1 10 19 http://afzarhiv.org/files/original/fe851c7c9e9213c52c3a19d970d7abca.pdf c99bdf9fe0d8df0f5b9a4dde7d0dbbec PDF Text Text ��� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Spisak popularnih izdanja Glavnog odbora AFŽ-a Hrvatske za kulturno-prosvjetni rad sa ženama, upućen Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu od 26.06.1946. Subject The topic of the resource Kulturno-prosvjetni rad sa ženama Creator An entity primarily responsible for making the resource Glavni odbor AFŽ-a Hrvatske Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 26.06.1946. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Language A language of the resource SH Type The nature or genre of the resource Dopis Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 100-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 3 str. Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF "Majka i dete" "Mala knjižnica" 1946 Bosna i Hercegovina brošure domaćinstvo Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine Glavni odbor AFŽ Hrvatske Hrvatska obrazovanje pedagogija poljoprivreda prosvjećivanje prosvjetna sekcija zdravstvo žene ženski listovi http://afzarhiv.org/files/original/63469ff07e8827e19fedbe10056ea73c.pdf 2e181e2e3871c681fa565b6f5d04952a PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Izgledi na razvoj AFŽ Subject The topic of the resource Antifašistički front žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Milovan Djilas Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Izdanje Okružnog komiteta KPJ Jajce; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1943 Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 03-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 4 str. Type The nature or genre of the resource referat 1943 AFŽ Bosna i Hercegovina Hrvatska Jugoslavija Milovan Djilas NOB ravnopravnost žena Sovjetski Savez http://afzarhiv.org/files/original/78ccf799e94e8598df2c43dc535f99b4.jpg 3bc79fdae587cc9ac3bc85edce32e6c4 Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Fotografije Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context F Fotografija A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Prvi kongres AFŽa Hrvatska 1945 sa parolom “Ubrzajmo rad na obnovi” Subject The topic of the resource Antifašistički front žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat Source A related resource from which the described resource is derived Les Femmes Yougoslaves dans la construction du socialisme=Žene Jugoslavije u izgradnji socijalizma Publisher An entity responsible for making the resource available Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1948 Rights Information about rights held in and over the resource Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie Relation A related resource 14-M Language A language of the resource FRA/SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 96-F 1945 Hrvatska obnova zemlje Prvi kongres AFŽ http://afzarhiv.org/files/original/7bd2103bde414abf7d07a281b0ac677d.jpg 6e5b9e7762d25b0f2ec5d93d555e9882 Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Fotografije Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context F Fotografija A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žetva na oslobođenoj teritoriji u Hrvatskoj 1942. Subject The topic of the resource Žetva na oslobođenoj teritoriji Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat Source A related resource from which the described resource is derived Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Publisher An entity responsible for making the resource available Udruzenje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource s.a. Contributor An entity responsible for making contributions to the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Rights Information about rights held in and over the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 74-F AFŽ Bosna i Hercegovina Hrvatska slobodna zemlja zemljoradnja http://afzarhiv.org/files/original/95fcaa3af8e87d0c69cfdafa7112f1d7.jpg 4701e8e0b032e1b77b0cd224e9897575 Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Fotografije Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context F Fotografija A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Djevojke s Korduna nose hranu partizanskim jedinicama Subject The topic of the resource Partizanke Source A related resource from which the described resource is derived Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Publisher An entity responsible for making the resource available Udruzenje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource s.a. Contributor An entity responsible for making contributions to the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Rights Information about rights held in and over the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 73-F Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat AFŽ Bosna i Hercegovina Hrvatska Kordun NOB žene borci http://afzarhiv.org/files/original/3e88d42e72b18b03c9e01ec02000622d.jpg 1b0bb613ce0ea3898bcd8d9df5d90c38 Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Fotografije Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context F Fotografija A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Analfabetski tečaj za žene u jednom selu dalmatinske Zagore Subject The topic of the resource Analfabetski tečaj za žene Source A related resource from which the described resource is derived Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Publisher An entity responsible for making the resource available Udruzenje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource s.a. Contributor An entity responsible for making contributions to the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Rights Information about rights held in and over the resource Muzej II zasjedanja AVNOJ-a Jajce Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 72-F Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat AFŽ Bosna i Hercegovina Hrvatska opismenjavanje Zagora ženski pokreti http://afzarhiv.org/files/original/7097de5ed2effaed4e68a08654b451da.pdf 336c499cc6cd705e6008d7f6544d9833 PDF Text Text �Nakladnik: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Za nakladnika: Ratko Maričić, dipl. iur. Urednik: Saša Ščapec, mag. oec. Recenzent: Nataša Mataušić, prof. pov. Lektor i korektor: mr. sc. Miroslav Kirinčić 2 Grafička priprema i dizajn: Mario Šimunković, univ. bacc. oec. studeni 2013. godine Naklada: 500 primjeraka Ova publikacija financirana je uz potporu Ministarstva Branitelja CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 859123. ISBN 978-953-7587-14-7 �Sadržaj: Uvod / 6 Aktivnost žena u razdoblju do Drugog svjetskog rata / 6 Žene u sindikatima / 10 Žene u kulturno-prosvjetnim organizacijama / 14 Napredni ženski tisak / 17 Žene u Narodnosolobodilačkoj borbi / 20 Rajka Baković / 32 Olga Ban / 34 Anka Berus / 36 Persa Bosanac / 38 Anka Butorac / 40 Nada Dimić / 42 Kata Dumbović - Kovačić Mati / 44 Ljubica Gerovac / 46 Savka Javorina Saša / 48 Milanka Kljajić / 50 Dragica Končar / 52 Milka Kufrin / 54 Sofija Marinković Sonja / 56 Anka Pađ en / 58 Kata Pejnović / 60 Smilja Pokrajac / 62 Ivanka Trohar / 64 Marija Vidović Abesinka / 66 Literatura / 70 3 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Partizanke Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource urednik Saša Ščapec Source A related resource from which the described resource is derived web Publisher An entity responsible for making the resource available Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 2013 Rights Information about rights held in and over the resource Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Language A language of the resource HR Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 43-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 71 str. Hrvatska Narodnooslobodilačka borba NOB partizanke ženski pokreti http://afzarhiv.org/files/original/9b71cafd2b6717d8cba71835ddfd7a7c.pdf 15165c273fe224c44f9cb49a41303d18 PDF Text Text r \ v Zene Like borese ··---················· ······-··········---------------- rade govore :::::::::::::::::::. I' �v Ill. OKRUZNA KONFERENCIJA ZENA LIKE K:0 je p{),_smartJmo Zene Like na -~njirhovoj LIL Ok~oj: lkOTirfe,r:enciji, koja je od:r.Zana 4, i 5. no~, veinb1·a 1944. ta} je mogao ·vidjeti koliiiko -su .on-e ot:~le dalbk:o u svoj,o; ljuharvi za d'omovilllu·, u sa<~noprri.jcgornom rad!.ll i poi::rtvovnost:i' a na.roCit'l} ·u poiiti.C.kom shv:atrunju dlrunaSnjs. bmb.e "t .slavnfih dan.u.. Vee na sveCanon:L Wj-elu· mriogi su b.hli imena-~. -di~ni :k_a,dru su isrtU;P-ali pjeVJa.Ck~ horovi, u ·kotj~mi . sit stare Ziene u crno za.vijene. Sja .sl]jlcld!i.m kos:una. pjeva!e: »UiSltaljte- rnarodi, sadla ie· Ol'la.<< 1 »Na. KOrdtultu g.rob do groba« :iJli kr~ttke p~esme o I. !K:ongi-esu Zena. A·~ ted( kol~ko iznerutdJj~nde je bilo kadi. je .st:~r:a. Evi.ca .Ujeri-6 odl 62 godine --~zHiJa ·i .r-.0citovata pjesmw o Or:venoji _arWj;i. - pjetSm~ koiu je ana roo.ma· satsrtavUa u svojojr p:opaljeno,j ztdi01i ilir neg:dije u Sllimi, bjeieCi 9dl neiplr1jatelj3, pj,esmu. 1u kojoj1 je_ o...r1a iiZ:I'ekla sv.o1u lJiubav, i-tadu~ veselje i r:adosf" Redlali su se PJeWaaici· ho1~orv·i Zena., 'Zen a koje su izgubih: sinpve u bor;b:i., koJe su s.ve. dal0 i Z'I."tvovaille 11 eto, nakorru 'hi .godirie bor:be, one pjevajru i. s1vU~e.sno z:ovu ] •<Xstale n bQ•rbu. 3 .I �A sutra1 - ' na rradnom diJehlJ ko'nfe,~encije ---= kroo_ usta tih istih Zena tSipa;~e su ri.jeCi proklet"' stv.a i oprtru0he protiv ~S~V~ih onih. koji su kQ-ivi z:a. smr•t njenog iedim.og, nj.ena tri, nj:enili. pet sino~ Via, da hi zatim Qp:et hla.gosill!j1 TQta. i njegOV"..t. alleborfbu i -BYe Zrtve, koje .su prailie u rtoj ho:rlbrt "Redj-ajU tSe Zierue na, govronn-ici, sta:r-e j, mlade ·i _govolf.e ispredl NOO~a, odlieia., komisij.a, rad1o.. nroa, -volj~ske, is1PI!"ed1 Zena · ~vog:a. sela. opC.ine :iJ kOL ·l:aira. rNe.kad srameZljiv.a i_, stisnurta Z:ena·,- sadw 5tur ~~ smje]o na g1o:\'lDr"nicu· ~ g-ovori, govoril prooto 1 yedmostavno, ilz: dub1itne ,Sfrca. S jpornooom iznose _..~o-l~k,o .Sflll horaca dale, ru koliko su prid·o-niliele i, 1 2!I h"'Oevale za hotibu, Sta su ~~ve uradille, a. kad :·OV~rc '0' svto}im palim sinovima ruka im se girce:vl!to stegn•e, iz oCij~ im isljevne ona. teSka,' ne·.. -odlolji.va 1juta rnliZnja protiv n-®tri.jartelja, rije4 jim .u g:lo za.p1 ali sam•J n.a. ,Qajs:, -dla bi se1 poslije llle•, :ptrolomno Zra.lmm j'Q-S j!arCi i p1rodornij.i g1as, koji · z:ove na os-ve;tu 1 na, novra p·re.gar-anja, nrotva diela. nove Zlrtvc i heroj15.t.-vo. .N.aibra.j a:ju se zffi01C~n~ tOik:.upata-ra, usta.Sru i Cetnika: m:ar -Sva:rC~OVOI s·Blo iZVIl'ISen-o je ovoge }jet& Zl .na.padla, Divosello i CDtluk pa-ezi:vilo je dooad · 70 ofenziv•a, Celtn:icrn u Lapcr_}J, G~aCacu, OtoCcu svaki dan :twku, murC.e i ubilja}u Zen-e itd.' irtd. K.a.k:o visblku · mattaln-u. ooagu ima .Ka..ta Btt1'a6, ISJtatcica odi 6S. god~il.J.'a .koja ie u. 8 !l:am·a izgu~ bila ·-obad'va sina, i na k·OII1ifere·n:Cjidi kaZe: )>-Ja steZern svoi-e srce, dlarv:am &ve za bo 1~bu, cia. osovetitm ~oje j a:n.j'ce. Moji !Sin ovil ihorilri. su se od Jl!I'Vog' d!ana· i ja. Cu njihova narstavi~i•.« · ' ~ 1ka Fr,anceti-6 i1z LiCkog Nov1o:g sva je steima kad moZe -dla kaZ:e: .));Se!Slte·ro J.h imam u -..~o(sci1 pet si:nova i j!ednw ikr6err, a1i i j1ru Siedffiru ha.'riJm .s·e u pozadilll-i.« J\iara_,B:lanuSa-,--ko.jx je 1p:osihlje 15 .dian:a. Ce,tni:Ckog zatvora_JJuStena kuC.~ P'O'dl uvj'et!O'ffi, cia za- tri dana pQiv1I1ruti rnuZa ilz ·p.ar1tizana, CiLtn j·e do-Sla kuC.i- go-- v;ori svorn.e &inu: ))'I teibc• .Ce ma.jka jedinog pil"&ko C~Sitle, p-a. ajde ~ ~ti u p-artJllzalllJe.<:<, i otp1rema jediho dij.ete -Odl 14 godina u· 'borbu. Zc.ne Neb]j,usa u z;nak oslo.bodiJeltja; Beograda privukle SUI se ~ zarpa1Hlie Ce.tni-Cke liSniakc, izmedifu samih bunkera. .Star1e Zene i!z .Harl,e•ta ordl 60 g:o-diina no;s:e, ranje:_ a.f~nz:i•vli· 30 km dlalek:o-. 1\'lar:a V u'k!miTo:v:c' iZ. Oh),Cca zakasnil~ j,e. na. konferen- ne drugove u VLI. cijv, jer: je j-u•Ce iSla po ,SJVo,g brata, ipOJVl'atiWa g-a i!Z Cet·nirka jl,p,r.edaill~ g1a u K~mandu mjesitra•. 1 Z-cn·e J:arp:a.Cko-g· ko·tar-a,, k.o1e .su ,stal:no p-od (ic,tnirC:kim te•rprom, u koS.ey,ima odi s:il)ena nose hranu za 'll'a:Se. -doru;go;vei. On=e peku kruh iS"a peto- kTakom z;vijezdlom·, s·rpom -1- CekiC:em,. Z-etre· opCine ID-o1j:ani~, 'DobroseJa, i:Sle SiUI lll ne.p:rijatelljskc 5 \ �ga.rn£zone i tZI\'Ukle prreko 5(}() doh1obran.a .. Spa~ sritle i izve:le- 70 Ru&a-zarOih~jenika. Z·en.e brinj- . 'SJk;o.g kotaraJ nose na se1bi~ po 50 kg hrane iz Stlio.verui.Je i od .tog~ daju' .dito za: v,o;jsku. Sitare Zeue {)dl 50 godlin:a u gi~aCaC.lwm kotaru nala:ze se u ·Uid·amaj .gru.pi' i s pu.Skom u ruc.n· hoir·e se p:rortiv .Cetnika. ka·d oni ipodju u njihova, se!t:ir. AI Jeka , Sk~or~,c., starica; ·ad; 7'0 godina. ii FrkaSiCa s.lu·Zi kao pomm5nik ,puSkomitraljesrcu :iJ ostaj.e Citav dan na pol,o:Za:ju. Govore i .Zene Cl'a'novi NOO·a: • Zenc udbinskog kotara promogle :su ·socijalnl · Udljel i samo jednog· diana usjek~e 400 koma;da dr\7!81 za i;zg:radlnj,u haJta. sirrotin}i·, ,a Zen:e, hUeLopo]js;ke i k;or.en·DC:ke apCine., prip·remiJ:e su gt'adju .za 70 !b.aj.ta. PTehra:rllbCne kom'i-sije na:i:laze na pvnu p;odr- Sku Zena. Plan gospod1a.rskih komisija je u cjelo·Sti iSJpun.Jen. II tako -rc-dlom .govorPe Zelne, m.itt.u !Se primjretri. sve· Ij,~·Si, sVie< ve6, ,sve hoga.tiji u.spjesima1 ]Yod1 ~i,zilm!b i juna·S'tvima Zen-a . .N )plredl n,almre is.kr.sa;v;aJ :dfovina slrika Zene vojnika, ;admika, dTIZayn.ika, majke, p1 emenite Zene i juna.ka, ilsikl1'Siarv.a no:v-i :tip Zene izg·r13,d(Jen u suII.'IO'Vloj bonbar za sJoh~d'n ·i\ Crust diomovine. 1 te: Sta jle p:at3Jk:l!o ne,pisrmern:e, 'sellijlaak:e i001H~. da tako kr:u:pnim ..kor.aikom krenrw naPJ·ijedi? 6 7 �• • ZENE RATNICI ········-··-··························· .. ---~:-.·.·:.~~--~--~:-:.:::::::::-.::·.: :zaktonu br.an.eCi da Cetnric-i ne p.resjeku IOts-tup- Ko moi'e dia za!ho:Nwi' Celii.Jc-Zenu, bor<:a .Mariju~ DeSiC. )>iDl.'1UgoV'i odstu.pajte, ja jmarri najviSe- municJ.jie, jla Cu va;s Sti'Hiti«, tako je :govrOTtiJa.. u bfrrbi s c~emicima nJa~ DabiitlOj' ,g;tr:ani.. Os-taia: je u &YO~ ,nicu d11ugovima. Kad }e• ·htjela da .se prebaci, biLo ~e pxekasno. Jedan CetniCki vod:.DJik skoCi kao zvitler dJa ie uhvati Zivu 1 atM. -metak iz nje.zine p-u~ .Ske pogodi ga p,ravu u Ce1o. iPri·bJiZalvailii: su s:e 0! osrl:a1i ra:Dbojnici:. OtsttllPiti niJe mogla. PTenese c~jev 00 pu:Ske pod vr.at i - ·oik-ine~ Radije1 u;~rt nego u ruke raiZbojnika. Ko lll!OZe, · da ,z.ahoraVi )unaka Soilm Kolun<IZiC·Lolth koia• ie 30 pula juJ-iSalo. l<ao bmnbail. MuCki, iz zasjed·e, ubili su je -Cetni-c'i'. Stana C.anko:vi.C na c·e-stil i¥De.dju LaP'ca i BihruCa sk.QCila Je na nJjemaCki tenk gd~e je i zateklo faJSistiC~o. zrno. Anka. KosanoviC pad!a u borhi J:::odl Gr.aCaca .;sa rij-eCima: »Nap.ri}ed dt'UgQIV1i, neprijate:lj otstu,pa.« NeCbmo zarbOraviJtil divne bomba.Se Lju.bicu MarinkoviC, ni Anku GrbiC1 koje. su pogL n·We na juriSu u .Dalrtnaciji, pa1 Zo1Dku SkoriC., koja umi:re ranj.ena 11 borrb:i _V p•oruCpU!e,: ))Redte moj!oj -marci da n:e ZaJi, · neka -bude jpOnOSIIla, je!I" me, da.je _za sl~odu p.arod:a•,(( Zatim poruCnika Lju:,bicti Sa.jnbrviC koja je pogjnula kao ,Olfidr VI. P.rsolet!ens1ke ·divi·zije u Srbi~li, pa. Mi.lklu- CulnjeVi'C:, Sitojfllt 6a.nkovi6, MHk,.u KJugiC ] mn.oge druge d'ivne\ Zene i hC~roje, Zene. borce, -Nikada to zrubcir~vri¢i II!'eCemo-. iPamtimo i vje·Sa;la u LtOrv'illlcu, na koiin:na :se njiSu CetiTi' mLada tijel•a,. hrVa:tsk:ih omla-dinki 1 rnedtiu kojimw i pwr.tizank.a Mfur'i:ja Md,letiC, kotj:Oj. su zadnje ri~eCi bi!'e: 8 9 Od prvih \dana. horble u 'Li1ci, 1mno:ge1 .Zen:e uzi~ maju puSku .iJ uCetstvuj U' 1ID31o borci U ,aJk-cijama. lJ fJetu 19'42. godffie o~niva &e P:l"V'a Ceta Zena bo~ rac.a; P'rv:a ne s·amo ;u Uci, nego' i u. Hrvatskoj .. Na vijest ,<J; osni;vanj:U Cetc javUa se 700 djevo· jaka i aJw ih ie ta~a bilo potrelbno samo 100. Sa suznim oCimf- vrarCaiuJ se oot,alie- natrag. U dmg·u Cetu jav1Sia ltr ,se op·eb pirekomj.erno. I u prvim· akcijama koje s:e, vrSe vaiJl -Like·, iStiOu se· mlrude· parHZlanke kiliOI dohfi, bord., neustra.Sivi juriSaCi i bo_mhaS.i. N a:r.andZa. KotnCar, komesar Cete•, sltr · Zila Je primjerom news.tra•Si-\ros·N i discilpiine. U jediinici j1e lbila; velilka Zalost ka.d je ·:r.anj-ena'\. Na·r.andiZa mur:aJ,a ·u po~adiiillU, F'(}rmir.aUlu ,s.e no:vi ba:ta.llj(l'ni i brigade. Sv.akim · ---danom pol\llC\631Ya se u njima broj Zena. boraca~ U Jur:Sima.1 ,u Jo-.vaviaru lboj~vlma, .!l.l<esebiCno su· dla.vale .sv:od:u krv -.i mladb, Zivotc: za slo-b odu~-- do1 movi:lte.. �>>N·e ZaLim .Sto1 gitJ,em kad sam prokletog. usta.Ska-g krvni•ka Siki·Car sra,vnila .sa :z;emJjom<< 1 a . .J?'epa ne·Za:li. S-to .gine;; _))Ka,d! umirem ,SJ .petokT'<t-kom zv±j-e--: zdlom ·u: ruci« .i• sa oorojehom u-zvikuje da Zivi NOV. I lmdl·se pOPK.l;tllav,ine bo.rci hataljbna >)Ognjen P:1ice(( b::1qiJS:e. preko bodH~kayih iLea ()]jai jOOS,. medj•u najp:rvima j~e.r i ona, bo:rac i _junak, ne·us,traSirv.a .studentkinj-a Kata -B'ubalior. Prvi dio, zalda1tka Je- rilztvrrSen, ali medj:u borcinema Ka,te·. Je,Cfua dJesetina :podl za&titom· tenka dohtzi do mjest'a, gdj:e 1etZi, {JJJ1a. Kata je prek.o .puS..ke· sa bomboru u die,SJnoj TU.Ci, g•l'1udffma· p:f-i~Nsnul~ z:emlju kao1 da skdrva dla ne, vi&J nilko- ,ffiai taj, .trenutak, kad:a on.:11 da,j~! •svoju: ta_p1'U krv, S·V10j()j z..:;mlj'i, svOme ~ar·odu. Tako opisuj-e njezi-nu juna·Cku Simt'tt horae i.z rrjez:illle· jedlini-ce i n.asta¥lja; :>~Ljrulbillia~ fe .Svoj: naro·di~ ,sw:oju )unaCku KomunidiCku p1arrti•ju• Cij'i Jl~ Cloan bilm. Lj.ub:iJa ,jeSWJij·e malo P'e,trroiVO· J$1elo, sv-oju dromovinu i / tu ~j1u.:b.av d'o~.a1z:8.la J'!e mn:o.g:o, :ptu_,trw _i :Sia;dJal za. v1j1ekoiVe p~otvrd'Ha svo.j'im mL<Ldim ~i!Votomi i krvi naiveC'jm j. nalj~jepSi!m .diarom,(< • Za. poka.zalll-U ·hrruhr:OIS•t 1i1 po.Zrtvovnos•t IJrv.a. cpar:tizank11 Like iSlavk-a Bla.Z-e.viC nosi Cin majora. U p<r'V'im d:ar't:im_a horlbe Shvica prv:ru PTuZa p•omoC mn:jenima i osniva :prv-e male bo1n~Ca-rs!ke te-Ca~ jc'Ve. S.a: p.rv-om pal'Nzanskom Ce,tom ))/MaTko 0Te. Sko.viC<< .prehaiC-tuje se ,po liCkim hrdirna i kao prva · boh-Ji·Ca·rka uCestvujc. u akdjama i borhama'. Rasfu Cete, ha.talj.oni i hr{g.rude i Slavic-a: p1•ima slVe ve:Ce i -te.Ze duZnosti. E-blrui,Ca-Ikw Boj~ IBwiaC r:anienid zovu maj~ krim. Dok se •OISnovala' p•r:va p.a.Jrti,zanska! bolnka u Drv:a-·ru, ·o,na ·~e -n:aJ!ruzi ,i:Jamo kaO boln:i'Cfta-. Ona ima: velfikih za!S,fu.g.a u, ,spasavan:jru ranjeilika kr?z veHke i tc:S'ke hfenzive. Dar:tJas ona nasi Cin kru_r,etan:a., kao i .Micru Zi-gliC p-rva !b oJniC.allk:a b ataljona »Ad!Z:ija.«. Mnoge; nose Cin po11uCniKa: MHiica Bjjflt_obab.a:, S!aVlk_.ru PbCurCa, Danica P'}.ei:aS, Kata Radla!korviC itd., a p·rekn sto•ti-na iJ1 nos-U Cinove potpoiru-Cmilka i pocf:o,ftcir,a. 0 ,s1vima njima, o ,n,j~h.ovim",pold:vi<Z~ima i juna. pO!srta~o obiJCna i sva- .§tvu malo se gowri. Tn je kodnev-na poj!ava. LitlGa: se ,P'On OJSi. sa s;voj·om Vf}j, Prol-ert:<:cr;skoar:r divizijom, k·of-'a. j·e-,p!reSil!ru Blo,sjnu ~ SrbiJu i•._ bort}a. se Zla· .sio<hodu Be·o~rad1a.. SkrJe, teiilke borbe i lla.p<ore saviadavaUiu ril. 1500 mladih. liCkiJt ·d]evojaka~. ..kao,bo.rci VI. d:hr.izije. JeJika Dlralj1a.n iz P'eCana u borbama kod Gra· Ca-c.a, ka,d.-j·e n-ep.~"':i·jatelj ·Orpkolio ku16u ·u kojoi je hila njena Cet.a, p-rva. juriSa, p-rob~ja oibruC i' Ceta Se sp.aiSuva dJaJ niko nije s:~racl!a'ro. P;va Zena horae lbataillj)o.na »BiCe Kesi~.a« biLa je Sava .RadlakoviC koja je p-roSlra kroz mno.g·e 10 11 �• akci.jc i borhe. i danas ~LuZi za pr.ilmijer mn.ogim hQir-c:Vma. Mlada Zena potporuCnik Sa.VIk,a; B'ala.C govoreCi o horbri: Zena bor.aoa I. brigadJe· 35. dlwizid:e na Ilif. OkruZnoj' koruferemciji ka.Ze: ))0 sebil rrremam .niSta nwro.3:rt0 da k,a.,Zem<(1 ia.Jco je hila tri I]JIU1ta ranjen:a, iak.o se. u svakom juriSu lstiC·e kao bombas, a di'llgovi u n~ea:inoj jedlinic1i• p:onose se njome. Telefonistki:nja M:m Suput -r.anj-en.a. na Centlr:ailii odr aivtfona, -nije otiSla,. neg:o i dlaJje1 d:aj9 vezu za v.riJeme bombardlovanja·. Bore &e- na fDontu 1 alij, ne Zlaos:tadu za ndima nii <eme u pozadini Hilrjade .fena Like, slil,'ede !P'rimJeT prvoborca -- sel}mke- Krute Pejnorvi6. U ilindanskom pokoltju 19"1;1. godinc. zak.kWe joj lllStaSe •tri Si.na 1 muZa. »~Sihi•snula ,gam Saku i s:rce i 1J•OS!a u borb u d:a .ow-e tim mu1ia. i moje tri zlatne j!rubuke« i zadedno- s OS!talirrn P'rvobo,rcima, osniva ;prve partizanske IogQtre n Lioi~ , P'iObij,a se kroz Ue{P'L'li.jlateljskc_ re,d:ove, preJatZi noCu prrek.o Pll'uga i :ta\Sjeda - -diZe na.Tod na tistanak. 1ilna b~injskog kotaa·a.· >>·Za sve mi smo joS davno znad:i. pr.i,Cala nam je- po;kojna Ljlu.bicl3..« __ Ili: »Lju-.Mca. -te l;irvru '.dJo&l:a. k nama i' ·govor!ijLa, ·da se t:reb.a boriiti' .1·,d'w Ce usta8e pas,ti« - rtako priCaju sta:rci srjC.deCi kraj ognjiSt.a, Ali ne <Sa.mo oni, nego svi koji su je po:z;n:avali Ce~Sto se sjeCruju rujez:nih rijeti ko!j;funa ih jeo o~ablj11\raLa i upuCivala »~a dVaf put<c, I I. lbatallj·on u bri.Idskom lwtaru dablva ime >><LJuibice Gerovac«. lP·ogiruula je kao Clan K-Dtarskog Korn:,teta. KJPH u april111 1942.. g<ldine u bor!bi sa ustaSama u svOIIIl rodinorru s·elu JeiZCtranima. V1i,de:Ci dia Ce tim paSJti u -ruke, puca. iz piStolJj1a na njih. Rnnila _ ie dlvloj!:c.u ush.Sa, a I}J'Osljednji metak Osrtavlja. za sqbe. !Da-nrils jo .o-na pretsjednioa AF2-a Jugoslavije -i jed.na odi prv:h Zena se1janlci Clan najrviSe:g na::r:odlwg _t)rets.tavniStva u ze-m.I!ji ·- A VNOJ-a1. iKao Dukovodioci, organiz.atOorti, u-da:rnici u radU. mil•Dge PToliSe. krv i :U!Zid:aS_e svrije ZWo0te u temeil!je ·nove do-mo!V'i.ne. • Velika ia1ost obuze.1a ie n.arod graCaCkog .ko~ tar:a- £ Ze.ne .Like kad su· Culi za smrt SIDilje POikrajac, ,:pretsjiedini!ce Zena. Like. Uvijek vedira, i nasmi j.anat s },ako.Com prekaljenog borca, .sv1adava Smilj.a:'·nar.olc.ito te.Ske UJS1ove rada ·u · g:~Ca­ Ckom kotar.u. Tamo su- hwr.ruCili ne samo 'tahJansk.~· okU!Patori ·i usltaSe, nego i, najokoreliji Cetnic.ki Tazbojn,i-ci pQpa: Utj·uj;i6a1, R:adij:em_oviCa, Ga:vr:e StanO!J~V:Ca. Jedirtog dana C·etnici llli<llJ'ad:aj~ n a 1 Mt~rski Kombtet KPH OVji je' Clan i a-na bila. S~ spomin~'a:bi· nekolliko d~ugova ISlrnilj,a pir:ihvru6a boll'ibu. U z.ad- - Ne pres1:aj-e se iiiDJeJ Hrvatic:e. Ljusrpskllim se- . bke Getro'V:ac u Gortnj-em iKra,ju - nj:Elm Ca·su bac.ru ib~mbu na Cetnike, a piStoljem - odru:zima. selbi Hvot. JZ 13 �lvH .se sa divLj.enj.em sjc,Camo na Zonku Gooto:..YiC, mJ~ad'UI .seilljranku jz Skal&Ca koja Je umrla:· od napora i umora: ,noseCi ran}ene .dru§ii:we. 24 sata h.ez smjene k•roz Sumu i kamenje, l\'lilev~a M:i.l()jerv:i.C, radlni.ca, Clan Okru.Znog odl. bora AlFZ-a .poginula je od! avionske hombe iduti · -~a ·radl u: novosJ.ob-odjena, h~atska -seJ:a., a tP'epka Saban i-sto CLan odbora A1FZ-a za Liku IPOg.i.nula je od ustaSa na ilegaLnom l"adiu u, ·S-i:rra:koij Kuli. i"l·ta,da selj.anka ~'esa Cosr1C ~zdigla se za' k'mt'lw vr.ijeme U d~brog r:wkovodioCa omha.dinC'. P.Tobij.a;}a· -sc- PO! .k.:s·iJ i :Sinijegu bos·a., za n iu 11ije bii1o ~.TC'­ pTe,ka. S'vu ,gv:oju og·romnu sna!m i energiju · uioZila je_i i·S!Cllp:ila u bo11bi ·i· radu ,z,a slobodU: do-c mov~ne. U l.ietu. 19143. godine umrla je -o·d tuberkuiorz,e i tifus:a kao Cbn P:otkraj.inskog K-omiteta SIKOJ- a Z'a Hrv:rutskm·. u dib inslGa omalad:inska tradn a i!:>':t~igada nosi ime tDcrse C-o~i6. Kolikru :j!e- nepomi•rtl!ji'VIost naS·ih Zenar prema nepri1atelj,J ~g_ov·ori smrt ·S!eljankc, Boie GrgiC, majke ·dvuje "dijece. Ona pred stnelj'anj,e na sa,SJluSa111 ju Jl'Odnos-i najte,Ze ,muke., niSta. ne ·izdlaj.e, ali k:Jm:le: )>CLan srum K.omunistiCke pamti:je, ali od mene neCete... niSita· ~s:azn,llit'i,• m.a;S polkne't I)eCete ug,uSiti &to 1.1bijate mcne, ali, v.a;s Ce. sHCi zrusluZena kama,« Naj-shaSnijiet •SIU ()ptLtZ1be na CetnJiiQke fzrode koj-i s:u na naj:zvd'ersk.iji naCin odUizdmal:i; Zivote mrnogih naSih drug·a,ri.ca Smi.lja P:okr:alj;a.c jedina je od' .prvih. UbHi .sr{ he·r;o}-Zenru Boo.Uijku Mar- 14 £eti6, kO!]a je, joB: u zat'\nor1u. ttLill!aCila i popu Djujti.C.u zaSto ,Se, par.tizanitib.ore'. RarnJenJa: n~ Dvo· ·11u u B0:sni ~kao horae bata~.ona >~StoJan .M.at~C<(, -dota.zi na .radi u p:oz;adini.. lProbija:juCi se k;roz CetniC'ke recilove pogin!Ula je u- D.:o'VIer~bru 1943. _gHdine.. Cim se. .moZe u.sporediti zvje11stvo Ce.tnika ka.d ·sc samo ,sje[.imo !smrt1 Soke KukJ16 koiu ·wbi'j(a rod:Jent brat-Cetnik 1za.to Sto ,plete Car.apC: pa·rti.:ZMli.ma, !par Nac·~ HiniC! iz ~ailluZnice koju .su. tuk1i i ·rrwCHi dok nHe UJmrl'a. Naca nij-e izdala -gdi.e se nahze c:Lrugovi iaiko je toga Casa doSla od .nj•ih. Ju1ki ..Skcnd:liC, P're.t·s<Jed!nici Kota:rskog adfbo:r;a AFZ, izvadi·Sc mrL"VOljl s.rce i svu i.znakaZ.enu ostar''~i.Se na IPiutu. Miki SrdhS., Clanu NOO~a iz VrhoYina, iskopaH s·u Cetnici oCi pre,dJ n~J.en.om rodjenom djeconL Um.rla. je u majve.Cim mukama }e.r' nije hf:lj.e]a ihiti i·Zida•jnik SiV'O·ga na-roda. Staku SkendZiC, rukovodioca omladine . .strj.ieljali su /Z.a· jedno s bra·,tom Sto su doznali da imaju vemu s jprur-tizamima_. Pbko]jenj.a Ce se sjeCat£ i Mandi·ee· iz .RJallll1jan,a koja na strdjanju kliCe drugu Titu i pa.rtiza-mima, i •omla.d%nke iz Crne V~sti, koja je pog<ini:tb nosed· mruniciju na) P!o~oZaj Sl riJeCima: _))Os,tavite vi mene, ,SJamo Zudte· na ;p·oJoZia.j. s muniailjoon«1 i M.ilic;e Potkonjlruk koj.a de ,pogjnula no·se61 hranu na poloZ:ruj. Janja P~eqruS ostaj.e hez .Hjeve .Il;t]lke i· kaiZe: )>,NiSta. to nije, ·osta!ta mil je ·diCisna, nosit ~ batrem vodu 1 partilzrunima.« Marri~ (({~-,\ 15 a(i·.~-J~~~;~;. 'i.\..... ' .J,.; �v ja Kantar prkos.i: rusrt:aSama 1_ Cetnrldma koji se n:a1<1Zc .UJ ~jenom· ..selu "i pjev.a~u part-1zanske pj<'esmet: »Sml't Cetniku, jadn:>m ·izdlajniku, ~ usta.Si sad s1u d!ani ~aS:i..« N a sa.sluS.a.nj·u. Je ,p.ita.ju za.S.t<J tb pjeva. >~Ne pjeva,in· samo j:a, to pje>va cij'eld- S'Vije.t~ prkosnOI im j'e odgovorila. N!ai stri1eUanju Je uz- viiknu}a,: >>·2;ivj.eli P'a.r:tliiZani:.« A n·eUstraS:i..va EV:ica; · Del:JC ~ Bz.:bdna .P'otokia. poginula je kao. vodiC kt•Olz Sumu ka:d ·&U pai'tizan:i iS1i u akciju. :.N\nogo je j-aS ta.kVih JHilmtjera, mnogo je nezna.r:ih jiUdlakinfa ost~lVilo svO'jb kosti po Suma.ma Q,_ h.rdi.ma. Vke. i ostal.ih kmj:e<vm koje su u· najteZim_ danima, ·uzimale 1JiuSku u ruke i iSle D.a fu~ . ' · Sve su one diuhoiko·us~jeCem.e u naSa srca., kao· svijetlil pdmjeri har•01j:.sd:va. NjiliOlV'.ro Ce imena ¥j~­ Cito sta~hti na stranicama jun.aCke pov.ijesti naSih naroda. · - R AD ZEN A U P 0 Z AD IN I ·s.~ega, ~to_~e ~;~d . nas s~~~trr~ p~·za.~:~-om? . K.roZ. . titavo yrij.e~~ OlslohodiLaC~kl?g rata J. i,ka. se . mo.1gla nazva:ti.. p•az_il..dinoll)l_ &vega nekoJri:ko mjesr~­ : :.Erij'c . oi, .:i-n~Ce., .kroz. O·si~tl.o vrj.jeme. L_"ka: Je _takva. p:o!!:ad~ma~ 'ko}a je _Ce_s~o popr)_Ste kri"avih .b.-Qjev.a. Od 8 J<:Ofa·reva ..slo•bo.dna_ s,u ~:V1a, tri iLi Je·da11. o·stali '· s:u _. okuP.~·!a!li il; imaju op_o d'vru sela p-alu9•sl·oibod!Jena." Ofen~iveo i prodorli nepdj.atelja __ na..ioslow ihodj-r;ni teri.torrij vrfo ·~lUI C.estL _ Tako- je ove _.go.drine ne!P_'!'ijatcl't, ~paqlrua. .na os.J.obod:jeni.c tef"itO:rij Like 37 puta. =U. pudedina .sela kao Divo·s"l'O,. i•zv~~ecno d:q ·~ada 70 p:apa~•. _d·ok! ima. s.e;J.;· .k;pja Sill palj.ena _ne ie?nom, nego 4;, 5,. pa i iO pu~a. ,3italiLi p1roiazi ne.prijate[jskih. :mot·o•l"'fu?::ra~ih, jedi. U!i'ca, ofe~zive· i manj-i prcpadd- os.tavili .Su yidi~~h posli·ed'!c.a - .z:ga:r-iStru- :i :P!UlSito:S. · : . !c tJ to:j _i takv~•j pnz.adillli rade i takmiCe. se li~ke Zcne. pod parolom:. >>·Srve z:a fr~nJ, s.v:e za. pobjed:u.<' Neprijatelj p.~H { ·UiniStaya, na,rod' p.o~n~ivo podliie i grad'i. · · f • Zene r.ade, o,rganiiZir·a.no U radnim Cc,tama, .J;>ataJjoni~-- t .:~r,i_gada~a. U : sva~m. ()~·lobo.d1~enom ili ROlno·s~obodj'enom s_;.el1:1· p01sto·ji .radna . jed,'i-~1ca 16 17 �·'II. u kojoj su Zene. -cluvena je· radna Ceta Zena Di·koja r.adi pod najte0im uslovima, one su v;~el'a, _SI~ privlaCiie noCu d'o .~arne Zi-ce oko Gasp;.ca i pfO'dizale ljetinu. One S1U poZele ljetos ok~ 30.000 snopov:l iako j'e isesto sipala mitralikska i hacnCka va.tra na njih. Ne man.j.e JunaStva PQ!tazala: . je i rad:na Ceta seTa B:uljmize. ¥re-bac, ()Stl'\4ca, koja. ne samo 'podliiJe flje:tinu . .nego ruSi pruge i ceste, vozi gr.adju za ba.jte itdl. Z,a, jedan dan po~ r11SU:e rSu _ 420' tne.tar.a: pr1uge. U okuif>.iranrnn lapa· Ckom kotwru, Ze.ne IapaCke ·opCine dale .su Jje:tos300: •ra1dnih dana 7:a parHzan:s.ke" fami:Lij!e . .Prevorlfe .su po 1IH)'Ci, p•reko Une i 15a•krile -od ·cetnika 1.000 vrP,Ca krukiu::r:uza. Ov.oga Jjieta I'!adlna ~eta Korenice. apr;ala je '1().149 fpari veSa .za voj&ku i 4.2150_ ;pi!lahtft. I.sta Ce.ta· do;v.Gz.fia ie 600 ·vozo.v.a drrva z:a ihollnic.e. Uda.rn,a radna hrigada >YDese Oo:si.C« d'alla. ie 210 radnrih dana u korpanju krumprl-:ral za ·vojiSku. Sarno tz:a tri· dana isikowa1i .Sou· 650 vreCa krumrpi.ra .il 3 -r.emuniicer :za. 9 vagona Zi ta. Sni;jeg je vert padao. OOiu.Ca: j-e tSttaiba, oko 30 ih j_e ..pO'tpun-o ..bos.ih, a]j P'i'e•sm3. · se orri: >>-Udbinsk~ je-. ·.omladina iOO·sa.,_ ne! sm.e,fta jo-j- ni \StnLfcrg ni _rosa«. Radlni .ibra.talj-o-n- op.C:ine iBnuvno, pa.- ·ra.dni bata.Ij.con ,h')eJlOipoljske op;Cilne., .grrarCai:kar l"a.dftli hri\ ga&a-, ud!arna radrna rbrigg,da »Oe.se CosiC« i.t& darLi su nra. di~isertke · 'h;JI!j:ada rra<]nih. dana ll obradjivanju piQtlja, skianJMl·ju Zita, p·rokopav-an,j.u ce~ sta i .pruga., -pord~zanjflr rhajlti, kidan}n sn·ije~.a it.d. 1 18 U ,s;v1m ovim i·adovima uC:estvov.a1e ISIIJ u gnlemom broju~ Zene. Ljetil.lla se. podi0e·, :ud:rur.niDki, .na juriS. Tada "se 1s·NC_lJ.• poiedinci. Jlllg'Oidia Divj.a1k iz Turjan- ~ skog.a !lJ'QIVezaia Je 360 snoiPDrv•3.J :za 5 .sati, Mara · Pet~oviC daihtJ ie ov·o:ga ]jeta 180 ra.dnih dana za voi.sku. povezala: ie i· s~djr·ffiru 370 snooova. j-edn.a omJiadinka i~ okwpiranog' Rabin Pot.~ka i-zvukla i-e .. 660 snopova Zitm, O't/ukla• i ·o:dlllrijei'a narodu u Sumu u log-or. U t:rg'anju n-eiP:.;-ijatelj.ske, tel:erfonrsrke Zice-. is.NCu se Zene na ok.up.iTarnom terJtorijru:. A:n:a M·esiC iz Razvailie ka:dl n-o-si lletker u' nepr:j:ateill~ske aarn.iz_one .u.v~Fjek uSpFUit oprre-Jdne• im tdefons•ku Iin.~j:u. P!otJ1!al'a je tako 500 meta:ra 7Ji:ce. a s:o:ka Gostov.iiC ka.dl ·&U S'Vab-e usm:ostaVlliale Iiniin kroz n:jez:n.o s:elo, i&~~ ie za .njima i pokupila 200 meta-ra Zice. Kia.d' su }e opruZ!Hli ona lim !je_ ut~"tkila -kroz grmorv>c. Eiv~ca ·G01sttovi16 :ir Zita Uzelac• u pretkonrgresnom trukmi'CSnju .pokupilc· su j km ne_prij.ateljske linUe i dal~e p:ar-tizanima, a MHka · Ba.jiol'! -£21 'L,apca potrga~a Je 600 metara Z·ic.e. . Otkardl sru form:iJf'.an-e naSe ve-Cc Vo.jne je.dini~ ce u .nepr~.ij.ateJ~Skoj piOii8.cLini u,zimaju s·ve V:se malt.a naik hor.bene grupe. U nmogim ltCestVIuju i Z.cne·. U .gr:aCa.Okoj' bor:bicnojl ,gjrup~ naJazi se Mic-a. Ja,fci.iC iZI Giogova·r l,:oJa nar JJ. Okru:Znoj ko!"lfercnc1ij.i UISIA.bH_a.. z.a ~iku- dio-Mva naziV '' 19 �- udla.rnid~· ·_i UdarniCkU.·d:ijp.lomt.L Evo .Sta ta 15·g,oc1:SnJa d}evojka priCa: >>'J ed!nom ,. kad:~-i~ :Sv:~·P.o­ (l~pao,-.na. na~u .opC:nu, nas petero imali· smo ·r P:J,I~ko~tralj~ez .£. 4 _·puske. · Zad;·Za:vali SIIIlo ih -i ·. pr{l:vili: p['otuh.l:riSe._ i .nij:e~u· na~i mogii niSta ~.Ci­ : :~···~i-:__ l?_·r.o~lo. j~ ve~ podne: mCsD:IO ·.so j~~ ~oriF, · _-a. n;:prijat~~j je · P.!lPJ!.dao Ze6Cv. NaS ·inHral1iz _ fu- ,k,a,O· :.,h·j.~_·s~r1je-<Jif\,_ dVa dtruga .s b~ko.,:a., a)U/~c -- pofl~uCeffi s_to_.me_tal'~~ .d;_o _he'pfijatelfa. i_· izvutem ··3.0 -·go~~da 'Svrubama iSpi·cid' · it<Ys·a.· Posij~_dll-ji_- p~t kad smo ·~~ horili naSa grtupa daJa ·Je- dOst'a·.sttra-:-'ha- nCp~ij-3.telj'u,: N3.!5:. dvOje .p'tJiV'uk.li' ·.smo, · ~e, 50 cffiet-eri' d'o "rteqjttijatdja ~- S·a ·s'tl'Ojhicam'a_ "smo te:' Sk6· i·a'n~E je.drtog .:6p-3.sn·og' .bandita·. Toffi zg.o1dOm fznijeil Smo · 5 · -vr-eca Zlita i sl?·a,sili n_Clk•oHk.o g.o:. -\reda.<( · ._; Kad. su: P'roSile zi.mo ,,eliki '' llam.e.ti snijega. --~priJecaVaJi naS· p.romCt, p,re.ko ioo k.rii ·ce'ste. ~Si­ , ·s'til~-' st.i ra.aine --jed'flkc -po ne.kolik~ put a~_ SV.-iki "dan···se·.- VldJ~\io: duge kofune Z~ml kakO s pje. '"-sinOm ~~idu' na:··p,r.tJmJ·« ita<k,ot ·.s~abQ,-·oibuC~Iie i ,S.ko· :-::·l_;o· bose.,. 26ne· 'ild'b1n.Skog ko·tar~- -daic su· ·50{)' j:a_ dni-h:·'dana- ii k1Ja.Dju· sn'ije.ga... - · ., .Usi:-je·d'. · v-clika-g- •Snd;j.eg.a ni·ie Se ·mogb nh ko;.1~ma .., dove.sti uglj~n 1z.a · md-torne ·1milinorv·e, a ·tre· c,";~ bal:o.-.je:_. mlje;ti Zit01 za v;o)sku. Ta.da kada b,i.J.o : ::n~j.teZe, ;Ze,_n_,~ opCiJne_·Udbiti1a ·nosile:s,u ugl1jen na ·:c. ; -}sizl;l:i· :kro-i':. :_Sumu :'1~: :sh.~j~g- -~Po~ 10 ·km .dJa16ko. Izni·; --jele IS!U :Htko _.AQ:Ofl.O.kg' :u-gUCn?'; .A.--on_c i.z- Jmre.UiC· .20 kog kotara nO.SHe -su _ 6itav1u Zlimu ·dirva i hr.anu· na- s"bi za bolnice, za 700 il-'lanjenik.a :b to Po 15: do ~ km daleko, Jedin.a od najsvetij~h duZnoS'ti kro1z mnoge- ofe:nzirve ,hila. ·je sp;aJSiti n.a.Se b'or,ce ..N aSe Zene _ul-oZile su &VU. svojru mate•ninsku ~ tSJest-ri.nskuljUbav. N~adl~ nijesu pr:ezal1e predl. teSkim na.porima, pa ni :smrti, ka.d je trelbalo1 spasiti ra. n'jetn;i-ka i IIlll1je to 1s:amo Qie'd~amputl ,dh su ,ze.ueGdrnj-Pig-Kraja (b:rinjskJ -kota.r} ;ruoiS!il-e•ikiroZ1 SuiillrtJ." i: pre.ko lllep~rij;atedljiSkih kommnikacija po 40 do 60 km daleko -svoj-o :rianfene junarke-. iS:ez hnanet ~_, 1TIJn10g1e · i bo;s~e, tpo 24 •Sl(tt~ lbeJz :sm:j'errm, fl"almefla. s-&· u¥ijaju pod teretom i kl"VIa1rc. alt u m~-slima je bil'o :s.amo jedno »Spasiti i-h ma:r.a.mo«. Zene i'Z · koveni-Ckog kotara znalle su :p10 tri no:Ci u ofenzivama p-renositi po 20 km' kro:z .P1je.S.i.v1cu n·a§o ·ranJem.!ke, one i'ZI g:o.sjpdCke opCine hose.. ,igl)wdne v.rSe istu diu.Znost kr-oz V elelbit. Gmladdnke kor-eniC.loog__ iJ udhinskog, kotara pre.nU}ele S•U". a za. ·v.rijerne VEf. neprijateJjske ofen:zthte 1.50{)1 ra-nj·enika-. Bilo je s~'uC.aj'eva -da su -Nru neprijatel'jski metc-L harljine i51probijaH, aJii one k;a.Zu: »Mi' volimo spa1siti Tlanj!enike, :PIUi ·1IIl.laJkar ;j iSIVOj- Z.ivot dale.« K.ad su ·6etn~Cii pop'a D'jujiCa IW:P'a1Jir naSu · bolnicu na K1·Cani, p:()dl kiSom metaka uspj,eJ,a jeDa~.ra R&doCaj- i joS nekolik.o ·Zena sakr-iH- 1ri :s.vo--.jim ·trlljP>OVima i: podlrut:i:timaJ 17 teS.kih nepokret'ni·h l'anJen.ika, 21 I ! �Ko mo,z.e ·opisatl . lJubav na.S_ega n.at.Od.~a, 'na- Zena. pr.ema Sl\~o,joJ~ vojsd. N~ stotine Vag-ana i toplih vunenih stv.ari IPO·sb.JJe !SU ili od;. ·nijcle same ZE?ne na- front. Damas ne i-dlu vi·Se _ amo Zene jecLno.g; sda ili •OipCine ))IU posjetu« 8 bko to one- ka~. d:mna.s 'Ci-tavi kotar.evi sa ko~ Tima, . zasta:v-ama i: _ipje·smo<Ti11 posj>eCuju1 svoje . ' borcc na poloZajima. S\neCani dan za Zene je -ka:da< tdu u :prosje,tu. U -SIV'om ·pT!etkongresnom ta.kmiCenju 500 Zena udhi:n1sikog kotara odvezle su · u 8(} kola odiednom 91.00'0 kg hranc sVlojoj 35. :.Zeue .g,rac·aCkog: kot-arra. ,sarb_rala .s:u 6;000 kuna za .St-run1ip1U, iz Gospita SalhL 4 ..000 kiuna, ,a, 1i,z Lapc~ ~~ih 5.000.~ ~.hra.nc dil\'"i!zij.i. * ·Ali kroz •o.ve tri godi-ne 1ho-rhe~ HC.ke Zene su· nruP,redo:vale; i- na, pooHtiCkom i kulturnom polju. . Sad u ovim S'U'l'OVIi-m_, dani.nia .rata, &a:tajuCi sl.ova po praSnu i Jiug·u.1 mnog.e ~ lsu, ·Calc i 'sta:rije, •JlWCiie Cita-t~ ·i _pisati. Ok.o 50 odrZanih -anaJrfahet-ski:h teCajeva i 30 ;poMti.Ckih kurseva porno· _g1o j,e Zenama da »Oit\nore •piCi« - k~ko to one _kJa&1:'l.t, I dlan-a151 kadl shrije, Ze·ne, udiPinskog ko· tara -l\ll6estvuj'u u javnim .diskus,ijama. koje ongankltira;j~ odbo·ri ~INIOF~e on,da vidimo da je NOB .stvarflo pr:e(}bra·:dla naSe .IZoo.e. • . I St-o j-e v·iS·e r.a.s-l'a _po.ti-tiJCka. 151vijest Ze-na, to Su one: ja._Ce ,iJ predranije lijulbiLe -svoj.u domovinu, a svO v:Se mr:ciie nepri,jatelja. 0 -toj mrinji go· vorc p-rimjeri: Z-ene ~k'lltpiranih. kotarev:a, vode s•;akodne·vnu (bo~bly S'a Cetmicima i· us.ta.S=a:rna i nema da:na kada koja od njih ne dobij.e h;tina i.1i :bu_de uhij.ena. AH sve batine, mu·c-enj·a i zatvuri ne mo.gn- ih p-oko-lehati i uiOiniti, dla mal-akSu. Na!Pl·otiv o-ne illll! jotS !Pllkose-.. Oml:adinka Bo~ Yru JakSiC uhvatH:a ie jedln.om p-rilikom Ce.tnika -bli:z~ C~t0iCko_g- _ga.rnizol!la i ,OJdJ mmZnj:e i bije1s~ _n-\je znala. Sto bi od nJe,ga, ncg-o ga je zg·nabila i. :pq_Cela _da'\_"iti·. N~ njeg;OIV-u :viku prbkoCili su dr•u,gi i jedan joj ie Cetnik prs1te odsjletk.ao, ali -ona se i ta,dr1li jun.aCki driala. Kadi su usta.Se u Li·Ckom Osi.ku .goni.H h~v.a:tske dj.ev;o1jke eta· ida __plljaCkati· srp*a .s!ela, -one su P'1juvale na usta<S.e. _A. Zene ,§tikade skliJdaille stu C-elt·TI1icima. kap'e sa, .»mrtvaek.om .gta:V1omcc 1 -p[j;uva.-le, ~azile :po .;n]im-a. KQ}iko -<Jlle; Sh'Vlru6a,j1U ·¥ai!ri•OI$t' naSe Stampc -vhti: ,g·e i iz ptrtlloga k-Oje orue ·dtaju za. Stampu.. Iako .hose, goil!e· i opiljJa!Ckane \P·O nekoliko puta, iKacll je z:logbsni CetmJC:k~ lbarr:t:dit '>>)Po:p·« DjujiC ·.d:r:Zao govOr u DnOipolju, :Zene su mu w i-smi~ ja.va1e, a -kadl 1ih je '»PlOP« pi·tato;: St-01 •se. smi,j,ete ?, ·one SIU od:govorile: .)>Ako j-e tebi' do :pJaCa, n-am-a :n-ije.<c 22 23 �' Sava Cuk iz Zrma'nje toliko j.e= p:rkosita Ce,tnicim-1a da su j;e iZ.}oZili na poloZiruJ .krud su p:a.rti:zani puca1i • .ali: -ona se ir daUe SIID.ijala govore-. Ci: >)JNe hojim IS~. .J:ar Partizanskih mi~traljlez;a.« Jedna. Zen,a -iz Zaklopca :u.bila jie •Cetnika s. ~jegovi~ vlast1tim Smajserom kadl ju je bio JpOceo tma. A omt1adinka ,Mili:cru iQeJi6 iz Keste· ~ovili IGorita koj,u su Cetnici· brill uhva:tili, tukli 1 muCi1 ~ tra,Zili da izda g·dije se na.S.e uSitanovt:< i na:Jiaze, niStru ni'je Pt~izoola. :Poslije ·du.gog· mrcvra-ren,ja kadl su je pu.sHli, .Ud:a[jiv.Si se nekoHko kn112ika, ona g1ruS'no za,pjev.a: J:.dJ!ruZe 'Jlito1 md ~i sekuJnemo, .d!ru g:inemo - s puta ne skreCemo,« . ?i,uk~ (~an,dic 6~ Rr~"o"ca !P<>bj'egla U" k kuce .k!OJil• Je •goni-a, u koJU su j-e ibili baciH C:etnici i vee j.z neposvedne bliz~ne 1i1Il]. je; viknul'a.:· >J!N eCc.te· uspj!eti sllomiti moj mora~. kr"\--nici, ht sam vam .polb jeg[a.« . , Nije rijedak slu·barj d·:.L sta.re majike aw gro.~ ·~~~ ~voga s1i!na dir,Zie goVIor. AJna V:l'!aneS odl 60 gd. dtna na grobu srvo'2'a sina- kale: .»tNe 1piaCem i ne Z:alim, jer ije ·'Poginuo s1av.no 21ru n:arodl. Nij{:, poginuo ka01 izd'a.jica1. Drugovi, os·v-etite mi ga.<~ Ne · tPDk.oTava -se ni stara 1\'Lil:i:ca BoP:·d"anovi6.iz Vrhovina kad je Cetnici hJarps!e ':i_, tuku. nego im v:tee: »Jzdrajic.e, ·sr:amota m~ s_ v.ru.nlar LC1, ·doCf Ce p-artizan,i, .pla:tit Cete 'Vi ov;o.« · To: su samo· • neki od primjera; na Jco,ji naC.in. i koHko liCbt• Zealia rnrzi ne:prij:ate]ja. . 1 No ona jc SV1J'e•~ll'a: isto tak01 dia treha. sve u-Cinitli · d.a. bu·do Sto manj.e neprijate~Ia. I u osi· -paniu .neprijateijskih redova i u vratanJu dezer~ . te~a, najvlSe s-u •p-ridonijele Zene. Samo pjesma -:>)ne voli'lTI, ga koJi dcz.e-rtira, koji 'mtSu borbu s-albat:ra«, dlovolJ,no rpok.a;z:uj.e sviie&t naSe~ dJre-mjke. Ko mo·Ze biti kod kuCe kad Cuje gdje dje,.. Yojtke -pj.evaj;u:: >liDezerte.ri, sramne. kukavice. n~ p;ustili ·wo-je jedini.ce..:<, govorili su dc-zerteri na -povratku u srvOje j.e-dinice, Nije to samo jedan primjer ka·OI Soke Lali:C iz kotara Kor8ni,ce koja nij'e dala bratu dezeTt·eru jesti 'i 1o.n se vratio u j·e.dinicu. Takvfu j-e mnogo. Stotine pisama. odnijd.e &U one ;u CetniOke- i domobr·anske garniz.one kao '!J'Oizive da ih izvedu -van dok nijes.u olkrvavili sv;oje ruk.e. Zene u Lap-· cu na o!Cigledl o.ficir;a dije1e domobranima poz.iv marSala T.ita da. prel-a.z:e u NOV. Probijale su s-e ·smj'elo -kr:oz neprijatelj.ske re.dCve. ne ZaleCi ni Ziv·ota. MnOge su i strelj.e.ne.. :\"a poziv mar·Sala T.ita sam_o Zene lapai.kog kytara pomogle 5:1·~- da je iz:i:Slo 1.800 dromob:ran.a i predalo se r.a.. Soj vojsci, .U i~gradn)i .naeotfu.e vlastL Zene isto- tako uzimaju vidnog uCe,SCa. Pr.eko 150 Zena. ~ucc­ :stvu}e -k;ao Clanovi narodne v1as~i, ·od OkruZ.n-og d:o .seosik.ih NOO-a, a 730. su Clan9'V!i raz11ih· ko~ mi.sJja i od-jeJa pri NOO-.ima, Zene svakodnev· no os-ieCaju sve bla.god!a·ti norve !OJa.r.odne vla- 25 �sti, za.t·o1 je one V'O~e i pOOtuj;w. Zato Zene Vi- si.J.,Ca kad . s1J. ih. Ce_tnici- tukH - v~C.u: »illol'Lmo· 5 e protiv starog I'c.Zim:a. za. norvu vlaSJt, wru makar svi. izginuli, ruko. izginu muSkar:ci, mi Ze,ne Cemosre bo:rrlti i ncCemo dati :povra:tk·ru na sta-r:o.« lA tek koliko- ima- divnih primjera 01 jed~n­ stv:u. hbjegie HrV'atice nalaze, t·oplo uCe:SCe kDd St:plkinjla :u njihovim Sjkromnim haj.tama-. Hrvati... ca ~e.pa iz Ple-ruSiCa no6U', ik:r;adom, IP'repl.ivava Liku ir n-osi: s.o] s:rpsk.om naro-du Kosinja., a udlovica M,arija Alrbanias na s:voj~mr voiovima .ore 40, .dana :U ··Za.nJe 20 danru s11psk,o,jl sirotinji koja: od u!SitaSa ile smij-e radHL · , U ofenziv:ama i napa-dima ustaSa svakodnevna i-e 'pojava da: hrvtft,s&e m"a,jke sak:ri:V'a·ju i Slp~­ Sav-aju svpsku djecu i iene, Je.dna Hrv.atica. i:t Slrudena·ca sp,a•sila j.e sam·a 18 JS·rp!sikoe dljece, . a: ko ibi :ih sve naJbr.o}io. * Sve ov:,o ~~otvrdi1a je i n-j~hova. disku,sija _na IIiL Okruznol ko.ruferenci.jri AFZ>a 21a -Liku. S:Rmo nek-oli:!Go p:timjera naV>e·sti Cem:or o-vd~;je·: . Manda rDjiUkiC iX Kurjaka., sta.rcrn 55 godfua·. Ja bi vas molila d·a m:iJ op•rostite ako se p(l_'eV·al1im, Ja nije·sam. nik~d'a! -oLovku u .rukw uzela,. n.ego Sto 's:~m u· ovoj1 ihorbi nauCiJia. Mi u s.elu g~oli,_ ·hos,t, gil!adnj. .aJ'i '00 nij.e.sm:o ·dem6ra1iS.a:IL Sve- Cemo .d1ati za na·Su· vq.jsku. Iz;gubili imo 45 26 si.nova, ali_ s.mo p-osta,J,i, joS Cw!SCL Ja v1am ver-' lim, bu:dimn hrlabrC, stisnimo. Sake, hudimo Ce-. 1·1Cne i_ borimo se protiv krvav•og. faSi-zma i- p.mtiv ,pov:rra.tka :na staro. rMisJiilfu sou• izdJajnici·, · a~o,. ·SiffiiOI svc svoje i·zguJbili da Cemo se pokolebati. Ali neC.emo. M,i' Ce·ll1o znat·:U diza,ti naS-u si·rOOnju' sa na.Sim 'fitom i Staijinom. Ne damo -krvi svoje dlje·ce. i sin:Div·a. da je krvnicJ. gra.z:e. 'Evo me bo.<>e i g,ole, alii ~am ip:ak ·dnSla na ko:n.fer.encJ.ju-•. Nc.mojmQr ,g}erd:ati na. bosotinju, s;V:e Ce ovo phiiti i-~dajni:Ci. Ja bit zavrSri:I!a. Smrt lOiraZi M·i~ ha·hloviC.u! Smrt CetniOkim izroiCllima.! Zivila· n.am · sva voiska TIter i Sita1j,in~a. 1 Iz gtov-oral Zorc· 1Sob.mt, -C]atnru iKJarta.-rskog: N'OO-a. Korenice . ... __ N•a · n:aS ·I:;.otar; ·uCinjeno je ?Yi .neprijlatelj~ .·ski:h n:3.[lad~a. ali s::uno z:a·hvalj-ujuCi NOO-ima koji su' izvla.C.iH ,na~o,cf, na·rodl j.e ihio s.vaki put· ·dohro sklonj!enJ i ·spas:e,rr, U seoskim N00-1ima_ uCestvu!~ vel:iki hrnj Zem1 i to kao pretsjednke i' seilcrerta:ri odbo.ra, ,N.a,S·e diruga:rJice, shvatHe su. dobl:ro va.Znoslt p~·osvj:ert:ntJg: .rardla-. Sk-nle 'SIU otVIQir.ene i rRJde skoro u ..svim selima. Drugarice. J.a... . ' vas pozivam\ cfu.= pomogne.te Sto viSe..prosvjetni. ra<;t, jer jl<rOSvjetoon: C-eirrHJ' d_oCi: do boljeg Zrivnta. Zivjela: n:ruSa .fe,derativna Jrugos~-arvija.! Zivio · Tit<> I ... Sloka S'ovtH na. pitanj\e Cetnliik.ai otku.d piUca·J\1:. partizan! nije-htj-ola k,a.zati·.. Dragka Sov1Lj.;. 27 �:sta.:ra 52 ,godine sta.J;n,o J~· u borb~ na poloZaju -s pu&koom pro·tiv. Cetnika. U s3.morn GraCttcu .Zene ulijevaj-u peqoleum u bra.Snc Cetnicima. -Bosiljki Ore1j su Cetnici Z.ivoj od·erati lice~ ali nije htje1a ni.Sta priznati. Zen~ Pl9'Ce- Cuvajtt ·stra.. -.zu i Ce~Sto se nalaze na poloZa}tl kao mu&karci. Zene n_a.Seg _ kotar-a nosile su topovS!k;u-- municiju po sn-ijegu -na poloZaj:. 300 Zena ,U naSem kotaru ·nauC.ile su -Citati- i p•isati. Zene Bruvna nose· na poloZaj hranu do sam-e ,-Zice. Ratnog zajma dale -s:u 33.103 ku.ne. Jedna Zen:! sa oJcUIP·iranOg ter:itorija .sama je d•a1a 10.000 kuna, a statica n!S.o neoslob-adjen()m · teritoriiu oplela je 50 pari ~a­ -rapa za- I:iartizane. Zonka MqmCilovirC. Clan o:pCinskog NOO~a i zdraystvene, komi&ije, -kaZe: »O~dje ·se iJmos·e veliki uspjesi. naSe o.rganiza:cije AF2-a· i mi smo ponosne da majke naSfu- b-orac·a. mogu biti isto takvi heroj{ Ja kao proCelnik zdravStvene ko· ..misije mo.gu reCt c1a. Su Zene mn~o pr:donijele ·u rspreCa"'anju ZJaraZI\:h ho[IOOti. , NaSi NOO·i i · zdrarvs1tvene komis-ije ru·z pomoC z,ena uspjeli su. ·ilikVid:r-ati ti£us u nad§em. kotaru.« Ona zavrSa~ va: »~iviH NOO·r.U!« lDi·e·l'liC Evica. i'z koreniCkog kotara, stara. 62 _godine: ,.Mi Zene~ Korenice, mi s·mO. ponos-ne, jer kod na.s nema · dwertera.. Preko naSe orga~ ni~cije . uSJpjele s.mo .povraf:liti sve dezt;rtere. · 1'remda sam r.Sta·ra, .JJJe ,. -Cekam nePrijateJ.ja. Ra.· Mmca RadOvanac iz: Mekinjara, sltarar -65 go~ dina: tDil'ugovi i dTugarice, j~ ho.Cu cfa vam ka··: ·Zem sve Si;o j'e na mom srrou•.N ru mom iSIJ.'Cu su · 1 najveCe k-1je posieta naSio1jl vojsci. I- j.a s-am iJZ.gubi•lru ,Siina.. OsveCuje-m ga Sto posje.Cam :naSe· ·hrn:ce. NaSa Jugdslrovi}a; j stva. !POSa1die:rum l.'-05-hl:~- 28 29 dhn cb .pokaZem i mlladi:ma. da smo i mi .star-ci_k3dre raditi. Sva s•u mi ledja oZuljata odi hre·mena, alii radim Ei: nosim vodlu i hrui.nUI IThaSoj:' vojsci na polo·fu-j.« Soka Hajdinov~C: iz: lapac.kog kotara~ »olako-. se naS kota.r na]azi· oku.phran go·dilliU i 4 mj"eseca, na.Se Zene pokazale .su bez:broj herOjs:ta- --va. Djuia. Karan koja: je bila. zatVlQiren.a .ko-d Cet-. nika sta:Ino j.e u -1atvoru pi.sa:la naSe [pia-role. Ona ie otkinula bra:vu i iz.veb. joSI tri drug.arrice iz · zatvor:a. Bosa lM-andi.C izv-eDa· je 40 ·dhmo!brana i to preko :prug-c 10 km dale!Qa. Milka- Cvjleti~­ Canin i Mili:ca RaS·eta kadl su .se paliie vatre v znak osJ..o;hodjenja Be-o:gra:da, priVIuilde Slu -se liSnjaku najveCeg CetnLCkog handita i 'zap-.s.lil.e-g.a:, Smllja P01pordC 'p.rovlaCila se kroz neprijateJjsku Zicu i radiJa sa Zenama. VrSeCi taj posao ranjena je i ostala 1bez no-ge. Djuka StaniCi ako ima muZa. iJ sina u Cetnic-ima -5-alje hranu pa-r-tizanim~- Jednog dal.'.a su j8. uh.vatifi. Cetni_ci · gdje daje kruh za: .p•artiza.nc. Cetnici su je1 tukH, ~i Qn'a. kaZe,: ,:.->DaJ ·sam ~maJla' d'vit! ik.rLJha, obad·vl& bt im -po&lala.<< (} 1 �:rna. J mi to neCem'o tSuzama osvetiti, nego b-or_~ ·born ·t i'adom .. Njfu_ Ce !O'Svetiti naSi borci, ti mi -Cemo iJCi 5a punim to11hama. Mi_ koje .smo izg:ublle sinove, ne. da·jmo' se. NaSi hTaibri ,part~ani .C.e naSu zemliu. osloboditi, a Tito Ce nam sve ·-nabaviti. NaSa. !h.t~abTa; VfOj.ska sa Crvenom ar-mijom os~obodiLa ie na.S lijepi Beograd, Tamo _.je !it ma:Sa. VI. -d!ivi.zitjia :i tamo [,tru~<m j.oS ·}ednog· ·.sina. i .on se horio za Beogra.dl. N aS~ 00 \9e voj' -ska spominJati dok je kame-na' na kamenu. Drr(l~ ~govi i drugarice, moje, je selo popaljeno, ali· Ve· sel'o i hi'aibro;. 12 kola jezde u posjetu, ;pj-evaju -Zene, a. i po koj;a amladinka. Tamo sam doSla i u jednoj ku,Ci kl01d Staba .bili: su dbmohrani kojti .su se }}teidlali. I onri• ·-~ll! 1reJldli kadl l9U nas vidjeli: »Pa ko bi _ovu .pobijedio.«, )~DoCekil!a s-am :b·olnicu .kod ·mo;je kuCe, -n3.Sla sam. r.anjenu ,Miru- Stertu koja _jiel bila u rukama Nijemaca, .pa polbJegla. Ja sam je rujegovala na .svlojijem hilj-cima. 1 •rane- -joj1 1p1.reY·ijala, Kad je, neprijatel} u moje se-lo OOS·ao, onda- sam je na :Du1ka-ma.- ,sta.ra izaij-ela 11 Sun1u. T31mo sam ie po~ novno previja,Ia :iJ nahrani.la. PosUjre odl nje ni~ ·Stat ne mam i l$1{\Jdl -hi· ra-d:a~_ znat1 ~dje ie Mira i .ie fiJ Zi.va.« iN:a· fo- .se oitragJa: izmedj u delegata -d.H~ i~~dlna .Z:ena i ooa-Ze: >~Drug.a;riCJe, ja sam ma:k lea .. Mirina. Ja sam (ti zahva•lna. i ja te· prizna:m !k-ao motu- tlodlj:e\DJU :.m.rujk.-u,- Je'r ja n-~m ·nego jedinu -M-iru. Mira.· je Z.iv·ru, -iozli-j.e·CHa le rane i 1 30 -nalazi se' u -Italij-i. Nikada. t( ·to zarbor.avi-ti n·cCu -:Sito sri' spa.sila .mo-jle .r•mliJanro dij1ete.« Zatim MiJ.,icil ,~hatv:!Ba:va: ')~Sm!'ltl fa:SiziDo i .Cetnicima. Ziv[10 :n_ram '.na.S Ti!to i !Sitaltif.rn·l « · Mileva Cu.rCiC i'ZJ gospiCkag· kotara: >~Iz Vrep~ <:a ima. mno.go her,aja, ali evo u zadnje vrUeme ima kod na-s i .nekoliko -die.zertera.. Mi Cemo se :;..ene trs'tti da ne bud;e ni jedna.g dezertera•.Mi iSIIlO iS.Je. ne.Imtik:o p-wta trg;aki p,rugu i ru8iti rarffilpe. B-il'o na•_SI je,J staTijih. Sada su postavili joS jednu ratnjpru• df ne mO'.I:enuo prelaziti ali mi . ' ":Se zavjet:ujemo dru Cemo i tu rampu skr-esruti.(( - . Nevena GaloviC iz socija.lnog: odjCrla Kotar· -sk:og NOO-a Udbilna: )>':KJa,kJo IZ(namo • dwlln·as-t _je ISOCiJjalnog odj-ei'a .d13J opsikrM da s-e. ibJ>ine -.o invalidima., o .djec·, koja su izg~bila sv'oje 'l"o-.~ite[je, _da s.c- ~rine o -onoj shiotinji ·koj.a je oplja· Ckma 1 po.pa1Jena, da se brme za one familijle -koje ..su izguh1Ie svoje sinovc. NaSi soc£jalni odjeli i pomoC hili su· ma,li 1 jEa· nijc ibHo mo.· ' :guCnooti.. Ali -mi mo.Zemo· zahvaliti na:S·im majk~~a koJe svestrano p~ma;Z-u u l'a.Ju .socijalhe odJde. NaSi 'socijalni odje-li moraju .bi.ti t.aJcvi, <la •srve ·maik-e koje -su •Ostale · bez s-iuova. vide .da se za nj.ih hrin:e, narod'n!aJ vbst/ -i p.ruia. ini ,pomoC~ Zene oVoga kotara su jednog d-a.na usje.kle 400 komada d~.a za i2ig;radnju bajta za si-.rot_inju. N·a·Se majilce- nijesu z.a:hor-ruvilrc ni naSu . ' 1 . 31 �d!Jecu u d:jeCjem d:omu1 i p.osl1~le StD im 150 malih -darova..1\-Li treba. da {PiOmn-Zemo jedrii dru:ge.<r BrozoviC Danica iz lapaCkog kotara, CLan seoskog NOO-a (stara 40 g.Gdfinar): »Ja Cui $e diOitaCi rada onih Z.etia1 koj-c. ra:de cto •SJam.iih nep:rijateljskih hunk-era. Njiho;v~ rad!, n}ihorvo-- ve. selje u ·poli.u rkad ra:d'e posJi vartrum topo1'a i ha·· caCa. - to tr:eba vidje-tiL Borka D!jUOCiC i Smiljaizvuk1:e se neki' ·da.n svojc muievre iz Cetniika. Mn-o.go je Zena ·izvuklo1 .s.v•o.j-e mULZeYe -iZ Cetnika. One -su tuCe:ne. a]i to -tit nije uphStlo. Zene N:e!blj1usa p-ali.le •s1u· .stoj::!ovel s-i-jena u hl;i1zirni Cetnika., u znak -oslobo-dje.njro Beog.rada.. Sav i'le~ . gallni 'rad ·i·dle p_;eko .Z.e.na·. Zene su· uvijeik: ka•ziY~e n.Ovo ·SitanJe kodt neprijatelJja. [)rllleovi r dl'lugarice1 heToj-stv;o naSi.h :'rena j.e. vel:ko. ai.f nekako mi jcl Cudno -d'a: :pored sv·ega .toga. ima m~o Zena u NOO-ima. U Tefera.tu stoji sto-- · Hna, a to j-c ma.Jot. J:a, Zelim da nasi hude ivi8-e- u· NOO-ima. do n:aSei id:u-Ce k~Tl!fe:tencij.e, jc.r smo· mft to za,SluZ:ile. N aSe Zcno .s1u se istak.le. u 1rad-u oko sldanj-arrda Zi1ta.. Kioliko mUk•e i patnJe sn pretr.pih~l one iz;vl:aCeCi· IZito i-sp-red Cetnika i p.re.v:oze.Ci .ga pr.eko riYCJke Une po noiCi preko .mo., -Sial na .koji,_ neprij.ate~J pucai.« ·Ma.ri:t Su\l!a.r iz gospJCkog :kotaT:a: .>)Zene iK.ule· su odl P,l'lv-oga diana u :z~bj1e~u- S:eQ'da.r TodlaJ iZ:dubila 'je .sip.a, a;H je slavila• osllob,odjellje "B'eog:r:da pokraj ' nep_:i-i·]ateJj~-o:g- 1bU·nkera. .Ze1nt Ostr:vic-e op!remile ,s·u 300 kvarata :Zi ta za naSu vpjskru; a -Sava KovaC. je iS11 bosa ~oZiH vatru Ul- bliZii.ni neprija~teljskog bunker-a, .N aSe ·Ze-ne, u VIii. ofen~ z.ivi iSle sn zru kurir·e,. ~le su na v:e·.zu, one su ,s.V'e .Zrtvov.ale .odi s~be. M·U ISIIIlO Se probij;aJe kroz: neprijateljske re:dove, iSlii smio u· neoslOOOd:j.ena ,s.cla.. Ja sam nosila materijial u neprijateljski g-a:mizon;-'7gazil:a sam vodu do vrata., no:Ci-y·ala pod p-6--d:om .sohe; u· k-o.joj: su bili USJtaSe.« JeJic~ MariCiC, stara Zena iz .gTa!CaCk-og k·~­ tarru: »iDru-gov-i i drugaric'e. ja: b:ilh v-Mri 't~elcla Sto su svi iz.ostavili, a ja Cu re!Ci. 'Ja bih vam reJda. g.dje staji p.red nama ella. palimo buktinje za Oktobarsku revoluciju. P!01 tom -pitanju tre_'brulb hi- viSe d1iskutov·ati. BaS .oiVih~dana prije 27 .godina zbaC.en :j'e u Rrt.rsrlji ·c-ariz;am·. Naiod ·so osvij1e.stio za S~rok1u d-emok,racidU. Cini m[l se da su se oni tam01 bori1i ZUJ T€{Puhlik.u, I Zivila nam re·P'Uhlika. N arod -je rekUJo, da neCe c:ara; d:a oCe re:publiktJ is.to ka.o iJ m1 .dam.as. Mi: se vese:}imo Oikrtofb.acrtskojl tle:vo1uJcQlj.i lkadJ su ruske! Zene -dabile ra'Vinopr-avnost.. J-a bi v:am saOO neSto .rekia 01 naSim Zenama koje se Slp['emaju za. Kongres. -NaSe .Zene• su se veseiliHe ()IVl(').j koofe':rencij~. ali s01 j-00 yiSe vesele Kongresu. DV'ij-e strure Zene od: 80 .g10dina l!o,ZiJe s1u V1atru, igrale i l}>j~'Va:Fe kad se osloPo.cLio Beogra,d, a t{)c je· Sava Tojaga i Millka lvaniC. Ze-na od 70 god-1na. bHa '1e Cc.sto kao _.v.odril& l ,nosii·tll ka.o kuri(r pi-sma·. \ 32 33 / �Ona- .k~Ze ._ •ja :rardim, i fPirij:e C.{)! se' -I]_' art S\'lciiti.Zene. :&r:aj:im:e IIlraogo r.ade za NOB. Jeka R.!~dako_ viC iz Z!rma.nje ·ulazi ·1) Zicu ne(pri}atdjsk:u, i nb'sli letke u komandu Cetni.Oku i ostruvlJa ·ih u njihoVi.m ladi:cama ·od s:tol a. Cetni.ci su .ser poslije: toga tukH- i psovali iz:n;te,djru ~ebe. jer su SUII;!.lljali jed:an · na d'rug,og·a dru imaju vezu s · paTtizanima. Smrt izdajicam:JJ na.Sega narod~! ·Smrt ·Cetnici-:ma! 2-ivil-a: ~ajka Rusija•!« Jaga HeCimo-viC iz. .peruSiCko.g: k.o-tara: >><Ho'Cu i ja da ne.Sto re:Cem. Ja SJrum stara -60 god;na~ DaJa s:am sina u bOirlbu. N e Zalim Sto sam sve izgrtllb~]a 1 nap•ustila sam sve sv-o-je i o-tiS-la u borbu za slobodu. Zi.vio drug. Titol« Marija Majs·toroviC. iz protp·agan,dne. komisijc' Kotarskog NOO-a/Lapac: ))IN'iSe Zene pokazal~ su bezhroj pdmjera- u p·roturiva11ju naSeg materijala, to j:e najubojitije oruZie u ua.Sun rukama. Zelil'a bih da to bnde joS, holj-e, dia bi se suzbilia- la7.;,a. nepdjatel-_i=.;ka P-''Oip~g-a:-a1a'.« 1 sena na. bog·atijb ika-ijeve; ··& mi .11110raino i ,drailii:e: iz naS:h trapoV!a. p-Tehranjlivati naSu va.js-ku. S?-~­ veZllliCi· nam Salj.u pomoC, ali ta pomoC ae moZe · brro stiCi zator mi davajmo dok ne s.tigne. Mi imamo s~la dfo temdj§l. oplja.C:kana., mi im rno-· ramo pomo-Ci.« Govori. su .se redj:ali do kasno u lloCi. .. Eto to je odgovor svima onima. koji JOS. misle r g.o;vore ck se kodi na.S ni-je ni§ta !pl'Omije!li.to, to je ·odgovor Zena., kojima oni nisu dali nikadl pravo gl.asa•, t1o je odlgoVOr· ~rima onima. koji bi ~tjeli p:ov.ratiti staro stanjed:a b~ oni mqg:lli .apet »vedriti i oblruCit.« \ Spek.cl~rruj.u 1 Pirobudietn1ar svij;est 111e moZe .s:e yiSe- usp~at4,_ mcin1a. proti:V strorog stan}a ne- Illlaze -se viSe ni-Cim uga&i'h, .pa ~rna koliko to o~i Zelill.. -,- Sbka La:zirO i:z Go•siPii,Oa,: >>Cetvero s·am dfaJl!a u bO'rbu. Jedlan mi ·ie-.f>OF!'Iu~."J. Tdko ;e n·o'SiH. t5 rMe na. srcu St.) h1 nosim. AH nijesam 'klunUla i ako sam stara. B'lr-!t Cu se i daY.ati jto . g-oG- bud.em mog~a. Zivili naSi h~-:1b 1·i partizani! Zivio nam naS mili. dru~ Tito'{' ' Boja Egi-6, Clan prehranbene k·(}mi.sije Ckru'zu-og_ NOO-a z-a Liku: ».Jshrana vojsk-e l:iili ·$li naSi tra.pOvi i hambari. Ishran<~ je. danas pr'ene~ 34 35 r • � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Like bore se, rade, govore Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available s.n. Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1945 Rights Information about rights held in and over the resource Nepoznato Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 37-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 35 str. Hrvatska Lika Narodnooslobodilačka borba NOB žene žene borci http://afzarhiv.org/files/original/955bbb31eabd3908c775f81d0f6bdcf2.pdf bc13b3cf7ab0beb26fcacd2c1fa428b2 PDF Text Text Z B I R K A D .0 K U M E N A T A ZENE LIKE u v NAROD NO-OSLOBODILACKOJ BOR Bl 40. GODISNJICA KOMUNISTICKE PARTIJE JUGOSLAVIJE 8. MART 1 9 59. G 0 DINE �REDAKCIJA: GRJ.JAK MILAN, BURSA(; MJLKA, KRALJ- VLADO, NIKSIC ROZA,_ ZEGARAC MIKA,- CVETKOVIC BRANu:o, SMILJANIC BOSA, MALJKOVIC ANKICA i . POCUCA DESA. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: ZEGAR~C- MIICA IZDAVAC: KOTARSIU ODBOR SAVEZA ZENSKzH DRtiSTAVA GOSPIC HASE ZENE, NASE KCE!.U, !V!AJKE SUDJELUJU S PUSKOM U liUCI U NARODNO-GSLOEO>D!LACKOJ BORE!. JA SE PONOSIM, / !:iTO STOJIM NA CELU ARMIJE, U KOJOJ IMA OGROMAN DROJ ZENA. JA MOGU KAZATI, DA SU ZENE U OVOJ BORBI PO SVOM HERGIZMU, PO SVOJOJ IZDRZLJIVOS'fl B!LE I JESU NA PRVOM MJESTU I U PRV!M REDOVIMA, I NARODIMil JUGOSL!l. VIJE CINI CAST, STO IMAJU TAKVE KCERI. I TITO! �PREDGOVOR U Cast 40-godiSn]ic~ KomunistiCke partije JugoslaVije i -5o2__ godiSnjice· Medunarodnog pokreta- Zen a - 8. marta - Kot~rski ·odhOr Saveza -ie~skih dtuS:ta~a i~daje ovu malu zbirku dokUme~ata:, :kOj:ii:e nas -podsjetiti na ·aktivnu boibu Zena Lilie u Narodnoosi~bodilaCkom ratu. U ovoj -zbirci su objavljtmi samo neki dokumenti s _-kojima ras:ttolaZemo. Medutim, pred' nama predsfoji daljnji posao na .njil)ovom prikupljanjll, kao i _na opisivanju_ vaZnijih doga~aja i ·dOprinosa Zeili:t Like U horbi za ·stob.odu. U nadi smo da ~~mo naiCi -na punu-·pomoC Zena Like, :k:Oje -sll' aktivno ·ucestvovale u NOB-i i _ svih, onih koji danas .~_ktivno rade U mirnodopSkoj :,izgradnji i ,borbi za socijalizam, u prihva:Canj~-- ovog naSeg skrO~nOg izdanja i daijnjeg prikujJljanja i srediva:~ja 'arhivskog materijaia, s kojim bi\u· potpunoSti_ mogli prikaz3ti-.pravu' s_liku o l;Jorbi i. Zrtvama Zena Like, a_ Sto smo duZne i obavezne p_rem8 ,Palim drugari~ama-- borcima i pJ.ema naSoj slobodi, k3cf i _ prema mta:dim pokoljenjima, -kOje trebarilo odgajati'-i va~pit~Vati u·,toffi duhu·J-na tim primjerim~; MikaZEGARAC 5 �KAKO SE BORE LICKE PARTIZANKE lz »LiCke Zep.e u -borbi«,_ glasila AFZ za Liku, br. 9. prosinae 1942. g. Iz dopisa jedne partizanke .... BaS u to_ vrijeme faSistiCka 'banda poCela je p3Jiti Perjasi·cu. NestrPljivo su Cekali partizani, ·a joS nestrpljivije :Partizanke Cas kada Ce se baciti niffaSistiCke palikuCe. SpuSt'ala se no_c.·Culase zVr--: ka motorizacije -i topot faSisti~ke_ kon]ice. Na komandu Partizani i ·partizanke jurnuSe na faSistiCke bandite. Tenkovi huC~. Paklena-mitraljeska vatra obasipaJz njih nit :ileke naSe ·borce. Ne maZeS Otvoriti 1 oka. · »Druga~ice sklo:ni se! Eto tenka na 20 koraka. Opasno je. Ne~eS ,se izvuCi iz mitraljeske vatre.« _ , }>DruZe koinaridiru, svaka ne- pogadat- Morain a· osvojiti .bar Je~tin ' tenk.« Drugovi skaCu_rla tenkove._Drugarice ne zaostaju. Osvojen jedan tenk, tOpovi, mitraljezi, kamioni i· mnogo ·toga. -u toj b'Orbi jedna drugarica ubila je ceti'ri faSista. Nar6d oduSevljeno doCekuje partizane, koji su osv~tili- pop·aljene kuCe. Stare bake grle naSe partizanke. One sunjihoV ponos. , Na TuSiloviCu je druga bitka, u kojoj uCestvuj~ na.Se_partizanke. Hrabro jUriSaju za partizanim8. na utvrdene bu_nkere . .--u: -ju:dSu . na bukere medu prvima Je bil8. Serdar Anka.- Til je--· ranjen~ -i Jela KonCar. Drugarice to ne zbunjuje. One se bOre· joS _hrabrije. Na RakoVlci- ustaSkom gnijezdu - Zestok~ borba. :Qrug_a:rlce partizailke se veC bore· kao stari borci. Zorka,~ GajiC,- iako· teSko ra~]e­ na, n:ece- da padne Ziva u tuke ustaSkih raZboj-nika. Kad su jo.j- _se pribliZili,- zadnjom snagom ubija ctYojicu ustaSkih p·asa, a· jed~_og­ ranjava. U Petrovom Selu one se takrriiCe sa najhrabrijim pa'rtizanirna. Hvataju Zive ustaSe. Oslobada se Petrovo Selo, BihaC, Vagailac, mjesto za mjestoln. Svaka borba znaCi novi uspjeh naSih partiza~ki ... - je KATA PEJNOVIC Prva predsjednica Zena Jugoslavije 6 7 �' L I K A U drugoj polovini 1941. g. u Lici sve jaCe -plamti narodni ustaVeC poCetkom studenog 1941. g. hili su U Lici foi-mirani"bata,ljoni >>~arko OreSkoviC« i »Ognjen Prica«. U gospiCkbm kotaru for.:~ ptira se Prvi liCki odred » Velebit« sa tri bataljona i C.etom >>P_eki.Sa :Vuksan«, a u udbinskom, graCaCkom i lapaCkom kotaru vrsene su, pripreme za _formiranje· novih bataljona: »~rbava«, »Gavrilo P.dncip«, i Drugog bataljona (kasnije nazvanog »Stojan Math~«). U 'brinj'skom i otoCaCkom kotaru bile su formirane Brinjska i SkaraCka Ceta. Brojno stanje partizanskih jedinica u Lici, koje su u to vrijeme bile pod komandom .5taba Grupe liCkih partizanskih odreda, iznosilo je priblizno 3.000 - 3.500 boraca, od kojih je tek jedan dio bio naoruZan pu.Skama i malim brojem puSkomitraljeza. · Poslije uporne viSemjeseCne borbe s Talijanima, usta.Sama f ·Cetnicima, liCki partizani su uspjeli poCetkom 1942. g. da oslobode pro..:· strani teritorij sjeveroistoCnog dijela Like. 1. svibnja 1942. g. forrhiran je u E.orenici I. proleterski udarni bataljon Hrvatske, u Ciji su sastav uSli odabrani, u r·anijim borbama })rekaljeni, najSvjesniji borcf iz svih partizanskih jedinica sa teritoTija Korduna, Like i Gotskog Kotara. Bataljon je imao 240 boraca, Srba i Hrvata. U liCkoj- Ceti, koja je_ uSia u sastav ovog bataljona, -bilo je 60°/o Dalmatinaca, koji su se dO tada borHi u- Lici. 5. svibnja 1942. g. formiran je u juZnofLici komPinovani :Partizanski odred (sa 870 boraca) u Ciji su sastav uSli: I. proleterski bata1jon Hrvatske, bataljon »Marko OreSkoviC«, Udarrii bataljon, TehniCka Ceta II. liCkog partizanskog odreda i dalmatinski -Pata~jon »Bude Borjan«. Prva Zenska Ceta u Lici formirana je 25. VIII. 1.9-1:2. Iako je za ~etu bilo predvideno najviSe 100 do 1~0 Zeria, na poziV SKQJ -a prijavljuje se 700 omladinki i jedna Zena. ZadrZano je svega 125 omla-: dinld. Ostale nisu htjele se vrate svojim kuCama vec·__su,_ bez ·pr<:;:t-:hodne spreme, otiSle u jedinice -I. iII. liCke brigade. Omladinke Zenske Cete proSle su kroz jednomjeSeCni vojno-politiCki kurs, na ko'me je NaranCa KonCar hila politiCki rU.kovodilac Stab. grupe liCkih partizanskih odreda otezao je sa :raSp-or~~om Cete u jedince. ,Tada se Ceta omladinki, sa svojim politiC.kim)toniJ~Sa­ rom Naran~_om KonCar, sama prikljuCuje II. liCkoj brigadi,-:sa . koJ9m odlazi na KOrdun do-·Perjasice. Na Perjasici, srE!dihoJ,n.listopa:da.-1_ ~42., pred samu akciju, rasporeden je po jedan vod omladinkfu··sva·_·t:_~tiri bataljon~. Dobivaju oko 20 puSaka, koje su podijelJ¢_'fli=-~affio'SkojeV;_/ kama~ Tek .Sto-- su podijeljene puSke, veC .nastaje borbii: po ·-veCeri sve su imale oruZje R:azbile s_u nepovjerenje i od pfve ·do _ _.Zadllj.e. sve·-_su se pokazale _ neobiCno hrabre. · ' U Clanku »Partizanke u borbi«, objavljeri.cim u »Udarnilru«, ,glasilu II. partizallske udarne brigade I. opeTatiVm~ zone Hrvafske, iz 1942. g. piSe izmedu ostaloga: >> ••• Kad je organizirana Zenska omladinska Ceta, medu mllogim drugovima, naSim partizaniina, vladalo je miSljenje, da vojne jedinice. omladinki biti samo neki prirepak i da drUgarice ne _ c~ -piti u s~anju podnijeti onaga nap6ra, koji od nas jziskuje naSa partizan-ska borba. ... Sa sumnjom se gledalo i na. borben~ vjeStinu drug.arica. Medutim sve te sumnje su se dan~s rasplinule kao laka ljetna: jtitar- cta ce NARANCA KONCAR Komesar ·I. Z"eriske- Cete u Lici. 8 �11ja magla. NaSe drugarice, naSa Prva liCka · Ceta omladinki 1 dobila je prvo vatreno krStenje sa s.vim vrstama neprijatelj'skog oruZja: ko-"njicom, artiljerijom, tenkovima i- avionima. ·-·. Na riaS€m putu krpz Kordun, naSa II.- partizanska udarna brigada, u Cijem je sastavu hila i Ceta omladinki, sukobila se s jakim neprijateljskim motoriziranim, tenkovskiln i pjeSaCkim. snagam~. U borbi, koja. SE; raivila, mlade_ J?artizanke, zajedno sa /?VOjim drugovima partizanima, neustra_Sivo su juri.Sale na nep:r-ijateljSku konjicu, kamione pa tak i tenkove. Kao da su to davni, stari i iskusni borci, a ne mlade seljanke, koje su tek juCer prvi put pritnile :puSke u ruke ... « _U _p_rvoj borbenoj akciji, u kojoj je uCestvovala I. Zenska Ceta, istakle- su. se naroCitom hrabroSCu Mika Bjelobaba, Dragica MarinkoviC i Desa StojiC. Sve tri su do kraja rata kao borci VI. proleterske divizije izdrZale sve borbe i napore. Urujnu 1942. g. formirana je u Turjanskom Druga Zenska Ceta~ Komesar _ove Cete bi)a je Kata Bubalo. Po. zavr.Senom j_ednomjeseCnom kursu omladink~ su- rasporedene u razlle jedinice VI. divizije. III. Zenska liCka Ceta, ·formirana je p:rd IV. liCkom partizanskom odredu. Komesar -Cete' bila je Manda HeCimoviC-KuCiSec. Veliki znaCaj za dalje rasplamsavanje narodnog ustanka u Lici i ·citavoj Hrvatskoj imalo je forniira:p_je I. brigade, u Ciji sastav ulaze liCl_d bataljoni »Iviarko OreSkOviC« i »PekiSa .Vuksan«, jedan banijski i _jed~m kordunaSki bataljon .. To je prya brigada koja' se formira u._Hrvatskoj. U toj' brigadi p.aSli su sezajedno sinovi Like, Korduna i Banije. _20. kolovoza 1942. g. formirana je IL brigada. _ . 9.-rujna HH2._ g. formlrana je u Vrebc~ JX .. brigada Hrvatsk€: (kasnije IlL brig ada VI. divizije).. . . , . · 25. studenog 1942. g. od ove tri licke brigade formira se VI. liCka. divizija. · . _ · Poslije kapitulacije Itlije ~VI. liCku-_dtvizijti_.U:lazi_jedna.brig~da Hrvata Primoraca. . · Zbog svoje borbenosti VI. divizija je· uvrStena u re.d najboljih jedinica NOV i uSla u .sast~w I.. prolete,rskog korpusa u- Bosni. · 19. oZujka 1944.- g. VI. divizija dobila je naziv.- »F'roleterska«. Poslije toga VL divizija prelazi u Sr.biju, uCestv.uje u oslobadanju. srpskih krajeva, u bor~i Z!l Beograd, u borbama u Sdjemu, Slavoniji, Zagrebu i Hrvatskom Zigorju. ·Poslije-odlaska VL liCke. proleterske divizije u· Bosnu i druge krajeve; ostao je. u Lici. samo jedan partizanski odred. 10 Prvom · polovinom prcsinca 1943. g.· u PlitviCkom Ljeskovcu, formirana je XXXV-. divizija. U rijezin sastav u.Sao je LiCki partizanski adred, jedna brigada XIX. dalmatinske divizije- i jedna· br~gada XIII. primorsko-goranske divizije: I u ovoj diviziji bio je _ velik broj Zena bora ca. U veljaci 1945. g .. XXXV. divizlja fuzionirala se sa X!Il: l(rimorsko-goranskom divizijom i pod nazivom XIII. divizija nastavila borbu za konaCno oslobodenje zemlje. PRVA OKRUZNA KONFERENCIJA AFZ ZA l..IKU ODRZANA 15. RUJNA 1942. U SALAMUNICU . Clanak iz »Zene u borbi«, glasilo Okr. odb. AFZ za Liku, br. --7-'8 listopad - studeni 1942. · OdrZana je prva OkruZna Konferericija AntifaSistiCke Frqnte Zena za Liku. Ona je dokaz, da je nas·a borbena org.anizacija oj~Cal~ i :razgranala se toliko,-da se-ukazala potreba jedne konferencij¢_ za.Citav okr~g, nci. kojoj bi p·rivremeni odbor_- Irlcijativni AntifaSistiCki Odbor Zeha za Liku _: poloZio raCun o 'svome radu, na kojoj' bi- se- _ uoCiJi svi uspjesi i neuSpjesi, donijele smjernice za buduCi'rad i iza- ·bralo novo okruZno rukcivodstvo'. · Na konferenciji -se vidjelo,-da-.se u duSi,_- Zivotu i -r-adu Zena kroz godin:u dana_ njihovog uCe~Ca u Iiaroq.D.ooslobodila~~oj borbi izvr.Sio golemi preokret. One su pokazale, da nose veliki dio bor:qe n·a sVojim l€dima. One uzimaju sv~ viSe uCeSCa u :narOd_noj ·:vlb:Sti i sVo.kim danOin su sve priznatije i ravnopravriije s dr.p.goVima. Ze"n:ske orgallizacije uz ponloC Narodnog OslobodilciCkOg ·odb_oi:a uglavnom, oi-gani~ ziraju opskrbu partizana o'!fjeCom i obuCOm, a· u ~nogorrie ·l ·njihovu ishranu.Veliki dio Zena rade kao bolniCarke u n:iSim- bOlnicaina. ·Na-> ~e drugarice se_bore u borbEmim grupama i ostalim vojnirr(jedillicama. 'Svakim danom rastu Zenske Cete. · U podizanjU kulturnog niv'oa takoder su postignuti uspjesi. Odr·Zan je niz sastanakn, .proslava i kulturnih prirec;iaba, sanitetskih i analfabetskih teCajeva. Radi poHtiCkog p(_)dizanja i i_zdizanja naSeg ·kadra odrZan je niz kurseva. Oi'ganizclcija je stvorila svoju Stampu, sVoj list. Tako vidimo da su Zene Like, smjelo rUSeCi sv:e predrasude· i sramrte priCe o Zeni, u.Sle u svaku Ziiicu ZiVota.· One·- uCesi-.vujU u narodnoj vlasti. i uCe Citati i -pisati,. piSu Clanke za svoj list i uCestvuju u oruZanoj borbi s naSim tH3.Citeljima, pohadaju politiCke zbo- 11 �f I OdrZavanjem analfabetskih teCajeva, predavan]a i sastanaka treba da podiZemo kultu.rno ptosvjetni nivo naSih Zena. Radr izdizanja naSeg kadra moramo posvetiti naiyeCn· paZnju kursevima, jer su dosada~nji donijeli veoma do~re rezultate. Pokazalo se da je to najbolji naCill da se naS poZrtvoVani i odani kadar osposoOi za samostalan l-ad. Moram6 ostvariti redovitu i iskrenu vezu sa rukovodstvom, sa OkruZnim odborom. Rad niZih rukovodstava treba kontrolirati, pomagati ih stalno dajuCi im taCna odredena uputstva i ukazujuCi na njihove nedostatke. _ NaS list mora postati list masa Zena, ogledalo njihovog rada~ -- organi.Zacija- i borbe. Da bi to postigli 1 moramo organizirati dopisniCku sluZbu. To su zadaci, koje Prva ·okru~na konferencija AntifaSistiCke Fronte Zend -postavlja antifaSistkinjama Like. . Konferencija je izabrala i okruZno rukovodstvo. Ono iffia ·.15 Clanova. Od njih su 8 seljanka, 2 graeJanke i 5 intelektualkL Drugarice su Se raziSle u svoje kotare i sela da zakljuCke konf.erencije donesu svim drugaricama, -koje su Zeljno oCekival·e njilfov povratak. PoSle su S Cvrstom_ vjerom u snagu naSe organizacije; u svoJu Snagp., svijesne uloge naSe organizacije u narodno-oslobodUaCkoj borbi, pi'oZete vjerom da u borbi za svetu stva~ narodnog_ oslo., boq'enja, za slobodu i r<_ivnopravnost Zene moraju uspjeti. · NaSa sveCanost ~ OSvanuo je topao vedar 15. ·Septembar. Napokon sm_~-:~·doCekare tu naSu sveCarlost. Probudene, borbene Zene Like, antifci'Sistkinje,, pr.;i puta u hist~riji"odrZavajU -srobodno svoje konferencije. S~kupile su Se dru,garice iz svih kotareva Like, da pokaZu svoju ljubav i divnu odanost nar6dnooslobodila.Ct":Dj borbi i njenom rukovodiocu KP~ da posvjedoCe svoju spremndst za d3.ljnje borbe. NaSle smo se nakon . godinu dana poZrtvo\rhog rada, godinu dana uporne bbrbe da pokaZemo Sto· smo uCi~ile do sada za narodno oslobodenje, za bolju buduCnost nas i naSe djece. Da iznesemo naSe m:;pjehe, nesnalaZenja i teSkoCe i -da obogaCene -iskustvima pod:emo joS smjelije u boj za istjerivanje faSistiCkih okupatora i uni.Stenje narodn:i:h krvopija, ustaSko CetniCke bande. Sku}_:,Stinu je otVorila predsjednica AntifaSistiCke Fronte Zena z-a Liku drtigarica Kata. >)Biv.Si protunarodni · reZimi onemoguCavali su nama Zen.ima uCestvovanje u politiCkom· ZiVotU«, kazala je medu ostailim drugarica Kata. »Danas, u jeku najZeSCih borbi protiv fa.SistiCkih razbojnika i njegovih s~ugu, u borbi, kojom rukovodi herojska KomunistiCka Partija, mi se borimo, s naSim dr,ugovima i veC danas iinamo svqja politiC~a prava. Zato bez straha gledamo u buduCno~t. 12 13 rove a obraduju naSa ·polja. Sve to Cine one organizirano. AntifaSistiCka Franta' Zena je zatalasala mase Zena Like. Ona ih yodi organiziranO u narodnooslobodilaCku borbu, tumaCeCi da Ce~an·a donijeti ' ne samo rtacionalnu slobodu nama Zenama, nego i osloboditi na.Se stvaralaCke snage f omoguCiti nam,;. da ih sve 11loZimo u svetoj borbi za slobodniju i sretniju budt.ic"nost na.Sih ·nar-oda, Ali ia'ko _je· AntifaSistiCka Franta Zena organizacija, koja je obuhvatila ·veliki broj Zena Like, joS uvijek ima rnnogo Zena, koje ~ ne uCestvuju aktivno u borbL Malo je uCinjeno na ostvarivanju bar-. benog jedinstva Srpkinja i Hr-vatica. Sav rad·s Htvaticama na neo-slObodenom teritoriju sveo se na opskrbu i prikrivanje partizana, dok se jaCanju organizacije i njihove politiCke svijesti posveCivalo malopaznje. Bilo je tih propusta i na os!obodenom teritoriju. Najbolji je primjer P.· u udbinskom kotaru. U referatinia, diskusiji i rezoluciji konferencija je uoCila sve nanedostatke. NajveCi ad njih su, pored slabog rada na' organiziranju. bO:fbenih -hrvatskih Zena, premalo osamostavljivanje 1 kadrova, slaba veza izmedu pojedinih rukovodstava i pomanJkanje kontrole~ K--onferencija je· istakla, da je jedan Od najveCih zadataka pokrenuti u borbu i -organizirati one naSe drugarice, koje su. joS uvijek samo posmatraCi velike bitke, koju vade naSi narodi._ Mi moramo ostva_riti jedinstvo srpskih i hrvatskih Zena u _bprbi Protiv · naSih tlaCitelja, jer je to uslov naSe pobjede. Organizacija mora obuhvatiti sve Zene Like. Ne smije biti grada, sela i zaselka u Lici, bez obzira da .11 je -okupiran ili nije) koji ne ·bi bio obuhvaCerr naSom organizacijom. Mi Zene, koje smo s puna ljljbavi i samoprijegora. uzele uCeSCa- u narodnooslobodilaCkoj borbi, treba i rhoramo tizeti udj_ela i u N arodno-oslobodilaCkim odborima - ·arganima narodne i demokrats:ke vlasti. Na taj na~in mi Cerna pridonijeti i uCini~i da naSa _pslobodilaCl{a borba postane u istinu opCa narodna borba, koja ,Ce u - .svom pobjedonosnom zavrSetku donijeti poloZaj_ u druStvu i nama Zenama. NaSim sudjelovanjem ubrzat Ce se pobjeda nad okupatorom, ustaSama, Cetnicim_a, izbjegliGkom londonskom vladom l'svim protun.arodnim klikama. NaSi:m uCeSCem u narodnoj vlasti moCi Cemo lakSe voditi borbu protiv iZdajnika, naroCito protiV CetniCke bande, u kojoj okupator danas nalazi posljednje uporiSte. Moramo Sklanjati naSu Zetvu i nai'odnu imovinu za nas i naSu ·vojsku i ne d6zvoliti da se ol):upator koristi jednj.m zrnom naSeg ~ita. se· / �Zato na~e drugarice uzimaju -i puSku u ruku; da i u oruZanoj borbi obraCurt-a-Vaju s faSistiCkim ·razbojriicima.« NaSu konferenciju su·· uveliCali Svojim govorima i prisustvOin predstavnici KomunistiCke Partije, vojske, SKOJ-a i Saveza Mlade Generacije i mili -gosti, drugarice predstavllice AntifaSistiCke Fronte·· Zena iz Primorja i Korduna.· Svi' ·p:redstavnicf bill su pozdravljeni. burna i zanosno, a-naroCito 'predstaVnikKomunistiCke Partije i naSe drugarice iz Prim<?rja i Korduna. · Toplo- i sestrinski jei hila pozdravljena drugarica predstavnica AFZ Korduna. Ona je izrazila Zelju, da se ostvari saradnja i izmjena iskustva--izmedu njihove· AFZ i Like. Drugarica Hrvatica ~z Primorja govorila je o poteSkoCama pri organiziranju Zena u njihovom 'kraju._Ona je ka:z·ala:·>>Mi smo· dobile vaS list »Zena u borbi« i. ptenosile smo vase is:kustvo na naSe tlo. AU naS rad kol:-aknub je znatn'O ·tek onda, kadje ·ctoSla jedna· drugarica iz Like i upoznala nas u potpunosti sa svim va:Sini rezultatima na organiZiranjU Zena: NaS glavni zadatak- jest organizir2-ti Zene Hrvatskog- Primorja· u AFZ, ukljuClt-i i njih u moC.nu AntifaSistiCku Fi'ontu Zena na:se zemlje.«. Burn!?rn kliCb.nju antifa.Sistkinj_a Hrvatica, jedinstvu srpski.h i hrvatskih Zena u 'bprbi protiv faSizma, boibenom j_edinstvu -Zena .Jugoslavije, anti_faSistiCkom savezu svih slavenskih Zena,_ Zenama Sovjetskog Saveza nij~ bilo kraja. 160 Zena delegata Konferencije, koje su bile predstavnice tisuCa :Zena Like, Srpkinja i Hrvatica, koje su doS]e da kaZu svoju borbenu rijeC; osjetile su da su-Cvrsto povezane jedno"m m.iSlju, da su Clanovi jedne borbene zajednice, koja zahvata ,_Citav slobodoljubivi· svijet. To osjeCa.nje ·ulijeva u naSe :Zile CeliC:im snagt.i- i odluCnu volju za. borbu do pobje'de nad mrskim tlaCiteljirna. Orlo se slilo sloZnp i -snazllo ~ rijeCi Zenske himne: . c ))I rni Zene. iZ-.crne. noCi U novi sad stupam6-'dan.« Drug· JakQV BlaZeviC i drugarica .Kata PejnoviC za vrijeme IV. ofenzive na VisuCu - Udbina. }>Zivjela KomunistiCka Partija« orilo se dvoranom. Klicanje je bilo dugo i burno. Prestajalo i raslo ._ponovo. Zene su pokazale svoju bezgraniCnu ljubDv i zahvalnost KornunistiCkoj partiji. Kroz godi... ~udana borbe uvjerile su se, daje KomunistiCka Partija spasiteljica, :'-Jedina part.ija, koja je naSem narodu ukazala izlaz iz faSis.tiCkog n)p ... stva, a nama Z'enama put naSeg potpunog oslobodenja; PTedstavnik narod>:-1ooslobodilaCke vojske knzao je:- )>Vi ste, drage drugarice, ·vodile borbu zajcdno s na.Sim partizanima. PletuCi proSle zime Carape, maje, rukavice i tako dalje za naSe borce,- ornoguCili ste nam, da smo inogli zadati tc!Jke udarce fnSistiCkim razbojnicima.« 14 SveCani dio konferencije zavrSen je klicanjem Konferenciji, narodnooslobodilaCkoj borbi, KomunistiCkoj" 'Partiji, CrvenOj Armiji, Sovjetsh:om S'avezu, jedinstvu srpskih i hrvatskih Zena, Zenama Sovjetskog Saveia, naSoj junaCkoj partizanskoj vojsci i njezinom mudrom komandantu dr-u.gu- Titu; Na konferenciji je l;:lilo 160 delegata iz svih krajeva Like. Od toga 20 Hrvatica. Na poduCju Like ima 203 AntifaSistiCka odbora Zena. Od toga na oslobOdenom terito.riju ima 180, ana neoslobodenom 23. Na .oslobodenom teritoriju ima .6. kptarskih,_ 19 opCinsldh i 155 mjesnih AOZ (od toga dva gradska). Na neoslobodenom ~eritoriju ima 2 kotarska i 21 mjesni AOZ, od toga su tri gradska. Odbornica- ima '1399: -Sa konferencije su up11Ceni pozdravi CK KomunistiCke Pattije Hrvatske. Glavnom Stabu ;Hrvatske, OkruZnorn komitetu KomunistiCke Partije Hrvatske, Odboru Zena za Hrvatsku. 15 �_Pisnlo drugu Titu . Dragi ri.aS druZe Tito, radujemo se, da Te moZemo pozdraviti s naSe OkruZne kohfe ... rencije. Mi Zene, sestre _ kCeii Like, Srpkinje i Hrvatice, ~vrsto smo po__i vezane jednom miSlju, da se borimo svim svojim snagama uz naSe oCeve, mu:Z-eve i braCu protiv faSistiCkih razbojnika i njihovih slugu krvopija ustaSa i Cetnika. Veselimo se i pono,s:imo uspjesima partizana Like, naSih dragih junaka, a s radoSCu i o~uSevljenjem sluSamo o junaCkim pobjedama i borbama jugoslavenskih partizana diljem Citave naSe domovine. Mi znamo da svim tim bo;rbama rukovodiS Ti, dragi d!uZe Tito . . . Radovalo bi nas, dru.Ze Tito, da dodeS k nama u- Liku. Mi Ti obeCajemohda Cemo svim svojim silama i dalje raditi i boriti se da pobjeda nad mrskim okupatorima i domaCim izdajnicima bude Sto skvrija. Drugarski Te pozdravljamo Delegati Prve Okruzne konferencije AFZ za Liku Na- konferenciji bio je izabran novi O,kruZni odbor, u koji su uSle: Kata PejnoviC (predsjednica), Jela BiCaniC (tajnica) i odbornice: Smilja Pokrajac iz GraCaca, Zorka KoraC iz Udbine, Marija KatiC iz GospiCa,_ Stojanka ·Aralica iz OtoCca. DuSanka GostoviC-GrUbor iz Brinja, -Milk8. Solaja iz_ Korenice, Mileva MilojeviC iz GoSpiCa, Milka tJ~viC _iz GraCaca, Dara CudiC iz Korenice; Danica. BuzoviC izLapca,- Gaga ZigiC, Dan:i.ca BrozoviC, Marija GlurriiCiC-PribiC iz-PeruSiCa- i Pepica. Saban iz GospiCa. _· . __ U toku 1942. g. ~:·Lici se razvio veliki broj aktivistkinja AFZ. Uz drugarice, koje su veC 1941. g. aktiv:ilO radile sa Zenama, istiCu se: U-·-kotaru GospiC - Ankica KosoviC, Milica PoCuCa Simina, 'Marijci Bursae (koja je kasnije postaia- omladinski ·rukovodilac), Anda NjegomiT,--Deva :RadakoviC, Sofija PleCa.S, Sofija TodoriC, Sava TomaS, Luc·a VujnoviC-Milkovi.C, Staka MiSCeviC. U kotaru Lapac _- Dragka DesniCa, Jelka Divjak, Zora GrbiC, Stana Polovina, Sava PopoviC. U kotaru OtoCac- Smilja·"PandZiC-SavatoviC, Jag9da Janja DiVjak, TY.fileva KmeziC, Staka SkendZiC (koj a je kasnije hila omladinski rukovodilaC), Dallica Egi~, Mara _MirkoviC-OstoviC. U kotaru Titova KoreniCa - Bogdanka DeliC, Smilja DeliC-GrkoviC, Mika OgnjenoviC, Milica Opsenica, Jovanka Opseni.ca, Dragica VukmiroviC. U lwtaru PeruSiC- ZOra Gobac, Kaja AleSkovj.C, Marica CulumoviC (koja 1943. g. prelazi na oslobodeni teritorij i postaje clan Kotarskog 16 odbora AFZ), MareBalenovic. U kotaru Brinje - Marija Sertic Ko·vaCeva (koja- je 1942. g. zarobljena od ustaSa, te nakon kapitulacije - Italije oslobodena i ·do oslobodenja nastavila radom u AFZ), Milija VraneS, Milka VraneS Rabatina. U kotaru ,Udbina - Milka VraCar~ Jovanka StaniC, Cvj€ta Divjak, Sofija CvjetiCanin, ·Marija GrozdaniC. U kotaru GraCac -. Seja GrubiSiC, Jeka Dronjak, Jela Breka, Soja MarCetiC, Anka Pokrajac, Perica B-abiC, Milka KrtiniC, Mara MuniZaba, Zorka PopoviC, Joka Vojinovic; Darinka Brmbota i IVIarija RadakoviC. .1 PRVi KURS AFZ U LICI Clanak iz >>Zene u borbi«, glasila AFZ za Liku, br. 6. rujan 1942. VeC. smo se duZe vremena pripremale za naS prvi kurs. Nije to bilo tako 1ako ni je~nostavno. Trebalo. _je obezbjediti ishranu, spavao~ nu, i joS rnnogo tOga. Velika je u.Zurbanost vladala, naroCito kod Clanica kotarskog AOZ D. Lapac. Jet, one su bile domaCice, p_laninke. KonaCno je doSao Zeljno oCekivani dan. Iz Citave Like stiZu nam Zene vesele i .smjele. Znaju one, zaSto su doSle! Znaju one, da treba joS milogo znati o naSoj organizaciji, o ciljevima narodnooslobodilaC-· h:e borbe, o sramn_oj ulozi Cetnika i ustaSa. I joS jedno one znaju, ~ to je, da nisu doS1e da uCe za·sebe, nego da to znanje prenesu na druge 17 �Ze~e svojih kotareva. A to nije taka lako. Sve su:njih ispratile Zene njihoVih sela· sa rijeCi~a-: ·»UCite samo, dobro sluSajte, da poslije moZete .rias uCiti!<( I joS -to uvijek njima zvoni u uSima·, ti ih glasovi p~ate,~kud god se ntakfiU. _Da, treba uCiti, a ·zatll!l druge nauCiti .. : . Sve su _u .uCioni sa olovkama i teka_ma. Treba joS .samo priCekati na OtoCanke i Brlnjanke._ One dolaze iz daleka. Moraju prelaziti prugu. A _toje opasno, tamo_ ih Cekaju CetniCke zasjede. _Zbog toga irnamo jedan dali zakaSnjenja. All zato sutra poCinjemo rad na vrijeme·. Na kUrsu prist:.stvuje 32 antifaSistkinje. Od tih ~u 9 Hrvatica. Imamo Cak i goste, dvije drugarice iz Dalmacije. GovOri se prvo o· znaCe::1ju AFZ. Predav<inje je -kratko. Treba da --se piSe refc1·at a tom predqvanju. - 'Je li vam svima jasno, o Ceniu treba ·pisati? NQ to Ce jedna od drugarica iz graCaCkog )wt·p.ra: - A kako bi bilo, kada sam danas prvi -put Cula za referat! ....__A ja sam samouka.· Skora sam nauCila J?isati. ICi -Ce 1ni malo teZe! Treba joS jedamput, dvtl puta ponoviti, dok svima ne bude jasn·o. Mora se temeljito nauCiti sve, Sto smo predvidjele u naSem planu. · U jednom kutu sjedi Iijepa Zena, kr~Pnih smedih oCiju. To je naSa Soka,. j'edina koja je na kursu nepismena. Fred njom Stoji veliki ~ zadatak. Upamtiti sve i joS nauCiti pisati. I zato je on a Sirom otvor~la svoje velike ·smede · oCi. Sarna se- sebi Cu~li ~ovoreCi: ,-:- Ma-,~ gdje Cu jatO sve nepismena popamtiti! · , ~- HoCeS, mOraS ... - sokole je ostale~ A naSa Soka sarri·o sluSa, ·i dok oStnle- piSu referate, ana Skripi po tablici sa svojorp pisaJjkom A, B, C ... -Cuju se koraci ti hodnlku.-. Netko. bojaZljiVb 'kuca na vrat"a nas~ uCione. Unutfa ulazi s punorti torbom i vreCicom starija ~eljanka. P0z4ravlja nas: ' ~ Smrt "f:lSizmu drugarice! Donijel~ sam varn hrane. Ogleda se po sobi i nastavlja tiSe: - UCite, ,samo uCite, mi Cerna se o svemu drugome brinuti! Zna ana, da se tli ID11ogo ne govori.._ Tu se uCi. Na prstima odlazi. A iz_a nje se samo Cuje odjek >)Smrt faSizmu ... <( Donose Zenc iz svojih sela braSno, krumpir, komune, maslo jaja·. Iz BuseviCa Cak p~Ceno janjc i voCe. One su sa Ijubavlju i briZljivoSCu staraju za ·svoj prvi kurs. Znaju one, da im je svima potrebno znanje, ali- znaju- i to, da svaka nC iQ.oZe stigri~ti ·na km;s. ImajU one joS ti- 18 suCe dtiZnosti, i u kuCi; i okO djece, i ·u narodnooslobodilaCkoj borbi! __· Ali one ito- znaju, da Ce drugarice, vr~tivSi se sa kurseva, u svoja sela, znanje steCerio na kursu prenijeti na njih. Toga· su svijesne i ~lanice kursa. Svijesne su da treba Sto viSe nauCiti i tada to preno~iti na svoja sela, u svoje kotareve;--Sve one dobroznaju, da t).isu jedine <me Zeljne znanja._ Ima joS ·mnogo takvih, koje jedva Cekaju, da im se samo pruZi ruka ... --Na kurs·u' se uC~,~ ciljevima narodnooslobodilaCke borbe i o ulozi naSe organizacije u toj ·borbi. Jedna od drugarica pi,t~:- ZaSto Cetnici ·prilaze okupatoru? Odgovara im nekoliko. Od je,dnom naSa Soka progovori: - A, born' zbog svog dzepa. Sve pogledasmo u Soku zadivljeno. Svima nam je drago, da Soka razumije i pamti, Sto se govori 1 i da Eve bolje piSe. ObeCala je daCe llapisati i jedno pismo._za naS list. »Zena u borbi«. U poCe'tku sa uce·njem ide malo teZe, a ·poslije sve -lakSe i lakSe! Osnovno pitanje se svladalo, a to su-ciljevi r:raSe narodnooslo-bodilaCke borbe, i zaSto se bore naSi partizani. N aroCito sve interesi-ra organizactono pitanje AFZ. Poslije i5 dana zajedniCkog rada i Zivota, .razidoSe Se Clanice sa prvog kursa AFZ. VratiSe se u svoje kotareve, da pokaZu na djelu Sta su nauCile. Mnoge s.u otiSle veC svojin1 kuCama, kad dade Covjek srednjih godina i zapita nas za svoju drugaricu So$u, da li je· -ot~Sla- kuCi. Rekosmo mu da jest i da je-rnnogo nauCila na kursu. "- E, da, kako bi to ona- mogla, kada je nepismena? - z_apita :p-as drug. - Lijepo, imetb je volje i ljubavi pa je zapamtila. ·sv~\. ~ k -t.ome n.auCila- i pisati. " D:i:ug nas zaCudeno pogleda. - A jesi 1i ti pismen, druZe? - Nisam ----: odgovori nam, a mi sve u jedan glas: - Sada Ce te. tvoja drugarica nauCiti pisati. A on sretan- i ·ponosan ode za svo~o:rn Sokom. Poslije ovog kursa u Lici su stalno odrZavani kursevi za Zene pri okruZnom odboru AFZ. Kroz njih su prolazile skoro sve Clanice seoskih, opCinskih, h:otarskih i okruZnih odbora AFZ. N a kurseve. su dolazile i Zene iz neoslobodenih sela, koje· su se poslije zavrSenog kursa vraCale op2t na ilegalan' politiCki rad u svoje selo. Pr_ogrami tih kurseva bili su politickog karaktera. 19 �PART!ZANSKA PRICA Iz ,>LiCke -zene u borbi«, glasila AFZ za Liku, br 1- -8 studeni 1942.g.. Iz- razgOvora sa partizankom I. Ze?ske Cete Milicorn Bjelobabom . Nikada se nisam osjeCala sreCnija, nego kada sam prvi put poSla u borbu. Odavno je hila moja Zelja da se s 'puSkom u ruci borim za slobodu svog naroda. PoSle smo s pjesroom u naSu prVu akciju~ SaCekivali smo Talijane. Propustili smo ih da produ Jednu dolinu, a onda sino_ ih opkolili. Jurnuli smo naprijed. Drugarice su vikale: »Naprijed drugarice, pobjeda je naSa!<< Talijunski k.amioni i kanji prolazili su deset metara od rnjesta, gdje sam-leZala z.i kamehom. Pucala_sam ileprestano. Onda Saln Cula za smrt mog,dragog brata_Njk§e, On se borio sto metara daleko od mene. Bio je, najbolji mifraljezac. Ni ·suze- nisam pustila, kad sam saznala za njegovu smrt. Sarno sam fazala: »Ne Zalim StO je poginuo 1 jer je dao Zivot za narod._ Osvetiti Cu ja moga bracu!« Tada naide Talijanski oficir na konju. J a potrCah prema njemu. Bilo m,i je s:vejedno da li.Cu poginuti ili ne. Nani.Sanim. On pade. Kon.j , skot:i preko nieile. Ja ubijem i njega ~MOga "dragog bracu smO za.kopali u Veljunu. Kad su mu.drugoVi daVali_ poCasnu paljbu, samo sam kazala: · >>Nekn ti je' slava brate Nik~a! Junak si-,bio i za narod Zivot poloZio! Ja sam te_osvetila i svetit Cu sene snmo za tebe, nego _za_sve. naSe pale drugove. Svetit Cu -se faSistiCkim psima, ustaS1'lma i Cetnieima.-« Zatim'. u bo.rbu za .TUSiloviC ...::..._ ustaSko gn~jezd·O. Napali smo u 12 sati noCu,-· I oVaj puta drugarice su se junaCki· dr.Zale. B~mditi su_se borili. · · , ~>Ala Ce im. p,rogOrjeti koZa!<( veli drugarica Sara, koj.n je · bila odmah do rrie~e. Mi smo vikali: ;>Predajte· se domobrani! Ne sluSajte usta.Sa! Zivot Cemo ·vam oprostiti!« Svc to nijc pomagalo. Borili su se i dalje. Komandir poziva, tko Ce se javiti u bam baSe. Ja i Sarn se odmah javimo da i mi idemo s njima·: Ali ko:rnandir n~ dozvoli, _jer nain je to hila tek drUga borba. BombaSi odu naprijed. 'Mi smo n-estrpljivo oCekivali. Oncla se rijeSim da-i ja odem za n]~ma. Prh~icala sam se bunkeiima heposi:-edno za ledjlma bombe:Sa. Oni rne nijesu vidjeli. Osu naS mitraljeslm i pUSCana vatnl. Ali to nas nije niSta smetalo. Cuo se samo jedan poklik: }'Naprijed! Naprijed!« Do.Sla sam do Zice. Dalje nisam mogla. J a je strga.m pu.Skom i dodem do drugova bomba.Sa. »J'via kuda ii? za.vikaSe oni. Ko ti je rekao da ideS s nama? mogla- te je uniStiti n·eprijateljska vatra.« Ja legnero u rov iz ];::oga smo istjeraE neprijatelja. Odatle smo pucali sve dok ih nismo protjerali s I3rezove Glave u TuSiloviC. Pred noC kad je poCeo da gruva naS top, neprijatelj se je predao. Grad je naS. Zarobili smo 330 domobrana i 150 ustaSa. Domobi~ane smo pustili, a ustaSe srno strijeljali. Nc:ki od domobrana su ostali da se bore s nama. Eto, take su proSle moje prve bor0c. Jo. Cu se boriti do kraja, do potpunog oslobodenja na.Seg nal'Oda, dok ne istjeramo faSistiCku garnad i ne istrijebimo pse - ustat(! i Cc'~nlke. Zene borci: Seka RadivojSa, Desa ObradoviC, Milka MatiC, :fv1sSa VejnoviC i r,riarn DukiC. 20 21 �' /' SKUPS:riNA ZEN.'\.U KORENICI Clanak iz })Zene. u ·borbi«, gl3.sila okruZnog 3, lipanj 1942. I odbo·fa AFZ za-Liku, b:r\ · . 24. maja Korenica je joS jedamput doZivjela sjajnu manifestaciJU. Tog~ ¥dana o~r~~na je velika i sveCana skupStj_na Zena CitaVog kota_r~, I ze~e su JOS Jedamput vidjelc, da naSa priCatija o ravnoprav..:. ~­ ~ostr zene_ n1~u samo prazne rljeCi; veC stvarnost. One su osjetile, da Je 24. ~aJ bw stvarno njihov dan· -'- dan slohodnih Zena, jer toga dana nJima se govorilo, njim·a se klicalo, ·one su slobodno manife_.. s~rira_Ie svoje os~eC~je, svoje Zelje i borbenost.' Istupale su kao govor~ nlC~ ~ sam_e seb1 b1rale rukovodstvo. Dolazile su na koiiferendju u vehklm povorkama, s~are i mlade, _noseCi transparente, srpske i hrvatske Z&Stave, parttzanske sa crv,enom zvijezdom kao i crvene koje su se ponosno vijorile. Zene su klicale parole, pj~vale naSe bor~· bene pjesme, one su bile toga dana sretne, svijef:lih oCiju, oZarenih lica, sa kojih je, odsijevala i C:itala- se odanost pre:ma naSim hrabrim ~ partizanim-a i KP, kojoj se najviSe klica:Io, -jer su osjetile, da je' to Drugarica Neda DrakuliC. j:~i?a Partija, koja Ce ih izvesti iZ mraka ropstva 1 koja im je otyorila- ocl 1 pokazala put organizirane borbe u AntifaSistiCkOj fronti Zena .. 22 SveCanost i znaCaj· ·skupStine --uveli<iana: j'e· prisustvom _ dTU:garica Hrvatica sa Plitvica, Prijeboja, Ljubova, BunJCa i Ko:Zjana. Hrvat_-: sl}e s:u Zene shvatile, da> ~rll jt'( mjesto u zajedniCkoj borbi sa srpskim Zenama, sa. srpskim narodorn. I dokazale :Su to svo_jim prisustvom na Ovoj veliCanstvenoj -skupStini. Dolazak Hrvntica. sipske Z~.nc su pri~. rn:ile s oduSevljenjcm. Bile sil ponosne, Sto__ su na ·velikoj kotarskoj_ skupStini zastupljene _njihove hrvatske sesti-e. BUrna j_e hila_ klicanje >;.Zivjele hrvatske Zene.«, »2ivjelo jedinstvo srpSkih i hrvats!::ih Zena u bor~i. protiv -faSizma.« , NaSe su drugarice bile joS ponosnije, Sto jc nji_hova skupStina uveliCana prisustvom .predstavnika .KP, vojs~w, NOO, SKOJ-a 'i_ predstavnika Odbora Zell_a za Liku. Svi predsta.vnici raznih organiza-. cija pozdravili su skupStinu i u svojim EU -govorima naglaSavali sve ono, Sto su Zene kao organizacija 'dp sada uCinile u korist naro.dno-:-. oslobodilaCke borbe. Zatim, o potrebi j~dinstva srpskog i hrvatskog. naroda, jer samo zaje::IniCkom bmzbom Srba i Hrvata _moCi Cerna istjerati faSistiCkog o~;:upatorn iz nase·zemlje i uniStiti ustaSko-CctniCk_e bandc. Drugovi su naveli, cla nam naroCita opasnost prijeti od Cetni~­ kih pasa, kojima je okupator duo noZ u ruke, da ga _upptrebe protiv -hrvatskog naroda, a. u korist Hitlera i Musolinija. Osim- toga su naglaSavali, da faSizam nije joS uniSten, da naS oslobodeni t_erit()rij .maZe svakog Casa da ponovo padne u ruke okupatoru, Lzbog toga Ukazivali su na prijeku potrebu, da Se Sto skorijei br~e sagraQ,e_--~kloniSta­ za Zene i dj€cu, hrana da se spremi taka, ·_da· ni jedno· ·zrn6 __-Zita ne dade ,u ·ruke ·akupatoru. U slu,Caju napada. ··Talijana,- 'naSi- OdborL Zen a po selima treba da priteknu u pomoC ostabin Zenan1.a L·djeci, taka da §€ u miru i organizirano povuku .U S·u'me na sigurnci' ~jesta, · Prisutne drugarice bile su ponosnc,:. da s-e pred njih _postavlj:iju -tako vaZni zadaci i s Cv_rstom vjerom, cln: Ce ih ostvanti, klicale su: ~.Dat Cerna joS i viSe«, )>HoCer.ao, UCiniti --Cemo sve«... · Ali ono_ Sto je najljepSe jest to, da s;__i ovog dana na tribini govorile· drugarice seljanke. One sU govorilc svojim jezikom, govorile su ono Sto irn leZi na srcu, da Ce sa j:J; veClnl Zaroni., sa joS ve'Com ljubav-lju raditi za Narodnooslo.bodilaCku borbu. Jedna izmedu njih · rekla je slijedeCe: >>Ja stara i nepisme!J:a scljaCka Zena h9Cu-dn kaZem nekoliko rijeCi po naSem seljaCkom nai:inu. )>Srce mi je puno od s.reCe kad mogu da vam kaZem,_ druge moje,.'onO Sto mislirn, Sto osjeCam i zaSto se borimo((. Drugarica Hrvatica izm2du ostalog je kazala:-c·>)Mi hrvatSke Zene gledale smo uZasnutim oCima, kako ustaSki :[:>si UniStavaju nevini srpski narod, kao i najbolje sinove h:rvatskog naroda, ali nismo mogle niSta uCiniti, jer n,ismo btlc o-rganizirane. Cule smo 23 �Novi Zi'vot; ti kOji" je 'stuplla Zena Svojim· UCeSCerll u -NarodnooslobodilaCkoj borbi, traZio je -viSe znanJa i politiCke- svijesti. Morale se poCeti ad n~j?Snovnijeg: od uCenja Citanja i pisanja. ProSie zi-me z.2vrSilo je 235 ,Zen a. analfabetske teCajeve. VeCinom su to bile odbornice naSe o.rganizacijc-.- Ov~zime rad n.a suzbijanju llepismeno1 sti je mnogo Siri. _ _ • _ • Radi stvaranja i uzdizonja kadrova morali smo ~drZavati kurseve. P~i okruZnom odboru svrSilo je kurs 95 aktivistkinja, a pri Kotarskun o_:iborima 69. U Cit.::tvom naSem ra<;lu veliko znaCenje ima naS list )>Zen a u borbi«. Kao ·pomagaC u radu naSim mladim ·kadro-. vim.::t,_ on povezuje sve na.Se organizacije, okuplja ih oko centralnog rukovodstva,- podiZe politiCl::u svijest i daje ,im moguCnosti da dodu do izraZaja,sve·do so.da neprobudene, snage haSih Zena. Na osloboden8m terltoriju on je imao naroCiti znaCaj. Nasa organizacija je uspje-~a _ Se -P?yeZe- sa_ .Zenama neoslobodenog teritorija i pod uslovima d?~ cetn1ekog r· okupatm•skog terora. Mnoge od njih kao Clanovi naSe organ~zo.cij..e, kao _naSe aktivist~dnje, pale su u ruke neprijatelju. I u~ zatyoru- u najteZinY'mu~<:.m-a one se dr.Ze junaCki. 'Kasnije, kad se vra_-_C·aju-.iZ_ r'opstva,_ nastavljaju s jot; upornijim radom~ Na neoslobodenom terlto:djt:t postoji takntler_organizacija, ia~o ne tako masovno kao na osl.obcdenom te-ritoriju. N a n2davnim izb-::Jr~l21a za N arodno-oslobodilaCke odbore Zenesu biro.ne -s- velildm postoth:om._ One su uSle u sve· odbore od najniZih do najviSih. To dOkaz~je s jedne strane da drugarice danas shvaCaj-y. vaZnost svog pu:qo!j uCeSCa u NarodnooslobodilaCkoj borbi, a s druget1:ra,n~, da str:Svojom-. borbom postale njen vaZan·- Cinilac, koji se ·u i_iborim:t za narodn'...l vla.5t nije mogao· mimoiCi. To je najviSe priznanje- -kqj~ narod daje Zenama za I).jihov rad. · _ .Vidjeli s_mo do. su i u _poCetku --Zene radile i po~agale borbu,. moZdv. ne mnogo manje nego dallas. Ali t-aj rad je· bio neorganizovan. Ki-oz bo:r:bu izdigla se, ojaCala i uCvrstila naSa organizacija. Dahassvak~ i najmanji posao,- pa bilo to tkanje zavoja za-~na.Se bolnice iii pripreme za izbore, vrSimo organizirano. Organizirane mi prestav-· ljanw snagu,· koja ne_ s:1mo da mnogo pridonosi borbi naSih naroda. za nacionalno oslobodenje, nego i nama Zenama daje, veC sada, u toku borbe, ugled i -ravnopravri6St. Taj primjer nije usamljen. To su dragocjcni plodovi naSe jednogodiSnje borbe ... A za til stvar naSih Zena stajat C~ nnrodna oslobodila:Cka· vojska i sve Zelle koje se nalaze u prvim redovima u ovoj borbi.« (Tito) 26 . _ Ali bo:r:ba -joS -nije ..z·avr$ena. Ona se sve viSe r·azvija ~ Siri._ .Pred nama su joS golemi zadaci: j.os veCa pomoC naSoj ~ojsci, poJ_aCanJ~ ~~~ da na .oslobodenom teritoriju, saradnja u N00-1ma, ra.d na ~pohtrc- _ kom i prosvjetnom uzd~zfinju. naSeg kadr~ i Si~okih sloJeva zena. Priznanje, koje nam je dao narod na 1zbonma z~ Natodno-oslobod~laCke odbore,.daje nam, na ulasku u. novu ~od1nu borbe, podstreka da -nesebiG:no i organizirano,nastavimo nas rad. N arodni heroj Smilja POKRAJAC U PROSINCU 1942. G. PISE MILiCA POCUCA KOLIKO JOJ POMAZE LIST U RADU SA ZENAMA NA NEOSLOBODENOM TERITORIJU . >)Ja radim na neoslobodenom t€ritoriju u hrvatskim SQlima s drugaricama koje Zive pod ustaSkim terorom, a- teZe za. osloboQ:enjem. UveCe dolazim k njima odrZavati · sastanke. Drugar~ce m~. doCekuj\1 u Sumi odakle, krijuCi se ocllazimo u Stalu. Tu ?ahm sviJe!l~ i Citam naS list ))Zena··u borbi«. TumaCila sam drugancama o n~sOJ Narodno-oslobodilaCkoj borbi, o radu Zena na oslobod:eno:n t.e~~to­ riju, 0 s·astancima, skupStinama, kon-Eerencijarr:~, _a or:e se cude I ?e mogu se n·asluSati veC govore: ))Sarno nam pncaJ, m1 ~n:o ~e ~vJe­ rile d.a nam govoriS istinu. Dosta su nam usta:1ki ban:hh lagah. ·- .K 27 �.~ · · · Di·ugarice _su me na polasku molile da opet dodem. U M·. :u skoro sve "drugance o~uhvaCe~:~ sve idu ·na: naSe sastanke, pletu carape za nase borce, vrse obav]estaJ'mi sluZbu i t d One · d d · · d" · · · vee sve zna. u" a J€ J€ 1m spas hrvatskom Lsrpskom' narodu Narodno-oslob?,.dllacka"borba. One_~nadu da se jedino borbom mogu spasiti Cetnickog noza. N eogran1ceno mrze Cetnike ustaSe i TaJ 1 ·J·ane 0 · · ' · k ' . ne PJeVaJu n.as~ partizans" e ~jesme, a osobito se Cude hrabrosti drugari- . ca~a KOJ€ nose pusku 1 bo~e se s drugovima. Drugarice me na polasl\.u :nole, da opet dodem 1 da im donesem Sto z aGa!•. "t t· . Ove konferencije znaCit Ce veliki- korak u organizaciji antifaSistkirlja· Like. Nacnjim.a su pretresana sva pitanja iz Zivota organizacija, uoCavani propusti i nedostaci u -radu, iz kojih je povuCeno g6lemo iskl.,.J.stvo. Izabrani su .novi odbori, u koje· su uSle najbolje . i najodanije Zene Narodno-oslobodilaCkoj borbi. Nn kotarskim konfederacijama izabrani sui delegati za II. Okr: konferenciju AFZ Like koja C~ se ubr~o .odrZatU S velikim interesom OCekuju Zen·e Like taj dan. ProSlo je .godina od njihove prve Okru.Zne konferencije, kada su se prVi puta sastale da zajedniCki izaberu svoje okruZno rukovodstvo, da iznesu sve svoje patnje, stradanja, svoju ljubav prem<i osvetii.icima - ·braniociina sybjim. Ove godine spoznale su one mnogo toga viSe, okupit Ce se S noviln, velikim iskustvom, ponosom,. i znanjem, da }~ njihova. organizacija borbena i~samostalna: politiC~ ka orga:hizacija, koja je mnogo pridonijelti u ·velikoj Oslobodil~Ckoj borbi, .u podizanju politiCke svijesti Zena 1 u izvlaCenju Zena ispod teSkog ropstva, u kojem su .one Zivjele. · ·nruga OkruZna konfereneija AFZ· Like odi.Za"va se 'zato, da bi delegati Citave Like _sa"gledali usp_jehe ·svoje organizacije u radu kr9Z godinu dana, da bi iwCile svoje greSke i propllste, _sku pile sva· iskus~ tva, prenijele ih iz jednog·kotara u drugi i taka· joS bolje uCvrstile i ojaCale svOju organizaciju. Na svojoj ko~ferenciji izabrat Ce _novo. OkruZno rukovodstvo AFZ z.a Liku. . . 0 ANALFABETSKIM TECAJEVIMA U L1C! IL DKRUZNA IiONFERENCIJA AFZ ZA LIKU ,. "?./-~~im kotm~evim.J Lil~~ odrZavaju se izborne konferencije Anti...,. ia~~s~~ 1;:-~e ~r~nte ~ena. PoshJe zemaljske konferencije AFZ Hrvatske, .an~l.lad~:tkmJe. Lllw, uz pomoC NOO-a i ostalih antifa.SistiCkih or- g_ax.uz~ci~a, vr.Slle su predi.zborne zborove, na kojima su se populasu birani seoski, opc1nsln 1 kotarski odbori. TlZl~<L.e ;~bor!1~ konferenclje AFZ. Na konferencijama ~~t;p~ je bilo ':"idjeti Ze:1e, koje ~u do prijc dvije godine Camile neznanJll, knko dnnas idu na svoje konferencije da se t.amo dogovore o svom :-;:du i- bm·bi i izaberu svoja rukovodstva. 11 m~ c.~u 1 28 Clanak iz »2ene u borbi«., glasila AFZ za Li.ku, br. 7-8, listcpa_d)9·;l:'2:.'.: U uCionici je Zivo. Ozbiljna si:.ara i' mlada. liCa u rupcima,. i bez... njih. Svi nape to iSCekuju kako Ce biti prvi dan u Skoli. Pokaiujeri(:· prva slova. Sve. se glave sagibaju. - PisaUke Skripe. Upada·_ :n:i~- li,:: oCi jedna starija drugarica. Odmakla je PioCicu podalje Od seb€- i' piSe. Primnkriem se bliZe. Slov9- i, u poredana su na njenoj ploCici. >,Da li dobra piSem drugarice?« Stupam s hj6ni u razgovor .. »Cijeli 1 II. Okru.Zna konferetlcija AFZ za Liku odrZana 'je u Krbavici (kOt . Korenica) u listop9-du ·1943. g. Konferencija je postavila ·zadatke: uCvrSCivanje organizacije AFZ u hrvatskim selima, jaCanje politiCkog rada medu Zenama, naroCito medu Hrvaticama, raskrinkavanje gospods.ke izdajniCke klike na Celu sa MaCekom, i izdajniCke uloge jugo"sl. vlade, obja.SnjaVanje Zenama ~naCenj'e AVNOJ-a i ZAVNOH-a it. d. · Osim pitanja 'iZ diskusije na konferenciji, redakcija ne poSjeduje druge materijalE! sa ove konferencije. 29 �· Zivot s2.!n Z~Iila . -<l<f n.auCim- ~itati i plsati.«,· kaZe ona. »Prvi puta_ sa~ se ljuto pol<::ajala -sto sa:rp. slijepa kqd ~oCiju; kad sam- jednom iSla u GospiC. DoSl~ sam do jednog ra!=>_krSCa, na. kojem je· biio napisano1 koji p~1t vodi' u GOspiC. Tamo s·am stajala ViSe od dva sata, dok nije n~Sa'o jedan Covjek, koji mi je proCitao i kazao 'kojim Pl!-tem treba da l>:renem. Otada imam_ Z_i_vu ZeljlJ. da nauCim- ·Citati i pisati.<< Sva lica: su z:adovoljna prvim poCetko,m. >>Pa nije to taka teSko((, govore drugarice_. ·RaCunaju za koliko Ce dapa nauCiti,.. Cas je svrSen. Sve odlaze kuCi. >~VeC znafi!.o dva slova<<,_odZvanjaju qjihovi yeseli glasovi hodnikom. ·Marija Potkonjak uCiteljica iz Divosela. Vee 1941., a narOCito 1942. g. broj analfabetskih -teCajeva· je mnogo porastao. U gotovo Svakom __ oslobodeno~ seiu odrZa:vao se po jedan ili _ _viSe teCajeva za nepismene. OclrZavale su ih uCiteljice ilf pismenije omladinke, koje su zavrSile po 1-wji razred gimnazije. Zene su Vrlo rado posjeCivale' te teCajeve, iako je bilo i onih, koji su ih ismijaval(zbog toga. NAJVECIDAR Iz »LiCke Zen-c u borbi« glasila AF.Z za Liku, br. 14 svibanj - lipanj 1943. g. 15 ' NeCujno, kao sjenke jabl;;mova, p~omiCu borci jed an za drugim u Sirclwm_,streljaCkom stroju. Eno ih v~C pred samOm Zicom~-u tom trenutk_v: zrakom se proiomi detonacija, jedna, druga, treCa ... .To ga&aju:,na:Si --hrabri artHjerci- u.staSku tvrdavu - Siroku Kulu. - ·. _Tu, _:u?-_Ust!lSku Zicu,··medu borcin1a ·Narodno-oslobodilaCke vojske·, .m_edp :_siJnhn Ognjenovcima. nal3zi se on a - mlada ~ neustraSiv-a studf;iltkhijti, :Kata Bubalo. Sa puSkom n ruci, dokazuje ljubav pre!TI.it .n?rodu', ljUbaV prema doinovini. I kada se poput !avine borci bataljo!Ja ~>bgnjen Price« baciSe- preko bodljikavih Zica na juriS, me- . du _p'ryima je_ i ona., horae· i ju:hak; drugarica Kata. - Ptasak ·puS aka, ·ctugo u tafalima, oporo Stektanje mitraljeza, tresak bomba \ bacaCa, -blijeda svijetla raketa izmijeSana sa poklikom boraca i sttahom neprijatelja,_ liCilo je na jedno ludo klupko. Prvi dio zaclatka je zavr?en. Utvrdit pOred crkve j"e zauzeta. Ali medu_borcima neina Kate, negdje je cstrila. Borci se r.aspituju: gdje je i Sta jc,? Da nije ranjena ... Poginub. je sa bombom u ruci, na juriS. Dru~1=rvi -pokuSavaju da je iznesu, ali im to ne us,p"i~eva._ Mjesto, na korne le.Zi drugarica Kita, pod stalnom je vatrom'l,lsi£~kth t:: mitralje··; i>'- '' .,., za. 30 _ NaS tenk, koji' je 1tu u-_.akciji,. pr~la~i_P?:ed bo~aca »Og~jen~ Price« i zaustavlJa se·. Iz .tenka se_ Cuje pitanJ:: sto hoce:e! Da ~zv~ce:~ drugaricu Katti. aovore borci. Jedna desetlna pod zastitom en a t laz-i do mjesta ~dje ona leZi. UkoCen pogled i napola ?tvorentJ. l~s ~ kao da hoCe viknuti ~hura«-,_.a,mjesto-. toga_ mlaz t.o~le .1 crver:e _;"'-rvl.. · Grudim·a je pritisla Zemlju kao daskriva, .d~ ne v1?_1·nttko taJ L·e~u­ tak kada ana daje svoju toplu krv SVOJPJ zemlJl, ~:?me nmo ~· '. · dom. 0·v1 'ni -.· A crrl; i vlaZna zemlja poZudno uplJa krv ~a....e SVOJOJ ··· B b 1 krv 1 Zljunakinje, prima dar studentkinje - borca Kate .u a~o _ • v~ . Mrtvu je podiZu drugovi i polaZ~- na tcnk, koji izno~i_njen~ ti~e··t ·b·orbe Trese se CeliCno tijelo t~nka, drhcu gusJe:llCe 1o na popns e · 1 · ·z bo-be preko toCkova i kilO da se uvijaju pod teretom, :.:oga no:::n 1 . 1. ·na vjeCni poCinnk. . . . ~p • ·- d postro.J'enom Cetom odale pohtkom pnzno.D]e - Sutra d an pre . "· b · dmor · · Kat! Sa zamaglJ. enim oCima raz1lazc se orc1 na o . ' drugarlCl · · ·· l m sar~· }'L)U au uSima kao da im--stalno neko govori, bruJe riJeCI '=?.- e ...... "'·: , " hila je svoj narod, svoju junaCku komunisti~ku partr~u, ~1:1 J~ c~an ~ bila Ljubila je svoje malo P~trovo S~lo, SVOJU do~ovmu.~ t,U l·lu d~av dok~zala _je mnogo- puta, i sa~a z~ vj;:kove p~tvrd1la SVOJ1~ m a ~m ZivotO:fn i ktvi- najljepSim 1 naJveclm darom_.-_ .. « _..,_ .. v· Narodni heroj Nada DIMIC �IZVJESTAJ OKRUZNOG ODBORA- AFZ ZA- LIKU 6D 9 XI l!l44 GLAVNOM ODBORU AFZ :('IRVATSKE 0 REZULTATI!VIA PRED~ , KONGRESNOG TAKMICENJA . SEKRETARIJAT OKRUZNOG ODBORA AFZ ZA LIKU 1944. . Glavnom odboru AFZ za Hrvatsku, Drage drugaricel . Sa!jem_o vam rezu~tate ~tedkongresnog takmicenja. 1. O~r-zano. 8.000 uz1h 1 Sinh politiCkih sastanaka Zena (u ·ovu , Clf~u ~braJ_amo _1 male sastanCiCe odrZane na okupiranom teritori'u na ~WJima JCV pnsustvovalo 8 do 10 Zena). Na sa~tancima je prisust~o~ valo 40.000 zena, koje su sve upozn~te sa kongresoffi.. · 2. Sa odlukom AVNOJ-a i ZAVNOH -a upoznato je 25.000 zena. bila katarska·pasjeta zena Udbine, u kojoj je ucestvavala 500 zena, a adnijele su_odjednom 9.000 kg. hrane. 6. NauCilo Citati i pisati 60- Zena. 7. N a neoslabadeni teritarij kao i gradave paslana 110 pisama u vezi sa prvirri kongresom. 8. Ispisano 180 parola u vezi sa prvim ko11;gresOm. 9. Na oslobodenom teritOriju sklonjeno 95°/o Zita, koje su veCinom Zene sklonile. Na neo'slobodenorn -teritoriju'. Sklonjen6 10.000 kvadrata Zita. 10. Opletena i poslano 35 Diviziji 300 pari carapa, 20 pdfnjaka, 100 pari rukavica i 10 pari slapa. Zene katara Udbine paslale su u djecji dam na Kardunu za dje~u iz Like 75 pari Carapa, 34 _para cokalja i 2 prsluCiCa. U ovom takmiCenju najviSe uspjeha je postigla organizacija Ze-: na kotara Udbine: Saljemo. vam takoder i podatke, koji su -vam potrebni za kon-gres. U NOP imamo obuhvaCeno Pieko 50.000 Zena. U NOO-ima· imamo 100 Zena Clanoye NOO-, od toga tri intelektualke, .ostalo sYe seljanke, 10 Hrvatica, -90 Srpkinja; 35 su Cla:qovi -i_zvr.Snog odbora, ostale su Clanovi plenuma. 11 su Clanovi kotarskog odbOra, 2Q ~U Clanovi opCinskog odbora, ostale su: seoskih i 5 sU Clanovi okruZnog NOO-a~ tJ ustanovam-a radi 123 drugarice. Od toga sedam raGi u kance-lariji kao pisai'ice, a ost8.1e su kuharice. 24 su HrvatiCe, a ostale Srp-· kinje. Sve su seljanke. U komisijama i odboriffia pri :NOO~ima'imam0~170 drugarica. Tokom NOB oddato 40 analfabetskih'fecajeva, rr.a: kojima je n_auCilo Citati i-pisati 550 Zena. U radi\im- i,~Uve;rzantSkim grupama i Cetama uCestvuje 15.000- Zena. . : ·· Saljemo vam sve liStove ))LiCke zene u borbi« ?·a izloZb~ kon-' gresu. Isto taka Saljemo Vam i zapiSnik sa na~e.:IIL- e-k;r1,1Zne "lc_onferet:l cij e Zen a Like, . · _ _ -. .. 4. i 5. XI. odrZale srno naSu III. ok'i:ti?_nu . kop.ferencijq. AVZ za Liku. Delegata na konferencijrje bilo 350 .. Od toga bilo-je 40H,vatica. Hrvatice iz otoCaCkog i brinjskog Kotara nisu· sVe·:bile:_sfigle,\jer im je neprijatelj presjekao put. · · · Konferencija je bila dobra pripremljena i dobra je uspjela. OduSevljenje Zena je bilo ogromna. Diskusija je bila vrlo Ziva, i u· diskusiji je··uCestvovalo preko 70 Zena, ad kojih veCina starije Zene. OdUSevljenje Zena za·kongres je ogromno. U akruZni odbor izabran-o je 85 Zena, od -kojih 30 Hrvatic,a, a ostalo Srpkinje. Iz redova vojske izabrane su 4 drugarice borci u okruZni odbor. na Drugarica ARALICA Stojanka - 3. Izvedeno i.z redova domobrana' 2. 000, iz redova Cetnika 25, po~lano ~00 dezer1era natrag u jedinice. j_ 4. Ze'::e su pomogle sagraditi 605 bajti. 5. Izvrs~no v60 Sto veCih Sto manjih posjeta na polo.Zaj u bolnicu. Od toga su 1zvrsene 4 kotarske, medu kojima najveCa i najljepSa j-e 32 / 33 �Drage drugarice, mOlimo yas da nam javite Stq ranije za Kongres, kako bi mogle delegate sto bo!je ptipremiti i-skupiti ih.Smrt faSizmu- Slobda narodu! Drugarski ,pozdrav: Stojanka 0 III. OKRUZNOJ KONFEPoENCIJI AFZ LIKE ODRZANOJ U SREDNJOJ GORI 4. i 5. XI. 1944. Iz broSure ~>Zene Like bore se, rade i govore<< Tko je posn1atrao Zene Like na ~njihovoj III. OkruZnoj konferenciji, koja je odrZana .4. L5. novembra 1944.., taj je mogao vidjeti koliko su one otiSle daleko u svojoj ljubavi za dqmovinU, u samoprijegornom radu i poZrtvovnosti - a naroCito u politiCkom shvaCanju ~ana~nje borbe i .slavnih dana. VeC na sveCanom dijelu mnogi su bili iznenadeni, kada su isttJp~li pjevaCki horovi, u kojima su stare Zene u crno zavijene, sa sije<:flm k.osama, pjevale: >>Ustajte narodi, sada je ora«, »Na Kordunu grob do groba« iii' kratke pjesme o I. Kongresu Zena. A tek koliko iznenadenje je bilo, kad je stara Evica DeriC od 62 godine izaSla i recitirala pjesmu o Crvenoj armiji- pjesmu koj,u je ona sama sastavila u svojoj popaljenoj zidini ili negdje u Sumi bjeZeCi od- neprija:telja, pjesmu, u kojoj je ana izrekla svoju ljubav, nadu, veselje i radost. · & - Redali su se pjevaCki horovi Zena, Zena koje su .gubile sitiove u J:>orbi, koje su sve dale i Zrtvovale i eto, n,akon tri godine borbe, one pjevaju i svijeSno zovu i ostale u borbu. , A sutra- na radnoni dijelu konferencije- kroz usta tih istih Zena sipale su rijeCi prokletstva i optuZbe protiv svih ·onih, koji su krivi za smrt njenog jedino_g, njena tri, njenih pet sinova, da bi zatim· opet-blagosiljale Tita i njegovu borbu i sve Zrtve, koje su pale u toj borbi. Redaju se ·zene -na govornici, stare i mlade i govore ispred NOO-a odjela, komisija, radionica, vojske, isp_red Zena svog sela,.. opCine i kotara. Nekad srame.Zljiva i stisnnta Zena, sada stupa smjelo na govornicu i govori, govori prosto i jednostavno, iz dubine-srca. S ponosom iznose koliko- su boraca dale, n koliko su- pridonijele i Zrtvovale za borbu, Sto su sve uradile, a kad govore o svojim palim sinovima, rUka im Se grCevito stegne, iz oCiju im sijev:ne ona teSka, _neodoljiva ljuta3~. mrZrija protiv neprijatelja, rijeC im'-u grlU zapne, ali s-amo na Cas, da b-i se poslije prolomio zrakom joS jaCi i prodorniji glas, koji zove na osvetu, na nova pregaranja, nova djela,--nove Zrtve .~ herojstVo. Nabrajaju se zloClni okupatora, ustaSa i Cetnika: na SvraCkovo selo izvrSeno je _.ovoga ljeta 27 napada, Divoselo i Citluk preZhrilo je dosad 70 ofenziva; Cetnici u Lapcu, GraCacu, OtoCcu svaki dan tuku, muCe i ubijaju Zene L t. d. i. t. d. Kako visoku moralnu snagu i~a Kata BaraC, starica od 65 godina, koja je u 8 d~a izgubila obadva sina, i na konferenciji kaZe: »J-a steZein svoje srce, davam sve za borbu, da- osvetim syoje janjce. Moji sinovi borili su se od prvog dana, i ja Cu njihovo nastaviti.« A-Ika FrancetiC iz LiCkog Novog sVa je sretna, kad moZe·da . kaZe: )~Sestero ih imam u vojsci, pet sinova i jednu kCer, ali i ja sedma borim se u pozadini. « Mara BlanuSa, koja je posli]e 15 dana CetniCkog zatvora p_uStena kuCi,.pod uvjetom, da za tri dana.povrati muZa iz partizana, -cim je doSla kuCi govori svome siilu: »I tebe .Ce majka jedinog preko ceste, . pa ajde i ti u partizane«, i otprema. jedino dijete. od 14 __godina u boi"- . bu. Zene Nebljusa u zriak oslobodenja-Beograda privukle su se i zapalile ·cetniCke IiSnjake izmedu samih_ btirikera. · Stare Zene iz Barleta od 60 ,godina nose ranjene drugove u VII. ofenzivi· 30 km. daleko Mara vrikmiroviC iz OtoCCa zakasnila je na konferenciju, jer je juCe iSla po svog brata, povratila ga iz Cetnik&· i predala ga u komandu mjesta. 2ene IapaCkog ·kotara, koje su stalno pod CetniCkim· tero:r~hn, .' u ko-S~vima od sijena .nose hranu za naSe_ drugove.-. One peku- k~h sa· petokrakom zvijezdom, srpom i CekiCem. Zene opCiJ)e Doljaili i Dobrosela iSle su u neprijateljske garnizone i izvukle preko 500 do- _ mobrana. Spasile i izvele 70 Rusa- zarobljenika. Zene brinjskog ko.tara nose na sebi po 50 kg. hrane i.z Slovenije i_od,togadaju ¢Uo za vojskU. Stare Zene od 50 godina u graCaCkorn kotaru nalaz~ ~~\ ~~­ uQ.arnoj grupi i s puSkom u ruci 'bore se protiv Cetnika, kad oni podu . u -tijihova sela. A J eka SkoriC, starica od 70 .godina iz Frka:SiCa, sluZi kao .pomoCnik puSkomitraljesca i ostaje Citav df!.n na poloZaju. Govore i Zene 1·Clanovi NOO-a: Zene udbinskog kotara pomagale su soc_ijalni odjel i samo .jednag dana usjelde 400 komada ctn-:a za izgradnju bajta sirotinji, a _Ze-:-, ne bjelopoljske i koreDiCke opCine,. pripremile su gradnjuza ~·o._l?.aj'ta, Prehrambene komisije nailaze na punu podrSku Zeua_. P~an ·go:-spodarskih komisija je u cijelosti ispunjen. 35 ! ' �J I I I takO redom govore Zene, ni.Zu se primjeri; sve Jjep~i, sve yeCi/ sve bogatiji uspjesima, podvizima i juna.Btvima· Zena. A pred nama iskrsava divna slika Zene vojnika, radnika, d'rZav-~ nika, majke, ·plemenite Zene i jtina:ka, iskrsava novi tip Zene -izgraden u surovOj borbi za- slobodU i Cast domoVine. Sta je potaklo te" nepismene, seljaCke .Zene, da taka krupnim korakom krenu naprijed? Potakla ih je golema ljubav prema domovini i slobodi i gale. rna mr.Znja prema·neprijatelju i krvnicima naroda. To im je ujedno·· dalo i toliko moraine snage za junacka djela i pregaranja. I kada se bude pisalo o herojskoj VI. Proleterskoj diviziji, koja· je pronijela slavu Like p.iljem zemlje, i o 35. diviziji, vrijedno je zapisati i. herojska djela njihovih majki, Zena i sestara, koje su taka n'2sebiCno i junaCki radiie i borile se za slobodu'i sreCu sv?ga naroda.- . .. . . lJ svim dosadaSnjim borbama, hrabroSCu i p.oZrtvovnoSCu iao. i~ l~ubavlju za ranjene drugove istakla se drugarica Jeka RadokoviC~ bolniCarka I. bataljona II. udarne brigade. . , · u svim dosadaSnjim borbama, istakla se druga:~ca Bosa ~uhm­ dZiC iz I. bataljona II. udarne brigade kao neustras1v horae I born- bas. Sve gore imenovane drug~ve i _drug~r~:e pohvaljuj:~o- _i stavljamo ih za primjer svima borc1ma 1 stanes~nama ave J?IVIZlJe. · Smrt faSizmu - Sloboda narodu! '· Komandant: D. JovaniC, v. r. POZDRAV DELEGATA SA III. OKRUZNE KONFERENCIJE AFZ. ZA LIKU OD .4. XII 1944. MARSALU JOSIPU BROZU TITU . NAJVECEM SINU NASIH NARODA PRVOM MARSALU JUGO-. SLAVIJE JOSIPU BROZU TITU Nikad naSi narodi · nisu pistli taka slavnu historiju, kao Sto je. piSu Clfinas.__ Nikad_a. mi Zene nismo do.Zivjele sretne dane slobode i · ravnoptavz:tosti, ka.o pod tvojim mudrim rukovdstvom, Ijubljeni nam_ vodo. _ lJ ime 50.000 zena Like, koje sti sakupljene danas preko nas de-:·· legata ·III. Q]<ruzne konferencije AFZ za-Liku iialjemo ti borbene -pozdrcive f"cestita_mf> oslobodenje. naSe nove prestolnice, naSeg lijepog Beogrclda, lz ~ojeg Ce sada upravijati 'samo· naS Nacionalni ko-mitet. Zi_vlo:nam-veliki naS Mar.Sale! _ . Zivila slbbodna Federativna Demokratska Jugoslavija! Zivio .Nacionalni Komitet- jedina prava vlada naSih naroda! Smrt fa.Sizmu - SJ-oboda narodu! 4. XI. 1944. ·Delegati It!. Okruzne konferencije AFZ za Liku . ·NAREDBA STABA VI. DIVIZIJE NOV HRVATSKE Iz »Zene u borbi«, glasila za Liku, br. 12 ...:... 13, 1943 g. . ' Drugarica RajiC Koviljka, Cetna·· hoiniCa:rka IX. udarne brigade, za. vrij'eme borbe kod TuSica, u toku nepr.ijateljske ofenzive, pod neprijateljskom vatrom, izvlaCila je ranjene drugove, Cime je· pokazala hrabrost i ljubav za svoje drugove, pa je pohValjujemo i stavlj amo za primjer svim borcima ove Divizije. 36 Osoblje partizanske bolnice u Bijelim P~tocima za vdjeme IV. ofenzive sa drugancom dr. Slavom BlaZeviC 37 �z . ·· POZIV OKRUZNOG ODBORA RUZNOM ODBORU AFZ KARL~~ACZANLIKU OD 9 Vii. .I943. OKNJA A TAKMICENJE U SKLAOKRUZNI ODB~~UA::~:E L~~~D NEPRIJATELJEM Broj: 123 , Datum: 9/VII 1943 Okruznom odboru za okrug K 1 · · Drage drugarice! ar ovac ~ Nalazimo se pred Zetvom N .. . . Zetvu kao i na va·s·u M" ·.. eprrJatelJ ]ednako vreba n:a naSu · 1 ne smrJemo dozvolT d ,. krvnicima na.Seg naroda. u or aniz . . . ~ l, _a ~Ito padne u ruke treba da uCestvuJ·u sve antif ~- t· "kaClJ~ pod~~an_J_a r sklanjanja Zetve · • S toga vas pozivamo draasrsd Ic e organrzaciJe' p a 1 nasa. . organizacija viSe pridonijeti ~e r ~uganckel, d~ se_ ta~miCimo, koja Ce T k ·~ · . a U u s an]an]u zetve a mi:enJe ce trajati od 15. VII. do 15. IX. 1943 . d Predlazemo vam pit · k .. · go · 1 K l"k- . b' . ~~Ja, po OJima Cerna se takmiCiti· 2. K OJ~ Ice Itl broJ ~e~a u radnim jedinicama AFZ? . - St~-~s~:~~~n~~d~~~~~~i~e ~o:ele i sp~emi!e Zita u ~emunice? Zena u radnim jedinicama. spJe e u podtzanJu politiCke svijesti Drugarski vas pozdravljamo: Smrt fasizmu- Sloboda narodu! Okruzni odbor AFZ za Liku 3: POLITDELEGAT MILKA POKRAJAC lz broSure »Zena· V~jnik«;. -izdan:je -Gl.avnog odb~ra AFZ HrVatske, · 1945. g. Nas delegat kod straze pri stabu 1. ud. brigade XXXV. divizije je drgarica Milka Pokrajac. Na prvi pogled ne Cini se da je ta.mirna i tiha drugarica preSla najteZe golgote u histqriji naSega rata. -- Medu prv~ d:rugarice, koje su rijeSile da puSkom u ruci svete nebrojena stradanja naSeg naroda, jest Milka. Ona je -neustra.Sivi horae u bataljonu »Stojana :LVJ;atil:a« u VI. divizijL~U IV.- ofenzivi, z~ vrijeme najteZih borbi na -Ljubovu, zadobiva ona dvadeset i sedam rana od bacaCa. Kao teSkog ranjenika prebacUju je ·drugovi preko Bosne za Crnu Goi-u. Ona' joS i danas osjeca= na sebi stradc.1nja IV. i V. ofenzive. SjeCa se i stradanja naSih ranjenika rl.a Zelen-Gori, koji su ubijeni na najsvirepiji naCin. Qna se tada Spasil!]. pukim shi<;ajem. Nakon Sto su Milki zacijelile rane, vraca-- se u vojnu jedinicu. Oria je opet horae VII. divizije, gdje je ponovno,i-anjena u bo_rbi kod Pljevlja. Za vrijeme lijeCenja u bolnici dobiva trbuSni, zatim_ pjegavi tifus. Sve to· preboljeva, i kad je ~bog tih rana i bolesti bilaposlana u pozadinu, Milka se suprotstaviJa i odluCno traZi da_ j'e po'V_"rate u vojnu jedinicu. Ona je danas pri stabu I. udarne. brigade XXXV. divizije. Mi smo ponosni i gordi ~a drugaricu Milku, koja je spremna da J Zivot da za spas i' dobra bit" svoje domovine. · . . · Lalic J ovanka . . dopisnik I..udarne brig'!de XXXV. · di vizije XI. kofpU:sa 38 39 �I N arodni. ,heroj Anka -Butora.c rodena u Donfem PazariStU Pei'tiSiC. Podlegla .ranama i n1uCenju-.ustaSa. PokoSena mitl-aljeSkim rafalom 22. I. 1942. ·¥odine. MEDU ZENAMA BORCIMA·LICKIH PARTIZANSKIH JEDINICA BORILE SU SE OVE DRUGARICE I AdamoviC -lVIarija,'iz LiCkog Petrovog sela, k. T. Korenica. U NOV oc.1 pocetka 1942. g. Bila je Bolnicarka u vojnoj bolnici u PodlapaCi i na ·radu ·u I. liCkom podruCju. Adzic J. Ljubica, rodena 1923. g. u Frkasisu, k. T. Korenica. U NOV od 1942. g. Bila je bolniCarka_u inZilljerskoj Ceti VI. divizije i referent sa:hiteta u ·auto-hataljonu I. ·armije. Ima Cin poruCnika Odlikovana Ordenom ·zasluge za narod i ordenom za hrabrost. Adzic-Majstorovic Smiljka, rodena 15. XI. i.922. g. u Rebicu, k. Ud·· hina. Ella je horae· kuhE.rica, bOlniCarka u hafaljonu ))Mib~· RadakoviCa«, l! IV: bataljonu II. brigade i higijeniCarka u Komandi grada BeOgrada. Nosilclc je Spomenice 1941. BakiC Milka,'15-godiSnj_a omladinka, hOrae, poginula -u borhi 'protiv ustaSa. _ _ . BalaC-Basta MHica, iz Petrovog Sela, -k. T. -KoTenica. Bila je horae VI. divizije. BalaC Danica, rodena 1922:' g: u LiCkom Petrovoffi Selu, k. 1'. Korenica. Od kraja 1942. g. hila je boia'c u bataljortu »Ognjen Prica« VI. divizije. U borbi je ranjena. BalaC Sava, roderla 1922. g. u Mi.Sljenovcu, k. Donji Lapac. Od drugepolovine 1943. g. hila je bqrac u NOV. · :Balac. Savka, rodena 1923. g. u ·r:'>onjem Lapci.1. Od 1942. g. bila je horae u NOV. Balenovic Kata, rodena 1922. g. u Klancu, k. Perusic. Od ·3. II. 1943. · g. horae je u II. brigadi XXXV. divizije. Bila je je vodni delegal. Poginula je 4. II. 1944. g. u borbi na Ribniku kod GoNarqdni heroj Anka Butorac, ·rodena je 1906 godine u Donjem PazariStu - ~PeruSiC. Kada je izdahnula ustaSe zapravo nisU: znali koga su imali u rukama, a posljednja rijeC bila joj pri muCenju: »MoZete me ubiti usta.S~i gqdovi, ali svama neCu da .razgovaram«. To· je hila sve_ Sto s~ ad nje saznali. 40 -L - Jlanjanin Zorka, rodima 1926. g. u Skarama, k. Otocae. Od 1942. g. bila je horae u bataljonu ))AdZija«. Za vrijeme IV. :rieprij_ateljske ofenzive u Crnoj Gori, te.Sko je" ranjena i" ·otpremljena u bolnicu;u Bosnu. Prilikom neprijateljskog napada na bolnicu, u kojoj je leZala, ubijena je zajedno s ostalim ranjenicima. Banjeglav-Stulic Mica, rodemi 2. II. 1924. g. u Mogoricu, k. Gospic. Od 2. II. 1943. g. hila je u I. ceti III. bataljona III. brigade VI. divizije- Cetna bolniCarka i zamjenik referenta saniteta bataljona. Nosi!ae je Spomeniee 1941. BaraC Mllica, _rodena 1921. g. u Kozjanu, k. T. Korenica. U NOV od 1941. g. Poginula kao borae XXXV. divizije u ozujku 1944. g. u Ostrovici. 41 �Baric Marija, ro<'!ena 20. IL 1921.. g-. u 'suiomi~~u; k. Zaclar. Od 8. VIII. 1943. _g. bila je bolnicarka u I. bataljonu ·liL brigade XXXV. . qivizije. Poginula 20. I. 1944. g. na polozaju kod .Lapca. Bas~r~~ Ko~a., IZ Drvosela, k. GospiC. Bila je horae u NOV. -Pogillula. Basanc. SmdJa, rod en a 1928. g. u Mogoricu, k .. Gospic. Od 1943. g. ?Ila Je. borac u NOV. 1944. g. otpremljena je u Italiju na JijecenJe. PoshJe oslobodenja umrla. , . Basta Anka, rodena 1924. g. u SrednjoJ Gori, k. Udbina. Od 11. III. · 1943. g. bila je borac u XXXV. diviziji. Poginula 12. XII. 1943. g. u borbi s- ustaSama kod Crne Vlasti. · , Basta Danica, iz Kurjaka, k. 'Udbina. U NOV od 1942. g. Bila je vodni dele~at i bombaS u udarnorn bataljonu. ima Cin kapetana. Basta Drag~ca, roaena 1922. g.11 Srednjoj Gori, k. Udbina. Bila je·bo:r:ac u VJ. diviziji. Poginula. ' · Basta Milka, iz Kurjaka, k. Udbina. Bila je borac u III. bataljonu I. brigade narodne obrane. _ Basta Sava, rodena 2~. XII. 1920. g. u Kurjaku,k Udbina. Od 22. XII. 1944. g. bila je borae u IV. bataljonu I. hrvatske brigade .. KNOJ-a. :Nosilac je Spomenice 1941. · ~asta Zorka, iz Srednje Gore, k. Udbina, Bila je horae u VI. diviziji Batinica Dara, rodel)a 1928. g. u G. Srbu, k. D. Lapac, Odkraja 1942: g. bila je bolnicarka u NOV. Batinica Zorka, rodena 1925. g. u G. Srbu, k. D, l.,apae. Od ozujka 1942. g. bila je bolnicarka u NOV. Poginula u prosincu 1943. g. Besic .Marica, rodena 1925. g. u Bruiianima, k. G.ospic. U NOV od 7. VII. 1942. g. Poginula 12. I. 1943. g. u borbi kod.Srba stiteci od~tupnicu svom- bataljonu kao mitraljezac IL bataljona I. bngade VI. proleterske divizije.. Biga Nada, rodena 1925. g. u Plitvicama, k. T. Korenica .. U NOV od , 1941. g. Bila je bolnicarka u II. brig ad\ VI. divizije i kasnije u VIII. kordu'naskoj dlviziji. _ . . Birac Draginja, rodena 1922. g. u Trnaveu, k. G1ina. Od 1943 .. g. bila je horae u VIII. brigadi VI. divizije. Nestala u IV:. neprijatelJskoJ ofenziVl kod prelaza Sutjeske. · _ BjegoviC Staka, Bila je borac u VI. ~iC~oj diviziji. Pohvaljena viSe pula. Nosilac je Spomenice 1941.' . Bjelobaba Mika, rodena 1922. g. u Mutilicu, k. Udbina. Od 1942. g. b:!.la Je borac u NOV. POginula u· borbi na Drvaru. :' · Bjelobaba-Tisma ]}IiJica, rodena 1920. g. u Mutili6u, k. Udbina. Od pocetka 1942. g. bi!a je horae u VI. diviziji. Ima Cin kapetana 42 Odlikovana ordenom· za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva III. :r:eda i Ordenoril z'asluga za 9arod III. reda. Blazevic dr. Slavlm, rodena 1919. g. u Gospicu. U NOV od 1941. g. U prvo vrijeme kao niedecinska ses_tra hila je jedirio lice_ sa sanitetskom spremom medu liC~im partiz_anima.-Krajem 1941. g. nalaziia se na K-amenskom, pri Stabu Gr1,1pe l~Ckih partizar,tskih-.odreda, gdje je s -dr. Slavom CetkoviC-OCko odi'Zavala sanitef~ke teCajeve. J.942. g. hila je upravnik -boinice ·za ·lakSe ranjenike u Trnovcu i boinice III. odreda u Dobroselu. U jesen 1942. g. postavljen3. je-.z~ referenta s~miteta- u III .. Pdredu~ "1943. g. hila je komesar u vojnoj bolnici na· Bijelim Potocima. Ima Cin majora. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana. Bogdan Jela, Bila je borac u NOV._ Poginula 1944. g. BogunoviC z0rlta, rodena 1918. g. u Zrmanji, k. GraCac. Bila je horae u II. Zenskoj Ceti i kasnije- u VI. proleterskoJ diviziji. U borbi je zarob]jena od Talijana, i kasnij_e zfimijenj~na. · · · Bombuiovic Milka, rodena 10. IV. 1925. g. u Visucu; U. NOV ad 12. VIII, 1942. g. U IV. bataljonu III. brigade VI. licke divizije bila je.refei:-ent sanitetci bataljona. Ima Cill kapetana. Odli~ovana Orden om za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstya---i · prde.:.. nOm ·zasluga·- za n-arod. \ ' . " Borjan Draga, rodena 1922~ g._ u F'kaiiicu, k; T. Koreniea. Od 1~43. g, bila je boracu NOV. . . . _ _ BorkoviC-Borka, TOCI:ena 1925: ·g. u.MogoriCu,-k. GospiC; Od:·lQ. VIL 1943. g. bila je horae- u ~c·eti za vezu III. brigaQ.e-.x;xxv .. divizi . . . je. U stud'eriom 19~_4. g. U boi:'bi- kod.Korenice, teSko je-ranjeriil. Umrla rujnu)D47. g._ od Zado.bivenih.u rahL:- - __ -<.> Bos_iC Mik8, .iz ~om_iC_a, k.-Udbiri'~. Bila:·je horae ujedi.l(icl.VL divizije; Poginula .1944. g. · .·· · ._ · ·:, • · ... _ . Bozic Nada, .rodena 1920: g. u Turjanskom, k ...Oto~ac:.Odl3; H.1943. g. bila je borac u I. ceti-l.bataljona I. brigade VI. divizije. Pog1ril1la16. XII. 1943. g. na Romaniji. _ . . .. . Bozic Neda, iz Bunica, k. T. Korenlca:_U NOV od ~942. g. Bila je borac· u ·zenskoj ~eti, i kosnije u Xf{X. diviZiji.. .Odlikovana Orden om za: hrabrost. · BoZiC Sara, iz Vrebca, k. GospiC. Bila je horae u jedinici Narodne. odbrane. Brakus Mika, rodena 25. VIII. 1924. g. u Turjanskom, k. Otocac. Od • kolovoza 1942. g. bihi je borac u II. bataljonu II. brigade VL divizije. U jesen 1942. g., u borbi s ustaSama· kod Dvora na Uni., smrtno je ranjena. · I u rana: 43 �!I lr li 1)- :-)- 1 i- Broz-Bud~savljevif Jovanlia, rodena 1924. g. u PeCanima, k. T. Koren~c~. l! NOV od kolovoza 1942. g. Bila je borac u I. omladin- · ~k~_J ~eh, III. bataljonu li. brigade VI. divizije, u priStabnim Jedln;-:ama _I. korpusa, te komesar kirurSke bolnice I. Armije Ima c1n maJora. Odlikovana. 44 BrniC-Borozan Nada, rodena 18. VI. 1923. g. u ·vukovaru. U partizane. odlaZi 25. stude11og ,.1941. g. Radila je u organizacijama omladine i Zena u Lici, hila je bolniC~rka u odredu )}Velebit« u ba-; taljonu ))Ognjen PriC.a« i--kasnije Clan kazaliSta Narodnog osloboaenja Nosilac je Spomenice 1941. BronzoviC Ivka, roden·a 1925. _g. U PrvaD: :Selu, k. Peru.Sic.· U kolovozu. 1942. g. hila je zajedno sa svojOm sestrom 'Katom, od taliianskih vlasti osudena na smrt radi aktivnog rada za NOP. U Casu kad j ebila izvedena na strijeljanje, stiglo je pomilovanje na. doZivotnu robiju, i ona je, zajedno sa sestrom, otpremljena u talijanski logor. Poslije kapitulacije Italije uspj~la se pjesice· probiti do SuSaka, gdje se odmah ukljuCila u primorsku jedinieu NOV. Ima Cin zastavriikcl., ' . Brtnbota Marica, rodena 1925. g. u Gracacu. Od 1941. g. bi!a jeborao u NOV. Pogir1ula 1944. g. u Dalmaciji. Brkljac Spasenija, roaena f927. g. u se1u Tupali, k. Gracac. Od· 1. I. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu II. brigade VI~ divizije. Poginula u borbi kod Livna 28. III. 1944:. Bubalo Kata, iz LiCkog Petrovog Sela; k. T. Koreniea. Prlje rata ak-· tivno sudjeluje u naprednom studentSkom pokretu ria '_beogradskom univerzitetti. PoCetkom travnja 1941. g._ vraC3-se u Liku. U rujnu 1942.- g. odl~zi za kotnesara II. _liCke Zen~ke ·ce-" te; a zatim prelazi kao horae u VI. liCku diviziju.- PoginUla kao· bombaS u juriSu kod S~rOke Kule u svibnju-1943. ·g'.'" Bub~lo Kosa .. Bila je horae i komesar Cete u VI. liCkof,divizijL ·POginula u borbama u Srijemu. · · . _ .. Bubal9 Maxa, Bubalo _Darri, VlaisavljeviC Mika, Va-l'da·Dara~-'Kulfak Danica, KoraC St.aka i Kukljan Milka. sa- jo.§ osa-ffi orril~d_iriki, bolniCarki- .i boraca XXXV. divizije, dobrov6ljno. njegUju _'okO· stotinu nepokretnih :fanjenika- u·- 20 metara dubo'ko]: Spilji blizu Srednje Gore, za vrijeme neprija:teljste· ofenzive. Ostal~ su. u spilji nekoliko dana, gotov-o· bez zraka i syijetla, -dok nije neprijatelj potisnut s tog sektora. U posljed.nji Cas prije uguSenja, u nepodnoSljivoj atmosferi spilje, ·spaSene su one i' ranj_eniei. Bubalo Soka, roaena 1923. g. u P!itvic~ma, k. T. Korenica. 1942. g. bila je borac u bataljonu »Ognjen :Prica«. Kasnije odlazi na terenski rad. ' BubaS-RadakoviC Anka. Bila je borac u XXXV. liCkoj divlziji. Prilikom napada neprijatelja na bolnieu ana je sama )zvUkla -i sklonila u zemunicu 40 ranjenika, te se 15 dana s njima skri45 �vala, dok_su oko,njlh stalno.kruZili neprijateljski vojrilci. UCestv.ovala Je u bor:bama_po Lici i Bari.iji i kod oslob0denja Zag-· . r~ba, T:s.ta i G~rice .. ViSe puta pohvaljivana i odlikovana. llubn]aJa EosilJka, rodena 10. X. 1921. g. u Srbu k D ·· L . 1941 g d" I . d" . . • ·. . ' . . OUJI apac. _ · ~· su. Je ~Je u 1verzantsklm akc1jama. U NOV oct-·2. IX. 4 _1~9 .2. g. B1la _Je horae tl bataljonu })Marko OreSkoviC«, u III. hckom odredu, sekretar SKOJ-a u II. batalJ. onu v b · d XIX d" . .. . d "k . . nga e . · l:r~ziJe 1 vo !ll u III. Ceti istog bataljona. Nosilac J·e Spomemce 1941. Budisavljevic-Drljan Dara' r. adena 1920. g . u. p ecan1ma,·. k . -'F. Kore· · ... . . . . . mea. B1la Je borac u NOV ad 1943. g. Budisay_IjeviC Smilja Seji_ka,. rodena 192L ·g. u PeCanima, k. T. Koremca. Od .1943. g. b1la Je boljlicarka i borac u NOV. Spomemee 1941. BudisavljeviC Soka,- rodena 1926. g. u PeCanima k T K · · o"ct 1943 b"l · . ' · . oremea. ~ .. ~ . g. 1 a Je borac u XXXV. diviziji. BUJ!C J~lka,. rodena 1923. g. u se]u Neteci, k. Donji Lapae. God 1942. . o~:az1 u NOV. Pogmula u IV. ofenzivi. C1gano~u~ ':etra Smilj~ 1 roden~ u Srbu, k. Donji Lapac. oq 1942. g. b1_I~ Je_ ??rae u Komand1 mjesta Donji Lapac. . Clganovtc Smdja, rodena 1915. g. u G. Srbu, k. Donji Lapae. Od 1942. g. b1l~ Je borac u NOV. Poginula u prosincu 1943. g. Crnok1·ah:--M1c~, ~z Vrebca, k. GospiC. Bila je horae ti·jedinici Narod- ne obrane. · :fvijan?viC_~~k~, _iz ToliCa, k. Udbina. Bila je horae u ±en~koj omlad~ . . Ins.~oJ cet1 .1 VI. liCkoj diviziji. Poginula u borbi. CviJanovic K_~ta, rodena.1920. g. u Mlakvi, k. Perusic. Bila je horae u VI. hckoJ diviZ!Jl. · Cakic Vukosava. Bi!a je horae u NOV. Ranjena 20 X. f944 .. g. u bore ?ama ~za o~IobodenJe ~-eograda. PogiD.ula na FrUS.koj G6ri, u casu kad Je pod nepnJateljskom vatrom previjala ranjenog druga. - .Ca~ak Da~~' r?~eri'a 1~2~. ?·. u Zrmallji, k. GraCac. Bila je horae u II. hckoJ zensko) cetl 1 VIIiCkoj, diviziji. 1943. g. vraCa se na _ teren i radi kao omladinski rukovodilac Canl<ovic J:ka,_ izS;ednje Gorek. Udbina. Od l942. g. hila je borac u VI. ~lClWJ dfVIZlJl. B1la ]e omladinski rukovodilac u bataljonu Pogmla 19·15. g. Can~~viC_ ~ad_~-~ rodena 1942. g. \1 Turjanskom, k. OtoCac. U NOV od od 1942. g. Bi!a je horae u I. zenskoj ceti i I. brigadi VI. divi- 4G zije, te re.fcrent saniteta u II. bataljonu II. brigade. TeSka ranjen9- u borbi za BeogTad. Odlikovana sa dVa Ordena _za hrabrost. CankoviC Stana, rod€na 1924. g. u Sredri]oj Gori, k. Udbina. Bila- je'_ borac u batal]onu )}Krbava« VI. divizije. Poginula u borbama kod Lapca 1943. g. <:ankovic Stoja, rodena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Od 1942_ . g. bila je borac u IV. bataljonu' IlL brigade VI. proleterske divizije. Poginula 11. IV. 1944. g. u borbi protiv Nijemaea ila Drvaru. . Cavic Savka, rodena 1924. g. u Graboveu k. Slunj. Od 10. XI. bila je ·boro.c u VI. liCkoj diviziji. Cavic Stanl<a, rodena 1924. g. u Grabovcu, k. Slunj. Od 10 XI. 1942. g. bila je borac u.VI. liCkoj diviziji. Cetkovic-Ocko dr. Slava. Rodena 20. XII. 1914. g. u Vinkoveima. U studenom 1941. g. odlazi u Liku, kao prvi partizanski lijeCnik u tom kraju. Organizira _sanitet u Grupi liCkih partiz:;inskih: odreda, rukovodi uredenjem Centralne partizanske ·bolnice u Krbavici i kasnije Centralne. bolnice na Bijelim. Potocima. Koncem 1942. g. postavljena je za referenta saniteta u VIII. . (kordunaskoj) diviziji. U svibnju 1943. g. postaje clan Sanitetskog odsjeka GSH, ·a koncem 1943. g. prati prvi transport te.Skih ranjenika u Italiju. U lialiji je bila rieko vrijeme z~mje-_ nik upravnika _ partizanske bolnice u Grumu (kraj -,Barij a), __ a zatim upravnik Vojno-partizanske sanitetske_ SkoJe _u istom mjestu. VratfvSi l?e u domovinu, Po oslobodenju _Be9grada, . prelazi u ciyilni sanitet. Nosilac je Spomenice 1941. 0¢llikoyana. Cortan J~ka, rodena 1925., g. u Debel~m .Elrdu, k, T. Koreniea. Od 1943. g. hila jeborae u XXXV. drVIZLJt.Blla 1944. g. na Kordunu. tosic Dragica, iz Rebica, k. Udbina. U NOV od 1941. g. Bila je kuharica u I. partizanskom vodu i yi. diviziji. · l:ujiC DuSank~, rodena '25. XI. 1917. g. u CujiC KrCevini, k. T. Koreniea. U NOV od 25.VII. 1942. g. Bila je horae i politicki delegat voda u I. bataljonu II. brigade VI. proleterske _divizije. Nosilac je Spomenic:e 1~41. CujiC Lata, rodena 25. -XII. 1917. g. u CUjiC -KrCevini, k. T. Korenica. U NOV od lipnja 1942. g. Biln je borac u IL Zenskoj Ceti, tc vodnik i delegat u -L Ceti- I. batal-idna II.- brigade VI 7 liCke .di-:vizije. -N osilac je spomenice 1941. 47 �C:, Cujic Mi!ica, iz Cujic Krcevine, · k .. T. Koreniea. U NOV ad 1942. g. · Blla je mitra!jezae u IV. udarnom bataljonu II. brigade VI divizije i u XXXV.. diviziji. 1945. postaje vodnik u mitraljeskom · vodu. U borbi je hila ranjena. 9dlikoVana ordenom z·a hrab-· rost. CujiC Soka, iz CujiC KrCevine, k. T. Korenica. Bila je boln_iCarka u NOV. Cujic Stoja. Bila je horae u VI.liCkojdiviziji. Poginula u borbama u _ Srijemu. Cuk Ljubica. U NOV od 1942. g. Iserpljena od napora umrla 1944. g. Dajic Dragica, iz Jezerca k. T. Koreniea. U NOV od 1942. g. Bila je · horae u II. brigadi VI. licke divizije, politicki delegat i vodnik u VIII. kordunaSkoj diviziji, te U mornarici. Nekoliko puta ranjepa. Odlikovana Ordenom za hrabro~t. DajiC 1\llica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U 'NOV- od 1942. g. Bila je - delegat v·oda, komesar Cete i bataljona, a kasnije komesar belnice I: armije. Istaida se· u borbi ·s Talijanima u Preboju, u LiCkom Petrovom Selu, te u- juriSu na crkvu U kojoj su se utvrdili ustaSe, kada je Oila ranjena.~ Odlikovana Ordenom za hrabrost. D8.mjanoviC Duka, rodena 1913. g. u Kunovcu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je horae u NOV. IJ>amjanovic-Midenjak Mila, rodena 16. VII 1920. g: u Zadru. Nakon internaeije u Italiji, u prosincu 1943. g. odlazi u NOV. Bi!a je kuharica u autqbataljonu u Lici, bo1niCarka u vojnim bolnicama u 'Krbavici r'Trnovcu 'i Sifrant u III. brigadi XXXV. divizije ..-KonCem 1943. g. _Zai-Obljeila je Od ustaS~· i poSlije-mjes~c dana zam]enjena. Odlikovana ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljorri -za hrabrost. 1.. DamjanoviC ZOrka, iz Gornjeg Srba, k. -D. Lapac. -u sijeCnju 1942. ~ g. odlazi u NOV. 1943. g. tesko je ranjena u glavu i iste godine- Umrlci · od tifusa. Deli c. Evica, rodena 1923. g. u Gar. Babin om Potoku, k. Otocae. U NOV od i.941. g. U travnju 1944. poginula pri vrsenju duznosti na poloZaju G. Babin_ Potok -- Turjanski. Bila je omladinski rukovodilaC u vojsci. Delic Jela, roclena 1923. g. u Bjelopolju, k. T. Korenica. Od 15. XL , 1942. g. bila je borac u IV. ·bataljonu II. brigade VL !icke divizije. Pogiriula 15. VI. 1944. g. u borbama kod Drvara. Delfc Milka, rodena 1923. ~ Grubisicu, k. T ..Korenica. Od 1942. g. hila je borae u udarnom bataljonu VI. divizije .. 48 Desnica Smilja, rodena 20 I 1924.-g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. · · U NOV ad 15. II. 1942. g. Bila je bataljonska bolnicarka u bataljonu »Marka Ore§kovica. Nosi!ac je Spomenice ·1941. . Desic Marija, bila je horae u II. brigadi VI. licke divizije. Opkoljena. · ad Cetnika bori se <:Io posljednje g metka, braneCt_ odstup~cu svoji_m drugqvlma. Zadnjim metkom ubija- sebe, da ne padn~ Ziva u ruke neprijatelja. · DimiC-CiganoviC Ljubica, iz Osti-ovice, k. GospiC. Bila je borac u VI. liCkoj diviziji. Dimic Jaga.Bi!a je-borae u NOV od 1!r42. g. Poginula 1943. g. DimiC-MatiC Anka, rodena 1909. g. u Divoselu k. GospiC. Bila je borac u NOV ad 194L g. Ima Cin sanitetskog porucnika. Nosilae je . \ Spomemee 1941. . DimiC Milica,jz Divosela, k. GospiC. Bila j'e kuharica u VI. IiCkoj diviziji. . _ DimiC Nada, iz ()strovice k, GospiC. Blla je borac·u VI. lickoJ_dlVlZl-, ji. DimiC RuZica iz GospiCa:: Bila je bataljonska bolniCarka u III. brigadi XXXV. licke divizije. DimiC Sol{a, iz Ostr_ovice, -k. GospiC. Bila je 'borac u VI. liCkoj diviziji. , . . / Divljak Danica, rodena 1925. g. u,Gajima k. Donji Lapae. Od 1943. g. . hila je bolnicarka u NOV. ·. · DjeviC Mara, rodena 1926. g .. u FrkaSiCu,- k. T. Korenica. U NOV od 1942. g. Bila je bolnicarka u inzinjerskom bataljonu priai3H. telefonista U goranskom podruCju i bolniCarka u X~IL d!Vl~i. . . DmitraSinovi'C Mileva, rod€na 1923. g. u Trna"(CU, k. T. Korenwa. Od 1942. hila je borae· uiL brigadi VI. divizije. ·· . DmitraSinoviC S~ka, rodena '!~26. g: u B·uniCu, k .. T. Koreiiica. Od 1942. g; biUl je horae u bataljonu ))Ognjen· Pi-ica«.-· Poginula iste godine u borbama na Udbini. _ Dozet Ljuba, todena, 1921. g: u Pecanima, ~- T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolnicarka u NOV. . . .. Dozet Savka, rodena 1923. g. U NO:V od 1942. g. Ranjena 1944. g. 1. ostala te.Skl invalid. Dozet Smilja, rodena 1925. g. u Pecanima, k. T. Koreniea Od 1942. g. hila je borac u VI. IiCkoj diviziji. Poginula za yrijeme IV. ofenzive. Dragosavac Sava, iz Pavlovca, k. GoSpiC. B:lla je borac 11:-VI hckoj di. ·v • • 0 v~ziji. 49 •• �Dragosavac Soka, iz Vrebca, k Gospic. Bila je borac u VI. lickoj diViziji. DrakuliC An'da,. iz· Uvalice, k. T. Koren~ca.. Bila -je. borac u omladin. .skoj Zenskoj Ceti Ceti 'i VI. IiCkoj ·divizijLPoginula·u borbama za oslobodenje Zagreba 1945. g. l)rakuliC Ljuba, roden-a 1923. g. iz CujiC KrC_evine, k. T. Koreni~a. U NOV .ad svibnja 1942. g. Bi!a je borac u II. brigadi Vl.divizije i u XXXV. ·diviziji. Odlikovana ·ordenom- za· hrabrost. · DraltuliC Ljubic~, rodeila 1923. g. u LiCkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. U NOV od 1942.- g. Bila je borac ti IV. bataljonu VI. liCkc; divizije, bolniC~rka u ·vojnoj-partizanskoj bolnici"XI. kor- · pus:l i kuharica u Stabu XXXV. divizije. 'Ima ·cin vodnika. DrakuliC Snlllja, rodena 1923. g.- u CujiC KrCevini, k. T. Korenica. Od sijecnja 1944. g. bila je borac u ceti za vezu XXXV. licke divizije~ · D>·al<ulic Staka, i.z Vrela, roaena 1925. g. U NOV od 1943. g. Bi!a je bolniCarka u I. liCkom p9druCju i kuharica u artiljerskom ba.-taljonu XI. korpusa. DrakuliC Zo:ra, -·rodena 1927. g. u DrakuliC-Riject, k. T. Korenica: U NOV od 1941. g. Bila je kurir u gerilskotn odredu »Kik«, horae u Primorsko-goranskom bataljonu, »MiCa RadakoviC« VI. - liCke divizije_ i -u XXXV. diviziji. 1943. g. radi neko vrijeme. kao uCitelj-ica na terenu. · DraliuliC Zorka, iz CujiC .KrCevine, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u VI. lickoj diviziji. Poginula 194~. u borbama kod Lbvinca. · " DraZiC Draga, rodena 21. IX. 1923. g. u Oravcu, k. Donji Lapac. U NOV od 1'6. IX. 1942. g. Bila je borac, bo!nicarka, zamjenik re~ ferenta s<lniteta u II. bftaljonu II. brigade VI. liCke divi~ij~. i referent III. protivaVionskog diviziona V. -brigade I. armije. Nosilac je Spom_enice 1941. · DraZiC M~Hm, rodena 1919. g. u BuniCu, k. T. Korenic_a. U NOV od · 1943. g. Bila je bolnicarka u vojno-partizanskoj bolnici Trnavac i XIII. diviziji. DrCa -Draga. Bila je horae u VI. liCkoj diviziji. Drljan Milanka, rodena 1926. g. u Pecinama, k. T. Korenica. U NOV · od ]94·2. g. Bila je boric -u II. Zenskoj -Ceti i VI liCkoj' diviziji. DukiC Anka, iz GraCaca: Bila je horae u VI. ECJmj diviziji. DukiC Mara, iz GraCac<:t. Bila je borac u VI. liCkoj_ diviziji. Ranjena u borbi: DukiC Savka, iz Srba. Bila je horae i Sifrant u jedinici VI. divizije. 50 DukiC Zorka.- Bila ·je borac u bataljonu )>Ognjen Prica«. P~ginula ti borbi kod GraCaca. Durakov1C·-Dragica, rodena 1923. g; u Gajinama, k. Donji Lapac. Od 3. VIII. 1942. g. Bila je clan kulturne ekipe VI. licke~ divizije, De:tiC-MilanoviC ·Jovanka, rodena 192_5. g. u T. Korenici. ·U NOV od od- jeseni 1943. g. Bila je Clan kUlturne ekipe VI. liCke- divizije, a kasnij_e radi u sanitetu·i ·postaje· komesar bolnic'e. DeriC-SobajiC :Mira, rodena 1922. g. V Kompolju, k. 'I'. Koreniea. Od svibnja 1942. g. bila je u kulturnoj ekipi staba bila je u kultu. rnoj ~!iipi Staba LiCkog odreda, a kasnije u Centralnoj ktizalisnoj grupi Vrhovnog Staba. 1943. g. prelazi u sanitet VLiicke divizije., :Dukic Bosiljka, iz Kurjaka, k. Udbina. Od 1944. g. bila je borac u III. bataljonu). brigade VI. lieke divizije. Bila je delegat voda. Ima Cin zastavnika. :Filipovic dr. Dora, rodena 5. VIII. 1894. g. u Petrinji. 1928. pristupa naprednom radniCkom_pokretu. 1930. g. je uhapSena, ali radi pomanjkanja dokaza- pU.Stena na slobodu. Nastavlja radom u naprednim Zenskim udruZenjima. Za vi'ijeine" rata radi_za NOP. U rujnu 1943. g. odlazi u partizane,_ gdje se- bavi 'izobrazbom bolniCarki i ·higijeniCara za rad 'u bolnicama. Im·a Cin rezervnog majora. _Odlikovana _Ord~nom zasluga ·za narod ii. i III. stepena, Orden om rada II. st~pena i- Medaljoin za · hrahrost. :Frani_C lvanka, rodena 24., VJ. 1926; g. u -MaftinSCici, k. SuSak. Od 10. IX. 1943. g. bila je borac u IV. ceti IV. bataljona H.-brigade Vl.·licke divizije. U stuflenom 1944. g. u borbi kod Benkovca te.Sko ranjena. ' / _. ·Funduk Janja,-iz Kalebovca, k. T. Korenica. Od 1942. g_. radi u vojnom sanitetu. Gaji~ Zorka, Bil?. je horae u_I. Zenskoj Ceti u Lici .. U borbi- na Cattrinji' bliZu .Petrovog Sela, bila fe teS:ko ranjena u obje noge. · Borila se do posljednjeg Casa, a posljednji metak ostcivila je sebi, da ne -padne Ziva u ruk-e neprijatelja. ·Glavan Slavka, rodena 1923. g. u Privlaci, k. Zadar. Od 9. IX.l943. g. bila je borac u I. brigadi VI. licke divizije. Poginula 4. X. 1944. g. u borbi na Fruskoj Gori. Glumac Milica, rodena 1924. g. u Lipovom Polju, k. Perusic. Od 1943. · g. hila j€ borac--u·vr. liCkoj diViziji. GostoviC Zorka, rodena 1-922. g.- u Gostovu Polju, k. Brinje .._-Od·l943.: g. bila je horae U VI. liCkoj diviziji. Poginula iste- -godine u borbi na Preboju. '> I, l ,, li II ,,'I' 1\'·1. II' ' l_i l',,,I ll ill ii' ., I 51 �Go;tovic -.Zivka, rodena 1924. g. u Gostovu Polju, k. Brinje. Od 1943._ g. bila je borae u NOV. GoSoviC Blaga, rodena 1911. g. u Kr.Zanji, k. Titograd. Kao student, a kasnije kao profesor gimnazije u UZicama, aktivno uCestvtije u napredrtom pokretu. U· partizane 'odlazi u srpnju 1941. g. i radi u Glavnom odboru NOO za Srbiju. U Prvoj ofenzivi stupa u NOV. U Uzickom bataljonu, Plevaljskorri odredu, III. i II. proleterskoj brigadi bila je borae, bolnicarka i kulturnoprosvjetni radnik. Krajem 1942. g. dolazi u Hrvaj;sku, gdje je hila referent ap6tekarstv3. pri glavnom Stabu Hr:vatske; ref. apot. VI. divizije i politkomesar Sanitet. s!agalista i apoteka GSH Nosi!ae je Spomeniee 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod IL reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. ·Grbic Anka ,iz Svrackovog sela, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borae _ u IL bataljonu VI. divizije. Poginula u l:)orbi u_ Da!maeiji 1943. · godine. . · Grbic Draga, rodena 1925. g. u Vrnogracu. Od 1924. g. bila je horae u VI.lickoj diviziji. Bila je nekoliko puta pohva!jivana. Dva ' puta je ranjena. Poginula u borhama kod Gospii:a 1943. g. Grbif Jovanka, bil_a j_e horae_ u II. udarnoj brigadi VI. divizije. Racti. hTabrog drZanja u'borbi, n,a poloZaju.Perjasica-Kestenjak, 17. X. 1942. g.pohvaljena i odlikovana .. Grbi~ Kosa, iz Plitvica, k. T. Koreniea. Od 1942. g. blla je horae u bataljonu »Ognjen Priea« .. Poginula 1943. g. Grbic Nevenka, roderia 1923. g. u Plitvieama, k. T. Koreniea. U NOV od 194.1. g. Bila je-horae u I. !ickod odredu iII. hrigadi VI. lice ke divizije. Odlikov·ana Ordenom za hi-abrost. Grkovic Milka, rodena 24. XI. 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udhina. Pocetkom 1942. g. odlazi u NOV. Tesk 0 ranjena u horhama na Lovineu. Nosi!ae je Spomenice 1941. Grujicic Vojka, rodena 1924. g. u Mlakvi, k. Perusic. Krajem 1942. odlazi u VI. licku diviziju, u kojoj ostaje do konca 1943. g., kad~ se tadi boiesti vraca u p_ozadinu na rad s omladinom. II~fi~ovift,Kutisec Manda, rodena 19. IX. 1922. g. u Prvanei:ma, k: · · ' ·-· .Perusic. Od 6. VI. 1942. g. u NOV. Bila-Je horav, a' kasmJe kome~a~ ·~ III. zenskoj ceti IV. !ickog partizanskog odreda, Clan K.K SKOJ-a, Sef kancelarije u raznim jed~nicama divizije i Clan propodje!a divizije. No~ilae je Spbmeniee 194L I_!j~i~ Ruza, rodena 1921. g. u Dehelom J:lrdu. Bila je horae L holni- :·~·· - Carka u I. liCkom- odredu i VI. l.iCkoj . .diviziji_. Poginula kraJem Hrkalovic Ljuba, rodena 1925. g. u Kozjanu, k. T. Koreniea. Od 1943. g. bila je ho!nicarka u v'ojnoj holni~i XI. korpusa. Od!ikovana Ordenom zas!uga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Ima Cin starijeg vodnika. · Hrnjak Danica, todena 1929. g. u Bun:iCu, k. T. Kotenica. Bila je horae u ·aero-bazi XL korpusa. _ViSe puta pohvaljivana. Hrnjak-Dukic Jelena, rodena 10. VI. 1920. g. u Jezer_eu, k. T. Kore~ niea. U veljaci 1942. g. odlazi 11 NOV. Bila je horae u II. i III.hataljonu II. brigade VI. !icke divizije. Krajem 1943. g: odlazi na teren i radi u· NOOcu. Kasnije je hila te!efonist u GSH. Nosi!ae je Spomeniee 1941. I-lrnjak Jelka, rodena 1917. g. u Jezereu, k. T. Koreniea. U NOV od 1924. g. Bi!a je horae i bdlnicarka u I. zenskoj ceti u hata!jonu »Ognjen Prica« i kasnije bolniCarka i ·ktih'arica Pri GSH. Hrnjak Stoja, rodena 1920. _g. u Trnaveu, k. T. Koreniea. U NOV od 1942. g. Bi!a je holnicarka u ho!nici I. lickog podrucja u Krca- _ nima, k. "Udbin&, krida su u svibnju 1944. g . ·Ce.triic:J.. n~pali bOlnicu i ubili nju 1 li.jeCnika Dr. Josipa KajfeSa, .zajedno sa 30 teSkih ranj enika. : Hrzenjak Janja, rodena 7. III. 1914. g. u Cit!uku, k. Gospic, Od pocetka okupacije radi za NOP. U sijecnju 1942. g. odlazi_u partizane. Bila je i-eferent saniteta u I. liCkom odredu »Velebh«,· upra:vm:ik bolnice u SalarhriniCu, kOrtiesar i kasnije: upravnlk bolnice IV.. kbrpust, i upravnik oporavilfSta u Topuskom~ Kas:nije radi u v9jnim holnieama u Grumu (Italija) i u Splitu: . Odlikovana Ordenom za hrabro.St, Orden Om zasluga Za ·n~rod III. reda. Nosilae ·j€ Spomenice 1941. Jajic Anka, iz To!ica, k. Udhina. Bilaje borae u·jedinieama VI. licke , divizije od 1943. g . •Tapundzic Zorka, rodena 23. I. 1923. g. u Visucu, k. Udl:iina. U NOV· od 10. I. 1942. g. Bila je horae u L pa'rtizansk'oj ceti kotara GraCac, bolniCarka, komesar i rukovod:ilac kaZiliSne grupe XIX .. divizije, a kasnije personalni re:ferent u XiX. diviziji. Nosi!ae je Spomeniee 1941. Javorina Milica, roderia 1924. g. u Studencima, k. PeruSiC. Od ki-aja 1942. g. hila je borae u VI. lickoj diviziji. J-elaCa Anka, rodena 1922. g. u LiC~om Novom, k. GospiC. Od travnja1943. g. hila je horae u VI, lickoj diviziji. Sa VI. lickorn diviz:i_jorri uCeStvuje u borbi na Drvciru, gdje se istakla kod spa·savanja ranjenika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom z.fi;s,luga za Uarod II. reda. ViSe puta pohvaljivana. 1942. g. 53 52 �Jelovac Soka, rodena 1924. g. u Krbavici,-k. T. -Kor&nica ..-PolOVinO:ht . 1'942. g. odlazi u II. bataljon UL brigade VI. licke divizije ka<> bolniCarka. _ Odlikovana Medaljom za .hrabrost .JerkoviC-BtirsilC L]uba, iz Divosela, k. GospiC. Bila horae u VI. liCkoj diviziji; . ·· : : _, , ,_ -,, -_. . JCrkoviC Jaga, Ljubica i SaVka, 'iz Divosela, k. Gospi_~. Bile su borci ~ . , jedinieama J:<OV. . . · . , . · . : . . JerkoviC Mika, 1z DivoSela, k._Gospic: Bila je_bolniCarka·U.-VI. liCkoj ~viziji. · . . · ., · Jo~oviC Anka, ro~ena 1925. g. u :ponjem Kosinj:u, k. ·PeruSiC. Do odlaska u NOV aktivno radi na.terenu, Pocetkom 1944.· g. odlazi . u VI. licku ·ctiviziju. . · . · ' · . . ' · · . . Jokic Janja, rodena 1924.- g.. na Prljevu, k. Grai;ae. 1942. g.. odlazi u. VI. liCku diviziju· i' uCestvuje u bOrQama u Bosni,- Crnoj Gori, na Srijemskom - frontu i .pri qslobo(lenju Z.agr.eba.-- Ima Cin kapetana I. klase. . , , · . •Tokic Milka; rodelfa 1924. g. u Rast~cevu, ,k. Grai;ae, U NOV od 1942. g. Bila je horae u bataljonu _.»Branko VladuSiC'«, bolniCarka i referent saniteta u Ill. lickoj brigadi Krajem 1943, g. tesko je. ranjena; te ostaje -invalid bez nQg_e i- ruke, Odlikovana· Orde~:­ nom- zahrabr9$t i Ordenom _zasluga. za narod- III. reda. JO_viC _.Ja11ja; iz. Citluka, k. 9'qspiC .. Bil_a jE,! -horae- u VI; ·liCkoj diviziji .. . ~u.rCiC A~a,:ro!iena 1_925._g.-u Po:ef>vaC_i, k;: PeruSiC. U pariizan,e odlazi . 1943. g. Pd jeseni iste goiline.bila je horae u VI. lickoj ·diviziji. Jureic Kata, Iz Ledenica; Od "943. g. bi!aje borae u II. bataljonu JIL' · brigade XXXV. divizije. ' , ,, , Kalembar Anda, rodena 1925. g; u, Seganoveu; k.. T. 'Koreniea. Od 1942. g. hila je .bOrl)C u)V.bataljonu U. b.rigade.19,43 .. g, zbog bolesti je upuCena na rad u pozadinu.- :· . '·, . , Kalinic Draga,.rodena .1920. g. u G . Srhu, k. Donji·Lapac: Od 1942, g"' . . . . bila je bolnjcarka.pri komandi mjesta Srb. . . kaliniC:Milk3, -.Bilaj_e· Cetng b_olni-C_arka -u Vl. _liC.kuj diviziji. ViSe puta. · ie <-- .< poh:Va~jepa. Kantar Mira rodena 1923. g. u Dobroselu, k. ·Dtmji Lapac. Od 1942. . bila je boracu NOV, Poginula 1943. g. > · · :. , . •· . Karavida Kata, iz Novigr.ada, k:)3enkov&c 1943.-g. odla-4~ u partizaneBila je lwrac u VI. lickoj diviziji, .a kasnije sifrant pri stabu . divizije. . . . .. - · ' . Reea Soka, rodena, 1921. g. u. Ljubovu, k. Gospic. BI!a Je horae u I. - Zenskoj _Ceti, a kasriije u .XXXV. ,.diviziji,._-19_44. -g. u borbi s.ustaSal!la u SeliStu kod Ra_k_ovice, smrtno ranjena. 54 ' . 1\.laSnja :B~ja,: rodena -1924: 'g. u-SegEinovCu, _k;· .T, Koreriiea-.: U NOV_· od 1942. g.. Bila je borac u I. ,zenskoj ceti i· VI. lickoj diviziji. ·,.1943. g, bila je teze-ranjena; i944. g. umrla...·. , KlaSnja_ Pera, rodena 1920. g. u Seganovcu, k. T .. Korenica:. U NOV · od 1942. g. Bila je horac·i bombas u VL lickoj diviziji. ·Poginula 1943. g. na jurisu kod Gracaea. Klen Danica, ~z Metka, --k.· GospiC: Bila je borciC u VI. liCkOj 9-iViziji. KIQbUCar Jelka, rodena 1924. g. u Donjem Kosinju, k. Per-U:SiC. PoCetkom 1943. g. odlazi U VI.liCku'diviziju, s-kojom pi:'ola:z;i-Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru j Srbiju. · Kljajic Milka,Crodena.1921. g. u Dnopolju, k. Donfi Lapae. U NOV od 1943. g. Radila jo u predionici XL korpusa. ,Poginula 1944. g · na Krbavici. KneZeviC·Anka, ,.rodena-1923: g. u :-MiSljenovcu, k .. _Donji· Lapac. Bila je u NOV od 22. X. 1943. g. Vrsila je duznost referenta saniteta . Knc;ZeviC Dragica, iz. Kozjana, ..k.- . T._ Korenica . U J;>fOV oc;l.-_1941. g~ Bila je borac_.u odredu-- »Ljubovo<< .i VI. liCkoj diviziji. -Ima Cin kapetaria. Knezevic Duka, rodena 1923. g. u Beglucima, · k .. Donji :Lapae.. Bila · je bolnicarka u NOV od 1943. g. Knezevic Jeka, rodena 1924. g. u Sirokoj Kuli, k. Gospic. Od 8. III . 1942. g. bila je horae. u Lickoj grupi PO. Poginula.24 .. X, 1942. g.-u borbi protiv ustaSa i Talijana na"'Krbavsko11j._Polju. KneZ_eviC K'ata; rodena 1922; g. :u Novigradu; k. Benkovac. Od 1.- L 1943. g. -bila· je borae u III. bataljonu IIL brigade VL 1icke divizije: Poginula 28: L 1943: g: ·· KrieZeviC ·Marlja, iZ ·:BtmiC~, k. T. Kol-~riieci: .-Bna·-je-. bitaijdriska- bolniCarka u Stabu ,XI. korpusa. KD.ezeVic· Miiic'a,' lz. Reo_i~a, k. ·_-Ucibina. u veij~Ci' 1'94Z~. ;g. -odrazr" 'U Nov:_ Bil<i' je' hOi-ac u ·bat~lj_omi. >>Krbava«,' _bora.C.:_r -boiniCarka u VI. liCkoj diviziji i komesar Cete_ pri holhici. ~ma· Ciri rezervnog kapetana. Nosilae je Spoine.rii~e 1941. KneZeviC Miliea, iz_-Lj,U:bova-,_ k. ·T... Ko~enica.. Od. i~;43. g ...bila, j~: b~"' rae u XXXV. divi;ziji. , Knezevic Nada, iz.Mutilica, k. Udhina. Od 1942. g. bila je·borae u VI.· liCkoj diviziji. ., KneZeviC Sava, iz Ljubova, rodena 1916: g. Bi-la je bolniCarka U· yojno-partizanskoj bolhici na Bijelim Potoeirna: i u _operativnim jedinicama. �. . . - . . I . Kliezevic Staka, .rodena 17. VII. 1919. g. u Rebicu,. k. Udbfna; Odlazi 1941. g. u NOV; Bila je balnicarka-i.1<uhariea u I. partizanskom vodu u Rebicu, u VI., XXXV. i XIX; diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. · \ ·. · . Knel!evic Stana, Borac I. brigade XXXV.' divizije. Nekoliko puta ra. . njena. Poginula. . KQkotovic Milka, iz Kosinja, k. Perusic. Bila.je bolnicarka u VI. di- viziji. · · ~ Kulundl!ic Soka Lola. Bila je horae u NOV. Trideset je puta juri• Sala kaO bombaS. -· · . . KonCar·Danica, rodena ~920. ·g. u KonCarevorn Kraju,- k. T. Korenica. U NOV ad veljace 1943. g. Bila jeborac i bolnicarka u II. bata!jonu !!.'brigade VI. Jicke divizije. U lipnju 1943. g. obolila i ~asn~je nastavila s--radom na terenu. Nosilac je Spomenice . 1941. . . ~o~<:~r Draga, iz Kon·careva Kraja, ·k._ T. Korenica. Od 1942. g.-.t.i NOV. Bila je bprae u I. zenskcij ceti i bataljonu »Ognjen Prica«·, ·te 'boiriiCarka i referent saniteta·u bataljonu VI.--IiCke di-. vi~ije. Nestala u borbama s Nijemcima u Bbsni, 1944. g. Koncar Dusanka, rodena 1919. g. u Plitvickom Ljeskoveu, k. T. Koc .renica. Bila je borac u VI. lickoj diviziji: . Poglnula · u borbi · . . .kod S!J,m,ja, u ozujku 1943. g. . Koncar Jela, iz Kon·careva Kraja, k. T. Koreniea. Od 1941. g. u NOV Bila Je hOrae u Ceti")>Marko OreSkoviC« i kasnije u IV. udainom bataljonu II. brigade VI. li~ke divizije. 1942. g. kada je njezin bataljon bio opkoljen kod Smoljanaca na Kordunu, prva je kao bomhaS· juriSala i omoguCila izvlaCenje jedinice iz neprijateljskog obruca. Tada je hila zarobljena i, nakon zvjerskog-mtiCenja, · Ubijena:. · :~o~_C.~t, Lj:uhica, i~ ·KonCareva Kraja, -k. T. Korenica. Koncem 1943. -g. od:Iazi. u NOV.- B~la je u Ceti za vezu -pri operativnom -Stabu za Liku, radiotelegrafista u XXXV. i kasnij.e u XIII. diviziji. . Ima Cin starij~g vodnika. Koncar-Rodic Narandl!a, rodena je 28. IX. 1921. g. u Koncafevu Kraju, k. T. Korenica. U NOV od 1942. g. Bila je komesar I. zenske Cete u Lici. Nakon Sto _je hila ranjena, odlazi na rad u pozadinu. Ka.snije radi u sifrantskom odjelenju Gl~vi:wg Staba Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. Kpncar Soka. rodena 25. XII. 1911. g. u Bunicu, k. T. Koreniea. Od 10. VIi. 1942. g. bila je bo!nicarka NOV. Kasnije aktivno radi na- teren"u. Nosilac je Spo~enice· 1941. 56 li.o.raC V. ·Mara, rodena 1928. g. u SalamuniCu, lc T: Korenica. U NOV: od 1942. g. Bila .je bolnicarka u bolnici I. lickog podrucja i vojno ... partizansk()j -bplllici na·- Bij_elim Potocima. Prilikom prebacivanja bolnice za Bosnu teZe je ranjena . 1'-Prac Sofija _Koka, iz Visuca, k. Udbina. Bila je borac u VI lickoj . diviziji. · _I{oriea Koka, iz MogoriCa, k. GospiC, -1942._' g dOliza· u VI. -liCku diviziju. Iste godine je zarobljena i strijeljana. Korica Milica, IliC Milica- i Banjeglav Zorka, iz MogoriCa, k. GospiC. Bile su borci u VI. liCkoj diviziji. .&~ . Korica Soka. Bila je .borac u VI. IiCk_oj diviziji. Ima Cin kapetana. .KosanoviC Anka, iz VisuCa, k. Udbina. Bila je borac u VI liCkoj diviziji. Poginula u borhi s 'l_'alijanima na GraCacu 1943. g. .Kosanovic Milka, reid en a 1922. g. u Uocilima, k.' Slunj: U NOV od 1942. g. Paginula u borbama u Crnoj Gori 1943. g. :.KosanoviC Nada, .rodena u Si·rokoj Kuli. Kao _vrl() rrilada dj_evojka odlazi u NOV. Bila je horae u VI. lickoj diviziji i V. brigadi XIX. divizije. Ranjena je u borbi na Srbu i kod Backog .Petrova Sela. · Kosovac JJ:anica, rodena 1924. g. u _VodoteCu> __k. B~inje. -lf NOV od. 1943. g. Poginula 1944. ·· · · ~ ··· KovaCeviC Boja, iz VisuCa, k. Udbina. Bila je bora~ ~U NOV. KPvacevic Mileva, · rodena 15. III. 1909. g. u SalafuUnicu,.'k. T. Koreniea. U NOV od 5. IV. 1942. g. Bila je bolnicarkau bolilici II. lickog partizanskog odreda, sef ambulante u II. lickom odr€du, referent saniteta u bataljonu _VII ..brigade-~v~t (llvizije i sef centrale u I. Iickom podrucju. Ranjena 1943. g.'Nosilac je Spomenice. '1941. · · • · . :KoV:aCev.iC-PejnoviC Sokica, iz. VisuCa, k. U_dbina. U NQV qa 1942. g .. Bila je hOrae u I. Zenskoj Ceti u .Lici. _U borbf teSko ranjeDa. J{rajno.vic Ljubica, rodena 1924. g. u Podlapeu, k. Udbina .. Od sijcCnja 1942.- g.- hila je horae u bataljonu »BoZidara AdZije«_. Kas-nije, bila je omladinski rukovodilac, sekretai' __ QO USAOH-a za Hrvatsko Primorje i sekretar 00 USAOH-a za Gorski i Kot,u·. Nosilac je spomeniCe 1941. · li.rajnoviC N ada, omladinka iz Citluka, k. GospiC. Bila je delegat V-Oda u omladinskom bataljonu. Poginl!la u borbi kod Ribnika. .KrajnoviC DuSanka, rodom iz Citluka, k. Gpspic: 1942. g. odlazi u NOV. Bila je horae u VI. lickoj diviziji i higijenicarka u III. brii?;adi VIII. divizije. Odlikovana Ordenoin za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva. Ima Cin kapetana. 57 �~ri<'lwviC IV~ilica:; rOd~n·a 15 II_ 1921 _· . ~ , ' ,· jecnja 1942. g'.hila je.bo~ac u'rf u Citluku, k. Gospic: Od si. ke divizije. Poginuja 5 I 1943 . ~ata!Jonu .I. brigade VI. licKriCkoviC .- Milha;- iz Dives 1. · j G · ~-- o~ Bruvna. , ·. ~- ·: di~~ziji .. Poginula. e a, t. - ospr~. _Ella_ je. borcic .u VI. liCkgj_ Kr.vokuca B<>Ja rcae.n '1921 " . . . . .. . . ,_ ' a • · g. u .:>tJkadi k G • . . g. uorac u VI: licke>J. di . . .. ' . racac. BI!a je. od 1943. _-- KrivokuC M'k VIZIJl. ·~ ·.. a ' a, rodena 1915. g. u S"'k di k • , . , u VI. lickoj diviziji od 1942 " a ' . Gracac. Bila je borac: ' K ruI' Danica, rodena 1924 g u -~ k Jac M . hila je borac u II 'et·· r'v h r OpOIJU, k. De!nice. Od 1942 g · c I ata!Jon VI r· · · nul~ prilikom prijelaza rij.eke Une ~944. ICke divizije. PogiKuga Damca, odena 1925 g u G .. . g. _ oil 1942. g. Bi!a je bol~icarr:'t~m~, k . Donji Lapac. u NOV KulundZiC Bos . · oginu1a 1943. g. . . a, IZ Bruvna, k. GraCac B'I . ~: - . odredu. Poginula kod D . L., ' ' a Je bor~c u II. lickom • t .,k. , .. onJeg apca narS ce nrc 'u _~asjedu. -_ - ._ . ~':'"SI u izyidnici ria v. H;upreSan'in Kat-~, rode~a 'lg?} ·_ ·- ·. ;. .. ._ , . . - - - · . · ... 1942. g. hila je bo!nic;rk;·uuN~~skovcu, k.Gospic. Od 18. V. LaJIC Smi!ja, roaena 192~. g. u Neteci k .D .. . u VI. licku diviziju. Poginula ' OJ1JI I,apac. 1943. g. od!azi Lalic Jovauka, rodena 1920 g K 'r ub rbiJI 1944. g. z. d . . u aeovcukTK . anrma o svibnja 1942 g B'I . , . . orenrca. U partigrupe odreda, kome.sa~ u Ik~ft:~ k;lltu_r~oj eki¥i Staba liturno-prosvjetni referent u XXXV ~?J _e~~p~ VI. drvizije, kui~ara kul turne ekipe u II arm... I . ...l.VIZlJl 1 pomoCnik komeLastavlca Desa, rodena 1922 . IJI: rna cin poruCnika. g. Bila je horae u IV ~- ~ Krsu, k Perusic. U Nov dd 1942 C_eti vojnoj bolnici u · Sr:~;~: ~I. irCk~'diviZije, bolniCa'r'ka ~ !Jena. ar ovcima. Vr.Se puta pohvaLastavica -Ma~·~;_ toct€na·· 1923 ,. . " . - . -- ..· · · ·.. - -, _·. · . g. Bi!a je kuhariea i ka~",~- K~su, k. Perusic, u NOV od 1942. . . . divizije. ·zatimra.di o' ··r Jde. okrac uiV._ bataljonu. VI. licke.. k m a rns· OJ . _ 1 -· • · na terenu j U.B anrJs~-:- om _po~ruCju_. · - organ _zaciJI Lavri~IC Danica, iz Ko.miCa k iictb'. .· . _. . . -. _. ljonu I. brigade. Na;od", dibna. BI!a JC bolnicarka u V. bataL ·, A k" . " ·. . e o rone. nzic . n Jca, IZ Bar1eta k. G ·c . . . . -- .-. . .. ubijena 1944. g .. k~d .",j,:~~ko~ ~OV t"d 1942. g. Zarob!jena.i -Lazi(! ·Ljuba, iz Barleta k . ., . - esan a u Drvaru. ·. ·' . GospiC. Bilu je borac. u VI lickoJ'd' . . .. S Cke b u . . · · lVlZlJL Lazic Nedeljka, rodena 1924. g, u Mogorii:u, .k.' Gospic Od. 1942. g. bila je· bora<:· u ·NOV. Poginula jririSajuCi · na rieprijateljski tenk. Leka Jela, iz Vrandvace, k. T. Korenica. U NOV·od 1941/go Bila.je horae u I. liCkom .odredu i bolniCarka u IV._ ·korpusu: POginu~a mt Kordunu 1944. g. · Loncar §taka, iz Mutilica, k. Udhina. U NOV od 1942. g. Bila je bolniCarka u -L omladinskoj Zenskoj Ceti i kastiij_e u VI. ·aivizijL Ima Cin kapetana. L:ukic Milka, \z Trnavca, k. T. Koreni.ca. u··NOV od·.l942. g. Bila jeborac u I. Zenskoj Ceti-i·delegat voda U bataljonu »Ognj_en Pri_. \ ca·.<. f943. g. u IV. ofenziVi, smrtno ranjena na Ljubovu. Lukic Olga, rodena 1922. g. u Trmivcu, k.. T. Korenica. U NOV od 1942. g. u II. Zenskoj Ceti-i kasriije ti udarnom batalfOilu .II. Qrigade VI. liCke divizije _hila- je horae i ·pomO'Chik komesara Cete. Poginula U borbi kod GraCaca, -ti ·sij_eCnju 1-943. g. Ljubovic Soka, rodena 1919. g. u Nebljusima, k. Donj\• Lapac.UNOV bila je borac od 1942. g. Ranjena u borbi: Majstorovic Janja, iz Udbine. Bi!a je od 1942. g. ·horae u VI. lickoj divizijL Maljlmvic Milka, rodena 1924. g. u Vodotecu;'k. Brinje. Od 1943. 'g. . bila je b6lnicarka u VI. brigadi yr. licke divizije. Maljlmvic Zo~ka, rodena 1921. g•.u Vodotecu;'k: Brinje. Od 1942. g. bila je borac u omladinskorri ·bataljonu: Iioginula' 1944. ;g. ·u. borhi s usta.Sama ·u: Vodotecu~· Maridari< Jovanka, rodeha 7.' Xl.1[}26':; g.-u Vrebcu,. k: Gospic. Tt NOV od -7.-VI. -uJ42:·g.- Bila--j'e_ borac, :boliiiCarkff-i Teferi;!nt saniteta diviziona. Nosilac je Sporneriice 1941. MandariC Milka; iz Vr'.ebca, k . . ,Go:spiC;iBila.je- borac---it jediriici -NOV .. Mandie Lela; rodena 25. XII. 1925. g.u Mekirtjarw k. Udbina. 13. VI. 1942. g .. odlazi u UL, bataljon II. brigade VL !ickedivizije. Bila·je delega.t vocla. i rukovodilac SKOJ.-a :u·.Ceti.i ·bataljonu,sekretar brigadnog komi.teta SKOJ -a i. clan brigadnog komiteta Partije. Nosilac jeSpomenice 194'1 . Mandie Smilja, rotlena 1920. g. u Gornjem Srbu, k. oDonjiLapac. Od 1942. g. Bila je horae u·NOV. Nosi!aeje .Spon:>enice l941. Maras Ankica, Od 1942. g. bila je horae u .NOV. Maras Marica, ·Fucek -Blanha,. PaSkvan Ivanka: -i- HavojiC And·ela .. Bile su borci. u VL liCkoj diviziji. MarCetiC Bosiljka, rOdena 1921. ·g. u Otritu;-k. -GraCac. Po· zavrSetkUvojnog kursa u Donjem Lapcu- odlazi ti II; udarnu.liCku· bri-· 58 59· - �gadu. u prosinc-u 1942. g, ranjt:ina je, te po ozdra:vljenju, kao nesposobna za vojsku, upuCena na rad u opCini OtriC. Ktajem · 1943. g. Cetnici su ,_opkolilL selo. Turovac, u kome se upravo odr.Zavao sastanak; .U.borbi je bila smrtno'ranjena. Mal'iCiC :Sofija Koka, rodena 1923 .. g. u FrkaSiCu, k. T. Korenica. Od 1942. g. hila je horae u NOV. Ranjena u borbi. Ima cin porucnika. l\Iarlc Eviea, roaena 1909. ·g. u Sv. Jurju, k. Senj. Od rujna-1942. g. - bila je horae u V, brigadL VI. licke divizije. U selu Vrebcu zavrsi!a je s eijelom hrigadom vojni kurs, te 11. XL 1943. _g, ki-enula ·s divizijom u· Bosnu. UCestvovala jeu borbi za vrijeme des an ta. u -Drvaru. J.Harlc Marija, roaena 1923. g. u Lucanima, k. Brinje. Od 1942. g. hila je horae u NOV. Poginula 1943. g. l;:Iarijan Milica, roaena 1925. g. u Podumu, k. Otocae. Od 1944. g. hila je•borac u I. hataljonu II. brigade XXXV. divizije. Poginula 15. HI. 1944, g. u horhi protiv ustasai Nijemaea na Sijanovom klan cu. lli:i'rinkovic Draga, roaena 1922. g. u Trnaveu, k. T. Korenica. U NOV od 1942. g. Bila je borae u I. zenskoj ceti i kasnije u VI. lickoj dlviziji. Tri puta je odlikovana. M'!rinkovic.Ljuba, roaena 1922. g. ·Odlazi u Udarni hataljon:.Bi!a je 1 hombas. Pogfnula 1943. g. Marinkovic-Mandic Milka, roaena 1905. g. u Udhini. U NOV od 25. XII. 1941. g. Nosilac je Spomeniee 1941. lllarkovic Milena, iz Dehelog Erda, hila je.horac u hataljonu •Marko Ore.SkoViC«_ I. brigade VI. liCke divizije, a :kasnije u_~·Ceti z~ vezu . .lUaruniC Desarika; rodena 1_4; V. 191_5. g: u Metku, k. GospiC, medicinska sestra, 8. XII. 1941. g. odlazi na osloboaeni teritorij Like, :u Mogori6. u· sijeCnju 1942. g, organizira bolnieu u Buljmiza_: rna. Po formiranju. I. JiCkog o<;Ireda ·-postaje referent saniteta odreda i kasnije sanitetski referent II. lickog odreda. Zatirn organizira i rukovodi vojnim bolnicama u Preboju, Radunovcu~-"Fl-kaSiCu. bnopolju·, SvraCkovom selu i PodlapaCL U OZujku 1943. g. prelazi. u civilni sanitet. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zas1U.ga za Iiarod II. reda i Medaljom za hrahrost. N osi!ac je Spomenice 1941. J.HatiC Anka, -medicinska sestra, stupila je u partizane krajem Jjeto. 1942. g. U jesen 1942. g. hila je upravnik bolnice za lakse mnjenike u Vrelu kod Korenice. ~ . -. .·, l\1atiC Zorka,_ IZ Divosela, kotar G osprc. B'la J·e horae u jedihicam.:l1 . . · NOV. .· " . . U NOV od 1942. g. Bila je Th'l3tijeviC Mika, iz_ Bm;nca, k. T. Korenica. . . . GSH i XXXV. u Zenskoj Ceti u .-Lici; sanitets~om batallonu p~-~-. · · ' diviziji. Ima c~n mla~_eg vodmka. nica U NOV od 1942. g. Bil\'latijeviC Stojanka, IZ ~unrca: ~· ~· K~_r~ . k · niJ' e u vr. liCkoj divi1 1 je horae u I zenskOJ ceti u . lCI .r as . l z~i. UCestvuje ~ borbama I?rilik?~ desanta na Drvar. Poginu a . 1. X. 1944. g. kod Sapca u Srh1JI. od 1941. . Bila je ho-. »M!rko OreSkorac u bataljonu )}C?gnJen hnca« Ik d MliniSta i MrkonjiCa U " U" stvovala Je u bor ama o . . VIC«. ce .. . Bosni 1943. g. U pnJelazu prek o D :me bila je . ranjena. Odh-' . , L'IikiC Mica, iz Jezerca, k. T. . !<or~I_ca. kovana Ordenom za hrabrost. AliJakoviC Dobri~a, ~odena U: _ ~~t~ljonu r;-a ~In ~~st~~l:riizane odlazi 1921V: f·l~"kooJ. v~r~~ziji·.- Po -zavrSetku telc- 1942. g. B1la Je horae u · 1e . . grafskog kursa radila je u GSH. " Bila ·e horae u:NOV.. P,1iletiC Marija, rodena- u Sv_. Ro~u, k. Gra. .cc:_~. . " Jna " , 16 III 1943. g .. zaroblJena Je od ustasa 1 ohJese_ . ·. 1942 ~ g. . . T,1iJeusnic Bosiljka, rouena 1919 · g · u Srhu ' k · DonJ1 Lapac; NOV . od., .. L u ., '1 . "] Kotarskog odhora AF"' DonJ1 apae. • .• hi a_ Je can R d'l . -u· diletntskoj grupi pri III. hckom travnJa 1942 g a 1 a Je .. · ·t c · · . ... . .: esa- , odredu kasnl]e_ nazvanOJ. K az aliSna druZina ))Augus . Nosilac J'e Spomenic.e. 19.41.. . -·- . rec«. . n· .-. L c-'Od ve.::. . " . . oa(ma 1911-. g. u Srhu, k. OI1J1 ._apa : ·. . . 1\'.lileusnic Drag:aca, r . . h.. . III 11 ·ckom oattlzanskom od. . 1' • 1942 g b1la Je ku anca u . . • , . r~~~. kas~ij~ telefonista u_ centralam_a Pr~':r~ko-go~anskog ' Lickog podrucja. Nosllae Je Spomemce 1 . . . . • K , · , .. , D La ac 1942. g. h1la Je clan oYdileusnie Mdl<a, 1Z Osred;kDa, ''·. L. a~ 1ll44 g odlazi u NOV. No. tarskog odhora AF;:, OI1J 1 ap ' · · · • silac je Spornenice 194L . . . . .. NOV d 1927 Smiljanu k Gospic. U . o Milkovic Luca, roaena : g. u h h' XI Hl44. g. prilikorn 27. VII. 1942. g, Pogmula u ~r. I 2. . . . • . . neprij ateljskog napada na Perus1c. .. L Od 1942 , ~?1 5 · g_. -U D onJ.em Srhu ' k : DonJ1 apac. "' . . lVliljuS Dara, rodena , g. bila je holmcarka u NOV. .. Od , • hJiljus Draga, rodena 1913. g. u D onJem Srhu' k · DonJl Lapac. 1942 _ g. hila je holnicarka u NOV. · · . ''''!'us' MI'leva roaena 1921. g. u Donjem sr hu , k. Donji Lapac; U ·~11 . . • J NOV od' 1,942. g. Bila je te]....£ .... tk'm]a. __.ms , 7 GO 61 �1\'liokovic Neda rodena 19 22 G .• . . g. n rabu, k. Gracac, U NOV ad 194 . . . '· , g. b~la Je bolnrcarka u vojnoj bolnici u Dobroselu . . . . 2. . · JV. 1- V. ofenzive .Pr'l"k . . za- Vn]eme -: ._ ~:iengore) u~rl~ ~if~:"p~~~s~g~~~Jenika na pol,oZaju kod" 1\'lwkov•c-:omljenovic Jelka, rodena 15. VIIgi 926 ·g G b Gracac. UNOV ad 15 II 1942 . . . . . u ra. u, k. nu »BiCe-KesiCa« ~ rfr- -~ -~ . g. ~Ila Je bolni~arkau bataljo:-. niteta u I b t 1.'· . ceti_ batalJona >;-_Velebtt«, referent sa. . . . a a JOnu·III bngade VI lick d" ... komar:danta sanitetske tete u vojn~j bol~i~v~zr~~·b za~jen~k 1 .med:~rn~ka_. ~~s~ra b Oblasnoj .bolnici u Splitu. u_ t:~~ -~0~ . zavrsila Je nrzr -I srednji sanitetski kurs Sa VI di . . . ... , stvovala je u borha .. · · VIZl]Om uceJ\f' . ~ B . rna za VnJeme desanta u Drvaxu !riC OJ~, r~dena 1926. g. u Ljubovu/ k. Gos iC oct''·· 0: g. b!la ]e bo1nicarka u VI licko" d" ... P . p cetka 1943. Miri~. Danica iz ~- . , ·St . . J 1V1Z1Jl. Bila,---~ ba lriC. ~Opine,_ k ~- :Koreni~a. U NOV od 1942._g. J rae u .I. zenskoyCeh 1 kasnije u VI- liCk . d' . ·... Ne~ollko puta ranjena · · · · OJ 1VIZ1J1. 1\'liric Ljubica, rodena 1923. ~-. u Miric-Stropin,· . k T K. . . " . Od lipn· 1943 b"1 · · · ' · · oremca d" Ja. p' g. I a ]e horae u III. bataljonu I. brigade XXXV . lVlZIJe. ogmula u borbi u rujnu 1944 g Tk . . · ustaSa i Cetnik8. na: ·Dabar - · · pn 1 om napada Mirlc Mara, rodena 1924 g r( r b avici, k.- T. Korenica. -u- NOV od . . . . · . . _' . . u - .. 19-. -. 24 .. _g. Brl~ Je .b_orac u -I. Zenskoj Ceti, .bolriiCarka u b t l' »OgnJen Prica« 1 XXI. prOletersko. sr k . . . ... a a J_onu . na Kozari 1943 g Odl"k . . J.. ps OJ diVlZIJL RanJena M' .• M"lk. . . . . . ' ovana Meda1Jom.za hrabrost . me. ~ 'a; lZ LJubova, kc Gospic. Od 1942, g, hila je bora~ u I , .. , s OJ cet~ u Licr I VI. liCkoj di_viziji. ·. -. zen Mmc Nada, iz Vrela Od.1942 .· b'l . . . ., u I. brigadi ·ctivi~i. e.· 1~44 l a Je bvora? i .kasn_ije- tel€f0nista . lVI" •• S . . . . J .· . g, presla Je u I. hcko podrucje. me mil] a, lZ LJubova, k. Gospic. Od 1 D42 g b 1 . . . b "1 liCkoj diviziji. " · · a -Je orac u VI. od J. vi.- 1\'liric Stoja iz Ba1jkuse k T K . . . ... . .' . ' . . . orenrca. Brla Je borac- u I Zensko. :etr r.- VI. -liCkoj diviziji, te bOlniCarka u bOfnici pri G.I. J stabu Hrvatske. " avnom Momcilovic Milica, iz Rebica, k. Udbina "Cld 1942 b"J . b . lefonist u VI . ll"c"koJ· d"lV!ZlJl. . . .. · . · 1 a Je orac 1 te. Mrda Savka, rodena 1924. g. u. Birovaci, k. Donji Lapac. Bi! . d 1942. g. borac u VI. lickoj diviziji. . . . a ]e o 1\'lrkobrada Milka, iz. Mekinjara.' -k. Udbina Od l9d2 b"l . b k · ~ · . · - ~ · g. 1 a --Je orac u I ' . zens OJ cetl 1 _kasnije a VI liCkoj diViziji ..-,. 62 ,N3ranCiC_,MaSa; iz Barlete, :k; -GospiC. Od 1942. g .. hila -je. horae ·u IL liCkoj Zenskoj Ceti, a kasnije u VI. liCko.i diviziji.NaranCiC-StojiC Danica, iz JoSana, k. Udbina. u NOV od·1942. g. hila . je horae u I.. Zenskoj Ceti;· z;atim u .vt liCkoj .diviziji. Odlikova1 na oraenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod III. reda i Or_edenom. br.atstva i jedinstva III. reda. Nar.anCiC MHica,-rodena 1924. g. u.Vrebcu, k. GospiC. Od VeijaCe 1944 . g. hila je, horae u I. brigadi VI. licke divizije. 1945. g. poginula u Srijemu. Nedic Jol:a, rodena 1923. g. u Zak1opcu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je horae u I. bata~jonu· I. brig:;tde· VI. liCke--divizije. Poginu1a 1945. g. u borbi protiv Nijemaca kod Valjeva u Srbiji. NekiC"M:anda, iz ~v. Roka, k. GraCac. J?ila je batac u NOV: Zarobljena ad ustasa 16. III. 1943. g. i objesena. ·Nink-oviC Draga, rod:ena 19_20. g. ·u Trnavcu k. T. Korenica." Od 1942~. g. u ~OV. Bila je .horae u I. Ze;nskoj- omladniskoj ~.eti.l u .. bataljonu >>.MarkQ OreSkoviC. I. briga,de VI. liCke divizije. Istakl::1 se ka6 mitraljezac.u borbarria na Perjasicf i TiiSilovfCu. Krajein 1943. g. postaje delegat bolnicke cete divizijske.bo1hice. U 1V. ofenz~v:jje ranjena kod Ljubova. Za zasluge u borbama,' naroCito na drva:fu za vrijeme deSanta, odlikovalla je Ordenom Za hrabrost i proizvedena u Cin ,~astayllika. Nosila·c je Spomeni-. ce 1941. · · --- ' .- _. g: ' Njegovall Staka, 'iz 'SalamuniCa, k. T~ Korenica. Od 1943. hila je bo1nicark~ u II. b~:igadi VI. licke. divizije. Poginula.J944. g. u Srbiji. · · · Obradovic Anda, iz Divosi>la, k. Gospic., U NOV ad 1942. g. Bila je. pivf komandLr Zenske Cete za kotar _GospiC. _ . _ ObradoviC Bosiljka, ·I-odena 1928. g. _u Divos_elu, k. Gosp_lt. B~l!l je od 1943. g. bb:i-ac ·u VI-. liCkoj diViziji. 'pOgiriti'la u· Crhoj Gori ·u jurisu- na rieprijateljSke bunkere, omoguCav'ajuCi evaklladju ranjeiiika. · . Obradovic Desanka, rodena 25. XI. 1927. g. u Divrise1u; k. Gospic. U NOVod 1. II. 1942. g.: Na Perjasici je hila ranjena. Zbog hrabrosti· u juri:Sima na bunkerE(·i terikove hila je pohvalj'ena f· isticana kao primjeran borac. Odlikovana Ordenom zc:i.- hrab·rost, Pvjema Medaljama za hrabrost··-i Ordenom zaSiuga za narod III. reda. Ima Ciri poruCnika, Ob:todoviC. Dtilta,.-rodena 1925. g. u Doljanima, k. DonjLLapac; Od 1942. g. bi1a je horae u NOV. Poginu1a 1943, g. 63 ·' li ~I Iii• I' d H ' �ObradoviC Jaga, iz Divosela, k. -Gosp~C. Bila je bora-c ltV!. liCkoj divi- , ---zijL Mmrla. __ , . Obradovic Janja, roaena 1923. g.·u Divoselu, k. Gpspic. Od-16. Il1943. g. hila je bolnicarka u II. ceti H. bataljona I. brigade VI. Iickedivi?ije. Umrla.· . Obradovic Jeka, roctena 1926c g. u Divose!u k:-Gospic. Od 1942. g. hila je horae i bolnicarka u I. brigadi VI. divizije. Teska je ranje4a u borbi]{od Valjeva. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i dvije Medalje za hrahrost. · ObrodoviC K~viljka, ·rodena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Ocl . 1943. g. 9ila je bolnicarka u NOV. ObradoviC-MiloSeviC MiliCa, rodena 1924. g. u Biro;~-ci; k. Donji Lapae. U NOV ad 1942. g. Bila je horae u I. zenskoj ceti i referent saniteta u baterij XXXV_. divizije. Ima Cin po.fuChika. TeSko ranjena u. borbi. Nosilac je Spornenice 1941. Obradovic Netla, roaena 1926. g. u Divoselu, k. GospiC. U NOV od 1942. g. U J. hrigadi VI. divizije hila je horae i omladinski rukovodilae. Odlikovana sa dva Ordena za hrahrost i dviie Medalje za hrabrost. _Obr_adoviC;.VIa·t~~;iC Boja, rodena 1927. g. u Gajinama, k. Donji . · Lapae. U NOV ad 1943. g. Bila je bolnicar]<:a. ObradoviC Smilja, iz Divosela, k. GospiC. Bila Je borac u hataljoriu »l'{Iarko -OreSkoviC« I. brigade VI. liCke divizije. Pogillula u ... Srhiji. . . · Opacic Anka, roctena 10. X. 1920. g. u Bruvnu, k. Gracae. U NOV ad 20. VIII. 1942. g. Bila je horae i omladinski n.ikovodilae, te dei~gat voda 1J. jedinicarna VI. liCke divizije. Nosilac je Spomeni_ee 1941. . · Qpala Maca, Bila je horae u VI. Iickoj diviziji od 1943. g. Or!ic Bosiljka, roaena 1927. g. u Kalehoveu, k. T. Koreniea. U NOV. ad 1942. g. Bila je kuhariea u XXXV. diviziji i Aero bazi. Orlic Danica, iz Kalehovca k. T. Korenfea. u' NOV ad 1942. g. Bila j" bqrae u I. zenskoj ceti i delegat voda_ u II. brigadi. VI. !icke drviZIJe. Pogrnula u borbEtma kod DrVara, z/a vrijeme desanta 1944. g. OrliC Milka, roder_:ta 1942. g: Bila je bolniCclrka u vojnoj bolnici u Trnavcu i bolniCarka u II. brigadi VI. liCke divizije. , OrloviC Dragica, iz PloCe,- k. GraCac. Bila je horae u jedinicama VL 1iCke divizije.: · Orlovic Marija, roaena 4. X. 1927. g. u PloCi, k.. Gracae. Od 10. VI. 1942. g. bila je horae u III. brigadi VI. Iicke divizije. p Iipriju 1944. g. ranjena je na polozaju kod Gospica. Ima cin potporuCnika. Pajic Danica, roaena 1921. g. u Doljanima k;. Donji Lapae. Od 1943. g. bila je borae u NOV. . F'ajic Milka, roaena 1923. g. u Doljanima, k. Donji Lapae. U NOV od 1943. g. Bila je bolnicarka. Poginula 1944. g. Paskvan-Turk Branka, roaena 13. III. 1928. g. u Susaku. 8. III. 1943. g. odlazi u VI. liCku diviziju. kao bolniCEtrka. Invalid. Pavkovic Marija, rodena 1921. g. u Dugopolju, k. Donji Lapae. Od 1943. g. hila je horae u NOV. PavloviC~Parip'oviC Marija, rodena 5. VI. 1928. g. h KrSu, k. PeruSiC. Od 3. VI. 1942. g. hila je ,horae u I. hataljonu I. brigade VI. liCke divizije. U rujnu 1944. g. ranjena je u borhi za- oslobo_clenje Valjeva. Tada je vr.Sila- duznost sanitetskog referenta bata. ljona. .__ __ , _. · , PejiC Mira, iz VisuCa, k. Udhina. Od proljeCa 1942. g. bila je Clan klilturno-umjetniCke e~ipe VrhoVnog-- Staba NOJ.. Pejnovic Vuka, roaena 1923. g. u Tuku, k. T. Koreniea. U NOV od 1942. g. Bila je horae u I. brigadi VI. licke divizije i u XL krajiSkoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Peric Milica, iz Tolica, k. Udbina. Od 1943. g. hila je horae u VI lick~j divi.Ziji. · PeriC Milka, iz ToliCa, k. Udhina. Bila je Clan mfeSnog, kasnije opCinskog odbora AFZ-a. Sin (poginuo 1942. g.) i ]<:cerkabili sti u NOV. 1943. g. predaje svoju imovinu i kut'U, Kotarskom NOO-u, a sama odlazi u NOV. PeriC-PoJmviC Anka, iz_ ToliCa; k. pdbina. Od- 1942. g. bila je horae u VI. liCkoj' diviziji. PetkoviC-Drobac Dragica, iz O~trovice;-k. GospiC. Bila je-bOlni~ir'ka u VI. liCkoj diviziji. _ Petkovic Janja, roaena 1926. g. u Ostrovici, k. Gospic. Od 10. .X. 1943. g. bila je horae u IV. hataljonu III. brigade XXXV. divizije. Poginula 17. XI. 1944. g. · PetriCiC Danica, iz Korenice. Bila je borac u VI. liCkoj diviziji. Petrie Manda, rodena 1925. -g. u Studencirna, k~ PeruSiC. Pol0vinom 1943. g. odlazi u VI. liCku diviziju. Bila je kuharica, a kasnlje horae. ' PetroviC-AntonoviC Stana, rodena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapae. Od 1943. g. hila je borae u NOV. 111 !l 1111 'I '1!,' ''i .! ~I !II ill ] ~i II I i:l ip:l ~; 65 64 I I! ~ �Platisa Mara, rodena 1925. g. u Kiku, k. Gracac. U NOV od 15. VIII. 1942. g. Bila je zastavnik u VI. Iickoj diviziji,II. ceta II. bataljona, I. brigade. Prica~ Danica, rodena 1923. g. u Divoselu k. Gospic. U NOV od 1942. g. hila- je-komesar C~te u VI. liCkoj diviziji. ViSe puta ranjeha. Ima :qekoliko odlikovanja. , PleCaS Jaga, omladinka iz Divosela;,k. GospiC.-Bila-je borac u·I. brigadi. Ranjena u borbi. _Plecas Ljubica, rodena 1920. g. u Divoselu, k. Gospic. U NOV od 1942. g. Uskoro postaje komesar Cete1 a· zatim komesar bataljona za vezu VI. licke divizije. Nekoliko puta je hila ranjena. Odlikovana sa dva Ordena za hr~~rost i Ordenom zasluga za narod II. recta. Ima cin kapetana. PoCuCa :~or_ka, iz Diyosela, k. GospiC. Bila jeb oracu ,VI. JiCkoj diviZlJl. Pokrajac Milka, rodena 17. XII. 1924. g. u Bruvnu, k. Gracac. 3. v. 1942. g. odlazi u bataljon »StojanMatic« II. brigade VI. licke divizije. Bila· je delegat voda, pomoCnik komesara -cete i porn. oCnik komesara bataljona. Nosi~ac je · Spomenice 1941. Polovma Mara, rod en a 1922. g. u D0 broselu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je horae u NOV. Ima cin kapetana. . Polovina MHka, iz Ostrovice, -k. GospiC. Bila je bolniCarka u· VI. liCkoj diviziji. ' Polovina Mira, ro,dena 1924. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. Bila je borac· bataljona _)>Velebit(<, a zatim_ bolniCarka u I. bataljonu lii. brigade V:I. licke divizije. Poginula u studenom 1942. g. u borbi kod Gracaca. Polovina Soka, iz Vrbca, k. GospiC. Bila je bora:c u jedinicama NOV. Polovina Boja, iz VrebCa, k. GospiC. Bila je borac u jedinicama NOV. Popovic Dadnk~, rodena 1921. g. u Kistanjima, k.'Knin. U NOV od 9. IX. 1943. g. Bila je horae u III. brigadi XXXV. divizije. Poginula 19. XII. 1944. g. u borbi s .ustasama kod Korenice. PopoViC ~uSanka,~rodena 14. ·v. 1925. g. u PioCi, k. GraCac. U rujn~ 1942. g. odlazi u Plocansku cetu »Mirka Stulica«. U NOV hila je_ borac, zatim bolniCarka, rukovodilac omladine, delegat voda, komesar Cete i pomoCnik komeSara hataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Popovic Jela. Bila je horae u NOV. fopo:vic Mika, rodena 1922. g. u Nebljusima, k Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolnicarka u NOV. 66 PopoVic Milica; iz Bijelog Brda, k. Gracac. Bila je u NOV bolnicarka. ~an~e?a je_ u Casu kad je s po!o.Zaja izvlaCila ranjenog druga. Popovic Milica, rodena 9. I. 1920. g. u Donjem Lapcu. Od 17. VII. u NOV. Bila je bolniCar~a, higijeniCarka i referent saniteta. No·.. silac je Spbmenice 1941., Popovic Smilja,_ rodena 1925. g. u Nebljusima k. Donji Lapae. Od 1943. g. hila je bolnicarka u NOV. · PopoviC Soka, iz Vrebca, k. GospiC. Bila je borac u jedinicama NOV. Prica-Blanusa Anka, rodena 24. VI. 1926. g. u Kruzima, k. Donji Lapac. U NOV bila je bqrac, Cetna bolniCarka i referent saniteia bataljona. Nosilac je spomenice- 1941. Prica Kata, rodena 1920 g. u LiCkoln Petrovom Selu, k. T. Koi:-enica. Od 1942. g. bila je horae u VI. lickoj diviziji. Ranjena 11 borbi i nekoliko puta odlikovana. Prica Mara, rodena 1921. g. u Mihaljeccu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u NOV. Bila je horae u II. ZenskOj Ceti, a kasnije telefonista· u I. lickom podrucju. Vise puta pohvaljivana. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenoin zas.Iuga za narod . Prica Milena, rodena 1925. g. u Miha!jevcu, k. T. Korenica. Od 1943, g. u NOV.- Bila je kuharica, telefonista i postarica u II. utkom podrucju, u Oblasti XI. korpusa u vojnom podrucju Ogu)in. Prica Milica, rodena 1923. g. u Ponoru~. k. T. Korenica. U travnju 1942. g. odlazi kao bolnicarka u VI. licku diviziju. Pocetkom -1944. g. prelazi u tenkovsku diViziju I. armije kao tenkista. Prica Smilja, iz Mihaljevca, k. T. Koren,ica. U NOV od 1942: g. Bila je borae u VI. lickoj .diviziji, u XXXV. diviziji i I.lickom podruCju. Tri puta je _ranjena. _ . Prica Soka, rodena 1923. g' u Vrpilama, k. T. Korenica. U NOV ~d 1941. g. Bila je borac i bombas u I. lickom odredu i u bataljonu . »Ognjen Prica(<. Poginula 1943. g. u borbama s·ust:is_·am,a.. Ila Sirokoj _Kuli,- jud.SajuCi na bunker. · Prica Vuka, iz LiCkog Petrovog sela, k. T. Korenica. U NOV od 1942. g. Bila je horae u I. liCkom odredu i u bataljonu »Marko Ore.SkoviC<(. Poginula 1944. g._ u Bosni. Prijic Olga, rodena 1923. g. u Gornjem Srbl1, k Donji Lapac. Bila je od 1943. g. kuharica u jedinicama NOV. ' PrijiC Soka, rodena 1929. g. u Gornjem Srbu, k. 'nonji Lapac. Od 1943. g. bila je blnicarka u NOV. PrpiC Marija i Ana, iz Smiljana, k GospiC. BUe su borci u III. briga-"' di VI. liCke divizije. 67 �PuziC. YJ,.lka, iz· LiCkog Petrovog sela, k. T. ~oreriica. Bila je horae u: · .· . VI. lickoj diviziji. Poginula u borbama kod Gracaca 1943. g. ' R.adakovi'C DuSanka, rodena 1926. g. u Doljanima, k. Donji LapaC. 1943. g. odlazi u I. brigadu VI. licke divizije. Poginula u bor. bi s ustasama i Nijemcima kod Fo~e 9. VIII. 1944. g .. Radakovic Jeka. Bila je bolnicarka u III. .ceti bataljona »Stojan MatiC((, Isticala se hrabroSCu i·-poZrtvoVnoSCu·. Prilikom eksplozijenagazne mine pritrCala je preko miniranog piostora do ranjena druga, preyila ga i iznijela. Radak(!viC-Prica Kata, rodena 1924. g. -q. MogoriCu, k. GOspiC. Od1941. g. u NOV. U vrijeme desanta na Drvar spasila je. grupu Od 20 ranjenika i os~m dana: -bila s njima u Sumama, dok nije- · na.Sla vezu. Zavrijeme borpe u LiCkom:·Petrovom selu, stala _je na mjesto poginulog mitraljesca i omela daljnje nadiranje neprijatelja. U borbi za Dvor na Uni, u kojoj je ad 80 boraca · U jedin_~ci ostalo svega 30, ana je, kao jedini od pre.Zivjelih ru' kovodioca jedinice, nastavila. borbu protiv neprijateija. ViSe· puta pohvaljena ad Staba I. proleterskog korpusa. Odlikovana Drdenom _za hrabrost i Ordenom zasluga za ·narod- III~ reda .. · Nosilac je. Spomenice 1941. Ima Cin poruCnika. RadakoviC Marica, rodena 15. VJII. ·1923. g .. u JoSanima, k. Udbina. · U NOV od 15. III. 1924. g. Bila je horae u bataljonu »Ognjen Prica«, vodni~ u Aerobazi __9-SH, politiCki delegat pri Stabu XL korpusa, 'komesar Cete u XIII. diviziji, Sef odsjeka pri StabU XI. brig~de I. tenkovske armije, zatim u autobrigadi I. ten .. · armije fu Vc brigadi XIX. divizije. Nosilac je Spomehice 1941. __ RadinanoviC-:-RaSeta Smilja, -roctena 7. IV. ]_..924. u Barletima, k. Gaspic. 15. IX. 1942. odlazi u VI. licku 'diviziju. Bila je komesar . cete. Ranjena nekoliko puta. Nosilac je Spomenice 1941. _R~doviC-I)aniCa, rodena_je 12. IV. 1923. g. u Kosinju, k. Peru-SiC. Ocf lipnja 1942. g. NOV. Bila je horae, a kasnijetelefonista. NosHac je Spomenice 1941. Radovic Milka, rot!enaje 1925. g. u Krsu, k Perusic. Od 1943. radila je u Stabu VI. liCke divizije. Radovlc Sofija, rodena ,je 1925. g. u Krsu k. Perusic. Od 1924. g. hila · je bolniCarka i kasnije referent saniteta u bataljonu »Matija Gubec« I. brigade VI. licke divizije. Zaklana od ustasa 1943.. g. kod napada na Stab brigade. RadencviC Mara, rodena 1925. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac:.. Od 1942. g. bila je bolnicarka u NOV. u 68 , )~ajSiC Mara, _iz Vrebca, k. Gospi_C. Bila: ·je bo~ac u jedinici Narodne Obrane. .. CRakic Anka, rodena 16. IV. 1919. g. u Sirokoj Kuli, k. Gospic. Od poe cetka 11944. g. hila je horae u III. bataljonu I. brigade XXXV. divizije. Pogitlla 1. I. 1945. g. kod Babinog Patoka. ;Rakic Danica, rodena.1917. g. u Ljubovu k. T. Korenica. Od 1941. g. u NOV. ~ita je u I. odiedu na Ljubovu, a kasnije _u bataljonu >lMiCo RadakoviC«, u V~. liCkoj diviziji i XXXV. diviziji horae, a zatim krojaCica. J~akic Milka. Sa 15 godina odlazi u NOV. Bila je horae u I. brigadi XXXV. divizije. Ranjena je u borbi s ustaSama. Rakic Smilja, rodena ·27.,XII. 1927. g:·,i Ljubovu, k. T. Korenica. 17. II. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je horae u I. odredu na Ljubovu, referent saniteta bat3.Ijona, rukovodilac omladine i politkomesar pokretne poljske bolnice XIX. udarne .divfzije. Nosilac je. Spomenice 1941. . . "Jiapaic And:a, rodena 1924. g. u Rapajin Dolu, k .. Brinje. Od 1943. g. hila je horae NOV. :RapajiC Desa, iz Vujinovih Glava, k. T. Korenica. U NOV od ~942. g. Bila ]e kuharica i .kasnije bo:raC u bat'aljonu )>Ognjen Prica<< VI. liCke divizije. Od_likovana O;rdenom za hr~brost. :Rapajic Evica, iz Jezerca, k. T. Korenica.. U NOV,od 19.43. g. Hila je u sanitetu II .. brigade VI. licke divizije, -:RapajiC Mara; rodena 1924. g. u Vujinovim Glavama, k. -T~ Korenica. Od pocetka 1942. g. bila je· bora~ u I. zenskoj ceti, kasnije u bataljonu »Ognjen Prica(< Vi. liCke divizije. Poginul~ u:borba. ma na Kozari 1943. g. . . . .· . . -RapajiC Mara, iz Jezerc:?-,. k._ T. Korenica. Od 1943. g: -hila je borac· u IlL brigadi VI.Iicke divizije. -"RapajiC sOfija~ iz Krbavice, k. T. KOreil_ica. Bila je bOraC·u NOV._ . _ ;Rapajic Soka, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1942. g. bo·rac je u IL brigadi ·vr. liCke_ diviZije._ Za Vrijeme -borbe na Perjasici, 1942. g. hila je bombas. U borbi je ranjena. -RapajiC Sokica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g:·-r'adila je 1i sanitetu II. brigade VI. licke divizije. ·R·apajiC Vukica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. radila je t'l sanitetu III. brigade VI. licke divizije. Raseta Ljuba, roaena 1925. g. u Frkasicu, k. T. Korenica. Od 1942. g. hila je horae i bolniccarka u NOV. ;Raseta Mara, rodena u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. :hila je borac u VI. liCkoj diviziji. 69· �-~~S~ta _Marica, rodena 1924 g u D 0 . ·· , bolr:icarka u NOV. Poginula ~J:r Lapeu.Od 1943. g. hila je Raseta SaJka, rodena 1922.. · . u Do ~. g. . . • holnicarka u NOV. g UJem Lapeu. Od 1942. g. bila je Raseta Soka, rodena l922 u G .. . . . ... g. ~ila je holnicark~ ~- NO;J~ama, k. Do~jiLapae. Od 1942. Repa.~_Dusanka, rodena 1920 - . anJe~~ u borb~. _., . . . · · · g. u Zaklopae1 k T K . . - .... g. b I 1a Je bor-ac u batal'onu )) . ' ·. . orentca. Od 1943~ Rodi_c Bosa, iz Babina POtok1 k -O~~nJen ~n~a<c VI._liCke divizije. diViziJ'i · '· · ocac. Blla Je borac u VI• 1; "kOJ • -C Rodic Dusanka, rodena 1922 . . . ·1942. g. hila je borae ~ ~tu Phtvica:rna, .k. T. Korenica. Od .• zi!~· Poginula 14. II. 1'943. ; za vezu I. brigade VI. licke diviRqd•c 1\iilka, rodena 1925 g D · . . .. • 19~3. ·g. bi!a je hor~c} N~~opolJU, k. Donji Lapae. Od rujna .. Sas•c SeJa. Od 1941. g. u NOV B"J .. . M'lctiC« II. udarne brigade. I a ]e horae u I. bataljonu »Stoj"" Serdar Anda iz L · h · !{ · ' · JU ova, ·_ T. Korenica 1942 . Je horae u I. zenskoj ceti i dru . . . . . _g. odlazi u NOV. Bila Sever Gabrijela Ela, rodena 29. II. gtm Jedmtca~a. Poginula 1943. .. svtbnJu' 1943. g. odlazi ..; artiz1920. ": R:~mmku, Slovenija. U . cama- u DreZnici i OtocC: '.omtn~. BI_l~ Je u -~anitetu u bolniu Sanitetskoj skoli politi d tdmskt l part!] ski rukovodilac . . Ovsk-oj brigadi rm'a Cin ~ I ega1; te komesar Cete u I. tenkSibinovic And_.e!ka B·,.1. . h ape ana I. klase. · a-Je oraeuVIT"k"ct····· . -. -k?;ana i p'ohvaljenp.. - . Ic OJ 1VJ.Z1J1. ViSe puta odli"" SolmloVIc-NagliC Esma iz Z h . . . ' agre a. 1942 g od! . . . . Je referent apotekarstva· u jed. . . . azr u partizane. Bila ·· · Cin majora. llliC~ma NOV. Odlikovana. Ima StaniC :r5ov~ljka, iz SvraCkova sela k . . . . ' . llCko~ diviziji od .1943 , . ' . Udhma. Bt!a J~ horae u VI. . Stankovic·Smilja, rodena 19zl" . .. , .' . . hila je holriicarka u vojn·o~~a~t!um~u,. k. T. _Korei)iea. 1943. g. . . - ._-- c41"t~- K~snije odlazi ·s· rab.j.eriic' a~s OJBboln.Ici-u Bijelim Poto, Stijak Draga. Od, 1941 g h"l .. ' tma_za osnu. . . . . . l a Je oorae u NOV I .. Stojanac Saya. Bila je horae u rna em vodnika. , . , kod Udbine 29 VIII·. 1942 . hekOJ drvtZlJl. Istakla se u borhi - drugove_najuris.na·t~mogO·n'!·d ka~ jz_zasj~_de prva povela ta pohvaljena· i odlikovana. moerpJeg nepn]atelja. ViSe pu~ Stojic Desanka, rodena 6. IV 1925 • od 20. VII. 1942. g. u z~nskoJ·. ~- tu J?sdanu, k. Udhina. U NOV . ce I I )e micama VI. liC~e divi- "k" i vi -.,. . .- . :.. j.: Zije bila je delegat vod~ i sekrei:ar kUitur~o-:Pr~s~jetnog odbQra__ u hataljon11.· ucestvoV3.Ia je u borha111-a kod njemaCkog de-. santa· na Drvar 1944. g. Ranjena nekoliko puta. Ima Cin k:apetana~ Odlikovana Orde,nom partizanske zvijezde III. reda. Nosi!ae je Spomeniee 1941. · · Studen Desanka, iz Lickog Petrova sela, k. T. Koreniea. Od 1943. g, · ' bila je bolnicarka u NOV. · Stllden Jcka, rodena _1_921. g. u- LiCkom Petrovom selu, k. T: Korenica. · Bila· je horae u tenkovskoj Ceti ·VI. liCke di\dzije. Poginula 1945. g. . Su~jukoviC -Nevcnka, rodena 1925. g. u Siro1p.ij i(uli, k. Gospl.C. 04 10. II. 1943. g. hila je holnicarka u bolnici u Krho.vici. Umrla ' 1943. g. . · SuknaiC Kaja, rodena 1925, g. u Klancti k. PeruSiC. 19L!3; g. odlazi u partizane. Bila je horae u VI. liCkoj diViziji. _ ·.._ . ~u~ajko Jela, iz Vrebca, 1~. Gospi~. Bila. je- boraC u jedinicarlla NOV. SuSa D:ragica, rodena 1_923. g. u St~kadi, k. GraCac. Ima ~in,k'apetana. Susa Milica, rodena 1920. g. u Stikadi, k. Gracae. U NOV od 1942. g. Bila je bm~aC u VI. -liCko}--diviziji. U -:borbi te.?~ko ,ranjena. Svilar f&oja, rodena 1921. g. u Pe~anima, k. T .. Korenica. u· NOV od 1942. g. Bi!a je horae u II. zenskoj ceti i II. brigadi IV. ha~a­ ljona V~. licke divizije. Poginula 1943. g. Svilar Jelka, rodena 1924. g. u Pebinima, k. T. Koreniea, Od 1943. g: hila je horae u II. brigadi XXXV. lick.e divizije. , · Svila:r Smilja, rodena 1923. g. u Pecanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. hila je borae u'NOV. , .. · ·. .. , Sajinovic Ljuha, 1942. g. odlazi u NOV. Bila je delegat voda u III. · udarnom hataljonU VI. div~zije. Poginula 1_9l.l:4. g:- u Bosni. kod GlamoCa, u ho.rbi s Nijemeima. . . SajinoviC Marica, iz SvraCkova sela, k. Udhina. Bila- Je- kuharica -q VI. lickoj diviziji od 1943. g. Umr!a je od posljedica ratnih napora. SajinoviC-RistanoviC ·nanica, iz SvraCkova sela~ k. Udbina., Od_ pocetka 1942. g. hila je borac i holnicarka u III. hataljonu II. brigade VI. licke divizij.e. SajinoviC-Stoja:OoviC Milica, iz SvraCkova sela, k; Udbina. Od 1942. bila je holniCarka·pri Stabu VI: liCke divizije. Ima Cin ;kapetana. Sakic Bosa. Bila je bolnicarka u III. lickom odredu u VI. lickoj di-viziji. . ' 70 71 �Si]a~ D~tifi·ka~ rode~~ 192-i. g._ U Zrffiimji, k:·GraCac. Od sijeCnja 1943. g. hila je borac u V. vojv"odanskoj brigadi XXXVI. diviziji. Ranjena u ozujku 1944. g. Umrla u bolnict · Sijan·Sara, rodena 1922. g._ u Debelom-Brdu, k -T. Korenica. Bila je bora"c u I. ·zenskoj Ceti i -jedip:icama VI. lf'6ke divizije: ·odlikO. vana Ordenom za hrab:rost. · SkoriC nara, lz, Palanke; k. GraCac. -Bila je ad 1942. g. bolniCarka ~ ' jedinicama NOV, · · · . · · . · Skoric -Ljuba, rodena 1925. g. u Frkasicu,- k. T. Korenica. Od.. 1942. · g. bila je borac u I. bataljonu II. brigade XXXV. divizije. Po~ . -ginula- u borhama za oslobodenje Trsta. Skoric Milka, rodena H\25. g. n Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je horae u NOV. Poginula. Skoric Soka, rodena 1925. g. u Frkasicu, k. T. KoKrenica. U NOV od · 1943. g. Bila je borac i bolnicarka u XXXV. i XIII. diviziji. SkoriC Zorka, rodena 1923. g~. u FrkaSiCu, k. T. Korenica. U NOV od rujna 1942. g. Bila je borae u I. zenskoj ceti i II. brigadi VI. liCke divizije: Odlikovana ·Ordenom br~atstva i jedinstva~· Ordenom zasluga za narod i- Ordenom za hrabr6st. Nosilac je Spomenice 1941. · SkundriC Marica, iz -Palanke., k: GraCae. Od 1924; g. bila je- horae u · bataljonu -.>:Branka VladuSiCa~<. Poginula. Strbac Darin]!;a, rodena 1920. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 1943. g. bila ie horae u III. hrigadi XXXV." divizije. Poginula 19. II. 1944. _g. _kod: napada_ na Korenicu:1 Stulic Ljubica, rodena 1925. g. 'u PloCi, k. Gracac. Do odlaska u NOV 1944. g. aktivno je radila u omladinskoj organizaciji i AFS-u. U NOV je hila qmladinski rukovodilac u bataljonu, odredu i priStabskim jedinicam_a VI. liCke divizije. NosilaC je Spomeniee 1941. ~ SuSnjrir-Bubalo Mileva, rodena 6. VI. 1923. u LiCkom Petrovom selu, · k. T. Korenica ..U NOV od 1. Vl. 1942. g. Bila je horae u II. !ickom partizanskom- _odredu, -bolfiiCarka u _bolnici II. odreda, uprav~ik i kom-eSar pokretne divizi-jske b_oinice. VIII. divizije, · pomoCnik komesara I. aerobaze i komande aero.droma LuCko "!;raj Zagreba. Nosilac je Spomenice 1941. SutiC ·Franilm, rod:ena 1925. g. u Prvan selu, k. PeruSiC. Od 1942. g. bila je .horae_ u VI. liCkoj diviziji, s kojom prelazi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Ima ~in kapetana II. klase. Sveljo: Sava, rodena 1924. g. u Bilisanima. Od 1942. g. bila je horae NOV. ·. ··Lpac . . V 1922 g u BirovaC1 k.. D onJl a . .. Od17 •. . "TadiC Duka~ rodena 5> .' .b .1 •v ka i r~ferent saniteta u I. baVII.1942. bil~ Je borac,l·v~ n~a~zije. Ranjena u borbi. Ima Cin /taHionu II. bngade 1C e r~.r1 .' . zastavnika. Nosilac je Spo~em~e~;;~~. k. Gospic. U NOV od Tarbuk Dara, rodena 18. IX. 19~e~;~t saniteta i bolnicarka .u V. ba..10. IV. 1942. g. Ella Je re . . ula 7 III 1944. g. . ... taljonu Narodne odbrane. :';Ji~:cu, k·. Udhina. U NOV od po-. TepaVac Danica, ro~~~a 1?24d. g. . t teZe ranjena.·Poginula 1944. g. . cetka 1942. g. Ella Je va pu a . .. . na Poljanku. ... u Kruzima, k. Donji L~pac. 1900 ''resliC Marica, rode~a. 24. IV. . L:k~ U toku rata -vrSila je duznost ,1941. g .. prelaz1 ~z Drvara ~l· 1. . BiroviStu i Dobroselu. Bila upravnika boln1ce u .Neb JUSU:~8:' 't tu u odredu >>Marko . du:Znostima u san1 e , . -. je· zatim na raznin: . B" r Potocima u kiruSkoj ekipl za .OreSkoviC«, ':1. boln~,cl. nal" _1~e ·~ XIII divizije. Nosilac. je .SpoHrvatSku, te pomocn1k IJeCnl a . ·, . menice 1941. F k .. , ·k T Korenica. Od kraja . d 1925 g u r aslCU, . . t d ''.i'iSma Ihnka, ro ena ·. v . VI liCkoj diviziji. Dva pu a o . / 1942. g. hila jn bolmcarka u )ikovana. · b 1 k Donji Lapac,. Od 1944. g. •Tizic Bosa_, rodena 1924. g. u Ddo rose u,NO.V Po_m·nula 1944. g. kod .v k u Je Intcama ... · b... , bila je bo1n1car a_ tavu prateCeg · bata-ljona njemaCkog desanta na Drvar-' u sas / . . Vrhovnog Staba. k G . iC Od 1941. g: bila je bo·TOriC Sofija, 'iz:Pavlovca, Zavode,. · . ~7t . NOV Nosilac Spomentce . . . . . VI rae u . . "' k·· Udbi a. Od 1942. g. bi1a Je. borae u -· -rrrkulja Anka, 1z Reb1ca, · n- .-. lickoj diviziji. · ·. R b"' k T Koreriiea. Od 19. X. · d na 1923 g u e leU, · · , I l .. k T_rkulja Mua, ro e. :. .k I hataljonu II. brigade V .· lC e 1942. g. blla _Je bolmcXa~I a1~42 ·g u horbi s ustailama na Kodivizije. Pog1nula 8. · · · , miCu. _ .. . · k Gos iC Bile su borci .l. i MandariC Sava lZ Vrebca, . p . .. -ugarak Mt]a .... -... · . VI. Ucke. dlVlZlJe. "' k Udbina. Bila je bolnicarka jediUgarkoviC Danica, IZ Kom1ca·'· ·. k' .. vxxv divizije. . ""k a· viz1Je 1 asn1Je A · • ~ · nicama VI · l lC_ e . 1 . •. · OV od 1942. g. u "' M. S . . iz Komica k. U dbma. U N . . -ugarkovtc 1 ara e]a, . ' ' ' . d r t VI lickoj diviziji blla Je poht e ega . VI l .. k j di.", .. · iz Komica, k. Udbina.Od 1942. g. u. . Ic o Vgarkov•c Sof•Ja,_ . l"td l gat Ranjena nekohko puta. ·--- _v:iziji bila Je borac 1 po 1 e e . YL 1 _ . . .· u 73 72 ·.' . II !I I I I I I �i Uzelac · Dara, rode. na 1923 g. uAra.povomDolu·,. k · T . K orenrca. B"l a .. ' ·. b _ . 1 · · -· -- Je' orac u II. Zensk~j Ceti i' po svrSenoin pOStansko-telegrafskom kursu, telefonrst na centrali pri Glavnom Stabu Hrvatske·. · Uzelac Jela, o~ 1942. g. bi!a je borac u II.. udarnoj brigadi: Istakla se u boroama kod Janj~a, Studenaca i Kosine, gdje je uz druge borce pohvaljena. i odlikovana. : U~dac Mil~a, iz Vrebca, k. GospiC. Bila je horae· u jedinicama NOV. Uzelac StoJ~nka,· ro<!ena. 1923. g. u Josanu, k. Udbina. Do 1944. g. b1la. Je omlad1nskr rukovodrlac u opCini Mekinjar. Te Nasilac Je Spomenice 1941. Veinovi.c·Masa, rodena 17. X. 1917. ·g. u Sa!amuniCu k T K · 8 v 194 · , · . oren1ea. . · . : ·. 2. g .. odlazi u NOV. Bila je bolnicarka u Centralnof bolnrcr navBlJ~hm:Potocrma,-Sef ambulante pri Koma'ndi mje-· s~a. ~-. Otocc~ 1 s~stra pomoCnica· u hirurSkoj ekipi VI. liCk e. diV!ZlJe. N.osllac.Je Spomenice 1941 Vejin Milka, roaena 15. XI. 1923. g. u B~gluCima k D ·· .L 1 IV 9 · . · , .. onJl. apac. ·. . · 1 48. g. odlaz1 u NOV. Bi!a je bo!nicarka u vojnoj bol. mc1 GSH 1 voJnOJ bolnici VIII. korpusa, referent saniteta II. . . batal]ona V. brigade I.· korpusa i ·II. bataljona II. zagrebacke· ·.: br;gade IX. korpusa. Nosilac je Spomenice 1941: VeJm Mdka, rodena-1921. g. u Kaniilkom Brdu, k. GospiC: Od 1942. g. blla ]e bolnicarka u NOV. VejinoviC Nena, iz Erda VejnoviCa. Od 1943. g. bila je horae i omla-· dinski rukovodilac it bataljonu ·VI. licke divizije. Vejnovic Milica; rodena .1920. g. u. Vrelu,. k. T. Korenica. Od 1942. , g. b1la ]e borac u "brigadi VI. licke diirizije. Poginula kod. Drvara 1944. g. · . ·. VejnovicMilica,_roden<> 192_0. g. u Vrelu,k T. Korenica. Od 1942. g. u NOV: Blla Je, bolmcarka u I. zenskoj ceti, a kasnije u XIX. . . da!matmskoj diviziji. \lejnOviC ~ilk~; Btl~ j~ orTiladillski ~ukovOdiiac u bataljonu »Mark~ . . . Oreskov1c.« VI. divizije. Poginula 1943. u Bosni. Vejnovic Neda, roaena 1923. g. u Vrelu; k. T .. Korenica. U NOV od ·· 1942. g. Bi!a je delegat voda. Dva J'mta odlikovana. Vitas Ljubica,_ roaena 1925. gc u Pocitelju, k. Gospic. Od 7. v. 1942. . g: b1la Je horae u II. eeti I. bataljona II. brigade VI. !icke di. _ . VlZIJe. Ran]ena 8. V. 1943. g. u borbi s Talijanima kraj Gospica. Vjeshca Vukosava, roaena 1922. g. u Donjoj Suvaji, k Donji Lapac. · 0<115. I. 1943. g. ·u NOV. Bila je u jedinici za vezu u Drvaru g. > 74 zati~ u Komandi -~j~sta u Orahovici i Komandi mje$ta··u Drazniku, gdje .je 30. VII.l944. g. prilikom up ada bila smrtno . . ranjena _ Viaisavljevic-Sobnt Mara. Od 1941. g. bila je borac u .jedinicama NOV. Ncsilac. je Spomenice 1941. Vlatkovic Smilja, rodena 1921: g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od srpnja 1943. g. bila je bolnicarka u NOV. Tri pula ranjena. VojnoviC Marija~. rodena 4. VII. 192_5 .. g. u Bruvnu, k. GraCac.' Od 1942. g. bila je bolnicarka. u vojnoj bolnici u Dobroselu. ·Nest8.la za vrijeme IV. ofenzive_ =u· veljaCf t94it g. pri evakuaciji bolnice ·iz Bosne u Crnu Goru. · Vojvodic Koka, rodena 1925, g. u Neteci, k. Donji Lapac. Od•29. II. 1942. g. bila je borac u jedinici VI. licke divizije. Kasnije radi na terenct kao clan 00 USAOH-a za Liku i clan 0 NOO za Liku. Nosilac .je Spomenice 1941. :Vuckovic Luca, rodena 19.25. g. u Dugopolju, k. Split. Od proljeca .1943. g. bila je borac u lickoj jedinicL Poginula u--borbi za Gospic 1945. g. Vujicic Antla,. rodena 1914. g, u Rudanovcu, k. T. Korenica." Od 1943. - g. bila je bolnicarka u XXXV. divizijL · · : •· . VujiCiC Bosa, rodena 1921. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. U NOV ad 1942. g. Bila je telefonist. na vojnim centralama' poSta~- 1944. g. zavosava telefonsko-te!egrafski kurs. pri GSH. Poslije toga radi na vojnoj .poSti. · Vujicic Dusanka, iz .Kapele, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u jedinici VI. liCke div~zije. Kasnije-radi.-u'_vojno-t~le_fon. skoj centrali . ._pVa_puta _je: ranjena. _ _. ... . VujiCiC Du5ank3, rodeJla _192_3. _ g. _ u _Rudanovc_u, -~· T. Korenica. Od 1942. _g. bila je bol.ni¢arka u bataljonu _.))Ognj_e~.- Pri~a~<.i ~rugim jedinicama NOV, "\Tille puta odltkovar1a. . · · Vuji~iC Jovanl(a, roderia '1924. g. u .vranovaCi, k. T. __I<;orenica. U svib-· nju 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Staba Lickog odreda, a · od' 1943. g. radi u apoteci j:>ri sanitetu GSH. • · · ·· VujiCie· Th'Iilica,:. rodena 191-9. --g. ti Rti.danovcu, k~: T.' KOrenica. Od. 1943. g. bila je bolnibirka u pratecoj ceti .vr: licke divizije. Odlikovana nekoliko puta. ' · · VujiCiC Zagorka, iz T. Korenice. Bila je borac· u Vl. ·liCkoj diviziji. Vujnovic Jaga, rodena1919. g. u Divose1u, k. Gospic. U NOV od 3, VIII. 1941. g. Bila je borac u razrii-m jediniCama~ ·Nosilac je Spomenice 1941. VujnOviC Milica, iz _Vrebca,. k. GospiC. -Bila je horae. u jjedinici NOV r 75 i II 'ItI II !! I �"Vitk'aC'e*it;;Prica· Sofija/ iz ToliCa; _.k. Udbin'a. Bila ·e· b o1· n1car k a u . .:, -~ . 1 1 . . . . VI . l IC.>OJ d!VlZlji Od 1943. 0 g. , . ·vukiu!i_~oviC-_SakiC Nena, rodena __ 1923. g. tf'Kompolju, k. T.- Kore. .. . _me~·- 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Staba lickog odreda. -vukmuovnc A_ntta, rodena 1924· g· . L].ubovu, k.T K Oien1ca. B.! · u _ . · .-., _, ._ . IaJe b orac · -- Pog· u I . zenskoj Ceti i kasnije u I. brigadi ·VI . liCk d' · · · .. . _e IVlZIJe. .. 1nu1a za VriJeme desanta 'na Drvar 1944 g .· -vukmirov_iC Bosa; r~dena 1922. g. u ·plitviCkom Lje~ko.Vcu, k. T. Koremc~. U NOv_ od 1941. g. Bi!a·je borac u I. lickom odredu -)?,Olni~a~~~ u bolnici Krbavica,_ zatim u I. _bataljonU II. briiad~ . ~ I._ diVlZIJe? ref~r~nt _sanite~~- b~~alj?na u Kosmajskoj- briga~·-- 1 u~ravn1k ambulante arblJerlJSke brigade VI. divizije. No. . SI!ac Je Spomenice 1941. .-v.ukmiroviC Lj.~..b~C~, iz PlitviCkog.:Ljes.kov~a, k. T. Korenica. od ·· 1942. g. hila Je horae III. brigade VI. licke divizije. Poginula kod Metka 1943. g. -vukol>ratovic Draga, rodena 1927. g. u Grabusicu k T K · · ' · . oren1ca. U NOV d ..~ o_ 1?43. g.·~i!a je ?olniCarka u bolrtici Trnavac i kas.. niJe_ ~ ~VOJ~o_J; oblastr XL korpusa. Ima ~in zastaVnika. --vukobratov1c Mai'IJa, rodena 1923. g. _u Ci'noj VlaSti, k. OtoCac~ Od kolo~~z.p..l9~2: ?:· bila je bora<; u bataljonu ->~J.'IIfarko OreSkoViC«. VI .. -~tcke dtvlZlJe. Po-ginula 1943. g. u borbi protiv ustaSa i TahJana kod G.ospiCa. - _ · _ ·" -vukobratovic Milka, rodena. 1922 .. ·g. u Grabusicu 1,. T K · Od ·19.- . . . , "-: -· oren1ea·. . . -· 42. g.- b1la Je horae u Udarnom bataljonu VI. Jicke diviZIJC. Dva puta odlikoVana. 1 -vukSic-Grcic Nevenka, iz Susaka .. Od 10 IX 1943 g b.l · b 1 · · " k ·.. . . · · · . 1 a Je o 111~ car ~ u ·h:~m p~rtizanskim bolnicama.- U travnj_U-1945. odlazi · u Cnkven1cu, gdJe je bila zamjen'f~ komesara bolnice." -vu:pj~~ Roja, iz-·KoJana, ·k. -T. Kor~niCa_. Bila jc od- 1942.-('g. bolnicarka u NOV. . · '>. · 1 --Vunja~:Dani~~· ro~~na l:l.Kozjanu, k:,.T: :kore~ica ..Od 194·3_'~. bH~ :r.e bolntca_rka u bolnici XI. korpusa. Za vrijeme VII. ofenzive 194·1. g. hila je _s ranjenicima u spilji u Srednjoj Gori. ' ·vunjali. Ljubica, iz ·Kozjana k. T Koreriica; Od 19"? g b.l · b rae u NOV. ' · · ...... · 1 a Je oZagoroc D~riica, rodena 21. VIII. 1922. g. u Metku k. Gospic. Od 8. 194.3._g:.btla.Je barac u II. Ceti IV. bataljon:-t II. brigad~ ·vr. hcke dtvtZIJe. Iste godine ranjena kod Sutieske. ' .Zaklan .Mara, iz BuniCa, k. T. Korenica. PoCetko~ 1943. g ..odlazi u NOV. Bila je bolnicarka u XXXV. i XIII. diyiziji.. U borbi' jeranjena. Zoric Mara, rodena 1925. g. u Osredcima, k. Donji Lapac. Od 1942.. ' g. hila je borac u NOV. U borbi ranjena. Zub'oviC Marica, rodena 22. VII. 1922. g~ u Vrhoyinama, '!:c: OtoCac .. 15. V. 1944. g. bila je u · ceti. za vezu IV. udarnog korpusa. UCestvovala u bofbama u Sloyeniji i_ :qa .Zumb~rku._ Odliko-vana OrdenOJU za -hrabr:ost i Order:to'm za.Slugcl .za· narod III.reda. ' ~ Zakula Sniilja, rodena 1924. g. u Jasik~vcu, k. T. Korenica. Od 1942. . g. bila je bolnp~arka u Ii8. brigadi VI.)iCke divizije. Zankovic Stoja, iz Srednje Gore, k Udbina. Od 1942. g. bilaje horace u NOV. Poginula u borbi kod Drvara spasavajuCi ranjeilike. Zigic Antla, rodena 1926. g. u Grabusicu, k. T. Korenica. Od 1924. g. bila je borac u Zenskoj Ceti i kasnije u XXXV.-·/diV.iziji. Odli-· koyana Ordenom zasluga za narod. ZigiC S. Dragica,. rodena 1f}25. g. u Tuku, k .._T, . Kofenica ..·- U_.NQV ad. 1942. g. Bila je bOin{Carka u vojno-partiz8.nskoj 'l?olnici u . Trnavcu i u XXVI. dalmatinskoj diviziji. Od,likovana -Medaljom za hrabrost. Ima Cin vodllika. . , ZigiC Evica, rodena 1923. g. u Tuku, .k. T .. Kol-enica. 194_2. g. 9dlazL u kulturnu ekipu.III. brigade VI. divizije. ·1944. g. bila je ko-· mesar bolnice. .Zigic Mica, rodena 1926. g. u Tuku, k. T. Kor~nica< Qd .. 1942. g. u NOV, Bila Je kuharic·a u tenkovskqm vodu pri GSi_I,:bor~c·u. II. ceti tenkovskog bataljona i"bolnicarka u XIIIc-ud,arnoj di-· vizij~. Ima Cin vodnika. c· , . Zigic Mica, rodena 1. VI. 1921. g. u Tuku,k. T._ Korenica. U NOV od 1. XII., 1941. g .. Bila je ·sef amh)\lante, referent san_iteta II. odreP,a,_ upravnik holnic~ 11 :F_rkaSiCU, i Ska:;rama,_ te.referent: saniteta brigade .. NosilaC je Sponienice.1941. _. . ZigiC Anka, ..roden:a 1921. g. u Stikadi., k .. Gr:iC3.c. Bila j.e· &Or_'ac u VI.-. liCkoj diviZiji. Zajedrto sa svojom drllga:dcom: ·Gleda Maricoin po-ginula je od CetniCke zasje_de 1943. g. prilikoril prenoSenja rna-· terijala i poSte~ · · Zutic Stana. rodena 1925. g. u Stikadi, k. Gracac. Bila je borac u VC lickoj diviziji od 1943. g. 1!!· 7G 77 I �'SADRZAJ Predgovor Kako se bore liCke partizanke Lika Prva okruZna ko~ferencija AFZ-a zn. Liku Prvi kurs AFZ-a za Liku Partizan.Ska priCa SkupStina u Korenici 0 radu" organizacije AFZ-a u Lici u godini )942. Pi.$e J\/I:ilica. PoCuCa - Kako joj ponlaZe list u r::du sa Zenama na ileoslobodenoj teritoriji Ii.· OkruZn? kotlferencija AFZ-a za Liku 0 unalfabetskim teCajevima u Lici NajveCi dar Izvj estaj Okruznog odbora AFZ-a za Liku 0 III. Okruznoj konferenciji AFZ-a za Liku Pozdrav delegata sa III_. okruZne -konfe~encije A_FZ.:...a Mar.Salu Titu Naredba Staba Divizije NOV-e Hrvatske: Poziv ok,ruZnog odbora AFZ-a za Liku na tak[nice·nje okruZnori1 Odboru AFZ-a Karlbvac Politdelegat Milka Pokrajac lVIedu 'Zen am a boreima liCkih ·parti.Zan[)kih, jed~~'iCa borile su se i ove drugarice VI. Partizanke: ObradoviC Jeka, ObradoviC Neda i CankoviC Neda. 78 79 5 7 8 11 17 20 22 25 27 28 29 30 32. 34 36 36 38 39 41 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Like u Narodno-oslobodilačkoj borbi Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource glavni i odgovorni urednik Mika Žegarac. Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Kotarski odbor Saveza ženskih društava Gospić Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1959 Rights Information about rights held in and over the resource Kotarski odbor Saveza ženskih društava Gospić Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 36-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 79 str. Hrvatska Lika narodna herojka Narodnooslobodilačka borba žene borci http://afzarhiv.org/files/original/fa6fc99fdd61e34433bafd9f7c0bd9aa.pdf afa882d929d00486a245c03730aebc42 PDF Text Text �ŽENE HRVATSKE U NARODNOOSLOBODILAČKO] BORBI KNJIGA DRUGA Z A G R E B I Z D A N J E G L A V N O G O D B O R A S A V E Z A 19 5 5 Ž E N S K I H D R U Š T A V A H R V A T S K E �G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K ŠOLJAN MARIJA REDAKCIJA : BERUS ANKA, GRŽETIĆ M A C A , JANČ I Ć - S T A R C JELA, K R A J A Č I Ć S O K A , M A R I N I Ć T A T J A N A , MILIVOJEVIĆ NEVENKA, PEJNOVIĆ K A T A , R A K A R - M A G A Š I Ć ANICA, Z L A T I Ć D I N A ČLANOVI ŠIRE REDAKCIJE: - A H M E T O V I Ć Z O R A , A R A L I C A S T O J A N K A , B E N Z O N M I L E V A , BJELAJAC M I R A , BORIĆ TONKA, BUJAK-FUMIĆ ANKA, DRAKULIĆ NEDA, FRANOLIĆ ANTICA, FRNTIĆ BEŠKA, GALEKOVIĆ SLOBODA M A R A , GLOC ZORA, KRAJAČIĆ BEBA B O S I L J K A , K U Š E C K A T I C A , N O V A K - T O M A S E O MARIJA, P A V I Č I Ć P A V I C A , V E S E L I MAJA INakon tri g o d i n e rada redakcija iznosi p r e d K o d prikupljanja, i z b o r a i p r o v j e r a v a n j a n e k o l i k o hiljada aktiviskinja A F Z - a . javnost o v e d o k u m e n t e i podatke. dokumenata i podataka Sav p r i k u p l j e n i t i z i r a n , nalazi se u arhivu Saveza ženskih dl ustava učestvovalo je materijal, sređen i sistemaHrvatske, a izbor tog mate- rijala, k o j i , p o m i š l j e n j u redakcije, n a j b o l j e ilustrira r a z v o j u N a r o d n o - o s l o b o d i l a č k o j b o r b i , o b j a v l j u j e se u o v i m A F Ž - a i ulogu knjigama. žena Redakcija, m e - đ u t i m , p o d v l a č i , da o v i m ne smatra rad na p r i k u p l j a n j u dokumenata i podataka o radu A F Z - a ü toku N O B - e z a v r š e n i m , n e g o ga o b j a v l j u j e , da bi još šire mase žena mogle sistematskije i p r e g l e d n i j e saradivati u p o p u n j a v a n j u i eventualnom i s p r a v l j a n j u materijala. �Dokument 328 PRVA KONFERENCIJA AFž ZA OKRUG ŠIBENIK ODRŽANA 22. i 23. X. 1944. U STANKOVCIMA Iz zapisnika . . . 23. oktobra 1944. g. u 10 sati počinje radni dio konferencije. 1 Drugarica Nevenka Jurković otvara rad i najavljuje slijedeći dnevni red: 1. referat drugarice Marije Novak: Žene našeg okruga u izgradnji demokratske federativne Jugoslavije, 2. referat drugarice Anke Šarić: Pripreme za I. kongres Antifašistkinja Hrvatske, 3. biranje Okružnog odbora AFŽ. Uzima riječ drugarica M a r i j a v a k , studentkinja iz Šibenika. No- » . . . Naša borba krunisana je padom Italije, najjačeg fašističkog vazala, što je izazvalo oslobođenje čitavog ovog predjela. Raspada se antikomunistička banda, koja je nemilosrdno harala po našim krajevima. O tome nam najbolje priča sa grozotom narod naših sela. Naša vojska ogromno se povećava. Trebalo je stvoriti pozadinu koja će toj vojsci pružiti sve što j o j treba. Prvi NOO-i, koji su bili politički rukovodioci narodne borbe, razvijaju se, i njihove funkcije bivaju sve većima. Na svakom koraku se osjeća da stvaramo nov državni aparat. Mi žene u tome smo mnogo pripomogle. Ostvarile smo organizacije, koje su izrasle u moćan front žena. Sa širenjem narodnog ustanka ustale su iz robovskog sna i žene da se bore za boljitak svoj i svoje djece. Već na I. Kotarskoj konferenciji NOO-a u Bukovici, u junu 1942. g. jedna drugarica 2 ulazi u odbor. Organizirale smo kurirske veze, logore za narod koji je izbjegao iz žice, odlazile smo kao bolničarke i borci na front i prebacivale smo municiju, hranu i vršile sve što je bilo potrebno našoj pozadini i vojsci. S razvitkom NOO-a naš rad je postajao drugačiji. Mnoge dužnosti, koje smo mi nekada vršile, vrše danas NOO-i, ali time nije postala suvišna AFŽ. Naprotiv, pred nju se postavljaju mnogo veći zadaci, ona treba da kao ravnopravni član učestvuje u obnovi zemlje. Postigle smo velike političke uspjehe. II. zasjedanje AVNOJ-a i III. ZAVNOH-a priznalo je ženama sva politička prava. Kroz sve tegobe rata započelo se je sa radom na obnavljanju, podizale su se škole, ambulante, vrše se besplatni pregledi i daje se pomoć u lijekovima, pripremaju se kursevi za bolničarke i nudilje i drže se predavanja o higijeni. Usmena i pismena propaganda prodire i u najzabijenije selo. Blizu 5.000 žena, staraca i djece prebacuje se u Italiju i Afriku. U ovom velikom radu mnogo su doprinijele žene. Sve dužnosti, koje su prije vršili muškarci, kako u gradu tako- i selima, vrše s uspjehom danas žene. Pred nas se postavljaju veliki zadaci. Najbolje ćemo se pripremiti za I. kongres žena Hrvatske pomažući narodnu vlast i vršeći udarnički sve zadatke, koji Se pred nas postavljaju. Osigurat ćemo ishranu našoj vojsci, dati i posljednjeg muškarca NOV-i, privući i posljednjeg čovjeka i ženu u NOF, obraditi svu zemlju, udarnički raditi na obnovi, voditi brigu o otvaranju analfabetskih tečajeva, na kojima ćemo i mi učiti, produbljivati jedinstvo među svim ženama našeg okruga i među našim narodima, voditi brigu o stradalim partizanskim obiteljima, brinuti se za siročad. Borba se primakla kraju, na Moskovskoj i Teheranskoj konferenciji i na posljednjim razgovorima u Moskvi ponovno je potvrđeno da se velike sile ne će miješati u naše unutarnje uređenje. Potrebno je da mi sve, majke, žene i sestre, ujedinjene sa cijelim narodom stanemo na branik slobode i da svim svojim snagama sudjelujemo u izgradnji naše nove domovine.« . . . Po pročitanim referatima prelazi se na diskusiju. Prva uizima riječ M a r a V u kš a seljanka iz Parčića (općina Kistanje) : »U mome selu ima oko 20 dimova, neke kuće su popaljene, ali smo mi hrabre i ne žalimo j e r smo dočekale slobodu. -Sve smo dale za borbu, svoje sinove, stoku i hranu. Ono što nam je ostalo neprijatelj je uništio.« Govori z a njom A n t i c a Š p i r i ć i z Vodica: »Od prvog dana ustanka mi žene nalazimo se u NOP. Iako u početku nismo učestvovale masovno, pomagale smo svoje borce i pomalo smo uspjele da obuhvatimo sve naše žene u AFŽ. Nastojat ćemo okupiti i one koje se nalaze izvan AFŽ. 38 žena našeg kotara su članovi NOO-a. Dale smo 21.729 nadnica za obrađivanje napuštene zemlje. Imamo 5 sela potpuno popaljenih i dužnost nam je da pomognemo tim obitelji- �• Ljuba 7(imbaca i Anka Šarić ma. Naši NOO-i nastojali su pokriti ove kuće. Oko 170 već je pokriveno. Naši NOO-i uz pomoć žena otvorili su 8 škola na kotaru. Za pomaganje N O V dale smo mnogo. Žene K a p r i j a i Žirja vozile su i prebacivale materijal i vojsku, dok su žene općine Vodice i Stankovaca to dalje prenosile. Prebacivale su zbjeg iz Like i Kninskog okruga. T a j je rad vršen pod vrlo teškim okolnostima, budući da je u blizini neprijatelj koji je posijao veliki broj mina. N a š narod slabo stoji sa hranom, pa ipak su žene dale za vojsku 18. 762 kg. hrane. Ova borba oduzela je živote mnogima, a za njima ostala su siročad. Naše žene nastojale su da pomognu u granicama mogućnosti. Brinule su se za 76 djece i 100 žena. Žene Stankovca poslale su 7-00 kg hrane za tu djecu. U posljednje v r i j e m e sakupile smo 36.000 kuna, održale smo 116 sastanaka i izvršile posjete v o j s c i . « Uzima r i j e č drugarica A n t a M a g l i c a sekretar odbora J N O F H - a za općinu Jadrtov a c : »Prenašale smo hranu, municiju i sve što je bilo potrebno za NOV-u. Uza svu opasnost od Talijana i Nijemaca, uz strijeljanja, ubistva i interniranja rad naših žena nije bio spriječen. U b i j a l i su nas, mrcvarili, pa ipak žene nisu pokolebale. Žene se nalaze u vojsci, one su politički komesari i rukovodioci ; žene rade u prosvjeti, one politički podižu ostale žene, učestvuju u narodnoj v l a s t i ; kroz politički rad okupljaju žene u A F Ž , one danas učestvuju u rješavanju državnih pitanja. I I I . zasjedanje Z A V N O H - a potvrdilo je sve što su žene borbom stekle. Mi možemo vršiti sve zadatke u izgradnji nove države. Žene učestvuju u NOO-ima, obrađuju napuštena polja, brinu se za djecu, izgrađuju porušene domove. Ne samo to, nego one suzbijaju nepismenost. Mi znamo da žene do jučer nepismene danas učestvuju aktivno u NOO-ima. Nastojmo da I. kongres antifašistkinja Hrvatske dočekamo u takmičenju.« Č a l e t a Z i t a , seljanka i z Bilica, prikazala je tešku borbu biličkih žena, sva njihova stradanja i napore. »U m o j o j kući od 22 ostalo nas je 14, ima nas 3 udovice. Ponosim se da je moj muž pao u borbi. Na Stublju neprijatelj je ubio 38 naših drugova, mi smo ih pokopali. N i j e s m o se pokolebale i nastav i l e smo sa radom. Imam sina od 9 godina, i on danas kolima prevaža za našu vojsku. Izgubila sam muža, nisam se pokolebala, neka sin radi. M o j sin govori, da će osvetiti svoga oca. » K a d uhvatite jednoga četnika, dajte ga meni, ja ću mu suditi«, često kaže moj sin našim drugovima. Tukli su nas, prijetili i pljačkali. Dolazili su četnici i na silu su htjeli da kličemo kralju, ali mi ga ne ćemo, i nitko nam ga ne može na silu nametnuti. Mi smo prevažale tolike borce. Mi smo sve dale za N O P , muževe, kuće i djecu. Sve ćemo dati za potpuno naše oslobođenje.« Drugarica R o s a M i k u l a n d r a , član mjes. NOO-a Bilice. » M i s l i m na one tužne Bilice, na sve patnje, koje je o v a j narod pretrpio kroz 3 godine krvavog fašizma. Sve kuće su nam spaljene, pa ipak ne će nas nitko pokolebati, borit ćemo se i dat ćemo sve od sebe. Naše su Bilice prebacivale drugove i materijal. Po noći i danu čekale smo partizane, hranile ih i nismo se plašile ni T a l i j a n a ni četnika. Kad idem kroz sela, teiško mi je gledati nepismene žene. Prošle smo strašne patnje. T a l i j a n i su mi ubili muža zajedno sa 18 drugova. N i j e bilo sedmice, a da nijesu N i j e m c i i četnici upali u naše selo, ubijali, palili i pljačkali. Nedavno je Šibenska leteća četa dočekala ih, ubila 22 i zarobila 21 četnika. Eto, već je od toga prošlo 45 dana, i ni jedan četnik se nije zaletio u naše selo. Nemamo krovova, nemamo kuća, ali smo sretni da su se naši drugovi osvetili.« Jedna starica, seljanka iz Bilica, iznijela je grozote, koje su počinili četnici u njenom selu. » N a š e selo je podnijelo mnogo od Talijana, četnika i Nijemaca, koji su počinili strahovita zvjerstva, ubijali, palili i zlostavljali. Ubili su' mi muža četnici. Našla sam ga poslije 6 dana bez zubi. ušiju, očiju i bez robe. Nisam se pokolebala već idem uz ostale drugarice. Bilice imaju hrabrih žena, koje se od prvih dana bore. Mi smo pomogle kopati cestu, postavljati mine, uništavati kolone. Išle smo i nosile, a među nama bilo je žena od 60 godina. Obrađivale smo zemlju, čiji se vlasnici nalaze u našoj vojsci. Probijale smo se preko žice i nosile oružje. Nep r i j a t e l j nas je pregledavao, svlačio, ali mi smo sve isto radile. Silili su našu djecu da bi ona izdala partizane, ali djeca su bila čvrsta.« Drugarica ' T e š i l o v R u ž a , seljanka i z Zlarina. » O d početka ovog rata fašisti su uvi- �djeli da ih mrzimo. Mali otok, ali velik po patnjama, po svojim borcima, je naš Zlarin. Mi smo još p r i j e rata bile bez naših muževa koji su otišli u Ameriku. Ono nešto muškaraca, što je bilo, otišlo je u borbu. Naše selo je selo žena, same držimo odbor. Kroz sav ovaj rat, sve smo doprinijele za N O P i još više ćemo raditi. Obećajemo da ćemo se još više spremati za I. Kongres žena Hrvatske. Imamo 33 žene u borbi. Suzbijamo nepismenost.« Drugarica C v i t a B r k o v i ć , seljanka iz Kašića, prikazuje borbu i patnje žena ovoga sela kroz 3 godine borbe. » D a l e smo našu braću, muževe, sinove. Već 1941. otišlo je 18 naših drugova u borbu. Naši drugovi i drugarice prenašale su materijal, prebacivale hranu i probijale se kroz neprijateljske redove. Fašisti su uništili naše selo. Oni su jednom prilikom pokupili sve nas i prijetili nam ubistvima. Spalili .su selo, strijeljali su 2 drugarice i 8 drugova. Drug Luka Đukin na stratištu je klicao » U b i j t e me, strijeljajte, me, ne ću odati svoje drugove«. Jednom smo mi sve s našom djecom morale gledati, kako nam s t r i j e l j a j u 8 drugova. S t r i j e l j a l i su druga Nilu, moga brata, mučili su ih, i to strahovito mučili, pokidali uši, iščupali zube i jezik. Nisu ih dali niti pokopati. Dva naša druga mučili su od Kašića do Benkovca. To su bili drug Medo, Marko, naši prvoborci koje su uhvatili u zadnjoj ofenzivi Švabe i ustaški zločinac Orlović Marko. Boli su ih nožem, zube i oči povadili, ruke polomili i 8 dana visjeli su u Benkovcu. N j i h o v e majke nisu se pokolebale, rade još više za vojsku.« M a r i j a S k o r i n , seljanka, član opć. NOO-a Primošten-Rogoznica. »Još u v r i j e m e Jugoslavije naše žene boreći se na strani HSS, v j e r o v a l e su da će im ta borba dati prava. One su bile proganjane i tučene od jugoslavenskih žandara. Kasnije Maček je izdao nas i pošao drugim putem. Došlo je do okupacije. Digli su se prvi naši borci da se bore protiv okupatora. Mi smo već u prvim danima prenašale oružje, hranu i municiju. P r v e drugarice dolazile su iz Šibenika da nas organiziraju i politički podignu. Drugarice Seka i M a r i j a Opara, koje su se prve digle, bile su zarobljene od ustaša. Nijemci su objesili Bolanču Vanu, 86-godišnju staricu, koja je od prvih dana učinila sve za našu borbu. Ona je znala čuvati stražu dok su se borci odmarali u njenoj kući. Kada su naše žene saznale za A F Ž masovno su pristupale u organizaciju. Radile su i sakupljale i politički se izgrađivale i organizirale. Žene su bile željne sastanaka, što nam je bilo- onemogućeno za v r i j e m e prošlih režima. U našoj općini ima 12 žena u odborima, 4 žene u JNOF-u. Do jučer nepismene, danas rukovode državnim poslovima. Ima 13 škola i 3 tečaja. 43 žene rukovode podučavanjem. Ima 7 mladih učiteljica, koje su završile učiteljski kurs. Naše žene prevažaju materijal, oružje, hranu i municiju. Izvršile su 90.000 nadnica od početka borbe. Išle su do Zelova i Svilaje. Osobito su se istakla gornja sela i zaselci. One su time podigle sebe. Od fašista ubijeno je 12 žena. Među njima je Milica Jurin, koja je, dok j o j je neprijatelj kidao meso, klicala maršalu Titu i NO vojsci. I meni je n e p r i j a t e l j uništio kuću i odveo t r o j e djece u logor. N a j s r e t n i j i dan bio mi je, kad sam čula da je moja kćer od 15 godina, koju su pustili iz logora, stupila u N O V . Postigle smo ravnopravnost koja nam je potvrđena na I I I . zasjedanju Z A V N O H - a . U ovim velikim danima, kada naša vojska zajedno sa Crvenom' vojskom oslobađa našu zemlju sve ćemo raditi da pomognemo NOO-e, da organiziramo sve žene, da ih okupimo i još više očvrstimo. Svoj govor završava sa poklikom : »Da živi jedinstvo Hrvatica i Srpkinja«. C v i t a n A l e k s a n d r a , i z Tribunja, seljanka, član opć. NOO-a Vodice : » N a š e žene su iz početka bile u borbi. 45 žena palo je. Mi se sjećamo drugarice Milke Mrše i drugih. One su započele, a mi ćejno završiti. 17 žena nalazi se u odborima, izradile smo 10.733 nadnice. Pomagale smo partizanske i siromašne obitelji i prebacivale u zbjeg. Žene općine Vodice dale su 6.000 kg. hrane, 2.000 litara vina, 150 kg. oraha i kuna 75.000.« L j u b i c a D u k i ć , i z Zatona prikazala je patnje žena svoga mjesta. » D a l e smo 285 boraca u N O V , za slobodu i dobro cijelog čovječanstva, među njima je i nekoliko žena, od kojih se neke nalaze u Crnoj Gori. Sa ponosom čekamo dan oslobođenja. Danas, kada se Crvena A r m i j a približava nama, mi smo presretne. P r e t r p j e l e smo teške patnje, gledale smo- kako je n e p r i j a t e l j pobio 52 druga i drugarice. Mislili su da ćemo se prestrašiti i priključiti se njima. Bili smo jedinstveni i suprotstavili se neprijatelju, ali ne će dokle hoće. Bile smo u logoru, umirale smo obeščašćivane, ali nikada nismo ni malo pokolebale. Iako siromašne, dale smo 1.500 kg. hrane, 2.000 nadnica za vojsku, 1.500 nadnica za siromašne, 2 žene su članovi odbora, 1 u JNOF-u, 2 na polju zdravstva, a 2 u kulturnim domovima. Održale smo 6 užih i 5 masovnih sastanaka. Bile smo u posjeti borcima V. Udarne brigade. Nemamo ni jednog dezertera. Drugarice su gledale smrt žena, majki i djece, ali nisu poklekle. 16 drugarica s t r i j e l j a l i su nam tali- �janski fašisti. Mi se brinemo za njihovu djecu, mi ćemo uživati plodove njihove borbe.« Drugarica A n t i c a Š a n d r i ć , govori u ime opć. Tijesno. Mi smo radile sve za N O V . Naše su žene obrađivale partizanska i napuštena p o l j a ; održavale smo političke sastanke, učile nepismene. Došli su Nijemci, koji su odmah počeli sa svim divljaštvima, palili su i silovali. Neke su se žene od straha povukle. Pod teškim prilikama okupile smo se ponovo i nastavile sa radom kao i prije. Mi smo' prebacivale preko mora, i na tom šu radu pale d v i j e drugarice. Žene Jezera prevažale su ranjenike. Žene Tijesnoga probijale su kroz žicu i dolazile na sastanke ; žene Pirovca, uza sav teror, dolazile su na sastanke. Fašisti su ubili 3 drugarice. Žene K a p r i j a i Žirja bile su u boljim okolnostima, ali bilo je i teških dana, kada je trebalo prebacivati zbjeg. Sve su to provele žene K a p r i j a . Danas su se prilike popravile, teror je popustio, i žene masovno dolaze na sastanke. Naše žene učestvuju u odborima, i 3 žene nalaze se u Opć. NOO-u. Žene aktivno pomažu u izgradnji naše mlade domovine. Mi obećajemo da ćemo dolaziti na sastanke, raditi sve da bi što p r i j e uništili fašizam i oslobodili naše narode. Mi smo sakupile : 380 -kg kruha, 1.235 kg smokava, 350 kg kupusa, 285 kg. pomidora, 876 kg šljiva, 1.223 kg grožđa, 603 kg bresaka, 420 kg višanja, 275 litara vina, 62 litre r a k i j e ; izradile nadnica 9.327, izvršile 52 posjeta vojsci, dale pomoći djeci bez roditelja 124 kg hrane, održale 112 sastanaka, dale 124 litre ulja, ribe 385 kg. sira 35 komada, čarapa, 162 para: U Narodno-oslob. vojsci nalazi se 20 žena. Sve su ovo rezultati od posljednje godine dana. A n k a D r u ž i ć , član Kotarskog NOO-a Šibenik: »Žene Šibenika prve su pokazale put ženama našeg okruga ; žene su se prve digle u borbu protiv fašizma, bile su među prvima u Hrvatskoj. Već prvih dana u demonstracijama učestvovale smo i mi žene. Sjetimo se prvih naših junakinja drugarica: Bosiljke Fulgosi, Ruže Vukman, Jelke Bučić i Anke Belamarić. Druge žene pomagale su borce. Šibenik, iako opkoljen žicom, davao je svu pomoć NO Vojsci. Za kratko vrijeme bile su sve žene organizirane. Sakupljale smo robu za borce, robu za djecu i slale daleko, pa čak i u Liku. Žene su padale u zatvor, bile mučene, ali se nisu pokolebale. K a s n i j e se razvitkom N O V , a osobito kapitulacijom Italije, stotine žena pristupilo je u N O V . Danas u Šibeniku žene rukovode čitavim radom. N j i h preko 400 aktivno uče- stvuje u N O P . One uza sav teror okupatora održavaju tečajeve za nepismene. Drugarica Z o r k a M a n i ć i z Lišana uzima r i j e č i među ostalim v e l i : » I m a m nešto da vam kažem : u mome selu ima mnogo izroda, i zaveli su cijelo selo. Žao mi je reći. odakle sam, j e r je u mome selu, na lišanjskoj cesti, palo 190 drugova. Kada su prelazili naši borci selom, nas nekoliko nijesmo smjele da se otkrijemo zbog straha od naših izroda. Cijela okolina saznala je da su Lišani pokvareni ; zato što je bilo izdajica. Da živi X I V . Brigada, koja je oslobodila, naše selo. Mi obećajemo da ćemo, iako kasno, učiniti sve da nadoknadimo i nastojat ćemo da okupimo sve žene. Nismo mi sve krive. U svakom žitu ima kukolja. Obećajem da ćemo dati sve za N O V . .Smrt izdajicama!' Drugarica V j e r a T r i n a e s t i ć uzima riječ i među ostalim kaže: » N a š a k o n f e r e n c i j a se primiče kraju. Izredale su se mnoge delegatkinje, koje su prikazale prilike pod kojima su radile za N O B . Potrebno je podvući nekoliko momenata: N i j e dovoljno samo ispričati sve što smo učinile za borbu i sve što smo pretrpjele, već je nužno da istaknemo sve ono što je bilo dobro u našem radu i ono što nije valjalo. Sve ono što smo mi još 1941. godine učinile na svojim sastancima, danas prenašamo na vas druge. Vi se sjećate kako su vam dolazile prve partizanke, učile vas i objašnjavale vam. Mnoge su od vasonda sumnjale u dobar svršetak. Danas vidite koje goleme rezultate smo postigle. Pola milijuna vojnika su n a j b o l j i dokaz. A F Ž ' je postao u istinu Antifašistički Front Žena. Postignuti rezultati su bili iznad očekivanja. Od onog dana do danas ostvarile smo jedinstvo Hrvatica i Srpkinja. To jedinstvo je potrebno dalje učvršćivati i potvrđivati. N e t r p e l j i v o s t i nerazumijevanje nestat će tada iz nas. Mora se to izbaciti. Moramo razvijati osjećaj zajednipe, ljubavi j e d n o g sela prema drugom, ako uspijemo ostvariti jedinstvo jednoga sela, onda ćemo nastojati da to postignemo i u susjednom selu. Pored jedinstva postignutog u našem okrugu, postigle smo da je A F Ž postao masovna organizacija, ona je zaista okupila velik b r o j žena. Ipak moramo priznati da još ima žena, koje se nalaze neobuhvaćene, ima čitavih sela, u koja još nijesmo prodrle. Tako žene općine Skradin veoma su malo obuhvaćene. Trebamo provjeriti na općini Skradin da li su ustaše i četnici pored T a l i j a n a i Nijemaca. Neka se sela Skradina ugledaju u selo Gaćeleze. Treba da istaknem drugaricu iz Bilica, koja je govorila o patnjama n j e n o g sela, o žrtvama i n j e n o j ljubavi prema bor- �bi. Potrebno je da naučimo govoriti, a zato je potrebno da se politički uzdignemo.« Potom se prelazi na I I I . točku dnevnog reda. BIRANJE OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA OKRUG ŠIBENIK Nakon stanke, za v r i j e m e koje se drugarice dogovaraju i savjetuju, predlaže se prisutnim delegatima slijedeće drugarice za Okružni odbor A F Ž Šibenik; Grad Šibenik: 1. Anka Macura, domaćica, 2. V j e r a Trinaestić, učenica, 3. Mila Karađole, radnica, 4. Anka Družić, domaćica, 5. Nevenka Jurković, učenica, 6. L j u b a Tambača, težačica, 7. Zorka Stošić, domaćica, 8. Zora Tikulin, bolničarka, 9. Tada Grubešić, domaćica, 10. Ernesta Šurić, domaćica, 11. Milka Škarica, domaćica, 12. Suzana Bujaš, domaćica, 13. — Smiljanić, domaćica, 14. M a r i j a Radečić. domaćica, 15. Anka Rakić, domaćica, 16. Sirnica Šupe, domaćica, 17. Stana Vudrag, seljanka, 18 Sima Zaninović, domaćica. Kotar Šibenik: Mara Plenča, iz Vrpolja, Karmela Gović iz Jadrovca, Jere Pešić iz Rogoznice, Bepa Bolanča iz Vesca, M a r i j a Škorin iz Primoštena, Anta Maglica iz Zlarina, Anđa Šarin iz Široke, Anđa Perkov iz Drage, Kata Rak iz Dubrave, Janja Vukšić i'z Gornjeg Danila, Zorka Jakšić iz Bilica, Frana Koštan poručnik N O V J iz Konjevrata, Tona Šarić iz Bilica, Zorka Juras, vodni delegat V I I I . dalm. brigade, Milka Perković iz Perkovića, Zorka K n j e ž i ć iz Konjevrata, Ika Arambašić iz D o n j e g Sitnog. Kotar Kistanje: Jo'ka Štrbac iz čučeva, V a j a Tišma iz Ivoševaca, Stevka Bezbradica iz Kistanja, borac II Dalm. proleterske brigade, Jeka ž e ž e l j iz Gošića, bolničarka u VI. ud. brigadi, Milica Lalić iz Gorica, borac 26. divizije, Jovanka Grčić iz Rudela, borac II dalm. proleterske brigade, Ruža Korda iz Đevrsaka, Jerka T o d o r o v i ć iz Gračaca, Mila Martić iz Kistanja, Ružica K o r o l i j a iz Ivoševaca, Simeuna Dobrijević iz Varivoda, Stana Korlat iz Biovčina Sela, Maša V l a j i ć iz Prokljana, Mara Pulić iz Bičina, Luca Gulin iz Skradina, Anica Mandić iz Piramatovaca, Marta Bjelanović iz Zečeva, Stana Mažibrada iz Kistanja, Ika Kardum iz Nunića, M a r i j a Štrbac iz Ćučeva ; Mila Kotar Karadole-Tresnjić Vodice: Antica Jerkin iz Tribunja, Alberta Perkov,. invalid iz II dalm. proleterske brigade, L j u bica Dukić iz Zatona, Ika Vunić iz Stankovaca, Ljubica Mandić iz Morpolače, Cvita. Šarić iz Kašića, Dinka Orlović iz Stankovaca, Antica Špirić iz Vodica, Joka Ergić iz Gaćeleza, Antica Šandrić iz Betine, Vesna Ježina iz Murtera, Luca Jadrešić iz Betine, borac II dalm. proleterske brigade, Karmela R a j i ć iz Tijesnoga, Mika Manojlović iz MaleČiste, Milica Draga iz Vukšića, Zorka Mamić iz Lišana, Aleksandra Cvitan iz T r i bunja. Predložen odbor prisutne delegatkinje jednoglasno prihvaćaju i za predsjednicu izabiru drugaricu Anticu Jerkin iz Tribunja,. člana Kot. N O O Vodice. 1 Svečani dio ove k o n f e r e n c i j e započeo je 22. X_ a radni dio 23. X. u 10 sati. K o n f e r e n c i j u je o t v o rila M i l a K a r a đ o l e - T r e š n j i ć , d o t a d a n j a p r e d s j e d nica Okružnog odbora A F Ž Šibenik. Politički r e f e rat održala je M a r i j a N o v a k - T o m a s e o , a organizacioni A n k a Šarić. R e d a k c i j a ima zapisnik č i t a v o g toka konferencije, međutim, radi opširnosti matejala, donosi samo izvadak iz diskusije. 2 Vaja Tišma. �Dokument 329 TREĆA OKRUŽNA KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA ZA OKRUG KARLOVAC ODRŽANA 29. X. 1944. U VOJNIĆU Iz zapisnika o organizacionom referatu i diskusiji Drugarica Maca 1 po prvoj točki dnevnog reda predaje riječ drugarici Mili Vučković, koja čita organizacioni referat i osvrće se na promjene, koje su se desile unutar organizacije od II. Okružne konferencije i pogrešno shvaćanje naših aktivistkinja, kao i mnogih drugova s obzirom na tu promjenu. Nadalje iznosi porast organizacije od I. Okružne konferencije do danas. Na I. Okružnoj konferenciji predstavljale su delegatkinje 6 2 9 6 antifašistkinja Srpkinja, na II. konferenciji koja se je održala u septembru 1 9 4 3 . 1 0 2 7 6 od toga 9 9 % Srpkinja i l°/o Hrvatica, dok u ovoj III. konferenciji zastupano je 3 8 0 0 ' 0 antifašiskinja od toga 65°/o Srpkinja i 3 5 ° / o Hrvatica. Što se tiče aktivnosti žena u rješavanju sjetve, vršidbe i gradnje kuća, kaže drugarica Mila u svom referatu, da to dokazuje samo u ovom predkongresnom natjecanju broj radnih dana od 1 3 5 7 0 , a samo žene kotara Slunj i Srpkinje i Hrvatice u tome natjecanju dale su 7 0 ' 0 0 radnih dana. Nadalje se osvrće na rad naših žena u Narodno oslobodilačkim odborima i kaže, da još uvijek učešće žena nije dovoljno, i da mnoge naše drugarice, koje se nalaze u Narodno oslobodilačkim Odborima pokazuju primjerom kao drugarica Mileva Božić i Stanka Pavić. N a j v e ć i naš uspjeh, kaže drugarica Mila, jest taj, da smo ostvarili zadatak, koji smo si postavili na prvoj Okružnoj konferenciji u ljetu 1942. godine — okupiti žene Hrvatice u Antifašističku Frontu žena. Nadalje kaže, da u kotaru Karlovac pod najtežim uslovima 70 organiziranih antifašistkinja svojom pomoći NOV-u mnogo pridonose. Naša je dužnost kaže drugarica Mila, da danas kada je naša organizacija sastavni dio NOF-e, da još više poradimo na organizaciji žena za rješavanje zadataka, koji se postavljaju pred N O F . I danas, kada ćemo birati novi Okružni odbor, drugarice članice našeg odbora treba da pokažu primjerom u radu i da ne dozvole pasiviziranje naših žena. Prelazi se na diskusiju po organizacionom referatu. Kako su drugarice delegatkinje iz Plaškog stigle za vrijeme organizacionog referata, to drugarica Draga Skorupan govori : N e p r i j a t e l j svakodnevno upada na naš teri- torij. Uvijek smo spremni za pokret. Učinile smo sve što smo mogle u predkongresnom natjecanju. Rad je dosta težak. Vodi se nemilosrdna borba protiv četnika i njihovog terora, jer je vrlo jak. U borbi protiv dezertera vratili smo zadnjih dana 30. Time je riješeno pitanje dezerterstva. Nadalje iznosi primjer, gdje su žene sakrile ranjenog borca, i poslije ga prenijele u sigurno mjesto. I ako se u Jasenicama nalaze gotovo neprestano četničke bande, ipak je nekoliko žena Jasenica posjetilo bolnicu i donijelo darove. U Jasenicama četnička banda vrši velike represalije i odgone sve do čega dođu. Većina naroda u toj općini je uz nas. Ima primjera gdje majka četnika otimlje od njega razne predmete i sakriva i predaje za našu borbu. Drugarica iz Slunja u diskusiji iznosi slijedeće: Žene rade, ali ne još uvijek onako organizirano kao što bi to trebale, već rade pojedinačno. Ima sela, gdje su žene mnogo pomogle. U Kordunskom Ljeskovcu žene su na svojim leđima donijele pruća za 108 kukuruzana, a plele su ih uz pomoć drugova. U N O O ima dovoljan broj žena. "Na našoj I. kotarskoj konferenciji imale smo samo jednu Hrvaticu, a pred 15 dana, kada smo održale konferenciju, bilo ih je polovica Hrvatica, a polovica Srpkinja. Naše žene mrze fašizam. Kod nas imade dosta vakantnih posjeda. Na tim posjedima rade omladinke i žene, a čak su radile i Hrvatice do 55 godina stare. Stanje nije onakvo kakovo bi trebalo da bude, to mi osjećamo. Nastojat ćemo, da sredimo našu organizaciju kako treba i kako to same potrebe iziskuju. Delegatkinje kotara Vojnić među ostalim kažu : »Rad naših žena može se reći da je dobar. Drugarice pomažu NOO-ima. Iz mnogih općina žene rade organizirano na podizanju bajti. U općini Veljun, selu Lapovac, žene su oplels 6 kukuruzana. U općini Tušilović svi su pomagali, da se obere kukuruz i svrše ostali radovi. Do sada ima 162 drugarice u NOF, a 164 u NOO-ima. To još uvijek nije dovoljno, još uvijek imade ljudi, koji sprečavaju ženama ulazak u Narodnu vlast, govoreći kako su one za te i takove dužnosti nepotrebne. Za rad u pozadini imade vrlo malo ljudi, tako da uglavnom rade žene i omladinke. Ima mnogo slučajeva kao što je to u selu Lapovac, da žene same pokrivaju �Sa konferencije u Kuniću 26. XI'. 1944. krovove kuća. Bolnicu posjećujemo svake nedjelje. Za bolnicu sjekle smo zajedno sa omladinkama drva. Na sastancima su žene zaključile da će učiti čitati i pisati, čim se zasije i svrše ovi n a j h i t n i j i poslovi.« Stalno smo imale pred očima svijetao prim j e r srpskih žena Korduna. Žene Karlovca dive se borbi žena Korduna. Kada dođete u Karlovac naići ćete na žene, koje će Vas bratski dočekati.« Drugarica Marina 2 iz grada Karlovca među ostalim kaže : Kad je Komunistička partija pozvala, da se žene okupe u AFŽ-e, kod nas se nailazilo na teškoće, na nerazumijevanje, na krivo shvaćanje o ženi borcu, na malograđanske predrasude itd. U Karlovcu ima 70 organiziranih žena, dok ima mnogo veći broj pristalica. Radi neprijateljskog terora žene se ne mogu masovno organizirati. Svakoj ženi moramo posebno prilaziti. Žene rado čitaju, održavaju sastanke, šalju pomoć partizanima. Drugarica Mara iz kotara Karlovac među ostalim kaže : » M i do sada nismo bile organizovane, a niti smo imale svoj Kotarski odbor. U predkongresnom natjecanju održali smo prvu našu Kotarsku konferenciju, na k o j o j je prisustvovalo 8i0 najboljih žena antifašistkinja našeg kotara. Danas i u odborima N O F - e imademo 57 žena, a u NOO-ima imademo 4 žene. Zadatak naš u našem kotaru jeste, pomoći ishranu naroda Gorskog Kotara, i mi smo žene pomogle kod sakupljanja 8 vagona hrane za n j i h . « Izložba ručnih radova na Kordunu �Drugarica M i l k a K r a g u l j a c i z kotara Vrginmost kaže: » N a š e žene pomažu kod izgradnje kuća i kod svake bajte odmah iskopaju i zahod. P r o s v j e t a se također podiže. Obećajemo, da ćemo sve svoje sile položiti na organiziranje žena općine Skakavac.« Delegatkinje općine Bović, kotara Vrginmost kažu : » O r g a n i z a c i j a A F Ž - a u našoj općini bila je uspavana. Međutim i dalje smo radile. Kod nas ima drugarica, koje mnogo pomažu kod izgradnje bajti. Žene našeg sela dale su 6 prasaca za bolnicu. Na sastancima proučavamo također i našu štampu. I starije žene, kao Jelica Stanojević, stara 55 godina, radi sav muški posao, pokriva kuće, plete kukuruzane itd. Pomažemo kod podizanja škole, i d v i j e nam već rade, a jedna je u izgradnji.« Delegatkinje općine Topusko' kažu : » N a ša općina dala je 150 radnika Hrvata za izgradnju bajti u srpskim selima. Mi smo se na našem sastanku žena sporazumjele da pomognemo srpskim' selima. Organizirali smo 4 ekipe po 20 ljudi, i tako one rade. U školi ima 120 polaznika, a od toga 70 dolazi redovito u školu, a drugi ne dolaze. U samoj sjetvi nismo još poslove svršili, nismo dospjele. Posjetile smo bolnicu 16 puta, t. j. oporavilište u Topuskom. U cijeloj općini ispečeno je 7 prasaca za bolnicu. Samo selo Kalinović kupilo je 2 prasca za bolnicu. Sakupile smo 16 plahta, 4 jastuka, 8 jastučnica i ,3 ručnika i to sve iz Vranovina. Peremo veš partizanima.« Delegatkinje općine Tušilović kažu: »Žene učestvuju na sastancima i diskusijama. Na konferencije dolaze zajedno sa drugovima. Radimo na svim poljima. Rušimo šume i klade. Dajemo prevoze. Za sjetvu smo odlučile, da se n a j p r i j e obradi porodicama palih boraca i onima, koji se sada nalaze u vojsci. U Cerovcu još nismo uspostavili odbor A F Ž - a ni N O F - a . Škole ne možemo uspostaviti radi čestih neprijateljski upada. Uzeli smo jednu privatnu kuću i tamo djeca uče.« Delegatkinje općine Cvijanović Brdo, kotar Slunj kažu : » N a š e žene su oplele 37 kukuruzana. Srpkinje i Hrvatice idu zajednički na sastanke.« Drugarica R u ž i c a S e k u l i ć i z kot. Slunj kaže: » N e može se reći, da je sve dobro. Organizacija A F Ž - a u Močila od svoga početka još nije klonula. Održavaju se svakih 15 dana sastanci. Osnutkom NOF-a počele su naše odbornice da sudjeluju u izvršenju svojih zadataka. Pomoć žena bolnicama je velika.« Drugarica Balja 3 iz kotara Karlovac kaže: » U s l o v i rada u našem kotaru drugačiji su nego na Kordunu. Organizacija nije tako čvrsta. Pripreme za našu konferenciju bile su. velike. Rad žena kod nas sastoji se uglavnom u sakupljanju dobrovoljnih priloga. Rad same organizacije zbog blizine neprijateljskih uporišta n i j e u potpunosti moguć. U svim odborima N O F - a zastupane su žene, a sada su počele da sudjeluju u narodnoj vlasti. Sama kotarska konferencija, k o j o j je prisustvovalo 80 žena, dala je mnogo poleta ženama našeg kotara. Počele su okupljati i ostale žene u organizacju.« Delegatkinja općine Utinja kaže: » T a k mičenje je pokrenulo rad naše organizacije. Žene rade svaki posao, a u Slavonskom Polju naročito se istakla drugarica Dragica Gab ri ć.« Na završetku diskusije drugarica M i 1 a. V u č k o v i ć kaže: » U diskusiji spomenute ste naše bolnice. Trebamo sve učiniti, da im nabavimo što više plahta i pokrivača. Osim toga naša V I I I . Udarna divizija pisala nam je da treba priličan broj kapa i čarapa za borce. Zato poslije ove konferencije nastojmo u duhu takmičenja isplesti što više kapa za. naše borce. Također ne zaboravimo djecu našeg d j e č j e g doma, kao i našu djecu u gimnaziji.« Drugarica M a c a M a j s t o r o v i ć na. završetku kaže : » V i d i se da su žene mnogo učinile u predkongresnom takmičenju. U samom takmičenju uspjele smo obuhvatiti veliki broj žena. 'Treba iskoristiti sadašnji p o l e t žena i zajedno sa odborima N O F - e izvršiti sve zadatke. Naša organizacija sada je dorasla promjenama, koje su se unutar nje dogodile, samo tim radom treba nastaviti. Ne smijemo odvajati našu organizaciju kao neku posebnu organizaciju, koja ima. svrhu sama za sebe. Kao što vam je poznato, sve žene jednoga sela čine odbor, te prema tome i sav t a j odbor treba da rješava sve zadatke, a ne da se o d v a j a nekoliko žena od ostalih. I dalje, treba održavati sastanke sa ženama. Na tim sastancima prodiskutirati sva pitanja i dogovoriti se kako i na koji način najlakše riješiti postavljene zadatke. Tamo gdje je teritorij ugrožen od neprijatelja ne može se rad u Kordunu u cijelosti primijeniti. Tu je naš rad drugačiji. Tu mi ne možemo sazivati šire konferencije, ali ne smijemo shvatiti da se ne može raditi. Tu treba pronalaziti n a j b o l j e žene antifašistkinje i pojedinačno sa njima proučavati štampu i davati im konkretne zadatke. Mi imamo dobrih Hrvatica antifašistkinja u poluoslobođenom i neoslobođenom teritoriju, kao što je to Jaškovo, Hrašće i t. d. Poslije ove naše konfe^ rencije treba da i dalje nastavimo da više učestvujemo u rješavanju svih pitanja i da se i dalje spremamo za naš kongres. Ne srni- �.jemo shvatiti da, pošto je sloboda pred vratima, da je naša organizacija izvršila svoje zadatke. Mi ćemo se i u budućnosti ovako sastajati, održavati još šire konferencije, r.li tada će biti sloboda, te ćemo izlaziti još sa jačim rezultatima našeg učešća kod izgradnje naše državne zajednice. Da bismo mogli tada pokazati, da smo uistinu kroz ove tri godine postale druge žene, koje su postigle svoju ravnopravnost, trebamo se učiti planskom radu i osposobljavati se za rad. N o v i odbor, Tvojeg ćemo birati, treba da posveti punu pažnju ženama u okrugu, i nijedna od nas ne smije pustiti žene po strani, već se trebamo stalno sa njima baviti. Tako ćemo moći izići na naš K o n g r e s vedra čela i reći, da smo shvatile svoju ulogu u sadašnjoj borbi. ad 3. Drugarica Maca kaže: da pošto nismo dobili obavijest od Glavnog odbora A F Ž - a Hrvatske koliko će delegatkinja iz našeg okruga ići na Kongres, to će se naknadno po selima birati delegatkinje. Prelazimo na iduću točku. ad 4. Drugarica Maca kaže da se izabere predlagački odbor, koji će imati zadatak da napravi listu odbora i ostavi je na diskusiju svim delegatkinjama. Prisutne primaju prijedlog i u predlagački odbor ulaze drugarica Ružica Sekulić, Danica Radanović, drugarica Marina, drugarica Ivka Bartolec, drugarica Dragica Skorupan. Drugarica Maca predlaže, da se za v r i j e me, dok predlagački odbor složi listu, pročitaju pozdravi i t o : Predsjedniku Nacionalnog komiteta Maršalu Titu, Z A V N O H - u , I. O. JNOF-e za Hrvatsku, Prvom Kongresu žena Hrvatske, Glavnom odboru A F Ž - a Hrvatske, V I I I . Udarnoj diviziji i I. Karlovačkoj brigadi. Prisutne prijedlog primaju, Maca čita pozdrave. i drugarica Drugarica Darinka Petrović, potporučnik čita listu novih članica i to kotar Vrginmost: •drugarica Olga Hebel, Ruža Federbar, Ule-mek Ljuba, Brković Ljuba, Zorić Mica, Danica Gabrić, Mara Gledić, Milka Mraović, Mica Guberina, Danica Pavlović, Danica Radanović, Marta Pruginić, Mica Carević, Jelena Cerjak i Nada Oreščanin. Za kotar P l a š k i : Dragica Skorupan, Mar i j a Klipa, Zora Popov, Milica Pešut, Marta Radočić, Anka Dokmanović, Mara Kosanov i ć i Mara Grba, Milka Momčilović, Soka Grba, Zora šušnjar, Milka Kosanović, Soka Miković i Dara Grba. Za kotar Slunj: Mileva Božić, Milisava L a v r n j a , Mara Štefanac, Mila Zec, Danica Sabljak, Milica Sekulić, Anka Tumora, Milena Smoljević, Ružica Sekulić, Milka Obaj- din, Mira Gašparović, L j u b i c a Selek, Mar i j a iz općine Cetingrad, Francika Katić, Mara Paulić, A n g e l i n a Vučković. za kotar Vojnić: Mila Vučković, Draga Bakiš, Darinka Živković, Kata Belavić, Ruža Mihalić, Dragica Opačić, Bajica Milinović, Leca Čika, Desanka Karaš, Ana Cvijetičanin, Stanka Pavić, Dragica Španović, S o f i j a Gušić, Milka Dragić, Fuštar Ljuba, Ruža Pajić, Mica Dejanović, Dragica Pavić, Čana Bogdanović, Dragica Karan, Anka Vujičić, Milevica Ivanović, Desa Mihajlović, M a r i j a Perić i Mara K r i j e s o v i ć . Za kotar Karlovac: Dragica Novosel, Mara Vinovrški, Mara Vinić, Jelka Moškun, Jane Jacmenović, Mara Blažina, Jurićak, Jela Predović, Ivka Bartolac, Barka Tomac, Zorica Klobučar, Dragica A m b r i j e v i ć i Dorka Kovačić. Za grad Karlovac: Maca Majstorović, Maca Gojak i Marina Udijer. Iz V I I I . Udarne d i v i z i j e : Danica Roknić, Dara Petrović i Anka P a j i ć . Iz Komande I. Kordunaškog područja: Desa Tarbuk. Nakon diskusije i nekih izmjena gornja lista prima se. Prelazi se na biranje predsjednice, tajnice i potpredsjednice, te predlažu predsjednicu Milu Vučković, potpredsjednicu Maru Grba, a tajnicu Macu M a j storović. P r i j e d l o g se prima. U Okružni odbor ušlo je 60 Srpkinja, 32 Hrvatice. Drugarica Maca predlaže, da se izaberu delegatkinje, koje će ići na Okružnu konferenciju A F Ž - a Banije, predlažu po dvije drugarice. Iz svakog kotara delegatkinje predlažu po dvije drugarice. Iste treba, da odu u Glinu 11. X I . uvečer. Kako je za v r i j e m e konferencije bila također priređena izložba darova žena prvoborcima i rukovodiocima, to drugarica Mila Vučković predlaže da se drugovima, koji se nalaze na konferenciji, ti darovi izruče, ostalima da se pošalju, a dar druga Tita, Srpskog Kluba i još nekoliko n a j b o l j i h ručnih radova, da se ostavi za izložbu na Kongresu. Prisutne prijedlog primaju na d i j e l j e n j e darova. i prelazi se Time je radni dio završen. 4 Maca Majstorović. Marina Udier. Dragica Ambriović-Vulević. 4 I I I . okružnoj konferenciji A F Ž za okrug K a r l o v a c , k o j a j e o d r ž a n a u V o j n i ć u 29. X . 1944. p r i s u s t v o v a l o j e 400 d e l e g a t k i n j a . K o n f e r e n c i j u j c o t v o rila M i l a V u č k o v i ć . P o l i t i č k i r e f e r a t o d r ž a l a j e M a ca M a j s t o r o v i ć , a o r g a n i z a c i o n i M i l a V u č k o v i ć . — R e d a k c i j a p o s j e d u j e zapisnike č i t a v o g toka k o n f e r e n c i j e , ali r a d i o p š i r n o s t i m a t e r i j a l a , d o n o s i i z v a d a k iz z a p i s n i k a o o r g a n i z a c i o n o m r e f e r a t u i diskusiji. 1 - �Dokument 330 ORGANIZACIONO STANJE A F ž ZA OKRUG KARLOVAC U VRIJEME ODRŽAVANJA III. OKRUŽNE KONFERENCIJE Pregled Organizaciono stanje AFŽ-a u okrugu Karlovac Ukupan broj antifašistkinja . . Od toga Srpkinja Od toga Hrvatica Žena u seoskim NOO-ima . . . Žena u opć. Izvršnim odborima . . Žena u kot. Izvršnim odborima . . Žena u Okružnom Izvršnom odboru . Žena u plenumu Okružnog odbora . U kotarskim NO-ima zadužene su za zdravstvo U kotarskim NO-ima zadužene su za propagandu Namještenica u Kotarskim NO-ima U kuhinji, vešerica u općinskim, kotarskim i okružnom odboru . U Dječjim domovima . . . . N a dužnosti učiteljica . . . . Namještenica kod Okružnog NOO-a U bolnicamaVojne oblasti zaposleno instrumentarki Dokument 38.000 65% 35% 133 20 5 2 2 2 1 8 30 20 ,30 12 155 86 bolničarki kuhinjskog i pomoćnog osoblja . . U VIII. Diviziji žena boraca . . . 30 34 50 One se nalaze na dužnostima bolničarki, zamjenika komesara četa, telefonistkinja i referenata saniteta bataljona. Političke kurseve koje je organizirao Okružni odbor AFŽ-a Karlovac prošlo je U oktobru 1942. javilo se u Kordunaške brigade žena i omladinki . U diverzantskim grupama učestvovalo. u proljeće 1942. žena . . U radnim četama u ljetu 1942. učestvovalo žena U četama za vježbanje karabinom 1942. učestvovalo žena i djevojaka 300 82 500 4.000 700 331 BRZOJAVNI POZDRAV ŽENA VARAŽDINSKOG OKRUGA OD 29. X. 1944. PRVOM KONGRESU ŽENA HRVATSKE POVODOM NJIHOVE PRVE KONFERENCIJE I. KONGRESU ŽENA HRVATSKE! AFŽ okruga Varaždin 1 s naše prve konferencije šalje svojem prvom kongresu brzojavne pozdrave! I obećajemo, da ćemo dalje ostati vjerne našem pokretu i na svakom koraku potpomagati na uništenju okupatora i domaćih izdajica i naše borce potpomagati, da dođemo čim prije do potpunog oslobođenja naše domovine. Živio Prvi Kongres 29. X. 1944. 1 Konferencija je održana u Ludbreškom Ivancu i bilo je prisutno oko 120 žena delegata. Referate su održale Jelka Jurec i Stefica Madarić. Na konferenciji izabran je Okružni odbor AFŽ od 47 drugarica. Za predsjednicu bila je izabrana Kata Pet- Žena Hrvatske! Učesnice I. Konferencije AFŽ okruga Varaždin ković, a za tajnicu Jelka Jurec. Medu članicama odbora bile su: Anđela PavLek, Kata Sačer. Kata Brcković, Ljubica Jagić, Milka Severović, Štefica Madarić, Boja Srbija«, Eva Martinković, Bara Benček, Ivka Bobić, Mica Mišak i Milka Cikač. �Dokument 33Z 0 DAKTILOGRAFSKIM KURSEVIMA Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske. br. 11, studeni 1944. PRIPREMIMO SE ZA IZGRADNJU njihovi prsti vješto vezu po tablici pisaćeg stroja. Već skoro mjesec dana t r a j e đaktilograf» N i s a m nikad mislila da bih mogla i to ski kurs u jednom oslobođenom gradu Hrvatnaučiti« kaže Ana, a ispod njezinih prstiju ske. 18 mladih djevojaka osposobljava se da izviru riječi. postanu za kratko v r i j e m e dobre kancelarijske sile, dobre sekretarice i daktilografki» T e š k o je bilo početi, tvrde su nam ruke, nje. ali mi smo nastojale i sada već osjećamo Izgrađujemo zemlju, trebamo stručnjakoliko nam je lakše«. ka svih vrsta i grana. Ovih 18 mladih druVečerom na sastancima razgovaraju se garica hoće da ponesu odgovornost za mno0 svojim potrebama, o čistoći, o boljem usge kancelarijske poslove, za mnoge naše pjehu i međusobnoj pomoći. Počeli su praurede, koji treba da otpočnu svoj rad. znih ruku, bez stolova i pisaćih strojeva. A Za đaktilografski kurs potrebni su pisaći danas njihove prostorije po svemu podsjestrojevi. Treba ih upravo onoliko koliko ima ćaju na pravu školu m a r l j i v i h đaka. đaka. A l i danas je rat, i pisaćih je strojeva I eto, slova su odjednom postala poslušna malo. Za đaktilografski kurs nije ostala ni 1 svakim danom bivaju sve poslušnija. Pojedna ispravna mašina, a ipak je trebalo bijedila ih je težnja drugarica, da i one popočeti. I tako su prve v j e ž b e u snalaženju mognu u izgradnji nove budućnosti, težnja na tipkama i smještaju slova na njima poda svoj udarnički rad iz doba rata udarničeli na drvenim tablicama, na kojima su čki nastave, na ovom polju, u doba sretnoga bile narisane tipke i zabilježena slova. Tek mira. 1 poslije nekoliko dana osvanulo je u prostoŽene udbinskog kotara rijama 5 mašina, ali loših i gotovo neupotrebljivih. Popravljene su, koliko se dalo, 1 Kako se oslobođeni teritorij sve više povećai tako se na pet mašina počelo izmjenjivati vao. to je život na njem zahtijevao sve bolju orgatrostruko više učenica. Mlade djevojke, senizaciju i stručne kadrove. Radi toga je n a j p r i j e odrljanke iz Like, Banije i Posavine uče maržan jedan kurs za računovodstvo pri Z A V N O H - u , a zatim su održavani takvi kursevi kod svih Okružl j i v o knjigovodstvo, račun i pravopis. Do nih N O O - a . skora su one svom dušom sudjelovale u žiTakođer su održavani administrativni i đaktilovotu svog sela, u radu radne čete, a sada grafski kursevi, koje je polazio velik broj žena. Đaktilografski kurs. Dokument 333 (neprijateljski) OGLAS GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST OD 4. XI. 1944. 0 VJEŠANJU VIKICE TUČKORIĆ I OSTALIH Oglas 1 Dana 9. listopada 1944. izvršila je jedna manja skupina odmetnika zločinački napadaj na nedužno hrvatsko žiteljstvo u okolici Samobora. T o m prilikom odmetnici su na zvjerski način umorili obitelj jednog uglednog njemačkog državljanina, dok su nekoliko osoba prisilno odveli u šumu, opljačkavši pri tom njihovu imovinu. Vješane su slijedeće osobe: . . . 7. E L Z A S T R A Ž I M A N E C , rođena 1919. u Bos. Brodu, što je vršila nabavu zdravstvenog tvoriva, oružja, obuće i odjeće za partizane, raspačavala komunističko tvorivo, te .što je prenosila eksplozivno tvorivo za rušenje pruga i mostova. .. . 10. V I K T O R U A T U Č K O R I Ć , rođena 1912. u Drvaru, što je vršila prebacivanje nasilno unovačenih osoba u Partizane, prenosila partizansku poštu, te obavještavala partizane o kretanju naših oružanih snaga. 2 Ministarstvo unutrašnjih poslova Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost �U 1944. g. bile su mnoge drugarice članovi M j e snog i Rajonskih komiteta. Većinu su ustaše pohvatali i ubili, a samo neke uspjele su da odu u partizane. T a k o s u ubijene članice M K K P H Z a g r e b : Ruža Crnković Erna, Ema 'Cekurić N e d a , Boižena Žakman M a c a , Jana Ilianić Sitoa, V i k i c a Tučkorić, poznata pod ilegalnim imenima G a l j a , M a j d a i M i r a . Članice MK bile su i L e l a i Dragica. Članice rajon, komiteta 1944. bile su M i r a K o v a č i ć V o l g a (I. R K ) , A n a V o r k a p i ć M i r n a ( I I I . R K ) , M a t i j a Crnković D a d a ( I I I . RK). Vera Fabijanić Mara, Dunja ( I I I . R K ) , Vlasta ( I I I . R K ) . Ankica Kabalini M i a ( I I I . R K ) , I n g . V j e k a Rubčić Daša ( I I I . R K ) , Borošak Josipa Z l a t a ( I I . R K ) . Nataša ( I I . R K ) , M i r a ( I I . R K ) , I l e v a (I. R K ) . Sia vica Bašić M a c a ( V I . R K ) , A n i t a Lelas Nina (V. R K ) , Milka ( I V . R K ) . Kuriri u 1944. g. bile su: Silva M i l e t i ć Sonja, S m i l j a i Zlata. ( R e d a k c i j a n i j e uspjela ustanoviti imena i prezimena drugarica, k o j e se spominju samo pod ilegalnim imenima.) Vikica Tučkorić 1 Oglas je o b j a v l j e n u » H r v a t s k o m narodu«, br. 1178 str. 2 od 4. studenoga 1944. g. 2 Vikica T u č k o r i ć bila je organizacioni sekretar M K K P H Z a g r e b . N a p o l i c i j i s e herojski držala i n i j e ništa priznala, iako su je mučili. Dokument U T944. g. ustaše i Gestapo stalno p o v e ć a v a j u teror u Zagrebu, vrše blokade i pretrese čitavih kvartova u gradu, hapse na ulici, p r e g l e d a v a j u košare i pakete na trgovima i kod ulaza u grad, ali ipak ne nalaze sve ilegalce i antifašiste, k o j i su stalno radili za N O V . Sve uhapšenike proglašuju taocima, v j e š a j u ih i ističu na svim javnim mjestima grada zastrašujuće plakate o tome. U d r u g o j polovini 1944. g. vrše se već pripreme za oslobođene Zagreba. Usprkos n e p r i j a t e l j s k o g terora, P o v j e r e n stvo CK K P H za sjevernu Hrvatsku poslalo je sa oslobođenog teritorija nekoliko drugova i drugarica, da pomognu u radu organizacijama u Zagrebu. T a k o su poslane A n k i c a Buden Vesela, V e r a Cvetković M a r i c a i Paula Martinčić-Rakamarić. 334 0 III, OKRUŽNOJ KONFERENCIJI AFŽ LIKE ODRŽANOJ U SREDNJOJ GORI 4. i 5. XI. 1944. 1: brošure »Žene Like bore se, rade i govore«1 Tko je posmatrao žene Like na njihovoj I I I . Okružnoj konferenciji, koja je održana 4. i 5. novembra 1944., t a j je mogao vidjeti koliko su one otišle daleko u s v o j o j ljubavi za domovinu, u samoprijegornom radu i požrtvovnosti — a naročito u političkom shvaćanju današnje borbe i slavnih dana. pjesmu, u k o j o j je ona izrekla svoju ljubav, nadu, v e s e l j e i radost. Redali su se pjevački horovi žena, žena koje su gubile sinove u borbi, k o j e su sve dale i žrtvovale i eto, nakon tri godine borbe, one p j e v a j u i svijesno zovu i ostale u borbu. Već na svečanom dijelu mnogi su bili iznenađeni, kada su istupali pjevački horovi, u kojima su stare žene u crno zavijene, sa sijedim kosama, p j e v a l e : » U s t a j t e narodi, sada je ora«, » N a Kordunu grob do grob a « ili kratke pjesme o I. Kongresu žena. A tek koliko iznenađenje je bilo, kad je stara Evica Đerić od 62 godine izišla i recitirala pjesmu o Crvenoj armiji — pjesmu koju je ona sama sastavila u s v o j o j popaljenoj zidini ili negdje u šumi bježeći od neprijatelja, A sutra — na radnom dijelu konferencije — kroz usta tih istih žena sipale su riječi prokletstva i optužbe protiv svih onih, koji su krivi za smrt njenog jedinog, njena tri, njenih pet sinova, da bi zatim opet blagosiljale T i t a i njegovu borbu i sve žrtve, koje su pale u toj borbi. Redaju se žene na govornici, stare i mlade i govore ispred NOO-a, odjela, komisija, radionica, vojske, ispred žena svoga sela, općine i kotara. �Nekad sramežljiva i stisnuta žena, sada stupa smjelo na govornicu i govori, govori prosto i jednostavno, iz dubine srca. S ponosom iznose koliko su boraca dale, a koliko su pridonijele i žrtvovale za borbu, šta su sve uradile, a kad govore o svojim palim sinovima, ruka im se grčevito stegne, iz očiju im sjevne ona teška, neodoljiva ljuta mržnja protiv neprijatelja, riječ im u grlu •zapne, ali samo na čas, da bi se poslije prolomio zrakom još jači i prodorniji glas, koji zove na osvetu, na nova pregaranja, nova djela, nove žrtve i herojstvo. N a b r a j a j u se zločini okupatora, ustaša i •četnika: na Svračkovo selo izvršeno je ovoga ljeta 27 napada, Divoselo i Čitluk prež i v i l o je dosad 70 o f e n z i v a ; četnici u Lapcu, Gračacu, Otočcu svaki dan tuku, muče i ubij a j u žene i t. d. i t. d. Kako visoku moralnu snagu ima Kata Barać, starica od 65 godina, koja je u 8 dana izgubila obadva sina, i na konferenciji kaž e : »Ja stežem svoje srce, davam sve za "borbu, da osvetim svoje janjce. M o j i sinovi borili su se od prvog dana, i ja ću njihovo nastaviti.« A Ika Francetič iz Ličkog N o v o g sva je sretna, kad može da kaže : »Šestero ih imam u vojsci, pet sinova i jednu kćer, ali i ja sedma borim se u pozadini.« Mara Blanuša, koja je poslije 15 dana četničkog zatvora puštena kući pod uvjetom, da za tri dana povrati muža iz partizana, čim je došla kući govori svome sinu : »I tebe će majka jedinog preko ceste, pa ajde i ti u partizane«, i otprema jedino dijete od 14 godina u borbu. Žene Nebljusa u znak oslobođenja Beograda privukle su se i zapalile četničke lišn j a k e između samih bunkera. Stare žene iz Barleta od 60 godina nose ranjene drugove u V I I . ofenzivi 30 km daleko. Mara Vukmirović iz Otočca zakasnila je na konferenciju, j e r je juče išla po svog brata, povratila ga iz četnika i predala ga ti Komandu mjesta. Žene lapačkog kotara, koje su stalno pod četničkim terorom, u koševima od sijena nose hranu za naše drugove. One peku kruh sa petokrakom zvijezdom, srpom i čekićem. Žene općine Doljani i Dobrosela išle su u neprijateljske garnizone i izvukle preko 500 domobrana. Spasile i izvele 70 Rusa-zarobljenika. Žene brinjskog kotara nose na sebi po 50 kg hrane iz Slovenije i od toga daju dio za vojsku. Stare žene od 50 godina u gračačkom kotaru nalaze se u udarnoj grupi i s puškom u ruci bore se protiv četnika, kad oni pođu u njihova sela. A Jeka Škorić, starica od 70 godina iz Farkašića, služi kao 2 Žene Hrvatske u N O B pomoćnik puškomitraljesca i ostaje čitav dan na položaju. Govore i žene članovi N O O - a : Žene udbinskog kotara pomogle su socijalni odjel i samo jednog dana usjekle 400 komada drva za izgradnju bajta sirotinji, a žene bjelopoljske i koreničke općine, pripremile su gradnju za 70 bajta. Prehrambene komisije nailaze na punu podršku žena. Plan gospodarskih komisija je u cijelosti ispunjen. I tako redom govore žene, nižu se primjeri, sve ljepši, sve veći, sve b o g a t i j i uspjesima, podvizima i junaštvima žena. A pred nama iskrsava divna slika žene vojnika, radnika, državnika, majke, plemenite žene i junaka, iskrsava novi tip žene izgrađen u surovoj borbi za slobodu i čast domovine. Šta je potaklo te nepismene, seljačke žene, da tako krupnim korakom krenu naprijed? Potakla ih je golema ljubav prema domovini i slobodi i golema mržnja prema neprijatelju i krvnicima naroda. To im je ujedno dalo i toliko moralne snage za junačka djela i pregaranja. I kad se bude pisalo o herojskoj V I . Proleterskoj diviziji, koja je pronijela slavu Like diljem zemlje, i o 35. diviziji, v r i j e d n o je zapisati i herojska djela njihovih majki, žena i sestara, koje su tako nesebično i junački radile i borile se za slobodu i sreću svoga naroda. I Z DISKUSIJE N A III. O K R U Ž N O J KONFERENCIJI AFŽ ZA LIKU M a n d a Đ u k i ć i z Kurjaka (stara 5 5 godina): »Ja bih Vas molila da mi oprostite, ako se prevarim, j e r nisam nikada olovku u ruku uzela. Ja i moja snaja šaljemo dar za V I . diviziju, ja čarape, ona šlape ( s t a v l j a čarape i šlape na stol). Mi u selu goli, bosi, gladni, ali se nismo demoralisali. Sve ćemo dati za našu vojsku. Izgubili smo 45 sinova, ali se nismo demoralisali, još smo čvršći. Do vršidbe najviše smo bili gladni, ljetos smo jeli kašu i koprive, a štedjele smo sve za NO vojsku. Ja Vam velim : budimo hrabri, stisnimo šake, budimo čelične i borimo se protiv k r v a v o g fašizma i kralja Petra. Mislio je k r a l j Petar, ako smo sve svoje izgubili, i što smo siromašni, da ćemo se pokolebati, ali ne ćemo. Mi ćemo znati dizati našu sirotinju sa našim Titom. Evo bosa sam i gola, ali me je zanimalo doći na konferenciju.« M a r a V u k m i r o v i ć , i z otočakog kotara (stara 50 godina) : » S v o j i m dolaskom iz Banije saznala sam da mi je brat bandit. Djeca su mu ostala u 1 7 �P r i m o r j u , a on je bio u I t a l i j i i odatle se povratio u Brinje. Privukao se kući, a žena mu je rekla da ne ide kući, j e r će biti strijeljan. Kad sam saznala za njega, rekla sam mu da se vrati i prikazala sam mu cilj borbe, i on je jučer u 3 sata došao. Predala sam ga u komandu mjesta, i neka mu narod sudi po zasluzi. Ako je kriv, neka ga ubiju, ako n i j e kriv, pustit će ga. Eto, zato sam ja danas zakasnila na konferenciju.« V u k a V e k i ć , i z Lapca govorila j e u ime žena Srpske općine : » M i živimo pod terorom četnika, no svejedno naše žene nose u koševima sijeno, hranu za vojsku i peku kruh sa petokrakom zvijezdom i srpom i čekićem, a mnoge napisu na kruh: Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Žene su rado dočekale naše borce i,z I X . divizije, išle na sastanke i bile jako oduševljene.« Z o r a Š o b o t , Korenica, član kotarskog NO-a Korenica, prosvjetni odjel : » O d naše I I . okružne konferencije do ove, neprijatelj je napravio 37 napada na naš kotar, ali samo zahvaljujući narodnim odborima, koji su izvlačili narod, narod je bio svaki put dobro sklonjen i spašen. U mjesnim NO-ima učestvuje veliki b r o j žena i to kao sekretari i predsjednici odbora . . . « E v i c a Đ e r i ć , i z koreničkog kotara (stara 52 godine) : » M i žene Korenice ponosne smo, j e r kod nas nema dezertera. Preko naše organizacije uspjele smo povratiti sve dezertere. Premda sam ja stara, ne čekam nikada neprijatelja. Iako sam stara, radim da pokažem vama mladima da smo i mi stare kadre raditi. Idem na rukama i nogama — sve su mi leđa ožuljata od bremena, ali radim, nosim vodu i hranu našoj vojsci na položaju . . . « M i l i c a R a d o v a n e c , i z udbinskog kotara (stara 65 godina) : » D r u g o v i i drugarice, hoću da Vam kažem sve one tajne na mome srcu. Na mom je srcu najveća ž e l j a : posjeta našoj vojsci. Izgubila sam sina i ne mogu drugačije da ga osvećujem, nego što pravim posjete našoj vojsci. Naša Jugoslavija je kostima posađena. I mi to ne ćemo suzama osvetiti, nego borbom i radom. Ne dajmo suzi da s oka sleti, doći će i nama dan sveti. Mi njih ne ćemo osvećivati suzama, njih će osvetiti naši borci, a mi ćemo ići s punim torbama. Naši hrabri partizani oslobodit će našu -zemlju, nahraniti nas hljeba bijeloga, a Tito će nam. i svijetlo n a b a v i t i . .. M o j e selo popaljeno, ali je veselo i hrabro. Dvanaest kola jezde u posjetu i p j e v a j u žene i omladinke. Kad su nas v i d j e l i zarobljeni domobrani rekli su : pa tko bi ovo pobijedio ? .. . Dočekala sam bolnicu kod moje kuće, našla sam Miru Štetu ranjenu, koja je bila u rukama Nijemaca, pa je pobjegla. Sakrivala sam je, njegovala na svojim biljcima i rane j o j previjala. Kad je n e p r i j a t e l j došao u moje selo, iznijela sam je na svojim rukama u šumu, ponovo previla i nahranila. P o s l i j e 0 n j o j ništa nisam čula i sada bi rado znati, g d j e je Mira i da li je ostala ž i v a . « Na to se otraga diže Mara Vukmirović i kaže: »Ja sam majka Mirina. Zahvalna sam ti, drugarice, i ja te priznajem kao moju rođenu majku, jer nemam nego jedinu Miru. Ona je živa, izliječila je rane i nalazi se u Bariju. Nikada ti ja to ne ću zaboraviti, što si spasila moje rođeno d i j e t e . « M a š a T u r k a 1 j, iz gospićkog kotara : » U n a j t e ž o j ofenzivi drugarice Mileva Curčić, Bosa Božić i Milica Popović izvukle su 20 metara vojničkog žita, iako ih je zasipala mitraljeska v a t r a . « M a r i j a G 1 u m i č i ć, iz perušićkog kotara: » M i žene iz perušićkog kotara napustile smo naš t e r i t o r i j i već se 11 mjeseci nalazimo u zbjegovima s narodom g o r n j e Like. Naše žene Hrvatice na neoslobođenom teritoriju radile su i pomagale srpske žene, koje su ž i v j e l e 7 mjeseci u pećini. Ove žene nosile su im hranu u pećinu. Nama nije bilo moguće da te žene sa sobom povučemo. — Ustaše su ubijali, kada bi pronašli porodicu, koja je pomagala t a j narod u pećini. Na njihov poziv da se vrate iz pećine kućama, žene s-u odgovarale da će radije umrijeti, nego doći k njima. I naša slavna 35 divizija spasila ih je i izvukla iz pećine.« P e r a P e j n o v i ć , i z Korenice : »Žene koreničkog kotara pokazale su niz junaštava. One su s-e povlačile pred neprijateljem ovo ljeto 22 puta i iznijele na svojim leđima 1300 kvarata žita kroz Plješivicu. One to nijesu žalile dijeliti sa svojom v o j skom. Mika Škurić stara 70 godina bila je čitavi dan pomoćnik mitraljesca, a nekoliko je dana bila stalno na položaju. Žene Kompolja hranile -su tri dana bataljon vojske na Plješivici, a svoju su djecu ostavljale bez hrane. Ove su žene zapalile 700 vatri u znak oslobođenja Beograda. Jelena Vujčić je 5 dana spremala drva i naložila najveću vatru u znak oslobođenja Beograda. Koreničke 1 bjelopoljske žene pripremile su građu za 70 bajti. 60 žena naučilo je čitati i pisati u predkongresnom takmičenju.« B o j a E g i ć , član prehrambene komisije Okružnog N O - a : »Ishrana vojske bili su naši trapovi i ham,bari. To je danas iscrpljeno i ishrana vojske u glavnom je prenesena na bogatije �krajeve, ali mi moramo i dalje i iz naših trapova prehranjivati vojsku. Tako je udbinski kotar dao već do sada 150 vreća krumpira, a i saveznici nam šalju pomoć, ali ona ne može brzo stići, zato mi dajemo svoje, dok ne stigne. Okružni NO obećao je pozadinskim vlastima 20 vagona krumpira, i naše organizacije A F Ž - a treba da nam pomognu na tom poslu.« Potporučnik S a v k a B a l a č , komesar čete u I. Udarnoj brigadi, 35. d i v i z i j e : » N a š e drugarice, koje su ostale bolesne iz 6 divizije, priključile su se 35 diviziji. Mi smo dale sve od sebe da se naša 35 divizija ne razlikuje od 6 divizije. Mi smo još bolji borci, nego što smo bile u 6 d i v i z i j i : Ljuba Marinković isticala se kao bombaš, i kad je hvatala vezu, da bi napala Osik, poginula je junački. L j u b i c a Mirić pala je također od smrtnih rana. Milka Đukić se isticala uvijek u borbi i pretvorila se u borca — jurišača. I ona je pala od neprijateljskog mitraljeza. Milka Grahovac, htjela je spasiti druga i bila je ranjena. Sve se naše drugarice bore junački i ne zaostaju za drugovima.« A n k a Č u b r i l o , borac I I I . Udarne brigade, 35 divizije : » K a d smo pošli u borbu, govorile su nam majke da to nije za nas, a danas su one ponosne i vole da smo borci.« M i k a B e s 1 a č, iz Lapca : » M i smo bile u logoru u Slavoniji. Snijeg je padao i bilo je strašno. Mislile smo da više nikada ne ćemo vidjeti Like. No jednog dana uspjelo nam je uteći iz logora i probijajući se kroz hrvatska sela, gdje su nas vrlo lijepo dočekali i pomogli nam da izađemo na oslobođeni teritorij. Mi smo svi zahvalni hrvatskom narodu iz sela oko Siska. Živjela sloga Srba i H r v a t a ! . . . « M i l k a K o s o v a c , Brinje : » N a š e drugarice rade pod najtežim uslovima. U tri općine nalaze se neprijateljski garnizoni, koji na zvjerski način ubijaju i strijeljaju. Tako su i moju majku ubili prije 3 mjeseca. Sav o v a j teror nije uplašio naše žene, i što je veći pritisak, to su one čvršće . .. Naše žene posjećuju kroz neprijateljsku zasjedu drugove. One su išle u Sloveniju po hranu, i kada su ih drugovi tamo vagali, jedna je žena bila teška 51 kg, a tovar koji je nosila bio je 52 k g . .. Druge su opet prenosile letke u neprijateljske garnizone, trgale žicu za vezu ili je sakupljale. Tako je Seka Gostović sakupila 700 m žice, Hrvatica Anka iz Razvale 300 m, a u čast Kongresa žena, d v i j e drugarice iz Škalića pokupile su pola km ž i c e . . . Naše majke na grobovima sinova održavaju govore. Ana Tomić, rekla je na grobu svoga sina da ne žali što je poginuo, j e r zna zašto je poginuo. Da je pao kao četnik, onda bi plakala.« Mi 1 k a U t v i ć, Gračac : » V i š e od polovine našeg kotara nalazi se pod neprijateljem. Držanje žena na okupiranom i neokupiranom dijelu kotara vrlo je dobro. Soka Sovilj, iz K i j a n i na pitanje četnika, otkud pucaju na njih partizani, n i j e htjela kazati, a Dragica Sovilj, stara 52 godine stalno je u borbi na položaju s puškom protiv četnika. U Gračacu žene u l i j e v a j u četnicima petrolej u brašno. Žene našega kotara nosile su topovsku municiju po snijegu našoj V I . diviziji . . . 300 žena naučilo je pisati.« M i c a R a d o j k o v i ć , Brinje : »Žene iz našeg sela pošle su na konferenciju, ali su ih ustaše razjurile na prijelazu, i jedva sam se ja probila. Žene Hrvatice žive pod teškim uslovima, ali svejedno rade. Na poziv ustaša da grade bunkere, one nisu htjele, već su im odgovarale: Ne ćemo graditi bunkere, j e r znamo da ćete iz njih pucati na naše sinove . . . One stalno obavještavaju o kretanju neprijatelja i nose letke u ustaške garnizone i proturuju ih na najopasnija mjesta. Jedna je žena predala 3 neprijateljska vojnika partizanima.« M a r i j a V u k o b r a t o v i ć , i z radionice I. ličkog područja: »Bezbrojni su uspjesi u operativnim jedinicama, a bezbrojni su p r i m j e r i uspjeha i naših žena u radionicama. U radionici I. ličkog područja rade Srpkinje i Hrvatice zajedno, da bi što više pomogle drugove na položaju. Tako su naše žene pokazale da su spremne za svaki posao. Po tome se vidi da je propala ona kleveta, da su žene samo za kuhinju. Danas one rukovode radionicama, da bi u buduće mogle preuzeti industriju u svoje ruke . . .« M a r a H i n i ć , i z Otočca: » R a d u našem okupiranom kotaru, pao je na žene, i one su se u tim poslovima pokazale hrabre i odlučne. 'Tako one nose propagadni materijal u neprijateljske garnizone. N e p r i j a t e l j je to primijetio i počeo da ubija naše žene. I ovoga je ljeta 5 žena ubijeno na n a j z v j e r s k i j i način. Nacu Hinić uhvatili su četnici i vezali je za ular. Mučili je, ali nije ništa priznala. Pod batinama je umrla, ali nije rekla, g d j e se nalaze drugovi, iako je znala. Miki Srdić četnici su iskopali oči pred njezinom djecom. A jedna omladinka iz Crne Vlasti pjevala je idući na vodu : » S m r t četniku, našem izdajniku, i ustaši, sad su dani naši«. Kada su je četnici doveli u komandu i p i t a l i : zašto to pjeva, ona im je o d g o v o r i l a : » N e pjevam samo ja, to pjeva čitav s v i j e t « . Pred s t r i j e l j a n j e uz- �viknula je » Ž i v j e l i naši partizani«. Četnici i ustaše tukli su i mučili preko 1200 žena Srpkinja i Hrvatica, ali se ni jedna nije pokolebala, niti što izdala.« J e k a Č a n k o v i ć, borac II. brigade, 35 divizije : » I z n i j e t ću nekoliko primjera iz borbe žena. Napadom neprijatelja na Trnovac istakla se Zorka i Neđa iz gospićkog kotara. One su izašle iz kuće, bacile bombe i ubile dvojicu ustaša. Danicu je uhvatila banda živu ranjenu, ali je ona uspjela da baci bombu i uteče. Anka Vrane izvukla je ranjenog druga s neprijateljskog položaja. Drugarica Milka bacila je bombe među neprijatelje i spasila dva ranjena druga. Božica Radošev i ć ne će da ide na rad u kuhinju, iako je četiri puta ranjena, nego se i dalje s puškom bori. Kunemo se, da ćemo i dalje s puškom u ruci jurišati na neprijatelja. Danas, kada se sprema konačni juriš na neprijatelja, mi žene na fronti, a Vi u pozadini, uložimo sve snage, da ga dotučemo« . . . Z o r k a M o m č i l o v i ć , član opć. NOO-a i zdravstvene komisije, kaže: » O v d j e se iznose veliki uspjesi naše organizacije A F Ž - a i mi smo ponosne da majke naših boraca mogu biti isto takvi heroji. Ja kao pročelnik zdravstvene komisije mogu reći da su žene mnogo pridonijele u sprečavanju zaraznih bolesti. Naši NOO-i i zdravstvene komisije uz pomoć žena uspjeli su likvidirati tifus u našem kotaru.« Ona završava: » Z i v i l i N O O - i ! « S o k a H a j d i n o v i ć , i z lapačkog kotara: »Iako se naš kotar nalazi okupiran godinu i 4 mjeseca, naše žene pokazale su bezb r o j herojstava. Duka Karan, koja je bila zatvorena kod četnika, stalno je u zatvoru pisala naše parole. Ona je otkinula bravu i izvela još tri drugarice iz zatvora. Bosa Mandić izvela je 40 domobrana i to preko pruge 10 km daleko. Milka Cvjetičanin i Milica Rašeta, kad su se palile vatre u znak oslobođenja Beograda, privukle su se lišnjaku n a j v e ć e g četničkog bandita i zapalile ga. Smilja Popović provlačila se kroz neprijateljsku žicu i radila sa ženama. Vršeći t a j posao ranjena je i ostala bez noge. Duka Stanić, i ako ima muža i sina u četnicima, šalje hranu partizanima. Jednog dana su je uhvatili četnici, g d j e daje kruh za partizane. Četnici su je tukli, ali ona kaže: » D a sam imala dva kruha, obadva bi im poslala.« M i 1 e v a Č u r č i ć, iz gospićkog kotara : » I z Vrepca ima mnogo heroja, ali evo u zadnje v r i j e m e ima kod nas i nekoliko dezertera. Mi ćemo se žene trsiti da ne bu- de ni jednog dezertera. Mi smo išle nekoliko puta trgati prugu i rušiti rampe. Bilo nas je i starijih. Sada su postavili još jednu rampu da ne možemo prelaziti, ali mi se zavjetujemo da ćemo i tu rampu skresati.« N e v e n a G a l o v i ć , i z socijalnog odjela Kot. NOO-a Udbina: » K a k o znamo, dužnost je socijalnog odjela da opskrbi, da se brine o invalidima, o djeci koja su izgubila svoje roditelje, da se brine o onoj sirotinji, koja je opljačkana i popaljena, da se brine za one f a m i l i j e , koje su izgubile svoje sinove. Naši socijalni odjeli i pomoć bili su mali, jer nije bilo mogućnosti. A l i mi možemo zahvaliti našim majkama, koje svestrano pomažu u radu socijalne odjele. Naši socijalni odjeli moraju biti takvi, da sve majke, koje su ostale bez sinova, vide da se za njih brine narodna vlast i pruža im pomoć. Žene ovoga kotara su jednog dana usjekle 400 komada drva za izgradnju bajta za sirotinju. N a š e majke nijesu zaboravile ni našu djecu u dječjem- domu i poslale su im 150 malih darova. Mi treba da pomažemo jedni druge.« M a r a S u d a r , i z gospićkog kotara : »Žene Kule su od prvoga dana u zbjegu. Serdar Toda izgubila je sina, ali je slavila oslobođenje Beograda pokraj neprijateljskog bunkera. Žene Ostrvice spremile su 300 kvarata žita za našu vojsku.« S a v a K o v ač je išla bosa ložiti vatru u blizini neprijateljskog bunkera. » N a š e žene u V I I . ofenzivi išle su za kurire, išle su na vezu, one su sve žrtvovale od sebe. Mi smo se probijale kroz neprijateljske redove, išle smo u neoslobođena sela. Ja sam nosila materijal u neprijateljski garnizon, gazila sam vodu do vrata, noćivala pod podom sobe, u k o j o j su bili ustaše.« J a g a H e ć i m o v i ć i z perušićkog kot a r a : »Hoću i ja da nešto rečem. Ja sam stara 60 godina. Dala sam sina u borbu. Ne žalim što sam sve izgubila, napustila sam sve svoje i otišla u borbu za slobodu. Živio drug Tito!« M a r i j a M a j s t o r o v i ć i z propagandne komisije Kotarskog NOO-a L a p a c : » N a š e žene pokazale su bezbroj primjera u proturivanju našeg materijala, to je najubojitije. oružje u našim rukama. Želila bih da to bude još bolje, da bi se suzbila lažna neprijateljska propaganda.« S o k a L a z i ć i z Gospića : »Četvero sam dala u borbu. Jedan mi je poginuo. Teško je nositi te rane na srcu što ja nosim. A l i nijesam klonula, iako sam stara. Borit ću se i davati što god budem mogla. Zivili naši hrabri p-artizani! Živio nam naš mili drug Tito.« �N O O - a , 11 — članovi kotarskih odbora, 20 — članovi općinskih odbora, 5 — okružnih, a ostale član o v i seoskih odbora. U komisijama i raznim o d j e lima pri N O O - i m a radilo je 370 žena. 1 T r e ć a Okružna k o n f e r e n c i j a A F Ž za L i k u održana je 4. i 5. X I . 1944. u S r e d n j o j G o r i (kotar Udbina). Na k o n f e r e n c i j i prisustvovalo je 350 delegata, od toga 40 H r v a t i c a . H r v a t i c e iz brinjskog i otočkog kotara nisu m o g l e doći, j e r im je n e p r i j a t e l j presjekao put. Od dokumenata o radu ove k o n f e r e n c i j e redakc i j a je pronašla samo dio m a t e r i j a l a iz diskusije. Međutim, na temelju originalnih m a t e r i j a l a , napisale su 1945. g. brošuru » Ž e n e L i k e bore se, rade i g o v o r e « — članice Okružnog odbora A F Ž L i k e : Stojanka A r a l i c a i Jela Ćuk, koju u ovom i s l i j e dećim dokumentima, s nešto proširenim m a t e r i j a l o m iz diskusije, donosimo u izvacima. Brošura je izašla u izdanju G l a v n o g odbora A F Ž Hrvatske početkom 1945. g. Politički referat održala je D a r a Čudić, a organizacioni Jela Ćuk. U diskusiji, k o j a je 'bila vrlo živa, sudjelovalo je 70 žena. U Okružni odbor A F Ž izabrano je 85 žena — 30 H r v a t i c a i 55 Srpkinja. U tom periodu bilo je u N O O - i m a L i k e 100 žena, i to: 34 žene bile su članovi Izvršnih odbora POZDRAV DELEGATA SA III. OKRUŽNE KONFERENCIJE AFŽ ZA LIKU OD. 4. XII. 1944. MARŠALU JOSIPU BROZU TITU N A J V E Ć E M S I N U N A Š I H N A R O D A P R V O M M A R Š A L U J U G O S L A V I J E JOSIPU BROZU TITU Nikada naši narodi nijesu pisali tako slavnu istoriju, kao što je pišu danas. Nikada mi žene nijesmo doživjele sretne dane slobode i ravnopravnosti, kao pod t v o j i m mudrim rukovodstvom, ljubljeni nam vođo. U ime 50.000 žena Like, koje su sakupljene danas preko nas delegata I I I . Okružne konferencije A F Ž za Liku šaljemo ti borbene pozdrave i čestitamo oslobođenje naše nove prestolnice, našeg l i j e p o g Beograda, iz kojeg će sada upravljati samo naš Nacionalni Komitet. Živio nam Živila Živio veliki slobodna Nacionalni nas Maršale! Federativna Komitet •—• Demokratska jedina Smrt 4. X I . prava fašizmu Jugoslavija! vlada — 1944 naših Sloboda naroda! narodu! Delegati III. Okružne k o n f e r e n c i j e A F Ž za L i k u Dokument 335 ŽENE U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 10, rujan 1944. Kad je Milka, radnica iz Omiša, završila opći obrazovni kurs, rekla j e : » N e znam gdje će me sada zaposliti. No, svejedno je. Posla ima svagdje — gradimo novu, svoju domovinu!« Žene su protegle svoju brigu i ljubav sa svoga ognjišta na svoje selo, svoj kraj, svoju domovinu. Jer brige naroda i njihove su brige. Da, posla ima svagdje. Pod najtežim uvjetima, dok narodni borci uništavaju neprijatelja, dok od okupatora čiste našu zemlju, narodna vlast se brine da olakša i poboljša život naroda, da već sada stvori uslove za još bolji život poslije rata. Okupljeni i organizirani u Jedinstvenoj narodnoj oslobodilačkoj fronti, omladina i djeca, žene, starci i starice učestvuju u tome poslu. Obnavljajmo porušeno. Čim je okupator istjeran iz jednog sela, grada ili kraja, počinje odmah sve da se obnavlja, ponovno rađa, ponovno živi. N a kon svake ofenzive na oslobođeni dio Gorskog Kotara, u Drežnici su se p o j a v l j i v a l i novi, svijetli drveni krovovi nad golim zidinama kuća. Pilana je rezala daske, a žene su ih vozile, prenosile, dodavale i zabijale. �— U Baniji dale su žene jednog sela 90 radnih dana kod gradnje i popravka mostova i cesta. Narod Majskog Trtnika i radna četa sela Ravno Rašće na Baniji takmičili su se u radu na pripremanju građe za nove kuće postradalim porodicama i u jednom danu usjekli i priredili 70 bukava. Kod toga se naročito istakla Tonkica Nogić. Za narod i vojsku — za pobjedu! Ovoga proljeća odjeknuo je jače nego ikada poziv druga T i t a : » T r e b a obraditi svaki pedalj z e m l j e ! « Narod je shvatio — i žene su shvatile — da se tu radi o narodnom dobru, da o tome ovisi narodni opstanak, prehrana naše vojske i ubrzanje naše pobjede. I zato su se tolikim žarom i dale na posao. Još pomalo nevješte Milevine ruke pišu okružnicu o organizaciji sjetve. Ona je član okružne sjetvene komisije u okrugu Karlovac. N i j e j o j lako, ali iskusniji drugovi će već pomoći. I Milevino je djelo, da su u slunjskom kotaru obrađene sve oranice, da na njivi .Srbin i Hrvat jednim plugom oru. » N a š e n j i v e nisu osjetile da su nam muškarci u Narodno-oslobodilačkoj v o j s c i « , rekla je na konferenciji žena u Moslavini mlada seljanka Sava Svilar iz Grabovnice, majka četvero djece, član Okružnog NOO-a. Zajedničkim snagama u radnim brigadama Izgradnja zemlje treba mnogo radne snage. Žene su izvor nove snage. U čast 8. marta, međunarodnog ženskog dana, 74 žene sela Mogorića u Lici javile su se u radnu četu i tako povećale radnu snagu već postojeće čete. Motike, plugovi, brane, srpovi, pa i kose, bile su ovoga proljeća i ovoga -ljeta više nego ikada u ženskim rukama. Samo u jednoj općini, u Šamaričkim Brđanima na Baniji, 300 žena okopalo je 30 rali kukuruza i uredilo 2 partizanska vrta. 181 žena općine Javoranj, svrstane u radne- jedinice, dale su u toku 2-mjesečnog takmičenja 210 radnih dana. Žene i omladinke Pokuplja, Hrvatice, ovoga su ljeta pomogle u žetvi i svoju srpsku braću na Kordunu. Žene sela Trnovca na Baniji same su se organizirale i 25 njih pomoglo je žeti selu Glinskim Poljanama. Žene sela Škrinjarići u Pokuplju požele su u nedjelju, kad se ostali svijet odmarao, polje svoje bolesne drugarice. Žene udbinske općine u Lici ispalile su u nekoliko dana i dovezle 890 kg uglja za pogon. Ravnopravne u narodnoj vlasti »Preuzmimo sav rad u pozadini, — mi smo žene sposobne za to — a muškarci neka idu u vojsku«, uskliknula je Jana Mioko- vić iz Jamničke Gorice na II. okružnoj konf e r e n c i j i antifašistkinja Pokuplja, A pljeskom tisuću ruku prisutne žene i omladinke potvrdile su svoju spremnost za to. Hiljadama primjera žene širom Hrvatske dokazale su i djelima da to mogu. Danas više gotovo i nema NOO-a, u kojem ne bi bilo žena, pa i u gradovima, i na neoslobođenom području. U samom gradu Splitu ima 11 žena u gradskom NOO-u, a u njegovim odsjecima 139. U Lici su u svim seoskim NOO-ima žene, a ponegdje i u većini. U Slavoniji u općini Rogolji, kotar Pakrac, ima samo jedno selo, g d j e nema žene u NOO-u. U Širokoj Kuli k r a j Gospića ima u N O O ima tri žene pored dva druga. To je jedan od najboljih odbora u čitavom kotaru, ma da radi pod najtežim uslovima. Selo je opljačkano i popaljeno, po zgarištima je već trava porasla, narod živi u šumi, u zbjegu. Dok Anka u zbjegu pod bukvom rješava odborske stvari, drže je za suknju dvoje najmlađe djece. U Ostrvici su svi glasali za Jekicu, a njena svekrva s ponosom priča kako ima snahu u N O O j u . Vodimo brigu o potrebama naroda » N o ć a s je stigla depeša, da je došla prva partija izbjeglica iz Like i Korduna, na prehranu. Idem da organiziram njihov doček. Treba ih nahraniti, razušiti, odvojiti zdrave od bolesnih, smjestiti i h « — tako se materinski brine Draga, član socijalnog odjela Okružnog NOO-a. » N a š a djeca su naša uzdanica. Mi moramo sve dati za našu djecu. Zato idem u Baniju, treba otvarati još d j e č j i h domova«, kaže ozbiljno mala Dara i odlazi da traži mjesto, g d j e će » n j e n « N O O podići d j e č j i dom. » E p i d e m i j a pjegavca je suzbijena. Osim 56 slučajeva koje sam zatekla, nije se javilo ni jedno novo o b o l j e n j e « , j a v l j a Bonka, mlada liječnica, koja je sa 5 partizanskih buradi s vrijednim bolničarkama Sokom i Dragom u šumi, u ofenzivi, po kiši i blatu preko gležanja, zimus u Gorskom Kotaru udarnički radila. Stotine života je time bilo spašeno. » N e ću se vratiti kući, u svoj odbor, ako ne završim zdravstveni kurs s odličnim usp j e h o m « — uskliknula je Bara iz okoline Slunja. I položila je ispit s odličnim uspjehom. A tri dana kasnije dolazi: » D a j t e mi napismeno, da mi u radionici naprave »partizansko b u r e « — bačvu sam već nabavila. Ne će tifus u moje selo,, dok sam ja odbornica.« » N a našem sektoru ima oko 70 škola. Obišla sam ih sve«, izvještava na sjednici �Zora, prosvjetni referent. N i j e svagdje kako treba, ali radit ćemo . . . Naše škole mor a j u biti nove, moraju odgajati nove ljude. Moramo sprovesti nov duh, duh discipline i drugarstva, autoriteta osnovanog na povjerenju.« Čuvamo sigurnost naših sela Na poticaj drugarice Mare Žugaj zaključile su žene sela Gornjeg Taborišta na Baniji na svom sastanku, da drže stražu i danju i noću na obali rijeke Kupe, jer je opaženo da se onuda prebacuju noću ustaše. One su shvatile da i one mogu i treba da dadu pomoć u tome. Žene kotara Dvor u toku 2-mjesečnog takmičenja pred proslavu trogodišnjice ustanka uz ostalo legitimirale su 4.465 prolaznika. Čuvamo i volimo našu narodnu vlast. Jedan odbornik na Kordunu pogriješio je. Izigrao je p o v j e r e n j e naroda, pa odgovara pred narodnim sudom. Lijepo, ozbiljno lice Ljubino, člana suda, posmatra ga, a glas zvuči strogo, ali u v j e r l j i v o : »Druže, ne možemo mi tako! Nas je narod izabrao, mi smo njemu i o d g o v o r n i ! « U Istri je predsjednik jednog seoskog NOO-a po nalogu općinskog NOO-a tražio od žena da idu u žetvu, a istovremeno ih strašio da bi mogao doći n e p r i j a t e l j i avioni. One su ipak otišle žeti, ali su predsjednika optužile na seoskom sastanku i — selo ga je smijenilo. Tako su ove žene i tisuće drugih shvatile odluke I I I . zasjedanja Z A V N O H - a . Kroz svoj rad, na svom vlastitom iskustvu, stekle su saznanje, da je ova nova država, koja se rađa i izgrađuje, zaista njihova država i njihova vlast. Zato su tisuće žena potpisivale pozdrave AVNOJ-u, Z A V N O H - u i Nacionalnom komitetu. Zato su žene Istre sa svoje Oblasne konferencijo poručile dru- gu Titu : » M i veselo pripoznamo Nacionalni komitet i naš Z A V N O H . « A 40-godišnja Milka L j i l j a k iz Gornjeg Žirovca, majka troje djece, koja je za mjesec dana naučila čitati i pisati, kao svoju prvu vježbu prepisala je u bilježnicu sve odluke III. zasjedanja Z A V N O H - a . » M i znamo sve odluke napamet, samo ih ne znamo po redu«, rekle su žene Like. Osposobljavamo se za nove dužnosti P r v i puta narodna vlast pruža ženama mogućnost da ni one ne ostanu slijepe kod zdravih očiju. To je i njihova živa želja. » V i ćete zgriješiti, ako me ne naučite čitati i pisati«, rekla je jedna -Slavonka. A Milka, mala radnica iz Omiša, uskliknula je na završetku obrazovnog kursa: » M i s l i l a sam da n i j e potrebno ništa znati o Šekspiru, a sad bih ga čitala svaki dan! Bez povijesti se uopće ne može, a tek bez m a t e m a t i k e ! « Ovako, učeći na zajedničkom radu, obogaćujući svoje znanje novim općim i stručnim obrazovanjem, žene Hrvatske se pripremaju da uzmu učešća i u onome, što će doći sutra, što neposredno stoji pred nama, kad čitava naša zemlja bude potpuno oslobođena, a to j e : brz i nesmetan ekonomski, kulturni, prosvjetni i t. d. razvitak naše zemlje. L i j e p o je to razumjela i u zidnim novinama napisala bolničarka jedne dalmatinske bolnice : »Radeći ovdje u bolnici bilo kao kuharica, pomoćnica u kuhinji, pralja, ekonom, politički komesar, mi žene dajemo svoj udio u kuhinji naše mlade države, koja se iz krvi rađa. Mi danas ovdje učimo, kako bi sutra što bolje mogle ispuniti zadatak, koji se pred nas postavlja, zadatak podizanja higijenskog i zdravstvenog nivoa naših zapuštenih krajeva, naše porušene zemlje. Ispunjavajući svakodnevno svoj posao-, mi najbolje doprinosimo izgradnji slobodne Hrvatske u f e d e r a t i v n o j J u g o s l a v i j i . « �Dokument 336 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA LIKU OD 9. XI. 1944. GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE O REZULTATIMA PREDKONGRESNOG TAKMIČENJA SEKRETARIJAT OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA LIKU 1944. Glavnom odboru AFŽ za Hrvatsku Drage drugarice Šaljemo vam rezultate predkongresnog takmičenja. 1. Održano 8.000 užih i širih političkih sastanaka žena (u ovu cifru ubrajamo i male sastančiće održane na okupiranom teritoriju, na kojima je prisustvovalo 8 do 10 žena). Na sastancima je prisustvovalo 40.000 žena, koje su sve upoznate sa kongresom. 2. Sa odlukama AVNOJ-a i ZAVNOH-a upoznato je 25.000 žena. 3. Izvedeno iz redova domobrana 2:000, iz redova četnika 25, i poslano 300 dezertera natrag u jedinice. 4. Žene su pomogle sagraditi ©05 bajti. 5. Izvršeno 60 što većih, što manjih posjeta na položaj i u bolnicu. Od toga su izvršene 4 kotarske, među kojima najveća i najljepša je bila kotarska posjeta žena Udbine, u kojoj je učestvovalo 500 žena, a odnijele su odjednom 9.000 kg. hrane. 6. Naučilo čitati i pisati 60 žena. 7. Na neoslobođeni teritorij kao i gradove poslano 110 pisama u vezi sa prvim kongresom. 8. Ispisano 180 parola u vezi sa prvim kongresom. 9. Na oslobođenom teritoriju sklonjeno 95% žita, koje su većinom žene sklonile. Na neoslobođenom sklonjeno 10.000 kvarata žita. 10. Opleteno i poslano 35 Diviziji 300 pari čarapa, 20 pršnjaka, 100 pari rukavica i 10 pari šlapa. Žene kotara Udbine poslale su u dječji dom na Kordunu za djecu, iz Like 75 pari čarapa, 34 para cokalja i 2 prslučića. U ovom takmičenju najviše uspjeha je postigla organizacija žena kotara Udbine. Šaljemo vam također i podatke, koji su vam potrebni za kongres. U NOP imamo obuhvaćenih preko 50.000 žena. U NOO-ima imamo 100 žena članova NOO-a, od koga tri intelektualke, ostalo sve seljanke, 10 Hrvatica, 90 Srpkinja ; 35 su članovi izvršnog odbora, ostale članovi plenuma. 11 su članovi kotarskog odbora, 20 su članovi općinskog odbora, ostale su seoskih i 5 su članovi okružnog NOO-a. U ustanovama radi 123 drugarice. Od! toga sedam radi u kancelariji kao pisarice,, a ostale su kuharice. 24 su Hrvatice, a ostale Srpkinje. Sve su seljanke. U komisijama, i odjelima pri NOO-ima imamo 370 drugarica. Tokom NOB održato 40 analfabetskihi tečajeva, na kojima je naučilo čitati i pisati 550 žena. U radnim i diverzantskim grupama i četama učestvuje 15.000 žena. Šaljemo vam, sve listove »Ličke žene u1 borbi« za izložbu na kongresu. Isto tako šaljemo vam i zapisnik sa naše III. okružnekonferencije žena Like. 4 i 5 XI. održale smo našu III. okružnu konferenciju AFŽ za Liku. Delegata na konferenciji je bilo 350. Od toga bilo je 40» Hrvatica. Hrvatice iz otočačkog i brinjskog kotara nisu sve bile stigle, jer im je neprijatelj presjekao put. Konferencija je bila dobro pripremljena i dobro je uspjela. Oduševljenje žena je bilo» ogromno. Diskusija je bila vrlo živa, i u diskusiji je učestvovalo preko 70 žena, od kojih većina starije žene. Oduševljenje žena za kongres je ogromno. U okružni odbor izabrano je 85 žena, od kojih 30 Hrvatica, a ostalo Srpkinje. Iz redova vojske izabrane su 4 drugarice borci u okružni odbor. Drage drugarice, molimo vas da nam j a vite što ranije za Kongres, kako bi mogledelegate što bolje pripremiti i sakupiti ih. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav:: Stojanka 1 1 Stojanka Aralica. �Dokument 33T 0 IZGRADNJI POPALJENIH KRAJEVA Članak Kade Sremec iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 11, studeni 1944. DO ZIME MORA BITI SVATKO POD KROVOM Što se više bližila zima, to su bivale sve teže brige žena na Kordunu. »Dok je sunce sjalo, moglo se i bez krova. Naložiš vatru na zemlji, a spavaš pod jabukom ili plasnicom. Ali kiša, kiša je naša najveća nevolja. Podigli smo malo krova iznad zemlje, pokrili ga koječim, ali od nje, od kiše, ne možeš se sakriti. Plazi, prokapljuje, kvasi. Ne znaš što bi sklanjala — golu djecu, što zebu, ili ono malo pšenice i kukuruza — ta i tome treba krov.« »A zar se može i smije i na blašče zaboraviti?« »Bilo je nekad krova, ali što ćeš, sve spališe zlotvori. Ostala mjesto sela samo zgarišta ko crne rane . . . « »Ljudi nemamo da rade, što je kod kuće, to je staro ili nejako. Nemamo majstora, nemamo kola, nemamo alata, nemamo dasaka. Pa kako ne bi s brigom gledali na zimu. Tko će nam pomoći?« Usred tih najvećih briga i crnih misli zareda pobjeda za pobjedom. Crvena je Armija stigla u našu zemlju, ustanak se rasplamsao po čitavoj zemlji, i svačije se srce puni radošću, da ova zima ne će biti kao dosadašnje. Ne će više nitko paliti ono, što se teškom mukom sagradi. Kordunom odjekuje pjesma : »Složno selo samo sebi nove dvore gradi!« Odgovara pjesma zabrinutima i kaže, da nove dvore, sretnu budućnost gradi jedino sloga čitavog sela. Ujedinivši snage čitavog naroda, zbrisat ćemo gadne tragove fašističkih sločinaca. Prije dva mjeseca Kordun je zabrinuto brojio koliko kućica treba za zimu podići onima, koji nemaju baš nikakvog krova nad glavom. Nabrojeno je 2614. Danas stoji što gotovih, što u gradnji, više od hiljadu kućica. Tko ih je sagradio? Složan narod. Kordun je započeo da diže prve krovove. Pod vodstvom Okružnog narodno-oslobodilačkog odbora formirani su građevni odbori, koji rukovode poslom. Jedinstvena narodno-oslobodilačka fronta okuplja na rad svaku ruku, koja može čime bilo da pomogne. 55 žena sela Crnog Potoka sjekle su u šumi trupce tri dana. Žene Kordunskog Ljeskovca sasjekle su pruća i oplele sto i osam kukuruzana. U selu Lapovcu žene su same uzele sjekire u ruke i gradile kućice. Drugarica Jelica Stanojević iz sela Čremušnice, uz pomoć nekoliko žena, sagradila je sedam svinjaca. Žene sela Pecke nasjekle su 200 trupaca. Žene Vojišnice i Krstinje pale krečane, za koje su same donijele materijal. Hrvati nastoje, da njihova sela pomognu u gradnji kućica popaljenim srpskim selima. Hrvatska sela općine Topusko izgradit će 60 kuća. Hrvatice u selu Gređanima sagradile su uz pomoć nekoliko ljudi 4 kuće za. srpska sela. Omladina stvara radne čete, da se r a dom bori protiv gadnih tragova fašizma, koje unakazuju našu zemlju. Dižu se nove pilane. Kolari i kovači će popraviti pokvareno da i ono malo kola, što ih još imamo, obavi najnužnije poslove. Nepopaljeno selo Lučica obvezalo se, da će; svojim kolima prevesti 20 praznih kuća i sagraditi ih ponovo u općini Bović. Naša Narodno-oslobodilačka vojska pozvala je Kordunu u pomoć radne ruke, pa iz, Žumberka, Pokuplja, Krajine stižu tesari, zidari oboružani svim potrebnim alatom, da pomognu braći Srbima dizati krov nad glavom. Spretne ruke i domišljate glave nije zbunilo ni to, što nema čavala, čelična žica od starih pera i drenovi klinovi dobro ih nadomiještaju. Cijepane oblice pokrivaju tavanicu baš kao i daske. Sloga čitavog naroda gradi po Kordunu bajtice, vjesnice velike obnove. Do zime mora biti svatko pod krovom. A za koju godinu bajte će se pretvoriti u divna sela. 1 1 Približni b r o j uništenih zgrada u Lici, Kordunu, Baniji, Pokuplju, Hrvatskom Z a g o r j u , u j e d nom dijelu zagrebačkog okruga i u Slavoniji, bez osječkog okruga, oznosi: 90.000 stambenih i gospodarskih zgrada, 1.000 zgrada, u kojima su bile javne ustanove i oko 350 industrijskih poduzeća. Osim toga, u Dalmaciji je razoreno i spaljeno 17.500 raznih zgrada. Da bi se pomoglo stanovništvu, počelo se podizati privremene nastambe — b a j t e . U Lici podignuto je bilo do svibnja 1944. g. 2.500, a na Kordunu 6.000 novih bajti. Da bi se zadovoljile potrebe građevnog materijala, stavljeno je u pogon više pilana i ciglana. �Dokument 338 III. OKRUŽNA KONFERENCIJA AFŽ BANIJE ODRŽANA U GLINI 11. i 12. XI. 1944. IZ POLITIČKOG REFERATA 1 . . . Borba potlačenih naroda pokrenula je u borbu i ogromne snage žena, koje žele da svojom borbom dokrajče nesnosno robovanje. Žene Jugoslavije stavljaju se u red onih žena, koje su od prvog dana uzele aktivnog učešća u borbi protiv zajedničkog neprijatelja naroda i pridonijele mnogo u jačanju NOP. U toj borbi žene Banije nisu zaostajale. One već tri godine zajedno sa svojim sinovima, braćom i muževima učestvuju u NOP. Razvitak događaja u svijetu i u našoj zemlji utjecao je na razvitak situacije na našoj Baniji. Uspjesi Antifašističkog bloka pojačali su mobilizaciju u NOV i aktivizirale su veći dio onih, koji su stajali po strani i kolebali se. Težište mobilizacije bilo je u hrvatskim selima, gdje u prvo vrijeme zbog slabog poznavanja linije naše borbe, a i zbog djelov a n j a neprijateljskih elemenata, nije bilo naročitih uspjeha. Međutim, od zadnje konferencije do danas, situacija u hrvatskim selima se u mnogome izmijenila. Oslobođenje Gline omogućilo nam je da se posveti više pažnje tim selima. Rezultati se vide danas na konferenciji, na kojoj oko sto delegata iz hrvatskih sela predstavlja žene Hrvatice na Baniji, dok na prošloj konferenciji bilo ih je svega 15. Neprijateljski elementi u tim selima hoće da prikažu našu borbu kao borbu za komunizam ili velikosrpsku. Odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a najjači su dokaz koliko su te njihove parole lažne i čemu one vode. Dabome da takove laži ustaških i Mačekovih agenata nisu nailazile na masovnu podršku hrvatskog naroda, ali je ipak bio jedan dio, koji je otišao u neprijateljska uporišta. Hrvati, koji se bore u našoj VII. Udarnoj diviziji, najbolji su dokaz, kojim je putem pošao pošteni hrvatski narod Banije. Mobilizacija u -srpskim selima uspješno se sprovađala naročito na kostajničkom kotaru, gdje se u kratko vrijeme iz male udarne četice razvio odred, čime je propala posljednja nada četničkih agenata, da narod koštajničkog kotara odvede na put izdaje. Raspadanjem četnika u cijeloj našoj zemlji, a naročito u Srbiji, došli su četnički agenti iz Beograda ovamo s namjerom da na Baniji organiziraju četnike, da time razbiju jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda i na t a j način oslabe pokret. Težište njihovog djelovanja bilo je najprije na kostajničkom i petrinjskom kotaru, jer su im sjedišta bila u Sunji i Kostajnici. Oni su uspjeli da okupe oko sebe sav ološ, pijanice i pljačkaše i jedan manji broj onih, koji su nasjeli njihovim lažima. Oni su sebe nazivali srpskom' zaštitom. Brzo je narod upoznao srpsku zaštitu na djelu, i to u raznim pljačkaškim pohodima na naša sela zajedno sa Čerkezima, Švabama i ustašama. Oni su postali najbolji vodiči neprijatelju u akcijama na naš narod. Takozvanu srpsku zaštitu dobro su osjetila ona sela, koja su danas zgarišta, a u čijem paljenju su sudjelovali četnici, kao na primjer Lovća, Umetići, i t. d. Oni su pridonijeli u obeščašćenju naših žena i djevojaka od strane Čerkeza. Pitamo se onda, da li su izrodi srpskog naroda sa takvim svojim postupkom mogli imati masovnu podršku naroda Banije. Jasno je da nisu. Bilo je čak i pojedinih naših antifašistkinja, koje su nasjedale njihovim parolama, u kojima su se oni najviše hvatali za srpstvo. Oni govore: »mi se borimo za kralja i otadžbinu, uz nas su Amerika i Engleska, oni šalju nama pomoć, partizani u vojsku primaju ustaše; ova borba je velikohrvatska, koja dovodi u opasnost srpstvo«. Cilj im je bio uvjeriti narod Banije, da je ova borba uzaludna, da Saveznici ne priznaju naš pokret, da mi ne ćemo odlučivati o svojoj sudbini itd. Kako Saveznici poštuju naš pokret, najbolji nam je dokaz traženje SSSR-a od našeg Nac. komiteta za dozvolu ulaska Crvene Armije u našu zemlju, sastanak Tita i čerčila i pomoć, koju nam svakodnevno šalju naši Saveznici. S jedne strane sa svojim djelima, koja su ih potpuno raskrinkala kao izdajice u očima našega naroda, a s druge strane pod udarcima naše NOV, oni su ubrzo izgubili podršku kod onih, koji su im nasjeli zbog neobavještenosti, i njihovi se redovi počeli ubrzo raspadati. Danas ostatak tih bandita bacilo se u pozadinu s namjerom da ubijaju aktiviste NOP. Tada su oni govorili: »Mi ne ubijamo Srbe, nego samo Hrvate«. Žrtve u Blinji, Vukoševcu i Matijevićima jasno govore koga oni ubijaju — sva- �Mira Bjelajac, Seka Marković-Dupalo, Vanda Tompa-Kreačić, Krunić i Savka Haluza kog poštenog čovjeka, bio on Srbin ili Hrvat. Takovi njihovi postupci još su više raspirili mržnju našeg naroda prema njima. Žene antifašistkinje vodile su od prvoga dana borbu protiv njih. Ima niz primjera iz kostajničkog i petrinjskog kotara, gdje su im žene u lice govorile, da su srpske ustaše i izdajice. Žene Šamaričkih Brđana, čim su primjetile kretanje četnika u njihovoj okolici, zaključile su na svojim sastancima da ni jedna žena ne smije da dade hrane četnicima, i da se otkrivaju njihovi letači. Mora se nažalost podvući i to da ima žena, koje im služe, samo jasno mali broj. Iako četništvo kod nas danas ne predstavlja neku veliku opasnost, ono još uvijek nije u potpunosti likvidirano. Zato naša budućnost, naša borba protiv njih treba da bude još jača i sa više mržnje. Mi žene u borbi protiv četnika možemo najviše doprinijeti. Pored četništva bio je kod nas problem i dezerterstvo, naročito poslije VI. ofenzive. Naše antifašistkinje aktivno su učestvovale u razbijanju dezertera. Bilo je i takovih, ko- Vera Marković- je su na dezertere gledale sa sažaljenjem »eto pobjegao je, siromah, da spasi glavu«, a nisu vidjele to, da je dezerterstvo put, koji vodi izdaji, i da treba oštro da se borimo protiv njega. Neprijatelj preko švercerki pokušao je pojačati svoju ustašku i četničku špijunažu. Iako se u izvjesnoj mjeri uspio spriječiti šverc, ipak on još postoji na svim kotarevima, a nosioc šverca su žene. Pitanje soli i obuće je zaista problem, koji se vrlo teško rješava danas, u vrijeme rata, ali problem, kojega ni šverc ne može da riješi, jer šverc omogućava neprijatelju da znatno otežava našu borbu i produžava samo naše patnje. Sve probleme, naša Antifašistička fronta, rješava u zajednici sa čitavim narodom kao sastavni dio JNOF-a. Pred nas, kao i pred JNOF, postavljaju se zadaci, koji treba da riješe sve probleme narodnog života, a za čije uspješno rješenje mi treba da okupimo i aktiviziramo sve žene, kako Srpkinje tako i Hrvatice. Pružiti svu pomoć našim NOO-ima u rješavanju svih zadataka, a na- �ročito u mobilizaciji svih sposobnih za vojsku i u borbi protiv domaćih izdajica. Što će biti više brigada i divizija, što će biti više oružja u našim rukama, to će biti jača garancija, da će tekovine naše borbe biti sačuvane, ne samo sačuvane, nego proširene i učvršćene. Pobjede naše N O V , pobjede Crvene A r m i j e i naših Saveznika, treba da nam još više dadu poleta u našoj borbi, u našem radu, koji vodi samo jednome cilju, a to je izvojevati slobodu i izgraditi našu novu domovinu. Da bi to ostvarile što prije, da bi što više pridonijele u izgradnji naše domovine i završile uspješno borbu protiv izroda srpskog i hrvatskog naroda, koji hoće da to ometu, potrebno je čvrsto jedinstvo srpskih i hrvatskih žena. Da smo mi ostvarile jedinstvo srpskih i hrvatskih žena Banije, dokaz nam je ova konferencija. To jedinstvo, stvoreno u borbi i radu, treba još više da produbimo i učvrstimo. 1 Politički referat na k o n f e r e n c i j i održala je M i l ka V r a n e š e v i ć a organizacioni referat V e r a M a r a ković-Krunić. K o n f e r e n c i j i je u ime G l a v n o g odbora A F Ž Hrvatske prisustvovala N a d a Sremec. IZ DISKUSIJE O P O L I T I Č K O M I ORGANIZACIONOM REFERATU Stenografske bilješke S a v a M a l i v u k : » M i smo n a našem kotaru prikazali konkretne primjere četnika i njihovih zločina, mi smo uspjele da mase žena osuđuju četnike i da nisu pod njihovim utjecajem. Na našem kotaru, na primjer, u selu Dobretinu, gdje su naše drugarice same raskrinkavale četnike na konkretnim primjerima i ja sam drugima, koji nisu dolazili na naše sastanke, govorila, i postigli smo lijepee rezultate, tako da su pomagale našim drugovima, da su pobili te bandite. Tako isto na općini Dvor, kada je banda upala, nisu mogle dozvoliti da naši drugovi sami idu, nego su išle u izvidnicu, da naši drugovi ne bi iznenada naišli na četnike. I danas ih sve žene osuđuju više nego itko d r u g i « .. . V u j a n a B a b i ć : » K a d j e bila Druga muslimanska brigada na Kostajničkom kotaru, mi smo izvršili posao sa velikom voljom i radošću ; bilo nas je 20 žena, i oni su nas dočekali radosni i veseli u selu Mečenčanima. Sutradan smo dobili pohvalu preko naše općine. Mi danas vidimo našu snagu u našem jedinstvu.« K a t a V u g a : » I j a bih nešto rekla protiv četnika na kostajničkom kotaru. U kostajničkom kotaru bilo je najviše četnika, i najviše su terorisali. N i j e m c i su uvijek d o lazili sa četnicima u Trokut, ali čim su se N i j e m c i iz Trokuta povukli, žene su raskrinkavale četnike i tjerale ih iz sela. Četnici su. ti, koji su vodili Nijemce, i što je ostalo iza N i j e m a c a boljega, oni su odveli. Što N i j e m ci i ustaše nisu popalili, četnici su popalili. Kada smo došli kući, nismo našli ni motike ni kolca, a kamoli kuću. Oni su prešli preko pruge u naše d v i j e općine, ali nismo dale našim selima da ih prime. .. .« D r a g i c a P a p i ć i z kotara Dvor, opć.. Gage. »Ja želim da kažem kako naš narod ne v j e r u j e , šta su četnici, dok ne dođu bliže £ ne vide njihova zla. Dok su se četnici b a vili u Bosni i Lici, oni su zamišljali, da su to pravi Srbi, a sada, kada su prišli bliže nas i vidjeli što su četnici kod nas učinili, oni to vide svojim očima. Sada su četnici' postali mrski našem narodu, da ih ne mogu ni očima više vidjeti. Baš jednu drugaricu, koja je iz sela Matijevića, jedan četnik, koji je bio 2 godine u partizanima, izmučio ju je na razne načine i mrcvario, dok nije dušu. ispustila. Naš je narod uvidio da su to pravi krvnici i srpskog i drugih naroda. Kada su prošli puta bili prema Bešlincu, v i d j e l i smo kako su popalili sela T r g o v e i Bešlinac i! baš Srbi izdajnici — izrodi srpskog naroda,, pokazivali su put Švabama. I nisu T r g o v i popaljeni, sve dok nisu prošli srpski četnici.«; K a t a G a š k o r i ć : » D r u g a r i c e ! M i žene sa općine Stankovac možemo reći, da smosve aktivne u radu i radimo koliko se više dati može, ali ipak priznajem, da su naše sestre Srpkinje više doprinijele u borbi nego mi. Zato što su pomagale našu borbu od! prvih dana i što su svoje n a j m i l i j e u našu vojsku dale, a što je n e p r i j a t e l j kod nas. uspio da mobiliše u svoju vojsku, ali od p r i j e godinu dana uspjele su naše majke i sestre da mnoge povrate od neprijatelja i! povrate u našu vojsku. Mi znamo, kako smo p r i j e za v r i j e m e Jugoslavije bili robovi, ü bile smo mnoge nepismene, jer se za nas nije nitko brinuo ni trsio. Mi znamo da je to bilo djelo onih bivših protunarodnih vlada.« K a t a K r e š t a l i c a i z M a j e . » N a našoj' općini M a j i ima ih, koji ubacuju parole M a če,kove klike, ali našim radom mi to brzoraskrinkavamo, iako ne možemo pronaći one, koji ubacuju te parole. Oni bi htjeli" s tim parolama da razjedine srpski i hrvatski! narod. U samoj općini M a j i na mobilizaciju žene se ne ljute i rado šalju svoje sinove u N O V . Ima još nekih, koji se opiru, ali mi našim radom postizavamo uspjehe, mi treba da ih pomognemo, i oni se popravljaju. U mome selu ima 50 partizana u N O V . Sada je u posjetima 4. brigade bilo 12 kola da- �:rova. Išli su svi redom. Bilo je 13 pečenica, preko 100 komada živadi, pogača itd. Samo selo Joševica, kada je banda nailazila, išlo je na položaj našoj vojsci, pa iako je iza njihovih glava pucalo, žene su nosile jelo na položaj.« D u s t a Č e r k o v s k i : (drugarica i z v o j ske) »Pokušat ću da vam iznesem život i rad drugarica u vojsci. Moja brigada je četvrta, to je najmlađa brigada u 7. udarnoj diviziji. Vama, ženama sa Banije, poznat je put, koji je prošla 7. divizija, onaj istorijski put kroz Crnu Goru i Sandžak. Kada su se borci nakon ofanzive i teških, krvavih borbi vraćali natrag na Baniju, pričali su, kako su bili dočekani, kako ih je dočekao cijeli narod, a naročito žene sa Banije. Rame uz rame sa svojim drugovima išle su drugarice i prošle taj put. Išle su kao borci, bolničarke, kao v o j n i i politički rukovodioci. Naročito su se istakle bolničarke, koje su pratile i njegovale tolike ranjenike i tifusare, i često žrtvovale svoj život da spasu ranjenike. Mnoga su očeličene, proživjevši teške patnje prošle cijeli put i vratile se. Pokušat ću ukratko da iznesem život i rad nas boraca iz naše brigade, koje se isto tako borimo sa puškom kao i naši drugovi. Ima drugarica koje su se istakle u borbi kao odlični, izdržljivi i hrabri borci. Puškomitraljezac Jovanka, jurišala je na bunkere sa svojom četom i za pokazanu hrabrost — pohvaljena. Bolničarka M a r i j a Funk — pokazala je spremnost i junaštvo naših bolničarki, koje shvaćaju svoju dužnost — ranjenike izvući pod svaku cijenu. Nakon borbe, kada se već po naređenju bataljon povukao sa položaja ostala je na bojištu sa ranjenikom, te ga je polako pužući uspjela izvući, izlažući se opasnosti da i ona bude ranjena ili da sa ranjenikom bude zarobljena. N i j e mislila na sebe, nego kao što bi to uvijek svaka naša žena uradila — nije dozvolila da ranjenik bude zarobljen od neprijatelja. Takvih primjera mogla bih navoditi bezbroj. To zapravo i nisu primjeri, nego naša svakidašnja stvarnost. N e m o j t e misliti da drugarice zaostaju za svojim drugovima. Nikada. Jedino u našoj vojsci ima žena mogućnosti da r a z v i j e svoje sposobnosti, da bu>de ravnopravna u pravima, da ispunjava zdušno svoje dužnosti, a ipak da ostane žena. Iako je žena u borbi, ona ništa nije izgubila od svoje ženskosti. U kulturno-prosvjetnom radu isto smo na prvom mjestu. Kada smo u stroju, prve povedemo pjesmu, kada smo u bazi organiziramo pomoću AFŽ-a u selu pranje rublja. Želimo da drugovi u svom teškom životu osjete da ima netko tko se brine za njih, da ,su to žene-, koje su ne samo borci, nego i žene koje žele da im zajedničku borbu olakšaju. Svijesne smo zašto se borimo i prava koja smo postigli ne ćemo ispustiti. Znamo da će uskoro sinuti dan slobode za cijelu Jugoslaviju. T a j dan dočekat ćemo vedra čela, pošto smo postigli sva politička prava i mi ćemo dokazati da ne ćemo povratka na staro, da hoćemo novu, demokratsku, federativnu Jugoslaviju, i da ćemo odgajati djecu, koja više nikada ne će biti robovi tuđina.« S o k a V u k i ć : » M o j j e drug bio u vojsci i on je za vrijeme, kada su se četnici približili, došao kući. I njega su tražili da pređe k njima. I on je mene pitao, šta da radi. Ja sam mu rekla : Ti ako misliš da ideš u četnike, ja idem u partizane i vodim dijete sobom. On veli da je teško sada, da je ofenziva, bila je tada 6 o f e n z i v a ; a moraš kuću svoju da napustiš i krenuti u zimu. Ja sam mu rekla da ću sve preživjeti samo da ti ne ideš na stranu četnika. Tako bi trebala svaka žena, svaka majka, da kaže, i tada ne bi se četnici pojavili na Baniji. Ja sam s njim otišla, i kada je trebalo ja sam mu pomagala.« J u l i k a A k i k ; » N a š e žene, sve koliko nas ima, idu u Zrinjska polja, i radimo i dan i noć, premda neprijatelj ubacuje razne parole. Ima jedna žena, koja je jako ožalošćena, imala je jednog sina, koga su Zrinjani ubili. Sada ona ide da radi na tim poljima i kaže : »Ja idem da osvetim moga sina.« S a v a R a d o v i ć, borac : » B i l a sam 14 god. udata i ž i v j e l a sam sa svojim mužem i loše i dobro. Kada je položaj loš, i naš narod nije bio siguran, on je otišao neprijatelju. Jednog dana došao je u selo, dok je neprijatelj palio, i doveo 12 ustaša. Poklao je svoju majku, brata, snahu, dvoje djece od 5 i 8 godina i to je tako ostalo. Ja i moje dvoje djece ostali smo kod kuće. On je došao po noći i zapalio svijetlo. Spremao je nož da me kolje. U kući su bili kći od 14 i sin od 6 godina. Ja sam ga molila da me odvede u šumu i da me tamo zakolje, da ne bi čula jauk djeca. Odveo me u šumu, i kada smo došli u šumu, čula sam još jauk moje djece. On je mene prevalio i htjeo da me preko,Ije govoreći mi : » V i d i š da ću te noćas zaklati.« » K o l j i , smeće ustaško, odgovorila sam mu, »imam dva brata, svi su naša braća, osvetiće me.« Tada zgrabim karabin, i borili smo se od 10 sati na večer do 4 sata izjutra. Ja sam uspjela oteti od njega i karabin i fišeklije i municiju, pa sam odnijela u komandu mjesta Trmušnjak. Svim vojnicima, koji su tamo bili, to je poznato. Ostala sam u komandi mjesta da me ne uhvate ona pokvarena gospoda četnici. �I tako ja dođem u drugu četu prvi bataljon I I I . brigade i ja se nalazim uz moju braću i idem na bunker i ranjena sam bila kao borac . . . « Drugarica V u j a s i n o v i ć : »Mi žene Gline sretne smo, da se naša I I I . okružna konf e r e n c i j a A F Ž Banije održala kod nas. Mi smo sretne, j e r vidimo kolike naše žene prevalile su jako teške i tegobne putove da dođu k nama da se spasimo. Mi, žene Gline, želimo vam dobro došle k nama. Ja bi rekla par crtica o našem životu od p r i j e kako su nam ustaše došli u Glinu. Kada je neprijatelj došao u Glinu, bio je naš život veoma težak. Ja sam Hrvatica, udala sam se za Srbina i ubili su moga muža. Još p r i j e su neke žene iz Gline vikale zašto sam se ja udala za Srbina. Priznala sam da je to radi toga, što još od nekada, kad sam bila u školi, mi smo već onda htjeli da se složimo između sebe, Srbi i Hrvati. A l i to nije bilo moguće, jer je kod nas bila jaka frankovačka klika, koja se već onda u školama našim duboko osjećala i kao djecu odstranjivali su jedne od drugih. Ja sam se miješala među drugarice Srpkinje. Osjećala sam za t a j narod, koji je bio uvijek tlačen, i udala sam se za muža Srbina, da bi se nekako jedinstvo proširilo. Poslije ja sam s njima stradala zbog toga, a kada smo se mi riješile, p r i j e 10 mjeseci ustaša, mi smo žene sretne, a najviše one, koje su vodile to jedinstvo. Mi smo jedva dočekale t a j dan, da možemo našim drugaricama prići, iskazati tu svoju želju za jedinstvom, i ja mislim da se ne će više nikada dogoditi u budućnosti, da će žene Hrvatice prezirati žene Srpkinje. Ja vam se zahvaljujem na vašem putu kako ste vi kroz ove 4 godine požrtvovno radile, dajući tako reći svoje živote, pomažući našu vojsku. Zato mislim da bi naše žene u Glini trebale da daju sve, i mi ćemo učiniti sve da naš rad pojačamo da bi i mi doprinijele što skorijem svršetku ovog rata i da budemo naskoro slobodne. Drugarica M u s l i m a n k a i z Bos. Kraj i n e : »Ja se sretnom osjećam što mogu na o v o j svečanoj okr. k o n f e r e n c i j i žena da pozdravim delegate iz okruga Banije i ostalih okruga, koje su došle na ovu konferenciju ispred žena muslimanki iz cazinske krajine. Pozdravljam sve žene, sve one, koje hoće da se bore protiv okupatora i domaćih izdajnika, pa bili oni Srbi, Hrvati ili muslimani. Evo drugarice, vidite kako muslimanske žene hoće da se bore. Ja iako slaba i bolesna ipak nisam htjela propustiti ovu konferenciju, što osjećam da se nisam odužila svome narodu i htjela sam da pođem, jer znam da mogu tu da mnogo toga naučim i ponesem našim ženama u K r a j i n i . Dosadašnji rad naših žena baš nije imao tako velike rezultate. Naše žene oduvijek su bile zapostavljene od svojih drugova i nisu imale mogućnosti da ma išta saznaju. One su bile zabite u kuće i na poljske poslove,, tako da im njihovi ljudi nisu dali da progledaju -svojim očima. Žene muslimanke bile su u pravom smislu robovi svojih muževa. To znači da je svaka žena imala svoju suparnicu. Sta može da bude teže za jednu ženu nego kada njezin drug, koji ju je izabrao i s kojim živi, šta može da bude teže nego, kad se on oženi još jedanput ili više puta. Drage drugarice! Naše drugarice nisu mogle dignuti svoju riječ, da se podigne protiv porobljavanja iz razloga, što su se naši ljudi vezali uz kola Spahe i Hadžića. Od danas toga nema. Garancija je najbolja ta što je u K r a j i n i formirana I. muslimanska divizija, koja stoji na čelu obrane naše ponosne i nepokorene K r a j i n e . Naše žene probudile su se i istrgle iz mraka i one počinju učiti, čitati i pisati, kako bi sa više znanja mogle da više doprinose koristi NOP-u. Naše žene formirale su okružnu kazališnu družinu, u k o j o j uče razne komade i daju prikaze u Kladovu i oko Kladova. Tu se vidi uspjeh naših žena, koje isto tako djeluju i na kulturnom polju. Uspjeh se vidi. Izgradnja jedinstva muslimanskih, srpskih i hrvatskih žena, vidi se i po tome, što su naše žene sakupile od prvog žita 10 vagona i poslale u siromašne krajeve ženama Srpkinjama i Hrvaticama. U drugom redu krajišnici, koji su bili svijesni i koji su od početka ustanka u NOB, prešli su u udarne i proleterske divizije, tako da se jedan izvjestan broj drugarica nalaze u raznim jedinicama, koje su rame uz rame sa Crvenom armijom zauzele skoro cijelu Srbiju i ušle u slavni naš grad Beograd. Drage drugarice! Ja nemam za o v a j put šta da vam kažem, nego da u zajednici kliknemo našem dragom T i t u : Da živi maršal Tito, čedo naše domovine! Da žive saveznici -SS.SR, Engleska i A m e r i k a ! Dà živi borbeno jedinstvo muslimana, Srba i H r v a t a ! « Bosiljka Crljenica: » N a općini Gradusa žene su stvorile jedan vod i svaki dan one idu i pomažu jedna drugoj u poljskim radovima. One tako lakše svladaju posao i potpomažu našu borbu.« M i l j a T o m i ć : » N a š e žene n a općini Gradac izvršile su posjetu 3. i 4. brigadi. Iste drugarice lijepo su se pokazale, i bio je jedan slučaj, kada je jedna drugarica imala 2 prasca, a jednog je dala za vojsku. Drugarice su dobro organizovane i to preko 55 njih. Isto tako još jedan p r i m j e r : Slučaj izgradnje kuća, g d j e su žene sela Brestik iz- �gradile zajedno sa JNOF-om 26 kućica. Išle su drugarice u drugu općinu rušiti cigle da uzdignu kuće drugaricama, koje nemaju krov nad glavom.« Drugarica D e š a 1 : » H o ć u da izložim one zadatke, koji su pred nama na polju prosvjete. Moram iznijeti neke podatke da vidite kakovo je stanje kod nas na Baniji. Mi imademo 15.200 nepismenih, od toga 12.200 žena, i to omladine od 11—14 godina 1.100, a starije drugarice 11.100. Neka nam ovo bude stalno na pameti da poradimo na tom da ove brojke poništimo, kao što ćemo neprijatelja našega da poništimo. Treba da pohađamo te tečajeve, da se svlada nepismenost na Baniji. J o k a Đ u r i ć : »Ja sam i z Trokuta. Iznijet ću nešto o radu naših žena. Iako banda nalijeće u Trokut i što se tamo sad vodila borba, naše su drugarice nosile hranu na položaj 7—8 km daleko. Kada je bila V I I I . kordunaška divizija, sve naše drugarice nosile su hranu iz moga sela i općine. Drugarice iz moga sela išle su zajedno sa drugovima, rušile su prugu, pa iako je n e p r i j a t e l j pucao, mi smo išle. Međutim neprijatelj je napravio veliko zlo, popaljena su nam sva stanja, i Trokut ne može da više pomaže onako kao prije. Kada je bio miting, bilo je vrlo teško. Mi smo ipak organizirale preko 800 naroda. Sad je naš narod sav ostao gladan, jer je morao ostaviti polja. Ja mislim da bi trebali tom narodu više priznati. On je sad izbjegao, i nije ostala ni jedna kuća. Naš narod došao je na Baniju, i poneki se tuže da ih drugarice nisu tako radosno primile, to jest da su slabo primljeni, iako kod nas nisu sve četnici.« L j i l j a n a K i u k : » K a o što sada znate dvorski kotar, nije pomagao nijedan kotar. Dvorski je kotar toliko opterećen sa Ličanima, da ja ne znam da li ima ijedna kuća da nema 5 duša. Svaki je s time zadovoljan, i nitko to nije zamjerio. I narod Trokuta, a ne samo Ličane, mi koliko god možemo čuvamo. A l i ima čak i žena iz Trokuta, koje traže šećera, no mi smo to zaboravili. Mi pretko toga prelazimo. Mi činimo sve moguće i ne znamo šta ćemo doživiti. I svaki jedan drugoga priznajemo. Samo da mi žene radimo ono pusto zrinjsko polje, mi bi imale da radimo dosta. Koliko kirija dadnemo, koliko radnih dana dajemo. Samo jedan dan općina Šam. Brđani dala je 330 kirija, a koliko su dale sve općine u svemu. Sada su došli neke noći jedan bataljon vojske u moje selo. Ozebli i pokisli, zovu na vrata, traže odbor. Mi smo vidjeli da su pokisli i ozebli i mi nismo tražili odbora, već smo ih mi žene same po kućama rasporedile, vatru ložile, odmah im dali jesti, i u toku tri dana dato je 560 obroka samo u jednom selu. Toliko volimo našu vojsku i treba da je volimo. Drugarice u radu, žene moje, samo moja općina ovih dana u takmičenju pokupila je 85 pokrivača. Sve do jednoga dajemo. Ja znam, da ima sela koja bi mogla dati, ali se još ustežu i nažalost ne daju. Ne ćemo paziti na takmičenje. Ako mi dobijemo zastavu, vi ćete dobiti drugi put, a ako vi dobijete, mi ćemo. dobiti drugi put. Imali smo u zadatak da opletemo 10 pari šlapica, mi smo pripremili 44 para šlapica, 16 jastuka za v o j n e bolnice, a za privatne 8, za d j e č j e domove 25 plahti i t. d., i t. d. Kada bi sve nabrajali, imali bi do ponoći da brojimo. Svakom je to poznato, nego svim snagama radit ćemo dalje što god budemo mogle. A l i drugarice!, kada bi svi! bili složni, onda bi to išlo. Možda ima danas jedna, koja priča da to nije tako. Ja sam predsjednica u Šamaričkim Brđanima; u vezi četnika bilo je već riječi. Ja sam tolike moje žene okupila, da tako često držimo sastanke općenito, a najviše radi četnika i radi pridošlica, da ne bi gunđali. Ja sam imala u m o j o j kući sastanak, i jedne noći došao je jedan četnik s v o j o j kući u mome selu. Mf smo žene doznale to još za noći, i on je uhvaćen. Pa ja mislim, kada bi mi sve bile složne u borbi učvršćene, da se ne bi pojavili četnici kod nas. Kod nas drugarice ne može proći nitko, a da ga ne legitimišemo. Možda je metnuo petokraku, kada je došao u selo. Bilo je i naših boraca, koji su dolazili i bunili se, ali mi smo legitimišući njima dokazali da je to potrebno. Kod nas mi smo žene ostvarile i imale smo kampanju za borce. Sve smo dale, koliko su žene bile zadovoljne one su obećale. Bila je jedna starica nedrugarica, no mi smo žene jednoglasno skočile: Mi smo dale naše n a j b o l j e u borbi, naša srca su sva ožalošćena, ne ćemo plakati, ne v r i j e d i nam plakati, nego ćemo gledati da osvetimo naše mile pale borce, naše krasne sinove, naše sive sokolove i toliko njih, koji" su nam u borbi pali. Bogami mnogo ih je bilo, a mnogo ih ima, pa i danas, ali v j e rujte mi, mi ćemo dati sve koliko možemo pa makar pali i oni, pa makar pali i mi da dožive oni borci, koji će ostati.« K a t i c a O p a č i ć : » V r l o malen broj" drugarica učestvuje u NOO-ima. Mi vrlo dobro znamo da su naše žene one, koje su širile naš pokret, koje su omogućavale, da se ojača naš pokret i naša borba. Treba da naše drugarice budu birane, jer su to zaslužile.. Isto tako radi zdravlja, da se poradi na tome, da se ne širi tifus, da se organizuju p a r t i zanska burad i slično.« 1 Deša Devčić-Vernić. �D o k u m e n t 339 KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA U OSLOBOĐENOM SPLITU lz »Slobodne Dalmacije«, glasila JNOF Dalmacije, br. 82, od 20. XI. 1944. II. KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA SPLITA Dne 18. i 19. novembra održana je m j e sna konferencija Antifašističkog fronta ž e n a Splita. K o n f e r e n c i j i j e prisustvovalo oko 2.000 žena težakinja, radnica, intelektualki i domaćica. K o n f e r e n c i j u j e otvorila M a j a K a l i t e r n a . N a k o n toga k o n f e r e n c i j u su pozdravili t a j n i k J N O F - a H r v a t s k e z a D a l m a c i j u drug D r a g o Gizdić, komandant V I I I . korpusa gen e r a l - m a j o r P e t a r Drapšin, z a m j e n i k komandanta mornarice pukovnik Srećko Manola, p o t p r e d s j e d n i k gradskoga N O O - a Split A n te M r d u l j a š , član Oblasnoga odbora A F Ž - a za D a l m a c i j u Blaženka Mimica, predstavnik splitske omladine Žarko A l u j e v i ć . P o s l i j e ovih pozdrava K a z a l i š t e narodnoga oslobođenja D a l m a c i j e dalo je akademiju. Na radnome d i j e l u k o n f e r e n c i j e , u s v o m r e f e r a t u , drugarica D e s a Č u 1 i ć g o v o r i l a je o učešću žena Splita u narodno-oslobodilačkoj borbi. One u n j o j uzimaju učešća od prv i h dana u raznim oblicima. Ona spominje "težak v o j n i č k i ž i v o t 4.00*0 žena Splita u redovima N O V J , g d j e su mnoge dale svoje •živote. Spominje Desu M e š t r o v i ć i Anku Jelasku, k o j e su u I V . i V. o f e n z i v i pale » b o reći se u H e r c e g o v i n i i C r n o j Gori za slobodu D a l m a c i j e i svoga S p l i t a . « » A l i u gradu je bila i druga v r s t a borbe : tu je trebalo rasturivati letke i literaturu, p r i k u p l j a t i pomoć za partizane i n j i h o v e obit e l j i , mobilizirati nove borce. Žene su masovno u tome učestvovale, ali su zato bila i velika hapšenja. 1.200 žena grada Splita prošlo je kroz fašističke zatvore. Svirepa su "bila mučenja. K u š a l e su one i v i d j e l e talijanske z a t v o r e i talijanske konclogore, njihove betonske » c e l l e « , ž e l j e z n e pendreke. Borbom su žene Splita stekle svoja prava. Biramo i bit ćemo birane. Aktivizirat ćemo i p o s l j e d n j u ženu. M o r a m o biti puna •podrška J N O F - a . « k l i : » A k o poginemo, n e m o j nas plakati, nem o j nas žaliti. A l i obećaj da ćeš nastaviti naš r a d . « Ja sam im obećala. To za mene n i j e bilo obećanje, v e ć zakletva. K a d a su mi poginuli ja nisam plakala. P r e g o r i l a sam ih bila onoga dana, kada sam v i d j e l a što oni čitaju. Izdržala sam sve bez suza. Izdržimo svi do konačne p o b j e d e . « M i l k a K u d r i ć iznosi uspjehe predkongresnoga takmičenja. P r e d j e l Manuš je u p r v o m e mjesečnom takmičenju postigao najb o l j e uspjehe. T e ž a k i n j a splitska V i c a M a t o š i ć s a z a d o v o l j s t v o m g o v o r i s pozornice splitskoga k a z a l i š t a : » M i smo treća v o j s k a druga T i t a . Zaklela sam se za jaču borbu onoga dana, kada sam o d n i j e l a u z a t v o r sinu ručak, a f a š i s t i mi rekli da su ga odveli u nepoznatom p r a v c u . « D r a g i c a B a r t u l o v i ć je izdržala sve moguće zatvorske muke. U besvijesnim mukama osjećala je v e d r i pogled druga Tita i to j o j je davalo snage da sve izdrži. » Ž e l i m ući u N O V J . M o r a m u Z a g r e b da pronađem zlikovce i da se s v e t i m o . « M a r i j a C e c i ć d a j e sliku talijanskih zatvora. Govori o t e r i t o r i j a l n i m z a h t j e v i m a I t a l i j e na hrvatske k r a j e v e , o čemu piše štampa na slobodnom dijelu I t a l i j e . K i t a K r s t u l o v i ć priča o jedinstvenom A n t i f a š i s t i č k o m f r o n t u žena širom Jugoslavije. » P r o š l a sam čitavu J u g o s l a v i j u i svug d j e sam našla o r g a n i z i r a n e žene. Beograđanke su bacale u kamione z a r o b l j e n i h partizana pakete hrane, o d j e ć e ; Slavonke su u s v o j i m nizinama bogato hranile partizane ; Slovenke su ih primale u tople domove, a Bosanke su sklanjale hrvatske z b j e g o v e . « A n i c a R o j e , p r e d s j e d n i c a bivše » H r vatske ž e n e « osuđuje Mačeka i v e l i : » N e može se oprostiti onome, k o j i je izdao narod.« Uzima r i j e č O l g a K a p e t a n o v i ć . Poz d r a v l j a slobodni Split. Sjeća se masovnih demonstracija, t r a ž e n j a kruha i hrane od okupatora, b a c a n j a bombi pod kamione. I r e n a S i n o b a d podsjeća n a ilegalni rad žena u odboru za pomoć. Od četiri žene, od koliko se na početku sastojao odbor, došlo se je do devedeset. One su se brinule za potrebe partizanskih obitelji. R a d i l o se od rane zore do kasno u noći. D i j e l i l a se hrana, pružala novčana pomoć, ljekarska n j e g a . Majka B o r o z a n k a nastavlja: »Majka sam petero djece. Otkad sam otkrila n j i h o v rad, učestvujem s n j i m a u borbi. Shvatila sam da rade za narodno dobro. Sinovi su mi re- U ime omladine Splita g o v o r i J e l k a M u š i c a : » Ž e n e omladinke s u s v u g d j e : bolničarke, učiteljice, bombaši, radnice u radnim bataljonima.« �Drugarica A n k a B e r u s : »Čekaju nas novi zadaci. Rat još nije svršio. Vojnički nam je pobjeda osigurana, ali će neprijatelj nastojati da nas ometa u izgradnji i obnovi zemlje. Tek puna pobjeda na tom polju daje potpunu garanciju da nam tekovine ove borbe ne će izmaknuti. Na radu oko izgradnje zemlje mobilizirajmo nove h i l j a d e : oslan j a j m o se na vlastite snage, a svaka pomoć iz vana koja ne će dirati u suverena prava naših naroda i narodne vlasti, dobro će doći.« S e k a D u m a n i ć , član ilegal. odbora AFŽ Split iznosi zadatke žena u novim uslovima, a naročito podvlači one koje treba ispuniti u pomoći NOO-u. S o v j e t s k a žena, poručnik Crvene armije, član vojne misije SSSR pri štabu V I I I . dalmatinskog korpusa, pozdravlja konf e r e n c i j u i želi mnogo uspjeha u radu. Komisija za predlaganje odbora A F Ž - a Splita povlači se na savjetovanje. Zbor primorskih Slovenaca »Srećko K o s o v e l « otpjevao je u znak priznanja ženama -Splita, nekoliko pjesama. Dva pionira iz omladinske brigade » A n t e J o n i ć « zapjevali su nekoliko splitskih pjesama. Nakon toga biran je odbor, u koji je ušlo 60 žena. Za predsjednicu je izabrana Vica Matošić. Poslani su pozdravni brzojavi drugu Titu, predsjedniku Z A V N O H - a Vladimiru Nazoru, Izvršnom odboru J N O F - a Hrvatske i I. kongresu Antifašistkinja Hrvatske. Dokument 340 DOMAĆINSKI TEČAJEVI NA OSLOBOĐENOM TERITORIJU Članak iz »Banijskih vijesti«, glasila Okružnog I. D O M A Ć I N S K I TEČAJ Z A V R Š I O 23. o. mj. završio je sa radom viši domaćinski kurs, koji se održavao pri gospodarskom odjelu Z A V N O H - a . Ispitu su prisustvovali drug F r a n j o Gaži, — predsjednik Izvršnog odbora HSS-a, Nikica Rapajić iz gospodarskog odjela Z A V N O H - a i Neda Marjan, inžinjer agronomije. Kurs je pohađalo 20 učenica. Iako je bilo 12 raznih predmeta, drugarice su sve svladale i pokazale općenito vrlo dobar uspjeh. K a o n a j b o l j a učenica istakla se Milka Kukić seljanka iz Like, koja nema ni punih 4 razreda osnovne škole, a postigla je odličan uspjeh iz svih predmeta. 1 Gospodarski o d j e l Z A V N O H - a organizirao je, m e d u ostalim t e č a j e v i m a , i t e č a j e v e za d o m a ć i o s k o p r o s v j e ć i v a n j e , k o j i su i m a l i kao p r v i zadatak osposobiti i z v j e s t a n b r o j žena z a d a l j n j i r a d n a t o m p o d r u č j u u n j i h o v i m selima. P r v a d v a u č i t e l j s k o domaćinska t e č a j a o d r ž a n a su u o s l o b o đ e n o j G l i n i . 3 Žene Hrvatske u NOB odbora JE JNOF Banije, SVOJIM od 25. XI. 1944. RADOM Poslije ispita nastavilo se sa svečanim dijelom. Učenica Desanka Ilinić zahvalila se je u ime svih učenica -svojim nastavnicama na uloženom trudu i predala dar upravnici kursa. P o s l i j e toga drug F r a n j o Gaži održao je lijep govor, g d j e je između ostalog rekao : » P r o š l i režimi stalno su nas držali u neznanju. Danas se borimo protiv toga. Mi želimo da naš budući život uredimo tako, da bude dostojan čovjeku. Vi ste već tim putem pošle. P r o s v j e ć i v a n j e m na svim poljima rada mi ćemo to i postići.« Tako je završio viši domaćinski kurs i 20 osposobljenih domaćica više — za pomoć svome narodu i narodnoj vlasti. 1 O v e t e č a j e v e z a v r š i l o je oko 50 žena, od t o g a 40 omladinki. T r e ć i učiteljsko-domaćinski tečaj održan je u S i n j u . Na n j e m u je b i l o 26 p o l a z n i c a . Još su o d r ž a n a d v a domaćinska t e č a j a , j e d a n u o p ć i n i B o j n a , a drugi u P a k o š t a n i m a ( D a l m a c i j i ) . 33 �Domaćinski lelaj pri ZAVKOH-u u Glini Dokument 341 LETAK OKRUŽNOG ODBORA AFŽ VARAŽDIN ŽENAMA VARAŽDINSKOG OKRUGA KRAJEM STUDENOG 1944. ŽENAMA VARAŽDINSKOG OKRUGA Prije nekoliko tjedana proglasio je Hitler u Njemačkoj totalnu mobilizaciju. Mobilizaciju svih još preostalih muškaraca, a isto tako i žena, mobilizaciju staraca i djece. Da Pavelićeva »nezavisna« ne izgubi na svojoj vrijednosti i da se pokaže dostojnim tog naziva, požurio je njen poglavica, gnjusni izdajnik i krvnik hrvatskog naroda, najvjerniji sluga Hitlera i fašizma, Pavelić, da učini to isto, da tako i dalje »štiti« svoj narod. — On osim mobilizacije muškaraca u dobi od 16 do 65 god., sprema i mobilizaciju svih žena od 17 do 55 god. starosti. Utopljenik se i za slamku hvata -— poznato je. Tako i ova dva luđaka znadu što ih čeka, svijesni su i očito vide svoju pro- past. Nisu im još dosta nepregledna groblja ljudskih ostataka, koja su njihova djela. Žele, da i preostaci naroda dožive tu sudbinu. 'Čvrsti su i snažni udarci bratske nam Crvene Armije, Engleske i Amerike, kao i naše slavne Narodno-oslobodilačke vojske. Zato je tim bijednicima potreban svaki čovjek, koji se barem kretati može. Potrebna im je zamjena za svakog pojedinca, kojeg je moguće poslati na frontu. Treba im raditi u tvornicama oružja, municije, na podizanju utvrda, obrađivanju polja i t. d., i t. d., a za takav rad mogu se upotrebiti žene, djeca pa i starci, da tiranima i izdajicama produže život još makar za koji dan. �Majke, žene i sestre! Zar vi to hoćete? N i j e s t e li dovoljno iskusile svu težinu ropstva i fašizma na svojim leđima? N i j e s t e li bile zabacivane i ponizivane, obeščašćivane i iskorištavane? — A sada, kada se vaši tlačitelji guše već u moru krvi, pružaju svoje okrvavljene ruke za vama, da ih vi spašavate! Vaše je mjesto među nama. Među onim ženama, koje se već godinama bore, kako puškom u ruci, tako i raznim drugim načinima protiv ropstva i tiranije, a za slobodu svoju i svoga naroda, koje zajedno sa svojom braćom i muževima spremaju ljepše dane i za sve nas! — Nebrojene su žene za te ideale dale svoju krv i svoje živote, a vi da to pregazite slušajući besramnog izdajicu Pavelića, za v o l j u i spas tuđina. Ne čekajte više, dođite k nama! Povedite sa sobom i svoju djecu i ne dozvolite, da vas u posljednji čas odvlače na klaonicu i ropski rad, da radeći protiv svog naroda ostavite svoje kosti po ruševinama njemačkih tvornica i gradova. Ne dozvolite, da mlade žene i djevojke, silom odvučene, pogibaju negdje na frontu, g d j e bi morale njemačkim vojnicima služiti za nasladu i razonodu! U našoj jedinstvenoj Narodno-oslobodilačkoj f r o n t i mjesto je svakom poštenom čovjeku i ženi, omladincu i omladinki! Tu ćete i vi moći svojim radom doprinesti, da nam čas oslobođenja što p r i j e dođe, da velebnu građevinu — federalnu državu Hrvatsku u slobodnoj, demokratskoj f e d e r a t i v n o j Jugoslaviji — u k o j o j su ostvarene sve naše v j e kovne težnje, a naša ravnopravnost zajamčena nam Odlukama T r e ć e g zasjedanja Z A V N O H - a , zajedničkim silama izgradimo i podignemo tako, da nam je više nikada i nitko srušiti ne će moći. Živjela Antifašistička Jedinstvene Smrt fronta žena narodno-oslobodilačke njemačkim okupatorima — sastavni dio fronte! i domaćim izdaji- Koncem studena 1944. Okružni odbor A F Ž okruga V a r a ž d i n Dokument 342 0 OKRUŽNIM KONFERENCIJAMA AFŽ U DALMACIJI Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Kroz pretkongresno takmičenje spremale su se otočanke, Kotarke i Bukovčanke, Hrvatice i Srpkinje okružja Zadar za prvu konferenciju. Žene su stigle sa svih strana — gajetama, kolima, kamionima i pješke. Orila se pjesma iz šeststotina grla, lepršale su hrvatske i srpske zastave sa petokrakom . . . gordost je prekrila tugu i propaćene jade — na ulicama Zadra igrala se » K o z a r a « , ulicama Zadra odjekuju partizanske naše pjesme .. . Gdje su fašisti, koji su izlazili iz Zadra i palili naša sela, g d j e su zatvori, u kojima su mučili naše n a j m i l i j e ? Nema ih više, nikada se više ne će vratiti. Zadar je naš, zauvijek naš. Sreća i radost, koja je ponijela žene u Zadar, koja je progovorila kroz pjesmu i kolo, došla je do izražaja i na konferenciji. — Za čitavo v r i j e m e konferencije, žene nisu prestale klicati Zadru, slobodnom hrvatskom, Titovu Zadru. Po prvi put poslije tri i po godine borbe đoznale su građanke Zadra za sve patnje i napore, koje su uložile naše žene kroz ovu borbu. Osjetile su snagu, koja je izrasla iz nje, snagu koja ulijeva puno povjerenje, da će te žene nastaviti borbu do konačnog sloma fašizma, da će one znati čuvati tekovine borbe, da će dati dalje sve od sebe, da se za. Dalmaciju, br. 8. studeni 1944. izgradi sretniji život. Dirnuo ih je poziv u crno zavijenih matera, koje su ih sestrinski pozvale, da se priključe njima, da u ovim posljednjim danima i one pođu njihovim putem, — putem borbe, slobode i bolje budućnosti njih i njihove djece. Okružna konferencija A F Ž za Knin održana je 29. X. 1944. Kako je sav t e r i t o r i j bio okupiran, bilo je prisutno 250 delegatkinja Hrvatica i Srpkinja. U svom referatu Čedna Marić je govorila o ženama Knina u NOB-i. Istakla je žene Radušića, koje su s neoslobođenog teritorija izvlačile žito. U okružnom NOO-u i u njegovim odjelima ima 87 žena. Žene Promine, koje su do nedavna bile pasivne, okup l j a j u se sve više u N O F . One su prevele 33 domobrana u N O V . Nakon referata govorila je još 21 žena. O ubistvima u Vrbniku veli Milica V u j a k o v i ć : »Četnici teško terorišu narod našeg sela, objesili su dva druga i ostavili ih na vješalima nekoliko dana. Majkama nisu dozvolili da ih pokopaju. Nakon toga opet su objesili šestoricu: d v i j e omladinke, jednu staricu i tri druga. Četnicima n i j e uspjelo ni terorom da privuku srpski narod na svoju stranu.« �Žene srednje-dalmatinskog otočja pišu o s v o j o j p r v o j okružnoj konferenciji. Približava se prvi kongres antifašistkinja Hrvatske. Pred tim kongresom sakupile su se žene našeg okružja na svoju prvu konferenciju. K o n f e r e n c i j u su pozdravile delegatkinje iz raznih okruga. Drugarica Desa Čulić je pozdravila konferenciju u ime žena splitskog okružja. Ona se je zahvalila otočankama na srdačnom dočeku zbjega Splita i okolice, na njezi ranjenih njihovih sinova, muževa i braće. E c i j a Ljubetić je govorila o učešću žena srednje-dalmatinskog otočja u NOB-i. Među tim ženama istakla je majku iz Splitske na Braču, koja je otpremila u borbu i četvrto svoje dijete, nakon što su j o j dva sina poginula, a trećeg ubili Talijani, r i j e č i m a : » I d i sine i osveti svoju braću«. Ana Fredotović iz Vrbanja od 50 godina prevela je 28 njemačkih vojnika partizanima. M a r i j a Marinčić iz Hvara i M a r i j a Vodanović iz V r b a n j a dobrovoljno su se javile za izvlačenje ranjenika iz minskih polja. Obadvije su poginule. »Borbom i radom mi ćemo se i dalje spremati za svoj prvi konkres«, rekla je drugarica Ecija. Dokument Žene dubrovačkog primorja održale su 8. X I . svoju prvu konferenciju. Drugarica M a r i j a K r n j a i ć objasnila je ulogu žene u NOB-i, o čemu mnoge žene dubrovačkog primorja nisu bile do sada upoznate. Na kraju referata je istakla da je glavni zadatak A F Ž - a u dubrovačkom primorju aktivizirati sve žene u J N O F . Drugarica Klara Vodopija pričala je o svom selu Mravinac, koje je već čitavu godinu dana primalo borce i hranilo ih, tako isto i selo Riđići. Ima dosta takvih sela u dubrovačkom primorju, koja su već ranije pomagala N O P . Žene iz onih sela, koja do sada nisu bila aktivno u borbi, obećaju da će se one danas aktivizirati u izgradnji države i okupljanju žena u N O F . Žene svih kot. dubrovačkog okružja pripremile su se za svoju prvu okružnu konferenciju i priredile niz kotarskih konferencija. U mjesecu oktobru, kad je čitavo Biokovo bilo posuto njemačkim garnizonima, održana je prva okružna konferencija AFŽ-a. Učestvovalo je samo 100 žena. Danas se žene biokovsko-neretvanskog okružja spremaju za svoju drugu konferenciju. 343 IZVJEŠTAJ OBLASNOG ODBORA AFŽ ZA SLAVONIJU OD 4. XII. 1944. GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE 0 PRIPREMAMA ZA PRVI KONGRES O B L A S N I ODBOR AFŽ-a ZA SLAVONIJU dana 4. X I I . 1944. Glavnom odboru AFŽ-a za Hrvatsku Drage drugarice. U čitavoj Slavoniji ima 710 odbora A F Ž , koji obuhvaćaju 69.050 žena antifašistkinja. U posljednje v r i j e m e rad naše organizacije je prilično oživio. U mnogim selima masovne sastanke održavaju samo žene, pošto smo težište rada uglavnom sada prebacili na novo-oslobo'đena sela i gradove. Na sastancima se uglavnom prolaze ovi r e f e r a t i : Narodno oslobodilački pokret i ciljevi, o Jedinstvenoj Narodno-oslobodilačkoj fronti, odluke II. zasjedanja A V N O J - a , odluke I I I . Zasjedanja Z A V N O H - a, značaj važnosti organizacije AFŽ-a, šta je monarhija i značaj republike, šta je Crvena A r m i j a i t. d. Glavni zadaci, koji se postavljaju pred našu organizaciju, su slijedeći: 1. Pripreme za doček Crvene A r m i j e , 2. Pripreme za kongres A F Ž - a za Hrvatsku, 3. Popularizirati jedinstvo, 4. Obnova naše zemlje, popularizacija zadrugarstva, 5. A k t i v i z a c i j a svih žena i pravilna organizacija rada, 6. Politička izgradnja žena. Po ovim pitanjima i zadacima učinjeno je slijedeće: Za doček Crvene A r m i j e žene pomažu pri izgradnji slavoluka, spremaju darove Crvenoarmejcima, pletu čarape i džempere, vezu maramice i spremaju zastave. Sve ovo vrši se u znaku takmičenja. Do danas okrug Osijek naročito se istakao. Nekoliko sela istog okruga kao Bobota, Pačetina, Trpinje, Borovo i Vera, spremili su do sada 280 zastava (Sovjetskih i nacionalnih). Isto tako su siro- �Žene Orljevca peru za partizane mašne radnice pilane ( P a k r a c ) sakupile 95 tisuća k u n a i od tih novaca kupile crvenu zastavu, koju su same izvezle. Izradile su i maramice. Selo Cerna (Vinkovački k o t a r ) , u kojemu je stalno n e p r i j a t e l j s k a vojska, sakupile su 17.000.— kuna, a selo Mikanovci 13'0.000.— kuna. Žene iz tih k r a j e v a ne mogu prebaciti nikakove predmete, nego novac, za koji bi se kupio poklon Crvenoj A r m i j i . Isto tako one šalju i novac za našu štampu. Osim toga žene P a k r a c a s p r e m a j u poklon prvom Crvenoarmejcu, koji stupi na tlo P a k r a c a . Inače se u čitavoj Slavoniji vode p r i p r e m e za doček Crvene A r m i j e . Među ženama vlada veliko o d u š e v l j e n j e i veselje, One govore da će t a j dan biti n a j s v e č a n i j i i n a j s r e t n i j i u životu žena. P r i p r e m e za kongres vrše se još uvijek u znaku t a k m i č e n j a . O d r ž a v a j u se okružni, kotarski, općinski i seoski sastanci, na kojima se p r o u č a v a m a t e r i j a l i r a s p r a v l j a j u n a j n o v i j i događaji. F o t o g r a f i j e i razne slike, ručne radove, još ne dobivamo, iako smo to postavljali na našim s a s t a n c i m a . Naročito sa ručnim radovima ide vrlo teško, zbog toga što nema konca ni potrebnog m a t e r i j a l a . Žene b o g a t i j i h sela poslat će specijalitete svojih sela. Tako na pr. selo Gorjani okrug Brod sprema r u č n e radove i jednu vestu, koju će pokloniti d r u g u T i t u . Izložbe, o kojima ste nam pisali ne možemo održavati, nego ćemo Vam s a k u p l j e n e stvari poslati. Sakupili smo vrlo malo slika i dopisa, koje ćemo Vam naknadno poslati. Žene p j e v a j u p j e s m e o kongresu, ali nam ih još nisu poslale. Od n a j novijeg v r e m e n a p r i s t u p a m o o s n i v a n j u analf a b e t s k i h tečajeva, pošto je sada za to vrijeme. Podatke o p r i p r e m a m a za k o n g r e s Vam šaljemo. Pomoć p o s t r a d a l i m selima je od važnosti baš zbog toga, što ona p r o d u b l j u j e i učvršćuje b r a t s t v o i jedinstvo n a š e g a n a r o d a . Žene S r p k i n j e š a l j u pisma i z a h v a l j u j u se ženama H r v a t i c a m a na pomoći. Isto tako žene iz novo-oslobođenih gradova i sela p r i s u s t v u j u d i j e l j e n j u pomoći. One se p r i b l i ž a v a j u ženama tih sela. 'To smo učinili zbog toga, da bi ovaj jaz, koji postoji između sela i grada, potpuno nestao. P r v a k a m p a n j a za pomoć postradalim selima n i j e dala ono, što se je očekivalo, te smo od n a j n o v i j e g v r e m e n a ponovno otpočeli sa s a k u p l j a n j e m . U tome smo angažovali veći b r o j žena, koje će u j e d n o o b j a š n j a v a t i o s a m o j važnosti pomoći. Među n a j v a ž n i j e zadatke, koje smo postavljali, spada i obnova naše zemlje. U tome a n g a ž u j e m o naše žene. One su shvatile važnost i pomažu u koliko je moguće. Tako na pr. žene našičkog okruga, dale su 300 r a d n i h dana za i z g r a d n j u pruge, ceste i kuća. Naročito su se istakle žene Miholjačkog k o t a r a . Žene sela K u t r o v a c ( k o t a r Požega), dale su 50 r a d n i h d a n a za r u š e n j e zidova p o r u š e n i h kuća. Popularizirali smo z a d r u g a r s t v o . U sa- �moj Požegi napravili smo plan za osnivanje jedne zadružne radionice, u kojoj bi žene dobrovoljno radile za postradala sela, šile, prekrajale cd sakupljenih platna i odijela, veš i odjeću. Konac bi nabavile od odjela, odnosno članarine, koju bi uplaćivale sve žene antifašistkinje, a koje imaju pravo da šiju u ra dionicama uz j e f t i n i j u cijenu. Siromašnim ženama šiti će se besplatno. U toj zadružnoj radionici šilo bi se za našu vojsku i za ustanove. Žene Požege sa velikim oduševljenjem prihvatile su o v a j prijedlog i obećale da će svaki dan raditi dobrovoljno 15—20 žena. Ovo nažalost nije ostvai'eno zbog upada neprijateljske vojske u Požegu. Iako je obuhvaćen veliki broj žena u našu organizaciju, još uvijek ostaje mnogo neobuhvaćenih, koje se nisu aktivizirale u radu. Glavna naša parola jest »Pokrenuti sve žene u rad i pravilno organizirati podjelu rada«. N i j e dovoljno da rade samo neke žene, nego hoćemo da se sve aktiviziraju. Mnoge su se i same s tim složile, naročito žene Požege Narod Slavonije prebacio je traže da učestvuju u radu. Kada sve žene aktiviziramo, onda se ne će osjećati nikakova poteškoća u radu. Posvetili smo pažnju i političkoj izgradnji žena. Žene učestvuju na masovnim sastancima NOF-a. Održavaju posebno sastanke na kojima čitaju i diskutuju, a negdje i same održavaju referate. Osim svega ovoga, svuda se osjeća rad žena. One peku hljebove, peru veš, dočekuju ranjene drugove sa kolačima i čajem. Možemo navesti lijep primjer, g d j e su žene Orahovice dočekale ranjene drugove i dežurale po cijele noći. Isto tako žene i omladinke Drenovca nosile su ranjene drugove po 12 kilometara u bolnice. Još uvijek ne možemo Vam poslati jedan iscrpan izvještaj, zbog toga što nemamo podataka, iako žene rade. Smrt fašizmu — Sloboda Za narodu! Oblasni Pavka 14 vagona zita za Liku odbor Jakšić AFŽ-a: �D o k u m e n t 344 PISMO MACI GRŽETIĆ — PREDSJEDNICI GLAVNOG ODBORA AFŽ ZA HRVATSKU O PREDKONGRESNOM NATJECANJU ŽENA GORSKOG KOTARA KRAJEM 1944. Draga drugarice M a c o ! 1 Odgovaram Ti na pismo, koje si mi pisala 28. X I I . 1944. Isto sam dobila polovicom ovoga mjeseca. V j e r u j e m , da si očekivala, da ti se javimo. Pisala sam za vas nekoliko puta preko Dike, 2 ali ne znam da li si dobila koji list, zbog neredovitog saobraćaja pošte. Evo ću ti opisati nešto o planu predkongresnog takmičenja, te ti ga šaljem po ovim dvjema ženama, koje idu na vaš poziv gore. Mi smo postavile plan takmičenja po slijedećim pitanjima: a) Pojačati rad na prosvjetnom polju, u čemu se preko ljeta zaostalo. Tu smo prilično uspjeli, imamo sela i općina na okrugu, gdje žene redovno održavaju prosvjetne sastanke i proučavaju štampu. b) U radnim sastancima uspjelo se daleko više. N e g d j e se održavaju posebno sastanci žena, a pretežno održava fronta. Isti sastanak postavljen je po lokalnim pitanjima. Posjet žena u čitaonice, slušanje vijesti u nekojim mjestima uspjelo je bolje, a negdje je još slabo. c) Postavili smo obnavljanje raznih društava, narodnih kola itd, u čemu se naročito razvija samoinicijativa žena, gdje izlaze sa raznim idejama na svojim mitinzima. d) Pomoć 43. diviziji u sabirnim akcijama i r a z v i j a n j e ljubavi prema Istranimaborcima. U sabirnim akcijama uspjelo se daleko više, nego što smo postavili u planu. U ljubavi prema vojsci bilo je nedostataka, ali ima i uspjeha prema borcima. e) Pomoć srpskom narodu. Po tome se uspjelo prilično. Ona se odražava u pomoći d j e č j i m domovima, g d j e su srpska djeca, staračkim domovima i jednoj bolnici, gdje se nalaze Srbi. Isto tako ukazuje se pomoć u svakodnevnom saobraćaju sa hrvatskim masama i prebacivanju srpskog naroda iz Gornjeg kraja i Drežnice, preko Gorskog Kotara za Žumberak. Tu naročito žene pokazuju ljubav i sažaljenje prema djeci, izlazeći pred njih sa kruhom i mlijekom. f) Pomoć vlastima u rješavanju zadataka, koji stoje pred nama. Tu se uspjelo u sabirnim akcijama, a manje u rješavanju ostalih pitanja. Mogu ti reći učešće žena u odborima, koje smo proveli, znam da te interesira. Interes se bio razvio ogroman za glasanje, masovno su žene došle na izbore u svim kotarevima i prilično određivale, za koga će glasati, ali se pokazala slabost kod njih u tome, što su slabo glasale za predviđene žene na listama. Time nije izabrano toliko žena, koliko se očekivalo. Naročito u pojedinim općinama nasjele su žene paroli reakcije »žena nije sposobna za vlast«. Iako im mi na to naročito ukazujemo, da bi povukli iskustva za buduće izbore. Draga drugarice Maco, htjela bi ti nekoliko riječi pisati o interesu žena za kongres. On je zaista ogroman, žene mu se naročito raduju, kad im se govori da će se održati u Zagrebu, a ia kad pomislim na to, onda se ne žurim sa brošurom, jer mislim da ćemo je stići izdati. Mi smo postavile u tumačenju ženama o kongresu, da je to najveći događaj za žene. To znači, razliku novog života od starog. Kroz to obrađujemo prošlost u životu, život žena pod bivšim režimom i budućnost u novoj demokratskoj državi, to povezujemo kroz odluke A V N O J - a i Z A V N O H - a , j e r im je to prilično teško shvaćati, dok ovamo im više govorimo o ličnom životu. Napomenula bi ti još jedan momenat: učešće žena u demonstracijama protiv kralja Petra. Naročito su se istakle žene Čabarskog kotara, Delnica, Fužina, i može se reći, u srpskim selima ... Drugarski te pozdravljaju drugarice: Julka, 3 Zorka, 4 Ema, 5 Slavica i predsjednica okružnog odbora. 6 Šaljemo vam nešto darova gore za druga Tita, pa vi tamo uredite kako znate. Za delegate smo odredile Sirnicu T r b o v i ć Drežnica i drugaricu Katu Biserovu, udovicu, koja se borila izvjesno v r i j e m e sa puškom u ruci, Delničanka, skromna je, ali ima ugleda i autoriteta među ženama. Smrt fašizmu —- Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Drugarice Maco, ovo je pismo bilo na putu i vratilo se. Nosile ga drugarice delegatkinje. Napale ih ustaše na putu. Izgleda, da je jedna od njih ili poginula ili je uhvaćena. I propali su darovi, koje smo slali drugu Titu. 7 " M a c a Gržetić. - Dika Gašparac. 3 Julka Rajačić. 4 Zorka Kosanović. 5 Ema Kruljac. 8 Zora Jelinek. 7 Pismo je pisano k r a j e m siječnja 1945. odnosi se na d o g a đ a j e u prosincu 1944. g. 1 g. no �U jer ožujku 1942. njezina Zbog pomanjkanja lađa odlazi bataljona III. 1942. g. Ivanka je imao u napadu i u radila područja Iste godine održano talijanskih vela na S popaljenih ški sela, podvig podizale g. isključivo od Okružno Gorskog straža, Ivanka omladinaca pružale i je organizirala pomoć sa- Kolara, spro- omladinki. je borcima radne i nove domove i vojne evakuacije u 1942. kotara. Drežnici omladinom su a čete. omladine je šume i 30 drežničkom koje u bunkera savjetovanje brigade, je 19. Goranske sastavljenu Kroz čete Mrkoplja. već delničkog dana. već mobilizaciji odred čelu omladine. je akcijama na sastavu 5 istog Goranske oslobađanju svim svom vjetovanje mimo i Talijani, nezapažena. je borac učestvovala Primorsko-goranski omladinaca su Kao u uhapsili ostati pustili Gupca« mnogo i su mogla partizane. toga NOV, Ivanku nije dokaza u »Matije poslije g. aktivnost bolnice narodu pred izvršile te- naletom neprijatelja. Ivanka U Trohar studenom nik omladine na kome tivši BIOGRAFIJA NARODNOG rođena žinama, Trohar kotar obrtnik, Delnice. majka osnovnu školu bila školovanje, guće obrazovanje, njezin značajna čaju dalji pažnju. Družeći niju KP, kraja Odmah kao U se g. kao dobar ona njega joj na- bila narušili i SKOJ- U radila i slijedi lido odlazila i Jugoslavije, na. u prve Kad su jednog načina i svom od da da ga dana, Oko 20 dana g. bila i u omladinskim u a član naj- Kotarskog Sekretarijata Okružnog zatim teškim pa je i komi- član ratnim 1944. da isti- osuda. g. Ko- uslovima upućena na blizini su zlostavljali i 1 u je na U na je tom zlikovaca, »zaruč- času snage da vezu drug Tito!« »Živio samim Savez je zasvoga u vješalima imali posljednjem i smrtna kraj Kar- izmučena lom komunističke ve- su izrečena Draganiću i njom iz držanjem, Prebijena je nad koji su ustaše. časovima njezinom u g. imala pod Nijemci sve joj objesili 1944. zarobili ponosnim Karlovcu ofenzive, Jednog prebacivali oduševljavala vide su i i najtežim svojim je prosincu ustaše ovim Kupi. Broda, vodili putu. fašističkih neprijateljske Brod je Ustaše u vrijeme kotara upornošću herojskom lovca, za zatvor. prilike stalnu pod neposrednoj mučili oko organizacije. Delnice tvora u i partijskih kao održava ud posljednjem uzvikne: »Živio omladine Ju- goslavije!« je član Ivanka KP. poluoslobođemom i je Ivanka 1941. Vra- od omladin- član. član Kotar, zdravlje, terenu borce. Talijani postaje Fidine, USAOH-a, listopadu, je na života radu kraja. jedna Kotaru. kotar stradanja drinom omladine svoga kao Fužine. joj hrane, partizanske čitavom g., organiziranju sakupljanju okupljanju, Šimca, 1941. i su predstavUS AO J-a, rukovodilaca Ivanka Gorski kao I. kongres liječenje. naročitu i g. za za odlazi na omladine Gorskom NOO-a Napori te- ime odbora tarskog esperantskom posvetili KPH SKOJ-a omo- je prihvaća za U zatvoru 1942. kotar teta čeznula. partijskih radi na nalazi i oslobođenom pomoć da program organizator. Stjepana Početkom je radi u za Okružnog da upoznaje neumorna municije posjećuje SKOJ-a te je i u pohađala Ivanka nastavlja rad 1943. je g. Kotara najpoznatijih toku istragu, organizacije. rukovodilaca, između njima aktivno uhapsili nica« s oduševljeno vrijeme če na i komiteta je u Kongresa pokreta U stolarski naročito joj okupacije oružja SKOJ-evske je skog Fu- života. Bila isto rad su SKOJ-a član odjeće, i nakon NOP-a. toliko u bio mogli drugova, Oni se koju svog je g. Željela nisu kad nekoliko rukovodilaca. je Fužinama razvitak evskih TROHAR 1923. đak. kojim godina, upoznala U roditelji za I. joj odličan ali 1939. 17. Otac domaćica. i stavi Za IVANKE je govori s istaknutijih HEROJA Ivanka se 1942. Gorskog neprijateljska član Radila teritoriju uporišta organizacijama. KK je na kotara, da pruža Omladina nosom su Narodne VII. je čitav skupštine 1953. u i red narod spominjali g. odao Narodnih ime FNRJ joj je heroja. Gorskog Ivanke Kotara Trohar. s po- Prezidium svojim ukazom od najveće priznanje, uvrstivši 27. �Dokument 345 IZBJEGLICE LIKE I GORSKOG KOTARA U POKUPLJU Članak iz lista »Kaprijed«, glasila KPH br. 95—96, od 8. III. 1945. ČETIRI PUTA SU NAM BAJTE GORJELE ... Poslije neizrecivih stradanja srpski narod Drežnice i Gornjeg K r a j a , 1 bježeći pred ustaškim i četničkim zvijerima, stigao je u Žumberak i Pokuplje i tu, kod bratskog hrvatskog naroda našao utjehu i sklonište. Oni će ti pričati o svome životu u šumi pod vedrim nebom, na kiši i snijegu i o lijeganju kraj stoke, da im bude toplije. »Dijete moje, priča jedna starica, — četiri puta su nam bajte gorjele. Nebrojeno smo puta bježali u šumu napuštajući svoja ognjišta. 4 godine nismo se pošteno obuli i obukli, 4 godine trpimo glad, pa i ono, što smo jeli, bilo je neslano i bez masti. A l i sve bi to pretrpjeli, da nas ove zime nisu opkolili u šumi da nas pokolju. Zato smo i morali krenuti ovamo.« » P o g l e d a j , drugarice, ovo dvoje siročadi, — nastavlja druga žena upirući rukom u 12godišnju djevojčicu Miku Ošević i njenog 9god. bracu. — Imali su punu kuću čeljadi, i sve ih je banda poklala, a roditelji su im pomrli od tifusa.« — Pogledala sam u malu pionirku — sjetivši se svih grozota djevojčica plačući istrči iz sobe. Uzimajući u naručje dvogodišnjeg dječačića otpočela je Milka Kosovac iz Vodoteča svoju žalosnu priču : »U prosincu prošle godine upale su ustaše ranom zorom u moju bajtu. Čim su uskočili, počeli su pucati iz šmajsera. M o j i su svi mrtvi popadali, a ja sam pala vrh ovog malog kojeg držim. On se od straha nije ni javio, a ja sam se napravila kao mrtva, i tako su otišli iz kuće misleći da su svi mrtvi. T o g su dana u Vodoteču zaklali i poubijali 114, a ranili 19 žena i djece.« A uza sve to narod nije klonuo.U ovome kraju već 1941. nisi mogao naći mladića u selu koji ne bi nosio pušku. Mnogi od ovih boraca već su izginuli, ali narod ne zaboravlja svoje prvoborce, svoje branitelje, svoje najmilije. Redom se j a v l j a j u majke, koje su izgubile svoje sinove u borbi. » M o j je sin poginuo kod Delnica . .. M o j kod Plitvica . . . Moj jedinac pao je kod Korenice . . . A moja dva sina kod Gospića, a treći je ranjen kod Lapca . . . M o j je pao na U d b i n i . . . M o j u Brinju . . . a moj u Jezeranama.« Ima među izbjeglicama i manji broj omladinki. To su one, koje su od početka 1942. pa do danas na svojim ramenima prenijele na stotine ranjenika. One su po noći kroz šume i brda, kozjim stazama, bose i slabo obučene, po cičoj zimi satima nosile ranjenike. Sjećam se — u proljeće 1943., kada sam dolazila k njima — sve su imale plava ramena od nosila, a mnoge su od napora i oboljele. » N i s a m imala ni 15 godina«, priča omladinka Mimica Lončar, »kada sam počela nositi ranjenike«. U ožujku 1943. omladina Drežnice i općine Vodoteč prenijela je 320 ranjenika. » B i o je snijeg — klizale smo se pa smo izule coklje i nosile smo ih u čarapama 16 sati. Nosile smo ih po Javornici iznad Vukeljića preko Vidine Grede prema Stalku. To je bilo samo onog puta, a tko bi znao koliko smo ih prenijele u svakoj o f e n z i v i , « završila je hrabra omladinka. P r i č a j u omladinke o svojim hrabrim četama, o kulturno prosvjetnom radu, o sastancima u domovima, koje su same sagradile u svakom popaljenom selu. Narod Žumberka i Pokuplja srdačno dočekuje svoju braću i sestre iz G. Kotara i Like. D a j e im svoje kuće, smješta ih, vozi im drva i daje hranu. 70-godišnja Bara Car iz Auguštanovca izlazi iz svoje kuće i prepušta je izbjeglicama. To je učinila i Jaga Suhelić, Bara Markulin i mnoge druge po svim selima Pokuplja, g d j e god su bjegunci došli. Oko 2.000 ih je stiglo na Žumberak, a stigla je i prva grupa u Pokuplje. Na pitanje kako ih je narod u Pokuplju I Žumberku primio izbjeglice, u jedan glas odgovaraju : » N e može bolje u ratno doba«, a jedna žena doda: » N i s m o gladne, n i j e nam zima, pod krovom smo, redimo se, nemamo ušiju, pa smo zadovoljni.« »Samo smo se na putu namučile,« prihvati druga, »stalno nas je bilo strah da ne padnemo neprijatelju u ruke,« ali jedna je drugarica odmah prekida: » m a kako smo se namučile, kad smo se u Sloveniji i slikale. Narod nam je putem dao kruha, vojska nas je pratila gdje god je bilo opasnije. Nosili su nam torbe, djecu, pružali nam ruke preko I dok su se sinovi i muževi borili, njihove svakog jarka i ne odmiču se od nas, kao da su majke i sestre u pozadini žrtvovale sve radeći dan i noć za frontu . . . (jfj su nam rođena djeca.« �Kada ulaziš u kuću, gdje su smješteni, na prvi pogled vidiš da vlada red i čistoća. Žene ne ljenčare. Po selima su nakupile pređu i kudjelju i rade kao u nekoj radionici. Vesele su i zadovoljne, razgovaraju i šale se, a iz omladinskih grla već se ori pjesma rada, slobode i jedinstva : »Gorski Kotar, Pokuplje i Lika — jedinstveni skršit će krvnika. To je druže vrednije od zlata — čvrsta sloga Srba i Hrvata.« 1 Početkom 1944. g. na oslobođenom teritoriju bilo je oko 50.000 stanovnika, k o j i nisu imaji nikakvih sredstava za prehranu. Ta se brojka odnosila naročito na Gorski Kotar, Hrvatsko P r i m o r j e . L i k u i K o r d u n . Osim toga, u D a l m a c i j i p r i j e t i o je g l a d 200.000 osoba. To stanje postavilo je pred Izvršni odbor Z A V N O H - a i pred N O O - e zadatak, da sakupe hranu za te ugrožene k r a j e v e . Sakupljan j e hrane dalo je već u p r v o j polovici 1944. g. s l i j e deće rezultate: S l a v o n i j a je dala preko 300 vagona hrane, M o s l a v i n a 40 vagona, B j e l o v a r 50 vagona. Iz M o s l a v i n e je uspjelo prebaciti 27 vagona hrane u pasivne k r a j e v e , a u s i j e č n j u i v e l j a č i prebačeno je iz P o k u p l j a i B a n i j e 30 vagona hrane. O r g a n i - zirano je nekoliko prehrambenih kampanja. Prehrambene kampanje i prebacivanje hrane u pasivne k r a j e v e bilo je veoma teško, naročito u d r u g o j polovici 1944. i početkom 1945., kad je n e p r i j a t e l j poduzimao žestoke o f e n z i v e u S j e v e r n o j H r v a t s k o j i S l a v o n i j i — u k r a j e v i m a , u k o j i m a se vršilo sak u p l j a n j e i p r e b a c i v a n j e hrane. U tom radu sudjel o v a l e su u velikom broju žene, k o j e su uz cijenu života, k r a j n e p r i j a t e l j s k i h uporišta, preko cesta i pruga, k o j i m a su prolazile n e p r i j a t e l j s k e jedinice, prenosile ogromne količine hrane na velike daljine, da pomognu narodu u krajevima, k o j e je n e p r i j a t e l j opustošio. Dokument Omladinka Boja Žunić 346 PREDKONGRESNA IZLOŽBA DAROVA ŽENA MOSLAVINE Dopis iz »tene u borbi«, glasila Glaxmog odbora AFZ Hrvatske, br. 72—13, prosinac 1944. I Z L O Ž B A R U Č N I H R A D O V A U ČAZMI Naše su žene u međukotarskom takmičenju pokazale veliki interes i mnogo su radile na pomoći vojsci i ranjenicima. Na zidu visi torbica, simbol kurira i na n j o j natpis: » P r v o m kuriru Moslavine, Duki Pozdrijanu«. Takmičenje je završeno okružnim zborom J N O F , i priređena je izložba ručnih radova. Izložba je završena proslavom godišnjice oslobođenja Čazme. Na proslavu su bili pozvani rukovodioci i borci da prime darove. Žene Garešnice darovale su narodno odijelo Kati Pejnović, predsjednici Antifašističke fronte žena Jugoslavije, a predsjednici A F Ž Hrvatske — jastuk. Žene Dubrave napravile su krasnu zastavu s posvetom, koju će darovati Crvenoj armiji. Vezeni ručnici, bijele maramice s petokrakom zvijezdom crvenom kao krv, jastuci, čarape, rukavice, albumi, drvene kutije, rukom izrađeno i izvezeno narodnim motivima, sve te darove brižno su spremale žene za uspomenu drugu Titu, X. »zagrebačkom« korpusu, X X X I I I . diviziji, brigadama, komandantima, komesarima, borcima, ranjenicima, političkim rukovodiocima. Na darovima bile su izvezene tople riječi, pozdravi: »Ranjeniku, koji nema nikog svoga«, . » n a j b o l j e m mitraljescu«, » n a j b o l j e m borcu«. Drugu Titu darovale su žene čilim, toplu vestu izrađenu od zečje vune, krasan album sa slikama koje prikazuju život majki i djece u obdaništu. Svi ti darovi nisu od zlata i dragog kamenja, — to su skupocjeni darovi ljubavi i srca. Požrtvovnost, ljubav i spremnost da izdrže do k r a j a ove borbe, to je ono što govori ova predkongresna izložba žena — antifašistkinja Moslavine. Jedinstvo i bratstvo su zastave, koje žene Moslavine visoko dižu, to je njihov ponos. Borbeni barjaci, barjaci krvi, govorit će budućnosti o stradanju i žrtvama naroda Moslavine, a petokraka će zvijezda ostati simbolom njihovog jedinstva. Zlatne niti vezenih barjaka, to su zlatne želje i misli žena i djevojaka Moslavine koje su svu svoju dušu i ljubav utkale u njih. K. K. �Dokument 347 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ DUBROVNIK OBLASNOM ODBORU AFŽ ZA DALMACIJU 0 RADU ŽENA Drugarskom Oblasnom odboru AFŽ-a za Dalmaciju Političko raspoloženje žena u našem okrugu je na strani NOB. Mase žena su uglavnom antifašistički raspoložene. Njihove simpatije za NOB očituju se u tome, što ni jedna druga politička struja nije uspjela organizirati žene, iako su to živo nastojali, naročito u dubrovačkom kotaru. Danas je većini žena sa Pelješca i Korčule poznata uloga žena u NOB-u, ciljevi NOB-a, II. zasjedanja AVNOJ-a, te obrazovanje Nacionalnog Komiteta, što su primile s oduševljenjem žene ovih kotareva. Općenito raspoloženje u kotaru Korčula je 5 0 % za NOB., a to se najbolje očituje prilikom izvršenih akcija na okupatora, j e r su onda žene Korčule kao i uvijek pomagale naše borce, primale ih i s njima dijelile posljednji zalogaj. Žene ovog kotara su upoznate s najnovijim događajima u svijetu, koji pozitivno djeluju na njih. Žene kotara Pelješca također su na strani NOB, ali su u posljednje vrijeme, to j e s t prilikom evakuacije na Korčuli i ponovnog povratka na Pelješac, ogorčene, j e r su na povratku našle sama garišta i pustoš. S t a n j e se popravlja, a na to utječu međunarodni događaji u svijetu, Reakcija nema nikakvog u t j e c a j a među ovim ženama. Kotar D u b r o v n i k . Mase antifašistički raspoloženih žena, kao i većina naroda ovog kotara, ostali su ne•obavješteni o vrlo važnim događajima, koji se danas odigravaju u svijetu. Neprijateljska propaganda svakim danom je sve aktivnija, šire vijesti o porazu partizana, koristeći se raznim lažima, kao na pr. da se partizani bore protiv boga, ruše crkve, ubijaju i kolju, pa time unose zabunu među one, koj i m a nisu jasni ciljevi i uloga Komunističke Partije u NOB-u. Iako neprijatelj nastoji svim silama okupiti žene pod svoj utjecaj, nije u tome uspio. Naročito su četnici u tome aktivni, to j e s t u gradu Dubrovniku i Cavtatu. Tamo oni preko svojih agenata ubacuju lažne parole i zavode pojedince na temelju lažnih obećanja. U samom gradu četnici preko svoje špijunke »Iličkovice« nastoje okupiti žene, ali u tome slabo uspijevaju. HSS, koja u cijelom kotaru ima dosta utjecaja, nije uspjela đa od žena učini aktivnu snagu. Ustaše imaju u t j e c a j a na omladinke u gradu, koje okupljaju preko zborova, nedjeljnih zabava i pjevanja, ali autoritet istih sve više opada. U selima nemaju nikakvog utjecaja. Žene ovog kotara strahuju od ustaša, j e r «u isti u općini Ston napali na selo Trnovicu i tom prilikom odveli nekoliko ljudi, a njihove žene tukli. Ovakvi i slični događaji utječu na žene ovog kotara. Također su četnici izvršili napad na selo D r i j e n j a n i i Dračevo, tom ga prilikom popalili, a stanovništvo odveli u logor u Lapad. Pokušali su da to isto izvrše u selu Veličane, no tu se nalazila jedna desetina naše vojske i obranila selo. To je podiglo autoritet našoj vojsci. Inače kotar Dubrovnik nije proživio krupnijih akcija, pa bi tako željeli ostati do kraja. Moramo napomenuti da drugovi sektaše po pitanju drugarica, koje su relativno slabo zastupane u narodnoj vlasti, što je jedan od uzroka njihove neaktivnosti. Ovakvo stanje može se protumačiti time, što mi nijesmo posvetili pažnju ženama ovog kotara, te su one ostale po strani, i na njih su utjecali događaji, koji su se odigrali u zadnje vrijeme. Većini žena ovog kotara nije poznata uloga AFŽ u današnjoj borbi. Da bi unijeli jasnoću političkih ciljeva među ženama potreban je stalni politički rad, proučavanje i tumačenje literature, kao i značaj i uloga Komunističke partije. Žene u ovom okrugu su veoma religiozne, pa nasjedaju neprijateljskoj propagandi. Na ovom terenu se nalazi drugarica iz okružnog odbora AFŽ, koja će pružiti pomoć ženama ovog kotara. Organizaciono stanje AFŽ-a Naš okrug ima tri kotara, 18 općina, 161 selo. Okružni odbor AFŽ broji 5 članova, na terenu se nalaze dvije drugarice, dok su ostale sa zbjegom, a jedna u bolnici. Kotar K o r č u l a : Ima 4 općine i 11 sela. Postoji kotarski odbor od 5 drugarica, ,3 su na terenu, a ostale su u zbjegu. Postojali su mjesni odbori u svim selima, ali je dobar dio odbornica evakuirao, a ostale rade u selima i okupljaju žene u NOP. Kotar P e l j e š a c 1 : Ima 6 općina, to jest 5 na Pelješcu i jedna na Mljetu. Postojao je �kotarski odbor od 5 drugarica, d v i j e su uhapšene, d v i j e su sa zbjegom, a jedna na terenu. Također su postojali mjesni odbori u svim selima, koji su se, kao i u Korčuli, momentano raspali prilikom evakuacije. Općina B a b i n o P o 1 j e-M 1 j e t 2 : Ima 6 sela i to : Babino P o l j e - odbor od 5 drugarica, Blato - odbor također od 5 drugarica, Korita - 4 drugarice, Prožura - odbor od 5 drugarica, Maranovići — odbor od 5 drugarica i Govedari, g d j e postoji odbor od 5 drugarica. Općinski odbor A F Ž broji 5 žena. Kotar D u b r o v n i k ima 8 općina, 96 sela. Postoji kot. odbor A F Ž formiran p r i j e dva mjeseca. O v a j odbor broji tri člana i drugarica, koja na tom terenu ima zadatak da pronađe još d v i j e drugarice za ovaj odbor. Sekretarica ovog odbora je drugarica Luca Benusi iz Dubrovnika, koja je bila od kapitulacije I t a l i j e rukovodilac SKOJ-a u I I I . bataljonu X X I X . hercegovačke divizije. Drugarica iz K o n a v l j a je članica ovog odbora, a treći član je drugarica iz dubrovačkog primorja. Postoji 20 mjesnih odbora A F Ž i to : mjesni odbor Dubrovnik, formiran p r i j e godinu dana od 7 članica. Prilikom provale u grad uhapšene su tri drugarice, koje su bile odgovorne. Postojala je kruta konspiracija unutar našeg samog odbora, koja je dovela do toga, da su pododbori ostali po strani, jer je svaka članica odbora rukovodila jednim pododborom, a pošto su ove uhapšene, ove se nijesu povezale s njima, j e r ih nisu znale. Postojalo je 6 akcionih odbora (nazivali su ih akcionim radi vršenja a k c i j a ) , a isti su reorganizirani i prošireni u pododbore, tako sad u gradu postoji 12 pododbora sa 48 aktivistkinja. Mjesto uhapšenih drugarica popunili smo novima. Drugarice su se ograničile na onih 250 žena, a ostale žene antifašistkinje nijesu obuhvaćene, naročito su zapuštene žene radnice i kućne pomoćnice. O v a j odbor ima za zadatak prići svima ženama, uvući ih u rad i politički djelovati među njima. U Slano postoji mjesni odbor od 3 drugarice. Brsečine, mjesni odbor od 5 drugarica, sve seljanke. Trs^enovo, mjesni odbor od 5 drugarica, jedna učiteljica i 3 domaćice. Zaton, mjesni odbor od 5 drugarica, sve domaćice. Orašac, mjesni odbor od 5 drugarica, sve seljanke. Grebeni, mjesni odbor sve seljanke. od 4 drugarice, Lapad, mjesni odbor od 4 drugarice, sve domaćice. Kliševo, mjesni odbor od 3 drugarice, sve; seljanke. Mravinca, postoje uslovi za formiranje. Ljubač, od 3 drugarice, sve seljanke. Sipanj, od 3 drugarice, sve domaćice. Konavlje: Dunave, odbor od 4 drugarice, jedna radnica i 3 domaćice. Vataje, odbor od 4 drugarice, sve seljanke.. Gruda, odbor od 6 drugarica, sve seljanke. Popović, odbor od 3 drugarice, sve seljanke. Čilipi, odbor od 4 drugarice, jedna radnica i d v i j e seljanke. Zastoj, odbor od 3 drugarice, sve seljanke. Cavtat, odbor od 3 drugarice, jedna domaćica i d v i j e seljanke. Župa: Postranje, odbor od 4 drugarice. Rijeka, odbor od 4 drugarice. U kotaru Dubrovniku ukupno ima 20 odbora sa 78 aktivistkinja. Rad ovih odbora sastoji se u okupljanju žena u N O P putem sitnih akcija, to jest sakupljanja robe, hrane, sanitetskog materijala, kojeg su slale borcima konavoskog odreda i 29. diviziji (Herceg o v a č k o j ) 8. Marta ove godine proslavili su po prvi put. Možemo spomenuti selo Brsečine, zatim sela Konavala, koja su prilikom proslave sakupili za našu vojsku hranu, ulje i tog dana održali masovne sastanke sa ženama. Žene ovoga kotara već d v i j e godine vrše kurirsku službu, a u Konavljima omogućuju opstanak odredu opskrbljujući ga potrebnim materijalom. N o v o formirani kotarski odbor AFŽ-a ima za zadatak da pomogne mjesnim odborima, da ih politički podignu i pružaju im konkretnu pomoć u radu. U kotaru Dubrovnik su primijenjene stare forme rada, ali u svrhu okupljanja žena u NOP. Drugarski pozdrav Smrt fašizmu — Sloboda naroda! Elodi j a 3 ' P. s. Ukupno naš okrug ima 3 kotarska odbora AFŽ-a. Položaj 1944. 1 U kotaru Pelješac aktivne su u A F Ž : T o n k a Bilčić iz Lovišta, koja je 1943. g. došla iz v o j s k e i radila kao član Kotarskog odbora A F Ž , K a t j a Jakuljić, M a r i c a Kučar iz Sresera, k o j a je 1943. g. bila predsjednica Kotarskog odbora A F Ž , Sonja M i rić iz P i j a v i č i n e , k o j a je 1942. g. bila predsjednica A F Ž u svom selu, a kasnije postala omladinski rukovodilac, i L e n k a A n t i č e v i ć iz P o t o m j a , k o j a je u 1942. g. bila tajnica Kotarskog odbora A F Ž . 2 Na M l j e t u se ističe radom M a r i j a Palunčić iz: Babinog Sela, seljanka. 3 Elodija Akrap. �Dokument 348 KONFERENCIJE ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA U OSLOBOĐENOJ DALMACIJI Clcmak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 1—2, 1945. S NAŠIH KONFERENCIJA Dana 6. siječnja 1945. godine u slobodnom Vrgorcu održana je druga okružna konferencija AFŽ-a za Biokovo i Neretvu. Ovoj konferenciji je prisustvovalo 40'0 žena. Veći broj spremao se da prisustvuje konferenciji, ali su zbog lošeg vremena bile spriječene. Konferenciju je otvorila drugarica Ljeposava Borić, član kotarskog NOO-a za Makarsku. Po svršetku svečanog dijela prelazi se na radni dio. Drugarica Nada Bukljaš govorila je o najnovijim političkim događajima u svijetu i kod nas. Govorile su i ostale žene. »Ne ćemo kralja, hoćemo Tita«, čuli su se povici u dvorani. Drugarica Ljubica Tomašević u svom referatu : »Uloga žene u NOB-i i njeni zadaci u izgradnji nove države«, iznijela je između ostalog učešće žena u JNOF-u i narodnoj vlasti. »U NOF-u ima 26.317 žena iz našeg okruga. U borbi, sa puškom u ruci nalazi se 345 žena našeg okruga. Neprijatelj je ubio 168 žena. Kroz zatvore i mučenja prošlo je 2.423 žena. U njemačkim logorima nalazi se još 86 žena. 143 žene rade u NOO-ima, a u Odborima JNOF-a 73.« Zatim nastavlja: »Naprijed žene Biokovsko-neretvanskog okruga, da dovršimo djelo, da krv naših drugova i drugarica ne bude uzaludno prolivena!« Na konferenciji su žene postavile preda se mnoge zadatke u vezi obnove i izgradnje domovine, na gospodarskom i kulturnom polju. Uz burne poklike prisutnih žena, drugarica Ljubica završuje svoj referat. Biran je širi okružni odbor od 72 žene. Za predsjednicu je izabrana Ljubica Tomašević. Drugarica Ljubica je postavila zadatke za novo takmičenje. Zatim je dala riječ Jasni Vuković, tajniku okružnog Crvenog krsta. Ona je govorila ženama o zadacima u pomoći i organizaciji društva Crvenog krsta. Upućeni su pozdravni telegrami : Prvom kongresu antifašistkinja Hrvatske, Štabu VIII. korpusa, Nacionalnom Komitetu Oslobođenja Jugoslavije, te Oblasnom odboru JNOF-a za Dalmaciju. Ovih dana, prvi put u slobodnom Kninu, Antifašistički front žena održao je svoju prvu konferenciju. Na ovoj konferenciji izabran je odbor AFŽ-a u koji su ušle najbolje žene u gradu. Za predsjednicu je Dušanka Jelić, koja je godine u Kninu. Bila je od švapskih razbojnika i izabrana drugarica ilegalno radila tri zatvorena i tučena domaćih izroda. Dvorana Grand Hotela bila je prepuna. Sve naše žene su se skupile da prvi put slobodno izraze svoju volju i svoju želju, da odmah iza konferencije pristupe radu i takmičenju na Kninskom polju: koja će više pomoći naše ranjenike i našu vojsku, te NOO-e u njihovu radu. Po prvi put, nakon tri i po godine borbe, sastalo se preko 400 žena kistanjskog kotara na svoju prvu konferenciju. Velik je to bio dan za žene ovog kotara. Mnogo su patile žene Bukovice, ali nisu prestale raditi. Ova konferencija je bila izraz rada, borbe, bratstva i jedinstva Hrvatica i Srpkinja ovog kotara, te izraz rada, koji se danas pred njih postavlja. Odlučnost žena kistanjskog kotara najbolji je dokaz izdajicama i špekulantima, koji su nastojali da razjedine i pasiviziraju čitav narod, pa i žene ovog kotara, da one idu pravim putem bratstva i ravnopravnosti k sretnijoj i ljepšoj budućnosti. Pored ostalih, Marija Vukša iz Paršića rekla je: »Petnaest mjeseci je XIX. divizija stala u našem selu. Žene našeg sela prale su borce, pekle kruh, donosile i sjekle drva za njih. Sve smo dale našoj vojsci i dat ćemo i posljednji bič vune.« Čvrsto su odlučile da će i unapred, u JNOF-u pomagati NOO-e u svakom radu za izgradnju i obnovu zemlje. Konferenciji AFŽ-a za općinu Skradin, prisustvovalo je preko 300 delegatkinja. Konferenciju je otvorila drugarica Mila Karađole, član Okružnog odbora AFŽ-a Šibenik, i pozdravila prisutne. �U narodnom kazalištu u Šibeniku je održana konferencija AFŽ-a za šibenski kotar. Kazališna dvorana je bila puna delegatkinja, koje su došle u narodnim nošnjama pod hrvatskim i srpskim zastavama. Nakon što je izabrano radno predsjedništvo, tajnik kotarskog J N O F - a L j u b o Jurić je pozdravio konferenciju. Omladinka Milka Pauk izručila je ženama pozdrave u ime omladine šibenskog kotara. U ime žena grada Šibenika pozdravila je konferenciju Vica Grubišić. Anta Maglica je pročitala referat » U l o g a žene u izgradnji države«, iza kojega su žene učestvovale u diskusiji. M a r i j a Skorin iz Primoštena, među ostalim kaže: » M n o g e od nas, koje su p r i j e bile nepismene, naučile su i danas sudjelovati u izgradnji i obnovi z e m l j e . « Cinta članovi Gibić, Stana Miletić Kotarskog odbora 1944. i Perica AFŽ Mnć g. Radanomi — — siječanj Žene su govorile o još jačem povezivanju Srpkinja i Hrvatica i o zajedničkom radu na obnovi osiromašene zemlje. Drugarica Mila Karađole govorila je o zadacima A F Ž u JNOF-u i pomoći NOO-ima te o pripremama za prvi kongres A F Ž - a za Hrvatsku. Iza toga je izabran odbor A F Ž - a za općinu Skradin. Kod iznošenja rezultata pretkongresnog takmičenja mogao se n a j b o l j e v i d j e t i rad žena, njihova odlučnost i v o l j a za d a l j n j i rad, njihova ljubav i samoodricanje, spremnost da pomognu Narodno - oslobodilačku vojsku i NOO-e. » K o n g r e s je pred nama. Spremajući se za nj, izradile smo 12.125 nadnica za vojsku i obitelji boraca«, kaže delegatkinja općine Jadrtovac. Sa konferencije poslani su pozdravni brzojavi Oblasnom JNOF-u za Dalmaciju, Oblasnom odboru AFŽ-a, Oblasnom NOO-u i X X V I diviziji. Poslije konferencije ženama je prikazan sovjetski f i l m » O n a brani domovinu.« Iako je bio pravi zimski dan, žene K r a j i ne su u velikom broju došle na prvi svoj miting u Šestanovac. Bilo ih je oko 180 iz svih sela. Jedna po jedna uspinjale su se na govornicu, do sada nepoznate, povučene, govorile su o prinosima i udarništvu pozadine u velikom domovinskom ratu. Na današnji miting došle su i one naše žene koje su p r i j e s nepovjerenjem, zavedene ustaškom propagandom, gledale na naše gladne borce i baš su one n a j z a d o v o l j n i j e . One su jedva čekale da miting svrši, da se povrate kući kako bi mogle odmah na svoje drugarice, koje su ostale kod kuće, prenijeti sve ove tople bratske riječi — riječi koje tješe i daju snagu. * * Žene općine Orašac, dubrovačkog aktivno su sudjelovale u radu protiv tora. Ovo su potvrdile svojom prvom rencijom, koju su održale u siječnju, je prisustvovao ogroman broj žena. kotara, okupakonfei kojoj K o n f e r e n c i j u je otvorila Katica Milošević, član Kotarskog A F Ž - a i pozdravila delegatkinje, predstavnike Općinskog N O O - a i predstavnike JNOF-a. P o s l i j e nego su izabrale radno predsjedništvo, pozdravio ih je Niko Kljunak u ime J N O F - a . M a r i j a K r n j a č i ć čitala je referat » U l o g a žene u borbi i izgradnji države.« Žene su živo učestvovale u diskusiji i raspravljale o zadacima, koji stoje pred njima. 1 �U Dalmaciji, 1 oslobođena, javni život koja je u politička dobiva je to v r i j e m e već posve djelatnost karakter vrlo poslijeratne živa, a izgradnje. razmjerno mačka malom prostoru armijska operirala korpusa, p r i j a t e l j s k i h snaga na pa je su četiri koncentracija njene- tom terenu bila veoma jaka. U tom periodu oslobođena je već g o t o v o čitava Ju- i time je uvelike otežan politički rad i život u tim goslavija i v e ć i dio Hrvatske, ali koncentracije n j e - krajevima. mačkih vojnih snaga duž komunikacija tvore uske V r i j e m e od 6. v e l j a č e 1945. g. kad su N i j e m c i pojase između p o j e d i n i h oslobođenih područja, tako započeli vršiti pripreme za veliku o f e n z i v u u j u ž n o j da ona u tom periodu još ne čine jednu jedinstvenu Madžarskoj, cjelinu. 1945., V e ć p o s l i j e oslobođenja Srbije, njemačke su v o j ne jedinice bile koncentrirane braćajnih putova, koji uglavnom duž sao- su im preostali za povlače- nje. N j e m a č k i armijski korpusi branili su u to v r i jeme komunikacije uz lijevu obalu Save u Hrvat- venske kad a armije neprijatelja, naročito započinju za razdoblje svestrane konačno vrijeme goslavenske armije, je od 20. operacije oslobođenje žestokih borbi ožujka Jugosla- zemlje između od Ju- k o j a pobjedonosno n a p r e d u j e i neprijateljskih jedinica, k o j e u p o v l a č e n j u vrše masovan teror nad civilnim sjeverno od Velebita i Biokova, a naročito onog duž linama su rijeke njihove Une vojne i Hercegovini, i Neretve, jedinice a dolinu 11. uglavnom na do- sjeveru štitile Drave. okružna u Na c i j e l e l i j e v e obale Save. tom konferencija AFŽ Dalmacije u Sinju 1945. i napori te borbe u Bosni nastojanja Na skoncentrirana su zapadoj sva pučanstvom. skoj i S l a v o n i j i , u Bosni oko r i j e k e Bosne i Drine, naroda �Dokument 349 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ BIOKOVSKO - NERETVANSKOG OKRUGA OD 19.1. 1945. OBLASNOM ODBORU AFŽ DALMACIJE O II. OKRUŽNOJ KONFERENCIJI OKRUŽNI ODBOR AFŽ-a BIOKOVSKO-NERETVANSKI Imotski, dne 19. I. 1945. Oblasnom odboru AFŽ-a za Dalmaciju — Split U l j a i masla 606 litara. Vina, rakije, prošeka i likera 14.171 lit. Po završetku dvomjesečnog predkongresMlijeka 2.927 litara. nog takmičenja na našem okrugu, održala se Sira 122 komada. II. Okružna konferencija žena, na k o j o j je Sapuna 30'0 komada. prisustvovalo 400 aktivistkinja. Obzirom na Duhana 6.727 kg. snijeg i kišu mnogi delegati nijesu mogli Brava sitnih 237 komada i jedna krava. doći. Na konferenciji je biran na deniokraski Čarapa, terluka i rukavica 1.809 komada. način širi odbor A F Ž - a od 71 drugarica. Za Džempera i gaća 51 komad. predsjednicu Okružnog odbora je izabrana Ćebadi i lancima 240 komada. drugarica Ljubica Tomašević i tajnica druŠtramaca i jastuka 174 komada. garica Nada Bukljaš. Žene su živo učestvoK r e v e t a 68 komada. vale u diskusiji po kotarevima, iznoseći juRučnika i tavajola 115 komada. načke podvige kao i nedostatke u svome Kuhinjskog posuđa 1.175 komada. radu. Kroz diskusiju se je spomenulo junaPisaćeg materijala 2.429 komada. štvo žene Mare Šarić iz Grabovca, koja je Sanitetskog materijala 230 komada. kroz kratko v r i j e m e odlaska okupatora iskopala 86 švapskih mina i predala ih NarodnoN o v a c a 267.219 kuna. oslobodilačkoj Vojsci, Žene, koje su živile u Nadnica urađeno na svim poljima 49.075. neprijateljskoj žici, iznosile su svoje osjećaje Posjeta bolnici 395. prema narodno-oslobodilačkom pokretu, meUz isto ovo ćemo Vam dostaviti i pregled đu kojima je drugarica Mila Markotić iz Draorganizacione strukture i učešća žena u Nagovca, k o j o j su Švabe objesili muža. Ona je rodnoj vlasti i izgradnji nove države. Žena spomenula, kako je učestvovala u trovanju u NOO-ima ima 143. U odborima JNOF-a 73. sa m o r f i j u m o m ustaša i Švaba i domobrana, U odjelima, sekcijama, komisijama i kuhinja:»Prišla sam«, pričala je, »do kuhinje i kuhama pri ustanovama 439 žena. Obuhvaćenih ru sam tobože pomogla pomiješati hranu, ali žena, koje učestvuju u pokretu, 26.317. Žena sam iskoristila t a j momenat, te iz rukava u u borbi s puškom u ruci ima 345. Od tih je kojem sam nosila bočicu sa morfijumom, iscipoginulo, koliko nam je do sada poznato, 38 jedila m o r f i j u m u kazan.« žena, u najtežim danima i borbama za vriDrage drugarice! Mnoge su žene izražavale svoje radove u svim pravcima, a i same kritički ukazivale na ono sve što se je moglo a nije se postiglo. Dostavljamo vam rezultate dvomjesečnog takmičenja : Nanovo obuhvaćenih žena u N O P 11.799. Održano zborova, sastanaka i konferencija 1.041. Održano mitinga 2. Naučeno nepismenih 73. Napisano parola 1.384. Sakupljeno žita i kruha 18.281 kg. Voća i povrća 11.706 kg. Ručaka 7.936. Krumpira i kapule 7.277 kg. Raznih slatkiša za bolnice 178 kg. Jaja 4.897 komada. Kokošiju 272 komada. jeme četvrte i pete ofenzive. Spomenut ćemo Vam jednu drugaricu, koja je junački poginula u Kninu pod činom oficira, drugarica Ivka K r i l i ć iz Bačine, kot. Makarska, koja je služila primjerom među svim drugaricama u vojsci. N e p r i j a t e l j je ubio u pozadinskom radu kroz ovu borbu 168 žena. Kroz zatvore i logore je prošlo 2423 žene. U njemačkim logorima se još nalaze mnoge žene, koje trpe svaka zvjerstva. Žene se aktivno pripremaju za svoj P r v i kongres antifašistkinja Hrvatske. Na II. svoj o j okružnoj konferenciji su se prihvatile novog dvomjesečnog takmičenja na svim pol j i m a rada, za što skoriju obnovu naše zemlje na prosvjetno - kulturnom, gospodarskom, zdravstvenom i socijalnom polju. Žene imotskog kotara na svoju II. okružnu konferen- �ci ju su donijele pripremljene darove od raznih ručnih narodnih radova, koje će ponijeti na svoj I. kongres žena Hrvatske. Žene ostalih kotareva isto tako rade na pripremanju darova Kongresu. Velika ljubav i odanost naših žena se je pokazala i u pomoći našim bolnicama i ranjenicima, kao i živo interesovanje za osnivanje društva Crvenog križa, preko kojeg će žene voditi brigu o osiromašenim i nemoćnim, koji su tako nemilosrdno pogođeni ovim ratom, kao i potraživanje svojih najmilijih, koji su kroz rat izgubljeni po logorima, internacijama i zbjegu i t. d. Uz drugarski pozdrav! Smrt fašizmu —- Sloboda iutrodu! Z a Okružni A F Ž Predsjednica: Ljubica Tomašević Dokument 350 DOPISI ZA ŠTAMPU O PREDKONGRESNOM RADU ŽENA GRADA I KOTARA VIROVITICE OD 5. II. 1945. Udarnički rad žena grada Virovitice Novu godinu započele su žene Virovitice udarništvom. Kao dokaz tomu jesu rezultati rada u toku mjeseca siječnja. Žene grada dale su tokom mjeseca siječnja 2827 radnih dana, oprano je 1567 pari rublja, sašiveno je 740 komada raznih odjevnih predmeta, a popravljeno 35 komada. Za ranjene drugove sakupljeno je 5283 ručka, 70 kg kolača, 2 i pol kg bonbona, 2 kg duhana, 5 1 malinovog soka, 5 kg sapuna, 20 kg jabuka, 31 kokoš, 5 kg slanine, 1 tele. U davanju pripomoći u hrani istakla se je drugarica Sladović. Zaslugom drugarice Nade Korač organizirana je kuhinja za teško ranjene borce. Bolničku službu organizirale su drugarice Žagi Nada i V u j n o v i ć Klara. Na rajonskim sastancima u gradu sakupljeno je tokom mjeseca 41.070 Kn za pomoć Dalmaciji. Žene kotara Virovitica natječu se Kako bi što veći udio doprinijele u N O B žene se natječu u davanju pomoći i udarničkim radom. U selima kotara Virovitica žene su sakupile 131.000 Kn kao pomoć Dalmaciji. Dale su 1410 radnih dana, održale 99 masov- nih sastanaka, 1 općinski sastanaJk žena i jedno kotarsko savjetovanje. Za ranjene sakupljeno je 350 jastuka uz to što se dnevno donosi razna hrana za one, koji su svoje živote žrtvovali za oslobođenje naše drage domovine, a time i nas samih. Dokument 351 IZVJEŠTAJ MJESNOG ODBORA AFŽ ŠIBENIK OD 20. II. 1945. OBLASNOM ODBORU AFŽ ZA DALMACIJU O PREDKONGRESNOM TAKMIČENJU MJESNI ODBOR ŠIBENIK AFŽ Šibenik, 20. II. 1945. Oblasnom odboru A F Ž za Dalmaciju — Split Dostavljamo Vam i z v j e š t a j i rezultate takmičenja od 3. X I . 1944. do 15. II. 1945. Drugarice su izradile 33.540 nadnica (bilo je kolektivno čišćenje ruševina). Održano je 102 sastanka (sastanci su se održavali na svim sektorima). Na sastancima je prisustvovalo 5.818 drugarica. Naučilo se je čitati i pisati 9 drugarica, analfabetski tečaj polazi 130 drugarica. 4 Žene Hrvatske u NOB Otposlana su 32 dopisa. Drugarice su u tom roku posjetile 9 puta drugove ranjene po bolnicama, bilo ih je 485, zahvalnice drugova prilažemo. Sakupljeno je dobrovoljnih doprinosa Kn 544.350 i L i r a 925.— P r i posjećivanju odnijeto je ranjenicima mnogo darova. Provedena je akcija čišćenja grada » T j e dan čistoće«, u kom radu je učestovalo 1672 49 �žene i omladinke. Učestvovale su masovno žene sa svih sektora grada bez obzira na stalež i imovno stanje. Drugarski se natječući pri radu, zaslužile su puno priznanje i pohvalu vodstva radova. Mnogo nadnica su dale osobito naše težačke i radničke žene pri čišćenju javnih zgrada i pranju rublja za vojsku. Na ovim sastancima JNOF-a i NOO-a drugarice masovno učestvuju, jednako kao i na samim sektorskim sastancima A F Ž - a i time pokazuju svoju pobuđenu volju da sarađuju ravnopravno sa muškarcima u svim djelatnostima, koje provodi Narodna vlast, U 28 održanih sastanaka JNOF-a učestvovalo je 12.800 drugarica sa svih sektora. Radi se na kulturnom i političkom podizanju žena. Nakon što je 7 drugarica proučilo odluke I I . Zasjedanja A V N O J - a i I I I . Zasjedanja Z A V N O H - a , organizirano je po svim sektorima proučavanje tih historijskih odluka, na kojem za početak sudjeluje 54 drugarica. Analfabetski tečaj, koji je također organiziran, pohađa 130 drugarica. Od početka ustanka bilo je približno oko 35 žena obuhvaćenih u radu, ali tokom borbe i rada za v r i j e m e okupatora uspjeh je bio ogroman, te je p r i j e oslobođenja 2—3 mjeseca obuhvaćeno u radu oko 1.462 žene i omladinke. Skoro svaka je žena na bilo koji način pomagala narodno-oslobodilačku borbu po strani ili skupa, i danas ima obuhvaćenih u radu antifašistkinja oko 4.500 žena. Tu su najjače zastupane radnice, težačke i dobrim dijelom građanke. Većinom su Hrvatice, ali ima i dobar broj Srpkinja. Žene su na mobilizaciji sposobnih muškaraca u N O B uspjele poslati 393 muškarca. Žene su uspjele demobilizirati 104 neprijateljska vojnika, ustaša, četnika i ostalih. Tokom borbe otišlo je iz našega grada 477 drugarica u N O V J . U N O O ima u našem gradu 21 drugarica. U J N O F odborima ima 17 drugarica. Zastupane su težačke, radnice i građanke. Drugarice, koje rade po raznim civilnim ustanovama u gradu ima 112. Većinom su građanke, a ima radnica i težačkih žena. Smrt fašizmu — Sloboda Tajnica: narodu! Predsjednica: M . Macura Ljuta Tamhača D o k u m e n t 352 IZVJEŠTAJ GRADSKOG ODBORA AFŽ SUŠAK OD 21. II. 1945. PROPAGANDNOM ODJELU OKRUŽNOG NOO ZA HRVATSKO PRIMORJE O RADU ORGANIZACIJE AFŽ OD POČETKA NOB GRADSKI OAPŽ SUŠAK Drug. Propodjelu ONOO-a Drage drugarice! Odgovaramo na Vaš dopis od 6. o. mj., te Vam šaljemo podatke o cjelokupnom radu naše organizacije A F Ž - a od početka NOB-e, koji su Vam potrebni za brošuru, koja će biti izdana prigodom proslave 8. marta o. g. Napominjemo Vam da uslijed poteškoća u radu pod okupacijom Nijemaca, zbog neprestanih uzbuna, te zbog otsustva drugarica, koje su u početku NOB-e radile u našim organizacijama, nismo mogle p r i j e napraviti o v a j i z v j e š t a j , te navesti točne podatke, već smo iste navele približno. Kod sastavljanja ovoga i z v j e š t a j a uložile smo sve mogućnosti da bar približno odgovara istini. Po pitanjima postavljenima u Vašem gornjem izvještaju, dajemo Vam slijedeće odgovore : Sušak, 21. II. 1945. za Hrvatsko Primorje 1. Od 18 godina dalje ima u našem gradu oko 5.900 žena. 2. Protiv našega pokreta su 203 žene. 3. U AFŽ-u ima organiziranih 2.101 žena. 4. Naša organizacija ima 13 odbora, i to 10 rajonskih gradskih i 3 seoska odbora. U odboru Sestrino ima 8 odbornica, Marjanovo — 5, Malovo — 8, Bobijevo — 7, Centar I — 6, Centar II — 4, Vidovo — 6, L u j e v o — 6, Kuka I — 4, Kuka II — 4, 50 — 11, 45 — 8, Draga — 10; u gradskom odboru ima 9 odbornica: ukupno ima-96 odbornica. 5. U raznim komisijama ima 30 drugarica. ( N O O - a i odborima J N O F - e ) . 6. Sa terena otišlo je do sada oko 100 drugarica što u N O V , što na terenski rad (politički). 7. U zatvorima, logorima te prisilnom radu ima 51 žena. �I'rcdkongresni miting u S/ilihi 7. III. 1945. �8. Do sada je poginulo 10 drugarica što u borbi, što inače od ruke okupatora. 9. U gradu ima ukupno 116 nepismenih žena: organizirale smo drugarice, koje su intelektualke, da ih podučavaju. 10. U selima i T v o r n i c i održano je oko 20 masovnih sastanaka, a u gradu se redovno održavaju sastanci tjednom po grupama. Do sada je održano oko 16.850 sastanaka. 11. čitalačkih grupa ima 209, posjećuje ih 960 drugarica. 12. Organizirani rad A F Ž - a započeo je početkom 1942. godine. 13. Za štampu napisale su žene oko 1000 dopisa, a za zidne novine samo po selima oko 50 dopisa. 14. Za zajam narodnog oslobođenja sakupile su žene (plasirale obveznica) 250.000.— Lit. 15. Za našu N O V sakupile su žene oko 50.000 kg hrane, te nekoliko stotina kutija raznih konzervi. 16. Za vojsku, terenske polit, radnike, te zatvorenike skuhale su žene oko 16.000 obroka. 17. Drugarice su sakupile oko 25.000 razne robe (odjeća, rublje, kape, papuče, zastave, zobunce i t. d.) 18. Drugarice su sašile oko 7.000 komada robe. 19. Skupile su oko 10.000 komada sanitetskog materijala (injekcije, lijekovi, aspirini, bočice joda, povoji, gaza i t. d.). 20. -Sakupile su oko 200 komada pušaka, revolvera, bombi, puškomitraljeza, te oko 3—4.000 metaka. 21. Sakupile su oko 5000 kg papira, te oko 5000 raznih potrepština (olovaka, gumija, flašica tinte i ostalo). 22. Radnih sati za potrebe vojske, pomoć obiteljima boraca, te ostali rad dale su drugarice oko 350.000 radnih sati. 23. Hranu i ostale predmete prenosilo je oko 500 žena i to oko 5.500 puta. 24. žene su napisale oko 12.500 parola, prenijele oko 60.000 komada štampe, sklonile ilegalce oko 3.750 puta, prenijele oko 76.000 pisama, održale 11.500 veza. 25. Žene su isprele oko 250 kg vune, isplele oko 3.500 pari čarapa. 26. U sabirnim i ostalim akcijama sudjelovalo je oko 2.000 žena. 27. U novcu sakupile su žene oko 500.000 Lit, i 30.000 Kuna. 28. Zemlju je obrađivalo oko 50 žena. 29. Preko žena je posađeno 210 kg krumpira i 9 kg fažola, a iskopano 570 kg krumpira i oko 250 kg fažola. U buduće voditi ćemo točnu kontrolu nad radom naših žona, kako bi imali o istome jasnu sliku. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski p o z d r a v T a j n i c a I O A F Ž - a : DaTa D o k u m e n t 353 II. OBLASNA KONFERENCIJA AFŽ DALMACIJE ODRŽANA U OSLOBOĐENOM SPLITU OD 7—10. III. 1945. Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila Preko 1.800 delegata iz svih dijelova Dalmacije skupilo se. Šarenilo narodnih nošnji, partizanska pjesma i i g r a n j e » K o z a r e « ispunjali su cijeli Split. 7. marta navečer otvorena je izložba darova za I. Kongres. Ima ih najrazličitijih, ali svima im je jedno zajedničko — ljubav i pažnja kojom su izrađeni. 8. marta u jutro žene su obišle vojne i civilnu bolnicu, d j e č j e domove, obdaništa i domove staraca. Iz najudaljenijih krajeva su donijele darove našim ranjenicima i našim mališanima. Poslije podne je održan veliki miting. N a v e č e r istoga dana održan je svečani dio konferencije u Nar. kazalištu. Delegatkinje su učestvovale u programu. Šibenke, Vrličanke su plesale svoja narodna kola u starim na- AFŽ Dalmacije, br. 3-4, ožujak-travanj 1945. rodnim nošnjama, a Splićanke su otpjevale nekoliko starih splitskih pjesama. Svečanom dijelu su prisustvovali članovi JNOF-a Hrvatske i Dalmacije, predstavnici Centralnog i Glavnog odbora AFŽ-a, predstavnici narodne vlasti i omladinke, te delegati žena federalnih jedinica Crne Gore, Bosne i Hercegovine i raznih okruga Hrvatske. K o n f e r e n c i j u je otvorila Zora Rosandić, član oblasnog odbora AFŽ-a za Dalmaciju i predložila predsjedništvo, u koje je ušlo 13 drugarica. Ružica Markotić, koja je dalje rukovodila konferencijom, pozvala je prisutne da minutom šutnje odaju počast palim drugaricama. Dala je obećanje drugu Titu, narodnoj vladi i Z A V N O H - u u ime žena Dalmacije, koje su spremne pod svojim rukovod- �Radno predsjedništvo 1. oblasne konferencije AFŽ-a u Splitu stvom i dalje nastaviti sa borbom za potpuno oslobođenje i obnovu naše zemlje. Zatim je dala riječ predstavniku JNOF-a Hrvatske, pukovniku Vicku Krstuloviću, koji je pozdravio žene Dalmacije, istakao njihove velike zasluge u narodno-oslobodilačkoj borbi i pozvao ih da nakon oslobođenja Dalmacije pregnu što jače, da se što prije cijela Hrvatska domovina oslobodi. Predsjednik Oblasnog NOO-a za Dalmaciju, Vice Buljan, zaželio je konferenciji najbolji uspjeh i pozvao žene Dalmacije da i nadalje budu potpora narodnoj vlasti, da uzmu puno učešće u izborima i da na taj način pokažu svoju povezanost uz narodno-oslobodilačku borbu. Miko Tripalo, član Oblasnog odbora USAOH-a, izručio je pozdrave dalmatinske omladine. U ime Centralnog odbora AFŽ-a za Jugoslaviju pozdravila je predsjednica Kata Pejnović, koja je, iako je ranjena i bolesna, ipak došla na konferenciju. Burno pozdravljena, ona je predala plamene pozdrave žena Jugoslavije, odala puno priznanje borbi žena Dalmacije i pozvala ih da nastave i dalje herojskim putem, kojim su pošle. Dika Gašparac u ime Glavnog odbora AFŽ-a za Hrvatsku pozdravila je konferenciju i pozvala Dalmatinke da i dalje tako rade i pripremaju se za I. Kongres žena Hrvatske. Pozdrave junačkih žena Crne Gore izručila je Bosiljka Đurović, u ime Hercegovine pozdravila je Pirika Šiber. Zorka Sučić predala je tople pozdrave Bosanki, odala priznanje onim Dalmatinkama, koje su radeći u Bosni podizale svijest bosanskih žena, privodile ih narodno-oslobodilačkom pokretu i stvarale jedinstvo Srpkinja, Hrvatica i muslimanki. Zatim su pozdravile predstavnice žena Gorskog Kotara, Hrv. Primorja i Pokuplja. Predstavnice žena Korduna i Banije govore o kampanji, koje su povele za pomoć Dalmaciji. Ličanka pozdravlja sestre i majke junaka, koje poznaje još od 1941. godine, kad su potekli u pomoć srpskom narodu Like, nad kojim su ustaše tada vršili pokolj, a i sada u sklopu junačke IV. Armije oslobađaju Liku. Nakon pozdrava, Juga Kesić, član Oblasnog odbora AFŽ-a zaključuje svečani dio. 9. i 10. marta održan je radni dio konferencije. Referat o učešću u obnovi i izgradnji za pobjedu održala je Marija Novak, nakon kojeg se razvija plodna i živa diskusija. Zatim se podjeljuju nagrade najboljim u takmičenju. Time se 10. marta u podne završava konferencija. U međuvremenu i 10. marta poslije podne delegatkinje su posjetile kazalište, kino, etnografski i prirodoslovni muzej, Marjan, historijske i kulturne znamenitosti, brodogradilište i razne radionice. Na kraju konferencije poslan je brzojav maršalu Titu i ZAVNOH-u. �Dokument 3 5 4 PROSLAVA 8. MARTA 1945. U ISTRI Iz »Hrvatskog lista«, glasila Okružnog odbora XOF Pula, br. 69, od 11. ožujka 1945. ŠIROM C I J E L E ISTRE PROSLAVLJEN JE 8. MART! Iz općine Divšići javljaju nam: — Mi žene općine Divšići veselo smo proslavile 8. mart, praznik žena. Ovo je za nas drugi put, da ga slavimo u domovinskom ratu . . . Za proslavu 8. marta napisale smo 132 parole, 7 petokrakih, zapalile smo 10 krijesova i zabarikadirale cestu na jednom mjestu. Žene sela Rojnići održale su skup povodom 8. marta i sakupile za našu vojsku: 30 rupčića, 19 pari čarapa, 5 pari rukavica, 33 j a j a i 50 kg razne hrane. Iz općine Barbana pišu nam : — Mi žene i omladinke općine Barban u noći u oči 8. marta pošle smo na glavnu cestu Raša-Pula i na njoj ispisale 215 borbenih parola, 21 petokraku, rasturile smo 270 letaka, zapalile 16 krijesova i zabarikadirale cestu na jednom mjestu. Osim toga ispalile smo 300 metaka i bacile 20 ručnih bombi. O proslavi 8. marta u drugim mjestima nisu nam još stigli podrobni izvještaji. 1 1 V e ć 1944. g. slavile su žene istarskih sela i gradova 8. mart borbenim akcijama, mitinzima i takmič e n j e m u .pomoći vojsci. No proslava 8. marta 1945. g. pretvorila se u ogromnu borbenu demonstraciju svih žena Istre. Već mjesec dana ranije započelo je takmičenje u čast 8. marta. Takmičilo se selo sa selom, kotar s kotarom, tko će sabrati više hrane za vojsku i ranjenike. Po- selima i gradovima žene su iživale zastave, pripremajući se da sa što većim broj e m zastava i partizanskih kapa dočekaju oslobođen j e . Žene grada Pule organizirale su ilegalne radionice, u kojima su šivale zastave i partizanske kape. U sabirnim akcijama za bolnice žene su već ranije davale plahte. N i j e bio rijedak slučaj, da su sada za zastave žene žrtvovale i posljednje plahte. Žene Pule šiju za vrijeme njemačke Uoči 8. marta mase žena po selima učestvovale su u akcijama. Po cestama i kućama napisano je na hiljade borbenih parola. Prekopavane su ceste, izlijepljeno na hiljade petokrakih zvijezda i letaka po gradovima u neprijateljskim uporištima, ubacivani su letači u neprijateljske kasarne. Po svim brežuljcima plamtjeli su krijesovi, a u blizini n e p r i j a t e l j skih uporišta pucale su puške i bombe, plašeći neprij a t e l j a . C i j e l a Istra je te noći plamtjela satima i satima, i oko krijesova razvilo se pravo borbeno slavlje. Prestrašen, neprijatelj se n i j e usudio ni slijedećeg dana izlaziti iz -svojih uporišta, očekujući n-a,pad. Na sam -dan 8. marta održavani su mitinzi žena, sa kojih su odaslani brzojavi drugu T i t u i vojnim jedinicama. okupacije zastave za doček Jugoslavenske armije �Dokument 35S IZBORI ZA NARODNO-OSLOBODILAČKE ODBORE U DALMACIJI Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Izbori za seoske, mjesne i gradske N O O - e su pred završetkom. U ovim demokratskim izborima narod je uzeo ogromno učešće. Rezultati izbora to n a j b o l j e svjedoče. Postotak od 9 8 % je zaista velik. A l i o v a j postotak nije slučajan. On je rezultat političke s v i j e s t i naroda i n j e g o v a učestvovanja u borbi. Čin j e n i c a da je narod duž čitave D a l m a c i j e u N O O - e izabrao i s k l j u č i v o kandidate J N O F - a , j a s n o g o v o r i o jedinstvu naroda, čvrstoći i širini J N O F - a , k o j i na širokome programu o s t v a r e n j a slobode i d e m o k r a c i j e okuplja sve što j e r o d o l j u b i v o . T a činjenica g o v o r i n a j j a s n i j e i o tome, da su N O O - i kao oblik vlasti čvrsto prihvaćeni od č i t a v o g naroda. U svijesti naroda, da su N O O - i zaista n j e g o v a vlast, leži ogromna snaga narodno-oslobodilačkih odbora. Ta s v i j e s t pokreće široke mase na rad u r j e š a v a n j u svih pitanja, k o j a iskrsavaju pred N O O - i m a i narodom. K r o z protekle izbore, k o j i su provedeni punom o z b i l j n o š ć u na demokratskoj osnovi, t a j n i m i neposrednim g l a s o v a n j e m , narod D a l m a c i j e pokazao j e j o š jedamput s v i m n e p r i j a t e l j i m a naroda da ne želi, p o s l i j e četiri godine k r v i i muka, svoju sudbinu pokloniti onima, k o j i su u n a j t e ž i m danima direktno ili indirektno vodili bjesomučnu borbu p r o t i v naroda, b o j e ć i se narodne slobode, b o j e ć i se narodne v o l j e i u strahu da ne izgube p o z i c i j e , k o j e su imali u staroj r e a k c i o n a r n o j J u g o s l a v i j i . N a r o d je D a l m a c i j e snažno izrazio svoju v o l j u i pokazao i z d a j i c a m a svih b o j a u z e m l j i i izvan domovine, da ne će vlasti žandara, da ne će režima g l a v n j a č a , već hoće da svoju sudbinu drži čvrsto u s v o j i m rukama. N a r o d je jasno i n e p r i s i l j e n o rekao, da hoće N O O - e . U ovim izborima došlo je do i z r a ž a j a jedinstvo i b r a t s t v o hrvatskoga i srpskoga naroda u Dalmaciji. Reakcionari su se praćkali kao riba na suhom, ne bi li o d v r a t i l i narod od izbora. N a šli su se u j e d i n j e n i svi, i ustaše, i četnici, i mačekovci, sve i z d a j i c e čvrsto povezane strahom pred narodnom slobodom, čvrsto povezane m r ž n j o m p r o t i v naroda i narodne demokratske vlasti. Služili su se raznim metodama, ali nisu uspjeli, niti su m o g l i uspjeti, j e r je narod D a l m a c i j e dao mnogo krvi, mnogo žrtava, j e r je čvrst u J N O F - u i jasno gleda u budućnost. N a r o č i t o je potrebno podvući ulogu žena na ovim izborima. U prvome redu zato, što su žene po p r v i put izišle na izbore, i to kao r a v n o p r a v a n f a k t o r . K o l i k u su s v i j e s t žene Dalmacije, br. 3—4, ožujak—travanj 1945? pokazale na ovim izborima, n a j b o l j e nam gov o r i činjenica, da su oko 7 0 % glasača žene. A razni su agenti naročito žene nastojali odv r a t i t i od izbora. M e đ u t i m su žene bile svijesne potrebe da i one učestvuju u izborima, dok su one to pravo stekle u borbi za domovinu, u borbi za slobodu, za k o j u su umirale z a j e d n o s muškarcima, prema tome stekle i jednaka prava, ali i uzele na sebe jednake dužnosti. Žene D a l m a c i j e su pokazale, isto kao i u oružanoj borbi, kada su umirale za slobodu na p o l o ž a j u ili p r o v l a č e ć i se kroz žice u mrkim noćima sa hranom za borce, ili pletući pred uljanicama, i o v o g a puta, koliko im je stalo do slobode, koliko im je stalo da se očuvaju k r v l j u stečena prava naroda, da se čuva i učvrsti narodna vlast, da se osigura b o l j a i l j e p š a budućnost našim narodima. P o t r e b n o je spomenuti i ulogu omladine, k o j a je u izbore u n i j e l a živahnosti i poleta. Omladina je također o z b i l j n o došla na izbore i time pokazala svim n e p r i j a t e l j i m a da je omladina, kao dio naroda, pozvana da učestvuje u j a v n o m životu, što j o j je u s t a r o j i reakcionarnoj J u g o s l a v i j i bilo onemogućeno. Omladinu su svi reakcionarni režimi na razne načine h t j e l i otrgnuti od političkih zbivanja, o r g a n i z i r a j u ć i različita omladinska udruženja. Međutim u narodno-oslobodilačkoj borbi omladina je nosila v e l i k i teret na svoj i m leđima, kako na f r o n t u tako i u pozadini, i na t a j način stekla pravo da u č e s t v u j e u j a v n o m e životu, da učestvuje na izborima. R e a k c i j a je, o d v r a ć a n j e m naroda od sud j e l o v a n j a na izborima, h t j e l a da stvori bazu za d a l j n j u borbu p r o t i v N O P - a , p r o t i v demok r a c i j e . Međutim se p r e v a r i l a u računu i o v o g a puta kao i u v i j e k dosada. O g r o m n i m u č e s t v o v a n j e m naroda na izborima j o š j a č e je učvršćena d e m o k r a c i j a i s v i j e s t naroda da u našoj z e m l j i odlučuje narodna v o l j a . N O O - i se i z a s n i v a j u na p o š t o v a n j u narodne v o l j e , na p o l a g a n j u računa narodu i na č v r s t o j vezi s narodom. K r o z narodno-oslobodilačku borbu stvarali su se N O O - i , r a z v i j a l i se i učvršćiv a l i z a j e d n o s r a z v o j e m pokreta. Oni su uvijek r j e š a v a l i sva p i t a n j a z a j e d n o s narodom, oni su na t a j način i postali n e r a z d v o j n i od njega. P o s l i j e ovih izbora ta v e z a je p o j a č a n a zato, što se sada u N O O - i m a u č i t a v o j Dalm a c i j i nalaze samo oni ljudi, k o j i m a je narod dao p o v j e r e n j e t a j n o , neposredno i neprisiljeno. 'Ta činjenica je v r l o z n a č a j n a baš da- �Žeree glasaju na izborima za N.00 u oslobođenom Splitu nas, kada u čitavoj Hrvatskoj i Jugoslaviji pred NOO-ima i narodom stoje zadaci obnove naše zemlje. Ti su zadaci naročito veliki u Dalmaciji, koja je mnogo stradala od okupatora i domaćih izroda, i koja je u vrlo teškoj ekonomskoj situaciji, što zahtijeva velike napore svih snaga. Ovim izborima pojačava se odgovornost NOO-a prema narodu, i naroda kao cjeline i pojedinca prema NOO-ima. Uz velike uspjehe u izborima potrebito je spomenuti i nedostatke. JNOF je zaista odigrao vrlo važnu ulogu, i pokazalo se da je snažan i širok, ali bilo je mjesta gdje ta širina nije došla do izražaja za vrijeme prediizborne kampanje, jer su uži odbori JNOF-a postavljali listu kandidata, a da se nije aktivizirao čitav narod na tome pitanju. Bilo je i takvih mjesta, gdje se težište rada bacilo na objašnjavanja o potrebi učešća na izborima, a pri tome se zaboravljalo na sami sa- stav odbora. U nekim mjestima nije se kandidiralo žene, iako su mnoge bile sposobnije od pojedinih muškaraca, koji su izabrani, tako da broj žena u NOO-ima ne odgovara njihovu učestvovanju u borbi, političkoj svijesti i radnoj sposobnosti. Razumljivo je da narod Dalmacije još nikada dosada nije u ovolikom postotku sudjelovao na izborima, jer nikada dosada nije ni birao svoju vlast. Kao što su svi krajevi Dalmacije pokazali visoku svijest i ljubav prema svojoj narodnoj vlasti, tako je i Lastovo, koje su fašisti 25 godina nastojali odnaroditi i pretvoriti ga u bazu za juriš na našu domovinu, pokazalo da je čvrsto vezano uz svoju domovinu. Čitavo Lastovo je izišlo na izbore i time pokazalo da hoće NOO-e, da su mu dragocjene tekovine ove borbe, i ujedno jasno pokazalo fašističkim otimačima, koji još uvijek lupeški vrebaju kako bi ponovo ugrabili pojedine krajeve naše �još jedan prinos izgradnji federalne Hrvatske u federativnoj demokratskoj Jugoslaviji, bratskoj zajednici njenih naroda. domovine, da je Lastovo hrvatsko i da će, čvrsto vezani sa svojom domovinom, s njome dijeliti dobro i zlo. Ovo će isto reći i Zadar, koji se nalazi pred skorim izborima. Dalmacija je i ovom prigodom, kao i u oružanoj borbi, pokazala visoku svijest, ljubav prema domovini, a time ujedno dala nov udarac svima onima, koji nastoje različitim intrigama razjediniti naše narode i oduzeti im tekovine ove borbe. S ovim je ona dala J- P . 1 U ovim izborima, koji su se održavali na teritoriju tada oslobođene Dalmacije, bio je t a j n i m glasanjem izabran u N O O - e velik b r o j žena, koje su u toku r a t a pokazale svoju nepokolebljivu odanost NOB-i i aktivno ufešće u izgradnji svoje domovine. Dokument 356 IZVJEŠTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA A F ž SUŠAK OD 19. OŽUJKA 1945. OKRUŽNOM ODBORU A F ž ZA HRVATSKO PRIMORJE O PREDKONGRESNOM RADU ŽENA MO A F Ž - a SUŠAK Sušak dne 19. III. 1945. Drugarskom Okružnom odbora AFŽ za Hrvatsko Primorje Drage drugarice! Šaljemo Vam izvještaj rada u duhu Kongresa od 1—15 o. mjes. Drugarice na novo organizirane proučavaju II zasj. AVNOJ-a i III. zasj. ZAVNOH-a. Dovršavaju zastavu I. Odredu za nagradu najboljem bataljonu. Na toj slici izrađena je zlatom na crvenom polju slika druga Tita. Zastavu radi drugarica iz Centra, koja je sav trud i sve svoje umjetno umijeće uložila da slika ispadne čim ljepša. Zatim ispredeno je 22 para vunenih čarapa, 2 para rukavica i 1 kg vune. Drugarice iz Kuke napravile su u duhu Kongresa 566 koverata i 72 bloka. Drugarice svaki tjedan posjećuju u bolnici bolesne drugove i drugarice i svaki tjedan izmjenično nose hranu bolesnicima. Do sada odnijele su> 40 obroka tople hrane, 107 baškota, 1,30 kg keksa, 2 kutije sardina, 6 kruha, 0,75 kg šećera, 2 kutije duhana, 3 kutije cigareta i 7 kutija šibica. S a s t a n a k a : održano 520, prisutnih 920 žena. S a t i : za sastanke utrošile 750, za ostale radove 4.200. P a r o l a : napisale 420. L e t a k a : bacale 1.200. Prigodom proslave 26 godišnjice osnutka Crvene Armije zapalile su tri krijesa. O b v e z n i c a : plasirano 4 po 500 Lit, 5 po 100 Lit. M o b i l i z i r a n o : 30 drugova, 5 drugarica, 2 pionira D o p i s a : napisale 4 5 Usprkos terora sa strane okupatora i dnevnih uzbuna, drugarice nastoje da pojačaju svoj rad. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Uz drugarski pozdrav �Doček međunarodne komisije u Pazinu Dokument 357 POMOĆ NARODA ISTRE NARODNO-OSLOBODILAČKOJ VOJSCI Članak iz »Hrvatskog lista«, glasila Okružnog odbora NOF Pide, br. 71, od 25. III. 1945 NAROD SVOJOJ ARMIJI Pored stalne svakodnevne pomoći, koju narod pruža borcima iz istarske grupe Odreda, na okrugu Pula stalno se vrši sakupljanje namirnica za našu hrabru 43. diviziju. Samo mjesec dana, preko Okružnog prehrambenog odjela, prebačeno je za našu diviziju 75 goveda, 300 kvintala razne hrane (pšenice, kukuruza, krumpira, riže i pašte), 1500 litara ulja, 350 kg slanine, 1300 kg soli, 650 kg duhana. Jedinstvena Narodno-oslobodilačka Fronta uputila je poziv našoj omladini i ženama da povedu akciju za sakupljanje raznih namirnica za naše bolnice. Naša junačka omladina i naše žene spremno su se odazvale ovom pozivu za pomoć onim našim drugovima, koji su dali svoju krv i svoje zdravlje za oslobođenje našeg naroda. Samo u četiri dana omladina i žene okruga Pule sakupile su za naše ranjenike 4000 jaja, 150 kg šećera, 10 kg meda, 40 kg keksa, 200 kg finog brašna za kolače. U ovoj akciji, kao i uvijek, omladinke i žene Labina sakupile su najviše, dok se je u prebacivanju hrane najviše istakla omladina Rovinja. Također znatan udio u akciji doprinijele su žene i omladinke kotara Prodo,1. Na kotaru Žminj sakupilo se nešto manje, a kotar Pula stoji na zadnjem mjestu u ovoj akciji. Naša 43. divizija stalno jača. Novi borci, koji se svakodnevno dižu, upotpunjavaju i povećavaju njegove redove. Radi toga naša divizija treba stalno veću pomoć, a naročito joj je potrebna veća pomoć u stoci . . . �1 Sve jači p r i l i v n o v i h boraca u jedinice N O V z a h t i j e v a o je stalnu pomoć pozadine u hrani. R a n j e ne i bolesne drugove u bolnicama, k o j e su b i l e skrivene u planinama i na poluotočiću Ubaš u kotaru Labin, trebalo je snabdijevati hranom i l i j e k o v i m a . Narodno-oslobodilački odbori imali su dobro o r g a n i zirane gospodarske komisije, k o j i m a je g l a v n i zadatak bio prehrana vojiske. No kako je veliki dio- muškaraca bio u partizanima, glavni teret je padao na žene i omladinke, na k o j e se narodna vlast u g l a v nom i oslanjala. Te su se sabirne a k c i j e vršile stalno i kao sastavni dio takmičenja p o v o d o m praznika 1. m a j a , 8. marta, u pripremama za Oblasnu k o n f e r e n c i j u , Kongres žena Hrvatske, pripremama za izbore za narodne odbore i t. d. » Ž e n e kotara T i n j a n sakupile su u toku 20 m j e seci teške borbe slijedeću hranu, obuću i l i j e k o v e : 492 q b i j e l o g brašna, 445 q kukuruznog brašna, 536 q pšenice* 652 q kukuruza, 190 kg ječma, 233 q krumpira, 9.92 q fazo la, 13 q sira, 3.19 q riže, 14.21 q slanine, 5.24 q soli, 3,12 šećera, 80 kg meda, 6.662 pašte, 908 komada kokoši, 1841 j a n j a c a , krupne stoke 313 grla, 442 ovce, 4.20 q suhog mesa, 50.586 j a j a , 3.512 keksa, 2.77 q mendu'la, 92 1 ulja, 181 1 octa, 829 1 vina, 257 1 r a k i j e . P o r e d hrane žene su sakupile 9.075 komada razne odjeće, 4.050 komada posuda, 4.306 araka papira. 4.536 raznih l i j e k o v a i 569.000 lira. Ž e n e kotara Tinjian shvativši potrebu jačanja naše valute sabrale su 3.445 kg zlata i 3.80 kg srebra. U toku borbe one su dale 12 h i l j a d a radnih dana.« (Glas I s t r e « 31. V. 1945.) H r a n a se n e g d j e prebacivala kolima, ali na nekim m j e s t i m a naročito preko pruga, m o r a l o se hranu prebacivati na leđima. T a j su posao n a j v i š e o b a v l j a l e žene. N a r o č i t o je teško bilo prebacivati hranu u 'Gorski Kotar. T r e b a l o je na leđima prenositi 18 do 20 kg hrane. Povlačeći se pred snagama N a r o đ n o - o s l o bodilačke vojske, N i j e m c i i četnici su se koncentrirali u Kastavštini i kotaru O p a t i j i . P r o l a z iz Istre u Gorski K o t a r bio je v r l o opasan. Uprkos tome, k o l o ne žena i omladinki iz Krasa, L a b i n a i Kastva izvršavaju s v o j zadatak i prenose hranu. U t r a v n j u 1945. g. 60 žena kotara L a b i n ( M a r i j a Jurčić. M a r i j a Batelić, M a r i j a G i o r g i , P i j e r i n a M o h o r o v i ć , Celestina Lazarić, Ivanka Delušić, Roža Faraguna, M i l k a M i kuljan, Z o r a Blečić i druge) bile su napadnute od četnika, a l i su ipak uspjele p r i j e ć i prugu i cestu R i jeka-Trst i stići s hranom u Gorski Kotar. U v e l j a č i žene kotara O p a t i j a počinju sakupljati zlato. T a s e a k c i j a brzo proširila na c i j e l u Istru. Ž e n e Istre sakupile su oko 80 kg zlata. Žene Istre pomagale su narodnim odborima u sprovođenju bojkota n e p r i j a t e l j s k i h uporišta. Žene su držale straže i p l i j e n i l e hranu, koju 'bi p o j e d i n c i pokušali o d n i j e t i u uporišta bez propusnice i dozvole. H r a n u bi predavale N O O - i m a za vojsku ili ranjenike. Žene su držale stražu pred selima i obavještavale, kada se približavao n e p r i j a t e l j . Žene istarskih sela uređuju bunkere za s k r i v a n j e i organizaciju straže u selima, u k o j i m a se nalaze politički radnici, u g o v a r a j u znakove na kućama, k o j i su signalizirali, da li je ulaz u selo slobodan, ili n i j e . N e k i su bunkeri bili svakodnevno sklonište partizana. M a r i j a Belušić iz Belušići, kotar Pazin, od prvih dana ustanka, iako siromašna, stalno sklanja u s v o j bunker partizane i hrani ih. M a r i j a Šestan iz Katuna i m n o g e druge žene pretvorile su s v o j e kuće u prolazne kuhinje i skloništa za političke radnike. T e t a Foška Batelić iz Marići, m a j k a M o š n j a iz šišana, teta Foška iz R u d a n a - Ž m i n j , Jela Ivančić iz B r guca, mamica Z v a n a Rakovac iz R a k o v c i , A n a Poščić iz Z a l u k a - O p a t i j a , m a j k a Kožulka iz K a l c a , m a j ka Mlekuš iz Pazina, M a r i j a Benčić i nona u Gržini, m a j k a M a r i j a iz Šimeći i stotine drugih teta, m a j k i Katica Černjul i nonica, č i j i se život za v r i j e m e borbe sastojao samo u tome kako će dočekati, nahraniti i skloniti drugove i drugarice, odraz su velike majčinske l j u b a v i , k o j u su istarske žene osjećale za svoju domovinu i slobodu svoga naroda. No bunkeri nisu bili samo sklonište političkim radnicima. U n j i m a su bile smještene ilegalne štamp a r i j e . U bunkeru udovice M a r i j e Pu'har-Pravičeve u P o l j a n a m a ibio je smješten agit-prop okružnog k o miteta K P H R i j e k a . M a r i j a sa s v o j e tri kćeri v o d i svu brigu oko drugova, k o j i tu rade. N j e n a kuća pretvara se često u poštu. Tu se r a s p o r e đ u j e štampa okružnog komiteta, a n j e n e je kćerke prenose na veze. Osim toga M a r i j a j e član Kotarskog odbora z a A F Ž , član seoskog N O O - a , a n j e n e kćerke aktivne omladinke. U neposrednoj blizini R o v i n j a nalazi se štancija (salaš) Štanjera i kuća o b i t e l j i Božić. 'Karti Božić poginuli su muž i tri sina. Sa snahom M i l k o m i unukom M a r i j o m , k o j a je omladinski rukovodilac, ona za c i j e l o v r i j e m e boirbe n a j a k t i v n i j e radi za N O P . U kući ima dobro uređen bunker, k o j i se koristi za sklanjanje i l i j e č e n j e bolesnih i ranjenih drugova. N j i h o v a je kuća -centar za raspodjelu štampe, p r i h v a ćanje raznog m a t e r i j a l a sabranog u gradu, a osim toga centar i n f o r m a c i j a za aktiviste. U Garićima nalazi se u 'bunkeru štamparija Oblasnog komiteta K P H . I dok Slavica Fran, D a n j u ša Švalba, Estera Lučić, M i l e n a Lučić, A n đ e l k a Tuirčinović, Erna Derosi i druge drugarice rade u bunkerima O b l a s n o g i Okružnih agit-propa, d o t l e hrabre i p o ž r t v o v n e -žene v o d e brigu o tome da im pruže sve što mogu. M i l i c a Jadretić, Katica Černjul. M i l e na Franko, L u c e Blažima, M a r i j a K n a p i ć , Foškica Modrušan, A n a 'Košara, M a r i j a Poropat, M a r i j a F i lipić, A n a Brženda, M a r i j a Ž e n d i ć i drugi prenose štampu u sela i gradove. �Bunker u kojem se napila štamparija OK RPH Rijeka. Marija Pukar daje hranu svojoj kćerki Julki ' ' �Dokument 358 U SPLITU JE 14. IV. 1945. FORMIRANA PRVA NARODNA VLADA HRVATSKE Predsjedništvo Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske na temelju čl. 4. Odluka o Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, kao vrhovnom zakonodavnom i izvršnom narodnom predstavničkom tijelu i najvišem organu države federalne Hrvatske, donijelo je na svojoj izvanrednoj sjednici održanoj 14. travnja 1945. u Splitu ovu Odluku o narodnoj vladi Hrvatske Cl. 1. Narodna vlada Hrvatske je najviši izvršni u Hrvatskoj. i naredbodavni organ državne vlasti Cl. 2. Narodnu vladu Hrvatske imenuje Predsjedništvo Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Narodna vlada Hrvatske odgovara i polaže račun o svom radu Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno Predsjedništvu. Cl. 3. Narodnu vladu Hrvatske sačinjavaju: Predsjednik vlade, dva potpredsjednika vlade i ministri: unutrašnjih poslova, pravosuđa, prosvjete, financije, industrije i rudarstva trgovine i opskrbe, poljoprivrede i šumarstva, socijalne politike, narodnog zdravlja, građevina, obalnog pomorstva, ribolova i lokalnog saobraćaja. Cl. 4. Predsjedništvo vlade postoji kao posebno nadleštvo. Na čelu Predsjedništva vlade stoji predsjednik. Za slučaj spriječenosti predsjednika zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika. Cl. 5. Predsjednik vlade i ministri rukovode poslovima pojedinih grana državne uprave, ukoliko iste ne spadaju u nadležnost vlade demokratske federativne Jugoslavije i njezinih ministarstava. Cl. 6. Uredbe, naredbe i upute donosi vlada Hrvatske na osnovu zakona Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, odnosno njezinog Predsjedništva i zakona Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno njegovog Predsjedništva, kao i na osnovu uredaba, naredaba i uputa vlade demokratske federativne Jugoslavije, a ministri još i na osnovu uredaba, naredaba i uputa vlade Hrvatske i na osnovu rješenja pojedinih ministarstava demokratske federativne Jugoslavije, ukoliko se radi o poslovima, koji spadaju u nadležnost vlade demokratske federativne Jugoslavije. Cl. 7. Ministri narodne vlade Hrvatske imaju pravo prisustvovati zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno njegovog Predsjedništva. Cl. 8. Svaki vijećnik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske ima pravo uputiti narodnoj vladi i ministrima pitanja. Narodna vlada i ministri su dužni odgovoriti na takovo pitanje usmeno ili pismeno, najkasnije u roku od pet dana. �Prva Karodna vlada Hrvatske Kod stupanja na dužnost članovi narodne vlade Hrvatske polažu pred Predsjedništvom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske zakletvu: »Zaklinjem se čašću svoga naroda, da ću vjerno i neumorno služiti narodu, da ću svoje dužnosti vršiti savjesno i predano, čuvajući i braneći slobodu i nezavisnost, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije i sve ostale tekovine Narodno-oslobodilačke borbe, za napredak federalne Hrvatske i demokratske federativne Jugoslavije.« Cl. 10. Odredbe o organizaciji i djelokrug pojedinih ministarstava propisat će se posebno. Cl. 11. Ova odluka stupa na snagu odmah.1 Split, 14. IV. 1945. Tajnik: Dušan Čalić, v. r. Predsjednik: V l a d i m i r N a z o r , v. r. 1 Sastav p r v e narodne v l a d e Hrvatske bio je slijedeći: predsjednik vlade: dr. V l a d i m i r Bakarić . potpredsjednici: F r a n j o G a ž i i dr. R a d e Pribičević ministar unutrašnjih poslova: V i c k o Krstulović ministar pravosuđa: Dušan Brkić ministar p r o s v j e t e : A n t e V r k l j a n ministar f i n a n c i j a : A n k a Berus ministar industrije i rudarstva: D r . M l a d e n I v e ković ministar p o l j o p r i v r e d e i šumarstva: T o m o Čiković ministar narodnog z d r a v l j a : Dr. Aleksandar K o - harević ministar socijalne politike: Jurica Draušnik ministar g r a đ e v i n a : Stanko Čanica O p a č i ć ministar obalnog pomorstva: Dr. Uliks Stanger �Dokument 359 JUNAČKA IV. ARMIJA DONIJELA JE SLOBODU NAPAĆENOM NARODU LIKE Članak iz »Srpske riječi«, glasila Srpskog kluba vijećnika ZAVKOH-a, od 15. IV. Posljednji upadi fašističkih horda u lička sela izložili su stanovništvo neviđenim patnjama. Iznenađen naglim neprijateljskim upadom, narod je bježao u šume, ali nigdje nije bilo komadića prostora, gdje bi se osjećao sigurnim. Iz Koreničke kotline izbjeglo je u Plješivicu nekoliko hiljada duša, gdje eu bili izloženi gladi, zimi i stalnoj artiljerijskoj i minobacačkoj neprijateljskoj vatri. Punih 18 dana narod je bio proganjan po prostranoj šumi, prekritoj debelim snježnim naslagama, a nevrijeme i vijavica kao da su htjeli da pojačaju njegove patnje. Iako je neprijatelj navalio sa svih strana na oslobođenu teritoriju, narod je primjernom disciplinom, predvođen od pretstavnika narodne vlasti, napustio svoje bajte uklanjajući se ispred progonitelja. Jedna grupa od 50 osoba odvojila se od glavnine i vratila kućama, gdje su ih ustaše izmrcvarili, a zatim u njihovim bajtama zapalili. Kad je položaj izbjeglog naroda izgledao beznadan, i kad je neprijatelj sve više stezao krvavi obruč oko njega, došlo je spasenje. Borci 13. i 35. divizije herojski su se borili, junački su odbijali bjesomučne napade neprijatelja da bi zaštitili izbjegli narod. Ali ove divizije same bile su preveć male, da 1945.1 bi mogle u potpunosti osigurati ovaj toliko namučeni narod. Neprijatelj, kad već nije mogao da uništi borce ovih dviju divizija, okomio se na iznemogle starce, žene i djecu i uspio da narodu koreničkog kotara nanese gubitke od 286 poginulih, 22 ranjena i 38 nestalih. Ista ovakva zlodjela vršio je neprija^ telj i po udbinskom, lapačkom i ostalim, do tada neoslobođenim kotarevima Like. Stradalo je stotine nevinih života, uložili su oni svoje kosti i prolivenu krv u čvrste temelje, na kojima počiva skupo plaćena sloboda, na kojima leži naša nova narodna država. Velike su to žrtve, koje je narod Like dao, ali ni te, tako ogromne žrtve nisu mogle pokolebati njegov visoki moral, ni slomiti njegov prkosni otpor. On je znao, da će spas doći, i spas je došao. Došao je u vidu mlade i snažne 4. armije, koja u jednom naletu briše s lica zemlje neprijateljske garnizone u Donjem Lapcu i Bihaću, glavnim polaznim tačkama Nijemaca i ustaša u ofenzivama na slobodoljubivu Liku. Razbijena je blokada oslobođenog teritorija Like, i narod se slobodno vraćao na svoja već toliko puta popaljena i opljačkana ognjišta. Vračao se sa posljednjeg bježanja, jer više ne će morati da napušta garišta svojih popaljenih domova . . . 1 U ožujku 1945. g. vodile su se teške borbe z livici, neprijatelj je tukao topovima u kolonu, i tom prilikom na Škipini iznad Ponora poginulo je m n o konačno oslobođenje Like. Neprijatelj je dovukao go naroda, velike snage u svom bijegu pred IV. Armijom NOV. Nijemci su hvatali i zvjerski ubijali narod, koji. U tom konačnom obračunu fašisti su u Lici vršili se u grupama bio sklonio po šumama. Tako su postra;šna zvjerstva. Svoj bijes izbezumljenih očajnika bili oko 40 žena i djece na Homoljcu, u 'Trnavcu iskaljivali su na nevinom golorukom narodu, gdjei Krbavici. U Plješivici su pohvatali 18. III. 1945. god su to mogli. 48 žena i djece, opljačkali im hranu, odjeću i stoku, U IKruzima i Dobroselu (D. Lapac) uspio je zatim ih poslali u Kalebovac. gdje su ih dočekale neprijatelj pohvatati na desetke obitelji i otjerati ustaške zvijeri na čelu sa zloglasnim Tomljenoviih u logore. U Međugorju i Mogoriću (Gospić) faćem. N a j p r i j e su ih zatvorili u bajtu, gdje su im šisti su pobili nekoliko desetaka stanovnika, u Voopljačkali ono što je još ostalo iza Nijemaca, a doteču (k. Brinje) preko 120 ljudi, a u koreničkom zatim mitraljezima pobili. Na još polužive nabacali kotaru 380 ljudi, uglavnom žena i djece. su slame i zapalili. U tim strahotama završile su životom žene — m a j k e boraca, kao Jelena DrakuSela i b a j t e gorjele su već po peti, a negdje i lić, Anka Vukadinović, Soka Funduk, Mima Funduk, deseti put. Narod se okupljao već po ne zna se Jela Orlić, Ljuba Lalić, omladinka Bogdanka Funkoji put u šumama Plješivice, Velebita i Kapele, duk, koja je bila učiteljica i druge. Među njima je koje su još bile pokrivene snijegom. Narod korebila i Milka Vukadinović, koja je ispod jednog ničkog kotara, koji se već četrdeset i osmi put sklaormara ostala živa i gledala sve ove strahote. Uz njao i bježao pred neprijateljem, slabo odjeven i teške napore uspjela je da se izvuče iz vatre, koja bez hrane, ovog se puta kretao u kolonama, predje već obuhvatila tjelesa strijeljanih i zakopala se vođen svojim odbornicima, prema oslobođenom u susjedno điibrište. Tako sklonjena pred ustašama Kordunu. Međutim neprijatelj je presjekao put. koji su u susjednoj bajti kopali i tražili sakrivenu Kolona se vratila natrag Plješivicom prema Unki robu i hranu, čekala je noć. Tada uspijeva pobjeći iznad Farkašića, ali i tamo je put bio zatvoren. u Plješivicu, i obavijesti ostali narod, da se još Šest dana i šest noći ogorčene borbe vodile su jedidublje skloni u šumu i da čeka jedinice NOV, čiji nice X X X V . i X I I I . divizije sa daleko nadmoćnijim su topovi već bili na domaku Korenice. Još su se neprijateljem i na t a j način omogućavale narodnopušile kosti sagorjelih žrtava, kad su jedinice NOV" osloibodilačkim odborima da evakuiraju narod na ušle u Korenicu. sigurnija mjesta. Prilikom kretanja kolona po Plje- �Proslava Dokument oslobođenja u Rijeci 360 ZAHVALA VRHOVNOG KOMANDANTA JEDINICAMA IV. ARMIJE I MORNARICE OD 3. V. 1945. POVODOM OSLOBOĐENJA ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA Poslije 11 dana žestokih i ogorčenih uličnih borbi, osvajajući kuću po kuću, trupe naše IV. A r m i j e slomile su očajnički otpor jakih njemačkih snaga i danas, 3. maja 1945. godine, zauzele i oslobodile veliku pomorsku luku Rijeku 1 U ovim borbama potučene su i potpuno uništene njemačke divizije stalne fašističke f o r m a c i j e . i druge samo- Trupe naše mornarice, pošto su izvršile uspješan desant na području Istre, poslije 4 dana ogorčenih borbi, slomile su vrlo jaki otpor neprijatelja i danas, 3. maja 1945. god., zauzele i oslobodile grad i veliku pomorsku i ratnu luku Pulu. Na t a j način potpuno je slomljen neprijateljski otpor na čitavom području Istre i Slovenskog P r i m o r j a , i obe ove pokrajine potpuno su oslobođene i očišćene od okupatora. Za i z v o j e v a n j e ovih sjajnih pobjeda pohvaljujem junačke trupe naše slavne IV. Armije pod komandom general-lajtnanta Petra Drapšina, general-majora Pavia Jakšića i general-majora Karola Levičnika, jedinice Mornarice pod komandom Josipa Černog i pukovnika Dragiše Ivanovića. Izražavam svoju zahvalnost svim borcima i rukovodiocima jedinica, koje su izvojevale ove s j a j n e pobjede. Neka je slava palim junacima za cslobođenj.e naše domovine! Beograd, 3. maja 1945. Vrhovni Komandant maršal Jugoslavije T i t o _ �1 U n e p r e k i d n o j borbi i s a m o p r i j e g o r n o m radu na p o m o ć i i z b r i n j a v a n j u s v o j e v o j s k e , žene Istre dočekuju j e d i n i c e N O V , k o j e s u p r o d i r a l e i z G o r skog K o t a r a i iskrcale se na i s t o č n o j o b a l i Istre, o s l o b a đ a j u ć i istarske g r a d o v e i sela. M j e s e c i m a su šivale zastavé i partizanke, ispisivale kuće i ceste imenom T i t a i J u g o s l a v i j e i p r i p r e m a l e transparente z a s v o j e o s l o b o d i t e l j e , č e t i r i dana k r i j e s o v i su g o r j e l i po c i j e l o j Istri. Ž e n e su i z l a z i l e p r e d borce, o b a s i p a j u ć i ih c v i j e ć e m i d a r o v i m a . U R i j e c i , P u l i , P a z i n u , R o v i n j u , p o c i j e l o j Istri održavane su proslave oslobođenja. Na v e l i k o j proslavi o s l o b o đ e n j a u Puli, n a r o d Istre p o z d r a v l j a i d e l e g a c i j u žena iz S r b i j e . L j u d i se po n e k o l i k o dana nisu v r a ć a l i s v o j i m kućama. Stare i m l a d e žene kitile su se t r o b o j k a m a i t i t o v k a m a . M n o g e su žene, k o j i m a su p o g i n u l i m u ž e v i , sinovi i braća, tih dana skin'ule s v o j a crna ž a l o b n a o d i j e l a . S l a v e ć i o s l o b o đ e n j e , žene su se o d m a h p r i h v a tile r a d a na o b n o v i . F o r m i r a l e su se r a d n e g r u p e . Jedna takva g r u p a p o m a ž e p o p r a v l j a n j e t e l e f o n s k e v e z e K o r o j b a - T i n j a n , d r u g a u Sv. L o v r e č u p o m a ž e n a o b n o v i t v o r n i c e cementa, četiri r a d n e g r u p e žena R o v i n j a čiste g r a d , d j e v o j k e r a d n e g r u p e » L i č a F a r a g u n a « o k o p a v a j u Čepić P o l j e i t. d. V e ć u s v i b n j u o d r ž a v a j u se po svim k o t a r e v i m a kotarske k o n f e r e n c i j e A F Ž , na kojima se postavljaju zadaci obnove i političkog rada, naročito u č v r š ć i v a n j a bratstva i j e d i n s t v a H r v a t a i T a l i j a n a . 27. V. 1945. ,g. o d r ž a n e su kotarske k o n f e r e n c i j e A F Ž Poreč, V o d n j a n i T i n j a n . 1. s r p n j a 1945. o d r ž a n a je u R o v i n j u I I . o b l a sna k o n f e r e n c i j a A F Ž z a Istru, n a k o j u j e , p o r e d d e l e g a t k i n j a , došla masa žena iz c i j e l e Istre. B i l o je prisutno oko €000 žena. K o n f e r e n c i j a se p r e t v o rila u v e l i k u m a n i f e s t a c i j u b r a t s t v a i j e d i n s t v a H r v a t i c a i T a l i j a n k i , k o j e su o d l u č n o t r a ž i l e p r i k l j u č e n j e Istre J u g o s l a v i j i . U to su n a i m e v r i j e m e v e ć j e d i n i c e N O V , k o j e su o s l o b o d i l e Istru i "Trst, b i l e od savezničkih sila p r i s i l j e n e da napuste T r s t i P u l u i t a m o su se v e ć n a l a z i l e savezničke o k u p a c i o n e j e dinice. Dokument 361 IZ GOVORA MARŠALA TITA PREDSTAVNICAMA AFŽ ISTRE OD 20. LIPNJA 1945. . . . » Z a r to nije nepravda, kada narod četiri godine prolijeva krv i kada je takoreći svojom krvlju i životima dva puta oslobodio teritorij cijele Istre, da na kraju, umjesto da uživa plodove svoje nadčovječanske borbe, mora ponovno da strepi za svoju sudbinu i da ponovno bude ugrožen od onih istih fašističkih elemenata, koji su ga nekada gonili. Mi smo učinili sve, što je bilo u našoj moći da oslobodimo naš narod u Istri, Slovenskom Primorju, Trstu i u v r i j e m e kada je neprijatelj bio jak. U p o s l j e d n j o j fazi borbe mi smo bacili tamo borce naših najboljih divizija da bi oslobodili našu braću, ne štedeći pri tome živote naših boraca, sinova naših naroda. Naše jedinice u neodoljivom naletu oslobodile su ne samo Istru i Slovensko P r i m o r j e , nego i Tržić. A sada je došlo do toga, da nam se osporava pravo na te krajeve, koje smo oslobodili.« 1 1 I a k o su j e d i n i c e Jugoslavenske a r m i j e oslobodile Istru, S l o v e n s k o P r i m o r j e i T r s t , iako se nar o d tih k r a j e v a t o k o m N ' O B b o r i o o r u ž j e m u ruci za svoje oslobođenje i priključenje s v o j o j domov i n i J u g o s l a v i j i i t o k o m te b o r b e skovao b r a t s t v o s t a l i j a n s k o m m a n j i n o m , S a v e z n i c i su osporili J u g o s l a v i j i p r a v o n a t e k r a j e v e . J e d i n i c e J A bile s u p r i s i l j e n e da napuste T r s t , G o r i c u i Pulu. U interesu č u v a n j a m i r a , ali ne odričući se p r a v a - n a te k r a j e v e , v l a d a F N R J p o t p i s u j e 9 . l i p n j a 1945. g . u,govor o p o v l a č e n j u j e d i n i c a J A i z T r s t a , G o r i c e i Pule. Ti su krajevi, nazvani Julijska K r a j i n a , p o d i j e l j e n i u dva dijela: u » Z o n u A « , pod uprav o m S a v e z n i č k i h v o j n i h snaga, i » Z o n u B « , p o d u p r a v o m Jugoslavenske a r m i j e . N a s t a j e p o l i t i č k o diplomatska borba za p r a v o na p r i k l j u č e n j e tih krajeva Jugoslaviji. ili v o j n e u p r a v e o d g o v a r a j u o d l u č n o m b o r b o m . U d e m o n s t r a c i j a m a su m n o g e p r e m l a ć e n e i r a n j e n e od civilne policije, m n o g e zatvorene. U demonstrac i j a m a 4. V I I . 1945., m e đ u uhapšenima, n a l a z e se Š t e f a n i j a B r k a n ć i L j u d m i l a Božac. O n e se b o r e protiv demoliranja svoga grada, protiv odnošenja s t r o j e v a iz s v o j i h t v o r n i c a . U b o r b a m a p r o t i v o d v l a č e n j a s t r o j e v a i z p u l j s k o g m l i n a p o g i b a j u tri druga, a N. K r i z m a n i ć i M a r i j a K r a n j c , k o j e su p r v e p o č e l e bacati k a m e n j e n a c i v i l n u p o l i c i j u , teško su r a n j e n e . N a r o č i t o su z n a č a j n e v e l i k e d e m o n s t r a c i j e žena, k o j e su t r a j a l e bez p r e k i d a j e d a n a e s t dana. P r v o g a dana u č e s t v o v a l o j e u d e m o n s t r a c i j a ma 3000 žena, a deseti dan d e m o n s t r i r a l o je 10.000 žena. Sa d j e c o m na rukama, s u p r o t s t a v l j a j u ć i se p o l i c i j i , t r a ž i l e su žene kruha i rada, t r a ž i l e da se poštuju tekovine Narodno-oslobodilačke borbe, tražile priključenje Jugoslaviji. Nevenka Smoković, M a r i j a V l a h , V l a s t a Svitić, K a t a B o ž i ć , E u f e m i j a Škater, Nela Radolović, Marija Devaletis, Roža M i k u l i ć . Foška D e l t r e p o , D a n i c a A p a t , D o r i n a K o zlian. M a r i a C o r a z z a i h i l j a d e d r u g i h žena, p o z n a tih v e ć iz N O B - e , n e p r e k i d n o u č e s t v u j u u boroi, sve dok nisu S a v e z n i č k e o k u p a c i o n e trupe napustile Pulu, i u n j o j opet n a r o d uzeo vlast u s v o j e ruke. P u l a j e u n e p r e k i d n o j borbi. T a j g r a d , k o j i j e p o s l a o u N O V 3000 boraca, o d k o j i h j e 600 p o g i nulo, m o r a da i d a l j e z a t v o r i m a , b a t i n a m a i ž i v o tima s v o j i h n a j b o l j i h boraca plaća s v o j e z a h t j e v e za slobodu i p r a v o , da živi u s v o j o j d o m o v i n i Jug o s l a v i j i . B o r b e n e žene P u l e su se i u t i m b o r b a ma, kao i za v r i j e m e N O B , n a l a z i l e u p r v i m r e d o v i m a . Na svaku n e p r a v d u sa strane c i v i l n e p o l i c i j e 5 Žene Hrvatske u NOB 65 �Dokument 362 OKRUŽNICA GLAVNOG ODBORA AFŽ HRVATSKE OD 27. VL 1945. SVIM OBLASNIM I OKRUŽNIM ODBORIMA AFŽ POVODOM SAZIVA PRVOG KONGRESA AFŽ HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFŽ-a ZA HRVATSKU Zagreb, 27. VI. 1945. Svim oblasnim i okružnim odborima AFŽ-a Drage drugarice! Nalazimo se pred I. Kongresom žena Hrvatske. T a j kongres treba da bude bilans sveukupnog dosadašnjeg rada i borbe naših žena u toku NOB i od oslobođenja naše zemlje do kongresa. Na njemu treba da dođe do izražaja sve ono, što je naša žena u toku NOP-a postigla na poljima rada, kako na političkom i kulturnom polju tako i na polju izgradnje naše zemlje itd. Na t a j način će se jasno vidjeti koliko je aktivno učešće naših žena u narodnoj vlasti ili pomoć u rješavanju zadataka, koji stoje pred NOO-ima, i to kao sastavni dio JNOF-a. Me-đutim kongres ne će biti samo bilans dosadašnjeg rada i napretka naše žene na svim poljima rada, nego će on postaviti i dati nove smjernice rada naših Antifašistkinja u vezi brze izgradnje naše zemlje i ostvarenja, u što kraćem vremenu, boljeg života našeg naroda. Da bi se to postiglo, bit će potrebno da se pored aktivnog rada i dalje još upornije vodi borba protiv fašističkih ostataka, protiv svih onih, koji nastoje da oslabe ili unište tekovine naše borbe, koji hoće da zaštite ratne zločince, koji treba da odgovaraju za svoja nedjela pred Narodnim sudom. Za ostvarenje tih zločinačkih djela oni su uperili oštricu svoje borbe na razaranje bratstva i jedinstva naših naroda. Za to se danas još čvršće povezuju međusobno sve izdajice kako hrvatskog tako i srpskog naroda: mačekovci, četnici, ustaše itd. Odgovor našeg naroda, naših žena, treba da bude još čvršći i masovnije okupljanje širokih slojeva našeg naroda, napose nas žena, bez obzira na naciju i vjeru, političko opredjeljenje u JNOF-u i preko JNOF-e aktiviziranjem u borbi protiv Mačeka, mačekovaca i četnika, t. j. svih fašističkih ostataka. 1. Kongres Antifašistkinja Hrvatske održat će se 22/VII. o. g. u Zagrebu. Vrijeme održavanja Kongresa je vrlo blizu, što će od naših aktivistkinja zahtijevati više truda da ožive i osvježe sve predkongresne pripreme, a koje su zbog odgađanja kongresa malo zastale. Sve pripreme potrebno je i dalje vršiti u saglasnosti sa JNOF-om. Na Kongresu će prisustvovati 4.000 delegata, i to iz Istre 400, Dalmacije 550, Hrvatskog Primorja 300, Gorskog Kotara 100, Like 300, Korduna 300, Banije 300, Zagrebačke oblasti 300, Zagreba 300, Slavonije 850, Varaždina 400, i iz svake Armije po 10 delegata. Osim toga bit će prisutni gosti, delegati stranih zemalja, kao i gosti iz naših pojedinih federalnih jedinica. Delegati će se birati ili na masovnim sastancima na selu ili na kotarskim, okružnim i oblasnim konferencijama. Pri biranju delegata treba voditi računa da budu zastupane sve državne, političke, socijalne i kulturne i t. d. ustanove (drugarice koje rade u Narodnoj Vlasti, bilo kao članovi vlasti ili pomoćno osoblje, zatim koje rade u NO-ima, u dječjim domovima, u bolnicama, na raznim kursevima, u kuhinjama, kancelarijama, profesorice, doktorice, učiteljice i t. d.). Na tim masovnim sastancima po selima kao i na kotarskim i okružnim, oblasnim konferencijama treba da se ističe značaj I. Kongresa. Uoči održavanja samog Kongresa treba organizirati manifestacije po selima i gradovima u vezi I. Kongresa. Ukoliko ima u pojedinim gradovima radio postaja, treba iskoristiti za prenos sa I. Kongresa. U selima, gdje ima radio aparat, treba organizirati žene da dođu na mjesto, gdje se nalazi radio i da slušaju prenos sa I. Kongresa. Treba održavati masovne sastanke iz naše štampe, upoznati žene sa tokom Kongresa, a tamo, gdje nema radio aparata, potreb- �Žene Hrvatske u posjeti kod Marsala 'Tita u Beogradu 19. III. 1945. no je također da se prikupe sve pjesme, koje su žene ispjevale u toku NOB-e, kao i razne članke. Na Kongresu će biti dva referata. Da bi referati mogli da istaknu rad naših žena na svim poljima rada, potrebno je da oblasni i okružni odbori pošalju izvjesne podatke (o učešću žena u Narodnoj Vlasti u JNOF-i, u kulturnom životu, u socijalnom, t. j. pomoć dječjim domovima, ranjenicima, postradalim i t. d.) Podaci treba da stignu do 6./VII. o. g. Poslije referata bit će diskusija, za koju treba da se pripreme delegati i to po političkim pitanjima, izgradnje države, kulturnoprosvjetnim pitanjima, učešću u NOO-ima, 0 učešću u rješavanju socijalnih pitanja 1 t. d. Diskusija ne smije da bude jednostrana, t. j. da žene samo ističu koliko su čega dale za vojsku, ranjenike, dječje domove ili da ističu same sebe i svoj rad, nego da se kroz diskusiju iskristaliziraju zadaci, koji stoje danas pred JNOF-om, a time i pred AFZ-a, kao sastavnim dijelom JNOF-e. Zadnji dan Kongresa održat će se i kulturno prosvjetno veče, na kojem će žene iz pojedinih krajeva istupati sa svojim narodnim pjesmama, kolima i igrama, kazališnim komadima, recitacijama i t. d. Radi pravilne raspodjele, gdje i kada će istupiti pojedini okrug potrebno je, da nam oblasni i okružni odbori pošalju najkasnije do 5/VII. o. mj. svoj program, sa kojim mogu istupati. U protivnom slučaju oni, koji ne će poslati do određenog roka, ne će moći zbog tehničkih priprema ni nastupiti. Isto tako bit će priređena izložba darova namijenjena pojedinim rukovodiocima NOB-e, kao i izložba slika. Da bi se izložba darova i slika uredila na vrijeme, potrebno je da darovi iz svih okruga i oblasti stignu kao i fotografije iz izložbe i rada naših žena do 3/VII. o. g. Na Kongresu će biti izabran novi glavni odbor AFŽ-a. Sa pojedinih oblasti i okruga predviđen je slijedeći broj drugarica za Glavni odbor: Istra 8, Dalmacija 10, Hrvatsko Primorje 4, Gorski Kotar 2, Lika 6, Banija 6, Zagrebački okrug 6, Varaždin 8, Bjelovar 7, Slavonija 10, Grad Zagreb 6. Te drugarice, koje će se na Kongresu predložiti za Glavni odbor, treba da oblasni i okružni odbori AFŽ-a predvide u saglasnosti sa odborima JNOF-e. Da bi tehničke pripreme za Kongres tekle što bolje, potrebno je da oblasni i okružni �odbori, osim što odrede vođu delegacije, koji će voditi računa o svemu, potrebno je da se f o r m i r a odbor, koji će sa vođom puta brojiti 5 članova. U odboru treba da se napravi raspodjela rada po slijedećim pitanjima: prehrana, stanovanje, kulturni dio, izložba. Svaki član odbora, koji je zadužen po nekom pitanju, treba dolaskom delegacije u Zagreb da se poveže sa kongresnim odborom, t. i. sa pojedinim akcijama unutar kongresnog odbora i da se interesira, gdje je određeno spavanje delegata n j e g o v o g odreda, g d j e da se hrani, kada će ići pogledati izložbu, kada će istupati sa kulturnim programom i gdje. Vođa puta treba da kontrolira svakog člana odbora u izvršavanju po- Dokument stavljenih zadataka, a ujedno da im pomogne tamo gdje zapnu. Poželjno je da pojedini okruži pošalju izvjesnu količinu hrane ?a ishranu delegata. Hranu je potrebno dopremiti nekoliko dana p r i j e Kongresa, t. j. do 15/VII. o. g. Delegati treba da stignu najkasnije do 27/VIII. na večer, raniji dolazak nije potreban osim drugarica, koje su u kongresnom odboru ili u nekim komisijama. Adresa Glav. odbora A F Ž - a za Hrvatsku je Jelačićev trg 8, g d j e će delegati dobiti informacije, gdje se nalazi sjedište kongresnog odbora. Drugarski Vas pozdravljamo Smrt fašizmu — Sloboda Glavni narodu! od'bor A F Ž Hrvatske 363 IZLOŽBA RUČNIH RADOVA U ČAZMI Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Naše su žene u međukotarskom takmičenju pokazale veliki interes i mnogo su radile na pomoći vojsci i ranjenicima. Takmičenje je završeno okružnim zborom J N O F i priređena je izložba ručnih radova. Izložba je završena proslavom godišnjice oslobođenja Čazme. Na proslavu su bili pozvani rukovodioci i borci da prime darove. Vezeni ručnici, bijele maramice s petokrakom zvijezdom crvenom kao krv, jastuci, čarape, rukavice, albumi, drvene kutije, rukom izrađeno i izvezeno narodnim motivima. Sve te darove brižno su spremale žene za upomenu drugu Titu, X. zagrebačkom korpusu, X X X I I I . diviziji, brigadama, komandantima, komesarima, borcima, ranjenicima, političkim' rukovodiocima. Na darovima bile su izvezene tople riječi, p o z d r a v i : »Ranjeniku, koji nema nikog svog a « , » n a j b o l j e m mitraljescu«, »najboljem borcu«. Drugu Titu darovale su žene čilim, toplu vestu izrađenu od zečje vune, krasan album sa slikama koje prikazuju život majki i djece u obdaništu. Hrvatske, br. 12-13. 1945. Na zidu visi torbica, simbol kurira i na n j o j natpis : » P r v o m kuriru Moslavine, Duki Pozdrijanu«. Žene Garešnice darovale su narodno odijelo Kati Pejnović, predsjednici Antifašističke fronte žena Jugoslavije, a predsjednici A F Ž za Hrvatsku — jastuk. Žene Dubrave napravile su krasnu zastavu s posvetom, koju će darovati Crvenoj armiji. Svi ti darovi nisu od zlata i dragog kamenja, to su skupocjeni darovi ljubavi i srca. Požrtvovnost, ljubav i spremnost da izdrže do kraja ove borbe, to je ono što govori ova predkongresna izložba žena-antifašistkinja Moslavine. Jedinstvo i bratstvo su zastave, koje žene Moslavine visoko dižu, to je njihov ponos. Borbeni barjaci, barjaci krvi, govorit će budućnosti o stradanju i žrtvama naroda Moslavine, a petokraka će zvijezda ostati simbolom njihovog jedinstva. Zlatne niti vezenih barjaka, to su zlatne želje i misli žena i djevojaka Moslavine, koje su svu svoju dušu i ljubav utkale u njih. �ZBOR Ž E N A U Z A G R E B U 21. V I I . 1945. UOČI P R V O G K O N G R E S A A F Ž H R V A T S K E Ka velikom Hrvatske, gutin u ime Kotara Anka zboru iena, govorile Saili, Mika boraca — Uujčić, u — i održan u žena Većeslav Trgu žena varaždinskog u ime u Republike tada Holjevac. Mađar ae, ime a na Zastavniković, Dragica Uučković, ime je Marica Špiljak JA Ana koji su: Kadulje ime u Zagrebu predsjednica žena su govorile: Primorja — Dalmacije — Milka Lasti, okruga — Beska F-rntić, Talijanki iz Istre — uoči Gradskog Ersilia u ime žena Genoveva u u Prvog odbora žena ime Hrvatica Rismondi. •— u ime zagrebačkog Istre AFŽ-a Zagreb, Like 'Tomić, ime kongresa AFŽ — Dra- Milka žena Šolaja, Gorskog okruga Marija — Vršić, �IZLOŽBE U ČAST PRVOG K O N G R E S A AFŽ1 S izložbe darova za I. kongres AFŽ-a Hrvatske u Zagrebu — srlmja 1945. �1 U predkongrcsnom takmičenju žene su u svim k r a j e v i m a organizirale izložbe darova za borce i rukovodioce N O P . U jesen 1944. g. sazvale su žene v i r o v i t i č k o g kotara konferenciju, na k o j o j su odlučile, da sakupe i izrade radove za borce i rukovodioce jedinica N O V , k o j e su se b o r i l e na t e r i t o r i j u S l a v o n i j e . Ž e ne su se takmičile, k o j a će d o n i j e t i više radova, vadeći iz zemunica i bunkera i o n o p o s l j e d n j e , što im je u s p j e l o spasiti od n e p r i j a t e l j a . Jedna starica iz kotara virovitičkog d o n i j e l a je d v a ručnika i j e dnu starinsku narodnu torbicu i dala to rekavši: » O v o mi je p o s l j e d n j e što p o s j e d u j e m i što mi je uspjelo spasiti. Petnaest peškira dala mi je m a j k a za v j e n č a n i dar; tri sam dala u g r o b mužu, d v a Izložba darova dao je na i z b j e g l i c e s i z v j e s n i m n e p o v j e r e n j e m , pa je B o s i l j k a T r b o j e v i ć , k o j a je išla s Kotarskim komitetom, dala inicijativu, da žene S l a v o n i j e stupe u vezu sa ženama N o v o g Vrbasa. Doskora je uspos t a v l j e n kontakt, i žene N o v o g Vrbasa počele su pomagati i z b j e g l o m narodu. Pronašle su prostorije za smještaj d j e č j e g doma i organizirale školsku pouku i z b j e g l i č k e djece. Da bi se omasovio r a d sa ženama, sazvana je konferencija, na k o j o j je zaključeno, da se organizira izložba sa c i l j e m da se zorno prikaže ilegalan rad žena S l a v o n i j e i učešće žena u r a z v o j u narodno-oslobodilačke borbe. Na k o n f e r e n c i j i je također zaključeno, da će žene N o v o g Vrbasa pružiti pomoć u o d j e v n i m predmetima i z b j e g l i č k o j d j e c i i ženama, te da će urediti jednu Okružnog odbora AFŽ Virovitica sinu, k o j e g su ustaše ubile, osam mi je o d n i j e l a banda, a ova dva i torbicu m o j e m a j k e spasila sam i z va^re, k a d m i j e g o r j e l a kuća. T o m i j e j e d i n o i n a j d r a ž e što mi je od ručnih r a d o v a ostalo. Sada ih p o k l a n j a m , i to — j e d a n peškir n a j b o l j e m bolničaru, drugi n a j b o l j e m komandantu, a torbicu n a j b o l j e m kuriru X X V I I I . d i v i z i j e . No žene nisu uspjele sakupljene darove predati drugovima iz jedinica, j e r je u to v r i j e m e počela posljednja neprijateljska ofenziva u Slavoniji. N a r o d iz v e ć e g d i j e l a S l a v o n i j e i M o s l a v i n e počeo se prebacivati preko D r a v e . M e d u stvarima Kotarskog komiteta V i r o v i t i c e prebacivali su se i darovi, sakupljeni za borce. K o l a s a r h i v o m K o t a r s k o g komiteta i darovima išla su p o s l j e d n j a i prešla most preko D r a v e p o d jakom n e p r i j a t e l j s k o m vatrom. P r i g o d o m dolaska u N o v i Vrbas, narod Bačke gle- kuću za s m j e š t a j bolesnih žena. Organizirana je ekipa žena, k o j a će d o b r o v o l j n o raditi u d j e č j i m d o m o v i m a i ambulantama i zaključeno je organizir a n j e sabirnih akcija za ranjenike. P o s l i j e k o n f e r e n c i j e f o r m i r a n je odbor za organ i z i r a n j e izložbe. I z l o ž b a je bila otvorena osam dana, a interes naroda Bačke za tu izložbu b i o je veoma velik. Na n j u su dolazile žene čak iz N o v o g Sada. N a k o n p o v r a t k a u Slavoniju, b i l a je ista izložba, nadopunjena darovima, k o j e su poslale žene kotara Daruvar, 'Grubišno P o l j e i P o d r a v s k a Slatina, o r g a nizirana u D a r u v a r u i Grubišnom P o l j u . K a k o se u to v r i j e m e o d r ž a v a o P r v i kongres žena Hrvatske u Zagrebu, poslani su izložbeni predmeti na 'kongresnu izložbu u Z a g r e b , a zatim su p o d i j e l j e n i onima, k o j i m a su bili n a m i j e n j e n i . �Dokument 364: PRVI KONGRES ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA ODRŽAN U ZAGREBU 21., 22, I 23. VII. 1945 kovnika II Jugoslovenske armije druga Radu Žigića. Pozdravljam predstavnike našeg bratskog Sovjetskog Saveza. Pozdravljam novu predsjednicu AFŽ-a Jugoslavije, drugaricu Canu Babović. Pozdravljam ministra naše federalne vlade, predstavnike radničkih sindikata, predstavnika Izvršnog odbora HRSS, predstavnike Srpskog kluba vjećnika ZAVNOH-a i delegate naših federalnih jedinica U počast našim palim drugovima i drugaricama za slobodu naše domovine odajmo minutu šutnje. Slava palima u borbi za osloduboko zahvalne bođenje naše domovine. Drugarice i drugovi! Naknadno pozdravljam predstavnike Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Pozdravljam predstavnicu Amerike i predstavnicu Bugarske. Drugarice i drugovi! Ovaj prvi Kongres žena Hrvatske održava se u oslobođenoj domovini. Za to oslobođenje, za to veliko djelo bratstva i jedinstva naših naroda, uložile smo i mi žene ogroman udio. Za tu veliku izvojevanu pobedu, za veliku sreću i budućnost naših naroda i svih pokoljenja mi smo slavnoj Komunističkoj partiji, zahvalni smo na njezinom mudrom i čvrstom rukovodstvu, zahvalni smo našem velikom sinu drugu mršalu Titu i našoj junačkoj Jugoslavenskoj armiji. Zahvalni smo za veliku pomoć našim velikim Saveznicima, a naročito našem bratskom Sovjetskom Savezu i velikom maršalu Staljinu. Zahvalni smo herojskoj Crvenoj armiji, koja je pokazala kako se voli domovina i kako se čisti domovina od fašističkih okupatora. �O v a j Kongres ima još jedno historijsko značenje, a to je da su o v d j e među nama i delegatkinje naših federalnih jedinica. To je, drugarice i drugovi, još jedna garancija za učvršćenje i proširenje bratstva i jedinstva naših naroda. ž j e za očuvanje svih tekovina naše borbe, naše najmoćnije oružje u borbi protiv svih reakcionarnih elemenata, koji hoće da nam ponovno nametnu stari jaram, da nam nametnu ropstvo i neznanje. O v a j Kongres još jednom potvrđuje, da smo mi žene u o g n j u i krvi razbile sve okove podređenosti, tame i neznanja. Ò v a j Kongres još jednom pokazuje našu snagu, ravnopravnost članica naše nove narodne zajednice, naše nove federativne Jugoslavije. Na ovom Kongresu mi ćemo, drugarice i drugovi, iznijeti sav naš dosadašnji rad i našu borbu u toku oslobodilačkog rata. Mi ćemo danas postaviti pred nas nove zadatke, zadatke za daljnju pomoć našoj junačkoj Jugoslavenskoj armiji, zadatke na još široj i svestranijoj pomoći naše narodne vlasti za obnovu naše opustošene i opljačkane domovine. Živjelo vije! bratstvo Živjelo Balkanu! bratstvo Mi ćemo, drugarice i drugovi, u našem daljnjem radu isto tako učvršćivati i proširivati bratstvo i jedinstvo naših naroda, našu najveću tekovinu, naše najmoćnije oru- P r v i kongres A F Ž H r v a t s k e p o z d r a v i l i su telegramima i pismima: Stab I V . A r m i j e , N a c i o n a l n o V i j e ć e A m e r i č k i h H r v a t a i N a c i o n a l n i odbor v i j e ć a američkih H r v a t i c a , kao i m n o g o b r o j n e o r g a n i z a c i j e A F Ž iz cijele zemlje. Dokument Kličem: da živi naš i dragi drug jedinstvo i maršal sitih jedinstvo Tito! naroda svih Jugosla- naroda na 'Živjelo bratstvo i jedinstvo na čelu s Živjela Živio našim velikim antifašistička I. Kongres Sovjetskim fronta iena cijelog Savezom! svijeta! HrxMtske!1 1 P o s l i j e svog g o v o r a p r e d l o ž i l a je M a c a G r ž e tić radno predsjedništvo, u k o j e su ušle: Kata P e j nović, C a n a Babović, M i l a Vučković, A n k a Berus, Ruža Kumic, P a v k a Jakšić, D i n a Zlatić, L i d i j a A d ž i j a , Desa M i l j e n o v i ć , D r . Slava Očko, K a t a Govorušić,. Kata Petković, Ruža T u r k o v i ć , Nada Sremec, Kata V u g a , Ersilia Rismondi, Kata I v a n čić i M a c a Gržetić. 36S T E L E G R A M M A R Š A L A JUGOSLAVIJE JOSIPA BROZA T I T A I. KONGRESU Antifašističkom Keodložni državni poslovi AFŽ HRVATSKE kongresu žena sprečavaju me da prisustvujem vašem Kongresu i da se zahvalim hrabrim ženama Hrvatske — Hrvatske — Zagreb. Hrvaticama i Srpkinjama — za junaštvo, upornost i požrtvovnost, koju su pokazale u ovom velikom oslobodilačkom ratu. Ja sam uvjeren, da ćete vi, žene antifašistkinje Hrvatske, znati sačuvati ono zašto ste se borile zajedno sa vašim drugovima na bojnom polju i u pozadini, samo na taj način. ako uložite sve snage u a to ćete uspjeti napor una za izgradnju naše zemlje — za učvr- šćenje naše narodne vlasti i za podizanje privrede, za podizanje kulturnog nivoa našeg naroda, za pravilno vas pitanje naše djece, za očuvanje krvlju najboljih sinova naše zemlje stečenog bratstva medu našim narodima. Obratite na ovu tekovinu najveću pažnju, jer će nju još dugo vremena ugrožavati neprijatelji naše nove Jugoslavije. Želim vam mnogo uspjeha u vašem radu. Neka vaš Kongres bude novi snažni potstrek za ispunjavanje vaših zadataka na sreću vaše uže domovine Hrvatske, a na sreću naše lire zajedničke domovine, Da živi nove Antifašistički Demokratske Kongres Federativne Jugoslavije. žena Hrvatske! Maršal Josip Jugoslavije Broz-Tito �GOVOR PREDSJEDNIKA ZAVNOH-a VLADIMIRA NAZORA Žene partizanke! M a j k e i sestre! Eto vas na sastanku u glavnom gradu naše Federalne Hrvatske. Sve su to žene iz svih krajeva, neke mlađe, malo starije, neke crnih kosa, neke žutih kosa, blondinke, neke temperamentnije, kako ste mogli malo p r i j e vidjeti, osobito kod naših Primorki, a osobito lcod naših sada velikih prijateljica Talijanki iz P r i m o r j a , koje se sada o v d j e u bratskom Zagrebu osjećaju kao da su na s v o j o j Rijeci, u s v o j o j Puli, u svom Trstu. Vi ste se sada ovdje našle, da se nađete u zajedničkom sestrinskom z a g r l j a j u , u kojem, nadam se, ostat ćete uvijek, i vladati se uvijek kao sestre, ma iz kojeg kraja bile. Žene partizanke! Borba oružjem je minula, pobjeda nas je dočekala. Vi ste u toj t e - ^ škoj borbi izvršile do kraja svoju duižnost, čak i s oružjem u ruci, ali, sada vi ne težite za zasluženim odmorom, spremate se za nov rad i za novu vrst borbe, za rad, koji započinje u zemlji popaljenih sela, decimiranog osiromašenog pučanstva i još uvijek uznemirenih duhova. Nestaju s vaših lica tragovi Žene dolaze tjelesnih stradanja i duševnih t r p l j e n j a kroz četiri minule godine, ali se p o j a v l j u j u znaci novih briga i skrbi: žene, koje su aktivno, odličnim požrtvovnim radom toliko doprinijele 'Titovoj pobjedi, ne ostaju ni sada pasivne. Uzvišena je misija žene. Ne samo što daje život i što brani kao lavica svoju mladunčad — sve čemu je život dala — ona još hoće da, nakon rata, nastane opet stanje, u kojemu će život teći smirenim radom i napretkom. A da se to stanje iznova i kod nas što p r i j e vrati, da se podignu porušena ognjišta, da se opet namjesti zajednički stol za sve ukućane, žena partizanka hoće, da u tom nastojanju sama aktivno sudjeluje. Ona je danas jednakopravna muškarcu, a tu će jednakopravnost učvrstiti time, što će u svemu sudjelovati u miru, kao što je mogla i znala sudjelovati i u ratu. To je ono snažno i duboko, što vas žene dovodi k ovom vašem sastanku. To je, zaista, ali nije još sve rečeno. Kazao sam nešto o čežnji žena za domaćim ognjištem i za obiteljskim stolom, za kojim se skupa, pod jednim krovom, u miru sjedi i kruh naš svagdanji skupa reže. No, mi hoćemo da čitavi svoj narod pretvorimo u jednu na Kongres �obitelj, da čitavu domovinu pretvorimo u jednu kuću. To se ne može postići bez aktivnog sudjelovanja žene. Jest, žene, koja zna biti radina drugarica i požrtvovna majka i brižljiva sestra i prijateljska pomoćnica u svakoj nevolji. Pravo je, kada se veli, da je vrijedna žena jedan od n a j g l a v n i j i h uvjeta mira i reda u državi, mira i reda, bez kojih nema napretka i blagostanja. Ne može se više voditi kod nas politika bez posredna i neposredna sudjelovanja žena. Već samo žensko srce naći će često pravi put k rješenju mnogih zadataka. Prošla su vremena, kad se mislilo, da žene u teške dane znadu samo kukati i gorke suze roniti. Dokazalo se, da znadu biti aktivnije od nekih muškaraca. Hrvatice i Srpkinje, ne praveći nikakve razlike između seljanke, kojeg god sela, radnice, koje god radionice, građanke, kojeg god mjesta. Tad će d j e l o v a n j e naših žena napredovati uporedo s nastojanjem muškaraca, koji su prožeti pravim duhom partizanskim. Pitanja o pravu žene kod nas više nema ; ono se samo riješilo. Naša se zemlja ne izgrađuje bez nje i ne će se bez nje njome vladati. V r i j e m e naših prvih, toliko važnih izbora već se približava. Ako je pak doista istina, da kod nas ima sada više žena nego muškaraca, važnost, ali i odgovornost žene i na političkom polju postaje velika. Ja se, s obzirom na to, ni n a j m a n j e ne bojim : partizanski duh, koji je proslavio naše žene u dane Titove borbe za slobodu i pravednost, osjetit Ć3 se sigurno i u dan g l a s o v a n j a : maršal će Tito izvojevati time novu pobjedu. Drugarice, naši borci, a vaši muževi, sinovi i braća, pokazali su da su odvažni, borbeni, pa i žestoki. Ta njihova žestina, od koje smo imali toliko koristi, mogla bi trajati i sada, u dane mira, kad se moraju liječiti rane i b r i ž l j i v i m njegovanjem krijepiti što je klonulo. A tko je više zvan da u našem javnom i privatnom životu svaku preveć oštru žestinu ublaži, pa i suzbije? Pa to je upravo žena. U koga je melem za još upaljene rane? Č i j i će lagani prsti znati da n a j v j e š t i j e izvade iz naše žive kože žalce i drače duboko usađene? Tko će n a j b o l j e uvidjeti, komu i na koji način v a l j a nastradalome pomoći? Sigurno će to odmah razabrati i bez oklijevanja vješto uraditi srce majke, drugarice i sestre, srce žene uopće. Vele, da žestina, pa čak i mržnja, imadu u nekim izuzetnim slučajevima svoju misiju, ali općenita ljubav jest misija nad svim misijama, a njezina je nositeljica u prvom žena — žena! Energična u borbi, milostiva i nježna u miru ! Čast Hrvatske I naše su se žene, eto, našle na Kongresu. Radit će na njemu Samostalno, bez i č i j e g uplitanja i savjetovanja, jer ih zbilja života, zgode i nezgode narodnog ustanka, t r p l j e n j a i stradanja, kroz koja su lično prošle, prilike u kojima se svi danas nalazimo, do kraja naučiše, što im je raditi za opće dobro na obiteljskom, na ekonomskom i na političkom polju, osobito u g a j e n j u sloge između Slovenke, t76 Ja im, kao jednostavni partizan i kao predsjednik V i j e ć a Hrvatske želim najljepši uspjeh. Neka tople struje djelotvorne energije, potoci utjehe -za rastužene, valovi ljubavi za nastradale, proteku iz ovog Kongresa, kao iz golema srca, po čitavoj našoj z e m l j i ! I onda o v a j će dan mnogo značiti u životu našeg naroda. i u slava prvom Zagrebu! GOVOR Kongresu Antifašističkih PREDSJEDNIKA žena VLADE NR HRVATSKE DRA VLADIMIRA BAKA RICA Drugarice ! Pa makar kako službeno o v d j e pozdravljamo vas, delegatkinje, naše žene iz H r v a t ske, teško je reći sve ono, što mi za vas osjećamo, što za vas ćutimo, nakon svega onoga, što smo s vama zajedno kroz ove četiri godine proveli. Vi žene ste tu učinile takva djela, da mi možemo da budemo svi s vama samo ponosni, da budemo ono, čime ćemo se mi uvijek i svugdje ponositi. Žene su kod nas nosile terete rata jednako onako kao i muškarci, jednako kao i svaki građanin ove zemlje. Žena je, bez obzira na svoje osjećaje, bez obzira na svoje majčinske dužnosti shvatila, da treba n a j p r i j e zemlju osloboditi, da treba da i ona sudjeluje u borbi, bez obzira na žrtve, i tu je pokazala jedan do sada neviđeni heroizam, jednu neviđenu svijest, koja j o j je dala pravo, da danas ona bude ne samo ravnopravni građanin, nego građanin, s kojim ćemo se mi još ponositi. Mi znamo i osjećali smo, da su naši partizanski odredi, koji su stvoreni 1941. godine, mogli egzistirati zato, što su se žene s njima borile, što su ih žene hranile, što su ih žene odijevale, što su ih žene vodile u njihovim akcijama. Mi znamo muke i progone, koje su žene trpjele za v r i j e m e akcija okupatorske vojske i njihovih slugu diljem našs domovine. Mi znamo kolike su strašne -te patnje bile, ali nije to ono, što nas zadivljuje, nego ono što iz toga izvire, onaj heroizam, ona borbena odlučnost i ona aktivnost, koju su žene u tim prilikama pokazale. �U tim našim najtežim časovima — da spomenem četvrtu neprijateljsku ofenzivu — mi smo čitavu našu vojsku, a tada je već i bila vojska, hranili na leđima žena. Mi smo čitavu pozadinu organizirali za rat. Zadatak organizacije stajao je na leđima žene. Mi smo naše bolnice i naše ranjenike prenosili i spašavali opet na leđima žene. Bez žena, mi toga rata ne. bismo voditi mogli. U izgrađivanju prvih klica naše današnje vlasti, u izgrađivanju ove nove demokratske zemlje, žena je opet nosila terete, gotovo sve terete rada naših vlasti u pozadini. Naravno da imamo razloga da se ponosimo s našim ženama, našim drugaricama, koje su s ljubavlju radile ovo, a koje imaju razloga i da s jednakom ljubavlju jednako rade na ispunjenju sviju zadataka, koji se pred nas postavljaju, da zajednički izgradimo našu novu demokratsku zemlju, našu demokratsku Hrvatsku i našu demokratsku federativnu Jugoslaviju. Mi smo temelje njenog novog poretka položili, mi ćemo ih i dalje izgrađivati, i oni treba da budu kolijevka mira među narodima čitavog čovječanstva. Takovu zemlju imate razloga da volite, za takovu zemlju imate razloga da i dalje doprinosite žrtve. Pred nama stoje teški zadaci. Mi imamo razloga da se ponosimo onim što smo učinili, ali imamo još više razloga da napregnemo sve snage da bi savladali i one teškoće, koje pred nama još leže. Vi danas svi osjećate teškoće privrednog sređivanja, teškoće, koje su normalne. Naša zemlja prelazi iz oružane borbe na jedan mirniji stupanj razvoja. Tu su teškoće logične, tim većma, ako se uzme u obzir kakvu smo pustoš i kakav nered našli. Mi tu još imamo mnogo što da savladamo i mi ćemo savladati energijom sviju nas, isto tako, kao što ste i vi savladale mnoge teške probleme za ovih četiri godine rata. Kod nas ima još krajeva, koji gladuju. Mi imamo za njih spremnu hranu, ali im ju ne možemo dostaviti. Naše komunikacije su tako razorene, da mi ne možemo danas još tim krajevima garantirati da će dobiti i onaj minimum hrane, kojeg su zaslužili, i koji im treba. Mi im ne možemo garantirati da ćemo dovoljno- brzo popraviti one porušene kolibe, ona sirotinjska gospodarstva, koja su nam dala naše heroje. Da svladamo sve te teškoće mi trebamo izgraditi komunikacije, mi treba da mobiliziramo sve svoje snage, da tim krajevima dademo barem onaj minimum, da mogu i dal j e egzistirati, da mogu dalje s nama sarađivati, da mogu da budu prvoborci u miru, kao što su bili prvoborci u ratu. Tu apeliram, drugarice, i na vas, da opet u tome radu dadete sve od sebe, kao što ste dale i do sada. Za mobilizaciju svih narodnih snaga, za savladavanje tih problema, mi imamo još prilično mnogo teškoća. Teškoće su u slabosti naših organa vlasti, koji uče tek svoj posao, koji ne mogu pravovremeno da se preorijentiraju od onog ratnog stanja na stanje mira, na današnje stanje, i koje u s v o j o j mladosti često čine griješke, koje ne bi smjeli inače da čine. I na vama je dužnost da kontrolirate rad tih naših vlasti, da nemilosrdno' gonite one, koji ne će, pa i one, koji ne mogu da idu u korak s tokom događaja, i koji nemaju dovoljno sposobnosti u izgradnji u današnjoj etapi. Vi, žene, treba da koristite svoju ravnopravnost, našu demokraciju, koju ste tokom o v o g rata izvojevale, da bi tim putem vršile kontrolu naših narodnih vlasti. Mi' imamo dalje i drugih smetnja. Nas optužuju, nama kažu: Vi ste osnovali zemlju koncentracionih logora, vi progonite v j e r u i radite razne slične stvari. Mi smo poduzeli izvjesne mjere, mi progonimo naše neprijatelje, progonimo ostatke fašizma, koji su ostali kod nas. Poduzeli smo izvjesne mjere da izbrišemo ljagu sa našeg narodnog tijela, ljagu onih, koji su za volju okupatora, za volju fašističkih Švaba, činili zvjerstva nad našim narodima, upropaštavali našu budućnost i htjeli da i za hrvatski narod stvore onakvu situaciju, da bi danas bio rob, da bi bio proganjan, i da bi došlo u pitanje čak i njegova fizička egzistencija. Mi uvažavamo, da nije glavna krivnja na onom siromahu, koji je radio negdje u državnom aparatu, pa bio i mobilizirani vojnik. N i j e na njemu glavna krivnja, nije on t a j zločinac, koji je to stanje stvorio. Mi ćemo to uvažiti. Mi ćemo omogućiti tim ljudima, koji su krivi ili nekrivi, bacili ljagu na naš narod, da budu čestiti građani naše zemlje, da surađuju na n j e g o v o j izgradnji, da sarađuju na n j e n o j budućnosti. T v r d i m ovdje, da nije istina da mi progonimo vjeru, i mi nismo nikada nikom priječili da vrši svoju vjersku dužnost. Mi dajemo i davat ćemo svakom mogućnost, da uči svoju vjersku nauku, da je uči, ako hoće, i cijeli svoj život. A l i jedno ne ćemo dopustiti. Ne ćemo dopustiti, da se nameću vjerske dužnosti onima, koji to ne će, ili onima, koji imaju neku drugu vjeru. Mi smo za potpunu slobodu savjesti, i svatko može da ispovijeda ono što hoće. To mu mi garantiramo, to je zagarantirano i zakonom, zakonom našeg T r e ć e g zasjedanja Zemaljskog Antifašističkog V i j e ć a Narodnog Oslobođenja Hrvatske, koji je zakon za nas svetinja. �Ta kampanja uzela je priličnog maha, no bez razloga — to tvrdim ovdje i mogu da podnesem za to punu odgovornost. N j e z i n e su posljedice samo te, da one narodne snage, koje bi trebale da se mobiliziraju na izgradnji naše zemlje, na savlađivanju ovih poslijeratnih najvećih teškoća, da se te snage ne mobiliziraju, nego se troše u jednoj borbi, koja je sasvim suvišna. Drugarice! Ja na vas apeliram ovdje, da budete nosioci ideje slobode savjesti, da svagdje gonite onoga, koji bilo kome sprečava da ispovijeda vjeru, koju hoće, da gonite onoga, koji hoće da s v o j e nazore silom nametne drugome. Ne bih imao više ništa da kažem. Ne znam, da li treba da kažem, da sam uvjeren da ćete i vaše buduće zadatke savladati, jer ste i do sada savladale one, koji su mnogo teži. Stoga želim, da o v a j Kongres, koji je manifestacija svega onoga što je do sada učinjeno, manifestacija vaše snage za budućnost, donese najplodniji rad za bolju i sretniju budućnost naše domovine, naše uže Hrvatske, naše demokratske Federativne Jugoslavije. Živjela Demoltratska Hrvatska! Živjela Demokratska Federativna Živio maršal Tito! Živio I. Kongres antifašistkinja Jugoslavija! Hrvatske! GOVOR C A N E BABOVIĆ P R E D S J E D N I C E AFŽ-a JUGOSLAVIJE Drugarice! U ime Centralnog odbora A F Ž - a Jugoslav i j e pozdravljam vaš veliki Kongres antifašistkinja Hrvatske. Drugarice, od samog početka oslobodilačke borbe široki slojevi naših žena bili su aktivni učesnici u borbi protiv fašizma. U samom početku, kada su se stvarali mladi partizanski odredi, naše žene uzele su učešća kao borci, naše žene uzele su učešća kao bolničarke, čuvale su i njegovale naše ranjenike, starale se o našoj djeci i našim borcima. Žene, drugarice u pozadini, isto tako nisu izostale od onih žena, koje su bile neposredno u borbi. One su uzele aktivnog učešća u pomaganju i podupiranju narodno-oslobodilačkog pokreta, isto kao što su prikupljale odjeću i hranu, čuvale naše ranjenike, bili naši kuriri, odlazile na neoslobođenu teritoriju, prenosile sanitetski materijal i t. d. Naše najaktivnije antifašistkinje, od početka same narodno-oslobodilačke borbe, uspjele su, da u zajednici s našim drugovima, sa čitavim našim narodom, objasne širokim slojevima naših žena liniju i ciljeve Narodno-oslobodilačke borbe. U tom radu sudjelovale su mnoge naše aktivistkinje, ođ kojih su mnoge žrtvovale s v o j e živote, i nema ih danas među nama. Neka im je slava! Rad naših žena, kako neposredno na f r o n ti, tako i u pozadini, bio je naročito potreban radi zadataka, koji su se postavili pred čitav naš narod. Glavni cilj naše borbe bio je uništenje okupatora i izroda naših naroda. Mi smo uspjele da okupimo široke mase naših žena, da uzmemo aktivno učešće u Narodnooslobodilačkom pokretu upravo zbog toga, što je na čelu Narodno-oslobodilačkog pokreta bila Komunistička partija, koja je pozvala sve naše narode u borbu protiv fašizma, u borbu protiv izroda naših naroda. Ona ne samo da je pozvala na borbu, ona je omogućila čitavom našem narodu, pa i našim ženama, da se aktivno bore protiv okupatora i izroda naših naroda. Isto, kao što je dala poticaj u samom početku, ona je omogućila da zaslužni borci, bilo žene i muškarci, dobiju ono mjesto, koje im odgovara. Nama ženama u borbi također je mnogo pomoglo, što smo imale divan p r i m j e r u našim velikim sestrama, sovjetskim ženama. Ne ću navoditi primjere, j e r ih ima mnogo, ali želim podvući, da smo i mi, poput sovjetskih žena, znale kako se l j u b i i kako se bori za domovinu. Danas, drugarice, kada je borba protiv f a šizma završena pobjedom, kada smo istjerali okupatore iz naše zemlje, kada smo razbile i posljednje ostatke izroda naših naroda, ne smijemo ništa manje raditi nego što smo radile u toku narodno-oslobodilačke borbe. Mi vrlo dobro znamo, kakova su pustošenja izvršena u našoj zemlji. Mi v r l o dobro znamo, a to nam je naglasio i predsjednik hrvatske vlade drug Bakarić, da pred nama stoje zadaci na obnovi naših cesta, domova, a velik dio toga rada otpada na nas drugarice, na nas žene. Ne samo to, mi moramo biti svjesne da ćemo u tom radu nailaziti na teškoće reakcije, koja će pokušati da nas u našem radu spriječi. Stoga u radu na obnovi naše zemlje moramo biti spremne na sve žrtve. U tom radu ćemo uspjeti ako se naše snage ujedine u jedinstvenu frontu za izgradnju i obnovu naše zemlje. Moramo shvatiti i svakom protumačiti značaj JNOF-e, a naročito shvatiti da smo zato uspjele u borbi protiv fašista, j e r smo u n j o j stajale čvrsto povezane u J N O F - i . Danas, kada imamo mnogo uslova za borbu, moramo u svom radu na obnovi postići i mnogo veće rezultate. Moramo se pokazati spremne da zauzmemo ona mjesta, koja nam odgovaraju. Naše žene i naše aktivistkinje treba da budu ne samo n a j a k t i v n i j e po pitanju izgradnje i obnove naše zemlje, već i u podizanju kulturnog stepena naših širokih slojeva, kako u selu, tako i u gradu, da shvate današnje zadatke �Dolazak zenu i ciljeve naše nove narodno-demokratske Jugoslavije. Želim vam obratiti pažnju na još jedno pitanje, a to je skrb za našu ratnu siročad. Drug Tito na I. Kongresu antifašistkinja Jugoslavije rekao j e : » N i j e samo vaš zadatak, drugarice, u tome, da se starate o djeci, već je još važniji zadatak, da odgajate našu djecu u duhu tradicija Narodno-oslobodilačke borbe, u duhu očuvanja naših tekovina, u duhu patriotizma i ljubavi prema s v o j o j domovini.« Mi, drugarice, moramo ispuniti o v a j naš zadatak u cjelosti. Ja vas, drugarice, pozdravljam s našom borbenom parolom : Smrt fašizmu — Sloboda narodu! GOVOR BORCA DRAGICE MAĐARAC U IME Ž E N A B O R A C A J U G O S L A V E N S K E ARMIJE U ime drugarica -— boraca X X X I I . Divizije Jugoslavenske armije toplo vas i srdačno pozdravljam. Mi smo se u teškim, ali slavnim danima Narodno-oslobodilačkog rata borile zajedno sa našim muževima i braćom. Velika ljubav prema našoj domovini i na- na Kongres rodu pomogle su nam da podnosimo sve muke i patnje, koje su bile potrebne da se izv o j u j e pobjeda. Naše drugarice, kao borci ili bolničarke, odrekle su se svega, žrtvovale svoju mladost, a mnoge i život, da bi nama i našim pokoljenjima bilo bolje. Kada vas vidim tako mnogobrojno sakupljene, osjećam da njihove žrtve nisu bile uzaludne. Ja vas pozivam i uvjerena sam, da će te vi na svakom mjestu i svakom prilikom ljubomorno čuvati i sprovoditi u život velike tekovine, koje smo izvojevali sa toliko krvi, da na t a j način osiguramo srećnu budućnost našoj djeci i izgradimo našu Demokratsku F e d e r a t i v nu Jugoslaviju. Ovdje, na ovom Kongresu, u v j e r i t ćete se, da je k r v l j u stečeno bratstvo i jedinstvo naših naroda jedna od najznačajnijih tekovina naše borbe. Na tom polju se posljednja tri desetljeća mnogo rušilo. Razni politikanti su iz vlastitog interesa, a i u interesu naših neprijatelja, učinili da je Srbin bio daleko Hrvatu, i H r v a t Srbinu. Okupator je u posljednje četiri godine iskorištavao to s i j a n j e međusobne mržnje i sve poduzeo da to pojača i potpomogne. No mi nismo spavali. Mi smo se protiv njih borili, a u zajednički prolivenoj krvi niklo je nerazrušivo bratstvo Hrvata �i Srba, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije. Kad se raziđete svojim kućama širom Hrvatske i Jugoslavije pričajte svima o tome, da bratstvo i jedinstvo Hrvata i Srba i svih naroda Jugoslavije jest i mora ostati karikom, koja će nas vječno spajati. Ta karika skovana je u vatri oružja i našoj zajedničkoj krvi, a ona će spajati Hrvata i Srba, kao i ostale narode Jugoslavije, i u mirnoj izgradnji naše zemlje — u izgradnji naše sretne budućnosti. GOVOR L E P O S A V E PEROVIC PREDSTAVNICE ŽENA BOSNE I HERCEGOVINE Drage drugarice! Ja sam vrlo radosna, što se danas nalazim ovdje u Zagrebu, što mogu da govorim dragim i junačkim ženama Hrvatske, što mogu da ih pozdravim u ime moje uže domovine Bosne i Hercegovino. Ove riječi za mene nisu uobičajena fraza, k o j o m se počinju gotovo svi govori, a to nisu radi toga, što sam imala sreću da radim i živim d v i j e godine u Hrvatskoj i osjećam potrebu da naročito podvučem, koliko se može zavoljeti jedan bratski narod isto onako, kao i svoj rođeni. Dok sam ovdje živjela, ja sam uvijek razmišljala, kad dođem u Bosnu i Hercegovinu, kako ću toplo i u v j e r l j i v o pričati našem narodu o Hrvatskoj, o hrvatskom narodu, kako ću to u v j e r l j i v o pričati naročito onima, koji su imali pogrešno mišljenje o bratskom hrvatskom narodu, kako ću im pričati o Zagrebu, o ženama, radnicima i omladincima, koji su za v r i j e m e najstrašnijeg terora po ulicama ubijali ustaše i fašističke okupatore i radosno išli u smrt, ne žaleći života, ne kolebajući se ni jednog momenta. Zamišljala sam kako ću govoriti o ženama iz najbliže okolice, iz Stenjevca, Borčeca, Vrapča, o ženama slobodarske Posavine, koje su pomagale, njegovale i provodile partizane u danima, kad su njihova sela bila puna okupatora. Zamišljala sam, kako ću pričati o djeci u partizanskim redovima, po čemu se najbolje moglo osjetiti, da je borba hrvatskog naroda isto tako svenarodna kao i kod nas u Bosni. Ja sam se u duši ponosila, kad sam gledala Moslavačku brigadu, a isto tako Zagorsku i Slavonsku brigadu, ponosila sam se isto tako, kao i na naše Kozarske, Drvarske i Podgrmečke, jer sam osjećala, da su isto tako junačke kao i naše. Ma koliko god sam tražila, nikako nisam mogla naći razlike između naših i hrvatskih boraca. Isto takovo junaštvo, isto takova borbenost, isto takova ljubav prema Narodno oslobodilačkoj borbi bila je i kod njih. To nije samo moje lično mišljenje. Ja. govorim u ime cijele Bosne i Hercegovine, j e r znam, da Bosna voli Hrvatsku. Mi volimo isto tako Zagreb kao i Beograd, i mi smo sa isto toliko oduševljavanja slavili oslobođenje Zagreba i Hrvatske, kao i oslobođenje Beograda. Mi smo sa Hrvatskom od uvijek bili povezani, jer u Bosni živi i hrvatski narod. A l i Bosna nije samo hrvatska, samo srpska ili samo muslimanska. Ona je mnogostruko ispletena hrvatskim, srpskim i muslimanskim selima, a u selima hrvatskim, srpskim i muslimanskim kućama. Takove su danas i naše brigade, takove su i narodne organizacije, ženske i omladinske, takav je čitav naš pokret. On je isprepleten Srbima, muslimanima i Hrvatima i zato je tako jedinstven. Ludo misle oni, koji smatraju, da bi se Bosna mogla razdvojiti i razdijeliti. To je nemoguće. Mi smo imali i od uvijek imamo veze s Hrvatskom, ali naročito naše su ss zemlje povezale u toku Narodno-oslobodilačke borbe jednom za uvijek čvrsto i nerazdjeljivo. U onim danima, kad se naš narod u Bosni digr.o u obranu golog života potpuno goloruk, mi smo osjetili, da nas je razumio hrvatski narod, a hrvatski narod osjećao je, da se u Bosni bori jedan bratski narod. Kad su u Bosni bile ofenzive, hrvatski seljaci i radnici, koji su bili obučeni u neke vojničke uniforme, osjećali su, da se ne mogu boriti protiv nas. Oni su se masovno predavali, i to je za našu zemlju bio prvi radosni znak, da hrvatski narod ne će da služi svojim izdajicama. I uzalud je Pavelić pokušavao da razvije kod hrvatskog naroda otrovnu mržnju prema partizanima, a naročito prema partizanima Bosne i Hercegovine. N i j e mu to uspjelo, i bilo mu je uzalud, što je slao Hrvate u Stockerau, što je organizirao domobranstvo, što je miješao ustaše s domobranima i t. d. Kroz 4 godine uvijek i uvijek ponovno predavale su se domobranske jedinice i prelazile u redove partizana, i često već sutradan ginuli zajedno s partizanima u Bosni za oslobođenje naše zemlje. To je bilo u početku, ali to nije bilo sve. U ovim istim danima p r i j e 4 godine, kada je počeo opći ustanak u Drvaru, na Romaniji, na M a j e v i c i i u Hercegovini, onda smo se oslanjali na borbu hrvatskog naroda, a hrvatski narod na Bosnu i Hercegovinu. U tim danima na naše tlo dolazio je omiljeli sin hrvatskog naroda drug Marko Orešković, omiljeli junak svih naroda Jugoslavije, dolazio je u Bosnu, da poveže Kordunaše i Ličane sa našim slavnim divarskim ustanicima. Organizirajući ustanak, organizirajući bratstvo u zajedničkoj borbi, on je položio svoj život na �granici naših dviju zemalja i to treba da nam služi kao simbol, da uvijek mislimo o tome, koliko su dragocjeni životi, koji su uzidani u bratstvo i jedinstvo, da je zato ono- tako čvrsto. Naši borci još u 1941. godini znaju borce Banijskog partizanskog odreda, koji su prelazili preko Une i borili se zajedno sa nama, na našem tlu. 'Sjećamo se V I I . banijske Divizije, i njezine junačke u l o g e ~ koju je odigrala u teškoj ofenzivi. Naš narod pamti, on zna da se X I I . slavonska brigada borila u Centralnoj Bosni i prenasila bratstvo i jedinstvo pod najtežim uslovima borbe. Ne možemo zaboraviti i to, da ie hrvatski narod imao velikog udjela u razvitku borbe u našem cazinskom kraju, koji se smatrao jednim od najzaostalijih krajeva. Naš I. proleterski bataljon borio se u Slavoniji i pomagao hrvatskom narodu da podiže ustanak. X X V I I I . slavonska divizija u danima zadnje ofenzive, koju smo vodili protiv okupatora, da ga konačno istjeramo iz zemlje, vodila je ljute bojeve u Istočnoj Bosni i ona je za v r i j e m e kratkih predaha orala i kopala naše njive. Mi smo u ono v r i j e m e dobivali cd naroda desetine pisama sa željom, da se ta D i v i z i j a odlikuje našim najdražim ordenom, Ordenom bratstva i jedinstva, za t a j svoj rad i tu svoju borbu. Mi smo tokom, borbe bili povezani i s Dalmatincima preko Dinare i preko našeg Livna. X X I X . Hercegovačka borila se za oslobođenje Istre, a V. Krajiška sa ostalim jedinica- Delegati g Žene Hrvatske u NOB kotara ma naše Jugoslavenske armije sudjelovala je u oslobođenju Hrvatske. U toku 4-gO'dišnje borbe, te su se naše veze toliko ojačale i toliko su postale čvrste, da to nitko- više ne može raskinuti. Mi smo sa kroz tu borbu povezali hiljadama čvrstih i toplih veza. Mi smo se povezali s bratskim narodom Hrvatske isto kao i sa bratskim narodom Srbije. Mi nemamo razloga da se bojimo v o l j e t i Hrvatsku i Srbiju, j e r znademo da na čelu bratskih zemalja stoje narodni ljudi, a ne nenarodni. Danas na čelu naših bratskih naroda nema više ni velikosrpskih ni velikohrvatskih političara, koji su se otimali za Bosnu. Nema više kod nas u Bosni velikosrpskih političara, koji su Bosnu podvodili pod skute nenarodne beogradske čaršije, ni velikohrvatskih političara, koji su samo mislili, koji će komad Bosne pripasti za pljačku njima, a k o j i velikosrbima. Ne pitaju se više vi Bosni ni oni muslimanski reakcioneri, koji su u našoj zemlji provodili sramnu politiku jezičca na vagi i uvijek vagnuli na onu stranu, koja je momentano osigurala •njihove p r l j a v e interese. Drugarice, šta da vam više govorim o Bosni i n j i h o v o j borbi? Ja mislim da ste vi mnogo o tome čule, ali moram da istaknem, da su tokom narodnog ustanka kroz 4 godine u Bosni vodili borbu svi naši narodi. I kod muslimana, i kod Srba i kod Hrvata probudila je ono najborbenije, ono snažno, revolucionarno naša Komunistička partija i naš drug Tito. Slav. Požega 81 �Naša Bosna i Hercegovina, koja se smatrala jadnom i siromašnom, a njen narod zaostalim, a tako je i bilo, j e r je bila jadna sirotica, dok je bila porobljivana i iskorišćivana, ona je iz svojih njedara dala svoje sinove i kćeri, svoju junačku djecu, koji su četiri godine jurišali prsima na bunkere i s momačkim vriskom i pjesmom polazili u smrt, kao da idu u svatove. I naša pjesma p j e v a : » D r u ž e Maršale, naša borba takva je, naša borba zahtijeva, kad se gine, da se p j e v a . « Mi smo na tu svoju borbu ponosni, mi smo ponosni što je baš Bosna postala kolijevkom bratstva svih naroda Jugoslavije, a naročito bratstva Srba i Hrvata, mi smo ponosni da nam je drug T i t o priznao, kao što nam priznaju svi narodi Jugoslavije, da u našoj zeml j i za četiri godine nikada ni za trenutak nije ugasnuo plamen narodnog ustanka. Mi smo ponosni što Bosna nije danas više »sirotica kleta«, nego je potpuno ravnopravan član Demokratske Federativne Jugoslavije. Bosna je odigrala časnu ulogu u narodnom ustanku, ali mi imamo još teške zadatke, koje imaju i ostale zemlje naše Jugoslavije. Mogu reći, da ni jedna zemlja nije tako srušena kao Bosna i Hercegovina, da ni jedan narod nije tako stradao, kao što je stradao bosanski i hercegovački narod. A l i naš narod u ovim teškim momentima ulaže sve svoje snage, da i te teškoće savlada i da i tu bitku dobije. Mi smo sigurni, da ćemo to postići. Zašto smo u to sigurni? Zato, j e r imamo za to uslova, j e r je naš narod duboko svijestan, da ako pati, da pati za bolju i sretniju budućnost, a p r i j e je patio bez ikakvog izgleda za bolju budućnost. Imamo bratstvo i jedinstvo, imamo pored sebe bratsku Srbiju i bratsku Hrvatsku, sa nama su narodi cijele Jugoslavije. Imamo svoju narodnu vlast, imamo svoju vojsku, svoga narodnog Vođu. Tekovine izvojevane su u borbi zajedno sa svim narodima Jugoslavije. Ja sam uvjerena, da i cijela Jugoslavija v j e r u j e , da će Bosna i od sada kao i do sada biti čvrsti oslonac naše politike, politike Narodno-oslobodilačkog fronta, da će biti uz Tita, i u zajednici sa svim narodima Jugoslavije stvoriti sretnu budućnost. Pozivam vas da kliknemo : Da živi slobodna Hrvatska i slobodna Srbija u demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji! Da živi slobodna i raimopravna Bosna, koja više nije »sirotica kleta«, nego Borna ponosna! Da živi naša najdraža i najdragocjenija tekovina, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije! Da žitri bratski hrvatski narod, koji je iz svojih njedara dao svim narodima Jugoslavije našeg najmilijeg narodnog vodu druga Tita! Da živi dugo godina na sreću svih naroda naš najdraži drug, naš drug Tito! Da žive naše sestre, hrabre hrvatske žene! GOVOR V A L E R I J E KOCJANČIĆ U IME SLOVENKI T R S T A Sestre H r v a t i c e ! Prinašamo Vam najtoplejše pozdrave vseh antifašistk iz Trsta in tržaškega Okrožja. Srećne smo da se nahajamo med Vami v vašem svobodnem Zagrebu, ker ćutimo mi P r i morske žene neizmerno hvaležnost do Vas, hrvaške matere, saj ste dale najboljše vaše sinove junake I V . Armade na žrtvenik naše svobode. A ta svoboda, katera je nas skupno stala toliko krvavih žrtev se nam danes krati, odvzema se nam naše demokratične pridobitve. Fašizem zopet dviga glavo na naši zemlji, in naši najboljši tovariši, borci za svobodo, se nahajajo zopet v ječah. Zato pa ponavljamo obljubo, katero smo dale na Kongresih A F Ž v L j u b l j a n i in Beogradu, da bodemo trdno in odločno v z t r a j a l e na braniku naših demokratičnih pravic in prave demokratične svobode, ki jo je dala jugoslovanska Armada slovenskemu in italijanskemu ž i v l j u v Trstu in Slov. P r i m o r j u , ker se zavedamo, da je le prava demokratična svoboda ter bratstvo in edinstvo slovensko-italijanskih antifašistov najtrdnejši temelj bodočnosti Trsta. Storile bodemo vse da očuvamo te naše priboritve in ne bodemo odnehale, dokler ne bodo izginili zadnji ostanki fašizma iz naše zemlje. In da zopet v svobodnem Trstu pozdravimo naše junake borce slavne Jugoslovanske Armade. Zvami, tovarišice, pa bodemo skupno z vsemi jugoslaveskimi narodi udarniško delali za obnovo naše skupne domovine. Vas pa prosimo da bi nam pomagale kakor do sedaj, da pridemo do popolne svobode. Kaj živi ugoslaviji! Kaj živi Kaj živi narodov! avtonomni Trst v federativni Titovi J /. Kongres AFŽ tovariš maršal Hrvatske! Tito, branitcl tlalenik GOVOR DINE Z L A T I Ć U IME ŽENA I S T R E Drage drugarice i sestre iz svih k r a j e v a Hrvatske! Iza ovih vaših izraza ljubavi prema našoj Istri ja vam zapravo ne bi znala mnogo reći, j e r su sigurno moje riječi preslabe, da izraze onu ljubav, koju Istra osjeća prema vama, prema Hrvatskoj, prema Jugoslaviji, prema Titu i prema T i t o v o j Federativnoj Jugoslaviji. Drugarice! Ne ću vam govoriti o dugogodišnjim patnjama istarskog naroda pod fašizmom. Te patnje ste vi osjetile u j o š mnogo jačem obliku za v r i j e m e četirigodišnje okupacije N i j e m a c a i fašista. Ja želim o v d j e svega kazati nekoliko riječi o tome, kako su �za vrijeme fašističke Italije istarske žene, kao i cijeli istarski narod, stajale u borbi, a nisu sjedile skrštenih ruku. Očuvati svoj jezik, nacionalnu svijest naroda, očuvati svoju djecu od utjecaja fašizma, to je bio zavjet, kojeg su si spontano dale žene Istre. Ne ćemo dati, da nam djecu upišu u Balile, košulju oca da prodamo — rekla je A n a Cvitan, a s njome su to govorile i druge ž^ne Istre1, tako su radile i borile se. Bile su proganjane, zvali su ih schiavima, mučili ih zajedno s njihovim muževima i djecom, ali one su izdržale, očuvale su svoj jezik, očuvale su kod svoje djece hrvatsku svijest, očuvale su hrvatsku zastavu i druge hrvatske relikvije kao najveću hrvatsku svetinju. No tiha borba istarskih žena pretvorila se katkada u otvorenu bunu protiv poreza, protiv dražbi, protiv svih nedaća, koje fašisti doniješe Istri. Pobune u Buzetu, Zametu, Kanfanaru, Tinjanu i Poreču n a j b o l j e govore i o tome, da su u Istri žene stupile također u borbu štapovima, sjekirama i košarama, da se bore protiv fašizma, a za svoju slobodu. U borbi protiv fašista nisu učestvovale samo Hrvatice, već su učestvovale i bile proganjane i Talijanke, naročito antifašistkinje Talijanke grada Rovinja. Da ta silna borba i otpor žena antifašistkinja Istre nije došla do većeg izražaja razlog je u tome, šta ta borba nije bila povezana, što žene nisu bile udružene. Tek prenošenjem Narodno-Oslobodilačkog pokreta i borbe u Istru, ta je borba dobila organizirani oblik, i od tada je borba predstavljala snagu, koja je, uz pomoć T i t o v e Jugoslavije, mogla izvojevati pobjedu, mogla je Istri donijeti slobodu, koju j o j nitko više ne može oduzeti. Isto tako, kao što je cijeli istarski narod sa ljubavi prigrlio prve borce aktiviste-partizane, isto su tako i žene prigrlile i okupile se oko prvih partizana ženskih aktivista Istre. Kada su čule od partizana, koji su došli u Istru o s v o j o j jugoslavenskoj braći i sestrama i o njihovim patnjama, naše sestre su rame uz rame sa puškom u ruci pošle u borbu, odlučile su da krvlju izvojuju svoju slobodu. Ime T i t o v o postalo je simbolom svih težnja naroda i žena Istre. 'To ime postalo je za Istru garancija, sigurna garancija, da se pod Titovim imenom i s Titovom borbom mora pobijediti i da se pod Titovim imenom, ako budu d a l j e išle, ne će nikada vratiti ono staro, a to je da Istra bude opet u ropstvu. Drugarice! Još je nekoga narod Istre, a naročito žene zavolio. Isto tako, kao što je zavolio našeg Tita, kao što je zavolio, naše borce, zavolio je Komunističku partiju. Istarske žene osjetile su, da je jedino Komunistička partija u stanju da donese bratstvo u Istru, kao što je donijela bratstvo i jedinstvo narodima cijele Jugoslavije. L j u b a v istarskih žena kao i c i j e l o g istarskog naroda prema Komunističkoj p a r t i j i najljepše je izražena u riječima jednog Labinjanina, koji je jednom prilikom tumačio, što je Komunistička partija. On je rekao: Naša je borba jedan veliki vrt, pun l i j e p o g i mirisavog cvijeća, a ona najljepša, najmirisavija ruža, ona crvena ruža, koja je prelivena krvlju — to je naša Partija! Ime T i t a , Komunističke partije, naše v o j ske i 'Crvene armije ispisivale su žene i djevojke po dugim cestama Istre, po popaljenim domovima, po drveću i kamenju. Na stotine hiljada parola ispisano jé po Istri. To su bili tečajevi, na kojima su naše žene učile čitati i pisati hrvatski. Nakon skršenog ustanka od 9. septembra 1943. god. njemačke horde prodrle su u Istru, i time je počeo još nezapamćeni teror. Palili su sela, ubijali ljude i žene, odvode ih u Njemačku, kopaju oči, siluju, žive bacaju u oganj zapaljenih domova, vrše zloglasne » r a strellamente«, upadaju u mirna istarska sela, u svako doba dana i noći, i u tim teškim danima naša je 43. divizija bila prisiljena, da se povuče u Gorski Kotar. Drugarice, teške su bile borbe u Istri u ono v r i j e m e . Istra nema šuma, a oni mali šumarci i škarpe bili su puni naših boraca. Tisuće boraca naših, odvedeno je što u Njemačku, a što stradalo. U ta teška vremena najveći teret rada pada na žene. U tim teškim časovima žene Istre časno pronose ime boraca-junaka. Rade kao odbornici, kuriri, bolničari i t. d. Bježe, skrivaju se zajedno s partizanima, a kada neprijatelj upadne u selo, nalazi samo starce i djecu, ali često niti njih ne štedi, kao na pr. u Lipi, Velikoj Učki, Brgudcu i t. d. Evo vam naše Rože. 1 Svaki je put b j e žala iz sela, kada je banda dolazila. Samo jedamputa j o j nije uspjelo. Uhvatili su je, I eto što su učinili od nje. A to je samo jedna, koja je ostala živa da optužuje, sudi i opominje u ime svih onih, koje su mučene i ubijene. Drugarice, Istra je1 doživjela svoj najsretniji i n a j s v i j e t l i j i dan, kada je bila oslobođena. Ta sloboda nije bila donijeta samo Hrvatima Istre, ta sloboda donijeta je borbom kako Hrvata, tako i Talijana. U Istri ođ 350.000 stanovnika 90.000 su T a l i j a n i . M r ž nja između Talijana i Hrvata bila je takva, da je bilo teško v j e r o v a t i , da će se jednom oba naroda moći izmiriti. Međutim crvena zvijezda, Komunistička partija i 'Tito učinili su to čudo. Hrvati pružaju Talijanima ruku, koju o v i prihvaćaju, uzimaju pušku u ruke, prolijev a j u krv za sretniju budućnost Istre zajedno �sa Hrvatima. I tako kroz borbu, kroz krv, kroz zajedničke žrtve i T a l i j a n a i Hrvata, kroz žrtve i krv talijanskih i hrvatskih žena stvoreno je bratstvo i jedinstvo oba naroda. H r v a t i , k o j i su mrzili fašiste, zamrzili su i šve što je bilo talijansko, ali danas oni v i j u svoju hrvatsku trobojnicu zajedno sa talijanskom, na k o j o j je petokraka z v i j e z d a , i jednako im je drago izvikivati » Ž i v i o T i t o « kao i »Evviva Tito«! Bratstvo i jedinstvo T a l i j a n a i H r v a t a Istre, n a j v e ć i je uspjeh narodno-oslobodilačke borbe, j e r se na njemu osniva d a l j n j a sudbina Istre. To bratstvo ne samo što će nam donijeti srećniju budućnost, nego je ono most, preko kojega će nova T i t o v a Jugoslav i j a stvoriti p r i j a t e l j s t v o sa poštenim talijanskim narodom, koji se danas bori za svoja prava i narodnu demokraciju. D r u g a r i c e ! Narod Istre doživio je sretne dane, slavlju naroda n i j e bilo kraja. Duge povorke kretale su se istarskim cestama, noseći zastave, kako po gradovima Puli i Rov i n j u , tako i po selima. Međutim naša je sreća pomućena. U Puli, u k o j o j je bila naša A r m i j a , koju je naša vojska oslobodila, za koju su P u l j a n i p r o l i j e v a l i svoju krv z a j e d n o sa ostalim borcima, j e r od 3000 boraca iz P u l e 000 ih je položilo svoje živote za slobodu i b o l j i život, sada naša Pula mora gledati ne više svoje drugove, svoju Narodnooslobodilačku vojsku, već strane vojnike, koji za njenu slobodu nisu prolili ni jednu kap krvi. D r u g a r i c e ! Mi ne ćemo biti razbijači velik o g savezničkog antifašističkog bloka, u koji spada i naša Jugoslavija. Mi smo šta više ponosni, da je našom žrtvom učvršćen polož a j T i t o v e J u g o s l a v i j e i savezničkog bloka uopće. A l i naša će Pula, naš će T r s t vediti borbu i d a l j e za očuvanje tekovina narodnooslobodilačke borbe, koju ugrožavaju fašisti, a koje u g r o ž a v a j u na žalost i Saveznici. D r u g a r i c e ! Pula se d a n à s b o r i , P u l a danas d e m o n s t r i r a . P u l a d a n a s o s l o b a đ a s v o j e uhapšenike od Saveznika, odbornike i predsjednika, ali Pula se ne bori protiv Saveznika, v e ć se bori za ostvarenje svojih k r v l j u stečenih tekovina, svojih prava, koje nam nitko ne može oduzeti. D r u g a r i c e ! Istra se za slobodu ne bori četiri godine. Istra se bori za slobodu dvadesetpet godina. Dosta je krvi proteklo, dosta suza proliveno, dosta je naših žena u crno zavijeno. I baš zbog toga, drugarice, i zbog toga, što se 7,a Istru bori uz Istrane i cijela T i t o v a armija, upravo zbog toga, ne će samo Pula, nego i cijela Istra tražiti,, da se poštivaju ona prava, koja su z a h t i j e v a l e sve one zemlje, k o j e su se borile zajedno s nama, i to da pripadnemo T i t o v o j n o v o j Jugoslaviji. D r u g a r i c e ! Mi tuđe ne ćemo, a svoje nedamo! Ovo što sam kazala mi hoćemo i tražimo. D r u g a r i c e ! N i j e potrebno da vas u ime naših delegatkinja, a preko njih u ime svih žena Istre, zamolim za pomoć, n i j e to potrebno, j e r na vašim licima i u vašim očima, po vašim r i j e č i m a i odobravanjima vidim, da to ne trebam tražiti, j e r mi tu pomoć već imamo. A l i drugarice, jedno hoću da u ime svih žena Istre i c i j e l o g istarskog naroda preko vas poručim i ostaloj braći i sestrama cijele Jugoslavije, braći i sestrama Sovjetskog Saveza i c i j e l o g narodnog čovječanstva, a to ie da nas ne samo pomognete, nego da tražite kako u naše, tako i u vaše ime, u ime pravednosti, da Istra, koja je 25 godina tražila s v o j a prava i slobodu, da ih i na mirovnoj k o n f e r e n c i j i dobije. 2 Da živi naša Jugoslavenska armija, osloboditeIjica Istre! Da živi drug Tito i Komunistička partija! 1 Roža Petrović, k o j o j su fašisti, nakon strahovitog mučenja, iskopali oči. 2 Prvi Kongres A F Ž Hrvatske pozdravile su: u ime žena NR Srbije — Razumenka Petrović, u ime žena Slovenije — M a r i j a Leskovšek, u ime žena Crne Gore — L i d i j a Jovanović, u ime žena M a k e d o n i j e — Lenča Jovanova, u ime žena Zadra — T i n a Pacinotti, a u ime T a l i j a n k i iz Istre — Ersilia Rkmondi. Osim toga pozdravile su Kongres predstavnice A F Ž svih ekruga Hrvatske. P O L I T I Č K I R E F E R A T A N K E BERUS D r a g e d r u g a r i c e ! Danas je naš veliki dan. Održavamo s v o j prvi Kongres. Održavamo ga u slobodnoj domovini, očišćenoj od okupatora i krvavih bandi njihovih slugu. Naša je zemlja slobodna. Naši narodi oslobodili su je svojim vlastitim snagama. Naša slavna Jugoslavenska armija čuva našu novu domovinu, slobodnu Demokratsku Federativnu Jugoslaviju. Vlast je u rukama naroda. Od podanika i robova postali smo slobodni građani, suvere ni da odlučujemo o s v o j o j sudbini, o svom životu, o s v o j o j državi. Demokracija, ravnopravnost građana ostvarena je u punoj m j e r i . Naša f e d e r a c i j a je izraz slobodne v o l j e naroda J u g o s l a v i j e da žive zajedno i da zajedničkim snagama obnove i izgrade zemlju. Od slabo poznate zemlje, bez p r i j a t e l j a i saveznika, kakova je bila stara Jugoslavija, postali smo snažan politički f a k t o r u ovom dijelu Evrope. Narodnim masama svih zemalja, k o j e su s nama d i j e l i l e teškoće ropstva i okupacije, postali smo uzor, kako se zemlja voli, kako se brani, gine za nju i kako se izgrađuje i uređuje istinski demokratska na- �Zane Julijske Krajine na svom Prvom kongresa rodna država. Naša zemlja, naši narodi uživ a j u veliki ugled kod demokratskih antifašističkih narodnih masa naših zapadnih saveznika, Engleske i Amerike. Sklopili smo čvrst savez s prvoborcem protiv fašizma, s moćnim i slavnim Sovjetskim Savezom, i tako i formalno potvrdili ono bratstvo u oružju, koje smo kovali u toku ovog rata, i koje je posvećeno zajednički prolivenom krvlju boraca nepobjedive Crvene armije i naše rođene Jugoslavenske armije. Naši su narodi organizirali čvrstu, široku, svenarodnÄ frontu slobode, Jedinstvenu narodno-oslobodilačku frontu, čiji smo dio i mi žene antifašistkinje. Slavna Komunistička partija, organizator i rukovodilac Narodnooslobodilačke borbe, vodit će nas i dalje putem novih pobjeda. Mi imamo Tita, Narodnog odlučno trai-e priključenje Jugoslaviji heroja, Maršala Jugoslavije, kormilara u borbi, kormilara u slobodi. To su, drugarice, tekovine naše četverogodišnje teške i krvave borbe, i ponosni smo danas, da na ovom svom prvom Kongresu možemo da ustvrdimo, da smo za te pobjede dale i mi žene svoj puni udio, da su to sve plodovi i našega rada i naše borbe, da smo časno ispunile svoj dug prema domovini, prema svom narodu. N a š prvi Kongres je tako velebna manifestacija žena Hrvatske, jer smo se za nj spremale na svojevrstan način, spremale smo ga borbom, u toku borbe. Naše sudjelovanje u borbi, na frontu i u pozadini bio je rad na pripremama ovog Kongresa, jer smo pomagale ostvarivanje uslova da ga održimo, i zato je nama o v a j naš Kongres tako mio, tako svečan, tako- svet. �N a š prvi Kongres ne znači početak našeg rada, okupljanje snaga. On je rezultat teškog i napornog rada, okupljanja žena u A n t i f a š i stičku frontu, što je započelo još mnogo p r i j e okupacije, kada je fašistička opasnost zaprijetila našim narodima. On je rezultat naglog priliva žena u Narodno-oslobodilački pokret, pod uslovima okupacije i našeg uključivanja u borbene i nepokorene redove boraca za oslobođenje. On je rezultat rodoljublja i političke zrelosti naših žena, koje predstavljaju zamašan dio Jedinstvene narodno-oslobodilačke fronte. Mi danas možemo da povučemo bilans svoga rada u toku održane borbe, u toku rata, da vidimo, što nam je pomoglo i uslovilo, da postignemo tako velebne uspjehe, da zajednički zaključimo, što nam je raditi, da sačuvamo i učvrstimo tekovine borbe, da vidimo kakve zadatke sada oslobođena z e m l j a postavlja pred nas. Naša borba i naš rad srašteni su u nerazlučivu cjelinu sa borbom i radom naših naroda. Zato, kao i sve dosadašnje uspjehe, tako isto i svoje zadatke možemo da uočimo jedino kroz zadatke, koji stoje pred našim narodima. Što nam je omogućilo da postignemo ovako velike rezultate, koje smo u toku borbe postigle? P i v i uslov zato bilo je bratstvo i jedinstvo naših naroda, čvrsta povezanost u borbi protiv zavojevača. To je bio zalog naše pobjede. N a s nitko više ne može razjediniti. A l i fašizam i reakcija ostavili su još trag o v e kod nas, i to među onim grupama, koje ne trpe slobodu, demokraciju i koje bi htjele da im se opet povrati staro vrijeme, kada su nekažnjeno mogle da vode takovu politiku, koja je bila sudbonosna za sam opstanak naših naroda. Reakcija, iako su njene osnovne vojničke snage dotučene, nije položila oružje, ona je uperila svoje otrovne strijele protiv našeg najmoćnijeg, a za njii najopasnijeg oružja, protiv bratstva i jedinstva naših naroda, koje ona pokušava da podgriza. Kod nas u Hrvatskoj glavne je strijele uperila na to, da pokuša razjediniti i unijeti razdor između Srba i Hrvata. To j o j je cilj. Zato ostaci ustaštva, ostaci mačekovštine došaptavaju, rovare, sumnjiče »da ne bi opet Srbe i Hrvate p r e v a r i l i « , govore o granicama, o »ekonomskom osiromašenju Hrvatske«, o v j e r i , koja je u »opasnosti«, o svemu i svačemu, samo ne o tome, kako bi čim prije, p o s l i j e ovako teškog rata i okupacije, zaliječili rane i izgradili ruševine, koje su nam f a š i s t i ostavili. Oni se » b o j e « Srba, koji su se prvi digli na ustanak protiv naših krvavih neprijatelja i tako dali podstreka ostalim na- rodima Jugoslavije za oružanu borbu. Oni se » b o j e « Srba u Hrvatskoj, koji su podnijeli najveće terete oslobodilačkog rata i koji su bili prvi pobornici bratstva i jedinstva naših naroda, koji su u crnim i krvavim danima ustaških pokolja znali da odvoje ustaške krvnike od hrvatskog naroda. Oni govore o granicama između ravnopravnih naroda Jugoslavije, i to oni isti, koji su predali zemlju Švabama i prodavali za » v j e č n a v r e m e n a « d i j e l o v e Hrvatske i Madžarima i Talijanima. Oni se povezuju i danas takovim svojim radom sa onim imperijalistima, koji osporavaju pravo našoj Istri da uživa borbom izvojevanu slobodu. M j e r e za sređivanje ekonomskih prilika nazivaju ekonomskim osiromašenjem Hrvatske, dok su pljačku i pustošenje N i j e maca po našoj zemlji koristili izdašno i bogatili se na krvi naših naroda. Kontrola tog krvavog bogatstva, to je za njih ekonomsko uništenje Hrvatske. V j e r a je za njih u opasnosti, zato što je zakonom zagarantirana sloboda savjesti svakom građaninu demokraske Hrvatske i zato što se više nitko radi vjerske pripadnosti ne može goniti i ubijati. Nama je krvava okupacija širom otvorila oči, i takovi, koji bi htjeli da nas svrate s našega puta, ne će naći među nama sljedbenika. Imaju takovi svoje saveznike i među nekim v a j n i m Srbima, koji su se sklonili pod okrilje okupatora i mirno u z a v j e t r i n i gledali, dok je srpski narod vodio herojsku borbu. Onda se nisu oni brinuli, što je sa Srbima, a sada neprijatelji narodne slobode brigaju, da li će Srbi biti ravnopravni u Hrvatskoj. Ne brigaju ni jedni ni drugi o narodu ni hrvatskom ni srpskom, već im je teško, da je narod uzeo sam kormilo u ruke, i da oni ne će više pašovati i gazdovati onako, kako su pašovali i gazdovali u staroj Jugoslaviji i doveli zemlju do kapitulacije, a narod bacili u ralje z v i j e r i . Mi smo stvarali bratstvo i jedinstvo u konclogorima, na stratištima, pod vješalima, u odredima i brigadama, na frontu i pozadini, kroz teškoće ofenziva i u slavama pobjede. Svuda smo se nalazile Srpkinje i Hrvatice, zajedno ginule, zajedno ratovale, zajedno radile, zajedno tukle neprijatelja, zajedno hranile vojsku i uvijale rane našim borcima, zajedno, na konferencijama tražile i pronalazile putove za učvršćenje bratstva i jedinstva, za proširenje Jedinstvene narodno-oslobodilačke fronte. Mi smo srasli u jedno, i nikad nitko ne će moći da nas razjedini. No, bilo bi opasno potcjenjivati ovakovo djelovanje narodnih neprijatelja. Oni se služe uvijek novim parolama, i mi treba da pomažemo svim našim ženama, da poznaju neprijatelja, pa ma pod kojim se vidovima on krio. �Stalno dizati i r a z v i j a t i političku izobrazbu ženskih masa i time jačati Jedinstvenu n ar o d n o-o s 1 o b o d i 1 a č k u f r o n t u , to ostaje još uvijek naš prvi politički zadatak. Druga velika tekovina naše borbe jest narodna vlast. Mi imamo organiziranu narodnu državu. Znamo, da je to istinski narodna vlast, j e r smo sudjelovali u njenom stvaranju, u n j e n o j izgradnji, u njenom postavljanju, kod f o r m i r a n j a prvih odbora i bile osnovna masa glasača na izborima. Ima nas mnogo, koje direktno sudjelujemo u njenom radu. Ona nam je prva garancija, da ćemo izgraditi zemlju i obnoviti život onako, kako sami to hoćemo i želimo, onako kako to nama svima i cijelom narodu n a j b o l j e odgovara. Naša narodna vlast stoji pred velikim teškoćama, ali nema zemlje, koja se danas na svršetku rata ne nalazi u teškoćama. Fašizam nam je ostavio u naslijeđe ruševine, neimaštinu, pustoš, golotinju, glad. Rat je završio, ali borba nije prestala. Treba da nastavimo tešku borbu za izgradnju zemlje. N i j e v r i j e m e da uživamo plodove borbe, moramo se boriti sa posljedicama rata i razaranja. Eto, drugarice, za tu novu borbu treba da nam dade poleta i podstreka o v a j naš prvi Kongres. Za tu novu borbu treba da crpimo snage iz naših borbenih tradicija, iz iskustava stečenih u toku oslobodilačkog rata. Pred nama su teški zadaci, ali nisu nesavladivi i neostvarivi. Pobjedit ćemo ih na isti način kao što smo pobijedili fašizam, bratstvom, jedinstvom, borbom. Borbom protiv iluzija, da su za nas prestale teškoće, borbom protiv tendencija odmora, nerada i neodgovornosti. Naša nova država i njena izgradnja traže od nas još mnogo žrtava. Te žrtve ne će biti dane u krvi, ali ih moramo dati u naporima, u neumornom radu. Put obnove zemlje jest put samoodricanja, požrtvovnosti, predanog rada za zemlju, i to će biti naše novo mjerilo rodoljublja, kao- što je mjerilo rodoljublja bilo u toku rata — sudjelovanje u oružanoj borbi. Mi imamo sve preduvjete, ne samo da obnovimo zemlju, već da krenemo putem sve većeg blagostanja. A l i početak je težak, zato treba rada, i to takova rada, koji traži krajnje napore svakog pojedinca i cijelog naroda. E t o u takav rad treba da aktiviziramo sve žene, još mnogo veći broj nego što ih je bilo aktiviziranih u toku protiv okupatora. Mi hoćemo uređenu zemlju, i zato svaki onaj, k o j i voli ovu našu slobodnu domovinu, bit će pobornik reda, rada, zakonitosti i ži- gosat će svaku pojavu samovolje, anarhije, neodgovornosti, bahatosti poslije pobjede i težnje, da se sada predamo neodgovornom, lagodnom životu. Mi smo, drugarice, postale u toku ove borbe ravnopravan dio naroda, ali zato snosimo punu odgovornost za daljnju sudbinu naših naroda, naše nove demokratske Jugoslavije. Mi se te odgovornosti ne b o j i m o i ne bježimo od nje. Hoćemo da dademo isto toliki prilog u izgradnji zemlje, kao što smo ga dali u borbi i time ćemo okruniti svoje dosadašnje uspjehe. Naša parola sada treba da bude: pokažimo se u izgradnji i obnovi još većim i jačim, nego što smo bili u borbi. To dugujemo našim drugaricama, koje su u temelje ove države uzidale svoje živote, to dugujemo našim sinovima, muževima, braći i očevima, koji su svojom krvlju napojili ovu zemlju, da nam sloboda procvate. Nastavimo započeto djelo, krenimo i dalje svojim već utrtim putem. Mi smo išle u borbu otvoreno, junački, muški, bez špekulacije i mešetarenja. Nikakvi politički trikovi, nikakva mešetarenja sa imperijalistima, nikakva politička računica ne će nam pomoći, nego samo rad i opet rad_, i on će nas dovesti i do sreće i blagostanja. Mi možemo smjelo da ustvrdimo, a da kod toga ne budemo neskromne, da smo već do sada udarničkim radom načinile na sređivanju zemlje više, nego do sada ijedna druga zemlja, koja se nalazila pod okupacijom kao i mi, i ta činjenica, pored pouzdanja u svoje vlastite snage, koje smo stekli u toku borbe, dokazuje, da mi možemo uspješno završiti i o v a j zadatak, dobiti i okončati i ovu novu tešku borbu protiv posljedica okupacije, koju smo sada prihvatili. Ima kod naše narodne vlasti, a i kod nas samih, još mnogo nedostataka, mnogo neznanja, mnogo pogrešaka. I na ovom poslu moramo smjelo pogledati u lice činjenicama i ne bježati od njih, već tražiti puteve kako da ispravimo ono, što ne v a l j a . Mi žene, k o j e još uvijek predstavljamo glavni i n a j v e ć i dio pozadine, ispunile smo pod novim uslovima obnove privrednog života mnoge zadatke i na tom polju. A l i mi možemo i trebamo pružiti još veću pomoć narodnoj vlasti u njezinim naporima oko obnove privrede. Brže i na v r i j e m e ukazujmo propuste i pogreške narodne vlasti. Pomognimo j o j da savlada slabosti. Na mnogim mjestima i mnogim krajevima žene su radile i poslije oslobođenja i pomagale da se ispune izvjesni zadaci u izgradnji zemlje. Žene su radile i na prugama, koje smo mi u vrlo kratkom roku uspostavili, žene su opravljale ceste, ali t a j rad vršile su uglavnom žene u onim krajevima, koji su bili �kolijevka narodnog ustanka, u Lici, u Kordunu, Dalmaciji, Hrvatskom Primorju, Baniji, Gorskom Kotaru i Slavoniji. U t a j rad nismo masovno- uključile žene iz novooslobođenih krajeva, ali pored toga što su pruge, ceste, mostovi popravljeni u rekordno brzom roku, to ne može da zadovolji potrebe transporta. Naš oskudni kamionski park nije mogao da zadovolji potrebe prebacivanje robe iz mjesta uz prugu dalje u unutrašnjost i za'.o nije hrana, koja je trebala da bude prva p> moć uništenim krajevima, stizala na vrijeme, i imali smo više gladi nego što smo trebali imati. Zato nisu opustošeni krajevi dobili na v r i j e m e ni onu pomoć u materijalu, u odjevnim predmetima, u alatima, koja je bila moguća iz oskudnih zaliha, kojima raspolažemo. Eto, u riješavanju tih pitanja dogovorimo se, kako da još više učinimo. Mi smo godinama nosila na leđima teške terete na desetke kilometara kroz snijeg i mećavu, noću, pod neprijateljskom vatrom, hranile vojsku na položajima, prebacivale hranu i opremu za našu vojsku po neoslobođenim terenima, kroz minska polja, preko cesta i pruga. Sada su mnoge opasnosti prestale, i s manje napora i truda mogli smo više da učinimo, da pomognemo našim narodnim vlastima u rješavanju teških problema transporta. Naša tržišta nisu oživjela. U toku borbe mi smo bile one, koje su bojkotirale neprijateljska tržišta, a sada treba da snabdijemo naše gradove i industrijske centre potrebnim živežnim namirnicama, i pomognemo tako oživljenju trgovine, da olakšamo prehranu radnicima u fabrikama, da oni mogu izraditi one proizvode, koji su nam potrebni, kao i ostale proizvode, koje grad i selo neminovno treba. i žetvu ponijele su uglavnom na svojim leđima opet žene. No produktivnost u fabrikama ne zadovoljava, i to baš u onim fabrikama, u kojima su žene i ranije bile osnovna radna snaga, i prema tome ne može se govoriti o neumješnosti ni o novom poslu, na koji one nisu navikle. Većina tih fabrika radila je do oslobođenja za okupatora. Pravilno je bilo, da su u to v r i j e m e žene sabotirale rad. To je bila naša snaga. No oslobođenjem iz temelja su se promijenile prilike, i mi smo Iz temelja morale da izmijenimo odnos prema radu i da se bacimo stvarno udarnički na posao. Mi tu prekretnicu nismo svuda dosta brzo izvele, i to> sada predstavlja našu slabost. Drug Tito je rekao : »Seljaci, radnici i poštena inteligencija, to su tri faktora, tri najvažnija faktora u našoj zemlji, koji su garancija, da mi možemo izgraditi našu zemlju. Ni jedan od ta tri faktora ne smije da bude favoriziran, ni jedan više od drugoga, nego podjednako. Naša zemlja mora podjednako da vodi računa o jednom, o drugom i o trećem f a k t o r u . « Među poštenom inteligencijom ima i mnogo žena, i one treba da stalno Imaju na umu, da tereti rata nisu prestali, da nije nastala još v r i j e m e da možemo poboljšati uslove života i da još uvijek moramo da se odričemo mnogo čega, da pružimo pomoć na svim poljima rada naporima narodnih vlasti, da se čim p r i j e zaliječe rane rata. I na tom pitanju bilo je krajeva, koji su shvatili svoje zadatke, i koji su pružili izdašnu pomoć narodnim vlastima u riješavanju tih zadataka, ali to su bili i opet mahom krajevi, koji su i sami malo imali, koji su i sami trebali pomoć. Možemo još uvijek mnogo da učinimo u pitanjima socijalne pomoći, zbrinjavanja djece, invalida i drugih žrtava fašističkog terora. Na polju širokog planskog narodnog prosvjećivanja treba također da razvijemo širu inicijativu. U tim pitanjima treba da razvijemo punu Inicijativu odozdo, da rješavamo to vlastitim snagama i da ne očekujemo sve od narodnih vlasti, od države. Bilo je krasnih primjera spremnosti u ratom manje oštećenim krajevima oko pomoći postradalim krajevima. Na stotine vagona robe i hrane dao je Zagreb, dali su okruži oko Zagreba. Povorke žena često posjećuju s bogatim darovima naše ranjenike. To dokazuje, da možemo i sva ostala pitanja bolje i uspješnije da riješimo, da razvijemo na ostalim poljima inicijativu masa u punoj mjeri. Velik je broj nas žena u fabrikama. Trebat će nas na tom poslu još više. Kada je narodna vlast u Dalmaciji, u oskudici radne snage, postavila pred žene da ulaze u proizvodnju, žene su u Dalmaciji ušle u velikom broju u fabrike, u rudnike, a u mnogim mjestima bile glavna snaga kod ribolova. I sjetvu Povezanost našeg pokreta s najširim masama, r a z v i j a n j e Inicijative odozdo, omogućila nam je u toku rata da izvršimo' teške I ogromne zadatke. Tu istu Inicijativu trebamo r a z v i j a t i sada i na polju izgradnje. Na tom polju sada dajemo glavnu bitku neprijatelju, koji hoće da oteža svim snaga- Narodni neprijatelji ulažu sve da ometu o ž i v l j a v a n j e tržišta, o ž i v l j a v a n j e privrede. Na nama, je da im ne nasjednemo. U toku borbe stvoren je čvrst savez radnika i seljaka. T a j ćemo savez produbiti i učvrstiti : radnik će dati proizvode, a seljak hranu. �ma napore na izgradnji, da je ometa koliko god može. Fašizam je sada preobukao novo ruho. N e p r i j a t e l j , koji je doživio potpuni poraz na bojnom polju, nije se odrekao borba. On vidi svoju konačnu propast i zato se grčevito brani. Za sve naša nedaće prave odgovornu našu nar. vlast, unose dezorganizaciju, pričaju o tome da nismo sposobni da organiziramo privredu i misle, da smo zaboravili, da je narod zaboravio, da je fašizam harao čatiri godine i opustošio ovu zemlju. Cilj nam je u toku rata bio istjerivanje okupatora — nije se postavljalo pitanje proizvodnje. Danas nam je cilj proizvoditi. U ovako porušenoj privredi to traži mnogo napora i žrtava. Mi smo sada tek stvorili uslove, da radimo za sebe, za narod. Pobjeda nad fašizmom samo je stvorila uslove, da sebi izgradimo novi, bolji život, ali neprijatelji naroda ne žele uništenja fašizma, oni ne će narodne države. Oni hoće1 povratak na staro : ropstvo narodu, sloboda reakciji! Prošlo je to vrijeme. Staro je mrtvo, ali ono hoće da se povampiri. Istešimo velik i jak glogov kolac i probodimo vampira u srce, da nikad više ne pije krv naših naroda. Radom, predanim, planskim, organiziranim radom na svim poljima izgradnje države i sređivanja privrednih prilika tešimo- t a j glogov kolac, i pobjeda će biti naša. Drugarice, mi imamo narodnu vlast, vlast koja predstavlja volju naroda, takovu vlast za koju smo se borili, za koju smo ginuli, svoju vlast koju smo brižno izgrađivali u toku borbe. A l i još nisu riješena mnoga krupna pitanja o unutrašnjem uređenju naše države. Kroz kratko v r i j e m e bit će pozvani naši narodi, da kažu svoju riječ na slobodnim izborima za kakovo su uređenje. Narodno - oslobodilački pokret ispunjuje ono, što je stalno naglašavao u toku borbe: Kad očistimo zemlju od neprijatelja, narod će se sam. izjasniti o unutarnjem uređenju. Bit ćemo pozvane mi žene, sve žene Hrvatske, da se izjasnimo o tome. Trebat će da kažemo, jesmo li za monarhiju ili za republiku. Da, drugarice, mi smo za Republiku, ali baš zato, što smo za Republiku, moramo da se pokažemo dostojne sjajnih naših tradicija iz doba borbe, te da na izborima doprinesemo kod rješavanja tih pitanja isto toliki udio, koliki smo doprinijeli Narodno-oslobodilačkom pokretu u oružanom ustanku. Da ispunimo zadatke, koje pred nas postavljaju naši narodi, koje pred nas postavlja Jedinstvena narodno-oslobodilačka fronta, čuvajmo bratstvo naših naroda, učvršćujmo jedinstvo, dogovorimo se kako da savladamo teškoća obnove i izgradnje, pregnimo u rad za domovinu, za Tita. IZ ORGANIZACIONOG R E F E R A T A MACE GRŽETIĆ Mi žene antifašistkinje Hrvatske održavamo s v o j prvi Kongres u danima, kada naši narodi slave pobjedu nad najvećim neprijateljem čovječanstva — fašizmom. Mi ga održavamo u ravnopravnoj zajednici naroda, u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, održavamo ga u slobodnoj Federalnoj Hrvatskoj, u našem slobodnom gradu Zagrebu. I o v a j naš Kongres potvrđuje još jednom pravednost i opravdanost naša borbe. M-i smo u toj borbi vojevale za našu slobodu i nezavisnost, mi smo u toj borbi iskovale čvrsto bratstvo i jedinstvo naših naroda, mi smo u toj borbi izgrađivale našu narodnu vlast. A povrh svega toga, mi žene Hrvatske, kao i cijele Jugoslavije, ponosne smo i sratne i zato što smo u toj borbi izvojevale punu ravnopravnost, slobodu i prava, koja ženi kao čovjeku i borcu pripadaju. Na ovoj velikoj manifestaciji naših snaga, mi ćemo iznijeti povijest rada i borbe, koja nas je dovela do ovako velikih pobjeda. A l i mi ćemo pored toga, na temelju stečenog iskustva u radu i borbi, utvrditi n a j v a ž n i j e zadatke, koji stoje pred nama žanama. Mi ćemo ovdje raspraviti i zaključiti, koji oblici rada i organizacije najviše odgovaraju današnjim uslovima, koji će nam oblici rada i organizacije najviše pomoći da učvrstimo, proširimo i ojačamo tekovine, izvojevane u svetom oslobodilačkom ratu. Činjenica je, da smo mi žene, sve do pobjede Narodno-oslobodilačkog pokreta u našoj zemlji bile dvostruko neslobodne, dvojako potlačene. S jedne strane široke mase žena, kao sastavni dio narodnih masa, bile su neslobodne i potlačene, j e r su za svoj mukotrpni rad za nagradu dobivale neimaštinu i bijedu. S druge strane, mi žene bile smo neslobodne i zato, jer nam reakcionarni zakoni nisu priznavali ravnopravnost s muškarcima. Po tim zakonima mi nismo bili punopravni građani i slobodni ljudi. Reakcionarni režimi u staroj Jugoslaviji godinama su gušili svaku, makar i najsitniju akciju žena protiv takvog njenog položaja. Naročito krvavi su bili reakcionarni vlastodršci u borbi protiv žena, kad su one tu borbu povezivale s borbom najnaprednijih demokratskih snaga. Održati žene van društvenih i političkih događaja, pasivizirati ih, to je bilo jedno od sredstava, kojim su reakcionarni režimi pokušavali da sprečavaju ženu u povezivanju s naprednim demokratskim snagama, kojima je na čelu stajala K o : munistička partija. A kada je fašistički zavojevač porobio našu zemliii i poveo rat za istrebljenje naših �naroda, žene Jugoslavije, bez obzira na narodnost, v j e r u i stalešku pripadnost, odlučno ustaju u obranu slobode svojih naroda. To učešće žena u narodno-oslobodilačkoj borbi imalo je najraznovrsnije oblike: od pomoći u sanitetskom materijalu, u hrani i odijelu, vršenju kurirske i obavještajne službe do demonstracija protiv okupatora i učešća u sabotažama, diverzijama i u oružanoj borbi partizanskih odreda. Tako su naše žene prvi puta u historiji naših naroda pokazale da su spremne dati i svoj život, kad se radi o opstanku naroda. U prvo v r i j e m e bio je t a j rad spontan, organizaciono nedovoljno povezan. Uporedo s porastom i učvršćenjem Narodno-oslobodilačke vojske, Narodno-oslobodilačkog pokreta, pomoć, rad i borba žena dobiva svoj oblik u vidu mnogobrojnih odbora žena, koje se međusobno povezuju u jednu čvrstu organizaciju . . . . .. Danas, kada su oslobođenjem naše zemlje, stvoreni svi uslovi da se ostvari sretniji i ljepši život našeg naroda, postavlja se pred nas, da svim silama pristupimo rješav a n j u zadataka, koji nije nimalo lakši od borbe na fronti, a to je izgradnja svih grana privrede u našoj slobodnoj domovini. Samo podizanjem privrede omogućit će nama da ostvarimo bolje uslove za život najširim masama radnog naroda i da na t a j način dokažemo našem narodu, da nisu bile uzaludne nesebične žrtve, koje je on davao za ostvarenje nove slobodne Jugoslavije. Ostali su duboki tragovi fašističkog haranja u našoj zemlji. Naša sela i gradovi, tvornice i strojevi su popaljeni i porušeni. P r i v r e d n i alat i tegleća radna stoka su uništeni. Saobraćaj je rastrgan. Teške posljedice rata osjećaju se u svim krajevima Hrvatske, a naročito u Lici, Dalmaciji i Gorskom Kotaru, g d j e se pored navedenih tegoba postavlja pitanje ishrane stanovništva, koje još do danas jednim dobrim dijelom gladuje. Slika naše privrede nije ni malo ružičasta, što pred nas postavlja ogromne zadatke, zadatke, koji u svom sprovođenju u život traže mobilizaciju čitavog naroda i svih žena. Mi žene, koje smo u toku Narodno-oslobodilačkog rata odigrale vrlo važnu ulogu, koje smo u borbi naučile podnositi najveće terete, treba i moramo odigrati značajnu ulogu i u izgradnji i u obnovi naše zemlje. Danas, na ovome Kongresu, bit će zadatak nas delegata da donesemo odluku kako i na koji način da aktiviziramo sve rodoljubive žene u uspostavljanju saobraćaja, u podizanju i obnav l j a n j u tvornica, gradnji bajti, u što h i t n i j o j pomoći postradalim krajevima od rata, naročito onim, g d j e sada vlada glad. Da mi na tom polju rada možemo uspjeti, potvrđuje nam i dosadašnji rad naših žena. P r i m j e r i su rad radnih grupa žena u Lici, g d j e su žene koreničkog kotara pripremile građu za 70 bajti, ili u Dalmaciji, g d j e su čistile gradove od ruševina i t. d. Mogli bi nizati stotine primjera rada naših žena na Kordunu, Baniji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Primorju, u obradi zemlje, u žetvi, u poprav l j a n j u cesta, pruga i slično. Zato mi danas možemo reći sasvim sigurno, da u nama leži ogromna snaga, i da smo stekli ogromna iskustva u radu, koje nam treba da posluži u d a l j n j o j mobilizaciji svih žena u rješavanju ovih bitnih problema. Za izgradnju i obnovu naše privrede, pored stvaralačke snage naših naroda, potrebno je stručno osoblje. Mi ga danas nemamo u dovoljnom broju. Već za v r i j e m e narodnooslobodilačke borbe, oslobođenjem sve većeg dijela naše domovine, iskrsavanjem svestranijih problema postavljalo se pred našu narodnu vlast da organizira stručne kurseve. Kroz te kurseve većim dijelom prolazile su žene, tako da su mnoge od njih prošle daktilografske, traktorske, šoferske, poljoprivredne, bolničke, babičke i domaćinske tečajeve. Danas, kgda postoje bolji uslovi za podizanje i osposobljavanje stručnog kadra, treba da i mi iz naših redova osposobimo što više žena stručnjaka. Interesi naših naroda zahtijevaju od nas ne samo da uložimo sve svoje radne snage u podizanju onoga, što je srušeno i uništeno, nego je naša dužnost da prema nauci, prema kulturno prosvjetnom radu, prema školama i načinu odgoja djece u tim školama imamo pravilan odnos. Jedno je točno, da će od političkog i kulturnog razvitka našega naroda, napose nas žena, ovisiti i brzi d a l j n j i napredni razvitak naše domovine, daljnje učvršćenje demokracije, kao i svih tekovina izvojevanih u toku narodno-oslobodilačke borbe. U razvijanju političke svijesti naših žena u mnogome nas koči nepismenost, koja je u čitavoj Hrvatskoj, gotovo u svim krajevima, nadmašila u velikom broju broj pismenih. Mnoge su naše žene, naročito iz redova seljanki, naučile čitati i pisati u borbi, pod vrlo teškim uslovima, bez papira i olovke, na pepelu i brašnu. Takvih lijepih primjera, koji pokazuju čvrstu volju naših žena da se politički uzdignu bilo je u Lici, Baniji, Kordunu i Slavoniji, g d j e su pojedine žene u vrlo kratkom roku svladale sva slova. I tako, sve do nedavna nepismene seljačke žene, počele su da pišu u zidnim i džepnim novinama, da učestvuju u pisanju članaka za lokalne listove, kao za » L i č k u ženu u borbi«, »Dalmatinku«, » P r i m o r k u « i t. d. Ali, pored svih tih uspjeha, još uvijek su žene u većini nepismene. Zato mi našoj narodnoj vlasti treba da dademo punu podršku u njezinim nasto- �j a n j i m a da se organiziraju tečajevi za nepismene. A s druge strane, s obzirom da je pomanjkanje u stručnom učiteljskom kadru, u tom pitanju glavnu ulogu treba da odigraju žene, koje su dobro pismene. One ne smiju dozvoliti da bude i jedne tvornice, sela, grada i ulice, u kojima ima nepismenih žena, a da nema organiziranog tečaja za nepismene. Pravilnim shvatanjem od strane nas žena za potrebe našega političkog uzdizanja, mi ćemo moći biti, pored dobrih članova narodnih odbora, članova odbora J N O F - e i t. d. dobre majke i odgojiteljice svoje djece, bit ćemo sposobne da kontroliramo o d g a j a n j e naše djece u školama, ne samo da kontroliramo nego da i učestvujemo u pronalaženju načina odgoja naše djece u školama. Tako ćemo mi s jedne strane, a škole s druge strane, pravilnim odgojem razviti ljubav naše djece prema domovini, razviti kod njih novi jugoslavenski patriotizam i spremnost da svoju zemlju brane od napadaja, ma sa koje strane dolazio. Željela bih ovdje naglasiti još nešto: neka znade protunarodna reakcija, neka znadu svi oni, koji misle kočiti djelovanje naše narodne vlasti, a to je ovdje u Hrvatskoj izdajnik Maček, da će svi njihovi pokušaji, da ruše krvlju stečene tekovine i da za tu rabotu možda pridobiju i naše žene, ostati uzaludni. To je poruka naših žena s ovog Kongresa svim našim neprijateljima. Mi žene znat ćemo očuvati stečene tekovine i dalje voditi nepoštednu borbu protiv svih ostataka f a šizma, protiv svih pokušaja reakcije. Ako oni misle da će moći povratiti staro, i da će im kod toga možda pomoći žene, onda im možemo reći da se varaju, i da im to ne će nikada uspjeti. Okupator u našoj zemlji nije ostavio posljedice samo na privredno ekonomskom polju. Nama je svima poznato, da je .neprijatelj vodio borbu i protiv žena i nejake djece. Upadom u sela on ih je nemilosrdno ubijao. L o g o r i u Jasenovcu, N o v o j Gradiški i u ostalim mjestima bili su prepuni žena i djece, koji su, pod najtežim terorom, izmučeni glađu, umirali. Na izložbi, priređenoj povodom našeg Kongresa, izložene su slike o strahotama, koje su morale proživljavati naše žene, majke i naša djeca pod strašnim terorom f a šističkog okupatora, ustaša, četnika i ostalih narodnih neprijatelja. Te slike su strahovita optužba za neprijatelja. Ne smije, drugarice, ni jedan zločinac, koji je svoje ruke zaprljao krvlju, biti nekažnjen, ne smije ni jedan život nevinih, ni jedna suza majki, ni jedno pobijeno dijete ostati bez kazne za zločince. Svi oni, koji se još kriju kod nas u zemlji, kao i oni, koji su pobjegli u inozemstvo, moraju biti izvedeni pred pravedni narodni sud. U o v o j borbi ostalo je na hiljade djece bez roditelja. V e ć za v r i j e m e borbe mi smo morali da pristupamo organizaciji pomoći toj djeci, kao i našim ranjenicima i invalidima. Tako smo mi već u borbi postavili temelje novoj socijalnoj politici. U borbi mi smo stvarali d j e č j e domove i vodile punu materinsku brigu nad njima. Do danas mi smo u Hrvatskoj uspjeli organizirati 159 dječjih domova sa 10.540 djece, 121 obdaniište sa 3.426 djece, 25 srednjoškolskih internata sa 5.000 omladine kao i nekoliko d j e č j i h lječilišta. Mi žene najpozvanije smo da učestvujemo u organizaciji d j e č j i h domova, u brizi za njih, kao i za odgoj naše djece. Briga za djecu jest jedna od naših glavnih dužnosti sada, a i u budućnosti. Maršal Tito podvukao je to u svom govoru na Kongresu žena Jugoslavije. Prema tome, mi ne smijemo dozvoliti da i jedno dijete luta bez roditelja po ulicama grada i sela, a da se nitko ne brine da ga opskrbi i da mu pruži pravilan odgoj. Socijalna politika nove Hrvatske i nove Jugoslavije ne će se sastojati samo u tome da se opskrbe djeca bez roditelja i djeca invalida. Istina, to je najvažnije, ali će se socijalna briga naše države odnositi i na sve one, kojima je potrebna pomoć. Inicijativa žena u rješavanju tih pitanja preko A F Ž - a odigrat će važnu ulogu. Briga i poduzimljivost svakog odbora u selu, gradu ili kotaru, njihov stalni doticaj s narodom bit će garancija, da nitko od onih, kojima je potrebna pomoć, ne će ostati prepušten sam sebi i nezbrinut. Shvaćanje da rješavanje socijalnih pitanja n i j e stvar samo države, nego i 1 svakog člana naše zajednice, omogućit će da mi to pitanje rješavamo uvijek brzo i uspješno. Pored svih ovih zadataka, u kojima mi žene možemo najviše da učinimo, pitanje zdravlja, pitanje borbe protiv bolesti, naročito zaraznih bolesti, kao što je p j e g a v i i trbušni tifus i druge, žena majka može da najviše učini. Zadaci, koji stoje pred AFŽ-om u obnovi i izgradnji naše domovine veliki su i oni zahtijevaju, da se za njihovo r j e š e n j e založi svaki čovjek, sve žene. To ujedno znači, da je našem radu potrebno pronalaziti nove oblike, nove organizacione forme, koje odgovaraju sadašnjim potrebama i koje se mogu najsvrsishodnije primijeniti. Te organizacione f o r m e moraju biti takve, da u njima svaka poštena i rodoljubiva žena nađe ono, za što će se ona založiti i preko čega će ona učestvovati na radu i obnovi. Aktivno sudjelovanje žena u narodnoj, u s v o j o j vlasti, u narodno-oslobodilačkim odborima jeste jedan od n a j z n a č a j n i j i h uspjeha �naše borbe, ali ujedno jedan od najvažnijih zadataka, koji stoje pred nama. Žene moraju biti svijesni graditelji svoje domovine, gospodari na s v o j o j zemlji, spremni na žrtve i napore. Pomoći, savjetovati, kontrolirati, ispravljati i učiniti sve da nam naša narodna vlast bude što bolja, što čvršća, što sposobnija za r j e š a v a n j e svih zadataka, koji sa postavljaju pred nju, to su naša prava, to je naša dužnost. Ne smijemo zaboraviti nikada i nikako da nam je samo naša narodna vlast garancija istinske slobode, demokracije i ravnopravnosti. A l i isto tako ne smijemo zaboraviti, da ćemo své više i više koristiti i uživati tu slobodu, ako što p r i j e odstranimo ekonomsku bijedu, ruševine, pustoš, golotinju i bosotinju — jednom riječju, ako što prije i što bolje izgradimo domovinu. 1 R e d a k c i j a n i j e mo,gla pronaći original r e f e rata, pa se poslužila » V j e s n i k o m « , u kome su bili štampani izvaci iz referata. 1 rat, zatim sam čuvala goveda, pa sam zaboravila i ono što sam naučila, a danas ipak sam nešto naučila, a to mogu zahvaliti Komunističkoj partiji. Pred nama stoje veliki događaji, pred nama stoje izbori. Vi znate, da u bivšoj staroj Jugoslaviji, kad su provađani izbori, onda su agenti reakcije, Mačekovci i drugi obećavali nekom opanke, nekom čokanje da glasuju za njih, a nisu održavali sastanke da ljudima kažu za što će glasati, za kakvu budućnost i za koga. Za godinu dana oni su narodu i deset opanaka sa leđa skinuli. To je bilo zato, što naši ljudi nisu znali čitati ni pisati, nisu znali ništa o politici i t. d. Pred nama stoje izbori, i sada znade svako dijete i svaka baba, o čemu će se glasati, jer naši narodi sami sebi sudbinu stvaraju. Ja vam obećajem u ime žena Banije, da ća žene Banije raditi kao što su do sada radile kroz ovu 4-godišnju borbu. Mi smo 4 godine išle onim putem, koji nam je pokazala slavna Komunistička partija i mi smo izvele najljepše što imamo — svoju ravnopravnost. GOVOR K A T E VUGE IZ BANIJE U svom referatu drugarica Anka Berus govorila nam je o onome što smo preživjeli, što ćemo proživjeti i što ćemo još uraditi. Mi znademo, da nismo nikada imale ovakovu priliku da se skupimo na jednom ovakovom Zboru kao što je I. Kongres žena Hrvatske, na kojem su se okupile žene iz svih naših federalnih jedinica. Ovo je lijepi naš uspjeh i ovaj uspjeh kao i sve dosadašnje uspjehe moramo zahvaliti Komunističkoj partiji. . . . Drugarice, mi za stare bivše protunarodne vlade nismo nikada poznavale jedna žena drugu u selu, a kamoli da poznamo žene iz naših susjednih krajeva, a danas poznamo i žene Sovjetskog Saveza, žene Amerike, Bugarske, žene Istre i žene iz svih naših federalnih jedinica. To nam je omogućila slavna Komunistička partija. Naša slavna Komunistička partija okupila nas je u jedinstvenu frontu, i mi sada imamo našu jedinstvenu frontu i našu slavnu Komunističku partiju. Za v r i j e m e stare bivše protunarodne vlade polovina našeg naroda nije znala ni čitati ni pisati, a to protunarodna vlada nije dala, da se narod ne bi mogao prosvjetiti i da ne bi uvidio šta radi reakcija. Kad je među nas došla naša slavna Komunistička partija, mi učimo i čitati i pisati i vi znate, da je u pokrajini bilo naših drugova, koji su 18 i 20 godina čuvali tuđe blago, a danas im je omogućila slavna Komunistička partija da postanu rukovodioci bataljona vojske, da postanu poručnici i t. d. Tako je bilo i kod žena. Ja sam ušla u prvi razred 1913. i 1914. godine, kad je nastao GOVOR S T O J A N K E A R A L I C E I Z L I K E Drage drugarice! Danas, kada se pred nas postavljaju tako veliki zadaci, kada vodimo borbu za potpunu likvidaciju sviju ostataka fašizma, mi moramo shvatiti, da je od naročite važnosti u svemu tome prosvjeta, jer ako mi ne ćemo učiti, mi ne ćemo znati, mi ne ćemo umjeti sve te zadatke izvršiti. Zato naša narodna vlast i posvećuje veliku pažnju prosvjeti. Kako bi se na tom polju postigli što bolji uspjesi potrebno je, da naša organizacija AFZ-a dade veliku pomoć i bude velika podrška našoj narodnoj vlasti. Naše žene treba da uzmu pnnog učešća, aktivnog učešća u prosvjetnim aktivima, u prosvjetnim odjeljenjima. U Lici na pr. većinu prosvjetnih aktiva, prosvjetnih o d j e l j e n j a sačinjavaju žene. One su predsjednice prosvjetnih aktiva, a mnoge su i pročelnici prosvjetnih odjeljenja. U svakom selu treba podići školu, a mi nemamo dovoljno materijala, ali to nas ne smije spriječiti u našem prosvjetnom pridizanju. U Lici su žene same sjekle šumu, same vukle građu na pilanu, i kad je proradila pilana u Srbu, prve daske bile su dodijeljene za školu i dom kulture. Naša organizacija može ne samo učiniti da pohađanje djece u školama bude 100°/o-tno, ona treba spriječiti i ono staro mišljenje, koje još uvijek postoji, da za žensku djecu nije škola. Ako sva naša djeca ne idu u škole, onda mi ne ćemo ići naprijed, onda mi ne bi �mogli otkloniti nepismenost, a mi vrlo dobro znamo, da nas je nepismenost i neznanje i dovelo do onog stupnja neznanja, u kojem smo bile. Zato smo mi na sastancima odbora naših žena uvidjele od kolike je važnosti da sva naša djeca idu u škole. U Lici su žene na pr. organizirale zajedničko čuvanje blaga, zajednički obavljale mnoge poslove, koje su p r i j e vršila djeca, kako bi djeca mogla ipak ići u škole. I Tito nam je govorio da vodimo računa u odgoju djece. Treba nastojati da roditeljski sastanci budu što bolje posjećeni, da roditelji u što većem broju dolaze na sastanke, gdje se s učiteljima i ostalim prosvjetnim radnicima dogovaraju o svim problemima, koji so tiču odgoja djece. Mi moramo pomno paziti da se u naše škole ne uvlači stari duh, j e r reakcija želi i ovdje nešto da učini za sebe. Naši novi učit e l j i su narodni učitelji. Mi ih trebamo pomoći, ali i kontrolirati, naročito one, koji još nisu dovo.ljno upoznati s novim odgojem naše djece — djece T i t o v o g pokoljenja. Drugarice! Drug komesar II. A r m i j e jučer je naglasio, da će veći broj omladinki i omladinaca izići iz vojske. Oni, kao n a j b o l j i omladinci i omladinke sela, ići će u škole, koje će ih odgajati za prosvjetne radnike i t. d. 0 njima naše narodne vlasti vode računa, te se pripremaju za otvaranje internata, đačkih kuhinja i t. d. Naša organizacija treba tu da pokaže svu svoju majčinsku ljubav, da se ti internati i kuhinje snabdiju sa svim potrebnim stvarima. Naša nova prosvjeta nije samo u školi, ona je postala široka za sav narod i to preko domova kulture, narodnih univerziteta, pokretnih knjižnica, čitaonica i analfabetskih tečajeva. Ovdje treba da se sjetimo kako su stare vlasti radile. Ne samo da nisu omogućile prosvjetu, nego su je svim silama sprečavale. One su onemogućavale da knjiga dođe u ruke seljaka i radnika, t. zv. malog čovjeka. Mi znamo zašto su one to učinile, ali zato danas, kad narodne vlasti čine sve da se podigne narodno prosvjećivanje, mi žene treba da u tome budemo desna ruka naše narodne vlasti. Treba učiniti sve da se u našim selima podignu domovi kulture, da se nabave knjige, i da se otvore čitaonice i analfabetski tečajevi. U tome ćemo se natjecati. Reakcija i tu ima svoje prste, ali trebaju znati svi oni, koji ismjehuju žene, koje pohađaju analfabetske tečajeve i koji g o v o r e : što Ć2 seljacima knjiga, da mi znamo da na njihova usta govori ona banda, koja je željela u prošlosti, kao i danas mrak, neznanje i ropstvo ženi. N a j b o l j i odgovor će im biti na to, ako mi učinimo sve, da bude sramota za svakog onog tko ne zna čitati i pisati, da bude sra- mota svakom onom tko ne će da uči. Navest ću nekoliko primjera iz naše L i k e : Iako je popaljena, iako je opljačkana, mi danas imamo u svakom selu školu, a u 34 sela imamo i domove kulture i čitaonice. U svakom kotaru osnovana je pokretna knjižnica s nekoliko stotina knjiga, a samo u 1943. i 1944. završeno je 93 analfabetska tečaja, na kojima je naučilo čitati i pisati 1.557 lica, usprkos stalnih ofenziva. U svakom domu kulture imamo danas i narodni univerzitet, u kojem se održavaju različita predavanja iz sviju grana znanja, kao iz poljoprivrede, zdravstva pa i razna politička predavanja i t. d. Drugarice! Mi treba da shvatimo, da je prosvjeta jedna od n a j g l a v n i j i h zadaća, da bi vodili našu državu napretku, da bi stvorili ljepšu i sretniju budućnost našoj djeci. 1 1 U diskusiji sudjelovale su medu ostalim i: N e n a Jović, u ime ranjenih boraca zagrebačke bolnice, T u g o m i l a Brkić iz M e đ u m u r j a , A n t i c a Franolić iz P r i m o r j a , A n k a Berislavić iz K l a n j c a , A n k a Vučković iz Gorskog Kotara, M a r i n a U d i e r iz K a r lovca i L j u b a P e j n o v i ć iz S l a v o n i j e . P o s l i j e diskusije održala je zaključnu r i j e č Kata P e j n o v i ć , a zatim je Deša D e v č i ć predložila listu kandidata za G l a v n i odbor A F Ž Hrvatske. G L A V N I ODBOR AFŽ-a H R V A T S K E IZABRAN NA I. KONGRESU Predsjednica: Maca Gržetić Potpredsjednica: Kata P e j n o v i ć Odbornice : 1. Nada Despot 2. Marica Smolčić 3. Ana Košić 4. K a j a Barić 5. D r a g i n j a Metikoš 6. Kata Vuga 7. Ruža Sekulić 8. Dina Zlatić 9. Desa Miljenović 10. Kata Govorušić 11. Nada Galjer-Holjevac 12. Pavka Jakšić 13. Stojanka Aralica 14. Marica Zastavniković 15. Jovanka Pavić 16. M a r i j a Novak 17. Emica Rački 18. Genoveva Tomić 19. Mara Zelenić 210. Vera Đurđević 21. Dina Skočilić 22 Julka Rendulić 23. Roža Petrović 24. Dragica Mađarac 25. Anica Tompa �26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. Zlata Oršanić Vera Gašparac Dika Božena Begović Elena Masari Neđa Drakulić J a n a Mioković Milka Šolaja Beška Frntić Vinka Marinković Darinka Popadić Veda Zagorac Lea Ran er Marija Fabijančić Milka Lasić Ljubica Jagić Nevenka Krašić Krasna Nola Dr. Slava Očko Mara Grba Luja Poladić Anka Gerovac Ivka Čozi Ružica Bartolić Milka Katalenić Marija Đerđa Zorka Korać Mila Karađole Jela Jančić Fumica Zenzerović Dr. Bonka Oreščanin Jakica Mirošević Ružica Turković Mara Damjanović Ersilia Rismondi Nada Brnčić Kata Turić Soka Rnjak Milka Cikač J a n j a Vranješević Nada Sremec Stanka Pavić Vlatka Babić Milka Utvić Anka Berus Darinka Vujasinović S o n j a Koharević Milka Kraguljac 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. Dr. Ivana Rossi Milka Bogunović Lidija Adžija Anka Skorupan Ana Mrkoci T a t j a n a Marinić Mici Učkar J e j a Stanisavljevié Sirnica Trbović Kata Štrumberger Tonka J u r i n Jelka Perić Anka Kordić Kata Ivančić Anka Bučan Ljuba Iveković Dr. Dora Filipović Manda Vukadin Vika Podgorska Anica Hirer Milka Rukavina Terinka Vojaček Irena Šilović Deša Devčić Ruža Kumic Olga Kovačić Marija Kralj Evica Valpotić Ženka Prevendar Jelka Gluhak Marija Frigan Anka Berislavić Terezija Kruhan Vera Štengl Anica Žiljak Kata Jakopović Kata Vujaklija Marica Škrivanek Š t e f a n i j a Eker Ankica Zdjelar Magica Pankarić Mileva Cetušić Vera J u r i ć Marija Šoljan 1 1 Poslije izbora Glavnog odbora AFŽ Hrvatske održala je Maca Gržetić kratak ,govor, i time je završen rad I. Kongresa žena Hrvatske. �BIOGRAFIJA NARODNOG Anka Berus gdje je rođena pohađala ski fakultet čila u dija dobila studirala napredni di, i stizale od je školske da Radi Uskoro i počinje početku na s masama. za da okupi bolji sko život, pravo glasa žena HSS-a pridruže. javno razbija One Kada uhapšena u koju ne 1936. je i izdržava je, g. Na je u sudu protiv S robije mača mu 1935. g. i su za je ponovo 1938. g. U i Anka vidnog i drugova. široke narodne došao do odlazi na venirati. borbi od- čitavom aktivan svog snagom je općem vrhunca preko tog su AFŽ-a postaju aktivni suđenja redovitom nastavlja U U ubila na protesta, u ljudi. ne na uzima Jelaske od radnika. je Policija, se tih To koji Splitu, usuđuje — usta- a nove Narodno-oslobo- na Baniju, u gdje na radu. odlazi CK u Slavoniju, KPH za Sje- 1944. KPH je za g. Dalma- kojem preinter- je zauzi- i ženskim u rukovod- učvršćuju a orga- hiljada deseci se žena NOB-e. g. formirana Berus bila Vladimir je raniji član i je Prva AVNOJ-a vlada NR ministar postaje vijećnik Bakarić fi- od njegovog ZAVNOH-a mu uvijek je je Anka bila od nje- Berus nosilac zasluge skoj odlikovana skupštine odlikovao narodnog u ju i je razvitku je Ordenom bratstva oštra za bila tamo, ali rekao: najdiscinigdje neradu stroga, nju i i gdje je bilo oportunizje trebalo pomagala.« redne reda. je nepravilnostima, uvijek je najsavjesniji Najčešće Prema tu jednom najpožrtvovniji, komunista. najteže. rodne učešće i Anka kojoj zasjedanja Drug nom aktivno mjesto ženama formiranja. »Ona 1. sa rastu terenu, 1945. u posebno rad učesnici Ona Drugog demonstraci- štrajku, sprovodu 20.000 radi jednoj jednog protestnom i Dalmacije. radu njeno na travnju Hrvatske, radnog Dalmaciju i u AFŽ-a nancija. čestim i na plamti, u komitet organizator ski nizacije obuhvatala slobode. Hrv. stvaranju Rijeku, KPH, Oblasni njenom i robije, Ona i u zaštitu oportunista naroda rad Hrvatskoj, za koje rada policija povoda protiv radnog odlazi Oslobođenjem Uz za žene i stupaju CK stvu gdje grupa. partizau organizacija jače Povjerenstva organizacijama. Stranka okuplja član radom policiji vrijeme Splitu kao Hrvatsku, je tužbu stranke čitalačkih mase, prisustvovalo strašena u kruha, u Ponovo Stranka tražile dalo je u radi na organizacijama ma godine Split, g„ rukovodi vernu mučili. u odbor i učešća demonstracija je Berus. kružoka i je osnovana Inicijativni formiranju jama 1943. U dvije radi sve Primorja pomaže Splitu, Zatim Još Hrvatskog način žene zagrebačkoj od svibnju konferen- vojsku. u Stidom pro- ciju. Na pred na- i u Zagreba KPH partijskih boraca borbenost hapšenje iz okupirani Sušak Policija glasa. i i Iz gdje odborom učvrstiti ilegalnoj CK sastanke, masovnih KK živi Jugoslaviju. odlazi Primorju dilačku rad. drugovima, koji se za ti gdje okupacije, Beogradu g. stotine radi Zagreb, Uspijeva instruktor u u vrijeme Hrvatskom govog naroda. kao koncentracionom Pokrajinskim u pomoći odlazi u isti Za iz dolazi Hrvatsku. Održava stotine ženpravo radom. ulazi Primorju. terenu, g. 1942. Najprije nak logora prisustvuje ožujku ne. u izlasku rukovodi za Narodne U organizacije mučenju. kaznu se za da razbiti i Naborbe za i pravo veliko procesu agenata, su Splitu borbu ostalim prelazi i pokret Splita Berus. na fašizma pa Požar evcu. sa i za bilo radničkom kasnije ženama. u strahovitom osuđena podnijela pred pitanju uspijeva i Anka je Beograd. države, zboru u a periodu, zahtjevom ali je moli na ženama nastavljaju podvrgnuta vode sa zbor, žena. ne sa masovan, dozvoliti -ustaju ciji biskup g. zatvorena Po organizaciju. vršiti radi rata tom velikom Tada širiti protiv žena broj protiv U postaje Na lju- je 1940. pomoći komu- rad tehnici, Najradije borbe morale u veći glasa. Celju. ilegalno. su splitski njima aktivan radi što u dolazili je bila Lepoglavi. učvršćivanju njen U rad s KPS truje koje g. u rodne obuke. pokretu. stoji da stu- BERUS 1939. logoru 1941. djecu ju uklju- naprednih su dok se Splitu. od da Filozof- završetku u i inspektori djecu školske Po ANKE u Splitu, gdje prijava, vlastima, g. "školu. gimnaziji knjižnice, kvari početak pokret. zapažena klerikalaca, 1903. srednju Ljubljani, na bila XII. i u mjesto literaturom, preglede tužio je školskim nističkom 16. studentski je Istovremeno nje je osnovnu HEROJA i Ordenom zasluga jedinstva. FNRJ, je heroja. Spomenice Za izvan- u Hrvat- narodnog oslobođenja za narod 1. reda 1. a Prezidium reda, ukazom najvećim 1941. ustanka, narodnog od 24. VII. primanjem — i Orde- 1953. nag. Ordenom �Dokument 386 REZOLUCIJA PRVOG KONGRESA SLAVENSKO -TALIJANSKOG ANTIFAŠISTIČ- KOG SAVEZA ŽENA JULIJSKE KRAJINE ODRŽANOG U RIJECI 17. VELJAČE 1946. Iz »Glasa Istre«, glasila KOF Istre, od 18. II. »Danas, kada se oči čitavog svijeta upiru na o v a j dio zemlje, koju zajednički nastavamo Hrvati, Slovenci i Talijani, mi a n t i f a šiskinje ove p o k r a j i n e na našem I. Kongresu ističemo naše sveto i osnovno pravo na slobodan život u slobodnoj zemlji F N R J . To naše osnovno pravo počiva na našem prirodnom i potpuno razumljivom razlogu da je n a š a zemlja n e d j e l j i v i dio J u g o s l a v i j e , koja je ne samo narodnosno, nego i ekonomski usko povezana sa svojim p r i r o d n i m zaleđem J u g o s l a v i j o m . P r a v o n a t a j z a h t j e v d a j e nam nadasve n a š a borba, koja se nije vodila samo posljedn j i h 4 godine, nego se vodila više od 25 godina. Nikad se naš narod nije mogao pomiriti sa teškom nepravdom, koja mu je u č i n j e n a 1920. godine u Rapallu. Već onda je započela n a š a borba, u k o j o j smo uzimale učešća i Narod Istre traži 1946. mi žene, koje. s a č i n j a v a m o veliki dio naroda Julijske Krajine. F a š i s t i i t a l i j a n s k i i m p e r i j a l i s t i palili su nam domove, odnarođivali i mučili naša sinove, muževe i braću. Ekonomski su nas uništavali. Porezi i nameti su uništavali naša gospodarstva. N a j t e ž i t e r e t svega toga zla snosile smo mi žen? na svojim leđima. Nikad se nismo pomirile s našom sudbinom 1 , a niti se nismo pokorile. 1918. godine 1.000 žena iz Buzeta i okolice dižu se i traže svoja prava. 1930. godine bune se žene K a n f a n a r a protiv fašističkog podeštata, a 1936. godine bune se žene T i n j a n a i Poreča protiv nepravednih porosa i taksa. Od fašističkih p U t u n a p a d a j u n a š a djeca, naši n a j d r a ž i . Padž. 1922. godine Luigi Scaglier u Puli, p a d a j u zatim d a l j e H r v a t Gortan, Slovenci Valenčić, Bidovec, Miloš i Marušić kao i mnogi drugi. P a d a j u zato, jer su priključenje Jugoslaviji �\ Doček medunarodne željeli ono, što je tako prirodno, željeli su ispravak nepravde počinjene u Rapallui. 1941. godine nastavila se otvorena borba, koja je za nas bila krvava i teška, jer je neprijatelj bio daleko nadmoćniji i jači, ali to nas nije prestrašilo, i velika većina našeg naroda učestvovala je u toj borbi. U toj borbi palo je 42.000 naših sinova, 7.000 ostalo je osakaćeno, 94.460 odvedeno u razne koncentracione logore. 19.357 potpuno spaljenih domova i 16.837 djelomično porušenih govori o teškim materijalnim žrtvama za naše oslobođenje. Sve su to žrtve, koje smo mi majke, žene Julijske Krajine, junački podnijele samo zato, da bi naša djeca mogla sretno živjeti u Titovoj Jugoslaviji. To je krvavi plebiscit, kojeg nam mora da prizna sva međunarodna javnost. Međutim i poslije svega toga, poslije na potoke prolivene krvi, koja je natopila ovu našu zemlju, pokušava se ponovno osporiti naša prava i pravedne zahtjeve. Nama se z a b r a n j u j e održavanje kongresa u T r s t u . U Trstu se ponovno 'zatvaraju naše škole, zato što naša djeca zahtjevaju kaznu za fašističke zločince, kojima se omogućava potpuno slobodno djelovanje. Mi osuđujemo ovaj postupak Savezničke vojne uprave, i ču7 Žene H r v a t s k e u N O B komisije u Pazinu di nas, da tako postupaju oni sa kojima smo se zajedno borili protiv fašizma. Dok žene ostale Jugoslavije mogu slobodno raditi na obnovi i izgrađivati sretnu budućnost svojoj djeci, mi žene antifašistkinje Julijske Krajine moramo voditi borbu protiv fašizma, j e r on još nije potpuno uništen. On je još živo podržavan međunarodnom reakcijom. Odlučno i nepopustljivo ćemo se boriti, dok ne postignemo našu slobodu. Borit ćemo se, dok ne bude u Trstu, Puli, Gorici i čitavoj Julijskoj Krajini na vlasti sam narod, dok ne bude u svim krajevima osigurano slobodno djelovanje narodne vlasti, a što jedino može biti u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji. To hoće i odlučno zahtijeva ogromna većina naroda Julijske Krajine.« 1 1 Istra, Slovensko Primorje i Trst bili su podijeljeni na dvije zone, ino narod je obiju aooa ostao jedinstven u borbi za priključenje Jugoslaviji i u borbi za očuvanje tekovina NOB-e. To jedinstvo u borbi zahtijevalo je u j e d i n j a v a n j e i borbenih političkih organizacija. 17. veljače 1946. održan je u Rijeci I. kongres Slavensko-talijanskeg saveza žena Julijske Krajine. Kongres se trebao održati u Trstu, ali u posljednjem času Saveznička vojna uprava zaJbranjuje njegovo održavanje. Kongresu je prisustvovalo 1500 delegatkinja i 3500 gostiju. 97 �Dokument 367 IZ PISMA JUGOSLAVENSKE DELEGACIJE NA ČELU S DRUGOM EDVARDOM KARDELJEM KONFERENCIJI ZA MIR U PARIZU 16. X. 1946. »U ime jugoslavenske delegacije čast mi je zamoliti vas, da na završnoj sjednici Pariške konferencije mira izvolite saopćiti slijedeću izjavu : Delegacija F N R J — svijesna svoje odgovornosti pred narodima, čije je interese imala da zastupa na Pariškoj konferenciji, a isto tako svijesna i odgovornosti pred svim narodima željnim, da se ostvari pravedan i trajan mir — zauzimala se od početka Pariške konferencije zato, da se prihvati takva metoda rada, koja bi omogućila maksimum međusobnog razumijevanja i saglasnosti među zemljama, koje su u ratu išle rame uz rame. To smo činili, j e r smo smatrali, da je to jedini put da se postigne mir, koji bi svi narodi, a među njima i narodi Jugoslavije, mogli smatrati pravednim. Ali naše se očekivanje nažalost nije ostvarilo. Nasuprot tome bila je usvojena metoda donošenja odluka putem glasanja, a to je metoda koja je, kada se radi o životnim pitanjima jednog naroda i o sudbini mira među Narad je na svim narodima, formalno nepravedna —• j e r dovodi do nametanja volje jedne grupe država drugim suverenim i ravnopravnim zemljama — i nepravedna po suštini, j e r dovodi do toga, da se pitanja ne rješavaju objektivnim kriterijima, nego sa stanovišta posebnih interesa država, koje predstavljaju većinu na konferenciji. Usprkos svemu tome, u toku Konferencije, jugoslavenska delegacija nije prestajala da aktivno surađuje, čineći sa svoje strane sve napore da se dođe do sporazuma u pitanjima, koja su od izvanredne životne važnosti za narode Jugoslavije. Na tom putu jugoslavenska delegacija nije prezala od važnih ustupaka, koji predstavljaju tešku žrtvu na štetu neospornih prava naših n a r o d a . . . Rezultati Konferencije u nizu pitanja od osnovne važnosti za Jugoslaviju po projektu mirovnog ugovora s Italijom takvi su, da onemogućuju Jugoslavenskoj vladi da potpiše taj ugovor, ako glavne odredbe, koje- pogađaju životne interese Jugoslavije ne bi bile izmijenjene .. . l kućama ispisao zahtjeve za priključenje Jugoslaviji �Sa dočeka medunarodne komisije N a r o d d v i j u Z o n a ž i v i o je pod različitim uslo- 1 vima. U d i j e l u ,pod vom, narod obnavljao pod uz slobodno puno vojnom upra- rukovodstvom narodne vlasti, svoju privredu, talijanske, zacije je, Jugoslavenskom su otvarao škole hrvatske djelovale poštivanje političke nacionalnih i organi- prava tali- u Labimi 1946. sastav naroda i g. druge mirovna k o n f e r e n c i j a krajeva. Narod je g r a d o v i m a i selima za poštivanje nih na osnovu odlučiti Međunarodnu komisiju oslobodilačkom borbom. dio T a l i j a n a bili upravom upravu je preuzela civilna vlast, sastavlje- tim z a h t j e v i m a . M a s e naroda su na cestama 'manjine. od U zoni protunarodnih pod i Savezničkom fašističhih elemenata, vo upravljanja. Dok nizacijama su otežavan rad, osporavano pravo na u toj Zoni moirao je sa su I izvojevaHrvati i jednodušni u danima čekale na zastavama i transparentima, iredentistički kuhala t o p l a hrana - narod je bio svijestan toga, da antifašističkim je orga- mu je od svega preča sloboda, za k o j u se b o r i o pre- i a Hrvatima škole Komisiju svim p o l j a se nisu o b r a đ i v a l a , u m n o g i m kućama se n i j e fašistički djelovali, a u je pra- N O O - i m a izabranim od naroda, osporavano elementi slobodno vojnom bi ovih dočekao s odlučnim z a h t j e v i m a i veći janske kojih sudbinu n j e g o v i h nacionalnih prava oružanom Slovenci uslove, trebala i Slovencima i kulturni život. voditi neprekidno Narod bor'bu za ko 25 godina. U tim manifestacijama žene su opet bile u p r v i m r e d o v i m a . Starice su iz s v o j i h škrinja izvlačile narodne nošnje, mnoge su na glavu sta- tekovine N O B , borbu za rad, za demokratska prava, v l j a l e partizanske kape, kitile se trobojkama, plesale a T i t o v o kolo i p j e v a l e narodne i borbene pjesme. Na protiv oživljavanja fašizma. N o u oba d i j e l a narod j e zajednički v o d i o p o l i tičku borbu za priključenje Jugoslaviji. i J u g o s l a v i j e ispisivali su l j u d i na na kamenju, transparentima. urezivali Na u koru brojnim Ime Tita s v o j i m kućama, drveta, masovnim isticali na sastancima mnogim m j e s t i m a žene su s o g o r č e n j e m zaustavljale automobile, u k o j i m a su se v o z i l i članovi K o m i s i j e zahtjevajući poštivanje prava n a r o d a za priključe- n j e m Jugoslaviji. U listopadu 1946. g. održana je u Parizu K o n f e - i k o n f e r e n c i j a m a isticali su odlučno s v o j e z a h t j e v e rencija za mir. i K a r d e l j e m , časno je branila p r a v o J u g o s l a v i j e na te s v o j a prava, slali na h i l j a d e međunarodnim prava forumima, i priključenje protesta tražeći i brzojava poštivanje svojih U ožujku 1946. g. došla je u ove k r a j e v e M e đ u narodna komisija, koja je trebala krajeve. seno Jugoslaviji. utvrditi etnički N a š a d e l e g a c i j a , na čelu s drugom Međutim, pravedno naša z e m l j a . na toj rješenje, Konferenciji koje bi nije done- m o g l a prihvatiti �AŠE ŽENE, naše kćeri, rodno-oslobodilačkoj majke borbi. Ja sndjehiju se u ovoj borbi po svom puškom ponosim, armije, u kojoj ima ogroman broj žena. žene s heroizmu, što u ruci stojim na Ja mogu kazati, po svojoj i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima, u Naćelu da su izdržljivosti bile i narodima Jugosla- vije čini čast, što imaju takve kćeri, TITO �DALMACIJA Od početka partizanski grupe, koje U Borjan«, od veljače III. do polovini dalmatinska svibnja brigada s vraća Dalmaciji atentate g. 1942. u već (naročito u nekoliko u Dalmaciji formirani Bukovica Splitu, Dalmaciji U Sjevernoj još bili Biokovo, Srednjoj četa. i su Mosor, i nekoliko Šibenika ustanak se odreda, samostalnih g. formirana proleterska njome se g. s u formira U i t. Šibeniku Dalmaciji jedinica. i i su i mnoge se prvi udarne Solinu). se I. udarni formira Južnoj borili d.) se bataljon, bataljon Dalmaciji djeluje 11. »Bude tada Blo- i s neko oslobađanju Južne Hercegovine veljače 1943. dalmatinsku nekoliko stotina komande brigada, Crnu i a g. Poslije i četa. brigada, 1942. formirana su i II. boraca iz vrijeme IV. i V. boraca u NOV. mali Tada u u tom periodu Tada po se sastav kapitulacije III. formiraju formira oslobođenju i 1. se I., Mornarički Imotskog proleterske Italije Trogirski i se od Crne a X. Gore zatim postojećih 1942. Kada i je ulazi •—• V. udarne II. odred brigada. divizije dalmatinska i u Pri sastav priliva novi odredi, prema odluci poneki ožujku, formirani Zadarski IV. Vrhovnog hiljada i V. Dalmacije štaba, starih crnogorsku prebacuje krenule u vod travnju i Splitski, odredi. borbu se samostalna ili i svibnju Cetinski izvan četa 1943. i imala formira novih i — proleterska prema Lici bataljon, g., dolazi odred, pet za i u u u sastav Srbiju, g. za 11. učestvuje od Dalmaciji u U terenu i V. Biokova, pri crnogorske isto vrijeme brigadu. samo odred. samostalne se i mornaricu srpske do IV. podnožju proletersku na kojih 111., ratnu u mornarički dvije u brigadu.) XIII. su brigada, sastavu redu ulazi ostali g. prešla 1944. svom Sekcija i Biokovski u hercegovačku Dalmacije, 1942. divizije. u prvom boraca X. koncu boraca uspješne akcije na moru, toga nekoliko tada XI. divizija IX. novih divizija, a koja je 1. proleterska Hercegovine. prelazi odreda g. II. dalmatinska Sjeverne u 3. Goru. (IX.) brigade su teritoriju proletersku, odredi, ofenzive, se, Osim dalmatinske mjesta, Šibenski, te i u Dubrovnika, stvara zone. (I. na i prva Nastaju mornarici, brigade Kad g. formira operativne proleterske XI. odlazi vrijeme 1943. g. brigadu. temelje IV. 9. Dalmacije. njom ostaje udaraju ulazi razgara bataljona biokovska područja proleterska divizije, dalmatinska Do IV. naglo Dalmaciju. proleterske, 11. je brigada odlazi dalmatinska II. te i u mnogo 1942. I. dalmatinska i 1942. brigada, Krajem Crnogorske, Štabu g. Kamešnica, diverzije bataljon oko 1942. Svila ja, sabotaže, bataljon drugoj Podgori. 13. lipnja odred. III. 11. do Mosei, vršile bataljon, U u su Primorski kovski pa (Dinara, periodu kamešnički i okupacije odredi punktovi, Ali masovnog čete i već u priliva mornarica, �XIX. divizija formirana 11. X. 1943. g. obuhvatala je sektor Sjeverne Dalmacije i imala u svom sastavu V., VI. i VII. brigadu, a kasnije i XIV. brigadu, te grupu Sjevero-dalmatinskih odreda. U kolovozu 1943. g. iz Šibenskog odreda formira se Šibenska grupa udarnih bataljona, iz Splitskog odreda formira se Trogirska grupa udarnih bataljona, iz Blokovskog i Cetinskog odreda nastaje Triljska grupa udarnih bataljona. Od ovih jedinica, koje se formiraju u VIII., i X. brigadu, formirana je 10. X. 1943. g. XX. divizija, koja je zahvatala sektor Srednje Dalmacije i Južne Bosne. Ona je u svom sastavu imala i grupu odreda Srednje Dalmacije: Mosorski, Mosećko-svilajski, Vrlički, Dinarski i Trogirsko-šibenski. odred. XXVI. divizija, formirana 1. XI. 1943. g., imala je u svom sastavu XI., XII. i XIII. brigadu, kasnije I. proletersku brigadu i III. prekomorsku brigadu. U danima kapitulacije Italije došlo je do snažnog priliva boraca u jedinice KOV u Dalmaciji, te je 5. X. 1943. g. formiran brojčano najjači VIII. (dalmatinski) korpus KOVJ, IX., XIX., XX. i XXVI divizija, svi partizanski odredi na teritoriju Dalmacije u čiji su sastav ušle: i dalmatinskih otoka, te mornarica. Kroz period od 1941. g. do konca 1943. g. Dalmacija je dala oko 35.000 boraca, oslobođenja Dalmacije, u listopadu 1944. g. preko 100.000 boraca KOV. a do konačnog �Dokument 368 ŽENE BORCI I. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE1 Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja 1 zamj. ref. brig, pporuč. Klaić A n d a 5. I I I . 1921. Vrelo-Cazin 2 bol. p r e v . star. v o d n i k Rastovac 5. III. 1922. Ponor 3 kuharica Ercegović 4 boln. 5 boln. st. vod. 6 bol. Topic 7 bol. Bogić Dinka 8 bol. Separović 9 boln. Borović 10 boln. Delalija Milka 11 čet. bol. st. v o d . 12 borac 13 vodna 14 četna b o l . bol. Milka Pavica V I I I . 1924, Sapina-Doca Trogir Miličić L j i l j a n a 6. X I I . 1927. Split Pribisalić 29. I X . 1922. Krstarica Imotski Milka Stupila u NOV XI. 1941. 1. V . 1942. V. 1943. 29. X I I . 1944. IX. 1943. D a li j e odlikovana Opšte karakteristike Medaljom za hrabrost H r a b r a , osjeća se o d g o v o r nom, d i s c i p l i n o v a n a Medaljom za hrabrost H r a b r a , karakterna, p o m a l o n a g l a , p r i l i č n o disciplinovana — Dobra u borbi, disciplinovana, povučena — Dobra, disciplinovana, o s j e ć a se o d g o v o r n o m — Hrabra, disciplinovana. o s j e ć a se o d g o v o r n o m , č v r s t o g karaktera 15. II. 1918. Split 11. I X . 1943. — 11. X I I . 1920. Trogir 28, X . 1944. — 10. X . 1920. Blato Korčula 25. X I I . 1943. 22. I. 1926. Knin 9. I X . 1943. 26. X I I . 1923. Vrpolje Šibenik 16. I X . 1943. Medaljom za hrabrost H r a b r a , d o b r o g karaktera, d i s c i p l i n o v a n a , osjeća se odgovornom 15. V I . 1928. Bilice Šibenik 9. I X . 1942. Medaljom za hrabrost K a o bolničar'ka v r l o dobra 30. V I I . JI 926. Šibenik 9. I X . 1943. — Bura Milka 10. X I . Bilice Šibenik 15. I V . 1944. — Zmčević 19. X I I . 1927. Šibenik 6. I X . 1943. Čaleta Cvita Ivica Olga Milka Štrkalj Desanka Slavka — Disciplinovana. Dobra kao bolničarka, hrabra, disciplinovana i odana Dobra u dovučena, — marljiva borbi, pomalo disciplinovana Dobra, požrtvovna, marljiva K a o b o l n i č a r k a dobra, m a r l j i v a u radu �Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Da Ii j e odlikovana Opšte karakteristike Belava A n k a 28. X I I . 1926. Trogir 20. X . 1942. Medalja za hrabrost K a o bolničarka dobra, m a r l j i v a i hrabra vodna bol. Glavan Milka Ugljan 11. 11. 1922. 21. V I I . 1944. — 17 vodna boln. Bura Zorka 26. V I I I . 1928. Bilice Šibenik 15. I V . 1944. — 18 četna boln. Mladinov 11. X I . 1924. Grohote Šolta 9. I X . 1943. — 19 vodna bol. 30. X I . 1924, Ugljan 18. V I I I . 1944. — Radišna, disciplinovana i u svakom pogledu dobra 20 ref. bat. zastavnik Rokov 31. I. 1925. Mali Iž Preko 26. V I I . 1942. Medalja za hrabrost Dobra, agilna u radu 21 zamj. ref. san. bat. st. v o d . Grbić Milka 17. III. 1924. Trpanj Pelješac 11. X I . 1943. Medalja za hrabrost A g i l n a u radu, dosta snalazi j iva 22 čet. bol. st. v o d . 15. V I . 1923. Bilice Šibenik 10. I X . 1943. Medalja za hrabrost Borbenost odlična, karaktera čvrstog, kao bolničarka dosta snalazij iva 23 vod. bol. Restović Milka 5. V i t . 1922. Nerežišće Supetar 15. V . 1942. 24 vodna bol. Baus Marija 28. V . 1921. Pirovac Tijesno 8. V i l i . 1942. 25 čet. bol. st. v o d . K o v a č e v i ć Ljubica 17. I V . 1925 Rudine Hvar 2. I. 1943. Medalja za hrabrost 26 v o d . bol. vodnik Jaman Marija 9. III. 1927. Klis—Split 9. I X . 1943. — 27 vod. boln. Lučić Marija 24. I V . 1927. Lepenica Trogir 4. I V . 1944. — 28 v o d . bol. vodnik Kunac Zrenka 17. 7. 1926. Podgora 1. I. 1943. 29 v o d . bol. vodnik Kuščević Danica 11. X . 1928. Nerežišće Supetar 1. I. 1944. Red. br. Funkcija i čin 15 ref. san. prištab. jedinice st. v o d . 16 Prezime i ime Mileva Crnošija Danica Milka 2 ) Mikulandra Milka K a o bolničarka dobra i m a r l j i v a u radu, hrabra u borbi Kao bolničarka dobra marljiva i — — Medalja za hrabrost — Hrabra, kao bolničarka dosta agilna u radu M a r l j i v a u radu, hrabra, disciplinovana, ima veliku v o l j u za r a d K a o bolničarka dosta spremna Spremna kao bolničarka borbena, d o b r o g karaktera �Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV 30 v o d . bol. Gavranović Ruža 18. 9. 1926. Blato Korčula 8. III. 1944. 31 vodna boln. Žaknić Anđelka 24. I V . 1922. Blato 23. I V . 1944. Korčula 32 četna boln. Aras V i c a 5. I V . 1921 Šibenik 33 vodna boln. O r e b Ivica 34 vodna boln. 35 pom. polit, koman. čete pporučnik 36 v o d n a boln. 37 D a li j e odlikovana Opšte karakteristike Spremna — kao bolničarka, borbena — Spremna kao 5. I X . 1943. — K a o bolničarka 27. X I I . 1921. Velaluka 20. I V . 1944. — Andelić Marija 9. III. 1925. Vinišće Trogir 10. I V . 1944. rod. Mikulandra Gašpar Janja 9. II. 1921. Bilice Šibenik 1. V I I . 1943. — Laus A n a 6 I V . 1919. Slav. Brod 15. V I I . 1944. — ekonom štaba batalj. N o b i l o Milka 20. I X . 1920. Lumbarda 6. V i l i . 1943. Korčula 38 borac Plenča Frana 20. X . 1927. Vrpolje Šibenik 4. I V . 1944. — 39 borac Albunić Klemica 7. X . 1921. Praznica Pučišće Supetar 15. III. 1945. — 40 borac Bečić Vukica 4. X . 1916 Bečići Budva 13. VISI. 1941. i kasnije 21. I. 1944. — 41 kuharica Benešić Marija Ugljan 31. I. 1917. 18. V I I . 1944. 42 kuharica Gizdić Božica 25. V I I I . 1918. Rupotine Klis 9. I X . 1943. - 43 kuharica Fistanić A n k a Pisak Omiš 25. III. 1925. 5. X . 1944. — 44 četna boln. T r b u h o v i ć Karmela 7. III. 1924. Gdinj—Hvar 1. II. 1943. — . bolničarka spremna K a o bolničarka v r l o dobra, poslušna i disciplinovana K a o bolničarka dobra odgovorna u radu, disciplinovana, povučena — U radu v r l o agilna disciplinovana i — Disciplinovana, poslušna i kao takova služi za prim j e r ostalima V r l o m a r l j i v a i disciplinovana, mirne naravi, karaktera čvrsta " K a o bolničarka v r l o dolbra, hrabra, druželjubiva, disciplinovana �Red. br. Funkcija i čin Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Milišić Marija 6. X . 1925. Solin Prezime i ime D a li j e odlikovana Opšte karakteristike 9. I X . 1943. — K a o bolničarka dobra, disciplioovana, mirne naravi — 1 45 četna 46 Sekretar Skoj-a brig, st. v o d . Katić Blaženka 3. II. 1926. Sinj 16. II. 1943. 47 ref. san. batalj. zastav. Goleš V i n k a 2. I V . 1923. Šibenik 20. II. 1943. 48 čet. bol. st. v o d . M a r o v Jurka 24. I V . 1925. Tijesno 7. I X . 1943. — 49 radnica u int. Žilković Podselje Vis 25. V I . 1912. 12. III. 1944. — 50 radn. Crikvenica 29. I. 1912. 10. V I I I . 1944. 51 zamj. ref. st. v o d . Perica Ankica 52 vodn. boln. Erceg Domina 53 vodna bolnič. 54 borac 55 Vincenca Štimac Zlata 12. V I I I . 1926. Kotišno 5. V I I . 1943. Makarska Medaljom za hrabrost A g i l n a u radu, dobrog karaktera, bistra, p o k a z u j e se kao dobar rukovodilac K a o bolničarka dobra, povučena, čvrstog karaktera, hrabra Kao U bolničarka dobra radu v r i j e d n a , poštena, odana — Medalja za hrabrost Hrabra, čvrstog karaktera, v r l o odgovorna, disciplinovana 9. I I . 1926. Raščane Imotski 5. III. 1943. — Barbiri Joka 25. V I I I . 1925 Draževitić Vrgorac 1. V I I . 1944. — N o l a Krasna 3 15. V I . 1923. Podgora 15. V I I I . 1942. — četn. bol. st. v o d . Lambaša Franka 4. X . 1925. Šibenik 8. II. 1943. 56 vodn. boln. Pavličević Marija Lastovo 18. III. 1926. 12. II. 1944. — Fizički slaba, m a r l j i v a , poštena, disciplinovana 57 čet. bol. vodnik 5. V . 1927. Šibenik 9. I X . 1943. — z a d o v o l j a v a kao bolničarka 58 vodna boln. Palada A n k a 7. V I I . 1926. Marina Trogir 4. V . 1944. — K a o bolničarka dosta dobra, m a r l j i v a i disciplinovana 59 četna boln. Radonić udata Bracanović N e d a 13. I. 1920. Korčula 13. II. 1943. — V r l o dobra bolničarka i borac, m a r l j i v a u radu Stošić N e d a Medalja hrabr. Fizički slaba, kao bolničarka odgovorna, poslušna K a o borac odlična, ponašanja v r l o dobrog, d a j e sve od sebe Vrlo dobra bolničarka i borac �Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV 60 kuharica Padovani Marica 24. V I 1927. Kambtlovac 9. I X . 1943. — 61 vodn boln. T o m a š i ć Marica 6. V . 1924. Smokvica 30. I U. 1944. Korčula — 62 vodna boln. Protić 5. X . 1925. Blato Korčula VIII. 63 vodna boln. Junaković 13. VI. 1926. Šibenik 9. I X . 1943. 64 borac Bošković Uča 21. V I . 1923. 1. III. 1944. 65 vodna Separović Franka Blato Korčula 3. II. 1923. 25. I V . 1944. 66 čet. bol. st. v o d . Orešnjak Marija Lečevica Split 4. V . 1924. 9. I X . 1943. 67 vodn. boln. Peić Marija Zemunik Biograd 9. I X . 1943. 16. IV. 1927. 68 ref. san. bat. zast. Ivanisevic V e r a 24. III. 1924. Split 4. 1. 1943. 69 zamj. ref. bat. v o d . Pečarević Marija 24. X . 1925. Komiža 17. I I I . 1943. — 70 četna bol. Petković Franka 29. III. 1924. Blato Korčula 10. V . 1944. — 71 četna boln. Urlić N e d a 11. V I . 1928. Drašnice Makarska 15. X I . 1943. 72 četna bol. vodnik Sučur Drina 18. I X . 1923. Krstatice Imotski 13. X I I . 1943. 73 čet. bol. st. v o d . Milatić Marica "•VIII..1920 IJol-Stari grad 10. I. 1944. 74 četna bol. vodnik 17. I X . 1924. Bilice Šibenik 12. I X . 1943. Marija Anka Jakšić Milka 1944. Da li j e odlikovana Opšte karakteristike Neobično vrijedna i disciplinovana — M l a d a bolničarka pokazuje v o l j u za rad — M l a d a bolničarka pokazuje v o l j u za rad Medalja za hrabr. . V r l o dobra kao bolničarka m a r l j i v a , pouzdana D o b r a kao bolničarka, m a r l j i v a , disciplinovana, dobar borac Medalja za hrabr. Medalja za hrab. — Medalja za hrab. — kao referent v r i j e d n a , valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana �Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Grego Ivica 27. II. 1927. Blato Korčula 15. I X . 1943. — Vrijedna, v a l j a n a vod. Separović Ljubica 20. 11. 1928. Blato Korčula 1. IV. 1944. — Vrijedna, v a l j a n a 77 vodn. bol. Mračić Milka 18. II. 1922. Molat Preko 15. VIII. 1944. — Vrijedna, v a l j a n a 78 vodn. b. st. vod. Čulin Milica 4 ) 79 vod. bol. Separović Ivica Red. br. Funkcija i čin 75 vodn. bol. 76 Prezime i ime Da li j e odlikovana 11. X I . 1926. 9. I X . 1943. Split 10. X . 1925. Blato Korčula 1 Ovaj dokumenat, kao i još niz ostalih u ovom dijelu knjige, uputili su štabovi brigada i divizija krajem 1:944. g. Glavnom odboru A F Ž Hrvatske, koji je pred održavanje I. kongresa A F Ž Hrvatske tražio podatke o ženama borcima. 2 Milka Rokov, rođena 1925. g. u Malom Tžu, kotar Zadar, stupila je 1942. g. u I. dalmatinsku proletersku brigadu kao četna bolničarka. 1944. g. postavljena je za referenta saniteta I. bataljona I. dalmatinske proleterske 'brigade. Odlikovana je Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I . reda. Ima čin kapetana. Prva Opšte karakteristike — 1. IV. 1944. 3 Nola-Purišić Krasna. P r i j e odlaska u N O V bila je član OK K P H i S K O J - a za okrug Biokovskoneretvanski. Istakla se u operativnim jedinicama i postala komesar bataljona. 4 Čulin-Marinović Milica, rođena 11. X I . 1926. g. u Splitu. Od 1942. g. radi u U S A O J - u . Nakon pada I t a l i j e odlazi u N O V kao borac-bom'baš I. dalmatinske proleterske hrigade, kasnije četna bolničarka. Po činu stariji vodnik. Bila je r a n j e n a u bor'bama četiri puta. Odlikovana Ordenom i Medal j o m za hrabrost. partizanska mornarica �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A I. D A L M A T I N S K E PROLETERSKE BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: Barišić-škerović Ljubica, iz Solina, k. Split. Od 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Boban-Poljak Ljubica, rođena 16. X I I . 1925. g. u Rupotinama-Solin, k. Split. U svibnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u bataljonu » A n t e Jonića«, a kasnije vodni delegat i omladinski rukovodilac u I bataljonu I. i II. dalmatinske proleterske brigade, s kojom učestvuje u borbama za v r i j e m e IV. i V. neprijateljske ofenzive. 1942. g. bila je ranjena. Ima čin rezervnog poručnika. Odlikovana sa dva ordena za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod I I . i I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Bogdanić Marija, rođena 1924. g. u Vučevici, k. Split. U N O V od 8 listopada 1943. Bila je stariji vodnik u I I I . četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. 1. XII. 1944. g. ranjena na Oklaju kod Knina i ostaje invalid. Bralić Marica, rođena 1924. g. u Klisu, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u srpnju 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive u Zelengori. Bralini Cvita, bolničarka u I. dalmatinskoj udarnoj brigadi. oko Klisa. Poginula 1943. g. u borbi Čulić Zdenka, rođena 1921. g. u Đakovu. 10. V. 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u partizanskoj bolnici I V . operativne zone, borac u Srednjo-dalmatinskom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, referent saniteta u 1 V. bataljonu iste brigade i upravnik previjališta. Koncem kolovoza 1944. g„ postaje komesar sanitetskog kursa na Visu. Za v r i j e m e V. ofenzive, u borbama na Sutjesci, teže je ranjena. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda. Dapić-Rade Katica, rođena 1921. g. U N O V od kolovoza 1942. g. saniteta u brigadi. Više puta pohvaljivana. Bila je rukovodilac Dević Marija, rođena 1923. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 13. X I I . 1944. g. kod T o v a r a ik a. Domandžić-Reić Marija, rođena 15. I. 1920. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 15. V I . 1942. g. Bila je borac u Biokovsko-neretvanskom odredu, te sekretar omladinske organizacije u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin kapetana. Dujšin Katica, rođena 1921. g. u Kaštel Novom, k. Split. Od 10. V I I I . 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. P o s l i j e kapitulacije Italije, poginula nesretnim slučajem. Dulčić Milka, rođena 8. I X . 1926. g. u Rudini, k. Hvar. Od 15. X. 1943. g. bila je bolničarka u pratećoj četi I. dalmatinske proleterske brigade. Efendić Jakica, rođena 1925. g. u Obrovcu, k. Sinj. Od 17. X. 1942. g. bila je borac u I. četi VI. bataljona I. dalmatinske brigade. Ranjena 19. V I I I . 1943. g. kod Prnjavora, u borbi s četnicima. Fiamengo Jerka, rođena 18. I. 1923. u Komiži, k. Vis. U kolovozu 1941. g. učestvuje u diverzantskoj akciji u tvornici sardina » M a r d e š i ć « u Komiži. U svibnju 1942. g. odlazi s prvom grupom iz mjesta u partizane. Bila je borac u Rogozničkoj četi Srednjo-dalmatinskog odreda i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbama oko Livna. �Franić-Kostanić Neda, rođena 1942. g. bila je borac te referent saniteta u i Ordenom zasluga za 19. I I I . 1919. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 26. V I . u Biokovskom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, bataljonu Narodne obrane. Odlikovana Ordenom za hrabrost narod II. reda. Ima čin rezervnog potporučnika. Gačina Mila, rođena 17. IV. 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. hrabrost. Od 26. V I I . 1942. g. bila Odlikovana Medaljom za Grubišić Marija, rođena 1925. g. u Splitu. U N O V od 8. svibnja 1943. g. Bila je četna bolničarka, a kasnije zamjenik referenta saniteta u bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1944. g. u Blatu na Korčuli. Ivanac Anka, rođena 21. I.. 1926. g. u Ugljanu, k. Zadar. Od lipnja 1944. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 7. XI. 1944. g. na brodu, koji je na ulazu u šibensku luku nagazio na minu. Ivković Marija, rođena 26. X I I . 1923. g. u Splitu. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive 1943. g. u selu Šenkovici blizu Foče. Jakovljević Jela, rođena 1923. g. u Vodicama, k. Šibenik. U N O V od 21. X. 1942. g. Bila je stariji vodnik u I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena kod Prozora ( B o s n a ) u borbi s Nijemcima 15. V. 1943. g. Invalid. Jelić Kata, rođena 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka i komesar čete. Prošla je u borbama IV. i V. ofenzivu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Jukić Iva, rođena u Biteliću, k. Sinj. Od 1. siječnja 1943. g. borac je u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Kaliterna-Šore Marica, rođena 1914. g. u Segetu Donjem1, k. Split. Od rujna 1943. g. u N O V . Bila je borac u Šibensko-trogirskom odredu i bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana. Kapetanović-Cemović Perina, rođena 1919. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbi. Kazanova Marija, rođena 1919. g. u Vrbovskoj na otoku Hvaru. Od 1943. bila je borac u I. četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u travnju 1944. g. u borbama s N i j e m c i m a na otoku Šolti. Kokan Ana » L u g a « , rođena 1927. g. u Krušvaru, k. Sinj. U jesen 1942. g. odlazi u N O V . ,Sa I. dalmatinskom proleterskom brigadom sudjeluje u borbama na sektoru Livno-Duvno, Jablanica, Prozor, kanjon Neretve, na Prenju, N e v e s i n j u i kod prijelaza preko Drine. Istakla se kao bombaš i puškomitraljezac. Iza V. o f e n z i v e vrača se u Dalmaciju i ulazi u sastav Mosorskog odreda. Učestvuje u borbi za Zadvarje, Omiš i T r i l j i, u rujnu 1943. g. u devet uzastopnih bombaških juriša na njemačke utvrđenje u Butigama. Poginula kod Vrlike u jurišu na četnike i N i j e m c e . Kokić Dragica, rođena 1920. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. 1944. g. odlazi na l i j e č e n j e u bolnicu u Malti, g d j e je poslije nekoliko dana umrla. Kostanić Marija, rođena 1922. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Zvornika. Kovačev-Pešić Vinka, rođena 1. listopada 1924. g. u Kaštel Starom, k. Split. U N O V od 1942. g. U I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, zatim u I. proleterskom korpusu bila je bolničarka, pomoćnik komesara čete i komesar čete. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Kovačević Vesna, rođena 7. prosinca 1927. g. u Makarskoj. U N O V od 10. rujna 1943. g. Bila je borac i politički delegat u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Po činu zastavnik. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Spomenicom 10godišnjice JNA. �Kragić-Bačina Ivka, rođena 25. X I I . 1922. g. u Raduniću, k. Sinj. U N O V od 7. V I I . 1942. g. XJ Mosorskom odredu, a kasnije u I. četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade, bila je borac, a kasnije tenkista. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Krilić Ivka, rođena 1924. g. u Bačini, k. Makarska. Od 7. I. 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin zastavnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Knina. Krivošić Dušanka, rođena 1. V I I I . 1918. g. u Vrlici, k. Sinj. Od kolovoza 1942. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U srpnju 1943. g. poginula u borbi protiv N i j e m a c a kod Sanskog Mosta. Kružićević-Katušić Matija, rođena 1923. g. u Zvečanju. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Odlikovana. Kurtović Dragica, rođena 1926. g. u Klisu, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u borbi kod Sutjeske, 13. V I . 1943. g. Marija Lasić-Kosmat Kuzmanić Jozica, rođena 19. I I I . 1924. g. u Splitu. Od 29. I. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Zarobljena u V. ofenzivi u Crnoj Gori i umrla u njemačkom zarobljeništvu. Lasić-Kosmat Marija, rođena 4. IV. 1920. g. u Splitu. Za v r i j e m e okupacije aktivno učestvuje u udarnim grupama žena. U lipnju 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u bataljonu » V o j i n a Ž i r o j e v i ć a « u Bosni, Splitskom partizanskom odredu, komesar čete u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, a kasnije u I V . dalmatinskoj brigadi. Ima čin rezervnog kapetana. Lukin Fabijana, iz M a l o g Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u skoj proleterskoj brigadi. Ima čin kapetana. Lukin Zorka, Ravkin Tomica i Medorić Tina, zauzimanja Knina 1944. g. iz Malog Iža, k. Zadar, I. dalmatin- poginule su kod Maljković-Popović Karmela, rođena 23. II. 1924. g. u Trogiru. Od 9. I X . 1943. g. borac je u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ranjena 20. II. 1944. g. u akciji protiv N i j e m a c a na Hvaru. Marinelić Lena, rođena 1924. g. u Gornjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je bolničarka u I, dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U borbi za oslobođenje Knina, 27. X. 1944. g. smrtno je ranjena. Matijaš Tomica, rođena 1921. g. u Marini, k. Split. U N O V od 24. V I I I . 1942. g. Bila je bolničarka u jedinicama I. dalmatinske proleterske brigade, zatim u Bosanskom odredu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Matošić Branka, rođena 1921. g. u Splitu. Od 29. I. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U travnju 1943. g. umrla. Medanić Beba, iz Malog Iža, k. Zadar. za Livno. U N O V od 1942. Poginula iste godine u borbama �Meštrović Desanka, rođena 1921. g. u Splitu. Od 15. II. 1942. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Za vrijeme IV. ofenzive umrla. Mihovilović Manda, rođena 1923. g. u Klisu, k. Split. U N O V od studenog 1941. g. Bila je borac u Romanijskom odredu, bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, intendant u Konjičkom odredu i pomoćnik komesara čete u X I . hercegovačkoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Opačić Vinka, rođena 18. II. 1921. g. u Splitu. Od 3. I. 1943. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Orović Anka, u N O V od 1942. g. Bila je bolničarka i vršila dužnost apotekara. Na početku I V . neprijateljske ofenzive, prešla je s ranjenicima teški put preko Neretve u Crnu Goru. Poginula kod zauzimanja Knina, 1944. g. Panjkota Ljubica, rođena 19. I X . 1927. g. u Šibeniku. Od 19. I I . 1944. g. bila je borac u II. četi II. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 6. II. 1945. g. kod Širokog Brijega, u borbi s Nijemcima, prilikom oslobađanja Mostara. Perić Tonka, rođena 1925. g. u Žmanu, k. Zadar. Od 15. X. 1944. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 4. I V . 1945. g. u borbi za oslobođenje Like. Plenča Zorka, rođena 1923. g. u Vrpolju, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I. četi I I I . bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. V I . 1943. g. na Šolti, u borbi protiv Nijemaca. Poparić Ljiljanka, rođena 27. I I I . 1925. g. u Sinju. Od 1. X. 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u Crnoj Gori, u lipnju 1943. g. Popović Boja, rođena 1923. g. u Koljanima, k. Knin. Od 25. I I I . 1943. g. bila je borac u I I . četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u listopadu 1943. g. u Crnoj Gori. Prar Pera, rođena 1925. g. u Siveriću, k. Drniš. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. II. 1943. g. u Blatu na Korčuli. Radić Jela, rođena 4. I V . 1920. g. u Okrugu Gornjem, k. Split. U N O V odlazi 17. V I I . 1943. g. Bila je borac u Splitskom odredu, zatim bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Radić - Šerić Tomica, rođena 18. X I I . 1922. g. u Marini, k. Split. U kolovozu 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac, zatim bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Zarobljena je od N i j e m a c a i četnika, ali j o j uspijeva pobjeći i od kolovoza 1943. g. bolničarka je u Centralnoj bolnici. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Rafanelli V o j n a , rođena 1921. g. u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi. Romac Ljubica, rođena 27. V I I . 1922. g. u Glavicama, k. Sinj. Od 5. V I I . 1942. g. u N O V . Bila je borac u Dinarskom 1 odredu i II. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. U IV. ofenzivi, pri povlačenju iz Livna, bolesna od tifusa, pada u ruke ustaša koji ju zlostavljaju i muče. Ubijena 22. X I I . 1943. g. Srzić Nada, rođena 1924. g. u Makarskoj. Početkom 1942. g. odlazi u N O V . U I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi bila je borac i politkomesar. Poginula u V. ofenzivi. Stupar-Jurjević Smilja, rođena 1924. g. u Splitu. Bila je član Mjesnog komiteta K P H Sinj. Od 27. V I . 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Štajraer dr. Zora, rođena u Novigradu. Bila je šef kirurške bolnice u Bosanskom Petrovcu, šef ešalona teških ranjenika u IV. ofenzivi, zatim referent saniteta I. dalmatinske proleterske brigade. Od srpnja 1943. g. bila je šef kirurške ekipe u V I I . banijskoj diviziji. Ima čin aktivnog potpukovnika. ^ Zerie Hrvatske u N O B 113 �rođena 14. VI. 1914. g. u Splitu. 9. VIII. 1941. odlazi u NOV. Bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi s kojom prolazi borbe IV., V., VI. i VII. •ofenzive. Kasnije je vršila dužnost zamjenika komesara vojnih radiona Komande područja Srednje Dalmacije. Ima čin starijeg vodnika. Tomić - šošo - Perić Dragica, Tomić rođena 25. XI. 1925. g. Bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 3. VI. 1944. g. na položaju Sumartin na otoku Braču. Torbarina Ankica, rođena 1914. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 10. II. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 20. XII. 1944. g. Zlata, rođena 1926. g. u Ivoševcima, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U toku V. ofenzive obolila od tifusa. 1943. g. nestala i proglašena mrtvom. Traživuk Marica, Vinka Videka rođena 1924. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u IV. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. U borbi na Boračkom jezeru teško je ranjena. Nakon nepotpunog ozdravljenja učestvuje kao sanitetski referent u razbijanju neprijateljskog obruča na rijeci Sutjesci. Iscrpljena od nezacijeljenih rana, utopila se 13. VI. 1943. g. kod prebacivanja na drugu stranu rijeke. Uvodić M a r i j a , rođena 1924. g. u Splitu. Bila je stariji vodnik u III. četi IV. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Poginula u posljednjim borbama za oslobođenje. Videka Vinka, Vidović rođena 14. XI. 1922. g. u Sevidu-Trogir, k. Split. U veljači 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u borbi i proglašena mrtvom 9. V. 1945. g. Kata, rođena 1. XII. 1922. g. u Sevidu-Trogir, k. Split. Početkom 1943. g. odlazi u I. dalmatinsku proletersku brigadu. Poginula u borbi. Vidović M a r i j a , rođena 1923. g. u Podacima, k. Makarska. 15. IX. 1942. g. odlazi u III. batalj on I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 27. VIII. 1943. g. u borbi s Nijemcima i četnicima na položaju Nevesinje-Gacko. Visković Bosiljka, rođena 8. II. 1927. g. u Splitu. U NOV od 10. III. 1943. g. Bila je bolničarka u Splitskom partizanskom odredu i sanitetski referent u II. bataljonu I. dalmatinske brigade. U veljači 1945. g. ranjena u borbi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Ima čin potporučnika. Vrdoljak - Janjić Sonja, rođena 1922. g. u Blatu na Korčuli. Od 25. IV. 1944. g. bila je bolničarka u III. četi IV. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. IX. 1944. g. u borbi na otoku Braču. Zuvela - Pičulin M a r i j a , Žuvić rođena 1917. g. u Velom Ižu, k. Zadar. U NOV od 1942. g. Bila je politički delegat, a zatim komesar čete u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi, 1943. g. Anka, �MEĐU ŽENAMA B O R C I M A II. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: Amižić Ana, iz Žrnovnice, k. Split. Od 1942. g. u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Po završetku V. ofenzive, u lipnju 1943. g. radi u sanitetu kao bolničarka. Amižić Andrica, iz Žrnovnice, k. Split. U N O V od 1942, g. Bila je rukovodilac SKOJ-a čete U' II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, zatim referent saniteta IV. bataljona iste brigade. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Amižić M a r i j a , rođena 1925. g. u Žrnovnici, k. Split. U N O V od 21. V I I I . 1942. g. Bila je stariji vodnik u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena 25. I V . 1944. g. kod Trebinja. Andrijašević Paulina, rođena 1920. g. u Podacima, k. Makarska. 12. X. 1942. g. odlazi u I I . dalmatinsku proletersku brigadu. Poginula u srpnju 1943. g. kod T r n o v a u Bosni. Antić Marica, iz Prvića, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Antulov Ljubica, iz Šepurine, k. Šibenik. U dalmatinskoj proleterskoj brigadi. N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. Bartulović Tereza, rođena 1925. g. u Sučurju, k. Hvar. U N O V od rujna 1943. g. Bila je borac I I . dalmatinske proleterske brigade. Nestala 1944. g. i proglašena mrtvom. Bečica Slavica, rođena 1921. g. u Splitu. Od 28. I. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Učestvovala je u borbama I V . i V. ofenzive. U V. ofenzivi umrla. Belamarić Anka, iz Šibenika. U partizanima od početka 1942. g., a u N O V od lipnja iste godine. Bila je bolničarka u Sjevero-dalmatinskom odredu i r e f e r e n t saniteta u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u V. ofenzivi na Barama. Bezbradica Stevka, iz Kistanja, k. Knin. Sredinom 1942. g., sa 14 godina, odlazi u N O V . Bila je borac i bolničarima u bataljonu »Branka Vladušića« .Sjevero-dalm-atinskog odreda i u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Bjažević - Jadrijević Katica, rođena 14. X I . 1922. g. u Komiži, k. Vis. Bila je borac i bolničarka u Rogozničkoj četi, II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, kirurškoj ekipi II. proleterske divizije, kasnije II. udarnom korpusu i Centralnoj bolnici JA u Beogradu. Ima čin oficira. Odlikovana. Bogunović Dragica, rođena 1922. g. u Bačini, k. Makarska. U N O V od 18. X. 1942. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u srpnju 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive na Zelengori. Bogunović Mara, iz Bačine, k. Makarska. U N O V od početka 1943. g. i I I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Bila je borac u I I . Bokan-Vještica Matija, iz Betine, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Bonačić Sonja, rođena 23. V I I I . 1925. g. u Šibeniku. U N O V od 10. I. 1943. g. Bila je borac u Biokovskom partizanskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Umrla. Borić Milka, rođena 1924. g. u Bačini, k. Makarska. U N O V od 1942. g. Bila je borac, bombaš, pomoćnik mitraljesca i bolničarka u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. �Božitković Anđela, rođena 1924. g. na Hvaru. Od 1942. g. borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Prilikom povlačenja bila je zarobljena i ubijena. Bujaš Marija, rođena 1918. g. u Drnišu ( P e kovo selo). U listopadu 1942. g. ostavlja dvoje male djece i odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . sandžačkoj proleterskoj brigadi I I I . div i z i j e i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Na Širokom Brijegu pohvaljena od Štaba brigade, jer je kao bolničarka zamijenila mitraljesca i držala položaj za v r i j e m e povlačenja I. čete I I I . bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Bujaš Slavenka, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Bukić Biserka, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu i početkom I V . ofenzive, II. četi I. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. U borbi na Barama 1943. g. u V. ofenzivi, bila je smrtno ranjena. Ljubica Durnanić-Tadin Bila je borac u I. i II. dalmatinskoj 1941. Bulović Anđa, rođena 10. X. 1925. g. u Biteliću, k. Sinj. U N O V od 10. II. 1942. proleterskoj brigadi. Nosilac je Spomenice Cvitan Frana, iz Prvića, k. Šibenik. Odlazi u N O V 1942. g., ostavivši kod kuće troje djece. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Cvitan Karmela, iz Zatona, k. Šibenik. Odlazi u partizane 1942. g. ostavivši kod kuće dijete od 7 godina. Bila je referent saniteta u bataljonu i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbama za oslobođenje Boke Kotorske. Cvitan Živka, iz Zatona, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigad,i. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Domandžić Manda, rođena 2. II. 1911. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 1941. g. Radila je u Centralnoj bolnici I I . dalmatinske proleterske brigade. U veljači 1943. g. kod napada četnika na bolnicu u Zloselu kod Duvna, gdje je ležala bolesna, bila je ubijena. Dumanić-Tadin Ljubica, rođena 29. IV. 1924. g. u Splitu. U N O V od veljače 1942. g. Bila je borac i na raznim dužnostima u sanitetu Svilajske čete, Dinarskog bataljona, I. i II. dalmatinske proleterske brigade, Komande mjesta Muč i Komande Splitskog područja. Učestvovala je u akcijama na Dinari, Svilaji i Moseću, u zauzimanju Livna, Duvna, Šuice i dr. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Nosilac je Spomenice 1941. Dunatov Jakica, iz Malog Iža, k. Zadar. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. 1942. g. u borbi na Peuljama kod Tičeva, kod povlačenja, bila je uhvaćena od četnika i ubijena. �Dunatov Slava, rođena 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u IV. ofenzivi u Crnoj Gori. Dunatov Vilma, iz Malog Iža, k. Zadar. skoj proleterskoj brigadi. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatin- Durbaba Dušanka, iz Kovačića, k. Knin. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi, a zatim referent saniteta II. bataljona iste brigade. Ima čin poručnika. Džaja Nedeljka, rođena 1925. g. u Jelsi, k. Hvar. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj brigadi. Poginula 31. X. 1943. g. za v r i j e m e V I . ofenzive u Bosni. Filipi Dora, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka i II. dalmatinske proleterske brigade. referent saniteta u bataljonu G i l j e v i ć Milka, rođena 1926. g. u Bačini, k. Makarska. Od listopada 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u ožujku 1943. g. za v r i j e m e I V . neprijateljske ofenzive u Crnoj Gori. Grubišić Miroslava, rođena 1928. g. u Solinu, k. Split. II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u Gujina - Špika Tonka, iz Trogira, k. Split. Ostavivši dvoje male djece, odlazi 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka, zatim referent saniteta u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U borbi s četnicima kod N o v e Varoši početkom 1944. g., teško je ranjena, zarobljena i strijeljana. Gulin Zorka, rođena 1921. g. u Lozovcu, k. Šibenik. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u II. četi IV. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 4. I V . 1944. g. Ivanisevic Slavica, rođena 1923. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi II. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u borbama i proglašena mrtvom s danom 31. prosinca 1943. g. Ivas Karmela, iz Vodica, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ječimović Marija, iz Betine, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Jelčić Dobrila, rođena 1915. g. u Podacima, k. Makarska. Od 15. I X . 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u srpnju 1943. g. u borbi na Romaniji. Jelić- Gačina Marija, rođena 13. X I . 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. U N O V od 26. V I I . 1942. g. Poginula u travnju 1943. g. u V. ofenzivi kod Foče, kao borac II. dalmatinske proleterske brigade. Jelić Mila, rođena 17. I. 1925. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u I V . četi IV. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 10. I I I . 1943. g. u borbi na Gornjim Barama. Jelić Zorka, rođena 8. V. 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Umrla 10. V I . 1943. g. za v r i j e m e marša na P i v i kod Zelengore. Jurilj Kata, rođena 1921. g. u Zavojanima, k. Makarska. Od 27. V I I . 1942. g. bila je borac u I I I . četi I. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. 1943. g. ranjena u borbi s Nijemcima na Zelengori. Invalid. Kadijević Ana, rođena 1926. g. u Glavini D o n j o j , k. Imotski. Od 12. I. 1943. bila je borac u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u borbi na Sutjesci, 23. V I . 1943. g. �Karamatić Neda, rođena 12. VII. 1927. g. u Plini, k. Metković. Od 19. III. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala, u lipnju 1943. g. u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Katić Anka, iz Solina, k. Split. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Katić Slavka, iz Solina, k. Split. U NOV od 1942. g. Bila je pomoćnik mitraljesca u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Marija Klarić Klarić Marija, rođena 6. II. 1920. g. u Kaštel Štafiliću, k. Split. Od lipnja 1942. g. u NOV. Bila je bolničarka u II. četi, II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 11. XI. 1944. g. previjajući ranjenike za vrijeme borbe s Nijemcima u Dobroti kod Kotora. Klišmanić Katica, rođena 1920. g. u Trogiru, k. Split. U NOV od listopada 1942. g. Bila je borac u Mosečkom odredu i bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Knežević Marija, rođena 1927. g. u Donjoj Glavini, k. Imotski. Od 12. II. 1943. bila je borac u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 25. XII. 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Plevlja. Knežević Milica, rođena 1925. g. u Donjoj Glavini k. Imotski. U NOV od 12. II. 1943. g. Poginula 3. I. 1944. g. u : borbi s Nijemcima na Širokom Brijegu kao borac II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Kovač Zorka, rođena 25. III. 1914. g. u Šibeniku. U NOV od 23. V. 1943. g. Bila je referent II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena u IV. ofenzivi. Kuvačić - Stanić Mara, rođena 10. X. 1906. g. u Zvečanju, k. Split. U partizanima od 10. X. 1942. g. Bila je kuharica u mehaničkoj radioni i dječjem domu pri Štabu IV. operativne zone. Kasnije radi u brigadnoj intendanturi II. dalmatinske proleterske brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Kuzmić - Dmitrović Zora, iz Splita. Početkom 1943. g., sa 14 godina, odlazi u NOV. Bila je bolničarka u III. dalmatinskoj i IV. crnogorskoj brigadi, te u II. četi II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Lalić Dragica, rođena 1925. g. u Imotskom. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula za vrijeme V. ofenzive 25. V. 1943. g. u borbi kod Zelengore. Lovrin Jolanda, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 26. VII. 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi i »udjeljuje u. borbama IV., V., VI. i VII. ofenzive. Ima čin vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lukin Bazilija, rođena 1918. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u 11. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. 1944. g., u borbi na Lastvi u Crnoj Gori, bila je teško ranjena, te ostala slijepa. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. �Lukin Janja, rođena 1924. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 14. V. 1943. g. u borbi na Drini. Lukin M a r i j a , rođena 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U ožujku 1944. g., u borbi s četnicima kod Foče, bila je teško- ranjena. Četnici su je ubili prilikom napada na bolnicu. Lukin Milka, rođena 14. I X . 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Umr.la lipnja 1943. g. u V. ofenzivi na Sutjesci. Lukin Nevenka, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Marčetić Zorka, rođena 1926. g. u Zrmanji, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Branka Vladušića« i pomoćnik mitraljesca u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin zastavnika. Marelić M a r i j a , iz Malog Iža, k. Zadar. 1942. g. sa Poginula u borbi za v r i j e m e V. ofenzive. Marelić Milena, iz Malog Iža, k. Zadar. Bila brigadi. Poginula. je svoja borac u dva brata odlazi II. dalmatinskoj u NOV. proleterskoj Marić Danica, rođena 26. I. 1916. g. u Ivoševcima-Kistanje, k. Knin. U N O V od 27. V I . 1942. g. U Sjevero-dalmatiriskom odredu, a kasnije u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi bila je vodna bolničarka, zatim komesar čete, šef 'šifratskog odsjeka brigade, sekretar u politodsjeku Komande pozadine I I I . J A , šef kancelarija mobilizacijskog o d j e l j e n j a II. J A . Ima čin kapetana I. klase. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Nosilac je (Spomenice 1941. Marinović Ana, rođena 1921. g. u Bačini, k. Makarska. Od 18. X. 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u travnju 1943. g. u Crnoj Gori. Markotić Ivka, iz Vrgorca, k. Metković. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom- za hrabrost i Ordenom zasluga iza narod I I I . reda. Martić Anica, rođena 1909. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 15. I X . 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1943. g. u borbi protiv N i j e m a c a na Crnom Vrhu u Bosni. Martić Joka, iz Kistanja, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u Sjevero-đalmatinskom partizanskom odredu i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u Istočnoj Bosni. Martić Marta, iz Kistanja, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u Sjeverođalmatinskom partizanskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. kod Foče u Istočnoj Bosni. Martić Milica, rođena 190-6. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 1. V I . 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 13. V I I . 1943. g. Mezić Anka, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Mezić Jakoma, iz Malog Iža, k. Zadar. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj skoj brigadi. Poginula u jurišu na ustaško uporište Kupres. proleter- Mezić Janja, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i referent saniteta čete u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. �Mihanović-Šarić Fila, rođena 192,3. g. u Žrnovnici, k. Split. Od 1942. g. u N O V . Bila je u Mosorskom odredu, zatim u V., I I I . i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Teško je ranjena u borbama na Crnogorskom Grahovu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Miloš Neda, rođena 1921. g. u Starigrađu, k. Hvar. Od 1942. g. u N O V . U X. hercegovačkoj brigadi bila je omladinski rukovodilac i politički delegat voda, a u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi — sekretar omladine u I. bataljonu i brigadi 1944. g. demobilizirana je, te postaje član Okružnog komiteta SKOJ-a za Dalmaciju. Ima čin rezervnog kapetana. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Milosevic Karmela, zajedno sa Smrtno je u borbi u rođena 23. X. 1919. g. u Zatonu, k. Šibenik. 1942. g. odlazi u N O V svojim drugom. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. ranjena u borbi u Hercegnovom. N j e z i n drug poginuo je 27. X I I . 1945. Srbiji. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Milošević-Prvinić Mila, rođena 5. X. 1925. g. u Sinju. 1942. g. odlazi u Mosorski odred. Nakon završenog bolničarskog kursa postaje bolničarka i kasnije referent saniteta u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Istakla se u borbama na Sutjesci, te je odlikovana Ordenom za hrabrost i unaprijeđena. Ima čin potporučnika. Mitrović Slavica, iz Splita. Od 1942. g. bila je referent saniteta u V. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Munitić-Rojić Spasenija, rođena 1924. g. u Mokronogama, k. Drvar. U N O V od 1941. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj brigadi. 23. I. 1945. g. ranjena u borbi kod Širokog Brijega, te ostala težak invalid. Ima čin potporučnika. Orović Beta, Panović Marija i Medanić Anka, iz Malog Iža, k. Zadar. Bile su bolničarke u jedinicama II. dalmatinske proleterske brigade. Orović Mila, iz Malog Iža, k. Zadar, borac II. dalmatinske proleterske brigade, učestvovala je u borbama za Prozor i Jablanicu, te na N e r e t v i i Drini. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive, u jurišu na Fazlagić kulu u Crnoj Gori. Osenički Luca, iz Tribunja, k. Šibenik. Bila je borac u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Palaversa Marija, iz Žrnovnice, k. Split. Od 1942. g. bila je skoj proleterskoj brigadi. bolničarka u II. dalmatin- Pavković-Emer Mila, rođena 1921. g. u Segetu Gornjem, k. Spli't. Od 30. rujna 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. P-erčić Anka, rođena 1924. g. u Gornjem Sitnu, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Mosorskom odredu, u I I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Umrla u Dubrovniku, koncem 1944. g. Perčić Zorka, rođena 1924. g. u Žrnovnici, k. Split. U N O V od početka 1943. g. Bila je borac i bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Pereža Marija, rođena 1926. g. u Marini, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je borac, vodna i četna bolničarka u Bračko-šoltanskom odredu, X I I I . južno-dalmatinskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Periša Marija, iz Korčule. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Perkov Berta, iz Prvića, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I. četi, a kasnije referent saniteta u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U posljednjim borbama za oslobođenje zemlje izgubila je nogu. Invalid. Petričić Anka, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je četna bolničarka u II. bataljonu I I . dalmatinske proleterske brigade. Ubijena od četnika 25. V I . 1943. g. u prihvatnoj bolnici. �Petričić M a r i j a , Rokov Zorka, Dumić Ančica i Gverin Dina, iz Malog Iža, k. Za- dar. Od 1942. g. bile su borci i bolničarke u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. iz Malog Iža, k. Zadar, poginula na Sutjesci u V. ofenzivi 1943. Petričić Nada, rođena 1911. g. u Malom Ižu, k. Zadar. 1942. g. odlazi u partizane sa 8-godišnjim djetetom. Radi kao medicinska sestra u sanitetu II. dalmatinske proleterske brigade, a zatim u Centralnoj bolnici. Poginula s djetetom 1943. g. na prijelazu preko Sutjeske. Petričić Tina, rođena 1910. g. u Podbablju, k. Imotski. Od 20. II. 1943. g. bila je borac u pratećoj četi II. dalmatinske brigade. Poginula 8. III. 1945. g. u borbi kod Bara, Zelengora. Pijanović Milica, rođena 1924. g. u Solinu, k. Split. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac, četna bolničarka, a kasnije zamjenik politkomesara u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U Vjera Poljak V. ofenzivi bila je ranjena. U rujnu 1944. g. u borbi s Nijemcima u Konavlju kraj Dubrovnika, naišla je na nagaznu minu, koja joj je raznijela noge. Tako ranjena, zarobljena je od Nijemaca i ubijena. Poljak V j e r a , iz Hvara. U NOV od 1942. g. Bila je borac u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U borbi je teško ranjena. Ima čin rezervnog poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Radonić Senka, iz Vrgorca, k. Metković. U NOV od 1942. g. Bila je borac, bolničarka i referent saniteta bataljona u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. Raos Danica, rođena 18. V. 1926. g. u Vrgorcu, k. Metković. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Smrtno je ranjena na položaju Ceovo u Crnoj Gori 4. III. 1944. g. Raos Draga, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Iste godine, u borbi na Peuljama kod Tičeva, zarobljena je od četnika i obješena u Tičevu. Ravkin Miljenka, iz Pađena, k. Knin. U NOV od 1942. g. Bila je bolničarka u Kninskom odredu i III. dalmatinskoj brigadi, a poslije V. ofenzive u II. dalmatinskoj p r olete r sko j b ri ga d i. Samardžija Marta, rođena 15. I. 1923. g. u Solinu, k. Split. U NOV od 1942. g. Bila je omladinski rukovodilac u Odredu i bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. Sesartić Vinka, iz kotara Makarske. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u III. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Sumić Ivanka, rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1942. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala u borbama u Bosni, koncem 1944. g. Šarić M a r i j a , �Šegić Marija, rođena 1925. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je borac u V. bataljonu I I . dalmatinske proleterske brigade. Na Kalinoviku, gdje se 25. I I I . 1942. g. vodila borba s četnicima, zamijenila je poginulog puškomitraljesca i nastavila borbu, sve dok nije i sama pala smrtno pogođena. Šolaja Radojka, rođena 1925. Bila je bolničarka u saniteta I I I . bataljona, i, poslije V. ofenzive, bataljona. g. u Ivoševcima, k. Knin. U N O V od lipnja 1942. g. bolnici Sjevero- dalmatinskog partizanskog odreda, referent sekretar SKOJ-a čete u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, sekretar SKOJ-a brigade i pomoćnik komesara II. čete II. Špika Zorka, rođena 1924. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od kolovoza 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i referent saniteta bataljona u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom1 za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I. i II. reda. Šubić Jakomina, iz Postrane, k. Split. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac i bolničarka u Mosorskom odredu, te II., I I I . i V. dalmatinskoj brigadi. Ima čin kapetana. Tomaš Jela, rođena 1925. g. u Gornjem Segetu, k. Split. U N O V od 10. X. 1942. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Sanđa'ku u Bosni, u svibnju 1945. g. Tomašić-Đujić Zlata, iz Krila, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Odredu, bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi, a kasnije u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Traživuk Ruža, iz Ivoševaca, k. Knin. Od sredine 1942. g. bila je bolničarka matinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. ut V. ofenzivi na Pivi. u II. dal- Uvodić Zorka, rođena 1923. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1944. g. u borbi kod Crnogorskog Grahova. Videka Luca, iz Sinja. Od 1942. g. bila je bolničarka i dalmatinske proleterske brigade. referent saniteta u bataljonu II. Vlajčić Marija, rođena 1919. g. u Imotskom. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u IV. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U svibnju 1944. g. umrla. Vrtlar Ivanka, rođena 15. svibnja 1927. g. u Kaštelima, k. Split. U N O V od listopada 1942. g. Bila je bolničarka u Mosečkom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi i referent saniteta u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Vukman Ruža, rođena 1923. g. u Šibeniku. Bila je kurir MK K P H Šibenik i izvršila bezbroj teških i p o v j e r l j i v i h zadataka. U travnju 1942. g. odlazi u II. dalmatinsku brigadu. Iste godine, u borbi s Talijanima, blizu sela Ivoševaca, bila je ranjena i da ne padne u ruke neprijatelju, sama se ubila. Zaninović Frana, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. terskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. dalmatinskoj pro- Zuanić-Backović M a r i j a , rođena 14. I. 1927. g. u Komiži, k, Vis. U svibnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u Rogozničkoj četi, Srednje-đalmatinskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. K a s n i j e radi u v o j n o m sanitetu. Ima čin oficira. Nosilac više odlikovanja. Zuanić Marija, iz Visa. Od 1942. g. bila je referent saniteta bataljona u II. skoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Žderić dalmatin- Ana, rođena 1919. g. u Bristu, k. Makarska. Od 17. I. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 11. V I I . 1944. g. na položaju Berane u Crnoj Gori. Žuljan Anđa, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je referent saniteta u I V . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1943. g. u V. ofenzivi. �Proslava 1. maja 1'944. g. na Visu IX. DIVIZIJA Dokument 369 IZVJEŠTAJ ŠTABA IX. DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE OD 27. X. 1944. O ŽENAMA BORCIMA STAB IX. DIVIZIJE N O V JUGOSLAVIJE Dne 27. X. 1944. U jedinicama ove d i v i z i j e , od njenog- f o r m i r a n j a pa do danas, na raznim dužnostima i kao borci učestvovalo je 315 žena. Od ukupnog b r o j a poginulo je svega 18 žena, a danas ih se nalazi u jedinicama ove d i v i z i j e svega 242. 55 drugarica je prekomandovano iz ove d i v i z i j e u razne naše v o j n o - c i v i l n e ustanove, a poneke i u druge j e d i n i c e našeg Korpusa. R a z v o j žena u našoj d i v i z i j i iskazan u b r o j k a m a je slijedeći : 1. politkomesara 3 10. h i g i j e n i č a r k i 1 2. pomoć, politkomesara 4 11. r e f . saniteta bat. 6 3. polit, delegata 9 12. bolničarki 4. š i f r a n t i c a 9 13. boraca 5. r e f . saniteta brig. 1 14. diletanata 6. zam. saniteta brig. 1 15. kuharica 7. rukovodioci 2 SKOJ-a 8. apotekarica 2 9. r a d i o t e l e g r a f i s t a 2 171 12 5 13 ,16. d a k t i l o g r a f k i n j a Ukupno žena 1 242 �Od ukupnog broja žena, 'koje se nalaze u našoj d i v i z i j i ima svega 12 boraca. N j i h o v e f u n k c i j e su raznovrsne, kako smo to iskazali. Žena sa činovima imamo u diviziji slijedećih: 1. zastavnika 7 3. vodnika 15 2. st. vodnika 9 4. ml. vodnika 11 Ukupno 42 Od ukupnog broja žena naše divizije predloženo je za odlikovanje svega 7 drugarica, i to sve za » O r d e n medalje za hrabrost«. Predložene su slijedeće drugarice: 1. Vukojević Ivka 5. Viculin Mandina 2. Vukojević Slavka 6. Sardeiić Marija 3. Gigić Marija 7. Poljičan Jozica 4. Toljaga Kosovka Od f o r m i r a n j a ove divizije do danas poginulo je 18 drugarica. Navodimo njihova imena i akcije u kojima su učestvovale i poginule. 1. Haiša Hamziša, rođena 1. I I I . 1926. g. u Jakiru kod Glamoča, po zanimanju je domaćica, muslimanka. U N O V došla 9. V I I I . 1942. g. Imala je čin vodnika. Isticala se u svim borbama u kojima je uvijek učestvovala ili kao borac ili kao bolničarka. Za vrijeme V I I . o f e n z i v e ističe se p r e v i j a j u ć i ranjene drugove u najžešćim borbama na položaju, u neposrednoj blizini neprijatelja. Tada i pogiba, p r e v i j a j u ć i i izvlačeći ranjene drugove da ne bi pali neprijatelju u ruke, koji je u neposrednoj blizini. 2. Vukasović Milica, rođena 29. I X . 1924. g. iz Dugopolja, k. Klis. Stupila u N O V 15. II. 1943. g. Imala je čin vodnika. Istakla se u prvim borbama, naročito za v r i j e m e V I I . o f e n z i v e na Jadovniku. Sa drugovima se bori protiv neprijatelja koji je bio opkolio naše snage, p r e v i j a ih i izvlači sa položaja. Boreći se i vršeći ujedno svoju dužnost bolničarke, pogiba u borbama na Jadovniku. Umire sa riječima upućenim drugovima: » N i š t a to ne smeta, vi ćete me osvetiti, naprijed!« 3. Pletikosić Milica, bila je u radnom vodu I. bataljona, ista nije u borbama učestvovala, poginula je u Suici od avijonskog bombardovanja. 4. Krivo Milica, poginula u borbi na Kapeli kod Posušja. 5. Bojanić Zlata, poginula kod Posušja. 6. Dragičević Tonka, na Duvnu 1943. g. poginula u borbi 7. Jovanović Nevenka, politdelegat I I I . bataljona, koja .se u prvim borbama, koje je vodila brigada na L j u b i , Prološcu i T i j a r i c i , odlikovala "borbenošću i hrabrošću, te služila kao p r i m j e r svim borcima. U j e d n o j borbi protiv N i j e m a c a i ustaša na T i j a r i c i junački je poginula. 8. Župić Ivka, bolničarka I. bataljona, svojom odvažnošću i hrabrošću nimalo nije zaostajala za ostalim borcima. Učestvovala je u svimi borbama koje je vodila njena brigada u V I I . ofenzivi. Za v r i j e m e borba u Cetinskoj dolini, prilikom juriša na crkvu u K i j e v u , poginula. 9. Uvodić Marija, bolničarka I. bataljona učestvovala je u borbama prilikom prvog napada njene brigade na Livno i u borbama kod Peulja u V I . ofenzivi. U jednom iznenadnom neprijateljskom napadu, dok je bataljon logorovao u selu Čaići, poginula je boreći se kao n a j b o l j i borac. 10. Milanović Anka, bolničarka I. bataljona, učestvovala je u borbama koje je vodila njena brigada u V I . i V I I . ofenzivi. Za v r i j e m e borbe u: Cetinskoj dolini na crkvu u K i j e v u , poginula je p r e v i j a j u ć i ranjene drugove. 11. Jurić Vesela, poginula je u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Pirovca 23. I. 1944. g. 12. Prižmić Marija, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Gračaca 4, II. 1944. g. 13. Padovan Marija, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Gračaca 4. I I . 1944. g. 14. Dumić Vesela, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima na Paripovcu 4. II. 1944. g. 15. Pecotić Marinka — smrzla se na putu kod Gračaca. 16. Lozovina Ivanka, poginula u borbi s Nijemcima kod Preodca 2. V I . 1944. 17. Curać Anka, umrla od p j e g a v o g tifusa. 18. Dumanić Nedjeljka, umrla od tuberkuloze u bolnici u Preodcu 11. I X . 1944. g. �Kao primjer hrabrosti, odvažnosti, upornosti, izdržljivosti i ljubavi prema borcima mogu se istaći slijedeće drugarice borci-bolničarke ove divizije, i t o : 1. Marmun Maša, rođena 15. I I I . 1922. g. u selu Obrovcu, općine Sinj, domaćica. Potiče od seljačkih roditelja. Stupila u N O V 8. I I . 1943. g. Ima čin vodnika, mitraljezac. Učestvovala je u borbama V I . i V I I . ofenzive i u istim se istakla hrabrošću i borbenošću. 2. Vukojević Ivka, rođena 6. X I . 1921. g. u selu Klijenak, općina Vrgorac, domaćica, kći seljačkih roditelja. Stupila u N O V 19. X. 1942. g. Ima čin zastavnika. Sada je na dužnosti referenta saniteta bataljona. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . neprijateljskoj o f e n z i v i , u kojima se istakla kao bolničarka svojom hrabrošću izvlačeći ranjene drugove pod kišom neprijateljskih taneta, te time ostavlja d i v l j e n j e kod drugova boraca i rukovodioca, k o j i i dandanas o tome pričaju. 3. Vitasović Draga, rođena 24. V I . 1926. g. u Drveniku, k. Makarska. Kći seljačkih roditelja, domaćica. Stupila u N O V 6. II. 1943. g. Sada se nalazi na dužnosti referenta saniteta bataljona. Ista je učestvovala u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi, u kojima se ističe kao bolničarka; u I. Dalmatinskoj proleterskoj brigadi, u kojoj se ističe svojom hrabrošću na Zelen Gori, kod prelaza na Sutjesci i t. d., izvlačeći ranjene drugove iz najvećih bitaka i skupa sa njima jurišajući. 4. Kalauz Perina, rođena 20. X I . 1924. g. u selu Lozovac, k. Šibenik, kći seljačkih roditelja. U N O V stupila 7. X. 1942. g. Ima čin zastavnika. Istakla se u borbama 1942. g. i u proljeće 1943. g. u borbama oko Knina i Bos. Grahova, kada biva tri puta ranjena. U svim borbama učestvuje i ističe se hrabrošću pri izvlačenju ranjenih drugova sa položaja. U borbi na Gračacu 1944. g., iako j o j je naređeno da kao r e f e r e n t saniteta bataljona ostane pozadi, ona bježi na položaj, uzima pušku, juriša skupa sa drugovima na bunkere, g d j e biva ranjena. 5. Durbaba Ljubica, rođena 11. X. 1921. g. u T o p o l j u kod Knina. Od činovničke obitelji. Stupila u N O V 14. V I . 1942. g. Sada se nalazi na dužnosti pomoćnika politkomesara čete. Učestvovala je u borbama IV., V., V I . i V I I . ofenzive, g d j e se ističe svojim radom i samoprijegorom, dajući svijetli p r i m j e r svim drugovima i drugaricama. 6. Đakić Duka,, rođena 17. I. 1927. g. u Glamoču, domaćica, po narodnosti Srpkinja. U N O V stupila liO. II. 1942. g. Ima čin vodnika. Učestvovala kao bolničarka i borac 3 puta u borbama u kojima se ističe naročitom hrabrošću i to na: Nikšiću, Romaniji i Gračacu. 7. Vukojević Slavka, rođena 7. X. 1923. g., Klijenak, k. Vrgorac, kći seljačkih roditelja, domaćica. Ima čin vodnika. Stupila u N O V 19. X. 1942. g. Učestvovala kao borac u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi. Sada je nalazi kao šifrantica pri štabu brigade. Kao borac isticala se na Prozoru kod prelaza Drine i Sutjeske, nikada ne zaostajući za svojom jedinicom. 8. Mezić Mila, rođena 30. X. 1918. g. u Malom Ižu, k. Preko. Domaćica, kći seljačkih roditelja. Stupila u N O V 26. V I I . 1942. g. Sada se nalazi na dužnosti politdelegata u minerskom vodu. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi u svim većim borbama. Tada se nalazila kao politdelegat u V I I I . K r a j i š k o j brigadi i ističe se hrabrošću. 9. Viculin Mandina, rođena 1930. g. u Kaštelima, po zanimanju domaćica. Ova drugarica je za svoju hrabrost i odvažnost i ljubav prema drugovima dva puta pohvaljena od štaba brigade i jedamput od štaba divizije. Jednom prilikom, za v r i j e m e borbe s Nijemcima i četnicima u VII. ofenzivi, prev i j a j u ć i ranjena druga, bila je i sama ranjena. Ona i dalje nastavlja sa p r e v i j a n j e m druga, iako j o j je komandant bataljona govorio da se povuče i da ide u ambulantu. Nakon što ga je previla ulažući i zadnje svoje snage, uspila je da ga izvuče iz borbe. 10. Prdić Ivka, rođena 1925. g. u Lečevici. Stupila u N O V 7. V I . 1943. g., domaćica. Istakla se u više borba, a naročito u borbama u Cetinskoj dolini, g d j e je u j e d n o j teškoj situaciji, kada je n e p r i j a t e l j nadirao sa d v i j e strane, bez ikakvog oklijevanja stupila u pomoć ranjenom drugu pod jakom neprijateljskom vatrom, previla ga i sa ranjenikom se posljednja povukla. Ona je također pohvaljena od ovoga štaba. 11. Cikatić Neda, rođena 1927. g., u Solinu. Stupila u N O V 15. I X . 1942. g. Po zanimanju domaćica. Imenovana se također istakla u mnogim borbama i bila pohvaljena od štaba brigade. Prilikom borbi u Cetinskoj dolini, na brisanom terenu, ispred crkve na K i j e v u , pod jakom neprijateljskom vatrom izvukla je ranjenog druga k o j i je bio ostao sam, i ovom prilikom izvukla dvije puške koje su bile ostale ranjenicima. 12. Nadilo Franica, rođena 30. I X . 1926. g. u Blatu na Korčuli. Stupila u N O V 8. I X . 1943. g. Istakla se u borbi s N i j e m c i m a i četnicima na Smrekovači, te u borbi sa N i j e m cima i ustašama kod L i v n a . Radi toga je pohvaljena od štaba bataljona. 13. Bareta Neda, rođena 7. V. 1924. g. u Trogiru. U N O V stupila 10. IX. 1943. g. �Istakla se u borbi sa N i j e m c i m a i ustašama kod Livna. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 14. Serie Blaženka, rođena 12. X I I . 1925. u Tralokvama, k. T r o g i r . Stupila u N O V 7. I I . 1944. g. Istakla se u borbi kod Livna svojom požrtvovnošću kao bolničarka, te je radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 15. Sardelić Marija, rođena 25. X. 1926. u Blatu na Korčuli. Stupila u N O V 5. I I I . 1943. g. Istakla se u borbi više P e u l j a s Nijemcima u V I I . neprijateljskoj ofenzivi, izvlačeći iz jake vatre ranjene i mrtve drugove. Radi toga je pohvaljena od štaba brigade. 16. Dešković Katica, rođena 3. V I I I . 1921. g. u .Selcima, k. Supetar. Stupila u N O V 15. II. 1943. g. Istakla se p r e v i j a j u ć i i spašavajući ranjene drugove pod najtežim uslovima u borbama s N i j e m c i m a u V I I . neprijateljskoj ofenzivi na sektoru Tičevo-Preodac-Peulje. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 17. Frljan Antica, rođena 26. V I I . 1928. g. u Kuni, k. Dubrovnik. Stupila u N O V 9. I X . 1943. g. Istakla se p r e v i j a j u ć i i spašavajući ranjene drugove pod najtežim uslovima u borbama s N i j e m c i m a u V I I . neprijateljskoj ofenzivi na sektoru Tičevo - P r e o d a c Peulje. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 19. Poljičanin Jozica, rođena 24. I X . 1924. g. u Segetu kod Trogira, domaćica. Od kapitulacije Jugoslavije započela je radom za N O P . Augusta 1942. g. stupila u N O V i to u I I I . bataljon I. Dalmatinske proleterske brigade. U N O V je završila bolničarski kurs i kao bolničarka prošla sa I. Dalmatinskom brigadom, IV. i V. neprijateljsku ofenzivu. U jedinici je bila poštovana od svojih drugova boraca zbog savjesnog vršenja svojih dužnosti. K a d je jednom prilikom bila pozvana na dužnost u štab brigade, uporno je tražila da se vrati u bataljon kao borac. Kratko v r i j e m e iza toga bila je vraćena u bataljon kao borac i bolničarka. U jednoj borbi na Kočinom Brdu, u jeseni 1943. g. kad se je branio Split, izvlačila je ranjenike. N e p r i j a t e l j je napadao sa jakim snagama i uspio bataljon izbaciti sa položaja. U četi je ostalo svega 14 boraca koji su držali odstupnicu bataljona, koji se je povlačio. Od komesara bataljona Jozica je tražila nekoliko boraca za izvlačenje teško ranjenog druga. Njenom 1 traženju se nije moglo udovoljiti, jer je svaki borac bio dragocjen u četi koja je držala odstupnicu bataljonu. Jozica nije ostavila ranjenog druga, već ga je prebacila sebi preko leđa i izvukla do brigadnog previjališta. N i j e to jedini slučaj u vršenju bolničarskih dužnosti Jozice Poljičanin ; takvih slučajeva bilo je mnogo. Vršeći svoju dužnost, nekoliko dana kasnije, Jozica je bila po treći put ranjena. P r i j e toga bila je ranjena dva puta i to u akciji na Blatu (Cetini 1942. g . ) i u V. ofenzivi između P i v e i Sutjeske. Po ozdravljenju bila je raspoređena u Šibenskotrogirski odred. N j e z i n a davna želja da bude puško-mitraljezac ostvarila se. Postala je puško-mitraljezac. U proljeće 1944. g. prebačena je iz Šibensko-trogirskog odreda u I X . diviziju, gdje je kratko v r i j e m e bila u II. bataljonu I I I . Južnodalm. brigade kao puško-mitraljezac. Svojim puško-mitraljezom istrebljivala je Jozica švapske gadove i domaće izdajnike, osvećujući živote palih drugova. Teški us.1 ovi života ostavili su traga na f i z i č k e sposobnosti drifgarice Jozice. Inače je duhovno znatno uznapredovala. U vojsci je naučila čitati i pisati, i to je mnogo raduje. P r e d izvjesno v r i j e m e povučena je u izviđačku četu pri štabu I X . divizije, g d j e j o j je pružena bolja mogućnost odmora. I pored toga ona ponekad ide u patrolu sa drugovima, noseći puško-mitraljez, i ako to od nje niko ne traži. Drugovi iz čete odnose se prema n j o j .sa poštovanjem, kao prema ženi borcu koja je svoje pravo na ravnopravnost sticala boreći se po dalmatinskim crnogorskim, bosanskim, hercegovačkim i ličkim planinama. Ni jedna od ovih drugarica koje su se herojski držale u borbi ne posjeduje nikakove f o t o g r a f i j e , koja bi ilustrirala pojedine momente borbe u kojima su i same učestvovale. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar pukovnik: Andro Kovačević �Dokument 370 IV. SPLITSKA UDARNA BRIGADA — S PJESMOM SE BORI, S PJESMOM UMIRE* To bijaše u padu Italije. M o j a četa se nalazila u T r i l j u . Dobili smo zadatak da krenemo prema Cisti i Lovreću sa ciljem da rušimo komunikacije i ometamo Švabe1 u njihovom nadiranju prema Splitu. Krenuli smo, prošli smo Lovreć, i jednoga jutra Švabe nas otsjeku od odreda. Povežem-o se isa Imotskim bataljonom i dobijemo zadatak da zauzmemo položaj između Zadvarja i Zagvozda, saznavši da su N i j e m ci odbijeni od Zadvarja i da se v r a ć a j u natrag u Imotski. Dužnost nam je da ih ošinemo pri prolazu. Podigli smo barikade i zauzeli položaje. Oko 5 sati začu se od Zadvarja zuka motora. Spremamo se za bitku. Svi borci su na svojim mjestima. Zuka motora postaje sve bliža i jasnija. U magli od prašine već se vide prvi tenkovi, kamioni i motorbicikli. Ima ih mnogo. Brojima 10 . . . 20 . .. 30 . . . 50 . . . 80 . .. V e ć je prvi tenk kod prve barikade. Udara u nju svom snagom, ali je ne ruši. Tako ponovi dva, tri puta, ali bez uspjeha. U nama se krv ledi i svaki se za sebe pita, hoće li je probiti? Švabe izlaze da ruše barikade. Mi ih ospemo vatrom. Oni, koje1 ne dohvati naše zrno iz puške ili mitraljeza, skaču brzo natrag u tenkove, a poneki zauzeše zaklon po rubu ceste. Na naše položaje osuše paklenu vatru. Tuku šarci, bacači i protukolci. Oko nas f i j u č u metci, geleri i komadi kamena. Borba se nastavlja. Desno od mene je drugarica L j u b i c a Kokić, borac naše čete. Gledam je. Nemilosrdno tuče po Švabama. Ne prođe dugo, zove me. Pomislih, ranjena je i treba j o j pomoć. A l i ne. Zove me da mi kaže, kako je oborila jednog Švabu. » G l e d a j ga kako se v a l j a . . . « I zaista, jedna švapska tjelesina v a l j a se u prašini pored ceste na jednoj njivi. Drugi mu prilazi da mu da pomoć .. . Pazi ! Sad će i onaj . . . Naslonila je svoje nježno i mlado lice na kundak puške. Nišani .. . Pogodak je siguran. Još se jedan švapski gad prevrće u p r a š i n i . . . Ona je sva sretna, i u tom zanosu počin j e pjesmu : » M i ne damo zemlje naše, da ih gaze f a š i s t i . . . « Meni također dođe nešto milo, i ja j o j počeh pomagati. Ostali borci prihvate i tako- za čas, na cijelom položaju orila se pjesma kao iz jednog g r l a : » M i ne damo zemlju n a š u . . . « Stvar malo čudna. Izmiješala se pjesma osvetnika sa praskom granata i l a j a n j e m šaraca. N o ć se približava. Švabe su nadmoćnije i povukli su se već pod naše položaje. Borba postaje sve jača i žešća. Mi se uporno držimo. D a l j e se ne može. Švapski psi jurišaju na naše položaje. Dam znak za povlačenje. Borci se povlače. Ja i Ljubica, sa j o š dvatri druga, držimo otstupnicu. V r i j e m e je da i mi napustimo položaj. Dam im znak da se povlače. Najednom začuh samo » a h « . Okrenem se i ugledam Ljubicu, kako j o j niz oznojeno i garavo lice od baruta i prašine, cure mlazovi k r v i . . . Sunce zalazi, koje će se i sutra ponovno roditi, a zajedno sa zapadanjem sunca, još sa pjesmom na usnama, gasi se i jedan- mladi život ali koji se više ne će povratiti. Eto, tako naša omladina s pjesmom se bori, s pjesmom gine i stvara slobodu svome narodu. Šaćir Koso, poručnik I X . divizija, I V . split, "brig. 1 'Ova ortica napisana u toku rata, nalazi se u arhivi Glavnog odbora A F 2 . N i j e poznato d,a li je već bila objavljena. �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A IX. DIVIZIJE BILE SU I O V E D R U G A R I C E : Andromak Anka, rođena 1921. g. u Kaštel Lukšiću, k. Split. Od 10. I X . 1943. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I V . splitske brigade. Poginula 31. I. 1945. g. na položaju Teskovac-Vrgorac. Anđelić Boška, rođena 14. V I I I . 1919;. g. u Vinišću, k. Split. Od 3. II. 1943. g. bila je bolničarka u I I I . dalmatinskoj udarnoj brigadi I X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Baće-Dujmić Ljubica, rođena 27. I X . 1917. g. u Blatu na Cetini, k. Split. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi i komesar kirurške bolnice V I I I . korpusa. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Bagat Jelica, iz Splita. U N O V od srpnja 1943. g. U V. ofenzivi bila je kao tifusni bolesnik zarobljena od Nijemaca. Nakon nekoliko mjeseci bila je oslobođena, te ponovo odlazi u partizane. Nosilac je Spomenice 1941. Barbarić Milka, rođena 1922. g. u Žrnovnici, k. Split. Od 8. I. 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Bebić Anđa, rođena 16. V I I I . 1923. g. u Desnama, k. Metković. Od 13. I. 1943. bila je borac u II. četi I I I . bataljona IV. dalmatinske brigade. U travnju 194,3. g. u toku V. ofenzive, zarobljena i s t r i j e l j a n a od četnika u Pribilovcima. Bebić Neda, rođena 1926. g. u Desnama, k. Metković. Od veljače 1944. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi I X . divizije. Poginula u borbi između Čitluka i ičapljine u v e l j a č i 1945. g. Bedalov Slavka, rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od srpnja 1942. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I V . dalmatinske brigade. Ranjena u travnju 1944. g. na položaju u Crnoj Gori. Bijuk Anka, rođena 1922. g. u O g o r j u Donjem, k. Sinj. U N O V od rujna 1943. g. Bila je stariji vodnik i zamjenik referenta saniteta u I. bataljonu I I I . dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula u veljači 1945. g. u borbi protiv Nijemaca u Knežpolju, kod Širokog B r i j e g a . Bubić Jela, rođena 19'26. g. u Solinu, k. Split. Od 10. I X . 1943. bila je borac u II. četi II. bataljona I V . splitske brigade I X . divizije. Poginula 1943. g. kod Livna. Bubić-Staničić Ljubica, rođena 1923. g. u Klisu. Od 1943. g. u N O V . U IV. bataljonu IV. splitske brigade, I. bat. I I I . brigade i a r t i l j e r i j s k o j brigadi, bila je četna bolničarka, r e f e r e n t saniteta bataljona, zamjenik referenta saniteta. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Buljan Anđelka, iz Sinja. 1942. g. nakon što je iz zatvora zamijenjena 1 za zarobljene talijanske vojnike, bila je borac ui I X . diviziji. Poginula 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive. Caktaš-Prpa Vesela, rođena 7. X I I . 1921. g. u Splitu. Od 28. I I I . 1943. g. u N O V . Bila je borac u Splitskom odredu i I V . brigadi I X . divizije, te bolničarka u bolnici V I I I . korpusa. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod. Cukrov Anka, rođena 1924. g. u P r v i ć Šepurini, k. Šibenik. Od listopada 1943. g. borac je u I I . četi II. bataljona V. brigade I X . divizije. Bila je zarobljena od Nijemaca i odvedena u logor u Njemačku. 1 U toku NarO'dno-oslo'bodilaSke borbe, N O P je u više navrata vršio z a m j e n e zarobljenika, tako da su partizani i antifašisti, zatvoreni i z a r o b l j e n i u ustaško-njemačkim logorima j e n j i v a n i za n e p r i j a t e l j s k e NOV. i zatvorima, bili zamiv o j n i k e z a r o b l j e n e od �Čolović-Smiljanić Desanka, rođena 1923. g. u Tepljuhu, k. Drniš. 14. X I I . 1942. g. odlazi kao borac u odred » S t e v e Opačića«. Ranjena u borbama kod Knina, 1943. g. na Kupresu i u V. ofenzivi na Sutjesci. Nakon ozdravljenja prelazi u borbama Srbiju, i u Bosni se priključuje X X I . udarnoj brigadi X X X V I I I . divizije I I I . korpusa. Ima čin kapetana. Čulić-Parunov Cvita, rođena 25. I I I . 1925. g. u Brštanovu, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i bolničarka u jedinici I X . divizije. Dominiković Danica, rođena 10. V I I I . 1922, g. u Momićima, k. Metković. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u II. četi I I I . bataljona IV. dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula 19. IV. 1943. g. u borbi kod Nevesinja. Durbaba Anđelka, iz Kninskog dalmatinske brigade. polja. Od 1942. g. bila je borac u IV. Đapić-Kranjac Milica, rođena 1926. g. u Rumini, k. Sinj. u jedinici I X . divizije. Nestala u Crnoj Gori 1943. g. Od bataljonu I I I . 1942. g. bila je borac Ferlan-Puljas Antica, rođena 26. V I I . 1928. g. u Kuni na Pelješcu. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u jedinici I X . divizije i omladinski rukovodilac u bataljonu. Više puta pohvaljivana. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin vodnika. Galić-Anđelovski Šima, rođena 1923. g. u Hrvačima, k. Sinj. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I X . diviziji. Umrla 1951. g. Gašpić Marija, rođena 25. I X . 1919. g. u Solinu, k. Split. Do odlaska u N O V aktivno radi na terenu. Poslije kapitulacije I t a l i j e stupa u II. bataljon I V . brigade I X . divizije, g d j e je bila borac i omladinski rukovodilac. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Gizdić Marija, rođena 1925. g. u Mravincima, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. dalmatinskoj letećoj četi i bolničarka u Centralnoj bolnici I X . divizije. U borbi zarobljena, u srpnju 1943. g. i bila po raznim logorima. Oslobođena u svibnju 1945. g. Glučina Neda, rođena 26. V. 1919. g., u Drašnici, k. Makarska. Od 29. I X . 1942. g. bila je borac u Biokovskom odredu i kasnije u I V . dalmatinskoj brigadi. Za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive, 1943. g., poginula u Crnoj Gori. Gojak Desanka, rođena 1925. g. u Velikom Brdu, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Iznemogla od tifusa nestala u pokretu u Zelengori u lipnju 1943. g. Gudelj Tera, rođena 1927. g. u Poljicima, k. diviziji. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u I X . Gudelj-Zec Neda, rođena 10. X. 1926. g. u Krstaticama, k. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je u Biokovskom odredu, dalmatinskoj brigadi, te u I. proleterskoj srpskoj brigadi. Kod Durmitora ranjena. Unaprijeđena u čin starijeg vodnika. Završila je sanitetski kurs i bila bolničarka, a kasnije zamjenik referenta bataljona. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Ilijić Marija, rođena 1927. g. u Sutivanu, k. Brač. Od rujna 1943. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi. Poginula 5. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Lovreča. Jek Mara, rođena 1924. g. u Muću Donjem, k. Sinj. Od rujna 1942. g. bila je borac u jedinici I X . divizije. Nestala u borbi protiv N i j e m a c a kod Ružića u v e l j a č i 1943. g. Kalebić Marica, rođena 1922. g. u Jesenicama, k. Split. Odlazi 12. I I . 1943. u I I I . brigadu I X . divizije. Za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori umrla. Karara-Jelić Karmela, iz Šibenika, bila je borac od 1942. g. Sa I I I . dalmatinskom brigadom prošla je IV. i V. ofenzivu. g Žene Hrvatske u N O B 129 �Katić Alemka, rođena 1923. g. u Splitu. U travnju 1942. g. bila je uhapšena od Talijana radi aktivnog rada u N O P . Po izlasku iz zatvora, 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Cetinskom odredu i I I I . dalmatinskoj brigadi. U borbama ranjena. Krstulović Lucija, rođena 6. I X . 1909. g. u Gatu, k. Split. U partizanima od 7. V I I . 1942. g. Sa štabom I X . divizije učestvovala kao ekonom i kuharica u I V . i V. ofenzivi. Nosilac je Spomenice 1941. . _ , Krstulović Miljenka, rođena 1918. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu IV. brigade I X . divizije. U borbama je dva puta ranjena. Krstulović Vinka, rođena 16. X I I . 1920. g. u Splitu. U ožujku 1942. g. uhapšena od T a l i j a n a i odvedena na izdržavanje kazne u Veneciju. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi 7. I. 1944. g. u Istarski odred, a zatim prelazi u I I . četu I I I . bataljona I V . brigade I X . divizije, g d j e je bila omladinski rukovodilac i član brigadnog komiteta. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Medaljom zasluga za narod i Spomenicom 10-god. J N A . Ima čin potporučnika. Marković Ljubica. U siječnju 1943. g. odlazi u partizane. Neko v r i j e m e radi na terenu, a zatim kao bolničarka u IV. splitskoj brigadi i u kirurškoj ekipi I X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i dva puta pohvaljena. Martineli Jelena, rođena u Gornjem Dolcu, k. Split. Od 29. V I I I . 1943. g. bila je borac I I I . bataljona I I I . brigade I X . divizije. Ranjena 12. V I I . 1944. g. u borbi kod Gračaca. Martinović Olga, rođena 1921. g. u Jesenicama, k. Split. Od veljače 1942. g. bila je borac u I I . četi I I I . bataljona I I I . brigade I X . divizije. U ožujku 1943. g. umrla. Mileta-Katić Vica, rođena 21. I. 1924. g. u Solinu, k. Split. Od 11. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . četi I. bataljona I V . brigade I X . divizije. Po završetku srednjeg sanitetskog kursa vrši dužnost referenta saniteta bataljona. 27. I. 1945. g. zarobljena od ustaša i odvedena u logor, odakle je oslobođena 9. I V . 1945. g. Milković-Benzon Sonja, rođena 4. I X . 1927. g. u Vranjicu, k. Split. Od 11. I X . 1943. g. bila je bolničarka u IV. splitskoj udarnoj brigadi I X . divizije i šifrant pri Štabu iste brigade. Ima čin s t a r i j e g vodnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. M i o d r a g o v i ć Neda, iz Žagrovice, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac I I I . dalmatinske brigade. Poginula 1943. g. kod Nevesinja. Miodragović Petrica, iz Žagrovice, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Učestvovala je u borbama za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. Mirković Nevenka, rođena 3. ožujka 1925. g. u Dugomratu, k. Split. Od 19. II. 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi I X . divizije. Nestala u V. ofenzivi, u veljači 1943. g. Mlačić Dara, rođena 1921. g. u Vinišću, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Poginula sredinom 1943. g. na Zele-ngori. Monti dr. Antonjeta, iz Kistanja, k. Knin. Održava početkom 1942. g. sanitetski pomoći u svom stanu u Kistanjima s omladinkama i ženama iz okolnih bavlja potrebni sanitetski materijal za partizane. Na svaki poziv odlazi na oslobođeni teritorij da liječi ranjenike. U rujnu 1943. g. partizane. kurs prve sela i napartizana odlazi u Mosić-Delić Anđelka, rođena 2. V I I I . 1908. g. u Imotskom. U N O V od 2. II. 1943. g. N a j p r i j e radi na terenu, zatim je zamjenik komesara ambulante u I I I . brigadi I X . d i v i z i j e i komesar zaraznog odjela vojne bolnice u Sinju. Ima čin potporučnika. Narandža Ana, rođena 1921. g. u Srinjinama, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je u pratećoj četi I. bataljona I I I . brigade I X . divizije. Poginula u v e l j a č i 1944. g. na položaju između Knina i Grahova. Nola Lili, rođena 20. X. 1926. g. u Podgori, k. Makarska. Od 10. I V . 1943. g. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Kao član glumačke ekipe brigade, u travnju 1944. g., razboljela -se od tifusa. Umrla na položaju kod rijeke T a r e u srpnju 1944. g. �Nović Zora, rođena 1923. g. Podšpilju, k. Split. U listopadu 1942. g. odlazi u Mosorski odred, g d j e završava bolničarski kurs i prelazi u I I I . dalmatinsku brigadu. Bila je neko v r i j e m e četna bolničarka, a zatim r e f e r e n t saniteta bataljona i kuharica. Ožegović Neda, rođena 2. I I I . 1925. g. u Majdanu, k. Split. Od 1943, g. u N O V . Bila je bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi i Centralnoj dalmatinskoj bolnici I I I . ešalona. Kada je krajem ožujka 1943. g. izvršen napad na bolnicu, k o j a se nalazila u Zlopolju kod Drvara bila je zarobljena. Oslobođena prilikom kapitulacije Italije. Paškov-Vujošević Marija, rođena 18. V I I I . 1920. g. u Šepurini, k. Šibenik. Od 8. I. 1943. g. bila je borac u I X . diviziji. Nestala u ožujku 1943. g. te proglašena mrtvom. Nevenka Trumbić-Alfirević i Marija Novak Pavlić-Pavešković Stoša, rođena 1918. g. u Tugarima, k. ,Split. U N O V od studenoga 1942. g. Bila je borac u Mosečkom odredu, I I I . i I. dalmatinskoj brigadi, X hercegovačkoj i V. Crnogorskoj brigadi. Ranjena tri puta. Postala je stariji vodnik i više puta odlikovana. Peran Anka, iz Kaštel Starog, k. Split. Od početka 1943. g. bila je bolničarka u I V . splitskoj brigadi. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Perić Ana, rođena 1920. g. u Turjacima, k. Sinj. Od 5. V. 1943. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . dalmatinske brigade. Ranjena 5. IV. 1944. g. u Bosni. Perić-Levantin Slava, rođena 1921. g. u Splitu. U N O V od 22. I I I . 1943. g. Bila je bolničarka u I I I . bataljonu splitskog partizanskog odreda, šef radio-stanice Komande područja i Oblasnog NOO-a. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ima čin starijeg vodnika. Pešić Lucija, rođena 1920. g. u Borku, k. Omiš. Od 1. I. 1943. g. bila je bolničarka u I V . bataljonu I I I . brigade I X . dalmatinske divizije. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori u borbi protiv četnika na brdu Vučevo. Petrioević Marija, rođena 1924. g. u Živogošću, k. Makarska. Od 15. I I I . 1942. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Poginula u travnju 1943. g. u borbi kod Jablanice. Popadić Ana, rođena 1926. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od 10. II. 1943. bila je borac u I. bataljonu IV. dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula 31. I I I . 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na položaju kod Nevesinja. �Radoš Milka, rođena 1926. g. u Strmici, k. Knin. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u I I I . četi IV. bataljona I I I . dalmatinske brigade. Poginula u borbi protiv Nijemaca na položaju Sjenice u Sandžaku, 1. X I . 1943. g. Senjanović Minka, rođena 23. V. 1922. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I X . diviziji. U proljeće 1944. g. umrla. Siriščević-Demarki Dinka, rođena 13. IV. 1923. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi I X . divizije. Ima čin zastavnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom i Medaljom zasluga za narod I I I . reda. Srzić Marica, rođena 1921. g. u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . dalmatinske brigade. Poginula u svibnju 1943. g. na položaju Maglić, u borbi protiv N i j e m a c a i četnika. Stanić Mara, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 10. I. 1943. g. bila jé borac u I I I . četi I. bataljona IV. isplitske brigade. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori 1943. g. Stojanac Cvijeta, rođena 26. IV. 1922. g. u Dicmu, k. Sinj. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. četi I. bataljona I I I . dalmatinske brigade. Poginula u siječnju 1943. g. na položaju Gradina između Ljubuškog i Imotskog, izvlačeći ranjenike. Strukan-Vetma Tonka, rođena 22. II. 1926. g. u Ugljanima, k. Sinj. U N O V od 2. II. 1943. g. Bila je borac u I. diverzantskom odredu, delegat čete u Osječkoj brigadi, referent saniteta, te vodnik radnog voda u I. bataljonu IV. splitske brigade I X . divizije. Ranjena u borbi kod Donje Motičine ( N a š i c e ) . Ima čin zastavnika. Svrdlin Anđelka, borac I X . divizije, bila je ranjena u borbi s četnicima kod Uništa blizu Knina, 1944. g. Četnici su je ranjenu uhvatili i mučili, tražeći od nje da izda svoje drugove. Umrla je u mukama, ali nije ništa odala neprijatelju. Šarić Zo'rfca, rođena 1927. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 10. X I . 1941. bila je bolničarka u I V . brigadi. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Štumfol Dragica, rođena 3. I I I . 1921. g. u Šibeniku. U N O V od 5. V. 1943. g. u kirurškoj ekipi I I I . brigade I X . divizije. Invalid. Ima čin potporučnika. Bila je Trumbić-Alfirević Nevenka, rođena 1925. g. u Splitu. U siječnju 1943. g. odlazi u N O V . Učestovala je u IV. neprijateljskoj ofenzivi, kao borac i bolničarka III., a zatim I. dalmatinske brigade, prateći ranjenike i bolesnike preko Durmitora, Pive, Tare i Sutjeske. Nakon V. neprijateljske ofenzive sudjelovala je u borbama oko Sarajeva, Kalinovika i Zavidovića, u borbama za Klis-Split, i u borbama za oslobođenje Istre i Trsta. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Uvodić Veronika, rođena 27. I X . 1924. g. u Klisu, k. Split. Od veljače 1943. g. bila je bolničarka u I X . diviziji. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori. Vukšić Bosiljka, rođena 1922. g. u Mandalini, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona V. brigade I X . divizije. Nestala u srpnju 1943. g. u borbi kod Sekovića u Bosni. Vuletić Marija, rođena 1921. g. u Zvečanju, k. Split. Od 22. X. 1942. g. bila je u III. dalmatinskoj brigadi. Umrla od tifusa na položaju Durmitor 1943. g. Zmijarević Milica, od 1943. g. bila je borac u I I I . četi IV. bataljona brigade. Poginula u svibnju 1943. g. u borbi na Čvrsnici. borac I V . dalmatinske Zulanjan Andrena, rođena 1924. g. u Postojni. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu III. dalmatinske brigade. Poginula u borbi na položaju Bare, u lipnju 1943. g. �Dokument 371 XIX. DIVIZIJA U JEDINICAMA XIX. DIVIZIJE BILE SU NA DAN 31. X. 1943. 292 ŽENE Pregled brojnog stanja i naoružanja jed. X I X . Sjevero-dalm. divizije na dan 31. X. 1943.1 Brojno ženskih 54 muških 20 1047 V. Dalm. brigada 26 na licu ženskih 193 Stap X I X . Div. sa pom. osobljem — 173 26 799 52 248 muških muških u rashodu ženskih po spisku J e d i n i c a Naoružanje 2 stanje 2 V I . Dalm. brigada 1168 88 224 15 944 73 V I I . Dalm. brigada 1487 75 378 20 1109 55 Knin. Part. Odred 399 8 52 — 347 8 Sjev. Dalm, Part. Odred 542 17 — 542 17 — Zadar. Part. Odred 460 10 22 — 438 10 Komanda NO mornarice za S. D. 344 6 14 — 360 6 Prateći bataljon 121 8 12 — 109 8 5761 292 4821 255 Svega Smrt fašizmu — 970 37 Sloboda narodu! Komandant, potpukovnik Politkomesar si. ot. 1 2 Dokument se nalazi u arhivu Vojno-historijskoig instituta MN'O 1 Jugoslavije Naoružanje izostavljeno. Dokument 372 DOPIS XIX. DIVIZIJE GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE KRAJEM 1944. U KOME JE ISTAKNUTO NEKOLIKO LIKOVA ŽENA BORACA XIX. DIVIZIJE I DRUGIH DALMATINSKIH JEDINICA Podaci o drugaricama Novak Danka, rođena 1921. g. u Šibeniku, referent saniteta I. bataljona Dinarskog odreda. Stupila u vojsku 1943. g. Istakla se u svim borbama, a naročito u zadnjoj neprijateljskoj akciji 1944. g. pružajući drugovima pomoć u najtežim momentima. Duplančić Vesela, rođena 1927. g. u Splitu, referent saniteta u II. bataljonu Dinarskog odreda. U N O V stupila 1943. g. Istakla se pružajući pomoć borcima u najtežim momentima. Kalić Anica, borac Mosorskog odreda, istakla se u borbi prilikom likvidiranja neprijateljskog uporišta Trilja, kada je na čelu svoje bombaške grupe prva jurišala na ne- prijateljske bunkere. Istakla se dobrim rukovodstvom. također i Roje Petrica, jednom prilikom, u borbi sa četnicima na Ogorju, kada je mitraljezac pao teško pogođen od »šarca«, iako je ne^prijatelj počeo da juriša prema ranjenom drugu, uspjela je prije neprijatelja doći do njega, iznijela je mitraljez i izvukla druga u najvećoj muci do naših položaja. Drugi puta istakla se u borbi na Ljubitovici. Kada je komandant bio smrtno ranjen i pod velikim pritiskom1 neprijateljske vatre nije mu se moglo pristupiti, ona je, zajedno sa drugaricom Arić Filom, stavljajući život na kocku, skočila kroz redove neprijatelja. Tučene sa svih strana, iznijele su komandanta. �Vukojević Ivka, zastavnik, rođena 1921. g. u Vrgorcu, bila je na dužnosti referenta saniteta bataljona. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi, u toku kojih se istakla kao bolničarka p r e v i j a j u ć i ranjene drugove pod kišom neprijateljskih metaka i time stekla d i v l j e n j e i poštovanje svih boraca i rukovodilaca. Kalauz Perina, zastavnik, rođena 1924. g. u .Šibeniku. Stupila je u vojsku 1942. g. Istakla se u borbama oko Knina i Grahova. Bila je tri puta ranjena. U borbama na Gračacu, 1944. g., kao referent saniteta bataljona, nije htjela da ostane u pozadini, već juri naprijed, uzima pušku i juriša zajedno sa drugovima na bunkere, g d j e je bila ranjena. Vukojević Slavka istakla se kao borac na Prozoru i kod prelaza Drine i Sutjeske. Marmun Maša, vodnik mitraljezac, k. Sinj, istakla se kod Posušja mjeseca novembra 1943. g. Kad se gotovo čitav odred raspršio ostala je sama sa nekoliko drugova. Svojim mitraljezom bori se i drži otstupnicu. Ističe se i u ostalim akcijama. Zorka Mandić Mandić Zorka je rođena 1924. g. u Đevrskama, k. Knin. Ona je n a j b o l j i borac svog bataljona. U svim borbama je prva, neustrašiva i odlučna, ona je primjer i potstrek ostalima. U borbi za Karin, zajedno sa drugaricom Ljubicom Grbić, dobrovoljno se j a v l j a za bombaša. Grupa od 14 dobrovoljaca, u k o j o j se nalaze d v i j e hrabre drugarice, približila se selu. Ustaše su. iz kuća davali žestok otpor. L j u b i c a i Zorka znale su da zadatak mora biti izvršen. Privukle su se prve j e d n o j ustaškoj kući, ubacile bombe, upale unutra i ubile trojicu ustaša. Ostali drugovi, rukovođeni njihovim primjerom, jurnuše na ostale kuće. Grupa hrabrih omladinaca, na čelu s Ljubicom i Zorkom, izvršila je svoj zadatak. Od tada je ona bombaš kad god se ukaže potreba. U borbama kod Lišana ranjena je od minobacača u ruku. Vukasović Milica, vodnik, istakla se u svim borbama izvlačeći ranjene drugove. Vršeći tako savjesno svoju dužnost, poginula je na Jadovniku. Granata j o j je odnijela obje noge. N j e z i n e posljednje r i j e č i bile su: » T o ništa ne smeta, vi ćete me osvetiti — naprijed d r u g o v i ! « Vitasović Dragica, rođena 1926. g. u Makarskoj, stupila je u vojsku 1942. g. Učestvuje u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi. Svijesno izvršavajući svoju dužnost ističe se u dalmatinskoj proleterskoj brigadi jurišajući i izvlačeći ranjene drugove iz najvećih bitaka. Durbaba Ljubica, vodnik, rođena 1921. g. u Kninu, stupila u vojsku 1942. g. Učestvovala je u borbama IV., V., V I . i V I I . ofenzive ističući se hrabrošću, dajući svijetao prim j e r drugovima i drugaricama. Đakić Duka, vodnik, rođena 1927. g. u Glamoču, Srpkinja, stupila je u vojsku 1942. g. Ističe se u svim borbama na prelazu Drine, Sutjeske i t. d., ne zaostajući iza svojih drugova. Gradiška Marija, rođena 1925. g. u Šibeniku. Ističe se energijom i hrabrošću. Ona je puškomitraljezac. U borbi na Oklaju pohvaljena je od Štaba X I X . divizije. Slabog je zdravlja, ali ne će da se liječi, jer, kako ona kaže: »Još moramo neprijatelja tući«. Vujević Jaga, rođena 1928. g. u Gospiću, veoma je hrabra, ozbiljna i savjesna. Bolničarka je u četi za vezu pri štabu V. udarne dalmatinske brigade. U stručnom znanju ne zaostaje za drugovima. Dujilo Blaženka, rođena 1926. g. u Vodicama kod Šibenika, oduvijek je bila hrabar vojnik. Sada je četna bolničarka i spada među n a j b o l j e borce svoje čete. Do sada je �ranjena tri puta i to joj je dalo potstreka da bude još hrabrija i čvršća. Borci je neobično vole jer je tiha i skromna, ali odana i požrtvovna do kraja. Jakić Milka, stariji vodnik, zamjenik referent saniteta bataljona, ističe se hrabrošću i odanošću borbi. Kod Sučevice, u travnju 1944. g. bila je veoma teško ranjena, imala je prelom noge i ruke. Buban Cvita, bataljonski rukovodilac SKOJ-a, bila je teško ranjena u grudi, ali se nije htjela dulje zadržavati u bolnici. Ostala je u vojsci na lakšoj dužnosti. Ne može se ona zamisliti bez jedinice. Naročito se istakla u borbi na Oklaju, gdje je bila ranjena. Za hrabrost je pohvaljena od Štaba VIII. korpusa. Rakić Smilja, potporučnik, bataljonska bolničarka, bila je do sada ranjena tri puta. Željela je da bude vojni rukovodilac, ali zbog svoje fizičke slabosti morala se duže vremena zadržati na liječenju. U svim borbama pokazala se hrabra i odlučna. U borbama za Šupljaju bila je pohvaljena od Štaba divizije. Pelaić Zdenka, mlađi vodnik, referent III. bataljona, rođena je 1922. g. u Vodicama. Stupila u vojsku 1943. g. Ističe se u svim borbama kao vrlo dobar borac. Od mnogih primjera vrijedno je napomenuti borbu u Potočinama, gdje je, izlažući se velikoj opasnosti, spasila ranjenog komesara. Grčić Jovanka, vodnik, zamjenik referenta saniteta bataljona, rođena je 1923. g. u Kistanjima. U NOV stupila g. 1943. U svim borbama pokazala se hrabar borac. Naročito se istakla u borbi kod Kule Atlagića izvlačeći ranjenog druga sa položaja. Tu je bila teško ranjena u obje noge. Mišurac Mila iz Šibenika, stupila je u NOV 1943. g. Kao četna bolničarka pokazala se vrlo hrabra u svim akcijama, a naročito u borbi na Kuli Atlagića, pružajući pomoć i izvlačeći ranjene drugove iz borbe. Anzulović Zora, iz Novigrada, pomoćnik komesara čete, u vojsku je stupila 1943. g. Svagdje se pokazala vrlo hrabra, a za primjer treba istaći borbu u Golubiću, kada je bila ranjena. Vučkov Anđelka, rođena je 1926. g. u Biogradu. U vojsku je stupila 1943. g. Istakla se prilikom prelaza preko Popine, neobično požrtvovna u spašavanju drugova. U borbama je bila vrlo hrabra. Za primjer ističemo borbu na Svrdeljima, kada je bila teško ranjena spasavajući jednog ranjenog druga, te je sada nesposobna za operativnu jedinicu. Blaimka Dujilo Gibić L j u b i c a iz Ruišta istakla se u ofenzivi na Bukviću, na Mokrom Polju. Kad je mitraljezac napustio položaj, ona je otišla po puškomitraljez i s njim se vratila na položaj, te spriječavala nadiranje neprijatelja. Za ovo je djelo predložena za nagradu. Sada se nalazi na bolničarskom kursu, sretna što će moći svojim drugovima pomoći ne samo kao borac, već pružajući im prvu pomoć prilikom ranjavanja. Medanić Marija iz Iža, pomoćnik politko- mesara čete II. bataljona, odlikuje se borbenošću u svim- akcijama i služi za primjer ostalim borcima. Glamoć Iva iz Vodica, borac III. bataljona pokazuje primjerom kako žena u vojsci može izvršavati ulogu domaćice i borca istovremeno. Za vrijeme logorovanja ona je organizator pranja i svega ostalog posla oko svoje jedinice, a za vrijeme borbe ne zaostaje ni za jednim' borcem. U nedavnoj borbi za Benkovac istakla se u gonjenju neprijatelja po brisanom terenu. Zbog svojih vrlina uživa autoritet kod svih boraca. Kuzmanić M a r i j a , rođena u Splitu 1925. g., bolničarka II. bataljona Dinarskog odreda, stupila je u NOV 1943. g. Istakla se za vrijeme neprijateljske akcije nad Obrovcem.. Za vrijeme juriša na prijateljske položaje izvukla je teško ranjenog druga ispod kiše metaka. �Iva Glamoč Mila Mihirac Dokument 373 DOPIS POLITIČKOG KOMESARA XIX. DIVIZIJE GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE 0 ŽENI VOJNIKU Iz brošure »Žena vojnik«, glasila Glavnog Za čitavo vrijeme djelovanja naše divizije karakteristična je pojava da su drugarice vrlo izdržljive, a u mnogim slučajevima upornije i izdržljivije od samih drugova. U zimi, na snijegu, kod prelaza Popina u Bosni, ulijevale su one duh vedrine i raspoloženja u redove vojnika. Na dužnostima su savjesne. Ženino političko i vojničko zvanje poraslo je. Ona nije samo borac u svojoj četi nego majka i sestra. Dobrovoljno, osim svojih vojničkih dužnosti, krpa borca, pere, brine se za higijenu, i u svojoj nježnoj zabrinutosti očuvala je sve osebine žene. A toj osebini nimalo ne smeta druga strana, energičnost i odlučnost u borbi. Jedna je od tih drugarica i Gradiška Marija koja je hrabri puškomitraljezac i po činu mlađi vodnik V. udarne brigade. Marija je do danas tri puta ranjena i u borbi je zube izgubila. »Vrijeme za oporavak i liječenje«, veli ona »dolazi poslije oslobođenja naše domovine.« Marija je u borbi na Oklaju sa sigurnošću tukla svojim puškomitraljezom po ustaškim bunkerima. Za dobro držanje, za istrajnost u borbi, za gubitke koje je zadala neprijatelju, pohvaljena je od štaba divizije. Ordenom za hrabrost odlikovana je Ljubica Grbić, borac IV. bataljona XIV. udarne odbora AFŽ Hrvatske, 1945. g. brigade. Ona je rođena 1927. g. u selu Rujište (Zrmanja). Od ostale braće i sestara Ljubica je najstarija. Od prvog dana ustanka ona je kurir i sprovodi partizane iz Zrmanje do Srba u Liku. Progonjena od četnika, poslije nekoliko dana skrivanja po kršu, odlazi i sama u partizane. Četnici, da se osvete radi njenog nestanka, postrijeljaju sve Ljubičine drugarice u selu. »Kada sam u borbi«, — kaže Ljubica, — »ne mislim na drugo, nego kako ću bolje izvršiti postavljeni mi zadatak.« U borbi na Karin javila se dobrovoljno za bombaša. Bila je primjer ostalima u jurišu na utvrđene ustaške kuće. U borbi na Lišnju ona je prva u čitavom bataljonu izbila do neprijateljskih bunkera, kojih je bilo uokolo na ćuki. U borbi na Kozulovac Ljubica se prva privukla crkvi, koja je Nijemcima služila kao skladište municije. Njezin je bataljon tada imao glavni zadatak, a ona ga je shvatila. Pojurila je ispred drugova pod prozor crkve, a ostali borci za njom. Izvučen je toga dana sav materijal iz crkve, i kažnjeni su neprijateljski vojnici. »Moji se drugovi boje za me, da ne poginem«, — veli Ljubica. — »Ali šta bi me spriječilo u jurišu?« Ljubica Grbić je inače tiha i mirna djevojka koju vole i znaju borci XIX. divizije. �Dokument 374 NEKOLIKO PRIMJERA IZ ŽIVOTA I BORBE NAJBOLJIH DRUGARICA XIX. DIVIZIJE Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, str. 9, 1944. g. Zdenka Pelaić je zamjenik sanitetskog referenta III. bataljona šeste brigade. Iz Vodica je. Roditelji su joj umrli kad je imala 14 godina. Još od djetinjstva radila je težak rad po polju. Od početka ustanka pomaže partizanima. Na primorskom terenu poznavala je svako sklonište, svaku rupu. Nosila je partizanima hranu, bila im kurir i drug. »Često isu za mnom zviždali metci iz talijanskih pušaka, ali nisam šuštala. Ne pogađa svaki metak«. Potajno je završila bolničarski kurs i kad više nije mogla ostati u selu radi Talijana, krenula je tamo gdje je odavna željela biti. »Za čitavo vrijeme što sam bila u vojsci, ni jedan ranjeni drug nije upao neprijatelju u ruke. Sve sam ranjene izvukla s mjesta borbe, sve previla i svima do kraja pomogla, pa makar znala da će mnogi morati podleći ranama.« U borbi kod Karina ostao je ležati na polju teško ranjen vodnik, kojemu je bacačka granata bila raznijela desno bedro. Vodila se ogorčena borba. Zdenka je pod mitraljeskom vatrom, preko brisanog prostora, izvukla ranjenog druga. U borbi kod Livna, kada je nadiralo 400 švapskih kamiona i tenkova, Zdenka je doznala da je drugi mitraljezac teško ranjen u glavu. Opasno je bilo doći do njega. Bataljon se nalazio 300 metara daleko od neprijatelj cl) Si položaj je trebalo očuvati u tajnosti. Zdenka se oprezno šuljala, da je neprijatelj ne bi uočio i da ne bi otkrila položaj svog bataljona. Stigla je do mitraljesca, ponijela ga u ambulantu i pružila mu pomoć. Za vrijeme IV. i V. ofenzive Zdenka je pokazala mnogo požrtvovnosti, hrabrosti i čvrstine. Borci je vole i imaju u nju bezgranično povjerenje. »Ne damo Zdenku nikuda!« A Zdenka ostaje među njima kao vrijedan borac, bolničarka, sestra i -drugarica. Milka Milović iz Gračaca kod Skradina. Seljanka je bez škola. Naučila je čitati i pisati u partizanima. U početku ustanka plela je za partizane čarape, kupila priloge i nosila im hranu. Ustaške bande su je pro- gonile. »Jednom kad su me tražili, zavukla sam se u pasju kućicu i kroz škrip promatrala četnike, kad su izlazili iz moje kuće poslije pretraživanja. Nosili su oko vrata obješen par po par pletenih čarapa, koje sam ja bila spremila za partizane i čuvala ih u mojoj škrinji. Mrzila sam ih u tom času više nego ikada. Moj trud, besane noći i ljubav prema drugovima, sve su mi oni time odnili.« 1943. g. ona je postala partizanka. Istoga dana dobila je pušku — postala je borac, a onda četna bolničarka. »Mnogo sam drugova spasila od smrti, mnoge izvukla iz neprijateljskih ruku. Jednom samo mi se desilo da nisam spasila ranjenoga druga. Utrkivala sam se sa tenkom1 da ga otmem i nisam pazila na metke, koji su praštali oko mene. Trčala sam ludo prema mjestu, gdje je ležao ranjenik. Ali tenk je bio brži, a ja nisam uspjela da ga spasim. I tada sam plakala od tuge za drugom, još više od mržnje na Nijemca zločinca.« Ljubica Grbić potječe iz seljačke porodice sa Zrmanje. Od prvog dana ustanka bila je kurir i sprovodila partizane iz Zrmanje do Srba u Lici. Četnici su joj prijetili. Ostavila je kuću i krenula u partizane. Njezine drugarice omladinke, koje su još ostale u selu, bile su strijeljane od četnika. »Kad sam u borbi, kaže Ljubica, ne mislim ni na šta drugo, nego na to, kako ću što bolje izvršiti postavljeni zadatak i osvetiti svoje drugarice.« U borbi na Karin, javila se dobrovoljno i bila primjer ostalima u jurišu na utvrđene ustaške kuće. U borbi na Lišane, ona je prva u čitavom bataljonu izbila na čuku poslije likvidacije bunkera. U borbi za Kožulovac, ona se prva privukla crkvi, koja je Nijemcima služila kao skladište municije, hrane i ostalog materijala. Prva je pojurila pod prozor crkve. Ostali borci upali su za njom i izvukli materijal, koji se tamo nalazio. »Moji se drugovi boje za mene da ne poginem, ali ja u borbi ne mislim; na smrt. Ljubav prema narodu, mržnja prema neprijatelju, osveta za mnoge pale drugove tjera me naprijed.« �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A XIX. DIVIZIJE B I L E SU I O V E D R U G A R I C E : Antulov Ruža, rođena 1905. g. u P r v i ć - Šepurini, k. Šibenik. Od 13. I X . 1943. g. bila borac u II. .bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Ranjena u borbi s N i j e m c i m a i četnicima, na Velebitu, 6. II. 1944. g. Babić Milka, rođena 1923. g. u Benkovcu. Od 12, I X . 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Prilikom' napada na Grab ( L i k a ) , 18. I V . 1944. g., četnici ®u je živu uhvatili i zaklali. Bilan Zorka, rođena 1923. g. u Žir ju, k. Šibenik. Od 3. X I I . 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona I I I . brigade X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. na položaju između Male i Velike Čiste. Blažević Biserka, rođena 1925. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac I. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula 10. X. 194,3. g. na položaju Karin blizu Obrovca. Bosić Stana, iz Komića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u X I X . diviziji. Boisna Olga, rođena 4. II. 1921. g. u Betini,k. Šibenik. Od 5. V. 1943. g. bila je bolničarka i zamjenik referenta saniteta bataljona u X I X . diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Božić Mirjana, rođenia 16. V I I I . 1928. g. u Splitu. U N O V od 28. II. 1943. g. Bila je borac u Dinarskom odredu i V. dalmatinskoj brigadi. Umrla od tifusa ožujka 1943. g. kod Jafolanice. Božin Anka, rođena 1923. g. u Ravi, k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u X I X . diviziji. 9. ožujka 1945. g. poginula u borbi kod Senja. Brajković Kata, rođena 1925. g. u Dubravicama, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. četi I I I . bataljona V. brigade X I X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i četnika, 4. srpnja 1944. g. Cvijanović Milka, rođena 25. X I . 1927. g. u Neteki, k. Donji Lapac. U N O V od 15. IV. 1942. g. Bila je komesar bolnice X I X . udarne d i v i z i j e i referent kulturno-prosvjetnog rada artiljerijske brigade X I X . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Cvitan Milka, rođenia 1919. g. u Tribunjui, k. Šibenik. Od 194,3. g. bilia je borac u II. bataljonu Sjevero-dalmiatinskog odreda X I X . divizije. Poginula 16. X. 1943. g. na položaju Sopalj. Čalić Dara, iz Kistanja, k. Knin. U N'OV od 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu Sjevero-dalmatinsik'og odreda i kasnije u jedinici X I X . divizije. Poginula u borbi s N i j e m c i m a 1944. g. Desnica Sretana, rođena 1922. g. u Obrovcu, u X I X . diviziji. Despot Ankica, rođena 1920. X I X . diviziji. k. Benkovac. g. u Obrovcu, k. Benkovac. Od 1943. g. bila Od 1943. g. bila je je borac borac u Dijan Danica, rođena 1920. g. u Sulkošanima, k. Zadar. Od l'O. I. 1943. bila je borac u I V . četi I. bataljona V. brigade X I X . divizije. 16. V I I I . 1944. g. ranjena u borbi kod Šibenika. Dmitrović Zora, rođena 1921. g. u Novigradu, k. Benkovac. U N O V od 1. I. 1943. g. Bila je pomoćnik komesara II. čete II. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Ranjena je u borbi s N i j e m c i m a na Golubiću kod Obrovca, 23. I. 1944. g. Dobrić Marija, rođena 1924. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Za v r i j e m e V I I . neprijateljske ofenzive, u lipnju 1944. g., nestala na polož a j u Stankovci i Vodice, u borbi s Nijemcima i ustašama. Došen Jela, rođena 1924. g. u Tomin-gaju, k. Gračac. Od 1943. g. bila je u četi za vezu X I X . divizije. Poginula 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a i četnika kod Kistanja. �Eškinja Marija, rođena 1924. g. u Biogradu na moru, k. Zadar. Od 1. III. 1943. g. bila je borac u V. dalmatinskoj brigadi. Nestala u v e l j a č i 1944. g. te proglašena mrtvom. Gizdić Karmela, rođena 7. I I I . 1926. g. u Klisu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I I I . bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula 24. I V . 1944. g. u borbi kod Karina, Benkovac. Grubelić Karmela, rođena 1924. g. u Šepurim, k. Šibenik. Bila je borac i četna bolničarka. Učestvovala je u borbama za Livno, Bosansko Grahovo, Knin i Mostar. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Grubelić Marija, rođena 1923. g. u P r v i ć - Šepurini, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac ui V. brigadi X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. na položaju Zrmanjski klanac u borbi s N i j e m c i m a i četnicima. Grubelić Vera, rođena 1927. g. u Sr imi, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I V . bataljona V I . brigade X I X . divizije. Vršeći patrolu 22. II. 1944. g. poginula kod Obrovca, naišavši na njemačku zasjedu. Grubišić Biserka, rođena 1923. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u I. četi II. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i ustaša između Đeversaka i Bribirskih Mostina, u listopadu 1943. g. H a f f n e r Vera, rođena u Zagrebu. Odlazi u partizane 1943. g. terenu, a kasnije bila u jedinici X I X . divizije. Radila je neko v r i j e m e na Ivas Rosa, rođena 5. V. 1927. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u 1 II. četi I I . bataljona X I V . brigade. U travnju 1944. g. ranjena u borbi s četnicima kod Smiljčića, te ostala invalid. Jaman-Uvodić Nevenka, rođena 14. V I I I . 1925. g. u Majdanu - Solin, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac i bolničarka u IV. splitskoj brigadi. Za v r i j e m e V I . ofenzive u borbi s N i j e m c i m a u Zidinama kod Roškog polja, 4. X I I . 1943. g., bila je zarobljena. Po izlasku iz logora, 26. VI. 1944. g. radi na terenu. Jaromas Dragica, rođena 1925. g. u Vrbniku, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je borac, a kasnije četna bolničarka i referent saniteta u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. Među prvim je ženama proizvedena u čin zastavnika. Poginula u Erveniku prilikom prepada Nijemaca, početkom 1944. g. Jaramas Milica, rođena 1923. g. u Vrbniku, k. Kiuin;. Od početka 1943. g. bila je borac u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. Odlikovana. Knežević Neda, rođena 27. V I . 1924. g. u Očestovu, k. Knin. Od 5. IV. 1943. g. u N O V . Bila je r e f e r e n t saniteta u bataljonu X I X . divizije. Ima čin s t a r i j e g vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kužina Mira, rođena 1924. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Rukovodeći svojom jedinicom istakla se u borbama za Obrovac. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin potporučnika. L j u b o i ć Veseljka, rođena 1925. g. u Bilovičiniu selu, k. Kniin. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Kninskom odredu u V I . brigadi X I X . divizije i I I . brigadi X X X V . ličke divizije. U borbi je teško ranjena i ostala invalid. Magaš Marija, rodom iz Nina, k. Zadar. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Zadarskom odredu i r e f e r e n t saniteta u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. V i š e puta pohvaljena. Maravić Milica, rođena 1927. g. u Breziku, k. Podravska Slatina. Od rujna 1944, g. bila je bolničarka u I I . bataljonu X I V . brigade X I X . divizije. Poginula 27. I. 1945. g. kod Bjeljine, prilikom povlačenja. Maričić Smilja, rođena 1924. g. u Otriću, k. Gračac. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. �Marušić Marija, rođena 21. X I . 1921. g. u Lokvi, k. Split. Od 11. IL 1943. g. bila je bolničarka u V. dalmatinskoj brigadi. Poginula u svibnju 1945. g. Mašina Jelka, rođena 12. V I I I . 1924. g. u Preku, k. Zadar. Od 28. V I I I . 194,3. g. bila je borac u I. bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Ranjena na položaju Pađene, 4. I X . 1944. g. Invalid. • H m BH Zdenka Šegvić Opačić Sava, rodom iz Plavna, k. Knin. Milanović Mara, rođena 1917. g. u Kninskom Polju, k. Knin. Od 7. V. 1943. g. bila je borac u V I . brigadi X I X . divizije. Poginula 17. I V . 1944. g. u borbi protiv četnika kod Turovca. Obradović Sofija, rođena 1920. g. u Bruvnu, k. Gračac. Od 5. I I I . 1942. g. bila je borac u pratećoj četi X I X . divizije. Ranjena je na položaju kod Bruvna, 17. II. 1944. g. Ogar Marija, rođena 1922. g. u Muškovcima, k. Benkovac. Od 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Olujić Milka, rođena 1926. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od 1942. g. bila je bor a c u I . četi IV. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Ranjena na položaju kod Livna, 19. X I I . 1943. g. Invalid. Bila je bolničarka u Kninskom odredu; a zatim u V. brigadi X I X . divizije. Panović Milena, rođena 9. V. 1924. g. u Žrmanu, k. Zadar. Od 8. V I I . 1942. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Ima čin zastavnika. Perić Ruža, rođena 1927. g. u Očestovui, k. Knim. Od 24. IV. 1943. g. bila je boraic u I I I . bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Za v r i j e m e V I . ofenzive proizvedena je u čin vodnika. Petričić Mileva, rođena 6. X I I . 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u X I X . diviziji. 8. X I I . 1944. g. ranjena u glavu. Umrla. Priča Dragica, rođena 1924. g. u Arapovu Dolu, k. Titova Korenica. borac u jedinici X I X . divizije. Odlikovana. Od 1942. g. bila je Sandrić V o j n a , rođena 1. I I I . 1926. g. u Betini, k. Šibenik. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi u jedinicu X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. Stipaničev-Babun Cvita, rođena 24. X I . 1924. g. u Tribunju, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Sjevero-dalmiatiniskom odredu i X I X . diviziji,, g d j e postaje omladinski rukovodilac i delegat voda. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I . reda i Medaljom za hrabrost. Šakić Bosa. Bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji I I I . ličkom partizanskom odredu i V. brigadi X I X . divizije. Kod napada na Gospić je ranjena. Bila je rukovodilac omladine u jedinici. �Šegvić Zdenka, rođena 7. IX. 1917. g. u Zadru, U naprednom radničkom pokretu aktivno učestvuje od 1933. g. Odlazi iz Splita na studije u Beograd 1935. i od tada aktivno radi u studentskoj partijskoj organizaciji. 1941. g. vrača se u Split i učestvuje u organizaciji prvih partizanskih odreda. Hapšena je na ulici prilikom eksplozije jedne bombe i u svibnju 1942. g. internirana u Italiju. Nakon kapitulacije Italije bježi i dolazi u Livno. Postaje komesar bolnice V I I I . korpusa na Visu, a u travnju 1944. g., nakon završenog višeg partijskog kursa, postaje član politodjela u X I X . dalmatinskoj diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva I. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom za hrabrost. Uzelac D. Desa, rođena 1924. g. u Arapovu, Dolu, k. Titova Korenica. Od 1942. g. bila je borac u X I X . diviziji. Umrla u Petrovoj Gori. Vrcelj Milka, rođena 1921. g. u Bukoviću, k. Benkovac. Od 12. IX. 1943. g. bila je bolničarka u III. četi IV. bataljona VI. brigade X I X . divizije. Poginula 12. X. 1944. g. u borbi protiv Nijemaca i ustaša kod Kruševa. Vujatović Mara, iz Vrbnika, k. Knin. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Dinarskoj partizanskoj četi i X I X . diviziji. Vukalović Marija, rođena 1927. g. u Briševu k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u X I X . diviziji i pomoćnik na teškom mitraljezu. Dokument 375 IZ NAŠIH BRIGADA Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. S, 1944. g. O D L I K O V A N E ŽENE BORCI XIX. U D A R N E DIVIZIJE »Ordenom za hrabrost« odlikovana je Ljubica Grbić, borac IV. bataljona X I V . udarne brigade. Rođena je 1927. godine u selu Ruištu u Zrmanji. Ona je bombaš. U borbi na Karinu, kao dobrovoljac bombaš, prva je likvidirala ustaška uporišta. U borbi na Lišanu, prva je izbila na kotu iznad Lišana, koja je naokolo bila utvrđena ustaškim bunkerima. U borbi, radu i učenju služila je svima za primjer. Medaljom »Za hrabrost« odlikovane su: Dujilo Blaženka, četna bolničarka I. bataljona VI. udarne brigade. Rođena je u Vodicama 1926. g. U VI. ud. brigadi ona se nalazi već 20 mjeseci. U svim tegobama i naporima — kroz Bosnu i Liku — držala se herojski. U svim borbama istakla se svojom hrabrošću i u najtežim momentima izvlačila i spašavala smrtno ranjene drugove. Naročitu hrabrost je pokazala u posljednjim' borbama za kulu1 Atlagić, Benkovac i Prosik, gdje je u streljačkom stroju učestvovala u borbi i bacala bombe na neprijatelja. Bila je ranjena tri puta. Juričev Biserka, četna bolničarka, II. bataljona VI. udar. brigade. U vojsci se nalazi punu godinu dana. U naporima, ledu i zimi, pokazala se najizdržljivijom od svih boraca. U borbama se istakla i kao bolničarka i kao borac. .Svojim ranjenim drugovima uvijek je na vrijeme pružila prvu pomoć. Naročito se istakla u posljednjim borbama na Obrovcu i Komu. Pelaić Zdenka, referent saniteta III. bataljona VI. ud. brigade. Rođena je u Vodicama 1922. g. U vojsci se nalazi već 2 go- dine. Izdržala je s v e napore IV. i V. ofenzive. U borbama se istakla kao bolničarka i kao borac. Kao referent saniteta u bataljonu posvećuje mnogo brige čistoći, higijeni i njezi bolesnika. U borbama je neustrašiva, i više puta za vrijeme borbe nalazi se u streljačkom stroju pored svojih drugova, i juriša na neprijatelja. Borci imaju u nju neograničeno povjerenje, jer su Sigurni da neće ostati na bojnom polju ranjeni i bez pomoći. Naročito se istakla u borbama na kuli Atlagić, Benkovcu, Ravni Kotarima i Obrovcu. Markoć Ida, četna bolničarka, IV. bataljona VI. ud. brigade. U vojsci se nalazi već godinu i po dana. I ona je hrabro izdržala sve napore kroz Bosnu i Liku. U v i j e k vesela i hrabra, ali blaga i tiha, spremna je da izdrži sve poteškoće. Učestvovala je u svim borbama V I . ud. brigade i pokazala se vrijedna kao bolničarka i hrabra kao borac. Naročito se istakla u borbama na Benkovcu, Karinu, Obrovcu, Goloj Mili, Ražancu i Poli cima. Mrša Darinka, rođena u Zatonu 1914. g. U vojsci se nalazi već preko dvije godine. Bi,la je borac VI. ud. brigade. Posljednje vrijeme radila je u štabu brigade. Pokazala se vrijedna, hrabra i požrtvovna. Ona je majka dvoje djece, a njezin je muž poginuo u borbi. Oslobođenjem Šibenika i okolice ona je poslata iz vojske da bi mogla biti uz svoju djecu, spremna da i tamo pomogne u radu i izgradnji svog oslobođenog kraja. �XX. DIVIZIJA M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A XX. DIVIZIJE BILE SU Anđelić Luce, rođena 15. X I I . 1927. g. u Vinišću, k. Split. u I X . brigadi X X . divizije. I OVE DRUGARICE: Od 16. V I . 1943. g. borac je Anđelić Neda, rođena 21. I X . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od 15. V. 1943. g. borac je u I X . brigadi X X . divizije. A r a s Biserka, rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I I I . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. 8. I. 1943. g. u borbi kod Gizdavca ispod Muča, zarobljena od N i j e m a c a i ustaša i istog dana strijeljana. Aržić Jagoda, rođena 24. V. 1926. g. u Sinju. U N O V od 7. I I I . 1944. g. Bila je vodnik u jurišnoj četi X. dalmatinske brigade X X . divizije. Na položaju kod K i j e v a u L i e i promrzla j o j je ruka. Baica MJena, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. U jedinici V I I I . dalmatinske brigade X X . divizije, bila je borac, vodni delegat i komesar brigadne ambulante. Ima čin kapetana. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bakota Vera, rođena 1925. g. u Podstrani, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u II. četi II. bataljona I X . brigade X X . divizije. Umrla. Bartulica Darinka, rođena 3. I. 1919. g. u Kaštel Starom, k. Split. I. V I I . 1943. g. odlazi u N O V . Bila je kuharica pri komandama, a zatim bolničarka u IV. bataljonu I X . brigade. Bilušić Finka, iz Zatona, k. Šibenik. Od srpnja 1942. g. bila je bolničarka u Sjevero-dalmatinskom partizanskom odredu i X. dalmatinskoj brigadi. Blagaić-Kalebić Melanija, rođena 25. IV. 1925. g. u Donjem selu, k. Split. U N O V od 15. X. 1943. g. Bila je bolničarka u Omladinskom bataljonu i I V . bataljonu X. brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Borci XX. divizije — Velika Popina u Lici, 1944. g. �Boban-Kačunko Marija, rođena 1916. g. u Solinu, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Dinarskom odredu i, nakon završenog sanitetskog kursa, u kirurškoj ekipi X X . divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bobanović Jelka, rođena 1914. g. u Primoštenu, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I V . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. U V I . o f e n z i v i ranjena. Boldić Katica, rođena 1924. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od svibnja 1944. g .bila je bolničarka u jedinici X X . divizije. Poginula u borbi za oslobođenje Trsta u svibnju 1945. g. Boljat-Belić Vjera, rođena 29. II. 1924. g. u Splitu. U travnju 1943. g. prelazi u ilegalnost, a 9. I X . 1943. odlazi u N O V . Bila je borac u Cetinskoj brigadi, te na raznim dužnostima u sanitetu X. brigade X X . divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bulić Vesna, rođena 1925. g. u Splitu. Od lipnja 1942. g. bila je borac u jedinici X X . divizije. Nestala u toku borbe, te proglašena mrtvom. Buljan M a r i j a , iz Splita. Bila je bolničarka u I I I . bataljonu X. brigade X X . divizije. 1943. g. teško je ranjena u borbi. Čulić-Bakotić Ivanka, iz Splita. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X X . divizije. U borbi kod Vrlike, 1944. g. teško je ranjena. Čulić Marija Pavica, rođena 1928. g. u Splitu. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i X. brigadi X X . divizije. Poginula 10. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na položaju Grab-Jabuka kod Sinja. Dodig-Bečir Ana, rođena 1922. g. u Trogiru. Od rujna 1943. g. borac je u II. bataljonu I X . brigade X X . divizije. Bila je zamjenik komesara čete. Duplančić-Dulčić Draga, s otoka Hvara. U N O V od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u II. bataljonu X. brigade. Frlaja Milka, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Bila je borac, vodni delegat, zatim komesar minobacačke čete. Ima čin zastavnika. Grčić-Vrdoljak Volga, rođena 15. X. 1927. g. u Splitu. U listopadu 1942. g. uhapšena je u Splitu od talijanskih fašista. 9. I X . 1943. g. po izlasku iz zatvora odlazi u N O V . Bila je borac i bolničarka u terenskoj grupi, u išibensko-trogirskom odredu, te bolničarka pri Štabu X X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jelaska Anka, rođena 27. V I I . 1926. g. u Splitu. Od 9. I. 1943. bila je borac u I X . dalmatins k o j brigadi. Poginula 20. I I I . 1943. g. u borbi protiv četnika kod Jablanice. Jevčić Anka, rođena 1926. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Ranjena 26. X I . 1944. g. na položaju kod Knina. Amputirana j o j je ruka. Jukić Marija, rođena 23. V I I . 1922. g. u Zablaču, k. Šibenik. Od 11. X I . 1942. g. u N O V . Bila je borac i bolničarka u terenskoj grupi, u Šibensko-trogirskom odredu, te bolničarka pri Štabu X X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Juras Zorka, iz Šibenika. Od 1943. bila je borac u borbi u Lici 1944. g. u VIII. dalmatinskoj brigadi. Poginula Juretić Slava, rođena 5. V I . 1926. g. u Majdanu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. borac je u Mosorskom odredu. Završivši sanitetski kurs 1945. g. radi u sanitetskom bataljonu X X . divizije. Više puta ranjena. Jurin Svetinka, rođena 1924. g. u Primoštenu, k. Šibenik. Od lipnja 1944. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. Poginula 3. V. 1945. u borbi kod Općina pri oslobađanju Trsta. Kalpić Zdravka, iz Šibenika. Bila je pomoćnik komesara čete u I I I . bataljonu V I I I . brigade. �Karanušić Neda, rođena 1921, g. u Trogiru, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i ustaša kod Livna, 13. I. 1944. g. Kokeza-Tranfić Ruža, rođena 4. X. 1925. g. u Kaštel Starom', k. Split. Od ožujka 1943. g. bila je borac u II. četi I V . bataljona I X . brigade X X . divizije. Kostović Nike, rođena 17. X I . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Kovačić Marija, rođena 1925. g. u Čelini, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u Mosorskom odredu. Poginula na Kordunu 14. IV. 1945. g. kao borac I X . brigade X X . divizije. Prve odlikovane drugarice XX. divizije — Trst 1945. g. Kratmajer-Sesardić Lina, iz Splita. Od rujna 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I V . bataljonu X. brigade X X . divizije. Kuzmanić-Veić Anka, rođena 21. I I . 1925. g. u Splitu. 1943. g. bila je osuđena na 4 godine robije, te upućena u Firencu na izdržavanje kazne. K r a j e m iste godine vraća se iz logora i od 28. I I I . 1944. bila je bolničarka u I X . brigadi X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost, te Ordenom- i Medaljom zasluga za narod I I I . reda. Lučin Danica, rođena 1922. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona X. brigade X X . divizije. Poginula 6. X I I . 1943. g. u borbi na položaju Gala kod Sinja. Lukin-Mutov Ljubica, rođena 1924. g. u Zlarinu, k. Šibenik. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je pol itko mesar II. čete I V . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula 24. X I I . 1944. g. kod Lapca. Majić Neda, rođena 2. V I . 1925. u Vinišću, k. Split. Od svibnja 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Marušić Neda, rođena 27. I I I . 1922. g. u Marušićima, k. Split. U N O V od rujna 1943. g. Bila je borac u X. dalmatinskoj brigadi X X . divizije. Na V a g n j u je ranjena. Nakon ozdravljenja bila je mitraljezac u Biokovskoj jedinici, a kasnije borac i sekretar SKOJ-a u X I I . južno-đalmatinskoj brigadi i jedinici X X . divizije, X I I I . brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin vodnika. �Milišić Zlata, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula iste godine u borbi kod Vrlike. Mlačić Neda, rođena 24. V I I . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od svibnja 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Ima čin starijeg vodnika. Musinov Benka, rođena 8. II. 1922. g. u Gustirni-Trogir, k. Split. Od 10. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. U lipnju 1944. g., na Vukovićevom mostu kod Vrlike, zarobljena je od četnika i strijeljana. Mužinić Lucija, rođena 1921. g. u Srinjinama, k. Split. Od 27. V I I I . 1944. g. bila je bolničarka u X X . diviziji. Iste godine zarobljena i ubijena od četnika kod Knina. Paić Adžić-Rodin Lenka, rođena ,30. V. 1924. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu X. brigade X X . divizije, a nakon završenog višeg sanitetskog kursa u Tičevu, postaje bolničarka istog bataljona. U travnju 1944. g., nesretnim slučajem, teško ranjena u glavu. Invalid. Pajić Vesela, iz Splita. U N O V od rujna 1943. g. Bila je vodni delegat u IV. bataljonu X. brigade X X . divizije. Pavelin-Božić Kata, rođena 20. I X . 1925. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 1943. g. bila je bolničarka u X X . diviziji. Pavlović-Papić Fila, rođena 18. X I I . 1923. g. u Kaštel Gomilici, k. Split. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je borac u Solinskom bataljonu i nakon završenog radio-telegrafskog kursa, u izviđačkoj četi X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana. Pažanin Mara, rođena 14. X. 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od 16. V I I . 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Perić Zorka, rođena 1926. g. u Suvaču, k. Sinj. Od 1943. g. bila je telefonistica u Štabu X X . divizije. Zarobljena od četnika u rujnu 1944. g. u Vještica Gori i s t r i j e l j a n a kod K o l j a n a blizu Vrlike. Periša Ankica, rođena 3. X. 1921. g. u Šibeniku. Od 11. I X . 1943. g. bila je borac u I I . četi II. bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula 1. X I . 1944. g. u borbi za Vrliku. Perišić Ana, rođena 1922. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Poginula u borbi kod Otišića. Rabadov Danica, rođena 1925. g. u Kaštel Lukšiću, k. Split. Od 10. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona X. brigade. Ima čin vodnika. Poginula 27. X I . 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a kod Vrpolja. Radić Jela, rođena 4. I V . 1927. g. u Vrsinama-Trogir, k. Split. Od 8. X I I . 1943. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Vrlike 27. V I I . 1944. g. Radić M a r i j a Ivanova, rođena 1922. g. Bila je bolničarka u I X . brigadi X X . divizije. Imia čin mlađeg vodnika. Radić M a r i j a Josipova, rođena 4. travnja 1919. g. Od 17. V I I . 1943. g. bila je četna bolničarka u II. bataljonu I X . brigade. Odlikovana. Rak Zorka, rođena 1924. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 25. V. 1944. g. bila je borac u II. četi I. bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Poginula u travnju 1945. g. u borbi kod Gospića. Rokić M a r i j a , iz Šibenika. U N O V od 1943. g. U jedinici V I I I . dalmatinske brigade bila je borac, vodni delegat, komesar brigadne ambulante i komesar čete za vezu pri Štabu brigade. Romac Kata, rođena 1927. g. u Glavicama, k. Sinj. U N O V od 11. I X . 1943. g. Bila je vodnik u I. četi I. bataljona X. brigade. Ranjena 27. X I I . 1943. g. na položaju MaoriceVrlika u borbi s Nijemcima i četnicima. JQ Žene H r v a t s k e u NOB- 145 �Seks© N e d a , rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . bataljonu X X . div i z i j e . N e s t a l a u V. n e p r i j a t e l j s k o j o f e n z i v i , u borbi p r o t i v N i j e m a c a , kod Z a d v a r j a , k r a j e m listopada 1943. g. Škoti M a r i j a , rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I V . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . Z a r o b l j e n a od četnika i zaklana 28. I V . 1944. g. na položaju Markovac. Slavica Janja, rođena 27. I I I . 1927. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 12. X I I . 1943. g. bila je borac u V I I I . dalmatinskoj udarnoj brigadi. P o g i n u l a 25. X I I . 1944. g. Sorić-Rogulj Jovana, rođena 1921. g. U N O V od 9. I X . 1943. g. t r o g i r s k o m odredu i I X . b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Bila je borac u Šibenisko- Stanić Tereza, rođena 1925. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. bila je borac u X. brigadi X X . diviz i j e . N e s t a l a u borbama kod Knina, te proglašena mrtvom. Šeparović-Cico M a r i j a , rođena 1920. g. u Blatu na K o r č u l i . Od 15. I X . 1943. g. bila je borac i v o d n i delegat u I V . bataljonu V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a 24. I I I . 1945. g. na p o l o ž a j u D o l j a n i u L i c i . Ševo M a r i j a , rođena 1926. g. u Segetu D o n j e m , k. Split. Od r u j n a 1943. g. bila je bolničarka u I V . splitskoj b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Odlikovana Ordenom za hrabrost. Špika-Ševo Matija, rođena 1926. g. U N O V od r u j n a 1943. g. Bila je b o r a c u Šibemsko-trogirskom odredu i bolničarka u I V . splitskoj b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Odlikovana Medal j o m za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I . i I I I . reda. Tambača Biserka, rođena 1922. g. u Šibeniku. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u I V . četi I V . b a t a l j o n a V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a u borbi p r o t i v N i j e m a c a , n a p o l o ž a j u kod Moseća. Tambača L j u b a , rođena 28. V I . 1907. g. u Šibeniku. U N O V odlazi 12. I X . 1943. Bila je v o d n i d e l e g a t u I I . četi I I I . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N o s i l a c j e Spomenice 1941. Tomić Ivanka, rođena 1925. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. bila je borac u I I I . četi I I I . batal j o n a X. brigade. Smrtno r a n j e n a na položaju kod Gale. Topic Mara, rođena 1924. g. u Korušcima, k. Split. Od 9. V I I I . 1943. g. bila je borac u I I . b a t a l j o n u X. b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N e s t a l a u borbi na p o l o ž a j u između V r l i k e i Pet r o v a P o l j a , 22. r u j n a 1944. g. Trumbić-Raić Neda, rođena 9. I. 1921. g. u Splitu. U N O V od l i p n j a 1942. g. O r g a n i z i r a l a je k r o j a č k a o d j e l j e n j a pri I V . operativnoj zoni, a uz to, kao član kotarskog odbora A F Ž - a , radila sa ženama u Splitskom partizanskom odredu. Bila je instruktor OK K P H z a Srednju Dalmaciju, b r i g a d n i rukovodilac SKOJ-a u X . b r i g a d i X X . d i v i z i j e , organizacioni sekretar M j e s n o g komiteta K P H u Dubrovniku, a kasnije u Splitu. N o s i l a c je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i j e d i n s t v a I I I . reda. Vidović M a r i j a , rođena 1921. u Rogoznici, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I I I . b a t a l j o n a X. b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a koncem 1944. g. u borbi kod P o t r a v l j a . Vukman Anka, rođena 1927. g. u Segetu Donjem«, k. Split. Od 1943. g. borac je u I I . četi I I I . b a t a l j o n a V I I I . brigade. Bila je omladinski rukovodilac u četi, a zatim ui bataljonu. U ožujku 1944. g. bila je ranjena. Poginula na Zelovu, u borbi s ustašama i Nijemcima. Vukov-Colić Ema, rođena 1923. g. u Zlarinu, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I I . četi I V . b a t a l j o n a I X . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N e s t a l a u borbi na M a č j o j Gredi kod V r l i k e , 20. V I I . 1944. g. Zaninović Nada. rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I I I . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a 4. X I I . 1943. g. u borbi kod Sinja. �XXVI. D I V I Z I J A D o k u m e n t 376 ŽENE BORCI XI. DALMATINSKE BRIGADE XXVI. DIVIZIJE Red. i 2 3 Prezime i ime Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV Bonković Karmela I l i ć Jelica 6. I I I . 1926 Preko Vodna bolničarka 2. V . 20. I I I . 1928 G d i n j Hvar Četna bolničarka 10. X I . 21. V I I I . 1925 Vis M a r t i n o v i ć Dragica Vodna bolničarka 15. I V . Vodna bolničarka i. I V . 1944 5 Jujnović Ivka 25. X I I . 1923 Kozica Vrgorac Četna bolničarka 10. I X . 1942 6 Sardelić Franka 15. V I I I . 1 9 2 7 Blato Korčula Vodna bolničarka 15. 29. X I I . 1 9 2 5 Blato Korčula Vodna bolničarka 15. 8 9 IO li 12 D v o r n i k Lenka T e r z i j a Ana Mandić Mara Šindik M a r a Dujmović Olivera 13 Puharić 14 Balić A n a 15 Svrdlin Dobrica Milica skromna, ozbiljna, dobra bolničarka i borac — uredna, — požrtvovna boln. 1944 15. V I I I . 1927 Trogir Jakica borbena i marljiva — 1943 Kostanić Jelka Bosnić Karakteristike : 1943 4 7 Odlikovana dobra kao bolničarka i kao borac — stari borac, čarka — VIII. 1943 VIII. m — dobra bolni- vrijedna i spretna čarka, dobar borac bolni- marljiva, poštena 1943 8. I V . 1925. Split Sekretar SKOJ-a 3. čete I. bat 10. V I . 1925 Nebriževac Imotski Četna bolničarka 18. I . 16. I X . 1 9 2 4 Crnogorci Imotski Vodna bolničarka 18. I . 15. I X . 1923 Nebriževac Imotski Vodna bolničarka 16. V I . 1928 Makarska Vodna bolničarka 16. V I . 1926 Blato Korčula Vodna bolničarka 8. I X . 1927 Split Vodna bolničarka 13. I V . 1924 Crnogorci Imotski borac 10. I X . borbena i odana 1943 — 1943 — 1943 18. I . — dobar borac i bolničarka, ozbiljna i solidna borbena i bolničarka odana, dobra ističe se kao borac, vrijedna 1943 i. III. — 1943 i. III. 1944 9. X I . — — 1943 20. V I . 1942 — marljiva i ozbiljna, dobar borac i bolničarka ozbiljna, odana, dobra, borbena bolničarka �Red br. Prezime i . ime Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 6. VI. 1924 Makarska Zamj. refer, saniteta 12. V I I I . 1942 16 Mara Franković 17 Delie Rita 17. X I . 1927 Tučepi Makarska Vodna bolničarka 29. X I I . 1943- 18 Košta Jela 27. I I . 1923 Preko Zadar Četna bolničarka 3- I1944 19 Gospodnetić Lucija 24. V I I 1924 Supetar Brač Vodna bolničarka i. X I . 1943 20 Perić Jelica 1926 Klis Split Vodna bolničarka II. IX. 1943 21 Curač Agata 2 2 . 1 1 . I924 Žrnovo Korčula Četna bolničarka 30. I. 1943 22 Dulčić Marica 2. I I . 1921 Starigrad Hvar Vodna bolničarka 18. V I I I . 1943 23 Lelanović Vinka 5, I I 1926 Split Vodna bolničarka II. IX. 1943 24 Žuvela Mara 27. X I . 1922 Blato Korčula borac 25 Ostojić Kata 8. V I I I . 1921 Plina Opuzen Metković Četna bolničarka 17. X I . 1943 26 Gazdo Ljubica 15. I I I . 1928 Blato Korčula Vodna bolničarka 25. IV. 1943 27 Martić Anđa 10. X . 1924 Žagrović Knin Vodna bolničarka 10. V I I . 1943 28 Pecotić Nedjeljka 9. X . 1927 Smokvica Korčula borac 29 Marinković Zora 10. IV. 1924 Komiža Vis Vodna bolničarka 10. I X . 1943 30 Banovac Ankica 13. I I . 1927 Sratok Split zamj. ref. saniteta II. IX. 1943 10. I X . 1943 15. IV. 1944 Odlikovana — Karakteristike : odana, borbena, poštena, ozbiljna i vješta bolničarka — — vrijedna, poštena, ističe se kao bolničarka, ozbiljna, požrtvovna — marljiva i borbena — vrijedna bolničarka Medalja za hrabrost — borbena, iskrena, marljiva požrtvovna bolničarka poštena, u radu se zalaže ozbiljno — — — — — odana, vrijedna, dobar borac, ozbiljna, staložena tiha, marljiva, odana, požrtvovna bolničarka vrijedna, ozbiljna ozbiljna, radina, odana, borbena, požrtvovna boln. — — — poštena, ozbiljna, odana, dobar borac i bolničarka �Red. br. Prezime i ime D a t u m i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 31 K a p o r Marija 6. I X . 1925 Blato Korčula Vodna bolničarka 28. I V . 1944 32 Segedin Mara 20. V I I I . 1920 Z r n o v o Korčula Vodna bolničarka 15. I V . 1944 33 tvčević Marija 14. I I . 1925 Četna bolničarka 3- I I . 1943 34 T o m a š i ć Dinka 2 9 . X I I . 1920 Smokvica Korčula Vodna bolničarka 5. I I . 1944 35 Juraga Bogdana 8. I V . 1930 Murter Šibenik Vodna bolničarka 10. I I I . 1944 20. I I I . 1944 36 Spaja Ana 12. I V . 1925 Danilo Šibenik Vodna bolničarka 37 Nodilo Nike 17. V I . 1927 Babino P o l j e Dubrovnik borac 38 Dražinić M a r i j a 18. V I I . 1925 Lastovo Četna bolničarka 23. I I . 1928 Danilo Šibenik Vodna bolničarka 39 Spaja Marija 40 Pekić Jela 18. I I I . 1927 Split Četna bolničarka 41 Radešić Ruža 9. I X . 1927 Šibenik Melada 20. dobra radnica — ozbiljna i marljiva — — III. Milka 43 Santić T o n k a 44 Marinković Bosiljka 45 Jelčić Kata 21. X I . 1924 Drniš Knin ozbiljna i marljiva — — ozbiljna čarka i vrijedna bolni- — marljiva i disciplinovana — uredna i vrijedna ozbiljna, borbena,. odana^ požrtvovna — — Vodni delegat 7. borac i. I I I . 1944 13. V . 1926 Split ref. san. I V . Bat. 23. V . 14. I V . 1924 Komin Metković Četna bolničarka 25. I X . 1927 Lastovo marljiva, požrtvovna i v j e šta bolničarka 1944 Vodna bolničarka 42 20. V I . 1944 Karakteristike : — 25. I V . 1944 10. I X . 1943 Odlikovana VII. — ozbiljna i vrijedna, dobra bolničarka poštena, borbena, tvovna bolničarka požr- borbena, poštena, ozbiljna, odana i požrtvovan radnik 1943 — — 1943 i. IV. 1944 — poštena, vrijedna, disciplinovana poštena, požrtvovna i v j e šta bolničarka skromna, poštena marljiva �Red br 46 Prezime i ime Datum i mj. rođenja 19. I X . 1926 L o n č a r Jela Imotski 12. I X . 1927 Funkcija i čin Vodna bolničarka Stupila u NOV i. IV. 1943 Primorac Danica Vodna bolničarka 25. X. I. 1925 Blato Korčula Četna bolničarka 2. V I I . 10. I X . 1926 Velaluka Korčula Četna bolničarka 15. I X . 6. X . 1924 47 Četna bolničarka 15. I. 1944 Vodna bolničarka 25. I I I . 1944 Četna bolničarka 10. I X . 1943 Vrgorac 8. 48 49 T u l i ć Ivica Padovan Ljeposava 50 Gavranić Marija 51 Maršić Neda 52 J u r a s Mihovilka 53 Radulj Marija Blato Korčula 25. V I I . 1925 Vlaka Metković 25. I X . 1922 Gradac Makarska 29. I V . 1924 Split Vodna bolničarka 55 D r a g o j e v i ć Suzana Dabo Marija 56 Božin M a r i j a 57 Ivančić Jozica 5. V I I I . 1923 Velaluka Korčula Vodna bolničarka 17. X I . 1921 Pag 54 Vodna bolničarka 24.XII.1925 Kaštel S u čurac Split Vodna bolničarka 3. I I I . 1920 Split 14. X I . 1925 ref. san. V. Bat Padovan Nevenka 59 Kovačić Ksenija 60 D r a g u l j e v i ć Ivka — — b o r b e n a i požrtvovna bolničarka borbi odana, poštena i radina vrijedna bolničarka 1943 15. I X . — — Medalja za hrabrost — 1943 8. V I I I . 1943 9. X . — d o b a r b o r a c i bolničarka, radišna s k r o m n a , poštena, d o b r a bolničarka ozbiljna, vrijedna, d o b a r b o r a c i bolničarka marljiva, disciplinovana i d o b r a bolničarka — 1943 15. V I . 1944 25. X I . — — 1943 7. I I I . 1943 Četna bolničarka 7. V I I I . 1943 25.VII.1926 Velaluka Korčula Vodna bolničarka 6. I. 1926 — 1943 Četna bolničarka Blato Korčula Karakteristike : b o r b e n a , marljiva, d o b r a bolničarka 1943 Split 58 Odlikovana I. I . 1944 — — — marljiva, disciplinovana, d o b r a bolničarka ozbiljna, disciplinovana b o r b e n a , odana, ozbiljna, d o b r a bolničarka poštena, marljiva, plinovana disci- ozbiljna, d o b a r borac i bolničarka vrijedna, b o r b e n a , tvovna bolničarka požr- �Prezime i ime Red. br. 6i Marinković Oliva 62 Haler Ivana 63 Brkušić Karmela 64 Gaćina Skolastika 65 Šegvić Zejna 66 Štambuk Bosiljka 67 D v o r n i k Vesela Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 29. V . 1926 Bol Brač Četna bolničarka 16. I I . 1928 Sarajevo Vodna bolničarka 26. V I . 1925 Bogomolja Hvar Vodna bolničarka 27. 2. I I . 1 9 2 4 Sali Preko Vodna bolničarka 8. 4. I V . 1927 Split Vodna bolničarka 7. I I I . 1943 26.XII.1928 Bogomolje Hvar Vodna bolničarka 5. V I . 1944 30. I I I . 1926 Split Četna bolni• čarka 15. IV. i. IV. 1944 III. 1944 9. IX. Vodna bolničarka 7. I I I . 1944 69 T o l e n t i n o Rozina 3. V I . 1925 Trst Vodna bolničarka 7. I I I . 1944 70 Simičić M a r i j a 11. X I . 1923 Rava-Iž Zadar Vodna bolničarka 71 A b r a m o v i ć Lucija 12.XII.1923 Ljubostinje Drniš švelja pri Intendant. 72 Pečar Ruža 73 Mihanović T o n k a 75 Babić Marija vrijedna, disciplinovana — ozbiljna i požrtvovan radnik, borbena dobar borac i bolničarka — odana, ozbiljna, — marljiva, disciplinovana — odlična požrtvovna bolničarka, ozbiljna i poštena — dobar borac i bolničarka — disciplinovana, marljiva — uredna, ozbiljna — ozbiljna, marljiva 1943 22. I. 1926 Vis K o v a č i ć Jelena — XII. Petrinović M a r i j a 74 Karakteristike : 1943 68 4 . V I I I . 1928 Bitolj odlikovana 7. III. 1944 9. IX. 1943 švelja pri Intendant. 15. I X . 1943 26. V I I I . 1927 Zrnovnica Split švelja pri Intendant. II. 2. X I . 1922 Zagreb Četna bolničarka 9. 9. X . 1923 Slivno Ravno borac II. IX. — — odana, ozbiljna, poštena, vrlo vrijedna i vješta dobar borac, marljiva — 1943 IX. — 1943 IX. 1943 — marljiva �Red. br. 76 Prezime i ime Datum i mj. rođenja 13. XI. 1926 Zoričić Anka Šibenik 77 78 16. II. 1927 Danon Blanka Martinov Ruža Split Funkcija i čin Stupila u NOV švelja pri Intendant. 11. IX. 1943 švelja pri Intendant. 11. IX. 1943 borac 5. VII. 1944 švelja pri Intendant. I I . IX. Odlikovana — — Karakteristike : marljiva odana, vrijedna, disciplinovana, ozbiljna 2. VIII. 1927 Vrgorac 79 Alujević Bosiljka 17. XII. 1924 Split 5.VIII.1923 80 Prnić Matija 81 Letinić Ljiljana 82 Radić Ivanka Kljenak Vrgorac 13. V I I I . 1920 Preko Preko 25. II. 1924 Bast Makarska Četna bolničarka borac 18. III. 1943 9. IX. 1943 6. I I I . Split Vodna bolničarka 9. VIII. 1943 I. 1925 Iž Veli Preko Zadar Vodna bolničarka 1927 Križanac Slavica 25. 84 Marijan Marica 85 Jerković Rosa 86 Matijašević Željka 87 Roje Tonka 3. 13. 88 Gazzari Tatjana borac 8. VIII. 1943 zamj. ref. saniteta 9. XI. 1943 šifrant na radio-stan. I I . IX. 23. XI. 1923 5.VIII.1925 Inselt Melanka 90 Grgasović Margita IX. 1943 VI. 1924 Poljica Hvar Split 89 9. Četna bolničarka Split Indija Ruma 24. III. 1922 Makarska Polit. kom. brig. prev. bolničarka brig. prev. — marljiva — energična i vrijedna — disciplinovana i tiha — 1942 I. 1927 Selca Hvar 12. VI. 1923 uredna i marljiva 1943 Vodna bolničarka 11. XI. 83 — 27. XII. 1943 — — Medalja za hrabrost 18. VI. 1942 dobar borac i bolničarka borbena, vrijedna, zdravo ambiciozna, željna znanja — odana, borbena — uredna i vrijedna — 1943 3. II. 1943- odana, borbena i ako već fizički iscrpljena — — skromna, istakla se kao bolničarka odana, požrtvovna, skromna i ozbiljna borbena, požrtvovna bolničarka �Red. br. 91 Sabić Kata 92 D u j m o v i ć Marica 93 Štambuk Estera 94 Bačić Ruža Funkcija i čin Stupila u NOV 20. V I . 1922 Makar Makarska Prezime i ime bolničarka brig. prev. 20. V I . . 15. X I . 1923 Grabovac Imotski bolničarka prev. Datum i mj. rođenja 1942 5. V I I I . 1942 6. V . 1924 Split bolničarka brig. prev. 11. I X . 7. I I I . 1924 Blato Korčula bolničarka brig. prev. 12. I I I . 1943 Odlikovana Orden hrabrost — Karakteristike: odana, borbena marljiva i uredna — marljiva — poštena, iskrena i vrijedna 1943 95 Beroš Anka 17. I I I . 1924 Krvavice Makarska bolničarka brig. prev. 96 Frančeski N e v e n k a 5. V I I I . 1916 P r i muša Imotski bolničarka brig. prev. 3- H I . — dobra bolničarka 1923 bolničarka brig. priv. 9. I X . — marljiva i poštena 97 Ercegović 98 T o m i č i ć Anka 99 M a r i ć Vesela 100 Matas N e v a IOI Fabjanović Marija 102 Anka Škarica Ksenija Rogoznica Šibenik 26. I X . 1926. Zagvozd Imotski 11. I . 1927 Garic Livno 6. I I . 1927 Split 8. X I . 1925 Škrip Brač 22. I X . 1921 Šibenik Vodna bolničarka borac Sekretar S K O J - a pri štab. jedin. Sekretar SKOJ-a I I . Bat. Sekretar Brig. K o m . SKOJ-a 9. I1943 — dobar borac i dobra bolničarka 1943 1943 15. X I . 1943 4. X I . 1944 II. IX. — — — dobra i radina 1943 14. I X . marljiva, poštena odana, požrtvovna — radina 1943 3. X . 1943 — dobra i radina Povjerenik personalnog otsjeka X I . Dalmatinske ud. brigade Pomoćnik Politkomesara : Benko s. r. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XXVI. DIVIZIJE B I L E SU I O V E D R U G A R I C E : Basarić Stana, rođena 1926. g. u Mogoriću, k. Gospić. U N O V od 15. V I . 1942. Bila je zamjenik referenta saniteta u I I I . bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Boraska Davorka, rođena 3. X I I . 1921. g. u Splitu. 26. I X . 1943. g. odlazi u N O V , završava sanitetski kurs i postaje zamjenik referenta saniteta u jedinicama X I I . brigade X X V I . divizije i kasnije u jedinici Narodne obrane. Botić Dana, rođena 1923. g. u Splitu. Od 15. V I I I . 1943. bila je borac u I I I . bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. Dva puta ranjena. Brakus Ana, rođena 1927. g. u Trbounju, k. Drniš. Od prosinca 1944. g. bila je borac u I. četi II. bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula na položaju kod Bistrice, u travnju 1945. g. Braškić Neda, rođena 1925. g. u Gornjem Selu na Šolti, k. Split. Od 13. I I I . 1943. g. bila je bolničarka u X I I . brigadi X X V I . divizije. Poginula u rujnu 1944. g. u Supetru na Braču, u borbi s Nijemcima. Bučević Neda, rođena 5. V I . 1919. g. u Donjem Selu na Šolti, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Biokovskom odredu i X I . brigadi. Poginula 1944. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Sumartina na Braču. Dragičević-Dumanić Marija Marijola, iz Donjeg Strmca, k. Brač. Bila je borac u X I I . dalmatinskoj brigadi. Eterović Margarita, rođena 1922. g. u Pražnicaimia, k. Brač. tinskoj brigadi. Bila je borac u X I I . dalma- Gavranić-Šiun Mara, rođena 1928. g. u Blatu na Korčuli. Od prosinca 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona I I I . prekomorske brigade. Poginula 11. X I . 1944. na položaju kod Knina. Geralić File, rođena 1925. g. u Dugom Ratu, k. Split. U N O V od 1. V. 1943. g. Bila je četna bolničarka u Mosorskom odredu i XII. brigadi X X V I . divizije. Ima čin vodnika. Grubić Mileva, rođena 1928. g. u Zapužanima, k. Benkovac. Od 10. X I . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . prekomorskoj brigadi. Ivica Maša, rođena 14. I X . 1924. g. u Segetu, k. -Split. Od 8. V I I . 1943. g. bila je borac u II. bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. 21. IV. 1944. g. ranjena je u borbi na Mljetu. Jelavić-Marinović Anka, rođena 24. IV. 1916. g. u Bačini, k. Metković. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u Neretvanskom odredu u X I . brigadi X X V I . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Juras Janja, rođena 1918. g. u Šibeniku. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona X I . brigade X X V I . divizije. Smrtno ranjena u borbi na Pelješcu, u studenom 1943. g. Kovačić-Jokić Jagoda, rođena 1. I I I . 1926. g. u Splitu. Učestvovala je gotovo u svim omladinskim akcijama, te je 1942. g. od T a l i j a n a isključena iz gimnazije. 16. I. 1943. uhapšena i 7. V I I . 1943. g. zamijenjena iz zatvora. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi u N O V . Bila je borac i omladinski rukovodilac u Neretvanskom partizanskom odredu i X I . brigadi X X V I . divizije. Zbog fizičke iscrpljenosti vraća se na teren i radi kao član Kotarskog komiteta SKOJ-a Benkovac. Kovačić-Radelić Ksenija, rođena 6. I. 1926. g. u Splitu. U N O V od 7. V I I I . 1943. g. Bila je borac u Mučkoj letećoj četi i četna bolničarka u X I . brigadi X X V I . divizije. U borbi pod Klisom, 14. I X . 1943. g. bila je ranjena. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Spomenicom 10-god. J N A . �Lučin Tonka, rođena 1925. g. u Vinišću; k. Split. Od 10. V. 1943. g. bila je bolničarka u 1. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Mally-Moch Lenka, rođena 1. V. 1923. g. u Splitu. U N O V od 16. I. 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i IV. četi I I I . bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. K a s n i j e radi kao ekonomi. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Maričić Marija, rođena 1923. g. u Hvaru. U N O V od X I . 1942. g. Bila je borac u I. četi I I I . bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula u borbi kod Grohota na otoku Šolti 1944. g. Marinković-Jurić Neda, rođena 1922. g. u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je borac i pomoćnik mitraljesca u X. dalmatinskoj brigadi, sekretar u tehničkom odsjeku Štaba V I I I . korpusa, i nakon završenog srednjeg sanitetskog kursa, sekretar i narkotizer u kirurškoj ekipi X X V I . divizije. Martinić Zorka, rođena 1925. g. u Pučišću, k. Brač. Bila je borac u I I . bataljonu X I I . dalmatinske brigade. Mašković Dobrila, rođena 1924. g. u Blatu na Korčuli. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I V . bataljona I I I . prekomorske brigade. Poginula u Kninu, u borbi protiv N i j e m a c a i četnika, 28. X I . 1944. g. Matana Natalija, rođena 1926. g. u Govedarima, k. Dubrovnik. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I I I . prekomorske brigade. Poginula 24. X I . 1944. g. u borbi za oslobođenje Knina. Mihovilović Margarita, rođena 1921. g. u Pražnicama na Braču. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu I I I . čete X I I . brigade. Smrtno ranjena u borbi protiv N i j e m a c a 2. II. 1945. Mijan Karmela, rođena 6. X I I . 1924. g. u Mostaru. U N O V od 6. I. 1943. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac u I V . bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Pavlov Marica, rođena 1926. g. u Ložišću, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u X I I . brigadi X X V I . divizije. Poginula 24. I V . 1944. g. u Blatu na Korčuli. Pšeničnjak-Turković Edita, rođena 30. X I I . 1928. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 5. II. 1943. g. bila je u diletantskoj grupi, zatim bolničarka u X I I . brigadi. Radić Ivanića, rođena 1924. g. u Bastu, k. Makarska. U X X V I . diviziji bila je bolničarka i omladinski rukovodilac. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula 1. svibnja 1945. g. prilikom oslobađanja Trsta. Reić-AIfirević Antonjeta, rođena 17. X I I . 1923. g. u Splitu. Od 17. I X . 1943. g. borac je u X I I . brigadi X X V I . divizije. Bila je vodni delegat, zamjenik politkomesara čete i obavještajni o f i c i r bataljonia. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Spomenicom 10-godišnjice J N A . Restović Katica, rođena 1922. g. u Smrku-Nerežište, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula. Rogulić Marija, rođena 5. V I I I . 1923. g. u Kučinama, k. Split. Od 28. I V . 1943. g. bila je vodnik-bolničarka u IV. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Roje-Bronzić Tonka, rođena 12. V I . 1923. g. u Splitu. U N O V od 10. I X . 1943. g. U Imotskom odredu i X I . brigadi X X V I . divizije, bila je borac, sekretar u bataljonu i zamjenik referenta saniteta prištabnih brigadnih jedinica. Pohvaljena je za dobro držanje u borbama i proizvedena u čin starijeg vodnika. Ruić Anica, rođena 1924. g. u Grohotama na Šolti, k. Split. U N O V od 7. I X . 1943. g. Bila je kuharica i kasnije borac u V. bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. U svibnju 1944. g., u akciji na Vidovu Goru na Braču, smrtno je ranjena. �Santini-Duplančić Jelka Seka, rođena 1924. g. u Splitu. U V. bataljonu X I . dalmatinske brigade bila je borac, omladinski rukovodilac i sanitetski referent. Kasnije radi u OZN-i. Nosilac je Spomenice 1941. Sesartić-Cecić Tonka, rođena 22. X I I . 1923. g. u Solinu, k. Split. 17. X I . 1942. g. uhapšena je od T a l i j a n a s punom torbom ilegalne pošte. Mučena je u splitskoj policiji, a zatim zatvorena u I t a l i j i . Iza kapitulacije Italije, stiže do Sušaka i stupa u I. četu I. bataljona I. primorsko-goraniske brigade. U napadu na Drežnicu bila je ranjena i zarobljena od SS trupa. Prilikom bombardiranja bježi iz zatvora na Savskoj cesti u Zagrebu i ponovo odlazi u partizane. Nakon završenog bolničkog kursa, bila je bolničarka i politdelegat u bolnici V I I I . korpusa na Visu i Drnišu i rukovodilac zubne ambulante u Hvaru. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Sinković Marija, rođena 10. V I I . 1924. g. u Donjem Dolcu, k. Split. Od lipnja 1943. g. borac je u I I . bataljonu X I . dalmatinske brigade. Bila je prva žena mitraljezac u bataljonu. Poginula u travnju 1944. g. u borbama za Mljet, jurišajući na njemačka utvrđenja. Trošić Matilda, rođena 1923. g. u Pirovcu, k. Šibenik. Od 15. rujna 1943. g. bila je bolničarka u I I I . prekomorskoj brigadi X X V I . divizije. Poginula u travnju 1945. g. u Bihaću, u borbi s Nijemcima. Urlić Neda, rođena 11. V. 1928. g. u Drašnici, k. Makarska. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Biokovskom odredu i politički komesar u II. bataljonu II. dalmatinske brigade. Ranjena. Vidoš Janja, rođena 12. X I I . 1919. g. u Imotskom. Od 15. II. 1943. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Vrsalović Anka, rođena 1924. g. u Gornjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u X I I . brigadi X X V I . divizije. Vukman-Lozovina 1942. g. komesar Komandi Mara, rođena 1920. g. u Segetu Donjem, k. Split. U N O V od kolovoza Bila je bolničarka, šef krojačke radione, pomoćnik komesara bataljona i čete u letećoj T r o g i r s k o j četi, u IV. bataljonu I. dalmatinske brigade, pri mjesta T r o g i r i intendanturi XXVI. divizije. Ima čin poručnika. Dokument 377 HEROJSTVO OMLADINKE MARIJE ŠINKOVIĆ 1 Na Mljetu bjesni borba. Naša I. četa ima da likvidira jednu od najjačih kota na dalmatinskim otocima. U našoj četi nalazi se i M a r i j a Šinković, mitraljezac. Jurišamo, ali bez uspjeha. Jurišamo još tri puta, ali ponovno se moramo povući. Prilikom svih tih juriša omladinka M a r i j a prednjači. N j e z i n puškomitraljez stalno štekće, a njeni poklici borbe čine borce da ustraju. Pada naređenje: »Ćuka se mora z a u z e t i ! « Laganim korakom- u streljačkom stroju naša četa po peti put ide na juriš. N e p r i j a t e l j nas je opazio vatru. Mi se ne obaziremo, odlukom da moramo uispjeti, M a r i j a j e prva. N j e n e r i j e č i : i otvara na nas već s čvrstom idemo naprijed. » D r u g o v i , ovoga puta ćemo uspjeti, hrabro naprijed. Smrt f a š i z m u ! « daju nam polet. Nalazimo se ispod same ćuke. Komandir naređuje: » J u r i š ! « Omladinka M a r i j a se prva diže i uskače u jedan neprijateljski bunker. N j e n mitraljez ne čuje se više. Slušamo što to može da bude. Tad jedan omladinac poviče: » N a p r i j e d , drugovi, osvetimo M a r i j u ! « Pojurismo svi omladinci naprijed-, ni jedan n i j e zaostao. Ćuka je zauzeta. U b i j e n i i zarobljeni njemački banditi, bili su osveta za našu M a r i j u . M a r i j a je pala za svoju domovinu, ali su je osvetili njezini omladinci. Borac I. čete II. bat. 1 Iz arhive Glavnog odbora AF2. �RAZNE JEDINICE MEĐU ŽENAMA BORCIMA D A L M A T I N S K I H O D R E D A I D R U G I H J E D I N I C A BILE S U I OVE DRUGARICE: Ačimović Anđa, rođena 1920. g. u Glavini Donjoj, k. Imotski. Od 10. II. 1943. g. borac je u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Akrap Perica, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I. četi I I . bataljona Omiške grupe. Ranjena je na položaju Perun kod Žrnovnice, 310. I X . 1943. g. Antunović Iva, rođena 1923. g. u Kozici, k. Makarska. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane u Biokovo. Bila je teško ranjena u borbi. Antunović Lenka, rođena 1924. g. u Postirama, k. Brač. U N O V je otišla 1943. g. Arbunić Klemica, rođena 1922. g. u Pražnicama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ban Marica, iz Splita. U p r v o j polovini 1943. g. odlazi u N O V . Bila je komesar čete. Ranjena je u ruku prilikom napada na Vrliku. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za hrabrost. Banfić Ruža, rođena u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je četna i brigadna bolničarka, referent apotekarstva brigade, a kasnije divizije. Bangoleti M a r i j a , rođena 6. X I . 1922. g. u Lastovu, k. Korčula. Stupila je 1943. g. u partizanski odred na Mljetu. U borbi s Nijemcima, 25. IV. 1944. g. bila je zarobljena i iznakažena, te bačena u more. Banina-Dunatov Eva, rođena 1922. g. u Velom Ižu, 1 k. Zadar. 1943. g. zbog aktivnog rada u N O P , uhapišena je od Talijana i odvedena u logor Molat. V r a t i v š i se iz logora u rujnu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je vodni delegat, a zatim komesar čete. Ima čin rezervnog kapetana. Barešić Antula, rođena 12. X I . 1903. g. u Kaštel Šućurcu, k. Split. U studenom 1942. g. odlazi u N O V , gdje su se već nalazile njezine tri kćeri, sin i muž. Bila je bolničarka u bolnici na Moseću i na Mosoru. Poslije kapitulacije I t a l i j e prati teške ranjenike u Bari ( I t a l i j a ) i radi u Crvenom Križu. K a s n i j e opet odlazi u bolnicu V I I I . korpusa. Bašić M a r i j a pok. Mate. U N O V od srpnja 1942. g. Poginula u rujnu 1943. g. Bašić Marija pok. Spire, iz Klisa, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Bašić Vice, iz Klisa, k. Split. U N O V od travnja 1942. g. Poginula u srpnju 1943. g. Baturina Jaka, rođena 1924. g. u Niskom1, k. Split. Od 9. I X . 1943. bila je borac u Mosorskom odredu. Poginula 30. X I I . 1943. g. na položaju između Žrnovnice i Sitna Donjeg, u borbi s Nijemcima. Baučić Ivka, iz Omiša, k. Split, bila je borac N O V . Teško je ranjena u borbi. Baučić Olga, rođena 6. I I I . 1922. g. u Omišu, k. Split. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu Mosorskog odreda. Ranjena na Biokovu, 15. studenog 1943. g. Umrla. Bauk Vesela, iz Imotskog, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je politički, a zatim sanitetski radnik u raznim jedinicama. 1 Već 1941. g. u početku talijanske okupacije, otišlo je iz V e l o g Iža u jpartizane nekoliko drugova i drUjgarica. 1942. g. kada je talijanski okupator htio da p l j a č k a u l j e na M a l o m Ižu i da ga izvozi u I t a l i j u , te da pali kuće drugova k o j i su otišli u partizane, omladina Iža je dobila direktivu da izveze u l j e na kopno za potrebe partizana, a ono što ne bude moguće izvesti, da p r o l i j e u more. K a d okupator n i j e našao ulje, pokupio je sve muškarce od 26—40 godina, u n a m j e r i da ih internira. P r i l i - kom prevoza na brodu, l j u d i su goloruki napali i razoružali n e p r i j a t e l j a . P o s l i j e toga bilo j e nemoguće ostati na otoku, te je nastao masovni pokret medu stanovništvom M a l o g Iža, i svi sposobni za borbu, otišli su u partizane. P o r e d muškaraca otišle su u partizane i 54 žene ® M a l o g Iža. O n e su raspoređene u razne jedinice I. i I I . proleterske dalmatinske i K r a j i š k e brigade. Sve one, k o j i su ostali na otoku, T a l i j a n i su o t j e r a l i u logor na M o l a t , a zatim u I t a l i j u . �Becker Zora, iz Knina. Početkom 1942. g. uhapšena je od četnika i Talijana, a koncem iste godine zamijenjena, te odlazi u N O V . U V. ofenzivi, bolesna od tifuisa, zarobljena je od N i j e m a c a i poslana u logor u Njemačku, odakle se vratila poslije oslobobođenja. Begović Antica, rođena 1919. g. u Nerežištu, k. Brač. Od 9. I X . 194,3. g. bila je borac u I. četi Splitskog odreda. Ranjena 26. I X . 194.3. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Donjeg Sitna na Mosoru. Belamarić Katica, rođena 1918. g. u Šibeniku. Od listopada 1942. g. bila je borac u Splitskom odredu, a zatim u Komandi mjesta Muć. Poginula 1943. g. za v r i j e m e V I . neprijateljske ofenzive, na položaju kod Duvna u Bosni. Bezbradica Jeka, rođena 1924. g. u Kistanjima, k. Knin. Bila je borac u N O V . Boban Arika, iz Klisa, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Boban Antula, iz Klisa, učestvuje u N O V od srpnja 1942. g. Boban Jela, iz Klisa, učestvuje u N O V od 1942. g. Boban Karmela, učestvuje u N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. Bobanac Anđelka, rođena 18. X I I . 1920. g. u Kuli, k. Metković. 20. X. 1942. g. stupa u II. četu bataljona » V i d M i h a l j e v i ć « u Biokovo. Bila je dopisničar u vojsci, neko v r i j e m e borac, kuharica u brigadnom previjalištu, član Kotarskog odbora J N O F Metković i član Kotarskog N O O Metković. Nosilac je Spomenice 1941. Bodrožić Jaka, rođena 1920. g. u Koljanima, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Bogdanović Zdenka, rođena u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u jedinici N O V . Poginula u borbi. Bogunović Matija, iz Bacine, k. Metković. 1942. g. odlazi u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Bojanić Marija, rođena 1924. g. u Vrisniku, k. Hvar. Bila je borac u N O V od 10. X.1942. g. Bolić Zorka, rođena 15. X. 1920. g. u Šibeniku. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u Primorskom bataljonu. Umrla u siječnju 1943. g. za v r i j e m e I V . neprijateljske ofenzive, prilikom povlačenja Centralne bolnice u Drvar. Borić Tonča, iz Imotskog, rođena 1919. g. U N O V od v e l j a č e 1943. g. Bošković Zorka, rođena 17. I. 1922. g. u Bačini, k. Makarska. Od 10. V I . 1942. g. borac je u bataljonu »J. Jurčević« na Biokovu. Zatim radi u biokovskoj štampariji, u kirurškoj bolnici I V . operativne zone u Glamoču kao bolničarka, komesar čete, te vodni delegat. Nosilac je Spomenice 1941. Božanić Jakica, rođena 3. V I . 1923. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od rujna 1942. g. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi u svibnju 1943. g. u Crnoj Gori. Božanić Katica, rođena 14. X I I . 1922. g. u Oključni, k. Vis. Otišla u N O V 1942. g. Poginula u borbi. Božanić Lukrija, rođena 1922. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od 1942. g. Poginula u borbi. Božanić Nada, rođena 1922. g. u Oključni, k. Vis,. U N O V od 1942. g. Poginula u borbi. Božić Ruža, rođena 1923. g. u Zvečanju, k. Split. U listopadu 1942. g. otišla u I V . operativnu zonu u Livno. Poginula u Crnoj Gori u V. ofenzivi. Božin Margarita, rođena 1927. g. u Šibeniku. U N O V od 11. I X . 1943. g. Bila je referent saniteta Inženjerskog bataljona V I I I . korpusa. Poginula 8. X I . 1944. g. Bračulj Milica, rođena 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u letećoj četi pri Komandi mjesta Bitelić. Ima čin vodnika. Brala M a r i j a , rođena 21. V I I . 1925. g. u Posedarju, k. Zadar. Od 1. X. 1943. g. bila je borac u Zadarskom partizanskom odredu. Poginula nesretnim slučajem 1. X I . 1943. u selu Jesenice. �Omladinke sa Iza odlaze u partizajie — na terenu Vodica 1942. g. Britvić Lenka, rođena 1927. g. u Kaštel Kambelovcu, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u II. četi III. bataljona Dinarskog odreda. Ranjena je u prosincu 1943. u borbi protiv četnika, kod sela Milkovci, i umrla na putu za Livno. Bubić Mladenka, rođena 1. I. 1923. g. u Solinu, k. Split. Od 20. V. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu IV. splitske brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Bulović-Veselica Boja, rođena 20. IX. 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. U NOV od 15. VIII. 1941. g. Bila je borac u I. partizanskom odredu i četi Dinarsko-mosorskog odreda, zatim kurir pri Štabu III. bataljona IV. krajiške brigade V. divizije V. korpusa. Noisilac je Spomenice 1941. Bulj Marija, rođena 1928. g. u Sinju. Od 1943. g. bila je borac u Livanjskom partizanskom odredu. 1944. g. radila je na pošti u Visu. Buljević Filomena, rođena 1924. g. u Lokvi-Rogoznici, k. Split. Bila je bolničarka u II. četi II. bataljona I. tenkovske brigade. Poginula u travnju 1944. g. u borbama na Korčuli kod mjesta Smokvice. Buović Katica, rođena u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u jedinici NOV. Poginula u borbi. Buva Marija, rođena 1924. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od listopada 1942. bila je borac u II. proleterskoj srpskoj diviziji. 1943. g. iza V. ofenzive u Istočnoj Boisni, nagazivši na minu, smrtno je ranjena. Cvitanić Lenita, rođena 1912. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Čabo Danica, rođena 2. I. 1913. u Grabu, k. Sinj, U NOV od 1942. g. Nestala u rujnu 1943. g. na položaju kod Zlopolja, te proglašena mrtvom. Čaleta-Car Mara, rođena 1922. g. u Bilicama, k. Šibenik. U NOV od 1942. g. Bila je zastavnik u II. četi II. bataljona IV. crnogorske brigade. Ranjena 10. II. 1944. g. u selu Penezić u Crnoj Gori. �Caleta Danica, rođena 20. I I I . 1926. g. u Bilicamia, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. Bila je borac u I. ba.'taljonu IV. crnogorske brigade II. proleterske divizije. Ranjena 8. X. 1944. u borbi s četnicima na T r n o v o j Ćuki kod Kruševca. Čaleta Janja, rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I V . crnogorske brigade. Nestala u borbama za v r i j e m e I V . ofenzive i proglašena mrtvom. Catlak M a r i j a , rođena 18. V I . 1926. g. u Visokoj, k. Drniš. U N O V od v e l j a č e 1942. g. Nestala, te proglašena mrtvom. Cebo Marica, rođena 1923. g. u Imotskom. Od veljače 1943. g. bila je borac u N O V . Cogelja Ivanka, rođena 1921. g. u Konjevratima, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Iste godine nestala, te proglašena mrtvom. Colović-Kružičević Nikica, rođena 1924. g. u Zvečanju, k. Split. Od listopada 1942. g. bila je u N O V borac, vodna i četna bolničarka, zamjenik referenta saniteta i referent saniteta u bataljonu. Irma čin zastavnika. Colović Milka, rođena 14. X I I . 1924. g. u Biočiću, k. Split. U N O V od 17. I X . 1943. g. Bila je borac u Prominskom odredu i L i č k o j brigadi. Polovinom 1944. g. nestala, te proglašena mrtvom. Culić-Jurjević Jugana, rođena 17. V. 1922. u Splitu, U N O V od 7. V. 1942. g. Bila je borac u I I I . sandžačkoj brigadi. Kasnije radi na terenu kao član Okružnog odbora A F Ž za Srednju Dalmaciju. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Culić-Mitrović M a r i j a , iz Splita. Bila je borac i stariji vodnik u jedinicama V I I I . korpusa. Curković-Vujičić Marica, rođena 1917. g. u Zadru. Od lipnja 1941. g. bila je borac I. čete I. bataljona V. udarne crnogorske brigade. Poginula u lipnju 1942. Cvrtjak Ana, rođena 1912. g. u Konjevratima, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I I . diviziji. Poginula 7. V. 1943. Definis-Ožegović Marija, rođena 15. V I I I . 1926. g. u Sutivanu, k. Brač. Od rujna 1943 g. bila je borac u I I I . četi Mosorskog odreda. U s i j e č n j u 1944. g. radi u Komandi mjesta Ložišće. Kasnije odlazi u Eli Shatt, g d j e je bila pročelnik prosvjetnog odjela i sekretar logorskog odbora zbjega. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Delić-Đaković Marija, rođena 1913. g. u Pribudama, k. Sinj. U N O V od 18. I I I . 1943. g. Bila je na dužnosti u v o j n o j bolnici, gdje je oboljela i 11. I X . 1946. g. umrla. Dorotić Jakica, rođena 1915. g. u Bargujcu-, k. Vis. U N O V došla koncem 1943. godine. Poginula. Dragičević Anka, rođena 4. X I . 1924. g. u Makarskoj. U listopadu 1942. g. odlazi u bataljon » V i d M i h a l j e v i ć « na Biokovu. Bila je borac, a kasnije tajnica Kotarskog odbora A F Ž Makarska, član Centralnog odbora zbjega, komesar bolnice V. odjel j e n j a V I I I . korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Drašković Marija, rođena 24. X I . 1919. g. u Solinu, k. Split. Od 1. X I I . 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i borac u brigadi. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive. Drpić Franka, rođena 1922. g. u Pučišću, k. Brač. Početkom 1943. g. odlazi je u N O V . Poginula. Dugandžić Jela, rođena 1912. g. u Kominu, k. Metković. Od 1942. g. bila je borac u Neretvanskom odredu. Poginula u borbi 29. rujna 1942. g. prilikom napadaja Talijana. Dulčić Keti, rođena 8. I X . 1927. g. u Rudini, k. Hvar. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu I. bokeške udarne brigade. Poginula 24. travnja 1944. g. na položaju Bukovica. �Dulibić Janja, rođena 1921. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u borbi 1944. g. Dulibić Marica, rođena 1924. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u Lici 1943. g. Dulibić Milka, rođena 1925. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u v e l j a č i 1942. g. u Bosni, u borbi s Talijanima. Đekić Ana, rođena 1922. g. iz Štikade, k. Gračac. Bila je borac u N O V od 1942. g. Đurmez Milica, rođena 1912. g. u Imotskom. U- N O V od 18. II. 1943. g. Bila je borac u I I I . bataljonu V I I . brigade L I . vojvođanske divizije. Poginula u borbi za oslobođenje Beograda 12. X. 1944. g. Imala je čin poručnika. Đurmez Milka, rođena 1917. u Imotskom. Od veljače 1943. bila je borac u N O V . Erceg Anđa, rođena 2. X I . 1904. g. Radošiću, k. Sinj. Od lipnja 1943. g. bila je borac i bolničarka u I. krajiškoj proleterskoj brigadi. Učestvovala je u borbama za oslobođenje Beograda, Zagreba, Slovenije i Trsta. Fabjanović Vinka, rođena 1925. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Na dužnosti je oboljela i podlegla bolesti. Franičević Borka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Giljević Kata, rođena 24. I. 1914. g. u Bačini, k. Makarska. Od studenog 1942. g. bila je kuharica u bataljonu »J. Jurčević« u Biokovu. Nosilac je Spomenice 1941. Gizdić Jela, iz Klisa, k. Split. Od polovine 1942. g. bila je borac u N O V . Gizdić N e d j e l j k a , učestvuje u N O V od kolovoza 1942. g. Grbić Boja, rodom iz Ruišta, k. Gračac. Bila je borac u 1943. g. Sjevero-dalmatinskom odredu od Grginović M a r i j a , rođena 1921. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 10. I I . 1943. g. bila je borac u V I I . krajiškoj brigadi. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori. Grgurević Tonka, rođena 1922. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od 9. listopada 1943. g. bila je bolničarka u Dinarskom odredu. Zarobljena je od ustaša kod Golubića u siječnju 1944. g., te oslobođena u svibnju iste godine. Grubišić Anka, rođena 15. V I I . 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 9. X. 1942. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona V I . brigade X X X V I . divizije. Ranjena na položaju kod Grabovaca u Srijemu, 15. V I I . 1944. g. Grubišić M a r i j a , rođena 1918. g. u Solinu, k. Split. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u partizanskom centru Kozjak. Poginula 2. V I I I . 1942. g. u borbi s Talijanima. Iza nje je ostao maloljetni sin. Harašić Neli, rođena 1921. g. u Nerežišću, k. Brač. K r a j e m 1943. g. odlazi u N O V . Poginula za v r i j e m e bombardiranja na Visu. H r ž i ć Perica, iz N o v o g Sela, k. Brač. Bila je borac u N O V od v e l j a č e 1943. g. Ivankov Milka, iz Kali, k. Zadar. Otišla je u N O V 1943. g. Ivković Ivanka, rođena 12. I V . 1925. g. u Splitu. 9. I X . 1943. g. odlazi kao borac u Mosorski odred. Nakon nekoliko dana poginula na položaju između Dubrave i 2rnovice. Jaidrešić-Marić Luca, iz Betine, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Poginula kao bolničarka u Centralnoj bolnici u Zlopolju 1943. g. Jadrić-Špika Tona, rođena 1920. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u Šibensko-trogirskom odredu. Odlikovana. I J Žene Hrvatske u NOB- 161 �Jakšić Marijola, rođena 1924. g. u Donjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Jek Matija, rođena u Muću, k. Sinj. Od kraja 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Jeličić Bepica, rođena 1927. g. u Sutivanu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Jeličić Flora Uči, rođena 1925. g. u Splitu. 1942. g. učestvuje u atentatu na fašistu Sava u Splitu, nakon čega odlazi u partizane. Poginula od četničke zasjede u proljeće 1943. g. Jelović Tatjana, rođena 1926. g. u Ugljanima, k. Sinj. Od 17. II. 194,3. bila je pri Komandi područja u Muću. Nestala u Bosni za v r i j e m e IV. ofenzive, te proglašena mrtvom. Job Cvijeta, rođena 1924. g. u Beogradu. U partizane odlazi 6. II. 1942. g. Radi na terenu I V . operativne zone s omladinom, te odlazi u bataljon »Starac V u j a d i n « , kao politički radnik i bolničarka. K r a j e m 1942. g. radi kao član OK SKOJ-a Glamoč, a kasnije u agitpropu PK K P H za Dalmaciju i CK SKOJ-a. Poslije rata završava Akademiju likovnih umjetnosti. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Jukić Sima, rođena 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. Od 5. I. 1943. g. bila je borac u Sinjskom bataljonu. Ima čin potporučnika. Juras Lovorka, rođena u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Bila je četna i brigadna bolničarka, referent apotekarstva brigade i divizije, pomoćnik šefa apotekarstva A r m i j e . Ima čin kapetana I. klase. Juras M a r i j a , rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u IV. crnogorskoj brigadi. 27. X I I . 1942. g. uimrla. Jurašić Srećka Anka, rođena 1925. u Kaštel Starom., k. Split. U N O V od svibnja 1943. Bila je borac u Mosećkomi bataljonu, radiotelegrafista pri Štabu Srednje-dalmatinske grupe i V I I I . korpusa. Ima čin vodnika. Jurašin-Mandić Anka, rođena 24. I. 1925. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u Mosećkom bataljonu. 1944. g. završava kurs za vezu i radiotelegrafski kurs i radi u Štabu X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jurčević Kosa, iz Studenaca, k. Imotski. Od; 1942. g. bila je borac u N O V . Jurčević L j u b a , rođena 1920. g. u Studencima, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Jurčević Marija, rođena 1923. g. u Studencima, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Jurić Smilja, rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 12. I X . 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 29. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na Moseću. Jurković Savinka, rođena 1920. g. u Manđailimi, k. Šibenik. 1943. g. odlazi u Trogirski odred. 20. veljače 1944. g. u Daniilovu Gornjem ustaše su nju i jednog druga iznenadili u jednoj kući. Pošto su pružali otpor, ustaše su kuću zapalili, te su oboje izgorjeli. K a d i j e v i ć Ana, rođena 1914. g. u Glavini D o n j o j , k. Imiotski. Od 10. I I . 1943. bila je borac u IV. crnogorskoj proleterskoj brigadi. K a d i j e v i ć Manda, rođena 1914. g. u Glavini Donjoj, k. Imiotski. Od 10. II. 1943. g. bila je borac u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Kalauz Tona, rođena 1924. g. u Lozovcu, k. Šibenik. U N O V od 7. X. 1942. g. Poginula krajem 1944. g. kod Bosanskog Grahova. Kalebić Anica, rođena 1925. g. u Jesenicamia, k. Split. 12. II. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. U IV. ofenzivi zarobili su je četnici i predali Talijanima. Iza kapitulacije I t a l i j e vraća se iz logora i odlazi u N O V . Bila je u Komandi mjesta Omiš, borac i bolničarka u I. bataljonu Mosorskog odreda. �Kalinić Boja, rođena 1922. g. u Koljanima, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Crnoj ; Gori 1943. g. Kalođera Ruža, rođena 4. I. 1924. g. u Blatu na Korčuli. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Odredu na Pasjači i K r a j i š k o j brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Karađole Zdenka, rođena 1922. g. u Šibeniku. Od 9. I X . 1943. g. bila je četna bolničarka i referent saniteta u I V . bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Ranjena u borbi kod V a l j e v a . Karuza Jerina, rođena 1925. g. u selu Marinje Zemlje. U N O V od 1943. g. Poginula 1945. Kasum Anica, rođena 1926. g. u Očestovu, k. Knin. Bila je bolničarka u Kninskom odredu. Kasum Milica, rođena 1921. g. u Očestovu k. Knin. Od 9. I I I . 1943. g. bila je borac u I. četi Kninskog odreda. Poginula 15. V I I I . 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a u Pazinama. Katić Darinka Nikolina, rođena 1923. g. u Bračevu Docu, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Katić Marija, rođena 1927. g. u Bračevu Docu, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u letećoj četi pri Komandi mjesta Vrlika. Ranjena. Katić N e d j e l j k a , rođena 1895. g. u Solinu, k. Split. Od svibnja 1942. g. bila je borac u N O V . Zarobljena u V. ofenzivi i otjerana u logor, g d j e je umrla. Katić Radojka, rođena 10. IV. 1922. g. u Solinu, k. Split. U kolovozu 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Solinsko-kaštelanskoj četi, u iSvilajskoj četi, omladinski rukovodilac u bataljonu i odredu, sekretar Štaba I V . operativne zone za Dalmaciju i pomoćnik komesara bolnice V I I I . korpusa. K a s n i j e radi na terenu. Bila je član Okružnog odbora A F Ž za Knin i član Oblasnog odbora A F Ž za Dalmaciju. Ona je prva žena Dalmacije, koja je stupila u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Katunarić-Miliškov Ivanka, rođena 1926. g. u Sinju. U N O V od 2. II. 1942. g. Bila je na dužnosti pri I V . operativnoj zoni. U V. ofenzivi, na Sutjesci, 13. V I . 1943. g. ranjena. Teški invalid. K e v r a Anica, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od ožujka 1943. g. bila je borac u NOV. Klarić-Vukman Jelica, rođena 1926. g. u Seget-Vranjice, k. Split. U N O V od prve polovine 1943. g. Bila je bolničarka i u četi za vezu pri Vrhovnom- štabu na Visu. Konjevoda Mara, rođena 1920. g. u Konjevratima, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Nestala u borbi i proglašena mrtvom danom; 9. V. 1945. g. Kordić Masa, rođena 1922. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Kostović Božica, rođena 15. II. 1923. g. u VLiišću, kotar Split. Od 18. I I . 1943. g. bila je borac u N O V . Koščak Antica, rođena 13. V I I . 1927. g. u Podselju, k. Vis. U N O V odlazi 28. X I . 1943. g. Bila je dva puta ranjena. K o v a č Anka, rođena 1927. g. u Šibeniku. U N O V od 8. X. 1942. g. Bila je bolničarka u vojnoj bolnici I V . operativne zone. Nestala u I V . ofenzivi. K o v a č Vinka, rođena 24. V. 1924. g. u Splitu. Nakon izlaska iz fašističkog logora, 11. I X . 1943. g. odlazi u I I I . bataljon Mosorskog odreda. Poginula 19. I X . 1943. g. na položaju između Koštanja i Zvečanja. Kovačić Karmela, rođena 1909, g. u Pučišću, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Kragić-Jelavić Jela, rođena 25. V I I . 1921. g. u Splitu. U N O V od 15. X I . 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici u Livnu, zatim, završivši viši sanitetski kurs, bolničarka u bolnici V I I I . korpusa. Prilikom desanta na Drvar, 25. V I I I . 1944. g., ostala je u �bunkera sa 70 ranjenika punih deset dana, sve dok se N i j e m c i nisu povukli, Početkom: 1945. g. bila je sanitetski referent u Tehničkom bataljonu. Ima čin potporučnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Kranjac Josipa, rođena u Vodicama, k. Šibenik. Radi njenog aktivnog grada fašisti su je progonili i otpremili u logor na otok Molat. Prigodom prijevoza na otok, skače s broda i bježi. Bilo j o j je tek 16 godina kad je došla u partizane. Sudjelovala je u borbama na Promini, kod Bukovice, Benkovca, Knina, Mostara, u Lici i Hrvatskom P r i m o r j u . Odlikovana Medaljom za hrabrost i proizvedena u čin oficira. Poginula u selu Zastenice od neprijateljske granate. Krivić M a t i j a , rođena 1920. g. u Muću Donjem1, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi u travnju 1945. g. Krstulović Nina, rođena 1925. g. u Škripu, k. Brač. U p r v o j polovici 1943. g. odlazi u NOV. Poginula kao borac. Kružičević Pile, rođena 1924. g. u Zvečanju, k. Split. Od listopada 1942. g. bila je u IV. operativnoj zoni u Livnu. Za v r i j e m e V. o f e n z i v e umrla. Krželj Jela, rođena u Zadvarju, k. Split. Od 25. I I I . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona Mosorskog partizanskog odreda. Poginula 22. X I I . 1943. g. na položaju O g o r j e , kod Svilaje. Kučić Dinka, rođena 3. V I . 1926. g. u Visu. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Kuzmanić M a r i j a , rođena 1925. g. u Lokvi, k. Split. 11. II. 1943. g. odlazi u N O V . Poginula sredinom iste godine na Vran planini. Kuzmanić Sonja, rođena 8. X. 1926. g. u Splitu. 12. I V . 1943. g. uhapšena je od Talijana pri raspačavanju letaka. Poslije kapitulacije I t a l i j e izlazi iz zatvora bolesna od posljedica zlostavljanja. Radi na terenu i u studenom 1944. stupa u I. tenkovsku brigadu. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Lacić Kaja, rođena 1922. g. u Razvodu:, k. Knin. Od 15. X I . 194,3. g. bila je borac u II. četi I I . bataljona Kninskog partizanskog odreda. Zarobljena od četnika i strijeljana 15. I V . 1944. g. u Zrmanji. Leko Mara, rođena 1915. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Bosni. Listeš N e d j e l j k a , iz Klisa, k. Split. Od polovine 1942. g. bila je borac u N O V . 1943. g. Umrla Lombardie Jela, rođena 1921. g. u Milni, k. Brač. U N O V od 1943. g. Longin Zdenka, rođena 24. V I I I . 1924. g. u Kali, k. Zadar. Od 17. VI. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu V I I . brigade X X X V . divizije. Poginula u srpnju 1944. g. kod Lovinca u Lici. Lozo Ana, iz Poljica, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Lozovina Anka, rođena 1927. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od 20. V I I I . 1942. g. bila je borac u N O V . K a s n i j e je zbog bolesti upućena u Italiju na liječenje. Lučev Ljubosava, rođena 1925. g. u Prviću, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Teško je ranjena u borbi za Udbinu. Lučin Tomica, rođena 13. X I I . 1926. g. u Vinišću, k. Split. U siječnju 1943. g. odlazi u N O V . Poginula. Lučin-Živaljić Slavica, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1. siječnja 1943. bila je bolničarka u Mosećkom odredu i Komandi mjesta T r o g i r . Lujak Ana, rođena u Dubrovniku. U N O V od 1943. g. Bila je četna bolničarka i apotekarski referent u brigadi. �Ljubetić Jerka, rođena 1919. g. u Sutivanu, k. Brač. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u N O V . M a j i ć Matija, rođena 20. II. 1923. g. u Vinišću, k. Split. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Mandić Mara, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Maras Milica, rođena 1915. g. u Studencima, k. Imotski Od 1941. g. bila je borac u N O V . Marinković Danica, rođena 1926. g. u Bolu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Invalid. Marinković Mila, rođena 1918. g. u Bolu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Marović Miša Milena, rođena 2. X. 1925. g. u Splitu. Od svibnja 1942. g. bila je borac i rukovodilac omladine u I I I . bataljonu X. hercegovačke brigade. Poginula 2. X I . 1943. g. kod Bileća. Martinac Kata, rođena 1919. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 15. V I . 1942. g. Bila je borac i kuharica u bataljonu »Josip J u r č e v i ć « na Biokovu. Od travnja 1943. g. radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Martinić Ana, rođena 1925. g. u Pučišću, k. Brač. Početkom 1943. odlazi u N O V . Martinić-Cezar Ljubica, rođena 1923. g. u Pučišću, k. Brač. Otišla je u N O V 1943. g. Bila je smrtno ranjena. Martinović Mileva, iz zadarskog kotara. Bila je borac u N O V . Poginula. Mašče Roza, rođena 1925. g. Od svibnja 1943. g. bila je bolničarka u Šibensko-trogirskom odredu. Odlikovana. Maštrović-Marinković Ida, rođena 1928. g. u Ninu, k. Zadar. Bila je borac u N O V od rujna 1942. g. do konca 1944. g., kada je upućena na rad u pozadini. Matas Ljuba, rođena 1928. g. u Hrvačima, k. Sinj. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u Dinarskom odredu. Iste godine poginula. Matenda Anđa, rođena 1917. g. u Muću Gornjem, k. Sinj. Od 10. I I . 1943. g. bila je borac u N O V . Ranjena u borbi. Matijević Milica, rođena 1920. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. bila je borac u N O V . Matijević Milka, rođena 1927. g. u Dubokom Dolu, k. Gračac. Od 1943. g. bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu. Medanić Marija, bila je borac u N O V . Smrtno je ranjena u borbi. Medanić-Rokov Marija, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Meštrović Vera, rođena u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u četi, zatim u bolnici V I I I . korpusa, šef apoteke V I I I . korpusa, sekretar apotekarskog odsjeka V. Š. Ima čin kapetana. Metličić Danica, rođena 1923. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Metličić Ecija, rođena 1923. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Mihovilović Marija, rođena 1924. g. u Škripu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Mijić-ćerina Milenka, rođena 3. I I I . 1921. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Mikačić Nikolina, rođena 1925. g. u Postirama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Mikelić Lucija, iz Solina, k. Split. U N O V od srpnja 1942. g. Poginula u V. ofenzivi. �Mikulandra Milka, rođena 1919. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 27. V I I . 1942. g. bila je borac u II. četi V. bataljona IV. crnogorske b r i g a d e II. d i v i z i j e . P o g i n u l a 27. VII. 1944. g. na p o l o ž a j u B a l j u C r n o j C o r i . Milanko Pera, rađena 1919. g. u Muškovcima, k. Benkovac. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Bukovačkom odredu. Miletić M a r i j a , iz K o r č u l e . Od 1943. g. bila je bolničarka u bataljonu. Miošić Bosiljka, rođena 1921. g. u Bristu, k. Makarska. Od 27. I X . 1942. g. bila je bolničarka u X r h e r c e g o v a č k o j brigadi. P o g i n u l a u svibnju 1943. g. Mlačić Mara, Jerkova, rođena 8. X I I . 1926. g. u Vinišću, k. Split. Od s v i b n j a 1943. g. bila je borac u N O V . I m a čin poručnika. Mladinić Nikolina, rođena 2. prosinca 1919. g. u Splitu. Od 25. r u j n a 1943. g. bila je borac u Mosećkom odredu. K a s n i j e radi u Okružnom komitetu K P H za Srednju Dalmaciju. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost i M e d a l j o m zasluga za narod. Morpurgo-Mladinov Silvana, rođena 7. V I . 1914. g. u Splitu. U rujnu 1943. g. odlazi u partizane. N a k o n d o v r š e n o g a p o t e k a r s k o g kursa na Visu bila je d i v i z i j s k i apotekar pri Štabu I I I . pomorsko-obalskog sektora na Dugom Otoku i kasnije, apotekar u prihvatnom l o g o r u u Quassanu ( I t a l i j a ) . N e g o t i ć L o r e n c a , rođena 1922. g. u Dolu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Nižetić M a r i j a , rođena 1926. g. u Selcima, k. Brač. Poginula. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Odović Ruža, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. U N O V od s i j e č n j a 1943. g. Poginula u I V . o f e n z i v i . Oluić Janja, rođena 1920. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od ožujka 1943. g. b i l a je borac u Bukovačkom odredu. Oluić P e r a , rođena 1922. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od ožujka 1943. g. bila je borac u Bukovačkom odredu. Ostojić Anica, iz Crnogoraca, k. Jadranskom odredu. Ostojić Vesna, rođena 1925. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je k o m a n d i r čete u g. u P o v l j u , k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ostojić Vica, rođena 1925. g. u P o v l j u , k. Brač. K o n c e m 1942. g. odlazi u N O V . Poginula. Pačić Mila, rođena 1921. g. u Glavini D o n j o j , k. Imotski. Od 10. I I . 1943, g. bila je borac u I V . c r n o g o r s k o j proleterskoj brigadi. Papié Katica, rođena 1922. g. u Sutivanu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Pavaca Slobodna, iz Splita. Bila je borac u jedinicama V I I I . korpusa. Pavić Jerka, rođena 8. I X . 1919. g. u Vinišću, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Pavišić Anka, rođena 1918. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. g. bila je borac u N O V . P o g i nula 1943. g. Pecotić Ilda, rođena 24. VII. 1929. g. u Smokvici, k. K o r č u l a . 1943. g. odlazi kao kurir u Korčulanski partizanski odred. R a n j e n a od tenkovske mine 3. IV. 1945. g. kod Brinai na Korčuli, Pejković M a r i j a , rođena 1924. g. u Muću D o n j e m , k. Sinj. u N O V . U borbi je ranjena. Od r u j n a 1942. g. bila je borac Perlain-Jurić Nevenka, rođena 1. I. 1926. g. u Splitu. U rujnu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Mosorskom odredu, na radu u š t a m p a r i j i V r h o v n o g štaba, personalnom odsjeku Štaba I V . a r m i j e i A u t o b r i g a d i I. tenkovske a r m i j e . Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i M e d a l j o m za hrabrost. �Petković Antula, rođena 1921. g. u Srimi, k. Šibenik. Od 6. I. 1943. bila je bolničarka u IV. diviziji. Nestala 1943. g. i proglašena mrtvom. Petričić Rajka, iz Malog Iža, k. Zadar. Otišla u partizane s djetetom od 4 godine. Poginula u V. ofenzivi. Petrović Luca, iz Sinja. Imala je tri kćeri i jednog sina u partizanima, a 1942. g. i sama odlazi u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Petrović Nevenka, iz Sinja. L j e t i 1942. g. odlazi u partizane. Radi izvjesno v r i j e m e na terenu, a početkom IV. ofenzive odlazi kao borac u crnogorsku brigadu. Pijanović Ana, rođena 1922. g. u Kamenmostu, k. Imotski. U N O V odlazi u v e l j a č i 1943. g. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Pilinger Jozefina, rođena 18. I I I . 1917. g. u Slavonskom Brodu. U N O V od 1. I X . 1942. g. Radila je na raznim dužnostima u sanitetu i kao kuharica u d j e č j i m domovima. Nosilac je Spomenice 1941. Poljičak Šimka, rođena 10. X. 1922. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od rujna 1943. g. bila je borac u jedinici Sjevero-dalmatiniskog odreda. Ranjena k r a j e m 1943. g. na položaju Dobropoljci-Stankovci. Poman Janja, iz zadarskog kotara. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Ranjena u borbi i ostala invalid. Popadić Mila, ž. Petra, rođena 1923. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. U N O V od veljače 1943. g. Poginula u V. ofenzivi kao bolničarka. Popadić Milica Jovina, rođena 1923. g. u Prološcu Donjem', k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Popadić Milica, Stevina, rođena 1924. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Popović Boja, rođena 1925. g. u Koljanima, k. Sinj. U N O V odlazi 1942. g. Poginula 1943. g. u pokretu prema Crnoj Gori. Popović Cvita, rođena 1923. g. u Koljanima, k. Sinj. U N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbi za oslobođenje Imotskog. Prar Marija, rođena u Siveriću, k. Drniš. Od 1942. g. bila je borac i kurir u Svilajskomosorskom odredu. U srpnju 1943. g. na povratku sa zadatka iz Biočića, svratila je s v o j o j kući. To su doznali četnici i na bijegu je ubili. Prnić Milka, rođena 5. I I . 1920. g. u Kljen'ku, k. Makarska U N O V od 1941. g. Bila je borac u IV. bataljonu I. proleterske srpske brigade. Poginula 5. V. 1944. g. na položaju L i s i n j a kod Mrkonijić grada. Prodan Zorka, rođena 1925. g. u Vel. Brdu, k. Makarska. Od prosinca 1942. g. bila je borac u Biokovskom odredu. Poginula u borbi u Pašićini kod V r g o r c a 15. I I I . 1943. g. Protega Janja, rođena 1917. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u V I . bataljonu I. brigade I. srpske divizije. Poginula 20. X I I . 1942. g. blizu Sitnica u Bosni. Protega Kata, rođena 1919. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 5. X. 1942. g. bila je borac u I I . srpskoj brigadi. Poginula kod Sutjeske za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive. Puc-Antunoviić Dragica, rođena 27. II. 1927. g. u selu Vrh-Desne, k. Metković. Od 1943. g. bila je borac i kurir u Biokovskom odredu, a kasnije bolničarka u partizanskoj bolnici u Italiji. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Puharić File, iz Makarske. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula. Puharić Mara, rođena 1921. g. u Makru, k. Makarska. Od listopada 1942. g. bila je borac u- II. bataljonu V. crnogorske brigade. Zarobljena je za v r i j e m e V. ofenzive, u borbi ispod Romanije, i odvedena u logor Auschwitz, g d j e je umrla u svibnju 1944. g. �Purić Anđa, rođena 1923. g. u Vrbniku, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u Dinarskoj četi. Kad su četnici, u svibnju 1943. g. opkolili četu, uhvatili su je i poslije zvjerskog mučenja, strijeljali. Radaković Milka, rođena 15. V I I . 1925. g. u Mogoriću, k. Gospić. 16. II. 1942. g. bila je bolničarka u dalmatinskim jedinicama. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Radelić Anđela, iz Gradca, k. Makarska. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Radeljević Anuška, iz Dubrovnika. U N O V od 1942. g. Bila je komesar čete u odredu. Poginula p r o b i j a j u ć i se kroz neoslobođeni t e r i t o r i j na SKOJ-evsku konferenciju. Radeljević Marija, rođena 1922. g. u Dubrovniku. Od srpnja 1942. bila je borac u Pelješkom odredu. 22. I. 1943. zarobljena i strijeljana od T a l i j a n a u D. Vrućici na Pelješcu. Radić Milica, rođena 20. V I I . 1924. g. u Radučiću, k. Knin. Do t r a v n j a 1944. g. bila je borac u I. četi II. bataljona Kninskog partizanskog odreda. Poginula u svibnju 1944. g. Radić Milka, iz Klisa, k. Split. U N O V od 1942. g. Umrla 1944. g. Radovčić Neda, rođena 1923. g. u Splitu. Od 18. V I I I . 1943. g. bila je borac u Mosorskom odredu. Nestala u rujnu 1943. g. u borbi kod Foče. Radović Anica, rođena 1921. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 194,3. g. bila je borac u N O V . Rafanelli Marica, rođena u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Rak Stana, rođena 1923. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od l'O. I I . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I. srpske proleterske brigade I. srpske divizije. Poginula u V. ofenzivi. Rak Vesela, rođena 1926. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 10. X. 1942. g. bila je borac u I. četi I I . crnogorskog bataljona I. srpske brigade I. divizije. Nestala u borbi na položaju Zvornik, 20. V I . 1943. g. Rak Zorka, rođena 1919. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. g. bila srpskoj proleterskoj brigadi. Poginula u I V . ofenzivi u Bosni. je borac u I. Ramić Smilja, rođena u Sušaku. Od 1943. g. bila je bolničarka u IV. sektoru Štaba mornarice, te šef apoteke na Kozari. Ima čin kapetana. Raul Matija, rođena 1924. g. u Blatu na Korčuli. Od studenog 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi X L I I I . divizije. Resić Katica, rođena 25. I I I . 1927. g. u Mrcinama, k. Dubrovnik. U N O V od 15. X. 1942. g. Ranjena je 9. I X . 1943. g. na položaju Butkovine kod Dubrovnika u borbi protiv T a l i j a n a i Nijemaca, te j o j je amputirana noga. Restović Bosiljka, rođena 1921. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. bila je borac u N O V . Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ribarović-Josipović Jušta, rođena 20. I X . 1926. g. u Bastu, k. Makarska. Od 10. IV. 1943. g. bila je borac u N O V . Odlikovana Ordenom za hrabrost I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Roca Matija, rođena 1910. g. u Vodicama, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbama na Sutjesci za v r i j e m e V. ofenzive. Rokov-Dude Vinka, rođena 2. I I I . 1925. g. u Solinu, k. Split. U N O V od 9. I X . 1942. g. Bila je borac u I. proleterskoj srpskoj brigadi, I I I . krajiškoj brigadi, u Kurjakovu odredu i V I . bosanskoj brigadi. Ranjena 24. X I I . 1943. g. kod zauzimanja Tuzle i u borbi na Žabljaku. Romaus Marinka, rođena u Korčuli. U N O V od 1943. g. Bila je vodna i četna bolničarka, r e f e r e n t apotekarstva brigade i divizije. Ima čin kapetana. Rupić Marija, rođena 1924. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. bila je bolničarka u I. srpskoj brigadi I. proleterske divizije. Poginula u svibnju 1943. g. kod B i j e l o g P o l j a u Sandžaku. �Samarđić Ljubica, rođena 1921. g. u Čistoj Maloj, k. Šibenik. Od 1943. bila je borac u Primorskom bataljonu. Iste godine zarobljena od Talijana i strijeljana. Samardžić Mara, rođena 1919. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Od v e l j a č e 1943. g. bila Samohod Fila, rođena 8. X I I . 1925. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. u borbama u Bosni. Samohod Jela, rođena 1920. g. u Vodicama, k. Šibenik. Bila je borac u N O V . Poginula u kolovozu 1944. g. u Bosni. Sekulović Milica, rođena 1920. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Bila je borac u N O V od 1942. g. Sekulović Milica Jovina, rođena 1925. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Sindik Mara, rođena 1924. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od s i j e č n j a 1943. g. bila je borac u NOV. Sinovčić Zorka, rođena 10. V I I I . 1924. g. u Donjem Selu, k. Split. Od 13. I X . 1943. g. bila je borac u Splitskom bataljonu mosorskog odreda. Poginula 17. I X . 1943. g. u borbi protiv N i j e m a c a pod Klisom. Skender Ana, rođena u Živogošću, k. Makarska. Bila je borac u N O V . Skender Milka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Bila je borac u N O V . Poginula. Skender Zana, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Skender Zorka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Skočić Danica, rođena 1922. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u Primorskoj četi. Zarobljena od T a l i j a n a i strijeljana 2, I V . 1943. g. u Vodicama. Skračić Marica, rođena 5. X. 1925. u Betini, k. Šibenik. Od 12. I X . 1943. g. bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu. Poginula u borbi kod Dazlina 12. V I . 1944. g. Slavica Vesela, rođena 1924. g. u Bilicama, k. išibenik. Od 9. X. 1942. g. bila je borac u IV. crnogorskoj brigadi II. primorske divizije. Nestala 1943. g. u blizini Livna. Soldo Ana, rođena 1925. g. u Muću Donjem, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula. Sorić Vjekoslava, iz V e l o g Iža, k. Zadar. U N O V od 1943. g. Poginula 1944. g. Stanić Anđa, rođena 1920. g. u Crnogorcima, k. Imotski. U N O V od v e l j a č e 1943. g. Stanić Anica, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Ima čin poručnika. Stanić Jela, rođena 1927. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Stanić Mila Jurina, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u N O V . Stanić Mila Markova, rođena 1925. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u IV. ofenzivi. Stanojević Katica, rođena 24. I V . 1927. g. u Komiži, k. Vis. Od 28. II. 1943. g. bila je borac u Makarskom odredu. Smrtno ranjena u listopadu 1943. g. na položaju Biokovo. Stipaničev Marija, rođena 1922. g. u Tribunju, k. išibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u Primorskoj četi. Zarobljena od Talijana 2. IV. 1943. g. i s t r i j e l j a n j a u Vodicama istog dana. �Dalmatinke na holnilarshom kursu 1944. u Bari-u Strujić Olga, rođena 13. I V . 1918. u Krušvaru, k. Sinj. U lipnju 1942. g. odlazi u partizane. U početku radi kao politički radnik na terenu, a zatim odlazi u N O V . Bila je pomoćnik komesara čete i bataljona, omladinski rukovodilac i sekretar personalnog odsjeka divizije. Učestvovala je u borbama IV. i V. ofenzive. Nosilac je Spomenice 1941. Svrdlin Anka, rođena 1925. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Šain Luca, rođena 26. X. 1922. g. u Tribunju, k. Šibenik. Od 6. V. 1942. bila je borac u četi » D r a g o Ž i v k o v i ć « Sjevero-dalmatinskog odreda. Nosilac je Spomenice 1941. Šantić Ivanića, rođena 192,3. g. u Postirama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Šarović Anka, rođena 1922. g. u Glavini Donjoj, k. Imotski. Od 10. II. 1943. g. bila je borac u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V I . ofenzivi na Limu. Šatelić Desanka, rođena 1923. g. u Splitskoj, k. Brač. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u NOV. Šimić-Duvnjak Milka, iz Omiša. Od 16. II. 1943. g. bila je borac u N O V . Skalabrin Dara. Sa 14 godina odlazi u N O V zajedno stvuje u mnogim borbama. sa svojom sestrom Tomicom Škarica Marija, rođena u Živogošću, k. Makarska. 1942. g. odlazi u N O V . v r i j e m e borbe na Sutjesci. i uče- Poginula za Škarić Dmitra, iz Vrbnika, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Štambuk Bosiljka, rođena 1921. g. u Splitskoj, k. Brač. U N O V odlazi drugom polovinom 1943. g. Štambuk Jakica, rođena 1925. g. u Selcu, k. Brač. Koncem 1943. g. odlazi u N O V . Poginula. Štambuk Olga, rođena 1923. g. u Selcu, k. Brač. U N O V odlazi 1943. g. Poginula. Šunjara Vojna, rođena 1924. g. u Tribunju, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u Mućkom odredu. Prenoseći lijekove u svoju jedinicu zarobljena je od Talijana i strijeljana 2. t r a v n j a 1943. g. u Vodicama. �Šupe Stana, rođena 1924. g. u Konjevratima, k. Šibenik. U N O V od 7. X. 1942. g. Poginula u lipnju 1943. g. kao bolničarka u Centralnoj v o j n o j bolnici V. Š. kod Kladnja. Tarabene Katica, rođena 25. I X . 1926. g. u Kaštel Štafiliću, k. Split. Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u Segetskom odredu. Poginula 9. X I . 1943. g. na Drveniku. T e r z i j a Ana, rođena 1924. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Topic Anđelka, rođena 14. V I . 1923. g. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula u borbi. Trumbić Smiljana, rođena 4. I I I . 1924. g. u Splitu. U N O V od 29. V I . 1944. g. Bila je bolničarka u Komandi Splitskog područja i šifrant na Radio-stanici. Odlikovana Medaljom1 za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Turčinov Vidoslava, rođena 11. X I . 1920. g. u Murteru, k. Šibenik. Bila je borac u N O V . Poginula u borbi. U j e v i ć Ana, rođena 1925. g. u Krivodolu, k. Imotski. Odlazi u N O V 1943. g. Bila je borac u slavonskim jedinicama do 1944. g. a kasnije u Imotskom odredu. U j e v i ć Mara, rođena 1904. g. u Krivodolu, k. Imotski. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Imotskom odredu i na dužnosti u Komandi mjesta Imotski. U j e v i ć Mila, rođena 1923. u Krivodolu, k. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Krajiškoj brigadi. Poginula. U j e v i ć Neda, iz Imotskog. Sa 14 godina odlazi u N O V . Bila je bolničarka u pratećoj četi. Uvodić Luca, iz Klisa. U N O V od rujna 1942. g. Poginula 1943. g. Uvodić Matija, iz Klisa, k. Split. Od rujna 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. Veža Ivica, rođena u Živogošću, k. Makarska. U N O V od 1942. g. Bila je borac, bolničarka i omladinski rukovodilac. Vicić Jerica, rođena 1922. g. u Milni, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Vidošević V j e r a , rođena 1922. g. u Solinu, k. Split. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u I. četi Mosorskog bataljona Cetinskog odreda. Poginula 28. IV. 1943. g. u Košutama, u borbi s ustašama. Vidović N e d j e l j k a , rođena 1922. g. u Splitu. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i I. bataljonu I V . operativne zone. Ranjena u jesen 1942. g. u borbi kod Glamoča. Umrla. Vidulić Lucija, rođena 14. II. 1928. g. u V e l o j Luci, k. Korčula. Od 20. I. 1943. bila je borac u Korčulanskom odredu. Ranjena na položaju V e l i Zaglav kod Blata. Vilović Tamara, rođena 29. II. 1920. g. u Gradcu, k. Makarska. 24. I. 1942. g. odlazi u partizane u Biokovo. Bila je borac, zatim član Okružnog odbora A F Ž Biokovo. Vitasović Borka, rođena 1924. g. u Drveniku. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Vitezica Zorka, rođena 1917. g. u Solinu. Od 28. X I . 1943. g. bila je borac i kasnije komesar I. bataljona Dinarskog odreda. V r a n j e š Ruža, rođena 1912. g. u Kozici, k. Makarska. Od kolovoza 1945. g. bila je borac u IV. četi odreda »Josip J u r č e v i ć « u Biokovu. Vučković Zorka, rođena 1922. g. u Dugopolju, k. Split. Od travnja 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskom bataljonu » A n t e Jonića«. Vukadin Marija, rođena 1921. g. u Vrbniku, k. Knin. Od 15. II. 1943. bila je borac u I I . bataljonu Sjevero-dalmatinskog odreda. U lipnju iste godine umrla. Vuković Boja, rođena 1925. g. u Cetini, k. Knin. U studenom 1942. g. odlazi u N O V sa 9godišnjim bratom. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi kod Sutjeske 1943. g. Vuković Ljubica, rođena 1927. g. u Cetini, k. Knin. Od veljače 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula na Uništima u borbi protiv ustaša. Vukšić M a r i j a , iz Klisa, k. Split. Od rujna 1942. g. bila je borac u N O V . �Zagorac Marta, rođena 1922. g. u selu Koljane, k. Sinj. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u raznim jedinicima. Zaninović Franica, iz Starigrada, k. Hvar. Odlazi u partizane 194,3. g. Bila je bolničarka u raznim jedinicama. Poginula 1943. g. Zelić Lenka, rođena 1923. g. u Donjim Brelima, k. Makarska. Od druge polovine 1942. g. bila je borac u N O V . Zoro Manda, rođena 1924. g. u Muću Donjem, k. Sinj. U N O V od 1943. g. borbi iste godine. Poginula u Zoro Matija. U N O V od 1943. g. Bila je borac u raznim jedinicama. Poginula 1944. g. Zorotović-Štambuk Domina, rođena 11. X I I . 1922. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od rujna 1942. g. Bila je borac u četi » M a t i j e I v a n i ć a « na Hvaru i u Biokovskom odredu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Žaja Janja, rođena 1921. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. četi I. bataljona I V . crnogorske brigade II. divizije. Nestala za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive 1943. g. žižić Ratina, rođena 1925. g. u Kaštel Kambelovcu, k. Split. U N O V od 20. X. 1942. g. Poginula 10. V I . 1943. g. na Sutjesci. D o k u m e n t 378 IZ IZVJEŠTAJA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 5. OŽUJKA 1944. SANITETSKOM ODSJEKU VRHOVNOG ŠTABA SKOJ ŠTAB VIII. SANITETSKI B r o j 157 KORPUSA 0 DRUGARICAMA U SANITET- SLUŽBI 1 NOVJ OTSJEK 5. I I I . 1944. g. Sanitetskom otsjeku Vrhovnog Štaba N O V i POJ i Sanitetskom otsjeku GŠH koje je završilo 39 drugarica. Sada se odr. . . Sa pok. dr. Matićem poginula je družava treći kurs sa 21 kursistom. garica G o r k a K a t a 1 i n i ć,2 koja je bila sa otoka upućena ovom otsjeku. Drugarica III. o r g a n i z a c i o n o s t a n j e u j e d i Katalinić bila je bolničarka sa svršenim kurnicama: som više san. škole u Visu. 19. d i v i z i j a : prema i z v j e š t a j u od 1. II. 19. d i v i z i j a : drugarica T r i v i ć V i d a 1944. g . premještena je iz Sjevero-dalmatinskog odre. . . Održava se stalno kurs za bataljonske da, g d j e je vršila f u n k c i j u zamjenika refebolničare(-ke). renta san. odreda, na istu dužnost u Kninski . . . 24. januara o. g. upali su N i j e m c i iznepartizanski odred. nada u Kistanje, g d j e se nalazila ambulanta . . . 26. II. o. g. upućeni su u 20. diviziju 5. brigade sa 2 bolesnih i lakše ranjenih. kursisti: drugarica K o s o v k a P i v č e v i ć . . . Kod Ervenika poginula je istoga dana i drug A n t e B o g i ć, koji su svršili kurs drugarica D r a g i c a J a r o m a s , bolničaru v i š o j sanitetskoj školi u Preodcu. ka 5. brigade, koja se vraćala s kursa više sanitetske škole u Preodcu. II. B o l n i c e : . . . 16. I. o. g. poginula je četna bolničarka Pomoćna korpusna bolnica u Preodicu: 4. čete 2. bat., 3. brigade, u borbi kod Ploče. . . . U o v o j bolnici još su smješteni obo. . . P r i spomenutom napadu u Nadgradini ljeli ljekari i medicinari: drugarica Dr. nestali su: A n a K a t a v i ć , stručna inS m i l j a n a M i k a č i ć , 3 upravnica sanitetstrumentarka (babica), A n t e B u ž a n č i ć ske škole, koja je slomila nogu (ona je prekonjovodac, K u z m a B a b i ć, bolničar asimještena u kuću g d j e se nalazi škola, koja stent, 4 konja i kompletni san. materijal. je oko 10 min. udaljena od bolnice, kako bi 26. d i v i z i j a : mogla, iako bolesna, vršiti dužnost). . . . U slučaju vojnih akcija formira se tri. . . B o l n i c a 26. d i v i z i j e jažna stanica pri brigadi i to zamjenik ref. Održani su kursevi za četne bolničare ( - k e ) san., bolničarke i 3 do 4 vojnika, koji se smje- �Partizanska iskaznica štavaju neposredno iza bojne linije, a ima za dužnost da po potrebi ukaže prvu pomoć, da uglavnom! vrši evakuaciju ranjenika do brigadnog previjališta. Održavaju se kursevi za četne bolničarke. VI. S a n i t e t s k a š k o l a : Treći kurs završio je u Preodcu 26. I. o. g. Svršilo je školu 8 kursista, od kojih su uipućeni jedan drug i jedna drugarica u 20. dr. Smilje Mikačić od 1. I. 1944. g. diviziju, ostalih 6 drugova (-ca) u 9. diviziju. . . . Upravnik škole drugarica Dr. Mikačić slomila je u Tićevu nogu i leži bolesna u bolnici Preodac. Nastava se održava u sobi gdje je ona bila smještena. Pošto će, međutim, četvrti kurs imati veliki broj kursista, drugarica Mikačić bit će premještena u zaseok blizu Preodca gdje se nalaze prostorije škole (u nekoliko malih kuća), a ljekarsku pomoć pružat će joj drug ljekar koji će dolaziti iz �je nekoliko dana i zahvalila se ovome otseku na pruženoj pomoći oko organizovanja civilne sanitetske službe u našem kraju. Smrt fašizmu — Polit Bosko Referent Sloboda narodu! kom.: Šiljegović saniteta, pomoćnik poručnik: D r . T o m a s e o s. r. Komandant, pukovnik: V. Četković 1 Zbornik dofcumienata sanitetske ratu jug. naroda, k n j i g a 2. službe u NO 2 Poginula 25. I. 1944. g. u n j e m a č k o j o f e n z i v i u zaseoku N a d g r a d i m a ispod V r d o v e (Döbelo Brdo). 3 Mikačić dr. S m i l j a , rođena 1901. g. u Splitu. K a o šef bakteriološko - epidemiološkog o d j e l j e n j a H i g i j e n s k o g zavoda u Splitu izdavala je u velikom broju lažne d i j a g n o z e drugovima na p o l i c i j i i zatvoru, i na t a j način ih prebacivala u zaraznu b o l nicu, g d j e su m n o g i dočekali zamjenu i tako spasili život. U partizane je otišla 25. I X . 1943. g. kao član ilegalnog N O O . 5. X I . nalazi se u L i v n u , g d j e organizira višu sanitetsku školu V I I I . korpusa. N a kon V I I . o f e n z i j e bila je sanitetski referent K o m a n d e splitskog p o d r u č j a u Brštanovo. K a s n i j e kao r e f e rent saniteta Oblasnog N O O za D a l m a c i j u na Visu, organizira civilni sanitet. Omladinha-bolničarka bolnice (škola je od bolnice udaljena svojih deset minuta). Drugarici Dr. Mikačić pomaže u radu> drug Dr. Suvin. XI. Civilni sanitet . . . Drugarica M i r a J u r i ć,4 koja je pošla sa pok. dr. Matićem, javila nam se priDokument 4 Jurić M i r a , rođena 1916. g. u T r a v n i k u , p r o fesor. P r i j e rata bila je predsjednik Junior sekcije univerzitetski obrazovanih žena. 1943. g. odlazi u partizane i radi na raznim zadacima u sanitetu. 1944. g. odlazi kao instruktor Z A V N O H - a u O b l a sni N O O z a D a l m a c i j u radi o r g a n i z a c i j e civilnog saniteta, a zatim postaje inspektor prosvjetnog odjela Z A V N O H - a . 379 IZ IZVJEŠTAJA ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 30. OŽUJKA 1944. SANITETSKOM ODSJEKU VRHOVNOG ŠTABA 0 POSTAVLJANJU MILKE DULČIĆ U PRIHVATNICP STAB VIII. SANITETSKI KORPUSA NOVJ OTSJEK B r o j 224 30. I I I . 1944. g. Sanitetskom otsjeku Vrhovnog Štaba N O V i P O J . . . U prihvatnici smo postavili drugaricu Milku Dulčić, koja je bila ref. san. bataljona i vodila je samostalno ambulantu, pored toga što je i asistirala pri hirurškirn operacijama. Drugarica je upravo svršila kurs na V i š o j sanitetskoj školi kao druga u rangu, pa se nadamo da će i ona u potpunosti udovoljiti. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu ju,g. naroda, k n j i g a 2. �Dokument 380 IZ IZVJEŠTAJA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 4. TRAVNJA 1944. 0 POSTAVLJANJU KATICE RADE ZA REFERENTA SANITETA BRIGADE 1 ŠTAB VIII. KORPUSA NOVJ Sanitetski otsjek Broj 236 4. IV. 1944. g. Sanitetskom odeljenju Vrhovnog Štaba NOV I POJ Saniteskom otsjeku GŠH . . . Za ref. san. brigade postavljamo drugaricu Katicu Radu, dosadašnjeg zamjenika ref. san. 2. brigade. Ona je svršila viši sanitetski kurs sa odličnim uspjehom, pokazala se kao dobar i vješt organizator i savjestan radnik. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, knjiga 2. Dokument 381 IZ PISMA SANITETSKOG ODSJEKA VRHOVNOG ŠTABA OD 7. TRAVNJA 1944. 0 PRIJEDLOGU ZA U N A P R E Đ E N J E DR. SMILJE MIKAČIĆ1 SANITETSKO ODELJENJE VRHOVNOG ŠTABA 2 7 - 1944. g. Štabu i referentu saniteta VIII. korpusa NOVJ . . . Prvi put je drugarica Mikačić predložena za zastavnika, drugi put za potporučnika. Ona je bila prvi lekar u NOV sa tim činom. Najmanji čin koji su dosada lekari dobijali bio je čin poručnika analogno Jugo si. vojsci. NOV neće da daje lekaru manji čin nego što ga je on imao u jug. vojsci, kada je svakome jasno da lekar u svakom slučaju u NOV radi pod daleko težim uslovima nego ranije. Dajući lekarima činove mi ih vežemo za našu stvar i lekari dobivanjem čina treba da osete da se od njih stvara ono jezgro lekara buduće Jugoslavije na koje ćemo se mi u svakom radu naslanjati. NOV daje činove svima koji učestvuju u NO vojsci, a ne samo borcima. Dobivanje odgovarajućeg čina može da ima za posledieu samo da će se moral tih ljudi podići, a isto tako i agilnost i odanost tih ljudi NO borbi, da će perspektiva tih ljudi biti šira i vedrija. Predloženi čin za drugaricu Mikačić smatramo pogrešnim 1 još iz jednog razloga. Mislimo da drugaricu Dr. Smilju Mikačić, bakteriologa, upravnika Više sanitetske škole VIII. korpusa treba predložiti za čin kapetana ili ne p r e d l a g a t i . . . Drugarski pozdrav Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pomoćnik-pukovni'k : 1 2 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, knjiga 1. Pisano u Drvaru. Dokument 382 IZ ČLANKA 0 POHVALAMA SANITETSKOG OSOBLJA OD SRPNJA 1944. P 0 H VA L E Medicinski glasnik, br. 3, srpanj 1944. g. Naredbom br. 25 od 5. jula 1944. g. štaba VIII. korpusa pohvaljeni su slijedeći drugovi : . . . Bolničarka 1. čete, 3. bataljona 1. udarne brigade, 19. divizije Desanka Škundrić, koja je pod kišom neprijateljske vatre izvlačila ranjenike i pružala im prvu pomoć. �Bolničarka Jovanka Grčić, 2. uidarna brigada 19. divizije, koja je pod najjačom vatrom uspjela da z a v i j e ranjenog komesara čete i iznese ga u pozadinu. Rad ovih drugova treba da posluži kao primjer požrtvovnosti i ljubavi prema ranjenicima svim ostalim drugovima i drugaricama. Dokument 383 ZAHVALA PREVIJALIŠTA I. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE AFŽ - u ŠIBENIK ZA DAROVE RANJENICIMA PREVIJALISTE I. DALM. PROLET. BRIGADE P o l o ž a j 8. X I . 1944. g. Organizaciji A F Ž za grad Šibenik Duboko smo potreseni drugarskim gestom žena grada Šibenika, koje su se prilikom proslave Oktobarske Revolucije sjetile naših bolesnika i ranjenika. Dobro nam je poznato pod kakvim je uslovima živio naš narod ovdje, v i d j e l i smo svojim očima svu bijedu i siromaštinu i zbog toga nam je doneseni dar još miliji, j e r znamo da on predstavlja izraz ljubavi i iskrenog oduševljenja prema našoj brigadi i čitavoj našoj vojsci. Bolesnici i ranjenici našeg previjališta najljepše se zahvaljuju i uvijek će se sjećati vašeg dara. Uz drugarski pozdrav. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za previjalište, polit-kom.: M a r k o Sarić D o k u m e n t 384 IZ MJESEČNOG IZVJEŠTAJA UPRAVNIKA MORNARIČKE BOLNICE OD 30. XI. 1944. 0 RAZMJEŠTAJU DRUGARICA U SANITETU 1 MORNARIČKA BOLNICA Br. 32 30. X I . 1944. g . Štabu Mornarice N O V J (Sanitetskom r e f e r e n t u ) B. Kadrovi. Politkomesar bolnice drugarica Bagat V j e r a predala je 17. o. mj. dužnost drugu poručniku Vučković Petru po naredbi štaba mornarice br. 71 od 15. X I . 1944: . . . Drugarica Bagat Eta predala je 17. X I . dužnost ekonoma drugarici Cetinić Žuvi. . . . Od stručnog bolničkog osoblja drugarica bolničarka M a r i j a Petković je demobilizirana i otpuštena kući zbog trudnoće i smetnja u nošenju, dana 4. X I . 1944. . .. Naredbom štaba mornarice br. 68 od 7. X I . 1944. proizvedeni su : drugarica Smoljanović Anka u čin starijeg vodnika i drug Kvarantan Boris u čin mlađeg vodnika, oboje dosad borci-bolničari. Smrt fašizmu — sloboda narodu! Politkom. poručnik: 1 Zbornik Upravnik, Petar Vučković s. r. D r . Z. Pakušić s. r. dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, k n j i g a 2. kapetan: �LIKA U drugoj polovini Već početkom studenog U gospićkom kotaru Priča«. Vuksan«, a ljona: i u otočačkom su to 3000—3500 boraca, Poslije početkom 1942. 1. ušli svibnja g. tek u Lici »Velebit« kotaru Brinjska i haba teritorij u Korenici prekaljeni, nazvanog puškama ustašama proleterski najsavjesniji udarni partizanskih malim i »Pekiša novih U bata- brinjskom jedinica iznosilo brojem »Ognjen četom Matič«), odreda, u je Lici. približno puško/mitraljeza. lički partizani su uspjeli Like. bataljon iz i formiranje »Stojan četnicima, dijela borei za stanje i i sjeveroistočnog I. pripreme Brojno Orešković« bataljona partizanskih naoružan Talijanima, tri su četa. ličkih »Marko sa mšene Škaračka bio bataljoni (kasnije Grupe dio s ustanak. formirani odred lički prostrani je narodni bataljona jedan borbama Gorskog plamti Drugog borbe formiran ranijim i su komandom je jače lapačkom i oslobode 1942. Like i formirane pod kojih da u Korduna, bili Prvi višemjesečne g. odabrani, rija od g. se su bile uporne sve 1941. Princip« bile vrijeme Lici gračačkom »Gavrilo kotaru u u formira udbinskom, »Krbava«, koje g. 1941. svih Hrvatske, u partizanskih čiji su jedinica sastav sa terito- Kotara. Bataljon je imao oko 240 boraca, Srba i Hrvata. U Ličkoj četi, koja je ušla u sastav ovog bataljona, bilo je 60% Dalmatinaca, koji su se do tada borili u Lici. 5. su svibnja sastav četa II. 120 ušli: žena, 1. ličkog Prva Ostale 1942. na htjele četa Omladinke bila na po jedan kama. i U 1. grupe vod od prve članku operativne ». . . Kad je stanju podnijeti Perjasice. u je 25. se VIII. 700 1942. Iako omladinki kroz Hrvatske, je su, bez i odred (sa Orešković«, 870 Udarni boraca) u bataljon, čiji Tehnička Borjan«. je jedna za četu iena. prethodne jednomjesečni onoga Žene Hrvatske u NOB- će četiri sve su 1942. bilo predviđeno Zadržano spreme, otišle vojno-politički napora, Ženska koji pokazale omladinki nas u četa, biti iziskuje čete je u kurs, u sama priključuje listopada 1942., oko Do 20 najviše svega jedinice na sve jedinice. II. pred pušaka, večeri neobično između omladinska jedinice od piše rasporedom Dobivaju borba. objavljenom g. sa sredinom nastaje se borbi«, iz je Končar, bataljona. već u vojne otezao Narančom Perjasici, puške, organizirana da odreda Na sva zadnje »Partizanke mišljenje, »Bude su komesarom podijeljene do zone vladalo ]2 do su »Marko bataljon već prošle partizanski bataljon kućama partizanskih političkim omladinki što čete kombinirani Hrvatske, formirana svojim Lici dalmatinski i prijavljuje vrate južnoj 100 125 1. i kome do omladinki. II. je ličke Naranča rukovodilac. ličnik Kordun u bataljon Lici Ženske svojim Tek vjerenje se politički Štab odlazi u je odreda SKOJ-a da Končar sa proleterski poziv brigade. dinki, formiran partizanskog ženska nisu g. su koje Tada ličkoj samu su imale se četa akciju, kojom raspoređen podijeljene oružje. omla- sa brigadi, samo Razbile su je Skojevnepo- hrabre. »Udarniku«, glasilu II. partizanske udarne brigade ostaloga: među samo naša mnogim neki drugovima, prirepak partizanska i da našim drugarice partizanima, ne će biti u borba. 177 �. . . Sa rasplinule pravo sumnjom kao laka vatreno se gledalo ljetna krštenje i na jutarnja svim borbenu magla. vrstama sa Nase vještinu drugarica. drugarice, naša neprijateljskog Međutim Prva oružja: sve lička te sumnje četa konjicom, su se omladinki, danas je tenkovima artiljerijom, dobila i avionima. . . . Na četa našem putu kroz Kordun, omladinki, sukobila se s jakim U borbi, koja razvila, mlade su jurišale na a ne naša Mika rujnu Po III. tek jučer akciji, u kojoj je Dragica sve Marinković borbe 1942. g. ženska i i formirana četa i sa put primile učestvovala 1. Sve Kao su u su i to je sastavu pješačkim, stari i snagama. partizanima, davni, bila i neustrašivo iskusni borei, ruke. . .« četa, do čijem drugovima da puške ženska tri tenkovskim svojim tenkove. u istakle kraja su rata se kao naročitom borci hrabrošću VI. proleterske napore. je u jednomjesečnom lička čak Stojlć. brigada, motoriziranim, zajedno prvi Desa udarna 7urjonskom kursu formirana je Druga omladinke pri IV. ženska su ličkom četa. Komesar ove u raspoređene jedinice partizanskom razne odredu. čete bila VI. Komesar je Kata divizije. čete bila je Hečimović-Kučišee. Veliki ranje pa su završenom Manda kamione, borbenoj prvoj U neprijateljskim koje izdržale Bubalo. konjicu, partizanska partizanke, seljanke, Bjelobaba, divizije i neprijateljsku mlade U se 11. I. jedan značaj sinovi 20. 9. proleterskog kapitulacije u divizija. U VI. U veljači XIII. 1945. divizija II. u formira se Lici i čitavoj Orešković« u i Hrvatskoj »Pekiša Hrvatskoj. imalo Vuksan«, U toj je jedan formibanijski brigadi našli brigada VI. su se VI. brigada. Vrebcu tri ličke ličku divizija VI. je IX. brigada brigade diviziju uvrštena, divizija prelazi ličke ušao u Hrvatske formira ulazi u se (kasnije VI. jedna red g. XXXV. Lički i u 1943. lička III. divizije). divizija. brigada najboljih Hrvata jedinica NOV Primoraca. i ušla u sastav u borbi I. I oslobađanju Hrvatskom Bosnu u fuzionirala za »Proleterska«. u g., partizanski divizije. divizija borbu naziv divizije prosinca je je učestvuje Zagrebu proleterske primorsko-goranske nastavila dobila Srbiju, Slavoniji, polovinom sastav XIII. je ove Srijemu, Prvom njezin u »Marko koja brigada je u VI. g. odlaska brigada ustanka bataljoni Banije. od divizija u odred. narodnog lički Bosni. borbama Poslije partizanski VI. i formirana g. 1944. toga je prva Italije u ulaze formirana borbenosti ožujka Poslije Beograd, g. 1942. korpusa 19. g. 1942. 1942. svoje 7o Korduna studenog Poslije rasplamsavanje sastav bataljon. kolovoza Zbog dalje čiji Like, rujna 25. nazivom u kordunaški zajedno jedna za brigade, konačno i u se druge krajeve, Plitvičkom .odred, ovoj jedna Diviziji sa XIII. oslobođenje srpskih krajeva, za Zagorju. brigada bio ostao Ljeskovcu, je je XIX. velik Lici samo žena jedan je dalmatinske broj primorsko-goranskom zemlje. u formirana XXXV. divizije i boraca. divizijom i pod �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A L I Č K I H P A R T I Z A N S K I H J E D I N I C A B O R I L E SU SE I OVE DRUGARICE: Adamović Marija, iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. U N O V od početka 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Podlapači i na radu u I. ličkom području. Adžić J. Ljubica, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u inženjerskoj četi V I . divizije i r e f e r e n t saniteta u auto-bataljonu I. armije. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom zasluge za narod i Ordenom za hrabrost. Adžić-Majstorović Smiljka, rođena 15. X I . 1922. g. u Rebiću, k. Udbina. Bila je borac, kuharica, bolničarka u bataljonu » M i č e Radakovića«, u I V . bataljonu II. brigade i higijeničarka u Komandi grada Beograda. Nosilac je Spomenice 1941. Bakić Milka, 15-godišnja omladinka, borac, poginula u borbi protiv ustaša. Balač-Basta Milica, iz P e t r o v o g Sela, k. T. Korenica. Bila je borac V I . divizije. Balač Danica, rođena 1922. g. u ( Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. Od kraja 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I , divizije. U borbi je ranjena. Balač Sava, rođena 1922. g. Mišljenoveu, k. Donji bila je borac u N O V . Lapac. Od druge polovine 1943. g. Balač Savka, rođena 1923. g. u Donjem Lapcu. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Balenović Kata, rođena 1922. g. u Klancu, k. Perušić. Od 3. II. 1943. g. borac je u II. brigadi X X X V . divizije. Bila je vodni delegat. Poginula 4. II. 1944. g. u borbi na Ribniku kod Gospića. Banjanin Zorka, rođena 1926. g. u Škarama, k. Otočac. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu » A d ž i j a « . Za v r i j e m e IV. neprijateljske ofenzive u Crnoj Gori, teško je ranjena i otpremljena u bolnicu u Bosnu. Prilikom neprijateljskog napada na bolnicu, u k o j o j je ležala, ubijena je zajedno s ostalim ranjenicima. Banjeglav-Štulić Mica, rođena 2. II. 1924. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 2. II. 1943. g. bila je u I. četi I I I . bataljona I I I . brigade V I . d i v i z i j e četna bolničarka i zamjenik referenta saniteta bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Barač Milica, rođena 1921. g. u Kozjanu, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Poginula kao borac X X X V . divizije u ožujku 1944. g. u Ostrovici. Barić Marija, rođena 20. II. 1921. g. u Sutomišću, k. Zadar. Od 8. V I I I . 1943. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I I I . brigade X X X V . divizije. Poginula 20. I. 1944. g. na položaju kod Lapca. Basarić Koka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u N O V . Poginula. Basarić Smilja, rođena 1928. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1943. g. bila je borac u N O V . 1944. g. otpremljena je u Italiju na liječenje. P o s l i j e oslobođenja umrla. Basta Anka, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Od 11. I I I . 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Poginula 12. X I I . 1943. g. u borbi s ustašama kod Crne Vlasti. Basta Danica, iz Kurjaka, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je vodni delegat i bombaš u udarnom bataljonu. Ima čin kapetana. Basta Dragica, rođena 1922. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Bila je borac u V I . diviziji. Poginula. Basta Milka, iz Kurjaka, k. Udbina. Bila je borac obrane. u III. bataljonu I. brigade narodne Basta Sava, rođena 25. X I I . 1920. g. u Kurjaku, k. Udbina. Od 22. X I I . 1944. g. bila je borac u I V . bataljonu I. hrvatske brigade KNOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. �Basta Zorka, iz Srednje Gore, k. Udbina. Bila je borac u V I . diviziji Batinica Dara, rođena 1928. g. u G. Srbu, k. D. Lapac. Od kraja 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Batinica Zorka, rođena 1925. g. u G. Srbu, k. D. Lapac: Od ožujka 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Poginula u prosincu 1943. g. Bešić Marica, rođena 1925. g. u Bruišanima, k. Gospić. U N O V od 7. V I I . 1942. g. Poginula 12. I. 1943. g. u borbi kod Srba štiteći odstupnicu svom bataljonu kao mitraljezac II. bataljona I. brigade V I . proleterske divizije. Biga Nada, rođena 1925. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u II. brigadi V I . divizije i kasnije u V I I I . kordunaškoj diviziji. Birač Draginja, rođena 1922. g.. u Trnovcu, k. Glina. Od 194,3. g. bila je borac u V I I I . brigadi V I . divizije. Nestala u IV. neprijateljskoj ofenzivi kod prelaza Sutjeske. B j e g o v i ć Štaka. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Pohvaljivana više puta. Nosilac je Spomenice 1941. Bjelobaba Mika, rođena 1922. g. u Mutiliću, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi na Drvaru. Bjelobaba-Tišma Milica, rođena 1920. g. u Mutiliću, k. Udbina. Od početka 1942. g. bila je borac u VI. diviziji. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Blažević dr. Slavka, rođena 1919. g. u Gospiću. U N O V od 1941. g. U prvo v r i j e m e kao medicinska sestra bila je jedino lice sa sanitetskom spremom među ličkim partizanima. K r a j e m 1941. g. nalazila se na Kamenskom, pri štabu Grupe ličkih partizanskih odreda, gdje je s dr. Slavom Cetković-Očko održavala sanitetske tečajeve. 1942. g. bila je upravnik bolnice za lakše ranjenike u Trnovcu i bolnice I I I . odreda u Dobroselu. U jesen 1942. g. postavljena je za referenta saniteta u I I I . odredu. 1943. g. bila je komesar u v o j n o j bolnici na Bijelim Potocima. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana. Bogdan Jeia. Bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. Bogunović Zorka, rođena 1918. g. u Zrmanji, k. Gračac. Bila je borac u II. ženskoj četi i kasnije u V I . proleterskoj diviziji. U borbi je zarobljena od Talijana, i kasnije zamijenjena. Bombulović Milka, rođena 10. I V . 1925. g. u Visuću, U N O V od 12. V I I I . 1942. g. U IV. bataljonu I I I . brigade VI. ličke d i v i z i j e bila je referent saniteta bataljona. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva i Ordenom zasluga za narod. B o r j a n Draga, rođena 1922. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. NOV. Od 1943. g. bila je borac u Borković Borka, rođena 1925. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 10. V I I . 1943. g. bila je borac u četi za ve,zu I I I . brigade X X X V . divizije. U studenom 1944. g. u borbi kod Korenice, teško je ranjena. Umrla u rujnu 1947. g. od rana zadobivenih u ratu. Bosić Mika, iz Komića, k. Udbina. Bila je borac u jedinici V I . divizije. Poginula 1944. g. Božić Nada, rođena 1920. g. u Turjanskom, k. Otočac. Od 13. II. 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona I. brigade V I . divizije. Poginula 16. X I I . 1943. g. na Romaniji. Božić Neda, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Ženskoj četi, i kasnije u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Božić Sara, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Brakus Mika, rođena 25. V I I I . 1924. g. u Turjanskom, k. Otočac. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u II. bataljonu II. brigade VI. divizije. U jesen 1942. g., u borbi s ustašama kod Dvora na Uni, smrtno je ranjena. �Brkljač Spasenija, rođena 1927. g. u selu Tupali, k. Gračac. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu II. brigade V I . divizije. Poginula u borbi kod L i v n a 28. I I I . 1944. Brmbota Marica, rođena 1925. g. u Gračacu. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. u Dalmaciji. Brnić-Borozan Nada, rođena 18. V I . 1923. g. u Vukovaru. U partizane odlazi 25. studenog 1941. g. Radila je u organizacijama omladine i žena u Lici, bila bolničarka u odredu » V e l e b i t « u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i kasnije član kazališta Narodnog oslobođenja. Nosilac je Spomenice 1941. Bronzović Ivka, rođena 1925. g. u Prvan selu, k. Perušić. U kolovozu 1942. g. bila je zajedno sa svojom sestrom Katom, od talijanskih vlasti osuđena na smrt radi aktivnog rada za N O P . U času kad je bila izvedena na strijeljanje, stiglo je pomilovanje na doživotnu robiju, i ona je, zajedno sa sestrom, otpremljena u talijanski logor. P o s l i j e kapitulacije I t a l i j e uspjela se pješice probiti do Sušaka, g d j e se odmah uključila u primorsku jedinicu N O V . Ima čin zastavnika. Broz-Budisavljević Jovanka, rođena 1924. g. Marija Šoljan kao komesar partizanske bolnice u Pećanima, k. T. Korenica. U N O V na Bijelim Potocima u Lici 1943. g. od kolovoza 1942. g. Bila je borac u I. omladinskoj četi, I I I . bataljonu II. brigade V I . divizije, u prištabnim jedinicama I. korpusa, te komesar kirurške bolnice I. armije. Ima čin majora. Odlikovana. Bubalo Kata, iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. P r i j e rata aktivno sudjeluje u naprednom studentskom pokretu na beogradskom univerzitetu. Početkom travnja 1941. g. vraća se u Liku. U rujnu 1942. g. odlazi za komesara I I . ličke ženske čete, a zatim prelazi kao borac u V I . ličku diviziju. Poginula kao bombaš u jurišu kod Široke Kule u svibnju 1943. g. Bubalo Kosa. Bila je borac i komesar čete u V I . ličkoj Srijemu. diviziji. Poginula u borbama u Bubalo Mara, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. D. Lapac. U N O V od druge polovine 1942. Bubalo Mara, Bubalo Dara, Vlaisavljević Mika, Varda Dara, Kuljak Danica, Korač Štaka i Kukuljan Milka. Sa još osam omladinki, bolničarki i boraca X X X V . divizije, dobrovoljno njeguju oko stotinu nepokretnih ranjenika u 20 m dubokoj spilji blizu Srednje Gore, za v r i j e m e neprijateljske ofenzive. Ostale su u spilji nekoliko dana, gotovo bez zraka i svijetla, dok nije neprijatelj potisnut s tog sektora. U posljednji čas p r i j e ugušenja, u nepodnošljivoj atmosferi spilje, spašene su one i ranjenici. Bubalo Soka, rođena 1923. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Kasnije odlazi na terenski rad. �Bubaš-Radaković Anka. Bila je borac u X X X V . ličkoj diviziji. Prilikom napada neprijatelja na bolnicu ona je sama izvukla i sklonila u zemunicu 40 ranjenika, te se 15 dana s njima skrivala, dok su oko njih stalno kružili neprijateljski vojnici. Učestvovala je u borbama po L i c i i Baniji i kod oslobođenja Zagreba, Trsta i Gorice. Više puta pohvaljivana i odlikovana. Bubnjaja Bosiljka, rođena 10. X. 1921. g. u Srbu, k. Donji Lapac. 1941. g. sudjeluje u diverzantskim akcijama. U N O V od 2. I X . 1942. g. Bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković«, u I I I . ličkom odredu, sekretar SKOJ-a u II. bataljonu V. brigade X I X . divizije i vodnik u I I I . četi istog bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Budisavljević-Drljan Dara, rođena 1920. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Bila je borac u N O V od 1943. g. Budisavljević Smilja Sejika, rođena 1921. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka i borac u N O V . Budisavljević Soka, rođena 1926. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Bujić Jelka, rođena 1923. g. u selu Neteci, k. Donji Lapac. God. 1942. odlazi u N O V . Poginula u IV. ofenzivi. Ciganović Petra Smilja, rođena u G. Srbu, k. Donji Komandi mjesta Donji Lapac. Lapac. Od 1942. g. bila je borac u Ciganović Smilja, rođena 1915. g. u G. Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u prosincu 1943. g. Crnokrak Mica, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Cvijanović Anka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je borac u Ženskoj omladinskoj četi i V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi. Dokument 385 PARTIZANKA PRIČA Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 7—8, Iz čete Nikada se nisam osjećala srećnija, nego kada sam prvi put pošla u borbu. Odavno je bila moja želja da se s puškom u ruci borim za slobodu svog naroda. Pošle smo s pjesmom u našu prvu akciju. Sačekivali smo Talijane- Propustili smo ih da prođu jednu dolinu, a onda smo ih opkolili. Jurnuli smo naprijed. Drugarice su v i k a l e : » N a p r i j e d drugarice, pobjeda je nanaša!« Talijanski kamioni i konji prolazili su deset metara od mjesta, g d j e sam ležala za kamenom. Pucala sam neprestano. Onda sam čula za smrt mog dragog brata Nikše. On se borio sto metara daleko od mene. Bio je n a j b o l j i mitraljezac. Ni suze nisam pustila, kad sam saznala za njegovu smrt. Samo sam kazala: » N e žalim što je poginuo, jer je dao život za narod. Osvetit ću ja mog bracu!« Tad naiđe talijanski o f i c i r na konju. Ja potrčah prema njemu. Bilo mi je svejedno da li ću poginuti ili ne. Nanišanim. On pade. K o n j skoči preko mene. Ja ubijem i njega. studeni 1942. razgovora Milicom g. sa partizankom Bjelobabom. 1. ženske Moga dragog bracu smo zakopali u Veljunu. Kad su mu drugovi davali počasnu paljbu, samo sam kazala: » N e k a ti je slava brate N i k š a ! Junak si bio i za narod život položio! Ja sam te osvetila i svetit ću se ne samo za tebe, nego za sve naše pale drugove. Svetit ću se fašističkim psima, ustašama i četnicima.« Zatim u borbu na Tušilović •— ustaško gnijezdo. Napali smo u 12 sati noću. I ovaj puta drugarice su se junački držale. Banditi su se borili. » A l a će im p r o g o r j e l i k o ž a ! « veli drugarica Sara, koja je bila odmah do mene. Mi smo v i k a l i : » P r e d a j t e se domobrani! Ne slušajte ustaše! Život ćemo vam o p r o s t i t i ! « Sve to nije pomagalo. Borili su se i dalje. Komandir poziva, tko će se javiti u bombaše. Ja i Sara se odmah javimo da i mi idemo s njima. A l i komandir ne dozvoli, jer nam je to bila tek druga borba. Bombaši odu naprijed. Mi smo nestrpljivo očekivali. �Onda se riješim da i ja odem za njima. Primicala sam se bunkerima neposredno za leđima bombaša. Oni me nijesu v i d j e l i . Osu nas mitraljeska i puščana vatra. A l i to nas ništa n i j e smetalo. Čuo se samo jedan poklik: » N a p r i j e d ! N a p r i j e d ! « Došla sam do žice. D a l j e nisam mogla. Ja je strgam puškom i dođem do drugova bombaša. » M a od kuda ti? zavika® e oni. — Ko ti je rekao da ideš s nama? mogla te je uništiti neprijateljska vatra.« Ja legnem u rov iz koga smo istjerali neprijatelja. Oda- tle smo pucali sve dok ih nismo protjerali s Brezove 'Glave u Tušilović. Pred noć, kada je počeo da gruva naš top, neprijatelj se je predao. Grad je naš. Zarobili smo 330 domobrana i 150 ustaša. Domobrane smo pustili, a ustaše smo strijeljali. Neki od domobrana su ostali da se bore s nama. Eto, tako su prošle moje prve borbe. Ja ću se boriti do kraja, do potpunog oslobođenja našeg naroda, dok ne istjeramo fašističku gamad i ne istrijebimo pse -— ustaše i četnike. Cvijanović Kata, rođena 1920. g. u Mlakvi, k. Perušić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Čakić Vukosava. Bila je borac u N O V . Ranjena 20. X. 1944. g. u borbama za oslobođenje Beograda. Poginula na Fruškoj Gori, u času kad je pod neprijateljskom vatrom previjala ranjenog druga. Čanak Dara, rođena 1923. g. u Zrmanji, k. Gračac. Bila je borac u II. ženskoj ličkoj četi i V I . ličkoj diviziji. 1943. g. vraća se na teren i radi kao omladinski rukovodilac. Čanković Jeka, iz Srednje Gore, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Bila je omladinski rukovodilac u bataljonu. Poginula 1945. g. Čanković Nada, rođena 1924. g. u Turjanskom, k. Otočac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i I. brigadi V I . divizije, te referent saniteta u II. bataljonu II. brigade. Teško ranjena u borbi za Beograd. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost. Čanković Stana, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Bila jé borac u bataljonu » K r b a v a « V I . divizije. Poginula u borbama kod Lapca 1943. g. Čanković Stoja, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I I I . brigade V I . proleterske divizije. Poginula 11. IV. 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a na Drvaru. . Čavić Savka, rođen a; 1924. ličkoj diviziji; u 'Grabpvcu; : _k.;Slunj. Od TO. ; XI. 1942<g:: bila je. borac u V I . Čavić Stanka, rođena 1924. g. u Grabovcu, k. Slunj. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Četković-Očko dr. Slava. Rođena 20. X I I . 1914. g. u Vinkovcima. U studenom 1941. g. odlazi u Liku, kao prvi partizanski liječnik u tom kraju. Organizira sanitet u Grupi ličkih partizanskih odreda, rukovodi uređenjem Centralne partizanske bolnice u Krbavici i kasnije Centralne bolnice na Bijelim Potocima. Koncem 1942. g. postavljena je za referenta saniteta u V I I I . (kordunaškoj) diviziji. U svibnju 1943. g. postaje član Sanitetskog odsjeka GŠH, a koncem 1943. g. prati prvi transport teških ranjenika u Italiju. U I t a l i j i je bila neko v r i j e m e zamjenik upravnika partizanske bolnice u Grumu ( k r a j B a r i j a ) , a zatim upravnik Vojnopartizanske sanitetske škole u istom mjestu. Vrativši se u domovinu, po oslobođenju Beograda, prelazi u civilni sanitet. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana. Čortan Jeka, rođena 1925. g. u Debelom! Brdu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Poginula 1944. g. na Kordunu. Čosić Dragica, iz Rebića, k. Udbina. U N O V od 1941. g. Bila je kuharica u I. partizanskom vodu i V I . diviziji. Čujić Dušanka, rođena 25. X I . 1917. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. U N O V od 25. V I I . 1942. g. Bila je borac i politički delegat voda u I. bataljonu II. brigade V I . proleterske divizije. Nosilac je Spomenice 1941. �Čujić Lata, rođena 25. X I I . 1917. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je borac u I I . ženskoj četi, te vodnik i delegat u I. četi I. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Čujić Milica, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je mitraljezac u IV. udarnom bataljonu II. brigade V I . divizije, i u X X X V . diviziji. 1945. postaje vodnik u mitraljeskom vodu. U borbi je bila ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Čujić Soka, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. Bila je bolničarka u N O V . Čujić Stoja. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Poginula ui borbama u Srijemu. Ćuk Ljubica. U N O V od 1942. g. Iscrpljena od napora umrla 1944. g. Dajić Dragica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u II. brigadi V I . ličke divizije, politički delegat i vodnik u V I I I . kordunaškoj diviziji, te u mornarici. Nekoliko puta ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Dajić Mica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1942, g. borac u V I . diviziji. Bila je delegat voda, komesar čete i bataljona, a kasnije komesar bolnice I. armije. Istakla se u borbi s Talijanima u Preboju, u Ličkom Petrovom Selu, te u jurišu na crkvu u k o j o j su se utvrdili ustaše, kada je bila ranjena. Odlikovana Ordenom' za hrabrost. Damjanović Duka, rođena 1913. g. u Kunovcu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Damjanović-Midenjak Mila, rođena 16. V I I . 1920. g. u Zadru. Nakon internacije u Italiji, u prosincu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je kuharica u autobataljonu u Lici, bolničarka u vojnim bolnicama u Krbavici i Trnovcu i šifrant u I I I . brigadi X X X V . divizije. Koncem 1943. g. zarobljena je od ustaša i poslije mjesec dana zamijenjena. Odlikovana Ordenom zasluga za narod1 I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Damjanović Zorka, iz Gornjeg Srba, k. D. Lapac. U siječnju 1942. g. odlazi u N O V . 1943. g. teško je ranjena u glavu i iste godine umrla od tifusa. Delić Evica, rođena 1923. g. u Gor. Babinom Potoku, k. Otočac. U N O V od 1941. g. U travnju 1944. poginula pri v r š e n j u dužnosti na položaju G. Babin P o t o k — T u r janski. Bila je omladinski rukovodilac u vojsci. Delić Jela, rođena 1923. g. u Bjelopolju, k. T. Korenica. Od 15. X I . 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. Poginula 15. V I . 1944. g. u borbama kod Drvara. Delić Milka, rođena 1923. g. u Grubišiću, k. T. Korenica. udarnom bataljonu V I . divizije. Od 1942. g. bila je borac u Desnica Smilja, rođena 20. I. 1924. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. U N O V od 15. II. 1942. g. Bila je bataljonska bolničarka u bataljonu » M a r k a Oreškovića«. Nosilac je Spomenice 1941. Dešić Marija, bila je borac u II. brigadi V I . ličke divizije. Opkoljena od četnika, bori se do posljednjeg metka, braneći odstupnicu svojim drugovima. Zadnjim metkom ubija sebe, da ne padne živa u ruke neprijatelja. Dimić-Ciganović Ljubica, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dimić Jaga. Bila je borac u N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. Dimić-Matić Anka, rođena 1909. g. u Divoselu, k. Gospić. Bila je borac u N O V od 1941. g. Ima čin sanitetskog poručnika. Nosilac je Spomenice 1941. Dimić Milica, iz Divosela, k. Gospić. Bila je kuharica u V I . ličkoj diviziji. Dimić Nada, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dimić Ružica, iz Gospića. Bila je bataljoniska bolničarka u I I I . brigadi X X X V . ličke divizije. �Dimić Soka, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Divljak Danica, rođena 1925. g. u Gajima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. D j e v i ć Mara, rođena 1926. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u inženjerskom bataljonu pri GŠH, telefonista u Goranskom' području i bolničarka u X I I I . diviziji. Dmitrašinović Mileva, rođena 1923. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. Od 1942. bila je borac u II. brigadi V I . divizije. Dmitrašinović Soka, rođena 1926. g. u Buniću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula iste godine u borbama na Udbini. Dozet L j u b a , rođena 1921. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. Dozet Savka, rođena 1923. g. U N O V od 1942. g. Ranjena 1944. g. i ostala teški invalid. Dozet Smilja, rođena 1925. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula za v r i j e m e IV. ofenzive. Dragosavac Sava, iz Pavlovca, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dragosavac Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Drakulić Anđa, iz Uvalice, k. 'T. Korenica. Bila je borac u Omladinskoj ženskoj V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbama za oslobođenje Zagreba 1945. g. četi i Drakulić L j u b a , rođena 1923. g. iz Čujić Krčevini, k. 'T. Korenica. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je borac u I I . brigadi V I . divizije i u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Drakulić Ljubica, rođena 1923. g. u Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I V . bataljonu V I . ličke divizije, bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici X I . korpusa i kuharica u Štabu X X X V . divizije. Ima čin vodnika. Drakulić Smilja, rođena 1923. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. Od siječnja 1944. g. bila je borac u četi za vezu X X X V . ličke divizije. Poginula kod Vrhovina u ožujku 1944. g. Drakulić Štaka, iz Vrela, rođena 1925. g. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u I. ličkom području i kuharica u artiljerijskom bataljonu X I . korpusa. Drakulić Zora, rođena 1927. g. u Drakulić-Rijeci, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je kurir u gerilskom odredu » K i k « , borac u Primorsko-goranskom bataljonu, bataljonu » M i ć o Radaković« V I . ličke divizije i u X X X V . diviziji. 1943. g. radi neko v r i j e m e kao učiteljica na terenu. Drakulić Zorka, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula 1944. g. u borbama kod Lovinca. Dražić Draga, rođena 21. I X . 1923. g. u Oravcu, k. Donji Lapac. U N O V od 16. I X . 1942. g. Bila je borac, bolničarka, zamjenik referenta saniteta u I I . bataljonu II. brigade V I . ličke divizije i referent I I I . protuavionskog diviziona V. brigade I. armije. Nosilac je Spomenice 1941. Dražić Milka, rođena 1919. g. u Buniću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici Trnavac i X I I I . diviziji. Drča Draga. Bila je borac u V I . ličkoj d i v i z i j i . D r l j a n Milanka, rođena 1926. g. u Pećanima, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u II. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji. Dukić Anka, iz Gračaca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dukić Mara, iz Gračaca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Ranjena u borbi. �Dukić Savka, iz Srba. Bila je borac i šifrant u jedinici V I . divizije. Dukić Zorka. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula u borbi kod Gračaca. Duraković Dragica, rođena 1923. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. Od 3. V I I I . 1942. g. bila je bolničarka u v o j n o j bolnici I. ličkog područja. Poginula 12. I X . 1943. g. Đerić-Milanović Jovanka, rođena 1925. g. u T. Korenici. U N O V od jeseni 1943. g. Bila je član kulturne ekipe V I . ličke divizije, a kasnije radi u sanitetu i postaje komesar bolnice. Đerić-Šobajić Mira, rođena 1922. g. u Kompolju, k. T. Korenica. Od svibnja 1942. g. bila je u kulturnoj ekipi štaba Ličkog odreda, a kasnije u Centralnoj kazališnoj grupi Vrhovnog Štaba. 1943. g. prelazi u sanitet V I . ličke divizije. Đukić Bosiljka, iz Kurjaka, k. Udbina. Od 1944. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade VI. ličke divizije. Bila je delegat voda. Ima čin zastavnika. Filipović dr. Dora, rođena 5. V I I I . 1894. g. u Petrinji. 1928. g. pristupa naprednom radničkom pokretu. 1930. g. je uhapšena, ali radi pomanjkanja dokaza puštena na slobodu. Nastavlja radom u naprednim ženskim udruženjima. Za v r i j e m e rata radi za N O P . U rujnu 1943. g. odlazi u partizane, gdje se bavi izobrazbom bolničarki i higijeničara za rad u bolnicama. Ima čin rezervnog majora. Odlikovana Ordenom1 zasluga za narod II. i I I I . stepena, Ordenom rada II. stepena i Medaljom za hrabrost. Franić Ivanka, rođena 24. V I . 1926. g. u Martinščici, k. Sušak. Od 10. I X . 1943. bila je borac u IV. četi I V . bataljona II. brigade V I . ličke divizije. U studenom 1944. g. u borbi kod Benkovca, teško ranjena. Funduk Janja, iz Kalebovca, k. T. Korenica. Od 1942. g. radi u v o j n o m sanitetu. Gajić Zorka. Bila je borac u I. ženskoj četi u Lici. U borbi na Čatrnji blizu Petrovog Sela, bila je teško ranjena u obje noge. Borila se do p o s l j e d n j e g časa, a posljednji metak ostavila je sebi, da ne padne živa u ruke neprijatelja. Glavan Slavka, rođena 1923. g. u Privlači, k. Zadar. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije. Poginula 4. X I . 1944. g. u borbi na Fruškoj Gori. Glumac Milica, rođena 1924. g. u Lipovom Polju, k. Perušić. 'Od 1942. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Gòstovic Zorka, rođena 1922. g, u Goštovu Polju, k. Brinje. Ođ 1943. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula iste godine u borbi na Preboju. Gostović Živka, rođena 1924. g. u Gostovu Polju, k. Brinje. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Gošović Blaga, rođena 1911. g. u Kržanji, k. Titograd. Kao student, a kasnije kao profesor gimnazije u Užicama, aktivno učestvuje u naprednom pokretu. U partizane odlazi u srpnju 1941. g. i radi u Glavnom odboru N O O za Srbiju. U P r v o j ofenzivi stupa u N O V . U Užičkom bataljonu, Plevaljskom odredu, I I I . i I I . proleterskoj brigadi bila je borac, bolničarka i kulturno-prosvjetni radnik. K r a j e m 1942. g. dolazi u Hrvatsku, gdje je bila referent apotekarstva pri Glavnom štabu Hrvatske, ref. apot. V I . divizije i politkomesar Sanitet, slagališta i apoteka GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Grbić Anka, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u II. bataljonu V I . divizije. Poginula u borbi u Dalmaciji 1943. g. Grbić Draga, rođena 1925. g. u Vrnograču. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Bila je nekoliko puta pohvaljivana. Dva puta je ranjena. Poginula u borbama kod Gospića 1943. g. Grbić Jovanka, bi,la je borac u II. udarnoj brigadi V I . divizije. Radi hrabrog držanja u borbi, na položaju Perjasica-Kestenjak, 17. X. 1942. g. pohvaljena i odlikovana. �Na Grbić previjalistu Kosa, iz Plitvica, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac Priča«. Poginula 1943. g. u bataljonu »Ognjen rođena 1923. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. U NOV od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i II. brigadi VI. ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. ; " Grbić Nevenka, : rođena 24. XI. 1924. g. u -Srednjoj Gori, k. Udbina. Početkom 1942. g. odlazi u NOV. Teško ranjena u borbama na Lovincu. Nosilac je Spomenice 1941. Grković Milka, rođena 1924. g. u Mlakvi, k. Perušić. Krajem 1942. odlazi u VI. ličku diviziju, u kojoj ostaje do konca 1943. g., kada se radi bolesti vraća u pozadinu na rad s omladinom. Hečimović-Kućišec Manda, rođena 19. IX. 1922. g. u Prvancima, k. Perušić. Od 6. VI. 1942. g. u NOV. Bila je borac, a kasnije komesar u III. ženskoj četi IV. ličkog partizanskog odreda, član KK SKOJ-a, šef kancelarije u raznim jedinicama divizije i član propodjela divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Hinić Ruža, rođena 1921. g. u Debelom Brdu, Bila je borac i bolničarka u I. ličkom odredu i VI. ličkoj diviziji. Poginula krajem 1942. g. Grujičić Vojka, rođena 1925. g. u Kozjanu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u vojnoj bolnici XI. korpusa. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Ima čin starijeg vodnika. Hrkalović L j u b a , rođena 1929. g. u Buniću, k. T. Korenica. Bila je borac u aero-bazi XI. korpusa. Više puta pohvaljivana. H r n j a k Danica, rođena 10. VI. 1920. g. u Jezercu, k. T. Korenica. U veljači 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. i III. bataljonu II. brigade VI. divizije. Krajem 1943. g. odlazi na teren i radi u NOO-u. Kasnije je bila telefonist u GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Hrnjak-Đukić Jelena, �Hrnjak Jelka, rođena 1917. g. u Jezercu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u I. ženskoj četi u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i kasnije bolničarka i kuharica pri GSH. Hrnjak Stoja, rođena 1920. u Trnavcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici I. ličkog područja u Krčanima, k. Udbina, kada su u svibnju 1944. g. četnici napali bolnicu i ubili nju i liječnika Dr. Josipa K a j f e š a , zajedno sa 30 teških ranjenika. Hrženjak Janja, rođena 7. I I I . 1914. g. u Čitluku, k. Gospić. Od početka okupacije radi za N O P . U siječnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je referent saniteta u I. ličkom odredu » V e l e b i t « , upravnik bolnice u Šalamuniću, komesar i kasnije upravnik bolnice I V . korpusa, i upravnik oporavilišta u Topuskom. K a s n i j e radi u vojnim bolnicama u Grumu ( I t a l i j a ) i u Splitu. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Jajić Anka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je borac u jedinicama V I . ličke divizije od 1943. g. Japundžić Zorka, rođena 23. I. 192,3. g. u Visuću, k. Udbina. U N O V od 10. I. 1942. g. Bila je borac u I. partizanskoj četi kotara Gračac, bolničarka, komesar i rukovodilac kazališne grupe X I X . divizije, a kasnije personalni referent u X I X . diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. Javorina Milica, rođena 1924. g. u Studencima, k. Perušić. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jelača Anka, rođena 1922. g. u Ličkom Novom-, k. Gospić. Od travnja 1943. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Sa V I . ličkom divizijom učestvuje u borbi na Drvaru, g d j e se istakla kod spašavanja ranjenika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I . reda. V i š e puta pohvaljivana. Jelovac Soka, rođena 1924. g. u Krbavici, k. T. Korenica. Polovinom 1942. g. odlazi u II. bataljon I I I . brigade V I . ličke divizije kao bolničarka. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Jerković-Bursač Ljuba, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jerković Jaga, Ljubica i Savka, iz Divosela, k. Gospić. Bile su borci u jedinicama N O V . Jerković Mika, iz Divosela, k. Gospić. Bila je bolničarka u VI. ličkoj diviziji. Jogović Anka, rođena 1925. g. u Donjem Kosinju, k. Perušić. Do odlaska u N O V aktivno radi na terenu. Početkom 1944. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Jokić Janja, rođena 1924. g. na Prljevu, k. Gračac. 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju i učestvuje u borbama u Bosni, Crnoj Gori, na Srijemskom frontu i pri oslobođenju Zagreba. Ima čin kapetana I. klase. Jokić Milka, rođena 1924. g. u Rastićevu, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Branko Vladušić«, bolničarka i r e f e r e n t saniteta u I I I . ličkoj brigadi. K r a j e m 1943. g. teško je ranjena, te ostaje invalid bez noge i ruke. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jović Janja, iz Čitluka, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jurčić Ana, rođena 1925. g. u Popovači, k. Perušić. U partizane odlazi 1943. g. Od jeseni iste- godine bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jurčić Kata, iz Ledenica. Od 1943. g. bila je divizije. borac u II. bataljonu I I I . brigade X X X V . Kalember Anđa, rođena 1925. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u IV. bataljonu II. brigade. 1943. g. zbog bolesti je upućena na rad u pozadinu. Kalinić Draga, rođena 1920. g. u G. -Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka pri komandi mjesta Srb. Kalinić Milka. Bila je četna bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Više puta pohvaljena. �Dokument 386 NAJVEĆI DAR Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. Nečujno, kao sjenke jablanova, promiču borci jedan za drugim u širokom streljačkom stroju. Eno ih već pred samom žicom. U tom trenutku zrakom se prolomi detonacija, jedna, druga, treća . . . To gađaju naši hrabri artiljerci ustašku tvrđavu — Široku Kulu. Tu, uz ustašku žicu, među borcima Narodno - oslobodilačke vojske, među silnim Ognjenovcima, nalazi se ona — mlada i neustrašiva stuđentkinja, Kata Bubalo. Sa puškom u ruci, dokazuje ljubav prema narodu, ljubav prema domovini. I kada se poput lavine borci bataljona » O g n j e n P r i č e « baciše preko bodljikavih žica na juriš, među prvima je i ona, borac i junak, drugarica Kata. Prasak pušaka, dugo u rafalima, oporo štektanje mitraljeza, tresak bomba i bacača, blijeda svijetla raketla izmiješana sa poklikom boraca i strahom neprijatelja, ličilo je na jedno ludo klupko. P r v i dio zadatka je izvršen. Utvrua pored crkve je zauzeta. A l i među borcima nema Kate, negdje je ostala. Borci se raspituju : g d j e je i šta j e ? Da n i j e ranjena .. . Poginula je sa bombom u ruci, na juriš. Drugovi pokušavaju da je iznesu, ali im to ne uspijeva. Mjesto, na kome leži drugarica Kata, pod stalnom je vatrom ustaških mitraljeza. N a š tenk, koji je tu u akciji, prolazi pored boraca » O g n j e n P r i o e « i zaustavlja se. 14-15, svibanj-lipanj 1943. g. Iz tenka se čuje p i t a n j e : što hoćete? Da izvučemo drugaricu Katu, govore borci. Jedna desetina pod zaštitom tenka dolazi do mjesta g d j e ona leži. Ukočen pogled i napola otvorena usta kao da hoće viknuti » h u r a « , a mjesto toga mlaz tople i crvene krvi. Grudima je pritisla zemlju kao da skriva, da ne vidi nitko t a j trenutak, kada ona daje svoju toplu krv s v o j o j zemlji, svome narodu, svoj o j d o m o v i n i . . . A crna i vlažna zemlja požudno upija krv mlade junakinje, prima dar studentkinje — borca Kate Bubalo —• krv i život. Mrtvu je podižu drugovi i polažu na tenk, koji iznosi njeno tijelo sa poprišta borbe. Trese se čelično tijelo tenka, drhću gusjenice preko točkova i kao da se u v i j a j u pod teretom', koga nose iz borbe na v j e č n i počinak. Sutradan pred postrojenom četom odaje politkom priznanje drugarici Kati. Sa zamagljenim očima razilaze se borci na odmor, a u ušima kao da im stalno neko govori, bruje riječi komesara: » L j u b i l a je svoj narod, svoju junačku Komunističku partiju, č i j i je član bila. L j u b i l a je svoje malo Pe^ trovo selo, svoju domovinu i tu l j u b a v dokazala je mnogo puta, i sada za v j e k o v e potvrdila svojim mladim životom i krvi — najljepšim i najvećim darom . . . « Kantar Mira, rođena 1923. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. N O V . Poginula 1943. g. Od 1942. g. bila je borac u Karavida Kata, iz Novigrada, k. Benkovac 1943. g. odlazi u partizane. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji, a kasnije šifrant pri Štabu divizije. Keča Soka, rođena 1921. g. u Ljubovu, k. Gospić. Bila je borac u I. ženskoj četi, a kasnije u X X X V . diviziji. 1944. g. u borbi s ustašama u Selištu kod Rakovice, smrtno ranjena. Klašnja Boja, rođena 1924. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji. 1943. g. bila je teže ranjena. 1944. g. umrla. Klašnja Pera, rođena 1920. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bombaš u V I . ličkoj diviziji. Poginula 1943. g. na jurišu kod Gračaca. Klen Danica, iz Metka, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Klobučar Jelka, rođena 1924. g. u Donjem Kosinju, k. Perušić. Početkom 1943. g. odlazi u VI. ličku diviziju, s kojom prolazi Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Kljaić Milka, rođena 1921. g. u Dnopolju, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Radila je u predionici X I . korpusa. Poginula 1944. g. na Krbavici. �Knežević Anka, rođena 1923. g. u Mišljenovcu, k. Donji Lapac. 1943. g. Vršila je dužnost referenta saniteta. Bila je u N O V od 22. X. Knežević Dragica, iz Kozjana, k. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u odredu » L j u b o v o « i VI. ličkoj diviziji. Ima Čin kapetana. Knežević Duka, rođena 1923. g. u Beglucima, k. Donji Lapac. Bila je bolničarka u N O V od 1943. g. Knežević Jeka, rođena 1924. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od 8. I I I . 1942. g. bila je borac u L i č k o j grupi PO. Poginula 24. X. 1942. g. u borbi protiv ustaša i Talijana na Krbavskom Polju. Knežević Kata, rođena 1922. g. u Novigradu, k. Benkovac. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . brigade V I . ličke divizije. Poginula 28. I. 1943. g. Knežević M a r i j a , iz Bunića, k. T. Korenica. Bila je bataljonska bolničarka korpusa. u Štabu XI. Knežević Milica, iz Rebića, k. Udbina. U veljači 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u bataljonu » K r b a v a « , borac i bolničarka u V I . ličkoj diviziji i komesar čete pri bolnici. Ima čin rezervnog kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. Knežević Milica, iz Ljubova, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Knežević Nada, iz Mutilića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Knežević Sava, iz Ljubova, rođena 1916. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici na B i j e l i m Potocima i u operativnim jedinicama. Knežević Štaka, rođena 17. V I I . 1919. g. Rebiću, k. Udbina. Odlazi 1941. g. u N O V . Bila je bolničarka i kuharica u I. partizanskom vodu u Rebiću, u VI., X X X V . i X I X . diviz i j i . Nosilac je Spomenice 1941. Knežević Stana. Borac I. brigade X X X V . divizije. Nekoliko puta ranjena. Poginula. Kokotović Milka, iz Kosinja, k. Perušić. Bila je bolničarka u V I . diviziji. Kolunđić Soka Lola. Bila je borac u N O V . Trideset je puta jurišala kao bombaš. Končar Danica, rođena 1920. g. u Končar evo m K r a j u , k. T. Korenica. U N O V od veljače 1943. g. Bila je borac i bolničarka u II. bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. U lipnju 1943. g. obolila i kasnije nastavila s radom na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Končar Draga, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac u I. ženskoj četi i bataljonu » O g n j e n P r i č a « , te bolničarka i referent saniteta u bataljonu V I . ličke divizije. Nestala u borbama s N i j e m c i m a u Bosni, 1944. g. Končar Dušanka, rođena 1919. g. u Plitvičkom Ljeskovcu, k. T. Korenica. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi kod Slunja, u ožujku 1943. g. Končar Jela, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Od 1941. g. u N O V . Bila je borac u četi » M a r k a Oreškovića« i kasnije u IV. udarnom bataljonu II. brigade VI. ličke divizije. 1942. g. kada je njezin bataljon bio opkoljen kod Smoljanca na Kordunu, prva je kao bombaš jurišala i omogućila izvlačenje jedinice iz neprijateljskog obruča. Tada je bila zarobljena i, nakon zvjerskog mučenja, ubijena. Končar Ljubica, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Koncem 1943. g. odlazi u N O V . Bila je u četi za vezu pri operativnom štabu za Liku, radiotelegrafista u X X X V . i kasnije u X I I I . diviziji. Ima čin» s t a r i j e g vodnika. Končar-Rodić Narandža, rođena je 28. I X . 1921. g. u Končarevu K r a j u , k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je komesar I. ženske čete u Lici. Nakon što je bila ranjena, odlazi na rad u pozadinu. K a s n i j e radi u šifrantskom o d j e l j e n j u Glavnog Štaba Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. �Končar Soka, rođena 25. X I I . 1911. g. u Buniću, k. T. Korenica. Od 10. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Kasnije aktivno radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Korač V. Mara, rođena 1928. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici I. ličkog područja i vojno-partizanskoj bolnici na Bijelim Potocima. Prilikom prebacivanja bolnice iza Bosnu teže je ranjena. Korač Sofija Koka, iz Visuća, k. Udbina. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Korica Koka, iz Mogorića, k. Gospić. 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju. zarobljena i strijeljana. Iste godine je Korica Milica, Ilić Milica i Banjeglav Zorka, iz Mogorića, k. Gospić. Bile su borci u V I . ličkoj diviziji. Korica Soka. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Ima čin kapetana. Kosanović Anka, iz Visuća, k. Udbina. Bila borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi s Talijanima na Gračacu 1943. g. Kosanović Milka, rođena 1922. g. u Močilima, k. Slunj. U N O V od 1942. g. Poginula u borbama u Crnoj Gori 1943. g. Kosanović Nada, rođena u Širokoj Kuli. Kao vrlo mlada djevojka odlazi u N O V . Bila je borac u V I . ličkoj diviziji i V. brigadi X I X . divizije. Ranjena je u borbi na Srbu i kod Bačkog Petrovog Sela. Kosovac Danica, rođena 1924. g. u Vodoteću, k. Brinje. U N O V od 1943. g. Poginula 1944. Kovačević Boja, iz Visuća, k. Udbina. Bila je borac u N O V . Kovacević Mileva, rođena 15. I I I . 1909. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. U N O V od 5. I V . 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici II. ličkog partizanskog odreda, šef ambulante u II. ličkom odredu, referent saniteta u bataljonu V I I . brigade V I I . divizije i šef centrale u I. ličkom području. Ranjena 1943. g. Nosilac je Spomenice 1941. Kovačević-Pejnović Sokica, iz Visuća, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi u Lici. U borbi teško ranjena. Krajinović Ljubica, rođena 1924. g. u Podlapcu, k. Udbina. Od siječnja 1942. g. bila je borac u bataljonu »Božiđara A d ž i j e « . Kasnije je bila omladinski rukovodilac, sekretar 00 U S A O H - a za Hrvatsko P r i m o r j e i sekretar 00 U S A O H - a za Gorski Kotar. Nosilac je Spomenice 1941. Krajinović Nada, omladinka iz Čitluka, k. Gospić. Bila je delegat voda u omladinskom bataljonu. Poginula u borbi kod Ribnika. Krajnović Dušanka, rodom iz Čitluka, k. Gospić. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u V I . ličkoj diviziji i higijeničarka u I I I . brigadi V I I I . divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva. Ima čin kapetana. Kričković Milica, rođena 15. II. 1921. g. u Čitluku, k. Gospić. Od siječnja 1942. g. bila je borac u II. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 5. I. 1943. g. kod Bruvna. Kričković Milka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula. Krivokuća Boja, rođena 1921. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je od 1943. g. borac u V I . ličkoj diviziji. Krivokuća Mika, rođena 1915. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . ličkoj d i v i z i j i od 1942. g. Kruljac Danica, rođena 1924. g. u Mrkoplju, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u II. četi IV. bataljona VI. ličke divizije. Poginula prilikom prijelaza rijeke Une 1944. g. Kuga Danica, rođena 1925. g. u Gajinama, k. Donji bolničarka. Poginula 1943. g. Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je �Kulundžić Bosa, iz Bruvna, k. Gračac. Bila je borac u II. ličkom D o n j e g Lapca naišavši u izvidnici na četničku zasjedu. odredu. Poginula kod Kuprešanin Kata, rođena 1921. g. u Kruškovcu, k. Gospić. Od 18. V. 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Lajić Smilja, rođena 1924. g. u Neteci, k. D o n j i Lapac. 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Poginula u Srbiji 1944. g. Lalić Jovanka, rođena 19210. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U partizanima od svibnja 1942. g. Bila je u kulturnoj ekipi Štaba ličke grupe odreda, komesar u kulturnoj ekipi V I . divizije, kulturno-prosvjetni referent u X X X V . diviziji i pomoćnik komesara kulturne ekipe u I I . armiji. Ima čin poručnika. Lastavica Desa, rođena 1922. g. u Kršu, k. Perušić. U N O V od 1942. g. Bila je borac u IV. bataljonu V I . ličke divizije, bolničarka u četi i v o j n o j bolnici u iSremskim Karlovcima. Više puta pohvaljena. Lastavica Mara, rođena 1923. g. u Kršu, k. Perušić. u N O V od 1942. g. Bila je kuharica i kasnije borac u I V . bataljonu V I . ličke divizije. Zatim radi u omladinskoj organizaciji na terenu i u Banijskom području. Lavrnić Danica, iz Komića, k. Udbina. Bila je bolničarka u V. bataljonu I. brigade Narodne obrane. Lazić Ankica, iz Barlete, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Zarobljena i ubijena 1944. g. kod njemačkog desanta u Drvaru. Lazić Ljuba, iz Barlete, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Lazić Nedjeljka, rođena 1924. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula jurišajući na neprijateljski tenk. Leka Jela, iz Vranovače, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i bolničarka u IV. korpusu. Poginula na Kordunu 1944. g. Lončar Sokica, iz Mutilića, k. Udbina. Bila je od 1942. g. bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Lončar Štaka, iz Mutilića, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I. omladinskoj ženskoj četi i kasnije u V I . diviziji. Ima čin kapetana. Lukić Milka, iz Trnavca, k. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i delegat voda u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . 1943. g. u I V . ofenzivi, smrtno ranjena na L j u b o v u . Lukić O l g a , rođena 1922. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. U I I . ženskoj četi i kasnije u udarnom bataljonu II. brigade V I . ličke divizije bila je borac i pomoćnik komesara čete. Poginula u borbi kod Gračaca, u siječnju 1943. g. Ljubović Soka, rođena 1919. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. U N O V bila je borac od 1942. g. Ranjena u borbi. Majstorović Janja, iz Udbine. Bila je od 1942. g. borac u V I . ličkoj diviziji. Maljković Milka, rođena 1924. g. u Vodoteču, k. Brinje. Od 1943. g. bila je bolničarka u V I . brigadi V I . ličke divizije. Maljković Zorka, rođena 1921. g. u Vodoteču, k. Brinje. Od 1942. g. bila je borac u omladinskom bataljonu. Poginula 1944. g. u borbi s ustašama u Vodoteču. Mandarić Jovanka, rođena 7. X I . 1926. g. u Vrebcu, k. Gospić. U N O V od 7. V I . 1942. g. Bila je borac, bolničarka i referent saniteta diviziona. Nosilac je Spomenice 1941. Mandarić Milka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici N O V . Mandić Lela, rođena 25. X I I . bataljon I I . brigade u četi i bataljonu, teta P a r t i j e . Nosilac 1925. g. u Mekinjaru, k. Udbina. 13. V I . 1942. g. odlazi u I I I . V I . ličke divizije. Bila je delegat voda i rukovodilac SKOJ-a sekretar brigadnog komiteta SKOJ-a i član brigadnog komije Spomenice 1941. �D o k u m e n t 387 KAKO SE BORE LIČKE PARTIZANKE Iz »Ličke žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 9, prosinac 1942. g. Iz dopisa jedne partizanke . . . Baš u to v r i j e m e fašistička banda počela je paliti P e r j a s i c u . N e s t r p l j i v o su čekali partizani, a još n e s t r p l j i v i j e partizanke čas kada će se baciti na fašističke palikuće. Spuštala se noć. Čula se zvrka m o t o r i z a c i j e i topot fašističke k o n j i c e . Na komandu partizani i partizanke jurnuše na fašističke bandite. T e n k o v i huče. Paklena m i t r a l j e s k a v a t r a obasipa iz n j i h na neke naše borce. Ne možeš o t v o r i t i oka. » D r u g a r i c e skloni s e ! Eto tenka na 20 koraka. Opasno je. N e ć e š se izvući iz mitraljske vatre.« »Druže komandiru, svaka ne pogađa! M o r a m o o s v o j i t i b a r jedan tenk.« D r u g o v i skaču na tenkove. D r u g a r i c e ne zaostaju. O s v o j e n je jedan tenk, topovi, mit r a l j e z i , kamioni i mnogo toga. U t o j borbi jedna drugarica ubila je četiri fašista. N a r o d oduševljeno dočekuje partizane, koji su osvetili p o p a l j e n e kuće. Stare bake g r l e naše partizanke. One su n j i h o v ponos. Na T u š i l o v i ć u je druga bitka, u k o j o j učestvuju naše partizanke. H r a b r o j u r i š a j u sa partizanima na utvrđene bunkere. U jurišu na bunkere među p r v i m a je bila Serdar A n k a . Tu je r a n j e n a i Jela K o n č a r . Drugarice to ne z b u n j u j e . One se bore j o š h r a b r i j e . Na R a k o v i c i — ustaškom gnijezdu — žestoka borba. D r u g a r i c e partizanke se već bore kao stari borci. Zorka Gajić, iako teško ranjena, neće da padne živa u ruke ustaških razbojnika. K a d su j o j se približili, zadnjim snagama ubija d v o j i c u ustaških pasa, a j e d n o g r a n j a v a . U P e t r o v o m selu one se takmiče sa n a j h r a b r i j i m partizanima. H v a t a j u ž i v e ustaše. Oslobađa se P e t r o v o selo, Bihać, V a g a nac, m j e s t o za mjestom. Svaka borba znači novi uspjeh naših partizanki . . . Mandić Smilja, rođena 1920. g. G o r n j e m Srbu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . N o s i l a c je S p o m e n i c e 1941. Maras Ankica. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Maras Marica, Fucek Blanka, Paškvan Ivanka i Havojić Anđela. Bile su borci u VI. l i č k o j diviziji. Marčetić Bosiljka, rođena 1921. g. u Otriću, k. Gračac. Po završetku v o j n o g kursa u Don j e m Lapcu odlazi u I I . udarnu ličku brigadu. U prosincu 1942. g. r a n j e n a je, te po o z d r a v l j e n j u , kao nesposobna za vojsku, upućena na rad u općini Otrić. K r a j e m 1943. g. četnici su opkolili selo Turovac, u kome se upravo održavao sastanak. U borbi j e bila smrtno r a n j e n a . Maričić S o f i j a Koka, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. K o r e n i c a . Od 1942. g. bila je borac u N O V . R a n j e n a u borbi. I m a čin poručnika. Marić Evica, rođena 1909. g. u S v . J u r j u , k. Senj. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u V. b r i g a d i V I . ličke d i v i z i j e . U selu Vrebcu z a v r š i l a je s c i j e l o m b r i g a d o m v o j n i kurs., te 11. X I . 1943. g. krenula s d i v i z i j o m u Bosnu. U č e s t v o v a l a je u borbi za v r i j e m e desanta u D r v a r u . Marić M a r i j a , rođena 1923. g. u Lučanima, k. B r i n j e . P o g i n u l a 1943. g. Od 1942. g. bila je borac u N O V . M a r i j a n Milica, rođena 1925. g. u Podumu, k. Otočac. Od 1944. g. bila je borac u I. bataljonu I I . b r i g a d e X X X V . d i v i z i j e . P o g i n u l a 15. I I I . 1944. g. u borbi p r o t i v ustaša i N i j e m a c a na Š i j a n o v o m klancu. Marinković Draga, rođena 1922. g. u T r n a v c u , k. T. Korenica, U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i k a s n i j e u V I . ličkoj d i v i z i j i . T r i puta je odlikovana. 13 Žene H r v a t s k e u N O B �Marinković Ljuba, rođena 1922. g. Odlazi u Udarni bataljon. Bila je bombaš. Poginula 1943. g. Marinković-Mandić Milka, rođena 1905. g. u Udbini. U N O V od 25. XII. 1941. g. Nosilac je Spomenice 1941. Marković Milena, iz Debelog Brda, bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije, a kasnije u četi za vezu. Marunić Desanka, rođena 14. V. 1915. g. u Metku, k. Gospić, medicinska sestra. 8. XII. 1941. g. odlazi na oslobođeni teritorij Like, u Mogorić. U siječnju 1942. g. organizira bolnicu u Buljmizama. Po formiranju I. ličkog odreda postaje referent saniteta odreda i kasnije sanitetski referent II. ličkog odreda. Zatim1 organizira i rukovodi vojnim bolnicama u Preboju, Rudanovcu, Frkašiću, Dnopolju, Svračkovom selu i Podlapači. U ožujku 1943. g. prelazi u civilni sanitet. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod I I . reda i Medaljom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Matić Anka, medicinska sestra, stupila je u partizane k r a j e m ljeta 1942. g. U jesen 1942. g. bila je upravnik bolnice za lakše ranjenike u Vrelu kod Korenice. Matić Zorka, iz Divosela, kotar Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Matijević Mika, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je u Ženskoj četi u Lici, sanitetskom bataljonu pri GŠH i X X X V . diviziji. Ima čin mlađeg vodnika. Matijević Stojanka, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi u L i c i i kasnije u V I . ličkoj diviziji. Učestvuje u borbama prilikom desanta na Drvar. Poginula 1. X. 1944. g. kod Šapca u Srbiji. Mikić Mica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i bataljonu » M a r k o Orešković«. Učestvovala je u borbama kod Mliništa i Mrkonjića u Bosni 1943. g. U prijelazu preko Drine bila je ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin zastavnika. Milaković Dobrila, rođena 1921. g. u Novigradu. U partizane odlazi 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Pa završetku telegrafskog kursa radila je u GŠH. Miletić Marija, rođena u Sv. Roku, k. Gračac. Bila je borac u N O V . 16. III. 1943. g. zarobljena je od ustaša i obješena. Mileusnić Bosiljka, rođena 1919. g. u Srbu, k. Donji Lapac. 1942. g. bila je član Kotarskog odbora A F Ž Donji Lapac. U N O V od travnja 1942. g. Radila je u diletantskoj grupi pri I I I . ličkom odredu, kasnije nazvanoj : Kazališna družina » A u g u s t Cesaree«. Nosilac je Spomenice 1941. Mileusnić Dragica, rođena 1911. g. u Srbu, k. Donji Lapac. Od veljače 1942. g. bila je kuharica u I I I . ličkom partizanskom odredu, kasnije telefonista u centralama Primorsko-goranskog i Ličkog područja. Nosilac je Spomenice 1941. Mileusnić Milka, iz Osredaka, k. D. Lapac. 1942. g. bila je član Kotarskog odbora A F Ž Donji Lapac, 1944. g. odlazi u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Milković Luca, rođena 1927. g. u Smiljanu, k. Gospić. U N O V od 27. V I I . 1942. g. Poginula u borbi 27. X I . 1944. g. prilikom neprijateljskog napada na Perušić. Miljuš Dara, rođena 1915. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. Miljuš Draga, rođena 1913. g. u Donjem Srbu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Miljuš Mileva, rođena 1921. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je telefonistkinja. Mioković Neđa, rođena 1922. g. u Grabu, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Dobroselu za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. Prilikom prenosa ranjenika na položaju kod Zelengore, umrla od tifusa 6. V. 1943. g. �Mioković-Tomljenović Jelka, rođena 15. V I I . 1926. g. u Grabu, k. Gračac. U N O V od 15. II. 1942. g. Bila je bolničarka u bataljonu » B i č e Kesića«, u I I I . četi bataljona »Velebit«, r e f e r e n t saniteta u I. bataljoniu I I I . brigade V I . ličke divizije, zamjenik komandira sanitetske čete u v o j n o j bolnici u Šibeniku, te medicinska sestra u Oblasnoj bolnici u Splitu. U toku N O B završila je niži i srednji sanitetski kurs. ,Sa V I . divizijom učestvovala je u borbama za v r i j e m e desanta u Drvaru. Mirić Boja, rođena 1926. g. u Ljubovu, k. Gospić. Od početka 1943. g. bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Mirić Danica, iz Mirić-Štropine, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i kasnije u V I . ličkoj diviziji. Nekoliko puta ranjena. M i r i ć Ljubica, rođena 1923. g. u Mirić-Štropini, k. T. Korenica. Od lipnja 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade X X X V . divizije. Poginula u borbi u rujnu 1944. g., prilikom napada ustaša i četnika na Dabar. Mirić Mara, rođena 1924. g. u Krbavici, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi, bolničarka u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i X X I . proleterskoj srpskoj diviziji. Ranjena na Kozari 1943. g. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Mirić Mika, iz Ljubova, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u I. ženskoj četi u Lici i V I . ličkoj diviziji. M i r i ć Nada, iz Vrela. Od 1942. g. bila je borac i kasnije telefonista u I. brigadi V I . divizije. 1944. g. prešla je u I. ličko područje. Mirić Smilja, iz Ljubova, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Mirić Stoja, iz Baljkuše, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji, te bolničarka u bolnici pri Glavnom štabu Hrvatske. Momčilović Milica, iz Rebića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac i telefonist u V I . ličkoj diviziji. Mrda Savka, rođena 1924. g. u Birovači, k. Donji Lapac. ličkoj diviziji. Bila je od 1942. g. borac u V I . Mrkobrada Milka, iz Mekinjara, k. Udbina. Od 1942. g. bila kasnije u V I . ličkoj diviziji. je borac u I. ženskoj četi i Narančić Maša, iz Barlete, k. Gospić. Od 1942. bila je borac u II. ličkoj ženskoj četi, a kasnije u V I . ličkoj diviziji. Narančić-Stojić Danica, iz Jošana, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi, zatim u V I . ličkoj diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Narandžić Milica, rođena 1924. g. u Vrebcu, k. Gospić. Od v e l j a č e 1944. g. bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije. 1945. g. poginula u Srijemu. Nedić Joka, rođena 1923. g. u Zaklopeu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 1945. g. u borbi protiv N i j e m a c a kod V a l j e v a u Srbiji. Nekić Manda, iz Sv. Roka, k. Gračac. Bila je borac u N O V . Zarobljena od ustaša 16. I I I . 1943. g. i obješena. Ninković Draga, rođena 1920. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac u I. ženskoj omladinskoj četi i u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije. Istakla se kao mitraljezac u borbama na P e r j a s i c i i Tušiloviću. K r a j e m 1943. g. postaje delegat bolničke čete divizijske bolnice. U I V . ofenzivi je ranjena kod Ljubova. Za zasluge u borbama, naročito na Drvaru za v r i j e m e desanta, odlikovana je Ordenom za hrabrost i proizvedena u čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. N j e g o v a n Štaka, iz Šalamunića, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. brigadi V I . ličke divizije. Poginula 1944. g. u Srbiji. �Obradović Anđa, iz Divosela, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je prvi komandir ženske čete za kotar Gospić. Obradović Bosiljka, rođena 1928. g. u Divoselu, k. Gospić. Bila je od 1943. g. borac u VI. ličkoj diviziji. Poginula u Crnoj Gori u jurišu na neprijateljske bunkere, omogućavajući evakuaciji ranjenika. Obradović Desanka, rođena 25. X I . 1927. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1. II. 1942. g. Na Perjasici je bila ranjena. Zbog hrabrosti u jurišima na bunkere i tenkove, bila je pohvaljivana i isticana kao primjeran borac. Odlikovana Ordenom za hrabrost, dvjema Medaljama za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ima čin poručnika. Obradović Duka, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. Obradović Jaga, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Umrla. Obradović Janja, rođena 1923. g. u Divoselu, k. Gospić. Od 16. II. 1943. g. bila je bolničarka u II. četi II. bataljona I. brigade V I . ličke divizije. Umrla. Obradović Jeka, rođena 1926. g. u Divoselu, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac i bolničarka u I. brigadi V I . divizije. Teško je ranjena u borbi kod V a l j e v a . Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i d v i j e Medalje za hrabrost. Obradović Koviljka, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Obradović-Milošević Milica, rođena 1924. g. u Birovači, k. Donji Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i referent saniteta u bateriji X X X V . divizije. Ima čin poručnika. Teško ranjena u borbi. Nosilac je Spomenice 1941. Obradović Neda, rođena 1926. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. U I. brigadi V I . divizije bila je borac i omladinski rukovodilac. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i d v i j e Medalje za hrabrost. Obradović Smilja, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije. Poginula u Srbiji. Obradović-Vlatković Boja, rođena 1927. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka. Opačić Anka, rođena 10. X. 192-0. g. u Bruvnu, k. Gračac. U N O V od 20. V I I I . 1942. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac, te delegat voda u jedinicama V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Opala Maca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji od 1943. g. Orlić Bosiljka, rođena 1927. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je kuharica u X X X V . diviziji i Aerobazi. Orlić Danica, iz Kalebovca, k. T. Korenica. U N O V od 1942, g. Bila je borac u I. ženskoj četi i delegat voda u II. brigadi V I . ličke divizije. Poginula u borbama kod- Drvara, za v r i j e m e desanta 1944. g. Orlić Milka, rođena 1924. g. u Vranovači, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Trnavcu i bolničarka u II. brigadi V I . ličke divizije. Orlović Dragica, iz Ploće, k. Gračac. Bila je borac u jedinicama V I . ličke divizije. Orlović Marija, rođena 4. X. 1927. g. u Ploći, k. Gračac. Od 10. V I . 1942. g. bila je borac u I I I . brigadi VI. ličke divizije. U lipnju 1944. g. ranjena je na položaju kod Gospića. Ima čin potporučnika. Pajić Danica, rođena 1921. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je. borac u NOV. Pajić Mika, rođena 1923. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka. Poginula 1944. g. �Anda Ciganović i Draga Kinković Paškvan-Turk Branka, rođena 13. I I I . 1928. g. u Sušaku. 8. I I I . 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju kao bolničarka. Invalid. Pavković Marija, rođena 1921. g. u Dugopolju, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Pavlović-Paripović Marija, rođena 5. V I . 1928. g. u Kršu, k. Parušić. Od 3. V I . 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. U rujnu 1944. g. ranjena je u borbi za oslobođenje V a l j e v a . Tada je vršila dužnost sanitetskog referenta bataljona. Pejić Mira, iz Visuća, k. Udbina. Od proljeća 1942. g. bila ekipe Vrhovnog štaba NOJ. je član kulturno-umjetničke Pejnović Vuka, rođena 1923. g. u Tuku, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije i u X I . krajiškoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Perić Bojka, rođena u Toliću, k. Udbina. U N O V od studenog 1943. g. je kuharica i kasnije borac. U jedinici bila Perić Milica, iz Tolića, k. Udbina. Od 1943. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Perić Milka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je član mjesnog, kasnije općinskog odbora AFŽ-a. Sin (poginuo 1942. g . ) i kćerka bili su u N O V . 1943. g. predaje svoju imovinu i kuću Kotarskom NOO-u, a sama odlazi u N O V . Perić-Popović Anka, iz Tolića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Petković-Drobac Dragica, iz Ostrvice, k. Gospić. Bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Petković Janja, rođena 1926. g. u Ostrvici, k. Gospić. Od 10. X. 1943. g. bila je borac u I V . bataljonu I I I . brigade X X X V . divizije. Poginula 17. X I . 1944. g. Petričić Danica, iz Korenice. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Petrić Manda, rođena 1925. g. u Studencima, k. Perušić. Polovinom 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Bila je kuharica, a kasnije borac. �Petrović-Antonović Stana, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Platiša Mara, rođena 1925. g. u Kiku, k. Gračac. U N O V od 15. VIII. 1942. g. Bila je zastavnik u II. četi II. bataljona I. brigade VI. divizije. Plečaš Danica, rođena 1923. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je komesar čete u VI. ličkoj diviziji. Više puta ranjena. Ima nekoliko odlikovanja. Plečaš Jaga, omladinka iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u I. brigadi. Ranjena u borbi. Plečaš Ljubica, rođena 1920. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Uskoro postaje komesar čete, a zatim komesar bataljona za vezu VI. ličke divizije. Nekoliko puta je bila ranjena. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Ima čin kapetana. Počuća Zorka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Pokrajac Milka, rođena 17. XII. 1924. g. u Bruvnu, k. Gračac. 3. V. 1942. g. odlazi u bataljon »Stojana Matica« II. brigade VI. ličke divizije. Bila je delegat voda, pomoćnik komesara čete, komesar čete i pomoćnik komesara bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Polovina Mara, rođena 1922. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ima čin kapetana. Polovina Milka, iz Ostrvice, k. Gospić. Bila je bolničarka u VI. ličkoj diviziji. Polovina Mira, rođena 1924. g. u Dobroselu, k. Donji 'Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. Polovina Saja, rođena 1920. g. u Dobroselu, k. Donji Lanac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Polovina Sofija, rođena 1922. g. u Ostrvici, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Velebit«, a zatim bolničarka u I. bataljonu III. brigade VI. ličke divizije. Poginula u studenom 1942. g. u borbi kod Gračaca. Polovina Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Popović Boja, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Popović Darinba, rođena 1921. g. u Kistanjima, k. Knin. U N O V od 9. IX. 1943. g. Bila je borac u III. brigadi X X X V . divizije. Poginula 19. XII. 1944. g. u borbi s ustašama kod Korenice. Popović Dušanka, rođena 14. V. 1925. g. u Ploči, k. Gračac. U rujnu 1942. g. odlazi u Pločansku četu »Mirka Štulića«. U N O V bila je borac, zatim bolničarka, rukovodilac omladine, delegat voda, komesar čete i pomoćnik komesara bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Popović Jela. Bila je borac u N O V . Popović Mika, rođena 1922. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Popović Milica, iz Bijelog Brda, k. Gračac. Bila je u N O V bolničarka. Ranjena je u času kad je s položaja izvlačila ranjenog druga. Popović Milica, rođena 9. I. 1920. g. u Donjem Lapcu. Od 27. VII. u N O V . Bila je bolničarka, higijeničarka i referent saniteta. Nosilac je Spomenice 1941. Popović Smilja, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Popović Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Prica-Blanuša Anka, rođena 24. VI. 1926. g. u Kruzima, k. Donji Lapac. U N O V bila je borac, četna bolničarka i referent saniteta bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. �Jeka Obradović, Neda Obradović i Nada Čanković rođena 1920. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Ranjena u borbi i nekoliko puta odlikovana. Priča Kata, rođena 1921. g. u Mihaljevcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u NOV. Bila je borac u II. ženskoj četi, a kasnije telefonista u I. ličkom1 području. Više puta pohvaljivana. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod. Priča Mara, rođena 1925. g. u Mihaljevcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. u NOV. Bila je kuharica, telefonista i poštarica u II. ličkom području, u Oblasti XI. korpusa i u vojnom području Ogulin. Priča Milena, rođena 1923. g. u Ponoru, k. T. Korenica. U travnju 1942. g. odlazi kao bolničarka u VI. ličku diviziju. Početkom 1944. g. prelazi u tenkovsku diviziju I, armije kao tenkista. Priča Milica, �P r i č a Smilja, iz Mihaljevca, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji, u X X X V . diviziji i I. ličkom području. T r i puta je ranjena. P r i č a Soka, rođena 1923. g. u Vrpilama, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac i bombaš u I. ličkom odredu i u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula 1943. g. u borbama s ustašama na Širokoj Kuli, jurišajući na bunker. Priča Vuka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i u bataljonu »Marko Orešković«. Poginula 1944. g. u Bosni. P r i j i ć Olga, rođena 1923. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. Bila je od 1943. kuharica u jedinicama N O V . P r i j i ć Soka, rođena 1929. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. P r p i ć M a r i j a i Ana, iz Smiljana, k. Gospić. Bile su borci u I I I . brigadi V I . ličke divizije. Pužić Vuka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. Poginula ui borbama kod Gračaca 1943. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Radaković Dušanka, rođena 1926. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. 1943. g. odlazi u I. brigadu V I . ličke divizije. Poginula u borbi s ustašama i N i j e m c i m a kod Foče, 9. V I I I . 1944. g. Radaković Jeka. Bila je bolničarka u I I I . četi bataljona » S t o j a n M a t i ć « . Isticala se hrabrošću i požrtvovnošću. Prilikom' eksplozije nagazne mine pritrčala je preko miniranog prostora do ranjena druga, previla ga i iznijela. Radaković-Prica Kata, rođena 1924. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1941. g. u N O V . U v r i j e m e desanta na D r v a r spasila je grupu od 20 ranjenika i osam dana bila s njima u šumama, dok nije našla vezu. Za v r i j e m e borbe u Ličkom Petrovom selu, stala je na mjesto poginulog mitraljesca i omela d a l j n j e nadiranje neprijatelja. U borbi za D v o r na Uni, u k o j o j je od 80 boraca u jedinici ostalo svega 30, ona je, kao jedini od preživjelih rukovodioca jedinice, nastavila borbu protiv neprijatelja. Više puta pohvaljena od Štaba I. proleterskog korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin poručnika. Radaković Marica, rođena 15. V I I I . 1923. g. u Jošanima, k. Udbina. U N O V od 15. I I I . 1942. g. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « , vodnik u Aerobazi GŠH, politički delegat pri ištabu X I . korpusa, komesar čete u X I I I . diviziji, šef odsjeka pri štabu X I . brigade I. tenkovske armije, zatim u autobrigadi I. ten. armije i u V. brigadi X I X . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Radmanović-Rašeta Smilja, rođena 7. IV. 1924. g., u' Barletu, k. Gospić. 15. I X . 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Bila je komesar čete. Ranjena nekoliko puta. Nosilac je Spomenice 1941. Radović Danica, rođena 12. IV. 1923. g. u Kosinju, k. Perušić. Od lipnja 1942. g. u N O V . Bila je borac, a kasnije telefonista. Nosilac je Spomenice 1941. Radović Milka, rođena 1925. g. u Kosinju, k. Perušić. Od 1943. g. radila je u štabu V I . ličke divizije. Radović S o f i j a , rođena 1925. g. u Kršu, k. Perušić. Od 1942. g. bila je bolničarka i kasnije r e f e r e n t saniteta u bataljonu » M a t i j a Gubec« I. brigade V I . ličke divizije. Zaklana od ustaša 1943. g. kod napada na ištab brigade. Rađenović Mara, rođena 1925. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . R a j š i ć Mara, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Rakić Anka, rođena 16. IV. 1919. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od početka 1944. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade X X X V . divizije. Poginula 1. I. 1945. g. kod Babinog Potoka. �Rakić Danica, rođena 1917. g. u Ljubovu, k. T. Korenica. Od 1941. g. u N O V . Bila je u I. odredu na Ljubovu, a kasnije u bataljonu » M i ć o Radaković«, u V I . ličkoj diviziji i X X X V . diviziji borac, a zatim krojačica. Rakić Milka. Sa 15 godina odlazi u N O V . Bila je borac u I. brigadi X X X V . divizije. Ranjena u borbi s ustašama. Rakić Smilja, rođena 27. X I I . 1927. g. u Ljubovu, k. T. Korenica. 17. II. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. odredu na Ljubovu, referent saniteta bataljona, rukovodilac omladine i politkomesar pokretne poljske bolnice X I X . udarne divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Rapaić Anđa, rođena 1924. g. u Rapajin Dolu, k. Brinje. Od 1943. g. bila je borac u N O V . R a p a j i ć Desa, iz Vujinovih Glava, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je kuharica i kasnije borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. R a p a j i ć Evica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je u sanitetu II. brigade V I . ličke divizije. R a p a j i ć Mara, rođena 1924. g. u V u j i n o v i m Glavama, k. T. Korenica. Od početka 1942. g. bila je borac u I. ženskoj četi, kasnije u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Poginula u borbama na Kozari 1943. g. Rapajić Mara, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi V I . ličke divizije. R a p a j i ć S o f i j a , iz Krbavice, k. T. Korenica. Bila je borac u N O V . R a p a j i ć Soka, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1942. g. borac je u II. brigadi V I . ličke divizije. Za v r i j e m e borbe na Perjasici, 1942. g. bila je bombaš. U borbi je ranjena. R a p a j i ć Sokica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. radila je u sanitetu II. brigade V I . ličke divizije. R a p a j i ć Vukica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. radila je u sanitetu I I I . brigade VI. ličke divizije. Rašeta L j u b a , rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac i bolničarka u N O V . Rašeta Mara, rođena u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Rašeta Marica, rođena 1924. g. u Donjem Lapcu. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Poginula 1943. g. Rašeta Sajka, rođena 1922. g. u Donjem Lapcu. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. Rašeta Soka, rođena 1922. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Ranjena u borbi. • Repac Dušanka, rođena 1920. g. u Zaklopači, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Rodić Bosa, iz Babina Potoka, k. Otočac. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Rodić Dušanka, rođena 1922. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u četi za vezu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 14. II. 1943. g. Rodić Milka, rođena 1925. g. u Dugopolju, k. Donji Lapac. Od rujna 1943. g. bila je borac u NOV. Sašić Seja. Od 1941 g. u N O V . Bila je borac brigade. u I. bataljonu »Stojan Matić« II. udarne Serdar Anđa, iz Ljubova, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. ženskoj četi i drugim jedinicama. Poginula 1943. g. �Sever Gabrijela Eia, rođena 29. II. 1920. g. u Kamniku, Slovenija. U svibnju 1943. g. odlazi u partizane. Bila je u sanitetu u bolnicama u Drežnici i Otočcu, omladinski i partijski rukovodilac u Sanitetskoj školi, politički delegat, te komesar čete u I. tenkovskoj brigadi. Ima čin kapetana I. klase. Sibinović Anđelka. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Više puta odlikovana i pohvaljena. Sokolović-Naglić Esma, iz Zagreba. 1942. g. odlazi u partizane. Bila je referent apotekarstva u jedinicama N O V . Odlikovana. Ima čin majora. Stanić K o v i l j k a , iz Svračkovog sela, k. Udbina. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji od 1943. Stanković Smilja, rođena 1926. g. u Buniću, k. T. Korenica. 1943. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici u Bijelim Potocima. Kasnije odlazi s ranjenicima Ka Bosnu. Stijak Draga. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Ima čin vodnika. Stojanac Sava. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Istakla se u borbi kod Udbine 29. VIII. 1942. g. kad je iz zasjede prva povela drugove na juriš na mnogo nadmoćnijeg neprijatelja. Više puta pohvaljena i odlikovana. Stojić Desanka, rođena 6. IV. 1925. g. u Jošanu, k. Udbina. U N O V od 20. V I I . 1942. g. U I. ženskoj četi i jedinicama V I . ličke divizije bila je delegat voda i sekretar kulturno-prosvjetnog odbora u bataljonu. Učestvovala je u borbama kod njemačkog desanta na Drvar 1944. g. Ranjena nekoliko puta. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom partizanske zvijezde I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Studen Desanka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. Studen Jeka, rođena 1921. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. Bila je borac u tenkovskoj četi V I . ličke d i v i z i j e . Poginula 1945. g. Suđuković Nevenka, rođena 1925. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od 10. II. 1943. g. bila je bolničarka u bolnici u Krbavici. Umrla 1943. g. Suknaić Kaja, rođena 1925. g. u Klancu, k. Perušić. 1943. g. odlazi u partizane. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Sunajko Jela, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Suša Dragica, rođena 1923. g. u Štikadi, k. Gračac. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Ima čin kapetana. Suša Milica, rođena 1920. g. u ,Štikadi, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. U borbi teško ranjena. Svilar Boja, rođena 1:921. g. u Pećanima, k. T.Korenica. U N O V od 1942. Bila je borac u I I . ženskoj četi i I I . brigadi I V . bataljona V I . ličke divizije. Poginula 1943. g. S v i l i r Jelka, rođena 1924. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u II. brigadi X X X V . ličke divizije. Svilar Smilja, rođena 1923. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Šajinović Ljuba. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je delegat voda u I I I . udarnom bataljonu V I . divizije. Poginula 1944. g. u Bosni kod Glamoča, ui borbi s Nijemcima. Šajinović Marica, iz -Svračkovog sela, k. Udbina. Bila je kuharica u V I . ličkoj diviziji od 1943. g. Umrla 1945. g. od posljedica ratnih napora. Šajinović-Ristanović Danica, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od početka 1942. g. bila je borac i bolničarka u I I I . bataljonu II. brigade V I . ličke divizije. Šajinović-Stojanović Milica, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od 1942. g. bila je bolničarka pri štabu V I . ličke divizije. Ima čin kapetana. �Šakić Bosa. Bila je bolničarka u I I I . ličkom odredu i V I . ličkoj diviziji. Šijan Darinka, rođena 1921. g. u Zrmanji, k. Gračac. Od siječnja 1943. g. bila je borac u V. vojvođanskoj brigadi X X X V I . divizije. Ranjena u ožujku 1944. g. Umrla u bolnici. Šijan Sara, rođena 1922. g. u Debelom Brdu, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i jedinicama V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Škorić Dara, iz Palanke, k. Gračac. Bila je od 1942. g. bolničarka u jedinicama N O V . Škorić L j u b a , rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu II. brigade X X X V . divizije. Poginula u borbama za oslobođenje Trsta. Škorić Milka, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Škorić Soka, rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u X X X V . i X I I I . diviziji. Škorić Zorka, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od rujna 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i II. brigadi V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom zasluga za narod i Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Škundrić Marica, iz Palanke, k. Gračac. Od 1942. g. bila je borac Vladušića«. Poginula. u bataljonu »Branka Štrbac Darinka, rođena 1920. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi X X X V . divizije. Poginula 19. II. 1944. g. kod napada na Korenicu. Štulić Ljubica, rođena 1925. g. u Ploči, k. Gračac. Do odlaska u N O V 1944. g. aktivno je radila u omladinskoj organizaciji i AFŽ-u. U N O V je bila omladinski rukovodilac u bataljonu, odredu i prištabskim jedinicama V I . ličke brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Sušnjar-Bubalo Mileva, rođena 6. V I . 1923. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. U N O V od 1. V I . 1942. g. Bila je borac u I I . ličkom partizanskom odredu, bolničarka u bolnici II. odreda, upravnik i komesar pokretne divizijske bolnice V I I I . divizije, pomoćnik komesara I. aerobaze i komande aerodroma Lučko k r a j Zagreba. Nosilac je Spomenice 1941. Šutić Fanika, rođena 1925. g. u Prvan selu, k. Perušić. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji, s kojom prelazi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Ima čin kapetana II. klase. Šveljo Sava, rođena 1924. g. u Bilišanima. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Tadić Đulka, rođena 5. V. 1922. g. u Birovači, k. D o n j i Lapac. Od 17. V I I . 1942. bila je borac, bolničarka i r e f e r e n t saniteta u I. bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. Ranjena u borbi. Ima čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. Tarbuk Dara, rođena 18. I X . 1921. g. u Metku, k. Gospić. U N O V od 10. I V . 1942. g. Bila je r e f e r e n t saniteta i bolničarka u V. bataljonu Narodne obrane. Poginula 7. I I I . 1944. g. Tepavac Danica, rođena 1924. g. u Visuću, k. Udbina. U N O V od početka 1942. g. Bila je dva puta teže ranjena. Poginula 1944. g. na Poljanku. Teslić Marica. Bila je borac u jedinici N O V . Hrvatske. Kasnije je radila u Glavnom štabu N O V Tišma Boja, rođena 24. I V . 1900. g. u Kruzima, k. Donji Lapac. 1941. g. prelazi iz Drvara u Liku. U toku rata vršila je dužnost upravnika bolnice u Nebljusima, Birovištu i Dobroselu. Bila je zatim na raznim dužnostima u sanitetu, u odredu » M a r k o Orešković«, u bolnici na Bijelim Potocima, u kirurškoj ekipi za Hrvatsku, te pomoćnik liječnika X I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. �Tišma Ilinka, rođena 1925. g. u Frkašiću, k.T. Korenica. Od kraja 1942. g. bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Dva puta odlikovana. T i z i ć Bosa, rođena 1924. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. Od 1944. g. bila je bolničarka u jedinicama N O V . Poginula 1944. g. kod njemačkog desata na Drvar u sastavu pratećeg bataljona Vrhovnog štaba. T o r i ć S o f i j a , iz Pavlovca, Zavode, k. Gospić. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. T r k u l j a Anka, iz Rebića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. T r k u l j a Mira, rođena 1923. g. u Rebiću, k. T. Korenica. Od 19. X. 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. brigade V I . ličke divizije. Poginula 8. X I I . 1942. g. u borbi s ustašama na Komiću. Ugarak M i l j a i Mandarić Sava iz Vrebca, k. Gospić. Bile su borci V I . ličke divizije. Ugarković Danica, iz Komića, k. Udbina. Bila je bolničarka u jedinicama V I . ličke divizije i kasnije X X X V . divizije. Ugarković Mara Seja, iz Komića, k. Udbina. U N O V od 1942. g. U VI. ličkoj diviziji bila je politdelegat. Ugarković S o f i j a , iz Komića, k. Udbina. Od 1942. g. u V I . ličkoj diviziji bila je borac i poldelegat. Ranjena nekoliko puta. Uzelac Dara, rođena 1923. g. u Arapovom Dolu, k. T. Korenica. Bila je borac u II. ženskoj četi i po svršenom poštansko-telegrafskom kursu, telefonist na centrali pri Glavnom štabu Hrvatske. Uzelac Jela. Od 1942. g. bila je borac u II. udarnoj brigadi. Istakla se u borbama kod Janče, Studenaca i Kosine-, gdje je uz druge borce pohvaljena i odlikovana. Uzelac Milka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Uzelac Stojanka, rođena 1923. g. u Jošanu, k. Udbina. Do 1944. g. bila je omladinski rukovodilac u općini Mekinjar. Te godine odlazi u I I . bataljon I. brigade I. divizije KNOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. Veinović Maša, rođena 17. X. 1917. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. 8. V. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u Centralnoj bolnici na Bijelim Potocima, šef ambulante pri Komandi mjesta u Otočcu i sestra pomoćnica u hirurškoj ekipi V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. V e j i n Milka, rođena 15. X I . 1923. g. u Beglucima, k. Donji Lapac. 1. IV. 1943. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici GŠH i v o j n o j bolnici V I I I . korpusa, referent saniteta II. bataljona V. brigade I. korpusa i I I . bataljona II. zagrebačke brigade I X . Korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. V e j i n Milka, rođena 1921. g. u Kaniškom Brdu, k. Gospić. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. V e j i n o v i ć Nena, iz Brda Vejinovića. Od 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u bataljonu V I . ličke divizije. V e j n o v i ć Milica, rođena 1920. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Od 2. II. 1942. g. bila je borac u brigadi V I . ličke divizije. Poginula kod Drvara 1944. g. V e j n o v i ć Milica, rođena 1920. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka u I. ženskoj četi, a kasnije u X I X . dalmatinskoj diviziji. V e j n o v i ć Milka. Bila je omladinski rukovodilac u bataljonu » M a r k o Orešković« VI. divizije. Poginula 1943. g. u Bosni. V e j n o v i ć Neđa, rođena 1923. g. u Vrelu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je delegat voda. Dva puta odlikovana. �Vitas Ljubica, rođena 1925. g. u Počitelju, k. Gospić. Od 7. V. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Ranjena 8. V. 1943. g. u borbi s T a l i j a n i m a k r a j Gospića. Vještica Vukosava, rođena 1922. g. u D o n j o j Suvaji, k. Donji Lapac. Od 15. I. 1943. g. u N O V . Bila je u jedinici ,za vezu u Drvaru, zatim u Komandi mjesta u Orahovici i Komandi mjesta u Dražniku, gdje je 30. V I I . 1944. g. prilikom napada bila smrtno ranjena. Vlaisavljević-Šobot Mara. Od 1941. g. bila je borac u jedinicama N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Vlatković Smilja, sima, k. 1943. g. T r i puta rođena 1921. g. u NebljuDonji Lapac. Od srpnja bila je bolničarka u N O V . ranjena. V o j i n o v i ć Marija, rođena 4. V I I . 1925. g. u Bruvnu, k. Gračac. Od 1942. g. bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Dobroselu. Nestala za v r i j e m e IV. ofenzive u v e l j a č i 1943. g. pri evakuaciji Goru. bolnice iz Bosne u Crnu Seka Radivojša. Desa Vejnović i Obradović, Milka Matić, Mara Masa Dukić Vojvodić Koka, rođena 1925. g. u Neteci, k. Donji Lapac. Od 29. II. 1942. g. bila je borac u jedinici V I . ličke divizije. Kasnije radi na terenu kao član 00 U S A O H - a za Liku i član O N O O za Liku. Nosilac je iSpomenice 1941. Vučković Luca, rođena 1925. g. u Dugopolju, k. Split. Od proljeća 1943. g. bila je borac u ličkoj jedinici. Poginula u borbi za Gospić 1945. g. Vujičić Anđa, rođena 1914. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. Od 194,3. g. bila je bolničarka u X X X V . diviziji. Vujičić Bosa, rođena 1921. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je telefonist na vojnim centralama pošta. 1944. g. završava telefonsko-telegrafski kurs pri GŠH. P o s l i j e toga radi na v o j n o j pošti. Vujičić Dušanka, iz Kapele, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u jedinici V I . ličke divizije. K a s n i j e radi u vojno-telefonskoj centrali. Dva puta je ranjena. Vujičić Dušanka, rođena 1923. g. u Rudanovcu, k. 'T. Korenica. Od 1942. g. bila je bolničarka u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i drugim jedinicama N O V . Više puta odlikovana. V u j i č i ć Jovanka, rođena 1924. g. u Vranovači, k. T. Korenica. U svibnju 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Štaba Ličkog odreda, a od 1943. g. radi u apoteci pri sanitetu GŠH. Vujičić Milica, rođena 1919. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u pratećoj četi V I . ličke divizije. Odlikovana nekoliko puta. Vujičić Zagorka, iz T. Korenice. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. V u j n o v i ć Jaga, rođena 1919. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 3. V I I I . 1941. g. Bila je borac u raznim jedinicama. Nosilac je Spomenice 1941. �V u j n o v i ć Milica, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici N O V . Vukaoević-Prica S o f i j a , iz Tolića, k. Udbina. 1943. g. Bila je bolničarka u V I . ličkoj d i v i z i j i od Vukadinović-Šakić Nena, rođena 1923. g. u Kompolju, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Štaba ličkog odreda. Vukmirović Anđa, rođena 1924. g. na Ljubovu, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i kasnije u I. brigadi VI. ličke divizije. Poginula na Drvaru za v r i j e m e desanta 1944. g. Vukmirović Bosa, rođena 1922. g. u Plitvičkom Ljeskovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu, bolničarka u bolnici Krbavica, zatim u I. bataljonu I I . brigade V I . divizije, referent saniteta bataljona u 1 Kosmajskoj brigadi i upravnik ambulante artiljerijske brigade V I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Vukmirović Ljubica, iz Plitvičkog Ljeskovca, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u I I I . brigadi VI. ličke divizije. Poginula kod Metka 1943. g. Vukobratović Draga, rođena 1927. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici T r n a v a c i kasnije borac u v o j n o j oblasti X I . korpusa. Ima čin zastavnika. Vukobratović M a r i j a , rođena 1923. g. u Crnoj Vlasti, k. Otočac. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u bataljonu » M a r k a Oreškovića« V I . ličke divizije. Poginula 1943. g. u borbi protiv ustaša i T a l i j a n a kod1 Gospića. Vukobratović Milka, rođena 1922. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u Udarnom bataljonu V I . ličke divizije. Dva puta odlikovana. Vukšić-Grčić Nevenka, iz Sušaka. Od 10. I X . 1943. g. bila je bolničarka u ličkim partizanskim bolnicama. U travnju 1945. odlazi u Crikvenicu, g d j e je bila zamjenik komesara bolnice. Vunjak Boja, iz Kozjana, k. T. Korenica. Bila je od 1942. g. bolničarka u N O V . Vunjak Danica, rođena u Kozjanu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X I . korpusa. Za v r i j e m e V I I . ofenzive, 1944. g. bila je s ranjenicima u spilji u S r e d n j o j Gori. Vunjak Ljubica, iz Kozjana, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Zagorac Danica, rođena 21. V I I I . 1922. g. u Metku, k. Gospić. Od 8. I I I . 1943. bila je borac u II. četi IV. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Iste godine ranjena kod Sutjeske. Zaklan Mara, iz Bunića, k. T. Korenica. Početkom' 1943. g. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u X X X V . i X I I I . diviziji. U borbi je ranjena. Zorić Mara, rođena 1925. g. u Osredcima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . U borbi ranjena. Zubović Marica, rođena 22. V I I . 1922. g. u Vrhovinama, k. Otočac. 15. V. 1944. g. bila je u četi za vezu IV. udarnog korpusa. Učestvovala je u borbama u Sloveniji i na Žumberku. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Žakula Smilja, rođena 1924. g. u Jasikovcu, k. 'T. Korenica. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I I . brigadi V I . ličke divizije. Žanković Stoja, iz Srednje Gore, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi kod Drvara spasavajući ranjenike. Žigić Anđa, rođena 1926. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u Ženskoj četi i kasnije u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom zasluga za narod. Žigić S. Dragica, rođena 1925. g. u Tuku, k. 'T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici u Trnavcu i u X X V I . dalmatinskoj diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin vodnika. �Žigić Evica, rođena 1923. g. u Tuku, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu I I I . brigade V I . divizije. 1944. g. bila je komesar bolnice. Žigić Mica, rođena 1926. g. u Tuku, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je kuharica u tenkovskom vodu pri GŠH, borac u II. četi tenkovskog bataljona i bolničarka u X I I I . udarnoj diviziji. Ima čin vodnika. Žigić Mica, rođena 1. V. 1921. g. u Tuku, k. T. Korenica. U N O V od 1. X I I . 1941. g. Bila je šef ambulante, referent saniteta II. odreda, upravnik bolnice u Farkašiću i Škarama, te referent saniteta brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Žutić Anka, rođena 1921. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Zajedno sa svojom drugaricom Gleda Maricom poginula je od četničke zasjede 1943. g. prilikom prenošenja materijala i pošte. Žutić Stana, rođena 1925. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . l i č k o j 1943. g . diviziji od Dokument 388 NAREDBA ŠTABA VI. DIVIZIJE NOV HRVATSKE Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Drugarica R a j i ć Koviljka, četna bolničarka I X . udarne brigade, za v r i j e m e borbe kod 'Tušica, u toku neprijateljske ofenzive, pod neprijateljskom vatrom, izvlačila je ranjene drugove, čime je pokazala hrabrost i ljubav za svoje drugove, pa je pohvaljujemo i stavljamo za p r i m j e r svima borcima ove Divizije. . . . U svim dosadašnjim borbama, hrabrošću i požrtvovnošću kao i ljubavlju za Smrt Politički fašizmu za Liku, br. 12—13, 1943. g. ranjene drugove istakla se drugarica Jeka Radoković, bolničarka I. bataljona II. udarne brigade. U svim dosadašnjim borbama istakla se drugarica Bosa Kulundžić iz I. bataljona II. udarne brigade kao neustrašiv borac i bombaš. Sve gore imenovane drugove i drugarice pohvaljujemo i stavljamo ih za p r i m j e r svima borcima i starješinama ove Divizije. — Sloboda narodu! komesar : Komandant: R. Ž i g i ć v. r. Đ. Jovanić, v. T. Osoblje —, partizanske bolnice na Bijelim Potocima za vrijeme IV. ofenzive Janja Hrženjak, Ruža Gaić, Mirko Oklobdžija, Ivanka Blažević i dir. Slava Blažević �Dokument 389 POLITDELEGAT MILKA POKRAJAC Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog Naš delegat kod straže pri štabu 1. ud. brigade XXXV. divizije je drugarica Milka Pokrajac. Na prvi pogled ne čini se da je ta mirna i tiha drugarica prešla najteže golgote u historiji našega rata. Među prve drugarice, koje su riješile da puškom u ruci svete nebrojena stradanja našeg naroda, jest Milka. Ona je neustrašivi borac u bataljonu »Stojana Matica« u VI. diviziji. U IV. ofenzivi, za vrijeme najtežih borbi na Ljubovu, zadobiva ona dvadeset i sedam rana od bacača. Kao teškog ranjenika prebacuju je drugovi preko Bosne za Crnu Goru. Ona još i danas osjeća na sebi stradanja IV. i V. ofenzive. Sjeća se i stradanja naših ranjenika na Zelen-Gori, koji su ubijeni na najsvirepiji način. Ona se tada spasila pukim slučajem. Dokument odbora AFŽ Hrvatske, 1945. g. Nakon što su Milki zacijelile rane, vraća se u vojnu jedinicu. Ona je opet borac VII. divizije, gdje je ponovno ranjena u borbi kod Pljevi ja. Za vrijeme liječenja u bolnici dobiva trbušni, zatim pjegavi tifus. Sve to preboljeva, i kad je zbog tih rana i bolesti bila poslana u pozadinu, Milka se suprotstavlja i odlučno traži da je povrate u vojnu jedinicu. Ona je danas pri štabu I. udarne brigade XXXV. divizije. Mi -smo ponosni i gordi na drugaricu Milku, koja je spremna da i život da za spas i dobrobit svoje domovine. Lalić J o v a n k a dopisnik I. udarne brigade X X X V . divizije, X I . korpusa 390 PISMO DR. SLAVE ČETKOVIĆ-OČKO OD 1. V. 1942. KOMITETU ZA POMAGANJE PARTIZANSKIH ODREDA U ZAGREBU, KOJIM POZIVA LIJEČNIKE TRAŽI POMOĆ U SANITETSKOM MATERIJALU Faksimile pisma dr. Slave Četković-Oćko U NOV I �Dragi drugovi! Čula sam od pouzdanog i p o v j e r l j i v o g druga da ste organizovali jedan komitet za pomaganje narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda u zdravstvenom pogledu. 1 U ime Štaba grupe partizanskih odreda Like pozdravljam ovo vaše nastojanje i obraćam se na vas sa molbom da nam pošaljete lijekove prema priloženom' popisu, j e r su nam ti vrlo potrebni. Napominjem, da t a j popis nije ni izdaleka potpun, jer je napisan na brzu ruku, pa vas molimo da — ukoliko vam je to moguće — pošaljete i više toga i drugih lijekova koji nisu popisani. Ujedno vas molim da te lijekove pošaljete u što v e ć o j količini, j e r je naš oslobođeni t e r i t o r i j vrlo velik, vojska nam je prilično brojčana, a na granicama se stalno vode akcije. I ako su naše žrtve relativno vrlo male prema neprijateljevima ipak su nam potrebe velike. Na našem teritoriju imamo jednu veću bolnicu (30 k r e v e t a ) i nekoliko ambulanta (po 10 do 15 k r e v e t a ) . Ispočetka smo se borili sa mnogim poteškoćama, možemo reći da smo tu bolnicu i ambulantu stvorili iz ničega. Sada je međutim već mnogo bolje. Osvojenjem Korenice zadobili smo jednu apoteku — istina bila je prilično opljačkana, ali ipak smo dosta toga time dobili. Osim toga smo se okoristili svim bolničkim namještajem iz Koreničke bolnice, pa smo i s time dobro opskrbljeni. Šta se tiče hirurškog instrumentarija imamo tako reći potpuni instrumentarij, a u Koreničkoj bolnici imamo i sterilizator, tako da bi mogli da izvodimo ovdje sve potrebne operacije, kada bismo imali jednog dobrog hirurga. M o j a hirurška praksa je vrlo ma,la — svega 2 mjeseca staža na hirurgiji — pa se ograničujem samo na male hirurške zahvate. Zatim sa velikom žudnjom očekujemo dolazak još kojeg liječnika na našu oslobođenu teritoriju. Osim mene od stručnog sanitetskog osoblja rade o v d j e još 4 školovane sestre pomoćnice i jedna primalja i instrumentarka (17 godina prakse). Kako vidite iz tog kratkog i nepotpunog pregleda, samo nam je potreban još koji liječnik, po mogućnosti hirurg — i mi bi mogli da imamo v r l o dobru sanitetsku službu. Raditi se može mnogo i mirno, tako da je to pravi užitak. Drugovi, nemojte mno1 Formiranje p a r t i z a n s k o g saniteta u L i c i p o č i n j e u prosincu 1941. g. za v r i j e m e p r v i h o k r š a j a k o d K o r e n i c e . I s t o g m j e s e c a uređena j e p r v a p a r t i z a n ska b o l n i c a u L i c i , u školskoj z g r a d i u K r b a v i c i , sa 25 k r e v e t a , a uskoro je smješteno d a l j n j i h 15 k r e veta po o b l i ž n j i m seoskim kućama. S a v u n u t r a š n j i u r e đ a j i z r a d i l i su s e l j a c i , a p o s t e l j i n u i p o s u đ e sakupile su žene. I n s t r u m e n t a r i j je stigao p r e k o v e z e iz Z a g r e b a , a l i j e k o v i i ostali sanitetski m a t e r i j a l dolazio je redovito preko 14 žene Hrvatske u NOB AFŽ i omladine iz Kore- Dr. Slava Četković-Očko go premišljati. Život je ovdje i mnogo ljepši i mnogo sigurniji negoli u gradovima. Dođite •— pomognite našu borbu — koja će sigurno biti u najskorije v r i j e m e okrunjena punim uspjehom. L i j e k o v e nam pošaljite na slijedeću adresu : Glavni štab Dalmatinskih odreda za Štab grupe Odreda za Liku (bolnica). Drugarski Smrt pozdrav, fašizmu — Sloboda narodu! Dr. Slava2 Korenica, 1. maja 1942. Molim Vas da mi je to ikako moguće — noj hirurgiji, ili bilo (frakture i t. d.), jer potrebno. pošaljete — ako vam neki priručnik o ratkoju hiruršku knjigu nam je to neophodno nice i L i č k o g Petrovoig Sela. O ishrani b r i n u o se e k o n o m Štaba grupe. Osnovnu hranu d a v a o j e n a rod, no kako su t a d a t a l i j a n s k i a v i o n i p a d o b r a n i m a snabdijevali opkoljeni garnizon u Korenici, to je v e ć i dio t o g a m a t e r i j a l a p a d a o u ruke p a r t i z a n i m a . G o t o v o s e sav t a j p l i j e n d o d i j e l j i v a o b o l n i c i . Bolnica u Krbavici radila je neprekidno do ožujka 1942. g., k a d a je e v a k u i r a n a na K a m e n s k o z b o g t a l i janske o f e n z i v e . U p r v o v r i j e m e .služila j e u g l a v n o m j e d i n i c a m a , k o j e su se b o r i l e oko K o r e n i c e , a k a s n i j e 209 �( s i j e č a n j , v e l j a č a i ožujak 1942. g.), kada su i na drugim sektorima L i k e formirane m a n j e partizanske bolnice, postala je ova bolnica centralnom za teške r a n j e n i k e iz svih k r a j e v a L i k e ( L j u b o v o , P r e b o j , P l i t v i c e , Podlapača, M o g o r i ć , Lapac, lSrt>, G r a čac). J e d i n o je u t o j bolnici u k o j o j je radila dr. Slava 'četković-Očko bio osiguran liječnički nadzor dok u drugim bolnicama n i j e bilo liječnika. K a s n i j e , u toku 1942. g. povećao se b r o j liječnika i m e d i cinskog osoblja. Početkom 1942. g. osnivaju se na raznim m j e stima i sektorima, g d j e su vodene borbe, privremene prihvatne te odredske bolnice za lakše ranjenike. T e ž i r a j e n i c i upućuju se u Centralnu bolnicu u K r bavici. T a k o je u siječnju osnovana 'bolnica za lakše r a n j e n i k e u T r n a v c u (do 20 kreveta), k o j o m je u p r a v l j a l a 'med. sestra S l a v k a Blažević. Bolnica je bila smještena u nekoliko seoskih kuća. R a s f o r m i rana je u t r a v n j u 1942. g. za v r i j e m e talijanske o f e n z i v e , a ranjenici evakuirani na Kamensko. P o četkom 1942. g. uređena je u nekoliko seoskih kuća u B u l j m i z a m a i P a v l o v c u bolnica I. odreda, s kapacitetom od 25 kreveta. ( U p r a v n i k med. sestra J a n j a H r ž e n j a k . ) L j e t i iste godine premještena j e u zgradu škole u Šalamuniću, a uskoro j e , radi opasnosti od bombardiranja, bila rasformirana. R a n j e n i c i su premješteni u bolnicu na B i j e l e Potoke. U v e l j a č i p r i l i k o m oslobođenja Lapca, uređena je prihvatna bolnica u Lapcu za oko 50 ranjenika, u zgradi bivše ž a n d a r m e r i j e . O v u je bolnicu uz pomoć naroda uredila B o j a T i š m a , babica. Bolnica je radila oko 'mjesec dana, koliko su t r a j a l e 'borbe oko Srba, te je i ona rasformirana, j e r je 'bila izložena bombardiranju. T e ž i r a n j e n i c i prevezeni su u Centralnu bolnicu, a lakši u baraku u šumi blizu sela K r u g e (rukovodilac B o j a T i š m a ) . L j e t i iste godine bolnica je rasformirana, a ranjenici prevezeni na Kamensko i s j e d i n j e n i « onima iz Centralne bolnice. — U p r o l j e ć e 1942. g. osnovana je u Dobroselu bolnica I I I . odreda (oko 30 kreveta). Smještena je p r v o bitno u zgradi škole. Z b o g čestog b o m b a r d i r a n j a uskoro je izgrađena drvena bolnica u šumi nad Do'broselom. U prvo vrijeme bolnicom upravlja med. sestra S l a v k a Blažević. Rasformirana je u jesen iste g o d i n e . K o d o r g a n i z i r a n j a prihvatilišta i transporta ran j e n i k a v e o m a je aktivno učestvovao narod, a osobito omladina. P r e d svaku akciju sakupljan je zav o j n i m a t e r i j a l , p r a v l j e n e drvene udlage, pripremana improvizirana nosila, uređivana kuća za prihvatilište i kola za transport ranjenika. U rujnu 1942. g. f o r m i r a n a je I. kirurška ekipa u L i c i . 'Ona je p r v i put vršila svoju funkciju p r i l i kom borbi oko Bihaća, kada je bila smještena u selu iRudanovcu. Do tada su poduzimani salmo m a n j i operativni zahvati, j e r sanitet u L i c i n i j e raspolagao n i j e d n i m kirurgom. T a k o na pr. giips se upotrebljav a o samo iznimno, j e r se v r l o teško n a b a v l j a o . N e k i medikamenti u p o t r e b l j a v a n i su samo k o d teških ranjenika, .a sterilizacija z a v o j n o g m a t e r i j a l a vršila se obično g l a č a n j e m ili pomoću pare u limenim kutijama s protmšenim poklopcem. U z a sve to je smrtnost u 'bolnicama bila minimalna. Međutim, stepen invalidnosti k o d težih fraktura bio- je dosta visok zbog nemogućnosti p o s t a v l j a n j a ekstenzija, a drvene udlage, k o j e su u tim slučajevima upotreb l j a v a n e , bile su obično n e d o v o l j n e . N a j t e ž i problem — p o m a n j k a n j e obrazovnog sanitetskog kadra — r i j e š a v a o se tako, da su se za rad u bolnici uzimali d o b r o v o l j c i - o m l a d i n k e , k o j i m a su se u toku rada u bolnici davale upute i o b j a š n j a vali osnovni p o j m o v i iz h i g i j e n e i n j e g e bolesnika. Kursevi za četne bolničare održavani su u svim odredima u v e l j a č i , ožujku i travnju 1942. g. a v o dili su ih referenti odreda po dobivenim uputama. U svibnju 1942. g. održan je u Korenici, pod rukovodstvom dr. Slave č e t k o v i ć - O č k o , kurs za bataljonske bolničare. T r a j a o je oko 15 dana, a na njemu je bilo svega oko 10 polaznika. Kurseve za bolničare i higijeničare, k o j i su v o đeni k r a j e m 1943. i tokom 1944. g. u L i c i , u g l a v nom su pohađale žene, i to v e ć i n o m omladinke. Često su takvi kursevi vođeni p o d n a j t e ž i m okolnostima, 'S polupismenim, u nekim slučajevima i nepismenim drugaricama, ali su rezultati u g l a v n o m bili dobri. U studenom i prosincu 1943. g. održan je u T r navcu jednomjesečni kurs za bolničarke sa 30 kursistkinja, među k o j i m a su 'bila tri muškarca. D v i j e učenice su bile nepismene, a četiri polupismene. Pismene drugarice čitale su s nepismenima skripta i p o n a v l j a l e naučeno. Praktičan r a d oko ranjenika i bolesnika o b a v l j a o se u bolnici, k o j a je bila smještena po seljačkim kućama. Osim ličkih seljačkih d j e v o j a k a bilo je i oko šest d j e v o j a k a , iz Gorskog Kotara i P r i m o r j a . Na kurs u T r n a v a c došli su kursisti iza evakuacije Otočca i nisu uspjeli da ponesu ni n a j p o t r e b n i j e . Spavali su g o t o v o na g o l o m podu s malo paprati, j e r slame ni slamarica n i j e bilo. V e ć i n a je bila bez kaputa u l j e t n i m haljinama, mnoge nisu imale obuće, a bilo je samo nekoliko komada pokrivača. Ishrana je ibila prilično loša, a često n i j e 'bilo drva ni za ručak, a kamoli za g r i j a n j e prostorija. P o d b o l j i m uslovima održan je u siječnju 1944. g. kurs za bolničarke u Otočcu. I na ovom kursu je b i l o od ukupno1 30 polaznika četvero vrlo slabo pismenih. Na kursu je bilo samo pet muškaraca, a ostalo su bile omladinke. Iza druge evakuacije Otočca, u v e l j a č i 1944. g. započeo je kurs za h i g i j e n i č a r e u T r n a v c u k o j i je trebao da osposobi h i g i j e n i č a r e za jedinice i bolnice, k o j i će u p r v o m redu sprijeoavati širenje p j e g a v c a . Na tom kursu je bilo 18 polaznika, od toga 12 žena. Kurs je pokazao v r l o dobre rezultate iako je održan pod v r l o teškim uslovima. Z i m a je bila oštra, hrane malo. N a d a j u ć i se da će se ishrana poboljšati ako se odtereti bolnicu u T r n a v c u , kurs se .preselio u Crnu Vlast. N a s t a v a se održavala u j e d n o j j e d i n o j sobi, g d j e se spavalo, j e l o , učilo i predavalo. K r o v j e prokisavao, a peć n i j e funkcionirala. Za hranu se trebalo p r o b i j a t i svakodnevno kroz snijeg i mećavu. P r o g r a m kurseva sastojao se iz n a j v a ž n i j i h e l e menata a n a t o m i j e i f i z i o l o g i j e , suzbijanja zaraznih bolesti, h i g i j e n e p r i m i j e n j e n e na partizanske prilike, n j e g e bolesnika u bolnici i postupka s bolesnikom i ranjenikom na terenu, te p r v e pomoći, depedikul a c i j e i d e z i n f e k c i j e partizanskim sredstvima. O r g a n i z a c i j o m i pedagoškim radom na kursevima za bolničare i h i g i j e n i č a r e b a v i l e su se pretežno žene l i j e č n i c e i sestre pomoćnice. Koncem 1943. g. i u 1944. g. u L i c i su radile na kursevinia sestre pomoćnice Jelka K r a l j , Slavka Blažević i dr. D o r a Filipović. 2 Dr. Slava Četković-Očko. �Dokument 391 Ž E N E U DONJEM L A P C U BRINU SE ZA S V O J E R A N J E N I K E Članak iz »Žejie u borbi«, glasila AFZ za Liku, br. 2, svibanj 1942. g. Rad AFŽ u Donjem Lapcu Naš odbor nije davno osnovan. Stvoren je tek poslije oslobođenja Lapca. 1 Odmah je počeo radom. Prva briga odbora bila je smještaj i uređenje bolnice, jer je u borbi kod Lapca i Srba ranjeno nekoliko drugova, kojima je trebalo ukazati što veću njegu i smjestiti ih. Odbor se brzo snašao, i za jedan dan bila je uređena bolnica, skupljen namještaj i krevetnina i sve drugo, što je bilo potrebno.2 Partizanima, koji su u Lapcu, odbor se brine za hranu, pranje rublja i krpanje. Odbor se sastaje svake nedjelje. Na tim sastancima pročitamo radio - vijesti, letke, koji izlaze u zadnje vrijeme i razne knjige. Čitali smo zašto se bore partizani i naše ženske novine »Žena u borbi«. Naš će odbor i dalje raditi, jer mi ne ćemo da nam kažu, da smo slobodu dočekale spavajući i skrštenih ruku. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Član odbora Kikinja Rašeta 1 Donji Lapac po drugi iput oslobođen 27. II. 1942. g. 2 Narod je od prvih dana ustanka smatrao partizanski sanitet svojim. Masovni posjeti žena i omladine bolnicama, pranje bolničkog ruiblja, posteljine i zavoja, snabdijevanje odjećom i obućom boraca koji napuštaju 'bolnicu, bila je ogromna pomoć i jedan od glavnih zadataka AFŽ i omladine. Partizanski je sanitet s druge strane pružao punu pomoć narodu. Centralna bolnica u Krbavici i kas- nije na Bijelim Potocima imala je veliki ambulantni promet (20-30 i više pregleda dnevno). Tako je na pr. ljeti 1942. g., kada su ustaše izvršili pokolj žena, djece i staraca u Jošanima, bolnica u Farkašiću primila sve ranjene (oko 20), većinom žene i djecu. Među njima bilo je dvoje djece od 2—3 godine, ranjene bodežom u prsni koš, jedno dojenče s ranom na vratu i nekoliko starica s prostrijelima. Medicinski kadar vršio je kućne posjete, kao i stalni higijensko-prosvjetni rad među narodom. Dokument I Z V J E Š T A J B O J E TIŠMA UPRAVNIKA 392 PARTIZANSKE BOLNICE NA B I J E L I M POTOCIMA OD 15. I X . 1942. 0 SMRTI JEDNOG DRUGA U BOLNICI 1 DRUGARSKA I. LIČKA ZONA KORENICA Izvješćujemo Vas da je 14. o. mj. umro u ovdašnjoj bolnici 2 partizan Bude Mirković, 1 bataljona »Miće Radakovića«, 1 četa. Molim Vas da izvjestite njegovoga oca Mila Mirkovića iz sela Turjanskog. Smrt fašizmu — Bijeli Potoci, 15. I X . 1942. g. 1 Iz Zbornika dokumenata sanitetske službe u Narodno-oslobodilačkom ratu, knj. 2. 2 Izvještaj nije dovršen. Original je pisan na veoma tankom, poluprovidnom papiru, pisaćom mašinom, latinicom. U zaglavlju je godina 1942. dopisana rukom, zelenom tintom. Na više mjesta tekst je ispravljen rukom. Centralna bolnica u Krbavici evakuirana je u travnju 1942. g. na Kamensko. U svibnju iste godine, pod rukovodstvom dr. ISlave Četković-'Ocko, referenta saniteta Grupe ličkih partizanskih odreda, Sloboda naroduI Upravitelj bolnice 2. odreda: Tišma Boja s. r. počinje gradnja bolnice na Bijelim Potocima, na Plješivici. U međuvremenu je uređena u Farkašiću prihvatna 'bolnica sa oko 20 kreveta, koja je uskoro proširena smještajem ranjenika u obližnje seoske kuće. (Upravnik medicinska sestra Desa Marunić, a kasnije medicinska sestra Mica Žigić.) Postojala je do jeseni 1942. g. i kada je otvorena bolnica na Bijelim Potocima, služila je samo kao prihvatilište za ranjenike. Centralna bolnica na Bijelim Potocima, izgrađena je od drva. 'Gradili su je seljaci iz okolnih sela. �smještena glavnina ranjenika s c i j e l o g područja Korduna i L i k e . Do- kolovoza 1942. g. bolnicom je u p r a v l j a l a dr. Slava četković-O'čko. L j e t i 1943. g. bili su iz bolnice zbog čestih bombardiranja, evakuirani ranjenici. N e š t o kasnije, bila je spaljena od četnika. U početku j o j je bio kapacitet 120 kreveta. Imala je električno o s v j e t l j e n j e i sanitarni u r e đ a j , prostor i j u za v r š e n j e o p e r a c i j a s potrebnim u r e đ a j e m i t. d. U jesen 1942. g. imala je i rentgenski aparat. B i l a je relativno dobro snabdjevena l i j e k o v i m a i sanitetskim m a t e r i j a l o m , te je za tadašnje prilike p r e d s t a v l j a l a veliki napredak partizanskog saniteta. U rujnu 1942. g. dograđen je poseban p a v i l j o n sa 20 kreveta za interne bolesnike, a još kasnije baraka za p j ^ g a v i č a r e , tako da je za v r i j e m e epidem i j e pjegaViCa kapacitet bolnice iznosio oko 200 kreveta. Bolnica je postojala sve do jeseni 1943. g., kada su ranjenici premješteni u bolnicu Otočac. Ona je o d i g r a l a značajnu ulogu, naročito za v r i j e m e I V . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive, kada j e u n j o j bila Dokument L j e t i 1942. g. postojala je kraće v r i j e m e prihvatna bolnica u Škarama (rukovodilac medicinska sestra M i c a Ž i g i ć ) i u Rudanovcu (rukovodilac medicinska sestra Desa Marunić). U jesen 1942. g. uređene su još d v i j e bolnice za lakše r a n j e n i k e : u V r e l u kod Korenice (upravnik medicinska sestra A n k a M a t i ć ) i u M i š l j e n o v c u . O v e su bolnice p o stojale do I V . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. 393 ŽENE POMAŽU RANJENICIMA ZA VRIJEME N A P A D A NA MOGORIĆ Članak iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 3, srpanj 1942. g. Hrabrost naših drugarica Za v r i j e m e napada na M o g o r i ć 12. aprila 1942. g. 8 drugarica prenosilo je ranjene drugove iz bolnice na određeno mjesto. Pošto su drugovi bili na položaju, one su preuzele na sebe tu dužnost. Za sve v r i j e m e oko njih su padale granate, zemlja ih je posipala, ali se one nisu plašile, nego su izvršile svoj zadatak. T a j isti dan drugarice su u toku najveće vatre nosile hranu na položaj. Nisu ih mogle ustrašiti neprijateljske granate ni puškomitraljezi. Napisala M i k a B a n j e g l a v i ć član A O Z M o g o r i ć Dokument 394 PRIJEDLOG UPRAVNIKA VOJNO-PARTIZANSKE BOLNICE U KRBAVICI OD 23. III. 1943. OTMARU KREAČIĆU DA SE U »DNEVNIM VIJESTIMA« POHVALI OSOBLJE BOLNICE U KRBAVICI 1 UPRAVA VOJNO BOLNICE PARTIZANSKE BR. 21. III. 1943. 3 Drugu Kulturi 2 Druže, Osoblje zarazne bolnice u Krbavici skoro više od mjesec dana nadčovečanskim naporom, dežurajući danju i noću, n j e g u j e teško obolele drugove od trbušnog i p j e g a v o g tifusa, ne prezajući pred opasnošću da i sami mogu svakog časa oboleti. Radeći pod vrlo teškim uslovima, ovo osoblje uspjeva da obavlja sve teške poslove i da na v r i j e m e podmiri sve potrebe za 200 bolesnih drugova. Evo imena tog osoblja: Janko Markić, politdelegat bolnice u Krbavici, Tomić Mara, Bukvić Zorka, Micetić Vilma, Ban Nevenka, V r n j a k Ljubica, Stanić Zorka, Knežević Savka, V l a i s a v l j e v i ć Dragica, Drakulić L j u bica, žužić Stanka, Nakarada S o f i j a , Sučuković Nevenka 3 i Kovačević Desanka. 4 Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Ovo ti j a v l j a m o zato što smo mišljenja da treba ovo osoblje pohvaliti u »Dnevnim Vještima«. (Mito Dimitrijević) 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u N a r o dno-oslobodilačkom ratu, k n j . 2. 2 Otmar Kreačić, danas general J N A . 3 Odnosi se na Suđuković Nevenku. 4 Kroz čitavo v r i j e m e rata osoblje u sanitetu, među k o j i m su bile većinom žene, ulagalo je ogromne, više puta nadčovječanske napore u vršenju s v o j i h dužnosti prema ranjenicima. Donosimo prikaz o bol- Politkomesar: Upravnik: (Dr. Kronja) �ničarkama smještenim za v r i j e m e V I I . n e p r i j a t e l j s k e o f e n z i v e 1944. g. u spilji blizu Srednje G o r e u L i c i . Z a v r i j e m e V I I . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive, u prol j e ć e 1944. g. n e p r i j a t e l j je vršio pritisak s.a svih strana na slobodni t e r i t o r i j L i k e . Problem bolnice sa blizu 1500 ranjenika i bolesnika postao je za Štab korpusa jedan od n a j a k u t n i j i h , j e r se u L i c i , z'bog kamenitog terena, nisu m o g l e pripremiti konspirativne zemunice. Donesena je odluka da se veći dio ranjenika i bolesnika prebaci preko P l j e š i v i c e na t e r i t o r i j Korduna, drugi dio preko Velebita u D a l m a ciju, a stotinu n a j t e ž i h ranjenika da se privremeno sakrije u jednu spilju blizu Srednje Gore. Uz angaž i r a n j e d v i j u brigada, o b j e p a r t i j e ranjenika i bolesnika izašle su iz obruča. Za p a r t i j u najtežih ranjenika na brzinu je adaptirana spilja, koja. je z j a l a iz j e d n e vrtače s n e v e l i kim otvorom, spuštala se okomito u dubinu oko 2'0 metara, a bila široka 6-10 metara. N j e z i n otvor mog a o se lako pokriti i kamuflirati, da bi je teško p r o našao i o n a j , k o j i dobro p o z n a j e teren. 'Brzo su dovezene daske i potrebne grede i p o s t a v l j e n o osam spretava. Svaki sprat m o g a o je p r i m i t i 10—15 r a n j e nika. Na p o d o v e p o s t a v l j e n e su slamarice, madraci i druga posteljina, te su ranjenici m o g l i dobro ležati. U 'blizini spilje, u zaklonu druge vrtače, podignut je šator za sedam p j e g a v č a r a , k o j e se također n i j e moglo evakuirati van L i k e . P r i j e samog odlaska u spilju održan je otvoreni partijski i skojevski sastanak sa bolničkim osobljem. P o s t a v l j e n o je p i t a n j e : tko se j a v l j a d o b r o v o l j n o da u spilji n j e g u j e ranjenike. P r v e su se j a v i l e Skojevke, a k a d su -vidjele druge — navališe: » P r i m i t e i mene, nisam ni ja g o r a . « Komesar Đ o k o Z a v a d a izabrao je 15 drugarica, među n j i m a : M a r u Bubalo, D a r u Bubalo, Mi'ku V l a i s a v l j e v i ć i D a r u V a r d a iz L i č k o g P e t r o v o g Sela, Danicu K u l j a k iz K o z j a n a , Štaku K o r a č iz Ondića, D r a g i c u O r l o v i ć iz P l o č e i Milku Kukuljan. Na dnu spilje, u pijesku, bio je iskopan nužnik, a m a l o d a l j e bilo je i g r o b l j e . U toku dugih osam dana boravka u spilji umrla su tri ranjenika. U dnu spilje bila je pukotina, k o j a je v o d i l a u nepristupačni dio spilje, iznad k o j e je v i j u g a l a pukotina prema površini z e m l j e . K r o z n j u se donekle vršila vent i l a c i j a . Da n i j e toga 'bilo, ranjenici bi se ubrzo zagušili. Bolničarke su hranile, n j e g o v a l e i čistile ranjenike, uz slabo s v i j e t l o karbidnih Lampi. Z b o g blizine nep r i j a t e l j a , k o j i je stalno držao 'komunikaciju nekoliko kilometara od s p i l j e , ulaz se otvarao samo noću, a preko dana bio zatvoren daskama, prekrivenim žbunjem i g r m l j e m . K a r b i d n e lampe ispunile su zrak čađom, a po stijenama se c i j e d i l a voda. Sve su bolničarke doskora promukle. Jedna brigada držala je p o l o ž a j e na dominantnim visovima iza spilje, a bolnička straža, k o j o m je komandirao komesar bolnice, predstavljala j e borbeno osiguranje. K a d je n e p r i j a t e l j vršio napad u neposrednoj b l i zini, n i j e bilo moguće ni noću spilju otvoriti, j e r se nalazila m e đ u borbenim l i n i j a m a . Bolničarke i ranjenici u spilji osluškivali su borbu. N e k o v r i j e m e činilo se da je n e p r i j a t e l j s k i m i t r a l j e z postavljen nad samu spilju. S v i su utihnuli, pa i oni k o j i su inače bili nestrpljivi. Ipak n e p r i j a t e l j n i j e ni jedamput prodro do same spilje. 20. svibnja brigada je isturila prema n e p r i j a telju jače osiguranje i spilja je otvorena. Iz n j e je prosukljao zadah i z a j e č a l o glasno i duboko disanje. Karbidna s v i j e t l a još su j e d v a svjetlucala i j e d n o za drugim se gasilo. Bio- je k r a j n j i čas da se ranjenici i bolničarke izvuku, j e r im je p r i j e t i l a sigurna smrt od ugušenja. K a d su r a n j e n i c i čuli da izlaze iz spilje, iz promuklih g r l a zaorila se .pjesma, kao da ječi z e m l j i n a utroba. Samo bolničarke nisu m o g l e p j e v a t i , j e r su bile iznemogle, b l i j e d e , čađave i mokre od vlage. Ne znamo sva n j i h o v a imena. K a o bezimeni junaci ušle su u spilju s r a n j e n i m borcima da z a j e d n o dočekaju spas ili da s n j i m a z a j e d n o izginu. Dokument 395 SPISAK SESTARA POMOĆNICA I BABICA U SANITETU HRVATSKE OD 8. IX. 1943.1 GLAVNI ŠTAB HRVATSKE S A N I T E T S K I 'OTSJEK 8. I X . 1943. g . Popis sestara pomoćnica i babica 2 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. Slava Jovanić Janja Hrženjak Mica Žigić Anka Matić Ema Grivičić Ruža Los Vera Lipovščak Ksenija K r a j n o v i ć Zlata K r a v a n j a Boja Tišma S o f i j a Stjepanović rukovodilac kurseva V F B br. 4 ( T u r j a n s k i ) referent san. 1 brig. 8 divizije V P B br. 3 ( T r n o v e c ) bolnice 6 divizije rukovodilac kurseva V P B br. 13 (bolnica II. op. zone) 2 korpus 2 korpus V P B br. 1 (bolnica Dobroselo) Hirurška ekipa 6 divizije M. P. D r . Božović, s. r. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u N a rodno-oslobodilačkom ratu, knj. 2. 2 'Original napisan mašinom, latinicom, na četvrtini arka b i j e l o g papira. Na poleđini originala dodano rukom, olovkom, latinicom: » 5 ) Popis sestara pomoćnica i p r i m a l j a na radu u N O V i part. odreda Hrvatske, do sada p r i j a v l j e n i h i raspoređenih.« �KORDUN U prvim danima dinih odreda slabo naoružani, željezničku kretala izveli stanicu na dužini g., od od do četka 1942. bataljona nje U Kordunu prvoj drugoj 1942. i 16. i VIII. Kordunaškom U toku U VI. je IV. periodu g. su g. ožujka svih oslobođen V. divizija, odredu ofenzive 12. VIII. travnja oslobođen Otočac. ušla bio je čiji oko oslobađaju i U u teritoriju jačina poje- puškama. Tušilovič, Bović, manjih mostova više i II. g., a su do vodi 1943. g. gacku, 16. teške VIII. Iako Krstim ju, i uništili, Otočca listopada odreda borbi u Kor- od Hrvatskoj i od ranije 13. XII. do po- formiranih odred). svibnja na iste — 1941. za garnizone. značajnih kolovoza XV. spomenute uspjeha: Petrovoj godine razbija- Gori i dr. formirana brigada. U brigade. tom 'Tada je vre- je u boraca. i krvave divizija, i 18. toku ovih, niz studenog 2.500 lapačku Oslobođenjem Od 12. ušle (u jedinica partizanski obruča sastav divizija kotara su krajem su, partizanskih neprijateljske bataljona. Korduna. 2.000 tog postigli proboj dio na kordunaški Korduna te Štab partizanskih tri nova Hrvatske, bilo 1943. Gospića veliki brigada brigadom g. odreda, lovačkim Kordunu, akcija na su (I. na rukovodio pobjede odredi 1942. primorsko-goranskom travnja i većih sela odreda je do veća je niza formirana dva kordunaška partizanskih uglavnom Perjasicu, dva jedinice kojima do i proljeće — vojne najzna čajnije partizanski neprijateljske 13. u dolazi u rujna mjesta porušili bataljona, Vojnić g. bio d., borci medu partizanskom od t. manjih stupove. 1942. ofenzive 1942. Hrvatske, formirana diviziji mjesta 30 naoružani oslobodili i četiri spada obrazovana su novi su veljače polovini polovini brigada menu g. Početkom oko bili PTT reorganizacije g.), ustaško-domobranske IV. i g. na U 1942. je a akcija: Glinice formirana ove bilo partizana, uspjelih pristizali kotarskog I. Kordunu kilometara, Nakon 3. niz odreda Oslobođenje na 15—50 Breberinu, ustanka Baniju. 1941. su Vojnić, gerilskih i od nekoliko Širenjem dun ustanka, se zajedno plaščansku bila je borbe sa dolinu oslobođena s neprijateljem. VI ličkom od neprijatelja. čitava divizijom Lika 12. osim Gračaca. toku u 1942. sastav g. XXXIV. bila je divizije na Kordunu (vidi XXXIV. (kotar Karlovac) diviziju u formirana materijalu Karlovačka Pokuplja i brigada, koja Žumberka). je 1944. �Dokument 396 KROZ OFENZIVU . . . Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 1, lipanj 1943. g. Ofenziva. R i j e č k o j u na Kordunu spomin j u nekako ponosno. Uz tu r i j e č vezane su mnoge i mnoge p a t n j e , s t r a d a n j a , nakon koj i h je u v i j e k u s l i j e d i l a pobjeda, l j e p š a i v e ć a od p r i j a š n j e . Obala Kupe. S j e d n e s t r a n e mi, a »s druge oni. Zvijeri. U s t a š e . Svaku v e č e r bi se razvikali i dovikivali našima. V e ć dugo nagov j e š t a v a j u ofenzivu. R u g a j u se, vele, doći će opet p r i j e k o . N o ć j e . V a n i ciča zima. Na n a š a v r a t a lupa k o m e s a r t e r e n s k e č e t e : —• N e p r i j a t e l j nadire. T r e b a se povući u sastav bataljona. Tu v e č e r oni preko Kupe šute. Ni glasa se ne č u j e . Misle da će nas time zavarati. K r e ć e m o . D v o j e saona. V r e ć e , volovski butovi, lonci, zdjele. A mi u koloni po j e d a n . T i š i n a . Samo škripa s n i j e g a . K a š a l j se zatomljuje. T r e b a biti oprezan. N e p r i j a t e l j bi nas mogao iznenaditi s boka. Prolazimo kroz sela, k o j a su s t r a d a l a za p r i j a š n j e ofenzive. Ali narod kao da je v e ć zaboravio n a p r i j a š n j e p a t n j e , izgradio j e ponovno b a j t i c e za s t a n o v a n j e i život je opet nekako pošao normalnim tokom. Ipak ima j o š mnogo o g n j i š t a na k o j i m a nikad više nitko neće podići ruku. J o š s p a v a j u sela k o j a opet čeka novo s t r a d a n j e , novo s k r i v a n j e , nove p a t n j e . »Stigli smo do b a t a l j o n a k o j i čeka da se skupe sve čete, pa da krene na položaj. Svitanje. S e l a se bude. Kroz v r a t a i kroz okna p r o v i r u j u uznemirene glave. Glas o prodir a n j u n e p r i j a t e l j a stigao je već i pod n j i hove krovove. Uznemireno nas g l e d a j u i pit a j u šta da rade. M i t r a l j e z svojim š t e k t a n j e m k a z u j e gdje se n e p r i j a t e l j nalazi. A mi krećemo naprij e d po prtini. T r e b a se žuriti. T r e b a neprij a t e l j a p r e s r e s t i . Dolazimo n a t r a g n e p r i j a t e l j a . Noćas je prošao ovuda, zavit u b i j e l o , usput pobio nekoliko ljudi i utvrdio se u gradiću. K r e ć e m o dalje. Obilazimo n e p r i j a t e l j a . Putem s a z n a j e m o za svu ozbiljnost s i t u a c i j e . S l i j e d e dani puni napora, slijede neprospavane noći. B o r b a je krvava, teška. Ne- p r i j a t e l j nadire, ima premoć u tehnici. Avioni tuku c i j e l i dan položaje, p a r a j u zrak svojim z u j a n j e m . N e g d j e na putu dolazi nam u s u s r e t grupa — reklo bi se četa — omladinki. Za č a s se s j a t i š e oko nas. R e d a j u se p i t a n j a . J e d n a odvažna d r u g a r i c a pristupa našem komandantu : — Druže, k o j i je b a t a l j o n n a j p o t r e b n i j i za h r a n u ? Mi, eto, idemo na položaj da im donesemo, znamo, i z g l a d n j e l i su. Drug k o m a n d a n t ih u p u ć u j e da odnesu drugovima, k o j i su v e ć tri dana bez j e l a i one odlaze uz pjesmu, noseći pune, teške prteve i kante. Pošle su, n a t j e č u ć i se k o j a će više ponijeti, da o b r a d u j u s v o j e b o r c e na f r o n t u , da im iskažu svoju l j u b a v , svoju pažnju, odanost. Stižu nas kolone i z b j e g l i c a . Žene s djecom, blagom, p r t l j a g o m . P r o p i t k u j u se za s v o j e borce. Na širokoj g l a v n o j cesti s t o j i žena, mršava, slabo odjevena, bosa. Na ruci drži n a j m a n j e dijete, na leđima nosi svu svoju imovinu : torbu s malo k r u h a . Oko n j e se s j a t i l o j o š petero m a l i š a n a , bosih nogu, crvenih od zime. Žurimo uz kola n a t o v a r e n a s a n i t e t s k i m materijalom», da u n a j b l i ž e m m j e s t u obrazujemo p r e v i j a l i š t e . Žena nas u s t a v l j a . T e š k o nam je svima, j e r mislimo da će nam zatražiti nešto što j o j ne ćemo moći učiniti : da je primimo na kola. P r e v a r i l i smo se. Od svoje v o j s k e u tako teškim časovima ne traži ona ništa, premda ni s a m a n i š t a nema. T r i dana i tri noći b j e ž i pred n e p r i j a t e l j e m sa svojom bosom i gladnom djecom, sama, ostavivši iza sebe samo zgarište. I s a d a kad n i š t a više nema, ona ipak d a j e . Gurka d j e č a č i ć a , k o j i se pripio uz n j e n u s u k n j u , g o v o r e ć i : — D a j im, d a j p a r t i z a n i m a metke. I .veselo nam se pruža mali dlan, na koj e m u z a s v i j e t l i pet puščanih metaka, k o j e je d i j e t e našlo na putu. Povlačimo se dalje. Za c i j e l o v r i j e m e puta ne vidimo ni jedno zabrinuto ili preplašeno lice. N a š a su lica, naše su duše pune vedrine i p j e s m e . Svi na f r o n t , sve za f r o n t . Vera Jurić �Dokument 397 ŽENE BORCI Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog U ljeto 1942. g. vježbalo se u rukovanju karabinkom oko sedam stotina kordunaškim žena i djevojaka. Seka Bulat bila je tada prvi komesar-žena omladinske čete. Ona je osposobljavala omladinu Korduna vojnički i politički i slala ih osposobljene u VIII. diviziju. Njezina sestra Anka također odlazi u brigadu i kao zamjenik komesara bataljona biva ranjena. A Dragica Bulat položila je kao bataljonska bolničarka, u Petrovoj Gori svoj mladi život. Ona je najmlađa sestra od triju prvoborki Korduna. Preko dvije stotine omladinki i žena u jeseni 1942. g. odlaze u IV., V. i XV. kordunašku brigadu. Ma da bose i u slabim rokljama, one se ne tuže i hrabro podnose hladnoću i teški partizanski život. Za vrijeme borbe na Gr ubi snom Polju drugarica Milka iz Ljeskovca, borac III. bataljona II. udarne brigade, bila je među prvima u jurišu. Pala je u toj borbi u ruke ustaša, ali prije nego im je uspjelo zarobiti je, ona probode nožem jednoga bandita. Ivošević Milica, bolničarka VIII. udarne divizije, za vrijeme borbe kod Cetingrada, Narod hrani odbora AFŽ Hrvatske, 1945. unatoč strahovitog bombardovanja i eksplozije topovskih granata, ne miče se s položaja. Mrtvu je drugovi iznesoše. Marija Ulemek prva je žena Korduna koja je uzela oružje u ruke. Kao desetar XV. sada III. udarne brigade, svojom borbenošću služila je svim- drugovima za primjer. Za vrijeme borbe kod Barilovića smjelo vodi svoju desetinu na položaj, riješena da ne odstupi dok neprijatelja ne odbije. U tome je uspjela, ali je i položila svoj život. Mica Đurić, borac I. bataljona II. udarne brigade, nalazi se u vojsci već tri godine. Sa četrnaest godina postala je ona borac. Dijete je osvećivalo majku, koju su ustaše zaklale pred njenim očima. Ona kaže: »Brigada mi je otac i majka. Nema kuće koju bih voljela više od svoje brigade, a rukovodioce svoje volim više od najbližeg roda.« Danica Ljepović, uvijek vesela i nasmijana, okupljala je žene u Tušiloviću kao i na cijelom Kordunu. Svestrano je radila na stvaranju jedinstva srpskih i hrvatskih žena. Za vrijeme IV. ofenzive odlazi u XV. brigadu, postaje delegat, i pogiba kod Lapca. svoju vojsku �Dokument 398 U JEDINICAMA I. KORPUSA NOV HRVATSKE BILO JE NA DAN 19. III. 1943. 571 ŽENA Dne 19-111-1943. PREGLED 1 brojnog stanja i naoružanja I. korpusa NO Vojske Hrvatske Brojno stanje 5 4230 320 1354 V I I I . Divizija 4844 207 1262 Kordunaški odred 1070 10 89 ženjkih ženskih — 59 V I . Divizija Banijski odred na licu muških muških Štab korpusa — ženskih muških Jedinica Naoružanje 2 u rashodu po spisku 59 5 81 2876 239 31 3582 176 981 10 829 3 — 879 4 50 1055 18 202 — 853 18 Korpusna artiljerija 85 6 5 — 80 6 T e n k o v s k a četa 35 1 1 — 34 1 12257 571 29 63 9294 458 Lički odred Svega Smrt fašizmu Politkomesar 1 2 — Sloboda 1 113 narodu! M . P. Komandant Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O Jugoslavije Naoružanje izostavljeno Dokument 399 KARLOVAČKA BRIGADA — TO JE NAŠ PONOS Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Tako g o v o r e žene, H r v a t i c e iz okoline K a r l o v c a . » M i smo se p r i j e bojale partizana — ustaše su nam g o v o r i l i da će nas oni poklati. A l i došli su partizani i u naše selo i mi smo ih upoznali. Otada naši sinovi idu u Narodno-oslobodilačku v o j s k u « , kaže starica iz sela Lipnika. Dugo je n e p r i j a t e l j htio da svojom politikom g l a đ e n j a veže n j i h o v e sinove uz sebe, htio je da ih upotrijebi u borbi protiv njihove srpske braće na Kordunu i drugdje. A l i žene kotara K a r l o v a c čule su za patnje njihovih sestara, Srpkinja Korduna i odgov o r i l e su krvniku Paveliću : poslale su sve s v o j e sinove u K a r l o v a č k i odred, k o j i se unatrag nekoliko mjesci pretvorio u I. karlovačku brigadu. I one su pomogle da je od početka m o b i l i z a c i j e karlovački kotar dao za nepunih mjesec dana 475 narodnih boraca. Punim košarama darova posjećivale su ih na v o j n o m kursu u Adlešiću, a oni su im pričali što su naučili. Hrvatske, br. 10, rujan 1944. g. One, koje i m a j u sinove u n e p r i j a t e l j s k o j vojsci, nastoje ih svim silama vratiti kući. » D o đ i odmah kući, nešto se d o g o d i l o « , piše 55 g o d i š n j a m a j k a svome sinu — domobranu. Tek što se sin p o j a v i o na vratima, rekla mu j e : » D o s t a je, sine, borbe p r o t i v svoga naroda. Red je da ideš u partizane. Odmori se i k r e n i . « Sin je upita: » D a li da idem u odred ili u b r i g a d u ? « »U brigadi je č a s n i j e « , odgovorila je majka. A kad su sinu u b r i g a d i rekli da je visoka n j e g o v a svijest, kad je došao u Narodno-oslobodilačku vojsku on se n i j e stidio o d g o v o r i t i : » N i j e mene dovela moja svijest, nego s v i j e s t m o j e m a j k e . « Oko 500 žena i omladinki p r e v a l i l e su put od 5—6 sati, da bi na mitingu u Črnomelju, g d j e se manifestiralo borbeno bratstvo srpskih, hrvatskih i slovenskih boraca, darivale bogatim darovima s v o j e sinove, borce I. karlovačke b r i g a d e i sinove svojih srpskih sestara, borce II. kordunaške brigade. �M E Đ U B O R C I M A K O R D U N A S K I H J E D I N I C A BILE SU I O V E D R U G A R I C E : Arambašić Ljubica, iz Zinića, k. Vojnić. Od 1942. g. borila se u I I I . bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Babić Marija, iz Karlovca. Bila je borac u četi za vezu Karlovačke udarne brigade. Badlović Stana, Dobrić Ljubica, Tepšić Stana i Vorkapić Marica, bile su borci u raznim operativnim jedinicama na Kordunu. Balač Mara, rođena 1920. g. u Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Poginula 1945. g. Basara Mila, rođena 10. X I . 1919. g. u Vojniću. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u P e t r o v o j Gori, zatim na raznim dužnostima u sanitetu, u X. hercegovačkoj brigadi pratećeg bataljona X X I X . udarne divizije i Komandi grada Karlovca. Nosilac je Spomenice 1941. Bencan Micika, iz Karlovca. Bila je borac Karlovačke udarne brigade. Beršić Mira, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Bjelobrk Marica, rođena 1926. g. u Korđu,naškom Ljeskovcu, k. Slunj. Od kolovoza 1942, g. bila je borac u K r a j i š k o j brigadi, a zatim kuharica u KK K P H Slunj. Bogdanović Bogdanka, rođena 2. I. 1922. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od 20. V I I I . 1941. g. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u P e t r o v o j Gori, na radu u agitpropu OK K P H Karlovac, učiteljica u Vojniću i na radu u Sanitetskom odjeljenju' Štaba Baze-Bari ( I t a l i j a ) , Nosilac je Spomenice 1941. Bogdanović-Ostojić Boja, rođena 1922. kao bolničarka u prihvatnoj v o j Gori. Neko v r i j e m e radi Imia čin kapetana. Nosilac je g. u Perni, k. Vrginmost. Od kolovoza 1941. g. radi partizanskoj ambulanti i kasnije u bolnici na Petrou agitpropui, a zatim ponovo odlazi u jedinicu N O V . Spomenice 1941. Bolić Danica, iz D o n j e g Skrada, k. Vojnić. Bila je borac u V I I I . diviziji. Poginula 1943. g. Brković Draga, rođena 10. I I I . 1924. g. u Cetingradu-, k. Slunj. Od 3. I X . 1944. g. u N O V . U komandi II. čete Vazduhoplovnog bataljona vršila je dužnost politdelegata. Ima čin zastavnika. Brković Ljubica, rođena 1924. g. u Pecki, k. Vrginmost. U N O V od 1942. g. Bila je rukovodilac SKOJ-a u bataljonu I. brigade V I I I . divizije. Poginula u kolovozu 1943. g. u borbi kod Lasinje. Bubalo Anka, rodom iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. Bila je bolničarka u previjalištu V I I I . divizije. 'Teže je ranjena kod Lasinje 1943. g. Budak-Tomičić-Morović dr. Anka, rođena 1915. g. u Konjicu. U svibnju 1943, g. odlazi u Kninski sektor, gdje radi u s-anitetu. Kasnije je bila šef v o j n e ambulante u Kor-enici, upravnik bolnice u Skradu i Peckoj, liječnik u partizanskoj bolnici u Gru^ mu ( I t a l i j a ) i u X X I I . i X L V I I I . srpskoj diviziji načelnik saniteta. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Bulat Anka, rođena 16. IV. 1924. g. u Vrginmostu. U N O V od kolovoza 1941. g. Bila je borac u Kirinskom odredu, u I I I . bataljonu I. kordiuinaškog partizanskog odreda, u Omladinskoj četi i II. brigadi V I I I . divizije. Vršila je dužnost zamjenika komesara čete, komesara čete i 1 zamjenika komes-ara bataljona. Ranjena u borbi kod Cetingrada. 1944. g. postavljena je za komesara V o j n e škole I V . korpusa i komesara evakuacione bolnice IV. korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Spomenicom 10-godišnjice J N A . Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin kapetana. �Bulat Dragica, rođena 1922. g. u Vrginmostu. U prvim danima okupacije radi na organiziranju narodnog ustanka u kotaru Vrginmost. Bila je kurir OK KPH Karlovac. Pri povratku iz Karlovca, uhvatili su je neprijatelji na Riječici, ali joj uspijeva pobjeći. U III. bataljonu u Perni bila je rukovodilac sanitetske službe. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na Petrovu Goru, u ožujku 1942. g. javila se u patrolu, koja je trebala da hvata vezu s Podgoračkom četom. Neprijatelj je bio zaposjeo šumu i zamaskirao se partizanskim kapama. Kad je naišla patrola, u kojoj se nalazila Dragica, neprijatelj je otvorio vatru. Dragica je bila smrtno ranjena. Bulat Kata, rođena 1900. g. u Vrginmostu. U r u j n u 1941. g. odlazi u odred Malička kao kuharica. Kasnije je bila u I. kordunaškom PO, OK Karlovac i Kordunskom području. Nosilac je Spomenice 1941. Bulat Ljuba, iz Kirina, k. Vrginmost. 1941. g. odlazi u Kirinski partizanski odred, u kojem ostaje do kraja 1942. g., a zatim radi na terenu. Anka Bulat Bulat Savka Seka, rođena 1926. g. u Vrginmostu. U kolovozu 1941. g. radi na stvaranju organizacije žena, a kasnije odlazi u NOV. Bila je borac u Kirinskom odredu i I. proleterskoj četi Korduna, komesar u IV. i VIII. omladinskoj četi, komesar čete u II. brigadi VIII. divizije i komesar Vojno-političke škole VIII. divizije. 1944. g. nalazi se u omladinskoj brigadi »Jože Vlahovića«, zatim u štabu X. zagrebačkog korpusa. Bila je r a n j e n a u borbi na Komarevo k r a j Siska. Odlikovana Ordewom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin kapetana. Bulić Ankica, rođena 6. X. 1921. g. u Pisarovini, k. Karlovac. U NOV od 1941. g. Bila je bolničarka, referent saniteta bataljona i brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Bulić Dragica, rođena 12. IV. 1923. g. u Topuskom, k. Vrginmost. 7. XI. 1941. g. odlazi u Crnopotočki vod III. bataljona. Radila je kao bolničarka i politički delegat bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Cvijanović Anka, rođena 1925. g. u Toliću, k. Udbina. Od 11. XI. 1943. g. bila je borac u VIII. diviziji. Poginula u ožujku 1945. g. Cvijanović Ljuba, iz Brezove Glave, k. Vojnić. Bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. Cvijanović Nada, iz Vaganca, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u III. brigadi VIII. divizije. Dva puta je ranjena. Ima čin kapetana. čačić Ljuba, rođena 1923. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. Od srpnja 1942. g. u NOV. U borbi kod Slunja istakla se u spašavanju ranjenih drugova. Poginula 1942. g. kao bolničarka. Čuturilo-Mohar Anka, rođena 25. VI. 1925. g. u Tušiloviću-, k. Vojnić. 15. IV. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u I. kordunaškom odredu, kasnije u III. brigadi VIII. divizije i u Karlovačkom odredu. Dejanović Mara, rođena 1923. g. u Poloju, k. Vojnić. Kao borac čete za vezu II. brigade VIII. divizije poginula u lipnju 1943. g. u borbi kod Veljuna. Dević Ljuba, rođena 1926. g. u Priisjeki, k. Vojnić. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu III. brigade VIII. divizije. �Dokument 400 U VIII. KORDUNAŠKOJ DIVIZIJI BILE SU NA DAN 28. III. 1943. 194 ŽENE1 ŠTAB VIII. DIVIZIJE I. KORPUSA NOV HRVATSKE Br. SI. Dne 2-8. III. 1943. i PREGLED brojnog stanja i naoružanja 2 VIII. divizije I. korpusa N O V Hrvatske na dan 28. III, 1943. Naoružanje 2 Brojno stanje ženskih — licu muških — na ženskih u rashodu muških muških ženskih po s aisku Jedinica 36 4 36 4 IV. Udarna brigada 1557 36 335 9 1222 27 V. Udarna brigada 1043 71 217 13 826 58 897 28 212 5 685 23 1382 52 528 8 854 44 Štab divizije VI. Brigada XV. Udarna brigada Vod za vezu 32 — 6 — 26 — Prateća četa 42 — 6 — 36 — Sanitetski vod 14 Mitraljeska četa 19 Svega 5022 4 3 — 194 — 1308 2 19 — 37 1 10 3714 — 157 Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar A. Turkulin, s. r. 1 2 Komandant V. Četković, s. r. Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu MNO Jugoslavije Naoružanje izostavljeno Dobrić Mara, rođena 1922. g. u Šljivovcu, k. Vrginmost. Bila je od 1942. g. borac u N O V . a od 1943. g. radi na terenu. Dotlić Milka, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. U N O V od siječnja 1942. g. Bila je bolničarka u I. bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Teže ranjena 1945. g. Drakulić Marija. U N O V od 10. X. 1942. g. Tada rukovodi apotekom u Slunju, s kojom prelazi u bolnicu na Bijelim Potocima. 1943. g. rukovodi apotekom u Korenici, i zatim apotekom u bolnici iznad Vukelića (Drežnica). Kasnije je bila komesar sanitetske škole. 1944. g. bila je u IV. korpusu referent apotekarstva, a 1945. g. postaje referent za snabdijevanje apotekarskog odsjeka saniteta Glavnog štaba Hrvatske. Drakulić Milka, iz Uvalice, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Ranjena sedam puta. Dropuljić-Stjepanović Sofija, rođena 1916, g. u Kuniću, k. Ogulin. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u Zbjegu, zatim na radu u kirurškoj ekipi V I I I . divizije, V I . ličke i X I X . dalmatinske divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Đipalo Kata, rođena 1928. u Tušilovićut, k. Vojnić. Radila je 1944. g. u bolnici u Kestenov o j Gori na Kordunu kao bolničarka, a zatim otišla kao borac u V I I I . dalmatinski korpus. �Đipalo M i r j a n a , rođena 1927. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Bila je od 1944. g. bolničarka u bolnici u Kestenovoj Gori na Kordunu, a zatim u- V I I I . dalmatinskom korpusu. Fak Zorka, rođena 1922. g. u Ravnoj Gori, k. Delnice. 26. X. 1942. g. odlazi u I V . kordunašku brigadu. Bila je rukovodilac omladine u bataljonu, član Kotarskog odbora U S A O H - a za Karlovac, član Okružnog odbora U S A O H - a za Varaždin, član propodjela Glavnog odbora U S A O H - a . Fičurin Ivanka, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . bataljonu I I I . brigade V I I I . divizije i u Karlovačkoj brigadi. Odlikovana Medaljom zasluga za narod i M e d a l j o m za hrabrost. Fičurin Micika, iz "Duga Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Filipac Anđela, iz Karlovca. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Fudurić Anka, rođena 1924. g. u Belavićkna, k. Karlovac. Od 9. X. 1943. g. bila je tehničarka u Karlovačkom odredu. Poginula 21. I I I . 1945. g. u borbi s N i j e m c i m a u Kuniću. Fudurić Barka, iz Belavića, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Furlan Ljubica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je bolničarka u Karlovačkoj brigadi. Gabrić-Jaršulić M a r i j a , rođena 17. X I . 1921. g. u Karlovcu. U N O V od 8. V I I I . 1941. g. Bila je borac u odredu »Stanka Gabrića«, bolničarka i referent saniteta bataljona u IV. brigadi V I I . divizije, higijeničar V I I I . d i v i z i j e i komesar bolnice Dubrovačkog područja, te bolnice u Kuparima k r a j Dubrovnika. Nosilac je Spomenice 1941. Galović Rezika, rođena 8. I I I . 1919. g. u Lokvicama, k. Metlika. U N O V od 24. I V . 1943. g. Bila je kuharica i kasnije borac u Karlovačkoj brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod. Gener Vera, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac, a zatim referent saniteta u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Bolnica u Petrovoj Gori na Kordunu �Glumac Milka, rođena 1925. g. u Primišlju, k. Slunj. Bila je borac u I. četi I V . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1943. g. u borbi kod Josipdola i Oštarija. Gnjatović Anka, rođena 1923. g. u Cvijanović Brdu, k. Slunj. Od 1941. g. bila je borac u Kordunaškom odredu. Istakla se u borbi s četnicima u Lici ( Š k a r e ) , kod izvlačenja ranjenih drugova pred neprijateljem. K a s n i j e je bila borac u II. bataljonu I I I . brigade V I I I . udarne divizije. Poginula 1943. g. u borbi na Kestenku. Gojak Barka, rođena 1. V. 1918. g. u T u r a j u , k. Karlovac. 11. X I . 1941. g. bila je uhapšena i otjerana u logor Stara Gradiška. Zamijenjena 12. X I I . 1943. g. Bila je borac u Karlovačkom odredu, zatim u kulturnoj ekipi I V . korpusa, u Centru vojnih bolnica i u propodjelu. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Govednik Rozina, iz Karlovca. Bila je borac, zatim zamjenik komesara čete za vezu u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Graho Anica, rođena 24. I I . 1922. g. u Bubnjarcima, k. Karlovac. P r i j e svog odlaska u partizane 8. V I I I . 1943. g. dva puta je hapšena. Bila je borac i sanitetski radnik u I. karlovačkom partizanskom odredu. Guberina Dragica, rođena 1925. g. u Kiriniu, k. Vrginmost. Bila je borac u I. omladinskoj četi i raznim jedinicama V I I I . divizije, te šef brigadnog saniteta. Nosilac je Spomenice 1941. Halovanić Maca, rođena 1923. g. u Novakima, k. Karlovac. U N O V od 1943. g. Radila je u vojnioj tkaonici, zatim je bila borac u četi za vezu I V . udarnog korpusa. Hegeduš Barka, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. U N O V od 1944. g. Bila je borac, bolničarka i telefonist u I. karlovačkom odredu i IV. korpusu. Odlikovana Medaljom zasluga za narod i Medaljom za hrabrost. Hidžak-Poštić Desanka, rođena 1925. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od listopada 1941. g. Bila je borac u I. omladinskoj ženskoj četi, u X V . brigadi i Unskoj grupi na Baniji, g d j e završava omladinski v o j n i kurs i postaje desetar. U jesen 1943. g. prelazi u Plaščanski odred, a zatim je ponovo u četi za vezu pri V I I I . diviziji. U proljeće 1944. g. završava radio-telegrafski kurs, te radi u Korpusu. Bila je ranjena u borbi na Grubješić Brdu na Baniji. U s v o j o j jedinici bila je jedina žena desetar, i njezina je desetina bila uvijek primjer discipline. Ivković L j u b a , rođena 1924. g. u Čremušnici, k. Vrginmost. omladinski rukovodilac u I I I . brigadi V I I I . divizije. Bila je od 1942. g. borac i Jančić Nevenka, rođena 1925. g. u Josipdolu, k. Ogulin. U N O V od 20. X I . 1943. g. Bila je telefonist u četi za vezu I. brigade V I I I . divizije. Janjanin Milica, rođena 1924. g. u Donjim Dubravama, k. Ogulin. Od 1943. g. bila je borac, a poslije telefonist u V I I I . diviziji. Jozefček Zdenka, rođena 12. I I . 1907. g. u Skajkavcu, k. Karlovac. 25. I. 1942. g. odlazi u Kordunaški odred. U početku radi kao bolničarka, a poslije u tehničkom odsjeku Glavnog štaba Hrvatske. Juran S o f i j a , rođena 1929. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac, a zatim telefonistkinja u Karlovačkoj brigadi i V I I I . diviziji. Kadenić-Aralica Jela, rođena 2. X. 1922. g. u Boviću, k. Vrginmost. 4. V I I I . 1941. g. odlazi u IV. bataljon I. kordunaškog odreda. Bila je pomoćnik komesara čete, zatim sekretar Kotarskog odbora Ključ. Nosilac je Spomenice 1941. K a j g a n i ć Maca, rođena 1923. g. u Kirinu, k. Vrginmost. U N O V od 15. I X . 1941. g. Bila je u I V . bataljonu I. kordunaškog partizanskog odreda, i kasnije borac u omladinskoj četi. K r a j e m 1942. g. vraća se u svoje selo i radi u omladinskoj organizaciji. Nosilac je Spomenice 1941. Karamarković Milka, rođena 15. V. 1923. g. u Kostelovcu, k. Vojnić. 18. ožujka 1942. g. odlazi u II. kordunaški odred. Kasnije je bila bolničarka i šifrant u V I I I . diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. �Karan Desanka, rodom iz Tušilovića, k. Vojnić. Bila je borac u II. brigadi V I I I . divizije, zamjenik komesara čete u I. bataljonu i u mitraljeskoj četi I V . bataljona. Karan Sava. Bila je rukovodilac omladine u I I . udarnoj brigadi V I I I . divizije. Poginula u borbi kod Oštarija. Kasunić Magda, rođena 1. I. 1925. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 28. I X . 1943. g. odlazi u II. kordunašku brigadu V I I I . divizije. Bila je higijeničarka, bolničarka, pomoćnik š e f a previjališnog o d j e l j e n j a i higijeničar brigade. Ima čin starijeg vodnika. Kekić-čurčija Milka, rođena 192,3. g. u Cvijanović Brdu, k. Slunj. Od siječnja 1942. g. bila je borac u V I I I . kordunaškoj diviziji. Istakla se u borbi na Oberlapcu, g d j e je, sa još d v i j e drugarice izvukla s položaja ranjenu drugaricu politdelegata Lepović Danicu da ne padne u ruke Talijana. U borbama na Vrhovinama bila je ranjena. Keser-Poštić Milka, rođena 14. V. 1918. g. ui Čemernici, k. Vrginmost. K a o učiteljica stručne škole radi od studenog 1941. g. na organiziranju prosvjetnog rada u Perni i Vorkapiću. Polovinom prosinca 1941. g. prelazi u I I . bataljon I. K P O Perna. Poslije svršenog I. oficirskog kursa bila je vodnik u I. kordunaškom odredu, zatim politdelegat u I I I . bataljonu V I . brigade V I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Klarić Milka, rođena 1924. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Knapić Anđela, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Kokir Dragica, rođena 1925. g. Bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Poginula u rujnu 1944. g. u borbi na Sunji. Korkut Stana, rođena 1924. g. u Kozarcu, k. Vrginmost. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je borac u omladinskoj četi u Sjeničaku, u I V . bataljonu I, K P O , u V I I I . i V I I . diviziji, s kojom prolazi Bosnu i Crnu Goru za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. K o s i j e r Mila, rođena 1917. g. u Donjem Budačkom, k. Vojnić. Bila je predsjednica kotarskog odbora A F Ž Vojnić. Početkom 1943. g. odlazi u I. bataljon kordunaškog odreda. Kasnije se vraća na rad u A F Ž . U to v r i j e m e pojavili su se na području Vojnića četnici. Na masovnim sastancima u selu, ona je objašnjavala zločinački rad ovih izdajnika. P o s l i j e jednog takvog sastanka 1944. g. sačekali su je četnici u zasjedi i na zvjerski način umorili. Kovačić Stana, rođena 1907. g. u K r i v a j i , k. V o j n i ć . U N O V od 22. V I I I . 1941. g. Bila je kuharica u partizanskom odredu » C r n a l o k v a « i kasnije u I. brigadi V I I I . divizije. Od 1943. g. radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. K r a n j č e v i ć Slavka, rođena 1925. g. u Perni, k. Vrginmiost. U N O V od 22. V I I I . 1941. g. Bila je kuharica u partizanskom odredu u Perni, bolničarka u v o j n o j bolnici u P e t r o v o j Gori, te politički i prosvjetni radnik na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Krivokuća Milka, iz Trebinja, k. Vojnić. Bila je borac u V I I I . diviziji od 1942. g. Kukić-Bjelobrk Danica, rođena 1926. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. U lipnju 1942. g. odlazi u II. brigadu V I I I . divizije. Kukić Dragica, rođena 1924. g. u D. Dubravama, k. Ogulin. U N O V od 1942. g. Bila je desetar, vodnik voda i komandir čete. Kukić Milka, rođena 1922. g. u D. Dubravama, k. Ogulin. 1942. g. bila je u N O V . K a s n i j e radi na terenu kao politički radnik. Bila je član KK K P H Veljun. Laurić-Stanić Micika, rođena 27. X I . 1923. g. u Karlovcu. U N O V od ožujka 1943. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac u Kordunaškom odredu. Lončar Milica, rođena 1923. g. u D. Sjeničku, k. Vrginmost. Od 1943. g. bila je borac, a kasnije mlađi vodnik u I. četi I I I . bataljona II. brigade V I I I . divizije. Ranjena 24. V. 1944. kod Čemernice, u borbi s ustašama. �Los Ruža. Kao sestra pomoćnica vodila je trijažnu područja 1944. g. ambulantu kod Komande kordunskog Lukačić-Fumić Zorka, rođena 1916. g. u Turnjui, k. Karlovac. U N O V od 3. X. 1941. g. U odredu »Debela kosa«, i kasnije u V I I I . kordunaškoj diviziji bila je borac, delegat i zamjenik komesara čete. Nosilac je Spomenice 1941. Lulik Katica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Macut Dragica. Bila je borac u I I . brigadi V I I I . divizije. Istakla se u borbi na Drenovači u I V . neprijateljskoj ofenzivi i bila pohvaljena od Štaba divizije. Mačešić Milka Božina, rođena 15. X. 1922. g. u Krnjaku, k. Vojnić. Bila je kuharica, a kasnije bolničarka u Štabu grupe Kordunaških partizanskih odreda, zatim u I I . brigadi V I I I . divizije i u bolnici u Skradu. 1943. g. ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. Mačešić Stanka, rođena 1923. g. u Budačkoj Rijeci, k. Vojnić. Od svibnja 1942. g. bila je borac u V. brigadi V I I I . divizije. U borbi je bila ranjena. Malić Emilija, rođena 1923. g. u Koranskom Bregu, k. Vojnić. Odlazila je po zadacima u neprijateljska uporišta. Učestvovala je u razoružavanju Brezove Glave, g d j e je zarobljeno preko 500 neprijateljskih vojnika. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u omladinskom bataljonu I. brigade V I I I . divizije do 1944. g. kada prelazi u Štab divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Malić Radojka, iz Tušilovića, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u V I I I . diviziji. Malković Anka, » C r v e n a A n k a « , rođena 24. V I I . 1908. g. u Prekriškom Loviću, k. Karlovac. U partizane odlazi u listopadu 1942. g. Bila je borac u Kordunaškom odredu, Karlovačkom odredu i u Karlovačkoj brigadi. M a l j e v a c L j u b i c a . Bila je borac u I I . bataljonu IV. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1944. Mandić Danica, rođena 1923. g. u Utinji, k. V o j n i ć . Od 1942. g. bila je borac u II. četi I I I . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Iste godine poginula u Skakavcu. M a r j a n o v i ć Soka, rođena 1927. g. u Maljevcu, k. Slunj. U svibnju 1942. g. zarobljena od neprijatelja u P e t r o v o j Gori. Uspijeva pobjeći, te odlazi u jedinicu N O V . M a l k o v i ć Mara, rođena 1927. g. u Vrsti, k. Bihać. Od 1943. g. bila je borac u pratećoj četi I I I . brigade V I I I . divizije. Ranjena u prosincu 1944. g. u borbi kod Čalopeka. Mataković Ružica, iz Duge Rese, k. Karlovac. U N O V bila je borac i član glumačke grupe X X X I V . divizije. Matešić Ankica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Matić Milena Cica, rođena 1916. g. u Karlovcu. 30. listopada 1941. g. odlaizi u sušački partizanski logor » T u h o b i ć « . Bila je borac u Sušačkoj četi, politički i kulturno-prosvjetni radnik u Gorskom Kotaru i na Kordunu. Radila je u OZN-i X I . korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Mikan Ruža. Bila je r e f e r e n t saniteta u I I I . bataljonu karlovačke udarne brigade. Mikešić Ljubica, rođena u Kuniću, k. Karlovac. Od 1943. g. bila je borac u Karlovačkom odredu. Mikšić-Tabor Dragica, rođena 1923. g. u Turnju, k. Karlovac. U N O V od 1943. g. U V I I I . kordunaškoj diviziji i Karlovačkom odredu, a poslije u brigadi bila je komesar čete, pomoćnik komesara bataljona, omladinski rukovodilac u brigadi i komesar bolnice X X X I V . divizije. Aktivno je radila u kulturno-p rasvjetnom radu bataljona, te je uređivala bataljonski list. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Mileusnić Milka. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je bolničarka u I I I . omladinskom bataljonu »Joža V l a h o v i ć « I. brigade V I I I I . divizije. Kod Prekrižja u Žumberku njezin bataljon vodio je više dana teške borbe. U j e d n o j borbi ranjen je komandir, �Milka mu je priskočila u pomoć, iznijela ga i spasila od neprijatelja. Odlikovana Ordenom za hrabrost. M i l i n k o v i ć Anka, rođena 15. I. 1925. g. u Perjasici, k. Vojnić. 1942. g. odlazi u IV. brigadu VIII. divizije. U brigadi je bila borac, politički delegat i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Milković-Ščekić Mileva, rođena 1923. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u II. kordunaškom odredu i II. brigadi VIII. divizije. Milnević Mika, rođena 1917. g. u Jamarima, k. Slunj. Od 1941. g. bila je borac u VIII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Ranjena u napadu kod Čičinog mosta 1942. g. Mirić Danica, rođena 1922. g. u Donjim Dubravama, k. Ogulin. 1941. g. odlazi u NOV. Kasnije radi kao politički radnik na terenu. Mitar Marica, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. U svibnju 1943. g. odlazi u Karlovački odred. Iste godine bila je ranjena na Zvečaju, zarobljena i strijeljana. Mraović Mara, rođena 1924. g. u Boviću, k. Vrginmost. Od 1943. g. bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. M r d a M a r a , rođena 192,3. g. u Birovaču, k. Donji Lapac. Radi u vojnim bolniKada Oreščanin cama u Lici od 1942. g. Početkom 1943. g. odlazi kao higijeničarka u II. brigadu VIII. divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Ima čin kapetana. Mudrić Ljubica, rođena u Trojvrhu, k. Ogulin. Bila je bolničarka u I. četi I. bataljona II. brigade VIII. divizije. U borbi na Čalopeku spasila je ranjenog komandira svoje čete, i tom je prilikom bila i sama ranjena. Mudrić Milica, rođena 1924. g. u Vojniću, k. Donji Lapac. Bila je omladinski rukovodilac i član Kotarskog Narodnog odbora Slunj. U NOV od 9. V. 1943. g. Bila je borac u II. brigadi VIII. divizije, vodnik u sanitetskom odjelu XI. korpusa i sanitetski referent u školi GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Nikšić-Rafko Dragica, iz Turnja, k. Karlovac. Bila je borac, a zatim zamjenik komesara I. bataljona Karlovačke udarne brigade. Novaković Milka, rođena 2. XI. 1920. g. u Crevarskoj Strani, k. Vrginmost. U svibnju 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. četi I. bataljona kordunaškog partizanskog odreda i u III. brigadi VIII. divizije. Oreščanin dr. Bonka, rođena 1914. g. u Perni k. Vrginmost, liječnik. U naprednom pokretu učestvuje od 1932. g. 1941. g. radi na sakupljanju sanitetskog materijala u Zagrebu. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane i radi u vojnom sanitetu u Petrovoj Gori, Zbjegu, Bijelim Potocima i Otočcu. U rujnu 1943. g. postaje šef prve zdravstvene ekipe ZAVNOH-a u Lici i Gorskom Kotaru. Od siječnja 1944. g. radi na organizaciji civilne sanitetske službe u Zagrebačkoj oblasti. Krajem 1944. g. postaje član zdravstvenog odjela ZAVNOH-a, a p^ osnivanju Ministarstva narodnog zdravlja Hrvatske bila je načelnik odjela. Ima čin rezervnog kapetana. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda. 15 Žene Hrvatske u N O B 225 �Oreščanin Nada, rođena 6. X I . 1921. g. ui Perni, k. Vrginmost. 22. V I I I . 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . četi I. korđumaškog odreda i kordunaškoj udarnoj brigadi, g d j e radi na agitaciji i propagandi. 1942. g. izabrana je za člana Okružnog odbora A F Ž za Kordun. 1944. g. postaje član KK K P H Sjeničak i kasnije sekretar Općinskog komiteta K P H Lasinja i Topusko. K r a j e m 1944. g. bila je nastavnik na partijskim kursevima pri OK K P H za Karlovac. Pajić Anka, iz Perjasice, k. V o j n i ć Medaljom za hrabrost. Bila je borac u N O V . Više puta je ranjena. Odlikovana Paut-Grubor Mira, rođena 14. I V . 1926. g. u Zagrebu. P o s l i j e okupacije radi u srednjoškolskom rukovodstvu ženskih gimnazija i omladinskoj udarnoj grupi u Zagrebu. U partizane odlazi u kolovozu 1942. g. Bila je borac u Karlovačkom i Banijskom odredu, član Kotarskog odbora SMG Karlovac i član Propagandnog odjela Glavnog odbora U S A O H - a . Nosilac je -Spomenice 1941. Pavlović-Brdar Stana, rođena 1924. g. u Kirinu, k. Vrginmost. Bila je borac u I. omladinskoj četi, a zatim u I. brigadi V I I I . divizije. Pavlović Maca, rođena u Kirinu, k. Vrginmost. Odlazi u N O V kao 17-godišnja omladinka. Bila je borac u I I I . bataljonu V I I . brigade. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive. Pavlović Mila, iz Mračaja, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u V I I I . diviziji. Pelikan Danica, iz Zagreba. Bila je borac u četi za vezu Karlovačke udarne brigade. Petrak Jaga, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Petrović Dara, rođena 1924. g. u Brezovoj Glavi, k. Vojnić. 1941. g. odlazi u I. brigadu V I I I . udarne divizije, g d j e je bila borac, delegat voda, komesar čete i zamjenik komesara bataljona. Ima čin poručnika. Nosilac je Spomenice 1941. Pjevač Ljuba. U N O V bila je bolničarka. Poginula za v r i j e m e V I I . neprijateljske ofenzive u jurišu kod Vrginmosta. Polojac Milica, rođena 1920. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Od 1942. g. bila je bolničarka u bolnici Gornji Skrad - Vojnić, a kasnije borac u I I I . brigadi ( r a n i j e X V . ) V I I I . udarne divizije. Poginula za vrijeime bombardiranja Veljuna. Poštić Milka, rođena 1923. g. u Peckoj, k. Vrginmost. Od 15. I X . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Predović Jela, rođena 1908. g. u Liješću, k. Karlovac. P r i j e rata bila je radnica u Duga Resi. Aktivno je radila u radničkom pokretu. 1941. g. bila je član OK K P H za Karlovac. 28. V I I I . 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. kordunaškom odredu i pomoćnik komesara I. bataljona Karlovačke brigade. Za v r i j e m e N O B bila je predsjednica A F Ž za Kordun i Baniju, te tajnica Okružnog odbora A F Ž za Kordun. Nosilac je Spomenice 1941. Prodanović Radojka, rođena 1925. g. u Koranskom Bregu, k. Vojnić. Od 2. V I I . 1942. bila je borac u I. bataljonu I I I . brigade V I I I . divizije. Kasnije je bila bolničarka u bolnici u Kestenovoj Gori. Puđa Anka, rođena 1925. g. ui Lipovcu, k. Slunj. Od 1942. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona V. brigade V I I I . udarne divizije. Ističe se u borbama za Drenovaču, Babin Potok, Crnu Vlast i Otočac, gdje se j a v l j a dobrovoljno za bombaša. Radanović-iStanić Dragica, rođena 1923. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od 15. X. 1941. g. Bila je borac u II. četi I I I . bataljona I. K P O u Perni, bolničarka u Centralnoj bolnici u P e t r o v o j Gori i bolnici u Kestenovoj Gori. Nosilac je Spomenice 1941. Radičan Sava. Bila je borac u V I I I . kordunaškoj diviziji. Roknić Milica, rođena 1925. g. u D o n j e m Sjeničaku, k. Vrginmost. Od jeseni 1941. g. bila je borac u I V . bataljonu I. kordunaškog odreda i V. brigadi. Ima čin kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. �Roknić-Milković Danica, rođena 1926. g. u Korđunskom L j e s k o v c u , k. Slunj. P o l o v i n o m 1942. g. odlazi u N O V , g d j e je bila borac i omladinski rukovodilac. T r i puta r a n j e n a . V i š e puta p o h v a l j i v a n a . N o s i l a c je Spomenice 1941. Roknić Vasilija Milica, rođena 14. X. 1925. g. u Sjeničaku, k. V r g i n m o s t . 17. X I . 1941. g. odlazi u odred » D e b e l a K o s a « . U N O V bila je borac, r e f e rent saniteta b a t a l j o n a i brigade. N o s i l a c je Spomenice 1941. Salopek Marica, rođena 1922. g. Salopeku, k. Ogulin. Od 1943. g. u N O V . Bila je borac u II. bataljonu I. karlovačke brigade, a k a s n i j e p o l i t d e l e g a t b a t a l j o n a i r e f e r e n t saniteta. I m a čin vodnika. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Sapar Dragica, iz P e r n e , k. V r g i n m o s t . Bila je borac i omladinski rukovodilac u četi V I I I . d i v i z i j e . Sekulić L j u b a , rođena 1923. g. u P o l o j u , k. V o j n i ć . Od kolovoza 1942. g. bila je borac u V I I I . d i v i z i j i . U m r l a od tif u s a 1943. g. Mira Skorupan-Trkidja Skorupan Dragica, iz Lapta, k. Ogulin. Bila je bolničarka u I. kordunaškom udarnom b a t a l j o n u i I I . b r i g a d i V I I I . d i v i z i j e , do s v i b n j a 1943. g. kada se radi bolesti v r a ć a na teren. Skorupan-Dragnić Anka, rođena u Plaškom. Od prvih dana ustanka bila je kurir CK K P H . K a s n i j e odlazi u Plaščanski b a t a l j o n i u jesen 1942. g. p o s t a j e z a m j e n i k komesara v o j n i h bolnica na Kordunu. Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e povlači se s r a n j e n i c i m a za Bosnu, g d j e je z a r o b l j e n a od četnika. U s p i j e v a j o j p o b j e ć i i v r a ć a se na Kordun. N o s i l a c je Spomenice 1941. Skorupan Milica, rođena 11. V I I I . 1924. g. u Jezeru, k. Plaški. U N O V od 25. X I . 1941. g. Bila je u odredu » G a j e B u n j e v c a « i bolničarka u V. kordunaškoj b r i g a d i . N o s i l a c je Spomenice 1941. Skorupan-Trkulja Mira, rođena 6. V. 1923. g. u Laptu, k. Ogulin. U N O V od studenoga 1941. g. Bila je borac u partizanskoj grupi u Humu ( P l a š k i ) , tehničar u agitpropu CK K P H i PK SKOJ-a za Hrvatsku. Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e odlazi u I V . b a t a l j o n X V . brigade, g d j e , nakon borbe u L a p a č k o j je tada poginuo. K a s n i j e p o s t a j e komesar kotlini, čete u čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i lac je Spomenice vrši dužnost komesara, I I I . kordunaškoj brigadi. Partizanskom z v i j e z d o m . koji Ima Nosi- 1941. Studen Soka, rođena 1920. g. u Ličkom- P e t r o v o m Selu, k. T. K o r e n i c a . U N O V od 14. I V . 1942. g. Bila je borac u V I I I . d i v i z i j i . R a n j e n a 25. I X . 1943. g. u b o r b i kod Skakavca. Šarac Danica, rođena 1924. g. u P e r j a s i c i , k. V o j n i ć . Bila je borac u četi za vezu I. b r i g a d e V I I I . d i v i z i j e . R a n j e n a u borbi kod O š t a r i j a 1943. g. �Marija Kupresanin, , Naranča Desa Končar Gvozdić, i Branka Zlata Grbić Štumberger, — Šifrantski Lidija Adžija, odsjek GŠH, Franjica na Budali, Kordunu Milica — Masić, ljeti Ruža 1944. g. Šarić dr. Vera, iz Karlovca. Dolaskom ustaša bila je kao aktivistkinja neko v r i j e m e zatvorena u Karlovcu kao taoc. U ožujku 1943. g. odlazi u partizane. Bila je liječnik u vojno-partizaniskoj bolnici u Drežnici, u sanitetskom o d j e l j e n j u Glavnog štaba, 1943. g. upravnik bolnice u Donjem Skradu, a iza V I . ofenzive šef saniteta Kordunskog područja. Za v r i j e m e V I I . ofenzive, kad je neprijatelj nadirao sa svih strana, mnogo je doprinijela da se svi ranjenici spase. L j e t i 1944. g., učestvovala u organiziranju partizanske bolnice i doma za trudne žene u Gravini ( I t a l i j a ) . Iza toga vodi školu za sanitetske kadrove u Grummu. 1945. g. bila je šef vojne oblasti u Valjevu, a za v r i j e m e velikih borbi u .Srijemu šef V o j n e oblasti za Srijem. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Ima čin kapetana. šašić Seka, rođena 1925. g. u Kirinu, k. Vrginmost. Od 1942. g. bila je borac u I. brigadi V I I I . divizije. 1943. g. umrla. Škaljac Mila, rođena 1921. g. u Slavskom. Polju, k. Vrginmost. Od polovine 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I. brigade V I I I . divizije. Istakla se u akciji na Krašić 1942. g. Tada je bila jedina žena borac u bataljonu. Skrgić Mila, iz Vojišnice, k. Vojnić. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Šneler-Lulik Milica. Bila je referent saniteta u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Tarabić Desanka, rođena 1923. g. u Cerovcu, k. Vojnić. Početkom 1942. g. odlazi sa svojom sestrom u partizane. U V I I I . udarnoj diviziji bila je borac, delegat i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Tarbuk Desa, rođena 1919. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u I. kordunaškom odredu i II. brigadi. Kasnije radi u sanitetskom o d j e l j e n j u I. kordunaškog područja i bolnici u Kestenovoj Gori. Ima čin potporučnika. Tarbuk Stanka, rođena 1926. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Od 2. I. 1943. g. bila je borac u četi za vezu II. brigade i radio-telegrafist I. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1945. �Tepavac Sofija, rođena 1926. g. u Slušnici, k. Slunj. Od 3. III. 1942. g. bolničarka je u V. brigadi VIII. divizije. Istakla se u borbi kod Drenovače 1943. g., kad je pod kišom neprijateljskih metaka, iznijela na svojim leđima osam ranjenih drugova. 1944. g. bila je ranjena. Trninić Bosiljka, rođena 1915. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 20. IV. 1943. g. bila je borac u I. četi IV. bataljona II. brigade VIII. divizije. Poginula 16. XI. 1943. g. kod Plaškog. Trošić Zdenka, rođena 26. V. 1920. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Velimirović Dragica, bila je borac u II. brigadi VIII. divizije. Vidović Ljubica, rođena 14. I. 1922. g. ui Štipanu, k. Vrginmost. U IV. bataljonu I. kordunaškog odreda bila je kuharica, te borac u četi za vezu III. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Višnjić Stana, rođena 1925. g. Bila je bolničarka u II. brigadi VIII. divizije. Ranjena u borbi kod Oštarija 1943. g. Vojnović Dragica. Bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. Istakla se u borbi kod Oštarija, kad je s Milkom Poštić ostala sama na bojnom polju, spašavajući ranjene drugove u neposrednoj blizini neprijatelja. Poginula za vrijeme VII. neprijateljske ofenzive kod Vrginmosta. Vošnig-Bačić Nela, rođena 14. VIII. 1926. g. u Hrvatskom Primorju. U NOV od 3. V. 1943. g. Radi u bolnicama u Drežnici, Petrovoj Gori i Kestenovoj Gori, te u kirurškoj ekipi IV. korpusa. U toku NOB završila je sanitetski kurs u Krbavici (194,3. g.) i sanitetsku podoficirsku školu (1944. g.) Ima čin vodnika. Vujić Dragica, iz Vojišnice, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u NOV. Vukelić Mara, rođena 1924. g. Bila je borac u četi za vezu VIII. divizije. ožujku 1944. g. u borbi kod Lasinje. Poginula u Vuković Danica, iz Zagorja, k. Vojnić. Bila je borac u VIII. udarnoj diviziji. Zirić Anđelija, rođena 1922. g. u Svojiću, k. Vojnić. U NOV od rujna 1942. g. Bila je borac u VIII. diviziji i telefonista u Kordunskom području. Nosilac je Spomenice 1941. Zjača-čačić Katica, rođena 1923. g. u Kuitjevu, k. Slav. Požega. Od 1941. g. učestvuje u NOP. Bila je bolničarka u VIII. diviziji do oslobođenja. Zlatar Mileva, rodom: iz Perne, k. Vrginmost. Bila je bolničarka u II. četi II. bataljona II. brigade VIII. divizije. U ožujku 1943. g. na Plavca Dragi, previjajući ranjenika, smrtno je ranjena. Živković Ljuba, rođena 1923. g. u Boviću, k. Vrginmost. Bila je borac u III. bataljonu I. brigade VIII. divizije. Poginula u borbama za Brlog travnja 1943. g. Župčić Rezika, rođena 15. X. 1919. g. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u VIII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Medaljom1 zasluga za narod. Dokument 401 IZVJEŠTAJ ČETE VIII. U D A R N E DIVIZIJE OD 16. X. 1944. ŠTABU DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA Štabu VIII. udarne divizije U vezi traženja toga štaba od 16. X. 1944. izvještavamo, da je u ovoj četi od jeseni 1942. g. do danas 12 drugarica, od kojih je 1 pogiSmrt Politkomesar: (ipotpis nečitljiv) fašizmu — nula od avijonske bombe. Iste drugarice nalaze se: 1 bolničarka, ostale telefonistkinje. Sve su bile borci u brigadama. Sloboda narodu! Komandir: I l i j a Vi.grijević �PRIMORJE Marod oružane Hrvatskog i Gorskog GORSKI Kotara od KOTAR prvih dana narodnog ustanka organizira svoje jedinice. Sušak, Kastavština, Draga, Delnice, mjesta davala 1942. skog Primorja I i Grobinština, Čabarski su g. kraj, prve na brinjskog borce V. operativne zone. fije Gupca«, »Ljubice 12. masovno i imao Gerovac«, i prosinca Ove Hrvatskom je KOV se, četvrtoj brigada u II. Primorja, djelovala su po snijegu U sela brigada, da koje Za obuhvatao bataljona: Odred teške bio borbe jedinica s i Mataija mnoga druga odreda bataljon imao teritorij ogulin- komandom Štaba »Marka je Hrvatske, i pod četiri brigada borbu u koja KOV Lici, je Trbovića«, Ma- bataljona. tada imala 1.009 Hrvatske. Kordunu, Gorskom Kotaru, i XIV. Plješivici je brigada (Lika), brigada još kolonom u od na teritoriju se tada gdje toku preko Korduna neprijateljske 150 i Like. Glavni nalazio štab ofenzive preba- ranjenika, nepokretnih brigada radove. brigada učestvuje u primorsko-goranska 11. XIII. VI. na brigada divizije XIII. su oslobođenju divizija Gacke NOVJ, u doline. koju su ušle VI. i divizije. se hitno prebacivale na sektor Hrvatskog Primorja, okupatorima. formirana su je još i tri treća brigade, brigada XIII. divizije, koje su popunile neprijatelju snagama jeku tih borbi u i ožujka na divizija 1945. Liku, IV. borbi Primorja, Hrvatske štaba ofenzive, premoćnijim U uspješnih ofenzivu koncentraciju I. Primorju Hrvatskog Početkom teljsku VI. Hrvatskom daleko Istre, Glavnog XIV. vodile dugom XIII. snage Italije S je neprijateljske u oslobođen. Kakon nje brigada Drežnici se XIV. Lici, zovu formirane VI. područjem ponovo KO Jelena, i je uspjelo a I. XXXV. i II. ličku popunjene diviziju i su novim druge jedi- Kordunu. vrijeme bođenim su Potoke neprijateljske u talijanskim toga, i tada Italije, kapitulacije Lici kroz formirana od bijeg Pored u se borile Bijele Drežnicu. snagama g. kapitulacije Poslije borcima. u zajednički ranjenika. u probila 1943. onemoguće Iza prepune ostalim travnju također rata ofenzivi obranila Frkašića kiši, s XIV. nice Frkašiću i Zajedno je, konca VI. je Drugi Sv. kotara pokretu. partizanska pet bataljon. formirana koji dva sastavu udarni Grižane, Brinjskog narodno-oslobodilačkom Hrvatskog svom je u kraj Istri. bolnice iz Drežnici do neprijateljskoj i ranjenike u i formirana su i u Hrvatske cila g. brigade Primorju U VI. 1942. dvije g. je I. i Istre, Bribir, Gornji boraca. 8. 1942. Kotara Krmpote, Jasenak, učestvovala područje Odred Ledenice, Drežnice, Gorskog kao Prvi listopada naoružanih i teritoriju kotara, Hrreljin, Prezid, Gorskom Lici 1944. g. ali 1944. je g.), a dobila je još XIII. brigade XIII. oko Korenice, ofenzive na u XI. — 1943. korpus, a divizija g. Gorski sastavljen oslovadila Kotar većinom od Like. dobivši XXXV. čitavim XIII. primorsko-goranska Ljubova kasnije na divizija naziv divizije Bunića, ovlada ofenzivi iste i iz Tita, i Bihać, privremeno je toku se dijelom Maršala su da toj formirao borbe njezine U manjim komandanta izdržale krvave uoči I. Kotara, Vrhovnog g. Kotaru. neprijatelja, (30. Gorskog vodeći JA, i najveće prizna- »Udarna«. (ličke) i posljednju Udbine, Gospić i neprija- osiguravajući potpuno oslobođenje Like. Iza Rijeci. I nastupanju likvidacije na kraju, prema Gospića učestvovala XIII. divizija, Trstu. Njezine u je u sastavu brigade tjeranju IV. neprijatelja jugoslavenske sudjelovale su u prema armije, oslobođenju Otočcu, učestvovala Istre, je Slovenskog Senju, u Ogulinu i pobjedonosnom Primorja i Trsta. �Dokument 402 IZ IZVJEŠTAJA REFERENTA SANITETA XIII. DIVIZIJE OD 22. XI. 1943. REFERENTU SANITETA IV. KORPUSA 0 STANJU SANITETSKE SLUŽBE U DIVIZIJI 1 REFERENT SANITETA 13 D I V I Z I J E N'OVH Izveštaj od 8. XI. do 21. XI. 1943. g. 22. X I . 1943. Referentu saniteta 4 korpusa NOV i Glavnom sanitetu NOVH . . . Civilna zdravstvena služba je kod nas zarazne bolesti«. Dao sam brigadnim refeslabo organizirana. Na cijelom našem- tere- rentima potrebne upute za borbu protiv zaraznih bolesti. (Priložio sam ovo pismo u nu nalazi se samo jedna zdravstvena ekipa (dr. Oreščanin u1 Drežnici). U brinjskom zadnjem izvještaju Glavnom sanitetu NOVH) Higijeničarka I. brigade izdala je letak prokotarui, koji je ogroman, ne postoji civilna zdravstvena služba, unatoč toga da je skoro tiv pjegavog tifusa, koji prilažem. Bataljonu svakom selu ovog kotara po koji slučaj ski higijeničari ne postoje. Brigadni higijetrbušnog ili pjegavog tifusa. Zdravstveni ničari: 1 brigada •— Vera Švabenic je doodbori, (kako sam se imao prilike osvedočiti b r a ; 2 brigada — Lenac ne zadovoljava sam na terenu), još nisu organizirani. Ako (premalo stručno znanje) ; 3 brigada — želimo sprovesti uspješnu kampanju protiv Švarc Jeti zadovoljava; 1 brigada — Marica zaraznih bolesti, mora ići sanitet vojske sa Frlan dobra; 1 i 2 odred još nemaju higisanitetom pozadine usporedo. Nemoguća je jeničara, isto nema higijeničara artiljerijski borba protiv zaraznih bolesti bez dobro ordivizion. ganizirane civilne zdravstvene službe. K Hrana je osrednja, jednolična. Fizička svemu tome dolazi još pasivno držanje naroda, osobito Drežnice, u pogledu izvršava- kondicija je slaba uslijed velikih napora u poslednjih mjesec dana, a ima i priličan nja higijenskih mjera, a i mizerne prilike procenat boraca koji su i prije stupanja u pod kojima žive civili u Drežnici i Gornjem partizane bili fizički slabi (proletarijat inKraju. Ako se uzmu u obzir svi ovi faktori, vidi se da nemamo nikakve garancije, da se dustrijstih predjela Primorja i Istre). Prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti do neće pojaviti zarazne bolesti u našim jedisada u našim jedinicama nije bilo . . . nicama. Mislim da moramo dobiti, osobito u pogledu obuće i organizacije civilne zdravstvene službe sa vaše strane više pomoći, Smrt fašizmu — Sloboda narodu! jer ovi neriješeni problemi mogli bi imati Politkomesar, Komandant, pukovnik teških posljedica. V. Kovačcvić Naša borba protiv zaraznih bolesti. SvaReferent saniteta ki bataljon naših jedinica, (osim 1 odreda) Dr. M a r j a n Morelj ima svoje bure za šurenje koje se, ako prilike ikako dozvoljavaju, vrši redovito. Počeli smo sa propagandnim radom, Razmmo1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO žio sam jedan članak o pjegavcu i »Crijevne ratu jug. naroda, knjiga 2. �Dokument 403 IZ NAREDBE ŠTABA XIII. DIVIZIJE OD 28. XII. 1943. KOJIM SE POHVALJUJU BORCI I RUKOVODIOCI IV. BATALJONA III. BRIGADE • �Dokument 404 IZVJEŠTAJ ŠTABA I. U D A R N E BRIGADE XIIL DIVIZIJE 0 UČEŠĆU ŽENA BORACA U OPERATIVNIM JEDINICAMA ŠTAB I. UDARNE BRIGADE XIII. DIV. XI. KORPUSA NOVJ Broj 753 1. U početku borbe žene su u većem' broju učestvovale u operativnim jedinicama, ali je kasnije razvitkom naše borbe i oslobođenjem većih teritorija t a j broj počeo padati, tako da danas imade u našoj brigadi svega 14 žena što od prilike iznaša 1.5%. Razlog opadanja broja žena u operativnoj jedinici je taj, što danas žene rade u pozadinskim službama i time im se o-lakšava njihova služba, koja je u operativnim jedinicama strahovito teška. 2. U našoj brigadi nema odlikovanih žena-boraca, a niti su predložene za odlikovanje. 3. U zadnjoj godini dana poginule su tri drugarice, a jedna je ranjena. Poginula je drugarica Stojanović Milka, mlada Crnogorka iz Barske Crnice, koja je prvih dana borbe bila u pokretu, pa je uhapšena od talijanskih fašista i internirana u Italiju. Nakon sloma Italije došla je ponovno u naše redove i prihvatila pušku da se osveti za nepravde počinjene na njoj samoj i na cijelom narodu. Prilikom napada na Crikvenicu, dne 27. VI. 1944. g. kad je komandant bataljona tražio dobrovoljce za jurišače, mlađa Milka javila se prva da će jurišati na neprijateljsko gnijezdo. Komandant ju je odvraćao od toga, ali Milka je odgovorila: »Palo je mnogo drugova boljih od mene, pa mogu i ja.« Švapski metci pogodili su drugaricu Milku u sjajnome jurišu prvog bataljona kroz Crikveničke ulice. Drugarica Kukanić Lovorka, pomoćnik komesara I. bataljona iz Sroki-Kastav, rođeđena 30. VIII. 1924., poginula je na slijedeći način: Prilikom napada na Vrbovsko, dne 1. VII. 1944. g., gdje se je ugnjezdila ustaška banda, naša brigada izvršila je sjajan nalet i izbacila neprijatelja iz mjesta. Međutim, neprijatelj je bio nadmoćniji, i povratio se, natrag. Naše jedinice su se morale povući. Pri povlačenju Lovorka je ostala odsječena. Tu ju je banda opkolila. Lovorka je bila vrlo hrabra djevojka. Njezin smajser radio je punom parom. Banditi su padali oko nje, i ona nije ni pomišljala da se preda. Ispraznila je dva velika šaržera na šmajseru, ali onda je ostala bez municije. Pokušala je da umakne, ali nije uspjela. Neprijatelju je uspjelo uhvatiti je živu. Dne 1. XI. 1944. Zvjerstvo neprijatelja je tu došlo do izražaja. Lovorka je poginula mučeničkom smrću. Pronašli smo kasnije njezin izmrcvareni lješ. Grudi su joj bile izrezane, a oči izbodene. Pobješnjela zvijer dala je oduška svome bijesu. U zadnjim borbama poginula je drugarica Nina Krstulović mlada Dalmatinka sa otoka Brača, rođena 1. IX. 1924. g. Drugarica Nina bila je od prvih dana odana našoj borbi i zato je bila uhapšena po Talijanima i odvedena u internaciju, gdje je bila sve do kapitulacije Italije. Nakon kapitulacije Italije Nina je došla do naše brigade i tu se zadržala, želeći da što prije vrati milo za drago neprijatelju. Nina je bila vrlo hrabra drugarica. Nikada nije gubila prisutnost duha i uvijek je bila spremna na borbu. Bila je vrlo voljena od svih drugova i drugarica. U zadnje vrijeme bila je referent saniteta u svom bataljonu i tu je pokazala svu svoju vještinu i pažnju prema bolesnim', a naročito ranjenim drugovima. Nina je konačno za t a j svoj poziv žrtvovala i samu sebe. Prilikom borbi kod Lukovdola, kada je njezin bataljon naletio na neprijateljsku zasjedu, bataljon se malo povukao od ceste, ali Nina je čula da je neko ranjen na cesti zaviknuo. Nije mogla ostati u zaklonu, izjurila je na cestu da spasi ranjenog druga, ali je tu i sama pala izrešetana metcima neprijateljskog »Šarca«. Prošle godine u mjesecu oktobru poginula je u borbama kod Karlovca borac IV. bataljona »Matije Gubca«, drugarica Milica Jakšić. Pobliže podatke o toj drugarici nismo mogli dobiti. Toliko znamo da je došla u naše redove poslije kapitulacije Italije, učestvovala u borbama na Lošinju, gdje se je vrlo dobro pokazala. Među ranjene drugarice spada i drugarica Ivanka Vrbanec, mlada Hrvatica iz Lukovdola, rođena 25. IX. 1926. g., koja je stupila u partizane 10. III. 1943. g. U borbi se je Ivanka snalazila vrlo dobro i naskoro je postala politički delegat, a poslije toga pomoćnik komesara čete. U borbama u Gornjem Kraju, prilikom' napada na Bukovlje, dne 13. IX. 1944. g., Ivanka je zapovijedala vodom svoje čete. Javila se je dobrovoljno na juriš. U sjajnom jurišu Ivanka je bila �na čelu svojih jurišača, prva je bacila ručne bombe u bunker, koji je brzo likvidiran. A l i bilo je više bunkera za likvidirati, i Ivanka sa svojim vodom produžuje svoj po.sao. T r i bunkera padaju jedan za drugim-, ali kod trećeg k r a j Ivanke je palo topovsko zrno, koje ju je pogodilo u nogu. Ona pada, ali je njezini drugovi iznesu sa bojišta, i sada se drugarica Ivanka nalazi u bolnici. Među ostalim drugaricama moramo spomenuti i referente saniteta našeg I I I . bataljona drugaricu Albinu Kauzlarić, Goranku iz Fužina, rođ. 1. I I I . 1920. g. U partizane je stupila 22. V I I . 1942. g. U v i j e k je nasmiješena i -sa velikom- ljubavlju n j e g u j e i liječi -svoje ranj-en-e drugove. U v i j e k u- borbenim redovima. Sa svojim hrabrim držanjem i požrtvovanimradom, olakšavala je tešku službu u našim jedinicama. Neobično je obljubljena m-e-đu svim drugovima i drugaricama, koji ju od milja nazivaju »druže doktore«. Među istaknute drugarice ove brigade spada i drugarica Anka Pađ-en, potporučnik, koja je pred nekoliko mjeseci prekomandovana u brigadu OZN-e, i koja j-e u ovoj brigadi bila zamjenik komandira čete, a isticala s-e- u svim borbama -svojinu hrabrim držanjem-. Bila je ranjena u mjesecu januaru ove godine, prilikom ofenzive na Drežnicu. Nadalj-e spomenut ćemo još i drugaricu Mrkić Anđelu, Crnogorku, političkog delegata u našem; II. udarnom bataljonu, koja je sada prekomanđovana i nalazi se kod Štaba divizije. Općenito možem-o reći da su se sve drugarice pokazale- kao vrlo vrijed-n-e i hrabri borci. T a č n i j e b i o g r a f i j e za navedene drugarice ne možemo dati, j e r sa istima ne raspolažemo. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Ivo Stipančić BIOGRAFIJA NARODNOG Rođena mašnoj napustiti i je u Crnom, svoju pomoći kotar porodici. radničkoj Vrlo rodnu svoju kuću, Crikvenica, mlada da porodicu, HEROJA bi koja u Kad siro- 1942. kvenice, g., probijajući između patrola, se neprijateljskih édlazi Željela u je Jednog iza zarađivati mogla Ankin vod. Konačno vrlo bijedno g.) izvršeno Trebalo jutra bilo To je što iz okupirane bunkera, Cri- straža i ostale odmah su Kad da puške, smjelo neprijateljskih jednim drugom, cjeni se povući. dvije nije odlazi talijanski kasno se ma jedinicu. fašisti ih šta pištolj straža poduzme. tu i pisaća neprijatelju rafala, Anka je dovima. bila skog i na Hreljina, mirju tu napad ustaško sjećanju svim lično bila i VI. njen Napad i ruke. se, s izvukla još drago- Anka Lici primorsko-goranske borac. Svagdje neprijateljski na uporište borcima, učestvovali, neustrašivi je vlak četnički na ne već samo borac prvim kod re- Ogulin- garnizon u Gori, ostat će što Ravnoj i u brigade, zbog zbog Anka toga toga, što ustaša, Pađen. težak zaslao Vlasti (1943. Anka je bila »Skojevci, je morsa Poljane, je snažno njenog kad oko 50 i Anka Pađ*en je nasmijana, kilometara, kongresu napri- utjecala Kotara. koju je koji na omladini Dugo je je Tada je i na na 20 Slunja noć čelu kao je na ve- Primor- razgovarala i po ovom dugom i Prvom delegat s njoj Primorja o do prijeći kolone, učestvovala borcima tom jednoj drugove. pohvalio pričala od jednu svoje Bihaću Anka doživjela za g. u zarobila domobrane. išla 1942. ju i bataljona je u vodom toranj u bodreći okruga. Titom, svojim trebalo ona USAOJ-a sko-goranskog gom sa crkveni preobučenih dra druposlao i Gorskog susretu i sreći, mučnom putu Pađen sa za Bosnu. Go- je parola: zauzela Prilikom Sertić ma- u Crne četnike. uvijek godine u pozdrave osnivanju Anka zgradu jednoj na i sigurnošću borce. okorjelih pro- je Međutim, pasti u u materijal. Po probila juriš!« sa zauzimanje — na vanredan uvijek jurišem jed, Iste jedinice. hitnije su sve vatrom i njezine ostale šina. borac ranog se zgradi, njima je neki je Njezina partizane. biti leda primijetila, orti izvršiti bataljona borbi u trebalo Štab jurišnik-bombaš. Ljeti Pod je datak, živjela. bili PAĐEN je morala je ANKE Poslije kapitulacije jom jedinicom bori su oko jedinica NOV. s neke se iz obruča. Italije se u Da jedinice dijele Anka dobiva Anka Istri. bi na Nijemci izbjegle manje zadatak da stežu svoobruč opkoljavanje, grupe izvuće i probijaju svoj vod. �Ona se sa ske svojim redove i bor,cima ponovo probija opravdava kroz neprijatelj- povjerenje svojih starješina. U jednoj opkoljen, borbi, a preuzima komandu, neprijateljski U g. Nijemci čiji a je su prilaze komandir položaj. uskoro je jedna Kad joj ruka bolničar podnosila Nakon jer Nijemci pomoć, ali je je bili znala Dok je da čitave odbijeni, da je pucali. strpljivo izdržljivost odbila ruku. nastavila ruku, bol, su što liječničku povezivao za imala zamjenjuje, lijevu je bra- Vukelića onesposo- smjesta drugom strašnu Pađen, u je minobacačima. minobacač ga odlučno drežničku od štitili Anka ranjena krvarila, opasnosti. brigada dolazili je Anka sama držanje nice. je i je smireno njeno je bila Kad razbija na su puškomitraljesca, ali napadaju Sesta bio Anka jedinicom, iz Nijemci svoje bataljon poginuo, bataljon Vukelića. bolnici. najistureniji bio sela njen svojom izvlači 1943. šumu, Četa, sa i iznad prilaz kroz je bataljona obiruč jesen bolnicu nila kada komandant i je jedi- zatražila ostane u bol- nici. Poginula kao 1944. g., oficir junačko držanje, Za zasluge ne je obavještajni u borbi skupštine Anku za FNRJ Pađen na izviđanju kod Bosiljeva, bataljona. samoprijegor oslobođenje, odlikovao Ordenom je Narodnog i izvanredne Prezidijum 20. XII. Narod- 1951. g. heroja. Narodni heroj Anka Pađen Dokument 405 IZVJEŠTAJ ŠTABA III. BRIGADE XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA U SVOJIM JEDINICAMA ŠTAB III. BRIGADE NAR. DSL. XIII. DIVIZIJE VOJSKE JUG. Broj 108. Dne, 21. X I . 1944. Politkomesaru 13. divizije XI. korpusa N O V J U vezi Vašeg dopisa od 14. učestvovale u N O V , a nalazile su mnoge od pomenutih drugarica od njih su radi teških napora i Imena drugarica su oktobra o. g. šaljemo Vam popis drugarica, koje su se u bataljonima brigade. Podaci nisu potpuni, j e r su bile kraće v r i j e m e u sastavu naših bataljona, a većina posljedica o b o l j e n j a prebačene u pozadinu. slijedeća: 1. Rački Jakova Dragica, bolničarka, rođena 11. I V . 1924. g. u Delnicama u N O V stupila 9. I X . 1943. g. dobrovoljno, po zanimanju1 kućanica, politička pripadnost SKOJevka, narodnosti Hrvatica, dobar borac, te se u više navrata istakla u pružanju pomoći našim ranjenicima kao i izvlačenju istih sa položaja. iSada se nalazi u brigadnom sanitetu. 2. Rajić Rudolfa Elza, bolničarka, rođena 7. X. 1922. u Prozoru. U N O V stupila 4. I. 1944. do tog datuma nalazila se u zatvoru u I t a l i j i , politička pripadnost SKOJ-evka, narodnost Hrvatica, kao borac dobra te tako- �der se istakla u borbama kod Lokava, Fužina pri pružanju pomoći našim ranjenicima kao izvlačenju istih pod vatrom- sa položaja te služila primjerom. Sada na dužnosti u OZN-a brigadi. 3. Mohorić Frane Celestina, rod. 2. V I I . 1926. g. u seju -Srdoć, Kastav, bila je dobar borac i odana N O B . Radi fizičkog iscrpljenja otpuštena kući. 4. Šlezinger Huge Ada, rod. 15. I. 1922. g. u V i r j u , Đurđevac, stanovala u Zagrebu, u partizanima od 20. V I . 1942. g. dobrovoljno. Poginula kod obrane bolnice br. 7 Vukelići 27. L 1944. Bila je vrlo hrabar borac, disciplinovana a po s v o j o j borbenosti bila za primjer ostalim borcima. Naročito se istakla u borbama sa bataljonom L j u b i c e Gerovac ui Brinjskim klancima kao i za vrijeme ofenzive na Gacku dolinu. 5. Maretić Ivana Katica, rođena 10. X. 1925. g. u selu Jurići, općina Žminj, srez Pula, ti partizane stupila 15. V I I I . 1943. g. dobrovoljno. Sada se nalazi u našem 4. baSmrt fašizmu — taljonu. Bila je kao bolničarka u vojno partizanskim bolnicama te se je kod evakuiranja istih pokazala v r i j e d n a i požrtvovna, inače borbena i disciplinovana. 6. Horvat Vilma, rođena u Kostreni, Sušak, datum rođenja nepoznat. Bila je kao bolničarka u bataljonu. U više navrata istakla se kod spašavanja ranjenika te na toj dužnosti zarobljena od N i j e m a c a kod prodora na Gorski Kotar i nakon groznog mučenja obješena o telefonski stup u Fužinama u augustu mjesecu 1944. 7. Halamek Antonija, iz Sušaka, bolničarka, bila je vrijedna, m a r l j i v a drugarica, borbena i prilikom akcija na Grobničkom polju zarobljena od ustaša i sada se nalazi kod svoje kuće. To su u glavnom karakteristike za drugarice, koje su bile u bivšem II. odredu do f o r m i r a n j a naše brigade od kojih se nekoje i danas nalaze u jedinicama. N e k o j e koje su bile kratko v r i j e m e u operativnim jedinicama i dezertirale nismo ih naveli u dopisu. Sloboda narodu! Pomoćnik politkomesa-ra, Dovečar Dokument kapetan Fric 406 IZVJEŠTAJ ŠTABA II. BRIGADE XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA POLITKOMESAR II. B R I G . 13. DIV. Dne 25. X I . 1944. Politkomesaru 13. divizije Prema telefonskoj depeši od 23. X I . 1944. dostavljam- podatke o ženama borcima: Drugarica Maca Jakšić iz Srpskih Moravica došla je u partizane koncem 1942. g. Kao borac istakla se u borbi kod Pazarišta, g d j e je prva s bombom u ruci pretrčala pol j e i ušla u crkvu koju je držao neprijatelj. U Oš-tarijama, kroz kišu neprijateljskih taneta, izvlači ranjenike. Kod napada na Karlobag u liniji među prvima bacila je bombu u bunker i skočila u njega. Osimi toga sudjelovala je kao borac u mnogo drugih akcija, napada i neprijateljskih ofenziva i uvijek je služila kao primjer u jedinicama. Ista drugarica nalazi -se u Grupi Odreda 13. divizije. Drugarica Kezele Pepica rođena 192-6. g. u Delnicama, borac II. brigade, požrtvovna, disciplinirana, služila je primjerom u jedinici. -Sudjelovala je u više borbi. U borbi na Kapeli kod Carske kuće, neustrašiva, nalazila se je u p r v o j liniji među borcima g d j e je bila i ranjena. Umrla je na putu za bolnicu 7. IV. 1944. g. Drugarica Jelka T r b o v i ć iz Drežnice istakla se kao dobar i i z d r ž l j i v borac. Sudjelovala je u mnogo akcija i borbi. Kod razbij a n j a talijansko-četničke ofenzive, kao dobar i neustrašiv borac, sudjelovala je u nasilnim izviđanjima oko K r i v o g puta. Našla se je više puta u borbi između bunkera, daleko unutar neprijateljske žice. -Sudjelovala �je u svim borbama u Lici, oko Gospića, Otočca i u Gornjem K r a j u , odakle je otišla na rad u pozadinu. Drugarica Pilepić Emilija iz Zameta, Kastav, kao borac neustrašiva, sudjelovala je u I V . neprijateljskoj ofenzivi, u borbama oko Gospića, Otočca i Drežnice. U ofenzivi na Gorski Kotar, kao referent saniteta bataljona, služila je primjerom: svojom- požrtvovno,šću i revno,šću u izvlačenju i pružanju pomoći ranjenicima, g d j e biva i sama ranjena od bacača. Ista se drugarica nalazi u bolnici na liječenju. Drugarica Trbović Anka iz Jo-sipđola, kaö borac čete za vezu II. brigade, služila je primjerom svojom požrtvovnošću, poslušnošću i ponašanjem. Sudjelovala je u svim borbama k o j e je vodila brigada. Kod postavljanja veze između jedinica, prilikom neprijateljskog prodora na Gorski Kotar, poginula je kod Vrbovskog na Stubici, dne 5. VI. 1944. g. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesa-r, m a j o r : Stjepan L a k i ć Dokument 407 IZVJEŠTAJ ŠTABA XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA U SVOJIM JEDINICAMA ŠTAB 13. D I V I Z I J E X I . K O R P U S A B r o j 807 NOVJ Štabu XI. korpusa N O V J za Glavni odbor A F Ž - a Hrvatske U samom početku Narodno-o-slobodilačke borbe učestvovao je u istoj dosta veliki b r o j žena, što bi se u postotcima dalo izraziti sa po prilici 10%. Razvitkom borbe, teškoćama samog života u operativnim jedinicama, oslobođenjem većih teritorija, t a j b r o j počeo je opadati, a drugarice su se upućivale na d r u g e dužnosti većinom u pozadini, tako da se je t a j broj smanjio i danas iznaša u našoj d i v i z i j i jedva 1%, Ili, po broju, 40. Ove drugarice, koje su još danas u operativnim jedinicama, zadužene su većim dijelom po bolničarskoj dužnosti, no i u tom zvanju ima ih veliki b r o j koje su sa svojom borbenošću, hrabrošću i odanošću NOB-i toliko istakle, da su tim svojim vrlinama nadmašile mnoge drugove. Odlikovanih drugarica u našoj diviziji nema. Od drugarica koje su učestvovale u N O B , i koje danas u n j o j učestvuju, navodimo podatke : 1. Lipovac Franca — prilikom borbe na Gomirju pokazala se kao dobar borac i neustrašiva. Jurišala je na neprijatelja i u jurišu teže ranjena, te je od tih rana i umrla u bolnici u Drežnici. 1 2. Gostović Dušanka — politdelegat. Poginula je prilikom zauzimanja Crne Vlasti. Dušanka je bila dobar borac i svakom je zgodom, služila primjerom ostalim borcima. 3. Stanić Marija — prilikom borbe na Crnoj Vlasti pokazala se kao dobar borac. U jurišu na jednu kotu bila je smrtno pogođena od četničkog mitraljeza. 4. Šuperina Erika — poginula je prilikom, neprijateljske ofenzive na Gorski Kotar kod. Lukovdola, kad je iznosila ranjenog druga iz borbe. 5. Stachler Sofija — bolničarka, ranjena, je od četnika kod Vrhovina, te je tako ranjena odstupala i od iznemoglosti pala, naštosu je četnici uhvatili, mučili je na n a j z v j e r - skiji način, izvadili j o j ž i v o j crijeva i napokon je ubili. 6. Halamek Neda i Benedetti Ksenija — članice glumačke grupe ove divizije — bile su, prilikom- ispada četničke bande u Stajnici, uhvaćene i zvjerski mučene, te su nakon strašnih m-učenja završile svoj mladi život izgorivši u vatri, u koju su ih žive bacili. 7. Turkalj Anka — prilikom neprijateljske o f e n z i v e na Gorski Kotar vršila je dužnost kod telefona, na položaju. Bila je teže ranjena od neprijateljskog bacača i od zadobivenih rana u bolnici um,ria. Anka je u više borbi pokazala p r i m j e r izdržljivosti i herojstva. 8. Fućak Ružica — istakla se kao dobar borac u borbama kod Pazarišta. U odbrani bolnice kod Drežnice, kada su ustaše napali bolnicu, ona je svojom hrabrošću spasila mnoge ranjene drugove pod kišom ne- �prijateljskih mina. Kad su bolnicu zapalili, ona je iz goruće zgrade izvlačila ranjene drugove i pokazala primjernu hrabrost kod izvlačenja ranjenih drugova sa položaja. 9. Trbović Beba — dobar borac, izdržljiva i neustrašiva. U IV. ofenzivi, na Veljunu, jurišala je na neprijatelja. Istakla se također u borbi kod Gomirja i Karlobaga i u mnogim drugim borbama. Služila je primjerom1 drugim- borcima. 10. Matić Naca — kod zauzeća Gomirja prva je jurišala na četničke bunkere. Istakla Smrt fašizmu se također kod zauzeća Severina na Kupi g d j e je za v r i j e m e borbe uzela puškomitraljez i nemilosrdno kosila neprijatelja. Sudje lovala je više puta kod rušenja pruge. U mnogim se borbama pokazala kao vrlo dobar borac. Postala je rukovodioc i sada je na dužnosti pomoćnika politkomesara. B r o j poginulih boraca žena ne može se tačno ustanoviti. Mislimo da ih je iz naše divizije poginulo 40—50. 0 drugaricama koje su ranije poginule nemamo podataka. — Sloboda narodu/ Politkomesar-potpukovnik: Matić Đuro 1 Lipovac Fanika (Franca), rođena 1922. g. u Tršću, Čabar, stupila je 1942. g. u X I V . brigadu V. operativne zone. U borbi k o d G o m i r j a teško je r a n j e n a i prevezena u bolnicu Drežnica, g d j e je umrla od zadobivenih rana. P r e d smrt je napisala pismo s v o j o j m a j c i , k o j e o v d j e donosimo u p r i j e pisu: I » D r a g a m a j k o , j a v l j a m ti se s nekoliko r i j e č i . M o ž d a znaš g d j e sam i što- se sa mnom dogodilo, ali mislim da se priča m n o g o više nego što jeste. E v o da ti opišem: N a l a z i m se na bolesničkoj postelji u Vukeliićima k o d Drežnice. R a n j e n a sam u nogu. P o l o m l j e n a mi je kost p o d k o l j e n o m u a k c i j i kod G o m i r j a . Sada nemam više p r e v e l i k i h bolova. I d e mi na b o l j e . N e m o j misliti da sam na hladnom, ili da sam gladna. N e , za sve je dobro, samo mi je j a k o dugočasno, ali ipak nisam klonula. Još u meni živo srce kuca za osvetom i j e d v a čekam, ka- Dokument da će opet doći dan da m o g u primiti pušku u ruke. T r e b a se m a j k o svetiti banditima k o j a nam, čine tolika z l o d j e l a . A l i n j i m a je došao k r a j . Propali su oni, za n j i h više spasa nema. Sada će sigurno naša brigada doći tamo, ako još n i j e . Mo-žda će i za Tršće k o j i b a t a l j o n , pa g l e d a j kako ćeš se pokazati prema partizanima. P r u ž i im pomoć čime g o d možeš, j e r danas ti je partizan svetac, spasilac naroda. A k o dođe do tebe A l j o š a , on će ti kazati, kako je bilo, pa te molim, da ga čim ljepše primiš, jer je to dobar drug, k o j i mi je na svakom koraku pomogao. A k o dobiješ u ruke o v a j list, malo se pointeresiraj da mi odgovoriš. K a k o ste doma? Je li se tko vratio iz I t a l i j e ? K a k o ste proveli Božić? Ž a o mi je što ne m o g u u naš kraj, ali što ćemo, kad ovako mora da bude. Borba je borba. Voli te tvoja Fanika.« 408 PRVA GORANKA PARTIZANKA — KOMESAR BATALJONA Iz »Rođoljupke«, glasila AFŽ za Početkom 1942. g., u veljači, iza jedne akcije u Srpskim Mo-ravicama, došla je u Komandu Gomirske čete u Rabatiće 18-godišnja omladinka iz Srpskih Moravica, drugarica Matić Naca, djevojka bez oca i majke koja je do sada sa d v i j e sestre uzorno vodila gospodarstvo. Bila je mirna, radina, a na prvi pogled izgledalo je da ne bi mrava pogazila. Drugovi je rasporediše za četnu kuharicu. Odmah je sa svojim neizmjerno marljivim radom pokazala primjer ljubavi prema borcima i Narodno-oslobodilačkoj borbi. Ona je samo kuhala, te radila i čistila cijelu četu, dočekivala borce kad su dolazili s akcija i njegovala ih kao majka. Radi njenog primjernog rada i njege boraca drugovi su je neizmjerno zavoljeli, cijenili, odnosili se prema n j o j s najvećim poštovanjem:, kao Gorski Kotar, srpanj 1944. g. djeca prema majci ili braća prema sestrama. Radeći ćutljivo i mirno svakodnevni teški posao, nitko nije mogao slutiti da se u tom mirnom, spokojnom stvorenju k r i j e velika tajna, da u n j o j leži vrednota nove ženečovjeka. U n j o j se krila na dnu njene duše visoka svijest, ogorčenje na bezakonje vršeno nad čovječanstvom, a koje bezakonje je ona prilično iskusila na s v o j o j koži. Uvidjevši da se ono može otkloniti samo putem Narodno-oslobodilačke borbe, ona svijesno podređuje svoju mladost i pomisao na ugodni život u interesu borbe. Bila je svijesna da mladenačku snagu treba uložiti u velike ciljeve, za narodnu sreću i slobodu, koja treba da o v j e k o v j e č i i sreću i mladost svih nas. Ona je osjećala da u kuhinji daje malo za Narodno-oslobodilačku borbu. Znala je da �se najvi'še daje, ako se puškom uništava neprijatelja. Nastojala je da dobije što veće političko znanje, te je pomno proučavala, kadgod je imala vremena, narodno-oslobodilacku štampu. Na njeno svakodnevno traženje dozvolila joj je Komanda čete da jednog travanjskog dana ide u akciju s drugovima borcima na prugu kod samog Gomirja, gdje je trebalo sačekati fašističku podoficirsku patrolu i uništiti je. I zaista, svoje svakodnevno traženje za oružanom akcijom već je prvog puta opravdala, pokazavši primjerom hladnokrvnost neustrašivog div-borca, koji neizmjerno mrzi neprijatelja. Pustivši fašističku patrolu do na 4 metra, prva je bacila na njih jednu bombu-kragujevku, i fašistički psi valjali su se u svojoj poganoj krvi. Drugarica Naca skočila je prva s Milošeih/ Rogovićem, tadanjim komandirom, a sadanjim komandantom brigade, na juriš, i hladnokrvno svojom rukom, smiješeći se, dokrajčila nožem život četvorici fašista. Plijen je bio puškomitraljez, puške, pištolji, bombe, odijela i t. d. Toga dana došla je do potpunog izražaja duboka svijest mirne, ćutljive i radine Nace, a drugovi su je još više zavoljeli i ponosili se njome. Ona im je bila snaga, jer su kraj sebe vidjeli ženu divborca. Tada joj je rukovodstvo udovoljilo, te više nije bila u kuhinji. Posvećena joj je puna pažnja, išla je iz akcije u akciju, i svugdje je pokazala herojstvo, tako da je kod Bribira jurišala na kamion i zarobila prvi teški mitraljez • - talijansku bredu, a — fašistima naplatila kao i onima kod Gomirja. Iste je godine svršila omladinski i politički kurs, a pored svakodnevnih borbi radila je politički i organizaciono među omladinom u vojsci. Prošla je tešku zimsku ofenzivu u Lici 1943. g. Zbog oronula zdravlja upućena je nakon toga u pozadinu. Ne oporavivši se dobro, ona se svojevoljno vraća u operativnu jedinicu, gdje neustrašivo nastavlja nemilosrdnom borbom, služeći uvijek kao primjer. Pored svih tih napora i podviga, ne gubeći ženskost, što njeno boračko junaštvo upotpunjava — ona je uvijek prva, kako u bitci, tako isto u tome, da borca opere, da im skuha jelo, zakrpa odijela i rublje i t. d. Kaca Matić Zbog svih tih njenih zasluga, primjernosti i sposobnosti u vojničkom rukovođenju, neobično je cijenjena od boraca, rukovodstva i naroda, te je zaslužno imenovana vojnim rukovodiocem - političkim komesarom' bataljona. Prva Goranka partizanka, koja je kao žena prva od Goranki svojom rukom uništila nekoliko fašističkih lupeža, bila je putokaz i mnogim drugim omladinkama Gorankama, koje su pošle njenim putem i mnoge od njih već položile svoj život na polju časti i slobode. Tajnu mirne, ćutljive i radine partizanke Nace otkrila je Narodno-oslobodilačka borba kao i kod bezbroj drugih žena. Njezin talenat i sposobnost ne će ostati nepoznat i nije nestao kod ovaca, kako je to rekao veliki naš pjesnik Njegoš, nego će poslužiti na općenarodnu dobrobit i sreću. Branko Vukelić �M E Đ U B O R C I M A POJ I N O V H R V A T S K O G P R I M O R J A I GORSKOG K O T A R A N A L A ZILE SU SE I OVE D R U G A R I C E : Ban Olga, rođena u Zarečju, k. Pazin. Početkom 1943. g. odlazi s ocem partizanima u Hrvatsko P r i m o r j e . Nakon kapitulacije I t a l i j e vraća se u Istru i uključuje se kao borac u četu u Novokračinama (Slovensko P r i m o r j e ) . U ofenzivi 1943. g. zarobili su je N i j e m c i i s t r i j e l j a l i sa još 12 boraca. Bavec Julka, rođena u Goračima. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Bilčić Marija, rođena 1925. g. u Bogomolju, k. Hvar. Od 2. II. 1945. g. bila je borac u I I I . četi I. bataljona II. brigade X I I I . primorsko-goranske divizije. Ranjena 22. IV. 1945. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Klane ( I s t r a ) . Biondić Ana, rođena 16. I I I . 1925. g. u Ljubežni, k. Senj. Od 16. I I I . 1943. g. bila je borac u jedinicama X I I I . divizije. Bonifačić Emilija, iz Punta, k. Krk. Od 1943.g. bila je borac u X I I I . diviziji. Božić Ana, rođena 1925. g. u Rasporu, k. Buzet. 12. I I I . 1943. g. odlazi u I. istarski bataljon. Zarobljena i strijeljana kod napada na I. udarni bataljon II. brigade X X X I I I . divizije. Brozičević Marija i Carkola Ivanka, iz Rijeke. Bile su borci u jedinicama X I I I . divizije. Broznić Marija, rođena 1930. g. u Sušaku ( T r s a t ) . Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Poginula u napadu N i j e m a c a i ustaša na Perušić, 16. V I . 1944. g. Butković-Buneta Slava, iz Ledenica, k. Crikvenica. 1943. g. bila je borac u bataljoniu » M a t i j a Gubec«. Ranjena u borbi. Butorac Dragica, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu » M a f i j a Gubec«. Poginula 1943. g. Butorac Marica, rođena 18. V I I I . 1921. g. u Krmpotskoj Luci, k. Crikvenica. 1942. g. bila je higijeničarka u četi X I I I . divizije. Umrla 1944. g. Od 6. V I . Car Jelena, iz Bribira, k. Crikvenica. Od rujna 1943. g. bila je borac u bataljonu » M a t i j a Gubec«. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Cindrić-Ivošević g. Bila brigadi zasluga Rezika, rođena 1921. g. u Goračima, k. Delnice. U N O V od 14. I V . 1942. je borac u I. notranjskom odredu Slovenije, X I I I . primorsko - goranskoj i I I . brigadi X I I I . divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom za narod II. reda. Domić Vesela, rođena 1926. g. u Slatini, k. Split. Od 6. X I . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. U borbi na Turovcu, 4. I I . 1944. g. zarobljena od N i j e m a c a i zaklana. Domjan Darinka Marija, rođena 1927. g. u Rabu. U N O V od 1943. g. Bila je u sastavu Komande mjesta Rab. Poginula u borbi prilikom napada N i j e m a c a na Lošinj. Drakulić Milica, rođena 1925. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Do kapitulacije I t a l i j e bila je u koncentracionom logoru u Italiji. 1943. g. vraća se u zemlju i odmah odlazi u N O V . Poginula u v e l j a č i 1944. g. u borbi s N i j e m c i m a kod K r i v o g Puta, kao borac I V . bataljona I. brigade X I I I . divizije. Dujmović Nevenka, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u X I I I . diviziji. Dvorničić Franka, rođena 1924. g. u Garicama, k. Krk. Od ožujka 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Umrla 1943. g. Filipović Ruža, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od veljače 1942. g. bila je borac u bataljonu » L j u b i c a Gerovac«. Poginula 1942. g. u borbi u Crnoj Vlasti. Frgačić Katica, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u X I I . diviziji. Frković-Ban Ruža, rođena 1922. g. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u partizanskim bolnicama u Frkašiću i Šeganovcu u Lici i kasnije u partizanskoj bolnici u I t a l i j i . �Dokument 409 31. XII. 1943. BILO JE U JEDINICAMA XIII. DIVIZIJE 139 ŽENA BORACA1 Naoružanje 2 Ljudstvo 1 Štab 2 Pri štabu 11 1 3 Kuriri i straža 63 2 4 Glazba 24 11 — — ženskih 11 1 — 57 2 — 2 — 22 9 24 Četa za vezu 74 9 8 Izvid. četa 67 46 — — — 7 — — 31 Bolnica 11 6 197 Sanit. vod 6 muških ženskih — 10 5 na licu u rashodu muških muških Jedinica ženskih po spisku Redni broj — 2 22 8 1 197 23 — 58 9 — 67 — — — 16 ! — 45 36 — 376 53 — 68 9 Vojni of. kurs 10 Dopunski bat. 412 11 Pioner. bat. 121 — 12 I. Brigada 836 18 180 2 656 16 13 II. Brigada 886 21 308 6 578 15 14 III. Brigada 820 22 285 9 535 13 15 IV. Brigada 865 18 144 7 721 11 16 I. odred 365 11 94 5 271 6 17 II. odred 171 — 23 — 148 18 Art. divizion 220 27 — 193 19 Na skladištu 2 1 5220 Politkomesar 139 1184 32 4036 M . P. 1 107 Komandant, potpukovnik A. Turkulin, s. r. 2 — — Svega 1 2 V. Kovačević, s. r. Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M'NOJ. N a o r u ž a n j e izostavljeno. F r k o v i ć - B r o z o v i ć Zlata, rođena 1918. g. u Mrkoplju, k. Delnice. Od 20. V. 1942. g. bila je bolničarka u bolnici V. operativne zone i X I I I . d i v i z i j e . I m a čin poručnika. F A o v i ć D r a g i c a , iz Ledenica, k. Crikvenica. Od vodnika. 1943. g. bila je borac u NOV. Ima čin F r i an R a đ o j k a , rođena 13. I I . 1924. g. u Rubeši, k. K a s t a v . Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . brigadi X I I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. k r a j H r e l j i n a . Funduk N e d e l j k a , rođena 1924. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X I I I . primorsko-goranskoj d i v i z i j i . P o g i n u l a 1944. g. Funduk-Nova'k Josipa, rođena 24. I I . 1913. g. u Šelovcu, k. V r b o v a c . U N O V od 15. V I . 1942. g. U P r i m o r s k o - g o r a n s k o j udarnoj brigadi bila je borac i r e f e r e n t saniteta. N o s i l a c je Spomenice 1941. Iß Žene Hrvatske u NOB 241 �Funduk Zora, rođena 1928. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici u Krbavici i kasnije u X I I I . diviziji. Gašparac M a r i j a Zora, iz Čabra, k. Delnice. U N O V od 1942. g. Učestvovala je u borbama V I . brigade kod Brinja i Otočca. Krajem 1 1943. g. umrla. Golik Ilonka, iz Delnica, Poginula u obrani bolnice u Stajnici. Grbac M a r i j a , rođena 18. V I I I . 1917. g. u Čikovićima, k. Kastav. Od 6. VI. 1942. g. bila je borac u Primorsko-goranskom odredu. 1942. g. poginula u borbi s Talijanima u Kastavskoj šumi. Hero-Lučić Zorka, rođena 9. V I I . 1922. g. u Zoretićima, k. Rijeka. Od svibnja 1942. g. bila je borac u Primorskom odredu. K a s n i j e je radila u štampariji » N a p r i j e d « . Nosilac je Spomenice 1941. Hrabar Dinka, rođena 24. I I I . 1923. g. u Trogiru. Od 10. V I I . 1944. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Poginula 1945. g. na položaju kod Klana. Melanrja Matrljan Ivošević-Rogović Kosa, bila je borac u bataljonu »Marka T r b o v i ć a « . Poginula 1942. g. Janeš Vera i Mara, rođene u Gerovu. Od početka 1942. g. bile su borci u N O V . Jugo-Nol Fana, rođena 13. II. 1922. g. u Mladenci ma, k. Kastav. Bila je bolničarka i telefonistkinja u jedinicama X I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Jugović Danica, rođena 1924. g. u Sljemenu, k. Delnice. Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u četi za vezu X I . korpusa. Jurčić M a r i j a , iz Ledenica, k. Crikvenica. Bila je 1943. g. borac u bataljonu » M a t i j a Gubec«. Karlović Danica, rođena 1924. g. u Krasici, k. Rijeka. Od 26. I X . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Pri prodoru Nijemaca kod Drežnice 1943. g. poginula u borbi. Kauzlarić Dragica, iz Brestove Drage, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Bosni 1943. g. Knezić Milica, rođena 27. X I . 1923. g. u Rudopolju, k. Otočac. Od 13. V I . 1944. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona II. brigade X I I I . divizije. Poginula 6. V. 1945. g. na položaju kod Klane u borbi s Nijemcima i ustašama. Kordeš Paula, rođena 2. VI. 1927. g. u Sušaku. U N O V od 8. I X . 1943. g. Bila je bolničarka u brigadi » L j u b o Šercer« X I V . divizije (slovenačke). Poginula 1943. g. prilikom napada Nijemaca na Babino P o l j e . Ema Kruljac-Pleše Kosanović-Bolješić Mica, rođena 1924. g. u Grižanima, k. Crikvenica. 25. V. 1943. g. odlazi u II. brigadu X X X V I . divizije X I I . korpusa vojvođanskog. Bila je bolničarka. Dva puta ranjena. �Žene borci iz Hrvatskog Primorja — delegati na I. konferenciji AfŽ za Hrvatsku — srpanj 1943. g. iz Kupjaka, k. Delnice. U rujnu 1941. g. odlazi u NOV. Ubrzo je bila ranjena i, pošto još nije bilo partizanske bolnice, dolazi kući na liječenje. Međutim Talijani saznaju da je kod kuće i zapale sjenik, gdje je bila sakrivena, te je živa izgorjela. Tada je imala 20 godina. Bila je u drugom stanju i iza sebe ostavila malo dijetć. Kruljac-Čebotar M a r i j a , rođena 11. IV. 1910. g. u Kupjaku, k. Delnice. Bila je kurir za Drežnicu i V. operativnu zonu. Sudjelovala je u mnogim akcijama sa svojom jedinicom. Od proljeća 1948. g. do svibnja 1944. g. radila je kao ilegalac, na terenu sa ženama. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. i III. reda. Kruljac-Pleše Ema, rođena 1914. g. u Tršćui, k. Delnice. U NOV od 28. II. 1942. g. Bila je u partizanskom logoru na Opalenom Vrhu, kod Čabra. Ranjena 1942. g. u borbi s Talijanima. Lauter-Lalić Julka, rođena u Kozjem Vrhu-Prezid. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula u IV. ofenzivi. Lauter M a r i j a , rođena 1926. g. u Podhumu, k. Rijeka. 4. VI. 1942. g. odlazi u partizanski logor, te do listopada 1942. g. radi na prenošenju hrane i materijala za II. primorski odred. Zatim prelazi na rad u Komandu mjesta u Podlapac (Lika). Nestala za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive u Lici. Linić Zdenka, rođena 6. II. 1927. g. u D. Vežicama, k. Sušak. Od 28. IV. 1943. g. bila je borac u XIII. diviziji. Na položaju kod Grobnika uhvatili su je Nijemci i strijeljali u Preluci 21. IV. 1945. g. Marač Mira Nirvana, �Rata Tomac Bizerova Kada Trbović iz Jurića u Istri. Bila je među prvim borcima u Istri. Kad se u drugoj polovini 1943. g. razbuktao ustanak u Istri i kad su se u svim selima počele formirati partizanske čete, Marija odlazi u jednu od tih četa. Poginula u borbi kod Materije, na granici Slovenije. Maretić Marija, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u XIII. diviziji. Martinčić Jovana, iz Bribira, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. Poginula u borbi 1944. g. Maričić Marica, Mataija Zora, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. iz Sušaka. Do kapitulacije Italije aktivno radi u NOP u Sušaku, zatim odlazi u partizane. Najprije radi u prihvatnoj bolnici u Crikvenici, a kasnije u apoteci u Otočcu i na raznim ostalim dužnostima u vojnom sanitetu. Početkom 1944. g. odlazi s ranjenicima u Italiju. Tamo postaje delegat, a kasnije komesar bolničke čete. Matrljan Melanija, rođena 1927. g. u Mrkoplju, k. Delnice. U NOV od 25. III. 1942. g. Bila je borac, brijač i omladinski rukovodilac u bataljonu »Matija Gubec« i Komandi primorsko-goranskog područja. Nosilac je Spomenice 1941. Meštrović-Crnković Marinka, Mičetić Berta, rođena 2. XI. 1916. g. u Ponikvama, k. Sušak. liO. II. 1942. g. odlazi u partizanski logor V. operativne zone (Crni Vrh), gdje je bila bolničarka, a zatim vodnik. Nosilac je Spomenice 1941. rođena 1924. g. u Cesarici, k. Gospić. Od veljače 1943. g. bila je borac u II. brigadi XIII. divizije. Ubijena od ustaša 1944. g. kao kurir, na putu za Karlovac. Milinović Anka, rođena 1923. g. na Sušaku. U NOV od 14. IX. 1943. g. Bila je na radu kod Komande mjesta Lošinj. Prilikom povlačenja na otok Rab 1943. g. smrtno ranjena. Mitel Katica, �Naglić Bosiljka, rođena u Gerovu. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Nedić-Saršon Marica, rođena 14. I I I . 1921. g. u Saršonima, k. Kastav. 15. I V . 1942. g. odlazi u Primorski partizanski logor. Bila je bolničarka, a kasnije referent saniteta Diviziona. Nosilac je Spomenice 1941. Nekić Ljubica, rođena 1. V I I . 1925. g. u Đenoviću, Boka Kotorska. U 1942. g. odlazi u I I I . bataljon I. brigade X I I I . divizije. 28. I I I . 1943. g. smrtno ranjena na položaju k r a j Brloga. Pađen Dragica, iz Crnog, Ledenice, k. Crikvenica. Bila je borac u X I I I . diviziji od 1943. g. Poginula. Pađen Štefa, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac Gubec«. Odlikovana Medaljom za hrabrost. u bataljonu »Matija Peruč Anka, rođena 1908. g. U N O V od 25. X I I . 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici X I I I . divizije, a kasnije u partizanskoj bolnici u I t a l i j i . Radović-Jurinec Marica, rođena 11. X I . 1923. g. u Jastrebarskom. U partizane odlazi 29. I V . 1942. g. Bila je član KK SKOJ-a Ogulin. U N O V od 1943. g. U I. brigadi X I I I . divizije bila je sekretar SKOJ-a bataljona, član brigadnog komiteta SKOJ-a, delegat voda i pomoćnik komesara čete. Od 1944. g. radi na terenu Zagrebačkog okruga kao član OK SKOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda. Sinobad Nataša, rođena 1920. u Vrlici, k. Sinj. U N O V od 1. I. 1944. g. U I I I . četi II. bataljona I. brigade X I I I . divizije bila je borac. Kasnije je bila š i f r a n t u D i v i z i j i i X I . korpusu. Ima čin starijeg vodnika. Dokument 410 JOŠ JEDNA JUNAKINJA JE P A L A ! Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Od prvog dana najezde fašističkih hordi, odlučila se drugarica M a r i j a Lisac za borbu, oštru i nemilosrdnu. Od prvog dana pomagala je borbu, sakupljala materijal za partizane, razbacivala štampu. A l i to j o j nije dosta. M r ž n j a u njezinom 18.godišnjem srcu vuče je dalje. Ona uzima pušku u ruke i polazi u otvorenu borbu. Nikoga nema u VI. brigadi tko je ne bi poznavao. » M i c i k a Slovenka« bila je jedna od n a j o m i l j e l i j i h drugarica u s v o j o j ponosnoj brigadi. Nikada se nije potužila da j o j je teško, ni jednog časa nije kod nje bilo truna sumnje u oslobođenje, u pobjedu nad fašizmom. L j u b a v prema dragom slovenskom narodu i svim- bratskim narodima vodila ju je naprijed. Zbog tjelesne slabosti uzima dužnost bolničarke u brigadi. Bila je u t o j dužnosti neumorna i puna ljubavi za ranjenike. Suze su nam došle na oči, kad se drugarica Micika razboljela. Polazila je u teškoj vatri u bolnicu, a mi smo mislili — »nikada v i š e « . Gorski na Kotar, br. 2, 1943. g. A l i ona se nenadano vratila sa smiješkom usnama: »Došla sam opet k v a m a . « P o s l i j e bolesti dobila je drugarica Micika mjesec dana dopusta. Otišla je u malo selo u Gorskom Kotaru, g d j e su j o j ž i v j e l i roditelji. Baš u to v r i j e m e počeo se tamo formirati novi partizanski odred. N i j e čekala da j o j se svrši dopust. Javila se za bolničarku i preuzela svoju dužnost. Poginula je, kad su gladne zvijeri, žedne naše krvi, bombardirale malo seoce Zagolik u Gorskom Kotaru. Potrčala je da pomogne drugovima, ranjenim od bombe. A l i o v a j put n i j e dospjela da učini ono, što je sa toliko srca činila već mjesecima, nije dospjela da drugovima zavije rane. N j e z i n o j rani nije bilo lijeka. Nakon 19 godina života, i skoro d v i j e godine borbe poginula je jedna od onih divnih žena, kojima nije ništa teško bilo, što je tražila borba za slobodu. Zora Gašparac �Sirnik Smiljka, rođena 25. IV. 1925. g. u Sušaku. U N O V od 6. IV. 1943. g. Bila je bolničarka u I. brigadi X I I I . divizije. Poginula u borbama kod Zlobina 1943. g. Srok Milena, rođena 1921. g. u Sroki, k. Rijeka. U N O V od 7. X. 1942. g. Bila je bolničarka u I. bataljonu I. brigade X I I I . divizije. Poginula 1943. g. kod Zlobina. Stojević Andrina, iz Bribira, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac. Strižić-Tus Anica, rođena 1914. g. u Bribiru, k. Novi. 29. I X . 1941. g. odlazi u Primorskogoranski odred. Od 1942. g. bila je domaćica, šef kuhinje i ekonom u Glavnom štabu Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. Šegan Darinka, rođena 1921. g. u Otoku, k. Ogulin. Od 11. I. 1944. g. bila je borac I. primorsko-goramskog odreda. Poginula 10. V I I I . 1944. g. na Gomirskoj cesti. šešarek Alma, rođena 1928. g. u Selcu, k. Crikvenica. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u partizanskoj bolnici. Umrla 1944. g. Švabenic-Zoričić Vera, rođena 1921. g. u Osijeku. U N O V od lipnja 1942. g. Do 1943. g. bil^ je bolničarka u partizanskoj bolnici u Drežnici. Istakla je hrabrim držanjem i požrtvovanjem kod spašavanja bolnice i ranjenika u talijanskoj ofenzivi na Drežnicu u rujnu i listopadu 1942. g. Kasnije radi u sanitetu X I I I . divizije i kao šifrant pri Štabu X I I I . divizije. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Tomac Bizerova Kata, rođena 1899. g. u Delnicama. 1942. g. odlazi kao bolničarka u II. bataljon X I I I . divizije. Kasnije nastavlja s političkim radom1 na terenu oko Delnica. Na putu za Beograd zarobljena od ustaša u Lici kao delegat A F Ž . Oslobođena 1945. g. Tomić Marica, rođena 8. X I I . 1925. g. u Mrfcoplju, k. Delnice. Od 9. I X . 1942. g. bila je borac u N O V . P o s l i j e kapitulacije Italije odlazi na politički rad u Kupsku dolinu. Tomić Marija, rođena 10. X I . 1925. g. u Srpskim Moravicama, k. Delnice. Od 1943. g. bila je bolničarka u X I I I . diviziji. Poginula u Jezeranima 1944. g. prilikom napada ustaškog » t r u p a « na bolnicu. T r b o v i ć Bosiljka, rođena 10. I X . 1923. g. u Trbovićima, k. Drežnica. Od 10. X. 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I. udarnom bataljonu V I . brigade. Nosilac je Spomenice 1941. T r b o v i ć Nada, rođena 15. V I I . 1917. g. u Trbovićima, k. Drežnica. U ožujku 1942. g. radi u sanitetu V. operativne zone u Drežnici. Zatim prelazi na rad u kotarski NOO, a kasnije u Okružni odbor A F Ž za Gorski Kotar. 1944. g. upućena je u bolnicu na R a v n o j Gori, g d j e je n a j p r i j e bila zamjenik komesara, a zatim komesar bolnice. U listopadu prelazi na stručni kurs pri 'GŠH. Po završenom kursu odlazi sa svojom jedinicom kao komesar. Nosilac je Spomenice 1941. Turk Darinka, rođena u Malom Lugu, k. Delnice. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je zamjenik komandanta bataljona, komesar čete u I I I . bataljonu I I . brigade X I I I . udarne divizije, te pomoćnik komesara I I I . bataljona. U borbama za Gračac nalazila se među bombašima. Pohvaljivana više puta od Štaba brigade i divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Turk Micika, rođena u Goračima, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Turk Micika, iz K o z j e g Vrha, Prezid, k. Delnice. Od početka 1942. g. bila je borac u jedinicama X I I I . divizije. Turk Zdenka, rođena u Prezidu, k. Delnice. Bila je borac u jedinicama X I I I , divizije. Vinketa Rina, iz Rijeke, bila je borac u X I I I . diviziji. Vitezić Marija, iz Punta, k. Krk. Od 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Vujašković Danica, rođena 9. X I . 1922. g. u Podkilovcu, k. Rijeka. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. četi I. bataljona I I . primorsko-goranskog odreda i u V I . primorsko-goranskoj brigadi, kao i bolničarka u bolnici u P e t r o v o j Gori. �Vukelić Danica, rođena 1924. g. u Drežnici, k. Ogulin. Od listopada 1941. g. radi kao politički radnik u Drežnici, zatim odlaizi u I. bataljon VI. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Vukelić Zora, rođena 1923. g. u Pašću, k. Sušak. Od kolovoza 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X I I I . divizije u Drežnici. Umrla 1943. g. Zenzerović Fumica, rođena u Prodolu, k. Pula. Počinje aktivno raditi za N O P 1943. g. U siječnju 1944. g. odlazi u I. istarsku brigadu i postaje desetar. Jednom prilikom kada je njezina desetina na cesti 'Trst—Rijeka osiguravala prebacivanje stoke za Gorski Kotar, naišla je kolona Nijemaca. U desetini je nastala panika. S povikom » N a j u r i š ! « počela je Fumica pucati iz puškomitraljeza na Nijemce i njezina je desetina rastjerala neprijatelja, a stoka je bila prebačena. Ima oficirski čin. Zorić-Frlan Marica, rođena 1919. g. u Rubešima, k. Kastav. U NOV od svibnja 1942. g. Bila je borac u X I I I . proleterskom bataljonu, bolničarka u bolnici u Drežnici, sanitetski referent u X I I I . diviziji i u jedinicama Narodne obrane. Ima čin kapetana I. klase. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva i Ordenom zasluga za narod III. reda. Dokument 411 P R I M O R K A I Z Š K R L J E V A PIŠE S V O M S I N U - B O R C U U N O V Iz »Primorke«, glasila AFŽ za Hrvatsko Primorje, br. 12, studeni 1943. g. Dragi Franić! Želim da te ovaj moj list zateče živog i zdravog. Više od mesec dana ne znam: niš o tebi, niti znam ako si živ ili si mrtav. Niki mi ne zna reć neč o tebi. Ne morem ti napisat kakve su boli moje i sve druge patnje, va ovo vrime od kako si ca. A mi se Franić javi, pa makar sa jednun besedun, i to će bit dosta da me utješi. Ti znaš koliko te volim, jedini i najbolji sine. Sve moje! Poslala bin ti čagod, kad bin znala kuda. Ako primiš ovo pismo, reci mi kako je kod vas tamo i kade se nalazite, jer ovi psi, krenuli su na onu stranu. Da znaš kako ih mrzim. Klala bin ih sa mojim rukami, kada bi mi bilo moguće. Isto i ove ustaške hulje na Sušaku. Kod mene dojdu više puta naše partizanke, koje imaju dužnost u okolici. Ja san pak jako zadovoljna kada dojdu. Onda san sigurna, da naša stvar mora pobijedit i možda brzo. Samo je žalosno, da ima u našem mjestu kukavica i sluginih slugu, kao i vavek, koji su se obukli i obuli u partizansku muku, a mi, ki bi imeli najviše pravo, nimamo niš. Ali ja imam više nek oni — svog sina, poštenog i svestnog borca. A sada primi puno lipih pozdrava i poljubaca od tvoje mame ZEMI TRAVEZ K A D NISI Zaista jedinstven slučaj svijesti, ponosa i časti jedne žene, desio se prije nekoliko dana u mjestu P. na otoku Krku. Mladić dvadesetih godina, snažan, zdrav, otišao je s ostalim dobrovoljcima toga mjesta u NOV. Majka — starica poodmaklih godina, ponosna je što je i njezin sin s ostalim drugovima otišao da se bori za slobodu svoga naroda. N i j e potrajalo dugo, kad se pred licem starice pojavi mladić u uniformi i s partizankom na glavi. »Zdravo, m a j k o ! « — » 0 , Bog daj, sinko — ča si već tako brzo avancal, pa su te pušćali na urlab?« — upita ga sva sretna starica. ZA SOLDATA! » N i s ne, m a j k o ! « — počne mladić — » N e g poslalo nas je pucat na Njemcih i počelo čudo od pucnjavi. Ja nis mogal zdurat pa sam se vernul.« »A kade su, sinko, tvoji pajdaši ostali?« — upita starica. »Oni su bili kuražneji, pa su šli napervo« — glasio je odgovor. » U h ! Sine, sine, kukavico! Ča si mi storil sramotu od naše dične kući! Na, evo ti »travez« kad nisi za soldata, pa hod kuhat! Ah, ke san volje, najvolela bin poć ja na tvoje mesto!« — predbaci mu starica. Riječi ove divne starice, kojoj je borba za slobodu najveća čast i ponos, neka služe za primjer mnogim ženama i muškarcima, koji bježe od naše narodne borbe. �BANIJA Borbe protiv okupatora započele su u Baniji već u srpnju 1941. g. Najprije se protiv nasilja okupatora diglo selo Lušćani, a za njim i druga sela. Organizirane akcije započele su u tom kraju napadom na ustale u Grabovcu i Vlahoviću. Prva partizanska grupa u Hrvatskoj formirana j,e u šumi Brezovica (kotar Sisak), 22. lipnja 1941. g. Njoj se priključuje 40 boraca Hrvata iz Siska. Prilikom formiranja u grupi su bile Katica Kušec i Nada Dimić, a početkom srpnja dolaze Jagica Tuškanec i Jagica Hrelec. Uskoro su formirane partizanske grupe na Kalinama, u Šamarici (kotar Petrinja) i na Andelinoj kosi u Šamarici (kotar Glina). Početkom rujna 1941. g. ove se grupe ujedinjuju na Andelinoj kosi u Banijski partizanski odred. Na prve akcije partizana na Baniji ustaše odgovaraju terorom (masovni pokolj u srpskoj crkvi u Glini, u Grabovcu i drugdje). Ustanak u Baniji sve se više širi i prilaze mu sve veće mase naroda. Tokom 1942. g. stvaraju se sve novi i novi odredi. U redove boraca ulaze masovno i žene. U stud-enom 1942. g. formirana je VII. banijska divizija. U njezin sastav ušle su VII. i VIII. bani j ska brigada i XIII. (kasnije XIII. proleterska) brigada. Kad je XIII. otišla u Zumberak, došla je na njezino mjesto novoformirana XVI. brigada. Krajem prosinca 1942. g. imala je VII. divizija oko 4.000 boraca. Kako je u to vrijeme bila čitava Banija, osim gradova Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice, Topuskog i Sun je, pod kontrolom NOV, krak glavne balkanske saobraćajne arterije, koji ide od Zagreba preko Siska za Novsku, bio je stalno napadan od boraca VII. divizije. Budući da su i druge saobraćajne linije bile prekidane od drugih jedinica, to je neprijatelju bio gotovo potpuno onemogućen saobraćaj prema jugu i jugoistoku. Borci VII. divizije istakli su se u brojnim bitkama i herojskim podvizima u toku IV. i V. neprijateljske ofenzive. Među najslavnije stranice historije VII. hanijske divizije spada »bitka za ranjenike« na području Bugojna, planine Bitovnja, Prozora i planine Kobile, u toku IV. neprijateljske ofenzive. »Pozadi vas je 4.000 ranjenika i bolesnika naše vojske. Neprijatelj ne smije prodrijeti u Prozor«, — glasila je naredba Vrhovnog štaba Štabu VII. divizije. U tim borbama s daleko nadmoćnijim neprijateljskim snagama, pokazali su borci VII. divizije izvanrednu pozrtvovnost i hrabrost. Kad su Nijemci bili odbačeni iz Gornjeg Vakufa i VII. divizija stigla u dolinu Neretve, njezina je VIII. brigada dobila naređenje da prenosi ranjenike i tifusne bolesnike. Tri noći je brigada prebacivala ranjenike i bolesnike pod napadajima neprijateljske avijacije. Poslije mnogih bitaka i značajnih uspjeha vratila se VII. divizija na Baniju, iako je neprijatelj tvrdio da ona više ne postoji. Njezin povratak i pobjede u borbama oko Generalskog Stola i Karl >vca značile su veliki, moralno-politički uspjeh. �Dokument 412 IZVJEŠTAJ KK KPH GLINA OD 14. X. 1944. 0 ŽENAMA BORCIMA S PODRUČJA KOTARA KK KPH 14. I. 1944. GLINA Popis žena boraca koje se nalaze u N O V i koje su Općina u NOV: Drenovac: Sada s e nalaze Metikoš Kata, Metikoš Zorka, Livun L j u bica, Kovarbašić Miljka, Kačar Ljubica, Petrović Ranka, išteković Ljubica, Livun Milka, Martinović Zorka, Metikoš Ana, Jelić Ranka, Baždar Stana, Mraković Dragica, Mraković Evica, Božić Stoja, Božić M i l j a , Glumac Ljubica, T a r a b i ć Kata, Martinović Dragica, Dabić Evica, Mraković Stana. Općina NOV: Klasnić: Nalaze se do sada poginule u N O V - u O p ć i n a B u č i c a : Nalaze s e u N O V : Jović Dragica i Stanojević Božena. Iz ostalih općina još nemamo podatke, ali ćemo ih naknadno poslati. Računamo da iz općina koje nisu poslale podatke ima još oko 100 drugarica koje se nalaze u N O V , a možda i više. u P©š ut Milka, V u j a k l i j a Milka, Demić Anika, Relić Miljka, Sarapa Anka, Resanović Milja, Anđelić Evica, Podunavac Miljka, Relić Ljuba, Demić Milka, Relić Milka, Šućyra Draginja, Resanović Draga, Milakara Milka, Milakara Mara, Milakara Soka, Zorović Draga, Budić Danica, Ognjenović Milja, Milakara Ljubica, Vučković Ljubica, Birač Miljika, Šikanja Ljubica, Petrović Jelena, Kuka Soka, Zec Stoja, Prodanović Stoja, Vukčević Jeka, Španović Ljubica, Martić Dušanka, Tabak M a r i j a i Viničić Mira. O p ć i n a M. Gradac: Nalaze se NOV: V u j n o v i ć Sava, Tarbuk Mara, Tarbuk Jelica, M i l o j e v i ć Ljubica, K r e ć a Sava, Kreća Desanka, Li'kar Milka, Boromisa Danica, Boromisa S o f i j a . Općina Stankovac: NOV: Ivanišević Mara. Nalaze se u Katica Kušec Do sada poginule u borbi: Općina Drenovac: Erak Mara, Tovarlaža Danica, Branković Stana, Martinović Draga, Lončarević Mara, Jovičić Evica, Kovarbašić Miljka, Todorović Evica i Demonja M i l j a . Općina Klasnić: Radanović Ljubica, M i l j e v i ć Miljka, Kuka Draga, Sarapa Jelena, Milakara Anka, Dragović Duka, Vukelić Ljuba, Vukčević Jeka. O p ć i n a M. G r a d a c : V r g a Milka, Kreća Anka, Davidović L j u bica, Šukunda Evica, Samac Janja, Samac Ljubica, U g l j e š a S o f i j a i T a r b u k Kata. Iz drugih općina nemamo podataka, ali broj poginulih drugarica iznosi sigurno oko 25. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav (Potpis n e č i t l j i v ) �Dokument 413 TAKOVE SU Iz brošure »Zeno, vojnik«, izdanja ŽENE-BORCI Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 194-5. g. Mala Bosa To je junačka djevojčica, 1 negdje iz blizine Knez - polja, mjesta čuvenih junaka. Ustaše su je odvukle iz Kozare s toliko druge djece. Odvojili su je od roditelja i pustili da živi u nekom bilogorskom selu. Nisu fašisti znali koliko se mržnje skupilo u maloj Bosiljki i nisu se sjetili da ta mala pripada junačkoj kozarskoj omladini. Da su to znali ne bi je pustili. Bosa je sada brigadir, borac već gotovo dvije godine. Izrasla je i snažna je, u svojoj brigadi čuven junak, pomoćnik puškomitraljesca. Brigada je trebala da se probije kroz neprijateljski obruč, Noć je i kolona brzo kreće. Cesta je blokirana. Odjednom-, već na cesti, čuje se prasak pušaka. Čelo kolone sukobilo je s neprijateljem iznenada. Na čeku je i mala Bosa, u prethodnici. Neprijatelj se u nekoliko minuta razbježao, ostavivši mrtve i ranjene. Kratko vrijeme iza toga vraća se Bosiljka tjerajući pred sobom deset razoružanih bandita. Bosa još i danas tuče neprijatelja. Ona često govori : »Oj, ustaše, da znate, koga ste pustili!«. * Držali smo položaj u Novom Selu, u predgrađu Capraga. Iznenada se pojavi neprijateljski avion i baci nekoliko bombi. Drugarica Stana Zorić iz čete za vezu, stajala je na pragu svoje kuće. Jedan komad pogodi je u ruku, slomi kost, tako da je ruka ostali viseći. Stisnuvši zube i držeći ljevicom slomljenu desnicu, ona se uputi sama do brigadnog previjališta. Za vrijeme previj a n j a nije ni jauknula, a kada su je kolima prenosili, prolazeći k r a j svojih drugova i drugarica, neke od njih zaplakaše. Stana im pruži lijevu ruku i oprosti se s njima s riječima: »Nije mi žao desnice, već mi je žao što odlazim iz čete za vezu i naše brigade.« Sljepčević L j u b a četa za vezu I. brigade VII. ud. div. * Kad je 16-godišnja Stana Cvetojević izjavila želju pred borcima VII. divizije da i ona želi da se bori u njihovim redovima, pogledali su je s nepovjerenjem, jer su znali da je Stana kćerka čuvenog četnika, zlikovca u Dvoru. »Slali su me ćaći u Dvor — rekla je tada djevojka, — ali meni nije tamo mjesto.« Kroz kratko je vrijeme Stana pokazala koliko mrzi izdajničkog oca. Bila je među prvima u jurišu na neprijatelja. * Stana, seljanka iz Drljače, došla je u štab I. brigade IV. korpusa s riječima: »Evo puška moga muža, on je četnik, a ja želim njegovom puškom, da tamanim zlikovce kakav je on i njemu slični.« Postala je Stana borac, i u jurišu je prva. Noću bi se ona od vremena do vremena prikradala u svoje selo da vidi dječicu koju je ostavila. A jedne noći našla je mjesto doma garište. Djeca su joj bila odvučena s ostalim suseljanima toga kobnog dana. Stana nije kuhala, već su za nju teške akcije bile utjeha. »Na četnike!« vikala bi Stana u jurišu, i ispred sviju letjela i bacala bombe. 1 Bosa je bila partizanka u Banovskoj jedinici. Redakcija j o j n i j e uspjela ustanoviti prezime. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA PARTIZANSKIH ODREDA I DRUGIH JEDINICA BANIJE N A L A Z I L E SU SE I OVE DRUGARICE: Adžić-Kotrešan Stana, rođena 1925. g. u Gornjem Hrastovcu, k. Kostajnica. Bila je borac i delegat u XVI. i VII. brigadi VII. divizije. Ima čin zastavnika. Arbutina-Benak Milka, rođena 15. VII. 1923. g. u u partizane. Bila je borac, vodni delegat diviziji i artiljerijskoj brigadi X X X V I I . vana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Pakovcu, k. Dvor na Uni. 1942. g. odlazi i zamjenik komesara diviziona u VII. divizije. Četiri puta je ranjena. OdlikoOrdenom zasluga za narod III. reda. Baltic Ljubica, rođena u Donjem- Selištu-, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula 1943. g. u borbi na Zelengori. Baltic Slavka, rođena 1923. g. u Belin-cu, k. Glina. Od 194-3. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala 1944. g. za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive u -Crnoj Gori. Banjanin Janja, rođena 15. III. 1916. g. u Hrastelnici, k. Sisak. 26. I. 1942. g. odlazi u partizane. U VIII. brigadi V I I . divizije bila je borac i politički rukovodilac. Od 1944. g. radi u dječjim ustanovama. Nosilac je -Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom za hrabrost. Begović Ana, rođena 1911. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. 5. V I I I . 1941. g. odlazi u Kalinski odred. Bila je borac, kuharica i bolničarka. Nosilac je Spomenice 1941. Benak Julija, rođena 1928. g. u Pakovcu, k. Dvor na Uni. 8. IX. 1942. g. odlazi sa svojim bratom u partizane, gdje su se već od ranije borila još dva njezina brata i dvije sestre, Milka i -Stoja. Zbog mladosti htjeli su je zadržati kao bolničarku, ali ona je htjela da bu-d-e borac. Upućena je u bataljon. U prvu borbu otišla je bez puške, jer je, kako joj je rekao komandir, u partizanima pušku trebalo »zarobiti«, a iz borbe se vratila sa četiri zarobljene karabine. Za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive sudjelovala je u borbama s četnicima na Jablanici, gdje je bila i ranjena, kao i u mnogim drugim borbama. Na Zelengori po peti put je bila teško ranjena. Nakon liječenja u Italiji upućena je u I. artiljerijsku motoriziranu diviziju. Sudjelovala je i u borbama za oslobođenje Zagreba. Bijedić Safija, rodom iz Bihaća. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u Bihaću, a od 1943. g. u VII. diviziji bataljonski bolničar. Bijuković Draginja, iz Bosanske Dubice. Odlazi u prosincu 1941. g. zajedno sa svojom drugaricom Jelenom Stanislavac, partizanima na Kozari. Bila je borac II. čete I. bataljona II. krajiškog odreda. U svibnju 1942. g. radi kao omladinski rukovodilac na terenu. Umrla. Bobetko-Goldman Jelena, rođena 1924. g. u Majuru, k. Kostajnica. U NOV od travnja 1942. g. U V I I I . i kasnije II. brigadi VII. divizije bila je bataljonska bolničarka i brigadna higijeničarka. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bojanić Jelena, rođena 20. I. 1911. g. u Donjem Hrastovcu, k. Kostajnica. 1942. g. odlazi u I. krajiški odred. Bila je bolničarka u četi i bolnici. Nosilac je Spomenice 1941. Borojević Branka, rođena 1921. g. u Borojevićima, k. Kostajnica. U siječnju 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Bila je borac, zatim delegat i komesar čete za vezu. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin kapetana. • Borojević Dušanka, rođena u Mečenčanima, k. Kostajnica. U NOB od početka 1942. g. Od 1943. g. bila je borac u jedinicama VII. divizije. Brodarec Ankica, rođena 1921. g. u Sisku. 1941. g. je hapšena i do svibnja i-ste godine bila u logoru u Lepoglavi. 22. V. 1941. g. odlazi s prvom grupom Sisčana u partizanski odred u Brezovici. U VII. banijskoj brigadi bila je referent saniteta brigade. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. �Janja Banjanin Milja Bimčić Brodarec Jagica, od 1942. g. bila je borac u NOV. Broz Ankica, rođena 21. XII. 1925. g. u Odri, k. Sisak. U lipnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u VII. banijskoj diviziji i Krajiškoj brigadi. Ima čin potporučnika. Bujić Marija, rođena 10. XI. 1919. g. u Capragu, k. Sisak. banijsku brigadu. Nosilac je Spomenice 1941. 4. VI. 1942. g. odlazi u XVI. Bunčić Mara, rođena 1924. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. Početkom 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. četi III. bataljona XVI. brigade. Istakla se u borbama u Crnoj Gori. 1943. g. postala je delegat voda, zatim zamjenik komesara čete. Bunčić Milja, rođena 15. X. 1923. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. 1942. g. član je Općinskog komiteta KP za šušnjar i Bačugu, kasnije član KK SKOJ-a Glina. U veljači 1943. g. odlazi s grupom omladine u NOV. U VII. diviziji bila je borac u I. četi I. bataljona VII. brigade, omladinski rukovodilac u III. bataljonu XVI. brigade, III. bataljonu VII. brigade, te komesar čete u III. bataljonu II. brigade. U borbi je bila dva puta teže ranjena. Butković Ljuba, rođena 1923. g. u Odri, k. Sisak. Od 18. III. 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula u svibnju 1942. g. Conjar Janja, rođena u Skeli, k. Glina. Od 1942. g. radila je na vezi između oslobođenog i neoslobođenog teritorija. 1943. g. odlazi u NOV. Poginula 1944. g. u borbi kod Bihaća. Crnobrnja Kata, rođena 1926. g. u selu Šakalinski Riječani, k. Dvor na Uni. Od srpnja 1943. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade VII. divizije. Poginula u borbi kod Capraga u travnju 1945. g. �Cvetković Vera, rođena 10. XI. 1924. g. u Sisku. Poslije okupacije radila je na sakupljanju i prenošenju oružja i održavanja veza s prvim- diverzantima Sisačkog odreda. Bila je neko vrijeme u zatvoru. U kolovozu 1941. g. odlazi u Sisački partizanski odred. Kasnije postaje član politodjela VII., XXXV. i XXVIII. divizije, član Kotarskog odbora USAOH-a Dvor, Okružnog odbora USAOH-a Banija i Glavnog odbora U-SAOH-a Nosilac je Spomenice 1941. Čakola Ljubica, rodom iz Trnovca, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u jedinicama VII. divizije. Čavić Ana, rođena 1923. g. u Donjim Javorinama, k. Dvor na Uni. Od 19. X. 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Čizmić Danica, rođena 1925. g. u Mečenčanima, k. Kostajnica. Bila je borac u jedinicama VII. divizije. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Čolić Draginja, rođena 1928. g. u Donjim Pastušama, k. Petrinja. Bila je borac u jedinicama VII. divizije. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. čučković Ana, rođena 1925. g. u Gornjem Selištu, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula 1943. g. u borbi na Pivi. čučković Anđa, rođena u Balincu, k. Glina. Majka dvoje djece, radila je od početka ustanka za NOP i bila odbornica AFŽ. Krajem 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Poginula. čučković Zora, rođena 1927. g. u Balincu, k. Glina. Od 1942. g. bila je bolničarka u V I I I . brigadi VII. divizije. Nestala u Bosni 1943. g. Ćurčija Milka, rođena 10. XII. 1924. g. u Pruscima, k. Bosanski Novi. U partizanima od 7. XII. 1941. g. Bila je zarobljena od Nijemaca na Kozari i otjerana na prisilan rad. Uspijeva joj pobjeći i ponovo je u NOV. Bila je borac u Sunjskom odredu i zamjenik referenta saniteta u Omladinskoj udarnoj brigadi. Ranjena je prilikom napada na uporište Draganić u Žumberku. Dabić Bosiljka, rođena 12. VII. 1924. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 11. IX. 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Istakla se u mnogim borbama. Bila je delegat. Poginula 24. I. 1943. g. u borbi s Crnom legijom na Brezovom Polju. Dabić-Durman Nevenka, rođena u Komogovini, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji od 1942. g. Daić Stana, iz Luščana, k. Glina. Bila je borac u četi za vezu VII. brigade VII. divizije. Dmitrović Dragica, rođena 1923. g. u Brnjeuški, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u IV. brigadi VII. divizije. Poginula 1944. g. Dragaš Kata, rođena 1906. g. u Mlinogi, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala 1943. g. u Crnoj Gori. Drakulić Stana, rođena 1929. g. u Gornjem Hrastovcu, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom» i Medaljom za hrabrost. Dražić Danica, rođena 1925. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. U NOV od 1943. g. Bila je borac u VII. diviziji, vodnik i zamjenik komandira čete u I. proleterskoj diviziji. Poginula. Dražić Zorka, rođena 1925. g. u Majskim Poljanama, k. Glina. Od studenog 1942. g. bila je bolničarka u VII. brigadi VII. divizije. Poginula u svibnju 1943. g. na Zelengori. Durman-Vilus Radojka, rođena 1926. g. u Petkovcu, k. Petrinja. Bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Ima čin kapetana. Džakula Stana, rodom iz šušnjara, k. Glina. Bila je od 1942. g. borac i omladinski rukovodilac u III. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Teže je bila ranjena. Đurić Ankica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Erak Mara, rođena 1922. g. u Bijelim Vodama, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Poginula u Sandžaku u V. ofenzivi. �Učesnici vojno-omladinskog kursa na Baniji, 1942. g. rođena 1923. g. u Mečenčanima, k. Kostajnica. Od jeseni 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala u V. ofenzivi. Erent Ljubica, rođena 1922. g. u Gradcu, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Galjen D r a g i n j a , rodom iz Slavonije. Bila je upravitelj pošte u Pokupskom. Radila je kratko vrijeme na organiziranju AFZ-a u selima općine Mečenčani, a zatim odlazi u NOV. U napadu na Mečenčane i Majur išla je bez puške, ali ju je ubrzo osvojila. Zora je bila prva žena na Baniji, koja se borila puškom u ruci. U kolovozu 1942. g. odlazi s odredom »Nine Marakovića« u Slavoniju i ističe se aktivnim političkim djelovanjem u slavonskim selima. U borbama za Veliku Mlinsku, Grub. Polje, Kloštar i druga neprijateljska uporišta istakla se kao neustrašiv borac. Vrativši se na Baniju, u listopadu 1942. g. Zora postaje zamjenik komesara čete u Odredu, a nešto kasnije, kad je formirana VII. divizija, zamjenik komesara II. bataljona VII. brigade »Vasilija Gaćeše«. Prilikom osnivanja XVI. brigade Zora je bila komesar bataljona iste brigade. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. Glavačević-Zebić Zora, rođena 1921. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 20. X. 1941. g. bila je borac u Banijskom partizanskom odredu, I. krajiškoj brigadi, vodni delegat u I. proleterskoj brigadi, član kirurške ekipe XXVII. divizije i referent saniteta XX. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Gojsović-Novaković Danica, rođena 1926. g. u Jošavici, k. Petrinja. Od jeseni 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Sredinom 1943. g. poginula u borbi kod Jablanice. Gojsović Ružica, rođena 1921. g. u Nikšiću. Formiranjem prvih partizanskih jedinica stupila je u Nikšićki partizanski odred, u kojemu je bila omladinski rukovodilac. U IV. crnogorskoj proleterskoj brigadi bila je omladinski rukovodilac bataljona i član bataljonskog partijskog komiteta. U studenom 1942. g. upućena je u Hrvatsku, gdje je bila član politodjela V. kordunaške brigade, a kasnije član politodjela VIII. kordunaške divizije. Koncem 1944. g. odlazi u Beograd kao instruktor Centralnog komiteta SKOJ-a. Poginula prilikom oslobođenja Trsta u travnju 1945. g. Golović Olga, �Grbić Dušanka, iz Plitvica. U NOV od 1942. g. Bila je borac u l i . brigadi VII. divizije i bolničarka u aerobazi XI. korpusa. Ranjena 1943. g. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Grubić Anđa, rođena 1923. g. u Moštanici, k. Petrinja. Od studenog 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Ima čin vodnika. 8-, II. 1943. g. bila je ranjena u borbi. Grujić Ana, rođena 1927. g. u Mačkovom selu, k. Petrinja. Od- 1943. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Iste godine u V. ofenzivi nestala u Crnoj Gori. Habulin-Kralj Jelka, rođena 25. V I I I . 1916. g. u Poznanovcu, k. Zlatar. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je upravnik vojno-partizanskih bolnica na Baniji, zatim na Kordunu i Lici. Za vrijeme IV. i V. neprijateljske ofenzive povlačila se s ranjenicima kroz Bosnu i Crnu Goru. Od lipnja 1943. g. bila je upravnik bolnice VII. divizije, a od ožujka 1944. g. rukovodilac sanitetskih kurseva pri IV. korpusu. Ima čin kapetana I. klase i više odlikovanja. Hanzić Barica, rođena 7. I. 1899. g. u Staroj Drenčini, k. Sisak. U NOV odlazi 12. V. 1942. g. Bila je član K P O u Primorsko-goranskom odredu i bolničarka u bolnici VII. udarne divizije. Kasnije je bila član Kotarskog odbora A F Ž Dvor, član Okružnog odbora A F Ž Banije, te referent Kulturno-prosvjetnog odjela ONOO Banija. Nosilac je Spomenice 1941. Janeković Dara, rođena 1924. g. u Stepanovićevu, k. Novi Sad. Po dolasku ustaša radi na okupljanju omladine. Početkom kolovoza 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Kalinskom odredu, u XV. kordunaškoj brigadi, rukovodilac omladine u bataljonu, te član politodjela brigade. Kasnije je bila sekretar MK SKOJ-a Glina, član OK SKOJ-a Banija, te član prosvjetnog odjela ZAVNOH-a. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Janus Milica, rođena 1926. g. u M. Poljanama, k. Glina. Od listopada 1942. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici Komande banijskog područja. Umrla 1943. g. Jekić Danica, rođena 1924. g. u Gornjem Grabovcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Smrtno ranjena u siječnju 1943. g. u Bosni. Joka Danica, iz Kosne, k. Dvor. U NOV od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici na Podgrmeču i Krajiškom Korpusu. Jokić Jela, rodom iz Bosne. Od 1943. g. bila je četna, zatim bataljonska bolničarka u VII. diviziji. Poginula na Baniji početkom 1944. g. Jovičić Evica, rođena 1928. g. u Drenovcu, k. Glina. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala u siječnju 1943. g. za vrijeme IV. ofenzive. Kačar Ljubica, rođena 1915. g. u Drenovcu, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Vodnik. Kajganić Ljubica, rođena 1925. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi. Kale Zora, rodom iz Podgrmeča. Od 1942. g. bila je bataljonska bolničarka u VII. a zatim u V I I I . brigadi. Poginula 1944. g. Karavidić Vuka, rođena u Mečenčanima, k. Kostajnica. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi. Karlovčan Stanojka, rođena 1915. g. u Čemernici, k. Vrginmost. Od svibnja 1942. g. aktivno učestvuje u borbi. Početkom 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Bila je borac, kulturno-prosvjetni radnik u četi za vezu i komesar brigadne bolnice. Kasnije je bila na kulturno-prosvjetnom radu u Oblasnom komitetu za Istočnu Bosnu. U V. ofenzivi je ranjena. Kladarin Danica, rođena u Borojevićima, k. Kostajnica. dužnostima u vojnom sanitetu. Od 1941. g. bila je na raznim �Knežević Jela, rođena u Buniću, k. Titova Korenica. U NOV od 5. I. 1943. g. U VII. diviziji bila je omladinski rukovodilac bataljona i član politodjela Divizije. Kasnije je bila član partijskog komiteta IV. korpusa. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Kovačević Marija, rođena 1923. g. u Slovincima, k. Kostajnica. Od studenog 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi na putu za Crnu Goru. Kovarbašić Miljka, rođena 1925. g. u Drenovcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Nestala za vrijeme IV. ofenzive u Crnoj Gori. Krnjaić-Rastovac Marija, rođena 27. V. 1925. g. u Željavi, k. T. Korenica. U NOV od 13. IV. 1942. g. U II. bataljonu III. udarne brigade VII. divizije bila je referent saniteta. 9. XI. 1943. g. ranjena u borbi kod Grabuštana u Baniji, izvlačeći s bojišta ranjene drugove. Kuka Soka, rođena 1924. g. u Buzeti, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin zastavnika. Lalović-Garibović Kaja, rođena 1921. g. u k. Šabac. 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je član politodjela brigade i kasnije divizije. No.silac je Spomenice 1941. Lapčević Marica, rođena 1914. g. u Gredi, k. .Sisak. 1941. g. odlazi u Kalinski odred u Šamarici kao borac. Poginula početkom 1942. g. u borbi protiv ustaša u Gredi. Lekić Stoja. Bila je od 1943. g. bolničarka u III. bataljonu I. brigade VII. divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lončar Danica, rođena 1923. g. u M. Poljanama, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u II. četi II. bataljona II. brigade VII. divizije. Poginula 10. VII. 1944. g. u borbi kod Gline. Lončar-Gruborović Ljubica, rođena 1920. g. u Glinskoj Poljani, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je bolničarka u bolnici VII. divizije. Nestala u IV. neprijateljskoj ofenzivi u Bosni. Lončarević Julika, rođena 1923. g. u Mečemčanima, k. Kostajnica. Centralnoj bolnici VII. divizije. U travnju 1943. g. umrla. Bila je od 1942. g. u Lončarević Mara, rođena 1925. g. u Vlahoviću, k. Glina. Od siječnja 1942. g. bila je bolničarka u VIII. brigadi VII. divizije. U veljači 1943. g. umrla. Maestro Gracija, iz Zagreba. U proljeće 1943. g. poslije IV. ofenzive bila je bolničarka u vojnoj bolnici u Rudinama nad Neretvom. Istakla se kao jedna od najboljih bolničarki prilikom povlačenja bolnice u planinska sela, u pravcu Crne Gore. Jednog dana, krajem svibnja 1943. g. pri obilasku jedne udaljenije grupe bolesnika, na putu, kojim je bio pod stalnom neprijateljskom vatrom, bila je ranjena. Nešto kasnije bila je kao nepokretni ranjenik zarobljena i otpremljena u logor, odakle se nije vratila. Mamuzić Marija, rođena u Nebojanima, k. Petrinja. Od 1. XI. 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. U lipnju 1943. g. poslije prolaza Sutjeske, ranjena je. Manojlović Dragica, rođena 1925. g. u Sibinu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u II. četi III. bataljona V I I I . brigade VII. divizije. U V. ofenzivi nestala u Bosni i proglašena mrtvom. Maraković Evica, iz Vlahovića, k. Glina. Bila je bolničarka u VII. diviziji. Dobrovoljno je provela trideset noći pored ranjenika i prenijela stotine nepokretnih drugova, spašavajući ih od neprijatelja. Marić Evica, rođena 1925. g. u Martinovićima, k. Glina. Od siječnja 1943. g. bila je borac u III. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula za vrijeme V. neprijateljske ofenzive kod rijeke Pive. �BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA Milanka Kljajić je rođena 1924. g. u Starom Selu, kotar Petrinja, u siromašnoj seljačkoj obitelji. Zbog siromaštva svojih roditelja završila je tek četiri razreda osnovne škole, ali se svojom oštroumnošću i smjelim, otvorenim karakterom isticala medu svojim drugaricama. MILANKE KLJAJIĆ čanj 1943. g. Veliki snijeg, zima. Prsti se smrzavaju i lijepe za čelične cijevi pušaka. Nadmoćan neprijatelj bijesno ' navaljuje i nadire, VII, junačka, dočekuje, luče se. Položaji prelaze po nekoliko puta iz ruku u ruhe. Metla, krvavo bojno polje, tia kojemu su uvijek vodene odsudne bitke. Po- Već prvih dana Narodnog ustanka, 1941. g. Milanka, se pridružuje partizanima. Ona je prva seljačka djevojka Banije koja s puškom u ruci odlazi u borbenu jedinicu. U ratu su joj poginuli otac i dva brata, a majka joj je umrla od tifusa. Ti teški udarci nisu pokolebali Milankin moral. Tuga za izgubljenom porodicom dala joj je novu snagu i odlučnost. Smjela i neustrašiva ističe se medu najboljim borcima 1. brigade VII. divizije. U napadu na 369. njemačku diviziju, u borbama kod Gline i Majura, u akcijama kod Blinjskog Kula i Sunje, u jurišima na bunkere u Volinji i kao voda bombaške grupe, Milanka je bila proslavljeni junak medu svojim drugovima. 1942. g. postala je član Komunističke Partije Jugoslavije i, premda još mlada, postala je desetar i kasnije vodnik voda. Poginula je 22. siječnja 1943. g., za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive. Njeni drugovi nisu htjeli dozvoliti da mrtvo tijelo omiljelog desetara padne u ruke neprijatelju. Petorica se dobrovoljno javljaju da je pocl najžešćom vatrom izvuku s bojišta. Tom su prilikom svi bili ranjeni. Glas o Banijom. Milankinoj pogibiji tužno Iste godine donosi list »Banovka« ženama borcima Banije«, u koj,em se Kljajić kaže: je odjeknuo članak »0 o Milanki »Cijeli narod Banije pozna je po njenoj hrabrosti, i naša VII. divizija ubrajala ju je medu najbolje svoje junake. Njena neustrašivost, požrtvovnost i samoprijegor bodri i danas borce, bombaše i jurišače I. brigade . . . Milanka sa svojom desetinom juriša, ubija Švabe, u akciji na Majur sama zarobljuje njemačkog oficira i predvodi ga pred svoga komandira. Nastavljaju se akcije na Bjelnik, Mlinogu, Hrastovac, itd. Milanka je uvijek medu prvima, kao bombaš ili jurišač. Mijenja se mišljenje boraca o njoj. Njen ugled raste u cijeloj brigadi. Njena desetina izvršavala je svaki zadatak. Desetar Milanka isticana je uvijek za primjer i pohvaljivana. Dolazi 17 IV. neprijateljska Žene Hrvatske u N O B ofenziva. Mjesec sije- Narodni heroj Milanka Kljajić sljednja noć na Metli ispunjena je žestokim borbama. VII. brigada vrši tri juriša, jedan za drugim. Milanka kao i uvijek, neustrašiva, čvrsta i uporna, s nožem na puški, sa smiješkom na usnama, juriša na čelu svoje desetine. Iste noći, u zadnjem jurišu, s bojnim poklikom: ,Za nvnom, drugovi, Metla mora biti čista', pada dva metra pred neprijateljskim rovom.« Milanka Kljajić, junačka omladinka Banije, ponos svog rodnog kraja, dobila je za svoje herojsko držanje u borbama najveće priznanje: Prezidijum Narodne skupštine FNRJ odlikovao ju je Ukazom od 29. IX. 1953. Ordenom Narodnog heroja. 257 �Metikoš Zora, rođena 1922. g. u Bijelim Vodama, k. Glina. U NOV od 22. VIII. 1942. g. Bila je vodnik u VIII. brigadi VII. divizije. Ranjena u borbi kod Miljevina. Mikulić Anka, rođena 1923. g. u Pastusi, k. Petrinja. Bila je komesar bolnice u Grmeču, komesar čete pri Komandi područja, pomoćnik komesara u partizanskoj bolnici li Italiji i kasnije u iSomiboru. Nosilac je Spomenice 1941. Miletić Dragica, rođena 1920. g. u Detinu, k. Dvor na Uni. Od 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona IV. brigade VII. divizije. U studenom 1943. g. kod napada na Glinu, bila -je smrtno ranjena. Nišević Milka, rođena 1922. g. u Kepčijama, k. Dvor na Uni. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Nišević Pavlija, rođena 1924. g. u Kepčijama, k. Dvor na Uni. Od 10. X. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Nožinić-Slijepčević Mira, rođena 1926. g. u Suhopolju, k. Virovitica. U jesen 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je borac, desetar, zamjenik komesara čete i komesar čete. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Oljača Ljubica, rođena 1912. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. U NOV od 16. XI. 1941. g. Bila je kuharica u Banijskom području, a kasnije bolničarka u bolnici VII. divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Pajić Ljubica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom' za hrabrost. Papo-Binenfeld Gina, rođena 1924. g. u Sarajevu. Nakon izlaska iz logora u jesen 1943. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je bataljonska bolničarka i omladinski rukovodilac. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. OPašica Kata, rođena 1918. g. u Nebojanama, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. na Zelengori. Pavelić Kaja, rođena u Mošćenici, k. Petrinja. Od početka 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u bataljonu VII. divizije. Pavičić Jela, iz Kostajnice. Bila je 1944. g. borac u četi za vezu I. brigade VII. divizije. Pavičić Slava, rođena 1921. g. u Petrinji. 1942. g. bila je rukovodilac AFŽ-a u kotaru Kostajnica i član KK K P H . U VII. diviziju odlazi u veljači 1943. g. Bila je komesar divizijske bolnice. Zarobljena u V., neprijateljskoj ofenzivi. Pešut Ljuba, rođena 1921. g. u Dabini, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. ofenzive u Bosni. Petrović Branka, rođena 1927. g. u Drenovcu, k. Glina. Od 1. X. 1942. g. bila je borac u I. četi I. bataljona III. brigade VII. divizije. Ranjena 25. XI. 1943. g. u borbi kod Gline. Ima čin zastavnika. Plavljanić Ana, rođena 1924. g. u Mečemčanima, k. Kostajnica. 1942. g. odlazi u Kozarski odred, a kasnije prelazi na teritorij Banije. Za vrijeme V. neprijateljske ofenzive ranjena je u borbi kod Sunje. U NOV je bila komesar čete i komesar bolnice. Jedinog dana kad je u Buzeti (kod Gline) nabavljala mlijeka za ranjenike, četnici je uhvate i ubijaju. Plavšić Stoja. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom, za hrabrost. Pojić Milka, rođena 1925. g. u Drljači, k. Kostajnica. Od 15. XI. 1942. g. bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula u siječnju 1943. g. kod Prozora. Prečanica Ankica, rođena 1924. g. u Gornjoj Bačugi, k. Petrinja. U NOV od 11. XI. 1942. g. Bila je borac, a zatim vodnik IV. čete I. bataljona II. brigade VII. divizije. Ranjena 21. V. 1944. g. u borbi s Nijemcima kod Jablanice. Pustinja Stana, rođena 1924. g. Tremušnjaku, k. Petrinja. Od veljače 1943. g. bila je borac u II. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula kod Jablanice 1943. g. 2.58 ' �Dokument 414 PARTIZANKA SUDI Iz »Žene , borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br 1, lipanj 1943. g. u hnrhi« «Insila AF7. Hrvatske, br_ 1. li T i h o i nečujno su se p r i v l a č i l e s j e n e redu gusto z b i j e n i h kuća uz cestu. K r o z noć pronio se pucanj, pa još jedan, pa čitav r a f a l , dok se tiha, z v j e z d a n a noć n i j e p r e t v o r i l a u pakleni urnebes, u jednu od onakvih noći, kad sa svih strana z a v r i j e kao u kotlu. P o č e l a je jedna od onih noći, k o j e će se oni, k o j i je' p r e ž i v e s onu stranu žice, u bunkerima, s jezom sjećati još dugo i dugo. Mukle eksplozije p o t r e s a j u z e m l j u . P a l e se p r v e bombe. P o d čeličnim pritiskom prskaju v a n j s k e odbrane, a n e p r i j a t e l j ,se u panici počeo komešati. P o l a sata iza p r v o g naleta situacija je bila riješena. Po peti put je napadnut M a j u r . Opet j e jedno n e p r i j a t e l j s k o g n i j e z d o uništeno, opet je medu kućama i na cesti ostalo nekoliko desetaka neprijateljskih lješeva. U t o j noći poginuo je v o j n i l i j e č n i k Sanitätsunteroffizier-Feldwebel Martin Aimer iz Beča. Ubila ga je mala partizanka Milanka K l j a j i ć . Stigao ga je metak iz n j e z i n o g mauzera upravo u trenutku, kad je iskočio iz kuće i kad mu je trebalo samo još nekoliko koraka da se pod o k r i l j e m mraka izgubi u noći. M r t a v leži t a j sin bečkog t v o r n i č a r a — svršeni doktor. Čitav ž i v o t n j e g o v v i d i se iz slika k o j e su nađene kod n j e g a . Tu je on kao planinar u nekom luksuznom hotelu, u b i j e l o m o d i j e l u na tenis igralištu, u automobilu, pod sjenom egipatskih piramida, na S i c i l i j i i sunčanoj k r v a v o j Španiji. I m a i slika žena k o j e su ga v o l j e l e i k o j e mu pišu p o s v e t e : » z a uspomenu, v j e č i t o s j e ć a n j e , sretan p o v r a t a k « , ali k o j e ne znaju da je otišao u z e m l j u odakle takvima nema povratka. Mala Milanka ne zna za tenis, vile, automobile, luksuzna p u t o v a n j a . Ne zna ona za sve to. Ona zna samo da su takvi prouzročili p a l j e n j e naših sela, u b i j a n j e naše braće, m a j k i i sestara, p l j a č k a n j e našeg žita. Ona zna samo to i ništa drugo, i s dubokom m r ž n j o m u srcu pritište svaki put na obaraču svoga v j e r n o g mauzera, kad j o j se jedna takva štetočina p o j a v i na nišanu. N a š a mala Milanka, akcija, izriče s v o j sud. junakinja iz svih Vladimir Bakarić • Komandant I I I . bataljona V I I . brigade NOV i POH Radanović Anka, rođena 1923. g. u Brubnju, k. Glina. Od 1941. g. bila je borac u I V . brigadi V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u prosincu 1943. g. Radanović Ljubica, rođena 1924. g. u Brubnju, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u V I I . b r i g a d i V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. na N e r e t v i . Radić M a r i j a , rođena 1923. g. u Boroviti, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u I I . b a t a l j o n u X V I . b r i g a d e V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u s r p n j u iste godine na Ščepan P o l j u kod rijeke Pive. Rajić Dragica, rođena 1925. g. u R a j i ć Brdu, k. V o j n i ć . Od s i j e č n j a 194,3. g. bila je borac u I. b a t a l j o n u V I I I . b r i g a d e V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u I V . n e p r i j a t e l j s k o j o f e n z i v i . Rapić Barica. Od 1941. g. bila je borac i bolničarka u V I I . C r n o j Gori z a v r i j e m e I V . o f e n z i v e . diviziji. U m r l a od t i f u s a u Ratković-Popović L j u b a , iz P e t r i n j e . 1942. g. radila je kao politički radnik na kotaru Pet r i n j a i D v o r . Početkom 1943. g. odlazi u V I I . d i v i z i j u . Bila je komesar čete za vezu, zatim omladinski rukovodilac bataljona i k a s n i j e član Okružnog komiteta iSKOJ-a za Baniju. Rebrača Evica. Bila je borac u V I I . d i v i z i j i . Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Relić Milka, rođena 1924. g. u Klasniću, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u V I I . b r i g a d i V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. u Crnoj Gori. Roknić Smilja, rođena 1920. g. u Kordunskom L j e s k o v c u , k. Slunj. U jesen 1942. g. odlazi na omladinski v o j n i kurs i u V I I . diviziju. P o g i n u l a u t r a v n j u 1943. g. na povratku iz Crne Gore. �Roksandić Anđelka, rođena 1915. g. Bajincu, k. Glina. Od 1941. g. u NOV. Bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Poginula u borbi kod rijeke Pive u Crnoj Gori 1943. g. Roksandić Ljubica, rođena 1920. g. u Majskim Poljanama, k. Glina. Od listopada 1942. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici na Baniji. U siječnju 1943. g. poginula u borbi na Pivi. Rudić Milka, rođena 1928. g. u D. Klasniću, k. Glina. Od 1941. g. bila je bolničarka u NOV. U IV. neprijateljskoj ofenzivi povukla se u Bosnu zajedno s bolnicom, odakle se nije više vratila. Ruškovac-šarić Milka, rođena 1. VI. 1923. g. u Zagrebu. Od 1938. g. aktivno je radila u URSS-ovim sindikatima. U ožujku 1942. g. odlazi na Baniju, gdje najprije radi s omladinom, a zatim prelazi u III. bataljon PO Banije. U VII. brigadi bila je politički delegat voda, omladinski rukovodilac u bataljonu, zamjenik komesara čete i komesar ešalona ranjenika. 1942. g. je ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod III. reda. Savie Milka, rođena 1923. g. u Komori, k. Dvor na Uni. 1943. g. odlazi u NOV. Nestala u borbi kod Ključa, u veljači 194,3. g. Selanac Joka Ankica, rođena 1927. g. u Odri, k. Vel. Gorica. Od 27. V. 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Poginula 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Kladnja. Simić Vukosava, rođena 1923. g. u Slabinji, k. Kostajnica. U ožujku 1942. g. odlazi u NOV. Bila je upravnik četne ambulante, zatim bolničarka i tajnik općinskog NOO-a. Nosilac je Spomenice 1941. Sljepčević Ljubica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Sljepčević Milka, rođena 1921. g. u Čavić Brdu, k. Dvor na Uni. 1941. g. radi na terenu kotara Dvor sa ženama i omladinom. 1942. g. bila je sekretar KK SKOJ-a i član KK K P H Dvor. Početkom 1943. g. odlazi u I. brigadu VII. divizije. Bila je borac, zamjenik komesara čete, omladinski rukovodilac bataljona i brigade, i, 1944. g. član politodjela X X X I I . divizije. Ima čin rezervnog kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. Sokolović Ljubica, rođena 1925. g. u Perni, k.Vrginmost. Od početka 1943. g. bila je borac u II. brigadi VII. divizije. Nestala za vrijeme borbe u Crnoj Gori. Sonjar Ana, rođena 1921. g. u Skeli, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u mitraljeskoj četi III. bataljona II. brigade VII. divizije. Poginula 25. III. 1945. g. u borbi kod Bunića. Srdar Katica, rođena 1927. g. u Capragu, k. Sisak. U NOV od 4. VI. 1942. g. Bila je delegat voda u III. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Umrla od tifusa pri kraju V. ofenzive. Stanisavac Jelena, rođena 4. X. 1925. g. u Hrvatskoj Dubici, k. Kostajnica. Krajem 1941. g. prelazi s Draginjom Bijuković preko zaleđene Une i probijajući se kroz njemačke i ustaške položaje, dolazi partizanima na Kozaru. U kpzaračkoj ofenzivi bila je ranjena i zarobljena. S ostalim- zarobljenicima, među kojima je bila i njezina majka Darinka, upućena je prema Zagrebu. Majci je uspjelo putem da pobjegne, a Jelena je otpremljena u Zagreb, gdje je nestala. Darinka je nakon dva mjeseca uhvaćena i ubijena. Stanisavac Jovanka, rođena 13. IV. 1923. g. u Hrvatskoj Dubici, k. Kostajnica. 1942. g. sa svojom majkom Darinkom odlazi partizanima u Bosnu. S majkom i sestrom Jelenom učestvovala je 1942. g. u kozaračkoj ofenzivi. Poginula. Stojaković Ljubica, rođena u Indiji (Srijem). Od 1943. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula iste godine u Istočnoj Bosni. Stojković-Aleksić Draga, rođena 22. V i l i . 1925. g. u šašu, k. Kostajnica. Nakon što je završila vojno-politički kurs u Rujevcu 1942. g. odlazi u četu za Vezu XVI. brigade VII. divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. �Bolnička četa Omladinske brigade na Baniji Šantek Bara, rođena 1902. g. u Dvorištu, k. Glina. Pristupila je NOB-i 1941. g. Njezinom zaslugom cijela se žandarmerijska stanica, u kojoj je bila kuharica, predala partizanima. U štabu VII. divizije bila je kuharica, a za vrijeme IV. i V. ofenzive borac u jedinici. Ima čin starijeg vodnika. Nosilac je Spomenice 1941. Španović Milka, rođena 1923. g. G. Žirovcu, k. Dvor. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. U srpnju 1943. g. umrla od tifusa. Šteković Ljubica, iz Vlahovića, k. Glina. Od 1942. g. bila je u četi za vezu I. brigade VII. divizije. Ima čin vodnika. šteković-šašić Stojanka, rođena 1927. g. u Grabovcu, k. Glina. 1942. g. bila je u općinskom rukovodstvu SKOJ-a. U siječnju 1943. g. za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive, odlazi u VII. brigadu VII. divizije. Bila je delegat voda, omladinski rukovodilac priištabnih jedinica II. brigade i delegat u četi za vezu. Ranjena je u borbi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Šubić Danica, iz Borojevića, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji 1942. g. Šukunda Evica, rođena 1924. g. u M. Gradcu, k. Glina. Od siječnja 1943. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula u ožujku 1944. g. u borbi na Sutjesci. Šušković-Klepec Tonka, rođena 1923. g. u Andigolama, k. Čazma. 1943. g. odlazi u VII. banijisku brigadu. Kasnije radi na terenu. Tatić Milka, rođena u Hrtiću, k. Dvor. U VIII. brigadu VII. divizije odlazi u ljeto 1942. g. Bila je delegat voda, zatim zamjenik komesara čete. Odlikovana. �Tatić-Nikolić Duka, rođena u Kolašinu. U NOV od 1941. g. Bila je u IV. crnogorskoj brigadi, zatim divizijski apotekar u VII. diviziji i zamjenik sanitetskog referenta u I. brigadi VII. divizije. Tovarlaža Danica, rođena 1919. g. u Drenovcu, k. Glina. Poginula u Crnoj Gori. Bila je borac u VII. diviziji. Trivanović Desanka. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Trkuljan Danica, rođena 1921. g. u Mačkovom selu, k. Petrinja. Od svibnja 1942. g. bila je u tehničkom odjelu VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi. Turkalj Mara, rođena 1920. g. u Vurotu, k. Sisak. U travnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je kuharica kod Banijskog područja. Za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive, pri povlačenju za Crnu Goru, prelazi u operativnu jedinicu, kao sanitetski referent bataljona. Vilus Marija, rođena 1926. g. u Petkoveu, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je sanitetski referent u I. četi II. bataljona II. proleterske brigade. Poginula 3. prosinca 1944. g. kod Martinovaca na Srijemskom frontu. Vinčić Mira, rođena u Dragotini, k. Glina. U veljači 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Vladić Marija, rođena 1. V. 1923. g. u Sisku. U NOV od 1942. g. Bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije i I. bataljonu PO Banije. Umrla 1944. g. Vladušić Jelena, rođena 5. III. 1914. g. u Donjem Klasniću, k. Glina. U studenom 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u T. kozarskom partizanskom odredu »Ml. Stojanovića«, politdelegat bolničke - čete XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«, zatim bataljonska bolničarka u IV. bataljonu PO Banije. Vojnović Ana, iz Bačuge, k. Glina. U NOV od 1942. g. Bila je omladinski rukovodilac u I. brigadi VII. divizije, te u jedinici X V I I I . divizije. U borbama na Kupi bila je kao mitraljezac u prvim redovima. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vorkapić-Jerić Nada, rođena 18. V I I I . 1925. g. u Topuskom. Od 12. V I I I . 1942. g. u NOV. Bila je stariji vodnik u II. četi I. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Ranjena na pruzi Sarajevo—Višegrad. Vranešević Desanka, rođena 1924. g. u Mađarima, k. Petrinja. Od 28. XII. 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. ofenzive. Vrga Miljka, rođena 1925. g. u Malom Gradcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u III. bataljonu V I I I . brigade VII. divizije. Poginula u prosincu 1942. g. Vujanić Radojka, rođena 1921. g. u Brđanima, k. Dvor na Uni. 1942. g. bila je član KK SKOJ-a Dvor. U veljači 1943. g. odlazi u V I I I . brigadu VII. divizije. Bila je borac, zatim bolničarka divizijske bolnice. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi. Vukadinović Ljubica, rođena 1924. g. u D. Mlinovima, k. Petrinja. Od studenog 1942. g. bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Umrla 1943. g. u Crnoj Gori. Vukotić Milka, rođena 1922. g. u Drljačama, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive. Weiss Vlatka, rođena u Daruvaru. Poslije izlaska iz rapskog logora, 1943. g. odlazi u VII. brigadu VII. divizije. Bila je brigadni higijeničar. Ima čin kapetana. Weiss Zora, od jeseni 1942. g. bila je apotekar u VII. brigadi VII. divizije. Zorić Stana, iz Komora, k. Dvor na Uni. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. puta je ranjena. Dva Zorić Stoja, rođena 1924. g. u Komori, k. Dvor na Uni. Od 15. XI. 1942. g. u NOV. Bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije i II. brigadi XVI. divizije. Ranjena u travnju 1944. g. kod Majevice. Ima čin zastavnika. Žutić Ankica, rođena 25. X I I . 1925. g. u Gređanima, k. Vrginmost. Od 5. X. 1943. g. bila je borac u III. četi I. bataljona II. brigade VII. divizije. Ranjena je u obje noge. �Bolničarka pruža pomoć na položaju Dokument 415 IZ N A R E D B E BR. 19 Š T A B A IV. U D A R N O G K O R P U S A N O V I PO J U G O S L A V I J E OD 26. I. 1945. O P O S T A V L J A N J U I Po potrebi službe postavljaju se: ... za pomoćnika komesara 2. čete III. aero-baze IV. udarnog korpusa drugaricu Pjevač Mariju, do sada v. d. vodnika iste čete, ... za šefa odelenja D O.V.B, postavlja se potporučnik Žigić Mica, dosada šef evakuacionog odelenja, ... za pomoćnika politkomesara III. aerobaze drugarica Tatić Milka, dosadašnji crtač Operativnog odsjeka, . . . dosadašnji pomoćnik komesara III. aero-baze drugarica Tabor Dragica razrješava se dužnosti i stavlja se na raspoloženje Štabu -34. udarne divizije. Proizvođenje i unapređenje podoficira: Na osnovu Naredbe Vrhovnog Štaba NOV i POJ od 1. maja 1943. g. bilten br. 28, a u PROIZVOĐENJU ŽENA BORACA1 vezi naređenja Glavnog Štaba NOV i POH od 13. X. 1943. A broj 256. proizvode se i unapređuju: U čin starijeg vodnika: Komanda banijskog područja: ... 28. Horvat-Čauišević Mate Maca Komanda bihaćkog područja: ... 66. Čućković Drage Milena Komanda karlovačkog područja: ... 69. Balač Steve Mara ... 71. Radojčić Mihajla Zorka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: ... 82. Cukić Milena 83. Tomić Maca 84. Salamon Lili U čin vodnika: Komanda banijskog područja: ... 19. Kotur Nikole Višnja �. . . 46. Komanda . .. 62. Komanda . . . 74. Prećanica Luke Ankica pokupsko-turopoljskog područja: Havidić Stjepana LjuDica bihaćkog područja: Ban Ivana Neve ilk a Sanitetski odsjek IV. korpusa: . . . 82. Vcšnik Erasmia Nela . . . 84. Saršon Marica 85. Pentek Marica . . . 88. Raletić Danica 89. Komadina Dragica 90. Bjelivok Dara 91. Maljković Milka 92. Novković Milka 93. išikić Vasilija 94. Bogunović Zorka . . . 96. Kušić Maca 97. Radanović Dragica . . . 102. Katić I. Marica 103. Gračanin Zora 104. Varadi Katica Aeuro-baze IV. udarnog korpusa: . .. 134. Kreća Milana Desanka 135. Milakara Mićana Ljuba 136. Dobrečević Laze Bosiljka 99. Jović Slavka ...104. Vučković Zorka 105. Potkornjak Emilija 106. Koruga Soka 107. Mudrovčić Manda . . . 115. Muhek K. Micika Vojna oblast IV. korpusa: . . . 122. Dimić Maksima Sofija Aero-baze IV. korpusa . . . 141. Bunjevčević Jovana Ljubica U čin desetara: Komanda pokupsko-turopoljskog područja: . . . 16. Cingulin Martina Rezika . . . 28. Vu-neta Franje Milka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: . . . 39. Petrović Stanka 40. Kopač Danica . . . 44. Neral J. Zlata 45. Lončarić Marica 46. Petričko Zlata 47. Pavković Marija 48. Pađen J. Katica . . . 50. Puhalo P. Marija 51. Rađaković Anka 52. Vlaisavljević Zorka U čin mlađeg vodnika: Komanda banijskog područja: . . . 5. Trkulja Gene Soka . . . 9. Orlović Bože Marija 10. Srnader Miloša Kaja Komanda pokupsko-turopoljskog područja : . . . 56. Komanda . . . 61. 62. Komanda . . . 69. . . . 72. Krneta Dmitra Vasiljka karlovačkog područja: Laurić Pavia Micika Salopek Milana Marica bihaćkog područja: Radović Petra Anka Vejin Dane Milka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: . . . 75. Stanković Milana Danica . . . 79. Rapajić Dušana Soka . . . 81. Sekulić Jovana Soka . . . 83. Cvajgental Edita . . . 85. Ađamović Marija . . . 88. Studen Soka 89. ßuput Marica 90. Kordić Milka 91. Vunjak Smilja 92. Njegovan Milka 93. Izrael Berta 94. Valentić Marica 95. Milošević Milka . . . 97. Prodanović Radojka 98. Krainović Ljuba Štab Aero-baze IV. udarnog korpusa: . . . 66. Basara Mile Draga Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar, pukovnik Komandant, V. H o l j e v a c , v. r. potpukovnik: M. Šuimonja, v. r. M . P. Dostavljeno : Glavnom Štabu NOV i PO Hrvatske na znanje, Štabu VII. udarne divizije, Štabu VIII. udarne divizije i Štabu 34. udarne divizije i Unske operativne grupe, Štabu haubičkog diviziona, Pontonirskog i tenkovskog bataljona, Vojnoj oblasti IV. udarnog Korpusa, Intendanturi IV. Udarnog korpusa, Sanitetskom odsjeku IV. korpusa, odsjeku za naoružanje IV. udarnog korpusa, Komandi područja 1-7, Štabu Aero-baza 1-4 IV. udarnog korpusa, Auto-četi i četi za vezu IV. udarnog korpusa. Da je otpravak vjeran originalu potvrđuje: Načelnik štaba: potpukovnik: P. Kleut, s. r. 1 Original ovog Vojno-histoirijskog dokumenta instituta nalazi MNOJ. se u arhivi �SLAVONIJA Već u prvoj godini narodnog ustanka nikle su u Slavoniji borbene grupe i partizanski odredi. Formirane su tri čete: Papučko-krndijska, Psunjska i Moslavačka, koje sačinjavaju prvi slavonski bataljon. Krajem zime 1941-42. stvoren je I., a u svibnju 1942. g. II. slavonski odred. 11. listopada 1942. g. formirana je u Slavoniji 1. slavonska brigada, koja je kasnije dobila od Glavnog haba Hrvatske naziv — XII. brigada. Kakon mnogih borbi u Slavoniji, Podravini, Hrvatskom Zagorju i Bosni, XII. brigada proglašena je najboljom brigadom u Hrvatskoj. Nedugo iza toga dobila je od Glavnog štaba častan naziv Proleterske udarne brigade. • : 30. XII. 1942. g. formirane su u Slavoniji XV1. omladinska brigada »Joža Vlahović« i XVII. brigada. XVII. slavonska udarna brigada bila je čuvena po značajnim pobjedama, izvojevanim u borbama protiv neprijatelja. Svim tim pobjedama pridonijele su svoj udio i lene borci. U srpnju 1943. g. brigada je imala oko 1000 ljudi. Od tog broja više od 25% bile su žene. Krajem prosinca 1942. g. formirana je u Slavoniji IV. slavonska divizija NOV i POJ, koja je kasnije dobila naziv XII. divizije NOV Hrvatske. U sastav divizije kao njeno borbeno jezgro, ušla je XII. brigada, XVI. omladinska brigada »Joža Vlahović« i XVII. brigada. Divizija je tada brojila oko 4200 boraca i rukovodilaca. U svibnju 1943. g. formirana je X. slavonska divizija, kasnije nazvana XXVIII. divizija. U njen sastav ušle su XVII. i XXI. brigada, a u studenom novoformirana XXV. brodska i artljerijska brigada. U svibnju 1943. g. formiran je I. slavonski korpus, koji je tada obuhvatao IV. diviziju, X. diviziju, 1. i 2. partizanski odred, Bilogorsku četu, Čehoslovački bataljon, te artiljerijski i minobacački divizion. Polovinom 1943. g. zbog unifikacije naziva svih korpusa i divizija NOVJ, nastupa promjena u nazivima slavonskih jedinica. Od tada se 1. korpus naziva VI. korpus, IV. divizija naziva se XII. divizijom, a X. divizija postaje XXVIII. divizija. Pred kraj rata bile su u Slavoniji tri divizije sa devet brigada, te Istočna i Zapadna grupa partizanskih odreda sa šest odreda. Ukupno je bilo 40 bataljona s brojnim stanjem oko 15.000 boraca. �Dokument 416 XII. DIVIZIJA XII. XVI. XVIII. OSJEČKA I ČEHOSLOVAČKA BRIGADA DOPIS ŠTABA VI. KORPUSA OD 30. V. 1944. REDAKCIJI »ŽENE U BORBI«, GLASILU GLAVNOG ODBORA AFŽ ZA HRVATSKU 0 ISTAKNUTIM ŽENAMA BORCIMA XII. BRIGADE ŠTAB VI. KORPUSA NOV JUGOSLAVIJE Broj 199 Dana 30. V. 1944. U r e d n i š t v u »Žene u borbi« (za Hrvatsku) Dostavljamo Vam podatke o drugaricama iz XII. u. brigade koje su se istakle u borbama : se sada nalazi na Kozari na pozadinskom radu, gdje je upućena radi iznemoglosti od zadobivenih rana i oboljenja na plućima. Radulović Jovanka, rođena 1923. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar, Srpkinja. Bila je politički delegat, član KP, u partizanima od 28. II. 1943. g. Poginula u šestoj ofenzivi prilikom; juriša na Čerkeze u Miškovcima, kod Dervente. U narodnoj vojsci služila je kao uzor drugarice i borca svojom odanogću i disciplinom sve do momenta, kada je, prezirući smrt, dala svoj mladi život na oltar domovine. Ista drugarica je bila u II. četi I. bataljona. Lončar Darinka, borac III. čete III. bataljona, rodom iz Bosanske Dubice, Srpkinja, Skojevka. Stupila u NOV mjeseca aprila 1943. Istakla se svojom hrabrošću i neustrašivošću u borbi u Lepoglavi, Našicama, na Kalniku, a naročito u zasjedi kod Pakraca, gdje je pod neprijateljskom' vatrom prilazila mrtvim banditima i sa njih skidala oružje i municiju. Do sada je ranjena tri puta, a posljednju ranu u grudi dobila je u borbi protiv Švaba u Šibokovcu. Od te rane je podlegla. Mara Borčić, borac druge čete II. bataljona, rođ. 1927. u selu Pivnice, srez Virovitica, Srpkinja, SKOJ-evka, istakla se u borbi prilikom prelaska naše brigade preko Save, gdje je bila ranjena. Po ozdravljenju vrača se u jedinicu, i to prije vremena. Herojski je poginula u šestoj ofenzivi, kada su naše jedinice vodile borbu kod Dervente. Ista drugarica Mara istakla se svojom borbenošću i hrabrošću. Milaković Petra, borac III. čete III. bataljona, rođ. 1925. g. u selu Dvorska, sreiz Virovitica, stupila je u partizane 3. III. 1943. g. Član KP. Istakla se u svim dosadašnjim borbama svojom srčanosti, hrabrošću, a naročito u pogledu discipline i morala. Bižić Milica, borac III. čete III. bataljona, rođ. 15. X. 1926. g. u selu Špilja, srez Duibica, Srpkinja, član KP. Stupila u NOV mjeseca augusta 1941. g. Ranjavana 3 puta. Zadobila šest težih rana, istakla se u borbi u Đulavcu, na Dilju i Kalniku, kada je naša brigada tamo bila. Odlikovala se svojom odvažnosti, hrabrosti, radi čega joj je bila povjerena dužnost desetara. Ista drugarica Marić Borka, borac II. čete III. bataljona, rođena 15. IX. 1924. g. u Bračevcima srez Đakovo. Stupila u NOV 14. VIII. 1942. g. Srpkinja, Skojevka, isticala se svojom odvažnošću i hrabrošću u svim borbama koje je vodio njen bataljon. Po nrelazu u Bosnu, u jednoj neravnoj borbi sa Čerkezima, jurišajući među prvima, herojski je pala. Seražin Štefica, borac-bolničarka III. čete IV. bataljona, rođena 5. IV. 1927. u selu Berek, sreiz Garešnica, stupila u NOV 5. XI. 1942. g., Hrvatica. Isticala se u svimi borbama u kojima je učestvovala. Neobično hrabra i odvažna, pala je u VI. ofenzivi u planini Uizlomcu, kada je kao bolničarka priskočila u pomoć ranjenom drugu. Neprijateljsko zrno pogodilo ju je u srce. Svoju dužnost je izvršavala najsavjesnije, u svojoj jedinici služila kao primjer borca i bolničarke. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Vlado Janić �I PRIJEDLOG ZA PRIZNANJE Dokument 417 RANGA KAPETANA PRVOBORCU MILAKOVIĆPANJKOVIĆ ANI 1 �1 Milaković - Panjković Ana, saradivala N O P do odlaska u partizane 10. X I . je komesar mjesta čačinci i narodne fronte Podrav. Slatina. kom Ana Dokument odbora o p k o l j a v a n j a 'Čačinaca, njena. Milaković-Panjković Nosilac je Spomenice 1944. g. sa 1941. g. Bila Komande skog je član teško KotarPrilije ra- 1941. 418 U XII. UDARNOJ BRIGADI BILO JE NA DAN 29. VIII. 1943. 136 ŽENA 29. V I I I . Brojno stanje 1 I. 23 bataljon 1 — ženskih — i naoružanje 2 X I I . narodne brigade na licu muških ženskih Štab brigade u razhodu muških t muških Jedinica ženskih po spisku 23 1 230 31 71 5 209 26 I', bataljon 246 36 57 9 189 27 111 batalj on 274 33 73 6 201 27 IV. bataljon 264 30 63 3 204 27 Četa za vezu 63 — 11 — 52 — Pioners. četa 57 — 14 — 43 — Bacački v o d 25 — 8 — 17 — — 16 1 — 10 4 — 13 Agit-prop 16 1 Ref. saniteta 13 4 Topovsko 13 odel. — 3 — Ukupno 1 tutu 2 Original se nalazi 1277 u 300 23 Vojno-histori jskom insti- MNOJ. Naoružanje izostavljeno. 136 1943. 977 113 �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XII. PROLETERSKE UDARNE BRIGADE BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Ačanski-Madavić Saveta, rođena 10. X. 1924. g. u Suhomlaki, k. Orahovica. U NOV od 1942. g. Bila je borac u XII. brigadi, bolničarka i borac u Podravskom1 odredu. Kasnije je bila predsjednica NOO u Suhomlaki, te član Kotarskog NOO Donji Miholjac. Antonija Ruža »Tetka«, rođena 1910. g. u Letincu, k. Brinje. U NOV od 1942. g. Bila je borac u XII. brigadi i upravnik bolnice u Radnovcu. Kasnije prelazi u civilnu bolnicu Okružnog NOO Nova Gradiška. 1944. g. izabrana je za člana Općinskog komiteta Bektež. Babić Anka, rođena 3. X. 1922. g. u Drakseniću, kraj Bosanske Dubice. Od 3. X. 1943. g. bila je borac u XII. brigadi. U akciji na Veliki, u jesen 1943. g. bila je ranjena. Prilikom akcije na Čaglin, u proljeće 1944. g. otela je od neprijatelja mitraljez. Ima čin mlađeg vodnika. Bencek Mandica, rođena 1925. g. u Orahovici. Bila je borac XII. brigade. Poginula u ožuj ku 1943. g. Berić Betika. Kao 15-godišnja djevojčica bježi zajedno s majkom iz ustaškog logora u Novoj Gradiški. Dugo lutaju do Miklauša, gdje se povezuju s partizanima. Betika je najprije bila bolničarka, a zatim borac u XII. brigadi. U istoj brigadi je njezin otac bio komandant bataljona, a majka mitraljezac, te vodnik i komandir čete. (Poginula u Bosni.) Betika je bila četiri puta ranjena. Po izlasku iz bolnice bila je bolničarka u II. moslavačkoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Blanuša Darinka, rođena 1902. g. u Pakracu. U siječnju 1942. g., nakon što joj je drug ubijen u Jasenovcu, odlazi sa šestoro djece u partizane. Njena kćerka: Blanuša-Belić Dobrila, rođena 1923. g. Bila je u N O V : borac u I. slavonskoj četi, bolničarka u bolnici na Kozari, delegat čete u I. bataljonu X I I . brigade, komesar pješadijske čete, komesar mitraljeske čete u X X I . brigadi, komesar bolnice na Dil ju, bolnice IV. armije i hig. epidemiološkog odreda III. armije. Ranjena je 29. VIII. 1943. g. na Krndiji. Odlikovana Ordenom; zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Druga kćerka: Blanuša Vida, rođena 1925. g. bila je borac u I. slavonskoj četi. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na Slavoniju prelazi na Kozaru, gdje je bila zarobljena s majkom i otjerana u logor. Nakon bijega iz logora, Vida postaje član OK SKOJ-a Nova Gradiška. Kasnije odlazi u XII. brigadu, gdje je bila borac i omladinski rukovodilac. 1943. g. bila je ranjena. Odlikovana Ordenom zasluga za narod i Ordenom za hrabrost. Bosanac Soka, rođena 1927. g. u Bedeničkoj, k. Bjelovar. Od listopada 1942. g. bila je borac u I. bataljonu XII. brigade. Vršila je dužnost delegata. Ranjena je u borbi protiv Nijemaca kod Siraća 1943. g. Braj Marija, rođena 28. V I I I . 1924. u Milcleušu, k. Podrav. Slatina. Bila je borac u sanitetskoj četi III. bataljona IV. brigade. Poginula 6. V. 1945. g. u borbi protiv ustaša i Nijemaca na položaju Drenovac kod Varaždina. Brezović Ida, rođena 1917. g. u Murskoj Soboti. U radničkom pokretu sudjeluje g., a 19401—1941. g. radi aktivno za NOP. Na takvo-m je radu izdana i na smrt od pokretnog prijekog suda. Nakon što je pomilovana 1943. g. NOV. Bila je borac u XII. udarnoj brigadi i kasnije bolničarka u VIII. od 1935. osuđena odlazi u korpusu. Buković Marica, rođena 1923. g. u Trnovu, k. Đakovo. Odlazi u NOV 11. XI. 1943. g. gdje je bila sekretar u I. četi II. bataljona Diljskog odreda i komesar čete u XII. slavonskoj brigadi. Ranjena je u borbi kod Drenovaca, 16. V. 1944. g. Cvetković Smilja, rođena 1922. g. u Glogovu, k. Gračac. U NOV od 11. XII. 1942. g. Poginula u svibnju 1943. g. na položaju kod Sirača. �Dobras Saveta, rođena 1924. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u XII. brigadi. Poginula u borbi kod Javornika 1943. g. Dovniković Cvijeta, rođena 1920. g. u Čepinu, k. Osijek. U NOV od 1943. g. U jesen iste godine, u borbi kod Kutjeva, nestala i proglašena mrtvom. Gatalica Evica, Kovačević Evica i Milka, iz Grmušine, k. Grubišno Polje. Bile su borci u XII. brigadi. Odlikovane su Ordenom za hrabrost i nekoliko puta pohvaljivane. Sve tri su poginule. Gužvić Milenka, rođena 1924. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac XII. brigade. Hojdanić Milka, rođena 1923. g. u Peratovici, k. Grubišno Polje. U NOV od 10. VI. 1942. g. Bila je borac u XVIII. brigadi i X I I I . proleterskoj brigadi. llonka Rajdl Japundžić Stana, rođena 1924. g. u Rudopolju. U NOV od 1942. g. Bila je na dužnosti kod Radio-stanice XII. brigade. Poginula u borbi kod Ratkov Dola 13. IV. 1945. g. Karagić Ljubica, rođena 1923. g. u Bršadinu, k. Vukovar. Od 23. VIII. 1943. g. bila je bolničarka u II. četi, II. bat. X I I . brigade. Poginula kod Sesveta 13. IV. 1945. g. Krajnović Vida, rođena 1925. g. u Ciko tama, k. Požega. U NOV od 1942. g. Nestala u toku borbe, te proglašena mrtvom. Lončarević Milka, rođena 5. V. 1928. g. u Poljani, k. Vrginmost. U NOV od 24. IX. 1941. Martinović Ljubica, rođena 1914. g. u Malom Gradcu, k. Glina. U partizanima od 1941. g. Bila je borac u XII. brigadi Ima čin starijeg vodnika. Mijatović Radmila, rođena 1924. g. u Breeiku, k. Podrav. Slatina. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac, zatim vodnik i zamjenik referenta saniteta I. bataljona XII. brigade. Poginula 7. V. 1945. g. u borbi kod Velike Glogovice. Ostojić Ljuba, rođena 1922. g. u Lađevcu, k. Nova Gradiška. Bila je borac XII. brigade. Podvorac Ilonka Dika. Bila je borac XII. brigade. Poginula u veljači 1943. g. jurišajući u prvim borbenim redovima na žandarmerijsku stanicu u Garešnici. Priča Marija Mica, rođena 1928. g. u Trnavi, k. Nova Gradiška. Bila je borac u XII. brigadi. Uhvaćena od neprijatelja i obješena u Zapolju 1943. g. Rabić Regina, rođena 31. V. 1922. g. u Zvečevu, k. Podr. Slatina. Od 10. V. 1942. g. bila je borac u III. bataljonu XII. brigade. U borbi ranjena. Radoslavić Katica, rođena 8. IX. 1926. g. u Pagu, k. Rab. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Poginula prilikom napada kod Banove Jaruge, 29. III. 1945. g. Rajdl Ilorika, rođena u Slav. Brodu 1. X. 1919. g. Od 1942. g. bila je borac u X I I . brigadi. Sudjelovala je pri osvajanju mnogih neprijateljskih uporišta i uvijek ise isticala vanrednom hrabrošću. Poginula prigodom osvajanja žandarskog bunkera u Garešnici. Simanić Ljuba, rođena 1925. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac u XII. brigadi. Poginula u ožujku 1943. g. u borbi na Kolcu. �Dobrila Blanuša-Belić, Darinka Blanuša, Vida Blanuša i Branka Blanuša-]ovanović Srdić Jagoda, iz Pušine, k. Orahovica. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Prilikom napada na Našice 1944. g. teško je ranjena. Stanisavljević Vidosava, rodom iz čačinaca, k. Orahovica. Bila je borac u XII. brigadi. Poginula. Stanivuković Danica, rođena 1922. g. u Vrbovljanima, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. Poginula prigodom juriša na prugu, u kolovozu 1943. g. u borbi s Nijemcima. Šalamunović Eva, iz Glogovice, k. Slav. Brod. Aktivno radi za NOP do 1944. g., kada su je ustaše došli hapsiti i pri hapšenju ubili njenu majku Mariju i ranili Ervačinović Rezu. Najprije je bila kuharica u Općinskom NOO, a zatim borac u Brodskoj brigadi. Šalvari Marica, bila je 1941. g. zajedno sa svojim ocem otjerana u logor u Koprivnicu, odakle zajedno uspijevaju pobjeći. Kasnije ju ustaše ponovo hapse i tjeraju u Njemačku. Nakon 8 mjeseci vraća se teško bolesna kući. U siječnju 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Kad su neprijatelji doznali za njezin odlazak, ubili su joj oca, majku i malog brata. U borbi je tri puta teže ranjena. Teodorčević Jela, rođena 15. IX. 1924. g. u Kričkama, k. Pakrac. Od 10. I. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XII. brigade. Ranjena u borbi kod Garešnice 20. IX. 1944. Trubarac Ana, rođena 3. VII. 1925. g. u Demirovcu u Bosni. Zajedno s ostalim narodom sjeverne Bosne prošla je Kozaru i bila ranjena. Poslije toga prebacuje se u Slavoniju i u srpnju 1942. g. odlazi u XII. brigadu, gdje je bila pomoćnik kod mitraljeza, povjerenik za kulturno-prosvjetni rad i bolničarka. U Tomašici, za vrijeme trećeg napada na Hercegovac, bila je opkoljena od neprijatelja. Baca bomibu među ustaše i uspijeva pobjeći <s plijenom. Kao bolničarka bila je uvijek u prvim borbenim redovima. U borbi kod Đakova teško je ranjena.. �XU. slavonska brigada na marsu kroz Požešku dolinu iz Vrbovljana, k. Nova Gradiška. 1942. g. odlazi u XII. brigadu. U borbi je ranjena. Turudić Nada, Prije odlaska u NOV bila je član Kotarskog odbora NF Đakovo. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Vladisavljević Marica. rođena 8. IX. 1924. g. u Rogozi, k. Garešnica. U NOV od 24. II. 1943. g. Bila je borac u XII. brigadi i bolničarka u II. moslavačkoj brigadi. Dva puta je ranjena. Vlahović Milka, iz Ciglenika, k. Slavonski Brod. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I. bataljonu XII. brigade. (Sudjelovala je u mnogim borbama u Bosni i (Slavoniji. Teže je ranjena jurišajući na bunker, u borbi kod Grubišnog Polja. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vranešević Soka, rođena 16. V. 1928. g. u Klekovcima, k. Bosanska Dubica. U NOV od 1941. g. Bila je borac u I. slavonskom odredu i XII. brigadi. Vukas Dušanka, rođena 11. XI. 1922. g. u Donjem Prnjarevcu, k. Čazma. Od 1942. g. bila je borac u III. četi IV. bataljona XII. brigade. Vukelić Katica, rođena 1925. g. u Voćinu, k. Podravska Slatina. U NOV od 1942. g. Bila je borac u III. četi II. bataljona XII. brigade. Poginula u srpnju 1943. g. na položaju Golubovac kod Koprivnice. Vuković Ana, rođena 2. III. 1925. g. u Drežnici, k. Ogulin. Od 1943. g. bila je borac u III. četi II. bataljona XII. brigade. Poginula 18. VII. 1944. g. u borbi na Grubišnom Polju. Zrnić Nedjeljka, iz Milan Luga, k. Slav. Požega. Kao bolničarka u XII. brigadi istakla se pri spasavanju ranjenika. 1942. g. za vrijeme bombardiranja kod Gradišta, sama je previla 35 ranjenika. Kasnije je bila upravnik bolnice. Zubović Antonija, �Borei XII. slavonske brigade Borci I. bataljona XII. brigade — jesen 1943. g. lg ! Žene H r v a t s k e u N O B �Bolnička četa omladinske brigade »Joža Vlahović«, na prihvatnom previjali'stu u Suhopolju za vrijeme oslobađanja Podravske Slatine — krajem ljeta 1944. g. Dokument 419 PRIJEDLOG ZA UNAPREĐENJE JUGOVIĆ Podatci 1 za drugaricu Jugović (Simeuna) Dušanku, koja se predlaže za proizvođenje u čin p-poručnika. 2. Rođena 11. IV. 1925. g. u Pucarima, Moštanica, Bos. Dubica. 3. Srpkinja — pravoslavna. 4. Neudata. -— Brat Mirko star 21 g. Boško star 8 g. — Sestra Milica stara 16. g. Kosa stara 15 g. Zorka stara 9 g. Otac Simeuin star 45 g., majka Simeuna rođena Mataruga stara 45. g. 5. Otac i braća ratari, sada u NOV. — Majka i sestre domaćice sada u NOV. Cijela porodica živela od zemljoradnje u selu Pucarima. U službi neprijatelja nema nikoga. 6. Domaćica. 7. Samouka. — Drugih škola i kurseva nema. 8. Sem NOV nije ni jedne vojske dužila. 9. U NOV stupila 11. IX. 1941. g., dobrovoljno. Od sloma Jugoslavije do stupanja u NOV bavila se domaćinstvom kod svoje kuće u selu Pucarima. Radila na terenu kotarskog NOO-a Dubica i bolničarka V P B na Kozari do 1942. g. — Kuharica partizanske straže Kričke do kraja avgusta 1942. g. — Na Bos. juia selo lije- DUŠANKE BORCA XVI. BRIGADE čenju od tifusa VPB Rogulje do januara 1943. — Borac XVI. brigade do oktobra 1943. — Politdelegat u istoj jedinici do 1. V I I I . 1944. — U novogradiškom području do 13. IX. 1944. U borbi učestvovala na Đulovac, Suhopolje, Pakrac, Lekenik i Draganik 1943. g. -—• Na Zdenčini, Lug, Draganić, Komarevo, Kupinec, Horvati i Jastrebarsko 1944. g. 10. Do sada nije proizvedena. 11. Telefonistkinja Komande mjesta Pakrac od 14. IX. 1944. g. 1. Ranjena u desnu ruku 19. IV. 1944. g. u borbi na selo Draganić-Žumberak. 2. Pohvaljena usmeno pred strojem od politkomesara bataljona druga Gaje Gaćeše, za hrabro držanje u borbi na Suhopolje. Odlikovana nije. 3. Kažnjavana nije. 4. Karaktera čvrstog, vedra vesela, razgovorljiva i brbljava. Odana i povjerljiva. U odnosu prema drugovima dobra, disciplinovana. Ima uslova za razvijanje po telefonskoj službi. P o v j e r e n i k personalnog otsjeka Politkomesar kapetan (potpis 1 Original rijskom dokumenta institutu MNOJ. nečitak) nalazi se u Vojno-histo- �U REDOVIMA BORACA XVI. OMLADINSKE BRIGADE »JOŽA VLAHOVIĆ« BILE SU I OVE DRUGARICE: Bijelić Milja. Bila je borac u I. četi I. bataljona XVI. Brigade. U borbi kod Male Barne, kada su poginuli puškomitraljezac i njegov pomoćnik, postojala je opasnost da puškomitraljez padne u ruke neprijatelja. Milja je pojurila na brisan prostor, kuda je već jurišao neprijatelj i uspjela spasiti puškomitraljez. Tom prigodom je pohvaljena od štaba XVI. brigade. Bjelajac Vukosava, rođena 1926. g. u selu Pakoj, k. Slav. Požega. Od 1943. g. bila je borac u XVI. brigadi. Poginula u Dapčevcima koncem 1943. g. Bobetko Slavica, rođena 1928. g. u Zagrebu. U NOV od 15. II. 1943. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu i pomoćnik komesara bataljona u omladinskoj brigadi »Joža Vlahović«. Učestvovala je u mnogim borbama. Ranjena kod napada na uporište Jazbinci, zatim prilikom napada neprijatelja na Štab njezina bataljona. Umrla 2. IX. 1946. g. od posljedica rana. Borojević Nevenka, rođena 19. III. 1923. g. u Svodni, k. Bos. Novi. 3. II. 1943. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu. Na položaju Draganić, prilikom napada gestapovaca i Čerkeza, smrtno je ranjena. Bratić Terezija, rođena 2. II. 1922. g. u Silašu, k. Vukovar. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Mađarskom bataljonu i zamjenik sanitetskog referenta IV. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. U borbi je ranjena. Dobrila Jurić Bukarica Marica, rođena 1924. g. u Zrinjskom, k. Grubišno Polje. 7. XII. 1943. g. odlazi u II. četu III. bataljona XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«. Ranjena kod sela Brnjanice 2. II. 1944. g. Ima čin starijeg vodnika. Čupić Vida, rođena 2. XII. 1925. g. u Borovu, k. Vukovar. 20. IX. 1943. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«. Bila je borac, a kasnije na raznim dužnostima u sanitetu brigade. Dejanović Katica, rođena 12. VII. 1927. g. u Sjeničaku, k. Vrginmost. U NOV od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u III. banijskoj brigadi i III. bataljonu omladinske brigade »Joža Vlahović«. Đermanović Marija, rođena 30. VIII. 1922. g. u Pirovcu, k. Šibenik. Aktivno radi za NOP od 1941. g. U travnju 1943. g. odlazi u XVI. brigadu »Jože Vlahovića«. Nosilac je Spomenice 1941. Đurđević Danica, rođena 1924. g. u Sokolovcu, k. Koprivnica. 9. II. 1943. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu »Joža Vlahović«. U ožujku 1944. g. u borbi kod sela Glavetić u Žumiberku smrtno je ranjena. Gansberger-Ivančić Marija, rođena 1926. g. u Podgorju, k. Đakovo, Od 1943. g. bila je borac u XVI. omladinskoj brigadi, a zatim u Osječkoj brigadi. Ima čin vodnika. T r i puta je teže i dva puta lakše ranjena. �Gostimir Jela, rođena 1926. g. u Zailu, k. Daruvar. U NOV od 1942. g. XVI. omladinskoj brigadi. Poginula 10. III. 1943. g. Bila je borac u Jež Dragica, rođena 1923. g. u Kalniku, k. Križevci. Od 9. VII. 1943. g. bila je borac i bolničarka u I. četi II. bataljona XVI. omladinske brigade. Umrla u siječnju 1944. g. Jorgić Saveta, rođena 5. VII. 1925. g. u Lisičinama, k. Podr. Slatina. 15. VII. 1942. odlazi u I. četu III. bataljona XVI. omladinske brigade. 13. V I I I . 1943. g. ranjena je u borbi s Nijemcima kod sela Lončarice u Bilogori. Jurić Dobrila Fatima, rođena 1. XII. 1916. g. u Splitu. Od 1935. g. učestvuje u radničkom pokretu. 1941. g. radi ilegalno u Zagrebu. 1. ožujka 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Moslavačkoj četi, komesar udarne čete, komesar III. udarne čete II. bataljona brigade »Joža Vlahović«, obavještajni oficir IV. bataljona iste brigade, komesar II. bataljona Splitskog odreda, zatim pomoćnik šefa Ratne obavještajne službe za kotare Viroviticu i Slav. Požegu. U travnju 1944. g. pomoćnik je komesara III. bataljona IV. splitske brigade IX. divizije, a kasnije komesar istog bataljona. Nekoliko puta je bila pohvaljena. Odlikovana Ordenom partizanske zvijezde III. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin majora. Karavukovac Veseljka, rođena 6. V. 1925. g. u Dalju, k. Osijek. 20. IX. 194,3. g. odlazi u II. četu IV. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. U četi je bila borac, omladinski rukovodilac i bolničarka. Karl Katica, rođena 1927. g. u Kozarici, k. Pakrac. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi. Umrla 1943. g. Kovačić Marica, rođena u Štefankima, k. Pisarovina. U NOV od 10. II. 1943. g. U Turopoljsko-posavskom odredu, a zatim u XVI. brigadi bila je borac, a kasnije bolničarka. Kozar Milica, rođena 1924. g. u Mihajlijama, k. Slav. Požega. Od 18. I. 1943. g. bila je borac u III. četi I. bataljona XVI. brigade. U ožujku 1943. g. bolesna od tifusa, bila je zarobljena. Ubijena u logoru Stara Gradiška. Kralj Štefica, rođena 1928. g. u Osekovu, k. Kutina. 7. II. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac i bolničarka u Moslavačkom odredu i u XVI. brigadi. U borbi kod Lončarice, pod teškom neprijateljskom vatrom, izvukla je tri ranjena druga. Bila je ranjena kod Zapolja. Langer Katica, rođena 1924. g. u Daruvaru. 1943. g. odlazi u I. bataljon XVI. brigade. 11. IV. 1944. g. bila je ranjena. Lasić Katica, rođena 20. I. 1920. g. u Maloj Vašici, k. Šid. Od 16. IV. 1943. u NOV. Bila je bolničarka u bolničkoj ekipi omladinske brigade »Joža Vlahović«, a kasnije referent saniteta II. bataljona iste brigade. Lovrić Barica, rođena 27. VI. 1920. g. u Kravarskom, k. Velika Gorica. Od 8. IX. 1943. g. u NOV. Bila je borac u Turopoljskom odredu i II. četi V. bataljona XVI. brigade. Više puta pohvaljena. Milić Milka, rođena 25. VII. 1928. g. u Velikoj Pisanici, k. Bjelovar. Od siječnja 1943. g. u NOV. Bila je borac u Moslavačkom odredu i III. četi I. bataljona omladinske brigade. Završila je vojno-oficirski i sanitetski oficirski kurs. Kasnije je u brigadi vršila dužnost zamjenika referenta saniteta i referenta saniteta u III. bataljonu. Milošević Ljubica, rođena u Ratkovu Dolu, k. Đakovo. U NOV od 1942. g. Bila je vodnik u XVI. omladinskoj brigadi. Mirković Ana, rođena 30. VII. 1927. g. u Brod. Zdencima, k. Slav. Brod. Od 21. IX. 1943. g. bila je borac u I. četi IV. bataljona XVI. omladinske brigade. Poginula 22. II. 1944. g. u borbi s ustašama kod Krašića. Ogrizović Anka, rođena 10. VIII. 1925. g. u Blatu, k. Ogulin. Od 15. X. 1942. g. borac je u XVI. omladinskoj brigadi. Kasnije je bila desetar i vodnik. U borbi kod čačinaca s puškomitraljezom je držala položaj, dok se ostali drugovi nisu povukli ispred jake neprijateljske vatre. �Narod se brine za ishranu svoje vojske rođena 1923. g. u Dišniku, k. Garešnica. 1943. g. odlazi u II. bataljon XVI. omladinske brigade. 8. V. 1943. g. poginula je u borbi kod zauzimanja Voćina. Poljak Jelka, rođena 1920. g. u Popovcu, k. Garešnica. U prosincu 1942. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu. U napadu na Viroviticu, 15. XI. 1943. g. bila je zarobljena i ubijena. Popović Anka, rođena 19. I. 1919. g. u Lonji, k. Čazma. U NOV od 1943. g. Bila je borac u III. četi I. bataljona XVI. omladinske brigade. Poginula 15. lipnja 1944. g. u selu Zajezdi (Hrvatsko Zagorje), u borbi s ustašama i Nijemcima. Presnec Mara, rođena 13. XI. 1926.. g. u Trbovićima, k. Ogulin. 1943. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. brigade. Bila je delegat bolničkog voda III. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. Ranjena prilikom napada na Hercegovac. Trbović Milica, rođena 25. V. 1926. g. u Devetaci, k. Bos. Novi. U početku rata Nijemci su je otjerali u logor Jasenovac. Po izlasku iz logora, 1. I. 1943. g. odlazi u I. bataljon omladinske brigade. Završila je podoficirski kurs. Bila je dva puta ranjena. Vujrović Darinka, Zarić Stana, rođena 1925. g. u Paku, k. Vukovar. 6. IV. 1942. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. omladinske brigade. 30. IV. 1944. g. ranjena. Ima čin starijeg vodnika. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XVIII. BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: rođena 1924. g. u Klokočeviku, k. SI. Brod. 5. X. 1942. g. odlazi u III. četu III. bataljona XVIII. brigade. Ranjena u srpnju 1943. g. na položaju Bilo Gora. Bataić Nada, rođena 10. X. 1928. g. u Međeđi, k. Dubica. U prosincu 1942. g. odlazi u II. četu III. bataljona XVIII. brigade. Ranjena 1943. g. kod Slav. Požege. Bosanae Desanka, rođena 14. VI. 1927. g. u Brđanima, k. Daruvar. U NOV od 14. VII. 1942. g. Bila je borac, kasnije šifrant u XVIII. udarnoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Brnjevarac Sofija, rođena 1924. g. u Tenji, k. Osijek. U NOV od 9. IX. 1943. g. U borbi kod Voćina 26. IV. 1944. g. poginula. Banda Đurđa, Damjanović Milena. Bila je borac u XVIII. brigadi. Poginula 28. V. 1943. g. u Setovu. rođena 1916. g. u Budincima, k. Našice. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u III. četi III. bataljona XVIII. brigade. Dva puta ranjena. Dobozić Anka, « Dobrojević Milka, iz Voćina, k. Podrav. Slatina. Bila je borac u XVIII. brigadi. rođena 1924. g. u Stipanovcima, k. Našice. Od 10. II. 1943. g. bila je borac i bolničarka u XVIII. brigadi. U rujnu iste godine postaje desetar u Omladinskoj brigadi. Bila je ranjena u borbi kod Brezarića u Žumberku, krajem 1943. g. Dološić Marica, Bolnička četa XVIII. brigade u Slavoniji — ljeto 1944. g. �Grupa partizanki XVIII. brigade na Papuku, 1943. g. Gregić Mandica, rođena 1925. g. u Tomašancima, k. Đakovo. Od 1944. g. bila je borac u II. četi X V I I I . brigade. Nestala u lipnju 1944. g. u borbi s Čerkezima na Dilju, te proglašena mrtvom. Gvozdenović Ruža, rođena 1920. g. u Suhoj Mlaki, k. Orahovica. Od 15. X. 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona XVIII. brigade. U borbi je ranjena. Herceg Štefanija, rođena 1923. g. u G. Jesenju, k. Krapina. 28. VIII. 1943. g. odlazi u X V I I I . brigadu. Poginula 1944. g. u borbi oko Viljeva. Ilić Anka, rođena 1927. g. u Budincima, k. Našice. Od 1943. g. bila je borac u III. četi II. bataljona X V I I I . brigade. Poginula prilikom napada ustaša na čačince 15. XII. 1943. g. �Kaioper Dragica, rođena 1924. g. u Poljanskoj, k. Slav. Požega. U NOV od 1943. g. U X V I I I . brigadi vrši dužnost politđelegata voda. Kasnije je bila šef centrale u VI. korpusu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Klašnja Zorka, rođena 24. II. 1920. g. u Korenici. Radila je aktivno za NOP od početka okupacije. 1943. g. bila je član Oblasnog odbora USAOH-a Slavonije, zatim predsjednik okružnog odbora USAOH-a za okrug Viroviticu. U NOV bila je referent saniteta u X V I I I . brigadi XII. divizije, asistent kirurške ekipe XII. divizije i referent saniteta XII. proleterske brigade XII. divizije VI. korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Kočić Danica, iz Topolovica, k. Grub. Polje. Bila je borac X V I I I . brigade. Ordenom za hrabrost i nekoliko puta pohvaljivana. Poginula u borbi. Odlikovana Kujavić Milica, rođena 1924. g. u Pušini, k. Orahovica. 1942. g. odlazi u X V I I I . brigadu. Bila je politički delegat voda. Više puta je bila ranjena. Lalić-Letić Jovanka, rođena 1926. g. u G. Viljevu, k. Podravska Slatina. Od 14. III. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu X V I I I . brigade. 1943. g. teško ranjena. Lončar-Vuković Ankica, rođena 12. VIII. 1924. g. u selu Živike, k. Slavonski Brod. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Diljskom odredu i X V I I I . udarnoj brigadi, zatim: telefonista u Požeškom području. Lošić Janja, iz Starih Mikanovaca, k. Vinkovci. Od 1942. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Mikelić Milka, rođena 1925. g. u Brđanima, k. Daruvar. 1942. g. odlazi u I. bataljon X V I I I . brigade. Bila je delegat voda, zamjenik komesara čete, zamjenik komesara bataljona, komesar jurišne čete i komandir čete. U akciji na Bizovac, premda je bila ranjena u ruku, ne napušta položaja, nego do kraja akcije rukovodi svojom četom. Mikić Milka. Bila je borac u X V I I I . brigadi. Mileva »Bosanka«. Bila je od 1943. g. borac u III. bataljonu X V I I I . brigade. U borbi kod Dapčević polja u Đakovici njezina je četa vodila borbu protiv tri ustaške satnije. N j o j tada uspijeva da savlada jednog ustašu i da mu otme pušku i tri bombe. U toj istoj borbi, zajedno s još nekoliko drugova, zarobila je ustaškog satnika. Mitrović Zlatica, iz Velikog Nabrđa, k. Đakovo. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u X V I I I . brigadi. Ima čin rezervnog poručnika. Mitrović Zora, rođena u Velikom Nabrđu, k. Đakovo. Bila je borac u III. četi III. bataljona X V I I I . brigade. Poginula u borbi u Zrinjskoj. Nenadović Jela, rođena 1928. g. u Donjim Borcima, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u X V I I I . brigadi XII. divizije. Poginula 15. XI. 1943. g., prilikom napada ustaša na Viroviticu. Poljak Boja, rođena 1921. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac u X V I I I . brigadi. Rađosavljević Ljuba, rođena 1923. g. u Dopsinu, k. Osijek. X V I I I . brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Od 1942. g. bila je borac u Runjanin Vidosava, rođena 1921. g. u Gabošu, k. Vinkovci. U NOV od 7. VI. 194,3. g. Bila je stariji vodnik u I. četi II. bataljona X V I I I . udarne brigade. Ranjena je u borbi s Nijemcima 17. ožujka 1944. g. kod Andrijevaca, SI. Brod. Invalid. Sovilj Duka, rođena 25. III. 1923. g. u Orđonji, k. Našice. Bila je borac u juriš,noj četi X V I I I . brigade. U borbi kod Đurđevca, pod jakom mitraljeskom vatrom, iznijela je ranjenog druga i nosila ga pet kilometara do previjališta. Ima čin starijeg vodnika. Stanisavljević Paca, rodom iz kotara Vukovar. 1943. g. bila je komesar čete I. bataljona X V I I I . brigade. U borbama s gestapovcima i Talijanima kod Jakopovca i Đakova smjelo je rukovodila četom protiv nadmoćnog neprijatelja, i kada je već pala ranjena, ne napušta četu. Na jednom od mnogih juriša smrtno je ranjena. �Stanivuković Jela, rođena 1923. g. u Poganoveima, k. Našice. U NOV od 25. XI. 1942. g. Poginula 12. V. 1943. g. u borbi kod Sirača, kao borac I. bataljona X V I I I brigade. Stanivuković Mileva, rođena 1926. g. u Poganovcima, k. Našice. 17. III. 1942. g. odlazi u II. četu I. bataljona X V I I I . brigade. Smrtno je ranjena 27. V. 1943. g. u borbi s ustašama kod Vetova. Starčević Marica, rođena 1922. g. u Gajinama, k. D. Lapac, Dozet Savka i Ljubica, bile su bolničarke u bolničkoj četi X V I I I . brigade. Istakle su se prilikom Viljevačke akcije 1944. g. kada su sprovodile osam teških ranjenika u pozadinu. Ispred neprijateljskih tenkova uspjele su đa sve ranjenike iznesu iz kola i sakriju u grmlje iznad ceste kod Pušine. Ostale su uz ranjenike sve dok se neprijatelj nije povukao. Sve tri su odlikovane Medaljom za hrabrost. Stojaković Živana, rođena 1928. g. u Borovu, k. Vukovar. Od 1. V. 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula u srpnju 1943. g., u borbi u Zrinjskoj. Šećek Anica, rođena 1924. g. u čačincima, Paca Stanisavljević k. Orahovica. U jesen 1943. g. odlazi u IV. četu III. bataljona X V I I I . brigade. Poginula u borbi između Pušine i Humljana, u studenom 1943. g. Segota Kata, rođena 1926. g. Od 23. III. 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula 25. XI. 1943. g. na položaju kod Vinkovaca. Šobačić Slavka, iz Paučja, k. Đakovo. Od 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula 1944. g. na Papuku kao komesar čete. Špeh Reza, rođena 1921. g. u Orahovici. 1944. g. odlazi u IV. bataljon X V I I I . brigade. Poginula u borbi na pruzi Vrpolje— St. Perkovci. �Dokument 420 ŽENE BORCI OSJEČKE BRIGADE XII. UDARNE DIVIZIJE Spisak drugarica I. bataljona Osječke brigade 1 Red. br. PREZIME I IME Rođ ena dan, mjes. god. Mjesto U partizanima od VI. 1944 I Topic Ana 15. V I I . 1906 Korušac 2 Vekić Dragica 23. I V . 1923 Grub. Polje 3 Popović Stojanka 6. X . 1927 Subotska 4 Štula Pava 10. X I . 1923 Kukunjevac 10. X. 1942 5 Štula Petra 3. X. 1926 Kukunjevac i. XI. 1943 6 Štefičić Barica 6. I. 1928 Uljanik 7 Takus Finika 3. I. 1928 Obriež 22. V I I I . 1943 8 Klarić Kata 11. V I I . 1927 Bab. Greda 10. I I I . 1944 9 Kejkliček Jaroslava 27. I V . 1923 Velhota (Č. SI.) 21. V I I I . 1943 IO Mraković Đurđa 6. V I I . 1926 Zagreb 18. I. 1944 li Bogojević Latinka 5. V. 1925 Hum. Varoš 12 Velagić E vica 9. I. 1923 Cremušina 13 Štefičić Ankica 6. I. 1928 Uljanik 14 Bosanac Bosiljka 15 3. 10. X. 1943 18. I. 1943 i. I I I . 1943 15. I. 1943 25. V I I I . 1942 i. V. 1943 3. I X . 1923 Dar. Brestovac I. I I I . 1943 Bučak Reza 3. V I I I . 1925 Trebinje 10. I I I . 1944 i6 Brai Sofija 9. I X . 1924 17 Barjamović Divka 20. I V . 1927 i8 Medved Anica 7. IV. 1924 Miklauš Fatlica Krunosavlje 30. III. 1944! 10. I I I . 1944 29. V I . 1944 �Red. br. PREZIME I IME Rođena dan mj. god. Mjesto V. U partizanima Nabrđe 12. I X . 1942 19 Savić Agica 7. V . 1923 20 Rozman Katica 10. V . 1918 21 M e r c Emica 17. X . 1924 Spišić Bukovica 20. I I . 1943 22 Venus Olga 9. I I . 1915 Dolj. Miholjac 19. I V . 1944 1 12. I X . 1943 Otok Dugarice II. bataljona Osječke brigade: I Štetić Zlata 2 Pavelik Anka 3 Vuković Milenka 4 K a d i ć Jelka 25. V . 1922 Trpinje 14. I X . 1943 5 Mećava Stoja 18. X . 1928 Gradina 30. I X . 1943 6 M a r e t i ć Ruža 20. I X . 1925 Potočani 19. I I I . 1944 7 Pokrajac M a r i j a 18. V I I I . 1929 Graber je 11. I V . 1924 8 Vukičević Kata Klokoćevik 23. X I . 1943 9 Krivokuća L j u b i c a 21. V I I I . 1924 Nurković 8. I I . 1944 3. V I . 1921 Zdenkovac 8. I I . 1944 13. I I I . 1925 Borovik 24. V . 1943 •1 3. V . 1921. 25. V I I . 1928 Cetinja 15. V I I I . 1943 10 Horvat Milka 27. I. 1923 Spišić Bukovica 28. v i : 1943 u M o s t o v i ć Blažica 16. I . 1927 Virovitica 25. V I I I . 1944 12 N j e ž i ć Danica 20. I V . 1923 Krička 13 Babuć Leposava 7. V I I . 1926 14 Kristanić Albina 2. I I . 1928 Gašinci Zagreb 15. X . 1942 15. I I . 1944 7. I- 1944 od �Red. br. PREZIME I IME Rođena dan. mj. god. Mjesto U partizanima od 15 Kosanović Kosana 21. I I I . 1926 Budimci 23. V I I I . 1943 16 Svajhofer Evica 20. V I . 1923 Lafinovac 20. V I I I . 1944 17 N i k o v i ć Mara 21. I X . 1927 Uljanik 8. I X . 1943 18 Švajger Marija 27. X I I . 1923 K u t j evo 16. V I I I . 1944 19 Geltar Zdenka 6. I V . 1924 Pakrac 2. V I I . 1944 20 Barbarić Bertrega 26. I. 1924 Brod n/s 23. V . 1944 21 Ilić N a d a 17. X . 1924 Budimci 22. V I I I . 1943 22 Katić Jelka 20. V . 1922 Trpinje 14. I X . 1943 23 Ostojić Blažana 16. I. 1927 Vinkovci 17. V I I I . 1944 D r u g a r i c e III. bataljona Osječke brigade : I Lekšan Kata 9. V I I I . 1925 Čepin 26. V I I . 1943 2 Kampić Milka 19. V I I . 1922 Kamesarac 12. V i l i . 1943 3 Savić Soka 4 Tešanović Milica 5 F o j t Eia 6 3. V . 1925 Vera i . I V . 1944 31. V I I I . 1927 Ključ 29. I X . 1943 28. I I . 1926 Zenica i . X . 1943 P o p o v i ć Đurđa 5. V . 1922 Beočin 2. I I I . 1944 7 Vorkapić Zorka 2. V I . 1926 8 Vojinić Davorka 23. X I . 1926 Split 8. I V . 1944 9 D e l i ć Milka 8. V I I . 1922 Babin Potok 3. I I . 1942 Hrkanovci 24. X I I . 1943 �Red. br. PREZIME IO IME Žužić Ankica li I Rođena dan. m j . god. Mjesto U partizanima od 10. V I I I . 1925 Klokčević 10. V . 1943 Macković Milka 10. V . 1926 Vel. Bastaji i . V I I I . 1943 12 Voka Milka 24. I I . 1924 Nov. Topolje 7. I I . 1944 13 Bošnjak Velinka 17. V I I . 1923 Budimci 7. X . 1942 14 Božić Marija 26. V I I I . 1926 Cepin 26. V I I . 1943 * 15 Matošević Marija 16. I I I . 1923 Andrijevci 13. I V . 1944 l6 Radivojević M i l e v a 4. V I I . 1925 Treštanovci 4. V I I . 1942 Drugarice IV. bataljona Osječke brigade: I H r g i ć Marica 2. I I I . 1922 Babin D o l 9. V I I . 1944 2 Vračarević Saveta 5. I V . 1928 Kukunjevci 7. I I I . 1944 3 Vujanić Savka 10. V . 1926 Kip 10. V . 1943 4 N o v a k Pavlina 30. I I I . 1929 Treglava 21. V I I I . 1944 5 Ognjenović Natalija 29. I X . 1929 6 Čurić Jelka 7 Čip Evica 8 Berković Dušanka Brod n/s 20. V I I I . 1944 9. X I . 1926 Bos. Dubica 10. I X . 1941 2. X . 1927 Bukovica 27. V I I I . 1944 Dalj i . I X . 1944 15. I . 1926 ! ) O v a j dokumenatj kao i crtice » O najboljim borcima i bolničarkama Osječke brigade« poslao je Štab X I I . divizije G l a v n o m odboru A F Ž Hrvatske p o v o d o m priprema za I. kongres A F Ž Hrvatske. �Dokument 421 0 NAJBOLJIM DRUGARICAMA BORCIMA I BOLNIČARKAMA OSJEČKE BRIGADE I. Evica Vielagić, bataljonska b a t a l j o n : Hilda bolničarka. Kad smo po drugi put nastupali na bunker na K r n d i j i bio je ranjen drug delegat. Ostao je ranjen na brisanom prostoru. Da bi ga izvukla u zaklon, pošla je prva bolničarka Evica, ali kad je stigla do njega bila je pogođena. Za njom je skočila bolničarka Reza, ali i nju je pogodilo neprijateljsko zrno. Ranjena je i drugarica Savka, koja im je pošla u pomoć. Iako ranjene, drugarice su uspjele da izvuku svoga delegata do prv o g zaklona, g d j e je svima pružena prva pomoć. Dio Štaba 11. slavonske KKOJ Majer, borac. Nalazili smo se u zasjedi kod sela Grabarja. Nakon izvjesnog vremena naišlu su na nas Čerkezi. Otvorila se borba. Drugarica Hilda izletjela je iz zaklona i spazivši neprijateljskog mitraljesca uputila se prema njemu. Mitraljezac je, primjetivši nas, otvorio vatru, no usprkos toga Hilda nije legla niti uzela zaklon, već je iz stojećeg stava pucala na njega, pozivajući drugove da što snažnije udare na bandite. Poslije nekoliko ispaljenih hitaca drugarica Hilda b i l a * j e pogođena smrtonosnim neprijateljskim tanetom. brigade na Psunju — veljača 1945. g. �Borci II. slavonske KKOJ brigade na Psunja — veljača 1945. g. Latinka Bogojević, delegat. Nakon likvidacije Podgoraća sačekali smo neprijatelja između Razbojića i Braćevaca. Razvili smo se u streljački stroj. Na čelu svoga voda išla je Latinka prema neprijateljskom sektoru. Oko njih su padale granate, ali su oni jurišem uspjeli da rastjeraju neprijatelja i da zarobe top. Iako je neprijatelj pokušao da pokvari top, nije za to imao vremena, jer ga je spriječila brzina našeg juriša. Finika Takus, borac. Sačekali smo kolonu ustaša koja je dolazila iz Gaja. Razvila se teška borba u kojoj je ranjen zamjenik komandanta, drug Brko, baš na brisanom prostoru. Drugarica Finika pritrčala je k njemu da ga izvuče, ali je primijetila da je već mrtav. Počela je da ga vuče u zaklon, kad je na nju otvo- rena jaka vatra. Ranjena u desno bedro, pala je, ali se opet digla i uspjela, uz krajnje napore, da prenese druga do zaklona, gdje su joj priskočili u pomoć ostali drugovi, jer ni sama nije više mogla da se održi na nogama. Đurđa Mraković, bolničarka. Povlačili smo se iz Krndije. Na povlačenju bio je ranjen jedan drug i u tom momentu nailazio je neprijateljski avion. Ranjenik se sakrio u rov, a u istom času neprijatelj je počeo da juriša. Đurđa je sišla u rov k ranjenom drugu i previla ga. Dotle su se naši već bili povukli, a ona je sa ranjenikom ostala sama u rovu. Neprijatelj se približavao», bio je već sasvim blizu. Ali ona nije ostavila ranjenog druga, nego ga je nosila rovom, dok nije stigla do naših boraca. �lì. bataljon: Barbara Bertreger, bolničarka. U borbi sa (Čerkezima kod Barica, bataljon je bio zauzeo položaj, ali je Barbara izgubila vezu s njim. Čerkezi su jurišali, ali su njihov juriš naši odbili. Ona je za sve to vrijeme bila sakrivena u grmu prema kome je jurio neprijatelj progonjen od našeg bataljona. Nedaleko od grma pao je ranjen jedan drug. Niko nije mogao da ga izvuče. Pod jakom vatrom neprijatelja Barbara je izašla iz zaklona i iznijela ranjenika, te je tom prilikom i sama lakše ranjena. Danica Nježić, borac. U borbi kod Ljevanske Varoši, kad je naš bataljon već bio ušao u uporište, još jedan bunker nije bio likvidiran. Naše dvije čete bile su se povukle, i ostala je samo jedna, koja je još tukla bunker. U toj četi bila je i Danica. Bunker se nije dao likvidirati. Trebalo je da jedan ili dva borca pođu na krov bunkera, da lopatama načine rupe u njemu i ubace bombe. Danica se javila dobrovoljno, uzela lopatu i popela se na bunker, u kome je bilo 14 neprijateljskih vojnika. Napravila je rupu i ubacila bombe. Tri III. ba Mileva Radivojević, vodnik. Jednog dana, u jesen, bila je Mileva u zasjedi, kada je iz Novske krenula jača grupa ustaša. Zbog velike nadmoći neprijatelja naši borci morali su se pod vatrom povući. U toj borbi ranjena su od minobacača dva druga. Mileva, sa još jednom1 drugaricom, priskočila je ranjenima u pomoć. Pod kišom metaka vukle su one ranjenike čitav jedan kilometar. Ustaše su ih opazile i vikale: »Gledaj žene, treba ih sve žive pohvatati!«, ali to im. nije uspjelo. Drugarice su se sretno izvukle s ranjenicima i bile pohvaljene za ovo junačko djelo. Sudjelovala je u borbama na Španovicu, Gojio, Viroviticu, Široko Polje, Čaglin i Koprivnicu, te u mnogim akcijama na rušenju raznih objekata i miniranju željezničkih pruga. U svim borbama istakla se svojom hrabrošću i političkom sviješću. Đurđica Popović, bolničarka. Za vrijeme lipanjske ofenzive koju su vršili Čerkezi, ostala je sa dva ranjena druIV. ba Jelka Hovanjec, borac. Za vrijeme napada na Gromačnik, 24. X I I . 1943. g. padao je snijeg i kiša, a ona je noću, iza borbenih linija, previjala ranjeni- neprijateljska vojnika su poginula, a ostali se predali. U napadu na Ljeskovac borba je trajala 24 .sata. Tada su se naši povukli, a ostala je samo desetina u kojoj je bila Danica da se bori na brisanom: prostoru. Neprijatelj ih je počeo opkoljavati. Danica je preuzela komandu i jurišem se probila sa svojom desetinom kroz neprijateljski obruč, tako da nitko nije bio ni ranjen. Tada je bila pohvaljena. Kosanka Kosanović, borac. U borbi kod Duhova bio je ranjen jedan drug. Odred je nastavio put za Toranj, no ranjenika se nije moglo voditi, pa je komandir zatražio da se javi netko tko će ga čuvati. Javila se dobrovoljno Kosanka. Cijeli dan i cijelu noć skrivala ga je u šumi, prenosila ga tamo-amo da ga skloni od neprijatelja, koji su bili u neposrednoj blizini. Kroz cijelo to vrijeme lijevala je kiša. Tek kad je naišla jurišna četa, prenijela je Kosanka, uz pomoć drugova, ranjenika do prvog previjališta. a1jon: ga iza brigade koja se pod borbom povukla. Đurđici je uspjelo da jednog druga prenese u neposredni zaklon, dok je drugog neprijatelj uhvatio, jer nije mogao da ide. Sakrila se sa ranjenikom u rov sve dok neprijatelj nije otstupio, a tada ga je prenijela zajedno sa dvije puške u svoju jedinicu. U borbi kod Brežanaca bila je teško ranjena u prsa ispod rebara. Zorka Vorkapić, borac. Kada smo se nalazili u zasjedi između Pušina i Drenovaca, naišli su neprijateljski tenkovi. Povukli smo se u šumu, dok je na brisanom prostoru ostala sama drugarica Kata Stanić. Bila je ranjena. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da ranjenu drugaricu izvuku iz najžešće vatre, priskočila je k njoj Zorka Vorkapić i uspjela da je prenese u zaklon. Zorka Vorkapić bila je odlična bolničarka i hrabar borac. Ona je u ovoj akciji i poginula kao borac. a1jon: ke. Među njima bio je jedan teško ranjen u glavu. Od strašnih bolova je poludio. S teškom mukom uspjelo je Jelki da ga previje. U međuvremenu su se naši borci povu- �kli, a ona je ostala sama sa ranjenikom, koji je urlikao od bolova. Neprijatelj je čuo njegove jauke i počeo da puca u tom pravcu. Ranjenik je nekoliko puta pokušavao da «trgne sa glave zavoj i da bježi u noć. Gurnuo je Jelku u jarak pun vode, tako da se gotovo utopila, ali joj je ipak uspjelo da se izvuče iz jarka i da ga uhvati. Svom snagom je pridržavala i vukla 'ranjenika, jer je neprijatelj sve jače pucao i približavao se. Poslije dva sata teške borbe sa poludjelim čovjekom, dopremila ga je u Glogovicu, gdje je našla ostale drugove. Jelka Čurić, borac. Kada je kolona njemačkih tenkova prolazila pored Daruvara za Mađarsku, njezina četa bila je u zasjedi. Bio je ranjen sekretar SKOJ-a. Zbog jake neprijateljske paljbe naši su se povukli, a ona je ostala sama sa komesarom čete kraj ranjenika. I pored neprijateljske vatre uspjela je da ranjenika previje i da ga uz pomoć komesara spremi na sigurno mjesto. Dokument PRIZNANJE BORCIMA XII. U D A R N E I OSJEČKE BRIGADE ZA 422 BORBENE U S P J E H E U P E R I O D U OD 15. VI. DO 10. IX. 1944. POHVALA I. XII. OSJEČKE UDARNE I BRIGADE . . . »Radi uspješne i brze likvidacije neprijateljskih uporišta u Podgoraču, Grub. Polju, Badljevini, Perkovcima i Vrpolju, radi uspješno vođenih borbi oko Đakova, na Dilju, oko Požege, Daruvara, Pakraca i Siraća i na mnogim drugim sektorima u toku protekla tri mjeseca pohvaljujemo gove : . . . i ističemo za primjer svim borcima i rukovodiocima ove divizije slijedeće drui j - \1 . . . Bojčić Ružu, desetara IV. bataljona, XII. udarne brigade . . . . . . Tulum Milku, borca II. bataljona, XII. udarne brigade . . . Iz Osječke brigade: 1 . . . Horvat Milku, borca III. čete I. bataljona . . . . . . Kadić Jelenu, borca I. čete II. bataljona . . . \ . . . Krivokuća Ljubicu, bolničarku I. čete II. bataljona . . . Iz čehoslovačke brigade: 2 . . . Bastaga Milku, bolničarku-vodnika . . . V. d. komandanta: M i l a n Stanivuković O s j e č k a b r i g a d a b i l a j e u sastavu X I I . s l a v o n divizije. 2 Nacionalne m a n j i n e u S l a v o n i j i , Česi, S l o v a c i , M a đ a r i i N i j e m c i s t v a r a l i su s v o j e n a c i o n a l n e čete, b a t a l j o n e i b r i g a d e , k o j e su se b o r i l e u sklopu sla1 ske 19 Žene Hrvatske u N O B Politkomesar: potpukovnik Otmar Kreačić v o n s k i h j e d i n i c a . T a k o j e 26. l i s t o p a d a 1943. f o r m i rana Č e h o s l o v a c k a b r i g a d a » J a n Ž i š k a « , k o j a j e i z rasla iz Č e h o s l o v a č k o g b a t a l j o n a , sastavljenoig od Čeha i S l o v a k a iz D a r u v a r a i o k o l i n e . 289 �Borei Čehoslovacke brigade »Jan Žiška« M E Đ U B O R C I M A OSJEČKE I ČEHOSLOVACKE OVE BRIGADE »JAN ŽIŠKA« BILE SU I DRUGARICE: Bartoš Marija, rođena 4. XII. 1926. g. u Hercegovcu, k. Garešnica, po narodnosti Čehinja. Od kolovoza 1943. g. bila je bolničarka u Češkoj brigadi »Jan Žiška«. rođena 1923. g. u Daruvarskom Brestovcu, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u Osječkoj brigadi XII. udarne divizije. Poginula 8. IX. 1944. g. u borbi s neprijateljem kod Našica. Bosanac Bosiljka, rođena 26. VI. 1923. g. u Dežanovcu, k. Daruvar. Od 24. IX. 1943. g. bila je borac u Češkoj brigadi. Poginula 22. II. 1944. na položaju kod Kaptola. Hosi Anica, rođena 19. II. 1922. g. u Komesarcu, k. Slunj. U NOV od 12. VIII. 1943. g. U diljskom odredu ostaje do svibnja 1944. g. kada s cijelim odredom prelazi u Osječku brigadu. Ima čin starijeg vodnika. Bila je dva puta ranjena. Kampić Milka, Kolaček-Željković Ana, rođena 1923. g. u Daruvaru. 10. X. 1943. g. odlazi u Češki bataljon. Bila je bolničarka. 1944. g. je ranjena. Invalid. Ima čin starijeg vodnika. rođena 1926. g. u Ivanovcima, k. Našice. Od 12. II. 194,3. g. bila je borac u Osječkom odredu. Umrla 27. X. 1944. g. u bolnici u Italiji. Majstorović Anica, Milekić Darinka, rođena 1925. g. u Sapini, k. Slavonska Požega. Od 1943. g. bila je borac u Osječkoj brigadi. rođena 1925. g. u Boboti, k. Daruvar. Od 1943. g. bila je borac u Osječkom odredu. U borbi kod Koritne, 1944. g. smrtno ranjena. Mitrović Ljubinka, rođena 1926. g. u Uljeniku, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac II. bataljona Osječke brigade. Poginula 15. X. 1944. g. Štefičić Bara, u I. četi �Dokument 423 X. KASNIJE XXVIII. DIVIZIJA XVII. XXI. I XXV. BRODSKA BRIGADA DOPIS ŠTABA VI. KORPUSA OD 22. V. 1944. UREDNIŠTVU »ŽENE U BORBI«, 0 ISTAKNUTIM ŽENAMA BORCIMA XVII. BRIGADE I OSTALIH JEDINICA VI. KORPUSA NOV Dan, 22. V. 1944. STAB VI. KORPUSA NOV JUGOSLAVIJE Broj 199 Uredništvu »Žena u borbi« 1 Dostavljamo Vam podatke o drugaricama koje su se istakle svojom hrabrošću u ovim posljednjim borbama i koje zaslužuju svaku pohvalu radi hrabrosti, i koje služe za primjer u svojoj jedinici u svakom pogledu. Radojka Kuzmanović, rođena 12. VI. 1926. g. u selu Vel. Nab rđu, srez Đakovo, seljakinja, Srpkinja, koju je okupator otjerao na prisilan rad 1942. g. Nakon povratka, 6. VI. 1943. g., stupila je u NOV, i bila borac u XXI. brigadi. Prošla je mnoge borbe. Sada se nalazi u I. bataljonu Osječkog NOP Odreda. Hrabar je borac, čak je sposobna da bude i rukovodilac, što će naskoro i biti. Naročito se istakla u borbi kod Poganovaca na zasjedi, dana 19. III. 1944. g. Vrlo je disciplinovana i služi kao primjer narodnog vojnika. Istakla se prilikom akcije na Čaglin, 23. I. 1944. g., kada je u zajednici sa drugom Dragić Nikolom, drug. Milanom Kolarcem i Maromi Bjelajac ubila 15 bandita. 2. Bjelajac Mara, rođena 25. III. 1921. g. u selu Grabovac Novi, općina i srez Novska, Srpkinja, seljakinja, neudata, član KP, stupila u partizane 22. IV. 1943. g., vrši dužnost politdelegata. U borbi kod sela Bazije istakle su se svojom hrabrošću slijedeće drugarice: Fištek Ana, Velicki Ana, Kurac Ana i Mačko Francika. One su sa poklicima išle naprijed i uvijek bile prve. Imenovane drugarice pohvaljene su naredbom štaba čehoslovačke brigade. 9. II. 1944. g. prilikom zasjede I. bataljona Diljskog NOP Odreda kod sela Selaca, Đakovo, istakla se drugarica Perković Ružica, rođena 1922. g. u selu Topolju, općina Garčin, srez Slav. Brod, Hrvatica. U partizane je stupila 6. IX. 1943. g. Ona je prva jurišala na neprijatelja. U toj borbi neprijatelj je imao oko 50 ubijenih vojnika. Ružica je bila ranjena, i bez ičije pomoći sama se povukla sve do sela Gašinaca. Ona služi primjerom u svakom pogledu svimi drugaricama u svojoj jedinici. Dostavljamo imena i podatke drugarica iz XVII. udarne brigade, koje su se istakle u borbama kao odlični borci i onih koje su kao odlični borci poginule. I. bataljon: 1. Jorgić Mileva, rođena 5. VII. 1924. u selu Kometniku, opć. Voćin, k. Podravska Slatina, Srpkinja, seljakinja, čl. KP, vrši dužnost politdelegata. Stupila u partizane 6. XII. 1942. g. Mileva Jorgić-Miščević (prva lijevo) s drugaricama �Obje ove drugarice istakle su se zajedno, pa opis borbe, u kojoj su se istakle dajemo zajedno. Pred samu likvidaciju Čaglina ustaše su pokušavale da se različitim jarcima izvuku napolje, da bi tako spasili goli život. Tako je 15 ustaša pobjeglo u jedan jarak sa namjerom da tuda pobjegnu. Tada su pošle gore navedene drugarice da ih unište. Svih 15 bandita su pobijeni bombama i iz pušaka, ali je pri tome lakše ranjena Mileva Jorgić, a teže Mara Bjelajac, jer je neprijatelj tukao jakom mitraljeskom vatrom iz ostalih još nelikvidiranih bunkera. Premda je vatra bila tako jaka, pokupljeno je sve oružje sa poubijanih bandita. 3. Korman Dragica, rođena 1927. g. u Gornjoj Stubici, općina i srez Donja Stubica, Hrvatica, radnica, neudata, stupila u partizane 10. V. 1943. g. Istakla se u akcijama na Čaglin, gdje je i poginula. 4. Žakula Mileva, rođena 10. XII. 1922. g. u selu Gor. Trnava, općina Mašić, srez Nova Gradiška, Srpkinja, seljanka, udata, član KP, stupila u partizane 20. I. 1943. g. Prilikom borbe sa neprijateljem koji je nastupao od sela Latinovca prema St. Čaglinu, poginuo je kraj nje mitraljezac. Ona je uzela mitraljez i nastavila da juriša. Poginula je u momentu, kad je mitraljezom tukla neprijatelja. Bilo je to dne 24. II. 1944. g. Mileva se isticala kao dobar borac. 5. Krnjajić Dušanka, rođena 24. III. 1926. g. u selu Međeđe, općina Ravnajsko, srez Bos. Dubica, Srpkinja, seljanka, stupila u partizane HO. III. 1942. g., bolničarka, poginula 24. I. 1944. g. U borbi s neprijateljem koji je nastupao od sela Latinovca prema St. Caglimi, osobito se istakla kao bolničarka. Pod najvećom vatrom prišla je da previje ranjenog druga i da ga izvuče, ali je pri tome poginula. I ranije se ona uvijek isticala kao hrabra i odlična bolničarka. 6. Stanar Milica, rođena 6. II. 1927. g. u selu Rajić, srez Novska, Srpkinja, seljanka, stupila u partizane 6. IV. 1943. g„ bolničarka, poginula 22. I. 1944. U borbi za likvidaciju Čaglina, bio je ranjen jedan drug i ostao ležeći pod najjačom vatrom. Ona mu je prišla i nastojala ga iznijeti da ga previje. Tada je bila smrtno pogođena. 7. Mudrinić Ljubica, rođena 1925. g. u selu Rogolji, općina Čaglić, srez Pakrac, Srpkinja, seljanka, bolničarka. Stupila u partizane 15. III. 1943., a poginula je 22. I. 1944. g. u Čaglinu. III. četa II. bataljona bila se probila u neprijateljsko uporište i čitav jedan dan nalazila se odsječena od ostalih naših jedinica u uporištu. Banda je nekoliko puta pokušavala da ih jurišem izbaci napolje, ali j o j nije uspjelo. Prilikom tih juriša ranjeno je nekoliko drugova. Jednome, koji je bio ranjen, hrabro je prišla Ljubica da ga previje i iznese u zaklon. Pri tome je poginula. 8. Njegovan Bogdanka, rođena 27. I. 1922. g. u selu Međeđa, srez Bosanska Dubica, Srpkinja, seljanka član KP, stupila u partizane 20. I. 1943. g. desetar, ranjena 16. III. 1944. g. kod Pivnica. Uvijek se isticala kao odličan borac i dobar rukovodilac. U napadu na neprijateljske tenkovske kolone, koje su prolazile cestom Daruvar—Pivnice bila je ranjena. Neprijatelj je nastupao, i ona je, vidjevši da ne će moći izmaknuti, pripravila bombu da se ubije, da ne bi živa pala u ruke neprijatelju. Međutim su naišli još neki drugovi i iznijeli je. 9. Kovačević Jula, rođena 1925. g. u Gređanima, općina Okučani, srez Nova Gradiška, Srpkinja, seljanka, član KP. Stupila u partizane 18. IV. 1943. Poginula 22. I. 1944. g. u Čaglinu, kao pomoćnik puškomitraljesca. Pokazala se kao odličan borac u napadu na aerodrom Kurilovac. Kad su naši jurišali i došli do žice, ona je svoj ranac prebacila preko žice, a onda preskočila sama, te dok se mitraljezac prebacio, bacila tri bombe u neprijateljski bunker. Prilikom napada na Čaglin bila je među prvima koji su prišli neprijateljskim bunkerima. U zajednici sa drugaricom Maricom Kovačević prišla je da likvidira i drugi bunker, ali su tom. prilikom' poginule i jedna i druga. 10. Kovačević Marica, rođena 1922. g. u Virovitici, Hrvatica, radnica, stupila u partizane 16. XI. 1943. g., borac, poginula 22. I. 1944. g. Bila je primjerna u pogledu discipline i uvijek odličan borac. U Čaglinu je u jedan bunker ubacila dvije bombe. Prilazeći drugom bunkeru poginula je. 11. Zlokapa Milja, 1 rođena 1924. g. u Slabinju, srez Bosanska Kostajnica, Srpkinja, seljanka član K P , stupila u partizane 15. IV. 1943. g. mitraljezac, po činu ml. vodnik. Poznata je kao jedan od najboljih puškomitraljezaca u brigadi. Prilikom akcije na Čazmu naša se brigada nalazila na zasjedi prema Ivanić gradu. U selu Dabcima, gdje smo vodili borbu, Milja se je odvojila sa još tri borca i tako bila opkoljena od bande. Jednim rafalom iz svoga mitraljeza ubila je trojicu bandita, a odmah zatim bacila bombu. Nakon toga ubila je još jednog i oni odstupe. Četvero partizana neokrznuti su se izvukli. �U Kurilovcu joj je pomoćnik bio ranjen, nakon čega je sama uzela ranac i jurišajući prva stigla do bunkera. Ubacila je dvije bombe u bunker i ubila dvojicu bandita, a ostali su pobjegli. Iz neprijateljskog bunkera nastavila je dalje tući svojim mitraljezom. Drugarica Milja je primjerna i disciplinovana. Član je vojnog suda XVII. udarne brigade. 12. Krajnović Sima, rođena 3. V. 1925. g. u Cikotama, opć. Bučje, srez Pakrac, Srpkinja, seljanka, neudata, stupila u partizane 1. I. 1943. g. bolničarka. Bila je uvijek primjerna, disciplinovana i hrabra bolničarka. Prilikom borbe s neprijateljem na Bučju, kada su naši bili pri- morani da otstupe, ranjena je teško. Nije htjela da padne živa u ruke neprijatelju i ubila se bombom. 13. Bere Tonka, rođena 10. II. 1926. g. u selu Bogovinje, općina i srez Zaječar, Slovenka, radnica, stupila u partizane 21. X. 1943. g . Kao borac vrlo hrabra i disciplinovana. Istakla se 19. XII. 1943. u smjelom jurišu na neprijateljske utvrde u Kurilovcu. Premda je bila lakše ranjena, nije napuštala borbu, već je smjelo i dalje jurišala. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! V. 1 1944. Zlokapa g. kod Milja Velikih d. Politkomesara M . B u l o v i ć poginula je krajem svibnja Zdenaca, BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA PERSE BOSANAC Rođena je 1922. g. u Čeralijama, k. Podravska Slatina, u seljačkoj porodici, koja od početka NOB aktivno pomaže narodno-oslobodilački pokret. Otac joj je poginuo od neprijateljske nagazne minePersa početkom 1942. g. odlazi u partizane. Od početka 1943. g. pa do svoje smrti bila je borac i istaknuti jimak XVII. udarne brigade. Brzo je postala desetar, a zatim i vodnik. Učestvovala je u borbama za Voćin, Podravsku Slatinu, Dulovac. Garešnicu, Viroviticu i Veliku, kao i u mnogim manjim akcijama. U ožujku 1943. g. XVII. brigada napala je dvije satnije Nijemaca, ukopane na Javorovici, jednoj od najviših kota planine Psunja. Moralo se jurišati kroz ubitačnu barijeru vatre iz svih vrsta oružja. Persa je jurišala vješto, kao svaki stari iskusni ratnik, koristila zaklone za drtrećem, jer se borba vodila u šumi. Ipak, izlagala se i suviše. »Zar se ne bojiš da ćeš poginuti?«, upitao ju je komesar. »Ja se, druže komesaru, ne znam bojati« — odgovorila je ponosno . . . Borba za Javorovicu trajala je cijeli dan. Pred veče, kad su borci VII. brigade bajonetama i bombama upali u njemačke postave, od dvije satnije Nijemaca nije ostao ni jedan jedini čovjek... Među prvima upala je u rovove Persa sa svojom drugaricom Katicom Hacman, koja je u posljednjim časovima borbe prepolovljena mitraljeskim rafalom. U srpnju 1943. g., u jurišu na neprijateljsko uporište u Siraču, Persa se isto »nije znala bojati«. Podigla se iza zaklona da baci bombu i ustaški ju je metak pogodio u srce. Uporište je zauzeto nakon duge i teške borbe. Svi neprijateljski vojnici ubijeni su ili zarobljeni, ali je i pedeset dobrih boraca brigade izbačeno iz Narodni heroj Persa Bosanac stroja. Među mrtvima bila je Persa Bosanac. Nikada je brigada nije zaboravila, ni prestala spominjati. Za bezgraničnu odanost Narodno-oslobodilačkoj borbi i herojsko držanje dobila je Persa Bosanac najveće priznanje: Prezidijum Narodne skupštine FNRJ proglasio ju je 1952. g. Narodnim herojem. �MEĐU BORCIMA XVII. UDARNE BRIGADE NALAZILE SU SE I OVE DRUGARICE: Batina-Baden Ivka, rođena 1928. g. u Novakovcu, k. Varaždin. 15. VII. 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona XVII. udarne brigade. Poginula u borbi kod Trebuža, prilikom prijelaza preko Save, 20. VIII. 1944. g. Bogdanović Bosa, rodom iz Knežpolja ispod Kozare. Bila je borac XVII. brigade. Predvodila je desetinu i vod u I. četi II. bataljona, najboljoj četi brigade. Jednom se brigada probijala iz neprijateljskog obruča. Kad je prelazila blokiranu cestu Pakrac—Slav. Požega, u namjeri da se probije s Papuka na Psunj, iznenada je Bosin bataljon u selu Branešci naišao na ustašku bojnu. Nakon pola sata borbe većina ustaša je ili poginulo ili bilo ranjeno. Kod prebrojavanja ratnog plijena i poginulih, odjednom se pojavila Bosa, tjerajući pred sobom deset ustaša — svojih zarobljenika. Prema njima je držala pušku »na gotovs«, a preko ramena naprtila 10 njihovih pušaka. Sama ih je zarobila i razoružala. Cvetić Milka, rođena 7. X. 1920. g. u Kantrovcima, k. Slav. Požega. U NOV od 25. XII. 1941. g. Bila je borac i kuharica u Papučkom odredu, a 1943. g. borac u XVII. udarnoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Čović Ilinka, rođena 1915. g. u Čeliću, k. Virovitica. Od 19. XI. 1942. g. bila je borac u I. četi I. bataljona XVII. brigade. Ranjena 1943. g. Čulić Dušica, rođena u Ožegovcu, k. Pakrac. Od 1942. g. bila je borac u XVII. brigadi. Poginula 1943. g. na položaju Hruševo. Dobraš Milka, rođena 1922. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbi kod Sirača. Dokument 424 U JEDINICAMA X. DIVIZIJE NARODNO-OSLOBODILAČKE VOJSKE HRVATSKE (XVII. I XXI. BRIGADI) BILE SU NA DAN 20. IX. 1943. 262 ŽENE Brojno stanje i naoružanje jedinica X. divizije Narodno-oslobodilačke vojske Hrvatske 1 Naoružanje 2 Brojno stanj e ženskih na licu 2 10 52 2 1314 143 141 19 1173 124 X X I . Brigada 1135 117 168 28 967 79 2511 262 319 47 2192 205 Štab X- Divizije Ukupno STAB X . D I V I Z I J E NARODNO-OSLOBODILAČKE HRVATSKE muških 62 X V I I . Brigada muških muških u rashodu ženskih ženskih po spisku Jedinica VOJSKE B r o j 131/1943. Komandant dne 20. septembra 1943. Vinko Antić 1 Dokument se nalazi u Vojno-bistorijskom institutu M'NOJ. 2 N a o r u ž a n j e izostavljeno. �Dokument 425 U XVII. BRIGADI N O V BILO JE NA D A N 1. V. 1943. 247 Ž E N A Datum 1. V. 1943. Pregled brojnog stanja X V I I . brigade 1 Muških 19 63 1 23 9 119 8 2 18 — — 282 310 6 3 — — 19 242 270 6 1 14 — — Ukupno u Brigadi S v e g a Borci Štab [ Intendantura I Sanitet 1 Pionerski vod I Prateći vod S v e g a Borci S v e g a Štab Intendantura Pionerski vod Prateći vod 1 Sanitet Štab Intendantura Sanitet Pionerski vod Prateći vod S v e g a Štab Mitraljeska četa Sanitet Pionerski vod Agit — prop. Jedinica III. Bataljon II. Bataljon Borci I. Bataljon Štab brigade 206 227 922 Po spisku Ženskih Muških 2 — 9 — —- — — 2 11 2 — — 14 2 16 88 104 — 57 71 — — — — — — — — 71 73 1 2 — — 1 57 61 — 14 56 70 247 1 23 24 — — 5— — 20 25 170 U rashodu Ženskih Muških 1— 1— — 19 54 1 23 7 104 6 2 18 — 8 8— — — 4 4 37 18 185 209 6 1 9 — 211 2?7 5 1 — — 186 202 752 15 65 80 — 52 66 210 Na licu Ženskih 1— — — 1— — Priraštaj — 14 — — 7 49 63 — — — — 119 — — 19 — 128 55 309 Manjak P o l i t i č k i komesar: Komandant: (SI. otsutan) 1 Dokument se nalazi u R a d o j i c a N e n e z i ć , s. r. Vojno-historijskom institutu MNOJ. Domazet Ana, rođena 1924. g. u Kunskom Brdu, k. Virovitica. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu. U srpnju 1943. g. zarobljena je od Nijemaca i otpremljena u zemunski logor, gdje je nestala. Đurašinović Draga, rođena 3. I. 1924. g. u Borovcu, k. Novska. Bila je borac u X V I I . brigadi. Poginula 10. V I I I . 1942. g. u Našicama. Germovšek-Martić Anđelka, rođena 1. V. 1924. g. u Zagrebu. Do odlaska u partizane, početkom 1943. g., u Zagrebu aktivno radi za N O P . U N O V bila je borac, šef Štaba X V I . brigade, član agitpropa X X I . brigade, ratni dopisnik X X V I I I . divizije, ratni dopisnik I. armije i član redakcije lista » Z a pobedu«. Odlikovana sa dva Ordena zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Grabić Anka, rođena 8. V I I . 1925. g. u Macute, k. Podr. Slatina. Od 27. X I I . 1942. g. bila je borac u X V I I . brigadi. Prilikom raznih akcija otela je od neprijatelja više karabina i radi toga je bila pohvaljena. Ranjena 1944. g. Habeković Ljubica, rođena 1920. g. u Ostrni Maloj, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u XVII. brigadu. �Ivković Milka, rođena 1922. g. u Poljančanima, k. Bjelovar. U NOV od veljače 1944. g. Bila je borac u I. četi I. bataljona X V I I . brigade. 27. IV. 1944. g. nestala na položaju Hercegovac, u borbi protiv ustaša. Jelić Živka, rođena 1924. g. u Negoslavcima, k. Vukovar. U NOV od 1943. g. Bila je borac u XVII. brigadi. Smrtno je ranjena kod Ćagljina 3. III. 1944. g. Kanišek Marica, rođena 1929. g. u Milanlugu, k. Slav. Požega. U NOV od 17. V I I I . 1942. g. Radila je u partizanskim bolnicama. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Ima čin vodnika. Karaš Marica, rođena 25. III. 1927. g. u Kozarevcu, k. Đurđevac. Od 8. I. 1944. g. bila je borac u II. četi II. bataljona XVII. brigade. Ranjena kod Zvečeva. Žene borci XVII. brigade Komnenović Mileva, rođena 1922. g. u Latinovcu, k. Slav. Požega. U siječnju 1943. g. odlazi u Diljsko područje. U XVII. brigadi bila je borac i omladinski rukovodilac. Poginula 1943. g. u Doljanovcima, k. Slav. Požega. Kopač-Balenović Anđa »Sitna«, rodom s Korduna. U N O V od 1941. g. Bila je borac i kasnije bolničarka u Banijskoj proleterskoj četi i komesar bolničke čete u XVII. brigadi. Kovač Emilija, rođena 24. III. 1926. g. u Klisi, k. Pakrac. 3. III. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac i bolničarka u Daruvarskom odredu i X V I I . brigadi. U borbi kod Dežanovca pod neprijateljskom' vatrom, izvukla je svog ranjenog komandanta. Kratofil Ruža, rođena 1921. g. u Virju, k. Đurđevac. Odlazi u NOV zajedno sa svojim mužem Stjepanom u veljači 1944. g. Bili su borci XVII. udarne brigade. U proljeće 1944. g. nestali su na položaju kod Mihovljana. Proglašeni mrtvima s danom 1. IV. 1944. g. Krupa-Begović Ivka, rođena 1925. g. u Pitomači, k. Đurđevac. Od 1943. g. bila je bolničarka u XVII. brigadi. Umrla iste godine. Ljubičić Dušica, rođena 1926. g u Roguljarra, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac u III. bataljonu XVII. brigade. Poginula 1943. g. u borbi kod Našica. Maksić Anica, rođena u Slav. Brodu 19. VII. 1924. g. 1943. g. odlazi u partizane. Bila je neko vrijeme omladinski rukovodilac, zatim prelazi u X V I I . brigadu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Miletinac Jovanka iz D. Rašenice, k. Grubišno Polje. Bila je borac X V I I . brigade. Nekoliko puta je pohvaljena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula. Novaković Cvijeta, rođena 1924. g. Od 6. I. 1943. g. bila je borac u II. četi II. bataljona XVII. brigade. Poginula 8. XI. 1944. g. u borbi kod Banje-Koviljače u Srbiji. Pavković Jula, rođena 1924. g. u Bukovčanima, k. Pakrac. U prosincu 1942. g. odlazi u mob. centar Rogulje. Bila je borac i bolničarka u XVI. omladinskoj i XVII. brigadi. Pavlović Ljubica, rođena 1919. g. u Jagmi, k. Pakrac. 1943. g. odlazi kao bolničarka u XVII. brigadu. Poginula 27. VI. 1943. g. kod Voćina. �Potkonjak Smilja, rođena 26. II. 1916. g. u Ornicama, k. Gospić. U NOV odlazi 2. X. 1944. g„ 25. XII. iste godine poginula kao bolničarka XVII. brigade. Preradović Mileva, rođena 1927. g. u Vel. Klisi, k. Virovitica. Od 1942. g. bila je borac u X V I I . brigadi. Poginula. Radmanović Marica, rođena 1928. g. u Božićima, k. Grub. Polje. 8. III. 1942. odlazi u XVII. brigadu. Ranjena svibnja 1942. g. u borbi kod Voćina. Radojčić Draga, rođena 10. VII. 1925. g. u Kusonji, k. Pakrac. U NOV od 6. VI. 1942. g. Prilikom napada XVII. brigade na neprijateljsko uporište Sirač dobrovoljno se javila, sa Dujom Bosiočić, Anom Misiračom i Bogdankom Njegovan, za bombaša. Tada su u jurišu bombama osvojili crkvu, iz koje su ustaše davale jak otpor. U borbama za Voćin likvidirala je jedan neprijateljski bunker. Za vrijeme V. ofenzive savladala je dva Nijemca i otela im mitraljez. Pod neprijateljskom vatrom izvukla je iz borbe ranjenog druga. Neko je vrijeme bila komesar čete. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin poručnika. Anđa Kopač-Balenović, Joco Drača Germovšek-Martić i Anđelka Ratić Milka, rođena 1920. g. u Kantrovcima, k. Slavonska Požega. U NOB od 1941. g. Bila je borac u Papučko-krndijskom odredu i X V I I . brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Savić Ljubica, rođena 1923. g. u Bujavici, k. Pakrac. U NOV od 1943, g. Poginula 1944. g. Sekulić Slavka, rođena 1922. g. u Pakoj, k. Slav. Požega. 28. I. 1943. g. odlazi u XVII. brigadu. Poginula 1943. g. u akciji na Bučju kod Kamenske. Stjepanović-Dorontić Mara, rođena 1925. g. u Sekulincima, k. Podravska Slatina. 1942. g. odlazi u partizane. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu, gdje vrši dužnost delegata voda. Kasnije radi u šifrantskom odjeljenju VI. korpusa. Potporučnik. Strnat Marica, rođena 1923. g. u Đakovu, k. Grub. Polje. 1. IV. 1943. g. odlazi u XVII. udarnu brigadu. 1943. g. bila je ranjena. Šmit Anica, rođena 1927. g. u Zagrebu. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XVII. brigade. Poginula u rujnu 1943. g., prilikom napada na njemački oklopni vlak. Todorović Anka, rođena 1923. g. u Voćinu, k. Podr. Slatina. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu. Poginula 22. I. 1943. g. u borbi kod Rajića. Tvrdorijeka Milka, iz 'Čremušine, k. Grub. Polje. Od 1943. g. bila je borac u XVII, brigadi. Vučković Cvijeta, iz D. Rašenice, k. Grubišno Polje. Bila je borac u XVII. brigadi. Nekoliko puta pohvaljena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula u borbi. Vuga Anka, rođena 8. X. 1925. g. u N. Grabovcu, k. Novska. Od 24. IV. 1943. g. bila je borac u XVII. brigadi. Ranjena 24. IV. 1943. g. u borbi za Voćin. Vukasović Marija, rođena 15. IX. 1921. g. u Tenju, k. Osijek. Od 8. III. 1943. g. bila je borac u I. bataljonu XVII. brigade. Ranjena u borbi kod Ludbrega, 3. X. 1943. g. Žganjan Danica, rođena 1923. g. u Markušici, k. Osijek. 9. I. 1943. g. odlazi u X V I I . udarnu brigadu. Poginula u borbi kod Mikleuša, 15. XI. 1943. g. �U XXI. SLAVONSKOJ I XXV. BRODSKOJ BRIGADI BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Bobić Milka, rođena 1924. g. u Ordanji, k. Našice. Od prosinca 1942. g. bila je borac u X X V . brodskoj brigadi. Na putu između Ordanje i Bijele Loze zarobljena je od ustaša 1943. g., otjerana u zatvor Našice gdje je ubijena. Derma Evica, rođena 25. X I I . 1926. g. u Slav. Požegi. Od 1943. g. bila je bolničarka u X X I . brigadi. U borbi kod Štefanja, 1944. g., kao teški ranjenik, bila je zarobljena i ubijena. Dražić Milica, rođena 1925. g. u Gornjim Obriježima, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac i delegat u X X V . brodskoj brigadi. 1 Umrla 1946. g. Jergović Marija, rođena 1. I. 1923. g. u Gromačniku, k. Slav. Brod. Odmah po okupaciji aktivno surađuje s NOP. 6. II. 1942. g. odlazi u I. slavonski odred. Nosilac je Spomenice 1941. Krajnović Milka, rođena 1924. g. u Koški, k. Našice. U NOV od 1. I. 1943. g. Bila je poručnik u X X I . brigadi. Ranjena u borbi za oslobođenje Beograda. Umrla 1948. g. Mirković Zorka, rođena 1927. g. u Skenderevcu, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac u XXI. udarnoj brigadi. Poginula 1944. g. na položaju Vel. Grđevac. Mitrović Bogdanka, rođena 1927. g. u Bobotama, k. Vukovar. 1944. g. odlazi u XXI. udarnu brigadu. Poginula u borbi kod Bijeline. 19. XII. 1944. g. 1 zvane D v a d e s e t i p r v a Slavonska brigada f o r m i r a n a XXVIII.) slavonske divizije. XXV. Borci 17. V. 1943. g. Ušla je u sastav X. brodska brigada formirana j e 29, I X . 1943. g . II. bataljona XXI. brigade (kasnije na- �Dokument 426 U JEDINICAMA VI. KORPUSA NOV HRVATSKE BILO JE NA DAN 20. LISTOPADA 1943. 929 ŽENA Dne 20. oktobra 1943. Pregled 1 brojnog stanja i naoružanja' VI. korpusa Narodno - oslobodilačke VI. Korpus N O V i PO Jugoslaviji 36 4 36 ženskih na licu muških muških ženskih u rashodu ženskih muških 1 po spisku Hrvatske Naoružanje 2 Brojno stanje Jedinica vojske 4 XXVIII. Divizija 2139 221 316 50 1823 171 XII. Divizija 3692 372 732 64 2960 308 Konačna grupa odreda 1981 218 176 26 1805 192 Zapadna grupa odreda 1813 112 278 12 1535 100 Ukupno 2 136 2 2 39 2 9844 929 1510 8334 777 142 I. Divizion VI. korpusa 1 6 41 Diverzanski batalj. 152 Komandant: Petar Drapšin, s. r. Original se nalazi u Vojno-historijskom instituta M N O J . Naoružanje izostavljeno. Pajalić Hrovat dr. Alenka, rođena 1918. g. u Pragu (čehoslovačka). 21. IV. 1943. g. odlazi u VI. slavonski korpus. U početku radi u bolnicama VI. korpusa, a kasnije postaje u XVII. brigadi referent saniteta. 1944. g. bila je referent saniteta u bolnicama Požeškog područja, a kasnije upravnik poljske bolnice XXXII. divizije X. korpusa. U veljači 1945. g. prebacuje se s bolnicom u Mađarsku, gdje dočekuje oslobođenje. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Ima čin majora. Praovac Slavica, rođena 1927. g. u Otoku, k. Vinkovci. U NOV od 11. VIII. 1943. g. Bila je vodnik u XXV. brodskoj brigadi. Teško je r a n j e n a 1944. g. Radišić Milka, rođena 1925. g. u Gabrošu, k. Vinkovci. Odlazi 1943. g. u XXV. brodsku brigadu. Poginula 1944. g. u napadu na Podravsku Slatinu. Šegota Julka, rođena 1928. g. u Podgoraču, k. Našice. 8. VIII. 1943. odlazi u XXI. brodsku brigadu. Poginula 15. VII. 1944. g. u napadu na Pakrac. Šimić Soka, rođena 21. XI. 1922. g. u Kokočaku, k. Orahovica. U NOV od 15. XII. 1942. g. Bila je borac u XXI. brigadi. Ima čin vodnika. Ranjena 4. XI. 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Vel. Gorice. Tomić-Marković Milka, rođena 1924. g. u Blagorodovcu, k. Daruvar. 16. IV. 1943. g. odlazi u III. četu III. bataljona XXI. brigade. Poginula 17. XI. 1943. g. prilikom neprijateljskog napada na Koprivnicu. Vraneš Marija, rođena 8. IV. 1943. g. u Podravskoj Slatini. U NOV od 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu XXI. brigade. Poginula 23. I. 1944. g. u borbi protiv ustaša i Nijemaca kod Čagljina. Vukadinović Anka, rođena 1924. g. u St. Slatiniku, k. Slav. Brod. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XXV. brodske brigade. Poginula na položaju u Bosni 15. III. 1945. g. �Dokument ŠTAB 427 VI. KORPUSA Narodno-oslo'bodilačke vojske JUGOSLAVIJE P. broj: 2587 Dana 23. X I I . 1944. P O P I S poginulih drugarica-boraca i rukovodioca u jedinicama na području Štaba V I . korpusa N O V J �Red. br. I ZVANJE i čin (jedinica) bolničarka PREZIME I IME Brezanović Sirnica 2 Zivec Vida 4 Kokić 5 R a j i ć Dušanka 6 1921 Hušica Stojanka 3 God. rod. L j i l j a k Dušanka 7 M j e s t o , općina i srez rođenja Voćin, P. Slatina Vranovac Dubica Sveti Juraj Maribor Đurčići Drenovac P. Slatina Saveta Kusonje Dragović Pakrac Rajić Novska K a d a je poginula i u kojoj borbi decembra 1942 god. u borbi u Virovitici 12. februara 1943 u Virovitici Isto 22. februara 1943 u Garešnici Isto Isto 8 Zdjelar Petra 1919 Podgrmeče Požega 19. februara 1943 u borbi u Velikoj Pisanici Bosanac Petra borac 1923 Voćin P. Slatina 23. februara 1943 u borbi u Garešnici Podravac Anka 1919 Brod Isto Kozar 1924 Bučje Pakrac 27. marta 1943 u Vu čjaku Bjelajac Bosiljka 1923 Klisa Virovitica Poginula 22. marta 1943 u borbi u Zailama 9 Polit, delegat 10 bolničarka li borac 12 3 3 A c m a n Kata 1921 13 3 3 Milošević 1925 Poganovci Budimci Našice 14 3 3 Gabić Velinka 1921 Prijedor 15 3 3 Simović L j u b i c a 1925 D . Pištana Orahovica Našice 21. marta 1943 u borbi na Gradini i6 bolničarka Voćin Slatina 23. marta 1943 u borbi na Babjoj G o r i 17 „ Međeđa Dubica Kostajnica 9. aprila 1943 u borbi na Bučju Mileva Milosava Bajanić Boja 1920 Alas Rosa 1921 Severin Gr. Polje 28. I I I . 1943 u Javo rovici na Psunju 23. marta 1943 u Bučju na R a v n o j G o r i 8. aprila 1943 u borbi u Tisovcu Opaska �\ Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME God. rod. 18 borac 19 5 3 Slivar Barica 5 5 M i j a t o v i ć Jula 1925 21 borac M i l k o v i ć Vidosava 1920 22 5 5 Genzić Katica 23 5 5 ? Jelena 24 5 5 M r a k Marica 25 5 5 Rilić Milka 26 5 5 L o v r i ć Dušanka 27 5 5 H e r o l Danica 28 5 5 P o l Ilonka 29 5 5 30 5 5 3i Subocka Čaglić Pakrac 1927 20 M j e s t o , općina i srez rođenja Hadaković M a r a 1927 K a d a je poginula i u kojoj borbi 8. maja 1943 u borbi u Voćinu Skenderovci Čaglić Pakrac Isto 8. maja 1943 u borbi kod Voćina Sesvete Zagreb Isto Dišnik Garešnica Isto Plemenština Pogledalo Isto D v o r na U n i Isto Lučina Požega Isto M . Brusnica Koprivnica Isto Sisak Damjanović Milanka « Isto Kričke Pakrac Isto Paklenica Novska K r n j a i ć Dušanka 1922 Međeđa Bos. Dubica desetar Bosanac Persa 1922 Ćeralije P. Slatina 32 borac Đaković Milka 1921 Slabinja Kostajnica 33 5 5 Počuč Kata 1925 T u r č e v i ć Polje Grubišno Polje 34 5 3 Ostojić Bosiljka 1 1924 Lađevac Okućani N o v a Gradiška 35 » Đukić M a r a 1927 Bukovica Virovitica Opaska 25. V I I . Drenju 1943 god. u 9. V I I . 1943 između Đulovca i Bastaja 13. juna u borbi kod T u r s k o g grada u Siraču Isto Isto 13. juna u borbi u Ba dl je vini Isto �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja 36 « T r i v i ć Vukosava 1921 Međeđa Draksenić Dubica 37 »9 Rusman Ivanka 1922 Zagreb 38 5 5 Turban Ljuba 39 « N e š i ć Jelka 40 Polit, delegat 42 borac 43 bolničarka 46 borac X V I I Grujić Bosiljka Brigade 47 Borac X X I Brigade Treskavica Anka 48 Borac X I I Brigade 10. avgusta 1943 god. u Kukunjevcu 29. V I I I . 1943 god. u borbi kod Gorjana borac M r k o n j i ć Anka 50 » Zaklan Bosiljka 51 borac L u k i ć Nevenka 52 » D e m a g i ć Anka Poginula u borbi u Okučanima u septembru 1943 god. V . Londžica Našice U m r l a od rana bivenih u borbi Sirač Daruvar 1926 Gradina Dubica Kostajnica O g r i z o v i ć Dragica 49 u SI. Vlast L e v . Varoš Đakovo Jurišić Mara Bozičić Ljeposava 8. jula 1943 god. borbi u Jakobovcu Bijelo Brdo Osijek Jasenaš Grubišno P o l j e Drenković Dragica 2 X V I I I . brigada, borac 14. juna 1943 god. u Sirači 14. septembra 1943 g. kod T r o j e g l a v e Jelušić Nada 45 Opaska Sušak 1927 Markus Jaga 44 K a d a je poginula i u kojoj borbi Beograd Jeftenija Draginja 41 • Negoslavci Vukovar zado- Isto U borbi kod Čačinaca U borbi u Hercegovini Ratkovica N . Kapela N . Gradiška U borbi u G l o g o v c u Blato Isto Medari Mašić N . Gradiška Trnava Mašić N . Gradiška N. Gradiška Rajić Novska 13. X. 1944 u borbi u Bujavici Isto 13. X. 1943 u Bujavici 13. X. 1943 u Bujavici �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME K a d a je poginula i u kojoj borbi God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja 1908 Maja Petrinja 27. X. 1944 umrla od zadobivenih rana u borbi Opaska 53 Prosvjet. referent 54 borac Margetić L j u b i c a G. Miholjac P. Slatina 12. X. 1943 u borbi u Šeovici 55 3 3 K o v a č e v i ć Jelena Bjelo Brdo Osijek 11. X . kraca 56 3 3 Pavić Marica 57 delegat Dragila Slava Bukovčani Čaglić Pakrac Isto Lužani Brod 2. X. 1943 u borbi u Čačincima Marija Magdalena 12. X. 1943 u napadu na Pakrac Klokočak Orahovica Našice Borojević Sofija 3 Šlopar Marija 58 1943 kod Pa- 2j X. 1943 u borbi u Čačincima 59 Borac XVIII. Brigade 6o borac M r k o n j i ć Anka 1927 Medari Mašić N . Gradiška 6i borac Zaklan Bosiljka 1926 Trnava Mašić N . Gradiška 62 3 3 Bjelić M a r a 1925 Obrež Badljevina Pakrac Isto 63 5 3 L u k i ć Nevenka 1924 Bos. Gradiška Isto 64 3 3 Vuksović Jula 1922 Rović Isto 65 Borac XVI. Brigade Berta Barica 66 Delegat Dilj. Odreda Lončar Kata 67 Borac Bilogor. Odreda Bakić Marija 68 borac Savić M i c a 69 3 3 Janjić Anka Zubić Anda Bjelovar U borbi kod K u k u n j e v ca U borbi u Kukunjevcu U m r l a od rana zadobivenih u borbi Br. Stupnik Brod 6. novembra 1943 borbi u Patjanima D u g o Selo Lukač Virovitica 1923 6. I X . 1943 u borbi u selu Peratovici D. Meljani P. Slatina 1929 Široko Selo % Utopila se u U m r l a kao upale pluća u Savi borac od �Red. br. ZVANJE čin i (jedinica) 70 borac 71 Borac X I I . Udarne Brigade Kaptolić 72 Borac X X I . Udarne Brigade Joka 73 Borac X V I I . Udarne Brigade 74 borac PREZIME Sudić IME Zorka 76 Pol Del. X X I . Ud. Brigade 77 Borac 78 5 3 Politički Delegat 79 Borac X V I I . Ud. Brigade Celović St. T o p o l j e Andrijevci Brod Umrla Zdenkovac Bektež SI. P o ž e g a U borbi u Brod M . Bistrica D . Stubica 1927 Beketinci Vuka Đakovo 1920 Pakrac Ojkić Milka 1924 Voćin Slatina Danilčević Ljuba 1921 Borovo Vukovar Jelušić N a d a 1911 Zagreb Simić Milica K a d a je poginula i u kojoj borbi u Opaska bolnici Smrtićima 7. X I I . 1943 u b o r b i u Podvoznici 7. X I I . 1943 u Gudci u borbi P o g i n u l a 19. X I I . 1943 U m r l a o d rana z a d o b i venih u napadu na D a ruvar 14. X I I . 1943 U borbi u Zdencima 4. V I I I . 1943. u k o d Škrobutnika borbi 28. V I I I . 1943 u b o r b i u Krndiji Poginula u borbi u P o d g o r a č u 27. V I I I . N o v a k o v i ć Bosa 1943 81 Borac X X I . Udarne Brigade Vojnović 82 5 5 Marković 83 3 5 Branežac 84 Borac XVII Brigade Drenković Zene 1928 Milica 5 5 Borac Omladinske Brigade M j e s t o , općina i srez rođenja Desanka 80 85 God. rod. Danica Beneš Jelka 75 20 I Voharević 1925 Bjelo Brdo Osijek 10. X I . 1943 u K a p e l i Milica 1926 Bobota Vukovar P o g i n u l a 7. X I . 1943 u borbi u Koprivnici Milka 1924 Duhovi Daruvar Isto Marica 1929 Ruševo Požega U m r l a u bolnici od za d o b i v e n i h rana SI. Vlast L e v . Varoš Đakovo U m r l a u bolnici od zad o b i v e n i h rana 9 . I X . Verica Dragica Šlapar M a r i j a Hrvatske u N O B 1921 1924 1943 U m r l a u bolnici od zad o b i v e n i h rana 18. X. 1943 305 �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME 86 borac 87 Borac XII Brigade 88 Borac Omladinske Brigade 89 Borac I I . Odreda 90 Borac Udarne Brigade Borac XVIII Brigade Mjesto, općina i srez rođenja 1927 Blato Filipović Ilinka 91 God. rod. Jerković Milka 92 Polit, delegat Ogrizović Dragica Bobić Velimirka 1921 Divljak Bosa 1925 M o l j ani ć Piskavica Bosiočić Milka Borac XII Brigade 94 Borac XVIII. Brigade R i j enei Ceralije P. Slatina 95 Polit. del. XVIII. Brigade Subotić Ljubica 5 96 P o l del. X V I . Udar. Brigade Radmilović Jovanka Isto 15. X . 1943 Isto 28. I . 1943 Isto 25. I 1943 Umrla od zadobivenih rana U m r l a 16. V I . 1943 od rana u bolnici Poganci Budimci Našice Rašković N e n a 1 M a r i ć I . Borka Opaska U m r l a 29. I V . 1943 od tifusa Branković Drena 93 K a d a je poginula i u kojoj borbi 1926 Bračevci Đakovo Draksenić Bos. Dubica 1925 Poginula u Šagovini Poginula u borbi u N o voj Vesi 10. X I I . 1943 24. I I . 1944 u borbi u Podgoraču Bračevci Đakovo Vel. Bastaji Daruvar U borbi u Sibovskoj 1943 97 Borac Vuković Jovanka 98 Borac XVII. Brigade Haberin Katica Podgorje M . Bistrica D . Stubica 13. I I I . 1944 u borbi kod K o m a r i c e 99 Borac XXI. Brigade Čuča Jovanka Botinci Đulovac Daruvar 8. I I . 1944 u borbi kod Ožegovca 100 » Budimci Našice 15. I I . 1944 u borbi u Breznici 101 Borac X X I . Udarne Brigade Podgorje D . Stubica Poginula 22. I. 1944 u borbi u K u t j e v u Bojanić Jela Štefanek Katica Čepin Osijek Isto Poginula u Prnjavoru borbi u �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME 102 Omladinski sekretar u četi Vraneš Marija 6 IO3 Borac X X E Udarne Brigade Ižar L j u b i c a IO4 Borac X V I I . Ud. Brigade God. rod. Slatina Podgorje M . Dubica D. Stubica K o r m a n F. Dragica IO5 5 5 5 5 desetar K o v a č e v i ć Marica IO7 5 5 borac IO8 G. Stubica D . Stubica Sinković Dragica IO6 M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi 23. I. 25. I. 1944 u K u l i 1944 u Milan Lugu 22. I. 1944 u Čaglinu Zagreb Isto Virovitica Isto K o v a č e v i ć Jula Gređani Okučani N . Gradiška Isto 5 5 T o m i ć Marija Delnice Isto IO9 5 5 bolničarka Žakula M i l e v a Trnava Mašić N . Gradiška Isto no 5 5 Stanar Milica III Bolničarka X V I I . Ud. Brigade Krnjaić Dušanka 112 5 5 Mudrinić Ljubica II3 Borac XVIII. Brigade Brkanić Marica 1926 II4 Borac XXI. Brigade Todorović Mila 1928 Ostrovo Vukovar " 5 5 5 Lončarić Marija 1923 Koprivnica 116 Borac Brodske Brigade Besarić Ana Brod 24. I I I . 1944 u borbi kod Pepelana 117 » V e l f l Marica Trnava Đakovo 16. I I I . 1944 u borbi kod K l i s e 118 Bolničarka X V I I . Ud. Brigade Negoslavci Vukovar 2. I I I . 1944 u borbi kod Kovačevca Jelić Angelina Rajić Novska Međede B. Dubica Rogolji Čaglić Pakrac Ribnica Vel. Gorica Opaska Isto Poginula 24. I. 1944 u borbi kod Čaglina Isto 23. I I I . 1944 u Ruševu nesretnim slučajem 16. I I I . 1944 u borbi kod Klise Isto �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 119 Borac Bilog. Odreda Smiljanić Katica 120 Bolničarka Daruvar. Odreda Desančić Persa 121 Borac XVIII. Brigade Japundža L j u b a 122 3 3 desetar God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi _ St. Gradac Šp. Bukovica Virovitica 5. I V . 1944 u borbi više N o v o g Kerovca Bistrica B. Gradiška 20. I V . 1944 u borbi u Markovcu Budimci Našice Poginula 5. I V . 1944 u borbi kod Čađavice K r u l j i ć Katica SI. Kapela N . Kapela N . Gradiška 5. I V . 1944 u borbi kod Dohovica Stanić Kata Zdenci Podcrkavlje Brod 11. V. 1944 kod Pušine PREZIME I IME 1925 123 Borac Osječke Brigade 124 Sekr. bat. Komiteta Skoja 125 Borac X V I I . Ud. Brigade Čeliković S. Ankica 1925 126 Bolničarka X X I . Ud. Brigade Čarak M i l e v a 1925 127 borac Ficek Štefica 128 Borac Osječke Brigade 129 Paravinja Smilja u borbi Budimci Našice 5. V. 1944 u borbi kod Orahovice Rudnik-Bare Despotovac Pirot 30. I V . 1944 u borbi kod Voćina G . Rajić Novska 11. V. 1944 u kod Tomašice borbi 1924 V . Gašin Vrnovac K o p r i vna 11. V. 1944 u kod Hercegovca borbi M i l e t i ć Matilda 1923 Propatinja Vrgorac Makarska 29. V. 1944 u borbi na Dilju Borac XII. Brigade Petrašević Milica 7 1922 Gušće Bistrica N . Gradiška 24. V. 1944 u borbi na Bilu D i l j a 130 Borac XII. Brigade Smiljanić Milica 131 Bolničarka Osječke Brigade 132 Borac Osječke Brigade 133 Borac X I I . Ud. Brigade Majar L e v . Varoš Đakovo 25. V. 1944 kod Pake 25. V I . 1944 u borbi na K r n d i j u M e ć a v a Stoja 1928 Gradina Draksenić B. Dubica Vranješević Katica 8 1923 D u r danci Vrbica Đakovo Hodak Ankica 1924 Đurđenovac Našice u borbi Isto 19. I V . 1944 u borbi kod Podgorača Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 134 borac 135 33 136 137 138 Borac XVII. Brigade 33 3) politički delegat PREZIME I IME God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi Medeđa D . Dubica Draksenić 25. V I . 1944. u borbi kod Ivanovca Papuča Radojka 1928 Lučić Ana 1920 Baćin D o l N . Gradiška R a e Zlata 1926 Virovitica 4. V I . 1944 u Dubravi Zlokapa Rosa 1926 Zlobinje Kostajnica B. N o v i 14. V I . 1944 u borbi kod V e l . Zdenaca U z u r Katica 1924 Brusnik Dragović Pakrac Jakopec Francika 1923 Križovljani Martijance 139 Bolničarka X X I . Ud. Brigade 140 Bat. sekretar Skoja Čavrak Katica 1926 141 Borac XXI. Brigade Stošević Milka 1923 Dobrljin Bos. N o v i Kovačević Anđa 1926 G . Daruvar Daruvar Isto 16. V I . kraća Brinje 142 33 Opaska 143 Borac XVIII. Brigade 144 Borac XII. U d . Brigade 145 Borac Osječke Brigade 146 Bolničarka Brodske brigade Lukić 147 Borac X V I I . Ud. Brigade K o v a č i ć Milica 9 1925 148 Borac Brodske Brigade Bogić Zagorka 1928 149 Borac X V I I . Ud. Brigade Badem Joka 1928 1944 kod Pa - 17. V I . 1944 u borbi u Vel. G r đ e v c u Isto 17. V I . 1944 u Grđevcu u borbi Vel. 14. V I . 1944 u borbi kod V e l . Grđevca 1921 Omiš Split Leskovac Veselinka 1927 Bobota Vukovar 14. V I I . 1944 u borb i kod Cerovca M a j e r S. Hilda 1924 Sijekovac B. Brod D e r venta 17. V I I . između Čosinaca i Graharja Jurčić Milka Vranovci Trnjani Brod Mara 18. V I I . šincima 1944 u Ga- 16. V I I . 1944 u borbi kod Severina Brusnik Dragović Pakrac 6. jula u borbi u L u d bregu Banovci Šid 7. V I I I . 1944 u borbi u Batinj anima Novazovac Lejžabet Varaždin 20. V I I I . 1944 u borbi kod T r e b e ž a �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 150 Borac Osječke Brigade 151 Borac X I I . Ud. Brigade 152 PREZIME I IME Krivokuća L j u b i c a Biletić Anđelka God. rod. 1928 1927 Savić Soka 1925 Mjesto, općina i srez rođenja Kada je poginula i u kojoj borbi Cetinja Krujan 10. V I I I . 1944 u borbi kod Grahovljana Adolfovac Relfala Osijek 9. V I I I . 1944 u borbi kod sela L j u d e v i t Vera Vukovar 14. V I I I . 1944 u D u g o j njivi 153 5 5 Dreković Anka 1928 Bjelajci Bučje Pakrac 154 XL. Divizija desetar Hercog Anđelka 1926 Horvati Sv. Martin Samobor 10. V I I I . 1944 u K o n čanici M i t r o v i ć Anđelka 1921 Zelugrad Ohovac Benkovac Umrla od zadobivenih rana u borbi Drenoković Dragica 1921 Slobodna Đakovo Leskovac Verica 1927 Bobota Vukovar Poginula kod Požege Kata 1924 Đurđenovac Našice Poginula kod Voćina Vlaković D u b i ć Marica 1924 Gor. Kapela Bjelovar Poginula kod Paklaca D e v i ć Bogdana 1926 Karanj B. Kobaš Derventa Isto 1923 Martinci Bizovac Valpovo Poginula kod Pakraca 155 borac 156 Borac XVII. Brigade 157 Borac X I I . Ud. Brigade 158 3 3 159 Bolničarka X I I . Prolet. U d . Brigade 160 Borac 3 3 161 Borac X I I . Prolet. U d . Brigade Bosnić Darinka 162 Borac Omladinske Brigade M a n d i ć Savica 163 3 3 Dakić Koviljka 164 3 5 Kožić 165 5 5 Banjan Rezika Jela Isto Isto Dragović Pakrac Poginula 30. V. 1943 u Čremušini Kapela Viljevo D . Miholjac Poginula kod Zajezde Selan Dobava Brežice Poginula 9. I X . 1943 u Kat. Šagovini Podvinje Brod Poginula 14. X I I . 1943 kod N o v s k e Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I 166 33 Živković Nada 167 33 Lecković 168 33 Drlić 169 Delegat X V I I I . Ud. Brigade IME God. rod. Mjesto, općina i srez rođenja Poganovci Budimci Našice Trpinja Vukovar Jelica Radojka Dubica Kada je poginula i u kojoj borbi Poginula 18. I. 1944 u borbi za Draganić Isto Poginula 29. V. na Žumberku 1944 Rakasović Jelka 1924 Gaboš Vukovar Poginula 27. V. 1944 na pruzi kod Perkovaca Janžek Marija 1923 Koprivnica Poginula 18. V I I . 1944 u Satnici Popović 1923 Bebrina Brod n/s Poginula 18. V I I . 1944 u Satnici 1927 Orahovica Našice Poginula 14. X I I . 1943 u Đakovu ml. vodnik 170 33 171 Borac X V I I I . Ud. Brigade Mara 172 33 173 33 Dumančić Slavka 1928 Kupres Bugojno Poginula u X I . 1943 u Mikleuši 174 33 Miletić 1925 Gundinci Županja Poginula 14. X I I . 1943 u Đakovu 175 >3 Majstorović Kata 1928 Moslavina D . Miholjac Poginula 5. I. 1944 kod Barovca 176 33 Egić Stana 1926 Virovitica Klisa Poginula 15. I I . 1944 u Podgoraču 177 33 Jelenić 1919 Široko Polje Đakovo 18. V I I . kod Đ a k o vačke Satnice nestala u borbi 178 33 Rapić 1925 Novo Topolje SI. Brod U V I I . m j . 1944 na D i l j u u borbi nestala Stevčić Barica 1928 Uljanik Daruvar Bujić Radojka 1922 Čepin Osijek Ostojić Mladenka 1 0 1921 179 Borac Osječke U d . Brigade 180 Borac Art. Diviziona 181 K o m . čete X I I . U d . Pr. Brigade Matek Jelka Mara Kata Liza Negdje u Dalmaciji Poginula 12. X. kod Đurđevca 1944 Poginula 4. I V . 1944 u Slatini U maju 1943 poginula u zasjedi kod Pleternice Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 182 Borac 183 Delegat Osječke Brigade PREZIME I IME God. rođ. Zec Paula 11 Tešanović Milica Mjesto, općina i srez rođenja K r a j Bos. Dubice 1927 Ključ K a d a je poginula i u kojoj borbi Opaska U akciji Našice u maju 1943 ranjena i od rana umrla Poginula u nepr. ofanzivi u proljeće 1944 kod Pušine Polit, komesar pukovnik ; Otmar Kreačić 1 Ostojić Bosiljka, odlazi u partizane 1942 g. i kao borac X I I . udarne brigade, poginula u Badljevini jurišajući na bunker. 2 Drenković Dragica, sarađivala je od 1941 g. sa narodno-oslobodilačkim pokretom. U NOV od 1942 g. Poginula rujna 1943 g. kao sekretar čete u X V I . omladinskoj brigadi, u borbi s N i j e m c i m a i domobranima. 3 Borojević Sofija, 1943 g. odlazi u XVIII. bri- gadu i ubrzo postaje sekretar bataljonskog, a zatim brigadnog komiteta S K O J - a . Istakla se prilikom napada na V o ć i n 1943 g. Prilikom zauzimanja ustaškog bunkera kod Orehovice, dobrovoljno se javlja za akciju i pogiba u posljednjem jurišu, prostrijeljena kroz pluća. i R a š k o v i ć N e n a , učestvovala je u borbama IV. bataljona X I I . brigade kod Vetova, K u t j e v a , Čačinaca i Đakova. Istakla se u borbi kod L o n d i c e , studenoga 1943 g., g d j e je uspjela da savlada ustašu i otme mu pušku. Poginula. 5 Subotić Ljubica, stupila je u NoV 6. rujna 1942 g., kao borac X V I I I . brigade. Poginula 24. I I . 1944 g. kod Podgorača, u borbi s ustaškom zasjedom. 6 V r a n e š M a r i j a , stupila u NOV 1944 g. Bila je borac I I . bataljona X X I . brigade. Postigla je čin poručnika. Poginula 23. I. 1944 g. u borbi na položaju kod Čaglina. 7 P e t r a š e v i ć M i l i c a , nakon ofenzive na Kozaru, g d j e se nalazila među partizanima, prešla je u Slavoniju. U X I I . udarnoj brigadi bila je bombaš i pomoćnik kod mitraljeza. Sudjelovala je u m n o g i m akcijama, ističući se hrabrošću. U borbi na Prnjavoru sama je o d bila neprijateljski napadaj. Za V I . neprijateljske ofenzive p o n o v o je sama, s komandirom Vašom Radićem, na vrhu M o t a j i c e , odbila kolonu Čerkeza, koja je pošla prema partizanskim položajima. Poginula je za vrijeme juriša na Čerkeze i ustaše, koji su nadirali iz Broda i Podvinja u Slavoniji. 8 V r a n j e š e v i ć K a t i c a , bila je ranjena iz mitraljeza u obje noge prilikom napada na K r n đ i j u , u svibnju 1944 g. N i j e m c i su je živu uhvatili i na zvjerski način ubili u šumi kod Josipovca. 9 K o v a č i ć M i l i c a , stupila je 1943 g. u X V I I . brigadu i vršila dužnost četne bolničarke. Poginula je u borbi za oslobođenje L u d b r e g a , pri izvlačenju ranjenih drugova ispod neprijateljske vatre. Bila je neobično požrtvovna i hrabra. 10 O s t o j i ć M l a d e n k a , rođena u P o v l j u na Braču priključila se oslobodilačkom pokretu u kolovozu 1942 g. N a k o n osnutka X I I . slavonske brigade bila je, uz još jednu drugaricu, prva žena u toj brigadi. Postala je doskora delegat. Poslije V. ofenzive, početkom travnja 1943 g., bila je postavljena za komesara čete. Sudjelovala je u svim borbama, najprije kao borac, onda na čelu svoje čete. Za vrijeme druge akcije na V o ć i n , kad je njezin bataljon ležao sedam dana u snijegu opsjedajući uporište, istakla se kao bombaš, jurišajući na neprijateljske bunkere i bacajući u njih b o m b e kroz puškarnice. Za vrijeme V. ofenzive nosila je ranjenog borca do previjališta udaljenog više od jednog kilometra. K a o komesar I I . čete I I . bataljona bila je jedan od najboljih komesara, tako da je još i danas stari borci X I I . udarne brigade spominju s poštovanjem. Poginula je pred Pleternicom, polovicom svibnja 1943 g., zajedno sa 14 drugova. 11 Z e c P a u l a , rođena u selu kraj Bosanske D u b i c e , sudjelovala je već u p r v i m partizanskim akcijama u Bosni. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na K o z a r u bila je zarobljena i otjerana u logor N o v a Gradiška. Pretrpjevši u logoru m n o g e patnje i muke uspijeva pobjeći, i koncem 1942 g. dolazi među slavonske partizane. Bila je borac u I I . bataljonu X I I . udarne brigade, te se u svim borbama pokazala kao vrlo hrabra. U svibnju 1943 g., u akciji na Našice, bila je ranjena u jurišu na mlin. M i t r a l j e z joj je presjekao obje noge. Jedva se dovukla do jednog kanala, da se skloni, no tu je dobila otrovanje krvi i umrla drugog dana na putu za bolnicu. �MEĐU MNOGIM BORCIMA PARTIZANSKIH ODREDA I RAZNIH JEDINICA SLAVONIJE BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Arsenić Zlata, iz Osijeka. Radi za NOP, a kasnije odlazi u partizane. Prilikom napada na prugu Zagreb—Beograd, kod sela Rajića, opkoljena s nekoliko drugova, probila se kroz neprijateljski obruč. Babić Rezika, rođena 22. IX. 1926. g. u Vel. Miletincima, k. Daruvar. U NOV od 19. IX. 1943. g. Bila je borac i politdelegat čete u XL. diviziji. Beara Anđa, iz Budimaca, k. Našice. Bila je borac od 1942. g. Bijuk Bosiljka, rođena 15. XII. 1928. g. u Vilaniću, k. Sinj. U NOV od 8. VII. 1943. g. Bila je borac, zastavnik, politdelegat voda II. bataljona XL. divizije. Binelfeld Valerija, rođena 1897. g. u Voćinu, k. Podravska Slatina. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. Bolmanec Jela, rođena 1919. g. u Poganovcima, k. Našice. Bila je borac u Diljskom odredu. 18. X I I . 1942. g. odlazi na terenski rad s omladinom. 26. III. 1943. g. je uhapšena i otjerana u logor Auschwitz, gdje je iste godine umrla. Borić Mileva, iz Ordanja, k. Našice. U siječnju 1943. g. odlazi u NOV. Poginula 1944. g. Bošnjak Anđa, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Bošnjak Jela, iz Budimaca, k. Našice. U NOV od 1942. g. Poginula. Bošnjak Mirjana, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Kada Dragosavljević u partizanskom logoru na Psunju, 1941. g. �Borci Posavskog odreda Bošnjak Radojka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. rođena 30. IX. 1922. g. u Dubokoj, k. Slav. Požega. Za NOP radi od 1. X. 1941. g. a 25. IX. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici. Nosilac je Spomenice 1941. Branežac Kosana, Branković Radmila, Bursač Jagoda, iz Budimaca, k. Našice. Bila je borac u NOV od 1942. g. iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. je borac u NOV. rođena 4. IV. 1924. g. u Velikom Pašijanu, k. Garešnica, po narodnosti Mađarica. 10. X. 1943. g. odlazi u Mađarski bataljon. Bila je borac i bolničarka, a zatim vodnik bolničkog voda. Bužaki Marija, rođena 1922. g. u Dugopolju, k. Split. 1943. g. odlazi u NOV u Slavoniji. Bila je komandir voda sa činom starijeg vodnika. Umrla 1945. g. u Zagrebu. Caktaš Slavka, rođena 1921. g. u Trnakovcu, k. Nova Gradiška. Od 1942. g. bila je borac NOV. Umrla 1944. g. Celie Soja, Cvetković Smilja, Draganić Milka, u iz Babjaka, k. Našice. Bila je borac od 1942. g. Poginula 1943. g. iz <Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. rođena 1925. g. B. Brdu, k. Osijek. Bila je borac od 1943. g. Poginula 12. XII. 1944. g. Dragojlović Darinka, �Dragosavljević Nada, rođena 1919. g. u Okučanima, k. Nova Gradiška. Odmah nakon okupacije sudjelovala je u mnogim diverzantskim akcijama. U selima kod Psunja i Papuka prva je radila na organiziranju žena. Poginula 25. IV. 1942. g. u borbi s ustašama na Psunju, kod Gradine. Kao jedna od prvih žena-boraca u Slavoniji, bila je veoma popularna, i narod je poslije njezine smrti spjevao pjesmu : »Žao nam je drugarice Nade, jer od Nade postaše brigade«. Dujmović Ana, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Džebić Mara, iz Babjaka, k. Našice. U NOV od 1942. g. Bila je borac, a zatim vodnik. Đaković Ruža, iz Đurđanaca, k. Đakovo. Bila je borac u Podravskom 1943. g. kod Martinaca. odredu. Poginula Đaković Ružica, rođena 8. IX. 1917. g. u Lenajevu. 28. XII. 1941. g. odlazi u Vojno-partizansku bolnicu kod Slunja u Kordunu. Bila je bolničarka u zbjegu u Slavoniji, Ravnoj Gori, na Psunju, zatim radi u odboru A F Ž Đakovo, te u zdravstvenom odjelu ONOO Slav. Brod. Nosilac je Spomenice 1941. Ečimović Milica, rođena 1924. g. u Vrbovljanima, k. Nova Gradiška, Bila je borac u NOV. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin vodnika. Ervačinović Greta, rođena 1928. g. (k. Slav. Brod). 1942. g. bila Krajem 1943. g. odlazi u NOV. Bila je dva puta ranjena. je član KK SKOJ-a. Filipović Z o A a , iz Babjaka, k. Našice. Bila je borac u NOV od 1943. g. Fischer-Sartorius dr. Feda, specijalista za dječje bolesti. Odlazi 1943. g. iz Koprivnice, gdje je bila šef Dječjeg dispanzera i Školske poliklinike, u VI. korpus u Slavoniji. Radila je u civilnim i vojnim bolnicama na Psunju i Papuku i na terenu, gdje je osim neposrednog pružanja pomoći narodu, organizirala higijensko epidemiološku službu i kurseve za higijeničare. Odlikovana. Glazer Anica, iz Đurđevca, k. Našice. U NOV od 1943. g. Poginula. Gregurek Ana, rođena 1910. g. u Koprivnici. Od 11. III. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. na položaju Voćin. Hutić-Orlović Nedjeljka, rođena 1927. g. u Gračacu. 25. VI. 1943. g. odlazi u II. bataljon Diljskog odreda. Ranjena 1943. g. kao bombaš u borbi kod D. Vrbe. Jagar Kata, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Jakšić Zora, rođena u Orđanji, k. Našice. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Janković Rosa. Bila je stariji vodnik u jedinici VI. korpusa. Ima čin potporučnika. Janošević Ruža, rođena 1927. g. u D. Borcima, k. Daruvar. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici na Papuku. U srpnju 1943. g. umrla. Jović Ankica, rođena 1. VI. 1922. g. u Slavonskom Brodu. U NOV od 8. IX. 1943. g. Bila je stariji vodnik u sanitetu Virovitičke udarne brigade. Juranić Darinka, rođena 16. I. 1916. g. u Tinjanu, Istra. 26. VI. 1943. g. odlazi za bolničarku u partizansku bolnicu u Krndiji. Jurjević Ana, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Kajčić Biserka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Karakaš Ana, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Karan Jelisavka, rođena 1920. g. u Treštanovcima, k. Slav. Požega. U ožujku 1943. g. odlazi u NOV. Bila je u Komandi partizanske straže u Škrabutniku, bolničarka u partizanskoj bolnici na Papuku, te borac u Virovitičkoj brigadi. Katić Julka, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Kulašinović Jelka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. �rođena 1908. g. u Zagrebu. Od listopada 1941. g. radi za NOP, a 1942. g. odlazi u Papučki odred. 1943. g. postaje komesar partizanske bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Kulić Nevenka, rođena 5. IX. 1926. g. u Kr. Velikoj, k. Novska. Od 15. V. 1942. g. bila je bolničarka u XL. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Ljubičić Ankica, Majstorović Ana, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula. iz Širokog Polja, k. Đakovo. 1943. g. odlazi u partizane. Ranjena je u borbi za oslobođenje Beograda. Invalid. Maleševac-Vinkov Danica, iz Budimaca, k. Našice. 1942. g. odlazi u NOV. Marić Velinka Seka, rođena 1927. g. u Zagrebu. Aktivno je radila od 1941. g. za NOP. U travnju 1943. g. odlazi u Podravski partizanski odred u Slavoniji. Bila je u omladinskom rukovodstvu Podravskog, a zatim Osječkog odreda. Kasnije je postala član okružnog odbora USAOH-a Osijek i Krapina. Radila je u šifrantskom odjelu GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Marić Zlata, Dr. Olga Milosevic rođena 1928. g. u Siraču, k. Daruvar. U NOV od 1. VIII. 1943. g. Bila je borac u II. četi II. bataljona daruvarskog odreda. Poginula 1943. g. u Kukunjevcu. Marković Jaga, rođena 21. XII. 1921. g. u Gornjoj Kovačici, k. Grubišno Polje. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Bilogorskom odredu, u XVI. omladinskoj brigadi i Žumberačkoj brigadi. Nekoliko puta je ranjena. Bila je pomoćnik komesara čete. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Mataković-Cvitanović Mira, rođena 14. I. 1909. g. u Medarima, k. Nova Gradiška. 17. XI. 1941. g. odlazi u prve partizanske grupe na Begovači. Bila je borac, bolničarka i kuharica. 3. IX. 1943. g. odlazi na politički kurs, i po završenom kursu postaje politkomesar vojne bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Mihaljević Sajka, rođena 1924. g. u Pušini, k. Orahovica. 25. XI. 1941. g. odlazi u partizansku grupu Ive Marinkovića. Do prosinca 1941. g. bila je borac, a zatim bolničarka u bolnicama. Kasnije iz evakuacione bolnice Zvečevo odlazi a ranjenicima u Italiju. Nosilac je Spomeice 1941. Milaković Draginja, Miletić Ružica, Milić Ankica, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je u NOV komesar čete. iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. iz Bijelog Brda, k. Osijek. Kao komesar čete istakla se u borbi s Nijemcima u Podravini. Pohvaljena za hrabrost od Štaba Podravskog odreda. Milinković Ljubica, rođena u Budimcima, u borbi. Milošević Ana, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOP. Poginula �Milosevic dr. Olga, rođena 6. VI. 1906. g. u Temišvaru. Od 1938. g. sarađuje s radničkim pokretom. U partizane odlazi 1941. g. Bila je u Orjenskom, a zatim u Nikšićkom odredu. U Crnoj Gori organizirala je i vodila partizanske bolnice. U III., IV. i V. ofenzivi bila je liječnik Vrhovnog štaba i njegovog pratećeg bataljona. Poslije V. ofenzive prelazi na rad u ZAVNOH. Radi kao liječnik u Gorskom Kotaru, a od k r a j a 1943. g. u Slavoniji. U travnju 1944. g. birana je u Oblasni NOO za Slavoniju kao pomoćnik za zdravstvo. U t r a v n j u 1945. g. odlazi u Ministarstvo za zdravlje F'NRJ na dužnost načelnika za zaštitu majki i djece. Ranjena je bila u ruku. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I. reda i Ordenom zasluga za narod II. reda. Milošević Leposava. Odlazi 5. X. 1942. g. kao borac u II. odred. Poginula 1944. g. Milošević Maca, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Milješić Anđa, rođena u Ordanji, k. Našice. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula. Milješić Stana, rođena u Ordanji, k. Našice. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula. Mirić Mara, rođena 1927. g. u Kravlju, k. Našice. Od 1942. g. radi u ambulanti Krndijskopapučkog područja. Poginula u travnju 1944. g. u blizini sela Paučja. Miščančuk Marija, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Modrić Manda, rođena 1925. g. u Orahovici. Bila je borac u NOV. Poginula 1943. g. u Rozmaerovcu na Dilju. Dokument 428 U JEDINICAMA II. OPERATIVNE ZONE BILO JE NA DAN 4. IX. 1943. 128 ŽENA Pregled 1 brojnog stanja i naoružanja jedinica II. Operativne Zone — 1 Napomena ženskih ženskih — Hrvatske na licu muških muških Štab zone ženskih muških Jedinica u rashodu PO Naoružanje 2 Brojno stanje po spisku NOV i 56 Zum beračko-Pokup. Odred Moslavački P. 0. 1 56 1 Po stanju 1. IX. 1943. 826 84 148 6 678 78 Po stanj. 15. VIII. 1943. 428 XIII. Prol. Brigada „R. K." 10 94 1 334 9 Po stanj. 15. VIII. 1943. — — 1000 Kalnički P. O. 431 33 50 II. N. 0. Brigada II. Oper. Zona N. 0. V. i P. O. H. 710 — — Ukupno 3451 128 292 1000 — 5 — 12 — 381 28 710 — 3159 116 Po stanj. 26. VIII. 1943. Po stanju 4. IX. 1943. i 1 aparat za miniranje Po stanju";4. IX. 1943. 1 aparat za miniranje Dne 4. I X . 1943. Politkomcsar M. P. M. Belinić 1 Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O J . 2 N a o r u ž a n j e izostavljeno. Komandant Vlado Matetić �Mudrinić Ljubica, rođena 15. XII. 1924. g. u Čaprigincima, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. g. Poginula u akciji na Čagljin 1943. g. Mudrinić Sava, iz Babjaka, k. Našice. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. Muselin Anđa, rođena 1920. g. u Kokočaku, k. Orahovica. U NOV od 1943. g. Poginula 2. X. 1943. g. pri napadu na Čaćince. Nikšić Milka, rođena 1923. g. u Čovcu, k. Nova Gradiška. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula 1943. g. Oberhofer-Šik dr. Tea, rođena 1913. g. u Karlovcu. U partizane odlazi 7. XI. 1943. g. iz Koprivnice. U NOV je bila upravnik bolnice Diljskog područja, upravnik poljske divizijske bolnice XII. divizije i referent saniteta XII. divizije. Više puta pohvaljena od Štaba korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin kapetana. Obradović Ana, rođena 1919. g. u M. Peratovici, k. Grubišno Polje. 1942. g. odlazi u Bilogorski odred. Umrla. Ostojić Milka, iz Babjaka, k. Našice. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. Paunović-Miščević Danica, rođena 20. I. 1924. g. u Paklenici, k. Novska. Bila je član Kotarskog komiteta Novska. U NOV odlazi 1943. g. Petiška Marica, rođena 1924. g. u Milanlugu, k. Slav. Požega. U NOV od 1942. g. Bila je upravnik vojno-partizanske bolnice, zatim omladinski rukovodilac u I. bataljonu podravskog odreda, član Kotarskog komiteta SKOJ-a Slatina, Đakovo i Slavonska Požega, sekretar Općinskog komiteta Velika, član Kotarskog komiteta Čaglin, pročelnik prosvjete Kotarskog NO-a Slav. Požega i član KK K P H Slav. Požega. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Poklepović Marija, rođena 16. IV. 1920. g. u Milni na Braču. U NOV od 28. XII. 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici X X V I I I . divizije. Poljak Ruža, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Radošević Jovanka, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Rakoševac Marica Strelka, iz Pakraca. U NOV od 1942. g. odredu. Bila je borac u Psunjskom Romanjak Kata, iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Rudić Anka, rođena 1918. g. u Gakovu, k. Grubišno Ranjena 1944. g. Ima čin zastavnika. Polje. U NOV od 15. III. 1942. g. Savić Anka, rođena 12. VII. 1919. g. u Vasinim Lažima, k. Slav. Požega. U svibnju 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Slavonskom odredu i Virovitičkoj brigadi. Koncem 1943. g. uhapšena je i otjerana u logor. Po povratku iz logora, nastavlja aktivno rad u kotarskom odboru AFŽ. Sinjerac Milka, rođena 1924. g. u Koprivničkim Bregima, k. Koprivnica. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. kraj Stare Ploščice. Smiljanić Smilja, rođena u Budimcima, k. Našice. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Sremac Milka, rođena 1925. g. u Svinjicama, k. Vojnić. U NOV od 6. VII. 1943. g. Ranjena 1945. g. na položaju kod Čađavice. Ima čin zastavnika. Stanar Milica, rođena 10. V. 1923. g. u Gornjem Rajiću, k. Novska. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. u napadu na Voćin. Stojanović Ruža, rođena 1923. g. u Borovu, k. Vukovar. Početkom 1943. g. bila je uhapšena radi aktivnog rada za NOP. Iste godine odlazi u NOV i pogiba u borbi kod Ravne Gore na Papuku. Šelović Cvijeta, rođena 1921. g. u M. Grđevcu, k. Grubišno Polje. Od 1942. g. bila je borac u Bilogorskom bataljonu. Umrla krajem 1943. g. �Šević Radoslava, rođena 24. XI. 1926. g. u Bršadinu, k. Vukovar. U NOV od 24. IV. 1943. g. Svršila je sanitetski kurs III. klase oficirske škole. Bila je bolničarka u Virovitičkoj udarnoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Šimić Jelena, rođena 1927. g. u Orahovici. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici na Papuku. Ranjena u borbi s Nijemcima na položaju Jankovac, 1. IV. 1944. g. Invalid. Škiljan Vikica, rođena 1919. g. u Batinskoj Rijeci, k. Daruvar. U NOV od jeseni 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici Ljutoč, a kasnije učiteljica u Slat. Drenovcu. Umrla 1943. g. Šrajber Anđelka. Bila je na dužnosti u Vojnoj oblasti za Slavoniju. Ima čin poručnika. Štambuk Volga, iz Selaca na Braču. Poginula 1943. g. kao borac Slavonske jedinice. Topi jak Julijana, rođena 1927. g. u Vel. Miletincu, k. Daruvar. Od 19. IX. 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona Virovitičke brigade. Ranjena 1944. g. na položaju kod Suhopolja. Ujić Danica, rođena u Topolovačkim brdima. U NOV od 1942. g. Bila je prva žena borac u Bilogorskoj četi. Kasnije radi kao bolničarka u bolnici na Bilogori. Vargaš Manda, rođena 22. IV. 1920. g. u Malinu, k. Slavonski Brod. U travnju 1941. g. radi u Malinu i ostalim selima na organiziranju omladine. U lipnju i srpnju radi u Zagrebu i učestvuje u udarnim omladinskim grupama. 1942. g. odlazi u NOV. U I. slavonskom odredu bila je omladinski rukovodilac čete. 25. IV. 1942. g. zarobljena je i otjerana u logor. 15. I. 1944. g. izlazi iz logora i ponovo je u partizanima. Postaje član KK K P H i K NOO Brod, član OK K P H i 0 NOO Brod, sekretar OO A F Ž Brod i član Oblasnog odbora A F Ž Slavonije, član Oblasne komisije za pomoć postradalim krajevima, nastavnik politodsjeka VI. udarnog korpusa, šef politodsjeka III. JA. Nosilac je Spomenice 1941. Viljanac Nedeljka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Viljanac Radojka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Viljanac Vukosava, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vučenović Jagoda, iz Kokočaka, k. Orahovica. Bila je 1941. g. borac u Papučkoj grupi. U toku NOB radila je u organizaciji žena i u narodnim odborima. Vučković Ljubica, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vujatović Margareta, rođena 1919. g. u Pakracu. 1942. g. odlazi u I. slavonski odred. U borbi kod Bobara na Psunju bila je ranjena. Za vrijeme ofenzive na Kozari nestala, te proglašena mrtvom. Vujnić Radoslava, iz Budimaca, k. Našice. U NOV od 1942. g. Uhvaćena od neprijatelja u Orahovici i obješena. Vujnić Velinka, rođena u Budimcima, k. Našice. Od 1942. g. bila borac u NOV. Vukadinović Mira, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vukadin-ović Savka, rođena 1926. g. u Čeralijama, k. Podravska Slatina. U NOV od 1942. g. U ofenzivi na Zvečevo bila je ranjena i prenesena u bolnicu kod Zvečeva. Bolnica je bila izdana neprijatelju i svi ranjenici ubijeni. Vukelić Dragica, iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Vukelić Ljubica, iz Gromačnika, k. Slav. Brod, Bila je borac u NOV. Živanović Dara, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Živković Kata, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Živković Ljeposava, rođena 1919. g. u Benkovcu, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. u Podravini, u borbi s ustašama i Nijemcima. �Dokument 429 PRIJEDLOG ZA U N A P R E Đ E N J E ŠRAJBER ANĐELKE U ČIN PORUČNIKA 1 K O M A N D A SLATINS'KOG PODRUČJA VI. KORPUSA N O V Podatci drugarice p. poručnika, Šrajber Stjepana Anđelke, koja se predlaže za unapređenje u čin poručnika 2. 8. X. 1921. g. u Zagrebu. 3. Hrvatica, rimokat. 4. Neudata, otac Stjepan 55. g., majka Julijana Malek (umrla) sestra Mira 24. g. 5. Otac tapetar, majka domaćica, sestra isto žive u Zagrebu od ličnih prihoda. Majka umrla. 6. Student medicine. 7. Veliku maturu 2. semestra. Svršila sanitetski oficirski kurs, br. kursa 8,38 od 7. XI. 1944. g. 9. 24. V. 1943. g. Dobrovoljno. Od kapitulacije Jugoslavije do stupanja u NOV bila u logoru 6 mjeseci u Gospiću, Jaski i Drenju, a ostalo vrijeme do stupanja u NOV bila kod svoje kuće u Zagrebu. Stupila kao medicinar i narkotizer III. Operativne zone VB. br. i bila do 7. X. 1943. g. Od 7. X. 1943. g. do 5. XI. 1943. g. u kirurškoj ekipi na Ljutoču, od 5. XI. 1943. g. do 27. IV. 1944. g. u kirurškoj ekipi XII. divizije, od 27. IV. 1944. do 1. X. 1944. g. u VB VI/2, a. asistent, od 1. X. 1944. g. do 19. XI. 1944. g. na sanitetskom kursu, oficirskom pri GŠH u Baniji, od 19. XI. 1944. g. do danas u VB. VI/2, a. asistent odelenja. 10. Proizvedena u čin p. poručnika Biltenom broj 40-43 st. 2. 19/1155. od maja 1944. godine. Kada je bila predložena u čin p.poručnika vršila dužnost asistenta Odelenja VI/2.a. 11. Od 19. XI. 1944. g. asistent odelenja VI/2.a. II. 1. Srpiskohrvatski i njemački. Liječnik (medicinar). 2. Hapšena od Mačekove zaštite 7. XI. 1940. g. a 1941. g. 15. VII. od strane ustaša kao komunista, puštena na slobodu na intervenciju Cara. 3. U Italiji 1938. g. na maturalnom putovanju. III. 1. Ranjavana nije. 2. Pohvaljena i odlikovana nije. 3. Kažnjavana nije. 4. Dobra, marljiva, vredna, odana, poslušna, fizički slaba, te nesposobna za uporan rad, može se od nje razvijati dobar medicinar, ima iskustva u kirurgiji. Komanda Slatinskog područja IV. korpusa N O V Povjerenik personalnog odseka politkomesar kapetan: Rad. Rajović, s. T. 1 Original dokumenta nalazi se u Vojno-historijskom institutu M N O J . �Partizanska bolnica na Psunju Dokument 430 I Z N A R E Đ E N J A Š T A B A S A N I T E T S K O G O D S J E K A II. K O R P U S A N O V I P O H O D 8. VII. 1943. 0 R A Z M J E Š T A J U Ž E N S K O G S A N I T E T S K O G K A D R A K O D V R Š E N J A BESPLATNE AMBULANTNE STAB 2. KORPUSA NOV I SLUŽBE PO HRVATSKE SANITETSKI Br. OTSJEK 37 8 . VII. 1943. g. Upravama bolnica broj 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 10 U 19,10 č. Naređuje se: 1. Upravnica 2 ođeljenja vojno-partizanske bolnice Psunjskog područja (dosadašnje bolnice 2) sestra Ksenija Krajnović vršiće ambulantu kao i sve ostale bolnice i svi upravnici subotom. Ambulante će se vršiti po sporazumu sa NOO-om u selu Bobare ili Rogolji... 3. Upravnica infekcioznog ođeljenja bilogorske vojno-partizanske bolnice (dosadašnja bolnica broj .8 na Ravnoj Gori) Dr. Katarina Vevern vršiće besplatnu ordinaciju svake subote u selu Popovci. 6. Upravnik oporavilišta broj l/II, odjeljenje vojno-partizanske bolnice Papučkokrndijskog područja, Dr. Alenka Hrovat-Pajalić vršiće besplatnu ordinaciju u Voćinu svake subote. 2. B o l n i c e . . . Za smještaj djece koja nemaju nigdje da se spreme pristupili srno, u zajednici sa prosvjetnim odborom Oblasnog NOO za Slavoniju i masovnimt antifašističkim organizacijama, formiranju dječjeg doma. Prostorije već imamo, samo ih još treba iznutra namjestiti, organizirati prehranu i t. d. Kao stručnu silu dao sam iz saniteta drugaricu Editu Farner, sestru pomoćnicu, koja je ranije radila sa -djecom. U upravni odbor doma od strane vojske ušao sam ja. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Šef 21 Žene Hrvatske u NOB sanitetskog otsjeka 321 �Dokument 431 IZ N A R E Đ E N J A SANITETSKOG ODSJEKA II. KORPUSA NOV I POH OD 8. VII. 1943. 0 RAZMJEŠTAJU ŽENSKOG SANITETSKOG KADRA U VOJNO-PARTIZANSKE BOLNICE ŠTAB 2. KORPUSA NOV I PO HRVATSKE -SANITETSKI OTSEK 8. III. 1943. g. u 12,45 č. Br. 34 . . . I. Vojno-partizanska bolnica Psunjskog područja . . . Za šefa 2. odjeljenja te bolnice (dosadašnja bolnica broj 2) postavlja se med. sestra Ksenija Krajnovič. . . . Za političkog komesara 1 odjeljenja ove bolnice postavlja se drugarica Vilma Divić-šoštarić. Za šefa 2 odjeljenja postavlja se dr. Katarina Vevern, dosadašnji sekundarni liječnik bolnice broj 7 bolnica Požeškog područja III. Vojno-partizanska (bolnica broj 8) . . . Za političkog komesara postavlja -se Kulić Nevenka, dosadašnji politički komesar bolnice broj 3. IV. Vojno-partizanska bolnica Papučko-krndijskog područja . . . Za upravnika sadašnjeg oporavilišta broj 1 postavlja se dr. Alenka HrovatPajalić. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politički komesar: Komandant: Šef Sanitetskog otsjeka: Dr. Žarković s. r. Osoblje ambidante u Mikleušu, 1944. g. �Pred partizanskom bolnicom na Papuku, prosinac 1943. g. Dokument 432 IZ IZVJEŠTAJA ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VI. KORPUSA OD 4. XII. 1943. SANITETSKOM ODSJEKU GLAVNOG ŠTABA HRVATSKE 0 ŽENAMA SANITETSKIM RADNICIMA SANITETSKI OTSJEK ŠTABA 6. KORPUSA NOV I POJ Br. 7-6 Predmet: Izvještaj za mjesec novembar 4. X I I . 1943. Šefu Sanitetskog otsjeka Glavnog Štaba NOV i PO Hrvatske 1. Raspored liječnika u operativnim jedinicama i pozadini. a) Opći pregled U toku mjeseca novembra dobili smo 6 liječnika, 3 studenta medicine, jednu studenticu farmacije, jednu dentisticu i jednu laboratorijsku asistenticu. Novodošli liječnici raspoređeni su ovako : . . . 4. Dr. Feodora Fischer, specijalista za dječje bolesti, raspoređena je na rad u civilnom sanitetu, budući da je ovaj ostao bez kadrova zbog odlaska dr. Koharevića i zbog povećanog broja zaraznih bolesti. 5. Dr. Tea Oberhofer, bolnički liječnik, raspoređena kao (Dilj). Jučer je tek otputovala na svoju d u ž n o s t . . . upravnik VP bolnice 6 Od medicinara mobilizirali smo drugaricu Zoru Hirjanić, stud. X. semestra. Raspoređena na praksu u VP bolnicu II/3 (kirurško odjeljenje dr. Koporca). Klašnja Zorka, stud, med., raspoređena na praksu u VP bolnicu III/I. Kljaić Nikola, stud, med., raspoređen na praksu u VP bolnicu IV/1 (kirurško odjeljenje dr. Polačeka). �Vera Švedova, dentista, dobrovoljno stupila u partizane U novembru. Ne želi raditi zubarski posao i po vlastitom traženju raspoređena na rad kao bolničarka. Vera Duić, laborant, asistentica, raspoređena na rad sa svojim mužem u VP bolnicu 1/2. Sestra pomoćnica Matoničkin Anica, stupila kao dobrovoljac u partizane 2,3. X. 1943. g., raspoređena kao šef odjeljenja VP bolnice III/4 (oporavilište), b) SANITETSKI KADROVI: .. . Politkomesar VP bolnice 5 Nevenka Kulić dobila je tuberkulozu i upućena je na liječenje. Njezinu dužnost preuzeo je Milenko P a l i k u ć a . . . . .. referent saniteta 17. brigade slomio je nogu i nalazi se na liječenju, njegovu dužnost preuzela je doktorica Alenka Hrovat i sasvim- zadovoljava na tom poslu. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! i Šef sanitetskog otsjeka, major D r . Žarković, s. r. Dokument 433 IZ NAREDBE ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VI, KORPUSA NOVJ OD 4. XII. 1943. KOJOM SE POHVALJUJE VEĆI BROJ DRUGARICA U POZADINSKOM SANITETU SANITETSKI ŠTABA 6. OTSJEK KORPUSA NOV I POJ Br. 175 4. XII. 1943. Naredba br. 1 Za osobito vrijedan i požrtvovan rad u sanitetskoj službi pohvaljuju se slijedeći drugovi i drugarice : . . . 3. Drugarice bolničarke VP bolnice I/l za -savjestan i požrtvovan rad u redovno vrijeme, i uzorno držanje za vrijeme neprijateljske ofenzive u ljetu 1943. 4. Drugarice pralje iz 1 kirurškog odjeljenja VP bolnice 1, koje najtočnije i najsav jesni je obavljaju svoje naporne poslove. 5. Drugarica Stoja Buzdum, pomoćna kuharica u VP bolnici I/l, za uzoran i požrtvovan rad kroz 12 mjeseci kao pralja i kuharica. . . . 7. Greta -Skalak, bolničarka-instrumentarka VP bolnice I/l, za uzoran, neumoran i točan rad. 8. Palčec Tonka, bolničarka VP bolnice II/l, za požrtvovan i savjestan rad kroz godinu dana. . . . 11. Drugarica Milka Mikojević i Stojanka Novaković, kuharice VP bolnice II/2, za naporan i požrtvovan rad u kuhinji za vrijeme bolesti ostalog osoblja. 12. Presečan Kata, Gavro Sljubura, Jela Boičić, bolničari u VP bolnici III/l, zbog uzornog i o-sobito pažljivog odnošaja prema ranjenim borcima. 13. Drugarica Danica Miletić, bolničarka VP bolnice III/l, za uzoran i vrlo naporan rad u p-revijali-štu prvog kirurškog odjeljenja. 14. Drugarica Boja Milanković, vešerica VP bolnice III/l i drugarica -Jovanka Lončar, kuharica VP bolnice III/l, za uzoran i požrtvovan rad na dužnosti, koja im- je dodijeljena. . . . 19. Drugarica Majić Jagoda, bolničarka, i drug Anđelić Đuro, bolničar VP bolnice IV/1, za uzoran i požrtvovan rad oko ranjenika. . . . 21. Drug Blagoje Romanic, bolničar i drugarica Katica Furnić, bolničarka VP bolnice I V/2, za požrtvovan i uzoran rad. . . . 23. Drugarica Milka Priča, šef odjeljenja VP bolnice IV/3, za požrtvovan rad. . . . 25. Jelka Foketi, bolničarka VP bolnice IV/4, za požrtvovan rad i lijep postupak prema ranjenicima. Prednju Naredbu pročitati pred strojem na svakom pojedinom bolničkom odjeljenju. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Šef Sanitetskog otsjeka: D r . Zarković, s. r. �U posjeti invalidskom domu VI. korpusa na Ljutoću Dokument P O H V A L A K A T I GOVORUŠIĆ, P O L I T K O M E S A R U VOJNO - P A R T I Z A N S K E NICE ZA NJEN POŽRTVOVAN UPRAVA V.P.B. 434 BOL- RAD1 VI/2 Br. si. Dana 23. XI. 1944. Upravama odjeljenja — svima Od Komande SI. Područja od 21. XI. 1944. g. pod br. 1307, dobili smo slijedeći dopis: »Ovim pohvaljujemo drugaricu Katu Govorušić, pol. komesara V. P. B. VI/2-b, kao najaktivnijeg radnika našeg Područja. Ista drugarica je tako rekuć nemoćna starica, kojoj se ova Komanda divi na njezinome radu i agilnosti, te tako bez sumnje možemo reći da je ista kao najbolji, najradiniji rukovođioc na ovome Području. Ista drugarica može svim našim1 rukovodiocima da posluži kao primjer, jer mnogi naši rukovodioci zanemaruju naš posao i lenčare, a dok naša draga drugarica Kata ne sprovodi niti jednoga dana uzalud nego u radu. Još jednom napominjemo drugovima rukovodiocima da se ugledaju u rad naše drugarice, Kate.« Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: (Potpis n e č i t l j i v ) 1 - O r i g i n a l ovo,g dokumenta nalazi se u arhivi H i s t o r i j s k o g U p r a v n i k , kapetan: (Potpis nečitljiv) o d j e l j e n j a CK S K H . �ŽUMBERAK I POKUPLJE Žumberak i Pokuplje obuhvatalo je u toku NOB brdski sklop Žumberka, polje, širu okolicu Zagreba južno od rijeke Save i dio Posavine do Siska. ravno Pokuplje, Turo- Polovinom kolovoza 1941. g. formiran je u šumi blizu sela Đurića 1. žumberački partizanski odred od 37 boraca, većinom radnika i studenata. Odred je otpočeo s akcijama, ali se nije održao. Početkom travnja 1942. g. GŠH je uputio na Žumberak jednu desetinu boraca IV. bataljona I. kordunaškog odreda, da bi pomogla svojim iskustvom razvoju i organiziranju KOB u neposrednoj okolici Zagreba, gdje su za to već postojali svi politički uslovi. Za nekoliko dana, po naređenju GŠH, dolazi u taj kraj Narodni heroj Milka Kufrin-Bulat zajedno s nekoliko članova Partije i SKOJ-a iz kotara Samobor i s vodom od 16 drugova. Odmah je osnovan vod od oko 30 boraca. Akcije voda i politički rad partizana doprinijeli su mobilizaciji novih boraca, koji su sve više stizali iz Zagreba, Okića, Horvata, Donje Kupčine i t. d. Sredinom lipnja vod se već povećao na 90 boraca. Tih dana stigla je na Žumberak još jedna desetina, formirana od dobrovoljaca I. kordunaškog odreda. Krajem lipnja formira se od tih boraca I. žumberačka partizanska četa od tri voda. Za pomoćnika komesara čete postavljena je Milka Kufrin-Bulat. Pred kraj lipnja četa već ima oko 150 boraca i formira se bataljon »Josip Kraš« od tri čete. Za komesara III. čete tog bataljona postavljena je Milka Kufrin-Bulat. Istodobno s upućivanjem desetine u Žumberak, jedan vod 1. čete IV. bataljona 1. kordunaškog partizanskog odreda upućen je u Pokuplje. I on je postepeno jačao, tako da je početkom lipnja 1942. g. već formirana četa »Kljuka« od 60 boraca. Pod konac lipnja četa već broji 110 boraca. Krajem lipnja 1942. g. formira se Žumberačko-pokupski partizanski odred, u koji ulazi jedan novoformirani bataljon od 120 boraca, četa »Kljuka«, koja kasnije prerasta u bataljon »Slavko Klobučar«, i Žumberačka omladinska četa, formirana u kolovozu 1942. g. od omladinaca-dobrovoljaca iz općina Kalje, Radatovići, Sošice, Horvati i Okić. Da pomogne razvoju narodnog ustanka u Žumberku i Pokuplju, GŠH, krajem kolovoza 1942. g. upućuje na taj teren IV. kordivnašku brigadu, a u rujnu 1942. g. I. proleterski udarni bataljon Hrvatske. Početkom listopada formirana je u Žumberku Zagorska četa, koja je krenula ti Hrvatsko Zagorje i spojila se s Kolničkim partizanskim odredom. Većinu boraca u četi sačinjavali su Hrvati iz okolice Zagreba i Hrvatskog Zagorja, a ostalo su bili prvoborci Korduna. Od I. ,proleterskog bataljona Hrvatske i Žumberačko-pokupskog odreda formirana je 7. XI. 1942. g. XIII. KO udarna brigada »Josip Kraš«, koja je kasnije dobila naziv: XIII. udarna KO proleterska brigada »Rade Končar«. Polovinom 1943. g. među borcima brigade bilo je preko 10°/o žena. Brigada je bila sastavljena od boraca iz svih krajeva Hrvatske: Dalmatinaca, Primoraca, Kordunaša, Ličana, Banovaca, Gorana, Zagrepčana, Žumberčana, Zagoraca, Slavonaca i nekoliko Bosanaca. XIII. proleterska brigada imala je ogromno značenje za razvitak narodnog ustanka u Žumberku. Na stotine novih boraca stupalo je u njezine redove. �3. XI. 1943. g. brigada kreće preko oslobođenog teritorija u Bosnu, gdje ulazi u sastav I. proleterske divizije, s kojojm prolazi VI. i VII. neprijateljsku ofenzivu. 23. VIII. 1944. g. brigada je stigla u Srbiju i učestvuje u posljednjim naše zemlje. borbama za oslobođenje Za izvanredne zasluge u borbama, XIII. proleterska brigada je 28. VII. 1944. g. odlikovana Ordenom Narodnog oslobođenja, a 24. XI. 1944. g. Ordenom Partizanske zvijezde I. reda. U toku veljače 1943. g. formiran je u Žumberkii terenski bataljon od 147 boraea, radi osiguranja slobodnog teritorija i djelovanja u pravcu Samobora i Jaske. Prilikom napada neprijatelja, 21. ožujka 1943. g. koji je namjeravao da stegne obruč oko Žumberka i onemogući povlačenje jedinica NOV i bolnice, bataljonu je uspjelo da na 120 kola evakuira 198 ranjenika, te oko 700 ljudi, žena i djece. U dugom i teškom maršu, kolona duga preko 12 kilometara, s ranj,enicima i narodom stiže u Čremušnieu. Ranjenici su smješteni u slovenske bolnice na Rogu, a bataljon i narod vraćaju se u Žumberak. Kroz to vrijeme snažno rastu udarne grupe Žumberka i Pokuplja, tako da se 8. V. 1943. g. formiraju dva nova bataljona sa oko 400 boraca. Polovinom srpnja 1943. g. formiran je Turopoljsko-posavski 30. siječnja 1944. g. formirana brigadu »Joža Vlahović«, Seljinu je brigadu, XXXIV. divizija, Karlovačku odred od koja je imala brigadu, 300 u boraca. svom Turopoljsko-posavski sastavu omladinsku i Žumberački odred. Karlovačkog kotara. 27. kolovoza 1944. g. formirana je. Zumberačka brigada. Karlovačka brigada formirana je 1943. g. na Kordunu, od boraca s terena Brigada je djelovala samostalno sve do ulaska u sastav XXXIV. divizije, 1944. g. �Dokument 4 3 S NAREDBA KOJOM SE MILKA KUFRIN POSTAVLJA ZA POLITKOMESARA III. ČETE BATALJONA »JOŽE KRAŠA« Naredba br. 6 U svrhu j a č a n j a P a r t i z a n s k o g pokreta u dijelu Žumberačko-Pokupskog, kao i organizacije odnosno reorganizacije Žumberačko-Pokupskog N O P Naređujem 1. Da se organizira Štab b a t a l j o n a »Jože K r a š a « i to kako s l i j e d i : Za komandanta b a t a l j o n a imenujem druga B r e b e r i n a Miška, za njegovog zamjenika imenujem druga Simić Milutina. R a z r j e š u j e m dužnosti politkomesara b a t a l j o n a » J o ž e K r a š a « druga F o r š t Milana, a na njegovo mjeato imenujem druga Matu Mejašića, t. j. za politkomesara bataljona »Jože K r a š a « , a n j e g o v i m z a m j e n i k o m i m e n u j e m : d r u g a L o p a j i č M i l a n a . D r u g F o r š t odlazi u četu... . . . Za komandira 3. čete b a t a l j o n a » J o ž e K r a š a « i m e n u j e m druga Gugu, njegovim zamjenikom druga Ivana Videkovića. Za politkomesara imenujem drugaricu Milku Kufrin, a njezinim zamjenikom druga Butkovića. 3 . P r o v o đ e n j e ove Kraša«, drug Breberina naredbe imade i Mejašić. izvesti k o m a n d a n t i politkomesar b a t a l j o n a » J o ž e 4. N a r e đ u j e m da se odmah izvrši primopredaja Smrt fašizmu — Sloboda svih dužnosti prema ovoj naredbi. narodu!- Za štab II. Operativne zone N O P i D Vojske Hrvatske Politkomesar i vršioc dužnosti komandanta II. OZ Marko iStubičanec v. r. 1 N a p o l o ž a j u dne 9 . V I I I . 1 9 4 2 . 1 Narodni heroj Marko Belinić. BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA Rođena je 15. X. 1921. g. u selu Purgariji, Okić, kotar Jastrebarsko, u seljačkoj porodici. Nakon svršene osnovne škole polazi gimnaziju u Zagrebu. Nakcm završetka srednje škole upisuje se na agronOmski fakultet, jer je htjela da svojim stručnim znanjem pomogne izmjeni društvenih odnosa, koji su vladali na nalem selu. Već u gimnaziji, 1938. g., postaje član SKOJ-a. U SKOJ-u izgrađuje svoje poglede na društvo, njene ideje o novom, socijalističkom društvu postaju šire i temeljitije, i ona traži sredstva za njihovo ostvarenje. Neposredno pred okupacijom naše zemlje napušta studij i potpuno se posvećuje političkom radu, naročito u selima Okića (k. Jastrebarsko) i Horvatima (k. Samobor). Početkom okupacije učestvuje u diverzantskim akcijama i pomaže u prihvatu interniranih boraca nakon njihovog bijega iz Kerestinca. Usprkos stalnih progona i potjera, neumorno radi na širenju ideja NOB. Kad su joj ustaše uhapsili MILKE KUFRIN čitavu porodicu, da bi je prisilili na predaju, ona se ne koleba, svijesna da sa fašizmom nema pogodbi, već samo borba na život i smrt. Odlazi u Zagreb, gdje se povezuje sa SKOJ-evskom i partijskom organizacijom. Na prijedlog druga Rade Končara, sekretara CK KPH, u lipnju 1941. g. postaje član KP. Tada izjavljuje: »Spremna sam na sve, idem na svaki zadatak, pa i onaj koji je nemoguć, idem tamo gdje me Partija odredi.« Zatim postaje član MK SKOJ-a Zagreb, organizira i učestvuje u akcijama SKOJ-evskih organizacija, u pisanju parola, trganju ustaških i njemačkih plakata i proglasa, u skupljanju oružja, pripremanju i vršenju diverzantskih akcija, kurseva za prvu pomoć, i u političkom radu na okupljanju omladine protiv okupatora. U Zagrebu radi ilegalno sve do odlaska u partizane, krajem listopada 1941. g. Postaje član OK SKOJ-a za Karlovac i radi na stvaranju omladin- �skih organizacija, na mobilizaciji omladine za NOV, te učestvuje u akcijama partizanskih odreda. Početkom travnja 1942. g. odlazi na Žumberak i Pokuplje zajedno sa desetinom partizana, koju je CK KPH i Glavni štab Karoclno-oslobodilačkih i partizanskih odreda Hrvatske uputio na taj teren sa zadatkom da u neposrednoj okolici Zagreba, u kraj gdje se osjećao jak utjecaj Mačekove izdajničke politike, mobilizira hrvatski narod na oružanu borbu protiv okupatora i domaćih izdajnika. Milka postaje zamjenik komesara 1. žumberačke čete. S jednim vodom te čete i Karodnim herojem Pavlom Videković i Mraović Milanom Simićem vrši prve akcije na pruzi Zagreb-Karlovac, pali ustaške općine i čisti teren od neprijatelja. U Hrvatskom Leskovcu, zajedno s drugom Simićem, razoružava željezničku stražu i zarobljava 9 domobrana i 6 pušaka. Kasnije postaje komesar 111. čete bataljona »Josip Kraš«, s kojim vrši svakodnevne akcije oko samog Zagreba. Sa svojom je četom srušila nekoliko vlakova oko Zdenčine i Horvata, a na jednom vlaku zarobila talijanskog vojnog atašea i dva policijska agenta. Nevjerojatna smionost partizana, iznenadni napadi, brzo manevriranje i napadi na ustaše tamo, gdje su se osjećali potpuno sigurni, stvorilo je kod neprijatelja paniku i prisililo ih da obustave svaki noćni promet na pruzi Zagreb-Karlovac. Karod kotara Jaske i Samobora bio je oduševljen tim akcijama partizana. Omladina odlazi u partizane, a sela oko Okića i Horvata masovno pomažu KOP. Ta sela postaju čvrsta baza III. četi za napade na ustaše. Ona se u njima slobodno kreće i zadržava, iako se u neposrednoj blizini nalazi čitav niz ustaških uporišta. Milka je sredinom 1942. g. postala poznata politička ličnost u okolici Jaske, Samobora, Slovenije, a naročito u Zagrebu, ličnost, koju resi hrabrost i revolucionarna svijest. Ustaše su se bojali tog imena, a narodu je njeno ime bilo simbol pobjede. Nije bio nimalo rijedak slučaj, da su ljudi pričali: »Kad se ova mlada djevojka ne plaši neprijatelja slobode, a nismo ni mi za to da sjedimo na ognjištu, hajd' mo u partizane.« 1 zaista, odlazile su djevojke, mladići, pa i starci iz okolice Jaske i Samobora u partizane, a mnogi radnici iz Zagreba želili su da dođu u Žumberak, jer su znali za njene oružane i političke akcije. Kod formiranja OK KPH za Pokuplje, Milka postaje njegov član. 'U studenom 1942. g. odlazi sa Narodni heroj Milka Kufrin Žumberka i postaje član, a kasnije organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. 1943. g. postaje predsjednik Saveza Antifašističke omladine Hrvatske. Pod najtežim uslovima često prelazi s jednog kraja Hrvatske na drugi, kroz poluoslobodeni i neoslobođeni teritorij, pruža pomoć organizacijama na terenu i vojsci i uvijek se ističe upornošću i požrtvovanjem. Na prvom zasjedanju ZAVNOH-a, 13. i 14. VI. 1943. g„ izabrana je za vijećnika. Poslije oslobođenja izabrana je za člana CK SKH, za narodnog poslanika Savezne narodrm skupštine i za Sabor Narodne republike Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. Za izvanredne zasluge u razvitku narodnog ustanka u Hrvatskoj, Milka Kufrin odlikovana je Ordenima: Bratstva i jedinstva I reda, Zasluga za narod I. reda i Ordenom za hrabrost, a Prezidium Narodne skupštine FNRJ, ukazom 23. VII. 1952. g., odlikovao ju je najvećim priznanjem — Ordenom Narodnog heroja. �MEĐU Ž E N A M A BORCIMA ŽUMBERAČKO-POKUPSKIH I TUROPOLJSKO POSAVSKIH JEDINICA BILE SU I OVE DRUGARICE: Babić Ljubica, rođena 1923. g. u Horvatima, k. Samobor. U NOV od početka 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Jože Kraša« i XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u jurišu na ustaška utvrđenja na Krašiću. Babić Zorka, rođena 1925. g. u Horvatima, k. Samobor. 1942. g. odlazi u III. četu bataljona »Joža Kraš«. Početkom 1943. g. upućena je na politički rad na području Žumberka, a početkom 1944. g. postaje član KK SKOJ-a za Samobor. Badovinac Ana, iz Badovinaca na Žumberku. Poginula kao borac 1944. g. Badovinac Draga, rođena 1923. g. u Šiljcima na Žumberku. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac-mitraljezac. Poginula na Žumberku u borbi s ustašama 1944. g. Balent Marica. 1943. g. odlazi u XIII. poletersku brigadu. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent u brigadi. Barbarić Jagica, rođena 1924. g. u Španskom, kraj Vrapca. U NOV od 20. III. 1943. g. Bila je borac i bolničarka I. čete II. bataljona žumberačkog partizanskog odreda. Prilikom borbe na Plješivici, usred najžešće vatre, previla je i izvukla s bojišta sedam ranjenih drugova. U zimi 1943. g. pratila je iz Plješivice u bolnicu u Sošicama petnaest ranjenih drugova. Ostala je tri dana i tri noći sama s ranjenicima u dubokom snijegu tražeći pomoć. Zadatak je izvršila i dovela drugove na određeno mjesto. Bašić Nevenka, rođena 1927. g. u Podgrađu, k. Samobor. Bila je borac Žumberačkog partizanskog odreda. Prilikom napada na Malune zarobljena je od neprijatelja. — Uspijeva j o j da se oslobodi i ponovo odlazi u Žumberačku brigadu. Bašić Slavica, rođena 1924. g. u Podgrađu, k. Samobor. U NOV od rujna 1943. g. Bila je bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi, zatim u bolnici X. koipusa i bolnici I. armije. Benceković Zora, rođena 1927. g. u Horvatima, k. Samobor. U kolovozu 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bertović Dragica, rođena 1928. g. u Sv. Klari, k. Zagreb. Bila je bolničarka u sanitetskom vodu Žumberačkog odreda. Bolf Ljubica, rođena 1921. g. u Pribiću, k. Jastrebarsko. Bila je uhapšena i odvedena u logor Stara Gradiška. Po izlasku iz logora odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Brezar Draga, rođena 1926. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. U proljeće 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Poginula 1943. g. u borbi u Dvorištu kod Lović-Prekrižja na Žumberku. Brezar Milka, rođena 1925. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. 1943. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Broiz Josipa, rođena u Klanjcu. 1943. g. bila je bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi. Broz Ljubica, rođena 1919. g. u Ledinama, k. Klanjec. Od 1940. g. aktivno radi u naprednom pokretu. 13. X I I . 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu u kojoj je bila delegat voda i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Bubić Ankica, rođena 1921. g. u Kupincu, k. Karlovac. 25. I. 1942. g. odlazi u Tisovački odred. Kasnije je bila bolničarka, referent saniteta bataljona i brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Catela Marica, rođena u Vrapču, k. Zagreb. Od 1943. g. bila je bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi. �Grupa partizana i partizanki u Pokuplju Geranić Anica, rođena 1920. g. u Ogulinu. Od 1937. g. radi u URS-ovim sindikatima. U prosincu 1942. g. odlazi na Žumberak. Završila je vojni kurs i poslije toga neko je vrijeme politički radila u općini Kalje. U proljeće 1943. g. bila je u II. četi I. bataljona XIII. proleterske brigade. Ima čin starijeg vodnika. Nosilac je Spomenice 1941. Crnčić Anka, rođena u Stajnici, k. Brinje. 1942. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je borac, a kasnije bolničarka. Nekoliko puta pohvaljivana. Curiš Pepica, rođena 1916. g. u Zagrebu. 7. VII. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila ie ranjena 1945. g. Ima čin vodnika. Dimitrijević Slavica, rođena 1925. g. u Zagrebu. 3. III. 1943. g. odlazi u II. četu I. bataljona XIII. proleterske brigade. Poginula kod Kupčine 1943. g. Fajfer Marija. Bila je bolničarka u NOV i učestvovala u borbama u Žumberku i Bosni. Iz najžešće vatre izvlačila je ranjene drugove. Poginula. Ferek Štefica, rođena u Zagrebu. Od 1943. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Ranjena je kod Travnika. U borbi kod Mrkonjića, 1944. g. njezinu su četu opkolili četnici. U borbi je bila ranjena, zarobljena i ubijena. Fiolić Marica, rođena u Maloj Mlaki, k. Velika Gorica. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu kao borac čete za vezu. 1944. g. radi s omladinom. Bila je član KK KPH Velika Gorica. Fučko Jelka, rođena 1921. g. u Pisarovini. U NOV od 20. XII. 1941. g. Bila je borac u IV. bataljonu XIII. proleterske brigade. Goleš Marta, rođena u Goleši-Radatović na Žumberku. U proljeće 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Poginula. �Grdan Mara, rođena 1927. g. u Modruši, k. Sisak. U NOV od 8. II. 1943. g. Bila je bolničarka u III. četi III. bataljona Seljine brigade. Poginula 7. IV. 1945. g. kod Kurjevca. Gurovič Marica. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka Žumfoeračkog partizanskog odreda i III. bataljona Žumberačke brigade. Harapin Irma. Odlazi kao 15-godišnja djevojčica u X I I I . proletersku brigadu i već se u prvim borbama istakla hrabrošću. U borbi na Pribiću bila je teže ranjena. Po ozdravljenju odlazi u bataljon »Kljuka«. Poginula na žažini. Heraković Jelka, rođena u Cerovici na Žumberku. U jesen 1943. g. odlazi u partizane. Radi na terenu općine Kalje, zatim kao bolničarka i u četi za vezu Žumberačke brigade. Hinić-Viktorovski Darinka, rođena 1924. g. u Radatoviću na Žumberku. Od 1942. g. bila je borac i sanitetski referent u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula u borbi kod Brašljevice. Hlopec Barica, rođena 1925. g. u Novom Čiću, k. Velika Gorica. U NOV od 25. VIII. 1943. g. Ranjena 1944. g. kod Dubravca, kao borac Seljine brigade. Horvatić Ivanka, rođena 1925. g. u Čeglji, k. Jastrebarsko. U NOV od kolovoza 1943. g. Bila je borac u četi za vezu Seljine brigade. U ožujku 1944. g. kod Zdenčine smrtno je ranjena. Horvatić Pavica, rođena 1927. g. u Golom Vrhu, k. Jastrebarsko. 15. X. 1943. g. odlazi u III. bataljon žumberačke brigade. Poginula 1944. g. u borbi na Plješivici. Hotko Ivka. Bila je od 1943. g. bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi. Ima čin vodnika. Hotko Jelka. U NOV od 1943. g. Bila je borac, a kasnije bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula na Palisadi. Hrenek-Lučić Katica, rođena 1926. g. u Kućama, k. Velika Gorica. Bila je od jeseni 1943. g. borac u Seljinoj brigadi. Hrestak Marija, rođena 1922. g. u Zagrebu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Poginula 1943. g. kod Sv. Jane. Jambrek Francika, rođena 1923. g. u Stupniku, kraj Zagreba. U kolovozu 194,3. g. odlazi u Žumberački odred. Bila je borac, a kasnije delegat voda. Dva puta ranjena. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom zasluga za narod III. reda. Jordan Ivka. Bila je 1943. g. referent saniteta bataljona »Kljuka«. U najtežim borbama izvlačila je s položaja ranjene drugove. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Jugović Dušanka, rođena 1925. g. u Kućarima, k. Bosanska Dubica. Od 11. V. 1942. g. bila je borac u Seljinoj brigadi. Ranjena 1944. g. kod Draganića. Juraj Roza. Bila je borac u NOV. Poginula u borbi s ustašama 1944. g. Kamauli Anka. Od 1943. g. bila je borac i bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi, te referent saniteta u jedinici I. proleterske divizije. Karlović Zdenka. Bila je borac u I. četi I. bataljona Poginula. žumberačkog partizanskog odreda. Katić Slavica, rođena 1923. g. u Samoboru. 12. I. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je referent saniteta bataljona, higijeničarka i zamjenik referenta saniteta brigade. Nekoliko puta pohvaljivana. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Katić-Šantić Katica, rođena 1921. g. u Ogulinu. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u odredu, borac i bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi i upravnik bolnice u Žumberku. Invalid. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. �—, P,epica Broz, Milica Pipit, Anka Crnčić, —. Milica —, Kao 12-godišnja djevojčica odlazi u NOV. Bila je borac u bataljonu »Kljuka« i Seljinoj brigadi. U borbi na Brezovači istakla .se hrabrošću. Klanec Zora. rođena 1925. g. u Okiću, k. Jaska. 3. X. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Žumberačkom odredu, u II. četi I. bataljona i bolničarka u sanitetskom vodu Žumberačke brigade. Klemenić Barica, rodom iz Splita. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je borac, kasnije prelazi u Centralnu kazališnu družinu. Knapić Etica, rođena 1920. g. u Lekeniku, k. Sisak. 25. IX. 1943. g. odlazi u Seljinu brigadu i postaje politdelegat. 1944. g. smrtno je ranjena. Kokot Bara, bila je delegat čete u Seljinoj brigadi. U borbi oko Dobranca i Bukovčaka bila je teško ranjena kod izvlačenja ranjenih drugova s bojišta. Poginula. Kokot Dragica, rođena 1925. g. u Slav. Brodu. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi od 194,3. g., a kasnije član glumačke grupe iste brigade. 1944. g. postaje član Centralne kazališne družine ZAVNOH-a. Kolesar Irena, rođena 1921. g. u Oštarijama, k. Ogulin. U NOV od 1943. g. Bila je omladinski rukovodilac, a zatim pomoćnik komesara u četi za vezu Žumberačke brigade. Kolin Lucija, Bila je borac u Turopoljsko-posavskom odredu. U toku jedne borbe u Posavini osvojila je »šarac«. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Kos Dragica. rođena u Hraščini, k. Zagreb. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu s grupom omladine iz sela Brdovca. Kod Mrkonjić grada bila je ranjena. 1944. g. upućena je u Zagrebački okrug na rad s omladinom. Postaje član i zatim sekretar KK SKOJ-a i član OK SKOJ-a Zagreb. Kos-Jan,čić Katica, rođena 1923. g. u Tisovcu, k. Kalje. U NOV od početka 1942. g. Bila je borac u Žumberačkom partizanskom odredu. Kovačić Jelka, �Kufrin Draga, rođena 1900. g. u Okiću, k. jaska. Bila je neko vrijeme u zatvoru zajedno sa svojim drugom, koji je 1942. g. ubijen, i dvije kćeri: Ljubom i Zorom. Zatim s kćerima odlazi u bataljon »Josip Kraš«, gdje je bila kuharica. Radi njezine snalažljivosti i brižljivosti borci su je zvali »Naša mamica«. Kufrin-Kožić Ljubica, rođena 1923. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. U kolovozu 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u bataljonu »Josip Kraš«, te borac i omladinski rukovodilac u X I I I . proleterskoj brigadi. 1944. bila je sekretar KK SKOJ-a Jaska. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod III. reda. Kufrin Pava, rođena u Okiću, k. Jaska. U NOV od 1943. g. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Kufrin-Rak Zora, rođena 1926. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. Odlazi u NOV u kolovozu 1942. g. zajedno s majkom Dragom i sestrom Ljubicom. Bila je mitraljezac u brigadi, a kasnije delegat voda. U travnju 1944. g. prelazi na rad u ONOO Pokuplje. Latković Ana, iz Mrkoplja, k. Jastrebarsko. U NOV od 1942. g. Bila je politički delegat u Seljinoj brigadi. Poginula 1944. g. u Kraljevcu kod Kupinca. Levak Dragica, rođena 1928. g. u Splitu. Povlačeći se s roditeljima pred terorom fašističkih okupatora u Dalmaciji, stigla je u Pokuplje. U Pisarovini radi u Komandi mjesta, a zatim prelazi kao bolničarka u sanitetski vod Žumberačke brigade. Kasnije je borac u II. bataljonu iste brigade. Lisjak Dragica, rođena 1909. g. u Maloj Rpenji, k. Pregrada. 1942. g. odlazi u I. kordunaški odred, a zatim u XIII. proletersku brigadu. Bila je sedam puta ranjena. 1944. g. radi u organizaciji A F Ž u Pisarovini. Nosilac je Spomenice 1941. Lučić-Hadžiahmetović Barica, rođena 1925. g. u Kućama, k. Velika Gorica. Od sredine 1943. g. bila je borac i bolničarka u X I I I . proleterskoj1 brigadi. Ima čin vodnika. Magovac Ana, iz Kamenica, k. Karlovac. 1943. g. odlazi brigadu. kao borac u XIII. proletersku Mahovec Dragica. Bila je borac u NOV. Poginula u borbi kod Dubranaca u Pokuplju spašavajući mitraljez poginulog mitraljesca. Majdačić Mara, rođena 1916. g. u Stupniku, k. Zagreb. Od 1942. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Kupčine. Iza nje je ostalo maloljetno dijete. Majdak Marica, rodom iz Vrapča, k. Zagreb. brigadi. Bila je bolničarka u XIII. proleterskoj Malašić Darinka, rođena 1927. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. Od lipnja 1943. g. bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Dva puta odlikovana. Ima čin zastavnika. Malašić Nada, rođena 1922. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. U lipnju 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Odlikovana. Ima čin kapetana. Maltarić Đurđa. Odlazi u partizane sa cijelom porodicom. Bila je borac, a kasnije radi kod radio-stanice. Menjak Milica. Bila je borac u Seljinoj brigadi, u četi za vezu X X X I V . divizije i u artiljerijskoj brigadi X X X I I . divizije. Mesić Katica, rođena u Gredi, k. Sisak. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. U svibnju 1944. g. upućena je na rad s omladinom u kotar Sisak. Mihaljević Ljubica, iz Donje Kupčine, k. Karlovac. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. Kod napada na žažinu 1944. g. pri povlačenju jedinica, ostao je ranjen jedan borac blizu bunkera. Vratila se da ga izvuče, ali tada pogiba smrtno pogođena. Mikan Jela, rođena 1927. g. u Blatu, k. Zagreb. 28. VII. 1944. g. odlazi u četu za vezu Žumberačke brigade. Ranjena kod Zdenčine. �Dragica Mikšić-Tabor i Rozina-Govetnik sa brigade drugovima — borci Karlovačke Mikša Mara, rodom iz Lučelnika, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Prilikom napada ustaša 1944. g. na oficirsku školu u Jamničkoj Kiselici, prijetila je opasnost da čitava škola padne u ruke neprijatelja. Iako je bila teško ranjena, Mara baca bombe među ustaše. Ohrabreni njezinim primjerom, borci, koji su se bili počeli povlačiti, vraćaju se i uspijevaju spasiti ostale ranjenike. Mikša Marija. Bila je borac Turopoljsko-posavskog odreda. U borbi kod Kupčine u Pokuplju iznijela je iz najžešće vatre ranjenog druga. Milašinčič Mica, rođena 1923. g. u Pribiću, k. Krašić. Počela je aktivno raditi s naprednom omladinom 1939. g. u Karlovcu, kada postaje član MK SKOJ-a. U NOV od 1941. g. Bila je član KK Slunj i radila s omladinom i ženama. U kolovozu 1942. g. odlazi u Žumberak, gdje radi na istim zadacima. U listopadu 1943. g. odlazi u XIII. protersku brigadu i postaje omladinski rukovodilac. Nosilac je Spomenice 1941. �Mraović-Lešev Savka, iz Bovića, k. Vrginmost. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je bolničarka i sanitetski referent bataljona. Učestvovala je u mnogim borbama. Nekoliko puta pohvaljena. Noršić Ljubica, rođena 1927. g. u Plesu, k. Velika Gorica. 11. XI. 1943. g. odlazi u III. bataljon Seljine brigade. Bila je higijeničarka. Poginula 5. V. 1945. g. kod Draganića. Novosel Anđela. Bila je desetar I. čete III. bataljona Žumberačkog partizanskog odreda. Prva je od žena u svom bataljonu i u cijelom Žumberku proizvedena u čin vojnog rukovodioca. Poginula u borbi na Plješivici, Peti-Dumić Zlata, rođena 1928. g. u Zagrebu. 28. I. 1944. g. odlazi u I. bataljon Turopoljskog odreda. 1945. g. ranjena kod Velike Gorice. Petković Mara, rođena u Lučelnici, k. Jastrebarsko, 1943. g. bila je borac u NOV. »Partizansko bure« na Pokuplju Plantak Marija, rođena 1928. g. u Podevče- Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Žumberku. Proglašena mrtvom. vu, k. Novi Marof. U NOV od 1942. Zarobljena 1943. g. od Nijemaca u Pohle Nina, rođena u Reihenburgu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac, delegat voda, komesar čete i omladinski rukovodilac u brigadi. Ima čin poručnika. Pongrac-Raček Barica. Od 1943. g. bila je borac čete za vezu, kasnije šifrant u X I I I . proleterskoj brigadi. Popović Jela, rođena 1921. g. u Sopotama, k. Jastrebarsko. U kolovozu 1943. g. odlazi u II. bataljon X I I I . proleterske brigade. Poginula 1943. g. na D. Kupčini. Potočki Nada. U NOV od 30. IX. 1943. g. Bila je borac u bataljonu »Kljuka«. Prah Josipa, rođena 1925. g. u Humu na Sutli. 1943. g. odlazi kao borac odred. u Žumberački Predović Danica, rodom iz Žumberka. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Žumiberačkom i Turopoljsko-posavskom odredu. U bataljonu » K l j u k a « istakla se u akciji kod Izimlja, kad je, kao pomoćnik komesara, komandirala vodom, koji je u žestokoj borbi upao u uporište i izbacio neprijatelja. U napadu na Hrastovac, kao pomoćnik komesara čete za vezu, učestvovala je u uspostavljanju linije preko pruge, koju su držale ustaše. U Peščenici je sama zarobila trojicu ustaša. U jurišu kod Sv. Jane je ranjena. Prpić Katica, rođena u Banskim Oravcima, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u X X X I V . diviziju. Invalid. Prsa Nada, rođena u Zagrebu. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi, bolničarka u četi, a kasnije šifrant u I. armiji. Pučar Ljubica, rođena 1928. g. u Tržiću, k. Jastrebarsko. Odlazi u NOV u proljeće 1943. g. i radi u vojnoj bolnici Sošice i Radatović. �Radić Anka, rođena 1926. g. u Vrhovinama, k. Otočac. 194,3. g. odlazi u II. bataljon XIII. proleterske brigade. Imala je čin vodnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Iloka. Rapljenović-Jandriš Katica, rođena 1919. g. u Stojdragi u Žumberku. Od 1936. g. aktivno radi u URS-ovim sindikatima. 1941. g. uhapšena je od žandara, ali joj uspijeva pobjeći. Bila je borac u partizanskom logoru u Tisovcu. U bataljonu »Jože Kraš« u X I I I . proleterskoj brigadi bila je osam mjeseci mitraljezac, a poslije delegat. Krajem 1943. g. upućena je na teren kotara Žumberak, gdje radi u obavještajnoj službi. Nekoliko puta ranjena. Rapljenović Marica, rođena 1926. g. u Kravljaku na Žumberku. 1943. g. bila je sekretar općinskog rukovodstva SKOJ-a u Kalju, član KK SKOJ-a za Žumberak i bolničarka u bolnici. Kad je formirana Žumberačka brigada, odlazi u četu za vezu. Rogić-Devčić Ankica, rođena u Prnjavorcu, k. Čazma. Od ožujka 1943. g. bila je u X I I I . proleterskoj brigadi borac, a kasnije bolničarka. Romanović Jela, iz Tisovca u Žumberku. Sa 14 godina odlazi u jedinicu. Bila je bolničarka. Rušnjak Daisy Vera, rođena 1926. g. u Prelogu. Od listopada 1943. g. bila je bolničarka u vojnoj bolnici X X X I V . divizije u Suhoj Perni. Savatović-Dumić Ankica, od 1943. g.. bila je borac, bolničarka i kasnije sanitetski referent bataljona u X I I I . proleterskoj brigadi. Sečenj-Lacković Marica, rođena 1920. g, u Velikoj Mlaki, k. Velika Gorica. Od 1. III. 1943. g. bila je borac u IV. bataljonu Seljine brigade. Dva puta ranjena. Stanišić Anka. Bila je od 1943. g. borac i bolničarka u četi za vezu X I I I . proleterske brigade. Ima čin kapetana. Stanišić Draga, iz Stanišića u Žumberku. Aktivno je radila Bila je borac u brigadi. u omladinskoj organizaciji. Stijić Anica, rođena 1926. g. u Stijićima, k. Jastrebarsko. U srpnju 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu kao bolničarka. Umrla. Strmac Ankica. Bila je delegat Turopoljsko-posavskog odreda. Sa 17 godina je na čelu svog voda, u borbi u Kupčini, jurišala na neprijatelja. Ranjena. Šabić Franka. 1942. g. bila je neko vrijeme u zatvoru. U NOV od 1943. g. Nakon formiranja Turopoljskog odreda odlazi u vod za vezu kao delegat, a kasnije v. d. komesara čete. Bila je nekoliko puta ranjena. Kasnije radi kao šifrant KNOJ-a. Škrtić Ljubica, rođena u Karlovcu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent bataljona. Pohvaljena usmeno i pismeno. šoštarić Vera, rođena 1921. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. Od travnja 1943. g. u NOV. Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi i bolničarka u bolnici u Lasinji. Špicer-Čalić Kata, rođena u Čakovcu. 1941. g. bila je internirana u logoru, odakle je 1943. g. zamijenjena, te odlazi u Žumberački odred. Poginula 1943. g. na Kalju. Štulić Marijana, rođena 1922. g. u Hercegnovom (Boka Kotorska). U NOV od 10. II. 1943. g. Ranjena iste godine u borbi s domobranima u Kravarskom, kao borac II. čete III. bataljona X I I I . proleterske brigade. Tkalec Štefica. U ožujku 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je bolničarka, a kasnije sanitetski referent. Tončić Marija, rođena 1916. g. u Pilatovcima na Žumberku. Od 1942. g. bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi u Bosni. Vincelj Barica. 1943. g. odlazi u NOV. Tri puta ranjena. Vrban Danica, rođena 1923. g. u Velikoj Gorici. Od srpnja 1943. g. bila je borac u jedinici X X X I V . divizije. 1944. g. ranjena u borbi kod Sv. Jane. Ima čin poručnika. 22 Žene Hrvatske u N O B 337 �Vugrin Dragica, rođena 1924. g. u Cerju k r a j Samobora. U NOV od 8. VIII. 1943. g. Bila je borac u bataljonu »Kljuka« i Žumberačkom partizanskom odredu, bolničarka u Samoborskoj četi, bolnici na Petrovoj Gori i referent saniteta u II. bataljonu Žumberačke brigade. Vuković Jela, rođena 1929. g. u 'Tisovcu, na Žumberku. 1942. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Istakla se u borbi u Krašiću kad je kao bolničarka spasila ranjenog druga i dva puškomitraljeza. Kasnije radi na terenu Pokupija-Žumberk i kao politički radnik. Vunetić Vera, rođena 1925. g. u Drenju, k. Zagreb. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent u XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1945. g. kod Pleternice. Zamer Slavica, rodom iz Slovenskog Primorja. 1941. g. bježi pred Talijanima u Banja Luku i 3. IV. 1942. g. odlazi u XIV. kozarsku brigadu. Bila je ranjena, zarobljena i otpremljena u logor. 1943. g. uspijeva pobjeći i odlazi u XVIII. brigadu, a 1944. g. prelazi u Liku u XXXV. diviziju XI. korpusa, te u XXXIV. diviziju. Ima čin potporučnika. Odlikovana Medaljom i Ordenom za hrabrost. Zuber Marija. Bila je vodnik u IV. bataljonu XIII. proleterske brigade. Za vrijeme borbe s bugarskim fašistima na Palisadu sama je zarobila pet Bugara. Žmirić Zora, rođena 1907. g. u Zagrebu. U NOV od 13. III. 1943. g. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi i Žumberačkom odredu. Invalid. Žnidaršić Jela, iz Tisovca na Žumberku. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u I. četi bataljona »Jože Kraša«, Žumberačkom odredu, XIII. proleterskoj brigadi i bolničarka u bolnici. Dokument 436 Pregled 1 brojnog s t a n j a i naoružanja 2 jedinica II. Operativne Zone NOV i PO Hrvatske U JEDINICAMA II. OPERATIVNE ZONE BILO JE NA DAN 4. IX. 1943. g. 128 ŽENA Brojno stanje ženskih j — — 56 1 XIII. Prol. B r i g a d a „ R . K . " 826 84 148 Žumberačko-Pokupski Odred 428 10 94 — — Moslavački P. 0. 1000 Kalnički P . 0 . 431 35 50 II. N. 0. B r i g a d a II. Oper. Zona N. 0. V. i P . 0 . H. 710 — — Ukupno 3451 128 292 Naoružanje na licu muških muških Š t a b zone ženskih j muških Jedinica u rashodu Napomena ženskih po spisku 56 1 6 678 78 Po s t a n j . 15.VIII 1943. 1 334 9 Po s t a n j . 15.VI11.1943. 1000 — 5 — 12 — Po s t a n j u 1.IX. 1943. Po s t a n j . 26 VIII.1943. 381 28 710 — Po s t a n j u 4. IX. 1943. 116 1 a p a r a t za m i n i r a n j e 3159 Po s t a n j u 4. IX. 1943. i 1 a p a r a t za m i n i r a n j e Dne 4. I X . 1943. Politkomesar M. P. M. Belinić 1 2 Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O J . Naoružanje izostavljeno. Komandant Vlado Matetić �ZAGREBAČKA OBLAST Zagrebačka oblast obuhvatala je u toku KOB Hrvatsko Zagorje, Prigorje, Medumurje, Moslavinu, dio Podravine i dio Posavine. Izuzevši nekoliko desetaka srpskih sela na obroncima Kalnika, Garića i Bilogore, te nešto malo Čeha i Mađara oko Bjelovara, u ovoj oblasti Uvi isključivo hrvatsko pučanstvo• Već od prvih dana ustanka borile su se u ovim krajevima partizanske grupe, formirane od radnika i studenata iz obližnjih gradova, kao i nešto seljaka, Srba i Hrvata, iz sela oko Kalnika, Bilogore, Garića i Hrv. Zagorja. Te su grupe napadale na saobraćajne linije, na oružničke postaje i manje neprijateljske posade. One su se održale do polovice 1942. g. kad je formiran Moslavački, a malo kasnije i Kalnički partizanski odred. Osim toga, postojale su i tri partizanske čete u Hrvatskom Zagorju. Kalnički odred (oko 300—400 boraca) operirao je oko Kalnika, u Zagorju i na zapadnom dijelu Bilogore, dok je Moslavački djelovao u Moslavini. Čim su ovi odredi formirani, počeli su u njih dolaziti novi borci, tako da su oni naglo rasli i jačali. Veliku ulogu u dizanju narodnog ustanka ovoga kraja imale su XII. i XXVIII. slavonska divizija, koje su u toku 1943. g., po naređenju GŠ Hrvatske i uputama CK KPH, prodirale u ove krajeve i izvršile niz Uspješnih akcija. Krajem ljeta 1943. g. postoji u ovoj oblasti već pet brojno jakih partizanskih odreda i to: Zagorski u Hrvatskom Zagorju, Zagrebački u Prigorju, Kalnički oko Kalnika, Bjelovarski na zapadnom dijelu Bilogore i Moslavački oko Garić-gore. naziv 12. prosinca 1943. g. formirana je Prva divizija XXXII. divizije KOV Jugoslavije. na teritoriju Zagrebačke oblasti, koja je dobila U sastav XXXII. divizije ušle su: brigada »Braće Radića«, — prva brigada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, formirana 4. rujna 1943. g. i brigada »Matija Gubec« — formirana 22. prosinca 1943. g. 19. siječnja 1944. g. formirana je na području Zagrebačke oblasti XXXIII. divizija KOV Jugoslavije. U njezin sastav ušle su I. moslavačka brigada, formirana 21. rujna 1943. g. i II. moslavačka brigada, formirana 19. siječnja 1944. g. Početkom 1944. g. formirane su dvije grupe partizanskih odreda i to Zapadna grupa, u sastavu koje su bili Zagorski, Zagrebački i Kalnički partizanski odredi, i Istočna grupa, u kojoj su bili Moslavački, Bjelovarski i Posavski partizanski odredi. Pored toga, postojale su Komande Kolničkog, Moslavačkog, Bjelovarskog, Zagorskog i Posavskog područja, a pod njihovom komandom bilo je više područnih četa i partizanskih grupa. 19. 1. 1944. g. formiran je X. korpus zagrebački. 10. svibnja 1944. g. formirana je Zagorska brigada, 25. rujna iste godine — srpska brigada »Kikole Demon je« i 19. studenog 1944. g. — Podravska brigada »Pavleka-Miškine«. �Dokument 43? IZ IZVJEŠTAJA REFERENTA SANITETA II. OPERATIVNE ZONE OD 16. X. 1943. GLAVNOM ŠTABU HRVATSKE O USTAŠKOM NAPADU NA PARTIZANSKU BOLNICU IZNAD OSIJEKA (NA KALNIKU)1 ŠTAB II. OPERATIVNE ZONE NOV I PO HRVATSKE Sanitet 'br. 77 16. X. 1943. g. Glavnom Štabu NOV i PO Hrvatske . . . Prije 10 dana obrazovana je Komanda kalničkog područja, koja ima svoj sanitetski otsjek čiji je šef drugarica Dr. Božidara Herkov. Organizacija sanitetske službe u pozadini kao i vojnopartizanskih bolnica spada pod nadzor sanitetskog otsjeka. Na ovom sektoru postoji osim kirurškog odjeljenja čiji je upravnik drug Dr. Alojzije Ronko i zarazno odjeljenje, koje smo obrazovali u vezi s pojavom trbušnog tifusa i dizenterije. Upravnik zaraznog odjeljenja je drugarica Neda Drenovac. Kirurško odjeljenje smješteno je u novo sagrađenim barakama u šumi, koje su građene tako, da se može u njima zimovati. Brojno stanje tog odjeljenja jeste oko 50 ranjenih drugova, uglavnom lakše ranjenih. Odjeljenje je snabdjeveno potrebnim namještajem, krevetninom i hranom. Zarazno odjeljenje ima 10 bolesnih drugova od kojih 4 sumnjiva na pjegavi tifus dok ostalih 6 boluje od griže. U posljednje vrijeme imali smo 3 smrtna slučaja od trbušnog tifusa. Drugarica Dr. Jelka Vesenjak dosadašnji upravnik bolnice također leži sada kao rekonvalescent posle preboljelog pjegavog tifusa . . . 21. IX. 1943. g.2 neprijatelj je u jačini dviju ustaških satnija šumom prodro do mjesta naše bolnice, koju je djelimično uni1 Iz Zbornika dokumenata NO ratu Jugoslavije, knj. 2. sanitetske službe u 2 Donosimo opis Dr. Jelke Vesenjak-Zmijanec, tada upravnika partizanske bolnice iznad Osijeka (na Kalniku) o ustaškom napadu na bolnicu: Oko 3-4 sata poslije podne, 21. IX. 1943. g. ustaške jedinice, predvođene dvojicom izdajica iz sela Kamišnice, prišuljale ,su se mimo stražarskih mjesta našoj bolnici. Bolnica je imala stalno stražu na tri mjesta, i stražar, koji je stražario na brdu iznad bolnice, primijetio' je jednog ustašu, a t a j je bio zadnji u koloni. Ne podigavši buke, obavijestio' je hitno komandira bolničke straže, a ovaj mene. 'Svi imalo1 pokretljivi ranjenici i bolesnici, kao i osoblje bolnice, smjesta su se povukli prema vrhu brda, g d j e još nije bio zatvoren obruč. Ostali su samo potpuno nepokretni ranjenici u kirurškom odjeljenju bolnice, ispred koje je straža zauzela položaj, da bi zadržala nalet neprijatelja i omogućila povlačenje. štio. Sa moje strane bilo je neprestano upozoravano da sektor Kalnika ne može imati konspirativnu bolnicu, nego da se bolnica može održati samo sa vojnim osiguranjem protiv manjih jedinica, a pravovremenim obavještavanjem o jačim neprijateljskim snagama. To je u teoriji bilo primljeno, dok u praksi slabo sprovedeno. Na dan napada na bolnicu I. bataljon brigade »Braće Radića« nalazio se na položaju otkuda je nastupao neprijatelj. Isti bataljon koji je osjetio nastupanje neprijatelja nije primio borbu, a isto tako nije pravovremeno obavijestio o nastupanju neprijatelja. Bolnička straža koja je primijetila neprijatelja u neposrednoj blizini zapucala je, te tako omogućila većem dijelu ranjenih i osoblja da se spasu (njih 79), dok je 13 drugova, uglavnom teško ranjenih, od neprijatelja uhvaćeno i zaklano. Zbog kratkoće vremena i iznenađenja ranjeni drugovi nisu mogli da se smjeste u pripravljene zemunice. Tom prilikom uništena je i velika količina sanitetskog materijala, koji je upravo prije nekoliko dana stigao iz Novog Marofa. Uništen je i sav bolnički inventar. Naš štab se za vrijeme napada nalazio u Moslavini... Smrt fašizmu — Sloboda narodu! •Sanitetski referent Ustaše su nadirali u dvije grupe. Prvu grupu je straža zadržala 10—15 minuta, a onda se morala povući. Ustaše su nasrnuli na ranjenike, palili im ležaje i na najzvjerskiji način ih mučili i pogubili. Spasio se samo jedan teški ranjenik, kojemu je uspjelo da pod sobom raskopa ležaj, da se spusti ispod njega i zatrpa lišćem. Po njemu je kapala krv druga, 'koga su mučili na gornjem ležaju. Kad je bio zapažen, smatrali su da je već likvidiran, ali za svaki slučaj htjeli su mu ispaliti metak u glavu. Metak je promašio i on je otpuzao do jarka za smeće i tamo se sakrio. 'Ostao je kao jedini očevidac ovog užasnog zvjerstva. Bolnica je bila opljačkana, razorena i spaljena. Veći dio ranjenika i osoblja bio je spašen. Od ukuipno 95 lica, koja su se tada nalazila u bolnici, poginulo je svega 14 osoba, a od toga 12 u samoj bolnici. Među poginulima bila je drugarica Resnec Marija, teški ranjenik iz borbe kod Lepoglave i Leskovar Marija, koju je metak pogodio u šumi, prilikom bijega. �Žene borci brigade »Braće Radića« Dokument IZ IZVJEŠTAJA OD SANITETSKOG ODSJEKA ŠTABA X. ZAGREBAČKOG KORPUSA 1. VIII. 1944. 0 P A R T I Z A N S K O J B O L N I C I U M O S L A V I N I 1 . . . 6. Bolnice Na čitavom našem terenu postoji samo jedna bolnica i to Korpusna oblasna bolnica u Moslavini. .. . Upravnik ove bolnice je drugarica Dr. 1 Iz 438 Zbornika dokumenata sanitetske službe Herkov Božidara sa još jednom liječnicom drugaricom Dr. Hellenbach. 7. Kadrovi Na našem terenu od stručnog imamo 7 sestara pomoćnica. u NO ratu naroda Jugoslavije, knj. 2. osoblja �Dokument 439 DOPIS ŠTABA XXXII. DIVIZIJE OD 28. X. 1944. POLITKOMESARU X. ZAGREBAČKOG KORPUSA S PODACIMA 0 DRUGARICAMA U XXXII. DIVIZIJI ŠTB X X X I I . DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE K. broj SI. 1944. Politkomesaru X. korpusa »Zagrebačkog« N O V i POJ U vezi s dopisom od 18. oktobra o. g., odnosećeg se na I. Kongres AFŽ* dostavljamo Vam podatke o drugaricama i to : 1. Od osnutka ove Divizije do danas kretao se broj žena u jedinicama od 2—4%, što je odgovarale 95—130 drugarica. 2. Danas u Diviziji imade 126 drugarica, što bi iznašalo 4%, koje se nalaze i to: 2 polit, radnice, 1 pisar u štabu, 18. podoficira, dok se 105 drugarica nalazi na dužnostima bolničarki, zamjenika referenata saniteta i referenti saniteta. Neke drugarice predložene su u oficirske činove, ali bilteni o proizvodstvu još do danas nisu stigli. 3. Odlikovanih žena-boraca u našoj diviziji nema. Dokument Dne 28. oktobra 1944. 4. Poginule su drugarice u diviziji slijedeće: Mirt Marija, politdelegat, Majetić Ankica, politdelegat, Patafta Gita, vodnik, Zora Horvat, referent saniteta, bolničarke Roslek Viktorija, Halužan Rezika, Vuroić Barica, Šantek Danica, Grdak Kata, Višnjić Marija, Picig Zdenka, Bajdak Roza, Holjevac Jelica, Fajtović Milena, Pavlek Dragica, Gajski Marija, Lister Štefanija, Gradečki Nada i borci Rramarić Justa, Stipak Dragica i Kramarić Ivka. 5. Prilažemo primjere herojskog držanja žena boraca; 1 b i o g r a f i j e od poginulih drugarica kao i njihove slike ne prilažemo, jer ih nemamo, odnosno nemamo podatke istih. Smrt fašizmu — Slohoda narodu! Polit'komesar-potpuikovnik Bobetko Janko 1 Redakcija ne posjeduje taj dokument. 440 IZVJEŠTAJ ŠTABA XXXIII. DIVIZIJE OD 31. X. 1944. POLITKOMESARU X. ZAGREBAČKOG KORPUSA 0 DRUGARICAMA U DIVIZIJI ŠTAB X X X I I I . DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE K. broj 472 Predmet: Izvještaj o stanju drugarica u D i v i z i j i D a n a 31. X. 1944. Politkomesaru X. korpusa Zagrebačkog U našoj diviziji nalazi se danas na licu 107 drugarica boraca, koje su uglavnom najviše na dužnostima u jedinicama pomoćne službe, bolnička četa, četa za vezu, šifrantice i pisarice. Priličan broj drugarica poslali smo na radio-telegrafski kurs. Jedan manji dio drugarica su borci i puškomitralješci i to vrlo dobri. Broj drugarica u našim jedinicama svakodnevno se smanjuje s razloga što ih izvlačimo iz jedinica i šaljemo na lakše službe. Inače drugarice do sada u svima našim jedinicama pokazale su se kao vrlo dobri i požrtvovni borci. Mnoge od njih su po svojim djelima nadmašivale čak i same drugove. Drugarice su se naročito dobro pokazale kao bolničarke, u k o j o j službi su u požrtvovnosti i spremnosti nezamjenjive. 0 ovom pregledu, kojega ćemo dati po brigadama, ne ćemo biti u stanju da obuhvatimo sve drugarice, a i u samim opisima njihovih djela zbog pomanjkanja podataka biti ćemo oskudni. I. B R I G A D A Od formiranja te brigade postotak žena kretao se od 25—30% od ukupnog stanja jedinice. U posljednje vrijeme t a j postotak znatno se je smanjio, tako da danas imade u toj brigadi na licu 31 drugarica, od kojih su 9 drugarica vojno politički rukovodioci. D v i j e drugarice su najbolji puškomitraljesci u brigadi, dok su ostale bolničarke, a imade i nekoliko običnih boraca. D v i j e drugarice od tih drugarica predložene su za odlikovanja. �Drugarice, koje su se često isticale svojom hrabrošću jesu slijedeće: Mađarac Dragica, st. vodnik, borac od 1941. g. nekoliko puta ranjena i sada se nalazi u bolnici na Siciliji. Ista drugarica se u svimi borbama isticala kao jedan od najboljih i najhrabrijih boraca te je radi toga predložena za odlikovanje. Gombkete Vera, obavještajni oficir bataljona. Veoma hrabra drugarica koja se istakla u mnogo juriša i bila je primjer drugarstva. Sada se ista teško ranjena nalazi u bolnici u Siciliji. Vrbanić Marija, slovi kao najbolji puškomitraljezac u svom III. bataljonu. Istakla se u nizu borbi. Inače je vrlo mirna i skromna drugarica. Ložačar Ankica, bolničarka. Istakla se u nizu borbi, neustrašivo se zalažući za izvlačenje ranjenih drugova, često uz najžešću mitraljesku i artiljerijsku vatru. Naročito se istakla kod Podrav. Kloštra, gdje je izvlačila ranjene drugove ispred samoga tenka, kojom prilikom je bila i ranjena. Stanić Jelica, vrlo hrabra drugarica, koja je pohvaljivana skoro poslije svake borbe od svoga štaba. Ista je bila iz II. bataljona. Imade čin mlađeg vodnika. Perković Ankica, iz II. bataljona, neobično hrabar borac, mitraljezac. Ista imade čin vodnika. Poslije svake borbe ista je pohvaljivana i do sada je već dva puta bila ranjena. Štimac Đurđa, ml. vodnik vrlo hrabra i požrtvovna bolničarka. Sada je ranjena i nalazi se na Siciliji. U toj brigadi mnogo je poginulo drugarica za koje momentalno nemamo podatke, pa spominjemo samo one, koje su poginule u posljednjim' borbama i te su: Zaleščak Marija, polit, delegat, Bužić Katica, polit, delegat, Janković Ankica, borac, Koprivnjak Cilika, borac. II. B R I G A D A likom likvidacije neprijateljskog uporišta Podrav. Kloštar. Ona je pod najvećom neprijateljskom vatrom spasavala dvije ranjene drugarice i jednog komandira za koje je prijetila opasnost, da će ih neprijatelj onako ranjene uhvatiti žive. Pohvaljena je od štaba bataljona i predložena za odlikovanje. Dobričić Ankica, borac II. čete III. bataljona istakla se u jurišu na bobanove ustaše 3. rujna 1944. g. Ista je kao borac pohvaljena za hrabrost od štaba brigade prilikom akcije na neprijateljsko uporište Podravski Kloštar. Štriter Ankica, istakla se u borbi protiv bobanovih ustaša 1. i 3. rujna 1944. g. Ona je kao bolničarka prilikom oslobođenja Podrav. Kloštra pod najtežom neprijateljskom vatrom pošla po ranjenog komandira, koji je ležao u neposrednoj blizini neprijateljskog bunkera, i tom prilikom bila je ranjena. Pohvaljena je od štaba bataljona za hrabrost. Križnjak Ankica, borac, bolničarka III. čete III. bataljona. Istakla se kada je kao bolničarka pod najžešćom neprijateljskom vatrom išla da povuče i previje ranjenog komandira kao i ranjenu drugaricu bolničarku, koja je prije nje pošla do komandira i bila ranjena, ostala ležati kraj istoga. Ista je pohvaljena od štaba bataljona za hrabrost. Stana Terezija, bolničarka. Ista je za vrijeme na Podrav. Kloštar pod najžešćom vatrom previjala i odvodila ranjene drugove ispred samih bunkera. Krsnik Ružica, bolničarka istakla se u nizu borbi kao vrlo hrabra i požrtvovna bolničarka zbog čega je u više navrata pohvaljena od štaba bataljona i štaba brigade. U toj brigadi poginule su slijedeće drugarice : 1. Jagić Zora, borac, poginula 1. II. 1944. g. u Carevdaru. 2. Skube Ankica, borac, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 3. Mandić Maca, ref. san. bat., poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 4. šešić Dragica, bolničarka, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 5. Miklić Dora, bolničarka, poginula 29. III. 1944. g. u1 Oborovu. 6. Filipaj Maca, borac, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. Od osnutka brigade kroz istu je prošlo do danas 183 drugarice boraca, što iznaša 30% od sveukupnog brojčanog stanja. Danas u brigadi imade 34 drugarice što znači :3°/o od ukupnog broja. Od tih drugarica dvije su pom. polit, komesara čete, četiri su polit, delegata četiri ml. vodnika, jedna je šifrantica, a dvadeset i tri drugarice su borci. Iz te brigade su se borbama istakle drugarice : 7. Mijaković Slavica, borac, poginula 8. V. 1944. g. u Rovišću. 8. Štefić Ljubica, bolničarka, poginula 26. VI. 1944. g. u Vučanima. Galić Marija, polit, delegat iz I. čete III. bataljona. Ista se hrabro držala u borbi pri- 9. Červenko Jelena, polit, delegat, poginula 22. VI. 1944. g. u Deanovcu. �10. Bradelik Katica, polit, delegat, poginula 24. VI. 1944. g. u Grabovnici. 11. Zagajski Anđela, polit, delegat, poginula 9. X. 1944. g. u Podrav. Kloštru. 12. Albanese Blanka ob. of. bat., poginula 26. VI. 1944., u Vučanima. 13. Karmela Pešo, sek. bat. SKOJ-a, poginula 26. VI. 1944. g. u Vučanima. III. B R I G A D A Ovo je naša najmlađa brigada, koja je, kad je bila formirana imala 27 drugarica, što znači 3% od sveukupnog broja boraca. Sada u toj brigadi imade 26 drugarica na licu, pošto je jedna drugarica sad poginula. Poginula je drugarica Vida Krajnović, vodnik, rođena 1926. g. u Cikotama, Pakrački kotar. Stupila u partizane 1942. g. i istakla se kao neustrašiv borac u mnogim borbama. Sa X I I . udarnom brigadom» sudjelovala je u svim borbama iste brigade u Bosni. U toj brigadi su samo dvije drugarice pom. polit, komesara čete, a jedna je polit, delegat. Ostale drugarice su borci. Dokument Od svih drugarica u toj brigadi se najviše ističe drugarica Jelena Ivanović, pom. polit, komesara čete, a sada zadužena za kulturno-prosvjetni rad u brigadi. Ista je kao borac učestvovala u mnogim borbama sa XVII. udarnom brigadom. Jedinice pri štabu divizije Brojno stanje drugarica u jedinicama pri štabu divizije je 15, što iznaša 10% od sveukupnog broja. Od tih drugarica jedna je polit. kom. čete, jedna je pom. polit, komesara čete, dok je jedna i to šifrantica u diviziji polit. del. Imade i jedna drugarica ml. vodnik, dok je jedna desetar. Drugarice u timi jedinicama niti su pohvaljene, niti su se istakle bilo u čemu. Napominjem da za jedan veliki broj drugarica, koje su se istakle, bile ranjene ili poginule, nisam mogao prikupiti podatke. Smrt fašizmu — Slohoda narodu! Polit, ikonu, potpuklov. Mutak Vlado 441 P I S M O K O M A N D E V O J N O G P O D R U Č J A X. Z A G R E B A Č K O G K O R P U S A OD 5. III. 1945. OKRUŽNOM NARODNOM ODBORU VARAŽDIN ĐURĐICE 0 SMRTI BORCA DANIĆ K O M A N D A K A L N I Č K O G PODRUČJA X . KORPUSA » Z G B « N O V Pers. Broj službeno 1945. Okružnom NOO-u — Varaždin Drugovi! Molimo vas, da na najpogodniji način obavijestite druga Danić Stjepana, mlinara u Martijancu, da je njegova kći, Đurđica Danić, rođena 1922. g. naša drugarica zastavnik-polit. delegat Komande mjesta Vrhovac, dne 3. II. 1945. g. poginula junačkom smrću u borbi protiv ustaških zločinaca u mjestu Vinici u Koprivnici. Isporučite drugu Daniću, da je drugarica Đurđica poginula herojski jurišajući na neprijatelja, da spasi mrtvo tijelo poginulog druga. Komanda područja sa svim borcima, podoficirima i oficirima sačuvala je nezaboravljenu uspomenu svojoj dragoj i miloj drugarici Đurđici. Poduzeti su koraci da se mrtvo tijelo sahrani na njenom voljenom Kalniku. Neka je slava đici. — junačkoj našoj Đur- Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar-kapetan: Komandant-major: si. odsutan (potpis nečitljiv) �U RAZNIM JEDINICAMA X. KORPUSA BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Aleksić-Morelo Marija, rođena 4. III. 1922. g. u Zagrebu. U NOV od 28. IV. 1943. g. Antić-Gazda Marija, rođena 1928. g. u Zagrebu. Odlazi 8. VI. 1943. g. u I. kalničku brigadu. Poginula u rujnu 194,3. g. na položaju kod Kalnika. Antonie Marija, iz Bribira. U siječnju 1943. g. odlazi u brigadu »Braće Radića«. Bila je delegat i komesar čete. Ima čin poručnika. U borbama je bila pet puta ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bahortić Katica, rođena 1926. g. u Čakovcu. 5. III. 1943. g. odlazi u I. brigadu divizije. Ima čin zastavnika. 1944. g. bila je ranjena u borbi. XXXII. Bajzić-Maček Kata, rođena 1926. g. u Obedišću, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u Moslavački odred, a kasnije u I. moslavačku brigadu. Balin Agneza, rođena 1925. g. u Tuku, k. Bjelovar. 1943. g. odlazi u III. bataljon bjelovarskog partijanskog odreda. 1944. g. zarobljena od ustaša i proglašena mrtvom. Balog Ljubica, rođena 26. III. 1928. g. u Borčecu, k. Zagreb. U NOV od 22. X. 1943. g. Bila je bolničarka u I, četi II. bataljona kalničkog odreda. Imala je čin vodnika. Po' ginula u jesen 1944. g. kod Daruvara. Balja Zora, rođena 1925. g. u Brdovcu, k. Zagreb. U NOV od 19. III. 1943. g. Bila je zastavnik u brigadi »Braće Radića« X X X I I . divizije. Ranjena 1944. g. u borbi s Nijemcima kod Krapine. Barac Marija, rođena 3. V I I I . 1921. g. u Barcima, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac Zagrebačkog odreda. Poginula 1944. g. u borbi kod Varaždinskih Toplica. Barber Marica, rođena 1915. g. u Vel. Korenovu, k. Bjelovar. 28. XI. 1943. g. odlazi u II. četu I. bataljona II. moslavačke brigade. Invalid. Biskup Micika, rođena 1927. g. u Zagrebu. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u četi za vezu Posavskog odreda, u brigadi »Matija Gubec« i moslavačkim brigadama. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bituh Milica, rođena 1929. g. u Kustošiji-Zagreb. U NOV odlazi 10. V. 1944. g. Umrla krajem iste godine. Bižić Dragica, rođena 26. X I I . 1926. g. u Rogoži, k. Garešnica. 6. V. 1943. g. odlazi u III. četu I. bataljona III. brigade X X X I I I . divizije. U borbi je ranjena. Ima čin potporučnika. Blagec Đurđa, iz Gornje Stub ice. 1944. g. odlazi u NOV. Blanuša Anka, rođena 1921. g. u Osekovu, k. Kutina. U NOV od 5. V I I . 1943. g. Bila je komesar u II. četi II. bataljona moslavačkog odreda. 1944. g. ranjena, a nešto kasnije zarobljena. Bježi iz zatvora i odlazi u partizane, gdje vrši dužnost komesara odjeljenja bolnice u Pođgariću. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Invalid. Blau-Francetić dr. Ruža, rođena 1914. g. u Bačkoj Topoli. Od 1935. g. aktivno učestvuje u naprednom pokretu. 1941. g. uhapšena je od mađarskih fašista s partijskim arhivom, PK Vojvodine i osuđena na smrt. Pomilovana radi poroda i ponovo u zatvoru od jeseni 1941. g. do ljeta 1942. g. 1943. g. živi ilegalno u Budimpešti, odakle početkom 1944. g. s grupom liječnika i omladinaca odlazi u partizane. U NOV je bila referent saniteta Zagorskog odreda, te Kalničkog i Bjelovarskog područja. Ima čin majora. Bogdanović Anka, rođena 1923. g. u Srpskoj Kapeli, k. Vrbovec. Od 1. V I I I . 1943. g. bila je politdelegat u II. moslavačkoj brigadi. Poginula 1944. g. u borbi kod iSedlarice. Bonačić Neda, rođena 1924. g. u Milni na Braču. U rujnu 1944. g. odlazi u Bjelovarsko vojno područje. Poginula u VII. ofenzivi. �Bugarin Slavica, rođena 1929. g. u Ježevu, k. Dugo Selo. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac u Moslavačkoj brigadi i brigadi »Matija Gubec«. Teško ranjena 1944. g. Carek Mara, rođena 1917. g. u Virju, k. Đurđevac. Odlazi 12. X. 1943. g. u Bjelovarski odred. Poginula 31. III. 1944. g. kao borac brigade »Braće Radića« kod Mučne Rijeke. Cenić Marija, rođena 1925. g. u Prnjavoru, k. Koprivnica. 15. II. 1943. g. odlazi u III. četu III. bataljona brigade »Matija Gubec«. 1944. g. ranjena. Ima čin vodnika. Cetušić Mileva, rođena 14. XII. 1907. g. u Osijeku Vojakovac, k. Križevci. 2. VII. 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u I. kalničkoj četi, desetar u I. kalničkom bataljonu i komandir čete u X V I I I . brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Cimaš Ana, rođena 1928. g. u Obedišću, k. Dugo Selo. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu i I. moslavačkoj brigadi. Cumin Jozefina, rođena 1928. g. u Slavonskoj Požegi. Od 1. I. 1944. g. borac je u I. četi II. bataljona II. brigade X X X I I I . divizije. 1944. g. bila je ranjena. Čanadi Jelka, rođena 1927. g. u Palinovcu, k. Prelog. Odlazi u studenom 1943. g. u brigadu »Matija Gubec«. Ima čin starijeg vodnika. Čorba Roza, rođena 3. IX. 1892. g. u Sesvetama Podravskim, k. Đurđevac. .23. V I I I . 1942. g. odlazi u partizane u Moslavinu. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi i bolničarka u brigadi »Braće Radića«. Tri puta ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. čurčić Vasilija, rođena 1919. g. u Bjelopolju, k. T. Korenica. U NOV od 16. XII. 1943. g. Ranjena 1944. g. na položaju u Šekovićima kao borac komande Bjelovarskog vojnog područja. Delija Dragica, rođena 1927. g. u Gračanici, k. Kutina. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona moslavačke brigade. U siječnju 1945. g. smrtno ranjena na položaju Mali Grđevci u borbi s Čerkezima. Dobrinić Maca, rođena 1924. g. u Budaševu, k. Sisak. Od 1944. g. bila je borac u II. bataljonu posavskog odreda. Poginula 1944. g. u selu Svinjički. Doložić Marica, rođena 6. XI. 1924. g. u Stipanovcima, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u Zagrebačkoj brigadi Narodne obrane. Poginula 1945. g. kod Bastaja. Drenovac dr. Neda, rođena 1900. g. Od 1942. g. sarađuje s NOP-om. U kolovozu 1943. g. odlazi u Kalnik, gdje je najprije liječnik ambulante kalničkog područja, a zatim liječnik bolnice za ranjenike. Kasnije je bila referent zdravstvenog odjela kotara Garešnica i referent zdravstva Okružnog NO za Moslavinu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Dugorepec Marija, rođena 1923. g. u Deanovcu, odred. Bila je tri puta ranjena. k. Čazma. 1943. g. odlazi u Moslavački Dvorščak Dragica, rođena 18. II. 1918. g. u Varaždinu. 1941. g. učestvovala je sa svojim drugom u paljenju padobranskog materijala u Tvornici svile u Zagrebu. Bila je uhapšena i odvedena u logor, a zatim zamijenjena. 1943. g. odlazi u Kalnički odred. Poginula 14. IV. 1944. g. kod Leskovca kraj Varaždinskih Toplica. Njezin drug Milan strijeljan je od ustaša 1943. g. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Džimoti Katica, rođena 1923. g. u G. Ljeskovici, k. Slav. Požega. 1943. g. odlazi u II. moslavačku brigadu. U borbi s ustašama i Nijemcima 1943. g. smrtno ranjena. Đunđek Slava, rođena 1924. g. u Prgomelju, k.. Bjelovar. 1942. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Poginula u borbi kod Dubrave 1944. g. Đurašin Katica. U NOV od 1943. g. Bila je borac u udarnoj grupi » C e r j e « i bolničarka u Posavskom odredu i Seljinoj brigadi. Đurec-Harambaša Mara, rođena 1926. g. u Prečnu-, k. Dugo Selo. Krajem 1943. g. odlazi u II. moslavačku brigadu. ! Ferlić Terezija, vođena 7. X. 1925. g. u Klenovcu, k. Pregrada. Od 1. I. 1944. g. bila je borac u brigadi »Matija Gubec«. Poginula 16. V. 1944. g. kod Ivanca. �kadio-telegrafski kurs u Grabovnìci kraj Čazme — ljeto 1944. rođena 1927. g. u Kostel-Bregu, k. Pregrada. 16. II. 1944. g. bila je borac u I. udarnoj brigadi XXXII. divizije. Poginula 1945. g. u borbi s Čerkezima kod Koprivnice. Fleger Emilija, rođena 1924. g. U NOV od 1942. g. Bila je borac u Kalničkom odredu i komesar bolnice na Kalniku. 1943. g. radi u agitpropu, a zatim u X. korpusu. Fras Ružica, Frgec Jaga. 1942. g. odlazi u Moslavački odred. Uhapšena je u Zagrebu 1941. g. i do 1943. g. bila u koncentracionim logorima. 1943. g. zamijenjena i odlazi u NOV. Radi neko vrijeme u AFŽ u Moslavini, a zatim odlazi kao borac u operativnu jedinicu. Bila je komesar čete. Frgec-Pezelj Kata. Frigo Natalija, rođena 1927. g. u Žabnjaku, k. Vrbovec. 1944. g. odlazi u I. bataljon brigade »Braće Radića«. Zarobljena 1944. g. kod Đurđevca i ubijena. Golub-Rogač Marija, rođena 26. III. 1921. g. 1,3. III. 1944. g. odlazi u diverzantsku četu XXXIII. divizije. Nestala prilikom probijanja obruča u G. Rijeci na Kalniku 1944. Grgurić Blanka, K o đ e n a 1925. g. u Zagrebu. Od kolovoza 1944. g. bila je borac u III. bataljonu posavskog partizanskog odreda. Zarobljena od Čerkeza na položaju Velješac 1944. g i strijeljana. rođena 1919. g. u Đelekovcu, k. Koprivnica. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Kalničkom odredu i bolničarka u ambulantama na Kalniku i Bilogori. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Medaljom zasluga za narod. Habijanec-Sokač Dragica, �Haleuš Marica, rođena 1926. g. u Ježevu, k. Dugo Selo. U NOV od borbi. 1944. g. Hanić Eva, rođena 1925. g. u Turčišću, k. Prelog. 1943. g. odred. Poginula kod Leskovca 1944. g. Kalnički partizanski odlazi u Ranjena u Harabajs Marica, rođena 1918. g. u Novakima, k. Dugo Selo. Od početka 1944. g. bila je borac u Posavskom partizanskom odredu. Harambaša Slava, rođena 1926. g. u Ostrni Velikoj, k. Dugo Selo. U NOV od listopada 1943. g Bila je borac i četna bolničarka u II. brigadi X X X I I . divizije, a zatim borac i šef apoteke u I. moslavačkoj brigadi. U borbi je ranjena. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Haramija Franciska. Bila je u Budimpešti kad je izbio rat. Zbog svog rada je uhapšena i zatvarana po raznim logorima. Nakon oslobođenja Budimpešte u veljači 1945. g. dolazi u Jugoslaviju u III. moslavačku brigadu. Hasanec Anđelka, rođena 1920. g. u Kapeli, k. Bjelovar. 2. II. 1942. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. Ranjena 1944. g. u napadu na Koprivnicu. Herceg Milka, rođena 9. V I I I . 1927. g. u G. Jesenju, k. Krapina. Od rujna 1942. g. bila je borac u I. moslavačkoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Vojnog Križa. Hmelina Mira, rođena u Škavićevu, k. Krapina. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Hohnjec Dragica, iz Zagorja. 1942. g. odlazi u NOV na Kalnik, gdje je postala desetar. Horvat Katarina, rođena 1927. g. u Palinovcu, k. Prelog. Od 1943. g. bila je borac u Kalničkom partizanskom odredu. Ima čin starijeg vodnika. Horvat Zora, rođena 1925. g. u Zagrebu. 1943. g. odlazi u II. brigadu X X X I I . divizije. Poginula 1944. g. kod Lepoglave. Hrenović Danica, rođena 1928. g. u Vrapcu, k. Zagreb. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu Zagrebačkog partizanskog odreda. 1944. g. u borbi s ustašama u .selu Vel. Planina teško je ranjena, zarobljena i ubijena. Hrešć Ljubica, rođena 1924. g. u Rakovcu, k. Ludbreg. U NOB od 1942. g., a 1943. g. odlazi u I. četu III. bataljona II. moslavačke brigade. Kasnije radi u četi za vezu i u sanitetu X X X I I . divizije. Bila je dva puta ranjena. Ivančić Katica, rođena 1926. g. u Kapeli, k. Bjelovar. 16. V. 1943. g. odlazi u II. četu brigade »Braće Radića«. Poginula 1944. g. u borbi za Šamaricu. Jakopčin Milica, rođena 14. V I I I . 1925. g. u Malom Bukovcu, k. Ludbreg. 18. IX. 1943. g. bila je bolničarka u III. bataljonu1 brigade »Braće Radića«. Dva puta ranjena. Jakšić Anka, rođena 8. IX. 1930. g. u Kunovcu, k. Koprivnica. Od 1. XII. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Ranjena 1944. g. na položaju kod Zlatara. Invalid. Jambrečec Marica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. U NOV od 1943. g. borac u Moslavačkoj brigadi, a kasnije u brigadi »Matija Gubec«. Bila je Jambrek-Čor Milka, rođena 1924. g. u Prečmu, k. Dugo Selo. Od 1943. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. Jurec Amalija, rođena 1902. g. u Bedekovčini, k. Zlatar. Od 20. II. 1944. g. bila je borac u Zagorskom partizanskom: odredu. U travnju 1944. g. zarobljena je od ustaša i otjerana u logor odakle se nije više vratila. Juršić-Galenić Anica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Posavskom partizanskom odredu brigade »Matija Gubec« i kuharica u Okružnom NOO Zagreb. Uhvaćena od ustaša i zaklana u Prevlaki. Juršić Katica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u Posavski partizanski odred. �JuŠić Ljubica, rođena 1923. g. u Popovači, k. Kutina. Öd 23. IX. 1943. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu I. moslavačke brigade. Smrtno je ranjena 1944. g. kod Poganca. rođena 1924. g. u Ludbregu. 14. II. 1943. g. odlazi u Kalnički partizanski odred. Bila je omladinski rukovodilac za okrug Varaždin. 1943. g. umrla. Kancijan Dragica, Kapusta Marija. Bila je borac u I. bjelovarskoj grupi. rođena 1922. g. u Leprovici, k. Dugo Selo. Od početka 1943. g. bila je borac u Moslavačkoj brigadi. Karaš Marica, Kerep Justina, rođena 1925. g. u Klokovcu, k. Pregrada. Od 2. II. 1943. g. bila je borac u jurišnom bataljonu XXXII. divizije. Poginula 1945. g. na položaju kod Severina, kraj Bjelovara. iz Deanovca, k. Čazma. Sredinom 1943. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kezerić Maca, i Kukec Štefica. Početkom 1942. g. bile su uhapšene, te su iz zatvora pobjegle u partizane. Bile su borci u Kalničkom odredu. U lipnju 1943. g. Klas Ruža je uhvaćena od ustaša i strijeljana kao taoc. Klas Ruža Kljak Kata, rođena 1920. g. u Čemernici, k. Čazma. Od 7. VII. 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X. korpusa u Podgariću. 1944. g. zarobljena od ustaša i zatvorena u Jasenovcu, odakle se nije više vratila. Knok Milka, rođena 10. XI. 1924. g. u Petrovoj Gori, k. Zlatar. U NOV od rujna 1943. g. Bila je stariji vodnik u brigadi »Matija Gubec«. 1944. g. -smrtno ranjena u borbi kod Koprivnice. rodom iz okolice Klanjca. Sa 14 godina odlazi u I. moslavačku brigadu. Bila je bolničarka, zamjenik referenta saniteta i referent saniteta u bataljonu. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kodrnja Milica, Kolar Marženka, rođena 1927. g. u Jertovcu, k. Zelina. Sudjelovala je u NOB-i s čitavom svojom porodicom od lipnja 1942. g. Bila je član KK .SKOJ-a. 1944. g. odlazi u Zagrebački odred, gdje je bila politički delegat čete i pomoćnik komesara čete, a kasnije je na istoj dužnosti u III. brigadi Narodne obrane. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. rođena 28. II. 1928. g. u Ljudovčini, k. Ludbreg. U NOV od 1. I. 1942. g. Bila je borac u III. četi II. bataljona brigade »Braće Radića«. Poginula u borbi kraj Bjelovara 1944. g. Kolarić Katica, rođena 1914. g. u Plaškom, k. Ogulin. U NOV od 1942. g. Bila je u Kalničkom odredu sanitetski referent. Kasnije radi u bolnici. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Komarek Milka Matilda, rođena 1915. g. u Rogozu, k. Garešnica. U NOV od 1942. g. Zarobljena od ustaša kao kurir I. moslavačkog odreda 6. IX. iste godine i odvedena u Jasenovac, gdje je ubijena. Korica-Lalić Milka, Korošec Ana, rodèna 1927. g. u Zagrebu. U kolovozu 1944. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Poginula u listopadu iste godine kod Vojnog Križa u Moslavini. Kos-Čalić Micika, rođena 2,3. I. 1907. g. svibnju 1942. g. otjerana je u tara Varaždin, a 26. III. 1944. Bila je politdelegat i pomoćnik u Varaždinu. Od 1941. g. sarađuje s NOP-om. U logor i 1943. g. zamijenjena. Radi na terenu kog. odlazi kao borac u Kalnički partizanski odred. politkomesara čete. Nosilac je Spomenice 1941. Kos Milka, iz Krapine. 1943. g. odlazi u Zagorski partizanski odred. Kod Apatovca 1944. g. zarobljena od ustaša i nakon zvjerskog mučenja, ubijena. Kosovac Ljubica, rođena 7. VII. 1925. g. u Konjščini, k. Zlatar. U NOV od 15. X. 1943. g. Bila je radio-telegrafist pri Štabu brigade »Pavleka Miškine«. Ranjena 1944. g. kod Podravskog Kloštra. �Kovačić Verona, rođena 13. I. 1927. g. u Karivarošu, k. Donja Stubica. U NOV od siječnja 1944. g. Bila je borac u II. bataljonu Zagrebačkog odreda. Nestala, te proglašena mrtvom. Kozina Štefica, rođena 1918. g. u Staroj Vesi, k. Krapina. 20. III. 1944. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. U travnju iste godine je uhapšena u Zrinjskom Topolovcu zajedno sa svojom sestrom Ankicom i otjerana u logor Jasenovac, gdje su obje ubijene. Kralj Štefica, rođena 1926. g. u Maturovcu, k. Pregrada. 13. I. 1944. g. odlazi u II. bataljon Zagorskog odreda. Zarobljena od ustaša i otjerana u Lepoglavu, gdje je nestala. Kukec Ana i Magda, sestre iz Palinovca, k. Prelog. U N O V od 1943. g. Bile su u Kalničkom1 odredu. Magda, stariji vodnik, poginula na položaju kod Velike Rijeke 1944. g., a Ana, poručnik, koja je kasnije prešla u X. zagrebački korpus, poginula je u borbi kod Križevaca 1944. g. Njihova je majka bila, poslije njihovog odlaska u NOV, internirana u logoru Dahau, gdje je poginula. Kukolja Jelka, rođena 6. IV. 1926. g. u Vrapču Gornjem', k. Zagreb. U NOV od 20. VIII. 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu posavskog partizanskog odreda. 1945. g. ranjena. Ima čin zastavnika. Kuzmić Marica, rođena 1927. g. u Imbrijovcu, k. Koprivnica. 1943. g. odlazi u I. bataljon kalničkog odreda. Istog mjeseca poginula u borbi s ustašama kod Vojakovca. Labaš Zlatica, rođena 27. II. 1926. g. u Sub otići, k. Ludbreg. Od 1942. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. Dva puta ranjena. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lehki-Vujić Marija, rođena 1911. g. u Prelogu. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. zajedno sa svojim drugom Petrom u borbi kod Gline. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Leskovar Dragica, rođena 24. IV. 1924. g. u Zagrebu. 1944. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. U ožujku 1944. g. ranjena i zarobljena u Crncu kod Oborova, te ubijena u Jasenovačkom logoru. Leskovar Marija, iz Zagreba. U NOV od 1943. g. Bila je borac i bolničarka. Poginula na Kalniku u listopadu 1943. g. Lesnjak Pepiea, rođena u Jesenju, k. Krapina. 1943. g. odlazi u partizane s bratom i sestrom. Bila je borac u brigadi »Braće Radića«. 1944. g. teško ranjena. Levaković Tereza, rođena 9. X. 1920. g. u Virju, k. Đurđevac. Od 1943. g. bila je borac u Bjelovarskom! odredu. Nosilac je Spomenice 1941. Lončar Katica, rođena 1925. g. u Đelekovcu, k. Koprivnica. Od 19. X. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. 20. XII. 1944. g. poginula kod Kalinovca. Lončarić Ivka, rođena 192.8. g. u Rijeci, k. Koprivnica. Od 1942. g. u NOV. Bila je borac u Kalničkom odredu i brigadi »Braće Radića«. 1944. g. smrtno ranjena u borbi s ustašama kod Večeslavca. Lukaček Barica, rođena 1922. g. u Novakima, k. Vrbovec. 11. IX. 1943. g. odlazi u II. bataljon II. moslavačke brigade. Poginula 1943. g. u borbi za oslobođenje Čazme. Magoš Ankica, rođena 1928. g. u Obreški Gornjoj, k. Čazma. Od 1943. g. bila je borac u omladinskom bataljonu Moslavačkog odreda. Poginula 1943. g. u borbi. Majetić Mara, rođena 1922. g. u Podurnu, k. Otočac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. 8. XI. iste godine smrtno ranjena kod Babina Potoka. Manojlović Dušanka, iz Samobora. Odlazi u partizane početkom 1943. g., a sredinom iste godine zarobljena i otjerana u logor, odakle bježi u NOV. Bila je bolničarka u X X X I I . diviziji. Manojlović Soka, iz Sokolovca. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. �Maranić Štefica, rođena 1920. g. u Zagrebu. U NOV od 1943. g. Bila je borac u terenskoj četi »Ivančica«. Ranjena 1943. g. Markuš Nada i Lesičar Dragica. Od 1. II. 1942. g. bile su borci u brigadi »Braće Radića«. Postale su pomoćnici mitraljesca u istoj četi. Dragica je dva puta teško ranjena. Istakla se u Velikom Grđevcu kad joj je uspjelo u borbi savladati ustašu, zarobiti ga i dovesti u štab bataljona. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Nada je poginula 1943. g. kod probijanja obruča preko Bednje. Dragica je mrtvo tijelo svoje drugarice iznijela i sahranila. Matijević Anđela, rođena 1919. g. u Starigradu, k. Senj. U NOV od 17. II. 1943. g. Poginula u studenom iste godine u borbi protiv ustaša kod Šamarice. Nada Markuš i Dragica Lesičan — borci Mikulec Stanka. Čitava je njezina obitelj XXXII. divizije ubijena u Jasenovcu. Stanka odlazi u NOV 12. VI. 1942. g. Bila je borac u Crnogorskoj brigadi i III. brigadi X X X I I . divizije. Prva je u svom bataljonu bila odlikovana Ordenom Za hrabrost. Miljević-Rob Jelka, rođena 22. IV. 1922. g. u Dišniku, k. Garešnica. U NOV od 10. IX. 1942. g. Bila je u Moslavačkom odredu i XVI. omladinskoj brigadi. Iste godine je zarobljena od ustaša u Srpskom Selištu. 1944. g. uspijeva joj pobjeći i odlazi u Komandu mjesta Garešnica. Modrić Barica, rođena 7. IX. 1926. g. u Zagrebu. U NOV od 1943. g. Bila je u agitpropu brigade »Braće Radića«. U borbama kod Svibovca 1944. g. teško je ranjena i zarobljena od ustaša. Otjerana u logor Jasenovac, odakle se nije vratila. Modrinić Milica, rođena 1910. g. u Sočanici, k. Dvor na Uni. 7. V I I I . 1943. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. 1944. g. ranjena u borbi kod Volodera. Ima čin vodnika. Mraović Marica, rođena 1925. g. u Čremušnici, k. Vrginmost. Od 2. III. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula 1944. g. u borbi kod Radoboja. Mrkonja Anka, rođena 1928. g. u Medarima, k. Nova Gradiška. Početkom 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona posavskog odreda. Poginula 1943. g. Muhek Micika, iz Bistričkog Podgorja. Od 1943. g. bila je borac u Zagrebačkom odredu. Nobergaj-Mrkoci Ivanka, rođena 1926. g. u Vipavi, Slovensko Primorje. U NOV od 28. XI. 1942. g. Bila je borac u II. kalničkom bataljonu, bolničarka u X V I I . brigadi i radio telegrafist u II. korpusu. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Novak Anđela, rođena 1928. g. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je u Zagrebačkom odredu i II. moslavačkoj brigadi omladinski rukovodilac čete, politički delegat voda i komesar čete. Novak Marija, rođena 1913. g. u Novakima, k. Zagreb. U NOV od 1943. g. Bila je borac ü Žumberačkoj jedinici i X X X I I . diviziji. Ubijena na putu između Dugog Sela i Sesvetskog Kraljevca. Novak Slavica, rođena u Pretkovcu, k. Krapina. Od 1943. g. bila je borac i bolničarka u brigadi »Braće Radića«. Ima čin poručnika. �Novko-Dabić Slavica. Od 1943. g. radi u omladinskoj organizaciji u Varaždinu. Zatim odlazi na Kalnik, gdje radi u Kotarskom komitetu SKOJ-a. U rujnu 1944. g. borac je u Kalničkom odredu. Iste godine je teško ranjena. Invalid. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Obran Marija, rođena 1928. g. u Varaždinu. U NOV od 1943. g. Umrla 1944. g. Odavić Vera. Bila je borac u VII. vojvođanskoj brigadi, mitraljezac u X I I . proleterskoj brigadi i bolničarka u X X X I I . diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Patafta Brigita, rođena 1926. g. u Hrženici, k. Ludbreg. 1943. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. Imala je čin starijeg vodnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Koprivnice. Patafta Milica, rođena 1924. g. u Hrženici, k. Ludbreg. 1943. g. odlazi u brigadu »Braće Radića«. 1944. g. na položaju kod Ljubeščice bila je teško ranjena i zarobljena od ustaša. Ubijena u Lepoglavi u travnju 1945. g. Pavlek-Miškina Dragica, iz Đelekovea, kćerka seljačkog pisca Pavleka Miški ne, poginula je kao borac Kalničkog odreda. Perković Zlata, rođena 16. XI. 1920. g. u Stržcu, k. Kutina. U NOV od 13. V. 1942. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu, zatim bolničarka, sanitetski referent III. bataljona MO, šef dječje bolnice i podoficir bolničke čete u Bačkoj. Nosilac je Spomenice 1941. g. Persi Anđela, rođena 1927. g. u D. Kućanima, k. Varaždin. 10. III. 1943. g. odlazi u III. četu kalničkog odreda. Poginula 1944. g. u borbi s ustašama kod Sredica. Pobor Marija, rođena 1922. g. u Selcima. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula kod Koprivnice početkom 1945. g. Polak. dr. Vera, rođena 24. V I I I . 1902. g. u Orahovici. 1941. g. radi kao liječnik u Popovači. U proljeće 1942. g. sarađuje s partizanima i kasnije, kad su veze bile bolje, prima u ambulantu preobučene bolesne partizane i odlazi u udaljenija sela da ih liječi. 10. listopada 1943. g. odlazi u partizane u Moslavačku goru i radi u sanitetu. U ožujku 1945. g. kada je počela zadnja i najteža ofenziva na Moslavinu, povlači se s bolnicom u Slavoniju. U svibnju 1945. g. odlazi u Varaždin na dužnost upravnika vojne bolnice. Koncem kolovoza 1945. g. premještena je u zaraznu vojnu bolnicu u Zagrebu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom rada II. reda. Polandak Jula, rođena 1910. g. u Podbrestu, k. Čakovec. 1944. g. odlazi u jedinicu X. zagrebačkog korpusa. Umrla u prosincu 1944. g. Popović Jelka, rođena 2. II. 1923. g. u Sv. Ivanu Zelini. Od 9. V I I I . 1944. g. bila je član umjetničke ekipe X. zagrebačkog korpusa. Ubijena od ustaša 28. XI. 1944. g. u Novom Mjestu. Poslek-Plevnik Branka, rođena 1926. g. u Desinić Gori, k. Pregrada. 12. III. 1944. g. odlazi u II. četu III. bataljona zagorskog odreda. Bila je rajnena 14. IV. 1944. g. kod Golubovca. Potre Slavica, iz Velike Gorice. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka u Kalničkom odredu, a kasnije u X X X I I . diviziji. Prugovečki Zlatica. Od 9. IX. 1943. g. borac je u Zagorskom odredu. Bila je teško ranjena. U borbi kod Sv. Ivana Zeline branila je šmajserom u ruci odstupnicu ranjenim drugovima. Tada je zarobljena i otpremljena u logor u Žitomiru. Jedne noći partizani napadnu logor i ona uspijeva pobjeći. Ima čin zastavnika. Pumper Kata, rođena 1924. g. u Orlovcu, k. Bjelovar. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. na Kalniku. Iza nje je ostalo maloljetno dijete. Pušić Milka, rođena 1928. g. u Zagrebu. Od 27. VII. 1944. g. bila je borac u Omladinskom bataljonu, a kasnije u Zagorskoj brigadi. Poginula 1945. g. kod Oštrice. Pužek Marica, rođena 1921. g. u Leprovici, k. Dugo selo. Početkom 1943. g. odlazi u Zagrebački partizanski oded, gdje je doskora postala referent saniteta. Poginula 1943. g. u svom rodnom mjestu Leprovici. �Paula Špiček, Milica Hrenović i Zlatica Prugovečki — borci XXXII. divizije Rajačić Jula, rođena 1924. g. u Rajačićima, k. Okućani. 28. XII. 1942. g. odlazi u I. vod II. čete I. bataljona Posavskog odreda. Poginula 1943. g. u borbi kod Snjegavice. Raletić Darinka, rođena 1926. g. u Borovljanima, k. Koprivnica. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula na Kalniku 1943. g. Rostuha Micika. Bila je borac u jedinici NOV. Rupčić Anka, rođena 1927. g. u Kutini. U NOV od 1943. g. Bila je kurir vojno obavještajne službe X. zagrebačkog korpusa. U lipnju 1944. g. uhvaćena je i 1945. g. ubijena u Lepoglavi. Sakal-Kovačićek Rozika, rođena 24. IV. 1925.g. u Zdencu, k. Garešnica. Od 1943. g. bila je borac u Moslavačkoj brigadi. Ima čin vodnika. Santo Elina Mira, rođena 2. VII. 1922. g. u Hreljinu, k. Rijeka. 1942. g. radi u omladinskoj organizaciji u Zagrebu. U partizane odlazi 1943. g. i radi u Okružnom odboru AFŽ, a zatim u NOV u agitpropu I. bataljona kalničkog odreda i kao š i f r a n t u obavještajnom odsjeku ištaba X. korpusa. 23 Žene H r v a t s k e u N O B 353 �Sedmak Ljubica, rođena 1906. g. u Karlovcu. Bila je borac u Zagrebačkom odredu, te U kancelariji raznih jedinica i ustanova. Nosilac je Spomenice 1941. Sekel Anđela, rođena 1923. g. u Dubravi, k. Vrbovo. U NOV od 11. V I I I . 1943. g. Bila je pomoćnik komesara I. čete III. bataljona II. m-oslavačke brigade. Prilikom napada na Oborovo, smrtno ranjena. Sekulić Jovanka, rođena 1926. g. u Vlaislavu, k. Koprivnica. U NOV od listopada 1942. g. Bila je borac u Bjelovarskom partizanskom odredu. 1944. g. smrtno ranjena prilikom napada na Drenovicu. Sitar Marija, rođena 1924. g. u Bartolovcu, k. Varaždin. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula 1945. g. u borbi za oslobođenje Zagreba. Sivoš Danica. Bila je 1943. g. upravnik zaraznog odjela pri sanitetskom odsjeku Kalničkog područja. Slukan Božica, rođena 24. XII. 1925. g. u Varaždinu. Isticala se prije rata u radničkom sindikalnom pokretu kao omladinski rukovodilac. Odmah po okupaciji aktivno je učestvovala u svim akcijama SKOJ-evske grupe u gradu Varaždinu. 20. II. 1943. g. odlazi u Kalnički partizanski odred. Poginula iste godine na Riječkim Krčima. Slukan Ruža i Ljubica, sestre. 1943. g. sa čitavom obitelji odlaze u Kalnički odred. U istom odredu poginula je njihova mlađa sestra Božica i brat Stjepan. Smolčić Marija, rođena 1926. g. u Dabru, k. Otočac. U NOV od svibnja 1944. g. Pi ginula iste godine kod čačinaca kao borac Podravskog odreda. Sobotnjak Maca, iz Sv. Ivana Zeline. 1943. g. odlazi u Moslavački odred. Odlikovana, Ordenom za hrabrost. Stanković Marija, rođena 1925. g. u Velikoj Mučni, k. Koprivnica. 20. VIII. 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona III. brigade X X X I I I . divizije. Ranjena u borbi. Ima čin potporučnika. Starman Dragica, rođena 1922. g. u Jakovlju, D. iStubica. Od 6. XII. 1943. g. bila je borac u I. bataljonu zagrebačkog odreda. Koncem 1944. g. zarobljena od ustaša i ubijena. Steiner-Goldšmit dr. Zora, rođena 1902. g. u Novigradu - podravskom, k. Koprivnica. U NOV odlazi 8. srpnja 1942. g. Bila je liječnik u I. proleterskoj brigadi,, šef raznih kirurških odjeljenja Centralne bolnice Vrhovnog štaba, -šef kirurških ukipa VII. divizije i X. korpusa »Zagrebačkog«. Pri kraju ratu bila je referent . aniteta I. gardijske brigade. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom za hrabrost. Svat Betika, rođena 12. V. 1925. g. u Grubišnom Polju. Od 10. II. 1944. g. bila je borae u I. četi II. bataljona moslavačkog odreda. 3. IV. 1944. g. ranjena. Šeić Ljubica, rođena 1929. g. u Kutini. 5. II. 1942. g. odlazi u I. bataljon moslavačkog odreda. 1945. g. ranjena. Invalid. Šekerović Marija, rođena 1,3. VII. 1926. g. u Novoselcima, k. Bosanska Dubica. Od lipnja 1942. g. bila je borac u Moslavačkom odredu i Omladinskoj brigadi. U borbi za Pakrac ranjena. Škaretci Ivka, rođena 1922. g. u Popovači, k. Kutina. 13. VIII. 1943. g. odlazi kao borac u Moslavački odred. 1943. g. poginula u napadu na Čazmu. Šnjarić Marija, bila je u prosincu 1943. g. pomoćnik rukovodioca kursa za bolničko osoblje pri sanitetskom odsjeku Kalničkog područja. Šobak Ankica, rođena 1927. g. u Obedišču, k. Čazma. U NOV od 8. III. 1944. g. Bila je politički komesar u II. četi II. bataljona II. moslavačke brigade. 1945. g. zarobljena i ubijena od ustaša. Špiljak Slavica, rođena 1924. g. u Rusnicama, k. Pregrada. Od 27. X I I . 1943. g. bila je borac u brigadi »Matija Gubec«. Imala je čin starijeg vodnika. Poginula 1944. g. kod Starog Golubovca. �Špoljar Štefica, rođena 1927. g. u Lovreća Selu, k. Pregrada. Od 28. XII. 1943. g. bila je borac u III. zagorskom odredu. 1944. g. uhapšena je od ustaša i otjerana u Lepoglavu, odakle se više nije vratila. Štampar Ljerka, iz Zagreba. Od 1944. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Stefanie Dragica, rođena 9. X. 1923. g. u Zagori, k. Krapina. U NOV od 8. I. 1944. g. Ranjena iste godine u borbi s ustašama. Štibrić Marica, rođena 1922. g. u D. Jelenskoj, k. Kutina. 6. IX. 1943. g. odlazi u XXXIII. diviziju. Poginula 10. XII. 1944. g. kod Velike Pisanice. Švigir Ludmila, rođena 1925. g. u Zagrebu. 4. IV. 1944. g. odlazi u II. četu II. bataljona zagrebačkog odreda. 8. VII. 1944. g. za vrijeme borbe kod Trgovišta, uhvaćena od ustaša i obješena u Pušćoj Bistri. Takač Vera, iz Rasinje, k. Ludbreg. Bila je bolničarka u XXXII. diviziji. Tepeš Štefica, rođena 1928. g. u Čurlovu Trojstvu, k. Bjelovar. U veljači 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Omladinskoj četi i Bjelovarskom odredu. Vajnhart Katica. Do 194,3. g. radi ilegalno i održava vezu s partizanima na Kalniku. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je bolničarka u Kalničkom odredu i I. četi I. bataljona II. brigade XXXII. divizije. U prosincu 1944. g. u napadu na Kovačicu, previla je 28 drugova, a u ožujku 1945. g. u borbi kod Oštrog Zida, pružila je pomoć 30torici ranjenika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vedrina Micika. U NOV od 1943. g. U Zagrebačkom odredu bila je borac i omladinski rukovodilac. Vesenjak-Zmijanac dr. Jelka, iz Maribora. Surađuje s NOP-om od 1941. g. u Zagrebu. 1943. g. radi u Varaždinu i nekoliko puta odlazi na poluoslobođeni teritorij Kalnika da vrši operacije. U srpnju 1943. g. odlazi u partizane na Kalnik. Bila je prvi liječnik na tom terenu i upravnik partizanske bolnice, referent O'NOO Varaždin, liječnik XXXII. divizije, sanitetski referent i liječnik Oblasnog NOO. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Medaljom za hrabrost. Ima čin rezervnog kapetana. Vidović Dragica, rođena 1926. g. u Radoboju, k. Krapina. U NOV od 1943. g. Poginula 1944. g. u borbi protiv ustaša kod Varaždinskih Toplica, kao borac II. čete, II. bataljona zagorske brigade. Vidrač Ružica, rođena 18. II. 1926. g. u Koprivnici. Bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Ima čin starijeg vodnika. Vlaisavljević Draginja, rođena 1922. g. u Medovini, k. Okućani. U NOV od proljeća 1943. g. Bila je borac u II. četi II. bataljona posavskog odreda. U jesen 1943. g. u napadu na neprijateljsko uporište Pakrac, bila je ranjena i zarobljena od Nijemaca. Ubijena u Jasenovcu. Vranić Katica, rođena 1919. g. u Virju, k. Đurđevac. Polovinom 1943. g. odlazi u Bjelovarski odred. 1944. g. ubijena od ustaša u svom selu, gdje je ležala bolesna. Iste je godine poginuo i njezin drug Stjepan kao borac NOV. Iza njih je ostalo dvoje maloljetne djece. Vrućina Štefanica, rođena 192,3. g. u Slanju, k. Ludbreg. Bila je od svibnja 1943. g. borac u I. četi II. bataljona kalničkog odreda. Poginula 1943. g. u borbi kod Vojakovca. Vuger Katica, rođena 1923. g. u Vugerselu, k. Zagreb. Bila je borac u Zagrebačkom odredu. 1945. g. zarobljena je od ustaša i ubijena. Vujanović Branka, rođena 2. IV. 1922. g. u Damankušu, k. Bjelovar. U NOV od 1943. g. Ranjena 1945. g. u borbi kod Križevaca. Vukelić Sara, rođena 6. VIII. 1910. g. u -Stupovači, k. Garešnica. Od 1935. g. učestvovala je u naprednom pokretu. Bila je nekoliko puta zatvarana. U NOV od polovine 1942. g. Bila je borac u Moslavačkom bataljonu, u Omladinskoj brigadi »Jože Vlahović« i kuharica u štabu Moslavačkog odreda. �Vukošić Katica, r o đ e n a 1923. g. u Š u p n j a r u , k. Č a z m a . 8. I. 1943. g. odlazi u I. b r i g a d u X X X I I I . d i v i z i j e . B i l a j e v o d n i k . P o g i n u l a 6 . I X . 1944. g . kod Sv. I v a n a Žabna. Vukotić N e d e l j k a , r o đ e n a 1923. g. u Srbu, k. D. L a p a c . Od 28. V I I I . 1943. g. b i l a je u četi za vezu X X X I I I . divizije. Invalid. Vuković Milica, rođena 1917. g. u S u h o j M l a k i , k. O r e h o v i c a . 1943. g. odlazi u I. četu I. b a t a l j o n a p o d r a v s k o g odreda. 1944. g. u b i j e n a od ustaša u Cačincima. V u l j a k Julka, rođena u M u č n o j R i j e c i , k. K o p r i v n i c a . Od l i p n j a 1944. g. b i l a je u I I . moslav a č k o j b r i g a d i . Z a r o b l j e n a u K o p r i v n i c i od ustaša i u b i j e n a . Z a u h a r N a d a , r o đ e n a 1925. g. u D e l n i c a m a . Od 1943. g. b i l a je b o r a c u K a l n i č k o m odredu. 1944. g. u b o r b i kod C a r e v d a r a , smrtno r a n j e n a . Žanić Kata, r o đ e n a 2. X. 1918. g. u D e a n o v c u , k. Čazma. S a r a đ u j e s N O P - o m od 1941. g., a 1943. g. p r e l a z i na oslobođeni t e r i t o r i j . U l i p n j u 1944. g. odlazi u I I . moslavačku brigadu. ž e ž e l j Anđela, r o d o m iz K o n j š č i n e , k. Z l a t a r . U N O V od 1943. g. Bila je b o r a c i t e l e f o n i stica u b r i g a d i » B r a ć e R a d i ć a « . R a n j e n a . Žirović Maca, r o đ e n a 1918. g. u P o t r k a č u , k. Sisak. U č e s t v o v a l a je u N O P z a j e d n o s m a j k o m i d v i j e sestre. U N O V od s i j e č n j a 1943. g. B i l a je b o r a c i b o l n i č a r k a u 1 M o s l a v a č k o m odredu i I I . m o s l a v a č k o j b r i g a d i . U v e l j a č i 1944. g. u b o r b i kod O b o r o v a , p r e n i j e l a j e p r e k o L o n j e š e s n a e s t r a n j e n i h boraca, ali kod t o g a j e bila zajedno s ranjenicima zarobljena i ubijena. BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA MARIJE Marija Vidović rodila se 6. II. 1924. g. u Novskoj, u siromašnoj porodici seljaka, doseljenika iz Hrvatskog Zagorja. Osnoxmu je školu završila u Novskoj, a nešto kasnije stupila kao naučnica u trgovinu. Tu je vrlo remo osjetila svu surovost i nepravdu bogatog i škrtog gazde i gramzljivo iskorištavanje radne snage. Kad više nije mogla izdržati napore, a često i uvrede i šamare, napustila je zanat i zaposlila se kao radnica. Naprednom radničkom pokretu pristupila je 1939. g. u svojoj petnaestoj godini, kada je u Novskoj stvorena i prva partijska organizacija i kada je rad među tamošnjom omladinom dobio šireg zamaha. Njezina braća su već tada stavila svoju kuću na raspolaganje pokretu i ona je sve do rata bila centar za okupljanje naprednih elemenata. U to su vrijeme u Novskoj i okolici progresivne snage, pod rukovodstvom partijske organizacije, već uzimale vidnog učešća u pružanju otpora profašističkim elementima, koji su se nalazili u tadašnjoj vladi i opoziciji, i koji su sve otvorenije sabotirali rad na obrani zemlje pred nastupajućom agresijom. Od tada, pa sve do napuštanja Novske, u jesen 1941. g., Marija je aktivno učestvovala s ostalom omladinom u svim akcijama: dijeljenju i raspačavanju letaka, sakupljanju dobrovoljnih priloga, organiziranju kružoka, radu među omladinom i širenju napredne literature. VIDOVIĆ ABESINKE Nakon okupacije i uspostave zloglasne NDH. uprkos masovnim hapšenjima i teroru, koji je bio vrlo jak, Marija je nastavila s aktivnim radom. Partija joj je tada dala zadatak da uspostavi prekinute veze s organizacijom u Posavini. Više puta je odlazila kao kurir na razne punktove i veze, noseći upute i materijal. 'U početku nitko od tadašnjih organa vlasti nije sumnjao, da bi ta sitna, okretna djevojčica mogla nositi letke i proglase CK, u kojima se narod pozivao na oružani otpor protiv okupatora. Tih dana, po naređenju Partije, ona je čak i u mjesni zatvor unijela pištolj i bombe nekim zatvorenim drugovima. Svoju mržnju prema okupatorima i domaćim izdajnicima ustašama nije znala, a ni htjela sakrivati. Izazovno je nosila na glavi crvenu maramu, iako su je zbog toga nekoliko puta batinali u ustaškom stanu, a u jesen 1941. g. i uhapsili. U zatvoru je bila podvrgnuta mučenju, ali nikoga od drugova, koji su još bili na slobodi, nije odala. Jedne su je noći ustaše dugo tukli i mučili pred bratom, koji je zajedno s njom bio uhapšen, ali ona nikoga nije odala. Kada su vidjeli da od nje ne će ništa doznati, a jer je bila gotovo još dijete, pustili su je na slobodu poslije nekoliko dana zatvora i zlostavljanja. Kada joj se brat spremao u partizane, Marija je uporno tražila da pođe s njime. Tek nakon dugog nagovaranja i uvjeravanja da je to nemoguće obzi- �rom na predstojeću zimu i velike napore, koje ona onako slaba ne bi mogla podnijeti, pristala je da se privremeno smjesti kod rođaka u Varaždinu, ali uz uslov da joj se rano u proljeće 1942. g. omogući odlazak u partizane. Po odlasku u Varaždin odmah se povezuje s partijskom organizacijom i sudjeluje u mnogim akcijama. Nije, međutim, htjela čekati na obećanu vezu i krajem ožujka 1942. g. odlazi na Kalnik i stupa u I. kalnićku četu. Četa je tokom travnja svakog dana vršila akcije na prugu i žandarmerijske stanice i u svim je akcijama učestvovala i Marija. Polovinom travnja 1942. g. neprijatelj je vršio ofenzivu na Kalnik. Tri dana i tri noći, po kiši i snijegu, borila se četa od 56 partizana neizmjernim junaštvom protiv 3.000 neprijateljskih vojnika. I u toj je borbi učestvovala Marija. trodnevne borbe četa probija Nakon neprekidne neprijateljski obruč. Marija se s još četvoricom drugova prebacuje preko Bednje prema Varaždinu. Umorni, gladni i prozebli sklonili su se na jedan štagalj, u neposrednoj blizini Varaždina, da se malo odmore i da se zatim prebace preko pruge prema Vimici. Ali su bili primijećeni i izdani. Ustaše oko 3 sata u jutro opkole kuću i pozovu ih na predaju. vatrom iz puškomitraljeza. Partizani odgovore Borba je trajala puna tri sata. Opkoljeni partizani borili su se do posljed- Narodni heroj Marija Vidović Abesinka njeg metka. Kroz zaglušni prasak pušaka iz kuće je neprekidno njihovoj pjesmi odjekivala pjesma. — Internacionali, 1 u čuo posljednjoj se Marijin glas. Posljednji metak Marija je sačuvala za sebe. On ju je spasio da živa ne padne u ruke neprijatelju. t Za pokazano junaštvo i beskrajnu odanost Partiji i svom narodu, Marija Vidović Abesinka je, ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 29. XI. 1953. g., odlikovana Ordenom Narodnog heroja. �DJECA OP'TUŽU/U... �. . . Velike su to bile patnje i zato se ini nikad ne možemo otrgnuti od tih dana. Lika, Banija, Kordun, Istočna Bosna uvijek ce nam se vraćati u mislima na te dane. Ja vas savjetujem da to nikad ne zaboravite, ali ne zato da to bude vaša strašna prošlost, već samo zato da bi bolje znali cijeniti ovu slobodu i ono što smo danas postigli. Mi, draga djeco, mnogo polažemo na vas. Ka vama će ostati naša nova Jugoslavija. Ka vama će ostati djelo koje smo mi započeli. Suviše su velike naše rane i razorenost naše zemlje, da bi na ovo bili kadri da zaboravimo i zato će na vama biti da doprinesete svoj dio. Vi već prelazite u omladinske redove, a omladina kod nas predstavlja jedan snažan faktor na koga se mi oslanjamo. Budite uvijek, kaß, vam bude najteže, u mislima na ona vremena kad je bilo još mnogo, mnogo gore. Vi mnogi nemate roditelja. Vaši roditelji su ili pali pod nožem krvnika, ili su pali u ofanzivama. Vi ste djeca nove Federativne Karodne Republike Jugoslavije, vi ste naša djeca, vi ste naš najdragocjeniji kapital, vi ste najdragocjenije što naša zemlja ima. Mi ćemo se truditi da vam osiguramo dostojan život, ali vi treba da učite, tako da kad bude trebalo da iziđete iz doma, da ćete moći izići kao ljudi koji su stekli znanje i mnogo više koriste našoj zemlji... Tito pionirima Dječjeg doma u Kovom Sadu, 20. siječnja 1946. / �Dokument 442 NEKOLIKO IZJAVA DJECE, KOJA SU PREŽIVJELA USTAŠKI TEROR U BANIJI, LICI I KORDUNU Danica Knežević, rođ. 1927. u selu Buniću, kot. Titova K o r e n i c a : »U proljeće 1941. g. masovno su ustaše odvodili ljude iz općine i sela, ubijali ih i bacali žive u jame. No 10. V I I . 1941. g. t. j. oko Ilin-dana, počeli su klati i paliti u našim selima. U mom selu Buniću t a j dan pobiše i spališe u stajama oko 70 osoba-ljudi, žena i djece i tako pohvataše i moju f a m i l i j u , g d j e sam i ja bila s njima. Stariju moju sestru -odveđoše, jednog rođaka ubiše, a nas ostale postrojiše za strijeljanje. V i d j e v š i što će biti, raspršimo se svak na «svoj kraj, ali jednoga dječaka rane, a mi ostali pobjegosmo . . . « Jaga Osik: Mileusnić, iz Kule, općina Lički »U proljeće 1941. g. dođoše ustaše u naše selo da naprave pokafl. Uhvate mene, moga tatu, majku i troje moje braće. Odvedoše nas u selo i zatvore s ostalim narodom u našu crkvu. Osam dana smo bili zatvoreni. N i j e s u nam davali ništa jesti. Puškama su pucali u staklene svećnjake, i nama je staklo padalo po glavama. Moga tatu su odveli u jednu konobu i tamo ga tukli. U crkvu su dovezli dva voza slame i htjedoše nas zapaliti. U tome ih netko spriječi, i mi se vratismo kućama. Oca izvukosmo k r v a v o g iz jedne gomile. K o d kuće ostadosmo nekoliko dana, ali ustaše ponovno navale, i mi pobjegosmo na Ljubovo, iz L j u b o v a gonjeni bježasmo u Podlapaču, g d j e je otac ostao, a nas djecu smjestiše u selo Debelo Brdo. Oca nisam nikada više v i d j e l a . . . « L j u b a Miedić, rođena 1932. g. iz Rudenice: »Godine 1941. oca su mi odvele ustaše i zaklali. Drugi dan su došli u naše selo i poklali mnogo naroda. Ja i moja sestra gonili smo toga dana blago na pašu. K a d smo vidili ustaše, mi pobjegnemo. T a d a su odveli mnogo djece, pokupili naše blago i od druge djece i odveli sa sobom. Ja i moja sestra preplivamo rijeku Koranu i došli smo kod ujaka u Kordunski Leskovac. Kad su ustaše navalili u Leskovac, mi smo pobjegli u šumu. Tu smo bili tri dana. Kad su ustaše zauzeli šumu Mašvinu, u k o j o j smo se i mi nalazili, poklali su mnogo naroda, također i moju mamu. Mi smo -se razbježali i pobjegli, te dospjeli do jedne pećine. U n j o j smo bili 8 dana gladni i izmoreni. P r i s i l j e n i glađu opet smo lutali dalje i došli blizu K a r l o v c a . . . « Stojan Roknić, rođen 1934. g. iz Kordunskog Leskovca: » B j e ž a l i smo pred ustašama i dospjeli u šumu. Još smo se dublje sakrili u jednu dolinu. Tu -su bacili nekoliko bomba i stali vikati da izlazimo iz doline. Mi nismo htjeli, a oni su došli i izvadili moju majku, sestru i mlađeg brata. Mama je držala brata na desnoj ruci i ustaše su j o j otsjekli desnu ruku. Mlađa je sestra na licu mjesta umrla. Jedan je čovjek odvezao mamu u prvo selo u bolnicu. Onda -se vratila kući i išla opet u šumu, i tamo ju je jedan ustaša ubio . . . « Smilja Cvjetičanin, rođena 1933. g. u selu Melinovac, kotar D o n j i L a p a c : »Godine 1941. došli su ustaše u naše selo i upali ran-o u zoru na našu kuću. Otac je spavao, i nitko nije znao što će se dogoditi. Počeli su vikati na oca da treba da ide na rad. M o j otac je rekao da on ne ide, j e r da ima četvero djece i ženu i da može ž i v j e t i kod svoje kuće. Ustaše su ga odveli. Pokupili su još i druge i tjerali ih jedan kilometar dalje od sela. Mi smo ih gledali sa jednoga brijega. Tu su ih počeli klati velikim noževima. Neki su počeli bježati, i ustaše su za njima pucali. Spasilo ih se samo 6, a druge su pobili i bacili u jame. Ustaše su se vratili u selo i pobrali blago i sve što je bilo v r e d n i j e i-z kuća. Mi smo svi pobjegli u šume. Drugi dan su ustaše zapalili selo . . . « Milka Mlađan: » B j e ž a l i smo pred ustašama. Bio je veliki snijeg i kiša. Došli smo u jednu kuću, g d j e sam- stala u zapećku i izgorila nogu. Baka mi je zavijala, j e r mi je majka poginula. Ustaše su je ubile dok smo bježali. M o j tata je uhvaćen u Karlovcu, kad je vozio kola. Odveli su ga u jednu kuću i tu ga u b i l i . . . « Sara Lacković, rođena god. 1935.: »U Slavskom P o l j u imali smo kuću. Bio je tata, mama i nas četvero djece. Tatu odvedoše ustaše 1941. g. Kad su ustaše došle u selo, mi pobjegosmo u šumu, a oni zapale čitavo selo, osim tri kuće, u k o j e smo se smjestili sa ostalim narodom. T a m o je došla jedna žena, koja je bolovala od tifusa. Ona je umrla, a moja majka, k o j a je spavala s njom umre i ona. Bilo mi je teško. Na grob me nisu pustili da idem. Odnijeli su je u b i j e l o j plahti, j e r nije bilo škrinje. Mali brat Đuro, koji je imao pola godine, kako n i j e imao �smo bježali, i grane su me bole. Nismo ništa jeli. Onda smo išli kroz polje. Noge su me jako boljele. Nisam imala cipela. Bili su mi žuljevi, a otac je psovao.« šta jesti, umro je i on. Od gladi su umrli još brat Milan od 9 godina i sestra Nevenka od 3 godine. Poslije mi umre od bolesti tetka, a mene i sestru Maru odvede jedna drugarica u dječji dom' u Grabovac. Stariji brat Stojan ostao je čuvati blago u selu Lacković, i nikad mi se nije javio . ..« Milica Basta iz Starog sela: »Moje selo zove se Staro selo. Jednog dana dođu ustaše u naše selo, a ja sa svojom sestrom pobjegnem u obližnju šumu Orlovu. Ustaše dođu za nama, a ja i sestra sakrijemo se za jedan kamen. Tu uhvatiše jednu ženu i njeno dvoje djece. Jedno dijete dignu na bajonetu i privežu ga na stablo, drugo starije bace u potok. Kad su djecu tako ubili, počnu majku udarati kundakom, zatim je svu izbodu noževima, odvuku i bace u jamu. Ja i sestra smo se od straha zavukle u neku jamu, potrpale sa granjem i zemljom i tako ostale, sve dok ustaše nisu otišle.« Pero Vuinović iz Kuzmovače, općina Lički Osik: »Ustaše su upali u moje selo, palili kuće i ubijali narod. Uz selo su napravili jamu kao bezdan, dovodili ljude do jame i bacali ih unutra. Kad su narod našli u šumi, bacali su ljude u vatru i klali. I mi smo se sakrivali u šumi. Bacali su malu djecu u vatru i tjerali nas iz šume u šumu ...« Branko Paskas iz Široke Kule, rođen g. 1939. : »Ja sam bio u kući. Došle su ustaše, i mi smo utekli u šumu, a prije sam skočio sa krova. Imao sam majku, imao sam Bogdu, Milu, Jovu i Milku. Bio sam u škrapi, a ustaše su bili u gaju i pucali iz mitraljeza. Sve po škrapama su prporili metci i kidali lišće i grane. A u daljini su bile vatre, i grmilo je. Odjedanput čuo sam vruće, bolilo me je i plakao sam. Ranili su me, biće iz mitraljeza u glavu. Trčao sam i pao u jednu duboku jamu. Bilo je crno. Noć. Moj me je tetak izvadio iz jame ...« Vojim Trivanović, rođ. 1938. g. u Donjoj Komori na Baniji: »Kad su došli ustaše u naše selo, uhvatili su moga tatu i mamu, ubili ih i bacili u jednu duboku vodu. Moj brat me poslije odveo u Rujevac u dom. U Rujevcu je bilo puno velikih krušaka i jabuka, pa smo ih tresli i jeli. Jednog malog Dušana je jako bolilo oko i dugo, dugo nije vidio. Jedanput kad je išao, pao je i umro. Iz Rujevca sam išao sa drugom djecom u Buzetu.« Gospava Petković, rođ. 1938. u Poljicama, Udbina -— Lika: »Bježali smo u drugo selo po snijegu i upala sam u snijegu, pa me je tata izvukao. Ustaše su bombardirali naše selo, pa smo pobjegli u šumu. Tada je poginuo moj tata i moja mama, a ja sam bila ranjena u ruku. S narodom sam se vratila kući. Kuća nam je bila malo srušena. U kući je ostao samo djed.«1 Ljuba Dakić iz Kordunaškog Ljeskovca, rođ. 1938. g.: »Bila je zima i bilo je mnogo snijega. Po noći su došli ustaše. Kuće su nam palili. Bježali smo pred njima. Bježao mi je tata Rade i majka Danica kroz šumu. Ustaše su trčali za nama i psovali. Jedan ustaša je otšarafio bombu i bacio je. Bomba je puno dimila i pukla. Mamu su pogodili u nogu. Ona je vikala i umrla. Ja sam pala. Mi smo utekli. Bježali smo kroz šumu, bosi. Tri dana Dokument 1 I z j a v e su prikupljene 1944. g. od d j e c e u partizanskim d j e č j i m d o m o v i m a na oslobođenom teritoriju. 443 POD VIDOM POKRSTA, A UZ SURADNJU KATOLIČKOG KLERA, USTAŠE SU VRŠILI MASOVAN POKOLJ SRPSKOG NARODA Iskazi djece, koja Đuro Vojnović, rođen 1934. g. u Vojniću: »Ljude su zvali na pokrst. Kad su ljudi došli, misleći da će se pokrstiti, trpali su ih u kamione i odvezli u crkvu, gdje su ih klali. One, koje nisu ubijali, odveli bi u polje, bacali u jamu i polijevali živim vapnom. su f preživjela »pokrst«1 Djecu i žene odveli su u logor Stare Gradiške. Tko je htio od nas djece, koja nisu imala nikoga, mogao je ići da služi kod ustaških porodica. Tako i ja u osmoj godini pošao da služim kod jedne porodice. Moju majku, dva brata i tetku istjerali su u drugi logor. Tata �mi je — kad su pozivali na pokrst — pobjegao k partizanima. Moju baku i ostale stare žene zatvorili su u općinu, gdje su ih tukli i trgali im nokte s prstiju.« Nikola Sučević, rođen 1933. g. : '»Živio sam u Kordunu. Ustaše dolaze sa kamionima u naše selo. Mi smo bježali u šumu. Ustaše su zvali ljude na pokrst. Ako se pokrste, da će spasiti svoje obitelji. Nekoji su povjerovali i pošli, a oni su ih odveli u šumu i ubili. Nakon 6 dana evo ti opet ustaša u selo. Pohvatali sve muškarce i pobili, te naredili ženama da ih idu pokopati u jednu jamu. Ja sam pobjegao u šumu, ali su me uhvatili i tukli. Svi moji izginuli su u pokrstu.« Ljuba Bubalo, rođena 1934. g. u Ličkom Petrovom Selu: »Poslije pada Jugoslavije, ustaše dođu u naše selo i odvedu moga i oca i majku. Oca ubiju, a majku odvedu u logor, i ona ostane živa. Nedavno mi se javila iz Srbije. Kad su moje roditelje odveli ustaše, ja pobjegnem mojoj tetki u selo Lipovaču na Kordunu. Cesto sam bježala i lutala šumama s narodom, koji je bježao ispred ustaša. Kad ustaše odu, mi bi se vratili natrag u selo. Tako jednog dana dođu ustaše u selo Sadilovac, koje je blizu Lipovače. Tu pokolju mnogo naroda, samo malo ih se spasilo. Kad su tamo narod poklali, dođu u naše selo Lipovaču, pokupe omladinu i natjeraju je, da ide žeti žito poklanih. S omladinom bilo je dotjerano i nas male djece. Vidjela sam po jarugama poklane. Neki su čak bili još živi. Oko njih bile su lokve krvi. Narod su pozvali pred crkvu, nešto im govorili, a onda ih utjerali u crkvu. Na krov su metnuli slame i s nečim polili i zapalili crkvu s narodom, koji je pošao na pokrst. Vidjeli su se ostaci izgorjelih, i još se je pušilo. Nitko nije smio zakopati mrtve, a ni onima, koji su umirali, pomoći. Mene je bilo strah kao i drugu djecu. Ustaše su još sa krvavim noževima sjekli i jeli jabuke. Jedna im omladinka kaže: »Kako vam se ne gadi«, a oni kažu, da im je tako slađe. To je bilo u ljetu 1942. g. U zimi sam s tetkom i s narodom is Korduna utekla u Liku, i tu smo od ustaša i četnika i drugih bandi pobjegli u Velebit. Tetka se razboli, a mene partizani dadu u partizanski dječji dom.« M n o g o b r o j n a su d j e c a bila s v j e d o c i nasilnog pokrštavanja srpskog stanovništva u H r v a t s k o j , k o j e su vršili ustaše, a k o j e je ustvari "bilo masovno ubij a n j e srpskog stanovništva. 1 Svetozar Sekulić, rođen 1934. g. u Kordunskom Ljeskovcu: »Jednog proljetnog dana 1942. g. podiže me iz kreveta moja tetka i reče da se dižem, jer dolaze ustaše. Djed opremi nas troje djece, natovari na nas kukuruza i pošalje nas da otjeramo prasce u šumu. U to već dođoše i ostali seljani, i svi smo se sklonili u neku dolinu. Najedanput začujemo glasove da pozivaju narod, da izađe iz šume, da im ne će biti ništa, ako se pokrste. Mnogi povjeravaše i pođoše, a da nisu znali ni ko ih to zove. Prestrašili su se, kada pred sobom ugledaše do zubiju naoružane ustaše. Nastaje opet bježanje, pucanje i klanje. Jauk matera izmiješao se je sa vriskom male djece, i za čas je ta dolina proprimila izgled ljudske klaonice. Moj brat nije uspio, da se s nama povuče, i njega je krvnik pogubio. Tu noć smo se, naime, htjeli povući za selo Močila, ali nam nije uspjelo, jer su ustaše stalno napadali. Tako smo se sklonili u jednu dolinu i tu prenoćili. Sutra dan ustaše opkole tu dolinu, i tada se ja u bježaniji izgubim od svog oca i majke. Ja sam preletio preko puteljka u namjeri da pođem za njima, ali se u tom ustaše pomiješaše među nas, i nastade užasan metež. Ja sam dozivao majku, a ustaša mi se odazivao ... Utekao sam1 i probdio noć u šumi pod vedrim nebom. Kiša je padala, bilo mi je studeno, i bio sam jako gladan. U ranu zoru izašao sam na jednu čistinu. S jedne i druge strane vodio je put, a ja sam se sklonio iza jednog kamena i gotovo cijeli dan promatrao kako Turci gone naše blago. Pred večer osmjelim se i odem u jedno brdo nazvan Čardak. Putem sam nailazio na žrtve strašnog ustaškog pokolja. Srce mi se kidalo od užasa i straha, ali ja sam išao dalje. Ne znajući puta, upao sam pred same ustaše. Nisam već imao kuda, i oni me zarobiše. Odveli me u njihovo selo i ispitivali gdje je narod izbjegao i gdje su partizani, a ja sam samo šutio, koliko od straha, toliko i od mržnje. Odveli su me onda u Cazin, gdje sam našao i svog brata. Iz Cazina nas odvedoše u Krupu, i tu sam bio 6 mjeseci s drugom zarobljenom djecom. Stalno su nam se prijetili i držali nas gladne. Spasio sam se kada su partizani napadali Krupu, i pomiješavši se s narodom, pobjegnem. Za oca i majku još ni danas ne znam ništa. Partizani me smjeste u dječji dom u Grabovcu na Kordunu.«1 Smrt falizmu — Sloboda narodu! G o r n j e iskaze o » p o k r s t u « dala su 1944. g. djeca, k o j a su se tada nalazila u d j e č j o j k o l o n i j i u oslobođenom Splitu. �Dokument 444 IZVADAK IZ POPISA DJECE SELA ČEMERNICE U v r i j e m e , k a d su se p r e d očima d j e c e o d i g r a v a l i o v i p o k o l j i , ni j e d n o d i j e t e n i j e još bilo navršilo deset godina. R e d a k c i j a p o s j e d u j e popise iz g o t o v o svih d o m o v a u H r v a t s k o j , k o j i su izvršeni p r i l i k o m e v a k u a c i j e d j e c e u I t a l i j u , u srpnju 1944. g., kao i u s i j e č n j u 1945. g. za v r i j e m e e v a k u a c i j e d j e c e u V o j v o d i n u . Iz svih popisa se v i d i , da su, kao i d j e c a 1 KOJIMA SU USTAŠE POUBIJALI RODITELJE iz Cemernice, tisuće i tisuće d j e c e naše z e m l j e izgubili r o d i t e l j e — j e d n i na klerofašističkom ustaškom pokrstu, zdama njemačkih i talijanskih fašista, a treći u p o k o l j i m a , k o j e su vršili četnici u irne » k r a l j a i otadžbine«. drugi u odma- �Dokument 445 LOBOR-GRAD, LOGOR ZA ŽENE I DJECU OSNOVAN U RUJNU 1941. Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, br. 16141, o logoru Lobor-grad J e d i n i logor u NDH, koji su Nijemci zadržali direktno pod svojom upravom, bio je logor za židovske žene i djecu u Loborg r a d u . Zapovjednik i s t r a ž a r i bili su u tom logoru — K u l t u r b u n d o v c i ( V o l k s d e u t s c h e n ) . U dvorcu Lobor-grad, koji je do 1941. g. služio kao- s t a r a č k i dom za šezdeset staraca, bilo je m j e s t a n a j v i š e za 300 ljudi. N i j e m c i su u t a j logor strpali 1600 židovskih i 300 srpskih žena iz H r v a t s k e i Bosne, te preko stotinu n j i h o v e djece ispod 14 godina. Logor je osnovan u m j e s e c u r u j n u 1941. g., a likvidiran u jesen 1942. g. U n j e m u su, pod n a j s t r a š n i j i m uslovima, mučene na posve n j e m a č k o - f a š i s t i č k i način, proživjele godinu d a n a zatočene žene i djeca. Te židovske, kao i srpske žene i djeca, s p a d a j u među prve uhapšenike u NDH. Oni su zatvoreni već u m j e s e c u junu, 1941. g. j e d a n dio u Zagrebu, a drugi u S a r a j e v u . P r i j e n e g o što su zatočeni u Lobor-gradu, prošli su strahovito mučeničko p u t o v a n j e po čitavoj NDH. Gonili su ih od logora do logora, od s t r a t i š t a do s t r a t i š t a . Iz Zagreba o t j e r a l i su ih već u j u n u u Gospić. Odatle, nakon k r a t k o g z a d r ž a v a n j a , prebačeni su n a j p r i j e u Karlobag, a zatim brodićima u logor Slano na otoku P a g u , g d j e su 20 d a n a ležali pod vedrim nebom na s r p a n j s k o j žezi, s k a p a v a j u ć i od žeđi i gladi. Već u Gospiću bilo je u t a j t r a n s p o r t ubačeno i desetak srpskih žena i djece iz Like i K o r d u n a . U logoru Slano na otoku P a g u izvršili su ustaše nečuvena z v j e r s t v a k l a n j e m i ubijan j e m zatočenica i n j i h o v e djece. Ovi zločini Dokument po svojoj svireposti prelazili su k a t k a d a i o n a u J a s e n o v c u . Tu je poginulo oko 50 zatočenika. Nakon dvadeset d a n a boravka u Slanom, prebačen je preživjeli dio zatočenica i djece ponovno u Gospić, g d j e su utovareni u plomb i r a n e vagone, te su nakon 4 d a n a vožnje, bez h r a n e i vode, ne z n a j u ć i k u d a ih ustaše vode, č e t v r t o g d a n a stigli u Slavonski Brod, odakle su prebačene u Bos. Brod, a odatle u logor Krušćicu k r a j T r a v n i k a . Tu je istovremeno stigao iz S a r a j e v a t r a n s p o r t bosansanskih Židova, g d j e su odijelili m u š k a r c e i ostavili samo žene i djecu. U toj g r u p i je preko 250 srpskih žena i d j e c e iz Bosne i Hercegovine. 'Tu su, pod s t r a š n i m uslovima giada i nereda, proboravili dva mjeseca, i tu je poginuo veliki b r o j djece. Koncem kolovoza 1941. g. ponovno su u t o v a r e n i u plomb i r a n e vagone i o t p r e m l j e n i u Zagreb, g d j e ih je na zagrebačkom kolodvoru od u s t a š a preuzela straža K u l t u r b u n d a . Zatim su ih Nijemci odpremili u Lobor-grad. Od t r b u š n o g t i f u s a umrlo je oko 200 žena i djece, koji su sve bez lijesa, potpuno goli, s a h r a n j e n i uz ogradu logora. Direktor toga logora bio je Karlo Heger, k u l t u r b u n d o v a c , u r a r iz Zagreba. Mlađe S r p k i n j e o t p r e m l j e n e su u N j e m a čku na prisilni rad, a ostale prebačene u S r b i j u . Židovske žene i d j e c a s t r p a n e su u posebne t r a n s p o r t e i o t p r e m l j e n e preko Zagreba u koncentracioni logor u Auschwitz u Poljskoj, g d j e su sve zaglavile. 446 STRAHOTE LOGORA ĐAKOVO Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, br. 16142, od 11. IV. 1946. . .. Koncem s t u d e n o g 1941. g. stigla su u logor 2 t r a n s p o r t a zatočenica i t o : oko 18310 židovskih žena i djece i 50 srpskih djevo1jaka. Do 29. ožujka 1942., u p r a v u logora vodila je Židovska bogoštovna općina iz Osij e k a pod nadzorom Župske r e d a r s t v e n e oblasti iz Osijeka, a pod stražom đakovačkih r e d a r a , te je postupak, život i i s h r a n a , za koju se je u to v r i j e m e b r i n u l a židovska bogoštovna općina iz Osijeka, bio r a z m j e r n o p r e m a postupku, životu i i s h r a n i u drugim logorima, donekle snošljiv. Početkom m j e s e c a veljače 1942. g. dobiva Židovska bogoštovna općina iz Osijeka, koja vodi u p r a v u logora Đakovo, obavijest od Židovske bogoštovne općine iz Zagreba, da u logoru S t a r a Gradiška imade oko 1200 židovskih žena i djece, k o j a se nalaze u stra- �snom stanju, te koje bi trebaio smjestiti također u logor Đakovo. Odmah su poduzeti koraci da se i te žene i djeca izvuku iz logora Stara Gradiška i smjeste u Đakovo, te je konačno 18. II. 1942. g. Maks Luburić dao odobrenje za prebacivanje zatočenica iz logora Stara Gradiška u logor Đakovo-, no zašto je to učinio, vidjelo se je tek kasnije kada se je ustanovilo, da su sve zatočenice iz logora -Stara Gradiška ušljive i zaražene velikim dijelom od pjegavca i trbušnog tifusa. Konačno dana 24. veljače 1942. g oko 10 sati na večer, stiže po strašnoj zimi 1200 bijednih, polugolih žena i djece iz iStare Gradiške u Đakovo. Pred upravu logora u Đakovu postavlja se pitanje smještaja tih zatočenica, i oni se obraćaju molbom na đakovačkog biskupa Antuna Akšamovića i mole ga, da im stavi na raspolaganje prazan magazin, koji se nalazi k r a j mlina »Cereale«. Delegaciju uprave logora, koja je biskupu predočila teško stanje, u kojem se nalaze zatočenice i djeca, užasne p a t n j e koje su ove nevine žrtve pretrpile, te svu bijedu i iznurenost njihova života, biskup je primio u prisutnosti kanonika Rogića, te ravnatelja biskupskih dobara logornika ustaškog logora Đakovo ing. Asančajića, no molbu konačno odbio, sprečivši da razluče zdrave od bolesnih, i time izravno pridonio širenju zaraza u logoru i mortaliletu zatočenica. Radi toga su zatočenice iz Stare Gradiške morale da budu smještene u štale. Dana 29. ožujka 1942. g. upravu logora preuzeli su ustaše. Toga dana došao je iz logora Jasenovac jedan odred ustaša na čelu sa poznatim krvnikom Ljubom Milo-šem u Đakovo, zbacili tadanju upravu, preuzeli upravu u svoje ruke, zabranivši ujedno pristup liječnicima u logor. Sada nastaje u logoru vrlo teško stanje i strahoviti teror. Pomor od pjegavca i trbušnog t i f u s a iznosio je dnevno 5—7 osoba. Pomrlo je 569 zatočenica, što od bolesti, a što pobijeno mučenjem. Sve su bez lijesa, gole, sahranjene na logorskom groblju, jedinom takve vrste u Jugoslaviji, — u đubrišnoj jami iza štale mlina »Cereale«. Prema podacima, kojima raspolaže ova komisija, u logoru Đakovo bilo je 3080 zatočenica i to oko 28010 Židovki i 280 Srpkinja od toga znatan broj djece u dobi od nekoliko dana do 14 godina. Koncem proljeća 1942. g. započela je likvidacija logora Đakovo, i to na t a j način, da su preostale preživjele zatočenice, njih oko 2400 na broju, u tri transporta — u svakom oko -800 zatočenica — odvedene iz Đakova u nepoznatom pravcu. Nije se moglo ustanoviti, da li su transportirane u Jasenovac 1 i tamo masovno likvidirane, ili -su izručene fašističkim krvolocima u Njemačkoj. Logorske zgrade i inventar logora na traženje đakovačkog biskupa Akšamovića predani su Đakovačkoj biskupiji. Mučenje i smrt židovske i srpske djece Sebi »za zabavu« ustaše bi među izgladnjelu djecu bacali komade kruha. Kada bi djeca poletila, na sa zemlje uzmu kruh, na- huckali bi ustaše na njih gladnog psa vučjaka. Kada je jednom pas otkinuo djetetu s tijela komad mesa, na očigled bespomoćne majke, zatvorili -su dijete sa psom u jedan magazin. I dok se po dvorištu orilo zapomaganje bespomoćnog djeteta, izloženog razbješnjeloj zvijeri, ustaše su svirali harmoniku. 1 O likvidaciji ovog transporta žena i djece u Jasenov-cu govori izjava F r a n j e Solaka iz Zagreba, koju je 4. VI. 1945. g. dao Ministarstvu socijalne politike NR Hrvatske: »Za vrijeme moga zatočen ja u logoru Jasenov-cu g. 1942/43. vidio sam između svemogućih zvjerstava ustaških koljača nad muških zatočenicima još i ovo: Kako sam kao t-ekstilac preko dana radio kod tekstilnog magazina izvan logora, ali u mjestu J a senovac i -Gradini, kamo je stizala sva odjeća i sve vrsti tekstila, skinute sa poklanih zatočenika, to sam jednom zgodom, kada smo se vraćali u 9 sati na večer sa rada, vidio, kako oko 3000 žena i djece, Židovki i Srpkinja, koje je neki poručnik Matijević doveo iz logora Đakovo na likvidaciju u Jasenovac — vode na skelu za prijevoz u Gradinu na ubijanje. Ove žene i djeca trebali su biti u samom. Đakovu likvidirani, ali, prema dnevnom stanju zatočenih žena i djece u Đakovu, koje mi j-e slučajno medu njihovom prtljagom došlo u ruke, išlo je to tamo presporo, pa su dovedeni u Jasenovac na jednokratno likvidiranje. Te večeri, (ljeto 1942.) prolazeći mimo skele, kojom su kandidate smrti prevozili preko Save u Gradinu, vidio sam svojim očima, kako su koljači djecu grabili i sa obale bacali na skelu, gdje su ova polomila pojedine udove. To su činili zato, jer im je presporo išao silazak djece na skelu. S nama j-e išao drug Hiršberger rodom iz Vinkovaca. N a j e d a n p u t mu se izobličilo lice, trznuo se i u prestavljenom šapatu rekao: »Joj, moja kćerka« — pokazavši prstom na 5—6 godišnju curicu. Zgrabili smo druga Hiršb'ergera ispod ruke i poveli u logor, da ne bi koljači možda primijetili ovo, jer inače u ovakovome slučaju bio bi i on, a možda i svi mi u našoj grupi, povedeni prijeko u Gradinu na likvidaci ju . . . Isto tako sam ljeti i jeseni 1942. godine vidio, kada su u roku od 10—14 dana likvidirali 70.000 Uz strašna stradanja i patnje matera i djece u logoru Đakovo, kojim je upravljao jedan od najsvirepijih ustaških koljača i krvnika Ljubo Miloš, mučilo se djecu 1 na očigled majki i na -ovaj naročit način: �Cigana, m e d u k o j i m a je bilo n a j m a n j e 40.000 žena i djeca. U g o r n j e m r a z d o b l j u v i d i o sam također m n o g e žene i djecu, k o j e su ustaše i žandari iz raznih kraj e v a , a n a j v i š e iz Bosne i Korduna, u masama sa kolima i svom p r t l j a g o m dopremili pol km daleko od logora, u ograđeni prostor, g d j e sc nalazi I. četa (satnija) Luburićevaca. To sam v i d i o tako, jer sam sa rada se vraćao kasno u logor. Sve žrtve imale su ruke vezane žicom na leđima, kada su ih cestom v o d i l i prema skeli, ili kada su već bili pripravni za v o đ e n j e na l i k v i d a c i j u . Čitao sam u » V j e s n i k u « , da su ih i do 1.000 najedanput v o d i l i na l i k v i d a c i j u . Nažalost, m o r a m g o r n j e ispraviti, jer ja sam vidio, da ih je po k o j i Dokument put bilo i do 7.000 u grupi, k o j u su v o d i l i na l i k v i d a c i j u u G r a d i n u . . .« I z j a v u F r a n j e Solaka p o t v r đ u j e i slijedeći p o d a tak, utvrđen od Drž. K o m i s i j e za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j i h o v i h pomagača, k o j i glasi: » Z e m a l j ska komisija po sucu istražitelju svoga istražnog otsjeka preslušala je zločinca F i l i p o v i ć - M a j s t o r o v i ć M i r o s l a v a , fratra, kad je nakon oslobođenja z e m l j e pao u ruke pravde, pa iz n j e g o v o g iskaza donosimo: » . . . Posebno ističem, da je u početku l j e t a izvršena u Jasenovcu l i k v i d a c i j a logora Đ a k o v o . T o m je l i k v i d a c i j o m rukovodio M a t i j e v i ć Joso, ustaški poručnik. K o d te l i k v i d a c i j e logora Đ a k o v o računam, da je bilo p o b i j e n o oko 2—3 h i l j a d e Ž i d o v k i i n j i hove d j e c e . . . « I 447 POKOLJ DJECE U LOGORU JASENOVAC Iz dokumenata Dri. komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača1 Kroz čitavu 1942. g. vrvio je logor III-C od djece, koja su dovedena u Jasenovac2 zajedno sa svojim roditeljima. Prilikom likvidacije mnogo je dijete zalutalo i izgubilo svoje roditelje, pa su zatočenici prigrlili tu djecu. Mnogi je tako logoraš sakrio kod sebe u baraki siroče bez oca i majke, hraneći ga s onim, što je otkidao sebi od usta. Oni zatočenici, koji su primali pošiljke s hranom od kuće, dijelili su toj djeci sve, što su dobili. Koncem ljeta 1942. g. opazio je Luburić, da se mnogo djece nalazi na tavanima radio- nica i po zatočeničkim barakama, te je naložio ustašama, da pregledaju cijeli logor i pokupe svu djecu. Tako se otkrilo, da se u logoru nalazi preko 400 djece muške i ženske, u dobi od 4—14 godina. Luburić se posavjetovao sa svojim »oficirima« te je — na veliko čudo svih zatočenika — dao svu tu djecu registrirati i smjestiti u posebne prostorije. Našao je među zatočenicima nekoliko učitelja i učiteljica, pa ih je zadužio, da uče djecu čitanju, pisanju i pjevanju. Poklana djeca u Jasenovcu �Tako je taj mali »dječji dom« postao jedina radost svih zatočenika. Njihovo veselje nije dugo trajalo. Matković Ivica, Kapetanović i Slišković Ivan nisu bili zadovoljni rezultatima u odgoju djece; činilo im se da odgoj ne napreduje dovoljno u ustaškom duhu, a osim toga ustanovili su, da su ta djeca većinom» srpska ili židovska. Kad je Luburić stigao u jasenovac, prijavili su mu stvar, pa je odredio, da se sva ta djeca, koja su i onako bila na teret opskrbnog budžeta, pobiju. Ustaše su tu djecu odveli u grupama od 60—80 u Gradinu, gdje su ih zaklali i zakopali.3 1 Državna k o m i s i j a za u t v r đ i v a n j e z l o č i n a okupatora i n j e g o v i h pomagača utvrdila je ovo zločinstvo n a t e m e l j u iskaza, k o j e j e d a l o više zatočenika, n a r o č i t o Josip Stazić iz Z a g r e b a i S v e t o z a r J o v a n o v i ć iz O s i j e k a . b a c i l i u Savu. V i d i o sam d r u g o m z g o d o m , k a d j e v j e š a n o 35 zatočenika, a m e đ u n j i m a i j e d n a žena, koja je imala u logoru četvero male djece. D j e c a su prilikom n j e n o g v j e š a n j a plakala za n j o m i h v a tala j o j s e z a suknju, ali j e P i c i l l i jedinu 6 - g o d i š n j u d j e v o j č i c u u d a r i o n o g o m tako snažno, d a j o j j e pukla l u b a n j a . « i A n d r i j a Katalinić: » . . . J e d n o m sam p r i l i k o m čuo, kako se j e d a n ustaški stražar, s t a r i j i č o v j e k , i m e n o m Jozo, h v a l i o p r e d svima, kako j e n j e m u p r a v i užitak k a d k o l j e partizansku d j e c u , i k a k o on za z a b a v u p o k o l j e svaku večer 10—20 d j e c e . « U Jasenovcu p o s t o j a o j e k r e m a t o r i j p o d i m e n o m »Picillijeva peć«. T a j e peć g u t a l a s v o j e ž r t v e o d konca m j e s e c a v e l j a č e 1942. pa do s v i b n j a iste g o d i n e , k a d su je ustaše dali srušiti iz n e p o z n a t i h r a z l o g a , tako da o d n j e n i j e ostalo n i t r a g a . 2 P r v i transporti z a t o č e n i k a d o v e d e n i su u l j e t u 1941. ;g. u selo K r a p j e , 12 km z a p a d n o od Jasenovca, g d j e s u sami m o r a l i s a g r a d i t i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v J a s e n o v a c — l o g o r b r . 1. K a k o je b r o j i n t e r n i r a c a rastao, o s n o v a n j e i z m e đ u J a s e n o v c a i K r a p j a n a r i j e c i Strugi d r u g i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v l o g o r br. I I . S r e d i n o m studenog 1641. g. l i k v i d i r a n i su l o g o r i br. I. i I I . , a o s n o v a n j e n o v i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v l o g o r br. I I I . 3 Kao svjedoci ustaških zločina počinjenih u Jasenovcu n a d ž e n a m a i d j e c o m , i z j a v i l i su p r e d D r ž a v n o m komisijom za ispitivanje zločina okupatora i n j e g o v i h p o m a g a č a F r a n j o K o s i n a : » P r e d B o ž i ć 1944., i to j e d n e n e d e l j e , v i d i o sam k a d je o k o 11 sati t j e r a n o o k o 40 g o l i h žena i d j e c e i z l o g o r a G r a n i k n a Savu, g d j e i m j e Lu'burić n o ž e m p r e s j e k a o v r a t , a P r p i ć r a s p o r i o trbuh, te ih Dokument U s t a š e su u t o j peći n a j p r i j e s p a l j i v a l i ž e n e i d j e c u , k o j u su d o v o d i l i iz Stare G r a d i š k e i d r u g i h logora. 448 NASELJE I LOGOR TENJE Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje 14. kolovoza 1942. g. stigao je u Tenje1 jedan SS oficir iz Zagreba, pa je u roku od 24 sata sastavljen prvi transport, koji se sastojao od nekih 1000 lica. U ovaj su transport ušli skoro svi Jevreji, dotjerani u logor Tenje iz provincije, te veliki broj djece. Vagoniranje počelo je 15. kolovoza 1942. poslije podne. Jevreji su nastojali da spriječe otpremu djece. Kad je to primijetio SS oficir, izdao je nalog, da se dignu bezuvjetno sva djeca i ubace u transport. Prema iskazu 24 Žene Hrvatske u NOB OSNOVAN zločina okupatora 1941. i njegovih pomagača, svjedoka Grünbaum Vlade, u transport je ubačeno oko TOO djece. 0 sudbini ovog transporta nikad se nije ništa točno saznalo. Iz okolnosti, da je otpremu vršio SS oficir, može se zaključiti, da su sve ove žrtve otpremljene izravno u njemačke logore, gdje su pobijene. Ovo izlazi i iz iskaza svjedoka Kohn Arnolda, koji je po svom dolasku u Auschwitz vidio tamo neke svoje znance iz ovog transporta. 1 Ovaj je l o g o r o s n o v a n 1941. g. 369 �Dokument 449 (neprijateljski) PUTNI NALOG DRAGICI HABAZIN IZDAN OD HRV. CRV. KRIŽA ZA PREUZIMANJE I PRIJEVOZ DJECE IZ SABIRNIH LOGORA JASENOVAC, MLAKA I UŠTICA HRVATSKI CRVENI KRI2 Središnjica CROIX - ROUGE CROATE B u r e a u Central Broj S.4557/42. Zagreb, 2 8 . s r p n j a 1942. Predmet: Putni nalog Derenčinova ul. 38 Brzoglas 3 1 - 1 3 Čekovni račun 3 6 - 8 4 5 Sestri Dragici Habazin, 1 dobrovoljnoj bolničarki Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu Prema saopćenju Ministarstva udružbe broj 58030-1-2 od 27. srpnja o. g. ima se organizirati preuzimanje i prijevoz djece iz sabirnih logora2 Jasenovac, Mlaka i Ustica, koje dužnosti ima izvršiti posebna komisija, na čelu sa g. Franjom Perše, nadzornikom Ministarstva udružbe. Na traženje spomenutog ministarstva izvolite s navedenom komisijom odputovati u spomenute sabirne logore u svrhu pružanja pomoći kod preuzimanja i prijevoza djece. Kad na licu mjesta upoznate prilike, izvolite najbržim putem saopćiti koliko bi još sestara trebalo odaslati tamo, da budu od pomoći kod preuzimanja prijevoza djece. Za Dom spremni. Tajnik: Nikola Zec, v. r. Predsjednik: Dr. Hiihn. v. r. Stampilja: Hrvatski Crveni Križ Središnjica 1 Zagrebačka p a r t i j s k a o r g a n i z a c i j a već od p r vih dana okupacije o k u p l j a širok kru,g aktivista, k o j i uz masovnu podršku stanovništva, rade na spašav a n j u d j e c e iz fašističkih koncentracionih logora. T a j r a d naročito dolazi do i z r a ž a j a u drugoj polovini 1942. g. Na prihvatnim p o s t a j a m a Crvenog križa na zagrebačkim kolodvorima, k o j e su fašisti osnovali kao raskužoe stanice za transporte civilnog stanovništva, zaustavljani su gotovo svi vlakovi k o j i m a su fašisti odvlačili narod u logore, internacije, na prisilan rad u N j e m a č k u , i prisilno iseljavali. Zbog toga P a r t i j a stvara na t i m stanicama svoja uporišta, i one od 1941. g. p o s t a j u mjesta, otkuda antifašisti i m a j u mogućnost da k o n t r o l i r a j u transporte, uspostave kontakt sa zatočenicima i pruže im pomoć. Ove su .prihvatne stanice odigrale naročito važnu ulogu u a k c i j a m a na spasavanju djece iz fašističkih logora, j e r su se gotovo svi transporti djece zau s t a v l j a l i na zagrebačkom kolodvoru i odatle raspoređivali po logorima. U prvim antifašističkim grupama, k o j e su radile na spasavanju djece, 'bile su drugarice, k o j e su već r a n i j e prošle t e č a j e v e za dobrovoljne bolničarke Crvenog križa. Medu n j i m a su bile: V e r a J u r i ć , J a n a Koch, A n k a Meleš, N a t a š a i A n a V o d o p i j a , J a n a l l i a n i ć (uhapšena 1944. g. i u listopadu iste godine obješena u Sv. Ivanu Zelini), i druge. Ope su na tom Tadu aktivizirale velik b r o j dobrovoljnih sestara Crvenog križa. Tu su bile: D r a g i c a H a b a zin, glavna sestra Crvenog križa, k o j a je od 1941. g. rukovodila prihvatnom stanicom na kolodvoru, K a t i c a J a m b r e š a k , V e r a Dekomati, J o ž i c a B a k i , V e r a Cerne, A n k a Šepić, B r a n k a Neferović, V a n d a Koroša, Ivka V r l j a n , Z o r a Školić, Nevelika Kuštera, T e r e z i j a Pintarić, H e l e n a Breslav, L a l a Markieti, T e r e z i j a Homota, V a l p u r g a Augustin i dr. Aktivno su radile i D i a n a Budisavljević, J e l e n a L o b o d a Z r i n j s k a , K a t i n k a F a b i j a n i ć , E r n a K r a j a č (uhapšena 1943. ,g. u Zagrebu i u b i j e n a u Lepoglavi), M a n j a H a n i e v a č k i (ubijena od ustaša 1944. g.) i druge. Od prvih dana okupacije, u s a r a d n j i s ovim grupama, radile su na spasavanju d j e c e : Staša J e l i ć , dr. Desanka Štampar, V e r a Luketić, T a t j a n a M a r i nić ( k o j a je bila j e d n a od organizatora ovih a k c i j a ) , dr. Miler, dr. Olga B o š n j a k o v i ć i niz drugih. Postepeno se na ovom radu okuplja sve širi krug antifašista i antifašističke se grupe stvaraju u svim ustanovama i mjestima, 'kuda fašisti masovno dovlače narod. T a k v e se grupe organiziraju u t. zv. »prihvatnim stanicama za izbjeglice« (koje su ustvari trijažne stanice za narod, d o t j e r a n od kaznenih ekspedicija, kao na pr. u Sisku), u t. zv. d j e č j i m »prihvatilištima« i »sabiralištima« (koji su bili logori za djecu, kao u Zagrebu, Jastrebarskom, Sisku), kao i u svim ustanovama, k o j e su po s v o j o j funkc i j i ustaše uklopili u r a d oko z a t v a r a n j a , internir a n j a i u b i j a n j a djece, kao Glavni odbor Crvenog križa, Centri za kolonizaciju djece, ministarstvo udružbe, H i g i j e n s k i zavod, Središte medicinskih sestara, Z a r a z n a i druge bolnice i t. d. Naročito su se na poslu p o m a g a n j a i spasavanja djece okupljali liječnici, medicinske sestre, bolničarke, pedagozi te �Užasi logora u Staroj Gradiški široki krug g r a đ a n a , pa i c i j e l e ustanove, kao što j e t o bio slučaj Š k o l e z a o d g a j a t e l j i c e u R u d a m a . 2 Stalno p r o š i r i v a n j e oslobođenog teritorija, pris i l j a v a l o j e ustaše d a o r g a n i z i r a j u l o g o r e u b l i z i n i većih mjesta. T i m e su ustaško-njemačka zvjerstva u t i m l o g o r i m a p o s t a l a o p ć e n i t o poznata. To je t a k o đ e r bio j e d a n od r a z l o g a , da su fašisti » p r e s e l j a v a l i « d j e c u iz » s a b i r n i h i k o n c e n t r a c i o n i h l o g o r a za odrasle«, u specijalne l o g o r e za djecu. Ovim logorima dali su nazive » p r i h v a t i l i š t a « ili »sabirališta« za djecu » i z b j e g l i c a « , a da kamuflaža bude p o t p u n i j a , k o r i s t i l i su z a t o » M i n i s t a r s t v o u d r u ž b e « i C r v e n i križ. U s t a š e su h t j e l i s t v o r i t i utisak, da se u tim specijalnim » d j e č j i m ustanovama« vodi i specijalna briga o djeci. Dokument 450 DJECA U KONCENTRACIONIM LOGORIMA STARA GRADIŠKA I MLAKA Izjava Dragice Habazin — Iz arhiva Držaxme komisije za utwàivanje zločina okupatora i njegovih pomagača U srpnju 1942. g. odredilo me »ministarstvo udružbe« da budem delegat za preuzimanje djece iz logora Stara Gradiška. Bilo mi je odobreno da uzmem sa sobom potreban broj sestara Crvenog križa. S nama je išla i komisija, na čelu sa g. Štefancem, koju je imenovalo to ministarstvo. U logor Stara Gradiška stigli smo 9. VII. 1942. g. oko pet sati popodne. Tražili smo zapovjednika logora Vjekoslava Luburića. Predstavila sam mu se kao sestra Crvenog križa i delegat za preuzimanje djece. Tog su dana ustaše imali banket u čast njemačkog generala, koji je došao sa svojom ekipom da odvode žene na prisilni rad u Njemačku. Sve do večere s nama nitko nije razgovarao, niti su nas puštali iz logora. Tek oko 8 sati naveče jedan nam je njemački oficir iz »ekipe za radnu snagu« poručio preko dežurnog ustaškog oficira da dođemo sutra u jutro, pa će nas uputiti u sve glede preuzimanja djece. Slijedećeg dana oko 7 sati ujutro (samnom je bilo oko 15 sestara) stavljen nam �je na raspoloženje jedan liječnik logoraš, Židov,1 koji nas je imao u sve točno uputiti. Ja sam odmah odredila sestre, koje će vršiti popis djece i transportirati ih do Okućana, u vlak za Zagreb. Djeca, koju smo preuzimali, potjecala su od roditelja Srba, većinom sa Kozare. Za popisivanje čekala su na dvorištu, gdje su istovremeno Nijemci i ustaše vršili »vizitaciju« žena za Njemačku. Toj su komisiji prisustvovale i neke žene u uniformi »Crvenog križa«. One su nam predavale djecu žena, koje su bile određene za Njemačku. U međuvremenu gospođu Dijanu Budisavljević i mene spomenuti liječnik, logoraš, odveo je najprije u t. zv. »dječju bolnicu«. To je prva zgrada od ulaza na desno. Pod je bio čist i oriban, ali djeca su ležala na golim daskama. U uglovima su bile noćne posude, na svakoj noćnoj posudi sjedilo je po jedno dijete, više slično priviđenju ili mrtvacu, nego živom biću. Vidjele smo jedna vrata u toj »bolnici« i upitale liječnika, kuda ta vrata vode. On još nije dorekao: »na tavan«, a jedna je od nas otvorila vrata. U taj su se čas počeli kotrljati i padati u salu »bolnice« - kosturiIješinice umrle djece. Tu su, navodno, smještali mrtvu djecu iz ove »bolnice«. Mrtvu — pokraj teško bolesne djece. Rekli su nam, da ustaše i samoj toj bolesnoj djeci, koja su u punom smislu riječi izgledala kao živi kosturi, nalažu, da iznose svoje mrtve drugove na to stubište. Na moje pitanje, upućeno liječniku, da li bi ja i tu djecu iz »bolnice« smjela prevesti u Zagreb, odgovorio je: »Ako možete, i ako vam uspije, ja bih vas molio, da se vani sazna za sve ovo.« Mi smo tu djecu popisale bez znanja Luburića i najprije njih utovarile za prijevoz u Okućane. Znale smo da se toj djeci više ne može pomoći, ali smo htjele, da ljudi vide što ustaše rade od djece. Liječnik-logoraš pokazao nam je još i podrum, koji je bio natrpan ženama i djecom. Pokazao nam je i jednu kulu u logoru, u kojoj smo vidjele oko ,300 dječaka od 7—14 godina. Bili su dobrog izgleda i obučeni u crna odijela sa ustaškim »U« na kaputima i kapama. To su bila isto partizanska djeca. Ja sam zatražila, da nam se i ovi dadui, da ih ne zadesi ista sudbina kao djecu u »bolnici«. Odgovoreno nam je: »To su poglavnikovi pitomci i oni ostaju tu.« Ipak je uspjelo, ne znam više, da li u prvom ili drugom transportu, izvući oko stotinu tih dječaka. Liječnik, koji nam je sve to kazao, bio je ubijen. U Okućanima nije bilo ništa priređeno za transport, tako, da smo morali smjestiti djecu na goli pod vagona. Tek nakon par sati uspjelo nam je iz nekog domobranskog magazina dobiti slame. Pri tome smo, kao i inače kod transportiranja djece iz logora, imali najveću pomoć od željezničara. Oni su imali propusnice za kretanje izvan »redarstvenog sata«, pa su noću dovlačili hranu, slamu, što nam je hitno trebalo. U tom transportu, prvom po redu, bilo je oko 1000 (hiljadu) djece — teških bolesnika. Nakon pet dana pustili su nas još jednom u logor Stara Gradiška. Tada su nam dali samo 700 teško bolesne djece. ,Sva su ta djeca otpremljena u Jasku, a najbolesnija u bolnice u Zagrebu. Taj je put u Staru Gradišku išla gospođa Budisavljević, a ja sam čekala i preuzimala djecu u Okućanima. Kasnije su ustaše sami dopremili još dva transporta djece iz tog najstrašnijeg logora: jednim transportom dopremljeno je u logor Sisak oko 700 samo dojenčadi, a drugim — u Jeronimsku dvoranu u Zagrebu preko tisuću djece, čije su majke odvukli u Njemačku na prisilni rad. Tako je po mom računu »izašlo« iz logora u Staroj Gradiški jedva oko tri i pol hiljade djece, a tamo ih je bilo više od deset tisuća. Tri puta sam odlazila po djecu u logor Crna Mlaka i jedamput u Jablanac kraj Jasenovca. Prva dva transporta sa oko 2000 djece iz Mlake dopremili smo u Zagreb, a otuda su ih naše drugarice otpremile u »dječje sabiralište« u Jasku. U Mlaki je bilo osim djece, preko 5000 žena. Liječnik-ustaša Karađole i četiri učenice iz škole Sestara pomoćnica vršile su cijepljenje protiv pjegavca. Kada smo se interesirale, što tu ljudi jedu, odgovorili su nam: zdravu hranu i kruh. Međutim, kasnije sam ustanovila, da pasu travu i dobivaju samo pregršt kukuruza na 5 članova obitelji. U prvom transportu iz Mlake dne 29. VII. 1942. g. bilo je preko 1000 djece. Tu smo djecu do Jasenovca prevozili na kolima. U Jasenovcu nam je Maks Luburić, zapovjednik logora, morao dati dozvolu da sa transportom pređemo preko teritorija logora. On je izjavio, da će djecu pobacati u Savu, jer da su to neprijatelji, s kojima treba nakratko obračunati. Nakon dužeg objašnjavanja, transport je propušten : na svakim kolima sjedio je ustaša s nabijenom puškom i bajunetom, a naprijed na kolima bila je zastavica Crvenog križa. Ovaj je transport djece po »ustaškom naređenju« otpremljen u Sisak, gdje je djecu trebala dočekati i za njih sve prirediti »Žen- �ska loza ustaškog pokreta«, koju sam telegrafski obavijestila o dolasku transporta. Kad smo stigli, dočekale su nas predstavnice »Ženske ustaške loze«, ali ništa nije bilo pripremljeno. Transport je dočekao i prof. Kamilo Bresler, od »ministarstva udružbe«, pa su uz njegovu pomoć djeca smještena pod krov, na goli pod u Teslićevom ku- palištu i staklani, gdje je prije bio logor za odrasle zatočenike. Za drugi transport nije tu više bilo mjesta, pa su djeca smještena i u druge razne zgrade. Nisam se tada zadržavala u Sisku, jer smo se odmah vraćali po drugu djecu u Mlaku i Jablanac. 1 Dr. Buki Kunorti. D o k u m e n t 451 (neprijateljski) SABIRNI LOGORI ZA ŽENE I DJECU S KOZARE Iz izvještaja Mihajla Komunickog »ministarstvu udružbe KDII«, od 9. VIII. 1942. Izvještaj Iskoristivši priliku svog službenog puta u Zagreb, kuda sam došao, nakon što sam dopratio dne 7. VIII. djecu bez roditelja iz sabirnog logora Prijedor u Sisak — da bih u Zagrebu iznio nadstojnicama pojedinih odsjeka ovoga ministarstva svoje primjedbe iz područja djelokruga ministarstva udružbe na terenu podvrgnutom Obće opunomoćenom ministru u Banja Luci, — podnosim ovaj izvještaj .. . Dana 25. VII. obišao sam kao član pratnje opunomoćenog ministra dr. Turine sabirne logore u Novskoj, Jasenovcu, Uštici, te Bos. Gradiški. Toga dana je bilo stanje u tim i ostalim logorima sliedeće: Logor : Mlaka Jablanac Novska Prijedor Ustica Ukupno : br. žena i djece 9.176 logoraša je obavljen uz potrebne opreze u dobro zatvorenim vagonima, te su u Lipiku poduzete sve mjere, da se ne bi sporadični slučajevi pjegavog tifusa razširili na građansko stanovništvo. Logor u Bos. Gradiški je malen, a u jednom njegovom dijelu su smješteni pripadnici Državne časne radne službe, koji rade na spremanju žetve do crte odobrene od njemačkih vojničkih vlasti, takozvane Sperlinie Ost. Do te crte je žetva imala biti dovršena do 28. VII., dok su tamošnja napuštena imanja predana u istom cilju povjerljivom hrvatskom stanovništvu na obradu uz polovicu .. . muškarci stoke Primjedba 393 1.406 djece 5.531 2.592 4.090 204 120 1.150 23.858 717 2.556 8.000 Na prvi pogled već se vidi, da je taj pregled tek približno točan. Logor u Novskoj1 se nalazi u jednoj ciglani, gdje su ljudi pod krovom. O zdravstvenom stanju i prehrani vodi računa uprava sabirnih logora u Jasenovcu, te su ta pitanja u logorima čak bolje riješena, nego li za hrvatske izbjeglice. Logor u Uštici, koje mjesto se nalazi do Jasenovca, na drugoj strani Save, nalazi se pod vedrim nebom. Taj logor je sada likvidiran, tako da su ljudi prebačeni u Lipik. Stoka je tom prilikom podijeljena okolnim seljacima na držanje uz potvrdu, jer je stoka vlastništvo države uz neka ograničenja prema prijašnjim vlasnicima. Transport tih .. . Važno pitanje je smještanja djece bez roditelja. Tu su u prvom redu hrvatska djeca, a zatim i djeca pravoslavnog žiteljstva. Za one prve ugovorio sam s nekim tamošnjim katoličkim samostanima, da ih smjeste, dok ću ostale ovih dana prevesti u Zagreb. Dne 7. VIII. predao sam 68 pravoslavne djece iz logora Prijedor, koji se sada raspušta, dječjem skloništu u Sisak. . . . O ostalim važnijim događajima izvještavat ču prigodice ministarstvo. 1 Mihajlo Komunicki bio je u tom periodu činovnik »ministarstva udružbe N D H « , d o d i j e l j e n u kolovozu 1942. g. na rad ustaškom ministru Oskaru T u r i n i u B a n j a Luku. 25. V I . 1942. g. obišao je, prateći T u r i n u , p r i vremene sabirne l o g o r e za narod Kozare, o čemu je 10. X. 1945. dao i z j a v u , k o j u donosimo u izvodu: Zagreb, dne 9. VIII. 1942. Z a D o m spremni! (Mihajlo Komunicki) �» N a j p r i j e sam v i d i o l o g o r u N o v s k o j . U š l i smo u p r o s t o r c i g l a n e i g o t o v o da n i s m o n i k o g v i d j e l i . Od n e k u d se p o j a v i o j e d a n ustaški p o d o f i c i r i p r i šao T u r i n i i p o z d r a v i o g a . T e k k a d a smo prišli bliže konstrukcijama ciglane, usko nat'krovljenim s p r e m n i c a m a za c i g l u , naše oči su m o g l e l j u d e , ž e n e i d j e c u r a z l i k o v a t i od i l o v a č e , na k o j o j su oni l e ž a l i , p r i l j u b l j e n i uz h l a d k r o v o v a , i sami b o j e i l o v a č e , crno smedi, m r š a v i , muškarci zarasli d u g i m b r a d a m a i o t v r d n u l o g , č e k i n j a v o g lica, žene, i z g l a d n j e l e i j a d n o zapuštene. N e k i su bili p r i s l o n j e n i uz b a l v a n e spremnica isprane o d n e v r e m e n a , b l i j e d o b i j e l e i crne b o j e , a istu b o j u su d a v a l a g o l a , smeda t j e lesa t i h l j u d i , p r e k r i v e n a g d j e g d j e k o m a n d o m p o crnjelog rublja. N i t k o se od zatočenika n i j e g o t o v o ni micao. S a m o su im oči l a g a n o i u p o r n o s l i j e d i l e n e z v a n e goste. I z a j e d n e spremnice n e k o l i k o ustaša j e kuhalo ručak. G r a h . V e ć j e b i l o b l i z u d v a sata p o p o d n e , a j e l o još n i j e b i l o p o d i j e l j e n o . T u r i n a j e p r i š a o kotlu, p o g l e d a o unutra i p o h v a l i o u p r a v l j a č e iza t o l i k u brigu. Iz g r u p e l o g o r a š a d i g n e se t a d a j e d n a žena i rekne: — Od deset sati ga k u h a j u . I ne d a j u . A d j e c a s k a p a j u i ne p r e s t a j u v i r i t i p r e m a kotlu. J a v i o s e j o š j e d a n muškarac: — A jučer topla voda. — P r e k j u č e r m a l o kukuruzne j o š j e d a n glas. čorbe — dodao je N e k o l i k o ih se s a g i b a l o i m r m l j a l o u stranu. Bilo je jasno, za o v u p o s j e t u . da je ovaj grah spremljen samo . . . U o v o j c i g l a n i č a m i l o j e o k o 2800 l j u d i , žeina i d j e c e . Od t o g a je j e d n a č e t v r t i n a b i l o d j e c e i o k o 200 muškaraca. Č a m i l o j e v e ć t u k o j i m j e s e c . U d a rani kišom, z a p r a v o bez k r o v a . M u č e n i g l a đ u , l a g a no, n e č o v j e č n o . I z l o ž e n i n e v r e m e n u , bez r u b l j a , bez ležaja. Izloženi kundacima zločinaca, k o j i i m a j u toga svega u izobilju. . . . N e d a l e k o k r a j S a v e i u dubinu r a v n i c e sve do šumskih p r o p l a n a k a v i d e se žene, d j e c a , k o l a s k o n j i m a , k r a v e . M u š k a r a c a g o t o v o i n e m a . D a nisu same ž e n e tu, rekao b i : stočni s a j a m . A l i b r z o v i d i š da k o n j i n e m a j u s i j e n a i da j e d v a s t o j e na n o g a m a , o s l a b l j e n i m o d žestine sunca, k r a v e p r e v r ć u o č i m a kao da ih n e t k o d a v i , i l j u d s t v o a p a t i č n o g l e d a p r e m a šumi s l o b o d e ili u v a l o v e S a v e . Dokument O v d j e s e nisu n i k a k v a p i t a n j a s t a v l j a l a n a z a t v o r e n i k e . A oni sami se nisu tužili ni na što. G o s t i su lagano prolazili k r a j p r v o g reda kola. T a d j e j e d n a m a l a sestra p o m o ć n i c a , k o j u j e tko zna k a k v a ruka i l i strah o d z a r a z e p j e g a v c a proturila među te bijednike, izazvala incident. Kada je »ministar«, lagano koračajući, zapazio j e dno n a p a d n o l i j e p o i isto tako slabašno mlado žensko lice, z a v a l j e n o u s i j e n o kola, p r i š a o je i p o k a z a o interes: — Bolesna? Žena se — upitao nije micala, T a d se ta kola i r e k l a : sestra je. ni odgovarala. pomoćnica p o j a v i l a iza drugih — Sirotu su s i l o v a l i . O n a i j o š n e k o l i k o drugih, pet, šest, p o l u d j e l o j e o d t o g a . I o č i t o ne misleći, k a k v e to p o s l j e d i c e m o ž e za n j u imati, k a o d a g o v o r i o s v o j o j l i č n o j p a t n j i , užurbano je i bez daha g o v o r i l a o tom, k a k o je žena p o s l i j e s i l o v a n j a teško j e c a l a , kako se b a c a l a n o ć i m a i r i d a l a , i k a k o ju je t a j u d a r a c iza p o g i b i j e m u ž a i j e d n o g d j e t e t a p o t p u n o dotukao, i l u d i l o ju je zahvatilo. . . . O v d j e u U š t i c i n i s m o v i d j e l i n i k a k v o g kotla z a hranu. V j e r o j a t n o j e s v a t k o i m a o j e s t i o n o što j e i m a o , a ako n i j e i m a o u g i b a o b i o d g l a d i . T k o se b r i n e za to. A k r a j p r o p l a n k a šume b i l o je m n o g o g r o b o v a , n a j v i š e d j e č j i h , k a k o n a m j e Tekla j e d n a starica, p o k a z u j u ć i d r h t a v o m r u k o m u p r a v c u šume... P r i odlasku » m i n i s t a r « s e z a n i m a o k o d p r e d s t a v n i k a nekih v e t e r i n a r s k i h i k o l o n i z a c i o n i h ustanova, k a k o p r o t j e č e o d u z i m a n j e i d i j e l j e n j e stoke z a t o č e nika. O d g o v o r e n o m u j e : — S t o k a i k o l a se d i j e l e » p o u z d a n i m « i » n a c i o n a l n o i s p r a v n i m « l j u d i m a o k o l n i h sela. K a s n i j e sam čuo k a k o j e d a n o d tih č i n o v n i k a optužuje drugoga, da je krave p o d i j e l i o ovako: naz n a č i o j e u z i m e s e l j a k a , k o j i k r a v e ima, samo j o š b r o j n j e m u predanih krava. N i t i potpisa primatelja, a niti i k a k v o g opisa k r a v e , n i t i p r o c j e n e v r i j e d n o s t i , niti i m e n a d o s a d a š n j e g v l a s n i k a . I r e k a o je t a j čin o v n i k s m j e š k a j u ć i se: — Z a r a d i l j e on, b o g a m u . . . T a k o j e o v d j e ž i v i l o i u m i r a l o , o k o 8.000 žena i d j e c e , č e k a j u ć i na n e o d r e đ e n u g o r k u sudbinu, d o ž i v l j a v a j u ć i da ih se v r i j e đ a u n a j t a j n i j e strane duše . . . « 452 LOGOR ZA DJECU S KOZARE U GORNJOJ RECI U Izjava prof. Kamila Breslera pred Državnom i komisijom njegovih pomagača Nije prošlo ni 14 dana iza posjete ministra »dječjem domu« Gornja Reka1 kad dobijem dopis: »Preuzmite smjesta djecu, jer se zdravstveno stanje pogoršava«. Još nisam stigao ni da organiziram najnužnije za trans^port i preuzimanje djece, kad mi poslije podne stigne brzojav: »Preuzimajte bezuvjetno sutra djecu, jer zapovjedništvo napušta Gornju Reku. za HRVATSKOM ZAGORJU utvrđivanje zločina okupatora Sutradan, sa Dragicom Habazin, glavnom sestrom i još nekoliko sestara Crvenog križa otišli smo bolničkim kolima Crvenog križa i sa dva kamiona u Gornju Reku, da preuzmemo- djecu. Pretpostavljao sam, da je zavladao pjegavac ili kakova druga zarazna bolest, jer sam znao za Gornju Reku kao zloglasni logor, u kojem su do pred kratko vrijeme bili zatočeni Židovi. Osim toga, već �sam preuzeo nekoliko grupa po 800—1000 kozaračke djece iz raznih logora, i sva su bila zaražena najmanje dizenterijom. Ipak nisam pretpostavljao, da ustaše i mladež aktivno učestvuju u zločinima nad nedužnom djecom. Zapovjednik logora bio je jedan student tehnike, rodom iz Petrinje, a njegov zamjenik neki mladić, za kojeg su mi kasnije rekli, da je poznati ustaški koljač. Odgajatelji — bile su elegantno uniformirane članice »ustaške mladeži«. Kao »pomoćno osoblje« bile su pozvane na obaveznu praksu »časne radne službe« studentice zagrebačkog sveučilišta — desetak djevojaka, od kojih smo neke našli u sličnom zdravstvenom stanju kao i djecu. Bilo je rano jutro, kad sam stigao u Gornju Reku, a sva djeca već su bila na dvorištu. Nemoćno su i apatično ležala, drhtala i šutila. Imala su na sebi samo crna cicana odjelca bez rublja — ali na glavi kapu s ustaškom oznakom. Brzo sam od jedne studentice zatražio popis djece, ali mi ona reče, da ta djeca nisu uopće popisivana. Kad smo pozvali djecu da se dignu, da ih barem mi popišemo i smjestimo u kamione, dizala su se, ali mnoga nisu mogla ni da se drže na nogama, a kamoli da se popnu u kamion. Otpremili smo ih i utovarili u vagone, koje smo još jučer isposlovali u Zagrebu za prevoz djece. Dali smo svakom po šalicu toplog mlijeka, koje nam je dopremio moj prijatelj šef liječnik sanatorijuma za tuberkulozne u Novom Marofu. Na stanici se okupilo oko vlaka tridesetak seljaka i seljakinja iz okoline, koji su donijeli nešto hrane za djecu. Kad su vidjeli djecu i saznali da su sva zaražena tifusom, rekli su, da se »tome nije čuditi«, jer su ih strpali u »dvorac« odmah iza Židova, koji su umirali od tifusa. Pitali smo ih, da li znaju, gdje su pokopana djeca koja su umrla. Rekli su, da su ustaše to radili tajno i da za to »ne bu nikad nitko saznal«. Nakon što je došao 1 26. V I . i 2. V I I . 1942. g. pripadnici »ustaške zadnji kamion, upitao sam, da li su preuzeta sva djeca. Jedna od sestara odgovorila je: »Svu koju su nam dali, jer bolesnici su ostali«. »Bolesnici«? Nisam u prvi čas shvatio, jer sva ova djeca bili su teški bolesnici. Sa par sestara vratim se 40 km natrag. Sad nas je dočekao »zapovjednik«, jer je slutio da sam možda otkrio tajnu »preodgoja« u »dječjem domu« ustaške mladeži. Bez riječi uđemo ravno u zgradu i prolazeći kroz nekoliko prostorija, u kojima su kao jasle u štali, jedan iznad drugoga bila prikovana uz zid tri reda »kreveta«, konačno nađemo bolesnike. U dvije sobe u veličini 3X4 m, na tim trokatnim uskim policama, na golim daskama, zbijeni jedni uz druge, ležali su bolesnici •— goli, pokriveni nekim dronjcima. Potpuno sama djeca, u svim stadijima pjegavca i agonije. Na vratima iza nas stajali su »zapovjednik« i njegov »zamjenik«. Smiješeći se rekli su mi: »Pa valjda ne ćete to vući sobom. Samo vi to ostavite nama, do na večer mi ćemo »to urediti«. Imao sam osjećaj, da govore s mnogo rutine. Nisu htjeli pristati da nam dadu bolesnike, ali kad nismo popustili, pristali su, uz uvjet da potpišem, da sam djecu »u redu« preuzeo. Zahtijevali su da idemo u kancelariju i da najprije potpišem potvrdu. Potpisao sam, što su tražili. To je bilo brzo gotovo. Kad smo izašli, rekoše nam, da su »bolesnici« već u kamionu. Pogledam u kamion. Skoro sam se srušio. Dva su kamiona bila do ruba puna dječjih kostura. Potpuno golu djecu, koja se više nisu mogla ni micati, nabacali su u kola kao cjepanice. Umrla su sva do jednoga u zaraznoj bolnici u Zagrebu, kuda mi je uspjelo da ih smjestim. Ostalu stotinu nije se moglo smjestiti u zagrebačke bolnice — prepune djece iz logora. Prevezli smo ih u Jasku, gdje su ih, i pored gotovo beznadnog stanja, u kojem su se nalazili, doktor Dragišić, Davila, Glumac i Weissmann, te ostalo medicinsko osoblje, uspjeli u većini spasiti. tenciju kao m l a d e ž i « izabrali su u logoru Ušti-ca k r a j Jasenovca Reka dvije »dječji dom« s tim, da će se Gornja mladeži. stotine, a 13. VII. u logoru Stara Gradiška opet d v i j e stotine n a j l j e p š i h i n a j z d r a v i j i h dječaka među kozaračkom djecom, dina, i ih u otpremili u starosti od 7—14 go- l o g o r G o r n j a Reka u H r v . Zagorju, navodno s namjerom, da ih »preodgoje«. N a k o n nekoliko dana t a j je l o g o r obišao ministar udružbe L o v r o Sušić i preuzeo ( ga u s v o j u kompe- »urediti« Već Bresler, 13. koji kao uzoran kolovoza hitno je u to dječji dom je p o z v a n prof. vrijeme bio šef ustaške Kamilo odsjeka »za zaštitu i skrb o b i t e l j i i d j e c e u ustaškom ministarstvu udružbe«, da preuzme djecu iz G o r n j e Reke. O tom preuzimanju g o v o r i g o r n j a i z j a v a . �» . . . Jula partizanskih mjeseca, uporišta u bila je Krajini. dnevno bombardirali količina artiljerije, kojom je očajnom bijesu, okupator sreza odvedeno u svom Prijedorskog koje bjesomučno planinske ubijaju, je ili posljednja Nekoliko klance, i neprijatelj se skoro ih velika desetina mnogo dejstvovao, okomio 100"!o. zvjerski na Računa ofenziva hiljada ustaša vojnika, tenkova, •—• se bodljikava sve narod u da prepuštaju gladi, to. nije pozadini. su i i odveli bolestima Nijemaca preko žica Novskog, su tom Ali, Gradiškog djece i logorima II. velika Kozari... Dubičkog, žena, od svako- strujom, na koncentracionim »Zbornik«, jedno koji električnom partizane 70—SO.OOO po Kozaru, aviona, sa uništilo Iz na 20 str. i staraca, . . .« ISO—181. �D o k u m e n t 453 (neprijateljski) UREDBA USTAŠKOG »MINISTARSTVA UDRUŽBE« OD 23. VIII. 1942. 0 RAZMJEŠTAJU IZBJEGLIČKE DJECE NEZAVISNA DRŽAVA Ministarstvo udružbe, HRVATSKA ZagTeb B r o j : 66621-1-2-1942. Predmet: R a z m j e š t a j i z b j e g l i č k e Zagreb, dne 2,3. VIII. 1942. djece MINISTARSTVU UDRUŽBE Odjelu za društvovno osiguranje, zaštitu i skrb — Zagreb U skladu sa smjernicama određenim po Županstvu pri Poglavniku, a prema sporazumu s Uredbom III. Ustaške nadzorne službe ODREĐUJEM da naslovni odjel ovog ministarstva žurno poduzme sve potrebne mjere za razmještaj izbjegličke djece, koju je Ministarstvo po nalogu Poglavnika preuzelo iz sabirnih logora u dječja prihvatilišta. Pomenuta djeca imaju se u koliko su zdrava odmah, a u koliko su bolesna nakon provednoga zdravstveno-zaštitnog roka u dječjim prihvatilištima predati na odgoj i to : 1. Roditeljima, u koliko ne postoje politički razlozi protiv ove predaje. 2. Hrvatskim i katoličkim,, seljačkim i građanskim obiteljima. Državnim i posebničkim dječjim domovima i odgojnim zavodima, ako to zahtijevaju posebni razlozi. Dojenčad i mala dj eca, za. koju ne postoje potrebni podatci, imadu se proglasiti nahodima i s njima postupati prema postojećim zakonima. U koliko se pokaže potrebno može Odjel hraniteljima takove djece odrediti uobičajeni redovni uzgojni doprinos. U gore spomenutom radu surađivat će Odjel s hrvatskim i katoličkim, crkvenim i dobrotvornim ustanovama i društvima, te osobito s »Charitasom«1 i Hrvatskim Crvenim Križem.2 Radi što žurnijeg obavljanja gore navedenih poslova ovlašćujem nadstojnika Odsjeka brige za. obitelji i djecu g. profesora Kamila Breslera, odsječnog savjetnika, da podpisuje sve žurne dopise u savezu s gornjom odredbom, te određujem da u toku i razvitku poslova redovno podnosi izvješće Pročelniku naslovnog odjela g. dr. Salihu Kuloviću, odnosno neposredno meni. 0 svoj preuzetoj i razmještenoj djeci treba voditi što točniji očeviđnik s potrebnim podatcima. Sva gore navedena djeca smatraju se pitomcima Državne dječje zaštite ministarstva udružbe. Ministar udružbe D r . L o v r o Sušić 1 U isto v r i j e m e i nadbiskup Stepinac i z d a j e odredbu o k o l o n i z a c i j i djece, k o j a je o b j a v l j e n a u Godišnjaku Karitasa od 1942. g., igdje piše: » O d r e d b o m Preuzvišenog Nadbiskupa D r . A l o j z i j a Stepinca, H r v a t s k o g Metropolite, u sporazumu s Ministarstvom udružbe, preuzeo je » K a r i t a s « N a d biskupije Zagrebačke smještavanje po selima i g r a d o v i m a djece, k o j a su u s l i j e d sadašnjih ratnih prilika većim d i j e l o m ostala bez r o d i t e l j a i bez dom o v a . . . Preuzvišeni Gospodin Nadbiskup zagrebački uputio je poslanicu svim župnim uredima, da pomognu »Karitas« Nadbiskupije Zagrebačke u ovome radu.« O radu » K a r i t a s a « dao je p o s l i j e oslobođenja i z j a v u S t j e p a n Đumić, r a v n a t e l j te ustanove, k o j u o v d j e donosimo u izvodu: » K a r i t a s je m o l j a k a o p r i l o g e za djecu i d o b i v a o ih, a d j e c a su dobila samo otpatke. Od p r i l o g a k o j i su sakupljali g r a đ a n i za djecu, kupili su kanonik Borić i D r . Ciko žita. Za djecu krumpira, k o j i je n j e su zaklane ništa. u L u đ b r e g u 12 s v i n j a i 5 v a g o n a su dali samo v a g o n pokvarenog m o r a o biti bačen svinjama. Svina Kaptolu. D j e c a nisu dobila Nadbiskup je imao na svom i m a n j u u Brezovici 110 krava, a d j e c a nisu dobivala ni kapi m l i j e k a . Za bolesnu djecu u » N a d b i s k u p o v o m c v j e t n j a k u « k o j i je bio smješten uz ogradu ulice R i b n j a k , sakup l j a l i su g r a đ a n i iste ulice m l i j e k o i d a v a l i kradomice d j e c i preko plota. Isto tako donosili su razni dobrotvori za djecu pokrivače i sve što im je trebalo, a K a p t o l n i j e davao sasvim ništa. K a d a su građani jednom dali za djecu ispeći b i j e l o p e c i v o i d o n i j e l i nešto voća, odredio je Stepinac, da se to djeci p o d i j e l i u n j e g o v o ime, premda on zato n i j e dao ni jedne kune. Opatice, f r a n j e v k e sa Širokog b r i j e g a iz H e r c e govine, k o j e je nadbiskup namjestio u » K a r i t a s u « , �kada su v o d i l e djecu u p o j e d i n e župe, obilazile su sela i sakupljale živežne namirnice za partizansku djecu. D o b i v a l e su od naroda dosta, ali to d j e c i n i j e davano. D i o p r i l o g a zadržavale su za sebe, a ostalo slale svom samostanu u Mostar. G l a v n a od tih časnih sestara b i l a je zagrebačkim g r a đ a n i m a dobro poznata L a u r e n c i j a Čurić, k o j a je na z g r a ž a n j e svih prisutnih l j u d i na zagrebačkom kolodvoru, kad su došla teško bolesna d j e c a iz l o gora Stara Gradiška, v i k a l a : » T u djecu treba svu p o u b i j a t i , to su partizanska djeca. N j i h sve treba poklati, pa uzeti našu ustašku d j e c u . « Tu istu časnu sestru ustaškinju poslao je kasnije nadbiskup da o d g a j a partizansku djecu u d j e č j e m domu u P o dravskoj Slatini. 0 nadbiskupu Stepincu pisala je ustaška štampa na v e l i k o kao » d o b r o t v o r u « djece, k o j u je on p r i hvatio k a o » d j e l o m i l o s r đ a « . M e đ u t i m on se n i j e brinuo ni kako žive d j e c a k o j a su bila smještena u n j e g o v o m c v j e t n j a k u , premda j e bilo opće poznato da su tu izložena g o t o v o smrtnoj opasnosti radi nehigijenskih uslova, nikakve n j e g e i v e o m a slabe prehrane. N a r e đ i v a o mi je da djecu šaljem u sela, premda je znao, da su gola i bosa, a v e ć je bila kasna jesen. K a d bi se na n j i h g l e d a l o zaista kao na » d j e l o m i l o s r đ a « , K a p t o l , k o j i je dosta bogat, pa i sam » K a r i t a s « , m o g a o je tu djecu i obući i obuti i nahraniti i l i j e č i t i . U » K a r i t a s u « je postojao d j e č j i f o n d . M e đ u t i m kanonik B o r i ć i doktor C i k o p o d i zali su i trošili t a j n o v a c u druge svrhe, premda su to bili milodari, k o j e su d a v a l i dobrotvori za djecu. » K a r i t a s « j e m o r a o držati menzu z a v j e r o u č i t e l j e i razne svećenike u Zagrebu. Ta menza izdržav a l a se iz d j e č j e g fonda. O v i su doduše nešto i plaćali. Posebno je p i t a n j e dječji dom u Brezovici. 1944. g. k a d je nadbiskup osjetio da bi u Brezovicu m o g l i doći partizani, na brzu ruku ga je pretvorio u d j e č j i dom. To je bilo u v e l i k o j h i t n j i . U srijedu je dvorac zamišljen kao d j e č j i dom, a u subotu su d j e c a morala da budu tamo. P o s l i j e je polovicu dvorca nadbiskup dao t r o j i c i dominikanaca. U d v o rac je došlo i deset opatica, i to radi djece, a d j e c e je bilo u čitavom dvorcu šestero. K a s n i j e je došlo još d v o j e . Na račun te d j e c e hranili su se dominikanci i časne sestre, a sredstva su išla iz d j e č j e g fonda, što znači od p r i l o g a , k o j e su davali razni dobrotvori za djecu. P r e m d a je u B r e z o v i c i bilo 110 krava, tom domu nisu dobivala ni kapi m l i j e k a . D o k u m e n t 454 djeca u K a d su partizani b i l i u Brezovici, z a p l i j e n i l i su krave. T a d a su z a m o l j e n i da ostave 10 krava, jer da će u dom doći veći b r o j djece, pa da za n j i h ima m l i j e k a . Partizani su ostavili 10 krava. P o oslobođenju trebalo j e predati p o v j e r e n i k u narodne vlasti svu imovinu » K a r i t a s a « , pa su tada l j u d i sa K a p t o l a energično tražili od mene da drž a v i ništa ne predam. K a d a sam ja to ipak učinio, K a p t o l me je otpustio iz službe.« N a j v e ć u pomoć u radu na z b r i n j a v a n j u d j e c e pružio je sam hrvatski narod, bez obzira na poteškoće i na opasnosti, k o j i m a se tim s v o j i m postupkom izlagao p r e d ustaškim vlastima. N a r o d i grada i sela davao je sve od sebe, kada se g o d to od n j e g a tražilo. 26. V. 1945. g. izvršena je p r i m o p r e d a j a imovine »Karitasa« Ministarstvu socijalne politike NRH. P o d a c i iz zapisnika p r i m o p r e d a j e pokazuju, da je » K a r i t a s « , p o s l i j e svih tih a k c i j a oko djece, imao na raspolaganju, u uložnim bankovnim knjižicama, samo u b l a g a j n i » D j e č j e g f o n d a « 10,920.982.41 kunu ukupno. N a drugim f o n d o v i m a b i l o j e još preko 1.000,000.000 kuna. Zapisnik d a l j e kaže: » I z b l a g a j n i č k e k n j i g e d j e č j e g f o n d a v i d i se da su v e ć e svote izdavane za živežne namirnice, za k o j e se, p r e g l e d o m j e l o v n i k a djece, n i j e m o g l o utvrditi da su te namirnice bile z b i l j a n a m i j e n j e n e za djecu. T a k o je između ostalog, izdato 165.000 kuna za jednu svinju, tešku 159 kg, za k o j e se izdatke n i j e našla potvrda, a iz d j e č j e g se jelovnika v i d i da d j e c a kroz mjesece V i l i , I X , X , X I i X I I uopće nisu dobivala s v i n j skog mesa ni m a s t i . ( ! ) To meso i mast dobila je svećenička menza, k o j a se nalazi u istoj zgradi, g d j e su i prostorije » K a r i t a s a « . . . iSlično je bilo i sa drugim ž i v e ž n i m namirnicama, k o j e su se nabavljale iz dječjeg fonda.« Što se tiče tekstila, zapisnik tvrdi, n i j e m o g l o utvrditi p r a v o stanje. da se tada N a l a z K o m i s i j e za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača u p o t p u n j u j e i p o t v r đ u j e i z j a v u r a v n a t e l j a Dumića, a sve to skupa govori, da su i z v j e š t a j i » K a r i t a s a « bili lažno p o l a g a n j e r a čuna javnosti o n j i h o v o m radu, p r i k r i v a n j e pravih c i l j e v a c i j e l e o v e akcije, f a l s i f i k a t p r a v o g stanja stvari sračunat na to da se zavedu u b l u d n j u svi oni, k o j i su se iskreno i pošteno ž r t v o v a l i za spašavanje partizanske djece. U samoj stvari, to je bila zakamuflirana stara klerofašistička suradnja, p r o v o đena, o v a j put, na račun života, z d r a v l j a i o d g o j a postradale djece. (neprijateljski) IZ IZVJEŠTAJA USTAŠKOG »MINISTARSTVA ZDRAVSTVA« O KARANTENI U SISKU . . . Samom podizanju baraka za karantenu nije se moglo odmah pristupiti s razzloga, što ministarstvo zdravstva nije imalo u svom proračunu slobodnih navjera, a osim toga i vlasnici posebničkog zemljišta nisu još dali konačni pristanak za potpisivanje ugovora za privremeno uzimanje njihovog zemljišta u zakup. Pošto su u međuvremenu počeli pristizati veliki transporti izbjegličke djece u Si- sak, za koje nije bilo mogućnosti smještaja, zatražilo je ministarstvo zdravstva 6. VIII. o. g. pod br. 50148/42 od ministarstva udružbe, da za žurno uređenje karantene, u koju bi se privremeno smjestila djeca, odobri navjeru od Kn. 3,300.000.-—, što je bilo i prihvaćeno, te je 8. IX. o. g. doznačena svota od Kn. 1,000.000.— kao prvi predujam. Nakon toga morao je biti proveden izvlastbeni postupak posebničkog zemljišta, te se je 1. �X. — još u toku samog izvlastbenog postup- se ostalih 6 baraka podiže na prostoru, pred- ka — pristupilo radovima na podizanju baraka. Stanje radova jest sliedeće: Jedna velika baraka vel. 12,5X45 m postavljena je neposredno kod raskužne postaje (bivše Teslićevo kupalište) kao t. zv. baraka za čiste, a koja sada privremeno služi kao prihvatilište1 za izbjegličku djecu, dok viđenom za karatenu. Izgrađeni su temelji za 4 barake, a postavljanje prve karantenske barake doseglo je do polovice. Ovaj se posao izvodi sa mogućom brzinom-, jer prema stiglim obaviestima imade doskora stići u Sisak više transporta sa 3—400 izbjegličke djece,2 koja bi se privremeno prihvatila u karanteni .. 1 Logor za djecu u Sisku nosio je n a z i v » P r i hvatilište za djecu i z b j e g l i c a « , a bio je u sastavu » p r e l a z n o g l o g o r a za i z b j e g l i c e « , t. j. sabirnog l o gora, u k o j i su kaznene ekspedicije N i j e m a c a i ustaša sve do 1944. g. dovlačili s c i j e l o g t e r i t o r i j a N D H čitave o b i t e l j i s djecom. K a o i u logoru Stara Gradiška i tu su m a j k a m a , k o j e su slali na prisilni r a d u N j e m a č k u , otimali djecu, pa i dojenčad i trpali ih u » p r i h v a t i l i š t e « , što je za djecu značilo sigurnu smrt. 2 Koliko se do danas m o g l o utvrditi, bilo je u specijalnom logoru za djecu u Sisku 1942. g. zatočeno oko 7000 djece. 29. V I I . 1942. g. dovedeno je iz l o g o r a Crna M l a k a u l o g o r Sisak oko 1200 djece, a 3. V I I I . oko 800 djece. Tu su djecu dopremile D r a g i c a H a b a z i n i Diana Budisavljević. 8. V I I I . 1942. g. dopremili su sami ustaše iz l o g o r a Stara G r a d i š k a oko 650 dojenčadi. 8. V I I I . 1942. g. dopremio je M i h a j l o Komunicki iz l o g o r a u P r i j e d o r u 72 d j e c e . U k o l o v o z u i rujnu 1942. g. oteto je od matera u »sabirnom l o g o r u « Sisak i smješteno u » d j e č j e p r i h v a t i l i š t e « oko 2000 djece. iSvega je bilo zatočeno do k r a j a rujna u logoru oko 4.722 djece. Od te d j e c e oslobodio je narod iz logora do 26. I X . 1942. g. oko 1702 djece. Od 17.—26. I X . o t p r e m l j e n o u Z a g r e b 420 djece. P o g i n u l o u logoru do 26. I X . 1942. g. oko 1600 djece. jalnu politiku N R H . P r o v j e r e n e su i sređene odmah p o s l i j e oslobođenja 1945. i početkom 1946. g. 3 O strahotama logora u Sisku dao je dr. V e l i mir D e ž e l i ć 3. I X . 1945. g. i z j a v u D r ž a v n o j k o m i siji za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača, k o j u o v d j e u izvatku donosimo: . . . » N a j z l o g l a s n i j i j e bio l o g o r u Sisku. T u j e osnovana t. zv. »prelazna stanica« i »prihvatilište za djecu i z b j e g l i c a « , k o j u je n a v o d n o trebalo preseliti iz Bosne u Podravinu. Na oko v r l o humana ustanova, ali za čas se pročulo, da je » p r e l a z n a stanica« — sabirni logor, a »prihvatilište za d j e c u i z b j e g l i c a « — d j e č j e stratište i grobnica. U tom logoru djecu su silom o d v a j a l i od m a j k i , k o j e su slali na prisilni r a d u N j e m a č k u , a n i i h o v u djecu o s t a v l j a l i u » d j e č j e m prihvatilištu«. D j e c u su tu zatvarali u prostorije zaražene p j e g a v c e m i svim drugim zaraznim bolestima i o s t a v l j a l i ih tu danima bez hrane i v o d e , da o v a k o pomru. G o v o rilo se čak, da neki » l i j e č n i k « uštrcava p r a v o s l a v n o j d j e c i nekakve i n j e k c i j e , i da n a j z d r a v i j e d i j e t e sat iza takve i n j e k c i j e umre. Dočuvši to, smjesta sam se uputio u Sisak, ali tu mi nisu dopustili niti da se približim tom » p r i h v a t i l i š t u « . U z a l u d sam se legitimirao legitimacijama ministarstva, Crvenog Križa, pa i zelenom n j e m a č k o m l e g i t i m a c i j o m . I z j a v i l i su, da je to čisto ustaška ustanova, i da civilna lica n e m a j u s tim nikakva posla. T e l e f o n i r a o sam, t e l e g r a f i r a o i ekspresno p r i j a v i o u Zagreb, neka se neodložno nešto poduzme na spasavanju d j e c e iz sisačkog » p r i h v a t i l i š t a « , jer je u g r a d u notorno poznato, da je pomor d j e c e katastrofalan. N i g d a nisam saznao, kuda je dospjela m o j a p r i j a v a , tek kada sam bio u ustaškom zatvoru, m o j izvidni sudac mi je spočitnuo i u zlo upisao tu » d e n u n c i j a c i j u « . U s p j e l o mi je da f o t o g r a f i r a m neke strašne l j e š i n i c e djece, i da se d o g o v o r i m o d a l j n j e m (dakako i l e g a l n o m ) skupljanju dokaznog materijala o tom » p r i h v a t i l i š t u « . Sve što sam na s v o j u ruku m o g a o učiniti b i l o je, da » i z b j e g l i c e « , do k o j i h sam još mogao, ne upućujem u P o d r a v i n u preko S u n j e i Siska, nego u S l a v o n i j u preko Okućana i Bosanskog Broda. I još nešto. U č i t e l j D u m b o v i ć bio je p o s t a v l j e n od ministarstva udružbe da v o d i e v i d e n c i j u i k o l o n i z a c i j u djece, i da svakom djetetu oko vrata objesi kartončić s natpisom n j e g o v a imena i mjesta odakle je. R a d i e v i d e n c i j e d j e c e i sastava kartoteke, po k o j i m a će r o d i t e l j i p o s l i j e moći pronaći svoju djecu, to se činilo opravdanim, pa i neophodno potrebnim. Mi smo međutim bili p r i s i l j e n i da p o t a j n o skidamo d j e c i te »uputnice u smrt«. U listopadu 1942. g. p o n o v o je oteto od matera u »sabirnom l o g o r u « Sisak i smješteno u » d j e č j e prihvatilište«, oko 2000 djece. Od te d j e c e : 11. X. 1942. 16. X . „ 17. X . 26. X . „ „ dopremljeno „ ' „ „ je „ u „ „ „ „ „ Zagreb „ „ „ 550 566 djece 400 350 „ „ O v e transporte dopremile su u Z a g r e b medic, sestra K a t i n k a F a b i j a n i ć i još neke drugarice. U listopadu 1942. g. umrlo je u logoru 105 nov o r o đ e n č a d i i dojenčadi. 8. I I . 1943. g. dopremila Jana K o c h desetoro d j e c e (da li je bilo više d j e c e zatočeno i što se s n j i m a d o g o d i l o u periodu od 26. X. 1942. do 8. I Ì . 1943. n i j e poznato). O v e podatke utvrdila je D r ž a v n a komisija za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j i h o v i h pomagača, premda su oni sigurno još m n o g o veći. U č i t e l j Ante Dumbović vodio je evidenciju djece u logoru. On je sačuvao 755 f o t o g r a f i j a m r t v e d j e c e — v e ć i n o m dojenčadi i n a j m a n j i h mališana, k o j i su u koncentracionom logoru u Sisku umrli od g l a d i , nereda, bolesti i tuge. ( N a r o d je g o v o r i o da je tu djecu upravnik prihvatilišta ustaški l i j e č n i k N a j žar p o t r o v a o kao štakore.) Te f o t o g r a f i j e i kartoteke predao je D u m b o v i ć u svibnju 1945. g. t a d a n j e m Ministarstvu socijalne politike. Kartoteke iz Siska kao i sve druge, v o đ e n e ilegalno ili po ustaškim ustanovama, nalaze se danas u arhivu S a v j e t a za narodno z d r a v l j e i soci- O č a j n o l j u t i t jednoga dana, što mi u Sisku n i i e uspjelo ništa i z v i d j e t i , otpješačio sam izvan g r a d a •oosve sam cestom i tu naišao p r e d nekom v e ć o m kućom na nekoliko pripitih ustaša. Zaustavili me, legitimirali, a kako sam bio srdit, z a p r i j e t i o sam im, da ću se doskora vratiti i službeno ispitati, što se radi u n j i h o v o j » p r e l a z n o j stanici«. Jedan me je p i j a n i ustaša na to cinički uputio neka se popnetn pod krovište zgrade, pa ću v i d j e t i » m a l u podružnicu prihvatne stanice« . . . Tu sam na pregTŠtima strugotina ili slame razasute po tlu, v i d i o petnaestak p o sve nagih, obeščašćenih lešina d j e v o j č i c a , k o j e su se jedva zadjevojčile« . . . �Dokument 455 »PRIHVATILIŠTE ZA DJECU IZBJEGLICA« U SISKU — NAJSTRAŠNIJI KONCENTRACIONI LOGOR Iz zapisaka Rujan 1942. Prvi put bila sam u Sisku sa Verom Luketić početkom rujna 1942. g., kada smo od sestara Crvenog križa, koje su par dana prije otišle da tamo rade, bili obaviješteni, da u »dječjem prihvatilištu« u Sisku djeca umiru u velikom broju. Krenule smo s putnim nalozima Crvenog Križa, j e r smo tako imali pristup u »dječje prihvatilište«. Prof. Bresler upozorio me je, da je jedini čovjek, na kojeg se možemo obratiti u Sisku, da saznamo istinu, učitelj Dumbović, koji je tamo postavljen od »ministarstva udružbe«, i radi na kolonizaciji i evidenciji djece u kancelariji zgrade Špiler. Inače, da je taj logor, t. j. »prihvatilište za djecu izbjeglica«, potpuno u rukama ustaša, da se samo formalno nalazi u kompetenciji »ministarstva udružbe«, a inače je u sastavu »sabirnog logora«. Obje ove ustanove imale su istu upravu njemačko-ustaškog zapovjednika. Neposredno upravljanje »dječjim prihvatilištem« bilo je u rukama ustaše liječnika Najžara. On je raspolagao inventarom, novčanim sredstvima, upravljao zdravstvenom službom i osobljem. Logor je bio pod pokroviteljstvom »Ženske loze ustaškog pokreta« i »ustaške nadzorne službe« na čelu s logornikom Fagetom. Odmah po dolasku u -Sisak slučajno smo naišle na Najžara. On nam je rekao: »Djece baš i nema. Ima nekoliko bolesnih u »Školskoj poliklinici«, a desetak u »Solani«. Oni u »Solani« potpuno su zdravi. Ne vjerujem da ćete ih danas zateći, j e r nedeljom djeca odilaze na raskuživanje i šetnju uz obalu Kupe.« Zaustavljamo se pred »Školskom poliklinikom«. »Školska poliklinika« je nekakva stara zgrada, u kojoj je improvizirana »bolnica« za djecu iz »prihvatilišta«. Zgrada u žici, a pred zgradom ustaška karaula. Na zgradi zastava Crvenog Križa. »Nekoliko bolesnih«, kako nam je rekao Najžar, bilo je, ništa manje, nego sto i šezdeset bolesne djece, koja su sva ležala u visokoj temperaturi na golome podu, na izmetinama, u mokraći i truležu, zavučena pod smrdljive dronjke, kojima su se htjeli zaštititi od muha, kojih je bilo na tisuće. Bila su to u većini mala djeca i nešto dojenčadi. Ispod prnja, djeca su osjetila, da je netko ušao, ali se nisu razotkrila, već su ona veća, tužno zacviljela: »Hljeba . . . donesi vode . . . « Jane Koc/i1 a dojenčad je ležala nemoćna i gotovo bez glasa jecala . . . Dali smo se odmah na posao. Sa ženama zatočenicama oribali smo podove u toj »bolnici«, unijeli svježu slamu, prekrili je plahtama i gunjevima, kojih je bilo prepuno skladište, baš kao i suda i žlica. Sve su to donijeli roditelji, kad su ih s djecom dotjerali iz njihovih kuća, ali je Najžar sve ono, što nisu pokrali ustaše, držao u magazinu. Djecu, pa i dojenčad, »smještao« je čak i u ovoj »bolnici« na goli pod. iSestra Dragica Habazin ostala je uz djecu u bolnici, a mi ostale pošle smo u logor. Pri povratku, iza mosta, sastali smo se sa učiteljem Dumbovićem. Zajedno smo produžili do logora u Solani. Ušli smo u dvorište. Odmah do ulaza nalazi se mala zgrada, u kojoj je smještena kancelarija evidencije. Na ulazu — ustaška straža. Duboko u dnu dvorišta stoji velika zidana baraka, slična velikoj zidanoj staji ili magazinu — bivša solana. Inače samo dvorište služi gradu Sisku za navažanje smeća. Oko Solane, a posred dvorišta, teče otvoreni kanal zelene gnojnice, koja se slijeva iz velike staje nedaleko solane. Cijelo je dvorište otvoreno sa sviju strana, samo uz Solanu protegnuta je žica. Još iz daleka čuli smo vrisak, kuknjavu, dječji plač. Oko 250 male djece, najviše od 3—5 godina stare, napola gole, bježeći u strahu ispred ustaša — vraćalo se sa »šetnje« uz obale Kupe. Sakupili smo djecu i odveli ih u Solanu. Solana, gola goleata zgrada, sva od betona, neugodno hladna. Na podu ni krpe ni slame. Zidovi, godinama zasićeni solju, isparuju tešku vlagu, koja grize oči i peče u grlu. U toj hladnoći apatično sjede četiri postarije zatočenice. Premda je već davno- prošlo tri sata poslije podne, djeca još toga dana nisu ništa jela. Bila su puna gnojnih rana i krasta, a svakom djetetu curio je iz uha gnoj, po kojem su milili crvi. Jadna su djeca neopisivo zaudarala. Njihove oči bile su upaljene i gusto suzile. Plač djece jezivo je odjekivao u tim hladnim zidinama. U logoru našle smo nešto preko četiri stotine djece od oko četiri tisuće, koliko ih je moralo biti prema informacijama, koje smo dobile u Zagrebu. Nismo u prvi čas pitale za onu djecu, koje nema, jer smo se �Dj.eca samrtnici iz logora u Jasenovcu �morale hitno pobrinuti za onu, koju smo još zatekle u životu. Bilo nam je jasno, da djecu treba što prije odvesti iz Siska. Započele smo pregovarati s Najžarom. Tražile smo, da se odmah otpremi najteže bolesnu djecu i dojenčad, a zatim i ostalu. Najžar je odmah pristao. On je najbolje znao, da poslije »boravka« kod njega, ni ta djeca ne će preživjeti, pa otpremili ih kuda bilo. Tako se i dogodilo. Otpremili smo djecu u tri transporta u Zagreb. Dojenčad i mala djeca bila su smještena u dom za majke i dojenčad, koji je upravo u to vrijeme preuzeo Crveni Križ. Od te djece ostao je mali broj na životu, djelimično i radi potpuno nesređenih uslova, koji su vladali u tom domu. Listopad 1942. Po drugi put sam otišla u sisački logor listopada 1942. g. sa još četiri drugarice. To je bilo povodom poziva uprave »sabirnog logora« središnjici Crvenog Križa u Zagrebu, da preuzme rukovođenje ambulantom logora za žene. Sada smo u Sisku naišli na posve novu situaciju. Nakon što smo 26. IX. 1942. g. odveli zadnji transport djece u Zagreb, logor za odrasle i djecu u Sisku premješten je iz grada i reorganiziran. Sada je uz poseban logor za djecu osnovan i poseban logor za žene, u koji su ih, odmah po dolasku, odvajali od muškaraca. Taj je logor bio smješten u barakama pod imenom »karantena«. Pristup »karanteni«, t. j. »zaraznim bolesnicima«, bio je sada dvostruko zabranjen. Nakon prijavljivanja u kancelariji, krenule smo u pratnji ustaša prema novim logorima. Poljskim putem presijecale smo livade i polja i teško izvlačile cipele iz ljepljivog blata. Negdje na kraju svih tih livada, daleko od grada, ugledale smo nove barake. Odmah smo se uputile u t. zv. »ambulantu«, koja je bila smještena u praznoj i prljavoj baraci punoj smolastog vonja, što se i spariva» iz novih dasaka. Na golome podu ležale su žene. Sve su od reda imale temperaturu. Dan prije, ujutro, oduzeta su im djeca, i one su se tužile na boli u prsima. Među ovim ženama bilo je i visoko gravidnih i nekoliko žena s pjegavcem. Barake su bile povezane hodnicima, na kojima su stražarili ustaše. Sva vrata iz soba izlazila su na te hodnike, i nitko se nije mogao nikuda maknuti, da ga ustaše ne vide. Prozori bili su ugrađeni samo na vratima soba, i to u visini očiju čovjeka. Jedino, što su kroz njih mogli vidjeti djeca i žene, bila su iscerena lica ustaša, ili njihove bajunete. Podalje od ambulante, iz neke druge barake, čuo se tužni plač djece. Tu je bilo smješteno na golom podu četiri stotine djece: novorođenčadi, djece od nekoliko nedelja i mjeseci, do deset godina starosti. Koliko je djece dolazilo, i kuda su ih otpremali, nije se više u ovoj »novoj« organizaciji logora Sisak moglo saznati. Djeca u dječjoj baraci neutješivo su plakala i dozivala matere, koje su bile samo nekoliko koračaja udaljene od djece, ali koje do njih ne propušta fašistički zločinac. Dok su tri drugarice ostale, da s ustašama rješavaju pitanje ambulante, mi ostale smo pokušale da dođemo u baraku s djecom. Veća djeca pričaju nam kroz suze, kako ne mogu umiriti malene, jer su gladni, nema ih tko previti... i kako se boje, da će svi pomrijeti. Ta djeca, koja još nisu navršila ni deset godina, zaklinju nas: »Ajde, sestro, dovedi nam matere, dovedi barem majke ovim malenima. Vidjet ćeš, ako im ne dovedeš matere, ugušit će se, već od samih suza. Ajde, ajde, dovedi ih odmah ...« Dovesti matere ovoj djeci nije za nas bilo jednostavno, jer ih ustaše »iz principa« odvajaju i ne puštaju k njihovoj djeci. Osim toga, mi smo imale pristup samo k ženama u ambulanti. U barake »zdravih« žena nismo smjele ulaziti, a nismo se mogle pored ustaških straža niti prikrasti, a kamoli izvesti žene u barake k djeci. A ipak nam je uspjelo i to izvesti, iako je izgledalo nemoguće. Bilo je to u noći od 10. na 11. listopada, kada smo sve pripremili, da taj transport djece još iste noći otpremimo u Zagreb. Trebalo je da majke zadnji put nadoje svoje dijete i da ga tim umire, a onda da ga možda zauvijek ostave, kako bi mi iza toga mogle što lakše djecu otpremiti. Tko da opiše radost djece, kad su ugledala majke. Njihove male ručice ovile su se oko majčinog vrata, a teški jecaji još dugo i dugo bili su jeka pređašnje tuge. Iz tih malih, uzbuđenih grudi izlazili su duboki i teški uzdasi. Njihova pohlepna usta pripila su se uz majčina prsa, a na kosicu djece kapale su krupne suze matera, koje su šutjele. Bile su to majke — heroji. Kada je i posljednje dijete, premoreno tugom, zaspalo, ostavile su matere svoju djecu i tiho nestale u suprotnoj baraci. Na vratima svaka se još jednom okrenula, toplo nam se zagledala u oči i prošaptala: »Čuvaj nam djecu, čuvaj ih rođena ...« Transport sa 590 djece otpremili smo u Zagreb, i jedino, što smo mogli kao utjehu reći tim materama, bila je adresa, gdje da potraže djecu kad se vrate iz tuđine ... Njih su sve još iste noći otpremili u Njemačku. Ali, barake su se punile novim materama i njihovom djecom. 16. X. otpremili smo za �Zagreb daljnji transport sa 566 djece, 17. X. transport sa 400 djece, 26. X. sa 350 djece. Sve su to bila mala djeca, najstarija 10 godina. Nisu to više bila djeca sa Kozare, nego sa Korduna, Banije, iz Slavonije, iz hrvatskih i srpskih —• partizanskih porodica. 2 Od k r a j a listopada 1942. g. Sisak ustašama nije više bio pogodno mjesto za »raspored« uhapšenika. 1943. g. bilo je ukinuto »dječje prihvatilište«. Sabirni je logor ostao i dalje, a djecu su putem »Karitasa nadbiskupije zagrebačke« predavali na smještaj u obitelji. U okolici Siska narod se masovno dizao na borbu. Jedinice Narodno-oslobodilačke vojske zauzimale su pojedina sela i oslobađale čitave krajeve u neposrednoj blizini Siska, i više se nije moglo nesmetano ubijati djecu ni u posebnim, od grada udaljenim barakama. 1 J a n a Koch vršila je u ovom razdoblju dužnost jednog od tajnika Hrvatskog Crvenog križa (na kojoj je dužnosti bila i prije okupacije), te je imala mogućnost da sama sudjeluje u transportiranju partizanske djece iz logora u logor. 2 U logoru Sisak radile su medicinske sestre Vera Lipovča'k-Čegec i Neva Šiler do kolovoza 1942. g. i Katinka Fabijanić — do raspuštanja logora, koje su kao antifašistkinje radile na spasavanju djece. Dokument 456 DJECA IZ KOLONE SMRTI Iskaz očevidaca Jane Koch i Jednog dana u jesen 1942. g. opet se skuplja svijet oko zatvora Gestapoa, pred zgradom gimnazije u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Opet otpremaju Nijemci transport zagrebačkih Židova, koje su noćas pohapsili, u Njemačku. Okružuju ih rodbina, znanci i prijatelji, da ih još jednom vide. Oko njih se okuplja sve više svijeta. Zgradu i ulicu pred ulazom cernirali su ustaše. Dolazi kolona kamiona. Izlazi kolona smrti — žene i djeca —• zatočenici iz logora Lobor-grada. Otpremaju ih u Auschwitz, otkuda se više nikad nisu vratili. Mirno kao janjci penju se te žene, sivih, ispaćenih lica, obučene u dronjke. Snagom, koju još imaju, matere bojažljivo miluju djecu i pomažu im da se tiho popnu, kako ne bi bilo ustaške i n t e r v e n c i j e . . . Čuje se usklik zaprepaštenja među narodom. Kroz špalir naoružanih ustaša, kolona smrti počinje da se kreće. Okupljeni svijet probija se do kamiona, čuju se povici: »Dajte nam djecu — bacite ih . . . I brže nego što je ustašama doprlo do mozgova, što se događa, žene su iz kamiona stale bacati djecu među zbijeni svijet, da se onima, koji su ih uhvatili u ruke, u času zametne trag. Tako je oteto desetak djece iz te kolone smrti. 2 1 Anka Meleš, medicinska sestra. Već od prvih dana okupacije narod je spontano spasavao progonjenu djecu Srba i antifašista. Tako su građani Siska i seljaci iz okoline dnevno dolazili u logor i tražili, da se n j i m a preda bar m a n j a i bolesna djeca. Ustaše i doktor N a j ž a r davali su im 'međutim, samo zdraviju, veću djecu. Građani i seljaci uzimali su djecu i potajno, premda su uz sve zgrade, gdje su bila djeca, naoružani ustaše držali stražu. Oko nekih zgrada bila je doduše žica, ali kroz n j u su se mogla provući djeca, da ih ustaše ne vide. Kad su ustaše vozili transport od oko 500 djece iz Crkvenog boka za Sisak, narod iz okolnih sela išao je kolima uz transport. Putem je rasla kolona kola, jer je narod iz sela uz prugu uprezao konje i išao za vlakom, te je već putem izvlačio djecu iz vagona i odvozio. 2 Narod je otimao ... Anke Meies1 �. . . i spasavao djecu iz Dokument kolone smrti 457 0 ZDRAVSTVENOM STANJU DJE CE U LOGORU JASTREBARSKO Trema za dječje izjavama bolesti. — prof. Iz dr. Branka dokumenata Dri. a r. Dragisića, komisije Nine Dragišić za utvrđivanje Logor1 za djecu u Jastrebarskom osnovan je 12. VII. i postojao je do kraja listopada 1942. g. Sastojao se od tri dijela i bolnice. Bolnica je bila smještena u zgradi dječjeg doma — u bivšem dvorcu grofa Erdödya, i u njoj je ležalo 300 bolesnika. Radila je do oslobođenja. Uz dvorac, u jednoj bivšoj talijanskoj baraki za konje, bilo je smješteno 250 djevojčica. Drugi dio logora nalazio se u tri barake — bivše talijanske štale za konje, uz franjevački samostan. Tu je bilo smješteno 400 dječaka. 14. VIII. 1942. g. uređena je u franjevačkom samostanu karantena za 100 dječaka oboljelih od tifusa, koje je ovamo dopremio prof. Kamilo Bresler iz logora Gornja Reka. U samoj Jaski bilo je oko 800—1000 djece, dok je oko 2000 ostale djece bilo strpano i zločina dr. Glumca okupatora — i specijalista njegovih pomagača u poseban logor u selu Reka, 3 km udaljenom od Jaske, (prema Plješivici). Taj je logor bio smješten u bivšoj ciglani i talijanskim konju,šnicama. Nalazio se u žici i bio pod stražom ustaške posade, a kasnije pod stražom »ustaške nadzorne službe.« Upravu logora u Jaski ustaše su povjerili časnoj sestri Pulheriji Barta, koja je bila svastika Mile Budaka, poznatog ustaše i srboždera. Zato nije čudo, da su ustaše dozvolili, da se upravo u taj logor dopreme prvi transporti »oslobođene« djece iz logora Stara Gradiška. Ukupan broj djece u logoru Jaska (dvorac, baraka i karantena u franjevačkom samostanu) i Reka iznosio je 3.336 djece od 6 mjeseci pa do 14 godina. To su bila uglav- �Tako su živjela i umirala djeca u logoru u Jaski nom djeca Kozare i veći broj djece iz Korduna, Banije, Like i Slavonije, koja su gotovo sva bila iz srpskih, većinom partizanskih porodica. Djeca su dopremljena u grupama: 12. VII. — 850 djece, 13. VII. — 36 djece, a 14. VII. — 750 djece — sve iz logora Stara Gradiška; 31. VII. dopremljeno je 850 djece iz sabirnih logora Jablanac i Cerovljani ; 5. VIII. — iz sabirnog logora Crna Mlaka i Slavonije — 800 djece, a 15. VIII. — 100 dječaka iz logora za djecu u Gornjoj Reci. Djeca su većinom stigla potpuno gola, pa i dječaci i djevojčice iznad 12 godina. U najboljem slučaju bila su zaogrnuta kojekakvim dronjcima. Izgledali su kao kosturi, naročito djeca iz prve tri grupe. Mnoga su imala otekline zbog gladi, dok su im lica bila mršava, boje cementa, usta razvučena, a oči potpuno upale. Svi su od reda imali teške proljeve, koji su bili krvavi i odgovarali slici jedne teške dizenterije. Crijeva su im po nekoliko centimetara visjela izvan tijela. Istovremeno su gotovo svi bolovali od nekoliko zaraznih bolesti, kombinacija tifusa i dizenterije, hripavca, ospica i upale pluća, šarlaha, difterije nosa i ždrijela; ulcerozne stomatitide najtežeg stepena, mnogo edema na nogama i t. d. Bilo je djece, koja su kod najmanjeg 25 Žene Hrvatske u N O B napora, kao na pr. kod ustajanja sa kreveta da obave nuždu, naglo umirala. Padala su kao snoplje od opće tjelesne slabosti i iscrpljenosti. Liječnici, prof. dr. Branko Dragišić i dr. Nina Dragišić uz pomoć sestara pomoćnica počeli su odmah s davanjem subkutanih infuzija fiziološke otopine, da djecu povrate u život. Davanjem injekcija šećera i »coramina« održavali im srce, jer su manje ili više sva djeca bila moribundna. Da bi se dobila samo približna slika o stanju te djece uopće, navađaju se slijedeći podaci: dizenterije je bilo oko 400 slučajeva, i to najteže vrste; ospica s upalama pluća ili bez njih oko 300; abdominalnih (trbušnih) tifusa oko 200; skorbuta neobično mnogo i to najtežeg stepena s ispadanjem zubi i sekvestriranjem vilica. Drugih avitaminoza također velik broj. Na stotine ulceroznih stomatitida s potpunom destrukcijom obraza; difterija nosa i ždrijela oko 200; varicela i zaušnjaka (parotitis epidemica) oko 100; šarlaha je bilo malo, a tuberkuloze, koliko se moglo ustanoviti bez rentgenskog pregleda, nije bilo mnogo ; svraba i raznih gnojnih infekcija na koži gotovo kod sve djece. Cjelokupnu kliničku simptomatologiju označuje prof. dr. Branko Dragišić kao pa385 �toìogiju kod atrofične i izgladnjele djece, gdje takav organizam nije imao dovoljno sposobnosti za stvaranje antitijela. Zato se događalo, da su se kod jednog te istog djeteta, na uzglavnoj cedulji, nalazile po redu sve moguće infekciozne bolesti. Isto to vrijedi i za atrofije, naročito iz prvog transporta oko T O djece. To nisu bila O djeca, nego isušeni skeleti prevučeni kožom, s velikim očima, duboko upalim, bez izraza. To su bili živi leševi, koji su jedva pokazivali znakove života. Premda su liječnici od jutra do mraka, a i noću u bolničkoj ambulanti davali špricom 20 ccm subkutane infuzije i sredstva za srce, teško je uspijevalo da se djecu iz prvog transporta vrati životu. Predzadnja grupa djece (logor Mlaka i Slavonija), kad su došla, na oko izgledala su prilično dobro. Ali već sutradan pojavili su se teški proljevi tako, da se posumnjalo na grizu. Međutim, višekratni pregled stolice pokazao je da nema klica. Stvar je ostala nejasna, to više, što su sluznice usta, mekanog nepca kao i ždrijela pokazivale napadno crvenilo, koje svojom slikom podsjeća na egzantem kod šarlaha, no osip na tijelu djece nije se mogao ustanoviti. Tek kasnije, prigođom seciranja nekih lješinica umrle djece, kada su pronađeni i čirevi u tankom crijevu, kao i promjene na sluznici želuca, ustanovljeno je, da su ta djeca u prijašnjim logorima i trovana. Smrt djece bila je golema u početku, jer su ta djeca bila potpuno izgladnjela i atrofična. Kasnije je uspjelo organizacijom' bolnice, pružanjem- liječničke pomoći, strogim odvajanjem zdrave od bolesne djece i najvećom njegom, koju je bilo moguće dati djeci u uslovima tako strašnog logora, da se taj mortalitet smanji. Prema statističkim, podacima umrlo je u logoru Jaska 449 djece i to: od 12. VII. 1942. do 1. VIII. 1942. umrlo je 153 djece, od 1. VIII. 1942. do 1. IX. 1942. umrlo je 216 djece, od 1. IX. 1942. do 1. X. 1942. umrlo je 67 djece, od 1. X. 1942. do 1. XI. 1942. umrlo je 8 djece. Iza raspuštanja logora umrlo je u bolnici logora još 5 djece. Tu bolnicu organizirao je Epidemiološki zavod u Zagrebu (dr. Arkša Černozubov) kao epidemijsku bolnicu za djecu. 1 Jedini logor, za k o j i je ustaško »ministarstvo udružbe« direktno preuzimalo i raspoređivalo djecu, bio je l o g o r u Jasenovcu. R a d i t o g a je bilo moguće da se pomoću antifašista, k o j i su radili u tom » m i nistarstvu« (prof. K a m i l o Bresler, dr. V e l i m i r D e želić), ubaci u t a j l o g o r organizirana grupa od 26 antifašista, zdravstvenih i pedagoških radnika. Bili su to l i j e č n i c i : p r o f dr. Branko Dragišić i n j e g o v a drugarica dr. N i n a Dragišić, medicinske sestre: V i n ka Šoljan, M i r a Šlehta i sestra Anica, pedagozi: T a t j a n a M a r i n i ć , L i n a P a d o v a n i učenice Škole za o d g o j i t e l j i c e iz Ruda: R e g i n a Drame, A n k i c a Čegec, Danica Čendak, M i r a D e b e l j a k , A n i c a H o i v a t , A n k a Korošec, M a r i j a I v a n k o v i ć , Dubravka D o l e n t e , Ruža H e r c e g , D r a g i c a V i t k o , Julka Marinić, M a n j a Ratković, I v a n k a G l a v a n , Z i t a Pušić, Blarika K o l a r , O l g a D u p a l o , Blarika T a k a č , I v k a Strmac (uhapšena 1944. g. u Rudama, i ubijena u Jasenovcu) i druge. P r v e dane radili su svi u Jaski. K a d je logor proširen i na Reku, u bolnici su ostale, uz liječnike i medicinske sestre — učiteljica L i n a P a d o v a n i svega četiri učenice, k o j e su d v o r i l e preko 3:>0 na smrt bolesne d j e c e . Po tri učenice ostale su u barakama u Jaski, a n j i h osam, s T a t j a n o m M a r i n i ć , m e d i cinskom sestrom A n i c o m i k n j i ž e v n i c o m V e r o m L u ketić ( k o j a je p r v i dan došla s ovom ekipom u Jasku), prešle su u Reku, g d j e je bilo oko 20010 djece. S d j e c o m bilo je d o p r e m l j e n o oko 25 bolesnih žena, k o j e je uspjelo prokrijumčariti iz logora Stara Gradiška, j e r su b i l e p r o g l a š ; n e nesposobnim za rad u Njemačku. šena i ubijena 1945. g. u L e p o g l a v i ) . Sa zdravstvenom ekipom u Jaski o s t a j e i L i n a P a d o v a n . U tom periodu znatan dio antifašista, k o j i rade na o v i m poslovima, angažiran je na ilegalnom smještaju d j e c e u porodice i s u d j e l o v a n j e u l e g a l n o j kolonizaciji, koju provodi ustaško »ministarstvo udružbe«, a kasnije » K a r i t a s « nadbiskupije zagrebačke. R a d i t o g a v e ć k r a j e m kolovoza prelaze u Z a g r e b prof. dr. Branko Drajgišić i dr. N i n a D r a gišić. U Jasku m j e s t o n j e g a dolazi dr. W e i s m a n n i medicinska sestra N e v a Šiler. Iz Reke se povlači i T a t j a n a Marinić, k o j a tada radi na k o l o n i z a c i j i d j e c e i o r g a n i z i r a n j u spasavanja d j e c e u svim l o g o rima. N a n j e n o m mjestu dolazi Jelena 'Černozubov (zarobljena u V I I . o f e n z i v i na P l i t v i č k i m Jezerima i ubijena u logoru Auschwitz), te medicinske sestre: P a v i c a D e f i l i p i s , S o f i j a Vlašić i A n a Papailiopulos, k o j e rade u tom logoru do n j e g o v o g raspuštanja. Ostale medicinske sestre i učenice O d g o j i t e l j s k e škole prelaze na r a d u Centar za kolonizaciju d j e c e u Z a g r e b u . U rujnu 1944. g. većina ovih učenica, s upravnikom škole T a t j a n o m M a r i n i ć i nastavnicima: L i n o m P a d o v a n , dr. Josipom Rasuhinom i P a v i c o m D e f i l i p i s , odlaze u partizane. S n j i m e odlazi i grupa omladine iz Ruda i okolice. N a k o n nekoliko dana, kad je oro ; d j e c e u logoru v e ć p r e l a z i o 3000, došle su na rad u Reku liječnica dr. Glumac i medicinska sestra M a c a T o m i ć . U 1o v r i j e m e dolaze u Jasku, na p o z i v upravnice logora P u l h e r i j e Barta, sestre milosrdnice iz Zagreba. T a d a sve učenice O d g o j i t e l j s k e škole iz Ruda p-elaze na r a d u Reku, a u bolnici i barakama u Jaski ostaje zdravstvena ekipa, k o j o j se pridružuju medicinske sestre: T a n j a Černozubov i M i c a Škaberna (uhap- Grupa antifašista u logoru Jaski (i R e k i ) oslan j a l a se na ilegalne antifašističke o r g a n i z a c i j e u Jastrebarskom (dr. Branko D a v i l a , kotarski liječnik i član ilegalnog N O - a za Jasku, M i r k o M e r l e iz sela Reka i dr.), na antifašističke grupe iz sela Ruda (Stasa Jelić i D e l k a Prosoli, o d g a j a t e l j i c a na M a l o j školi u Rudama, uhapšena 1944. g. i ubijena u Jasenovcu), na antifašiste sa epidemiološkog zavoda u Z a g r e b u (dr. N i k š a Černozubov, k o j i je za rad u o v o m logoru angažirao antifašistkinje — svršene učenice škole medicinskih sestara i medicinske sestre). Antifašisti k o j i su radili u Jaski i u Reki bili su povezani sa grupama na p r i h v a t n o j p o s t a j i C r v e n o g križa na kolodvoru u Zagrebu i svim antifašističkim grupama na prihvatnim stanicama i bolnicama. �Dokument 4Ö8 PRVI SMIJEH1 ìz zapisaka Tatjane Marinié i Prema izjavi jedne odgojiteljice: » . . . N a j t e ž e n a m j e bilo savladati strah kod djece i u sebi. D j e c a su nam umir a l a na rukama, na krevetima, u bolnici i na podu u barakama, a bile smo same u bolnici . . . i same u barakama . . .« Dvije tisuće djece, dvije tisuće djece na jednom malom prostoru, a ne čuje se običajni žamor, ne čuje se dječji smijeh . . . Preko dana djeca su vani, pred barakama, sjede jedno do drugoga, apatično, nijemo. Iz očiju im viri strah, a jedino oči odaju život. Za ništa ne pokazuju interesa. Ni hrana ne privlači. Nema osjećaja sigurnosti, samo nepovjerenje i strah, do užasa doživljen strah. Tek uzrast odaje da je to dijete. Kako steći povjerenje te djece, kako pokrenuti to mrtvilo duše, kako opet izazvati smiješak na dječje usne. Mlade odgojiteljice također još djeca sa 16—17 godina, nastojale su da sakriju svoj užas pred djecom, ali, kad bi se jedna s drugom samo na čas sastale, suze su im same od sebe počele teći i nisu ih mogle zaustaviti. Svakog dana umiralo je koje dijete, umiralo stisnutih usana, bez riječi, kao da mu Stase Jelić o logoru u Jaski-2 je od te beskrajne tuge puklo malo srce. Što se sve nije pokušalo! Ovdje, gdje nema ničega — smiješno je pomišljati na igračke, a kako bi bile potrebne. Odgojiteljice su na najraznovrsnije načine pokušavale pokrenuti djecu na bilo kakovu aktivnost. One su im pjevale, pričale i pokazivale, kako se pletu stolčići iz trave, koje su nabrale uz rub logora. No dječje bi ruke uzele travu u ruke, a onda đpet klonule, i ostale nepomične. S onim manjima pokušale su graditi iz pijeska, kojeg je bilo dovoljno na ciglani, iz ostataka opeka i kamenja. No sve uzalud. A navečer, kad se spustio mrak, kad su djeca stisnuta jedno uz drugo ležala na podovima baraka, započeo bi otegnuti vapaj, otegnuti zov, koji se prenašao od jednog djeteta na drugo, iz jedne barake na drugu i pretvorio u val. »Nano moja, dođ' ovamo, nano moja dođ ovamoooo . . . « ječala su djeca. Sakrivena od svakog pogleda i ohrabrena mrakom, ona su izricala svoju bol. »Moj P erica je umro«, »Moja Milka izdiše«, »Onaj mali s madežom na obrazu ne će dočekati jutro« — Saputale su učenice, obi- Štala u Jaski — logor za djecu �lazìle djecu, gladile im ruke i obraze, i na sve načine nastojale ublažiti bol. Ništa im nije bilo teško. Iz noći na noć, od jutra do sutra djevojke su njegovale djecu. Ali ono najteže, bila ta strašna apatija djece, užas koji je virio iz hiljade pari očiju. S tim užasom one su se uhvatile u koštac. Htjele su vratiti djecu u život. Jedne noći, kad su stariji, okupljeni sjedili pred barakom, planule su ospice s upalom pluća. Svakog je časa trebalo nešto izdati, svakog časa moglo se opet nešto nova pojaviti. Svi su na nogama. U svakoj baraci po dvije učenice. Malo pomalo stišao se zov djece, presahle su suze, usahnula grla. Kad najednom oko dva sata u noći začuo se iz jedne barake krik, krik kakav se još nije čuo u logoru. Svi su potrčali, da vide što je. U baraci djeca sjede i stoje u krugu, a u sredini kruga, Regina i Julka, okićene lišćem, izvode dječje igre i predstavljaju. Nisu nas opazile. One nastavljaju, zbijaju šale, djeca se ponovno, ponovno počinju smijati... Sad nas je opazila Regina. Sva uzbuđena nam dobacuje: »Oni se smiju, oni se smi- ju . ..«, i brzo nastavlja s Julkom igrokaz. Mi smo se brzo povukli, da nas djeca ne primijete, a kasnije, prema jutru, došle su Regina i Julka, sretne, nimalo umorne i ispričale nam svoj veliki uspjeh. Vrlo polagano išla je ta psihička rehabilitacija djece, a koliko ih je samo umrlo stisnutih usnica. Malo pomalo djevojke su predobijale djecu, malo pomalo djeca su se počela uključivati u igru, slušati priču, dok se jednog sutona nisu sva uhvatila u kolo, tako veliko kolo, kakvog još nitko nije vidio, i zapjevala pjesme svojih krajeva, pjesme s njihovih toplih ognjišta. Oči su zablistale, usta su progovorila, ruke su oživjele, a i bolesti počele jenjavati. Vjetar je nosio pjesmu na vrhove Plješivice, i još dalje, do tamo, odkuda su se čuli topovi, do vrhova Žumberka, gdje su se borile brigade, koje su nosile slobodu. Kroz noć, pjesma im je nosila pozdrave s patničkih usana onih najmanjih, koji su ih zvali: O v a ortica odnosi se na 1942. g. P u l h e r i j a Barta, opatica, u p r a v i t e l j logora u Jaski, g o v o r i l a je za d j e c u da je to »komunistička gamad, k o j u treba potamaniti«. Iznosimo neke d i j e l o v e iz i z j a v a , k o j e su dale pred K o m i s i j o m za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača, učenice i nastavnice škole za o d g o j i t e l j i c e iz Ruda: » Z d r a v s t v e n a situacija d j e c e u barakama n i j e se m n o g o razlikovala od one u bolnici. Ipak, za tu djecu d o b i v a l e smo živežne namirnice samo za n a j g r u b l j u kazansku hranu, premda je bilo d o v o l j n o zaliha b o l j e hrane. A l i tu je hranu slala P u l h e r i j a samostanima u B e o g r a d i L j u b l j a n u . . .« » . . . uz puna skladišta tekstila, plahta, pokrivača, o d j e ć e kao i posuđa, sapuna i drugog za djecu, morale smo p r o v a l j i v a t i u skladišta i otimati što se moglo, barem za n a j b o l e s n i j u djecu . . .« d i j e l u logora već smo imali preko 2.000 djece, od k o j i h je 420 bilo m l a d e od g o d i n e dana. T r e b a l o je barem tu n a j m a n j u d j e c u dići sa poda, nabaviti krevete. K a d a su zatraženi kreveti od P u l h e r i j e , pravila se kao da ne čuje, i g l e d a jući malu djecu, golu na slami, g o v o r i l a j e : » T o je krasno, to me potsjeća na 'muke m a l o g Isusa u Betlehemskoj štalici«. D o p r e m i l i smo naše krevete iz Ruda, i po šestero d j e c e smjestili na j e d a n krevet. T a d a je došla P u l h e r i j a da uzme te krevete, jer da ih ona treba za časne sestre iz Zagreba, k o j e su došle da rade u bolnici. T r e b a l o je dobro manevrirati, dok je odustala od svog strašnog zaht jeva .. .« 1 2 » . . . K a d smo stigle svega nas d v i j e u Reku sa transportom od 70'0 djece, među k o j o m je bilo 120 d j e c e od 6 mjeseci do godine dana, bila je noć i p a d a l a je kiša. N i s m o imale ni svijeće. Dočekala nas je ustaška posada i pokazala nam barake za djecu. Bile su to štale za konje, još pune đubreta. P o s t o j a l a je još samo jedna baraka za ljude. Ostale su ustaše već srušili. Jedva su nam dopustili da u tu baraku sklonimo djecu, da ne ostanu cijelu noć na kiši. . . . ÌSamo ta noć pokosila je živote nekolicine djece. Baraka je bila za 120 l j u d i , a u n j u smo strpali 700 d j e c e . . .« »Anđele moj, jablane moj«? ». . . Da bi onemogućila koliko toliko normalnu prehranu djece, P u l h e r i j a je odredila mljekarima, da m l i j e k o za Reku dovoze u 11 sati p r i j e podne, umjesto u 6 sati ujutro. K a k o je bio mjesec srpanj, m l i j e k o bi svaki dan došlo pokvareno. T a d a smo organizirali sakupljanje m l i j e k a u selima. Žene su svako jutro besplatno donosile m l i j e k o za n a j m a n j u djecu. Od m l i j e k a , k o j e je slala uprava logora, -po nalogu prof. dr. Dragišića, p r a v i o se sir, k o j i je bio l i j e k d j e c i s p r o l j e v i m a , a sa sirutkom kuhali su se Sganci . . . « ». . . 'Osim golih ruku i 700 d j e c e nismo imali doslovce n i š t a . . . T r i dana jela su d j e c a samo prežganu juhu. B i l a su gola, dani kišoviti, a oko nas duboko ciglasto blato. B i l o nam je jasno da d j e c i m o ž e m o pomoći samo uz p o m o ć naroda iz Reke i o b l i ž n j i h sela. Oni su nam p o m o g l i očistiti štale, okrečiti ih i nasuti pijeskom. N a v e z l i su toliko slame, da smo m o g l i spaliti staru slamu i provesti dezinsekciju. No za t a j posao trebalo je osam dana. » . . . U našoj j e d i n o j baraki za l j u d e , u k o j o j smo imali smještenu n a j m a n j u djecu, morala se hitno urediti bolnica, jer su z a v l a d a l e ospice. O'd uprave logora n i j e se m o g l o dobiti ni krevete, ni p o s t e l j i n e . Otišle smo u Z a g r e b , i uz pomoć tamošnjih drugova nabavile i dopremile kr-evete i sve što je bilo potrebno za opremu j e d n e improvizirane bolnice. Sa većim d j e v o j č i c a m a i z d r a v i j i m ženama, u roku od 24 sata, uredilo smo bolnicu. Imena većine djece nisu nam bila poznata. Da bi im mogle davati l i j e k o v e , p r i l i j e p i l e smo svakom djetetu kvadratić iflastera sa b r o j k o m na čelo. D r u g doktor Dragišić p o h v a l i o je našu s n a l a ž l j i v o s t . . .« D j e c a su g o l a ležala na slami, pokrivena g u n j e vima. Za nekoliko dana poslali su nam drugovi iz Zagreba odjeću, sakupljenu za djecu. Međutim, sve je to b i l o premalo, j e r za 14 dana u ovom » . . . D a n i c a Čendak v o d i l a je d v i j e sobe u koju su bila smještena d j e c a na umoru. I m a l a je 16 g o dina. N o ć u j u j e b i l o strah. T o doduše n i j e htjela priznati, ali je tražila od upravnice logora, da se �požuri sa u v o đ e n j e m električnog svijetla, barem u tu baraku. K a d to n i j e uspjelo, pomogao je drug M i r k o M e r l e . On je angažirao drugove, k o j i su uveli s v i j e t l o . . .« ». . . K a d smo od ustaša izmamile i počele uz pomoć seljaka graditi zahode za djecu, došle su P u l h e r i j a i G a u d e n ć i j a (ekonom l o g o r a ) s kolima, da odvezu m a t e r i j a l . D o k se jedna grupa s n j i m a svađala, druge su odvukle i sakrile sav m a t e r i j a l u obližnji vinograd. T o k o m noći majstori, k o j e je poslao ilegalni NO Jaska, napravili su zahode i uveli električno s v i j e t l o . . .« ». . . Medicinska sestra A n i c a morala je vršiti dužnost mrtvozornika. Jednoga dana došla i i z j a vila, da više ne može o b a v l j a t i t a j posao, j e r ne može gledati, kako se po nalogu P u l h e r i j e Barta po nekoliko lešinica d j e c e » t r p a « u sanduke od šećera, tako, da im se m r t v i m a lome kosti. T e k na naš pritisak počelo se za djecu praviti posebne mrtvačke sanduke, nekoliko djece. pa su to bili sanduci za po 3 Kada je 26. V I I I . 1942. g. jedna četa X I I I . proleterske b r i g a d e sa Žumberka p r o v a l i l a u Jasku i posjetila logor, p o v e l a je sa sobom n a j v e ć e d j e čake i ulila o s j e ć a j sigurnosti onima k o j i su ostali. Iza toga nestalo je »ustaške nadzorne službe« iz Reke i p o j a č a n je r a d na r a z m j e š t a j u d j e c e u porodice. Od 3.336 d j e c e iz logora za djecu u Jastrebarskom: do k r a j a rujna 1942. ilegalno je predano u porodice 1.637 d j e c e 26. V I I I . 1942. oslobodile su jedinice N O V 450 d j e c e 7 X. 1942. transportirano u Z a g r e b i kolonizirano po » K a r i t a s - u « Ostalo u e p i d e m i j s k o j bolnici u Jaski U m r l o u logoru 500 d j e c e 300' d j e c e 449 d j e c e Ukupno D o k u m e n t 459 3.336 d j e c e (neprijateljski) IZVJEŠTAJ DRŽAVNOG DOMA ZA MALU DJECU NA JOSIPOVCU OD 13. X. 1942. HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU O OČAJNIM ZDRAVSTVENIM PRILIKAMA U DOMU1 NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA D r ž a v n i dom za malu djecu kod ministarstva zdravstva u Z a g r e b u B r o j : 1207/42. Predmet: I z v j e š ć e o zdravstvenim prilikama kod bosanske d j e c e Pretsjedničtvu Hrvatskog Crvenog Križa Zagreb Kao nadstojniku za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece čast mi je i dužnost podnieti naslovu sliedeće izvješće. Prilike, u kojima se nalaze bosanska djeca u Dječjem domu na Josipovcu su u zdravstvenom pogledu očajne. Sada se nalazi ovdje u dvije srednje velike sobe smješteno 150 djece i to djeca od 8 dana do 3 godine starosti, zdrava i bolesna zajedno. Pošto nam manjka potrebni prostor za razvrstavanje i razmještaj djece, to smo silom prilika primorani imati na jednom krevetu 4 do 8 djece, a to je stanje u obim sobama isto. Među bolestnima imade griže, hripavca, šarlaha, ospica, a bilo je i slučajeva dječje paralize i difterije, a da se ne govori o gripoznim obolenjima i upalama pluća, koje haraju kod djece uslied nedostatka potrebnog rublja i odjeće. Na jedno dojenče dolazi jedna ili dvije pelenice na dan. U tim se pelenicama djeca nalaze cieli dan onečišćena tako, da osim prehlada, koje radi toga dobivaju ta djeca, može da se svaki čas jedno diete od drugoga zarazi sa fekalijama. Što se tiče zdravstvenog pomoćnog osoblja kod ove jadne djece, moram primjetiti, da na 150 djece dolazi 8 sestara, koje do sada nisu nikada ili vrlo malo poznavale njegu dojenčeta. Iako se žrtvuju za tu djecu, ipak ne mogu uslied malog broja njih, da udovolje najpotrebnijem ... U Zagrebu, dne 13. listopada 1942. N a d s t o j n i k odsjeka za zaštitu m a j k i i Dr. 1 Dr. O l g a B o š n j a k o v i ć dala je 1945. g. pred D r ž a v n o m k o m i s i j o m za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača i z j a v u o užasnim p r i l i - Luka kama, u k o j i m a su bila hvatilištu na Josipovcu. cijelosti: djece: Bezić partizanska Donosimo d j e c a u pritu izjavu u �» D o j e n č a d , k o j u su ustaše u » n e z a v i s n o j državi H r v a t s k o j « zatočili z a j e d n o s m a j k a m a u logore, i kasnije, ikada je započela a k c i j a na spasavanju djece, dopremali u Z a g r e b , bili su smješteni u današnjoj zgradi D o m a za m a j k e i d o j e n č a d u Zagrebu. U srpnju 1942. g. kada su počeli dolaziti p r v i transporti d o j e n č a d i i male djece, bilo je u t o j zgradi: Prihvatilište državnih d j e č j i h k o l o n i j a , kojlim sam ja rukovodila, sa oko 60 kreveta. Tu smo r e d o v n o primali djecu od 3 mjeseca do 14 godina, i otuda ih kolonizirali u o b i t e l j i . D o m za m a j k e i dojenčad, k o j i m je r u k o v o d i o dr. Bezić, sa 40 raspoloživih kreveta. To su bila sva raspoloživa mjesta za d o j e n č a d u Zagrebu. Sve je b i l o u v i j e k p o p u n j e n o i daleko premalo prema potrebama. P r i j e okupacije zadržav a l a se u tim ustanovama samo z d r a v a djeca, a bolesna bi se smještala u bolnice. P r v i transport dojenčadi iz logora Stara G r a d i ška stigao je bez ikakovih prethodnih priprema 3. V I I . 1942. ig. oko 6 sati izjutra sa 30'—35 djece u starosti od par dana do 3 godine i par d j e c e od 4 — 5 godina. B i l a su to d j e c a fizički potpuno iznurena. Ekstremiteti su im b i l i otečeni, edematozni, lica b l i j e d a i mršava, oči potpuno upale, p o g l e d zabrinut. Došla su g o t o v o sva gola, u zapuštenom stanju, i davala su sliku teško bolesne i i z g l a d n j e l e djece. Sva ta djeca, g o t o v o bez izuzetka, došla su sa teškim p r o l i e v i m a , k o j i su svi skoro bili k r v a v i i o d g o v a r a l i slici jedne teške dizenterije. Sva su bila krastava s g n o j n i m upalama kože. D v a dana iza t o g a n a j a v l j e n i su n o v i transporti djece, a u prihvatilištu n i j e b i l o više ni jednog praznog mjesta. P r i p r e m i l i smo za n j i h d v i j e v e l i k e sobe u staroj zgradi na Josipovcu. U drugom transportu došla su, ponovno iz logora Stara Gradiška, bolesna d j e c a o d 2—8 godina. K o d o v e d j e c e bilo je još d i f t e r i j e , tifusa, nekoliko slučajeva šarlaha, poliomielitisa i hripavca. D o j e n č a d , k o j a je v e ć bila u teškoj a t r o f i j i , o d bila je svaku hranu i u n a j k r a ć e v r i j e m e , v e ć i n o m za dan-dva, umirala. S t a r i j a su se d j e c a lakše odhrvala bolesti. N j i h se je m o g l o izliječiti, i ona su pretežno, ostala na životu. Sitnu su djecu ustaše dovozili vlakom, k o j i je putovao po nekoliko dana. N a t r p a n i , zatvoreni u marvinskim v a g o n i m a , puzali su za v r i j e m e putov a n j a po podu i jeli izmetine. Putem nisu dobivali niti v o d e . I m a l i su tek m a l o kruha, k o j i bi im ubacili l j u d i duž pruge, k o j o m je transport prolazio. U srpnju i kolovozu 1942. g. stigla su još tri transporta: dva iz logora Stara Gradiška, a j e d a n iz logora M l a k a — svaki sa po 80—100 i više djece. Tu je d j e c u preuzeo D o m za m a j k e i d o j e n čad. N j e g u d j e c e preuzele su stručne medicinske sestre i d j e č j e n j e g o v a t e l j i c e , a nadzor dr. Bezić. P r v i od ova tri transporta bio je isti kao ona d v a , k o j a smo p r v i put primili u prihvatilište, pa su i rezultati bili jednaki — u m i r a n j e d o j e n č a d i za dan-dva. D j e c a iz druga dva transporta davala su utisak dobre tjelesne k o n d i c i j e . No već drugi dan i kod o v e su d j e c e započeli teški p r o l j e v i i p o v r a ć a n j e . P r o l j e v i su tako naglo napredovali, da su djeca v r l o brzo b i l a u toksičnom stanju. Usprkos davan j a potkožnih fizioloških i n f u z i j a , dubokih klizmi, te i n j e k c i j a za o d r ž a v a n j e srca, n i j e se m o g a o zaustaviti n a g l i tok bolesti, i ta su djeca, osim v r l o r i j e t k i h iznimaka, umirala, tako da su od transporta do transporta g o t o v o svi krevetići bili prazni. — (Transporti od 11. V I I . , 14. V I I . i 3. V I I I . 1942. g . ) Ta su d j e c a davala utisak, kao da se radi o trovanju. Međutim, Patološko-anatomski institut, od k o j e g a smo tražili obdukciju lješinica neke djece, o d g o v o r i o nam je, da obdukcija d a j e sliku kao k o d ostalih p r o l j e v a . Za nas, k o j i smo bili uz djecu, takav rezultat obdukcije n i j e izgledao v j e r o j a t a n , j e r su iste p o j a v e bile k o d sve d j e c e iz obe grupe (transporta) dojenčadi, g d j e n i j e bilo zaraznih bolesti. Osim toga, čim su se pokazala ta » o b o l j e n j a « , naše n a j b o l j e i n a j i s k u s n i j e medicinske sestre preuzele su djecu i kod n j i h bile neprestano dan i noć, ali ništa n i j e p o m o g l o . N o v i transporti d o j e n č a d i i male d j e c e u rujnu i listopadu iste godine, k o j i su stizali iz logora Sisak, dolazili su brzo jedan iza drugog i bili su još brojniji nego raniji. Te transporte, kao i n j e g u te djece, preuzimao je Crveni K r i ž i smještavao u prostorijama D o m a za m a j k e i dojenčad. Pošto n i j e b i l o mjesta za s m j e š t a j nove djece, s t a v l j a l i su ih po četvero i više na jedan krevet. 'Ova d j e c a iz sisačkog l o g o r a bila su zaražena morbilama kombiniranim s teškim upalama pluća, često d i f t e r i j o m i hripavcem. Sva su ta d j e c a bila fizički potpuno shrvana, b l i j e d a i neishranjena. M e đ u n j i m a bilo je svih vrsta kožnih upala, kao i avitaminoze i gingivitisa. O k o 30 d j e c e preuzela je U d r u g a učiteljica u s v o j dom. B i l a su odabrana z d r a v i j a djeca, ali i ta su umirala, kao i ona na Josipovcu. D j e c u , k o j a su p r e ž i v j e l a , kolonizirali smo u porodicama u Zagrebu. N a s t o j a l i smo da što više d j e c e direktno iz p o j e d i n o g transporta damo g r a đanima, k o j i su tražili i uzimali djecu. Od te su d j e c e samo neka umrla, dok su se ostala, nakon duž^g b o l o v a n j a , ipak spasila. Z a d n j i je transport došao 1. X I I . 1942. g. To su bila d j e c a iz Spanovice u S l a v o n i j i , stara 5-10 (rodina. M e đ u tom d j e c o m bilo je slučajeva tuberkuloze. Ukupno, od 3. V I I . do k r a j a 1942. g. došlo je na Josipovac oko 800 djece, od k o j e je 530 umrlo, i to uglavnom dojenčad. Imena d j e c e nismo znali. N e k a od n j i h bila su označena b r o j k o m ili ced u l j i c o m oko vrata, na k o j o j je pisalo ime, ali često su te c e d u l j i c e kod p r e u z i m a n j a nestajale, jer su ih djeca p o j e l a . Ona su pokopana kao bezimene žrtve. P o s l i j e rata dolazile su m a j k e i tražile djecu, ali mi im nismo m o g l i reći, da li su n j i h o v a d j e c a bila kod nas.« �PREGLED I STATISTIČKI PODACI BOLESTI I SMRTNIH SLUČAJEVA U PRIHVATILIŠTU ZA DJECU S KOZARE U ZAVODU ZA GLUHONIJEME U ZAGREBU �D o k u m e n t 461 (neprijateljski) U PROSINCU 1942. BILO JE U TALIJANSKOM LOGORU NA RABU 1.000 DJECE IZ HRVATSKE Izvještaj »ministarstva vanjskih poslova HDH«, od 7. I. 1943. hrvatskom Crvenom križu o zatoienju hrvatske djece na Rabu NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA M I N I S T A R S T V O VANJSKIH POSLOVA ZAGREB Broj: I 31/43. Predmet: Rab — zatočenje hrv. djece, prelaz u Hrvatsku Zagreb, 7. siečnja 1943. H r v a t s k o m Crvenom K r i ž u na ruke predsjednika Z a g r e b P r e m a viestima, k o j e je ovo ministarstvo primilo oko 10. prosinca 1942. g. u sabirnom logoru na otoku Rabu nalazilo se oko 1.000 djece, većinom hrvatske narodnosti i većim d i j e l o m iz anektiranih k r a j e v a . D j e c a su uglavnom bila bez roditelja, k o j i su za v r i e m e raznih djelatnosti poginuli ili se inače izgubili. S t a n j e d j e c e u logoru na Rabu bilo je v r l o težko radi p o m a n j k a n j a hrane, obuće i liekova i radi p o m a n j k a n j a prikladnih nastamba. 1 Da bi se t o j našoj djeci pomoglo, ovo je ministarstvo odmah zamolilo b r z o j a v n o Poslanstvo u Rimu kao i naše Obće upravno z a p o v j e d n i č t v o na Sušaku, radi posredovanja u pravcu, da se saobći t a l i j a n s k i m vlastima, da je hrvatska vlada v o l j n a primiti svu djecu, k o j a se nalaze u logoru na Rabu. Od strane t a l i j a n s k o g ministarstva v a n j s k i h poslova obećano je, da će se sve poduzeti, da se ovo p i t a n j e odmah rieši, dok je Obće upravno p o v j e r e n i č t v o obaviestilo, da je od strane Z a p o v j e d n i č t v a iSupersloda saobćeno, da su zatočenici iz Raba p r e m j e š t e n i u Gonars 2 ( i z g l e d a kod T r e v i s a ) , a da je na Rabu — radi bolesti — ostalo samo j o š 13 d j e c e s r o d i t e l j i m a te da će i ovi kad ozdrave biti upućeni u Gonars. Osim toga na t a m o š n j e t r a ž e n j e j a v l j e n o je ovom ministarstvu iz L j u b l j a n e , iz pouzdanog i z v o r a i s l i e d e ć e : P o t v r đ e n e su viesti, da se na Rabu nalazilo oko 1.000 naše d j e c e te da su isti premješteni iz Raba u Gonars, T r e v i s o i d r u g d j e . S našom, d j e c o m bilo je nešto slovenske djece, ali postotak naše djece prema Slovencima iznosi 75%. 3 Stanje djece p r i j e na otoku Rabu i sada u novim logorima v r l o je slabo radi pom a n j k a n j a hrane, o d j e ć e i liekova tako, da djeca dnevno umiru što od bolesti, što od s l a b o s t i . . ,4 Za Dom spremni Po naredbi 'ministra: Pročelnik političkog odjela Dr. V. Bačić 1 U s r p n j u 1942. g. talijanski su okupatori na Rabu, u selu Kamporu osnovali koncentracioni lo.gor. 29. listopada u noći, zbog d u g o t r a j n i h jesenskih kiša, koje neporozno tlo logora n i j e moglo upiti, nastala je poplava. Voda je odnijela šatore, i mnogo se djece te noći utopilo. Saznavši za te grozote, žene Raba uputile su se odmah predstavnicima talijanskih vlasti i energično tražile, da se djeca oslobode i dadu obiteljima otoka na uzdržavanje. N j i h o v e su molbe bile odbijene i žene sa djecom iz »logora smrti« bile su brzo prebačene u unutrašnjost Italije. U studenom 1942. g. bilo je u logoru 13.000 H r v a t a , Slovenaca i Židova. Dnevno je umiralo po t r o j e do četvero, a k a s n i j e 4—5 djece. U ovo vrijeme većina ljudi, zbog izgladnjelosti, n i j e mogla više da hoda. Nastupile su bolesti, naročito dizenterija. Nečistoća je bila očajna. Nepomični i izgladnjeli bolesnici ležali su pod pokrivačima puni ušiju. Za pola godine umrlo je oko 4400 ljudi. T a l i j a n i su u sanduke stavljali po tri leša, a interrarci, premda su bili sami od gladi iscrpljeni, nisu to ni primjećivali. Z a p o v j e d n i k tog »logora smrti« 'bio je fašistički pukovnik Cuiuli, koji je poslije kapitulacije I t a l i j e bio z a r o b l j e n od partizana i u zatvoru izvršio sa- �Dolazak transporta djece s Kozare moubistvo. O'n je sadistički p r a v i o m n o g o b r o j n e albume povećanih f o t o g r a f i j a leševa žena i djece, k o j i su u n j e g o v o m logoru pomrli od g l a d i i bolesti. 2 Krajem 1942. g. otpremili su T a l i j a n i zatvorenike H r v a t e i jedan dio Slovenaca u l o g o r e u Italiju. L j e t i iste g o d i n e d o p r e m l j e n o je u logor oko 2650 J e v r e j a , tako da su sve do kapitulacije I t a l i j e na Rabu b i l a dva l o g o r a : jevrejski i slovenski, u k o j e m je bilo 1800 zatočenika. Ti su logori bili potpuno o d i j e l j e n i jedan od drugoga. 3 U m n o g o b r o j n i m logorima i u internaciji u I t a l i j i bilo je u toku 1943. g. oko 30—40.000 zatočenika H r v a t a , od toga 10—15.000 djece i n o v o rođenčadi. T a k o je u samom logoru Gonarsu u v e l j a č i 1943. g. bilo 4.000 zatočenika iz Gorskog Kotara, i to većinom žena i djece. Stanje djece u logoru bilo je naročito teško, i dnevno je umiralo u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu 5-6 djece, dok je dnevni prosjek; pomora — o d r a slih i d j e c e — iznosio redovno deset osoba. 4 U M e t a j n i , na otoku Pagu, p o s t o j a o je poseban logor za žene i djecu. U l o g o r i m a Slano i M e t a j n a ustaše su u p o t r e b l j a v a l i iste metode mučen j a d j e c e kao i talijanski fašisti na Rabu — m o r i l i su ih g l a đ u i žeđo'm i u b i j a l i kao i odrasle. Ustaša bi donio k o m a d kruha, razrezao ga na m a l e komadiće i bacao među djecu, u ž i v a j u ć i kako se d j e c a tuku za svaku mrvicu kruha. N e k i mornar, k o j i je p r e v o z i o ustaše na Slano, pokušao je, da djetetu neke zatočenice pruži čašu vode, ali ustaša, k o j i je to p r i m i j e t i o , n a v a l i o je na n j e g a puškom i v o d u prolio. B i l o je slučajeva, da su u jamu bacali p o u b i j a n e žene sa sitnom djecom, vezane leđa uz leđa, pa se pretpostavlja da su to bile matere sa s v o j o m rođenom djecom. Dokument 462 OKRUŽNICA OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA KORDUN OD 12. I. 1943. KOTARSKIM ODBORIMA AFŽ O UREĐENJU DJEČJEG DOMA OKRUŽNI ODBOR ZA KORDUN AFŽ 12. I. 1943. Kotarski odbor Budući da u roku od 14 dana možemo urediti dječji dom,1 molimo Vas da odmah u Vašem kotaru popišete djecu do 7 godina, kojima je najpotrebnije da budu smještena u domu. U prvom redu dolaze u obzir djeca palih boraca, zatim djeca bez roditelja i djeca političkih radnica, kojima će time biti omogućeno da se potpuno posvete radu na terenu. �Ujedno nam dostavite popis djece izbjeglica, pa u koliko će biti moguće, uzet će se i oni u naš dječji dom. Molimo vas da stvar shvatite vrlo savjesno i da nam popis pošaljete što prije. S drugarskim pozdravom. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za odbor »Dječjeg doma« Marijana2 1 Dok početkom 1943. g. na okupiranim teritorijalna još bijesni fašistički teror n a d djecom i rad je antifašističkih organizacija usmjeren na spašavanje djece iz koncentracionih logora, na oslobođenim područjima već tada, u toku IV. ofenzive, pod najtežim uslovima oružane boAe, započinju pripreme za osnivanje dječjih domova. Do k r a j a 1943. g. postoji na oslobođenom teritoriju čitava Dokument 463 mreža dječjih domova (Kordun, Lika, Banija, Primorje, Pokuplje). Ovi domovi koje, uz smještaj djece u porodice, organiziraju narodni odbori oslanjajući se na organizaciju ÄF'2-a i štabove NOV, postaju temelj nove organizacije zaštite djece u duhu NÖB-e. 2 M a r i j a n a Novosel. (neprijateljski) IZVJEŠTAJ OD 31. I. 1943. 0 TEŠKIM ZDRAVSTVENIM PRILIKAMA PRIHVATILIŠTA ZA DJECU S KOZARE U ZAVODU ZA GLUHONIJEME U ZAGREBU 1 Izvještaj o zdravstvenim prilikama doma odnosno zavoda u 1942. g. i poduzetim mjerama kao i priedloga o poboljšanju stanja. U ovo prihvatilište upućivana su djeca i majke izravno iz raznih sabirnih logora, u kojima uslied prenatrpanosti, slabe izhrane, nemogućnosti izolacije i t. d. su sve vrsti bolesti naišle na pogodno tlo za svoje razorno djelovanje. Naravno da kod svih tih ljudi u prvom redu bilo je potrebno da ih se temeljito očisti od raznih insekata, po mogućnosti od jene, a zatim da se pristupi njihovom liečenju. Unatoč svih nastojanja gg. liečnika i ostalog pomoćnog osoblja, nije se moglo spriečiti širenje nekih zaraznih bolesti (difterije, tifusa, morbila), jer su djeca s tim zarazama dolazila u ovo prihvatilište većinom u noćno doba, kada je njihovo odjeljivanje uslied umora i gladi bilo nemoguće. Te pojave su naravno imale i svoje žalosne posljedice, što se vidi iz broja smrtnih slučajeva u domu, koji se nisu mogli unatoč velikih napora liečnika i pomoćnog osoblja spriečiti. Zavod je i danas pun bolesnika, odnosno oporavljenika. Predloži za poboljšanje toga stanja ne mogu se podastrieti, jer t a j zavod kao prihvatilište prihvaća svu bolesnu djecu sa sela, gdje su bila kolonizirana, pa je tako ovaj zavod izgubio obiležje doma te se pretvorio u neku vrstu podružnice svih bolnica s obzirom na vrste oboljenja koje se vide iz izvještaja pod c. Prestankom izvanrednog stanja, u kome se t a j zavod nalazi, moći će se dom privesti onoj svrsi za koju je i osnovan, pa će se tada moći davati priedlozi za poboljšanje zdravstvenih prilika. 2 Liečnik: Dr. Permuš Franjo, v. r. Upravitelj: Ljudevit Šafarić, v. r. Zavod za gluhonijeme Zagreb 1 'Ovaj dokument prilog je godišnjem izvještaju za 1942. g. — Zavoda za gluhonijemu djecu u Z a grebu — poslanog ustaškom ministarstvu za udružbu i društvovnu skrb u Zagrebu. 2 Vera Cerne dala je 19. V. 1945. g. Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača slijedeće podatke o prihvatilištu u Jeronimskoj dvorani i Domu za gluhonijemu djecu, koju dajemo u izvodu: »Kao dobrovoljna sestra Crvenog Križa u Zagrebu, za cijelo vrijeme okupacije radila sam na prihvatnoj stanici i pomagala ljudima, koji su bili transportirani u razne logore i internaciju, kao i na prihvaćanju, smještavanju i brizi o djeci i ženama, dopremljenim tokom 1942. g. iz logora Jasenovac, Stara Gradiška i drugih, u Zavod za gluhonijemu djecu. Djeca, koju smo primali, bila su svrabljiva, puna ušiju i krastava. Djeca se nisu nikada prala. Koža im je bila smežurana, smeđa, bez vlažnosti, kao u mrtve materije i mumije. Događale su se neobične fiziološke pojave. Dijete još živo, dobilo bi po tijelu mrtvačke mrlje, koje dobiva čovjek tek nekoliko dana poslije smrti, a umiralo bi više sati kasnije. Gotovo sve njegove fiziološke funkcije zastale su već prije. Kod djece nisu više djelovali ni instinkti, na pr. glad. Mlijeko, koje im se stavljalo u usta, dijete bi ispljunulo. Djeca su bila smještena u Jeronimskoj dvorani. Tamo je izgledalo upravo užasno. U jednom uglu dvorane, sve do polovice prostorije, ležala je slama. Djeca su bila utonula u tu slamu, da ih se jedva vidjelo. Zahodi su bili začepljeni, pa se nečist razlila po dvorani i pomiješala sa slamom, na k o j o j su djeca ležala. Sve je užasno zaudaralo: dvorana, �d j e c a i slama. N i s a m z n a l a što da u č i n i m : k o n a č n o sam se o d l u č i l a da r u k o m p r o b i j e m z a h o d e . D o l a z i l i su g r a đ a n i i u z i m a l i tu d j e c u na p r e hranu. U v j e r e n a sam, d a j e v i š e o d p o l o v i n e d j e c e , od ukupnog broja, k o j i je d o p r e m l j e n iz logora, uskoro našao, u o p i s a n i m p r i l i k a m a , smrt. N a j v e ć i b r o j spašenih o t p a d a na onu d j e c u , k o j u su preuzeli g r a đ a n i . S v a ta d o p r e m l j e n a d j e c a b i l a su od srpskih r o d i t e l j a , a j e d a n sasvim m a l i p o s t o t a k b i l a su d j e c a m u s l i m a n a . V e ć i n a d j e c e p o t j e c a l a je |Sa K o z a r e , a b i l o ih je i iz L i k e , V l a s e n i c e i d r u g i h krajeva. P r i l i k e u Z a v o d u za g l u h o n i j e m u d j e c u nisu b i l e n i m a l o b o l j e o d onih u J e r o n i m s k o j d v o r a n i . H i g i j e n a u p r a v o n i k a k v a . B i l o j e s v e g a 2 0 noćnih posuda. D j e c a su v r š i l a nuždu i i z v a n n j i h , j e r ih je b i l o p r e m a l o . S l a m a je b i l a p o t p u n o m o k r a , a n i j e je b i l o -dosta, da ju se m i j e n j a . R e z u l t a t i : u p a l e pluća u m a s a m a . R u b l j a z a d j e c u n i j e b i l o , p a smo d j e c u o s t a v l j a l e g o l u , j e r j e b i l o t o p l o . Ja sam u G l u h o n i j e m o m z a v o d u v o d i l a apoteku. O s i m m e n e b i l e su j o š t r i sestre, a d j e c e 400—500. N i k a k o s e n i j e m o g l o s v l a d a t i posao. U magazinu za cipele Zavoda za gluhonijemu djecu bila je mrtvačnica. T a m o su bila naslagana gola mrtva djeca.« Između antifašistkinja, k o j e su r a d i l e u G l u h o n i j e m o m z a v o d u , uhapšene su i u b i j e n e 1'943. g. u l o g o r u J a s e n o v a c : u č i t e l j i c a Sara A b i g a m i N a d a Kaufman. Dokument 464 IZVJEŠTAJ DJEČJEG DOMA U VRELU MREŽNICE OD 8. V. 1943. OKRUŽNOM ODBORU AFŽ KARLOVAC 0 STANJU U DOMU Okružnom odboru A F Ž — Kordun Stanje u dječjem domu1 se poboljšalo. Djece je bilo 27, ali smo sad starije poslali u selo da čuvaju blago, a bolesne u bolnicu, tako da nam je lakše sa ishranom ostale djece. Sa dolaskom drugarice Sande2 bilo je mnogo bolje u samom- domu, ali ona je također sad obolila izgleda od tifusa, i danas ju kanim prevesti u jednu karantenu radi opa-s^ nosti po djecu. Ponovno smo dobili neke živežne namirnice od NO AFŽ Plaškog. Primili smo paket sa igračkama, soli.. ,3 Dobili smo još jednu kravu od Komande područja, tako da će sad sva djeca imati jedan obrok sa mlekom, jer su do sada dobi- vala samo manja djeca, a ostala su jeli samo nezačinjenu palentu i grah.4 Sad je poteškoća sa pašom, pa ću tražiti preko kotarskog NOO, da nam dodijeli, ako ima, koji vakantan posjed, pa da se tamo pase, jer bi djeci bilo lakše. Da li bi se tu mogao naći jedan šparhet radi podgrijavanja jela manjoj djeci? Ja sam pokušala i preko Plaškog, da dobijem, ali nisam uspjela. Od samog kotara ne crpemo nikakovu korist, jer su svi odbori neaktivni uslijed bolesti. 1 U toku i iza Č e t v r t e n e p r i j a t e l j s k e o f e n z i v e ( o ž u j a k — ' t r a v a n j 1943. g . ) n a k o n strašne e p i d e m i j e tifusa, k a d se n a r o d K o r d u n a iz B o s n e i L i k e p o č e o v r a ć a t i kućama, p o p r i m i o j-e p r o b l e m d j e c e , k o j a su izgubila roditelje, v r l o ozbiljne razmjere. T o j j e d j e c i t r e b a l o hitno p o m o ć i . V e ć k r a j e m v e l j a č e u selu Z b j e g (kotar S l u n j ) o r g a n i z i r a j u M i l e v a B o žić i R u ž i c a S-ekulić p r v o p r i v r e m e n o sabiralište za djecu. N a konferenciji Okružnog odbora A F Ž K a r l o v a c o d l u č e n o je da se o r g a n i z i r a d o m za n e z b r i nutu d j e c u . O r g a n i z a c i j a A F Ž p r o n a š l a j e u selu V r e l o M r e ž n i c e , u o ž u j k u 1943. g., kuću, u k o j o j su b i l a s m j e š t e n a nezbrinuta d j e c a K o r d u n a . S a b i ralištem je rukovodila Nada Drakulić (umrla 1944. g . ) cija, osniva sabiralište za nezbrinutu djecu p o d Petrovom Gorom kod Radonje. S djecom u tom domu u početku b a v i l e su se d v i j e d r u g a r i c e , k o j e su b i l e stalno u domu, a d v i j e d r u g a r i c e iz sela pomagale su prati rublje. P r v a drugarica, k o j a je o d v e l j a č e d o t r a v n j a 1943. g . b i l a u o v o m sabiralištu, a k o j u s p o m i n j u d j e c a k a o j a k o dobru i n j e žnu, b i l a j e L i d i j a Š o l j a n . O n a j e u t r a v n j u 1943. g. umrla od tifusa. D r u g o d j e č j e sabiralište b i l o j e u T o č k u . Okružni komitet Komunističke p a r t i j e Karlovac, 15, o ž u j k a 1943. g., uz p o m o ć m a s o v n i h o r g a n i z a - 5 N a k o n što se S a n d a N o v a k o v i ć -razboljela, pov j e r i o j e Okružni odbor A F Ž upravu doma N a d i Drakulić. Smrt fašizmu — Sloboda • narodu! Drugarski pozdrav N a d a D r a k u l i ć , v . r. 6 2 Sanda 3 Riječ Novaković. u rukopisu nečitljiva. Za prehranu d j e č j i h domova u to v r i j e m e brinula se N O V i m a s o v n e o r g a n i z a c i j e , a n a r o č i t o AFŽ. 4 �Dokument 465 PISMO ŠTABA I. ODREDA V. OPERATIVNE ZONE OD 22, V. 1943, KOTARSKOM ODBORU AFŽ CRIKVENICA 0 BRIZI ZA DJECU BORACA ŠTAB III. V. BATALJONA I. OPERATIVNE ODREDA ZONE 22. V. 1943. Drugarskom AFŽ za kotar Crikvenica Od KNOO za kotar Crikvenicu primili smo dopis, da se druga T i č a c Slavka, partizana ovog bataljona, pusti u tamošnji civilni logor, kako bi mogao povest računa o svoje dvoje djece, j e r je njegova drugarica nedavno zatvorena. Drug Tičac Slavko je iz Grižana. Drage drugarice! Iz pomenutih razloga mi ne možemo imenovanog druga pustiti kući, baš danas kada je došlo ono željeno vrijeme, da imamo oružja, a da nemamo dovoljno ljudi. Vama je poznato, da su svi naši partizani ostavili kod svojih kuća ženu i djecu i starce i obično pod vrlo teškim okolnostima, o čemu mora naša pozadina voditi najviše računa. Bila bi naša slabost, slabost naše pozadine, kada bi naše borce morali iz pomenutih razloga pustiti svojim kućama. Tu bi našu slabost dobro izrabio naš neprijatelj, kojemu moramo da zadamo smrtnosni udarac. Kada bi prilike u našem bataljonu dozvoljavale, mi bi vrlo rado pomenutom drugu izašli u susret, o čemu ćemo voditi računa. Mi vas drugarski molimo, da se pobrinete za djecu imenovanog druga, kako ista ne bi bila prepuštena sama sebi, i kako se njihov otac ne bi mučio mišlju, kako su njegova djeca prepuštena slučaju. Molimo Vas, da nas što prije obavijestite, što ste po ovom pitanju poduzeli, kako bi druga T i č a c mogli obavijestiti, da se za njegovu djecu neko stara. 1 Drugarskim pozdravom! Smrt fašizmu — Politkomesar: (potpis nečitljiv) 1 U B r i b i r s k o j šumi iznad V i n o d o l a osnovan je 1943. g. d j e č j i dom. O 1 životu d j e c e u tom domu u toku 1943. g. do k a p i t u l a c i j e I t a l i j e , donosimo izvatke iz č l a n k a D a n i c e Š v a l b a , o b j a v l j e n o g u č a sopisu » P r e t š k o l s k o dete« br. 3 - 5 , 1951. g. » I z n a d V i n o d o l a , u B r i b i r s k o j šumi, uz s p a l j e n o n a s e l j e L u k o v o , n a l a z i s e m a l e n o p o l j e Okruglo. O p k o l j e n o b r e ž u l j c i m a p o l j e j e sasvim okruglo, a šuma je oko n j e g a gusta i p u n a stanovnika, k o j e g r a d s k a d j e c a z n a j u tek i z slika. S a m o j e p o l j e bilo čas sasvim plavo od r a s c v a l o g a e n c i j a n a , čas l j u b i často od p l a n i n s k i h o r h i d e j a , čas žuto, dok ga nisu o b r a d i l i za naš vrt i p o s i j a l i prosom. Tu je bio naš dom. B a r a k a je uza sam rub šume, m a l e n a , od b r v a n a j e l v i . M a h o v i n o m su z a t v o r e n e pukotine, krov je visok, p o k r i v e n cinkom sa s p a l j e n i h kuća. U l a z n a p r o s t o r i j a i m a d v i j e p o s t e l j e , j e d n a n a d drugom, a soba v e l i č i n e 4 X 4 m, četiri p o s t e l j e . Na sredini je peć od benzinskog bureta, stol, d v i j e klupe, stolica i koševi za m a l u d j e c u . U b a r a k i smo smjestili pet m a j k i i 21 d i j e t e . . . V o d e je bilo dosta u c i s t e r n a m a uz s p a l j e n e kuće, a i m n o g o p r e m a p r i l i k a m a u ostalim l o g o r i m a . T o j e značilo, d a j e r i j e š e n j e d a n o d n a j v e ć i h p r o b l e m a . O d m a h smo dobili j e d n u kravu, a k a s n i j e j o š tri. H r a n a je bila p a l e n t a i grah, a počeli smo m i j e š a t i i m l a d u koprivu. M a l a z a l i h a d i j e t n e h r a n e za s l u č a j bolesti, p r v a p o š i l j k a l i m u n a i v i t a m i n s k i h p r e p a r a t a iz Sušaka, č e k a l a je u p r i p r e m l j e n o m domu. Sloboda narodu! Komandant: (potpis nečitljiv) N a š a j e b a r a k a dobila izgled i n t i m n o g doma. R a d o s t d j e č j e g u p o z n a v a n j a zbližila j e odmah i m a j k e . S e l j a c i l e d e n i č k o g k r a j a k o m e n t i r a l i s u naše j u t a r n j e p j e v a n j e , n a š e v j e ž b e u j u t a r n j o j rosi, naše u m i v a n j e na o t v o r e n o m i za kiše, naš drveni top, d j e č j e z a s j e d e , k o j e s u d j e c a sama o r g a n i z i r a l a , i straže, k o j e su vrlo o z b i l j n o s h v a ć a l a . I n a š a škola n a suncu, .nasred p o l j a , n a o b o r e n o j j e l v i , i m a l a j e s v o j i h specifičnosti, j e r nas j e kasno, hladno, p l a ninsko l j e t o t j e r a l o , d a s j e d i m o n a suncu. P o l o ž a j i kod s j e d e n j a b i l i su n a j r a z l i č i t i j i , j e r naši daći nisu imali školske klupe, ali su v o l j e l i učiti. S m a j k a m a je t r e b a l o mnogo raditi. N e d o s t a j a l a im je svijest, kad se r a d i l o o p r o f i l a k t i č n i m m j e r a ma. N a j t r a g i č n i j i m o m e n a t bio je, kad j e j e d n a m a j k a izvela d j e c u ocu ususret, k o j i se v r a ć a o iz Drežnice. N j e n o dijete od dvije godine oboljelo je drugi dan, a m a l a od četiri g o d i n e dan k a s n i j e . Da li su se z a r a z i l a u susretu s ocem i da li je on donio zarazu, ne znam, ali nekoliko d a n a iza t o g a o b o l j e l o je postepeno sedmoro l j u d i u logoru, i sva s e d m o r i c a su u m r l a . Mi smo u domu bili brži. Č i m je o b o l j e l a i druga d j e v o j č i c a n a k o n s a s t a n k a s ocem, j a sam s e o d l u č i l a d a c i j e p i m d j e c u o d tifusa. S r e ć a što n a š e g b o l n i č a r a iz n e d a l e k e a m b u l a n t e n i j e trebalo mnogo uvjeravati. Međutim zajedno sa m n o m zastao je j e d i n o p r e d p r o b l e m o m : kako c i j e p i t i d v o j e n a j m l a đ i h ? M a l o g a T i t a o d tri m j e seca, r o đ e n o g u p a r t i z a n i m a , i m a l o g G o r a n a , tri t j e d n a starog, č i j a j e m a j k a b o l o v a l a . D j e c a s u b i l a zdrava, ali c i j e p i t i ih, nismo se usudili. N i k a k v a �Za vrijeme školske obuke u dječjem domu u Novom iskustva nismo imali i čekali smo o d g o v o r od l i j e č nika iz grada. O d g o v o r je stigao prekasno. O b o j e n a j m a n j i h r a z b o l j e l o se. Prestali su jesti, teško su disali. O d g o v o r l i j e č n i k a bio je neodređen. T e š k o je njemu s malom d j e c o m i u gradu! N a š o s j e ć a j samoće i nemoći bio je težak. Na brzu su nam ruku g r a d i l i malenu baraku za ambulantu. D j e c a su kupila čavle po zgarištima. Jedne noći, p r i j e svih priprema, tiho je izdahnuo mali G o r a n . . . jela sam je sama, c i j e l o g puta n i j e drugom prelazila u ruke. S nama su išle i logorske krave, koze, neke žene i ranjenici. Zastali smo na rubu šume p r e d j e d n o m čistinom. T e š k o je bilo zbog aviona uvesti kolonu na čistinu uz brdo. Dvoje, koje se z d r a v o . K a d je stigao Komitet, razveselilo nas je p r v o pitanje: G d j e j e d j e č j i dom? M o g l i smo d a i z v i j e stimo, da smo zdravi, i da je sve u redu. N a r o d se sa stadima povlačio pred pljačkašima. I B i t o r a j oživi, kao da to n i j e ona planina, k o j a mrko nosi svoju kapu od magle. smo smjestili u ambulantu vratilo •Ledeničani su doveli d v o j e siročadi. M a l a Jana, stara tri godine, b i l a je od teškog rahitisa sasvim d i v l j a . N i j e stajala na nogama i n i j e g o v o r i l a . G l a sovi su j o j bili kao u d i v l j e mačke, f r k a l a je čim j o j se netko približio i sjedila c i j e l i dan u košu. A n e , p e t o g o d i š n j a n j e n a sestra, istakla se s v o j o m gracioznošću, talentom za r e c i t i r a n j e i bistrinom. S k l a n j a l a bi nečist ispod sestre i n j e g o v a l a je sama, skrivajući to od drugih. M e đ u t i m vitamini i n j e g a učinili su da je Jana za nepunu sedmicu stala na noge. D j e c a su učinila drugo. P o v e l i su je i radovali se svakoj riječi, k o j u bi naučila. A l i je obolila, baš pred ofenzivu. P r v i znak o f e n z i v e bili su avioni. I ranije, oko jedanaest sati stalno je našu obuku nasred p o l j a prekidao izviđač. Počeo je da bombardira n a j p r i j e Lukovsko p o l j e , p o s l i j e i kosce na Okruglom i naš put do L u k o v a . . . . U tri sata noću su nas d i g l i ; spremili smo sve bez žurbe. U svitanje smo dobili obavijest da krenemo. Jana je međutim počela pištati, kad ju je ponio j e d a n drug, koga n i j e poznavala. P o n i - Tišina je bila gluha. A l i kad smo izbili na polovicu kose, p o j a v i o se kobac avion. Z a m i j e t i l i smo ga p r i j e zvuka. Kratka komanda: č u č n i ! — N i t k o n i j e ni p r o g o v o r i o . N a s su poslali u baraku na vrh, u k o j o j je O d r e d zimovao. N i t k o n i j e znao, da su p r o l j e t n i s n j e g o v i urušili prostranu baraku. B i l i smo umorni, smjestili smo djecu na l e ž a j e na stranama pod krovom, kad je počela oluja. P o k r i l i smo ih šatorskim krilima i c i j e l e noći s n j i h posudama grabili vodu. D j e c i n i j e bilo ništa teško. Ona su uz nas bila prožeta o s j e ć a j e m sigurnosti. Septembar je donio slom I t a l i j e . N a s su o tom zaboravili obavijestiti. Čuli smo p u c a n j e i povukli djecu u šumu. Tu d o z n a j e m o da je kapitulirala I t a l i j a , da naši razoružavaju v o j n i k e okupatore i da, doduše, rat n i j e sasvim g o t o v , ali da smo mi slobodni. P r v o p i t a n j e d j e c e bilo je, hoće li oni sad kući, i da li je tat g o t o v , a poslije, kuda će oni bez kuće. T r e b a l o je čekati na o d g o v o r . Smještena su u obit e l j i naših drugova. N a š d j e č j i dom j e završio s v o j zadatak.« �Dokument 466 PARTIZANI SU N A S SPASILI Noć je tamna, tako tamna da ne vidiš ni ogromna lička brda. Sve je tiho. Tišinu prekida bolno jaukanje male djece. Grupice za grupicom, žene i djeca, prolazili su i gubili se u noćnoj tišini. S njima je i moja majka s nas četvero. Savila se jadna mati noseći topli teret, htjela bi naprijed, ali pada. Najmlađa sestra prilazi k njoj i govori: »Digni se, majo, sada ćemo u selo«. Digne se majka, i nas četvero brzo priskočimo k njoj i sa žilavim rukama čvrsto se prihvatimo za njene roklje. Idemo pomalo sve dalje i dalje. Sve se više tamna noć rasvjetljavala, sve su teži i teži koraci padali na smrznutu zemlju, sve su više noge klecale: »Majko, zašto je to sve tako mrtvo. Zašto se ne čuje vesela pjesma momaka i djevojaka, kada se vraćaju s prela, zašto se ne razliježe kukurikanje ponositog pijetla, zašto se ne čuje lavež pasa?« »E, ćerce, možda ćemo nekada i čuti,« blago mi odgovori mama. I tek što je to mama rekla, začu se muklo rezanje psa i brzo prestade: »Zašto je ovaj pas brzo prestao lajati,« začuđeno upita moj brat. »Pa i on se boji Nijemaca«, bojažljivo smiješeći se odgovori mama. »Evo jedne kućice« veselo reče mala seka, koja je cijelu noć buljila u pustoš, i jedina briga joj bila, hoće li gdje vidjeti kakovu bajtu, da otopli male smrznute noge, koje su izgledale kao dva mlada krompira. Ušli smo svi zajedno u podrum i srušili se jedno na drugo ne pazeći je li blato, je li mrtvo tijelo. Za kratko vrijeme svi su zaspali, a meni nije dolazio san na oči. Prokleti fašisti. Što smo im krivi, što im je krivo ovo mlado dijete, koje ne zna što je život, koje treba da svoje djetinjstvo sprovodi na toplom majčinom krilu, u miru i zadovoljstvu. Dokument Na blatu je nešto zapištalo . . . Dignem glavu iz blata i vidim da gori kuća. Veliki komadi žive vatre padali su na nas. Probudim majku i braću i polagano iziđemo van. Pred kućom, su stajali Nijemci, ustaše i četnici. Sa istoka rudila je zora, iz kuće buktio je žarki plamen, a naše noge crvenile su se kao krv. Ne znam što je bilo crvenije. Crvenile su se i krvave njemačke oči. Oni su nas prezirno gledali, i izgledalo je kao da će nas očima probosti. Kada se je najbolje vatra razbuktala, zapovjedi nam jedan četnik da skočimo u nju. Čvrsto smo se držali za majčine roklje pred zajedničku smrt. Ustaša gurne majku u snijeg i reče: »Čekaj ti stara svinjo, najprije će krmčići goriti.« Uze moju malu seku i dovede je do vatre. Mutne, izbuljene dječje oči uprla je u maju. Majka skoči iz snijega, zgrabi seku i stisne je na krilo. Ali opet krvnički kundak pada joj na leđa, i ona sa sekom zatetura k vatri. Mi vrisnemo i poletimo k m a j c i . . . U t a j čas sa brda zapucaše partizani, banda nas ostavi i pobježe, a nama ko da se rodi sunce«. Hajdemo, majko, otišli su »oni«. Lagano je tekla Una, lagano su se vraćale kolone naroda iz Like na Kordun. Zvao nas naš popaljeni i opustošeni Kordun. Čekali su nas novi putevi, novi napori i nova bježanja. Ali ništa zato. Zadnji će bježati fašisti, ali oni ne će imati kuda. Njih ćemo mi suditi za njihova krvava zlodjela. 1 Darinka Sekulić 1 O v o je bio samostalni sastavak Darinke Sekulić, učenice II. razreda partizanske gimnazije u Rujevcu, 1943. g., napisan k a o školska zadaća. 467 PISMO OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 17. VI. 1943. KOJIM SE UPUĆUJE JEDNO DIJETE U DJEČJI DOM U VOJNIČKI GRABOVAC 00 AFŽ KARLOVAC 17. VII. 1943. Draga mamice! 1 Šaljemo Ti jedno dijete od drugarice Anke Bjeloš, koja je ostala bez igdje ičega, 1 Katica Puškarić, upravnica d j e č j e g doma u Vojničkom Graibovcu. 2 D j e č j i dom u Vojničkom 'Grabovcu osnovan je nakon Četvrte neDrijateljske ofenzive. Na konferen- te ga nije u stanju uzdržavati. godina. 2 Smrt fašizmu — Sloboda Staro je 6 narodu! Tajnica: Draga3 ciji Okružnog komiteta K P H i N O O Karlovac odlučeno je, da se organizira stalan d j e č j i dom i da ga se snabdije sa svime, što je n a j n u ž n i j e . Briga o zgradi, u r e đ e n j u prostorija za dom, n a m j e š t a j u , �Partizanski dječji dom u Grabov,cu na Kordunu preseljenju i nabavi hrane, preuzela je na sebe Komanda područja, a upravu doma i brigu o djeci preuzeo je Okružni odbor Karlovac. Komanda područja dodijelila je za t a j d j e č j i dom bivšu zgradu osnovne škole u Vojničkom G r a bovcu, k o j a je u z a d n j o j ofenzivi bila oštećena. Z a počelo se odmah popravkom čitave kuće i dogradn j a m a prostorija, k o j e su bile najnužnije. Komanda područja dala je potreban građevni i ostali mater i j a l za g r a d n j u kao: cigle, daske, čavle, k o j e je trebalo kovati iz debelih žica, jedan po jedan, a trebalo je pronaći i žicu. V o j n e radionice, kovačnice stolarije i dr. stalno su radile za dom. Kada je drugi put oslobođen Slunj, Komanda područja dala je dopremiti d v i j e kade i d v i j e peći i uredila kupaonicu u domu, dala je izraditi i n a j potrebniji namještaj za dom, a naročito krevetiće za djecu, dopremila posuđe i branu. S v o g ekonoma, Miloša Gvozdenovića, svoju kuharicu, Baricu Bruj i ć i pralju L j u b i c u P a j i ć prepustila je d j e č j e m domu, k o j i su z a j e d n o s Katicom Puškarić sve pripremali za p r i j e m djece. O prvim danima života doma u V o j n i č k o m G r a bovcu donosimo izvadak iz zapisaka upravnice doma, Katice Puškarić, koji je ona napisala na oslobođenom teritoriju. »23. V. 1943. g. j a v l j e n o nam je da djeca dolaze. Došla su kolima. Bilo ih je 46. P r i m i j e t i l i smo, da sva imaju otečena lica. L i j e č n i k v o j n e bolnice, k o j i je v o d i o nadzor i nad z d r a v l j e m djece u domu, ustanovio je, da je to skorbut, k o j i su djeca dobila od g l a d o v a n j a . Drugarica P a j i ć i ja kupale smo djecu, drugarica Barica brisala je i oblačila curice, drug Lošo dječake. M o r a l i smo im pjevati i svačim nasmijavati, da bi mogla da izdrže bez plača, dok im operemo ranjena tjelešca. No upravo dok smo kupali djecu, drugovi iz radionice počeli su donositi d j e č j e krevetiće, na k o j e su drugarice prostirale svježu slamu i pokrivale ih čistim plahtama. K a d su djeca v i d j e l a krevetiće, nastala je prava galama. Ispitivala su za koga su kreveti, pa kada smo im objasnili, da su za njih, išlo je i kupanje bez plača. Rekli smo im, da će svaki, koji se okupa i dopusti, da ga namažemo protiv svraba, leći u krevetić. Svako dijete počelo nas je uvjeravati kako se »baš ni zerice« ne b o j i vode, i svako je sada željelo, da bude p r v o okupano, pa da legne u krevet. Hranili smo djecu prema tadanjim prilikama razmjerno dobro. Komanda područja dala nam je i d v i j e krave, ali mlijeka ipak nismo imali d o v o l j n o . Obratili smo se mjesnom N O O - u , da u tom pomogne. O d a z i v je bio lijep. Svako jutro donosile su nam žene toliko mlijeka, da je u prvo v r i j e m e bilo dosta za svu djecu. Drugi dan nakon smještaja djece, došla je iz v o j n e bolnice liječnica, drugarica V e r a Šarić, da, koliko je to bilo moguće, t e m e l j i t o pregleda djecu. M e d u djecom, k o j a su došla, a i kasnije, kada su dolazila nova djeca, v l a d a l a je u domu i dizenterija, malarija, bripavac, ospice, zaušnjaci i druge zarazne bolesti. Od sve djece n j i h 43 je imalo skorbut, 23 male djece teški rahitis, d v o j e slabo srce, a d v o j e teški nazeb. Sva djeca imala su svrab, i to već onaj u drugom i trećem stadiju, koji se neprekidno gnoji. S l i j e č e n j e m djece bilo je dosta poteškoća, jer potrebnih l i j e k o v a u prvo v r i j e m e n i j e bilo. Radilo se što je bilo moguće, da djeca ozdrave. Da bi se lakše rješavalo pitanje z d r a v l j a djece, posebno smo uredili d j e č j e jaslice. Tu smo smjestili 22 male djece od nekoliko mjeseci do 3 godine. N j e g u djece u jaslicama preuzele su drugarice Marica Mirić, k o j a je u zagrebačkom rodilištu radila 5 godina, i M a r i j a Cizelin, koja je r a n i j e radila u jednom zagrebačkom d j e č j e m domu. To su bile požrtvovne drugarice, radile su same s t o m djecom dan i noć. B r o j djece u domu svaki dan je rastao, tako da je ubrzo u jaslicama bilo 35, ali većinom bolesne djece. U dom je dolazilo sve više djece, i za nepunih mjesec dana imali smo ih već 64. Upućivale su ih drugarice iz AFŽ. Primalo se djecu, č i j i su r o d i t e l j i poginuli u borbi ili su bili zaklani, spaljeni, ubijeni, onih čiju su sudbinu djeca kratko obilježila u s v o j i m i z j a vama: »Otišli na pokrst«. M e đ u djecom bilo j e i �priličan 'broj nahočadi, k o j o j nismo znali ime. T a k o su naši borci našli u šumi već potpuno d i v l j e dijete, hodalo je četveronoške, a j a v l j a l o se čudnim ž i v o tinjskim glasom. Bio je to v r l o l i j e p dječak. O n d a tri seke Dugoreščanke, č i j i su r o d i t e l j i bili u borbi. N a k o n V I . o f e n z i v e nađen je krasan dječak star oko 18 mjeseci s c e d u l j i c o m — Singer; našlo se i po k o j e d i j e t e naših n e p r i j a t e l j a , no naši borci d o v o dili su ih u dom kao i drugu djecu. S n j i m e se, r a z u m l j i v o , postupalo kao i sa ostalom djecom. N a k o n mjesec dana p o s t o j a n j a doma prosvjetni o d j e l Okružnog N O - a poslao je 35 pločica, kutiju pisaljki i učiteljicu drugaricu Cicu Drakulić. O n a je došla da otvori školu za svu djecu iz Grabovca i okolice. Dobili smo tada i j e d n o g omladinca srednjoškolca N i k i c u Jakšića kao o d g a j a t e l j a , k o j i je s d j e c o m vršio i gimnastičke v j e ž b e . Za n j i h je to bilo novo, ali su to veoma v o l j e l a . Dr. V e r a Šarić dolazila je često da pregleda djecu, i kod n o v o g sistematskog pregleda ustanovila je, da se zdravstveno stanje d j e c e m n o g o popravilo. K a d a je p r e g l e d a v a l a m a l o g 7 - g o d i š n j e g I li— jicu Ralić rekla mu je: » T i si z d r a v . « V i d j e h , da Dokument hoće nešto da mi Šapne, a ja mu rekoh, da treba da se obrati liječnici. On stade pred n j u i kaže j o j : » D r u g a r i c e ja bih te l i j e p o molio, da mi produljiš ovu nogu, što mi je kraća.« Drugarica mu je objasnila da će mu pomoći, čim dođe sloboda. K a s n i j e me je više puta pitao: » M a m i c e , šta misliš, ne će li drugarica doktorica zaboraviti na mene, kad dođe sloboda, da mi dade načiniti onu cipelu.« N a k o n 3 mjeseca imali smo već 87 djece. P o d jesen dostavio j e Z A V N O H d j e č j i m dom o v i m a velike količine tekstila da se d j e c i sašije odjeća. D o b i l i smo flanela, gradla, štofova, platna i otvorili krojačku radionu, da se što brže sašije sve što je d j e c i trebalo. Okružni N O O poslao nam je 2 krojača i jednu k r o j a č k u . V r l o brzo iza toga dobili smo od G l a v n o g Štaba Hrvatske uputnicu za v o j n u kožaru u Jarčevcu, da izradi opančiće, pa smo zimu od 1943. na 1944. g. unatoč svih teškoća, dočekali obučeni i obuveni i u sređenim prilikama. Bilo je b j e ž a n j a ispred n e p r i j a t e l j a , ali je sve uglavnom dobro prošlo.« 3 Draga Bakiš. 468 DOPIS OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 19. VII. 1943. UREDNIŠTVU »VIJESTI« O DJEČJEM DOMU OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 19. VII. 1943. Uredništvu » V i j e s t i « Dragi drugovi! Molimo Vas da slijedeće uvrstite u idući broj »Vijesti«: »Dječji dom« Raznim ofenzivama i upadima gleda okupator da osujeti našu NOB, no sve mu je uzaludno. Najviše time stradaju majke i djeca povlačeći se pred neprijateljem, te su mnoga djeca ostala sama, bez roditelja. Naša organizacija AFŽ osnovala je »Dječji donu«, gdje će djeca palih boraca, djeca bez majki, naći sklonište. Drugarice, mi moramo toj djeci da nadomjestimo majke, ne smijemo dozvoliti da djeca gladuju, da budu neopskrbljena. Treba da se odužimo njihovim očevima, koji nisu žalili dati život, da brane svoj narod od fašista. Ugledajmo se u drugarice iz .Svinjarice, Poljane i Grabovca, koje skoro svaki dan posjećuju naše mališane, te im donose mlijeka, dok je drugarica Anđa Todorović donijela 5 kg graška, također iz Grabovca. Iz kotara Vrginmost, selo Štipan, Trepča i Šljivovca, također su drugarice AFŽ sakupile za dom: 1 košaru šljiva, 1 košaru jabuka, 2 kg kapule, oko 15 kg graha i graška i 5 vreća krumpira.1 I Banija ne zaboravlja naše male . . . Evo i drugarice iz udaljenijih mjesta misle na našu djecu, svijesne dužnosti, da mi svi zajednički moramo pomoći i nadomjestiti gubitak toj siročadi. Tako su ovih dana poslale drugarice AFŽ-a kostajničkog kotara za »Dječji dom« slijedeće : 5 pari opanaka, 2 kape, 7 rokalja, 4 para šlapa, 4 i pol vagana kukuruznog brašna, 50 kg soli, 16 kaputića, 20 kg masti, 103 košuljice, 10 kom. gaća, 13 hlača, 1 rubac, 5 kg pšeničnog brašna, 11 bluza i 7 fertuna. �Djeca su bila neobično razdragana ovom pošiljkom, videći da još ima majki, koje razumiju, što znači biti siroče bez roditelja. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav! Okružni 1 A F Ž g r a d a i k o t a r a K a r l o v a c p r u ž a l i su v e l i k u p o m o ć d j e č j i m d o m o v i m a , k o j i s u bili o s n o v a n i n a oslobođenom teritoriju Korduna. A k c i j a za pomoć d j e c i u d o m o v i m a , k o j u je sebi p o s t a v i o za z a d a t a k I n i c i j a t i v n i odbor A F Ž za K a r l o v a c , naišla je na v e l i k o o d o b r a v a n j e žena, i p r e m d a je s i t u a c i j a u odbor AFŽ K a r l o v c u (naročito za v r i j e m e Četvrte o f e n z i v e ) bila v r l o teška, ipak j e o r g a n i z a c i j a , u z s u d j e l o v a n j e širokog kri^ga žena, d o s p j e l a sakupiti v e ć e k o l i č i n e vune, o d k o j e s u žene p l e l e o d j e v n e p r e d m e t e z a d j e c u , a sakupile su i m n o g o r u b l j a , obuće, hrane, igračaka i drugog. Dokument 469 DOPIS ZAVNOH-a OD 2. IX. 1943. UPRAVI DJEČJEG DOMA U VOJNIČKOM GRABO VCU KOJIM SE ŠALJE JEDAN PADOBRAN ZA IZRADU DJEČJEG RUBLJA ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA E. VIJEĆE HRVATSKE 0. B r o j : službeno 2. IX. 1943. Upravi dječjeg doma Kordun Šaljemo jedan kompletni padobran za izradu dječjih košuljica, za prispjelu djecu od Doma iz Farkašića.1 Molimo da nam potvrdite primitak padobrana. Smrt (pečat: fašizmu — Zemaljsko Narodnog Sloboda narodu! Antifašističko oslobođenja Vijeće Hrvatske) Dr. P a v l e Gregorić, v, r, 1 Pitanje snabdijevanja djece u d j e č j i m domov i m a o d j e ć o m b i l o j e v r l o teško, n a r o č i t o u p r v o v r i j e m e p o s l i j e o f e n z i v e , pa su o d j e ć u za d j e c u sakupljale masovne organizacije. Kasnije, osloboden j e m v e ć i h m j e s t a , n a pr. O t o č c a , bio j e t a j p r o b l e m m a n j i , jer su se u g r a d o v i m a i v e ć i m m j e s t i m a n a l a z i l i m a g a z i n i s r o b o m , k o j o m su se d j e l o m i č n o 26 Hrvatüke a NOB o p s k r b l j i v a l i d j e č j i d o m o v i . Z b o g tih poteškoća u o d i j e v a n j u d j e c e p o s l a o j e Z A V N O H d j e č j e m domu u G r a b o v c u p a d o b r a n , jer se od n j e g o v o g p l a t n a m o g l o izraditi mnogo d j e č j e g rublja. Iz padobranskih s e k o n o p a c a p r a v i o konac, k o j i j e služio z a š i v a n j e i k r p l j e n j e d j e č j e o d j e ć e , j e r konca n i j e bilo. 401 �Dokument 470 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA A F ž KARLOVAC OD 4. IX. 1943. GLAVNOM ODBORU A F ž HRVATSKE O ORGANIZACIJI DJEČJEG DOMA U VOJNIČKOM GRABOVCU OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 4. IX. 1943. Glavnom odboru AFŽ Hrvatske Drage drugarice! Ukratko ćemo Vam opisati kako i na koji način je organiziran Dječji dom. Još prije zimske ofenzive osjećala se kod nas potreba za Dječjim domom, te smo onda još prikupile nešto plahta, peškira i šarenica te uredili zgradu. Ofenziva nam je sprečila, da te planove sprovedemo u život, no nakon našeg povratka iz Like potreba je bila još veća, te smo odmah osnovale Dječji dom. u Petrovoj Gori, u kojem je prvih dana bilo sedmero djece. Istovremeno vraćanjem izbjeglica iz Like i Bosne pojavila se potreba za jednim domom i u kotaru Slunju, pa je tamo naš kotarski odbor organizirao drugi Dječji dom, u kojem je odmah bilo oko 20 izmučene i bolesne djece. Za vrijeme lokalne ofenzive na Petrovu Goru preseljen je i t a j dom u kotar Slunj, te se našlo oko 35 djece u vrlo malim prostorijama u najtežim danima prehrane. Snabdijevanje hranomi preuzeo je kotarski NOO, no uslijed teških prilika često su djeca vrlo slabo jela, te je i priskočila u pomoć Komanda područja, a mi smo povele kampanju preko organizacije u kotaru Plaškom, pa su otada žene jedan put na tjedan dovozile hranu u Dječji dom. Najteže pitanje bila je odjeća djece, te smo povele kampanju za skupljanje odjeće, hrane, te posuđa u gradu Karlovcu i kotaru Karlovcu. Ove kampanje smo uvijek popularizirale preko naših radio Vijesti i preko lista »Riječ žene« te smo u kratko vrijeme uspjele bar donekle riješiti pitanje odjeće. U samom domu bila je jedna drugarica iz AFŽ-a kao upraviteljica doma, a Kotarski odbor AFŽ Slunj, imao je neposrednu brigu i kontrolu nad domom. U Okružnom odboru bila je stalno jedna drugarica zadužena za Dječji dom. Kako je svakim danom rastao broj djece, a one prostorije nisu ih mogle primiti, to smo preselili Dječji dom u Grabovac. Samu zgradu i sav potreban namještaj unutra uredila je Komanda područja i ona preuzela ishranu Dječjeg doma do žetve. Okružni NOO stavio je na raspolaganje jednu baštu, i tako su djeca dobila ono što je bilo za njih » najvažnije, a to je zelenje, jer se već pojavljivao u mnogo slučajeva skorbut. Organizacija iz Karlovca šalje nam vitamiinske preparate, te gris, šećer i rižu. Upravu doma preuzima odbor u koji ulazi jedan predstavnik NOO, jedan predstavnik Komande područja, jedna predstavnica Okružnog AFŽ te upraviteljica doma. Od mjeseca juna upraviteljica doma je drugarica Puškarić, koja sa ogromnom ljubavi i razumijevanjem vodi čitav dom i odgaja djecu. 1 Pred mjesec dana broj djece narastao je na 80, te .smo morali podijeliti na dva doma. Podjelu smo izvršili prema starosti djece i to : u domu »malih« djeca do 7 godina, a u domu »velikih« djeca od 7—12 godina. Djeca iz doma »velikih« polaze u školu, gimnasticiraju i imaju svoj pjevački zbor te diletantsku grupu. Cijelim tim radom upravlja uz pomoć »mamice« 2 pionirska organicija u domu, kojoj je predsjednica Darinka Sekulić, stara 11 godina. U domu »velikih« ima do danas 65 djece, a u domu »malih« 42 djece. Među djecom vlada veliko drugarstvo i oni su naučeni da sva svoja pitanja rješavaju na zajedničkom sastanku svih pionira. U samom domu nalazi se i švelja, koja stalno prepravlja i šije za djecu. Bar jedanput tjedno dolazi u dom liječnica i pregleda svu djecu tako da odmah u zametku sprečavamo širenje epidemije, kao što su bile bijele kozice, hripavac i mums, koje .su sve donesene u Dječji dom. Poslije žetve, ishranu Dječjeg doma preuzeo je Okružni NOO, a naša organizacija stalno vodi kampanju za donošenje mlijeka, sira, voća i t. d. Popularnost doma je velika te ne samo da bi mnoga djeca htjela da dođu u Dječji dom, nego je i masa žena pokrenuta u pomoć Dječjem domu. Kotar Karlovac stalno snabdijeva Dječji dom sa soli, plahtama, sapunom i drugom, odjećom. Na I. konferenciji AFŽ-a Hrvatske govorile smo drugaricama iz Banije o našem Dječjem domu i o teškim prilikama na Kordunu. Drugarice su obećale pomoć, i dobile smo baš u danima, kada su kod nas zapo- �čele žeti, veliku pošiljku i hrane i odjeće (prilažemo popis tih stvari), koje su izašle u našim »Vijestima«. U zadnje vrijeme dolaze u posjet i pionirske organizacije sa sela donoseći sa sobom darove. Ta djeca obično ostaju po čitavo popodne u Dječjem domu, zajedno se igraju, pjevaju, te obično djeca sa sela, kako sama kažu, mnogo toga nauče od djece u Dječjem- domu. Na sve zborove zovu danas pionire iz Dječjeg doma tako da ćemo stvoriti dvije diletantske grupe i dva pjevačka zbora, kako bi mogla što više masovnih sastanaka posjetiti djeca iz Dječjeg doma. Danas je stiglo u dom i 29 djece iz Dječjeg doma Frkašić,3 a ujedno smo primili od ZAVNOH-a jedan padobran, da se za tu djecu iz Frkašića sašiju košuljice. U Izvršnom Okružnom odboru zadužena je za Dječji dom drugarica Draga Bakiš, koja odlazi bar jedanput tjedno u Dječji dom. Sada imamo najviše poteškoća oko samoga personala koji je preopterećen poslom, a teško nalazimo drugarice koje znaju obavljati poslove oko djece. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski p o z d r a v : D r a g a 4 1 O školskom radu i o d g o j u d j e c e u d j e č j e m domu u V o j n i č k o m Grabövcu donosimo izvatke iz zapisaka upravnice doma K a t i c e Puškarić. » D r u g o v i iz K o m a n d e područja u Slunju z a p l i j e nili su instrumente za pleh muziku i darovali ih djeci. Z a m o l i l i su druga N i k i c u Diklića, muzičara, k o j i je došao u naš dom, da radi s d j e c o m , da organizira d j e č j i orkestar. M e đ u t i m instrumenti su bili pokvareni, a n i j e ih bilo moguće popraviti, j e r takovih stručnjaka u pozadini nismo imali. Drug Diklić, k o j i je ostao kod nas sa s v o j o m drugaricom, počeo je organizirati p j e v a č k i zbor i razne stvari za priredbe. Stvorio je tako od tridesetak djece » p r o s v j e t n u d j e č j u družinu«, k o j a je i daleko van našega doma davala priredbe. Svako p r i j e podne bila je školska obuka. D j e c a su m a r l j i v o učila i v e ć do jeseni 1943. godine nekoliko o d n j i h završilo j e I V . razred osnovne škole. T a d a nam stiže v i j e s t od Okružnog N O O - a , da se u R u j e v c u na B a n i j i otvara partizanska g i m n a z i j a , i da svu d j e c u k o j a treba da d a l j e p o l a z e školu, tamo pošaljemo. T a k o nam je 13 d j e c e otišlo u gimnaziju. V e l i k u p a ž n j u posvećivali smo radu pionirske o r g a n i z a c i j e , u okviru k o j e se o d v i j a o kulturnop r o s v j e t n i rad, razne d j e č j e igre i zabave, kao r a d u vrtu, u domu, šivanje, p l e t e n j e i drugo. D r u g N i k i c a Diklić, k o j i j e b i o muzički stručnjak, u v j e ž b a o je djecu, tako da su priredbe bile umjetnički n a visini. N a j p r i j e j e u v j e ž b a o nekoliko borbenih pjesama i recitacija, a i neki igrokaz. D j e c a su t a j rad veoma v o l j e l a . P r v u su priredbu d j e c a dala 28. V I I I . 1943. na I I . K o n f e r e n c i j i žena Korduna. B i l a je to velika senzacija. Bilo je m n o g o naroda, boraca i žena. Prosvjetna grupa pionira dječjeg doma u Graboucu V e l i k a dvorana bila je dupkom puna. P o s l i j e programa drugarice iz A F Ž došle su i čestitale d j e c i . D j e c a su sada u v i d j e l a da je program uspio, i da n i j e bio uzaludan trud, k o j i su uložili v j e ž b a j u ć i pjesme i igrokaz .. . D j e c a su davala priredbe j e d i n i c a m a N O V , nastupala na k o n f e r e n c i j a m a Okružnog N O O - a , odlazila u bolnicu ranjenicima, a j e d n o m bila su od Z A V N O H - a pozvana u O t o č a c i Senj. B i l o je to 4. prosinca 1.943. g. O k o pola noći zaustavio se neki kamion p r e d domom. N e t k o dolazi k nama. Jedan drug putuje iz Otočca i donosi našoj p r o s v j e t n o j grupi poziv od Z A V N O H - a , da budemo spremni za put, j e r će kamion doći već sutra. O d v e z l i smo se v o j n i m sanitetskim autobusom u Otočac, kuda smo stigli oko podne. Na večer d j e c a su večerala s d r u g o v i m a iz Z A V N O H - a i dobila razne darove. D r u g i dan bila je priredba, koj o j j e prisustvovao drug V l a d i m i r N a z o r , p r e d s j e d nik i drugi članovi Z A V N O H - a . Priredba je uspjela iznad očekivanja, i svi smo bili sretni. K a d a smo se već spremali na povratak, pozovu nas u Senj. T o j e bio velik d o ž i v l j a j , j e r d j e c a nisu nikada v i d j e l a more, pa je r a z u m l j i v o , da im j e , kad smo stigli, p r v i korak bio na pristanište. P r o v o z a l i su ih neki mornari na j e d n o m brodiću po moru i upoznali sa svim, što ih je zanimalo. Priredba je t r e bala da se održi drugi dan .poslije podne, pa je bilo d o v o l j n o vremena za odmor i r a z g l e d a v a n j e Senja. Za prehranu b i l i smo određeni u nekom samostanu. K a d a smo došli pred samostan, i v r a t a nam otvorila časna sestra, neka d j e c a ustuknu natrag, i z b i j u se kao ovčice, — ne će da uđu. Z o v e m o ih, guramo, naopako, plaše se oni časnih sestara. B i l a su to d j e c a k o j a su bila zatočena u logoru u Jastrebarskom, otkuda su ih oslobodili partizani. D j e c a su nam već pričala o tim opaticama, kako su ih mučile. D o k a z u j e m djeci, da su one sada pod vlašću naših partizana, i da ne treba da ih se b o j e . �T a k o uspijemo da udu u kuću. 'Opatice su priprem i l e dobar ručak, ali djecu se n i j e m o g l o natjerati da jedu, j e r su se b o j a l a opatica. M o r a l i su nas drugovi iz S e n j a premjestiti na drugo m j e s t o na prehranu, a djeca, k o j a su 'bila u Jaski, pričala su drugovima o t o m i drugim logorima, kroz k o j e su prošli i g d j e su izgubili, tko majku, tko braću. Ipak t a j neugodni d o ž i v l j a j n i j e smeo d j e c u — priredba je uspjela, i mi smo se sretno v r a t i l i u Otočac. Tu saznam, da je na Kordunu ofenziva, no nitko mi n i j e znao reći što je s našim d j e č j i m domom. U t o j neizvjesnosti p r o ž i v j e l i smo skoro 10 dana, kada su nam dopustili da se v r a t i m o natrag na naš Kordun. S a s t a j e m o jedinice V I I I . kordunaške d i v i z i j e , k o j e nas o b a v j e š t a v a j u , da je u d j e č j e m domu sve u redu, da je bilo b j e ž a n j a , ali da je sve dobro prošlo.« 2 Katica Puškarić. D j e č j i dom nice, osnovan je 3 Dokument u Frkašiću, selu nedaleko K o r e za v r i j e m e Četvrte n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. P o l o v i n o m ožujka 1943. g. upućeno je U t a j dom nekoliko drugarica iz v o j n e bolnice u 'Bijelim Potocima da o r g a n i z i r a j u dom, budući da je e p i d e m i j a tifusa zahvatila c i j e l i k r a j , pa tako i d j e č j i dom. D j e c a (u to v r i j e m e ih je bilo 124 u domu), kao i sve o s o b l j e doma, b o l o v a l i su od tifusa. J e n j a v a n j e m tifusa, o s l o b o đ e n j e m G a c k e doline i Otočca, i uz pomoć v o j s k e i antifašističkih organizacija, stanje u domu znatno se popravilo. N a b a v l j e n i su l i j e k o v i , vitamini, r i b l j e u l j e i hrana i čim su se d j e c a oporavila, dom iz Frkašića preseljen je u R u j e v a c na Baniju. U p r a v n i k doma u Frkašiću bila je Dragica V u k o v i ć , a upravnik doma u R u jevcu — M i l k a B a l jak. U o v o m e domu n a j v i š e je b i l o d j e c e iz Bosne, B a n i j e i K o r d u n a , a nekoliko ih je bilo iz Gorskog Kotara i P r i m o r j a . V e ć i n a d j e c e bila su bez oca i majke. 4 Draga Bakiš. 471 DOPIS OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 6. IX. 1943. AGITPROPU CK KPH 0 PRILOZIMA ZA DJEČJI DOM OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 6. IX. 1943. Agitpropu CK KPH Za »Vijesti« Dragi drugovi! Prilozi za dječji dom: U vremenu od 20. pr. mj. do 5 o. mj. mnoge organizacije i članice AFŽ-a te USAOH-a posjetili su i darovali naš Dječji dom. Ima tu pošiljaka iz oslobođenih teritorija, a isto tako i iz neoslobođenog, od hrvatskih majki, koje se rado sjećaju dječice u Domu. Prilozi su slijedeći: Bović: 209 kg krumpira, 17 kg paradajza, 48 kg jabuka, 14 kg luka, 9 kg graha, 6 kg pšenice, 8 kg mahuna, 7 kg sira, 3 pogače i 2 jaja. Vojnić kolodvor (USAOH) : 15 kg paradajza, 28 smotaka duhana, (predano vojsci), 2 vagona krumpira, 40 kg graha, 13.5 1. mlijeka i 1 pogača. Perić Selo : 3 drugarice članice AFŽ-a donijele su slijedeće: 3 1 mlijeka, 2 sira, 2 poviče, 1 pogaču i košaru šljiva. Sjeničak (AFŽ) : 40 kg paradajza. Krnjak (USAOH) : 4 1 mlijeka, 2 pogače, 1 košara šljiva, 1 košara jabuka i paradajza. Kotar i mjesto Karlovac: 5 paketića griza, 1 roklje, 1 ručnik, 2 krpe, 6 haljinica, 4 m platna, 3 kom. sapuna, 65 jaja, 4 »ženske hvale«, 1 dječje hlače, 7 gaćica, 2 para cipelica, 1 milje, 3 ženske košulje, 1 dječji kombine, 13 košuljica, 1 prslučić dječji, 1 dječja kapica, 1 maramica, 1, podbradnjak, 3 para dječjih soknica, 1 dječje rukavice, 1 dječja kišna kabanica, '2 para muških čarapa, 6 jastučnica, 1 plahta, 2 gaće i 1 čarape. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav. Okružni odbor A F Ž — K a r l o v a c �Dokument 472 PISMO OKRUŽNOG ODBORA SPŽZ BELE KRAJINE OKRUŽNOM ODBORU A F ž KARLOVAC KOJIM SE ŠALJU DAROVI ZA DJEČJI DOM NA KORDUNU OKROŽNI ODBOR SPŽZ — B E L O K R A J I N A 29. I X . 1943. Okrožnome odboru Antifašistične fronte žena Karlovac Drage tovarišice! Pošiljamo Vam darove za Vaše drage otroke v Dječjem 1 domu in ob tej priliki izročamo Vam- in vsem malčkom sesterske in materinske pozdrave tovarišic, ki so z veseljem- sprejele poziv naše protifašistične organizacije za zbiranje darov, namjenjenih Dečjem domu na Kordunu. 1 To so bile tovarišice iz rajona Vinice in Črnomlja z okolico (Belokrajina). Za vse nas je bilo to nenavadno, sveto delo. Me ljubimo Kordun, o katerem smo slišale pripovedovati samo kordunske borce, o katerem smo čitale v Vašem listu »Riječ žene«, imamo ga tako rade, da nam je mil in drag vsagdo, ki prihaja od tam in nam govori o borbi kordunskega naroda. Sedaj smo imele priložnost to ljubezen potrditi in dati joj duška. Neka stara mamica se je na mitingu s solznimi očmi in naglo, da je ne prehiti katera druga, ponudila: »Pri meni n a j se zberejo stvari, jaz bom pa poskrbela, da se vse odpelje naprej. Če bi morala na hrptu nositi, bi vse napravila za naše otroke.« Ko je pripeljala zbrane stvari, je objela tovarišico, kateri jih je izročila. Naše tovarišice so skrb no zborale in se pri tem veselile veselju otrok, spominjale so se pri tem svojih sinov in hčera, ki so daleč od njih, mislile so pa tudi na vse borce iz Hrvatske, ki so tolikrat skupaj z našimi slovenskimi partizani bili fašiste na slovenskih ti eh. Tovarišice, mi se zavedamo dolžnosti, ki ih do otrok imate ve, kajti vaše obveze so tudi naše obveze. Antifašistična fronta žen Hrvatske in Slovenska protifašistična ženska zveza so vzrastle iz naše skupne borbe in se zđružujejo v vseh naporih in ciljih. Ena zraven druge smo šle skozi vse težave in zbližale smo se. Naša želja je, da še bolj suđelujemo v naši skupni borbi in da bo naše delo trdno povezano tudi potem, ko bomo v slobodni in demokratični Jugoslaviji gradile srećo naroda in naših otrok. N a j Antifašistična fronta žena Hrvatske in Slovenska protifašistična ženska sveza postanejo nepretrgljiva vez med hrvatskim, srpskim in slovenskim narodom! 1 Tom prilikom poslale su žene Bele Krajine dječjem domu u Vojničkom Grabovcu: 1.166 kg jabuka, 129 kg brašna, 89 kg oraha, 100 kg kupusa, 12 kg riže i makarona, 738 k|g krumpira, 5 kg meda, 3 kg marmelade, 5 kg suhe slanine, 36 kom. j a j a i 3 sanduka odjevnih predmeta u težini od 137 kg. Smrt fašizmu — Svobodo narodu! Okrožni odbor 1SPŽZ — Belokrajina Dokument DOPIS ZAVNOH-A OD 15. II. 1944. KOTARSKOM NOO KORENICA 0 473 PRESE- LJENJU DJEČJEG DOMA IZ ŠEGANOVCA U BANIJU ZEMALTSKO ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE N A R O D N O G OSLOBOĐENJA HRVATSKE Socijalni odio 1 Š/E broj 515 Dječji dom Dne 15. februara 1944. Kotarskom NOO Korenica Primili smo dopis od Okružnog NOO-a za Liku, da je u Korenici, prije mjesec dana osnovan dječji dom, u kojem je smješteno 150 djece. Nadalje nam javlja, da je t a j dom osnovan pod uslovom, da se preseli u Baniju. Mi ranije nismo bili o tome obaviješteni, a odmah poslije primitka toga dopisa obratili smo se na ONOO Baniju, da pronađe odgo- �varajuće prostorije, u koje bi bilo moguće preseliti taj dom. U koliko se te prostorije budu pronašle, mi ćemo Vas odmah o tome obavijestiti. Tako dugo dok ne dobijete nalog za preselenje doma od Okružnog NOO-a, Vi nemojte nikuda kretati, jer bi se moglo dogoditi da Vi krenete na put, a prostorija ne bi imali za useliti.2 Molimo Vas za slijedeće podatke: 1. koliko imade sada djece u domu, te od koliko do koliko godina se kreće starost djece. 2. Kakve i koliko imadete sada prostorije, da li su djeca smještena u jednoj ili više zgrada. Kako je sa prehranom:, s odijelom i ostalim potrebama. Da li postoji uprava doma; Mi smo tražili hranu za dječje domove od GŠH, te nam je obećana, samo dok će biti da se Vam dostavi. Po primitku dopisa obavijestite nas o gore traženom i pošaljite opširan izvještaj. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! S o c i j a l n i odio Stjepan 1 Početak 1943. g. je p e r i o d iza V I . n e p r i j a t e l j ske o f e n z i v e , kad je L i k a bila sva porušena i pop a l j e n a i kad su ustaško-četničke i fašističke jedinice vršile užasan teror na teritoriju L i k e ( V i d i I. knji ( gu dok. 273, str. 450). D o m , o kome je r i j e č u o v o m dopisu, bio je osnovan u selu Šeganovcu. Doliument Šalamun 2 12. I V . 1944. g. poslao je Okružni N O O B a n i j a Z A V N O H - u dopis, da su pronađene prostorije za d j e č j i dom iz Šeganovca, i da se dom sa 135 d j e c e može odmah preseliti, time da se prethodno javi Općinskom N O O - u Z i r o v a c . 474 IZ IZVJEŠTAJA TATJANE MARINIć OD 9, I V . 19-14, S O C I J A L N O M O D J E L U ZAVNOH-A 0 DJEČJEM D O M U U ŠEGANOVCU Socijalnom odjelu ZAVNOH-a1 Po nalogu toga odjela br. 920 od 19. III. 1944. pregledala sam dječji dom u Šeganovcu, o čemu podnosim slijedeći izvještaj: Brojno stanje djece: Predškolske djece od navršenih 2—6 godina ima 55 Školske djece od navršenih 7—13 godina ima 76 Svega ima 131 dijete Po godinama i spolu ima: Oodina 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 Svega dječaka 1 8 1 0 8 5 7 1 4 12 1 0 1 2 1 dječaka 79 3 6 3 1 1 8 5 4 5 4 3 1 1 1 6 1 1 1 6 1 5 1 9 1 6 1 5 5 5 djevojčica — Ukupno po godinama: i Socijalni sastav: Djece Djece Djece Djece bez roditelja ima 38 koja imaju samo majku ima 77 koja imaju oca ima 1 koja imaju žive roditelje ima 15 Svega 131 406 i djevojčica 52 1 Ukupan br. djece 1 1 3 Djeca su većinom iz kotara Korenice, a ima ih još iz ovih kotareva: Lapac, Gospić, Gračac, Bihać, Petrinja i troje djece iz Crne Gore. Zdravlje djece: Oko 40 djece bolesno je (stomatitis 15, proljev 20, a 5 druge bolesti). Točan pregled �zdravlja djece nisam mogla dobiti, jer nije bilo pri ruci liječnika, koji bi djecu pregledao. Petoro djece imalo je vrućinu. Jedno dijete uzela je majka taj dan iz doma, jer je imalo hripavac i po liječničkom nalazu obolilo je i na plućima (TBC). Inače gotovo sva djeca veoma su slabog izgleda (blijeda i slaba). Zdravstveni nadzor uz kontrolu liječnika (dr. Ivan Košić) vodi higijeničarka Desa Grahovac, koja ulaže sve, da se bolesnoj djeci pruži potrebnu njegu i pomoć, te da ostalu djecu drži u redu i čistoći. Higijeničarka dodijeljena je domu pred par dana, pa je 60 djece već izliječila od svraba, ošišala ih, i tu djeca nemaju uši. Prehrana: Kotarski NOO Korenica opskrbljuje dom živežnim namirnicama i daje za djecu sve s čim raspolaže. Ove zime, kada je bilo pomanjkanje hrane, cijeli kotarski NOO odricao se je po koji dan hrane, samo da djeca ne gledaju. Unatoč svih odricanja, skrbi i brige < a strane kot. NOO-a dom oskudijeva s na najpotrebnijim živež. namirnicama, pa prema tomu i djeca na ishrani. Glavne živežne namirnice, koje dom dobiva jesu : meso, krumpir i kruh i koji put nešto kukuruznog brašna. Ovakove živežne namirnice dobiva dom već peti mjesec. Samo 2 puta kuhan je grah i 2 puta kiseli kupus. Bez razlike na dob i zdravlje sva djeca dobivaju dnevno tri obroka i to dvaput toplu hranu, a večerom kruh ... . .. Trebalo bi upravi doma dati nešto novaca, da kupuje uz redovito sledovanje, barem luka, krumpira, graha, jaja, mlijeka, što se može kupiti, pa makar i u manjim količinama, da se hrana izmjenjuje. Pred kratko vrijeme dobio je dom dodatak na hranu i to 50 kg šećera i 50 kg riže. Dok je bilo riže, nisu dobivali krumpir, tako da riža nije bila nikakav dodatak hrani, a šećer nemaju s čim davati djeci, jer nemaju niti čaja, niti ječma za crnu kavu. Davali smo ga samo bolesnoj djeci. Upravo kada sam bila u domu stigla je za djecu pošiljka živežnih namirnica, koju je sakupio Okružni AFŽ za Liku prigodom 8. marta. Primljeno je oko 300 komada jaja, 2 kg. maslaca, oko 200 kg mješanog brašna (ječam, raž, pšenica), 14 kg graha i par kg ječma za prženje, pa sam u dogovoru s upravom, napravila s drugaricama, koje kuhaju, raspored te hrane na nekoliko jelovnika, da se prehranu malo upotpuni i promjeni. Isto tako posavjetovale smo se o poboljašnju hrane za bolesnu djecu. Kakovim se oni poteškoćama bore neka ilustrira ovaj primjer. Dom je udaljen od Korenice 6 km, pa je veoma opasno za sniježnih mećava odlaziti u Korenicu. Sljedovanje dobiva se samo od danas na sutra i nema nikakovih rezervi. Jednoga dana otišle su 3 drugarice po sniježnoj mećavi u Korenicu. Dobile su svega tri torbe kruha. Put je bio tako opasan, da su zapale u snijegu i pukim slučajem spasili su ih drugovi iz Šeganovca. Cijelu zimu same su te drugarice sa upravnikom doma rušile stabla, pilile i cjepale drva, da djeci bude toplo. Može se reći da se je taj dom održao samo nadčovječnim naporima sviju, koji za njega i u njemu rade. Prostorije: U četiri mjeseca svoga opstanka dom' je tri puta premješten. Sada se nalazi u jednoj nedovršenoj baraci bolnice, koja je 11 m duga i 7 m široka.2 U velikoj sobi napravljeni su drveni ležaji, t. zv. palače. Prozori imaju tek po koje staklo, a drugo je obijeno daskama, pa je u sobama uvijek polumrak. U sobe se ulazi s dvije strane i to izravno, nema nikakvog natkrovlja, pa snijeg pada u sobu, kad se vrata otvore. Stijene su od dasaka, koje nisu zabušene. Baraka je podignuta na balvane, pod je jednostruk. Potkrovlje je nedovršeno, pa je i strop i pod nezabušen. Vjetar piri u prostorije sa svih strana, a kad je sniježna mećava, snijeg zapuhuje u dječje sobe. Peći su improvizirane od limenih kanti, puše se, a ako je vjetar, uopće ne gore. Na dječjim ležajima nema slame. U velikoj sobi leže djeca na tim- palačama, a u ostale dvije sobe na podu. Pod djecu se prostiru krpare, a pokrivaju se neki krparama, a neki biljcima. Na začelju je trijem, na kojemu je dograđena privremena kuhinja. Tu ima još 2 sobe. U jednoj je smještena kancelarija i magazin, a u njoj spavaju upravnik, higijeničarka i ekonomka. Druga soba je bez prozora, pa služi kao komora za odlaganje suđa i ostalih predmeta (rublja, sanduka i t. d.) Ostalo osoblje spava u hladnim i nedovršenim1 prostorijama u potkrovlju. Zahodi se grade malo podalje od kuće. Polugola sitna djeca izlaze na zahod izvan kuće. O d g o j n i rad s d j e c o m : S djecom! se bavi 10 drugarica i to 5 omlađinki (sestre djece) i 5 majki (majke djece). Sve ove drugarice nepismene su. Uopće sve osoblje doma osim upravnika, ekonomke, higijeničarke i kuharice nepismeno je. S dje- �com se u pravom smislu riječi nitko ne bavi. Veoma mali broj, i to najveće djece, pomaže u kućanstvu, a sva ostala djeca nezaposlena su. U domu nema školskih knjiga nego djeca uče čitati iz štampe. Jedna djevojčica, koja je skoro došla u dom i znade čitati i pisati, nabavlja pionirski list »Lički kurir«, i to je štampa, koju tu djecu povezuje sa školom i pionirskom organizacijom. 76 djece su školski obvezanici. Velik broj ih je već polazio I. ili II. razred, ali su već zaboravili čitati i pisati. Jedini je Pero Kosijer svršio IV. razr. osnovne škole, ali on je invalid. Bomba mu je od'nijela lijevu šaku, ranila desnu ruku i uništila oči, jer je ranjen u glavu. Bio je kurir i stradao je u borbi. On i mala Desa Rapaić, koja ima 10 godina i svršila je II. razred osnovne škole, pomoć su higijeničarki u radu s djecom. Pero ih uči pjevati i priča imi priče, a Desa nastoji, da nabavi štampu i da im čita. Dobavila je i jednu olovku i nešto papira, pa je odlučila da drugove uči čitati i pisati. »Obećali su nam da ćemo dobiti učitelja, i već smo u prijašnoj baraki uredili i školu, ali onda je zapao snijeg, i valjda učitelj nije mogao od smetova do nas, pa tako još nam nije počela škola...« kažu djeca. Kotarski i okružni NOO imali su namjeru u dom poslati učitelja, ali radi toga, što se je kanilo dom premjestiti, nije u dom dodijeljen učitelj. Djeca u rasporedu: U domu stalno pridolaze nova djeca, pa kad se nakupi veći broj djece iznad 10 godina, razašilju se ta djeca na raspored po selima. Sada ima na rasporedu oko 40 djece. 0 s o bije; Od osnutka doma do 29. III. o. g. vodio je upravu doma drug Dmitar Pražić iz Šala1 Koncem prosinca 1943. g. osnovan, je S o c i j a l ni odjel ' Z A V N O H - a . Medu njegovim najvažnijim zadacima, bili su: briga za invalide, za nezbrinutu djecu, za i z b j e g l i c e , za siromašno stanovništvo, za l j u d e Ito i i se nalaze u zatvorima i logorima, za prikupljanje statističkih podataka o fašističkom uništavanju. S o c i j a l n i o d j e l i f o r m i r a n i su i kod Kotarskih N O O - a . S o c i j a l n i o d j e l Z A V N O H - a postavio j e zadatak oblasnim i okružnim N ' O O - i m a da o r g a n i z i r a j u d j e č j e domove na mjestima, k o j a su n a j m a n j e izlo- munića opć. Bunić. Drug Pražić premješten je na drugi posao, pa je upravu doma povjerio Kotarski NOO drugu Jovanu Vukmiroviću iz Bunića. Drug Vukmirović bio je na dužnosti u domu tek drugi dan, ali poznaje rad doma, jer je bio u Kotarskom NOO-u. On je sa svoje strane sve poduzeo, da se dom privremeno uredi. Drugaricu ekonomku i higijeničarku izaslao je također Kotarski NOO. Kuhinju vodi drugarica Danica Babić, partizanka, koja je bila kuharica u Kotarskom NOO-u Njoj pomažu Soka Pužić izbjeglica, koja ima u domu dvoje djece i Dušanka Studen omladinka (isto izbjeglica). Sve ostale drugarice su izbjeglice. One obavljaju sve poslove, i povjereni im rad sa djecom. Zlata Rebić 40 g. ima 2 djece Julka Priča 34 g. ima ,3 djece Ljuba Priča 29 g. ima 3 djece Kaja Babić 32 g. ima 4 djece Anka Cvetičanin 29 g. ima 2 djece u u u u u domu domu domu domu domu Omladinke Mileva Hrnjak, Jelka Leka, Dara Perić, Mika Cvijanović i Mika Cvetičanin. Svaka ima sobom braću u domu. Nadzor i brigu o domu vodi Kot. NOO, a naročito se za dom zauzima drug predsjednik Kotarskog NOO-a i drugarica Neda Drakulić, sekretar NOO-a. Zdravstveni nadzor djece vodi drug dr. Ivan Košić, zdravstveni referent Okružnog NOO-a... U sjedištu ZAVNOH-a 9. IV. 1944. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Marinič Tatjana žena n e p r i j a t e l j s k i m napadima. Dužnost N O O - a je bila da se brinu o sigurnom smještaju djece u slučaju n e p r i j a t e l j s k o g upada, o i z g r a d n j i zemunica za djecu, o n j i h o v o m r a s p o d j e l j i v a n j u po u d a l j e n i m m a n j e izloženim selima, te o prehrani, o d j e ć i i obući. Oni su također vršili stalni nadzor n a d n j i hovom naobrazbom i školovanjem. 2 To je bila privremena konspirativna baraka bolnice XXXV. d i v i z i j e . Još u toku t r a v n j a dom je preseljen u R u j e v a c i Buzetu ina Bani ju. �Dokument 475 PISMO ŠTABA I. U D A R N E BRIGADE VIII. DIVIZIJE OD 18. III. 1944. DJEČJEM DOMU U VOJNIČKOM GRABOVCU Dječjem domu Grabovac Dragi naši najmlađi! U ovim velikim danima naše oslobodilačke borbe, kada naša vojska bije krvavi boj za oslobođenje naše domovine, vi, naši najmlađi, uvijek ste nam pred očima. Mislimo na vas često, ponosimo se vašom bistrinom, vašim divnim odgojem. Znademo da ste patili da ste i vi svjedoci patnje naših naroda. Slušali smo vaše pjesme, gledali smo marljive ručice, koje stišću knjigu i pletaču iglu, i vaš dječji podvig sve za front. I vi mali se borite. Vaša borba daje i nama snage i novog poleta. Nastavite samo tako dalje. Ponosimo se s vama, u vama gledamo sliku budućeg sretnog novog naraštaja. Sada vam šaljemo nešto od zarobljene vune, koju ćete vi korisno upotrebiti. Za sada ovoliko, draga dječice. Primite mnogo toplih pozdrava od boraca i starješina I. udarne brigade VIII. divizije.« 1 1 N a j m i l i j i i najbliži djeci bili su borci N a r o d no-oslobodilačke vojske ili kako bi oni uvijek govorili: »'Od svega n a j v i š e volimo naše partizane i druga Tita.«' To su bili njihovi očevi, braća, rođaci i poznanici i o n j i m a su oni uvijek govorili i stalno pratili n j i h o v u borbu. Strepili su n a d njihovim životima i veselili se svakom n j i h o v o m uspjehu. Kad se jednog dana pročulo, da će kroz Grabovac proći V I I I . kordunaška divizija, kod djece je zavladala bura oduševljenja, jer tko je od ove djece imao nekog živog, t a j je sigurno bio u V I I I . diviziji. Čim su partizani stigli u selo, d j e c a su n a p u stila obuku i brže nego bi okom trenuo, našla su se među borcima. Mnogi partizani našli su tu svoju djecu i djecu svojih rođaka i suseljana. D j e c a su kasnije još dugo pričala o prolazu Divizije kroz Grabovac. D i r l j i v je bio i susret djece s borcima pri prolazu I. u d a r n e b r i g a d e VIII. divizije kroz Vojnićki Grabovac. D j e c a su i'h zaustavila i dala n j i m a u čast priredbu, k o j a je t r a j a l a puna dva sata, a na svršetku priredbe n i j e se znalo tko je više sretan — borci ili djeca. Borci su se kasnije dopisivali s djecom o čemu svjedoči gornje pismo. Dokument 476 MASOVNI POKOLJ ŽENA I DJECE U SELIMA SINJSKE KRAJINE Iz članka »Zločin izvršen od »Vražje divizije« u selima Sinjske »Slobodna Dalmacija«, od 16—17. X. 1946. . . . 28. III. 1944. g. požar je uništio malo rodoljubivo selo Podi, zavučeno duboko u Kamešnicu. Progutao je 76 staraca, žena, majki, djece i novorođenčadi. Fašistički banditi i njihove sluge stigli su nenadano. Nitko nije očekivao ono, što se nekoliko časaka poslije dogodilo. Najprije su otjerali stoku, skromne zalihe hrane — sve što je planinski seljak kroz dugi niz godina stekao svojim radom, svojim žuljevima i znojem.. Onda ustaše stjeraše narod u dvije potleušice. Sve, što god je bilo u selu živo, moralo je ići. ».Starce su nosili mlađi, a bolesnike pridržavale djevojke«. Tako priča) dvadeset-godišnja djevojka Pera Ratković Filipova, koja je uspjela pobjeći kroz vatru, i tako spasila sebe, 14-godišnju sestru Anu i 5-godišnju Anđu Josipovu. »Zatim počeše svoje strašno krvavo djelo. Kao pomahnitale zvijeri srnuli su među nas, s noževima i s bombama. Žene su padale kao snoplje, a polumrtva novorođenčad grčevito se stiskala krajine« uz sise mrtvih m a j k i . .. Kad je sve utihlo udaljili su s e . . . No to im je bilo malo. Opet su se navratili i stali prisluškivati zadnje hropce umirućih žrtava, a na svaki hropac počeli bi iznova svoj zločin. I sve tako redom, dok je u grobnici nastala potpuna tišina. Onda su u kuću dovukli kukuruzovine, potakli među leševe i zapalili, kako bi izbrisali svaki trag svog strašnog zločina.« 14-godišnja Ana, Perina sestra i 5-godišnja Ana Josina koje su se sa Perom spasile bijegom kroz vatru stoje pred nama kao dvije optužbe, dva živa svjedoka nevjerovatnog zločina, koji su mogli počiniti samo zvijeri u ljudskoj koži, ljudi bez savjesti, bez morala, bez ičega čovječanskog u s e b i . . . Ruda je veće planinsko selo od nekoliko susjedstava, koja su raštrkana po padinama planine. I Ruda je doživjela istu sudbinu. Krvoloci su zaklali sve što su zatekli živo u selu. 73 djeteta i majki palo je žrtvom zlo- �čina — zločina, koji su organizirali dva fratra — dva zločinca sa svojim sukrivcima. »Kao i drugdje, otjerali su najprije blago, pokupili odjeću i onu šaku škrte hrane, a onda je započeo pokolj« — kaže mlinarica Šime Botica iz Rude, koja se spasila, jer je pala ranjena medu prvima i bila pokrita leševima. »Dođoše i pozvaše nas na gumno. Niko nije očekivao da je to zadnji put što odlazi iz svoga doma. 73 žene, staraca i djece stajalo je mirno na gumnu i čekalo što će biti... I tada započe zločin. Najprije prasnuše bombe, onda »šmajseri«, a najzad mitraljeski rafali. Mirno, sabrano, svijesno, promišljeno, kao da se ne radi o živim ljudima, o djeci, koju su sigurno imali i ti razbojnici i njihovi pomagači. Kad je i zadnje dijete palo pogođeno rafalom, nastao je tajac... tišina, a zatim, kad bi se prolomio hropac koje umiruće žene, zločin je ponovo počimao . . . « Pored Šime spasilo se još od strašne smrti 12 mališana, koje su njihove majke zaštitile svojim tjelesima. Hrabrost tih majka bila je tolika da su polumrtve, teško ranjene, skrivale pod svoja tijela nevinu dječicu, kako bi bar njih spasile, kad one ne mogu više živjeti. Mali Božo Crljen Franjin od 4 godine spasio se, jer ga je teško ranjena baka zaštitila svojim truplom. Božo je ranjen puščanim metkom u prsa. Nije nam ništa znao da kaže, samo je podigao svoju košuljicu i pokazao ožiljak. Isti udes stigao je i stanovništvo Male Rude. Poklano je dvadesetak žena i djece. Dokument Zaselak Milanović-Litre pao je prvi žrtvom pokolja. Rano u zoru nahrupili su banditi u selo, stjerali sve živo u dvije staje, raznijeli bombama i onda zapalili. Od svih koji su bili u staji, spasilo se njih dvadesetčetvero. To je djelo hrabre 14-godišnje djevojke, Luce Milanović, koja je sama, bez ičije pomoći, ugasila vatru i tako spasila 24 ljudska života. Jakov Milanović iz Gornjeg Otoka, star 56 godina, kaže nam-: »Dan prije pokolja kurir je došao u naš zaselak i donio poruku od fra Stanka iz Sinja, da, kad mimo našeg zaselka prođe vojska, ne bježimo, jer nam okupatori ne će ništa na žao učiniti. Kad tamo — pokolj, smrt, krv . . . « »Tko, tko nam pokla našu djecu?« — kao za sebe zapita ovaj starac, i onda jedva čujno doda: »Fra Stanko Litre, fra Jakov Lulica, ustaški pukovnik i njihovi sukrivci, jer nam oni poslaše koljače, oni prokazaše naša sela.« No fra Stanku i fra Jakovu Lulici i njihovim sukrivcima nije bio dovoljan zločin, oni su svojim očima htjeli vidjeti učinak, uvjeriti se o njegovoj veličini. Zato sutradan stigoše u naš zaselak i fra Stanko i fra Jakov u društvu dušobrižnika Ivana Vukušića i odrediše, kao za izliku, da se žrtve sahrane. Devet punih seljačkih kola leševa djece, žena kretalo se u žalobnoj povorci prema groblju, na vječni počinak, praćeno molitvama farizeja, molitvama onih, koji im oduzeše život, radost, koji radi »viših ciljeva« odrediše, da oni više ne žive. 477 IZVJEŠTAJ DANICE CAZI OD 20. IV. 1944. ZDRAVSTVENOM ODJELU OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU 0 DJEČJEM DOMU U ZVEČEVU DJEČJI DOM 20. IV. 1944. Zdravstveni odjel Oblasnog NOO-a za Slavoniju Izvještaj o političkom, kulturno-prosvjetnom radu kao i općem stanju Dječjeg doma1 od 1. III. do 20. IV. 1944. U toku mjeseca marta kao i prvom- polovinom aprila glavni rad uprave doma bio je sređivanje prilika u samom domu. Najvažniji zadatak bio je da se odmah počne sa gradnjom bunkera za djecu u slučaju neprijateljske ofenzive, te da se izvrši unutrašnje uređenje samoga doma: izrada namještaja i posteljine, te izrada kućnog reda radi uređivanja odnosa između osoblja i uprave doma. Uprava doma održala je dvije sjednice, na kojima su se raspravljali problemi osoblja i odnos uprave prema osoblju. Donesena je odluka da se smijeni kuharica Radojka Prodanović, koja je po svom' držanju bila paničarka, zatim zaključeno je da se traži nova vešerica, jer dosadanja uslijed bolesti ne odgovara. Pošto bunker, koji je napravljen, ne odgovara zbog svoje velike blizine samome domu, odlučeno je da se ubrza izgradnja podesnijeg bunkera. �Partizanska osnovna škola Na drugoj sjednici uprave doma, koja je održana koncem marta mjeseca, raspravljalo se o kažnjavanju djece, koje se u domu uvriježilo. Zaključeno je, da se zabrani fizičko kažnjavanje djece, jer to ne odgovara principima naše ideologije, a niti ideji moderne pedagogije. Zaključeno je da se pristupi još izgradnji jednog bunkera za najmanju djecu. Održano je ukupno 9 sastanaka sa osobljem doma; od toga su 5 bila u vezi sa unutrašnjim prilikama. Na tim sastancima rješavalo se pitanje međusobnog odnosa samog osoblja. 0 dužnostima u radu. 0 potrebnoj disciplini koja treba i mora da se u domu provodi. Raspravljalo ®e o odnosima osoblja prema djeci. O načinu saobraćaja sa djecom i postupcima prema djeci. Pored toga održana su četiri sastanka, na kojima je čitan politički materijal »Naprijed«, »Vjesnik« i »Glas Slavonije«. Kulturnog rada za sada nema. Zidne novine ne postoje, a ni djeca do sada još nisu kulturno djelovala, kao recitiranje pjesama ili neki igrokaz. Taj će se nedostatak morati otkloniti. Škola je počela sa radom početkom marta. Ishrana djece je uglavnom dobra — djeca nisu gladna, ali pored svega toga osjeća se veliki nedostatak u mlijeku, koji se mora otkloniti. Isto tako osjeća se nedostatak po- u Vučjaku — 1944. vrća i voća, naročito mrkve i jabuka, što bi nam trebalo i kao lijek u slučajevima proljeva, koji se kod neke djece često pojavljuje. Što se tiče obuće, ono je sada zadovoljeno, ali sa odjećom stojimo loše. Većina djece ili nema nikakvih kaputića ili pak ono što irnade strahovito je izderano, a odnikuda ne dobijemo štofa za odijelo. Higijenske prilike takođe ne zadovoljavaju. Potrebno je odvojiti dojenčad od predškolske djece. U tu svrhu bit će potrebno izgraditi još jednu bajtu. U toku mjeseca marta bilo je bolesnih od gripe 5 djece, koje smo odmah izolovali u posebnu prostoriju, tako da se gripa nije dalje širila. Izvršen je liječnički pregled sve djece po drugarici dr. Feđi Fišer. Tom1 prilikom konstatirano je, da je jedan mali broj djece fizički zaostao zbog loše ishrane (još prije nego što su došli u dom) ; njima će se morati posvetiti posebna pažnja, a troje djece imadu srčanu manu. Inače zdravstveno stanje djece je prilično zadovoljavajuće. Zbog pregleda uz izvještaj šaljemo vam i popis djece. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Danica Cazi �U domu je uposleno: tri dadilje, jedna vešerica, dvije kuharice, jedan kočijaš i kurir dva druga za pilenje drva i vučenje vode, jedna upravnica i jedna komesarica. Ukupno 12 odraslih osoba, od toga 9 drugarica i tri druga. 1 Oblasni N O O z a S l a v o n i j u osnovao j e k r a j e m 1943. g. d j e č j i dom u Z v e č e v u , j e r je u to doba već bilo dosta nezbrinute d j e c e j k o j i m a su r o d i t e l j i poginuli, ili su se nalazili u partizanima. D o m je bio smješten na teško pristupačnom m j e stu ispod R a v n e Gore, između Z v e č e v a i V u č j a k a . U j e d n o j ibajti bila je smještena kuhinja, učionica i soba za osoblje. U d r u g o j zgradi nalazile su se d v i j e d j e č j e spavaonice, j e d n a za malu, druga za veću školsku djecu, zatim k a n c e l a r i j a za upraviteljicu, a u t r e ć o j z g r a d i — prostorije za i z o l i r a n j e bolesne djece. U p r a v n i c a doma bila je medicinska sestra Edita M a g l a j l i ć , k o j a je izvršila veliki dio posla oko o r g a n i z i r a n j a i n a b a v l j a n j a stvari potrebnih za r a d doma, a u j e d n o je vršila sve poslove medicinske sestre. D o m je u početku određen bio samo za p r e d školsku djecu, ali budući je došlo više d j e c e od 7 Dokument do 12 godina, prišlo se o r g a n i z i r a n j u nastave i za n j i h . N a s t a v u j e vršila M a c a Brkić, učiteljica. Školski m a t e r i j a l i pet novih pločica s kamenčićima poslali su drugovi iz borbenih a k c i j a . U domu je 'bilo i posve male d j e c e — dojenčadi, k o j e su drugarice n j e g o v a l e s velikom p a ž n j o m i ljubavi. Početkom ožujka bila je politički komesar u domu Danica Gazi. T e š k e dane p r o ž i v j e l a su d j e c a i o s o b l j e za v r i j e m e n e p r i j a t e l j s k e zračne o f e n z i v e početkom t r a v n j a 1944. g., a k o j a je t r a j a l a punih 14 dana. Kuharice su noću kuhale hranu za djecu, k o j a su se po danu skrivala u bunkeru. Za v r i j e m e te o f e n zive, šuma, a i sam dom, bili su izrešetani mitraljeskim r a f a l i m a i bombama. D v i j e velike bombe pale su u neposrednu blizinu doma. Ni j e d n o m se djetetu n i j e -ništa desilo, a k r a j e m prosinca 1944. g. i početkom s i j e č n j a 1945. g. d j e c a su prebačena preko M a đ a r s k e u oslobođenu Bačku. Za dom se brinuo referent za socijalno staranje Simo Lukić, a brigu oko z d r a v l j a d j e c e v o d i l a je drugarica dr. O l g a M i l o š e v i ć , kao zdravstveni r e f e rent O b l a s n o g N O O - a . L i j e č n i č k e p r e g l e d e i neposrednu brigu oko z d r a v l j a d j e c e vršila je dr. F e d a Sartorius-Fišer. 478 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 28. IV. 1944. O DJEČJIM DOMOVIMA NA OSLOBOĐENOM TERITORIJU HRVATSKE ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA Socijalni Br. VIJEĆE HRVATSKE odio Dne, 28. IV. 1944. 57 Izvršnom odboru ZAVNOH-a Predmet: Izvještaj o radu Socijalnog odjela. Dječji domovi. Na cijelom oslobođenom teritoriju nalazi se 9 dječjih domova, u kojima imade 565 djece. Domovi se nalaze i to: u Slavoniji jedan, Moslavina jedan, Banija tri, Pokuplje jedan, Gorski Kotar jedan i Kordun dva dječja doma. U Slavoniji imade još dva dječja doma, ali nismo primili izvještaje o broju djece. Prigodom oslobađanja Fužina tamo je nađen dječji dom sa 87 djece; od toga je 78 djece muslimanske iz Bihaća i Ključa, sa devet iz Gorskog Kotara. Roditelji te djece većinom su poklani od strane četnika, dok se jedan mali dio nalazi u Njemačkoj na radu. Nakon preuzimanja dječjeg doma izmijenjen je upravitelj doma. Dom se nalazi u prostorijama prijašnjeg dječjeg doma, koji je prije postojao. U domu se vrši školska obuka, sa kojom rukovodi jedna učiteljica. D j e č j i dom V o j n i č k i G r a b o v a c. U Grabovcu nalazi se 75 djece, od toga 39 dječaka i 35 djevojčica u starosti od 7 do 13 godina. Dom se sastoji od 5 prostorija: dvije sobe za djecu, dvije za pomoćno osoblje i kuhinja. Prostorije su premalene za toliki broj djece, a zbog prilika, u kojima se nalazimo, nije moguće stanje izmijeniti. Prehrana djece je slaba, koja se sastoji od graha, krumpira, kukuruznog kruha i povremeno mesa (tri puta nedjeljno). Djeca su relativno zdrava, bilo je 19 slučajeva trbušnog tifusa, no smrtnih slučajeva nije bilo. D j e č j i dom V e l i k a C r i k v e n a . U ovome domu nalazi se 59 djece, od toga imade 34 dječaka i 25 djevojčica u starosti od jedne do devet godina. Dom se nalazi u jednoj staroj kući, bivšoj parohiji, koja nikako ne odgovara za dječji dom, ali silom prilika zbog pomanjkanja prostorija, dom je smješten u te prostorije. Zdravstve- �no stanje djece nije zadovoljavajuće, uslijed slabe ishrane, koja je ista kao i u Grabovcu. Nešto je bolja, što povremeno djeca dobivaju iz sela mlijeka. Bilo je poduzeto sve, da se dom preseli u pogodnije prostorije ali ih nije bilo moguće pronaći. Dječji domovi na Baniji. Na Baniji je postojao jedan dječji dom1 sa 65 djece od 1-13 godina. Međutim u Šeganovcu2 bio je organiziran dječji dom privremeno s time, da se isti preseli na Baniju. U drugoj polovici mjeseca travnja dom je preseljen na Baniju sa 140 djece. Pošto sva djeca nisu mogla stati u dječji dom u Rujevcu, to su organizirana još dva dječja doma. Djeca su raspoređena tako, da djeca od 1—7 godina budu u jednom domu,3 a djeca od 7—12 godina, koja idu u školu u drugom domu, a u treći dom smjestit će se djeca koja nisu mogla stati u ova dva doma."1 Kod školske djece organizovat će se škola sa jednom učiteljicom. Zdravstveno stanje djece, koja su bila prije u domu nije bilo zadovoljavajuće uslijed slabe ishrane, kao i u svim ostalim domovima. 0 prehrani dječjih domova data su uputstva okružnim NOO-ima da organiziraju bolju prehranu dječjih domova, tako da preko NOO-a sprovedu sabirnu akciju za dječje domove kod naroda i da objasne narodu potrebu prehra- Djeica izbjeglice iza VI. neprijateljske ofenzive ne dječjih domova. Zadnje vrijeme prema izvještaju okružnog NOO-a, stanje se je nešto popravilo. Tražila sam od Ekonomskog odjeljenja GŠ riže, šećera i ostale hrane za dječje domove, ali na žalost dobilo se vrlo malo, nešto šećera i riže, dočim makarona i ostalog više nije bilo. D j e č j i dom n a P o k u p l j u . 5 Na Pokuplju organiziran je dječji dom, u kojem se nalazi 21 dijete, a druge podatke o samom domu nismo primili. D j e č j i dom u M o s l a v i n i . U Moslavini nalazi se dječji domi u maloj Bršljanici, u kojem se nalazi 60-tero djece; drugih podataka o tom domu nismo primili. D j e č j i dom u S l a v o n i j i . U Zvečevu nalazi se dječji dom sa 50tero djece, te jedan u Brodskom i Našičkom okružnog NOO-u, ali nismo primili nikakvih izvještaja o tim domovima, iako smo izvještaj tražili. U svim dječjim domovima najteže je pitanje obuće i odjeće za djecu. Do sada nam nije bilo moguće nabaviti potrebnog platna za rublje, odijela i obuću, te su djeca vrlo slabo obučena. Stavljeno je u dužnost Okr. NOO-ima da po mogućnosti nabave potrebno sabrana u KK KPH Sjeničak - 1944. g. �za djecu, ali je vrlo teško zbog toga, što je narod u krajevima Like, Korduna i Banije opljačkan od neprijatelja, i nemoguće je nabaviti potrebnu odjeću. U Slavoniji je u tom pitanju mnogo bolje, jer se može ipak kod naroda dobiti odjevne predmete. Pošto nije bilo moguće popraviti zgrade za dječje domove, a na pogodnom mjestu ih nema, to je iz općine Rakovica, kotar Slunj, preseljeno 200 djece u kotar Sjeničak i Vrgin Most, gdje su raspoređena u porodice, koje su ih mogle primiti. Isto tako je u planu da se do 200 djece preseli iz onih sela, koja su po neprijatelju uništena i popaljena, u okolicu Velike Kladuše ... Zbjeg. Nakon izlaska Italije iz rata bila je privremeno oslobođena cijela dalmatinska obala sa otocima. No kasnije je neprijatelj sa jačim snagama uspio zauzeti cijelu dalmatinsku obalu i jedan dio otoka. U povlačenju pred neprijateljem tražilo se dozvolu od strane Saveznika za slobodno preseljenje u Italiju. Nakon odobrenja preseljeno je u Italiju 25.776 osoba, od kojih je jedan dio smješten u Egiptu (oko 12.000),6 a ostalo još zasada u Italiji... U Rujevcu, kotar D v o r na U n i . U Šeganovcu, kotar Korenica. 3 U Buzeti, kotar G l i n a . 4 U Gvozdanskom, kotar D v o r na U n i . 6 Prvi d j e č j i dom u P o k u p l j u u mjestu G r a d a c osnovala je k r a j e m 1943. g. T a t j a n a M a r i n i ć . U tom domu nalazila su se djeca u dobi od 8—16 godina, k o j a su do tada bila kuriri u štabovima i brigadama. U domu su bila 52 dječaka i jedna d j e - v o j č i c a . K a d a je u Pisarovini osnovana gimnazija i đački internat, k o j i je v o d i o prof. Busija, dio djece, k o j i je bio p r i p r e m l j e n za gimnaziju, poslan je u t a j internat. U L a s i n j i osnovana su, 1944. g. tri doma: za školsku i predškolsku djecu (187 djece), i za majke s dojenčadi (27 d j e c e ) . D o m o v i su radili do oslobođenja. 6 U Ell Shattu. 1 2 Dokument 479 O ORGANIZACIJI DJEČJIH DOMOVA NA BANIJI Zapisnik sastavljen 4. maja 1944. g. u Buzeti radi organizacije i smještaja d j e č j i h domova na području Okružnog N O O u Baniji Prisutni: Božo Panjković član ONOO za Baniju po zdravstvu, dr. Gustav Jungvirt, rukovodilac dječ. dispanzera, Tatjana Marinić, izaslanica ZAVNOH-a, Socijalni odjel. Nakon pregleda dječjih domova i organizacije istih u Rujevcu, Gvozdanskom i Buzeti ustanovljeno je slijedeće: 1. D j e č j i dom u R u j e v c u : u domu ima 62 djece, od toga ima 27 predškolske i 35 školske, od kojih je 15 za raspored. Prema činjenicama, koje su poznate u domu ONOO, potrebno je izvršiti potpunu reorganizaciju toga doma kako u pogledu smještaja djece, tako i razmještaja osoblja.1 2. D j e č j i dom u G v o z d a n s k o m još u organizaciji. U domu ima sada 86 djece. Od toga ima: predškolske djece 20 školske djece 66 za raspored 32 3. D j e č j i dom u B u z e t i (u organizaciji). U domu imade sada 80 djece. Od toga imade 53 predškolske 27 školske Od toga 5 za raspored. Ukupno u sva 3 dječja doma nalazi se 22,8 djece, i to 100 predškolske, 128 školske, od toga 52 za raspored. Prema prijedlogu Okružnoga NOO da se sva djeca od 8 g. na više dadu na raspored, smatra se da su djeca još od 8 godina preslaba, pa je predviđeno da se djeca daju u raspored od 9 godina na više. Djeca i iznad 9 g. treba da ostanu u domu, ako su slabog zdravlja. O tome će se podnijeti posebni iskaz. Prema tomu ostalo bi u sva tri doma 100 predškolske i 76 školske, dok bi 52 otišlo na raspored. Za organizaciju dječjih domova predlažemo : 1. Da se sva školska djeca (njih 76) smjesti u sadanji dječji dom u Rujevcu i da se dom organizira sa dvije učiteljice (Milka Baljak, upraviteljica i Blanka Majerić, učiteljica) kao dom samo za školsku djecu, koji bi bio lakše pokretan. �2. Da se dom u Gvozdanskom uredi privremeno kao prihvatilište za djecu, koju se šalje za raspored (sada njih 52). 3. Da se u Buzeti obzirom na veliki broj i na loše zdravstveno stanje predškolske djece osnuju 2 doma za predškolsku djecu. To je potrebno s razloga, što je dom sa više od 50 male djece nepokretan, a teško ga je i pedagoški voditi. Predlažemo da se oba doma organiziraju u Buizeti, jer će biti za to dovoljno prostorija, a inače Buzeta je sigurnija od naglih upada neprijatelja. 4. Obzirom na točku 3, t. j. na veliki broj slabe i bolesne predškolske djece bezuvjetno bi bilo potrebno, da se u Buzetu premjesti dispanzer iz Rujevca i da se ovdje osnuje dječja bolnica za bolesnu djecu iz dječjih domova (Korduna, Pokuplja i Banije). Drug Panjković član ONOO-a predlaže da se dr. Jungvirta kao jedinog specijalistu za dječje bolesti dodijeli samo na rad sa bolesnom djecom i zamoli ZAVNOH da se za ekipu br. 10 odredi drugi liječnik. Drugarica Marinić predlaže, da se premještanje dječjeg dispanzera, a time i dr. Jungvirta ubrza, jer su djeca u dosta teškom stanju, i potreban im je stalan liječnik, nadzor, odnosno liječenje. Sadašnje stanje zdravlja male djece takvo je, da ih se ne smije ostaviti bez liječnika, jer kao što je pokazao pregled ima slučaja hripavca, već sada mnogo proljeva, mnogo je djece zakržIjalo i sa plućnim oboljenjima. Dr. Jungvirt predlaže, da se u slučaju premještanja dječjeg dispanzera iz Rujevca u Buzetu premjesti i drugarica Mika Drakulić, primalja, kao jedina pomoćna stručna sila. Kako u Rujevcu ostaju veća i zdrava školska djeca i gimnazijalci, njihovu zdrav- stvenu kontrolu vršio bi dr. Jungvirt i nadalje povremeno i prema potrebi. 5. Obzirom na potrebe domova predlaže se da ONOO poradi na tomu, da se drugarice predložene za rad po drugarici Marinić, i koje su stručne obrazovane za taj rad, povuku sa svojih dosadašnjih mjesta i upute na rad u dječje domove. U Buzetu: Miru Debeljak, sada učiteljica na osnovnoj školi Cerovski Vrh u Pokuplju za odgojiteljicu, a Ankicu Čegec, sada učiteljicu na osnovnoj školi Kašt u Žumberku za upraviteljicu domova. Nadalje, da se pozove Olgu Dupalo, sada na radu u glumačkoj družini za Pokuplje, Marija Horvat sada na radu u vojnoj bolnici Žumberak, Danica Čendak, sada u brigadi »Ivana Ogulinca«, Blanka Takač, sada na radu u voj. sudskom odsjeku Žumberak. 6. Predlaže se da se djecu raspoređenu po selima, dalje kontrolira, i da se u tu svrhu dadu sugestije NOO-ima i masovnim organizacijama, na koji će se način djeca nadzirati. Potrebno je paziti na zdravlje djece, higijenske prilike i polazak škole.2 7. Tečaj za dječje njegovateljice (bolničarke) održat će se pri dječjem dispanzeru nakon reorganizacije i organizacije dječjih domova po naprijed iznesenim prijedlozima, a isto tako i pedagoški tečaj za nestručno osoblje, koje sada po sili prilika radi s djecom. 8. Najprije je potrebno urediti dječji dom u Buzeti, a tek onda izvršiti reorganizaciju ostalih domova i premještenje djece. 1 U Dječjem domu u R u j e v c u radile su: M i l k a Bal jak, kao upravnica, D r a g i c a Vuković, Mane Dražić, K a j a Dražić, M i l k a Kukić, Sava Božić, M i lica Bi,gić, S l a v a Brodarac, L j u b a M i l j k o v i ć , M a r a Leka, K a t a 'Čavić, Ruža Fumić, M i l a n k a i Blanka M a j e r i ć , N a d a Sašić, Soka Pužić, Jelka Priča, Jelka L e k a i M i k a Cvetičanin. a političke o r g a n i z a c i j e , naročito A F Ž , 'bili su im na tom poslu g l a v n i oslonac. Popis tako zaštićene djece, izvršen 1945. ,g., p o kazao je, da je naš n a r o d za v r i j e m e N O B - e , samo n a t e r i t o r i j u N R Hrvatske, n a o v a j način zbrinuo preko '70.000 djece. M a t e r i j a l o v o g a popisa nalazi se u S a v j e t u za narodno z d r a v l j e i socijalnu p o l i tiku N R H . Većina ove d j e c e vratila se iza O s l o b o đ e n j a s v o j i m r o d i t e l j i m a ili rođacima. Ipak su još tisuće djece bez r o d i t e l j a ostala kod obitelji, k o j e su ih za v r i j e m e N O B prihvatile i o d g o j i l e kao svoju vlastitu djecu. 2 Raspored je n a z i v za r a z m j e š t a j porodice, koji je usvojen tada bio osnovni i u d j e c e u tuđe toku N O B , najrašireniji a koji oblik zaštite je djece i na oslobođenom i na okupiranom teritoriju. S m j e štaj i e v i d e n c i j u o t o j d j e c i vršili su m j e s n i N O O - i , Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Potpisi: Božo Panjković D r . Gustav Jungvirt Tatjana Marinić �Dokument 480 ODGOVOR SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 10. VI. 1944. RADETIĆ STEVI BORCU NOV O SMJEŠTAJU NEZBRINUTE DJECE NJEGOVOG BRATA U DOM ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE OSLOBOĐENJA HRVATSKE Socijalni odio Broj 75 Dne 10. lipnja 1944. Radetić Stevi — položaj Potvrđujemo prijem Vaše molbe u pitanju smještaja djece u dječji dom.1 Prigodom neprijateljskog upada na oslobođeni teritorij, prošlog mjeseca, spaljen je dječji dom u Voj. Grabovcu, 2 te se jedino djeca mogu poslati u dječji dom na Baniju, koji se nalazi u Buzeti. U prilogu šaljemo Vam uputnicu za dječji dom u Buzeti, te nastojte, da navedenu djecu pošaljete u t a j dječji dom. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za socijalni odio S t j e p a n Šalamun 1 Radetić Stevo borac N O V , zatražio je od Z A V N O H - a (redakcija p o s j e d u j e tu molbu), da se djeca n j e g o v o g poginulog brata smjeste u dom u Vojnićkom Grabovcu, jer on n i j e u mogućnosti da se za n j i h brine. U svom odgovoru Socijalni odjel Z A V N O H - a predlaže, da se djeca smjeste u dom u Buzeti. 2 D j e c a iz d j e č j i h domova preživjela su mnoge n e p r i j a t e l j s k e ofenzive i često su morala napuštati svoje domove i sakrivati se pred n e p r i j a t e l j e m . O djeci iz d j e č j e g doma u Vojničkom Grabovcu za vrijeme ofenzive donosimo ulomak iz zapisa'ka Katice Puškarić, upravnice doma u Vojnićkom G r a bovcu, koja ovako opisuje doživljaje iz VI. i V I I . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive: »Već nakon tri mjeseca p o s t o j a n j a našega doma bio je prvi u p a d n e p r i j a t e l j a na Kordun. Djeca, k o j a su znala, što znače ofenzive, nisu se uplašila. Bila su zdrava, a uz nas su se osjećala sigurna. Pomogla su nam sve spremiti u zemunice, uredila su se i pripremila za »pokret«. U j u t r o r a n o drug ekonom dovede j e d n a kola iz sela. P o d r u č j e n a m dade također j e d n a kola i kon j e , a drugoga k o n j a nađemo na putu, i tako u j u t r o krenuše d v o j a kola ,puna male djece sa drugaricama. T e k što su kola otišla, poče padati strašna kiša. Dva d a n a je lijevala neprekidno. N a ; i mališani su na p u t u dan i noć. T e k drugi dan su stigli na mjesto, mokri i prehlađeni. Smjestili su ih u neke stare b a r a k e p r i j a š n j e bolnice, u kojima n i j e bilo ni peći. Poslali smo s n j i m a krave i suhu hranu. Međutim stiže telefonsko n a r e đ e n j e Komande područja, da se d j e c a prime na bolničku hranu, i dà se postavi peć, te da se izvrši liječnički pregled djece i otpočne sa njihovim liječenjem. Sa odraslijom djecom ušli smo samo u šumu i tu čekali, što će biti. Čitav d a n čula se žestoka ipaljba, a pod večer je malo j e n j a l a . Još uvijek mokri stojimo u šumi. D j e c a su se n a s l a n j a l a j e d n o na drugo da bi se odmorila. Z e m l j a je bila suviše mokra, da bi mogli sjesti, a situacija je bila vrlo nesigurna, da bi se usudili da s n j i m a odemo u dom, koji nam je bio posve blizu. Ovakvo stanje t r a j a l o je tri dana, a tada je počela ofenziva naših jedinica. N e p r i j a t e l j je bio potisnut u svoje uporište, i mi se vratimo u dom s većom djecom. Osmi dan vrate se i naši maleni, ali još uvijek bolesni, a mnogi i sa temperaturom. Koliko su se u p o s l j e d n j e vrijeme popravili, toliko su sada opet oslabili i razboljeli se, pa smo ih morali liječiti. Inače prostorije smo opet namjestili, i red sa zdravom djecom odvijao se sasvim normalno, kao da n i j e ni bilo n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. Već nakon šest dana dobivamo ponovno depešu: » N e p r i j a t e l j n a d i r e prema Vukmaniću«. Još noću sve smo spremili u zemunicu, osim d j e č j e krevetnine. O v a j puta bili smo u nešto boljem položaju. U Liščaku osigurali n a m drugovi j e d n u baraku, da imamo g d j e djecu skloniti u slučaju pokreta. Osim toga od P o d r u č j a dobili smo za stalno j e d n a kola i konje. D j e c a su spremna za pokret. Na mjesto dolazimo noću u 11 sati umorni i blatni. Kuća je bila duboko u šumi. Imala je tri prostorije, a pok r a j n j e bila je i štala, pa smo u n j u smjestili naše tri krave i konje. Tu smo proživjeli tri dana. Front je postao nešto stabilniji, pa smo se opet vratili, ali n a j m a n j a dječica se nisu vratila više u dom u Grabovac. Okružni NO ostavio ih je i d a l j e u Liščaku, da se u slučaju n a s r t a n j a ili ofenzive ne m o r a j u evakuirati. U kolovozu 1943. g. poče ofenziva u Lici, g d j e je također postojao d j e č j i dom u selu Frkašiću, kotar Korenica. T a j dom morao je biti hitno likvidiran, i nama je javljeno, da sve pripremimo za prihvat djece. Dođoše prvi bjegunci — 34 djece. Izgledala su slabo. Četvero je bilo teško r a n j e n o od bombe. Pričala su nam o teškoćama doma u Frkašiću. Milica Mandić, 11 godina i M a n e Vuković, 10 godina, pričali su: »Bilo nas je u domu 330 djece. Bježanje svaki čas. N i k a d nismo mogli da se sredimo. H r a n u smo dobivali u bježaniji, ali se više prosipalo nego potrošilo. Zbog toga smo često bili bez hrane. Onda je zavladao tifus, i djeca su umirala. U večer su još bila živa, a ujutro, kada smo se probudili, drugovi su ih već pokopali. Ostalo nas je živih 210. Mi smo došli ovamo, a ostali će otići za Baniju. T a m o će se za n j i h osnovati domovi, jer je tamo m i r n i j e i ima više hrane nego u Lici. Samo ako živi stignu, jer se povlače uz stalno bom- �bardiranje neprijatelja. Vide oni iz aviona da su to djeca, ali svejedno »šišaju«. Ósam dana kasnije j a v i l a nam je drugarica D r a g a iBakiš, t a j n i c a Okružnog odbora A F 2 - a , da iz L i k e dolaze i ostala djeca, da im drugarice prip r e m a j u doček i da će biti smještena po selima, dok se m a l o oporave. N a r o d p o p a l j e n o g i p o p l j a č kanog Korduna upire sve s v o j e snage da pomogne t o j djeci. 2ene sa c i j e l o g Korduna nosile su hranu u one kuće, g d j e su znale da ukućani, k o j i su sklonili djecu, i m a j u premalo. U z v r a ć a l e su l j u b a v m a terama Like, k o j e su isto tako sklanjale n j i h o v u d j e c u z a v r i j e m e I V . i V . ofenzive, kada j e narod Korduna b j e ž a o u L i k u . N a k o n osam dana d j e c a su krenula za B a n i j u u d j e č j i d o m R u j e v a c i G v o zdansko u kotar D v o r na U n i . V I . o f e n z i v a n a K o r d u n započela j e 7 . X I I . 1943. N e p r i j a t e l j je krenuo baš prema V o j n i ć u u brzom maršu. B i o je zatvoren put prema P e t r o v o j Gori, pa su d j e c a krenula prema selu Dunjaku, g d j e je bio dom za malu djecu. Tu su drugovi iz M j e s n o g odbora rasporedili veću djecu u nekoliko o b l i ž n j i h sela, a malu djecu p r i m i o je i zaštitio narod u D u n j aku. K a k o j e pokret i z G r a b o v c a bio iznenadan, n i j e bilo vremena, da se hranu spremi u zemunice, n e g o se samo posakrivalo oko doma, kao i d j e č j e krevetiće i ostale stvari. Još u toku o f e n z i v e odu drugarice D i m i ć i Zinaić, prokradu se do doma i svu hranu spreme u zemunice. O f e n z i v a j e t r a j a l a deset dana. N e p r i j a t e l j j e bio u našem domu i pokušao ga zapaliti, ali žene iz G r a b o v c a spasile su ga, i n i j e b i l o naročite štete. Za nekoliko dana počeo je opet normalan rad. U p r o l j e ć e 1944. g., kada se naša bašća zazelen j e l a , a d j e c a se tome veselila, j e r su je sama obrađivala, naiđe nova n e v o l j a , k o j a je omela naš normalan ž i v o t i rad. P o č i n j e dnevno bombardiran j e čitavog K o r d u n a . U s t a j a l i smo u p o l a pet svako jutro. Kuharice su v e ć p r i j e d o g o t o v i l e doručak, pa bi d j e c a na brzo p o j e l a , i onako sneni išli bi svaki dan u veću dosta udaljenu šumu i tu ostajali po c i j e l i dan. B o m b a r d i r a n j e je t r a j a l o tri puna t j e d n a . P r v i h dana bio je strahovito bombardiran D u n j a k . T a d a je srušena zgrada, g d j e su bili naši mališani, pa je t a j dom preseljen u Skrad. I tu ih je zadesilo isto, pa je dom preseljen u V e l i k u Cri'kvenu, g d j e j e ostao d o V I I . ofenzive. V I I . o f e n z i v a započela j e k r a j e m svibnja 1944. g. U 3 sata noću j a v i l a nam je K o m a n d a iz V o j nića da budemo spremni za pokret. O f e n z i v a dolazi, ali se ne zna u k o j e m pravcu, j a v i t će nam, čim saznaju. Mi odrasli ustajemo i z a p o č i n j e m o odmah s p a k o v a n j e m robe u zemunicu. D j e c a su se probudila, oprala i nahranila, pa smo odmah iznosili u zemunicu deke, jastuke i plahte. D o b i l i smo naređ e n j e da krenemo za T r u p in j a k i M r a č a j , i da djecu rasporedimo po kućama. Četvrti dan borba j e j e n j a v a l a . D j e c i j e bilo kod seljaka u g l a v n o m dobro. U p o n e d j e l j a k ujutro odem na Okružni N O O , da saznam što je s domovima. D r u g t a j n i k N o v a k o v i ć m e obavijesti, d a j e ekonom iz V e l . Crikvene bio kod n j i h i kazao, da je n j i h o v dom čitav, a o G r a b o v c u , da ne zna ništa. Otišla sam p r i j e k i m putem za Grabovac, g d j e sam obišla d j e c u na rasporedu. P o s l i j e podne našla sam i druge drugove i drugarice na zgarištu našeg d j e č j e g doma. Od klupa, stolova i kreveta, k o j e smo sakrili u okolišna žita, nismo našli više nego četvrtinu. Z e munica n i j e bila otkrivena. T a j put j e V o j n i č k i G r a b o v a c čitav izgorio. Spasili su i naš dom,. U c i j e l o m selu bile su donekle sačuvane samo d v i j e kućice. Otišli smo tražiti, u k o j e m selu imade čitavih kuća, i tako smo našli jednu kućicu u selu R a d o n j i blizu P e t r o v e Gore. P o l o ž a j j e bio dobar, samo što su prostorije bile malene. Tu smo preselili mali d j e č j i dom iz Crikvene, a školska d j e c a iz doma u V o j n i č k o m Grabovcu premještena su u više domova. P r o s v j e t n a grupa, n j i h 30, otišlo je s drugom i drugaricom D i k l i ć u Topusko, a kasnije u d j e č j i dom u Glinu, a za ostale osnovan je dom u J o v i č i ćima. Još se nismo ni smjestili, kad početkom jula započne evakuacija d j e c e u I t a l i j u . « Dokument 481 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A 0 EVAKUACIJI DJECE U ITALIJU 2. I 3. VII. 1944. SOCIJALNI ODJEL ZAVNOH-a Tajništvu ZAVNOH-a Izvještaj o izvršenoj evakuaciji djece 2. i 3. VII. 1944. Prema primljenim direktivama izvršeno je: 1. Organizirana je prihvatna evakuaciona stanica u ičemernici, pri kojoj se okupljaju djeca za transport.1 Ta stanica organizirana je ovako: a) uređeni su privremeni .ležaj i za 150 djece s pokrivačima b) uređena je kuhinja sa 1 kotlom od 60 1., nešto posuđa te zdjelice i žlice. Pomažu 4 drugarice. c) uređeno je knjigovodstvo i to: evakuaciona knjiga, u koju se uvađaju tekućim brojevima sva lica, koja se evakuiraju, d) umnožene su evakuacione liste (posebne za odrasle, a posebne za djecu), e) za komandu aero-baze vodi se lista s popisom svih osoba, koje se evakuiraju, f) uređena je ambulanta za pregled djece i odraslih, koji se evakuiraju. 27 Žene Hrvatske u NOB 417 �Evakuaciona stanica ima svoja staina kola i kočijaša. Upravu evakuacione stanice sačinjavaju: Zlatarić Saša, Mira Debeljak, Katica Puškarić, Anica Kirac i dr. Jungwirt. Drugarica Zlatarić vodi organizaciju. Drugarica Puškarić vodi ekonomiju. Drug Jungwirt vodi ambulantu. Drugarica Debeljak radi s djecom. Drugarice Zlatarić, Kirac i dr. Jungwirt vode i popise i odpremaju djecu. U ZAVNOH-u rukovodi poslom Tatjana Marinić, a transporte vodi Draga Kajfeš.2 Delegat ZAVNOH-a za smještaj i brigu o djeci u Italiji je Dara Janeković. Na terenu organizirane su : prihvatne stanice u dječjim domovima i to : u Buzetu za ONO'O Banija, Radonja i Vorkapić za Kordun. U tim prihvatilištima okupljaju se djeca, raskužuju, šišaju i čiste, te čista dopremaju u evakuacionu prihvatnu stanicu. Poslane su ONOO-ima za Liku i Pokuplje upute za evakuaciju djece. Pratioci 2. VII. bili su: 1. Vraneš Mara, 26 g. seljanka iz Smiljana, Gospić, bila na radu u dječjem domu u Buzeti. 2. Laura Ast, 31. g., švelja, rođena Samokovlija iz Sarajeva, svršila III. raz. građanske škole, bila na radu u dječjem domu u Buzeti. 3. Matilda Papo, 43 g. rođena Salom iz Mostara, svršila IV. razreda građanske škole, bila ekonom u dječjem domu u Buzeti. 4. Slava Ogrizović, rođena Vrinjanin iz Zagreba, upravnica dječjeg doma u Buzeti. Otišla kao pratnja s tim da se odmah vrati natrag po naređenju druga Paje. �Djeca pred evakuacionom stanicom u Čemernici Evakuacija 3. VII. Taj dan prebačeno je 291 dijete i to : dječji dom Radonja 44 djece, Buzeta 46, Grabovac (kulturna grupa Diklić) 29, Gvozdansko 76, Gimnazija 78, Ličke izbjeglice djece 18 . .. svega 291 dijete. Od odraslih kao pratnja djeci otišle su ove osobe: a) za sve domove: 1. Anica Horvat, nastavnica za dječje vrtove iz Buzete, stara 17 godina. 2. Boja Babić, 19. g. iz dječjeg doma u Buzeti. 3. Zlata Rebić, 31 g. iz dječjeg doma u Buzeti. 4. Janja Banjanin, upravnica dječjeg doma iz Gvozdanskog. 5. Draga Šukunda, iz dječjeg doma, Gvozdansko. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za soc. 1 Slične evakuacione stanice p o s t a v l j e n e su u L i c i i S l a v o n i j i . Sa evakuacione stanice u Čemernici evakuirano je 2. i 3. V I I . 1944. g. ukupno 775 d j e c e i to: 18 dojenčadi, 280 d j e c e od 2—7 godina, 358 d j e c e od 7—11, 80 djece, k o j a su tada polazila g i m n a z i j u i 39 d j e c e u dobi iznad 10 godina, k o j a su tada bila ili bolesna, ili bez r o d i t e l j a . Iz d j e č j i h domova evakuirano je 413 djece, i to iz Crikvene — 45, Buzete — 112, R a d o n j e — 68, G r a b o v c a — 33, G v o z d a n s k o g — 79, iz g i m n a z i j e — 75 djece. Ostala d j e c a bila su u većini iz ličkog, odjel: a 33 iz j e v r e j s k o g z b j e g a . Od te d j e c e 48% je bilo bolesno. D j e c e bez r o d i t e l j a bilo je — 199, d j e c e bez oca — 201, bez m a j k e — 51, sa ž i v i m r o d i t e l j i m a — 194, nahočadi — 12, d j e c e o k o j o j n i j e bilo podataka — 98. P r e m a broju, b i l o j e : iz L i k e — 301 dijete, sa Korduna — 269, iz B a n i j e — 19, Bosne — 78, P o k u p l j a — 3, iz drugih k r a j e v a — 16, bez podataka — 89. 2 Draga K a j f e š poginula je u avionskoj nesreći na aerodromu u Čemernici, kad se vraćala iz I t a l i j e , noseći i z v j e š t a j o smještaju d j e c e u z b j e g u . �Dokument 48Ž EVAKUACIJA NEZBRINUTE DJECE S OSLOBOĐENOG PODRUČJA U ITALIJU Članak iz »Ž.ene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. g. VRATIT ČE SE U SLOBODNU D O M O V I N U . . . Kad je naš Dječji dom dobio obavijest, da spremimo djecu za odlazak, nastalo je uzbuđenje. U p r o s t r a n o j kući Dječjeg doma svuda žurba. Vide se ozbiljna i zabrinuta lica drugarica. Mnoga od njih ima dijete, od koga će se za koji čas rastati, a samo m a j k a zna da to nije lako. Prozivamo djecu i popisujemo. G r a j a i g u r a n j e . Djeca su iskoristila našu užurbanost, pa nesmetano p r e s k a k u j u stolove, natežu se, ispisujući jedno drugome po licu čudnovate šare prstima crnim od dudova. Žurimo, da popišemo svu djecu. Više stotina životopisa : kratkih ali krutih životopisa koji s a č i n j a v a j u jedan dio naše krvlju pisane stvarnosti. Ana, 6 godina. Prezimena nema. Nađena u slunjskim šumama. Mala djevojčica, finih uskih obraza i koso smještenih očiju, ne sjeća se roditelja. U njezinoj d j e t i n j o j uobrazilji ostala je samo j a s n a predodžba o »buli«, kod koje je živjela. Mara, 4 godine. Crnooka djevojčica, bucmastih obraza, ima svoju jezovitu povijest. Neke hladne f e b r u a r s k e noći, kad su vukovi zavijali kroz tamnu noć, našli su partizani napola smrznuto dijete negdje u snijegom z a t r p a n o j Kapeli, koja će vječno čuvati t a j n u o Marinom porijeklu. Stevo, 6 godina. N a š mali filozof. I on je nađen negdje u podgrmečkim šumama. Podivljalo dijete, hodalo je četveronoške. Dugo je trebalo, dok je dijete opet došlo k sebi. A sada blijedi dječak, pametna, starački umorna pogleda pripovijeda: »Ustaše su odveli puno ljudi iz našeg sela. I ćakana, strica i djecu. Bilo je mnogo djece i žena. Zatvorili nas u s t a j u , a gore, na sjeniku, nad nama bili su ljudi. I moj ćakan. Po noći su došli ustaše i počeli klati one gore na sjeniku. K r v je tekla po nama . . . « i mali se Stevo uhvati za ruku, kao da je napipao vrelu krv koja je kapala s tavana . . . »Cijelu noć su klali. Čulo se k r k l j a n j e . Mi smo vikali, a m a j a je plakala. Htjeli su i nas . . . ali smo p o b j e g l i . . . Poslije je m a j a umrla u šumi, a ja sam ostao sam . . . « Prolaze djeca i govore : » . . . oca zaklali ustaše . . . « , »majka umrla u t i f u s u . . . . « , »otac poginuo u borbi na Šijanovom klancu . . . « , » . . . cijela porodica poginula od aviona . ..« Plitvice, Prijeboj, Jadovno, Gospić, Udbina — ta prokleta ustaška s t r a t i š t a — pojela su ovoj djeci hranitelje. Popaljeni su njihovi domovi, strašni plamen progutao je sestru, brata, majku u p o s l j e d n j o j ofenzivi na Liku . . . Automatski bilježimo podatke, a u ušima bruji: » . . . krv j e kapala s t a v a n a . . . « , » . . . plamen je progutao i djeda i babu i jedinu h r a n i t e l j k u , kravu Rumenku, koju je mali. Jovo vodio na pašu . . . « Djeca govore, a pred očima odvija se krvava drama naših dana. Narod-div uhvatio se u nejednaki koštac sa surovom nemani. Odvija se junačka velepjesma divne naše domovine, borbe naše mučeničke, pregažene, ali nepobijeđene Like. Nježna d j e t i n j a usta govore o užasima, klanju, paležu, o domovima porušenim od aviona. Djeca govore i optužuju. I brojke govore i o p t u ž u j u . U prvom t r a n s p o r t u bilo j e : bez roditelja 195 djece, bez oca 207 djece, bez m a j k e 49 djece. Ustaše poklali 242 oca, 46 majki. U borbi poginuo 51 otac i 5 majki. Od t i f u s a umrlo 45 otaca i 81 m a j k a . Prvi t r a n s p o r t otišao je što kamionima, što kolima. Kola za kolima k r c a t a djecom kreću iz sabirališta. O p r a š t a j u se m a j k e od svoje djece. Ličke gorštakinje, očeličene u trogodišnjem ratu, ponosno k r i j u suze, koje ih zalijevaju. Otkidaju se bez riječi, r a n j e n a srca, i ostaju nijeme u svom bolu na p r a š n j a v o j cesti, koja im je odnijela njihova čeda. Samo jedna visoka, mlada žena iz Kosinja dugo je trčala za kolima. Dok bi uz b r i j e g kola išla polagano, govorila bi : »Da znaš, k r a s n a moja, kako mi je. Moj mali L j u b a n mi je sve na svijetu. Nikoga ja više nemam. Moj je Jovan poginuo na Pogledalu još u prvim borbama s Talijanima. Sve mi je izgorjelo. Braća mi zaklana. Bježala sam poput nijeme zvijeri s nejakim djetetom u šumu, na konopcu se spuštala u bezdan, da spasim sebe i dijete od krvoloka. Patila sam, gladovala, trpila. Vidiš, nisam stara. L j u b a n mi je prvo dijete, a p a t n j a i čemer popiše mi mladost. Ne r a s t a j e m se laka srca od djeteta, ne r a s t a j e m se zato, j e r se bojim briga i p a t n j a . Ne! Šaljem ga tamo preko mora, da sačuvam jedino svoje blago od smrti, da mi se nakon r a t a vrati, i kad naraste, da opet �Partizanska škola u zaore djedovsku brazdu .. . Sine, zjenico moja!«, zagrca žena, uhvati se za kola, čvrsto stisne usne, naglo se okrenu i pojuri niz strminu. Na aero-bazi. Sipi blaga ljetna kišica. Žurimo svaki svojim poslom. Posla ima dosta, jer sve su kuće prepune djece. Na plast sijena naslonila se četiri mališana od 4 do 5 godina, zagrlila se i pjevaju : Pavelicu Sto su ne bilo te ziva, tebi mala djeca kliva. Krijemo jedan od drugoga suze i bježimo nekud za poslom. Samo plećata Ličanka, opaljena suncem, što je jučer stigla iz velebitskih strana, stala na sred dvorišta, otvorila usta, a suza suzu dostiže po umornom obrazu. iSjećanje je dovodi na njeno malo srpsko seoce pod Velebitom, na grozne bezdanke, gdje joj završiše njezina četiri cvijeta, koja prije toga padoše pod krvničkim nožem kao trava u otkosu ... Lovskoj, kotar Novska »Ocu li se, dlugalice«, pita sitni četverogodišnji glasić, koji je prije toga zavodio pjesmu, »ako budem dobal, voziti u avionu visoko, visoko sve do mjeseca?« »Hoćeš, hoćeš, Rade, samo sada treba da ideš spavati. Vidiš, kiša pada«. Nerado odlazi Rade na spavanje. Kad smo ga slijedeće večeri metali u avion, šapnuo mi je u uho : »A ako Ti budeš dobla, onda cu ti donijeti jednu zvijezdu. Uklast cu je mjesecu i poslati je iz Italije.« Sva tri aviona su puna. Jedan se već diže. Iz ostalih čuje se pjesma. Znaju, da ostavljaju rođeni zavičaj, svoju dragu okrvavljenu zemlju, da u tuđoj zemlji, pod zaštitom Saveznika, nađu zbjegove. Već su se davno digli avioni, a u ušima nam odzvanjaju posljednji pozdravi malih Ličana svojoj dragoj junačkoj Lici: Aoj Liko i te tvoje Ja odlazim na Jadransko gore, More. �Dokument 483 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU OD 15. VII. 1944. ZAVNOH-u 0 DJEČJEM DOMU U ZVEČEVU OBLASNI NOO ZA SLAVONIJU Socijalni odjel Br. 37/15. VII. 1944. Predmet: I z v j e š t a j socijalnog odjela Zemaljskom antifašističkom vije ću narodnog oslobođenja Hrvatske Socijalnom odjelu . . . U dječjem domu (Zvečevo) imamo 3'0-tero djece, koja su sa svim potrebnim snabdjevena. Sva djeca pohađaju školu. Na terenu još ima dosta djece, koja bi trebala dječji dom, ali momentano nam nije moguće da to pitanje na ovaj način riješimo, jer nam je iskustvo pokazalo velike teškoće u posljednjoj ofenzivi, naročito sa malom, djecom ispod 6 godina. U ovom domu sva su djeca između 6 i 10 godina starosti. Djeca na terenu, odnosno po selima su kod svoje rodbine, u koliko nemaju roditelja, i o njima vode brigu NOO-i, iako ta briga nije svagdje potpuna. Pored gore navedenih potreba naroda popaljenih i opljačkanih sela među prve postavlja se gradnja kuća, ali momentano zbog Dokument sezone žetve istom poslu u potpunosti nije moguće pristupiti, nego se samo obavljaju pripremni radovi, t. j. popis materijalnih sredstava, alata i radne snage (stručnjaka). Čim se dovrši žetva, momentano će se pristupiti izgradnji kuća i najnužnijih gospodarskih z g r a d a . . . U zadnje vrijeme sve više upućujemo dječake na zanat u vojne i privatne radionice. Dječaci sa voljom idu na nauk, jer je postupak u većini s njima dobar, a gdje se pojavi nepravilan odnos majstora prema naučniku, mi ga ispravljamo, t. j. niži NOO-i. Smrt fašizmu Sloboda narodu! Pretsjednik: Za socijalni odio: u z. Lukić Simo Teocer Alojz 484 BRIGA SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-a ZA SMJEŠTAJ DJECE, TRUDNICA I MAJKI S DOJENČADI Zapisnik s konferencije o smještaju djece, trudnica, majki s dojenčadi i bolesne djece održane u odjelu socijalne politike Prisutni: predstojnik odjela soc. politike drug Stjepan Šalamun, predstojnik zdravstva dr. tšilović Srećko, predstojnik odjela prehrane drug Uzelac Đuro, te Tatjana Marinić i Saša Zlatarić iz odjela soc. politike. Drug Šalamun obavješćuje prisutne, da je po nalogu Vrhovnog Štaba obustavljeno daljnje evakuiranje djece i civilnog pučanstva. Na sabiralištima sakupljeno je oko 1660 djece, i t o : Evakuaciona stanica Čemernica 206 djece, Vorkapić 130 djece, Radonja 1,31 dijete, Sjeničak 230 djece, Cvitković 150 djece, Buzeta 110 i Gvozdanski 100 djece. Koliko djece ima sabrano u Pokuplju nije poznato. Trudnica ima 16, majki s djecom na prsima 21, dojenčadi bez majki 2, te da je potrebno poduzeti korake da se djeca i majke smjeste. Nakon savjetovanja z a k l j u č u j e s e : 1. Da se za trudnice i majke s djecom na prsima otvore dva doma, jedan uz drugi i to u blizini Gline tako, da bolnički liječnik bude pri ruci. Upravu doma da preuzme jedna stručna sestra pomoćnica i da se namjesti jedna babica. U dom bi se primale trudnice u 9 mjesecu trudnoće i majke s dojenčadi, koje se nikako nemaju gdje skloniti. Organizaciju doma preuzima dr. Ivan Košić iz zdravstv. odjela ZAVNOH-a u sporazumu sa ONOO za Baniju. U tu svrhu da se odmah izašalje druga dra Košića na ONOO za Baniju. 2. Za bolesnu djecu, da se odmah uredi već projektirana bolnica u Buzeti, pa da se u tu svrhu izašalje druga dra Jungwirta da to uredi. �Osoblje partizanskog doma u St. Cesarei ONOO za Baniju da se odmah izašalje drugove dra Košića i dra Jungwirta da tamo dogovore sve što je potrebno za uređenje tih ustanova. Drug Jungwirt da zatraži od ONOO-a da uredi zgradu, u kojoj je bila gimnazija u Klasniću za dječji dom i da ONOO-a odmah preseli dječji dom iz Buzete u Klasnić, jer je sada smješten u zgradi, koja je predviđena za bolnicu. 3. Drugarica Marinić i Zlatarić, da djecu sa evakuacione stanice na Čemernici, koja su za raspored, predaju NOO-ima, a ostalu sklone u dječji dom u Klasniću. Da organiziraju dječje domove od sadašnjih dječ. sabirališta: Buzeta, Gvozdansko, Vorkapić i Radonje. 4. Da se djecu i;z Pokuplja vrati u dječji dom u Lasinji. 5. Radi opskrbe hranom dječ. domova i doma za trudnice i majke s dojenčadi pre- uzima brigu drug Đuro Uzelac predstojnik odjela za prehranu s tim da uredi tako, da glavne živežne namirnice daju ONOO-i dodatak na hranu da se kupuje. Pitanje novca za domove urediti sa financijskim odjelom. 6. Da se zamoli tajništvo ZAVNOH-a, da od sanitetskog odjela GŠ zatraži da sestru pomoćnicu, drugaricu Veru Cegec-Lipovčak, koja je sada upravnica prihvatne bolnice 34 divizije, ustupi kao stručnjaka za organizaciju nadzora nad djecom na rasporedu (smještenu u tuđim porodicama). 7. Da se zamoli tajništvo ZAVNOH-a, da od VŠ zatraži odobrenje, da se uz ranjenike prebace i bolesna djeca, koja trebaju specijalno liječenje. Završeno ! Dana, 27. VII. 1944. Za odjel soc. politike: Marinić T a t j a n a �Dokument 485 IZVJEŠTAJ PROSVJETNOM ODJELU ZAVNOH-A 0 RADU OSNOVNE I SREDN J E ŠKOLE DJEČJE KOLONIJE U SANTA CESAREI Izvještaj Radi učestalih ofenziva na oslobođeni teritorij i čestih prepada trupova počela je 1. VII. 1944. evakuacija djece sa Banije, KorRed. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Razred I* lb I» % Id le If le Ih F li Ik II* IIb Ile III IV B r oi di ec e B ro i di ece dječ. 38 35 40 djev. svega 22 7 37 35 31 39 35 25 29 26 30 33 33 35 25 35 21 27 24 272 616 520 — — 47 — 36 35 33 — — — — 26 26 34 26 40 30 — — 5 — 10 — 30 28 24 334 Srba Hrvat. 38 35 40 47 36 35 33 26 31 34 36 40 30 44 30 50 31 — 44 — Danas imademo u osnovnoj školi 17 odjeljenja sa 8 stručnih nastavnika i 4 pomoćna, kako se vidi iz priložene skrižaljke: svega 1 — — 8 8 1 10 4 — 1. musi. — — — — — — 1 1 3 5 5 9 9 23 1 1. jevr. 94 Nastavnica Soi'ć Sofija Tadić M i r j a n a Jović Anka Jović Anka Magdić Lepa Kugler Herta Kugler Herta Jovičević Dušan Potkonjak Ljubica Gašparović Anka Magdić Lepa Rajčević Gina Jokanović T a t j a n a Jokanović T a t j a n a Potkonjak Ljubica Soić Sofija Gašparović Anka 2 duna, Like, te Slavonije. 1 Ponajprije su prebačena najmanja djeca, a već 3. VII. počelo se otpremanjem djece, koja prema starosti treba da pohađaju školu. Poslije 6-dnevnog boravka u karanteni u Carbonari-u, otpremljena su djeca u St. Cesarei Terme na jugu Italije. Budući da su iz zdravstvenih razloga morala djeca primiti više vrsti injekcija, a i topla klima izazivala je prvih dana reakciju, nismo otvorili školu 14 dana, dok se djeca nisu aklimatizirala i odmorila. 2 Dne 26. VII. izvršeno je grupiranje djece po odjeljenjima, te formiranje razreda. Do danas je osnovnom školom obuhvaćeno 616 djece. Budući da je većina djece bilo nepismeno, otvoreno je najviše I-vih razreda. Od učenika, koji su navršili 110 godina, a nepismeni su, formirali smo 2 t. zv. napredna I. razreda, u kojima se radi veće apercetivne sposobnosti te starije djece preuzima gradivo bržim tempom. Praksa pokazuje da je to pitanje pravilno riješeno, djeca će za kratko vrijeme svladati propisano gradivo za I. razred i odmah preći u II. razred. — — — — — — — — Obuka se vrši u dvije školske zgrade sa 7 prostorija te u 2 šatora. Radi velikog pomanjkanja prostorija nastava se vrši dvokratno, a da se svi razredi mogu pravilno izmijeniti, ima svako odjeljenje obuku 5 dana u sedmici. U doba, dok se djeca zadržavaju u dječjim domovima, ponavlja se sa njima i utvrđuje pređeno gradivo. . . . Materijalno stanje. Potrebni materijal za školu nabavlja se i ovdje vrlo teško, jer vlada velika nestašica teka i olovaka, te potpuno pomanjkanje knjiga. Poduzimamo sve, da se škole pravodobno snabdiju potrebnim stvarima. Sva djeca gimnazije su u organizaciji UtSAOJ, te se s njima drže redovni sastanci. Ostali prosvjetni rad. Za nepismene drugove i drugarice otvoren je analfabetski tečaj. U početku je polazilo tečaj 21 učenica. Radi karantene u �nekim domovima spao je broj redovnih polaznika na 14. Čim se dovrši karantena po domovima, otvorit će se opće obrazovni tečaj. Plan i program rada za taj tečaj već je učinjen. Predavači će biti profesori gimnazije. U mjesnom NOO-u zadužena je u školstvo Anina Tompa. Obuća i odjeća djece je potpuno manjkava. Veliki dio djece nema što presvući, a obuće nema nitko, pa je laglja prehlada vrlo česta pojava. Poduzimamo sve, da se djeci što prije nabave potrebne stvari. Zdravstveno stanje manje i odrasle djece u posljednje dane naglo se pogoršalo.3 Dosada ima 200 slučajeva ospica i mumsa, a danas su se pojavila 5 slučaja difterije i 2 slučaja šarlaha. Smjesta su poduzete sve preventivne mjere, da se zaraza dalje ne širi. Škola je zatvorena. Provedena je stroga izolacija po domovima. Porcije, iz kojih djeca jedu, iskuhavaju se. Odraslim drugaricama dr. Karanfilovićeva održala je predavanje o pitanju zdravstva. Isto tako će se održati predavanja i djeci po domovima. 1 O b r o j n o m stanju i starosti naših d r ž a v l j a n a u z b j e g u u I t a l i j i 1944. donosimo o v d j e podatke iz i z v j e š t a j a , k o j i je Centralni odbor z b j e g a iz Jugos l a v i j e u I t a l i j i uputio Z A V N O H - u 30. I X . 1944. bez u r e đ a j a i pokućstva, a p i t a n j e o d i j e v a n j a i prehrane d j e c e n i j e bilo nikako organizirano. M e đutim drugarice, k o j e su pratile transporte djece, a k o j e su p r i j e toga radile u d j e č j i m d o m o v i m a na L o g o r ili b o l n i c a od 0-1 god od 1-8 god. od 8-16 god. Preko 16 god. Ukupno djece Uku p n o M. Ukupno svega 2. S. M. di B a g n o 47 511 849 1234 1407 1096 1545 2641 S. M. di Lauca 119 435 510 1075 1064 1810 1329 Opaska 2139 10 426 687 206 1123 674 655 1329 Aversa 7 114 102 203 223 187 239 426 Carbonara 1 18 19 56 38 44 50 94 — — 16 — 10 6 16 — 37 4 33 8 41 S. C e s a r e a Bari kane. — Radna cela Maglie Radna Lecce ceta 1 3 bolnica Poggiardo Boln. Bari i okolici Ukupno: 12 — 2 190 — — 12 — 12 — 71 42 81 116 96 101 197 — —- Centr. bol. M a g l i e 3 2 59 2 59 2 61 11 2 51 15 36 30 66 3965 7022 1589 2213 2 Kulturno-prosvjetni odsjek C e n t r a l n o g odbora zbjega u Italiji uputio je Prosvjetnom odjelu Z À V N O H - a i z v j e š t a j 6 . X . 1944. g . o kulturnop r o s v j e t n o m radu u zbjegu, a k o j i obuhvaća p i t a n j e o r g a n i z a c i j e kulturno-prosvjetno.g odbora z b j e g a p i t a n j e političkih prilika i n j i h o v o g odraza na p r o s v j e t n i rad, organizaciono stanje škole i t e č a j e v a i ostali prosvjetni rad. Osnovne škole z b j e g a bile su organizirane u S-ta M a r i a di B a g n o (2), St-a Cesarei (1), St-a M a ria di Leuca (2), A v e r s a (2), a g i m n a z i j e u St-a M a r i a di B a g n o i u St-a Cesarei. U tim školama bilo je 1.683 polaznika. (Partizanska g i m n a z i j a , osnovana 1944. g. u G l i n i na B a n i j i , bila je također evakuirana u I t a l i j u , g d j e je, upotpunjena i proširena, nastavila radom). N a d a l j e su održavani mnogi analfabetski tečaj e v i , kod k o j i h su n a j b o l j i uspjeh pokazale L i č a n k e u St-a M a r i a de Leuca, zatim kazališne grupe u St-a M a r i a di Bagno, St-a Cesarea i St-a Maria di Leuca i pučka sveučilišta s p r e d a v a n j i m a u svim logorima. 3 Uslovi, k o j e je z b j e g d j e c e u I t a l i j i našao p r i g o d o m svog dolaska, b i l i su v r l o teški. Z g r a d e , k o j e su bile određene za d j e č j e domove, bile su 3030 3992 3057 Osoblje 58 oslobođenom teritoriju, pokazale su izvanrednu snal a ž l j i v o s t i požrtvovnost. Primjenjujući iskustva svog rada u partizanskim d o m o v i m a u domovini, one su u n a j k r a ć e v r i j e m e i g o t o v o ni sa k a k v i m sredstvima uredile uzorne d o m o v e . N a k o n 14 dana započeo je r e d o v a n školski rad u z b j e g u . U organiziranju d j e č j i h d o m o v a u I t a l i j i istakla se naročito M a t i l d a P a p o i Z l a t a Rebić. U d j e č j i m d o m o v i m a z b j e g a v l a d a o j e isti duh, k o j i j e v l a d a o u partizanskim d j e č j i m d o m o v i m a u domovini. O tome, koliko su se ova d j e c a brinula i bila vezana uz ome k o j i su ostali u d o m o v i m a u z e m l j i , s v j e d o č i pismo S o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a d j e č j i m dom o v i m a u Klasniću, R a d o n j i , Jovičićima, Preki, D a brini i G l i n i i d j e č j o j bolnici u Buzeti od 10. X I I . 1944., k o j e donosimo u izvodu: » P r e m a priloženom popisu d o s t a v l j a j u se razne konzerve, čokolada, bonboni, sapun i t. d. Te živežne namirnice i ostalo sakupila su naša djeca, k o j a su o v o g l j e t a otišla u I t a l i j u . Ona su otkidala od svojih usti ju i štedila da mogu poslati dar s v o j i m d r i l o v i m a i drugaricama u d j e č j i m d o m o v i m a u domovini. I a k o je svega malo, ipak to p r e d s t a v l j a skupocjenu pomoć v a š o j svakodnevnoj ishrani. R a z u m l j i v o je, da se mora nastojati, da se sa mater i j a l o m postupa što š t e d l j i v i j e i što svrsishodnije.« �Narod Dokument iz okolice Knina u zbjegu St. Maria di Bagno u Italiji — 1943. g. 486 PET MJESECI ŽIVOTA I ŠKOLSKOG RADA U PUSTINJI Članak iz »Našeg lista«, logorskih »KAKO novina SMO Navršilo se pet mjeseci našeg rada u školi. Prvo polugodište u El-Shattu. Poboljšale su se prilike i uslovi pod kojima mi danas radimo. Nad nama je sjena platnenog krova. Dječica sjede pred drvenim klupicama. Slova se nižu pred njima na crnim limenim pločama, a ilustracije raznih El-Shattskih događaja veselo se šarene u dječjim crtankama. »Pionirski list«, »Glas pobjede« i druga štampa hitro prelazi iz ruke u ruku. Nove geografske karte, zidne novine i reklamne slike savezničkih aviona i brodova osvježuju monotonu boju šatorskog zida. Rad, veselje i pjesma u svakoj platnenoj učionici. Započeli smo drukčije. Pod toplim februarskim suncem, na žutom pijesku. Svako je jutro odlazilo s pjesmom oko 450 djece iz prvog rejona tamo, gdje su se danas podigli šatori III. logora. Neobičan je to bio prizor Svaka četa sa svojim, drugom učiteljem stupala je i razmještala se na pustinjskoj širini kao mala vojska. Svaki je zauzeo svoje mjesto. Iskopao sjedalo u pijesku. Onda je počinjala obuka. prvog logora, br. 181, 1944. g. 1 NAPREDOVALI« Prvi razredi su imali u početku maleno drvce i beskrajnu žutu pustinjsku ploču. Po njoj su iskrsavali nesigurni crteži kamiona, brodova i aviona. Radost je bila velika. Prostoru ploče i crtežima nikad kraja. Nije trebala stara krpa za čišćenje školske ploče. Pod vještim rukama djece II. razreda čarobno su nicale iz pijeska i naše vrletne planine, klanci, otoci, luke i bunkeri. Sjećanje na borbu u domovini djeca su živo prenašala na pustinjski pijesak. Fašisti su tih dana grdno stradali. Sve se rušilo na njih. Ostali su zauvijek pod pustinjskim pijeskom. Najstariji su označavali u arima i hektarima veličine svojih ostavljenih vinograda, vrtova i maslinjaka, i tako su naša djeca, u topla jutra, osvajali i oživljavali azijsku pustinju. A pri kraju su oni najmlađi zavitlali kolo. Sve je šire i šire bivalo, dok se na kraju ne bi slilo u jedno ogromno šareno i raspjevano kolo. I jedno jutro, kad je aprilsko sunce ozbiljno zapeklo, a sitna dječja lica pokisla u znoju, ušli smo prvi put u školske šatore. Podigao se čitav mali platneni gradić. Bilo �ih je 19 na broju (prvi rejon prvog logora). Jutarnja se slika promijenila. Malene, brze i bose nožice hitro i vješto preskaču preko šatorskih konopaca. Kroz platnene rešetkaste prozorčiće proviruju nestašne glavice nasmijanih očiju. Veselo dovikivanje: »Hej, trećaši, nakrivio vam se krov«, »Drugaši, zategnite konopce. Odnijet će vas gibli2 lipo u Primorje.« Oni najmanji hrabro vuku svoje male bančiće,® vlastitu rukotvorinu, sjednu na njih, karton naslone na koljena, klupica je gotova. To je sav namještaj. A ipak se radi, mnogo radi, nema neprijateljskih topova, minobacača ni aviona. Osiguran je miran život i rad u El-Shattu. Najteže je bilo s papirom. Nije ga bilo dovoljno, a svi hoće da pišu za »Zidne novine«, za »Pionir«. Pitanje su riješili brzo sama djeca. Ko mišići zavukli se svugdje, gdje su bile ostavljene prazne cementne vrećice, pa i torbe. Olovka je najdragocjenija. Ljubomorno se čuva. Ali drugarstvo uvijek pobjeđuje. Lomi se ona u potrebi na dva tri dijela. Svi treba da pišu, svi žele da uče. Svaka izgovorena i napisana riječ izaziva dnevno sjećanje na dragu domovinu, borce, druga Tita. U tim malim drugovima odražava se borbeni duh Dalmacije i cijele naše domovine. Pjesme niču. Mali Ivo poručuje: »Druže 'Tito, oslobodi nas još ovo lito«. Velika je ljubav i vjera u njega. Mali Vinko sprema sliku druga Tita, nosi je u šator. »Znaš, drugarice, svi ga vole, pa se bojim da nam ga netko noću ne bi odnio. Ovako ja svaki dan. Noću ga čuvam u mome šatoru, a ujutro donosim«. šestgodišnja me Ljubica tiho moli: »Pokaži mi po dva slova dnevno. Jedva čekam da pišem ocu u Biokovo«. Jutrom se okupljaju oko geografskih karata. S uzbuđenjem prate po karti velike pobjede naše NOV i velikih saveznika. »Vidiš, drugarice, da ćeš jesti s nama još ove zime suhe smokve u Podgori«. Odgovorila sam im s osmjehom: »Nije ih imao tko sušiti«. Ali oni me zapljusnuše s povicima: »Partizanske radne čete, zar ti to ne znaš, drugarice?« I tako jedno jutro osvanule su pred njima drvene klupe. Čak i prava crna ploča. Uzbuđenje je bilo veliko. Kroz sve šatore prostrujalo je radosno dječje cvrkutanje. Natjecanje tko će bolje urediti svoj šator bilo je udarničko. I za čas očišćeni, natopljeni vodom, zasuti, ukrašeni slikama, lelujali su se veselo školski šatori na čvrsto zategnutim konopcima. Trećaši odnose pobjedu. Ali što onda? »Eh, da mi je sada imati makar ključ«, smije se mala Olja. A šator, kao za inat, ima dvoja vrata bez ključa i Obuka u Ell Shßttu �U Ell Shattu Stranica iz »Početnice« �Djeca prozore bez stakala. Stariji se đaci snašli. Izmišljaju bezbrojne načine kako će ga poslije obuke zatvoriti. Tajnu ljubomorno čuvaju. Jednu sam otkrila. Zatvaraju iznutra, pa kao mačići preko »tavana« izlete napolje. Oni najmanji dežuraju. Samo često dežuraju u društvu, zaigraju se, pa trčeći oko šatora rastvore sva vrata i zaborave na svoju dužnost. Ujutro, naravno, plač. Nestale šarene lijepe slike. Najveselije je u gimnastičkom šatoru. Zvuči harmonike razliježu se često jutrom uče na pijesku i večerom. To male pionirke igraju i pjevaju. Pored njih natječe se u vježbanju mnogo djece. Čak i oni najmanji. Veselje, radost, život. Naokolo mnogo zahvalne publike. Majke u naručju s djecom i naši starci. Djed Ivan veli: »Da mi je skinuti jedno četrdeset godina, vala bi i ja zabalao.« Naša je škola okupila roditelje i djecu. Zahvatila je duboko u srž našeg naroda u zbjegu. Večerom se razliježe po svim- šatorima popularna pjesma pionirskog kola »Zavitla se kolo usred Dalmacije«. 429 pw �1 Nakon p o v l a č e n j a od preko šest mjeseci, _oko 28.000 jugoslavenskih izbjeglica, većinom iz D a l m a cije, smjestilo se u pustinjskim logorima Egipta — u E l i Shattu, Katatbi i Tolumbatu. ( V i d i dok. br. 28«, str. 473 k n j . I.) Ž i v o t je u logorima započeo odmah. L o g o r i su bili puni djeoe. T r e b a l o ih je okupiti i otvoriti za n j i h osnovnu školu. Uskrsnuo je odmah i problem smještaja. H i l j a d e je djece, a ne'ma ni zgrada, ni šatora, ni krede, ni pisaljke, ni papira, ni k n j i g a . Ipak je na prostranim pustinjskim uvalama i huincima 22. I I . 1944. g., devetnaest dana nakon dolaska, započela radom osnovna škola u p r v o m logoru E l l Shatta. T o g a dana, nakon svečanog o t v o r e n j a , desetak g r u p a d j e c e sa s v o j i m nastavnicima razišlo se prostranom pustinjom, da potraže na pješčanim humeima s v o j e » r a z r e d e « i da u pijesku iskopaju s v o j a prva sjedala. T a k o je započela obuka u EU Shattu, zatim u Katatbi i Tolumbatu, g d j e je 5.766 učenika bilo o'buhvaćeno u 174 školskih o d j e l j e n j a . D v a mjeseca nakon o t v a r a n j a osnovne škole, o t v o rene su d v i j e niže g i m n a z i j e , u k o j i m a je r a d i l o 1.194 učenika u 32 o d j e l j e n j a . P r o b l e m i su se nizali: kako nadoknaditi školov a n j e djeci, kako sastaviti nastavni plan i p r o g r a m i t. d. Odlučeno je da starija djeca, k o j i m a je rat omeo školovanje, kroz jednu godinu završe dva razreda. O d m a h se prišlo izradbi nastavnog plana i prog r a m a za osnovne škole. Međutim, sastavljanje p r o g r a m a p r e d s t a v l j a l o je poseban problem, j e r n i j e bilo ni k n j i g a , ni slika, a okolina, u k o j o j su ž i v j e l i , davala je oskudne p o j m o v e i mogućnosti rada. Ž i v a r i j e č učitelja, i nekoliko crteža, morala je pomoći kod stvaranja predočaba i p o j m o v a za sve ostalo. D r a g o c j e n a j e bila međutim pomoć dnevnih l i stova, k o j i su j e d n o m sedmično donosili » P i o n i r s k i p r i l o g « . 18. I I . 1944. g. počeo je izlaziti na šapirog r a f u i d j e č j i list » N a š p i o n i r « , k o j i donosi p r v e štampane tekstove za djecu i originalne dječje radove. P r v e početnice sastavljao je svaki učitelj za svoj razred u obliku » Z i d n i h početnica«, a štampana slova izrezivali su sa natpisa konzervi, sanduka hrane i t. d. V e l i k i je uspjeh bio u izdavačkoj d j e latnosti štampanja »'Početnice«, na f i n o m bijelom papiru u četiri b o j e . Ilustrirani tekstovi u n j o j govore jasno o životu naše d j e c e u logorima. P o r e d škola otvoreni su u logoru d j e č j i vrtići za n a j m a n j e , d j e č j i domovi, stručne zanatske škole za o b r a z o v a n j e mladih radnika i radnica iz logorskih radionica. R a d s pionirima u vanškolsko v r i j e m e bio je bujan i raznolik. O tome s v j e d o č e m n o g o b r o j n e literarne grupe, k o j e su u svim logorima i rajonima uređivali s v o j e zidne novine, a n a j b o l j e priloge slali su u » N a š p i o n i r « . R a d u pionirskim radionicama o k u p l j a o je m n o g o pionira. R a d o v i su bili raznoliki,, rađeni n a j r a z l i č i t i j o m tehnikom i mater i j a l o m , k o j e im je davala pustinja i Sueski kanal (glina, lim, žica, komad drva i t. d.), a posebnu v r i j e d n o s t imali su d j e č j i r a d o v i ji linorezu. N a j z n a č a j n i j i uspjesi vanškolskog rada bile su folklorne, dramske grupe i pionirski p j e v a č k i zborovi. Do zavidne umjetničke visine r a z v i o se t a j rad kod pionira u p r v o m logoru, g d j e je bilo osnov a n o P r v o pionirsko kazalište l o g o r a Ell-Shatt. P r v i počeci" rada pionirskog kazališta bili su veoma teški. T r e b a l o je sve stvarati: pisati, režirati, koreografirati — i to sve bez ikakvih stručnjaka. S a v t a j posao preuzeli su p r o s v j e t n i radnici. Od obojenih vreća, šatorskog platna i konopaca izrađivale su članice A F ' Ž kostime, cipelice i kulise. V e ć u rujnu 1944. g. na s v o j o j d r u g o j priredbi pred preko 10 tisuća g l e d a l a c a iz naših logora, kao i savezničke komande tih logora, to kazalište i z v o d i l o je po .prvi put originalno d j e l o » B i r a n j « — narodni o b i č a j i iz Kaštela, izraženi p j e s m o m i plesom ( d j e l o je doživ j e l o preko stotinu izvedbi na turneji toga kazališta po Egiptu, J u g o s l a v i j i i č e h o s l o v a č k o j ) . 2 3 Pustinjski Klupice. vjetar. D o k u m e n t 487 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA OBLASNOG NOO ZAGREBAČKE OBLASTI OD 4. VIII. 1944. SOCIJALNOM ODJELU ZAVNOH-a 0 BRIZI ZA DJECU, ŽENE, INVALIDE I IZBJEGLICE OBLASNI NOO ZAGREBAČKE Socijalni OBLASTI odjel B r o j 1/44 Predmet: Izvještaj o radu u mjesecu srpnju 1944. Dne 4. kolovoza 1944. Zemaljskom Antifašističkom V i j e ć u Narodnog Oslobođenja Hrvatske — Socijalni odjel Prilike za rad na području ove oblasti bile su nepovoljne za rad uslijed čestih neprijateljskih prepada, a naročito u okruzima Krapini, Varaždinu i Zagrebu. U tim okruzima je svaki rad gotovo posve onemogućen, jer neprijatelj stalno kontrolira cijeli teren. iNa području Okruga Bjelovar nalaze se 2 dječja doma i to u Koprivnici i Kloštru Podravskom. Kontrola nad radom u tim domovima sada je nemoguća, jer se u tim mjestima nalazi neprijateljska vojska. Na području okruga Moslavina nalazi se jedan dječji dom i obdanište. U dječjem domu imademo smješteno 18 djece, koja polaze školu. 19 je otpremljeno iz doma za Siciliju. �Dom za majke i djecu u Hercegovcu — 1944. g. U obdaništu su smještene žene i djeca naših boraca. Djece imade 15 u starosti do 3 godine. Opskrba sa svim potrebnim, je osigurana. Sa Moslavačkog okruga odaslani su nepokretni invalidi — pred kratko vrijeme — u Slavoniju, odakle su odpremljeni za Siciliju. Točan broj invalida sa tog okruga nismo još primili, ali su radovi oko okupljanja podataka u toku. 0 invalidima iz ostalih okruga nemamo još nikakovih podataka. Na području ove Oblasti imademo preko 700 izbjeglica, koji su smješteni u tri logora i to: dva logora na bjelovarskom okrugu, a jedan na moslavačkom okrugu. Sve su te izbjeglice opskrbljivane preko odnosnih Okružnih NOO-a. Poduzete su mjere, da su se svi za borbu sposobni prijavili u NOV i to sa bjelovarskog okruga oko 60, dok nam nije poznat točan broj mobiliziranih sa moslavačkog okruga. Veliki broj izbjeglica razvrstan je na rad — prvenstveno na rad oko žetve, — dok su u logoru sada ostale većinom žene sa djecom i stariji ljudi, koji nisu za poljski rad sposobni. U izbjegličkim logorima redovito se održavaju sastanci, na kojima se čita naša štampa, i na kojima se izbjeglicama tumače važnija politička pitanja. Pomoć obiteljima naših boraca — u koliko je bilo moguće — pružena je na svim okruzima. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pročelnik socijalnog Takač1 1 Đuro Takač. odjela: �Dokument 488 IZVJEŠTAJ I Z A S L A N I K A Z A V N O H - A MIRE DEBELJAK I SAšE 15. VIII. 1944. S O C I J A L N O M O D J E L U Z A V N O H - A 0 DJEČJIM ZLATARlć DOMOVIMA OD U R A D O N J I I JOVIČIĆIMA Izvještaj o organizaciji dječjih domova na Kordunu. Okružni NOO za Kordun organizirao je dva dječja doma i to : 1. u Radonji, kotar Vojnić za predškolsku djecu, 2. u Jovičićima, kotar Vrginmost za školsku djecu. Pregledali smo danas te domove i podnosimo slijedeći izvještaj : D j e č j i dom u R a d o n j i . Smještaj doma. Radonja se nalazi u kotlini ispod Petrove Gore, pa ni klimatski ne odgovara za smještanje dječjeg doma (magle, veoma hladne noći i t. d.), ali kako je to dom za malu djecu, koja su teško pokretna, za današnje prilike je u tom pogledu smještaj doma u Radonji dobar. Dom se nalazi uz samu seosku cestu i nema dovoljno dvorište za djecu. Tik uz zgradu, u kojoj spavaju djeca, nalaze se staje za krave i konje, a uz nju đubrište, a uz đubrište zahodi, koji se vežu na dječju privremenu blagovaonu. Zgrade. Dom je smješten u jednoj zgradi i nekoliko baraka. Zgrada ima 3 sobice. U većoj sobi, koja ima pod, smješteno je 18 krevetića, u kojima spava po 2 djece od 5—7 g. U krevetićima su slamarice, presvučeni jastuci, plahte i deke (veoma lagane). U manjoj sobi uređen je ležaj po duljini sobe za manju djecu od 2—4 godine. Na ležaju je slama pokrivena plahtom. Djeca su pokrivena samo dekama, koje su vrlo slabe, jastuka presvučenih ima samo 2—3, a u toj sobi leži oko 30 djece. Za dnevni boravak i za spavanje osoblju prenesena je jedna zgrada tako, da će za djecu biti uređena soba 5X6 m. Kuhinja je sada smještena u jednoj privremenoj baraki pod sušom. Djeca sada jedu pod sušom na stolu. Osoblje spava isto u toj suši i pod vedrim nebom. Unatoč toga što nema prostorija, sve je u domu čisto i uredno. Broj djece. Sada iznosi 60, što je preveliki broj za smještaj. Mišljenja smo, da se u domu u Radonji ne smije smjestiti više od 50 djece, jer ako bude veći broj, prijeti opasnost od bolesti. U dom u Radonji ne bi se smjelo upućivati djecu ispod 3 godine, jer se ta djeca u prilikama (klimatskim i stambenim), kakove su u Radonji, ne će održati zdrava. Upravu doma vodi sada drug Miloš Gvozdenović, koji je veoma agilan, ali nema spreme za vođenje dječjeg doma, a pogotovo doma za malu djecu, koja zahtijevaju naročitu njegu i skrb i pedagoško rukovodstvo. On ujedno vrši i rad ekonoma, za koji je veoma sposoban, jer je okretan, a što je još važnije ima mnogo ljubavi i razumijevanja za djecu. D j e č j i dom u J o v i č i ć i m a . Smještaj doma. Zgrada, u kojoj je smješten dječji domi, veoma je prikladna za dječji dom i na dobrom je mjestu (na brežuljku, dalje od ceste u blizini potoka i šuma), samo je nezgodna za slučaj pokreta, pa je zato u njoj smješten dom za školsku djecu, koja su lako pokretna. Nedostatak je što nema kuhinje, pa će se kuhinja i stan za osoblje morati organizirati u kući, koja je oko 20'0 m udaljena od dječje nastambe. Taj dom još nije organiziran. Djeca spavaju na podu na slamaricama. Nemaju dosta pokrivača, plahti, slamarica, niti jastuka. Još nisu napravljeni ni ležaji, ni stolovi, ni klupe. Za kuhinju manjkaju ploče na štednjaku. Nema nikakvog pokućtva. Radi toga posebno prilažemo popis stvari, koje dom treba, i koje valja čim prije nabaviti. Broj djece iznaša sada 45, a kada se dom uredi, moći će se smjestiti 60 djece. Ima 2 spavaonice (1 za dječake a 1 za djevojčice) bolesnička soba, i velika soba za učionicu, koja će ujedno biti i blagovaona. Posebno ima soba za kancelariju i stan upravnice. Djeca su prilično ospkrbljena odjećom, a ima i 1 padobran, od kojega se može sašiti nešto rublja. �Djeca uče ručni rad pred dječjim domom u Radonji Školski materijal upotrijebit će se od dječjeg doma u Grabovcu . . . Okružni NOO za Kordun imenovao je za upravnicu doma drugaricu Smilju Dojčinović, stručnu učiteljicu, koja će voditi i obuku u osnovnoj školi doma. U domu ima sada samo ekonom i 1 drugarica za p r a n j e rublja. Prema potrebama domova na Kordunu predlažemo da se nađe i namjesti ovo osoblje : U Radonji: 1. Za pedagoški rad s djecom Olgu Dupalo, koja je ranije polazila školu odgojiteljice u Rudama, 1 osoba 2. Za pomoćnu nastavnicu Bosiljku Đerić 1 osoba 3. Za higijeničarku treba naći, 1 osoba 4. Za k u h i n j u : 1 kuharica ima; 2 pomoćnice treba naći, 2 osobe 5. Za praonicu ima 2 drugarice, 2 osobe 6. Za čišćenje prostorija i njegu bolesne djece (danju), 1 osoba 7. Za šivaonu ima jedna švelja, potrebno je naći još jednu švelju kao pomoćnicu, 1 osoba 28 Žene Hrvatske u N O B 8. Za ekonomat sada vodi brigu drug Gvozdanović, 1 osoba Svega 12 osoba. Za J o v i č i ć e : Za upravnicu i učiteljicu Smilja Dojčinović, 1 osoba Za pomoćnu nastavnicu Reginu Kamhi, 1 osoba Za higijeničarku i administraciju drugaricu Zlatu Šestić, 1 osoba Za kuharice : Anku Velimirović i drugaricu Ljubicu iz Radonje, 2 osobe Za p r a n j e rublja i čišćenje prostorija popotrebne su 3 drugarice, 3 osobe Za ekonomat Bogdana Dobrosavljevića, 1 osoba Za šivanje i krpanje 1 švelju, 1 osoba Svega 10 osoba. Potrebno je naći 2 drugarice za p r a n j e i čišćenje i jednu švelju. Prema tomu bilo bi u domu 10 osoba, i to za rad s djecom 3 osobe, a za rad u domu 7 osoba. Na oko možda izgleda, da je broj predloženog osoblja prevelik. Međutim ako se ima u vidu, da će naši dječji domovi biti uređeni tako, da će u stvari obuhvatiti dvije ustanove, i to dom1 i školu, onda broj predloženog osoblja jedva pokriva potrebe. 433 �Naši dječji domovi prešli su fazu, kada su bili samo skloništa za djecu, i moraju se, prema općem razvoju NOB, i oni razvijati. Oni moraju osim krova i kruha našoj djeci dati potpunu zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje prema dobi djece. Zato među osobljem1 predlažemo pedagoge, koji će voditi i odgoj djece i nastavu, higijeničarku, koja će bdjeti nad njihovim zdravljem, te potrebno osoblje za obavljanje redovitih poslova oko reda u kući i životnih potreba djece, (ekonomat, kuhinja, praonica, čišćenje prostorija, šivaona i t. d-) Popis inventara Napominjemo da je neophodno potrebno da Okružni NOO Kordun postavi centralni ekonomat, koji će voditi drugarica Puškarić, jer se domovi moraju hitno snabdjeti i urediti, kako bi u njima započeo redovan život. Ova privremenost u našim domovima jako se odražava u svakom pogledu na djeci. Naročito je potrebno pomoći uređenju doma u Jovičićima ... Izaslanici Mira ZAVNOH-a Molnar-Debeljak, Šaša Zlatarić d j e č j e g doma u Radonji 1 (prilog Posteljina 20 čebadi 20 slamarica 52 jastučnice 43 plahte 7 raznih pokrivača 36 jastuka 21 ručnik 9 madraca za tri kreveta D j e č j a obuća 7 pari papučica Dječje rublje i odijela 14 crnih gaćica (spielhosen) bez rukava (padobran) 16 zelenih gaćica (spielhosen) sa rukavima (padobran) 11 zelenih muških košulja sa rukavima (padobran) 7 muških košulja bijelih (domaće platno) 19 ženskih žutih haljina kratkih rukava (padobran) 11 ženskih haljina zimskih (barhet, polovne) 4 ženskih haljina bijelih (žutica, padobran) 12 malih gaća bijelih (domaće platno polovne) 17 malih prsluka bez rukava 2 mala kaputića 6 ženskih spavaćica (stare haljine, domaće platno) 3 suknje za djevojčice 4 šarene haljine za djevojčice (nove, 2 od flanela) 5 muških hlačica (starijih) 2 ženske bluze (starije) 3 vunene spielhose 2 gaćice ženske 11 pari sokna izvještaju) 35 pari čarapa dugih (novih) 16 pari čarapa dugih (starijih) 30 pari čarapa pamučnih bijelih (starih) Higijensko 9 pljuvačnica 2 noćne posude 1 zahod-stolac posuđe Razni m a t e r i j a l i odijela 8 trbušnih povoja 14 džempera crnih talijanskih (odrasle) 12 pari šarenih čarapa 1 kutija bijele krede 1 kutija pera školskih 3 kutije plastela drv. 1 kutija vodenih boja 2 kista 1 bočica tuša 2 bočice tinte 1 mala bala pak-papira 10 komada crtanka 6 komada bilježnica (22 lista) 1 lutka »Pionir Veseljko« za kazalište 1 lopta 1 mala vrećica krpica za bebe 1 domino u bojama 1 tuba lysola (kruto stanje) 1 tuba ichtyol vaselina 2 kutije seruma proti difterije 15 gr alkohola 60«/o 5 gr kale. hypermangana 1 kutija Novalgin-Cinin tablete 2 tube Plurasola 6 kutija adexolina 1 bočica jod tincture 1 bočica valeriane kapi 1 tuba Flogacida 12 komada hydrophilne gaze 2 komada zavoja �Partizanski dječji dom u Radonji na Kordunu Partizanski dječji dom u Jovičićima na Kordunu �1 kutija catanina 2 kutije masti za kraste 1 toplomjer 1 kutija sulfamic! tablete 2 paketa vate 1 kutija atebrina 1 Iz o v o g popisa inventara v i d i se kako su bila skromna m a t e r i j a l n a sredstva, s k o j i m a su raspolagali d j e č j i domovi. U domu u R a d o n j i bilo je 60 djece, a samo 20 slamarica i 9 madraca. D j e č j e rublje i h a l j i n i c e bile su p o n a j v i š e sašiveni od padobranskog platna, a cipela uopće n i j e bilo. U inventaru l j e k a r n e n i j e bilo ni n a j p o t r e b n i j i h l i j e k o v a , Dokument pa ipak je osoblje d o m o v a i s tim sredstvima i l i j e k o v i m a uspjelo da spasi i sačuva z d r a v l j e velikom broju djece. N a r o č i t o , ako se uzme u obzir, da su u d j e č j i m domovima na oslobođenom teritoriju radile p o n a j v i š e žene, seljanke, k o j e dotada nisu imale nikakvog iskustva u tom radu. 409 DOPIS OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU OD 23, XII 1944, OKRUŽNOM NOO ZA VIROVITICU OBLASNI NOO ZA Prosvjetni Br. SLAVONIJU odio 1030, 1032, 23. X I I . 1944. Okružnom NOO Virovitica Prosvjetni odio Dostavljamo vam ove dvije molbe sa strane Štaba VI. korpusa za prijem srednjoškolske djece u internat. Ako je moguće ukopčati ovu djecu u odjeljenja u srednjim školama na vašem okrugu t. j. ako ima novoformiranih odjeljenja i ako je moguće primiti tu djecu u internatu, vi odlučite u koje bi se škole mogla upisati (i u koji internat).1 O riješenju ovih molba potrebno je obavijestiti Štab VI. korpusa i ovaj odio. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pretsjednik: Pročelnik: u z. v. r. T a d i j a n o v i ć v. r. Jović Paralelno s oslobođenjem t e r i t o r i j a narodna je vlast otvarala škole i g i m n a z i j e . P r v a g i m n a z i j a k o j a je počela raditi 1943. g. na oslobođenom teritoriju Hrvatske bila je g i m n a z i j a 1 Obuka 4> ?6 u osnovnoj školi a Otočcu. G i m n a z i j a u R u j e v c u otvorena je 1943. g. 1944. g. otvorene su g i m n a z i j e u Pisarovini, Glini, Bršljanici, Pakracu i Požegi, u Otočcu — 1943. g. �Tečaj za upravitelje U dječjih sredini: domova Tatjana u Marinić, Splitu — upravitelj veljače 1945. g. tečaja Dokument DOPIS SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 5. II. 1945. 490 PREDSJEDNIŠTVU ZAVNOH-a 0 ORGANIZACIJI DJEČJE KOLONIJE U SPLITU ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA Odjel Broj VIJEĆE HRVATSKE socijalne politike 128, dne 5. v e l j a č e 1945. Predmet: Organizacija skrbi za nezbrinutu djecu. Predsjedništvu ZAVNOH-a Savezno s nalogom Predsjedništva od 7. I. 1945. broj 22 dostavlja se nacrt organizacije dječje kolonije u Splitu. Nacrt je sastavljen na temelju savjetovanja delegata odjela socijalne politike, odjela narodne prosvjete, narodnog zdravlja i predstojnika socijalne politike. Nacrt je predan zainteresiranim odjelima S tim, da odmah pristupe provedbi reorganizacije dječje kolonije u Splitu,1 jer to nalažu teške prilike, u kojima se nalaze djeca i mladež u toj koloniji. Delegati odjela, koji će provoditi tu reorganizaciju, pregledat će i sve ustanove so- cijalne zaštite i skrbi za majke, djecu i mladež u Splitu i Srednjoj Dalmaciji. Po svom povratku u sjedište ZAVNOH-a nastavit će radom na izradbi zajedničkog plana o organizaciji zbrinjavanja djece i mladeži na teritoriju Hrvatske s delegatima ostalih odjela ZAVNOH-a, koji se bave tim pitanjima. Ujedno se prilaže program i plan tečaja za organizaciju i rukovođenje dječjim domovima. Prvi tečaj, koji je ujedno i prvi takav tečaj u Hrvatskoj, održat će osoblje odjela socijalne politike, odsjeka socijalne skrbi i �Kulturno-prosvjetni rad u dječjoj bolnici u Splitu — 1945. g. zaštite u Splitu prema traženju Oblasnog NOO-a za Dalmaciju. Praksa će se vršiti u dječjoj koloniji u Splitu. Po završetku tog tečaja organizirat će se novi takovi tečajevi sa svrhom da se osposobe rukovodioci za vođenje takovih teča- jeva za cijelu Hrvatsku, a s tim i potrebno osoblje za rukovođenje i rad u dječjim domovima. ' 1 16. X I I . 1944. g., v r a ć a j u se u domovinu d j e c a iz z b j e g a u St. Cesarei. Smješteni su u d j e č j o j kolon i j i u Splitu, u zgradi bivšeg hotela » Š i l e r « . .Sa isku- stvima stečenim u tim domovima, bili su, p o s l i j e Oslobođenja, organizirani svi d j e č j i domovi u Jugoslaviji. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! V. D. O d j e l n i predstojnik: u z. Jerko Radmilović D o k u m e n t 491 IZVJEŠTAJ VLATKE BABIĆ IZ BAJMOKA POČETKOM 1945. 0 PREBACIVANJU IZBJEGLICA SA TERITORIJA ZAGREBAČKE OBLASTI U VOJVODINU Glavnom odboru izbjeglica zagrebačke oblasti — D r a v a f o k Otkako1 smo 20. I. pošli na put, javili smo vam se iz Okoraka i proslijedili put do Pećuha. Tu smo, kako je bilo dogovoreno, ostavili Rauša2 i Dragu Horvat. Pokazalo se, da se u Batasegu mora večerati i noćiti, pa su tu ostali Novak3 i drugarica Francika, a Valiđija4 je krenuo s nama do Baje, gdje smo ga ostavili zajedno sa Brabecom.5 Sve do Baje mogli smo uspostavljati veze s mjesnim vlastima (našima i ruskima). Ali je ovo još i sada najbolnija točka našega prebacivanja i to s razloga: a) što su ovdje samo ruske vlasti, koje su i odviše okupirane prevozom vojske, ratne tehnike, municije i ranjenika, što je sva Baja puna vojske, i što je vrlo teško pronaći mjesto za odrna- �Našem transportu priključilo se u Pećuhu onih 25 majki sa dojenčadi, s kojima je krenula još ranije drugarica Marica (Zastavniković). Njih je onaj bugarski šofer jednostvano iskrcao 3 km- pred jednim selom blizu Dunava i ostavio ih da se dalje probijaju kako znaju. zumijevanje i saosjećanje. Drugarice iz AFŽ-a organizirale su na pr. svečan, korporativan doček djece i bio je upravo do suza ganutljiv sam prijem, ma da je on zbog množine djece, koja su u vlaku prozebla, i množine žena stvorio u sumraku priličnu zbrku. Seljani su se otimali za našu djecu i svaka je kuća htjela da ih što ljepše primi i utopli. Budući da su se djeca putem prilično razboljela, (prehlade, bronhitis, upale pluća, čak i 2 slučaja tifusa), privoljeli smo da djeca ostanu par dana po kućama, gdje su ih domaćice prale, razušivale, krpale njihove pohabane haljinice, popunjavale im garderobu i si. Mnogu našu djecu ne možemo ni prepoznati koliko su se izmijenili u novim haljinicama. Drugarica Marica smjestila ih je onda u Vilany-u i pošla dalje sama da otvara put. Kako je prva direktiva Štaba III. Armije bila Sombor, drugarica Marica je pronašla u njegovoj okolici nekoliko sela i organizirala tamo prihvatnu stanicu u selu Kolut. Ali jer se do Subotice lakše putovalo nego do Sombora, mi smo pošli do Subotice, stavili se u vezu s ovdašnjom Vojnom upravom u Novom Sadu, koja nam je dodijelila Bajmok kao prvo mjesto gdje da se smjestimo. U tom je selu 400 napuštenih njemačkih kuća. Drug Habdija i ja pregledali smo jedan dio tih kuća i dali ih odmah uređivati za našu djecu. Iako uređivanje prostorija sporo napreduje, moramo reći da smo od prvog dana naišli ovdje kod svih drugova na veliko ra- Pripremajući Bajmok na dolazak djece sretala sam ljude, koji su mi sasvim ozbiljno pristupali u brizi kako će ta djeca u internatu i nagovarali nas da djecu raspodjelimo po kućama, koje će ih primiti kao svoje i »dati im sigurno više no što mogu imati u zajedničkom domu.« Jedna mala djevojčica — Ruža Patarčić, stara 8 godina, govorila je sasvim ozbiljno svojoj majci : »Otići ću u Opštinu i reći ću komandantu: »Druže Đeno, komandante, ako nam ne date ovu decu, mi imamo pravo da vas izbacimo«. Ili drugo neko (dijete). »Primit ćemo četvoro, petoro i sedmoro (djece). Mama i baćo (otac) neka spavaju u ladnom, a njih ćemo staviti ovdje u toplom« i si.... Vlatka Babić ranje u kako tako toplim prostorijama kao i hranu dok se ne krene dalje za Suboticu, U Subotici nas je dočekao drug Valent.6 Moramo naglasiti da smo tu osjetili ponovno da smo među svojima, na našem tlu, gdje su nas dočekali s kolačima, toplim i slatkim čajem i za našu djecu onako premrzlu i izmorenu od puta — bratskim srcem i osjećajima. 1 štaja, Ovaj koji dokument je rukom pisani koncept i z v j e je pisala V l a t k a Babić, tada referent i juhe), to se putem pokazao m a n j a k na osoblju. Što je z b j e g bio bliže Dunavu, to je i zima bila jača. P r o s v j e t n o g o d j e l a Oblasnog N O O Zagrebačke obla- Preko sti, u B a j m o k u , k r a j e m s i j e č n j a ili početkom v e l j a č e mrznut. D j e c a su bila bosa, pa su ih veća d j e c a p r e - 1945. ,g. T r e b a o je da obuhvati čitav p r v i dio pre- nosila, j e r n i j e bilo odraslih, k o j i bi to činili. P r i j e - bacivanja Zagrebačke oblasti išlo pješice, jer je sav bio za- laz preko zamrznutog Dunava, k o d minus 15 stupnje- Mađarske u V o j v o d i n u , g d j e su d j e c a razmještena. va, koliko je bilo p r v o g dana, i s bosom d j e c o m od N i j e poznato d a l i j e o v a j i z v j e š t a j bio dovršen. 5—10 g o d i n a — bio kod iz se preko Problem izbjeglica Dunava p r e b a c i v a n j a transporta bio j e p i - tanje rukovodećih kadrova. P r i j e svega je sa samom d j e c o m b i o potreban v e l i k i b r o j problem je v r l o rukovodećih težak. kadrova Z b o g toga je i prilikom n j a bio važan. odraslih. U tu svr- 2 hu koristili su se svi p r o s v j e t n i radnici, k o j i su p o - 3 Stjepan N o v a k , z v a n Š t j e f , učitelj. šli sa z b j e g o m . A kako nisu bile predviđene poteškoće 4 Franjo oko eventualnih zastoja, pa noćenja, a time i d a l j i h 5 I v o Brabec, novih obroka hrane 6 Valent (naročito tople hrane kao č a j a I v o Rauš, učitelj. Validžija, učitelj. profesor. Horvat, učitelj. prebaciva- �Dokument 492 I Z V J E Š T A J OD 17. II. 1945. Z A V N O H - U 0 E V A K U A C I J I I S M J E Š T A J U Ž E N A I DJECE ODBOR ZA EVAKUACIJU IZ IZ HRVATSKE U VOJVODINU DJECE Subotica, 17. II. 1945. HRVATSKE Zemaljskom antifašističkom vijeću narednog oslobođenja Hrvatske1 Dragi drugovi2 potkraj kidno su napadati okrug pustili gli smo došlo lovara, pa i i narod Oblasni rovitica. borbe Nismo oko velikim već smo se naredba noć divizijom, a prebacimo prosinca u ta nam preko neki od da ostavila moram cilo i se ići s nama internati i com. tako da naših oko je u osoba, mali od veliko mogli imali smo kod Koste Nagy-a, u a cestu u Pošla U (bez sam u prihvatišta Vratila sam i je Glavno i 20 tici, sva ušivanja bilo Najviše Dravi, Tamo Drave, svu ali narod uz bilo je sa dogovorila podrobno, sa- kreta- smjestimo djece stalni da ne smetamo Odredio to v r i j e m e natrag. Uredili a pre- je smjer 700 je onda preko djece S a po tom majkama). će sa koravaju koman- odredili smještaj Komandant smo djece. armije da se jedinim nečistoću ne slažu ih djece, nema redovan kada idu u vozovi sa vojmogu djecom, Baji čekati djecu još pa i po malu djecu raznim djecom rastaju u gimnazije Frida te otposlan Malu dobro materama i obuku Novi djeca vrlo sa naše Godler kurs u u Bajmoku. — školsku i raz- dan odredišta. Hajfeld-Mastort. su stanicu, Nakon na Učiteljski Suboih raz- koji smješteno smještavamo Tamo u odmah ušiju. Babić za smo i raskužnu — Horvat. djecu Sad nou smje- smješta- selima. je sa najteže. djecom odredbama, domovima, i djecu organiziraju Vlatka Tise odredili otpremamo škole Tu dom. štena, vamo Suboti- Transportira- puna imamo sve Valent vorođenu dječji je u smo dolaze djece su drugarice drug je koja jer vagoni svu zadržavamo Bili generala mi- sve 1.800 toliko. djeca prihvatište djeca Subotici prema i ovdje preko ranjenički naši gdje primamo vrstavamo. jer i domovini jedino već moraju Prvi dana. dalje. da za nekoliko pri- armije, ne sela se dje- toga slavonske. da i sa narodom, priključiti uslijed još ili djece. bandom, već dobro moguće djece. u imamo Som- prevoz- bilo tolike za prešla U Subotici 370 polagano, transporti već — sve se Sada promet, sam tamo nije pred najmanje vezu prebacila pogoršavala, bježalo strašno smo predložio, kraj Sombor ide ostati, III. seljačke područja nje u događaji se Vojvodini će tamo Vojvodinu. Sombor. nas stići su oko se krvava. odnosno vrijeme to djecu — a a su naroda strašno kasnije slavonski Hranu u više je za na- primili Subotice. čas smještaj situacija krenemo da on selima vojske oko je je preba- za koji tim sam bilo dobiti nema prvi brojao Međutim jenjali, ci u prirediti nički još vrlo stanovalo vojske narodom namjeru Dunava puta dom sa državnu nju naše čas krcata sve transport do Djecu samo refe- zaključeno ali sredstava. jer je vlakom Dunav, se noć, s Ipak dobro mogli na pre- u smo gdje vrlo nekim odvezla za putu pa neprilika. selo, nikako moglo, na motoru su se nije željeznički sam pa seljanke su domaćih. Budući Ja naši i kućama komandanta ostavimo ko osim vojske. smo mu nekim kretanje nismo domovi, sa se negdje jedno otale kamion prvim transportom. imali sam i i neki naroda, D r a v e bila su Horvat prvi svi 30. Dravu. Nismo Baje, nih u s na drugovi Onda primili, Tu Iveković, te ali U je Još narod prešli Valent 2.000 da dr. Vranić, redom dječji Sela grada. kolona odjeljenja.8 oko sa bila vojvođanskom NOO-a narodom. počeli su stizavati stigli Madžarsku. domovinu, s vode Suhopolja. Cetušić, I. se smo naša Babić, socijalnog nerado bor do u prva Mileva Vlatka Vi- da i Pečuha, sve savjetovala Oblasnog Zastavniković kao je djecu. dalje. do ostavio defekt smjestila vojske, je XVI. Drave je članova put še je Virovitice, sa česa Božić žene Krenulo evakuaciji vezu prešla renti o a izišla iz Bje- kada do nastavili izbjeglicama: M. pa izbje- je veliki sam transportom sam informirani, naroda stavili prvim puta bila smjer Pitomače, istu smo nas nastao kod bježati. — bili brojem izdana Od počeo NOO, jedan Šofer uslijed Na panike, jer je banda je Krenula jer je ustanova, NOO-a, nepokretni. nam djece. da Sav taj naših voz na- tako, Kalnik u okrug. oko Oblasnog do bespre- Moslavinu, pa preselili se postali je i bjelovarski oko banda Varaždin, okupio mi je našim krajevima, teritorij na narod najviše po počela Krapina, svoj odnosno odredio prosinca koje već nervozno a su Žene se utvrđene uvode stanje. nikako same svuda Po sa stanovnicima, p r a v e po- u po- nered, kućama uslove ne ne se u po- �Dječji dom iz Zveoeva evakuiran gledu hrane i slično. S njima ćemo imati vrlo mnogo posla. Da je njih malo, moglo ih se smjestiti u jedno selo i držati pod stalnom kontrolom, ali tih žena je mnogo i još će ih nadoći a nikoga ne slušaju. Neke imadu dojenče i još troje ili četvero djece i to velike djece za školu pa i ako uređujemo škole u istom selu gdje su one, ne dozvoljavaju da se školska djeca rastave od njih. I kod raskuživanja je teško. Žene ne dadu svoje stvari razušivati, ne dozvoljavaju šišanje djece, osobito ženske i t. d. Tisuću zapreka mora se dnevno prebroditi. Zdravstveno stanje djece je očajno. Ta su djeca na putu većim dijelom od Božića, sva su prehlađena. Čim koji transport stigne, dadem ih (nakon razušivanja) odmah liječnički pregledati. Rezultati tih pregleda su porazni. Ima do 80% bolesne djece. iSve prehlade, bronhitisi, upale pluća, a ima i sušice. Najveću nepriliku sam imala sa internatima male djece iz Slavonije. Internat iz Suhopolja bio je zaražen trahonom. Na to nije nitko bio upozoren, nego je naš doktor na to sasma slučajno naišao putem. Djecu smo odvojili od ostale djece, ali je zaraza bila već proširena, tako da je prvi čas bilo preko 30 teže zaražene djece, a veliki broj na početku zaraze. Najteže slučajeve smjestila sam u Novi Sad u očnu bolnicu, a ostale ovdje u Subotici, samo je liječenje teško, jer je dugotrajno, a nema prostora za sve bolesne. 1944. g. u Vojvodinu Druga je neprilika sa internatom iz Lipika. U tom je internatu sveukupno 193 osobe. Sva su djeca zaražena isto trahonom i nekom kožnom bolešću na glavi. Tu smo djecu sveukupno smjestili u Bačku, gdje imadu liječnički nadzor i gdje će se nastojati da ih se izliječi. Mi smo otvorili vlastitu ambulantu u Bajmoku. Imamo odjeljenje za zarazne i unutarnje bolesti. U toj je ambulanti naš liječnik dr. Martinec i jedna sestra nudilja. Slavonska oblast, iako ima više djece nego mi, nije nam poslala niti jednog doktora, a> niti jedan lijek. U Subotici imamo uređenu vlastitu ambulantu, u kojoj imamo stručnu bolničarku, a mjesni doktor (dr. Špirta) dnevno pregledava bolesnu djecu i pruža im svu potrebnu pomoć. Mnogo je gore sa djecom, koju moramo smjestiti u bolnicu. To su u prvom redu trahomaši i teži slučajevi. Tu djeca nemaju dovoljno njege i ne postupa se s njima kako treba. Ja sam ih posjetila nekoliko puta, pa djeca od mene traže da ih uzmem napolje, bolničarka ih kažnjava šibom i stavlja u kut klečati. To našu partizansku djecu! Naravno da je revolt, kada im ja govorim o tome da se ne smije šibati — to ovdje ne shvaćaju, a naša djeca se čude odakle najednom šibe! I hrana u bolnici je slaba. Imam nekoliko žena rodilja isto ovdje u bolnici. I te se strašno žale na slabu hranu i malene obroke. Tu sam već pokušala sve što sam mogla, ali nema po- �moći. Sada šaljem iz vana hranu, jer mi imamo mnogo svega •— upravo nas obasipaju hranom.4 Samo je to teško, jer je bolnica daleko a mi imamo ovdje vrlo ograničen broj radnih snaga. Od zaraznih bolesti imala sam 2 slučaja difterije i nekoliko slučaja trbušnog tifusa. Ta su sva djeca sada izvan pogibelji. Imam 3 slučaja ludila i to dvoje djece i jedne žene. Slučaj difterije liječio je doktor u gradskoj bolnici 3 dana i poslao onda djecu natrag k meni, pa ih sada imam u posebnoj sobi naše ambulante. Uopće ne polažu nikakovu pažnju na tu djecu. Umrlo mi je do sada 14 djece. Sve dojenčadi. Sva ta djeca umrla su od zapalenja pluća a ima još nekoliko djece koja ne će ostati na životu. Napominjem', da su to sve mala djeca sa majkama, dakle nije na nama nikakova krivnja niti je govora o propustu. To su posljedice teškog puta i velike studeni. Veća djeca, čim dođu ovamo, dobiju sva proljev radi promjene vode i hrane. Tu su ljudi navikli da kuhaju strašno masno, a zaludu mi njima govorimo o preteškoj hrani — ne razumiju to. Misle dobro, a čine slabo. Dnevno svinjsko meso. Jedva sam uspjela uvesti za navečer tijesto — i sada je bolje. Inače djecu hrane odlično. U jutro dobivaju čaj ili mlijeko — kruha koliko tko hoće, i svako dijete marmelade. Ako ima drugih jela — obično kobasica ili suhe slanine, daju im to za doručak. U podne najmanje 3 jela a isto i navečer... R e d a k c i j i n i j e uspjelo pronaći k r a j o v o g i z v j e - imali i bolnicu, pa obdanište i k o l i j e v k u za n a j m a nju djecu. B a j m o k je p r i m i o preko <300 djece, k o j a su imala i d o m o v e i osnovnu školu i g i m n a z i j u i dr. U St. V r b a s bilo je poslano 108 d j e c e i 52 m a j k e , u Kulu 95 d j e c e i 4,3 m a j k e , u Bačko P e t r o v o Selo 42 djece, u N o v i S a d pet m a j k i sa dojenčadi, u H a j f e l d - M a s t o r t poslali smo učiteljski kurs sa oko 70 l j u d i — učenika, nastavnika i ostalog osoblja. N a d a l j e , d j e c a su b i l a smještena u Pacir, Čurug, Svetozar M i l e t i ć , Stare M o r a v i c e , Stari B e č e j , St. i N o v e Sove, Ž a b a l j i t. d. — o čemu nemamo točnih podataka. 1 štaja. 2 0 z b j e g u u M a đ a r s k o j i V o j v o d i n i donosimo podatke V l a t k e Babić, tada referenta P r o s v j e t n o g o d j e l a 'Oblasnog N O O Zagrebačke oblasti. » R a č u n a se da je prosinca 1944. g. i s i j e č n j a 1945. g. prešlo D r a v u oko 19.000 u g l a v n o m žena, staraca i d j e c e iz zagrebačke i slavonske oblasti. P r e l a z preko D r a v e , k o j i je svakim danom teži zbog stalnog dnevnog b o m b a r d i r a n j a prelaza kao i uslijed smrzavanja r i j e k e , vršio se uglavnom noću. K a d su nadošle sante leda onemogućile prelaz šlepom, g r a d i o se na brzinu ledeni put, tako da su se kukuruzne stabljike slagale jedna do druge, pa polij e v a l e , preko n j i h se unakrsno p o l a g a o drugi red stabljika, opet p o l i j e v a o i tako r e d o m nekoliko puta, da bi se smrzavanje r i j e k e na tom mjestu ubrzalo i omogućio prelaz pješice. Preko tog ledenog puta prelazila su d j e c a noću na oko 20 m r a z d a l j i n e j e d n o od drugoga. N j i h o v e nožice još u v i j e k su na nekim mjestima, naročito prema sredini r i j e k e , propadale u vodu. P r a t i l a nas je naša stara partizanska sreća uz isto takvu o d važnost, tako da nam ni j e d n o dijete, čak predškolskog uzrasta, prelazeći noću svo saneno i samo, n i j e skrenulo s tog zaista l e d e n o g puta i potonulo u b r z o j i m u t n o j D r a v i . Sta više, jedna grupa školske d j e c e gradeći put, o p j e v a l a ga je u desetercu. S m j e š t a j i s n a b d i j e v a n j e preko D r a v e bilo je ovisno od dozvola sovjetskih v o j n i h vlasti. Poteškoće smo oko d o b i v a n j a tih dozvola tumačili sve do 1948. g. potrebama v o j n i h o p e r a c i j a i n j i h o v i h nužnih posljedica — ratnih surovosti. Slavonci su D u n a v prešli kod Batine Skele i smjestili se u Somborn i južno od n j e g a , dok je zagrebački z b j e g iz B a j e krenuo do Subotice, k o j a je bila drugi veliki prihvatni centar i z b j e g l i c a iz H r vatske. N a š dolazak u V o j v o d i n u p r i m l j e n je v r l o srdačno, drugarski i s puno l j u b a v i prema djeci, k o j a su putem bosa i n a j v i š e nikako obučena došla sva izmučena i iscrpljena. Ne mogu se zaboraviti kolektivni dočeci građana onih m j e s t a uz prugu, k o j o m smo dolazili, a u k o j i m a su odbori A F Ž v o d i l i g l a v nu brigu. U tom je Subotica prednjačila, j e r su preko n j e prošle h i l j a d e naše djece. Ona j e r e d o v n o primala do 700 djece, z b r i n j a v a l a ih, osiguravala i o d j e ć u i obuću. Uz pomoć i podršku svih V o j v o đana mi smo ubrzo uspjeli da djecu r a z m j e s t i m o po č i t a v o j V o j v o d i n i , da ih udomimo i smjestimo u škole. U Subotici smo p o k r a j prihvatne stanice M e đ u djecom, koju srno spasavali pred velikim v o j n i m o p e r a c i j a m a na t e r i t o r i j u Hrvatske, bila su i d j e c a spašena iz ustaških d j e č j i h domova: iz L i pika 201, te 100 d j e c e iz Suhopolja. Ta su d j e c a d o n i j e l a trahom i neku bolest na koži glave, pa je b i l o muke da nam se sva d j e c a ne zaraze. U s l i j e d napora b i l o je m n o g o upala pluća, teškog kašlja, d i f t e r i j e i tifusa. V e l i k o m b r i g o m tamošnjih drugova, drugarica, rukovodilaca i svih l j u d i iz z b j e g a , uspjelo je bolesti lokalizirati i smrtne slučajeve svesti na minimum. N a j g o r e su prošla d o j e n čad do godine dana, među k o j o m je bilo oko 14 smrtnih slučajeva od upale pluća.« 3 P o r e d nabrojenih, u rukovodsvu z b j e g a bili su: M a j a Veseli, tada pročelnik P r o s v j e t n o g o d j e l a i V i e n c e s l a v Rohan, tada pročelnik S o c i j a l n o g o d j e l a N O O Zagrebačke oblasti. Z b j e g slavonskih i z b j e g lica v o d i l i su: dr. O l g a M i l o š e v i ć , pročelnik Z d r a v stveno-socijalnog o d j e l a N O O z a S l a v o n i j u i M i r k o Ha'bdija. 4 Na pr. u općini N o v i Vrbas uspostavljen je, na inicijativu Bosiljke Trboiević, predsjednice Okružnog odbora A F Ž V i r o v i t i c a , kontakt sa ženama N o v o g Vrbasa. U stalnom političkom radu uspjelo se u veoma kratkom vremenu masovno zainteresirati i pokrenuti žene za sve a k c i j e oko z b r i n j a v a n j a i z b j e g l i c a i o r g a n i z a c i j e rada žena. V e ć peti dan nakon dolaska izbjeglica žene N. Vrbasa odlučile su da pronađu prostorije i osiguraju sva sredstva, k o j a su potrebna za d j e č j i dom, u k o j e m bi bila smještena djeca, k o j a su se tada nalazila u N o v o m i Starom Vrbasu. O s i m toga d o b r o v o l j n o su se j a v l j a l e žene intelektualke kao učiteljice osnovnih škola i nastavnice viših razreda, za p o d u č a v a n j e djece. K a s n i j e j e održana k o n f e r e n c i j a žena, n a k o j o j su one preuzele obavezu da se pobrinu za oblačen j e d j e c e u domovima, kao i m a j k i , k o j e su ostale i bez n a j o s n o v n i j i h sredstava. �»Kad idu domovini, od u dvanaest, nadčovječanski buduća borbu onda je ljudi, vojska, to dužnost četrnaest, petnaest heroizam pokoljenja bila koju svakog i mladih je šesnaest ljudi, država građana godina koji stvorila, i odrasli rodoljuba. idu žrtvuju ljudi, Ali u borbu, sebe, iako kad znajuć još onda bez da zapravo je to dužnost mobilizacije, će nisu oni ni i poginuti, stupili prema dobrovoljno, u onda život, svojoj djeca je to da bi sretna.« Iz k n j i g e » T i t o p i o n i r i m a « , N o v o P o k o l e n j e — B e o g r a d 1946. �Dokument 493 DJECA BOKCI U NARODNO-OSLOBODILACKOJ Nekoliko biografija Raul Pollak, rođen 1. V I I I . 1929. g. u Zagrebu. Otac mi je po ustašama bio ubijen 1941. g. Mati i sestra su mi bile odvedene u logor 1943. g. Ja sam u travnju 1943. g. bio uhapšen, ali sam pobjegao. Tada sam otišao u partizane (6. V. 1943.). Bio sam po vezi prebačen u Slavoniju, gdje sam se javio u X V I I . udarnu brigadu. Učestvovao sam u akciji na Sirač ( l i p a n j 1943.). Za v r i j e m e proljetne ofenzive 1943. g. u Slavoniji učestvovao sam u probijanju za Baniju (borbe kod prelaza ceste za Lipik, borba u šumi Borovik kod Crkvenog Boka, borba u K r a p j u za prelaz preko S a v e ) . Kad sam bio u Daruvarskom odredu, učestvovao sam u mnogim manjim akcijama diverzantskog karaktera. K a s n i j e sam bio u štabu VI. udarnog korpusa. djece VOJSCI boraca Išli smo u napad na jednu postaju, gdje je bilo 180 N i j e m a c a sa priličnim naoružanjem. Tamno je bilo, noć je bila kišovita i hladna. Došli smo do same bodljikave žice pred bunkerom, kad odjednom N i j e m c i otvore paklensku paljbu na nas. A l i već je sve bilo kasno, naši bombaši, među kojima sam bio i ja, bili smo već prošli žicu, koju smo p r i j e iskidali i počeli bacati bombe u bunker kroz puškarnice. Nijemci, prestrašeni tim naglim napadom, počeli su bježati kroz zadnja vrata, ali ih i tamo dočekaju drugovi iz naše grupe i uhvate žive. Tu smo našli jedan potpuno ispravni puškomitraljez. Za nas nije bilo veće sreće, nego sada, kad imamo automatsko oružje. Svi od reda, od borca, pa do komandanta i komesara, grlili smo ga i ljubili. Tu je nastala pjesma, kolo i takvo veselje, da mu nismo znali kraja. Anđela Car, Nataša, rođena 21. I I I . 1928. g. u selu Širincu, općina Križ, kotar Čazma. U partizane otišla sam 1942. g. dobrovoljno. U borbi sam bila 2 i pol godine. Kroz to Dolaskom okupatora u našu zemlju t. j. v r i j e m e proživjela sam mnogo teških, ali i 1941. g. ustaše su mi ubili oca i dva brata, lijepih časova. U v i d j e l a sam što je pravo, i kao i što su napravili mnogo drugih zlodjela upoznala život. u našoj zemlji. Videći sve to, odlučio sam Prošla sam mnoge borbe po Moslavini, da krenem u borbu, da osvetim pale žrtve, Kalniku, Bilogori, Zagorju, Slavoniji i Korkao i da se borim za bolju budućnost sviju nas. i dunu. Za v r i j e m e neprijateljskih ofenziva gladovali smo često po 3 do 4 dana, ali nikad Odmah 1941. g. po zadatku naših drugo.. se nismo požalili, što smo stupili u borbu, va, išao sam u gradove, uzimao podatke od znajući protiv čega i zašto se borimo. Uvijek ustaškog naoružanja, brojnog stanja i t. d. ' s m o se međusobno drugarski pomagali i žii pomagao u raznim stvarima. U početku v j e l i u slozi i ljubavi, j e r su nas čvrsto ve1942. g. stupio sam aktivno u borbenu jedizali zajednički ideali. Kad bi četa prisjela nicu, g d j e sam nakon kratkog vremena bio na odmor u neko selo, niti ovdje, iako smo zarobljen od strane neprijatelja, odakle sam bili umorni, nismo prestajali da radimo i da bio pušten radi mladosti. učimo. N a j p r i j e bi iskopali za svaku sigurnost rovove iza kuća, kao obranu u slučaju 1943. g. pisale su o meni Pavelićeve nonapada. Postavili bi straže i patrole, a onda vine, kao o komunisti i partizanskom koljaču, održavali v o j n e i političke časove, pisali a ja sam imao tek 14 godina i požrtvovno zidne i četne novine i tako učili. sam radio u oslobodilačkoj borbi. Marijan Staničić, rođen 27. V I I . 1929. g. u selu Staničići, općina K a l j e , kotar Žumberak. Moga oca i tri brata ubili su fašisti, dok mi se još jedan brat i sestra nalaze u Jugoslavenskoj armiji. Odlikovan sam Ordenom za hrabrost radi svog držanja i rada za vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe. Stjepan Horvatić, rođen 14. XI. 1928. u Slavonskom Brodu. Bilo je to 1942. g., kad su naše partizanske grupe, koje su bile jako slabo naoružane, zarobile od N i j e m a c a prvi puškomitraljez. Naše veselje ne može se zamisliti. Za v r i j e m e borbi nije bilo milosti prema neprijateljima. Mi smo jurišali na njega svom žestinom, samo da ga što p r i j e uništimo i učinimo k r a j tim patnjama. Tada smo se međusobno, ili sa drugim brigadama natjecali tko će više učiniti i dati od sebe za slobodu. Pod k r a j 1944. i početkom 1945. g. vodile su se najteže i najžešće borbe. Izgubili smo u borbi mnogo starih i dobrih drugova, ali su ih stalno nadomještavali novi borci, i mi smo bez predaha i odmora jurišali pravcem Zagreba, u koji smo i stigli 7. V. 1945. g, �Đuro Laić, rođen 16. studenog 1928. g. u Šeovici, kotar Pakrac. U partizane sam stupio svojom odlukom 1942. g. Još 1941. g. počelo je po mome kraju ubijanje, klanje, tjeranje po logorima i ja sam prestao ići u školu, još dok sam bio kod kuće. Bježao sam ispred ustaša i Nijemaca, ali su me uhvatili i otjerali sa čitavom porodicom u logor Staru Gradišku, zatim u logor Sisak. Odatle sam uspio pobjeći i prebacio sam se za Slavoniju. Došao sam u moje selo. Bilo je sve popaljeno, porušeno i opljačkano, pa sam odmah stupio u NOV, 1942. g. Prošao sam Šestu i Sedmu ofenzivu u borbama oko Banove Jaruge, Poljane, Slav. Požege i drugih mjesta. Bio sam još za vrijeme borbe poslan od Komande u gimnaziju u Pakracu, ali i tu sam prekinuo školu radi ofenziva. Sada, kada je sva zemlja oslobođena, polazim III. razred gimnazije. Ivo Lončar, rođen 10. VI. 1929. u Koprivničkom Ivancu. Odlučio sam ce u partizane zato, jer su mi bila 2 brata i sestra u NOB. U borbi sam proživio sve doživljaje, koje je doživjela brigada »Braće Radića« od 10, IX. 1943. g., pa do oslobođenja. Bio sam teško ranjen u desnu nogu, te sam imao prelom kosti sa skraćenjem noge. Sada idem u II. razred gimnazije. Pero Kosijer, rođen 1930. g. u Kosijerskom Selu na Kordunu. Bio sam kurir u selu Kurjak. Jednog dana, kad sam nosio poštu za selo1 Barilović, napali su me ustaše i ranili u usta. Ja nisam stao, već sam se borio sa svojim pištoljem tako, da mi nisu mogli pristupiti i živa me uhvatiti. Bježao sam do šume i spasio se. Drugovi su me uputili u bolnicu, i kada sam ozdravio, opet sam radio kao kurir. Jednog dana napadoše ustaše i Talijani na naše selo, i borba se vodila žestoka, u kojoj sam i ja stradao. Jedna granata pala je u blizini, druga pokraj mene, a treća me pogodila. Odbila mi ruku niže lakta i ranila me po čitavom tijelu tako, da sam zadobio 37 rana. Nije mi žao što sam izgubio ruku, nego mi je žao što sam izgubio oči. Jedno mi je odmah iscurilo, čim sam bio ranjen, drugo oko imam, ali na njega ništa ne vidim. Ništa mi nije tako žao kao očiju. Četnici su mi ubili oca u početku, brat mi je bio ranjen 1941. g., kad je bio na straži. Moja majka za vojsku je plela čarape i na položaj nosila hranu. Veselim se što smo pobijedili, samo mi je žao što ne vidim. Ali kad se promislim Borac-učenik partizanske gimnazije na naše pale borce, onda mi nije tako teško, jer znam da bi mnogi bili sretni da su dočekali slobodu, pa makar i be;z očiju. U domu za djecu invalide učim zanat. Vida Grbić, rođena 19. VI. 1927. u Crnoj Vlasti, kotar Otočac. Kada je kralj Petar izdao Jugoslaviju i svoj narod, i otišao u London, a narod je predat njemačkim i talijanskim fašistima i Paveliću, koji je poslao ustaše da kolju prvo srpski, pa hrvatski narod, i ja sam morala bježati i kriti se po raznim gudurama, da me ustaše ne uhvate. Kada sam čula, da se diže ustanak, ja sam se propitkivala da uhvatim vezu tko je to i tko se diže na ustanak. Kada se pročulo da su to neki partizani narodni borci, bila sam sva radosna i počela sam da �i ja pomažem, da budem kurir i da im nosim hranu u šumu. Ali ustaše i četnici saznali su da ja pomažem partizane i počnu da me traže. Govorili su da će me zaklati i da će mi majku ubiti. Ja se nisam uplašila, nego sam i dalje pomagala i išla na sastanke. Jednoga dana dođu četnici da me traže. Ja pobjegnem. biti napad na našu bolnicu. Mi smo bili slabo spremljeni. Imali smo samo sedam drugova i 6 pušaka. U noći jedan ustaša privuče se do stražara i baci bombu. Stražar, jedan drug iz Bosne Mile Štrbac, ispali pušku. Ustaše viču, »juriš«. Naši otvorili vatru na njih. Ja sam bila u jednoj maloj sobi gdje su mi metci padali oko glave. Naša drugarica komesar bolnice reče da sam poginula. Ustaše opet i po drugi put viču »juriš«. Naši drugovi opet pucaju. Mi uzmemo svaki jednu bombu i držimo u ruci, pa jer nismo imali metaka, branili smo se bombama. Svanulo je jutro, a ustaše još uvijek jurišaju, ali ne mogu ništa. Jedna naša drugarica zapjeva pjesmu, »puška puca, Titova se vojska ne predaje«. U partizanima sam bila bolničarka. Bilo je to 1943. g. Jednoga dana u ranu zoru dobijemo jedno malo pismo, da udara ofenziva na našu bolnicu, koja je bila u Otočcu. Mi krenemo sa ranjenim drugovima. Morali smo ih nositi na nosilima na našim ramenima. Bilo je dosta daleko, ali mi smo ih nosili sa pjesmom i nismo klonuli. Donijeli smo naše ranjene borce na mjesto koje se odredilo. Tu smo bili jedan mjesec dana, a onda smo krenuli za Kordun iz Like, ali ofenziva udari sa sviju strana i opkoli nas. Mi smo preko noći u tišini nosili ranjene borce na našim ramenima. Naše je putovanje trajalo 14 dana po Lici bez odmora, a fašistički tenkovi su nas pratili i njihove, puške i mitraljezi, ali mi smo se čvrsto držali. U jednoj velikoj šumi ostavimo naše najteže ranjenike u jednoj dubokoj pećini, a mi sa pet stotina ranjenika krenemo dalje na put i donesemo ih na Kordun, a kasnije i one iz pećine. Ustaše su morali uzmaknuti. Imali su gubitaka dosta. Mi smo samo jednog druga izgubili. Tako su nas metnuli u listove, i čitalo se po raznim jedinicama. Tako sam bila po raznim mjestima i šumama kao bolničarka : u Lici, Kordunu, Dalmaciji i Bosni. Od rukovodilaca više puta sam pohvaljena, a za njegu naših drugova dobila sam odlikovanje i čin desetara. Iza toga bila sam u Bosni u jednoj bolnici. Jednoga dana i tu dođe vijest, da će Đaci « partizanske gimnazije 1 O v e b i o g r a f i j e pisala su d j e c a borci 1945. u T i t o v o j partizanskoj g i m n a z i j i u Zagrebu. u Glini za vrijeme učenja g. �BIOGRAFIJE A h m e t o v i ć Z o r a , r. 1939. radila SBOTIČ. AFŽ u nog u U 1916. u V a t o v l j u u S l o v e n i j i . sekciji jesen Zagrebu. 1942. bila trgovačkih 1941. p o s t a j e Od travnja kurir član odbora konca do Gradskog pomoćnika stude- komiteta KPH A n d e l f i n g e r - M e s i ć K a t i c a , r. 1908. u S t a j n i c i , k. B r i n j e , r a d n i c a , H r v a t i c a . 1941. p o č i n j e a k t i v n o r a d i t i z a N O P u O r a h o v i c i . 1942. o d l a z i u N O P i radi kao bolničarka, a zatim u vojnoj kro- r. u M. Brajinskoj, k. radi za NOP. je jačkoj radioni. Zagreb. Z a t i m odlazi u partizane na Žumberak. Na terenu 00 AFŽ, okruga tajnica Pokuplje 00 kuplje. Od dila radila i 1944. član do kao OK član Po- Koprivnica. oslobođenja ra- član NOP od f o r m i r a n i s u opć. 1941. Njenim zalaganjem odbori žena na kotaru, g d j e s u u s l o v i r a d a b i l i j a k o t e š k i . 1943. r u k o v o d i l a kursom AFŽ. Bila birana u 00 NF i NOO Dubrovnik. seljanka, Hrvatica. nje ilegalni njen za Od prvih rad: partizane, organizira u neprijateljska vještenja o kretanju 1942. h a p š e n a dana ' N O B proturuje materijal dr. 1941. NOO Sokolovac. Zaklana Bila od ustaša A n i ć L e n k a , r . 1910. u S t a r i g r a d u , d o m a ć i c a , H r vatica. 1936. Učestvuje Bila član formiranja. gomolje u radničkom Kot. odb. pokretu AFŽ od O r g a n i z i r a l a k u r s A F Ž u opć. i Sučurju. Učestvovala u od njegovog Bo- demonstra- cijama žena u Starigradu za v r i j e m e talijanske A l e š k o v i ć K a j a , r . 1918. u P r v a n selu, k . P e r u š i ć , pomoć opć. Nada, Od k o d g r o b l j a u K o p r i v n i c i 9. I I . 1944. A k r a p Elodija, iz Janjine, k. Pelješac, Hrvatica. Pomaže Andrašić-Barberić za ZAVNOH-u. u prosinca AFŽ i materijalnu propagandni uporišta, snagama poči- daje oba- neprijatelja i od u s t a š a . okupacije 1942. i nastavlja Anić u odlazi organizaciji u proslave partizanski logor 1. na maja. Hvaru i radom. Ruža, iz Medinaea, k. Podravska Slatina, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Od 1942. o r g a n i z i r a ž e n e u selu Pčelicu za NOP. 1943. morala napustiti k u ć u i p o v u ć i se na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j sa t r o - A l j i n o v i ć Pavenka, iz Žrnovnice, k. Omiš, seljank a . O d 1941. r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a u s v o m je male djece. B i l a član Kot. odb. A F Ž Viro- vitica. 1 o b l i ž n j i m s e l i m a . 1943. b i l a t a j n i c a Opć. odb. AFŽ Poljica i član KO izabrana z a člana 0 0 AFŽ AFŽ Omiš. Kasnije Srednja Dalmacija. A n i š i ć Marica, iz Osijeka. P r i j e rata bila aktivna u URSS. 1936. bila jedna od organizatora š t r a j k a u » S v i l a n i « u Osijeku, g d j e je bila zaAmbriović-Vulević nju, k. Draga Karlovac, Balja, r. namještenik, početka okupacije radi u udarnoj vezi Po između direktivi Karlovca NOP i 1942. 1919. u Tur- Hrvatica. Od Od početka namještenik domaćica, Hrvatica. prednom pokretu. datke i AFŽ. 1943. odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j , j e r je bila ugrožena. hapšenje Bila tajnica Kot. drugova. odb. u u p r a v n o m odb. N O O K a r l o v a c . menice 1941. radila za NOP. A n t i č e v i ć L e n k a , r. 1917. u P o t o m j u , k. P e l j e š a c , župskog redarstva u K a r l o v c u , odakle d a j e pospriječava ustanka 1942. u h a p š e n a i s t r i j e l j a n a . grupi, te na oslobođenog teritorija. postaje poslena. AFŽ 15. V. i radila Nosilac Spo- Kasnije Od 1938. učestvuje 1941. p o m a ž e N O P postaje tajnik Kot. i u naradi u odb. AFŽ i iste godine prelazi u ilegalnost. R a d i na M l j e t u i K o r č u l i . B i l a član I z v r š n o g o d b o r a K N O O i član O Pelješac. NOO Nosilac Dubrovnik, Spomenice te član 1941. KK KPH �Antcnić-Robić Gorica, Slavica, NOP od kraja AFŽ za Buševac 1944. r. 1921. namještenik, 1942. i u Buševcu, Hrvatica. 1943. član bila Opć. član K K K P H V . k. V. Učestvuje u predsjednica odb. Gorica i V. Gorica, član 00 AFŽ t i z a n s k i odred. 1943. p r e l a z i u Ž u m b e r a k i radi kao polit, radnik. Bila predsjednica AFŽ potpredsjednica Radatović, Žumberak i član KK KPH Opć. odb. Kot. Žumberak j NOO i Pisa- ] rovina. Pokuplje. Balciš S t a n a , r. Aralica Marta, Srpkinja. žena u 1944. iz k. toku U Škara, rata radi selima bila opć. Škare prosvjetni Otočac, na i učiteljica, prosvjećivanju brinjskom kotaru. referent O NOO Gorski 1903. u K r n j a k u , k. V o j n i ć , se- l j a n k a . O d 1941. r a d i z a N O P skupa s a svojim mužem i četiri sina. Bila predsjednica A F Ž u s v o m selu i j e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a . Mnogo b r i g e je p o s v e t i l a b o l n i c i i d j e c i p a l i h boraca. ; K o t a r , n a s t a v n i k učit. k u r s a u V . K l a d u š i , g d j e j e r a n j e n a p r i l i k o m n a p a d a ustaša n a k u r s i s t e . Kasnije rukovodi Gospiću. silac učit. kursom B i l a član K o t . odb. u oslobođenom AFŽ Otočac. No- S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a O r d e n o m za- sluga za narod II. reda. aktivna radi dini u radnik, profesor. Od lipnja 1641. član KK KPH. A F Ž za Liku. 00 borbi«. Nosilac dinstva 1942. Inic. odb. oslobođenja tajnica iSpomenice reda je na Otočac B i l a član r e d a k c i j e » Ž e n a u za hrabrost, II. kotara član 1943. d o A F Ž za Liku. Ordenom II. Od omla- učestvuje organiziranju N O P na području kao P r i j e rata u napredno-srednjoškolskoj Gospiću. i 1941. Ordenom Ordenom Odlikovana bratstva i zasluga za je- narod reda. B a b i ć P e r i c a , r . 1921. (k. G r a č a c ) , seljanka, Srp- k i n j a . U t o k u N O B a k t i v n o r a d i l a u K o t . odb. AFŽ. Babić Bila član K o t . Vlatka, r. odb. 1901. u NOP, n j u ž e n a , a 21. I I I . gora na Crnom r. 1917. Srpkinja. ca Kot. odb. AFŽ NOO AFŽ Vojnić, Karlovac. Kordun u u K r n j a k u , k. 1941. p r v i o d b o r ž e n a u s v o m selu. zatim Koncem socijalnom izabrana u 1942. bila tajnipostaje 1944. radi odjelu. član u 0 Isticala se u r a d u o k o o r g a n i z a c i j e d j e č j i h d o m o v a . Nosilac Spomenice 1941. B a k o v i ć Z d e n k a , r. s e v r a ć a 1921. 1917. u B o l i v i j i . U domovinu Kao kroj. pomoćnica u Zagre- bu a k t i v n o r a d i u U R S S , u » Ž e n s k o m p o k r e t u « 1 sudjeljuje u svim akcijama, koje su vođene u Z a g r e b u . O d 1941. v o d i t r a f i k u , k o j a p o s t a j e v e z a z a r a z n e a k c i j e K P J . 20. X I I . 1941. uhapšena. Poslije teških mučenja, ubijena. (Vidi k n j . I., dok. 46, str. 6 6 ) . Balaš Roza, ždin. r. 1936. 1904. u Kućan-marofu, učestvuje formiranja. Crikvenici, rasturanju Draga, domaćica, u velikom k. V a r a - »Tivarovom« š t r a j k u . B i l a p o v j e r e n i k U R S S d o n j e g o v o g ras- Gračac. učiteljica, H r v a t i c a . O d 22. V I . 1941. r a d i n a s a k u p l j a n j u pomoći Vojnić, 00 A r a l i c a S t o j a n k a , r. 1921. u Š k a r a m a , k. O t o č a c , Srpkinja, politički Bakiš-Stefanović štampe, organizira- 1941. u h a p š e n a sa senovac, djece aktivno radi svojim drugom gdje su poginulo oboje u i za ' N O P . 1942. o d v e d e n a u Ja- ubijeni. Njeno dvoje NOV. 1942. g. o d l a z i u četu lo- Vrhu povrh Grobničkog P o l j a B a l e n o v i ć M a r a , r. 1915. u K r u š č i c i , k. seljanka, z a t i m r u k o v o d i l a c c i v i l n i h l o g o r a u šumi, p o l i t , raditi radnik k u p l j a n j u o d j e ć e i obuće za p a r t i z a n e i protu- KPH OK na terenu Sušak KPH i za siječnja KPH Primorje sjednik Inic. odb. do KK 1943., Kastav, do član KK šef a g i t p r o p a ožujka 1943., pred- odb. A F Ž z a H r v a t s k u , član I n i c . ZAVNOH, kasnije član za N O P u na Od za 1942. svom propagandni uporište. selu. počinje ilegalno U č e s t v u j e n a sa- materijal u neprijateljsko O s l o b o đ e n j e m n j e n o g s e l a 1943. bira- sekretara odbora, nicu Opć. 1945. p o s t a j e šena od Izvršnog zadužena za p r o s v j e t u . U v e l j a č i ruje Hrvatica. Perušić, u H r v . P r i m o r j u . B i l a b o r a c d o k o l o v o z a 1942., SKOJ, odbora ustaša. i kasnije za p r e d s j e d - AFŽ Pazarište. 1944. Iako p r o s v j e t n i r e f e r e n t Obi. N O O , a o d t r a v n j a 1945. priznala." Nakon što načelnik stavlja radom u su mučili, Spomenice prosvjete DFJ. Nosilac oslobođena, ništa na- 1941. Ban-Dolenec Babić bila uhap- nije AFŽ. Ministarstva je je Zorka, iz Zaostroga, k. Makarska, seljan- k a . Z a N O P r a d i o d 1942. B i l a t a j n i c a M j e s . i di Mira, suradnje s iz Koprivnice, partizanima, učiteljica. uhapšena od Rausta- ša i s t r i j e l j a n a 1944. u K o p r i v n i c i . 1 Opć. odb. A F Ž , član Opć. N O O , a z a t i m član Opć. kom. K P H i K o t . odb. A F Ž . U z b j e g u u Africi u radila je Badovinae-Đurašević nima, k. Karlovac, organizaciji Dragica, r. AFŽ. 1914. namještenik, B a r a č - D a k i ć R u ž a , r. 1922. u K o k i r i m a , k. V o j - nić, s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana ustanka u Kunča- Hrvatica. 26. V I . 1942. o d l a z i u S l o v e n s k i b e l o k r a j i n s k i p a r - radi za NOP. Bila predsjednica Opć. NOO V o j n i ć , član Opć. k o m . K P H , k a s n i j e član K K K P H V o j n i ć . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. �Barhača Neda 1941. Dunja, radi u iz sekretar Grad. kom. u partizane, SKOJ i i 1942. član postaje Hrvatica. Od organizaciji. Bila S K O J sve do s v o g odlaska rujna Šibenik Kasnije Šibenika, omladinskoj Radila Kot. član odb. Kot. sekretar propodjela član AFŽ odb. NOO O kao KK Šibenik. AFŽ partizane, spić, Kaja, radnica, r. 1916. Hrvatica. kroz selo na putu član Opć. odb. AFŽ D v o r , član K o t . odb. A F Ž D v o r , član Opć. k o m . i NOO-a. Nosilac Benac-Vukonić Ledeniku, NOP prolazili Spomenice 1941. Kistanje Šibenik. u U su A F Ž u Kotaranima, zatim Sušak, Barić-Miletić koji za Bosnu. U toku N O B bila član p r v o g odbora k. Go- učestvuje od Marija, domaćica, r. 1900. Hrvatica. u Od Hrelinju, 1941. radi k. za N O P , a 9 . X I . 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e u l o g o r Tuhobić. Bila kuharica u četi u Drežnici, zatim 1941. U t o k u 1942. b i l a n e k o v r i j e m e u h a p š e n a . u Po s t a j e član K o t . N O O K r a l j e v i c a , član K o t . N O O izlasku ritorij i iz radi kom. K P H KPH zatvora u odlazi AFŽ. na 1944. oslobođeni bila sekretar te- Opć. i kasnije na radu u propodjelu OK Banija. Barišić Đona, AFŽ. Sušak i 1941. Vrlike, omladinski đak. Za vrijeme NOB rukovodilac u Vrlici tajnica Kot. Bila prva Barišić-Janković odb. od Zora, odb. i u AFŽ. r. Našice, Podravska u Đurđenovcu. U NOB 00 Slatina AFŽ i Našice, član Obi. KK odb. KPH AFŽ raždin. Prije velikom Branka, r. na Rabu, Rabu. počinje organizirati Uhapšena Poslije 1943. kapitulacije g d j e radi u i raznim na odvedena Italije vraća Hrva- 1942. p r v a AFŽ otoku u na Po Rab, dolasku N i j e m a c a 1944. p o n o v o h a p š e n a , a l i b j e ž i i p r e bacuje se zasluga na za otok narod Olib. III. Odlikovana u Nakon NOP. Jelisava, Ordenom reda. okupacije 1942. tvorima u Vrativši 1941. Talijani Italiji, se na A F Ž . 18. I I I . teritorij. rodom Rab, iz Raba, počinje i ostaje Hrvatica. surađivati odvode po s za- Kalnički član Od brovniku. ranju Slavica, r. 1908. odb. u oku- teritoriju odbora A F Ž . gdje Luce, 1941. 8. brovniku. djeluje iz 1944. kao Dubrovnika, ilegalno radi m a r t a 1943. na odlazi politički radnica, Hr- NOP Du- za učestvuje u žena Kapitulacijom Benzon u u organizi- okupiranom Italije odlazi u DuNOV. Mileva, r. u Vranjicu, k. Split. Za vri- jeme studija u Beogradu učestvovala u naprednom studentskom goslavije vraća NOO. pokretu. se u Kapitulacijom rodno mjesto i Ju- počinje U toku predsjednicu kretar NOB okruga za Rab. Veleškovcu, k. bila Sred. KK narice, 1943. kom. za i preba- uhapšena od radnik tajnica Solin, član KPH OK KPH Sred. za Istru, Dalmaciju politički Dalmacije, KPH član Obi. Zlatar, sakupljanje za partizane. Talijana. U s p i j e v a pobjeći i odlazi u partizane. kapitulacije. AFŽ Organizirala civanje hrane KPH Bašić i demonstracija za birana Kot. NOO Učestvuje Nakon neoslobođenom odred, šojka do 1945., p r e b a c u j e s e n a o s l o b o đ e n i Bila na URSS. štrajku. aktivno raditi za N O P . Bila tajnica p r v o g M j e - je hapse gdje aktivna u radnik. snog Bastijančić Orde- zatvor. se odborima A F Ž . rata organiziranju vatica. tica. N a k o n okupacije radi za N O P . Spomeriice reda. »Tivarovom« radi Benussi Basti jančić-Batistić Nosilac za hrabrost i za Slavoniju. žena Sušak. B e n č e k B a r a , r . 1915. u K u č a n u G o r n j e m , k . V a u 1943. U t o k u N O B b i l a č l a n O p ć . AFŽ od KPH Odlikovana Ordenom pacije učestvuje KK G u p c a « . K a s n i j e po- nom zasluga za narod II. iz radila kao Štabu b a t a l j o n a » M a t i j e član Izvr. za terenu AFŽ, politodjela se- mor- Dalmacija, Dalmaciju, i kasnije na 00 član odb. član Obi. Obi. kom. NOO za Mihalovcu, k. Istru. r a d n i c a . P r i j e r a t a a k t i v n a u U R S S . 1941. r a d i u organizaciji član RK bođenja AFŽ. KPH. polumrtva stavljanja i Bila 1945. predsjednica u uhapšena prevezena mučenja u i na kući, NOO, dan oslo- nakon zlo- zatvoru. Bermanec Rezika, Čakovec, je za 1901. u G. Hrvatica. radničkim među radi r. domaćica, ženama NOP, brine se Prije Marija, nja. Od prvih Bila član r. 1897. u Rausovcu, k. dana ustanka učestvuje u Mjes. odb. AFŽ, zatim Petri- Zagrebu. NOP. tim predsjednica O p ć . odb. A F Ž , t e član K o t . odb. A F Ž P e t r i n j a . Begović Anđa, seljanka, dana ustanka. bila je baza 29 r. 1912. Srpkinja. u Javorniku, Učestvuje u Njena kuća za m n o g e Žene Hrvatske u NOB u selu ranjene k. Dvor, N O P od prvih Kotaranima borce, kurire i Bila radila kao rešnica, CK u Nosilac u Savskoj Moslavačkog politička ekonom KPH. četi 1941. snabdijevanje g o v a z a t v o r e n i h u kaznioni na Batnožić djelu- Zagrebu. u za rata radnica ZAVNOH-u Spomenice dru- cesti u odreda, za- u kotaru Ga- i kuharica u 1941. B e r t i ć S a r a , r . 1918. u Č e m i n c u , k . B e l i M a n a s t i r , student Osijek. agronom. 1941. S t r i j e l j a n a 26. V I I . bila 1941. član OK KPH (Vidi knji. I. d o k . 16, s t r . 2 9 . ) 449 �Bićanić Jela, iz Banja Luke, učiteljica, Hrva- Blanuša Jelka, r, 1922. u Pavlovcu, k. Prelog, t i c a . J o š u u č i t e l j s k o j š k o l i u B a n j a L u c i uče- r a d n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . A k t i - stvuje vna u 1940. naprednom učiteljica u srednjoškolskom Bos. Grahovu. pokretu. Prvih dana je na ustanka odlazi u Liku. Bila kurir između Bosne dinici i dužnosti štampariji redove. Beogradu. Like, te smjelo U Zagreba se jesen i probija 1941. Like. kroz Na toj neprijateljske izabrana za tajnicu Inic. AFŽ za 1943. i z a b r a n a za t a j n i c u Hrvatsku. skog Kotara, Tada odlazi S l a v o n i j e i dr. rata prateće ličke i Lapac (u Lici) v r i j e m e bila u jedivizije, štampariji Spomenice zatim u CK KPJ u 1941. radi teren Gor- biroa i pomaže organi- u ileg. Domaće vrijeme u r. 1900. u pokretu. tvornice rata više Zagrebu. P r i j e rata sekretar partijskog Bila rublja puta u Zagrebu. hapšena. 1944. Za odlazi partizane. profesor. Bobetko K a t a , Bijelić-Sinobad rata KPH Nosilac D. Neko čete V I . CK štefanija, odb. z a c i j a m a A F Ž u r a d u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. Poslije Bobek Glav. na kotara odb. A F Ž z a L i k u . 1942. p o s t a j e u r e d n i k l i s t a » Ž e n a u borbi«. terenu g d j e radi sa ženama. Irena, aktivno učiteljica, radila u r. 1890. Prije maćica, Hrvatica. društvima. aktivno surađivati Hrvatica. naprednim u Stupnu, k. Poslije u Sisak, do- okupacije NOP zajedno počinje sa svojim N a k o n kapitulacije bivše Jugoslavije učestvuje s i n o v i m a i m u ž e m . 1941. o d l a z e j o j č e t i r i sina u antifašističkom pokretu, okuplja učitelje, pre- u NOV, n o s i š t a m p u i m a t e r i j a l e za p a r t i z a n e . 1942. po- oslobođeni s t a j e č l a n i l e g . M j e s . odb. A F Ž u S p l i t u . K a s n i j e N O B r a d i l a j e u p a r t i z a n s k i m b o l n i c a m a i po- rukovodi zadinskim pododborom Italije, Mjes. postaje tajnica član M j e s . NP, odborom Mjes. NOO a odb. iza kapitulacije Split. NP Tonka, iz AFŽ Split i, 1944. k. Pelješac, Hrvatica. B o r a c u N O V od 1942. 1943. o d l a z i na t e r e n i radi kao nailazi član K o t . na jemcima odb. AFŽ neprijateljsku u ruke, ali Pelješac. zasjedu joj i uspijeva 1944. pada Ni- pobjeći iz zatvora. Bistričić s aktivno Mjes. Bodi Za Paga, Hrvatica. NOP od siječnja AFŽ za Pag. odb. Francesca, 1943. Rujna Surađuje Bila 1943. član postaje nakon što je teško prebacuje Oliba, gdje NOO vrši se bolesna na puštena oslobođeni dužnost načelnika iz NOB aktivno AFŽ na toku Otočac. odb. 1913. Istakla Mussolinija, »Fascio« se na u u Rovinju, radi u krojačica, demonstracijama kad zgradi je odb. AFŽ te razlupala stranke fašističkih odlazi u partizane. Kot. prilikom čekićem fašističke skidanje 1943. sjednica i time emblema po P o s t a j e pred- član K K KPH Ro- v i n j . K a s n i j e b i l a član G r a d . k o m . K P i G r a d . odb. A F Ž . 31. V I I I . ljena u Kot. r. pada NOO P a g . U s t a š e su je u dva navrata hapsili vrijeme NOP. sku tvora, U Talijanka. Među prvima u Rovinju sarađuje s član K o t . odb. A F Ž z a P a g , a 1944. član u K o t . i čitavo Bila član K o t . gradu. iz prelazi 1942. jedinicama. dala znak za Fumica, mužem početkom Bobić Ružica, iz D a b r a , k. O t o č a c , s e l j a n k a , Srpkinja. Split. Lovišta, teritorij Istovremeno AFŽ. Bilčić a ona sa s v o j i m zasjedu. 1944. u p a l a u n e p r i j a t e l j - Nakon zloglasnoj zvjerskog »rižijeri« mučenja, u spa- Trstu. za- teritorij propodjela B o g a t e c Josipa, t e t a P e p a , r. 1878. u R i j e c i , H r vatica, majka aktivno Pag. radila 9-ero djece. za N O P , a Sva su joj s i n o v i se djeca nalazili u r e d o v i m a N O V . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a N O P B j e l a j a c M i r a , r . 1919. u M a j s k i m P o l j a n a m a , k . Glina, namještenik, Srpkinja. Od 1939. uče- u Rijeci. 1943. sama sina u p a r t i z a n e . šalje Skoro svog najmlađeg svakodnevno je m i m o s t v u j e u N O P . 1940. t a j n i k j e D r u š t v a z a p r o - neprijateljskih straža svjetu pu Martinčica—Sušak—Trsat. žena u Petrinji. Do rujna 1941. bila na relaciji prenosila ilegalnu štam- sekr. Opć. kom. K P H Glinski T r t n i k , a k r a j e m iste godine postaje Glina. član, te sekretar K K K P H 1942. n a I . p a r t , k o n f e r e n c i j i b i r a n a z a Nosilac Spomenice 1941. od Odlikovana logor, a Ordenom zasluga za narod I I . reda. počela raditi za NOP. Đurđevac. uhapšena i iz logora formirane OK pri KPH NOP Đuruče- zatvorena radi AFŽ, U drugoj Bogdanović-Pavlina u NOO u i član k o m i s i j e za okrug Bje- Ćana, r. 1920. u Kestenku, k . P e r j a s i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i za AFŽ izlasku U odb. A F Ž i u D. odb. po Bila Š e m o v c i m a , k. Bila član K o t . član Kot. 1941. u Hrvatica. AFŽ. p o l o v i c i 1943. f o r m i r a l a u selu o d b o r A F Ž . B i l a prvog 1919. lovar. B l a g a E v i c a , r . 1919. u Đ u r đ e v c u , d o m a ć i c a , H r 1942. r. namještenik, stvuje O r d e n o m bratstva i jedinstva I I . reda i 2 puta vatica. đevac, sa člana O K K P H Banija, t e zadužena z a rad ženama. Bogdan Marica, NOP. Bila predsjednica P e r j a s i c i i član NOO. prvog odb. U toku N O B AFŽ bila �član, te predsjednica Kot. član K o t . NOO, Karlovac, predsjednica odb. AFŽ Veljun član, t e p r e d s j e d n i c a član Kot. odb. AFŽ odb. AFŽ Sombor, Kot. odb. Slunj, član 00 AFŽ Plaški, predsjednica KK KPH i AFŽ Borčić N i n a , iz Podšpilja, k. Vis, domaćica, H r - v a t i c a . O r g a n i z i r a ž e n e u s v o m m j e s t u , i 1942. p o s t a j e član K o t . odb. AFŽ. Kot. Plaški, Ve- Borić-Martinović Ljeposava, r. 1922. u Podgori, l j u n , S l u n j i S o m b o r . 1944. z a v r š i l a 4 - m j e s e č n i k . M a k a r s k a , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . Z a N O P ak- općeobrazovni kurs t i v n o r a d i o d 1941. B i l a član O p ć . i K o t . odb. menice Odlikovana u Topuskom. Nosilac Spoi AFŽ, narod III. KPH. B o g d a n o v i ć - P j e v a č M i l k a , r. u O r n i c a m a , k. Go- 1941. jedinstva i Ordenom Ordenom zasluga bratstva za član Opć. i Nosilac Kot. NOO Spomenice i NF i član KK 1941. reda. Borić-Popić Jana, r. 1896. u M a l o j Solni, k. G l i - na, s e l j a n k a , S r p k i n j a . P r i j e r a t a a k t i v n o učepokretu. Poslije D i v o s e l u . 1942. p o s t a j e član Opć. odb. A F Ž z a nastavlja radom. Uspostavlja veze općinu galcima, prenosi materijal, spić. 1941. učestvuje u o r g a n i z a c i j i ustanka u Gospić, a 1943. član Kot. odb. AFŽ stvuje u radničkom kurira. Gospić. 1943. neprijatelj Bogdanović Sava, r. 1923. Vrginmost, seljanka, AFŽ u Vorkapić u Vorkapić selu, a selu, k. ne član zasjede, član odb. Gupca«. 1943. Opć. da U sva ona o se tome IV. A F Ž P e r n a i k a s n i j e č l a n K o t . odb. i K o t . suda nije Vrginmost. vrši ofenzive, hrvatska noću odlazi gdje uhvaćena krac. u r. S NOP okolna 1922. u G. K r i č k a m a , k. Pa- s a r a đ u j e o d 1942. R a z n o s i p o š t u sela, učestvuje u održavanju straža, je s je opći- kroz četu ofenzivi Bosnu, kada sela probija obavijesti ile- dužnost sve »Matije narodom od Ba- telja i ubijena. Bogičević Jula, u početka zaposjeo Stankovac, 1942. b i l a Srpkinja. prije te okupacije među neprija- B o r j a n L u c i j a , r. 1903. u P u l i , e k o n o m i s t , H r v a tica. Od 1927. kretu, zatim a k t i v n a u stud, u SBOTIČ, naprednom po- URSS i Seljačkom radi na s a k u p l j a n j u h r a n e i dr. za v o j s k u . Iste kolu, g d j e radi u ženskim sekcijama, te u ko- godine birana za člana N O O u T r n a k o v c u i za m i s i j i z a š p a n j o l s k e d o b r o v o l j c e . 1941. u h a p š e - tajnicu na ostala odbora sela na izvršavanju AFŽ. U kotaru, toku gdje zadataka za NOB odlazi okuplja žene u na NOP. i nakon član 00 zamjene AFŽ za odlazi u Krapinu partizane. i politički Bila radnik u Z a g o r s k o m odredu X X X I I . divizije, kao i na raznim B o g n a r - K u n s t i ć Zlata, r. 1923. u B. B r o d u . 1942. r a d i za N O P , a 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e u O b o - NOO dužnostima u Krapini u i vojnom Oblasnom sanitetu. NOO za U O Zagreb radila je na pitanjima zdravstva i financija. rovo, na dužnost u OK K P H Bjelovar. Poginula 29. III. 1944. Borošak B o g u n o v i ć M i l k a , r. 1920. u B a č i n i , k. M e t k o v i ć , domaćica, Hrvatica. 1941. mlade Od Radi seljanke aktivno vrlo za brzo u dobrog političkog rukovodioca. NOP se od uzdiže U toku NOB b i l a član M j e s . odb. A F Ž , član M O O , č l a n K o t . odb. A F Ž , č l a n K o t . N O O , č l a n K o t . član K K K P H , t a j n i k član ciju 00 i NF, član član Obi. 00 Obi. odb. AFŽ, kom. NF i član KPH odb. N F , OK KPH, za AFŽ. Dalma- Organizator Josipa. NOP u 1945. Za Zagrebu. vrijeme okupacije radi Bila j e član R K K P H . 5. za II. odlazi u partizane. Borović J a g a , rađuje s iz N o v a l j e , k. NOP još prije Bila predsjednica K o t . Borović Marija, Prenosila je iz P a g , H r v a t i c a . Sukapitulacije odb. Novalje, poštu, dijelila AFŽ k. za Pag, letke i Italije. Pag. Hrvatica. radila na j e I . o k r . k o n f e r e n c i j e A F Ž u D a l m a c i j i , 1942. o r g a n i z i r a n j u ž e n a u A F Ž . B i l a č l a n K o t . odb. N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a u č i t e l j i c a . AFŽ Pag. Aktivno radila na prosvjećivanju žena. Boljanić Milja, r. u Krčevu, k. Kostajnica, se- ljanka, Srpkinja. Iako već stara žena, sarađuje s NOP nja od AFŽ prvih u Krčevu, organizacije. organizira teritorij dana Za ustanka, aktivno cijelo od sarađuje vrijeme prebacivanje a boraca rata na u osnivau radu Krčevu Borovnjak-Sruk rac u terenu KPH Kata, Moslavačkom s (kotar Kutina). odredu. omladinom i 1942. bo- K a s n i j e radi na ženama. Bila član KK Kutina. oslobođeni i sakupljanje pomoći za partizane. Bošković M a g d a , r. 1914. u O s i j e k u . K a o s t u d e n t r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u u Z a g r e b u . Od 1934. Bonmarčić A m a l i j a , r . u M a l i n s k o j , o t o k K r k , d o maćica, Hrvatica. Dubašnica. Bila A k t i v n o radi u je član K o t . odb. AFŽ AFŽ i NOO i član član omladinske sek- cije »Ženskog pokreta«. A k t i v n o radila u dru- štvu SKOJ. »Svjetlost«, K o t . N O O K r k . N i j e m c i s u j o j ubili sina, k o j i žene, je »ženski bio sekretar SKOJ-a. Bila je u SBOTIČ i svijet«. odboru KUSP, URSS. Istakla Društvu za prosvjetu Bila je član se u redakcije publicističkom �radu. Autor je pjesme »Ženska himna«. Bila Brajčić-čušković Terica, 1922. r. v i š e p u t a h a p š e n a , a 1941. o d v e d e n a po r a z n i m Slav. Brod, namještenik. l o g o r i m a i 1942. u J a s e n o v c u u b i j e n a . NOP. U svibnju Brod. sela IX. 1942. s prvom nakon toku odb. nekoliko NOB bila mjeseci član, A F Ž Đakovo i grupom 1943. a član bila 00 član K K K P H svog odlazi na kotar Županja, iz uspijeva zatim NOB AFŽ, zarobljena, pobjeći. tajnica AFŽ Slav. Kot. i u narodnoj sluga za član odlazi Slav. u K l o k o č e v i k u , k. odlazi u partizane. ali U 22. 1922. bila 1943. toku B o š n j a k Julka, r. jedinstva II. P o d v i n j u , k. Kot. odb. Brod. AFŽ, član Krajem 00 1943. g d j e radi sa ženama Odlikovana III. sarađuje s u partizane. U Slav. vlasti. narod u Od 1941. reda, Ordenom Ordenom za- bratstva i reda. Brod. B r a j č i ć Tonka, r. u D u č i ć i m a , R a d a t o v i ć , k. K a r - Božičković Mandica, r. 1908. Bri- lovac. Učestvuje 1941. b i l a k u r i r i z m e đ u nje, radnica, Hrvatica. u S t a j n i c i , k. prvog odbora A F Ž u Orahovice i Gradskog kom. K P H Osijek. 1942. Opć. odb. AFŽ u NOP od svom 1942. Bila član Kasnije selu. član Radatović. r a d i u A F Ž i k a s n i j e u K o t . odb. A F Ž O r a h o v i c a . 1944. u h a p š e n a i o t j e r a n a u l o g o r V i n k o v ci, odakle člana bježi Kot. partizanima. NOO Bila birana za Našice. Brcković breg, Kata, r. 1920. seljanka, u Križevljanu, Hrvatica. Radi k. za Lud- NOP od 1941. B i l a k u r i r i z m e đ u p r v e p a r t i z a n s k e g r u p e na K a l n i k u i V a r a ž d i n a . 1943. član j e , a z a t i m Božić Dušanka, r. u Dragotini, k. Glina. Uče- s t v u j e u N O P o d 1941. B i l a član s e o s k o g N O O u Dragotini, član O p ć . KPH NOO Klasnić i Klasnić, Opć. kom. prva Kot. odb. A F Ž G l i n a . N o s i l a c sekretar predsjednica S p o m e n i c e 1941. Božić J a g o d a . S a r a đ u j e s N O P od 1942. U p a r t i zane odlazi niziranju i OK 1943. žena. KPH gdje Bila aktivno član KK radi na KPH orga- Pregrada Krapina. Kršlja, 1941. dilac k. Slunj, aktivno Opć. seljanka, učestvuje odb. Kordunskom AFŽ u Srpkinja. NOP. Bila Od rukovo- za N o v u Kršlju, zatim u Ljeskovcu. Za vrijeme neprija- teljske ofenzive, dok se nalazila na kursu A F Ž , ustaše kuću su j o j spalili. zaklali U toku majku NOB i dvoje bila djece, član K o t . te odb. A F Ž S l u n j , O p ć . N O O R a k o v i c a , a k a s n i j e član Kot. NOO, na dužnosti pročelnika Nosilac Spomenice zasluga 1941. zdravstva. za narod I I I . reda. Odlikovana Ordenom Kot. odb. bila član 0 0 AFŽ Ludbreg. A F Ž Varaždin. neprijateljske partizane. ofenzive 1945. na postaje U toku NOB Z a v r i j e m e velike Kalnik, član KK odlazi KPH u Lud- breg. B r e k a Jela, i z Z r m a n j e , k . G r a č a c , s e l j a n k a , Srpkinja. Od 1941. aktivno radi u AFŽ. U toku N O B b i l a član O p ć . odb. A F Ž . Brkić B o ž i ć - M a r j a n o v i ć M i l e v a , r. 1905. u J a m a r j u N o va tajnica Maca, partizane Polje), r. 1914. u o d l a z i 1942. gdje je Zagrebu, iz tada učiteljica. Gakova bila (k. U Grubišno učiteljica. 1941—42. u n j e n o j se k u ć i i l e g a l n o s a s t a j u p o l i t i č k i r a d nici, koji radi u OK KPH čevu, rade na tom terenu. U toku Štabu B i l o g o r s k o g b a t a l j o n a , i Virovitica, u u štampariji dječjem Obi. NOB agitpropu domu na komiteta Zve- KPH za Slavoniju. B r k l j a č i ć Jelka, r. 1916. u M o š č e n i c i , k u ć n a po- moćnica, H r v a t i c a . Od p r i j e rata radi u U R S S . 17. X. 1941. u h a p š e n a i n a k o n m u č e n j a , 24. 1942. prebačena u logor, gdje je I. umrla od tifusa. B o ž i ć M i l k a , r. 1919. u G r đ e v i c i , k. Pakrac, se- l j a n k a , S r p k i n j a . S N O P s a r a đ u j e o d 1942. I s t e godine član je t a j n i c a Opć. Mjes. NOO ileg. odb. u odb. AFŽ. AFŽ u svom selu i U t o k u N O B b i l a član B r m b o t a D a r i n k a , r. seljanka, odbor AFŽ Božikov Jozica, i z M u r t e r a , k . Š i b e n i k , s e l j a n k a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . B i l a p r e d s j e d nica A F Ž u Murteru. u neprijateljskoj Bračulj Pera, iz Poginula početkom 1943. zasjedi. Bitelića, AFŽ Brnčić A n k a , k. Sinj, seljanka, Hr- stvuje u održavanju Dalmacija. veza s Nosilac jedinicama. 00 AFŽ i Spomenice 1904. prvi bila vrlo član K o t . odb. u Kunčanima, seljanka. 1942. bila Radatović, predsjednica Radatović . Hrvatica. 1904. u Žabnu, k. Već naprednom Bila član Kot. između Obi. odb. AFŽ održavala 1941. NOB toku sa ž e n a m a kao B r o d a r e c Jagica, r. hrane i ostalog m a t e r i j a l a za partizane, te na S i n j , član U Gračac, organizira s e o s k o g o d b o r a A F Ž K u n č a n i , a 1943. član Opć. ljanka, AFŽ Štikadi. r. Karlovac, odb. N O O k. Ilegalno Gračac. vatica. Od početka ustanka radi na sakupljanju odb. u aktivna u radu Koprivni. 1915. u Š t i k a d i , k. Srpkinja. KK KPH vezu prije pokretu. Sisak za l i j e v e i desne strane rata i prenos OK Sisak, se- aktivno 1941. KPH bila učekurir Sisak, materijala te između S a v e . 1942. o d l a z i u p a r - �tizane i radi Spomenice u AFŽ do oslobođenja. Nosilac Bukvić Katica, r. 1905. u D. V a r o š u , k. St. G r a diška, namještenik, H r v a t i c a . P r i j e rata aktiv- 1941. no s u d j e l u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u . R a d i u p a r Brozičević Anka Crikvenica. r. Rikica, 1941. 1923. aktivno u Bribiru, surađuje s k. NOP, a t i j s k o j tehnici i n j e n stan se koristi za održavanje ileg. sastanaka i skrivanje 27. V I I . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i do 1943. r a - funkcionera. 1942. odlazi u dila u omi. o r g a n i z a c i j a m a . aparatu KPH i Kot. kom. Bila tajnica Kot. odb. zatim član 00 Novi, 1943. r a d i u A F Ž . AFŽ i AFŽ član za KK KPH Hrvatsko Pri- te Opć. B r o z o v i ć Danica, r. u P l e v l j u , Crna Gora. 1941. aktivno radi za N O P u Nebljusima, k. D. 1942. b i l a član M j e s . godine izabrana za odb. člana La- Nebljusi i iste Kot. odb. AFŽ D. L a p a c . 1943. član j e Opć. k o m . K P H D . L a p a c . B r u s i ć M a r i j a , r. 1911. u P u n t u , o t o k K r k , r a d - i referent silac morje. pac. član CK pri Bukvić Milosava AVNOJ, Obi. Spomenice KPH NOO Radi u kasnije Nova za postaje Gradiška, Slavoniju. No- 1941. Misa, Brinje, seljanka, ustanka aktivno r. 1920. Srpkinja. radi u u Vodoteču, Od NOP. prvih Bila k. dana član Kot. A F Ž Lika. Nosilac odb. A F Ž B r i n j e i 0 0 menice partijskih partizane. Spo- 1941. B u l a t - P a v l o v i ć Danica, r. 1922. u K i r i n u , k. V r - n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P , o d r ž a v a ginmost, vezu početka ustanka, z a t i m odlazi u I V . bat. K o r d , s Krkom i organizira AFŽ u Puntu. seljanka, Srpkinja. 1942. p o s t a j e s e k r e t a r M j . k o m . P u n a t , t a j n i c a o d r e d a . 1942. r a d i u A F Ž . A F Ž , član K o t . odb. A F Ž i č l a n K o t . N O O K r k . staje Odlikovana nice Ordenom bratstva i jedinstva 1920. Splitu. II. član 00 AFŽ Pomaže NOP od P o č e t k o m 1943. p o - Karlovac. Nosilac Spome- 1941. reda. Bubalo-Šijan Milena, r. u Aktivna u r a d n i č k o m p o k r e t u o d 1938. 1940. č l a n j e C K S K O J - a z a D a l m a c i j u . 1942. b i l a u t a l i j a n s k o m zatvoru, a u 1943. z a m i j e n j e n a . R a d i sa ž e n a m a kotarevima Omiš i Sinj, postaje član Obi. B u l j M e l a n i j a , r. 1925. u V r l i c i , k. S i n j . U l i s t o p a d u 1942. o d l a z i u D i n a r s k o - p a r t i z a n s k i o d r e d . Početkom 1944. odb. AFŽ. AFŽ Vrlika izabrana Kasnije i 00 za predsjednicu postaje AFŽ tajnica Opć. Kot. odb. Knin. N O O i O b i . A F Ž z a D a l m a c i j u , a k r a j e m 1943. član Obi. k o m . KPH. Nosilac Anka, Mravinaca, Spomenice 1941. Bunčić D r a g i c a , r. 1913. u M a r t i n o v i ć i m a , k. G l i na, Bučan Hrvatica. iz Od 1941. aktivno kovodi g r u p a m a žena u galce, učestvuje 1942. član Opć. NOO. je u za seljanka, NOP, ru- s v o m k r a j u , k r i j e ile- odb. toku Split, radi rušenju Opć. U k. pruge AFŽ NOB Sinj—Split. Solin bila član je Srpkinja. odbora 1942. Od AFŽ prosinca u svom osnovala niz nizirala 1941. selu. seoskih prenošenje sanit. predsjednica U toku odbora mat. 1941. AFŽ, iz i orga- Petrinje na oslob. t e r . k a o i s p r e m a n j e h r a n e z a p a r t i z a n e . tajnica i 1942. b i r a n a j e z a p r e d s j e d n i c u O p ć . odb. A F Ž KPH, š u š n j a r , a k o n c e m 1943. p o s t a l a član K o t . odb. KK K o t . N O O i K o t . odb. A F Ž Solin, član 0 0 A F Ž AFŽ Glina i član 00 AFŽ Banija. i t a j n i c a O b i . odb. A F Ž D a l m a c i j e . B u n j e v a c Liza, r. 1913. u G o r j a n i m a , k. Đ a k o v o , Budak Franjica, Hrvatica. kretu. NF. r. Prije Radi Iza 1895. rata na na aktivna održavanju okupacije Cresu, u radničkom veza s po- logorima P r i j e rata aktivna u U R S S . 1941. i l e g . r a d i u O s i j e k u . tizane gdje je bila 1942. o d l a z i u p a r - upravnik Vojno-part. bol- n i c e . 1944. p r e l a z i na p o l i t , r a d , o d l a z i u oku- 18. V . 1943. u h a p š e n a . N a k o n š t o j e o s l o b o đ e - pirani Osijek, g d j e radi na stvaranju ilegalnih na, organizacija. šifrant, te siječnju šifr. odjeljenja OZN za Hrvatsku. Nosilac student. je godine Spomenice Anka Od Seka, okupacije MK SKOJ odlazi omladinom u na u r. GŠH SI. član i daruvarskom »Udarnice«. AFŽ s Brodu. partizane i urednik u Poruč- sekretar KK Na SI. Brodu, NOP. U sa kotaru, SKOJ. Obi. za Sloveniju izabrana je OK K P H Virovitica. 1942. jesen radi za iste ženama gdje 1943. Nosilac Spomenice 1941. i B u r s a č M a r i j a , r. 1922. u Pavlovcu, k. G o s p i ć . 1941. b i l a član p r v o g o d b o r a A F Ž u s v o m selu. Kasnije 1921. sarađuje staje 1944. u Bila 1941. član K K K P H ciji 1944. načelnik Bujak-Fumić i u O d l i k o v a n a O r d e n o m zasluga za narod II. reda. član partizane dužnosti u na istoj nik. u aktivnim i radnica, Hrvatica. radom. odlazi nastavlja učiteljica, član a radi Opć. 1944. u omladinskoj kom. SKOJ postaje član za OK organizaciji. Medak SKOJ i KK Lika. Bila SKOJ, 15. IV. 1945. p o g i n u l a n a t e r e n u L i č k o g P e t r o v o g s e l a u neprijateljskoj zasjedi. je po- konferentajnicu. B u s i j a Katica, r . rica, 1942. seljanka, Bila AFŽ u 1914. u Hrvatica. kurir svom i selu. 1943. P o k u p s k o m , k. V. U N O P učestvuje postaje Good predsjednica �Butković k. Ivanka Sušak, svibnja AFŽ Desa, 1941. U r. Lujevo partizane. ljetu Sušak. 1910. u Sarađuje Hrvatica. s 1942. Orehovici, NOP postaje Početkom od član 1943. odb. odlazi pokretu. šena Od i 1941. odvedena radi u za NOP. logor 1944. Jasenovac, uhap- gdje je ubijena. u Bila bolničarka u bolnici u Drežnici Cetina M i l k a , r. u J a r d a s i , k. ozdravljenju Opć. odb. A F Ž i O p ć . N O O K a s t a v , č e s t o od- ilegalnim kom i radom se u na drugim Sušak i boraca Ordenom na za narod zasluga za nastavlja održavanju veze s centrima, novomobiliziranih ljom gdje u Rije- prebacivanju NOV. III. Odlikovana reda i lazi na 1944. radi razne NOP. terenske uhapšena rana za Od p r v i h dana vraća ustanka Rijeka. p r o s i n c a 1943. k a d a s e r a z b o l j e l a o d t i f u s a . P o od 1942. akcije. talijanskih u n j e m a č k i konc. bila U kolovozu fašista logor, član i otje- g d j e je ubijena. MedaCindrić-Ivošević hrabrost. Rezika, r. u Gorači, k. Čabar. Z a N O P r a d i o d p o č e t k a 1942. I s t e g o d . o d l a z i C a j l e r - P o k u p i ć A n k a , r. 1919. u L o z a n u , k. V i r o vitica, s seljanka, NOP. kotara Radi Hrvatica. sa ženama Virovitice Podr. i OK K P H , sekretar član KK KPH nom zasluga Medaljom Carević radi odb. Kot. kom. narod dijelu odb. KPH Našice, te Odlikovana III. reda, AFŽ žena pri Orde- Ordenom i za hrabrost. Milica, 1941. neoslob. u Miholjac. za sarađuje član je k o m i s i j e Opć. D. na kasnije 1944. Slatina. 1942. Od iz za AFŽ, Kot. Bila k. Vrginmost. član seoskog i Od Opć. odb. A F Ž i O p ć . N O O . 1932. sudjeluje štrajk organizira u u tekstilnoj Zagrebu. Saveza ind. za siječnju 1943. rad sa te Gori i uprave a pri 1940. CK je polit, član KPH. Radi u komesar domova u U 00 bol- Ravnoj Daruvaru. Cecić-Randić Šolti, »Gaon« partizane. dječjih 1934. tvornici radnika, u zatim upravitelj pokretu. Centralne član ženama odlazi Virovitica, nice, bila zanatskih Komisije AFŽ u 1937. radnič. radnica, radničkom r. 1917. Hrvatica. pokretu. u Prije 1940. Grohotama rata na aktivna organizira u štrajk u t v o r n i c i t j e s t e n i n a u Splitu. 1941. p o s t a j e č l a n P o k r a j , k o m i s i j e ž e n a z a D a l m a c i j u . 1942. član j e i l e g . M K K P H S p l i t i k a s n i j e član M j . N O O Split. Iste lazi iz kao god. zatvora član KK uhapšena, i a slijedeće god. iz- odlazi u partizane, g d j e radi KPH Brač-Šolta, član O NOO zive, radi kao NOO i KK rata učestvuje II. Spomenice bratstva i 1941. jedinstva reda. u šaku učestvuje u radnič. pokretu u Zagrebu. Kroz nekoliko sa U proljeće 1941. u tara Novi i bila 1943. sekr. nakon partizane. Sušak. vrijeme radničkom Radi Su- terenu na ko- Poslije kapitulacije Italije, njemačke ofenzive pala je stanove i je oslobođena. na Sušak i r a d i u g r a d . radi za kao član okruga. lac prije stopostotni Odlikovana r. u u radi u Sušaku. i raspačava RK invalid. Ordenom Sakuplja domaćica, pokretu okupacije materijal partizansku u Sušak, u za Corva Erminia, seljanka, r. i u Crnković žena kotara JNOF. Matija mještenik, radi od Buje. akcijama. 1944. Dade, Hrvatica. 1918. student, učestvuje Hrvatica. u Kao naprednom ga za u r. 1943. na Učestvovala Bila član Kot. od zarobljena 1918. Od ilegalnim NOV. kom. Kloštar aktivno a organizaciji Nije- strijeljana. Opć. r. je Italiji, G r o ž n j a n u , k. B u j e , Aktivno borbenim AFŽ i 1922. Talijanka. mnogim odb. Gorici i dr. Ema, partiBila AFŽ. odlazi u srednjoškolka još ilegalno štampu. radila za- hrabrost. Kraljevici, naprednom dana Nosi- bratstva za z a t v a r a n a po l o g o r i m a u povratku KPH Ordenom Medaljom prvih zane po i 1885. Od uhapšena i reda, reda Surađuje rata. sekr. se Kasnije primorsko-goranskog rata II. Vinka, Hrvatica. AFŽ, 1941. III. vraća SKOJ. Štabu narod jedinstva Partije kom. odb. u Poslije za direktivi Kot. Spomenice sluga i Po Grobinštinu, m a g a z i n e , o d l a z i n a oslob. t e r i t o r i j u V u k o v o j Cekurić Njem- c i m a u r u k e i b i l a osuđena na s t r i j e l j a n j e , ali u Gospiću, početka U KPH narod II. i Čazmanskom i Ivaniću. jedinstva NOO rata 1944. b i l a član t e s e k r e t a r R K K P H . ileg. kom. u rijala pronalazi Prije pokretu Grad. Zagrebu partizane, 1943. provale cijelo v r i j e m e N O B radi na sakupljanju mateza svojom Sušaku, H r v a t i c a . napred. Sušaku. odlazi maca C e j Barica, r . 1907. r a d n i c a , H r v a t i c a . P r i j e r a t a te Čabar. u štrajkovima. SKOJ u Nosilac Ordenom radnik. Cindrić M i r a , r. 1922. u druga Dalmaciju. Nakon Hrvatsku, polit, organiziranju za u KPH z a S r e d n j e - d a l m . o t o č j e i član Odb. z e m l j . z a Odlikovana jedinice. se b i r a n a z a č l a n a N O O Č a b a r . 1945. član j e K o t . Cindrić Marija, part, vraća jedinicom odlazi U Liku, gdje, u toku I V . ofen- za Cazi Danica, r. 1914. u R i j e c i , r a d n i c a , H r v a t i c a . Od slovenske mjeseci i Sjeničaka, NOP. u III. reda. u AFŽ Odlikovana reda i matičnom a radi u zatim u Ordenom Ordenom u odb. Iste god. okrugu Čazma, na- radi zaslu- bratstva i �Crnković-Štimčeva Micika, iz V. Lešnice, k. Del- snije je član prehramb. k o m i s i j e za okrug V i r o - nice. O d p o č e t k a u s t a n k a r a d i z a N O P , a 1943. viticu, zatim p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . B i l a j e d n a o d n a j - vojne cenzure aktivnijih bila se žena centar u gdje svom selu. su navraćali sakupljao materijal za Njena je partizani upravnik u gdje NOV. Početkom U SKOJ Pačetina, Kot. toku počinje bila KK sarađivati sekretar KPH Opć. Vukovar, s kom. tajnica odb. A F Ž i K o t . N O O V u k o v a r . » Crnojevac Štefica, učestvuje više puta gdje odbora u u 1944. i 1936. radi Zagrebu. odlazi u na Bila zagrebačke 1941. Odlikovana i II. reda. Ordenom Orde- za hrabrost reda. Od Radila kao član K o t . nuti NOO Za N O P radi vanju r. od štampe, u Cukarićima, 1943. k a o u k. kurir na borbenim dana izviđač i u Voćinu. daljom aktivna. za šef ustanka pomaže obavještajac. Iako cijelo Odlikovana Bila se m o r a l a brivrijeme N O B Ordenom i Me- hrabrost. Ljubica, iz k. K r a p i n a . Poznanovca, U r a d n i č k o m p o k r e t u s u d j e l u j e od 1939. 1943. odlazi s NOO kćerkom u partizane. Bila član Kot. Zlatar. Čović Jovanka, r . u S a r a j e v u , r a d n i c a . P r i j e r a t a aktivna u U R S S . rajevo. Do Pula. raspača- akcijama i dr. radi Odlazi OK D. na Kozaru dužnostima zarobljena u KPH 1939. b i l a član M K K P H ofenzive partijskim bolesnik Marija, prvih za dvoje male djece, bila vrlo Slavoniju. Cukarić i partizane, odboru jedinstva za narod Od 1942. u Spomenice bratstva zasluga AFŽ radnica. Čleković Krapini. Narodnom Nosilac Ordenom nom 1908. hapšena. radi oblasti. r. u radničkom pokretu. organiziranju II. 1943. NOB Pivnici području. Čevizović Savka, r. 1916. u V o ć i n u , k. P o d r . Slatina, C r n o g o r a c Soka, r. 1920. u P a č e t i n u , k. V u k o v a r , Srpkinja. u kuća i NOP. NOP. pošte Somborskom u od Bosni, 1943. Miholjac. je na kao i otjerana na Bilogoru postaje 1944. Sa- bila kada Nijemaca partizanima KPH. 1942. bila sekretar član OK u i KK KPH Našice. 1944. b i l a član K o t . odb. A F Ž i K K K P H P u l a . Čudić-Vujnović D a r a , r. 1920. u B a b i n o m P o t o k u , I s t i c a l a se b o r b e n o š ć u i h r a b r o š ć u . seljanka, Cvetičanin Anka, ljun, k. dana r. Vojnić, ustanka 1919. u seljanka, radi za Opć. odb. odb. AFŽ, 00 Srpkinja. NOP. A F Ž Veljun. Kot. Vođević 1941. Od Ve- prvih birana u ničkom Srpkinja. pokretu. organizaciji i N O B b i l a član NOO predsjednica za i NOO Od Od u 1938. 1941. AFŽ. sudjeluje u rad- radi u Bila omladinskoj prva tajnica Kot. odb. A F Ž K o r e n i C a . K a s n i j e b i l a član, a z a t i m Veljun U toku AFŽ, Brdu, Liku 00 AFŽ za Liku, 1943. i član OK KPH član za 0 NOO Liku. Nosilac Spomenice Iste C v e t k o v i ć K s e n i j a , r. godine bila uhapšena 1941. 1922. u od u s t a š a i n a k o n č e t i r i mjeseca Krnjaja. Nosilac zamijenjena. Spomenice 1941. Sisku, đ a k , H r v a - t i c a . 1941. o d l a z i u S i s a č k i o d r e d , s k o j i m p r e - čurčić Grozda, r. 1925. u J e s e n a š u , k. V i r o v i t i c a , l a z i u B a n i j u . 1942. r a d i u t e h n i c i i a g i t p r o p u . seljanka. Poslije o r g a n i z a c i j i . 1943. član j e M j . N O O , č l a n O p ć . IV. brigadu ofenzive »Jože prelazi Vlahovića«. u U Slavoniju, jesen u 1943. po- kom. Od početka SKOJ u s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž D a r u v a r . 1944. se- Grub. SKOJ, član sekr. K P H Garešnica. odb. Đakovu Polje. kretar je Opć. kom. K P H Berek i kasnije org. Cvjetičanin ka, Sofija, Srpkinja. odb. AFŽ aktivno u S p o m e n i c e 1941. iz Visuća, k. Bila Udbina, p r v a predsjednic seljan- Mjesnog čurčić prvog JNOF odbora u Cvrtila-Novoselec k. Gospić. svom selu Bila 1941. član 1942. NOB b i l a član O p ć . odb. A F Ž M e d a k . Z a č i t a v o v r i - 1944. jeme Katica, r. u Novigradu. Za NOB aktivno 1941. NOO U veljači Bjelovar, kolovozu 1944. 1943. član radi 00 u odlazi AFŽ vojnoj Bjepošti. radila sa ženama. Č u k - B o j a n i ć Jela, r. 1919. u Z r m a n j i , k. G r a č a c , K P H Gračac. U AFŽ. Umrla odjelu lovar. Obi. čitave učestvuje O KK član toku učiteljica, od 00 USAOH sekretar žena. p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a na d u ž n o s t i u soc. radi i u odb. Virovitica, Vrepca, AFŽ Kot. omladinskoj U selu. u NOP iz u postaje NOO Slavonija Mileva, i Kasnije Kot. radi organizaciji svom radi Nosilac rata Srpkinja. u NOB. Od Bila prvih član dana KK ustanka SKOJ i KK N a I I I . Okr. konf. K P H z a Liku i z a b r a n a z a člana O K K P H . B i l a č l a n 0 0 A F Ž za Liku. Nosilac S p o m e n i c e 1941. Čalić-Subašić L j u b i c a , r. 1924. u Š i b o v c u , k. D a r u v a r , d o m a ć i c a . 1942. o d l a z i u N O V . 1943. završava kurs AFŽ, radi sa ženama Kot. NOO Daruvar. U toku zive kratko vrijeme je u V. XVII. i član neprij. brigadi. je ofenKa- ćulumović M a r i c a , r. 1917. u B u k o v c u , k. Peru- šić, s e l j a n k a , H r v a t i c a . O d p r v i h d a n a u s t a n k a ilegalno hrane za radi na sakupljanju partizane i odjeće, prenošenju obuće i sanitetskog �m a t e r i j a l a iz neprijateljskih uporišta. Pošto je bila kompromitirana, bođeni teritorij. 1943. p o v l a č i Bila član se na oslo- Kot. odb. AFŽ Dimić T o n k a Bibinica, r. 1890. u Splitu, radnica, Hrvatica. Prije održavaju Perušić. domaćica, 1912. u R o g o z i , k. G a r e š n i c a , Srpkinja. Od 1941. svom Bila predsjednica A F Ž u radi za selu, NOP. član K o t . u 00 AFŽ, Dejanović 00 Sava, r. domaćica, radila član NF NOP Garešnica). 0 1908. u Srpkinja. za i na Bila Za u rad- KPH. na 14. IX. fašističke 1941. karabi- nirana bori u Italiji. se za U zatvoru poboljšanje oslobođena se u organizira uvjeta žene života. intervencijom i Krajem C r v e n o g križa. Split i nastavlja radom. Sašu, k. K o s t a j n i c a , vrijeme terenu član učestvuje n j e r e u S p l i t u . K r a j e m g o d . u h a p š e n a i inter- 1943. NOO. MK napadu Vraća i aktivno sastanci učestvovala Danović N a j k a , r. rata n i č k o m p o k r e t u . U t o k u 1941. u n j e n o j se kući NOB općine 00 AFŽ aktivno Vukovje (k. D i v j a k Cvijeta, ka, iz M e k i n j a r a , k. Udbina, seljan- Srpkinja. Od radi u A F Ž . Bjelovar. Nosilac prvih dana Bila član K o t . Spomenice ustanka odb. aktivno A F Ž Udbina. 1941. Delibašić Jula, r. 1902. u č o v c u , k. N o v a G r a d i ška. Sarađuje s Čaprgincima i diška. NOP od član K o t . 1941. odb. Nosilac Spomenice Bila AFŽ kurir Nova u Gra- Janja Divjak seljanka, učestvuje 1941. vodilac, Jagoda, iz Srpkinja. u NOB. zatim T u r j a n s k o g k. Od prvih Radi kao član KK kao dana Otočac, ustanka omladinski KPH ruko- Otočac. Delić B o g d a n k a , r . 1923. u B j e l o p o l j u , k . T . K o aktivna D i v j a k Jelka, r. 1902. u D. L a p c u , d o m a ć i c a . Od u naprednom pokretu. U početku ustanka radi 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1943. b i l a i z a b r a n a u z a č l a n a K o t . odb. A F Ž . renica, seljanka, odborima AFŽ. Srpkinja. NP i AFŽ. Prije Bila T. Korenica. Nosilac rata član Kot. odb. S p o m e n i c e 1941. Dobrilović Delić-Grković S m i l j a , r. 1922 u B j e l o p o l j u , k. T. Korenica, seljanka, Srpkinja. Od 1941. uče- Mara, 1942. i l e g a l n o iz Lučelnice, pruža pomoć z i n sin je p r v i iz t o g sela k. Pisarovina. partizanima. Nje- otišao u N O V , i u s t v u j e u N O P . B i l a član O p ć . k o m . K P H B j e l o - borbi poginuo. K r o z čitavo v r i j e m e rata, aktiv- polje, no radi za N O P . član KK KPH T. Korenica, član Opć. odb. A F Ž , t a j n i c a K o t . odb. A F Ž i član K o t a r skog NOO Korenica. Delić-Modrić Hrvatica. zira U skim odb. u r. NOP sabotaže sturanju Radi Neva, u i 1925. školi, U s Sinj. u učenica, 1941. Organi- od r a d i na omladinom. član Nosilac 1941. Sinju, vezama i ra- partizane rukovodstvima, AFŽ Spomenice učestvuje štampe. AFŽ Nosilac odlazi Bila Kot. u 1942. omladin- NOO Spomenice i Kot. 1941. domaćica, kom. SKOJ AFŽ, a 1943. Spomenice Srpkinja. Srb, 1942. u Kot. 1941. radi izabrana NOO D. u u Opć. Kot. Lapac. odb. Nosilac 1941. Despot N a d a , r. Glina, rad- n i c a , S r p k i n j a . O d 1937. b i l a č l a n U R S S . 1941. r a d i i l e g a l n o u G l i n i . 1941. B i l a član K o t . NOO KPH, tajnica O kasnije NOO za od radi u šena na Deša, 00 u AFŽ Belaju, o d l a z i na opć. k. Karlovac, sarađuje oslob. Iste u i Belaju s NOP teritorij, Barilović. sastanku Dobrinić-Šagi SBOTIČ, puta Ljubica, i URSS i hapšena. zatvarana 23. XII. godine na gdje uhap- najzvjerskiji r. 1899. u Zagrebu, na- Stranci r a d n o g naroda. Više 31. po IV. i ponovo logorima odlazi Ekonom, isljednik, 1941. raznim 1942. kancelarije u partizane. odsjeka sekretar uhapšena odakle izlazi Bila šef GŠH, vojno-sud- suda Goranskog vojnog p o d r u č j a i š e f k a n c e l a r i j e v o j n o g suda X I . k o r pusa. AFŽ Banije i član Nosilac Spomenice Dojčinović-Đerić radi u A F Ž . 00 1913. 1943. u Aktivno 1941. odlazi u partizane. Glina, s e k r e t a r Opć. kom. Baniju. r. 1901. način z a j e d n o s k ć e r k o m ubijena. AFŽ AFŽ. Devčić r. Hrvatica. 1942. ski 1920. u B a l i n c u , k. Dora, domaćica, m j e š t e n i k , H r v a t i c a . 1932. r a d i u p a r t , tehnici, Desnica D r a g i c a , r. 1920. u P o d u r l j a j u , k. D. L a pac, Dohrinić Zagrebu, profesor. Od Karlovac U toku svjetnom Smilja (k. Vojnić). Bila tajnica K o t . NOB i predavač isticala se odb. Od 1941. AFŽ, član na kursevima radom na pro- polju. 1935. r a d i u n a p r e d n i m ž e n s k i m i s t u d e n t s k i m organizacijama. Od kratko v r i j e m e kurir. početka 1942. rana po r a z n i m logorima. okupacije uhapšena i 16. I . bila zatva- 1944. z a m i j e - D o k i ć - B r k l j a č i ć Jelica, r. 1895. H r v a t i c a . U t o k u NOB radi na za partizane. sakupljanju Aktivna na i oružja mobiliziranju materijala dobro- njena odlazi u partizane, g d j e radi na organi- voljaca za N O V . N j e n o m zaslugom veći je broj ziranju talijanskih vana školstva Medaljom i u AFŽ zasluga za na Baniji. narod. Odliko- vojnika i oficira prešao partiza- n i m a . Č e t i r i sina s u j o j b i l a u N O V , o d k o j i h �su dvojica poginula. sluga za narod Odlikovana III. Ordenom za- nih sastanaka, mnogi reda. niziranju Domitrović R e z a , r. aktivno odb. radi AFŽ za 1899. u B r đ a n i m a . Od 1942. NOP. Čazma i kod odbora oslobođeni nje su NP. U teritorij, organizaciji AFŽ na orga- 1941. g d j e radi formiranju dječjih domova. stanovali Radila prosincu Kot. odlazi u A F Ž i na 1943. izabrana na često rukovodioci. u 1943. radi na i partijski U m r l a u listopadu u kotaru. Drakulić Neđa, Dončević-Kvadranti namještenik, NOP 1942. ilegalno, staje Smilja, Hrvatica. Do rujna KK 1922. Počela 1943. organizirala član r. Rabu, Iste s boru za selu. 1942. Rab-Pag i godine radi u poAFŽ. morje. da, Odlikovana u Ordenom Odjel imf. zasluga za ZAVNOH. narod III. je član i Seka, iz Rizvanuše, k. Gospić, Hrvatica. 1941. i 1942. i l e g a l n o r a d i u s v o m selu, a k a d je bila kompromitirana, t e r i t o r i j . B i l a član 0 0 odlazi na u K a l e b o v c u , k. predsjednica je Opć. Kot. Opć. Karlovac, odbora r. 1919. seljanka, AFŽ u u Ladešić Hrvatica. svom selu. Dragi, 1943. 1944. KPH NOO u svom Korenica. Kot. 1943. Korenica, kao Krajem instruktor 1941. Ordenom reda i Ordenom Korenica, za Liku. Spomenice hrabrost, KPH tajnik rad i 00 1944. r a d i za bratstva su- član Odlikovana NOO. Ordenom jedinstva zasluga za narod Drakulić nja. II. II. reda. Zaga, r. u Mostaru, Srpki- Od p r v i h sudjeluje u N O P . Jedan j e o d n a j a k t i v n i j i h f u n k c i o n e r a N P , č l a n Opć., član je k. K o t . i O k r . o d b o r a N P . 1942. č l a n j e K o t . odb. Kot. bila član učiteljica, 1941. b i l a u č i t e l j i c a u K r b a v i c i . dana ustanka aktivno Anka, AFŽ Korenica, oslobođeni A F Ž za Liku. Dva nje- na sina od p r v i h dana u s t a n k a b i l i su u N O V . Draganjac je AFŽ NOO kom. kom. ZAVNOH-u za T. K o - S r p k i n j a . 1941. r a d i u od- Korenica, predsjednik K o t . nar. Okr. Nosilac Došem i član NOO AFŽ u reda. NP sekretar Kot. odlazi 1912. odb. A F Ž i t a j n i c a Opć. 1944. b i l a u a g i t p r o p u O K K P H H r v a t s k o P r i Zatim r. renica, namještenik, Rabu surađivati radila je na AFŽ. KPH na AFŽ. Nosilac Spomenice 1941. odb. A F Ž K a r l o v a c . U t o k u N O B z a v r š i l a k u r s AFŽ i općeobrazovni, Odlikovana Ordenom te za poljoprivredni kurs. hrabrost. Dronjak-Prodanović IR rir, Dragaš Ana, iz Sinja, domaćica, Hrvatica. Od 1942. a k t i v n a u N O P . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e i radi kao član Opć. kom. SKOJ, Opć. KPH Sinj. ćica, Hrvatica. istodobno 1942. Talijani joj odlazi Zadar, doma- u odnose ilegalnost, malo dijete a iz kuće u Z a d a r , g d j e s e n a l a z i l o d o k a p i t u l a c i j e I t a l i j e . U ilegalnosti radila na na opć. B o ž a v a , bila žava, Kot. odb. KPH AFŽ član odb. davala Opć. Dudić namještenik, obavještenja odb. AFŽ Slavica, stava Cerovcima, o kretanju neprija- Otrić. r. od narod u Brdima 1943. Čepić, k. Pazin. Za R o đ e n a u k r a j u , k o j e na- rumunjskog porijekla, mnogo do- prinijela r a z v o j u N O P u tim selima, u k o j i m a je uživala veliki KPH Opć. kom. i Kot. ugled. 1944. AFŽ Buje. odb. postaje član KK D v o r š č a k D r a g i c a , r. 1917. u V a r a ž d i n u . Od p r i je r a t a a k t i v n a u radničkom pokretu. kao radnica Zagrebu D r a g o j e v i ć - D u b o š Katica, r. aktivno radi član A F Ž Bo- Božava. Garešnica, i u o r g a n i z a c i j i že- Opć. Preko 1919. t e l j a , r a d i l a u A F Ž i dr. U t o k u N O B b i l a član N O P radi D r a g i ć E v i c a , r. 1920. u S a v r u , k. r. kom. K P H i K o t . odb. U S A O H . 1945. b i l a o r g . sekr. KK Jela, k . G r a č a c . O d 1941. u č e s t v u j e u N O P . B i l a k u - 1921. u K a p e l i c i , k. Hrvatica. Od 1943. sa ženama na terenu kotara. brane, u Zagrebačkoj učestvuje zatim kasnije u odlazi u zamijenjena. Poginula na 1941-42. industriji palenju svile ilegalnost. Bila je svile za u pado- Uhapšena, borac u a NOV. Kalniku. D r a k u l i ć D r a g a , r. 1913. u K o n č a r e v o m k r a j u , k. T. od Korenica, 1941. seljanka, Srpkinja. Bila predsjednica Za Mjesnog N O P radi odb. AFŽ Đerđa-Dorčić k. Dugo u D r a k u l i ć R i j e c i , član M j e s n o g N O O , č l a n Opć. sudjeluje i Kot. prednim i član odb. A F Ž Korenica, Opć. kom. KPH. član 00 Nosilac A F Ž Lika Spomenice 1941. u radničkom pokretu. u K a r l o v c u bio je centar za N j e z i n dom održavanje ilegal- u r. radničkom bila 1908. nastavnik, ženskim stanu 1941. Drakulić N a d a , r. u Glini. P r i j e rata aktivno je učestvovala je Marija, Selo, 1942. Brckovljanima, pokretu i organizacijama. smještena radi na vezi između terenu. u Hrvatica. Od radi U ilegalna i org. na Bila član 00 A F Ž Lika, tajnica 0 0 A F Ž Pokuplje i 0 0 Zagrebačke oblasti. na- njezinom štamparija. CK K P H odlazi u partizane. 1934. u AFŽ �Đukić Milka, .Srpkinja. iz Kurjaka, Iako starija k. N O B aktivno radi u A F Ž . AFŽ Udbina, žena za seljanka, cijelo vrijeme B i l a član K o t . Udbina. Visoku patriotsku odb. svijest majke- tivno u radničkom pokretu. Radi u ilegalnoj p a r t i j s k o j tehnici i naprednim o r g a n i z a c i j a m a : Ženskom i t. pokretu, SBOTIČ, d. k a o i u k o m i s i j i brov. Bila član Seljačkom kolu za p o m o ć š p a n j . d o - redakcije »Ženskog svijeta«. b o r c a p o k a z a l a j e 1943., p r i l i k o m s a h r a n e s v o g 1941. r a d i k a o k u r i r i u p a r t i j s k o j t e h n i c i CK sina KPJ borca, kad je poginuo, poginuo na grobu rekla: »Neka si a si za domovinu.« i CK 1942. KPH. Uhapšena zamijenjena. u Bila Zagrebu tajnica 1941. Obi. AFŽ S l a v o n i j e i č l a n O b i . k o m . K P H S l a v o n i j e . 1943. Đuranović-Zlatarić pravnik, Saša, Srpkinja. studentskom r. 1916. Titogradu, O d 1936. r a d i u n a p r e d n o m pokretu i Ženskom Beogradu. Radila je aktivno u grebu, Stranci u u SBOTIČ u je član r e d a k c i j e menice AFŽ Glavnog u okrugu odbora Krapina. AFŽ »Žena u borbi«. Hrvatske Nosilac Spo- 1941. Za- za p r o s v j e t u žene, u omladinskoj sekciji Udru- štenik, H r v a t i c a . Za v r i j e m e r a t a radi ilegalno obrazovanih u i organizaciji član F a b i j a n i ć V e r a , r . 1918. u O k l a j u , k . K n i n , n a m j e - univerzitetski naroda, u na 1944. Društvu ženja radnog pokretu radi žena, te sa- r a đ u j e u » Ž e n s k o m s v i j e t u « i t. d. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i u A F Ž , u v o j n o m i ci- u Zagrebu u A F Ž , a NOO 1944. p o s t a j e član M j e s . i MK K P H za grad Zagreb. 1. V I . 1944. u h a p š e n a n a s a s t a n k u M N O i o b j e š e n a 28. X I I . iste godine. v i l n o m s a n i t e t u , na z a š t i t i d j e c e i u P r a v n o m o d j e l u Z A V N O H . 1944. član j e r e d a k c i j e » Ž e n a u borbi«. Odlikovana dinstva II. Ordenom bratstva i je- kovodstva Od p r v i h dana ustanka aktivno radi u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž U d b i n a , član i k a s n i j e p r e d s j e d n i c a 0 0 A F Ž z a L i k u , t e povjerenik za Nosilac staranje Spomenice Ervačinović Brod, soc. Ruža, počinje aktivno raditi među studentskom omladinom u Zagrebu. reda. E g i ć B o j a , r . 1920. u Jošanu, k . U d b i n a , s e l j a n k a , Srpkinja. F e d e l Fumica, r. 1918. u L i ž n j a n u , k. P u l a . 1941. r. 0 NOO za svibnju SKOJ 1943. član AFŽ za Od Lužanima, k. SI. okupacije aktivna je u U morju i pod prve uslovima radi na formiranju S K O J - e v s k i h g r u p a u selima. U toku N O B bila sekretar KK član Obi. S K O J , član i kom. SKOJ. sekr. 1944. OK ilegalno SKOJ i radila u omlad. Bina, r. 1920. organizaciji. u 1942. Splitu. 1941. uhapšena i radi u osuđena na 10 g o d i n a . I n t e r n i r a n a u I t a l i j u . N a k o n k a pitulacije Italije vraća Istri. Radi 1944. bila sa se i ženama u sekretar K K o s t a j e na r a d u u kotaru KPH Puli. Krajem svojoj sekretar KK K P H NOO Pula, predsjedP u l a i član Obi. r. 1912. u domovini naprednom Kladnu, sudjelovala pokretu. Pred prvim partizanskim logorima u Gorskom Kotaru partizanske sa ženama ra A F Ž . 1942. Ogulin, radi štampe, Drežnice na na a oslobođenjem osnivanju postaje član K o t . zatim prelazi u 00 Pri- izdavanju prvih odb. AFŽ odbo- AFŽ Gorski za Ko- t a r . 1943. r a d i u p r o p o d j e l u O N O O z a G o r s k i Kotar, Zagrebu. Eskenazi O Zdenka, U studentskom tizane. teškim U r a t , d o l a z i u J u g o s l a v i j u i 1941. o d l a z i u p a r - u N O P . 1942. f o r m i r a p r v i o d b o r A F Ž , k a s n i j e vrlo Zagreb. Istru. čehoslovačka. student, H r v a t i c a . i odb. A F Ž , 0 0 A F Ž Fekeža-Kamaradova u SKOJ Liku. 1941. 1922. MK B i l a član, t e OK K P H nica K o t . s e k r e t a r j e sveuč. r u - član odlazi u partizane u Moslavinu, zatim u Istru. Pula, 1943. i a 1944. na partizanskim gimnazijama. Felanda Bartula, iz K o m i ž e , k. V i s , radnica, H r vatica. Od odbora AFŽ ziranju 1941. za radi demonstracija rata i fašizma. za Komižu. NOP. Član Učestvuje 1941. protiv Bila uhapšena i je u prvog organi- Talijana, internirana u Italiji . Rovinj. F i l a j d i ć R u ž a , r. u G. B e b r i n i , k. SI. B r o d . P r i j e E š l e n g e r A n k i c a , r. 1913. u I v a n k o v u , k. V i n k o v ci, seljanka. odlazi u Od 1942. partizane i g d j e j e bila član K o t . sarađuje radi na s NOP. kotaru 1943. Županji, odb. A F Ž . rata namještenik, Srpkinja. Od 1932. s u d j e l u j e ak- a godine zamijenjena. KPH 1913. u Z a g r e b u , Aktivno pokretu, radi 1941. u naprednom pomaže NOP. stuU o ž u j k u 1943. u h a p š e n a i o t j e r a n a u l o g o r . I s t e Kot. E v i ć - K r a j a č i ć B o s i l j k a B e b a , r. student. dentskom Podcrkavlje NOO. Nakon i 1944. b i l a č l a n Opć. k o m . radi u s t a j e član M j e s . k o m . K P H radi u AFŽ. Upravnom oslobođenja SI. odjelu Broda po- SI. B r o d i a k t i v n o �Filipac A n đ e l a , r. 1913. u K a r l o v c u , r a d n i c a , H r - F r n t i ć B e š k a , r . 1913. u K o t o r i b i , k . P r e l o g , H r - v a t i c a . P r i j e r a t a č l a n U R S S . P o č e t k o m ustan- vatica. ka ske radi za tifusni NOP. bolesnik 1944. odlazi čarka u uhapšena otpuštena u Kot. Bila iz partizane. NO 1942. i logora. Radila kao 28. kao X. tehni- rata, svile, kao namještenik rano se veže Varaždin- uz radnički pokret i aktivno radi u radničkim sindikatima. 1936. ku. Karlovac. Prije tvornice učestvuje 1939. u član velikom je Grad. »Tivarovom« kom. KPH štraj- Varaždin, a 1941. č l a n Opć. k o m . Do 1942. o s t a j e u V a Filipović Lenka, iz Brela, k. Makarska, seljanka. Za NOP odb. radi AFŽ, od 1942. član Opć. Bila i član Kot. Opć. NOO i i Kot. član KK raždinu je zatvora. oslob. KPH. na godine Nakon N O P u neprijateljskom nosi štampu, za NOP. od uporištu Desinić. sakuplja pomoć i Radi s v o g rada Raz- aktivizira žene bila 1945. ustaša. nja i NOB radu, i dvije teritoriju U toku Fiolić š t e f i c a . O d p r o l j e ć a 1943. a k t i v n o r a d i z a ilegalnom uhapšena a godine izabrana 0 NOO svibnju na tri iste godine zamijenjena. za tajnicu bila p o v j e r e n i k zdravstva u osuđena 00 socijalnog Varaždin i Na AFŽ. stara- član OK K P H . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a č l a n CK KPH. uhapšena F u č e k - Z d j e l a r A n k i c a , r. 1922. u O r o v c u , k. B j e lovar, seljanka, Hrvatica. Od početka okupacije F i š e r A d a , r . 1900. u B a k r u , n a m j e š t e n i k , H r v a tica. Prije Bila tehničar u NP i rata radi u naprednom pokretu. Pokrajinskog kom. kurir bila KPH. kaznionice CK KPH za Radila i i n o s t r a n s t v o . 1941. u h a p š e n a i u b i j e n a u j e d n o m od ustaških Franičević ćica, logora. Ivka, r. Hrvatica. Vrsniku, Prije KK KPH za Hvar, u radničČlan j e njegovog Hvar doma- aktivna u N O P . 1941. od menice k. rata učestvuje Kot. AFŽ i formiranja, Hvar-Vis. član Nosilac Spo- 1941. Hrvatica. Prije rata radi u naprednom pokretu na kotaru K r k . Od prvih dana okupacije učestvuje u N O P , a zane. U kolovozu đena u na 13 Italiju. na Krk. iste godina Poslije 1942. godine robije i odlazi u partizarobljena, odvedena kapitulacije Italije Bila sekretar K K K P H u osulogor vraća Krk, se član O K K P H z a H r v a t s k o P r i m o r j e , član K N O O K r k , član O Kot. NOO odb. Primorje ske. za Primorje, tajnica Glavnog Spomenice bratstva zasluga Hrvatsko Krk, član Nosilac denom za AFŽ i odb. NOO Fulgosi II. AFŽ odbora 1941. i jedinstva narod 00 reda za AFŽ Hrv. Hrvat- Odlikovana II. i tajnica reda, Or- Ordenom Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Severin, K o t . odb. AFŽ i član Bjelovar. Bosiljka, učenica iz stručne Po Šibenika. škole, dolasku stavlja radom. Prije učestvuje rata, u okupatora kao naprednom još življe na- U d e m o n s t r a c i j a m a za povišicu k r u h a 1942. b i l a u h a p š e n a o d T a l i j a n a . Nakon n e k o l i k o m j e s e c i p u š t e n a iz z a t v o r a i o d l a z i u partizane. Radi u org. S K O J i A F Ž na kotaru Šibenik. K o d p r e b a c i v a n j a l a đ o m n a o t o k M u r ter, u borbi s Talijanima, bila ranjena, zaro- F u š t a r L j u b a , r. 1921. u O k i ć i m a , k. V o j n i ć , seljanka, Urša, iz kon na Korčuli, seljanka, završenog Opć. Od prvih dana ustanka radi odb. kursa AFŽ, AFŽ zatim izabrana postaje za člana predsjednica i s t o g o d b o r a , t e član 0 0 A F Ž . Gabrić Danica, r. most, 1912. u S l a v . P o l j u , k . V r g i n - seljanka, Srpkinja. Od kolovoza 1941. radi za N O P . Iste godine izabrana za predsjednicu odb. AFŽ u Slav. Polju i člana prvog N O O u n j e n o m selu. 1943. b i l a član O p ć . odb. i član K o t . Gaćeša Od Blata Srpkinja. z a N O P . B i l a član odb. A F Ž u s v o m selu. N a - s Franulović AFŽ bljena i krišom ubijena u šibenskoj bolnici. F r a n o l i ć Antica, r. 1907. u P u n t u , o t o k K r k , r a d nica, Opć. Kot. pokretu. u kom pokretu, a odb. radi sa ženama. Bila član odbora A F Ž Orovac, te Boja prvog odb. i kćer dana Soja, ustanka garnizonom, pomažu A F Ž Vrginmost. prebacuju kod iz Vrace, rade k. materijal prebacivanja Gračac. uporno na i vezi štampu, partizana iz Za- H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. p o s t a j e greba rukovodilac t a k v o g r a d a č e t n i c i i h h a p s e i n a z v j e r s k i na- odlazi u SKOJ u partizane kovsko-neretvanskom F r i g a n M a r i j a , r. seljanka. NOP. Od 1942. svom mjestu. kao borac. kraju Iste godine Kasnije radi u u AFŽ. bila dana okupacije predsjednica prvog Selo, radi za odbora A F Ž u J e ž e v u . 1943. t a j n i c a K o t . odb. A F Ž z a Dugo Selo Ordenom i član 0 0 zasluga za AFŽ narod Zagreb. III. Odlikovana reda. čin . ž i v e Gračaca bacaju u na oslob. zapaljenu teritorij. baraku Radi na cesti i z n a d n j i h o v e kuće. 1921. u J e ž e v u , k . D u g o prvih Bio- preko G a l e k o v i ć S l o b o d a M a r a , r. 1903. u S i n j u , p r o f e s o r , H r v a t i c a . 1942. o r g a n i z i r a o d b o r A F Ž I I , u Bakru, gdje je stanu s a b i r a o čavala štampa bila profesor. materijal i za održavali U njenom partizane, sastanci. se raspaPo na- r e đ e n j u P a r t i j e o s t a j e u B a k r u d o s r p n j a 1943., �kada 0 odlazi NOO u i partizane. agitpropu Radi OK pri KPH propodjelu za Hrvatsko n a r o d n o g ustanka u ta 1941., P r i m o r j e . B i l a u r e d n i k » P r i m o r k e « , član r e d a k - kući cije »Primorskog vjesnika« i prozor Hrvatsko Primorje. sluga za narod član Odlikovana 00 AFŽ za Ordenom za- I I I . reda. u kad od iz Raba, prvih lijekove lije dana i odlazi za partizane. postaje član predsjednica za Hrvatica. Surađuje s NOP Nakon Kot. Mjes. kapitulacije A F Ž Rab, odb. AFŽ 1944. Rab i i Ita- bila član je žandari da na je privukli njenoj skače kroz teritorij. oslob. hapse, Bila jedna od n a j o m i l j e n i j i h r u k o v o d i l a c a i b o r a c a u G o r njoj okupacije sakupljajući hranu svom kotaru. K r a j e m lje- se Jezeranima, Lici. Poginula Galli M a r a , su Bila 16. sekretar IV. 1942. u KK KPH borbama Brinje. za oslobo- đenje svog rodnog mjesta Jezerana. U spomen na svog Lici omiljenog prozvao rukovodioca, se bat. »Ljubice jedan bat. Gerovac«. u (Vidi k n j . I , d o k . 61, str. 8 6 . ) NF Rab. Gilić Cvita, i z D . M u č a , k . S i n j , s e l j a n k a , H r v a tica, politički radnik. P o č i n j e sarađivati s N O P Galović Soka, r. 1919. u V i t u n j u , k. O g u l i n . Od početka ustanka radi Ogulin, uhvaćena od jeljana za NOP. Kao osuđena i 1941. U toku AFŽ za Dalmaciju Gledić Danica, r. 1921. 1941. s u d j e l u j e u d i v e r z i j i k o d d i z a n j a t e l e f o n - radnica, ske c e n t r a l e u Z a g r e b u . I z a t o g a o d l a z i u p a r - odreda. Bila tizane. 1942. kancelarije u Glavnom štabu H r v a t s k e d o k r a j a 1942. Z a t i m b i l a član KK KPH Žumberak KK K P H kovana Slunj. i Slunj. Nosilac Ordenom za 1943. sekretar Spomenice hrabrost sluga za narod I I . reda. i 1941. je Odli- Ordenom domaćica, r. 1917. Srpkinja. u o d l a z i u I. b a t . K o r d , Kot. u O odb. NOO AFŽ bila k. član Pakrac, ileg. Gloc Z o r a J u l a , r. 1914. u H r v . D u b i c i . Od 1936. odb. žena aktivno kod od ustaša, 1941. odlazi Iste u Fužine, član Kot. odb. A F Ž P a k r a c . K a s n i j e b i r a n a u O p ć . N O O i opć. kom. se K P H , u kome isticala u je bila Sekretar. širenju bratstva i Naročito akcijama, koje ile- organizira Učestvuje u Partija. 1943. odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j k a o politički radnik. Bila član Kot. kom, K P H , tajnik jedinstva. optu- gdje g a l n o r a d i i o d r ž a v a v e z u s p a r t i z a n i m a . 1942. svim postaje U NOB godine p r e l a z i na i l e g a l n i r a d u D e l n i c e . 1943. toku n a m a . O d r ž a v a l a k u r s e v e A F Ž i t e č a j e v e z a ne- selima, da U p i s m e n e . P o g i n u l a 1943. u V o j n i ć u . A F Ž u Golobrdcu. Osniva odbore i u susjednim tako Vrginmost. Karlovac. radi u naprednom radničkom pokretu. Grđevcu, 1942. B o v i ć u , k. V r g i n m o s t , N O B isticala se u p r o s v j e t n o m radu među že- učestvuje Jeka, Sinj. u član izabrana i KK K P H za- ( V i d i k n j . I . d o k . 27. str. 41. i dok. 206. str. 336.) Gazibarić seoskog 1941. Srpkinja. šef član č l a n O O A F Ž z a S r e d n j u D a l m a c i j u , član Obi. odb. kao bila stri- G a l j e r - H o l j e v a c N a d a , r. 1920. u Z a g r e b u . 14. I X . Radi NOB odb. A F Ž , č l a n K o t . N O O i K K K P H M u ć , 1943. 1942. Talijana, krajem za kurir i na drugim odb. Opć. AFŽ, sekretar Opć. N O O , radi u K K K P H političkim dužnostima. Gazić M a r i j a , r. 1898. u V i n k o v c i m a , k. K r i ž e v c i , radnica. P r i j e rata aktivna u radničkom pokre- Glodić Savka, r. 1906. u K i p u , k. Daruvar, se- tu. 1941. r a d i na s a k u p l j a n j u s a n i t e t s k o g i dru- ljanka, g o g m a t e r i j a l a z a N O V . U h a p š e n a 1942. i s t r i - u Bijeloj, sakuplja hranu i obavještenja o kre- j e l j a n a 6 . X I . 1942. tanju ( V i d i k n j . I , dok. 114, str. 161.). Srpkinja. 1942. neprijatelja, aktivno organizira radi žene za za NOP sakup- l j a n j e vune i pletenja čarapa za N O V , te vrši sve zadatke za pomoć partizanima. Gerovac Lojze Anka, Brinje, ka domaćica, radi član aktivno Mjes. Brinje. 1896. Hrvatica. za NOO, Nosilac r. i U toku član Spomenice J e z e r a n i m a , k. O d p o č e t k a ustan- NOP. AFŽ u NOB bila Kot. odb. AFŽ 1941. Gluhak Jelka, r. 1912. u Oporovcu, k. Prelog, radnica, Hrvatica. P r i j e rata radi u naprednom radničkom povezuje pokretu. se s Od NOP. prvih 1943. dana odlazi okupacije u partizane i r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a . 1944. član j e N O Gerovac L j u b i c a , r. 1920. u J e z e r a n i m a , k. B r i - n j e , student, H r v a t i c a . prednoj radi Od srednjoškolskoj svog rada omladini. uhapšena, Garešnica i radi na terenu AFŽ. 1935. p r i p a d a l a naa 1937. 1936. bila izbačena iz Glumičić-Pribić M a r i j a , Perušić, seljanka, r. 1920. u M l a k v a m a , k. Srpkinja. U NOB od 1941. T r g . akad. u Zagrebu. Š k o l o v a n j e m , kao i svo- U početku radi na sakupljanju m a t e r i j a l n e po- jim m o ć i za p a r t i z a n e , a od 1942. u A F Ž . 1943. član Za u aktivnim vrijeme Zagrebu kultetu. vih dana radom, studija nastavlja na u bila je s e k r e t a r part, Ponovo hapšena ustanka Banja Ekonomskom 1939. i Luci. fakultetu K o t . odb. A F Ž P e r u š i ć . ćelije na f a 1940. Od p r - aktivno učestvuje u dizanju G o b a c Z o r a , r. počinje 1916. u Z a g r e b u , H r v a t i c a . 1942. ilegalno raditi za NOP u kotaru Pe- �rušić, g d j e j e t a d a ž i v j e l a . K r a j e m i s t e g o d i n e odb. p o v l a č i se na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j i r a d i u A F Ž . Jesenje. U veljači A F Ž K r a p i n a i član s e o s k o g od u s t a š a Gojak Ana Janja, vac, radnica, NOP, 1910. i odašilje u T u r n j u , k. 1941. Hrvatica. prima Karlovca i r. ilegalno kurire i Karloradi između Radi takvog Grbić r a d a u h a p š e n a i b i l a u l o g o r u t o k o m 1942. K a - radi Bila OK šena i 1945. s radom. 1944. ponovo uhap- ubijena. NOP. Njezin materijala, stan koji bio slao sklonište na oslobođ. raznog teritorij. 1941. u predsjednica i odb. 00 Kot. AFŽ gdje AFŽ Gradiška. odlazi odb. Nova je u AFŽ, Za partizane. zatim Gradiška, te član član Slavonija. G r b i ć Z o r a , r. 1922. u D. Srbu, k. D. L a p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. izabrana za člana K o t . KP 1943. logor, iz k o j e g a se kasnije vraća, te s mužem Srb. Srb. Nosilac odb. izabrana AFŽ za Spomenice i Opć. kom. člana Opć. NOO 1941. odlazi u partizane. G r g i ć Boja, r. Gojković A n k a , i z V . P o g a n c a , s e l j a n k a . R a d i z a 1915. u V a g a n c u , k . T . K o r e n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . M a j k a d v o j e d j e c e . O d 1941. N O P s c i j e l o m p o r o d i c o m . 1943. b i l a č l a n K o t . radi odb. Vaganac-Drežnik, AFŽ Lepoglavu, 1942. T e š k o bolesnu, u s t a š e je u h a p s e i z a t v a r a j u u i troje djece se je Ratkovca, k. N o v a od KPH Obi. Gojak Maca. Od p r v i h dana ustanka radi aktivno za odvedena iz Anka, NOP snije nastavlja i ubijena. za poštu Kordunskog područja. odbora A F Ž 1945. u h v a ć e n a u L u ž a n i m a Koprivnica, a 1944. odlazi u zbjeg u Vojvodinu. za N O P . P r e l a z i na neoslobođeni teritorij prenosi letke i vrši propa- g a n d u . B i l a član K o t . odb. A F Ž K o r e n i c a . 1944. u h a p š e n a od u s t a š a u Z a k l o p a ć i i n a k o n z v j e r - G o j m e r a c T e r k a , r. 1901. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , Hrvatica. kretu. skog mučenja, ubijena. Od 1934. u č e s t v u j e u r a d n i č k o m po- Iste godine aparatu CK KPJ Krajem 1934. radi i u Beču, prenaša aktivna je u tehničkom G r g i ć - K a t i ć M i l i c a , r. 1897. u S l u š n i c i , k. S l u n j . ilegalnu K o n c e m 1941. p o č i n j e r a d i t i z a N O P . 1942. p o - Zagrebu u štampu. u hađa k u r s NP i S B O T I Č i kasnije u Stranci r a d n o g naroda. Sve 00 AFŽ AFŽ. U toku NOB radila kao član Karlovac. d o 1941. k o r i s t i o s e n j e z i n stan z a s t a n o v a n j e ilegalaca i održavanje ilegalnih sastanaka. Grozdanić Marija, U h a p š e n a 16. V I I . 1941. i z a t v a r a n a po r a z n i m ka, logorima. u tada u sluga Zamijenjena partizanima. za narod Gostović-Grubor u listopadu Odlikovana 1943. i od Ordenom za- II. reda. r. 1917. u Gostovu svom selu U za toku 1942. aktivna NOB 1943. p r e l a z i Jedna od Brinje. KPH 00 naprednom organizatora Od 1941. Brinje. AFŽ za ustanka član, Vrlo Liku. studentskom a na zatim aktivna u Nosilac pokretu. k. terenu sekretar AFŽ. Bila Spomenice radnica. 1941. tvornice bila centar revolucionarne jevu. Član je Pokr. duhana. kom. Njezina aktivnosti je kuća u birana u Opć. aktivno radila na u omladinskom oslob. teritorij. Sara- »Crvene pomoći« za Hrvatica. omladine. ka. U U njenoj 1941. radi na o d r e d u je j i m a su se sklanjali partizani, kad na t a j teren. Tu je bio i punkt n j e pošte za Split i iz uhapšena od Splita. Nijemaca, ali pokretu u Zagrebu. španskim 1937-38. borcima. u odboru Poslije je član Z b o g svog rada vatica. tizane komesar Prenosila nice, organizator ženama. Nosilac gdje je invalidskog Spomenice bila doma, i bol- radi sa 1941. za N O P od 1943. U toku NOB Dalmacija. Nosilac Od uslijedila Radi b i l a član K o t . početka hranu NOB preko pomagala Kozjaka za partizane. NOV. Kod j e d n e a k c i j e S o l i n s k o g o d r e d a n a T a l i j a n e , 1942, s G r a b a r Veronika, r. u Jesenji, k. K r a p i n a . Sred. 1941. Grubišić Milka, iz Solina, k. Split, domaćica, H r - odlazi u par- Slavoniju, SKOJ pobjeći K r a j e m rata za okupacije r a d i za N O P , a u s v i b n j u 1943. u OK Spomenice su dolazili za prebaciva- uspijeva bila izdržava u Požarev- i bolničar- k u ć i b i l o je v i š e b u n k e r a , u k o - na cu. Po i z l a s k u s r o b i j e u č e s t v u j e u r a d n i č k o m pomoć sekretar Split. okupljanju žena prigodom bombardiranja Zemuna. godina robije, koju AFŽ. pokretu. Bila bila kurir B o s n u i H e r c e g o v i n u . 1929. u h a p š e n a i osuđena 5 odb. G r u b i š i ć I v a n k a , r. 1922. u S o l i n u , k. S p l i t , r a d nica, 1906. u č e s t v u j e u g e n e r a l n o m š t r a j k u radnica partiza- KK član 1885. u F o j n i c i , k. , S a r a j e v o , kao pomoći Opć. kom. K P H i član K K K P H i Govorušić K a t a , r. organiziranje Grubić Desa, iz V r a n j i c a , k. Split, đak, H r v a t i c a . polju, k. Brinje, agronom, Srpkinja. P r i j e rata u Komića, k. Udbina, seljan- nima, posjeta ranjenicima, borcima na p o l o ž a j 1 dr. Dušanka, iz Srpkinja. Bila jedna od najaktivnijih žena drugim je talijanska ilegalcima na K o z j a k u . Talijani blokada. povukla su ih u Ona se tada jednu pronašli, p a l j b e i z p e ć i n e nisu i m m o g l i p r i ć i . pećinu ali zbog Predveče �kad im je ponestalo municije, a pošto nisu h t j e l i pasti ž i v i u ruke n e p r i j a t e l j u , istrčali su iz pećine. Milka toku borbe je bila ubila je smrtno tri pogođena. U Talijana. Hanzić-Barić Barica Teta, r. 1899. u Staroj D r e n č i n i , k . Sisak, u č i t e l j i c a , H r v a t i c a . O d travnja 1941. ploziva, radi na p r i k u p l j a n j u m u n i c i j e , eks- sanitetskog materijala i dr. za NOV 12. V. 1942. o d l a z i u P r i m . - g o r . odred. Za vriSplit, đak, j e m e I V . o f e n z i v e b i l a b o l n i č a r k a u bolnici V I I . H r v a t i c a . P r i j e rata aktivno učestvuje u omla- d i v i z i j e , k a s n i j e b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž Dvor, dinskom član Grubišić-Poljak Palmina, iz učit. pokretu, škole. teškim Za radi Solina, k. čega bila izbačena cijelo vrijeme rata, radi ilegalno u uslovima, iz pod vrlo Solinu. MK teritorij. KPH Opć. Za vrijeme N O B Solin, kom. tajnica KPH, AFŽ Banija Banija. i prosvjetni referent u Spomenice Nosilac 1941. H a s H e r t a , r. 1914. u M a r i b o r u , e k o n o m i s t , Slo- Opć bila sekretar v e n k a . Od 1934. r a d i a k t i v n o u s t u d e n t s k o m na- NOO, Mjes. tajnica 00 NOO Bila na vezi za prebacivanje materijala iz Splita na oslob. O sekretar prednom odb. AFŽ, član, odb. pokretu omi. na podr. zagreb. Ženskog fak. i pokreta. kao član Za vrijeme k a s n i j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n Kot. N O O o k u p a c i j e a k t i v n o r a d i za N O P , a 1942. uhap- Solin, šena. član 00 AFŽ i Obi. odb. AFŽ Dalma- cija. Nakon zamjene odlazi u partizane. Bila č l a n O K K P H z a B e l u K r a j i n u i n a č e l n i k odjeljenja u Glavnom štabu za Sloveniju. G r u b i š i ć S e j a , r. 1924. u V. P o p i n i , k. G r a č a c , seljanka, Srpkinja. P o d v r l o t e š k i m uslovima ile- g a l n o r a d i u selu, u k o m e su č e t n i c i i m a l i v r l o jak utjecaj. Bila član Opć. i Kot. komiteta S K O J i član Opć. odb. A F Ž . Gušić S o f i j a , i z K r s t i n j e , k . V o j n i ć . U t o k u N O B bila predsjednica prvog odbora AF^, zatim p r e d s j e d n i c a Opć. odb. K r s t i n j a , član K o t . i 0 0 A F Ž , t e član Opć. N O O K r s t i n j a . H a b e k A n a , r. član K o t . odlazi Za NOP radi odb. A F Ž Đ u r đ e v a c . u zbjeg u na od 1942. Bila za p a r t i z a n e . tar. Marija, Od r. a P o z n a n o v c u , k. k r e t u i b i l a č l a n G l a v n o g o d b o r a S B O T I Č u Zagrebu. 1941. 1941. učestvuje u odlazi u Beč, španjolskom potoku 11. IX. kod u Srpkinja. Bila svom član selu 1941. strijeljana u Zagreba. i član predsjednica član i odb. AFŽ i kasnije za Mjes. Opć. član K K odb. odb. sekretar KP, KPH od pomoć partizanima AFŽ. AFŽ Kasnije D. D. Lapac. Kot. Nosilac o b j e s i l a se u z a t v o r u . ( V i d i k n j . I, d o k . 10, str. rijal za radi na uslovima veze, vojsku NOP od i radi 1942. za potrebni propagirajući Savka, 1941. ilegalnosti sakupljajući oslobođenom Haluza-Teslić 1941. počela Herceg s Kata, NOP iz ci. Jesenja, od p r v i h Radi za k. NOP. Krapina. okupacije. partizanskoj 1942. Sarađuje Organizira i grupi na Trahinšči- rada aktivnog bila ugrožena p r e d u s t a š a m a i o d l a z i u p a r t i z a n e . 1943. član j e s e o s k o g N O O J e s e n j e i K o t . odb. A F Ž K r a pina. Hercog radi Mila, od r. 1933. 1915. u u Zagrebu. radničkom Kao pokretu student i kasnije štampu. NOP mate1944. teritoriju. r. u Sisku. i osuđena na r o b i j u , k o j u i z d r ž a l a u P o ž a r e v c u . kurir 1938-39. radi u U R S S , u Više puta Sarađuje s Hinić-Trtica Milica, ustanka aktivno 1943. kom. KPH Banija. i proganjana. 1941. uhap- od u s t a š k i h l o g o r a . K P H B l i n j a . B i l a član K o t . odb. A F Ž P e t r i n j a . OK uhapšena S t r a n c i r a d n o g n a r o d a i t. d. hapšena t o r i j k o t a r a P e t r i n j e i p o s t a j e č l a n Opć. k o m . agitpropu 1935. šena u S B O T I Č , odvedena u Jadovno i ubijena u jednom odlazi na oslobođeni teri- CK K P J . seljanka, u dana svog Otočac, radi raditi član i p r e d s j . K o t . odb. A F Ž . kao teškim U srp- iscrpljenosti u Centralnoj p a r t i j s k o j tehnici. Odlazila u Beč 1941. održavajući Zagreb. krajnoj Lapac, presjednica H a l u z a Jelka, r. u P r a č n u , k. P e t r i n j e . Od 1941. pod u 22.) pruža pomoć Za N O P počinje raditi Odbora bila Spomenice i ratu. H a j d i n o v i ć - K o s a n o v i ć Soka, r. 1916. u D. L a p c u , 1941. član je MK K P H uhapšena dom na kotaru K r i ž e v c i . Bila član M j e s . N O O , robiju. domaćica, Zagrebu, namješte- nik, H r v a t i c a . P r i j e r a t a r a d i u n a p r e d n o m po- u h a p š e n a . P o p o v r a t k u i z z a t v o r a n a s t a v l j a ra- V r a ć a se u d o m o v i n u 1939. B i l a h a p š e n a i odRakovom materijala strijeljana. Zla- 1937. v e d e n a na u i H e r c e g H e d v i g a , r. 1903. u D. L a d a n j i , d o m a ć i c a , Po n a l o g u P a r t i j e u j e s e n 1934. Pariz, 1942. 1911. a k t i v n o radila ostalog učestvuje u radničkom pokretu. 1932. u Uhapšena r. 1941. i P o č e t k o m 1945. Vojvodinu. 1912. Od lijekova Heiligstein N a d a , Hrvatica. Habulin Osijeka. prikupljanju nju 1910. u Š e m o v c i m a , k. Đ u r đ e v a c , seljanka-primalja. H a s Štefica, i z KPH. r. 1912. Srpkinja. radi za u Turjanskom, Od NOP. prvih Bila član k. dana Opć. �Hlača Slava, r. 1906. u Grobniku, Hrvatica. Od zane. N j e n a je kuća bila punkt za p r i h v a t a n j e 1941. p o č e l a s a r a đ i v a t i s N O P . I s t e g o d . u h a p - i šena i odvedena u zatvor u z a t i m po l j a n j e hrane, odjevnih predmeta i dr. za N O V . raznim logorima Italiji. kapitulacije K o d n j e se održavali sastanci i stvarali planovi u Italije odlazi u N O V . Rijeku, Poslije Odlikovana Ordenom za- otpremanje za a k c i j e . ali dr. Erna, r. 1906., liječnica. Učestvovala u n a p r e d n o m p o k r e t u u g r a d u B j e l o v a r u . 1940. kod osnivanja bila je »Društva prva uhapšena za predsjednica od ustaša i U svibnju prosvjetu 1941. i dalje 1943. gestapovci su i z v r - tog odvedena u logor, ali Ivančić-Milenić sa aktivno svojim raditi. drugom Početi dvoje odb. na smrt. Strije- l j a n a na V o j n i ć u u B j e l o v a r u . Eraa, r. 1922. u B r g u c u , k. Bu- z e t , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 1942. s a r a đ u j e s N O P . Početkom osuđena uspijeva odlazi djece u partizane. grupom i 1944. z a sakup- žene« društva. ona kom u b r z o p u š t e n a . 1942. p o n o v o u h a p š e n a s v e ć o m rodoljuba za partizane, šili p r e t r e s u n j e n o j k u ć i i u h a p s i l i j o j d r u g a , sluga za narod I I I . reda. Holik drugova 1943. USAOH postaje i član predsjednica odb. AFŽ. seoskog Jedna je od p r v i h ž e n a - o r g a n i z a t o r a A F Ž u I s t r i . B i l a član KK H o r v a t i ć - B o s i l j e v a c M a r a , r. 1920. u D u g a R e s i , k. KPH Kras, KK KPH Buzet i KK KPH Rovinj. Karlovac, radnica, Hrvatica. P r i j e rata aktivna u URSS i SBOTIČ. Od 1941. r a d i n a p r e b a c i - vanju ljudi i materijala za partizane. Početkom 1942. b i l a AFŽ za delegat s v i b n j u 1942. u AFŽ. do i U ilegalno radi 1943. i bila 1940. Zagrebu. strijeljana u Od Savezu postaje u Adela, član MK 1941. 1937. s namje- SKOJ i uhapšena, Rakovom radi privatnih I. RK zlostavljana Potoku. r. 1911. u Zagrebu, namješte- n i k , H r v a t i c a . O d 1937. a k t i v n o r a d i u S B O T I Č te kasnije u Stranci radnog naroda. Nakon o k u p a c i j e u č e s t v u j e u r a d u A F Ž i č l a n j e odb. za pomoć drugovima u odlazi početkom menice namještenik. zatim štenika. i Novsku konferenciji uhapšena. uhapšena k r a j e m KPH u na toga zamjene. Dragica, omladinom, Rese Nakon odlazi u Ponovo u logoru Hotko Duga Karlovac. Ivanković logorima. listopada U 1943. partizane Nosilac Spo- 1941. Ivanović Staža, r. 1910. u G o r j a n i m a , k. Đ a k o v o , namještenik. Od Održava veze 1941. sa ileg. selima, radi u organizira Osijeku. prikuplja- n j e hrane, r a z n o g m a t e r i j a l a i lijekova za partizane. 1944. uhapšena i iste godine ubijena. Hrelec J a g a , r. 1913. u S t a r o m P r a č n u , k. Sisak, d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 10. V I I . 1941. o d l a z i u p r v u Iveković Micika, Glina. U jesen odjel O NOO 1944. terenu kot. Bos. Novi i o d l a z i na r a d u s o c i j a l n i Banija. Nosilac Spomenice 1941. vrlo aktivna, iako je u selu Od kasnije i s ostalim selima općine Pivnica. Bila na ženama Hrvatica. radi ženama sa Virovitica), 1942. sa radila (k. partizansku g r u p u u šumi k o d Žabna. K a s n i j e imala Trapinska, dvoje a male djece. U t o k u N O B r a d i l a k a o č l a n Opć. odb. P i v n i c e i član Kot. odb. AFŽ Virovitica. H u i s C v i j e t a L j u b i c a , r. 1921. u Z a b o k u , k. K r a pina. Od prvih dana U toku N O B O od NOO i ustaša svojim OO i okupacije radi bila član K K K P H AFŽ Krapina. strijeljana u za NOP. K r a p i n a , član 1943. Zaboku uhapšena zajedno sa drugom. Ivković D a r i n k a , r. 1909. u N e g o s l a v c i m a , k. V u kovar, seljanka, Srpkinja. 1942. počinje sara- đ i v a t i s p a r t i z a n i m a . 1943. f o r m i r a o d b o r A F Ž u svom selu. oslobođenom Nakon svršenog teritoriju, vraća kursa se u AFŽ na svoje selo i nastavlja s ilegalnim radom u A F Ž . H u m e k P a u l a , r . 1919. u Z a g r e b u , r a d n i c a , H r v a t i c a . Od 1940. r a d i za N O P . 1942. o d l a z i u p a r tizane n a Baniju. Bila član K K K P H Bos. N o v i , sekretar Bos. komiteta Gradiška, odbora Bos. OK Krupa, KPH član Banja KK KPH L u k a i član AFŽ. Ivošević-Janjanin D u š a n k a , r. 1917. u D o n j i m D u bravama, k. Ogulin. 1941., 1942. Ilakovac M a r i j a , r. Prije đuje od rata 1942. 1899. u B e r a v c i m a , k. Đ a k o - aktivna 1943. u bila HSS. puta hapšena od S NOP predsjednica odbornica N O O u Beravcima. tri od Pomaže partizane već radi u AFŽ saraAFŽ i Za vrijeme N O B ustaša. l j a n k a . P o č e t k o m 1942. p o č i n j e r a d i t i z a p a r t i - od predsjed- kotara Ogulin, gdje Gomirje, postaje a ka- član Kot. odb. A F Ž . 1944. p o s t a j e član O O A F Ž z a G o r ski K o t a r i član Opć. i K o t . odb. N O F O g u l i n . Jacmenović Jana, r. vac, Ilin Ruža, r. 1907. u B r o đ a n c i m a , k. V a l p o v o , se- kao n i c a o d b o r a O k l i n a k . O d 1943. a k t i v n a n a osniv a n j u o r g a n i z a c i j e A F Ž u opć. snije vo. a seljanka, 1919. Hrvatica. u L u p n i k u , k. 1943. bila Karlo- predsjed- n i c a s e o s k o g odb. A F Ž . Z a c i j e l o v r i j e m e r a t a ilegalno radi na oslobođenom teritoriju. �Jadranić Milica, KPH za iz Zameta. Rijeku, 1943. prenosi bila kurir poštu OK štampu, pre- i b a c u j e d r u g o v e u p a r t i z a n e i dr. N a t o m p o s l u Jančić-Starc Jelena, r. 1914. u P r i m i š l j u , k. Slunj, agronom, Srpkinja. Kao student agronomije s u d j e l u j e u n a p r e d n o m s t u d e n t s k o m p o k r e t u od dnevno je prelazila granicu R i j e k e po nekoliko 1933., puta. r e d a k c i j i l i s t a » Ž e n s k i s v i j e t « i t. d. 1941. radi U drugoj da, n a i š l a polovini na 1944., zasjedu. U i z l a z e ć i iz riječkom gra- zatvoru u Ženskom pokretu, u NP u Zagrebu. uspijeva pobjeći r a n a u k o n c . l o g o r u N j e m a č k u . K r a j e m 1945., radi na organiziranju oslobođena, taru i zvjerski nakon mučena, ali vraća mjesec ništa se u dana ne priznaje. domovinu, od Otje- ali posljedica umire mučenja i iscrpljenosti. kao Drežnici. AFŽ dopisnik Kotar r. 1914. u Trnavcu, k. T. Kore- nica, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Z a N O P r a d i o d 1941. Bila predsjednica Opć. odb. AFŽ gdje Krajem radi kao i gdje Gorskom Kou bolnice tajnica urednik prelazi agronom. zasluga za narod II. u »Borbe«, 1943. ali j o j partizane, partizanske Gorski za u žena komesar kolu, u bila uhapšena, odlazi Bila Ijupka«. Jagnjić Milka, 1942. i Seljačkom lista u 00 »Rodo- ZAVNOH, Odlikovana Ordenom reda. Korenica, član K o t . odb. A F Ž i član Opć. k o m . K P H . Jandrić N e r a n đ a , i z D o n j e S t u p n i c e , k . D v o r , učit e l j i c a , S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o u č e s t v u j e u Jakšić A n a , r. 1915. u I m s o v c u , k. D a r u v a r , seljanka. Od 1942. sarađuje s NOP. 1943. od- lazi u partizane, g d j e je izabrana za predsjed- NOP i radi prosvjetni na okupljanju referent otvaranjem škola kod i žena. Kot. Kasnije NOO tečajeva za i bila rukovodi nepismene. nicu K o t . odb. A F Ž . B i l a a k t i v n a u f o r m i r a n j u odjela A F Ž po svim selima kotara. J a n k e z - K o m a r I v a M a j a , r. 1920. u G o s p i ć u , a g r o nom, Jakšić K l a r a , r. 1907. u St. M i k a n o v c i m a , k. V i n kovci. u Od 1942. partizane. sarađuje s N O P . Bila predsjednica 1943. Kot. odlazi odb. AFŽ Od Bjelovar i Virovitica. zamijenjena. Pavka, r. 1912. Vinkovci, seljanka, rađivati s stvuje u u St. partizanima. mnogim Mikanovcima, Srpkinja. Skriva sabirnim laska u partizane, t r a v n j a k. 1941. p o č i n j e sailegalce akcijama. i uče- Do kao Slavonije, član 1942. Postaje Gradiška, kasnije Jakšić 1939. student radi u odlazi u p a r t i z a n e u S l a v o n i j u . P o s t a j e član O K K P H te Vinkovci. Hrvatica. r a d n i č k o m i s t u d e n t s k o m p o k r e t u . 1941. bila zarobljena, OK KPH član predsjednica Obi. NOO za Inic. Nova odb. Slavoniju. ponovno je uhapšena te z a m i j e n j e n a . AFŽ 1943. Od svib- n j a 1944. na l i j e č e n j u u I t a l i j i . od- 1943. b i l a d v a p u t a Jardas Slavica, r. Od 1919. u Matuljama, Hrvatica. AFŽ u s a k u p l j a n j u odjeće i hrane za partizane, raspa- Birana za predsjed- č a v a n j u i l e g a l n e š t a m p e i d r . U t r a v n j u 1942. Hrvatske u Otočcu. Po org. A F Ž u kot. Vinkovci. nicu prvog niju. Bila Oblasnog pročelnik povratku, odbora soc. AFŽ odjela radi za Obi. Slavo- NOO za 1944. vraća Kot. KPH. Matulji, 1944. kom II. odlazi žena kao Srbije odlikovana delegat u Hrvatske Beograd Ordenom i bratstva tom i na prili- jedinstva Učestvuje u u h a p š e n a i osuđena na 16 g o d . r o b i j e . P o č e t k o m S l a v o n i j u i r u k o v o d i l a c s e k c i j e ž e n a Obi. k o m . skupštinu 1941. r a d i z a N O P . radnica, h a p š e n a o d u s t a š a . 1943. d e l e g a t j e n a I . k o n f . odb. NOO se kući AFŽ za tajnica Buzet Opatija i i i radi u AFŽ. Opatiju, tajnica Kot. NOO Rijeka, te Bila Opć. Opatija, sekretar član NOO član KK 0 KPH Lovran. reda. Jarčov Stana, r. u V o r k a p i ć selu, k. V r g i n m o s t , Jakuljić K a t j a , i z O r e b i ć a n a P e l j e š c u , H r v a t i c a . Od prvih dana ustanka kao organizator žena i stu. Bila nica 00 ilegalno radi Crvenog NOP omladine u svom mje- komesar bolnice na Visu, Okružnog za križa, član 00 zatim NF taj- i seljanka, Srpkinja. 1942. p o s t a j e član s e o s k o g odb. A F Ž , a k a s n i j e Opć. odb. A F Ž z a općinu Perna. se Iako među je bila najboljim bez jedne ruke, isticala odbornicama. član suda. Jarić Anđelka, r. u Bihaću, Srpkinja. Od 1941. u č e s t v u j e u N O P i u A F Ž n a k o t a r u D v o r . 1942. Jančić Ljubica Slunj, prednom kretu. radi 1941. je 1916. Od za je MK Kom. i Primišlju, te i Spomenice lista član po- Zagrebu, te »Put zamijenjna za k. u na- studentskom SKOJ u SKOJ Hrvatsku Nosilac u 1934. r a d i omladinskog uhapšena, Obi. SKOJ prijed«. član redakciji Bila član PK r. Srpkinja. srednjoškolskom 1940. u vot«. Buba, student, u nice. Za kotar 00 vrijeme Dvor, AFŽ za član NOB bila član KK Kot. odb. AFŽ Dvor Baniju. Nosilac KPH i Spomenice za član 1941. ži- 1943. Slavoniju, član redakcije »Na- 1941. rukovodi kursom za žene kotara D v o r i Kostaj- Jarić J a n j a , r. 1911. u J a v o r n j u , k. D v o r , seljanka, Srpkinja. Od prvih dana ustanka radi u A F Ž n a općini D v o r i N O O . B i r a n a u p r v i K o t . odb. A F Ž Dvor 1942. Nosilac Spomenice 1941. �Jauk Štefanija, r. u K u t i , k. B r o d M o r a v i c e , k r o - Jovanović j a č i c a . O d 1942. r a d i z a N O P i i s t e g o d i n e p o - prije staje član grebu. sjednica Mjes. Kot. odb. odb. AFŽ, zatim član i pred- A F Ž Vrbovsko. Milka rata Dunja, radnica. Početkom sekretar KPH KK r. 1917. 1941. 1942. KPH u Bos. Krupi, radila u Za- ilegalno odlazi u partizane. Grub. Polje, te Bila član OK Virovitica. Jelenić M i r a , r . u P o d r . N o v i g r a d u , k . K o p r i v n i c a . Od početka ustanka radi osuđen s grupom Bjelovaru i 1941., odvedena vratila. u U a majka logor rujnu za NOP. komunista je u uhapšena Jasenovac, 1941., Otac j o j strijeljan i po Sava, ma na dizanje nije KK KPH se Partije, od- teren Lovran. Bila je bila r a n j e n a , 1944. svibnju 1942. Jeličić M a r i j a , r . 1922. u B i o g r a d u n/m, k . Z a d a r , Hrvatica. latu, Od 1942. odakle Italije. se U toku u dar kotaru je vratila NOB dinom povjerenik i bila internirana poslije radila Zadar, u kapitulacije sa ž e n a m a i bila član prosvjete Mo- Kot. KK omla- KPH NOO Za- Zadar. r. 1919. u K n i n u , t r g . p o m . , S r p - k i n j a . Od početka ustanka radi za N O P u okup. Kninu, neumorno omladinom i djelujući ženama. zatvoru zlostavljana, naročito Bila te je uhapšena otpremljena u odakle j o j d r u g o v i omogućuju bijeg. renciji AFŽ bila okrug Knin. birana Umrla za među člana i u Zagreb, Na konfe- 00 AFŽ za 1949. za namještenik, NOP. član MK 1942. U veljači Narodne ubijena u 1941. logora logoru u lipnju NOP pomaže ske jedinice. AFŽ od žena, kao Jurčić I r m a , Sinj. Bila 1941. prva Kasnije Vrlo aktivna u u za partizan- predsjednica izabrana Kot. 00 AFŽ odb. Sred. Dalmacija. tu Od početka ustanka sarađuje s NOP i radi u A F Ž . Hrvatica. u su član Opć. je se- AFŽ. uhapsili NOO odlazi naišla zasjedu 1909. na u Bribir. partizane. neprijatelja u L o k v a m a , k. uhapšena i Delnice. organizirano od Talijana 1944. i z l a z i i z AFŽ Darinka, od 1932. i Od pomaže u zatvoru zatvora i nastavlja NF. r. 1896. u Učestvuje Kastvu, u Istra, radničkom 1941. r a d i u N P i n a rad- pokre- zbrinjavanju odlazi u partizane, gdje radi kao kuharica i bolničarka. Jurić Vera, r. 1917. Od u 1935. omladine, u Travniku, radi u namještenik, organizaciji napred- SBOTIČ, te po direktivama KP u o r g a n i z a c i j a m a H S S . K r a j e m 1941. b i l a k u r i r između CK Tribunja, Poslije k. Šibenik, okupacije Bila član radi Opć. sa seljanka, ženama odb. AFŽ, i Opć. KPH, u KPH odredu, a ujedno i Glavnog štaba Hrvatske. je do prelaza početka KK Informacija Vodice i 00 AFŽ. zatim radi u tehnici na terenu agitpropa sa ženama. CK Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e odlazi u vojsku, g d j e osta- k o m . K P H z a V o d i c e , K o t . odb. A F Ž , K o t . k o m . KPH Talijani u P o č e t k o m 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a j e n a j - iz omladinom,. radi Nijemaca Hrvatica. prije Mitra, Crikvenica, i l e g a l a c a . 1943. u h a p š e n a . P o i z l a s k u i z z a t v o r a ne Jerkin k. i Jaska. P o s l i j e k a p i t u l a c i j e v r a ć a se okupacije 1942. Hrvatica. Jeričević Ljubica, iz Žrnova, k. Korčula, učiteljica, Hrvatica. r. dana Jurdana Gradiški. i materijala žene kotara 1942. Od najtežim svibnju Jelinčić L u j z a , i z G l a v i c a , k . S i n j , s e l j a n k a , H r v a okupljanju Od postaje 1944. radom Staroj Bribiru, u Jaska. pod organizira terenu VIII. i bila ubijena. nica, tica. i kao U rada, r. zlostavljana. Zagreb. na KPH 18. k. 1943. na dolaska uhapšena bila KK strijeljana. Purgariji, aktivnosti radi Od član odlazi mučenja, AFŽ njene 1940. Srpkinja. k. seli- postaje član Rijeke, NOP. Hrvatica. Nakon U Matej, 1943. postaje u u i otjerali u logor. iz Uskoro nakon ilegalnog Dragica, Zbog Sv. kastavskim krajem blizu 1923. odbor prvih Pomoći r. uslovima stvara NOP. Jelić V e r a , i učestvuje ljanka, Jelić D u š a n k a , a gdje Škrinju Vera, Jurčić radi po 1944. u L o v r a n š t i n i n a i š l a n a z a s j e d u . u 1942. Mladenići, ustanka. Kastav, zarobljena Juraj u aktivno Lovrana, iste godine žandari je hapse u D. V e l i k o j , g d j e strijeljaju u 1916. 1941. lazi na rad u OK K P H Bjelovar, a u studenom i r. Rijeka. god. iste odakle odluci Jugo u 1944. redakciju do »Žene oslobođenja ZAVNOH. u borbi«. radi Nosilac u Od odjelu Spomenice 1941. Jolić Bosa, seljanka, 1943. je odlazi referent ren i 1920. u u II. su bat. član je Đevrskama, Od saniteta postaje 1944. u b i l i 30 r. Srpkinja. do II. ličke 1944. Kot. četnici Žene Hrvatske u NOB 1942. odb. iz k. radi Šibenik, za NOP. brigade, Vraća AFŽ zasjede. se gdje na te- Kistanje. Jurin-Mrkoci Od na Tonka, prvih dana okupljanju žena sjednica 00 Krapina. 1944. Lepoglavu, iz Poznanovca, ustanka AFŽ gdje u Hrv. NOP Krapina uhapšena je u i i k. Zlatar. Zagorju radi AFŽ. i Bila član OK KPH u logor odvedena pred- ubijena. 465 �Jurković ske Nevenka, iz Šibenika. Kao škole p r i j e rata učestvuje đak učitelj- u omladinskom pokretu. Bila sekretar Grad. kom. S K O J u Ši- K a r a n D r a g i c a , r. 1915. u K u p l e n s k o m , k. V o j n i ć , seljanka. Poslije rata završila b e n i k u . D v a p u t a h a p š e n a i b i l a u z a t v o r u do s j e d n i c a A F Ž u selu J u r g a . kapitulacije Kot. tizane. U Italije, toku nakon NOB Šibenik, Obi. kom. 0 Šibenik čega bila je odlazi član u par- OK SKOJ S K O J z a D a l m a c i j u i član odb. A F Ž Vojnić za Kordun. O NOO Kasnije (povjerenik prosvjetnog i soc. Jurković Savinka, NOP 1941. od iz Šibenika, 1942. radnica. učestvuje jama protiv gladi u Šibeniku. drugova, koji iz Šibenika su Radi za u demonstraciBila sprovodnik odlazili u NOV. Centr. odb. školu. 1942. p r e d s j e d n i c a predsjednica 00 Kot. 1942. NOO izabrana Karas-Perić Vojnić, Jugoslavije Desanka, seljanka, r. na AFŽ Vojnić za i člana Petrovcu. Bos. AFŽ i član Karlovac. u NOO odjela). babičku R a d i z a N O P o d 1941. U t o k u N O B b i l a p r e d - 1923. u Srpkinja. konferenciji Burićima, 1941. k. izabrana u o d b o r A F Ž s v o g sela. B i l a član O p ć . odb. A F Ž K r n j a k , K o t . odb. A F Ž V o j n i ć i O O A F Ž K a r - 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e i p o s t a j e član 0 0 A F Ž lovac. Šibenik. P o č e t k o m p r e d s j e d n i c a O p ć . odb. A F Ž . I s t i c a l a s e r a d o m nika. što 1944. b i l a o p k o l j e n a o d čet- B o m b a m a je ubila nekoliko njih, je bila izolirana, a municije a l i po- nestalo, Kasnije radi u Bosiljevu, sa ž e n a m a u h r v a t s k i m gdje je bila selima. čet- n i c i s u z a p a l i l i kuću, u k o j o j j e ž i v a i z g o r j e l a . Kasum Dara, iz Očestova, k. Knin, seljanka, S r p k i n j a . Od k r a j a 1941. r a d i u o m i . o r g . 1942. K a j f e š - Jančić Slunj, Draga, profesor, r. 1910. Srpkinja. u Kao Primišlju, student č i l a se u n a p r e d n i s t u d e n t s k i p o k r e t . k. uklju- Od 1941. p o s t a j e u s v o m selu j e d n a o d n a j a k t i v n i j i h ž e na. Bila član K K nica K o t . odb. SKOJ, AFŽ KK KPH i predsjed- Knin. r a d i u NP u Z a g r e b u . U p a r t i z a n e o d l a z i 1943. g d j e radi u redakciji propu CK KPH. »žene 1944. u borbi« i agit- sprovodila Italiju transport djece s avionom u oslobođenog teritorija Katalenić M i l k a , i z J e s e n j a , k . K r a p i n a . A k t i v n o sarađuje s NOP od 1941. U toku NOB član j e K o t . odb. A F Ž K r a p i n a , č l a n K o t . N O O K r a - i na p o v r a t k u p o g i n u l a u a v i o n s k o j n e s r e ć i k o d pina, i Topuskog. 1945. bila kasnije sekretar uhapšena KK KPH ustaša od i Krapina. u zatvoru zlostavljana. K a j f e š M a r i c a , i z P o d l u ž a n a , k . V r b o v e c . O d 1943. aktivno radi na o r g a n i z a c i j i sabirnih akcija, u nabavljanju i lijekova i sanitetskog materijala dr. Katić Kata, Za N O P Kozica, od k. 1942. Makarska, Bila član seljanka. Opć. i Kot. A F Ž , član Opć. i K o t . N O O , sekretar Opć. i KK KPH, K a l i m i ć S a v k a , r. 1921. u Srbu, k. D. L a p a c , đak, Srpkinja. 1941. radi u Opć. odb. SKOJ 1944. b i l a p r o s v j e t n i r e f e r e n t u K o t . N O O . N o Spomenice tajnica Oblas. odb. AFŽ Dalmacija i član O b i . odb. N F . Srb. 1942. p o s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . silac iz radi 1941. Katić-Kuprešanin Marija, iz Smiljana, k. Gospić, H r v a t i c a . Od prvih dana ustanka radi za N O P . 1942. postaje član 00 AFŽ za Liku. Radi sa ž e n a m a u k o t a r u G o s p i ć , a 1943. u k o t a r u B r i Kapetanović Olga iz Splita. u organizaciji A F Ž u 1942. g a l n o g G r a d s k o g odbora A F Ž jonskog kuću komiteta partizansku aktivno radi S p l i t u . 1943. član je ile- KPH. Gorskog Kotara. Nosilac Spomenice 1941. Split i član R a - Primala štampu, nje. Do oslobođenja radi sa ženama na terenu koja je je u svoju dolazila sa Katić M a r i c a , r . oslobođenog teritorija, kao i oružje i materijal odb. za v r š e n j e s a b o t a ž e u magala Splitu. 1893. (k. Slunj), primalja. Od j e s e n i 1941. r a d i z a N O P . B i l a član Opć. i K o t . AFŽ Slunj. narodu Kao i zdravstveni borcima na radnik terenu po- općine Primišlje. K a r a đ o l e - T r e š n j i ć Mila, r. 1911. u Šibeniku, r a d - nica, H r v a t i c a . P r i j e r a t a aktivno radi u U R S S . 1941. postaje na u Šibeniku. za grad. cijama član p r v o g 1942. -bila č l a n Organizira protiv gladi 00 u i fašizma. Postaje AFŽ za za KPH. nu kot. Nosilac že- ilegalnog N O O učestvuje 1943. č l a n j e M K Kistanje. aktiva i s j e d n i c a p r v o g i l e g . odb. predsjednica ilegalnog demonstrapred- K a t i ć R o z a , r. 1910. u Solinu, k. iz Splita se sakrivali bila okrug. rijala. Početkom radi na tere- Spomenice 1941. u Solin i obratno prenosila ilegalni m a t e r i j a l . Stalno je kuhala za ilegalce, koji su Šibenik, a k a s n i j e Kasnije Split, s e l j a n k a , H r v a t i c a . 1941. k a o m l j e k a r i c a s v a k o g j e dana centar pod za Kozjakom sastajanje Pomagala je i i njena je sakupljanje organizirati kuća mate- karavane i vršila stražu za v r i j e m e akcija po Rupotinama. Nosilac Spomenice 1941. �K a v a j G r e t a , r . 1910. u A u s t r i j i , r a d n i c a . A k t i v na u U R S S p r i j e rata. vodjelskih radnika u šena i otjerana u 1932. b i l a s e k r e t a r d r - Slav. Brodu. logor St. 1941. u h a p - Gradiška. Odlikovana ka, Srpkinja. Za radi u A F Ž . čitavo Bila vrijeme član K o t . NOB aktivno AFŽ Otočac. odb. Nakon što je z a m i j e n j e n a , otišla u partizane. S p o m e n i c e 1941. Kmezić Mileva, iz D u g o g Dola, k. Otočac, seljan- Nosilac Ordenom bratstva K n e ž e v i ć M i l k a , r . 1912. u J a b l a n i c i , k . S e n j , H r vatica. 1941. bila uhapšena, ali joj uspijeva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod pobjeći. U srpnju iste godine odlazi u Srp. M o - II. r a v i c e , g d j e r a d i s a ž e n a m a . O d p o č e t k a 1943. reda i Ordenom rada. bila Kekanović D r a g a , r. 1920. u V e l j u n s k o j G l i n i , k. .Slunj, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o sar a đ u j e s N O P u L u č i n c i m a , k . S l a v . B r o d . 1942. izabrana u odbor AFŽ rata kao tajnica tog u svom selu. odbora vrlo d i l a n a o s n i v a n j u odb. U predsjednica Jesenicu. Plaški i borbi AFŽ i član Kasnije postaje član protiv 00 AFŽ NOO za Kot. odb. AFŽ Isticala se u član Karlovac. Ličku četnika. toku aktivna. Ra- A F Ž u okolnim selima. Knifić Jelka, (k. Senj), Hrvatica. Sarađuje s N O P v e ć o d p r v i h dana o k u p a c i j e . 1942. o d l a z i u partizane, g d j e radi na organizaciji A F Ž . Po- K e p č i j a D r a g i c a , r. 1924. u s e l u K e p č i j e , k. D v o r , đak, .Srpkinja. omladine i kom. 00 Od žena. 1941. U na toku ' N O B KP Javoranj, USAOH radi Kot. odb. B a n i j a i član okupljanju bila član Dvor, AFŽ 0 NOO Opć. član Banija. Prije studentskom KPH Split. rata sudjeluje pokretu. Hapšena 1942. od u bila naprednom sekretar Talijana. U o d l a z i r u j n a 1942. B i l a član Obi. RK partizane odb. A F Ž z a D a l m a c i j u , član, t e org. sekr. O K K P H S r e d n j e Dalmacije. na Nosilac Ordenom Spomenice za hrabrost, 1941. Odlikova- Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda i Ordenom zasluga za narod II. reda. NOO Hrv. sekciji Pepica, r. 1918. u Prigorju, k. Krapina. Kot. Kot. NOO odb. Senj. AFŽ Od Senj i 1944. član O Primorje. Justa, Slovenka. r. u Bila Kočevju član kućnih u Sloveniji, URSS i 1943. radnica, aktivno pomoćnica. aktivna u N O P . Od radila početka u rata odlazi u partizane, g d j e r a d i u A F Ž . P o g i n u l a 24. I. 1944. na Ž u m b e r k u . K o h n - M i s s o n i Elena, r. rata aktivno 1908. u V a r a ž d i n u . učestvuje u radničkom Prije pokretu. Od početka okupacije radi na okupljanju žena u NOP. gdje je rušić, P o č e t k o m 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . B i l a č l a n no K o t . N O O i 0 0 A F Ž K r a p i n a . U p r o l j e ć e 1944. 1944. uhapšena i odvedena u logor, ubijena. Kokotović Klasić odjela predsjednica je Kočiš Kesić-Senjanović Juga, r. 1918. u Splitu, student, Hrvatica. slije kapitulacije I t a l i j e vrši dužnost pročelnika prosvjetnog Danica, r. seljanka, 1921. u Srpkinja. M l a k v a m a , k. 1941. Pe- počinje ilegal- šić. upala je u ustašku zasjedu i nakon raditi Koledić Lucija, radnica, Od 1941. aktivna radi je odb. 1943. bila član 00 protiv za kao predsjednica Opć. r. 1902. seljanka, NOP, a odbornica seoskog u odb. Hrvatica veljači AFŽ. AFŽ 1942. Kasnije Kunić, je član A F Ž Kunić i Kot. odb. A F Ž P l a š k i . predsjednica odb. AFŽ četnika. Kot. Karlovac. Isticala Nosilac Spomenice AFŽ se aktivno u NOP. U studenom odvedena u v r a t k a iz logora nastavlja zacijama logor. s borbi 1941. iste dikatu po- AFŽ. organi- kao zane. Završava Hrvatica. kurs 1942. AFŽ u odlazi SKOJ Peru- r. 1916. u Drežniku, Prije radnica rata drvne k. Slunj, aktivna industrije u u sin- Đurđe- o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član i sekr. Opć. k o m . KPH Feričanci, član O NOO Našice. Odliko- vana. K o m l e n a c Ruža, iz S r p s k o g S e l i š t a , k. K u t i n a . U učestvuje član K o t . Komozec u parti- Zvečevu. Iste od oslob. odb. Janja, prvih teritorij AFŽ iz dana i Kutina Komozeca, ustanka. radi u i 00 k. 1943. AFŽ. AFŽ Bila Čazma. Benkovac, se- l j a n k a , S r p k i n j a . U č e s t v u j e u p o k r e t u od 1942. Radila odb. Kmecik K a t a , r . 1923. u B a n o v o j J a r u g i , k . N o v ska, d o m a ć i c a , KK n o v c u . D o 1943. i l e g . r a d i u Đ u r đ e n o v c u , k a d a NOP godine Nakon radom u član Plaški, u K l o b u č a r Zorica, r. 1923. Od v e l j a č e 1943. s u d j e bila uhapšena i Bila Hrvatica. p r e l a z i na luje NOP. mučenja obješena u Zaboku. Klipa M a r i j a Điđa, za na organizaciji AFŽ i bila član Kot. AFŽ. Kontak Ana, iz Adolfovca, ljanka. B i l a č l a n odb. nje održavaju se k. AFŽ u ilegal. D. Miholjac, svom sastanci i selu. seKod njena je g o d i n e p o s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž . 1943. i z a - kuća bila baza za o d s j e d a n j e aktivista. U toku brana za čitave člana O NOO Nova Gradiška. NOB aktivno radi za N O P . �K o n j o v i c A n a , r. Kao grafička radničkom Ì912. u Slav. Brodu, H r v a t i c a . radnica sudjeluje pokretu. 1941. radi K o r d i ć - B a s t a j i ć M a r i c a , r. 1923. u K a r l o v c u . R a - u d i z a N O P o d 1942. Z a v r i j e m e N O B b i l a p r e d - ilegalnim s j e d n i c a o d b o r a A F Ž u C v i j e t i š t i m a , član Opć. prije u rata po odb. AFŽ Radatović, izlasku iz z a t v o r a odlazi u partizane. K a d i na bora AFŽ Hrvatske, B a n i j i u bolnici, zatim u rak skom Drežnici štamparijama u odredu. Zagrebu. U Bila II. uhapšena primorsko-goran- osniva i pokreće list » D r u g a r i c a « . i U odbore lipnju i član 00 1943. član Glavnog član K K K P H AFŽ od- z a Žumbe- Pokuplje. AFŽ 1942. za- Korenić Rožina, r. 1919. u Korenići, k. Poreč. r o b l j e n a od č e t n i k a i osuđena na d o ž i v o t n u r o - Od 1943. r a d i a k t i v n o u o m i . o r g a n i z a c i j i . P o - biju. staje Zatvorena u Italiji. Nakon kapitulacije v r a ć a se u domovinu, te rukovodi š t a m p a r i j o m u Moslavini i sarađuje u partizanskoj Nosilac Spomenice odb. član Korporić K o p i t a r M a r i j a , r . 1899. u P a z i n u , u č i t e l j i c a , H r v a t i c a . K a o u č i t e l j i c a u Sv. P e t r u u Šumi m n o je doprinijela cionalne svijesti odgajanju kod i djece i razvijanju čitavog na- sela. U o ž u j k u 1942. p o v e z u j e se s p a r t i z a n i m a . U n j e noj se kući kolovozu u o d r ž a v a j u sastanci, 1943. zajedno partizane. Kao sa veze i dr. Galja, od r. 1903. 1932. kurir između u kćeri, Istre prisustvovala Partije 17. VII. 1941. odlazi K o s a n o v i ć - K u k i ć Z o r k a , r. ljanka, Srpkinja. logora. Nakon Kopitar Silva, r. 1924. u strahote oslobođenja, Petru u Šumi, k. Pazin, učiteljica, Hrvatica. S m a j k o m i sestrom počinje prve aktivno odbore 1943. za i NOP žena 1942. Stvara kotaru u Pazin. o d l a z i u p a r t i z a n e i p o s t a j e član o m l a d . rukovod. AFŽ raditi omladine za za Istru, 1944. izabrana u Obi. od 00 1941. AFŽ Karlovac. se u domovinu. Sv. odb. Istru. 1921. u V i s u ć u , k. Srpkinja. dila organiziranju na KK Od prvih omladine. ljanka, Dvor, član odb. član A F Ž Visuć. i u NOP. Nosilac Od 1939. Bila Od Opć. 1941. u č e s t v u j e u N O P i odb. 00 AFŽ, AFŽ odlazi se radom Bila član Opć. Kot. Spomenice s sa Kot. odb. Banija i na AFŽ član Gl. S p o m e n i c e 1941. oslobođeni Gospić, teritorij. na neoslobođenom oslobođeni teri- i radi u A F Ž u koreničkom kotaru. kao 1941. Bila odb. na na Gospić i isticala se požr- neoslobođenom teritoriju. Kosović Ivka, iz Zaostroga, k. Makarska, seljanka. Radi aktivno M j e s . , Opć. Kot. za i Kot. NOO, te NOP od 1942. odb. A F Ž , član član KK Bila član M j e s . , Opć. KPH. K o v a č e v i ć D e s a , r. 1922. u V r l i c i , k. S i n j , s e l j a n ka, Srpkinja. Jedna od p r v i h žena u t o m k r a j u koja Kot. okuplja KPH i literaturu. odlazi AFŽ tvovnim radom i komunisti- Hrvatica predsjednica čita naprednu ženama Kosović D r a g i c a , r . u L i č k o m N o v o m , k . G o s p i ć . g a l n o g m a t e r i j a l a i ilegalne sastanke. V e ć tada kojima KPH r. u L i č k o m N o v o m , k. 1942. m a . N j e n a k u ć a b i l a p u n k t z a r a z a š i l j a n j e iležene, OK 1941. sekretar U d b i n a , član predsjednica sarađuje SKOJ član te OK t e r i t o r i j u . B i l a član K o t . odb. A F Ž Gospić. K o r a č Z o r k a , r. 1900. u Jošanu, k. U d b i n a , s e l j a n ka, S r p k i n j a . D. član Ističe 1919. u V i s u ć u , k. U d - kasnije Liku, organi- SKOJ se- 1941. sudjeluje omi. ra- b i n a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana ustanKPH, Gospić. Udbina, član K o t . aktivno za Kotar, predsjednica 1942. kom. u Kot. kom. odbora A F Ž Hrvatske. Nosilac torij ka radi član Spomenice Srpkinja. tijevici, silac K o r a č - D r a k u l i ć Z o r k a , r. logor u A F Ž . Bila član i l e g a l n o g odbora A F Ž u M a - O K S K O J z a L i k u i član 0 0 A F Ž z a Liku. N o Spomenice u ustanka dana S K O J Udbina, član K K K P H Mno- K o š i ć A n a , r. 1920. u D. J a v o r n j u , k. D v o r , se- Hrvatica. ljanka, Bila Nosilac Kosović Ankica, K o r a č B o r k a , r. Beču. 1920. u D. L a p c u , se- Aktivno Gorski njemačkih CK K P J u otpremljena i mnogih SuBila Ubijena. OK K P H narušenog zdravlja, vraća (Letonija). na 2 g o d i n e r o b i j e , k o j u i z d r ž a v a u P o ž a r e v c u . Lapac, član sve u Rigi i zarobljena Prošla Kot. go p u t a h a p š e n a i p r o g a n j a n a , a 1934. suđena zaciji Nijemaca. i naprednom pokretu. p r v o m z a s j e d a n j u Z A V N O H . 27. X . i s t e g o d i n e od omladine U dvije delegat rukovodstva Poreč. štampi. 1941. djeluje go Kot. AFŽ je počela Vrlika sarađivati član s NOP. AFŽ, član OK KPH i org. Sjev. Bila sekr. prva KK Dalmacija. 1941. b i l a j e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a u k o t a r u . Kao i Kovačević K a t a , r. 1897. u S a m a t o v c i m a , k. V a l - član Inic. 0 0 A F Ž z a Liku. U toku čitave N O B takva p o v o , s e l j a n k a . O d 1941. s a r a đ u j e s N O P , s k r i - radila u A F Ž i organima narodne vlasti. Cijela va partizane, sakuplja hranu, te njena z i r a o d b o r A F Ž u s v o m selu. obitelj postaje član KK b i l a je u b o r b i . KPH Udbina J e d a n sin bio u 1942. N O V , a jedan ubijen kao komunista u logoru. obitelji Nosilac kao kuharica u raznim ustanovama. Spomenice 1941. odlazi u partizane, organi- 1943. s a c i j e l o m g d j e radi u A F Ž i �K o v a č e v i ć Manda Bila, kinja. Od odlazi u dilac u 1942. iz radi partizane. Lukara, k. ilegalno U omladinskim toku Srp- NOP. NOB hapšenja 1943. materijal Knin, za bila organizacijama rukovo- i i ustaša. pronađen njene Hrabro Novoj AFŽ. 1942. se Gradiški i je kod pjesme nje protiv držala u Lepoglavi. partijski Pavelića logorima Ubijena i u 1945. Sinj, K r a j a č i ć - M i l i d r a g M i l e n a , r. 1918. u O š t r e l j u , B o - Srpkinja. Radi njenog aktivnog rada sna, n a m j e š t e n i k . Od 1940. a k t i v n a u S B O T I Č . K o v a č e v i ć M a r i j a , r . 1915. u K o l j a n i m a , k . seljanka, četnici ,su j o j z a p a l i l i kuću i t a d a je ž i v j e l a u Za kolibi Zagreb, pod Vještić-gorom. Uspostavljala vezu vrijeme u okupacije Kot. odb. radi NP u i Raj. kao odb. član AFŽ RK K P H . sa srpskim s t a n o v n i š t v o m u L i v a n j s k o m polju. 1944. u h a p š e n a . N a k o n z a m j e n e u s r p n j u 1944. U l i p n j u 1943. č e t n i c i radi su je z a k l a l i . u Upravi državne bezbjednosti za Hrvat- sku. K o v a č e v i ć Vinka, iz T r o g i r a , domaćica, Hrvatica. Za u vrijeme NOB ilegalnom jedna radu. od 1943. najaktivnijih odlazi na žena K r a j a č i ć S o k a , r. 1917. u S a d i l o v c u , k. S l u n j , S r p - oslobođeni kinja, pol. t e r i t o r i j . B i l a član K K K P H T r o g i r i K o t . odb. gradu učestvuje AFŽ. Početkom radnik. Za v r i j e m e u stud, travnja studija u naprednom 1941. vraća se Beo- pokretu. na Kordun i p o v e z u j e se s p a r t i z a n s k i m o d r e d o m u K o n Go- čarevu K r a j u . U listopadu odlazi u part, odred r i c a , H r v a t i c a . P o m a ž e N O P o d 1941. S a k u p l j a u selu B u g a r u i r a d i na o r g a n i z i r a n j u o m l a d i n e i šalje i ž e n a . P o č e t k o m 1942. član j e K K K P H Kovačić Barica, r. u Mraclinu, sanitetski m a t e r i j a l , te partizanima. V. 1905. Gorica. teritorij 1943. Iste izabrana godine Žumberka i u O V. održava veze Opć. prelazi u k. odb. na NOO s AFŽ oslobođeni vrši dužnost U drugoj održava AFŽ. objesili ga. org. Kovačić Ljubica, r. 1916. u 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i sa ž e n a m a Dugo sjednica Inic. Zagreb, član vatsku i povratku Selo. 00 AFŽ Obi. član U toku AFŽ zasjedanja selu Suša k r a j NOB Zagreb, odb. ZAVNOH. sa radi U za Za- domaćica, kotaru 1941. k. greb, u Hrvatica. Sesvetama, bila član za NOP. OK proljeće KPH Hr- 1944. bila na je, u S a v e , u h v a ć e n a od u s t a š a i od- vedena u z a t v o r Sisak, gdje Slunj. Opć. kom. odb. AFŽ kurseve 1944. te polit, Obi. kom. AFŽ. AFŽ član je za 1941. Oblasnom odboru Podrav. Slatina, KPH sekretar KPH Poslije rata menice pri KK OK KPH Slavoniju član C K i Našice, član član odb. Nosilac SKH. Obi. Spo- Odlikovana. pred- Sjevernu ZAVNOH sekretar je K o r e n i c a . K r a j e m 1943. o d l a z i u S l a v o n i j u , g d j e sina i 1942. K P H K o r e n i c a i B u n i ć , t e član K o t . referenta za zdravstvo. N i j e m c i su j o j uhvatili omladinca-kurira polovini je ubijena. Krajnović Milena Nena, ljanka, Srpkinja. Do organizaciji i iz Škara, k. 1942. 1943. AFŽ. bila O t o č a c , se- radi u omladinskoj sekretar Opć. k o m . P r i m i š l j e i član K o t . odb. A F Ž S l u n j . P o g i n u l a 16. V I I . 1943. p r i l i k o m da na KK K P H Slunj. četničkog napa- (Vidi knj. I , dok. 206, str. 339.) K o v a č i ć M i r a , r. Istra, 1936. 1920. u Z g r a b l j i ć i m a , k . namještenik, 1943. Hrvatica, postaje član, član Poreč, od sekretar kasnije URSS KK Krašić Nevenka, 1941. Po iz Gline. dolasku u K P H K u s t o š i j a - L j u b l j a n i c a . 1944. o d l a z i u N O V omlad. o r g a n i z a c i j i , g d j e vrši dužnost sekretara 1943. S K O J u brigadi. grada, radnica. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o - NOP zatim učestvuje radi sa Našice i 1944. bila član ženama. član O K K P H 00 u Ljeti odb. AFŽ, Našice, od najprije o d r ž a v a k u r s e v e A F Ž pri Obi. Slavonija. K o v a č i ć R e z i k a , r . 1919. u Z b i l j u D o n j e m , k . P r e - U partizane AFŽ KK KPH sekretar Grad. kom. Pakrac i tajnica Grad. N O O . Iste godine k u N O B b i l a član 0 0 A F Ž V i r o v i t i c a , 0 0 A F Ž b i r a n a z a člana O b l a s n e k o m i s i j e A F Ž Našice, Kot. voniju. Podrav. Slatina i pol. k o m e s a r partizanske bol- odb. nice virovitičkog nom zasluga AFŽ za D. Miholjac, područja. narod III. KK Odlikovana KPH Orde- reda. Kravar Rajna, Hrvatica. skom Kozar Bosiljka, r. 1920. Požega, namještenik, u S t r i j e ž e v i c i , k. Srpkinja. Od 1942. te predsjednica Opć. Kot. odb. odb. AFŽ AFŽ 1918. rata pokretu. Bila u Drnišu, aktivno prvi namještenik, radi spiker u na Jugoslavija« studentilegalnoj Slav. radio-stanici bu. 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e se t e š k o r a z boljela »Slobodna Sla- sara- đ u j e s N O P . U t o k u N O B b i l a član Opć. k o m . K P H , predsjednica r. Prije za u Zagre- i umrla. Striževica, Slav. Požega. Kreačić-Kovačić Olga Žoga, r. 1913. u Zagrebu, e k o n o m i s t , H r v a t i c a . Od 1934. u č e s t v u j e u naKrajač Erna, r. 1886. u Zagrebu, književnica. prednim stud, ženske i ženskim komisije CK organizacijama. KPH i član Bila Za v r i j e m e N O B u č e s t v u j e u ileg. radu, propa- član redak- gandi i raspačavanju ilegalnog materijala. K o d cije »Ženski s v i j e t « . Po okupaciji radi za N O P . �1941. i njena u 1942. nekoliko rujnu Centralni puta 1942. hapšena. Iste godine odb. A F Ž J u g o s l a v i j e . Kruljac-Čebotar Zamije- birana 1943. Marija, iz Kupjaka, k. Delnice. O t i š l a u r u j n u 1941. u p a r t i z a n e k a o b o r a c . U u borbama radi na bila ranjena i vratila s e kući. Kako o r g a n i z i r a n j u A F Ž u H r v a t s k o j i na p r v o j kon- . su T a l i j a n i za to d o z n a l i i u n j e n o j kući v r š i l i ferenciji premetačinu, AFŽ Hrvatske birana za člana. Ure- Nosilac Spomenice ona Krunić-Maraković NOO. Hrvatica. 1943. sakrila u plastu sijena, 1941. 1942. aktivno tajnica je ilegal. radi u Grad. AFŽ odb. Vera, r. 1921. u Petrinji. U p a r t i z a n e d o l a z i 1942. i r a d i u A F Ž na k o t a r u K r i š k o v i ć S l a v a V j e r a , r . 1908. u Sušaku, n a m j e štenik, se k o j e g a s u isti z a p a l i l i , i t a m o j e ž i v a i z g o r j e l a . đivala »Ženu danas« i kasnije »Ženu u borbi«. G l i n a . B i l a s e k r e t a r Opć. k o m . K P H S t a n k o v a c , i član K K AFŽ KPH Glina i tajnik 00 AFŽ za Ba- niju. S u š a k . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e , ali se, po nal o g u P a r t i j e , v r a ć a u g r a d na dužnost o r g . sekr. Grad. kom. Sušak. U svibnju 1944. odlazi Kučar Marica, u domaćica, P u l u , g d j e j e član G r a d . k o m . K P H . činje K r i z m a n i ć - M u f i ć F r a n k a , r. k. Delnice. nizaciji i O d 1942. r a d i u o m l a d i n s k o j AFŽ. 1943. 1944. č l a n K o t . svjetnom 1921. u N a d v u č n i k u , orga- p o s t a j e član N O O , a o d N O O Vrbovsko i radi na pro- r. raditi za NOP. 1942, Talijani zapalili kuću, teritorij. na 1943. birana nakon prelazi za Pelješcu, okupatora što na po- su joj oslobođeni predsjednicu Kot. odb. A F Ž P e l j e š a c i p o s t a j e č l a n M j e s n o g N O O Janjina. Nosilac Kučinac Ivka, agronom., OK u iSreseru Dolaskom Spomenice 1941. sektoru. K r i ž a n M i l i c a , r . 1918. u D o p s i n u , k . O s i j e k , stud, i 1896. Hrvatica. Srpkinja. SKOJ 1941. Osijek. bila r. 1895. u seljanka. Od B r o đ a n c i m a , k. V a l p o - početka okupacije sarađuje OK 22. KPH s p a r t i z a n i m a . I a k o j e selo b i l o o k u p i r a n o , ona X. član Strijeljana vo, 1941. uspijeva da srpnju ( V i d i k n j . I , d o k . 16, s t r . 2 9 . ) organizira 1943. niz izvršena je akcija u selu za NOV. velika s a k u p l j a n j a h r a n e z a p a r t i z a n s k u bolnicu. K r l e ž a A n t o n i j a , r. 1903. u K r a p i n i . O d t r a v n j a lima je b o l n i c e . 13. X I . partijska štamparija. Čitavo vrijeme Sve j e s a k u p l j e n o u n j e n o j kući, o d a k l e j e ona k o - 1941. r a d i k a o k u r i r . 1942. u n j e n o m s t a n u b i l a ileg. U akcija prenijela kroz neprijateljske redove do 1943. n e p r i j a t e l j j e u h a p s i o u N O B radila na prenošenju i raspačavanju ileg. selu p e t e r o l j u d i , m e đ u k o j i m a i n j e n o g d r u g a , štampe i materijala k o j i je odmah ubijen. Jednom, kad je prijetila NOP. i na d r u g i m z a d a c i m a Nosilac Spomenice za opasnost 1941. su Krnčević Dinka, iz Šibenika, domaćica, H r v a t i c a . Od 1941. r a d i za N O P , a 1943. zane. Bila član Grad. denom predsjednica odb. za AFŽ odlazi u parti- rajonskog Šibenik. odb. AFŽ Odlikovana i da ilegalno k r i l a na kolima, sela. U radu dva pokrila su j o j druga, Ivka đubretom pomagale i ih koja j e sa- izvela njene kćerke iz i sin. K u č i n a c Z l a t a , r. 1923. u B r o đ a n c i m a , k. V a l p o v o , seljanka. Petrinja, uhapšena u t o m selu, Or- hrabrost. K r n j a i ć - C v i t k o v i ć D r a g a , r. 1913. u S t a r o m selu, k. budu radila seljanka, Srpkinja. S NOP sara- zaciji. 1942. 1943. aktivno odlazi u radi u omlad. partizane. organi- Bila član KK S K O J Valpovo i org. sekretar K K K P H Osijek. đ u j e o d 1941. z a j e d n o s a s v o j i m d r u g o m , o d r - 1945. žavajući s j e d u p r e d B r o đ a n c i m a . S t u p a j u u b o r b u , u ko- vezu teškim i skrivajući ilegalnim oslobođeni uslovima. pod vrlo 1944. odlazi na u Stranci iz S p l i t a . P r i j e r a t a sa- radnog naroda. dana ustanka radi u A F Ž . 1942. Od prvog odlazi u par- tizane. D u g o radi na sinjskom kotaru, g d j e se istakla NOB Krtinić u radu bila u Boja, ljanka, sa r. 1912. Srpkinja. AFŽ. Udbina. Nosilac Milka, Srpkinja. ženama. rukovodstvima radila u Krtinić joj s g r u p o m d r u g o v a n a i đ e na u s t a š k u za- Zlata pogiba. teritorij. Krstulović-Bogdan Kita, rađivala ilegalce Od Za cijelo čitave Udbina, NOB Bila član p r v o g K o t . iz Spomenice Bruvna, 1941. k. aktivno č l a n O p ć . odb. A F Ž M a z i n . se- aktivno odb. 1941. NOP, na sakupljanju oružja i pomoći te na okupljanju rukovodi kome ileg. je bio žena. lazi na oslob. b i l a član M j e s . 1941. u seljanka, AFŽ. domobranske otpremanje oružja. teritorij vojske, domobrana u N e k o l i k o p u t a od- kao odb. A F Ž Kukoč-čulić Desa, iz Gračac, Iza kapitulacije Italije komitetom zadatak za delegat. Od 1942. Split. AFŽ 1941. radi P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu. radi N O V i prikupljanje u V i s u ć u , k. U toku vrijeme AFŽ. K u d r i ć M i l k a , r. 1910. u Splitu, r a d n i c a H r v a t i c a . Bila Bila omlad. Splita. Sarađuje u N O P od rukovodilac, kurir PK K P H z a D a l m a c i j u , t e član u d a r n e g r u p e . U h a p š e n a od Talijana 1942. U najboljih rukovodilaca. zatvoru Iz bila jedna od internacije po kapi- �tulaciji Italije član teta KPH odlazi KK K P H u Solin, partizane član GNO i i radi Grad. kao komi- K u z m i ć Julka, Polje, na Split. r. 1920. Hrvatica. vezi za u V. B a r n i , k. Od 1942. radi prebacivanje za Grubišno NOP. drugova iz Bila Zagreba z a N O V . 1943. i z a b r a n a z a č l a n a K o t . odb. A F Ž Kukoč-Debeljak mještenik, splitskoj vala Dobrila, Hrvatica. 1942. odlazi za Muć i oružje, u u 1941. Prenosila partizane. je i Bila član Omišu, i U član lipnju Obi. Kot. odb. Grubišno Polje. ileg. raspača- dr. Spomenice Nosilac na- aktivna u municiju Dalmaciju, Sinj. 1917. Od organizaciji. štampu, AFŽ r. odb. AFŽ za Lakuš-Plašč Vera, r. 1920. u S e s v e t a m a , k. Za- greb. Od početka ustanka radi aktivno u N O P . 1943. odlazi u partizane. Bila tajnica 00 AFŽ Zagreb. 1941. L a l i ć K a t a , r. 1910. u S e v e r i n u , k. B j e l o v a r , se- Kunjašić Marija, radnik kod na iz terenu proturanja rišta i kod u NOB Istre. iz Hrv. Istakla se Primorja. štampe u polit, ljanka, Hrvatica. Za 1942. Bila hrabra tajnica Opć. A F Ž , predsjednica Kot. odb. kao Bila neprijateljska prebacivanja ruskih upo- zarobljenika AFŽ, Katica, r. 1921. Hrvatica. nica, predsjednica odbora AFŽ u žabnu kod 1935. aktivno Siska, rad- radi u omladin. Milka, pokretu radi Društvu ženskom VI. aktivu, studentskom 1941. iz Siska je grupu, koja srpnja 1941. se povezuje omladinom odlazi toga je te u dana na- Sisku. u prvu s 22. partizansku formirana. uhapšena. Nakon Krajem izlaska iz 1942. u AFŽ Moslavinu, gdje je bila član OK odKPH Čazma, 0 N O O , 00 J N O F , te tajnica, a kasnije matinske potpredsjednica menice 00 AFŽ Čazma. Nosilac i U član Glavnog profesor, Hrva- brigade tada a lipnja odlazi Obi. odb. politodjela III. dal- član NOO u OK KPH, Zadar. borbi«. Odlikovana i u Do član (1943.), O uni- pokretu, dr. bila član »Dalmatinke 1941. i Šibeniku, NOB Ordenom bratstva zagrebačkom Ženskom žene u toku potpredsjednik menice i ilegalno i u prosvjetu Dalmaciju, urednica u i Splitu, učestvuje za za KK K P H Petrinja i P o č e t k o m 1943. u beogradskom te radi NF lazi AFŽ od Hrvatsku. 1914. partizane. z a t v o r a ponovno u partizanima i radi kao član Sisak. r. na verzitetu, prednom 00 radi t i c a . Od 1935. u č e s t v u j e u n a p r e d n o m student, o r g a n i z a c i j i u s e l i m a O d r a i Žabno. L j e t i 1939. u za NOP garnizona Hreljin. Lasić Kušec odb. Nosilac Ordenom jedinstva 00 Prva je Spo- za hrabrost II. reda. Spo- 1941. L a s n i b a t A n k a , i z M a k a r s k e , d o m a ć i c a . O d 1941. ilegalno Kuzmanić-Franičević T a s j a , iz Kaštela, k. Split, Mjes. radi za odbora NOP AFŽ i u Makarskoj. član NOO u Bila član Makarskoj. H r v a t i c a . K a o đak učestovala u naprednom omi. pokretu. Od početka N O B radi za N O P . 1944. b i l a s e k r e t a r O K S K O J - a i član O K K P H Sred. Lavrnja-Vezmar k. Slunj, D a l m a c i j a . 1945. b i r a n a z a s e k r e t a r a O b i . k o m . 1942. SKOJ torija Dalmacija. Milosava, seljanka. Održava i Za veze r. 1922. NOP između neprijateljskog u radi Grabovcu, od travnja oslobođenog uporišta u teri- Rakovici. P o s t a j e član o d b o r a A F Ž z a R a k o v i c u , a 1943. Kuzmanić-Hajduković Mara, radnica, Hrvatica. Prije i u r. radnog 1938. Stranci 1918. rata u aktivna naroda. Splitu, član Kot. odb. AFŽ Slunj. u URSS U vrijeme Lazić Bosiljka, r. 1915. u Srpkinja. nošenju o r u ž j a iz skladišta mornaričke stanice svom u r i j a l a z a N O V i n a r a s p a č a v a n j u š t a m p e . 1943. Splitu NP, do pripremljenih raspačavanju 1941. p o s t a j e 1942. član uhapšena skrovišta. i, Radi štampe, ilegalne krajem udarne nakon grupe. mučenja, a U u srpnju prebačena kad selu je počinje ilegalno bila teritorij. odb. 1942. B o r o v i , k. V i r o v i t i c a , kapitulacije bivše Jugoslavije učestvuje u pre- na toku NOB s NOP. sakupljanju kompromitirana, U AFŽ radi sarađivati bila odlazi na U mateoslob. predsjednica Kot. Virovitica. u logor u Italiju. Intervencijom Crvenog križa, u prosincu nastavlja 1943. vraća radom. Nosilac se u domovinu, Spomenice gdje Lelas-Ljubić Hrvatica. 1941. Sonja, Prije ženskom pokretu. K u z m a n i ć M a r a Bileta, r. 1902. u M i l n i , k. B r a č , r. rata 1921. u Omišu, učestvovala Za vrijeme u radnica, naprednom okupacije ilegal- no r a d i u O m i š u . K r a j e m 1942. o d l a z i u p a r t i - domaćica, H r v a t i c a . P r i j e rata aktivno učestvu- z a n e . B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž O m i š i Opć. k o m . je u naprednom pokretu u K P H Poljica. okupacije kući nastavlja nalazi ileg. ileg. Splitu. radom. štamparija, U Za v r i j e m e njenoj izrađuju se se gir. Nosilac Lelas-Polić M e r i , r. n j e n o m j e dućanu s k l a d i š t e o r u ž j a , h r a n e i s a - vatica. nitetskog materijala. stvuje Spomenice 1941. pro- pusnice, l e g i t i m a c i j e , p e č a t i i dr. za N O P , a u Nosilac 1943. r a d i u A F Ž u k o t a r u T r o Spomenice 1941. Od u 1936. mnogim 1913. u u Splitu, radnica, H r - radničkom pokretu. demonstracijama i Uče- radi na �o k u p l j a n j u ž e n a . 1941. n a s t a v l j a r a d o m u O m i - L o n č a r M i l i c a , r. 1918. u D. S j e n i č a k u , k. V r g i n - šu i M o s t a r u . U r u j n u 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e . most, Bila član K o t . radi NOO odb. AFŽ Omiš i tajnica Mjes. seljanka, za 1943. Milka, r. 1909. Od Hrvatica. pokretu. 1942. 1937. 1942. u Krapinskim Toplicama, učestvuje bila u predsjednica u ulazi KK u KPH Kot. Od početka aktivna s n i j e p r e d s j e d n i c a Opć. Omiš. Lemić Srpkinja. NOP. je član, odb. A F Ž u odb. AFŽ ustanka kao za ka- Sjeničaku. Vrginmost i Vrginmost. naprednom matičnog od- Lončarić Katica, iz Senja, Hrvatica. Za N O P radi b o r a u Z a g r e b u i član K o t . odb. A F Ž . 1944. od- od 1942. B i l a n e k o l i k o p u t a h a p š e n a i m u č e n a . lazi u partizane, g d j e radi kao član Opć. kom. Kao K P H Lasinja, organizira žene za pomoć N O P . AFŽ Kot. odb. AFŽ Pisarovina i 00 Pokuplje. seljanka, Hrvatica. O d 1943. Jedna je seljanki od prvih koja 1944. s tada jednoj ovog dijela partizane. i male dvoje teritorij. U djece Završava i radi kao član K o t . u sarađuje s N O P . pomaže mužem oslobođeni Gradskog partizane, ali i d a l j e L e s i ć K a t a , r . 1919. u B a b i n o j G r e d i , k . Ž u p a n j a , nije, predsjednica Slavotravnju Lovrenčak Mica, r. odbora AFŽ održava v e z u sa 1908. u Senj 1943. o d l a z i u Krapini, Senjom. učiteljica. Od 1935. s a r a đ u j e s r a d n i č k i m p o k r e t o m . 1940. član je OK sumnjiva KPH i Krapina. ustašama 1941. bila nepoćudna je kao premještena na za učiteljicu u Bosnu, g d j e se odmah p o v e z u j e kurs s N O P i 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e . R a d i l a je na odlazi politički odb. A F Ž . P o g i n u l a 1952. terenu kao politički radnik. Razboljela se od t i f u s a i b i l a na l i j e č e n j u u selu n e d a l e k o T r a v - nesreći. nika. L i c u l I r m a , r . 1914. u Š u m b e r u , k . L a b i n . A k t i v - Tu je bila izdana, zarobljena od ustaša i o t j e r a n a u l o g o r St. G r a d i š k a , g d j e j e u m r l a . n o r a d i z a N O P o d 1941. P o č e t k o m 1943. o r g a nizira prvi staje odb. AFŽ u Opć. član odb. AFŽ, svom predsjednica je Kot. član K o t . i KK K P H NOO odb. selu, a u AFŽ zatim svibnju za po- 1944. Labin. Bila Lozica Andrina, Hrvatica. Bila jedna Agica Delnice. Renka, r. O d 1942. 1920. u Ravnoj ona prelazi radi kao u civilni kuharica, Gora vraća AFŽ Vrbovsko. se R a v n o j Gori. Gori, k. radi za N O P . K a d je nepri- j a t e l j ponovo upao u M r k o p a l j logor čim tamo i i R a v n u Goru, kod je bila Bribira, oslobođena postaje 1944. član član Selaca, početka od gdje Ravna Kot. Opć. u šena i k. njemačke Brač, ustanka najaktivnijih n o m o d b o r u . 8. I I I . Labin. letke Liker iz Od domaćica, radi za članova u NOP. Narod- 1944. o r g a n i z i r a l a i b a c a l a bunkere, p o s l i j e č e g a uhap- o d v e d e n a u l o g o r u N j e m a č k u , g d j e je ubijena. Lozo Marija, iz Poljica, seljanka. Za N O P radi o d 1941. B i l a član M j e s . i K o t . odb. A F Ž i N F . odb. NOO u Zatim odlazi u N O V kao šifrant. Lujak Marija, iz Dubrovnika, student, Hrvatica. P r i j e r a t a p r i p a d a l a j e p o k r e t u n a p r e d n i h studenata. P o č e t k o m ustanka aktivno radi na K o r - Lilić-Medić Kata, iz Siverića, k. Drniš, domaćica. Počela raditi za NOP 1942. 1943. prelazi na oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž Drniš, član člana O 00 NOO AFŽ Knin, a 1944. Knin — povjerenik birana za za socijalno staranje. čuli, a kao Bila odlazi je u rukovodilac na rad zbjegu AFŽ i u u Srednju Africi, član CO gdje Dalradi zbjega. L u k a s T o n k a , r. 1911. u S p l i t u , d o m a ć i c a , H r v a tica. 1941. član j e 1942. L o k m e r S l a v a , r . 1907. u š p i š i ć B u k o v i c i , k . V i r o - kasnije maciju. aktivno radi za Mjes. odb. AFŽ ileg. internirana izdavanju ileg. u NOP. Italiju, lista Iste godine Split. gdje »Naša U travnju učestvuje borba«. u Krajem vitica. U početku ustanka okuplja žene i omla- 1943. v r a ć a se iz i n t e r n a c i j e i r a d i u I s t r i k a o dinu pol. r a d n i k . sela Skriva Korije partizane, i organizira koji ilegalno pomoć dolaze NOV. u o d l a z i u o s t a l a sela k o t a r a , r a d i na s a k u p l j a n j u hrane i dr. lom Pred opasnošću hapšenja, sa cije- obitelji prelazi na Nosilac oslobođeni t e r i t o r i j . Lukić Katarina k. Kostajnica, Maša, Anka, seljanka. r. Od organizaciji. pohađa Opć. kurs kom. 1923. početka 1943. AFŽ. KPH u Paklenici, ustanka odlazi u U toku Novska, radi bila KK organizator Novska, u omlad. partizane, NOB član k. gdje i NOO O r. 1916. učiteljica, v i m a pri Lončar S p o m e n i c e 1941. selo, predavač na Banija u D. Hrvatica. do rujna AFŽ Nova kada iz referent Istre NOO i radi Pokuplje. kao prosvjetni Nosilac Spomenice pri 0 1941. sekretar KPH i KK Lukić Ljubica, r. 1918. u B. Brdu, brana za predsjednicu seoskog 00 1944. 1945. v r a ć a se u član kao tečaje- o d l a z i u I s t r u na i s t i z a d a t a k . Srpkinja. i Radi učiteljskim S K O J N o v s k a , komesar administrativnog kursa Đulovcu Hrastovcu, Gradiška. Od 1941. aktivna u N O B . odb. k. Osijek, 1942. i z a AFŽ u B, �B r d u . I s t e g o d i n e u h a p š e n a o d u s t a š a , osuđena na smrt nicu. i kasnije Prilikom pomilovana jednog na tešku tansporta tam- 1945. skače iz v o z a i o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i u A F Ž . M a đ a r i ć Štefica, r. nik, s Hrvatica. NOP. 1908. u L u d b r e g u , n a m j e š t e - Od Aktivna prvih na dana okupacije okupljanju ziranju t e č a j e v a za prvu žena, pomoć i radi organi- sakupljanju hrane z a N O V . U toku N O B bila član K K K P H Lukić M a r a , r. 1918. u K r b a v i c i , k . T . K o r e n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . Z a N O P r a d i o d 1941. B i l a član Opć. odb. odb. AFŽ Korenica AFŽ silac Spomenice Bunić, i član predsjednica 00 AFŽ Ludbreg, 00 No- iz NOO Maglica Anta, iz Zlarina, Pučišća, k. Brač, Hrvatica. na organiziranju postaje sekretar Sudjeluje u N O P od početka ustanka. Bila pr- član benik i tajnica K o t . KPH za KK KPH Kot. Brač. AFŽ za odb. bardiranja AFŽ za 1943. Visa postaje Brač, član otočje, Srednjo-dalmatinsko Dalmaciju. Obi. odb. prigodom bom- 1944. domaćica, raditi terijala i na na Hrvatica. Magovac Mara Od bora na zatim odb. Marijana, Hrvatica. svom selu. KPH član 1944. Jadrtovac, KK KPH Ši- Crvenog križa. iz Magovaca, odb. odb. A F Ž organiziranju k. Kar- A F Ž u Ma- Sošice. A k t i v n o žena i stvaranju od- AFŽ. 1938. poma- M a j s t o r o v i ć D a n i c a B e l a , r . 1919. u G o r n j o j V e - Radi z i c i , k . Sušak. P o č e l a j e r a d i t i z a N O P u l i p n j u zadacima za NOP. 1941. Aktivno odbora A F Ž sa AFŽ, u kom. l o v a c . U t o k u N O B b i l a član s v o g a k t i v n o g r a d a u t o k u 1942. b i l a h a p š e n a . radila Šibenik, propagandnog rasturanju drugim odb. AFŽ g o v c i m a i član Opć. L u s t i g - č a č a l o v i ć K a t a , r . 1904. u K a n i š k o j I v i , k . Garešnica, tajnica 1941. član član Poginula Kot. radila činje i Spomenice k. Opć. va predsjednica OK Ludbreg Nosilac U p o k r e t u u č e s t v u j e od 1941. 1942. r a d i i l e g a l - 1941. Draga, Kot. Varaždin. Kot. Lika. no Lukinović član AFŽ ženama na terenu općine V u k e v j e k a o č l a n O p ć . odb. A F Ž . Bila član Mjes. na i RK Sušaku, SKOJ, kasnije kom. K P H , član K K K P H član p r v o g član Mjesnog Sušak, č l a n N F , K o t . odb. A F Ž , č l a n 0 N O O . L j e p a v a B o s i l j k a , p r o f e s o r . B i l a j e d v a p u t a uhapšena k a o t a o c u S a r a j e v u . U j e s e n 1942. o d l a z i u Koprivnicu, gdje 7. XI.. 1943. p o s t a j e član Grad. N O O . K a s n i j e radi u p r o s v j e t n o m odjelu 0 NOO Bjelovar. 1944. u srpnju odlazi 1943. b j e ž i i z t a l i j a n - skog i zatvora Nosilac u Krasici Spomenice za hrabrost, Ordenom bratstva l o v a c . U N O P u č e s t v u j e o d 1942. A k t i v n o r a d i i odjeće za partizane, u o r g a n i z i r a n j u ž e n a i d r . B i l a č l a n Opć. odb. Radatović. namještenik, aktivna u URSS. Jugoslavije radi 1941. odlazi tehničarka čarka, ž d i n , r a d n i c a u T v o r n i c i s v i l e . Od 1942. a k t i v n o r a d i z a N O P . 1943. b i l a u h a p š e n a i n a k o n m u č e n j a o d v e d e n a u l o g o r St. G r a d i š k a , a k a s n i j e Jasenovac, gdje je ubijena. na u u zamj. brig. V I I I . L j u b e k D r a g i c a , r . 1918. u T e d e l j a n c u , k . V a r a - u jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Karlovac, hrane i radom. Ordenom M a j s t o r o v i ć M a c a M a r i j a , r . 1913. u M o s t a n j i , k . L j u b a n o v i ć Julika, i z Š i l j a k a , R a d a t o v i ć , k . K a r sakupljanja s Odlikovana u Z A V N O H kao referent za prosvjetu. kod nastavlja 1941. rata stare za Hrvatica. N O P u Karlovcu, partizane. Štabu U toku Korduna komesara i III., tajnica 0 NOO te propodjela). Korduna Maksić-Božičević 00 Marica I. u bolni- bat. uprav., Iskra, r. II. i i član socijal., 1941. 1925. 1941. X. bila Drežnici Spomenice Hrvatica. 8. Banije, Karlovac (pročelnik Nosilac učiteljica, AFŽ a NOB zatim div., k o m e s a r bolnice Kordunu, hovici, Prije Odmah po kapitulaciji u bila Ora- omlad. rukovodilac u Orahovici. N j e n a grupa omladine Ljubetić Ecija, iz Šuti v a n a , k. Brač, Hrvatica. O d 1941. v r l o a k t i v n o r a d i n a o k u p l j a n j u ž e n a 1 omladine. član Srednje-dalmatinsko KK i na 1943. b i l a član, a k a s n i j e s e k r e t a r K K S K O J , član, a z a - za bila službi t i m s e k r e t a r O K S K O J N a š i c e i član O K K P H . NOO NOB obavještajnoj KPH, OK toku na sakupljanju m a t e r i j a l a za partizane. K o t . odb. A F Ž i K o t . N O O z a B r a č , z a t i m član O U aktivno je radila otočje i član KPH. 1945. b i l a č l a n O b i . k o m . vrijeme N O B L j u b i ć A l e k s a n d r a — M a l a p l a v a , r. 1912. u D e - ljanka, u radničkom pokretu u Zagrebu. u svom na i l e g a l n i r a d . 1942. u h a p š e n a i n a k o n t e š k o g Opć. m r c v a r e n j a n a p o l i c i j i , s t r i j e l j a n a 9 . X I . 1942. Vojnić, u Maksimiru. te 162.) ( V i d i k n j . I., d o k . 115, str. 1 6 1 — Slavonije. Za M a l i ć M i l k a , r . 1922. u B a r i l o v i ć u , k . V o j n i ć , se- siniću, r a d n i c a , H r v a t i c a . O d 1940. a k t i v n o r a d i 1941. p r e l a z i SKOJ aktivno radila u A F Ž . S r p k i n j a . O d 1941. r a d i u o d b o r u A F Ž selu. odb. član 1 Kot. U AFŽ 00 toku NOB Tušilović, A F Ž Karlovac, Opć suda bila predsjednica član K o t . odb. AFŽ sekretar Opć. kom. NOO Tušilović, Vojnić. Nosilac KK KPH Spomenice član 1941. �Malie Nevenka, la je u Ljeti nastavnica, naprednom 1941. Hrvatica. pokretu počinje raditi još Sudjelova- Marčetić Soja, p r i j e rata. Srpkinja. na u od ilegalno Sušaku iz Zrmanje, svom selu. Organizira i 1942. r a d i u A F Ž . S r e d i n o m 1943. b i l a h a p š e - sakuplja odjeću, n a i p o s l i j e n e k o g v r e m e n a p u š t e n a n a slobodu. B i l a član Opć. Iste godine radi u AFŽ u Praputnjaku. kao 19. X I . pročelnik prosvjete i propodjela. 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e . seljanka, posjete partizanima, obuću i h r a n u za b o r c e i dr. odb. A F Ž . M a r e č i ć M a r i j a , iz M a r e č i ć i , k. P a z i n . Sa cijelom o b i t e l j i u č e s t v u j e u N O P o d 1942. N j e n a kuća bila je prvo M a l i n a A n i c a , r. 1920. u B u d a š e v u , k. Gračac, 1944. u l a z i u i l e g a l n i G r a d s k i odb. A F Ž i G r a d . N O O Sušak k. O d p r v i h dana u s t a n k a i l e g a l n o radi Sisak, se- l j a n k a , H r v a t i c a . 1941. o d l a z i u p r v u p a r t i z a n - prva baza vrijeme i t. d. je partizana kurir, u tom raznosi kraju. poštu, U štampu a k a s n i j e r a d i na o r g a n i z i r a n j u žena i omladine. s k u g r u p u u B r e z o v i c i , g d j e o s t a j e d o 1942. k a d p r e l a z i na r a d u bolnicu. P o g i n u l a 1943. u G r meču za vrijeme Malivuk-Basrak kinja. IV. Sava, Aktivno neprijateljske k. radi u AFŽ B i l a član Opć. i K o t . NOB organizirala Dvor, seljanka, Srp- početka 1942. od odb. ofenzive. A F Ž Dvor. nošenje hrane U toku borcima na p o l o ž a j e i posjete b r i g a d a m a i bolnicama. M a l j k o v i ć M a r a , r. seljanka, 1912. u V o d o t e č u , k . Srpkinja. Član prvog Nar. p o m . u k o t a r u i N O O u s v o m selu. 1942. član K o t . odb. A F Ž B r i n j e , a k a s n i j e 0 0 A F Ž L i k a . Nosilac Spomenice Mance Tonica, r. 1941. 1921. je stupila u lazi na rad u Kot. Od Gubavčeva jedinicu. polja, U toku N O B k. Gračac, a k t i v n o radi- l a s a ž e n a m a . B i l a član Opć. i K o t . odb. A F Ž Gračac. Marić-Grubić đak, Čedna Beba, r. 1924. u Kninu, S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o r a d i u omlad. Knina. odvedena logor u U lipnju u 1942. uhapšena i Italiju i nakon kapitula- c i j e i s t e v r a ć a s e n a t e r e n k o t a r a V r l i k e , zatim Drvara K P H , OK i Knina, SKOJ i gdje 00 radi AFŽ kao član Knin. 'Neko OK vrije- m e b i l a p r e d s j e d n i c a 0 0 A F Ž , a p o s l i j e tajnica, (pročelnik prosvjete). 1941. odlazi u partizane, g d j e operativnu iz Srpkinja. član O N O O K n i n u Delnicama. r a d i z a N O P , a 1942. Jelica, seljanka, organizaciji Brinje, odbora Maričić Kasnije pre- odb. A F Ž n a t e r e n u k o t a r a Delnice. Marijan Katica, r. u Javorovcu, 1941. r a d i za N O P . 5. I I I . tizane. K o d Voćina Od i zatvorena. sin k o d L u d b r e g a . 1942. p o g i b a j o j je seljanka. 1943. o d l a z i u par- zarobljena P o povrat- k u i z z a t v o r a v r a ć a s e u s v o j e selo, g d j e naManojlov rane Jelena, Bugarka, mladosti radi kom u Zagreb radi u ska radnja u r. u napred. Bugarskoj. pokretu. Od Dolas- r a d n o g naroda. u Hercegovačkoj N j e n a povrćarulici u Zagrebu bila je jedan od centara za raspačavanje ileg. gdje je i bila štampe. 1943. odlazi u partizane bolničarka. Manola-Trkulja Poslije SRZ Javorovac. 1941. kupljanju pomoći provale u teritorij. 1942. 00 AFŽ za za Liku. r. 1922. sarađuje za radi Nosilac u i u u rata bila prva pred- odlazi Lici član u na Iste na pri- godine oslobođeni AFŽ. agitpropa Spomenice r. u Velom Ižu, k. Zadar, Hrva- tica. U č e s t v u j e u radničkom pokretu Za vrijeme kotar NOP Preko. AFŽ bila Osim u od rukovodstvu toga bila član 1940. AFŽ za OK K P H i Zadar. Karlovcu, Karlovcu partizane. Karlovcu Liku Marijan Meri, 00 Nevenka, Srpkinja. zbog radom. sjednica 1937. n a s t a v l j a r a d o m . A k t i v n o Stranci materijala stavlja Bila član OK KPH 1941. Marinić Tatjana, tica. r. Učiteljica djece. Od 1919. i Slav. P o ž e g i , Hrva- radnik aktivno kretu. Jedna je prirode« 1897. u i na radi zaštiti i odgoju u r a d n i č k o m po- od osnivača društva » P r i j a t e l j »Društva za prosvjetu žene«. Od 1941. r a d i u H r v a t s k o j na s p a s a v a n j u d j e c e iz u s t a š k i h l o g o r a . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e s ve- Maravić Danica, pokret od seoskog r. 1941. odbora 1914. u Početkom AFŽ. Zatim Drežnici. 1942. ulazi Pomaže postaje u član Općinski, K o t a r s k i i k o n c e m 1942. u 0 0 A F Ž z a G o r s k i Kotar. ćinom učenica i nastavnica škole za odgojite- l j e u R u d a m a . Do k r a j a 1943. b i l a u č i t e l j i c a u selu Radatović odjelu 0 NOO na Žumberku Pokuplje. i Od u prosvjetnom početka 1944. u O d j e l u z a soc. p o l i t i k u Z A V N O H r a d i n a zbri- Marčetić Milka, iz Zrmanje, k. Gračac, seljanka, Srpkinja. Od 1941. akcijama za pomoć aktivno učestvuje partizanima. 1942. u svim izabra- n j a v a n j u d j e c e oslob. t e r i t o r i j a , o r g a n i z i r a dječje domove n a j e z a č l a n a K o t . odb. A F Ž G r a č a c , a k a s n i j e za člana z a člana vana. 00 A F Ž z a Liku. i prihvatilišta, te otprema velike t r a n s p o r t e d j e c e u I t a l i j u . U t o k u N O B birana Glavnog odb. AFŽ Hrvatske. Odliko- �Marinković Vinka, Hrvatica. iz Aktivno Komiže, k. učestvuje u Vis, NOP ciju, sekretar O K K P H z a Biokovo-Neretvu, t e radnica, od član 1941. OK SKOJ. Nosilac Spomenice 1941. B i l a p r v a p r e d s j e d n i c a K o t . odb. A F Ž z a k o t a r Vis. Organizirala i rukovodila svim akcijama M a r t i n o v i ć A n i c a , r . 1916. u K a m e n s k o m , k . K a r - žena na otoku V i s u za čitavo v r i j e m e okupacije. lovac, Jedna 1941. je od organizatora sardina u K o m i ž i . 1943. Srednjo-dalmatinsko V i s i član K o t . sabotaža u Tvornici bila član 00 otočje, član učiteljica, 1942. Hrvatica. odlazi Za NOP u partizane. radi od Bila član Opć. AFŽ za i K o t . odb. A F Ž , a n e k o v r i j e m e član K K K P H KPH KK za Vrginmost. Nosilac Spomenice 1941. NOO. M a r u š i ć M a r i j a , r . 1913. u O m i š u , r a d n i c a , H r v a - M a r k a č K a t a , r . 1922. u Đ u r đ e v c u , s e l j a n k a , H r vatica. Od 1942. radi za NOP. 1943. tica. P r i j e r a t a aktivno učestvuje u radničkom odlazi u pokretu. p a r t i z a n e . B i l a b o l n i č a r k a , z a t i m r a d i k a o član Kot. Bila Za v r i j e m e Omišu, odb. A F Ž k. Đurđevac. z i v e 1944. Za vrijeme ofen- odlazi u z b j e g u Vojvodinu. član Ružica. nekoliko Za puta vrijeme hapšena stare radi Jugoslavije ileg. rada. p o s t a j e član P o k r . ženske komisije ciju, Mjes. a 1940. član kom. za 1939. Dalma- KPH Split. ra. je bila Po zamijenjena, prošla nekoliko dolasku u partizane A F Ž za Dalmaciju. je predsjednica 1944. Centr. član je odb. AFŽ logo- Obi. odb. zbjeg, odlazi u odb. gdje zbjega. AFŽ Omiš, i član K K 1941. KPH Odlikovana Omiš. zasluga za štenik, Hrvatica. uhapšena i izdržala u Kao osuđena Požarevcu. U P o s t a j e č l a n K o t . odb. je AFŽ Garešnica i Bjelovar. Početkom i odb. domaćica, radi povratku iz 1937. je izlazi za NOP. zatvora od- 1938. p o n o v o u h a p - za p o m o ć p a r t i z a n i m a . partizane, g d j e radi na ustanka po 1935. koji 1940/41. r a d i u p a r t i j s k o j t e h n i c i i č l a n AFŽ uhapšena bila Stranke radnog naroda, Vukovje, 1942, jedin- M j e s n o g odbora za štampu, te radi na pomoći V. Hrvatica. i zatvor, svibnju 00 Brač, SKOJ strogi član k. Spomenice bratstva član na KPH Postira, AFŽ M a r u š i ć - š t r o s e r Z l a t a , r . 1914. u Z a g r e b u , n a m j e - šena. iz 00 narod. španjolskim dobrovoljcima. Marković Katica, u stva II reda, zasluga za narod II. reda i Med. za N O P . Bila član i k a s n i j e sekretar Opć. kom. KPH radi teritorij. član Nosilac Ordenima: k . G a r e š n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1942. r a d i KK oslob. iz z a t v o r a i a k t i v n o r a d i u S a v e z u p r i v . n a m j . M a r k o v i ć - D e j a n o v i ć J e l k a , r . 1921. u V . V u k o v j u , član ilegalno na U v e l j a č i 1941. p o n o v o h a p š e n a i do s i j e č n j a 1943, kad Kot. okupacije prelazi z a S r e d . D a l m a c i j u , č l a n Obi. odb. A F Ž D a l m a cije Markotić a kasnije i SMG. 1942. osnivanju odlazi u organizacije Bila predsjednica Kot. odb. AFŽ G a r e š n i c a , č l a n K o t . odb. A F Ž O t o č a c , član, t e sekretar KK Karlovac. KPH Bosiljevo Nosilac i Spomenice član KK KPH 1941. l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član K o t . odb. A F Ž B r a č . M-arlović-Perković k. V e l . Gorica. stvuje u AFŽ u Rezika, r. 1910. u O d p o č e t k a 1942. NOP. 1943. Petrovini, a k t i v n o uče- bila predsjednica odbora početka AFŽ i ustanka. sudjeluje u 1942. postaje sabirnim odbornica akcijama za zatvora, đeni Olib, u srpnju gdje iz Sinja, učiteljica. Od početka član a kasnije tajnica Kot. odb. AFŽ Omiš i 1944. prelazi na član K o t . N O O . 1944. j e član, a z a t i m t a j n i c a Dalmacija. AFŽ Sred. Bila » G l a s b o r b e « . Birana u Obi. urednik odb. lista A F Ž Dalma- cija. par- tizane. R a d i s v o g rada uhapšena. N a k o n izlaska iz Vjeka, N O B r a d i n a t e r e n u o m i š k o g k o t a r a . 1942. b i l a 00 Lukovcu. M a r o k i n i J o s i p a , r . 1902. n a R a b u . R a d i z a N O P od Marušić oslobo- nastavlja radom. Masleša-Grubor I v a n k a , r. u Cavtatu, k. Dubrovn i k , d o m a ć i c a . O d 1941. r a d i z a N O P u T r ž i č k i m Raštelima, k. Cazin. Sarađuje s partizan- skim odredom u Kordunskom Ljeskovcu, kome Marović-Bobanac seljanka. Za rukovodilac partizane. Anđelka, NOP AFŽ Bila radi u iz Kule, aktivno svom selu. predsjednica k. od Metković, 1941. 1942. Opć. Bila odlazi u odb. AFŽ M e t k o v i ć , t a j n i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n K o t . odb. NF nice i član K K K P H Metković. Nosilac Spome- 1941. Marović-Stefanović mještenik, Neda, Hrvatica. Od r. 1920. 1934. u Splitu, na- s u d j e l u j e u na- daje podatke lja. je 1942. bila tehničarka i Mašić za Dalma- KK Milica, Srpkinja. Otočac. SKOJ u odredu Bila sekretar K P kuharica postaje član i na i snagama neprijate- oslobođeni bolnici, teritorij, zatim prelazi gdje da r a d i s a ž e n a m a n a t e r e n u opć. D r e ž n i k . P o s l i j e prednom omlad. pokretu. Za v r i j e m e N O B bila KP K P H o kretanju odlazi član KPH iz u II. kord. Poduma, k. Otočac, Za čitavo vrijeme N O B Opć. partizanskom Slunj. kom. KPH i seljanka, radi u A F Ž . Kot. odb. AFŽ �M a t a i j a A n a , r. 1908. u M a t a i j a D r a z i , k . N o v i , Matković Draga, r. odb. u Poljicima, k. Hvar. Bila seljanka, Hrvatica. V e ć prije okupacije radi za član O p ć . A F Ž J e l s a i član M j e s n o g od- N O P . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a p r e d s j e d n i - b o r a P o l j i c a . N j e n a k u ć a j e b i l a p u n k t z a pre- c a Opć. i K o t . odb. A F Ž , član K o t . N O O , član c i v a n j e p a r t i z a n a p r e k o m o r a z a B i o k o v o . Stal- KK no radila na vezama kao kurir. KPH silac i član 00 AFŽ Hrv. Primorje. No- S p o m e n i c e 1941. Matošević-Raos Matetić Sava Rezika, Među prvim aktivno KPH i sela ženama raditi Kastavštine za N O P . Kot. odb. 1942. AFŽ i krivim se legitimacijama. i Više puta 1943. Zatim prelazi Čoba, Korčula, seljanka, N O P od 1941. r. 1920. se iznenađena Hrvatica. u M a t r i j a n D r a g i c a . Od nom pokretu potpuno Račišću, k. aktivno za Radi Postaje član Kot. odb. A F Ž , z a t i m t a j n i c a t o g odbora i član 0 0 rovnik. KK 1944. KPH, bila zatim 1945. b i r a n a u Spomenice je 00 AFŽ organizacioni član OK AFŽ KPH a Dub- sekretar Dubrovnik za Dalmaciju. i Nosilac skom 1941. Hrvatica. grupom 1941. Đoke sarađuje Patkovića, sa partizan- skuplja oružje, m u n i c i j u i h r a n u z a N O V . 26. V I I . 1941. u h a p šena str. je i Pag i radi kao 1939. u č e s t v u j e u napred- na za radu .Sušaku. NOP, 1941. p o s v e ć u j e se sakupljajući novac i z a p a r t i z a n e . Koncem 1942. u l a z i u o d b o r A F Ž i r a d i na o r g a n i z a c i j i ž e n a . 1944. b i l a č l a n i l e g a l n o g N O O i N F . Matulić Vinka, iz Bola, k. Brač, H r v a t i c a . Aktivno radi Kot. za NOP odb. nik za AFŽ, od 1941. zatim socijalna 1942. član pitanja. postaje Kot. NO Nosilac član povjere- Spomenice 1941. M a t i ć S l a v k a , r. 1922. u B o b o t i , k. V u k o v a r , domaćica, na član K K K P H i č l a n 0 0 A F Ž z a H r v . P r i m o r j e . razni potrebni materijal Ana Hrvatica. Od obilazi služeći od n e p r i j a t e l j a , ali u v i j e k u s p i j e v a pobjeći. Matić-Pecotić Krka, Krk član K K Stalno krijući iz 1942. a k t i v n o r a d i z a N O P . B i l a član K K K P H počinje 1941. postaje Kastav. organizira žene Nevenka, Kastav. r. u R o n j g i m a , k. strijeljana. (Vidi knj. I, dok. 16, 30.) M e r l e - T u r k M a r i c a , r. u P o ž a n i c i , k. D e l n i c e , seljanka. U Lukovcu N O P učestvuje od 1942. u selu G. ( k . V . G o r i c a ) , g d j e j e ž i v j e l a . Uhap- šena u s t u d e n o m 1942. N a k o n m u č e n j a osuđena na 20 godina robije i o d v e d e n a u l o g o r Jase- novac odakle j o j u s p i j e v a pobjeći. V r a ć a se u Pokuplje, gdje nastavlja s aktivnim radom u NOP. M a t i j a š i ć - š a n t i ć Š t e f i c a S a n d a , r. 1912. u Z a g r e bu, r a d n i c a , H r v a t i c a . 1940. a k t i v n o r a d i u naprednom pokretu. 1941. bila uhapšena u času k a d s e u n j e n o m stanu o d r ž a v a o s a s t a n a k I n i c . odb. AFŽ nastavlja za s Hrvatsku. Po ilegalnim izlasku radom. iz Pri zatvora ponovnom M e s a r o v i ć - V i t a s o v i ć I v a n k a , r. 1913. u S r e m . Mitrovici, NP i u (Vidi nja. knj. smrt iz dok. 110, str.156.) osuđena na AFŽ. 1943. h a p š e n j u , 1942. n a k o n z v j e r s k o g m u č e n j a I, student. 1938. radi s o m l a d i n o m i že- n a m a u Z a g r e b u , a od p o č e t k a r a t a a k t i v n a u Bila uhapšena u u m r l a od listopadu teških posljedica 1942. i zlostavlja- ( 2 4 s a t a p r e d s m r t , p o l u m r t v a , otpuštena zatvora.) t e p o m i l o v a n a n a 2 0 g o d . r o b i j e . 1944. k o d p r e b a c i v a n j a i s k a č e iz v l a k a i o d l a z i u p a r t i z a n e . M e s i ć M i l e v a , r. 1917. u O r a h o v i c i , s e l j a n k a , Srpkinja. Matijević Zora, r. 1903. u Sušaku, nastavnica, H r v a t i c a . Od 1941. u č e s t v u j e u N O P . 1942. r a di na organiziranju A F Ž i postaje član p r v o g ilegalnog Grad. odb. A F Ž . za Sušak. Bila je h a p š e n a i z a t v a r a n a po r a z n i m l o g o r i m a , a poslije kapitulacije Italije 1943. v r a ć a s e u Pri- m o r j e , odakle više puta odlazi po zadacima JA u Italiju. radi na 1944. član prosvjeti. uhapšena i U zatvorena je Obi. NOO listopadu u za 1944. Istru i ponovo Rawensbrücku, gdje p r o ž i v l j a v a sve strahote t o g logora. Iznemogla nakon oslobođenja, vraća se u domovinu. 1919. u Lopatincu, u Od 1941. partizane Kot. odb. Ana, rođena Selo, seljanka. Dugo Radi za NOP od sarađuje radi u A F Ž za Našice i Metikoš Draginja r. 1913., radi s ilegalno Ogulinom, rijala za kao kao kurir i oko Gomirski U svibnju Bila te član 1942. Kot. AFŽ za Zagreb. r a z n o g materadi sa že- član 0 0 o d l a z i na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j . odb. AFŽ Italije odlazi baterije AFŽ, KK u brigadu 1941. Kasnije, na poziv Z A V N O H , hrabrost, reda i KPH Gorski Kotar. mesara 00 stu- o d r ž a v a n j e veze 1942. kotar te Od U prvo vrijeme n a m a u s v o m selu i na p o d r u č j u k o t a r a Ogulin. IV. brigade za AFŽ, učiteljica. za logor. za prosvjetnog referenta. odb. odlazi predsjednica O r a h o v i c u , t e radi prenosa Z a v r i j e m e N O B b i l a p r e d s j e d n i c a s e o s k o g odb. član K o t . 1942. Bila d e n o g 1941. s u d j e l u j e u N O P . AFŽ u Lopatincu, s NOP. AFŽ. na p o l u o s l o b o đ e n o m i n e o s l o b o đ e n o m t e r i t o r i j u . lacije Matker i Ordenom Vrbovsko, P o s l i j e kapituna d u ž n o s t ko- XIII. divizije. odlazi na Baniju O d l i k o v a n a Ordenom zasluga Ordenom rada I I . reda. za narod III. �Mezic j o z k a Marijana, r. 1924. u M a l o m I ž u , k . s v j e t u ž e n e . 1941. s n j e n o g j e t e l e f o n a i z a z v a - Z a d a r , H r v a t i c a . U č e s t v u j e u N O P o d 1941., a na eksplozija na z a g r e b a č k o j pošti 26. VII. 1942. rukovodilac odlazi AFŽ u u kotaru radi kao dok. 1943. ilegalnost po- 1942. u b i j e n a u l o g o r u i Biograd. (Vidi knj. I, 27, str. 4 2 . ) T i m j e p o v o d o m u h a p š e n a i Stara Gradiška. ginula. Milde Mihaljević Danica, iz Ostrvice, k. Split, seljan- Slavica, r. k a . Od 1941. u č e s t v u j e u - N O B . R a d i l a na t r o - i girskom vala Kot. kotaru u AFŽ, gdje je odb. A F Ž i č l a n K K K P H bila tajnica od p o č e t k a vezu štenja Trogir. 1919. u U l j a n i k u , k. Daruvar, Čehinja. Za v r i j e m e rata živjela u Golubinjaku 1942. s o sarađivala Daruvarom i neprijateljskim s NOP. Održa- prikupljala snagama, obavje- radila na sakupljanju materijala za N O V , na otpremanju Mihelčić Marica, seljanka, r. u Hrvatica. Polju-Dobrinj, U NOP otok Krk, od 1942. sarađuje boraca u partizane. U toku NOB bila vrlo aktivna. A k t i v n o r a d i u 0 0 A F Ž , član j e K K K P H D o b r i n j , č l a n K K K P H K r k , K o t . odb. A F Ž i član Mjes. odb. M i l e n i ć M i l k a , r . 1918. u Z a m e t u , k . R i j e k a , r a d nica, Polje. Hrvatica. 1941. i p r v o g odb. ž e n a . M i k a c R u ž i c a , r. 1919. u B r e s t u , I s t r a , n a m j e š t e nik, H r v a t i c a . prebacivanju na 1941. drugova falsificiranju 1942. 1944. u partizane, legitimacija uhapšena. svibnja aktivno radi za N O P , na Bila kada u je i u dr. raznim tehnici, U veljači logorima oslobođena, te do odlazi u partizane. M i k š a - S u m r a k Jana, iz Lučelnice, k. Pisarovina. A k t i v n o u č e s t v u j e u N O P o d 1942, noseći h r a nu partizanima na položaj, skupljajući pomoć, i aktivirajući žene na t i m zadacima. Mikulić M a r i j a , r. o d b o r a A F Ž u s v o m selu. Kupe u G. siječnju 1943. 1942. član j e odlazila preko Sjeničak, g d j e je radila u A F Ž . 1945. bila uhapšena uprkos mučenju nije od ustaša, ništa priznavala. U P a r t i j e , odlazi u Istru i osniva p r v e organizacije AFŽ. raznim Ponovo OK U je ški logor radi oslobođena i no legat na I. zatim KPH u 1945. član Opatija i seljanka. U Milešine, k. od Učestvovala kao de- A F Ž Jugoslavije u Bos. Pe- konf. 1941. Za v r i j e m e N O B Sinj, bila u r u k o v o d s t v i m a p a c , d o m a ć i c a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n o r a d i u A F Ž . 1942. i z a b r a n a u K o t . odb. A F Ž D . L a pac. N o s i l a c Spomenice 1941. Danica, r. 1917. Aktivna u od Zminju, 1941. Istra, radnica, Bila kurir za Za- Oraho- 1942. o t j e r a n a u usta- m j e n e , 27. I I I . 1944., b i l a j e u l o g o r u . U p u ć e n a 1925. u P u š i n i , k. saradnje iz Kastav, KK Bila travnju g r e b — S a r a j e v o . 12. I. 1942. u h a p š e n a i do z a - s NOP. odlazi u partizane. Vinka, KPH sekr. u M i l e u s n i ć M i l k a , r. 1917. u O s r e d c i m a , k. D. L a - Milić Iste godine Z a v r š a v a bol- Blata na na r a d u I s t r u . 8. I I . p o n o v o u h a p š e n a i i n t e r nirana u Njemačkoj Spomenice n i č a r s k i k u r s i r a d i u b o l n i c i na P a p u k u . Milat-Cetinić iz sarađuje trovcu. zarobljena. odb. A F Ž z a I s t r u . Stana, NOP KK Rijeka, član O b i . 1943. odakle bježi član KPH Miletić jesen logorima Hrvatica. vica, radnica, Srpkinja. Su- š a k i 0 0 A F Ž H r v . P r i m o r j e . 1943., p o n a l o g u Kasnije z a m i j e n j e n a . U toku N O B član K o t . N O O . M i l a k o v i ć D r a g i n j a , r. Kastav AFŽ. 1914. u D . K u p č i n i , k . K a r l o - l o v a . U č e s t v u j e u N O P o d 1941. član j e K K K P H 1942. č l a n j e K K K P H Korčuli, doma- do oslobođenja. Nosilac 1941. Milić Fanica, r. u Kuličima-Sroki, k. K a s t a v . Od ćica, H r v a t i c a . O d p o č e t k a 1942. r a d i z a N O P . 1941. r a d i z a N O P s a c i j e l o m s v o j o m U t o k u N O B b i l a član p r v o g M j e s n o g odb. A F Ž , N j i h o v a je kuća jedna od n a j g l a v n i j i h v e z a za z a t i m član K o t . prebacivanje član KK AFŽ i KPH, OK odb. član A F Ž , sekretar KK KNOO Korčula, SKOJ, član 00 Poginula SKOJ. M i l a t Jakica, i z B l a t a n a K o r č u l i , r a d n i c a , H r v a tica. 1941. Bila član prvog Kot. odb. AFŽ, sekr. radi stavštini. aktivno Mjes. član S K O J , t e član odb. KK OK na KPH novomobiliziranih član Kot. bila 1942. postaje org. član Kot. odb. A F Ž Vrginmost. jeme bila član seoskog i Ci- KaAFŽ. Milić Milka, r. u Blatuši, k. V r g i n m o s t , seljanka. 1941. S K O J Dubrovnik. u odb. 1944. član zatim Korčula i postaje žena. okupljanju AFŽ, hrane 1943. obitelji. predsjednica član Opć. prvog odbora odb. NOO AFŽ Za i AFŽ. kasnije cijelo vri- Blatuša. jelo v r i j e m e aktivno radi u A F Ž . M i l i n k o v i ć D a r i n k a , r. Milčinović Olga, iz Zagreba, profesor muz. aka- 1903. u B. B r d u , k. Osi- j e k , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n a u N O B . d e m i j e . Od 1934. a k t i v n a u r a d n i č k o m p o k r e t u . K r a j e m iste godine uhapšena od ustaša i 1935. i z a b r a n a z a p r e d s j e d n i c u D r u š t v a z a p r o - đena na 10 g o d . r o b i j e . 1943. i z l a z i iz z a t v o r a osu- �i nastavlja radom. 1944. ponovo uhapšena i 1941. Bila član AFŽ Banija, NOO strijeljana. Petrinje. Kot. Opć. odb. AFŽ NOO Nosilac Petrinje, Jabukovac, Spomenice 00 te Kot. 1941. Milinković J a n j a , i z D . S t u p n i c e , k . D v o r , s e l j a n ka, .Srpkinja. Birana u p r v i odbor' A F Ž za D. M i m i c a B l a ž e n k a , r. 1920. u M i m i c a m a , k. student, Stupnicu. U t o k u N O B a k t i v n o r a d i s a ž e n a m a . Na prvom kotarskom zboru, 8. ožujka • đuje u i Ljuba, s (k. NOP. 1943. Mirkovcima. na Vinkovci). bila Radila prebacivanju je u Od obavještajnoj u AFŽ AFŽ menice Mioković Beba Marija, maćica, r. 1923. k. 1941. Hrvatica. Solinu, sprema hranu člana K o t . N O O po- i kojem 00 SKOJ u KPH pripremanja a ujedno radi sa ž e n a m a k o d karavana. 1942. internirana. M o g o r i ć a , k. čka, Srpkinja. Sudjeluje 1942. č l a n 0 0 A F Ž za Liku. od redakcije, borbi«. zatim Nosilac Spo- r. bila za 1921. za N O P . i Kot. Doljani. 1944. Nosilac D. Lapcu. Od izabrana za odb. A F Ž D . L a p a c , u predsjednica. Liku. u 1942. 1943. bila bila član Spomenice tajnica Opć. kom. 1941. Mioković Jana, i z J a m n i č k e G o r i c e , k . J a s t r e b a r - Gospić, k r o j a - u NOP je AFŽ sko. iz član u Po- slije kapitulacije I t a l i j e odlazi u partizane. Milojević Mileva, Jelka, aktivno radi do- Split, m a ž e s k r i v a t i p a r t i z a n e . B i l a član r u k o v o d s t v a Solinu, »Dalmatinke službi partizane. u i 1941. 1941. Milišić Split, napred. 1941. u č e s t v u j e u o r g a - Dalmacija urednik predsjednica drugova pristupa l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član K K K P H O m i š , član sara- 1941. rata n i z i r a n j u u s t a n k a u o m i š k o m k o t a r u . 1942. odObi. Milinović Prije omladinskom pokretu. 1942. j a v n o i s t u p a i p o z i v a ž e n e u b o r b u p r o t i v neprijatelja. Hrvatica. 1941. Od Poginula u jesen O d p o č e t k a 1943. učestvuje u p r e d s j e d n i c a odb. A F Ž u selu i na pomoći NOV. 1944. NOP. Bila aktivno radila uhapšena od Nijemaca 1 ustaša, ali u s p i j e v a pobjeći. 1942. o d n e p r i j a t e l j s k e b o m b e , d o k j e u o k o l i c i Lovinica p r e d a n o radila na organiziranju žena. M i r i ć D a n i c a , r . 1922. u D . D u b r a v a m a , k . O g u lin, M i l u n Ružica, na iz Sinja, Hrvatica. okupiranom Gradskom području teritoriju. odboru bila AFŽ jedna Sinj. od Do Bila 1944. u Na radi ilegalnom oslobođenom rukovodioca AFŽ u okrugu. seljanka. r: 1924. u Subotskoj, k. Pakrac, Od početka okupacije aktivno radi u Livađanima (k. Pakrac) z a N O P . K r a j e m 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a član K o t . odb. AFŽ i odb. AFŽ za KK 1941. odlazi u N O V k a o bo- radi kao politički radnik. 1943. aktivna je u A F Ž na teritoriju Korduna. Mirić Sonja, iz P i j a v i č i n e , na Pelješcu, H r v a t i c a . O d p r v i h d a n a u s t a n k a r a d i z a N O P . 1942. b i l a Miljanić Mica, i namještenik. rac, a kasnije prelazi na teren G. Dubrave, g d j e KK KPH KPH Slav. Slavoniju, Požega, član član K K K P H Pakrac. 1943. izabrana Glavnog odb. AFŽ Hrvatske. završila kurs AFŽ i niži Za Obi. Đakovo za člana vrijeme partijski rata kurs. predsjednica A F Ž u svom selu i NOO. KK član, 1943. zatim Dubrovnik Desa, Srpkinja. r. Prije 1920. rata u učestvovala u naprednom sekretar i član OK Obi. član M j e s n o g SKOJ SKOJ, kom. Pelješac, član O K K P H SKOJ za Dalma- M i r k o v i ć M a r i j a , r. 1901. u P u n t e r i , k. P u l a , seljanka. Za postaje predsjednica svom Delnicama, pravnik, član ciju. NOP selu. zarobili Miljenović postaje aktivno Nakon muža, što odlazi član Kot. odb. org. sekr. radi odb. KK K P H su u AFŽ. od AFŽ 1943. i član joj Nijemci partizane Kasnije i 1944. NOO radi postaje u 1944. kao član te Žminj. o m i . p o k r e t u . U s v i b n j u 1942. u t o k u b o r b e r a dila u AFŽ na Kordunu, brigade bila bataljonu V. VIII. agitpropu OK K P H Karlovac i dopisnik divizije, u IV. radila CK K P H . u 1943. u r e đ i v a l a l i s t 35. l i č k e div., a 1944. u r e d n i k je n o v i n a 34. d i v i z i j e . K a s n i j e b i l a n a p r o p a g a n d nom radu u I V . korpusu, šef odsjeka za štampu GŠH i urednik »Narodnog vojnika«. Ima čin k a p e t a n a . O d l i k o v a n a O r d e n o m z a h r a b r o s t , Ordenom bratstva nom zasluga i jedinstva za narod II. reda, Orde- I I . i I I I . reda. Mirković-Ostović krojačica, radi u A F Ž . član 00 Mara, iz Srpkinja. AFŽ Bila i O Zalužnice, Za čitavo član K o t . NOO za k. Otočac, vrijeme odb. AFŽ NOB Otočac, Liku. Mirošiević J a k i c a , r. 1921. u V e l a L u c i , k. K o r č u l a , domaćica, Hrvatica. Od početka ustanka po- m a ž e ' N O P . 1942. p o s t a j e t a j n i c a M j e s . o d b o r a AFŽ odb. i član AFŽ, Mjes. član 00 NOO. AFŽ i 1943. član je član KK KPH Kot. Kor- čula. 1945. član j e O K K P H D u b r o v n i k , t e t a j M i l j i e v i ć Danica, r. 1918. u D r a g o t i n c i m a , k. P e trinja, seljanka, Srpkinja. U N O P učestvuje od nica 0 0 AFŽ za Dalmaciju. Dubrovnik i Nosilac član Obi. Spomenice odb. 1941. AFŽ �MiŠčević Štaka, Srpkinja. Bila član p r v o g odbora A F Ž u s v o m selu. K a s n i j e b i l a član odb. za Medak i predsjednica K o t . Nosilac Spomenice AFŽ za AFŽ Gospić. šena i osuđena na 2 g o d . r o b i j e , k o j u i z d r ž a v a u Požarevcu. Beograd. 1941. 1935. nastavlja aktivno s ilegal- n i m r a d o m u Z a g r e b u . 1941. p r e l a z i na r a d u U rujnu 1941. g e s t a p o v c i je h a p s e i o d v o d e u z a t v o r u B e o g r a d , o d a k l e je u s i j e č M i š e t i ć A n đ e l k a , i z Selaca, k . B r a č , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1942. p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž z a B r a č . 1944. b i l a s e k r e t a r Opć. kom. KPH KPH za i KNO sektor Selce, zatim član nju 1942. drugovi Prije Munižaba član r. Zagrebu, rad. odb. AFŽ 1941. KK Sisak. KPH Nosilac bila Zagreb. odlazi u partizane. Žumberak, sekr. K K K P H Hrvatica. pokretu. 1942. KPH u u Grad. ilegalnog cem lipnja KK 1912. aktivna Mara, đenom član i org. Spomenice iz Makarske, domaćica. U r. 1924. toku odb. (k. NOB teritoriju član K o t . 1941. Münk Zdenka, kustos, na Gračac) radila na seljanka, poluoslobo- organiziranju AFŽ žena kao Gračac. Za N O P r. 1912. Hrvatica. u Od G r a d c u , k. 1931. radi u Makarska, naprednim stud, i r a d n i č k i m u d r u ž e n j i m a . P o č e t k o m 1942. radi Montana Blaga, 1942.. Kon- Bila Jaska srpnju KK Brač. Ankica, rata U je u h a p š e n a i u z a t v o r u u b i j e n a . Srpkinja. Mokosek oslobađaju. d o l a z i u Z a g r e b , da se p r e b a c i u p a r t i z a n e , a l i ilegalno u A F Ž , u iNOO. Zagrebu 1944. u Matičnom odboru odlazi na oslobođeni teri- r a d i od 1941. B i l a član M j e s . Opć. i K o t . odb. torij, g d j e radi u kulturno-umjetničkom odjelu AFŽ. 1943. gdje ZAVNOH. radi aktivno u organizaciji Jelka, r. 1921. odlazi sa zbjegom u Afriku, u u partizanskoj štampi. žena. Murat Možina Sarađivala Kamniku, Slovenija. Ana Mati, r. Hrvatica. 1942. njena u Turnašici, je kuća k. bila Virovitica, stanica za O d l i p n j a 1941. a k t i v n o s u r a đ u j e s N O P . U č e - kurire i političke radnike t o g terena. stvuje c i j e l o m porodicom odlazi u partizane. K a o H r - u svim grupa na zane. Bila ilegalnim Sušaku. član akcijama 5. V. KK omladinskih 1943. o d l a z i SKOJ za u Kastav. partiPoslije na stvaranju bratstva i srpskog jedinstva član šak, a z a t i m upućena u X I I I . p r i m o r s k o - g o r a n - Kot. odb. hrvatskog Opć. I t a l i j e p o s t a j e član K K SKOJ sa vatica isticala se radom Su- kapitulacije 1943. odb. i AFŽ naroda. Bila Bukovica, i špišić član A F Ž Virovitica. sku d i v i z i j u , u k o j o j o d r ž a v a p o l i t i č k e k u r s e v e za Nosilac M u s e l i n A n a , r. 1921. u S l a v . D r e n o v c u , k. O r a - S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a M e d a l j o m z a h r a - omladinu. h o v i c a , s e l j a n k a . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e brost j e b i l a b o l n i č a r k a . 1943. r a d i u A F Ž k a o p r e d - i Ima Ordenom čin potporučnika. zasluga za narod III. reda. sjednica Možina Slavica, r. 1913. u Rihembergu, k r o j a č i c a . K a o član o m i . o r g . u p a r t i z a n e o d l a z i u s v i b n j u 1943. K r a t k o v r i j e m e j e r a d i l a u 0 0 AFŽ za Liku, Primorje, gdje radi nakon u Kot. toga odb. poslana Otočac Mjes. odb. AFŽ. Slav. Drenovac. Gorica, i je u Plaški. Narančić-Ružić Otočac, Štaka, seljanka, omladinskoj r. 1923. u Srpkinja. Doljanima, Od 1941. k. radi u o r g a n i z c i j i . U t o k u N O B b i l a član K o t . odb. A F Ž . N o s i l a c S p o m e n i c e 1:941. Za v r i j e m e V I I . o f e n z i v e , bila bolničarka u bolnici VIII. Odlikovana korpusa. Nosilac Ordenom Spomenice zasluga za 1941. narod III. reda. Negulić Danica, Učestvovala iz u Vlašića, k. Pag, Hrvatica. radu, pozadinskom sabirnim akcijama za N O V i radila na organiziranju žen a u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž P a g . M r k o c i A n a , i z P o z n a n o v a c a , k . Z l a t a r . 1939. a k t i v n o r a d i u r a d n i č k o m p o k r e t u . 1942. u č e s t v u je u dizanju kraju. AFŽ Bila narodnog član KK ustanka KPH u zlatarskom Zlatar i član 00 M r s a M i l k a , iz Zatona, k. Šibenik, seljanka, H r Od 1941. učestvuje u NOP. B i l a učes- nik I. z e m a l j s k e k o n f e r e n c i j e A F Ž u Petrovcu. Kasnije postaje član 00 AFŽ nula o d b o m b a r d i r a n j a u moštena Josipa, Šibenik. Loznicama, kod r. 1913. u Selcima, k. Buzet. Od p o č e t k a 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . O r g a n i z i r a odbore AFŽ član O p ć . Krapina. vatica. Nežić u NOO svom i i Kot. obližnjim odb. selima. Bila AFŽ. N i k o l a E n a , r . 1916. u A m e r i c i , o d a k l e s e v r a t i l a u Lukovdol 1920. Od 1942. radi za NOP kao k r o j a č i c a . U j e s e n i s t e g o d i n e p o s t a j e član M j . Pogi- odb. AFŽ, Pri- AFŽ za Lukovdol a uskoro i i predsjednica član Kot. Opć. odb. NOO. 1943. N i k o l i ć M a r a , r . 1901. u P s i k o v c i m a , k . S l a v . P o - Muačević-Nikoliš Za Ivanka, vrijeme studija r. 1911. u Vukovaru. (medic, fak.) aktivno radi u s t u d e n t s k o m n a p r e d n o m p o k r e t u . 1933. uhap- žega, domaćica, 1941. član Srpkinja. U partizane Kot. odb. odlazi AFŽ, 00 S N O P sarađuje 15. VIII. AFŽ 1942. Slav. od Bila Brod i �predsjednica silac Obi. odb. AFŽ za Slavoniju. No- Nikoliš Ranka Danica, r. 1920. k. Vrginmost, seljanka, di za 1942. N O P od Sjeničak, Kot. u KPH Sjeničaku, Aktivno ra- seljanka, r. 1912. Srpkinja. Nada, AFŽ srednjoškolskom, AFŽ kretu. odb. A F Ž i član Bačkovici, k. NOP od Za t o k u N O B b i l a č l a n Opć. radi Bjelovar, 1942. U odb. A F Ž , član O p ć . odb. N F , č l a n O p ć . N O O i član K o t . odb. A F Ž . Ninčević-Pleština Ivanka, r. 1915. u Splitu, rad- i pomoćnik Poginula r. 1917. komesara 1943. Zagrebu, u 9. V I I . agro- n o m , H r v a t i c a . Od 1933. s u d j e l u j e u n a p r e d n o m Od studentskom 1941. partizane. radi Bila Primorje, u borac brigadi. 00 Vrginmost, Vrginmost. Sava, Bila XXI. Novosel-Brnčić član 0 Nikšić 1948. u odb. član Opć. AFŽ za Kordun, predsjednica K o t . KK G. Srpkinja. Bila odb. otišla čete S p o m e n i c e 1941. NOO Hrv. za tajnica KK 00 ženskom 1942. AFŽ KPH Primorje, i NOP. za Senj po- odlazi u Hrvatsko i Rab, sekretar K K član KPH Pi- s a r o v i n a , a o d 1944. t a j n i c a C r v e n o g k r i ž a H r vatske. Nosilac Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I . reda i bratstva i jedinstva II. ordenom reda. N o v o s e l D r a g i c a , r . 1912. u H r a š ć u , k . K a r l o v a c , nica, H r v a t i c a . P r i j e rata aktivna u r a d n i č k o m s e l j a n k a , H r v a t i c a . P o č e t k o m 1943. p o č i n j e r a - pokretu. diti za N O P , a u jesen iste g o d i n e p o s t a j e ru- 1940. član je ženske radne komisije. U n j e n o j se k u ć i o d r ž a v a , 8. o ž u j k a 1941., i l e g . kovodilac pokr. konferencija za Dalmaciju. Iza okupacije sjednica A F Ž z a kot. r a d i na p r i k u p l j a n j u o r u ž j a i m u n i c i j e i p o s t a j e AFŽ. član udarne i mučena. miteta. grupe. veljači 1942. u svom selu. 1944. bila pred- K a r l o v a c , z a t i m član 0 0 uhapšena zatvoru bila član z a t v o r s k o g ko- N o v o s e l V a n d a , r . 1915. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , zamijenjena. U 1943. Nosilac U AFŽ Odlazi u partizane. H r v a t i c a . O d 1933. član S K O J . P r i j e r a t a r a d i Spomenice u 1941. omladinskoj kao Novak-Tomaseo Marija, r. 1919. u Omišu, liječ- tajnica grebu, i u ženskog za redakciji »ženskog u svijeta«. poduzeća i knjižare » K u l t u r a « u Zagrebu, g d j e KUSP. U travnju 1941. p o s t a j e član M K K P H Šibenik i član O K S K O J aktivno za štampe. Sjev. Dalmaciju. Rukovodi tehnikom OK K P H , č i j i u s k o r o p o s t a j e član. U v e l j a č i 1942. odlazi u partizane Šibenik. za 1943. Šibenik, član KPH. radi postaje Dalmaciju, kom. i Obi. 1944. NOO za u AFŽ izlazi OK KPH maljskoj Obi. izabrana Dalmaciju Spomenice i 1941. izdavanju postaje izdavačkog legalne tajnica partijske Inicijativnog odbora za H r v a t s k u . Bila uhapšena i odvedena KPH odb. sekretar na 1941. OK član sekretar Obi. zatim Nosilac kao radi vlasnik Za- 1940. po i postaje zatim žena radi »Svjetlosti« Partije pokreta, prosvjetu nik, H r v a t i c a . P r i j e r a t a , k a o s t u d e n t m e d i c i n e , u nalogu sekciji Društva logor Stara iz Gradiška, zatvora. U konferenciji za AFŽ sekretara Jugoslavije. zatim prosincu Na toj zamijenjena 1942. u na Bos. Centralnog I. Ze- Petrovcu odbora AFŽ dužnosti ostaje do oslobo- 1913. u H a b j a n o v c i m a , k. đenja. N o v a k V l a t k a , r . 1901. u V u k o v a r u , n a m j e š t e n i k . P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu. radi u partijskoj dine uhapšena. tehnici Bila u u Zagrebu. raznim 1941. Iste logorima. go- 1945. o d l a z i u N O V i r a d i u V o j n o m sudu u P o k u p l j u . Novaković-ćirić Gina, r. 1920. u Pačetinu, k. Novoselić Manda, r. V a l p o v o , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 1943. i z a b r a n a z a predsjednicu radila kao seoskog kurir N j e g o m i r Anđa, i iz odb. AFŽ. U toku NOB obavještajac. Zavoda, k. Gospić. B i l a član V u k o v a r , d o m a ć i c a , S r p k i n j a . 1943. p o č i n j e sa- Opć. odb. A F Ž z a M e d a k 1942. i j e d n a o d n a j - rađivati a k t i v n i j i h ž e n a u s v o m selu. Z a č i t a v o v r i j e m e s NOP. Aktivno radi u omi. org. a k a s n i j e u A F Ž . N e k o je v r i j e m e bila u brigadi. 1944. r a d i u A F Ž u NOB aktivno Njegovan N o v a k o v i ć M i l j a , r. na, Srpkinja. ustanka. Do Vlahovićima, uški. 1943. 1921. u V l a h o v i ć i m a , k . G l i - Pomaže 1942. bila zatim NOP član od prvih dana ilegalnog N O O predsjednica AFŽ u u Brno- i z a b r a n a z a p r e d s j e d n i c u K o t . odb. A F Ž z a G l i n u i člana O O A F Ž B a n i j a . Novaković-Radelić Gradcu, prvih k. dana Požega i Trešnja Makarska. ustanka. tajnica radi u AFŽ. Srijemu. Rahela, Bila Kot. član odb. KK AFŽ. 1917. s N O P od KPH U r. Prije n o g naroda, rata prenosi 1909. u Splitu, učestvuje ileg. u štampu domaćica, Stranci iz rad- Splita za Z a g r e b , r a d i u i l e g . k u h i n j i i o d b o r u za p o m o ć španskim dobrovoljcima. 1941. internirana na Liparskim otocima. Kapitulacijom I t a l i j e vraća se u d o m o v i n u i o d l a z i u p a r t i z a n e . r. Sarađivala Fedora, Hrvatica. u Slav. partizane Njegovan Karla, vatica. r. 1902, u P r i j e rata bila nika, član Inic. član ženske kot. odb. Splitu, radnica, član Odbora graf. Hrrad- Stranke radnog naroda i komisije. 1940. postaje član �PK KPH radi te za na Dalmaciju. postaje Split. Od organiziranju član 1942. prvog ileg. i U radi Nosilac AFŽ, odb. zatvorena, partizanima agitpropu. okupacije grupa, Mjes. bila uhapšena i zamijenjena. sanitetu početka partizan, AFŽ a po 1943. AFŽ, Spomenice u 1941. O p a l a M i l i c a , r . 1922. u D . L a p c u , S r p k i n j a . K a o tekstilna radnica učestvuje u kretu od 1938. partizane odlazi 1941. kao za član Hrvatsku. Vojnić, U OK Pokrajinskog U toku Mara Korduša, Krajem 1942. počinje bornica Mjes. odbora iz Kašta, raditi za AFŽ k. Karlovac. NOP. u Bila Kaštu, a od- 1943. ćena na komiteta SKOJ bila član K K član OK ofenzive bataljonu V I I . liječenje u SKOJ SKOJ Ba- omladinski ru- divizije. Italiju. po- prosincu Kordun, SKOJ kovodilac u u NOB nija, te za v r i j e m e IV. Obradović radničkom 1944. Nosilac upu- Spomenice 1941. član j e Opć. odb. A F Ž . A k t i v n o r a d i l a n a o r g a nizaciji AFŽ u općini Sošice. Opsenica Jovanka, renica, Obradović M a r i j a , iz čitluka, k. Gospić, učiteljica. Bila prva predsjednica Mjes. odb. AFŽ i član N O O u s v o m s e l u . 1942. i z a b r a n a z a č l a n a K o t . odb. AFŽ Gospić, za Liku. za nepismene. U pri Kot. a kasnije toku NOB 1944. NOO za člana 00 organiziranju 1924. u L j u b o v u , k . Srpkinja. omladine radi za nima tečajeve prosvjetni referent Gospić. Korenica. Nosilac Opsenica Milica, seljanka, r. osniva prvi Kot. održava stalnu vezu s n a b d i j e v a ih h r a n o m odb. odbor A F Ž u i s Mjes. bila 1943. Brodu i p o s t a j e član s niz radničkim pokretom: poslova. Mjes. i Kot. NOO. Ogrizović-Vrinjanin Bosni, vno sakriva partijske sakuplja podatke o neprijatelju ilegalnih u Društva U Slava, r. i vrši bila član S p o m e n i c e 1941. 1907. u Z v o r n i k u u 1938. prosvjetu je kod n j e u NOB Hrvatica. SBOTIČ. za toku Nosilac namještenik, radi Prije bila žene. akti- predsjednica U Zagrebu prihvatna rata 1941. bila stanica za ku- rire. U jesen iste g o d i n e postala član Inic. AFŽ za gdje radi Hrvatsku. ma. 1945. na lac partizane i referent socijalne Spomenice hrabrost i U socijalnim bila vjereništva 1941. odlazi prosvjetnim socijalnog politike odjela Po- Nosi- Ordenom Ordenom zasluga za narod 1941. počinje aktivno NOV. na Bila 1941. Ćukovcu, radi k. kao Gospić, kurir partizanima. NOO i Kot U odb. na toku AFŽ T. Korenica. Orlandini Tina, iz Pučišća, raditi k. Brač, domaćica, Hrvatica. Radila je na o r g a n i z a c i j i žena i omlaradi na Z a t i m kao član K o t . okupljanju žena u odb. kotaru. O r š a n i ć Z l a t a , r . 1913. u K a r l o v c u , n a m j e š t e n i c a , Hrvatica. Od 1938. radi u naprednom pokretu, a od početka okupacija za N O P . Bila član Ileg. odb. A F Ž K a r l o v a c . R a d i l a n a p r i k u p l j a n j u N P , osnivanju pododbora A F Ž i dr. Ostank Pina, radi r. namještena. Član Vrh. U njenoj u 1909. u Puli, za N O P u tvornici podrumu i dr. je radnica. »Opifici«, odb. AFŽ sklonište Bila član Grad. za odb. je bila rajonu u se kući o d r ž a v a j u ima Aktivno gdje Veli ileg. sastanci, ranjene drugove AFŽ. 1944. pitanji- ZAVNOH. Odlikovana odb. za II. reda. O p a č i ć K a t a , r . 1911. u B a l i n c u , k . G l i n a , r a d n i c a , Srpkinja. među dine, u s v o m m j e s t u . AFŽ. renica, seljanka, Srpkinja. V e ć p r i j e rata vezuse u T. K o radi partiza- odjećom. O g n j e n o v i ć M i k a , r . 1895. u B j e l o p o l j u , k . T . K o - radnike, član u 1941. veza AFŽ je žena Spomenice 1921. Srpkinja. uspostavljanju 1902. u B r o d u n a K u p i . O d 1941. NOP, i 1941. č l a n O p ć . odb. A F Ž Bunić, član K K S K O J i K o t . NOO NOB O f a k D r a g a , r. i Od AFŽ organizirala bila r. seljanka, za NOP Ostojić Dušanka. Za v r i j e m e ofenzive na Kozaru došla iz Bosne terenu okruga u Slavoniju, Nova gdje Gradiška je radila na na stvaranju o r g a n i z a c i j e A F Ž . K r a j e m 1943. n a z a h t j e v p a r tijske organizacije, vraća se u Bosnu na rad. Ošpuh A n k a , r. u Poljancu, k. L u d b r e g , seljanka. Od 1941. sarađuje s NOP. i vrši dužnost kurira. 1943. odlazi u partizane A F Ž Gornje i Novi Marof član je bolnici Opačić skih AFŽ u Glini. Seja, ustanka zane. 00 iz radi Često Banije. Nosilac Plavna, za Spomenice radi u Drž. Knin. Od prvih a 1943. odlazi u dana parti- se i uporno p r o b i j a l a do p a r t i z a n - jedinica, noseći Žene Hrvatske u N O B obavijesti o kretanju ne- radi 1944. i 1941. k. NOP, prijatelja. 31 Kasnije 1944. u kotarevima bila nakon uhapšena mučenja od žene ustaša u NOP. 1943. i omladinu Ludbreg. selu Jalševcu strijeljana. O v a n i n M a r a , r . 1902. u L o n j i . s i diver- r i š t a . O d p o č e t k a 1942. r a d i k a o č l a n O p ć . o d b . 1942. d o okuplja u zantskim Selište, a od rujna akcijama, Učestvuje iznoseći razni m a t e r i j a l iz n e p r i j a t e l j s k o g upo- izabrana za S a r a đ u j e o d 1942. predsjednicu AFŽ u s v o m s e l u . U p a r t i z a n e o d l a z i p o č e t k o m 1944. i radi vojnim u Kot. odb. krojačkim AFŽ, a kasnije u raznim radionama. 481 �Ozretić Neda, radničkom Bila iz Splita. pokretu. član 00 Prije 1942. AFŽ za rata učestvuje odlazi Srednju u u partizane. seoskog na. Dalmaciju. odbora Bila vrlo u zasluga Sekulincima, odb. zadataka. za a 1943. Podrav. AFŽ Slati- s n a l a ž l j i v a , odlučna i h r a b r a pri izvršavanju P a č e n o v s k i D r a g i c a Lasta, iz D. Stubice, radnica. AFŽ za predsjednicu Kot. narod Odlikovana III. Ordenom reda. P r i j e rata kao tvornička radnica bila više puta b i r a n a z a r a d n i č k o g p o v j e r e n i k a . O d . 1941. p o - P a n k a r i ć M a g i c a , r . u V i r j u , k . Đ u r đ e v a c , seljan- m a ž e N O P , a 1942. u l a z i u o d b o r A F Ž i N O O k a , H r v a t i c a . O d s r p n j a 1943. a k t i v n o r a d i z a u Z a g r e b u . B i l a član I I I . K o t . odb. A F Ž . P o l o - NOP. vinom U kolovozu birana je za tajnicu ilegalnog Kot. 1944. odlazi u partizane. Do oslobođe- n j a radi u Opć. kom. K P H Š t e f a n j e , k. Čazma. odb. vatica. Bila jedna od n a j a k t i v n i j i h žena u svom godine osniva odbor A F Ž za k o t a r Đurđevac. KK P a d r e Dinka, iz Čare, k. Korčula, domaćica, H r - Iste KPJ i član Odlikovana 00 NOF Ordenom AFŽ U za u 1944. okrug zasluga za Virju. član j e Bjelovar. narod III. reda. m j e s t u i o d m a h u p o č e t k u p o s t a j e t a j n i c a ilegalnog Mjes. nje ilegalna organizacija u mjestu održavala vezu s parti- zanskim terenu. odb. odbora odredom AFŽ i AFŽ. na član 0 0 Preko Bila član Kot. AFŽ. ka, Srpkinja. 1941. a k t i v n a u i l e g a l n o m p o k r e t u u Z a - Aktivna i na ž j a i t. d. U o ž u j k u 1942. o d l a z i u M o s l a v i n u , lasku ali uskoro je bila uhapšena i nakon z v j e r s k o g novo hapšena m u č e n j a osuđena skoj lovana i 1944. kadrovik OK ponovo KPH mesara bolnice u partizanima. Virovitica, III. pomi- i Bila zamjenik ko- robiju, koju ljanka. sarađuje 1936. uhapšena i u osuđena Požarevcu. Po 1941. prelazi u 1942. odlazi Delnice, u u uspijeva da pobjegne na Zagreb zlostavljana ali »Glavnjači«, i izPo- ilegalni rad. partizane. član OK Bila KPH beograd- sekretar za i Početkom Gorski KK Kotar 1942. b i l a u r e d n i k l i s t a » D r u - P a k r a c , se- g a r i c a « u Drežnici, sarađuje u »Ženi u borbi« omlad. organizaciji. i o s t a l o j p a r t i z a n s k o j š t a m p i . K a o t e š k i boles- 1920. u B u j a r i c i , k. 1941. a izdržava i član 00 A F Ž . P a đ e n V u k a , r. Ističe s robije nastavlja ilegalnim radom. KPH armije. 1942. K a o s t u d e n t i c a u B e o g r a d u b i l a a k t i v n a u naprednom pokretu, Amnestijom od P a p M a r i j a V a l i k a , r. 1912. u L e s k o v c u u Srbiji. i l e g a l a c a , na o d r ž a v a n j u v e z a , prenošenju oru- smrt. NOP strijeljana. grebu. Radi na raspačavanju štampe, skrivanju na u se u r a d u sa ž e n a m a . 1944. u h a p š e n a od ustaša Pađen Lilika, iz Ivanić Kloštra, k. Čazma, H r v a tica. P a n t e l i n a c C v j e t a , i z B . B r d a , k . O s i j e k , seljan- u K a s n i j e p o s t a j e član K K S K O J i K o t . odb. A F Ž nik prebačena, u Novska. je, nakon nekoliko mjeseci, umrla. Učestvuje u akcijama rušenja pruga, srpnju 1944. u Italiju, gdje napadu na v l a k o v e i dr. Završava partijski kurs i kurs A F Ž i prelazi na rad sa ženama. Bila P a p a r e l a - M a r i n k o v i ć O l g a , r. 1909. u Splitu, rad- d e l e g a t na I. k o n f . A F Ž za H r v a t s k u u Otočcu. n i c a , H r v a t i c a . Od 1937. u č e s t v u j e u r a d n i č k o m Po pokretu. povratku izabrana u 00 AFŽ i 0 NOO. za Paić-Roje Neva, r. 1921. u Splitu, radnica, Hr- 1940. b i l a č l a n p o k r . ž e n s k e k o m i s i j e Dalmaciju i član vatica. P r i j e r a t a aktivna u U R S S , radi na po- član moći kretar RK K P H sa za španjolske zatvorenicima dobrovoljce, Lepoglavi u održava dr. i vezu Krajem Mjes. odb. NP Split. Za c i j e l o v r i j e m e N O B i l e g a l n o r a d i u Splitu. Bila i Raj. odb. dr. N o s i l a c NOP i AFŽ Manuš-Lučac, Lučac, član R a j . Spomenice 1941. NOO se- Manuš O d l i k o v a n a Or- 1941. član je u d a r n e g r u p e u S p l i t u i u č e s t v u j e d e n o m z a s l u g a z a n a r o d I I . i I I I . r e d a i Orde- u n j e n i m a k c i j a m a . U t r a v n j u 1942. u h a p š e n a . nom bratstva N a k o n nekoliko partizane. Obi. Član NOO za za Hrvatsku nice mjeseci i Obi. oslobođena odb. Dalmaciju, član AFŽ za Glavnog ZAVNOH. i Dalmaciju, odb. Nosilac AFŽ Spome- 1941. Paprica ka, i z B a b i n o g P o l j a , k . M l j e t , se- ljanka, Hrvatica. Od 1941. r a d i z a N O P . Bila Dragica, Srpkinja. u s v o m selu. na Palunčić M a r i j a , terenu vatica. je uhapšena oslobođena. 1944. od- iz II. 1939. reda. u k. Dvor, prvi seljan- odbor AFŽ Rujevac. 1915. u Z a g r e b u , student, H r radi u ilegalnoj i je K a s n i j e a k t i v n o r a d i s a ženama 1937. u Grmušana, Izabrana općine Od a Italije jedinstva P a t a k i M a r i c a , r. j e h a p š e n a i T a l i j a n i s u j e osudili n a s m r t , a l i kapitulacijom i odlazi u osuđena s t u d e n t s k o m pokretu, partijskoj na robiju, tehnici. koju Bila izdržava lazi u partizane, g d j e p o s t a j e omladinski ruko- u P o ž a r e v c u . 1941. b j e ž i s r o b i j e i d o l a z i u Za- vodilac greb, g d j e nastavlja s ilegalnim radom. K r a j e m i aktivno radi u A F Ž . 1941. Panić Vida, Slatina, r. 1918. seljanka. u Sekulincima, 1942. izabrana ponovo k. Podrav. logor Stara uhapšena za tajnicu bođenje, ubijena je u L e p o g l a v i . Gradiška. i 1942. 1945., otpremljena u pred samo oslo- �Paulié Bara, ljanka, r. 1910. Hrvatica. u Cvitoviću, Od 1941. k. radi Slunj, za se- NOP. U Pavlek Anđela, seljanka. t r a v n j u 1942. o d l a z i na oslob. t e r i t o r i j . U t o k u omi. NOB partizane. bila Kot. član Opć. odb. AFŽ, predsjednica org. AFŽ odb. A F Ž i član K K K P H S l u n j . Marica, Hrvatica. ranja iz Bila Vrbanja, u odbora. k. Hvar. organizaciji 1943. su od je formi- uhapsili i odveli u internaciju. Po povratku nastavlja radom kao član K o t . odb. AFŽ. Od okupiranim vih 1941. aktivno Delnicama. partizanskih Sudjeluje u partizane odlazi radi Bila logora, osnivanju za kurir prvih NOP između Delnica početkom i CK odbora 1942. Bila u pr- KPH. AFŽ. član U KK K P H D e l n i c e , K o t . odb. A F Ž , 0 0 A F Ž z a G o r ski Kotar, NOO i tajnica Kot. KPH Gorski OK menice 1941. NOO (1943.), Kotar. Odlikovana Pavlić OK član Nosilac Ordenom O Spo- bratstva U Pavić Danica, iz D r a g o š e v a c a , Radatović, k. K a r 1942. organizaciji Bila član nić, odbora Opć Pavić-Đurić učestvuje AFŽ odb. NOP. u Radila općini na Radatović. Milica ziranju 1917. u Srpkinja. P r i s j e k i , k. V o j - 1941. izabrana u prvi seoski odb. A F Ž , a u j e d n o j e b i l a k u r i r . U t o k u N O B p o s t a j e č l a n O p ć . odb. A F Ž K r s t i n j a , K o t . odb. A F Ž , K K K P H i N O O V o j n i ć , t e č l a n 0 0 AFŽ Kordun. 1944. aktivna u raskrinkavanju četničkih elemenata na Kordunu, k o j i su je za osvetu dva godine bila Nosilac puta sačekali pročelnik Spomenice i k. početka na Grub. 1942. Bilogori. Grubišno Polje, U toku r. Kot. NOO. na NOB član 1921. u V . D a p - radnica, učestvuje Polje, u Iste 1941. Pavić-Tencer Jovanka Tanja, čevici, isprebijali. zdravstva Srpkinja. dizanju bila OK član KPH Od ustanka KK Kata. u zapreke U kod kobu s u komesar u odbora i član NOB ujedno bila radi Ludbreg sekretar na i aktivi- formiranju zadataka Poginula agentima u 1943. pred ne- u su- tvornicom nica, H r v a t i c a . O d 1942. r a d i u A F Ž . P o l o v i n o m 1943., među prvim aktivistkinjama, odlazi na r a d u I s t r u . B i l a član K K K P H Ž m i n j i r a d i l a u AFŽ. P a v l o v i ć Jula, r. 1913. u V r b o v l j a n i m a , k. N o v a domaćica, Srpkinja. 1942. izabrana j e z a p r e d s j e d n i c u i l e g . odb. A F Ž u s v o m selu. 1943. odlazi u predsjednica član 00 NOO partizane. Kot. AFŽ, odb. Obi. U toku AFŽ odb. AFŽ i KK K P H Nova NOB Nova bila Gradiška, Slavonija, član Gradiška. P e j n o v i ć L j u b a , r . 1920. u M . J a s n o v a č i , k . G r u b . Polje, seljanka, Srpkinja. O d 1941. s a r a đ u j e s N O P . 1942. p r e d s j e d n i c a j e A F Ž u G r u b . P o l j u . K r a j e m 1942., n a k o n što j e b i l a u h a p š e n a i p o bjegla toku iz ruku NOB Izvrš. ustaša, bila je 0 NOO odb. NOO Slavonija. brost i odlazi partizane. 00 AFŽ, Virovitica, te član Odlikovana Ordenom u predsjednica zasluge Ordenom za nariod za III. U član Obi. hra- reda. Pekić Zorka, r. u V e l o m Ižu, k. Zadar, Hrvatica. U č e s t v u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u od 1940. U t o k u N O B b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž i M j e s . NOO. KPH Virovitica Polje, toku a P a v l i ć R u ž i c a , r . 1925. u L i č u , G o r s k i K o t a r , r a d - i P e l c l - T u r k o v i ć B e š k a , r. 1911. u Z a g r e b u , n a m j e sekciji, te Kot. Varaždinu. Hrvatica. Osijek, u odlazi Varaždin izvršavanja ustaškim »Tivar« ženskoj KPH Aktivna 1943. član AFŽ prijateljskim uporištima. štenik, Grub. 00 Koprivnica, odbora A F Ž . H r a b r a i požrtvovna, nije pozna- Slavonija, KK bila kotaru N o v a G r a d i š k a , član O b i . odb. A F Ž i Obi. N O O sekretar ožujku NOB član žena Kot. AFŽ. Stanka, r. seljanka, u toku U k. NOP. Ludbreg. Gradiška, Od AFŽ. za i jedinstva I I . reda i O r d e n o m zasluga za narod. lovac. u SKOJ Varaždin, vala P a v i č i ć P a v i c a , r . 1918. u V r b a n j u , k . H v a r , namještenik. Đelekovcu, radi domaćica, AFŽ Talijani i KPH u 1942. Ludbreg, KK Pavičić r. Od član MK vojno-partizanske 1935/36. šena bolnice. i bila Aktivno kao i u na r o b i j i . otpremljena u radi u ilegalnoj U ožujku logor, SBOTIČ u štampariji. 1941. odakle se uhapvraća 1943. O d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e j e k a o b o l n i č a r Pavišević Natalija Mara, iz Ostrova, k. Vinkov- ka prošla I V . Kasnije radi ofenzivu s tifusnim bolesnicima. u AFŽ na Pelješcu. 1944 odlazi ci. 1942. b i l a j e t a j n i c a odb. A F Ž u s v o m selu. u z b j e g u A f r i k u , i tamo vrši dužnost tajnice A k t i v n o r a d i l a s v e d o h a p š e n j a u v e l j a č i 1945. Crvenog Uspijeva pobjeći i dolazi na oslobođeni Križa. teri- torij. Penezić Mara, iz Bregane, s t v u j e u N O P od Pavković Draga, nica. Radi iz Velikog Poganca, k. Kopriv- za N O P od 1942. na organiziranju ž e n a . 1944. o d l a z i sa z b j e g o m u V o j v o d i n u . selu. Krijući partizanima se 1943. pred hranu na k. Pisarovina. Uče- i radi u A F Ž u svom neprijateljem, položaje ih o k r e t a n j u n e p r i j a t e l j a . i nosila je izvještavala �Piplović-Drača rata u 1941. Ana Daša ženskom Član partizane. maciju, je iz pokretu. MK KPH B i l a član Splita. Radi Split. OK K P H P o d u n a v a c T r n i n k a , r . u S t a r o m Selu, k . P e t r i n j a u namještenik, odlazi u stare Jugoslavije bježi pred ustašama i skriva Srednju Dal- se u s r p s k i m s e l i m a B a n i j e . U i s t o v r i j e m e p o - 1942. za zatim komesar vojne prije žena Organizator bolnice na Visu. Srpkinja. Odmah po kapitulaciji č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P . U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. A F Ž i K K K P H z a Glinu. P i ž i r - B u č i Z o r a , r. 1920. u Sv. I v a n u Z e l i n i . 1943. aktivno radi za N O P . Sakuplja pomoć za par- Pokrajac Anka, seljanka, tizane, prenosi poštu i radi u A F Ž . s v o m selu. P l a v e c Jela, početka r. 1908. u radi za 1942. U toku N O B bila s k. Gračac, omladinom u omladinski ruko- N O O Gračac i rukovodilac polit, kursa. N o s i l a c Spomenice 1941. odb. A F Ž . Pokrovac radi Bruvnu, radi vodilac i radi ujedno sa ženama. Bila član K o t . P l a z i b a t A n a , r. 1911. u D. A n d r i j e v c i m a , k. SI. Brod, u 1941. Od seljanka. Bila od u s t a š a , k o j i su j o j i kuću s p a l i l i . 1943. član je Kot. 1924. zlostavljana Strigovcu, NOP. r. Srpkinja. radnica. za N O P . Od Do okupacije odlaska u zemlje aktivno partizane, ožujka Manda, Hrvatica. četkom mini. iz 1942. Puljena-Promine, počinje raditi k. Knin, za N O P , a po- 1943. p o s t a j e a k t i v i s t k i n j a A F Ž u P r o - Bila član Kot. odb. AFŽ Drniš i Knin. kroj. radnica. 1943. d v a p u t a h a p š e n a . U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. AFŽ Slav. Brod. 2. X. 1943. z a r o b - Polak Laura, r. 1908. u Bijelini, ljena od ustaša. P o s l i j e nekoliko mjeseci b j e ž i P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu i Stran- i ci r a d n o g n a r o d a . odlazi u partizane. održavali Plečaš Sofija, tivno radi k. u G o s p i ć , student. P r i j e r a t a ak- studentskom pokretu. Za v r i j e m e i su se povremeno U njenom sastanci boravili stanu u CK K P H partijski Zagrebu i MK KPH funkcioneri. 1941. a k t i v n a u N O P . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e N O B b i l a član 0 0 A F Ž i O N O O z a L i k u . N o - i silac Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Spomenice Plečko Marija, 1941. (k. K l a n j e c ) . S N O P sarađuje od 1941. i a k t i v n o r a d i na o r g a n i z i r a n j u ž e n a . B i l a član 00 AFŽ Krapina. P l e š e - J u r a s K a t i c a , r. ćica, H r v a t i c a . prvom zane Od ilegalnom odlazi nizaciji žena Delnice. P l e š e K a t i c a , r. 1908. AFŽ gdje aktivno kao član Kot. Spomenice tizane, aktivno gdje 1942. U parti- u orga- KK KPH radi odb. i Bila u za je, pokretu, NOP. a 1942. nesretnim od p o č e t k a odlazi slučajem, u par- poginula. Srpkinja. Majka troje pozadinskim Ljubica djece. Od po- Naša, r. ustanovama. 1921. Od 1942. r a d i za N O P . ne. Bila član Kot. u Odlikovana Sušaku, radnica. 1943. o d l a z i u p a r t i z a - odb. Primorje, KK K P H AFŽ Sušak, Crikvenica. 00 AFŽ 1943. od- lazi u Istru, g d j e j e birana z a člana O K K P H P a z i n i Obi. odb. A F Ž z a I s t r u . Polovina Stana, r. 1904. u D o b r o s e l u , k. D. La- p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a AFŽ u odb. NOB svom selu, AFŽ a 1943. Lapac. radi aktivno D. na izabrana Kroz za člana čitavo v r i j e m e organiziranju žena u NOP. P o l j i č a n i n K a t a , r . 1887. u D . Segetu, k. T r o g i r , seljanka, Hrvatica. Muž strijeljan od Talijana. Od P o č u ć a M i l i c a S i m i n a , i z D i v o s e l a , k . G o s p i ć , seljanka, u Kot. 1941. 1908. u D e l n i c a m a . Još od p r i j e rata radi u naprednom ustanka u Delnicama, domapomaže N O P . odboru Nosilac Polić Hrv. 1941. 1943., radi 1941. jama sakriva partizane, pilenja telef. stupova, učestvuje u rušenju akci- putova i dr. B i l a u odb. A F Ž . P r i g o d o m k a p i t u l a c i j e I t a - č e t k a u s t a n k a r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a . Član lije, ušla p r v o g o d b o r a A F Ž u D i v o s e l u i K o t . odb. A F Ž vala talijanske vojnike. Gospić. Isticala v a t s k i m selima, galnim u se ile- uslovima. požrtvovnim 1944. umrla radom partizanima u Trogir i razoruža- hr- g d j e je radila pod teškim s od tifusa. P o p a d i ć D a r i n k a , r . 1906. u M . U l j a n i k u , k . P a krac, seljanka. Od početka 1942. sarađuje s N O P . I s t e godine bila član N O O i predsjednica Počuča-Pejnović Gospić, Milica, Srpkinja. r. U 1924. prvim u k. A F Ž u G r a h o v l j a n i m a . 1943. član j e , a k a s n i j e ustanka p r e d s j e d n i c a K o t . A F Ž P a k r a c , član O p ć . k o m . Smiljanu, danima radi kao kurir na terenu kotara Gospić, zatim K P H Branešci i radi likovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda s omladinom i ženama u k o t a r e v i m a Go- spić i D. L a p a c . 1942. b i l a b o l n i č a r k a u b o l n i c i i 1944., K o t . Ordenom zasluga za narod NOO Pakrac. Od- I I I . reda. u K r b a v i c i . 1943. o d l a z i u M o s l a v i n u , g d j e r a d i k a o č l a n K K S K O J i M K K P H . 1945. član Opć. kom. KPH. Nosilac Spomenice 1941. P o p o v i ć - M i r i ć Borka, r. Vojnić, učiteljica. 1916. u U t i n j i V r e l u , k . Aktivno radi za NOP od �1941. B i l a član K o t . odb. A P Ž z a k o t a r V e l j u n , n j e z i n u su kuću p r o l a z i l i p a r t i z a n i , k o j i su pre- tajnica Kot. A F Ž i prosvjetni r e f e r e n t za kot. l a z i l i n a t e r e n Ž u m b e r k a . U j e d n o r a d i n a akti- S l u n j , k a s n i j e z a V e l j u n . U t o k u r a t a k a o uči- v i z a c i j i ž e n a u A F Ž . 1943. p r e d h a p š e n j e m , od- teljica lazi održavala tečajeve za nepismene i po- u 00 Popović Sava, r. 1900. u svom selu, a 1943. K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . NOB aktivno radi Radi sa ženama na terenu AFŽ, Pokuplje. u N e b l j u s i m a , k. D. L a - p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a AFŽ partizane. k o t a r a S a m o b o r i o p ć i n e Sv. M a r t i n . B i l a član litičke t e č a j e v e , na k o j i m a je bila predavač. na izabrana za člana K r o z čitavo v r i j e m e organiziranju žena u P r i c a - D o b r i n i ć A d a , r. ca, H r v a t i c a . 1907. u Z a g r e b u , u č i t e l j i - K a o učiteljica skloništa z a malu d j e c u u Z a g r e b u , b o r i s e p r o t i v b i j e d n i h uslova života djece u domu. R a s p i s u j e ankete i vodi b o r b u u U d r u ž e n j u u č i t e l j i c a . A k t i v n a j e u rad- NOP. ničkom Popović Smilja, (k. D. L a p a c ) seljanka, Srpkinja. ga, pokretu. Ognjena Nakon Price, pogibije 1941. O d 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1942. član K o t . nastavlja ilegalnim radom. odb. A F Ž D. tizane. nica istog L a p a c , a 1943. p o s t a j e ' p r e d s j e d - odbora. Te godine postaje i Opć. k o m . K P D o l j a n i . 1944. r a n j e n a o d četni1941. Spomenice poginula dru- Split, gdje 1942. o d l a z i u p a r - za v r i j e m e V. ofenzive. član ka. Nosilac 1943. njenog odlazi u P r o d a n i ć K a t a , r . 1912. u Sr. L a z a m a , k . V i n k o v ci. Krajem Bila član 1942. odb. počinje AFŽ u sarađivati s NOP. u B o b o t i , k. Vuko- Ostrovu. P o p o v i ć Zorka, iz Gračaca, seljanka, Srpkinja. U toku ' N O B aktivno radi u A F Ž . odb. U m r l a o d t i f u s a B i l a član O p ć . Prodanović var, 1943. Slavica, domaćica, r. 1905. Srpkinja. Nakon što je njen d r u g b i o s t r i j e l j a n 1941. p o č i n j e a k t i v n o saraP o s a v e c - T e s l i ć M a r a , i z S i s k a . O d 1941. u č e s t v u j e đ i v a t i s p a r t i z a n i m a . U s v o m selu b i l a t a j n i c a u N O P radeći pod v r l o teškim uslovima ilegal- i l e g . odb. A F Ž i član M j e s . N O O . O d l a z i u obli- n o s t i u o k u p i r a n o m g r a d u . 1944. o d l a z i na oslo- žnja sela i bođeni odb. A F Ž Vukovar. teritorij. Radi kao politički radnik na organizira žene. B i r a n a je u Kot. terenu, a zatim kao učiteljica. Pruginić P o s t i K a t i c a , r . 1895. u O r l o v c u , k . B j e l o v a r , domaćica, Hrvatica. pokretu. Njen P r i j e r a t a aktivna u radnič. je stan ilegalnih sastanaka, je boravio ilegalno drug radila Tito. u služio za održavanje a u više navrata kod nje Za cijelo Zagrebu. vrijeme Nosilac NOB Spomenice 1941. Poščić iz Veprinca, k. Rijeka. Krajem 1942. r a d i l a k a o o m l a d . r u k o v o d i o c u s v o m selu. Kasnije postaje prinac, AFŽ član za član Kot. Opć. NOO, kom. KK KPH KPH i za Kot. Veodb. Opatiju. P o z n o v i j a L j u b i c a , r. 1914. u D a r u v a r u . Od 1942. sarađuje u Čazmi predsjednicu član radi Opć. i s Mjes. NOP. odb. 1943. AFŽ. izabrana Kasnije predsjednica K o t . odb. za postala AFŽ. r. seljanka, za N O P . u Las. Sjeničaku, Srpkinja. Bila član Od k. Vrgin- p o č e t k a ustanka Opć. odb. A F Ž Sjeni- č a k i s e o s k o g odb. A F Ž . Z a c i j e l o v r i j e m e N O B isticala Puhalović se u je r. 1916. naprednom upraviteljstvu uhapšena 1944. Okr. aktivnošću. u Splitu. P r i j e rata studentskom pokretu. s još nekoliko d r u g o v a , osniva N O O pri rizničkom 1944. svojom Ljubica, sudjeluje 1942. Ivanka, Marta, most, i zamijenjena. komisiji za u Zagrebu. otpremljena Radi utvrđivanje u zatim U veljači logor u ratnih odakle Splitu u zločinaca, te u Z A V N O H . Puklek Sanda, Organizira radnica. Prije štrajk u Tvornici rata član URSS. čarapa u Zagre- bu, g d j e j e b i l a z a p o s l e n a . P o o k u p a c i j i nastav l j a r a d o m . 1942. o d l a z i u V a r a ž d i n i k a o r a d nica t v o r n i c e » T i v a r « radi n a v e z i i z m e đ u Pod r a v i n e i Z a g r e b a . 1943. u h a p š e n a i n a k o n mu- P o ž e g Fanika, r. u Adlešiću, k. č r n o m e l j , radnica, Hrvatica. sarađuje s Prije s rata NOP čitavom teritorij. radnik na vana ljom terenu KK za za u URSS. 9 članova aktivno KPH i narod odlazi na kao jedinstva OdlikoII. reda oslo- politički Karlovac. III. čenja strijeljana. 1942. 1943. siječnju bratstva zasluga zasluga u od Radi Ordenom Ordenom i obitelji bođeni aktivna i P u š t a j B a r a , r . 1920. u K o z l i k o v c u , k . J a s t r e b a r sko. U N O P u č e s t v u j e o d 1943. B i l a č l a n Opć. NOO OO Klinča AFŽ selo, član Kot. odb. AFŽ i član za Pokuplje. reda, Meda- narod. P u š k a r i ć D a r i n k a , r. 1922. u Z a g r e b u , H r v a t i c a . Od 1938. a k t i v n a u n a p r e d n o m s r e d n j o š k o l s k o m pokretu. R a d i s omladinom u Gorskom Kotaru. Prevendar Ženka k. Samobor, Blaženka, seljanka. r. 1906. Od početka u Drežniku, 1942. k r o z U t r a v n j u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a b o r a c Goransko-primorskog odreda. U jesen 1942. �radi u PK S K O J za H r v a t s k u kao predavač na omi. kursu Koncem i urednik 1942. je urednik »Omladinskog borca«. je »Omladinske borbe«. R a d e l j e v i ć Kata, iz K o n a v l j a , k. Dubrovnik, radnica, H r v a t i c a . Još p r i j e rata radi u naprednom pokretu. 1941., sa svojim kćerkama, ilegalno 1943. r a d i u V r h o v n o m štabu N O V k a o š i f r a n t , radi za N O P . Bila jedna od prvih organizatora te žena u rukovodilac toga odjeljenja u Generalštabu J A . I m a čin kapetana J N A . N o s i l a c 1941. II. Odlikovana i III. reda Ordenom i Ordenom Spomenice zasluga za narod i Dubrovniku. Korčulu, 1942. prelazi na nastavlja gdje radom. Dvije za hrabrost. R a č k i E m a , r . 1923. u M r k o p l j u , k . D e l n i c e , r a d 1942. a koncem bovsko. Kotar odlazi u civilni M r k o p a l j s k i 1942. u l a z i u K o t . 1943-1944. radi u logor, odb. A F Ž z a V r - 00 AFŽ za član KK Gorski jedno vrijeme kao KPH Delnice. R a d a k o v i ć D a n i c a , r. 1920. u M o g o r i ć u , k. G o s p i ć , učiteljica. Još priključuje u se učiteljskoj pokretu toku rata radi kao Otočac. 1943. dana izabrana stvaranju Radaković za Moslavinu i AFŽ organizacije r. u Garešnica. Gospić 1922. i dana u Ploči, ustanka ženama. Bila Nosilac Radaković-Žegarac Udbina, i 1942. radi k. na r. akcio- P l o č i , te član K K s SKOJ i K u Jošanu, Poslije rata k. zavr- šila u č i t e l j s k u školu. O d 1941. u č e s t v u j e u N O B . Bila član i sekretar KK kom. Udbina, KPH 1944. r a d i u AFŽ SKOJ i član kao OK član sekretar Opć. SKOJ 00 AFŽ za Liku. za Liku. 1945. p o s t a j e č l a n O K K P H i O N O O z a L i k u . Spomenice Radanović radnica, NOP. uslovima pirani često Danica, r. Srpkinja. Odlazi u 1941. u Selištu, 1941. jedinicu radi i uskoro k. Glina, aktivno za se v r a ć a na namještenik, sa prelazi Bila ženama. s Hrvatica. Pod teškim oslobođenog zarobljena na od oku- ustaša, i dok su je sprovodili k r o z Sinj, h r a b r o se držažala, pjevajući NOB bila AFŽ 00 partizanske član KK KPH, pjesme. Kot. U toku AFŽ odb. Sinj Sinj. R a d i č e v i ć M a r i j a , r . 1909. u M . K o p a n i c i , k . Đ a kovo, seljanka. S a r a đ u j e s N O P o d 1942. N j e - nom inicijativom žene i d j e v o j k e M. Kopanice, zlatom i svilom su izvezle zastavu za NOV. U s t a š e su saznali za to i pretukli M a r i j u zahtij e v a j u ć i d a i z d a one, k o j e s u i z r a d i l e z a s t a v u , ona n i j e ništa priznala. Radić Duka, iz Radušića, k. Knin, seljanka, Srpkinja. Počela raditi početkom 1942. na okup- l j a n j u ž e n a k a o član s e o s k o g o d b o r a A F Ž . K a odb. A F Ž K n i n . R a d i ć Milica, iz Radučića, k. K n i n , seljanka, Srpkinja. 1942. birana za rukovodioca seoskog o d b o r a A F Ž . 1944. o d l a z i u z b j e g u A f r i k u , g d j e radi kao zbjega. Radin član Olga, r. rajonskog 1926. u i selu Centralnog odbora Radinu, Umag. k. R a d i od 1943. na o r g a n i z i r a n j u o m l a d i n e i ž e n a u svom kraju. U prosincu odvedena u zatvor u T r s t , vo radi kao član K o t . 1944. zarobljena i odakle bježi. Pono- odb. A F Ž . Radišić Ina, iz Visa, domaćica, Hrvatica. A k t i v n o radi 1919. Od Splita, teritorij. AFŽ 1941. 1926. Srpkinja. Gračac, radila u Spomenice Mika, seljanka, Nosilac u radu s n i j e b i l a član K o t . za p o m o ć p a r t i z a n i m a u Gračac. Od pr- AFŽ. nom omladinom i oslobo- NOB. Prvih odb. Gospić Gospić. radi Srpkinja. NOO iz aktivna ali aktivno odb. Marija, U 1941. Mogorića, k. Kot. Gospiću do sekretar KK K P H ustanka u u omladine. član K K K P H Spomenice Radaković Deva, iz vih školi napredne odlazi u đ e n j a b i l a član i Nosilac Tonka, Vrlo i i kćeri su j o j p o g i n u l e u t o k u r a t a . Radica nica. Pelješac za N O P od 1941. Koncem 1942. ulazi u K o t . odb. A F Ž V i s . 1943. p o s t a j e član 0 0 A F Ž za Srednjo-dalmatinsko otočje, zatim član O NOO. terenski rad kao politički radnik. Bila predsjedn i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n I z v r š n o g odb. J N O F , član, t e t a j n i c a K o t . Spomenice NOO Sjeničak. Nosilac Radonjić-Miranović Uhapšena 1941. Stranke R a d a n o v i ć Jelena, NOP od početka iz Kapelne. ustanka. Aktivno 1943. bila radi za u prvom Mara Crnogorka, na Hvaru radnog kao naroda. agitator Dobiva di u ileg. štampariji u Splitu nakon i od T a l i j a n a , z v j e r s k i m u č e n a i toku je odlazi Kapelna s bila cijelim spaljena selom u N O B bila član K K K P H , član K o t , n a r . suda i 0 0 AFŽ. od nepri- partizane. U član K o t . N O O , izbore iz Dal- v r a ć a u D a l m a c i j u i n a s t a v l j a r a d o m . 1941. r a sekr. što za izgon m a c i j e za Crnu G o r u na 5 godina. I l e g a l n o se i l e g a l n o m o d b o r u A F Ž u s v o m selu. 13. I. 1944. jatelja, radnica. 1940. i z a b r a n a z a č l a n a P K K P H z a D a l m a c i j u . MK KPH god. robije. pitulacije, u U zatvoru kad partizane. Split. se 16. IV. u Italiji vraća u postaje 1942. org. uhapšena o s u đ e n a na 18 o s t a j e do ka- domovinu i odlazi �Radošević-Matković Delnice, Katica, seljanka. U kući formira zira sakupljanje hrane selu, koje prvi je r. jesen seoski bilo 1914. u 1941. odbor Liču, k. njenoj u se Rajić Mileva, Srpkinja. iz Ostrova, Od 1942. k. radi Vinkovci, za seljanka, NOP. Početkom čvrsto AFŽ. Organi- 1943. o s n i v a i l e g . odb. A F Ž u selu i o r g a n i z i r a partizanski za logor u žene za pomoć N O V . Bila član K o t . talijansko uporište. odb. A F Ž Vinkovci. I s t e g o d i n e o d l a z i u Sušak, g d j e n a s t a v l j a i l e g . radom. Polovinom radi kao u član Mjes. 1942. vraća s e o s k o g odb. se u AFŽ. Lič, gdje 1943. b i r a n a NOO. R a k a r - M a g a š i ć A n i c a , r. 1914. u Z a g r e b u , p r o f e sor, H r v a t i c a . Društvu Radulović Danica, r. nica. Tokom 1918. u P a d a l i š t u , k. D r e ž - čitave NOB radila kao politički radnik na teritoriju G o r s k o g K o t a r a , a najviše u kotaru Na Ogulin. Od 1943. bila član 00 AFŽ za Gorski K o t a r . M n o g o se z a l a g a l a u radu na za p r o s v j e t u španjolske borce. pomoć logorima zane na radi u R a d u l o v i ć Z o r k a , r. 1913. u V r u č c u , k. D r e ž n i c a . član M j e s . Iako majka najaktivnijih djece i Opć. petoro žena odb. djece, Drežnice. od u s t a š a , u AFŽ bila Drež- jedna Ubijena s od Mira, u Sušaku, Od 1939. radi za Pokrajinskog odb. NP za a odatle na Kordun. Bila član OK gdje 1942. KPH i 00 odje- Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i III. Podgrmeč, Polovinom 1944. r a d i u p r o s v j e t n o m ljenju Z A V N O H . rod na AFŽ. Ordenom zasluga za na- reda. dvoje Rakić-Galić o f e n z i v i 1944. r. kod Baniju, seljanka. Raduna-Ban žene. 1941. p o s t a j e član o d b o r a z a organizacijama A F Ž Karlovac, nica. sudjeluje H r v a t s k u . K r a j e m o ž u j k a 1942. o d l a z i u p a r t i - odlazi suzbijanju epidemije tifusa u Drežnici. Radila kao sveučilištu aktivno u naprednom studenskom pokretu, a kasnije u Hrvatica. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član O K S K O J z a H r v . Marinka, iz Od aktivno 1942. predsjednica Mjes. Vrgorca, odb. k. radi AFŽ, Metković, u AFŽ. Bila član Opć. zatim i K o t . odb. A F Ž , član O p ć . odb. N F i O p ć . N O O . P r i m o r j e . P o č e t k o m 1943. o d l a z i u I s t r u i r a d i kao član Obi. kom. SKOJ. Ona je prva žena Raner Katja, r. 1900. p a r t i z a n , k o j a je došla u I s t r u . U s i j e č n j u 1944. vrijeme talijanske p r i upadu cionalni borac. poginula Nijemaca u od Gajanu, gdje je noćila, neprijateljskih metaka. telji r a d i o d 1941. B i l a član M j e s . i K o t . odb. A F Ž . domaćica, raditi rali za teta Mima, Hrvatica. NOP. r. 1887. grad u namjeri su u 1941. Početkom Kada počela je 1943. T a l i j a n i b l o k i - je uspjelo teta na stotine ilegalnih Mima pred kućom Za s e k a o na- sarađuje s N O P . Član j e je Inic. odb. Početkom AFŽ no radila kao prosvjetni za 1944. p r e d - Istru. Neumor- radnik u kotaru K r a s Labin. R a n e r L e a , r. 1921. u P a z i n u , đak. 1941. p o č i n j e raditi na organiziranju omladine i žena. Član j e O b i . odb. A F Ž z a I s t r u . 1944. o d l a z i n a te- obavi- da ih or- ren kotara B u j e i U m a g , g d j e radi sa ženama. j e s t i i t a k o spasi od z a t v o r a . U n j e n o j je k u ć i održano učiteljica. Rijeci, da uhapse na desetke ganiziranih ljudi, n j o j 1942. odlazi u partizane. sjednica i Marija, Pazinu, p r v o g odb. ž e n a u P a z i n u . 1943. sa c i j e l o m obi- Rafanelli Marica, iz Makarske, domaćica. Za N O P Rahelić u okupacije ističe Kasnije postaje sekr. KK KPH Buje. sastanaka, dok je držala stražu. Odliko- vana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. R a n e r N a d a , r. 1919. u P a z i n u , u č i t e l j i c a . Poči- n j e a k t i v n o r a d i t i z a N O P 1942. N a O b i . k o n f e r e n c i j i A F Ž z a I s t r u 1944. i z a b r a n a z a t a j n i c u Obi. odbora. Bila član B r i n j e , r a d n i c a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana u s t a n - KPH Poreč. Jedna je ka Istre. Rajačić-Vukelić Julka, aktivna u N O P . r. 1918. Bila u član Lučanima, KK KPH k. i Kot. OK od KPH Buzet najistaknutijih i OK žena N O O B r i n j e , p r e d s j e d n i c a p r v o g K o t . odb. A F Ž Brinje Nosilac i 1943. član Spomenice OK KPH Gorski Kotar. 1941. R a o s Jaka, r. 1912. u V r g o r c u , k. M e t k o v i ć , r a d nica, H r v a t i c a . P r i j e r a t a a k t i v n o r a d i u U R i S S u V r g o r c u . O d 1941. r a d i z a N O P . Z a v r i j e m e R a j č e v i ć G i n a , r. 1912. u G o s p i ć u , u č i t e l j i c a , S r p - rata bila k i n j a . B i l a učit. u G r a č a c u . U t o k u N O B član član 00 ciju, član i sekretar Kot. odb. AFŽ analfabetskim bardiranja Gračac. tečajevima. Aktivno radila Ranjena kod na bom- član Opć. Obi. i Kot. odb. odb. AFŽ za Opć. kom., član AFŽ, DalmaGlavnog odb. A F Ž z a H r v a t s k u , član Obi. N O O z a D a l maciju, Bruvna. predsjednica AFŽ, Nosilac član KK Spomenice KPH Vrgorac i Metković. 1941. R a j č e v i ć S o f i j a (k. G o s p i ć ) . Od p r v i h dana ustank a r a d i u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž G o s p i ć i član 1941. 00 AFŽ za Liku. Nosilac Spomenice R a p a j i ć S o f i j a , r. 1924. u B r l o g u , k. O t o č a c , sel j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n o r a d i z a N O P . Bila omladinski rukovodilac, član 00 USAOH �L i k a , član K o t . Nosilac NOO Spomenice i Kot. odb. AFŽ Otočac. 1938. bila Kroz 1941. predsjednica sve v r i j e m e 1944. uhapšena. prve ženske N O P radila Uspijeva sekcije. ilegalno. pobjeći i 3. III. odlazi na R a s , p o r - M i o k u š Đ u r đ a , r. 1919. u J e l e n j u , k. R i - oslobođeni t e r i t o r i j u K a r l o v a č k o područje. Bila j e k a , r a d n i c a , H r v a t i c a . P o č e t k o m 1942. p o č e l a član K o t . odb. A F Ž K a r l o v a c i član O p ć . N O O raditi D u g a R e s a . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a za NOP. Bila mnogo puta hapšena od T a l i j a n a . N a k o n š t o j e o s l o b o đ e n a , 1944. o d l a z i Ordenom u p a r t i z a n e i r a d i a k t i v n o k a o član K o t . ljom AFŽ Sdšak. narod III. Odlikovana Ordenom odb. zasluga zasluga Milka Ličanka, r. 1925. u Sr- bu, k . D . L a p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . U D . L a p c u Brač, radi na reda teren okruga Nosilac Knin Spomenice i postaje 1941. Od početka ustanka radi N O P . K o n c e m 1942. u l a z i u K o t . k a o o m l a d i n s k i r u k o v o d i l a c r a d i z a N O P . 1944. AFŽ. III. i Meda- Restović R a j k a , iz Nerežišća, k. Brač, domaćica, Hrvatica. odlazi narod za reda. RastoviC-Jaramaz 00 za za hrabrost. a 1944. na bila poslana organiziranju u žena u aktivno za odb. A F Ž z a Afriku, gdje zbjegu. član Odlikovana Rismondo Ersilia, iz Rovinja, učiteljica, Talijan- Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom k a . Z a N O P r a d i o d 1943. B i l a č l a n G r a d . odb. bratstva AFŽ i jedinstva II. reda. u odlazi R a š e t a S m i l j a , r. 1923. u O r a v c u , k. D. L a p a c , seljanka, Srpkinja. niziranju žena Kot. odb. žena u KPH D. 1941. p o č i n j e r a d i t i n a o r g a - i omladine. AFŽ, a 1943. Glinskom Lapac. 1942. postaje Nosilac 1945. bila Spomenice 1944. partizane. nakon pogibije Postaje muža, potpredsjednica Obi. A F Ž I s t r a . ' N e u m o r n o r a d i l a n a s t v a r a n j u bratstva j jedinstva Talijana i Hrvata. član radi na o r g a n i z i r a n j u kotaru. Rovinju. u član KK 1941. Rivoseki Melanka, Sudjelovala Od 1942. u do iz Senja, profesor, naprednom 1943. u pokretu Senju Hrvatica. prije ilegalno rata. radi na okupljanju omladine, a z a t i m na o r g a n i z i r a n j u R a š k o v i ć Jul,a, r. 1909. u L j e š t a n i m a , k. P a k r a c , seljanka. 1942. bila predsjednica A F Ž u Kričkama. 1943. seoskog odb. Otočac, Obi. za odb. AFŽ Poslije kapitulacije Italije odlazi u par- član j e K K K P H N o v - ska. I s t e g o d . o d l a z i n a p r v u k o n f e r e n c i j u A F Ž za H r v a t s k u u žena. tizane i dalje radi u A F Ž . Rnjak-Oluić Soka, iz B u k o v i ć a , k . B e n k o v a c , se- a po povratku ulazi u ljanka, Slavoniju. Organizira razne o d 1942. B i l a član N O O i a k t i v n o r a d i l a u A F Ž . Srpkinja. Počela je sarađivati s NOP akcije pod Papukom i žetvu žita u Zdencima i okolici radi pod kao vrlo član teškim KK okolnostima. KPH Novska i Kasnije Podravska Slatina. Rodica Ljubomira srednjoškolka pokretu. stanu Raušević Marija, r. 1899. u Doropolju, pomoćnica UR,SS. Učestvovala u demonstraci- ileg. ma. hapšena kurir radi i poginuo svog na Baniji. tifusa 1943. u dok revolucionarnog bolnici je na ležala teško Vučjaku od sastanci, 1941. U Kao omlad. njenom se raspodjeljuje u MK K P H . postaje član U ožujku MK KPH K a s n i j e bila 1944. Pula obavještajni i odlazi radi u sa Pulu žena- oficir. Često rada. N O V bila je borac u M o s l a v a č k o j brigadi. četkom Rijeci. š t a m p a i si. U s i j e č n j u 1943. u h a p š e n a . P o s l i - U i l e g a l n o m r a d u p o m a ž e j o j m a l i sin, k o j i j e bio radi ileg. održavaju u naprednom j e k a p i t u l a c i j e v r a ć a s e u R i j e k u i p o s t a j e član i NOV NOP 1917. u Bre- jama i ostalim akcijama, k o j e je provodila K P . u r. Saveza kućnih žice. P r i j e r a t a bila rukovodilac k. Za Neđa, učestvuje U Po- bolesna Slavoniji, od Ni- jemci su je zaklali. R o d i ć - K o t u r A n g e l i n a , r . 1916. u V a g a n c u , k . T . Korenica, NOP. seljanka. Sakuplja jela, hranu, Od prosinca 1941. radi oružje, municiju, vojnička lijekove i bila t a j n i c a Opć. N O O dr. za p a r t i z a n e . za odi- 1943. Drežnik. Ravnić š t e f a n i j a , r. u Lupoglavu, k. Buzet. K a o profesor Istri. u Trstu Početkom sarađivala 1943. s napušta partizanima službu i u odlazi R o j č e v i ć M a r i j a , i z P l a v š i n c a , s e l j a n k a . O d 1941. radi za N O P . 1943. p o s t a j e p r e d s j e d n i c a M j e s . u p a r t i z a n e . B i l a član 0 0 A F Ž B u z e t , član Obi. N O O P l a v š i n a c . 1944. u h v a ć e n a od u s t a š a i na- odb. A F Ž kon Istra i Obi. N O O stavštinu 1944. p r o č e l n i k z a p r o s v j e t u za Istru. K r a j e m god. i na jednom sastanku u Zametu pada neprijatelju odlazi u K a s u ruke. teških Odvedena R o k o v - B a r a n i ć M a r i j a , r. Zadar, Hrvatica. uhapšena Julka, r. 1893. u strijeljana na Ciglani u učiteljima u Trst i ubijena. Rendulić mučenja Koprivnici. M o d r u š u , k. Ogulin, radnica, Hrvatica. P r i j e rata aktivna u U R S S . i Radi odvedena 1923. u M a l o m I z u , k . za ' N O P u od internaciju 1941. u Bila Italiju, o d a k l e s e v r a ć a p o k a p i t u l a c i j i i r a d i k a o član K o t . odb. A F Ž i K o t . N O O P r e k o . �Rokov-Lukin Marija, r. 1921. u Malom Ižu, k. Ružić-Kruljac Katica, iz Starog Laza, Ravna Zadar, H r v a t i c a . U radničkom pokretu učestvu- 'Gora, k . D e l n i c e . O d p r v i h dana u s t a n k a a k t i v - je no od 1939. 1941. bila omladinski rukovodilac radi i pomaže NOP. 1942. s mužem i u s v o m selu. U h a p š e n a od T a l i j a n a i o d v e d e n a t r o j e djece odlazi u partizane. Za v r i j e m e nje- u l o g o r . 1944. v r a ć a se iz i n t e r n a c i j e i r a d i k a o mačke sekretar ranjena u obje noge i, kako nije m o g l a pobjeći, Opć. kom. KPH i član Opć. NOO Iž R o m a c Z o r a , r. 1915. u B r e s t u , k. P a z i n , s e l j a n Od 1943. sjednica jeme Ružić N e v a , i z diti u 1944. omi. organizaciji, Za vri- Kot. AFŽ AFŽ svom selu, a početkom i K o t . odb. A F Ž K r a s . ofenzive zarobljena na Planiku i 1. Viševica bila teško za NOP. r. 1914. u Z a d v a r j u , k. Omiš, radnica, radničkom Hrvatica. pokretu. Šestanovac, P r i j e rata aktivna 1940. postaje član Ž e n s k e r a d n e k o m i s i j e i r a d i sa ž e n a m a . Splitu učestvuje u delegaciji, 1941 koja je listopadu a 1942. p o č e l a ra- iste zatim u godine AFŽ. radi Bila u član Pag. Sachs M i r a , Hrvatica. Rosandić Zora, U V. 1944. s t r i j e l j a n a . u logor Paga, Hrvatica. aktivno radi za N O P . Bila pred- član K o t . N O O u na N i j e m c i su je zarobili i ubili. Veli. ka. ofenzive od tadanjih političkih obrane 1900. u rata Karlovcu, učestvuje namještenik, aktivno u rad. p o k r e t u . 1938. i z l a z i i z k a z n e n o g z a v o d a u P o žarevcu nakon izdržane kazne robije od 2 go- dine. 1941. p o n o v o u h a p š e n a r a d i k o m u n i s t i č k e propagande i internirana u Lepoglavu, zatim u l o g o r Gospić. U b i j e n a . građanskih stranaka tražila saradnju r. Prije na bazi zemlje i saveza sa Salaj M a r i j a , r. 1912. u Đ a k o v u . P r i j e r a t a ak- S S S R . T a l i j a n i j e hapse. Imala herojsko drža- t i v n a u r a d . p o k r e t u . 1929. osuđena na 2 g o d i n e nje je robije. na policiji, najzvjerskiji gdje način. su Nakon fašisti mučili kapitulacije na Italije U NOP. toku 1944. NOB ileg. uhapšena i radi u Osijeku za strijeljana. v r a ć a se u d o m o v i n u i o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član Obi. odb. Spomenice AFŽ za Dalmaciju. Nosilac 1941. Samboliček Slavica, r. 1914. Marica, Počela raditi iz za Vlašića, k. Pag, Hrvatica. N O P poslije kapitulacije Ita- radnica. Od ničkom Rumora Krško, pokretu. Prije na. 1939. u 1936. Auguštinama, učestvuje rata više bila u konc. logoru. p a r t i z a n e . B i l a član K o t . u k. rad- puta hapše- 1942. odlazi u odb. A F Ž i K K K P H l i j e . P r e n o s i l a p o š t u z a p a r t i z a n e i v r š i l a oba- Virovitica. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za- vještajnu sluga za narod i službu. 17. siječnja 1945. uhapšena Medaljom za hrabrost. i strijeljana. Rupčić E v a , iz L i č k o g Lešča, k. Otočac, seljanka, H r v a t i c a . I l e g a l n o r a d i o d 1941. n a o k u p l j a n j u žena u svog kotara. svom selu i neoslobođenom teritoriju d o m a ć i c a . Od 1938. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . U p r v o j p o l o v i n i 1943. b i l a č l a n i l e g a l n o g N O O u s v o m mjestu, a kratko iza t o g a osniva odbor A F Ž , k o j e m u j e bila zatim član Bila je tajnica čitavo prvog predsjednica. Kot. odb. Iste AFŽ godine Đurđevac, odlazi u z b j e g u Vojvodinu. Rušec Danica, r. član odbora Kot. odb. u Kot. NOP u AFŽ NOO Velika 1922. u L e p š i ć u , k. D u g o Sekulić A n i c a , Slav. Požega, Ružić J o s i p a , r. 1908. u H r e l j i n u , k. Sušak, d o - m a ć i c a , H r v a t i c a . 1941. p o v e z u j e se s d r u g o v i ilegalnom za AFŽ. radu, pomaže partizane, 1943. jeljuje svu ilegalnu u Mjes. 1943. štampu p r o v a l e , k r a j e m 1944. član K o t . Za NOP. štampe odb. AFŽ i 1944. r a s p o d i - za Sušak. Nakon odlazi u partizane. Bila odb. A F Ž K r a l j e v i c a . Kasnije tajnica povjerenik prosvjete seljanka. Aktivno učestvuje u sekretar Gradiška i pri OK U partizane član otišla od 1942. u 1943. U toku KK K P H i Kot. OK K P H i OO rukovodilac odb. AFŽ AFŽ Nova nižeg p a r t i j s k o g kursa KPH. sakupljanju raspačavanju ulazi Sušak k a o p r e d s j e d n i c a . na i student. Za N O P radi bila u selu. za Selo. NOB 1943. Tuževiću. Brinje Gorica, s a ž e n a m a . B i l a član K o t . odb. A F Ž D u g o Selo. radi svom radila S e d m a k - M i h a l i n č i ć S l a v a , r. 1917. u G. L u k o v c u , Požegi. i u Brinje. .Slav. u AFŽ aktivno teljica, Srpkinja. U p r v i m 'danima ustanka bila v r a ć a se na t e r e n i radi terenu kotara. materijala NOB N O P o d p o č e t k a 1942. B i l a član K o t . odb. A F Ž . 1942. o d l a z i k a o b o r a c u p a r t i z a n s k u g r u p u na ma odbora vrijeme S a v i e M a r i c a , r. 1909. u P o d u m u , k. O t o č a c , uči- Ru,pec K a t a , r. 1903. u M i h o l j a n c u , k. Đ u r đ e v a c , postaje Saplaić Katica, iz Budimaca, k. Našice, seljanka. S e k u l i ć - P o p o v i ć R u ž i c a , r. 1922. u K o r d . L j e s k o v cu, k . S l u n j , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i za NOP. Početkom 1942. postaje predsjednica O p ć . odb. A F Ž . a u l j e t u i s t e g o d i n e p r e d s j e d nica Slunj. Kot. U odb. IV. AFŽ ofenzivi Slunj i član odlazi u V I . KK KPH primorsko- �goransku brigadu. p o s t a j e član silac 00 1943. AFŽ Spomenice vraća za se na teren okrug Karlovac. i No- K o t . odb. A F Ž S l u n j , a 1943. o d l a z i u b r i g a d u . Kao teško bolesna vraća se kući i, po ozdra- v l j e n j u , r a d i k a o t a j n i c a K o t . odb. A F Ž P l a š k i . 1941. Nosilac Spomenice 1941. S e r d a r š t e f i c a , r. 1920. u S i b i n j u , k. S l a v . B r o d , student, Hrvatica. prednom stud, Prije rata pokretu. Kot. odb. KPH Brod, AFŽ silac Spomenice te Nova član U na- aktivna Slabinjac je u NOB ljanka, član toku Gradiška, sekretar KK OZN-e. No- Mara, r. u Srpkinja. stvuje u NOP. k. Predsjednica 1941. selu. Radi Petrinja, se- d a n a u s t a n k a učeje svoje prvog odbora AFŽ u vrlo opunomoćstva svom Petkovcu, Od prvih aktivnosti obljubljena. Bila predsjednica Opć. i član bila K o t . odbora A F Ž , te se isticala kao o r g a n i z a t o r Sertić M a r i j a seljanka, svom Kovačeva, Hrvatica. selu. iz Od Početkom Kamenice, k. 1941. Brinje, ilegalno radi 1942.. u h a p š e n a , mučenja, internirana povratku, nastavlja u Italiju 1943. radom aktivnim B i l a član Opć. i K o t . i nakon do u žena. 1944. u m r l a od t i f u s a . u Po NOP. odb. A F Ž B r i n j e . S l e z a k R u ž a , r. 1923. u G u d o v c u , k. B j e l o v a r . Od 1942. aktivno odb., tajnica Inic. Se vero vić-Mi jačino vie k. Ludbreg, Milka, domaćica, iz Belanovog Srpkinja. sela, Za N O P AFŽ Varaždin. ca, H r v a t i c a . 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e . Š i l a član odb. Opć. kom. AFŽ, član KPH 00 AFŽ Kapela. Bjelovar Nosilac i član Spomenice 1941. član 00 Kata Pučinica, r. 1880. u Hvaru, do- maćica, H r v a t i c a . P r i j e rata učestvovala u mnoradničkim akcijama i demonstracijama. Aktivno radila na otpremanju Španiju. Više puta hapšena. pacije ilegalno djece bilo Skendžić radila u dobrovoljaca Za Splitu. vrijeme Četvoro za okujoj je u partizanima. Julika, Srpkinja. iz Majka prvog za Kot. kotar U toku NOB bila Severin, t a j n i c a Opć. odb. Bjelovar, Bjelovar, član 00 član AFŽ i NF. S l i v k a P a v i c a , r. 1909. u V r a t i m a , k. D e l n i c e . Od odb. Škara, dvoje ma u k. borbi. Od početka ustanka prvog odbora A F Ž u Otočac, Sin pomaže svom selu. seljanka, od 1941. NOP. 1942. okupiranom istakla Hrvatica. đuje u se u svim akcija- selu. S l u k a n - J u r e c J e l k a , r. 1920. u V a r a ž d i n u , r a d n i - P r i j e rata kao radničkom pokretu. član U R S S saraIste godine luje u velikom » T i v a r o v o m « štrajku. sudje- Od prvih dana o k u p a c i j e r a d i z a N O P . U h a p š e n a i o d v e dena u l o g o r Stara Gradiška, a kasnije zami- jenjena. Odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j K a l n i k a , g d j e r a d i k a o član K o t . AFŽ i djece. A F Ž , a ubrzo i tajnica Mjes. N O O . K r o z čitavo v r i j e m e N O B ca, Siriščević gim NOO NOP. odb. 1941. r a d i z a N O P . 1943. p o s t a j e t a j n i c a M j e s . S i m i ć I d a , r. 1913. u K a p e l i k, B j e l o v a r , u č i t e l j i Kot. za radi o d 1941. B i l a član K o t . o d b o r a A F Ž L u d b r e g i 00 radi tajnica prvog Mjes. i Kot. tajnica NOO Grad. Spomenice odb. J N O F , K o t . Varaždin, odb. AFŽ član Grad. Varaždin. odb. NOO Nosilac 1941. u Član birana S m o l č i ć M a r i c a , r. 1913. u S t a j n i c i , k. B r i n j e , seljanka, Hrvatica. 1938. a k t i v n o r a d i u n a p r e d - z a člana 0 0 A F Ž z a Liku. Četnici s u j e uhva- n o m p o k r e t u u B u d a š e v u ( k . S i s a k ) . 1941. uče- t i l i i na n a j z v j e r s k i j i n a č i n u b i l i . stvuje kod gande za narodni ustanak. Skendžić Štaka, Srpkinja. iz Škara, Od prvih k. Otočac, dana u s t a n k a stvuje u ilegalnom radu kao seljanka, a k t i v n o uče- omladinski ruko- v o d i l a c i u r a d u sa ž e n a m a . U h a p š e n a od č e t nika i Skorup s t r i j e l j a n a zajedno sa s v o j i m bratom. Ika, r. 1919. u Ričici, k. Gračac. Bila ko sakrivanja navrata bila oružja hapšena 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , terena kotara i širenja Pošto od propa- je u nekoli- ustaša, svibnja g d j e r a d i u A F Ž na Sisak. K a s n i j e o d l a z i u Slavoni- j u i M o s l a v i n u . U t o k u N O B b i l a član 0 0 A F Ž Moslavina, predsjednica Kot. te org. menice sekr. KK K P H odb. A F Ž Dubrava. Čazma, Nosilac Spo- 1941. p r v a žena, k o j a je radila na o r g a n i z i r a n j u žena za N O P na neoslobođenom teritoriju lovinačke općine. Gračac U i toku 00 NOB AFŽ bila je član Kot. odb. S m o l i ć L i z a , r. Gradskog Lika. sarađuje odb. AFŽ III. Dragica, namještenik, r. 1918. u Laptu, k. Plaški, S r p k i n j a . P o l o v i n o m 1941. b i l a j e 27. kao član K o t . lazi godine OK KPH Slav KK KPH Vinkovci. Po izlasku iz zatvora ustanka radi u u AFŽ. Plaškom. Bila član NOP. u izabrana za Brod. 1942. Slav. odlazi odb. A F Ž stvovala organiziranju s na k o t a r Đ a k o v o u h a p š e n a o d u s t a š a k a o p r v a ž e n a k o j a j e učeu S l a v . B r o d u . Od p o č e t k a 1943. KPH. Skorupan 1914. u okupacije i član je Brodu u i ileg. član partizane. Slav. Brod, zatim radi tajnicu Kasnije sa 00 ženama. AFŽ birana MK Radi odIste i člana za člana �Soldo Luca, iz D. Muća, k. Sinj, seljanka. A k t i v - S t a n i ć L j u b a , r. n a u N O B o d 1942. B i l a član seoskog- odb. A F Ž nica, Muć, prosvjetnom Kot. NOO Muć i 00 AFŽ Srednja Dal- lju, S p l i v a l o P e r k a , i z Jelse, k . H v a r , H r v a t i c a . B i l a je tajnica prvog Kot. za kotar H v a r i odb. A F Ž , član K K K P H član r e d a k c i j e l i s t a žena«. Odlazi u zbjeg u Afriku mesar kazališta logora i »Hvarska po Marija, AFŽ. T. r. 1910. borbe. Bila Dišniku, k. Garešnica. s j e d n i c a A F Ž u s v o m selu. LT t o k u r a t a n e k o puta hapšena. svog »Se- prvih o p o l o ž a j u žene dana ustanka predsjednica Nosilac Kot. Spomenice radi odb. i u AFŽ 1941. 1941., s cijelom kada je zanska grupa. ustaša. u Cijelo tvovnim svojom Bila dva vrijeme radom. obitelji od srpnja došla prva parti- Žumberak U puta rata toku zatvarana isticala od požr- izgubila NOB se muža i d v a sina. Srdić M i k a , iz V r h o v i n a , k. Otočac, seljanka, SrpBila predsjednica K P H Vrhovine. prva preko g o v o r i n a K r b a v s k o m poPartije, Od Korenica. Bjèlopolje Kore- kulturno- S t a n i š i ć Jela, r. 1889. u D a n i m a , k. J a s k a . U N O P II. u opć. 1939. T. aktivna u p o s t a j e ko- 1941. p o č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P . 1943. b i l a p r e d - kinja. radu uputstvima potrebi sarađuje liko P r i j e rata ljačkog kola«. macija. Srbić 1919. u B j e l o p o l j u , k. Srpkinja. Opć. odb. AFŽ i član U b i j e n a o d četnika pred očima djeteta. Stanojević Jelica, r. 1893. ginmost, domaćica, NOP. Bila u predsjednica Čremušnici, zatim Č r e m u š n i c i , k. Srpkinja. Od prvog član Opć. odbora i Vr- 1941. r a d i z a Kot. AFŽ odb. u AFŽ Vrginmost. Čitavo v r i j e m e N O B radila ilegalno Sremec Nada, r. 1898. u Vinkovcima, profesor, na vezi. Nosilac Spomenice 1941. Srpkinja. Od rane mladosti sarađuje u napred. p o k r e t u . 1939. i z d a j e k n j i g u » N i s m o m i k r i v e « . U NOP 1943. sudjeluje odlazi teritorij. U ZAVNOH i sa stanci od prvih cijelom obitelji listopadu 1943. član A V N O J . AVNOJ i dana godine postaje urednik »Žene knjigu uspomene partizanskog iz oslobođeni na puta postaje u NOB vijećnik dnevnika«. štampi, a u borbi«. pod Katica, radnica, 1944. r a d i n a r a d i o - sarađuje Stanša okupacije. iste r. hapšena. Anka, iz radnik. »Iz Odlikovana. Bila je domaćica. U svibnju psunjski Stoja, 1941. 1942. bolnice, i polit, član 1925. u pred partizanski bolničarka odb. N F . r. radi Popoveu, odred. U AFŽ odlazi toku u NOB partizanske 'Nova k. organizaciji. hapšenjem komesar 00 u omlad. I. bila vojne Gradiška, ofenzive, odbora krajem izbjeglica za 1944., radila Slavoniju na kao član evakuaciji d j e č j i h d o m o v a i naroda za Mađarsku. St. 00 AFŽ i član 0 NOO 1920. u Gomirju. prvih odbora Kao prva 1942. AFŽ u radi na gomirskim postaje član KK K P H za Ogulin i član NOO. Stojaković Draga, Srpkinja. selu. iz Ljubine, k. Dvor, seljanka, Bila član p r v o g odbora A F Ž u svom K a s n i j e p o s t a j e član Opć. odb. A F Ž Ru- j e v a c , član Opć. k o m . K P H R u j e v a c i p r e d s j e d nica K o t . odb. AFŽ Dvor. član O b i . odb. A F Ž S l a v o n i j a i član O N O O . Z a v r i jeme Više logoru s e l i m a , i s t e g o d i n e p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . 1944. Od Bjelovar, URSS. u o d ž e n a p r i k l j u č u j e s e N P 1941. Kot. Novska. zatvorena član Stipanović Milka, r. AFŽ i Stambolija-Prpić 1941. član Bjelovar. Z a N O P r a d i o d 1941. B i l a član Opć. i K o t . odb. član Opć. i K o t . G r g i n c u , k. 1930. Izdala naslovom: Makarske, u Od G r a d i š k a . 1943. z a m i j e n j e n a . R a d i k a o p o l i t i č k i odganiziranju Srzić-Dragičević 1899. Hrvatica. Odliko- Stramčević ljanka. Jaga, r. u Jelkovcu, k. Zagreb, se- Od prvih dana okupacije p o m a ž e N O P . Njena kuća svega 2 kraj šume, kilometra od koja je bila udaljena neprijateljskog uporišta vana Ordenom za hrabrost i M e d a l j o m zasluga Sesvete, bila je u v i j e k puna partizana, k o j i su za narod I I . reda. iz Z a g r e b a u t o m p r a v c u o d l a z i l i u N O V . 1942. i 1943. u n j e n o j j e k u ć i b i l o s j e d i š t e O K K P H . Stanić Bojana, iz Bračevaca, k. Đakovo. Odlazi u p a r t i z a n e 12. I X . 1942. U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. Đ a k o v o šila n i ž i kurs i 00 A F Ž Brod. 1943. zavr- AFŽ. KK KPH jeme U i radila toku Kot. na NOB odb. u NOP. rovina. ( k . P i s a r o v i n a ) . O d 1943. u č e s t v u j e U toku N O B bila član K K K P H Aktivno radila sa ženama na Pisaterenu k o t a r a i općine Pokupsko. Stanić Jovanka, iz Mutilića, k. Udbina, seljanka, Srpkinja. Strnić M a r a , bila AFŽ član Udbina. terenu Velike Opć. kom., Neko Gorice. vri- Stupar-Sužnjević stovcu, 1941. k. Ana, r. Kostajnica, aktivno radi 1920. u seljanka, za N O P . Donjem Hra- Srpkinja. U toku NOB predsjednica A F Ž u D o n j e m Hrastovcu, Od bila sekre- �tar Opć. niju i kom. član menice KPH, tajnica NOO O za 00 AFŽ Baniju. za Ba- Nosilac Spo- u s v i m d e m o n s t r a c i j a m a i m i t i n z i m a u Šibeniku. Za vrijeme ističe 1941. se u kapitulacije sakupljanju stare i Jugoslavije skrivanju oružja. K o n c e m 1941. u h a p š e n a i z a t v o r e n a u l o g o r u Supanc A n k a , r . 1895. u C i g l a n i , k . B j e l o v a r , H r vatica. S u d j e l u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u od 1918. Italiju. nik, Kapitulacijom gdje nastavlja I t a l i j e vraća se u s radom. 1944. Šibe- uhapšena 1921. u h a p š e n a i osuđena na i z g o n iz Z a g r e b a . j e o d č e t n i k a i n a k o n z v j e r s k o g m u č e n j a , ubi- Odlazi u L j u b l j a n u i radi u sindikatu i partij. jena. tehnici 1929. do 1927., uhapšena z a t i m sa ž e n a m a u i osuđena na 2 koju izdržava u Požarevcu. odb. Zagorju. godine robije, 1936. r a d i u M j e s . Stranke r a d n o g naroda, zaini u sindikatu i NP. Od okupacije organizira A F Ž . 1942. po- Šarin A n đ a , iz Široka, k. Šibenik, seljanka, Hr- v a t i c a . Z a N O P r a d i o d 1941. 1943. p o s t a j e član Opć. odb. Šibenik. AFŽ Bila Primošten, među zatim Kot. najaktivnijim AFŽ ženama u staje predsjednica K o t . A F Ž i radi u K o t . N O O kotaru. Učestvovala u velikim akcijama preba- u Z a g r e b u . 2. I I . 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e . civanja hrane S u š a n j B o s i l j k a , r. 1919. u O g u l i n u . Od 1941. r a d i maćica, naciju, odakle se vraća poslije kapitulacije Ita- odb. l i j e i o d l a z i u D r e ž n i c u i D e l n i c e . B i l a na r a z - Nova i dno organizaciji radi u pozadinskim funkcijama, a Srpkinja. AFŽ. Sava, r. Gradiška Šegota Grabovnici, k. bila predsjednica ileg. postaje i član član Kot. odb. AFŽ seoskog N O O . uje- AFŽ. 1915. u NOV. 1942. 1943. Mira, r. namještenik, Svilar za Š e a t o v i ć S t o j a , r. 1899. u R a j č i ć u , k. N o v s k a , do- za N O P . 1942. u h a p š e n a i o t p r e m l j e n a u i n t e r - nim v o j n i m s Visa Čazma. 1911. u Karlobagu, Hrvatica. Prije naprednim ženskim društvima. 1941. Gradski i Kot. odb. A F Ž i v e z a j e i z m e đ u O K KPH i odb. AFŽ Čazma za i za predsjednicu člana 00 Kot. AFŽ za Mo- KK Sušaku. KPH Formira Sušak, prvi Rijeka, Ka- s t a v i t . d . 1942. član j e M K K P H Sušak U h a p - slavinu. šena Šaban Primorje na u 1936. u h a p š e n a . dine birana radi Gospić, aktivna P o č e t k o m 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . I s t e g o bila ilegalno k. rata Pepica, iz Ličkog Novog, k. Gospić, se- i z a t v a r a n a po r a z n i m l o g o r i m a u I t a l i j i i u o ž u j k u 1943. osuđena na 20 g o d . r o b i j e . Po l j a n k a , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a p a r - izlasku iz t i z a n e u s v o m selu. 1942. k a d j o j j e z a p r i j e t i l a radom. Bila opasnost od hapšenja, odlazi na oslobođeni te- tar KK K P H ritorij. AFŽ morje. hra- Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom Iste godine Gospić bro i 00 AFŽ poginula u izabrana u za Liku. Širokoj Kot. Krajem Kuli odb. 1943. prilikom napada zatvora i prosincu 1943. Pag. nastavlja član i sekre- S e n j i član 0 0 A F Ž z a H r v . P r i - Nosilac bratstva u član K K K P H Spomenice jedinstva II. 1941. Odlikovana reda. ustaša. Šegović-Bartolac Šandrić Antica, Hrvatica. iz Od Betine, početka k. Šibenik, okupacije NOP. Odlazi u partizane k r a j e m je organizaciji u AFŽ u Kot. odb. AFŽ i učestvuje 1942. svom b i l a član O p ć . k o m . K P H seljanka, selu. Radila Kasnije T i j e s n o , član član K o t . u opć. i mještenica, SBOTIČ. r. 1941. 1917. u Prije rata sudjeluje u Karlovcu, na- aktivna udarnim u grupama u K a r l o v c u . 1943. b i l a u h a p š e n a i po p o v r a t k u iz zatvora davač član NOO. Ivka, Hrvatica. na Kot. odlazi na oslob. političkim NOO prosvjetnog teritorij. kursevima, Karlovac, odjela. Nosilac Bila pre- član 00 AFŽ, pročelnik prop, Spomenice 1941. i Š a r i ć A n k a V i š n j a , r. 1921. u Šibeniku, d o m a ć i c a , H r v a t i c a . O d 1939. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . 1940. u č e s t v u j e n a k o n f e r e n c i j i Dalmaciju, Dalmaciju a 1941. u Mjes. kom. Splitu. SKOJ i na savjetovanju Iste član S K O J za godine prvog Sjev. žena postaje Šibenik i član RK KPH. član aktiva žena u Šibeniku. K a s n i j e j e č l a n i l e g a l n o g G r a d . AFŽ za Početkom odb. 1943. š e g v i ć V e s e l a , r . 1910. u P r e k u , k . Z a d a r , n a m j e š t e n i k , H r v a t i c a . Od 1934. a k t i v n a u r a d n i č k o m pokretu. d o b r o v o l j a c a iz odlazi Birana odlazi u partizane. Bila član 0 0 A F Ž z a okrug Nosilac odb. zatim AFŽ član KK KPH i tajnica vrijeme španjolskog građanskog Splita. Aktivna u Stranci rad- n o g n a r o d a i D r u š t v u z a p r o s v j e t u ž e n e . 1942. postaje sekretar Grad. kom. K P H , nakon čega Šibenik, U rata sudjeluje u prihvatu i otpremi španjolskih u partizane. za člana Radi Obi. Spomenice kao odb. politički AFŽ radnik. za Dalmaciju. 1941. Kot. Šibenik. šelendić Jela, iz Markuševca — grad Zagreb. Sarađuje s N O P od prvih dana ustanka. 1942. Srpkinja. ustaše j e hapse. Bila p o r a z n i m l o g o r i m a . N a - Od 1938. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . U č e s t v u j e k o n i z l a s k a i z l o g o r a o d l a z i u p a r t i z a n e . 1943. u postaje Šarić Leposava, svim iz Šibenika, štrajkovima radnica, tekstilnih radnica, kao i predsjednica 00 AFŽ Zagreb. �š i l o v i ć B l a n k a , r. 1900. u C r i k v e n i c i , n a m j e š t e n i k , Hrvatica. kretu. P r i j e rata aktivna u radničkom po- S k r i v a l a i l e g a l c e , r a d i l a n a p o m o ć i špa- njolskim dobrovoljcima, na sakupljanju NP i Š o b o t Z o r a , r. 1918. u Buniću, k. T. K o r e n i c a , seljanka, Srpkinja. rodne pomoći žena. Bila 1941. na radi u odborima organiziranju predsjednica Opć. Na- omladine odb. AFŽ i Bunić, d r . 1942. u h a p š e n a i i n t e r n i r a n a u I t a l i j u . N a - č l a n K o t . odb. A F Ž T . K o r e n i c a i č l a n 0 0 A F Ž kon k a p i t u l a c i j e I t a l i j e v r a ć a se i n a s t a v l j a ile- za Liku. Nosilac Spomenice 1941. g a l n i m r a d o m n a Sušaku. 1944. o d l a z i u p a r t i zane, g d j e j e bila potpredsjednica Hrv. Primorje i član za Šolaja »Primorskog 00 redakcije AFŽ nik, vjesnika«. L j u b i c a , i z K n i n a , d o m a ć i c a , s a d a službeSrpkinja. Počela u Italiju, Š i m i č i ć A n t i c a , r. 1906. u B a r b a t u na R a b u . P o - č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P p o č e t k o m 1943. ljajući hranu i m a t e r i j a l za N O V . pitulacije Italije odb. Barbat. AFŽ se ilegalni izabrana Preko materijal i sakup- Poslije ka- za predsjednicu njene pošta kuće sjednica K o t . odb. ' A F Ž Šimić-Duvnjak Milka, r. na Mj. Olib, g d j e je Rab. i ilegalno 1944. odlazi rata aktivna 1922., r a d n i c a , H r v a t i c a . u Dolaskom Splitu na URSS i Stranci okupatora sa nastavlja svoja okupljanju postala Šolaja Milka, renica, r. 1904. seljanka, radi lazi u partizane, dionicom, radi g a t prateće fašističkim na čete IV. oper. te oddele- Nosilac Spo- 1941. 1942. u URSS. uhapšena Jeka, domaćica, radi s i Od 1941. aktivna u r. 1920. u Srpkinja. N O B član j e K o t . 1941. i k. u odb. Korenica, član j e N P . ženama. Bila svom AFŽ Spomenice T. i Ujedno među selu. vatica. boru 1942. a k t i v n o odb. Hrvatica. žena u AFŽ, za za AFŽ član u AFŽ Nosilac Liku. 00 Spo- ožujku u 1942. Zagrebu. radi Bila u Matičnom član, te od- sekretar V . R K K P H . 3 . V I I . 1943. u h a p š e n a i u z a t v o r u zlostavljana. Izmrcvarenu bacili su je ustaše k r o z p r o z o r u Z v o n i m i r o v o j ulici, g d j e j e o s t a 336.) Prije sekcije iz Bobovišća, Aktivno radi B i l a č l a n seo- 1943. k. na kroja- Kot. odb. A F Ž , a 1944. r a d i n a V i s u , u k o m i s i j i z a z b j e g , član K o t . odb. NF i KK KPH za Brač. Šnidarsić-Pavlinić Anđela, rukovodilac odb. NP u ženske Zagre- odlazi sekretar za 25. KK te XII. KPH šef Sjeničak personalnog Spomenice hrabrost, 1941. 1941. Ordenom Ordenom zasluga Bila i šef kancela- KK KPH odsjeka Odlikovana bratstva za narod II i Žum- ZAVNOH. Ordenom jedinstva i reda. r. 1920. u Od 1941. aktivno V. Gorici, k . K o p r i v n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . U svibnju na nica 1943. odlazi u partizane, terenu kao politički radnik. Kot. tajnica odb. Kot. AFŽ, NOO član 0 Koprivnica i g d j e radi Bila predsjed- NOO Bjelovar, član KK K P H Senj, Hrvatica. Koprivnica. Špalj Anka, iz Krivog Puta, k. radi Sarađuje s N O P od prvih dana okupacije. N j e - za N O P u Odboru za pomoć logorašima, zatim na d j e c a , pa i ono n a j m a n j e od 5 g o d i n a , s l u ž e u kao Odboru Hrvatica. kao š o š t a r i ć K a t a B r a n k a , r . 1913. u G a b a j e v o j g r e d i , Brač, u radi član M j e s . odb., t a j - organiziranju ulazi SBOTIČ, bu, č l a n k o m i s i j e z a ž e n e p r i C K K P H . U p a r - berak, Opć. 1913. u H v a r u , p r a v n i k , H r v a - rata r i j e u Štabu g r u p e Ličkih partiz. odreda i G Š H , i član 0 0 A F Ž . svom mjestu. namještenik, materijala odbora tizane KK K P H Kore- radi za N O P . AFŽ Marica, čica, postaje NOO Kodana naj- 1941. s k o g o d b o r a A F Ž , k a s n i j e član te U AFŽ Nosilac Škrometa 0 odb. T. toku U š k r i v a n e k M a r i c a , r. 1920. u C a g i n c u , k. Č a z m a . nica K o t . predsjednica k. prvih 1941. Šoljan M a r i j a , r. Kaštu, omladinkama nica. ' N o s i l a c Od Od NOP. strijeljana. omladinom aktivnijim Šeganovcu, S o l a r V e r a , r . 1923. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , H r - tica. Škorić na l a n a m j e s t u m r t v a . ( V i d i k n j . I., d o k . 205, str. Šimić Slavica, iz O s i j e k a , radnica. P r i j e r a t a bila aktivna Početkom drugom oružja, vodni zone. u član K o t . z a L i k u i član agentima, bolničarka, i sakupljanju s v o m selu, menice u g d j e rukovodi k r o j a č k o m ra- kao sina Srpkinja. Bila radi žena, prenošenju sumnjiva radom. dva Knin. radnog ilegalno u d i v e r z a n t s k i m a k c i j a m a . U v e l j a č i 1943., k a d menice NOP oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e b i l a član K o t . odb. A F Ž ustanka s a n i t e t s k o g m a t e r i j a l a i dr. z a N O V i u č e s t v u j e je za odakle se poslije kapitulacije I t a l i j e vraća partizane. Prije raditi odašiljao bilo sjedište K K K P H z a R a b i P a g . Bila pred- naroda. aktivno 1942. I s t e g o d i n e u h a p š e n a i o d v e d e n a u l o g o r privatnih namještenica. U kolovozu obavještajci i prenose vijesti partizanima. 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e u S l a v o n i j u , g d j e r a d i I n a k o n što s u j o j u s t a š e o t j e r a l i j e d i n u k ć e r - kao ku u l o g o r , ona i d a l j e n a s t a v l j a r a d o m u o r g a - službenik Gradiška. u Nosilac KK, a kasnije Spomenice u 1941. OK Nova nizaciji AFŽ. �šperac K a t j a iz Omiša, domaćica. P r i j e rata ak- Štefanac-Pintarić Anica, r. 1919. u Zagrebu. Od tivno učestvuje u radničkom pokretu. Od prvih 1941. r a d i z a N O P . 29. I . 1942. u h a p š e n a r a d i dana ustanka radi na o r g a n i z i r a n j u žena. Bila ilegalnog rada. č l a n K o t . odb. A F Ž i član Obi. lazi macija. Poginula u jesen odb. A F Ž D a l - 1943. kod u Po Štengl-Milasinčić Fanika, Hrvatica. ilegalno radi u skladištarka član Danka, i 1905. Splitu AFŽ sekr. r. za ileg. za u Puli. NOP. rejon 1941. 1943. od- područje. bila Od naroda jedan i 1938. španjolskim je r. u Pribiću, domaćica, aktivna od u Stranci organizatora dobrovoljcima. radnog za Prije pomoć okupacije kasnije Dobri, a odb. b i l a č l a n M K K P H K a r l o v a c . L j e t i 1942. p r e l a - Split. z i n a oslob. t e r i t o r i j , g d j e n a s t a v l j a r a d o m n a AFŽ Gradskog l o g o r a 1944. Moslavačko prebaci- vanja iz Visa na Hvar. Špero-ženžerović izlasku iz partizane u 1944. p o s t a j e član r e j . N O O , t e č l a n R K K P H . organizaciji AFŽ. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda. KPH Umrla Slunj. 1943. od postaje tifusa sekretar poslije V. KK ofen- zive. .špiljak š t e f a , r. u tivno učestvuje Sisku, r a d n i c a . u naprednom Od 1938. pokretu. ak- U par- Š t e n g l V e r a , r. 1900. u R e p i š ć u , k . J a s k a . Radi t i z a n e o d l a z i s v i b n j a 1942. K r a t k o v r i j e m e r a d i z a N O P o d p o č e t k a 1942. P o d s t r o g i m u s l o v i m a u ilegalnosti Posavini, Opć. zatim kom. SKOJ Slavoniju, gdje odlazi u Baniju. Rujevac. ostaje Bila Kasnije na član odlazi u radu do političkom Špirić A n t i c a , iz V o d i c a , k. Šibenik, seljanka, H r vatica. Prije kretu. jala rata učestvuje u naprednom po- Od prvih dana ustanka ilegalno radi na održavanju za veza, borce prikupljanju i dr. raznog Bila član Opć. materi- odb. AFŽ, Opć. k o m . K P H z a V o d i c e , K o t . odb. A F Ž i K o t . NOO Vodice. terenu sa uspijeva lazi O Oslobođenja. 12. još III. 1943. desetoricom spasiti uhvaćena drugova. bijegom sa je na Jedina samog se mjesta strijeljanja. aktivno radi na okupljanju žena i o r g a n i z i r a n j u o d b o r a A F Ž . P o č e t k o m 1944. odna oslob. NOO teritorij Žumberka. Bila član Pokuplje. Š t i m a c - Z m a j i ć S m i l j a , r . 1917. u S r e m . M i t r o v i c i , student. Od 1935. aktivna u omi. pokretu. U l i s t o p a d u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a č l a n K K K P H N o v s k a , č l a n O b i . odb. A F Ž Slavonija, član OK KPH Slav. Brod, član ka- d r o v s k o g o d j e l j e n j a Obi. k o m . K P H i polit, rukovodilac obrazovnog i partijskog kursa. Š t r b a c J o k a , r. 1924. u č u č e v u , k. K n i n , s e l j a n k a , Srpkinja. NOP. O d p r v i h d a n a 1941. a k t i v n o r a d i z a Bila kurir i kao takva naučila čitati i p i s a t i . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i na t e r e n u seljanka. B u k o v i c e u A F Ž i o m i . o r g . 1943. p o s t a j e č l a n P r i j e rata učestvuje u naprednom rad. pokretu. K K i S K O J i član K o t . odb. A F Ž K i s t a n j e . 1944. Poslije šprljan Ilinka, iz Vodica, k. okupacije član Opć. AFŽ za kom aktivno KPH i Šibenik, radi NOP. za Bila b i r a n a u O b i . odb. A F Ž z a D a l m a c i j u i p o s t a j e Opć odb. član K P H predsjednica općinu V o d i c e . 1942., k a d bio o s u đ e n na s m r t , h r a b r o joj je se d r ž a l a i n a s t a - vila aktivnim radom. Bila delegat na I. zemaljskoj od konferenciji fašista herojski i u Bos. ubijena. Petrovcu. Pred Kistanje. muž Uhapšena neprijateljem se Štrbac M a r a , kinja. žena u raditi Bukovici za koja Knin, NOP je u zatvoru seljanka, 1941. Bila organizirano raditi na sakupljanju žena. jana, držala. iz čučeva, k. Počela Srpprva počela Uhapšena od Tali- zlostavljana i otpremljena u internaciju u Italiju, iz k o j e se vraća po kapiŠprohar Stanka štenik, Mira, Hrvatica. S r. 1909. NOP u Trstu, aktivno namje- sarađuje od 1941. R a d i n a o r g a n i z a c i j i ž e n a i član j e M j e s . odb. AFŽ Karlovac. 6. X. 1943. prelazi na oslob. t e r i t o r i j g d j e r a d i k a o t e h n i č a r k a u Štab u I V . u d a r n o g korpusa, I V . v o j n e oblasti, K K K P H S l u n j i O K K P H K a r l o v a c . B i l a član Opć. kom. KPH Slunj. Odlikovana Ordenom Nosilac Spomenice bratstva i 1941. jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Š r a j e r M a r i c a , r. domaćica, u -St. Mikanovcima. AFŽ St. Mikanovci, AFŽ Osijek. Nosilac Aktivno Bila član radila tajnica O NOO Spomenice za NOP Mjes. i 1941. član Radila odb. 00 je u Istri u kotaru Motovun odb. A F Ž . v r a ć a ,se iz i Crvenom križu. Istre u Kistanje Nosilac radi Spomenice 1945. u AFŽ 1941. i t š t r b a c M i l e v a , r. 1916. u I v a n c u , k. K r i ž e v c i , seljanka, Srpkinja. Kao saradniku NOP ustaše s u j o j ubili m a j k u i d j e c u , t e s e o d t o g d a n a nalazila ževci, u ilegalnosti. radila stvaranju 1907. u I v a n k o v u , k . V i n k o v c i , Hrvatica. tulaciji. kao član K K K P H i član K o t . na odbora Šubinski-Palfi Obilazila aktiviziranju sela kot. žena u Kri- NOP i AFŽ. Ankica, r. 1914. u Čakovcu, rad- nica, H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . U t o k u NOB član bila 00 tajnica AFŽ ževci. Nosilac OO Bjelovar AFŽ i Kot. S p o m e n i c e 1941. Nova odb. Gradiška, AFŽ Kri- �Šučur K a t a , i z Z m i j e v a c a , s e l j a n k a . Z a N O P r a d i aktivno i od 1942. tajnica Kot. Kot. NOO, Bila odb. te predsjednica A F Ž , član K o t . član KK KPH i Mjesnog odb. član NF 00 i AFŽ Dalmacije. T e p a v e c N e v e n k a , r. namještenik. naprednom cima. radi kotara sekretar Od 1935. učestvuje u srednjoškolskom pokretu u Vinkov- 1941. terenu 1917. KK s omladinom Županja. SKOJ Bila Županja, i ženama član KK t e član na Sušak, među čla- Za vrijeme španjolskog ilegalan rad. čiji je Vlasnik je organizator izdaje i raspačava knjige 9. 1943. II. zvjerskog uhapšena, mučenja knjižare i po a »Nova rukovodilac, direktivama 13. IV. 1943. te KP. nakon ubijena. Tintor Julika, iz D. Žirovca, k. Dvor, seljanka, Srpkinja. Bila je jedna od n a j a k t i v n i j i h odbornica Šupica Draginja, nice, r. seljanka, za 1910. majka NOP. nizira žene neprijateljske kova i Bila Jezeru, 9-tero za pomoć za u Sakuplja kroz ke. aktivno KPH, OK K P H Brod. radi radi r a t a r a d i u O d b o r u za Š p a n j o l c e . 1938. p r e l a z i knjiga«, r. 1908. u M e j a m a , k. 1925. novima H r v . kazališta. na Šumanovac Mica, Od Od 1941. odjeću, i radi ofenzive AFŽ u Žirovcu. Jeseorga- bolnici, p r o b i j a redove vrijeme djece. hranu part, Ličke nabavke se lije- prebacuje ranjeni- član r u k o v o d s t v a A F Ž . Tišma Vaja, r. seljanka, 1917. u Đevrskama, Srpkinja. Od k. Šibenik, dana prvih pomaže N O P . U s i j e č n j u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i sa ženama član na terenu odb. Kot. AFŽ, Bukovice. član 1943. KK KPH postaje Kistanje, č l a n Obi. odb. A F Ž z a D a l m a c i j u i k a s n i j e član 0 N O O Š i b e n i k . U l i s t o p a d u 1944. o d l a z i u I t a - Šuran Antica, r. 1922. u Tivtu, Boka Kotorska. l i j u k a o član C e n t r . odb. z b j e g a . K r a j e m 1942. o d l a z i u I s t r u , g d j e s e p o v e z u j e s NOP. P o s t a j e č l a n Obi. omlad. rukovodstva. Tkalčec Regina, r. 1894. u Kotoribi, k. Prelog, 1943. član j e O K K P H B u z e t i sekr. O K S K O J . domaćica, Zatim radi na okruzima Pazin, P o r e č i Rijeka, p r e d n o m p o k r e t u . Od 1936. u n j e n o m stanu sta- te bila član 00 AFŽ tih okruga. Hrvatica. Ernesta, iz Šibenika, domaćica, Hrvatica. u AFŽ, 1942. zatim O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. p o s t a j e č l a n G r a d . odb. A F Ž Šibenik. 1944. u h v a ć e n a o d ' N i j e m a c a Spomenice u č e s t v u j e u nasastanci odlazi u partizane, kuharica v o j n e pošte u i 1935. nuju ilegalci i održavaju se 1 CK K P J . Šurić Od u Cetingradu GŠH, i CK K P H g d j e radi kao upravnik Josipdolu. Nosilac 1941. odvedena u l o g o r . N a k o n p o v r a t k a iz l o g o r a radi u AFŽ i predsjednica šutić Silva, Crvenom križu. 00 za Gradca, iz AFŽ k. Kasnije postaje Dalmaciju. Metković, domaćica. odb. A F Ž i M j e s N O O , p r e d s j e d n i c a Opć. i K o t . odb. A F Ž , č l a n O p ć i K o t . N O O , član K o t . odb. NF i član KK KPH. Tambača Ljuba, Hrvatica. r. Od od 14 AFŽ 1907. početka na s a k u p l j a n j u partizana. Po u AFŽ u odlazi Bila u član Šibenik. N o s i l a c u zbjeg, Ell-Shattu. Šibeniku, okupacije o r u ž j a , na v e z i 1943. godina. odlasku organizaciji domaćica, ilegalno radi i prebacivanju partizane prvog sa sinom ilegalnog Spomenice odb. seljanka, 1938. 8. Gaćeše« Srpkinja. VIII. u 1941. Šamarici. Sarađuje odlazi u r. 1914. u Puli. paciji sarađuje s N O P . KPH Slav. NOP od Brod. partizane. tajnica U Kot. odlazi u U toku 1933. prilazi rad. 1942. član j e i l e g . M K siječnju NOB odb. A F Ž i član O b i . 1943. bila AFŽ član Slav. Brod, odb. A F Ž z a Zagorje i radi odlazi KK član Slavoniju. kao u KPH, član KK 00 1944. KPH Ivanec. T o d o r i ć S o f i j a , r. 1921. u Z a v o d u , k. G o s p i ć . B i l a član prvog odbora AFŽ u svom selu. 1943. član j e K o t . A F Ž G o s p i ć , k a s n i j e č l a n K o t . odb. A F Ž O t o č a c i s e k r e t a r Opć. k o m . K P H D a b a r . Nosilac 1941. T a r a b i ć M i l k a , r . 1907. u D o n j e m Selištu, k . G l i na, Zora, p o k r e t u . R a d i s v o g r a d a b i l a h a p š e n a . P o oku- A k t i v n o r a d i z a N O P o d 1942. B i l a član M j e s . aktivno radi u Tkalec Todorović Spomenice Marica, 1941. r. Gradiška, seljanka, od 1941. u Kleniku, k. Nova odred »Vasilija S radi u u Aktivno NOP 1907. Srpkinja. A k t i v n o sarađuje organiza- i A F Ž u s v o m selu. N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. U toku NOB bila član NOO c i j a m a NF i u A F Ž . Za v r i j e m e I V . nepr. ofenzive bila u V I I . Kot. lište. diviziji. K a s n i j e p o s t a j e član Nosilac Spomenice Tomac-Benić Donje Se- Barka, r. 1915. u G. 1941. Karlovac, namještenik, Hrvatica. okupacije odb. A F Ž z a D v o r , t e č l a n N O ilegalno u radi Mekušju, Od Karlovcu. k. početka Bila taj- n i c a M j e s . odb. A F Ž K a r l o v a c . U s v i b n j u 1943. Tepavac Manda, U prosincu kasnije toku član čitave iz Visuća, k. 1941. bila prvog NOB član Kot. aktivno odb. Udbina, Mj. AFŽ radila seljanka. NOO u Visuć, Udbina. AFŽ. U odlazi na oslob. teritorij, i nosi svotu novaca za postradali narod dok. org. 191, str. 314.) Na oslob. sobom veću (Vidi knj. I, teritoriju bila i p o l i t , s e k r e t a r K K K P H K a r l o v a c i član �OK KPH Karlovac. Odlikovana reda i Nosilac Ordenom Ordenom Spomenice bratstva zasluga i 1941. jedinstva za narod II. II. Topuzović 1942. reda. sa Tomac K a t a Bizerova, r. maćica, Hrvatica. a odlazi 1942. 1896., u D e l n i c a m a , d o - 1941. u j e m e bila bolničarka i tim kao aktivno radi za je jedno partizane, g d j e bolesna borac X I I I . upućena na NOP, u iz Slobodne Vlasti, k. Aktivno sarađuje s 'NOP od Krajem dvoje Opć. male kom. za- pozadinu. Polje, bođenja upućena uhapšena na tara. Nosilac kao delegat Spomenice drugu žena Titu Gorskog s Ko- 1941. člana 00 aktivno AFŽ radi selu. Medak. u AFŽ. 1942. Čitavo birana te vić, seljanka. Julija, Bila iz član vrijeme NOB 1941. Bačine, Mjes. k. odb. u početka partizane NOB bila član Kot. odb AFŽ u član ali predsjednica odb. 00 U AFŽ AFŽ godina pobjeći radom partizane. NOO Iste uspijeva ilegalnim Kot. ilegalnog Topolovici. ustaša, Nastavlja odlazi Sirnica, Trbović domaćica, 1941. Tomašević-Bošković u i toku Grub. u iz lipnju NOB bila Polje, član, Virovitica. za Spomenice Nosilac toku bila AFŽ od zatvora. 1943. T o m a š Sava, iz P a v l o v c a , k. Gospić. B i l a član prsvom U predsjednica 1942. predsjednica predsjednica v o g odbora A F Ž u i radnica. pozivom je djece. KPH odlazi T r b o j e v i ć B o s i l j k a , r . 1920. u T o p o l o v i c i , k . G r u b . i konferenciju godine Đakovo. K a s n i j e p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . P r i j e osloI. iste Đakovo, vri- divizije, rad Kata, seljanka. Metko- AFŽ, taj- r. Početkom AFŽ, a odb. 1907. Srpkinja. iste AFŽ u U Drežnici, pokretu 1942. b i r a n a j e u godine postaje Drežnice. k. Ogulin, sudjeluje seoski predsjednica Nosilac Spomenice od odbor Opć. 1941. nica Opć. i K o t . odb. A F Ž i član K o t . odb. N F . Nosilac Spomenice 1941. Trinaestić-Dubajić 1940. Tomašević-Dragović Ljubica, r. 1913. k. Metković, seljanka, Hrvatica. vno radi za N O P . U toku Bačini, Krajem 1941. beniku, do N O B bila član M j e s . Opć. odb. 00 NF. Tomić AFŽ, član K o t . N O O , z a t i m član Nosilac Danica, r. NOO, Obi. Spomenice 1911. u N O O , tajnica član odb. 00 AFŽ AFŽ, i radi u naprednom pokretu, a od p r v i h dana okupacije aktivno učestvuje u N O P . štajnoj službi, 1 matičnim rukovodi odborima 1942. r a d i u o b a v j e - raznim u član je odlaska odborima Zagrebu. Bila delegat na I. benik i KPH OK Tomić stići, k. ljanka, Hrvatica. nizira A F Ž . za više Crikvenica, član Anka, iz s između O NOO odbornica A F Ž i za i od Hrv. NOO Senj, Hrkao 1943. Sudjeluje u NOP Primorje i od 1942. član KK Krivi Član je KPH za odlazi u Od Srpkinja. na član Obi. u dana selu Put. odb. u NOV 1941. U toku NOB bila AFŽ Perna, AFŽ Vrginmost i sekretar 1942. član član i Kot. Opć. kom. Iva, za iz NOP AFŽ, Ravča, k. od član 1941. Opć. i Metković, Bila seljanka. predsjednica Kot. odb. AFŽ, Radi Mj. član odb. Mjes., 00 AFŽ Opć. i za Crikvenicu. odb. AFŽ za Kot. N O O , t e član K K K P H . Vikica, r. 1912. u Drvaru. aktivna u radničkom pokretu. a od 1939. u pronalaženju na Jaski organizaciji smještaja dopremi i hrane Jasenovcu Crvene za dr. rata SBOTIČ, pomoći, španjolske za i Prije Radi u na dobro- drugove u logoriU prosincu 1941. odlazi na teren s m u ž e m i m a l i m d j e t e t o m . P o č e t k o m 1942. v r a ć a s e u Z a g r e b , g d j e Topuzović Jula, seljanka. Od niži ferenciji iz 1943. kurs AFŽ Slobodne AFŽ. Žene Hrvatske u NOB Vlasti, aktivno izabrana 1945. 32 sara- Perna. Tu-čkorić Istru. vršila Trinaj- ustanka odb. Opć. KPH ma i 1914. Odlazi teren. predsjednica voljce, Buzet r. prvih partizane. se OK za u Ši- T r k u l j a Vasilija, r. u K a t i n o v c i m a , k. V r g i n m o s t , K o n c e m 1943. p r e l a z i u I s t r u g d j e p o s t a j e č l a n KPH AFŽ bila T o n k o v i ć N a d a , r . 1924. u B r i b i r u , k . C r i k v e n i c a . Hrv. 00 Pri- radeći Od konferenciji tajnica đ u j e s N O P . U s v i b n j u 1942. s m a l i m d j e t e t o m Trlin 1941. partizana. član M j e s . AFŽ borbi. K r i v o g Puta, k. NOP sela se- radi za N O P , orga- je poginuo u Sarađuje vatica. veza O d 1941. 1944. Sin j o j Tomljanović B r i b i r u , k. 1943. p o s t a j e p r e d s j e d n i c a 0 0 Primorje, morje. u Ši- 1942. Šibenik. Ivanka, Rijeka. seljanka, r. u krajem AFŽ je hapšena. Genoveva, student. organizaciji. aktiva žena zemaljskoj Postaje član omi. partizane Petrovcu. vraća puta Šibenika, ilegal. u Bos. Trinajstić-Širola 1929. iz član 1941. Gomirju. Bila Vjera, srednjoškolskoj O d 1941. a k t i - odb. A F Ž , M j e s . N O O , član Opć. član O u radi u Na za radi prvoj za k. Đakovo, NOP. okružnoj predsjednicu. Zakon- Umrla dana uhapšena. logora i Poslije godinu radi kao kurir MK dana KPH. je istog izlazi 1944. u ilegalnost i p o s t a j e član, a p o s l i j e o r g . MK KPH ustaša i Zagreb. obješena 28. u X. Sv. 1944. iz odlazi sekr. uhapšena od Nedelji. 497 �Turčinović A n đ e l k a , r. 1915. u S v . P e t r u u Šumi, k. Pazin. 1941. bila član Mjes. AFŽ odb. Za- Udier Marina, r. 1922. u greb. Iste god. uhapšena i bila u raznim logo- p o k r e t u , a od 1941. r i m a do k r a j a bila i kuplje, zatim okružnih 1943. u NOO Odlazi u partizane u Po- Istru. Poreč, Radila Pazin, u propodjelima Pula, te u prop- o d j e l u Obi. N O O z a I s t r u . B i l a č l a n Obi. odb. A F Ž I s t r a . O b i l a z i i s t a r s k a sela, r a d i s a žena- Žakanju, k. Karlovac, u č e n i c a , H r v a t i c a . Od 1939. r a d i u o m l a d i n s k o m uhapšena vraća koncem za N O P . odvedena godine v l j a radom kao u KPH svibnju logor, Karlovac, 1942. odakle gdje se nasta- član M K K P H K a r l o v a c . o d l a z i na oslob. t e r i t o r i j kom. U u 1944. i r a d i k a o član Opć. Rakovica. ma i p i š e u » G l a s u I s t r e « , i » H r v a t s k o m l i s t u « , u čijoj redakciji radi do oslobođenja. U g a r k o v i ć Anica, iz Komića, k. Udbina, seljanka, Srpkinja. T u r i ć K a t a , r. 1901. u P e r u š i ć u , s e l j a n k a , H r v a tica. Prije kretom. rata povezuje Poslije se s kapitulacije radničkim stare po- se nalazila u neposrednoj t e l j s k e posade. V r l o Kot. član kom. KPH. 1941. aktivno odb. AFŽ Nosilac učestvuje Udbina Spomenice i u NOB. član Opć. 1941. Jugoslavije, u n j e z i n o j s e kući o d r ž a v a j u p a r t i j s k i sastanci, iako Od Bila blizini neprija- aktivno radi na sakuplja- n j u m a t e r i j a l n e p o m o ć i z a p a r t i z a n e , d a j e oba- Ujević ka. Antica, Za iz Krivodola, N O P radi od k. 1941. Imotski, Bila seljan- predsjednica M j e s . odb. A F Ž , t a j n i c a i p r e d s j e d n i c a K o t . odb. A F Ž , član K o t . odb. NF i Kot. NOO. v j e š t e n j a o k r e t a n j u n e p r i j a t e l j a i radi na mobilizaciji omladine predsjednicu za Opć. NOV. odb. 1943. AFŽ i birana člana za NOO. 1944. p o v l a č i s e n a oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e i z a brana za predsjednicu Kot. odb. AFŽ Perušić. U l e m e k L j u b a , r . 1920. u V . P e c k i , k . V r g i n m o s t , seljanka (danas izabrana za predsjednicu selu Pecka. Opć. Turković D r a g i c a , r. 1920. u I v a n j s k o j , k. B j e l o var. Za Mjes. NOP odb. radi AFŽ od 1942. kao član prvog Ivanjska. odb. namještenik), U AFŽ predsjednica toku NOB Perna, Kot. Srpkinja. seoskog odb. bila u predsjednica član Opć. AFŽ odb. 1941. AFŽ Vojnić, kom. KPH, predsjed- n i c a K o t . odb. A F Ž V r g i n m o s t , p r o č e l n i k z d r a v , odjela O N O O K a r l o v a c , član 0 0 A F Ž i J N O F Karlovac. Nosilac Spomenice 1941. T u r k o v i ć K a t a , r. 1911. u P a v l i ć a n i m a , k. Č a z m a . Radi od 1942. na organizaciji odbora AFŽ u Umičević Mileva, kotaru, na r a z n i m sabirnim a k c i j a m a i dr. Bila seljanka, član O p ć . i K o t . odb. A F Ž . NOP. iz Suhomlake, k. Srpkinja. Bila 1942. D. počinje predsjednica Miholjac, sarađivati s odb. seoskog i AFŽ član K o t . odb. A F Ž D . M i h o l j a c . I s t i č e s e s v o T u r k o v i ć Ružica, r. 1913. u Z a g r e b u , r a d n i c a , H r vatica. Od pokretu. pri Član CK pri 1932. KPH, MK Komisije je radi za Komisije KPH MK K P H aktivno za Zagreb, Zagreb. u rad rad član sa u RK Polovicom ženama sindikatima KPH 1941. N P z a H r v a t s k u . U o ž u j k u 1942. Trnje, sekretar je član OK K P H OK K P H Pokuplje i Spomenice za OK K P H Uroić Roza, iz Brlekova sela, k. Zlatar. Sara- đ u j e s N O P o d 1941. S a k r i v a i l e g a l c e , s a k u p l j a hranu i materijal u A F Ž i t. za partizane, okuplja žene d. odlazi u par- t i z a n e u Gorski K o t a r . Osnivač je i urednik lista »Primorka«, j i m radom na stvaranju bratstva i jedinstva. radničkom Hrv. Primorje, Zagreb. Nosilac 1941. Usorac-Ljubišić Zorka Ruža, Koprivnica, namještenik. r. u Plavšincu, O d p o č e t k a 1942. k. ra- d i k a o p o l i t i č k i r a d n i k . B i l a član K K K P H K o p r i v n i c a , član O N O O B j e l o v a r , K o t . odb. A F Ž i N O O kotara Koprivnica. Turza Herta, rodom iz Rume, kroj. pomoćnica, H r v a t i c a . ( V i d i k n j . I , d o k . 11, str. 2 5 . ) Utvić Milka, r. 1911. kinja. U toku N O B Tuškanec J a g a , r. 1911. u maćica. S r p n j a 1941. odred kod član K o t . Gračacu, seljanka, Srp- odb. A F Ž G r a č a c . odlazi u prvi partizanski Kalinski U v o d i ć K a r m e l a , iz K l i s a , k. Split, domaćica, H r - odred na Šamarici. A k t i v n o radi na organizira- v a t i c a . O d 1941. r a d i n a o r g a n i z a c i j i o m l a d i n e , nju učestvuje AFŽ terenu Žabna. S e l i m a , k. S i s a k , do- u aktivno radila u A F Ž kao u Iza toga prelazi u sisačkom Sanskog Mosta kotaru, i u te u kotaru Bosni Čazma na u Moslavini. U radu v r l o agilna. u karavanama, K a s n i j e bila Solin i Učkar M a r i j a , iz Vodnjana. Bila tajnica K o t . N O O Vodnjan. i dr. OK član sakupljanju Opć. kom. i pomoći KK KPH SKOJ. U z e l a c D a n i c a , r. 1913. u Ondiću, k. U d b i n a , dom a ć i c a , S r p k i n j a . Još p r i j e r a t a s a r a đ u j e s k o - �munistiina. U njenoj se kući o d r ž a v a j u p a r t i j - Vejnović Milica, kinja. Od A F Ž , z a t i m član opć. N O O , član K o t . odb. A F Ž godine i ženama iz M o k r o g Polja, k. odlazi ski sastanci. Kot. 1942. NOO predsjednica Udbina. Nosilac je Mjes. odb. Spomenice 1941. često Uzelac-Filipović Ljubica, r. 1913. u Kasnije naprednom radi U siječnju u pokretu ilegalnoj u tehnici Zagrebu. MK Zagreb. 1942. u h a p š e n a i o t p r e m l j e n a u l o - g o r Stara Gradiška, a zatim u Jasenovac, odak l e je 15. I. 1945. z a m i j e n j e n a . U p a r t i z a n i m a radi na organiziranju Spomenice poljoprivrede. Nosilac 1941. AFŽ. nim Od U početka toku na okupiranom kroz NOB ustanka bila radi oslobođeni Knin, za NOP teritorij. Srp- i iste Radi sa probijajući terenu, neprijateljske V e k i ć V u k a , r. 1917. u ljanka, u Srpkinja. se redove. svom odb. selu, a A F Ž D. Vernic-Török aktivno učiteljica u radi u oslobođe- S u v a j i , k. D. L a p a c , se- 1941. 1942. bila predsjednica izabrana za AFŽ člana Kot. Sarajevu, pro- Lapac. Magda, r. 1911. u f e s o r , H r v a t i c a . 1935. k a o s t u d e n t u č e s t v u j e u naprednom pokretu. Radi u omladinskoj sekciji Ženskog U z e l a c K a t i c a Z i t a , r. 1900. u G o s p i ć u , u č i t e l j i c a , Hrvatica. na aktivno Dubravama, k . B r č k o , a g r o n o m . P r i j e r a t a u č e s t v u j e u studentskom 1943. pokreta, žene, U R S S , te u Krajem u Društvu u za Stranci prosvjetu radnog naroda. 1941. b i l a u h a p š e n a i l i p n j a 1942. ot- p r e m l j e n a u l o g o r ,Stara G r a d i š k a , z a t i m 1944. u Lepoglavu, g d j e je zaklana. selima kotara. V e s a n o v i ć M i l e n a , r. 1914. u Splitu, n a m j e š t e n i k , V a l č i ć - J a k u l i ć K s e n i j a , r. 1919. u B r n u , č e h o s l o - Hrvatica. P r i j e rata aktivna u v a č k a , n a m j e š t e n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l - naroda Odboru no v o l j c i m a . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i u A F Ž . radi za N O P u Karlovcu, prikuplja pomoć i za partizane i brine se za partizanske obitelji, Bila r a d i na p r o p a g a n d i i d r . 18. X I I . 1944. p r e l a z i Spomenice n a oslob. teritorij Karlovačkog područja, radi kao tehničarka, a kasnije kao komesar Veseli Po Grad. iz Raba. Počinje N O P k o n c e m 1942. B i l a ra AFŽ Italije u svom bila 1944. sili zatvor otpremili Trst, te u u logor s Nijemci u i NOO odb. korpusa. Sarađuje grebačke Koprivnica. oblasti član za s Koprivnice član bila Obi. zatim u Ravensbriick, oslobođena, v r a ć a se u Nevenka, za iz NOP Banjola od na 1942. tajnica NOO Za- evakuaciju djece i član Gl. odb. V e š e r a - P o p e l a r J o s i p a , r. 1909. u S e v n i c i , k. B r e žice, radnica, Slovenka. Prije rata domo- Rabu, Iste Hrva- godine aktivna u radničkom pokretu. Radila u odborima NP i na zbrinjavanju ilegalaca. U B i l a je u omladinskoj zatim Radi od član (pročelnik za p r o s v j e t u ) , član u partizane. tica. NOP s u j e uhap- vinu. Valovičić Nosilac postaje Kasnije A F Ž Koprivnica, Odbora i g d j e je p r e ž i v j e l a sve strahote tih logora smrti. Svršetkom rata, dobro- zbjega u Vojvodini. Rijeci, Auschwitz Kot profesor. kapitulacije odb. VIII. oslobođenju AFŽ Poslije Kot. K o t . N O O . 22. I I I . i sarađivati o d b o r n i c a p r v o g odbo- mjestu. blagajnica bolnice Stranci r a d n o g španskim 1941. Maja, 1943. Anica, pomoć gdje šef kance- larije. Valovičić za radila kao svibnju kuharica 1943. u odlazi brigadi, a pozadinskim ustanovama. po- s t a j e č l a n M j e s . odb. A F Ž u B a n j o l u . I l e g a l n o Vidović Jerka, iz Sevida, k. Split, seljanka. Ra- radi na sabirnim akcijama za N O V i na orga- dila n a p r i k u p l j a n j u m a t e r i j a l a z a p a r t i z a n e niziranju stalno u č e s t v o v a l a u k a r a v a n a m a z a p r e b a c i v a - žena. i nje oružja i municije vojnim jedinicama. UhapV a r a d y K a t i c a , i z C v e t k o v i ć a , k . J a s k a . O d 1941. učestvuje u N O P . Bila je jedna od prvih žena, koja je primala partizane, donosila obavještenja. teritorij i radi kao sakupljala pomoć 1943. prelazi politički radnik i na oslob. i bolni- čarka. šena o d N i j e m a c a , n e p r i z n a j e , g d j e s e n a l a z e skladišta oružja, iako podvrgnuta strašnom m u č e n j u . O b j e š e n a 1944. Viđak-Krstulović maćica, radu, Marica, Hrvatica. u svojoj r. Od 1900. u Splitu, 1926. skriva kući učestvuje ilegalce, u doileg. održava razne partijske veze, radi na prenošenju pošte Vasić-Tomić Marija, r. 1917. u Karlovcu, učite- i dr. Za vrijeme ljica, Hrvatica. K a o učiteljica u Korenić Poto- žena ku vih zadataka. (k. Bosiljevo), okuplja omladinu i radi ž e n a m a . P o s t a l a j e član I n i c . bila uhapšena u i nakon izlaska obavještajnoj službi odb. A F Ž . iz sa Nosilac aktivna na okupljanju najrazličitijih povjerljiSpomenice 1941. 1944. zatvora radi Karlovačkog NOB i na i z v r š a v a n j u područja. Vignjević Radi na Tonka. Od sakupljanju 1941. učestvuje hrane i ostalo u NOP. za NOV, �te u A P Ž na Sušaku. 1944. u h a p š e n a od s t r a n e V l a h F r a n i c a , r. 1882. u L j u b l j a n i . Od 1897. ž i v i N i j e m a c a i o d v e d e n a u l o g o r R a v e n s b r i i c k , oda- u k l e s e v r a t i l a 16. V I I I . 1945. u Sušak, g d j e na- zila često u sukob s t a l i j a n s k i m vlastima, jer Puli. Majka 7-mero djece. Prije rata dola- se u v i j e k isticala kao borac za nacionalna pra- stavlja radom. va. V i l i D a r i n k a , r . 1916. u A m e r i c i , r a d n i c a , S r p k i - Već 1941. bila je prva žena-kurir u Puli. 1944 j e u h a p š e n a o d N i j e m a c a , ali u s k o r o pu- nja. P r i j e rata aktivna u U R S S u Zagrebu. Iza štena okupacije ma i borbi za priključenje Istre Jugoslaviji. odlazi u V. Barnu i povezuje partizanima. K r a j e m 1942. odlazi na ni U bila teritorij. kom. KPH Kot. odb. toku NOB Drenovac, AFŽ član Podrav. KK se KPH i Opć. tajnica član K K K P H i K o t . odb. A F Ž S l a v . P o ž e g a . Z a v r i j e m e N O B završila kurs kurs. AFŽ, te niži i iz zatvora. Isticala se u demonstracija- oslobođe- sekretar Slatina, s srednji partijski O d l i k o v a n a s a t r i O r d e n a z a s l u g a z a na- Vlah Marija, S NOP prvog r. 1910. sarađuje odbora u od AFŽ Puli, 1942. u zubarski Radi Puli na asistent. osnivanju početkom 1943. u kome je postala predsjednica, a kasnije tajnica. Isticala se u borbi za p r i k l j u č e n j e I s t r e Jugoslaviji. r o d i M e d a l j o m za hrabrost. Vlasta Ana, V i l j a n a c R a d o j k a , r . 1927. u B u d i m c i m a , k . N a šice, s e l j a n k a . 1943. b i l a j e p r e d s j e d n i c a M j e s . NOO selu. u maca svom je odlazila U toku većina kotareva Valpovo, NOB ljudi preko u Budi- partizane Osijek i Vukovar. s Događalo se da je u t o k u n o ć i d o l a z i l o u s e l u i do 100 p a r t i z a n a , k o j e j e R a d o j k a r a z m j e š t a l a p o kućama, brinula se za guravala kurire, koji ma. njihovu su prehranu i osi- ih v o d i l i k p a r t i z a n i - 1943. b i l a u h a p š e n a od N i j e m a c a , a 1944. oslobođena. r. 1903. u U N O P sarađuje od Puli, radnica, Talijanka. 1942. R a d i n a organizira- n j u r a d n i c a T v o r n i c e d u h a n a i s a k u p l j a n j u pomoći za partizane. Član I s t i c a l a se u b o r b i je Grad. odb. APŽ. za s t v a r a n j e b r a t s t v a i j e - dinstva između H r v a t a i T a l i j a n a i za priključenje Istre Vojinović Jugoslaviji. Joka, r. 1902. u Bruvnu, k. Gračac, d o m a ć i c a , S r p k i n j a . O d 1941. u č e s t v u j e u N O B . K r a j e m 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a A F Ž u M a z i n u , a 1942. član N O O , i k a s n i j e č l a n K o t . odb. A F Ž G r a č a c . J e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a u k o t a r u . Nosilac Spomenice 1941. V i n c e k V e r a , i z M a r k o v o g p o l j a , k . S e s v e t e . 1942. radi u ilegalnoj štampariji OK KPH Zagreb, Vostrel Ana, r. 1904. u Brestovcu, k. Daruvar, b r i n e se za i l e g a l c e , k o j i su o d s j e d a l i u n j e n o j Č e h i n j a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a N O P u selu kući Čemernici i dr. U lipnju 1943. odlazi sa s v o j a tri (k. Virovitica). sina n a p o l u o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j M o s l a v i n e , g d j e nije radi v r i j e m e radila aktivno na kulturno-prosvjetnom polju kao član postojao odbor k a z a l i š n e d r u ž i n e . 1944. č l a n j e Opć. k o m . K P H pomoć partizanima. u žavali AFŽ Ivanić Kloštru. Poginula u borbi s usta- šama. ileg. Iako u na toku kroz okupljanju U njenoj sastanci, u selu, dolazili kući NOB čitavo žena su politički se za odr- radnici, o d r ž a v a l e r a z n e v e z e i d r . 1944. b i l a član N O O grada Virovitice. Z a v r i j e m e V I I . o f e n z i v e pre- Vinovrški Mara, r. 1919. u V . E r j a v c u , k. K a r - šla s narodom u Mađarsku. l o v a c , H r v a t i c a . O d 1943. a k t i v n o r a d i n a osnivanju NOO opć. Jaškovo. 1944. član je odb. V r a č a r Milka, iz M e k i n j a r a , k. Udbina, seljanka, i 00 AFŽ za Srpkinja. okrug Karlovac. V i n t e r š t a j g e r L j u b i c a , iz Jaske. U N O P učestvuje od zira 1941. Prima prebacivanje teritorij. kurire raznog i ilegalce materijala Radi pod vrlo teškim i organi- na oslob. i l e g a l n i m uslo- U KK NF Udbina KPH toku NOB i bila 1944. član KK sekretar SKOJ, KK KPH Žumberak. Vraneš Milija, seljanka, AFŽ. r. 1906. Srpkinja. Bila u Vodoteču, Od član K o t . 1941. odb. k. Brinje, aktivno radi u AFŽ Brinje. v i m a , j e r j e u J a s k i bio s m j e š t e n j a k u s t a š k o talijanski garnizon. V r a n e š M i l k a Rabatina, r. u Vodoteču, k. Brinje, seljanka. Viskić Polda, iz Gradca, k. Metković, seljanka. Z a N O P r a d i a k t i v n o o d 1942. B i l a t a j n i c a M j . odb. A F Ž , t a j n i c a M j e s . N O i član Opć. i K o t . AFŽ. Od 1941. radi aktivno u odboru NP i sa ž e n a m a . U t o k u N O B b i l a član Opć. i K o t . odb. AFŽ Brinje. Vranešević Janja, Brod, seljanka r. 1920. u C i g l e n i k u , k. Slav. ( s a d a u č i t e l j i c a ) . O d 1941. radi z a N O P . U t o k u N O B b i l a član K o t . A F Ž i O O Višek Alojzija, Hrvatica. P r i j e rata učestvuje u AFŽ r a d n i č k o m p o k r e t u u Z a g r e b u . 1941. r a d i u ile- član galnoj kurs A F Ž štampariji. Slav. KK Brod, KPH i sekretar Slav. Brod. Opć. 1943. kom. KPH završila srednji partijski kurs u i viši Slavoniji. �V r a n e š e v i ć M i l k a , r . 1921. u N o v i m D v o r i m a , k . Klanjec, student, organiziranju kotaru. Srpkinja. narodnog Listopada 1941. ustanka 1941. (k. vraća radi na teren, Od Baniju, a gdje kraja 1943. na odlazi grupu na Čerkezovcu dinom. učestvuje u Dvor) 1942. sa izabrana ali uskoro je za gladnjelu djecu u zbjeg. Nosilac i OK se omla- KPH tajnicu Vučković radi pripremanju 1941. narodnog odlazi 1941. borac, a zatim na osnivanju u (k. Našice). Od NOP. U proljeće 1943, neprijateljske odbora predsjednica četu. AFŽ. Opć. silac Spomenice u prosincu je kotaru radi toku je odlazila u raznih Vuga Kata, trinja, od r. 1941. zaciji U u Velikoj Srpkinja. toku N O B član Našice. N o - 1941. Vujaklija Kata, Srpkinja. iz Čavlovice, AFŽ, a na p r v o j B r i n j u , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i u B r i - 1942. za člana u Ogulinu, na NOP k. Pe- učestvuje radi u organi- učiteljica Baniju k. Dvor, Okružnoj konferenciji 1942. izabrana Zem. Centr. seljanka, od n a j a k t i v n i h žena u općini Ž i r o v a c . N a p r v o j 1895. uporišta Gradusi, U aktivno Bila je jedna u r. neprijateljska AFŽ. za Anča, S l a v o n i j u ona j e i z zadataka. 1904. seljanka, AFŽ Vučetić vrijeme NOB Orahovica, O p ć . k o m . K P H i član K o t . N O O aktivno za Ora- Najprije U NOO ofenzive na 1941. v e z l a p a r t i z a n i m a puna kola r a z n o g m a t e r i j a l a . Često U našičkom sprema u sela Budimaca, kroz neprijateljske redove, pre- sudjeluje ustanka. u partizansku bila bila Srpkinja. ih AFŽ 00 1915. u K o k o č a k u , k. domaćica, ili Zorica, za izvršavanje hovica, dom za z a B a n i j u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. V u č e n o v i ć J a g o d a , r. dječji S p o m e n i c e 1941. dvorskom partizansku ženama član u konf. odb. za u člana Bos. 00 Petrovcu A F Ž Jugoslavije. n j u . U s t a š e j e h a p s e i o t p r e m a j u u l o g o r , odakle zamijenjena 1942. Tada radi na oslobođe- V u j a k o v i ć M i l k a , r . 1919. u P o d b r đ a n i m a , k . K o stajnica, učiteljica, Srpkinja. Učestvuje u N O O nom teritoriju kao učiteljica i u A F Ž . i a k t i v n o r a d i u A F Ž od 1942. Vučković Ana, r. 1917. u Srpskim Moravicama. Od 1941. a k t i v n o u č e s t v u j e u N O P . 1942. o d l a z i Vujanić-Slavić A n k a , r. u K r č e v u , k. K o s t a j n i c a , u p a r t i z a n e . B i l a član k o t . odb. A F Ž V r b o v s k o seljanka, i 00 A F Ž za Gorski Kotar. i r a d i u A F Ž od 1941. Vučković Angelina, r. 1910. u Cvijanović Brdu, k . S l u n j , s e l j a n k a . O d p r v i h dana u s t a n k a radi za N O P . Aktivna kao bila zarobljena od član N O O ustaša i i AFŽ. zvjerski 1944. mučena, Vujanović-Zdelar đuje u s NOP. ma. sekretar Ordenom bratstva i je- Živka, r. učestvuje 1914. u u NOP Kapelni, k. 1943. osniva ilegalni odbor A F Ž S u h o m l a c i , a a k t i v n o r a d i i u o k o l n i m seli- ali j o j u s p i j e v a k a s n i j e pobjeći. N o s i l a c SpomeOdlikovana Aktivno D . M i h o l j a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1942. s a r a - nice 1941. Srpkinja. U toku NOB bila kom. KPH Opć član u Kot. i 00 AFŽ, Crncu. dinstva I I . reda i M e d a l j o m za hrabrost. V u j č i ć A n k a , r . 1918. u V e l j u n u , k . V o j n i ć , stuV u č k o v i ć M a r t a , r . 1887. u S r p s k i m M o r a v i c a m a . Od 1941. luje u zajedno NOP. zane, gdje četiri sina sin p o g i n u o . ski l o g o r , radi sa vraća se već jedna Kad i djecom 1942. nalazila kćerka, prelazi u od Jasenak Poslije u svoje selo i sudje- odlazi u parti- su T a l i j a n i ženama. se mužem U proljeće su i s njezina kojih napali i djeca, je jedan partizan- Drežnicu, kapitulacije nastavlja s gdje Italije aktivnim dent, S r p k i n j a . 1940. a k t i v n a u n a p r e d n o m studentskom pokretu. dunu, na Od okupacije radi prikupljanju oružja i na Kor- organiziranju b o r b e n i h d e s e t i n a . U r u j n u 1941. o d l a z i u o d r e d » Š l i v n j a k « na Kordunu. KK KPH, OK KPH U t o k u N O B b i l a član Karlovac, OK KPH Hrv. Primorje, O K K P H Pokuplje, O K K P H Zagreb, u istim AF.?- okruzima Nosilac član okružnih Spomenice organizacija 1941. radom. V u j n o v a c R e z a , r. Vučković-Polović Mila, Vojnić, je seljanka, seoskog odb. r. 1906. u Srpkinja. AFŽ Velika i povo, 1941. Krajem A F Ž na sakupljanju hrane i Mala U toku N O B bila predsjednica Opć. član Crkvina. odb. A F Ž , seljanka. gestapovaca mučenju, predsjednica liko Veljun, predsjednica KK K P H i neprijat. ofenzive nje i šte. odb. Kot. NOO AFŽ, 00 AFŽ Vojnić. svojim ramenima KK KPH Karlovac, Za organizira žene n j e g u ranjenika kao Na član član vrijeme za promrzlu i aktivna u bila najzvjerskijem priznala. oslobođena. Radi u 1944. u h a p š e n a od podvrgnuta ali ništa n i j e mjeseci stavlja i NOP. odjeće, na raspa- Vraća N a k o n nekose kući i na- radom. IV. spašava- i dječje prihvatilinosi 1943. č a v a n j u š t a m p e i d r . 1. V. č l a n O p ć . N O O , član O p ć . k o m . K P H G . S k r a d , Kot. 1908. u P e t r i j e v c i m a , k . V a l - S k r a d u , k. G. iz- Vujnović-Milković Hrvatica. 1942. i član postaje Luca, iz odlazi Kot. na odb. Smiljana, k. oslobođeni AFŽ za Gospić, teritorij Gospić. Za �vrijeme na čitavog N O B neoslobođenom aktivno radi sa ženama teritoriju. ljeta 1941. do jeseni 1942. bila kurir između H r v a t s k o g P r i m o r j a i Z a g r e b a . O d v e l j a č e 1942. bila član K K K P H z a N o v i V i n o d o l i K K K P H Vukadin Za a Manda, iz Vrbnika, N O P počela raditi u 1943. odlazi u k. Knin, drugoj partizane, seljanka. polovici gdje je 1942., bila član za C r i k v e n i c u , a od k o l o v o z a do p r o s i n c a 1943. član O K K P H , t a j n i c a 00 A F Ž Hrv. Primorje i K o t . odb. A F Ž . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. O d l i - K o t . odb. A F Ž K n i n , a k a s n i j e t a j n i c a 0 0 A F Ž kovana z a o k r u g K n i n i član K o t . N O O K n i n . I s t i c a l a Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Orde- se u r a d u sa ž e n a m a P r o m i n e i B u k o v i c e . nom zasluga za narod I I I . reda. Vukasović Koviljka, r. 1913. u J a s e n a š u , k . V i - r o v i t i c a . 1941. r a d i z a N O P u K u s o n j i m a . 1942. odlazi u mesara partizane. i kurs polit, ko- radi u požeškom kotaru u A F Ž . Vukelić-Lipovska kotar Završava Milka. Pisarovinu. kurseve za kurseve Krajem Radi sa aktivistkinje 1943. i u održava analfabetske za žene. zasluga za narod II. reda, Z a g o r a c V e d a , r . 1914. u š i š i n c u k r a j S i s k a , e k o n o m i s t , H r v a t i c a . Od 1934. a k t i v n o r a d i u naprednom napose odlazi ženama, AFŽ Ordenom studentskom pokretu naprednim ženskim u redakcije »ženskog u Zagrebu, a Bila član 1938-1939. svijeta«. org. član j e ž e n s k e k o m i s i j e p r i C K K P H . 1941. r a d i ilegalno na Sušaku, a sarađuje u 1943. 00 g d j e j e b i l a član AFŽ redakciji odlazi u partizane, za Hrv. Primorje i »Primorke« i »Žene u borbi. Vukelić Mara, vatica. iz Od Alama, k. 1942. radi Senj, domaćica, H r - na organiziranju žena. U s t a š e je hapse i o t j e r a j u u logor. Po kapitulaciji Italije ženama do vraća se u svoje selo i radi sa Zahtila Anđelka, b i l a član K o t . oslobođenja. kasnije Vukić Filka Iako su one i Mara, ustaše iz Koritnje, svakog su uspješno r. dana k. u Sv. Bartolu-Vinež, član odb. A F Ž i K o t . N O O L a b i n , a KK KPH. Karlovac. upadale održavale vezu 1923. k . L a b i n . A k t i v n o r a d i z a N O P o d 1943. 1944. u selo, s Karlovcem, prebacivale drugove u partizane i davale oba- vještenja o neprijatelju za cijelo v r i j e m e N O B . Z a s t a v n i k o v i ć K r u n k a , r. 1920. u Z a g r e b u , n a m j e štenik, Bila Hrvatica. član Od 1941. rajonskog učestvuje odbora NP u u NOP. Zagrebu. U h a p š e n a u s r p n j u 1942. i p o s l i j e d v a m j e s e c a z a m i j e n j e n a . U p a r t i z a n i m a b i l a član K o t . odb. Vukmirović Dragica, iz renica, seljanka, Bijele Rijeke, k. T. Srpkinja. Za NOP Ko- radi od 1941. B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž K o r e n i c a i član Opć. kom. KPH Plit. Ljeskovac. U radu A F Ž z a S l u n j i O t o č a c . O d l j e t a 1943. t a j n i c a 0 0 A F Ž B j e l o v a r . U r u j n u 1944. r a d i u U p r a v nom odjelu ZAVNOH. vrlo požrtvovna. Zastavniković Vukmirović Štaka, r. 1923. u G. Babin Potoku, k. O t o č a c . Od 1930. ž i v i u š u š n j e v c i m a , k. Brod, seljanka. svojoj kući 1941. hrani povezuje i liječi se bolesne s SI. NOP. U partizane, Marica, predni radnički nju ilegalne ma u član j e K o t . odb. A F Ž z a u Hrvatskoj. S l a v . B r o d . 10. I V . i s t e g o d i n e p r e d h a p š e n j e m hovnog skače kroz prozor i bježi u partizane. za omladinom kao član KK r. 1914. Radi s SKOJ. pokret štampe. zamijenjena 1943. 1896. u Rumi, namje- i radila na raspačava- 1941. k a o k u r i r CK K P H održavala vezu s Beogradom i mnogim mjesti- o k u p l j a ž e n e , t e 1942. f o r m i r a p r v i o d b o r A F Ž s v o m selu. r. š t e n i k , H r v a t i c a . P r i j e r a t a b i l a v e z a n a u z na- štaba vrijeme smještaj Uhapšena 1942. NOV IV. koncem 1941., a Jedno v r i j e m e radi kod V r i POJ. ofenzive U Hrvatskoj organizira 1943. ishranu i z a s t o t i n e i z b j e g l i c a i t i f u s n i h boles- nika. B i l a v i j e ć n i k Z A V N O H i član G l . o d b o r a Vukobradović Jela, rešnica, seljanka, radi NOP. za u .Srpkinja. B i l a član Popovcu, Od ' 1942. Opć., K o t . k. Ga- aktivno i 00 AFŽ. A F Ž H r v a t s k e . 1944. p o s t a j e član N O O z a b j e lovarski okrug, a koncem iste g o d i n e rukovodi prebacivanjem ranjenika V u k o v i ć J a n j a , r . 1909. u B e r a v c i m a , k . Đ a k o v o , s e l j a n k a . O d 1942. s a r a đ u j e s N O P . B i l a p r e d sjednica AFŽ su AFŽ u Đakovo. V. Kopanici Njezin se sastajali salaš i je 5000—6000 Mađarske Spomenice 1941. za djece Vojvodinu. Odlikovana i No- Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga član K o t . odb. za bio gdje hrabrost. baza, narod II. reda, Ordenom i Medaljom za aktivisti N O P . V u k o v i ć M a r i j a D u n j a , r . 1912. u V i š n j i c i , k . P o d r a v s k a (Slatina, silac transporta prekò vrtni tehničar, Hrvatica. Od 1937. r a d i l a u l o z n o m r a s a d n i k u u N o v o m . Od Zebić M a r a , učestvuje iz u A F Ž u svom Bregane, k. NOP selu. od Pisarovina. 1943. Bila Aktivno predsjednica �Z e c M i l e v a , r. 1923. u M a š v i n i , k. S l u n j , s e l j a n k a . Počela aktivno raditi za N O P od veljače 1942. 1943. p o s t a j e r u k o v o d i l a c Opć. odb. A F Ž u R a - Žanić K a t a , r. tivno radi NOP odbore A F Ž u 1943. k o v i c i , k a s n i j e član K o t . odb. A F Ž . 1914. u D e a n o v c u , k. Č a z m a . A k - za odlazi od u radnik. K a o đak aktivno učestvuje u radničkom p o k r e t u . 1934. u h a p š e n a i b i l a 9 m j e s e c i u z a tvoru. Nakon toga puta. Aktivno bila radila hapšena još nekoliko SBOTIČ, u odborima u N P i n a p o m o ć i š p a n j o l s k i m b o r c i m a . 1941. odlazi u partizane. proleterskoj Hrv. Primorje, stav. Bila brigadi. 1943. u IV. 1942. crnogorskoj upućena i I. rad na u g d j e j e b i l a član K K K P H K a - odlazi u Istru, gdje postaje član Obi. k o m . K P H i O b i . N O O z a I s t r u , p r e d s j e d nica Obi. odb. A F Ž , t e član Križ i K NOO Žarković-Čorić skom k. rođena Glina, počinje Prenosi izvještaje, 1942. diviziju raditi Gline, za NOP pisaći tada 1944. 1901. seljanka, borac. u za Glin- rujnu odb. 1941. lijekove neprijateljskog izabrana u Srpkinja. materijal, bila predsjednica Opć. Trtnik. kao odb. A F Ž , član O p ć . N O O Anđelija, Aktivno iz je Čazma. Trtniku, drugo Organizirala selima u svom kotaru. XXXIII. 1944. b i l a član K o t . Z l a t i ć D i n a , r. 1914. u P o l j i c a m a na K r k u , p o l i t , 1941. mnogim i uporišta. AFŽ Glinski predsjednicu Kot. odb. A F Ž z a Glinu. K a s n i j e u p r a v n i c a d j e č j e g d o m a u G v o z d a n s k o m . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. Slavensko-talijan- ske a n t i f a š i s t i č k e u n i j e z a I s t r u i R i j e k u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a član C K K P H . ž e ž e l j S m i l j a , r . 1923. u D . L a p c u , d o m a ć i c a , S r p kinja. Od 1941. aktivno radi za NOP. 1943. b i r a n a u K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . I s t e g o d i n e Zoričić-Lopaić učestvuje Mira, u (k. NOP. V. Gorica). 1942/ odlazi » K l j u k a « i u Žumberački Od u 1941. bataljon odred. K o n c e m 1943. prelazi na politički rad na teren k o t a r e v a Žumberka i Jaske. Glavni odbor AFŽ za Hrvatsku, šalje je u Žumberak da radi na s t v a r a n j u o r g a n i z a c i j a AFŽ. Nosilac S p o m e n i c e 1941. Ž i l i ć - Č i k a r a K a t a , r . u P e t k o v c u , k . P e t r i n j a , domaćica, Srpkinja. U NOP učestvuje od 1941. U toku N O B aktivno je radila sa ženama. Bila Z o r i ć M i l k a , r. 1917. u B o s . K r u p i , n a m j e š t e n i k . Učestvuje dila u Odboru pomoć 1936. član Kot. odb. AFŽ Petrinje. RaŽ i v k o v i ć D a r i n k a S o n j a , r . 1908. u O r e š c u , k . V i r o v i t i c a , r a d n i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. Grubišno za od partizanima. KPH u pokretu 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e u B i l o g o r u . B i l a član KK 1941. radničkom Polje. odlazi u NOV. Kasnije aktivna radnik na kotaru P o d r a v . Zorić Milka Mika, kinja. U toku iz D. K o m o r a , k. NOB aktivno Dvor, učestvuje u Živković Gospava, Bila član Opć. i đuje S e o č a n i m a , k. D r e ž n i c a . Mjes. odbora A F Ž . Umrla u o f e n z i v i 1944. Zrnić-Vučković ma, Srpske Srpkinja. ilegalno vezu r. 1912. u sa u r. Moravice, 1941. 1913. k. u D. Vučkovići- Vrbovsko, domaćica, aktivno pomaže N O P i organi- (k. Vinkovci). Od Vinkovcima NOP. susjednim selima, s 1941. s a r a - preko Održava kojih šalje razni materijal partizanima. Bila zatvorena od ustaša 1944. Živković Mara, Smilja, politički SrpNOP i A F Ž . B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž z a D v o r . Zrnić M i l i j a , kao Slatina i Daruvar. u borbenoj iz Slav. Broda, H r v a t i c a . jedinici i u jednom Bila je jurišu teško r a n j e n a u pluća. K r a j e m 1943. d o l a z i n a t e r e n k o t a r a D . M i h o l j a c , g d j e r a d i k a o č l a n K o t . odb. AFŽ D. Miholjac. zira pomoć partizanskom logoru. Radi na organ i z i r a n j u ž e n a i o m l a d i n e , a 1942. p o s t a j e član Mjes. kao odb. AFŽ bolničarka, u Drežnici. lesnika u u Moravicama. te 1944. komesar Kasnije odjeljenja radi bolnice s u d j e l u j e u p r e b a c i v a n j u bo- Italiju i postaje komesar škole u Grumu ( I t a l i j a ) , z a t i m komesar bolnice u Crikvenici. Nosilac Spomenice 1941. 1922. u Zagrebu. ž i ž i ć M a r i j a , r. tica. Božena, r. Solinu, d o m a ć i c a , H r v a obitelji pomaže partiza- ne. U č e s t v u j e u k a r a v a n i i r a d i na s a k u p l j a n j u pomoći za NOV. i Opć. kom. Bila član Solinski teren i bataljon. radi MK SKOJ Solin Solin. Z a v r i j e m e k a p i t u l a c i j e I t a - lije pomaže razoružavati u SKOJ Žakman 1922. u sa c i j e l o m 1941. kao Talijane. Z b o g bolesti član K K KPH T a d a odlazi vraća se na sekretar i KK Solin. 1941. r a d i ilegalno kao glavni tehničar u zagrebačkoj or- ž i ž i ć M i l k a , r. 1908. u Solinu, k. S p l i t , d o m a ć i c a , g a n i z a c i j i A F Ž . 19. I V . 1944. u h a p š e n a i o t p r e - Hrvatica. P r i j e rata radi u naprednom pokretu mljena u l o g o r Stara Gradiška, a zatim u Za- žena. g r e b na nosi šena. S a v s k u cestu. U siječnju 1945. obje- 1941. pomaže partizane borcima materijal. 1942. i s karavanom Talijani joj za- p a l e kuću, n a k o n š t o nisu u s p j e l i d a j e u h a p s e . �Otada s radi kćerkom ciju. i živi od Nosilac 13 ilegalno. god. i Kasnije otjerana uhapšena u interna- S p o m e n i c e 1941. organiziranju Gradskog je hapse da Žunić M a r a , r. 1920. u D. L a p c u , d o m a ć i c a , Srpkinja. a 1941. 1942. bila član predsjednica Kot. ođb. AFŽ D. A F Ž Lapac. Lapac, Poginula je žena odbora i u muče u bolesnu AFŽ. AFŽ Bila Sušak. zatvoru. premjeste u predsjednica 1943. Kasnije bolnicu, Talijani prisiljeni odakle ju p a r t i z a n i s p a š a v a j u i o d v o d e na oslob. t e r i t o r i j , gdje postaje tajnica 00 AFŽ m o r j e . N a putu z a Obi. k o n f . za Hrv. Pri- A F Ž za Dalma- ciju, prelazeći preko otoka K r k a , pogiba 5. I I I . 1944. u K o z j o j D r a ž i k o d U d b i n e . 1945. u n e p r i j a t e l j s k o j z a s j e d i . Žunić M a r a , i z V l a š i ć a , k . P a g , H r v a t i c a . R a d i l a aktivno u A F Ž jama. Bila član i sudjelovala u Kot. odb. AFŽ sabirnim Pag i akciMjes. NOO. Ž u v i ć M a r i j a , r. 1921. u L u c i , k. Z a d a r , student, Hrvatica. 1942. lasku iz zatvora 1909. u Sušaku, H r - Kot. odb. AFŽ v a t i c a . 1942. r a d i v r l o a k t i v n o i p o ž r t v o v n o na NOO Ž u r g a I z i d o r a M a r ž e n k a , r. Zadar. uhapšena od Talijana. odlazi u partizane. Preko, član 00 AFŽ Po iz- B i l a član i član 0 �D ruga knjiga dokumenata i podataka o učešću iena Hrvatske u KOB ima tri dijela i jedan dodatak, koji zajedno predstavljaju jedinstvenu ejelinu i prikazuju razne vidove učešća žena Hrvatske u KOB. U prvom dijelu II. knjige daje se nastavak dokumenata o radu Antifašističke fronte lena Hrvatske u KOB do kraja rata, a zamšava se s I. kongresom AFŽ-a Hrvatske, održanim u oslobođenom Zagrebu 12. i 13. srpnja 1945. g. Drugi dio II. knjige uvodi nas u poglavlje o učešću žena u Karodno-oslobodilačkoj vojsci. U Karodno-oslobodilačkoj borbi jedan od najznačajnijih i u historiji rijetkih načina aktiviziranja žena jest njihovo učestvovanje u vojsci. Ogromnim naporima, hrabrim držanjem i jurišima na jaka neprijateljska utvrđenja, u borbama s daleko nadmoćnijim neprijateljem, iene dokazuju da sa u svemu ramie svojim drugovima. Ovi materijali zahtijevali su posebnu obradu. Dok je redakcija uspjela prikupiti prilično velik broj dokumenata o Antifašističkoj fronti žena, dokumenti o ženi-vojniku bili su vrlo rijetki i oskudni. Za vrijeme KOB nisu se posebno davali izvještaji o ženama, tako da su se tek u vojnim izvještajima mogli naći neki podaci o njima. Srećom, sačuvao se mali broj dokumenata o ženama-borcima, koje je prikupio Glavni odbor AFŽ Hrvatske kiajem 1944. i početkom 1945. g. pripremajući Prvi kongres AFŽ. Da bi ipak 'mogli dati potpuniju sliku o ženama u vojsci, pristupili smo sabiranju kratkih podataka o ženama vojnicima, i to većinom o onima, koje su ušle u KOV prvih godina rata, i smatrali smo, da će nekoliko hiljada imena s kratkim biografijama i podacima moći upotpuniti materijale dokumenata. U ovakvoj postavci, sami dokumenti s nizom opisa herojskih podviga ženaboraca, djeluju kao neka vrsta okvira svim onim mnogobrojnim, ali podacima oskudnim kratkim biografijama. •Ovaj je dio razdijeljen prema krajevima, u kojima su nicale pojedine jedinice (na pr. Lika, Dalmacija i t. d.), te smo dali i kratke podatke o razvoju vojnih jedinica na odnosnom terena, da èitaoeima bude jasniji put i borba onih žena-vojnika, koje su se u njima borile i o kojima govorimo. Time smo ujedno postigli, da mnoge od ovih podataka nismo morali unositi uz tekstove pojedinih biografija. Kod biografija smo se ograničili na podatke o datumu i mjestu rođenja, o odlasku u KOV, dužnostima u KOV i nekim odlikovanjima i činovima ukoliko smo ih uspjeli saznati. Mnoge su žene bile na odgovornim dužnostima kao desetari, vodnici, komandiri i komesari u jedinicama i vojnom sanitetu i iznoseći neke od ovih podataka, htjeli smo podvući ogromno povjerenje, koje su postigle svojom hrabrošću, i njihov razvoj kao vojnika-rukovodioca. Velik je dio žena-boraca prije odlaska u KOV aktivno radio u pozadini, u okviru omladinskih organizacija, AFŽ, u organima narodne vlasti i t. d., ali niti te podatke nismo sve saznali. Kismo unijeli niti borbe, u kojima su one učestvovale, niti smo isticali hrabrost pojedinih žena. Sve su one bile hrabre, sve su sudjelovale u mnogobrojnim borbama i jurišima, sve su podnosile nadčovječanske napore i često bile izdržljivije od svojih drugova. Kaglašavamo, da redakciji nije bio cilj, a niti zadatak, da iznese i zabilježi sve žene učesnike u KOV, pa niti sve one, koje su ušle u KOV prvih godina rata (iako smo kod prikupljanja podataka nastojali da unesemo većinu istaknutih žena-boraca). Opseg knjige je tu nužno postavio svoje granice. Za jedan dio žena imali smo veoma oskudne podatke, tako da nismo mogli utvrditi u kojim su se jedinicama borile. Mi smo podatke o tim drugaricama unijeli pod jedan zajednički naslov »Razne jedinice« (kao na pr. u Slavoniji i Dalmaciji). Materijale iz Slavonije i Dalmacije, koji su opširniji od ostalih, razdijelili smo, radi boljeg pregleda, prema jedinicama, koje su se razvile na tim terenima. �Nastojali u vojnom smo kovodstvom dr. skoj, čemu i da sanitetu. o s nizom, Posebno Slave dokumenata i se smo na Očko-četković, navi je ona zadržali započelo sama dala mnogim s podacima sanitetu gdje organiziranjem dragocjene osvijetlimo Like, se i učešće najprije, sanitetske službe iena pod u ru- Hrvat- podatke. U trećem dijelu II. knjige nalazi se poglavlje o fašističkim zvjerstvima nad djecom u zloglasnoj KDH, i o zbrinjavanju djece na oslobođenom teritoriju. Ka prvim stranicama ovog poglavlja govore djeca o pokoljima, koje su vidjeli i doživjeli, i u kojima su zaklani njihovi roditelji, braća, sestre i susjedi. Kižu se dokumenti o hiljadama djece u koncentracionim logorima i specijalnim logorima za djecu, o zvjerskom odvajanju djece od njihovih majki, o vagonima punim dojenčadi, koja doduše stižu u logor — ali mrtva o opaticama-zvij,erima u dječjim logorima, o hiljadama i hiljadama ubijene djece. Čitamo dalje o masovnom pokretu antifašista širom naše zemlje za spasavanje te djece iz fašističkih kanda. Dokumenti nam pokazuju koliko se brige, za vrijeme teških i krvavih borbi za slobodu, posvećivalo djeci i na oslobođenom teritoriju. U ovom ustaških stvima u zločinaca iz niz neprijateljskih dokumente poslužili iz KOB. smo se dokumenata, U koje nedostatku bogatom arhivom smo dobili dokumenata Komisije o iz zaplijenjenih fašističkim za zvjer- utvrđivanje ratnih pažljivo odabi- Hrvatskoj. ovom dijelu dokumenata poznati ima uz logorima, u Ka ranje dijelu arhiva, socijalni fašističkih i knjige, koji podataka, radnik, koja kandža, i je radila je od nastavila zahtijevao je, s prvih radom poznavanje grupom dana na situacije drugarica, okupacije zbrinjavanju i Tatjana djece na naš spašavanje organizirala Marimić, djece oslobođenom teritoriju. Ka kraju, u dodatku, redakcija je smatrala potrebnim, da za jedan broj istaknutijih aktivistkinja objavi kratke podatke o njihovu radu za vrijeme KOB. Mnoge su, naime, drugarice, rukovodioci i organizatori AFŽ, u dokumentima i napomenama obiju knjiga samo spomenute, jer nije bilo tehničkih mogućnosti da se u samim tekstovima daju opširniji podaci o njihovu radu. Mislili smo, da ćemo lu prazninu popuniti objavljivanjem kratkih biografija od oko 900 aktivistkinja AFŽ u Hrvatskoj. Ke smatramo, da smo ovim popisom obuhvatili sve rukovodioce AFŽ-a u Hrvatskoj, jer je njih bilo znatno više. Međutim, mislimo, da je bilo potrebno uza sve manjkavosti, i ove materijale objaviti, jer mnoge su radnice, seljanke i intelektualke za vrijeme KOB vršile naporan, težak i odgovoran rad, kako u AFŽ, tako i u partijskim i drugim organizacijama, a ove biografije, barem za ovaj dio aktivistkinja, daju sliku njihova rada i razvoja za vrijeme KOB. Žao nam je, što u ovom dijelu nismo objavili i odlikovanja svih drugarica, jer su skoro sve odlikovane, ali, uza sav trud, nismo uspjeli da sve te podatke saberemo. Želimo napomenuti, omladinskih đutim, bila u rukovodioca. poglavlju osnotmi Knjiga kadar o da Meke objavljujemo biografije od su ušle nalaze vojsci, naše njih se većinom Karodmo-oslobodilačke je dokumentirana sa 147 u samo ovaj žena spisak, biografije aktivistkinja jer su omladinki, AFŽ, radile jer je u a ne AFŽ. Me- omladina i vojske. originalnih fotografija i faksimila. Molimo čitatelje, da nas upozore na sve griješke i propuste u dokumentima i podacima prve i druge knjige, kako bi ispravke mogli unijeti u naše materijale. Ka kraju, želimo još jednom da zahvalimo svim partijskim i antifašističkim organizacijama, hiljadama drugarica i drugova, te brojnim pojedincima, koji su svojom suradnjom doprinijeli, da povodom 10-godišnjice naše Karodne revolucije, objavimo ove dvije knjige dokumenata i podataka o učešću žena Hrvatske u KOB, koje predstavljaju i prilog historiji naše Karodno-oslobodilačke borbe i priznanje hiljadama i hiljadama žena, herojima rata i borcima za našu slobodnu, socijalističku domovinu. REDAKCI/A �INDEKS A A b i g a m S a r a — 395 A b r a m o v i ć L u c i j a — 151 A c m a n K a t a — 301 A č a n s k i - M a d a v i ć S a v e t a — 269 A č i m o v i ć A n đ a -— 157 A d a m o v i ć M a r i j a — 179, 264 A d ž i ć - K o t r e š a n S t a n a — 251 A d ž i ć L j u b i c a — 179 Adžić-Majstorović Smilja — 179 A d ž i j a L i d i j a — 74, 94, 228 A h m e t o v i ć Z o r a — 447 A k i k J u l i k a — 29 A k r a p E l o d i j a — 44, 447 A k r a p P e r i c a — 157 A l a s R o z a — 301 A l b a n e s e B l a n k a — 344 A l b u n i ć K l e m i c a — 106 A l e k s i ć - M o r e l o M a r i j a — 345 A l e š k o v i ć K a j a — • 447 A l u j e v i ć B o s i l j k a — 152 A l u j e v i ć Ž a r k o —• 32 A l j i n o v i ć P a v e n k a — 447 A m b r i o v i ć - V u l e t i ć D r a g a — 13 447 A m i ž i ć A n a — 115 A m i ž i ć A n d r i c a — 115 A m i ž i ć M a r i j a — 115 Andelfinger-Mesić Katica 447 — A n d r a š i ć - B a r b e r i ć N a d a — 447 A n d r i j a š e v i ć P a u l i n a — 115 A n d r o m a k A n k a — 128 A n đ e l i ć B o š k a — 128 A n đ e l i ć Đ u r o — 324 A n đ e l i ć E v i c a — 249 A n đ e l i ć L u c e — 142 A n đ e l i ć M a r i j a — 106 A n đ e l i ć N e d a — 142 A n i ć L e n k a — 447 A n i ć R u ž a — 447 A n i š i ć M a r i c a — 447 A n t i č e v i ć L e n k a —• 44, 447 A n t i ć - G a z d a M a r i j a — 345 A n t i ć M a r i c a — 115 A n t i ć V i n k o — 294 A n t o n i ć M a r i j a •— 345 A n t o n i ć - R o b i ć S l a v i c a — 448 A n t o n i j a R o ž a T e t a — 269 A n t u l o v L j u b i c a — 115 A n t u l o v R u ž a — 138 A n t u n o v i ć I v a — 157 A n t u n o v i ć L e n k a — 157 A n z u l o v i ć Z o r a — 135 A p a t D a n i c a -—• 65 A r a l i c a M a r t a — 448 A r a l i c a S t o j a n k a — 21, 24, 92 93, 448 Arambašić Ika — 9 A r a m b a š i ć L j u b i c a —- 218 IMENA A r a s B i s e r k a — 142 A r a s V i c a — 106 A r b u n i ć K l e m i c a — 157 A r b u t i n a - B e n a k M i l k a — 251 A r i ć F i l a — 133 A r s e n i ć Z l a t a — 313 A r ž i ć J a g o d a — 142 A s t L a u r a — 418 A u g u s t i n V a l p u r g a — 370 B B a b i ć A n k a — 269 B a b i ć B o j a — 419 B a b i ć D a n i c a — 408 B a b i ć K a j a — 408 B a b i ć K u z m a — 172 B a b i ć L j u b a — 330 B a b i ć M a r i j a — 151, 218 B a b i ć M i l k a — 138 B a b i ć P e r i c a — 448 B a b i ć R e z i k a — 313 B a b i ć V l a t k a — 94, 438, 439, 440, 442, 448 B a b i ć V u j a n a — 28 B a b i ć Z o r k a — 330, 448 B a b o v i ć C a n a — 72, 74, 78 B a b u ć L e p o s a v a — 283 B a č i ć R u ž a — 153 B a ć e - D u j m i ć L j u b i c a — 128 B a d e m J o k a — 309 B a d l o v i ć S t a n a — 218 B a d o v i n a c A n a — 330 B a d o v i n a c D r a g a — 330 Badovinac-Đurašević D r a g i c a — 448 B a g a t E t a — 176 B a g a t J e l i c a — 128 B a g a t V j e r a — 176 Bahorić K a t i c a —• 345, B a i c a M i l e n a — 142 B a j a n i ć B o j a — 301 B a j d a k R o z a — 342 B a j z i ć - M a č e k K a t a — 345 B a k a r i ć d r . V l a d i m i r — 62, 72, 76, 95, 259 B a k i J o ž i c a — 370 B a k i ć M a r i j a — 304 B a k i ć M i l k a — 179 B a k i š S t a n a — 448 B a k i š - S t e f a n o v i ć D r a g a — 13, 400, 403, 404, 417, 448 B a k o t a V e r a — 142 B a k o v i ć Z d e n k a — 448 B a l a č - B a s t a M i l i c a — 179 B a l a ć D a n i c a — 179 B a l a č M a r a — 218, 263 B a l a č S a v a — 179 B a l a č S a v k a — 19, 179 B a l a š R o z a — 448 B a l e n o v i ć K a t a — 179 B a l e n o v i ć M a r a — 448 B a l e n t M a r i c a — 330 B a l i ć A n a — 147 B a l i n A g n e z a — 345 B a l o g L j u b i c a — 345 B a l t i ć L j u b i c a — 251 B a l t i ć S l a v k a — 2,51 B a l j a Z o r a — 345 Baljak-Podboj M i l k a — 404, 414, 415 B a n - D o l e n e c M i r a — 448 B a n M a r i c a — 157 B a n N e v e n k a — 212, 264 B a n O l g a — 240 B a n d a Đ u r đ a — 278 B a n f i ć R u ž a — 157 B a n g o l e t i M a r i j a — 157 B a n i n a - D u n a t o v E v a -— 157 B a n o v a c A n k i c a — 148 B a n j a n J e l a — 310 B a n j a n i n J a n j a — 251, 252, 419 B a n j a n i n Z o r k a — 179 B a n j e g l a v - Š t u l i ć M i c a — 179 B a n j e g l a v Z o r k a — 191 B a n j e g l a v i ć M i k a — 212 B a r a c M a r i j a — 345 B a r a č - D a k i ć R u ž a — 448 B a r a č K a t a — 17 B a r b a č a N e d a D u n j a — 449 B a r b a r i ć B e r t r e g a — 284 B a r b a r i ć J a g i c a — 330 B a r b a r i ć M i l k a — 128 B a r b e r M a r i c a — 345 B a r b i r D r a g a n — 364 B a r b i r i J o k a — 107 B a r e š i ć A n t u l a — 157 B a r e t a N e d a — 125 B a r i ć M a r i j a — 179 B a r i ć - M i l e t a K a j a — 93, 449 B a r i š i ć Đ e n a — 449 B a r i š i ć - J a n k o v i ć Z o r a — 449 Barišić-škerović Ljubica — 1 1 0 B a r j a m o v i ć D i v k a — 282 B a r t o l a c I v k a — 13 B a r t o l i ć R u ž i c a — 94 B a r t o š M a r i j a — 290 B a r t u l i c a D a r i n k a — 142 B a r t u l o v i ć D r a g i c a — 32 B a r t u l o v i ć T e r e z a , — 115 B a s a r a D r a g a — 264 B a s a r a M i l a — 218 B a s a r i ć K o k a , — 179 B a s a r i ć S m i l j a — 179 B a s a r i ć S t a n a — 154 B a s t a A n k a — 179 B a s t a D a n i c a — 179 B a s t a D r a g i c a — 179 B a s t a M i l i c a — 362 B a s t a M i l k a — 179 B a s t a S a v a — 179 B a s t a Z o r k a — 180 B a s t a g a M i l k a — 289 �B a s t i j a n č i ć B r a n k a — 449 B a s t i j a n č i ć J e l i s a v a — 449 B a š i ć M a r i j a — 157 B a š i ć M a r i j a —• 157 B a š i ć N e v e n k a — 330 B a š i ć S l a v i c a — 16 B a š i ć S l a v i c a — 330, 449 B a š i ć V i c e — 157 B a t a i ć N a d a — 278 B a t e l i ć F o š k a — 59 B a t e l i ć M a r i j a — 59 B a t i n a - B a d e n I v k a — 294 B a t i n i c a D a r a — 180 B a t i n i c a Z o r k a — 180 B a t n o ž i ć M a r i j a •— 449 B a t u r i n a J a k a — 157 B a u č i ć I v k a — 157 B a u č i ć O l g a — 157 B a u k V e s e l a — 157 B a u s M a r i j a — 105 B a v e c J u l k a — 240 B a ž d a r S t a n a — 249 B e a r a A n đ a — 313 B e b i ć A n đ a — 128 B e b i ć N e d a — 128 B e č i c a S l a v i c a — 115 B e č i ć V u k i c a — 106 B e c k e r Z o r a — 158 B e d a l o v S l a v k a — 128 B e g o v i ć A n a — 251 B e g o v i ć A n đ a — 449 B e g o v i ć A n t i c a — 158 B e g o v i ć B o ž e n a — 94 B e l a m a r i ć - B a r b a r i j a A n k a — 8, 115 B e l a m a r i ć K a t i c a — 158 B e l a v a A n k a — 105 B e l a v i ć K a t a — 13 B e l i n i ć M a r k o — 317, 328, 338 B e l u š i ć M a r i j a — 59 B e n a c - V u k o n i ć M a r i j a — 449 B e n a k J u l i j a — 251 B e n c a n M i c i k a — 218 B e n c e k M a n d i c a — 269 B e n c e k o v i ć Z o r a — 330 B e n č e k B a r a — 14, 449 B e n č i ć M a r i j a — 59 B e n e d e t t i K s e n i j a — 237 B e n e š J e l k a — 305 B e n e š i ć M a r i j a — 106 B e n u s i - Š o j k a L u c a — 449 B e n z o n M i l e v a —• 449. B e r e T o n k a — 293 B e r i ć B e t i k a — 269 B e r i s l a v i ć - K l a n j e c A n k a — 93 B e r k o v i ć D u š a n k a — 285 B e r m a n e c R e z i k a — 449 B e r o š A n k a — 153 B e r š i ć M i r a — 218 B e r t a B a r i c a — 304 B e r t i ć S a v a — 449 B e r t o v i ć D r a g i c a —- 330 B e r t r e g e r B a r b a r a — 288 B e r u s A n k a — 33, 62, 74, 84, 92, 94, 95 B e s a r i ć A n a — 307 B e s l a č M i k a — 19 B e š i ć M a r i c a — 180 B e z b r a d i c a J e k a — 158 B e z b r a d i c a S t e v k a — 9, B i ć a n i ć J e l a — 450 B i d o v e c — 96 B i g a N a d a — 180 B i g i ć M i l i c a — 415 B i j e d i ć S a f i j a — 251 115 B i j e l i ć M i l j a — 275 B i j e l i ć - S i n o b a d I r e n a — 450 B i j u k A n k a — 128 B i j u k B o s i l j k a — 313 B i j u k o v i ć D r a g i n j a — 251 B i l a n Z o r k a — 138 B i l č i ć M a r i j a — 240 B i l č i ć T o n k a — 44, 450 B i l e t i ć A n đ e l k a — 310 B i l u š i ć F i n k a — 142 B i n e n f e l d V a l e r i j a — 313 B i o n d i ć A n a — 240 B i r a č D r a g i n j a — 180 B i r a č M i l j k a — 249 B i s t r i č i ć F u m i c a — 450 B i š k u p M i c i k a — 345 B i t u h M i l i c a — 345 B i ž i ć D r a g i c a — 345 B i ž i ć M i l i c a — 266 B j a ž e v i ć - J a d r i j e v i ć K a t i c a •— 115 B j e g o v i ć Š t a k a — 180 B j e l a j a c B o s i l j k a — 301 B j e l a j a c M a r a — 291, 292 B j e l a j a c M i r a — 27, 450 B j e l a j a c V u k o s a v a — 275 Bjelanović Marta — 9 B j e l i ć M a r a — 304 B j e l i v o k D a r a — 264 B j e l o b a b a M i k a — 180 B j e l o b a b a M i l i c a — 180, 182 B j e l o b r k M a r i c a — 218 B j e l o š A n k a — 398 B l a g a E v i c a — 450 B l a g a i ć - K a l e b i ć M e l a n i j a — 142 B l a g e c Đ u r đ a — 345 B l a n u š a A n k a — 345 B l a n u š a D a r i n k a — 269, 271 B l a n u š a D o b r i l a — 269, 271 B l a n u š a J e l k a — 450 Blanuša-Jovanović Branka — 271 B l a n u š a M a r a — 17 B l a n u š a V i d a — 269, 271 B l a u - F r a n c e t i ć d r . R u ž a — 345 B l a ž e v i ć B i s e r k a — 138 B l a ž e v i ć I v a n k a — 207 B l a ž e v i ć dr. S l a v a — 180, 207, 210 B l a ž i n a M a r a — 13 B l a ž i n a L u c a — 59 B l e č i ć Z o r a — 59 B o b a n A n k a — 158 B o b a n A n t u l a — 158 B o b a n - P o l j a k L j u b i c a — 110 B o b a n J e l a — 158 B o b a n - K a č u n k o M a r i j a — 143 B o b a n K a r m e l a —- 158 B o b a n a c A n đ e l k a — 158 B o b a n o v i ć J e l k a — 143 B o b e k S t e f a n i j a — 450 B o b e t k o - G o l d m a n J e l e n a — 251 B o b e t k o J a n k o — 342 B o b e t k o K a t a — 450 B o b e t k o S l a v i c a — 275 B o b i ć I v k a — 14 B o b i ć M i l k a — 298 B o b i ć R u ž i c a •— 450 B o b i ć V e l i m i r k a — 306 B o d i F r a n c e s c a — 450 B o d r o ž i ć J a k a — 158 B o g a t e c J o s i p a — 450 B o g d a n J e l a — 180 B o g d a n M a r i c a •— 450 B o g d a n i ć M a r i j a — 110 B o g d a n o v i ć A n k a — 345 B o g d a n o v i ć B o g d a n k a — 218 B o g d a n o v i ć B o s a — 294 B o g d a n o v i ć - O s t o j i ć B o j a — 218 B o g d a n o v i ć - P a v l i n a C a n a — 13, 450 B o g d a n o v i ć - P j e v a č M i l k a — 451 B o g d a n o v i ć S a v a — 451 B o g d a n o v i ć Z d e n k a — 158 B o g i č e v i ć Jula — 451 B o g i ć A n t e — 172 B o g i ć D i n k a —- 104 B o g i ć Z a g o r k a — 309 B o g n a r - K u n s t i ć Z l a t a — 451 B o g o j e v i ć L a t i n k a — 282, 287 B o g u n o v i ć D r a g i c a — 115 B o g u n o v i ć M a r a — 115 B o g u n o v i ć M a t i j a — 158 B o g u n o v i ć M i l k a — 94, 451 B o g u n o v i ć Z o r k a — 180, 264 B o i č i ć J e l a — 324 B o j a n i ć M a r i j a — 158 B o j a n i ć J e l a — 306 B o j a n i ć J e l e n a — 251 B o j a n i ć Z l a t a — 124 B o j č i ć R u ž a — 289 B o k a n - V j e š t i c a M a t i j a — 115 Bolanča Bepa — 9 Bolanča V a n a — 7 B o l d i ć K a t i c a — 143 B o l f L j u b i c a — 330 B o l i ć D a n i c a — 218 B o l i ć Z o r k a — 158 B o l m a n e c J e l k a — 313 B o l j a n i ć M i l j a — 451 B o l j a t - B e l i ć V j e r a — 143 B o m b u l o v i ć M i l k a — 180 B o n a č i ć N e d a — 34,5 B o n a č i ć S o n j a — 115 B o n i f a č i ć E m i l i j a — 240 B o n k o v i ć K a r m e l a — 147 B o n m a r č i ć A m a l i j a — 451 B o r a s k a D a v o r k a — 154 B o r č i ć M a r a — 266 B o r č i ć N i n a — 451 B o r d i n i S a l v a t o r — 232 Borić-Martinović Ljeposava — 45, 451 B o r i ć M i l e v a — 313 B o r i ć M i l k a — 115 B o r i ć - P o p i ć J a n a — 451 B o r i ć T o n č a —• 158 B o r j a n D r a g a — 180 B o r j a n L u c i j a — 451 B o r k o v i ć B o r k a — 180 B o r o j e v i ć B r a n k a — 251 B o r o j e v i ć D u š a n k a — 251 B o r o j e v i ć N e v e n k a — 275 B o r o j e v i ć S o f i j a — 304, 312 B o r o m i s a D a n i c a — 249 B o r o m i s a S o f i j a — 249 B o r o š a k J o s i p a — 16, 451 B o r o v i ć J a g a — 451 B o r o v i ć M a r i j a — 451 B o r o v i ć O l g a — 104 B o r o v n j a k - S t r u k K a t a 451 B o s a n a c B o s i l j k a — 282, 290 B o s a n a c D e s a n k a — 278 B o s a n a c P e r s a — 293, 302 B o s a n a c P e t r a — 301 B o s a n a c S o k a — 269 B o s i ć M i k a — 180 B o s i ć S t a n a —• 138 B i o s i ć Đ u j a — 297 B o s i o č i ć M i l k a — 306 �B o s n a O l g a — 138 B o s n i ć D a r i n k a — 310 B o s n i ć J a k i c a — 147 B o š k o v i ć M a g d a — 451 B o š k o v i ć U č a — 108 B o š k o v i ć Z o r k a — 158 B o š n j a k A n đ a — 313 B o š n j a k J e l a — 313 B o š n j a k J u l k a — 452 B o š n j a k M i r j a n a — 313 B o š n j a k R a d o j k a — 314 B o š n j a k V e l i n k a — 285 B o š n j a k o v i ć d r . O l g a — 370, 389 B o t i c a Šima — 410 B o t i ć D a n a — 154 B o ž i č i ć L j e p o s a v a — 303 B o ž a c L j u d m i l a — 65 B o ž a n i ć J a k i c a — 158 B o ž a n i ć K a t i c a — 158 B o ž a n i ć L u k r i j a — 158 B o ž a n i ć N a d a — 158 B o ž i č k o v i ć M a n d i c a — 452 B o ž i ć A n a — 240 B o ž i ć B o s a — 18 B o ž i ć D u š a n k a — 452 B o ž i ć J a g o d a — 452 B o ž i ć K a t a r i n a — 59, 65 B o ž i ć M a r i j a — 59 B o ž i ć - M a r j a n o v i ć M i l e v a — 10, 13, 395, 452 B o ž i ć M i l k a — 59, 452 B o ž i ć M i l j a — 294 B o ž i ć M i r j a n a — 138 B o ž i ć N a d a — 180 B o ž i ć N e đ a — 180 B o ž i ć R u ž a — 158 B o ž i ć S a r a — 180 B o ž i ć S a v a — 415 B o ž i ć S t o j a — 249 B o ž i k o v J o z i c a — 452 B o ž i n A n k a — 138 B o ž i n M a r g a r i t a — 158 B o ž i n M a r i j a — 150, 285 B o ž i t k o v i ć A n đ e l a —• 116 B o ž o v i ć dr. B o r o — 213 B r a b e c I v o — 439 B r a č u l j M i l i c a — 158 B r a č u l j P e r a —• 452 B r a d e l i k K a t i c a •— 344 B r a i S o f i j a — 282 B r a j M a r i j a — 269 B r a j č i ć - č u š k o v i ć T e r i c a — 452 B r a j č i ć T o n k a — 452 B r a j k o v i ć K a t a — 138 B r a k u s A n a — 154 B r a k u s M i k a — 180 B r a l a M a r i j a — 158 B r a l i ć M a r i c a — 110 B r a l i n i C v i t a — 110 B r a n e ž a c K o s a n a — 314 B r a n e ž a c M a r i c a —• 305 B r a n k o v i ć D r e n a — 306 B r a n k o v i ć R a d m i l a — 314 B r a n k o v i ć S t a n a — 249 B r a š k i ć N e d a — 154 B r a t i ć T e r e z i j a — 275 B r c k o v i ć K a t a — 14, 452 B r e k a J e l a — 452 B r e s l a v H e l e n a — 370 B r e s l e r K a m i l o — 373, 374, 375, 377, 380, 384, 386 B r e z a n o v i ć Sirnica — 301 B r e z a r D r a g a — 330 B r e z a r M i l k a — 330 B r e z o v i ć I d a — 269 B r i t v i ć L e n k a — 159 B r k a n i ć M a r i c a — 307, B r k a r i ć S t e f a n i ja — 65 B r k i ć D u š a n — 62 B r k i ć M a c a — 412, 452 B r k i ć T u g o m i l a — 93 B r k l j a č S p a s e n i j a — 181 B r k l j a č i ć J e l k a — 452 Brković Cvita — 7 B r k o v i ć D r a g a — 218 B r k o v i ć L j u b a — 13, 218 B r k u š i ć K a r m e l a — 151 B r m b o t a D a r i n k a — 452 B r m b o t a M a r i c a — 181 B r n č i ć A n i c a — 452 B r n i ć - B o r o z a n N a d a — 181 B r n j e v a r a c S o f i j a — 2:78 B r o d a r a c S l a v a — 415 B r o d a r e e A n k i c a — 251 B r o d a r e c J a g i c a — 252, 452 B r o n z o v i ć I v k a — 181 B r o z A n k i c a — 252 Broz-Budisavljević Jovanka — 181 B r o z J o s i p T i t o — 13, 21, 22, 23, 33, 39, 42, 52, 53, 54, 57, 64, 65, 67, 73, 74, 79, 88, 91, 99, 101, 360, 443 B r o z J o s i p a — 330, 333 B r o z L j u b i c a — 330 B r o z i č e v i ć A n k a R i k i c a — 453 B r o z i č e v i ć M a r i j a — 240 B r o z n i ć M a r i j a — 240 B r o z o v i ć D a n i c a — 453 B r u j i ć B a r i c a — 399 B r u s i ć M a r i j a — 453 B r ž e n d a A n a — 59 B u b a l o - Š i j a n M i l e n a — 453 B u č a n A n k a — 453 B u b a l o A n k a — 218 B u b a l o D a r a — 181, 213 B u b a l o K a t a — 181, 189 B u b a l o L j u b a — 363 B u b a l o M a r a — 181, 213 B u b a l o S o k a — 181 B u b a n C v i t a — 135 B u b a š - R a d a k o v i ć A n k a — 182 B u b i ć A n k i c a — 330 B u b i ć J e l a — 128 B u b i ć M l a d e n k a — 159 B u b i ć - S t a n i č i ć L j u b i c a — 128 B u b n j a j a B o s i l j k a — 182 B u č a k R e z a — 282 B u č a n A n k a — 94 B u č e v i ć N e d a — 154 Bučić Jelka S m i l j a — 8 B u d a k F r a n j i c a — 228, 453 Budak-Tomičić-Morović dr. A n k a — 218 B u d e n A n k i c a "Vesela — 16 B u d i ć D a n i c a — 249 B u d i s a v l j e v i ć - D r l j a n D a r a -— 182 B u d i s a v l j e v i ć D i a n a — 370, 379 B u d i s a v l j e v i ć S m i l j a — 182 B u d i s a v l j e v i ć S o k a — 182 B u g a r i n S l a v i c a — 346 B u j a k - F u m i ć A n k a ,Seka — 453 B u j a š M a r i j a — 116 B u j a š S l a v e n k a — 116 Bujaš Suzana — 9 B u j i ć J e l k a — 182 B u j i ć M a r i j a — 252 B u j i ć R a d o j k a — 311 B u k a r i c a M a r i c a — 275 B u k i ć B i s e r k a — 116 B u k l j a š N a d a — 45, 48, B u k o v i ć M a r i c a — 269! B u k v i ć K a t i c a — 453 B u k v i ć M i l o s a v a M i s a — 453 B u k v i ć Z o r k a — 212 B u l a t A n k a — 216, 218, 219 B u l a t D r a g i c a — 216, 218 B u l a t K a t a — 219 B u l a t L j u b a — 219 B u l a t - P a v l o v i ć D a n i c a — 453 B u l a t S a v k a Seka — 216, 219 B u l i ć A n k i c a — 219 B u l i ć D r a g i c a — 219 B u l i ć V e s n a — 143 B u l o v i ć A n đ a — 116 B u l o v i ć M. — 293 B u l o v i ć : V e s e l i c a B o j a — 159 B u l j M a r i j a — 159 B u l j M e l a n i j a — 453 B u l j a n A n đ e l k a — 128 B u l j an M a r a — 143 B u l j a n V i c e — 53 B u l j e v i ć F i l o m e n a — 159 B u n č i ć D r a g i c a — 453 B u n č i ć M a r a — 252 B u n č i ć M i l j a — 252 B u n j e v a c L i z a — 453 B u n j e v č e v i ć L j u b i c a — 264 B u o v i ć K a t i c a — 159 B u r a M i l k a — 104 B u r a Z o r k a — 105 B u r s a š J a g o d a — 314 B u r s a č M a r i j a — 453 B u s i j a p r o f . — 414 B u s i j a K a t i c a — 453 B u t k o v i ć - B u n e t a S l a v a —• 240 B u t k o v i ć I v a n k a — 454 B u t k o v i ć L j u b a — 252 B u t o r a c D r a g i c a — 240 B u t o r a c M a r i c a — 240 B u v a M a r i j a — 159 B u z d u m S t o j a — 324 B u ž a k i M a r i j a — 314 B u ž a n č i ć A n t e — 172 B u ž i ć K a t i c a — 343 C C a j l e r - P o k u p i ć I v a n k a — 454 C a k t a š - P r p a V e s e l a — 128 C a k t a š S l a v k a — 314 C a r A n đ e l a — 444 C a r B a r a — 41 C a r J e l e n a — 240 C a r e k M a r a — 346 C a r e v i ć M i c a — 13 C a r e v i ć M i l i c a -— 454 C a r k o l a I v a n k a — 240 C a t e l a M a r i c a — 330 C a z i D a n i c a — 410, 411, 412, 454 C e č i ć M a r i j a — 32, 454 C e j B a r i c a — 454 C e k u r i ć E m a 16, 454 C e l i ć S o j a — 314 C e l o v i ć M i l i c a — 305 C e n i ć M a r i j a — 346 C e r a n i ć A n k i c a -— 331 C e r j a k J e l e n a — 13 C e t i n a M i l k a — 454 C e t i n i ć ž u v a — 176 C e t u š i ć M i l e v a S o j k a — 94, 346, 440 �C i g a n o v i ć A n đ a •— 197 Ciganović Smilja Petrova — 182 C i g a n o v i ć S m i l j a — 182 O i k a č M i l k a — 14, 94 C i k a t i ć N e d a — 125 C i m a š A n a — 346 C i n d r i ć - I v o š e v i ć R e z i k a — 240, 454 C i n d r i ć M i r a — 454 C i n d r i ć V i n k a — 454 C i n g u l i n R e z i k a — 264 C i z e l i n M a r i j a — 399 C o n j a r J a n j a — 252 C o r a z z a M a r i a — 65 C o r v a E r m i n i a — 454 C r l j e n B o ž o — 410 C r l j e n i e a B o s i l j k a — 30 C r n č i ć A n k a — 331, 333 C r n k o v i ć M a t i j a — 16, 454 C r n k o v i ć R u ž a — 16 Crnković-Štimčeva Micika — 455 C r n o b r n j a K a t a — 252 C r n o g o r a c S o k a — 455 C r n o j e v a c Š t e f i c a — 455 C r n o k r a k M i c a — 182 C r n o š i j a D a n i c a — 105 C u k a r i ć M a r i j a — 455 C u k r o v A n k a — 128 C u m i n J o z e f i n a — 346 C u r a č A g a t a — 148 C u r a č A n k a — 124 C u r i š P e p i c a — 331 C v a j g e n t a l E d i t a — 264 C v e t i č a n i n A n k a — 408, 455 C v e t i č a n i n M i k a — 408, 415 C v e t i ć M i l k a — 294 C v e t k o v i ć K s e n i j a — 455 C v e t k o v i ć S m i l j a — 314 C v e t k o v i ć S m i l j a — 269 C v e t k o v i ć V e r a — 16, 253 C v e t o j e v i ć S t a n a — 250 C v i j a n o v i ć A n k a — 182, 219 C v i j a n o v i ć K a t a — 183 ' C v i j a n o v i ć L j u b a — 219 C v i j a n o v i ć M i l k a — 138 C v i j a n o v i ć M i k a — 408 C v i j a n o v i ć N a d a — 219 C v i j e t i č a n i n A n a — 13 C v i t a n A l e k s a n d r a — 7, 9 C v i t a n F r a n a — 116 C v i t a n K a r m e l a — 116 C v i t a n M i l k a — 138 C v i t a n ž i v k a — 116 C v i t a n i ć L e n i t a — 159 C v j e t i č a n i n M i l k a — 20 C v j e t i č a n i n S m i l j a — 361 C v j e t i č a n i n S o f i j a — 455 C v r t i l a - N o v o s e l e c K a t i c a — 455 č Čabo D a n i c a —- 159 č a č i ć L j u b a — 219 Čakić V u k o s a v a — 183 Č a k o l a L j u b i c a — 253 Č a l e t a - C a r M a r a — 159 Č a l e t a D a n i c a — 160 Č a l e t a J a n j a — 160 Č a l e t a M i l k a — 104 Č a l e t a Z i t a —- 6 Čalić D a r a — 138 Čalić D u š a n — 62 Čalić-šubašić L j u b i c a — 455 Č a n a d i J e l k a — 346 Č a n a k D a r a — 183 Č a n k o v i ć J e k a — 20, 183 Č a n k o v i ć N a d a — 183, 199 Č a n k o v i ć Stana — 183 Č a n k o v i ć S t o j a — 183 Č a r a k M i l e v a — 308 Č a t l a k M a r i j a — 160 Č a v i ć A n a — 253 Č a v i ć K a t a — 415 Č a v i ć S a v k a — 183 Č a v i ć S t a n k a — 183 Č a v r a k K a t i c a — 309 Čebo M a r i c a — 160 Č e g e c A n k i c a — 386, 415 Č e l i k o v i ć S. A n k i c a — 308 Č e n d a k D a n i c a — 386, 388, 415 Č e r k o v s k i Đ u s t a -— 29 Č e r n e V e r a — 370, 394 Č e r n i J o s i p — 64 Č e r n o z u b o v d r . N i k š a — 386 Č e r n o z u b o v J e l e n a — 386 Č e r n o z u b o v T a n j a — 386 Č e r n j u l K a t i c a — 59 Č e r v e n k o J e l e n a — 343 Č e t k o v i ć - O ć k o dr. S l a v a — 74, 94, 180, 183, 208, 209, 210, 212 Č e t k o v i ć V l a d o — 174, 220 Č e v i z o v i ć S a v k a — 455 Čika L e c a — 13 Č i k o v i ć T o m o -— 62 Čip E v i c a — 285 Č i z m i ć D a n i c a — 253 Č l e k o v i ć L j u b i c a — 455 Č o g e l j a I v a n k a -— 160 Čolić D r a g i n j a — 253 Č o l o v i ć - K r u ž i ć e v i ć N i k i c a —• 160 č o l o v i ć M i l k a — 160 Čolović-Smiljanić Desanka — 129 Č o r b a R o z a — 346 Č o r t a n J e k a — 183 Čosić D r a g i c a — 183 Č o v i ć I l i n k a — 294 Č o v i ć J o v a n k a — 455 Č o z i I v k a — 94 Č u b r i l o A n k a — 19 č u č a J o v a n k a — 306 č u č k o v i ć A n a — 253 č u č k o v i ć A n đ a — 253 č u č k o v i ć M i l e n a — 263 č u č k o v i ć Z o r a — 253 Č u d i ć - V u j n o v i ć D a r a — 21, 455 Č u j i ć D u š a n k a — 183 Č u j i ć L a t a •— 184 Č u j i ć M i l i c a — 184 Č u j i ć S o k a — 184 Č u j i ć S t o j a — 184 Čukić M i l e n a — 263 čulić-Bakotić Ivanka —-143 Čulić D u š i c a — 294 Č u l i ć - J u r j e v i ć J u g a n a — 160 Č u l i ć - K u k o ć D e s a — 32, 36, 470 Čulić M a r i j a P a v i c a — 143 Č u l i ć - M i t r o v i ć M a r i j a — 160 Č u l i ć - P a r u n o v C v i t a — 129 Čulić Z d e n k a — 110 Č u l i n - M a r i n o v i ć M i l i c a — 109 Čupić V i d a — 275 č u r č i ć G r o z d a — 455 č u r č i ć M i l e v a — 18, 20, 455 č u r č i ć V a s i l i j a — 346 Ć u r č i j a M i l k a — 253 Ćurčin Ž i v a n — 232 Čurić J e l k a — 285, 289 Č u r k o v i ć - V u j i ć i ć M a r i c a — 160 Č u t u r i l o - M o h a r A n k a — 219 Č v r t l j a k A n a — 160 ć Č u k - B o j a n i ć J e l a — 21, 455 Ćuk L j u b i c a — 184 ć u l u m o v i ć M a r i c a — 455 D D a b i ć B o s i l j k a — 253 D a b i ć - D u r m a n N e v e n k a — 253 D a b i ć E v i c a — 249 D a b o M a r i j a — 150 D a i ć S t a n a — 253 D a j i ć D r a g i c a — 184 D a j i ć M i c a — 184 D a k i ć K o v i l j k a — 310 D a k i ć L j u b a — 362 D a m j a n o v i ć D u k a — 184 D a m j a n o v i ć M a r a — 94 Damjanović-Midenjak Mila — 184 D a m j a n o v i ć M i l a n k a — 302 D a m j a n o v i ć M i l e n a — 278 D a m j a n o v i ć Z o r k a — 184 D a n i ć Đ u r đ i c a — 344 D a n i ć S t j e p a n — 344 D a n i l č e v i ć L j u b a •— 305 D a n o n B l a n k a — 152 D a n o v i ć N a j k a — 456 D a p i ć - R a d e K a t i c a — 110, 175 D a v i d o v i ć L j u b i c a — 249 D a v i l a dr. B r a n k o — 375, 386 D e b e l j a k M i r a — 386, 415, 418, 432, 434 D e f i l i p i s P a v i c a — 386 Definis-Ožegović Marija — 160 D e j a n o v i ć K a t i c a — 275 D e j a n o v i ć M a r a — 219 D e j a n o v i ć M i c a — 13 D e j a n o v i ć S a v a — 456 D e l i b a š i ć Jula — 456 D e l i ć - Đ a k o v i ć M a r i j a — 160 D e l i ć B o g d a n k a — 456 D e l i ć E v i c a — 184 D e l i ć - G r k o v i ć S m i l j a -— 456 D e l i ć J e l a — 184 D e l i ć M i l k a — 284 D e l i ć M i l k a — 184 D e l i ć - M o d r i ć N e v a — 456 D e l i ć R i t a — 148 D e l i j a D r a g i c a — 346 D e l t r e p o F o š k a — 65 D e l u š i ć I v a n k a — 59 D e m a g i ć A n k a — 303 D e m i ć A n k i c a — 249 D e m i ć M i l k a — 249 D e m o n j a M i l j a — 249 D e r m a E v i c a — 298 D e r o s i E m a — 59 D e s a n č i ć P e r s a — 308 D e s n i c a D r a g i c a •— 456 D e s n i c a S m i l j a — 184 D e s n i c a S r e t a n a — 138 D e s p o t A n k i c a — 138 D e s p o t N a d a — 93, 456 D e š i ć M a r i j a — 184 D e š k o v i ć K a t i c a — 126 D e v a l e t i s M a r i j a — 65 D e v č i ć D e š a — 93, 456 �D e v i ć B o g d a n k a — 310 D e v i ć L j u b a — 219 D e v i c M a r i j a -— 110 D e ž e l i ć dr. V e l i m i r — 379, 386 D i j a n D a n i c a — 138 D i k i ć N i k i c a — 403 D i m i ć - C i g a n o v i ć L j u b i c a — 184 D i m i ć J a g a — 184 D i m i ć - M a t i ć A n k a —• 184 D i m i ć M i l i c a — 184 D i m i ć N a d a — 184, 248 D i m i ć R u ž i c a — 184 D i m i ć S o f i j a — 264 D i m i ć S o k a — 185 D i m i ć T o n k a B i b i n i c a •— 456 D i m i t r i j e v i ć M i t o — 212 D i m i t r i j e v i ć S l a v i c a -— 331 D i v i ć - š o š t a r i ć V i l m a — 322 D i v j a k C v i j e t a — 456 D i v j a k J a n j a J a g o d a 456 D i v j a k J e l k a — 456 D i v l j a k B o s a — 306 D i v l j a k D a n i c a —• 185 D j e v i ć M a r a — 185 D m i t r a š i n o v i ć M i l e v a — 185 D m i t r a š i n o v i ć S o k a — 185 D m i t r o v i ć D r a g i c a -— 253 D m i t r o v i ć Z o r a — 138 D o b o z i ć A n k a — 278 D o b r a s M i l k a — 294 D o b r a s S a v e t a — 270 D o b r e č e v i ć B o s i l j k a — 264 D o b r i č i ć A n k i c a — 343 D o b r i ć L j u b i c a — 218 D o b r i ć M a r a — 138, 220 Dobrijević Simeuna — 9 D o b r i l o v i ć M a r a — 456 D o b r i n i ć D o r a — 456 D o b r i n i ć M a c a — 346 D o b r i n i ć - Š a g i L j u b i c a — 456 D o b r o j e v i ć M i l k a — 278 D o b r o s a v l j e v i ć B o g d a n a — 433 D o d i g - B e č i r A n a — 143 D o j č i n o v i ć - Đ e r i ć S m i l j a — 433, 456 D o k i ć - B r k l j a č i ć J e l i c a — 456 D o k m a n o v i ć A n k a — 13 D o l e n e c D u b r a v k a -— 386 D o l o ž i ć M a r i c a — 278, 346 D o m a n d ž i ć M a n d a — 116 D o m a n d ž i ć - R e i ć M a r i j a — 110 D o m a z e t A n a —• 295 D o m i ć V e s e l a — 210 D o m i n i k o v i ć D a n i c a — 129 D o m i t r o v i ć R e z a — 457 D o m j a n D a r i n k a M a r i j a — • 240 Dončević-Kvadranti Smilja — 457 D o r o t i ć J a k i c a — 160 D o š e n J e l a — 138 D o š e n S e k a — 457 D o t l i ć M i l k a — 220 D o v e č a r F r i c — 236 D o v n i k o v i ć C v i j e t a -— 270 D o z e t L j u b a — 185 D o z e t S a v k a — 185 D o z e t S m i l j a — 185 Draga Milica — 9 D r a g a n i ć M i l k a — 314 D r a g a n j a c A n k a — 457 D r a g a i A n a — 457 D r a g a š K a t a — 253 D r a g i č e v i ć A n k a — 160 Dragičević-Dumanić Marija — 154 D r a g i č e v i ć T o n k a — 124 D r a g i ć E v i c a — 457 D r a g i ć M i l k a — 13 D r a g i ć N i k o l a — 291 D r a g i l a S l a v a — 304 D r a g i š i ć dr. B r a n k o —- 375, 384, 385, 386, 388 D r a g i š i ć dr. N i n a — 384, 385, 386 Dragojević-Duboš Katica — 457 D r a g o j e v i ć S u z a n a — 150 D r a g o j l o v i ć D a r i n k a — 314 D r a g o s a v a c S a v a — 185 D r a g o s a v a c S o k a — 185 D r a g o s a v l j e v i ć N a d a —• 313, 315 D r a g o v i ć D u k a — 249 D r a g u l j e v i ć I v k a — 150 D r a k u l i ć A n đ a — 185 D r a k u l i ć D r a g a — 457 D r a k u l i ć J e l e n a — 63 D r a k u l i ć L j u b a — 185 D r a k u l i ć L j u b i c a — 185, 212 D r a k u l i ć M a r i j a — 220 D r a k u l i ć - M a t i ć C i c a — 400 D r a k u l i ć M i k a — 415 D r a k u l i ć M i l i c a — 240 D r a k u l i ć M i l k a — 220 D r a k u l i ć N a d a — 395, 457 D r a k u l i ć N e đ a — 94, 408, 457 D r a k u l i ć S m i l j a — 185 D r a k u l i ć Š t a k a — 185 D r a k u l i ć S t a n a — 253 D r a k u l i ć Z a g a — 457 D r a k u l i ć Z o r a — 185 D r a k u l i ć Z o r k a — 185 D r a m e R e g i n a — 386 D r a p š i n P e t a r — 32, 64, 299 D r a š k o v i ć M a r i j a •— 160 D r a u š n i k J u r i c a — 62 D r a ž i ć D a n i c a — 253 D r a ž i ć D r a g a —• 185 D r a ž i ć K a j a — 415 D r a ž i ć M a n e — 415 D r a ž i ć M i l i c a — 298 D r a ž i ć M i l k a — 185 Dražić Zorka —253 D r a ž i n i ć M a r i j a — 149 D r č a D r a g a — 185 D r e k o v i ć A n k a — 310 D r e n k o v i ć D r a g i c a —• 303, 305 D r e n o k o v i ć D r a g i c a — 310, 312 D r e n o v a c dr. N e d a — 340, 346 D r l i ć R a d o j k a — 311 D r i j an M i l a n k a — 185 D r o b n j a k M a r k o — 364 D r o n j a k - P r o d a n o v i ć J e l a — 457 Dropuljić^tjepanović Sofija — 220 D r p i ć F r a n k a — 160 D u b i ć M a r i c a — 310 D u b i ć S l a v i c a — 457 D u g a n d ž i ć J e l a — 160 D u g o r e p e c M a r i j a — 346 D u i ć V e r a — 324 D u j m o v i ć A n a — 315 D u j m o v i ć M a r i c a — 153 D u j m o v i ć N e v e n k a — 240 D u j m o v i ć O l i v e r a — 147 D u j i l o B l a ž e n k a — 134, 135, 141 D u j š i n K a t i c a — 110 D u k i ć A n k a — 185 D u k i ć L j u b i c a — 7, 9 D u k i ć M a r a — 185, 205 D u k i ć S a v k a — 186 D u k i ć Z o r k a — 186 D u l č i ć K e t i — 160 D u l č i ć M a r i c a — 148 D u l č i ć M i l k a — 110, 174 D u l i b i ć J a n j a — 161 D u l i b i ć M a r i c a — 161 D u l i b i ć M i l k a — 161 D u m a n č i ć S l a v k a — 311 D u m a n i ć N e d j e l j k a — 124 D u m a n i ć S e k a — 33 D u m a n i ć - T a d i n L j u b i c a — 116 D u m b o v i ć A n t e — 379, 380 D u m i ć A n č i c a — 121 D u m i ć V e s e l a — 124 D u n a t o v J a k i c a — 116 D u n a t o v S l a v a -— 117 D u n a t o v V i l m a — 117 D u p a l o O l g a — 386, 415, 433 D u p l a n č i ć - D u l č i ć D r a g a — 143 D u p l a n č i ć V e s e l a — 133 D u r a k o v i ć D r a g i c a -— 186 D u r b a b a A n đ e l k a — 129 D u r b a b a D u š a n k a —- 117 Durbaba-Traživuk Ljubica — 125, 134 D u r m a n - V i l u s R a d o j k a — 253 D v o r n i č i ć F r a n k a — 240 D v o r n i k L e n k a — 147 D v o r n i k V e s e l a — 151 D v o r š č a k D r a g i c a •— 346, 457 Dž D ž a j a N e d e l j k a — 117 D ž a k u l a S t a n a — 253 D ž e b i ć M a r a — 315 D ž i m o t i K a t i c a — 346 Đ D a k i ć D u k a — 125, 134 Đ a k o v i ć M i l k a — 302 Đ a k o v i ć R u ž a — 315 Đ a k o v i ć R u ž i c a — 315 Đ a p i ć - K r a n j a c M i l i c a — 129 Đ o k i ć A n a —• 161 Đ e k o m a t i V e r a — 370 Đ e l a l i j a M i l k a — 104 Đ e r đ a - D o r č i ć M a r i j a — 94, 457 Đ e r i ć B o s i l j k a — 433 Đ e r i ć E v i c a — 18 Đerić-Milanović Jovanka — 186 Đ e r i ć - Š o b a j i ć M i r a — 186 Đ e r m a n o v i ć M a r i j a — 275 Đ i p a l o K a t a — 220 Đ i p a l o M i r j a n a — 22:1 Đ u k i ć B o s i l j k a — 186 Đ u k i ć M a n d a — 17 Đ u k i ć M a r a — 302 Đ u k i ć M i l k a — 19, 458 Đukin Luka — 7 Đ u n d e k S l a v a — 346 Đ u r a n o v i ć - Z l a t a r i ć Saša — 458 Đ u r a š i n K a t i c a — 346 Đ u r a š i n o v i ć D r a g a —- 295 Đ u r đ e v i ć D a n i c a — 275 Đ u r đ e v i ć V e r a —• 93 Đ u r e c : H a r a m b a š a M a r a — 346 Đ u r i ć A n k i c a — 283 Đ u r i ć J o k a — 31 �Đ u r i ć M i c a — 216 Đ u r m e z M i l k a — 161 Đ u r m e z M i l i c a — 161 Đ u r o v i ć B o s i l j k a — 53 E E č i m o v i ć M i l i c a — 315 E f e n d i ć J a k i c a — 110 E g i ć B o j a — 18, 458 E g i ć S t a n a — 311 E k e r Š t e f a n i j a — 94 E r a k M a r a — 249, 253 E r e e g A n đ a — 161 E r c e g D o m i n a — 107 E r c e g o v i ć A n k a — 153 E r c e g o v i ć P a v i c a — 104 E r e n t L j u b i c a — 254 E r g i ć Joka — 9 E r v a č i n o v i ć G r e t a — 315 E r v a č i n o v i ć R u ž a — 458 E s k e n a z i B i n a — 458 E š k i n j a M a r i j a — 139 E š l e n g e r A n k i c a — 458 E t e r o v i ć M a r g a r i t a — 154 E v i ć - K r a j a č i ć B o s i l j k a — 458 F F a b i j a n č i ć M a r i j a —• 94 F a b i j a n i ć K a t i n k a — 370, 379, 383 F a b i j a n i ć V e r a — 16, 458 F a b j a n o v i ć M a r i j a — 153 F a b j a n o v i ć V i n k a — 161 F a j f e r M a r i j a — 331 F a j t o v i ć M i l e n a — 342 F a k Z o r k a — 221 F a r a g u n a R o ž a —• 59 F a r n e r E d i t a — 321 F e d e l F u m i c a — 458 Fekeža-Kamaradova Zdenka — 458 F e l a n d a B a r t u l a — 458 F e r d e r b a r R u ž a — 13 F e r e k Š t e f i c a — 331 F e r l a n - P u l j a s A n t i c a — 129 F e r l i ć T e r e z i j a — 346 F i a m e n g o J e r k a — 110 F i c e k š t e f i c a - — 308, F i č u r i n I v a n k a — 22:1 F i č u r i n M i c i k a — 221 F i l a j d i ć R u ž a — 458 F i l i p a c A n đ e l a — 221, 459 F i l i p a j M a c a — 343 F i l i p i D o r a — 117 F i l i p i ć M a r i j a — 59 F i l i p o v i ć d r . D o r a -— 94, 186, 210 F i l i p o v i ć I l i n k a — 306 F i l i p o v i ć L e n k a — 459 F i l i p o v i ć M i l a n — 232 F i l i p o v i ć R u ž a — 240 F i l i p o v i ć Z o r k a — 315 F i o l i ć M a r i c a — 331 F i o l i ć Š t e f i c a — 459 Fischer-Sartorius dr. Feodora 315, 323, 411, 412 F i s t a n i ć A n k a —• 106 F i š e r A d a — 459 F i š t e k A n a — 291 F l e g e r E m i l i j a — 347 F o j t E i a — 284 F o k e t i J e l k a — 324 F o r š t M i l a n — 328 F r a n S l a v i c a — 59 F r a n c e t i ć I k a — 17 F r a n č e s k i N e v e n k a — 153 F r a n i č e v i ć B o r k a — 161 F r a n i č e v i ć I v k a — 459 F r a n i ć I v a n k a — 186 F r a n i ć - K o s t a n i ć N e d a — 111 F r a n k o M i l e n a —- 59 F r a n k o v i ć M a r a —• 148 F r a n o l i ć A n t i c a — 93, 459 F r a n u l o v i ć U r š a — 459 F r a s R u ž i c a — 347 F r e d o t o v i ć A n a — 36 F r g a č i ć K a t i c a — 240 F r g e c J a g a — 347 F r g e c - P e z e l j K a t a — 347 F r i g a n M a r i j a —• 94, 459 F r i g o N a t a l i j a — • 347 F r k o v i ć - B a n R u ž a — 240 F r k o v i ć - B r o z o v i ć Z l a t a — 241 F r k o v i ć D r a g i c a — 241 F r l a j a M i l k a — 143 F r i an M a r i c a — 231, 247 F r l a n R a d o j k a — 241 F r l j a n A n t i c a — 126 F r n t i ć B e š k a — 69, 94, 459 F u c e k B l a n k a — 193 F u č a k R u ž i c a —• 237 F u č e k - Z d j e l a r A n k i c a — 459 F u č k o J e l k a — 331 F u d u r i ć A n k a — 221 F u d u r i ć B a r k a — 221 F u l g o s i B o s i l j k a — 8, 459 F u m i ć K a t i c a —• 324 F u m i ć R u ž a — 415 F u n d u k B o g d a n k a — 63 F u n d u k J a n j a — 186 F u n d u k Mirna — 63 Funduk N e d e l j k a Beba — 2 4 1 F u n d u k - N o v a k J o s i p a — 241 F u n d u k S o k a — 63 F u n d u k Z o r a — 242 F u n k M a r i j a — 29 F u r l a n L j u b i c a — 221 F u š t a r L j u b a — 13, 459 G G a b i ć V e l i n k a — 301 G a b r i ć D a n i c a — 13, 459 G a b r i ć D r a g i c a — 12 G a b r i ć - J a r š u l i ć M a r i j a — 221 G a ć e š a B o j a —• 459 G a ć e š a S o j a — 459 G a č i n a M i l a — 111 G a č i n a S k o l a s t i k a — 151 G a i ć R u ž a — 207 G a j i ć Z o r k a — 186, 193 G a j ski M a r i j a — 342 G a l e k o v i ć S l o b o d a M a r a — 459 G a l i ć - A n đ e l o v s k i Š i m a — 129 G a l i ć M a r i j a — 343 G a l l i M a r a — 460 G a l o v i ć N e v e n a -— 20 G a l o v i ć R e z i k a — 221 G a l o v i ć S o k a — 460 G a l j e n D r a g i n j a — 254 G a l j e r - H o l j e v a c N a d a — 93, 460 Gansberger-Ivančić Marija — 275 G a š k o r i ć K a t a — 28 Gašparac M a r i j a Zora 245 — G a š p a r a c V e r a D i k a — 39, 94 G a š p a r o v i ć A n k a — 424 - 242, 53 G a š p a r o v i ć M i r a — 13 G a š p i ć M a r i j a — 129 G a t a l i c a E v i c a — 270 G a v r a n i ć M a r i j a — 150 Gavranić-Šiun M a r a — 154 G a v r a n o v i ć R u ž a — 106 G a z z a r i T a t j a n a — 152 G a z d o L j u b i c a — 148 G a z i b a r i ć J e k a — 460 G a z i ć M a r i j a — 460 G a ž i F r a n j o — 33, 62 G e l t a r Z d e n k a — 284 G e n e r V e r a — 221 G e n z i ć K a t i c a — 302 G e r a l i ć F i l e — 154 Germovšek-Martić Anđelka — 295, 297 G e r o v a c A n k a — 94, 460 G e r o v a c L j u b i c a — 460 G i b i ć L j u b i c a —• 135 G i g i ć M a r i j a — 124 G i l i ć C v i t a — 46, 460 G i l j e v i ć K a t a — 161 G i l j e v i ć M i l k a — 117 G i o r g i M a r i a — 59 G i z d i ć B o ž i c a — 106 G i z d i ć D r a g o — 32 G i z d i ć J e l a — 161 G i z d i ć K a r m e l a — 139 G i z d i ć M a r i j a — 129 G i z d i ć N e d j e l j k a — 161 G l a m o č I v a — 135, 136 G l a v a č e v i ć - Z e b i ć Z o r a — 254 G l a v a n I v a n k a — 386 G l a v a n M i l k a — 105 G l a v a n S l a v k a — 186 G l a z e r A n i c a — 315 G l e d i ć D a n i c a — 460 G l e d i ć M a r a — 13 GÌ oc Z o r a Jula — 460 G l o d i ć S a v k a — 460 G l u č i n a N e d a — 129 G l u h a k J e l k a — 94, 460 G l u m a c d r . — 375, 384, 386 G l u m a c L j u b i c a — 249 G l u m a c M i l i c a — 186 G l u m a c M i l k a — 222 Glumičić-Pribić M a r i j a — 18, 460 G n j a t o v i ć A n k a •— 222 G o b a c Z o r a — 460 G o d l e r F r i d a — 440 G o j a k A n a J a n j a — - 461 G o j a k B a r k a — 222 G o j a k D e s a n k a — 129 G o j a k M a c a — 13, 461 G o j k o v i ć A n k a — 461 G o j m e r a c T e r k a — 461 Gojsović-Novaković Danica — 254 G o j s o v i ć R u ž i c a — 254 G o l e š M a r t a — 331 G o l e š V i n k a — 107 G o l i k I l o n k a — 242 G o l o v i ć O l g a — 254 G o l u b - R o g a č M a r i j a — 347 G o m b k e t e V e r a — 343 G o r t a n — 96 G o s p o d n e t i ć L u c i j a — 148 G o s t i m i r J e l a — 276 G o s t o v i ć Đ u r o — 232 Gostović-Grubor Dušanka — 237, 461 G o s t o v i ć Seka — 19 G o s t o v i ć Z o r k a — 186 �G o s t o v i ć Ž i v k a — 186 G o š o v i ć B l a g a — 186 G o v e t n i k R o z i n a — 222, 335 Gović K a r m e l a — 9 G o v o r u š i ć K a t a — 74, 93, 325, 461 G r a b a r V e r o n i k a — 461 G r a b i ć A n k a — 295 G r a č a n i n Z o r a — 264 G r a d e č k i N a d a — 342 G r a d i š k a M a r i j a — 134, 136 G r a h o A n i c a -—• 222 G r a h o v a c D e s a — 407 G r a h o v a c M i l k a — 19 G r b a D a r a — 13 G r b a M a r a — 13, 94 G r b a S o k a — 13 G r b a c L j u b i c a — 134 G r b a c M a r i j a — 242 G r b i ć A n k a — 186, 461 G r b i ć B o j a — 161 G r b i ć B r a n k a — 228 G r b i ć D r a g a — 186 G r b i ć D u š a n k a — 255 G r b i ć J o v a n k a — 186 G r b i ć K o s a — 187 G r b i ć L j u b i c a — 136, 1 3 7 , 1 4 1 G r b i ć M i l k a — 105 G r b i ć N e v e n k a — 187 G r b i ć V i d a — 445 G r b i ć Z o r a — 461 G r č i ć J o v a n k a — 9, 135, 176 G r č i ć - V r d o l j a k V o l g a — 143 G r d a k K a t a — 342 G r d a n M a r a — 332 G r e b I v i c a — 106 G r g i ć B o j a — 461 G r g i ć - K a t i ć M i l i c a — 461 G r e g i ć M a n d i c a — 279 G r e g o I v i c a — 109 G r e g o r i ć d r . P a v l e P a j o — 401 G r e g u r e k A n a — 315 G r g a s o v i ć M a r g a r i t a — 152 G r g i n o v i ć M a r i j a - — 161 G r g u r e v i ć T o n k a — 161 G r g u r i ć B l a n k a — 347 G r i v i č i ć E m a — 213 G r k o v i ć M i l k a — 187 G r o z d a n i ć M a r i j a — 461 G r u b e l i ć K a r m e l a — 139 G r u b e l i ć M a r i j a — 139 G r u b e l i ć V e r a — 139 Grubešić T a d a — 9 G r u b i ć A n đ a — 255 G r u b i ć D e s a — 461 G r u b i ć M i l e v a — 154 G r u b i š i ć A n k a — 161 G r u b i š i ć B i s e r k a — 139 G r u b i š i ć I v a n k a — 461 G r u b i š i ć M a r i j a — 161 G r u b i š i ć M a r i j a — 111 G r u b i š i ć M i l k a — 461 G r u b i š i ć M i r o s l a v a — 117 G r u b i š i ć - P o l j a k P a l m i n a — 462 G r u b i š i ć S e j a — 462 G r u b i š i ć V i c a — 46 G r u j i č i ć V o j k a — 187 G r u j i ć A n a — 255 G r u j i ć B o s i l j k a — 303 G r ü n b a u m V l a d o — 369 G r ž e t i ć M a c a — 39, 72, 74, 89, 93, 94 G u b e r i n a D r a g i c a — 222 G u b e r i n a M i c a — 13 G u d e l j T e r a — 129 33 2ene Hrvatske u NOB G u d e l j - Z e c N e d a — 129 G u j i n a - Š p i k a T o n k a — 117 Gulin Luca — 9 G u l i n Z o r k a — 117 G u r o v i ć M a r i c a — 332 G u š i ć S o f i j a — 13, 462 G u ž v i ć M i l e n k a — 270 G v e r i n D i n a — 121 G v o z d e n o v i ć M i l o š — 399, 432 G v o z d e n o v i ć R u ž a — 279 G v o z d i ć D e s a — 228 H H a b a z i n D r a g i c a — 370, 371, 374, 379, 380 H a b d i j a M i r k o — 439, 442 H a b e k A n a — 462 H a b e k o v i ć L j u b i c a — 295 H a b e r i n K a t i c a — 306 H a b i j a n e c - S o k a č D r a g i c a — 347 H a b u l i n M a r i j a — 462 H a d a k o v i ć M a r a — 302 H a f f n e r V e r a — 139 H a j d i n o v i ć - K o s a n o v i ć S o k a —• 20, 462 H a l a m e k A n t o n i j a — 236 H a l a m e k N e d a — 237 H a l e r I v a n a — 151 H a l e u š M a r i c a — 348 H a l o v a n i ć M a c a — 222 H a l u z a J e l k a — 462 H a l u z a S a v k a — 27, 462 H a l u ž a n R e z i k a — 342 H a m z i š a H a i š a — 124 H a n i ć E v a — 348 H a n z i ć B a r i c a — 255, 462 H a n ž e v a č k i M a r i j a — 370 H a r a b a j s M a r i c a — 348 H a r a m b a š a S l a v a — 348 H a r a m i j a F r a n c i s k a — 348 H a r a p i n I r m a — 332 H a r a š i ć N e l i — 161 H a s H e r t a — 462 H a s Š t e f i c a — 462 H a s a n e c A n đ e l k a — 348 H a v i d i ć L j u b i c a — 264 H a v o j i ć A n đ e l k a — 193 H e b e l O l g a — 13 H e č i m o v i ć J a g a — 20 Hečimović-Kučišec Manda —187 H e g e d u š B a r k a — 222 H e i l i g s t e i n N a d a — 462 H e l l e n b a c h d r . — 341 H e r a k o v i ć J e l k a — 332 H e r c e g H e d v i g a — 462 H e r c e g K a t a — 462 H e r c e g M i l k a — 348 H e r c e g R u ž a — 386 H e r c e g Š t e f a n i j a — 279 H e r c o g A n đ e l k a — 310 H e r c o g M i l a — 462 H e r k o v dr. B o ž i d a r a — 341 H i r j a n i ć Z o r a — 323 H i r š b e r g e r — 367 H l a č a S l a v a — 463 H l o p e c B a r i c a — 332 H m e l i n a M i r a — 348 H o d a k A n k i c a — 308 H o h n j e c D r a g i c a — 348 H o j d a n i ć M i l k a — 270 H o l i k d r . E r n a — 463 H o l j e v a c J e l i c a — 342 H o l j e v a c V e ć e s l a v — 69, 264 H o m o t a T e r e z i j a — 370 H o r v a t A n i c a — 386, 419 H o r v a t - Č a u š e v i ć M a c a — 263 H o r v a t D r a g a — 438 H o r v a t K a t a r i n a — 348 H o r v a t M a r i j a — 415 H o r v a t M i l k a — 283, 289 H o r v a t V a l e n t — 439, 440 H o r v a t V i l m a — 236 H o r v a t Z o r a — 342, 348 Horvatić-Bosiljevac Mara —463 H o r v a t i ć I v a n k a — 332 H o r v a t i ć P a v i c a — 332 H o r v a t i ć S t j e p a n — 444 H o s i A n i c a — 290 H o t k o D r a g i c a — 463 H o t k o I v k a — 332 H o t k o J e l k a — 332 H o v a n j e c J e l k a — 288 H r a b a r D i n k a — 242 H r e l e c J a g i c a — 248, 463 H r e n e k - L u č i ć K a t i c a -— 332 H r e n o v i ć D a n i c a — 348 H r e n o v i ć M i l i c a — 353 H r e s t a k M a r i j a — 332 H r e š č L j u b i c a — 348 H r g i ć M a r i c a — 285 H r k a l o v i ć L j u b a — 1-87 H r n j a k D a n i c a — 187 H r n j a k - Đ u k i ć J e l e n a — 187 H r n j a k J e l k a — 188 H r n j a k M i l e v a — 408 H r n j a k S t o j a — 188 H r v a t i c a A n k a — 19 H r ž e n j a k J a n j a — 188, 207, 210, 213 H r ž i ć P e r i c a — 161 H u i s C v i j e t a L j u b i c a — 463 H u m e k P a u l a — 463 H u š i c a S t o j a n k a — 301 H u t i ć - O r l o v i ć N e d j e l j k a — 315 I 340, H e r o - L u č i ć Z o r k a — 242 H e r o l D a n i c a — 302 H i d ž a k - P o š t i ć D e s a n k a — 222 H i n i ć N a c a — 19 H i n i ć M a r a — 19 H i n i ć R u ž a — 187 H i n i ć - T r t i c a M i l i c a — 462 Hinić-Viktorovski Darinka — 332 H i r e r A n i c a — 94 I l a k o v a c M a r i j a — 463 I l i a n i ć J a n a — 16, 370 I l i ć A n k a — 279 I l i ć J e l i c a — 147 I l i ć M i l i c a — 191 I l i ć N a d a — 284 I l i j i ć M a r i j a — 129 H i n R u ž a — 463 I l i n i ć D e s a n k a — 33 I n s e l t M e l a n k a — 152 I v a n a c A n k a — 111 I v a n č i ć Jela — 59 I v a n č i ć J o z i c a — 150 I v a n č i ć K a t a — 74 I v a n č i ć K a t i c a — 94, 348 I v a n č i ć - M i l e n i ć E m a — 463 I v a n i š e v i ć M a r a — 249 I v a n i š e v i ć S l a v i c a — 117 I v a n i š e v i ć V e r a — 108 I v a n k o v M i l k a — 161 513 �I v a n k o v i ć A d e l a — 463 I v a n k o v i ć M a r i j a — 386 I v a n o v i ć D r a g i š a -— 64 I v a n o v i ć J e l e n a — 344 I v a n o v i ć M i l e v a — 13 I v a n o v i ć S t a ž a — 463 I v a s K a r m e l a — 117 I v a s R o s a — 139 I v č e v i ć M a r i j a — 149 I v e k o v i ć L j u b a — 94 I v e k o v i ć dr. M l a d e n — 62, 440 I v e k o v i ć M i c i k a — 463 I v i c a M a š a — 154 I v k o v i ć D a r i n k a — 463 I v k o v i ć I v a n k a — 161 I v k o v i ć L j u b a — 222 I v k o v i ć M a r i j a — 111 I v k o v i ć M i l k a — 296 Ivošević-Janjanin Dušanka — 463 Ivošević-Rogović Kosa — I v o š e v i ć M i l i c a — 216 I z r a e l B e r t a — 264 I ž a r L j u b i c a — 307 242 J J a c m e n o v i ć J a n a — 13, 463 J a d r a n i ć M i l i c a •— 464 J a d r e š i ć L u c a — 9, 161 J a d r e t i ć M i l i c a — 59 J a d r i ć - Š p i k a T o n a — 161 J a g a r K a t a — 315 J a g i ć L j u b i c a — 14, 94 J a g i ć Z o r a — 343 J a g n j i ć M i l k a — 464 J a j i ć A n k a — 188 J a k i ć M i l k a — 135 J a k o p č i n M i l i c a — 348 J a k o p e c F r a n c i k a — 309 J a k o p o v i ć K a t a — 94 J a k o v l j e v i ć J e l a — 111 J a k š i ć A n a — 464 J a k š i ć A n k a — 348 J a k š i ć K l a r a — 464 J a k š i ć M a c a — 236 J a k š i ć M a r i j o l a — 162 J a k š i ć M i l i c a — 233 J a k š i ć M i l k a — 108 J a k š i ć N i k i c a — 400 J a k š i ć P a v a o — 64 J a k š i ć P a v k a — 38, 74, 93, 464 J a k š i ć Z o r a — 9, 315 J a k u l j i ć K a t j a — 42, 464 J a m a n M a r i j a — 105 J a m a n - U v o d i ć N e v e n k a — 139 J a m b r e č e c M a r i c a — 348 J a m b r e k - Č o r M i l k a — 348 J a m b r e k F r a n c i k a — 332 J a m b r e š a k K a t i c a — 370 J a n č i ć L j u b i c a B u b a — 464 J a n č i ć N e v e n k a — 222 J a n č i ć - S t a r c J e l e n a — 94, 464 J a n d r i ć N e r a n đ a — 464 J a n e k o v i ć - Š k a r i ć D a r a — 255, 418 J a n e š M a r a — 242 J a n e š V e r a — 242 J a n i ć V l a d o C a p o — 266 J a n k e z - K o m a r I v a M a j a — 464 J a n k o v i ć A n k i c a — 343 J a n k o v i ć R o s a — 315 J a n o š e v i ć R u ž a — 315 J a n u s M i l i c a — 255 J a n ž e k M a r i j a — 311 J a n j a n i n M i l i c a — 222 J a n j i ć A n k a — 304 J a p u n d ž a L j u b a — 308 J a p u n d ž i ć S t a n a — 270 J a p u n d ž i ć Z o r k a — 188 J a r a m a s M i l i c a — 139 J a r č o v S t a n a — 464 J a r i ć A n đ e l k a •— 464 J a r i ć J a n j a — 464 J a r d a s S l a v i c a — 464 J a r o m a s D r a g i c a — 139, 172 J a v o r i n a M i l i c a — 188 J a u k Š t e f a n i j a — 465 J e č i m o v i ć M a r i j a — 117 J e f t e n i j a D r a g i n j a — 303 Jek M a r a — 129 J e k M a t i j a — 162 J e k i ć D a n i c a — 255 J e l a č a A n k a — 188 J e l a s k a A n k a — 32, 143 J e l a v i ć - M a r i n o v i ć A n k a — 154 J e l č i ć D o b r i l a — 117 J e l č i ć K a t a — 149 J e l e n i ć K a t a — 311 J e l e n i ć M i r a — 465 J e l i č i ć B e p i c a — 162 J e l i č i ć F l o r a U č i — 162 J e l i č i ć M a r i j a — 465 J e l i ć A n g e l i n a — 307 J e l i ć D u š a n k a — 45, 465 J e l i ć - G a č i n a M a r i j a — 117 J e l i ć K a t a — 111 J e l i ć M i l a — 117 J e l i ć R a n k a — 249 J e l i ć S t a š a — 370, 386, 387 J e l i ć V e r a — 465 J e l i ć Z o r k a — 117 J e l i ć Ž i v k a — 296 J e l i n č i ć L u j z a — 465 J e l i n e k Z o r a — 39 J e l o v a c S o k a — 188 J e l o v i ć T a t j a n a — 162 J e l u š i ć N a d a — 303, 304 J e r g o v i ć M a r i j a — 298 J e r i č e v i ć L j u b i c a — 465 Jerkin Antica — 9 J e r k i n M i t r a — 465 J e r k o v i ć - B u r s a č L j u b a — 188 J e r k o v i ć J a g a — 188 J e r k o v i ć M i k a — 188 J e r k o v i ć M i l k a — 306 J e r k o v i ć R o s a — 152 J e r k o v i ć S a v k a — 188 J e v č i ć A n k a — 143 J e ž D r a g i c a — 276 Ježina Vesna — 9 J o b C v i j e t a — 162 J o g o v i ć A n k a — 188 J o k a D a n i c a — 255 J o k a D e s a n k a — 305 J o k a n o v i ć T a t j a n a -— 424 J o k i ć J a n j a — 188 J o k i ć J e l a — 255 J o k i ć M i l k a — 188 J o l i ć B o s a — 465 J o r d a n I v k a — 332 J o r g i ć - M i š č e v i ć M i l e v a — 291, 292 J o r g i ć S a v e t a -— 276 J o v a n i ć Đ. — 207 J o v a n i ć S l a v a — 213 J o v a n o v a L e n č a — 84 J o v a n o v i ć L i d i j a — 84 Jovanović Milka Dunja — J o v a n o v i ć N e v e n k a — 124 465 J o v a n o v i ć S v e t o z a r — 369 J o v i č e v i ć D u š a n — 424 J o v i č i ć E v i c a — 249, 255 J o v i ć A n k a — 315, 424 J o v i ć D r a g i c a — 249 J o v i ć D u k a — 436 J o v i ć J a n j a — 188 J o v i ć N e n a — 93 J o v i ć S l a v k a — 264 J o z e f č e k Z d e n k a — 222 J u g o S a v a — 465 J u g o v i ć D a n i c a — 242 J u g o v i ć D u š a n k a — 274, 332 J u j n o v i ć I v k a — 147 J u k i ć I v a — 111 J u k i ć M a r i j a — 143 J u k i ć Š i m a -— 162 J u n a k o v i ć A n k a — 108 J u n g w i r t dr. G u s t a v — 414, 415, 418, 422, 423 J u r a g a B o g d a n a — 149 J u r a j R o z a — 332 J u r a j V e r a — 465 J u r a n S o f i j a — 222 J u r a n i ć D a r i n k a — 315 J u r a s J a n j a — 154 J u r a s L o v o r k a — 162 J u r a s M a r i j a — 162 J u r a s M i h o v i l k a — 150 J u r a s Z o r k a — 9, 143 J u r a š i ć S r e ć k a A n k a — 162 J u r a š i n - M a n d i ć A n k a — 162 J u r č e v i ć K o s a — 162 J u r č e v i ć L j u b a — 162 J u r č e v i ć M a r i j a — 162 J u r č i ć A n a — 188 J u r č i ć D r a g i c a — 465 J u r č i ć I r m a — 465 J u r č i ć K a t i c a — 188, 232 J u r č i ć M a r i j a — 59, 242 J u r č i ć M i l k a — 309 J u r d a n a D a r i n k a — 465 J u r e c A m a l i j a — 348 J u r e c J e l k a — 14 J u r e t i ć S l a v a — 143 J u r i č e v B i s e r k a — 141 J u r i ć D o b r i l a — 275, 276 J u r i ć L j u b o — 46 J u r i ć M i r a — 174 J u r i ć S m i l j a — 162 J u r i ć V e r a — 94, 215, 370, 465 J u r i ć V e s e l a — 124 J u r i l j K a t a — 117 Jurin Milica — 7 J u r i n S v e t i n k a — 143 J u r i n - M r k o c i T o n k a — 94, 465 J u r i š i ć M a r a — 303 J u r j e v i ć A n a — 315 J u r k o v i ć N e v e n k a — 5, 9, 466 J u r k o v i ć S a v i n k a — 162, 466 J u r š i ć - G a l e n i ć A n i c a — 348 J u r š i ć K a t i c a — 348 Jušić L j u b i c a — 349 K K a b a l i n i - K o v a č i ć A n k i c a — 16 K a č a r L j u b i c a — 249, 255 K a d e n i ć - A r a l i c a J e l e n a — 222 K a d i ć J e l k a — 283, 289 K a d i j e v i ć A n a — 117 K a d i j e v i ć A n a — 162 K a d i j e v i ć M a n d a —• 162 K a j č i ć B i s e r k a — 315 K a j f e š D r a g a — 418, 419, 466 �K a j f e š M a r i c a — 466 K a j g a n i ć L j u b i c a — 255 K a j g a n i ć M a c a — 222 K a l a f a t i ć N i k o l a — 232 K a l a u z P e r i n a — 125, 134 K a l a u z T o n a — 162 K a l e Z o r a — 255 K a l e b i ć A n i c a — 162 K a l e b i ć M a r i c a — 129 K a l e m b e r A n đ a — 188 K a l i ć A n i c a — 133 K a l i n i ć B o j a — 163 K a l i n i ć D r a g a — 188 K a l i n i ć M i l k a — 188 K a l i n i ć S a v k a — 466 Kaliterna-Šore Marija — 111 32, K a l o đ e r a R u ž a — 163 K a l o p e r D r a g i c a — 280 K a l p i ć Z đ r a v k a — 143 K a m a u l i A n k a — 332 K a m h i R e g i n a — 433 K a m p i ć M i l k a — 284, 290 K a n c i j a n D r a g i c a — 349 K a n i š e k M a r i c a — 296 K a n t a r M i r a — 189 Kapetanović-Cemović Perina — 111 K a p e t a n o v i ć O l g a — 32, 466 K a p o r M a r i j a — 149 K a p t o l i ć D a n i c a — 305 K a p u s t a M a r i j a —• 349 Karađole-Trešnjić Mila — 9, 45, 46, 94, 466 K a r a đ o l e Z d e n k a — 163 K a r a g i ć L j u b i c a — 270 K a r a k a š A n a — 315 K a r a m a r k o v i ć M i l k a — 222 Karamatić Neda —-118 K a r a n D e s a n k a — 223 K a r a n D r a g i c a — 13, 466 K a r a n D u k a — 20 K a r a n J e l i s a v k a — 315 K a r a n S a v a — 223 K a r a n f i l o v i ć dr. —• 425 K a r a n u š i ć N e d a — 144 K a r a r a - J e l i ć K a r m e l a — 129 K a r a š M a r i c a — 296 K a r a š M a r i c a — 349 K a r a s - P e r i ć D e s a n k a — 13, 466 K a r a v i d a K a t a — 189 K a r a v i d i ć V u k a — 255 K a r a v u k o v a c V e s e l j k a —• 276 K a r d e l j E d u a r d — 98, 99 Kardum Ika — 9 K a r l K a t i c a — 276 K a r l o v č a n S t a n o j k a — 255 K a r l o v i ć D a n i c a — 242 K a r l o v i ć Z d e n k a — 332 K a r u z a J e r i n a — 163 K a s u m A n i c a — 163 K a s u m D a r a — 466 K a s u m M i l i c a — 163 K a s u n i ć M a g d a — 223 K a t a l e n i ć M i l k a — 94, 466 K a t a l i n i ć A n d r i j a — 369 K a t a l i n i ć G o r k a — 172 K a t a v i ć A n a — 172 K a t i ć A l e m k a — 130 K a t i ć A n k a — 118 K a t i ć B l a ž e n k a — 107 K a t i ć D a r i n k a — 163 K a t i ć F r a n c i k a — 13 K a t i ć J. M a r i c a — 264 K a t i ć J e l k a — 284 K a t i ć J u l k a — 315 K a t i ć K a t a — 466 K a t i ć M a r i c a — 466 K a t i ć M a r i j a — 163 K a t i ć - K u p r e š a n i n M a r i j a — 466 K a t i ć N e d j e l j k a — 163 K a t i ć R a d o j k a — 163 K a t i ć R o z a — 466 K a t i ć S l a v i c a — 332 K a t i ć S l a v k a — 118 K a t i ć - Š a n t i ć K a t i c a — 332 Katunarić-Miliškov Ivanka — 163 K a u f m a n N a d a — 395 K a u z l a r i ć A l b i n a — 234 K a u z l a r i ć D r a g i c a — 242 K a v a j G r e t a — 466 K a z a n o v a M a r i j a — 111 K e ć a S o k a — 189 K e j k l i č e k J a r o s l a v a — 282 K e k a n o v i ć D r a g a — 467 K e k i ć - č u r č i j a M i l k a — 223 K e p č i j a D r a g i c a — 467 K e r e p J u s t i n a — 349 K e s e r - P o š t i ć M i l k a — 223 K e s i ć J u g a — 53, 467 K e v r a A n i c a — 163 K e z e l e Pepa Ordinančeva — 236 K e z e r i ć M a c a — 349 K i r a c A n i c a —• 418 K i u k L j i l j a n a — 31 K l a d a r i n D a n i c a — 255 K l a i ć A n đ a — 104 K l a n e c Z o r a — 333 K l a r i ć K a t a — 282 K l a r i ć M a r i j a — 118 K l a r i ć M i l k a — 223 K l a r i ć - V u k m a n J e l i c a — 163 K l a s R u ž i c a — 349 K l a s i ć P e p i c a — 467 K l a š n j a B o j a — 189 K l a š n j a P e r a — 189 K l a š n j a Z o r k a — 280, 323 K l e m e n i ć B a r i c a — 333 K l e n D a n i c a — 189 K l e u t P e t a r — 264 K l i p a M a r i j a Đ i đ a — 13, 467 K l i š m a n i ć K a t i c a — 118 K l o b u č a r J e l k a — 189 K l o b u č a r Z o r i c a — 13, 467 K l j a i ć M i l k a — 189 K l j a i ć M i l a n k a — 257, 259 K l j a i ć N i k o l a — 323 K l j a k K a t a — 349 K l j u n a k N i k o — 46 K m e c i k K a t a — 467 K m e z i ć M i l e v a — 467 K n a p i ć A n đ e l a — 223 K n a p i ć E t i c a — 333 K n a p i ć M a r i j a — 59 K n e z i ć M i l i c a — 242 K n e ž e v i ć A n k a — 190 K n e ž e v i ć D a n i c a — 361 K n e ž e v i ć D r a g i c a — 190 K n e ž e v i ć D u k a — 190 K n e ž e v i ć J e l a — 256 K n e ž e v i ć J e k a — 190 K n e ž e v i ć K a t a — 190 K n e ž e v i ć M a r i j a •— 118 K n e ž e v i ć M a r i j a -— 190 K n e ž e v i ć M i l i c a — 118 K n e ž e v i ć M i l i c a — 190 K n e ž e v i ć M i l i c a — 190 K n e ž e v i ć M i l k a — 467 K n e ž e v i ć N a d a — 190 K n e ž e v i ć N e d a •— 139 K n e ž e v i ć S a v a — 190, 212 K n e ž e v i ć Š t a k a — 190 K n e ž e v i ć S t a n a — 190 K n i f i ć J e l k a — 467 K n o k M i l k a — 349 Knježić Zorka — 9 K o c h J a n a — 370, 379, 380, 383 K o č i š J u s t a — 467 K o c j a n č i ć V a l e r i j a — 82 K o č i ć D a n i c a — 280 K o d r n j a M i l i c a — 349 K o h a r e v i ć dr. A l e k s a n d a r — 62, 323 K o h a r o v i ć S o n j a — 94 K o h n A r n o l d — 369 K o h n - M i s s o n i E l e n a — 467 K o k a n A n a L u g a — 111 K o k e z a - T r a n f i ć R u ž a — 144 K o k i ć D r a g i c a — 111 K o k i ć L j u b i c a — 127 K o k i ć S a v e t a — 301 K o k i r D r a g i c a — 223 K o k o t B a r a — 333 K o k o t D r a g i c a — 333 K o k o t o v i ć D a n i c a — 467 K o k o t o v i ć M i l k a — 190 K o l a č e k - Ž e l j k o v i ć A n a — 290 K o l a r B l a n k a — 386 K o l a r M a r ž e n k a — 349 K o l a r e c M i l a n — 291 K o l a r i ć K a t i c a — 349 K o l e d i ć L u c i j a — 467 K o l e s a r I r e n a — 333 K o l i n L u c i j a — 333 K o l u n đ i ć S o k a L o l a — 190 K o m a d i n a D r a g i c a — 264 K o m a r e k M i l k a M a t i l d a — 349 K o m l e n a c R u ž a — 467 K o m n e n o v i ć M i l e v a — 296 K o m o z e c J a n j a — 467 K o m u n i e k i M i h a j l o — 373, 379 K o n č a r D a n i c a — 190 K o n č a r D r a g a — 190 K o n č a r D u š a n k a — 190 K o n č a r Jela — 190, 193 K o n č a r L j u b i c a — 190 K o n č a r R a d e — 328 K o n č a r - R o d i ć N a r a n č a — 190, 228 K o n č a r S o k a — 191 K o n t a k A n a — 467 K o n j e v o d a M a r a — 163 K o n j o v i ć A n a — 468 K o p a č - B a l e n o v i ć A n đ a — 296, 297 K o p a č D a n i c a — 264 K o p i t a r M à r i j a — 468 K o p i t a r S i l v a — 468 K o p r i v n j a k C i l i k a — 343 K o r a č B o r k a — 468 K o r a č - D r a k u l i ć Z o r k a — 468 K o r a č M a r a — 191 K o r a č N a d a — 49 K o r a č S o f i j a K o k a — 191 K o r a č Š t a k a — 181, 213 K o r a č Z o r k a — 94, 468 Korda Ruža — 9 K o r d e š P a u l a — 242 K o r d i ć A n k a — 94 K o r d i ć - B a s t a j i ć M a r i c a —• 468 K o r d i ć M a š a — 163 �K o r d i ć M i l k a — 264 K o r e n i ć E o z i n a — 468 K o r i c a K o k a — 191 K o r i c a - L a l i ć M i l k a — 349 K o r i c a M i l i c a — 191 K o r i c a S o k a — 191 K o r k u t S t a n a — 223 K o r l a t Stana — 9 K o r m a n D r a g i c a — 292, 307 Korolija Ružica — 9 K o r o š a V a n d a — 370 K o r o š e c A n a •— 349 K o r o š e c A n k a — 386 K o r p o r i ć G a l j a — 468 K o r u g a S o k a — 264 K o s - Č a l i ć M i c i k a — 349 K o s D r a g i c a — 333 K o s - J a n č i ć K a t i c a — 333 K o s M i l k a — 349 K o s a n o v i ć A n k a — 191 K o s a n o v i ć - B o l j e š i ć M i c a — 242 K o s a n o v i ć K o s a — 284, 288 K o s a n o v i ć M a r i c a — 13 K o s a n o v i ć M i l k a — 13 K o s a n o v i ć M i l k a — 191 K o s a n o v i ć N a d a — 191 K o s a n o v i ć Z o r k a — 3 9 , 468 K o š i ć A n a — 93, 468 K o š i ć d r . I v a n — 407, 408, 422, 423 K o s i j e r M i l a — 223 K o s i j e r P e r o — 408, 445 K o s i n a F r a n j o — 369 K o s o v a c D a n i c a — 191 K o s o v a c I v a n — 232 K o s o v a c L j u b i c a — 349 K o s o v a c M i l k a — 19, 41 K o s o v i ć A n k i c a — 468 K o s o v i ć D r a g i c a — 468 K o s o v i ć I v k a — 468 K o š t a J e l a — 148 K o s t a n i ć J e l k a — 147 K o s t a n i ć M a r i j a — 111 K o s t o v i ć B o ž i c a — 163 K o s t o v i ć N i k e — 144 K o š a r a A n a — 59 K o š č a k A n t i c a — 163 Koštan Frana — 9 K o t u r V i š n j a — 263 K o v a č A n k a — 163 K o v a č E m i l i j a — 296 K o v a č S a v a — 20 K o v a č V i n k a — 163 K o v a č Z o r k a — 118 K o v a č e v - P e š i ć V i n k a — 111 K o v a č e v i ć A n d r o — 126 K o v a č e v i ć A n đ a — 309 K o v a č e v i ć B o j a — 191 K o v a č e v i ć D e s a n k a — 212, 468 K o v a č e v i ć E v i c a — 270 K o v a č e v i ć J e l e n a — 304 K o v a č e v i ć J u l a — 292, 307 K o v a č e v i ć K a t a — 468 K o v a č e v i ć L j u b i c a — 105 K o v a č e v i ć M a n d a B i l a — 469 K o v a č e v i ć M a r i c a — 292, 307 K o v a č e v i ć M a r i j a — 469 K o v a č e v i ć M a r i j a — 256 K o v a č e v i ć M i l e v a — 191 K o v a č e v i ć M i l k a — 270 K o v a č e v i ć - P e j n o v i ć S o k i c a —• 191 K o v a č e v i ć V e l j k o —- 231, 232, 241 K o v a č e v i ć V e s n a — 111 K o v a č e v i ć V i n k a — 469 K o v a č i ć B a r i c a — 469 K o v a č i ć D o r k a — 13 K o v a č i ć J e l e n a — 151 K o v a č i ć J e l k a — 333 K o v a č i ć - J o k i ć J a g o d a — 154 K o v a č i ć K a r m e l a — 163 K o v a č i ć L j u b i c a — 468 K o v a č i ć M a r i c a — 276 K o v a č i ć M a r i j a — 144 K o v a č i ć M i l i c a — 309, 312 K o v a č i ć M i r a V o l g a — 16, 469 K o v a č i ć O l g a — 94 K o v a č i ć - R a d e l i ć K s e n i j a — 150, 154 K o v a č i ć R e z i k a — 469 K o v a č i ć S t a n a — 223 K o v a č i ć V e r o n a — 350 K o v a r b a š i ć M i l j k a — 249, 256 K o z a r B o s i l j k a — 469 K o z a r M i l e v a — 301 K o z a r M i l i c a — 276 K o z i n a Š t e f i c a — 350 K o z l i a n D o r i n a — 65 K o ž i ć R e z i k a — 310 K r a g i ć - B a č i n a I v k a — 112 K r a g i ć - J e l a v i ć J e l a — 163 K r a g u l j a c M i l k a — 12, 94 K r a j a č E r n a — 370, 469 Krajačić-Milidrag Milena — 469 K r a j a č i ć S o k a — 469 K r a j i n o v i ć L j u b a -— 191, 264 K r a j i n o v i ć N a d a — 191 K r a j i n o v i ć D u š a n k a — 191 K r a j n o v i ć K s e n i j a — 213, 321, 322 K r a j n o v i ć M i l e n a -— 469 K r a j n o v i ć M i l k a — 298 K r a j n o v i ć S i m a — 293 K r a j n o v i ć V i d a — 270, 344 K r a l j - H a b u l i n J e l k a — 210, 255 K r a l j M a r i j a — 94 K r a l j š t e f i c a — 350 K r a l j Š t e f i c a — 276 K r a m a r i ć I v k a — 342 K r a m a r i ć J u s t a — 342 K r a n j a c J o s i p a — 164 K r a n j a c M a r i j a — 65 K r a n j č e v i ć S l a v k a — 223 Krašić-Crnobrnja Nevenka — 94, 469 K r a t m a j e r - S e s a r d i ć L i n a — 144 K r a t o f i l R u ž a — 296 K r a v a n j a Z l a t a — 213 K r a v a r R a j n a — 469 Kreačić-Kovačić Olga Žoga — 469 K r e a č i ć O t m a r — 212, 289, 312 K r e č a A n k a — 249 K r e č a D e s a n k a — 249 K r e č a D e s a n k a M i l a n a — 264 K r e č a S a v a — 249 K r e š t a l i c a K a t a — 28 K r i č k o v i ć M i l i c a — 191 K r i č k o v i ć M i l k a — 191 K r i j e s o v i ć M a r a — 13 K r i l i ć I v k a — 48, 112 K r i s t a n i ć A l b i n a — 283 K r i š k o v i ć S l a v a V j e r a — 470 K r i v i ć M a t i j a — 164 K r i v o M i l i c a — 124 K r i v o k u ć a B o j a — 191 K r i v o k u ć a L j u b i c a — 283, 289, 310 K r i v o k u ć a M i k a — 191 K r i v o k u ć a M i l k a — 223 K r i v o š i ć D u š a n k a — 112 K r i z m a n i ć - M u f i ć F r a n k a — 470 K r i z m a n i ć N. — 65 K r i ž a n M i l i c a — 470 K r i ž a n a c S l a v i c a — 152 K r i ž n j a k A n k i c a — 343 K r l e ž a A n t o n i j a — 470 K r n č e v i ć D i n k a — 470 K r n e t a V a s i l j k a — 264 K r n j a č i ć M a r i j a —- 46 K r n j a i ć - C v i t k o v i ć D r a g a — 470 K r n j a i ć M a r i j a — 36 K r n j a i ć - R a s t o v a c M a r i j a — 256 K r n j a i ć D u š a n k a — 292, 302, 307 d r . K r o n j a ( — 212 K r s n i k R u ž i c a — 343 K r s t u l o v i ć K i t a — 32, 470 K r s t u l o v i ć L u c i j a — 130 K r s t u l o v i ć M i l j e n k a — 130 K r s t u l o v i ć N i n a — 233 K r s t u l o v i ć N i n a — 164 K r s t u l o v i ć V i c k o — 53, 62 K r s t u l o v i ć V i n k a — 130 K r t i n i ć B o j a — 470 K r t i n i ć M i l k a — 470 K r u h a n T e r e z i j a — 94 K r u l j a c - č e b o t a r M a r i j a — 243, 470 K r u l j a c D a n i c a — 191 K r u l j a c - P l e š e E m a — 39, 242, 243 K r u l j i ć K a t i c a — 308 K r u n i ć - M a r a k o v i ć V e r a — 470 K r u p a - B e g o v i ć I v k a — 296 Kružičević-Katušić M a t i j a —• 112 K r u ž i č e v i ć P i l e — 164 K r ž e l j J e l a — 164 K u č a r M a r i c a — 44, 470 K u č i ć D i n k a — 164 K u č i n a c I v k a — 470 K u č i n a c Z l a t a 470 K u d r i ć M i l k a — 32, 470 K u f r i n D r a g a — 334 K u f r i n - K o ž i ć L j u b i c a — 334 K u f r i n M i l k a — 326, 328, 329 K u f r i n P a v a — 334 K u f r i n - R a k Z o r a — 334 K u g a D a n i c a — 191 K u g l e r H e r t a — 424 K u j a v i ć M i l i c a — 280 K u k a D r a g a — 249 K u k a S o k a — 249, 256 K u k a n i ć L o v o r k a — 233 K u k e c A n a — 350 K u k e c M a g d a — 350 K u k e c Š t e f i c a — 349 K u k i ć - B j e l o b r k D a n i c a — 223 K u k i ć D r a g i c a — 223 K u k i ć M i l k a — 33, 223, 415 K u k o č - D e b e l j a k D o b r i l a — 471 K u k o l j a J e l k a — 350 K u k u l j a n M i l k a — 181, 213 K u l a š i n o v i ć J e l k a — 315 K u l i ć N e v e n k a — 316, 322, 324 K u l o v i ć d r . S a l i h — 377 K u l u n d ž i ć B o s a — 192, 207 K u l j a k D a n i c a — 181, 213 K u m i c R u ž a — 74, 94 K u n a c Z r e n k a — 105 K u n o r t i B u k i — 373 �K u n j a š i ć M a r i j a — 471 K u p r e š a n i n K a t a — 192 K u p r e š a n i n M a r i j a — 228 K u r t o v i ć D r a g i c a — 112 K u r u c A n a — 291 K u š č e v i ć D a n i c a -— 105, K u š e c K a t i c a — 248, 249, 471 K u š i ć M a c a — 264 K u š t e r a N e v e n k a — 370 K u v a č i ć - S t a n i ć M a r a — 118 Kuzmanić-Franičević Tasja — 471 Kuzmanić-Hajduković Mara — 471 K u z m a n i ć J o z i c a —• 112 K u z m a n i ć M a r i j a —- 164 K u z m a n i ć M a r a B i l e t a — 471 K u z m a n i ć M a r i j a — 135 K u z m a n i ć S o n j a •— 164 K u z m a n i ć - V e i ć A n k a — 144 K u z m a n o v i ć R a d o j k a — 291 K u z m i ć - D m i t r o v i ć Z o r a — 118 K u z m i ć J u l k a — 471 K u z m i ć M a r i c a — 350 K u ž i n a M i r a — 139 K v a r a n t a n B o r i s — 176 L L a b a š Z l a t i c a — 350 L a c i ć K a j a — 164 L a c k o v i ć S a r a — 361 L a i ć Đ u r o — 445 L a j i ć S m i l j a — 192 L a k i ć S t j e p a n — 237 L a k u š - P l a š č V e r a — 471 L a l i ć D r a g i c a — 118 L a l i ć - J a k o p o v i ć K a t a — 471 L a l i ć J o v a n k a — 192, 208 L a l i ć - L e t i ć J o v a n k a — 280 L a l i ć L j u b a — 63 Lalić Milica — 9 L a l o v i ć - G a r i b o v i ć K a j a — 256 L a m b a š a F r a n k a — 107 L a n g e r K a t i c a — 276 L a p č e v i ć M a r i c a — 256 L a s i ć K a t i c a — 276 L a s i ć - K o s m a t M a r i j a — 112 L a s i ć - Š e a t M i l k a — 69, 94, 471 L a s n i b a t A n k a — 471 L a s t a v i c a D e s a — 192 L a s t a v i c a M a r a •—- 192 L a t k o v i ć A n a — 334 Laurić-Stanić Micika — 264 223, L a u s A n a — 106 L a u t e r - L a l i ć J u l k a — 243 L a u t e r M a r i j a — 243 L a v r n i ć D a n i c a — 192 Lavrnja-Vezmar Milosava — 13, 471 L a z a r i ć C e l e s t i n a — 59* L a z i ć A n k i c a — 192 L a z i ć B o s i l j k a — 471 L a z i ć L j u b a — 192 L a z i ć N e d e l j k a — 192 L a z i ć S o k a — 20 L e c k o v i ć J e l i c a — 311 L e h k i - V u j i ć M a r i j a — 350 L e k a J e l a — 192 L e k a J e l k a — 408, 415 L e k a M a r a —• 164, 415 L e k i ć S t o j a — 256 L e k š a n K a t a — 284 L e l a n o v i ć V i n k a —• 148 L e l a s A n i t a •— 16 L e l a s - L j u b i ć S o n j a — 471 L e l a s - P o l i ć M e r i — 471 L e m i ć M i l k a — 472 L e s i č a r D r a g i c a — 351 L e s i ć K a t a — 472 L e s k o v a c V e r i c a — 310 L e s k o v a c V e s e l i n k a — 309 L e s k o v a r D r a g i c a — 350 L e s k o v a r M a r i j a — 340, 350 L e s k o v š e k M a r i j a — 84 L e s n j a k P e p i c a •— 350 L e t i n i ć L j i l j a n a — 152 L e v a k D r a g i c a — 334 L e v a k o v i ć T e r e z a — 350 L e v i č n i k K a r o l -— 64 L i c u l I r m a — 472 L i k a r M i l k a — 249 L i k e r A g i c a R e n k a •— 472 L i l i ć - M e d i ć K a t a — 472 L i n i ć Z d e n k a — 243 L i p o v a c F r a n c a — 237, 238 L i p o v č a k V e r a — 213, 383, 423 L i s a c M a r i j a M i c i k a — 245 L i s j a k - J a k o p l i ć D r a g i c a — 334 L i s t e r Š t e f a n i j a — 342 L i s t e š N e d e l j k a — 164 L i v u n L j u b i c a — 249 L i v u n M i l k a — 249 L o b o d a - Z r i n j s k a J e l e n a — 370 L o k m e r S l a v a — 472 L o m b a r d i ć J e l a — 164 Lončar A n k a — " 4 7 2 L o n č a r D a n e — 232 L o n č a r D a n i c a — 256 L o n č a r D a r i n k a — 266 Lončar-Gruborović Ljubica — 256 L o n č a r I v o — 445 L o n č a r J e l a — 150 L o n č a r J o v a n k a — 324 L o n č a r K a t a — 350 L o n č a r K a t a — 304 L o n č a r M i l i c a — 223, 472 L o n č a r M i m i c a — 41 L o n č a r S o k i c a — 192 L o n č a r Š t a k a — 192 L o n č a r - V u k o v i ć A n k i c a — 280 L o n č a r e v i ć J u l i k a — 256 L o n č a r e v i ć M a r a — 249, 256 L o n č a r e v i ć M i l k a — 270 L o n č a r i ć I v k a — 350 L o n č a r i ć K a t i c a — 472 L o n č a r i ć M a r i j a — 264, 307 L o n g i n Z d e n k a — 164 L o p a j i ć M i l a n — 328 L o s R u ž i c a — 213, 224 L o š i ć J a n j a — 280 L o v r e n č a k M i c a M a r i j a — 472 L o v r i ć B a r i c a — 276 L o v r i ć D u š a n k a —- 302 L o v r i n J o l a n d a — 118 L o z i c a A n d r i n a —• 472 L o z o A n a — 164 L o z o M a r i j a — 472 L o z o v i n a A n k a — 164 L o z o v i n a I v a n k a — 124 L o ž a č a r A n k i c a —• 343 L u č i ć A n a — 309 L u č e v L j u b o s a v a — 164 L u č i ć E s t e r a — 59 Lučić-Hadžiahmetović Barica — 334 L u č i ć M a r i j a — 105 L u č i ć M i l e n a — 59 L u č i ć D a n i c a — 144 L u č i n T o m i c a — 164 L u č i n T o n k a — 155 L u č i n - Ž i v a l j i ć S l a v i c a — 164 L u j a k A n a — 164 L u j a k M a r i j a — 472 L u k a č e k B a r i c a — 350 L u k a č i ć - F u m i ć Z o r k a — 224 L u k a s T o n k a — 472 L u k e t i ć V e r a — 370, 380, 386 L u k i ć K a t a r i n a M a š a — 472 L u k i ć L j u b i c a — 472 L u k i ć M a r a — 309, 473 L u k i ć M i l k a — 192 L u k i ć N e v e n k a — 303, 304 L u k i ć O l g a — 192 L u k i ć S i m o — 412, 422 L u k i n B a z i l i j a — 118 L u k i n F a b i j a n a — 112 L u k i n J a n j a — 119 L u k i n M a r i j a — 119 L u k i n M i l k a — 119 L u k i n - M u t o v L j u b i c a — 144 L u k i n N e v e n k a — 119 L u k i n Z o r k a — 112 L u k i n o v i ć D r a g a — 473 L u l i k K a t i c a — 224 L u s t i g - č a č a l o v i ć K a t a — 473 LJ L j e p a v a B o s i l j k a — 473 L j e p o v i ć D a n i c a — 216 L j i l j a k D u š a n k a — 301 L j i l j a k M i l k a — 23 L j u b a n o v i ć J u l i k a — 473 L j u b e k D r a g i c a — 473 L j u b e t i ć E ci ja — 36, 473 L j u b e t i ć J e r k a — 165 L j u b i č i ć A n k i c a — 316 L j u b i č i ć D u š i c a — 296 Ljubić Aleksandra Mala Plava — 473 L j u b o i ć V e s e l j k a — 139 L j u b o v i ć S o k a — 192 M M a č k o F r a n c i k a — 291 M a c k o v i ć M i l k a 285 M a c u r a M i l a — 50 M a c u t D r a g i c a — 224 M a č e š i ć M i l k a — 224 M a č e š i ć S t a n k a — 224 M a đ a r a c D r a g a — 69, 79, 93, 343 M a đ a r i ć Š t e f i c a — 14, 473 M a e s t r o G r a z i a — 256 M a g a š M a r i j a — 139 M a g d i ć L e p a — 424 M a g l a j l i ć E d i t a — 412 M a g l i c a A n t a — 6, 9, 46, 473 M a g o š A n k i c a — 350 M a g o v a c A n a — 334 M a g o v a c M a r a M a r i j a n a — 473 M a h o v e e D r a g i c a — 334 M a j d a č i ć M a r a — 334 M a j d a k M a r i c a — 334 M a j e r H i l d a — 286, 309 M a j e r i ć B l a n k a — 414, 415 M a j e r i ć M i l a n k a — 415 M a j e t i ć A n k i c a — 342 M a j e t i ć M a r a — 350 M a j i ć J a g o d a — 324 �M a j i ć M a t i j a — 165 M a j i ć N e d a — 144 M a j s t o r o v i ć A n k a — 316 M a j s t o r o v i ć A n i c a — 290 M a j s t o r o v i ć Danica Bela — 473 M a j s t o r o v i ć J a n j a — 192 M a j s t o r o v i ć K a t a — 311 M a j s t o r o v i ć M a c a — 12, 13, 473 M a j s t o r o v i ć M a r i j a — 20 M a k s i ć A n i c a — 296 Maksić-Božičević Marica Iskra — 473 M a l a š i ć D a r i n k a — 334 M a l a š i ć N a d a — 334 Maleševac-Vinkov Danica — 316 M a l i ć E m i l i j a — 224 M a l i ć M i l k a — 473 M a l i ć N e v e n k a 474 M a l i ć R a d o j k a — 224 M a l i n a A n i c a — 474 M a l i v u k - B a s r a k S a v a — 28, 474 M a l l y - M o c h L e n k a — 155 M a l k o v i ć A n k a — 224 M a l t a r i ć Đ u r đ a — 334 M a l j e v a c L j u b i c a — 224 M a l j k o v i ć M a r a — 474 M a l j k o v i ć M i l k a — 192, 264 Maljković-Popović Karmela — 112 M a l j k o v i ć Z o r k a — 192 Mamić Zorka — 9 M a m u z i ć M a r i j a — 256 M a n c e T o n i c a — 474 M a n d a r i ć J o v a n k a — 192 M a n d a r i ć M i l k a — 192 M a n d a r i ć S a v a — 204 M a n d i ć A n i c a •—• 9 M a n d i ć B o s a — 20 M a n d i ć D a n i c a — 224 M a n d i ć L e l a — 192 Mandić Ljubica — 9 M a n d i ć M a c a — 343 M a n d i ć M a r a — 147, 165 M a n d i ć M i l i c a — 416 M a n d i ć S a v i c a — 310 M a n d i ć S m i l j a — 193 M a n d i ć Z o r k a — 134 Manić Zorka — 8 M a n o j l o v J e l e n a — 474 M a n o j l o v i ć D r a g i c a — 256 M a n o j l o v i ć D u š a n k a — 350 Manojlović Mika — 9 M a n o j l o v i ć S o k a — 350 Manola-Trkulja Nevenka — 474 M a n o l a S r e ć k o — 32 M a r a č M i r a N i r v a n a — 243 M a r a k o v i ć E v i c a — 256 M a r a k o v i ć - K r u n i ć V e r a — 27 M a r a n i ć Š t e f i c a — 351 M a r a s A n k i c a — 193 M a r a s M a r i c a — 193 M a r a s M i l i c a — 165 M a r a v i ć D a n i c a — 474 M a r a v i ć D u š a n — 232 M a r a v i ć M i l i c a — 139 M a r a v i ć Ž i v k o — 232 M a r č e t i ć B o s i l j k a — 193 M a r č e t i ć M i l k a — 474 M a r č e t i ć S o j a — 474 M a r č e t i ć Z o r k a — 119 M a r e č i ć M a r i j a — 474 M a r e l i ć M a r i j a — 119 M a r e l i ć M i l e n a — 119 M a r e t i ć K a t i c a — 236 M a r e t i ć M a r i j a — 244 M a r e t i ć R u ž a — 238 M a r g e t i ć L j u b i c a — 304 M a r i č i ć J e l i c a -— 474 M a r i č i ć M a r i c a — 244 M a r i č i ć M a r i j a — 155 M a r i č i ć S m i l j a — 139 M a r i č i ć S o f i j a K o k a — 193 M a r i ć B o r k a — 266, 306 M a r i ć D a n i c a — 119 M a r i ć E v i c a — 193 M a r i ć E v i c a — 256 Marić-Grubić Čedna Beba — 474 M a r i ć M a r i j a — 193 M a r i ć V e l i n k a S e k a — 316 M a r i ć V e s e l a — 153 M a r i ć Z l a t a — 316 M a r i j a n K a t i c a — 474 M a r i j a n M a r i c a — 152 M a r i j a n M e r i — 474 M a r i j a n M i l i c a — 193 M a r i j a n i N e d a — 33 M a r i n č i ć M a r i j a — 36 M a r i n e l i ć L e n a — 112 M a r i n i ć J u l k a — 386 M a r i n i ć T a t j a n a — 94. 370, 386, 387, 406, 408, 414, 415, 418, 422, 423, 437, 474 M a r i n k o v i ć B o s i l j k a —• 149 M a r i n k o v i ć D a n i c a — 165 M a r i n k o v i ć D r a g a — 193 M a r i n k o v i ć - J u r i ć N e d a — 155 M a r i n k o v i ć L j u b a — 19,' 194 Marinković-Mandić Milka — 194 M a r i n k o v i ć M i l a M i r a — 165 M a r i n k o v i ć O l i v a — 151 M a r i n k o v i ć V i n k a — 94, 475 M a r i n k o v i ć Z o r k a — 148 M a r i n o v i ć A n a — 119 M a r j a n o v i ć S o k a — 224 M a r k a č K a t a — 475 M a r k i ć J a n k o — 212 M a r k i e t i L a l a — 370 M a r k o č I d a — 141 M a r k o t i ć I v k a — 119 M a r k o t i ć M i l a — 48 M a r k o t i ć R u ž i c a — 52, 475 Marković-Dejanović Jelka — 475 M a r k o v i ć - D u p a l o S e k a — 27 M a r k o v i ć J a g a — 316 M a r k o v i ć K a t i c a —• 475 M a r k o v i ć L j u b i c a -— 130 M a r k o v i ć M a r a — 224 M a r k o v i ć M i l k a — 305 M a r k o v i ć M i l e n a — 194 M a r k u l i n B a r a — 41 M a r k u s J a g a — 303 M a r k u š N a d a — 351 Marlović-Perković Rezika — 475 M a r m u n M a š a — 125, 134 M a r o k i n i J o s i p a — 475 M a r o v J u r k a — 107 Marović-Bobanac Anđelka — 475 M a r o v i ć M i š a M i l e n a — 165 Marović-Stefanović Neda — 475 M a r š i ć N e d a — 150 M a r t i ć A n đ a — 148 M a r t i ć A n i c a — 119 M a r t i ć D u š a n k a — 249 M a r t i ć J o k a — 119 M a r t i ć M a r t a — 119 Martić Mila — 9 M a r t i ć M i l i c a — 119 M a r t i n a c K a t a — 165 M a r t i n č i ć J o v a n a — 244 Martinčić-Rakamarić Seka Paul a — 16 d r . M a r t i n e c — 441 M a r t i n e l i J e l e n a — 130 M a r t i n i ć A n a — 165 M a r t i n i ć - C e z a r L j u b i c a — 165 M a r t i n i ć Z o r k a — 155 M a r t i n k o v i ć E v a — 14 M a r t i n o v R u ž a — 152 M a r t i n o v i ć A n i c a — 475 M a r t i n o v i ć D r a g i c a — 249 M a r t i n o v i ć D r a g i c a — 147 M a r t i n o v i ć L j u b i c a — 270 M a r t i n o v i ć M i l e v a — 165 M a r t i n o v i ć O l g a — 130 M a r t i n o v i ć Z o r k a — 249 M a r u n i ć D e s a n k a — 194, 211, 212 M a r u š i ć — 96 M a r u š i ć M a r i j a M a r i n a — 140, 475 M a r u š i ć N e d a — 144 M a r u š i ć - š t r o s e r Z l a t a — 475 M a r u š i ć V j e k a — 475 M a s a r i E l e n a — 94 M a s c i l o n g o I v a n — 232 M a s l e š a - G r u b o r I v a n k a — 475 M a š č e R o z a — 165 M a š i ć M i l i c a — 228, 475 M a š i n a J e l k a — 140 M a š k o v i ć D o b r i l a — 155 165 Maštrović-Marinković Ida — M a t a i j a A n a — 476 M a t a i j a Z o r a — 244 Mataković-Cvit'anović Mira — 316 M a t a k o v i ć R u ž i c a — 224 M a t a n a N a t a l i j a — 155 M a t a s L j u b a — 165 M a t a s N e v a — 153 M a t e k J e l k a — 311 M a t e n d a A n đ a — 165 M a t e š i ć A n k i c a — 224 M a t e t i ć S l a v a R e z i k a — 476 M a t e t i ć V l a d o — 317, 338 M a t i ć d r . — 172, 174 M a t i ć A n k a — 194, 212, 213 M a t i ć Đ u r o — 238 M a t i ć M i l e n a C i c a — 224 M a t i ć M i l k a — 205 M a t i ć - P e c o t i ć A n a Ćoba — 476 M a t i ć S l a v k a — 476 M a t i ć - ' V u k e l i ć N a c a — 238, 239 M a t i ć Z o r k a — 194 M a t i j a š T o m i c a — 112 M a t i j a š e v i ć Ž e l j k a — 152 M a t i j a š i ć - š a n t i ć Š t e f i c a Sanda — 476 M a t i j e v i ć A n đ e l k a — 351 M a t i j e v i ć M i k a — 194 M a t i j e v i ć M i l i c a — 165 M a t i j e v i ć M i l k a — 165 M a t i j e v i ć S t o j a n k a — 194 M a t i j e v i ć Z o r a — 476 �M a t k e r A n a — 476 M a t k o v i ć D r a g a — 476 M a t o n i č k i n A n i c a — 324 M a t o š e v i ć M a r i j a — 285 M a t o š e v i ć - R a o s N e v e n k a — 476 M a t o š i ć B r a n k a — 112 M a t o š i ć V i c a — 32, 33 M a t r l j a n D r a g i c a — 476 M a t r i j an M e l a n i j a — 242, 244 M a t u l i ć V i n k a — 476 Mažibrada Stana — 9 M e ć a v a S t o j a — 283, 308 M e d a n i ć A n k a — 120 M e d a n i ć B e b a — 112 M e d a n i ć M a r i j a — 135, 165 M e d a n i ć - R o k o v M a r i j a — 165 M e d i ć L j u b a — 361 M e d o r i ć T i n a — 112 M e d v e d A n i c a — 282 M e j a š i ć M a t o — 328 M e l a d a M i l k a — 149 M e i e s A n k a — 370, 383 M e n j a k M i l i c a — 334 M e r e E m i c a — 283 M e r l e M i r k o — 386, 389 M e r l e - T u r k M a r i c a — 476 Mesarović-Vitasović Ivanka — 476 M e s i ć K a t i c a — 334 M e s i ć M i l e v a — 476 Meštrović-Crnković Marinka — 244 M e š t r o v i ć D e s a n k a — 32, 113 M e š t r o v i ć V e r a — 165 M e t i k o š A n a — 249 M e t i k o š D r a g i n j a — 93, 476 M e t i k o š K a t a — 249 M e t i k o š Z o r k a — 249, 258 M e t l i č i ć D a n i c a — 165 M e t l i č i ć E c i j a — 165 M e z i ć A n k a — 119 M e z i ć J a k o m a — 119 M e z i ć J a n j a — 119 M e z i ć J o z i c a M a r i j a n a — 477 M e z i ć M i l a — 125 M i c e t i ć V i l m a — 212 M i č e t i ć B e r t a — 244 M i h a j l o v i ć D e s a n k a — 13 M i h a l i ć R u ž a — 13 M i h a l j e v i ć D a n i c a — 477 M i h a l j e v i ć L j u b i c a — 334 M i h a l j e v i ć S a j k a — 316 M i h a n o v i ć - Š a r i ć F i l a — 120 M i h a n o v i ć T o n k a -— 151 M i h a r i j a I v a n — 232 M i h e l č i ć M a r i c a — 477 M i h o v i l o v i ć M a n d a — 113 M i h o v i l o v i ć M a r g i t a — 155 M i h o v i l o v i ć M a r i j a -— 165 M i j a k o v i ć S l a v i c a — 343 M i j a n K a r m e l a — 155 M i j a t o v i ć Jula — 302 M i j a t o v i ć R a d m i l a — 270 M i j i ć - Č e r i n a M i l e n k a — 165 M i k a c R u ž i c a — 477 M i k a č i ć N i k o l i n a — 165 M i k a č i ć dr. S m i l j a n a — 172, 173, 174, 175 M i k a n J e l a — 334 M i k a n R u ž a — 224 M i k e l i ć L u c i j a — 165 M i k e l i ć M i l k a — 280 M i k e š i ć L j u b i c a — 224 M i k i ć M i c a — 194 M i k i ć M i l k a — 280 M i k l i ć D o r a — 343 M i k o j e v i ć M i l k a — 324 M i k o v i ć S o k a — 13 M i k š a M a r a — 335 M i k š a M a r i j a — 335 M i k š a - S u m r a k J a n a — 477 M i k š i ć - T a b o r D r a g i c a — 224, 263, 335 Mikulandra-Gašpar Janja — 106 M i k u l a n d r a M i l k a — 105, 166 Mikulandra Rosa — 6 M i k u l e e S t a n k a — 351 M i k u l i ć A n k a — 258 M i k u l i ć M a r i j a — 477 M i k u l i ć R o ž a — 65 M i k u l j a n M i l k a — 59 M i l a k a r a A n k a — 249 M i l a k a r a L j u b i c a — 249, 264 M i l a k a r a M a r a — 249 M i l a k a r a M i l k a — 249 M i l a k a r a S o k a — 249 M i l a k o v i ć D o b r i l a — 194 M i l a k o v i ć D r a g i n j a — 316, 477 Milaković-Panjković Ana — 267, 268 M i l a k o v i ć P e t r a — 266 M i l a n k o P e r a — 166 M i l a n k o v i ć B o j a — 324 M i l a n k o v i ć A n k a — 124 M i l a n o v i ć J a k o v —• 410 M i l a n o v i ć L u c a — 410 M i l a n o v i ć M a r a •—• 140 M i l a š i n č i ć M i c a — 335 M i l a t - C e t i n i ć V i n k a — 477 M i l a t J a k i c a — 477 M i l a t i ć M a r i c a — 108 M i l č i n o v i ć O l g a — 477 M i l d e S l a v i c a — 477 M i l e k i ć D a r i n k a — 290 M i l e n i ć M i l k a — 477, M i l e r d r . — 370 M i l e t a - K a t i ć V i c a — 130 M i l e t i ć D a n i c a — 324 M i l e t i ć D r a g i c a — 258 M i l e t i ć M a r a — 311 M i l e t i ć M a r i j a — 194 M i l e t i ć M a r i j a — 166 M i l e t i ć M a t i l d a — 308 M i l e t i ć R u ž i c a — 316 M i l e t i ć S i l v a S o n j a — 16 M i l e t i ć S t a n a — 46, 477 M i l e t i n a c J o v a n k a — 296 M i l e u s n i ć B o s i l j k a — 194 M i l e u s n i ć D r a g i c a — 194 M i l e u s n i ć J a g a — 361 M i l e u s n i ć M i l k a — 477 M i l e u s n i ć M i l k a — 194, 224 M i l e v a B o s a n k a — 280 M i l i č i ć L j i l j a n a — 104 M i l i ć A n k i c a — 316 M i l i ć D a n i c a — 477 M i l i ć F a n i c a — 477 M i l i ć M i l k a — 276, 477 M i l i n k o v i ć A n k i c a — 225 M i l i n k o v i ć D a r i n k a — 477 M i l i n k o v i ć J a n j a — 478 M i l i n k o v i ć L j u b i c a — 316 M i l i n o v i ć A n k a — 244 M i l i n o v i ć B a j i c a —- 13 M i l i n o v i ć L j u b a — 478 M i l i š i ć M a r i j a — 107, 478 M i l i š i ć Z l a t a — 145 M i l k o v i ć - B e n z o n S o n j a — 130 M i l k o v i ć L u c a — 194 M i l k o v i ć - Š č e k i ć M i l e v a — 225 M i l k o v i ć V i d o s a v a — 302 M i l n e v i ć M i k a — 225 M i l o j e v i ć L j u b i c a — 249 M i l o j e v i ć M i l e v a — 478 M i l o š — 96 M i l o š N e d a — 120 M i l o š e v i ć A n a — 316 M i l o š e v i ć K a r m e l a — 120 M i l o š e v i ć K a t i c a — 46 M i l o š e v i ć L e p o s a v a — 317 M i l o š e v i ć L j u b i c a — 276 M i l o š e v i ć M a c a — 317 M i l o š e v i ć M i l k a — 264 M i l o š e v i ć M i l o s a v a — 301 M i l o š e v i ć dr. O l g a — 316, 317, 412, 442 M i l o š e v i ć - P r v i n i ć M i l a — 120 M i l o v i ć B r a n k o — 364 M i l o v i ć M a c a — 364 M i l o v i ć M a r k o — 364 M i l o v i ć M i l e — 364 M i l o v i ć M i l k a — 137 M i l o v i ć S t a n i c a — 364 M i l u n R u ž i c a — 478 M i l j a n i ć M i c a — 478 M i l j e n o v i ć D e s a n k a — 74, 93, 478 M i l j e š i ć A n đ a — 317 M i l j e š i ć S t a n a — 317 M i l j e v i ć D a n i c a — 478 M i l j e v i ć M i l j k a — 249 M i l j e v i ć - R o b J e l k a — 351 M i l j k o v i ć L j u b a — 415 M i l j u š D a r a — 194 M i l j u š D r a g a — 194 M i l j u š M i l e v a — 194 M i m i c a B l a ž e n k a — 32, 478 M i o d r a g o v i ć N e d a — 130 M i o d r a g o v i ć P e t r i c a — 130 M i o k o v i ć B e b a J e l k a — 478 M i o k o v i ć J a n a — 478 M i o k o v i ć J a n j a — 22, 94 M i o k o v i ć N e đ a — 194 Mioković-Tomljenović Jelka — 195 M i o š i ć B o s i l j k a — 166 M i r i ć B o j a — 195 M i r i ć D a n i c a — 195, 225, 478 M i r i ć L j u b i c a — 19, 195 M i r i ć M a r a — 317 M i r i ć M a r a — 195 M i r i ć M a r i c a — 399 M i r i ć M i k a — 195 M i r i ć N a d a — 195 M i r i ć S m i l j a — 195 M i r i ć S o n j a —- 44, 478 M i r i ć S t o j a — 195 M i r k o v i ć A n a — 276 M i r k o v i ć B u d e — 211 M i r k o v i ć M a r i j a — 478 M i r k o v i ć N e v e n k a — 130 M i r k o v i ć - O s t o v i ć M a r a — 478 M i r k o v i ć Z o r k a — 298 M i r o š e v i ć J a k i c a — 94, 478 M i r t M a r i j a — 342 M i s i r a č a A n a — 297 M i š a k M i c a — 14 M i š č a n č u k M a r i j a —• 317 M i š č e v i ć Š t a k a — 479 M i š e t i ć A n đ e l k a — 479 M i š u r a c M i l a — 135, 136 M i t a r M a r i c a — 225 M i t e l K a t i c a — 244 M i t r o v i ć A n đ e l k a — 310 �M i t r o v i ć B o g d a n a — 298 M i t r o v i ć L j u b i n k a — 290 M i t r o v i ć S l a v i c a — 120 M i t r o v i ć Z l a t i c a — 280 M i t r o v i ć Z o r a — 280 M l a č i ć D a r a — 130 M l a č i ć M a r a J e r k o v a — 166 M l a č i ć N e d a — 145 M l a d i n i ć N i k o l i n a — 166 M l a d i n o v M i l e v a — 105 M l a đ a n M i l k a — 361 M o d r i ć B a r i c a — 351 M o d r i ć M a n d a — 317 M o d r i n i ć M i l i c a — 351 M o d r u š a n F o š k a — 59 M o h o r i ć C e l e s t i n a — 236 M o h o r o v i ć P i j e r i n a — 59 M o k o s e k A n k i c a — 479 M o m č i l o v i ć M i l k a — 13 M o m č i l o v i ć M i l i c a — 195 M o m č i l o v i ć Z o r k a — 20 M o n t a n a B l a g a — 479 M o n t i d r . A n t o n i e t a — 130 M o r e l j d r . M a r i j a n — 231 Morpurgo-Mladinov Silvana — 166 M o s i ć - D e l i ć A n đ e l k a — 130 M o s t o v i ć B l a ž i c a -— 283 M o š k u n J e l k a — 13 M o ž i n a J e l k a — 479 M o ž i n a S l a v i c a — 479 M r a č i ć M i l k a — 109 M r a k M a r i c a — 302 M r a k o v i ć D r a g i c a — 249 M r a k o v i ć Đ u r đ a — 282, 287 M r a k o v i ć E v i c a — 249 M r a k o v i ć S t a n a — 249 M r a o v i ć - L e š e v S a v k a — 336, M r a o v i ć M a r a — 225, 351 M r a o v i ć M i l a n S i m i ć — 329 M r a o v i ć M i l k a — 13 M r d u l j a š A n t e — 32 M r d a M a r i c a — 225 M r d a S a v k a — 195 M r k i ć A n đ e l a — 234 M r k o b r a d a M i l k a — 195 M r k o c i A n a — 94, 479 M r k o n j a A n k a — 351 M r k o n j i ć A n k a — 303, 304 M r š a D a r i n k a — 141 M r š a M i l k a — 7, 479 M u a č e v i ć - N i k o l i š I v a n k a •— 479 M u d r i ć L j u b i c a — 225 M u d r i ć M i l i c a — 225 M u d r i n i ć L j u b i c a — 292, 307 M u d r i n i ć L j u b i c a •— 318 M u d r i n i ć S a v a — 318 M u d r o v č i ć M a n d a — 264 M u h e k M i c i k a — 351 M u h e k M i c i k a K . — 264 M u n i t i ć - R o j i ć S p a s e n i j a — 120 M u n i ž a b a M a r a — 479 M ü n k Z d e n k a — 479 M u r a t A n a M a t i — 479 M u s e l i n A n a — 479 M u s e l i n A n đ a — 318 M u s i n o v B e n k a — 145 M u š i c a J e l k a — 32 M u t a k V l a d o — 344 M u ž i n i ć L u c i j a — 145 N N a d i l o F r a n i c a — 125 N a đ K o š t a — 440 N a g l i ć B o s i l j k a — 245 N a k a r a d a S o f i j a — 212 N a r a n č i ć M a š a — 195 N a r a n č i ć - R u ž i ć Š t a k a — 479 N a r a n č i ć - S t o j i ć D a n i c a — 195 N a r a n d ž a A n a — 130 N a r a n d ž i ć M i l i c a — 195 N a z o r V l a d i m i r — 33, 62, 72, 75, 403 N e d i ć J o k a — 195 N e d i ć - S a r š o n M a r i c a — 245 N e f e r o v i ć B r a n k a — 370 N e g o t i ć L o r e n c a — 166 N e g u l i ć D a n i c a — 479 N e k i ć L j u b i c a — 245 N e k i ć M a n d a — 195 N e n a d o v i ć J e l a — 280 N e n e z i ć R a d o j i c a — 295 N e r a l Z l a t a — 264 N e š i ć J e l k a — 303 N e ž i ć J o s i p a — 479 N i k o l a E n a — 479 N i k o l i ć M a r a — 284, 479 N i k o l i š R a n k a D a n i c a — 4801 N i k š i ć M i l k a — 318 N i k š i ć - R a f k o D r a g i c a — 225 N i k š i ć S a v a — 480 N i n č e v i ć - P l e š t i n a I v a n k a — 480 N i n k o v i ć D r a g a — 195, 197 N i š e v i ć M i l k a — 258 N i š e v i ć P a v l i j a — 258 N i ž e t i ć M a r i j a — 166 N o b e r g a j - M r k o c i I v a n k a — 351 N o b i l e M i l k a — 106 N o d i l o N i k e — 149 N o g i ć T o n k i c a — 22 N o l a L i l i — 130 N o l a - P u r i š i ć K r a s n a — 94, 107, 109 N o r š i ć L j u b i c a — 336 N o v a k A n đ e l a — 351 N o v a k D a n k a — 133 N o v a k M a r i j a — 131, 351 N o v a k P a v l i n a — 285 N o v a k S l a v i c a — 351 N o v a k S t j e p a n — 439 N o v a k - T o m a s e o M a r i j a — 5, 9, 53, 93, 480 N o v a k V l a t k a — 480 N o v a k o v i ć B o s a -— 305 N o v a k o v i ć , Č i r i ć G i n a — 480 N o v a k o v i ć C v i j e t a — 296 N o v a k o v i ć M i l k a — 225 N o v a k o v i ć M i l j a — 480 Novaković-Radelić Trešnja Rah e l a — 480 N o v a k o v i ć S a n d a — 395 N o v a k o v i ć S t o j a n k a — 324 N o v i ć Z o r a — 131 N o v k o - D a b i ć S l a v i c a — 352 N o v k o v i ć M i l k a — 264 N o v o s e l A n đ e l a — 336 N o v o s e l - B r n č i ć N a d a — 94, 480 N o v o s e l D r a g i c a — 13, 480 N o v o s e l M a r i j a n a — 394 N o v o s e l V a n d a — 480 N o v o s e l i ć M a n d a — 480 N o ž i n i ć - S l i j e p č e v i ć M i r a — 258 NJ Njegomir Njegovan 297 Njegovan Njegovan A n đ a — 480 Bogdanka — F e d o r a — 480 K a r l a — 480 292, N j e g o v a n M i l k a — 264 N j e g o v a n Š t a k a — 195 N j e ž i ć D a n i c a — 283, 288 O O b a j d i n M i l k a — 13 O b e r h o f e r - Š i k d r . T e a — 318, 323 O b r a d o v i ć A n a — 318 O b r a d o v i ć A n đ a — 196 O b r a d o v i ć B o s i l j k a •— 196 O b r a d o v i ć D e s a n k a — 196 205 O b r a d o v i ć D u k a — 196 O b r a d o v i ć D r a g a n —• 364 O b r a d o v i ć J a g a — 196 O b r a d o v i ć J a n j a — 196 O b r a d o v i ć J e k a — 196, 199 O b r a d o v i ć K o v i l j k a —• 196 O b r a d o v i ć M a r a — 481 O b r a d o v i ć M a r i j a — 481 Obradović-Milošević Milica — 196 O b r a d o v i ć N e đ a — 196, 199 O b r a d o v i ć S m i l j a — 196 O b r a d o v i ć S o f i j a — 140 O b r a d o v i ć S t e v o -— 364 Obradović-Vlatković Boja — 196 O b r a n M a r i j a — 352 O d a v i ć V e r a — 352 O d o v i ć R u ž a — 166 O f a k D r a g a — 481 O g a r M a r i j a — 140 O g n j e n o v i ć M i k a — 481 O g n j e n o v i ć M i l j a — 249 O g n j e n o v i ć N a t a l i j a — 285 O g r i z o v i ć A n k a — 276 O g r i z o v i ć D r a g i c a — 303, 306 Ogrizović-Vrinjanin Slava — 418, 481 O j k i ć M i l k a — 305 O k l o p d ž i j a M i r k o — 207 O l u i ć J a n j a — 166 O l u i ć P e r a — 166 O l u j i ć M i l k a — 140 O l j a č a L j u b i c a — 258 O p a č i ć A n k a •— 196 O p a č i ć Čanica S t a n k o — 62 O p a č i ć D r a g i c a — 13 O p a č i ć K a t a — 31, 481 O p a č i ć S a v a — 140, 481 O p a č i ć V i n k a — 113 O p a l a M a c a — 196 O p a l a M i l i c a — 481 Opara M a r i j a — 7 O p s e n i c a J o v a n k a — 481 O p s e n i c a M i l i c a — 481 O r e š č a n i n d r . B o n k a — 22, 94, 225, 231 O r e š č a n i n N a d a — 13, 225, 226 O r e š k o v i ć M a r k o •— 80 O r e š n j a k M a r i j a — 108 O r l a n d i n i T i n a — 481 O r l i ć B o s i l j k a — 196 O r l i ć D a n i c a — 196 O r l i ć J e l a — 63 O r l i ć M i l k a — 196 Orlović Dinka — 9 O r l o v i ć D r a g i c a — 196, 213 O r l o v i ć M a r i j a — 196, 264 O r o v i ć A n k a — 113 O r o v i ć B e t a — 120 O r o v i ć M i l a — 120 �tsj O r š a n i ć Z l a t a — 94, 481 , O s e n i č k i L u c a — 120 O s t a n k P i n a — 481 O s t o i ć B l a ž a n a — 284 O s t o j i ć A n i c a — 166 O s t o j i ć D u š a n k a — 481 O s t o j i ć B o s i l j k a — 302, 312 Ostojić K a t a — 148 O s t o j i ć L j u b a — 270 O s t o j i ć M i l k a — 318 O s t o j i ć M l a d e n k a — 311, 312 O s t o j i ć V e s n a — 166 O s t o j i ć V i c a — 166 O š p u h A n k a — 481 O v a n i n M a r a — 481 O z b o l j t F r a n j o — 232 O z r e t i ć N e d a — 482 O ž e g o v i ć D r a g a — 364 O ž e g o v i ć M i l a n — 364 O ž e g o v i ć N e d a — 131 O ž e g o v i ć Z o r k a — 364 O ž e g o v i ć Ž a r k o — 364 P P a c i n o t i T i n a — 84 P a č e n o v s k i D r a g i c a — 482 P a č i ć M i l a — 166 P a d o v a n L i n a — 386 P a d o v a n L j e p o s a v a -— 150 P a d o v a n M a r i j a — 124 P a d o v a n N e v e n k a — 150 P a d o v a n i M a r i c a — 108 P a d r e D i n k a — 482 P a đ e n A n k a — 234, 235 P a đ e n D r a g i c a — 245 P a đ e n K a t i c a — 264 P a đ e n L i l i k a — 482 P a đ e n Š t e f a — 245 P a đ e n V u k a — 482 P a i ć - A d ž i ć - R o d i n L e n k a — 145 P a i ć - R o j e N e v a — 482 P a j a l i ć - H r o v a t dr. A l e n k a — 299, 321, 322, 324 P a j i ć A n k a — 13, 226 P a j i ć D a n i c a — 196 P a j i ć L j u b i c a 258, 399 P a j i ć M i k a — 196 P a j i ć R u ž a — 13 Pajić Vesela 145 P a k u š i ć d r . Z. — 176 P a l a d a A n k a — 107 P a l a v e r s a M a r i j a — 120 P a l č e c T o n k a — 324 P a l i k u ć a M i l e n k o — 324 P a l u n č i ć M a r i j a — 44, 482 P a n i ć V i d a — 482 P a n k a r i ć M a g i c a — 94, 482 P a n o v i ć M a r i j a — 120 P a n o v i ć M i l e n a — 140 P a n t e l i n a c C v j e t a — 482 P a n j k o t a L j u b i c a — 113 P a n j k o v i ć B o ž o — 414, 415 P a p M a r i j a V a l i k a — 482 P a p a i l i o p u l o s A n a — 386 Paparela-Marinković Olga — 482 P a p i ć D r a g i c a — 28 P a p i ć K a t i c a — 166 P a p o - B i n e n f e l d G i n a — 258 P a p o M a t i l d a — 418, 425 P a p r i c a D r a g i c a — 482 P a p u č a R a d o j k a — 309 P a r a v i n j a S m i l j a — 308 P a s k a š B r a n k o — 362 P a š i c a K a t a •— 258 Paškov-Vujošević Marija — 131 P a š k v a n I v a n k a — 193 P a š k v a n - T u r k B r a n k a — 197 P a t a f t a B r i g i t a — 352 P a t a f t a G i t a — 342 P a t a f t a M i l i c a — 352 P a t a k i M a r i c a — 482 P a t a r č i ć R u ž a — 439 P a u k M i l k a — 46 P a u l i ć B a r a — 483 P a u l i ć M a r a — 13 Paunović-Miščević Danica — 318 P a u t - G r u b o r M i r a — 226 P a v a c a S l o b o d n a — 166 P a v e t i ć K a j a — 258 P a v e l i k A n k a — 283 P a v e l i n - B o ž i ć K a t a — 145 P a v i č i ć J e l a — 258 P a v i č i ć M a r i c a — 483 P a v i č i ć P a v i c a — 483 P a v i č i ć S l a v a — 258 P a v i ć D a n i c a — 483 P a v i ć D r a g i c a — 13 P a v i ć - Đ u r i ć S t a n k a — 10, 13, 94, 483 P a v i ć J e r k a — 166 P a v i ć M a r i c a — 304 Pavić-Tencer Jovanka Tanja — 93, 483 P a v i š e v i ć N a t a l i j a M a r a — 483 P a v i š i ć A n k a — 166 P a v k o v i ć D r a g a — 483 P a v k o v i ć - E m e r M i l a — 120 P a v k o v i ć J u l a — 296 P a v k o v i ć M a r i j a — 197, 264 P a v l e k A n đ e l a — 14, 483 P a v l e k - M i š k i n a D r a g i c a — 342, 352 P a v l i č e v i ć M a r i j a — 107 P a v l i ć M i l i c a K a t a — 483 P a v l i ć - P a v e š k o v i ć S t o š a — 131 P a v l i ć R u ž i c a — 483 P a v l o v M a r i c a — 155 P a v l o v i ć - B r d a r Stana — 226 P a v l o v i ć D a n i c a — 13 P a v l o v i ć J u l a — 483 P a v l o v i ć L j u b i c a — 296 P a v l o v i ć M a c a — 226 P a v l o v i ć M i l a — 226 P a v l o v i ć - P a p i ć F i l a — 145 Pavlović-Paripović Marija — 197 P a ž a n i n M a r a — 145 P e c o t i ć I l d a — 166 P e c o t i ć M a r i n k a — 124 P e c o t i ć N e d j e l j k a — 148 P e č a r R u ž a — 151 P e č a r e v i ć M a r i j a — 108 P e i ć M a r i j a — 108 P e j i ć M i r a — 197 P e j k o v i ć M a r i j a — 166 P e j n o v i ć K a t a — 42, 53, 74, 93 P e j n o v i ć L j u b a — 93, 483 P e j n o v i ć P e r a — 18 P e j n o v i ć V u k a — 197 P e k i ć J e l a — 149 P e k i ć Z o r k a — 483 P e l a i ć Z d e n k a — 135, 137, 141 P e l c l - T u r k o v i ć B e š k a — 483 P e l i k a n D a n i c a — 226 P e n e z i ć M a r a — 483 P e n t e k M a r i c a — 264 P e r a n A n k a — 131 P e r č i ć A n k a — 120 P e r č i ć Z o r k a — 120 P e r e ž a M a r i j a — 120 P e r i c a A n k i c a — 107 P e r i ć A n a — 131 P e r i ć A n đ a — 484 P e r i ć B o j k a — 197 P e r i ć D a r a — 408 P e r i ć J e l i c a — 148 P e r i ć J e l k a — 94 P e r i ć K a t a — 484 P e r i ć - L e v a n t i n S l a v a — 131 P e r i ć M a r i j a — 13 P e r i ć M i l e v a L e c a — 484 P e r i ć M i l i c a — 197 P e r i ć M i l k a — 197 P e r i ć - P o p o v i ć A n k a — 197 P e r i ć R u ž a — 140 P e r i ć T o n k a — 113 P e r i ć Z o r k a — 145 P e r i š a A n k i c a — 145 P e r i š a M a r i j a — 120 P e r i š i ć A n a — 145 P e r k o v A l b e r t a — 9, 120 Perkov Anđa — 9 P e r k o v i ć A n k i c a — 343 Perković Milka — 9 P e r k o v i ć R u ž i c a — 291 P e r k o v i ć Z l a t a — 352 P e r l a i n - J u r i ć N e v e n k a — 166 P e r o v i ć L e p a — 80, 484 P e r š i A n đ e l a — 352 P e r u č A n k a — 245 P e š č i c a M i l k a — 484 Pešić Jere — 9 P e š i ć L u c i j a -— 131 Peškir-Stambolija Ljubica — 484 P e š o K a r m e l a — 344 P e š u t L j u b a — 258 P e š u t M i l i c a — 13 P e š u t M i l k a — 249 P e t e r n a c J a n a — 484 P e t i - D u m i ć Z l a t a — 336 P e t i š k a - F u m i ć M a r i c a — 318 P e t k o v i ć A n t u l a — 167 P e t k o v i ć - D r o b a c D r a g i c a — 197 P e t k o v i ć F r a n k a — 108 P e t k o v i ć G o s p a v a — 362 P e t k o v i ć J a n j a — 197 P e t k o v i ć K a t a — 14, 74, 484 P e t k o v i ć M a r a — 336 P e t k o v i ć M a r i j a — 176 P e t r a k J a g a — 226 P e t r a n o v i ć F r a n c i k a — 484 P e t r a š e v i ć M i l i c a — 308, 312 P e t r i č e v i ć M a r i j a — 131 P e t r i č i ć A n k a — 120 P e t r i č i ć B e r t a — 484 P e t r i č i ć D a n i c a — 197 P e t r i č i ć M a r i j a — 121 P e t r i č i ć M i l e v a — 140 P e t r i č i ć N a d a — 121 P e t r i č i ć R a j k a — 167 P e t r i č i ć T i n a — 121 P e t r i ć A n k a — 484 P e t r i ć M a n d a — 197 P e t r i č k o Z l a t a — 264 P e t r i n o v i ć M a r i j a — 151 P e t r o v i ć - A n t o n o v i ć Stana — 198, 264 P e t r o v i ć B r a n k a — 258 P e t r o v i ć D a r i n k a —• 13, 226 P e t r o v i ć J e l e n a — 249 �P e t r o v i ć L u c a — 167 P e t r o v i ć N e v e n k a — 167 P e t r o v i ć R a n k a — 249 P e t r o v i ć R a z u m e n k a — 84 P e t r o v i ć R o ž a — 84, 93 P e t r o v i ć - T o d o r o v i ć E v a — 848 P i c i g Z d e n k a — 342 P i h l e r D r a g i c a — 484 P i j a n o v i ć A n a — 167 P i j a n o v i ć M i l i c a —- 121 P i k u n i ć A l m a — 484 P i l e p i ć E m i l i j a — 237 P i l e p i ć K a t a C r n a — 484 P i l i n g e r J o z e f i n a •— 167 P i n t a r i ć T e r e z i j a — 370 P i p i ć M a r i c a — 484 P i p i ć M i l i c a — 333 P i p l o v i ć - D r a č a A n a — 485 P i v č e v i ć K o s o v k a — 172 P i ž i r - B u ć i Z o r a •— 485 P j e v a č L j u b a — 226 P j e v a č M a r i j a — 263 P l a n t a k M a r i j a — 336 P l a t i š a M a r a - — 198 P l a v e c J e l a — 485 P l a v l j a n i ć A n a — 258 P l a v š i ć i S t o j a n k a — 258 P l a z i b a t A n a — 485 P l e č a š D a n i c a — 198 P l e č a š S o f i j a — 485 P l e č a š J a g a -— 198 P l e č a š L j u b i c a — 198 P l e ć k o M a r i j a — 485 P l e n č a F r a n a — 106 Plenča M a r a — 5 P l e n č a Z o r k a — 113 P l e š e - J u r a s K a t i c a — 485 P l e š e K a t i c a — 485 P l e t i k o s i ć M i l i c a — 124 P o b o r M a r i j a — 352 P o č u č a K a t a — 302 Počuča Milica — 4Q5 P o č u č a - P e j n o v i ć M i l i c a — 485 P o č u č a Zortca — 198 P o d g o r s k a V i k a — 94 P o d r a v a c A n k a — 301 P o d u n a v a c M i l j k a - - 249 P o d u n a v a c T r n i n k a — 485 P o d v o r a c I l o n k a D i k a — 270 Pohle Nina - 336 P o j i ć M i l k a — 258 P o k l e p o v i ć M a r i j a — 318 P o k r a j a c A n k a — 485 P o k r a j a c M a r i j a — 283 P o k r a j a c M i l k a — 198, 208 P o k r o v a c M a n d a — 485 P o l I l o n k a — 302 P o l a d i ć L u j a — 94 P o l a k L a u r a — 485 P o l a k d r . V e r a — 352 P o l a n d a k J u l a — 352 P o l i ć L j u b i c a N a š a — 485 P o l l a k R a u l — 444 P o l o j a c M i l i c a — 226 P o l o v i n a M a r a — 198 P o l o v i n a M i l k a — 198 P o l o v i n a M i r a — 198 P o l o v i n a S a j a — 198 Polovina Sofija - 198 P o l o v i n a S o k a — 198 P o l o v i n a S t a n a — 4S5 P o l j a k B o j a — 280 P o l j a k J e l k a — 277 P o l j a k R u ž a — 318 P o l j a k V j e r a — 121 P o l j i č a k Š i m k a — 167 P o l j i č a n i n J o z i c a — 124, 126 P o l j i č a n i n K a t a — 485 P o m a n J a n j a — 167 P o n i g r a c - R a č e k B a r i c a — 336 P o p a d i ć A n a — 131 P o p a d i ć D a r i n k a — 94, 485 P o p a d i ć M i l a — 167 P o p a d i ć M i l i c a J o v i n a — 167 P o p a d i ć M i l i c a S t e v i n a — 167 P o p a r i ć L i l j a n a -— 113 P o p o v Z o r a — 13 P o p o v i ć A n k a •— 277 P o p o v i ć B o j a — 113, 167, 198 P o p o v i ć C v i t a — 167 P o p o v i ć D a r i n k a — 198 P o p o v i ć D u š a n k a — 198 P o p o v i ć Đ u r đ a — 284, 288 P o p o v i ć J e l a — 198 P o p o v i ć J e l a — 336 P o p o v i ć J e l k a — 352 P o p o v i ć M a r a — 311 P o p o v i ć M i k a — 198 P o p o v i ć M i l i c a — 18, 198 P o p o v i ć M i l i c a — 198 P o p o v i ć - M i r i ć B o r k a — 485 P o p o v i ć S a v a — 486 P o p o v i ć S m i l j a — 20, 198, 486 P o p o v i ć S o k a — 198 P o p o v i ć S t o j a n k a — 282 P o p o v i ć Z o r k a — 486 P o r o p a t M a r i j a — 59 P o s a v e c - T e s l i ć M a r a — 486 P o s l e k - P l e v n i k B r a n k a — 352 P o s t i K a t i c a — 486 P o š č i ć A n a — 59 P o š č i ć I v a n k a — 486 P o š t i ć M i l k a — 226 P o t k o n j a k L j u b i c a — 424 P o t k o n j a k S m i l j a — 297 P o t k o r n j a k E m i l i j a — 264 P o t o č k i N a d a — 336 P o t r č S l a v i c a — 352 P o z d r i j a n D u k a — 42 P o z n o v i j a L j u b i c a — 486 P o ž e g F a n i k a — 486 P r a h J o s i p a •— 336 P r a o v a c S l a v i c a — 299 P r a r M a r i j a — 167 P r a r P e r a — 113 P r a ž i ć D m i t a r — 408 P r d i ć I v k a — 125 P r e č a n i c a A n k i c a — 258, 264 P r e d o v i ć D a n i c a — 336 P r e d o v i ć J e l a — 13. 226 P r e r a d o v i ć M i l e v a — 297 P r e s e č a n K a t a — 324 P r e s n e c M a r a — - 277 P r e v e n d a r Ž e n k a — 94, 486 P r i b i č e v i ć d r . R a d e — 62 P r i b i s a l i ć M i l k a — 104 P r i c a - B l a n u š a A n k a — 198 P r i č a D r a g i c a — 140 P r i c a - D o b r i n i ć A d a — 486 P r i č a J e l k a — 415 P r i č a J u l k a — 408 P r i č a L j u b a — 408 P r i č a K a t a — 199 P r i č a M a r a — 199 P r i č a M a r i j a — 270 P r i č a M i l e n a — 199 P r i č a M i l i c a — 199 P r i č a M i l k a — 324 P r i č a S m i l j a — 200 P r i č a S o k a — 200 P r i č a V u k a — 200 P r i j i ć O l g a — 200 P r i j i ć S o k a — 200 P r i m o r a c D a n i c a — 150 P r i ž m i ć M a r i j a — 124 P r n i ć M a t i j a — 152 P r n i ć M i l k a — 167 P r o d a n Z o r k a — 167 P r o d a n i ć K a t a — 486 P r o d a n o v i ć R a d o j k a — 410 P r o d a n o v i ć R a d o j k a — 226, 264 P r o d a n o v i ć S l a v i c a — 486 P r o d a n o v i ć S t o j a — 249 P r o s o l i D e l k a — 386 P r o t e g a J a n j a — 167 P r o t e g a K a t a — 167 P r o t i ć M a r i j a — 108 P r p i ć A n a — 200 P r p i ć K a t i c a — 336 P r p i ć M a r i j a — 200 P r š a N a d a — 336 P r u g i n i ć M a r t a — 13, 486 P r u g o v e č k i Z l a t i c a — 352, 353 Pšeničnjak-Turković Edita — 155 P u c - A n t u n o v i ć D r a g i c a — 167 P u č a r L j u b i c a — 336 P u đ a A n k a — 226 P u h a l o M a r i j a — 264 P u h a l o v i ć L j u b i c a — 486 P u h a r - P r a v i č e v a M a r i j a — 59, 60 P u h a r i ć F i l e — 167 P u h a r i ć M a r a — 167 P u h a r i ć D o b r i c a — 147 P u k l e k S a n d a — 486 Pulić M a r a — 9 P u m p e r K a t a — 352 P u r i ć A n đ a — 168 P u š t a j B a r a — 486 P u s t i n j a S t a n a — 258 P u š i ć M i l k a — 352 P u š i ć Z i t a — 386 P u š k a r i ć D a r i n k a — 486 P u š k a r i ć K a t i c a — 398, 403, Pužić Pužić Pužek 399, 404, 416, 418 S o k a — 408, 415 V u k a — 200 M a r i c a — 352 R . R a b a d o v D a n i c a — 145 R a b i ć R e g i n a — 270 R a e Z l a t a — 309 R a č k i D r a g i c a — 235 R a č k i E m i c a — 93, 487 R a d a k o v i ć A n k a — 264 Radaković D a n i c a — 487 R a d a k o v i ć D e v a — 487 R a d a k o v i ć D u š a n k a — 200 R a d a k o v i ć J e k a — 200 R a d a k o v i ć M a r i j a — 487 R a d a k o v i ć M a r i c a — 200 R a d a k o v i ć M i l k a — 168 R a d a k o v i ć - P r i c a K a t a — 200 R a d a k o v i ć - Ž e g a r a c M i k a — 487 R a d a n o v i ć A n k a — 259 R a d a n o v i ć D a n i c a — 13, 487 R a d a n o v i ć J e l e n a — 487 R a d a n o v i ć L j u b i c a — 249, 259 R a d a n o v i ć P e r i c a — 46 Radanović-Stanić Dragica — 226, 264 Radečić M a r i j a — 9 R a d e l i ć A n đ e l k a — 168 �R a d e l j e v i ć A n u š k a — 168 R a d e l j e v i ć K a t a — 487 R a d e l j e v i ć M a r i j a — 168 R a d e š i ć R u ž a — 149 R a d e t i ć S t e v o — 416 R a d i c a T o n k a — 487 R a d i č a n S a v a — 226 R a d i č e v i ć M a r i j a — 487 R a d i ć A n k a — 337 R a d i ć D u k a — 487 R a d i ć I v a n k a — 152, 155 R a d i ć J e l a — 113, 145 R a d i ć M a r i j a I v a n o v a — 145 R a d i ć M a r i j a J o s i p o v a — 145 R a d i ć M a r i j a — 259 R a d i ć M i l i c a — 168, 487 R a d i ć M i l k a — 168 R a d i ć - Š e r i ć T o m i c a — 113 R a d i n O l g a — 487 R a d i š i ć I n a — 487 R a d i š i ć M i l k a — 299 R a d i v o j e v i ć M i l e v a — 285, 288 R a d i v o j š a S e k a — 205 R a d m a n o v i ć M a r i c a — 297 Radmanović-Rašeta Smilja — 2-00 R a d m i l o v i ć J e r k o — 438 R a d m i l o v i ć J o v a n k a — 306 R a d o č i ć M a r t a — 13 R a đ o j č i ć D r a g a — 297 R a đ o j č i ć Z o r k a — 263 R a d o j k o v i ć M i c a — 19 R a d o j k o v i ć J e k a — 207 R a d o l o v i ć N e l a — 65 Radonić-Bracanović Neda — 107 R a d o n i ć S e n k a — 121 Radonjić-Miranović M a r a Crnog o r k a — 487 R a d o s a v l j e v i ć L j u b a — 280 R a d o s l a v i ć K a t i c a — 270' R a d o š M i l k a — 132 R a d o š e v i ć B o ž i c a — 20 R a d o š e v i ć J o v a n k a — 318 Radošević-Matković Katica — 488 R a d o v a n e c M i l i c a — 18 R a d o v č i ć N e d a — 168 R a d o v i ć A n k a — 168, 264 R a d o v i ć D a n i c a — 200 R a d o v i ć - J u r i n e c M a r i c a — 245 R a d o v i ć M i l k a — 200 R a d o v i ć S a v a — 29 R a d o v i ć S o f i j a — 200 R a d u l o v i ć D a n i c a — 488 R a d u l o v i ć J o v a n k a — 266 R a d u l o v i ć N i k o l a — 232 R a d u l o v i ć Z o r k a — 488 R a d u l j M a r i j a — 150 R a d u n a - B a n M i r a — 488 R a đ e n o v i ć M a r a — 200 R a f a n e l l i M a r i c a — 168, 488 R a f a n e l l i V o j n a — 113 R a h e l i ć M a r i j a — 488 R a j a č i ć J u l a — 353 R a j a č i ć P e t a r — 232 R a j a č i ć - V u k e l i ć Julka — 39, 488 R a j č e v i ć G i n a — 424,488 R a j č e v i ć S o f i j a — 488 R a j đ l I l o n k a — 270 R a j i ć D r a g i c a — 259 R a j i ć D u š a n k a - — 301 R a j i ć E I z a — 235 Rajić Karmela — 9 R a j i ć K o v i l j k a — 207 R a j i ć M i l e v a — 488 R a j o v i ć R a d . — 320 R a j š i ć M a r a — 200 Rak Kata — 9 R a k S t a n a — 168 R a k V e s e l a — 168 R a k Z o r k a — 145, 168 R a k a r - M a g a š i ć A n i c a — 488 R a k a s D r a g a n — 364 R a k a s o v i ć J e l k a — 311 R a k i ć A n k a — 9, 200 R a k i ć D a n i c a — 201 R a k i ć - G a l i ć M a r i n k a — 488 R a k i ć M i l k a — 201 R a k i ć S m i l j a — 135, 201 Rakoševac Marica Strelka — 318 R a k o v a c Z v a n a M a m i c a — 59 R a l e t i ć D a n i c a — 264 R a l e t i ć D a r i n k a — 353 R a l i ć I l i j i c a — 400 R a l i ć M i l j k a — 364 R a m i ć S m i l j a — 168 R a n e r K a t j a — 488 R a n e r L e a — 94, 488 R a n e r N a d a — • 488 R a o s D a n i c a — 121 R a o s D r a g a — 121 R a o s J a k a — 488 R a p a i ć A n đ a — 201 R a p a i ć D e s a — 408 R a p a j i ć D e s a — 201 R a p a j i ć E v i c a — 201 R a p a j i ć M a r a — 201 R a p a j i ć M a r a — 201 R a p a j i ć N i k i c a — 33 R a p a j i ć S o f i j a — 201, 488 R a p a j i ć S o k i c a — 201 R a p a j i ć S o k a —- 201, 264 R a p a j i ć V u k i c a — 201 R a p i ć B a r i c a — 259 R a p i ć L i z a — 311 Rapljenović-Jandriš Katica — 337 R a p l j e n o v i ć M a r i c a — 337 R a s p a r - M i o k u š Đ u r đ a — 489 R a s t o v a c M i l k a — 104 R a s t o v i ć - J a r a m a z M i l k a — 489 R a s u h i n dr. Josip — 386 R a š e t a L j u b a — 201 R a š e t a M a r a —- 201 R a š e t a M a r i c a — 201 R a š e t a K i k i n j a — 211 R a š e t a M i l i c a — 20 R a š e t a S a j k a — 201 R a š e t a S m i l j a — 489 R a š e t a S o k a — 201 R a š k o v i ć Jula — 489 R a š k o v i ć N e n a — 306, 312 R a t i ć M i l k a — 297 R a t k o v i ć A n a — 409 R a t k o v i ć A n đ a — 409 R a t k o v i ć M a r i j a — 386 R a t k o v i ć P e r a —• 409 Ratković-Popović Ljubica — 259 R a u l M a t i j a — 168 R a u š I v o — 439 R a u š e v i ć M a r i j a — 489 R a v k i n M i l j e n k a — 121 R a v k i n T o m i c a — 112 R a v n i ć Š t e f a n i j a — 489 R e b i ć Z l a t a — 408, 419, 425 R e b r a č a E v i c a — 259 R e i ć - A l f i r e v i ć A n t o n j e t a — 155 R e l i ć L j u b a — 249 R e l i ć M i l k a — 249, 259 R e l i ć M i l j k a — 249 R e n d u l i ć J u l k a — 93, 489 R e p a c D u š a n k a — 201 R e s a n o v i ć D r a g a — 249 R e s i ć K a t i c a — 168 R e s n e c M a r i j a — 340 R e s t o v i ć B o s i l j k a — 168 R e s t o v i ć K a t i c a — 155 R e s t o v i ć M i l k a — 105 R e s t o v i ć R a j k a — 489 Ribarović-Josipović Jušta — 168 R i l i ć M i l k a — 302 R i s m o n d o E r s i l i a — 69, 74, 84, 94, 489 R i v o s e k i M e l a n k a — 489 R n j a k - O l u i ć S o k a — 94, 489 R o c a M a t i j a — 168 R o d i c a L j u b o m i r a N e đ a — 489 R o d i ć B o s a — 201 R o d i ć D u š a n k a — 201 R o d i ć - K o t u r A n g e l i n a — 489 R o d i ć M i l k a — 201 R o d i ć S t e v a n — 364 R o g i ć - D e v č i ć A n k i c a — 337 R o g o v i ć M i l o š — 239 R o g u l i ć M a r i j a — 155 R o h a n V j e n c e s l a v — 442 R o j č e v i ć M a r i j a — 489 R o j e A n i c a — 32 R o j e - B r o n z i ć T o n k a — 152, 155 R o j e P e t r i c a — 133 R o k i ć M a r i j a — 145 R o k n i ć M i l i c a — 227 R o k n i ć M i l i c a — 226 R o k n i ć - M i l k o v i ć D a n i c a — 13, 227 R o k n i ć S m i l j a — 259 R o k n i ć S t o j a n — 361 R o k o v - B a r a n i ć M a r i j a — 489 R o k o v - D u d e V i n k a — 168 R o k o v - L u k i n M a r i j a — 490 R o k o v M i l k a — 105, 109 R o k o v Z o r k a — 121 R o k s a n d i ć A n đ e l k a — 260 R o k s a n d i ć L j u b i c a — 260 R o m a c K a t a — 145 R o m a c L j u b i c a — 113 R o m a c Z o r a — 490 R o m a n i ć B l a g o j e — 324 R o m a n o v i ć J e l a — 337 R o m a n j a k K a t a — 318 R o m a u s M a r i n k a — 168 R o n k o dr. A l o j z i j e — 340 R o s a n d i ć Z o r a — 52, 490 R o s a n o v i ć M i l j a — 249 R o s l e k V i k t o r i j a — 342 R o s s i B r u n o — 232 R o s s i d r . I v a n a — 94 R o s t u h a M i c i k a — 353 R o z m a n K a t i c a — 283 R u b č i ć V j e k a — 16 R u d i ć A n k a — 318 R u d i ć M i l k a — 260 Ruić Anica — 1 5 5 R u k a v i n a M i l k a — 94 R u m o r a M a r i c a — 490 R u n j a n i n V i d o s a v a •— 280 R u p č i ć A n k a — 353 R u p č i ć E v a — 490 R u p e e K a t a — 490 R u p i ć M a r i j a — 168 �R u s m a n I v a n k a — 303 R u š e c D a n i c a — 490 R u š k o v a c - š a r i ć M i l k a — 260 R u š n j a k D a i s y V e r a — 337 R u ž i ć J o s i p a — 490 R u ž i ć - K r u l j a c K a t i c a — 490 R u ž i ć N e v a — 490 S S a b i ć K a t a — 153 S a b l j a k D a n i c a — 13 Sachs M i r a — 490 Sačer K a t a -— 14 S a i l i D r a g u t i n — 69 S a k a l - K o v a č i č e k R o z i k a — 353 S a l a j M a r i j a — 490 S a l a m o n L i l i — 263 S a l o p e k M a r i c a — 227, 264 S a m a c J a n j a — 249 S a m a c L j u b i c a — 249 S a m a r d ž i ć M a r a — 169 S a m a r d ž i j a M a r t a — 121 S a m a r đ i ć L j u b i c a — 169 S a m b o l i č e k S l a v i c a — 490 S a m o h o d F i l a — 169 S a m o h o d J e l a — 169 S a n d r i ć V o j n a •— 140 S a n t i ć T o n k a — 149 S a n t i n i - D u p l a n č i ć J e l k a — 156 S a n t o - E l i n a M i r a — 353 S a p a r D r a g i c a — 227 S a p l a i ć K a t i c a — 490 S a r a p a A n k a — 249 S a r a p a J e l e n a — 249 S a r d e l i ć F r a n k a — 147 S a r d e l i ć M a r i j a — 124, 126 S a r š o n M a r i c a — 264 Sašić N a d a — 415 S a š i ć S e j a — 201 S a v a t o v i ć - D u m i ć A n k i c a — 337 S a v i ć A g i c a — 283 S a v i ć A n k a — 318 S a v i ć L j u b i c a — 297 S a v i ć M a r i c a — 490 S a v i ć M i c a — 304 S a v i ć M i l k a — 260 S a v i ć S o k a — 284, 310 S c a g l i e r L u i g i — 96 S e č e n j - L a c k o v i ć M a r i c a — 337 S e d m a k L j u b i c a •— 354 S e d m a k - M i h a l i n č i ć S l a v a — 490 S e g e d i n M a r a — 149 S e k e l A n đ e l a — S54 S e k s o N e d a — 146 S e k u l i ć A n i c a — 490 S e k u l i ć D a r i n k a — 398 S e k u l i ć J o v a n k a — 354 S e k u l i ć L j u b a — 227 S e k u l i ć M i l i c a — 13 S e k u l i ć - P o p o v i ć R u ž a — 12, 13, 93, 395, 490 S e k u l i ć S l a v k a — 297 S e k u l i ć S o k a — 264 S e k u l i ć S v e t o z a r — 363 S e k u l o v i ć M i l i c a — 169 S e k u l o v i ć M i l i c a J o v i n a — 169 S e l a n a c J o k a A n k i c a — 260 S e l e k L j u b i c a — 13 S e n j a n o v i ć M i n k a — 132 S e r a ž i n Š t e f i c a — 266 S e r d a r A n đ a — 201 S e r d a r A n k a — 193 S e r d a r Š t e f i c a — 491 S e r t i ć M a r i j a K o v a č e v a — 491 S e s a r t i ć - C e c i ć T o n k a — 156 S e s a r t i ć V i n k a — 121 S e v e r G a b r i j e l a - E l a — 202 Severović-Mijačinović Milka — 14, 491 S i b i n o v i ć A n đ e l k a — 202 S i m a n i ć L j u b a — 270 S i m i č i ć M a r i j a — 151 S i m i ć I d a — 491 S i m i ć M i l i c a — 305 S i m i ć M i l u t i n — 328 S i m i ć V u k o s a v a — 260 S i m o v i ć L j u b i c a — 301 S i n d i k M a r a — 169 S i n k o v i ć D r a g i c a — 307 S i n o b a d I r e n a — 32 S i n o b a d N a t a š a — 245 S i n o v č i ć Z o r k a — 169 S i n j e r a c M i l k a — 318 Siriščević-Demarki Dinka — 132 S i r i š č e v i ć K a t a P u č i n i c a — 491 S i r n i k S m i l j k a — 246 S i t a r M a r i j a — 354 S i v o š D a n i c a — 354 S k a l a k G r e t a — 324 S k e n d e r A n a — 169 S k e n d e r M i l k a — 169 S k e n d e r Z a n a — 169 S k e n d e r Z o r k a — 169 S k e n d ž i ć J u l i k a — 491 S k e n d ž i ć Š t a k a — 491 S k o č i ć D a n i c a — 169 S k o č i l i ć D i n a — 93 S k o r i n M a r i j a — 46 S k o r u p I k a — 491 S k o r u p a n A n k a — 94 S k o r u p a n D r a g a — 10, 13, 227, 491 S k o r u p a n - D r a g n i ć A n k a — 227 S k o r u p a n M i l i c a — 227 S k o r u p a n - T r k u l j a M i r a — 227 Š k o t i M a r i j a — 146 S k r a č i ć M a r i c a —• 169 Skube A n k i c a — 343 S l a b i n j a c M a r a — 491 S l a v i c a J a n j a — 146 S l a v i c a V e s e l a — 169 S l e z a k R u ž a — 491 S l i v a r B a r i c a — 302 S l i v k a P a v i c a — 491 S l u k a n B o ž i c a — 354 S l u k a n - J u r e c J e l k a — 491 S l u k a n L j u b i c a —• 354 S l u k a n R u ž a — 354 S l j e p č e v i ć L j u b i c a — 250, 260 S l j e p č e v i ć M i l k a — 260 S l j u b u r a G a v r o — 324 S m i l j a n i ć K a t i c a — 308 S m i l j a n i ć M i l i c a — 308 S m i l j a n i ć S m i l j a — 318 S m o k o v i ć N e v e n k a — 65 S m o l č i ć M a r i c a — 93, 491 S m o l č i ć M a r i j a — 354 S m o l i ć L i z a — 491 S m o l j a n o v i ć A n k a — 176 S m o l j e v i ć M i l e n a •— 13 S o b o t n j a k M a c a — 354 Soić S o f i j a — 424 S o k o l o v i ć L j u b i c a — 260 S o k o l o v i ć - N a g l i ć E s m a — 202 S o l a k F r a n j o — 367, 368 S o l d o A n a — 169 S o l d o L u c a — 492 S o n j a r A n a — 260 S o r i ć - R o g u l j J o v a n a — 146 S o r i ć V j e k o s l a v a — 169 S o v i l j D r a g i c a — 19 S o v i l j D u k a — 280 S o v i l j S o k a — 19 S p a j a A n a — 149 S p a j a M a r i j a — 149 S p l i v a l o P e r k a — 492 S r b i ć M a r i j a — 492 S r b l j a n B o j a — 14 S r d a r K a t i c a — 260 S r d i ć J a g o d a — 271 S r d i ć M i k a — 19, 492 S r e m a c M i l k a — 318 S r e m e c N a d a — 25, 28, 74, 94, 492 S r n a d e r K a j a — 264 S r o k M i l e n a — 246 S r z i ć - D r a g i č e v i ć A n k a — 492 S r z i ć M a r i c a — 132 S r z i ć N a d a — 113 S t a c h l e r S o f i j a — 237 S t a m b o l i j a - P r p i ć S t o j a — 492 Stana ' T e r e z i j a — 343 S t a n a r M i l i c a — 292, 307 S t a n a r M i l i c a — 318 S t a n g e r d r . U l i k s — 62 S t a n i č i ć M a r i j a n — 444 S t a n i ć A n đ a — 169 S t a n i ć A n i c a — 169 S t a n i ć B o j a n a — 492 S t a n i ć D u k a — 20 S t a n i ć J e l a — 169 S t a n i ć J e l i c a — 343 S t a n i ć J o v a n k a — 492 S t a n i ć K a t a — 308 S t a n i ć K o v i l j k a — 202 S t a n i ć L j u b a — 492 S t a n i ć M a r a — 132 S t a n i ć M a r i j a — 237 S t a n i ć M i l a J u r i n a — 169 S t a n i ć M i l a M a r k o v a — 169 S t a n i ć P e t a r — 232 S t a n i ć T e r e z a -— 146 S t a n i ć Z o r k a — 212 S t a n i s a v a c J e l e n a — 260 S t a n i s a v a c J o v a n k a — 260 S t a n i s a v l j e v i ć J e j a — 94 S t a n i s a v l j e v i ć P a c a — 280, 281 S t a n i s a v l j e v i ć V i d o s a v a — 271 S t a n i š i ć A n k a — 337 S t a n i š i ć D r a g a — 337 S t a n i š i ć J e l a — 492 S t a n i v u k o v i ć D a n i c a — 271 • S t a n i v u k o v i ć Jela — 281 S t a n i v u k o v i ć M i l a n — 289 S t a n i v u k o v i ć M i l e v a — 281 S t a n k o v i ć D a n i c a — 264 S t a n k o v i ć M a r i j a — 354 S t a n k o v i ć S m i l j a — 202 S t a n o j e v i ć B o ž e n a — 249 S t a n o j e v i ć J e l i c a — 12. 25, 492 S t a n o j e v i ć K a t i c a — 169 Stanša K a t i c a — 492. S t a r č e v i ć M a r i c a — 281 S t a r m a n D r a g i c a — 354 S t a z i ć J o s i p — 369 Steiner-Goldšmit dr. Zora — 354 S t e r n D r a g a n — 418 S t e v č i ć B a r i c a — 311 S t i j a k D r a g a — 202 S t i j i ć A n i c a — 337 S t i p a k D r a g i c a — 342 Stipaničev-Babun Cvita — S t i p a n i č e v M a r i j a — 169 140 �S t i p a n i č i ć I v o — 234 S t i p a n o v i ć M i l k a — 492 Stjepanović-Dorontić Mara — 297 S t j e p a n o v i ć S o f i j a — 213 S t o j a k o v i ć D r a g a — 492 S t o j a k o v i ć L j u b i c a —• 260 S t o j a k o v i ć Ž i v a n a — 281 S t o j a n a c C v i t a — 132 S t o j a n a c S a v a — 202 S t o j a n o v i ć M i l k a — 233 S t o j a n o v i ć R u ž a — 318 S t o j e v i ć A n d r i n a — 246 S t o j i ć D e s a n k a — 202 S t o j k o v i ć - A l e k s i ć D r a g a — 260 S t o š e v i ć M i l k a — 309 S t o š i ć N e d a — 107 Stošić Z o r k a — 9 S t r a m č e v i ć J a g a — 492 S t r a ž i m a n e c E lz a —• 15 S t r i ž i ć - T u s A n i c a — 246 S t r m a c A n k i c a — 337 S t r m a c I v k a 386 S t r n a t M a r i c a — 297 S t r n i ć M a r a — 492 S t r u j i ć O l g a — 170 S t r u k a n - V e t m a T o n k a — 132 Studen D e s a n k a — 202 Studen D u š a n k a — 408 Studen J e k a — 202 Studen S o k a — 227, 264 S t u p a r - J u r j e v i ć S m i l j a — 113 S t u p a r - S u ž n j e v i ć A n a — 492 Subotić L j u b i c a — 306, 312 S u č e v i ć N i k o l a — 363 Sučić Z o r k a — 53 Sučur D r i n a — 108 Sudar M a r a — 20 Sudić Z o r a — 305 S u đ u k o v i ć N e v e n k a — 202, 212 Suhelić J a g a — 41 Suknaić K a j a — 202 Sumić I v a n k a — 121 S u n a j k o J e l a — 202 Supanc A n k a — 493 Suša D r a g i c a •— 202 Suša M i l i c a — 202 S u š a n j B o s i l j k a — 493 S u v i n d r . — 174 S v a t B e t i k a — 354 S v i l a r B o j a — 202 S v i l a r J e l k a — 202 S v i l a r S a v a — 22, 493 S v i l a r S m i l j a — 202 S v i t i ć V l a s t a — 65 S v r d l i n A n đ e l k a — 132 S v r d l i n A n k a — 170 S v r d l i n M i l i c a — 147 š Šaban P e p i c a — 493 Šabić F r a n k a — 337 Šaćir K o s o — 127 Šain L u c a — 170 Š a j i n o v i ć L j u b a — 202 Š a j i n o v i ć M a r i c a — 202 Šajinović-Ristanović Danica - - 202 Šajinović-Stojanović Milica — 202 Šakić B o s a — 140, 203 Š a l a m u n S t j e p a n — 406, 416, 422 Š a l a m u n o v i ć E v a — 271 Š a l v a r i M a r i c a — 271 Š a n d r i ć A n t i c a — 8, 9, 493 Šantek B a r a 261 Š a n t e k D a n i c a — 342 Š a n t i ć I v a n i ć a — 170 Š a r a c D a n i c a — 227 Š a r i ć A n k i c a V i š n j a — 5, 6, 8, 9, 493 Šarić Cvita — 9 Š a r i ć L e p o s a v a — 493 Š a r i ć M a r a — 48 Š a r i ć M a r i j a — 121 Š a r i ć M a r k o — 176 Šarić T o n a — 9 Š a r i ć d r . V e r a — 228, 399, 400 Š a r i ć Z o r k a — 132 Š a r i n A n đ a — 9, 493 Š a r o v i ć A n k a — 170 š a š i ć S e k a — 228 Š a t e l i ć D e s a n k a •— 170 Š e a t o v i ć S t o j a — 493 Š e č e g A n i c a — 281 Š e g a n D a r i n k a — 246 Š e g i ć M a r i j a — 122 Š e g o t a J u l k a — 299 Š e g o t a K a t a — 281 Š e g o t a M i r a — 493 Š e g o v i ć - B a r t o l a c I v k a — 493 Š e g v i ć V e s e l a — 493 Š e g v i ć Z d e n k a — 140, 141 Š e g v i ć Z e j n a — 151 Šeić L j u b i c a — 354 Š e k e r o v i ć M a r i c a — 354 Šelendić J e l a — 493 Š e l o v i ć C v i j e t a — 318 Š e p a r o v i ć - C i c o M a r i j a -— 146 Š e p a r o v i ć F r a n k a — 108 Š e p a r o v i ć I v i c a — 104, 109 Š e p a r o v i ć L j u b i c a — 209 Šepić A n k a — 370 Š e r i ć B l a ž e n k a — 126 Š e s t a n M a r i j a — 59 Šestić Z l a t a — 433 š e š a r e k A l m a — 246 š e š i ć D r a g i c a — 343 Š e v i ć R a d o s l a v a — 319 Š e v o M a r i j a — 146 Š i b e r P i r i k a — 53 Š i j a n D a r i n k a — 203 Š i j a n S a r a — 203 Š i k a n j a L j u b i c a — 249 Šikić V a s i l i j a — 264 Š i l e r N e v a — 383, 386 Š i l o v i ć B l a n k a — 494 Š i l o v i ć I r e n a — 94 Š i l o v i ć d r . S r e ć k o — 422 Š i l j e g o v i ć B o š k o — 174 Š i m a c S t j e p a n —- 40 Š i m i č i ć A n t i c a — 494 Š i m i ć - D u v n j a k M i l k a — 170, 494 Š i m i ć J e l e n a — 319 Š i m i ć S l a v i c a — 494 Š i m i ć S o k a — 299 Šindik M a r a — 147 Š i n k o v i ć M a r i j a — 156 Š k a l a b r i n D a r a — 170 Š k a l j a c M i l a — 228 Š k a b e r n a M i c a — 386 Š k a r e t c i I v k a — 354 Š k a r i c a K s e n i j a — 153 Š k a r i c a M a r i j a — 170 Škarica M i l k a — 9 Š k a r i ć D m i t r a — 170 Š k a t e r E u f e m i j a — 65 Š k i l j a n V i k i c a — 319 Školić Z o r a — 370 Š k o r i ć D a r a — 203 Š k o r i ć J e k a — 17, 494 Š k o r i ć L j u b a — 203 Š k o r i ć M i l k a — 203 Š k o r i ć S o k a — 203 Š k o r i ć Z o r k a — 203 Š k o r i n M a r i j a — 7, 9 Š k r g i ć M i l a — 228 Š k r i v a n e k M a r i c a — 94, 494 Š k r o m e t a M a r i c a — 494 Š k r t i ć L j u b i c a — 337 Š k u n d r i ć D e s a n k a — 175 Škundrić M a r i c a — 203 Š k u r i ć M i k a — 18 Š l a p a r M a r i j a — 304, 305 Š l e h t a M i r a — 386 Š l e z i n g e r A d a — 236 Š m i t A n i c a — 297 Š n e l e r - L u l i k M i m i c a — 228 Šnidaršić-Pavlinić A n đ e l a — 494 Š n j a r i ć M a r i j a — 354 Šobačić S l a v k o — 281 Š o b a k A n k i c a — 354 Š o b o t Z o r a — 18, 494 Š o l a j a L j u b i c a — 494 Š o l a j a M i l k a — 69, 94, 494 Š o l a j a R a d o j k a — 122 Š o l a r V e r a — 494 Š o l j a n L i d i j a — 395 Š o l j a n M a r i j a — 94, 181, 494 Š o l j a n V i n k a — 386 šoštarić K a t a — 494 š o š t a r i ć V e r a — 337 Š p a l j A n k a — 494 Š p a n o v i ć D r a g i c a — 13 Š p a n o v i ć L j u b i c a — 249 Š p a n o v i ć M i l k a — 261 Špeh R e z a — 281 Š p e r a c K a t j a — 495 Š p e r o - ž e n ž e r o v i ć D a n k a — 495 Š p i c e r - Č a l i ć K a t a — 337 Špiček P a u l a — 353 Š p i k a - Š e v o M a t i j a — 146 Š p i k a Z o r k a — 122 Š p i l j a k M i k a — 69 Š p i l j a k S l a v i c a — 354 Š p i l j a k Š t e f a — 495 Š p i r i ć A n t i c a — 5, 9, 495 Š p i r t a d r . — 441 Š p o l j a r Š t e f i c a — 355 Š p r l j a n I l i n k a — 495 Š p r o h a r S t a n k a M i r a — 495 Š r a j b e r A n đ e l a — 319, 320 Š r a j e r M a r i c a — 495 Š t a j n e r d r . Z o r a — 113 Š t a m b u k B o s i l j k a — 151 Š t a m b u k B o s i l j k a — 170 Š t a m b u k E s t e r a — 153 Š t a m b u k J a k i c a — 170 Š t a m b u k O l g a — 170 Š t a m b u k V o l g a — 319 Š t a m p a r dr. D e s a n k a — 370 Š t a m p a r L j e r k a — 355 Š t e f a n a c M a r a — 13 Š t e f a n a c - P i n t a r i ć A n i c a — 495 Š t e f a n e k K a t i c a — 306 Š t e f a n i ć D r a g i c a — 355 Š t e f i č i ć A n k i c a — 282 Š t e f i č i ć B a r i c a — 282, 290 Š t e f i ć L j u b i c a — 343 Š t e k o v i ć L j u b i c a — 249,261 š t e k o v i ć - š a š i ć S t o j a n k a — 261 S t e n g l - M i l a š i n č i ć F a n i k a — 495 �Š t e n g l V e r a — 94, 495 Š t e t a M i r a — 18 Š t e t i ć Z l a t a — 283 Š t i b r i ć M a r i c a — 355 Š t i m a c Đ u r đ a — 343 Š t i m a c Z l a t a — 107 Štimac-Zmajić S m i l j a — 495 Š r b a c D a r i n k a — 203 Š r b a c J o k a — 9, 495 Š t r b a c M a r i j a — 9, 495 Š t r b a c M i l e v a — 495 Š t r i t e r A n k i c a — 343 Š t r k a l j D e s a n k a — 104 Š t r u m b e r g e r K a t j a — 94 Š t r u m b e r g e r Z l a t a — 228 Štula P a v a — 282 Š t u l a P e t r a — 282 Štulić L j u b i c a — 203 Štulić M a r i j a n a — 337 Š t u m f o l D r a g i c a •— 132 Šubić D a n i c a — 261 Šubić J a k o m i n a — 122 Šubinski A n k i c a — 495 Šučur k a t a — 496 Šučura D r a g i n j a — 249 Šukunda D r a g a — 419 Šukunda E v i c a — 249, 261 Š u m a n o v a c M i c a — 496 Š u n j a r a V o j n a — 170 Šupe S t a n a — 171 Šupe Š i m i c a — 9 Š u p e r i n a E r i k a — 237 Šupica D r a g i n j a — 496 Šuput M a r i c a — 264 Šuran A n t i c a — 4 9 6 Šurić E r n e s t a — 9, 496 Š u S k o v i ć - K l e p e c T o n k a — 261 Š u S n j a r - B u b a l o M i l e v a — 203 š u š n j a r Z o r a — 13 Šutić F a n i k a — 203 Šutić S i l v a — 496 Š v a b e n i c - Z o r i č i ć V e r a — 231 246 Š v a j g e r M a r i j a — 284 Š v a j h o f e r E v i c a — 284 Š v a l b a D a n i c a — 59, 396 Š v a r c J e t i — 231 Š v e d o v a V e r a •— 324 Š v e l j o S a v a — 203 Š v i g i r L u d m i l a — 355 T T a b a k M a r i j a — 249 T a d i ć Đ u l k a — 203 T a d i ć M i r j a n a — 424 T a d i j a n o v i ć M i š a — 436 T a k a č B l a n k a — 386, 415 T a k a č Đ u r o — 431 T a k a č V e r a — 355 T a k u s P i n i k a — 282, 287 T a m b a č a B i s e r k a — 146 T a m b a č a L j u b a — 6, 9, 50, 146, 496 T a r a b e n e K a t i c a — 171 T a r a b i ć D e s a n k a — 228 T a r a b i ć K a t a — 249 T a r a b i ć M i l k a — 496 T a r b u k D a r a — 13, 203 T a r b u k D e s a — 228 T a r b u k J e l i c a — 249 T a r b u k K a t a — 249 T a r b u k M a r a — 249 T a r b u k S t a n k a — 228 T a k i ć M i l k a — 261, 263 T a t i ć - N i k o l i ć D u k a — 262 T e n c e r A l o j z — 422 T e o d o r č e v i ć J e l a 271 T e p a v a c D a n i c a — 203 T e p a v a c M a n d a — 496 T e p a v a c S o f i j a — 229 T e p a v e c N e v e n k a — 496 T e p e š Š t e f i c a — 355 T e p š i ć S t a n a — 218 T e r z i j a A n a — 147, 171 T e s l i ć M a r i c a — 203 T e š a n o v i ć M i l i c a — 284, 312 Tešilov Ruža — 6 T i č a c S l a v k o — 396 Tikulin Zora — 9 T i n t o r J u l i k a — 496 T i š m a B o j a — 203, 210, 211, 213 T i š m a I l i n k a — 204 T i š m a V a j a — 9, 496 T i z i e B o s a — 204 T k a l č e c R e g i n a — 496 T k a l e c Š t e f i c a — 337 T k a l e c Z o r a — 496 T o d o r i ć S o f i j a — 496 T o d o r o v i ć A n đ a — 400 T o d o r o v i ć A n k a — 297 T o d o r o v i ć E v i c a — 249 Todorović Jerka — 9 T o d o r o v i ć M a r i c a — 496 T o d o r o v i ć M i l a — 307 T o l e n t i n o R o z i n a — 151 T o l j a g a K o s o v k a — 124 T o m a c - B e n i ć B a r k a — 13, 496 T o m a c K a t a B i z e r o v a — 39, 244, 497, 246 T o m a s e o dr. V a n j a — 174 T o m a š J e l a — 122 T o m a š S a v a — 497 Tomašević-Bošković Julija — 497 Tomašević-Dragović Ljubica — 45, 48, 49, 497 T o m a š i ć D i n k a — 149 T o m a š i ć - Đ u j i ć Z l a t a — 122 T o m a š i ć M a r i j a — 108 T o m i č i ć A n k a — 19, 153 ' T o m i ć D a n i c a — 497 T o m i ć G e n o v e v a — 69, 93, 497 T o m i ć I v a n k a — 146 T o m i ć M a c a — 263, 386 T o m i ć M a r a — 212 T o m i ć M a r i c a — 246 T o m i ć M a r i j a — 307 T o m i ć M a r i j a — 246 Tomić-Marković Milka — 299 T o m i ć M i l j a — 30 T o m i ć - P e r i ć D r a g i c a —• 114 T o m i ć Z l a t a — 114 T o m l j a n o v i ć A n k a — 497 T o m p a A n i n a — 93, 425 T o m p a - K r e a č i ć V a n d a — 27 T o n č i ć M a r i j a — 337 T o n k o v i ć N a d a — 497 T o p i ć A n a — 282 T o p i ć A n đ e l k a — 171 T o p i ć C v i t a — 104 T o p i ć M a r a — 146 T o p l j a k J u l i j a n a — 319 T o p u z o v i ć J u l a — 497 T o p u z o v i ć K a t a — 497 T o r b a r i n a A n k i c a — 114 T o r i ć S o f i j a — 204 T o v a r l a ž a D a n i c a — 249, 262 T r a ž i v u k M a r i c a — 114 T r a ž i v u k R u ž a — 122 T r b o j e v i ć B o s i l j k a — 71, 442, 497 T r b o v i ć A n k a — 237 T r b o v i ć B e b a — 238 T r b o v i ć B o s i l j k a — 246 T r b o v i ć J e l k a — 236 T r b o v i ć M i l i c a — 277 T r b o v i ć N a d a — 244, 246 T r b o v i ć Sirnica — 39, 94, 497 T r b u h o v i ć K a r m e l a — 106 T r e s k a v i c a A n k a — 303 T r i n a e s t i ć - D u b a j i ć V j e r a — 8, 9, 497 T r i n a j s t i ć - Š i r o l a I v a n k a — 497 T r i p a l o M i k o — 53 T r i v a n o v i ć D e s a n k a — 262 T r i v a n o v i ć V o j i n — 262 T r i v i ć V i d a — 172 T r i v i ć V u k o s a v a — 303 T r k u l j a A n k a — 204 T r k u l j a M i r a — 204 T r k u l j a S o k a — 264 T r k u l j a V a s i l i j a — 497 T r k u l j a n D a n i c a — 262 T r l i n I v a — 497 T r n i n i ć B o s i l j k a — 229 T r o h a r I v a n k a — 40 T r o š i ć M a t i l d a — 156 T r o š i ć Z d e n k a — 229 T r u b a r a c A n a — 271 Trumbić-Alfirević Nevenka — 131, 132 T r u m b i ć - R a i ć N e d a — 146 T r u m b i ć S m i l j a n a — 171 T u č k o r i ć V i k i c a — 15, 16, 497 T u l i ć I v i c a — 150 T u l u m M i l k a — 289 T u m o r a A n k a — 13 T u r b a n L j u b a — 303 T u r č i n o v V i d o s l a v a — 171 T u r č i n o v A n đ e l a — 59, 498 T u r i ć K a t a — 94, 498 T u r k D a r i n k a — 246 T u r k M i c i k a — 246 T u r k M i c i k a — 246 T u r k Z d e n k a 246 T u r k a l j A n k a — 237 T u r k a l j M a r a — 262 T u r k a l j M a š a — 18 T u r k o v i ć D r a g i c a — 498 T u r k o v i ć K a t a — 498 T u r k o v i ć R u ž i c a — 74, 94, 498 T u r k u l i n A r t u r — 220, 232, 241 T u r u d i ć N a d a — 272 T u r z a H e r t a — 498 T u š k a n e c J a g i c a — 248, 498 T v r d o r i j e k a M i l k a — 279 U U č k a r M a r i j a — 498 U č k a r M i c i — 94 U d i e r M a r i n a — 13, 93, 498 U g a r a k M i l j a — 204 U g a r k o v i ć A n i c a — 498 U g a r k o v i ć D a n i c a — 204 U g a r k o v i ć M a r a — 204 U g a r k o v i ć S o f i j a — 204 U g l j e š a S o f i j a — 249 U j e v i ć A n a — 171 U j e v i ć A n t i c a — 498 U j e v i ć M a r a — 171 U j e v i ć M i l a — 171 U j e v i ć N e d a — 171 �U j i ć D a n i c a — 319 U l e m e k L j u b a — 13, 498 U l e m e k M a r i j a — 216 U m i č e v i ć M i l e v a — 498 U r l i ć N e d a — 108, 156 U r o i ć R o z a — 498 U s o r a c - L j u b i š i ć Z o r k a — 498 U t v i ć M i l k a — 19, 94, 498 U v o d i ć L u c a — 171 U v o d i ć K a r m e l a — 498 U v o d i ć M a r i j a — 114, 124 U v o d i ć M a t i j a — 171 U v o d i ć V e r o n i k a — 132 U v o d i ć Z o r k a — 122 U z e l a c D a n i c a — 498 U z e l a c D a r a — 204 U z e l a c D e s a — 141 U z e l a c Đ u r o — 422, 423 U z e l a c - F i l i p o v i ć L j u b i c a — 499 U z e l a c J e l a — 204 U z e l a c K a t i c a Z i t a — 499 U z e l a c M i l k a — 204 U z e l a c S t o j a n k a — 204 U z u r K a t i c a — 309 V V a j n h a r t K a t i c a — 355 V a l č i ć - J a k u l i ć K s e n i j a — 499 V a l e n č i ć — 96 V a l e n t i ć M a r i c a — 264 Validžija Franjo — 439 V a l o v i č i ć A n i c a — 499 V a l o v i č i ć N e v e n k a — 499 V a l p o t i ć E v i c a — 94 V a r a d y K a t i c a — 264, 499 V a r d a D a r a — 181, 213 V a r g a š M a n d a — 319 V a s i ć - T o m i ć M a r i j a — 499 V e d r i n a M i c i k a — 355 V e i n o v i ć M a š a — 204 V e j i n M i l k a — 204 V e j i n M i l k a — 204 V e j i n M i l k a — 264 V e j i n o v i ć N e n a — 204 V e j n o v i ć M a š a — 205 V e j n o v i ć M i l i c a — 204, 499 V e j n o v i ć M i l i c a — 204 V e j n o v i ć M i l k a — 204 V e j n o v i ć N e d a — 204 V e k i ć D r a g i c a — 282 V e k i ć V u k a — 18, 499 V e l a g i ć E v i c a — 282, 286 V e l f l M a r i c a — 307 V e l i c k i A n a — 291 V e l i m i r o v i ć A n k a — 433 V e l i m i r o v i ć D r a g i c a — 229 V e n u s O l g a 283 V e r n i ć D e š a — 31 V e r n i ć - T o r o k M a g d a — 499 V e s a n o v i ć M i l e n a — 499 V e s e l i M a j a — 442, 499 V e š e r a - P o p e l a r J o s i p a — 499 V e s e n j a k - Z m i j a n a c dr. Jelka — 340, 355 V e v e r n dr. K a t a r i n a — 322 V e ž a I v i c a — 171 V i c i ć J e r i c a — 171 V i c u l i n M a n d i n a — 124, V i d e k a L u c a — 122 V i d e k a V i n k a — 114 V i d e k o v i ć I v a n — 328 V i d e k o v i ć P a v a o — 329 321, 125 V i d o š J a n j a — 156 V i d o š e v i ć V j e r a — 171 V i d o v i ć D r a g i c a — 355 V i d o v i ć J e r k a — 499 V i d o v i ć K a t a — 114 V i d o v i ć L j u b i c a — 229 V i d o v i ć M a r i j a — 114, 146 Vidović Marija Abesinka — 356, 357 V i d o v i ć N e d j e l j k a — 171 V i d r a č R u ž i c a — 355 V i d u l i ć L u c i j a — 171 V i đ a k - K r s t u l o v i ć M a r i c a — 499 V i g n j e v i ć I l i j a — 229 V i g n j e v i ć T o n k a — 499 V i l i D a r i n k a — 500 V i l o v i ć T a m a r a •— 171 V i l u s M a r i j a — 262 V i l j a n a c N e d e l j k a — 319 V i l j a n a c R a d o j k a — 319, 500 V i l j a n a c V u k o s a v a — 319 V i n c e l j B a r i c a — 337 V i n c e k V e r a — 500 V i n č i ć M i r a — 249, 262 V i n i ć M a r a — 13 V i n k e t a R i n a — 246 V i n o v r š k i M a r a — 13, 500 V i n t e r š t a j g e r L j u b i c a — 500 V i s k i ć P o l d a — 500 V i s k o v i ć B o s i l j k a — 114 V i š e k A l o j z i j a — 500 V i š n j i ć M a r i j a — 342 V i š n j i ć S t a n a — 229 V i t a s L j u b i c a -— 205 V i t a s o v i ć B o r k a — 171 V i t a s o v i ć D r a g a — 12-5, 134 V i t e z i c a Z o r k a — 171 V i t e z i ć M a r i j a — 246 V i t k o D r a g i c a — 386 V j e š t i c a V u k o s a v a — 205 V l a d i ć M a r i j a — 262 V l a d i s a v l j e v i ć M a r i c a — 272 V l a d u š i ć J e l e n a — 262 V l a h F r a n j i c a — 500 V l a h M a r i j a — 65, 500 V l a h o v i ć M i l k a — 272 V l a i s a v l j e v i ć D r a g i c a — 212 V l a i s a v l j e v i ć D r a g i n j a — 355 V l a i s a v l j e v i ć M i k a — 181, 231 Vlaisavljević-Šobot Mara — 205 V l a i s a v l j e v i ć Z o r k a — 264 V l a j č i ć M a r i j a — 122 Vlajić Maša — 9 V l a k o v i ć K a t a — 310 V l a s t a A n a — 500 V l a š i ć S o f i j a 386 V l a t k o v i ć S m i l j a — 205 V o d a n o v i ć M a r i j a — 36 V o d o p i j a A n a — 370 V o d o p i j a K l a r a — 36 V o d o p i j a N a t a š a — 370 V o h a r e v i ć V e r i c a — 305 V o j a č e k T e r i n k a — 94 V o j i n i ć D a v o r k a — 284 V o j i n o v i ć J o k a — 500 V o j i n o v i ć M a r i j a — 205 V o j n o v i ć A n a — 262 V o j n o v i ć D r a g i c a — 229 V o j n o v i ć Đ u r o — 362 V o j n o v i ć M i l i c a — 305 V o j v o d i ć K o k a — 205 V o k a M i l k a — 285 V o r k a p i ć A n a — 16 V o r k a p i ć - J e r i ć N a d a — 262 V o r k a p i ć M a r i c a — 218 V o r k a p i ć Z o r k a — 284, 288 V o s t r e l A n a — 500 V o š n i g - B a č i ć N e l a — 229, 264 V r a č a r M i l k a — 500 V r a č a r e v i ć S a v e t a — 285 V r a n e A n k a — 20 V r a n e š M a r i j a — 299, 307, 312, 418 V r a n e š M i l i j a — 500 V r a n e š M i l k a — 500 V r a n e š e v i ć B o g d a n — 364 V r a n e š e v i ć D e s a n k a — 262 V r a n e š e v i ć J a n j a — 500 V r a n e š e v i ć M a c a — 364 V r a n e š e v i ć M a r i j a — 364 V r a n e š e v i ć M i l k a — 28, 501 V r a n e š e v i ć S o k a — 272 V r a n i ć I. — 440 V r a n i ć K a t i c a — 355 V r a n j e š R u ž a — 171 V r a n j e š e v i ć J a n j a — 94 V r a n j e š e v i ć K a t i c a — 308, 312 V r b a n D a n i c a — 337 V r b a n e c I v a n k a — 233 V r b a n i ć M a r i j a — 343 V r c e l j M i l k a — 141 V r d o l j a k - J a n j i ć S o n j a — 114 V r g a M i l j k a — 249, 262 V r k l j a n A n t e — 62 V r k l j a n I v k a — 370 V r n j a k L j u b i c a — 212 V r s a l o v i ć A n k a — 156 V r š i ć M a r i j a •— 69 V r t l a r I v a n k a — 122 V r u ć i n a Š t e f i c a — 355 V u č e n o v i ć J a g o d a — 319, 501 V u č e t i ć A n č a — 501 V u č k o v i ć A n đ e l k a — 135 V u č k o v i ć A n a — 69, 93, 501 V u č k o v i ć A n g e l i n a — 13, 501 V u č k o v i ć C v i j e t a — 297 V u č k o v i ć L u c a — 205 V u č k o v i ć L j u b i c a — 319 V u č k o v i ć L j u b i c a — 249 V u č k o v i ć M a r t a — 501 V u č k o v i ć P e t a r — 176 V u č k o v i ć - P o l o v i ć M i l a — 10, 12, 13, 74, 501 V u č k o v i ć Z o r i c a — 501 V u č k o v i ć Z o r k a -— 171 V u č k o v i ć Z o r k a — 264 V u d r a g Stana — 9 V u g a A n k a — 297 V u g a K a t a — 28, 74, 92, 93, 501 V u g e r K a t i c a — 355 V u g r i n D r a g i c a — 338 V u i n o v i ć P e r o — 362 V u j a k l i j a K a t a — 94, 501 V u j a k l i j a M i l k a — 249 V u j a k o v i ć M i l k a — 501 V u j a n i ć R a d o j k a — 262 V u j a n i ć S a v k a — 285 V u j a n i ć - S l a v i ć A n k a — 501 V u j a n o v i ć B r a n k a — 355 V u j a n o v i ć D u š a n — 364 V u j a n o v i ć I l i j a — 364 V u j a n o v i ć - Z d e l a r Ž i v k a — 501 V u j a s i n o v i ć D a r i n k a — 94 V u j a š k o v i ć D a n i c a — 246 V u j a t o v i ć M a r a — 141 V u j a t o v i ć M a r g a r e t a — 319 V u j č i ć A n k a — 13, 69, 501 V u j č i ć J e l e n a — 18 �V u j e v i ć J a g a — 134 V u j i č i ć A n đ a — 205 V u j i č i ć B o s a —• 205 V u j i č i ć D u š a n k a — 205 V u j i č i ć D u š a n k a — 205 V u j i č i ć J o v a n k a — 205 V u j i č i ć M i l i c a — 205 V u j i č i ć Z a g o r k a — 205 V u j i ć D r a g i c a — 229 V u j n i ć R a d o s l a v a — 319 V u j n i ć V e l i n k a — 319 V u j n o v a c R e z a — 501 V u j n o v i ć J a g a — 205 V u j n o v i ć K l a r a — 49 V u j n o v i ć M i l i c a — 206 V u j n o v i ć - M i l k o v i ć L u c a — 501 V u j n o v i ć S a v a — 249 V u j r o v i ć D a r i n k a — 277 V u k a č e v i ć - P r i c a S o f i j a — 206 V u k a d i n M a n d a — 94, 502 V u k a d i n M a r i j a — 171 V u k a d i n o v i ć A n k a — 63, 299 V u k a d i n o v i ć L j u b i c a — 262 V u k a d i n o v i ć M i l k a — 63 V u k a d i n o v i ć M i r a — 319 V u k a d i n o v i ć S a v k a — 319 V u k a d i n o v i ć - Š a k i ć N e n a — 206 V u k a l o v i ć M a r i j a — 141 V u k a s D u š a n k a — 272 V u k a s o v i ć K o v i l j k a — 502 V u k a s o v i ć M a r i j a — 297 V u k a s o v i ć M i l i c a — 124, 134 V u k č e v i ć J e k a — 249 V u k e l i ć B r a n k o — 239 V u k e l i ć D a n i c a — 247 V u k e l i ć D r a g i c a — 319 V u k e l i ć K a t i c a — 272 V u k e l i ć - L i p o v s k a M i l k a — 502 V u k e l i ć L j u b a — 249 V u k e l i ć L j u b i c a — 319 V u k e l i ć M a r a — 229, 502 V u k e l i ć S a r a — 355 V u k e l i ć Z o r a — 247 V u k i č e v i ć K a t a — 283 V u k i ć F i l k a — 502 V u k i ć M a r a — 502 V u k i ć S o k a — 29 V u k m a n A n k a — 146 V u k m a n M a r a — 156 V u k m a n R u ž a — 8, 122 V u k m i r o v i ć A n đ a -— 206 V u k m i r o v i ć B o s a — 206 V u k m i r o v i ć D r a g i c a — 502 V u k m i r o v i ć J o v a n — 408 V u k m i r o v i ć L j u b i c a — 206 V u k m i r o v i ć M a r a — 17, 18 V u k m i r o v i ć Š t a k a •— 502 V u k o b r a d o v i ć J e l a — 502 V u k o b r a t o v i ć D r a g a •— 206 V u k o b r a t o v i ć M a r i j a — 19 V u k o b r a t o v i ć M a r i j a — 206 V u k o b r a t o v i ć M i l k a — 206 V u k o j e v i ć I v k a — 124, 125, 134 Vukojević 134 Slavka — 124, 125, V u k o š i ć K a t i c a — 356 V u k o t i ć M i l k a — 262 V u k o t i ć N e d e l j k a — 356 V u k o v - C o l i ć E m a — 146 V u k o v i ć A n a — 272 V u k o v i ć B o j a — 171 V u k o v i ć D a n i c a — 229 V u k o v i ć D r a g i c a — 404, 415 V u k o v i ć J a n j a — 502 V u k o v i ć Jasna — 45 V u k o v i ć J e l a — 338 V u k o v i ć J o v a n k a — 306 V u k o v i ć L j u b i c a — 171, 356 V u k o v i ć M a n e — 416 V u k o v i ć M a r i j a D u n j a — 502 V u k o v i ć M i l e n k a — 283 V u k s o v i ć J u l a —- 304 V u k š a M a r i j a — 5, 45 V u k š i ć B o s i l j k a — 132 V u k š i ć - G r č i ć N e v e n k a — 206 Vukšić Janja — 9 V u k š i ć M a r i j a — 171 V u l e t i ć M a r i j a — 132 V u l j a k J u l k a — 356 V u n e t a M i l k a — 264 V u n e t i ć V e r a — 338 Vunić Ika — 9 V u n j a k B o j a — 206 V u n j a k D a n i c a — 206 V u n j a k L j u b i c a — 206 V u n j a k S m i l j a — 264 V u r o i ć B a r i c a — 342 W W e i s V l a t k a — 262 W e i s s Z o r a — 262 W e i s s m a n n dr. — 375, 386 Z Z a g a j s k i A n đ e l a —• 344 Z a g o r a c D a n i c a -— 206 Z a g o r a c M a r t a — 172 Z a g o r a c V e d a — 94, 502 Z a h t i l a A n đ e l k a — 502 Z a k l a n B o s i l j k a — 303, 304 Z a k l a n M a r a — 206 Z a l e š č a k M a r i j a — 343 Z a m e r S l a v i c a — 338 Z a n i n o v i ć F r a n a — 122 Z a n i n o v i ć F r a n a — 172 Z a n i n o v i ć N a d a — 146 Z a n i n o v i ć Š i m a -— 9 Z a r i ć S t a n a — 277 Z a s t a v n i k o v i ć K r u n k a — 502 Z a s t a v n i k o v i ć M a r i c a -— 69, 93, 439, 440, 502 Z a u h a r N a d a — 356 Z a v a d a Đ o k o — 213 Z d j e l a r - F u č e k A n k i c a — 94 Z d j e l a r P e t r a — 301 Z d r o b l j i ć I v a n — 232 Z e b i ć M a r a — 502 Z e c M i l a — 13 Z e c M i l e v a — 503 Z e c P a u l a — 312 Z e c S t o j a — 249 Z e l e n i ć M a r a — 93 Z e l i ć L e n k a — 172 Z e n z e r o v i ć F u m i c a — 94, 247 Z i r i ć A n đ e l i j a — 229 Z i v e c V i d a — 301 Z j a č a - č a č i ć K a t i c a — 229 Z l a t a r M i l e v a — 229 Z l a t a r i ć S a š a — 418, 422, 423, 432, 434 Z l a t i ć D i n a — 74, 82, 93, 503 Z l o k a p a M i l j a — 292, 293 Z l o k a p a R o s a — 309 Z m i j a r e v i ć M i l i c a — 132 Z o r i č i ć A n k a — 152 Z o r i č i ć - L o p a j i ć M i r a — 503 Z o r i ć M i c a — 13 Z o r i ć M a r a — 206 Z o r i ć M i l k a — 503 Z o r i ć M i l k a M i k a — 503 Z o r i ć S t a n a — 250, 262 Z o r i ć S t o j a — 262 Z o r o M a n d a — 172 Z o r o M a t i j a — 172 Zorotović-Štambuk Domina — 172 Z o r o v i ć D r a g a — 249 Z r n č e v i ć S l a v k a — 104 Z r n i ć M i l i j a — 503 Z r n i ć N e d e l j k a — 272 Z r n i ć - V u č k o v i ć S m i l j a — 503 Z u a n i ć - B a c k o v i ć M a r i j a — 122 Z u a n i ć M a r i j a — 122 Z u b e r M a r i j a — 338 Z u b i ć A n đ a — 304 Z u b o v i ć A n t o n i j a —• 272 Z u b o v i ć M a r i c a — 206 Z u l a n j a k A n d r e n a — 132 ž Ž a g i N a d a — 49 Ž a j a J a n j a — 172 Ž a k m a n B o ž e n a — 16, 503 Ž a k n i ć A n đ e l a — 106 Ž a k u l a M i l e v a — 292, 307 Ž a k u l a S m i l j a — 206 Ž a n i ć K a t a — 356 Ž a n k o v i ć S t o j a — 206 Ž a r k o v i ć dr. G r u j i c a — 322, 324 Ž d e r i ć A n k a — 122 Ž e n d i ć M a r i j a n a — 59 ž e ž e l j A n đ e l a — 356 ž e ž e l j Jeka — 9 Ž g a n j a n D a n i c a — 297 Ž i g i ć A n đ a — 206 Ž i g i ć D r a g i c a — 206 Ž i g i ć E v i c a — 207 Ž i g i ć M i c a — 207, 211, 212, 213, 263 Ž i g i ć M i c a — 207 Ž i g i ć R a d e — 72, 207 Ž i l k o v i ć V i n c e n c a — 107 Ž i l j a k A n i c a — 94 Ž i r o v i ć M a c a — 356 Ž i v a n o v i ć D a r a — 319 Ž i v k o v i ć D a r i n k a — 13 Ž i v k o v i ć K a t a — 319 Ž i v k o v i ć L j e p o s a v a — 319 Ž i v k o v i ć L j u b a — 229 Ž i v k o v i ć N a d a — 311 ž i ž i ć K a t i n a — 172 ž m i r i ć Z o r a — 338 Ž n i d a r š i ć J e l a — 338 Ž u g a j M a r a — 23 Ž u l j a n A n đ a — 122 Žunić A n đ a — 42 Ž u n i ć M a r a — 504 Žunić M a r a — 504 Župčić R e z i k a — 229 Ž u p i ć I v k a — 124 Ž u r g a I z i d o r a M a r ž e n k a — 504 Žutić A n k a — 207 Žutić A n k i c a — 262 Ž u t i ć S t a n a — 207 Ž u v e l a M a r a — 148 Ž u v e l a - P i č u l i n M a r i j a — 114 Ž u v i ć A n k a — 114 Ž u v i ć M a r i j a — 504 ž u ž i ć A n k i c a — 285 ž u ž i ć S t a n k a — 212 �POPIS slikà Strana Strana Ljuba Tambuca i Anka Šarić Mila Karađole-Trešnjić Sa konferencije u Kunića 26. XI. 1944. Izložba ručnih radova na Kordunu . . . Vikica Tučkorić Mira Bjelajac, Seka Marković-Dupalo, Vanda Tompa-Kreačić, Vera Marković-Krunić i Savka Haluza Domaćinski tečaj pri ZAVKOH-u u Glini Žene Orljevca peru za partizane . . . Narod Slavonije prebacio je 14 vagona žita za Liku Ivanka Trokar Cvita Gilić, Slana Miletić i Perica Radanović — članovi Kotarskog odbora AFŽ Muć — siječanj 1944. g. . . . II. okružna konferencija AFŽ Dalmacije 38 40 u Sinju 1945 Predkongresni miting u Splitu 7. III. 1945 Radno predsjedništvo I. oblasne konferencije AFŽ-a u Splitu Žene Pule šiju za vrijeme njemačke okupacije zastave za doček Jugoslavenske armije Žene glasaju na izborima za NOO u oslobođenom Splitu Doček međunarodne komisije u Pazinu . Katica Černjul Bunker u kojem se nalazila štamparija OK KPH Rijeka. Marija Puhar daje hranu svojoj kćerki Julki Prva Narodna vlada Hrvatske . . . . Proslava oslobođenja u Rijeci . . . . Žene Hrvatske u posjeti kod Maršala Tita u Beogradu 19. III. 1945. . . . S izložbe radova za I. kongres AFŽ-a Hrvatske u Zagrebu — srpnja 1945. Izložba darova Okružnog odbora AFŽ Virovitica Prvi kongres antifašističkog fronta Hrvatske 47 Žene dolaze na Kongres Dolazak žena na Kongres Delegati kotara Slav. Požega Žene Julijske Krajine na svom Prvom kongresu odlučno traže priključenje Jugoslaviji 34 6 9 11 11 16 Žane Hrvatske u NOB Narod Istre traži priključenje Jugoslaviji Doček međunarodne komisije u Pazinu . Narod je na svim kućama ispisao zahtjeve za priključenje Jugoslaviji . . . . Sa dočeka međunarodne komisije u Labinu 1946. g 96 97 98 99 Prva partizanska mornarica 27 34 37 46. 51 53 54 56 58 59 60 62 64 67 70 109 Marija Lasić-Kosmat Vinka Videka Ljubica Dumanić-Tadin Marija Klarić Vjera Poljak Proslava 1. maja 1944. g. na Visu . . . Nevenka Trumbić-Alfirević i Marija Novak Zorka Mandić Blaženka Dujilo Iva Glamoč Mila Mišurac Zdenka Šegvić . . Borci XX. divizije - Velika Popina u Lici, 1944. g Prve odlikovane drugarice XX. divizije — Trst 1945. g Omladinke sa Iža odlaze u partizane na terenu Vodica 1942. g 112 114 116 118 121 123 131 134 135 136 136 140 142 144 159 Dalmatinke na bolničarskom kursu 1944. g. u Bari-u 170 Partizanska iskaznica dr. Smilje Mikačić od 1. I. 1944. g 173 Omladinka-bolničarka Marija Šoljan, kao komesar partizanske bolnice na Bijelim Potocima u Lici 1943. g 174 181 Na previjalištu . . 187 Anđa Ciganović i Draga Ninković . . . 197 Jeka Obradović, Neda Obradović i Nada Čanković 199 71 Seka Radivojša, Desa Obradomć, Milka Matić, Maša Vejnović i Mara Dukić . 72 Faksimile pisma dr. Slave Četković-Ocko 208 75 79 81 Dr. Slava Četković-Očko . . . . . . . Narod hrani svoju vojsku Anka Bulat Bolnica na Kordunu u Petrovoj Gori . . Nada Oreščanin Mira Skorupan-Trkulja 85 205 209 216 219 221 225 227 529 �Strana Strana Nada Dragosavljević u partizanskom logoru na Psunju, 1941. g Borci Posavskog odreda Dr. Olga Milošević Partizanska bolnica na Psunju . . . . Marija Kuprešanin, Desa Gvozdić, Zlata Štrumberger, Lidija Adžija, Franjica Budak, Milica Mašić, Ruža — -, Naranča Končar i Branka Grbić - - šifrantski odsjek GŠH, na Kordunu ljeti 1944. g Narodni heroj Anka Pađen Naca Matić 2'28 235 239 242 242 Melanija M atrij an Ema Kruljac-Pleše Ž,ene borci iz Hrvatskog Primorja - delegati na 1. konferenciji AFŽ za Hrvatsku: - srpanj 1943. g Kata Tomac Bizerova Nada Trbović Katica Kušec Janja Banjanin Milja Bunčić Učesnici vojno-omladinskog kursa na Baniji, 1942. g Narodni heroj Milanka Kljajić . . . . Bolnička četa Omladinske brigade na Baniji Bolničarka pruža pomoć na položaju . . Ana Milaković-Panjković llonka Rajdl Dobrila Blanuša-Belić, Darinka Blanuša, Vida Blanuša i Branka Blanuša-Jovanović XII. slavonska brigada na maršu kroz Požešku dolinu Borci XII. slavonske brigade Borci I. bataljona XII. brigade - jesen 1943. g Bolnička četa omladinske brigade »Joža Vlahović«, na prihvatnom previjalištu u Suhopolju za vrijeme oslobađanja Podravske Slatine - krajem ljeta 1944. 243 244 244 249 252 252 254 257 261 263 270 271 272 273 273 274 275 277 Borci 290 čehoslovačke brigade »Jan Žiška« (prva 278 279 281 286 287 lijevo) 291 Narodni heroj Persa Bosanac 293 Žene borei XVII. brigade . . . . . . . . 29'6 Anđa Iiopač-Balenović, Joco Drača i Anđelka Germovšek-Martić Borci II. bataljona XXI. brigade . . . »Partizansko bure« na Pokuplju . Žene borci brigade »Braće Radića« Radio-lele graf ski kurs u Grabovnici Čazme - ljeto 1944 Nada Markuš i Dragica Lesičar - . . . . . . kraj 322 323 325 329 331 333 335 336 341 347 borci XXXII. divizije Paula Špiček, Milica Hrenović i Zlatica Prugoveiki - borci XXXlI. divizije . Narodni heroj Marija Vidović Abesinka Djeca optužuju Poklana djeca u Jasenovcu Užasi logora u Staroj Gradiški . . . . Zbjeg s Kozare u Slavoniji Djeca samrtnici iz logora u Jasenovcu . Narod je otimao spasavao djecu iz kolone smrti . . Tako su živjela i umirala djeca u logoru u jaski 351 353 357 359 3i68 371 376 381 383 384 3.85 Štala u Jaski - logor za djecu . . . . . 387 Dolazak transporta djece s Kozare u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu . . . 393 godine Dobrila Jurić Narod se brine za ishranu svoje vojske Bolnička četa XVIII. brigade u Slavoniji - ljeto 1944. g Grupa partizanki XVIII. brigade na Papuku, 1943. g Paca Stanisavljević Dio Štaba II. slavonske KNOJ brigade na Psunju - veljača 1945. g Borci II. slavonske KNOJ brigade na Psunju - veljača 1945. g Mileva J orgić-Miščević s drugaricama Osoblje ambulante u Mikleušu, 1944. g. Pred partizanskom bolnicom na Papuku, prosinac 1943. g U posjeti invalidskom domu VI. korpusa ina Ljutoću Narodni heroj Milka Kufrin Grupa partizana i partizanki u Pokuplju Pepica Broz, Milka Pipić, Anka Crnčić Dragica Mikšić - Tabor i Rozina Govetnik s drugovima — borci Karlovačke • brigade 313 314 316 321 297 298 Za vrijeme školske obuke u dječjem domu u Novom Partizanski dječji dom u Grabovcu na Kordunu Prosvjetna grupa pionira dječjeg doma u Grabovcu Partizanska osnovna škola u Vučjaku 1944, g Djeca izbjeglice iza VI. neprijateljske ofenzive sabrana u KK KPH Sjeničak . 2944. g 397 399 403 411 413 Faksimile evakuacionoe lista Djeca pred evakuacionom stanicom u če' \ . mernici 418 Partizanska škola u Lovskoj, kot. Novska 421 ... 419 Osoblje partizanskog doma u St. Cesarei 423 Narod iz okolice Knina u zbjegu St. Maria di Bagno u Italiji - 1943. g. . . . 42i6 Obuka u Eli Shattu 427 U Eli Shattu 428 Stranica iz »Početnice« 428 �Strana Djeca uče na pijesku Dom za majke i djecu u Her.cegov.cu 1944. g Djeca uče ručni rad pred dječjim domom u Radonji Partizanski dječji dom u Radonji na Kordunu Partizanski dječji dom u fovičićima na Kordunu Obuka u osnovnoj školi u Otočcu - 1943. g. 429 431 433 435 435 436 Strana Tečaj za upravitelje dječjih domova u Splitu - veljače 1945. g. - U sredini: Tatjana Marinić upravitelj tečaja . . . Kulturno-prosvjetni rad u dječjoj bolnici u Splitu - 1945. g Dječji dom iz Zvečeva evakuiran 1944. u Vojvodinu Borac-učenik partizanske gimnazije . . Daći partizanske gimnazije u Glini za vrijeme učenja 437 438 441 445 446 �SADRŽAJ Strana P r v a k o n f e r e n c i j a A F Ž za o k r u g Š i b e n i k o d r ž a n a 22. i 23. X. 1944. u S t a n k o v c i m a Biranje Okružnog Treća okružna odbora AFŽ konferencija za okrug Antifašističkog fronta žena za okrug Karlovac odr- ž a n a 29. X. 1944. u V o j n i ć u 10 Organizaciono stanje A F Ž za okrug Karlovac u vrijeme održavanja III. okružne konferencije Brzojavni 14 pozdrav žena Varaždinskog okruga od 29. X. 1944. Prvom kongresu žena H r v a t s k e povodom njihove P r v e konferencije O 5 9 Šibenik daktilografskim Članak iz studeni 14 kursevima »Žene 1944 u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 11, 15 O g l a s G l a v n o g r a v n a t e l j s t v a za j a v n i r e d i s i g u r n o s t od 4. X I . 1944. o v j e š a n j u Vikice Tučkorić i o s t a l i h (neprijateljski 15 dokument) O I I I . O k r u ž n o j k o n f e r e n c i j i A F Ž L i k e o d r ž a n o j u S r e d n j o j G o r i 4. i 5. X I . 1944. Iz brošure »Žene Like bore se, Pozdrav delegata sa III. rade i Okružne govore« 16 konferencije AFŽ za Liku od 4. X I I . 1944. M a r š a l u Josipu B r o z u Titu 21 Žene u obnovi i i z g r a d n j i z e m l j e Članak rujan iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 10, 21 1944 Izvještaj Okružnog odbora A F Ž za L i k u o d 9 . X I . 1944. Glavnom odboru A F Ž Hrvaske o rezultatima predkongresnog takmičenja 24 O izgradnji popaljenih krajeva Članak Kade Sremec br. studeni 1944 11, iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 25 I I I . O k r u ž n a k o n f e r e n c i j a A F Ž B a n i j e o d r ž a n a u G l i n i 11. i 12. X I . 1944 26 K o n f e r e n c i j a A n t i f a š i s t i č k o g f r o n t a žena u oslobođenom Splitu Iz »Slobodne Dalmacije«, glasila JKOF Domaćinski tečajevi na oslobođenom Članak Letak »Banijskih Okružnog studenog O iz vijesti«, odbora AFŽ glasila Dalmacije, br. 82, od 20. XI. 1944. . . . 32 teritoriju Okružnog Varaždin odbora ženama JKOF Banije, varaždinskog 25. XI. okruga 1944. 33 krajem 1944 34 Okružnim konferencijama A F Ž u Dalmaciji Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, studeni 1944 35 I z v j e š t a j O b l a s n o g o d b o r a A F Ž z a S l a v o n i j u o d 4 . X I I . 1944. G l a v n o m o d b o r u A F Ž H r v a t s k e o p r i p r e m a m a za P r v i k o n g r e s 36 �Pismo Maci Gržetić — predsjednici Glavnog odbora AFŽ za Hrvatsku o pred- k o n g r e s n o m n a t j e c a n j u ž e n a G o r s k o g K o t a r a k r a j e m 1944 39 Biografija Narodnog heroja Ivanke Trohar 40 Izbjeglice Like i Gorskog Kotara u Pokuplju Članak iz l~'sta »Naprijed«, glasila KPH br. 95-96, od 8. 111. 41 1945 Predkongresna izložba darova žena Moslavine Dopis iz »Žene prosinac u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 12-13, 42 1944 Izvještaj O k r u ž n o g odbora A F Ž Dubrovnik Oblasnom odboru A F Ž z a D a l m a c i j u o žena radu 43 K o n f e r e n c i j a A n t i f a š i s t i č k o g fronta žena u oslobođenoj Članak iz Izvještaj »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, Dopisi Dalmaciji 1-2, 45 1945 O k r u ž n o g o d b o r a A F Ž B i o k o v s k o - N e r e t v a n s k o g o k r u g a o d 19. I . Oblasnom odboru A F Ž D a l m a c i j e o I I . okružnoj za od 5. I I . br. štampu o predkongresnom radu 1945. konferenciji žena grada 48 i kotara Virovitice 1945 49 I z v j e š t a j M j e s n o g o d b o r a A F Ž Š i b e n i k o d 20. I I . 1945. O b l a s n o m o d b o r u A F Ž z a Dalmaciju o predkongresnom takmičenju Izvještaj Gradskog odbora A F Ž Sušak 49 od 21. I I . 1945. Propagandnom odjelu O k r u ž n o g N O O z a H r v a t s k o P r i m o r j e o radu o r g a n i z a c i j e A F Ž o d p o č e t k a N O B II. oblasna konferencija AFŽ Dalmacije održana u oslobođenom Splitu 50 od 7.-10. I I I . 1945. Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 3-4, 52 ožujak-travanj 1945. P r o s l a v a 8. m a r t a 1945. u I s t r i Iz »Hrvatskog lista«, glasila I z b o r i za br. 69, od 11. ožujka 1945. 54 1945 55 Narodno-oslobodilačke odbore u Dalmaciji Članak iz Izvještaj Okružnog odbora KOF Pula, »Dalmatinke u borbi«, ilegalnog Mjesnog glasila odbora AFŽ br. 3-4, Sušak od AFŽ Dalmacije, ožujak-travanj 19. ožujka 1945. Okružnom odboru A F Ž za H r v a t s k o P r i m o r j e o predkongresnom radu žena P o m o ć naroda Članak iz Istre Narodno-oslobodilačkoj »Hrvatskog lista«, glasila 57 vojsci Okružnog odbora KOF Pule, br. 71, od 58 25. III. 1945 U S p l i t u j e 14. I V . 1945. f o r m i r a n a P r v a n a r o d n a v l a d a H r v a t s k e 61 J u n a č k a I V . A r m i j a d o n i j e l a j e slobodu n a p a ć e n o m n a r o d u L i k e Članak iz »Srpske riječi«, glasila Srpskog kluba vijećnika ZAVKOH-a, od 63 15. IV. 1945 Z a h v a l a V r h o v n o g k o m a n d a n t a j e d i n i c a m a I V . A r m i j e i m o r n a r i c e o d 3 . V . 1945. povodom oslobođenja Istre i Slovenskog P r i m o r j a 64 I z g o v o r a M a r š a l a T i t a p r e d s t a v n i c a m a A F Ž I s t r e o d 20. l i p n j a 1945 65 Okružnica Glavnog odbora AFŽ Hrvatske od 27. V I . 1945. s v i m Oblasnim i Okružnim odborima A F Ž povodom saziva P r v o g kongresa A F Ž Hrvatske . . . . 66 I z l o ž b a ručnih r a d o v a u Č a z m i Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 12-13, 1945 68 Z b o r ž e n a u Z a g r e b u 21. V I I . 1945. uoči P r v o g k o n g r e s a A F Ž H r v a t s k e Prvi kongres i 23. V I I . 1945 Antifašističkog fronta žena Hrvatske održan u Zagrebu 69 21. 22. 72 �T e l e g r a m M a r s a l a J u g o s l a v i j e Josipa B r o z a T i t a I . kongresu A F Ž H r v a t s k e . . . 74 Govor predsjednika Z A V N O H - a Vladimira Nazora 75 G o v o r predsjednika vlade N R H r v a t s k e dra V l a d i m i r a Bakarića 76 Govor Cane Babović predsjednice A F Ž - a Jugoslavije 78 G o v o r borca D r a g i c e M a đ a r a c u ime žena boraca Jugoslavenske a r m i j e 79 G o v o r L e p o s a v e P e r o v i ć predsjednice žena Bosne i H e r c e g o v i n e 80 G o v o r V a l e r i j e Kocjančić u ime slovenki Trsta 82 G o v o r Dine Zlatić u ime žena Istre 82 Politički referat 84 A n k e Berus Iz organizacionog referata Mace Gržetić 89 Govor K a t e V u g e iz Banije 92 Govor Stojanke Aralice iz Like 92 Glavni odbor A F Ž - a Hrvatske izabran na I. kongresu 93 B i o g r a f i j a Narodnog heroja A n k e Berus 95 Rezolucija Prvog kongresa Slavensko-talijanskog antifašističkog saveza žena J u l i j s k e K r a j i n e o d r ž a n o g u R i j e c i 17. v e l j a č e 1946. 96 Iz »Glasa Istre«, glasila KOF Istre, od 18. II. 1946 I z p i s m a J u g o s l a v e n s k e d e l e g a c i j e n a čelu s d r u g o m Edvardom Kardeljem Kon- f e r e n c i j i za m i r u P a r i z u 16. X. 1946 98 Dalmacija 102 Žene borci I. dalmatinske proleterske brigade 104 M e đ u ženama borcima I. dalmatinske proleterske brigade bile su i ove d r u g a r i c e 110 M e đ u ženama borcima I I . dalmatinske proleterske b r i g a d e bile su i o v e drugarice 115 I z v j e š t a j štaba I X . d i v i z i j e N O V J u g o s l a v i j e o d 27. X . 1944. o ž e n a m a b o r c i m a 123 . I V , s p l i t s k a u d a r n a b r i g a d a - s p j e s m o m se b o r i , s p j e s m o m u m i r e 127 Među ženama borcima I X . d i v i z i j e bile su i o v e drugarice 128 U j e d i n i c a m a X I X . d i v i z i j e b i l e su na d a n 31. X. 1943. 292 ž e n e 133 D o p i s X I X . d i v i z i j e G l a v n o m o d b o r u A F Ž H r v a t s k e k r a j e m 1944. u k o m e j e i s t a k nuto nekoliko likova žena Dopis političkog komesara boraca XIX. divizije X I X . divizije Glavnom i drugih dalmatinskih odboru A F Ž Hrvatske, jedinica 133 o ženi vojniku Iz brošure »Žena vojnik«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 136 Nekoliko primjera iz života i borbe najboljih drugarica X I X . divizije Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, str. 9. 1944 Među ženama borcima Iz naših XIX. divizije bile s u i o v e d r u g a r i c e 137 138 brigada Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, 1944 141 M e đ u ž e n a m a borcima X X . d i v i z i j e bile su i o v e d r u g a r i c e 142 Žene borci X I . dalmatinske brigade X X V I . d i v i z i j e 147 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a X X V I . d i v i z i j e bile s u i o v e d r u g a r i c e 154 �Herojstvo omladinke Marije Šinković 156 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a d a l m a t i n . o d r e d a i d r u g i h j e d i n i c a b i l e su i o v e d r u g a r i c e Iz izvještaja Sanitetskog odsjeka V I I I . korpusa od 5. ožujka 1944. 157 Sanitetskom o d s j e k u V r h o v n o g Štaba o d r u g a r i c a m a u s a n i t e t s k o j službi 172 I z i z v j e š t a j a š e f a S a n i t e t s k o g o d s j e k a V I I I . k o r p u s a o d 30. o ž u j k a 1944. S a n i t e t s k o m o d s j e k u V r h o v n o g Štaba o p o s t a v l j a n j u M i l k e D u l č i ć u p r i h v a t n i c i . . . . 174 I z i z v j e š t a j a S a n i t e t s k o g o d s j e k a V I I I . k o r p u s a o d 4 . t r a v n j a 1944. o p o s t a v l j a n j u K a t i c e R a d e za r e f e r e n t a saniteta b r i g a d e Iz pisma 175 S a n i t e t s k o g o d s j e k a V r h o v n o g Štaba o d za u n a p r e đ e n j e d r . S m i l j e M i k a č i ć 7. t r a v n j a 1944. o prijedlogu » 175 Iz č l a n k a o p o h v a l a m a s a n i t e t s k o g o s o b l j a od s r p n j a 1944 175 Z a h v a l a p r e v i j a l i š t a I . dalmatinske p r o l e t e r s k e b r i g a d e A F ž - u Šibenik z a d a r o v e ranjenicima 176 I z m j e s e č n o g i z v j e š t a j a u p r a v n i k a m o r n a r i č k e b o l n i c e o d 30. X I . 1944. o r a z m j e štaju drugarica u sanitetu 176 Lika 177 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a l i č k i h p a r t i z a n s k i h j e d i n i c a b o r i l e su se i o v e d r u g a r i c e Partizanka . 179 priča Iz »Ličke žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 182 7-8, studeni 1942 N a j v e ć i dar Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 14-15, svibanj-lipanj 1943. . . . 189 K a k o se bore ličke partizanke Iz »Ličke žene u Naredba borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 9, 193 prosinac 1942 štaba V I . divizije N O V Hrvatske 207 Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 12-13, 1943 Politdelegat Milka Pokrajac 208 Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 P i s m o d r . S l a v e C e t k o v i ć - O č k o o d 1 . V . 1942. K o m i t e t u z a p o m a g a n j e p a r t i z a n s k i h odreda u Zagrebu, k o j i m poziva liječnike u N O V i traži pomoć u sanitetskom materijalu 208 ž e n e u D o n j e m L a p c u brinu s e z a s v o j e r a n j e n i k e 211 Članak iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 2, svibanj 1942 Izvještaj B o j e Tišma upravnika partizanske bolnice na Bijelim Potocima od 15. I X . 1942. o s m r t i j e d n o g d r u g a u b o l n i c i 211 Žene pomažu ranjenicima za v r i j e m e napada na M o g o r i ć Članak ii »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 3, srpanj 1942 212 P r i j e d l o g u p r a v n i k a v o j n o - p a r t i z a n s k e b o l n i c e u K r b a v i c i o d 23. I I I . 1943, O t m a r u K r e a č i ć u da se u »Dnevnim vijestima« pohvali osoblje bolnice u Krbavici . . 212 S p i s a k s e s t a r a p o m o ć n i c a i b a b i c a u s a n i t e t u H r v a t s k e od 8. I X . 1943 213 Kordun 214 Kroz ofenzivu Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 1, 215 lipanj 1943. Žene borci Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 216 �U j e d i n i c a m a I. k o r p u s a N O V H r v a t s k e bilo je na d a n 19. I I I . 1943 571 ž e n a . 217 K a r l o v a č k a b r i g a d a - to je naš ponos Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 10, rujan 1944 217 M e đ u b o r c i m a k o r d u n a š k i h j e d i n i c a b i l e su i o v e d r u g a r i c e 218 U V I I I . k o r d u n a š k o j d i v i z i j i b i l e su na d a n 28. I I I . 1943. 194 ž e n e 220 I z v j e š t a j č e t e V I I I . u d a r n e d i v i z i j e o d 16. X . 1944. š t a b u d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a 229 P r i m o r j e i Gorski K o t a r 230 I z i z v j e š t a j a r e f e r e n t a s a n i t e t a X I I I . d i v i z i j e o d 22. X I . 1943. r e f e r e n t u s a n i t e t a I V . korpusa o stanju sanitetske službe u d i v i z i j i Iz naredbe Štaba XIII. divizije o d 28. XII. 231. 1943. kojim se pohvaljuju borci i rukovodioci I V . bataljona I I I . brigade Izvještaj tivnim 232 Štaba I . u d a r n e b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o učešću ž e n a b o r a c a u o p e r a - jedinicama 233 B i o g r a f i j a Narodnog heroja A n k e Pađen 234 I z v j e š t a j Štaba I I I . b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a u s v o j i m j e d i n i c a m a 235 I z v j e š t a j Štaba I I . b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a 236 I z v j e š t a j Štaba X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a u s v o j i m j e d i n i c a m a 237 Prva Goranka partizanka - komesar bataljona 238 Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Gorski Kotar, srpanj 1944 Među borcima POJ i NOV Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara nalazile su se i o v e d r u g a r i c e 240 31. X I I . 1943. b i l o j e u j e d i n i c a m a X I I I . d i v i z i j e 139 ž e n a b o r a c a 241 Još jedna junakinja je p a l a ! 24.5 Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Gorski Kotar, br. 2, 1943 P r i m o r k a i z Š k r l j e v a p i š e s v o m sinu b o r c u u N O V 247 Iz »Primorke«, glasila AFŽ za Hrvatsko Primorje, br. 12, studeni 1943 Z e m i t r a v e z k a d nisi z a s o l d a t a ! 247 Banija 248 I z v j e š t a j K K K P H G l i n a o d 14. X . 1944. o ž e n a m a b o r c i m a s p o d r u č j a k o t a r a . 249 T a k o v e su žene borci Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945. Mala Bosa 250 M e đ u ženama borcima partizanskih odreda i drugih jedinica B a n i j e nalazile su se i o v e d r u g a r i c e Biografija Partizanka 251 Narodnog heroja Milanke Kljajić 257 sudi lz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, lipanj 1943 Iz N a r e d b e br. 19 259 Štaba I V . u d a r n o g k o r p u s a N O V i P O J u g o s l a v i j e o d 26. I . 1945. o p o s t a v l j a n j u i p r o i z v o đ e n j u ž e n a b o r a c a 263 Slavonija 265 D o p i s Štaba V I . k o r p u s a o d 30. V . 1944. r e d a k c i j i » Ž e n e u b o r b i « , g l a s i l u G l a v n o g odbora A F Ž za Hrvatsku o istaknutim ženama borcima X I I . brigade 266 �P r i j e d l o g za p r i z n a n j e r a n g a k a p e t a n a p r v o b o r c u M i l a k o v i ć - P a n j k o v i ć A n i . . . 267 U X I I . u d a r n o j b r i g a d i b i l o je na d a n 29. V I I I . 1943. 136 ž e n a 268 Među ženama borcima X I I . prolet. udarne brigade borile su se i o v e drugarice 269 P r i j e d l o g z a p r o i z v o đ e n j e u čin p - p o r u č n i k a J u g o v i ć D u š a n k e b o r c a X V I . o m l a dinske b r i g a d e » J o ž a V l a h o v i ć « U redovima boraca XVI. 274 omladinske brigade »Joža Vlahović« bile su i ove drugarice 275 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a X V I I I . b r i g a d e bile s u i o v e d r u g a r i c e 278 Žene borci Osječke b r i g a d e X I I . udarne d i v i z i j e Spisak drugarica I. bataljona Osječke b r i g a d e 282 Drugarice I I . bataljona Osječke brigade 283 Drugarice I I I . bataljona Osječke brigade 284 Drugarice IV. bataljona Osječke brigade 285 O n a j b o l j i m drugaricama borcima i bolničarkama Osječke brigade 286 P r i z n a n j e borcima X I I . udarne i Osječke b r i g a d e za borbene uspjehe u periodu o d 15. V I . d o 10. I X . 1944 289 M e đ u borcima O s j e č k e i č e h o s l o v a č k e b r i g a d e » J a n Ž i š k a « bile su i o v e drugarice 290 D o p i s Štaba V I . k o r p u s a od 22. V. 1944. u r e d n i š t v u » Ž e n e u b o r b i « , o i s t a k n u t i m ž e n a m a borcima X V I I . b r i g a d e i ostalih jedinica V I . korpusa N O V 291 B i o g r a f i j a N a r o d n o g heroja Perse Bosanac 293 Među borcima X V I I . udarne brigade nalazile su se i ove drugarice 294 U jedinicama X. divizije Narodno-oslobodilačke vojske Hrvatske (XVII. i XXI. b r i g a d i ) b i l e su na d a n 20. I X . 1943. 262 ž e n e 294 U X V I I . b r i g a d i N O V b i l o j e n a d a n 1 . V . 1943. 247 ž e n a 295 U X X I . slavonskoj i X X V . brodskoj b r i g a d i borile su se i o v e d r u g a r i c e 298 U jedinicama V I . korpusa N O V Hrvatske bilo je na dan 20. l i s t o p a d a 1943. 929 ž e n a 299 P o p i s poginulih d r u g a r i c a boraca i rukovodioca u jedinicama na području Štaba V I . korpusa N O V J 301 Među m n o g i m borcima partizanskih odreda i raznih jedinica Slavonije borile su se i o v e d r u g a r i c e 313 U j e d i n k a m a I I . o p e r a t i v n e z o n e bilo je na d a n 4. I X . 1943. 128 ž e n a 317 P r i j e d l o g za unapređenje Š r a j b e r A n đ e l k e u čin poručnika 320 I z n a r e đ e n j a š t a b a s a n i t e t s k o g o d s j e k a I I . k o r p u s a N O V i P O H o d 8 . V I I . 1943. o razmještaju ženskog sanitetskog kadra kod vršenja besplatne ambulantne službe 321 I z n a r e đ e n j a s a n i t e t s k o g o d s j e k a I I . k o r p u s a N O V i P O H o d 8 . V I I . 1943. o r a z m j e š t a j u ženskog sanitetskog kadra u vojno-partizanske bolnice Iz i z v j e š t a j a šefa sanitetskog odsjeka V I . korpusa od 4. X I I . 322 1943. s a n i t e t s k o m o d s j e k u G l a v n o g štaba H r v a t s k e o ž e n a m a s a n i t e t s k i m r a d n i c i m a 323 I z n a r e d b e š e f a s a n i t e t s k o g o d s j e k a V I . k o r p u s a N O V J o d 4 . X I I . 1943. k o j o m s e p o h v a l j u j e veći b r o j drugarica u pozadinskom sanitetu Pohvala Kati požrtvovan rad Govorušić, politkomesaru 324 vojno-partizanske , , . bolnice za njen 325 �Žumberak i Pokuplje 326 Naredba kojom se Milka K u f r i n postavlja z a politkom-esara III. čete bataljona »Jože Krasa« 328 Biografija Narodnog heroja Milke Kufrin 328 Među bile ženama su i Pregled borcima ove žumberaČko-pokupskih i turopoljsko-posavskih brojnog stanja 330 i naoružanja jedinica II. operativne zone NOV Hrvatske Iz i PO * Zagrebačka 338 oblast izvještaja štabu jedinica drugarice 339 referenta Hrvatske o saniteta ustaškom II. operativne napadu na zone od 16. partizansku X. bolnicu 1943. Glavnom iznad Osijeka (na Kalniku) 340 I z i z v j e š t a j a s a n i t e t s k o g o d s j e k a Štaba X . z a g r e b a č k o g k o r p u s a o d 1 . V I I I . 1944. o p a r t i z a n s k o j bolnici u M o s l a v i n i 341 D o p i s Š t a b a X X X I I . d i v i z i j e o d 28. X . 1944. p o l i t k o m e s a r u X . z a g r e b a č k o g k o r pusa s p o d a c i m a o d r u g a r i c a m a u X X X I I . d i v i z i j i Izvještaj Štaba X X X I I I . d i v i z i j e o d 31. X . 342 1944. p o l i t k o m e s a r u X . z a g r e b a č k o g korpusa o drugaricama u diviziji 342 P i s m o K o m a n d e v o j n o g p o d r u č j a X . z a g r e b a č k o g k o r p u s a o d 5 . I I I . 1945. O k r u ž nom narodnom odboru V a r a ž d i n o smrti Đurđice Danić 344 U r a z n i m j e d i n i c a m a X. k o r p u s a b o r i l e su se i o v e d r u g a r i c e 345 B i o g r a f i j a Narodnog heroja M a r i j e Vidović Abesinke 356 N e k o l i k o i z j a v a djece, k o j a su p r e ž i v j e l a ustaški teror u Baniji, Lici i Kordunu 361 Pod vidom pokrsta, a uz suradnju katoličkog klera, ustaše su vršili masovan pokolj srpskog naroda 362 Iskazi djeee, koja su preživjela »pokrst« I z v a d a k i z p o p i s a d j e c e sela Č e m e r n i c e č i j e s u r o d i t e l j e p o b i l i ustaše . . . . 364-365 L o b o r - g r a d , l o g o r za ž e n e i d j e c u o s n o v a n u r u j n u 1941. Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih po366 magača, br. 16141 o logorìi Lobor-grad Strahote Iz logora Đakovo dokumenata magača, br. Državne komisije 16142 od 11. IV. za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih po366 . 1946 P o k o l j djece u logoru Jasenovac lz dokumenata Drž. komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača 368 zločina okupatora i njegovih pomagača 369 N a s e l j e i l o g o r T e n j e o s n o v a n 1941. Iz dokumenata Drž. komisije za utvrđivanje Putni n a l o g D r a g i c i Habazin izdan od H r v . Crv. križa za preuzimanje i prijevoz djece iz sabirnih l o g o r a Jasenovac, Mlaka i Ustica (neprijateljski 370 dokument) Djeca u koncentracionim logorima Stara Gradiška i Mlaka Izjava Dragice patora i njegovih Habazin - pomagača lz arhiva Državne komisije : za utvrđivanje zločina oku371 �S a b i r n i l o g o r i za ž e n e i d j e c u s K o z a r e Iz izvještaja Mihajla Komunickog »ministarstvu L o g o r za djecu s K o z a r e u G o r n j o j Izjava prof Kamila okupatora i njegovih Breslera udružbe KDH«, od 9. VIII. 1942. 373 Reci u Hrvatskom Zagorju pred Državnom komisijom za utvrđivanje zločina 374 pomagača U r e d b a u s t a š k o g » m i n i s t a r s t v a u d r u ž b e « o d 23. V I I I . 1942. o r a z m j e š t a j u i z b j e gličke djece (neprijateljski 377 dokument) Iz i z v j e š t a j a ustaškog » m i n i s t a r s t v a zdravstva« o karanteni u Sisku 378 » P r i h v a t i l i š t e z a d j e c u i z b j e g l i c a « u Sisku - n a j s t r a š n i j i k o n c e n t r a c i o n i l o g o r lz zapisaka Jane Koch 380 Djeca iz kolone smrti Iskaz očevidaca Jane Kock i Anke 383 Meleš • O zdravstvenom stanju djece u logoru Jastrebarsko Prema za i izjavama prof. dječje bolesti. njegovih Branka — Iz Dragišića, dokumenata dr. Drž. Kine Dragišić komisije i za dr. Glumca utvrđivanje - specijalisti zločina okupatora 384 pomagača Prvi smijeh 387 Iz zapisaka Tatjane Marinić i Staše Jelić o logoru u Jaski I z v j e š t a j D r ž a v n o g d o m a z a m a l u d j e c u n a J o s i p o v c u o d 13. X . 1942. H r v a t s k o m Crvenom križu o očajnim zdravstvenim prilikama u domu (neprijateljski Pregled i statistički podaci bolesti i s K o z a r e u Z a v o d u za (neprijateljski U prosincu Izvještaj 389 dokument) smrtnih slučajeva i prihvatilištu za djecu gluhonijeme u Zagrebu 391 dokument) 1942. b i l o j e u t a l i j a n s k o m l o g o r u n a R a b u »ministarstva vanjskih poslova KDH«, 7. od I. 1000 d j e c e i z H r v a t s k e 1943. hrvatskom Crvenom 392 . križu o zatočenju hrvatske djece na Rabu (neprijateljski dokument) Okružnica okružnog rima o AFŽ odbora uređenju AFŽ dječjeg za Kordun od 12. I. 1943. Kotarskim odbo- doma 393 I z v j e š t a j o d 31. I . 1943. o t e š k i m z d r a v s t v e n i m p r i l i k a m a p r i h v a t i l i š t a z a d j e c u s K o z a r e u Z a v o d u za g l u h o n i j e m e u Z a g r e b u (neprijateljski 394 dokument) I z v j e š t a j d j e č j e g d o m a u v r e l u M r e ž n i c e o d ,8. V . 1943. O k r u ž n o m o d b o r u A F Ž K a r l o v a c o stanju u domu Pismo Štaba I. 385 odreda V. operativne zone od 22. V. 1943. Kotarskom odboru A F Ž Crikvenica o brizi za djecu boraca 396 P a r t i z a n i su n a s s p a s i l i 398 Pismo Okružnog odbora A F Ž K a r l o v a c od 17. V I . 1943. k o j i m s e u p u ć u j e j e d n o dijete u dječji dom u Vojnički Grabovac Dopis Okružnog odbora AFŽ Karlovac 398 od 19. VII. 1943. uredništvu »Vijesti« o d j e č j e m domu Dopis Z A V N O H - a od 2. 400 IX. 1943. u p r a v i d j e č j e g d o m a u Vojničkom Grabovcu k o j i m se šalje jedan padobran za izradu d j e č j e g rublja 401 I z v j e š t a j O k r u ž n o g o d b o r a A F Ž K a r l o v a c o d 4 . I X . 1943. G l a v n o m o d b o r u A F Ž Hrvatske o organizaciji d j e č j e g doma u Vojničkom Grabovcu 402 �Dopis Okružnog prilozima Pismo odbora za d j e č j i Okružnog AFŽ Karlovac od 6. IX. 1943. agitpropu CK KPH o dom odbora 404 SPŽZ Bele Krajine Okružnom odboru AFŽ Karlovac k o j i m se šalju darovi za d j e č j i dom na Kordunu 405 D o p i s Z A V N O H - a o d 15. I I . 1944. K o t a r s k o m N O O K o r e n i c a o p r e s e l j e n j u d j e č j e g d o m a iz Š e g a n o v c a u B a n i j u Iz izvještaja Tatjane Marinić 405 od 9. IV. 1944. socijalnom odjelu Z A V N O H - a o d j e č j e m domu u Šeganovcu 406 P i s m o Š t a b a I . u d a r n e b r i g a d e V I I I . d i v i z i j e o d 18. I I I . Vojničkom 1944. d j e č j e m d o m u u Grabovcu 409 M a s o v n i pokolj žena i djece u selima Sinjske K r a j i n e lz članka- »Zločin izvršen od „Vražje divizije" u selima Sinjske krajine«, »Slobodna 409 Dalmacija«, od 16-17. X. 1946 Izvještaj D a n i c e C a z i o d 20. I V . 1944. z d r a v s t v e n o m odjelu Oblasnog N O O za Slavoniju o d j e č j e m domu u Zvečevu Izvještaj 410 s o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a o d 28. I V . 1944. o d j e č j i m d o m o v i m a n a oslobođenom teritoriju Hrvatske 412 O o r g a n i z a c i j i d j e č j i h d o m o v a na B a n i j i 414 O d g o v o r s o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a o d 10. V I . 1944. R a d e t i ć S t e v i b o r c u N O V o s m j e š t a j u nezbrinute d j e c e n j e g o v o g brata u domu 416 I z v j e š t a j soc. o d j e l a Z A V N O H - a o e v a k u a c i j i d j e c e u I t a l i j u 2. i 3. V I I . 1944. . . 417 Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glav. odbora AFŽ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. 420 Evakuacija nezbrinute djece s oslobođenog područja u Italiju Izvještaj soc. o d j e l a O b l a s n o g N O O z a S l a v o n i j u o d 15. V I I . 1944. Z A V N O H - u o d j e č j e m domu u Zvečevu Briga soc. odjela ZAVNOH-a 422 za smještaj djece, trudnica i majki s dojenčadi 422 I z v j e š t a j p r o s v j e t n o m odjelu Z A V N O H - a o radu osnovne i srednje škole d j e č j e k o l o n i j e u Santa Cesarei 424 Pet mjeseci života i školskog rada u pustinji 426 Članak iz »Našeg lista«, logorskih novina prvog logora, br. 1,81, 1944 I z v j e š t a j s o c i j a l n o g o d j e l a O b l a s n o g N O O - a Z a g r e b a č k e o b l a s t i o d 4 . V I I I . 1944. soc. o d j e l u Z A V N O H - a o b r i z i za d j e c u , žene, i n v a l i d e i i z b j e g l i c e 430 I z v j e š t a j i z a s l a n i k a Z A V N O H - a M i r e D e b e l j a k i S a š e Z l a t a r i ć o d 15. V I I I . 1944. soc. o d j e l u Z A V N O H - a o d j e č j i m d o m o v i m a u R a d o n j i i J o v i č i ć i m a Dopis Oblasnog N O O za Dopis socijalnog odjela Slavoniju od ZAVNOH-a 23. od 5. XII. II. 1944. 1945. Okr. NOO 432 za predsjedništvu Viroviticu 436 ZAVNOH-a o o r g a n i z a c i j i d j e č j e kolonije u Splitu 437 I z v j e š t a j V l a t k e B a b i ć i z B a j m o k a p o č e t k o m 1945. u p r e b a c i v a n j u i z b j e g l i c a s a teritorija Z a g r e b a č k e oblasti u V o j v o d i n u Izvještaj 438 od 17. I I . 1945. Z A V N O H - u o e v a k u a c i j i i s m j e š t a j u ž e n a i d j e c e iz Hrvatske u Vojvodinu 440 Djeca borci u Narodno-oslobodilačkoj vojsci Nekoliko Biografije biografija djece boraca 443 447 �KRATICE NOV NOP NOB PO KP CK FNRJ FNRH KPJ KPH AFŽ AOŽ URS SKOJ SMG SBOTIČ SDS SPŽZ HSS CK KPJ CK K P H CK SKH OK K P H NP NOO OK KK NOF CKS MK 0 0 AFŽ SSSR USAOH AVNOJ ZAVNOH JNOF PK RK = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = — = = = Narodno-oslobodilačka vojska Narodno-oslobodilački pokret Narodno-oslobodilačka borba Partizanski odredi Komunistička partija Centralni komitet Federativna Narodna Republika Jugoslavija Federativna Narodna Republika Hrvatska Komunistička partija Jugoslavije Komunistička partija Hrvatske A n t i f a š i s t i č k a f r o n t a žena A n t i f a š i s t i č k i odbor žena U j e d i n j e n i radnički sindikati Savez komunističke omladine Jugoslavije Savez mlade generacije Savez bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih, industrijskih činovnika Samostalna demokratska stranka Slovenske protifašistične ženske z v e z e H r v a t s k a seljačka stranka Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske Centralni komitet Saveza komunista H r v a t s k e Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske Narodna pomoć Narodno-oslobodilački odbor Okružni komitet Kotarski komitet Narodno-oslobodilačka fronta Centralni komitet Slovenije Mjesni komitet Okružni odbor A n t i f a š i s t i č k e f r o n t e žena Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Ujedinjeni savez antifašističke omladine H r v a t s k e Antifašističko v i j e ć e narodnog oslobođenja Jugoslavije Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske Jedinstvena narodno-oslobodilačka f r o n t a Pokrajinski komitet Rajonski komitet �ISPRAVCI U toku štampanja II. knjige »Žene Hrvatske u NOB«, stigli su neki ispravci na m a t e r i j a l e iz I. k n j i g e , k o j e niže donosimo: str. 281. Potpisi pod slikama — Tonka su izmijenjeni. Na p r v o j slici je A n a M r k o c i , na d r u g o j Mrkoci-Jurijj. str. 420. l i j e v i stupac", 10 red odozgo: U i z v j e š t a j u stoji da su u C r n o j G o r i ( P e l j e šac) sve žene nepismene. - Drugarice sa terena su nas izvijestile, da su v e ć p r i j e rata sve žene do 50. g o d i n a u tom k r a j u bile pismene. str. 420. U istom pasusu piše, da je M a r i j a R a d e l j e v i ć poginula u zatonskoj T a j podatak n i j e . točan. M. R. općini. je poginula u Vrućici na Pelješcu, o čemu piše dokument na str. 328, z a d n j i pasus desno. T a k o đ e r n i j e točan podatak, da je postojala zatonska općina. Drugarica, k o j a je davala izvještaj, sa tog terena, te su se tako potkrale greške. str. 421. Ad Obi. odb. A F 2 za D a l m a c i j u , t. 5: stoji: Bučišće, treba: Pučišće. str. 487. fus. 1. red 5. odozgo: stoji: R a d m a n o v i ć J., treba: R a d a n o v i ć J. str. 551. stoji: R a d m a n o v i ć J., treba: Radanović J. M o h m o , da se i d a l j e šalju ispravci na m a t e r i j a l e I. i I I . k n j i g e . R e d a k c i j a nije �Tehnička redakcija i grafička oprem ä ČUČA SMOKVINA-BORANIĆ Crtež na naslovnoj strani izradio HUBERT KRULJAC za prvi broj » Ž E N E U BORBI«, — lipanj 1943. Lektura i korektura ANKA OSZELDA Štampano u tiskari GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE Strojni slog M. ORŠIĆ Cinkografija M. PODHRAŠKI, I. PETEK, V. BALAŠ Prelom F. L U Ž A R i M. K O S štampao I. D R O B N I Č , A. M E R T , D. PEVEC, Z. O P R E Š N I K , S. S M E R D E L , R. C R N I Ć Uvezano u knjigovežnici GRAFIČKOG ZAVODA HRVATSKE � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi: knjiga druga Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource Marija Šoljan Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1955 Rights Information about rights held in and over the resource Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 30-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 544 str. AFŽ Hrvatska narodna herojka Narodnooslobodilačka borba NOB žene borci ženski pokreti