25 10 689 http://afzarhiv.org/files/original/b2d0589646ae70e308627cca04451a78.pdf 90c1bbcd6ea02190c572a91293a61a46 PDF Text Text v ZENE HRVATSKE ... U NARODNOOSIOBODILACKOJ BORBI KNJIGA PRVA I . ! f ' j \ ZAGREB 1955 IZDANJE •....,~ 1 ) GLAVNQG QI)BQRI\ Si\VEZA ZENSK!l! DRVSTAVA HRVATSKE �GLAVNI I ODGOVORNI URE'DNIK: SOLJAN MARIJA REDAKCIJ A: · BERUS ANKA, GR2ETIC MACA, JAN- CIC-STARC JELA, KRAJACIC SOKA, MA·.- RINIC _T ATJANA, MU..IVOJEVIC NEVENKA, '· PEJNOVIC KATA, RAKAR-MAGASIC ANICA, ZLATIC DINA / <":LANOVI SIRE REDAKCIJE: AHMETOVIC ZORA, ARALICA S'I'O)ANKA, BENZON MILEVA, BJELA)AC MIRA, BORIC TONKA, BUJAK-FUMIC ANKA, DRAKULIC NEDA, FRANOLIC ANTICA, FRNTIC BESKA, GALEKOVIC SLOBODA MARA, GLOC ZORA, KRAJACIC BEBA BOSIL)KA,-KUSEC KATICA, NOVAK-TOMASEO MARIJA, PAVICIC PAVICA, VESEL! MAJA Nakon tri godine rada, redakcija iznosi pred javnost ove dokumente i podatke. Kod prikupljanja, izbora i provieravanja dokumenata i podataka uCestvovalo je nekoliko stotina aktivistkinja AF.Z-a. Sav prikupljeni materijal, sreden i sistematiziran, nalazi se u arhivu Saveza Zenskih druStava Hrvatske, a izbor tog materijala, koji, po miSljenju redakcije, najbolje ilustrira razvoj AFZ-a i ulogu Zena u Narodno-oslobodilaCkoj borbi, o~javljuje se u ovim knjigama. Redakcija, medutim, podvlaCi, da ovim ne smatra rad na prikupljanju dokumenata i podataka o radu AF2-a u toku NOB-e zavrSenim, nego ga obja~ljuje, da bi joS Sire mase Zena mcg1e sistematskije i preglednije saradivati u popunjavanju i eventualnom ispravljanju matedjala . • v �.•. ANTIFASISTICKI POKRET :lENA POSTOJI U JUGOSLAVIJI VEC ODAVNO, ALI NIKADA NIJE MOGAO U SVOJOJ PUNOJ ORGANIZACIONOJ FORM! DOC! DO TAKVOG IZRA:lAJA KAO STO JE DANAS DOSAO. TO JE ZASLUGANASIH SLAVNIH BORACA, ONIH KOJI SU DALI SVOJE ZIVOTE, SVOJU KRV, I ONIH KOJI SE BORE U SVIM DI]ELOVIMA NASE NAPACENE ZEMLJE. :lENE JUGO~ { SLAVIJE POKAZALE SU SVOJ HEROIZAM JOS U ONO VRIJEME KAD SE TEK ZACINJAO ANTI~ FASISTICKI POKRET 2ENA, 1936. GODINE, TE2ECI DA BUDU U PRVIM REDOVIMA BORBE ZA UGNJETENE I IZRABLJIVANE NARODE JUGOSLAVIJE ... ... JA MOGU KAZATI DA SU 'ZENE U OVOJ BORBI PO SVOM HEROIZMU, PO SVOJOJ f IZDR2LJIVOSTI BILE I JESU NA PRVOM MJESTU I U PRVIM REDOVIMA, I NASI.M NARODIMA JUGOSLAVIJE CINI CAST STO IMAJU TAKVE KCERI. .. Tito - na I. zemaljskoj kvnferenciji Petrovcu 6. XII. I942. g • AFZ Jugoslavije u Bosanskom ... MORAM bVDJE DA KAZEM I U IME VLADE DA STE SE VI U POSLIJERATNIM NAJTEZIM CASOVIMA, KOJI SU PRED NAMA ISKRSLI I PROTIV NASE VOLJE, POKAZALE NA PUNOJ VISINI. VI STE POKAZALE DA STE OSTALE POZRTVOVNE I ISTO ONAKO SVIJESNE ULOGE :lENA U MIRNODOPSKOJ IZGRADNJI- IAKO SE DNA NE BI MOGLA NAZVATI MIRNODOPSKOM - KAO STO STE BILE SVIJESNE VASE ULOGE I U VELii<OJ OSLOBODILACKOJ BORBI. Tito - na lll. kcmgresu AntifaJistitke fr"onte Zena 'fugoslat•!}e, 29. listopada 1950. g . ... 2ENSKE ORGANIZACI]E KOD NAS ODIGRALE SU ZA VRIJEME RATA VELIKU ULOGU ... ... 2ENE TREBA DA SHVATE DA NJIHOV RAD U TOJ ORGANIZACIJI NE ZNACI NJIHOVO ODVAJANJE OD KUCA, OD PORODICA, OD SVAKODNEVNOG RADA KOJI PREDSTAVLJA NJIHOVU DU2NOST KAO 2ENA, NE, NAPROTIV. ONE MORAJU VRSITI I OBAVEZE- KOJE IMAJU PREMA KUCI I PORODICI. ALI BAS ZATO STO SU ZENE U NASEM NOVOM DRUSTVU STEKLE PUNU RAVNOPRAVNOST, ONE NE MOGU BITI STAROGA TIPA. 2ENE STAROGA TIPA RADILE SU ROPS~E POSLOVE I NISU IMALE RAVNOPRAVNOST KOJU DANAS IMAJU. A KADA ZENA IMA RAVNO- PRAVNOST, ONA IMA PRAVO INA SVOJU DRUSTVENU ORGANIZACIJU, U OKVIRU KOJE TREBA DA RADII NA SVOM KULTURNOM I POLITICKOM UZDIZANJU. VAS JE ZADATAK DA U SVOJU ZENSKU ORGANIZACIJU PRIVEDETE SVE :lENE. Tito - Zenama Kranja, 22. kolovoza 1946. g. VII �ORBA B SKOG,JE NARODA JUGOSLAVIJE ZA VLASTITO OSLOBODENJE OD TUDINFA~ISTICKOG JARMA ZADIVILA CITAV SVIJET. NE MANJE ZADI- ) { ' VLJUJE CITAV SVIJET DRZANJE NA~E ZENE U NARODNO-OSLOBODILACKOM RATU. ZENA JE U JUGOSLAVIJI PRISTUPILA BORBI SVOM SVOJOM DU~OM I SVIM SRCEM. SAMOPRIJEGORNO JE I POZRTVOVNO ODLUCILA DA ZA NARODNO OSLOBODENJE ZRTVUJE - AKO TREBA - I SEBE I DJECU SVOJU, SVOJE MILE I DRAGE. / ONA JE NA~E MALE PARTIZANSKE GRUPICE U POCETKU BORBE HRANILA, NJEGOVALA, KRPILA I BRINULA SE ZA NJIH. ONA JE U TE~KIM CASOVIMA BORBE MNOGOM BORCU DIZALA VJERU U USPJEH I VOLJU ZA POBJEDOM. ORGANIZACIJE SU ZENA ZA NA~U VOJSKU BILE I JESU MOZDA NAJSIGURNIJI . OSLON, KAKO U POGLEDU VJERE U USPJEH, TARO I U POGLEDU OPSKRBE VOJSKE. TO JE NAJBOLJE POKAZALA BA~ PRO~LA NEPRIJATELJSKA OFENZIVA. ZENA JE JUGOSLAVIJE VEC ODAVNA PRISTUPILA NAJOTVORENIJEM VIDU BORBE - UZELA JE I PU~KU U RUKE, DA I SAM SVOJ ZIVOT POLOZI ZA DOMOVINU. NA~A JE ZEMLJA DALA MNOGO I MNOGO HEROJA »U SUKNJI•, NA~A JE ZENA MNOGO PRIDONIJELA SLAV! NA~E VOJSKE. SVETE SU NAM USPOMENE POGINULIH ZENA- JURISACA, BOMBASA, BORACA. NA~A JE ZENA DOKAZALA CITAVOM SVIJETU SVOJ PATRIOTIZAM, SVOJU POZRTVOVNOST ZA OSLOBODENJE DOMOVINE. POKAZALA JE DA PO SVOM UDJELU U TOJ BORBI NE ZAOSTAJE NIMALO ZA MUSKARCEM. NE MOZE !MAT! NITKO PRAVA, DA JOJ TO POREKNE, ADA SE GRUBO NE OGRIJESI 0 CAST NA~EGA NARODA. U IZGRADNJI NASE BOLJE I SRETNIJE BUDUCNOSTI TREBAT CE SE TO UZETI U OBZIR. I ONA CE BIT! SUD!ONIKOM TOG BOLJITKA U ISTOJ MJERI, KAKO JE SADA SUDIONIKOM NA~E ZAJEDNICKE BORBE. NASA CE SE NARODNO-OSLOBODILACKA VOJSKA BORITI DA SE OSTVARI ZAVJET DRUGA TITA: •OVA BORBA MORA DONIJETI PLODA I ZA ZENE NARODA JUGOSLAVIJE, DA NIKADA VISE NITKO NE CE MOCI ISTRGNUTI TE KRVAVE PLODOVE !Z NJIHOVIH RUKU! ZA OVU STVAR NASIH ZENA STAJAT CE NASA NARODNOOSLOBODILACKA VOJSKA!• (~Zena u borbi«~ lipan;" I943.) VLADO BAKARIC pol£tiCki komesar NOV i PO Hr-vatske IX �r I I ,# i l ] l Glavni odbor Saveza Zenskih druStava Hrvatske objavljuje ove dvije knjige dokumenata i podataka o radu Zena Hrvatske u Narodno-oslobodilaCkoj ·borbi, o naporima i samopoZrtvovanju, o herojskoj borbi i ogromnim Zrtvama, koje su_ one dale za nacionalno oslobodenje svoje domovine, za bolji Zivot svoga naroda, za sretniju buduCnost novih generacija. Na bezprimjernim Zrtvama, na junaCkim primjerima nesebiCne borbe Zena napajat Ce se mlade generadje ljubavlju za svoj narod i dubokim osjeCajem za slobodu zemlje, CuvajuCi i razvijajuCi najdragocjenije tekovine Narodno-oslobodilaCke borbe. I l prije rata u danima, kada se nad narodima Jugoslavije nadvijala faSistiCka opasnost porobljavanja i nacional- ' nog ugnjetavanja. U predratnom revolucionarnom vremenu, KomunistiCka partija Jugoslavije dugi je niz godina i U Narodnb-oslobodilaCkoj borbi uCvrSCena je jedinstvena AntifaSistiCka fronta Zena, koja je stvarana ) sistematski stvarala Siroki antifaSistiCki pokret Zena i povezivala ga sa borbom radniCke klase. VeC tada su Zene l vladajuCe klase. Njihova borba naroCito dolazi do izraZaja u demonstracijama protiv skupoCe i ratne spekulacije, ! ' I I I ! \ l j same traZile uCeSCe u politiCkom Zivotu, da bi mogle aktivno sudjelovati u bOrbi protiv profaSistiCke politike akcijama za politiCku i ekonomsku ravnopravnost i u zahtjevu: za jednak rad - jednaka plata. Takvim radom Partija je razvijala u Zenama politiCku svijest i one osebine, koje su kasnije ocrtale lik Zene-borca Narodno-oslobodilaCkog rata, berea u izgradnji socijalizma. SteCenim iskustvima iz piedratnog doba, Zene· Hrvatske ulaze .u borbu protiv okupatora i domaCih izdajica, i u toj borbi razvijaju svestranu aktivnost. One su svijesne, da Ce se tokom borbe, kojom rukovodi KomunistiCka Partija, rijeSiti i pitanje njihove ravnopravnosti. UCvrSCenje AntifaSistiCke fronte Zena u toku Narodno-oslobodilaCke borbe bilo je od ogromnog politiCkog znaCaja. AntifaSistiCka fronta :lena je u gradovima i selima, na oslobodenom i okupiranom teritoriju, uporno i svak':'dnevno objaSnjavala: ciljeve i karakter Narodno-oslobodilaCke borbe, ulogu KomunistiCke. Partije Jugoslavije, razvijala duh bratstva i jedinstva, raskrinkavala faSizam i vodiTa ustrajnu borbu protiv Sovinizma. ! I i I I I Takvim je radom AntifaSistiCka fronta :lena uCestvovala u stvaranju jedinstvene poiadine, Sto je bilo ~d velikog znaCenja za Cvrstinu Citavog Narodno-oslobodilaCkog pokreta. Zene izvrSavaju sve zadatke, koje im Partija i Narodno-oslobodilaCki pokret postavljaju, kako· u vojsci, taka ina oslobodenoffi i okupiranom teritoriju. Za njih nema zapreka. Za borbu daju sve: svoje sinove i kCeri, svoje muZeve, sebe i svoje domove. Mnoge su herojski poginule s oruZjem u ruci, a stotine hiljada pale su kao Zrtve faSistiCkog terora u logorima i raznim zatvorima. Pod rukovodst~om Partije i_ posebnom brigom druga Tita Zene se oslobadaju zaostalosti i zauzimaju ravnopravan poloZaj u druStvenom razvitku ze~lje. One su vezane neraskiilivim nitima uz Partiju i Uz tekovine Narodne reyolucije, za koje s.u dale svoj dragocjeni udio. NadCovjeCanski napori Zena, njihova junaStvo i samoprijegor, sve -ono Sto su Zene Hrvatske dale- svojom borbom i uCeSCem u Narodno-oslt?bodilaCkom pokretu, dio je borbe Zena Jugoslavije, clio je .opCenarodne borbe, koja traZi da bude ·zabiljeZena na stranicama slavne historije naSih naroda, koja Ce ostati nezaboravna sadaSnjim i budutim generacijama, a koja Je temelj naSe demokratske Narodne Reptiblike Jugoslavije. Soka KrajaCiC ~ f/kaz od 29. I. I94S· o odlikovanju AntijaJistiCke fronte Zena Jugoslavije Ordenom narodnog oslobodenja XI �I I I I I I 1 l ~ Zene Hrvatske zajedno sa Zenama i narodima cijele Jugoslavije poSle su 1941. g. u neravnu borbu protiv i porobe nafu zemlju. One su poSle u tu borbu masovno, jedinstveno i smjelo, i izdrZale do njezina pobjedonosnog zavr!etka, bez kolebanja i bez opra!tanja. IzdrZale su Zrtve u krvi, u krvi sinova, muZeva i braCe, u stradanju malodobne djece, u gubitku kuCnog ognji!ta, posljednje kore hljeba i vlastitog Zivota. ~stranih i domaCih neprijatelja, koji su htjeli da pokore KomunistiCka partija Jugoslavije, pozivajuCi narod na ustanak, znala je, da u Zenama ima jednu od svojih znaCajnih snaga. ProkuSane kroz borbe· u predratnom periodu, Zene su se odazvale tome pozivu, svijesne, da je jed£no Kom~n£st£Cka ".partija ana, koja Ce ih i dalje voditi sigurnim putem do ostvarenja teZnj£ naroda i njihovih vlastitih. Pod vodstvom Komunistt"Cke · par#je ujedinili su se narodi JUgoslavije u borbi prot£v zajedniCkog neprijatelja, preziruti IovinistiCku mrZnju, koju je medu njih sijao nepn"jatelj. Zene Jugoslavije dale su ogroman doprinos u ostvarivanju biatstva i jedinstva. Posebno to vrijedi za .Zene Hrvatske, i Hrvatice i Srpkinje, koje u najteZim Casovima naSe historije pruZaju jedne drugima ruku, ujedinjene u zajedniCkoj borbi cijeloga naroda. Borba protiv okupatora i njegovih slugu hila je ujedno borba za ruSenje protunarodne vlasti i protunarodnog re.Zima uopte. Nova narodna vlast, koja je nicala na svakoj stopi oslobodene zemlje, predstavljala je izraz narodne volje i negaciju povratka na staro. Zene sudjeluju aktivno u narodnoj vlasti od samog poCetka, lto do kraja potvrduje njenu duboku demokratiCnost. 2ene su, boreti se za slobodu cijeloga naroda, izvojevale i svoju ravnopravnost i slobodu. TeZak je bio poloZaj Zena u staroj Jugoslaviji. Neravnopravnost u politiCkim pravima i druStvenom poloZaju osjeCale su Zene svih sloj':1Ja, a posebno Zene iz eksploat£ranih klasa. Radnice i seljanke podnosile su sve tegobe. i iskoriSCivanja, kojima je ln'la izlo.Zena klasa, kojoj su pripadale. Seljanka je hila najnepriznatiji rob u druStvenoj ljestvici, podnoseti sve tegobe seljaCkog Zivota, eksploatirana i od vlastite porodice, veCinom ne znajuti, tko je pravi krivac njezinoj nevolfi, i protiv koga da uperi svoju borbenost i ogorCenje. DrZavne Cinovnice nakon udaje primale su za isti rad samo pola osnovne plaCe. Bilo je doba, kada su uliteljice nakon udaje gubile sluZbu, ukoliko· se nisu udale za uC£tefie. ZaStita Zene u radnom odnosu, za1tita trudnice, mafke i djeteta, a V"elikim dijelom- i sodfalno osigurmfji, bilo je vrlo usko, a i to se u Zivotu sprovodilo slabo iii nikako. Postojao je niz zvar~ja i poloZaja, koji su ~enama hili zakonom zabranjeni, kao na pr.: sudac, profesor univerziteta i t. d. Sio ni;'e .branio zakon, brant'la su shvatdnja, te je podruCJe javnog djelovanja Zena bilo vrlo su.Zeno. Zakon je z'zriCito davao prdvo glasa samo mu.Mardma. I I ! I l ! ~ J KomunistiCka partija, ukljuCivala je u svoj program i program borbe za bolji Zivot Zena, za ravnoprav .. nost Zena, razotkrivajuCi suprotnosti kapitalistiCkog dru!tva, koje su se lomite na ledima Zena. Aktivizacija Zena u politiCkom Zivotu Jugoslavije nije poCela 1941. g. Ona veie svoj poCetak uz poCetak klasnih gibanja ·kod nas, koncem proS/oga i poCetkom ovoga stoljeCa. Razvitkom industrije stupa na politiCku pozornicu radnilka klasa, a u njezinu okviru i Zene radnice, boreCi se zajedno sa svojom klasom za svoja Zivotna prava. Zene su sa razvitkom industrije sve vt'Se ulazile u privredu. Za vrijeme I. svjetskog rata Zene ulaze joS masovnije u privredu, ne samo kao jejtinija, vee i kao prete.Zna radniz snaga. · One zauzimaju pozicije na poslovima, koje do tada nisu radile i prolaze kroz sva iskuSenja i teSkote Zivota u ratnoj pozadini. Sve Siri krugovi Zena sudjeluju u proturatnim akcijama £ sa simpatijama gledaju na ·dogadaje u Rusij£- 1917. g. gdje fe Bolj!eviCka partija sa Lenjinom na Celu pozvala narodne mase, da prekinu besmisleno klanje za tude interese. Nakon zavrfetka rata 1918. g. naf narod s pravom oCekuje i traZi novu drZavu sa socijalnim i nadonalnim slobodama. Me,dutim narodne nade se ne ostvaruju. Versajska Jugoslavifa puna fe socijalnih i nacionalnih suprotnosti~ koje se sve viSe zaoStravaJu. U novoj drZavi buja u prvim godinama iza mta Ziv revolucionami pokret. To je doba grandioznih Strajkova, u kofima sudjeluju hi/fade radnika i radnica. Socijaldemokrati nastoje da radniCki pokret skrenu s revolucionarnog puta. Veliki broj Zena nalazi se -medu anima, koji su ustajali protiv takve politike. 1919. g. osniva se SocifalistiCka radniCka partija Jugoslavije (komunista) - kasnije KomunistiCka partija Jugoslavije. Dna odmah osniva sekretarijat za Zene, okuplja Zene radnice i ukljuCuje ih u napredne sindikate i ostale organizacije. U tome periodu poCinje se prekaljivati veliki broj Zena-revolucionara, koje posveCUju svoj Zivot revolucionarnom radu i osta;'u napokoleblj£vi bore£ za prava radnika. Od tada poCinje i proslava 8. marta - praznika radm'h Zena. 2ene su kroz sav period borbe uspijevale da pros/ave u raznim vidovima svof praznik. Osjetl}iv udar dobivaju narodi Jugoslavije 1>0bznanom« i zakonom o za!titi drZ~ve. Partija je baCena u ilegalnost, ali time nfena borba i borba radnih masa ne prestaje. 6. sijeCnja 1929. g. dobivaju narodi Jugoslavije, a napose napredni pokret, novi udar. Sesto;'anuarska diktatura pritiSCe te!kim terorom ci'jelu zemlju. Kroz cijeli taj pen'od KomunistiCka partija rukovodi borbom radniCke klase za njezina politiCka i eko~ nomska prava. U to;' neravnof borbi sa organiziranom klasnom drZavom i klasnim neprijateljem, komunisti prolaze kroz teSka stradanja. U redovima boraca KomunistiCke partije· nalazimo i vel£ki broj Zena. Polovinom tridesetih godina poCinju se u svijetu veC jako ispoljavati ratno-huSkaCke tendencife i jaCanje fa!izma. KP pokreCe o!tru borbu protiv rata i jaSizma. Poziva narod na budnost. Radrti.Cki pokret u Jugoslavi;'i jaCa. Napredni svijesni radnici ulaze u Ufedinjene radniCke sindikate. URS postaje odluCna revolucionarna snaga, koja fe u daljem periodu - sve do rata, odigrala odluCnu i presudnu ulogu u podizanju svijesti radnih masa. URS organizira i rukovodi nizom akcija i velikih Itrajkova za poboijlanfe uslova radniCke klase. U tim Strajkovima Zene-radnice bore se zajedno sa svojim drugovima. U onim podruC;'ima, gdfe su pre-· teZna radna snaga Zene, one su rukovodioci Strajkova. Tako na pr. tekstilna tvornica Herman Polak u Zagrebu, u kojoj rad£ oko rooo radnika, veCinom Zena, vodi I935· g. dva velikc:- Strajka za po·viSenje nadnica i sklapanje kolektivnih ugovora. Po uzoru Spanfolskih i francuskih mdnika, radnice su blokirale tvornicu i upustile se u otvorenu borbu s policijom, kofa, uza sva nastojanja, nt'je uspjela da skdi borbenoSt radnih Zena. Organizi:aju se Strajkafke kuhinfe i akcije Za sakupljanje hrane. S radnicima se povezuje napredna studentska omladina, te zafedno odlaze na selo da sakupljafu hranu za StrajkaSe. Seljaci se odliCno odazivaju, te i sami donose hranu. Strajkovi su poprimib' politilki karakter i zavrSavaju uspjehom. U tim godinama, Strajkuju tekstilci Oroslavlja, Vara.Zdina, Duge Rese, Strajkuju radnici Karlovca, Splita, Osijeka, Siska, SuSaka, Delnica i t. d. U Sl. Brodu sud;'elufe preko 300 Zena u Strajku drvodfelaca, koji traje sedam nedfe(ja. URS-ovi sindikati postaju politiCka Skala, kroz kofu prolaze hilfade radnika. Oni posveCufu osobitu paZnju podizanfu svifesti i organiziranfu Zena-radnica. U opti program borbe radniCke klase sindikati okupljaju Zene pod parolom 1>za fednak rad jednaka plata«, traZe zaititu majke i trudnice u radnom odnosu, zaStitu djece, ravnopravnost Zena pred zakonom, politiCka prava za Zene, moguCnosti za -kva!ijiciranje Zena za rad i t. d. U sindikalnom pokretu izgradufu se mnoge Zene, koje se razvijaju u istaknute borce i 1'Ukovodioce radniCkog pokreta. Sindikati su ujedno i centar kulturnog prosvjeCivanja. Radnici i radnice sudfeluju u pjevaCkim, diletantskoglumaCkim,fiskulturnim i drugim sekcijama sindikata, i Osnivaju razna sliCna druStva. ·Koncerte radniCkog pjevaCkog dru!iva posjeCufu hi/jade ljudi. RadniCko plani"narstvo drUStvo )>Prijateij prt.'rode<< okupljalo je i zbliZavalo stotine radnika i_ radnica, i odigralo znaCajnu ulOgu u popularizaci;'i linije borbe. Tu fe hila i dfeCfa sekcija, u kojoj su radniCka dfeca primala svof prvi revolucionarni odgoj. X!II XII �Borba protiv nastupajuCeg fa!t'zf!la tra~i naj!iru -mobiUzaciju svih naprednih snaga i politiCki paStenth gradana. KomunistiCka partija radi na !irokom okupljanju svih progresivnih snaga. Narodnafronta stvCZ:ra se dolje u masama, vrl'o Cesto i protiv volje rukovodstdva raznih gradanskih, Cak i demvkratskih partija. Ugled KomunistiCke partije sve viSe raste. Na Celo Partiie dolazi 1937, g. drug Tito. Ona se konsolidira, · postaje sve monolitn(ia, a njezine akcije sve masovnije i sve jaCe. S nevjerojatnom dalekovidnostu ona signalizira blisku opasnOst rata i obrata se najSirim narodnim masama, d~ se na vrijeme ujedine u b'orbi protiv faSizma, za obranil zemlje. Ona priprema narod za teSke dane, koji su se primicali, i osposobljava narodne mase za obr~Cun s neprijateljem. U ovome j)eriodu pOsveCuje · se joS veCa paZnja radu medu Zenama. Kod svih partijskih foruma postoje komisije za Zene, koje djeluju kaO savjetodavna tijela za rad medu Zenama na svim podruCjima. Od proglaSenja Sestojanuarske di_ktature nekoliko godir;a nema u zemlji gotovo ni jedne legalne, Cak ni gra~ danske ·napredne Zenske organizacije. One se poCinju javljati od 1934. g., i od tada ih susreCemo sve viSe. Forme -rada medu Zenama postaju najraznovrsnije i upravo izviru. na svakom koraku, te obuhvataju sve slojeve Zena. Osnivaju se Zenske sekcije u SBOTIC-U, Savezu privatnih namjeStenika, Udru.Zenju uCitelja, u raznim struCnim i staleSkim udruZenjima, u udru.Zenjima studenata, pa u raznim lokalnim i komunalnim organizacijama. Svuda_se osjeCa snaZarz utjecaj. Clanova KP i SKOJ~a z' ri.fihovz'h simPatizera. MreZa tih dru!iava naglo. se Siri po cijeloj zemlji. Napredne studentice, Clanice SKOJ~a zagrebaCkog sveuliliSta, ulaze u proljeCe 1934· g. u feministiCko druitvo »Zenski pokret<!, i osnivaju sekciju studentica, i ubrzo je pretvaraju u l>Omladinsku ·podruZnicu*, gdje oku. plja]u, pored studentica, radnice i druge omladinke. U jesen 1935. g. l>Omladinska podruZnica«, uz pomoC KomunistiCke partije, u okviru )>Zenskog poki'eta«, organizira veliki miting za politilka prava Ze"na, kame je prisustvovalo nekoliko hiljada Zena. Poslije mitinga Zene demonstriraju gradom, napadaju kamenjem na njemaCki konzulat i dolaze u Sukob s policijom. U isto doba odr.Zan je -i u Splitu miting za ravnopravnost i politilka prava Zena. Mitz'ng rastieruje_ polt'cija, i on se pretvara u demonstracije. ' I935· g." osnivaju najjredne student£ce svoju sekciju i u Udru.Zenju univerzitetski obrazovanih Zena, i razvijaju vrlo uspje!an kulturni i politiCki rad medu studenticama. inicijativom KP osniva se 1936. g. )>DruStvo za prosvjetu Zena« u Zagrebu. DruStvo je namijenjeno Zenama svih slojeva~ te pored radn£ca i linovnica, uspijeva da privuCe veliki broj domaCica. Takva se druStva omivaju u velikom broju gradova: Splitu, Karlovcu~ Bjelovaru, Sisku, ·vara.Zdinu, Dugoj Resi, Petrinji i selu DragonoZec, kraj S£ska. Gradovi medusobno izmjenjuju predavaCe, Salju pisana predavanja, sastaju se radi dogovora~ i uopte djeluju kao jedinstvena organizacija na teritoriju cijele Hrvatske. U druStvu Zene rade vrlo taktilno i vjeSto, te uspijevaju da odrZe organizaciju sve do okupacije ·zemlje, usprkos sve vetem pritisku vlasti. Pod rukovodstvom KP I937· g. osniva se In£cijat£vni odbor Stranke radnog naroda, koja se razvija u masovnu organizaciju Narodne fronte. Ona se omaso-vljuje u pol£tilkom djelovanju i popularizira liniju Partije u borbi protiv protunarodne ·vzade, protiv rata i JaSizma, za bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije. U radu te stranke uCestvuju u velikom broju i Zene. lste godine poCinje na inicijativu KP i masovna akcija za pomoC Ipanjolskim dobrovoljcima. Akcija se vodi Sirom cijele Jugoslavije, i u njoj se naroCito istiCu Zene. Veliki broj Zena posjeC.u.fe sanitetske teCajeve, pri~ premajuH se da i same podu u pomoC Spanjolskom narodu, koji se u to vrijeme herojski borio za svoju slobodu, i bio predmet d_iv/ienja svakog poStenog Covjeka u svijetu. NaroCito posliie likvidacije Spanjolske revoludje razvija se aktivnost Zena, koje pomaZu na!e dobrovoljce u Spanjolskom ratu, prebalene u logore u Francuskoj. Rad za pomot !panjolskim dobrovoljcima obuhvata sva veta mjesta, pa Cak i mnoga sela u naSoj zemlji. NaroCitu ulogu u politiCkom i opCem prosvjeCivanju Zena odigrao je napredni list »2enski svijet«, koji je poCeo izlazizi u Zagrebu 1938. g. i izlazi sve do okupacije. Prije toga lista aktivistkinje Hrvatske Sirile su i Cz'tale beogradski napredni list »Zena danas~. Jedno vrijeme izlaze oba lista usporedo, a nakon zabrane »2ene danas« prelazi )>2enski svijet<f okvire Hrvatske i !iri se po svim krajevima Jugoslavije, sve do Kosmeta i Makedonije. Iz svih krajeva Ialju Zen~ dopise, "piSuC.i o svome te!kom Zivotu, koji bijaSe vjerno ogledalo politiCkog, socijalnog i kulturnog stanja u zemlji. Kako se list brzo .omasovio, najbol.je svje_doe£ njegov tiraZ: prvi broj je izaiao u zooo primjeraka, a posljednji u 17.000. List se izdr.Zavao isklfuCz'vo iz vlastitih sredstava, a financijski mu nzj"e mogla naSkoditi ni zapljena nekih brojeva. List je obradivao aktuelne probleme, popularizirao je lini.fu ·Partije, borbu protiv ratne opasnosti i skupote~ pitanja rada i plata~ pisao o poloZaju radnih Zenti grada i sela, ·o zaStiti" majke i djeteta, o zdravstvenom prosvje&ivanju. KonCem !937.. g. omiva Samostalna demokratska stranka druStvo za prosvjetivanje sela - l>SeljaCko kf:!lo«. Napredna omladina u tom druStvu otvara »Omladinsku sekcijU« i ·»Zensku- sekcr.]U«. Organizacija se .brzo Siri po svz'm srpskim selima Hrvatske i jednog diJela Bosanske Krafinc, Oko nje se okupljizju Zen~ u S~limq i XIV poVezuju sa._napredn'im snagama u gradu. .Zato 1940. g. i-ukOvodstvO SDS-a raspu.!ta i Omiadinsku--i lensku sekciiu Selialkog kola. Napredne- Zene poku!avale su da sliCan rad razviju i u Zenskim organizacijama HSS~a, ali je to bilo mnogo te.Ze, jer je reakcionarno vodstvo stranke nastojalo da sprijeli i omete takav rad, zadrZavajuti mase pod svojim utjecajem. Neprijatelf zna~ !to zn"aCi t'mati na s.vojoj stram Zene, pa osniva i podrZava razne fa!istiCke i profa1i~ st£lke organizaeije. To su u Hrvatskoj bile SovinistiCko-JrankovaCke orga~izacije »K(uarina Zrinjska«, »Hrvatska Zena«, velikosrpska organizacija »Kola srpskih sestara« i sl. I Zenske grane HSS-a tonu sve dublfe u fa!istiCke vade. Ove organizacije vade Otvore~u borbu protiv svega~ !to je napredno~ Sire fovinistiCku propagandu. Posebno se boji napredn£h snaga katolilka crkva, koja, pored raznih »kongregacija«, osni'va ))KatoliCku akcr.j"u«, koja se pod direktnim rukovodstvom Vatika11-fl bori protiv svega, Iio j~ napredno i slobodarsko. Vlada Cvetk_ow't-MaCek, koja .ie formirana poslije izbora 1938. g., u doba poletka ratnog sulwba u Evropi,- pokazala jti odmah svoje pravo. Nee: trebala je da pod demokratskom firmom pripremi ulaz Jugoslavije u osovinski tabor. Zato ona puni zatvore i tamnice naprednim radnicima, seljadma i intelektualdma. Ona je prva; koja omiva koncentracione _logore~ i u njih trpa !jude bez suda, da ih u momentu okupacije preda u ruke ustaSkim krvnicima. Posebnim zakonom zabranjuje itrajkove~ ali oni se uprkos tome i dalfe vode. Dolazi do novih _sukoba s policijom i do masovnih hapSenja. 19.40. g. zabranjeni su i rastjerani policijom URS-ovi sindikati. Ovaj period predstavlja doba sna.Znog politiCkog poleta, kame niJe smetao teror protunarodne vlade, i koji nisu mogla uguSit{ hapSenja pojedinaca, ma koliko .ana hila brojna. Mitinzi~. Strajkovi~ politiCki zborovi predoCuju svakodnevnu pojavu. Od- 1939. g. ·vodi se borba protiv skupote~. koja-je naglo rasla·na svim linijama uslije_d ratnih priprema, a naroCito poslije poCetka II. svjetskog rata. Ra,dnici u Strajkovima reJ.ovno traZe dodatak na skupotu. Cesti su protesini Strajkovi _u tvornicama~ organizirani specijalno zbog skupoCe. RadniCke mase _su se ustalasale. kao malo kada dot/e-. U guSenju Strajkova naroCz'to brutalno istupa MaCekova »zaStita«, specijalne oruiane jedinice, koje su vr.:.1'le goru ulogu nego policija, i 1941. g. pomagale u razoruia_vanju jugoslavenske vojske u korist ustaSa. KomunistiCka paruj'a Jugoslavije odrZava koncem I940. g. V. zemaljsku konferenciju u Zagrebu. Partija je na toj konjerencr.]t' joS bolje iskristalizirala- svoju jedinstvenu Nniju. Konkretno su razradeni zcldaci za rad u skorojbuduC.nosti. Vida TomS£C, Clan CKKPJ, odrZala je referat o radu medu 'ien.ama, dala ocjenu dotadaSnjeg rada i perspektivu za dalji rad. T a konferencifa hila je posljednja velika priprema KPJ za konaCni obraCun s neprijateljem. Do pos/iednjeg Cas a pred rat vade se politiCke akcije na svim poljima druStvenog Zivota. ,Pos/iednji 8. mart osvanuo je u Zagrebu i nekim drugim gradovima sa mnoStvom crvenih parola. Akcij e radnilke klase, naprednih snaga i rodol}ubivih gradana dostiZu svoj vrhunac nakon sramnog »Trojnog pakta«, koji sklapa vlada CvetkoviC-MaCek sa Hitlerom i Musolinijem. Parole: *bolje rat nego pakt~, »bolje grab nego rob« razlijeZu sc Sirom cr.'jele zemlje kao odjek pri}etnje svakome, tko se usudi da dirne u neza~ visnost naSe zemlje. Sva spremnost naroda da se bori za svo..fu slobodu nz'je mogla ni da dade do izraZaja radz' duboke, sramne i organizirane izdaje vladajutih burZoaskih stranaka. ProS/a je samo nekoliko dana i okupator je osvojio zemlju. Komunt'stiCka partija smjelo staje na lela naroda, poziva ga na ustanak i borbu protz'v stranih i domatih neprijate!Ja. Zene Jugoslavije doCekale su rat i novu situaciju politiCk£ spremne. U predratnom periodu najbolje ih je nauCila KomunistiCka partija, tko je nepnj'atelj i kako se treba protiv njega bon'ti. 2ene rade u novim uslovz'ma na novi naCin. Organizadja )>Narodne pomoCi« na pr. obuhvata stotine i hi/jade Zena, koje se bn'nu za zatvore· nike, sakrivaju ilegalce, sakupljaju hranu -i oruZje, Sire Stampu i t. d. Nije sluCaj~ da je neprijatelj napunio Zenske koncentradone logore hiljadama Zena, gd}e su mnoge osiavile svoje Zivote. Hi/jade Zena uzele su puSku i od prvog dana sudjelovale u najteZim vojniCkim akcijama. Zajedno s podt'zanjem ustanka stvara se organizacija AntifaJistiCke jronte Zena, koja odigrava go/emu ulogu u snabdtj'evanju vojske i organiziranju pozadine. Zene taj zadatak Casno izvr!avaju. Tu su se povezale Zene grada i sela, Zene svih dru1tvenih slojeva i nacionalnosti~ sjedinile se u borbi za oslobodenje zemlje, NaSa historija ponovo je dokazala istinitost Lenjinovih ri"jeCi: »Ne moZe biti socijalnog prevrata, ako veliki broj radnih Zena ne uzme u njemu uCeSCa.<< UkljuCujuCi se u narodni ustanak, Zene nisu Posebno postavljale pitanie svojz'h prava. Radilo se o opstanku naroda i opstanku njt'h samih. Ali je organizator ustanka, KomunistiCka partija to- pitanje imala u svome pro~ gramu. Taka se ravnopravnost Zena ostvaruje od p"rvih dana ustanka, !to narod pn'ma kao prirodnu pojavu, a Zene osjetaju kao ostvarenje svojih vjekovnih te.Znja. U prvim Narodrw~o$lql:JodilaCkfm odborima one sudjeluju, CJdluCujuti o najbitnijim pitanjz'ma nqrqdnog Zivot(i, XV �Posebna borba za ravnopravnost Zena- hila je suviina, jer je svaki vojnik Narodno-oslobodilalke vojske stajao ujedno na braniku ravnopravnosti Zena. Milioni Zena dapale su. u borbi vlastite Zivote, Zivote porodica, krov nad g!avom i posljednj'u koricu hljeba. Mnoge su pale u orUZanoj borbi, u logorima, tamnicama i zatvorima,- heiojski pocJnoset.i zvjerstva neprijatelja, svijesne, da- za njima ostaju milioni, koji Ce nastaviti njihova djelo. DoCekavSi Zeljeno oslobodenje zemlje, Zene .su prionule na nove zadatke u obnovi zemb"e. Hib'ade Zena svrstale su se u dobrovoljne radne brigade, da oCiste zethlju od ruievina, da izgrade ceste, _putove, mostove i zgrade, i pomognu ud~riti ~emelj daljoj izgradnji -socijalizma. One sudjeluju u svim organima narodne vlasti, zauzi'mafu odgovorne poloZaje u svi'm strukama i' zvan;ima, dajuCl sve · svoje snage za stvaranje sretni'jeg Zivota u SV(!jof zemlji. U tvornicama postaju udarnice, u selima _sudjeluju u rukovodenju zadrugama, nastojeCi da pove4afu proizvodnju na svim podruCjima. NaSa zemb"a izgradila je zakonodavstvo, kojim je Zenama zajamCena ravnopravnost na svim poljima druitvenog Zivota, kao i_ zaStita Zen.e ~ onim tdsovima, kada joj je potrebna pomoC druStva: zaltita majke i trudnice u. radnom _odnosu, zaitita djece, bolesnilko i starosno osigu.ranje i t. d. Svijesne golef!Jih tekovina,. koje im je pruZilo novo druStvo, Zene su 1948. g., kad s~ revi'zionisti iz Sovjetskog Saveza, koji su. uprljali tekovine Oktobarske revolucije, pokuSali da dovedu u pitanje i tekovinf} naSe revolucije, Ponovo pokazale, kako vole svoju zemlju i Cvrsto stoje uz KP. Citav svijet je mogao 4q, se divi Cvrstoj odluci jugoslavenskih naroda, a medu njima i jugoslavenskih Zena, da odluCno brane tekovine svoje borbe. U najnovijem periodu naieg drUStvenog razvitka Zene su uzele uCeSCa u samoupravljanju. Kao Clanovi radniCkih savjeta one sUdjeluju u upravljanju socijalistiCkom proizvodnjom, dok u komunama sudjeluju u rjeSavanju svih druitvenih pitanja . . 2e~e se bore i dalje za produbljivanje naie sodjalistilke revolucije, boreCi se protiv zaostalih shvatanja jednog -dijela druStva, koji se ni -dandanas ne maZe pomiriti s pojavom Zene u javn~m Zivotu. I danas se joS u zao~tali'm _ shvatanjima provlaCe predrasude prema Zenama, koje potpomaZe i raspaljuje ·crkva. ·Svijesne svega, Ito su dobile svojom. borbom i borbom cijeloga naroda, naie Zene Cvrsto stoje uz svoj'u zimlju -i.- njezino rukovodstvo, koje se bori ne samo za to, da pomogne ostvarenju svoje sretne sadaSnjice i buduC~ nosti; 'nego se i_ nil medunarodnom· polju beskompromisno bori za pravedan mir u svijetu, za samostalnost, nezavisnost i ravnoprav_nost malih naroda, protiv zavojevaCa i agresora svilz vrsta. Jela JanCiC-Starc U logor XVI �Dokument 1 voludje bit Ce oslohoden i proletarijat i Zena Ce postiCi svoju potpunu ravnopravno,st. V. KONFERENCIJA KPJ ODRzANA STUDENOG 1940. U ZAGREBU 0 RADU SA zENAMA lzvaci iz ·1~eferata Vide T.om'Sil:, Clan a ~CK KP p Drugovi i drugarice! tene ~s·u od 'kapitala, a •osim toga one Cak u najnapred·ruijim burZ·o.a.skim republikama Rad m1edu zenama p·ostaje 'Za nas s:ve vaZos·taju, prvo, ner3IV11opravne, j·er im zalroni niji s·ektor rada. Imperi:jalisti:Cki rat, mobiline daju. jedtnailmsti sa muSkarcima; dru,gQ, zacija, nestaM.ca Ziv·eZnih namirhica, be,s·p·oa to je glavno - one ostaju u »kuC.nom• ropslica i sku:poCa, su p'Oj.av·e, koje. dubolko zastvu«, »kuCni. !'1oho;vi«, p-rid:avljeni od najsitdiru u Zivort 0 1gromne VeCine Z·enar, od radnijeg, najruZnij.eg, najteZeg rada u kuhinji nica par· sve do g!ladans-kih Zena. Ove pojave i .uopC.e' u poj·edinaCnom kuCnom ga·zdinstvu, ~oje donosi s·a sobom rat, bacaju Zene iz koje strahorvito zagljwp~juje covjeka.<< leta~gije, iz p·aJsivnosti i nesvj,e,Snosti i stpoVladajuce klase i njihov1! id,eo]o,gije su sobne .~u, da ih. m.a.biliSu u borrbu uz ·revolusasvim p.rirodno uvi.jek pokUI:Savali sakriti cij,onarni proletarijat. Rad medu Zenskim · masama postaje dakle sa imperijalistiCkim klasne uzro!<:e podredenosti i ugnj,etavanja ratom sve valZndji. Ipa:k. rad medu Zenama Zene tirme, da su na sve· m•oguC.e naCine doostaJe jos uvijek jedna od uajbol<nijih toc&- kazivali nj.ezinu man~evrirjednost. Sa tom laZi o tjelesnoj i duSevrnroj maruj·evrij.ed.no1sti ka sve-ga naSeg rada. Mnogo je zanemarivap.ju to.g ·S'ektora na- Zene, u~pijevali su. Ona se zakorij,enila svuda: i imala utjecaja Cak na onre, kojima doseg rada li:rivo to, da nas partijsld kadar jo,s nasi najveC.u· Stetl.!, to je&t na pro.Jetarijat i do dan.as nije up·oznat ·sa principij€ilnim· st~ na same Zen e. Ovo .miSUenj,e· hila j e naro.Cito vom. naSe Partije o Zens1kom pitanju i Z,ertStetno, Jer su Cak one ·Zene·, koj e ,gu postale skom pokretu, da mu 1.1isu poznate teotr:etslkie svijesne svoje'g podredenog polozaja i htjele .osnove Zen£kog pitan:ja, kao ni naS· stav o raznim Zenskim grwdanskim i ma}ograd·an- postiCi ravnopravnost Zena, poku.Sa.Je dobiti priznanje svroJe jednakovrij·ednosti i ravnoskim pokretima. Zato je potmbno, d-a rua ovoj k•anrf·er'enciji ove .osnovne principij elne Slta- pravnosti u horbi protiv muSikaraca. Ova laZ ih j.e zavodila u usam<}jenu, reformi·stiC!ku V'O:Ve postavimo i 'Objas·nimo. I. Zensllm pitanje kao posebno drustveno horbu u 'okvi<ru kJaonog druStva. A oslobodenj e Zene, nj.ea;ina potpuna ravno!pravnost pit~nj.e nastalo je p:ojavom privatne sv;ojine·, je u 'klasnom druStvu nemoguCa. Tek sa to Je·st •ond.a, kia!da 18'e je prvobiotno praJkomuukinuCem klasa, sa ukinuCem sis.te·ma prinistiCko !lrmStvo podijelilo na klase. U samoj suStini p.rivatnog v'la.sni!Stva leZi nuZ.nost vaJtne svnjine bit ·6e dana i moguCnost za kooCuvanja vlasniStva vlastitom vodu, vlasti- naCno rje,Senlj.e Zenska:g pitanja. Onda C.e toj d:j·eci. Osiguranj e pnavng i istinoSkiD'g po- ·otpasti svi uz11oci, koji su p.r10uzroko,vali njetoms'tva p:ostiglo se na taj naC.in da je Zena nu neravnopravnost. Zena 6e postati ravnopripadala ·B3.1IDO jednom muSkarc~, da je takJo pravan C'lan druStva. II. Ako d'akle zene traie da se bore proradala samu nj·egovu djecu naslje·d!nike nj& govog im,anja. Briga za oCuvanje privatne tiv poloZaja, u ko.jem se nala'Ze·, moraju svo.sV·ojine- formirala j·e rodbinske tOd.nos·e i do._ ju horbu nuZno pov·ezati sa borhom proletarijata, jer se proletarijat jedini dosljedno vela· na kraju do taga da j,e bHa zeni od,uzeta bori za ukinuCe privatne svojine, za beslklas~a slohoda i ravnopravnnst, da j•e. hila p.o~ hsnuta u pod.~edeni poloZaj, u kojem se joS sno dru.Stvo, ~a socijalizam. Sve S.to mogu da daju Z.ell!ama druge kla.s'e·, to su -samo dana'S na1ruzi. Pod kapitalizmom se-· j.e Zens1kOt pitanje . sitne i kratlrotrajne r:e£orme, koje ne diraju osnove njiho:v:og ugmjetavanja, ~ensko pitaj.o.S o.s.abito zaQStrHo. Kapitalizam je· izvu. nje tvori prema tome dio borbe raJd'niCk-e kao masu Zena iz uskog porodiCnog kru:ga u druStve'nu prod.ukciju. BezgraniCno ·e!ks- k.lase i bit Ce· rije.Seno terk sa proleterskom rev·olucijollll. Osl·ob:od.euje pvo'1etarij1ata i pl·oa~tirana Zena nasi u kapitali.stiClkom druo·sl:obode·nJe Zene u najuZoj je medusobnoj Stvu sve terete kao radnica, dom.aCica i ma:jzavisnos~i. Lenjin je rekao: »Proletarijat ne ka, a u svim pravima ostala j e nemvno.pravna. ·o tome govori' d•rug Lenjim: »Zenska po- maZe pos:tiCi potpune slobo:de ako ne iiZVD-juj·e potpun1e -s1oib0de i za Z~u.« Uk.inruCem lovina Covje,Canstva pod kapitalizmom dvaput je ugnjetena. Radnice i seljanke ugnjeprivatne svojine i pobjedom proleters'ke re- 2 \ ) Lako postavljamo zensko pitanje kao dio pitanja proleterske revolucije, time ga ne u'kidoamo kan posebno pitanje. I naci:ona'lno, seljaCk·o, omladinsko i ·ostala pitanja bit Ce djeSena proleterskom revolucijom. Ipak i·h danas postavljamo kao p01s•e.bna pitanja: prv01, jer u danaSnjem dru.Stvu ova pitanja zaista po&toje i traZe· $Vo}e rje&enje; drugo, jer pravilllim postavljan;jem ovih pitanja i odgovarajuCim radom mi budimo i okupljamo oko revolucionarnog proletarijata i njegove .avangarde nove, dosa:da spavajuC-e rev;oJudornarne sUe. 'Tal}o za nas znaCi Zensko pitanje onu po1ugu, sa kojom! moZemo ma.su Zena svih slojeva, na os.novu ·njihovih po·sebnih Z·enskih zahtjeva okupiti oko revoludonarnog proJ.e.taTij~tta i us·pje·Sno isikoristi.ti njihove snage za pomoC pvoleterskoj revo-. lu.ciji. Ali odmah moramo podvuCi da zahtjeve, koje imaju u danaSnje1n druStvu Zene kao podred·eni S'pol, ne posta:vljamo kao neke posebne »Zens·ke« zahtj.eve, za koj e neka S'e bore Zene &arne, veC kao zahtj eve, kao pro·gram borbe cje'loku.pnog radnog naroda. III. Da vidimo, koji su to zenski zahtjevi, lwje mora proletarijat uvrstiti u svo.j program. 1. Prij·e sve·ga su to zahtjevi koji se tiCu materimstva i to: potpuna zwStita maJke, na- Narodni heroj Anka Butorac ro.Oito rad,niCke i seljaCke majke, prije i pos-lije poroda:ja; domovi za m·ajke i trudne Zene, rodi.liSta, bo'lnice, prima·ljska i lj.eka.rska pomoC, djeCje jasle djeCji domovi za, konska zaStita dj.ece, ukidanj e ,svih ra~Hka medu bra·Cnom i vanbraCnom djecom, dozvo:la abortusa, ·do:k nisu dani svi uslovi da n;•oZe majka bez brige roditi dj.ecu. 2. Dalje su zahtjevi, koji• se tiCu dvojnog m·orala u naSem javnom i privatnom Zivotu: Potpuna ravnopravnost Zene pred zakonom i efikasn.a bor:ba pvotiv prosti.tucije time da se 'omoguCi mladim djervarjkama odgovarajuCe i pristoj'no pla~eno upo.s•lenje i da se ka:Znjava zavodnike i provodadZije. Kraj dvojnog morala u naSem· pravu i cj.elo.. kupnom javnom Zivotu, ko:je kal;njava i izbacuje Zenu za isto dj.elo•, za koje muSkar.ac ne podnnsi nikakvih posljedica, iii Cak dobija na ugledu (prostitucija, vanbraCna djeca, zabrana traZ.enja oca i tome sliCno). Uvodenjoe civilnog braka i moguCnost raJZ.voda braka. 3. Zahtj evi ekonomske naravi: Vida Tomlii (slikana u ljetu 1940. kao ilegalka) J ednaka placa za j.ednaki rad; kra;j razli-· kama k·od plaCe· i zap·oslavanja m·edu u'datim i neudatim Zenama; ukinuCe noCnog rada za Zene, odredivanj.e .radnog vrem·ena· .za kuCne pomocnice; efikasna zastita fabrickih i dru- �gih radnlca pred Stetnim poslje·dicama rada; zaStita mladih. rad•nica pred ,g,i:kanam·a i S'eksualnim WkodStavanjem od strane -Sefova; plaCeni dopust za radne Zene prij-e i poslij~e porodaja sa zaikonskim osiguranjem, da Ce se pos!ije tog d<>pnsta primiti natrag na po" sao, i p1aCeno- vrije·me za 'dojenje djece; djeCje jas'lice kO-d fabrika i ureda, pdstup u -sva zvanj.a, koja odgov·araju Zenam13., u tS¥e skole i strucno vaspitanj.e. 4. Naj~ad jos politicki zahtjevi: Priznanj.e svih politiCkih_ prava Zenama sa potputnim aktivnim i pasivnim pravo.m glasa. Tim sp·ecifiCniin Zenski-ffi· zahtjevima u svaJwj kon·kretnoj situaciji prikljuCuju s-e novi zahtjevi, k!oji nisu samo ZenSiki, alL koji na na11oCiti naC1n pogadaju baS Zene. Damas na prim:j.er u vrijeme drugog imp.erijaHstistiCfk.og rata i :rrastuCe skupo6e mi povezu:j.e. mo op6e Ze~nske ·zahtjeve s·a E;adaSnj,om ffitUia>cijom i daje·mo im novi -s-adrZaj. Pravilna brorba za Zenske zahtjeve je· m'Q.. guCa: samo nJa baa;i pravilnog razumij1evanja i po&tavljand.a ZensiWo•g pitanja:, kako. s-mo ga prika.,ali gore. Te zahtjeve, 'koje klastno dru" Stvo uopCe ne moZe potpuno rijeSiti, moramn u pnaiksi povezati sa borbom pro1etarijata; proletarij>at mora voditi masu Zem-a u borbu za njihove z.ahtj,eLVe, time da im besp:r:ekidno pokazuje na: klasni znaCaj Zensike ravnoprav~ nosti i pod:r:ede·nosti ... Dalj·e joe u IV. odjdku referata data analiza p-oloZaja mdnih Zena u Jugoslaviji i posehno su istaknute teSko-Ce, sa kojima se bore seljanke, rradnke i intelektualke. U vezi sa rastuCom ekonom-sko-m i politiCkom hizom njihov 'Se polo-!aj po,gorSavao, ali .se i·stovremeno budio i o.tpor ,radnog naroda i tu su se sve aktivnije isti.cale Zene. u strajkovima lmji su se v·odi'li u posljednjoj go&ini bilo je preko 50% ui\esnika ZenaJ. Primjeri borbe za ekonomske zahtj.ev<e u Srbiji: kud Vl&de Ilica Beograd., teksti1aca u Zemunu, na!1nCito pak ak.cija rad·nica i radniCkih Zena povod-om ,Straj!ka aet:onautskih tv;o1:rruica u BeO:gradll:_- i ZemiUITIU, njiho,va demonstradj-a pre.d min-istar-stvom., Stra:j'k teklsti1lnih -ra!dnica u Leskovcu, u V•a'ljevu u tVIornici bomba, Sltrajk mcm'Opol'Skih radni·ca u Velesu u Makedoniji, cipkarsidh r1>dnica u Sarajevu i u fabrici> papira u Cacku. D"lje niz Stra:jlkova u Hrvatskoj, u 'kodim je- aktivno saradival~ jako mnogo radnica (na pr. Her· m-an Polak i sinovi, predu21e.C-e T:r:ebiC, Ga01n, Kontaikt, Holzner, Hahn i Nettel u Z1>grehu, jinama postojale su veC oda::~o<Zenske ko~i­ sij-e (tako na pr. u SJ.ovem]r kod PoikmJin- . skog komiteta vee od 1934. g.) akcija ra&nickih ;;·ena kod strajka u Ga"dunu kod Sinja, .splitski Strajk, uC.estv-o-va:nje Zena u -svim aikcijama protiv skupoCe, koje su vode-ne ·naro.Cit6. u Crnoj -Gori i 'Sloveniji, gdje j-e bi•lo preko j.edna tre·Cina uCesnika Zena. AJi ne s•amo to. Z-ene· d·anas u- o.gromnom broju u.Cestvuj'U i u poliUCkim akcijama. Na pr. a:kcij·e· za izhornO. pravo Z.ena (Srbija i Slovenija) ; demonl!tracije 14. d•ecembra u Beog-radu; u -ovogo.diSnjoj p.rvoSieptem'barskoj l!kcijl u Beogradu, Zagrebu, Da~maciji i ostaloj Hrvatskod, u Kosutnjaku 8. .s·eptembra, gdje je bilo 50% Zena, i gdje .s'U ·S·e Zene i u borbi i u &paSavanj.u ranjenika odliCno pokazale. Od jes·eni 1939. g. sa ostrijo,;, diferencijacijom m•e1du Zenama IDLQrao se promijeniti i ll.JaS rad u u:dru.Zenjima. DoSia j.e do preloma rsvuda, gdje j,e naB rad bio. pravilarn (na pr. omladinslka sekcija zenskog pokreta u Bea,gradu, a i u drugim mjestima, .gdje j.e prel·om. oCit. U Zenskim uciruZenjim:a, gdj,e smo m-i imali ocLluCujuCeg utje·caja osje·Ca s·e baS srada priliv novih Zena, koj'e tra.Ze ad na& od-govora -na sva otvoren'a pitanja darna;Snjice (na p·ro Dru.Stvo !Za pJ:'Iosvjetu Zen.e u Hrvatslmj, koje se S'v;e viS·e razvija). Ta1m vidimo, da j e p-okret radnih Zena I U tome radu bilo je i grijeSaka o kojima opSirnij-e govori ref.e,ra:t. Pored zanem-arivanja i podcjenjivanja partijskih organizacija u od'Ilf2SU na aktivizaci ju Zena, bilo j e i drugih. Osim nera:zumije-vanja i zane-marivanja Zensko.g sektora naSeg rada, j.edan od va.Znih uzroki za jroS uvijek slab rad me-du Zenama j-este ideola:Sko skretanje u Zensko-m pitanju. NavoCito mnramo po.dvuCi utjecaj feminizma u naSem• radu- me·du .Zenama, a· m-orallm upozoriti i na razne »lijeve« grij;e.Ske- u tom radu. Prvo, moramo se ·otresti grad"anskog utjecaja na naSe dj·elovanje me·du Zenama. Feminizam postavlja zajed·niCke zahtjev-e Zena sviju sloj.eva odijelje·no od zahtj-eva radnog naro-da. NaglaSivan}em zaj.ednN)kih Zenskih- zahtjeva u supro·tnosti i u borbi protiv muSkaraca feminiz.am sakri:va klas·nu osnovu Zens.'kug pi,ta-ndru, te time od·vraCa masu Z-ena o-d horPe protiv kapitalizma~ kao i p~otiv klas'nog _druS.tva u:opCe. A Sto jas·nije i ·odluCnije P'Ostavlja naSa Partija Zenslko pitanje to viSe gubi f:emini·zram svo,je oprav.da:nje. o. Feminizam u na.Sim redovima treba da oznaCimo kao desniCarsku oportunistiCku od nekoliko godina una~zad u stainom porastu. Naro·Cito pak je po-rasl1a .ba.rbena -svitjest j aktivnost zena U pos]jednj,oj 'gOd·ini Od IJO• cetka imper!jalisticloog rata. Hiljade i hiljade Z·ena rad~nica, domaCica·, namjeStei1ica i drugih Zena u-Cestvuju u najraJZli.citijim borbama, koj.e vodi· radniC.ka klas-a i radni na·vod Ju,wos!.avije. U ovim borbama raste kad•ar z.e,na, na koji_ Ce IS€ mo-Ci Partija ro'Slornriti u s'V'om. radu medu Zenacrna i u aktivizi.ranju radnih Z·e.rnao Moramo tu Cvrsto podvuCi, da ,siVi o•vi p.o.. kr:eti n1su samo pos,]Je:dica pog-orSanja p·o1-oZruj a radnih Zenra i pos!j,edirca ·op6eg p.roces·a aktiviziranja radnih masao Na OIVIaj poOrra:srt pok~eta radnih Zena od1luCujuCe je utje~­ cala Piartija pojaCanje·m svoga rad.a mredu rad.nim zenama. KPJ uvijek je pravilno ocJenjivala vaZno-st rada m•edu Ze1 nam.a. Partij a j e smatrala taj rad uvij ek kao sekt<>r rada, za koji treba u svak<>m 'l<omitetu i u svakoj Celiji da bude netko. odgovoran za tali rad.. U svim partijsldm vaznijim dokunren" tim.a, rezoluci'jram·a, dir:eikti-vnim, hroiSurama i partijskLm •organima bilo je go;v;o·ra o tom s·eiktoru ra;da. N a skoro svim konfevencij ama bio je rad medu zenama postavljen loao pae sebna tocka dnevnog !'eda. U neldm pokra- M(tca GrZetiC Narod:ni heroj Anka Berus pOmoC gra•danskom Zenskom pokretu "k!o-d ~i­ renja iluzija da s'e nekim reformama toboze mo.Ze rij-eSiti Zensko pitanj-e u -okviru ~las·nog druStva. Taj naCi'n rada odvaja Zene •od revolucionarnog proletarijata i njeg:o-ve Partije i prema tome j.e to poku-Saj 'likvid~ranja vodeCe uloge naSe Partije u borbi za Jednalmpravnost Zene. Radi pogreSne reakcij-e na feminizam, te radi nepo'znavanja pravilnog stanovi.Sta- naSe Partij-e, poSa'O· j.e- dio na&e·g Cl-anstva u drugu krajnost. 2enskl0 se pitanje .zanemarivalo. U biti ·ovdje im:rumo p•os.Ja sa dvije vrrste »iz~ iovora« za pogre·San, odnosno za nikakav rad: ponegdje se Zensko pitanje suzilo sam~ na pitanje radnica i njihovog ogromno-g 1 svestranog· iskoriStavanja u kapitalizmru. PoSitavljao s-e- zahtj.ev »·za j-e-dlnaki r&d jedlnaku platu« lkao- jedini pO·s'ebni ·Zenski zahtjev, za koji pa!k neka s1e ho·re radnirce .samo u okviru sindikata. Kod wrugih javljalo se ca!k potpuno negiranje po.stoj;anja bil<> kakvog Ze:nskog pitanja pored pro.JeterSikog, motivacij·om, da proletarijat pdznaje Zeni jednakopravno·st, te da .•s'e treba boriti s·am·o IZa konacm cilj, a t-o~om, borbe ne treba cij-epati_ snage- joS i za rad m'edu Zenama o.. y. Prema tome, postavlja se pood nama pitanje kaikav mora biti nraS rad medu Z-enama, da ih na osnovi njihovih rzahtj.eva akti.,. I. 5 �VlZiramo u revolucionarnOj borbi pod vod" stv.om naSe KP. a) sadrZaj naSeg rada mora biti Siroko propagandistiCko .prosvj'ecivanje Zerna, da postanu svijes'ne svog poloZaja u kapitalizmu kao i svog mdesta u borbi radnog naroda. Svim Zenama mora postati jasno. u kakv"Oj je vezi· nji-h,ova . jednakopravnost sa sist·emom klasno.g druStva. Drugo, moramo "Oiko njihovih ,zahtjeva pove·s'ti agitaciju za ra:zli" · Cite akcije· u kojima treba p·ovezati Zenske zahtjeve sa· horbom radn'og navada p-Totiv kap_italizma. :Da hi tn posti,gli mora biti naB md sirok i elastican. Zahtjev;i oko lmjih ho" Cemo sakupiti i· .budriti Zene mor:aju bitil usk-o pavezani •S'a in'Omentalnom ko:nkTetn.om .s-ituacijom-. Zato· nirkada The pnstaNljamo- samo neke naro.Cite zahtjev-e Zena u kapitali~u. ne-1ro ih p.ovezujemo ,sa danaSnji-m. zahtjeVi_ma u doba drugog imp-eTija1istiCk-o:g rata, riDstuCe srkupoC:e· i novog nap,adaja na pTava radno-g narod-a i I]:31roCito na Zenska prava, na p·r. kao Sto smo zahtjeve za Zensko iz;bor-· no pravo povezali proSie· jeseni sa borbom Zena protiv -imp~rijalistiCkog r31ta, i u isto doba s tim zahtjevom raskrinkavali vladu spora:Z'Um-a, koja je obeCala d.em·okracij-u. Ka:ko cemo dakle pov;ezati u dana8njoj si·tuaciji zahtj·eve .Zene sa opCom bo.rbom radnog naroda? ... U refc-ratu su dalje iznesene mo.guCnosti ,politiCke akcije medU Zenama u borbi protiv imperijalistiCkog r'-l,.ta, protiv ,sk-upoCe, p:rDtiv os-ovinske vanjske ~politikc re:l.ima u staroj ] ugoslaviji, kao i protiv sve veCeg pritiska na. gradanska prava unutar zemlJe, protiv nacionalno,g rugnjetavanja, protiv faSiza·cije zemlje. Ovdje s-mo nabrojili najva·Znije mome-nte rada rnedu Zenama u danaSnjoj situaciji. U akcijama za te zahtjeve p-oveCavaju se i poveC.avat, 6_e se· s-vaki dan novi kadrovi borbenih Zena. Ovim kadrovima m·oramo p-os~etiti veliku paZnju, i 19tvoriti iz n:ji.h svijesne bnrce, za njihov-a prava. U ovimr akci'jama po-javi!e S'U .s-e- i javljat Ce s·e mnogo aktivnih Zena. koJe Ce biti 'U najkraCe vrijem•e spo-sobne stupiti u redove na82. KP, a to-me moramo obratiti najv;eCu pa.Znju. b) Prelazimo saua na pitanj e kakav oblik m"O.Ze da zauzme ·na·S Tad medu Z-enama. Ob1ici to.ga rada zayise ·od trenutno-g p·olo... Zaj3J i od naSih sn31ga. NaS princip m·ora biti: svuda -gdje ,g·e saiJmpljaju Ze-ne-, moramo raditi mi, svak<>m zgodom g.djegod je to mogu6e, mro-ramO mobilizirati i aktivizir.ati SV·e Zene u borbu. aa)· L-egalne Z_ensk-e- o-rganizac i j ·e. Zbog naroCitO'g rada medu Z.enama, zb<>g ve.like zaostal-osti zena, zbog. lak·seg naSe~g sakupljanja-- i prosvJecivanja Zena i mi potpomaZemo osniVati i graditi posebne legalne Zenske o-rganiz~cije. Takve organizacij-e nude nama velike moguCno-sti rada. U njima moZemo sakupljati najzaostalije Zene, te ih prek·o nji-hovili uskih, liCnih interesa pomalo odgojiti u svijesne Zene, sa Sirokim po-gledima. Pozitivne i pravilne su odijeljell,e Zensk~ organizadje samo tada, kada se -svojim radom ukljucuju u opcenitu borbu proletarijata pod vod•st'."o"m KP. U svim -o-rg-ani·zacijama, kulturnim, prosvj-e-tnim, stal·eSkim i razli-Citim Zenskim -s·ekcijama g.dje·god s:e _nala'ze Zene, takode-r po~­ stoji moguCnost pr:opagandi•siiClmg i agita--: cionog rada medu njima. Naro:Cite Zenske s·ekcije "Osnivamo zat-o, jer se pokazalo, da se Zenu teSko pridrobije odmah u m.jeSovitu -o:rganizaciju, gdje se Ze--. ne ne mngu S:ruaCi, te .d·a ih mno-go lakiSe saktipljamo i pri:do·bivamo najp·rij·e· na Zenske sas'tank:e. Kold Zenskih s·ekcija m·ora:mo paziti na to, da S'ekcij,e ostaju u .svom' djelokrugu, to j.est: propagande medu zeu"'ma, te sakupljanje· i prosvj-eCivarnje tih Z-ena u osnovnim pitanjima, koja se ti-Cu njihovo.g p•oloia-ja. Politi'Cka predavanja n.eka se obavljaju za sve Clanstvo 12ajed-no, isto tak-o ne smiju zenske ·Sekcije voditi nikakvih samostalnih akcija. ·Citava organizacija mora se aktivizi:ra-ti' tak.o.d-e·r u borbi za Zen·sike zahtjeve, i Ze.ns'k·e s-ek-cije ima.ju kod toga svakako vaZn.u ul-ogu agitacije lkao i povezivanje .sa osta:lim zenama. (Primj,er ovakvih jako zahvalnih s·ekcija jesu Zenske s:ekcije kod s.lovenslkih radniCkih kulturnih udruZenja »Vzajem... nost.) Zenske s-e·kcije u sindikartima imaju- takoder is'klju·Civo ova:kve zada:Ce i ilipoSto nije njihova svrha, da hi mroZda odjeljivale raidnice iz 10p6enito-g sindika.lnog pokreta, vodil·e uske p·o,sebne Zenske sindika.ln-e- akcij,e, te zatvarale put radnicama, da. -se ra.zviju u svijesne horce u redovima revolucio·narnog proletarUata., kao sto ie to- bi" slu·eai I<od nekojih Ze-nskih s·ekcija u sindikatima do sada (na pr. Zagreb). Mogucnost ovakvog rada rne-du radnicama nalazi s·e gotovo svuda. Iako maZda nije moguCe os-nivati pos·ebne ·sekcije•, treba da ra•d idre tim smjerom~ Na selu ima takode:f puna- OTganizacija, u ·kojima se sa.k!uplja m.nogo Z.e-na. Do . sada mi smo ostavJjali s·elja-Cku Zenu njoj sam.oj, kao i utje-ca,jima razHCitih gradan-skih organizacida. RazliCite zadrug-e u SrbUi, Zinske · grane HSS, Selj aCka zena i Drustva kmeckih farrtov in deklet (seljackih mmnaka i dj.evojalka) u iSloveniji. Sve su to "Drganizacije, gdje je rad moguc i uspjesan. Istina je .dodu·se, da je rad na selu mukotrpniji i' da uvlaCenje Zena u ;zajed:ni-Cku borbu sa mn~ Skarcima. . T-o ..s·u uglavnom ·oblici naSeg propagandistiCkog rada medu Zenama. Ali ne smijem~ mi.s·liti da je- moguC i potreban samo_ ov~J i-a:d. IskU.-s~tv-a:, naro-Cito iskustva poS~J'ednJe g-o dine pokazuju, d:a -se i Zene najbo'IJ e o~u­ Kod cjelokupno.g rada preko le·goalnih or- pljaju u akcijama. A najbo~j': se_ i vaspitaganizacija moramo gledati da p·rivuCemo_ i vaju u toku akcija na: vlastiti'm Iskustvima. nave mase Zena, ·one koje su dosada. b1Ie Takve· Ze-ne, k01j-e su s·e dobra pnkaJZale . ~ potpuno pas-ivrne. U tu .svrhu s•e ~olkaiZ~'Je 12·a akcijam-a, treba onda uvlaCiti u .si~~ematsllnJI • pntrebno, da Sie ti-m .Zenama p-ruza ne·s:o od vaspitni ·rad, a najbolje i u ParliJU. . Vidje1i smo veC, da Zene u posljedinJe vrJJprakUCne koris.ti, a is·tovr-e·m;eno:. d~ 1~ se va:spitava. Zato u ovir.p. orgamz.aciJama c·esto jeroe uCestvuju u svim p-okretima i borbam_a radni-h masa. Organlpriredujemo i te:C-ajezovanj-e akcija. i uvla-ve :Za Sivanje,.krojenj·e, Cenj e Zena u takve zdravstv-ene, vaspitne i akcije bit ce nasa glav-. s.liC.ne teCajeve. Ali na zadaCa. Moram podmoram joB jedainput vuCi, -da mi nismo ni podvuci, da takvi kurprotiv po·s-ebnih Zensevi, kao i Ze·n&ke sek" skih akcija, jer su. tacij-e ne smij u hikada kve akcije Cesto po-: po.stati samim sebi cilj, trebne i mro-guCe. PriveC uvijek slu0iti za mj er takvih Zenskih sto lakse olmpljanje i akcija bile su akcije za pro-svjeCivanje Zena. porno-C. u vrijeme mobilizacije. Mi moZemo- u bb) Drugi vrlo ·vaakcij am a proti.v sku'PoZan .ob1i'k rada medu Ce organizirati i od.boZenama je list. Do-bar . re domaCica p-o ulicaze,ns1d list vrSi Siroku ma, rajonskim radniC" prropagandu medu Z,ekim kolonijama, aim je nama, a isto'Vr-emeno to u konkretnom sluvrSi i u-logu organizaCaju ·zgodno. Ali tr:eba to-ra Zena u njihovim p~ziti, da se takve borbama. Kolpo-rtaZni aikcije nikad ne smiju odbori, odbori u•opisizro-diti u us-amUenu nika, o-d'bori Citate1jica borbu Zena bez pave'"" mngu se os•novati oko zano-sti s·a o-stalom Hsta i tako saCinjavati bo.rbom radnih rna-sa. srediSta za rad medu Na kraju smatram Kata Pejnovif: Zenama, naroCi:to tamo, za p·otrebno podvuCi gdje nemam,o drugih potrebu, da se radom medu Zenama ID1oraju moguCnosti. Kod lista je vaZno, da in:-a baviti sve naS.e partijske jedinice, bez ikapravilnu liniju·, ali da je· ko-d toga Sto popu~ kvo·g izuzetka. Ne· smije se viSe dogadati da Iarniji j pristupaCniji Z.enama, odgnvarah s-e ovaj -sektor narSe-g partijskorg rada prelJU" mora njih·ovim z.ahtjevima, a i-storvremeno sti n€1koHkim drugaricama, be-z pomoCi i hez mora im kazati put naprij.ed. Kao primjer konhole. Sva(ka naSw j-edinica, pa i gdje ne'jed'nog uistinu dob"og lista neka nam bu•de m.a nijedne drugarice, mora imati je-dnug »Zena ct·a·nas«. Clana, 'koji je od,govoran ~z.a rad m1edu Zen~ cc) Pored isko-dStava-nj a ovih legalnih rna. To- va-Zi veC za CeHje, a naroCito za nase moguCnosti, prilike nas sve viS·a prisHjava}u komitete·. To vaZi i za One Celije koje na pr. da uzimam.o polulegalne oblike rada medu rade u tv·ornicama gdj·e nema nijedne Zene. Zenama. Vas'Pitanje ·Sirih redova Zena vrSit Zar nisu akcij-e radniCkih Zema t. j. Ze-n a !adCemo, gdje n-rona legalnih mnguCn~~ti, p-re~~ nika, lmji su bili o p·okretu, same upozor~le polulegalnih sa&tanaka. Tu ne sm•_J emo b1t1 na to da mora takva Celija u pre·c,luzeCu raM uskogrudni, j er iskustva pokazuJu, da se diti i' medu Zenama u svojoj oko1ini. Pogremogu .1Hri redovi Z-ena sa!kupljati na tak.v-e San je i stav da trebaju samo Z-e:ne ra:diti po sastanik-e, na taikv-e grupe za vas'Pitavanje·. ZenskOj liniji.. To je crp{)rtunistiCko izv'la-Ce-. A. i ·ovi posebni Zens•ki sasta·nci, pos-ebne Zennje i samo mas-ka za prikrivanje n-erada. sk!e vwspitne .grupe mogu biti samo put za trazi vise strpljivosti i ustrajnosti, nego ika: kav drugi rad, ali baS· zato muramo po~aga:tl na nj narO'Citu paZnju, ·o~?bito .za-to...~·e·r Je rad na selu j-edDJa od nas1h v~aJ bol~IJI_,h . ~?­ Ca:ka, a ujedno jedna ·o.d nas1h naJvazni.Jlh zadaCa. 7 6 �I I I I I r U vecim mj,estima, gdje ce hiti i rad me· du Zenama obi,man, bit Ce .dobra da se osnivaju Zenske komisiJe, koje Ce biti od -pomo... Ci kmnitetu u radu sa Zenama. Ali nema &misla osnivati takve komis-ije radi Ciste formalnusti gdje nema usl-ova, da Ce takva komisija stvarn-o _.pomoCi komitetu, ·k3.!o Sto je t" hio olucaj 11od nekoli11o o!kruznih ko· miteta. J:\faTocito ce hiti potrehno da si Po• krajinski- - i nacionalni partijski koiniteti stvore uz se,be takve- komdsij•e ·za rad medu . Zena~a. A biti Ce potrebno stvoriti i takvu komisiju kod .'GK KPJ, koja d·osada nije postojala. · 1 , Bas .u radu na ovom referatu po!kazalo s'e, 11ako hi hilo potrehno i korisn<J·, kad hi se centralizirala islkustva s·a to.g s'ektora r&da iz raznih pokrajina. To hi korisillo i zajedniCkoj kritici i zajedniOkoj p·OOnoCi kod rada i konkretizaCije linije naSe KP za rad medu Zenaoma. Tim prijed;logom zak!jucila hi svo'j referat. Ostale ne:dostatlke i nejasnoCe iz rada medu Zenama neka raSCisti diskusij a. Hrvaiski narode! 1 Rukopis referata nalazi se u arhivu CK SK'H. Dokument 2 PROGLAS CENTRALNOG KOMITETA KPJ NARODIMA JUGOSLAVIJE OD 15. TRA VNJA 1941." Narodi Jugoslavije! StraSna katrustrofa, koju smo mi komunisti V·eC <Odavna signalizirali, za.desila je narode Jurgosla:vije. Osvaj'aCke armij-e os~ovin­ skih sila pfovalile ·su u naSu zemlju iznenada i s-vuda· kud pro-la3e siju smrt i pustoSe. nje. Beograd je .sravnjen sa zemljom. NeVina dj-eca, Zene i starci, koji su S·e u paniCnom bijegu htjeli spasiti iz goruCih ru8evina bili ~su pndvrgnuti strojopuSCanoj vatri i.z aviona barbarskih napadaCa. Na frontu se bije teSka i krvava i nejednaka borba sa nadm·oCnim napadaCima. Veliki,m osovinskim napadaCima pridruZili su se i mali 'OsvajaCi Bugarska i Madarska. D'vije zemlje· sa kojima s.u prijaSnji neo.dgovorni upravlja·Ci JugoslavUe stvarali paktove o vJeCnom prijateljstvu. Po,dlo, kao strvinari, pridruZili su se bugarski i madarski imperijalisti veliikim imperijalistiCklm osvajaCima, da i oni istrgnu koji k~omadiC mesa iz krvavog tijela Jugoslavije: Ali narodi Jugoslavije, ukljuCivSi i v~eCinu Hrvat111, herodski se bore za svoju nezavisno-st prativ mnogobrojnijeg neprijatelja. U tes11oj i sudbonosnaj bo·rbi s~a tudinskom naj.e,z.d-om na,Sla se u Hrvatskoj saka agenata i petokolonasa, k·oja je uz pomoC najurenih hrvatskih vlastodrZaca sistematski p-rlp!iemala i konaCno u najteZ,em Casu :llzvrSila izdaju kakovoj nema premca u nizu izdaja hrvatske gosp-od·e i vlastele u historiji! Hrvatslki naro.de! Ta gc;spoda tehi pricaju, da su ti izvojlitila s!Ghodu i nezavisnost poroocu Hitlera i Musso.Uni,ja. Vj<Jrujes li ti to? Pamtis li s podupira<J tvoju opravdanu horhu za slohodu i ravnopravnost, ali su provalili osavinski osvajaCi da raskomadaju Citavu zemlju i p:arabe nara.d-e u Jugoslaviji zajedno- sa tohom. Znaj, hrvatski narode, da ce histo· rija sa prezrenjem osuditi one, koji sv~oju tOboZnju nezavisnost grade sa judinim talirima i na ropstvu svoj~e krvne braCe sTpsk,ag, slovensko·g i ostalih naroda. da Je ikada u tisucgodisnJoj mukotrpnoj histariji, u tvojim teSkim Caso'Vima, bio tehi prij atelj i zastitnik - njemacki, rnadarski talijanski iii koji drugi o.svajac? Ne! Ni.ka: ?a. Naprotiv, uvijek su te_ oni porobljavali 1 -onda iskoriStavali. Uvijek su te na,stojali medusobno zavaditi da hi onda IakSe tlaCili. Uvijek su ti orsvajaCi teZili da zagospodare tvojim plodnim ravnicama i Sumama teZili da ti -odwzmu divnu Da.lrnaciju - div'no Ja?ranska mo:r:e·. Uvijek su hrvatska gospoda 1 vlastela hili ti Imji su te prodali tvojirn porabljivaCima da bi -onda sama rniQ:gla IakSe piti tvoju krv. Evo, takovu ne1zavisnost pri~ premila su tehi hrvatska gospoda. Hrvatski narode! Ti si ovih dana bio oCevidac neCuv·ene ? sra~-ate. tv·aju zemlju su provalili pr~.ti~ ~voJe.. valJe osvajaCi i tvoji vjekovni nepri- JatelJI da te porobe i raskomadaju tvoju krvlju natopljenu domovinu, a hrva:tska gospoda te tjeraju, da mpski puze.s pred neprijateljem, da ga pozdravljas, da ga slavis u vrijeme kada njegava vojniCka Ci·zma gazi tvoju zemlju, tvoj nacianalni ponos. Dogadaji. u Zagrehu prilikom dG!aska osvajaca bit Ce najtamnija !jaga U tvojoj pGvije.sti hrvatski narode. ' Hrvatska gospoda te sile, da pruias ruku tvojem vjekovnom neprijatelju i poro·blja'cu, a siju najodvra:tniju mrZnju i hajku protiv srpskog naroda, koji se herojski bori i gine radije neg·o da bude rohom tudina. Zar je srpski narod kriv sto su te tlaCila srpska g.ospoda? Zar nije srpski narod odusev!jeno kalja radati no.vi svilet, zb-risat Ce se- za"" uvij,e:k korijeni imperijalistiCkih ratova i nacionalnog porobljavanja. Stv-arit Ce se na istinslko.j nezavisnosti svih naroda Jug-osla.vije slo:bodna, bratska zajednica. Radnici i radnice Jug-oslavije! Nad radniCkom klasom Jugoslavije nadviSe se crni ob1acL Najgo-ri neprijatelji rad. niCk,e klase provalili ·SU u naSu zemlju i za..: vode naj-crniju reakciju. Ti isti, koji drZe u svirepom kapita-listiCkom ropstvu njema.Cku i talij an sku radniCku klasu, kaji poro-biSe mnoge narode i proliSe more krvi kako svo... ga taka i drugih radnih naroda. Pred licem ovih teSkih Casova radniCka klasa Jug.oslavije treba da .se nade jedinstvefia i ~bijenih redova. Ne treba se plaSiti nikakvog terora i progona. Mi smo na to navikii, ~ pragonili su nas ,svi rezimi u toku ovih 2·0 godina, - ali radniCka klasa na Celu sa s·vojoin avangardom - K~omunistiCkom par:tijom lJO.. stala je j.oS jaCa. NaSa je duino·st da u ovim sudbonosnim danima saCuvamo · svoju hladnokrvno-st, da joS odluCnije uCvrscuJemo sv.oje redove, da radimo up·o-rno na osvajanju i okupljanju radniCkf.h masa - vodeCi ih u bo-rbu za njiho:ve svakodnervne intere~e. u borbu za bolju i sretniju budu.Cnost. Tuainske ·sluge, hrvatska g.ospoda, siju tv•ojoj krvnoj braCi Srbima, ·Slovencim.a, ·u vrijem1e 'karla ani svolom krvlju pi·Su slavnu, iaka tragiCnu stranicu svoje historij.e. Znaj, hrvatski narode, da je b-orba tv:oje braCe i tv.oja borba:. Znaj, hrvatski naro•de, d a s· u simp at i j e d vij e s t•o m iIi j u n,s k o g n aroda Sorvjetskog saveza na strani nairo-da Juga-slavije, koji s·e herojski bO'ri za svDju nezavisnost. Znaj, hrvatski na:md·e, da Ce historija sa Prezrenj.em govoriti o anima, :}caji zaOi~e IzdajniCki noZ u Ieda svoje- braCe. Hrvatska j·e oikupirana po nj.emaCkim i talijanskim Cetama, a nije slobodna i nezavisna narodna dr.Zava, kako fe hoCe prikazati danaSnji vlastodrSci u Hrvatskaj. To j.e drZava SaCice hrvatske go·spade, koji neprekidno preko radija i Stampe viCu o pokolju i strijeljanju, o prij ekim su-dovima i t. d. Graze se smrCu Zivilo bratstvo i sloga naroda f,ugoslaviza svaku .sitnicu, tako da se pametruam. Cnje u borbi za svoju slobodu i nacionalnu vj-eku crveni lice, kad Cuje te bjesomuCne groznj,e. Ali neka ta gospoda upamte da ni- nezavisnost! Sta nije trajno Sta je up·ereno protiv naroda, · Zivilo brats tva i slo ga svih naro-da na a najmanje vlast danaSnjih vlastadrZaca. Neka se ta gospoda malo zamisle o- tome Sta Balkanu u borbi protiv imperijalistickih oCekuje njih za prolijevanje neduZne narodne krvi. osvajaCa i nacionalnih ugnjetaCa! N arotii J ugoslavij-e, Srbije, Slavenij e, Zivio Sovjetski Savez nada svih ugn;ec Crne Gore, Bosne i Herc·e,govine, lVIakedatenih i porobljenih! nije i Vojvodi.ne. Vi, koji se borite i ginete u borbi za svoju nezavisnast, zna3t.e-, da Ce Zivila Komunisticka partija Jugoslavij,e! ta borba biti okrumjena uspjehom·, pa rna vi sada sa nadmoCnim neprijateljern i padlegli 15. travnja 1941. u. toj horhi. Ne klonite duhom, zhi<jte cvrsce sv.oje re-dov·e, doCekujte uzdignute glave- i CENTRALNI KOM!TET najteZe udarce. Kornunisti i Citava radniCka KomunistiCke partije Jugoslavije k1asa Jugoslavije ustrajat Ce do konaCne pobj-ed-e u prvim redovima narodne borbe prativ osvajaca. Ne klonite duhom ni onda, ak'o u toj borbi vremenom i po·dlegnete, jer 1 Primjerak :pr-oglasa, umnoZenog na .geStetneru, Ce se iz ov.og krvavo.g imperijalistiCkoi po.. nalazi se u arhivu CK SKH. u tebi mrZnju pr·ema 9 �I Dokument 3 Dokument 4 IZ POZIVA CENTRALNOG KOMITETA KPH KONCEM SRPNJA 1941. NA ORUzANU BORBU PROTIV OKUPATORA I NJEGOVIH SLUGU1 I I II II f ,> UGOVOR 0 NAJMU KUciCE U GOTALOVEcKOJ ULICI 8 U ZAGREBU OD 15. X. 1940. GODINE, U KOJOJ JE BILA SMJEsTENA ILEGALNA sTAIVIPARIJA KPH' Hrvatski narode! Po Citavoj Evropi potlaCeni naro.di vide da borba Sovj.etskog Saveza nije samo njegova nego i njihova borba, da _se di.Zu u -otvorenu i odluCnu borbu protiv farSistiCkih tlaCitelja. To po-kazuju oruZami s•i.tkobi u RumunjSikoj i Poljskoj, uniStavanje kom:unikacija i ratnog materija'l-a u MadZarskoj, Ceskoj i Poljskoj, te niz ackcija u ostalim zeinljama Evro·pe. U Hercegovini, Crnoj Gnri i Srbiji masovni su narodni partizan-ski odredi poi\eli tamaniti okupatorske snage naSih zajedniCkih neprijate.Ija, U Hrvatskoj su mnoga sela hila prisiljena pobj.e-Ci u .Sumu pred terorOm usta.Skih bandi. Ne'ka su od njih prihvatila borbu i oru:Zjem u ru:ci ·odbila napad i protj,e-rala usta·S·e. Nisu to ~tniCke akcije kode -su organizirala srpska gospod.a, kako to laZ-no prj.kazuju frankovaCki p1aCenici, ne·go se tu radi ·o ·opravdanoj horbi svih naroda Jugo~-­ slavij e, pa i hrvatskog naroda, protiv oikupatora i. .svih plaCenika. ... Hrvatski narode! DoSao je Cas da razvij-eS- dalje ovu borbu, da uj·edinj en, orur Zjem u ruci, tj-eraS oikupatore iz naSe- do-movine, da tamani!S njihove ·s'luge, frankovaCku ba:ndu, da spr·eCavaS izgktJdnjavanj.e •naroda, iseljavanja sa S'V·ojih domova i ubistva neduznih !judi. Vlada terar kakvog ne pamtimo ni za najcrnijih godina velikosprske· Sestojanuarske diktature. Ostvarimo poruku, koju nam daj.e Generalni2 komitet Komunis;tiCke partije Jugosl«vije u proglasu •od 12. srpnja o·. g. ... Radnici:I Oduprite ·S·e oruZjem u ruci zulumu o::kupatora i njihovih plaCe-nika. UniStavajte tvornice k·oje rade za neprijatelja ili za »naSu« yojsku, koju narnjeravaju poslati u borbu protiv vlastitog namda, protiv oslobodilacke borbe vla,stitih namda, koji stenju pod istim jarmom, te proti'l bratskog sJ.obodnog naroda SSSR. Se·ljaci! Oduprite s-e oruZjern u ruci zulumu •okupatora i njegovih frankovackih placenika. Ne dajte -da vam oduzimaju zito. Sakrijte ga, tjerajro oruzj.em rekvizitore i njihovu pratnju. Silom oduzimajte natrag ono Sto vam otmu, a aka to ne moZe·te, spalite ga. Ne dajte da vam ustase do-du hara~ citi u selo. Silom ih istjerajte· napo.Jje i razbijte nji:hove snag.e u vaSem mjestu i okolini. Srbi u Hrvatskoj! · Ne dajte se terorizirati i ubijati. Ne· dajte da vam oduzmu vaSe 10 domove,. krvav.o steCeno imanje, pa i same zivote. Odu·p·rite se nasilju i znajte da su simpatije hrvatskog naroda na vaSoj strani, te Ce vam On u toj bOrbi pomoCi. Hrvati! Ne -dajte da odgovornost i ljaga za ·zloCine okupa:tora i njihovih frankovaCkih slugu padne· na nas; za njihove je zlc).Cine odgovoran i svaki onaj koji im povladuje iii bez protesta gleda njihovo haracenje ... ... Zene! Ne d•opustite d·a v:aSe m•uZeve i sinov·e krva:vi fa.Sisti Zrtvuju za sv:oje zloCinaCke ciljeve. Hrvatski na~ode! Kucnuo je CaS' odluCne borbe, kucnuo j,e Cas kad treba ne samo uniStavati sve Sto je neprijatelju vt:ijedno i pomalo uniStavati nj,egove snage, nego kad tf!eba zbiti svoje redove, zbiti sve narodne sna·g·e i taka jedinstvenrom s·nagom istjerati okupatora, svrgnuti njegovog plaCenika PaveUCa, ll·jediniti Daimaciju i Medumurje sa maticom zernljom. Komuni.stiCka te partija poiiva da ujedi... niS sve svoje snage bez ·obzira n_a pripad-. nosi politiOkim strankama, vjeri i t. d. u j edinstv·en Hrvatski natcionaltno--oslobodiJa.Cki front. Ne daj se zaplasitl krvacvim teror-om, nego na svako nasilje, na svak·O umorstvo bil<> kojeg Hrvata, Srbina iii Zidova odgovori s•trij-eljanjem desetodce pripadnika okupatorskih voj•ki iii narodnih izdajica, frankovaCkih plaC.enika . .Stanite na Ce.Jo hrvatskog naroda u borbi protiv faststickih okupatora i njihovih frankovaCkih pla6eni-ka, pove;iite sve nar:odne .B'nag.e za tu borbu, stavite svoju odlu-Cnost i iskustvo u slu.Zbu osl<>bo.dilacke borbe hrvatskog namda, sluZite svima pdmj-erom u toj borbi! Ugovor ''f;1, f9 "(t' ~~ loJ<aLu-.~r.·uli Kad proiitaS, daj dalje! 1 "Original se nalazi u arhivu CK SKH. OmaSkom je n<!fPisano ·Generalni umjesto Centralni. 2 ·'*' 8 .,. '"• ;·~; "- " " c 0 .~ Van s okupatorima! Dolje vlada plac.enika PaveliCa! Zivjela pravedna borba hrvatskog naroda! Zivjelo jedin.stoo hrvatskog naroda! Zivjelo bratstvo svih potlai'enih naroda Jugoslavije! Zivjelo bratstvo hrvats.kog naroda s narodima SSSR! Zivjela Crvena armi ja! CENTRALNI KOMITET KomunistiCke partije-· Hrvatske I' -1? [ HI "fo god. Najmoda.Vac: · ....~2J?~t~·. u.:~~--~·- pod gt)n~ nJvedeuf"tn li.V}etima; ;koJ{; U !.SV\:rnu prilivn¢<1\H. u 19 god. �B/OGRAF!/A NARODNOG HERO/A KATE DUMBOUJ(; Kala DumboviC .,-adena j.e 19-03. g. u siromaSnoj seljalkoj 'Obitelji ·u selu Lrtkav.cu kod Siska. U .kui:i njezinih r-oditelja bilo j.e -S-estoro djece. Otac joj je poginuo 1l Prvom svjetskom ratu. Ziv.ot u siromaSnoj fJoro-dici, na oskudnoj zemlji i bez sposobne r-adne sna.ge, bio je veoma t-eZak. Poput mrw_ge si:romaSn-e dje.c..e i Kala, joS u ranirh godin.ama, morala je raditi teSke po[jske i kuCne poslove i uj,edno polaziti osnovnu Skolu. Da bi se smanjio bJ"oj -Clanova obitelji,. majka ju je udala veoma mla.rlu, te je veC u 16 godini imala dijete. Ali u tome braku nije hila sretna. MuZ ju ie zlostavljao. Briga -oko ,djeteta i sve ostale teSkoCe /_Jotakle su j.e na mzmiSljanje i traZ.ernje izlaza iz nejmdnoSljive situacije. Nakcm nek.olika godina braka i uza/:u,dnih nastojanja da s.e srede odnosi u obitelji, oti-fla je od ku(;.e i sklonila se lwd svoje tetke, a poslije kratkog vremena 1924. g. uputila s,e u Zagreb, &die je naSla :zaposlenje kao kubn.a ,pomobdca. TeZak i bespravan Zivnt kuCne pomoinice ·u ono vrije.me n(l"'(Jeo j,u je da tJ·aZi novi put 'U roome Zivotu. Pristupila je klPStJ~om radnil:kom po,kretu i fmCela aktim1>o r.aditi u URS-ovim sindikatima. T u je upozn-ala i Matu DumboviCa, krojaC!wg rru.hnika, u kome je naJla dntga i subar-ea. it I 1 [ I! i il !I Nar.o.dni heroj Kata Dumbovi{; iI '' I I 1 Original ovog ugovora nalazi se u Gradskom komitetu SKH .za Zagreb. Po ·di:rektivi Nar. heroja Rade KohCan, tada sekr.etara CK KPH, Nar. heroj Kata DumboviC iznajmila j.e, za potrebe Starn pari i·e CK KPH, :kuCicu u GotaloveCkoj ulici 8 u Z.agrebu od 'Barice Levak, koja je pristala da ju ustupi u tu svrhu. U ovoj su Stampariji -radile Nar. heroj Kata DumboviC j Ana KonjoviC. ~ 1938. g. postala je Clan KomunistiCke partije. U iivala je veliku p.ofml.arnost naro.Cito medtt radnicim.a 7uSnjevke, gdje jr. ta.da stanovala. Oni stt joj od milja dali nadimak »Mamica«, Ra.deCi ~~ revolucionarnom raduiCkom pokre~u, Kata je n-auCila da je baS taj rad i b.orbo fJr-otiv izrabljival:a za prava radnillw -klase, saslavni dio borb.e za na.rionaZnu slobodu i mWI-opraw~ost meilu ljudima. To je oja.f:alo nj.ezimt odluf:nost i energiju i razvijalo u njoj sfwsobnost za izvrS.av~nje sve teiih i tdi-h zadataka. Radi svoga neustraliva rada i odlubwg stava dobila Dr~ga je partijska Stam,parija u Zagrebu hila u sta11u Ilije i Drag-ice PaveSiC - 'KlaiCeva u:Jica 17, koji su i pomaga'li kod umnoZavanja materijala. Osim njih, u ovoj -su Stampariji radile: Vladislava Novak (Cir:novnica), Katica Fergec (kuCna ,pomoCnica), Alojzija ViSek Ciko,rija i Nar. her.oj Dragica KonCar (metalska xadnica), koj,a je vrlo vjeSto iznosila u djeCjim kolicima Stampani materij.al. Stamparija je radila od O·Zujka 1939. g. do provale 24. XL 1941. g. U toku 1941. g.-- Parti ja j.e, osim Stampa·rija, o·rganizirala niz malih .tehnika za rumnaZanje materijala. Tu su radile: 'sest'Te Ljubica, Nevenka, Dragica i Katica FiHpoviC, Adela I vankoviC, .Zlata MaruSiC, Katica Uzelac, Olga B'aCe-GoraniC (u Cijem se ·stanu nalazila tehnika),. Ka:tica Bukvi.C, Maja Rukavina-Kolman, Laura Polak; Maxica Muhar, Regina Tkal-Cec, Zora VuCilovski, Fanika RupCiC, MaTija Sol jan i mnog·e druge. · 12 Gotalov.eCka ul. br. 8 Dragica i Rode KmzCar sa grufJom raduika pr,ed tvorn"icom Siemens je pol:-etkom 1940. g. novo priznanje: izabrmza je za !:lana Rajonskog komiteta K-P na T·rdnjevki. To povjer.C<nje »Mamica(( je ubr.zo opr.avdala svojim zalaganjem i us,pjesima. Pored rada u Rajcmskom. komitetu (}bavljala je mnogo drugih, ve-oma vainih konspirativnih poslova. 1939. g. po uputama drug<l Rade Ka:nCara, sekretar.a CK KPH, pronaJla je jed'11.,oga nar-e.dnika-vodnika, od .koga }e •n.abavljala vojne obj.ave potrebne drugu KonCaru za n1esmetana puwvanja po sv-im ,dijelor1ima Hrvatske. T,e objave bile su snabdjevene peCato.m i s njima je em bez smetnje J;utovao. Prilikom demonstracija u Zagrebu -u jesen 1939. g., kada je policij.a vd1!.:z napad na demonstrant.e. K-at·a je skolila ,prel.J plota u Kr-anj.bev-iCevoj ul-i.ci i trgala letve, da bi njima snabdjela drugov.e za borbu protiv policaj,aca. }ednom prilikom prornaJla je skladilte papi:r-a i maSinu .za r!lmmoZavanje letaka, koj-tD su hili .spunnili frarnkov.ci. T aj je materijal prenijela u j.edrmt partijsku tehniku, gdj,e se umnoZavala ilegalna partijska Stampa. Bila je nenaG.maSiva u pronalaienju naCina, kako Sle prenosi ilegaini partijs.ki .materij,al. Prenosila ga je u koJarki ispod .salate iii voCa, u s,anduku od r.adio-aparata, u raznim omotima sa natpisima v.elikih trg.ovaCkih firrna i t. d. Kada je 1940. .g. tr.ehalo fm:maCi povjedjive ljude za izgwdnju partijske Jto:mparije u :G.otaloveCkoj ulici na Tr.eSnjevki, -odluCen.o je -da se taj z.adat.ak povjeri >>Mamici« i joJ n,ekim dr,ugovima. OduJevljena z(]Jdatkom i dwnim povjerenjem, radila j.e 'IU!lll'ff?QT1W, brinula se_ da drugQVi ne budu gladni. odlazila ku(;i, sp.remala im i donosila hr¢nu. Pre-d Petu parlijsku konferoo.ciju »Mamica« dubiva vaZan zadatak. Pr.edvidena je da se brine Za dopremu hrane, poswia i drugih stvari' potrebnih delegatima. Ona j-e domatinski pripremila svaku, pa i najmanju sitnicu, da hi osigurala Sto boliu ishranu ul-esnicima konferencije. Tu je op.et doSla do izr.aiaja njezina snalailjivost. K.ata, treSn.]evaCka »Marnic.a(<, skrom:na, odluCna i nf!UstraJiva Zena-borac, bezgr.aniCno j-e v-oljela svoj.u P.artifu i iskazivala materinsku ljubav svojim drrugovirma. Brinula s,e svakodnevno o hrani, odjei:i i .stanovima ilegalaca. Kad su s.e spremali radni.Cki izleti na Gl,avi.ou ili Ponikve, ona je, por-ed hmne. koja je hila potrebna nj.ezinoj obitelji, uvij.ek uzznwla pon,eJto r-e.zerve za sluCaj, ako nai.de nel~i .o,d drugova ilegalaca. Pore.d -ostaloga svog partijskog r.ada, )>M(Mnica« je uvijek nalazila vr.em. ena i mog,uCnosti. da se po~ brine o smj.eStaju i svim drugim potrebama onih drugova, --koji su Zivjeli u ilegalnosti i saki·ivalj se od n,eprijatelja. K.ada je 1941. g. olm-pator pa-robio n-aJu zemlju. »Mamica(( je joS_neumornije mdila. Uvij.ek u prvim r.e.dovima, b.odrila j,e drugove i ulij.evala im vjel'lt u pobjedu. Policija ju je zapazila i uhapsila. Ali na jn;esluSavmnju ona nij.e niSta priznavaZ.a. Kako nije hilo dokaza pr,Otiv nje, puStena je na slobodu. Nastavila je raditi, ali' ne .dugo. Kad je Mj.esni komitet KP Zagr-eb organizirao akciju za osloboilenje wufre d11ugova iz ustaSkog lugora u Kerestincu, noCu izmetlu 18. i 14. s,rjmja 1941. g., uC,estvovala j.e u toj akciji i Kata. T.e noli. cma j.e u borbi sa u.staStima iz.gubila. Ziv.ot. Za njezin smnoprij-e-.gor-an i nesebiCa:n rad, za herojskq drZanje i velike tU)sluge iska.zane Partiji, Prezidijum Narodne skupStine FNR] odlikovao j.e 20. · Xll. 1951. g. Katu Dumbovii .Ordernom NarodnQga He-roja. 13 �I I I· I Dokument S Dokument G PO§TANSKA POTVRDA OD 15. X. 1940. U ZAGREBU ZA POSLANE PAKETE sPANJOLSKIM BORCIMA U I.OGORE ARGELES I VERNET' PRVE PRIPREME ZA NARODNI USTANAK Clanak Z. Zivkovi.f:a iz »Zene u borbi'rr, glasila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku broj .8, travauj 1944. T AKO SMO POCELI PRIJE TRI GO DINE 1 Ori,gin.al ov·e potvrde na1a:.-,i se u arhivu CK SKH. Ljeti 1939. g. fO"rmiran j'e 'U 'Za,grebu na inicijativu 1CK 'KPH, odlbor za Sp<t!njoke, t. zv. >>Spanski komitet«, koji j-e organizirao slanj.e paketa dobrovoljcima ~panjolsko-g rata iz Ju.goslavije, interniranim u francuskim koncentracionim logorima, te VGdio borbu za njihov .povratak u zemlju. Clanovi tog odbora hili su: Karla MrazoviC-Ga.Spar, Marijan KrajaCiC, lvo Rukavina, Beba KrajaCiC, Dina ZlatiC, Nata~a Tkalec i Bude Bo-rjan. Osim mnogih Clanova obitelji ~panjolskih dobrovoljaca Stefice Crno·jevac, lm.cije Borj,an. Mari.i'e RauSeviC, NataSe Tkalec, Katice Rusek, ma jke Rudi Domanya, majke V elimira Drekslera, RuZe ZlatiC, mnoge Zene i studenti radili su na pomoCi Spanjolskim do'brovoljcima. U tom se radu .istiCu: Kata GovoruSiC, Katica Postl, Anica Rakar-Ma.gaSiC, Galj.a KorporiC, Mira Sab, Ada FiSer, Ivanka MuaCeviC, Darin.ka Jurdana, Milka Kufrin. Zlata MaruSit, Ada Prica, Marij.a Soljan, Maja Komar-Jankes, Ta.tjana MariniC, Sofija JoviC i druge. Poslije okupacije naSe zemlje, C:K je organizirao p:rebacivanje Spanjolskih bora·ca · iz NjemaCke Ggdje su hili otjerani na rad) u Ju.goslaviju, kako bi . svojim iskustvima pridonijeli razvijanju narodnog ustanka. Ovim prebacivanj em rukovodio j e Clan CK Narrodni heroj Vlado PopoviC. Na tom radu istica:la se Nevenka Tepavac, koja j-e preko Augusta CiliCa i njegove drugarice uspostavila veze za prebacivanje ,prema Zagrehu. Sam bijeg Spanjolskih dobrovoljaca iz NjemaCke orga-nizirao je Cvjdko VeCeslav-Flores, bivSi Span_jolski 'horae. U Zagrebu je CK, pre·ko Pokra_jinskog odbora N amdne pomoCi", fo:rmirao posehan odbor za prihvaCanj-e i smjeStaj :Spanjolskih bora·ca. Uz pamo-C ,partijske organizacije i Namdne pomoCi Zagreba u toku 1941. g. prihvaCeno je u Zagre'bu i otpremljeno dal je na ra.d preko ..stotinu Spanjolskih dobf(}volja.~a. U tom odboru i na v;ezama sa Spanjolskim borcima radile su i mnoge Zene: Dina Zla·tiC, Stefica Crnojevac, Zlata MarruSiC, Berta PetriCiC, Anica Rakar-MagaSiC, Milka Zo;ri6-JovanoviC i mno.ge -.druge, koje su davale ·svoje stanove, odj-eCu i hranu. Anka Berus, kao Clan ·Pokrajinskog odbora Narrodne pomo6, dnevno je rukovodila radom ovog odbora. _ Glavna jav·ka za dolazak Span_iolskih boraca bil~ _i.e kod Stefice Crnojevac, Tra.tinska· 14 (danas ul. Rade Koncara). Kad je pal.a Jugoslavija, po·Oeli su sti-zati gi puta kad dodemo, premetnut Cem'O sve, u naSe s·elo sa svih strana vojni"ci preko pa ak:o Sto nad·emo, teS.ko vama svima«. Sum·a i jaruga_, krijuCi se ·Od svakoga. Narod >>Siobodno<<, odgov·o-rila sam. >>Aka hocete &e neprijatelj.ski odno,si!o prema njima, mim.oZete i sada.«. sJ.e·Ci da su izdajtce, a ne znajuCi da su· i Odo,i!e. Brie vadi pusku i<spod da.saka, sami izdani- od svojih ofki1ra i generala. nasi je van, zakopavaj u- baS,Cu i~ sadi- luk Sti!Zu jedan po jedan, a moga muZa nema. oduzroo. Poslije, vadi je, - bojim se za~dat ·Te·Ska m:e bi:ig.a mori, Sto je s njime: j.e li . Ce, Cisti je i opet sakrivaj, a stra' me mrtav iH ranjen, je li za-roblj.en ili se muCi ukraj puta smo, opazi~ Ce ko. krijuCi se, ne znajuCi ni' kuda Ce ni Sta Ce·. J edne noCi dod.e osarm partizan a. DoSli UoCi Uskr.sa trie me iza sna d.ozivanje. da s~e ogriju i1 ,Sto pojedu. Tada sam· prvj SkoC.im. Prepala se, ne mogu .se sabrati. Tko puta vidj·ela drugove. Prii'ali SU, kako je nas je? N eprijate•lj m<Jzda Hi nek<>kve ustase? · naro.d j,zdan i p'rodan faS.izmu. Zato· ,gu se A gla..s mi je poznat, viCe: »·Cuj·eS li, ja sam, oni digU pod .vodstvom Kumunisti'Cke partitvoj Milan.« Naglo mi se krv vratila u Zile-, je·, da •ohrane· naB narod' i upute ga pravim pa me -CiSto· -zaguSi:la; n-e mogu ni krenutt da putem do slobode. »Sarno da se o.ruzja dootvorim· vrata. kopamo ... « Kad sam -izaS·la, pita m·e im-a li kakve neIzaSia sam i vratila se s puSkom u ruci. prijateljske V·ojske u selu. Ka.Zem da nema, - Ev·o, hila sam u v-elilioj muci, dok sam a on od ve&elj a metak ispa!lio u zr>rk. A u Cuvala i saCuvala oruZje za vas, m:ili drugokuCi, kad se 'malo odmorio, ·zam.isli se·: »Povi, osvetn:iJci naSi.1 grij·eSi•(} sam'«, kaie, »Sto sam pucao i odao s·e na taj naCi-n, da sam doni{) puSku. Sad Cu je m·orati pl'edati.« Zamislila se i ja. St<> bi? Predati? Ne valja du.Smane pomagati, a s·ebe ostaviti g.oloruka. OdluCim: ne Cern(} je predavati, sakrit Ce.mo j-e. Drugi dan opomi·nJem muZa, trebalo bi pu.sku skloniti. A on bezvoljno odmahne ruk!mn.: »Pucao ,sam, pa s·e veC zna, da je i1mam. ,Bojim .se, nastradat C.emo; najbolje bi bilo da j_e predamo·!« Ali ja odluCno· zgrabim puSku, ne dam j.e! Sanijela j.e ja u podrum i sakrila. A muZ je o,dnio samo vojniCku robu i predao je ustaSki•m vlastima. J edno.ga dana dodose ustase. Odsj ekle mise noge ·Od stra:ha. Ako udu u kuCu i'_premetnu je, naCi Ce pu·Sku. J edva i,zadem pred njih, ave u nadi da Cu ih zad.rZati da ne ulaze· unutra. Pitaju me: SnaSo, gdje ti j·e mu.Z·? Otisao je u drva. A gdje mu je puska? Kakva, kaZem, nUe je n1 11mao. Ono Sto- j·e doni1o i.z vojske, predao je, evo potvrde ... Hled.aju me, a ja njih, a usta i zuhe ,stiS·Cem. VeCe s-ilazi ,sa'· bregova, i sjen nj.en v·ec Donosimo ovaj Clanak, iako je kasonijeg pada po zaseoku. J edan ustaSa okrenu se, rna,1 radi toga, jer pokazuje raspoloknje naroda datuLike pogleda naolmlo. »Kasno je«, k:i.Ze, »ne mo- p()slije sloma bivSe Ju,goslavije i u prvim ustaniCkim zem() se zadrzavati. Ali pazi se, sna.So, dru- danima. 15 14 ,___.----·, \ �Dokument 7 (neprijate)jskl). IZVJEsTAJ GRUPE KARABINJERA IZ ZADRA OD 15. SRPNJA 1941. 0 ZLOciNIMA USTAsA U LICI' 1 PreStampano iz »Zhornika dokunienata i podataka o narodno-oslob?dila,~kom.. ratm . ju~osloven­ skih naro·da«, izdanje VoJllO htston]skog tnstltuta JA, Beograd 195'2., tom V., knj. 1., dok hr. 229, str . .:>11. 2 0 usta.Skim zvj~stvima ~rotiv. srpsko_g ~ta~ov­ niStva hrvatskih kra]'eva, prottv mtrnth. lju~~· .ze:r;ta i djece, govore ~ neki ·dru~gi_vdok~mentt tahjanskth okupacionih vlas1t; karakte~ts~tcan J'C akt od .~9. 1941.,· koji komanda ~.arabm]era. za Dalm~ClJU, sa~JC guverneru za Dalmat;:IJU u Za?ru, a u. koJem. tZVJCStav:a guvernera, da .JC neka V.JerodostO.Jna nsoba Ja- yr_I. TERITORIJALNA LEGIJA KR. KARABINJERA U ANCONI Grupa iz Zadra2 Nl/123 prot. pov. od Zadar, 15. jula 1941. XIX ci"uglavnom pobje.gli, pohvatali Zene, star.ce i djecu. jednu su grupu. odveli. u o;pl:inu i ta~o ih muCili. M·edu 'mnogtm ZVJerstvtma, ustase su toko~ 1941. poCinili u Lici i ove ~Jo,~ine.: U kotaru _Donp Lapac usta.Se, su ko~cem sv.tbn]a tZ selva Melm~vca odveli 92 muskarca, tz NefblJt~sa 1.50 mus.karaca! vrzena i djece i ·sv;e ih Zive pobacalt u .J~Iffi~ kod Bonce':'"c~ (4 kilo'ffie,t.ra od Lapca). U BrubnJU su pokl~h 1 s.palili ·8·0 ljudi. U .li.pnju .odveli ·su dva kamwna puna ljudi 1 pobacah th u Jame k?d Or;avca, a n.~· rodu su rekli, da ih vode na preslusavan.Je u Gosptc. Predmet: Vijesti s one strane granice. ... J$:r. guvernatoratu Dalmacije - Kabinet K.r. prefekturi Kr. guvernatoru - Glav. insp. jav. sigur. Kr. kvesturi - ZADAR i radi znanja: Kofl?.alldi kr. karabinjera Guvernatorata Dalmacije ii il I' 'rri IJ'i.' · ': II i'' ' I • 1·: Karabinj.eri iJz _Kistanja izvjeStavaju da se, uza sva nared·enja Poglavnika, sve to viSe ·nastavljaju repr:esalije ustaSa protiv Srba u mj-estima preko granice. l1zgleda da je centar te 'krvave aktivnosti opCina Srb, gdje su se des'ili ovi dogadaj]: I. Dana 18. juna ustaSe, nakon Sto su pri~ silili sveCenika Spasu Lavrnja iz Suvaj.e da s~de iz P·oStanskog automobi'la, ·atj·erali su ga u Snmu :i! ubili. . II: Dana 19. juna ustase su uhapsHi KeCa -·~·oku, Zeuu Jovana KeCa, RadenorviC MiIenu, Z.etrm Ste·Vana RadenoviCa, bivS,eg po~ slantka, Petra Ras-toviCa, Bi-anka MiljuSa, Simu Vojvo.diCa, DuSana U:gricu i Mila Desnicu i nakon Sto -su ih 1zlostavljali, raJnili su bajonetima u noge Petra ·RastnviCa i Branka MHju.Sa. Zatim, nakon . Stu su ih joS tukli, pustili su KeCa Soku, RadenoviC MHe·nu, Desnicu Mila i U gricu DuSana, dok su zatvorili u tam.nicu Petra RastoviCa, MiljuS Bran'ka i, Simu VojvodiCa, koji su zatim uspjeli da pobjegnu. Zatim su ponovo uhapsili DuSana Ugricu i' i.zvevSi ga u Sumu zvanu »Kuk«, iznad Donj,eg Lapca, nako-n ~Sto su ga ubiU, baciSe· u ponor. III. Dana 30. juna ustase su uhapsili Danu Batinicu, lugara u p,enziji i njegovog sina .Du8ana, te su ih strasno tukU. Nakon toga pustili su na slobodu DuSana, a nastavili da tu:ku oca, 'k;oji je od toga umro u ustaSkoj komandi u Srbu. Les j e potom zakopan u polju, koje j,e vl!bsnlstvo Omcikus Milke, nedaleko ·od kasarne. IV. Dana 26. juna, na.Cu dok su spavwli, bi1i su uhapSeni Drago OZegoviC Bracin, Mile Grg;c Jovanov, Milan Icitovic, Ilija skoric, MHan Vojvodic, Petar 2e.Zelj, Stevan Rajak, Ilija Keca, Voji,slav IVIileusnic, Wja Voj\"<>dic, Dusan Ugrica, Stevan VjeStica, .Sim.a KaliniC, Dane •OgnjenoviC., Petar Desnica Petrov i· Duro Vojvodi"C Durilll, koji su vezanih ruku i nogu Zicom i landrna odvezeni kamionom u .Sumu zv.anu »Kuk« 16 povrh Donjeg Lapca, te 2atim ubijeni i baCeni u ponor, ·osim Voji,slava "MiJl-eusniCa, Petra Desnice i .Sime KaUniCa, koji su uspjeli da pobjegnu. V. Dana 27. juna ustase su uhapsili Pilja Petra, Duru J ovaniCa, Davida Medi~a i Duru Di'niCa, ,s·vi iz Metka i druga "lica Cija su imena nepoznata. Odveli 'su ih kamionom u .Sumu »Kuk« i· ubili. VI. Dana 1. jula ustase su zapaJili se1<> Suvaja. U tom j.e poZaru: i·zg,orje1o 25 ku:Ca. U tom su selu ustaSe: ubili Zene·; djecu i 1jude u ukupnom· broju oko 300 lica, o·d svih je 170 z.ako,pano u tri jame, a •o.stali su spaljeni. Takod.er u Suvaji, d.esirlo ~se je i ova: .. Zeni s.v-eCenika Spase Lavrnja, koji je ranije bio ubijen, ustaSe su rasporili trbuh i.zvukavSi Zivo· dij·ete, koje su ubili. Djevojci Angeli KeCa zabili su noZeve u grudi. Osim toga uhva..tili su Zorku KeCa, koja je bje,zala iz zapaljene kuCe i Zivu su je bacili u vatru. Od porodica Sav·e KeCa zaklano je i ubijeno 12 osoba, medu kojima S·edmero dj.ece. NejJrijat.elj 7e f;a[io s.e[a VII. Dana 2. jula u selu Osredci ustase ·SU zapali.li za.paljivim tombama nelwUko kuC.a i m~ga·za i ubili Radu GrbiCa, Jovana Grbica, Iliju Grbica, Dusana Grbica, Stevana, Nikolu i· Dorda DamjanoviC.a, Simu GrbiCa, Bokan Danila, ZoriC Jovana: PeiC Smiljanu i NovakoviC. Iliju. Istoga dana u selu Kruskovaca, kod Srba, bila je 1zaklana porodi.ca Davida Desnice, ad Certid Clana, zatim Zena i sluiavka Ante · PeriCa kao i Milka 'R3:d.enoviC, ,Soka Radeno-. vic, Jovanka Radenovic i sin Ni'ko'le RadenoviC.a. Napokon ustase su op]jackaJi sve ducane opmne Srb i privatne stano·ve izbjeglih porodica, te su u:zeli sto~u. 3 M.P. Kapetan, priv. komandant grupe Umberto Buonassisi vila, kako 'll·StaS.e sada u zoni GraCaca v_rSe ~.a? Srbima j.oS okwtni}e zloCine, nego Sto su th vrsth, dok su tamo bile talij.anske trupe. U nekoj jami, oko. 2DO metar.a od,.. 'kuCe _MarC·etiC Do.rda, trgov·ca, nalazt se mno.g_o lesev~ s~,tn~, ne.-: jake dj.ece, a desetak l!lctara da'lJe_, drugt Jeseyt, kOJl su na brzinu pokopallll, tako da tz z·emlJC Vtrre pojedini dijelovi ljudskih tjelesa. Dana 16. VII. ustaSe muslimani zapalili su selo Grab u opCini GraCac i na cesti tiooZevima ubili dvije Zene. U Smiljanu kraj GospiCa osnovan je koncentracioni logoi sa o.ko 5.000 S.rba, -a Zivotni. uslovi su u logoru tako o·Cajni, da je njihova ·smrt s1guma. Ovaj akt po.~pi·sao je p~·kovnik, ko~andant .karabinjera ~y~rnato•rat~, Simsepp~. But.tt, a ~_lJJ_av­ ljen j.e u .knJtZt: ».SaopcenJe (} tahJansk!m zl?-ctmm,..a protiv Ju,godavij·e i nj.enih. naroda«, tzdanJe Drz. komisije za utvrdivanje zloCma okupatora, B.eograd U kota'fu GraCa·c ustaSe su v·eC u havnju 1941. poCeli ,sa svakodnevnim hapScnj.em. Prvc su gru~e uhapSenika za.tvarali u Zan~aronerijsk_u. kasarnu, .gdJe su ih muCili, .a zatim su 1h od':'odih prelJla GospiCu i putem ih Sltrijeljali; kasniJe su uhapsene od~o.dili do TuCiCa - panora RiCice pod ~astovaCom ~ i tu ih joS na:pola .Zive bacali u Tube. U udbin.Skom kotaru poCeli ~ u~taSe s ~ap~~nji­ ma u svibnju 1'941. te odvoddt .I}ude. naJpr~Je u udbins:ki zatVOI:, a odandc u Gosptc, gdJe su 1~ n~ zvjerski naCin muCi.li (r~z.ali im uh":•. J?r?reztvah mes-o i u rane sipah sol tit sodu, :prebtjah tm noge i ruke). Nakon tih muCenja, oni su ubijali htve. a neke 'su jo.S Zive bacali u j,amu Jadovno. 28. VII. 1'941. is-elili su ustaSe sv·e Srbe iz opCine PliotviCki Ljeskovac prema Bo·sanskom Petrovcu. 27. VII. 1941_. pohvatali. su ust~Se_ u opCini ~iC~o Pebrovo :Selo oko 90'0 ljudr pod tzhkom, _ da .~e. 1~ poslati na ·rad u NjemaCku, odveli. ih na Pr~.1eb,oJ i ve.Cim dijelom poubijali na Ba•ranrma kod Bthaca 194,6. 3 2. VII. 1941. doSlo je u Srb oko 17 kamiona ustaSa i domobrana, koji · su, buduCi da su muSkar- 2 2ene Hrvatske u NOB li �Dokument a NoC smo provell u -Sumi. tT zoru krenu moj muZ Dmitar da izvidi·, gdje se ·na1azimo - nikada se viSe ne povrati. USTAsKI TEROR U DIVOSELU Prilwz /osipa Barkovil::a iz ))Zene u borbiu; glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatske broj lJ, stndeni 1944. 1 Tako je zapoceo pokolj. Do danas sm-o bjeZali veC Cetrdes·et i pet puta, a pobij·enn j e iz naS·eg sela, od ustaSa DIVOSELO Na pod·noZju Velebita, prekriven.e SlllJe'" g·om, niZu se. male bajte Divosela. N_a svw]{.oj je samo toliki ·otv-or za vrata, kali.ko se Covjek moze kroz nji!f pmvuci. U bajti je cesto smj.eSteno i po nekoliko porodica, koje s.e guSe u toj tjesnoCi. U njima 6eS· naCi saroo Zene, po koje-ga starca i sitnu djecu. Njihovi muZ·evi, si·novi i. braCa, nalaze &e u redovi·m'a Narod:no-os.lobodilaCke vojske. U jednoj od tih bajti, ispod Visocice, stanuje Pera. Cvijan-oviC, siromaSna udovic_a bez ikoga svo·ga. Nikog rodenoga nema ona u -sv-ojoj bajti. MuZ je mrta·v, a kCer Zivi negdje u svij.etu. Ona je C.eka, -ali se od neke strepnje, da je nikada ne ce ugledati, tesko brani majCino srce. Na malom ognji,Stu pucketa vatra. Pera skutrena u_ CoSku .svoj.e Suplje bajte pro·Zivlja:va vee nebrojeni put teS'ke tre-nutke iz straSnih dana lmlovoza devetsto Cetrdes.et i prve g.odine. - J a ~sam se, - priCa P·era - sakrila sa svoj'Om porodicom i s ostalim narodom 1:1 Sumu KruSkovaCu. Mislili smo, da smo tamo potpiJno sigurni. JnS moj muZ Dmita-r reCe: »E, ovdje nas ne bi naSH, da nas traZe i godinu dana!« Ali ono Sto je za nas izgledalo nemoguCe - ipak se dogodilo. Medu wst:>sama, koji su Sume pretraZivali, nalaozHo ih ,se. nelwliko iz obHZnji.h .sela, koji su poznavali svaku stazu i uvalu. Opko.JiSe nas i iskrsnuS-e- p·re-d nas s·a svih strana. Njihovi zapovj·ednici rekoSe nam, da se niSta n-e .bojimo, jer da Ce nas odv-e;sti na sigurno mj-esto u GospiC. Doveli su nas do nekih kuca u zaselku Alanku, gdje su skupljali na jednom mj-estu i to sve one, koje su toga dana uhvatili. Bilo ·je tu muska- . raca mladih, starijih, Zena, djevojaka i dj-ec.e od one najmanje, p.a do .starijih djeCa:ka. UstaSke krvave bajunete i unif;orme i njihovi izbezumljeni Zivotinjski izgledi nisu oheC:.avali niSta dobra:. SvezaSe nam svima ruke na_ leda i povedoSe nas. Us~oro vidjesmo, ~ da nas· ne vode u pravcu -GnspiCa, veC u guS-Cu .Sumu Velebita. Znali smo, da nam se pribliZava svrS·etak. Dodosmo·, u:z oCajnu vri- 'i ---, 18 1 3. kolov.oza 1941. napali su liCki pa,rtizani ustaSki stan u Div.o.se1u, u kojem •se nala:zilo deset ustaSa, no ;prije napada na stan .ev;akui~ano je sve st~­ novniStvo iz sela sa sto•kom I 1-movmom u bre~ulJ~ ke iStpod Velebita, kako se ustaSe ne 'hi osvebvah nad golorukim narodom. Drugog dana u .p~a,sk?­ zorje napali .su ustaSe i voj-ska logor eva.kmTam_h Div?SJeljana, opkolivSi no·Cu Citav logor, te su tz sku djece i majka, do duboke, na prvi pogled prik:rivene jame - provalije~ Onako, kako smo redom dolazili, ustase poce,se jednoga , po jednoga probadatf bajunetama i bacati u provaJiju, Vidj.e·la sam na svoje oCi, kak{) susjedi i ostali ljudi, poluZivi, p-oluz.aklani, strmoglavce padaju u jamu. UstaS·e s·u urlali od ves.elja, nasladujuCi se mlaz-ovima krvi, koji su kuljali i'Z probodenih tj elesa. DoguraSe i mene do pr-ovalije. Otimala sam S·e,- ali su me njih dvojica d{).gurali, dok me treCi probode i sruSi bajunetom :Prema ot¥oru. Osj,etih da padam. U padu sam t>da-. -'rala Ca.s o je·dnu, Cas o drugu stranu provalij e, dok se ne strop·o.Stah na d·no. Pal a sam · na leda i sva stuCena nisam se mo-gla ni pomalk:nuti. Gledala sam kako pad,aju nove zrtve. Ouju se uza&ni krikovi, Majke u padu ~ovu svoju. dj·ecu, a djeca majke. Stenje se u palumraku jazbine, svuda o-:ko m.ene. Svu,_ da leSe-vi i pol·uZivi Jjudi. Pipam da s-e m-alo pomaknem, a za prste m-i se liJepi neSto top1o.. To je krv. Krv se cijedi i s•a. stijena provalije, Na je·dnom kraju provalije·, vukuCi se p-o dnu, nadem svoga rn·u-Za Dmitra i -kC-er Milevu. Baca.nj e oz;ga •zavrSi. Iza toga zaCu se gore butka. U staSe na valj aSe i srusLse na nas gromade kamenj a i nekalkvu g~edu. Vikali smo od uZasa i taka joB vi.Se _j.erdan drugo-g us-travljhnalfi. Oz.g'la se prosu ki.Sa tanadi. Skutri.smo se uz krvlju zalivene stijene. To JoS dotuCe neke, koji su hili Zivi. IJza paljbe nasta na tre-n ti.Sina. Psi - ne CuvSi viSe niSta - ·a-doSe, mis,leCi da smo svi mTtvi. Tek po-slij.e nasta jauk i zapomaga·nje. U crnaj hropteCoj masi traZi1i su s·e poj·edini Clanovi por-o.dica, dtO:zivajuCi s•e i'zbee.um•ljenim, iznemoglim glasovima. U pr·ovaliji se naSio nas Zivih j-edanaest. BiU smo- svi pri svij.esti, aU oS<inruCeni o.d ·straha i muka. Kad smo se- malo .smirili, poCesm·o se dog-ovarati kak·o· da se izvuC·ernn iz ·provali•je. Bila sam jaCa ad a•stalih, i ani s-e preko mojih leda pope.Se na gre-du, pa do uZeg otvora, gdje nasta·viS-e penjanje laktovima i raskrvavljenim rukama. Ja izadoh posljednja. o-kupato-~a, oko sedam stotina muSkaraca, Zena i djece. Ali ni-smo se dali. Sve naSe Sto m-oZe puSku nO's•iti, oti.Slo _j-e u borbu, da se sv.eti bez -milosti. Pera zavrs1 svoju priCu i nasloni glavu na suhe, uzdrhtale ruke. 1_ puSkomitraljeza i puSaka stali pucati po na~od~. 'rako im se. o-dma.h suprotsta~ila. grul?a o'boruzamh _ ljudi da zaStiti uzmak Zena. 1 djec_e •. 1pak. su ustaSe Uspjeli zarolbiti oko 7·0 . Zena, d1ece 1 staraca. Sv( su :zarobljeni-ci o-Q.vezem u. selo Alanak pod ,Yelebitom i tu su lbacani Zivi u 1~dan pon?r· Od cttave zaro-bljerie skupine DivoselJa~a 'llSP)':lo se spa/ siti samo 9 tdko ranj-enih osoba I prob1t1 se do novog lo.gora. Divoseljana. \ Popaljeno Divoselo Dokument 9 REZOLUCIJA SA SKUPsTINE 1:ENA DRVARSKE DOLINE OD 21. VIII. 1941.1 Zene i Zenska omladina Drvarske doline 2 donijele su na svojoj tikupstini odrzanoj 21. augusta o. g. u RadniCkom domu sledeCu :rez-oluciju: U Casu kada narodi J ugo&lavije· u Cvrstom jedinstvu ustaju u bnrbu IZa_ slofrodu i ravnopravno-st, u botbu p~otiv faSistiCk~h _·akupatora i njihovih slugu placenika, ~ ca~u k~_da se ostvaruje Sves.lavenski front 1 zaJedmCin front svih nara.cta protiv hitlerizma - te najve6e kuge Covj.eCanstva - mi Zen~ i dje- vojke Drvars-ke doline p•ozdravlj·~~no n~:od­ no-oslobo-dilaCke horce na·Sega kraJa, koJI tSU u juna-Ckom naletu oCistili naSu dolin? od ustaSkih Oandita i pla-Cenika, pazdravlJamo borbu naSih o-Ce-va, muZeva, sinova i braCe koji danas junaCki stoje iza busija na fronto: vima naSim, kaa Cuvari naSih ognji.Sta 1 Zivota. Pozdravljamo ih kaQ uCesnike ove velike bitke koja danas .zahvata citav svijet i k~ja se vodi oko toga da li Ce CavjeCanstvo aa sv1m I 19 �Dokument 10 (neprijateljski) svojim najhaljim telmvinama biti baCeno za desetine godina unazad pod faSistiC.kom Cizmom i1i Ce kona.Cn-o i potpuno· u ovoj sudbonoSnoj borbi izvoj·evati ·bolji Zivot u slobodi, radu i blagorstanju. Pozdravlj amo ih kao dostojne sin.ove naSih oCeva i djedova, koji su isto taka po zbjegovima i i,za busija u na&im bosans'kim klancima i planinama branili svoju rqdenu grudu i svoj rad, sv.oj.e- svetinje i svoju Cast, da sv,e to ne bude u prah satrveno pod kopitama osvajaCkih hotdi. · Po.zdravljamn ih kan junaCke· borce i suborce nepobjedive Crvene· Armije, armije slobodnih 1Sovjetskih naroda, koji danas stoje na· Celu bor:be protiv fa·Sisti.Ckih razbojniCkih hnrdi i nanose im uniS:tavajuCe udarce. Mi Zene i djevojke, radnice, seljank,e i gradanke, mi majke, kCeri i sestre, mi .smo preZivje\ie, poslije faSistiCke o'kupacije i .dolaska na vlast faSistiCkog plaCe·nika i krvoloka PaveliCa i nje,govih ustaSkih bandi, erne , dane ·zvj.erstva i pustoS·enja. Mi srpske Zene, mi .smn najte'Ze- i hajbo.Jnije morale da osjetimo svu te'Zinu i strahotu tragedije, ~oju je p-re-Zivio i j.o,,S uvijek preZivljava srpski narod neoslobodenih oblasti. Mi srpske Zene znamo da dijeHmo hrvatski mirod, po.Stene hrvats'ke, muZev:e', grada i se]a~. hrvatske· majke, Zene, -sestre i kCeri, ad usta·Skih razbojnika, mi znamo da su se i njima -stezala ·srca u grCu i ba.Jnom saosjeCaju zbug zvj·erski pralivene krvi nevinag srpskog naroda, zbog pakalja i stradanja naSih otaca, muZeva, sinava i nas samih. Mi znamo .da su ustaSki razbajnici i njihovi faSisth-!:ki okupatori nared'bodavci skri~ viii nasil}j.e nad srpskim naradom .samo da bi nas zavedene mogli Ja.kJSe podjarmljivati, izrabljivati i uni'Stavati. Mi kao majke, kao Zene, kaa· sestre, kCeri i dj·evajke prognanih, pozatvaranih, zvj.er:ski muCenih i ubijanih, vapimo za asvetom nevine krvi naSih najdraZih i naSih najmilijih, naSih hranitelja i •naSih u21danica, 'Za osvetom kaja treba da pogo.di sve ·one, koji su okrvavili iH pomo,gli okrvaviti naSam krvlju svoje- zloCinaCke rutk,e·, ali ne i 'Za osvetom i za nevinim hrvatskim i muslima:nskim Zivljem, koji svu tu krv nije Zelia, nije htin, nije skrivio- i koji danas zajedno sa naSim. narodom diZe se da zatr-e uzroC:p.ike na,Seg zajedni·Ckog nesreCnog ud·es.a ~ rruzbajniCki faS'izam. 1 Original dok. nalazi se u a-rhivi CK SKH. U sr,pnju 1941. g. partizani oslobadaju podruCje na tromedi Bosne, Like i Dalmacije 'koje obuhvaCa: Drvar, Bosansko 'Gr.ahovo i 'Donji Lapac. Taj terito.rij dde partizanski odredi u toku Citavo.g kolovoza i ,polo:vine rujna. Odre-di · se proSiruju i uCvrSCujru, stva•raju se i organizadje Zena. U Drvaru _ie u Domu kulture ·21. kolovoza 1941. odrZana konferencija Zena, na kojoj 'su prvi put istupile Zene 2 20 Mi hrvatske Zene i, djevojke pruZamo sestrinsku ·ruku varna patniCkim .srp:ski-m Zenama, vaSa nes.reCa hila je i naSa nesre·Ca, vaS bol bio je i nas bol. Mi smo shvatile, da izdajnik Pav·eliC i njegavi zUkovci ne nose naSem narodu slobodu i bolju buducnost, nego da sa tom naS·om buduCnoSCu advratno trguju, · da nas izdaju i p!'lodaju, da ..s:u ani bacili hrvatski narod Dalm·acije i 1\'Iedumurja U' jaram istih faSisUCkih bandita, njihovih zloCina i nasilja, koja danas pro-Zivljava srpski narod pod njemaCk0m oku-pacijnm i pod svajim izrodima i izdajicama ACimaviCima, LjotiCima, Cincar MarkoviCima i t. d .. Krv, nevina kr'V neduZnih· Zrtava s.rps~og naroda trebala j:e do onemo,guCi naSe Cvrsto jedinstvo u .borbi protiv zajedniCk·og neprijatelja, protiv faSistiClmg ropstva i tiranije-. Mi slovenslke Zene-, koje sma morale da ostavimo sve svojer imanje, sav sy.oj trud i m uku, da ·ostavimo· i1za sebe puste radne: domove, da ,g.Iedamo kako nam faSistiCki silnici odvode u NjemaCku i prodaju naSe sin-eve kao robove rada, kako nam na;S,e kC.eri i sestre odvod·e 'kao bijelo roblje za Hitlerove pob}eSnjele pse. Mi ·sm.o doSle ll' ovu vaSu sirotinju i vi ste nas primile kao svoje sestre. Vi ste nam dale potp-oru -kakvu samo porablj.eni narad mnZe da dad·e drugom narodu poro·bljrenam od istog duSmanina i dZelata. ... Zene i om-ladinke, pomo.zimo naSe bo·rce na mrtvim straZ-arna naSe slobode, pom:q0.i_rno o·ne kaji danas po kiSi i po suncu', danju i noCu, kroz kurS-ume pronase, .zastavu naSe.g spasa i naSeg boljeg Zivata. Pomozimo ih da asjete, da smo uvijek u mislima sa njima kao Sto su i oni sa nama, da je njihov posao i naS posao, da je njihova pobjeda i naSa pobjeda. Poma.zimo ih, j.er buduCnost ·za koju se danas· zajedniCki borimo- donijeti Ce nam ne sama nacionalnu s·lobodu i nezavisnost, nego i slobodu nama kao Zenarna, oslobodit -ce na:Se stvaralaCke sna~e, osposobit Ce nas da sva na.jplemenitija Cuv-stva kaja u sebi no.simo kaa majke i kao sestre nesebiCno darujemo svom narodu i Citavom lju:dskom rodu. Zivjeli junacki borci nase narodno-oslobodilacke vojske, naJi uzdanici i zastitnici! Zivjelo sesirinstvo srpskih, hrvatskih, slo. venackih i svih slavenskih zena u bo.rbi protiv najvef:eg neprijatelja covjei'anstva! seljanke. Konferencija je postaviLa ka-o prvu zada_Cu pomoC fronti i organiziranje ·Zena ·po teritorijaln:om principu. Na konf·erenci ji 'SU prisrustvov-ale i Zene izbjeglice iz sda oko P·litvitkih jezera, koje 'kasnije postaju orgarniz,atori Zena u svo'nl kraju. Medu njima su ·bile: NaranCa i DuSanka KonCar, Dara VujnoviC-CudiC i Draga BogdanoviC, koje· ·su tada .bile SKOJ-evke. Konferencija je donijela »Re:zoluciju. 'sa skupS_tine Zena Drvarske doline.« DO PIS RA VNATELJSTVA USTAsKOG REDARSTVA ZA VEL. ZUPU PRIGORJE I ZAGREB OD 9. VIII. 1941. INSTITUTU ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIKU U ZAGREBU, KOJIM SE TRAzi OBDUKCIJA MRTVOG TIJELA NADE HEILIGSTEIN' · ~AVNA TELJSfV.0 . . . Nade nom razkuzno~ USTA$KOG REDARSTVA �Dokument 1! P ARTIZANSKE AKCIJE KRAJEM LIPNJA I POcETKOM SRPNJA 1941. Clanal~ iz »Vjesniha hrvutske jedinslvene na.cianalnooslobodilalke frornte(r. br. 1, od 11. VIII. 1941. godirw1 VIJESTI IZ ZEMLJE Na poiZiv K·omunistiCke partije zauzima kornad pruge, te je saobracaj abustavUen. i kod nas sve veCe razmjere narndna akcija Ko.d GraCaca, gdje je izbio narodni ustanak, za nm-etanje iii uniStavanje objekata, koji razruSena je pruga na viSe mjesta, tako da sluZe narndnim tlaCiteljima za vod:enje rata je veza sa Dalmacijom potpuno prekinuta. i produZ.e·nje njihove· krvave vladavine. U raj-anima GraCaca, Drvara, Glan;110·Ca, V eC prvih 8 dana nalkon zloCinaCkog Prijedora, Hrv. Kostajnice, na Sokolcu (Bonapadaja njemackih fasista na SSSR zapelo sna) i Trebevicu (juzno od Sarajeva) sve j-e kod· nas na putu 8 lokomotiva koje vi.S·e s:e Siri o·pCi narodni ustanak koji p·oCi,. su vukle tovare ratnog mate,riljala. U tvor- nj.e s•a pojavom partizanskih odreda. Po innicama; os,obito anima koje rade ~Za NJemaC- formacijama koje smo do sada dLQbili, usta~ ku iii opSkrbu njema-Ck:e voj-ske, poCel a s·e nici iz ·GraCaca ·napali su jedan vlak sa Zi-· s3ib{)taZa osj-eCati odmah prvih dana. U veZnim namirnicama za okupatore i razdij ednoj tv,o·rnici kablova ne samo da je rad ]e1i1i ih okolnim;'seljacirna. Na njih je :pa· bio znatno usporen, nego je i i-zra,deni rri.ate- slanla· vojslka iz Zagreba, Karlov-ca, OtoCca, rijal bi10 neupotrebljiv. ali j.e jedan dio v-ojnika preSao na stranti U Za;grebu i aka Zagreba, zatirn aka Karnarada. 0 daljern taku izvijestit cemo· u slilovca, .Siska, Dugoga sela, Os·ij·eka i u mno- jedeCem broju. gim nijestima HrvatS'kog Zagorja2 damomice U raznim dijelovirna p<>robljene Hrvat»nepo·znati« diverzanti reZu tel·efons~e Zic·e ske sve se viSe mnoZ.e i jaCaju partiz·anski tako da je telefanski saobracaj po, nel<aliko odredi. Iz Siska i okolice odmetnuo s-e u gana bio. pGtpuno prekinut. Te1lefonska i gOT!l jedan partizanski odred, koji s.vakoga br.zojavna veza s Dubrovnikom ne· postoji dana postaje, sv·e veCi. veC viSe· 01d 8 dana, a sa Banjalulkom:, SpliU okorlici Petrinje4 obrazovao s,e partitom i ·drugim dalmatinskim m;jestima nekih zanski odred od 6'0~80 partizana. Oni brane 8 dana. U Dalmaciji je iz nepoznatih razloga po- narod od krvoloCnih ustaSkih bandi. U okotonula jedna oveCa jahta sa oruZj-em i mu- lici Petri'nj.e u sukobu sa us.taSama parlinicij.om, d.ok je brod »Zmaj« dosta teSko zami ·su ubili 8 ust~Sa, a pet te,Sko ranili, te oSteCen. U ,Splitu je osim . toga izvrSen po- ujedno razvalili Jednu Zelj·ezniCku stanicu kusaj da se zapali skladiste nafte. Paku.Saj na pruzi Glina-Petrinja. U okolici Delnica obra.zorvan je pa;rtiza sada nije uspio. U bliz1ni Zagreba o.SteCena su dva Z·elje- zanski odred od oko :300 ]judi i raspolaze sa dos.ta orufja i municije. Partizansk.i zniC'ka podvoZnja•ka. U okolici Siska desile su s·e C·etiri eks- odredi formhaju s~e sve uspj-eS·nide po Citaplozije na ZeljezniClwj pruzi. SaobraCaj je voj Lici, Bosni., Dalmaciji. J aCi odr·e·di par:tizana nalaze se u gorama oko J aj ca, BoB~ zbog toga bio znatno uspore·n. 3 ZeljezniCka pruga hila je .ra7jo.rena u oko- Petrovca, KljuCa, BihaCa i GrrneCa. Njihova lici Karlorvca. SaobraCaj Je bio obustavljen ulo·ga u opCem narodnom ustanku, koji se 6 sati. Kod Srpskih Moiavica u Gorskom sve viSe Siri, je veoma znaCajna. Karlavac5 3/7 prekinuta ie svijetlo Kotaru bila je takoder razruSena pruga, a izmedu Perkovica i Sp,lita od1etje1a u zrak na glavnom vodu. Izgo·rjeli su svi osiguraCi, lokomotiva i Cetiri vagona s talijanskim te svijetla u. gradu nije bilo 410 min uta. Za vojnicima i ratnim materijalom. Prema Slo- ·to vrijem1e sU ispisane parole. . .. 1317 - u Srpskirn Maravicama je digvenskoj Bistrici doSlo j.e d•o sudara vlakova. Pruga j.e bi'la razorena taka· da j-e saobra- nuta pruga na pet mjesta. SaobraCaj je bio caj obustavljen dva dana. Kod Podlugova u prekinut 5 sati. 20/7 - Dignuta je pruga izmodu MostaBosni sudarila su se dva teretna vlaka pri Cemu je uniSteno 12 vagona ·k'0ji su voZi1i . nja i Duge Rese na tri mjesta i sa·obraCaj bio prekinut 6 sati. hra:nu za vojskU. 22/7 - Dvojici uhap,senih drugova priKod Volinje (Wuga prema Banjaluci) ponovn<O je di1gnut u"- zrak ID{)·St na Uni, a iza skoCio je u pomoC jed an dru.g; napavSi -straPrijed"Ora prema Banjaluci razruSen je veCi Zare, omoguCio im j·e bijeg. StraZa·ri su po1 Rajna Kmvar Original dokumenta nalazi se u ~rhivu Instituta za ·&Udsku medicinu i kriminalis6ku u Zagrebu. Nada If eiligstein 1 Nada Heiligstein hila j'e knjem }1940. g. i Ijeti 1941. ·g. Clan Mjesnog komiteta KPi-:I za Za,g~eb. Bila ~~ zaduZena za tehniku i dijeiila j·e ilegalni ~atcnJ~l za sve organizacij.e u Za,grebu. UhapSena JC u. IDJ:sc:u s·rpnju 1941 . .g. i u hajnjoj iscrplje- nosh ob.Jestla se u zatvo.ru. Prije rata hila je vrlo aktivna u Zenskoj sekciji SBOTI(~-a (Savez~ bankovnih, osiguravajuCih, trgovaCkih, industifijskih C!novnika). 'Bila je vrlo aktivna:, borbena i obljubljcna. Istakla se 'kod organizacij·e niza .Strajkova. Zenska sckcija pripremala je program za proslavu 8. ma·rta, u Cijem je izvodenju trebao uCe·stv·~~ati veliki broj druga.rica. Dva-tri dana pred proslavu, -upala je policija u pwstorije SBOTI~C-a, uhapsila vcliki broj drugarioa ·i zaplijenila sav maberijal, te t~ko. sprijeCila proslavu. Dio uhapSenih drugarica b10 Je otpremljen u lo;gorc, iz kojih se neke viSC nisu vratile. U veljaCi 1941. ·g. povedena je akcija medu Zenama - dr.Zavnim Cinovnicima, za bolje uslove ra.da pod paro.Jom »za jednaki rad jednaka pbCa«. . Od ~?la·ska Ti·ta za sc-kretara CK KP] Partija Os~ovan je odboc, ru: koji su uSle: Hana PaveliC, J·e naroc1to razviLa rad medu Zenama preko svih RaJna Kravar, Ma,rija Soljan i Lidija Zlati.C. Odlegalnih i polul-egalnih organizacija. Tako je bor je izdao leta.k i odrZao Slkup.Stinu Zena - dru SBOT~C-u bila o:snovana Zenska sekcija, u kojoj su ?olovmom 1940. g. u rukovodstvu lbile: Marija ZaVlnih Cinovnica, Na ,skup.Stini koja j-e odrZana 12. SolJan, Nada Heili.gstein, BeSka TurkoviC, sestre III. 1941. g. u prostwiji paSte u VlaSkoj ulici, bilo Vera i Zlata Pol..aik, Mila Herwg, Terka Goj.ie prisutno oko -stotinu Zena. D.olaskom ustah i. merac-Rihtman i SaSa ZlatariC. Zenska sekcija raokupatora u naSu zcmlju, te su sekcije i odhori dila je . na politiCkoj izg~:a·dnji Zena odr.ZavajuCi · prestali s legaln.im 1'adom, ali ru Clanice i dalje predavanJa, usmene novine, priredbe i t. d. 1941. g. aktiV'nO Tadile, 22 23 �C_eli pucati. U kasarni su vojnici, koji su hili kod veCere, ostavili porcije i poCeli bjeZati u grad. Nastal,o -je rasulo u vojsci. V.ojnici su mislili da je· izbila .pobuna, pa je oficirima t€i.l3kom mukom po-Slo za rukom da umire vojnik,e-. Glina 6 14/7 - Ustase su dosli raseljavati dva sela u kojima su muSkarci v.e·Cinom ranije bili poubijani. Iz druga tri ohliZnj a se1a -doSii su selj aCi u pbmoC. -Jed-an seljak je guloruk razo-ruZao trojicu usta.Sa na prepad. Na to je dOSao jedan kamio.n usta:sa u pomoc . .Seljaci su podigli barika.de od poljoprivrednog alata i pripucali na njih. UstaSe su ,ge' morali povuCi Ctek kada je doSlo -pojaCanje ustaSama, selja:ci su se povukli u sumu .. To se ponovilo 15 i 16/7 u drugim• selima. Tom priUlmm su s-e hrvatska sela pridruZila STpskim -selima i spri}e-Cila ustaSe u ras-eljavanju. 23;.7 U Grabovcu je ra:zoreua ZeljezniCka stanica. Odmah je· doS·ao- prijeki sud, i ustase su pokupili 80 !judi. Ka.d je prijeki S1Ud po-Ceo ra•diti, bio je ra·zjllren. Poubijano: je 12 ustaS-a. Seljaci• su se nakon toga povukli u Sume. U Citavom kotaru vri. ~ >~Politi-Cki vj·esnik«, ile.galni list NaTod.nog fronta, izlazio je- pod rukovodstvom Partije u drugoi polovici 1·94,0. g. 1941. g. izlazi pod naslorvom » Vjesnik radnog naroda« do kr.aj_a o.Zujka 1941. 1g. Nako-n oku:pacije naSe zemlje list izlazi pod. naslovom ~>Vjcsnik hrvatske jcdinstvene nacionalnooslobodilaCke front-e« kao tjednik u Zagr.ebu. Od oZuj'ka 1942. g. list izlazi na o-slobodenom teritoriju. 1945. ipostaj-e dnevnik pod naslovom >~Vjesnik« o·rgan Narodno,g f.ronta Hrvatske. 2 U prvim danima ustanka Partija stvara u VaraZdinu i o'kolici simpatize-rske grupe, sakuplja novCane priloge, sanitet-ski mate'l"ijal} i oruZje, dijeli letke i organizira ha-ze za ilegalce i sas.tanke. Medu najaKtivnijim •Zena'ma u Va-raZdinu bile sru u to vri_ieme BeSka Frnti-C (tada CLan OK K'PH), Elena KohnMissoni. Mici'ka Kos, Jelka Jurec-Slukan, ]elena HrnCeviC, Roza BalaS, 'Bara BenCek radni-ca iz Tivara, ohitelj lgnaca 'Borovec, Ljrubica JuriCiC, MaTija Bosanac, Terezija TomaSiC i BoZi.ca Sluka'll, koja jc u kolovozu 1941. g. sudjelovala u akciji r-ezanja telefomkih stupova i Zica i prekidan ia veze .ZeljezniCko.g saobra-Caja · Va•r.a-Zdin- No-vi Mar-of i VaraZdin--Ludbreg. U ·stanu ~erezije MihinjaC, tik zgrade policije, o-d-rZavaju se sastanci MK, Matilda Slukan »Mami.ka« prima ilegalni m<lte-rijal i Skriva ornZje u sv;ojoj trafici uz pomoC Citave svoje obitelji, kuC:a Danice 'OkreSa takoder je baza za ostavljanje ile.g-.alnog mat-erijala i oruZja. JoS s·e ta=kvim radom istiCu o~hitelji Marije Herceg; BoZene PrelovSek, :Sa!binc ZivkoviC, Marije Starej, }elene J akopoviC i Ma-tilde Santo. 3 'OK KPH Sisak formimo i-e 22. VI. 1941. uve-Ce prvu par<tizansku grupu u Hrva·tskoj, koju ·su ~a­ Cinjavali sami Hrvati. -a kojom je rukovodio Narodni heroj Vlado J aniC, sekret.ar OK KPH Sisak od 1936. ,g. Ta je g-rupa kasnije prerasla 'U Sisa-Cki odred. Prilikom formirania u grupi &U bile: Katica KuSec LasiC i N.a-ro-dni heroj Nada Dimi.C, a poCetkom srpnja dolaze Ja,gica TuSkanec i Jagica Hr-elec. Od prvih ·dana okupacije mnoge Zene u Sisku i u selima sisa-Ckog kotara pomaZu NOP. IstiCu ·se u 24 VojniC' 26/7 - Presjecene su teiefonske i telegra:Eske Zice. Dan i noC nij-e bilo veze. Zbog okrutnog terora ustaSa seljaci su se povukli u Sume. 3;.8 - Razorena je poSta u TuSilo-viCu i dignuta je pet kolskih mostova. NaoruZani naro.dni partizan-ski o:d-red-i nalwe s-e po -Sumama. Akcije i u ovom kotaru poprimaj u· karakter na'rodrno-g us tanka. Vrgin Most' 25/7 Ustase su dosli oduzeti vojniCke cipele o.d s-eljaka, ali su ih seljaci napali i jednog ubili. 28!7 - Dasli su '"stase iz Lasinje i tj erali seljake da nadu ubijenog usta.su. Postavljali su seli'ake u trored i pooeli m.la.titi. Kada su za to cula dvoj;ca seljaka kaji su ubili ustaSu, okupiH su seljake iz ovih -obliZnjih m-j-esta, nakupili oruZja i p-o.Sli u .Sumu. UstaSe su se povukli. U Cetimgra;du Vel. Kladusa 29/7 izbila je pobuna s-eljaka uzduZ Petrov·e Gor·e. Razorena je pruga i c-e:sta. Ustanku su se pridruZili Hrvati i muslirnanL Na njih je poslana vojska, ali je svladana i zaroblj·ena. Poslano· je 30 talijan1skih tenk,ova, no ne zna S'e za njihovu sudbin u. tome Zene -sela: 'Zabna, Odre, Starqg PraCna, Jezera, Crnca, Grede, Po.ttika-Ca, BudaSev-a, Hras-telnice i DubrovCa.k.a. Mnoga od tih sela nisu hila oslobo·dena do 'kraja NOB, :pa_ ipak Zene u njima rade ,pod na j.teZim ilegalnim uslovima. Jaga Brodamc iz Odre ddi ve~u ~~a Siskom i prenosi poS.tu, koju predaje Maci 'SmolCi-C u Sisku, a ova je prenosi na lijev-u obalu Save, u Brezovicu.. U tehnici, koja je hila smjeSt-cna u .ZabeThSkoj Sumi radila je Nada · DimiC, a materijal se slao u- Sisak preko veze, 'koju je drZala Maca SmolCiC. U Hrastelnici aktivnci radi za NOP i na organiziranju .Zeha - Janja Banjanin; u PraCnu - Bara PaviCiC; u Stu.pnu - K<tJta Bo'betko-, a u samom Sisku, pod vrlo teilkim uslovima· il·egalnosti, radi Mara Posavec-Tes-liC. 26. VII. 1941. izwSili su ustaSe nap<l!d na- Sumu Sikaru, u kojoj ie logor;ovao .SisaCki odred i uspjeli su ga razbiti. Zbog toga se jedan dio tOdreda mo'rao vratiti u .Sisak radi nabave hrane i usp6stavljanja prekinu:tih veza. Tom .prili'kom pada u .Sis-ku poli-ciji ru ruke N.ada. 'Dimit. U isto vrijeme uhapScna je u Za:bnu Ka-tica KuSec, koia je o-drZavala vezu sa s-elima. Po·Cetkorn kolovoza Odred se p.riku·pio i poV'ezao ·sa grupom Fra'Ilca Knebla, te j·e u to vrijeme na.glo ojaCa-o. Odredu ·prilazi ,grupa rad'Ilika i intelektualaca iz Siska, 'te s-el i.aci iz okolnih scla. Tada stupaju u odred Anica Malina. Vera i Ksenija CvetkoviC, Ankica .Zganec-Brodarac, Bar.a La.pCeviC iz Grede (iuna·Cki po.ginula 1942. StiteC:i odstupnicu -drugovima), Bara Ra;piC iz DuZica (pot6nula u V. o.fenzivi), Maca i Ma·rica SnwlCiC iz P.otrk.a_-Ca. 4 U kotaru Petrinja formiran.a je prva ,parti·zanska grupa u Kalinama (Samaric,a). U q.joj su odmah o-d poCetka bile Da-ra JanekoviC-SkariC, Dr.aga Turkulin i Trninka Ra·tkoviC. Zene u selima 'kotara Petrillia od _prvih dana ustanka poma.Zu NOP, sakupljaju hranu, odjeC:u i sanitetski materijal .za partizane, odrZavaju vezu s Odredom, sh·ivaju ilegalce i pre'ba-cu j-u ilegalni ·materijal. Met!_u njim.a istiCu s-e naroCito: Kata Vuga, Kata :ZiliC-Cikara, Marija Slabinjac, Jelka Haluza, Draga· KrnjaiC-CvitkoviC i Ma-ca Benak. u- 5 Karlov,cu, na inicijativu Rade KonCara, sc:kretara -QK KPH, Vojno op-er-a-Jtivno rukovodstvo za Ko-rdun, u kojem su hili Narodni heroji Josi-p KraS, lvo MarinkO-viC i Veco HoljeVa-c, pristupa or.gani-zaciji udarnih grupa za izvrSavanje diverzantskih akcija i ·sabo-taZa. -Rukovodstvo nad udarnim ,grupama preuzima Veco Holjevac. Formirano je 12 uda-r.nih g-rupa, Ciji su Clano-vi hili i Herta Turza, Ivka Ba-rtolac i Barka TO'mac. U akciji 3. VII. uCestvuju sve grupe. Dok je jedna gru,pa izv·rSila kratki spoj, ta.ko da je grad ostao· u mraku, o·stali sru iskoristili mrak i Citav gra-d ispisali parolama, Sto j-e imalo velik zna.Caj, j-er je drugo ju-tro bio u gradu sajam, pa je uz grad-ane na ulicama bilo- i mno.go seljaka iz oko-lice. Nakoll -pro·vale jednog omla-dinca iz _grup.e, uhapSeno j'e 23. VII. mno.go d·rugova i medu njima Herta 'Durza. O.ptuZena je da j·e za vri}eme kratkog s;poji 3: VII. ispiSivala po gradu- parole i da je predala jedan paket letaka komunistiCke sadrZine drugu Josipu MilaSinCiC:u. Osud-ena je ·s joS 7 drugova po pokretnom prijekom sudu i 7. VIII. striieliana. · Posli_j,e okupa:cije Zene Karlovca nastavljaju r.ad pod -rukovodstvom Mjesnog komiteta KPH. Uslovi rada u gradu Ka-rlovcu hili su vrlo tcSki, j-er je u Karlovcu bio jak vojni garnizon ustaSa i okupatorskih iedinica, Nijema-ca i Talij.ana.., koji su v-rSili jalk Pritisak na gmdanstvo sa politiCke i ekonomsk·e strane. Obzirom Sto j-e u nep,osrednoj blizini bilo oslobodeno podruCje Kordun, Pokupl.ie i Zumhe·rak - 'bilo je i kretanje gr.adana u gradu kao i izvan Zice -strogo kontrolirano. Medrutim, odmah o-d prvih dana okupacije organizira se u Ka·rlovcu Na-ro-dna pomoC, fo-rmiraju se udarne· grupe, olf_,ganiziraju se skla-diSta za ·sprcmanje materi_jala za partizane, kuriri za prenoSenje vijesti i ma-terijala partizanskim odredima na o-slobod·enom teritori ju. Medu Zenama koie su U to vrijeme a-ktivne u -Kado-vcu, istiCu se: Fanika .Sten,gl-MilaSinCiC, AnCka (Slovenka), Dr,agica AmbrioviC- VuleviC (s iBarkom Gojak o-r,ganizirale N arodnu pomoC u Tu-':_nju), Ankica PeretiC, Ba·rka Toma-c-BeniC, Stauka S:prohar, Ivka Segovi-C-Bai'tolac, Marica -Pataki, Nevenka Manola.Trkulja (organizirala Narodnu :pomoC u tvornici koZe), Zo·rka Luka-CiC (prenosila je o-:mZje za partizane), Nada DrakuliC, ru Cijem su se ·stanu odrZavali sastanci i sakrivali ilegalci. Osim niih radile· •su 1941. g. jo.S i Mi.cika Go·Ienko, Vera Bauer, Zlata PecotiC. Zo-ra KovaCeviC, Evica MaleSeviC, Justa MaldiC, Kseniia ValCiC-Ja.kuliC, Stefica Marak i Ana Janja Gojak (u Turnju). VeC od poCetka 1•942. g. bio j-e punkt za prihvaCanje raznog matc·rijala, llmrira·, od·:rZavarnje sasta~ naka M jesnog komiteta KPH ·ko:d Paule i An dele Heder, ·,ko.ji je ,po·stojao sve do svi'bnia 19-43. g. karla su 011e, u vezi provale Mj,esnog Komi1eta. uhapSene i o-dvedene u lo.go'r Stara 'GradiSka, odakle su zam-ijcnicne poCetKom 1945. g. i ostale na o-slohodenom teritorijtL Sam rad o-rganizacije AFZ u Ka·rlovcu bio..ic usko v·czan ·s radom .Zena u Du.~·oi Resi, ,gdje j-e radila I vka SegoviC, ta.da Clan OpCinsko,g 'komiteta KPH Dug.a Resa. 'Ona je sva-kog tledna odlazila na sastanak u 'OkruZni komitet KPH Karlovac i p·renosila redovno• parti jsku poStu sa o-slobodenog tc-ritorija ,preko Duge Rese za Mjesni i Vojni komitet u Karlovcu. U tvornici :pamuCne industrije u Dugoj Resi za NOP radi mno,go Zena. IstiCu se: Mari-ca Sa.ihl jak, Zorka Komadina, Mariia ViS.n jiC. Katica ZoretiC i Rezika Jurkas-Majule (koje su radi svog- rada bile zatvorene i 'Ubijen.e u logoi-ima), Man HorvatiC-Bo'siljevac, Fanika PoZ,eg i dr. 6 Prvu par-tizansku grupu u kotaru Glina fo·rmira-o ie OK 'KPH 'Karlova•c lipnja 1941. u selu \llahoviti o·d Clanova Pa-rtije sa -terena. Grupa je, ,p-o·d. komandom Na'fodnog heroja Vasilja GaCde, ·napala 1 H.erta Turza Grahov-ac, a poslije toga odlazi u Samari.c~, gdje formira lo.gor. U srpnju 1941. g. u Samanc1 su -~e nalazila dva partizanska logo-ra, lo,gor na Angehnoi Kosi i logor na 'Kalinama. Zene okolnih sela prllZale su logo-.ru punu pomoC. Osobito se isticala o,pCina Glinski Trtnik, iz :I.:oje, po·d :rukovodstvom Mire Bjdaja-c, sekretara OpC. komiteta ,]CPH, sv~ke veCeri -odlazc kola s hranom u logor. Zcne odrzavaju vezu s lo-go-rom i prenose municiju i sanitetski miteri_ial.. U radu se naroCito istiCe Nada Despot i Stanka Despot, koje r.a-de u neprijateljskom ll!POriStu u Glini i preko Andelije 'ZarkoviC, Kate OpaCiC i Mare BaltiC Salju na oslobod·eni teritorij ·sanitct-ski i razni dru.gi materijal. 7 Nakon pokolia u Blagaju i masovnog odvod·enia i ubijanja ljudi, narod ko-tara VojniC .poCco se dizati na ·ushmak. U selima organiziraju ·s·e seoske straZe sa ciljem da na vrij·eme obavj·eStavaju narod o pribliZavanju neprijatelja iz ustaSkih sela i uporiSta. U Slivnjaku .ie bio iz,abran sud sa oko 1~ C~~­ nov'a, koji je sudi-o izdajicama. Fo·rmira se na]prt.Je SlivnjaCki odred, u -koj-em je 1 bi~a J\n~a yujCi(\ za: tim o-d-redi P.crjasice, Skrada., KrstmJe, Klokoca I CvijanoviC Erda. Prrve ak-cije u ovom kobl'U vrSi o-dl'ed ~~De­ bela Ko-sa«. · 'PoCetkom rujna s ovog 'ko-tara ima veC 10 partizanskih odreda u Petrovoj gori. Clan OK Ka·rl0-va'c , J ela PredoviC i Mica Mila·.SinCiC su prve ·Zene u odredu Debela Ko·sa. NeSto kasnije u Od:red dolazi iz Karlovca Maca MajstoroviC i lStanka BjeliC iz Duge Rese. . . s U kot~ru Vrgi-nmost do rprve po;}ovt-ee sn~nJa bae .su u svim mjestima, gdje je postojaLa pa-rti.Jska or.ganizacija, formirane vojne jedinice. U kolov-ozu formi-rani su odredi IPern-a, Pecka, Crni Potok, Siav-:sko' polje i SjeniCa:k, -a do kraja 1941. g. formimju se i' odbori Zena za pomoC vo_i.sci, bolnicama i .za obavjeStajnu sluZbu. Ovdje aktivno radi Dragxa Bulat sehet-ar Celije, 'ko-ja u tO' vrijeme odrZava Vezu 's Karlovcem i preno-si di·re'ktive i ma-t-e-rijal za komifete Vrginmost i Glina. 25 �. Dokument 12 ' Dokument 13 (neprljateljski) . UPUTE 0 STVARANJU SEOSKIH I KOTARSKIH ODBORA LIGE j~ENA NACIONALNO-OSLOBODILAcKOG FRONTA 1 IZ IZVJE!§TAJA PRVE HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE OD. 16. KOLOVOZA 1941. GODINE 0 ZLOciNIMA USTASA I AKCIJAMA PARTIZAN ANA KORDUNU' ORGANIZACIJI zENA U nacionalnom o.slobodilaCkom . pokretu uloga Zene je~ste vdo vaZna i to u vrlo mnogo pogleda, a ·naroCito u ovoj fazi parti~an­ skih borbi. Iz gornjeg kratlwg uvoda proizlruzi: nuZnost ·Sto_ skorij,eg organizova·nja Z·ena i to~: Treba Sto prije stvoriti ligu Zena nacionalnO oslobodiiaCkog fr.outa, sa slijedeCim k·onkretnim zadacima. U s e 1 u: Povezati Z·ene, sakupljati ih i vaspitati ih kolektivistickirn duhorn. Ovo se naro·Cito po-stizava na uobiCajeuim1 pre-lima, kominjanju i t. d. ObjaS·njavaiti im znaCaj nacionalno-politiC'ke borbe i mjesto Zena u toj borbi. Politicko• djelovanje zen"' vodi mob1lizaciji svih masa za op·Sti narodtii ustanak. Danas u selima je- po ku:Cama snie-Steno stanovniStvo (na organizovanju toga treba da rade odho-ri nacionalno - os1lobodilaCko-g fronta). Pri takovom stanju name-Cu s·e pntrebe- narnCito staranja {) CistoCi i higijeni. Cisto-Ca ljudi, Zena a naroCito djece jeste preduslov spreCavanja zaraznih bolesti. Problem ishrane i racionalizacije ilshrane jeste problem u kojem treba da s·e naroCito o-sjeti uticaj naSe cjel·okupne· nrgani•za- cije. NuZnost ovog je od velike vaZnosti. KoliCina raspOlo.zirve hrane je u mnOgom smanjena. Zato· treba s-e·oske Zene· poduCiti u Sto jedno.stavnij-em i ekonomiCnijem pripravljanju hrane i Stednji. Organizacija Zena za radrov·e nuZne· i ko, risne partizanskim odredima. Sa raspo.JO.Zivim snagama ·organizovati kulturne prire·dbe po selima. Prirstupiti likvidac.iji nepismenosti- medu Zenama. Oblik organizacije: Lig-e Zena naci-onalno - oslobodilaC:kog fronta po kotarevim-a. Selj&ki od'bo.ri. Povjereni-ci pO zaselcima. IzvrSavanje ove organizacij·e treba izvesti po moguCnosti na Sto veCim zborovima Zena, poCevs1 o-d stvaranja se-ljs!kih ·odbora, koji treba da budu birani po javnim skupinama. Kotarski odbor biraju delegatkinj,e seljskih odbora. 1 Nij.e utvr-deno iz kog kraja p-c>tjeCe dokument Vjerojatno iz 1941. g. Zanimljiv j.e, jer govori Q poCecima o·rganizacije Zena. ZAPOVJEDN!sTVO Prijepis I. HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE Taj. broj: 484/j . .S. IzvjeSCe o opCem stanju na podruCju voda,obzirom na komunistiCko-CetniCku akciju Srbi Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb IJordiceva ul. br. 4 Od ~29/VII. poeelo je »ciscenje« od strane ustasa. Ovo je izazvalo paniku kod srps'kog stanovni.Stva tako da je srve po-bjeglo u Sumu od .straha .pred CiSCenjem. To je· trajalo do 8/VIII. t. g., ali zadnjih dana' nije uspjevalo, jer je narod znao pravo stanje i krio se p.o .Sumama. Nastao fe o-pCi &trah. Psih-oloS.ki posmatr.ano- s jedne strane puzanje i kukaviCluk, a s 'druge strane zvj.ersko ogo-rCenj-e.. , Rad ustaS·a pore·d o-stal•o'g bio je netaktiCan, jer .su oCI..sceni manje {)pasni i krivi, ka·o i mnogi starci, Zene i .djeca do najniZe- dobi, dnCim su oni sa: m<ra-Cnom s-avje,SCu, mladi i jaCi pobjegli u .Sumu. ISa j.ednom reCenicom neborci su oCi·SC.eni, a bo·rci ostali u Sumi. Naivniji i ·Sa Cistom savjeS·Cu nis-w ni bj-e-Zali u prvi mah, je-r su mislili da se njima ne6e niSta d-og.oditi. CiSCe·nje. je potpuno izvrS·eno u gr.adl.t Slunju i us:pJoeSniJe oko Slunja, do.Cim je, u udaljenim mj-e:stima manje us-pjeha u tome· postignuto-. Sadanje stanje ne mra-Ze se· IZa sada navesti s.a toC.nim podacima, jer je preostali narod u Sumi, ali- je svakako velik brGj obitelji ostalo bez clana. Rad ustaSa na CiSCenju bio je sko-ro javan, Sto j.e baS jedan od glavnijih uzroka za bjeZanje naroda u .Sumre. »Cistilo« -se je· u kuCi, dvoriStu, na putu, u prisustvu roditelja, djeoe iii obratno. PljaCkale su se .ku6e i im"Dvine !judi- tako, da su se jagmili ko Ce· u bogatiju kuCu doCi i bogatijeg oCis'titi. Priliko-m zadnjeg CiS.Cenja, uzimala su se odijela, dolooilo do 8fYade izmedu ustaSa zbog toga. Pija:nCevalo· se je, bHo je divljaCkih prizora kod Ci.SCenja dj.eteta u kolijevci, staraca, Citave obite~ji zaj.edno, sadistiC.ko uZivanj.e uZasnih muC·enja prije· konaCnog Ci8Ce•nja. ·Ovakvi postupci iza.zvali s-u i ko-d Cesli:itih i odl.iCnih Hrvata n·egodovarije, Cul·o s·e je Sapu.tanje: »Ovo je .sramota za narodnost Hrvatsku, kulturu i katoliCku vjeru.« Jame su ·se veCi-nom prije kopale. Bi1o je slUICajeva da su »CiSCenici« 1sami nosili alat za lmpanje jama i sliCnO-. Zakop-avanje na pola Zivih, Ostav~ ljanj-e nezako-panih ili slabo zakopanih, tako da ih j·e· rodbina, kao i oni Sto su pobjegH u .Sumu, dolazila g}.edati. · Sve j.e ovo unijelo- strah u narod, a isto tako i ngorCenje da se na pomirenje ne moZe ni misliti. Kad-a bi postojali neki uvjeti j-aS bi bilo- moguCnosti, ali ovdje uvjeta nije bilo i do danas nisu poznati . . . ·Povodom naredbe da -se prestane sa Ci-SCenjem i da se narod P'ozOve svojim kuCama,- od strane oruZni'ka je narod p1Jzivan i nastoji se to p-ostiCi, ali je uspj.eh u tome relativno slab. Izgubili s·u povjerenj~. a opet je strasan razlog zbog kojeg su pobjegli u Sumu i svaki je svjestan, da jed~om ma.Iom pogrj_eSkom (vraCanjerri) moZe da izgubi sve. Qpet Thav·odim da Ce potpuno vtaCanj-e iz- Sume te_Sko uspjeti. Ustanillw selo Perkovci · 26 Biloje sluCajeva da su oruZnici pitali: »Zas·to bjeZiS?« Odgovorio je:- »Bje:Zim go.. spo.dine da pol sata viSe Zivim.« U nekim kuCam·a su o'Stala .samo djeca, da-paCe i P:O j.edno samo nemoCnoJ u drugoj samo· starac. Ovatkvih i sliCnih prizora je m'nogoz ... ' 27 �il i J I 1 »ZbOnlik«, Tom V., knj. 1., dok. br. 132, stT. 339, 2 Navodimo· ovdje samo neke Z'loCine masovnog terora, koje su ustaSe u 1941. g. vrSili na Ko·rdunu. 29. VII. odvode ustaSe iz VojniCa oko 150 ljudi i zajedno s ljudima, koji su hili pohvatani u Baniji, vade ih put Karlovca. Ti ljudi su ·-u IvanoviCjarku ubijeni ·maljevima i pobacani u jamu. D Blagaju je pobijeno oko · 520 ljudi iz Veljuna (u travnju 1941.). _27. VII. 1941. ustaSe su iz mjesta PrimiSlja (kot. Slunj) odveli sv_e muSkarce i kraj Slunja ih pobacali u jame. . Koncem rujna dotjerano je iz Dre.Znice u Ogu~ lin preko 200 mUS~araca i- Zena. Od tih ljudi neki su veC strijeljani u DreZnici, a 14 ih _i,e strijeljano . u Ogulinu. U to vrijeme ustaSe su noCu iz bolnice izvlaCili ljude i vukli ih na gubiliSta i u zatvore. U Ogulinu i najbliZoj okolici Ubijeno je u 1941. g. oko 18.00 ljudi. Dokument 14 0 LlcKIM PRELIMA Clanak iz ))Vjesnika hrvatske jedinstvene nacionabiooslobodilaCke fronle<< broj '9. od prosi1;Ca 1941. godine »Drugarice hajdemo~ na prelo Partizmiim' praviti odijelo . .. « Licka prela d<>hivaju pomalo drugi izgled. I pjeosme s'u drugaCi'j'e n8'go priJe. Poma.,Nisu to· viSe neozbiljni ,srustanci momaka i lo nes.taju stare- beCarsk·e pje.sm•e i niC.u. nove djevofaka _ zabavne svrhe. Ozbiljna su vve- o parti.zanima i- narodnoj hm·bi. To pos.taju u m·ena dala svoj peCat i prelima. Dj,evojke svak:odnevne teme razgovora na pr€Iima i pletu vi1Se nego prije. Pletu Carape, rnaje i sastamcima. 0 tom se pripovijeda uz ,ognjiruka·vice ...1 Sta. Pripovijedaju starci i muZevi, ml~diCi i -'- -·T,o j e za naS-e drugove partizane, Sto _s.e . dj.eca i kupe hranu, odjeCu i cigarete ·za parpr6bijaju. Su:mama i. planinarna po- snij.eg-U tizane. Pa.rtizani i partizanska bo:rba Z3J naza nasu slohodu. Rade taka djevojke, rad'e rodnu slohodu ispunila je zivot Iickog sela. Zene i starice rade. 1 Pored prela postojali su i sastanci u obliku vcCerniih sijcla, na kojima su se okupljale .Zene i djcvojke po selima i zaseocima. Na tim sijelima one su plele maje, ·Carape, Tukavice i. cokl_ie, Sile rublje i vezlc crvene zvijezde na kape partizanke i na ruCnike. Na sijelima gOvorilo sc o pOlitiCkim pitanjima, Citale su sc razne broSure i napredne knjige. Na-r·oCito se objaSnjavao ka,rakt·er NOB·-e, a govorilo se _mnogo i o ravnopravnosti .Zena u borbi. Poslije toga se razvijala diskmija, a sijelo je redovno zavrSavalo pjevanjem novih borbenih pjesama. Radi toga su takva sijela imala i svoje politiCko znaCenje .. Na sijela dolazilc su istaknute aktivistkinje: Kal:a PejnoviC, Jela BiCaniC. Stojanka Ar::ilica, · Smilja Pokrajac, Du~anka GostoviC-Grubor, Dara CudiC, kao i drugovi Clanovi OkruZnog i Ko.tarskib komiteta. Dokument 15 Dokument 16 (nepl'ijateljski) POTJERNICA PREDSTOJNISTVA GRADSKOG REDARSTVA U OSIJEKU OD 28. KOLOVOZA 1941. ZA VJ. BAKULicEl\'1, MIHAJLOM KLAJNOM, STEVOM LIBRENJAKOM I MILICOM KRIZAN Predstojnistvo gradskog redarstva u Osije:ku izdalo je pod hr. 42.986 ad 28. kolovoza god. 1941.' pmglas ovog sadrzaja: P:otraZuju se: 1. Vjekoslav BakuliC ing. a:gronomije, rode-n 17. studenoga 1909. u Zeni-ci, zaviCajan u Banjoj Luci, rimok,a.toli(Ske vjere, neoZenj,en, ~s-in Mirka i Ane rod. MatanoviC, sa p·oslj.e-dnjim stanom u Osijeku GunduliCeVa ulica hr. 61. 2. Mihajlo Klein, ing. agronomij-e, roden 24. kolovoza 1912. u Daruvaru -ondje- i zavi-C-ajan, grkoisto-Cne vje-re, neoZenjen-, s;in Mihaj'la i Jelisave md. Krajnovic, s posljednjim s~tanom u- Osijeku GunduliCeva u.lica hroj 61. 3. Stevo Librenja'k, radnik, rode n godine 19,03. u Karakasici, kotar Sinj, ondje i zavi-Cajan, rim.okatoliCke· vjere, neoZeuj,en, sin Ivana i .Sime rod. Breko, s posljed•njim .stanom u ·Qsijeku Frankopans-ka ulica broj 7. 4. Milic:a KriZan, studentica, rod·~na 18. s-vibnja 1918. u Dopsinu, zaviCajna u Hrastinu, kotar Osijek, grkoistoCne vjere-, neudata, kC.erka Stevana i Katiee rod. Siro, s poslje·dnjim stanom u Osijeku Beckersova ulica hroj 8. Gore navedeni traZ.e se u vezi prona,deno·g pa-klenog stf!oja, radi pripr·emanja djela sabotaZe. Poziva se cjelokupno gradanstvo da odmah javi n~jbli'zoj vlasti, uko.lilw hi a navedenima neS·to _znalo. Sakrivanje ili zatajiva,nje podataka o traZenimaJ kazinit Ce se po odredbama prijekoga suda.2 PJESMA 0 MARKU OREsKOVIcU 1l Rusiji znade, Upravitelj gradskog redarstva u I vo HoCevar,- lzdajniCha sc~da !' . kuka majka. lz grobnice rastu mu ·roZice. A -i joS f:e, jatlarna im majka. Marko nam- je -dobar horae bio, ,P.artizani Zale drug-a Marka, Partizmne slavno pr.edvodio, Kao ma{ka jedinoga rr-anka. Staljin bi nam veCu pomoC dao, M.arf:ta Z.ali mal,o i veliko_, fer je Marko dobr,e pute znao. Ali ne Zali srce izdajniCko. lz.daj~ce lzdajice niStitemo, Drugci Marka svetite.mo! Spjevala -10-,godi~nja )eka MilQjeviC iz MogoriCa 28 ~J~~~~iiiJ!J'~::.::;:: 4 11 -O,llc!<u Os~jeku Dosta ih je otiSlo za Marka, Cijeli rnarod u cmo zaviSe. Potraga Oghu- Pt$4stojniitva gtft(bkoga tlld;n-.tva Ako su nam ?tkinuli M.arka, Da nam Marka vi:§e ne imade. Cnna z.emlja ,pokriva mM lice, Marka ukidoSe, ........~.:~~=::·~:.-.~......~~;.~ 1 'Iz )>Zcne u borbi«, glasila AFt za Liku, br, 2. I sam Staljin ... ~:::::~:::. ;~;;~::~:;:.:::.":.:.:;:.:~~~:~t!~!~:~!~!.L.- 1 PreStampano iz ~>Hrvatskog lida«, Osijoek, pe- tak 29. Vlll. 1941. 2 PoCetkom svib-nja 1941. g. u stanru Sare BertiC fonniran je OK SKOJ-a za 'Osijek, u ko_ii ulaze Milica KriZan Clan OK KPH i S-a.ra BertiC. 26. VII. 1941. Sara BertiC j-c uhap~ena i u ·f'ujnu strijeljana zajedno sa svojom majlom. 'Kod nje u stanu pronaden je eksploziv. K·od dalinje provale, izdana joe t_jeralica za ing. Mihajlorn Kl.ei.nom, st~kretarorm OK KPH Osi.jek, Milicom KriZan, Vjekoslavom BakuliCem i Stj·epanom Librenjakom. Tada Vjeko-slav BakuliC formira prvu pa·r.tizansku .grupu-- u okolici 'Osi- jeka (oko Bijclog Brda), u kojoj su Milica KriZan i Gerda Svarc. U jednom sukohu s usta~ama pogibaju Vjekoslav BakuliC i Gerda Svarc, a Mili.ca KriZan pada u ruke ustaSama neSto kasnije, i ona' je strijeljana 22. X. 1941. .g. na osnovu presude pokretnog prijekog suda. Toga dana strijcljano je oko 30 osoba, medu njima Nada Nol, koja je sakrivala Klajna, Milcn.a Radivoj-cviC; uCitdjica, koja je sakrivala Milieu KriZan, Anka VukasinoviC, radnica u Lanenoj indrustriii, Fanika Frank, Anica Adler i Juli_ja Gutman, kojc su davalc nova·c za Crvenu . pomoC. 29 �bokument 17 IZ IZVJEs'I'AJA SEKRETARA OPERA TIVNOG PARTIJSKOG RUKOVODSTV A CENTRALNOG KOMITETA KPH KONCEM 1941. GLAVNOM sTABU NOP ODREDA JUGOSLAVIJE 0 KRVOPROLicU U SLAV. BRODU' Dne 25. kolovnza o. g. 2 izvrSili 1SU ustaSid banditi, potpomognuti. od njemaCkih vojni~ ka, i·os jedan rnasovni pokolj u Slav. Brodu. Pokolj je izvr&en na nov-o sagra.denom mo~ stu, u.sred ·bela dana. Oko 50 nanruZanih ustaskih razbojnika vodili su preko Brod· skog mosta oko 3()0 uhap.i\enih seljaka i gradana (medu njima je bilo viSe ZelezniCara), svi iz Derventskog kotara i okoline· Bosan. Broda. Medu uhap.Senima bilo je i Srba, Hrvata i mu,slimana. Kad je povorka ·stigla na most, poCeH su ustaSe i-znenada pucati po uhapsenirna. Desetak ih je o·dmah palo. Na to su ostali uhapS.eni stali heZati po -ma:stu i oko 100 ih i·• poskakalo s mosta u Savu·, nasto}e'Ci •S·e na taj naCin spasiti. UstruSki zlotvori ciljali su i po_onima u vodi. Nema.CSurd Bm·tiC ka straZa na mo-stu, videCi da bi se po neki od ·onih u vodi plivanjem rna-gao spasiti, pri-. skoCila je sa ohe strane mosta u pomoC ustaSama, pa j·e i ana otvorila vatru iz puSkomitraljeza na begunce i na' one na mo·stu. Oko 150 !judi ubij;eno je u mku od pola .sata. Mnogo ih je na m10stu o-stalo ranjeno. Na preZiv·elima su ustaS-ki krvoloci iskaljivali svoj bes nerniJ.osrdnim kundacenjem. Oko 150 preZiv.elih strpali su zatim u vag-one i nisu im tri dana daM ni hrane ni v:ad·e. N ekoliko ranje·nih umrli su u tim vagonima. Po- gradu su se ·ustaSki. . zlotvori hvalili kako- su udesili pobunjenike i »6etnike«. Og·orC-eni narod, koji je promatrao sva zl·odela, stiskao je Sake: biCe i varna su~a, ·ustaSke zveriP Milica KriZ-an Vlado PopoviC. P.reHampano iz >}Z!bornika«, Tom V., knj. 1., 10· VIII. -strijdjana je u Vin.kovcima Laura dok. br. 16, ·st•r. 5.5. . Klein. 3 Od prvih dana okupacije poCeli su u.staSe u S.lavoniji vrSiti zvj·erstva, masovna hapSenja, uhijaU listopadu ustaSe su u Osije'ku povjeSali 26 osonja i intemiranja Srba, .Zi-dova i komunista. ba na drveCe oko· Zidovs:Iwg ,groblja. VeC 12. IV. 1941. po.Cinju ustaSe hapsiti i ubijati U kotaru NaSice po,p Sidonije prisilno je pokrsve naprednije ljude u kotaru Slav. PoZega, pa je u stio oko 15.000-20.000 Sr-ba. Da 'hi mu uspjelo pokratkom vremenu tJOh.apSeno preko 300 osoha, medu krSta·vanjc, on j.e u ..svakom selu naj,prij-e dao· ubiti njima -Clanova Partije, Skojevaca i simpatizera. Dopo n-ekoliko ljudi, da budu zastraSujuCi primjer. ma·Ce Srbe su odmah ·protjerali u Srbiju, a druge opet iz .g-rada. UstaSe su po selima obilazili kamiU okrugu Nova Gra-diSka .pb·hapSeno je do kraja onima i hvatali ljude, Cl'd kojih su neke odrnah ubi1941. oko 800 o-soba. U toj godini ustaSe su gotovo jali, a druge slali u logor Jasenovac. Koncem lipnja potpuno .spalili sela Cic¥are, Bjelajce i Grdevicu. 19.41. u logor u Slav. Po.ZCgi dovedena je jedna U kotaru Stav. Po.Zega 'UstaSe su 26. XII. 1941. grup.a od 400 do 500 ljudi, koju su ustaSe najprij-e do temelja ;po.palili sela Vrbovce i Kant'l'ovce. nemilosrdno tukli, a :kasnije su ih utjerali u baraku U okTugu Bjdovar osudeno je na smrt i. -strije~, i po-strijelja!li mitraljez·om. ljano 19. i 20. XII. 9.5 ljudi, trned•u njima i 17~go- · U ko,taru Osij·el oko polovice travnj.a 1941. mudiSnja djevojka Mira JeliniC iz Novigrada, koja j,e Ceno je i ubijeno 18 nevinih lj'lldi iz ·Cepinskih Marnakon izreCene -smrtne osude, kad joj je pon'lldeno tinaca. Njih su ustaSe lancima vezali za kamion i da traZi pomilovanje, uskliknula: »Da imam stotinu vukli ih najveCom brzinom 17 kilometara. Zivota i da ih svih stotinu moram izgubiti, ne bih U kota-ru Grubi.Sno Polje 1poha.psili su usta.Se 26. IV. .510 ljudi, koje •SU najprije tukli, a zatim ih od- od va·s tra.Zila pomilovanje. Vi Cete mene strijeljati, V·ezli na -staniou i zatvoTili u vagone. Nisu dozvolili .ali znajte, da Ce se na ovoj zgr9-di ipak vijati crvena zastava.« da im ro-dbina danese. hrane. 27· IV. k<l'enuo · je vlak, i oni su o·ko 1 sat ·stigli u Zagreb. U Zagrebu U S'I"·pskim selima kotara Podr.avSJka Slatina usta~ su ih smjestili u .prostorije Veles.ajma i tamo ih isSe su pozivali ljude na sastanke, na kojima hi ih prebijali. Nakon toga otpremili su ih u K0'privnicu ispre'bijali, tako da su mnogi :podl·egli za·dobivenim u logor »Danica«. ozljedama. To se naroCito dogadalo u selima Gor. U kotaru Virovitica izvrSeno je- 28. VI. prese- Meljani, Sekulind, Oeralije, Smude, VoCin. U Lisiljenje "Srb.a u Bosnu kod BrCkog. P·reseljen.o je oko Cinama sazvali ·su 12. XII: narod u crkvu i tamo 900 porodica sa oko 4:0'00 Clano,va. Iseljava<n.je se ljude i-&prebijali. U tim s·e krajevima vrSilo i mavrSilo vrlo naglo, tako da su se svi morali spremiti _ sovno preseljavanje I judi,- i to· tako, da su se cijele u l'Oku od jednog sata, a njihova imanja su opljaCporodice lm.o-ral.e preseliti u ·roku od 1 do 3 sa1a i · kali ustaSe. ponijeti s·obom samo malo kruha, a osta,lo su ustaSe U ko-ta,ru Vukovar tokom lipnja i srpnja istjeopljaCkali. Iz kotar.a Podravska Sl·atina otjerano je rano je osim ci·gana iz svojih domova oko 300 obiu logore u toku 1941. o-ko 5:00 ljudi, a tprotjerano utelji. Srbiju oko .5.000 }jludi. · 1 2 U rujnu fo11mira-n je u Osijeku Vojni "komitet, u kojem je hila Blanka Heiligst.ein. Ilegalnom Starnparijom u ·Osijeku, u kojoj &u se Stamrpali ldci i ..propa,gandni ma.te·rijal, rukovodi Marijana KrvariC Buca. Usko·ro doLazi do provale i one bivaju ha,p.Sene, zajedno -s Lizom Bunjevac i nizom drugih aktivnih .f:ena. U p.artizans.koj gi'upi I>oke PatkoviCa iz Bobote hila .i-e Slavka MatiC. Gna je 26. VII. 1941., u noCi nakon jednog sukoba s usta~kom patrolom uhapSena i s joS nekima, koji su u selu pomagali partizane, predana ,pokretnom prijekom sudu u Vukovar, koji ih je o·sudio na smrt. U Negodavcima radi na organiziranju pomo·Ci partizanskoj grupi Anka Petri.CeviC, koja je uhapSena i strijeljana 17. I. 1942. S njom su bile strije- 30 ljane i majka Zarka MitroviCa iz Bobote, Dra.gica DurdeviC i Ljuba flurd·eviC. Osj-eCku .grupu i grupu Dok·e PatkoviCa pomagale su .Zene Bijdog Brda. Medu prvima istiCu se Lju~ hi.ca DurdeviC i Darinka MilinkoviC, koja je zajedno s muZem i kterkom ubijena u logo,ru. U Bobo1:i or~ ganizira pomot .grupi Ljubica MijatoviC i Nevenka Stanisavlj-eviC, uCeni·ca I. razreda trg. akademije, koja raznosi letke i radi 111a organiziranju omladine. Grupu pomaZu i Zene Vinkovaca, koje Salju ra~ zni materijal preko Pa<Cetina i Bobote. Aktivtle -su i Zene u StaTim Mikanovcima, medu kojima se istiCu: Pa.vka JakSiC, Marica Sraj-er, Pavka MartinoviC, Bara FaliSevac i 'Kata PeriSkiC. U lvankov,u su aktivne u organiziranju pomOCi partizanima: Pepa Bo~ sanCiC, lv-ka AndrijaSeviC i Ankica EUenger. 31 �Dokument 18 ( 0 UBISTVU ANDELE CVETKOVIC, DRAGICE HOTKO I DESANKE sKATARIC C!anak Bebe KrajaCiC iz »iA?ne 1t borbi<~, glasild AFt Hrvatske hr. 7. 1944. g . .a ubistvu Andde Cvetlwvii, Dmgice Hotko i Desank.e .SkatariC1 MI SE NE BOJIMO SMRTI Andela CvetlwviC SnaZan udarac u zapnr Zeljeznih vrata Celije, s bukom i kletvom uguran kljuC u bravu navijestio nam je uvijclk na isti naCin do'lazak i odlazak desetaka i stotina naSih dru.garica, naSih majki i sestara u prvom katu, Celiji broj 11 ustaSke poHcije u Zagrebu. Ula:ne likovi dragih djevoja1ka i Zena, koje &u Pav-eliCevi psi hvatali po .zagrebaCkim ulicama i u. lancima vezane i izbatinane bacali u 6eliju, da ih nakon par mjeseci rriuka i gladnvanja - zato je·r im treba »broj« odvedu na str!jeljanje u Rakov Potok i 1\faksimir. Ulaze majke koje su ,otrgnuli ·o.d njihove dj-e.Cice· i puStale ih da desetke mjeseGi sjed·e u Celiji i u neizvj.esnosti Cekaju Sto Ce biti. Ulazi, Dragica Hotko, mlada Cinovnica, koja pod najteZim batinama i mukama nije htjela odgovoriti ustaSama ·niti na jed·no pitanje. Ula>zi Andela CvetkoviC, tvorniCka radnica, koj.oj su ustaSki psi ponudili da stupi u njihovu ·siuZbu, da bi joj za uzvrat poiklonili Zivot, Sto_. je ona s gnjuSanjem odbila. Ula:zi Bro-dari6ka, majka dv,oje- djece, koju su tukli i mu·Ci.li da prizna gdje joj j'e· muZ, otac dvoj-e djeCice. Ula·zi De-sa ·SkatariC, mlada Zena, koja s puno naivnosti i vjere go-vori: »Rek'Ii su mi_ da Cu biti ovdje samo dan-dva, pa onda kuCi.«! Ulazi mlada studentkinja, koju su zatv<:lrili zbog sliCnosti, a drZat Ce je dok ne uhvate »pravu«. Ulazi mala -Cetrnaest-godiS-nja djevojCica sa smij,ehom i suznim oCima, kao da sam,l_:l s8be, a odmah i nas hrabri i kaZe: »Uhvatili su me umje-sto moga brata, -znate·, rekli su mi oni - usta;i§~ - da je moj brat partiza,n.« Preko cijelog d~na pojedine su oC:::kiva.}.~ da ih s-e pozov·e na presluSanje, ali to· s :;- vrlo rijetko do,gadalo. One koi·e bi odveli na presluSanje, vraCale su se izbatinane· i -izmuCene natrag u Celiju. Ujutro 11. IX. 1941. kljui'ar tresne vrata i javi nam da s-e spremimo, da Cemo- u logor. Na-stalo je komeSanje u Celiji, knd nekih, koje su -o.Cekiva.Ie strijeljanje, jer biti u Iogoru znaCi ipak moZda ostati Ziva. Druge Dragica Hotko Faksimile urudZb,enog zapisnika r.edarstvenog ravnateljstva 1. XI. 1941. Zagr.ebu o hapS,enju Andele CvetkoviC · koj e -su mis.JHe· da 6e na slobodu, kao da su ~loCin. Relkle srno drugaricam·a .Sto smo- vibilJ,e malo zate-Cene, iznenaden·e. Rruz.dijelili (ljele i kuda Cemo i mi za kratko vrijeme su nas 'U ·ctvije ,grupe - straZar nal!l je· re- p.oCi. Dra:giea j.e s punci revolta goiVoTi'Ia: kao: »Mno,go vas- ide·.« Pa!kovale snw na br- »Stvari ne Cu da nosim .sa s·Ohom•, Cemu ta zi;uu ono malo stvari koje 1SU nam naSi., 'UZ · komMija da nosimo- .stvari na strijeljan]et najgo-ri te·ror, ipak uspj·eli poslati u Celiju. Treba da s·e- dugo~orim:o &to. Cemo toj bandi U prvoj grupi, koja je odla~1la, bila je reCi pred strijeljanje.« Anaela Cvetl<ovic hrabrila je druge: >>Pa BrodariCka j, Maj a Habulin, bolniCa.rka u spanjolskom ratu. Njihov odlazak bio je po- zaSto bi baS mi bile one S'retnice koJe ce doi'ekati .slobodu. Nasa smrt mdit ce hi!jade praCe:n zagrljajim,a, to·pilim stis-cima ruku· i d•rugih.<< druga.:r&kim »Do vide.nja u lofPoru!« A Desa Ska'ta-ric, koja je vjerocvala da ce Cim .su .s.e vrata zatvorila za prvom gruna slobodu, kad je b<dlazila rekla je: >>E Depom drugarica, odmah -smo, po starorm obi- &O, pravo je tebi govorio Jovo da su danas Caju;, sllwCile na ».deZu-ranje·« na viso~ld pro-. tikve skuplje nego glave.« zor u Celiji, 'koji je Lzvana bio obloZen daska.KljuCar je otvorio vrata i poz:vao: »Dema!, ali kroz- pr01rez na daskama uspj.evali sanka Skataric, Dragica Hotko, A:naela Cvetsmo samo baciti pogled na policijsko dvo·rikoviC, spremite svoje stvari, idete u logore.« Ste i is;pruZiti p.rste kroz prore·z na daska.. Dra·gica, sitna i hrabra, naSa Dragica·, ma. Ti prsti znaCili su naSim- najmilijima, odluCno- je stala pr·ed: stra.Zara i hrabro mu koji su vodili brigu ·o nama, da smo j018 Zi·vi. r.e'kla:: »Ne· laZite nam da idemo u la;gor. l\1i Micanj:em· ruke i prstiju preno:Sili smo naSim se ne bojimo smrti. za,Sto nam ne kaZete majkama, sestrama i rodbini naSe osjeCaje kuda idemo, mi nis'm'O kukavic·e.« i ,sre-Cu Sto. ih vidimo. Bez stvari ~ praznih ruku, blij ede, uzPrva gr·upa »logo-raSa« uSia je mirno u dignute glave, odluC.nim kora:kom· izaMe su kamjon. Me,du uhapSenicima Dragica j-e u iz Ce.Jijer. Pitam stra2ara tZa:Sto i rn•ene ne z.odvoriStu kod auta opazila agente koji .su je ve, karl m[ j.e· ujutriQ. govorio da sam na spimuCili i tu!kli. Zgrabila me za ruku, pokaza- sku. Odgovorio mi je kratko: >>Broj je pozala na agente' i rekla: >>Aka ti uspije da punjen, joS na vas nij-e doSao red·.« ostaneS Ziva, uparnti lica tih bandita, koji su 1j,e Do1 u drvo.riStU' ulazila j-e -velika grupa me mu,Cili i tukli.« S nestrpl}enjem sm·o Ce'drugova i drugarica u auto. OCi- Dragi'ce trakale da se »Torn&S« vrati. 'Tek nakon d'Va ZHe ,g.u na.S :prozor, nbij·en daskama. Stisnuvsata »TomaS« .se vratio i rili smo zna,Je da Si obrve i usta, mahanj em narn j,e odgo¥'oprva gruipa ni}e· otiSla u Ingar. Agenti su rila na naSe mahanje. U pogledu joj je bila otvorili vra:ta i poCeli . da izbacuju odije.Ja, odluCnOst, mrZnja prema neprijatelj'U i vjehaljine i stvari naS€ prve grupe. Sve nam ra u ono veliko i sveto za Sto se borila ona j,e to govorilo· da naSi nisu oti1Sli u logor, veC i hiljade· drugova i drugarica i za Sto Ce ,za da je nad njima izv~Se'n ·straSan i gnjusan k<>ji cas dati ziv<>t. 1 Mnoge ,zene Za-greba bile w' 1941. g, Clanovi paortijskih 1wmiteta. A'lldela CvetkoviC, rad.nica u trikotaZi »Zenit« hila je Clan IV. Tajonskng korm.iteta i radila u odboru Narodne pomoCi IV. rajona. 11. IX.' 1941. g. strijeljana je ru Rakovom Potoku kraj iStup'llika sa D['agicom H011:ko, Cinovnicom, koja je tada 'hila Clan I. ra}onskog komiteta. 3 · Zene lirVatske u NOB 32 1t Clanovi Mjesnog komiteta K:PH ;U 1940. i 1941. g. 'bile su: Maca GrZetiC, RuZica TurkoviC, Nada Heil\gstein, a ,Clanovi Rajonskih komiteta: Na.rodni 'hero.i Dr.agica Kon.Car, Narodni herD'j Kata DumboviC, Dragica Hofko, Andela Cve<tkoviC, Danica Cazi, Jel~a SuknaiC, Katica -Stan~a, Dragica DvorSCak, Paula Humek i Jelka ll-:rklja<:i£. 33 �,~ bokument 2d bokument · 19 (neprl.jateljski} IZ IZVJEsTAJA ZAPOVJEDNisTVA PRVE HRVATSKE ORUzNICKE PUKOVNIJE DlREKTIVA OI'ERATlVNOG K0MI1'ETA KPH KARLOVAC OD 3. RUJNA 1941. ZA PRILAGOf)IVANJE RADA PARTIJSKIH ORGANIZACIJA NA TERENU 0 BORBAMA PROTIV PARTIZANA U VREMENU OD 27. VIII. DO 6. IX. 1941.' VOJNO-POLITICKIM ZADACIMA' Okruznica br. 3 Svim partorganizacijama i Clano:vima Vrhovnom oruZniCkom Zapovj,edniStvu U Zagrebu 9. rujna 1941. Na podrucju krila Brod2 n;S. Nocu 29. na .30. kolovaza a. g. kamunisti u• selu Sibinju ubili su ustaSkog tabornika StiviC Matu, bacili pred mlin_MartinoviCa Mate dve bombe u selu St. Slatiniku, ubili FligiC BoZu u selu Slobodrtici, a rani'li ustaSu Dornanku.SiC BoZu svi iz katara Brad nfSavi. Djela pocinlli su Fumaric Stjepan, 'Senjuk Ivan i Babic Sibinj a, katara Brad nf,Savi. Nikal~ svi iz Na ZeljezniCkoj pruzi izmedu Banove .Jaruge i Lipovljana, nepoznati poCi-nitelji podmetnuli su eksplo.ziv pod traCnic-e. Eksploziv j.e pronaden i uklonjen. 1 »Zbornik«, Tom V, knj_ 1., dok. hr. 1-60, str. ~87. ... Duznost je raj-kama: 1. da razvije politi.Cku i . vojnu d}elatnnst u rajonu; 2. da oZivi i uCv'rsti partijsku organizaciju i Btvori masovnu bazu partije- u selima mjestima;!! 3. da poduzima potrebne mjere za i"zvrSenje .slijedeCeg; a) zborovi u selu i poj-edinaCni politiCki rad; b) rad sa seoskim Zenama, ospos,obljenje ovih za kurirske veze, prikupljanje svih stva:ri za redovne pntrebe partizanskih odreda i sela (pranje, krpanje, hrana, obuCa, o.dijela, i t. d.) ; c) ski-ivanje Zivotnih namirnica; d) or.gariizacija senski-h stra.Za; e) pomoC p,o-go-rjelim i opljaCkanim; f) stupati u y,eZU s h~atsklm selima, stvarati i proSirivati te veze s hrvatskim domobranima i talijanSkim vOjnicima. Ove veze iskoristiti za p:oliti.Cki rad medu njima i za dobavku materijala, oruZja, municije, obavjeStenja i vrbovanje boraca. Pozivitti ih i ukazivati im du.Znost da i oni stupe u borbu; g) rad rnedu seoslmm omladinom. Omladinu tr,eba sprerniti za odrZavanje veza, prikupljanje Zivotnih namirnica, kurire, novaCenje u parHzans:ke ·odrede i t. d. h) of.ganizirati narodnu pomoC. Mas·ovno prikupljanje Zivotnih namirnica, nova_ca, -odjeCe, obuCe u prvom redu za bol'ce, a onda za pogorjele i opljaCkah-e em1igrante tj. takove koji ne mogu da se vrate svojim kuCama. 3 2 Partijska or,ganizaci ja u gradu i kotaru S.lavonsk~ Br?d hil~ je vet pri.fe -rata _jaka, i vrSila je jak u(JeCaJ na zene. . · .. 1~.% ..g. o.sniva se u Slavonskom Brodu na ini~ Cl.Ja;hvu KP »2enski pokret«, u kame su aktivno racltle: Greta Kava i, Olimpija ·Cizmek, Zora Tkalec, Petra Daus, Anka .BalaC, Frida Godlar, Blanka Culek (koja je hila predsjednica dru.Stva) i mnoge drug e. . 1941.. g. Ze~e Bro~a. aktivno poma.Zu prvoj parhzansko] gr~pt na DtlJU. IstiCu se: Dra,gica BudiC, Greta Kava_J, Petra Daus, Marija SuSterCiC, Vilma Dat;~·s, Dragtca Pihler, Frida Godlar, Be'ba Spoljar, Emtca Goldberger, Darinka D-efar Liza SmOliC ~~lka _KovaC sa Citavom svoiom p;rodicom, Olim~ PlJa ·Ctzmek, Zora Tkalec, RuZa Dako;yi(: Nacika Has,. ,Smili<:. Stim~-c~~~ajiC, Ru.Za Filajdit: Cvijeta .T~r~~~· Mar~Ja Susta~IJa, _Seka Buj.ak-FumiC, Katica lhnnc, Stehca Kovac, Mtlka KovaC Katica Ma·ro~ kiC i dr. ' N~ h~~dsko~ ·~otaru poslije okupacije partijska or:gamzact.Ja po.Jacava rad na okupljanju Zena u NO'P. V:eC 1941. g. hila je uhap:Seno u_ Slobodnici deset Zena radi •uC-eS6a u NOP, a .Zene iz 15 sela aktivn·o rade za NOP. Medu mnogim .Zenama u }oku r~!a ~stiCu se rad?m: Manda VargaS, Ruza- ErvacmovtC, Slava MestC, Staka VukmiroviC, S~~a .. BalaC, Mari.i<; 'f>ur-deviC, Marija GrujiCiC, ucttelJic':, A?a Plaztbat, Janja i Soka VraneSeviC, Kata RaJkovtC, Julka BoSnjak, Stefica :Serdar, Anica Varga, Terica BrajCiC-CuSkoviC, Manda BrkiC-VerniC. Dragic-a Pihter 34 3 U srpnju formi·rane su dvije partizauske grupe: na- istoCnom i za-padnom dij'elu kotara Slav. Brad. P'l'v.a paitizanka Brods-ke grupe· bila je Manda VargaS iz Maii11a. 1 »Zbornik«, T01n V., knj_ 1., dok., 18, str. 58. Rajo-nskih -komiteta. 8 Razvitak bo-rbe u to:m periodu veC traZi organiziranu .po.zadinu, pa time i uloga org.anizacije .Zena postaje sve znaCajnija. Gornji dokumenat sad·r.Zi prve -direktive u 'tom smislu. 2 Pragica Bulat 35 �'Dokument 21 Dokument 22 ANALIZA RADA I ZAKLJUcCI SA SASTANKA OKRUzNOG KOMITETA KPH ZA LIKU OD 11. RUJNA 1941,1 IZ IZVJE>lTAJA ZAPOVJEDNisTVA I. HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE BROJ 652 OD 9. RUJNA 1941. VRHOVNOM ORUzNicKOM ZAPOVJEDNisTVU - Okrumtca br. 1 Na sastanku OK KPH za Liku ·odrzanom 11. rujna 1'941. godine, nakon raz.motrene politiCke situacije i stanja pwrtij.ske- organizacije, doSlo je ova- rukovodrstvo do slUedecih konstatacija: Uspjesi u_ radu _partijsk~e organizacije: . . . U oslobodenim krajevima poj,edine partijsk·e nrganizacije us·pj·ele su potpuno.. rna iZmij,eniti situaciju. Organi~o,yanjem kulturno.. druStvenog rada, koji nije u potpunosti izveden, ·Ziborova i konfe,rencija, na kojima je, podizan moral masama, organizacija Zena2 i omladine, izmijenili su psihol-oSku uCmalos.t, koja je ·obuzela ma·s,e za vrijeme usta.Skog re-Zima. 1 79. »Zbo,rnik«, Tom V, k~j. 1. dok. lbr, 24., str. 78. . 2 PoCetkom prosinca 1941. g. fonniran je u Lid lnidjativn'i OkruZni o-dbor AFZ za Likri, u koji Sill uUe:· Kata Pejnovil:, preds.jednica, ]ela Bil:aniC, tajnica, .Stojanka kralica, Marija Kati.C-KupreSanin, Du.San·ka 'Gostovil:- Grubor, Smilja Po·rorajac, Neda Zakula i Zorka- KoraC. 7, IX. 1941. .g. odr.Zana j-e u Donj.em La:pcu skup~tina ,zena, na kojoj j-e govorila Jela BiCaniC. Na·kon te &ku-pStine Z·ene su poCde organizirati 'bolnice i krojaCke mdioni.ce, zajedni&i ,pr·esti i p·lesti odjevne predme.te za NOV, te tkati zavoje za bolnice. Zene 'S'll prale bolni·Cko rublj.e, a na'foCito su bile vaZne salbirne akcij·e, -koje su Zene organizirale po selima, Sela ·sru se rrnedusdbno takmi·Cila koj.e Ce viSe sakupiti, i svaiko.g su dana s.tizala puna 'k·ola: odjeCe i hrane za vojsku. Na jednom sastan:ku, kr.ajem rujna 1941. .g., 'll selu Krbavici (kotar Kor·eni-ca), na kojem je 1 prisustvovalo 1-210 Zena, .govorio je i Na·rodni hewj Mar~ ko Ordkovil: . .On je govorio o: znaCenj-u 'borbe JlrO.tiv okupatora i ustaSa, o' tome kako se Zene mo1gu or.ganizirati i kako- mogu pam~gati par.tizansku ho·rbu. Ta•ko je medu ostalim rekao: >>Svaka Cara[pa i -svako jaj·e, koje se pr·odaje neprij,atelju, tuCe nas.« Poslije njegovo.g govora rekla je jedna stara Xena, iz zaseoka MiriCa, sa suzama na oCima: »Evo ja, sam stara i nepismena, ali da mi je, dmZe, tako netko prije objasnio, i da sam to znala, nikada ne bih o-tiSla u KoTenicu pr:odati i jedno jaje.« Na tom sastanku govo.rile su i Zaga Dmkuli-C, NaranCa i DuSanka KonCa,r, ko.je su se u -to vrijeme vratHe iz Drvara, te su izniiele neka iskrulitva iz Tada Zena t(ljga kr.aj a. Tom vrilikom izabran Je i odho'l' Z·ena, u koji su uSle Zaga 'Drakulil:, Mileva Zaklan, RaSeta {p-Opa·dija) i joS ne'kolik0r 2Jena. Odmah jposlije sastanka Zene ·su iSle sakupljati hranu i odjeCu, :kao i vunu, koju s-u kasni_i:e na ,sijelima vr,erad_iyale i izrad'ivale od n.k maj-e, -Carape, ru'kavice i t. d Rezultat te prve akcije z,a pomol: -partizanima bio je sanduk, .2 m dug, % m Sirok i 94 m visok, p-un toplih odjevnih predmeta. U Debelom Brdu (kot. T. Korenica} oddan je 'krajem rujna 19'41. sasbnak, na ko}em su bile pri·sutne Kata· PejnoviC i Jei.a Bil:anil:. -Zene toga sela salrupile su u ,prvoj akCiji 23'2 kg vune, 80 koSulja, 36 Prikupljanj.e odje6e, obu6e i drugih potreba za borce samo j·e djelomi,Cno izvrSeno, te s·e partijskoj organizaCiji i Clanstvu p-ostavlja glavni zadatalk fonniranje n~rodne pomoCi, . kroz koj u Ce se ova ~kcij.a mnogo o11ganizovanij-e i uspjeSnije sprove-sti ... ... Organiz-nvanog rada medu .Zenama, mo~e se- r·eCi, takod,er nije bilo. U naSim selima joS uvijek vla-da reakcionarno gl~edi­ Ste: gonj-enja Zen a iz sva'kog d.ruStv·e.nog i javnog zivota. Medutim, pokazalo .se da. tamo, gdje su drug<>vi razvili malo djelatnosti. medu Zenama, da je bHo vdo zavidnih i zadovoljavajucih rezultata ... 15"0 kom. ,ga·Ca, 12.3 ,ruCnika, 11 bilja-ca, 1.3 maja, 10 dZe'lilpera, 10 Salov.a i 15 muSkih kaputa. U selu Vrebac {kot. Go·s,pil:) odr.Zan .ie prvi sastanak Zerna u listopa-du 1941. Bilo je prisutno .so Zena. Na taj sastanak doSla je Kata Pejno·viC i .go-vorila o na~ rodnom ustanku, o !Potrebi pomaganja bo-rci-ma. Kad su u -pmsincu 1941. partizani iz Dalmadje doSli ru Likru, ·Zene sela Oravca (kot. Koreni.ca) daroval-e su ih sa: 22 maj-e, 1.5 pulovera, 25 pari Carapa, 3.5 pari rukavi,ca, 17 gaCa, 9 kapa, ·6 Salova i 12 ruC~ nika. Kad su bor·ci o-dlazili na poJo.Zaj. 1Z.ene su· dale 4.5 .plahti, koje su borcima sluZile za kamu:flaZu, a Zorka MaTjanovil: ,poklonila je mitral_j-escu, koji je bio na vrhu Oravca, kiCeni biljac. Or.ganizatori rada sa Zenama u .pojedinim kota: revima 'Like !bile S'U: u 'kotaru Gra.Cac - Narodnt he-roj Smilja .Pokrajac; ru' kotaru Donji La,pac Smilia tPopovil:; u kotaru Brinje - DuSanka Go~ stovi.C~GrulboT; u kotaru 'OtnCac - Stojanka Arahca; u kota-ru Titova Kor·enica - IDara 1 CudiC-Vujnovil:; u kotaru PeruSil: - Marija GlumiCil:~P.ribiC; u kotaru Gos:piC - Marij.a ·KatiC--JKupreSanin; u kotaru U dbina - Zo-rka KoraC. U toku 1941. g. istakle su se u radu -sa- Z·enama, te u odb()rima NP·: u kotaru Donji Lapac Mara Zunil:; 'Danica Brewvil:, Savka 'KaliniC, _Milka Mileusni-C, 'Zorka KosanoviC, Jelka Beba MwkoviC, Jdka BlanuSa, Smilja ·:ze.Zelj, Soka Haj_dinovil:'Kosanovi,C; u kotaru Ti-tova Ko-renica - Mtlka Solaja, Ned-a Drakulil:, Zmka Sobot, :r-.ju:ba StaniC, Mara LukiC, MHka Jag.njiC, Boja Grgtl:, Zaga DraJ>,uliC; u kotaru Gospil: - Mileva Milojevil:, Koka Pl'CiSaS-DmitraSin(}viC, Sofiia RajCevil:, .Danica 'Rada-kovil:, Milica Pejnovi.C-Po-CuCa, p-epica Sab~n, · Dragica KosoviC, Mi-ca VujnoviC, Marija 'Obrado:vtC; u kotaru Udlbirna - Hoja Egil:, Darnica Uzelac, Bor-, ka 'KoraC, Mika Zega'fac~.Rada:ko-viC, Stanka Bika Basta~-Po:poviC, Manda Tepavac; u kota'flU P.eru.Sil: Kata Turil:, Manda HeCimoviC, Danica KokotoviC; u kotaru OtoCac - Julika SkendZiC, Milica Ma.Sil:, Marta Aralica, Milica l-lini.C-Trtica, Eva RupCiC, Ru.Zica BobiC; u kotaru· Brinje - Lju'bica Gerovac, Julka RajaCiC, Anka Gero'vac, MiSa Bukvil:, Mara Maljkovil:, Marica Savil:; u kotaru Gra.Cac - J~la Cu'k--Bojanil:, Milka Utvil:, Milka Mar.CetiC, Jehca MariCil:, Gina RajCeviC, lka Skorrup, Boja GaCeSa, Peri.ca Bobil:. ZAGREB 0 RASPAcAVANJU ILEGALNE sTAMPE 1 .. _. »Na podruCju krila Petrinja 29. kol-ovoza o. g, Jela PredoviC2 rodom iz LeS·Ca, kotar Metlika, radnica u tvornici Dugojresi, donijela je iz Karlovca komunistiCku bro·Suru »-OkruZnica broj 2« pisana ma.Sinom na 6 stranica. BvoSura joj je po straZi 'Oduzeta i predana po poruCniku KraljiCu vojnim vlwstima, a PredoviCka pobjegla ... 1 »Zbornik«, Tom V., knj. 1., str . .387. 2 .TeLa P·redovil:, tada Clan OK KPH Ka-rlovac . Dokument 23 (neprijateljski) TELEGRAFSKI IZVJEsTAJ KOMANDE sESTOG ARMIJSKOG KORPUSA OD 15. RUJNA 1941. 0 ATENTATIMA NA TALIJANSKE VOJNIKE I KARABIN JERE U SPLITU 1 DeSifrirao otv-oreno Primljeni telegram iz Splita N 809 Salje: Komanda 6~og armij. korp_usa Komanda 2-e armije r. z. Guvernatoratu Dalmacije Oznaka: Jav. bezbjednost Na uvid: kab. kv. karab. sef odjeljenja Sifre 15. IX. 41. u 11 c. Zadar, dne 16. IX. 41. u 20 c. Predmet: OruZani napa:d na vojnike i kr. karabinjere. Strijeljanje JeninCiCa i JuretiCa. Putem: Kom. trupa Zadar 5373/o-p. Dana 14 .. ov. m. 2 oko 2·'0,30 ·Casova kod kasarne »Roma« baCena je ruCna bomba protiv jedne grupe vojnik~ koji su• se vraCali sa slobodnog izlaza. P.et je vojnika lako ranjena. ' U isti Cas na drug,om mj.estu, dva su mladi·Ca i·spalila hitce i1z revolvera i bacili ruCnu bombu na patrole karabinjera, koji su, ranjeni, reagovali vatrom. J edan je karabinjer jutros umro, drugi j·e sklonjen. Prilikom sukoba jedna gos-p-o'da na prolazu hila je ranjena, ali ne teS-ko. Ju.Cer u 17 Casova izvrSena je s·mrtna kazna protiv JeninCiCa BoZe i JuretiC Iva, koja je i.zrHCena postupajuCi prem-a proglasu. Gen-e·ral Dalmazz-e. 1 »Zbornik«, tom V., knjiga 1., dok. 168, str. 416. 2 :Zene S,plita- sakupljale su i sa'krivale od p-rvih d.ana okupacij-e omZje,_ sudjelovale u demonstncijama i ru o.ruZanim ·<.~-kcijama. U ovoi -akciji, koja se ~pominje u doku1mcnt-u, ·S'Udjelovala jc Tonka DimiC Bibinica, koja j"e ~sakrivala orutje i ·donijela ;ga do mjeSia oapada. Akciia j.e .izvr-Seoa kao o-dgo~yor na uhistvo omla:dinca BOSka Ajdukovi6a. U akciji su .Poginula dva karabinjera. <lltentatu, koii je kolovoza 1941. g. -izvrSen na taJiiansku vojnu glazbu u Splitu, sudjelovale su Davorka_ B_iluS, Neva, P?L.iil:~Roj·e, Mil-en~ Ves·!ion-oviC i ]elica B~at. u_· I 37 �Dokument 24 PROTEST zENA SV. NEDJELJE PROTIV ODUZIMANJA ziTA SELJACIMA Clanak iz ''Vfesnika hrvatsk.e iedinstvene nacionalno-oslob.o!lilaCke fronte1(, br. 4. od 15. rwfna 1941. Raspisala se sva plaCeniCka Stalnpa, kako ie ove godine bila bogata zetva u Hrvatskoj. Ove su vije.sti samo u tolik(J is-tinite, da je hila bogata zetva za okupatore i njihove sluge·, Hrvatski se narod pak mora boriti za svaku mrvicu hljeba. RjeCit su primjer tome .dogadaji u okolici Zagreba, gdje vee du:lj·e vre,mena nema kruha. U nijednom s1elu uz -samoborsku prugu ne Cete mnCi ni za kakav novae dobiti ni komadic kruha. Seljaci,--ma se oduzima pSenica, jeCam i raZ, a u zamjenu su im dali papirnate- kune i honov-e. Za ·te pak kune i bonove ne maZe se na selu niti u Zagrebu nista kupiti. Zito je otiillo u NjemaCkuT meso-- i mast odil3.ze u NJ"emaCku, tekstilne robe nema i t. d. Ova seljaci i te kako 'OsjeCaju na svojim ledima. Dana 20. VIII. pronio se glas po se.Jima opcine Sveta Nedjelja kotara Samoborskog da ce s·e toga dana odvoziti . oko 4.1000. kg pileniCe s jednog veleposjeda u Rakitju. cim su to doznale siromaSne seoske Zene, koje. vee dugo vremena, nisu vidjele niti komadiC kruha u sv,om gospodarstvu za svoju djecu, pohitalo je njih 80 sa namjere>m da kupe neSto pSenice za najnuZnije ku.Cne potre:be·. Zatrazile su nd upravitelja veleposjeda da im ·proda pSenice po 5 kuna po kilogramu. Upravitelj je ,odbio, jer da je to rekvirirana pSenica, koja se ne- smije prodati. Razvila s·e diskusija, u kojoj su Zene tvrdile da su i one drZavne, ako je pSenica drZavna. One da bi morale slati svoj,e sinove' i muZeve u vojs-ku i rat, a da ih nitko niSta ne pita, a tko ne ce, tome prUete ku·glom. Njim:< se nareduje da radaju djecu, a ne pita ih se kako Ce hraniti svoju djecu. Djecu od njih traZe, a kruha za tu djecu nema. Za vrijeme· pre~ pirke dosao je na veleposjed i predsjednik opcine Svete Nedjelje, Ru:dolf Josip. On je poCeo vikati na Zene i traZio ih da ,ge razidu kazavSi im da metu cestu, pa iz prruSine n-eka peku kruh .. To je razjarHo Zene, i on j-e vidio da je -vrag odnio Salu i p-okorio s-e. Drugog je dana doSlo oko 70 Zena i na isti naCin svaka je dobila olm 28 kg brasna. Tako su zene spasiJ.e narodu preko 3.000 kg zita. Istog dana j na isti naCin dobile su ~ene u obliZnjem s-elu Kalinovici S·pek, koj;eg_a su vlasti trebale o.dvesti. UstaSki se, razbojnici ni-su mogli pOmiriti s ovim pe>stu•pkom nal'Oda, pa su 25. VIII. poslali Zan-dare u -sela da·haps'e Zene· i mno·go Zena -odveli u ustaSki stan u Samohoru. Tu su im prijetili .sa svim tekovin-ama ustaSke »duhovne revolucije« t. j. bati-namw, mu'C'e"' njern, vj.eSanje·m·, zatvorom, strijelja.njem, itd. No to sve nij-e niog1o ustraSiH seljake·, nego samo ko.d njih jaca volju za borbu pro.tiv oku·patora i njihovih placenika. Dokument 25 0 POTREBI STY ARANJA ODBORA ZA NARODNU ISHRANU. I NJIHOVIM ZADACIMA Obavj,eStenfe Staba gerilskih odreda za kotar Kor,eni,ou i okolicu od 16. nt]na 1941.1 STAB GERILSKIH ODREDA ZA SREZ KORENICU I OKOLINU Svim s-elima ovo-ga p-odruCja i t. Posto j-e tesko predvidjeti koliko dugo ce potrajati nasa zapoceta oslobe>dilacka borba, pa da ne bi doiivjeli nikakvo iznenaden}e, potrebno je pristupiti organizovanom radu za stvaranj e rezervi Zivotnih nam.irnica. Da bi se ovaj rad mogao uspje-Sno pro:.. va:dati, treba u- svakom selu osnovati »0 db or ·.za naro-dnu ishranu.« u· taj odbor treba da udu tri do C·etiri Clana, a ·pO' mngucnosti da ude i po i·edna iii dvij.e zene. 38 Svi ovi pre:dmeti korisno Ce po·sluZiti ne samo borcima: na poloZajima, vee i o-stalim nezbrinutim, koji uslijed raznih nepQgoda ostadoSe bez svo-ga d·oma i svojih hambara. Predvidamo vee unaprijed da Ce mnogi reCi: »e toga s-e mnog.o od nas traZi«, a'li kada se ima u vidu ko:lik·e Zrtve mora podnaSati svaki porobljeni navod, onda, draga braCo i sestre, m·e ·Ove Zrtvice, :k.oje na ovaj naCin doprinaSate, ta'ko su neznatne i male, da ih svaki Covjek,· kod koga je osjeCaj dru.garstva i CovjeCnosti rna i najp1anje razvijen, m-oZ.e sa malo d'O·bre volje i razumijevanja doprinijeti.2 Svi moramo biti svijesni toga ~ da je sam·o naSom ,borbom sprijeCen neprijatelj da izvrSi na•mjeravanu plja:Cku, koja ne bi imala 1 »Zbornik« Tom V. knj. 1 dok. 28 stT. 85. Koncem lj-eta 1941. OkruZni komitet K~H za Liku dao je direktivu, da se u kotarevima Like l}Snuj-u kota'l"ski i mjesni odbori Narodne pomo-Ci. VeC tokom mj-eseca rujna osnivaju se kotarski, .a u toku listo,pada mjesni odbori Narodne pomoCi. Ovi odbori salrupljali Su- hranu, odje6u, ohu6u i drugi razni ma'terijal za .partizanske odr.ede i za narod, koji je izobje.gao, i Cija -su sela ·Vel:. 'hila uniStena i po.paljena o-d neprijatelja. Odbor"i Narodne pomoCi oSlllovani su u svim selima na oslobodenom teritoriju (gotovo Citavom kota-ru Tito,v,a Korenica, · U dbina, Donii Lapac, zatim u sr;pskim selima kota-ra GospiC, GraC-ac, Oto'Cac i Brinje). Na neoslobodenom teritoriju takoder su osnivani odbori Naro·dne pomoCi, koji .su 1•941. .g. uspjdno ,radili. Tako ·su odbori NP osnovani u nckim hrvats-kim sdima kotara GospiC (Smiljan, LiCki Novi, BruSani, ,gra·d Gospi{;, PeruSiC), u hrvatskim selima kotaTa OtoCac (LeSC:-e, Sinac, OtoCac, Vrhovine, Staro ·Selo i Drenov KlaJnac), u neoslobodenom Brinju, Rap-ajin Dolu, LuCanima i Zupanjo'lu. U sve te odbar,e ulazile su i Zene. Pored ovih bio j-e osnovan i OkruZni o-dbor Narodne pomoCi. (:lan tog odbo.ra hila je Zaga D:~;-akuliC, ul:iteljica iz Krbavice (ka.ta,r Koreniaa), a ujedno i tajnica Kota-rskog adbora NP za kotaJr Korenicu. Svi odbori hili ·Su vrlo aktivni i veC u prvim danima ustanka stvorili su rezerv-e hrane i odj eCe. To su hili prvi ma,gazini NOV. Po-red rada u odho•rima Narodne pomo-l:i i ul:eSCa na masovnim politil:k~m sastan~ima, Z·ene S'U vel: 2 granica. Sjetimo se :samo da su· u-staSki banditi ima\i namjeru da •Odmah poslije; zetve pokup~ i oduzmu sve, Zito iz naSih sela, a isto tako bi' bHo- i sa naSom· stokom i ostalim za Ziv-ot p·otrebnim stvarima-, p-a samn z.a-hvaljujuCi naSoj organizovanoj borbi spreC-ena je ta mraCna i ubitaCna nakana na&e;ga krvnika. Da bi se i dalje mogli uspje.ilno boriti protiv naSih krvnika, potrebna nam. je s,naga i organi•zovanost, a da hi tu snagu lmali, potrebna nam je pomoC koja· nij.e tako veU.ka da ju se ne bi moglo pruZiti. Sveta je duznost svakoga pojedinca da uCini svoju ·obavezu prema onima koji· su izloZeni u toj ¥elikoj borbi za na:rodno ,oslobodenje. u listopadu i .studenom .1941. g. poOele raditi -na organiziranju bolni.Ca:r;s~ih .teCajeva. Takvi teCaj•evi odt>Zavali su se u gos,PiCkom kot.aru u s·elima: T>ivoselu,' MogoriCu, PlaCe, V•rep-cu i Pavlovcu, a odda-_ vala ih j-e De sa . MaruniC. U opCinarma Skare i Dabar (kotar _Oto·Cac) drZala je Slava BlaZeviC p-r·edavanja s praktiCnim vjeZbama o Ukaziva1_1ju p·rve pomoCi -ranjenicima. TeCaJevi su se oddavali dva puta tjedno, po-slije podne. Sva:ki teCaj lbrojio je 30 do 50 Zena. Zene ,su se :vrlo rado odazivale i toCno dolazile na -teCaj. Od ,zena, koje su polazile te teCajev·c, prve holnil:a-rke 'U holnicama i odredima bile su: Milica .TurkoviC iz Poduma, Milka· Netak iz Glavaca i druge. U Bruvnu vodila je bolniCa·rski teCaj Perka Po,Jovina. Tel:aj je trajao 15 dana, a pOlazilo ga je 12 drugarica. Uz ovakve teCajev-e odrZavali su se i analfa~ betski teCajevi, i to posebno za Zene. Ti teCajevi su u veCini hili povremeni, ali u Ska·rama teCajevi su radili stalno i njima je rukovodila uCiteljica Marta Arali-ca. I teCaj u selu DrakuliC Rijeci (kotar Korenica) bio je stalan. TeCaj .i'e organizirala Zaga DrakuliC, uCiteliica. Na njem _ie na;uCilo Citati i .pisat-i, pored mladih, i niz starijih Zena, i to: Dra.ga Zec, Dra.ga B. DrakuliC, Draga J. DrakuliC, Draga P. DrakuliC, 'Stak.a Drakuli£, Milka DrakuliC, Anica DrakuliC, Pera M. DrakuliC, Anica N. Drakuli,C, Deva DrakuliC (stara Zena), Pera P. 'DralmliC i Milica DrakuliC. Na zavrSetku su 'imale ispit i malu sveCanost, na koju su .pozvale sv-oj-e muZev·e. Zadatak ovoga odbora bio bi u slijedeCem: 1. Da svi-m sredstvima po-radi na prikupljanju Zita, bra-Sna, pa£ulja, krompira, masti, pekmeza, suvoga voCa, suve slanine·, mesa i· ostalih n-epokvarivih _stvari za ishranu. Sve stvari spremiti na sigurnom mjestu. 2. Za odj eC.u: vune, sukna, Carapa i' domaceg platna itd .. 39 �Dokument 26 Dokument 27 (neprijateljski) ZABRANA PRODAJE ziVEzNIH NAMIRNICA OKUPATORU lz n,aredbe Staba gerilskih odreda za kotar Korecnicu i okolicu Qd 16: rujna 1941. 1 SABOTAzA NA GLAVNOJ POsTI U ZAGREBU 14. RUJNA 1941. Oglas Ravnateljstva =·a javni red i sigwmost NDH od 17. rujna 1941. slanavniJtml grada Zagreba 1 sTAB GERILSKIH ODREDA ZA SREZ KORENICU I OKOLINU N aredba broj 2 ... Jedno od najmoCnijih sred-sta:va Je za sada uskraCivanje svega Sto se: maZe s-matrati Zive·Znirn namirnicama. Ne smije s-e ubuduCe dogoditi da i najma.nja korisna stvarCica dode u posjed toga nepdjate1ja. VeC danas se primjeCuj.e da Ce on pokuSati svim sredsvirna da se posluZi kako bi duSao do namirnica, obeCavaj·uci sva1ku CI}enu. M~nramo strogo voditi raCuna da svaka stvar knja se njima proda produZuje naSu oslobodilaCku borbu i ~/korisno sluZi naSem neprijatelju. Taj naB neprij.ate-lj neCe Skrtarlti sa novcem, jer je u mogu.Cno~ti d-a ga pravi na vagone·, ne vodeCi raCuna o nj-egov·Oj vrijednosti ...2 16. IX. 1941. god. M.P. }~Z'bornik~< Tom. V.-kni. 1 dok 27 str. 84. Dire1d:ivu -o· hlo:kadi neprijateljskih tr.Zi~.ta, narod je sprovodio ti djelo·. 'Ovaj su zadatak pTeuzele na ·sebe naroCito Zene, jer su u vetini Zene bile te, koje su. nosile prodavati jaja, piliCe i ·ostale ZiveZne namunice u kotan~ke •Centre, gdje su lbili neprijateljski garnizoni. · One su na sastancima obj,a~njavale ove mjere, s.preCavale odnahnj.e hrane na trZiSta i pomagale seoskoj stTaii ·sv.akog dana, a pogo;to-vo u sa jmenim danima, na svim raskrSCima, 'koja vode u UporiSta 1 2 nepTijatelja; te bi svakog ornog, tko 'hi se pojavio sa torlborn hrane, .vraCale kuCi, tumaCeCi da ne ,prodaj,e hranu uhicama ·svoj·e dj.ece. Ta~ko joe Ljubica .St.aniC iz Bjelo;polja kontrolirala .citav kxaj bjelop-oljske optine, -koji •g-ravitira pr·ema Koreni.ci. U oto·CaCkom kotaru, '1.1. ·selru Skare, isticala sc na tom zadatkil Anki-ca Du.gandZija-SkencHiC. Ka-d je ~obila od drugova piStolj, rekla je: »Ovo Ce mi do'hro. dol:i na straZi, jer ih ima, koji ne Ce da se vral:aju, kad im lijepo <kaZem, pa Ce se od piStolja po'PlaSiti i s torbom vratiti kuCi.« /.ll_!:;:l'l~h,ll, ()jui;;ku. U. . [Y2 :Jt?VJJ.jfo4 .: . . . . ~·LJE;~f,j><>\t"n'ki<i<u>'<>ik. '"" ;\nt~/-.l_l~l;'tlk,- n~elljen . . 4:~.--f\IAD- .·_GA.UER. r .. I'm :10 X<><linn, "'di-'<> I< p,u,r<iYii<; .:SmiOiu l'. Knl'ktt, rkt:. Zlttlnji z;,gNJ!o~,;: ~,2 •'' KAfKA? pMihm~tm i:itwvuit~a...hll''ll ·.n gotlinn. rmtjt~na u Zag•··~IHi, -kt'()Hl·ku" j· :\fur_ijP tr. '1-\u/'k;l, udutn 1.1.1 \'ilinu1 1:;\lj<•t·a, r.kl., 1>~tdnji st;111 u .t:;,.gn·lui,, m 'kuJi z:und•~~ f,!:dj\•,' ~'~ --il'lti 1'-utdu nnhi:t.4~ Ihi) ;m:tdt• pmhltkt~ ::,~~~,\~.::~."::•! ,, 1ullllr1J~•II 1j"•:•~'""""'" hm·1n· k. u~ tf_.i n tonu~ _<tlutyj~~:.;ti ."itUjt•l"toi nnfhliia i'I'1~Jtt'sl n•uu __·. uprllYI_iu {;hln~t or~um•. Ona osoba, ko~a bude data lflkve podatite, da se na temellu istih 90re navedenl mogu Pronati bf'ih sema orona!~ doblti te nagradu u lznosu od Kuna 100.000.- slovima sto hlliada . .._-. ,• on pak osoba, kola -bl gore navedenima pruiila mitl k.akvu pomoi IIi bl namierno propusllla. : da ObzVIE!Sti· oblasti o po-dat<ima .se koilma respolaie, smatratl te $1!! sukrivcem :dotloa zbos koieg se istl trpie,- (e t~ u smlstu postoiei.eg ·¥akona bit! Pt"edana nedl3lnom Pokretnom priekom sudu na postupak. ;: -- ·. · fotogrii1!flle sore imencvanih ':inimliene .su na ovcm oslasu ux namaku nilhomh hnena. . a lz Mini51arstva unularniih p;:lSio•a ?=•ereb, 17. ruina 1941. RavnateiJstva l8 l$11!'1i red l sigurnost Nezavisne Dr:lave Hrvatske Br,,J a~JH.kf-1J. Narod iz lil:kog s.ela VisuCa u Jumi Medugorje 1941. g. ~·· I I 40 �Dragica -DvorSCak Dok~1ment 1 14. rujna, postavlj.en je eksploziv na telegrafsko-telefonskom odjeljenju Ravnatelj~tva . PIT u Zagrebu. Pored materijalne Stete, ranjeno je osam os&ba, medu kojima dva njemaCka vojnika, j edan oficir i dva u~aSka- agent-a, a ubij-en jedan policijski Cinovnik. Div-erziju su orga-nizirali Narodni heroji Rade Ko-n-Car i Vojo KovaCeviC, a izvr.Sili- s-u je Slavko Markon, JoZa (.:uljat, Vilim Galjer-, BiaZ MesariC i Nada _Galjer-Holjevac. Medu mnogim uhapSenim hila je i IQJ,ga MilCinoviC, pro.f. Konzervatorija (,poginula U lo.gorru), sa Cij·e,g j-e telefona iz vile u TuSk.ancu izazvana eksplozija u po·Sti. Nada Galjer-Holjevac se joS mjesec dana nakon raspi·sane tj·eralice i visoke rucjene sakrivala u Zagrebu, za,tim se prebacila u pa'ftizane na Kordun. U toku 19·41. g. izvrSeno je niz akcija sabo-· taZe .pod -rukovodstvom MK KPH i rajonskih kooniteta, koje su unosile veliki ·strah i paniku medu ustaSe i okupatorsk·e vo_jnike. Prije akcije na po-Sti', poCetk-om srpnja, or.ganizirano je paljenj-e padobranske svile u svilani u BuZanovoj ulici. Izgorj-elo je oko 50.000 tmet. svile. Akciju s'U izvrS:ili Milan -i Dra.gica DvorSCak, kojo-j Je _pomogla i Stefica K>ranjc, sakupiv~i 10 lit. benzina. nateljstva ustanovljeno je da predleze gotavo sigurna indicija da su se Cetnici odno..: · sna komunisti p:dg:odam akdje u Sumama Hrastelnica i Brezovica u kotaru Sisak provukli .ipa:k u 'Sam.ari-cu, pa sada usHed njih-ovog dola&ka zapoC·ela je jaCa a:kcija u Sumi .Samari'-Ci, pa se ova gibanje opaZa na svim podno.Zjirn.a iSam,ari.oe, tako u Dvoru na Uni poginuo je juCer jedam oruZnik, koji je bio u pratnji kotarskog predstojnika i to u selu Rujevcu istoga kotara . .Sve ov'e pojave upotpunjuju ovostrani prijedlog od 26. IX. 1941. Prs. 773, pa se moli za zurno posredovanje, da se kunaCno pristupi _energiCnom CiSCenju Samarice sa potrebno jakim postr-ojbama 'bilo ·domobrana ili ustaSke vojnice. Umoljava se ovo izvjeSCe primiti do znanja i gornji prijedlog Zurno uvaZiti. Za dom spremni! M.P. Zamjenik upravitelja: Potpis neCitak 1 ·~Zbornik«; 28 (neprijateljski) 2 IZ IZVJEsTAJA ZAPOVJEDNisTV A ORUzNICKOG KRILA U PETRINJI OD 27. IX. 1941. 0 NAPADU PARTIZANA NA ORUzNicKE POSTAJE GOR. KLASNic I M. GRADAC? NEZAVISNA DRZAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA GORA, PETRINJA Ravnateljstvo za javni _red i sigurnost Predmet: Mali Gradac i Gornji KlasniC Kotar Glina - napadaj po Cetnicima. Petrinja, dne 27. rujna 1941. Br. Prs. 782/194L Ravnateljstvu za javni r-ed i sigurnost Nezavisn-e DrZave Hrvatske - Zagreb Savezno S'R juCeraSnjim brzojavnim izvjestajima broj 778 i 779 prema podatcima koje je avo ravnateljstv·o primilo od zapo~ vjedniStva ·o-ruZniCkog kri-la u P.etrinji od 27. rujna 1941. broj 4291. izvjescuje se: 26. rujna e>. g, oko 4 sata u jutro aka 100 Cetnika napal-o je v·ojniCkim pu.Skama, strojnim puSkama i bombama oruZniCku po-staju Gornji Klasnic kotar Glina. 2 Napa;d je trajao' d-o. 6 sati u jut~o, 'k~ad su ustaSe- stigli u pomoC. Vojarna je sa svim stva.rima izgorjela. Jedan ustasa iz sela Maje kotar Glina je poginuo i u· v·ojarni oruZniCkoj izgo-rio, dv-ojica ustaSa i trojica domobrana su r~nje­ ni, a jedan domobran je kasnije uslijed o.zlijeda umro. OpCinska zgrada je dem:oli:rana- i i.z blagajne no·vac odnesen. 26. rujna oko 4 i pol sata u jutro oko 150 Cetni:ka napalo je .oruZni-Cku postaju Mali Gradac kotar Glina, 3 pa j~ napad tra~ 42 tom V., knf 1., dok. br. 179, ,str. 432. j ao do blizu 9 sati kad su domobrani s.tigli Napa·d na Klas-niC izv.r:Sili su bor.ci Glinskog pod ko-mandom Narodnog heroja Vasilja _Gacese. 3 20. ·f'ujna 1941. g. ujutro napao je ne.prijatelj Sume Zalukin_iu. Hrezo,vicu i BukovicU, u kojima je logor-ovao SisaCki partizanski odred. Najp1·ije je p-et aviona bom'bardiralo Sume, a zatim ·su ustaSk·c: i domo'branske fo.rmacije temeljito pretraZivale teren. Odred se ipak neopa-Zen probio- u pravcu Siska i juZ.no od sela OoriCani izbio na Savu. Tu su ga, prema ranijem -dogovoru, drugovi. BujiC i' Bdbetko p·rehacili Camcem preko 'Save izmedu s-ela Crnca i Capra:ga. NoCu je Odred ·nastavio put za Baniju noseCi 25 puSaka i sa-ndu'k municij.e na dar banijskim partiz.anima. 21. ru_ina u_jutro stigao je u selo MoStanicu, odakle ie na·stavio put za Samaricu, gdje se spojio s P.etrinjskim (Kalinskim) o·-dredom. Prolaz naoruZanog SisaCkog odreda, 'll kojem je bilo i Zena, kroz ·srpska sda 'Banije, izazvao je veliko oduodr~~a Milka Vrand.eviC Sevljenje na·roda, t11ko da je ovaj pro-laz bio. je·dna od .prvih manifestacija bratstva i jedinstva Hrrvata i .Srba na Baniji. VeC 26. rujna- n<.l!padaju ujedinjeni SisaCki i· 1Petrinjski odredi uspje:Sno Zandarmerijsku stanicu Mali Gra·dac i na-kon te -ak.cije ujedinjuju se u Ba-nijski od-red. Prigodom polag,an.ia partizanske zakletve, go--.:. vorila je u ime Zena ·Milka Tan'biC. Poslije akcij.e na KlasniC nisu viSe US;po~tavljene Zandarrmerijs,ke postaje, pa ova i neika okolna sela ·preds.tavljaju prvi oslobodeni terito·rii Banije, na 'koj.em se fonniraju NOO-i. U prvim ilegalnim NOO-ima rade i Zene. Medu n iima istiCu se: Du~anka Bo!ZiC, E·va TodoroviC i Vu'kosava MudriuiC u ·selima Dngotina, KlasniC i Boina, te Ankica Demit, koja je p'I'edsj-ednica Mj. NOO u Gorniem KlasniCu a.d 1942. do 1944. i srmat-rana kao na_ibolii predsjednik u ovom kraju. 4 U to je vrijeme pred terorom ustaSa p-objeglo u Samaricu · oko 5000 1judi. U prvim partizanskim grupama u Cerkezovcu i Dvoru na Uni u-Cestvuju Milka VraneSeviC, Milka Slje.pC-eviC i And'elka Jarit. u pomoC. Vojarna je sva demolirana. J,edan oruZnik je poginuo, a 5 su ranjeni. Od Cetnika su ubijena tr.ojica od ko,jih se· jedan zove J ovan Grobnj ak iz s·ela Mlinoge kotar Petrinja, a jedan Stjepan Bezuh iz selaGre-. de kotar Sisak. OruZnicima a niti obim postajama od oru-Zja i municije nije oduzeto· niSta. .Cetnici su se po·vukli u planinu Samad- / cu, a i•z -avih sela Sle je puCamstvo raz,bje~ Zalo. 4 Or.uznicki .satnik zapovj·ednik krila na lieu mjesta je izdao od~edbu, da s•e od preosta:lih ·oruZnika formira odmah nova oru.. znicka postaja i to u selu M<tja, kotar Gli: na, pa je ova odmah sa uredavanjem zapoCI;!la. Dostavljajuc prednji izvjestaj do sada pi-ovede.nim Lzvi(lima sa st:rane ovoga rav~ Dokument 29 IZ IZVJEsTAJA SEKRETARA OKRUzNOG KOMITETA KPH KARLOVAC KONCEM RUJNA 1941. 0 OBILASKU P ARTIJSKIH ORGANIZACIJA U GORSKOM KOTARU, HRVATSKOM PRIMORJU I KOTARU OGULIN" OBILAZAK ODREDA I PART(IJ.SKIH) ORGA(NIZACIJA) U GORSKOM KOTARU,2 HRV. PRIJ.VIORJU I KO'T. OGULIN OD 7. IX. DO 28. IX. 1941. ... 13. IX. Logar Del nice: Skup sa part. odredam. Teziste polozeno na objasnjene naSe borbe i ra.zloga naSe neminovne pobjede ... ... 22. IX. Sa.stanak sa drug.ovima iz Delnica, Lokava i FuZina i sela oko Broda na Kupi: 'TihoV.o, Le.Snica i ,TroSmarija. Nisu doSli drugo-vi iz LiCa i Broda na Kupi. ObjaSnjena linija i konlkretni zadaci ... 3 20. IX. ·Gomirj.e :4 Drug V. 5 sa C. 0 otiSao u Gomirje, odrZali sastanak sa 15 simpatizera, i posHj·e formirali p~rt. jedinicu, od 5 C.lanova. Objasnili im liniju ... Slavko' 43 �1 ))Zbornik(< Tom V knj. 1. dok. 45 stT. 140 2 Vd. u dru;goj polqvici 1941. .g. ustamak u Gorskom kotaru rpoprima karakter organizirane borbe. Po Sumama ·se fof1miraju partizanski logori, u koje odl'az·e :najbnrbeniji ljudi onaga· kraja. U pomaganju logora znaCajnu ulogu igraju Zene Gorskog Kotara, kako Hry-atice, tako· i Srpkinje. 3 Zene Delrnica djelovale su poli.ti,Cki i prije -rata. 1'936. g. pokuSavaju na inicijativu mjesne rpartijske organizadje da oSIJluju druStvo ~~'Z·enski pokret«, -ali j-e polici ja ubrzo zruhranila druStvo. 1937. ,g. Zene sudjeluju u Strajku i demonstracijama 'lla gr,a·dnji vojni.Ckih kas-arni. 1'939/40. g. delniCanke rade na organizaciji pomoCi ~pan_i.olskim dobrovoljcima. U ovome periodu znaCa- j-an je lik -radnice Tonic·e Les.ac, koja je radi ·svo,ga rada proganjana i zatva-rana od policije. Nakon osnivanja _delniCko.g partizanskog log ora u s·r,pnju 1941., ·Zene s'!J.ahdijevaju logor -hranorm, oru~ Zjem i odijelima, ·te prebacuju ilegalce i vrSe kuriTsku sl-uZ'bu. ·Po-d .rukovodstvom ·partijske organizacije ,formira -se »aktiv Zena«. Tu ulaze Pavica Pavi.Ci{ i · llonka Galik, koje ujedno VrS.e ku.rirsku slu.Zbu sa Za;grebotrn, Katica ] uras, ·Frana PetranoviC, Mica .Kezele, Tonica Mance, Matilda ·PleSe. Pepa PoliC i Ivka ·PetranoviC. Aktiv okuplja Siroki krug Z.ena, rnedu kojima se istiCu: Kata Tomac Bizero:va, :Slava Ma.inariC Diplomatova, Katica 'Plde Ro-dotova, Mica MajnariC Markov-a, Katica -PleSe "Ornij,aCeva, Kata PetranoviC Japakova, Mica· GaS,para-c JakSova, Mica Snajder Beletova, Pepa Kezele rOr.dinanC.eva, Mari-j.a BriSki Tij-etova, Fina MajnaJriC, RuZica Cur~ da, ·Tonka MajnariC Markasova, Anka Snajder RipiCeva, 'Ciri1ladinka Anka MajmariC PavluSova i druge. Sv:e -Sto se Salje ;partizanima, prebacuje .ge p·r-eko sela Tihova, Marija TroSt i Turna. U tim selima . rade: Johana MihelCiC, Slava MihelCiC, Albina Lisac, Anka KlariC i Draga OZaniC. U ustaniC-kom selu LeSnici istiCe se Micika Crn~ kovi.C- StimCeva, Mi.cika :CrnkoviC- JakSova, Tonka MU:hviC, Katica Klepac, Josipa StefanCiC -sa grupom omladinki; u :Gustom Lazu drugafi.ca AnCa, u Brodu na Kup1 - Draga Ofak; u Grbajdu.- Mica NetkaCev.a i Anka 'OZaniC, u Zagoliku drugarica _ KaTlina, kao i mnoge .druge Zene iz ~otovo svih sela Kupske dolin.e. Ema Kruljac iz Kupjaka, maj.ka -dvojc djece odlazi kao- horae u ,NOV. U istom ,su mjestu Mariju Krulia·c Talijani ·Zivu spalili u ,sto gu sijena. U .Starom Lazu istiCe se 'Katica RuZiC, koja 1'942. ,g. odlazi u partizane sa troje dje-ce, i rpo-gi'ha kod napa.da neprijatelja na logo.r ViSevicu. U Lokvama istiCe se Irma Juri,CiC, u Mrz.loj Vodici Marija· Srok. ·zene aktivno -rade i ·u drugim mjestima: Mrkoplju, Vojnom Tuku, HambariStu, Tuku i drugdje. 4 . 'U prvoj partijskoj Ccliji, -spomenutoj u dokumentu radi Milka StipanoviC, aktivistkin ja iz GomiTja. Ona oku.plja i drugc Zene, te or.ganizira potnoC rpartizanskom logoru. Medu njima su. najaktivnije: So-ka :StipanoviC, Nedieljka Z.eHC, Mara Mamula !Lazinova i druge. U obliZnjem &elu Vitunj ra-di uCiteljica Draginja MetikoS, Naka VujnoviC i d-ruge. U Qgulinu medu ostalima aktivna je ] ela BosniC, koja je odvedena- u l~go·r u ItalijU, gdje .ie umrl.a. Aktivno radc Zene sela LjuhoSine, ·o. Hreljina, Bresto.vca i drugih. Rad na ovorne sektoru mnogo je oteZan pojavom Cet'llika, koii sve do 'kapitulacije Italijc UJgro,_Zavaju Citav -ovaj teren i vrSe nasilja nad narodom. 5 Nar. heroi Velj,ko Kova-CeviC. 6 Nar. ·heroj Nikola Car. 7 Nar. heroj Ivo MarinkoviC 'Slavko. 1 davati ugije-n. Gazda .se izvlaCio- d.a ne smije, '"' jer mu vlasti ne dozv·oljavaju. Crnoko·SuljaSi su pokUJSali, da umire Zene, obe.CavSi im da ce im se dijeliti sutradan. Postojala je opasnost da ne padnu vrata ba1raike·, pa Su S·e na neki naCin mo-r.ale zravara:ti Zene. Ujutoo po-: novila ,ge stara pjesma, Zene su tada u povorci krenule na opCinu i tamo traZi-le, da se po•Cne pr-odavati ugljen. , FaSistim:a je bi'lo neprijatno ,Sto- s·e tu naBla »gomila« Zena i izjavili su da Ce razgovarati samo ·Sa d·elegacijom Zena. Ali Zene su ·zajedno postairile svoj,e zahtjeve·. Odgov-oreno im je da Ce se objaviti u San Marcu kada ce se pvo·davati uglien. Protest zena imao ie uspje·ha. :Poslije dva dana poCeo se pro-davati ugljen po 1,70 lira· po kg. Svakomu se izdavalo· po- 10 kg. Gosp. Bozo Buzdov.cic ipak je mdo prokriumCario nekom svram poznaniku· i po- 30 kg, predveCe u Skuro. Isto taka .PO nalogu g. Krola reze·rviraor je za o~Cinu jedrnu koliCinu ugljena, a na nal,og fascia drugu koliCinu. Z-ene ne -dozv-olite -da vas ovakvi tipovi iza leUa varaju. JoS energiCnije s·e· ·za:loZite za svoja prava. Namirnice_ pripadaju varn-a. N e .smijete dozv<Qliti da vam ih oku~ patori i Spekulanti oduzim1aju za s_e·be. Pokrajinsiki 'kornitet KPH za Dalmaciju p()Ceo je 22. VI. 1941. izdavati u Splitu ilegalni list >>NaS izvjdtaj~. List je. izlazio redovito (iziSlo je 175 bwjeva) i ,postao· je tako popular-an, da je u srpnju 1942. pos.tao glasilo jedimtvenog NQ. :_._Fronta Dalmacije, a fonniranjem Pokrajinskog NO""'Odbol'a za .Ddmaciju, u sijeCnju 1"943., postaje nje.gov o-rgan. 2 'Zene su Splita u toku 1941. g. nekoliko puta demonstrirrale u zna·k protesta proti:v talijanskih okupatora i u vezi s time po.g-orSanja Zi-votnih_ uslova. Medu najznaCajnijim demo'llstracijama u tok·u 1941. g. !bile ·su: akcUe !pred magazinima krurmpira u ,Co-povoj ulici i ulici ·Jrurja B-iankinija, akcija na brOdu na obali i akcija na u,gJjen na .Zelje,zniCkoj stanid, ·u koiima su iene traZile da im se -r-azdijeli hrana i u,gljen. U po.sljednjim dvjema akcijama, Zene su same raspodijelile krurnpir, a n-ovae _.pre-dale Cuva<rima robe. 1 List Je poh.T-anjen u HistOrijskom o-djeljooju. CK SKH. Doku=ent 31 (neprijateljski) IZ IZVJEsTAJA GENERALA LUKICA OD 14. X. 1941. 0 ODNOSIMA IZMEDU TALIJANSKIH I USTAsKIH VOJNIH VLASTI I TAKTICI PARTIZANA U BORBI PROTIV NJIH' Dokument 30 DEMONSTRACIJE ~ENA SPLITA ZBOG ODUZIMANJA ~IVE~NIH NAMIRNICA Clanak iz I>NaJe.g izvjeSt.aja<<, glasila P·okmjinskog komit.eta KPH z.a Dal11rWciju bT. 86. od 2. listo{J«<da 1941.'1 NEZAVISNA DRzAVA HRVATSKA Grupa generala L~kiCa V. T. Br. 464 Karlovac, dne 14. X. 1941. RELACIJA ZA RUJAN Predmet: Nes,t31Sica hrane 2 iz dana u dan je sve veCa. Ak,o s,e i- desi, da se neka roba naJde u veCoj koUCini na skladiS.tu, trg:ovci je ne prodaju narodu, nego je daju okupatorskoj vojsci i onima, koji su u stanju da kupe veCu koli-Cinu pa maikar i po ve6oj cijeni. Tako su radne Zene, koje svakodnevno muku muCe kako da prehrane svoju -obi.telj, 'pris-ilJerue da ostanu bez najminimalnije· k~o­ liCine· ra.be, koju bi mogle da nabave. Najholje ,ge to doika:za!o. l<o,d sjor Fiorinija,, PO' znatog faSiste- i ~spekulanta. On je dohio veCu zalihu krumpira. Kacr je masa Zena, njih oko 3()0 trazila, da kupi krumpir, on je odgovo-rio, da je to za vojsku. Svakako go:sp'. Fiorini vi-Se --se brine za trbuhe -Oku.pa·tora, nego za potrebe naroda. Ali Zene nisu dozv,olile da budu prevarene. One su demonstrirajuCi traZile,_ da im se proda krumpir. Kad nij-e iSlo nikako drukCije, onda su dobra nal.emale Sj-or Fi:orinia. NaBla se tu j·edna dobra spekula,ntska dusa, a to· ie trgovac 44 Vrdoljak, koji je pomogao svom kolegi po zanatu, da ga izbavi od Saka Zena. Ali Fi,oriniu joS nije bilo- dosta, nego je pozvao i karabinjere u pomoC. Ali Zene -se ni tih »'CudoviSta« nisu uplaSile, nego su na CuSku karabinjer.a odgovrorile -Sakom u leda. Pa i neki oficiri su ·s'e na:Sli na lieu mjesta. Zene nisu odustale od svo•jih zahtjeva, nne SU' ko.naCno prisilile gosp. Fiorinia, da otvori m.agazin i da svakoj Zeni da po ,6 kg. Ta:ko- su -sve- Zene dobile· ono- Sto ·su traZile. Dobile su samo za:to Sto su se: Cvrsto i odluCno· borile. J·oS neki gosp. BoZo BuzdovCiC natkrcao j,e punu baraku ugljena. Nije ga htio prodavati, jer se nije mogao- nagoditi s vlastima za cijenu. On je' htio udariti cijenu od 5 Lira p•o 1 kg, a vlasti toboze to nisu d<>zvolile. Tako je u njihovom razgovoru proteklo nekoiik,o dana, i 'Zene su svaki dan dolazile po ·u,gljen, vraCale su s-e sa praznim vreCama, konaCno su se jednog ·dana sakupile--u veCem broju oko 100 njih i e·nergiCnu traZne, __ da se poCne, pro- Vojna relacija za mjesec rujan 1941. godine. Ministarstvu Hrvats'kog Domobranstva (Glavni stoi\er.) 5. Iskustva . . . Pobunjenici S'e sluZe Zenam.a i dj·ecom u cilju obavjeStavanja i odrZavanja veze . Zato, svak,o- ko se ne nade u svojoj' kuCi sumlHv je kao jata·k i treba ga onemoguCiti do svrSetka operacij-e. U sv.akom mjestu ima.du p.ostavljene straZe koje ih •obavjeStavaju o dolasku naSih 'snaga. Zbog troga naSe akcije m·oraju biti iznenadne i vrlo brze. . Akcij·e pobunj,enilka poveCale .su se i mno:gobrnjnije su. Ni jedan korak iz garni~ona ne smije s-e· vr:S-iti bez osigura-nja. .straze moraju biti stalno budne i na oprezu j·er se pobunj enici i1znenadno prikradu i napadaju. Predhodno &alju u:. lzvidanje naoruZane iii ne naoruZane !jude iii djecu da izvide ,gtepen opreznosti ... 2 1 »Zbo-rnik«, Tom V., knj. 1., dokument hr. 166, str. 411. ' . 2 Iz ovog neprijatelj.skog dokumenta vidi se, da se na t-erenu izvrSavaju zadaci, koje je 3. IX. po- stavi·o Operartivni komitet KPH Karlorvac srvojim' direktivama o prilagodivanju rada partijskih organiza-cija na ter·enu vojno-politiCkim zadacima. I 45 �----.,.- Ookument 32 (neprl..jateljskl) IZVJEsTAJ REDARS1'VENOG RA VNATELJSTVA U ZAGREBU OD 14. LISTOPADA 1941. 0 HAPsENJU BOSILJKE BEBE KRAJAcic i Bosiljka KrajaCiC - EviC -Beba, ·radiia je tada u tehnici CK i hila kurir i veza medu .pojedinim Clanovima iCK KP-J i -GK KPH. Ovog je puta hila uhapSena na ulici, kad je pred oglasom o stri.feljanim antifa~istima glas-no komentirala svakodneyna usta~ka zvjerstva. Adela I vanko:viC hila je puS:tena iz zatvora. jer u-staS:e nisu imale nikakve podatke o njenom ilegalnom radu, iako j.e ona u to- vrijeme ·radii-a v~lo aktivno u Odhoru za pomoC- logorima i na drugim partij-skim zadacima. .Polovinom 1941. g. kad je CK KPH organizir.ao radiotelegr.afski kurs, Adela IvankoviC zavr~ila je· taj kurs zajedno ·s lvom Komar- Ja'nkes. U.sprkos velikog terora, ku-rs je redo·vno o·dr-Zavan kroz mjesec dana u stanu Kri,stin-e ProdanoviC babice, $ulekova 3.5. U isto vrijeme odrZavani su i k-ursevi za prvu pomoC. ] edan od tih kurseva odr.Zavao se kod Nede ·P-roha-ska-Rukavina u Haulikovoj ul., a po1azilo ga je 15-20 strudentica, medu nji~a: Ljubi,ca JanCiC, Vera Buri, Cilika Albahari, Ducika Steiner, Fumica Fedel:..Sedmak, Nada LjubiCiC, Neda Pro·has'ka i dr: Na kursu je predavala dr. Zden-ka Kranjc. 2 Prijepis! NEZAVISNA DRMVA HRVATSKA Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu PolitiCki odsjek Prs .. broj: 22.445-I-C-1941. Zagreb, dne 14. listopada 1941. Predmet: EviC Kristina- molba. Bosiljka Beba KrajaCiC Ravnateljstvu za javni _red i sigurilost ZA NEZAVISNU DRzAVU HRVATSKU U ZA<GREBU Dokument 33 Na tamosnji nalog broj 33.024 od 26. rujna o. g. predlaze se slijedece izvjesce: Dana 5. kolovoza o. g. uhiCena Je Bosiljka KrajaCiCi r. EviC, sa Ivank~oviC Adel-om, 2 p~iv. namjeStenicom i VolCanSek Ivankom, kuCanieom zbog komentirarija -oglasa Miiiist~rstVa unutarnjih posl,ova o· justificiranju komunista. Zbog toga je presudena sa 7 dana zatvnra. M-edutim u toku daljnji1h izvida ustanovljeno je, da je ista: bila namjeSte-na U• knjiZari >>Kultura« u bivSoj l\tlasarykovoj ulici ~ koja je jo.S mj-eseca travnja ~o. g. zapeCaCe-na, a koja je hila formalno vlasnistvo Vande Mates-Novosel, poznate komunistkinje, koja je jo-S i danas u biegu. Knji·Zara »Kultura« bi-la j·e u stvari financirana od 'k!omunista i kao tak,ova srediSte raspaCavanja komu.nistiCke legalne-- za to vrijeme i ilegalne literatu11e. U toj knjiZari bili su namje-Stenici iskljuCivo povjerljive osobe, ka-o na pr. Olga Zerdik-K·o... vaCiC, po-znata komunistkinja i s,pomenuta KrajaCiC Bosiljka, supruga takoder po~Znitog komuniste Marjana KrajaCiCa, koji se danas nalazi u lo·goru. Obzirom na ave Cinj·enic-e ·avd je Ravnateljstvo nastoja lo, da prikupi podatke za rad knjiZare »Kultura«, te u tu svrhu pridrZalo Bos-Hjku KrajaCiC u pritvoru. Me-dutim u toku d-a-ljnjih izvid.a, nisu se mogle ustan-ovHi takove Cinj-enice, koje hi istu neposredno teretile, ali je u svakom sluCaju sigurno, da je do-tiCna komunisti-Cki, orijentirana, kako obzirom na mjesto u kojem je- radila, taka i obzirom na nj,ezinog supruga. PoSta pa:k nema utvrderiih Cinjenica, da -bi se prntiv nje mogao provesti s-udski postupak, a osim toga j~ teSko bolesna, te ~se i- sada nalazi u bolni,ci, ·avo je Ravnateljs.tvo mi,Sljenj-a, d-a bi- se je moglo pustiti.na slobodu, time da se stavi pod str:ogi nadzor. Za toCan prepi-s jamCi: 1 NADS1'0JNIK PODODSJEKA 1-C, . potpis neCitljiv Zagreb, dne 23. XII. 1941: M.P. ZA DOM SPREMNI! UPRAVITELJ REDAR. RAVNATELJSTVA, IZ IZVJEsTAJA SEKRETARA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 22. X. 1941. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 STANJU P ARTIJSKIH ORGANIZACIJA I PARTIZANSKIH JEDINICA U DALMACIJI 1 ... 4. Narodl)-u pomoC2 tako-der smo reorganizira'li. P.ostojao je o-dbor 'Za izdrZavanje pM·tizana izvan narodne po-mo-Ci. Nje.ga smo raspustili. PK narodne pomoCi smn reo-rganizirali. Umetnuli smo same nove ljude·, ad starog PK -ostao- je -samo- jedan. Do sada bile su veze s pl'ovincijo·m vrlo -slabe. Ja sam opSirno obrazloZio novom odboru PK za narodnu pomoC vaZnost i zna-C:enje- nar-odne pomoCi i vaZnost da ona funkcionira. Kao u Za,grebu postoje i ovdje odbori kod PK, koji Ce se brinuti oko nabavke i sakupljanja razli-Citih pred'meta ·za p.artiza:ne. -I ovdje se je sp-ojila partijska organizacija s naro-dnom pomoCi na pr. mjesto f,ormiranja odbora narodne pomoCi u ulicama i kvartovima na terenu jedne parrtij.ske o-rgani.zacije, svaka je~ dinica odredila je jednu osobu koja je za to odgovO'rna. Te odre~d•ene osobe nis-u niSta radile ne,io su ,samo okolo t:r:Ckarale. T·o Ce se sada ras·pustiti i o-snovat Ce se nov·e ad:. bore narodne pomoCi, koje Ce Partija kontrolirati. ·ovdje3 postoji mnogo uvjeta da ce , se orgaf:!.izacija narod-ne pomoCi ra-zviti, j-er ovdje ima mnogo simpatizera Partije, kao i kandidata, koje Ce- se primiti u te nove· adbore. P.ostoji Cak pretpostavka, cta· se i medu gradanstvom poCne sa sakupljanjem. ... 6. Postoji takod-er jedna k~omisija Zena," ali ;kako sam Cuo od drugova nisu hi one po.stavile svoj radni program na do·bru bazu. RadHe su na pripremanju pojedinih akcija Zena. To _je- ne,pravilno; naime, Citava Partija mora da radi na ·okupljanju Zena i takoder da rukovodi akcijom Zen a; dok je knmisija Z-eua savjetodavni o-rgan prema.: ~K. ona maZe takoder odrZavati sastanke i treba podupirati akcije, ali ne tako kao da je to iskljuCivo nje,zina duZnost. U MK Partije mi smo takoder uveH Siru djelatnost Zena. Cini mi se da stvar sa Z.enama ,$toji tu mnogo bolje nego u Zagrebu usprko.s tome sto taka rade. Do sada joS nisam imao sastanak sa komisijom Zena, ali Cim to bude moguCe, svakako Cu ga o-d·rZa.ti i s njima potrebne stvari prodiskutirati. ... 14 ..Sto S'e tiCe akcija, ta je star napredovala, 'naroCito u Splitu.5 NaSi odnosi pre- Dr. V ragoviC, 'V.. r. 46 47 �\ rna Talijanlma su se zaoStrili; nalme Citava stvar se ·zaoStrila u vezi sa akcij-ama, naroCito nakon izvr,Sene akcije u n~djelju 19. X. 1941. i ponedjeljak 20. X. 1941., hda je bacena nekollko bambi na jednu grwpu Talijana u gradu. Rod toga su hila cetvorica ranjena. Nakon toga baCene· su j.o,S dvije bomhe, i me,du Talijanima doo.Mo je d'o opce trke pa .gradu. Oni su poiieli od straha sami bacati bombe i pucali su Citavu noC. U · gradu j·e bila opCenita pucnjava, ali ne iz.medu nws i Talijama, nego su Talijani -s.am·i, i'z srtraha:, pucali i tim' pucanj em up.la·Sili narod. Drugog jutra bacili su letke i p<YZivali narod na rad, i da ne nasjeda: pro-pagandi zidovslm-komu·nisticke bande. u prilagu .saljemo takav jedan letak. U ponedjeljak liaveCer - Sto Talija:ni nisu oCekhraU / - bile su baCene Cetii:i bom'be u: .gradu. · Najve~e djelovanj.e irilale su dvije bombe baCene us-red grada. Jedna je hila baCena na Narodnom trgu, gdje je stajala jedna grupa talijrunskih o.ficira i vojnika. Bilo je olw 7 i po sati navecer. Od te bombe bilo je ranjeno nekoliko Talljana, a nekoliko -u.bijeno. ToCan broj nije· puznat. Osim Talijana izgubila su 'Zivot. i Cetiri gradana, koji su se nalazili u neposrednoj blizini TaUjana. I druga bacena bamba imala je veliko djelovanje·. Bila je naime baCena pred Je-dnu.· gostionicu, ·gdje su se sastajali talijanski oficiri i vojnici sal svojim gra,Qanskim prijateljima. Tu je nastao hans, ali ni tu s~e ne zna koHko ima ranjenih i mrtvih. U ,gradn kruZe razliCite vi}esti o ranjenima i mrtvima. U ponedjeljak bwcene su dvije bombe na Talij.ane, koji su se Seta,li, Nije se moglo ustanoviti koliko ie bilo mrtvih i ranjenih, ipak sam mi,Sljenja, da je btlo ollm 10 mrtvih. UbuduCe Cemo nastojati, da krOz naSe a:kcije ne nastrada nijedna civilna oso·ba. Nakon ove dvije baCene bombe Talijani su iz sti:-aha i osv.ete pucali na puCanstvo, koje je· pr.olazilo ulicama. ·»Zhornik« ~om V. d.ok. 74. knj. 1. str. 217 P-rilikom masovnog hapS enj a komunista u Za~ebu -3·0. oZujka 1941. g. uhapSena su tri Clana Pokrajinskog odbor:ra Narodne ,pomoCi za Hrvatsku, a medu njima i Galja Ko·rpo-riC. Preostala su samo dva Clana i to Anka Berus i Antun BiniCki. Kop,oem ·svibnja iE IPO·Cetkom lipnja 1941. odTZana je u Beo.gmdu ilegalna konferencija· Na,ro-cLne pomo.Ci za Jugoslaviju. Konferencijom je rukovodio Nandni heroj Ivan Milutinovi-C, Clan CK KP}. Delegat iz Hrvat&ke hila je Anka 'Berus, koja je tada izabrana •u Centralni odbor Narodne pomoti z.a Jugo'Slaviju. Na toj je konferenciji Padija postavila nove, ,Siroke zadatke Naro-dnoj pomo.Ci: pomnC -svim Z:rtv.ama fa.SistiCkog terora, specijalno u krajevima, gdje se pod okriljem okupatora provodi masorvan t-er(}r, istrijebljenje i diskriminacija na bazi naciona.Jne .i vjerske pripadnosti; razvijanje bratstva i jedinstva, ukljuCivanj-em Sirih masa u najrazno:wsnije akcij,e za .pomol: i po-drSku svim Zrtvama fa!SistiCkog terora. Kroz Narodnu ,pomol: tre!balo je aktivizirati §iroke mase l_judi i time djelovati na razvijanje njiho.ve .politiC'ke svijesti. Od polovine 1941. g. do olujka 1942 g. u Pokra.iinskom odboru Narodnc pomol:i u H.rvatskoj bili su; Narodni hero~i Anka Rerus, Ru.Zica TurkoviC (se-kretar odho•ra), Autun BiniCki i Stj·epan Bogdan. Radi O'driavanja veza sa o-r,ganiza.cijama 'Narodne pomol:i na terenu, Odbor se za poj·edina mjesta koristio i kuririma. Ta.ko j-e za Vara:Zdi..n vrSila kuriT-sku slW!bu BeSk.a FrntiC,' ,za Bjelovar - Vinkovil:, a kasnije Stefa Eker, za .Si.Sllk - Vlado JaniC, za Delnice - Pavica PaviCiC-KovaCeviC, za Karlcwac - dr Puba DrakuliC i t. d. U tolru 1941. g. Pokrajinski odbo-r Naro·dne poIDOil:i u Zagr.ebu oddavao je svoje sastanke ru stanovima: Zejne K.orporil:, ·Cinovni.ce, MedveSCak -67, Katice Kolarec, P·reradovil:eva 12, Katice TurkoviC, Kus-Ianova 40; Kate GO'VoruSil:, MaZuraniCev tr.g 4, Berte Petri.OC, DerenCinova 7, Zo-re SuCiC,- KrajiSka 42 i mnogih dnigi•h. SkladiSta Naro-dne pomol:i hila su kod: Pazikul:e u ulici 'Baruna JelaCil:.a 2 _ (danas Marinko'vil:eva ul.) I van'ke VitasoviC, DerenCinov,a 32, Milke JeZiC, Haram.baSil:eva 33, Pepice SpoljariC, lli.cki tr.g, Slavice Ba~il:, KaraSiCka 33a', Jelke ACimovil:, Dra.SkoviCeva 33, u trafici Ane Miku-· hCiC, Trnjanska 48, Evice Kri:Znik, Ma-ruSeva-Cka 1.3, u mljeka·r·stvu Katice KrnjaiC-Barbalil:, lliCki trg, kod .Sl.avi-ce Fijan, Sveljoe (imala j.e lonCariju, u kojoj ie ibila javka za CK KPH) Katice Seligman, Me-duliCeva 18, Anke JelaCiC, ,sa stanom na Vrhovcu i drugih. U Mjcsnom odboru Narodne pomoCi za Zagreb 1941. g. bile su Mari.ia Solja.rn i Vera ]elil:. U o·dborima Nar-odne pomoCi u Zagrebu ~po rajonima i ,P()duzel:ima o-kupio se veliki 'broj Zena, koje su neumo·rno radile n.a prikupljanju priloga i slanju pa.keta ru log(}re i zatvore, davale stanove za ilegalce i za odrZavanje sa·sf.Miaka, lbile na vezama i dr. U- Kotarskom -odboru Narodne pom.oCi I. rajona u Zagrebu neumo-rno· joe radila Valika Pap Grna, a u po.dodborima NP u podruzel:ima isticale su se: Ankica Cer-ani·C, tekstilna r-adni.ca, Kata Calil:, Mira Sulhof, Ana Podkrajac, Micika Bahun, 'Zo~ta· KljuCariCek, i drugc. U tvornici »GaoM bio j,e po-dodbor od ·6 drugarica, koji je okupljao oko- 230 od 3_60 uposlenih radnica. U kotarslwm odbor.u NP. II. rajorna -radi do hapSenja [)ragica Hotko', a ·u pododborrima u Tvo.rnici papira, »lvanCici«, )~Zori«, ))'B.atesu•< i d·rugi-rna radi na Nar. pomol:i oko. '216 Zena, medu kojima se istiCu: Milica Opala, And-ela Horvat, Apolonija Lugari,(;, Ankica Mo.kosek, Marija Jo-rdan, Ankica Palfi, dru,garica :Br.odariC, Stavica BaSiC, Anka RuS-CukiC i Marija 'Ga.ziC. U kotarskom odbo.ru NP III. rajona -ra:dila je Krunka 'Zasta:vniko'Vi·C. U pododbo·rima u Higijenskom zavodru, Agrarnoj banci, Dje-Cjem obdaniStu, »Elki«, »'Gorici« i -drugima, istiCu se svojim radom: Vera Fabij,amiC, Rajna Kravar, Vera ]uriC, I)erviSa Ljulbovil:, Doxa dr. Filipovi.C, Jelka Kralj, Nada JelruSiC, Inka 'Gospo-dneti¢, Marija Glasenbardt, Anita Lelas, Jagica SabadoS, Anka Supanc. Kotarski odihor IV. r·ajona bio je medu ·n:aj.., 'holjima i imao je na svom podruCju 17 pododbor.a, u ko_jima je radilo oko 100 aktivista i oku- 1 2 48 1 Split, 22. X. 1941. dru1g Brko6 pljalo oko 1.320 simpatiz-era, a od toga veliki broj Zena. U Kotarskom odboru Narodne pomoCi radila j·e Milena Milidrag-KrajaCil:, a u podod:borima: Katica Filipovil:; Stefica ~urkoviC, Anka Balen, RuZica Lo-s, St-efi-ca ·Stanil:, Anica LomCariC, Stefica Bo·rovCak, Ljubica 'PuhaloviC, Ljuhica Ahel, Ba,rka Lovril: i mnoge -druge. 'Kotar·ski odbor Narodne pomoCi V. rajona imao jc preteZan broi uliCni'h odhora, kojih je, zajedno sa tvorniCkim, bilo 93, i u kojima je radilo -preko 200 aktivista, a okupljali su oko '865 osoba, koje su akcijama pl'uZale aktivnu pomoC. Medu aktivistima isticale su se drugarice: Mira LjubiCiC, Nada Cukon, ing-. Dur-dica ModerCin, 'Nada Gaon, ing. Ema Gro-man, Kati-ca ZrinjSGak, Ankica Urek, Marija Horvat, Rozalija- GrmovCek, L_iudmila GrakaliC, Zlata BobOar, Julka Keler i mno,ge dmge. a U gornjem dokumentu Rade KonCar misli na Pokrajinski ·odbor Narodne pomol:i Dalmacije, koji je formirao CK KPH preko Pokrajinsko.g odbora NP za Hrvatsku. Po-sli.i-e rreorganizacije Crvene pomo.C:i ·formiran je u Splitru 1941. g. Mjesni ·o·dlhor Narodne ,pomo·Ci, u kojemu su 'bile ·Clanice: Mileva 'B'ub-alo-Sijan, koj.a je hila glavna skladiStarka za grad, Desa C:uliCkukoC, odgovorna za agitaciju i prqpagandu, Dobrila Morovil:, ruko;vodilac rajonsko.g odbora NP Dobri i Neda TrumbiC-RaiC, rukovodilac raj-on. odbora LuCac. (U »sikladiStima« hila je po·hranj.ena hrana, (}djda, obuCa-, sanitetski materijal i -oruZ_ie namijenjeno· bor,cima. Te su se ·stvari donosile iz skladiSta n"a odredeno mje.sto i ,predavale mljekaricama iz Rupotina-'Solin, koj.e su u grad dolazile sa kantama punim mlijeka, a . vraCale se sa kantama punim materija.Ja za partizane.) U studenom 1941. ,g. preuzcla ·je duZnost glavne skladiStarke za grad .Split Neda TrumbiC-RaiC. Milcna VesanoviC hila je ru- Zor,a RosandiC 4 ~ene Hrva.tske u NOB Karla Njegova-n kovodilac skladiSta za oblast Dalma·ciju. Rukovodioci skladiSta po rrajonima bile su: Ju.g<ina CuliC- JurjeviC, Mimica VidiS, Z·eljka KuzmaniC, Neda OzrctiC i Kita Krstulovil:. U ilegalnim Stamparijama radile ·SU: Olga Paparel.a i Mara. RadonjiC-MiranoviC Crnogorka. 4 Po direktivi PK KPH za Dalmaciju formirana je 1938. g. pri .Stranci radno.g narada sekcija ·Zena." Vrlo brzo formiralo ~se oko ·desetak grupa ·Zena, -koj-e su u kru.Zocima od 1"0-15 odrZavale redovite tjedne sastanke, na kojima su prouCava-le politiCke dogadaje i tumaCile aktuelnu liniju Partije. Na osnovu takvog rada uzdigao se veliki broi aktivistkinja, koj-e su vrSile politi.cku agitaciju •medu Zenama i. davale pravilnu politiCku o-rijenta-ciju. Zenc su bile wlo. aktivne u pripremama za izlbore 1938. g., masovno su uCestvovale u demonstracijama protiv skupoCe i izvoza hrane u faSistiCke zemlje, u akcijama za zaStitu i pomol: obiteljima mobiliziranih (rujan 1939. g. i drugo. . Prva konfercncija Zena hila je sazvana za rprv1 svibnja .193'8. g. na kojoj je uCestvovalo· oko 70 Z.ena. PoSta nije 'bilo moguCnosti da se u teSkim uslovima ile,galnosti veliki broj delegata sakupi na jednom mjestu, kon'ferencija ·se razdijelila. Jedan dio odrZan je u stanu Karle Njego-van, a drugi dio na IP.oliudU. Referat na ob.a sastanka podniiela .ie Anka Berus, koja j-e i neposr.edno rukovodila svim tim radom. . Na konferenciii izabran je Inicijativni odbo-r u koji su uSle: Anka Beru-s, Karla Njegovan, RuHca M.arkoti.C, Dobrila Juril:, i :Vesela Segvil:. NeSto kasni}e ,formirana je pri PK KPH za 'Dalmaciju pa:tij.ska komisi.ia Zena, nazvana »2enska .radna koomsi.ia«, ·Ciii su Clanovi ·hili: Mara RadOnjil:-Mirrano·vi-C Crnogorka, Vesela SegviC, Neda Marovil:-Stefanov~C, R~u~ica MarkotiC i Karla Njegovan. 49 �Dokument 34 (neprijateljski) IZ IZVJEsTAJA KOTARSKE OBLASTI KRALJEVICA OD 18. STUDENOG 1941. 0 BOREl TALIJANA PROTIV PARTIZANA KOD HRELJINA' NEZAVISNA DR2AVA HRVATSKA Kraljevica, dne 18. studenoga 1941 Kotarska oblast Kraljevica Broj: 591 Prez. 1941. Predmet: KomunistiCke bande - sukob sa talijanskim vojnicima kod Hreljina. Velikoj zupi Vinodol i Podgorje Senj lvanka NN~CeviC U travnju 1940. g. odrZana je Sira konferencij.a Zena iz djele Dalmacije, na kojoj je bllo pris~tno 40-5·0 delegata. Referat je odrbla Zlata SegvtC, a konfei"enciji je p-ri-sustvovao Narrodni 'heroj Ivo· LuciC-LapCe~iC, Clan PK KPH za -Dalmaciju. Konferencija j.e odrZ.ana 'll kuCi Ivanke NinCeviC u uslovima n~jveCe konspiracije i stmge ilegalnos:ti. Poslije_ okupacije 'll »'2enskoj radnoj komi.siji« rade: Mileva B-u'balo-Sijan, Marija -ceciC-RandiC, Milena VesanoviC, Ivanka NinCevi·C, Ana DraCaPiploviC, Meri Lelas-Polit i Vesela SegviC~ U jes·en 1941. g. »Zenska radna komisija« ~e proSiruje i formira .se gradski odbor -AF2 za Spht, koji je imao 4 .podo-dbora. U Gradski odbor AF2 Split uSle su: Karla Nj:egovan, lv,anl<a NinCeviC, Ja..sna V:ukoviC, Tonka Lukas, Ana DraCa-Pi.plovit DaSa, 'Dobrila Ku'kot-Debeljak, Mara RadonjiC-MiranoviC Crnogorka. Zor.ka MitiC U raionskim od'borima bile su: Anka Petrit Tetica, Milena, VesanoviC, Zdenka SegviC, Zora RosandiC Ma,rija K'l.lZma.ni-C-Haj-dukoviC, Neva _];'ail:Roje, 'Jelica B'agat, lvanka NirnCeviC, Marija CeciCRandi.C, Ana Dra:Ca-PiploviC. Medu ,zenama .Split-a, koje su u t·o-ku 19'41. g. aktivno ,radile u NOP bile ·su i: Ljulbica BaC:e, Juga Kesit Milena :KrstiC-FeriC, Mara Kuzmani-C-Bileta., Mil~ Manus, Neda MawviC, d'f. Smiljana MikatCiC, Zocka -MitiC, Fedora Njegovan, Anka PetriC (,poginula), rQl,ga Paparela, Seka Santirni-Du,planCiC, Damira So.IdatiC, File Spero, Arnka VatavuK, Ma~i,ca Vidak-Krstulovil:, 'Stanka GorS.Cak, To-nka Ra.dtca, Kati-ca MardeSiC i mnoge drruge. 5 Zene Splita uCestvuju u diverzijama i hombaSkim ah:ijama kao .CLanovi udarnih grupa. Me·du njim.a nalaze se: Neva Pa~C-Roje, Tonka DimiC Bibini.oa, Flora ]eliCit, Davorka BiluS, Jelica :Bagat, Mara KuzmaniC-Hajduk.ovi.C, Milka SimiC-Duvnjak. 6 Rade K-onCa-r. Dana· 9. XI. 1941. vodnik Delnioko·g oru3. J o·sip Gecan iz Hreljina kbr. 427 rod. Zni,Ck()g voda poruCnik g. Franjo Jurje-viC 191'2.. , stas mali, u lieu ern, oC.i i obrv·e erne, sa oruZniCkim narednikom o-ruZn"i,Cke posta- kosa crna, no.s i usta pravilna, neoZenjen. je u Hreljinu, ustanovili su od povjerljiv~ 4. Mllan Vukelic iz Hreljina kbr. 33 rod. osobe. Vladimira AntiC iz Hreljina 85, da su 1912., stas visok, u lieu ern, oCi i ohrve· eriz Hreljina odve,9-eni domobran BuZo .Frko- ne, nos i usta pravilna, neo-Zenjen. viC i dva t~lijanska karabinjera, koji su S'e 5. Luka ,subat iz Hreljina kbr. 445 rod. na-la.zili u patroli u Hre·ljinu, od 15 naoru- 1913. stas mali, u lieu ern, ·oCi i obrve erne, Zanih komunista u komunistiCki l·ognr2 u nos i usta pravilna, ko.sa crna, neoZenjen. dolini Veli Dolac isp<>d brda Tuhobic, opci6; J osip 8ubat8 iz Hreljina kbr. 560, rod. na Krasica, Italija, blizu drZavne granice. 1903., stas srednji, liCe blond, ko-sa smeda, Vlado Antic iz Hre'Uina 85 izjavio je kod oCi i obrv~e smede, no-s i usta p~·avilna, oZeispitivanja da je vraCajuCi se iz Meje3 na njen beiZ dj.eee. 6. IX. o. g. oko 1'9 sati sreo na putu ispod 8. Ivan Jakovcic iz Hreljina kbr. 525 I'Od. Vitlov Gaja gdje idu Bozo Frkovic i dva ta- 1914, stas visLQk, u lieu ern, -oCi i obrve erlijanska karabinjera i-spred 15 na,oruZanih ne, nos i- usta pravHna, neoZ-enjen. komunista i njega uzeli sobom. Kod Zeljez9. Dusan Kucan iz Hreljina kbr. 25, rod. niCkog .straZara M·eje ispOd ZeljezniCke pru- 1911., stas- s~rednji, lice erno, kosa crna, oCi ge d·oCekalo je -ovu pratnju jo-S 110 naoruZa- i obrve erne, nos i usta pravilni, oZenjen, nih komunista, te· su svi skupa doSli u j•e- be~ djece. dnu dolinll t. zv. Veli Dolac i•spod brijega 10. Josip Kucan iz Hreljina kbr. 25, stas TuhobiC u komunistiCki logor, Ovaj AntiC vi·sok, lice crno, kosa erna, ·oCi i obrve erne, sa BoZom :F'rk·oviC do,mobranom i dva talinos i usta pravilna, neoZenj,en. janska karabinjera smjeSteni su u Sator i 11. Ivica Lukamcevic" i~ Hreljina kbr. 39 tu su skupa prenoCili, a po noCi .hili Cuvani . rod. 1896. u Pagu, Zivi u Hreljinu (Emeja, od jednog straZara. AntiC je bio u tom lo- Meja Gaj) Italija, stas· visok, u lieu ern, oCi goru ,sve do 9. IX. o. g. od kuda je na nje- i· obrve erne', no-s i usta pravilna, o.Zenj-en govu molbu bio puS-ten kuCi pra.Cen od dvootae troje· dje,ce. jice komunista sve do bli-zu sela Zlobin. Od Zens·kih -osoba: '1°. Nadalje je AntiC izjavio da se u tqm lo·12. Zora KruZiC, rod. BlaZina ilZ Hreljina go·ru kom.unista nalaz.i oko 50 komunista, 61, rnde-na 1897., stas mali, u lieu crna, k'Ood kojih je 11 iz sela Hreljina, dva Jevreja4 se erne, o.Ci i obrve erne·, nos i usta pravilna, iz Zagreba, a ostali .su iz okolice Grobnika, udata, muZ iste u. Ameriei,, iz· nje-zine kuCe SuSaka talijanskog podruCja, te C·etiri Zensu nestali domobran BoZo FrkoviC i dva kaske-, jedna iz Hreljina, 5 jedna iz SuSak:a, j-erabin}era. dna iz Katlovca6 i _jedna jevrejika iz Za13. Moso (prezime nezna), jevrejin iz Zagreba. greba, voda komunista, srednjeg stasa d·oOd 11 komunista iz Hreljina nalaze se u bro ugojen, lica crna, kosa erna, oCi i obrpomenutom log.oru slijedeCi komunisti: ve erne, usta i nos pravilan. 1. Ivan Kucan7 iz Hreljina kbr. 523 rod. 0-d.mah nakon ove izjav;e AntiCa, o·ruZniC1915., stas mali, lice erno, nos i usta pra- ki poruCn-ik oruZ.niCkog vo-da iz De·lnica, vilna, bradu i brkove brije. stupio je- u vezu sa talijanskim vojnim vla2. Rajko Vidas iz Hreljina kbr. 334 r·od. stima u Hreljinu, te se jedan_ od·red sa vo,d1913., stas srednji, blond, oci smede, bradu nikom Ladislavom Kukoljem i 100 talijani brkove brije, no·s i usta pravilna, nooZe&kih vojnika uputio na 12. XI. <>. g. iz Hre• njen. ljina prema zeljeznickoj strazari Meja do 5! 50 �brda 'Tuhobic, komunistii\kog logon>. Drugi odred sa 1•00 talijanskih vojnika krenuo je prema .selu Zlobin prema t. zv. Veli Dolac, komu-ni,sUCkom· logoru, da se ovaj opkoli ... Odjeljenje koje je islo preko sela ZJ.obin sukobilo se sa komunistiCkOm •ophodnjom l<od Stragareva bunara i tu uz puskaranje napredovalo od 7,20 sati do 9 sati kada je Iogar zauzet i u istom nadeno 9 vojniCkih deka jugoslov.enske v.oj.ske i l10 komada puSa'ka, koje su talijanski vojnici uzeli. U ovoj borbi poginula su tri talijanska vojnika i jedan teZe ranj.en ... 1 2 7 UhvaCen o-d ustaSa 1942. g. kod napada na »Zborni·k« Tom V. dok. 129 knj. 2 str. 346. Odno.si se na partizanski logor )}BoZo· Vidasvla.k kod Gomirja i kasnije strijeljan. 8 Poginuo 1942. g. Vuk« ispo·d TuhobiCa, u kame je 'bilo 120 boraca 9 lvica Fabija:nCiC-LukanCeviC. naoruZanih sa 52 puSke i 8 puSkomitraljeza. Ceta d·rZi vezu ·sa lo.gorom Vi~evica, u kame se nalaz·e J.O U ,poCetku u l01goru nema Zena, ali ga pomaZu borci sa terena Bribira, LiCa, Led·eni.ca, FuZina i Zene osobitD' sa Su:Saka i Kastva. U prvo vrijeme No·vog, te m11oge akcije vrSe zajedniCki. Cak ·S·e i kruh peCe na Su:Saku i gotov prenosi u U kuCi Zore KruZiC iz Hreljina, u kojoj se logor. nalazio magazin hrame za logor, razoruZana je 6. Prilikom napada Talijana na lo.gor TuhobiC 12. IX. 1941.. ,g. talijanska i domobranska patrola, u XL 1941. .g. u logoru je bilo 7 ·Zena: Zora Kl'llZiC, Casu ka-d je izne'llada 'Upala u kuCu, gdje se nalaCica DrakuliC-MatiC, Marija VukoniC, Mimica Bezilo 10-15 pa·r·tizana iz ,spomenutog logora. S par- · nac, Vera DajC, te Marica JakoviC. Nakon Sto ·su tizanima se .povlaCe Zora KruZiC i Cica DrakuliCone otiSle u logor, na terenu kotara &uSak, iza n jih MatiC, koj.e su se do tada ilegaln0o krile u Hreljinru. ostaiu: Maca Kru:ZiC, Darinka KruZiC. Marija ~vr­ 3 Meia Gaj. liug·a, RruZa 'KuCan, Danica IJCuCan, Darija RuZiC, 4 Moh Al.bahari i Milan Hofman. · Slava HlaCa·, Nevenka ZO'retit, · 'Durda Raspor-Mio5 Zora KruZiC. kuS (u 1942. g.) i mnoge druge, koie nastavljaju· 6 Cica DrakuliC-MatiC. snabdijevati partizanski lo-gor u TuhobiCu. Dokumellt 35 PISMO NADE DIMic UPUcENO CK KPH 0 AKCIJI NA BOLNICU U KARLOVCU OD 18. STUDENOG 1941.' o/...tl. £ ~6<4 , ~he.:. K?ewt~t-44 ~- ,~ ji.Q,. , 14. fl-. ~~}( ~ ,<4C.L' ... "' ~ ,. tat ....... ~ ~·- ~ ""--{ P.t~/'ll.'t.e, ' .. ~· (...I.Jg, ~ .. at,.. Jc.i OJA.u~i tiC.,·. ~ ~ ,. ,e._~ ~f.«. ~ 4'u.411Jt ....... ~·w.tf:k·t...: ...- tc....eu ~~ 11.#.. u.. LA i.M.4.o.t4 aq" .r-.,'t LAI. ~... 1(/.<,A,'t.u,/,·u. . ~.oq ~ 1',..-,u 1...~....: el /s 1.1.. ~"' ,. .. ~ ~·114.. r~.,... *~.(, /)A.l~ I.L()....Cca). ,; -.ol,o 144 11. 9' l.t.o.rl. ~ l.'fc ~~ • f.. ~q-.l#t· f"(.&...Colf: 1-•t: OCQ ~4J.,cl..( /..M.«.u t, ... ~.,, ~e«MA" OL{ 4.ADi ~ +t ~ '&!. ,.. {A .._ MoW 1 Ull ~ jc ct.:t ~C) r._,r;~·,. ~· ~ ..... c-•4-t.. ~ iJ.'li ~ ~·t.c. ut.. "'''loP .. •t ~~· l'tl.fi,JJ )'-• I • ·~ LJ U tf"' 'C• lu., .U,•J.,' /)J ._, Cl • f.Ut,. ~-- ~ et•4C«OlJt•w' No j.u.,. ..;4£t0j,p~4 u.wil' II.. lt .~· lf.J&t.t ~·_.;... ~ " ,..._.e tJ.U,...., • #DUJ'ilo, ...wtjt ~ ~a.l4C\.. lA ~(.o.. ~' 1'0-b'C~ IJ.. /J.I.t fl.-0. ~' 'iliA~ ~.t W·~ ,,.... ~·e..· ""' ~~ ~ ~~ ~· ,(u, )'- ~ 52 Dragi .Jrugovi, opisaf:u Vmn kako je detalj~w ·orgam:aran upad u K. Najprije smo mi u K.( omitetu, op. ur.edniStva} izvi.dili f,e.r.en za jnolaz i tal. S1utge na mostu kraj ·bolnice, i ~~ .Q;kolini Pula kuda su .d-rugovi iSli. Na .most1t j.e obilno uvijek tri vojnika, a ko.d bolnic.e su imali staj.e za konje jedan mitraljez i okolo su u. zgr.adama vojnici. Vife boltnice j.e tal. ramp.a s tri vojnika (t.o j,e hila prije upada). Kad sam .hila f!:m~e u P. G. {P,etrovoj Gori, ofJ. ur.), dog,ovorili smo se hili da ,drugovi predu '"K.oranzt /:ll!TJ?,cima, ali kad sam s.e vratila 1l K. vidjela s-am .da je -mnogo zgodnije .fJr.eii p,r.eko mosta ,poJto .P.ri ulaz.u t~ gmd nije bilo nikakve opasnosti. Taka je i u.Cinj.eno. Druf{ovi su ,doSli pr.eko Kor. most a kao do.mobrarni u fesovima. Kod mosta ih j.e doC.ekao jedan drug iz Karlovca .koji im je dao odijelo, oruZje i konjaka za Grgu i o.dveo ih pr.eko :/Jolja do bolrniw. Kad holni.w su bili na straZi opet .dvojica drugov.a iz K. Drugovi partizani w.Sli su sami u bolnicu i to u ime vlasti, tada szt pr.ekinuli tel. veze i osoblie holnice su sakupili u jBdnu- -sobu da ih zapreC.e da ne .ohavijesle vlast. Xad nisu naSli druga Grgu. naSli su dva usta!e .koje .su uhili. Uzmak iz grada bio je pre.dviden preko . ...2 i natr.ag :{meko mosta, vel: fn.ema tome kakva bnde momentano situacij.a. PoSta je situacij.a bila ,povoljna ·dru.g.ovi su .se vratili {Jr.eko mosta i. ubili Talijane. Kako je bilo dalje to neznam fer dr,ugovi nisu poslali o tome izvjeStaj. Osta/.e 1 ali jane 1tbili smo u MekuJju. Ka.d drugovi poJaliu izvjeJtaj o tome {J;oslat Cu vrtm g.a odmah. Ovi!t d((Jna hafJse .u Karlovcu sve Srb.e,.Zidove. biv. Clanove Ursa i liopJte sve njima nepohtdtn.e elemente. UhajJsili su do s,ada oko 250 !judi. Lju.di masovno bjeZ.e u Sumu, a velike s.u teJkol:e za prebacivanje jer j.e K. blokiran. ]edan }e pobj.egao iz biindiranog vagona. O.dmah ih Jalju u /aserwvac. Danas hapse H·rvate u MekuSj,u i Ramenskom. S.mrt faJizmu - Sloboda rnar.odu! Milka 3 53 �1 Original pisma nalazi se u a'l"hivu CK SKH. 2 RijeC u ruk0;pisu neCitljiva. 3 Nakon Sto je uhapSena u Sisku i ta'rno isprebijana, Nada DimiC otpremljena je u Za._greb u bolnicu sv. Duh {danas bolnica dra Josipa KajfeSa). Uz pomoC dra Slave OCko, RuZica TurkoviC i Milka Zorit-Jovanovi.C or,g-aniziraju joj bije,g iz Jbo1nice i prebacivanje na Kordun, gdje radi pod imenom Milka. Iz ,pisma se vidi D. jena uloga u pripremama akcije na bolnicu u Karlovcu, koju or,ganizira Nar. heroj Veco Holjevac, ,politkomesar Ko-rduna i Banije. Akciia se sastojala u ovom: 17. XL 1941. Nar. heraj Veco Holjevac sa 2.3 .partizana, obuCeni u domo'branske unifo-rm'e, ulaze 11 Karlovac u '6,30 sati po-slije podne i odlaze u bolnicu, da oslobode uhap- te.rijala, o.dlazila na teren ·i okupljala omladinu, poma~ala ~ podizanju us tanka, a i odrZauala u Sisku ilegalne sastanke s napre.dnom omladinom. Seno,g druga Madjana Cavi.Ca Grgu, Clana OK KPH Karlova·c, koji je -navodno bio u bolnid s prerezanim .Zilama. Medutim dru.ga Grge viSe nije bilo_ u bolnici, i partizani su iz nje izveli dvojicu ustaSa, koje su vani likvidi-raH. Na jzlasku iz g;rada, na mostu, likvidirali su talijamku straiu i vratili se na Ko-rdun sa zaroibl ienim ,puSkomitral jezom i jednim karaJbinom. Akcija je imala ogrornno poEt.iCko znaCenj-e i izazvala pariiku ·kod Talijana. PuSkaralo s·e ,po Citavom gradu, hapsili su se proiaznici i lju<li, koji su hili u kinu, a pred bolnicu su se izveli tenkovi. Nekoliko dana poslij.e akcije pr,eno.seCi ilegalni materijal u dj·eCjim kolicima Nada DimiC sukohljava se na Dubovcu sa policij.skim agentima, Koji je legitimiraiu k.ao sumnjivu. Tada je, i pored -oruZanog otpora, bila uhap'Sena. I ( Faksimile urudZbenog z.apisnika ustaSkog redarstva u Za;g;rebu o hapSenju Nade Dimii: BIOGRAFI/A NARODNOG HERO/A NADE DIM/(; Nada DimiC rodena. je u Divoselu, kotar GospiC, 6. XI. 1923. g. kao sedmo dijete seljaka T odora Dimif:a tvor>nilkog radnika u Sisku. T ri raz:reda gimna;·ije zavrSi/,a je u Gosf;iht, a Cetvrti raztr,ed gimnazije i prvi ra;::r.ed trgovaCke akad.emije u Zemwm, gdje je Zivjela kod svoje sestre Sa:vke. (;lan SKO/-a frostala je 1938. g. De!: 1.939. g. aktivno uC.estvuj.e u barbam.a napredne omladirne protiv daka lfotit.rroaca, koje zaJtiCuje. direktw. Iste ga.dine s.u.djelufe u demanstracijama 1Ul KoJutnjaku protiv Stojadin;ovi6eva r,eZima, u kojima je Zanda:rmerijska konjica pucala. u t~asu, 1iazgonila i hapsif.a uOesnike. Kao Clan literarnog udrnZenja )>Branko Radilevit« Nada j.e u jesen 1940. g. napisala Cl-anak protiv direktora Skole, koji je iskljulivao iz menze studente ljevi~a'M. Na dir,ektorov-u prijavu policija je · izvrSila pr.emetalinu u njeziJnom stanu i poSto j.e prana:Sla raznu marksistiCku literaturu, uhapsila JU je i zatvorila. Tukli su je, ·da je_ hila sva crna 54 od udaraca, ali se drZala hrabro i nikoga nije .o,dala. P.oSto nije niSta frriz-nala, nakon petnaest ,dana puStena je iz zatvora i iz·baCena iz svih Skala u fugoslaviji. Gotavo Citavu godirl!lt dana Zivi i radi u Zemunu ilegalno, a zatim o-dlazi u Sisak s:va.me bratu Bog;danu. Kako su s,e po ·dolasku ustaSa morali odseliti u rodna mjesta svi, koji su hili be::: posla, Nada s·e z.aposli kaa frizerska radni.ca, da hi mogla nastaviti rad tt komitetu SKO f-a. U lipnju 1941. _g. Nada s.e, vef: kao /:lan Partije, pavlaCi u iZegalnost i poslije nekaliko dfflna, 22. lipnja 1941. g. prikljuCuje partiz.anskam od'Ye.du ·u Brezovici kraj Siska. Povj-eravani su joj vrlo teSki i o-pasni zadaci. f,e.dnom j.e, p.o danu, obuCena kao seljanka, tjerala kola sa sijenom i ka:ntmna za mlijeko u grad, a na povmtku jlrenij.ela isJ10d sijcna partizani.ma Sapirog:raf, pis.aCu maSinu i d1:ugi materijal. U svim diver.zantskim akcijama svoga odre-da na ,jJ:T'uzi Zagreb-Sisak i u svim borbama isltt~ , pala je hrab.ro i neustra!ivo. Radila je. u tehnici na .prej;isivunju i umnoZavanju propagandnog ma- U srpnju 1941. g. kad su ustaSe zapoCeli ofenzivu na Sisalki adTed, veze izmedu p.artijske orga'nizaci}e u gradu i odr.eda, prekimule su· s.e. Da bi ih usfrostavila, Nada, abuCe-na U muSko odijelo, odlazi u Sisak, ali je tamo p.repoznaju i uhapse. Usprkos strahovitom mulenju na policiji u Sisku i Zag:rebu, niSta me a,daje. Ispije veliku koliCinu nekog lijeka, da bi taka daSla u -bolrn.icu, odakle bi pokuSala pobjeCi. I doista, otpremljena je u bolnicu na sv. Duhu u Zagrelnt, (danas bolnica ,dra ]osipa Kajf.eSa), odakle j.oj, uz pomaC zag,rehqlke partijske organizacije i dra Sla:v,e OCko, .drugarice Milka JovanoviC i RuZica T urkavit udese bijeg. "Kaa Clan komi leta SKO J-a, u okufJira:nom Karlovcu pod imenam )>Milka« i >)Anka Vim1ek Zuta<< odrZava vez.w s fJlrrtizanski.m .odredima blizu Karlav.ca, pubacuje or.UZje, municiju i odijela na Petravu Garu i organi.zira marksistilke kruZoke. Nada DimiC odigral.a j;e ve.liku ulogu i u pri/rremama akcij.e na bolnic.u u Kmlavcu. kada su 17. XI. 1941. g., pod rukovodstvom Nar.rJidnag heraja Veu Holjev,ca. tada polit-kamesara partiza:nskih odre,da K.orduna i Banije, 23 partizana, obul·ena u domob.rarn.ske ltniforme, uSli u Karlovac da oslobode iz boln~ce uhapSenog .dHtga Mari-jana CaviC.a Grg,u. Nekoliko dana po.~lije toga dohila je Nada ,zadatak, da. se pr.eko sela VttCjaka preba,ci na oslobod,eni teritorij. Dva puta je toga dana praSla istim putem s djef:jim kolicima, u kojima je prevozila oroZfe do Viez.P., Kad je pokuSala proti i tr.e<:i put, postala j.e su'll2f(ljiva ustaSkoj straZi, koj,a ad nje z.atraZi legitima.r.iju. Umjesto .odgovora Nada izvadi piStolj i ubije j,ednag 'l.~staS.u. a drugog ranjava. Medutim piStolj joj ·zataji, i ustaSe je, uz poma!: T alijana, uhvate i .odvedu na policiju u Karlovac. Podvrgnuta strahovitim mu. karna Nada Juti, ne kazuje c.ak ni svoje ime. T aj slav zadrZava i u zatvoru na Savskoj .cesti u Zagwbu, w .koji je ~tpr.emljerna 12. XII. 1941. g. UstaSki agenti pekli su j,oj tabane i ,d[,anov,e, lupali nokte, ali ana nije progovorila. ]aka nije mogla ha.dati ni micati rukama, pjevala je u Celiji borbene pjesme i svajim drZanjem hila uzO.r svim zatvorenicima. Pobela je simulirati napadaje p,adavice u nadi. da f:e se tako dokof;ati bolnice i sZ.o.bode. U v,eljaf:i 1942. g. odve,dena je u logor u Staru GradiSku. Tu nastavlja simuliran}e.m i padavi.c,e i ukol:enosti i nikakva zlastavljanja nisu je mogla pokr.enuti iz n18pomi1nog stanja. u korn.e je leZala, Cak ni onda, kad su je usta:Se bacili no. usij[J(Jlu pet. S divljenjem se Saputala po !:elijama o nepoznatoj prkosnoj i lijepoj dj.evojci, k.aju ni itaJgroznije muk.e ne mogu pokalebati. Pren.es.ena u bolniCkru _sobu }{,ada j.e potajno usfJast·avil.a v,ez,e sa ne-:kaliko drugarica. Dok stt ostale :;atvor-enice bile u dvariStu il~ na radu, ana je, uz fJomof: d11wgarica. '-Z Xarodni heroj Nada DimiC pokuSavala da se vjeZba u hoda.nju, da gimnasticira i tako ojaCa aslablj.ene mifiC.e, za ponavni eventualni bij-eg. Dmgarice su joj davale hrarne koliko je to hila mogu./:e. i viJe, ¢a se Sto prije ojMnrvi. l zaista se oporavljala, ali. je prerd ostalim zatvanmicama i dalj,e simul~r.ala bo[,est. VrativSi se u !:eliju, Qlfl.a s,e uistinu razb.alj.ela. J ednog jutra na.Hi su je u nesvijesti sa temperaturom preko 40 stufmjeva. Zahvatio je svom Zestinam pjegavi tifus. Xekoliko dana hila je u nesvijesti. Kako su 'lt Celiji bile 70S dvije t.e:Sk.e bolesnice, zatuor.enice su up.orno tmZile lijd:nika. I j,ednog dana da:Sao je lije-Cnik . .a s njime i po~ati krv-nik Ljuba MiloS, koji f'e nakon lijeCniCkog pregleda naredio, da s,e bolesnice .Pr.ivezu_ u bolnicu u Novu: ·GradiSku. To nareJ-ernje. zapr@o, zna.Cilo je smrt, jer Nad.a i njene drugari~Ce nisu nikada ugledale bnlniou. Poslije nckoliko .dana, prepoznala je jedn-a zatvorenica u ustaSkoj straZa:mici rnaprtnjaC.e s njihovim stvarima, a neSto kasnije proCulo se da je u· lagorskom skladiStu nadena krvava rastrgana Nadina haljin-a. Datum Nadine smrti nije tolna utvrilen. Neki Preiivjeli .zatvoreni.ci spominj<1J 16., a neki 27. oz.u... jak 1942. g. Za herojsko dr:Zanje pred neprijateljem i ·za po-. kazanu odanost Narodno-asla-bodilaCkoj borbi ·Prezidijum Na:wdne skupStine FNR/ odlikovao je, 5. srpnja 19.51. g. Nadu DimiC Ordenom' Narodnog hera{a. 55 �Dokument 37 Dokument 36 IZ IZVJEsTAJA BR. 1 sTABA NOP ODREDA ZA HRVATSKO PRIMORJE I GORSKI KOTAR OD 6. PROSINCA 1941. GLAVNOM sTABU NOP ODREDA ZA HRVATSKU 0 NAPADU TALIJANA NA DE]:,NicKI LOGOR I POGIBIJI VERE HYNKOVE' !'>TAB NARODNO-OSLOBODILAcKIH PARTIZANSKIH ODREDA ZA HRVATSE'O PRIMORJE I GORSKI KOTAR I Z V J E S T A J B r. 1. Glavnom stabu Narodno-oslobodilackih partizanskih odreda Hrvatske . , . Izvjestaj '" akcijama i radu II. bat. unatrag 10 dana nismo primili, te· Cemo vam isti poslati ,sa slijedeCom ve-z-om. Ovog puta vam Salj.emo- samo kratki preg1ed :Zivota i aktivnosti. II. bat. od njegovog osnivanja, U s·astavu II. bat. rialazi se 5 logora i to 1 u B2, .1 u AS, 1 u A6, 1 u A22 , a kalw dobivamo glas nezvaniCno-, uspostavio &e joS 1 u A2. Br-ojno stanje II. bat. ne mo-Zemo vam- dati posve taCno, ali kre,6e se -oko ,1.{)00 !judi. Naoruzanje: pusa'ka cca 1.000, puskomitraljeza po ranijim izvje.Stajima 6'0. I ovi logori pretrpjeli su velike napadaje neprijatelja, gdje neprijatelj nastoji, obzirom na bli:zinu ta1ijanske· graniee, te obalne pozadine·, Ua na svaki naCin likvidira partizansku opasnost: Vjerojatno ste Culi za napad na Delnicki Iogar," koji je pretrpio jak udarac. 'Tu .smn izgubili dva druga. Dru:garicu Maru~ i Sipeka. Drugarica Mara i•e bi,la students'ki borac, clan Sredi.i\nog o-dbora Save za -studentsva, delegat na amsterdamskarn 'ko-ngre.su protiv -rata i faS-i'zma, dva puta dele·gat studentstva na kongresima u Parizu, .SpanJolski do-brovoljac, redakto·rka frontovsko-g Ca&opisa, te bibliotekarka u Skoli oficira i politkomesara Interbrigada u POZO RIBIU, reda:ktor i s]Jeaker madrid·~kog radija, administrator u S.e·rvice ·kadru u Ba~ce­ loni, te konaCno partiza·n'ka u naSim odredima. U svim zem,]jama gdje j.e radila bila j.e Clanica kompartij a. Kad se p-rihliZ.ila grupa talijanskih vojnika sa oficirom na Ce'lu, ·ona je ubila oficira, te pala prostrije'ljena njihovim metcima. I mali smo veliki materijalni _ gubitak. U oruzju nije bilo gubita:ka. N eprijatelj je imao 30 Sto mrtvih Sto· ranjenih oficira i vojnika. IzvjeStaji detaljni su po·slarii vee prije 0 tome dngadaju, a neke stvari se joS istraZuju ... 1 1 Vera Hynkova Vejvoda 56 »Zibornik«, Tom- II, knj. 2, dok. hr. 46, str. 117. 2 -U Delnicama, LiCu, Bribiru i SuSaku. 3 P·rvi napad. Talijana na DelniC.ki lo.gor bio_ je 20. X. 194!. g. 4 Mara --Vera Hynkova Vejv-oda. IZ OKRUzNICE BR. 4. CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 6. PROSINCA 1941. 0 ORGANIZACIJI I ZADACIMA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' AntifaSistUki front Zena FaSi'zam koji no·s,i za sobom rat, neo;apamC·eni te-ror, klanja, pusto:s, nasilje, p·oniZenje, glad -t propadanje, bacia je Zen-e u vrlo teZ.ak- i nesnosan polo.Zaj - Siroki slojevi Zena kod nas j•oS ne uCestvuju aktivno u borbi za naciona:lno oslobodenje ispod faSistiCkng jarma, niti pak u borbi ·za pos-ebne zahtj.eve Zene. U cilju aktiviziranja i pov·ezivanja SiT.Qkih slojeva ·Zena i njihovog uvlaCenja u na~ :todno-osloJbodilaCku borbu osniva S·e an t.if a S i-s t i Ck a f r o-n t a Z e n a, :koj a treba da obuhva•ti sve Zene svih slojeva bez obzira na njihovu poHti.Cku, naci-onalnu i · vjersktt pripadnost. Antifa-SistiCka fronta .Zena u I az i u s a s t a v N a r o d n o~o s -I ·o b o· d i I aeke fronte. Organizacioni ·oblik AntifaSistii:ke front,e Zena 1. Na Celu AFZ, ka-o- njen rukov-od-eCl organ, nalazi se antifaSisti.Cki o:dhor Zena za . Hrvatsku. U pojedinim po'krajinama, na pr. ' Dalmaciji, Lici i t. d., oslliva se AO~ za dotiCnu pokrajinu. Oni su potCinj.eni antifaSistiCkom •odboru Ze·na za Hrvatsku, na svom podruCju, rukovode radom svih m.jesni.h AOZ koji se osnivaju .u svima gradovima,- kotarevima i selima. 2. Radi lak&eg i brzeg okupljanja i aktiviziranja Zena, u ve-likim se gradovima o·snivaju AOZ po zanimanjima - AOZ-a radnica', AOz-a <lomacica, AOz omladine i t. d. Svi odbori koji su zastupani u mje·snorn AOZ-u razviJaju aktivn-ost na svim sektorima (u tvornicarna, 'kancelarij&~m·a, Skolama, nru placu, pred trgovinama it. d.) f s tv a raj u a k t i v e Z en a, preko kojih Ce voditi propagandu i pokretati Siroke -slojeve Zena u bo~bu·. Aktivi Zena stvaraju se i po selima. 3. Predstavnice· AntifaSistiCke ftonte ze:.. , na ulaze· u N acionalno-oslobo-dHa-Cke Qdbore u svima mje,stima i krajevima, gdje oni veC postoje. 4. Antifasisticka fronta zena u Hrvat, skoj, koja ima da ostvari borbeno jedinstv·o, ujedini sv·e Zelle, jeste sastavni dio AntifaSistiCke fronte Zena Jugoslavije i svjetske AFz-a. Zadaci AFZ-a 1. Da Siroke slojev·e Zeria aktiviziraju i pokrenu u narodno-oslobodilacku borbu, 2. Da ·.svima sredstvima pomaZ·e borbu Narodno-o·slobodilackih partizanskih odreda. 3. Da populariziraju SSSR i njegovu vodeCu ulogu u borbi za uniStenje faSizma. 4. Da vodi antifaSistiCku propaganda, da -spreCava faSiziranje Zena i Zenske omladine, da uniStava postojeCe faSistiCke organizacije Zena i spre.Cava stvaranje novih. 5. Da spreCava mobilizaciju koju provode faSistiCki ofku.patori i njihov·e ustaSke sluge radi borbe protiv SSSR-a i guiienja oslobodila-Cke borbe partizana J ugoslavije. 6. Da vodi horbu protiv ter01·a okupat-ora i ustaskih bandi. 7. Da vo-di bo-I"bu protiv izvoza hrane i goriva u ·zemlje· naSih tlaCitelja fa-SistiCkih okupatora. 8. Da vodi bofbu ,za dovoljnu ishranu, ·a protivu gladi, s·kupoCe i. oduzimanja brane i o·djece u korist fasistickih bandi. 9. Da vodi borbu za ravnopravnost Zena i muSkaraca u tvornicama i · radionicama jedna'ka plaCa za jednaki rad, na studijama i t. d. 10. Da vo·di borbu protiv slanja Zena na rad u NjemaCku, g.dje su. izloZene teroru, gladi i poniZavanju. 11. Da v·o·di bo·rbu protiv svih mjera, kojima usta,Ske bande nas,toje da ponize i okuju .Zene i da ih upre-gnu u sluZbu svoje zloCinaCke i izdajniCke· p•olitike·. · Partizans•ki komiteti i ·o·rgani:zacije trebaju odmah poves:ti Si·roku propagandu za stvaranje AFZ-a, pristupiti osnivanju ·AntifaSistiCk.og od'bora Zena. Tom se radu, koji mora biti postavljen na najSiru osnovu, treba posvetiti najveCa paZnja. U AOZ-a treba da ulaze· naSe najholje· i najaktivnije drug_arice (Clanice partije), simpatize:rke i na-jbo-.. lj.e i najborbenije Zene iz raznih Zenskih organizacija i redova neorganiziranih Zena. Partij.ske organizacij-e su ·duZne, da osiguraju rukovod.s.tvo partije u AFZ-u i nj-enim odbo.rima, da kontroliraju i pomaZu njihov rad i b<>rbu. Sva rukovodstva, organizacije- i Clanovi moraju. <J-bave1zno dobro prouCiti ovu okruZnicu i poduzeti sve, da se· u njoj istaknuti zadaci Sto bolje- i Sto prij-e ostvare. .6. XII. 1941. Ceritralni Komitet KomunistiCke Pa·rtije Hrvatske 1 SKH. Original dokumenta nalazi se u arhiV'll CK 57 �Dokumellt 39 Dokument 38 FAKSiiVIILE ZAPISNIKA S JED NICE NARODNO-OSLOBODILAcKOG J',/7 .. -c". . pI ~,t.. "P ;v ::; 0 . .. ;:·... .·~······· -f. -ct.~. t ODBORA U MOGORicU OD 12. PROSINCA 1941.' �1 Direktivc o osnivanju NOO dane -su okruZrnicorn .CK KPH hr. 4 od 6. XII. 1941. Kao i u odborima Narodne pomoCi, odbo:rima za. pomoC voj-sd i u svim -organima, stvorrenim u to-ku NOB, tako· i U· NOO uCestvuju Zene. To sll bile najbolje ak-tivistkini-e, koje su obiCno radile ili rukovodile u odborima Narodne .pomo<:i i.li u odborima -_AFZ·. U dokumentu s;pomenuta Mileva MilojeviC hila je rad.nica, po· narodnosti ·Srpkinja iz Mogo-riCa, kota:r Go-spiC. Bila je Clan OkruZnog o-dbo-ra i.zab<ranog u lietu 1942. g. na L konferenciji AFZ za Liku. UCestvovala je od prvog dana ustanka u radu sa Zenama. Poginula jc na radu u hrvatskim selima u prosincu 1942. g. Dokument 40 IZ IZVJEs1.'AJA DELEGATA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 15. XII. 1941 0 VOJNO POLITicKOJ Sl1.'UACIJI U GOR. KOTARU, HRVATSKOM PRIMORJU I KOTA_RU BRINJE' . . .· Srp,ske Moravice. Kako sam veC rani- Je javi-o, u S. M. j,e bio neka vrijeme o-stao drug V.," koji je odrzao nekoliko sastanruka sa partijcima i odborom N. P.' (odbor N. o: F. nij-e.-formiran). U Partiju su primljene 3 drugarice, taka da sada ima 13 Clano-va u 3 Ce.1ije. Zene, su- u posebnoj Ce1iji1 .•_. ... Hrvatsko Primorje,, U ·casu mo,ga dolaska u Hrv. Primorie hila ie u toku provala, koj"a' je _zapo-Cela u Kraljevici na taj naCin Sto j e j edan simpatizer na skandalozan naCin pao u ruke karabinj era ( usprko-s -opome,ne karabinjera, nije· se· dao iz go,.. stione prije zabranjenog sata) koji su mu u dZepu naSli Sedmonov-embarski 1-etak. Taj je -simpatizer provalio partijca koji mu j·e letak dao, a on dalje pet clanova celije ad sest. Provalw je doprla do clana OK u Crikvenici druga Bubnja, tehni~Rra, koji s-e . slklonio u logo-r u Licuu ... ... Bribirski 1 2 3 logor 6 ••• »Z'bornik«, Tom V, knj. 2, dok. br. 62, .str. AI I vo V.ejvoda. Naro:dne pomoCi. 4 Srpske Moravice: U sr,pskim selima se od po-Cetka javlja ,problem raskrinkavanja .Cetnika, ustaSa i Talijana kao zajedniC'kih ~e-prijatelja, koji rade i .pr-o-tiv hrvatskog i srpskog na-roda. Zene rade na ra.sk-rinkav-anju neprijatelja, dijele- letke protiv DraZe Mihajlovi6a·, objaSnjavaju liniiu NOB, i vrSe kurirs.ku .sluZbu za logoor. Trri ·druga-iice, Clanovi Partije, -koje se u gor.njem izv.ieSta.iu spominju, jesu: Smilja Z.rniC-VuCkoviC, Ama VuCkoviC i Bojka DokmanoviC. V eliki clio ilegaln01g 'l"ad.a odvija se u kuCi Marte VuCkovi-C, majke pet pa-rtizana. Po svim ·selima Sr,pskih Moravica v-eZe s-e uz ove prve aktivi-stkinie Siroki krug Zena, medu kojima se najviSe istiC.u: Ra·dojka JakSiC, Draga .JaldiC, Je..: la 'CareviC, Jovanka VukSiC-MatiC, Zorka HajdinVuCkoviC, Naka i Marija Hajdin, Vaska VukSiC, Draginja RajnoviC, Ljuba RajnoviC-Vajina, Zor'ka 60 ... LiCld logor. U Lickom Jogoru nasa-o sam druga Veljka i cdlucio, da s njim odmah krenem u DreZnicu. ZadrZa o .sam se jedino d? podem na sa-stanak s dru·govima u s-elo, o ·Cemu sam v~eC govorio 7 ••• Licki je Iogar mlad, ali se Jij.epo razvija. . .. Ledenicki logor: Tal<od·er i Led. logor je mla.d, ali drugo·vi koji su u njemu su solidni i ohe.Cavaju da Ce od svo-g logora naprav:iti dobar lol!'or. U Hrvatskom Primorju poCeli su drugovi sistemartsko CiSCenje ustaSa, ali su po-ne.Sto zapustili borbu pr.otiv Talijana 8 ••• ... Dre.Znica.9 N ovoi-za:branom MK stavljeno je u duznost, da osobitu paznju posv-eti Zenama, od 1-m.jih ima mnogo dobrih, ali potrebna im je pomoC, za to Ce se morati poslati n-eko iz Korduna ka,o pojaCanje, a i potrebno Ce biti da ih s·e- stalnd obilazi ... 1 Slavko.10 15. XII. 1941. MatiC, Marija VuC.koviC-Lazinova, Smilja Komlenit, kao i mno.ge druge. 5 Nakon Sto _i·e provaliella ilegalna t-ehnika OK u Crikvenici, tehnika je prenesena 'll No-vi, u voCni i lozni r.aosad.nik. Od rujna -listo.pada 1941. ,g. do oZ:ujka 1942. tri Zene, koje su bile namjeSte<nice rasadnika: MMiia Vukovi.C Dunja, Danica TeliSmanDorCiC, te Mari_ia Kinkela - upraviteljLca r.llJsadnika, ra.dile su po•d rrukovodstv-om Josipa flerde, instruktora CK KPH, ·na Stampanju i otprem.anju svega propagan-dnog materiiala .. BuduCi da su sve pisat-e maSine bile ·registrirane kod vlasti, materijal se pi•sao rukom 'Stampanim .slovima i umnOOavao na S-a.pirog·mfu. Stampa se or,ganizirano razaSil iala a iznosile su je iz Zi-ce Zene - u 'Selce, Crikvenicu, Brrbir, Kraljevicu, Tribali, SuSak, Senj, Pag i Rab. Tu Se Stampao list NOP »Glas naroda Hrv~ ·Primorja«·, kasnije })Primorslki bor.ac«, razni drugi partijski materiiali, okruZnice i upru-te za rad te prigodni propagandni letci. Radom tehnike je rUko· vo.dila Mari ia VukoviC_, koi·a je u_i>edrno- vrSila i kuri1'S-ku ,sJu.ZOu sa 'CK KPH u Zagr-ebu, prenosila -di- rektivni i ostali materi.ial iz Zagreba za Hrv. Primo-rje, te se taj lffiaterijal - omotan Cesto medu voCne i lo-zne sadnice - iz rasadnika r.aza.Siljao u ostale kraieve Hrv. P.rimo-ria. 6 Kao i o'ko drugih partizanskih logora, oko Bribirskog logora ·su se od -sa:mog nje,govog o·snivanja .poCele okupljati Zene s.terena Bribira i Novog, koje su sakup'lja1e hranu, lijekove, prenosile propagandni materijal i o'l'UZje i uopte pre-dano izv.davale sve zadatke, Sto su ih. 'Partizani pr-ed njih postavlj ali. V eC 1941. .g. istakle su se na tome radu na:roCito: Anica StriZiC-Tus, Anica Dori·C, favica StipeC, Zora KrSul, Kata ·KrSul, ·GuSta 1StaniC, Tekla VeljaCi.C, Mariia i Anica- Frani,CkO'ViC, Beta })ZmoSun((, Ani·ca TookoviC, Mariia To-nkovit, Geno-veva TomiC, Mariia Stam.iC, Ani-ca i Dragica JurCiC, Marija Kleko.viC i dr. VeC su se tada uldjuCile u rad omladinke i dj·evo_ik-e, 'koje su kasnije 'll radu sa Zena;ma .stekle z~l!sluge - Nada Ton-koviC, Anka SkoCiliC-BroziCeviC Rikica i Nada Antoni(: {poginula 1942. g.). PoCetkom 1942. ove su Zene predstavljale jezgro ta-da osnovane or.ganiza·cije AF:Z: . U No.vom. su aktivno radile i Anka KriSkoviC, Paulina Jeraj, Kata·rina KriSkoviC, Mica SokoliC i · druge. U lo.g-oru- na Bitor.a_ju nalazc se konoem 1•941. g. Zdenka PetroviC-F·ekeZa i Anica StriZit-Tus. 7 Osnivanj-em partizanskog lo,gma na Bitoraju, di.~u --se Zene FuZina, LiCa, Vrata i arstalih okolnih sela. One poma-Zu logo-r sa hranom, orru.Zjem i odijelom. U FuZinama je jedna -od naiaktivnijih Zena Zo-ra Gloc Jula, koja -sa Da-rinkom PuSkari.C ujedno vrSi i kmirsku sluZbu s ostalim miestima i logo-rima. lsti-Cu. se takoder Na,roodni hero-i lvanka Trohar, Olga. Svob, ·Borka KauzLariC. Jelena Krufner, Vida KauzlariC, IKarlina MihaljeviC, BoZa KuCan, Ba-ra Grenko., Jelkru TrOha.r, Neva Stanfelj, Danica RadetiCGolik, Josipa TOIJna·c, Dana 1BlaZeviC, Ana KauzlariC, Bo-Ska: Mance, Milica Svob, Julk:.a KoieliCki, Danica MihaljeviC, koja je poginula na radu -sa Zenama, i druge. U -selu Brdu rade Antonija Vidas, Anto-nija _VI'banc i -o,stale. Za isti lo-gor brinu se i Zene Vrata, me,du kojima se svojom aktivnoSCu posebno istiCe Pavica Slivka. Aktivno rade i .Zene Belog sela, Slavice, Brestove :D-rage i ·-o·stalih sela. U LiCu medu p-rvim Zenama •rade: Ivka Mm~gon, Julka 'Sta-rCeviC, Marija Maras. Katica Rado-SeviCMatkoviC i dru_g-e. U selu Bano-vina naroCi-to se svojim radom istiCu .Kata. PavliC i Filipina GaSparevit. U PimviStu medu na faktivni je Zene spadaju Mara StarCeviC BlaZeva, Mariia TomiC '2utka, Beba GaSipareviC. a: u Potkorbiljafuu Mari_ia RadoSeviC MilCeva, MiCica RadoS·evi,C i druge. Sve ove Zen-e vezale su oko sebe Siroki kru,g Zena, koie su im u svako doba pama.gale na osvim zada·cima. 8 Isto su takO' i oko ledeniCkih ,partizana Zene Lc-denica i Krmpo-ta razvile naj-poZ·rtvovniju djelat· no.st. 1941. .g. one ,su vet vrlo aktiV'llo radile i 'bile pro,gonjene od Talijana. Med'll njima i·stiCu se: Ana Mata-ija, Ana UremoviC Razmina, Ana Smo.JCiCBalen, IDan-i.ca Mataija iz Breza·, Danica Mataija GrSina, Danica P_a.den iz BuliCa, Jelka Mataija iz Matija ID·rage, Anka Mataija-KrmpotiC, Zora Mataij.a, te iz Krmpota Marija PaveliC, Tera Paveli.C, Ana PaveliC ValaSica, Katica Ba'len, Milka Pavli-~ Cevil:, Matiia PaveliC Stara, 'Zorka ·Pavli-CeviC Ko~ madina i dr. Teren Ledenica, Krmpota i- Zagona bio je za sve vrijen;te rata jedini sl·obodni teritorij u Hrv. P.rimooju. MuSkarci ISU svi 'hili u NOV, a Zene su se, p&red brige za_ prehranu i Zivot _ svoje dje-ce, lbri- Nada_ Antoni'C nulc i za partizanske jedinice na njihovom terenu za b?.lnice, dj.cCje d01move, razne kurseve, koji s~ na nJihovom ter-enu '0-dr-Zavani i kod svega toga .pokazale veliku poiZrtvovno-st i samop-rijegor. 9 DreZnica je prva ()Slobodena oPCina sa oko- .50 sela i zaselaka u Gorskom Kotaru (oslobodena 9. ~-. 1941.); . Ci_nila je tt:·ritorij.alnu cjelinu s j-ednim dtJ'elom bnnJskog kotara i smatrana je ZariStem ~st~n~a ono~a kra_ia. Sve Primorsko-goranske vo_ine Jedmtce prosle su- ne'broj·eno puta kroz DreZni.ou. :Tu su ?~li Stabovi. ve-Cih vojnih formacija, poj.edini pa·rh.Jskt forrumt, pa u -dva nav·rata i Glavni Stab Hrvat-ske. Odatle se iSlo na sv-e veCe akcije, a posliie akcija. _je vojska dolazila na odmor. U Dr-eZnici su lbile bolnice·, ma-gazini i zemunice, intendantura i t. d. Sve j-e to zahtijevalo veliko zalaganje odstrane naroda. V eliki dio svega rada nose Zene ovoga kraja. Prij-e ·oslob-odenja DreZni·ce - dok su joS pOsto_jali partiz.anski lo,gori - rade aktivno: Simi-c<i Trbovit, Danica RaduloviC, Zorka RaduloviC, Milija ZrniC, te o-mladinkc - Danica VukeliC, Zivka lvoS-eviC i mnoge druge. U st"Udenom 1'941. dola:zi u DreZniCki partizanski logor Vera Hynkova i poCinje -rad sa ,zenama. U pro-sincu 1941. i ,po.Cetkom 1942. dolazi u D-reZnicu Zdenka PetroviC-f.eke~Za, Cica DraJkulit-M.atiC, Mira Ban Raduna, Ana Kon_ioviC i Ma:rija Joidan Seka. VeC u prolj:ete 1942. moZe se reCi, da je gotovo i posljednja Z-ena DreZnice, Jasenka, Musulinsko,g Patoka i ostalih okolnih sela uklj"UCena u organizaciji AFZ. POk·ret Zena Go-r,sko.g Kotara, masov~n je i p-ro"Zet bratstvom i jedinstvom hrvatskog i srpskog naroda. 10 Narrodni heroj Ivo MarinkoviC Slavko. . 61 �Dokument 41 IZ IZVJEiiiTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH KARLOVAC CENTRALNOM KOMITETU KPH OD 19. PROSINCA 1941. GODINE 0 FORMIRANJU INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA KORDUN' OKRUZNI 'IWMITET KPH Karlovac Centralnom Romitetu RPH Zagreb tora na Vi_s, •Partija or:gamzua o.tpor i pripremc za borbu prohv okupatora. U lipnju 1'941. formira se odbw AFZ u KomiZi, koji saCin_javaju Kaiica Resku.SiC-B-asetina, Vinka Marinkovit, Bartula Felanda i Fanica MarinkO'ViC; .zatim se formiraju odbori 'll PodSpilju na Celru s Ninom i · Dobrilom BorCiC, a malo kasnije i na Visu na -Celu s lnom Radi.SiC. Zadatak je ovih -odbora bio da o~~pljaju ok? sebe. s.ve veCi. bmj Zena i da sa'kupljaJu hranu 1 ostah ma-terijal za partizane. 17. X. 1941. z.apalj'ena je tvo.rnka sardina u KormiZi. Glavnu. ul~·gu u t?j akcij~ odigrala Je Jerka Fiamengo, koJa JC kasnqe po.gmula u .partizanima i Katica BjaZeviC. 27. XII. 19-41. organizirane ·su demonstracije pred ?PCinom u KomiZi za poviSicu hrane, koja se pretvonla. u demonst-racije protiv Tali jana rata i faSizma. :Zenama iz tvo-rnice, koje su ,po\•ele 'akciju, pridr-uZile su sc i o-stale ·Zene iz mjesta, tako da je u ~emonstraci_iama sudjelovalo- 250-300 Zena. Akcijom Je rukovo-d1la Ba'ftula Fela.rnda, koja je poSla i u talijans-ki :komesarijat -s traZenjem da se rudovolji zahtj.evima: demonstranata. Nakon ovih demonstracija bile su odvedene u internaciju u ltaliju Baftula Felanda, Ursina BoZiC i Nina Kirinjina a ·Kartica ReskuSiC, Marija ZuaniC i Jerka Fialnengo povukle su s·e u ilegalnost. 1942. otiSle su sa: joS Cetiri Zene iz OkljuCna u partizane. , U kotarru· Vis u toku 1941. i 1942. g. mnoge Ze·ne poona-Zu NOP. Medu njima istiCu -se: Vinka Mladineo., Vinka VidoviC iz KomiZe, Dobra BarZiC i Marija BradanoviC iz Zu.Ze.ca, Antica lvCeviC i Dohrila RepaniC iz Pod.Spilja, Frana. VojkoviC iz Plisko.polj-e sela, .Jakuhina Ivulit i Adri_jana LinCir iz- Visa i Katica RadiSiC iz Pods.troZja . . . . Zene: S radom medu Zenama je sliCno kao s·a radom medu omladi·nom. U nekim kotar:evima s·e rad s njimi lijepo razvija, a u ne'kim nij-e 'ni zapo.Cet.2 Taj Cemo nedostata'k ukloniti u- najkraCe vrijeme. Na sj-ednici OK je odluCello, da s·e formira Inicijativni odbor antifaSistiCko·g pokreta Ze!la za Kordun, i to je· uCi•nj-eno- ...3 Dokument 43 IZ IZVJE§TAJA OKRUzNOG KOMITETA I(PH ZA BANIJU OD 20. PROSINCA 1941. »Zhomik«, Tom V. dok. 72 knj. 2 str. 196. Vet:. .u prvim danima rustanka 1941. g., u,po-redo sa f-ormiranjem prvih partizanskih odreda, za.po·Ceo je i •rad •sa Zenama na Kordunu. Rad je organizirala na tcri-toriju Kor.duna Jela P·redoviC, Clan CK KPH. AntifaSiStiCki front Zena najbrZc se razvijao- u kot.arevima Vrginmost, Veli-un, ru i·ednom dijelu kotara VojniC i u nekim selima kotara Slunj. U pojedinim kota·revima :radile su: Anka Vuj-CiC i Smilja L>ojtmovu: u kotaru Veljun; S·Jka KrajaCiC i Mica MilaSinCiC u kotaru Slunj; Maca Maj.storoviC u kotaru Vo jiliC; Dragica Bulat (poginula za v-rijeme proljetnje of-enzive 1942. g. u borbi sa ustaSama u Petrovoi Gori), Nada OrdCanin, Ljuba BrkoviC, Anka BuL<i.t i ]elena Aralica u kotaru Vrginmost. U 1'941. g. formirani su vet mnogi seoski odborri AFZ, najvi~e na teritoriju gdje su hili paTtizamski odredi. Tako su odbori postojali u selima: Pecka, Perna, Crni P.otok, MaliCka, Blatu.Sa, SjeniCak, Kirin, OstroZin, Katinovac, Slavsko -Polje, Crevarska Strana, Tu~iloviC, Brezova Glava, KneZeviC Rosa, Podgorje, Skrad, Kosijersko Selo, Crna Lokva, Selakova Poljana, VuCkovit:.i, Siroka Rijeka, BuriCi, Svinjarica {sada Parrtizansko ':ZariSte), Trupinja-k, Perjasica, Poloj, Sv·oiiC, Kesteno.va Gora, Grobnik, CvijanoviC Brdo, Slivnjak, Dunjak, KlokoC, MraCaj, RajiC Brdo, P.erjasiCki ToCak, Catrnja, Crkvin.a, Suhodol, VojnoviC brdo i dr. 1 2 Mnoge hne, .Clanice tih seoskih -odboca, isticale su ·se svojom pC>.ZrtvovnoSCu, te su tokom 1942. i 1943. g. u.Sle u. kotarske o-dbor·e AF2 i u OhuZni odb'lr, kao: Ljuba Ulemek, Dragica Karan, Mila VuCkovit-Po.JoviC, 'Cana Bo,gdanoviC, RuZica SekuliC, Mileva BoZiC, B·arra Pauli(;, Milica GrgiC-KatiC, Milosav.a Lavrnja-Vezmar, Ma.rica Kati.C, Mileva: Zec, Lju'ha FuStar, Borka PopoviC-Miri-C, Mc,ua DObriC, Danica BuLat-PavloviC, Anica Ma·rtin-oviC, Danica. RadanoviC, Jelica StanojeviC, Milica CareviC, Ma·rija Kli,pa flida~ Dragica Novosel, Mara VinovrSki, Dragica fiuraSeviC, Reza Po.dvorac-Hari.S, Ma·rija_ VasiCTomiC, Milica LonCaT, Tonka JuriSiC i dru,ge. Nadalje •SU se isticali radom: Stan.a BakiS, Ru!a BaraC-DakiC, Milka MaliC, Mileva Pe-riC-Leca, Anka CvetiCanin, Draginja Supica·, Mara MitraSinovil: i druge. U .studenom 1941. g. formiran je Inicij.ativni odbor A'FZ za k-otat" VojniC. Najistaknutije Clarnice tog odbora j·esu: Dr.ag·a BakiS, Ma·rija PeriC, Desa Karas i Maca MajstoroviC. 3 Do prosinca 1.941. g. po-stoji Inicijativni odbor 1 AF.Z, koji j-e ohuhvat:.ao teritorij o·kruga Karlovac i Bani_ie,_ a 10. XII. 1941., nakon Jo,rmiranja ·OK KPH za iBaniju, osnovan je u .gelu VuCkoviCi u Petrovoj Gori Tnicijativni od:b-or AFZ .samo za okrug Karlovac, u koji su uSle: .lela PredoviC, Anka VujCiC, Anka Bulat, Mica MilaSinCiC i Maca MajstoroviC. Dokument 42 IZ IZVJEsTAJA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 20. XII. GODINE CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 SITUACIJI NA TERENU I RADU PARTIJSKE ORGANIZACIJE 20. XII. 1941. Dragi drugovi! Koristimo priliku da uspostavimo stalnu • vezu s varna. Nairne, donosilac ovoga pisma j-e u vezi .sa drugom Mrkim, koji se s·ada nalwzi kod nas. JoS; je samo p:otrebna va.Sa s-aglasnost. PGCetkom deeembra smo vam j a·vili o formiranju OkruZnoig komiteta Banija1 od kotar-eva-: P.etrinja, Gradac,2 Dvor i Cazin, a po vaS·em na:red·enju koje nam je prenio k<>mandant Kordnna i Banije drug M. U istom pismu smo prerdloZili da se kotwr Kostajnica pripoji ist·om OK radi svoje· pripadnosti iatom. Dr.Zimo da ste pomenuto pismo dobHi, pa vas molimo · za odobrenj e i potvrdu po prednjem. ... NOO im-amo u svim· s·e1im·a .srps!kih kotara Petrinja i Dvor. Upravo je pri zavrS·etku priprema kotarskih Iwnferencija NOO k<>tara GradM i Petrinj a. Prod·iranju u hr: vatska ·&e'la ,posveCuj·emo v·eli!ku parznJu i pri tome smo imali teilkih partijskih zrtava. Za sada imamo NOO u jedn,om hrvatskom selu, ·a u dv_a dru.ga: je u pripremi. Ve.cina ·o-dbO'ra j e birana pred seoskim sku·p-om, ali ih ima i takovih koji .su radi tevora neprijatelja birani u m-amjem ·op-segu. NOD dali su partizanima mnogo hrane, odjeCe i novca. U p·oj-edinim s-elima organizirani su O'dbori AFi'\. 3 SKOJ ima maso·vnu bazu, ali ga JOS nismo prarvilno oformHi. Re·grutovanje partiza·na se sada Vr.Si iz redova ,SKOJ-a. 4 Izvje·Stade Cemo ·~lati rednvno po- .svakoj ve·zi. 1 U ·studenO'm 1941. g. formira se prvi OIK KPH z.a Baniju. v.ac: Su.Snja;r, Grab~va:c, iBalinac, Gornje .8-el~Ste, Ma.1,ske Pol.Jane, MaJskr ')}rtnik, Ravno RMCe VlahoV:i~i, Bojn_a, ·~o.zap-erovi~a i Bijele Vode, naJistak~~tiJe ak.hvt·sbkmJ.e su _1\;Iua -Bjelaj.~c, 'DuSanka: Boztc, Dragrca BunCrC, MilJa Novakont .Eva PetrovitTodowviC, Vukica Mudrini.C i Mira 'MitiC a u kQstajniCkom kotaru u selima Utolice, Rau;ovac !Papiti1 JasenovCani, Sa.S, KostreSi, Veliko i Mal~· !KrrCevo, D-onji Kukuruzari, Komogovina i MeCenCani isti~u. ~e Mi~1a B?li~niC, Ana Sl!Znje:it-;Stupar, Anka VoJlllc-SlaVtc, LJUbica Mar-kovtt, L1ub1ca RatkoviC- PopoviC, Vukosava SimiC i Katarimi. LukiC 4 S omladinom rade: Mira MitiC, V er~ Cvet:ko-vit i Dara Janekovit:.-Ska.rit. · Smrt fasizmu - SJ.oboda narodu! Drugars'ki poZidrav OKRUZNI KOMITET BANIJA 1941. GOD. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 DEMONSTRACIJAMA NA VISU I BRAtU' ... Demonstradje_ radi kruha bile su u KomiZi ·na otoku Visu, u ,Sutivanu i Supetru na BraCu.. NaroCiti uspjeh bio j.e u Komizr;~ gdj.e se demonstracija pretvorirla u politi.Cku. Mnogo je bilo uhapsenih, a neke uhapsene odveli su u Split ... »Zbo-rnik«, Tom V. knj. 2. dok. 78. str. 218. U mjestu KomiZi, na otoku Visru, :postoje revolucionarne tradicij·e jo.S od ,prije rata. Tako je vet:. 1935. g. narod, par dail.a prije petomajskih 1 2 izbora, iziSao na ulice s parolama ,)'Zivio borbeni front radnika i .selj.aka ,protiv faSizma.((· U tim su ·demonstraci iama masov;no uCestvovale i Zene, naroCito_ ra~nic-e iz tvornica sardina. Dolas:kom okupi~ 2 U to vrijem~ na~iva~ se tako ·kotar Glina po selru Gr-ada•c, 'Ll koJem Je b10 -kotarski ·centar. 3 Po.d kra.i 1941. ,g. fonnirani su odbo-ri i aktivi Zena u mnogim mjestima i selima Banijc. Na dvor·skom kotaru u selima Stupnice, Trgovl Gage Uobre~in;, Br·dani, GlaviCani, Ljubina, .SoC~nica, Komo:. r!l tsbc": se r~~om: ~ilka VrandeviC, Anddka JanC, J ~nJa Jane, DragLca Ke~pCija, Ana Kosi<:, Anda Be.gov1C i Janja Milinkovit:.. U glinskom kotaru u seli~<;t .Trnov:ac, B'restik, Brubanj, KlaSlllit, Buzeta, Vehh -1 Mall 'Gradac. Dragotina, Daibrina, Dreno- I 62 63 �'.' / Dokument 45 (neprjjateljski) POTVRDE KOMANDE II. PAR'fiZANSKOG BATALJONA KORDUNA I BANIJE SMRTOVNA POPRATNICA INSTITUTA ZA SUDSKU .MEDICINU I KRIMINALI- ANTIF AsiSTicKOM ODBORU zEN A ZA RAJIC-BRDO 0 PRIMITKU STVARI STIKU U ZAGREBU OD 27. XII. 1941. 0 SMRTI ZDENKE BAKOVIc POSLANIH ZA BORCE OD 22. XII. 1941.1 KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NARODNO-OSLOBODILACKJOG POKRETA KORDUNA I BANIJE IC:omesarij.at Br. 4, 22. XII. 1941. POTVRDA ~dWo ~ojom se potvrduje prijem 10 peskira, 5 plahta, 5 pari carapa, koji anti-faSistiCki odbor Zena iz RajiC Erda. Sm,rt faSizmu - slobo·d•a narodu! je doprinos KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NAC. O.SLOBODILAcKOG POKRETA KORDUNA I BAN!JE J(omesarijat POTVRDA Kojom se p.otvrduje, cta· je antifaiNstiCki odhor2 iz se'la Suhodol, predao ovom s·arijatu slede·Ce· pril:og.e, za narodnu vojsiku: 1. ro plahta 2. 9 peskira 3. 1'0 pari carapa. PolitiCki kornesa1· 18-XII-1941. kame~ DmitroviC KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NAC. OSLOBODILAcKOG POKRETA KORDUNA I BAN!JE Komesarij-a~ POTVRDA Kojom se potvrduje, da. je antifaS~stiCki odbor iz sela Grobnik predao ovom· Komes·arijatu ·sledeC.e priloge, za naro.dnu vojsku. 1. Cetiri peSkira 2. jedan metar platna 3. sedam pari Car:apa 4. tri plahte. PolitiCki komesar 23-XII-1941. DmitroviC 1 Originali ovih doktlmenata nalaze se u a'f- hivu CK 'SKH. 2 Od prvih dana ustanka sakupljale su Zen: kordunskih -sela hranu, od,ietu, 01buCu i sanitdskt. materi jal za partizane, a osim toga wSile su kunrsku i ohavj eS-ta jnu slwZbu: . . . .. Medu ·Zenama kuririma bHe .su: Julka iBo.smC tz k&ta.ra Slunj, !kurir za odred u Pet'I'-ovoj Gori, Anka Skorupan-Dragni.C iz PlaSkog, kurir izmedu Gl~v­ nog Staba Hrvatske i CK KPH u Zagrebu, Dantca 1 64 Latas ku:rir iz Pla.Sko1g, Ma'I'ija Latas, kurir izmedu GSH 'i Zagreba, Milka Kne-ZeviC iz Jablanice {ko.tar . . . · . · G ·b ., Sluni) i druge. U obavjeStajno.i ..slu-2!bi radtle su: D?-mca a, rt\;" iz Slavsko.g polja, Mil{llsava Lavrn1a. tz Graboyca, , Ivank<i Mash!Sa-Gr_ubor iz Ra.Stela, Stlva Klokoc-ovnik, uCitel jica u oBrestu, Dan~ca Miori:C: iz Dufbra'Ya. Mara ·Mika.SinoviC iz 'GQrn]e Dulbrave. Dr-agr<:a -Ambrio'ViC-VuleviC iz Turnja, Jelica · i Ma~a Vorkapil: i Milka Bo.gdanO~iC iz VorkapiC sela I. druge 5 Zene H1·vatske u NOB �Dokument 46 ZAPISNIK INSTITUTA ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIIW OD 27. XII. 1941. 0 NASILNOJ SMRTI ZDENKE'BAKOVIc Kzp. 5864/1941. Zapisn.ik od 27. prosinca 1941. nacinj·en u ime Sudherwg Stoia u Zagrebu PREDMET: • Sudheno liecnicka razudba tru1Jla pok. B a k o vic Z den k e, 1 24 godina ~tare, rkt. kuCanice, neudate-, rudene Uguna (Bolivija) Ju:Zna Amerika, nastanjene u GunduliCevoj uUci 51/II. izviSena u prosekturi Za·voda za s·udhenu medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, na .Salati. · SUDJELUJU: Sudac iztrazitelj: g. Am<tn Perov•oda: Antornic Franjo Stalni s-udheno-UeCniCki vjeStaci: Asistent: Dr. ZVlonimir· KuSeviC Asistent; Dr. Alozije Maly hladno i mimo, fe nisu odale ni jedno-g o-d drugova, koji ·&u dolazili u trafiku i prema njihovom d'l"Zanju osjetili, da se neSto do-godilo·. Iz nalaza obdukcije Zdenke B·akovi-C vidi se, da su je ustaSe 'rbatinali i muCili i da je umrla zbo.g pada sa treCeg kata ustaSkog redarstva u Zagrebu 'u Zvonimirovoj ulici 2. Nije utvr-deno, da li j'll je det-ektiv silorm bacio, ili je _zbog muka i nj·e:govo,g na,srtanja skoCila kroz prozor. U 1941. ,g. •PaTtij.a j'e imala u Zagrebu, oshn trafi-ke u Ni·koliCevoj uli-ci 7, -Citav niz mjesta jav;ki, na ikoje su se javJiali kuriri dolazeCi u Zagreb sa terena ili iz partizans·kih jedinica; Javke i punkt-ovi, koji su se u 1941. g. najvi&e koristili hili sU: .· Po·stola"Tska radi-onica, Petrinjska 22, I;...onCarija .Slavice Fijan, Heinzelova 2, l:VoCarna Matije Bi~jaka u Gajevoj ulici, - Mljekarstvo u 'BuliCevoj 14 Marij-c i Josipa Kos, Stan Stefice Crnoj.eva.c, T·ratinska 14. Mlj-ekarstvo Katice K'fnjaiC-'BarbaliC na lliCko'm tr.gu i mno-gi drugi. Vetina od o·vih drugova i drugarica, koji su radili na punkt-ovima, hila j.e uhapSeria, i mnogi su poginuli u logorima i zatvo·rima. Zdenka Bakovi(: Pe>cetak u 9,20 sati do pO'dne. Dokument 47 · Sudski svjedo.ci daju sveCano obeC.anje u smislu § 73. kp. a vjeStaci - zapris1e,gnuti u -smi.slu § 187. kp. - op·o.menuti na svetost pris.eg-e koju su polo·Zili. Radi obseZnosti i komplicirane naravi sluCaja p•otrebna su dva lieCniC.ka vje·Staka, jer bez struCne asiste·ncije tnCan pregled nij-e moguC. Nakon Sto je ustanovljen identitet lje.S-ine po podpis·anim svfedocima · predaje- se ista obojici vjeSta'ka na paranj-e- koji daju u zapisnik svo·j sJi.ede-Ci na1az. BiUn Ante, v. r. Brajkovi.C P.ero, v. r. Broj: 1599/41. Broj sekcionog protokola 2286/444-1941. Razudbeni nalaz Uzrok smrti Prelom kostiju lubanje time skopC~no razmekSanje mozga. M n i.en j e. B a k o viC Z den k a, 24 go dine stara, umrla je nasi,Inom smrC.u us-led pada iz ve\like vi,sine na lice i time zad·obivenim mnogobrojnim pr·elomima lubanjskih kostiju i posUediCnim omekSanj em mozga. N adalje su razudbom trupla us-tanovljeni obseZni podljevi krvi na obim stegnima i debelom me'•SU zadobiveni udaranjem tup'im- pred-metom. P. P. DovrSeno J. Zdenka i Naro.dni heroj Rajk.a BakoviC imale su u NikoliCevoj ulici broj 7,_ tmfiku, u koj_oj je Partija imala svo-ju najvaZniju javku za V'ezu 1 preba.civanje iPropagandnog materijala za provinciju. U toku ·Citave 1941. g. ta se javka umogo upotrebljavala i o-dliOno je radila, zbo.g zalaganja sesbra \<..' I i' 66 BakoviC, sve do ;pro-vale ·2·0. XII. 1941. kada su Zd-enka i Rajka Bakovi.C uhapSene po ustaSkom redarstvu. N akon hapS en j a ustaSe ·su Z.denku i Rajkru Bako~ viC vodili natrag ·u trafiku i postavili za-sj-edu. Usprkos muCenja po--noCi, one su se u tra-fici ddale vrlo (n~pr:ijateljski) IZ ZAPISNIKA 0 SASLUSANJU KARLA MARTINA OD 29. PROSINCA 1941. 0 BORBAMA USTAsA PROTIV PARTIZANA NA PLANINI PSUNJ' NEZAVISNA DRZAVA HRVATSKA MINISTARSTVO HRV. DOMOBRANSTVA U Zagrebu dne 22-XII-1941. Predmet: Zapisnik sasluSanja Martin Karla. Glavni stoZer Ocev. Br. 7096/taj. Tajno ZapO'Vjednictvu II. Domobranskog Shora U prilogu dostavlja se ·zapisnik sas1uSanja nadl·ovca baruna Pester,sa, Martiu Karla iz OkuCana, s molbom na znanje i dalji rad. ProCelnik, gl. st. pukovnik: P. n. Glavara, (VeriC) Zapisnik P. p. . .. U OkuCanima mi j.e usta-Ski zapovjednik imenom Mh~o-, a prezim•e mu ne znam samo znam da je trgovac pripovijedao, da su oruZnici prihvatili bo-rbu sa komu·ni,stirna.2 Oru·Zni,ka j.e bilo 1'2 svi iz OkuC.ana. OruZnicima je uspj.eln da komuniste poti-snu, te su u potjeri- nai·Sli na tragove krvi. U .Sumi u Jednoj Spilji nai-Sli su na uredaj ikoji s·e Ba-stojao od jednog kru.g·ova1nog prijem-n-ik.a i pisaCe.g stroja, te nekih spisa koje sru oru.Znici rzap.Ji.jenili. M~dutim Cuo- sam da je nad·eno i j-edno pismo koje je pi.sala na stro.ju Nada DragosavljeviC, kCerlka bivSeg opCinskog na,Ce1nika iz OkuCama. U to-m pismu pisala je svojoj rn-ateri, da joj p·oSaJje zim.ski veS i haljine, da j.e veC sva zam,a.zana i da p..e·ma veC Sta 'Za obuCi, da se nalazi u Psunju. u logoru i da su_ imali veC priJe par .dana bitku sa oruZnidma i vojskom. U toj borbi da su izgu:bili -3 mrtva i 2 te1Siko ranj-ena, da je to dij.e1om· vee osveCeno, je·r da su ·veC pale 2 Zrtve iz Psunja koje j,e osudia s~elski sud a dru:ge da ce jo-8 za par dana pohvatati. Zwkljuceno i p<Jtpisano Predamnom Ing. Gustav Stlglmayer, v. r. N "da ToHc, v. r. Zapi-s-niCar Martin Karlo, v. r. >67 �1 »Zbornik«, Torn V., knj ..2., dok. 153, str.aona 425-426. 2 Akcije je izv·rSila Psunj·ska ,partizanska grupa, u kojoj je hila Nada Dra,gosavljevi.C iz Okrul:ana, bora·c i politiCki radnik, koja je odmah nakon ok'llpacije sud jelovala u mnogim diverzantskim akcijama i hila jedna od prvih Zena-boraca u Slavoniji. Ona je .prvi organizator Zena oko P5un_ia, taka da veC koncem 1'941. postoje odbori AFZ u Boharama, Rogoljima, Roguljima, LjeStanima, Skenderovc:ima, Sirincima i drugim selima. Preds_i.edni-ca adbora AFZ u Bobarama :hila i·e Mara VuCkoviC.- Sa Nad6m Dragosavljevil: na terenu kotar,a Okul:ani radile su Maja Jankcz-Komar, Lj-uhica Orohalbil: i Jela Marindolac, koje su organizirale ilegalni rad medu Zenama. Nada Dragosavljevil: odrZava vezu ·s Novom Gradi~kom i s Centralnim komitetom u Za,grebu. Vezu s Novom Gradi.Skom odrZava i Mira Canak iz Trnave. UoCi go·di.Snjice Oktobarske revolucije grupa ·skojevaca, u ko_ioj 5'll bile i Nada Dragosavl_i-eviC i Ljubica Orobabil:, prcsjekla ie telefons'ke Zice na cesti OkuCani-Bos. Gradi.Ska. Nada Dr.agosavljevif: Dokument 48 (neprijateljski) UPUTNICA DRzAVNE BOLNICE SVETI DUH U ZAGREBU ZA MRTVO TIJELO RAJKE BAKOVIc PATOLOsKO- ANATOMSKOM INSTITUTU OD 29. XII. 1941.' 1 'Iz ove bolniCke pnJave vidi se, da je Na-rodni heroj Rajka Bakovi,(: stUdentica, nakon teSkog muCenj.a, 'batimi.nja i palellja no,gu rna ustaSkom redaifstvu u Z~grebu, prenesena u _bolnicu na sv. Du'hu, gdje je umrla zbog tdkilh kontuzija na ru:kama i nogama. 68 IJJOG!IAFI]A NARODNOG HERO/A RAJKE BAKOVIC Rajka Bakovi.(; je rod.ena 1920 . .g. u Orunt (Bolivija - JuZna Amerika) od roditelja iseljenika s otoka Brala. Ci}ela joj s.e poradica vmtila 1'921. g. u domovinu i stalno se rn.astani u Zagre:bu. 'Tu Rajka zaw-Java osnovnu Skolu i gimnaziju. /aka su teSke materijaln-e prilike zadesile porodicu nakon oCev.e smrti, ona 1939. g. nastavlja stu.dij na filozofskom fakultetm Rajka je bila bistra i nadarena djevojka i pokazivala mnogo v,olje za u.Cenje. Da bi joj ·u tome pomogla, njezina seStra Zdmka poCinje u to Vrijeme voditi trafiku i time joj omoguCuj'e nastavak studija. .Vef: u sr:e-dnjoj Skoli Rajka se- .po~zuje s naprednim pokretam sredJnjoSkolske i studentske omladine. Za wijem.e Skolskih {lraznika, koje je provodila n:a otoktc BraCu, Zivo ie u/:estvovala u politiCham r.adu tamo'Snje omladit~e. Po prirodi osjetljiva i temperamentna, oduSevljava se za pokr,et i sve aktivnije sudj.elu-je rli njemu. Na fakultetu rn,jezina veza s ,Pokretmn postaje jo-$ l:vrSf:a. U njihovu s,e stcmu, u G-u.nduliC,evoj ulici broj 51, -o¢rZavaju politilki sastan.ci, dok se u padrumu kuCe nalazilo skladiSte izdanja knjiZare »K~~lturwt i raznog partijslwg maf,erijala. Ali Rajkin se rad >Uglavnom odvijao izvan. ./mCe - na pnedavanjima, ,omla.dinskim priredba.ma i izletima, pa .u studmtskom udruZenju 'KUSP (kasnije ))Svjetlost~<) i Zenskom pokret~t. 'Ul:estvovala je I'll svim akcijama na fakultetu 1940. i 1941. g. Po prirodi uvijek vesela, otvorena i pristupal:na, uiivala j.e simpatij,e i povjer.enje svojih drugariat i drugova i imala mn,ogo uspjeha 1t agitaciOtnom rodu. S vremen-Oflll st~ joj povjeravani sv,e ozbiljrniji i teZi zadaci. Na svallom poslu pokazala se sp.osobna, smjela i ,energiCna. 1941. g. postaje Clan SKOJ-a. 7rafika u NikoliCevoj ulici 7, <tt Zagre.bu, koju j.e Rajka vo.dila zaj.edno sa svojom s,estrom Zdenkom i bratom Mlade-nom hila je sastajaliSte komunista i napr,ednih ,drugpva. U njoj su se ostavljale poruke, pisma, paketi i dogovarali sastanci. S wemen-om je frostala 1najvaZnija javka Partije za vent s provincijom, i ~JJ tolnt Citav,e 1941 . .g. bila sredi:Ste za preb.acivanje propagandnog i .drugog materijala u pokrajinu. D nju sw zalazili i njemaC,ki oficiri, -ali s.estr,e Bakovi,C su radile opre;mo, tak.o da im ie prisufmo.st neprij,atelja .Cesto i olakSa:vala rad. Dok jt! j.e.dma s.estra posluZivala Nij.f!m.ce i 'T'azgvvarala s ttjima, druga j.e prim.ala -kutire, preuzimala pakele s letcima, oruZjem, municijom i ,drugim mate,riialom. Dne su nabavlj.ale u velikim kaliCinaina materijal za ilegalne Stamparije u Za.grebu i po.krajini, a mala prosWrija iza trafike pretvorena je u skladi$f,e toga ·materijala. Njemal:ki oficiri niS'lt ni slutili, da 11whotic-e Stile brafikzt dd 'ustaSa, koji su mislili, da je Nijemci koriste kao svoju vez.u. U jes,ern 1941. -g. trafika P,ostaje i veza s partizanima. Taj zadatak povjerio joj je Rade K'Jnhr. sekreta:r CK KPH. Partizanski su kuriri r.edovno dolazili, drmosili poSlu i odtnosili .materijal. Nar.odni heroj Rajka BakoviC Rajka je sa sv.ojom sestr.om Zdenkom smjel.o izvrSavala svoj.e zadatke we do noCi od 20121. XII. 1941. g., kada .m ustaS,ki ag-enti provalili u njihov stan u GunduliCevoj ulici, uhapsili obje s-estrre, br.ata Mladena i odnijeli kljuC.e od trafike. Sutradan su ustaSe doveli Zdenku w tra/iku. Dva agenta postavljen,a su joj kao zasjeda. Ona je radila kao da se niSta nije dogodilo, .a .d,.,ugovi, koji su dola.zili Po ,zadatku i vidjeli po njezinu drZanju, ,da t~eSto nije u 11edu, kupovali s,u cigO'JJ'ete, ·dopisnice i drugo i odlazili. U spitt su obavje:Sta:vali ostale, da_ se neSto dogodilo s tmfikom. Isto s.e ponovilo i drugi dan. A.g;enti nisu 1nikoga ulovili. 7.reCeg i .Cetvrtog dana .dovedena je u trafiku Raj.ka. Bila je slmSno izmu/:ena, viSe puta se -onesvijestila, a-li se- .drZ.ala jwnaCki. Uspj,elo joj je .da poSalje kul:i svojima poruku: ))Grozno nas mul:e, ne mogu viSe.« Ali je iz,drZala, nitko '7liie stradao i niSta niie otkriveno. Od 20-29. XII. 1941. g. bila je Rajka zatvorena na ustalkom red«rstvu. Pr-etrpj,ela je -nizjzvjerskija mulenja. Polumrtvw su je donijreli ,u bohzicu na sv. DuhM (-damas bolnica dra Josipa Kaif~Sa) gdje je uska.ro izdahtnula od teSkih ozljeda ·na ru~ kama i nQgarna. Njezinu su sestru Zdenku .ustaSe bati:nali i muCili. Umrla je zbo.g pada sa treC.eg kata ,ustaJ.kog redarstva u Zap-ebu, u Zvornimirovoj ulici 2.. P{)moCu vratara na klinici poradica je pronaJla mrtva tijela Rajk.e i Zdenke. Deset dana n~kon hapSenja, 80. Xll. 1941. g., obje s:u sestre u tajnosti pokopane na novom groblju na Mirogoju. Za v.elike 'ltslatge ,ul:injene Partiji i .za herojsko drZanje prevl neprijateljem . Rajka Bakovi.C je ukazom Pr,ezidijuma Narodne skupStine FNRJ od 27. VII. 1953. g. odlikavanaI Ordenom·Narodnom heroJ·a. 69 �bokument 50 Dokument 4!1 IZ IZVJEsTAJA ANKE BUTORAC CENTRALNOM KOMITETU KPH PODRUcJE OPERACIJA PARTIZANSKIH JEDINICA U HRVATSKOJ OD PROSINCA 1941. 0 STANJU U LOGORIMA' KRAJEM 1941. .Tuzla f 0 0 · 1941 . g. n-a t en't OrtJZ - H>·vats',,e ·dJ'•lov.alo J·e nekoliko l'"'' · .. J,rwfizamskih j-edinica, koje su operiral.e na " K raJem ' !Co podrul(;jima omed.enim na karti av@no. Uhap.S•ena sam lQ. augusta2 u OgrizoviCevoj ulici, Sto vam je i poznato iz Brkinog3 izvje·Staja. Do 18. septentbra smo bili na policiji (n:epresluSani) a zatim navede-nog datuma poslani u Lepo..ilavu, nas 25, gdje sam admah p<> dolasku hila odvojena od drugova s joS jednom ·simpati.zerk.om (stud-enticpm), koja je uhapSena na d·emonstraciji. No, nakon mje•sec dana upornog, ohostranog traZeuja uspostavile smo vezu sa drug,ovima koji su se nalazili u dosta velikoj udaljenosti od nas. Mo-gle smo da ·dobij·e·mo hra;nu od njih i nista viSe. A nakon dva mj•es:eca drugarica je dobila po·sjetu majke, koja je traZila od nj.e, pred straZarima, da se odrekne muZ-a Z£dova i da ne govori samno14, j-er da sam komuni.S'tica. A k m·eni nij·e dola1zio nit1m punih 17 mjes:eci, t. j. sve dokad nisam izaSla. OtpoCele s-mo s radom prosvjoete. Prolazi,le smo ove tem,e: konspiraciju, d·i,sciplinu, drZanj.e· pre-d n.e.prijateljem~, ·o sindikatima, drZa:nje drugo-va na ro.biji, o na•Sem· klasnom moralu, o tro0kizmu i t. d. U samom po·cetku j e bilo· mal<> te,i\ko·, dol< se nismo upoznale· i srtelkle po.vjerenje jeldna: u drugu (o-d ranije se nismo znale). A kasnije je bi1o sve bolje i hoUe. 8. januara je druga.rica pu=Stena na slobodu, a ja sam ostrula 1 mje's-ec ~sam·a; a IZatim sam dobila- Ve·ru Stip.etiC (frankovk!u) sa kO'jom1 s·am provela s~oro tri mj'e·s-e·ca. Nije- bila loSa. Slagale smo se· u bm·bi protiv uprave. No-, uprava je pokuSala 'da je iskO'risti kao konfide·nta protiv mene·, ali j.e bi1·o pr:eka:sno za upravu. Vera s-e- bo~ jala he:z m~e-ne• kretati se medu rnbija,Si.ma i taiko je- hila ovisna o meni. lmajuCi i,skustvo s·a frankovcima i hitJ.erorvcima, u s-3Jml0m; poCe·tku sam joj rekla ova: u inte·re-su naSe·g svakodnevnog Zivota i borbe· 'Za sitne zahtjeve protiv zajednickog neprijatelja tine polouSavaj da m·e i1zazivaS, a ja tebe neCu, budi sigurna (ana je hila pravnica). PO'stupala sam s njom ·Sto- sam bolje umje-la, da joj dokaZem da smo mi ljudi s profinjenim proleterskim o.sjeCajima i Cvr.stim karakterom a ne razbojnici ... I kad su od nje ponovo tra.Zili da me .Spionira i da mi na glas -Cita crkve1no pravo, tad im joe ·ana odgoovorila: »I ako j-e ona radnica i samouka, a k tome i moj neprijatelj, ja j·oj ·Se .divim. Ona j-e· jaCa od mene u svim po.gledima, ja sam nemoCna da ·od n.je bilo .Sto doznam ... « Nakon toga do-hila sam 6 Siseanki (iz Dru.stva za prosvjetu zene) 4 i jednu Dalma- tinku.' Poslj.ednj a i dve od prvih au bile partijke. Drugarice su bile izmedu 17 i 26 go.dina star.e . .Sastav: 4 intelektualke i dvije radnic·e, a sve skupa neizgrad-ene i m·alogradanke. Pristupile smo k kolektivnom zivo-tu i radu. Drugaricama se svidjelo u prvom kolektivu, a frankov~i se i•sto dopa() naS Zivot, i tako j·e i ona produZila davati svu svoju hranu u zajednicu. PoC-el~e sm·o s prosvjetOm gdje mi je mnogo pomogla moja imenjakinja Si,SCanka6 , ali je bilo poteSiko-Ca radi frankovke i tako- smo radile na 8-etnji. U sobi smo, Citale i u.Cile ruski j-ezik. ... Slavile s'ino 1. maj i Cesto .smo imale priredbe. Na.s pjevaCki hor je skoro svaki dan b~o u akciji, a Cim smo zav·oj~val·e silne simpatij-e ... ... Broiazile smo slijed·ece: »Anti- Dlihringa«, »Raz.vitak druStva« od En.ge~sa, i odrZ-avai.e refe-rate i'Z raznih naSih romana (boljih), izuCavale smo ruski i njemaCki jezik, osim toga .smo izvadale razne kulturne prire:d1be. I pored naSe•g do.sta nezg,odnog sastava, kolektiv j,e bio na odgovarajuCoj visini po miS:ljenju i samih dru-gova, koji su imali prilike· da vide naS Zivot i rad. Partijsku liniju smo provadale i orijentiral-e se veCinom· prema vijestima, koje smo tu i tamo d'O-bHe preko koj,e posjete ... 7 ... Dvadeset i ·Os·mo.g istog mjes-eca8 nas Sest starih 9 i srvi drug.ovi (osim petorice) smo -otpra,Ceni u GospiC. Do Zagre·ba slobodni, od Zagreba -svi v-e'zani do GospiCa. Tame smo stigli po v·elilmj kiSi i tako mokri ostali na sudskom dvoriStu, u .kojem• j.e veC bilo oko· .3.000 radnika, seljaka i graaana. Sutradan smo mi Zene bile smj eStene, po na-logu upravnika, u Celiju, bez zraka, vade, zaho.da, a da o hrani i ne govorim. Drugo.vi su ·ostali u dvoriStu. Istu noC su ubili jednog Zelj e.z-niCara oCito da izazovu na·Se drugove, ali nisu u.spjeli. Dru,gi dan po dolasku su o-dmah lVIartina FranekiCa i joS desetoricu d·rugova otp·rem:iH na J adovno.1 {) Ki-o-z par dana su i drugovi bili v•eC u redu za odlazak. No medutim su ih zadrZali i smjestili u sobe. Moral kod svih bio je na odgovaxajuC-oj visini· i nismo s·e dali i1zazivati tima pijanim od krvi banditima u·sprkos prepadima u dva tri sata noCu po sobama (os-obito k<>d zena). P()starat Cu se da nadoknadim .Sto sam za'kasnila. ZdravoH 71 �Krsno ime: _______ ____ ,_c_u _,,_c,;[A.-c --------··-----------Nadimak: Gene- f .oca:~:..Z~~~-..;~~:r4,~~~~---_;----......;...;._------ Sudjeilje I ralia mat~e: Zvanje, zanat i t d.: ~~-·-;tg; ·if:l&.::::!'l ~~~A~jF::J4J~·· • Ojcca: 1 :.... u. V9jni!tvu kod: Praktlka: Mijenjanje oblieja: -------.·- ...... . Nadjevanje krivih imena: .............. . ---· -·--·--· i (. ::~~~~;~~~;::~_t'e~;;,··i·-·:~~~~--~~----~~·----- ~ -~- bW•RiitCC',1 ~':unljtm49tl J ··- -·---·- --·· ---~---- Zloaoaeki jezil<: ·c-····-~·-·····-···· Osohltl znakovi : I fjelesne mane Osobita svojstva: ~·- Policijski karton NaTodnog heroJ·a Anke B u t orac �Magda EoShoviC 1 "Original ovo,g dok. nalazl se u arhivu CK. 2 1'940. g. a NaTodni heroj Rade KonCar-Brko, tada Clan Politbiroa CK KPJ i ®ekretaJr CK KPH, u:hva~en od talijanskih faSista u S.plitu i &trijeljan u Stbemku "22. v. 1942. g. '! DruStvo za prosvjetu Zena postojalo je u Zagrebu od 1937. g., a 1940. i 1?41. g. .Po direktivi Partije proSirilo je svoj ra·d 1 na y~ovm­ cij-ska m_jesta. Tako .su 'bile ·osnovane po~r~zmce: u Sisku, SpEtu, Bjdo.v<tru, ,Karlo_v·cu, '(araz.din'll, .~~:­ trinji i DugO>j Rest. Drustvo .le '!'adtlo na pohh.ckoni .prosvjeCivanju Zena odrZavanjem pr~davanJa, usmenih i zidnih novina, zatim je vodtlQ Taznc akcij.e u horbi pTotiv skupoCe na trZnicama, po duCanima, pred, kinill?a i .t. d,. 1940. i ~941:,g. ~r~d­ sjednica drrustva JC btla Slava Ognzovt-c, tajntCa Sanda SantiC-MatijaSiC, a Clanice odboTa: Vanda N Qvosel Magda BoSkoviC, Magda TOrOk -VerniC, 'OLga MilCinoviC, Hana FaveliC, Ema CekuriC. i Tilda Bogda·nov. Isticale su se Clarnice druStva: Reztka Bermanec, Kata Govo,ruSiC, majka lbraCe KavuriC, Slava OCko, DeSa VerniC, .lela JanCiC, Mira JwriC, Nevenka Te;pavac, Herta Has, Ivica Svarc i druge. Poslije dobska okupato·ra DruStvo joe prestalo s. ra~ dom, inventar je prndan, i novae predan kao ,pnlo.g Zena Namdnoj pomoCi. Po direktivi Partije, preko Vande Novo-sel i Olgc 'Krea·CiC-Koval:iC, naja'ktivnije d!rugari·ce formirale -su manje grope Zena i prodUZile s njima politiCki rad. 5 RuZica MarkotiC, aktivi·stkinja iz Dalmacije. 6 Anica Z.ganec-Brodara·c, aktivistkinja iz Si.ska. 7 JoS od 1940. ,g. kad su u Lepoglavi internirani. komuni·sti iz Zagreba i Dalmacije, Partija je organizirala slanje hxane i posjete tim drugovi- 1927. g. postala j.e Clan Parti;~e. Sada su njezi.ni zadaci SV<!! teZi i sloZeniji. Odlazila je u Liku i na Kor.dun, gdje je rr.adila na osnivanju i uCvrSCenju partijskih mga:niz·acija. Policija j,e proganja, nekoliko jruta ha.psi i protjeruj.e .u P.azariJte i Nevesinje, ali se ana ilegalno maCa u Zagreb. Pre.d policijom se uvijek odliCno drZi, i nikakva mr~C.enja nisu je ·mogla slamiti. Kad je poslj,ednji put izaJla iz zatvora, u kome je prov.ela gotovo gadinu ,dan.a, PMtija je Salj.e u SSSR, gdj.e pohaila Cetvirogo,diSnji komwnisti.Cki uniuerzitet. U domoviwu se vmf:a 1936. g. i opet. kao i mnij,e, radi svim Zarom na izvrSavanju fmrtijs.kih i sindikalnih zadataka. Kao instruktor Centr.alnog komiteta KP Hrvatske rukovodila je velikim Strajkom u tvornici »D. D. Tivar<< u VaraZdinu, koji je trajao Jest tj,edana. Taj je Strajk fw svojoj Sirini i r:ezu'ltatima bio podstrek i putokaz za nov.e Strajkove tekstilnim i dTUgi.m podu.z.eCima u Hrvatskoj, Snbiji i Sloveniji. 9 U Gospi.Cu u ovoi grupi bilo je 6 drugarica iz Lepo.gla:v·e: Anka BU-torac, Maca 9'rZetiC, RuZi~a Marko.tiC, Lju'bica Sagi, BeSka Frnh,~, Ve~a Je~t.C, te studentice iz Zag-reba - Zora Vuctlovskt, Sof1J.a JoviC, Melita PavletiC, Stefica KoSak, A·ndela SraJber i J dka Pa:hl :1o JadoV'llO .i·e ~uma i provali.ja u Vele'bitu neda~ leko Gospi6a, kuda s·u u<StaSe 1941. g. o.dv~l.1 hiljade !judi, Zena i djece, i tu ih zvjerski muC1h, ma.sakriritli i poluZive ba,cali u .iame. n Ovaj izviditai pisala je Narodni heroj Anka Butorac, tada Clan CK KPH u Zagrebu krajoem J?rosinca 1941. 1g. po-sliie bije,ga iz }o.gora »Da~tca<~ u Koprivnici. - Bi j·eg je o·rga~_izirao Pok;~Jtns~t cdbo·r Narodne pomoti preko Ruztce TurkovK, koJa je 2'6. XII. 19-41. g. uz po.moC ,part~.i~ke. o~&"a­ nizaci]e kotarra Koprivnica, uspjela orgamzuah htJeg Anke Butorac i Mace GrZetiC. Te veCeri one s·u, prerna dogovoru, izaSle iz lo.gora i pdbje,gle u obliZnlju Sumicu, gdj.e ih .ie Cekala R~Zica T~~koviC sa SOif~­ rom i ornda su autom krenuh do Knzevaca, a dal]'e vlakom u ZagrBb. Tu su se ishcale na stan~ci Maksimir i tramvajem otiSle u pripremljen ·&tan 'kod Slavice Dijan na Ksaverskoj cesti 60. UstaS.ka potj-era hila je vrlo hitna, ali ih nisu mpjeli uhva•titi, ~~­ kar su u Za,g>rebu, radi 1prekinutih veza, bile pnstiiene ostati skoro _i.oS mjesec dana. KTajem sijeCn.!a 1942. g. organizirano je njihova prebacivarnJe u p.artizane. Na :putu, u Baniji, ubijena je od ustaSa Anka Butorac, a Maca Gr.ZetiC uspijeva stiti n.a oslobodeni t-eritori i u OK KaTlova.c. Kako j,e veC prije .Pomof:u, niekih ibegalnih veza dobilil fmtnicu na trud,e ime, Zeljela je da kao osposobljena bolniC.arka otputuje u Spanjols.ku, g,dje j.e bjesnio gll'ailanski rat, pa da tako pamogne tom narodu. Medutim, na granici prema Italiji prepo:m·ali stD je neki agenti i lthapsili. T ada je ponovo pr,oJla kroz mnoge zatv.or.e i logor.e. Na Partijskoj konteren.ciji 1940. g. Anka Butorac je izabra:na_ .za Clmna Centralnog komiteta KP Rrvatske. lste godir~e uhapsila ju je Maf.ekova policija, zatvorila u Lepoglavu i kasnij,e p:r.edala ustaSama. U z.atvom je ostala dosljedan b.Orac z.a gr.admi:ska prava. Ddriav.ala je marksistiCke kruZo.ke sa zatoCen~cima, te ih povezivala u Cvrst i prisarn kolektiv, ,koji s.e meduso.bno pamagao. Daljnjih mjes.eci wtcde .su je sa g;rwp.om komunista pre.bacili u kaznionu u Gospif:, :wtim u logor u ]aski i najzad u ko.ncentracioni Iogar »Danica<! u K,oprivrnici. U sprkos ustaJkom tennu ona j.e uspjela ,Ja organizira ,u logoru ilegalwu proslavu 1. maja. UstaSe .su svakodnevno .dopnemali .u loiar stotine Ztma s.a sitnom 1djec.om. Tu je bilo lena iz 'l'aznih krajeva zemlje, raznih klasa i razlilit.a obra:zovan;a. PokuSavali su da /_Josiju sjeme mrZrnj.e izmeitw hrvatskih i srpskih Zena, ali je Anka umj:ela njihove ru~mj.ere osuj,etiti. T:r.ebalo j,e tim Zenama, zastraS.enim ~tstaSkim. zvjerstvima, pomoCi da se uz.dignu iznad groznih prizorra u ustaSkom muCiliStu. Anka je u tom uspjela. Znala je priCi Covjeku. razgovar~ti .o nj.egovim brigam.a i utjeSiti ga. BIOGRAFI/A NARODNOG HERO/A ANKE BUTORAC Anka Butorac j.e roilena go.dine 1906. u Danjem PazariStu, kotar Pm·uSiC. Kao mlada dj.e,v.ojlia luvala je stada po liCkim ispaSama, ali je skoro napustila r.oditeljsku .ku.f:u i otiSla u' Zagr.eb. Zaposlila se kao r.a&nica u Dom.aCoj tvornici 't'ublja u KrajiS.koj ulici, te ndto kasni je stupila tzl N ezavisne mdniCke sindikate. N.aiwn nekoliko dana, karla su biiP uspostavl}.ene v.e.z.e za prebacivanje na oslobodeni teritorrij, ana se s joS nekoliko drugova pwbacuje u Samaricu, na podmCje Banijskog partizanskog orlreda. slao njen Zivotnl dmg. 6n je kasni}e ,poglm6o fmd Mftrlridom k,ao pukovnik, politkarnesar interrwcio-:. nalne brigade Spanjolske. rna to preko obi~dji .--!ntern~r~ca. P":~tijsk<l: ~~­ za za Lepoglavu btla Je BoSilJka _EVIc-KraJactcBeb'l. Dolaskdm usta:Sa nastala ~su JO'S v·eCa h<llpSenja i stvarani su novi lo.gori: u. GospiCu, ~e­ restincu, kasnije u Jaski, logor »Damca« u KQprtvnici, Jasenc·v-.:u, St. GradiSki, Loboru. U kolqvozu 1941. g. formiran je u Zagrebu Odbor za pomot logoraSima pod rukovodstvom ~nke. Berus, dana PokrajinSkog odbora Narodne pomoC:t za Hrvatsku. U o·d'bor su uSle: Adela lvankovi,C, Anica Rak.ar-MagaSiC, Stefi-ca Crno.ievac i And.elka ~ni~ar-. SiC-PavliniC. Odbor .ie vodio brigu o mtermramma u logo·rima i o njihovim obiteljima. Svo.iu. ~j-elat~ nost pro.Siriva(} Je okupljaju~i oko .s'ebe ~vehk1 h~oJ obitelji i poznanika intermraca 1 u&plO da. ~~ Salju ·pakete, da piSu, da traZe dozvol~ .za .slanJe 1 interveni=raju preko advokata. Odbor Je mnoge od tih ohitel fi koxistio da internircima nos·e i Salju hranu i {>a:~~te sakupljene preko Narodne .pomoti: Citave 1941. g. OdboT je imao stalne ve.ze 1 slao pak'Cte, ·nova·c i vijesii u sv,e logo-re i 1C~;kO· u rnnogome pomogao podizaRju bor.heno·~. du~a mterniraca. U radu na pomoct lo.go:nm~ btlo JC povezano viSe sto.fi.na ljudi. Medu njirna bio je pret-eZan broj Zena. 8 Odnosi se na 28. srpnja, k<tJda su prebaCeni internirci· iz Le,poglave u Gospi~, a u Zagre_bu. su im prikljuCeni ·studenti, uhapS·em kao komumsh. Rad u tvornici, a i Zivot uopCe; hili su za nju velika Skala. Radef:i u sindikatu nauCila je litati i pisati. Bila je svim sram pred{lffla radu u sindikr.s.tima i napred!w-radniCkom pokretu. U tom radu i vj.eCitoj ~or.bi s klasnim .neprijateljem u,p.oznala je i ·drnga Blagoja Par.oviCa, sekr.etara Sindikata koZaraca, kasnije Clana KP ]ugoslavije, koji je pu- 26. XII. 1941. g. uz pomoC ilegalne partijske organizacije, Anka Butora.c zajedno s Ma.com GrZetiC bj.eZi iz !agora i prebacuje se u okupimni Zag;reb. U jeku o/enziv.e na Baniji, u sijel:nju 1942. g., kada su s·e ustaSe neobavljena posla vraf:ali sa Samaric.e, da bi obraCunali sa selima, koja u fJrvom naletu ,pukim sluC.ajem joS nisu bila !NJpaljena, na teren Banije stigle su tri grU'fre iz.egalnih partijskih radnika iz Zagreba. Meilu njima su se nalazile Anka i M.aca. Mj,esto da si&u s vlaka na stanici Staza, kako je ranije bilo dogovor,eno, ali ko;u su soda preplavili u.staSe, siSli s.u neSto ran'ije na stanici Blitnjski Kut, gdje ih je veC Crekala veza. P.reb.fu:tvali s1i se od sela do s.ela. Banijski seljaci odveli m . ih .do Starag sela, koj,e j,e tada pr.edstavljalo dio oslobod,enog te:ritorija H1vatske. Zbog usta'Ske ofernzive, koja se valjala prema Gra.dusi, jJrebacili su se ilegalci te noCi neSto .dal;e, u 'selo V.eliko Krl:·evu. Drugog.a ,dana sve tr,i gmpe tr.ebalo je .da. se preb-ace prema Smnarici, u blizinu Banijskog od:reda. Mredutim, upra:vo u Casu, kada su se .z.agrrebaCki ilegalci spremali da nafntste selo, u .Velikom Krl:evu je osvanulo ne.koliko desetaka ust.aSa. NeoCekivrmi upad ustaSa prisilio ih je, da se rupute prema brdima u tri pravca. I ·dok je astalim-a uspjelo da se izvuk,u iz n.eprijatelj:S.kog ·obnuJCa, g;r,upa, u kojoj s.e nalazila Anka Butcnac,, tek Sto J~e izaSla iz kuie, upala je u vatru neprijateljskih mitralj.eza, koji s-u tukli s kraja sela. Grupa je s.krenula pnema br.du, ali i td:mo iz fume pripucaSe mitraljezi. Da bi se iakSe prohili, ras.prSili su se i poC.eli bjeZati preko v.oCa:ra :.avijenih snij.egorm, dok su mitrraljezi tukli sv.e jaCe .guSC:· . I~egal~i ~u l:.lomasa;aUb.rzo ~~ pal~ ~~oC. mztm[;,ez.a, veC. hili izvan neprzJCI!t,el;s.k,th sm;eStreni po 1 !>kolnim selima, ali rnitko nije znao, Sta s,e ,dogo.dilo ;s Ankom Butor.ac. Prv.e vij,esti o nj.ezinoj .pogibiji donijeli su se'zja.ci o.Cevidci: u j.ednom vobnjaku viSe sela pala iie Arrtka Btt'lorac pokoSena rafalom pr.eko ,p.ojasa. ]Lelala j,e tako na okrvavljmwm snijegu, a odozdo liz sela k njoj Sit se .frriltraJdali ustale. VideCi jt!' tej!ko mnjenu, tridesetak ustaJa .nahrupili su najedamitmt k njoj, poC.eli je tuCi i isJ;itivati. ' '~M.oZete me ubiti, ustaJki gadovi, ali s varna tze jtu da -razgovaram.(( To· je bilo sve Ito su od n}e :luli. I OnesvijeStenu An!l!u u.staS,e su pr,ebacili u Kostaj:nicu. lako teSko r.anj,ena, bila je podvrgmlla slrahovitom muCenju. Ali ona nije niSta Odala, pa Cak ni svoj,e ime. I ka.da je 22. I. 1942. g. podlegla ra;n.arna i muCenju, usta1e nisu znali, koga su zafrravo jimali u rukrcma. ' Pre.zidijum Narodm.e skupStine FNR] proglasio j.e 14. XII: 1949. g. Anku ButOrac Nt7irodnim h,;ojem, 'Jdajuii joj na taj naCin najviSe priznanje za ne•tma-ran, samoprijegor-an · i herojski md. 75 74 • �fa~istiC-ki front Zena, koji je d-obio BILJEsKE i svoj ,prvi, p-oorganizacioni oblik fonninnj·em lnicijativnog odbora AFZ za Hrvatsku . u jesen 1941. g. U tom odboru bile su: Vanda Novosel kao sekretar, zatim 'Slav-a 'Ogrizovi<:, Sanda Santi.C- Matija·SiC, Marija Ko.s i Olga KreaCiCRKovaCil:. - Na J?rv0m sastanku, ,po-lovinom studenoga 1941. .g. uhapSen je Citav Odbor, ali su sve, osim Vande Novosel, uskoro puStene_ Poslije toga rad ovoga Odbora, Ciji se sastav ka-snij·e mijenjao, o,graniCio ·se uglavnom na sam Zagrelb, jer je prije -svega bilo tpotrebno organizaciono .povezati i uCvrstiti aktive i grupe Zena u .gradu, tako da sc _-ta j odbor ustvari i ,pretvorio u rukovodstvo AF2 u Zagrebu. C~tni t>okument 51 KREMlc-KOV Mlc OLGE zOGE 0 ORGANIZACIONOM STANJU AFz U ZAGREBU KRAJEM 1941.' 1 Or.ganiza·cija se u Zag·rebu brzo razvijala i Sirila. P.rvi aktivi, formirani joS prij,e okupacije, okupljali su oko- -sebe -sve veCi hroj Zena i stvarali sve nove i nove odbore u raznim dijdo:vima grada i od ·Zena raZnih zanimanja. U prvo vrijeme AFt je 'bio organiziran ,po -teritorijalnom principu, sa Odborima po ,gradskim ra jonima i ra jOnskim odborima, koji su, ujcdinjujuti rad svih odbora na .:Nom terenu, formirali nove Odbor·e, organizirali akciie i t. d. Kasnijc su fo'l"mi•rani Odhori i p-o zanimanjima (dotrnaCice, Cinovnice, radnice, studentice, srednjoSko.lke). To je olakSavalo rad Odbora i omogul:avalo sve Sire okupljanje Zena. Odbori ~u, medu·tim, bili samo osno.vll-o jezgro AFZ u Zagrelbu i oni ·&U vrSili organizacioni i mobilizacioni rad medu Zenama. Sirina i ralznovrsriost fo·rmi, koje su Zenama omoguCavale uCestvovanje u Narodno-oslolbodilaC-kom pokretu (od. demon:st.ra:cija na trZnicama do ..sanitet-· skih kurseva, s-kqpljanja i p.ripremanj.a odje6e i sanitetskog materij<ila, ra·da na· Narodnoj pomOCi), privlaCile su i vezale vcliki broj Zena Zagreha oko odb-ora AF2, koji su ih aktivizir.ali i mobilizirali. da na o•vaj ili onaj_ naCin poma.Zu Narodno-oslobodilaCki pokret. Olga Kreatii:-KovaCil: Zoga Dokument 52 'IZ IZVJEsTAJAVELIKE zUPE LlVAC ZAPOLJE (nepri~ateljski) NOVA GRADisKA 0 AKCI- JAMA P ARTIZANA U SLAVONIJI OD 6. KOLOVOZA DO 31. PROSINCA 1941.' NEZAVISNA DR:ZAVA HRVATSKA VELIKA :ZUPA LIVAC ZAPOLJE Nova GradiSim Broj: Taj. 715/1942. Predmet: CetniCko-komunistiCke akcije. u slavonskim kotarevima Velike Zupe Livac Zapolje Nova Gradi.ska, dne 17. IlL 1942 . . . . 6. Dana 3. X. 1941? napali su cetnici kom-unisti usta-Sku vojnicu na liniji Stara Kri-vaja-VoCin, tromeda kotara virovitiCko-.slatinskog i daruvars'kog. Vojnica se morala obzirom na jaCinu napa•daCa povuCi pa je iste tek slijedecih dana uspj.elo rasprsiti. 1 K , m 194.0 i lpoCetkom 1"941. g. poSto ra 1e· · · · · (DruMvo za su ra~nc -n~predn,e Zenske fkO~Ifam{tR..S:a SBOTIC-a prosv_letu zcnc, zenske .se ClJC, - ' •• 'e st3. t d) ;bile zabran]'ene I raspustene, _ParhJa J. •• 1 · · • • .n_· • • t h organtzactJa vila u za:datak akhvtsu~o.m J_am~ ~z t NOP Tako da rade na dalini·em okuplJaDJU zen_?- u :h l su formirani akti.vi, ·sa.stavl j~ni od zena dazn~a bil~ jeva i zarnimanj.a, koje su 'btle spremne a .. . b0 rbu Partije u danima nepo-ko]t na.bn.. ,pomkgnu .. e zeml'e od faSistiCki:h porosr~?no.. prqe .o.upac~dr>Zavad redovite sastank-e, -~a blJ;yaca. Akh":cii~ aktuelna politiCka linija ~?-~tlJ~· ko]tma. se tum. l't""k lit-eratura, m.obihzl'fal-e Citala 1 proradtva1a P0 1 tc a, . ·v 01 asnosti od Zene na akcije L (;prob!~V ...skup?ces,l )proTt~, J··e.Pibila ibaza, mo(; ro t]aSt'ma 1 · · · A · ra t a, ~a. po h .. Okun~cije stvarao nhna ko.JOJ se. a a pos1 lJC ~"'"dm. ... 21. U noCi 1. na 2. prosinca 1941. izvrSe·n je napad3 od oko 60 oboruZani.h komunisti-Ckih bandita na obcinsko poglavarstvo u Bektezu. Tom. prilikom "dwzeto j-e bilo iz obCine 5 'komada pusaka sa 200 naboja, te popaljena sva arhiva na improviziranoj lomaCi. 26. Dne 15. XII. primljena je ·obavijest da je u PakraCkoj Klisi primjeCen k'omunista Kmecik Andrija iz Banove J aruge koji se veC dulje• Vl~emena sakriva po -okolnim S·u.ma:ma sa oStalim banditima.4 Organi!Zirana je odmah potjera za navedenom osobom i pxecizno istraZen kraj gdje je- i.sti primjeOen. U traganju naiSla je orq.ZniCka o-phodnja U vinograd l\IIijiC lVIaTije 5 iz T-ornja namjeravaJUCl pretra:Ziti kuCu u vinogradu. Cim se ophodnj a pribliZila ku.Ci opaZena su neka sumnjiva lica kako se vi-zu oko kuCe oboru.Zana v-ojni-Ckim puSkarna. Nakon pu.Ska/ 77 76 �ranja poC-eli su iz kuCe bjeZati naoruZana Jica u. pravcu. obliznje sume. Kod bij.ega je ubijen }edan lmmunista te j.e ustanovljeno da se radi o seljaku Kurjak BoZi iz BranoZaca. Banditi kojih je bilo oko 12 nepo.sredno· prije bijega su 'kucu zapalili. Pokraj kuce na1 »Zbo·rnih, Tom V., knj. ·2., dok hr. 155, str. 437 i 438. - 2 Napad je izvdila gnl!pa partizana pod ru-ko~ vodstvom Narodnog hero.ia Nikole MiljanoviCa Karaule. Nikola Mil ianovil: Karaula fo·rmira partizan&ku. gru,pu u LisiCinama (kot. Podr. Slatina) ljdi 1941. a vel:. u &rpnju vodi se borba izmedu _parlizana i usta~a il.a_ Alagirncu, izmedu Krivaje i LisiCina. Milica Bogafi.C je izvida·C ,grupe. Ona odlazi u VoCin. gdje irna v·ezu sa Zanda-rskim narednikom, te donosi izvjeStaje o kreta·nju neprijaielja. Nakon nekoliko ypjeSno izv·rSenih zada·taka •uhapSena je od ustaSa i 'strijdja-na u Kometniku. Pred strijel_ianje o-drezali su joj no·s govor.eCi joj: da li Ce .ioS iCi partizanima. Selo KuZ'llla, ne.posTedno do LisiCina, Citavo uCesiVu_ie ru NlOP 1941 g. MuSkarci su 11 'borrlbi, a kne rade u •Selu. Kuzma j-e -svfa'tiHe za one, koji sa n·eoslobodenqg ieritorija idu u ,pa-r.tizane. '.'Zene ib prihvaCaiu, hrane i daiu vezu. P.oCetkom 1'942. g. Y·el:iha ih joe otjerano u logor u Nj·emaC·ku, o·dakle se mno_ge nis'u. vratile. U Kotrnetniku isti·Ce se Tadom S.avka CevizoviC, a u Sekulincirna Vida PaniC. 3 ·ovai paJPad su izvrSili bord 'Pa-puCko,__,krmdijskog odreda iznad sda KokoCal<a u kot. Orahovica. VeC -u- jesen 1941. zaddavala se na Papuku rprva partizanska grupa. U selu Koko·Caku Zene uCestvuju u ustanku kao i muSkarci. Medu prvima su bile Jagoda VuCenoviC sel_ianka i Anda KopaC-Baleno- deno je 40 kg dinamita l<ojeg banditi prigodom bijega nisu m<>gli ponijeti. P.otjera j•e nastavljena ali je daljnji rezultat u£lijed nastale· noCi negativan. MijiC Marija i KoliC Dr.,ginja6 uhapsene su i ]Jredane na dalji postupak vlastima. viC Sitna, uCiteliica u KokoCaku, u CijoJ se Skoli odrZ.ava_ju prvi •sastanci. Nakon upada u Slat. Drenovac u listopadu 1941. i hapSenja u Drenovcu, ri-staSe -tnZe Andu, i ona odlazi k partizanima. Anda KopaC je prva pa-rtizanka ·PapuCko- kmdi}sko·g odreda. Medu najaktivniiim Zenama u kota.n'.i" bile su: u Koko.Caku: Mileva MilinkoviC, Stoja Nik-oliC, Jagoda VuCe•noviC, Anda ZubiC, u Drenovcu - RuZ.a BatiniC i Ana Muselin, u Gornjoj PiStani - Darinka PetroviC i Mitra .lovanoviC; u Oraho·vici - Ma'fica MaksiC-BoZi·CeviC Iskra, Desanka MesiC, Mandica BoZiCkoviC, Mileva- MesiC, Kati-ca Ande1finger-MesiC; u PuSini - Draginja MibkoviC, Ljuba OstojiC, Da•nica 'OjrukiC, Mili-ca KuiaviC, Ana MilakoviC.Zivka Vujano-viC-Zdelar.. PanjkoviC; u Suhomlaci - 1 I Gazij·e (kot. Orahovica) ipoma-Zu Odred od 1941. kako. prihva6aniem bora-ca u selu, tako i odno·Senjem hrane u Sumu. Is:takle su se Krista VlaSkiliC, Mileva Po•zniC i dr. · 4 Ra·di se o- pa·rtizan·skom odredu >)Matija ··Gubec« (tr.okutski), koji je forrniran 4. X. 19.41. g. 5 Marij,a MiiiC nazvana je }>partizanska tetka<<, jer je svoj dorn ,stavila na -raspoloZ·enje bordma odrreda »Matija Gu!bec«. Ubij·ena .ie od ustttJSa 1942. g 6 Dra-ginja KoliC, ku6na. p-omoCnica Mt~Jrije MijiC, takoder .ie ubijena od ustaSa 1942. g. Dmzas id_em u smrt i Prui!a mi se prilika da tz se Javzm. Dri!i se dobra, budi hrabar. ;:a mene se nemoj ljutit sve mi oprosti kao ' sm drugovz. Kad se sjetis mene napifi kartu mOJOJ sekz, to ce za nju biti utjeha. Mnogomnogo Pozdravi drugove, nek mi t oproste ako sam koga uvrijedila. Mn .. ~ ago e Pozd rav z· z cvrsto grli tvoja seka. Pozdravi Ja sve. - Za Srdu. 1 lvanlka KljaiC Seka Ivica - iz vac k t B d St. Perko, a, , o. ro , uCestV'U_j.c joS prije rata u I nom rad · vk k · naprecn~c ·om po retu. 'Bila je Clan SKOJ p .. , rata do·laz 1 u Zagreb 1 · d' · · flJc ra· t u automatskom buff t . >> Q msisani« u Ilici. Ilegalno d' k . .c u spreman''ll 0 v• :ra l na Sa 'llpljaDJU i_ . J fUZ.Ja, na nabavlj,a_nju prapusn<'c . l . hma · · · k' · · a I egt194 cqa 1 "u ne .rm. diverzantskim akcij·ama. 21. XI 1. uhapsena 1e l mu(ena I' · · ·v • St-.. l' . ' at DIJe msta priznala ~l;Je Jana je 14. I. 1942. ~.a _ioS Cetvo-ricom d ,.·:h. ~:l.]Ck•st~~.i·~ljan_ja uputila .ie pismo Srdi Srdanur~r~u~ ' .llCU, 0•]1 ·je VCC tad a IL • U partizanima, v• . . f k · . . UlO mtle donosimo. Cl.Jt a· sr- lvanka l{ljaiC Dokument 53 Dokumen.t 54 REZOLUCIJA SA I . KONFERENCIJE ANTIFAsiSTicKOG POKRETA zENA ZA KOTAR VOJNic, ODRzANE 11. I. 1942.. PISMO IVANKE KLJAic (SEKE IVICE) IZ ZATVORA PISANO PRIJE STRIJELJANJA 14. SIJEcNJA 1942.' di U .:'rijernet kada svi slobodolJ'ubivi narok. SVIJet-a. v?~e o-gor~enu hOrbu sa faSistiCs~~ ra~bo·J~1cirn~•. u vrijeme kada se SovJ· et..sav~.z s-a SVOJim sav.eznicima Engleskom 1 .. menkom bori za -slobodu svih naroda u vn~e7e kada se· i kod nas razmahala bo;ba ~~ os ~bodenje ~aro~a ispod jarrna faSistiC._ . 1 .~ upator~ I. llJihovih slugu, dornaCih ~z~aJI:a ustasa, I kada je zajedniCka borba I ad I. Hrvata pomrsila zloCina.Cke planove naro mh nrepri· t e1· Ja Ja, d a nas joS dub I' gurnu u bratoubilaCki rat sastale 8 dJe Iegatkinje anti.faSistiCkih ~dbora Ze ~ se ketaru Vo · ·,. d - · na u o,,. Jn1c- a s~ posavjetuju i sporazume o_vnacmu •. k~~ko bi i Zene -kotara VojniC na·V1se . dopr1~1Jele narodnoj borbi za slobod J borbi. PI~~tlv . talijanskih faSistiCkih oku ~~ tora .~ DJ~hovi~ s.lugu usta-Sa. Svij.e·s-ne o p a~nosti, koJa ~riJ~tl naSirn narodima i srpsk~m I hrvatskom, IDI smo odluC.ile d . snag t · , a sve SVOJe . e ~ avirno u -sluZbu svoga naroda i da SV1m. Silama pornaZemo borbu za slobodu Da. ~Ism~ la:kile mogle sudjelovati u narod~ ll'OJ orbi, po~rebno je bilo da se nrganiziran:o, zat~ rni_ pozdravljamo inicijativu drugariCa, k?Je s~ prve pristupi\.e organiziranju .l l l c, , .~. c•.. - '• I ' Zena i stvaranju antifaSistiCkih db selima. J er za nas, kad se . . o ora po ·d . ZblJ emo u Cvrste re ·O¥e, ne postoJe prepreke, koje mi ne bi~ sm~ kmogle s-avl~d.ati, da prokrCirno trno-viti pu ?~'l.obodenJu u uvjere-nju da Cemo· jednom uziti slobodu, kada se skrSi faSizarn Forrniranjem antirfa•SistiCkog odbora Z'ena porastao- je u selima inte-r.es Zen.a za na ro.dno...oslobodila·Cku borbu i s·arad . u narod · b b' ... ' llJa zena DOJ or 1 USPJesno se organi:zirala Zene, su. se aktiv}zirale u sakupljanju stvari ~~~;-eb~uhv z.a nase dru.gove-pmiizane, a su~ IJanJu SpijunaZe Zene su , d t· . antifaSistiCki'h odbora Zena' apkoti u }ecadJ~rn 1 1 , vno su Jes~va e u ~premanje hrane na sigurno rnje':· ..Doduse, aktivnost Z·ena na svim tim odrucJima rnogla je da bud ,P gl . e rn•nogo veca a avni liZIXJk male· aktivnosti jest kultu;na zaostalost seljaCke Zene u kotaru V OJ. me. " v - Uzev.Si, u o-hzir sve rezultate k ··, d sada t· t· ' OJl su o pos Ignu I i im·ajuCi na umu sve nedo statk k . . ve, ?Jl su se p-ojavili -U radu antifaSist odbora ze na, - on·f erenciJa novo-izabranom· · k · ·· ~otarskom odhoru antifasistickog pokreta zena stavlja 'U duZnost: I 79 �1. Da uC:vrsti veC postojeCe or.ganizaciJe i formir:a nove u selimia, gdje j'OS nisu· forJUirane. 2. Da osobitu paznju posveti kulturnom podizanju Zena, i to -u~vidiranjem nepism,enoSti i drZanjem predavanja o svim pitanjima., koja interesiraju naSe· Zene. 3. Da upoznavaju naSe Zene sa medunarodnim p·oloZajem, sa stanjem na frontama. 4. Da . u:pozna naSe Zene s-a stanj.em nar·adnoGslobodilaCke borbe u na.soj zemlji r u tu -svrhu da SB n~ sastancima Zena Citaju letci i druga ·naSa Stampa. 5. Da obja:s-ni Zenama ulogu Talijana u porobljavanju naSe·g naroda, je~ Talijani su ti, koji su odgojiH ustaSe i postavili ih u na~u zemlju. , 6. Da razvije najSiru ·propagandu O· potrebi joB uZeg povezivanj a i zajedniCke borbe Srba, Hrvat:. i Muslimana protiv zajednickog neprijatelja. Da suzbijaju svuda, gdje se na njih namjere, Stetne pojave; .Sov1n1zma mcinje protii1 hrvatskog naroda kao cjeli· !"'0-iteta Milka MileniC, koja je pored tmala zadatak da organizira iene' ostaloga, · · .. Sf U -toku . . . · .g · part'' ke orgamzac 11 e u Kastav. 0 ku 1941 IJS ~~~ P1 Ja.JU ?ko_ -sebe na.iodanije, ljude i vr.Se pr!preme za OI'Uz.ant ustanak. •Sakuplja 's z· ~d.~~ se razn~ a'kcije, a izvjestan lbroj }judiu Jee/; Z1 u. parhzane, . ~ fonniraju se prve Cete. 'Osim :el~ ~ S.Jevernom d_t]elu ~otara (Kosi,, Jardasi, . .Sar0?1 ~.. ~r.), u ostahm selima ra-d ·Se odvija u kon spuac1.1 1. ~ · U ·kolovozu 1941 u 1 ·edno 1 .,,_ 1 ·,· • d I Mar" l" 0 d" · · .... . _.__._. 1 tspo sea · ce Jl, rzan JC sastanak najaktivnijih ". k -~ara rilka Mil~niC, Sava Matetie, . Zork~enLuc~­ l:':a ) u~, Dragtca Host, Ru.Za Jugo i Danica Je~ kv 1"'?-: . a . t~. s~ 'Se. ·sastanku do1go-vorile, da l:.e tpt 1 akttvtztrah- na]povjerljivije .Zene na selima .o .et' ?hm y19-42. g. postoji vee oko 2-D .grupa orga~ mZt·rant zena. ne, t. j. pojav·e iz}ednilC.enja svih Hrvata sa izdajicama hrvatskog naroda i- Pave1iCevim ustaSama. 7. Velika duznost nas zena je da prodremo sa naSim1 p·okretom i u hrvatska sela. Moramo uloZiti sve naS-e snage u radu' na slozi i suradlnji srpske, hrvatske i muslimansk.e Zene. 8. Da ·osigura nesmetano suradnju Zenskih :odbora sa parti1zanskim ·odre-dima. 9. Da suraduje i pomaiie u radu u odborirna NOF. 10. Po pitanju smjestaja izbjeglica iz pogorjelih kraj,eva, o Ci-stoCi u k_uCi i oko- nje treba p-o-svetiti najv.eCu paZnju. Ne smi~e .se dozv·oliti, da se naSom krivnjom· poCnu Siriti zarazne bolesti, protiv kojih se md danas te&ko moZem:ry boriti. .smrt fwsizmu - 1 . p Aktivno r~de: Sava MatetiC Rezika tada Clan Kas!~v, Sava Jugo, Fanica MiliC, Milka JeloVIca-Pektca, Zorka i Ma·rica Lui'i' M .. M'lk · B t 1 .1 d M . " ~..:, an1a, _ 1. a er aMii·r, aM . ~rtca Sarson, Marija i Mllka STok, S Sva. ~ti" aKnJ,a BenaS, Marija, Dra,ga i Stanka Qu amJ, 1 1-ca·. ·raus, . \)lga. 'Ci·kO'ViC, Olga: Lenac, J1·~ syydaa, Jos~a.• Bo.stl]~a 1 Marica RubeSa, Nada 1 I , t '. Bostl.Jka 1 Dm'ka Frlan, Ivana i Grozdana. P~harte, Ivanka SinCiC, Jelka Marot, Marica I vanka I T onca ] ur-dana Marica Mar,·J·a E B , Z'ca ' Ema, A na 1 An ka IGrbac Ema SuSan· :va, o· ' ' ' 1·. V'l 1 rtl~za.MSe~na, .Telica i }ele~a CikoviC, kate Vov1- , ay-ta MTuh.tan, Zvana DukiC, Anica JurCiC . er~ atm ~-c; arrtca MuniC, Marija Gabit Anic~ Mtle~a ~vhh~, Dorrina 'ZuliC, Pavica i Katarina B-otC, Mtlo1ka: 1 Marija SpinCiC R111za J "" J lk Grgurina, V.erka Srdo-C, Marica'SrdoC N~d~c; Be a St f V , 1 ranka Grbac MT .·. Bl .":, }(ca. e an, eronika Kukuljani, ValellJ.a._, aztc, lementa Lenac, DuSa Slosar Ivanka ~~f~c, ZJ!adta !;~_a-c,. Albina, 'Zorka i Sofij'a LlitiC t}Ca. a rantc, Mtma Srok, Mena Lu.CiC Mari. ~ LuctC 1 mnoge druge Zene 1 KastavStine. ' J • !o:J;,..om 1942 .. _.g. pokret u KastavStini se ·omasov1 JUJC. ves~~ ak:tJe p~·rt. Cete i aktivi.sta na ter.enu i t~r?; n~:11_.~t·~l]a (k~Ji 'strijeljanjem i paljenjem nas. OJt. _sp~IJCCl'h razVOJ ustanka), uvlaCi sve VeCi bro. lJudt ~ bO'f!bu, ·~~kon o.dlaska veCe gr-upe iz •SpinCi,C~ ~ parttzane, Tab.Jani su. strijeljali iz sv.ake lmCe po Jednog ~us.~.arca, k'!Ce tm zapalili,· a preo-s-tale Clanl.o\d'e. oblttely o·dvel_t u imterna-ciju, Sve veCi br-o-J· JU 1 od azt u paThwne U travnJ'u sv,··b . . ]' nju dl · · · , nJu 1 tpo azt u parttzane i veCi broj drugarica (Fa- K!C Ena Sloboda narodu! 11. I. 1942. Delegatkinje I. kot. konferencije Antifastickog pokreta ct z 1 11. I. 1942. g. odrZana je u DZodanima (Crna Lokva) ~-raj P.etrove Gore, prva l<onferencija sa odbornicama: seoskih odbora AF'Z -kotara VojniC, na ko.ioj j'e izruhran 'Kota·rski -odbor AF2 VojniC i donesena gornja .rezoluciia. Konferenci iom je rukovodila Dra:gica Bulat. Prvom ;predsjednioom Kotarsko,g odbor.a izalbrana j-c DraJJ!;"ica Karan, 's·el jan·ka. Ova se konferenciia odrZavala u toku borbi za oslohodenje VojniCa i likvidaciju okolnih neprijateljs'kih uporiSta, koje su trajale od 15. XII. 1941. g. do kraia lipn_ia 19-42. 12. I. 1942. g. neprijatelj je bio prisil.ien, ·da se povuCe iz VojniCa. P·riprreme za 'konferenciju poCele su vet prije. U »Rezoluciji ·delegata konferencij·c partii-skih jedinica kotara VojniC« od 6. XI. 1941., u t. 16., (arhiv OK S'K:H) ka•Ze se: >~U -radu sa Zenama osieCa se nedostatak: organizirati Ligu fronte, vaspitati Zcne i spremati ih za Dokument praktiCne rado-ve i sluZbe oslobodilaCki pokret.« kori,sne za nacionalno £· U izvjeStaju od 6. XII. 1941. Kotarski komit-ct KPH VoiniC .predlaZe OkruZnom ·komitetu KPH Karlov.ac· ·osnivani·e or,gan-izacije Zena, te sreskih odbora Zena. zatim podraionskih, odnosno ·Cet<nih rukovodstava, te seoskih od'bora i traZi Dragicu ·B·tilat za rad medu Zenama. U izvjditaiu o·d 26. XII. 1941. g. kod kota·ra VojniC ohavjeS-tava se komitet: )/Odbori ,zena postoje u svi-m ·selima na podruC;u II. i IV. Cete, dok se or,ganiza·cija odbora u I. i Ill. Ceti privodi kraju, tako da i·e K. K. na svom z<tJdniem -sastaJnku od 19. o. mj. zakljuCio, da izvdi posliednje pripreme za k(mferenciju Z·ena. Zene vde kori.sne radove za pa-rtizane i ,pletenj·e Ca·rapa i rukavioa, brinu se za hranu partizana i t. d.« k PJESMA JEDNE MAJKE lz »Rijel:i Zene«, glasila OkntZnog odbora AFZ, K~l.ova.c 1942. g. ]Jr. 4-5 ~. Ostala sam sirolica Bez svog vjernog druga Dan ju, notu -morila me Prevelika tuga, !mala s<1fln stcmt majku I dfelice troje Branka, Dragu i Danicu Mile janjce moje. Kad f>r.okleti Hitler dude Da s nama zavlada Meni fadnoj dade Dosia gorkog jada. 12. I. 1942. ... 5. Rad medu Zenama ,odvija se u svim pravcima sitnijih poslova. NaroCito .se istiCu kao veze i kod sakupljanja hrane i• robe -partijke i SKOJ-evke, a napos-e su zastupane zene u glavnom odboru N. P. (,3 zene - 2 muSkarca). Kulturni rad medu Zenam·a je minimalan radi tehniCkih teSkoCa ...2 IzvjeStaj se nalazi u arhivi CK SKH. Na'fod Kastav~tine osjeCao je neposredno teSku neprav.du, koja ie naSim narodima nanesena Rapalskim ugovor-om. Ta ih je nepravda i e'konomski teSko pogodila. Buduti da .kastavska sela imaju vrlo malo orbradivc zemlie, veCj dio muSkaraca radio je ili na Sumskim rradovima ili u rijeCkim tvornicama, a Zenc su odnosile mliieko i povr-l:e na rijc-Cko trZiSte. Za prclaz na Rijeku ~bile sru potr-e'bne po- sebnc propusnice, ko je su tali janske vlasti- sve rjede izdavale, a od 1933 ..g. poCele ·su otpuStati iz rriieCki'h tvornica sve one r.adnike, koji nisu htjeli uzeti talijansko drZavljanstvo. Kad ro Talijani okupirali 1941. g. i KastavStinu, na·rod ih je doCekao s mrZnjom. Poziv Ko'IIlrunistiCke ~artije Jugoslavije na ustanak :naiSao ie brzo na .odjek -u kastavskim' selima. U- lipniu 1941. g. formiran je IJ(ocirski komitet za Kastav. U kolovozu je ;postala ClM1 \Ko- _ U bi~e mi S'taru majku Dvoje dfece z.aklaSe Kuiu mi z.a.paliSe T.e proklet,e ustaSe. Sada nigdje nikog_ nemam N ego svoga Branka, Osvetit /;e bra_tac sej,e I sa njime majka. 2iv_jeli nam partizani Srbi i Hrvati! N.arodu ie ~ni svome LjepSi Zivot dati.' Mileva BoZiC, -Clan AFZ, Slunj 6 80 D ~kduJ;prv.o~or~ima istiCu ·se Mari,ca !SarSon i ann a ugo, koJe .su kasnije postale oificiri '] A ~ b?r<bam~ ·Se is.takla hra~broSC:u Lovorka · KUk~ni~ OJ a J e po.sttgla Cm .potporuCnika. . P-red ne.prijat-eljskim terorom _masa nM"oda 'e .bJe~ala u planine. _0 tome dr-ugarioa Anka. Be~s IZV.Je'Stava. Centralni komitet KPH. ·svoJ"m . od 25 r . 194 1 ptsmom · li_P~.1a ~· .g.: »U mogu6nosti smo da yas det.alp~t.J.e obay_tJestimo o situaciji u Kastav.Stini I Grobmstmt PO·ShJe ofenzive okupatora . '] stano '"t T . na -ctvt no . vnts vo. eror se .Je u tim k!rajevima pooStrio 1 ~a na1 et okupatom, narod je u ·masama b'eZa~ u sume po~ za,Stitu partiz-ana, rioseC:i sobom svu Jhrranu a osobtto bl~go. UopCe' su Citava -se1a s. r6mna da se. sklone ~ sumu da ne bi sluCajno u z~dn'em momentu pah neprijatelJ'u u ruke. M-•·j· J,. usprko t · • vu1tzactJa . s ·eroru nastav1 ja se nesmetano dalje I) Jj~aod~ek~~-~ana tri civilna logora na pod~uCj~ Dokumcnt 56 0 RADU zENA' i nika .LuCie, Zorka _LuiSC Tobijeva Marrica Frlan Rado.1ka Frlan, L 1 'U.bica Puz" K!' • N d 0 · , ementa Lenac i liva ]elovica Stanka Sepic, Marica· er a a, GPbac i druge): ' kc 55 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH KASTAV OD 12. I. 1942. 2 Sa:va Jugo 2ene Hrv~tske u NOS 1 81 �Dokument 58 DOkunlent 57 OKRUzNICA ODBORA ANTIFAsiSTicKOG POKRETA zENA ZA KORDUN OD 26 . 1. 1942 . KOTARSKIM ODBORIM~ AFz 0 ORGANIZACIJI RADA ME:DU zENAMA NA SELU ODBOR AFZ ZA KORDUN 'Broj 1. Kotarskim <>dborima Antifasistlckog pokreta zena 4. U -sluCaju da se uka.Ze potreba _z~ reObavjeStavamo Vas, da je obraz.ovan savanje nekog pitanja koje,ga Kotarski ad· »Odbor antifasistickg P,okr.eta bar nije u stanju sam reSi·ti,_ tr~?a.?a. se K?Zen a z a K or dun<< ad ko}ega cete dobi- tarski odbor obrati na Anllfasishc~l odbor vati sva potrebn'a uPutstva i sav potreban .Zena za Kordun, koji Ce u tom slu_c~JU pomaterijal za rad medu Zenama na selu. slati potrebno uputstvo ili delegatkmJU. ·· u -v.e-,25 sa· goriljfm obaVjeStenjem ·aaj"em·o 5. Kotarski odbor antifasisti,ckog pokreta Zena imade za du.Znost da u .selima, gdJe ne Vam ,slij-e.deCe uputstvo: 1. Ecotarski odbor antifasistickog pokreta postoje antifaSisti.Cki pokr:eti Zen~, te· o~~ Zena ima.de da -odrZava sv~j.e-redovn~ s-a-stan- bore obrazuje, a tamo gd]e posloJe, da lh 'd ... ke svakih 10 dana. Na tim sastanc1ma_ s":a- uCvrsti. 6. Treba odmah pristupiti likvl aclJl ':'eka clanica KO AFZ \reba da podnese lZVJepismenosti f to na taj naCin, da dru~ance Staj ·a svome· radu medu Zenama. na selu, koje znaju pisati, u_Ce red•ovito po 2. Uputstvo za rad Kolllrski odbor. anti- nekoliko drugarica nepismen1h. ~ . .... faSistiCk,og pokreta Zena treba da da~~ ?,..a 7. Treba po-s-veti.ti naroCitu paznJU Cl~sto~ temelj~ uputstva dobivenih ad AntifaslstlcCi, jer sada kada s•e u svakoj kuCi nal~z1 P'O kog pokreta Zena Za Kordun. vge Clanova, ne·CistoCa bi mogla ~a tma.d,e 3. Poslije svakog sastanka Kotarskog opasnih posljedica, tj. p·ojava raznih zaraz. odhora tre-ba da se dostavi izvjeStaj Anti- nih bolesti. 8 Zene treba da u zajednici sa drugo,vlfaSistiCkom o-dboru za Kordun. ma ~premaju hranu, da ne bi. do~l~ u ruk_e naSe.g krvavog neprijatelja - us~ta·s~th bandita i talijanskih faSi,sta. Isto tako ~-ene t:~ba da pnsvete veliku paZnju Sto racwn~lniJeU: iskoriStavanju hrane, tj. Sted.Jj-ivo pnstupab kod pripremanja hrane a .nastojati da ~:a_n;.a, iako jednostavno kuhana, bude Sto hraTIJl:_VlJa. 9. Odbori antifaSistiCkog p;okreta zena, koji se nala,ze u blizini hrvatskih sela, treba da daju u duZnost Zenama da ~·s·po~tav"e s,t0 uZu vezu sa .Zenama iz hrvatsk1h mJesta te da saraduju s njima. 10. Duznost je svakog kotarskog odbo~a Zena da izabe-re po jedn·u Clanicu, k~Ja ce uCi u odbo~e civilne vlasti kako ~ o?.c1nam~ taka i u k,otarevima, tj. da se naJpnJe stav1 zalitj·ev za ula,z u te odbore. 11. Treba da s,e objaSnjava Zena~a ...na se-lu smisao· danaSnje narodnooslobodilacke borbe i ulogu Zene u toj borbi. 12. Treba Zenama obja-Snjavati potrebu pomoCi narodnoj vojsci ~~ko ,u pogledu ishrane tak,o i u pogledu ctstoce. Pretsjednica: Jelena1 Ma.ca MajstoroviC I I· 82 1 .Tela Predovit. POVODOM DEMONSTRACIJA zENA NA TRzNICI' Grad ani grad a Zagreb a! 26. I. 1942. Smrt faSizmu. - LETAK MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 24. III. 1942. Sloboda narodu! Tainica: Ma·ca MajstoroviC Zen a. Glava nj,enog jadnog nedonoSCeta virila Je zdrobljena iz mrtv-e majke. Pla6ene zvijeri Berlina i Rima, marion.e-. D a 1 j n j e t r i, s e d a m d o o s a m ta PavsliC i njegovi izrodi U'staSki banditi, m j e s e c i t r u d n e Z e n e, z g n j e C eopljaCkali su i raskomadali naSu divnu do- ne su ad najurene i r-evoltirane mOvinu, izvoze·Ci i•z nje hranu i sve ostale m·ase i pren-eSene u besvij•esZivotne namirnice, potrebne naS·em napaCe- n o m s t a n j u u r o d i l i 8 t e g d j e j e 1 ruom, opljaCkanom i iskrvarenom narodu. nad TIJima izvrS-ena op,eracija, Mj esto masti, mesa, braSna, maslaca i krum- Dva djeCaka sa polomljenim rukama i repira, dobili smo kupone, koji nam trebaju brima 1odneSena _su u kliniku! Mnog-o- lakSe slu~iti za nabavku hrane. Na te kupone ne ranjenih i o,zlijedenih gradana rastjerano dobije ~se nikada redovito, a kad bi se i do- je, a na mjestu dogadaja ostala je prazna bilo, ta ~oHCina je nedovoljna za opstanak tr.Znica sa razbijenim prozo-rima i vratima, Covjeka. No i te koliCine, koj.e su prbpisane, razbacanim klupama i iz.gubljenim to-rbica~ ne dobi1 se redovito. '0ni rijetki, koji ima- rna, cipelama i kupO'nima !Za krumpi·r o.d jU ju vremena i novaca (ustaSe, viSi dr.Zavni rastj,eranog svijet'a. Cinovnici, veletrgovci i industri'jalci), naI dok »prije'ki sud« •osuduje na sflu·t Zebavljaju hranu putem »Sverca« i raznim ne zbog pobaCaja koga Cine radi toga Sto u pvotekdjama.· Oni imaju svega. Kod njih s·e ne osj,eCa glad i oskudica. Nji•hove Zene dana&njirn prilikama ni·su u stanju .prehrane stoje u re·dovima sate i sate, kao Zene niu" svoju Zivu dj.ecu, dotle krvnik .· PaveHC radnika, namjeMenika i malih obrtnika. Vi, sa svojim zvjerskim horda~ma ubija trudne koji xadite po cijeli1 dan u tvornicama i 1·a- l;eme i djecu o·d sectam mj,es,e·ci u mat~­ dionicama, koji nemate komu da ,o.stavite rinoj utrobi. Dok »Sverc« cvjeta, i usta,~-ke va·Su dje-cu i .dam, morate uzalud Cekati po bande j.edu narodnu mUiku, dok se narodu trZnicama i duCanima. Zar vam se jednom ne da donositi u grad sa se1a Zi've.Zne na~ dogodilo, da ste se vratiH kuCi sa praznom mirn.ice navodeCi da Ce se zato pobrinuti »gra.dska aprovizacija«, dotle usta.Ski bandi~ k,oSaricom, a vaSa djeca 'osta1a gladna l ti razgo-ne pu.S,Canom vatrom okupljeni naTaka su i ovaj put trebali gradani dobiU rod-, k·oji Ceka da mu s-e dadu ·obe.Cane, za Zi· jucer dne 23. o. mj. 25 kg krumpira i to na v-ot najpotrebnije namirnice! poziv upravnih vlasti. Na mjestu dij,eljenja u Branim.i'rovoj ulici sakupilo se po prilici Gradanif ol\io osam do deset tisuCa Zena, djec.e, staraMjesto slobode dobili smo tarnnice i strica i starica ... I dogodilo se sa krumpirom jeljanje, mjesto blago·stanj.a dobili smo glad. isto ,Sto· i sa maSCu, i ,ostalim Zivotnim na- To su vam ustaSka, obe.Canja. Stotine· i UsuCe mirnicama. Umjesto da svi· gradani dohiju ljudi,. pravi sinovi naSeg nar-oda, le'Ze dan·a·s odredenu koliCinu krumpira, ap11ovizacija je u ustaSkim zatvorima i lo:g•orima ili pod ,zepodijelila samo oko nekih par stotina dozna- mljon1 na raznim »Maks-imirskim ciglanama·« ka na sa:v taj okupljeni broj gradanm Pre- nakon Sto su do krvi muCe-ni i na vatri pavareni narod, koji• je Cekao ;ad pol noCi' do ljeni ·od Zivotinjskih -spod:a1ba ustaS-a. Oni o-ko 9 sati ujutro, poCeo- se buniti i psovati le.Ze samo za to, -&to :;;u svomu narodu Zeljeli okupatora Hitlera i Musolinija i njihove dobra, Sto su s·e borili protiv na-silja, p1~otiv sluge ustaSe, kliCuCi p~oHv rata i gladi i izroda nwSeg naroda, ustaSa i razhojnika traZiti .da se svima dade obeCani krumpir. PaveliCa, protiv imperijaHstiCkih pljaCkaS-a I dok su njihovi mu.Zevi, braCa, s,estre i ma,j- iz Berlina i Rima, po Cijem nas je nalogu ke radile na pol gladne u tv~ornicama, radi- opljaCka-o bandit PaveliC! Za ovaj »no.vi pooiiicama i uredima, a -djeca kod kuCe prozebla redak« kundaka i trudnih Z·ena i >>Zelje,znih -i gla:dna <J.Cekivala svoj e majke· da dodu sa kuglica« u tijelo naSeg naroda krivi -su oku~ 1numpirom za njih, dotle je p~olicija po na- patori i njihoV sluga krvnik ·PaveliC sa- svo~ logu zlotvora i krvnika PaveliCa pucala iz- jim zvj-ei"skim ustaSama. I dok naSe · majke, . nad glava dkupljenog svijeta, juriSajuCi na sestre, oCevi i djeca dobivaju u naS,aj lije~ nj, razgoneCi ga puSkom i kundakom. U str- pO.j ·qomovini" kun.d.ak ·u leda i kuglu u Celo, ci deset tisuCa - ljudi, gladnih i izmuCenih, dotle na,_Se sinove ti plaCenici: mobiliziraju i zgnjeC ena je i na mjestu umr- prisilno Salju u borbu prOtiv napaC.enog na~ l.a jedna sedam mjeseci trudna roda u Bosni, koji j,e na poziv naSe Partije 83 �. --; Dokuntent 60 ustao da sa puSkom u ruci brani svoj dom, svoju east i porodicu od ovih pljackasa. Ustao je da se bori za jednu sretniju i bolju bu-durCnost nas sviju. Ti plaC.enici hoCe da nas silom po,Salju za- raCun Hitlera na naSu braCu Ru:se, -lwji se herojski bol'e· u redovima sliwne Crvene Armije i zadaju posi}ednje udarce faSistiCkim uljezima. Nas se prisiljava da mi· zaCepimo svojim tijelima rupe u zardaloj i rasklimanoj hitlerovskoj rnaBini, koje je nrupfavila herodska Crvena Armija! Vi, gradani, t~ebali biste po zelji bandita Pav-eliCa davati sv-oje Zivote zato, da biste stanj.e pljacke, uboj8tva i glad1 na raCun okupato:fa Cim viSe p~oduljili! Na~a je zemlja bogata. Mi ne bi trebali da gladujemo. No mi gladujemo zbog toga, ---jer je: s-luga Be-rlina i Riln-a, ubica PaveliC, rekvirirao Zito stoku i .sve ostal·o po naSim selima, i izv·eiZ;O za Njema.Cku i Italiju. Hrani na~e -·neprijatelje, koji su pregazili naSu zemlju i hoce da iskorUene nas narod. Zito je od se'ljaka rekvirirano po 430 kuna i P•O toj cijeni dato neprijatelju, a mi m1oramo da jed-emo kuruZnjak, pa i njega nema dovolin<>. Gradani! Ne odazivajte se u protunarodnu vojsku bandita PavdiCa! Stupajte u redove narodnooslobodilaCke partizanske vojske! Krv nafodnih boraca i nedonoSC-ad zove na 'Osvetu! OSLOBODENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE UOcl TREcE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE - TRAVANJ 1942. Majke i zene! Ne dajte da vaSi sinovi ubijaju isto takove majke kao Sto ste i vi po Bosni, Lici, Kordimu, Gorskorm Kotaru, Za,gorju i Slavoniji! Ne dajte ·svojim sinovima u rprotu~rodnu vojskru! Ne dajte da ·se muka- naSeg naroda izvo.zi neprijatelju! Zahtijevajte ishranu dostojnu- Covjeka! DOlje ·krvnik PaveliCl •Arad TEMISVAR @ ~-">- ·l-. JSKA Van s -Okupatorrima! Zivili naSi hrabri partizanil Zivila K.omunistiCka partija Hrvatske! U Zagrebu, 24. ozujka 1942. Mj-esni komitet KomunistiCke. partije Hrvatske 1 Dokument se nalazi u arhivi CK S:KH. 01_ .c: Dokument 59 (j) DEMONSTRACIJE zENA U SPLITU Clanak iz »NaSeg izvjeStaja«, glasila PK KPH za Dalmaciju hr. 137, od 2. travnja 1942. Tako naSe Zene ustaju i demo.nstriraju Iz dana u dan_ -vidimo sve nove i nove protiv mrskih okupatora. Tai<lo je u cetvrtak znakove propa:danja Citavog v-ojn-og- i civil- 27. III. nastala na pazaru demonstraciia. nag fasistickog aparata. Jedan od najociti- Nepo.s11edni povod za dernonstracije bilo je jih znakova pro-padanja faSizma jest sv-e v-e- to, .Sto su karabinj eri Zenama ispred nosa Ca- glad. Tek smo -hili doZivjeli sniZenje kru- o~dnijeli jedino povr6e, koje je bilo na paza~ ha na 16,50 dkg, a vee je opet jadni Duce ru. Zene- su ustale Pl'Otiv otima-Ca, traZ-ile ponovno morao gov·oriti o stezanju kajiSa. viSe hrane, viSe kruha te klicale: »Van sa Za taj sv<>j hrabri gov-or dobio je Hitlerovu fa.Sistima, van s okup,8.torom« l U demonstrapohvalu. U Bakru se vee d>obije 5 dkg kru- cijama je uCestvovalo oko 200 Zena. Narod ha, a na Susaku pocam od aprila 10 dkg. . j-e toplo poz.dravi-o o-ve Zene·, koje su prve u Splitu digle glas protiv izgladnjivanja naN~S narod ne Ce da trpi avo izgladnjivanje za volju Hitlerovih osvaj~:Ca. NaB l)arod zna seg naroda. Naprijed zene! Hrrubrije, ofenzivnije.t tko je krivac svemu zlu. 1 Ne samo u :Splitu, n~o i u drugirm mj.estima Dalmacije, demonstrirale su Zene protiv iz,gladnjivanja. Tako su ·se Z.ene iz opCine Mwkars'ke skupile pred opCinskim poglavantvom i zahtijevale h:ranu, · koja se veC dugo vremena nije davala. 1;andari i ustaSe pokuSali su Zene rastjerati,· no nisu uspj-eli, i .Zene su u gru,pama dalj-e demonstrirale. Zene .-su demonst-rirale -i u Sibeniku, u Starigradu i u KomiZi. U KomiZi, u · t'vornici sai'dina, u kojima su radile ponajviSe Zene, vrSile su radnice sabotaZu 84 stav}jiajuCi galicu ili 1ueke kiseline u konzerve i tako ometale .proizvodnjru, _Koja je hila narmijenjena za okupa·to•ra. Tim akcijama -rukovodile tSU Neva. Vitalit: i Vinka MarinkoviC. U Dufbr.ovniku, poSto se ZiveZne namirnice nisu_ dijelile veC nekoliko mjesec~ poCeli su Talijani diieliti .hr.anu samo onima. koji su hili upisani '1.1 faSi-stiCke organizacije. 2.S. II. 194'2. Zene sru demonstTirale pi'otiv tog izazivanja, navalile na optinu i zahtiievale hrahu. u demonstraiijama u Dubrovniku sudjelovalo je preko stotinu Zena. �Dokument 62 Dokument 61 SMRT DRUGARICE LJUBICE GEROVAC PISMO HANE PAVELic IZ ZATVORA U ZAGREBU TRAVNJA 1942.' CJa.na.h iz >JLif:ke Zene u borbiH, glasila 4FZ za Li!w, br. 2. 1942. g. Ljubica Gerovac Ovih dana je u borbi sa usta.Sama poginula drugarica Ljubica Gerovac, Clan Antifa,SistiCke fronte Zena, Clan KotarSkog komiteta KomunistiCke Partije Hrvatske za kotar Brinj-e, jedan divan primjer Zenske borben•osti i svijesti. KCi siromaSnog liCkog sela, drugarica ~ju­ bica je rano stupila u Zivotnu bnrbu. U ranoj mlado-sti vidje,la j·e svu bij.edu i teSkoCe m'ukotrpnog Zivota liCk·og s·eljaka, i muCan Zivot liCke se1ljanke. VeC tada se zakle-la sebi, da Ce sav svoj Zivot provesti u radu, u borbi za prava ·potlaCenog. radnog seljaCkog svij.eta, naro·Cfto Zen_sl{rQg. Skolovala se sama. Studirala je u Zagrebu. Vide-Ci nepravde danaSnjeg druStva, prilazi ra:no radhiCkOm pokretU i po.staje Clan KomunistiCke Partije, Sve svoje snagce daje· za pravednu stvwr borbe radnika i s-eljaka. Sara:duje i piSe u ».SeljaC-koj misli«. Policija ju neprestano proganja radi njezinoga rada. Ljubica je svalkog Casa·u zatvoru. Dolaskom na vJa,st fasistickog s!ugana, krvoloka PaveliCa, drugarica Ljubica ·udlazi u svoju Liku. Prva misao njezina; kao Clana KomunistiCke Partij·e, kao vjerne k.Ce·ri sv·oga naro-da, bila j.e, da ·orgallizira narod svoga kraja na oru.Za.ni otpor. ·zato razvija najZivlju dj.e.latnost i zajedno s pokojnim druwom LovinCiCem1 i ostalim., osniva prve partizanske logore u okoli-ni Brinja. Pored org3Jn:Lzova:rija borbenih o-dreda, drugarica Ljubica j~e radila na O·rganizaciji omladine· i z.ena. Osjeti1a Je sve ,gtrahote faSistiCkog ro}lstva i svu krv, koju je fasizam prolio u Lici. Zato je najbolje razumj.ela Ze-ne s kojima je radila. NaroCito je nastojala da p·ove:Ze srpske i hrvatske Zen,e u borbi protiv zajedniCkog neprijatelja protiv faSiz·ffia. U borbi kod J eze-rana sa ustaSkim banditima, p3.1la je· ova hrabra Hrvatica,. Smrl naS·e Ljubice je· bolno odjeknula u Citavoj olkolini, Zali ju mal·o i velliko, srpski i hrvatski narod, a naro·Cito Z·ene, koje su u njoj izgubile divnog druga i borca. Hitac koji je· usmrtio na.Su drugaricu, nije pO'go-dio samo nju, nego i sve nas. Zene Like. Zene Like, srpske i hrvatske·! Osvetim•o smrt na,S•e drugarice Ljubice Gerovac! UniStavajmo fa\SistiCke okupatore i nj·egove ·s-Iuge, osvetimo m•u se za sve suze i krv, za svu sramotu i uZas. !VIi Cemo dovrSiti Zivotno djelo drugarice Ljubice Gerovac, o-stvarit Cem·o jedins.tvo srpskih i hrvatskih zena LLke u borbi protiv faSizma i svih ne·prijatelja radnog naroda. Slava drugarici Ljubici Gerovac! 1 Ivica LovinCiC Zlata i ja2 uhap.Sene smo u mom uredu u Casu, kad je Zlata bila kod mene. DoSli su samo mene hapsiti. Neka se Vlado 3 vrlo Cuva, jer na ust. polic. svaki agent nasi s·a sobom njegovu sliku. Dvije njegove sliCiee nade-ne su ko-d Zlate, a na policiji .su ih p•ove.Cali i umnoZiH. Kod kuCe ~su mi naSli u duploj ta.Ski javke za Sarajevo i to od IVIaltera (fli sliCno) iz Tvrtkove ulice, jav . .Zemun, Grobljanska u1ica, za Beograd, Hilendarska ulica, za Lju.bljanu, Askerceva ul. (stara javka) i dvije jav. na granici talij. SJ.ovenije. Nasli su s.ve raCune ·od augusta do decembra, slike Svabe, neke djevojke i navodno VariCaka (to kaZu oni) ._ Te slike primila sam u duplo a od ·Sv. u troduplo da se izrade legitimacije. Slike· ·sam dala Covjeku iz remize a po j.edan primjerak tih slika nad·en je k·o-d mene. . .. Zlata je otprilike pred mj,esec dana otpremljena u logor. 4 Moji nastoje svim silama putem nekih V'€'Za da me izvuku., ali izgledi su slabi. 5 terijal predavan je ili direktno iz ruke u -ruku, na ulici, u kuCnim veZama, ili se ostavljao i podizao na odredenim javkama, bilo u privatnom stanu ili nekim duCanima i radionicama. Taka je javka za kurire iz Slavonij~ hila od 1942. do, 19-44. g. kod drugarice- EmiCe (prezime ne Znamo) PadovCeva ul. 4, podrum desno, zatim kod Stele PavkoviC u trafici, AdZijina ul. 5 (bivSa RadiSina ulica), zatim kod ]osipa Juraj, postolara, VlaSka' ulica 73, dvoriSte, kod Ljudevita Bla-.ZiCko, ;po·stolara, Balkan pro1az, Branka KuboviCa, CrnCiCeva 44 I. ·kat, Mladena KuiboviCa, Bo.Skovi.Ceva ulica 17 ,, ·kod oml.adinke u kniibri ~~Ra-dit« na IliCkom tr.gu, kod Ante i Stefice MartirnoviC, DomjaniC-eva ul. 23 i kod mnogih d!'Ugih. 3 Vlado PopoviC, tada sekretar CK 'KPH i dan CK KPJ. 1 ' Zlata SegviC i Hana PaveliC odvedene su u logor_Stara GradiSka i tamo ubijene koncem 1942. g. " Pismo donosimo u' izvacima. Zlata SegviC 1 2 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U 1942. g. na vezama i javkama najvi.Se su radile Zene. Hana PaveliC i Zlata Seg-viC Nora radile ·su tokom 1941. g. sve do svog hap.Senja 14. I. 1'942. g. na javkama i kao kuriri na ve.zama Cianova CK KPH i CK KP.T •sa .p-rovincijom, Beogradom, Slovenijom i t. d. Kao kurir u 1941. .g. ·ra:dila _ie i Dobrila JuriC, ·Ciji _ie stan u SrapCevoj ul. 3 sluZio kao stan za ilegake. Nevenka TepaVac bila je v-eza za ,pohu izmedu Povjerenstva CK KPH greb i Glavnog Staba Hrvatske. Neda ProhaskaRukavina odnZavala je veze i 'hila kmir kod Po~ v_jerenstva KPH Z<igreb pd 1942. do 1944. g. Ona _ie odr.Zavala veze ·sa OK Cazma, OK Zagreb, OK Krapina, OK VaraZdin, Slavcmijom, II. O,perativnom zonom, Glav·nim Stabom Hrvatske i Slovenjjom. Kaq kuriri izmedu MK Zag-re·b i Povjerenstva CK K!PH u Zagrebu radili! su u 1942. g. Zora AhmetoviC, Ema CekuriC, I vanka BakraC, Anina Tompa i mn'og·e druge. PoSta i propagandni rna1 85 za- 87 �Dokument 63 PROSLAVA PRVOG MAJA U LICI C!anak iz )>tene u b01·bi<<, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. g. Biram Citave Like u naSim .'oslobodenim kotarevima, kao i selima, proslavlje-n je Prvi maj, naS veliki praznik, kao nikad u historiji Like. J-o,S uoCi Prvog maja na svim vrhovima plamsale su vatre -i vijale se crvene zastave, koje su palili naSi drugovi, dmgarice i omladina. Isto take, p!amsale su va:tre i vijale se crvene 'Zastave, zastave- ..slobode, i u neoslo.bod·enim hrvatskim -selima. Na dan Prvog maja, u odre·deno vrijeme, okupile su se sve naSe organizacije, koje pripadaju narodnooslobodilaCkoj borbi na o.dredeno mjesto, noseCi. crvene zastave, te nacionalne i pa-rtipans-ke sa petokrakom zvijezdom i razlle parole. NaS.e organizacije AOZ dov.ele S"\1 -rna:su Zena veseHh i z~dovolj­ nih na pi-o·s'lavu Prvo·g maja. Na: sv·eCanoj manifestaciji su govorili· predstavnici: predstavnik K·olnunistiCke partije, pre-dstavnik v<>jske, predstavnik N a~odnoo.slohodilackih od·bor~, predstavnik omladine, predstavnice ~eila i drugi. U govorima iznes·ene su ·S·Ve potrebe narodnooslobodilacke borbe, kao i o svim tegobama, koje pf'ied1 nama stoj.e. 1\!Ii Zene znamo da faSizam, ta najveCa ku.ga CovjeCanstva, skuplja oka· sebe sve izrode, izdajice il,a~S,eg naroda, Cetnike, ustaSe, skuplja ih protiv narodnooslnbodilackog pokreta. Medutim nama je jasno, da se n_flr>odnooslobodil&cki pokret vee toliko rasplamsao i da ne Ce prestati do konaCno·g istjerivanja faSistiCkih okupatora i uniStenja Cetnika, ustaSa i svih narodnih neprijatelja iz naSe zemlje. Na proslavi Prvog maja zadovoljstvo svih bilo je ogromno. Klicalo se je KomunistiCkoj partiji kao. ,organizatoru narod-nooslobo,dilacke borbe, klicalo se drugu Sta, ljinu, Crvenoj Armiji, Sovjetskom Savezu, narodnooslobodilaCkoj horbi, naSim hel'ojima partizanima, AntifaSistiCkom frontu Zena, je·dinstvu srpslmg i hrvatskog naroda i t. d . .Srpske zene Like narocito je ves.elilo, kad su na proslavi Prvog maja vidjele veliko uOe.SC"e Zena Hrvati.ca. One su oduSevljeno nosile crvene i hrvatske zastave. VraCajuCi s:e zadovoljno kuCi, one su ponij-ele s·oborn saznanje, da je naSa borba prava nar·odnooslobodila.Cka borba, borba, koja se vodi za oslobodenje srpskog i hrvats'k'og nar.oda od fastistickih razbojnika i njihovih slugu ustaSa i Cetnika. MJ Zene Like pokazale smo na proslavi Prv·og maja, kako. vjerujemo u sv,oju· organizaciju AFZ i u put, koji nam je pakazala KomunistiCka partija . .Zene :SU nosiloe zastay,e, svoje pa•role i najviSe su klicale svojoj KomunistiCkoj partiji, SVIJesne, da Ce se pod njenim rukl)vodstvom O·sloboditi faiiistickog ropstva i ·doCi do pune svaj e slobode i ravnopravno&ti. Mi Zene, koj e smo se organizirale i uj·edinile u AFZ, treba da se poveZemo sa hrvatskim ~enama, koje. joS i danas Zive u strahotama faS-ist'iCk,og terora, ustaSa i Cetnika. Mi moramo da im poka.Zemo put, put naSe organizacij.e, jer samo u Cvrstom jedinstvu moZ.emo da dode·mo do narodne slobode i na,sih prava. Te zadatke postavlja pred nas narodnooslobodilaCka borba, i mi ih moramo izvrSiti. Mi smo svijesni toga, ·Sto spr.ema razboj"niCka ·CetniCka banda nevinQm hrvatskom narodu. Mi ne Cemn dozvoliti pokolj nad nevinim hrvatskim narodom, kao Sto su to ustaSe Cinili sa srpskim riarodom. Sav onaj reakcionarni olo·S, koji je okrvavio no.Z bilo nad s.rpskim ili hrvatskirn na:rodom, m-i Cemo nemilrosrdno kazniti. Danas je nama jasn-a saradnja u&taSa i Oetnika pod okriIjem Hitlera, Musolinija, NediCa i PaveliCa, tih smrtnih nep:rijatelja Brpskog i- hrvatskog naroda. Mi Z.ene, koj~ smo ve·C organizirane, rooramo- se _povezati sa h:rvatskim Ze-na•ma i osposobljaVati ih 'Za naSu organiza'Ciju i narodnooslobodilacku borbu, te preko njih pove-zati i hrvatski narod Like. To su zadaci, koji se postavljaju pred nas. 0 tom svemu govoreno je na proslavi Prvog maja, i zadatke, koji su pred nas postavljeni, mi Cemo i izvrSiti. 1\!Ii .Zen:e Like proslavile s.mo ave g.odine Prvi maj, kao nikada u1 histo·riji Like, i zaklele s·mo se, da 6emo izvrSiti sve zadatke u kori,st narodnoo.SlohodilaCke -horbe, koji se postavljaju pre-d na.Su organizaciju. Mi smo"'" s-retne, 'Sto smo sa ostalim slobodoljubivim narodima zaplivale u dubine narodnooslohodilacke -horbe.' Proslava I. maja u Titovoj Kor.enici 1942. g. 1 Na velikom prvo-majskom mitingu u Korenici u ime AntifaSistiC"kog fronta Zena Like govorila je Jela Bil:aa1il:. Na -mitingu je, pored bataljona »BoZidax AdZija«, uCestvovao i I. proleterski 'bataljon Hrvat.ske. To je ostavilo dubok dojam na narod toga kraja, koji j·e ta.da po prvi put vidio svoju_ vet:u, dobro na·oruZanu jedinicu. 89 �Dokument 65 Dokument 64 PISMO AN:DELIJE GUi!Ic OD 13. V. 1942. 0 ZVJERSTVIMA USTASA OSLOBO:DENI TERITORIJ KORDUNA POcETKOM SRPNJA 1942. PRILIKOM NAPADANA PETROVU GORU nisu ni Toga dana vrSili su ustaSe napad na Pe- lju. Zene su se hrabro dr:Zale otv,orile usta, samo su djeca plakala i vikala. trovu Goru sa jakim snagama.l Narod iz okolnih ·sela Petl~ove Gore, kad je opazio Dru.garica Milica Napijalo iz Kupljenskog iJ,staSke hO'rd·e, razbjeZao se na· sve strane, hrabro je p<>vikala: >>Kad koljete, koljite«. A jer je svako znao Sta Ce mu se doioditi, ako ustaSa s·e ·okrenuo i ljutito rekao: »Jo-8- si ostane kod kuCe. Pa i ja, bojeCi se tih bandi, Ziva, majku ti srpskur«. Udario je joS nekopobjegla Sam ·od kuCe i sakrila s,e, u Sumi liko puta noZem u leda -sa hvalisavim rijesa o·stalima, mi,sleCi .da Cemo tu naCi sklo- Cirna »To je ustaSka ruka«. Kod klanja su niSt3. od krvnika. Mi smo se prevarili, ani ogledali svoje ·no'Ze i g()vorili: »Moj je noZ su nas .primijetili j radosno povikali opaliv- tup«, »Gledaj kakav je moj«. Kad ·SU pok!ali, Si tri puta i:z puSke: »Eva ih«. Nama je svi- onda su otiSli pjevajuCi, kao da su uCinili ma bilo jas-no, .sto nas s-ada Ceka. Mi Zene ne znam kakvo junaCko djelo zaklav.Si nas ,povikale smo »Nemojte pucati - to su Zene Zene i djecu. J ~-dan od njih joS je rekao: / i djeca«. Oni ·Se nisu Dhazirali na t·o vee po- »JoB bi tre-balo baciti medu njih bo·mbu«, a vikaSe ka·O razdraZ.eni psi: »Ruke ·u vis«. Mi drugi opet kaZ·e: »Taman j-o.S na njih troS-iti bombe, a Cemu onda bonibe·<<. ·KonaCno od u. smo ih posluSali, i odmah zatim su nas rasNakon cetvrt sata djevojCica od 12 godiporedili da ideJ!l•O jedno za drugim. Tada s-u na, Ankica Napijalo iz Kupljenskog, taka· nas poStrojili u red i pl'egledali ko Sta ima. IzvrSiv.Si pretres, o-stali ustaS-e su oti-S·li, a s der izhodena noZe:rri nekoliko puta, ustala je nama je .ostalo 1'0 ustaSa. Oni su nas p.ove- i sjela te upita: »Ko je· Ziv ne'ka ustane da bjeZimo«. Tada je ustala Haj,din Dragica zali 4 po 4, svakog za jednu ruku. U toj tustara 16 godina (umrla je nakon 10 dana). Znoj p·ovorci bilo nas je 28 Zena i neSto- dje~ ce. Kad smo bili tako svrstani, oilda j.e sat- Poceli su se javljati jos neki, koji su bili nik reka:o jednom ustaM: »Sprovedi civile·«. priklani, a medu njima sam bila i ja. Mi Znale smo Sto kane s nama, ali ipak ovako smo dobile ubod za vrat nedaleko malog povezanim re'kli su na:m: »1Ci- Cete pred jed- mo-zga, i j1oS nekoliko ubo.da u leda i glavu. nag pukovnika i onda svojim kuCama«. J.e- Tada su Dragica i An'kica uzele ilZ dZepa komad stakla i poOele re·zati uZ·e, kojim smo dan ustaSa iSao je pred nama, a drugi za nama. Vo.dili su nas · u jarak »M·etaljak« u bile povezane. Zavile smo si rane, onaka ruPetrovoj Gori. Odveli su nas nekih 20 me- SeCi se zbo.g gubitka krvi i bolova, provlaCile smo se kr,oz Siblj-e da ponovno ne padnetara od puta. UstaSa, koji je i.Sao pred nama, sjeo je i rekao: »Da s-e malo odmodm, i mo u Sake qsta.Skim krvnicima. Medutim naSi hrabri partizani u sv-om onda Cemo- krenuti dalje<<. Okrene se prema junaCkom proboju -obruCa u Petrovoj Gori nama i reCe: »Da li imate Sto _novaca«? O.dgov·orile .smo da nemam-o, j er smo bile pre- prisili'li su ustaSku gama.d da napusti Petro-. traZene. Tada j·e pala za·povijed: »Lezite«. vu Goru. Seljanka Andelija GUSiC Govorile smo im »Nemojte nas«, ali oni poiz Radmanovca vikaSe ponovno- Sta Ce biti. P.oCeli su da ko1 U toku proljetne usta~ke ofenzive 1942. g. na Kordunu, usi:aS·e· su nastojali uniStiti pa·rtizane. u Pctrovoj Go·ri. Krajem oZujka i pOCetkom travnja izvrSili S'll nekoliko napada na partizane u Pe-trovoj Gori, n(} 'bez uspjeha. Tada su se ustaSe tokom svihnja ·S-tali pripremati za potpuno uniSt-enje padizana, pa su doveli znatna pojaCanja. Zaposjeli su sve veCe uzvisiOe oko Petrove Gore i ukopali se na njima, i tako izvana opas-ali P.ctrovu Goru, a 9. V. _iedan dio njihovih ·snaga krenuo je prema unutraSnjosti Surne. PoSta je u sukobu s rpa-rtizanima kod .Sdakove Poljane neprijatelj_ imao' veCih gu'bitaka, dovukao je -on pojaCanja sa svih strana - od Karlovca, Vrginmosta, Topusko.ga i Kladu~-e, i s.ad je zapoCelo sist-ematsko pretraZivanje Petrove Go·re. UstaSe su ko-d -t-oga nernilosrdno klali i ubijali sve civilno st·anovniStvo, na koje su naiSli. Narod je iz sela sa ruboVa Surme bjeZa-o- pred. U·sta~kim t~ro-rom sve ViSe prema sr-ediStu Sume, 6kci ri j-eke Ra-donje, gdje su senalazili i -partiZani. Neprijatelj je svim .sna.gama napao taj centar, u kojem se nalazilo oko 90 700 partizana i na hiljade golo·rukog naroda, Zena, djece i staraca, koji svi ve-C dani-ma nisu niSta jeli. Neprijatclj-ski avioni ba·cali su u i-sto vrijcme letke, pozivajuCi na-rod ·na predaju. NoCu 13. V. 1942. g. kreCu ,partizani .da izvrS·e pro'hoj (}bruCa. Jedan dio snaga probijao se prema Bil;-6gu, VojniC-k-olo·dvor'll i KljuCaru, a drugi pr-ema Ma.ga-rCevC'll. Proboj je uspio zahvaljujuCi besp·rimjernom junaSt'Vu partizana. U tim borbama ne,prijateli je imao velike gubitke u ljudstvu i materijalu. No u -to:ku tih ·botba ustaSe su u P·etrovoj Gori poubijali preko 600 Zena, djece i sta:ra-ca, a· .kod probijanja obruCa zapalili u -selu VojiSnici u kuCama preko 2·00 Zivih ljudi. U ovim borbama doSla je do izra.Zaja jaka pov,ezano.st partizana i naro·da, koji ·SU u svemu porhagali ~voje berce. 0 tom sviedoCi pismo CK KPH. upuCeno Centralnom Komitefu KP J, u kojem piSe: ~~ ... 2ene su po s-elima pekle hljebove i pod cijenu smrti odlazile u Sume i ostavljale hljebove na injestima, gdje su se nadale ·da Ce prol:i partiz<ini. PaTtizini su zaista po drVe6u ,nalazili peCene- hlj-ebove.« • P/sarov/no • lJrogon!Ci LEGENDA: fJi •• granica Korduna 111111 oslobodeni ferlforf e ' • W-IAC . 0 5 10 \ • 7/TOVA KOREN!CA ~ "' �Dokument 66 . PISMO ANKE BERUS OD 14. V. 1942. CENTRALNOM KO!VIITETU KPH o POLITICKOJ ·siTUACIJI I RADU U KASTA VsTINI, RIJECI I ISTRF 2 jedinice i njima je takoder objasnj.ena PGtreba mobilizacije. Tako isto je trebalo poDragi drugovi, taknuti pitanje· spremanja · robe i hrane· i~ pred osam dana do.Sl.a sam sa .sekre;arom kuca, da se sprijeci pljai\li:a Talijana. Da b1 KK Rastav u Kastavstmu. Stan-]e nase or- . se sve to lakSe i brZe objasnilo narod4-, odr- · ganizacije u tom kotaru j,e ugla~no~. zado- Zali sm.o naj-Sire· sastan-ke Po· selima, na ~o­ voljavajuCe.2 Part. org. ima 11 Jed1_:nca sa jima je pri;sustvovalo sve: i muSko i ~~nsko 42 Clana. Postoji kotarski NOO <Jd 5 clano~a, i starG i mlado. In teres je bio •ogroman 1 ·d·ok i ani imaju pododbore i povjerenike P'O. sv1~ smo· bili na je·dnom· sastanku, d'olazili ~~- v·e.C selima i zas·eocima. Oformljena posto:e' tr~ delegati iz drugih sela, da n~s- ob~v.IJ~-ste, od-bnra A02;, ali su ,sve Zene obuhvacene ~ da su s.e vee i kod njih ]judi ,g\{uplll 1 .da /sudjeluju u radu. NP smatraju Kastavc: nas Cekaju. ·Tako smo odrZali osam sastanasami kao potpuno legalizovanu. Skojevsk1 ka a na svakGm je sudjelovalo od 50-80 kom-itet takode·r post·oji i djeluje, samo nis.u os~ba. .Sve je proSlo u redu, iako_ .su ne~i dG sada .znali kako da pristupe rad_u. To ~e bili na pala kilometra ·od ~alij~nsk1~ st;aza uglavnom organizaciona mreZa, . all. rad. J'€ i granice. N a~nd j e sve pnhvacao, 1 vee -~'o mnogo <Jbi!niji. C>jeli narod su?}eluJe ~nJ.o­ danas otislo je u logor oko 50 dr,ugova v•."e zima i za NP i za NOF, o.d kuce do kuce se nego Sto se ranije 'O·Cekivalo-. U?pc-e ~e o tim sa:bire hrana, odijelo," novae i to oko prv,oga sastancima toliko govorilo, da Je to- ~ak pro~ za NP a ·oko petnaestoga za partizane. NP drlo- u rUeC'ke fabrike, i radnici n~ Rije-c1 opskrbljuje internirane u Lo_vrani, i td P~­ ispituju kako bi i ·oni magli da o~u u par: ta tjedno nose tamo hranu, 1 to takG, da J-e Uzane. Narod je toliko jedinstven 1 po:r~~an, utvrden red, po kojem\U -svako selo _zna, ~a­ da ne bih skGro vjerovala, da nisam VldJeia.. da je na re-du da spremi hranu -~a mternlr- Prihvaceno je i da se do kraja provede boJce. Od sakupljenog novca pomazu s-e-. neke kot trZiSta na Rije-ci i napuStamje rada u fafanliliJe, ali glavno se kupuje sve Sto J.e po- brikama. Trebat .Ce to raspolozenj•e ·od:zat~ . trebno za partiza:ne i to se sve prena:sa sa a najvi-Se- Ce se -odrZati, aka naSi parhzan'l Rijeke. Razumije se da kod toga radi o~ro­ budu vrSili veCe i jaCe akcije. man broj drugova, a prv-enstv-eno· ·drugarlCa. Dan prije moga odlaska Gvdje bili smG U nar. oslob. frontu okupljen je cijeli narod. okruzeni od 500 Talijana. . , . U zadnj·e vrijeme do]azi dGsta . C~­ Ti isti Talijani - crnokosuljasi - d~u­ sto talijanska vojska, blokira sela p!Ja·c- g.og su dana pljackali i hapsili p_o '<;Xrobmka, pali i hapsi do koga do•de, ah nao-o? Stini i KastavStini i doveli »zaroblJe·~Ike-« ~a se ve·C osigUirava, jer. Cim se vo·jska prl- Rijeku, i to da su muSkarci »Suma~~«,. a zebliZava:, muSkarci se sk1anj aju u skloniSrta: ne im nosile- hranu. Ovdje na RIJeCl sat;t koja imaju u svak.:om, &elu sagradena, 1 informirana da je za tu kaznenu ekspedlgdje borave partizani kad su __na prolazu ciju na ».S~mare« bilo . po~upl~e~10 d-osta u .8 e!u, i to su takad·er spreml'sta za hra- om·ladine iz Skala i fabnka 1 pr~slln? tam~ nu i ostale stvari namiJenj-ene partiiZanim•a. odvedeno. Oni tG rad•e radi toga •s·to Je anhPrvoga dana smG bili bas u selu, koje je _bi- faSistiCko raspoloZenje ovdje veliko, a tako 1-o blokirano, ali mi smo mirno spavah ~ is to simpatij e za parti.zane; pa hoCe da ~om­ skloniStu, -ialm su karabinje·d bili u istOJ promituju RijeCane i prisile ih da. se' 1 kakuCi! Tako je sv•e organi.zirano da u -~6 snije bore, jer su s·eljaci prepo~nah s':·e 'ove dana boravka u Kastav,Stini nisam' n1gdJe iz kaznenih ekspedicija. Medutlm to 1m ~e Talijana vidjela. Na svim prelazi-ma pre-~o Ce poCi za rukom, jer su ve'C_kod prvog p·o~';l­ ce-ste, -i po· danu i po no-Ci, _ st~~e i. o-bavJe- Saja mnogi izmakli sa tog posla, a poshJe su stavaju stalno o kretanju nepnJate!Ja. Od;-tog iskustva i vise. zala sam gastanak sa KK i postavili pitanJe N a Rijeci sam ve·C 2 .dana, a ·S'_utra Cu: po mo·bilizacije. Oni su izvijestili da .Ce biti mosv-oj prilici na Susak. Ovdj.e se na .J?•:t. r~­ guCa stvaino masovna mobilitz~cija, al~. s~­ mo ako ode i dobar _broj parbJaca, koJl c: du nalazi veC '2 mjeseca drug, ko-Jl Je. b10 sela p-ovuCi, a da s,e za -sada na Z-ene prebaCl komandir u sus. !ogoru prije rasula. NJega ostali po·sao, koji su oni obavljali. Tako smo je ovdje p<Jslao drug Rade iz. OK s~ Susaka. i pnstupili. Odrzala sam takoder sastanak sa Ovdje je formiran MK od 3 clana 1 AOZ od 14. V. 42. ! 92 4--5 zena, te omladinski aktiv od 5-6 cianova. TaCa-n broj._ Clanova Partije nije moguCe sada dati. Part. organizacije postoje· u tri najva.Znija ind. p·oduzeCa i to u brodogradiliStu, rafineriji p,etroleja i tvornici torpeda, a u f.ormiranju je kod trans.portnih rildnika. Osim toga po-s_toje 2 uliCna rajona, i jedi:rlica, koja r'adi u tehnici. RaCuna se da ce ostati oko 30 d·obrih partijaca. Rad je tek u poCe·iku. IzvrSe11·e -su akcije za prvi m.aja: baCeni letci. za graQ.anstvo-, a drugi_ u kasarne za vojnike, a mpladinci su ispisali parole. Prip-remali su veCe akcije sabotaZe u fabrikama, ali je izvrSeno to- u manjem ra:zmjeru. Prikup!janje za partizane i NP jo.s j<J uvij.ek vrlo usl<o. Prihodi sve .skupa oko 250i0 lira mjeseCno-. Partija nije ovdj-e joS uspjela da organizadono poveZe i obuhvati sve one antifaSistiCke mase koje ov.dje postoje. Ma.se su u tom· po.gledu· pred naSo-ni organizacijom. U fabrikama- se vrSi dnevno sabotaZa, kva,renje ma-Sina, uniStavanje materijala itd., kod transporta isto. Nasi drug.ovi vide, ali ne znaju, da se· p·ove.Zu sa tim borbenirn radnicima, koji po- -svojoj inicijativi to rade. Bila sam na sastanku MK i AOZ-a. Uspjeh prvomajske akcij.e s letcima biG je dosta dobar, j er se osj etio u gradu rad partijske organiozacije. Zakljuceno je, da se prelm letaka i -StamJle namijenje:fie specijalno radnicima u ind. poduzeCima okupi oko ·organizacije kao i .sprovada mobiUzadj a za partizane. · Rad je dosta tezak i zato sto naci<Jnalno pitanJe nij.e u samom gradu centralno pitanje_. Ne ra:zumiju skoro ni-Sta hrvatski, taka- da Stampa mora biti preteZno na talijanskom Hi bar u oba jezika. U selima u okolici Rijeke (VGJ.o,sko, Lovrana i t. d.) postojala je nrganizacij'a, ali 1 2 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U drugoj polovici 1942. g. u Ka.stav.Stini su odlazili u partiz·ane 'SVi sposobni muSkarci, a negdje i cijela ·sela (Kudelji, BrnCiti i dr.). Talijani su vr.Sili teror i pljaCkali sela, ·odvodili porodit::e partizana u internadju, no- o!l"ganizaciie NOB nisu vi.S·e mo.gli razbiti. NaroCito se pojaCalo uCe-stvovanje i aktiviziranje Zena u NOO-ima, NP i ostalim organizadj.ama. Mnoge Zene rade na terenu, ·kao Milka KuCit. I vanka Sirola i ·drug e. 'Kastavske organilt-acije nisu odigrale samo znaCajnu ulogu u razvG-]u -NOB na tom kotaru, nego i u pro·diranju i ·Sitvaranju or.ganizacije u Rijeci i Istri. U to vrijeme postoji vel; partijska organizacija i -organizacija Zena u Rije·ci. To ·S'U ,prvi poCeci rada i Zene ponajviS.e vde saJbirne akcije za partizane, odr.Zavaju vezu i" pnfuacuju materijal u Kastav-Stinu. Sa ienama u Rijeci radi RuZa__ BukviC Ranka Clan gradskog komiteta. Od najboljih Zena formirane su p-o rajonima grupe od 4 do .8 Zena, kojima je sva pohapSena pred vise od mjesec dana. Veze sa selima nisu prekinute. Prema kazivanju na.Sih seljaka, sva istarska s-ela saJna tra.Ze put i na.Cin da stupe u a:ktivnu borbu protiv Talij ana i Zale · se na svakom k.oraku, kako nemaju koga da ih pov.ede. U srediSnjoj lstri oko Pazina poslan je iz Rijeke drug, koji je tamo formi.rao komitet i 3 rejona, tftJ organizacija broji v·eC oko- 40 partijaca. Prema njegovom izvjeStaju raspoloZenje za_ horbu je veli'lm, i treba Cim prije pristupiti form-iranju parti:zanskih Ceta. ·_ Isto taka imamo d·osta dobru. organizaciju u Puli i okolici. Tamo pripremaju ve-Cur sabota.Zu u arsenalu, form-irali su nekoliko-. ud·arnih grupa i nakupili neilto oruzja. Kod Ilirske Bistrice postoji grupa partizana veCinom Slovenaca iz krajeva ranije· pripojenih Italiji. Oni su bili smjesteni u 2 lo.gora 68 njih. Pred 3 tjedna opkG!ilo ih je 2000 Talijana u jednom selu. Oni su se prabili, potukli 25 Talijana a 30 ratiili. Ali ipak je to djelovalo taka, da je jedna grupa ~otiSla prema Vipavf, da se stopi sa partilzanima, koji navodno tamo djeluju, a druga grupa cak u Sloveniju, .Sada ih ima 28, i ani su svi dObro- naoruZani, svi imaju puSke i bombe, a veCina i rev,olvet·e, te jedan _puSkomitr"aljez. Ugovoren j.e -s njima sastanak sa naSom suSaCkom Cetom za par dana. Oni su imali veze sa slav. partizanima, ali ,glabe i neredovite. Vtlo su spremno pri.hvatili 'PO!Ziv saradnj•e sa naSomCetom. Hrane imaju Cak u izobilju, jer ih sela dobrG snabdijevaju ... S. F.- S. N. Drugarski pozd·rav Anka ruko-vode: Valeriia BarhiC, Mila Zanchi, Lea Scrobo;gna, !Pepa 'BliZeviC, Sofija Perman, Roza Kirn, Mici Labus, u Tvornici duhana drugarica StekiC i Ma-rija Brnobi.C -Karbonjerka. Te su ,grupe djdovale kao o·dbori, okupljale -oko -sebe drruge IZene, odrZaval'e ·S njima sillstanke, prouCavale .Stampu i organizirale sabirne akcije. Na taj na,Cin .ie bilo o'huhvaCen·o oko 180 Zena. Osim toga je oko 10 drugarica bilo ,povezano .s organizacijom na SuSaku. Strah pred neprijatelj.em, p_omanjkanje nacionalne svijesti i utjecaj iburZoaskih autonomaSkih kru.gova polagano se rrazibijao kroz -politiCko objaSnjavanje i akcije. U kolovozu Zene uCestvuju u '!lkciji, u kojoj su bacani letci, ·pisane parole i dignuto u zrak nekoliko nj-emaCkih kamiona. No nakon toga joe uslijedila velika provala, •tl'hapSeno je 3'0 drt;Lgova, medu njima i Valerija HarbiC, OLga DraSCiC i njena maj.ka. Iako su se Zene -upl.aSile, ipak se Qr.ganiza-cija ni je rasp ala, nego su se Zene i dalje sastaiale i radile. Koncem 1942. radi veC oko 40 drugarica za NOP, U -rujnu odlazi u partizane 'Ersilija Fran-cetiC. 93 �Dokument 67 IZ IZVJEsTAJA 0 RADU ZAGREBAC:KOG, KRAPINSKOG I VARAzDINSKOG OKRUGA U RAZDOBLJU OD 10. TRAVNJA DO 15. SVIBNJA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH' K o t a r Z a g reb: U sjevero-.zapadnom dijelu ovoga kotara vodile su se partizanske borbe od druge polovine aprila do 10. maja, pa su veze ·zbog toga sa nekim partijskim organizacijama u tom dijelu isprekidane. Nakon v·o·denih borbi u Brdovcu i PuSCi, otpo-Ceo je masovni teror od strane ustaSkil:l krvoloka. Re·Zim raseljava seljaStvo, a u njihove domove naseljava ustaSke krvnike. ~ Stvari se odigravaju- na taj naCin, da jednostavno dodu ustaS·e i v lasnik se mo-ra mo/lnentalno iz svog doma seliti bez da mu dadu bilo kakvu oStetu, naprotiv mora svu pokret:nu kao-i nepokretnu imovinu ostaviti njima. Seljaci tek djelomicno pruzaju otpor. U istoCnom, juZnom i zapa.dnom dijelu ovoga kotara rad partijske organizacije dobra se razvija. U _mno-gim selima na novo su foTmirani ONOF Ciji se rad -sastoji u agitaciji i propagandi protiv okupatora i ustaSkih bandi, na prikupljanju HSS-ovih pristaSa za na:ro-dnooslobodilaCku borbu, kao i na raskrinkavanju vodstva HSS-a. Svi odbori ta- koder sakupljaju priloge za fond NO, kao i nar. pomoC. NaS politiCki uticaj na Siroke m'ase seljaka sve viS-e raste i to radom na liniji Narodnooslobodilacke borbe. Seljaci se velikim dijelom opr·edjeljuju za borbu protiv okupatora i njihovih- slugu, a vodstvo HSS-a j-oS uvijek stoji na_ poznatom stl3.novi,Stu. Seljaci se upravo radi takvog izdajniC:kog s-tava tog vodstva sve vi.Se ·opredj,eljuju na stranu narodne borbe. Nadalje, formirani su novi odbol'i u dvije opcine po NP. Osim toga dobili smo lijepi broj simpatizera, a imade u OV·Offi' dijelu kotara 6 novih kandidata. Organizacija SKOJ-a u ovom dijelu kotara radi aktivno i dobra. Osnovani su u tri opCi•ne SKOJ-evski aktivi, a ovi opet rade na stvaranju Franta Mlade Gene·racUe, Do sada im:.a uspj.eha u deset sela, gdje je rnasovno okupljena omladina u SMG. Partijske jedinice se redovno sastaju i u radu su od svng foruma konh,olirane. K o tar Stub i c a: U posljednje vrijeme vodene su u Citavom kotaru partizanske akcije. Partijs"k!o Clanstvo i• ranije osnovani ONOF kao i simpatizeri podupirali -su partizane uglavnom· sa hranom, obavje·Stavali ih o kretanju neprijatelja i po potrebi ih sklanjali. Elena Kolm-Missoni 94 Uslijed ovih borba, veze su s jednim dijelom o;yo,g kotara prEJkinute. Mnogi Clanovi morali .su u parbzane, jer im je prijetila opasnost hapSenja, a ·ani koji su os•tali, nisu uspjeli da svoj rad i dalje proS-ire i povedu baS sada aktivnu horbu pr·otiv okupatora i usta.Skih razbojniika, nego su se djelomiCno pasivizirali. Veze su djelomiCno veC u.spostavlj·ene, i nastavlja se sa radom po liniji Narodnoosl·ohodilacke borbe. Teror reZima je ovdje takoder Zestok. I ovdj.e_ raseljavaju seljake sa njihovih domova, kao t u gore spomenutim mje.stima. Hap·Se u masama, prebijaju i ubijaju seljake. Seljaci su do sada dali slabi otpor. U horbama, koje su oVdje vodene, hero jskom s·mrCu poginuo je marljiv o dan partij ski drug Krkac Ivan, c.! an, OK. Na,kon toga sto je potukao 5 ustaskih razbojnika, bio i·e ranjen i• tako ranjen borio se dalje·, ali je konaCno umro. Gubij;kom KrkaCa, Partija gubi jednoga medu naj-odanijim i talentiranim drug.ovima. On je imao mnog.o uslova da se :!.'azvije .u veonia sposobnog partij.skog funl{cionera. K o tar Sam o b o r: Od progona koji · &u vrSeni u OV{)m kotaru joS prO:Slog mjeseca, rad se nije oporavio. Jedino u dvije OpCine otpoCel·o se aktivno sa radom SKOJ -a. Osnovarii su novi aktivi, k,ojima su postavljeni zadaci, da rade na stvaranju SMG. Seljaci sve vMe prilaze narodnouslobodilaCkoj borbi. Napl!~taju izdajnicl<o v-odstvo HSS-a i prilaze odborima NO borbe. Do sada se javilo priliCno s-eljaka u partizane iz ovog kotara. Vojnih bjegunaca imade prekO 260. Taj bvoj sve vi·Se raste. I ovdje prijete ustaSki krvnici sa istj~rivanjem seljaka iz nji·hovih domova. K .o t a r V e l. G o r i c a: U p-oslj ednj e vTijeme' bila su dva sluCaja hap.Senja, te j·e rad uslijed toga malo zaostao. Kotarski komitet dOsta se te,S~·o snalazi u -ovim prilikama, ali se ipak uspjeS,no pTovodi rad na stvaranju NOF. U sjevero-zapadnom dijelu kotara, gdje prije nismo imali ni.Sta, sada stojimo najbolje. Partijsko Clanstvo nak,on toga Sto je Partija oCiSC.ena ,od raznih neprijateljskih ljudi, pora.slo je za 8 Clanova. Vojnih bjegunaca u ovom k·otaru imade 367. SKOJ se dosta slabo razvija. U posljednje vrijeme osnovana· su sve·ga dva nova aktiva. Kotar.sko rukovodstvo .SKOJ-a jos nije formirano. K o tar S v. Ivan Z eli n a: z Pored grupe dobrih si•mpatizera, osnovan je kotarski odbor NOF, u koji odbor su u.sli pristaSe HSS-a i bivSi Clanovi zaStite. M·edu Clanovima ·ovog odbora nalaze -.se ugledni i poSteni seljaci', koji su uvidjeli izdajniCko drzanj.e vodstva HSS-a prema NO borbi. I u ov,om kotaru vrSi se snaZna diferencijacija seljaka, koji sve viSe prihvaCaju borbu narodnog ·oslobodenja, a osuduju politiku vodstva HSS-a. Osnova·n je jedan opCinski odbor NP. Grupa SKOJ-evaca radi dosta mlitavo. Do sada uspjelo joj je formirati svega dva opcinska (odhora) aktiva SKOJ-a. Ovi aktivi rade ,na stvaranju SMG, ali do sada nema konk~€tnih rezultata .. Krapinski okrug K o tar K rap in a ::l Ract. u ov·om kotaru u posljednje vrijeme njj.e niS-ta napredova,o. Pr.odil'a·nja u tamo·Snja rudarska i tekstilna poduzeCa ostala su bez rez.ultata a to sve zbog toga, Sto je aktivnost tamo~ Snjih partijaca veoma slaba. U jednom dijelu -ov,oga kotara vodene su partizanske borbe. UstaSe su i ovdje poCeli tjerati seljake iz njihovih d·omova, a naroCito u okolid Zaboka i Krapinskih Toplica. Seljaci ne daju BeSlw Frutil: sk,or-o nikakvog otpora ovom razbojniCkom pothvatu reZima. K ·o t a r P r e g r a d a : Rad u ovom kOtaru nije· nikakav. Nema ni partijskog Clanstva, ni odbora NOF. Imade nekolicina simpatizera, kojima ali OK nij.e ·znao dati pravilne zadatke. K o t a r K l a n j e c : Rad partij ske organizadje u jednom .dijelu ovog kotara priliCno je plodan. Osnovani su u 5 sela odbori NOF koji su svoj utjecaj proSirili na seljaCke mase. Seljaci napuStaju izdajniCku politiku HSS-ovog vodstva i pdlaze narodnooslobodilaCkoj horbi. UstaSa u ovom kotaru medu seljacima gotovo nema. Formirana je takoder jedna nova jedinica od 7 Clanova. U nekim dijelovima ·ovog kotara takoder su vodene partizansk•e borbe, pa j e i ovdj-e doSlo do raseljavanja Seljaka, k.oji su djelomiCno dali otpOr. U BedekovCini vodene -su takoder Zestoke borbe sa ustaSama i Za'ndarima, koji s·~ doSli da hapse radnike i seljake. Sada su zbog toga m-omentalnci veze raskinute, jer reakcija bjesni, i nemoguCe j·e· doCi u neka mjesta zlatarskog kotara. Ubijaju seljake i tjeraju ih iz njihovih domova. VaraZdinSki okrug K o t a r V a r a Z d i n :4 N akon vod.enih partizanskih borba u ovom kotaru na.stala s·u Velika hapSenja. Medu hapSenima nalazi 95 �pohapSeni su svi Clanovi oSim jedne jedinice, mnogi su Clanovi u borbama poginuli. Taka je i avdje rad zapea. K ·a t a r N a v i M a r a f: Sa a vim kotarom, iako je bilo nare-deno OK-u·, joS uvijek nisu .uspostavljene nikakve veze. K o tar Ivane c: Postoji veza sa tri simpatizera, no njima OK nije do sada postavi·o konkretne zadatke, rna da je na· to bio upozoren. Sa Medimurjem su joS uv-ijek slabe veze, iako je u tu svrhu tamo upuCen j.edan Clan OK no on se naskoro vrati-o neobavlj.ena posla. Do sada je dosta clanova partije paginula u borbama, kaje su se v·adile na Kalni:ku. Osim toga je u okolici VaraZdina poginuo clan OK drug Babic FID"rijan. On se je borio junaCki, ali je bio pogoden- od neprijateljskag hitca i paginuo. Rad po liniji stva;anja antifaSis~iCkOg fronta Zena u ·ovim krajevima djelomiCno je zanemaren, iako su mnoge seoske Zene dokazale u dosadaSnjim borbama, da se znadu juna-Cki boriti. To naroCito vrij-edi ,za partizane zagrebaCkog i varaZdinskog okruga. U tim vo.dovima bilo je seoskih Zena, koje su pokazale primjer borbeno.sti i neustraSiv-osti. U zagrebaCkom okrugu radHo se je i ranije i na tom sekt·oru ali uslijed nov•o nastale situacUe, taj je rad malo zaostao. Nastojati Cemo da se i na tom sektoru pokrene rad s mrtve tacke ... a Roza BalaS se mnogo partijaca. UhapSena su takoder dva clana OK. Rad je uslijed toga potpuno zapeo. K.atar Ludbreg: I u ovom kotaru provode se velika hapsenja. Od partij aca kotara Dugo selo radila je ]elka Gluhak, koja jc ]_ 1942 ..g. formiran je prvi seoski od'bor AF2 u doSla iz Zag-r.eba na taj teren. Se 5vetama (kotar Za,gn!b). Tu su se ndom isticale 2 U kotaru Zelina, u d-rugoj polo-vici 1942. g. Ljubica KovaCiC iz Sesveta _(poginula u Sisku 1944. dielovala je grupa Zena u s-elima: Hrastju, CreCanu g.). Marija LakuS, Verra LakuS-PlaSC, Slavica LakuS: i · OmamnO. Na jaktivnije Zene u tom kotaru bile ·su KuCiS i Dragica Bene, koja je 1944. g. uhapSena 1 Barica i Marica AntolkoviC, Ma·rica ZigroviC, Bara u'bijena u logoru. Po,z~C Slava i Kata Svo:mik i Zora Pi~ir- BuCi. P.ostepeno -se i Zene ostalih sela ko.tara. ~agreb 3 Prvih dana nakon okupacij·e ,pa·rtijske organi~ aktiviziraju na radu .za NOP. U JeLkovcu tshCe l'ie zacije u okru.gu Krapina vrSe politiCku propagandu, 60-godiSnja starica Jaga StramCeviC, u Cij·oj je kuCi prikupljaju oruZje, hranu i sanitet-ski materijal. U 1942. i 1943. bilo s_iediSte OkruZnog komiteta KPH, tom okrugu ·radi veC 1940. g. kao Clan Okruhto-g a u MarkuSevcu Jela SelendiC, koja je 1943. g. komiteta Marija LovrenSCak, uCiteljica, koja se hila predsjednica Okru-Z.no,g odbora AFt; za okrug isticala svojim naprednim radom. Zbog toga hila Zagreb, Vera Vincek iz Markovog Polja, koja je je 1941. g. premjeStena u Bosnu, .gdje se odmah •radila u Stalll(pariji OkruZnog komiteta i mno.ge Povezala s .partizanskim pokretom i otiSla u ] ahodrpge. rinski odred. U ko.taru Zlatar, ve·C u p-rvim danima NOB, U zagrebaCkom ohu.gu bio je na~oCit? aktivan neke Zene, kao Clanovi Partije ili simpatizeri rad~ kotar Dugo selo. 1942 ..g. nakon formtranJa odbora niCkog pokreta, pomaZu kod dizanja us.tanka. IstiAFt; po ·selima; rad se sve viSe Siri i o·rganizira. 1942 . .godine: formiran je- odbor Af\2 u Je.Z-evu · cak .su se: Tonka Mrkoci-Jurin, Ana Mrkoci, Draga JakuS, Zla-ta Bede'kovi-C, Roza UroiC, Jagica Bu(kotar Dugo ·selo), u kojem j-e .lbila Jpredsje-dni.ca bak Vera Mrkoci i Dragica Cvilindar. PoCetkom Marija Frigan. OdbM AFt; ~ JeZevu bri~~o -se · za 194~L g., pod nikovodstvom · OkruZnog komiteta, partizansku udarnm .grupu, koJa se ll: to vnJe:nc. nafoi1lllirana su ·Cetiri partizanska voda. Zene su uCelazila na tom terenu. U selu lvan]a Reka t<Sttcale stvovale u svim radovima kod priprema za SLtvarasu se aktivnoSCu Ka:ta Ranee, koja je sakupljala nje prvih partizanskih .grupa. U drugoj polovici municiju, oru.Zj-e, sanit-etski materijal i hranu, Kata 1942. g. postoji u selu Poznanovec - Lug gru,pa MitrekoviC, koja je r-adila na o.s.nivanju o·r.ganizaod 12 Zena, koje su prikupljale pomoC, odr.Zayale ciie AFZ u selu HruSCici i tamo 'hiLa· bi·rana ~a veze i vrSile kurir-sku sl-uZbu. U to·i grupi najviSe pfedsjednicu, Mariia FilipoviC i Ba-ra KlariC. U sesu se isticale -svoiim radorri: Ana Mrkoci, Zora Vidilu. Stakorovcu, gdj-e je takode-r fo-rmiran odbor AFZ Cek, Dra,ga JakuS, Ljubica CelekoviC, 'Dra,gica Vidi-· 1942. g., aktivno pomaZe NOP Bara CimaS. U se~u Opatincu aktivna je Ana Matker. Na podruCJU Cek, Stefica GrciC i Kata Sajko. Koncem 1942. g. 96 formiran je odbor AFZ u KonjSCini, u kojem Tade Ankica i Slavka Ro-han, Jagica Hulba•k, Jagica Zvonar i Ankioa Lon·Ca-r. U KosoveCkom akti¥no radi Ankica BoZiC. 1944. g. ustaSe su opkolili njenu kuCu, u kojoj je bilo 7 ,partizana. Ona je zajedno s partizanima otvorila v.atru na ustaS·e, te iza to;ga otiSla u NOV. U kotaTu Kr·apina pojedine ,zene ·rade na odrZavanju veza, ·sakupljaju hrauu i omZj.e, Sire Stalll!PU i sakrivaju ileg.alce. Antonija Krle-Za veC od t'f,avnja 1941. g. radi kao kirrir, a u 1942. g. u njenom se stanu nalazi ilegalna Stamparija GK. U radu na'foCit-o se isti-Ce selo Jesenje, koje· je u toku NOB dalo najviSe· partizana i najviSe stradalo od us>taSa. U Jesenju a·ktivne ·SU v·e.C 1941. g. Milka KataleniC i Kata Herceg, a o·d prolje·Ca 1'942. g~ IJCata Malogorski i Ana Brodar, koje su kroz dulje vrij-eme nosile rpartizanima hranu na Stra'hinSCi·cu. U Zaboku radi od 1941. ,g. Cvijeta Huis, a u Po-dbrezovici Mirna VraniCar. U okrugu Krapina p-rvi o-dbori AF2 poCinju se formirati u kotaru Zlatar. Krajem 1942. g. bili ~u formirami odbori u Bede'kovCini, gdje .su se naro- Cito aktivnim radom isti-cale Zene u za•seo-cima: S,piranci, Glumpaki i Coiki, zatim u -selu Loboru, HraSCini i BudinSCini. U kotaru Krapina ·odhori AFt; formira ju se poCetkom 1943. g., a u Pregradi i Klanjcu tek koncem 1943. U KuCanu nia'l'·ofu Mara Kobal Mamika _i njena sestra Roza BalaS primaju i sa.krivaju ile.galce od .prvih dana okupacij.e. U KuCanu Donj-em obitelj Bartola VidoviCa. mlin broj 1, postaj-e glavna baza za Citav oknug. Od Clano·V.a te obitelji naroCitim se radom isti-Ou Zom VidoviC i lvka BalaS, koje su poginule u logoru. U prvoj KalllliCkoj Ceti, koja ie razbij~na krajem travnia 1942 . .g. bile su Mileva CetuSiC Sojka i Marija VidoviC A1besinka. Mari ia Vi.doviC je herojski poginula 1 prilikom povlaCenja Cete zajedno .g Vilkom Jurec, Flo'l'ijan-O'IIl BabiC, Perom VidOIVi-C u seln Jalko.vcu kod · Vara.Z·dina. Prilikom masovno.g hapSenja Clanova ·Partije i simpatizera NOP poslije ofenzive na KalniCku Cetu, lbilo je uhapSeno mnogo Zena i odvedeno u logor. Medu njima bil-e su: Roza BalaS iz Kutan ma'fofa, BeSka Frnt1C, Jelka Jurec, Ro,za VidoviC, Ivka BalaS, Ivka BabiC, Stefa Zitn.iak, lvka Beli, Slavica CeroveCki, Herta TomaSkoviC, Stefa Ko'bal i ·Fanika BalaS. lz Ludbn;ga odvedena je u logor Marija DojfiC. U .Sri:l.Cincu aktivno radi obitelj Kuhar. IstiCe se radom Mari ia Kuhar Mamika. 4 OkruZni komitet K.PH Vara•Zdin imao je ·veze sa Medimurjem. U C~Kov.cu a·ktivno je- ·radiia. u to vrijeme Te-rezija Horvat. Ookument 6S SKUPsTINA zENA U KORENICI Clanak iz >>Zeln·e u borbi«, glasila OkruZiwg odbora AFt za Liku, In-. 3, lipanj 1942. 24. maja Korenica je joS je-dam.put doZivjela sjajnu manifestaciju. Toga dana odrZana je velika i sve·Cana -skupS.tina Zena Citavo:g kotara, i Zene su jo.S jedrumput vidjele, da naSa priCanja o ravnopravnosti Zene nisu samo prazne rij.eCi, veC stvarnost. One su osjetile, da je 24. maj bio stvarno njihav dan - dan slobodnih Zena, jer to-ga dana njirna se .govorHo, njima se klicalo, one ,gu slobodno manifestirale svoj;e osjeCaje, svoje zelje i barbenast. Istupale su k~ta govornice i same sebi birale ru'kOvodStvo. Dola:zile ·SU na konferenciju u velikim povorkama, sta·re i mlade, nos·eCi transparente, srpske i hrvatske zastave, partizanske sa crvenoin zvij-e~ zdom, kao i c:ivene, koje su S·e ponosno vijorile. Zene su bacale parole, pjevale naSe borbene pj esme, one su bile toga dana .sretne, svij-etlih ·oCiju, oZarenih lica, sa kojih je odsij.eva'la i Citala se· o-danost p-rema narodnooslobo.dil"ckaj borbi i ljubavi prema nasim hrabrim partizanima i KP, kojoj se najvi-.Se klicalo, je-r su osje-tiJ.e, da je to jedina Partija, koja Ce ih izvesti iz mraka ropstva, koja im je otvorila aci i pokazala put arganiz-irane_ borbe u AntifaSistiCkoj fronti Zena. SveCanost i znaCaj skupStine uveliCana je· prisustvom drugarica Hrvatica s3. Plitvi- 7 Zene Hrvatske u NO:B ca, Prijeboja, Ljubova, BuniCa i Kozjana. Hrvatske su Zene shvatile, da im je mjesto u zajedni-Ckoj borbi .sa srpskim Zenama, sa srpskim naroodom. I dokazale su to svojim prisustvom na ov·oj veliCanstvenoj skup.Stini. Do1azak Hrvatica srpske su Zene primile sa oduSevlj.enjem. Bile su pona:sne, Sto su na velikaj kotarskaj skupstini zastupljene njihave brvatske sestre. Buma i·e hila klicanje »Zivje-le hrvatske ~ene«, »Zivjel·o jedinstvo srpskih i brvatskih zena u barbi prativ fa8-izma«. NaSe su- drugarice bile joB po-nosniJe, Sto je njihova skupStina uveliCana prisustv-om predstavnlka KP, vojske, NOO, SKOJ-a i predstavnika Odbara zena za Liku . .Svi predstavnici raznih •organizacija po.zdravili su skupStinu i u s·v·ojim su govorima naglaSaVali sv.e ono, Sto .su Zene- kao organizacija do sada uC:inile u korist narodnoOsl·obndilaC'ke borbe. Zatim, o potrebi jedinstva -srpskog i hrvatsko-g naroda, jer samo zaj·edniCkom borbom Srba i Hrvata moCi. Cemo istj·erati fa·SistiCkog okupatora iz naSe zemlje i uniStiti · ustaSko~Cetni-Cke bande. Drug·ovi ~u navel I, da nam naroCita opasnost prijeti Od CetniCkih pa-sa, kojima je ·okupator dao noZ u . ruke, da ga upotrebe i protiv srpsk_?g i 97 �Neda Drakwlil., Mica, lvlile i Milka Solaja protiv nrvatsk-og naroda. a u !wrist .Hitle·ra i Musalinija. Osim toga su naglaSavali, da faSizan1 nije joS uniSten, da naS oslobodeni teritorij moZe svakog Casa da ponava ·pad:Q.e u ruke okupatoru, i zbog toga ukazivali su prijeku potrebu, da se Sto ,skorije i brZ·e sagrade sklaniSta za ~ene i djecu, hrana da se spremi tako, da ni jedno zrna Zita ne dode u ruke okupataru. U sluCaju napada Talijana, naSi Odbari Zena po s-elima treba da priteknu u pomoC ostalim Zenama i djeci, taka da se u miru i arganizirano povuku u Sume na sigurna mj esta. Prisutn-e drugarice· bile su ponosne, da se pr:ed njih postavljaju taka vaZni zadaci i sa Cvr.stom vjerom, da Ce ih ostvariti, klicale su: »Dat Cemo joS i viS·e«. »Ho'Cemo,. uCinit 6emo sve«. Ali ono Sto je najljepse jest to, da su ovog dana na tribini govorile -drugridce se- Ijanke.1 One su govorile svojim jezikom, govorile su ono Sto im leZi na srcu, da Ce ·sa joS veCim Zarom, sa joS veCom ljubavlju raditi za nwrodnoos1obodilacku borbu. J edna izmedu njih rekla je slijed·eCe: »J a star a i nepismena selja.C.ka ~ena hoCu .da kaZem nekoliko rijeCi po naSem seljaCkom naCinu. Srce mi je puna sreCe, kad m-ogu da vam kaZem, drage moje, ono ·Sto mislim, Sto ·osjeCam i zaSto se horimo«. Drugarica Hrvatica izmedu ostalag je kazala: »Mi hrvatske· Zene gledal.e smo uZasnutiin o·Cima, kako ustaSki psi uniStavaju nevini srpski narod, kao i najbolje sinove hrvatskog naroda, ali nismo mogle ni-Sta uCiniti, jer nismo bile organizirane. 1Cule smo a borbama, kaje se vode protiv ustaSa, ali s:u nam ustaS.e govorile, da tu borbu vode Cetnici i da oni .idu >Za· tim da uni.Ste .sav hrvatski narod. Mi sad znamo, da borbu vade partizani, da se ani bore 7.a slobodu hrvatskog i srpsk·og naro-da, protiv fasiotickih okupatora i nji'hovih slugu CetniCk,og i ustaSkog oluSa. Zato mi pristupamo narodnooslobodilackoj, borbi i borit ·Cemo se zajedno sa srpskim Ze·nama, sa srpskim narodom, protiv zajedniCkog neprijatelja«. Govor drugarice Hrvatice bio je burno pozdravljen ua: poklike. »Da Zivi borbeno jedinstv-o srp.skih i hrvatskih Zeha, srpskoga i hrvatskorg naroda.« Poslije zavr.S.enih gavora pre,Sla se na biranje kotarskog AntifaSisti-Ckog odhora .Zena i delegata za skupStinu Citave Like, na kojoj Ce se vrSiti izbor odbora Zena za Liku. Zene su bile go-rde, Sto potpuno samostalna biraju svoje TUkovadstvo, a i svijesne toga, da od dobrog rukov,odstva zavisi uspjeh njihovog daljnjeg rada, daljnje borbe, zato sto su iZabrale najbolje drugarice ,ovog kotara. u kota~ski odbor uslo ie 13 drugarica, od toga 4 intelektual·ke, 1 radnica i 9 8'eljakinja. U odboru se nalazi jedna Hrvatica. Poslije biranja odbora izve-le su drugarice s-eljanke :k;ratki zabavni program·, i time je ·ova velika sve-Cana skup·Stina- zavrSena. 1 Na S'kupStini su govorile: Kata P~jnoviC, Mil: ka Solaja, Pera Prica, -Srpkinj-e, Peptca Saban 1 Mara Ma·Zar iz P.rijeboja, Hrvatice. Dokument 69 OSLOBODENI DIO LIKE U SVIBNJU 1942. 1.. LEGENDA, I:9Jllll Oslolw'eni ferifor1 1\!~~:·:·;IKonfrohi'ani ferilorf 0 98 70 30 KM �IZ REZOLUCIJE SA PRVE OKRU~NE ODR~ANE KONFERENCIJE KPH ZA OKRUG BANIJU OD 31. V. DO 2. VI. 1942.' U.spjesi: ... 10. Partija je politicke u.spjehe u Nar,odnooslobo·dilaCkoj borbi uspj-ela ·organizaciono obuhvatiti, dajuC.i inicijativu za stvaranj,e u. prvom redu partizanskih odreda, NOO-a, AFz, SMG, i staviti im s,e na celo kao rukovodilac ... 2 N e us p j e s.i, n e do .s· t a c i i g r e .8 k e : . . . 10. Jo.S uvijek su naSe part. org. mal'O uCinile na podizanju ·politiCke svijesti Zena. Zene malo uzimaju uC.eSC.a u rjeSavanju svakodnevnih pitanja - a najmanje se radilo na uvlaCimju Zena u Partiju ... bez djece u Njernacku. Zdrave rnatere upuCuju se za NjemaCku, bolesne i stare zadrZavaju u logoru zajedno sa dje-com. Y.eC je pos.Jano nelkih 3000 Z.ena, a sve one su imale djecu. Dvoj-e, troJe,- neke Cak i sedmern kras~­ ne djece. Nije·mcima ne trebaju djeca, a ni logor Stara Gmdi•ska nije uzgajaliste dj,ece. Tko Ce da hrani toliku djecu, zar da .si hrani svoj e· vlastite »neprijatelje-«? Sutra je poglavnikov ro-dendan. T!'ieba ga dostojno pro-slaviti. Krvav-o· j,e pros1avljena noC uoCi nje·gova rqdendana 1942. godine. Tu noc poklacno j,e 10,010 srpsl<e djece i oko 500 srpskih Zena, koje- nisu bile s·posobne za rad u Njemackoj. Jarna nad kojom su djecu i Zene klali i u nju. bacali, hila je prepuna krvi, i ona s·e razlila. AU i opet j,e- _suviSe djece ostalo. Jednog pop<>dneva trpaju se gala ziva djeca jedno na drugo. kao cj-epanice, u praznu sobu. DGbro se zacepljuju rupe na prozorima i vratima. U s·obu s,e. puSta dvostruka ko-IiCina otrovnog plina ciklona, a drugo jutro trpa se na kamion 1300 ukocenih dj,ecjih tijela. I opet dolaze' transporti i opet odlaze. I opet ostaju stare i bolesne Z·en.e i djeca, da ih jedne noCi odvezu mrtve na kamionima. Lov na !jude ne prestaj-e·. 1 Medu najkrvavije ustaSke lo,gore spada logoiu Sta,roj Gr.adi.Ski. Usta.Se .su veC 1941. g. masovno ubijali zatvorenike. Zemaljska 'komisija za utvrdivanje ratnih zloCina· okupatora i njihovih pomagaC.a, pregledala j'e · ;poslije oslobo-denja u okoEni logora veti broj jama, u kojima &U za.kopani le.Sevi pobijenih Zrtava. U »UskoCkoj Sumi« isko.pano j-e !>okument '10 od 15.-18. IV. 1946. g. 528 leseva. Od 11.-20. V. 1946. g. iskopano, je u istoj Sumi drugih 967 leS·eva. U Sumi »M·edustoruZje« pronadeno je samo u jednoj j.ami 960 le.Seva. - 22. IV. 1945. g. pred dolazak jedi'llica NOV ubijeno je u tom lo.goru preko WOO ljudi, medu kojima .7·00 Zena. Pretpostavlja se da su ustaSe u tom. lo,gofu pObili preko· 10.000 ljudi. Delegati I. Okru~ne konf,erencije KomrunistiC"ke partije Hrvatske za okrug B"aniju boku:ment. se nala:zi u a~hivi CK SKH. Prvu OkmZ.nu konferenci.ii..t KPH za okrug B"aniju pozdravila je_ Milka VraneSeviC u ime APZ, a r-eferat o -organizaciji Zena o·drZala je Mira Bjelajac. 1 2 Do Ove konferencij,e radilo ·se na formirra·nju j uCv,dCivanju seo·skih odbora AFZ, pa se u t-om periodu ·organizacija pro.Sirila i u kotaru Ko,stajnica, u kome u to v·rijeme pnstoje veC o-dbori AFZ u selima: Malo i Velika. KrCevo·, Gorrnji i Donji Hrastovac, P-Obrdani, Cupljani, Jaseno:vCani, Papi.Ci, 'Slo- Vera Krunif:-Marakovif: i Mira Bj.elaj.a.c vinci, Strmen, Memka, Rausova·c Mra·Caj, Gornja Milanska, Utoli,ca, Crkvcni bok, Ivanjski bok, KostreSi, Bjelovac, UmetiCi i Ba'bin.a Rijeka. Dokument 71 UZASI LOGORA U STAROJ GRADii\!KI Clanak Ljubice Dobrinii Sagi, iz ))Z.ene u borbi«, glasila ,Glavnog odbora AFt Hrvatske br. 1 1943. SYETIMO SE ZA KRY NEYINIH ·Guta 'logo·r Stara GradiSka1 mas·e Zena i djece. Dolaze' sa Knrduna, do1laze sa Koza-re. Dolaze odanle, gdJe }e herojska o-slobodilacka borba naroda izazvala bij-es nemoC.nog okupatora i njegovih faslstickih ,s.Jugu. FaMstiCke zvijeri puduze~e su lov na Zene, djecu i staroe', da bi uniStili herojsku borbu naroda Jugoslavije. Svaki d·a;n dolazz:e sve novi i novi trans· porti zena i d}ece'. Dolaze, da ih za nvijek nestane. Ali Njemacka treba radnu snagu. Zasto da se ubijaju zene i djevojke, kad one mogu raditi. Nij-emcima je potrebno mno,go tanadi, 100 puSaka, avionskih bambi, a im-aju premalo radne snag,e. U Staru Gradiilku dolazi komlsija iz Zagreba. Nje-ma.Cka komisija. Ima tu· i lij.eCnika. Nijemci nisu sentimentalni, njima ne trebaju bolesne Zene. Njima trebaju zdrave Zene za rad. Popisali su ih, napravili s njima ugovore, koje· su one »dobrovoljno« potpisale, dali im piltnice, ·ote.li im djecu. I transport za transp·ortom· kreCe za NjemaCku. Lov na ]jude se nastavlja. I opet do.Iaze u :Staru GradiSku ogromni_ transporti Zena s djecom., Odlaze ogromni transporti Zena· Zrtv.e faSistiCkog terom 1!~ Star..oj Grt7JdiSki 101 �Dokument 72 IZ REZOLUCIJE PARTIJSKOG SAVJETOVANJA ZA DALMACIJU OD 6. LIPNJA 1942. 0 ZADACIMA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' ... 6. Pljacka okupatora uzrokovala je glad najsirih narodnih slojeva. U borbu protiv gladi ustale su na poziv Partije naroCito Zene, koje su po gradovima i selima demonstrirale protiv 'pljaC.ke i borile se za hranu svoje djece i svojih obitelji. U tu borbu uvuCeni ·su naroCito u Primorju najSiri slcijevi Zena. U borbi su se- Ze-ne ujedinjavale, a to je stvorilo Osnov za obrazovanje AntifaSistiCkog fronta Zena. U nizu gradova i sela Zene su organizirane u AFZ, koji je postao medu Zenama vrlo popularan. Zene sv-e viSe pristupaju u organizaciju AFZ. Zena poprime opCi narodni karakter. Nedov·oljno posveCivanj-e paZnje radu me-du Zenama po partijskim organizacijama uzrok je da mi joS danas nemamo dovoljan i ·,sposoban kadar Zena,_ i da Siroki slojevi Zena nisu jo.S u borbi o.buhvaCeni, iakQ postoje za to povoljni obj ektivni us1ovi. · IV. Zadaca Partije ... 5. Rad me-du Z·enama m·ora se smatrati duZnoSCu svih partijskih organizacija. Partijska rq-kova-dstva moraju · pruZati punu - pomoC Antifa,SistiCkim odhorima Zena i razvijati njihovu inicijativu·. AntifaSistiCki III. Nedostaci u radu Parti.ie front Zena tr"eba da obuhvati najSire sloje... 6. Pri stvaranju Antifasistiokog fronta . ve Zena. To Ce postiCi, ako se doista bude Zena pokazala se slaba sprema na.Seg Zen- borio za zahtjeve masa i ako pri tom mobiskog kad~a. AntifaSi.stiCki 'odbori Zena nisu lizira _najsiromaSnije slojeve Z.ena. Po s-eliuspjeli niti p·okrenuti najSire slojeve Zena ma treba naro-Cito stvarati organizacije AFZ u borbu pmtiv okupatora, niti su uspjeli da bi se slomilo tisuCijetno ropsko -osjeCanje organizaciono obuhvatiti nar·oCito radniCke Zena, i da bi ,s·e razvila njihova inicijativa i seljaCke .Zene. U akcijama P'O'ka'zale su ne- u borbi. - Antifasisticke odhore zena po dovoljno inicijative. Partijske organizacij-e pojedinim mjestima treba p·ovezivati sa Annisu drugaricama pruZale dovo-Ijno pomoCi tifaSistiCkim odborom -Zena za Dalmaciju, smatrajuCi AntifaSistiCki front Zena sam•o koji tre,ba u najsko-rije vrijeme obrazoZenskom .stvari. Pri organiziranju demon- vati.2 stracija protiv gladi i nestaSice Zivotnih 1 Dokument -se nalazi ru .arhivi CK SKH. namirnica, partijske su organizacije slale 2 Na ovom savietovanju odrZala je referat o rasamo Zene ne starajuCi se, da demonstracije du AFZ N eda MaroviC-StefanoviC. Dokument 73 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 5. V. DO 15. VI. 1942. 0 RADU NARODNE POMOcl' ... N a r a d n a p om a c ad 5. V. do maj a d·opremili u Zagreb oko 30 Zena na15. VI. vodno praV-oslavnih medu kojima je bno i Duznosti po ON Pomoci ob~v1ja jedan naSih. drug, koji taj posao obavlja redovito. OdrNajviSe· se Salje hrane i lijekova u Staru Zava se veza sa MO NP, log.orskim odborom GradiSku, jer tamo ima najviSe drugova za kao i sa ·odborom za snabdijevanje partizakoje se je do sada ·doznalo. Sa njima se ima na. Sa njima ·Se odrZavaju redoviti sastanci. Putovanja u pokrajinu su otpala, j·er nema od vremena na vrij-eme i pismena veza i uspjel·o im se poslati hrane, lijekova, ne·Sto nikakvih ve·za. odjeCe i novaca. Osim toga mnoge drugarice Logorski ·odbor2 pcist6ji, ali njegov rad a i neki drugovi su se javili svojima lo-g-or.je -dosta skuCen zbo-g pote·SkoCa na koj-e naskom kartom i traZili da im se Salju paketi ilazi na prodiranjU u pojedine lo-gore. Tako do 5 kila, .Sto se- i Cini. Navo.dno da su se na pr. nema veza sa }ogorima: J asenovac, javHi i neki- drugovi iz Jasenovca talwder PoZega i Bakovo, dok u. Kopriynici 1-ogor viSe ne postoji, veC su premje·Steni iz Ko- · svojima sa logorsk·om kartom i traZHi pakete pa im njihove familije Salju neSto, dok privnice u Jasenovac i Staru GradiSku, a ne'ki su puSteni. Odhor ima vezu. sa Starom Ce odbor u·Ciniti sv-e Sto je viSe moguCe. Gradiskom, Lepoglavom (robij.), MitroviOdbor za snabdij-evanj.e parti-zana -se sa-· com _(robij.) i Loborom, odakle su pocetkom stoji ad 4 clana (zene) 3 i raspolaz·e sa dosta 102 velikim koHCinama raznog sanitetskog materijala, priliCno· lijekova i raznom ·odjeCom. Odbor nailazi na teSkoCe u tome Sto se taj materijal nije slao na odredena mjesta, ve1C je ovdje leZao-. Tokom •ovoga tjedna otpm:'!et Ce se re.dovito slanje toga mat·erijala. U pos}Jednja dva mjeseca pokazao se izvjestan napredak u radu, Sto se vidi po postignutim rezultatima, koji pokazuju pove-· Canja prihoda u maju napram aprilu za 30 posto, a pre-rna maJrtu za oko 4Q posto. Svi kotarski odbori -su u porastu, pri Cemu. su svi strukovni pokazali ·u posljednje vl:ijeme priliCnu aktivnost, a naroCito k·oZarci, te konobari, koji su uz relativno velik · porast u novcu, skupili i hrane- ka·o i priliCnu koliCiim ,ostalih vrijednosti. Isto tak•o su i intelektualci pokazali porast u maju za oko 7'0 pasta. Stu.denti takoder ne· stoje Jo,se, iako im· . prihodi nisu veCi u novcu, p,Ii su prikupili priliCno i u stvarima i u hrani. Logorskom odbo-ru u najnovije vrijeme je priliCno oteZan rad, zbog obustave primanja paketa na svim pnStama u Zagrebu ta'k.o, da se moraju: pa-keti nositi u provincije, odakle se salju u Iogar. Ovih dana se odbor povezao · sa vezama preko kojih Ce po svoj prilici moCi slati pakete u sve Iogore. Imamo P'OPi·s dru.gova za koje STI110 do sada 1nogli ·ctoz.nati u kojem se lo-goru. nalaz.e i joS uvijek radi se na prikupljanju tih podataka. NajveCi dio za kO'je se do sada moglo saznati nalazi se u Staroj GradiSki. Tamo ima naSih za koje se moglo saznati oko -85 muskih i oko ,30 Z,ena. Svih skupa imade oko 13D- Zena Hrvatica. Medu njima ima raznih elemenata. Od tib 33 sacinjavaju kolektiv. Ko.Jektiv je do 19. III. brojio aka 50 zena, no zbog unutarnjih odnosa morale se to proCistiti. Teska su obo1ile Vera J.,4 Nada K.,' Nada G. 6 i Nada _D. 7 Ne oznajuCi kako -da im pomognu, traZile· su drugariee· od ustaSa bDlnicu. i to ispos1ovale. Taka su 1'7. III. ove 1 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U lo.gorslom odboru u to vriieme j Citave 1942. g, r.adile su Adela Ivank.oviC, Andela SnidarrSiCPavliniC i Stefica Crnojevac. One su o-drZavale vezu sa sekre.tarom Pokrajinskog odbora Na-rodne pomo-Ci Stje,panom Bogdanom, zvanim Mali-Plavi. Odboru su pomagale mnoge Zene, najviSe Clanovi obitelii uhapScnih. Ta-ko s.u u logor Stara GradiSka od1azili: Ita VolCanS•ek. Zlata Pogorelec i drugi. U lo1 ~or Lepo,g-lava oda-Siljana je hrana preko obitelji Glu,hak, Darinke Jordan, Rozike DelaC, Evice KriZ-nik i drugih. Hranu, odjeCu- i liiekove za logore dobivaO' je Odhor od mno,gih simpatiz·era Na-rodno-oslobodilaClog pokreta, ili ih ie ku.povao novcem od Narodne pomoCi. Velike koliCine. hrane bile su pohranjene kod trgovca BatiCa, Zadarska uU.ca 15 (objeSen 194-4. g. ), kruh se do•bivao iz pekarne u Selskoi cesti, a podizao se u ·mljekarstvu. Ilica 210. Ta skladiSta hrane odrZala su se sve do sredine 1944. g. 3 U toku 1942. g. na tom su _se radu istakle: Aleks.andra LjubiC Mala.:., Plava, Marija GaziC 2 4 drugarice navbdno a:dvedene u bolnicu. Kroz par dana su saznale Zene, .da se internirce u bolnicu uop6e ne prima, veC da se teske bolesnike strije1ja. Taka su i te cetiri drugarice strijeljane. Od tada s-e kriju teSki bolesnici od ustaSa. Zivot je u logoru te.Zak. Zene su izgladnj-ele i vlada uZasna gripa sa 40 stepeni temperature. Hrana IOSa. Tek se u posljednje vrij.eme poloZaj malo popravio, jer su dobili zasebnu kuhinju o-d Zidovske i jer dobivaju pakete. Posljednjih dana ponaSanje ustaSa se popravilo. ViSe- se brinu za njih i daju bolesnim mlijeko, lijekove i drugo. To njihova pona·sanje je vrlo problematiCno, j·er sa jedne strane ih maze, a s druge strane 'Ddvode grupe Zidov.ki na strijeljanje u Jas,enovac. Z-ene su u posebnoj zgradi od muSkaraca. Kod muSkih interniraca je doSlo do hapSenja po naredenju iz Zagreba i uha.p&eni su: Pomper Ze.Jjko, Bukovac Mirko, KrajaCiC Marijan, SvjetliCiC Zvonko, Rakar J·osip, Vucic Marko, Bolf.ek, Pasaricek, Bocek, BenekoviC Josip, TreusiC Jo..sip, Treusi'C Ante, BeluloviC Franjo, Jovica Antun, AljinoviC Vinko, Po drug Nik·ola, Antonini J o•sip, Paparela Armando, Benevoli Ivo._ Svi su stavljeni u samicu ad 29. III. do 15. IV. i ost~­ vlj·eni bez hrane i vode. Od tih su umrli .za koje se pozitivno zna: Pomper, BukovaC, KrajaCiC, Rakar Josip, Bolf.ek, PasariCek i Podrug Nikola. Nitko do njih ne moZe- doCi i pom.oCi im. Mu.Skarci imaju mno-go oStriji reZim nego Zene. U J asenovcu ima naSih oko 35, u Lepoglavi 25 muSkih, Lobar aka 10-15 zena, PoZega oko 5 Zena, Mitvovica 3 muS.karca. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Zag., 1. srpnja 1942. K' Te-ta, Neda SokoloviC DugaCka, Marija ZubriniC Sova, RuZa GretiC Barica, Pepica VeSera--Pojpelar Crn.a. Glavna skladiSta prikuplienog materijala (hr.ana, odieCa, sanitetski materijal, papir i t. d.) za partizane hila ·sru ko·d: Slavice BaSi.C, K.arraSiCka 33a, Ane RuSCukiC, Trn ianska 54, Mari.ce BenkoviC, S.prreCka 4 i Eliza•bete BlaSkovi·C, Gortanova 15. Ovim odho-rima pruZali su. veliku potmo-C odbori AFZ, koii su, pored politiCkog rada sa Zenam.a, saku,pljali, preno,sili, kupovali OdjcCu, hrail1u, lijekove, papir i dru,_~i potreban materi ial za partizane. Tako je koncem 1941. 01Ra KreaC.iC-K.ovaC.iC Zoga formirala odbor Zena namjeStenika, u koji su uSle: Hilda ·RomanoviC, Milena Milidrag-KrajaCiC, Zora AhmetoviC, Andela Snidar.SiC-PavliniC i Adela lvankoviC. T.ai _i-e Odbor radio u ovom sastavu do ljeta 1942 . .- g. ka·da S'll Hilda RomanoviC i Zora AhmetoviC otiSle u JPartizane, a Milena Milidrag vel:. neSto prij-e na -drugi rad. U tom Odbaru lbile su okupljene Zene u. sli-iedeCim poduzel:ima i ustanovama: )}Munja«, tv-o'l'riica ·akumulatora, »Ovomaltine«, Banski dvO-ri, Ministarstvo poljoprivrede,_ knjigove~ I 103 �'if zmca Kasun, krznarija u Ilici, radiona »Luster« u llici, tranS:portno poduzeCe u VlaSkoj ulid, radiona ~~Skok«, Vojna holnka Sv. Duh, »Kastner i iJMer«, Milerove ciglane, a -odrZavana je veza i 'sa kiazaliStem i sa jednom gri..Ipom OIJllladinki u Skoli na Katarinskom ·trgu. U 1942. g. organizirani su odbori ~ena u mno.gim .tvornicama. Taka su u DomaCoj tvornici rublja ru 1941. g. drrugarice pri-kupljale Narodnu pomoC i kraj·em godine oSIIlovale dva ,podo·dbora AFZ, koji su djdovali i ru 1942. g. Ovi o·d'hod Sirili su ilegalnu Stampu, skupljali za Narodnu ,pomoC i vrSili sa'bota.Zu kod Sivanja robe za ustaS:ku i nj.emaCku v.ojsku. U tom radu ·najaktivnije su bile; Marija Kranj, Stefaniia B'obek: Lucija SegoviC, Kristina ·Cob, Olga PuSka·riC, .Julija First, Marija BreCak i dru.ge. (U tom Je poduzeCu osno.vana u 1944. g. partijska organizacij.a od -8 drugarica.) U tvornici »Siemens« (danas >~Rade KonCar«) radio .i'e u 1942. i '1943. g. odbor AF'Z, koji j·e okupl jao oko 60 iena. Tu sru aktivno radile: Stefica BrajdiC, Katica KoSir-IGUbeliC, Ankica Brgundi, Vida NovakoviC. Katica Brandelik i druge. U Tvornici duhana· u 1•942. -g. osnovan je poseban odbor- AF:Z, koiim je r-ukovodila .Jo-sipa VeSeraPopeJa.r Crna, a aktivne su biJ.e drugarice: Marija MutiC, Ankica KruZiC, Ankica MilinkoviC, Stefanija Bor i druge. U tvornici _PamuCne industrije (prij.e )~Herman Polak«) radio je odhor Narodne p.omoCi, kojem -su · mnoge .Zene pomagale u .pri.kupljaniu novaca i \Sakupljanju platna i gaze. Tu su radil,e: Vera VertovSek, Betika Ban, Greta Serhine1c, Katica Hucika, Ma'fijGi Smolek, Ljuba PleteS i dru-ge. 4 Vera JeliC. Nada Ko-cijan. 6 Nada Gaon. 7 Narodni heroi Na-da 'DimiC. 8 Dr.agutin Saili 'Konspirator, tada Clan CK KPH i Clan Povjerenstva CK KPH za Zag-reb. 5 "l>okument 74 0 ORGANIZACIJI BORBENIH GRUPA zEN A Clanak iz >>Zene u borbi«, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. Osim bo;rbe u pozadini, mi Zene moZemo da pomo.gnemo borbu partiZana i s ·oruZjem u -ruci tako, da organiziramo borbene grupe Zena. ·One Ce izv~Savati lakSe zadatke: ruSiti ceste, kidati ZeljezniCke traCnice, preki-. dati telefonske mreZ-e, uniStavati nep·rijatelja na svakom• koraku. Uni.Stavati Cetnike i ra.zne agente i Spijune okupatora koji rova1 re u naS·oj p.o:zadini, i Cija je politika naroCito ·opasna. Borbene grupe Zena izvrSit Ce veliki zadatak u narodno-oslobodilackoj borbi. Do sada &e na.Sim drugaricama nije p-ru.Zala moguCnost da uCe·stvuju u akcijama ove vrste, a ,ga.da imaju moguCnosti da i na ovaj naCin dokaZu svoju borhenost, pciZrtvovnost i odanost narodnooslobodilackoj borbi. . Dokument 75 BORBENA GRUPA zENA U AKCIJI NA KRIVOM PUTU U LICI lz »Zene u bor.bi<<, glasila AFZ za- Liku, br. 5 1'942. Drugarice hoCu da vam pi1Sem· ... ·Citale -smo u na.Sem Hstu, koji. nam Salje naS AOZ za Liku, da m1 zene moZemo .da se borima sa oruZjem u ruci. Mi smo to jedva do-Cekale i organi1zirale smo borhenu grupu Zena. VeC su neke iSle u borbu sa partizanima. Bile su u- akciji na Krivom Putu. Drugarice su iSle s velikim o-duS·evljenj-em. LSio se po noCi 'kroz ve\liku i gustu Sumu, po blatu i kame•nju. Mrak. Ne vidi ·.se gdj.e CeS da staneS. Pred nama su partizani, sve jedan za drugim. Idu i sazivaju se da ne bi netko izosta'O. Kada smo doSli na po-}o.Zaj jedna je drugarica is.Ia s· juri.S-cima- Za Cas smo stjerali ustaSe i domobrane u -Skolu. Po·zivali smo ih da -se poredaju. Kad nikako nisu htjeli, zapalili .smo zgra-du. Oni poCeSe skakati napolje. Drugovi su juriSa1i pred ~njih i razoruZavaU ih. Ostale drugarice sluZile su kao ku-riri i previjali ranjenike. Na povratku veliko raspoloZenj.e i pjesma. Drugaric-e su bile· sretne i pono-sne, .Sto- su i one pri-sustvovale pri osvajanju Krivo-g Puta. Julka RajaCi.C Pred. K. A. 0. Z. (Brinje) 104 Dokument 76 ' OKRUzNICA ODBORA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA ZA KORDUN OD 15. VI. 1942. ODilOR AFZ ZA KORDUN 15. VI. 1942. Svim odbornicima odbora AFZ za Kordun Drage drugarice! Kako smo dana 10. VI. ·D. g. imale nas sastanak, to j e potrehno da i kraj toga, sto ste· sve bile na tom sa-stanku, imate i Pi,sme... no sve o Cemu smo raspravljale., kako hi mogle imati jednu sliku pred sobom, te da sve naSe nedostat'ke, kojih se moguCe· inaC£ ne bi sjetiloe, imademo pred sobom, te da ih ispravimo. Nakon politickog pregleda, kojega je dala drugarica Maca-V:era1 vidjele smo, da ustaska gamad pod vodstvom bandita Pavelica nastoji -svim sredstvima da uni.Sti ovaj narod,2 te ubacuju.Ci ra·zne parole ·.zeli stvoriti jedan ka·os medu narodom, kako bi se o-nemoguCio normalan rad u mj,estima neokupiranim po njima. Ustaska gamad poklala nam je mnoge· drugarice 1 njihovu djecu. Mno-ge naSe drugarice otiSle stt. ..same i pre·dale s·e banditima. Mnoge pak o-tisle su na rad u NjemaCku ili _u hrvatska mjesta. :Mi znamo da ustaSka ,banda Zeli na svaki naCin razdvojiti narod ad partizana, jer misli da bi na taj naCin mogli uniStiti partizane, ali s-e varaju.. PrimjeCuje se tu i tamo da se pojavi po koje lice, koje je .pod utj,ecajem letaka ustaSke gamadi, koje r_a.sturuju u v-elikim masama. ,Svaku takovu os·obu treba javljati na odre-deno mjesto. Kako ustaska gamad ad pocetka svojega klanja ·kolje i Zenu i djecu, a unatoC tom1e mno-ge naSe drugarice sa svojom dj-ecom ·otiSle su p,ovodom let'ka3 neprijatelju, tn rnaramo pi-iznati da je velikim dijelom i naSa krivi.ca, jer nij.esmo joS uvijek do~oljno ra'dile. J oS uvij·ek nije naSa organizacija okupila sve Zen e. J oS uvijek nije Zena svijeSCu na tako visokom .stupnju da bi ·bila svijesna toga, da i u njoj gleda ustaska banda neprijatelja. Taknder nij.e svijesna svoje · ·sna·ge i svoje duZnosti u danaSnjoj borbi, jer da je toga svijesna, ne bi se to- sve dogodilo. Istina, nije ·Se ni j.edna Z·ena prva· stavila pred ostale zene i djecu i povela ih pod bijelim barjakom neprijatelju, vee je to u.ci-. nilo ne-koliko muSkaraca, koji su u svim· biv·Sim reZimima sl-uZili vlastima. PrelaJZi se na .davanje izvje..Staja •O, radu, i kakovo je politicko stanje medn zenama. 4 Iz podnoSenih izvjeStaja jo.S uvijek mi ne moZemo da iznesemo kolik:o imamo, na naSem• podruCju odbo-ra, koliko Zena obuhvaCa svaJki odbor, te koliko- Zena ukupno ima.., mo organiziranih. Takoder ne moZemo da iznesemo koliko imamo opCinskih odbora. Vidimo, da su neke; naSe drugarice direktive o ·stvaranju ilegalnih ·odbora pogreSno shvatile . .Stvaranje ilegalnih odbora vazilo je 2a podrucja, koja su pod kontrolom neprijatelja, a nikako za slobodna rnjesta. Naravno da treba ra-Cunati na m·oguCnosti da neprijatelj uspije jos ko•je oslobodeno rnjesto staviti pod svo_ju kontrolu, te za svaku ev·entualnost i uz legalan ra.dbor napraviti jo•s jedan manji iJegalan. Medutim o stvaranju ilegalnih odPora maZe 1se sada govoriti samo u hrvatskirti selima, jer u koliko neprijatelj d-ade u koje srpslw selo, stanovnir Stvo toga sela mora· da se evakui.Se, jer je u pro·tivnom sluCaju izloZeno klanju. Takoder se vidi iz izvjeStaja, da ·se ne~e naSe drugarice dola.zeCi na saJstanke sluZe nezgodnim rijeCima kao: p-sovanjem· boga, prij-etnjom da Ce ih sve postrijeljati, a'ko ne dodu itd·. 'To i te ka:ko skodi okupljanju Zena, jer silom ne m·oZenJJO niSta posti-Ci, VeC samo lijepim. Da bismo mogle naSu o,r_ganizaciju stvarno da sprovedemo, da bismo sve Zene okuplle u AFZ i nvjerile ih o dolazenju na sastanak treba nam Ciniti slij·edeCe: 1. Reo·rganizirati naSe· odbore-5 i pustaviti ih na Cvrste temelj e, pokrenuti odbor i osamosta.Jiti ga, -da sam radi. Uvjeriti Zene u odbo,rima, da ih nismo birali za to da se samo zovu odhornice, veC da uistinu rade na okupljanju Zena u AFZ, i ka!ko je njezino su-djdovanje u danas·njoj borbi od prijeke potrehe. 2. Stvoriti opcinske <>dbo~e i to taka da se i·z. sva:koga odbora pojedine organizacije izabere jedna odbornica, k.aja Ce biti Clan opC. odbora. T·o Zene neka same biraju, a vi dajte sugestije, zapravo predloZite jednu najbolju, kak)o se ne bi nametnule one, koje ne rade u inte-resu naSe nar-odno-oslobodila.Cke borbe. 3. Stvoriti kotarski odbor i to tako da se u taj ·odbor biraju une drugarice, ko·je Ce uisti-nu raditi na organizaciji, tj. one koje nisu tako vezane za kuCu. N adopuniti onda odbo-r sa nekim drugaricama, koj1e su dobre i odane horbi, a nisu tolii<o slohodne. N a podrucju kotara mora biti i.zvjootan broj drugarica, koje Ce stalno obil9!liti sela i osposobljavati odbore za s-amostalan rad. Mi 105 �ne moZemo traZiti, unatoC naSe-g rada od s·koro 8 mjeseci, da naSe drngarice odbornice samostalno rad·e, ali posveCivanjem njima pa·Znje i davanjem materijala, mi Cerna u tom uspjeti. Izabrati najbolju drugaricu za predsjednicu i tajnicu . .Sastanke-- redovito treba da odrZavaju svakih 10 dana. lzvjeStaje sa sastanka treba slati na naS ndbor AFZ za Kordun. U izvjestaju mora stajati koliko je sastanaka o-drZano samosta1no, k<>liko je odrzala koja drugarica. Koliko im:.de odbora, kioliko ·odborllica, koliko Zena dolazi na sastanak. Sta ,se na tome saStanku govorilo. Kakav se· materijal Citao. Sv·e se to mora temeljiti na realnosti, a nikako pisati izvjeStaj-e lUep·o, a u stvari oni su Cisto drugi. Moramo shvatiti svu ozbiljnost toga rada. U koliko se pojavi na podrucju kojega kotara ne"'ka .stvar, kao na pr. Sverc, izdaja, kleveta drugarice, pojava Cetnika, uopCe sve Sto bi bilo Stetno za nar-odnoosl,obO.dilaCku borbu, treba odmah suzbijati - ne Cekati direktive i ne Cekati ilaS sastanak i tek onda to suzbijati. TraZi s-e- ad naSih drugarica u odboru kotarskom, a naroCito u odboru AFZ za .Kor;dun 6 samoinicija:tiva u radu. Biti eiastiCan u naSem radu znaCi imati polovicu uspjeha. 4. Treba odmah nakon osnivanja kotarskih i opCinskih odhora izabrati naSeg del.egata za opCinski i kotarski narodnooslobodilaCki ·odbor. Te naS:e drugarice treba uputiti i objasniti im, koja im je duZnost kao delegatima NO odbora. Treba da na sastancima NO odbora ne samo da prisustvuju i odobravaju, vee i da stavljaju svoje predloge. Aka vide da rad koj·eg ·odbornika nije i.spravan, treba da iznesu pr-ed drugove. J ednom rijeCi, nikako ne dozvoliti da bu.de samo figura u tome 'Odbofu, vee mora· da sudjeluje k·o-d organizaciJe p r i v red no g z i v o t a. Zato u taj odbor treba birati drugaricu, koja se razumije u samu privredu na selu, i koja znade Sto· narodu maZe koristiti, a sto .skoditi. Takoder treba paziti da se biraju .diugariee sii~oma-Sne ili -sre-dnje, a nikako bogate kulaCke Zene. Svi naSi odbori treba da su formirani iz samih siromaSnih ili srednjih drugarica, a nikak:o kulaCkih, ili aka se kulaCki drZe, a u stvari nisu be-gate. T-e- su nam1a strane- i Stetne po naSu organizacij u i borbu. Kod toga ne znaCi da mi treba da zauzmerno neprijateljski stav prema tim Zen8.ma, vet:. naprotiv i njih uvlaCiti u naSe or·ganizacije, jer naSa borba je narodno·oslobodilaCka, a Bajta na Ko'fldwnu nikako klasna, kako bi nam neprijate.Jj ze.Jio nametnuti. 5. U na·Sem radu treba da .se spojimo sa KornunistiCkom partijom, koja ee nam pomoei, bilo 'davanjem materijala, bilo pomaganjem Mod same organizaciJe. Takoder treba Ze·nama gov'Driti o samo-j KomunistiCkoj partiji, je·r ona nije ·ov-dje· na oslobodenom teritoriju il ega 1 n a, a ona je predvodnik u danaosnjoj borbi. Zenama treba govoriti da je to jedina partija, koja u Zeni ne gleda samo Zenu, vee Covj.eka, koja joj daje puna pravo pa i pra~ vo glasa, Sto j-oj do sada nije ni jedna stra:llka dala. Zato treba Zeni tUmaCiti i pripremati je vee sada za onaj dan, kada ee i ona dati sv·oj glas onome tk•o joj daje pu-na pravo i koji je diZe iz tame i mraka, a ne o~ima koji · sjede u Londonu. Da bi .se Zene nauCile na to pravo, koje im danas daju' drugovi, treba da na svako biranje opcinskih iii kotarskih odbora idu i daju svoj glas. Do sada se to nije Ci.nilo, jer drugovi u tim odborima nisu posveeivali Zenama onoliko paZnj e, koliko su trebali, veC su samo prelazili prekO toga. Same Zene_ tre.baju da traze ~svoje pravo, a ne samo da ostan-e na papiru napisano-. U tome se i sastoji to Zenina prav·o. Aka se Zena v~ee danas nauCi u glasanju iskoriStavanju svojega prava, onda Ce daleko veCom voljom i svijeS.Cu glasati za vrijeme slobode i po·bJede na1d ne-prijate~jem. 6. Treba ukloniti kod rada sa Ze·nama razne psovke, kako se to sad a kod poj edinih drugarica Cinilo.. Uopee iz·bjegavati rasprave o bogu, da li on postoji iii ne. Mi imademo zadatak organizirati Zenu u AFZ-, uvj·eriti j-e o njezinom sudjelovanju u danaSnjoj borbi, a ne da se nateZerno ·o postojanju hog a. Ako koja zen a i kaze: Dat ce to bog, treba je pustiti i ne obazirati se na to, jer u protivnom sluCaju maZe nam samo Sk·oditi. . Takoder treba ukloniti razne prij·etnje-, ako nam Zene ne dodu na sastanke, je-r i na taj naCin ne Cemo ih dobiti u naSu organizaciju. Treba ukloniti pojavu kaZnjavanja, jer to takuder ne maZe da nam sluZi pov·oljno u naSem radu. '7. Kako -se primje-Cuje, na nelkim po-druCjima (podmcjuVojnic) kada odlaze partizani na drugo podruCje tj. u akciju, narod ·odmah protestira i misli da ih parti'zani napu.Staju i da dolazi neprijatelj itd. Treba tumaCiti Zenama, da oni ile idu- za to je-r se . hoje neprijatelja i da tim-e napuStaju njihova mjesta, a njih prepuStaju samim sebi, v·ee da baS time, Sto u jednoj veli-koj grupi napadnu neprijatelja, prisiljavaju, ga da svoje trup.e _prebaci na drugo podruCje, a ne na avo. _Na taj naCin ani brane od neprijatelja njihova sela. Takoder primjeCuje Se, da, kad o.du partizani iz nekih s·ela, a dodu drugi, da se prema njima ne postupa onaka kao- sa riji.:. hovima, tj. sa onim partizanima, koji su iz toga dotiCnog sela. Treba uvjeravati Zene da su svi partizani nama jednako dragi, pa bio on iz Vojniea, Bosne,. Like itd. Da se svi ani bore za jedhu stvar, za narodno oslobodenje. 8. Na.stojati organizirati iz-davanje radio vijesti i to taka da opeinski Odbor, a i sam kotarski, dobiva radio vij·esti i·z Staba, te da ih umn9Zi i razaSalje. naSim organizaci::jama. Te radio vijesti treba malo· obraditi i popularnije napisati, taka da bude kao neko predavanje·. Te radi-o vijesti na.Se ·arganizacije treba da dobivaju harem svakih 8 dana. NaroCito organizirati obavjeS:tenje naSim organizacija~a »o akcijama partizana«, jer to na&e- Zene najvi,S·e zanima. Isto tako sami kotarski odbori ti-eba da se brinu za materijal, · koji Ce slati »Zenama za sastank·e«. Pisati -same pre-davanja i orga~ ni·zirati pte:pisiva-nj.e iz »Vjesnika« raznih Clanaka, koj.e Zene treba; da Citaju. Kotarski odbori treba da se osamostaJe. Akn se napiSe koje predavanje, treba nama poslati po jedan primj.erak. 9. Kako Cerna odrZavati kratke kurseve, koji ee trajati 110 dana, to -treba iz svakoga kotarskog odbora da se posalju po dvije drugarice, koje C..e na tome kursu sudjelovati. Poslati one drugarice koje su sl·obodne· i neprestano rade na terenu. Kasnije eemo uzi~ mati druge. Za sada nam je najvaZniJ"e· da dade-mo jedan kadar Zena, k·oje ee biti sposobne samostalno organizirati Zene i sa njima raditi. Kurs ce otp-o.ceti 25. VI. 42., te neka se drugaric-e jave u Skoli Gornji BudaCki" najkasnije do naveCer. 1'0. Kako Cerna izdavati naS Ze•nski list, 7 to je potrebno v·e·C sada da se poCne sa pisanj em Clanaka. Clanke neka piSu i Zene na selu. Cianci treba da budu iz samog Zivota Z.ene, o dana.Snj-oj borbi. Razna herojstva Zena itd. Sve te Clanke slati na naS odbor. 11. OpCinski od.bori treba da se sastaju takoder svakih 10 dana, te da po:dnesu i:zvjeStaje o svome radu kotarskom odboru. Da bismo mogle sve ova gore prov-e,sti u Zivot, treba da naS rad Organiziramo na taj naCin, da n~.jprije dobra organiziramo jedno, a onda prijedemo na drugo. Takoder da si na·demo p-omoe u tome radu. Kako mi treba da podnaSamo izvjeStaje CK, to i sv·e odbornice ovoga odbora treba I 106 107 �da nama podnasaju izvjestaje svakih 10 dana. Izvjestaj treba da sadrzi kolil<o i kada je odrZan koji sastanak, kolikn. su ..sastanaka odrZali kotarski odbori, opCinski ·odbori, koliko imade odbo-rnica nakon novo l"ieo-rga'"" nia:i-ranih ·odbora, kakav je njihov ~socijalni sastav, 'koliko Zena ·obUhvaCa svaki odhor, kolika ukupno, koliko imade clanova KP. Ti izvjestaji moraju biti pregledni. Posebno opi. sati poHtiCko stanje Zena. Iduci sastanak odrzat cemo dana 30. ·VI. 1942. u .skoli Gornji Budacki i do· tada nastojte sve. organizirati i pismeno donijeti izvjeStaj pisan maSino~ i pregledan, kratak i je.zgrovit, taka -da odmah, Cim ·ga otvorimo, Maca GdetiC. Radi se o ustaSkoj ofenzivi u proljeCe 1942. g.: 3 Radi se o lecima, koj e su us•taSe bacali na odobodeni teritorij, po·zivajuCi narrod na pr·edaju, s »garancijom<< da mu ;se ne Ce niSta do-goditi. 4 Stilizacija ove· reCenice nije pTecizna. Ona bi tre'bala ·da znaCi: »Nakon politiCkog rderata, prdlo se na davanje izvjeStaja« ... 6 U 194'2. g. u odboTiroa AF1; i oiko odhoTa, oku,pljen je ogroman broj Zena, ~oj.e naja;ktivnije uCestvuju fia organizaciji pozadine i aktivizadji najSirih m·asa Zena za NOP. Medu njima se (uz ranije spomenute aktivistkinje) nalaz·e: Sava Bogdanovi.C, Stana JarCov, Ra'l1ka · Danica NikoliS, Vasilija Tr1 2 mozemo vidjet> kakovo je stanje u pojedidinom kotaru. NaSa kancelarija bit Ce u S-koli Gornji Budacki, taka da u, koliko trebate kakovih uputstava, da .se pismeno ·obratite na nas. IzvjeSrtaje i pisma Saljfte preko komande po njihovim kuririma. J·os jednoc naglasujemo vaznost okupljanj a Zena u AFZ, te moramo dati sve snage da u tome radu uspi,jemo. Drugarski Vas po~dravljamo sa Smrt fasizmu Predsjednica: otsutna Dokument 78 IZ IZVJEsTAJA CK KPH OD 2. VII. 1942. OKRUZNOM KOMITETU KPH ZA PRIMORJE 0 FORMIRANJU OKRUzNOG KOMITETA KP ZA ISTRU I GORICU' po moguCnost{ organizirate sastanak n-aSeg predstavnika s njima . Potrebno je .da ohezbijedite dobre i stalne veze s !strom, kao i Sa svi-m ostalim. ·kotarskim organ,izacijama, kako bi se· omogucilo Okruznom komitetu pravilno politicko i organiJZaciono rukovodenje radom na Citavom teritoriju: NebriZljiv odno-s pojedinih drugova i organizacija prema pitanjima veza treba najoStrije osuditi 1 u buduCnosti onemoguCiti. Praksa j.e ja..sno pokazala da je, i. uz sve teSkoCe, moguCe podrZavati .gotovo stalne ve·ze i kroz z.one borhe i s najudaljenijim mjestlma, ako se samo tom pi'tanju posveti duZ.na paZnja ... Sloboda nOJYodu! Tajnica: Maca Majst(lroviC kulja Angelina Rodi.C-Kotur, Milena JanC_iC, Jel~a Miiin'koviC Ljubica BrkiC, 'Stanka PavtC, Ho.1a Tumbar, 1?anica .Stje;p_~viC, Mila Kosijer, M~l,a VranjeS, Damca 'DeJ:anovtc, J?esanka K.a·;·~s-I?_en;. Kata Peri.C Barka Mirit, Dragtca Spanovtc, Damca ~e­ Zaji.C,' Bo·ja Karamarrk?v.iC.. Dragica Pav!'C, . !"fll~a Do.jCinoviC; Anda MusklUJa, Ka!a Mo~Ctlonc, Stmica MikaSinoviC, Mara BelavtC, Mdt·Ca Krneta, Anka Hazler, Ljulbica Selak. Liuba ~indr~C, 'Dara StepanoviC, Liuba Bulat, Sava CalbraJa, L1uba BrkoviC, Mara Stq_pi.C, RuZa GaliC, Ana PoloviC, Mara KlariC, ]ana JacmenoviC, Jana Bosiljevac, Julijana Lulik i druge. 6 Okru.Znom odbo.ru AFZ: za K(}rdu.u. 7 »RijeC Zeme«. Vlado 4 1 Dokument ·se nalazi u arhivi CK SKH. Anka :Berus. VeC 1'941. g. Komnnistieka partija Jugoslavije uspostavlja veze s !strom., kako hi se ustanak naro.da Jugoslavije proSirio i na te kraj-eve; Partijski ~~tiv na Rijeci oddav.a vezu sa !strom, pa Cl~ tpartlJsk-og aktiva na Rijeci, 1Slavica Priv.Yat, radt kao veza s Pulom i pren:osi letke i broSure. U !'uli r·adi Alma PikuniC. Uspostavljanje prvih veza ~de l?olagano·. Mn_ogi_ dr_u,govi pa.daju u ruke nepri.)atel.]u, vez·e se k1daJ'U 1 uspostavljaju nove. NepriJat·elJ poduzima sve, da se utjecaj NOP ne .proSiri preko RaJpals.ke granice. No sva su 11jegova uastojanja ostala· bez usp_jeha. Preko OK Hrv. P:rimo.rja CK KPH vodi staJ.no brigu o us,postavljanju veZa s Istrom, o stvaranju o;ganizacija i pripremanju ustanka u ovim kraj-evtma. ~a Kra~u, u Labinu, Puli i IPazinu formiraju se prv1 N00-1, a negdje ve·C i ·odbo,ri omladine_ i ~e­ na . . gra~~, Puli veC a~tivno rade: Marija Vlah, Man1a Svtttc Vla·sta, Pma Ostak, Ana Vlasta i F;anica. Vlah; u. Pazinu: .'Sonja MlekuS, Marija Kopltar, Stlva Koptta.Y, KatJa Ram·er, Nada i Lea Raner, 'Nina Banov<tJc i Ninica Gortan; u ZareCju: OLga Ban_ i ma_j,ka, majka i dvi.ie kCerke SlavCiC; u MareCiCima: Natalija MareCi·C i ·kl:etka Marija. U kotaru Labin veC rade Iorma Licul-Sum'bei:, Rozina Stemberg-VineZ, Libera Stember1g-Marciliani. Na Krasu je prvo ustaniCko selo Brgudac. GOtovo sve Zene sela pomaZu pa·rtizane, a mno,ge veC rade organizirano: Ema IvanCiC, Mataja Brajkovi.C Slavica IvanCiC i drug e. lOne odlaze i u dmga ' sela da organiziraju Zene za pomoC partizanima i vde ku:rirsku slu.Z.bu. 2 3 Dokument 77 IMA NEKA SILA, KOJA cE I TEBI STATI NA PUT ... lz arhiv.e 00 AFZ Karlov.ac Katjci Raner Bi'la sam jakn nezadovoljna, kada sam vidjela da ani kolju sve odreda .Sto ·uhvate. O:£enziva na Petrovu ·goru primurala j e pravos,Javne, koji .su ZivjeU- u s.elu .SiljkovaCi, da s·e vrite svojim kuCama. Vratili .su se na gala kuCista i cijelo' ljeto su radili, a kada su ubaviJi sYe poijske poslove· doSii su ustase, opkolili sela i poceli opet da kolju narod. N arod s·e razbje.Zao·, a ja ·sam se tamo de·sila. Sre1a sam j,ednog us-taSu, koji je vodio jednu Zenu u gajiC i ondje· je ubi•o. Krenula sam dalje i nrusla dij.ete kako plai\e, uzmem ga i ski.nem mru odjeCu1, zamotam ga u sVoj zar i podem kuci. Ali me j.e vidio jedan ustaS!d Spijun i to katzao ustaSi, ~oji m·e j•e sus-tigao f rekao: »Ko1ga si pita:Ia za· dijete?« A ja sam mur •odgovo.dla: »Da sam .koga naSI a kod djeteta ja bi i pitala, ali je dijete bilo samo pa sam· ga u:zela.« ·On ve.U: · »Dobra, takve ja i trebam.<< Vrati me ondje gdj.e j.e bilo dij.ete i onda m·e nagonio da giizem 108 dij ete. J a sa·m mu I~ekla da ne Cu,, da se narod· ne jede, a on veU: »ZnaS li ti da mi uniStavamo Srbe? a ti ho.CeS da spasiS dijete !« Onda mi kaZe opet da m01·am ~3.klati dijete i rezati noi·em, a ja sam rekla .da ja ne Cu nikako, ne-go ako on smij·e 1dati ne'ka koUe , mene, a ja dj.ece niti sam klala niti hoCu. J oS sam mu rekla: »A ti krvni6e kolji, ali ne Ce·S ni ti dokle bi rado htje,o, ima neka sila, koja Ce i tebi stati ·na put.« ·On mi veH: »J a mo~gu da radim ono, Sto j·e- naredeno, i ne Cu s tobom· preg.ovarati, v-eC Cu te odvesti pred komandanta pa neka ti on sudi.« A domobran, koji je bi·o s njim veli: »-Pu&ti Zenu kraju, ·ona ne e.na ni·Sta, vidiS da je benasta.« A onda onaj ustaSa v,eH: »ldi beno i kaZi svakoj takoj beni, koja joe ta:kova kao i ti, da Ce: vam biti kao Srbima.« J a sam potrcala, da ne vi dim kako kolje dijete. Asnija PajiC ... Povoljan ra-zvoj part. organizadje u Istri i moguCnost brzog razv•oja parti-zanskog po .. kreta, :zahtijeva })OHebno paZnju vaSeg OkruZnog komiteta. Mjer.e, k,oje je poduzela drugarica Anka~ na tom terenu, pravi1ne su. Sto se pak tiCe formiranja OkruZnog komiteta za Istru 3 i ·Goricu, o tome se morate savje·tovati sa dru,govima iz -Slovenije·, jer je CK Slovenije nak'On ·okupacije na.Se •z.emlje doblo nalog od CK KP J da se poveze sa KP Italije i da uspostavi komitet za Istru i Goricu. Vjerojatno j·e u tom pravcu CKS ne~ Sto i uCinio. P.otrebno je stoga da drugarica Anka po tom pitwnju dade u kontakt sa n,ekim o-d odgovornih drugova iz .Slovenije. UCinite to Sto prije, jer imate- moguCnosti preko slovenskog udreda sa kojima ·Stab vaSe z-one ima redovnu ve·zu. U sporazumu sa drugovima iz Slovenije TijeSit Cete pitanje OK, pitanje v.eze sa KP Italije i sa Istarskom rev-oluci-ona'rnom narodnom .strankom. Cim stupite u vezu sa rukonvodiocima te stranke, odmah nas obavijestirte, jer mu S·e kanimo obratiti s_ j edriim pismom. Do:bro hi bilo da nam javite tko njome rukovodi i da f! . U. Medulinu pos~oji u 1942. g. organizacija, koJa tma vezu s 'parttzanskom Cetom na Planiku. U selo je dolazila partizanska Stampa, a narod je IS~upl,i!lo hranu i odjeCu. za partiza:ue. U radu orgamzaCtJe za .pomoC parhzanima u Medulinu radile su u t~ wiieme aktivno: ·ISlavica RadoSevi,(: i Justina Lorencm. Prva Z·ena Istre, koja je u drug.oj polovici 1942. g. otiSla u partizane, lbila· je Zofka RadoSeviC. 4 Vlado PopoviC_, 109 �Dokument 79 PISMO ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENAZA KORDUN OD 9. VII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOV AC 0 RADU SA zENAMA I 0 ODRzANIM KURSEVlMA' ODBOR AFZ ZA KORDUN 9. VII. 1942. Okruznom komitetu KPH Kadovac U prilogu dostavljamo i2vje,Staj a fa,:miranju odbora AFZ u pojedinim kotarev1ma, tj. u kotaru Y.ojniC, Ca~i~,. V~gi~~n:os~, Veljun, Slunj. Kako se v1d1 1z IZVJestaJa,. do /Sada je formirano 112 odbo-ra, a organizacija obuhvata .3'003 Zene. Formirana su 4 kotarska AFZ, 5 ·opCinskih, dok ce se kotarski odbor AFZ za Slunj tek formirab. T~­ koder o-pCinski odbori te'k su u formiranJU u svirn kotaY.evima. . Clanova KP za sada imamo ukupno 14 1 5 kand1datkinja. ,(';Janice partije u kotaru Vojni~C pripadaju se·oskim jedini-cama. Kako joe u drugim kotarevima, nije .nam poznato. 0 tOme Cerna- naknadno javitL PolitiCko stanj-e Zena u kotaru V·ojniC i s-i.tm rad u tom ~otaru PolitiCko ,stanje u kotaru VojniC priUCn_o Anka VujCif: j e dobra. U nekim selima Zene s_e ne odazl- vaju taka na sa.stanke, pa s~v tu 1 ta_mo CUJe kako gav-ore: Mi nemamo n1sta protlv danaSnje borbe. DaCemo partizanima sve ·Sto rna- Zemo i znamo, da nema njih, da bi veC davno bile uniStene,. ali mi imamo toliko p·(}sla u p-olju i kuCi pa nemamo vremena iCi na sastanke. Njima se objasnjava potreba da dolaze ·na sastanke i pomalo uvid~1.ju da je na sastanak ipak potrebno doCi. Sada k~ko smo imali naB kurs, starije· se mnugo izmijenilo, i pr·odubila se Zelja .~a znanjem ko·d mnogih Zena. Kada su priJe Zene sela odrZavale same sastanke, tada su obiCno Z-ene govorile-: »Sta Ce1S ~am: ti ~ovo.­ riti, pa ti ne znaS niSta, ka·o ~~ mi«, 1 trap Zile da dola2i na sastank.e kDJ3; od nas·. Sada nam drugarice, koje su b1l:. _na k~r~u kaZu da sada ih .Zene Cisto drukc!Je slusaJU · kaiu: »E sada ti veC narila maZeS da ·gop 1 'd' vodS je·r si ipak bila u Sko ]' a VI liDO, d a 1, aka mi budemo dolazile na sastanak, d~ Cerna i mi od tebe to sve nauCiti.« Zato s-e I ukazala potreba da -se otvori nov_i kurs, _te da u taj kurs dode iz svakog odbora po ]edna, kako bi hila sposohna da samostalno radi sa Zenama toga sela. . . Kotarski odbor AFZ sasta]e se redov1to svakih 10 dana i drugarioe iz kotarskog od- i bora i to: -drugarica Desanka MihajloviC, vlja. Sada, nakon <>hrazovanja kotarskog odDanica Lje:p-oviC, Mila Kosijer, Dragica Ba- bora, drugarice idu i ~.ame na sastan~e kao kiS, Marija . PeriC, Zora NovkoviC, Ljubica Stana KaramarkoviC i Sofija GuSiC, koj.e su Ulemek, Anka Bulat i Dragica Opacic obi- bile na kursu. Opcinski odbor takoder se relaze stalno organizacije. Do sada se je u dovno sastaje. Ddrzano je 5 pplitickih zboglavnom radilo na podrucju I i III bataljo- rova sa Zenama. N a sastanku .govo·ri se Zena, a nakon zavrSetka kursa poCel~o se sa- narna o porobljavanju Zene u kapitalistiC'"' organi'Ziranjem Z·ena i u opCini VojniC, jer kom poretku, jer· to Zene najviSe zanima, o su se sada Zene Vratile na svoja 'ZgariSta, te ulozi Zene u narodnooslobodilaCkoj borbi, o· ce ih hiti lakse .sakupiti. Na podrucju opCine uspjesima Crvene Armije, o uspjesima parVojniC do sada su or.ganizirana siijedeCa tizana, raskrinkavaju se Cetnici. sela: l\'liholjsko g·ornje i Donje Kuplensko, 5. VI. odrzan je veliki zbor. Radmanovac, Radonja, a drugarica Danica LjepoviC imc:t za zadfttak organizirati Voji- Rad i politicko stanje u kotaru . Snicu, KljuCa:r, Brdo, SJavsko Polje. DrugaVeljun rica Mila Kosijer otiSla je da ·organizira Politicko stanj.e na podrucju kotara VeZene u KneZeviC Kosi i ZivkoviC Ko-si, jer ljun u glavnom je dobra, osim u KlokoCu i su Zene same traZile da dodemo· k njima a· oko Prisjeke, gdje je selo ostalo po.stedeno ta"koder otiCi Ce i u Bukovicu. za vrijem·e ustaSkog boravka, idje su se priOpcinski odbori AFZ sastaju se redavito, liCno izdajniCki ponaSale. Tamo je Kesten'oi to opCina Krnjak i opCina Perna, a opCina vac, koji se' joS uvijek dijeli" na dva dijela, VOjniC nije do sada sva -organizirana. Me- gornji i dorl'ji. Go:rnji, koji je priUCno d·o.bar, dutim drugarica Dragica Karan .dobila· je u a donji gdje· je stanje nepristupaCno joS zadatak · da odrZi opCinski sastanak sa ono- uvijek. Zatim je tu i RuS·evica, gdj-e -se ustaliko koliko ima sada odbornica. Na p·odrucju Se SeCu. Sastanci cse redovitO odrZavaju. kotara VojniC ·odrZana su do sada 3 .zbora Kotarski ima svoje redovite sastanke, i drui to: jedan u Debeloj Kosi pred tri tjedna, garice iz kotarskog ·odbora postale su akti'vjedan u Gornjem Budackom 5. VII., koje- ne. Da se politiCko stanje Zena kotar Veljun ga je priredio na$ odbor AFZ, a na istome popravlja, vidi se njihova dolaZenje na zbosu goirorile drugarice, koje su bile na kursu . rove. Taka su na naB zbor AFZ .dolazile iz i to: drugarica ·Karan Dragica, Desanka Mi- Perjasice, Veljuna, BuriCa- sa barjacima i hajloviC, Cana BogdanoviC iz Perjasice kopje·smom. Na naSem kursu bile su dvij,e drutar Veljun i Dragica OpaCiC; recitirale su se garice iz kotarskog odbora AFZ. Sada se 2 pje.sme i pjevala se Zenska himna. Na toodrZava kurs u samom kotaru; poCeo je 9. m·e zhoru govorili su takoder pre:dstavni-ci VII. Na kursu prisustvuje 11 drugarica, vojske, Komunisticke partij.e, NOO i SKOJ-a. kurs vodi drugarica Anka2 i Borka. OdrZano N a zboru je bilo preko 60·0 zena, a bilo bi i je nekoliko veCih zbo-rova kao u Veljunu, i viSe, da nije bilo z.borova i na drugim straDunjaku, Gornjem Skradu; na te zborove nama, taka da su neke Zene sa p·odruCja do.Slo je mnogo Zena. kotara Veljun vraca1i ndhornici NOO .cta treba da su prisu1ne na zboru u G. ·Skradu. Rad i po(litiCko stanj.e u kotaru Treci zbor bio je u Perni 7. VII .. N a toVrginmo.st me zhoru govorila je u ime Zena Jelena lz dobivenog ;,zvjestaja od 21. i 24. VI. Aralica, iako je trebala govoriti Ljubica Ulem·e.k, a za&to nij-e govorila, nije nam poznato. vidi se, da je politiCko stanje Zena priJi.Cno slabo. U nekim selima primjeCuj.e se da muNa sastancima Zena govori se '0 ula.zi Skarci koCe sastanke i ne daju Zenama da Zene u danaSnjoj bo·rbi, ,o pomaganju nar. dolaze. Drugarice iz kotarskng odbora neoslobod_ilaCke borhe, raskrinkavaju se Cet- prestano se nalaze medu Zenama. Odbori nici, Citaju se ra'Zni listovi kao »Vjesnik« su priUCno aktivni, drugarice imaju volju »Glas 'Korduna« radi'o' vij-esti, akcije parti- .za rad. 21. VI. adrian je sastanak svih seza;na~, Sto ih najviSe zanima. uskih ·odhora, opCinskog i kotarsko.g. PrisustvovaJ,o je 60 drugarica. Sastanak je adrian Rad i p<>.litiCko stanje u kotaru po dnevnom redu. ·Govorile su Zene o naC a z in vodnooslobodilackoj borbi, borl;>i hrvatske Sastanci sa ienama o·drZavaju se redo- Zene, radnice, duZnost ·odbora, VaZnost uCevito-. Na sastanak dolazl samo polovica Ze- SCa Zena u danaSnjuj borbi, o ustaSko-Cetna u pojedinim selima. Rad je bio, u poCetniCkom savezu. Drugarice su predloZile da s-e zab:r:alli odku dosta tezak, ali -sada se mnogo popravlja. Poslij.e smrti DuSana VergaSa moral naroda la.Zenja Zena·u hrvatska sela, a·one· koje idu, je pao, Zene su ga mnogo volje·le pa ih joe treba da se jave odboru AFZ kod odlaska teSko dobiti lla .sastanak~ ali i to se popra- i dolaska, tako da bi mogle znati, kOja Zena Anica Rakar-MagaSiC. 111 110 �nokument to podrucje drugarice: Dragica, Jeka i Ljubica poCeCe se ozbiljno da radi. Sa podr11cja kotara Slunj "bile su 2 drugarice na naSem kursu. PoCele smO sa izdavanjem naSeg lista »RijeC Zene«, i Z.ene sa sela ·odazva]e su se na naSe traZenje za pisanje Clanaka. Taj list biCe ujedno i propaganda ,za okupljanje Zena u AFZ. Do sad zene nije.su jos shvatile potr-ebu njibovog sudjelovanja u biranju odhornika NOO: U tome ima dosta krivice na samim drug.ovi:ma, koji se vi•Se puta izraZavaju, da Ce to proC:i i be·z njih, umjesto da ih uvjeravanjem u potrebe njihovog dola~enja na biranje odbornika prisile da dolaze. U odboru AFz za Kordun jesu: drugarica Dragica Karan, drugarice Maca-Vera, 3 Maca Maj·storoviC, Marij a P.eriC, J elena Aralica Anka VujCiC, Jela4, Mica5 , Anica6 • U kotaru Vrginmost drugarica 1\'Iaca-Vera, u kotaru Cazin drugarica Jeka, u kotaru Veljun drugarica Anka Vujcic, u kotaru S1unj drugarice J ela, Mica i dru?·arica Anica Rakar. ZAHVALNA SAM KOMUNISTicKOJ PARTIJI lz »Rije.Ci Zen.e((, glasila .OkruZnog odbora AFZ Karlovac, br. 4-5 1942. g. Mnogo dana proS!o j e vee od kako se po naSim .selima poOelo klati i ubijati, a ipak mi nismo stradali i to samo zahva1jurjuCi K· P., koja je poslala u .p-ravo vrijeme na.S·e drll.wov·e, da se_. zaje¢ino s nama bo·r·e protiv ~rvave PaveliCeve bande. JoB o-d ranijih ,godina j a sam znala da j-e Komunisti-Cka partija za narod, jer je moj pokojni muZ bio njen Clan i uvijek govorio: »doCi Ce vrij.eme, Marij a, da CeS i ti sa mrvom na sastanke i imati Cemo isto pravo«. Sad se dobra· .•sjeCam njegovih rij.eCi. Njega nema, a ja bi bila najponosnija i naj.sretnija Zena na svij€·tu, kad bi imala muZa u partizanima, da s-e bori za narodno_ prav-o. Zato ne.ka se _pdnose sve drugariee, koje-·im-aju nekoga u partiza·nima ... Po nare.denju gornjeg naslova iz kotara Slunj druga-rice Je1a i Mica salju se na rad sa Zenama u kotar Cazin i Vrginmost, a drugarice Jeka7 i Ljubica BrkoviC. te Dra.gica OpaCtC na rad sa Zenama ko-tar Slunj. U kotaru VojniC nalaze s·e na radu sa Ze- na:ma drugarice Maca, Dragica i Marija.~ Ka:ko rad sa zenama nij e zadovolj avajuci, to se nadamo, da Ce nakun stvaranja novih kadrova pveko naSih kurseva rad sa .zenama biti mno·g·o bolji. Na ku1,su, 'kojeg smo o-drZali u ·Gornjem Budackom ad 27.. VII. hila je 13 drugari:ca. I to kotara Vojnic, Slunj, Veljun i Cazin. Novi kllirs:evi odrZat 6e- se i to u kotaru Sluuj;- Veljun po.sebno, a kotar VojniC, Vrginmost, Cazin zajedno. U kotaru Veljun kurs je poCeo, a takoder ovih dana poSet Ce i u kotaru .Slunj, kojega Ce odrZati drugafi.ca Anica Rakar. Za kotar VojniC, Vrgin~ most i Cmin pocet ce 11. VII. u Go·rnjem BudaC'l<om . 0 zavrsetku tih kurseva p·odnijet cemo pismeni izvjeStaj. je donijela kakvu laznu vijest ili koja je nesto izdala. Opcinski odbor oddava svoje sastanke redovito. Na kursu nije hila ni j-edna drugarica, jer nijesu primile naS dopis, kojega snllo poslale prelm odr.eda. Na ovaj kurs drugi poslati ce tri drugarice. Ko1iko- je tu zborova odrZano, nije nam pozna to. Rad i politicko stanje kotara SIu n j . Sa podrucja kotara Slunja nemamo tacnih izvjestaja. Koliko nam je poznato rad j·e u mnogim selima teZak zbog CetniCkih elemenata i velikog terena. NiJe formiran ni kotarski ni opCinski ~odbo·r, a i seoski odburi nijesu uCvrSCeni. Sada kada dodu na 1 'Original dokumenta SKH. 2 Anka VuiCiC. 3 Maca GrZetiC. 4 ] ela PredoviC. nalazi se u arhivu CK Marija JerosimiC Vrginmost IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH PISAROVINA OD 13. VII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOVAC 0 RADU SA zENAMA1 ... Rad sa Zenama takoder ima dosta uspjeha.2 Imade dosta djevojaka i Zena, koje su voljne davati svaku pomoC. Ne.Sto organizirano joS nema, ali neprekidnim "radom, davanjem pojedinih duZnosti uCinit 6e se sve moguCe po potrebi sa poj-edinim urganiziranim fnrumima Zena ... 3 rz Smrt faSizmu - Sloboda nwrodu! Tajnica: Maca Majsto·roviC v. r. 5 Mica MilaSintiC. e Anica Rakar-MagaSiC. 7 J elena Arali.ca. s Dragica BaldS. 9 Marija Peri¢. 1 [)okument s.e na-lazi u aT hi vi CK SKH Stvar.anje organizaci ie AFZ na terenu 'Zumherka, Pokuplja i Truropolja usko je povezano .sa djelovanjem prvih skojevskih i padij.s•kih organizacija, koje se poCinju osnivati kraj-em 194'0. i po·Cetkom 1941. .g. Rad Partije na okupljanj:u masa o'ko NOP djduje na brz politiCki odgoj i ~imkih masa :bena: Od .prvih dana narodnog ustanka or-.ganizira ,paTtijski ra·d i rad medu Zenarn:a na_ tom terenu Na·rodni heroj Milka Kufrin, ·student iz OkiCa. Gitava sela Nova:ki i HoTVa.ti (u ·Samoborskom kotaru) znala su, da se kod pojedinih aktivista sakrivaj'U komunisti iz Zagreiba, te su ih svi zajedno Cuvali i pomagali. U OkiCu (k.ot. JaSka) veliki broj ljudi i Zena znali -SU, da se u }ednoj SU.mi krij-e pet drugova, koji su uspjeli pobjeti iz Kerestinca, ali su ih hranili i krili pred ustaSama. U kota·ru V dika Go-rica, u selu Bukevje, .Zene su skrivale ile,galce iz Z.agreba, 1941. g. postojala j•e 'J)artijska organizacija u Horva.tima, u kojoj je hila' vrlo aktivna Andela Pol iak, Clan -KP i ']:lrva :partizanka iz t-og sela, koja je radila ·sa aktivistkiniama: Ljubom BabiC (poginula u borbi kod KraSiCa sij•e·Cnja 19·43), Andelom BabiC, Zenkom Pr·evendar i Zorkom BabiC, zatim u selima Bukevi·e, SCitaorjevo, CiCka Poljana, KuCe, Kohili~, V. ~Gorica, Jezero (kot. Vel. Gorica}. 2 8 112 Neka znaju da je to njihova dika. Mi zene moZemo mnogo pomoCi danaSnjoj borbi. Treba da ,Sto- vi-Se uCvrS.Cujemo naSu · organizriciju, da odgajamo naSu -omladinu u .du'hu narodnooslobodilaCke borbe. Drugarice, nemojte govoriti djeci: »sirote moje, nemate oca«, nego ih od malena odga:Jajte za rad u slobodi. Kazite im: Ne tugujte, drage drugarice, veC po-dite sa mnom'. Radim ·Sa Zena-ma na se1u, obilazim bo-lnice, izadem gdj.e god mogu·, di:Zem svoju djecu, svoj ponos, radim sa voljom i raspoloZenjem i radiCu do PO:s1jednj-e kapi krvi sve za horbu. Dokument 81 8 Soka KrajaCiC so :'l:ene Hrvatske u NOB 3 Medru nafaktivnii e Zene u tom kotaTu s;padaju Jana Perna·c iz KObiliCa, Barica !KovaCi<: iz Mraclimi, Mara -MeStr.oviC iz Cm.ca, Slav;a S.edmak .. Mi-halinCiC iz G. Lukovca, Rezika BarloviC-PerkoviC -iz Petrovine, Marica Marle-Turk iz RoZani-ce, iLjUJba TurCiC-Vuiica iz Bukevi.a-, Slavica A'iltoniC-Robii iz Bu~evca i B'aTa PetkoviC iz LuCelnice. U Jaski radi ka:ndidatska 1grupa u rQki6u. Aktivna je grupa Zena ·U J a·ski, kojom rukovodi Ljrubi.c.a, VinterStaj•ger, te nekoliko aktivnih Zena u selima Petrovina, Sv. .T a'ila, Kli-nCa Sela, ZdenCina i Crnilo~ vee. U Sv. ]ani istiCe se radom Ljrubica BoZiC. U kotaru .Pisarovina bile su vrlo a·ktivne pojedine ilene u .selima DraganiC, Blatni·ca, Kotnja, SiSljav~C i Donja KupCina. U Zumberku Z·ene s-u sakupljale hranu i 1 pomagale .prvom partizans-ko-m .odredru »Matija Gubec<<. Nar-oCito se isticala uCiteljica Dra;gi-ca StaniCiC i njezina majka Jda, iz sela. ·PeCna,· Mara RomanoviC iz Prevo·da, opt. ·P.etna, koja_j-e u NOB izguhila petoro dj ece. Stvaranjem I. ZumberaCke Cete, krajem lipnja 1942. ,g. (u kofoj ie Milka ,Kufrin pomoCnik kamesara ·Cete), na·staje nov polet u okupljanju Zena oko NOP. U Zumberku prvo ma.sovno u-CeSCe Zena na pomaganju partizana dolazi do izraZaja u .seli- 113 �Odbor AFZ za K~rdun.' Stotine zena htjele su na kurs. lVIedutim, na kursu je mogl'O uC·estvovati samo 13 druga"rica i to· iiZ kotareva VojniC, Veljun, Slunj i Cazin. Na· kur.su su (lrugarice dobile osnovno- znanje o tome, kakva je uloga njihova u narodnooslobodilaCkoj borbi, i .Sta .Soe- traZi od njih. Za cijelo Vrijeme kursa one su paZljivo sluSale i iskoriStavale svaku minutu, · da Sto vi-S·e nauCe. _Cvrsto- su rijeSene da se svim Bvajim sp-osobnostima bace na rad i org::iniziranje Zena u AFZ. Organizacija km;sa bila je- dobra, sve je iSla onaka· kako je predvi•deno, pa se materijal svrSio u odrede·nom rokU. Drugarice su pri1iko·m abrade rnaterijala i ispitivanja pokazale veliki interes za uCenje i v·el.iku- bistrinu u odgovorima. One su opravdale one nade, koje je odbor AF2 za Kordun u njih polagao, kad je odluCio da o-rganizira kurs. Buduci da je ovaj prvi kurs potpunoma uspio, to Ce se s njima i d-alj.e nastaviti, da Milka Kufrin ma Tiso·vac,_ SiCevac, ViSo~eviCi, PeCno· Grabar Orunja i · Cerovica, kuda su se u to doba na jviS~ kretali --partizani. U selima pod Oki.Cem - Kufrini, l':l"o'Vo selo, 'Beter, Donja Pur.gari.ja, zatim u Horvahma, Zene masovno donose hr-anu partizanima, 1koji su se zadrZavali u tim selima i iz njih odlazili na akcije. U Donjoj Kn:pCini (u zaseoku ·Mi.kuliti) uajaktivnije su bile Zene: Ma,ra Mi.kuliC, Roza PetriCiC Ma-ra .St·t'ni,C i Bara MikuliC. ' U prvoj polovini 1942 . .g. dolazi u pa'ftizane nekoliko drugarica: Andela Poljak, Ljuba BabiC Zorica BabiC, LjU:ba i Zora Kuf·rin i nji.hova majk~ iz OkiCa, Katica RapljenoviC iz IStojdrage Jdka SnidadiC iz Tisovca i .Jelka Stani~iC iZ .StanisiCa, te Draga Dura.SeviC-Badovinac iz RadatoviCa. lz Zagn!ba dolaze: Ankica Mokos·ek, Tonka Mrkoci i Cila Albahari - student medicine, koja j-e o-rganizirala p_rvu pa:tizansku boluicu u tom k·raju. Te su drugance aktrvno u-Cestvo-vale u radu 'sa Zenama. skt odred usp1o osloboditi v-eCi dio teritorija u Zumberku, dolazi do stvaranja prvih NOO-a i odbo:fa AFZ . .2ene sa'kupljaju podatke o kretanju n-eprijatelja, or,ganizi~aju •sakupljanje hrane za partizane, odlaze u upon~ta 'PO lijekove .i drugi materi.ial. Tad_a se stvaraJU odbori AFZ u svim selima op-Cine KalJe, a u kotaru PisMovina formira s·e OpCinski odbo~ AFZ u Donjoj KupCini, koji obuhva.Ca niz seo·skth odbora AFZ. U ·kotaru Jaska postoje odbori Zena u ]a-ski, CvetkoviCu i OkiCu. U CvetkoviC:u istiCe se od 1941. g. radOm Kati-ca Varady. Clanak iz »NaSe borb.err, gl.asila OkruZnog komiteta KP.H Karlovac, br. 2, od 15. srpnja 1942. 114 Ookument 83 JEDINSTVO NARODNIH IZRODA Clanak Kate PejnoviC iz ,,zen.e u b-orbi((, glasila OkruXnog odb.ora AFt za Liku, br. 4. srpanj 1'!142. . U lje1m 1942. g. kada .ie 2umbera1'ko- polrup- 0 KURSEVIMA AFz NA KORD(JNU 1 1. Kurs j-e o-drZan u Gorn j,em BudaCkom o·d 27. VI. do 5. VII. 1942. Redakcija posjeduje i-spitna pitanja sa to.g kursa. / .]ela StaniCiC Dokument 82 Kad se prolazi selima vsJ,obodenog dUela Korduna, Cesto .se vidi kako po-slije rada na veCer hrle Zene u neku kuCu Hi se sakupljaju u neki Sljivar. Zure s-e na sastanak odbora Antifasistickog Franta Zena. Nije rjj,edak slucaj, da se pred ku6om vidi kako S·e neka vee starija Zena baka - n~gnula zaj edna s nekom ·omladinkom nad komacliCem papira - uCe Citati i pi·sati. ,Stolj.eCima sapeta Zena, zbijena u Cetiri zida svoje ku~ ce i uske mede svog polja, kojoj niko nije posveCivao nikakov.e paZnje, koja je Zivjela u neznanjU, PraznOvjerju i nepismenosti, probudi la se za nekoliko mj-eseci, .Sto- "je nad bi i druge -drugarice dobile ono osnovno znanje, k·oje je potrebno da se ml! zene u avim ·danaSnjim prilikama snademo i da izvrSimo ·sv:,oju duZnost prema S·ehi i svom narodu. Zivom poletu koji p·okazuje veCina Zena u -danaSnjoj narOdnoo.slobodilaCkoj borbi, mnoge naSe partidske aTganizacije ne pruZaju onakvu pomaC_ kako bi trebalo. VeCina naSih seoskih Celija vrlo se malo brine o AntifaSisti-Ckom Frontu Zena; i Citav rad prepusten j,e Odboru AFZ za Kordun. Takvo stanje nanost veliku Stetu narodnooslobodilackoj borbi. M<>gucnosti· ·su za pokreta, rije Z·ene u narodnooslobodilaCkoj borbi vrlo dobre, i sve partijske arganizacij·e treba da oTganiziraju na Citavoj teritoriji naSe.g okruga, u osl·obodenim kao i u neoslobodenim krajevirna, odbore AFZ. njenim s·elom zaleprSala ,zastava slobode. Nevjerojatno brzo ·seljaCka Zena shvatila je svoju ulagu u narodnooSiobodi1aCkoj borbi, pokazala divne primjere po-Zrtvovnosti, samoprijeg-ora i hrabrostL Zena se pokrenula u borbu, ona hoce da u njoj sudjeluje sto svijesnije i .Sto organiziranije. Svakog dana drZe se de-setci i de-setci sastana'ka -adbora AFZ, gdje joS do ju0er nepismene Zene Citaju radio vijesti, govore i rasprayljaju o pitanjima, o kojima do nedavna nikad nisu cule. Velika glad Zene za znanjem naroCito se pokazala prigodom kursa, koji j e priredio Mrski okupator uloZio je sve svoje sna-ge, da razbiJe naSu narod-na·oslobodilaCku lJor..: bu. Preko svojih vjernih slugu, NediCa, Koste PeCanca i PaveliCa, traZi organizO'vano i okuplja oko sebe sve n&rodne izdajice protiv Na~odno,oslobodllacke Partlzanske i Do" brovoljaCke Vojske, vojske, koja im svakim danom zadaje teSke udarce i ometa im sve njihove paklene planove. Svaki pokuSaj neprijatelja da uniSti, oplja-Cka i popali naSa sela, da poubija naS nar-od, na•Sa ih hrabra v·ojska svagdje ometa. Iako je okupator okupio pod svoje o.krilje sve nar-odne izdajice, ne m.oZe da ostvari svoje krvave planove. Sa okupatorom i ustaSama nalazi s-e olo.S srpskog naroda - CetniCka banda. U naSoj 'Lici narodne izdajice hrvatskog i srpskog naroda, ustaSke i Cetni-Cke bande, prodale su se i sluZe okupatoru. Po ugledu onih u Bosni, uvukav.Si se pod skut okupatora, prodali su se okupatoru. Cetnici u Metku, OtoCcu i GraCacu pri:inali su PaVeliCa za sv-og gospodara, i da -Ce kao njeg:ave sluge vo-diti borbu, skupa .sa ustaSkim gadqyima, p-rotiv na·S·e- partiza~ske voj.ske, protiv navo.dno·-oslobodilai\ke borbe srpskog i hrvatskog naroda. Pakt v njihovoj saradnji krvavi Pav·eli.c objavio je preko svojih novina. Srpski i hrvatski narod JZna tko je Pav·elic, i .sto mu je doni.jela njegova sloohodna i nezavisna drZava Hrvatska. Kr~ Vavi Pav·eliC poubijao je na: tisuCe i tisuCe' nevinaga srpskog naroda, Zena i djece, opustoSio, popalio i o-plj aCkao na stotine srpskih sela i ostavio ih bez krOva i bez hrane. NaroCito .Srbi u Lici strahovito su stradali ,o.d te uZasne zvijeri i· njegovih ustaSkih bartda. Mi Z·ene Like nikad' ne C-emo i ne maZeroo zaboraviti 2vjerstva Paveli6evih ustaSkih pasa, koja .su Cinili nad naSom. dje-oom, zvjerstva, k!aJ·a su Ci.nili nad nas.im muZevima, -oCevima i nad nama majkama. Sa majCinih prsiju otimali su nej aku dj·ecu i ubijali ih, ubijali -naSe tru.dne Zene, sHovali nase zene i djevojke. Ali to sve zaboravljaju novi BrankoviCi, .CetniCka banda prelazi preko sv·e·ga toga, prelazi preka svjeZih grobova i krvi na-Sih najmiliji-h, k!oja s·e joS -nije ni o.suSila na prstima ustaSkih pasa, preko krvi koja vri kroz naSa majCina srca. To· sve· skupa zaboravljaju ·Cetnici i sa ustaSkim psima idu protiv naSe Narodno-osl·qPodilaCke partizanske vojske. Mi srpske i· hrvatske majke i -djevojke- osvetit .Cerna .se zajedno sa naSim drugovima u naSoj borbi, kako ustaSkim psirna taka i CetniCkim banditima. Osveta Ce biti nem:Hosrdna. U koncentracionim logorima poubijano je i pornrJ.o od gladi na hiljade i. hiljade najboljih sinova na-8-e ze:mlj-e~. u na·Soj d·omovini uved·en je takav teror, kakay ~se ne pamti u histo-riji C-ovj.eCanstva. 8-a pOrodicama Hrvata, koji su osjetili raskornadanje i poroblja- 115 �vanje Hrvatske, koji su odmah prisli narodnooslobodilackoj borbi, postupalo se kao i sa Srbima. Slobodoljubivi narodi .Jugoslavije, pod vodstvom naSe slavne KomunistiCke partije, svrstali su se u Cvr:ste redOve narodnooslobodhlacke horbe, da brane svoju krvlju natopljenu z.emlju i do·nesu nacionalnu slobodu svmnu narodu. Kada s·e naSi partizani bore na Zi.vot i smrt s.a naSim neprijate!ljem, koji ubija,, -pali i pljacka nas narod-, i\etniCka banda u sluZbi okupatora puca u leda naSim hrabrim naroQdnim. borcima, koji daju svoje mlade .Zivote za slobodu svog napaCenog naroda. Na tom krvavom pO·slu Cetnici su se po'kazali u viSe sluCajeva. Okupator drhti od straha pred rastucim val om narodnooslo·bodilacke borbe, okuplj a oko sebe sve narodne iz.dajiC:e, bez razlike vjere i narodnosti, okuplja .C·etnike, koji su i prije muCili i ubijali hrvatski narod, samo da raspire· gradanski i bratoubila.Ckt rat u naSoj zemlji. Ova ujedinjenj.e najcrnije re~ 3.kcije j,os nas Cvr.SCe povezuje i okuplja u nasoJ narodnooslohodilackoj borbi. Ova zvjerstva ujedinit Ce i nas, srpske i hrvatske Zene, protiv istog nam neprijatelja u naSoj borbi, u borbi, k~oja se veC tolikn rasplamsala i ne Ce prestati do konaCnoga istjerivanja okupatora i konaCnog uni·Stenja C·etnika i ustaSa. J edinstvo Srpkinja ostvaruje. Hrvatica u Lici se Smrt okupatoru, Cetnicima i ustaSama! Dokument 84 IZVJEsTAJ SA PRVE KONFERENCIJE AFz JUzNE DALMACIJE ODRzANE 10. VIII. 1942. U GRcENIKU Drugar~kom · Pokrajinskom 'odboru AFZ-a Izvjestaj sa prve konferencije AFZ Juzne Dalmacije u GrCeniku._lPrisutni: Okruzni odbor l\IIakarske. Delegati: Makarske, Makra, PuhariCa, Koti,Sine, ZivogoSCa, TuCepa, Podgore, DraS~-­ nice, IgraJna, BaCine, Zaostruga, Podaca, Brista, Gradca, Pline, Drvenika, Vrgorca, Banj e, ·Orahe, Kule·, KokoriCa, Pr3.1patnice, Zavojana, Dragljana, Vlake, RavCe, Kutca, Koteza i KD'rCul•e. 2 Sastanak je otvorila drugarica politiCka pruCelnica. Naglasila je historijski znaCaj ove konferencij·e, kao prv~e konfereJ;Icije u J uZnoj Dalmaciji, i· to ·organizirane, a ne ,spo-ntane. Zatim drugarica Ranka, 3 pO'zdra·vlja konferenciju u ime KP te iznosi znaCaj borbe SSSR-a i partizana Citavog svijeta, te potrebu borbe sa fasistickim hordama. Pudvlaci ulogu KP, koja je jedina ustala protiv faSizma za ·Zenina prava i- prava Citavog naroda. Iznosi Zenin poloZaj u oslobodenim krajevima te naglaSava,. da Zena nije sama u ~svojoj borbi~ jer je njena borba s~·stavni dio borbe citavog radnog naroda. Zbog toga je potrebna organizacija, jer .se do slohode maZe .doCi samn borbom, a za bnrbu j.e neminovna Cvrsta CeliCna organizacij a. Lznosi V·elike zene SSSR-a, Kine, Spanije· i nase . zemlje. · ... ~ !!6 ~edna drugari'ca ·Cita dnevni red: 1. P·olitiCka situacija u vezi sa stvaranjem AFZ-a. 2. PolitiCka situacija u vezi sa IstoCnim frontom. _ 3. Zen a kroz historiju. 4. Zena student. 5. Partizanski horae. 6. Organizacioni izvjeStaj direktiv·e za stvaranje AFZ. 7. Izvjestaj delegatkinja. 8. Pozdravi. 1. Drugarica Vojna' cita referat: Pol it i Ck a situ a c i j a u v e z i sa s tv ar a n j e m AFZ-a. Iz-nosi Z·e·nin poloZaj u faSisU.Ckom poretku, gdj·e je rad Zenin plaCen na polovicu od mu&karCevo·g. DruStveni poredak je· kriv za niski i nednstojni poloZaj Zene, jer smatra da je Z~na sposobna samo za kuCu, crkvu i radanje djece. Kada j,e faSizam ustao da uniSti .sve Sto je napredno .i slobodoljubivo, Zene trebaju da se organizuju pod rukovod.stYom KP te da podu i one putem uniStavanja njegovo-g najve6eg i najgoreg neprijatelja - faSizma. lznosi zna.Caj partizana. Put k slobodi pokazala nam je KP. Sarno borbom, samo or,ganiziranom borbom, do-6 cemo do slobode. p,eko AFZ okupit cemo S•Ve ~ene, najprije na ekonomskom, pD. potrebi i na vojnom polju. Ne smijemo prodavati nikakav mate-rija1l za bezvrijedne pare·. Mora:mo se drZati parole: Ni irna Zita okupatoru. 2. Dmgarica Krasna5 Cita: P <>I it i c k a situacija u vezi & isto·Cnim frOntom. Iznosi podmukli napadaj razbojnika Hitlera i nje:gov &lom i na voj'nom, i politiCkom polju. Rezultati su do danas katastrofalni gubitci Nijoemaca, Finaca i Rumuna. Sada viSe nisu u stanju da provedu ·ofenzivu duZ Citavog fronta, veC su se ograniCili na vratolomne podhvate na juZnom sektoru fronta. Uspostava drugog fronta ubrzaCe ,sJ•om faSi~_ SistiCkih razbojnika. 3. Drugarica Blaga cita referat: Z e n a kroz historiju. hnosi Zenin poJ.nZaj kroz razne historijske ·epohe, kada je Zena Zivjela kao najobiCnija Z·enka. Lznosi Zivot ·Zena u prak:omuni~ zmu, ropstvu, f-eudalizmu i kapitalizmu. Iznosi s·e dvostruki ropski pol·oZaj Zena kao dijela radniC·ke klas·e i Zene. 'Sp·ominje da su Zene uCestv·ovale u ust.ancima Matije •Gupca, Matije IvaniCa i Stjenke Razina. Samo su tada bile neorganizirane, a danas su nrganizirane. Govori b Stetnosti i neispravnosti feministiCkog pokr.eta. Nagla8ava vaZnost 8. marta i poloZaj Zene u okupiranim zemljama i u SSSR-u. 4. Drugarica l\farija 6 Cita refera:t: 0 Z eXeda MaroviC-StefarwviC ni studentkinj i, njen·om })OloZaju i saznanju da je j·e.dnaka nost niZih oblika organizaci}e viS-ima. PomaSk arc u. trebno je- okupiti Sto- veCi broj Zena u -orgaU vezi s tim diskutuje se o tome zaSto nizaciju, pnpularizirati .SSSR, sprijeCiti f~­ naSe drugarice n.isu izgradene. Razlog je Siziranje Zena, sprijeCiti hajku protiv partitome, Sto veCina intelektualki nije u na.Sim zana, davanje namirnica okupatoru. P•otrebredovima. U diskusiji· se pokazalo, da j.e to- no je voditi borbu za ·oduzimanje• hrane i me joS uzrok i to, Sto veCina drugova nij.e odjeCe, koja ide u korist faSistiCke bande. posveCivala nikakve paZn}e Z-ellama, Pa Cak Ustati u borbu protiv sniZavanja radniCkih ni anima, koje su im najbliZe (Z.enama, se' nadnica, protiv slanja Zena u njemaC.k:e· tvorstrama). nice. V·oditi borbu protiv svih mjera, koje 5. Partizans k i b or a c Cita drugaup·otrebljuju ustaSe, da bi izvukli ra.zne vojrica partizanka. niCke .stvari od naSih Zena i dj.e·ce. Iznosi Apelira se na narod da ne da n.i zrna . primjere Zena KorCule, koje su ustale u ekoZita neprijatelju. Zatim drugarica Cita o nornskim akcijama protiv fa.Sizma. ZakljuparHzansNoj ofenzivi. GovorHo se o izdaji- Cuj.e se da su drUigarice okruga Makarske cama Cetnicima i usta.Sama. uspjele brojCano. Daju se referati o stanju Drug zarnjenik politickog komesara bata- organizacije AFZ u raznim mjestima ... ljona »J. J urCeviC« g:ovorio je o partizanskoj vojsd i o potrebi veza pozadine s parMakarski Rejon8 tizanskom vojskom. Treba da svak bude po· Zrtvovan, jer veza niJe najbolja, a bez nje Makar s k a: BrojCano je priliCno uss·e ne m~oze. DuZnost je· dru'ga.rica da uCvrpjela organilzacija, ali 1se drugarice pokazuSCuju vezu, da ·Spijuniraju neprijatelja, da i ju priliCno neaktivne. Drugarice priliCno najmlade organizuju. n€ozbi1jno shvaCaju organizaciju, iako ima 6. Drugarica Milka7 Cita: 0 r g ani z a- krivnj e i na drugovima.. cioni izvjeStaj i dir.ektive za P u h a r i C i - Makar. Drugariee su po... s tv ara n j e AFz-a. vezane u AFZ osim pal: njih, koje imaju neIstiCe potrebu or.ganizacije i uvlaCenje kih veza sa okupatorom. Njihov broj se- smasirokih slojeva u AFZ te delegiranje u NOO, njuje. Ali iako je ·o·rganizacija brojCano jer je ·on predstavnik naSe vlasti, u kojoj uspjela, ipak se ne moZe reCi, da je uspjela, treba da ucestvuju i zene. Iznosi podrede- jer ni rukovodeCe drugariCe ne shvaCaju I ll7 �ozbiljno duznost. Nedostaje svije.sti i discipline kod rukovodecih drugarica. Sve su obuhvaCene oslm par_ njih. K o t i S i ·n a. ObuhvaCene su .sve Zene neprijatelja riema, ali organizacija je tek osnovana. Sa Zenama s_e nij.e- do sada radilo, ali ni danas nema drugarica koje bi bile spremne da rukovode organizacijom. T u C e pi. Tek se poCelo ,ga radom, ali ima dosta ustaiikih ·obitelji koj.e prijece. ,_ Ostali imaju volje za organizaciju, iako su · brojCano slabije u omJeru prema neprijatelju u selu, nego- u ·ostalim mjestim1a. Drugarice pomaZu diugovima. Rejon Podgora P o d g o r a. U Podgori se radi vee 6 mjeseci i malo sU se .skoro sve povukle / u organizaciju. Drugovi rade kod svojih domaCih. Na sastancima se Citaju sastavci, :koje sastavljaju same drugarice, Cita se literatura.- Odno.s drugova i drugarica je pri. san. Povoljno utjeCe, kada dolaze drugarice iz drugih mj esta. Z a o s t r ·o g. Organi,zacija je proradila tek u pOsljednje vrijeme, ali drugarice nisu . aktivne. _ OsJeCa se n·ecto~statak drugova, koji bi mogii da ih upute. Narod voli partizane te im sve nudL Pod a c i. Ima skoro po-lorvinu organi~ -ziranih. Odnosi mladih drugova i drugarica su o.dliCni. Starije Zene vole da prodaju TaIijani:rria voCe i povrCe. B r is t. VeCina je obuhvaCena. Drug·ovi dolaze na .sastanak, pomaZu drugaricama, govore, uC·e ih, daju im elana. Na sastancima se gov·ori o ratu i njegovim uzrocima. Zene pomaZu partizane- i same se organizuju. ~e­ ne sakupljaju hranu i pomaZu partitzane. 'Grad a c. Vijesti o -organizaciji nisu se mogle dobiti iz Gradca, jer se nije moglo probiti iz Gradca zbog blokade ·okupatora i krvavog terora, koji okupator vr.Si nad narodom. InaCe su sve drugarice bile spremne da ,ge b-ore protiv okupatora i ustaSa. PI in a. NeSto je okupljeno, ali zbog raStrkanosti organizacija je vr.lo labava. Dru.. garice su poZ-rtvovne. Iz ruku su okupat·oru oduzimale stoku. Zene su vrlo hrabre, otvore·no napadaju neprijatelja. TraZe drugarioe iz stranih mjesta. , ' Dr v en i k. VeC 6 mjeseci postoji organizacija. J aS nije sve ·organizovano. U pocetku je bilo ilpijunaze pod utjecajem fratara, ali sad je to uklonj·eno. Malo Zena nije obuhvaceno, od najmladih do najstarijih. pa: Rejon Vrgorac" V r g ·or a c. Nije se moglo dobiti nikakvog izvjestaja zbog okupatorske blokade. 118 Ban j a - 0 r a h - Kutac. Prije 4 · mjes·eca drtigarice su bile organizirane. -Za vrijeme akcije sve su radile za partizane. Neke su ·poSle u· partizane, neke razbjeZale, a neke se prestraSile. Materijalno pOmaZu mnoge, ispituju teren, prate SpijunaZu. Zene ~ su pone.Sto stidljive-, obaziru se na priCe starijih Zena. Prilikom' navale okupatora pospremile ,su sve stvari tako, da se okupator niCim nije posluZio. Odazvale su se za organizaCiju, ali su ·oVaj pu-t plaSljive·. K r0 k o-r i C. U punoj mj eri su ·Se oda,zvale od 18-45 god. Imaju sv·oj moral i gledanje na partizanke. S t i I j a. Sazvata joe jedna zena, te su joj date upute za organizaciju. P rap a fn i ca. Uciteljica ih je pocela organizovati. Ima priliCan broj. Drugarski se drZ.e. Z avo j an e. Ima ·organi-zacija vrlo obimna. D r a g I j a n i. Pomazu partizani!Illa. Sa organizaciJOID se p.oCelo. VI aka. Zene su pomalo plasljive. PoCelo 1se s organizacijom. R a v Ca. Organizuj_e se i maZe jo-S vi'Se da se stvori. Kod skupljanja telegrafskih Zica pokarzale su se aktivlle. Skuplja se vuna i ostalo. R a d o v i C. Zene su se odazvale, ali su iskljuCi·vo za ·ekonomsku p-omoC. K o t e IZ e. Ze-ne- 'stupaju u organizaciju, ali viS·e· iz straha- nego iz svij esti. Boj-e se da ne hi parti1zani prisilno mobilisali Zene. 'TraZe da dodu strane drugarice. K·o r-C u I a. Do sada nije postojala nikakva ·organizacija, tek u posljednje vrijeme poCelo se ~sa organizovanjem, koje j·e do sada vrlo usko. Na sastancima se Cita iz-graduJe, diskutuje. Odn<Jsi drugova i drugarica su d·obri. S•ez Imotski10 K r i v o d •o I - Po I fi ca. Organizacija nije postojala. Ima u svakom mjestu po 10 drugarica, koje C·e" poCeti sa organizacijom. Na}zad je odluCeno na konferenciji izlazenje jednog zajednicl<og !isla za Juznu Dalmaciju. ... Konferencija je trajala jedan dan. Bilo je prisutno 90 delegata. Prisustvovalo je 55 seljanki, 24 radnice, 5 domaCica, 4 namje·stenice i 2 intelektualke. Godine zivota: ispod 20 &'Odina bilo je 27 od 2G--25 g-odina bilo je 33, od 21'>--30 godina bilo je 15, ·preko 30 go.dina bilo je 15. Keonferencija je jednoglasno primila po, !&drave drugarskom PK za Dalmaciju te odboru AFZ. Na konferenciji se osjetila volja za radom, ali i nedostatak rukovodecih drugarica. Sve -su tra·ZHe dolazak drugarica iz stra- · nih mjesta. Odmah poslije konferencije dru' garice su s·e p·okazal·e aktivne. Iako bose i gladne, nosile su po Citav dan partizanima materijal, pa Cak i iz nekoliko mjesta, koja su poznata po- svome kriminalitetu.. OkruZni AFZ Makarska 1 Ovu konf·erenciju organizirala je Neda MaroviC-StefanoviC, tada Clan 'Pokra iin. Komiteta KPH. Konferencija je o·dTZana u _vremenu izmedu dva najsurovija na!()ada i »rastrellamenta« ·(akcij-e ·Ci~ S.Cenia) talijanskih okupatorskih j•edinica U ovim krrajevima. Brvu akdju izvdil.e su divizij-e »Messina« i »Betgamo« ·polovicom lipnja 1942. sa 21Q.-OO'O do 30.000 vojnika. Bio _i-e to pravi po·kolj nebora,Ckog stanovniStva i potpuno uniSt·enje njegove imovine. ~tanovniStvo, koje nije dospjelo po·bjeCi pred taliJanskom voiskom, bil0o je pouJbijano u svojim kuCama. U kolovozu iste go-dine .poduzeto je ponovo istrebljemje ..stanovniS-tva toga k·raja, u kojem je ovaj put uCestvovalo preko 40.000 talijanskih vojnika, po-tpomogm.utih avijacijom i _Cetiri marija ratna bro·da. Poslije bombardiranja iz zraka i artiljerij-e, upadala .je talijanska voj.ska u neza'StiCena sela i vrSila bezbrojne zlo-Cine nad nawdom i njeg.ovom imovinom. 2 Mno ga od Ovih m iesta, koja ·se s,pomtnJ'll u 1 izvjdtaju, hila -su izloZ·ena ne.prijateljskom -teroru i ,r-epresalijama u toku tal. okupacije. Tako je u selo Ba.cin·a 25. III. 1942. upalo 01ko l.10.00 taL i ustaSkih vo:inika. Narod je p-objegao u okolna brda, a n-ep-rijatelj je ci_ieli dan os~ao u selu, 1dao stoku i razha·civ.ao hranru, a -u povlaCenju zapalio 63 kuCe i opljaCkao· mrrwgo robe, ulja i vina. U .sijeCnju 1943. popalio ie taliianski radni bataljon u t·om selu ·20 kuCa. U se'lu 'Zivog-o·SCu isprebi iaH su Talijani dvije Zene, a j-ednu 'll'hili. U ·selu Gradou uhapsili su Talijani 10. VII. 1943. si:otinu Zena, poveli ih u PloCe i tamo ih na razne naCine muCili. '2. XI. 1943. doSli ·su Talijani .ponovo u sdo BaCine, u nasdj-e Span, do t-emelj-a ga spalili i poklali 62 oso'be. a Neda MaroviC~'StefanoviC Ranka. 4 Vojna Rafanelli. 15 Kmsna Nola. 6 Marija Lujak. 7 Milka Bo gunoviC. 1 8 U kotaru Makarska mnoge Zene pomaiu NOP i rade na cir.ganizaciii Zena od prvih dana narodnog ustanka. Medu njima i-&tiCu se: u Makar-skoj - Anka SrziC~Drag-iCeviC, Anka Lasniba·t, Bla.ga M-ontana, Mara Bulian, Dana AndrijaSev~C, Marica Rafanelli; u -selu lgrane - Zana MoroviC, Zana AntiCeviC~Lo­ viC, Neda SoSiC, Vica Cvitano;yiC, Karmela TaliianCiC, Ver.a Sulenta, Antica i Matija MioCeviC i Siffiica. Marija Lujak Rudel i; u selu Drveniku - Z·orka VitasoviC, Joza AntunoviC, Marija lviCeviC-BuriC, S.1avica: IviCeviC, Ana AlaC, Danic-a Ala·C i lvanica Ko·staniC; u DraSnici - Ol.ga MatijllJSeviC, Ljubica Hr.stiC"i Biserka GluCina; u Bastu Matija Matija-SeviC, Matiia Ra.diC, Kate StaniCiC; u Podgo·ri - Ljepos~va Bori.CMartinoviC, Krasna Nola, Marijica KrZa:Q.iC, Ank.a Nola, Ivanka Pivac, Matija KobiC Slavica Radoni-C, Ljepo-sava RoSCiC, Darinka 'vela 1 Ljulbica PavlinoviC; u Brelima - Lenka FilipoviC i Tonka UrsiC; u Kozici - Kata KatiC. · 9 U kotaru Metko~iC isticale su se radom: Andelka MaroviC-Bobanac iz Kule, Lilika BabiC iz Slivna, Julij.a TomaSeviC~BoSkoviC, Liubica Toma~ SeviC-DragoviC i Milka Bo.gunoviC iz RaCine, Polda ViskiC i Silva SutiC iz Gradca, Jaka Raos i Marinlea Ra:kiC-Gali·C iz Vr.gorca i Iva Trlin iz RavCa. 10 U kotaru lmotski iiSticale su se radom: Antica UjeviC i Mila UieviC - iz Krivo-dola. Kata SruCur - iz Zmij.evaca, Marija Lozo - iz ·Poljica, Dinka BajiC - iz LokviCiCa i .Jurka Brzica - iz Zagvozda. Jl9 �Dokument 85 (neprijateljski) BIOGRAF!J A NARODNOG HEROJA DRAGICE KONCAR OD 15. VIII. 1942. I I 14GRRB u -t 1--~-1-_-; ilk ,;,: 'Mihe1~.4. ~ Dragica KonCaT uhapS·ena i·e na ulici. U to vriieme upravo je hila postaLa Clan Mj·esnog komiteta KPH Zagreba, a do tada .ie 'bila Clan Rajonskog komiteta. Tokom 1942 . .g. postala je Clan Mjesnog komiteta KPH i Olga KreaCiC-KovaCiC 'Z:o;g-a, ali ie neposredno iza toga uhapSena. Kao Clanovi Rajonskog komiteta djelovale su mnoge druga-rice, od kojih su veCin.a bile pro val jene i uh<~~pSene, te se sa!Stav Komiteta dosta Cesto mijenjao. Medu tim drugaTica:ma spominjemo: Milenu Milidra,g--KrajaCiC, zvanu Gr-ofica, Alojziju ViSek .SLavicu, Veru Solar 'Durdicu. Ru.Zu CrnkoviC Olgu, Emu Ce"kuriC Nedu, Mari ju 'ZubriniC Sovu. Dragica, -d-ruga kCi Nikole i felene StojiC, ro.dila se 1. 1. 1915. g. u joSa:nima kotara Udbine u Lici. Kako je s puna volje polazila osnovnu J-kolu, koju je zuvrSila s -odlilnim uspjehom, njezitni roditelji · odluCe da je dalje SkolujrU. Ol!la je hila njdna i slabaSna, ali vrlo bistr-a, a oni su htj.eli da Jlwlovanjem za nju stv,ore bolji i ljepSi Zivot -nego je njihov i vrXine- ljudi u Lici U gimnaziji Dragica iz gO.din.e u godinu pokazuje. primjerne uspjehe. Medutim, teSke materiitilne prilik,e njezinih rodi!Jelja on,emogu6ujuJ joj Skolovarnjf! poslije z-avrSeno,g petog razre.da. T a ·prva zapr,eka bil,a j,e samo uvod -u .daljnje t..eSko/;,e, s ko-jinna l:e se susretati u cijelom svom .Zivotu, Dragica dola.zi u ·zagreb i h.-vata se u koStac s rnedaf:amil velegr<fds.kog.a Zivota. Dobiva narhjeStenje na {JaSti. T adaSnji reZim i njeni poslodavd traZe .dodvor;avanje, poniznost,- odricanje vla.stitih principa i -naz,ara, na :Sto Dragim ne frristaje i zato se, u nastalom suko-bu s poslodnvcem, j.ednog dana naSla na ulici, svrstana ;u rredove nezaposlenih. Besposlica sve viSe raste. Burza rada, .zavodi. za sluZinlad i novine- obiluju pomtdama muSk.e i Zen- · ske rradne snag'e svih -frrofiesija, zva:nja, spola i dobi. Ne.zaposleni -primaju rna kaka:v pOsao, samo da ne bi .bili ))nez.a,posle-ni<<, jer to za Sobom povlal:i bijedu, glad, ·a .Cesto i izg.on ·u zaviCajno mjesto. Da torrie izbjegn.e, Dragica se· zaposli kao radtnica u T vannici f;a:pi-riJ. na Za;_,.tniCi u Zagrnebu. U RS-ovi sindikati, u lwjilna Pariija ima ruk(}vode6e ,poloZaje, .sprovode mas~e Sltrajkoue, tarrifn-c pokr.ete i demonstracij.e za oCu.vanje st-.e-Cenih i stjecanje navih tekovina i prava. 1935. g. u r-edove boraca za !TadniCka prava i slobodu svrstava se i Dragi-ca. On-a prilazi radnicmna, govori im o borbi radniCke kla.s,e, tu'J1Ul.Ci im znal:aj organiza,ci/e, duZ.nosti i jJoloiaj Z.ene u kapitalistiCkom druStvu. · Medutim .akcioneri T vornicr papira bO<r-e se frr-oliv organiZacif,e i revolu.cionar-nih radnika, pa Dmgica opet ostaje rnez-aposZ.ena. T ada upozn.rtje Radu KouCara, 'l"adniCkog -borca ·i revoluciornera, koji postaje njen drug. On 11Zjoj pomaZe, da joS ·Wublje, malnije shvati ulogu r-adniCke klase i njihove lilasne organizacije u _borbi protiv ~vladafuCeg kapitalz"stiCkog r.eiitma, 'U borbi za stuaranje novoga -dJruStva, u kojein ne ,c,-e biti izrabljivanja Covjeka po Cov}eku. DvadesetSestog kolovoza 1937. g. nakon duie nezaposlenosti, Dragica se zafJOsli u tvorni,ci ))Siemens« u odjelu za namatanje motora. Ubrza razvije Ziv·u agitaciju meitu radnicama protiv niskih rnadni.ca. globa i raznih :Sikaniramja. U toj ilgi'taciji nij-e sama. Sarailuj.e s dr.ugim llanovima KP i rnajJrednim · radnicima i radnicapta zaposlenim u toj tvornici. Nije proSlo mnogo vr-emena i oni uspjevaju da okupe ·gotoVo sve radnice u sindikalnu ·organizaciju: medus.o-bno S~e .pomaiu u poslu, rt sluCaju bolesti ili drugih teJkol:a udeSavaju posjete, porno/; _u · kuCi, sUtranje oko djece i t. d Kao. aktivan Clan Jportskog radnitko~ kluba »Metalac«, Dragica je formirala NHazena druiirwJ« iz koje je kasnije stumen kadar Zena agitatora radniCkog pokreta. 1938. g. ,postaj.e -Clan KP. Sada s j.oS veCom snagom i smnoprijegwom -UJC.e.~tvuje u borbi radnilke klase. Kad j.e 16. VII. 193.8. g. izbio Strajk u· tv.ornici #Siemens«, Dragica svakamo -dospjeva: bo-dri Zene. i njihove obitelji, dokaz-1ije im, da se bor.e :za prava i. za dobro svoje i svoje djece, pomafe im da ustraju Naro.dni heroj Dragica KvnCar u :Strajku, firikuplja hranu za S/JrajkaSe, nadgleda StmjkaSku k1thinju, luva straZe protiv izdajim Str.ajka i -qz.eumorno se bari s poslodavcima. Akcionerri »Siemensa« hili Sit nepopustl jivi. V j-e:rov.ali su, da Ce pomoCu nekoliko kolebljivaca slomiti Strajk. Ali u tome su se p:revarili. Strajk Siemensovih radm.ika Tasplamsava se i pr-enosi na druga poduzda u Zagr.ebu; kod NK,O'J'ltakta«, »Paspe« i drugdje. Kapita. listima u tom -Casu priskaCu -u pomoC ''Jugoras«, zag-r-ebaCka policij.a i klerofrankov.a(;ka druStva s betom ))lumpproletera« i rnedov-oljno svijesnih ZtNztl~ 1'20 121 �Java sve partijske z-a.datke, iako su qts[ovi lf'ctda svakojima su obe(;ana zlatna -brda i dolime, aka_ prime /_Josao i iz,daju drugove. kim danom hili sve teli i opasniji. Za .1zjom sveDragica p:redlaf:,e sv,ojim dr.ugaricarruz, da sve strano tragaju Gestapo, ustaSka policija i nje:dm zaj.edno odu pred te tvornice i da legnu 'na zemlju biv:S.i poslovoda F.u:ks iz tvomice >;Siemerns«, !wji je i tako svo]im ti]elima· sprij,eCe ,uzart Jtra]kolom.cima, - postao strah i trepE!t Drvinia ·i Dcmje KmtoSije. Svi ani vj,eruju, da C,e s hap:S.enjem Dragice najlakSe koje su kapitalisti pokuSali automobilima doriesti iloCi do- Rade K®Cara. u tv,orniou. Sve su- Zene poSle z-a -n]om. Tih je mjesoci n]oj 1iaroCito teJko, fer oCe.kuje N.ekoliko dqna kasnije Dragica, kao predvodnik dijete. C.esto mijenja konaCiSta. Ni]e s.e bojala za gmpe StrajkaJa siemensovac.a, adlazi pred tvofflicu sebe, jer je hila. vei prekalj,erta tt raznim bor'bama, >>Kontakt«. T anno je bilo nekoliko jugprasovaca, koji strahov.ala je za dijete i strepila je, -da ga ne Ce :Su ·'mdili pod zaStitom p.olicije. Kad je wpitala jemoCi sama odgajati niti mu posvetiti svu materinsku dnog,a od n]ih, zaJto odUzima kruh Tadmilkoj djeci, ljubav i paZn]u, a tako se i ,dogodilo·. U rr.odiliStu, zaJto razbija' Jtrajk, -on iu je frr-ezirno po'.gl,edao i u Petrovoj ulici u Zag;r,ebu, prijavljena pod tudim pokuJao surovo odgurnuti od sebe.- U isti Cas dobij.e imenom 4. IV. 1942. g. ro.dila je sina i dala .mt~ uda:rac po lieu. Grdosi]a, iznenaden otporom male, ime R.ade po ocu, koji je uprauo tih dooa oCekivao slabalrn-e,. n,epo.zrnat-e iene, izderr,e se na niu i pokuSa oswdu i izvrJ.ern1~e s.mrtn1e kazne. ]oj uzvratiti udarac. Ali StrajkaSi ;>Siemensa<< i Da hi mogla nastaviti svoj partijski ra-d~ Dragi>;Kontakta« ob:rane Dragicu, a Stra]kolomce natjeca povjerava · svo~a si:na Pepici Saili, lw]a je treJ«ju u bi]eg. U St!l'aj,kaSkoj birrbi, ,pre,d ujedinjenom bala da s.e s dj,etetom prebaci na nov.ooslobor!eni snagom radnika, prvi kapitulira rijemalko-jugoslateritorij, Sto, medutim, nije uspjel.o rradi ustaSko-hivenski koocern »Siemens<t 22. Dill. '1938 . .g., a za tlerovske of.ein'zive. · rijim i druge tvornic.e. U to vrijeme Dragica povremeno stanuje kvd P.otkraj 1939. g. Dragica dobiva zadatak, ·da arT onke K~TleZe I'UI PoljaCkoj ulici bb, u Drvinju i drugam,izira- Stmjk i .okupi rradnice iz :flektrilnog pogdj'f!, j.edtnoga dana ljeti 1942. g. Dragica se iz Ton, duz,el:a »IvkoviC<<, ali 'tu pada zagreba!:koj policiji kina slana -ufr!A,til.a u grad n.a izvrlccoanje posta:r;lje. u Sitke. .Ot,puJtena iz _z.atvara, javila se na rad u nog iadatka. D.a zaobilazno ude u grad, potle preko - tvornici J>Siemens((, ali nije viSe hila primljena. PoCernomeraCke mitnice, ali, tek Sto je zaJwrU!Cala licija je S7natrala, da & pomol:u nje najlakSe p.roplol:nikom, 'listaSki je .agenti l'l)}hvate, svdu lancima naCi Radu KonCa:ra, sekr.etar-a CK KPH, za kojim i otjrr.eme na T rg N. (,datnas T rg Zrt-ava faSizma) tt j.e tragala otkad je ptva grupa pa!l'tijskih i sindikal· g.estap_ovsko muCiliJte. Odmah je p.oCeJo s.asluSav-tm]ie. nih fumkcionera hila uhUJpJena i internirana u Le{HlKako nije htjela nifta odati, podvrgnu je zvjerskom glavi, ali se prevarila. muC,enju. Njezina je krv po~prskala pod i zidove lako j.e Dragica »slulb.t?rJl-0(( nafmstila tvornicu sohe, ruke, lica i odijela mnCitelja. Ali, (JIJ1,a, iako >)Siemens((, ostala je i dalje u bliskoj i neprr.ekidnoj tj.elesrno njeZna, mala i slaba'Sna, herojs.ki podnosi muke i ne priznaje nilta. SasluSavanja su bez,duJ.no vezi sa svim .ra.dnicama. Po njezinim se ziputama nastavljena dan i no/:, ali -bez uspj.eha. MuCili ·su u tvornici -razvija partijsko-sindikalni rad, prikuplja Orvena pomoC, 'Uinose letci~ .bilteni, a iznosi po-tr,ebni je, dok joj izmrcvar-eno tij,elo nije pokazivalo najma:nje znakov.e iivota. Malo zatim nje.zin s-e Zivot materijal. 1940. g. mdi u tv,ornici »Metal((, >JGori. •Ga<(, »SchOn«, a privremeno i u Savezu zanatskih ugasio . Za ·svoj neu.morni r.evolucionarni rad, za bezgr.aradmika. 1. I. 1941 . .g. prelazi u ilegalnqst, jer joj niCnu vjernost narodu i Pwrti]i, Prezidijum Xaje prijetila .opasnost hap:S.ernja. Ona je u to vrijeme Clan III. rajanskog komiteta KP. Pod uslovima oku~ rodne skupJtine FNRJ, 23. VII. 1952. g., pr.o.glasio je Dragicu Kon.Car Narodnim herojem. pacije i nj,e.maCko-ttstaJkog terora i_Jrimjerno izvr- Dokument 86 ORGANIZACIONI REFERAT SA I. OKRUzNE KONFERENCIJE AFz ZA OKRUG.KARLOVAC ODRzANE 25. VIII. 1942. Or&'anizaciouo stanje u naSem ...1 Kada su se na poiZiV Komuni,stiCke Partije [organizirali partizan]ski odredi na podruCju Korduna, Zene su odmah ... i to donoSenjem hrane u Burne, gdj·e su s-e nalaz[ili partizani i aka je] ... neprijatelj svojim te· rorom i bjeoomucnim ubi[janjem] i prijetr njama htio da to sprijeCL Zna:le •S.U da je njihova mjesto uz partizan[e, ... ? nz] na- rodno oslobodilacku borbu, kako bi se sto prije [slomio faili]zam. Ali poveCavanjoem naSe partizanske na· rodne voj[ske ukazala se po]treba .da i mi Z.en:e organiziranije pomaZemo borbu, a to [se moglo jedino] na taj nacin da se sve zbijemo u cvrsti antifasistick[i front zena.] ·Uz p-omoC naSih drugova poCelo se organizirati [zene tako] da su se stvarali odbori AFZ po selima. Odbori su imali [,g!avnu] i jedinu duznost sakupljati za partizane i bolnicu Garap·e·... i ostalo · rublje. Zene su sa mnog·o !jubavi davale sve od sebe, [jer su vid]jele dft s~e naSi hrabri partizani ne mo~ gu na nikoga obra[titi nego nal njib, te da one trebaju da tu borbu pomazu koliko mogu. Paralelno sa potrebom pomaganja parti~anima podi[zala se politi] cka svijest zena. Zene S'U sa mnogo odu&evlje:nja do1azile [na sastanke] jer to je bilo prvi puta da se je i njima nesto govorilo, [da se je od] njih tra· ZiJo da i o-ne u neCemu sudjeluju. Talk01der odrzavali [su se i zborovi] na koje su dolazile u velikim skupinama i paZljivo slu [Sale drugove] i na taj naCin sve viSe i viSe se upoznavale sa b-orbom. Ali mi s-mo u naSem radu nailazile na mnoge poteS[koCe,' jer nismo] imale iskustva u- radu~ a takoder imale srno. premalo drug[arica koje bi] mogle da organiziraju zene. Is to taka i vdiki sektor ra [ da onemoguCa]vao je da se .Sto prije sve Zene na Kordunu obuhvate i u[druze u AFZ]. Da bi 1smo ipak stvorile jednu povezanost izmedu dr[ugarica koje] su radile na organiziranju Zena, stvorile smo privremeno [Inicijativni] odbor koji .je imao zadatak da poveze sve organizacije A[Fz po kota]reviJ.ela p,.edovif: ma. Medutim rad toga odbora nije bio dovoljan, te je tre[balo pri]stupiti dru&'om naciKako S·e rad naS·eg :o-dbora ne bi svada-o nu. Trebalo je naci jedno srediste, oko [kosamo na pomaganju [parti]zana i bolnice, jega Ce] se- sav aktiv, kojega smo tada imale a koji se je sastojao od . . . drugari- to smo po-Oele sa kulturnim radom, t. j. ·osnida CvrSCe pove:Ze sa Ze'nama iz ·s-ela, ko-je vati a [naif a] betske tecajeve. Kako nismo su jo.S bile· po-tpuno nei1Zgrwd·ene-, ali ipa1k poka,_ imali drugarica, koj.e bi mogli upotr[ebiti] za zale su volju za rad medu Zenama, te dava- uCenje Zena, to smo organizirali na taj na-:juCi im potrebna uputstva moCi da organi- Cin da je sam odho [r na selu poduCavao] ne-. raju zene u AFZ. Tada smo osnovale (26. I. pismene Zene, i one su to radile sa mnogo 1942.) odbor AFz kao uze rukovodstvo, koje !jubavi. Is to taka [politi] cka svijest zen a txeba da ima jedno sredi.Ste -oko kojega Ce se bila je svakog dana sve veCa, jer su se -odrZava[li sa]stanci .sa njima gotovo svakog okupljati zene. Osnivanjem toga odbora osjetila se je tjedna, a na tim sastancima govorilo se o vidna promjena. Mi smo se u svome radu politiCkoj situ.aciji, Citale se radio vijesti i popunjavale steCenim iskustvima u radu, a akcije partizana, jer ih je to- najviSe -zanitakoder pristupili sm-o i formiranju kotar- ma[Jo]. Takoder zene su '0Sjetile da se njima posveCuje mnogo pa.Znj.e [i ra]dosne tiskih odbora AFZ u pojedinim kota[revima] kako bi nas odbor bio povezan sa tim odbo- me d-olazilo je .gotovo .svakog dana nekoliko rima. Bilo j,e tesko na[ci] aktiv za kotarski njih u nase sred[iste po ma]terijal da bi odbor, j-er Zene sela ialm su rado dolazile mogle- samostalrio odrZavati sastanke. Iako sm·o svako-g dana imale sve viSe [na sa] stanke, ali j-o·S uvij.ek nisu niSta zp.ale o [samoj] organizaciji i jedino uvje·rava- uspjeha u svome radu, [na·Si] odhori bili su njem da ce se tokom rada izgradi[ti, us]pje- nepokretni, t. _j. nisu mogli sami da odrZa[ vaju sastanke, niti] mnogi naSi odbori nile smo taj odhor osnovati. Osnivanjem tih odbora i oddavanj[em ce]scih sastanaka sa . su do[lazi]li do izrazaja. Jed[ino je prednjima njihova svije-st s·e je sve viSe dizala sjednica izvr.Savala sve Sto] se od nje traZil [o]. Taj ne[dostatak nasega] rada Jezi u to-. i vo [lja] za rad postojala je sve veca, te davajuci im konkretnB zadatke one [su] bile me Sto nismo imali aktiva a .od Zene se nije · riaSe a'ktivne saradnice i !nnogo nam p-oma- moglo najednom traZiti da ana sama OdrZava sastarike, a nije ni znala -kako bi i Sta bi gale u nasem radu.' c:, I 122 123 �govorila. · Takoder materijala nismo imale da im dademo jer je bilo pomanjkanje papira. U tom naS-em radu izlazile su neke drugarice na povrSinu i tim ·Smro drugaricama posveCivali veCu paZ-nju, da bi nam one mogle na tom velikom radu pomagati. Nas rad nije bio j.edna.k u svim kotarevima, jer u sv-e kotareve uslijed pomanjkanja aktiva nismo mogle ni doCi. Tako smo gotovo sav-svoj aktiv dale u kotar Vojnic i Veljun i u tim kotarevima rad na organiziranj u Zena bio je prilicno dobar, dok u kotaru Slunju, Vr- , ginmostu i Ogulinu vrlo se je- malo radilo. lVIi smo .iSle za tim da uCvrstimo koliko toliko harem kotareve Vojnic i Veljun pa da prebacimo aktiv u druge kotareve. Da je naS rad u kotarevima Vojni.C i Veljun imao uspjeha vidjelo se najbolje kod /SmjeStanja ljudi, Z-ena i dj:ece' iz kot. Vrginmost; kada je ustaSka banda usred zinie napala taj kotar i popalila sve njihove do' move [a Ze-ne -su] od zime bile prisiljene -da i bose i sia·bo ohuCene napuStaju domove kako hi spasile svoje zivote. Njihove drugarice u kotareviina VojniC i Veljun priffiile ,su ih sa mnogo ljubavi, jer su bile svijesne toga da njima lezi jedino spas kod njih. Iakd- smo mi u sv-ome radu imale vidnih uspjeha, ipak za vrijeme ofenzive-- vidjelo se koliko imamo nedostataka, jer su naSe odbornice izgubile potpuno glavu i ni-su se mogle snaCi. Dakle nije bilo nikakv.e Cvrstine u nasim ·odborima. Neprijatelj je popljackao mnogo hrane i -odjeCe, a mi nismo ni tome pitanju posvetile dovoljno paZnje., je-r smo trebale uvjeravati Zene '0 potrehi zakopavavanja hrane i ·odjeCe na sigurnije mjesto. Neprijate1j je- u svoje dvije ofenzive na podruCju kot. VojniC ... poklao mnogo Zena i djece, popalio mno-ge domove a tako-der je' uspio svojim Ietcima da dobije- mno-ge Zene i djecu koji su otisli na predaju podbodeni narodnim kukavicama lmji su .sa hijelim barjacima odveli tolike !jude u ralje neprijate]ja. I to je znak naseg slabog rada, jer da smo njihovu politicku svijest dovoljno digle ne bi naS·e drugarice pale p-od utjecaj narodnih neprijate1ja i onih ;koji sa njima .nisu imali nikakve veze. Na-Se drugarice i.S1e su sa suzama u oCima na ~predaju, ali nisu bile toliko cvrste da ~e tome odupru, i da je njihova politiCka svije-st hila veCa, sigurno bi se oduprle. Kod ponovnog oslobadanja teritorija od ustaSke gamadi rrl-i smo pristuP.ile ponovnom okup!janju zena u AFz i postavljanju organizacije na Cvr:SCe temelje, j-er smo imale mnogO viSe iskustva u naSem dotadaSnjem radu. Mi ·smo u tome radu nailazile na joS 124 vece teskoce nego kod prvog okupljanja zena, jer su mnoge Zene a-stale bez djec-e, kuCa i zastraSene zloCinstvima krvoZednih usta.Skih banda iz·guhile volju za 'Organiziranje u AFZ, ali uvjeravanj".em a poslije i organi-ziranj·e·m mi -smo uspjele. Nama je tada rad bio utoliko laksi , sto smo ima1e veCi aktiv koji se je izgradio tokom prijaSnjeg rada, a takoder doSJ.o· je nekoliko drugarica iz neos1obodenih krajeva, koj.e su nam u tome radu pomogle. Da bi naS rad bio ·Sto 'bolji, i da bismo Sto viSe p·okrenile naSe odhor:e, osnovale smo- opCinske 'odbore, u koje je uSia iz svake organizacije po ]·edna drugarica. Na tome· Sastanku svaka drugarica podnaSa i1zvj-e,Staj o svome radu, a opCinski kotarskom a ovaj od.boru za Kordun. 'rime je nastala jedna -Cvrsta povezanost izm·edu niZeg i viSeg rukovodstva. Tako-der poCelo se Iiln9go vtSe raditi na politiCkom podizanju svijesti kod Zena, kako bi se sprij.ecilo padanje zena pod utjecaj narodnih izdajica. Kod toga naSeg poonovnog oku_pljanja Zena u Cvr-sti antifaSistiCki front Zeha imale -smo uspj eha, a takoder radilo se na organi-ziranju Zena u -svim kotarevima taka da smo i iskustva za rad imali veCeg, te smo sv'e nedostatke motle prav;ovrerneno otkloniti. Ipak nas rad jos uvijek nije bio dovoljan, j.os uvijek mi nismo mogle sve nedostatke [otkl•oniti] jer nismo imale dovoljno aktiva. Tr-ebalo· je pristupiti stvaranju novih kadrova i to kadr-ova .sa sela. Osposohiti Z.ene· sela za rad u organizaciji i od njih stvarati j-o.S CvOOCu organizaciju, bio je nama cilj. Da bismo taj aktiv stvorili trebalo j_e pristupiti planskom uCenju i to iz osnove. Prve-nstveno up-oznati Z·ene sa najosnovnijim kako bi mogle sto bolje shvatiti potrebu organizacije, kako bi mogle ...... . Taka dugo dok to ne po-stignemo znale smo da ne Cerna moCi uCvrstiti organizaciju, da Ce i dalje nedostaci ostati i da na.Sa organizaciJa ·ne maZe biti ono .Sto ona mora biti t. j, cvrst, nepokolebiv antifasisticki front Zena. Da bismo te 'kadrove Z.ena mogle stvoriti, otvori1e smo po1itiCk-e kurseve Zena. Kod samag otvaranja 'kursa uzele smo 13 Zena i to onih koje su radile na organizaciji i koje sq pokazivale v·olje .za rad. Tada smo vidjele kako je potrebno odrZavati te kurseve, jer drugarice koje su bile na kursevima pokazale su mnogo volj.e, pa iako je to bilo sve za njih novo, ipak ·su one taj veliki mat·erija!" svladale. Na tome kursu vidjele smo da se iz Zena ,s-ela maZe stv,oriti ja'k aktiv. Qsim toga otvaranjem kursa pojavi1e su se mnoge Zene koje su Zelile da uCe · i da rade u AFz-u. Tim kursevima mi smo otkrivale aktiv ·Zena sela Sto prije nismo mogle otkriti i mislHe·. smo da Cemo teSko stvoriti. Kako smo vidj-ele da Zene uCe sa zadovoljstvom i da se naS ... mnogo da poveCati, to smo odrzali drugi kurs na kojem je bilo 23 drugarice, k·oje -su takoder mar1jivo uCile i najveCi.m dijelom su -danas naSe aktivne saradnice. PoSta- imamo 6 'kotareva, to bi izbacivali premaleni kadar Zena, da je naS odbor sam odrZavao kurseve, te -smo odredHe da s-e kursevi odrZ·e·. u nekim kotar:evima p-ose-b-. bno, kao u kotaru Veljunu i Slunju gdje su oddana 2 kursa. Kako smo stvorile kadar Zena preko tih kurseva, rad na uCvrSCivanju organizacije AFZ postao je sve bolji. Sada Zene, kada im je· njihova drll'garica -seljanka poCela da -govori i odrZava s njima samo,stalno sastanke, nisu govorile kao ranij e: »Sta 6eS ti g·ovoriti, ti nisi nigdje -hila«, veC su traZile od nje da odrZi -sastanak: ·»sad ti nama imaS .Sto- govoriti, j-er si hila [na kursu]-.« Da bismo Sto ·l;)Qije uCvrstile Qrganizaciju i da Sto- vi.Se pokrenemo Zene, te da uspije·mo" u tome d-a. one stvarno- organizaciju ..., te da &e je·dnoC za uvij.ek s-kine ... s-ela gusti mrak 's l<oojim je dosada bila obavijena, zakljucile smo da pocnemo izdavati naos list »RijeC Zene« ... Kal<oo je neprijatelj poklao mnogo zena i !judi i kako ih je mno.go otislo na predaju, to su mnoga polja zasadena kuk-uruzom i krompirom ostala neobradena, ali mi siiiO u sporazumu sa NOO organi1Zira1e -kole·ktivni rad, kako bi se sva ta polja zasadena mogla obraditi, jer to Ce hiti hrana 'Za naS rod i za naSe hrabre partizan-e-. Zene su se tom poz.ivu odazvale i ·Sto viSe dolazile iz drugih kotareva kJ<o iz kotara Veljun u kotar VojniC, samo da Sto prije bude gotovo. Isto taka p11eko naSih <Jrganizacija pokrenu-le smo kolektivnu Zetvu, da bi se .Sto prije Zetva spremila i istrgla iz S-aka neprijatelja, koji je na nju gramzljivo vrebao, jer parola: »ni ·zrna Zita okupatoru, sve za: front, sve za p·objedu« ... Zene su shvatile vaZnost Zetve i prihvatile parole, jer je sva Zetva obavljena u kolektivnom radu. Radilo se dan . .. moZemo reC.i da je rad naSih ·odbora u svim kotarevima je·dnak ... u kotaru Slunj i Cazin rad je daleko teZi nego u o-stalim kotarevima a politiCka svij-est na daleko niZem ·stupnju i to uslijed dosadaSnjeg rada a i uslijed teSkoCa na koje se u tim kotarevima, ... t. j. pojava cetnickih elemenata. Ali ipak ustrajnim radom naSih drugarica rad se u tim kotarevima poboljSava. i Organiza-cioni referat Mace Majsto•roviC, od·rbn na I. OkruZrn.oj konferenciji AFZ okruga Ka-rlovac 25. VIII. 1942. u Gornjem BudaCkom, kotar VojniC. PolitiCki referat podni jela _ie Maca Gr>Zetit Vera. Nakon · izvje.Staja iz pojedinih kotarreva donesena je -rezolucija u kojoj su istaknuti uspjesi i nedosta-ci u radu, ka·o i zadaci, koji su se .s.astojali. u jaCanju i ·pro~irivanjru AF.Z, podizanju ,poiitiCke svijesti ·Zena, spremanju i osiguranju Zetve, 'b.orbi protiv nepismeno·sti, formi-raniu bor'benih gmpa ~e­ na, i na.pokon, u- iZdavanju lista }}Rijet Zene«. Nakon t-oga jpreSl-o se na biranje odbora AFZ za okrug. lzalbr.ano je 16 drugarica. , Za predsjednicu je iza.: brana Dragica- Karan. 2 U t-ekstu su nekoja mjesfa ispuStena, je-r su hila neCitljiva u -origimilu, koji je zhog dugog 1-eZa- nja u z·emunicama, u koje jre Okr. odbor AF.Z pohranjivao svoju arhivu za vrijeme neprijateljs.kih ofenziva, oSteten i istrwnuo. Neka mj·esta, koja je reda-kcija pokuSala nadopuniti, n~pisa·na sru u tekrstu u zagradama. Zhog 1-eZanja u .zemunicaana .propali -su mno,gi hist-orijski dokumenti iz NOB. Za vrijeme neprijatelj-skih ofenziva hila je Cesto nemogute p-o-nijeti sa sobcrm. sav materijal, naroCito pisani, .pa se isti ·:pohr.anjivao u zemuni-cama. To su 'bile velik.e rupe iskopan-e u,zemlji pokrivene odozgo zemljom i SuSnjem, da ih je neprijatel i te.Sko mogao uoCiti. U zemunicama skrivao se dokumentarni materi jal, hrana i dru,go, a •bilo je i takvih zemunica, u koje su se sklanjali teSki ranjenici, nesposohni za po"kret. No neprijateli je ipak ,p.oneka-d izdajom saznao za te r.emunice, :pa •hi · ih tada uniStio. na- i noC samo da se Sto. prije spremi. PoSta -smo vidjele da zene prihvataju kolektivan rad i da se na taj naCin mciZe mnogo toga svrSiti i spremiti, a kako mi danas treba da sve brZe spremimo sve ono Sto na naSim poljima saz-rije, hila grah, kukuruz, krompir, branje Sljiva, to smo pristupile stvaranju radnih grupa u koje ulaze sve Zene spos-obne za rad. N a taj naCin mi Sirimo i- drugarstvo medu Z-enama i Zene dolaze' do uvjerenjit da j·edna ne mo.Ze niSta uCiniti, a sve zajedno mogu mnogo. Kako smo vidj ele da Zene udruZ.ene- u AFZ pomaZu na sve naCine danaSnju svetu narodno-oslobodilaCku borhu, to sm·o pri-stu.pile o.snivanju borhenih grupa Zena, koje Ce biti spremne da poma:Zu danaSnju borhu ruSenjem pruge, bandera, prekopavanjem cesta, a talwder i otvorenom borbom, t. j. oruZjem u ruci. U borbene grupe okupljamo samo Zene d·ohrovoljno, koje su spremne da se ... bore protlv ustaSa, Cetnika 1 okupatora ...... jooS pristupile otvaranju nepisme~ nih teCajeva, a ... po kotarevima v~djelD se da Zene ho-Ce: da uCe-, ... za znanjem kod njilr velika. ....Svi kotarski odbori koji graniCe sa hrvat.skim selima. . . da ·prodru u hrvatska mjesta t. j. da stvor·e ilegalni odbor u tim mjestima. E:otar Ogulin, Slunj i Veljun, a takoder ... uspjeli su donekle u tome, ali ipak to jo.s nij·e dovoljno .. ' kraj svih nasih nedostataka, kojih joS uvijek imamo dosta, ... j edina zaj edniCkim radom da uklonimo uspj eli, da to sa , , . 6 kotarskih odbora sa ukupno 202 .seoskih odbora, , . , opCinskih 17, a ukupno obuhvacenih zena u AFZ 7.651. 125 �Dokument 88 Dokument 87 (~eprijateljski) U CITAVOJ ZEMLJI DNEVNO SU SE POJAVLJIVALI OGLASI 0 STRIJELJANJU ANTIFAsiSTA SEDMERO IH JE IMALA lz J;trene u bor.bi«, glasila APt Hrvatske, .br. 3-4, 1943. g. Evakuacija PoZe·ge.:t. Pojavili se, ka:Zu, tamo partizani i usta&ka rulja evakuira cijeli kraj oik.o PoZe:g-e. Zatva.ra narod u logor, otevSi mu: sve .sto ima. ObjaSnjava, ,laZe· na:ro•du da ga .zaStiCuje od partizana, jer da mu kuCe nis-u sigurne. Pokretni Prleki sud u. ZagrebLI ·· · ·· · .kolovoza 1942. na S!l1rt: 1. (op Fra1nlu. stltrOf.{, ot.(mj~·n<>l{. je JWlt:-:tano,·lj••uih thlllu n>j.'1"''"'''1'"l" komuni:4kiuju .\uk_u,Ht•rm•tw, n Medu zatocenim Hrvaticama i Srpkinjama nalazi se i mati sa sedme·ro djece. Dotjerali je sa .sedam nejaCadi. Svu hranu koju je sa sobom ponijela oduzeli su joj. 'Takvi su Io·gorski propisi. Te•Zak j.e ·Zivot u Io,goru. Hrana nikakva, tifus vlada. i mati, w brizi za. sy;oju dj-ecu-, svaki da·n mali i g6vori : »J a sam· Hrvatica•, niSta TI.isam uradil3., mO'j m~uz j.e dom!obran! Pustite m·e kuCi, q·j-eca 6e mi O¥dj-e p·oumdrati.« Zdvojn" molba majke ne dopire do srca ovih krvoioika, j-er ga on1 1 nemaju. Jpak, oil)ecavaju joj, tek toliko da i·e ·se ric jeSe. Ona vjeruje i Oe1ka svaki dan, da je puste ku:Ci. Razboli se njen Milan. Dv·ori ga, nje·guje, svoju mur hranu daje. Mo1i za n}ega makar malo· mlijeka. Ali Iogar nije bolniefr. KakV'D mlijelw? Nij.e Milan joS ni ozdra via, kad s-e- razboli jos dV'oje djece. Zdvojna mati place, mali kama .god p·o.de, .Cuje s·e njen moie•Civi, zdvojni gla&: »Sam1o maio kruha za moju djecu! « Nitka ne o-d.govara, nitko ne. daje kruha. I nije- pro.Sla sedmica, a njeun troje djece nije viSe bHo medu Zivima. Plakala je, straSn~o pia:kala dan i noC. Najednom -se· umtirila. Jo.S je· ovd.j.e- C.~tvero', treba za njih da S"·e brine, treba njima da ·oCuva ·zdravUe. Po cijeli dan radi, kupa ih, pere im• robicu:, Cuva ih i pazi, str:epeCi ·da j-oj i opet koje ne oholi. Jo.S ni des·et dana nije pro•Slo, otkako je umrlo treC.e, a ve¢ ·Se razboli njema najsta- rija djev·oj-Cica. Mati ne traZi viSe mJiJeka, ni kruha. Ona trru\i lijecnika i lijekove. Ali Ingar nije bolnica. Nema ni' lij.e·Cllika ni lijekova. Urirrla je njena djevojCica, njen ponos, njena dika. »Uvijek je u skoli hila prva •.. « Mati vitSe ne place. Kao da s.e nesto slomilo .u njoj. Vise ni ne moJi, tek katka;d prilazi kNolocima i te•skim g'lasom pita, kad ce kuci. I opet obecavaju:, da ce se UTediti njeno pitanje. Ali mati vi;Se- ne vj-eruj.e'. Kratko iza toga razboli se i o•stalo troje. · Ona ih vi!Se ne pere ni ne redi. Nikoga viSe niSta ne pita, sjedi do njih ukoCena. I djeca umiru. j-ed.no e;a drugim. Za vrijeme od/dva mjes·eca, S<affilo dva mj-es·eca, umrJo- joj je .sedmero· dJece·. DoSia joe u lOi!!or .sa njih <~edam, <Janas je be.z i jednog. Tupo gleda prerda se, nema su!Za. Su•ti, ne jede, ne sp-ava:, samo. Suti. Zene je· S"e bo)e. Nj·ena ukoCenO'st, njena Sutnja iz:ruziva uZas. njen p·ogled, koji izraZava sam.o oCajnu bo,l, nij.e vise ljudski pogled. To je pog'led uniStena.g materinstva. J.ect·nog dana do.Jaze joj krvnici: »·Spremaj se, ide·S kuCi.« Ali kao da se to nje ne tice, ona gleda dalj.e preda <!e. Kao da ne shvaCa. Prilaze jo·j druge Zene: »IdeS ku:Ci!« Ona ne razumij.e: »Kuei.? Be·z dj.ece? .Sedme..:. ro sam ih d.avela· i sada da be,z njih idem kuci? Moja kwca bila su moja dj·eca ... Ja nemam viSe dje,ce, ja nemam. kuCe ...« Gie·da preda se, ne· miCe se, dugo, dugo. Odj·ednom - trgne s·e. Da, da, treba poCi. ICi Ce, sprema s·e. Ide, u oCima joj s;e pore·d tup·e .bali rada i.skra mr:Znje·, iskrica nade da Ce njeno uni-S·teno materinstvo negdje naCi moguCnosti da os:veti svoju djecq. Ljubica DobriniC-Sagi 1 Clanak je napisan 19-43. g. a odnosi se na dogadaj i.z 1942. g. 127 �fr '• DokurD.ent 89 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 28. VIII. 1942. ·cENTRALNOM KOMITETU KPH 0 FORMIRANJU ODBORA AOz U SLAVONIJF ... IV. Rad na farmiranju AOZ na nekim katarima lijepa je uznapred:avaa (na pr. PaZeSki, Daruvarski,2 PakraCki3 ), ali ovdje joB uvijek nism·o poluCili ono Sto je potrebno. J o.S uvijek nam nedostaju kadrovl1Za taj rad. To ·su dobre i vrsne drugaric·e, koje taj posao najlak·Se svladavaju. NaS slavonski seljak se teSko privikava na to, da se .Zene i djevojke uvlaCe u razne organizacij.e. Iako 1 Dokument s•e nalazi u arhivi CK SKH. U da:ruvarskom kotaru tokom 1942. g. sve vei:i broj Zen;:t a'ktivno suraduie u narodno-oslolbodila·Ckom pokretu. Formiraju se odbori AF'Z u Zajilama, Borcima, Bijeloj, Puklici, Novoj Krivaji, Poto·Canima, Kapincima, Remov·cima, V elikim Ba·stajima, Sko~­ nov.cu, KoreniCanima, Doljanima, Sibovcu, Go·l'Ubl.njaku, Gornjem Daruvaru, DeZanovcu, Trojegla•vi, Brestorvcu, KonCanici, Otkop-ima, Dobr.oj Kui:i i Batinjanima. Prvi kotarnki odbfrr AFZ za kotar Da:ruvar formiran je u j·esen 1942. g. Medu :Zenama koje aktivno ·rade na terenu ·ovog kotara istiCu se: Savka GlodiC, Slavica Milde,_ Ljubica .CaliC-SulbaSi.C, Ana JakSiC, Jo:iranka Kuzman.oviC, Ljubica VraC, Nedjeljka_ PeuliC, .Milka Mihajlo-viC, StO<ja Zdjelar, Ma~gita Ran'bo-1, Mara MiSliC, Anda Prlirna, Slava Ko-va;C, Helena DamjanoviC, Milica 1Raduka, Terezija Kava~ CeviC-LolflrenCiC, Ana KomleniC-Zaila;c, Kata Orozo·-. viC, Marija Ocrt-Rehlik, Slavka Gruit i d['u,ge. 3 U kotaru Pakrac organiza.ci ia AFZ je u po·Cetku 19'42 ..g. vrlo• jaka, p.a je veC u lipnju 1942. g. odrZana konferenciia AFZ za k01tar Pakrac i izabran Kotarski odho·r AFZ, u kojem je hila predsjednica }eta S.lavujeviC, ·sel janka iz J akovaca. U kotaru aktivno rade na o•rganizaciji AFZ: Vuka P.aden, Neven'k<.t KraSit, Koviljka VukasoviC, Jula BogiCeviC, Da:rinka PopadiC, Eva NikoliC, Ana Zec, Pava Bosanac, Draga Rusmir, DuSanka RoguljiC, Jelka Lacko.viC. DuSanka Kur.iak, DuSanka P.ro~ danoviC i dru,ge. . U kotaru Podravska .Slatina osnivaju s·e odbori AFZ u nizui 'SeLa. PoCetko-m 1942. g, osniva se Qdbor AFZ u Sekulincima, koji je maso·vno okupio Zene oko NOP-a. Bosilj.ka BoliC iz Gor:rnjih Meljana o-dlazila je u uporiSte i donosila partizanima izvjeStaje o kretanju ustaSa iz Drenolflca i GaCinaca. Ona je zimi 1942. g. nosila ohaviiest partizanima na Krndiju o- ,pripremi neprijateljske o.fenzive. U Drenovcu· su je ustaSe uhapsili i ispitivali, ali niSta nije odala. Bila je puStena i uspjdno izvrSila zadabk. 2 se kod raznih skupova i mitinga stalno naglaSava, da j e potrebno da i ·zene prisustvuju, deSava se vrlo Cesta, da na ovakave skupave ne dade niti j·edna Zena. Ali i u tom pogledu imam<> izvjesnih uspjeha ~ taka je na pr. u katarski NOO u Pozegi usia jedna drugarica, koja vr.Si funkciju potpr.edsjednika adbara i jedna je ad najaktivnijih cla· nova odbora. Tste godine postoje grupe aktivnih Zena u selima Lukavcu, Dorniim i Gorujim Kusonjima, Bist!rici, Gornjem Miholjcu, Medincima, VraneSevcima, Kapincilna, A·dolfovcu; Hazjama, ·Cadavici i Starinu. U 'Gortijem Miholi·cu istiCe _s·e radO'IIl Mileva KolariC, a u Kometniku Ljubica MuselinoviC. Ona je poCetkom 19"42. ,g. hila uhv<tJCena od ustaSa i uJbijena u velikom pokolju u okolici VoCina, u koj•emu je s-tradalo o·ko 32,0 1judi. Kotarski odho·r AFZ za Podr.a:vsku Slatinu formiran je u svibniu 1943. g. Za p'l'edsjednicu hila je izabrana Vida PaniC, a za. tainicu Darinl<.a Viii. Na ovom su terenu aktivno radile: Da:rinka ZivkoviC Sonja, Anka Cajle['-Po-kupiC, Zora BareSiC, Soka BukviC, Mara PuSka·riC, Andela MiSiC, Ana Bosanac, Mileva KolariC, Mileva •SekllliC, uCiteljica, Smil ia Filipovit i druge. U kotM"u Novsk.a osnovani ·SU odbo·ri AFZ poCet'kom 19"i2. g. u selima: Po,p•ovcu, Bairu, Brezovcu, KriCkama, Paklenici, RaiCu i Starom Grabovcu. 1943. g. osno•vani su odbori u 'lleoslohodenim selima: -Jazavici, Vo.Carici, RoZdaniku, Knzarici, Novom Grabovcu, Plesmu, Lonji, Puski, Banovoj Jaru.gi, 'Krivaji i u Novskoj. Medu Zenama, koje su aktivno radile po Af\2, a neke i •S omladinom, isticale su se: }ula AntoloviC-RaSko.YiC, .Tela LonCar, Mica LonCM, Ljubica Cipor, Drall{ica KneZeviC, Mara Ovanin, Mara SmiljaniC, kasnije bila Han OK SKOJ Desa :Smilj.aniC, Petra RonCeviC Ujna, Stoja Stambo-lija, Arnk<l Lon-Car, Mica Vido-vit, Mara SedlariC, Mara Cipo'l', Milka PreradoviC, Koviljka 'KmjaiC, Marija MilankoviC, Kata Kmecik Runjina, Kata PeSut-Skrljac, Slavka PavloviC, Ljrubica PavloviC, Mileva VrapCevi.C, Zlata VidoviC, Sonja Kmecik, Pepinka Vitek, Madenka Stibl, Anka iB-orota, ]ela MaCkoviC, Kata Do·Slo-viC, Mica Vidojevil:, Kata· Brkana-c, Draginja MiletiC i mnorge druge. 'Kotarski odbor AFZ osnovan _je · u drugoj p-o.Jovini 1942. Za, pr.edsjednicu bila i·e izah:rana Kata Kmecik, a za taj.nicu Sajka PuSkariC. nega su ·nasa ga£poda ,i ana ju·gaslavenska vlada radili sRmi kaka je bila za njih· bolje. A ·.kada je navalio Nij-emac, onda naSa vlada i .ani ministri pokupiU novae i otiSli u London, a nisu misli'li na nas, siromruSni narod, hoCe li ga neprijatelj pohiti ili ne Ce. Onda su. daSie u.staSe i poCele klanjem i palenj·em. Zato mi drugarice i·z dutSe· mrzim.o paSCad, a ljubimo· naS·e partizane koji S"e za nas bore. Ljuba Fmtar Dokument 91 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BANIJE OD 31. VIII. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU SA zEN~MA 1 Dragi drugavi! Rad sa AFZ kretaa se u glavnom pod rui<av<>dstvam drugarica aktivistkinja ; adgavornih drugova -po s·ekt:oru ·Zena u partij.skim organizacijama. DO konferencij€ 2 r;;td je u glavnom bio za·snovan na sakupljanju m•aterijalne po-moCi, taka·. da j-e na konfeTenciji stavljeno u zadatak da se adbori AFZ pretvare u · barbene argane · naradnaoslabodilacke borbe, sa ja:kim politi.Ckim,.-utjecajem. Na tom putu po·stigl·o se je mnogo. Zene sve· viSe uCestvuju u javnom Z.ivota, i mnogi odbori AFZ u zadnje vrijeme i po borbeno-sti i p.q radu prela.ze mnoge NOO. Tome su mnogo pridonijela i dva kursa AFZ, koji su izbacili oko 60 dabrih baraca iz redava seljackih zena. U svakam NOO ima pretstavnica adbara AFz iz dotiCnog sela, 3 Odnos partizana prema AFZ-u teCe pravilno. -Partizani imali su prilik·e da se uvj.e·re u koristi AFZ-a u NOB-i\ i po.Stovqnje partizana spram ·ave organizacije na visini j-e -svije·sti narodnog borca ... Drugarski pozdr[;tv Sekretar Stari v. rr. 5 ~ 'Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. Misli se na I. partijsku ko-nferenciju odrZanu 31. v. 1942. :l Ovo delegiranje Predstavonika AFZ u NOO-e nalazimo i u nekim drugim oblastima u poCetku fo-rmiranja naro·dne vlasti. Kasnije Zene ulaze u NOD ne po. liniji svoje ,prip.adno-sti AF'Z, nego- ih narod, radi n jihov-e aktivno-sti i odanosti NOP, bira u organe vlast.i. 4 Uz hero-jske podvige pojedinih Zena~kurira i obavjeStajaca i sl., u selima se u to vrij.eme veC osjeCa organizirana · _pomot: _Zen a za redovite i izvan·redne pot·rehe Voj·ske (smjeStaj, ish:rana i pranje niblja). Poznate su Zene Drenov.ca (kot. Glina),_ koje u g-rupama nos·e partizanima hranu .preko b:rda JakovoviCa, po-d jakom neprijateljskom vatrom. Ko-d napada na Zandarmerijsku stanicu kod Obljaja, koju ·su .partizani · opsjedali osam dana, Z·ene Obljaja donosile -su im na poloZaj.e svako-g dana 2 to.plu hranu . .Sabirne akcije hrane, :rrublja i uredaja: za bolni.ce, Sivanje bijelih peloerina za kamufla:Zu u snijegu, pletenje vunenih s-tvari i dr., S'V'e se to sada vet vrSi or,ganizirano preko AF'Z. Medu Zenama, koje u to vrijeme aktivno rade na o-rganizaciji AFZ, uz ranije spomenute aktivistkinje, nalaze -se: u dvorskom kotaru - Julika Tintor iz D. 'Zir·ovca, D:raga .St-oiakoviC iz Ljubine, Stefa Spil_iak iz Siska, Dragfca Paprica iz GrmuSana, Milka ZoriC Mika iz 'Do-nj.e Komo·:re i Neranda ]andriC iz Donje Stupnice; u -petrinjskom ko-taru - Marija Batno.ZiC iz Rausovca, Ver.a KruniC-Marakovi.C iz Ko'stajnice, Savka Haluza-TesliC iz Siska; u glinskom koiaru - Ljubi.ca Pdikir-StarnJbolija iz Do.njeg Se" liSta, Dragica BurnCiC iz MartinoviCa, Jana Bori.CPo.piC iz Solne, Milka CaldareviC i Draga Turkulin; u kostajrniCkom kota:ru - Milka VujakoviC iz Podbrdana i Anka VuianiC-SLa.viC iz IKrCeva. 5 Vlado ] ani.C-Capo, •Dokument 92 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH BOL OD 5. RUJNA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE AFZ 1 Dokumeut 90 BILE SMO POTLAcENE c) Anti fa sis tick i fro n t z en"· U odbaru AFz ima 5 zena? Odbar AFz je dobio Z8!datak da sasije oak<> 12JQ pari v.e,Sa. Rad je bio -or,ganiziran tako, -da je- Sivanju lz »Rij.eli ien-e((, glasila OkruZnog odbora AFt Karlovac, br. 4-5, 1942. g. Mi ni-kada nismo bile poozivane na skupStine-, ni.ti je tko za Zene pitao. Bile smo uvijek potlaCene ·od- vlasti, a bile s-mo potlaCene Cak i ·od svojih drugova. Uvijek su govorili: »Vi Z.ene treba samo da radite, i da ·ostanete kod kuCe«. To nam je biJa sva duZnnst, a ~Stn nas puste jedampurt u godinu u crkvu da s·e ispovidimo, to nam je·- bila · sva pro-svjeta. Kada je_ bilo glasanj-e, nikada se· nij.e pitalo Zene da i one· koju reknu; 128 1 lf>okument s·e nalazi u arhivi ·CK. SKH. U Bolu i Sutivanu na B:ra-Cu forriiirale su se ·prve grupe ilegalaca vet 1941. ,g., pit je ~t~tj-ecaj NOP na ma:se u tim ·mi.es;tima bio veCi nego u -ostalim mjes-tima BraCa. I~te .su godine bile formirane pr.ve .gru_pe ·Zena, koje ·su se sastajale, Citale i raspaCavale ilegalni materijal Bolu se -radom istiCu Vinka Matuli.C, Mira MaTinkoviC, Danica 2 -u g tene Hrvatske u NOB . prisus-tvovalo. u zajedniCkoj dv·orani svaki dan oko 25 ·zena. Taj rad j e izvl'ISen hrzo i dobro. Rad na priredivanju vune se- nastavlja. BodloviC, a u Sutivanu Ecija- GrubeSiC, Ecija LjubetiC, Marija Liub-etiC i· Mir,lana GvozdanoviC. U toku 1942. aktivnost Z~na po-s-taje sve veCa, kako· u .prikupljanju tako i u .pletenju i i.zradi -odjevnih~ .predmcta za ··partizane, .pa ..su u B.olu, Sutivanu i Selcima osnovame posebne radione, u kojima se sakupljao i izradivao materijal za NOV. 129 �Dokument 93 ZAPISNIK IL SAVJETOVANJA AFz KOTARA VELJUN ODRzANOG 12. RUJNA 1942. Konferenciji je prisustvovala drugarica Maca/ kao · predstavnik OkruZnog odbora AFZ-a, · zatim predstavnik KP, drug Stevo PeriC, zatim pretstavnik SKOJ-a, drugarica Darinka2 i 79 delegata iz kotarskih odbora AFZ. Konfer.enciju je otvorila drugarica Bara3 kao zamjenica predsjednice kotarskog, koja je bolesna i dala/ je rijeC pred·stavniku KP, koji je izloZio ulogu KP u NOB, a naroCito s·e zadr-Zao dugo na izlaganju CetniCkih zlo/djela i upoZiorio drugarice· na budno.st nad tim . izrodima. Poslije je" govorila drugarica Dara i .rekla par rije-Ci u ime omladine, nagla-sivSi 11aroCito potrebu ,Sto· tjeSnije- sa-ra-dnje izmedu SMG-a i AFz-a. Zatim je drugarica Maca objasnila svrhu svih tih konferencija, .zadrZala se duZe na pitanju borbe-nih grupa, a nar-oCito je istakla potrebu j.edinstva hrvatskih, srpskih i muslimanskih Zena. 9-ovorila je -o borbi hrvatskog naroda i istakla da partizani ne bi mogli uspij.evati u tim kraj·evilpa, da ·hrvatski narod nije uz nas. Pbgotovo istiCe, da nam je duZnost da Sirimo bratstvo hrvatskili, srp-skih i muslimanskih Z-ena, da trebamo spreCavati, da djecu odgajaju u duhu faSi.stiCkom i nastojati da se udru:Zuju i pomaZu horbu. Izmedu ostalog nagla-Savala je da budemo ponosne, Sto smo stv-orile Cvrstu organi:zaciju AF:Z i da -se udruZeno · borimo protiv onog, koji nas gleda kao stoku. Napomenula je pri kraju da nas pozdravljaju Zene iz Like, koje su Cule da se i mi borimo. Istakla je da mOramo paziti na izdajniCke elemente i navela je primjer da je jedna drugarca iz kotara VojniC prip-omogla da se uhvati izdajnik, koji je prebjegao na stranu Cetnika i napomenula je da u slu-Caj~ ofenzive naSa ·organizacija _mora i dalje da radi, i da ne smijerri\Q- da:zvoliti 'Cia 'neprija,telj razbije naSe redove. Na kraju sv-og gov-ora osvrnula se na- jugoslav·ensku vladu, koja priznaj.e izdajicu DraZU MihajloviCa, ka-o vodu horbe, a ne Ce da pdzna na-Seg di:-agog komandanta Tita. Toj istoj vladf sluZe Cetnici i sve ostale izdajice, te prema tome ta vlada zasluZuje da protiv nje gbvorimo .svagdje i na svakom mjestu. Poslije toga pr.eSlo se je ria diskusiju povodom politiCke situacije. Drugarica iz opCi·ne Veljun izjavljuje .da su Zene te -opC.ine shvatile borbu, da su uvidj_ele da se trebajU 130 ujediniti sa hrvatskim i muslimanskim Zenama u borbi protiv -okupatora, uvidjele Sl.l razliku izmedu domobranaca i- usta.Sa, a i o Cetnicima imaju jasne pojmove, gledaju samo spas u naSoj partizanskoj v-ojsci, koju rado p·omaZu. Osjetile su olakSicu, kako je naSa V·ojska oti.Sla u hrvatske krajeve, premda u poCe·tkil nis·u shvatile veC su mislile, da ih vOjs-ka ·ostavlja i da Ce nastradati. Zatim je izjavila da na Hrvate gledaju dobra, ali na muslima·n-e lo.Sije. Drugarica -iz Skrada, predsj ednica opCinskog odbora, izjavila je da mrze okupatora, a naroCito Cetnike, prave razliku izmedu domobrana i usta.Sa i zanimaju se za radiovijesti. Zatim, dru-garica iz Perjasice izjavljuje, da njihoVe Zene idu rado na sastanke uhvatile su vezu .s nekim · hrvatskim Zen am; u Mate·Skom selu i LipoStanima, ali tamo JoS nisu formirale odbor. Pov·odom letaka jedna izmedu njih govori, da je taj letak mogao samo negativno djelovati, jer da su. drugarice toliko svijesne i shvataju da Pa:veliC upotrebljava sve moguCe taktike, da narod jo,S viSe prevarom strada. Jedna drugarica je pokuSala tri puta da uspostavi vezu sa LuCicom i uspjelo joj je uhvatiti vezu sa 2 Z.ene, ali jedna ustaS-ka Zena mnogo koCi. Domobrane i ustaSe razlikuju-, i jedan domobran; koji se zimus nalazio· u Perjasici, sada je u partizanima, pa je to dobra odjeknulo kod njih. Na kolektivan rad sve dobro gledaju. 0 p Cin a D u brave. Drugarica iz te opCine izjavljuje da su na Cetnike ogorCene, inaCe da prave razliku izm.edu domobrana i ustaSa. Partizane naroCito vole i brinu se da im ishrana bude Sto holja. Borben-e grupe nisu osnovane, Cak ni radne. InaCe na organizaciju gledaju d·obro i na sastanke dola~ze rado. Zatim, drugarica iz Gojaka izjavljuje kako ,su- naJ.Sli Talijani i predoCava ona nedjela, koja su poCinili zajedno s Cet~ ' nicima prilikom palenja Ponikava. KaZe, da nitko nije neprijatelja d-oCekao u selu, svi su pobj.egli. Imaju ve,zu sa Tro-Smarijom, i neke drugarice Hrvatice iz tog sela kaZu, da je sve ono istina, ·sto je Hitler rekao, .da je ,gJav.enski narod osuden na S:mrt. Zatim j e j-edna drugarica rekla Cetniku, d~ partilzani nikada niSta ne kradu, kao Sto sad cetnici rade i zbog toga je od cetnika dobila batine. Zat~m se preSlo na izjave drugarica iz PrimiSlja, koj.e su naglasile, da PrimiSlj-e nije za pohva1iti, jer da ima j,oS mnogo takovih, koji su bili pristaSe -usta.Sa pa im je to teSko izbiti iz glave. Drugarice nisu joS dovoljno svijesne, pa Cak i mnoge govore, da Sto Ce im sastanci, da nerado idu na sastanke. Zatirn izjav:ljuju Ze-Iju, da ih Sto CeSCe posjeCuju drug:irice iz kotarskog, da bi se St-o prije politiCki izgradile. Prije su sve Zene· bile za to, da se sve Hrvate treba po~iti, ali sada ~ijenj~ju !-lliSljenje i odazivaJU se .za pomoc parhzan1ma. C v. B r-d o :4 Ra_,zlika. izmedu domobrana i ustaSa je svima jasn_a, na sa.stanke se ada.:. zivaju, takoder i' na zborove rado idu. Hrvati dolaze. na sa·stank.e iz D. Gline i javlja-ju se kad kani vojska' doCi. Zatim, dru:garice iz KlokoCa izjavljuju, da najprije nisu shvatile, Sto su. Cetnici, da su• misUle da oni kO-Ij·~ i pale ustU~Se,, medwtim da su danas sve svij-esne njihov·e- uloge. Dru.garica. iz PriS:j¢;ke kaZe, da ih ima veC _veCi broj svjesnijib, .dok prije je bio vrlo mali broj. Ina,ce sa ljrvatskim selom Glinicom htj.ele •SU. uhvatiti vezu, ali ne mogu "'nikako, jer su tamo sami ·ustaSe: Zatim su proCitani zadaci, "koji se odnose na pol. rad iz rezolucije- OkruZne konferencije AF:Z-a. ZavrSnu rij-e·C je· ka.zala drugarica Maca i govorila j.e · zatim o sabirnim akcijama, o s-preCavanju Sv·erca, o prodiranju i radu u hrv. selima, o kursu. Poslije toga preSlo se je na org. stanje. Rad ad pro,Sle konfeTencije do ave u org. AFZ-a, izloZila je drugarica Smilja 5 i to na prvi zadatak, da odbore treba osamostaliti, dala je izjavu da je u tome pogledu na podruCjU tog kotara otvoreno 5 kraCih kurseva za odbore ali i pored toga odbori joS nisu samostalni. Del·e,gati iz NOO-a shvatili su svoju duZnos~, a_li ima dosta nedostataka. Izmedu ostalOg dala je izjavu povodom sva~ ke toCke, koje su bile predvidene kao buduC.i zadaci, i izmedu ,svega toga zakljuCuju se, da drugarice kao vrSioci raznih duZnosti poka-zuju vrlo lnalo inicijative u sv.ome rildu i da mnoge nisu dovoljno shvatile svoju du· Znost. Na to im je proCitana okruZna rezolucija u kojoj su svi budUIC.i zadaci. Poslij-e se preSlo na diskusiju-. V e I j u n: Neke duznosti, izjavljuju drugarice, vr&e -se kako tr-eba, ali neke ne, jer mnoge nisu ni shvatile sv·oju duZnost. KaZu da je onaj kurs od tri. dana suviSe kratak i da bi trebao trajati 5 dana, i da bi morale i nepismene iCi. U radne grupe su d:tugarice priSle, ali u borbene 6 idu te~e. i da ih ima m-alo, koje Ce raditi s karabinom-. Senske sastanke samosta'lno -odrZavaju, a i op- Cana Bogdarnovit-Pavlin.a Cinski se sastaju svakih 10 dana. Zene primaju lij.epo drugarice, koj.e su zavrSile kurs. Per j as i c a: OpC. odbor mogao bi raditi samo.stalno prema uputstvu, a s-eoski ve.C rade. Drugarice iz Dubrave kaZu da je OpC. odbor tek formiran ali je joS nesamostalan. U P rim i .S 1 j u se odrZavaju redovito opC. sastanci, ali samo na seoske slaho dolaze drugarice. U Cv. Brdu se isto svakih 10 dana sastaje opC. odbor, a s·eo-ski Ce -se ·osamostaliti poslije o-dborsko-g ku-rsa, koji je otvoren. U KlokoCu nije ra·d-eno samostalno, ali poslije kursa poCet Ce se raditL ZakljuCnu rijeC rekla je drugarica Maca i izjavila .ie· da moramo savjesno vr.Siti sv·oju duZnost, listove koje d-obiv.amo treba-mo Cuvati, na kotarske sas-tanke slati deJe,gate iz opC. odbora. Sto -se tiCe kurseva, izjavila je, da one drugarice, koje s.e p·oka:Zu najbolje na · trodnevnim kursevima, iC.i Ce na de.setdnevne kurseve. Zatim· je drugarica Smilja g-ovorila o potrebi proSirenja kotarskih odbora i navela da je naroCito iz Cv. Brd.a potrebna drugarica' da ude u odbor. Predlozila je Ranku 131 �MB.nojloviC, kao vrijednu drugaricu, koja se i na trodnevnom kursu p·okazala spos·obna, i drugarice su taj prijedlog prihvatile. Zatim zbog rada u hrvatsldm selima istakla je da trebamo drugwrice Hrvatice, koje se nalaze medu nama, izgradivati i zbog toga je predloZila da se uzme drugarica Marica BelaviC u kot. odbor, takoder ka,o vrijedna . drugarica, koja je z3.vrSila 10-dnevni kurs ~ 2 3 4 5 i zajedno s j.oS jednom drugaricom odrZala je uspje·Sno trodnevni kurs za odbor.'Taj su prijedlog drugarice odobrile. Uz to je predloZena i drugarica Kata PeriC, kao najbolja drugarica sa ov-og posljednje-g kursa. Time je ·avo savjetovanje zakljuOeno. S1nrt faSizmu - Sloboda narodu! Tajnica: Smilja v. r. Predsjednica: Cana· v. r. 7 6 GrUipe, koje su s-e organizirale za vrSenje diverzija (ruSenje pruga, mostova, prekopavanje cesta, rezanje telefonskih Zica i .sl.). 7 Cana BogdanoviC. Maca. Ma j storroviC. Darinka PuSkaril:. Bara PauliC. Cvi janoviC. Brdo. Smilja J?oj<:inovil:. Dokument 94 PISMO CENTRALNOG KOMITETA KPJ OD 12. RUJNA 1942., CENTRALNOM KOMITETU KPH KOJIM SE SALJE LEPA PEROVIc NA PARTIJSKI RAD U HRVATSKU' CENTRALNI :IDOMITET KDMUNISTICKE 'PARTIJE .JUOOSLAVI.JE Drugarskom CK-u KPH Dragi drugovi, u vezi sa novim rasporedom partijskih kadrova CK KPJ je odlucio da vam posalje na partijski rad drugaricu Lepu PeroviC. 2 Drugarica Lepa ie clan Partije od 1935. godine. Ella je dva puta hapsena i oba se puta odliCna drZala pred klasnim neprijateljem uprkos strahovitog muCenja i tereCenja. Drugarica Lepa je radila u beogradskoj partij.skoj organi.zaciji i hila Clan MjesnOg i Okruznog 'komiteta. Ranije bila je clan .adbora stranke radnag naroda u Beograd u. U poslednje vreme bila je clan Pokrajinskog komiteta za Basnu i Hercegovinu i Pokrajinskog Poverenstva za Basansku Krajinu. Odana.je Partiji i poZrtvovana ... ... Drugarica Lepa maze biti upotrebljena za rukov·odeCi partijski rad kako na os'lobodenoj takO i na neos1Dbodenaj teritoriji. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Lepa PeroviC Tito v. r. 1 2 DGkument se nalazi u arhivi CK SKH. Lepa PeroviC _je 'hila kratko vrijeme u Baniji, a zatim je otiSla na ilegalni rad u 'Zagr-eb, gdje je 132 kao partijski rukovodilac ostala do kraja 194.'3. g. kad se vratila na oslohodeni terito·rij. Dokument 9S PRVA OKRUzNA KONFER}i:NCIJA AFz ZA LIKU ODRzANA 15. RUJNA 1942. U MLAMUNICU Clanak iz )>Zene it borhi((, glasila Okr. odb. AFt za Liku, br. 7-8 listapad-stud.eni 1942. OdrZana je prva OkruZna Konferencija Antifasisticke Fronte Zena za Liku. Ona je dokaz, da je- naSa borbena organizacija -ajaCala i razgranala se toliko, da se ukazala potreba je.dne konferencij·e· za ·Citav okrug, na kojoj 'bi privremeni adbar - Inicijativni Antifasisticki Odbor Zena za Liku - polozio raCun o svome radu, na kojoj bi .se uoCili svi -uspjesi i neuspj.esi, donijele smjernice za buduCi rad i izabralo novo okruZno rukovodstva. ' Na lmnferenciji se vidjelo, da se u duSi, Zivotu i radu Zena kroz godinu dana njiho- · vag uCeSCa u nara.dnooslobodilaCkaj borbi izvrSio g.olemi preokret. One su pokazaJ.e, da nose veliki dlo borbe. na .svojim pleCima. One uzfmaju sve viSe uCeSCa u naradnaj vlasti i svakim danom su sv,e priznatije i ravnapravnije s drugovima. Zenske organizacije uz pomoc Narodnog Oslobodilackog Od.bora u glavnom organiziraju opskrbu partizana odjeCom i obuCom; a. u mnogome i njihovu ishranu. Veliki dio Zena rade kao bolniCarke u naSim bolnicama. NaSe drugarice se bor·e u barbenim grupama i. nstalim vojnlm jedinicama. Svakim danom rastu Zenske Cete. U podizanju kulturnog nivoa taloGder su postignuti uspjesi. OdrZan je niz sastanaka, proslava i kulturnih priredaba, sanitetskih i analfabetskib tecajeva. Radi politiCkog podizanja i izdi,zanja na:Seg kadra odrZ.an je niz kurseva. Organizacija je stvorila svaju Stampu, svoj list. Taka vidim'D d-a su Zene Like, smjelo ru.SeCi sve predrasude- i sramne priCe o Zeni, uSle u ,svaku ~ilicu narodnog Zivota. One uCestvuju u narodnoj vlasti i uCe Citati i pisati, piSu Clanke za svoj list i uCestvuju u oruZanoj borbi s naSim tlaCiteljima, pohadaju palitiCke zborove i obra-duju naSa palja. Sve to Cine one arganizifano. AntifaSistiCka Franta Zena je zatalasala mase- Z.ena Like. Ona ih vodi organizirano u narodnoos1obodi1aCku barbu, tumaCeCi da Ce ona donijeti ne ·samo nacionalnu slobodu nama Zenama, nega i aslabaditi na.S3 stvaralaCke snag-e i ·omoguCiti nam, da ih sve uluZimo u sv-etoj botbi za slobodniju i sre£niju buduCnost naSih naroda. Ali iako je Antifasisticka Franta zena organizacija, lmja je obuhvatila veliki broj Zena Like, joS uvijek ima mnago Zena, koje ne uCestvuju aktiVno u b-orbi. Malo je uCinjeno na ostvarivanju borbenog jedinstva Srpkinja i Hrvatica. :Sav rad s Hrva-ticama na neasl.abadenom- teritoriju sveo se na opskrbu i prikrivanje partizana, dok se jaCanju ·organizacije i njihove- politiCke svijesti posveclvalo malo paznje. Bilo je tih propusta i na oslohndenom teritoriju. NajbolH je ·primjer P. 1 u udbinskom kotaru. U referatima, diskusiji i re~z·oluciji konferencija je uoCila sv·e naSe· nedastatk:e. NajveCi od njih su, pored ,slabog rada na organiziranju borbenih hrvatskih · Zena, premalo osamostaljivanj.e kadrava, slaba veza izmedu pojedinih .rukov,odstava i pomanjkanje kontrole. · Konferencija je istakla, da je jedan od najveCih zadataka pokrenuti u borbu i organizirati one na.Be drugarice, koje su joS uvi'jek samo posmatraci velike bitke, .koj'! vade naSi narodi. Mi moramo ostvariti j edinstvo · srpskih i hrvatsldh zena u borbi protiv nasih tlacitelja, jer je to uslov nase pobjede. Organizac'ija mora obuhvatiti sve Zene Like. Ne smije biti grada, sela i zaselka u Lici, bez obzira da li je okupiran iii nij e, koji n·e bi bio abuhvaCen naSom arganizacijom. Mi Z·ene, koje sma s puna ljubavi i samoprijegora uzele uCe-SCa u naradnooslobadilaCkoj borbi, treba i moramo u.zeti udj ela i u N arodno-os1obodi1aCkim odborima - organima narodne i demakratske v Jasti. N a taj naCin mi Cerna pridaniJeti i uCiniti da naSa osl·nbodila·C'kit borba po.stane u istinu opCa narodna barba, koja Ce u svom pobje·donosnom, zavrSetku donijeti dostojan poloZaj u druStvu i nama Zenama. NaSim sudjelovanjem Ubrzat Ce se pobjeda nad okupatorom, ustaSama, Cetnicima, izbjegliCk•om londons-kom vlad·om· i svim protunarodnim· klikama. N a.Sim uCeSC.em u narodnoj v.lasti moCi Cemo lakSe voditi borw bu protiv izdajnika, naroCito protiv CetniCke bande, u kajoj o'kupatar danas nalazi posljednj.e ·up·ori.Ste. Moramo sklanjati naSu Zetvu i narodnu imovinu za nas i na,Su vojsku i ne dozvoliti da se ·okupator k~oristi jednim zrnom naSeg Zita. Odrzavanjem analfabetskih tecajeva, predavanja i sastanaka treba da podizemo kulturno prasvjetni nivo· naSih Zena. Radi izdi,zanja naSeg kadra moramo posvetiti najveCu paZnju kursevima, jer su dosadasnji donijeli veoma dobre rezultate. Pokazalo se da je to najbolji na~in da se I 133 �naS poZrtvovni i odani kadar osposobi za samostalan rad. Moramo ostvariti redovitu i iskrenu vezu sa rukov·odstVom, sa OkruZnim odborom. Rad niZih rukovodstava treba kontr-olirati, pomagati ih stalno dajuCi im taCna odredena uputstva i ukazujuCi na njihove nedostatke. NaS list mora postati list masa Zena, ogledalo njihovoga rada, organitZacija i bar": he. Da bi to postigli, moramo organizirati dopisniCku sluZbu. To su zadaci, koje Prva OkruZna Konferencija AntifaSistiCke Fronte Zena postavlja antifasistkinjama Like. K•onferencija- je izabra:Ia i okruZno. ruko-:vodstvo. Ono ima 15 Clanova. Od njih su 8 seljanka, 2 gradanke i 5 intelektualki. Drugaric~ su se r3:zi'Sle u svoj-e kotareve i .s·ela da zakljuCke konferencije donesu svim drugaricama, koje· -su Zeljno oCekival·e nji, hov povratak. Po-Sle su s Cvrstom vjerom u snagu naSe organizadje, u · svOju smigu, svijesne uloge naSe organizacije u nai-odnooslobodilackoj borbi, prozete vjerom da u bo~bi za svetu· stvar narodnog _oslobodenja; za slobodu i· ravnopravnost Zene mo:i'aju uspjeti, · NaSa sveC.auost Osvanuo je .topao i vedar 15. septembar. Napokon ·smo doC·ekale tu naSu sveCanost. Probudene, borbene Zene Like·, antifaSistkinje, prvi puta u historiji odrZava-ju slobodno svoje konferencije. Sakupile_ -su se druga.: rice iz svih k·otareva_ Like, da po~aZu svoju ljubav i divnu oda:qost narodnooslobodilaCk·oj borbi i njenom rukovodiocu KP, da p·osvjedoCe svoju spremno.st za da-Ijnje borbe. NaSle smo se n.lkon godinu dana poZrtvovnog rada, godinu dana uporne borbe ·da p·ok~Z·emo S.to smo uCinile do sada .za narodno oslobodenje, za bolju budu.Cnost nas i naSe djece. Da iznesemo naSe uspjehe, nesnalaZenja i te·SkoCe i da obogaCene is-kustvima po-demo joS smjelije u boj za istj-erivanj·e· faSistiCkih okupatora i uniStenje narodnih krvopij a, ustaSko-CetniCke bande. U divno ukraS.enoj dvorani, k·oju su iskitile naSe drugarice, g.dje su nas s ljubavlju gledala dva plamena Staljinova <Jka izmedu jakih boja naSih nacionalnih zastava, Zene stare i mlad.e razdraganih -sreCnih lica bile su gorde i pon~sne. · Skupstinu je otvorila predsjednica AntifaSistiCke Fronte· Zena z~ Liku drugarica Kata-. 2 »BivSi protunarodni reZimi onemO'gu.. Cavali su nama· Z-enam·a uCestvova:nje u politiCkom Zivotu«, k3..zala je medu Ostalim d-rugarica Ka-ta. »Danas', u je:ku najZeSCih bm-:bi protiv fasistickih razbojnika. i njegovih slu- 134 gu, u bor.bi, kojom rukovodi herojska KomunistiC'ka Partija, mi se borirno s naSim drugovim.a i ve-C danas imaino svoja politiCka prava. Zato bez straha gledamo u bu" duCnost. Zato na.Se drugar~ce uzimaju i puSku u ruku, da i u oruZanoj borbi obraCunavaju s faSistiCkim razbojnicim-a.« NaSu konferenciju su uveliCali svojim govorima i prisustvom i;n'~edstaVnici Komunisticke Partije, vojske; SKOJ-a i Saveza Mlad-e Generacije i mili gosti, drugarice predstavnice A:.ntifaSisUCke Fronte Zena iz Primorja i Korduna . .Svi predstavnici hili su pozdravljeni burno i zallosno, a naroCito· predstavnik KomunistiCke Partije naSe drugarice iz Primorja i Korduna. »Zivjela· KomunistiCka Partija« orilo s·e dvoranom. Klicanje je bHo dugo i burno. Prestajalo i raSlo ponovno. Zene •SU pokazale sVoju bezgraniCnu ljubav i zahvalnost KomunistiCkoj Partiji. Kroz g-odinu dana borbe uvjerile su se, da je KomunistiCka Partija 'spasiteljica, je-dina partija, koja je naSem -narodu ukazala izlaz iz faSistiCkog ropstva, a nama Zenama pu_t naS.eg potpunog oslobodenj a. Predstavnik narodnooslobodiJa,cke vojske ka:zao j.e: »Vi ste, drage drutgarice, vodile borbu zaj-e-d.no s naSim pa:rtizanima. PletuCi pro.Sle zim·e Carape, maje, rukavice i tako dalje za naSe borce, omoguCile ste nam., da smo mogli zadati te·~e udarce fa·MstiCkim razbojnicima.« Toplo i sestrinski je! hila pozdravUe-na drugarica predstavnica AF.Z Korduna.a Ona j.e izrazila Zelju, da se ostvari ·saradnja i izmjena isku_stva izmedu njihove AFZ i Like. Drugarica Hrvatica iz Primorja 4 govorila je o poteSkoCama pri organiziranju Ze·na u njihovom kraju. On a je kazala: »Mi smo dohi va-le vaS list ».Zena u borbi« i pr.enosile smo vaSe iskustvo na na•Se tJ.o. Ali naS rad koraknuo je 'Znat.no naprijed tek onda, kad je d-o.Sla jedna .drugarica iz Like i upO'znala nas u potpunosti sa .svim vaSim rezultatim·a na organiziranju Z·ena. NaS glavni zadatak jest organizirati Zene Hrvatskog Primorja u AF.Z, ukljuCiti i njih u moCnu AntifaSistiCku Fron tu Zena naSe zemlj-e.« Burnom klicanju antifasistkinja Hrvatica, jedinstvu srp-skih i hrvatskih Zena u bor·bi protiv faSizma, bo-rbenom jedinstvu Zena Jugoslavije,- antifaSi.stiCkom savezu svih slavellskih Zena, Zenama Sovjetskog Saveza nije bilo kraja. . 160 zena delegata Konferencije, koje su hUe predstavniee tisuCa Zena Like, ~Srpkinja i Hrvatica, koje su doSle da kaZu svoju borbenu rije-C, osjetile su da su Cvrsto· poveza~ ne jednom miSiju, da 'su Clanovi jedne borbene zajednioe, koja Zahvata Citav slobodo~ ljubivi svijet. To osjecanje ulijeva u nase Zile ceucnu snagu i odluCiiu volju za borbu nisticke Partije Hrvatske, Odboru Zena za do po.bjed·e nad mrskim tlaciteljima. Ono . Hrvatsku. se slilo sloZno i snaZno u rij eCi Z-enske Pismo drugu Titu himne: Dragi naS druZe Tito, radujemo se, da Te moZemo pozdraviti »1 mz zene iz erne noi:i s naSe OkruZne konferencije. U novi sad stupamo dan.« Mi Zene, sestre i ·kCeri Like, .Srpkinje j SveCani dio konferencije zavrSen je kli- Hrvatice, Cvrsto -smo povezane jednoll_l micanjem Kon£erenciji, narodnoo.slobodilaCkoj Slju, da se borimo svim svojim snagama uz borbi, Komunistickoj Partiji, drugu Staljinu, naSe oCeve, rnuZeve i braCu protiv faSisti-CCrvenoj Armiji, Sovjetskom Savezu, jedin- kih razbojnika i njihovih slugu krvopija stvu srpskih i hrvatsk'ih Zena, Zenama So- ustaSa i Cetnika. Stoje: Marija Katii-Kupr.eSm!in, Dara Cu.-dii-Vu~novi~C, Zo~~a. Kora.C, St.ojm~.~a Aralica. - Sj.ede: Marij,a Solja.n, Dr. Slava Oc.ko-Cetkovzc z Kata PeJnovzc vjetskog Saveza, na.Soj junaCkoj partizanskoj vojsci i nj-ezinom mudrom k.amandantu drugu Titu. Na konferenciji je bilo 160 delegata lz svih kotareva Like. Od toga 20 Hrvatica. Na podrucju Like ima 203 Antifasisticka odbora Zena. Od toga na osl·obodenom teritoriju ima 1810, a na neoslobodenom 23. Na oslobodenom teritoriju irria 6 kotarskih, 19 opcinskih i 165 mjesnih AOz (od toga dva gradska). N a neoslobod,enome ima 2 kotarska i 21 mjesni AOZ, od toga su tri gradska. Odbornica ima 1399. Sa konfet·encije su upuCeni pozdravi CK Komunisti-Cke Partij e- Hrvatske, Glavnom stabu IIrvatske, Okruznom komitetu Koinu- Veselimo se i ponosimo us-pjesima parti~ zana Like, naSih dragih junaka, a .s .rad·O-SCu i oduSevljenjem sluSamo o juna:Ckim pobje~ f$-dama i borbama jugoslavenskih- partizan-a diljem Citave na,,S-e domovine. Mi znamo da svim tim borbama rukovodiS Ti, dragi druZ:e Tito-. Radovalo bi nas, diuZe -Tito, da dodeS k nama u Liku. Mi Ti oheCajemo, ·da Cerna svim svo]im silama i dalje raditi i boriti se da pobj·eda nad mrskim Okupatorima i domaCim izdajnie;ima bude Sto skorija. 5 Drugarski Te pozdravljamo Delegati Prve OkruZne.konferencije A~ za Liku �.. 1 2 3 Podl~paC:a. Kata Pejno·vi.C, .predsjednica 10 AFZ za Liku. Dra,g"i,ca Karan. 4 RuZica TurkoviC: 5 Na konferenci ji bio je izabr.an no-Vi OkruZni odbor, 'll koji ..su uSle: Kata. PejnoviC (predsjednica), Jela BiCaniC (tajnica) i .odlbo·rnice: Smilja iP.okrajac iz GraCa<::a, Zorka KoraC iz Udbine, Marija KatiC iz 'Gos,piCa, Stojarnka Aralica iz OtoCca, DuSanka GostoviC-Grubor iz Brinja, Milkfl, Solaja iz Korenice, Mileva MilojeviC iz Go-spiCa, Milka UtviC iz-GraCaca, Dara •CudiC iz Ko'I'enice, Danica BuzoviC iz Lapca Gaga ZigiC, Danica BrozoviC, Ma·rija ·GlumiCiC-Pribit iz ·PeruSiCa i Pepica Saban iz Go-spiCa. !J. to~. 1942. g. u Lici se. razviO veliki broj akhvtstkmJa AFZ. Uz- drugance, ·koje .su veC u 19'41. g. aktiv.no radile sa. Zenama, istiCu se: u kota'fu GospiC - Ankica KosoviC Milica PoCuCa Simin~, ~arija Bur~aC (koja je 'kasnije pootaLa omladmskt rukovod1lac), Anda Njegomir Deva RadakoviC, Sofija PleCaS, Sofija TodoriC S~va TomaS, Luca VujnoviC-MilkoviC, Staka MiSCeviC; U 'kotaru Lapac - Dr<!-gica Desnica, Jelka Divj.ak, Zora Gr'biC, Staria Polovina, Sava PopoviC. U kotaru Ot.oCac - 'Smilja PailrdiC-SavatoviC, J~gbda Janja Divjak, Mileva KmeziC, Staka· SkendZiC (koja je kasnije hila omladinski rukovQ,dilac), Danica EgiC, Mara MirkoviC-OstoviC .. U kotan1- Titova Korenica - Bo,gdanka· 'DeliC, Smilja DeliC-GrkoviC, Mika OgnjenoviC, Milica Opseni·ca, Jovanka -Opsenica, Zo·ra Dragica VukmiroviC. U kotaru IPeruSi.C Gobac, Kaja ~ldkovi.C, Marica CulumoviC (koja !94.3. g. prelazt na oslobodeni teritori_j i postaje clan Kotarskog odbo·ra AFZ)_, Mare 1Balenovil:. U kotaru Brinje :- Marija SertiC KovaCeva (koj.a je 1'94~: g. zarobltena. od ustaSa, te nakon kapitula·cije Itall]e oslobodena 1 do oslobodenja nastavila radom u. AFZ), Milija VraneS, Milka VraneS Rabatina. U kotaru Udbina - Milka VraCar, Jovanka StaniC Cvijeta Divfak, Sofiia CvjetiC:anin; Mariia Groz~ d~il:. U kotaru GraCa~- Seia GrubiSiC, Jeka Dro,nJa~, .Tela. ,Bre~a. ~o1a.. ~arCetiC, Anka Pokrajac, P~ert·ca Babr-c, Mtlka Krtt-mC, Mara Muni,Zaba, Zorka PopoviC, .T oka Vojinovit, Darinka Brmbota i Mari ja RadakoviC. _ Dokt.1ment 96 PRVI KURS AFz U LICI Cl~ iz ))Z,ene u borbi<(, glasila AFZ za Liku, br. 6, rujan 1942. VeC smo se· duZe vremena pripremale za nrus prvi kuES. Nije to bilo tako .]a!m ni jednostavno. Treba1o je obezbijediti ishranu, spavaonu, uC.ionu i joS mnoio toga. Velika je uZurbanost vladala·, naroCito kod Clanica kotarskog A:O.Z. D. Lap a c. J er, one su bile domaCic-e, planink·e ... KonaCno je doSao Zeljno oCekivani dan. Iz Citave Like stiZu nam Zene· ve-sele i smjele. Znaju one, zaSto su doSle! Znaju one, da treba joS mnogo znati. o naSoj organi'Zaciji, o ciljevima narodnonslobodilaC.ke borhe, o sramnoj ulozi Cetnika i ustaSa. I joS jedno one znaju, a to je, da nisu do.Sle da uCe .za sehe, nego da to znanj-e pvenesu na druge Zene svojih kotareva. A to nije tako lako. Sve su njih ispratile Zene njihovih sela sa rije-Cima: » UCite samo, dobra sluSajte, da po,slije moZete nas uCiti !« I joS to uvijek njima zvoni u uSima, ti ih glasovi prate kud god se JY!aknu. Da, treba uCiti, a zatim dru.: ge nauC.iti ... Sve su u uCioni sa olovkama i tr-k'lma. Treba j-oS samo priCekati na OtoCanke i Brinianke. One dolaze iz datcka. Mora<u prclaziti prugu. A to je -opasno, tamo ih Cekaju CetniC.ke zasjede. Zbog toga imamo .iedaii dan zakaSnjenja, Ali zato sutra poCinj"mo rad na vriieme. Na kursu prisu-stvuju 32 antifasistikinje. Od tih su 9 Hrvatica. Imamo Cak i goste, dvije drugarice i,z D-almadje~, Govori prvo o znaCaju AFZ. PredavaTreba da se piSe referat ·o tor: predavanju. '~H> ·J36 S8 .;(' kra~ko. - J·e· li vam svima jasrt·o, o Cemu treba pisati? Nato C.e jedna od drugarica iz graCaCkog kotara: - A kako bi bilo, kada sam danas prvi puta cula za referat! Drug a dodade: - A ja sam .samouka. Skora sam nauCila pisati. ICi Ce mi malo teZe! Treba jos jeda'iuput, dva puta ponoviti, dok svima ne bude jasno. Mora .se temeljito nauCiti sve, -Sto smo predvi.djele u na:Sem planu. u jednom kutu sjedi lijepa zena, krup.nih smedih ociju. To je nasa Soka. jedina koja j-e na kursu nepisme-na. Pred. nj-om stoji veliki zadatak. Upamtiti sve i joS nauCiti pisati. I zato je ona Sirom otvorila svoje velike sm-ede oCi. Sarna •Se sebi Cudi govoreCi: - Ma, gdje Cu ja to sve nepismena popamtiti! - HoC"S, moraS ... - sokole je ostale. A naSa S"k~ RaMo sluSa. i dok -o-stale· piSu ref.erate, ona Skripi po tablici -sa sv.ojom pisaljkom A, B, C ... Cuiu se koraci u hodn!ku. Netl<o bo,iaZlj.ivo kuca na vrata na-Se uCione. Unutra ulazi- s punom torbom i vr-eCicom ~starija se]janka. Pozdravlja nas: - Smrt faSi-zmu, drugarice! Donijela-. sam vam hrane. Ogleda se po sobi i nastavlja tise: - UCite, samo uCite, mi Cemo se o svemu drugom brinuti! Zna -ana, da se tu mnogo ne govori. Tu se uCi. Na prstima odlazi. A iza nje se samo Cuje 9djek ».Smrt faSizmu ... « Donose Zene iz sv:ih sela braSno, krumpir', komun~ ma-slO, jaja. Iz BuSeviCa Cak peC-eno janje i voCe! One se sa ljubavlju i briZljivoSCu .staraju za sv,oj prvi kurs. Zna. ju one, da -iln je svima p-otrebno znanje, ali znaju i to, da -svaka ne mo.Ze sti.gnuti na kurs. Imaju one joS tisuCe duZllosti, i u kuCi, i oko djece, i u narodno:o-slobodila-Ckoj borbi! Ali one i to ,znaju, da Ce drugarice, vrativSi se sa kursa u svoja sela, znanje steC·eno na kursu prenijeti na njih. Toga su svije.sn-e i Clanice kursa. Svijesne su da treba .Sto viSe nauCiti i tada to prenositi na sv-oja -sela, u svoje kotareV·e. Sve one dobro znaju, da nisu jedine ·one Zeljne znanja. Ima j-os mnogo takvih, 1mje jedva cekaju, da im se. samo pruZ-i ruka .... Na kursu se uCi o ciljevima nar{)dnooslobodHaCke borbe i ·o ulozi naSe organiza-cije u toj borbi. Jedna •od drugarica pita: - ZaSto Oetnici prilaze okupatoru? Odgovora ima nekoliko. Od jednom nasa Soka progovori: - A, hom' zbog svog dZepa, Sv·e pogledasmo u Soku zadivljeno. Svima nam j e drago, da 'Soka razumij·e i pamti, 1 ·Pusli je O'VOg kursa u Lici su stalno· odr-Zavani kurSJevi za Zene .pri OkruZnom odboru AFZ. Kroz njih IS1l :prolazile skoro sve Clanice seoskih, opCinskih, kotarskih i okru-Znih odbora AFZ. Na kurseve su sto se govori, i da sve bolje pise. O.becala je da Ce napisati i jedno pismo za na-S list »Zena u borbi«. U poCetku sa uCenjem ide malo te.Ze, a poslije sve lakse i h>kSe. Osnovno pitanje s·e svladal{), a to su- cilj-evi naSe narodno;oslobodilaC.ke ·horbe, i za-Sto s·e bore naSi pai:-tizani. NaroCito ~;v-e interesira org'ani,zaciono pitanje AFZ. Poslije 15 dana zajednickog rada i zivota, razi-doSe se Clani·ce- sa· prvog kursa AF·z. VratiSe s·e u svoje kotareve, di pokaZu na djelu sta su ucinile. Mnoge su otiSle veC sv·ojim kuCama, kad dod·e Covjek srednjih godina i zapita nas za svoju drugaricu Soku, da li je ·oti>Sla kuCi. Rekosmo mu da j·e-st i· da je :mno-go nauC.ila na kursu. - E, da, kako hi tO ona mogla, kada je. nepismena? - zapita nas drug. - Lijepo, imala je volje i ljubavi pa je zapamtila · sve, a k tome nau-Cila i pi-Sati. Drug nas zacudeno pogleda. A jesi li ti pismen, drilZe? - Nisam - odgovori nam, a rni sve u jedan glas: . . - Sada Ce te tvoja drugarica nauCiti pisati. A ·on sretan i pono.san -ode za svojom Sokom.1 dolazile i Zene iz neo-slobodenih sela, koje su s·e posli i-e zavrSenctg kursa vraCale opet na _ ilegalam. politiCki rad u svoje selo. P.rogrami tih kurseva •Oili -su ·politiCkog karaktera. Dokument 97 UPUTE 0 ILEGALNOM RADU SA zENAMA NA PODRUcJU GRADA KARLOVCA KRAJEM RUJNA 1942. KAKO ORGANIZIRATI ODBORE AFz U SAMOM KARLOVCU ... Radi lakseg okupljanja i aktiviziranja Zen-a organiziraju se·octbori AFZ po zanimanju (odbori radnica, intelektualki, domaCica, namjestenica itd.). Svi odbori koji su zastu• pani u mjesnom odboru AFZ razvijaju svoju aktivnost: u tvornicama, kancelarijama, Skolama, na placu, pred trgovinama itd. Prvo bi trebalo organizirati j-edan in ic i j at i v n i o db ·o r u kome bi trebale .biti zastupljene radnice, intelektualke, domaCice, namjeS-te:trLce itd. ·Clanice tog inicijativnog odbora imaju zadatak organiziranje odhora svaka po sektoru gdje radi i krece se. U taj odbor treba uzeti najborbenije i sposobne orgarii'zatorke koje Ce moCi da ra2viju Zivu djelatnost na okupljanju sto vise zena u AFZ. Sam inicijativni odbor ce imati vezu sa Okmznim oc1borom AFz odakle ce dobivati direktive- i pom-oC za rad. Kako Ce raditi drugarica iz ini.cijativnog odbora odgovorna -za rad me.du radnicama po tvornicama? .Sve poStene _radnice koje mrze okupat'9ra i nj.egove· -sluge ustaSe i Cetnike, koj·e sU ·spremne da podpoma.Zu narod;nooslobodilaCku borbu treba da se organiziraju u AFZ i to tako da se stvetre odbori {).<1 najborbenijih drugarica, odbori od 3-4 clana. Odbo·r si izabire predsjednicu. Sve te odhore po raznim tvornicama treba povezati tako da se stvori jedan odbor u koji ulaze pred·sjednice svih tih odbora. Taj odbor povezan je sa inicijativnim odborom preko drugarice i-z inicijativnog odbora. 137 �D u Z n o s t i d r u g a r i c a p n tv o r n ic a m a k 0' j e s u ·o r g a n i z i r a n e u AFZ. U tvornicama s.e izraduje razliCiti materijal kao na pr. platno, Stof, svila, munkija i ostalo za potrebe vojske i okupatora, a duZnost Je drugarica da vrSe sahotaZu t. j.' da laganij e ra.de kako bi Sto manj e izradile materijala, da kvare robu, da. kvare strojeve, da razne· stvari iz "tvornica iznos·e van i Salju za potrebe na'rodnooslobodila.Ckoj voj"sci. Isto taka treba da traze v.ece place, te da drugaricama u tvornicama govnre i tumaC·e tko je krivac za tako bij,edan Zivot radnica i za.Sto imaju tako male plaCe. Osim toga treba da i na sv-e druge naCine populariziraju i pod.pom'Dgnu narodnooslobodilaCku borbu. Kako Ce raditi drugarica i'z inicijativnog odbora odgovorna za rad medu inte.Jektual·kama? Isto taka kao i kod radnica treba organizirati 9dbore od 3-4 Clan a sa predsj edniconl i. Svi odhori intelektualki povezuju se u jedan odhor u koji ulaze sve predsjedni-. ce, a taj ·odbor o·nda se pov-e.zuje sa inicijativnim odborom. Rad medu inte1~ktualkama obuhvaCa sve Cinovnice, namjeStenice uCenice. D u Z n o s t i .s u d r u g a r i c a i n t ·e 1 e ktualki namjeStenica da .tra.Ze veCu plaCu, da naba.Vljaju propusnke, Je:gitimacij.e, da daju obavjeStenja, da proturaju letke itd. Omladinke ucenice treba .da vade propaganda m·edu uCenicaP.l.a protiv faSistiCke metode uCenj a u Skolama, da sabotiraju faSistiCki .naCin pozdravljanj~1, da ne idu na ustaSke parade iii ako. veC moraju da Sute kako bi se odinah vidjelo da su nezadovoljne, da ne idu u ustaSke organii:acij-e, da Salju omladince u partizane kako bi se spreCilo njihova odlaZ·enje na istoCni front, da prosiruju letke protiv okupatora ustaSa i C·etnika itd. Isto tako organiziraju -se i domaCice kao i radnice i intelektualke. DuZnos.ti domaCica organiziranih u AFZ uz ostalo je i slij-edeCe': Kako danas na tr.ZiStima nema ZiveZnih namirnica onoliko koliko je potrebno naro.du, te domaCice moraju u i'~dovhna stajati bilo na pijaci bilo pred duCfmima po nekoliko sati i na koncu niSta ne dobiju to treba da domaCice ·otvoreno izraZ.avaju· svoje nezado-voljstvo pred svim narodom, te da ukazuju zasto moraju gladovati i taka skupo placati. Isto taka sada kada dolazi zima te nema drva·, treba da domaCice svoJe nezadovoljstvo Sto Ce im se -dj.eca smrz::ivati otvorenO izraZavaju. i govore .ko je zato kriv. Treba im tumaciti kako su fasisti do sada .govorili' da 138 su za sve zlo krivi Zidovi, a medutim se vid'i tko j-e kriv: da je glavni krivac okupator koji pljaCka narndnu imovinu i sve izvlaCi iz ·naSe zemlje. To sve treba ubacivati na skupovim•a: jedna Ce j·ednu- rij.e·C, druga drugu i tako Ce se pretvoriti u otvoreni protest. DuZnosti svih drugarica organiziranih u AFZ jesu: 1. Da spreCavaju odlazak muZeva, braCe, djece i ·oCeva na istoCni front i u usta&ku vojsku i da ih u koliko imaju oruZje u ruci Salju medu partizane. · 2. ·na sakupljaju hranu, odjeCu, obuCu· i sanitetski materijal za narodnu voj:sku partizane. 3. Da Sire jedinstvo svih Zena Srpkinja, Hrvat:Lca i muslimauki itd. u borbi protiv faSizma. 4. Da vade antifasisticku propagandu, da S·preCavaju fa.Siziranje Zena i Z.enske omla~ dip.-e, da uni.Stavaju faSistiCke organizacije Zena i spreCavaju stvaranje novih. 5. Da vade borbu protiv izvoza hrane i g6riva u zemlje naSih tlaCitelja, fas.istiCkih okupatora. 6. Da vode borbu za ravnopravnust Z.ena i muSkaraca u tvornicaffia i radiouicama (jednaka placa za jednak rad), na studijama i t. d. 7. Da vode borbu protiv slanja Zena na iad u NjemaCku gdje su izloZene teroru, gladu i poniZenju. · 8. Da prikupljaju sve poStene Zene be-z obzira koje su vjere, nacije iii politiCkog uvjerenja u jedinstveni A. F. i t. d. Kako Ce raditi odbori Svi odbori treba da se po moguCnosti sastaju jedan put nedeljno i da podno.se iZvjeStaj preko odbora pojedine struke inicijativnom odboru, a ovaj opet odboru za ·okrug Karlovac. Inicijativni odbor je privi'emenog karaktera to jest, ·on Ce postojati sve doUe dok se ne stvore odbori po poj.edinim sekto~ rima a onda Ce se ad odhora (odbo·ri u kojima su predsJednice) izabrati mjesni odbor. IzvjeStaji inicijativnog odbora treba da se Salju redovito OkruZnom odboru i da sadr~ ze pregled organizacioni (koliko odbora). kako se odrZavaju sastanci, kako Zene prihvaCaju organiziranje u A:FZ, kakovo je raspoloZenje med·u Zenama ..Sav s·e rad ·mora -od~ vijati U stro~goj ilegalnosti i prij.e nego se koja Zena o-rganizuj·e u AFZ, ti'eba · ju upo~ zoriti na konspiraciju, da ne bi sluCajno brbljavoscu skrivila provalu ostalih druga' rica.1 1 Rad AFZ u Karlovcu p0;pnm10 je org.amzi~ rani.ii karakter u jesen 1942. ,g. kada je hio .formiran lnicijativni mje.mi odbor AFZ za grad Karlovac, u koj.e su uSle: AnoCka {Slovenka}, Ba<rka Toma.c, Zlata 'Or~aniC, Ankica PeretiC i Stanka S,prohar. Inicijativni odbor stvorio je· plan rada prema dobivenim direktivama sa •oslobodeno·g teritorija. Rad se sastojao na stva•ranju pododbora antipo tvornicama, uli-cama i uredima. Prek.o tih odbora aritifa.Sistkin ja Sirila se ilegalna Stampa i og:-ganizirana je materijailna rpomoC dj.eCjim domovima kao i partizanima. Kroz kratko vri jeme Inki iativni od·bor je oformio 15 takvih pododboxa, u koi·e su bile ukljuCene radnice, .gradanke i intelektualke. fa~istkinja Medu Zenama koj·e SJU u toku 1942. g. aktivno radile uz vel: spomenute drugarice nalazile su se: Desanka· MiljenoviC, Emilija Zinaja, Ana Leskovac, Fanika Debelj.ak, Anka Maljkovi·C, MaTina Udier; Zorica KlobuCar, Maca Gojak, Marica MarinkoviC, dr. Vera SariC, 'Andela Fili;pac, Katica SantiC, Vera GreguriC, Agata Zvan, Dr~gica Ben.CiC, Mara LukaCevil:, Stefa Luka:·CeviC, Fjok1a Ivanova, Anka Ka.:. sun, Ankica KlopoviC, -.Slavi.ca LivojeviC, Katica Bar~iC, Ljiljana Pinta-r, Jelka Povodnik, Milica FraniC, Nada .Strzalko-vski, Justa MatasiC, Ankica Filipovil:, K.ata StiSCak, Anka SehtiC. Zdenka TonCiC, Mira KuCiSec, Mariia Bo·ZiCevit-JuratiC, Zlata SkrtiC, Nina Drozdova, Du~ka Vita-k, Desa DrakuliC, Neda UtviC-VolariC, Biserka KrkvariC, Dra:ga ·Goiak, Janja Goiak, Jovanka VeSoviC-Zlata:riC, Katica LjulbanoviC i Kati·ca SabljariC. Uokument 98 TALIJANSKI I cETNicKI ZLOciNI U SELU GATA Prikaz Jure K.aStelana iz ,Dalmatinke u borbi(<, glasiZ.a AFZ za palmacij.tt, br. 1. 1943.1 Nema srca da bi <>plakalo ·sasje.Ceno meso lju,dsko od Prosika do Pocelja, od Graca do Mosora. Nema pjes~e. Nema rijeCi. Nema glasa. Mate, Ante, Ivane, ko vas mo-Ze dozivati dozivanjem? Ko vas maZe op1alkati plakanjem, rane na ranama. Vi-Ci niz IJi.nac. Vi-Ci moru i zelenim livadama uz Oetinu.. Z<>tko; Marijo, Matij•o, gdje ste da vas nema na paM sa ovcam·a·? Mrtv.e ruke materine privijaju iznakaZenu dj·ecu, sasjeCenu. KrvniCka CetniCka kama isj.ekla j e i:z utro be novornden:Ce. U krvavom bratstvu po.vezane su ruke i oCi krvavim mhuzom i krikom uZasa. Pokoli. Mlij.,lm iz razlupanih kanta slilo s,e u krvi mljekarica, krv se spojila s bra.Snom iiZ proparanih rurbaca i vre·Ca. Zene su nosile kruh. Lz gra,da <lU nO'Slle zal<>gaj gla,dnoj djeci. U Stazici, u kam·enoj Stazici, prekinuo se put. Zli dane, crna ubieo. Neizgovorene rijeCi. NeZivjeli Zivot. Snivani snovi mla-dosti. Radosti te.Skog djetinjstva. Sve &e Je zbilo; zgusnu·Io, pve-raslo u lice strahote. Go'ri ~elo. U plamenu je Po" celj. Miris paljevine. Na -svakom rnj-estu jo.S CujeS Zivot, dLsanje. HoCe li pj-esma da proVrije·: »Hajd u kol·o~ janje moje ... « 1. 0 zvjerstvima, koia su Talijani i Cetnid 1. X. 1942. izvr~ili u selu Gata u kotaru !Split, postoji izvjeStaj OkruZno.g komiteta KPH Srednje Dalmitcije ·P.okra jinskom "komitetu KPH za Dalma:djru od 4. X. 194'2., -koji ovdje doslo.vno don-osimo: >}Kako sam vam javio, u ·Gata su Talijani st~gli 30. p. m. da po;p-ravlJ<iju ces:tu, koju sru. naSi 1"azorili ranij·e. Oni nisu mogli mobilisati seljake za ;popravak puta, jer su i·sti utekli od kuCe, pa.k su za- Samo leSevi. Mir zgadSta. Sve je izbje:glo. Majka, luda od ljubavi, skoCila je u piamen i odnijela mrtvo dijete. Ra·slkrilj·ene ru~ ke ostale su kao dvije teSke, neo·sve:Cene · ruke osvetnice. · 1 1 I pala j e teSka ern a no C. Iz proho.denih srca, iz i.deCenih s-isa, iz prere-za:nih vratova, i·z proparanih utroba, iz z;emlje i kamena, iz s·kamenjenih .Gata ad uZasa vapi osveta. Ko 6e zaho·raviti vndu na Brusu, na Veloj Studeni? K·oja Ce prva godi•na uroditi pSenieom oiZimicom, da .se za praoznik okiti~ mo? ·Gdj e· ste da kro.z .s-ela zapj evamn, da se zagledamo? ·Gdje su kuCe danas popaljene, pusto s·elo i"z kame:na i·SCupann? Gdj.e su pu.ti,- vinogradi u vi.Snjama, gdje su Gata? Mosore, planino kalnena. Crna O'd · kre;Seva, praha i ·o,lova. M·osore, . pj.esmo 1 krviju ispi.sana. Mos-or-e, vatro srcima uZg~na. ~ Gdje su Gata? M,Os·m~e, brate, ljuta stijeno. Mosofe., si- ne i majko i sestro·. Neka puknu pu.Ske na 1 Culkama, osv·etniCke ·pu:Ske partizan.Ske. ZaJZelenjet ce se polja. Zapjevat ce pje, smom osv•etniCJka pusta polja, krvava p-olja, zapjervat Ce puSke partizanske. ustavljali sve Sto je prolazilo tim p.utem i silili i-h da r.ade. Ono, Sto su ani ,po danu ura:dili, seljaci su no.Cu digli i ostavili straZu da za,puca, ako do·du Talijani. 'Stariji ljudi sll htjeli da oni ostanu na straZi, jer ·da omla·dina ne Ce biti dobra. Strra•Zari, kad im je dosadilo, povukli ·su se kuCa:ma t-ako da na putu nije ·bilo nikoga. Prv·og po danu je -doS1o oko 160 do 200 Cetnika predvod-enih Talijanima sa kamionima. Cetnici su I 139 �stali paliti, pl jaCkati i klati sve do- Ce,ga su doSli. Broj zaklanih -se j.o_§ toC-no ne zna, iako su ih naSi pokopali, ali ih j·e bilo preko 100. Strahote s·e ne daju opisati. Sve Sto niie mo.glo uteCi, na najsvi-repiji n<,~.Cin je u'bijeno. 'Zene i djevojk·e silov<lille, isjeCene •sise i -ostali ·dijdovi tijela. Staraca imade najvi.Se medu ubiienima a i djece. Mnogo je izgorilo bol·esnih i nemoCnih u kuCama, koje su sve od reda popaljene. Ubijenih ima na_ivi.Se noZevima i to veCinom .pr·erezan ;grkljan. Prizora svakojakih: dijde u naruCju m.aj-ke za-klano ·skupa s njome. Na rnekim mjestima velike ,gomile ubiienih, po 1{) do-15 skupa. Svijet se svu.gdje sklanjao, -ali tko· je gdje uhvaCen, tu je i zaklan.« U sdu Gata od prvih dana okupa-cii'e radi Je1ica CoviC, uCiteljica, koja je odrZavala vezu sa I. mosorskim odredom i or,ganizirala Zene u selu. Bi1a je Clan 'OpCinsko.g odbora AFZ. Poginula je u CetniCkom pokol ju I. . X. 1942. Toga dana .ffinogi su se dru,govi uspj-eli spasiti, jer i'h je Jelica C')vi.C uspjela ohavijestiti o· dolasku neprij,atelja, prij-e ne,go je i sama postala njihovom Zrtvom. Dokument 99 OTOK SMRTI lz »Zen.e u borhi«, glasila AFZ Hrvatske, hr. 2, 1943. 1 Oko pola noc1 trZ.e nas ilz nemirna sna otkljucavanje vrata. Dvije mlade djevojke u drorijcima upadaju u Celiju. U maloj, zaguSljivoj sobici je neitzdr~ zljivo. Deset nas je na cetiri kreveta. Smrad caruje. Dosljakinje govore poluglasno slovenski. Jednoj moze biti oko 16, dru·goj 18 godina. Prljavstina cvate na objema. Mlada ima s·i· roko plosnato lice, iz koga vire dva g!adna o-ka. ··-· · - Od ku•da si dosla< - pitamo je. - Sa atoka .smrti. To je nas - bivsi otok Rab. - Zasto otok smrti? - Zato, je-r sam u o,s.am mj-eseci, koje sam tamo provela, vidje1a viSe um-iruCih i mrtvih, neg-o za cijelo·g mog Zivota. - Da li vas. je bilo mno·go? - Ja sam d·oSia s prvim transport·om, u kojemu nas je bilo 350. Pos!ije ih je do.Jazilo sve vi1Se-, .sa sviju strana. Broj se povi·sio ·na dvadeset i pet hiljad'a. - Strasno je bilo·, - pricala je dalje. USi su nas griZle, a Cistiti se· nije mo.glo. Bilo ih je odvise. Kad sam protresla haljinu, padale su ,g nje kao sj·emenje po polju u proljece. Vade nije bilo, je•dva pola litre na o·sobu. 1T-o je bilo i za pranj-e i za pi6e·. Ruke smo skrivale p·od pazuho, sti.djele smo se bile su sugave od prljavstine. - A more? ZaSto s-e- niste_ u njemu kupale i prale ruhlje? · - Jedan je mu.skarac pokusao. Smjesta su ga strijeijali. - A vaSa hrana? - Gladovale smo. U danima kad smo dobival-e hranu, rwSile smo se .od slabosti. Ali bilo je dana kad u·opce nismo nista d<Jbivale. Kuhinja je bila pod v·edrim nebom1 za vrijeme kise i bure nije ·Se kuhalo. A bilo je dana i bez drva. Tada se tako<ier mJe kuhalo. Tada smo dobivali S·rumo. 10 de'kagrama kruha. 'Tko je im8Jo zlatnine·, m·ogao je za to. ·od v-ojnika -kupiti hrane: vjenCani prsten - 20 d'kg 'kru.ha, sat - 30 dkg. I kuhari su prodavali na.Su -hranu, a mi smo za ruca,k dobivali mhtku. vo.ctu. u ·danima kad nije bilo hrane, ·rovali ~sm.o 'PO' srneti-Stu. Ako bi nasli 'kakvu k·ost, pekli bi je pod iiatorom. Malo j e nas pre>Hvjdo tu no c. N estalo je mnogo ·Satora i djece. Bo-dljikave Zice, kojima je bio ograden logo-r, bile su · naCiCkane dronjcima i truplima·utopljeni'ka. Nad leSevima, nad mrtvima, nad oCe-vima i majkama cvili.la su- ne·moCna djeca. A fwSistiCki vojnici i oficiri izrugivali su s·e: »-Sto· je manje onih koji su protiv nas, tim bolj-e. Najbolje· Ceo biti tkad i~ginete svi.« 'Te sm·o rij.eCi ad ·Sad~ s'lu.Sali svaki dan. Prije riekog vrem-ena odpremili su gotovo sve- internirce sa o:toka. Ostali su samo samci be·z dje-ce i starci. - A zaSto su te sa-da poslali U- zatvor, na proces ?- Od_ pokrivaCa sam sa.Sila suknju. Bila s·am gala i viS·e ni.sam mog,la da iz.drZim od hladnoce. A oni su prepoznali svoj pokrivaC i eto, p·oslali me na sud da od-govaram za kradu .... 1 10vu je crticu pisanu na najtanjem ,papiru, pro~ krijumCarila 1943. g. iz faSistiCke -tamnice drugarica, koju .su pred viSe- od 1go-dinu dana u zasjedi na oslobodenom terito-riju uhvatili .(etnici i predali talijanski-m okupatorima. Odnosi se na 1942. g. U srpnju 1942. g. talij,anski -su okupatori na Rabu u ·selu Kamporu osnovali koncentracioni logo.r. Logor je bio smjeSten na najnezdravijem, moCv.amom mjestu otoka. U njem nije bilo haTaka i zatoCenici s-u morali nofiti u S.itorima 1bez pok-rivaOa. Ishrana je hila viSe nego o·skudna,. a us to -su straZari krali r1.iv;eZne namirnice odred-ene za internirce i prodavali ih onima, koji su mo.gli da plate, trra·Zel:i za komad kruha zlatan sat. Od oko 13.'000 zato·Cenika, ko·ii su· dovedeni na Rab u studenom 1"942. g., umrlo je do proljeCa 1943. g. oko 4.400, Sto predstavlja post-otak od ·sko_m 34 .posto. Od _gladi, di·zenterije i griZ·e· u-mirala. je dnevn<> oko 30 do ~0 !judi. 0 djeci da i ne govorim. ·ani koji su zakapali m-rtve, imali su dan i noC pnsla. Rwdalo .se i umiralo- p-od istim Satorom u kojemu je 5 centimetifa slame zamtjenjivalo p·ostelju, Neki su pokusavali i bjezati. Trojici je uspjelo. Ostal·e su pohvatali, a is'\o tako i domaCe Rabljane-, koji ,su ih prevaZali bar!kom preko. mora. I jedne i druge su- postrije!jali. P.os.lijoe lj etne Zege, stradanj a od Zedi i jesen. Ki·S-e i bura. N ocu smo cvolmtali zubima od hl,.dno.Ce. Ce-sto su nas iznenadivale stra·Sne bure. Bijes- nabujalog mora, ogro·mni va1ovi koji su udarali n hridirne, kvasili ,sur nam prnje po tijelu, odno-sili Satore i ono malo slame is.pod nas. U straSnoj buci razbjeSnjelog mora, Cesto se Cuo p.laC i jauk nesretne majke·, kojoj su bjesni valovi istrgli dijete lz ruku. uSiju, dmSlo· j.e ne.Sto gore - Logar na Rabu - jesen 1942. g. NoC izmedu 25. i 2·6. stude·noga ne Cu nikada zaboraviti. U dva sata po ponoc1 probudila nas je strahovita bU'ka i lom1java. Ra:zuzdano more moCil-o na:s j.e .svojom slanom kisom. More je tolilm nabujalo·, da smo· do pasa stajall n vodi. Morali smo se pridrZavati za -kame·nje i hridine. Pu.Ske, vojska, internirci, slana pjena morskih vaJova, huka oluje - sve je to bio kipuci, Judi kotao· 141 140 �Dokument 100 SVA C:E DILA DOCI NA VIDILA . lz .,Dal.matinke u borbi((, glasila AFZ Dalm(~cije, br. 1-2 194!5. g.1 Svoje patnje i stra:danja, pobjede i po~ raze naS narod i'zraZav~ kroz pjesmu. PJe:sma govori o ouom Sto je_ narrod najdu.blje osjetin, Dna i-de od usta do usta; prenosi s,e s koljena na kolj.enO', Zivi u s·rcu naroda. Zive u srcu naroda, pj-esmorm· opjevana, stra:S:rla ·zvje-rstva Talijana, Nijemaca, ustaSa i Cetnika. - Zene su najjaCe osjetile ubijanje ·djece i paljenj.e .domova. One C-esto o njima piSu. Talijani su veC davno otiSli, ali starica iz 'l'omislavovaca na Pe'ljeScu drZi ih U' straSnoj uspomeni. Ona pi'Se dana.s: >>TeSka tuga moj.e sr,ce para Kad s,e sj.etim talijanskih b.arbara.(t Opisuje strijeljanja i ubijanja na Pe1jeScU od strane- krvavog kolonela Rokia, pa zavrS-ava: 1>Nema p,era koj bi opisalo, Ni papira koji bi primio T <UZrni narod Sto je pretrpio~« N em a per a, ni papira. Tko da C?PiSe gi'IO. zne rujanske dane 1942. u poljickim i hiokovskim seliina. Iva Grgic, iz sela Vlake, uspje,)a j.e pobjeCi p1~ed koljaCim,a - Cetnicim.a, koje T:v lija:ni vade u s,vojim kamionima. Naikon pokolja vraca se u selo i gleda hrpu zaklanih ljudi. Prizor je uZasan: >>Stralno ih je pogJ,e.dati bilo Kako im j1e iskidano tilo. ]ednomu m oCi izbijerne, Drugmn pola glave odbijene MoZdani .sJt nekom raspr.slw:ni 1 sa cmom zemljom pomijdani.(( ~ Iz »Saop.Cenja ru talijanskim zloCinima protiv Jugoslavije i njenih na:r-oda<( 1946·. g. izdanje Dr~ ~avne ko.misi·ie · za -utvrdivanj,e zlo.Cina okupatora i njihovih pomagaCa-- Be01grad 1946. g.:. » •.. Potpuno isti sistem borhe prohv naSe.g naroda i isti sistem zloi":ina protiv nebontCkog stanovniStva kroz rriasovnu internaciju, primj-enjuj-e se i g u o'blasti VI i XVIII armijsko1 korpusa (Dalmacija i Herce,govina). Tu vidimo istovjetno po,stupanje kao i ru olblastima Cije smo stanje veC izlo,.Zili: hapS·enje istaknutih gra:dana ne,posredno P? oku.paciji; pojaGanje aktivnosti tokom. prve P.~lovme. 1942: t napokon po,Cetak masovne mtemaCIJ~ u ~Jeto t<Ste go·dine, koja .ge akcija bez prekida nastavl.Ja sve do kapitulacije Italije. . Ali ni u :prvoj fazi -.do lipnja 1942. - za broJ interniranih osoba ne hi se mo,glo reCi da je hio neznatan. Na ,pitanje guvemera Dalmacije koliki j: hroj intemi-ranih Dalmatinaca u ltaliji, odgovonh lVIarija Radalj gleda u isto vrijeme isti prizor, samo u drwgom sel u: »]{,eki ruku, neki nogu nema, A nekome .glava odsjeCena. fa s-am stala lica im gl'edati Ne mogu ih od krvi pomali.u RuZica KlariC pi1Se o zatonskom- p·okolju: »Tu je bilo Zalosti i tuge. BaS godin,e letrdesetdtruge.u Ljud,e su .dovo.dili do g1~obova, pucali u njih, pa ih. Zive bacali u rake: · »Osctmnfl!est .sivih sokolova, Zive gone .do h[,adrnih grobova. Svakom me bi smrtanoSna r-ana Al grobnica svakome je dana! u Pje·sm.om su opjevana zvjerstva, a'li ona izraZava 1 duboku vjeru naroda u osvetu ·nad zloCiilcima. Narod Ce im .S"a.d suditi. »AI Ce doCi -pravda narodna«, kaZe Iva GrgiC, pa nastavlja: »Za zloCine svak Ce odgovarat Narod sam {:,e a tom zakon stvarat.11 Oni Ce poku_S.avati da se oprav·daju, ali Ce im sve biti Ulzaludno. »FaSisti (;e k.azat, ja sam {JoSten bi.o_, A da ko j.e naS narod pob-ijo«, pitat Cemo ih na naro.dnom sudu. NiSta ne Ce izm,aCi pravednom gnj,evu naroda: )>Sva f:,e dila doi:i na vidila.« su: splits-ki fPTefekt Zetbino· Pov. Jbr. 7258-Gab. P. 'S. od 15. svihnja 19-42, kotarski prefekt .Scassellati Pov. hr. 2277, ,o,d 25. svibnja 1942. i zadars'ki kvesto.r Pov. hr. 03001, od 25. 'svibnja 1942., da je od I. studenog 1941. do 15. svihnja 1942. internirauo i odvedeno u koncentracione logo-re u ltaliju 2.04.8 osoba Ak·o hi se tome hroju dodao i broj zatvorenih u · samoj Dalmaciji, koji zuatno- [p'remaSuje onaj prvi, kao i hroi oso:ba interniranih d? novem'bra 1'941, vidjelo bi se da hi dobiveni zbrOJ izui'() znatan postotak stanovniStva Dalmacije. Ali ono na_iteZe otpoCinie tek lipnj.a 1942., Sto · s·e najbolje ogleda u nalfedbi guvernera Dalm-acije od 7. 'lipnia }1942. Radi sporov,Oldenja u Zivot te naredbe, ·on "_i.e na·redio da se otvori nov koncentracioni logor, u koii hi se internirale uglavnom osobe. ko.i~ su ujedno i taod. Iz nj,e~ov:e odluke (}625 o4 1.3. lipnia 19-42. vidi ·se, da .JC tsprva u bu svrhu odredio ·otok _Yir. No,. ,pokazalo se da hi takav logor T alijamki okupatori o.dvode stauovniStvo u koJU:-entr·acione lo'gore hio nedovoljan, te je umjesto Vira izalbrao otok Molat, i lo.go·r koji je osnov.a.n na tome otoku rnagao _je da primi i 1primio _je 3.500 zatoCenika. IstoVremeno sa osnivanjem lo.gora naredio je -da sc zapoCne sa hapSenjem svih g-radana, koji su dolazili u obzi,r za internaciju. Iz jedne na-red·he split~ sko,g prefekta Zer'bina br. 1847 od 28. lipnja 1.942. vidi se, kakve su lbile direktive, 'koje je 'Ba,stianini izdao podr,uCnim prefektima. Ova naredba upuCena svim policijskim nadleStvima i kanibinierskim ko·mandama glasi u izvodu: » ... S o'bzirom na zamaSnost i teS.kote te opera-cije, pOitrelbno je da s·e ana r.a.zvije .po·stupno· i uz miere pTedo,stroZnosti.. kako ni jedan Clan partizanske obitel ji ne hi umaknuo- ... « Par.obrod >>Ammiraglio Viotti« imao je zadatak da plovi o-d mjesta do mjesta, skuplja pohvatana li~ ca i pxevozi i'h na Molat. Iz mnogohro·inih tali janskih dokumenata spomenut Cemo ·samo ·nekoliko- ta ~ kvih transporata iz tri male primorsk,e opCine za vrii·eme -od \Samo 16 dana: 13. srpnja iz Si'bcnika -61) Clsoba, 14. SI]pnja iz Zatona 52 os.ohe, 1'6. srpnja iz Tijesno,g, Betine i Murter.a 54 -oso-be, 18. srpnja iz PrviCa 240 osoba, 23. srpnja iz Zlarina i Kta·pnja 98 oso,ha, 29. sr.pnja iz Vodica 19i Noba, iz Trihunja J.ll G-soba, iz Sihenika 256 osoba, i t. d. Sa ponosom je Bastianini u pismu upuCenom Mussolini-u mogao da k<i!Ze: >>]a s.a-m uCi.nio sve, Sto j-~~ tio mene stajalo da s·e zadatak (tj . .zadatak talij-anske vojske u Dalmaciji) ()la_kSa time, Sto ·sam pohapsio sve -porodice odmetnika ... « (brzo-jav od 18. sr.pnja 1942.). lz izvjeStaja tajnika ,fa_SistiCke stranke u Sibeniku br. '2490/1 6d 15. studenog 194'2. vidi s·e, da .ie tih dana iz Skradina odvedeno u inl.emaciju 426 osdba. Istog mjeseca internirano je iz sela PrimoStena 1·66 osoba, iz Bingrada njm 70 O"soha, iz Betine 530 osoba i t. d. Ovakvih konkretnjh .podataka mogli lbi hez-'broj da niZ·emo. . Ali to je -samo hio poCetak. Maso,vna hapSenj-a i mbernaci i·e nastavl jali su se stalno sve do s-loma ltalije. Log-o,ri u Dalmaci ji bili su samo prihvatni, L j. u njima ,su se zatoCenici nalazili s-ve dok ne hudu prebai":eni u neki koncentracioni logor u Italiji, osim tala.ca, koji su o-stajali da hi u vetim ili manjim grupama hili odve·deni na strijeljanje. Ak,~i_ie CiSCenj.a sa internacijom stanovniStva vrSene su uz uCestvovanje v.-o.jske, faSistiCke milidje, karabinjera i ,policije podjednako. Iz jednog izvjeStaja komandanta karabinjera pukovnika Butti-a hr. 116/2 od 15. prosinca 1942. o djelatnosti karabinjer-a u 'Dalmaciji za tromjeseCni period ·SI"'panjruian 1942., vidimo da su samo karahinjerske .ie-dinice za to' vrijeme internirale 20'73 osohe, od kojih 436· muSkarrca, 943 ~ene i 694 djece. Do damas je poznato oko 20(} taliianskih koncentlfacionih lo,gora za Jugoslavene; lo.gori su .se nalazili u Jugoslaviji, Allbaniji i ltali]i. NajveCi o-d njih hili ·S-u: U .Jugoslaviji: Rah oko, 13.000 zatoCenika, Molat (kao tranzitni log-or i logor za tao,ce) oko. 3500·, zati;m tranzitni logori: Ljubljana oko 5{)0{), Bakar oko 300{), PLaSki oko 3500, Kralj-evica o-ko 2,000, Olib oko 1500, Murter oko 12·0.0, Vodice o-ko 1800, Bar oko 2,000, Mamula oko 1'000 i t. d. U Alhaniji: Kukus oko 4500, Kros o·ko 1900, Gennan oko 700. U Italiji: Gonars oko 60'00, Vi,s·c-o oko 6400, Chiesitnuova oko :4700, Frranschette oko 4400, Renici oko 3500, Treviso-Monigo ·oko 3·000, Li:pari oko 23!)0, Ri jeka oko 2000, Al·essandria oko UOO, Padova oko 3000, zatim Bagno .a Ripoli, otoci Ustica i Panza, Co-r-opoli, Montalhimo, Ariano,-lrpino, Ferramonti, Asquila, Carlbonia, Colfio·rito, lsernia, Scipione, Fosinone, Colonia. Pisti.cci, Tremiti, Falbriano (Ancona), Nereto (Teramo), Alberobello, Piacenza, Lanciano, Busset·o, Chieti, Pescara, 'Casali, Tallo i t. d. _Ukup.an broj J~goslavena koji ·su uSli u talijanske koncentracione lo,gore joS se ne mo.Ze toi":no utvrditi, _ier DrZavna komisija joS nije imala uvida u m.aterijal lot.~Oifa u Italiji. -Poznato _je, da je 'broj zatoCenika Ill jesen 1942. iznosio 89.488. Prema nepotp-unim ,poda-cima, kroz logore proSlo je 149 . 639 jugoslavenskih gradana ... « 1 ~ 143 142 .I �Dokument -se nalazi u arhivi CK. SKit. U kotaru Nova OradiSka rade Zene aktivn6 vee od 1941. u selu TTnakovcu istiCe se ra-dom Anda Seakovi<:, -koja je 1942. otiSla u pa·rtizane, hila u'hvaCena kao politiCki ndnik na tereriu i ubijena u logoru. U selu Komarnici incijator osnivanja AF:Z hila je Stoja SejatoviC; u DragaliCu se svojom aktivnoSCu istiCe Emica DrliC; u- VrboVoj Katica Luketi<:, Mari.ca BeniC, Anka Marrgeti.C i Marica TodoroviC; u Ratkovici Anka GrbiC, ko-ja je 1942. otiSla u pa'l"tizane kao predsjednica prvog odbora AFZ u selu. U Vrbovljanima is-tiCe se Jula PavloviC, koja je bila predsjednica Kot. odbora AFZ GradiS.ke (formirano.g u jesen 194'2.) i -Clan 'KK KPH GradiSke. U toku NOB aktivno ·su ~adile na ovom t·erenu: Stojanka Stamlbo-lija-P.rpiC (1943. g. hila je Clan Oblasnog odbora AFZ za Slavoniju}, Jeka GazibariC, ] ula Deli'baSiC, Anka Bo.giCevi.{:-S:udar, J ula Ra.Skovi.C, Stefica Serdar i druge. 3 U grr-adu Virovitici veC je 1941. g. postojala grupa Zena koj,a je radila na raspaCavanju letaka i br.oSur-a, te Sirila propagandu ,prativ rata. U j·esen iste .godine Zene \SU po-Cele -raditi i u okolnim -selima: Spi.SiC-Bukovici, Staroi Krivaji, Koriji, Bud-rovcu i Lozani. U Spi.Si-C-B'llkovici isti,Cu \Se aktivnim radom: Slava Lokmer, Mica P.okurpiC i Olga Mato~-ec, a u Lozanu Ana Murat Mati. U 194:2. -g. istiCe se o:dbor AFZ u Staroj Krivaji na Celu s Marom DobraS, ko_ja je 1942. lbila odvedena u lo,gor u Nj-emaCku, ali se 19'43. vr-atila i nastavila ·s rado-m. 'Zene toga kraja vo·zile su materijal partizanima u Kometnik i u bolnicu, koja se n,alazila u :planini kod·Sekulinaca. U lipnju 194'2. osnovale su Milka Zori,C-JovanoviC Dunja i Jovanka Pavi-C-Tencer Tania odbor AFZ u .TesenaSu. Slavica SamboliCek osnovala ie odbor AFZ u Budrovcu, u ko_jem se radom istiCu J ana MariC i Kata HrodariC. U jesen 1942. osnovan je odbor AFZ u selu Trapinskoj, u kojem su se ·is-ticale ·svojim radom· Marija Micika Ivd<aviC i Eajnica Novosel, koje 1 Dokument 101 2 PJESMA IZ SELA ZATONA, KOTAR YODICE lz arhiva Oblasnog odbora AFZ Da!macije ~ TuZne Zene _iz Zatona ./wZu, Sve istinu, a niSta ne laZu Kakov.e su podnosi'le irtve I gle.dale svoj.e ljude mrtve, T eSko j' .bilo pomisliti, Muie, Kako iive uvenu.Se ruZe Svakome su zaplakana lica PlaCu ljudi, djevojke i dica. Mrtve ljude, djevpjke i i-enP Od .duS.mana kut.e popalfene. fa _6u vama pokaz.ati sada Koliko su .one podnosile jada. Svako PlaCe ta mrtva tjelesa I jauk se Cuj;e do nebesa DomaCi su i.rrodi joS krivi Sto su irtve po,dnosili iivi. SluSaj .druZ.e, teSkih neprilika U Zatonu pokraj Sibenika. T u j.e bilo ialosti i twg,e -BaS godine Cdrdeset druge. Do iivota s{wminjaCe svoga Sto je na dv.a bilr; studetJwga FaSisti.Cke liute krvopije . HoCe ··Ja tu iiva nikog nij.e. Zivit nije moglo Os.arn-deset tu j' Sw najboljih po Mladih ljudi pa Pa izgone moru na -obalu Ljude, £,erne pa i djecu malu I dj.evojke tnaj.bo-ljeg uzar,a lzgo-niSe .pokraj sin.jeg mMa. se od straha palo Zrrtava izbor junaka i _djevojaka. · Osamnaest sivih sokolova Ziv.e gone do kladnih grobova. A fa'Sisti stoje na obali I oruijem -jJrititi im suili Da Ce biti svi ani paklani Da kazuiu gdje stt partizani. Kod · g.rob.ova posta:oi.Se [jude Po .zvjerskome z.akonu ih sude FaSisti srzt sudbinu im .dali lz pwSaka svaki hitac p.ali. Svi u s-r-cu goje na"-!£ 1~ove Me odaju sive sokolove Svi bi rad.e .za slobodu pali N.ego bi se izdajia wali. M7tVi ljUfli kraj gr-oba se svili A rodbina teSko im pro.cvili Svakom ne bi smrtono~a r.ana AI grobnica sv-akorne j.e dana. Taka kaZu mladi Zatonjani Domovini sinovi .vdani Bog Zivio u Zatonu lju.de A mrtuima neka slava bude. Al na trinaest miseca- Sestoga _T u je bilo jada velikoga RuZica KlariC: iz Stanko-vaca Dokt~ment IZ IZVJE!!TAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I ·SRIJEM OD 2. X. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz' 144 su osnovale odbore AFZ u Balbinoi Gori i Cabuni. U Babinoj •Gori isticaLa s·e Anka 'Keseri-ca, a u Cabuni - Barica Horvat. U jesen 1-942. osnivaju ·se daljnji odbo'l"i u O'VO'm kotaru, u selima Tura~o-Vac, Korija, PCeliC, Vodice, Krivaja' i dr. U isto vrijeme o-si.gtuale su Zene toga koiara s.jemensku pS.~nicu Zenama u brdskim selima i stalno pomagale postradalo stanovniStv:o- srpski'h sela. Na k·otaru _j-oS su r&e isticale radom: Rezika Kova-CiC (Clan OkmZnog AFZ Virovitica). RuZ.a AniC, Ika CoviC, Bosiljka LaziC, Grozda (~urCiC, Ana V ostrel, Kata Bendak, Dragica Brozik, Jela AmediC, ].ana Feketija, :Anka Mari.C, Tina RatiC, ]-elka MarCeta, RuZa. ObradoviC, Reza Ibriks, J.elka KovaC RoZika Lancmam, ]ela Pintar, Saveia PlavSiC druge. Kotarski odbor AFZ za ·IDotar Viroviticu forrmiran je u pro·sincu 19-42. ,g. U kotaru Grubi.Sno Polj,e rade poli1i.Qki drug-arice Milka ZwiC-.JovanoviC Dunja, .Jovanka PaviCTencer Tania i Lilika Padan, kofe vet u oZujku 1942. osnivaju odbore AF2 u nizu sela toga kotar·a ta:ko u Maloj DapCevici, Gakovu, Brdanima .Lonblrici. U svibnju i lipnju ,postoje ve.C odbo~i· u veCini sela kota~a Gru1bi.Sno Polje, i to u TO>polovici, Velikoj ~am1, Rast~vu., Malo.m Gvdevcu, Muniji, Brzajjma 1 dr. U ·sv1bnju 1942. os.novan je odbor AFZ i u samom ustaSkom_ uporiStu QrubiSD.o Po·l je, a u kolovoz~ osno-van •v ]e odbo.r. AFZ u drugom jakom ustaskom uponstu, u Vehkom Grdev.cu. - Kotar-ski o-dbor AF~ GrubiSno Polje formiran je u listopadu 1942. (:Lan~-ce ~oga kotan. i·stakle su se u spremanju hr.~ne ~ Zl~lC'e z~ ,parhzane. jesen te g.odine ohsao .J~. vehk .'broJ zena u 1parhzane, pa kako nije u to VrlJeme JOS 'bilo dosta oru:Zja., o.snovane su radne grupe Zena, u kojima su ·Zene Sile .prale i krpile od i eCu bora ca. ' ..2e~~. su na ovom koiaru mnogo doprinijele mo. hi11zac1J1 za NOV. Iako su radile pod VTlo teSkim i 102 ... III. AFZ. Jos uvijek ne pokazuje onaj temp·o u radu, koji je 'Potreban, i koji je moguC. Razlo-zi su uv'ijek isti. Po-manj.kanje dobrih drugarica, koJe bi mogle preuzeti na sebe taj rad. lpak smo u posljednje vrijeme uspj-eli i u tom po·gle-du neSto malo uznapred·ovati, . pogotovo- U okrugu Nova GradiSka2 i Brad, a neSto malo u okrugu Vi'rovitica.3 U osjeCkom4 -okrugu drugovi su tek poceli sa mganizacij-om AFZ, koja u bjelovarakom okmgu joii uvijek nikako ne p•ostoji. ]ovanka PaviC-Ten.cer Pojedini srezovi u Novoj GradiSki i B~odu uspjeli su angaZ-irati Zene i omladinu u spremanju zimice, kubanju pekmeza, pl·etenju Carapa i.dr. Ima pojedinih sela, koja su spre-. mila preko 600 kg pekmeza za partizane. N edavno smo dobili nekoliko drugarica, ~oje Cerna moCi upo-sl-iti u radu oko formiranja AOZ (drugarice upucene. i~ Zagreba ·kao i drugarice, k6j.e su nam doSl·e iZ logora kao -izmjena za ustaSke bandite); time Cerna u'brzati rad na jacanju AF1z u Slavoniji. !1 Milka Zarif:-]ovanoviC 1Q .Zene Hrvatske u NOB 145 �uslovima, mnoge su se istakle svojom hrabro&Cu. Mica Ko1ombar je s Dalmatirikama iz naJselja Veliki Grdevac us-pj.ela ·one.s,posobiti tri usta~ka mo.torna vozila, tako da .su oria prilikom mvpada na hrds-ka sela, zatajila. Matilda -QklopdZija iz DapCevaCkih Grdana hila je 'kurir i veza sa simpatizerima u neprijatelj~Skim uporiStima. Jednom je zgodom dovezla -partizanima iz ,GrubiSno'l{ Polja p-una kola oru~ Zja, na kojima je ona, toboZe bolesna, leZala. Majku Gihanice Mar:ka iz sela Ja-senaSa rusta.S·e su uhapsile u jes-en 1942. g. ·svezali je za Sljivu, pod njom zapalili vatru i traZili da prizna gdje joj }e s~n i ostali :partizani. P.oSto niSta nije htjda priznati, Ziva je iZ,gorjela. Medu mnOgim Zenama, koje su bile ak.tivne na ovom kotaru, istiCu ·se: Bosiljka Trbojevi.C, Julka KuzmiC, Danka GaSpareviC, Smilja Fa'fkaS, Kata Bujil:, Lju'ba Pejnovil:, Marija Du'Sek, Ma'fija Da~i­ loviC, Milka BuCan, Ljuba Kundak, Lj-e:pSa Vukov1·C,_ Sava i Arna KundadZija, Maca BrkiC, Evioa Valad.Ziia Nada ·PaviC, · Evica DukiC, Marija KoCiC, .Sava L~lil:, Evica Ba jeViC, Milanka Rebil:, Evica KlaiC, Mara 'SuknaiC, Mara Hazer, Baja Trbojevil: i druge. U ,gradu Osijeku hila je u to'kru 1942. g. ulhapsena veCa .gf'U,pa a·ktivistkinja, medu kojima su se nalazile: Stefica Has, Mariva AniSiC, Anica V-etni,(:, Slava Simil:, Marija Salaj, Julija De,grego'fi, S.taia Ivanovil:, Liza Seci.ina, Marica Librenjak i Marka KneZeviC. 4 Na 'kotaru Osijek aktivno rade u Bijelom Brdu, Dopsini i Koprivni Persa Alapovi.l:, Vata PetroviC, u Zdencima Marica MatajCiC i Dani·ca .SamardZiC. IstiCu se radom u AFZ -Ana Kragujevil:, Smilja FilipoviC i il..jubi·ca 'f)urCek. · U kotaru Vukovar 1942. g. mnoge Z(!ne aktivno sara·drlliu s NOP. U ljeto. 1942..g. odlazi iz Bohote oko '5'0 drugova u NOV. '2ene vet ·sa;da aktivno poroatZu NOP, iako j.e odbor AFZ formiran tek ljeti 1943..g. U toku fata niedu rrinogim a·ktivistkinjama u selu radi Slavica Pro·danoviC. U BrSadinu aktivno ·rade: Dr.agica if)urdeviC sa svojim kCerkama, Slavica RadorvanoviC i kasnije Vukosav.a CiriC i Vida MedaJkoviC (ubijene 1'944. g. u logoru). U PaCetinu formiran je odbor AF:Z 1943. g. Aktivno rade: Smilja HadiC, Mila i Soka Crno.gorac (koje ·su 'bile i omladinski rukovodioci), Anica Novakovit i njena k6erka Gina ·CiriC, Katica Jo.ciC i Anka MilankoviC. Medu prvim aktivistkinjama u Negoslavcima istiCu se Darinka lvkoviC i Mili.oa 'Canak. U Borrovu 1943. g. ;predsjednica AFZ hila je .Soka Stoja•noviC. U kotaru Valpovo, seLa Brodanci, Hafujanovci i Seke masovno su uCestvovala u NOP. U Bro.dancima isti.cale su -se medu aktivistkin jama: Zlata 'KuCinac, Kata Br·kiC, Anica CvetkoviC, 'Slava Cvetkorvi.C Kata CvetkoviC, Luca CvetkoviC, Manda VidakoviC, Milica Nad, I.vka KuCinac i RuZa Ilin; u Petri jevcima - Zora BouSe, Reza VujnoviC, Reza AndriSiCDubiC.anac i Reza Ptli<:; u Halbjanovcima - Lruca· Kaluder, Reza Kaluder i Manda NovoSel; u Selcima - Anka PeCnik i ErSa Tir; u Samatovcima, Cerov<Cu i Valpovu - Kata KovaCeviC, Lju:ba ·Stojamwil: i Marija Petnja·riC. U kotaru Vinkovci 1942. g. aktivno rade Zene u St. Mikanovcima, I vankovu i Prkovi::ima. U toku 1'943. ,g.. u tim -se sdima i u Vodincima, Retkovcima, SiSkovcima, Silskim Banovcima, ifleletovcima i dr. osniva_ju odbori AFZ. Medu na iaktivnijim Zenama , isti.Ce se· Pav'ka JakSi.l:, koja formira veCinu odbora u kotaru. Nadal je aktivno rade: Marica Sraj.er, .Pavka Martinovil:, Bara ·FaliSeva·c, IK.ata Peri.SkiC, KLara .JakSil:, Ana KneZeviC, MaTa RuCeviC i Anica KndeviC {u Starim Mikanovcima), Ankica .ESI.enger, Ivka AndrijaSeviC i ·Bepa BosanCiC (u Ivankovu), Anka Pali·C i R.adojka PaliC (u GaboSu), K.ata Pl'odaniC, Mara PaviSeviC, Mara PaliC (u Ostrovu), Tereza Kuludi{; (u Prkovcima), Verica DeriniC, Mira StanimiroviC Silja i dr. U toku 1'942. g. i 1943. g~ otiSlo j.e u partizane iz St. Mikanovaca devCt ·Zena. U gradu Vinkovci aktivno rade: Gospava 1;ivkoviC, Sofija Drez,gil:, Drenka Polimac, RuZa Tili, Angela Andrejev, Liuba Mili-noviC i dr. Dokument 103 IZ cLANKA »VAzNOST I OBLIK UcEscA zENA U NARODNOJ VLASTI« stvorio N arodno oslobodilacke odbore (N. 0. 0.) kao organe svoje borbe i organe vlasti- na teritoriju oslobodenom narodnom borbom. da, doveo l:ii do toga, da nova narodna vlast ne bi bila narodna, a o.rgani nove vlasti ne bi bili pra:vi organi borbe, j·er za tu borbu ne bi obuhvatili Zene, dakle, one koje· daju i mO'gu da .daju mnogo razbuktavanju te Ne radi postovanja nekih apstralktnih na- · borbe. I eto, tako odozdo radi razbuktavanja Cela·, veC radi Cinjenice·, da bi svaki organ naradno-osJobodilaCke borbe, radi obuhva~a­ narodno - oslobodilacke borbe bi•o krnj, kad nja i joS Cvr.S6eg vezivanja za tu borbu i u njemu ne· bi uze.Ie uCeSCa i 3ene, i da bez svih onih koji u toj borbi uCestvuju, nastala uCeSCa Zena ni jedan organ borhe ne bi od- j,e nuZna potr.eba da i Zene sudj-eluju u nagovarao sadrZaj-u i odnosu snaga, koje uCe- rndno.j vlwsti, u onome Sto j.e izraslo iiZ bnrhe i radi hOrbe-, u kojoj i Zene uCestvuju i koja stvuju u narodno - oslobodilackoj borbi morale su sasvim prirodno, j·er suprotno bi Je zasluga i - Zena .... bilo. neprirodno - i Z.ene uCestvovati u no1 Clana'k je napisao 1942. ,g. u "Livnu MiloS Zanvoj, narod•noj vlasti, u N. 0. Odborima. Kad ko-. PoSto )>Dalmatinka u 'botbi«, zbog neprijateljske ne bi i Zenei u.C.estvovale u nov•oj, narodnoj of.enzive nije mogla izaCi u Livnu, izaSla je sa zav'lasti, taj nedostatak - a ne .g.amo ne·pravkaSnjenjem 1943. g .. na Biokovu. Dokument 104 IZ OKRUZNICE »SVIM PARTIJSKIM ORGANIZACIJAMA I CLANOVIMA KP U BANIJI« 0 ORGANIZACIJI AFz U BANIJI' ... Organizacijom AFZ obuhva6en· je priUCan broj :lena na Baniji. 2 Ohzirom da je rad poCeo prije 10 mjes.eci, postignuti uspjesi su rninimalni. Mnoga sela nisu ohuhvaCena organizacijom AFZ. U AFZ nisu se uviaCile sve Z.ene·, koje hoCe da s·e bore protiv okupatora i domaCih izdajica. I tamo gdje je organizacija oformUena, nije omasorvljena. Rad u AFZ nij.e ispravno postavljen time, Sto se svodio samo na izvDSavanj e najosnovnijih po·slorva nko pomoCi partizana ... Nije se shvatin osnovni cilj organi!Zacije· Zena, a to je buldenje· .s·vijesti kod Zena·, i potrebi njihovog uCe·SCa u danaSnjoj narodnooslobodilackoj borbi. Natraznjacki se je postupalo potcjenjivanjem Zene i njenih sposob"nosti. Gubila se iz vida ·ogromna korist uCeSCa Zena u NOB. Mna.gi Clanovi KP nisu daz~/Oljavali svojim drugaricama organizovanje. Nij-e ·se koristio rad AFZ-a susj·ednih okruga. Nij.e se popularizirala Starnpa: »Zena u borbi« i »RijeC .Zene«. Uslijed o-rganizovanih slabosti de.silo 1 S·e ·da su se neke o:dbornice S labo dr:Zale· za vrij·eme ofenziv,e ... Zadaci: ... 7. OmoguCiti Ze·nama da se bore sa puSkom u ruci protiv ·okupatora ... Iz »Dalmatinke u borbi<<, glasila AFt·· z,a Dalmaciju br. 1 1943. g. 1 1 ... U Dalmaciji bukti pravi l)arodni ustanak. Pra:vi u pravom smislu rij.e•Ci, jer su u njemu obuhvaCene i Zene. Ne samo kao Zrtve·, veC kao- i borci. N e samo kao one ~oj e trpe·, v·eC i kao o-ne, koje ne.Ce da trpe. Zene su po._ stale aktivni subj.ekt dimasnjeg zivota. Postale su d·ruStv;tma si.la, .sila ustanka, i Sto j-e bitno - kroz usta:nak. Kro:z ustanak Ze-ne &u postale ·odluCni faktor narod'nog Zivota. Po· . stale ,gu kao Sto se kaZe ravnopravne, postigle su ono, Sto su uzalud - kroz rezolucijei jalove ra·zgovore - pokuSavale da P'Ostignu razne »Zenske zadruge«. na ·a putu i naCinu., kojim su one Stekle ravnopravnost i o naCinu kako se· postignuta ravnopravnost maZe odrZati, j.e.dino odrZati i .imati · puno znaCenj.e, a ne bi ti praz.na rezo'lucija. Kroz ustanak, u borbi rame· uz rame sa m<wS<karcima, Zene su doSle do rij·eCi. Kroz napore i· borbu .lomHe su Z.ene star-e pred-ras-ude o sebi, o Zenama. Kroz borbu i .samo kroz borbu Ce i'h kona.Cno slomiti. Dokument se nalazi u arhivi GK SKH. Pismo je poslano na teren nakon "Savjetovanja OK KPH za .Baniju, odrZanog 9. X. 1942. U istom periodu oddano je i savjetovanje Zena, na kome je formiran lnicijativni (}kruZni odbor AFZ za Baniju. Savjetovanjem rukovodi Clan OK Milka VraneSevil:, a prisustvuje mu Lepa PeroviC, koju je CK KPH u to vdjeme poslao kao porno(: part. org. na Baniji, g.dje je ostala do odla..ska na aegalni rad u Zagreb. 2 Nakon savjetovanja AFZ i pisma CK KPH pristupa se uCvdCivanju organizadje. Tokom listopada i studenog odrZavaju se kotarske .konf.erencije i biraj-u se 'kotarski odborri u sva Cetiri kotara. U istn vrij·eme vrSe ·Se pripreme za I. okru.Znru 'konferenciju AFZ. Koncem studenoga ·dolazi na Baniju Olga KreaCiC-KovaCiC Zo,ga da pomogne novoosno·vanom lnicijativnom odboru AFZ u radu sa .Zenama. Tokom usta:nfka, kro:z ust.:nak i radi jos jaCeg, pravilnijeg i organizovanije·g ra:zbuktavanja Ulstanka protiv okupatoia na11od je Ova Cinj enica - da Z-ene stiCu ravno~ ·stvorio svoje organe, koji bi irria1i da kao pravnOSt kro,z ustanak boreCi s•e rame urz izraZaj narodnog jedinstva, teZnja, napora. rame sa muSkarcima, noseCi i na -svojim le- budu vrijedan odraz svih snaga, koje. uCedima te.&koCe i napore ustanka - ova Cinje'- stvuju, lmj-e se bore, koje saCinjava~ju_ silu nica treba da bude nsnoVna u saznanju Ze-- na:rodno - oslobodilacke borbe. Narod je 146 147 �• Dokument lOS IZ IZVJEsTAJA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 12. Ll· STOPADA 1942., CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU ORGANIZACIJE AFz1 ... Buduci da Vas do sada nismo obavjestavali detaljnije () stanju antifasistickog fronta u Dalmaciji, ovom Cemo prilikom da Vas upoznamo mal<> detaljnije '0 .stanju AFZ po okruZjima: S j e v e r n a D a I m a c i j a: u Mbeniku postoji odbor AFZ 2 od 110 clan<>va i 3 pododbora po strukama. Obuhvaceno je olw 200 iena. U bukovaclwm kotaru postoji 18 seo.skih odbora AFz, ukupno odbornica 100. Obuhvacenih zena 100. U kotaru Izu (Preko) nema fnrmiranih odbora, ali ,ge je ipak radilo po liniji AFZ i ima oko 7,0 obuhvaCenih Zena. 3 Na sektoru V·odice ne postoji organizadja AF·z, ali Zene m-asovno· uCestvuju u pruZanju pomoCi partizanima. U kotaru Benkovac4 nema organizacije, ali se je ipak imalo veze sa nekim Zenama. U ·opCini Rogoe;nica p-o.sto~i 15 seoskih odbora AFZ sa ukupno 75 odbornica i oko 150 obuhvacenih. Kako se vidi iz gornjih podataka, da tamo pe>stoj.e velike moguCnOsti da se -uspjeS-no razvije masovni rad me·du Zenama, ali naSi drugovi sve d-o savjetovanja u selu nisu pravilno ,shvaCali vaZnost organizacij e AFZ i ulogu zen a u N arodnooslobodi!ackoj borbi. Na tome im je skrenuta najozbiljnija paZnja, i mislimo, da su v·eC do danaSnjeg dana to stanje po-pravili, i da se je na tome sektoru partijskoga rada situacija pobolj.sala. 0 kru Z j e BraC-H v a r. Na BraCu im-a 6 opcinskih odbor" AFZ sa 30 odbornica. Ima 6 seoskih odbora. Organizaeija nij.e jos posvuda pravilno uspostavljena, ali ·obzirom na jak utjecaj naSe Partije na mase i aktivno-st narodnooslobodilaCkih odbora, Zene su ma:sovno uvuCene u rad p·o liniji narodnooslobodilacke borbe, sto se najbolje vidi iz Sivanja veSa, _ pletenja vune i t. d. 5 Na Hvaru ima 15 seoskih odbora AFz, 4 opcinskih ·odbor;=t sa 20 odbornica, tako da u nekim S•elima sve ·zene prisustvuju sastancima i vrSe one zadatke, koje se pred njih postavlja. Split,sko <Jkruzje: Kotar OmlSuspostav,ljen je kotarski odbor od 4 clanice, 3 Z.ene nos,e bor-cima vodu Zene pletu za borce 148 DpCinska odbora AFZ, 11 seoskih odbora i 1 gradski sa ukupno 193 Clanice odbora. 6 Obuhvaceno radom oko 650 zena. Grad .Split' Mjesni odbor AFZ od 5 clanova ima 4 rajonska odhora, obuhvaCe·no je u radu oko 230 ·Zena, od toga 188 domacica, 17 radnica i 28 intelektualki. Kotar Solin 1 opcinski odbor AFz od 10 Clanica, 14 se-oskih odbora, •obu,hva6eno oko 200 zena, kotar Trogir 12 seoskih odbora sa 91 odbornic-om, a ·obuhva6eno radom oko 300 zena. Kotar Sinj 2 seoska odbora AFz od 9 clanova, obuhvaceno radom oko 30·0 zena. Kotar 'Sinj 2 seo,ska odbora AFZ ad 9 Clanova, obuhvaCeno radom oko 70 Zen a. L i v a n j s k o o k r u z j e: 5 seoskih odbo·ra AF.Z .,s,a. ·.23 ·O'dbornice, obuhva6eno rado-m 12'0 Zena. U sam1ome gradu Livnu o·dhor ne · postoji, a okupljeno je oko 100 zena. Uglavnom su okup'ljene mtrslimanke, de>k medu Hrvaticama ide vdo te,Sko. i -ad nose s-e skr-oz neprijateljski. Makar s k o o k r u z j e: Pred mjese:c dana o-dr:Zana· je konfe-rencija AFZ •za JuZ.nu Dalmaciju, na kojoj je prisustvovalo 92 delegatkinje iz Makarskog kotara, 2 iz Imotskog kotara i 2 sa Korcu]e. 8 .Sa Peljesca i MetkoviCa nijesu bile prisutne, navodno uslijed akcija, koje su se vrSile u to vrijeme. Kao organizacija u Makarskom kotaru postoji 25 seoskih odbora sa 105 odbornica, 3 opcinska odbora AFZ sa 24 •odbomice i Kotarski Dd, bor AFz. Obuhva6eno radom oko, 1255 ze·na. U Imotskom kotaru postoj i odbor od 6 zen a, a obuhvaCeno radom- oko 45 Zen a. Do sad a se nalazi u partizanskim odredima preko 100 Zena, koj.e su doSle u odred d·obrovoljno i koje su morale da bjeie U·slijed opasnosti po Ziv·ot. Danas skoro u istoj mjeri odlaze i Zene u partizane k~o i muSkarci. AFZ pOizadinskim radom doprinosi veliku korist par-. tizanima u pogledu -prikupljanja robe, hrane, pletenja Carapa, maja, Sivanj·e· veSa itd. U Makarskom kotaru Zene su sluZile za karavanu u pre;noSenju hrane partizanima; 1.49 �formira)e bi se u kolon.e pG 60~70 zena, koje -su prteCi na ledima nosile u Biokovo partizanima hranu, robu, municiju i ostalo .. Takoder su Zene uCestvovale na ruSenju cesta,. u Zetvi, be·rbi groZda, naroCito drugovima ·koji se nalaz.e u partizanima ili konc.· l01gorima. Meau zenarna od AFZ sprovaaa se takoaer i politiCki rad, tako da se -odrZavaju redovni sastahci, na kojima ·se Cita sva naSa litera1 Dokument se nalazi u ·a·rhivu CK SKH. 1941. g. veC postoje u Sibeniku, u Vodicama, Zatonu, Tdbuniu, Biogradu na mOru. IZu i Preku akcioni odhori Zena, koji broje 3-5 ·Clanova. U Siniku odbori --dbuhvataju Zene po staleSkoj pri,padno2 sti kao-: <Tadnice, domaCice, teZaCke, kuCne pomoC- nice i intelektualke. Rad od!bora sastoiao s-e u mkupljanju Narodne pomoCi, prik-upljanju i preno.Senju razno;g maf.'erijala i oru:Zja_, te dal}em obuhvatanju Zena u NOP. Odhori .se 'hrirnu 7.a ishranu zatvorenika i za pomo1C obiteljima, Ciji su hranitdji u ilegalnosti i ru zatvoru. VeC t.ada neke drugarice p·ostaju rukovo-dio6 :Poi·edinih sektora rada taka, da krajem 1942. g. i poCetkom 1943. ~t. Citav MK, Mjesni odbor Naro,dne· rpomoCi i NOF sastoji ·s·e skoro · iskljuCivO o·d Zena. U :proHeCu 1·942. g. u gradu ·se formira Mjesni odibor AFZ, koji dalie Tukovodi svim ovim radom. J edna od .znaCa jnih a·kci ja, u oZujku 194"2. ,g. iesu demonstr.a_ciie ;protiv smanjenja. koliCine ·kruha, koje se vode u Sibeniku., Vodicai:na, Biogradu i Hu. Prema iziavi Marije Novak i .Mfle Karradole-TreSnji,C ru Sibeniku ie oko 280 Zena do-Slo pred Optinu i stalo vikati: »Dajte nam kruha za ..,a.SU diecu!« Vlasti su najpriie htiele pozvati Ze:ne 'U opCinu :na pregovore. Ka.ko Zene nisu h(jele da idu, policiia ie pokuSala da· ih mstjera. No Zene se nisu dale ras,pr.Siti, ne.g-o -su u grruparna iSle kroz grad izvikujul:i parole. Kad ie faSistiCka policija tom prilikorn uhapsila stari.cu Fr.ancu 'StrZiC, sve su Zene stale pTotestirrati, i staricu osu pustili. Dru,gi masovni istup Zena bio ie osam dana kasni je. U svim de'Inonstraci iama sudjelovale su i uCenic-e. UhapS:·eno je 45 Zena i to u.glavnom uCenica. U !Prvom aktiv:u Zena u Sibeniku nalaze se Mari ja Novak, Milka Lasil:, Desa KoSt.an, Mila Karadole, Anka SariC, Mila Macura. Kao aktivisti istiCu se u to vriieme: Liuba TamibaCa, Daria ManojloviC, Milica JurkoviC, RuZa Vukman . .Telka 'Smil_ja 'BuCiC, Viera TrinaestiC, Ankica Belamaril:-Barba:riia, Bosa Fulgosi, Dil ika BarbaCa, "Darka BdamariC, Vica GrubiSil:, Grozda Beader, Mira Juril:, Nevenka JurkoviC i mnoJ:("e druge. · U kotaru Si'beniku med'u mnogim Zenama istiCu se aktivnim radom: u Vodicama - Ilinka Sprlian, Antica SpiriC. Luia Vlahorv; u :Zatonu - Milka MrCvitan: u Zlarinu - Anta Ma,glica: u Sa, Mariia 1 Betini - Antica Sandril:; u Murteru - Jozi·ca Bo·Zikov; u Tribun iu - Mit·ra Jerkirn.; 'll Siro·kom. Anda Sa-rin; u 'flevrskama - Vaia Ti.Sma i Bosa .ToW:, Joka: Strib.ar iz CuCera, Aleksandra Cvitan iz Tribunia i Marija Skorin iz Primo,Stena. 3 Iz Malog Ha otiSlo ie.. odmah poCetknm 1942. g. ..5-6 ·drugaric.a_ u operatiVne .iedinice nakon •uspj-ele akcije salbotarZe, kad su, zajedno ·s drugovima, uniStiLe i prolile u more vagone ulja, koj-e su Taliiani. rekvirimli od naroda za potrebe svoje vojske. Kasnije ie u partizane otiSlo joS: s,o· drugarica - u sv·emu -86. Iz lbor'he se vratilo 5-6 drugarica. P-remda je Mali IZ bio izlorZen strahovitom teroru oku. patOra - u njemu viSe nije bilo mladih I judi i nije bilo ni i·edne 1..."UCe, iz koje netko ni je po.ginuo, ·a bilo j-e majki, koje su izgubile po pete~to i po S·estero djece, ipak su Zene veoma aktivno radile. Cuvale .straZu na izvidnkama, dr:Zale vezu s ;p.artizanima i svestrano po:rilagale NOP. · 150 tura i ·odr:Zavaju p.olitiCki referati '() narodnoj borbi u naSoj zemlji kao i o borbi nar-oda u drugim zemljama. Po mnogim mjestima ·Zene vr.Se- kurirske duZnosti, obavjeStajnu sluZbu, pa Cak i straZe na upadnim mjestima, gdje mogu biti lako zapaZeni partizani 'kao i izvidanj a za vrij erne prolaska kroz pojedina mj-esta naSih• partizanskih j-ediriica. 4 Kad je u ·svibnju p,rimorska Ceta stupila u oruZanu akciju i time zadala jak udarac okupatoru na podruCju Zadar-Benk9vac-Sibenik, e:abranio je okupator stanovnicima sela Vodica, Zatona i Tribnnja svaki izlaz iz mjesta. Ta blokada trajala je puna tri mjeseca, ier sou Talijani ·smatrali, da su Vodice i Zaton ZariSte ustanka. Kasnije, kad je ·seljacima bilo ·slobodno da idu obradivati polja, .posijati ,grah, bob i ·dmgo, Talijani su sjeme prije toga namo.Cili u petrolej, a hra.nu, koiu ·su seljaci nosili sa sobom, morali 'SU pojesti kod straZe na izlazu iz sela i1i .ie doni jeti natrag kul:i. Te m_i.ere uveli . s-11 Tali jani, kako se pa-rtizani ne bi koTistili. tim sjemenj-em i hranom. Da ·bi uniS:tili CeJtu, Taliiani su .Cesto vr.Sili racije na podruCiru Vodica, koie su trajale po nekoliko dana. Kod tih raci ia Tali jani su raos,polagali sa nekoliko hiljada voinika. Kad ni time nisu mo·gli uniStiti Cetu i nj,eno djelovanje, ·poCeli sru vrSiti zvjerske represalije na stanovniStvo. Medu najaktivnijim Zenama okruga Zadar istiCu se od prvih dana NOB: Evica Dragil: iz Za.Jra, Ma-rija 'ZuviC iz Luke, Zorka "Pekil:, M·eri Marii.an, MaTi·Ca Sutlovil: iz Velo1g H.a, Jozica Mezi.l:, Mari ja Rokov-Baranil:, Marija Rokov-Lukin iz Malo.g J,l.a, Mariia .TeliCiC iz Bio,grada. Soka RnjakOluil: iz Bukovil:a, .Tania Komozec i Pera MilCiC iz .ZE;gara. Milica Baljak i Mila ·Zupan iz Obrovca, MciSa Pdail: iZ St.ankovaca. 5 Kako ie u lipnju 19-4"2. formiran braCki partizanski o.Jred, to se za nj skuolja ,pD>treban 111-aterija'l u svim mi·estima BraCa. ·Zene sudjeluju vrlo aktivno u tim akcijama. Foi'm.iraju ·se o.dbori AF:2 u mnogim ·selima, ta.ko u P·uCiSCu, ~-die ·se aktivnoSl:u istiCu Dra,ga LukinoviC, Tina Orlandipi, P.erica Orlandini; u Postirama 'Kati,ca MarkoviC; u NereZi.Sl:u - Raika RestoviC i Lukica Bezmalinovil:, u Selcima - A11ddka MiSetU:, Fanita !CareviC i Manda Bo.SkoviC; u Gornjem Rumenu - Milica Tara:s; u Povliu - Vesna '0stojiC i Andrina Lozica; u Donj-em Humcu - Marijola .JakS:il: i Katica NegotiC. u Splitskoi Bosilika i Ma.rica Stambuk; u Skri'bu - Eciia Melitil: i Nina Gospod~ netiC, u Murvici - Mara Glasinovil: i ru LoZistu Milka AntiCevil: i Marka Shometa. Na otoku S-olti aktivno rad-e u "AFZ: 'Zorka SinovCiC-B1agail:. Jozi-ca BlaSko-Uvodil:, Mika Begovil:~.SinovCil:. Tona Vidan-.TakovC.evil: iz Gomjeg Sela, Tera KuzmaniC. Antica Karruzi,C - iz Grolhota, Antula Koludrovil:, Marija Vidan - iz Stomorske i mnoge druge. Koncem 1942. g. odrZana je kotarska konferencij.a AF.Z, na ·kojoj· su hila zastupana sva sela kotara. Konferenciioni je rukovodi1a Draga Lukinovil:, (poginula p"rigod-om •bombardiranja Visa 1.944. g.) a raspravljalo se o org.anizacionim pitaniima. -o politiCkom -radru i o sakuplian iu pomol:i za NOV. 1942. g. birana ie u opl:inski NOO Perica Orlandini, a u kota:rski NOO Ecija Ljubeti£. 6 Vel: 193·8. g. postojala je u Omi.Su g-rupa Zena, tVorniCkih Tadnica i naprednih gradamka. koje 5'U se povremeno sastajale i Citale ilegaln11 litera- turu. Ovu gn.l(pu po·sjetila je 1938. Anka Berns i oddala s D.jom sastanak. 1940. g. obuhval:ala je ova grupa 40 Zena. U prosinru 1941. osnovan je u Om.iS:u j-edan odbor AFZ, a u veljaCi 1942. ,g. Cetiri pododbora. · Formirail]e'In I. mosorskog odreda organizacija AFZ se proSiriLa i oja·Cala. Kad je 11. III. 1942. g-rupa ·Clanova Partije, SKO.J-a i simpatizera otiSla iz Omi.Sa u .partizane, usta&e su odma:h drugi dan njihovim obiteljima oduzeli ·karte za Zivdne namirnioe, no :Zene su demonstrirale, i karte su im 'bile vraCene. Kasniie su :Zene ponovo demonstrirale zbo,g slabe prehrane. U akciji .i·e <SUdidovalo oko 170 ~ena. P.9lovicom 1942. Marija MaruSiC odrhva ~iri sa.stam.ak sa Zenama u PodSpil ju, i tu s·e fonnira od'bor AF-:2:. PTva o,pCinska konferenciia AFZ odrZana je u prosincu 1942. g. u selu Mimice. Konferencijom je ntkovodila BlaZenka Miifnica. Tom je prilikom izabran opCinski odbor AFZ za OmiS. Najaktivnije ·Zene, koje su od prvog dana us.tanka u omiS.kom kraiu poma,gale NQ:P i radile na okupljamju .j o,r,ganiziraniu -Zena 'bile su: Milka BuIieviC-Grdenil:, .Sonia Lelas-Li·uhiC, Mariia MaruSiC, Katja Spera-c, Bla•Zenk.a Mimi·ca,' Vieka MaruS;C, Pavenka AI iinoviC, Marica RodiC. · Pave:nb BarbariC. Mari ia Mihanovil:, AliCe KataliniC i Anka SkarpaJ-Bulievil:. U trogirskom ko:taru od ·prvih dana ustanka istiCu -se ra-dom za NOP i AFZ: Vam.e DuCiC., Luce And-eHC, Neda DuCiC, Jerka Kostovil:, Neda PaZanin - iz· Vini.SC.a, Luce Hraba-r - .iz Vilajice, Mare .JaiiC - iz Go-rnieg Se,,g-eta, Neda "Pav-k<wil: - iz Donjeg :Segeta, Tona MiSe - iz Gornjeg Ok·rUK.a, .Jere RadiC - iz Orljaka, JeD'ka Vidovil: - i.z Sevida, Vinka KovaCeviC, Kate Slade - iz Trogira i druge . U svi'bn iu 1942. g. fonniran ie u Siniu Mjesni odbor i pododbori AFZ po ra jouima. Odho·r se knjem godine rpovezao s aktivistkinja'Illa u selima: Glavice, Lu.Cane, SuhaC, KankaSica i ·drugim, te j-e formiran OpCinski odbor AFZ z.a Sinj. U srpnju 1943. ;g. fonniran je Kotarski odbo.r AFZ Sinj. U toku 1941. ·i 1942. g. medu najaktivniiim Zenama u ovom kotaru Qile su: Neva. DeliC-Modril:, RuEca Mihm, Ana DragaS, Mara Breko-Ug-rin iz Sinja, Tonka Radica, Kita KrstuloviC-'Bo;gdan iz Splita, Pera BraCulj, H-oja 'fla,pil: (koja je kao kuriT po.ginula 1943. g. na ,putu za VjeStiC-Goru), Milica flapil: (poginula u borbi kod Klisa 1'943. g.), Stojil:. Mili·ca Sto·iiC, Marija Br.aCulj, Anda Cvita 1 Vulil: - iz Bitelil:a, Iva nelija - iz Brnaza, Anda JajCanin-Cikara (k,a_o kurir i aktivistkinja: NOP hila ie uhapSena od Talijana 1.942. g.) iz' LuCana, Luj.za JelinCil:, Sima Romac - iz GLavica, Stefanija Katil: - iz Bra.Ceva 'Do·oa, Sima LaStre, N eda PaviC (olbjeSena 19-4-4. g. u ustaSkom. zatvOTu), RuZa Pletikos·i.l:-Breko - iz PodvaroSa, Rosa Borovi~ - iz SuhaCa Anda FroliC - iz Satril:a, Kaja :SamardZiC - iz M:aovice, Iva TenZ·eta i mnoge d~u.ge. U kotaru Mul: medu najistaknutijim ~ZenaiDa bile su: Cvita Gilil:, Luca Soldo, Mara GraniC - iz Mul:a 'Dooj-C~g, Stana Mileti·C - iz MileSine, Stana Rada, Jandre Colak, Iva Bulil: - iz 'O,gorja Gornjeg, Jela Kerum - iz Radunice, .Tela SoliC - iz Sutine Luca VuliC i Cvita Penovil: - iz Po·stinja Do~je,~, Iva Soril: i Andelija ·SpaniC - iz Pribuda i druge. Bosa Fulgosi U kotaru Vrlika medu mt.jis-taknutijim -Zenama bile su: Desa KovaCeviC, 'flena Bari.Sil:, Melanija Buli - iz Vrlik·e, Marija Kova·Cevil: - iz Ko.Jjana. 7 .Jedna od zna·Cainijih akcija u Splitu u toku 1942. g. hila je ,proslava Prvo.g maja, u 1wjoj su 2ene najaktivnije uCestvov;ale. Tog je dana ;grad bio pun crvenih zvjezdica, a na istaknutim j-e :miestima bilo izvjeSeno nekoliko crvenih zastava. Crvenu zastaV'll sa srpom i Ce"kil:em na zvoniku sv. Duje, koju ie dam priie u zvonik sakrila Vinka KliSki.l:, izvjesili su Sofka Gospodneti-C (koia je po.:.. ginuLa kao borac u NOB) i Mirko Dvo·rnik. U toku 1942 .•g. sve viSe Zena prilazi NOP i aktivno radi u AFZ. U prol jeCe 1942. g. osnovana je u Splitu grupa intelektu.alki, koia je bila sastavni clio· Mj-esnog adbora AFZ za Split. Na -osnivaCkom sastanku, koji je organizirao MiloS Zall..ko bile su ~risutne: Irena BijeliC-•Sinobad, Hanja RadiC, RuZica Bonaol:i, Mici Neuman, Vera Stambuk i Smiljana dr. MikaCiC. Na sastanku je bio formiran odbo:r, u koji 'su. o,c;im n.avedenih druga'fica uSle ZuZa Saril: i Nevenka Kljakovil:. Ovai je Odhor imao- nekoliko. pododbora i grupa i obuhvatao je Sirok krug Zena. Dok jedan dio Zena odlazi u ,parlizane (do kraja 1"942. ,g. Split je dao ;preko 50 partizanki), novi kadar Zena ulazi u borlbu. M·edu Zenama .Splita, koje su aktivno radile u to'ku 1942. g. osim ranije Sl])O·menutih, 'bile ·su: Bepa BuZanCiC, Bosa Colak, Milka KudriC, RuZa RadiC, Tihana Ravlil:, Anica. Roje, 151 �Vojka RuZit, Danka Spe.ro, Olga KapetanoviC, Olga Donatov, Zora Gazza·ri, Milka Maras, Zorka Roje, Mara .JuriC Crna, Jeika KarmeliC:.DasoviC, Zorka SkaTiCil:, An-ka Tudor, Dobrila KrstuloviC, Sofija Bandalovil:, .Jerkica MladiniC, Tonka ~KesiC, Draga MarjanoviC, Milka Dimil:, Andelka Bradil:, Marta Hrgalo, 'Zora VukuSil:-RuZiC, Marica Buraz;in, Neva VukoviC, Marija Dumanil:-DraiiCeviC, Linda MuljaCiC, Tonka .Radica, Fila Spero, Nikolica Mladinil:, Ecija Ba'll.daloviC. Darra· Krstulovi.C, Ela BervaldiVukil:. Marija Mitrovit-:Culil:, Zora RosandiC, Luci j,a Filipi'l:, Zorka Borozan, Dobrila Urlil:, 'Slavica KukoC-KuljiS, Ana ·Culil:, Telica DokiC, Nevenka RuZiC, Kata SiriUevil:, Paul~ Zon, Frank~ Dajak j druge. . 8 Koncem· 19·41. i ;poCetkom 1942. ;poCinju s.e u pojedinim selima KorCule formirati or.ganizacije AFZ. Do polovice 1942. formirani .su od:bori AFZ u nekoliko mj,esta atoka Kod:ule. U odboru AFZ Vela Luk·e bile S'U -odbarrnice: Jakica MiroSeviC, Fra~ na i Mila Dragojevil:; u Blat~ - Ja.kica M'ilat, UrSa FranuloviC, Anka AndriC, Neda Milat, Do'brila SeparoviC, Luca PetroviC i Vinka Milat; u Smokvici - Ivka FranuliJviC, Marija TomaSiC, Pera KomruniC; u Ca·ri - Dinka TomiC, Nada Tomil: i Dinka .Padre; u ·Zmovu - LjuJbica JeriCevi.C, Agata CuraC, Ljuba Skokandi,C, Kata BrCi.C Albelova i Kata BrCiC Dinkova; u RaCiSl:u . - Ana MatiC, Cvijeta MatiC i Vinka RaSa. Ove sve drugarice ista·kle su se u prenoSenju oruZja, saku'Pljanju 'hrane i ostalog ma~ terijala za paTtizane i kao kuriri. Na leurs, koji j·e u studenom 1!)4'2. odrZan u Podgori, iSlo je ~et :Zena iz kotara KorCule, i to: Ana Mat it, J akica Mi:roSeviC, Vinka RaSe, Cvijeta MatiC -i Jakica Milat, koj·e su kasnije postale, najbolje aktivistkinje u organizaciji AF2 kotara. Mljekarice iz Rupotina Dokument 106 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH SOLIN OD 6. LISTOPADA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH SPLIT 0 RADU zENA1 ... c) Antifasisticki front zeha2 . Bolna strana naseg pokreta j e bas AFz, koji se je jedi:no neloS·e plasirao u 1SoUns-kom haZenil, ali ni tu kao Sto hi mogao, duk u ·ostalim rajonima izim Trogira niti ne postoji, Glavni razlog tome je Sto partijska organizacija nije dovoljno shvatila ulogu zena u NOB i na" soj Partiji i sto je ad vajkada bagatelisala Zene, a i radi tog Sto imamo vrlo malo ka. dra, l<oji bi bio prikladan za rad medu Z.enama. Sada pak odlaskom Zena na kurs AFz ce se tom doskodti, i pomoc, koju je PK ukazao s tim sto je u Mosec poslao j·edan dio polit radnika misli se da ce i AFz poC.i onim putem, kojim treba, te ispuniti one zadatke, koje se postavljaju pred zene u NOB. Za izvjesno- vrijeme se u Zagori moZe 1 Dokument se nalazi u arhivu OK 'SKH. U studenom 1942. g. odr.Z.an je u Podgori kurs AF2. Na kursu je prisustvovalo 18- Zena. To je bio prvi politi.Cki kurs, koji je organiza.cija AFZ ti Dal2 !52 ocekivati jace ·okupljanje 'zena u AFz i'Z razIoga Sto je tu ~ena mnogo politiCki zaostala a i ina.Ce. Po dosadasnjim postignutim rezultatima vidi se da ipak kod Zena ima razumijevanja za AFZ tamo gdje im se je pristupiJ.o, i da te Zene u radu pak i najteZem i odgovorniJem su se pokazaie iznad svakog oCekivanj a, te hvaleCi tom i takovom njihovom radu i drZanju naSa horba mnogn dobiva, jer da · nije Zena u radu, isti bi straSno· zaostao, ba~ tamo, gdje je sada najbolji (S<>Iin). 3 Takoder je iz naseg kotara otisao lijepi broj Zena u partizane, a svaki ih .se dan sve .vi;§e prijavljuj-e, pak i s tog gledista im moram,o posvetitL punu pa:Znju. madji o-drZala za politiCko uzdizanje Zena - rukovo-di1aca AFZ. Kurs je vodila Neda Ma<roviC-StefanovioC Ranka. SliOni kunevi odrZali ru se kasnije ~ na inicijativu i ,pod rukov.odstvom ObL odbora AF:Z: za Dalmadju. Dva kursa odi'Zana su u Livnu u siieOnju 1943. {predava-Ci sou hili Eli Finci i MiloS Zanko). U travnju-sv~bnju odrZana su dv.a kur.sa na Biokovu, jedan na Hvani, a jedan na Kod:uli. U svibnju-lipnju isbe godine odr.Zana su dva kur·sa na Mosoru, a. u -srp-nju dva· na BrStanovu. Na svakom kursu bilo j-e prosjeCno oko 40 Zena. Kurseve su vodile: Mariia NoVak, Milka LasiC, BlaZenka Mimica i Juga ·Kesil:. 3 JoS za vrijeme 'bivSe .Jugoslavije radnki industrije: cementa u Solinu hili su Cvrsto povezani s partijskom organizacijom u Splitu i -sudjdovali zajedni.Cki u svim akcijama. Kako j'e Solin gotovo jedina veza Splita sa zaledem, to S'lJ. Talijani, p'I'igodom okupacije Dalmacije, odmah postavili u Solinn talijanski garnizon, da odreZu Split od unutraSnjosti i zaStite rad induskije cementa, koju su iskoriStavali u svoje .svrhe. Nakon 1prvih akcija u Splitu 1941., okupator je Split opasao bo-dljikavom Zicorn: i okruZio jakim bunkerima. a izlaz prema Solinu bio · _ie st:rogo• kontroliran., No us,prkos tome Split ni ie bio 111i j·edan dan u toku NOB bez veze s pozadinom. U - kolovozru 1941. .g. formiran Je pfvi partizanS:ki odred u ·solinu. Kako ,ge Odred nije mogao odmah probiti do svo.g odrediSta, nego se morao za·dtiaii na Koz_jaku, nawd toga kraja pru~ Zao mu je. ~kloni~t.e i hrinuo se za opsk<rbu. U tome su se naroCito isticale Zene. Od mjeseca svibnja 1942., naroCito poslije odlaska proleterskih brigada u Zap. Bosnu i nakon o;sJobodenja Livna, -uloga Salina u odrZavanju veza .sa Splitom po.prima na.:. roCito znaCen j·e. U to .se vrii·eme naime iz Splita i sa atoka prebacuju mase dobrovoljaca u partizane, a to se vrSilo jedino preko Salina. P.relbacivanje. ma,terijala iz Splita preko Salina vrSile -su uglaVnom Zene. Zene Salina i o'kolnih sela p-renosile -su na ledima, u grupama od 50 do 100 Z·ena, .gotovo svake .noCi, preko 'Kozjaka, uz n~p-rijateljske stra~e i bunkere, hranu, municiju, oruZj-e i sav ostali materijal· parti-zanima. ·Zene Solina su nadalje oddavale redovitu vezu izmedu Splita i partizanskih odreda, prenooile poStu, sakrlvale ranjenike i uCestvovale u hrojnim diveq:antSkim akcijama, koj.e su se vr'Sile na tom podruCju. U tom mdu 1JlaroCito mt se isticale: Palmina GrubiSiC-Poljak, Anka BuCan, Tasja KuzmaniC-FraniCevil:, Desa Gru.bi-C, Ivanka GrubiSiC, Milka Zi:Zil:, Roza KatiC, Milka Gru'biSiC, Karmel-a UvodiC, Ma-rija 2iZiC, Mari ja MiliSiC, Anda P.eriC, Mil•eva BenzOo, Marica CikatiC, Matija Cerina, Fr.ana GaSpi{:, Dinka Jankov, Ma-rija MihanoviC, Luce MikeliC-ParaC, Vinka Jankov, Kosovka JukiC-NinCeviC, Anka Zvjezdana NinCeviC, B"il jana DraSkoviC, Vinka Kuzmani-l:-KleSnik, Ina/Puljas, Boja Bosiljka_ NinCeviC. i Ana Rudan. - Dokument 107 0 IZBORIMA ZA NARODNOOSLOBODILACKE ODBORE U LICI Clanak iz >>Zene u bor.biu, glasila AFZ z.a Liku, br. Predstojeci j,bori za Narodnooslobodilacke adhore1 predstavljaju veoma vazan po" litiCki dagadaj u Zivotu naSeg naroda i narodno·oslobodilacke borbe. Zato su ani i pobudili taka veliko- zanimanje u nasoj partizansk·oj i dobrovoljaCkoj v·ojsci, ~enama, omladini i naro-du uopCe. I nema sumnje da duboki znaCaj o·vih izbora i IeZi upravo u tome da putem pravih i istin~kih narodnih p:r:edstavnika kao organa nove vlasti juS jaCe uCvrste i razviju narodnu viast, kako bi ona mogla nesmetano, i pravilnn r}eSavati svoje zadatke. Nadalje oni ima,dw zadatak, da odstrane nedostatke u radu Narodnooslobodilackih odbora kao i to, da ih prociste i ·uklone sve one reakcionarno nastrojene elemente, koji 1se uviaCe u Narodno oslobodilacke <>di>ore, da koce njihov rad i koji smatraju, da su to joS uvij.ek one ustanove, kr01z koj-e se moZe izigravati narod kao u vrijeme stare nenarodne viasti. U z to izbori za N arod·nooslohodilacke odbore zna:Ce pravu prekretnicu u gledanju na narO'd kao. cjelinu, prekretnicu u p·ogiedu nje-govih prava na glasanje. Izbo·rni zakoni u naSoj proSiosti, koje su izdavali razni pr.q.tunarodni i protudemokratski re.Zimi, branili su ogromnom dijelu naSe.ga naroda da uzme ucesca u izborima, oduzimajuC.i mu na taj naC:.in ono najsvetije pravo, da svojim 7~8. listopad-studeni 1942. glasom odluCuje u rj-e:Savanju naiodnih i dr.Zavnih posl9va. Na raniJe izbore nijesu imali pristupa ni v·elik dio •omladine, ni Zene, ni vojska. Pisalo se i propovijedalo na sva usta da politika nij.e za Zene, za ·dake, e;a voj sku. U tom o·nemoguCavanju veC.ine naSega naroda, da kaZe svoju rije·C na izborima. oCituje se .sav reakcionarni i protivnarodni karakter stare vlasti, ali i ·strah od naroda, strah od ujedinjenih glasova narodnih masa, jer su bivSa vlast i razne· protunarodne vladajuCe poli"':' tiCke stranke bile sviJe-sne Cinj.enice, da je narod Ustom protiv njih, pa su svima sredstvima spreCavaii narodu jedinu n:t.a.guCnost, da kroz i•zbo~e manife.stiraju svoja demokratska i slohodarska rasp·oloZenja i shvatanja, da u izbornoj horbi bira sam nesebiCne pre.astavnike, koji Ce se istinski zalagati za- ostvarenje njegovih najosnovnijih poliU.Ckih i ekonomskih zahtjeva i potreba. Eto, tako su razne reakcionarne klike, stranke i vlad·e gledale na veCinu naSega naroda. "Tako su gledale na Zenu, koju su IiSili sviju prava, i trwdili se da u s-amOm zametku uguSe svaki njen razvoj i napredak. NaroCito je radna Zena po raCu-nu stare vlasti morala da i dalje ostane ono, Sto je bila kroz sto1jeCa: rohinja kuC.e i mu.Skarca, -crude tlaCenj a, Zrtva neprosvj.eCenosti tame, !53 �I 1. f to zato j.er bi biv,Sa protunarod-na vlast u probudenoj, DsvijeStenoj Zeni dobila samo j.ednog protivnika viSe, iskrenog i odu.Sevlj.enng borca za narodna prava i za bolji Zivot i dostojniji pDloZaj Zene u dru.Stvu. Medutim, prva puska narodnooslobodi1acke borbe ispaljena na akupatora, krvavog tiranina naSe zeinlje i na njegove· sluge, sriaZno je ~odj8knula medu Zenama i omladinom. Ugled stare protunarodne vlasti i viade, koja j.e kukavicki pobjegla, naglo su propadali u naro-du, a sa Zena i omladine- kao da j-e pala teSka i nepodnosiva mora. Oni su osjetili, u poZaru parti-zanskog rata, koji se kod na,s sve jaCe razbuktavao, i u kame Zena , i omladina v~Se _ mnoge veoma vaZne posl~Ove uCestvujuCi u masama, da staro doba pr-o·lazi, nestaje, i,SCezava, a dolazi novo, nastaj e nova demokratska v.last izra:Zena u N arodnooslobodilaCkim odbo-rima, rodena u do-m::ovinskom ratu, ponikla iz narodnoo-slob-odilacke borbe. Ali u Namdnooslobodilackim odborima do-laze katkada do utjecaja reakcionarni, CetniCki -el,ementi, kojima nij-e· le.Zala na s-rcu s-tvar narodnooslobodilaCke bo-rbe i narodnih · interesa, i koji su uporno, svima sredstvima, sp:reCavali u1azak ze:~na u dotiCne odbore. J as no j·e -da talmvi elementi nij.esu htjeli ni da Cuju, da Zena ima j e-dnaka prava kao i muSkarac, da njezin te-ret nije niSta lakSi od ter.eta muSkarC.eva u narodno-oslobodilaCkoj borbi, pa prema tome da ona m{)Z-e uzimati udjela i odluCivati u javnom i politiCkom Zivotu, u pitanjima sudbine. Ovi ostaci starih pogleda na Zene, da za nju nije poiitika, javni i druStveni iivot, neg-a ku.Ca i djeca, pranje i krpanj.e, pokornost i sni:Shodljivo-st prema muZu, po.gledi, koji se joB uvij-ek dugo otimaju smrti i koji se Cesto ispoljavaju prema Zeni i ometaju je u njezinu radu, Pobunili su Z.enu u temeljima i ona j.e ustala u Zilavu i nemHosrdnu borbu protiv sviju svojih protivnika ... Tako je jedna predstaVnica ~ena sazvala zbor u selu T. Na zbor su doSli i muSkarci. Nakon zavr.senog zbora jedan clan NOO zatraZio je, da se Zene udalje sa ·obrazlo:Zenjem da NOO ima oddati sjednicu. Predstavnica Zena se oprla tome CudoviSnom zahtjevu dokazujuCi, da je prisustvo Zena jednako ne--· opho-dno i va:Zno ka•o i Prisustvo muSkaraca i Clano:Va Odbora, Sta viSe, da Zene moraju aktivno ui\estvovati u radu NOO kao i muSkarci, da se danas radi o njihovu Zivotu ka'O i ·o Zivotu mu.Skarca, i -da im je sudbina z.ajedni-Cka. Ali uzalud: spor se j·e" zavrSio tak(l, da su Zene morale napustiti dvoranu. Ali Zena nije sustala. Oria je joS. jaCe, JOS upornije nastavila borbu protiv ovakovih pojava, jer zna, da je u pravu i da joj !54 je to pravo ne maZe nitko ·oteti. Ona u zajednici s omladinom lomi spone i pregrade, razbija oblike .starih prezivjelih drustvenih stanja, ide naprljed ka svDm uzviSenom cilju, korak po korak, ali ide, rusi protunarodne elemente, po·stepeno· pobjeduje i ulazi u Narodno Os.Jobodilacke Odbo·re. Zena i -amladina uzimaju ann Sto im pripada i Sto -su izvojevali bo·rbom kroz narpdnoo-slobodilaCku borbu, u kojoj postaju sve znaCajniji Cinilac: prav-o· sudje-1-ovanja i odluCivanja u novoj nar-Odnoj demokratskoj vlasti, koja briBe i mora da briSe sve postoje6e -razlike i nejednakosti izme·du Zena i muSkaraca izj.e-dnaCujuCi ih u 2ahtjevima pravima javno-ga i pOlitiCkoga Zivota. I o ovoj borbi kao i o pobjedi Zena jasno i Zivo svj.edoCi dDgadaj Sto s·e je odigrao u selu V. u kotaru Korenica. Jedan Clan N.arodno OsJ.obodilackog Odbora bijesno je i nepopustljiv-o ustajao- protiv zahtjeva Zena, da udu u Od-bor. Sta viSe, on se je trudi'O, da za ·svoj reakcionarnt i mraCnj'&Cki sta:v pri.dobije- i druge Clanove. Medu-tim Zene su dvnij eJ.e odluku, da to•ga clana izjure iz Odbo-ra i zap-oCela se borba, koja je u potpunosti Opravdala uloZeni napor. Kada ·su ga dvije drugarice susre-1-e ne:gdje na 'putu i u:pitale ga sta je to bil<> s njime, on je odgovorin, da su ga Zene p·o-bij-e·dile i da nije viSe Clan Narodno Oslobodilackog Odbora. Jasno je da ta pobjeda · ima kudikamo dublji smisao. To vr1o do·bro znaju i -svi zakleti duSmani narodnooslobo.dilaCke borbe, svi mraCni prn-:tivnici p·okreta Z·e-na, krvoZedni okupatori i njihove usta.S'ko-CetniCke sluge. Ne smijemo zaboraviti, da se CetniCki raspolo.Zena lica najog·orCenije suprotstavljaju primanju i ulazenju zena u Narodno Oslobodilacke Odbore, njihovu sudjelovanju i odluCivanju u narodnoj vlasti. A kada 'Znamo da izbjegliCka jugo.slavenska vlada u Lond•onw predstavlja krunu i vrhunac najprljavije i najsramotnije izdaje naSe zemlje i na.Sih naroda, anda nas ova ·okolnost ne smije ni najmanje i1znenaditi i za-Cuditi. J-er izbjegli,Cka vlada, sva p·odla i crna o=d izdaje i zloCina, petlja i muti na .sve strane, i njezina podrSka ,oku"patora i njezino rukovodenje sa CetniCkim organizacijama u naSoj zemlji nesumnjiva je i jasna kao dan. U snagu dokaza i Cinj·e-nica o izdaji ~ove vlade i CetniCkih pasa, u snagu dokaza i Cinjenica, koju s-vakodnevno pruZa stvarnost narodnoo·slohodilaCke borbe, niko vi,Se ne -sumnja, jer j-e ·ona takoder jasna kao dan. cetnici obavjestavaju izdajni-Cku vla.du o stanju i ·prilikama u zemlji, a ona njima dostavlja uputstva i direktive za vrSenje zlodjela zaje-dno sa bkupato.:r:om i ustaSama ·nad· naSim narodim.a, protiv narodnooslobodilacke borbe. Od gospodara do sluge, od vlade d·o cetnika, postoje namj.ere i raCuni za povraCanje na staro stanje .•Sve je to jasno kao- sunce, kiw dan. Eto zaSto se CetniCki ·elernenti uvl&Ce.- u Narodno Oslobodilacke Odbore, eto zasto se bore protiv ulaska Zena u ove odbo,re. Oni se boje njihova p-o-kreta i nj-egove nabujale snag-e, bez kojih se ne bi mogla zamisliti naSa narodnoo~slohodilaCka bo-rba. Oni jasno vide u pOkretu Zena jedn-og borca viSe protiV sebe·, znaCajno·g i fanatiCnog borca za podizanje Zena na viSi stepen za njeno- potpuna. preobraZenj-e i za prave-dnu stvar naSih naroda. Zato su i predstojeCi izbo-ri •za Nar-odno Oslobodilacke Odbore taka vazan politicki dogadaj u historiji Zen~, omladine-, v-ojske, narodnoo-slobodilaCke bo,rhe i naro-da uop6e·. Posebno, njihov karakter zadojen najdemokratskijim duhom, izazvao je medu Zenama buru rado·sti i oduS-evljenja, jer One prvi pu-ta nakon stolj.eC·a poniZenj a i Ii-EiPrav-de dobivaju zas-luZeno pravo-, da ne sam·o biraju nego takoder pravo i da budu birane. Na o·sl6bo-d-en-oj teritoriji, beZ zlokobnog terora stare vlasti, be·z policajaca i Zandara, b-ez nametanja i podmiCivanja, Zene, o-mladilla, v-ojska, jednom rijeCju ci~o narod, ima prilike, da ,sam bira svoje predstavnike i stvara sv-oju izvr.Snu i zak-onodavnu- vlast novu narodnu i demokratsku vlast, nad k~ jom on -ima pravo nadz-ora i koju maZe u svako do·ba smijeniti, ako n.e _radi kako- treba i mora da radi. N adalj.e, dan izbora 1znaCi prekretnicu u Zivotu Zene i naSeg naroda, znaCi politiCku Skolu i pruia j~oj moguCnost da se razvija i os·poso-bljava da maZe i &am·a da upravlja sama ~sobom. I .zato mi Ze-ne m,oramo i sada pokazati, da srno dostojne- toga povjerenja. Mi mo·ramo da mobiliSemo sve naS.e snage, da aktiviziramo i obuhvatimo sve -srpske i hrvatske Zene i tako kroz izbore stvaramo- borbeno jedinstvo 8-'l'pskog i hrvatskog _naroda. VrSimo · dalje sv-estrane pripreme, da bi uspjeh ovih izbora bio .st~o veCi i snaZniji, i da hi putem njiJ:l obrazovali joS bo-lju·, joS CvrSCu_ narodnu Vlast. ·Jediuo na taj naCin mi Cem.o se' oduZiti naSem nar-odu i narodno-osloho:dilaCkoj borbi. 1 U ru_inu 1942. izdao je V. S. naTcdhu o izborima za NOO i o reo-rgani.zaciji pozadins.kih vojnih vlasti, a :3'0. IX. 1'942. uputio je ·GL Stab Hrvatske raspi's 'U istom smislu Sta·bovima svih operativnih zona Hrvatske. · Dokumelit 108 IZ IZVJEsTAJA POVjERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 21. X. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz' ... III. AFZ. Da bi se rad na formiranju AOZ Sto- viSe u!brzao i oja-Cao, Povje-renstvo j-e formiralo komi s i j u AFZ za .Slavoniju i Srijem2 sa zadaCorn, da ova komisija preu-zme na sebe organizaciju AOZ u selima, mje-stima i grad,ovima i da uopCe pojaCa rad na pridobivanju Zena za aktivan rad u narodnooslobodilackoj borbi. U ko·misiju ulaze p-et drugarica, koje su dobile u.pute za rad. Za njih s·e .sprema m:a1 Dokument se nalazi u arhivu CK -SKH. U listopadu 1942. ,g. formiralo j'e Povjerenstvo CK KPH za Slavoniju i Srijem komislju za rad sa Zenama, u koju su tada uSle samo Iva-Maja 2 terijal, koji Ce one dijeliti po selima . .Sarno je tog mate·rijala vrlo malo. Mi vas zato mDlimo da nam po moguCno·sti Sto prije po.Salje-te -sav raspolo.Zivi materijal, koji bi mogli pr-edati toj Yo·misiji. U prvom redu molimo ·vas, da nam poSaljete po dva primjerka lista »Zena u borbi«, jer mi do sada nism·o niti jedan primjerak toga lista umno:Zili, poSto ga nismo primili, osim broja Cetvrtog. Jankes-Komar i Slavica Sambo-liCek, kuCna pomoCnica iz Zagreba. Bilo je predvideno, da u komisiju ude pet Zena, ali u tom pe:riodu to nije bilo· ostvareno. 155 �Dokument 10~ 0 ANALFABETSKIM TEcAJEVIMA U LICI Clanak iz HZene ii borlJi«, glasila AFZ :za Liku, hr. 7-8, lista,pad 1942. PRVI DAN sK!OLE U ucionlci Je z1vo. Ozbiljna stai-a i mlada lica u rupcima i bez njih. Svi napeto iSC-e~ kuju kako ce biti prvi dan u sl<oali. Pokazujem prva slova . .Sve se glave sagibaju. Pisaljke skripe. Upada mi u oci jedna starija drugarica. Odmakla je. plocicu '(lodalje od S·ebe i pise. Primaknem se bWi;e, Slova i u poredana su na njenoj ploCiCi. »Da li dobra -piSem dn:igarice? « Stu pam s njom u razgovor. »CiJeli Ziv,ot sam Zelila da nauCim -Citati Lpisati«,c kaZe ona. »P'rvi puta sam se 'Ifuto pokajala .sto .sam slijepa kod ociju, .. kad sam jednom isla u Gospic. Dosia sam do jednog raskr.SCa, na kojem je bilo napisano,~koji put vodi u GospiC. Tamo sam stajala vi·Se 'Od 2 sata, dok nije naiSao jedan Covjek, koji mi je proCitao i kaa;ao kojim putein treba da krenem. Otada imam zivu Zelju da nauCim _Citati i pLsati.« Sva .liea su zadovoljna p-rvim poCetkom. »Pa nije to takl{) teSko·«, govore d·ru:garice. RaCunaju za koUko Ce dana nau-Citi. .Cas je svr:Sen. .Sve odlaze kuCi. »V·eC znamo dva slova«, -o-dzvanjaju njihovi V'e&eli g]aS·OVi h<>dnilmm . 1. M.arija Potkonjak uCiteljka iz Divos.ela. Vel:. 1941. a naro.Cito 1942. g. broj analfabetskih teCajeva je mnogo porastao. U .gotovo svakom oslobod:enom sdu _odrZa'Vao se po jedan ili viSe teCajeva za, nepismene. OdrZavale su ih uCiteljice iii pism·enije omladinloe, k.oje su zavrSile po koji -razr·ed gimnazije. 2ene sU vrlo udo .posJeCivale te teCajeve, iako je bilo i onih, koji su ih ismijavali zbog toga. da Iegne.S, a naj.stra-Snije su bile no:Ci i na Prijekom. Molim Te javi mi da li su to nakon sv·ega toga odvezli lepo na Prijeki, sve .stvari Sto si mi u lko:feru sla1a ili si joS gdje sam l<oonacno odahnula. Sve sam izdr- drwge dobila j.er to nije s'l'e .sto je bilo u zala i vj-eruj nisam plakala - ali kada sam njemu. Bila bi sretna da mogu ja d·obiti od dobi'la na Savsku atvari, rasplakala sam se Vas iii od koga drugog ovakovo pismo - ali ko deriste. · ja sam ves.eJa ako dobijem i · onaj najmanji pa;piriC. Dana\S m.i je rekao straZa•r da vlada silan interes iZa moju raspravu, maZeS si m·isliti A s_a!da primite svi po redu ,pu:su u duhu _i sama. ta oni me ·opt:U·Zuju da sam primaJJ.a. i srdacne· pozdra'l'e od· Vase stefice. vojnicke planove za partiju i svakakove, maZeS si mis1iti kako oo me peluli i lk:uhali, saT<>sko mi je llto ne mogu posjetit grob mo da im t-o priznam ali .sam S·retna da sam na.sih dra:gih - ali g.am moirna jer .znam da sv;e izdrZ.ala, i za to n-e mogu da me optuiZe 6ete to uCiniti Vi koji moZ.ete. 1 2 Original pisma nalazi se u a.rhivi GK SKH. Stefica SantiC- MatijaSiC .Sanda uhapSena je 25. IX. 1942. g. u stanu na PantovCaku 65, upravo kad je na pisa.6em stroju prepiSivala Historiju SKP(b). Na policiji su je muCili. PoSta je osudeona po Prijekom ·sudu na smrt, a zatim pomilovana, poslana je na :robiju u PoZegu, odakle je pobjegla i doSla u partizaue u Slavoniju. Dokument 111 Marija.1 . PISMO KOTARSKOG KOMITETA KPH SUsAK OD 3L LISTOPADA 1942. MJESNOM - . ODBORU AFz 0 SASTANKU INICIJATIVNOG ODBORA AFz' 31. X. 1942. KK SUSAK fuugarskom mjesnom l<<>mitetu AF~ Dokument 110 Susak PISMO i!TEFICE MNTIC-MATIJAslc OD 30. LISTOPADA 1942. IZ ZATVORA PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU' Savskoj biJo je osohito Jij.epo. Koliko mogu', opisat Cu Vrun ali nemojte misliti da sam Vam s.ve i toCno napisala. Istu veCer su me uhapsili, tukli me do nesvesti sa bikovaCom. To je specijalno pleteni korbaC .sa Zicorn ovit; tuku poCamSi od stopala do kriZa, po le•dima manje, po trbuhu ne. Odvulk'li me u samicu, p-o -da•nu d·oSao lijeCnik sa obJ.ogima, a na ve-C·er, opet nanov~o saslUiSanj.e i opet batine, tuk.li me pe•t dana, padala sam po hodnicima u ·nesvest. po Ce.liji, p-o sobama·. ali njih to nij.e ni mtalo smetalo-, lij.eCnik mi davao inj·ekcije- zbo:g srca, jer mi peti dan srce· viS·e nij.e radilo. Peti dan mi d~o.nije!Ji spravu za va-denje noikata, ali to vi-Se nis·am mogla .da izdrZim - lice mi je bilo crno . . . U ji.LtrO p-oslij e/ 6 sati usta•nemo, sa kao lonac, Celava ,sam, j.er su me vukli i j.e:dnim ·m-a'lim lonCiCem Vade se pere.S· - u bacali na pod - ne mo-gu Vam dalje D tome 8-9 sati u jutro i!etnja u krugu. uz mrtvu .go;yorit, jer m•e oorujava. Bila sam 7 dana tiSinu, j-e·r se ne smdje ·govoriti, i jedna po bez truna hrrune, j~r nisam mogla osim v9de jed·na hodas kao da ides za svojim vlrustitim niSta uzimati. DrZaU me u ·samjci 17 dana sp~ovadom. Ali je ipak jedan s,at svje.zeg na trgu N., a -onda u po1l 2 s·ata u noCi odveli zraka u dvoriStu policije. Ali ·OVO j;e ~a men-e u Savsku - tamo su me bBJcili u .ogromnu prava blagodat i ,sada, kada Tvojom dobrasobu bez gunja bez igde ii\ega osim woli pod tom dobijem jesti, idem i ja- u setnju~ i .sve - mazes si zamts1iti o:nalw sva nte·Cella- i S·to j.e tu me niSta viSe ne smeta - j er mi daju sada mira. Ali zata na trgu N. i u po1umrtva · a nema8 ni nasto da &jed'!1es ni Dragi moji svi! Slucajna prilika s,e <J.esila da mogu pos1ati ovo pism-o ·i zahvaljujuCi novcu koj·eg sam dab1la od Tebe mogla sam kupiti papira. Ne znam zapravo gdje da pocnem. Pocet cu ad kraja. Uhapsili me u jed. noj kuCi na PantovCaku2 navodno slijedili me - ali ja u to sumnjam. ali poSto za sada ne znam, ne mogu da govorim. Na-Sli me na djelu i zbo:g toga je maja stvar vrlo teSka i kornplicirana. Ne mo:Zete si to- zamisliti, ~&ta S'B' sve deSaval·o samn·om. Ubi'li -su du.Su u meni, i da mo-gu sve bi pis'aJa t<> bi j-ednom dobra doslo. Ali na zalost sununjam da: Cu to kada moCi naCiniti,- ali mo•gu, hnCu z.a rSigurno. !56 Dne '7. XI. odrzat ce se u nasem punktu sastanak Inieijativnog odbora AF~ 2 , pa vas molimo da nam do 4. XI. posa!j,ete iscrpan izvj.estaj o stanju u vasem MK AFZ3 , sa brojem Clanica po grupama i rej-onima; kako je podUeljen rad i teren, te kolilko s kojim terenom _gravitirate. Da li se u.spje-lo prodrijeti me-du tv-orniCke radnice, i koliko s·e tu uspjelo. Sodjalni sastav Clanica po·_ .grupama, kao i nacionalni sastav. Kakovo je• stanje organizadje, (da li je jaka, osj.eCa li s-e njen rad i dj.elovanje); o.sjeCa li s·e odbor kao rukov{)d.stvo; kako su se P'Ojedi-ne Clanice snaSle i pokazal·e· u radu; kakove su- moguCnos.ti borbe Ze-na'! Ima li Zena, koje Ce se moCi aktiv1zirati za rad u AFZ? Ima li Zena u NOO? Postoji li v,eza sa Skojem i S. M. G.? Broj clanica u odborima? Kolil<oo se saku-pi N. P. i sav rad aka N. P. Na tom Ce •Se' sastauku rijeSiti i priprem3.nj.e naSeg Zenskog lista, kojeg C-erilo nazvati >>Primorka:<<. Zbog toga bi bilo vrlo potrebno da nam sa izvjestaj.em posaljete i doC pise vaSih Clanica, koje ste do sada vje·rojatno veC salkupi.Ji. O.sim toga potrebno nam je znati, koje· ste Clanke i prikaoze do sada umna.Zali i u kolikom broju, pa St-o imate pripremljeno za unina.Zanje. Kako stoji vaSa tehnika? Or,ganizirajte agitaciju i propagandu u duhu ·godi~njice Oktobarske revolucije i sabirne akcij.e za partizane. Potanje upute o samoj proslavi objetnice dobit 6ete preko MK 1\;(}m. part. Drugarski pozdrav! Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Ilija4 1 Dokument se nalazi u a·rhivu OK SKH. Inici"iativni od'bor AFZ za Hrvatsko Primorje fonniran je u prosincu 1942. SaCinjavale su ga RuZica TourkoviC, Dina ZlatiC, Mira ·Se_gota, Milka MileniC, Nada Brn.Ci-C, Nada AntoniC i Nada T.onkoviC. 3 VeC pri.ie rata Zene SuSaka uCestvuju u Na.pi'ednom .pokretu.- IstiCu se svojim radom: Vlatka 2 Babi'C, Mira Se,gota, Vika CindriC, D<\u.ica, MajstoroviC Bela, Ljubica SepiC, 'Zora MatijeVi.C, Nevenka MaliC, Danica Svalba, JoZa Ru.ZiC, Ljubica PoliC NaSa, _MiTa Ban Radruna i mnoge. drui{e. 1941. g. Partija· o-rganizin na Su~aJm vi~e grupa Zen-a, koje na razne miCine pomaZu NOP: pletu -i 157 �Siv<:i:U za ?arti~ane, .prenose materijal, Stampu i oruz.Je, _odrzavaJu kmmske veze i t. d. Obu·hvaCa se radom sv~ viSi krug Zena i rad daj·e sve ve6e re~ zultate. ~reko partijskih i vanp.aitijskih organizacija, a o-S~ltO f.reko. ovdbora Na-rodne pomoti bio je obu- . hvacen ·c1tav .Susak u NOP. Radom se istiCu naroCito kuCe Blanke SiloviC, Vlatke BabiC, Nevenke MaliC Zore Matij-eviC, Ljubice SepiC, Vike Gindri·C, Mir~ CindriC, Dr.a;gice Matrljan, Fanike FraneliC, Branke Tomac, sestara Segota, Jo.Ze RuZiC, Slave i Jelke MoZina, TonCke Vi.gnjeviC, lvanke ButkoviC i dr. Aktivno rade: Slava Viera KriSkoviC,. Ljuhica PoliC NaSa, Paulina :SveSko, 70-_god. Josipa Bogatec teta Pepa, Danica Horvatin, Marija RaheliC teta Mirna, omladinke Nada LukeZ, Melanka Matrljan, Ljubomira Rodica~ Neda, Tatjana LuciC i mnoge · · druge. . Prvi Gradski odbor AF.Z za SuS<!!k hsto.padu 1941. g. SaCinjavale -su ga Vlatka BabiC, Danica MajstoroviC Vignj·evi·C i Jelka MoZina. Ubrz·o su i odrbori za . Trsat, PodveZicu, SuSa.k Vrata, Krime ju i t. d. fonniran j-e u Mira Se.gota, Bela, TonCka hili fonni!l'ani grad, Banska PoCetkom 1942. g. odrZavaju se ·dva seminaTa za Zene rukovodioce AFZ. Prvi od tih kurseva o·drZ.ava Mira Sego·ta, a dru.gi Veda Zag-orac. Vlatka BabiC Ljeti 1942. g. fo·rmiran ie dr~gi odbo.r AF.Z na SuSaku, a saCinjavali su .ga: Mira S·egota, Dinka ValiC, Danica Sv.alha i Mi-ra Hercigonja. 4 Vlatka BabiC. Dokument 112 C.e zavrSiti rat i mnogo govo-re o dru:goj fronti, pa veC i napadaju Englesku, da bi htjela izigrati 'Sovjetsku Uniju. Ali sa nastoji da se sprovede linija partije u Zivot, j ~r uglavnom Zene u. KastavStini .su raspo}oZene simpatizerski prema na.Soj Komunistickoj Partiji i Sovjetskom Savezu. 4. NaroCita potreba se osjeCa jednog Z-enskog Usta, · koji bi imao mnogo politickog uspjeha. K&d se je medu zanama dalo citati samo jedan komad »Zsna u borbi«, imalo je to vidnog uspjeha, jer ,gu bile Ze·ne oduSevlj-ene, kad su vidjele Zenski list. 5. Akcije se nisu izvr,Savai.e, samo ·poj-edine drugaric-e su pomagale u pisanju pa-' raJa i rusenje telefonskih stupova. Tu se bas opaZa kako Siroki ·slojevi Zena ne shvaCaju naSu revolucionarnu borbu, jer osuduju terenske akcije. Odu;Se;yljene su naSom bo-r~ born i uvjerene U pobjedu,, Ali Sarno kad 8·8 ta borba ne- o-digrava u nji:hov-oj blizini, tu je naravno pomanjkanje politiCk·o. InaCe z.e~ ne na naS-em terenu mno·go- sudjeluju u narodnooslohodilaCkom pokretu, pripremaju i sakupljaju robu i hranu, nabavljaju razne stvari za parti-zane, naroCito Zen-ska omladina, koja je i donekle bo·rbena. Jo·S se nije IZVJE!JTAJ KOTARSKOG ODBORA AFz ZA KASTAV OD 3. STUDENOG ·1942., Milica ]adraniC uspjelo organizaciono povezati <SV·e Zene, ostalo j e jos nekoliko izvan rada po}edinih odbora, a~i Ce s.e i to poduzeti, jer po-stoje uvjeti. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA HRV. PRIMORJE 0 RADU AFz" Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Uz drugarski rpozdrav Milka2 K<YTARSKI ODBOR AFZ ZA KASTAV 1 Dru·garskom Dokument se nal.azi u arhivu CK S'KH. U kolovozu 1942. fOrmiran _je Kotarski odlbor _ AFZ za K~stav. U odbor su u.Sle drugaTice: Milka MileniC iz Zameta, Sava MatetiC Rezika, Slavica Kukani.C iz Jardasi, Neda rGiibac i.z SrdoCi, Sofija Frlan iz Dol.ciCi, Milka Cetina iz Javdasi, Sava Jugo iz MladeniCi, Nada SlaviC iz Rube.Si, Marija PilepiC iz MariniCi. IOsim g:rupa Zena po- ,zaseocima, formirano j-e 6 ·rajonskih odbora sa 32 odbornice. Sa.stanci kotanskog i rajonskih odbora odrZavaju se Poli.tiCkom izdizanju redovito svakih osam dana. Zena posveCivala se velika painja. OdrZavali su se kraCi kui:--Sevi (3-4 dana) za odbornice, na kojima se proradivao- razni materijal, kako hi. se odhornice osposo'bljavale za .politiCki rad -sa Zenama. Od .prvih dana NOP isti·Cu -se svojim po-:htvovnim ·radom: 'Fanica MiliC, Mili.ca JadraniC, starica Mirna Sro·k, Mena LuCiC i£.enaSeva, Mari ia LuCiC .Turetova, Mariia-BenaS KliCeva, Milka LuCiC-Valjankini,' Marij.a Jardas-TTdo-veriCeva, Fana i Slava LuCiC, Milka JeluSiC, Ivanka MiliC, Milka -SuSanj, Darinka Srok, Olga RubeSa, Estera LuCiC Danica Je~ lo-vica i mnoge druge. ' 3 Milka MileniC. 2 Okruznom Komitetu KPH za Hrvatsko Primorje Izvjestaj o radu AFZ za Kastav 1. Kotarski odbor AFz broji 6 clanova. Soc. sastav sve· radn"ice; polit. &astav 4 par. tijke i 2 skojevke." 2. Formirani su sada 6 odbora AF2 sa ukupn-o 3 0 -Clanica. Prije bilo formirano· 12 odbora:, medutim uzelo se od ovih najbolje pa s.e stv-orilo :s .odbora, koji ·aktivno rade, nabavljaju i skupljaju za parti•zansku vojsku, a pomal>O se i politiCki uzdiZe; te su i one kadre raditi medu .Sirokim slojevima Zena politiCki, t. j. objaSnjavaju im narodno 1 158 oslobodilacku borbu, populariziraju SgSR i Crvenu Armiju, govor·e o ulnzi Zene u narodnooslohodilackoj borbi. 3. Politicke mitinge se nije odrzaval<>, ali se svejedno politiCki djelovalo, naroCito pre~ ko partijka, lmje rade po odborima AFZ. Moral i borbenost ovdje je slab, usled jos ned<>voljnog politickog rada medu samim odbor~ma,- koji su na slaboj politiCkoj vi·sini. Siroki sloj.evi Zena odmSevljeni -su naSom borbom i vjeruju u pobj-edu nase naradnooslobodilacke . partizanske vojske i Crvene Armije. Mnogo prave pitanja o tome kada Milka Mileni.C, -Slavica KukaniC ·i Draga iz KastavStine 159 �Dokument 114 (neprijateljski) Ookument 113 PISMO ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz ZA SUsAK OD 3. STUDENOG 1942. FAKSIMILE DOPISA POKRETNOG PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU OD 10. XI. INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA HRV. PRIMORJE 0 RADU AFz 1942. USTAsKOJ NADZORNOJ SLUzBI 0 STRIJELJANJU MARIJE GAZic I ALEKSANDRE LJUBJc 3. XL 1942. M. 0. za AFi!i Drugarskom inicijativnom odboru A F z Odgovaramo na vas dopi~ ad 31. X. 1942. sa slijedecim izvjestajem: 1. Mjesni •odhor AFi!i-a za Susak sastoji se ad 4 clanice, i to 3 intelektualke i jedne radnice (sada neup<>slene). Teren sm<> razdijelili na rejone: Banska vrata, Trsat, Krimeja, grad-centar, V•eZica, MartinSCica, Draga! Kostrena, Krasica, Orehovica, Tvornica papira i Ukod. Imamo -odbor.e u slijedeCim rejollima: Trsat 4 ·odbora, Krimeja 1 odbor, Orehovica 1, VeZica 4, MartillSCica 1, i gr3.d 15 odbora. Zna·Ci ukupno 2'0 organiziranih odbora sa_ prOsjeCno 3 Clanice u svakom, (u nekima i viSe). Na rejone u kojima nemamo joS nijedan odbor upravo sada prodiremo i veC. smo imali ueke pripremne sa;stan~e. Prema stanju odbora vidi s-e socijalni sastav Clanica, veCinom domaCic-e i gr3Jdanke, onda namjeStenice, intel·ektualke, a najmanje su za.stupane tvorniCke radnice. U tvorn-ice joS :nismo prodrli sa odborima. Nacinnalni sastav j.e: v·eCim dije·lom Primorke·-Hrvatic-e, onda Jevrejke i Srpk\nje. Po odborima se radi politicki u prvom redu, zajednicki se proradujematerijal, a osim• toga sve Zene aktivno ui(iestvuju u svim poduz-etim akcijama. Orga·niza~ cija joS nije dosta v.elika, ali je vrlo solidna, Sto je osnov za daljnje Sireuje. U mje.stu se osjeCa postanak i rad organizacije, Sto se oCituj-e po uplivu, koji im.amo na javno mnijenj-e. Za sada vd·bor mjesni zadovo·ljava, i njegovo se v·odstvo o-sj.e-Ca, ali Ce s rastom organi~z_acije morati biti pro·Siren i poveCan, Sto drrZim>Q u vidu. Imamo aktiVnih 13 Zena, koje raCunam-o prema: pl'ledvodnicama- grupa: i.z ostalih Zena nastojimo izgraditi dalje aktivistkinje. Akcije koj,e je naS AFZ proveo bile su: najSira _p,omoC u· novcu i materijalu, plete~ nj.e, Sivanje, krpanje, pranje·, kuP'ovanle svih potrebStina za naS,e parti'zane, predenje, predavanje i sku"Plianje pnnti1 za robu, (konkmtno: sapleteno je uko 25 pari earapa i rukavica, saSiveno i impre·gllirano 1'7 ruksaka, s-aSivenO 18 ka:puljaCa i t. d.). Zene su se odazvale na sv,e ove akcije tako da se ne;prestano radi. ·Osim to.ga stalni nam je posao vrSenje propagande. Obraduje se sav narodnooslobodilaCki mate·rijal, koji imamo, a imale smo i poseban Zenski, koji se izradivao prema materijalu partijskom i drugim direk.tivama. Osim toga za propa·gandu SSSR-a sastavljale .smo za naSe Clanice posebne p·rikaze o Zivotu Zene u Sovjetskoj Rusiji pr,ema knjizi F. Rallo. Taj je materijal umnozen u 10 primj,eraka, !Lok je ostali umnoZavan u 48 primjeraka. Najnoviji narm j-e uspjeh, Sto smo· uspjele kupiti za svoj novae tehniku, odn. aparat za umnoZavanje, kojega Cerna -ave nedj,elje prvi puta primij.eniti za rad, p-a Ce:mo moC.i umnoZavati materijal u ko1iCini do 100 lmmada. Sada smo se u pitanju umnoZavanja rna~ terijala osamostalile, a taka nastojimo u svim pitanjima. Planova .za rad imam·o mnogo, aU Cerna o njima javljati tek kada budu konkreti~ zirani. Unutar naSe or:ganizacije vlada potpuno drugarstvo, k-oje se osniva na radu i uC.estvovanju u narodnooslobodi1aCkoj ba-rbi. Radujemo se pokretanju Iista »Primorka«2 i nastojaCemo da mnogo u nj-emu sara~ dujemo, ali sada joS nismo spre-mile dopis•e. Javljajte nam sve -o li-stu, jer ga smatramo i naSim i -Zelimo uCe~tvuvati veC u osnivanju. Narocito bi_ nam biU potrehni Iijepi izvjestaji o radu AFi!i-a u cijeloj •emlji, jer je to najbolji agitaciani materijal. Pomognite :nas materijalom a tome. Ovaj izvjestaj predati i drugu Mladenu. 3 Drugarski pozdrav za MO AFi!i. Smrt falizmu 1 Kuponi za tekstil, 'huduCi da je taj u to vrije~ me bio na karle. 2 Prvi broj lista · »Primorka« izaSao je 1. XII. 1942. g: Sloboda narodu! 3 Romano .GlaZar, tada Clan OK KPH za Hrv. Primorje. Dokument 115 PISMA ALEKSANDRE LJUBic IZ ZATVORA PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU STUDENOGA 1942.1 ... Draga gda K._ Molim Vas javite mi u kojem mjestu se nalazi moj drug. Sretna sam da je sve u :r:edu. Velika i jedina mf je Ze1ja da njemu bude dobra sigurno za zdravlje jer danas »razne bolesti« haraju na sve strane· sveta. Molim Vas aka- dade moj br11t recite mu neka kaZe raditeljima da se ne Zaloste zbog mene, da Ce sve dobra proCi. Nije potrebna da se veC sada Zaloste, jer to Ce i taka prebrzo doCi. lzgJ.eda da Cu ovaj tjed·an imati rasp·ravu. PredosjeCam da· s-e -pribliZuju dani .koji Ce reSiti moju su·d·binu, ali ja se niSta ne bojim, jer nisam niSta kriva i ako Cu morati umrijeti iCi Cu ponosno sa smjeSkom u smrt ... Aleksandra 11 160 ~ene Hrvatske u NOB 161 �braga gda :K.! karakter zbog toga, sto do sada partljska kontroia niie hila .dovo!jno jaka.. Isto se tako opaza, da je dolazilo· d<> raznih nesuglasica izmedu odhora AFZ, SKOJ-a 1 NOO·a, do Cega je opet do.Slo, .Sto se. pojedine partij.ske organizacije :r:isu_. javljale kao stvarn1 rukovodioci taka da je zhog nejedinstvenog rukovodstva dolrualo do sukoha. Vi.ctno dalje- izbija na povr.Sinu Cinjenica, da uspj.esi u radu AF~-a nisu ni izdal-eka dovoljno iskoriSteni, t. j. naSi su se Komiteti ·odno-sili potpuno •S·ektaSki .~o pitanju ~rima­ nja drugarica u partiju. Sarno jedan primj.er. U okrugu Karlovac po.stOJl 5 Kotarsklh o-ct,. bora sa 51 odbornicom 17 opCinskih odhora sa 164 odhornice i 187 seoakih odbora sa 989 odhornica (od toga 6 iiegalnih odhora). Oaim toga odfzano je 9 kurseva (tri za <>krug, u kotaru Veljun 1, u Vojnicu 1, Vrginmost 1 i Slunj 1), kroz koj~ je pros!~ do sada .. l20 drugarica. Ta:koder se odrZavaju Cetv;erodnevni kur-sevi sa seosk1m odhornwama, koJI ..s~ dali dohre rezultate. Ako dakle.pogledamo te uspjehe i vidimo da ima svega 36 parhJkl i 26 kandidata, onda je jasno, da Se kod primanja drugarica u partiju -strahovito sektaSilo. Sli-Cno Je i sa drugim okru.zima. • u radu sa AFZ postavlja se pred nase part. organizacije kao glavni zadatak organizaciono uCvrstiti uspjehe p·os.tignute na tom po'lju, t. j. provj-e-riti kadrove, -Sto veCi broj Zena primiti 1J. p·artiju, iz redova AF~ uzeti drugarice koje Ce- se sistematski odgajati u marksisti.Cko:.Ie·njini·stiCkom duhu. Na neosloboden.om teritoriju dosta -slabo stojim.o sa or·ganizacij·om AFZ. Ima pojedinih o-kruga, a da i ne govorimo ·O kotar:evima, gdj e nema ni j ednog odbora AFZ. Javljam Varil da sam sudena na smrt ito nevino i bez dokaza. RaSprava je hila pred VidnjeviCem i nije dao uopCe da se branim. Vjerujte mi nisam zaplakala kad mi je hila osuda izreCena, neg.o kad sam opazila ·svog brata kako .je oCajan i kako su mu suz.e za. . sule oCi, te sam morala njega ja da tje.Sim. Biln mi je grozno ali tjeSim se sama. HoCu i moram biti hrabra do poslj.ednjeg Casa, danas kada milijuni nevinih polaze u· smrt i ja cu hiti medu njima. Sudhina je taka htjela i nije mi teSko jer nevino idem u smrt ali p-onosno._ i hrabro i to recite mom jedinom . B. Puno po·zdrava i posljednja misao to Ce biti, on. Molim Vas dodite na razgovor. Puna pozdrava Aleksandra Drugarski komunistiCki pozdrav Smrt faSizmu Dragi m"Oji! M-olim Vas dodjt~ na razgovor . .Sada mogu razgovarati koliko. god hoCu, i to ·mi: je poslj.ednja Zelja. Razgovor se moZe Aleks.andra LjubiC dohiti od 9-2. To m.i je jedina Zlelja da se jo.S prije smrti vidim sa ljudima koji ·SU mi dragi a to ste Vi. Sloboda narodu! Dokument se naLazi u arhivu CK -SKH. 1 Dokument 117 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH VARAzDIN OD 20. XI. 1942. 0 RADU AFz' Mislim da veC zna.dete da sam sudena na smrt jer sam bila pred VidnjeviCem. Nairne nisain sama, sudeno nas je 13; 5 drugarica i drugova. Pun.o pozdrava i do videnja. - 8 Varazdin 20. XI. 1942. Stanje u OKV Aleksandra1 1 Pisma se nala:ze u arhivu CK SKH. ]_ Aleksand_ra Lju.MC Mala- Plava lbila j-e do 194~. ~- mdn_tca_ u tvorni·ci »Lipa 7 Mil«. Do svo.g hapsen.Ja rad1 tlegalno u Zagrebu na sakupljanju sanitetskog materijala. 'Osudena je na S'lllrt i strijeljana 9. XI. 1942. g. zajedno sa Marijom GaziC zvano-m Teta, koja ie ta·koder radila na sakupljanju sanitetsko.g materij,ala i dru.ge r-obe za pa:rti.zane. -Dokument 116 PISMO CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 14. STUDENOGA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPJ 0 RADU AFz' Kotar Lu d h reg: Tu je rad po.Sao na-z.ad posHje ().nih a.p·S·e·nja na proljece. Tu je formiran KK od 3 druga i jedne drugarice. 2 Postoje i 2 jedinice jedna u selu G. i druga u H. ina·Ce slabo rade, u glavnom1 njihov rad s-e sastoji u· sakupljanju pomoCi u naturi iii novcu. 3 U saJ:ThOj okolici V a r a z d i n: U tvornici T. postoje 3 odhora NOO u j ednom -odelj-enju ti -odbori su ovako sastavljeni. Od svako-g ·odhora po jedan najholji dru'g i oni saCinjavaju jedan glavni odbor i svaki od njih ima svoj vomnCni odbor. Citaju svu naSu Stampu vol-e da rade. Do sa.Q:a sakupljaju oko 1.200 K. 4 Stan j e A F z. U VaraZdinu ima jedna grupa i ta do sada nije -dala od .sebe on-o St-o- bi mogla. U 'Ko-privniOkom ima 1 grupa i ta radi ,priliCno dobro i sko·ro bolje nego. drugovi. U Ludhreoi\kom ima jedna ali te su dosta slabe i plaSljive usled toga Sto -su njihovi d-rugovi na pro.JjeCe pohvatani i nalaz-e se u logorima i ni-Sta se ne javljaju. 6 Centralnom Komitetu KPJ 1 • · · · Anti~~sisti~k~ Franta zena. Znacajan korak napred u radu AFz, hiJ.e su prve Okru' zne konfe~:nciJe, koJe su pro.Sla dva mje:s-eca odrZane u Lici, Kordunu i Baniji. Pr.eko tih konferenCIJa zapazilo se da je po-litiCka svijest Zena u- p-osljednje vrUeme znatno porasla. Pored o~sta_log to~.e su ~vel~ko prid?nij·:li i kursevi, 'k:oje su ·od,rZavaJ.e naSe dru'gariee, a kroz. koJe _Je proslo st-otme. zena s·e1Jan:l(J. U Lici, K-ordunu, Baniji; Gor.skom kotaru i Primor~u ~sp10 se uz.diC~ veli,~ br?j Zena_ seljanki. VeCi broj aktivistkinja pridoni-o je oSam()s:~.IJenJU. Kotarski? 1 Opcmsk1h odhora AFZ. Postignuti su, dakle, na osloho•d·enoj teritoriJI d-obr1 rezultati na okupljanju Zena i P'Odizanju njihov-e svij'esti, kao i o.Samostaljerdu organizilCija, ali-, u pojedinim kraje'Vima postoji- ·opa·snost da pokret dobije fem-inistiCki 162 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. 2 ·Clan Ko-ta..:rskog komitda KPH 'hila .i·e Stefica MadariC. Ona je radila na. okupljanju i akti" vizaciji Xena u NOP, na orgam.i.zaciji Narod·ne P?moCi u kotaru, a iz kotarskog poglavarstva, gdje JC hila namj.eStena, nosila je p-ro.pusni-ce za slobodno kretanje, koj-e su bile potrebne drugovima ilegalcima. 3 U ludbreSkom kotaru postoiale su dviie ,grupe Zena, koje su radil.e za NOB od druge polovice 1941. g. i to u L.t.dbregu i_ Poljancu. Gru,pu u Ludbregu ·saCinjavale su Cetiri Zene, i to: Stefica Madari.C, Anica PetkoviC, Adela P.e-rin i Marija DojCiC. . U Poljancu bilo je aktivno -6 Zena, i to: Anka OS.puh,· Milka iBaCani, Milka Grgec, Milka NovakStraSek, Anka StanCiu i F-ranca BohetiC. Zada.tak ovih grupa bio j,e da o-kupljaju Siri kr_ug Zena_ na liniji borbe ,protiv ·o'kU'pato-ra i ustaSa 1 da pnkupljaju hranu i cigarete za drugove u logorima. Sve gore ·spomenute aktivist'k}nje zawS.il~ su u _1941. kratki ikurs prve pO'IIloCt. Drugovt 1 drugance. u Ludbr-egu o.premili su 6 r~Cnih apoteka, koje su blle snabdjev;ene najpo.ti'ebnijim lijekovima i zavojima za prvu pomoC. Po j-ednu od tih apoteka dobile su grup-e Zena u Ludbre.gu i Polja·t'l.cu, a o~tale Cetiri poslane su I. pa'l'tizanskoj gru.pi .na Kalmku. U poCetku 1942. g. pove-Cao se hroj' aktivistkinja, i Tad 163 �je postao ~iri. Zene 'l>a'l\lupija.Ju materi]ainu pamoC za NOP i rasp<tCavaju ilegalnu Stampu. Grupa Zena u Poljancu sakrivala je i hra·l_lila u velja-Ci 1942. prvu grupu partizana, lk:oja je iSla na Kalnik. Medutim u prol}el:e 1942., zbog velikih ha,pSenja drugova i simpatizera iz Poljanca, Ludbrega i Citavog kOtara, aktiv-nost Zena je oslabila. No· kad su <U jesen poCele jaCe partizanske akcije u kotaru, i kad je ubij-eno uekoliko- rustaSa i izdajica, rasprSio se strah kod I judi, te je i rad Z·ena ponovo oZivio. 'Po~­ Cele su se stva,rati gmpe i u dru,gim selima; u Martij.ancu 'bile su aktivne Roza Santavec, Stefa Makaril:, Draga Dl)ibrin i drugarica SokaC; u Dundu Jelka PotroSanec, 'Dora Mikulil: i Mara IJ<ruSelj; u HrZenici - Dora .T agil:, Branka Ko.v,aC, .Eva CaTiaki, Bara }uriCan· i Terezija Kermek; u GloboCecu Kata BrckoviC ·starija i mlada i Bo:Zena VuCkovil:; u Se-svetama - Ljubica Jagil:; u Sv. Petru - Maga JalSil:, Eva Martinko:vil:, Veronika S·korjanec i Fana P.ebelj,ko; u KarJ.ovcu - Ka-ta SaCer, Antonija KiSit, a u Vrba-no.v.cu ,zena i kCerka mlinara Dani6a. Ove Zene u-glavno:m Su sakupljale sanitetski mat.erijal, hranu i o.djevne predmetc, plele rukavice, Cara:pe i sl. za partizane, ·sakrivale i hranile dru;gove i nj.egovale bolesne i ranjene partizane, koji -su se skla[}jali u pojedinim selima. Neke Zene bile su kuriri '(Anka OJpuh i Kata BrckoviC starija) druge su_ uCestvovale ru raznim akcijama - pilil.e su telefonske stupove i rezal,e ~ice (Anka 0Spuh iz Poljanca, Dragica Kanci jan iz Ludbre..ga i Branka KovaC iz Hr2enice), dok su na -ruSenju pruge Koprivnica- V.araZdin uCestvovale i Zene iz sela uz prugu ( Gl-oboCec, Poljanec i druga). Zene kalniCkih sda Druga i Mala- Rijeka, Ivanec lvanCec, Belan-ovo selo, Segovina i drugih.' u kojima su veCinom Zivjdi Srbi, poma;gale ,su NOP- od prvih dana oikupacije. B-oja .Srfbljan iz !vall-Ceca 'hila j'e jedna od -prvih Zena kalniCkih sela, koja .ie zaj.edno ·sa muZem, sinom i kl:erkom r.adila za NOP. ]oS su -se svojom aktivno.Sl:u ,isticale MHka SeveroviCMijaCinoviC iz Belanov·a;g sela, a od poCetka 1942. g. ·aktivno su ·sura:divaJ.e Draga JankoviC iz Male Rijeke, Mileva BesediC iz Ivanca, Milka Srbljan iz Se,govine, Dra·ga PetriC iz Bolfana i -druge. 4 U tvo·rnici Tivar (sada Varteks) u gradu. Vara-Zdinru u NOO radile su taikoder i Z.ene, medru kojima -su se isticale: Bara BenCek, Terezija MihinjaC, Micika Zitnjak, .Sanda Puklek, Katica Fakin i -druge. 5 U ko,privniCkoln kotaru bilo je Zena, koje su ra-dile pojedinaCno, a grupa Zena je po·stojala u selru Deleko;vcu, .gdje &e u r.adu namCifo isticala Ka·ta Pavlek i Cila Vi·rius. ·One -su bile ·k:uriri, hranile i skrivale prve borce iz Kalni,Cke grupe i druge ilegalne radnike. Dokument 118 OKRUzNICA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 25. XI. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOV AC 0 PRIPREMAMA ZA ZEMALJSKU KONFERENCIJU AFz JUGOSLAVIJE' CENTRALNI KOMITET KOMUNISTICKE P ARTIJE HRV ATSKE 25. XI. 1942. Okn1zni komitet za Karlovac U cilju koardiniranja rada AntifaSistiCkog Franta Z-ena ·na osl·obodenaj teritoriji, 2 te pove·zivanja i pajlliCa1nja rada u neo&labadenim dijelavima Jugaslavije, odrZaCe .se 26. Sira konf.erencija AntifaSide-cembra o. stiC.kog Franta Zena. Saziva-Cki odbor poziva sv·e -organizacije AFZ-a, kako na oslobodenaj taka i ·na neo·slohodenaj terita-riji, da na ovu konferenciju po.Salju neizostavno svoj,e delegate svih Pokrajinskih, Oblasnih, Okruznih, Kotarskih, a po mo-guCnosti i svih opcinskih i mjesnih Odbora AFZ-a. Bilo bi po· Zeljno da svi delegati budu birani od svojih. orga·nizacija putem. konferencija i s·astana.ka,- da kao predvadnici Zena svnga mjesta i kraja do·du sa izvje,Stajima i predlozima \la buduCi· rad. · Nasa · herojska Narodnooslobodilacka Vojska, Brigade i Odredi, u kojima se sve CeSCe sreCu Zene-borci, treba takoder da poSalju svoj.e delegate drugav.e ili drugarice, koji Ce danijeti kanferenciji Zena pozdrave sa naSega fronta i sa konferencije •adnijeti g: plam,ene pozdrave iskrenu paruku s·vima borcima: da Ce Zene u pozadini uCiriiti sve za front. Konferencija AFZ--a odrZaCe se u Bas. Petrovcu, sa dnevnim red·om: 1. Referat o p·alitiCkoj situaciji u vezi sa AFZ-om. kon· 2. Organizaciono pitanje AFZ-a kretni zadaci. 3. hvjestaj delegata po Pokrajinama, Oblastima i eventualno Okruzima. 4. Birani•e od:bora AFZ-a. Delegati iz udaljenijih mjesta treba da padu blagovremna, kako bi stigli na vrij.eme. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! (M. P.) Aonka v. r. 3 1 2 Dolument se nal.azi u arhivu CK SKH. Ovakvo je pismo poslano sviin komitetima radi priprema za konferenciju. 3 Anka Berus, Clan rpolitbiroa CK KPH. Zasj.ed.anj.e anti/aSistiCkog vij.eia n.aroduog oslobodenja fugoslrtvije 26-29. XI. 1'942. Medu Clanovima pre-dsjedniStva nalazi 164 '. ~e Kata Pejnovii. U lijevom uglu lcgitimacija Kate Pejuovil: kao Clana AVNOJ-a �Dokument 119 Dokument 121 STVARANJE ANTIFAsiSTicKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBODENJA JUGOSI,A VIJE IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETAKPH POKUPLJE OD 30. STUDENOGA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU ORGANIZACIJE AFz1 Iz ))BoThe<<, organa Komunisti.Cke partije jugoslavije, br. 29, .od 6. pr-osinca 1942. Bihac, 29. novembra U starom bosanskom gradu Biha6u 26. novembra uveCe otpoCelG je pr¥o, istorijsko zasedanj.e AntifaSistiCkog veCa narodnog oslobodenja Jugoslavije. Hiljade !judi i zena iz Krajine i Like, u narodnim noSnjam3.1, pre:Sli su- peSice po ti'idese,t i Cetrde·set kilo· metara da bi mogli pri&ustvovati ·ovom v·elikom, Cinu. Narod je pevao po ulicama, skupljao &e i&pred zgrade, u kojoj je VeCe zasedalo, klicao Vrhovnom Stabu, drugu Titu, naS·oj smeloj voj-sci, koja j.e baS na ovom mestu u najv~Coj bitci naSeg oslobodilaCkog rata - juriSu na BihaC - vodila najveCe borbe. U poslednjem dahu borbe, u.stase su pokuSali da protivnapadom izbace naSe borce iz grada, iz ove zgrade. S razdaljine od stotinu metara dva puta su krvolod iz haubice pogodili ovu zgradu, ali naSi mitraljezi nisu prekinuli paljbu. Te ruSevine joB jednom su pokazivale narodu, veCnicima da ovaj veliki i znaCajni dan -slavimo saino zahvaljuju.Ci uspesima naSe vojske, da temeIji VeCa leZe na krvi i kostima naSih boraca. Dokument 120 PISMO MARIJANE NOVOSEL OD 30. XI.1942. OKR. ODBORU AFz ZA KARLOV AC 0 RADU SA zENAMA U OKOLICI KLADUsE Drage drugarice·, KladuSa, 30. XL 1942. Pred desetak dana poslala sam Yam svoj izvjestaj o radu u selima oko.Jine Kladu8e.1 Ujedn·o sam Vas zumolila primjed·be na taj izvjestaj i eventualne daljnje upute za rad. D~- danas nisam primila od Vas nikakvog pisma, pa V~ se i opet javljam-. U toku- prnSI·og tj.edna uspostavila sam vezu ·Sa Ki'ajiSkim AFZ-om i sa· dru·gai-icom Vahid·am2 lmja radi u Cazinu, dogo:vo•rila neke konkretne .stvari u v,ezi sa daljnjim radom AFZ-a u cazinskom kotaru. Tako sam dobila zadatak da na Zemaljsku Jron:ferenciju AFZ, koja Ce se- odrZati. 6. XIL u Bosansk-om- Petrovcu, po m,aguCnO.sti dov,ede:m dvije mus1imanke jz KladuSe, da budu posmatraCi i da mi one ·onda p.omognu u radu s muslimanskim Zen am a. J a sam odrZala nekoliko .sastanaka i taka sam za put u P.etrovac predobila Asniju PajiC. Njenom sam muZu dala garancije, da Ce ona sa mnom putovati i sa mnom se vratiti, kaa i' to da Ce- na putu biti poStivarii njihovi ·ObiCaji (takoder jelo i" stanovanj.e u muslimanskim kuCama). Dan as treba da se odrZi sastanak graJtlanki, a jedna od· njih, He·rc·egovka Vasva, koja uziva veliki u·gled kod ostalih gradanki, kandidat je za put u Petrovac. Do sada mi se· javilo 5 Zena, koje su spremne da odmah poCnu uCenjem Citanja i pisanja. T·o su udate Zene, a one· su i sam-e UvjeTene da Ce one probiti led i da 6e poslije njih dozvoliti i oomladinkama da uCe, j.er-- te Omladinke upravo gore ·od Zelje za kont3.ktom s nama, ali im roditelji, JoB uvijek malo nepovjerljivi,: ne dozvoljavaju. Dakle u.sporedno sa radom medu Zenam1a i omladinkama treba raditi i sa svim ukuCanima, t. j. majkama i maCehama, a naroCito treba. dabiti povjerenje muSkaraca. Koliko s·e zene lz okoline Kl<>du.se odnose sve prijate]j.skije prema partizanima vidi se iz ove stvari: kad smo u:Sli u KladuSu, stigli •SU tamo ranjenici u barbama kod Cetinjgrada. Sa'lmpilo s·e jedva nekollko litara mlijeka. Ovih dana stiglo je u Kladusu preko LOO ranjenlka, i trebale smo proci samo jednom stranom Kladuse, da sakupim<J preko 30 litara mlijeka :za 3·5 ranj.enika. Drugi dan, k~d su stigli novi ranjenici, sakupljeri.o je i mnogo vi·Se mlijeka, tilko -da su ran.jeni drugovi pili mlij.eko mj.esto vade. Isto taka .am-a sakupile ·bez velike muke staro bijelo rublje za zavoje ranjenika. DakJ.e: rezerviranosti je nestalo a · simpatije prema partizanima svakim danom sve vi-Se rastu ... Drugarskom Okruznom AFZ-u Kupljensko Smrt {aSizmu - Sloboda na:rodu! S drugaTSkim pozdravom 1 U to vrijeme bio j-e teritorij KladuSe organiw.ciono povezan sa okrugom Kar loyac, i OK KPH 166 Karlovac slao- ie na tai teren svoie ,politiCke radnike. 2 Vahida Maglja:iC. . POKUPSKI OKRUZNI KOMITET KomunistiCke Parti je Hrvatske 30. XI. 1942. Centralnom Komitetu KPH Za __ nve kr:ajeve2 smo veC obrazovali Kotarsko mkovodstvo Partije od 3 clana. Sekretar Dane Measki je bio clan MK Karlovac, druga_ dva Clana su drugarice' Nada 3 i Mica, 4 koja je bila clan KK Slunj. Ovih dana Cerna· uzeti jo.S neSto dobrih drugova iz brigade pa Cemo .ih raspodijeliti na posaa na s·ektoru ovoga kotara. 1z ·ovoga rukavodstva koje je- mlado o-dlazi sada drugarica Nada koja ide sa s·yojim drugam na poziv Glavnog .staba odavde. Mjesto nje imamo namjeru uzeti drugaricu M-okosek5 za koju mislimo -da · C.e moCi udovoljiti ovdaSnjim prilikama ... . . . Ni rad po AFZ-u o.sim oslobodenih kraj·eva nije zamjeran. Po-stoji samo za sada u _Pisarovini par drugarica koje Peru partizane- i niSta viSe. Za taj rad smo poslali j.ednu drugaricu u .Samobo-rski k'Otar. Na oslobodenom terita:riJu pa·stoj·e uglavno~ · no'm odbori p·o svima selima o-pCine ·RadataviC sa ne-Mo ve-6om iii manjom aktivnoSCu. U opCini So.Sice adbori u koliko se veC ni:su And.ela Poljak i formalno i'aspali, jer stvarni ·ad.bori nisu gotovo ni hili, s-ada ne postaje, kao organi n. o. borbe. Razing da ovi odbo-ri nijesu sastancima pod toCknm sam•akritika bavila ogovaranj·em. Taka je tu stanje mnogo slamnogo aktivniji i da nam nij-esu do. ·sada bije neg·o Sto je trebalo biti. Mi.Slj.enja smo dali viSe partijskih .kanditata leZi u tome 6 Sta se gotov-o cij-ela part. jedinica na sv,ojim da Ce se ovo stanje uskaro popraviti ... 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Misli se na teren Zumberka. :~ Nada Gal jer-Holjevac. 4 Mica MilaHnCiC. 5 Ankica Mokosek. 6 U rujnu 1942. g. forrniran ie 'OkruZni kornitet KPH za Pokuplje, u koji .i·e uSia prvoborac Milk.a Kufrin. Jedan Han 'Korniteta zaduZuje "se za ra-d 2 medu Zenama, i od tada poCinje sistemat~ki -rad na okupl_ianiu Zena oko NOP i na stvaranju oTgani_zaci_ie AF:Z. Kod OkruZnog korniteta je odrZan kurs za aktivist:tl:inie AF:l, koji j.e trajao 14 dana. Mcdu polaznicama kursa bile su drugarice Andela Ba'biC, And:ela Polj.a.k i Ankica Mokosek. U rujnu 1942. dolHe su 'll :lumberak s I. proleterskim bataljonom sa Korduna Mica Mila.SinCiC, kao omladinski rukovodilac u bataljonu i Nada Galjer-Holjevac. Ookument 122 ZAPISNIK SA SASTANKA OKRUzNOG ODBORA AFz ZA OKRUG KARLOVAC OD 5. PROSINCA 1942., 0 RADU U NEOSLOBODENIM HRVATSKIM SELIMA ZAPISNIK Otsutne: Mara, Jela, 2 Darinka Milka. sastanka drugarica, koje rade u hrvatskim Dnevni red_: 1. Izvj eStaji selima na neosl·obodenom teritoriju, adrZa2. Dogovor za daljnji rad. nog 5. prosinca 1942. u Kupljenskom. 1. Drugariea Nada Cita svoj izvjeStaj od Prisutrle·: Nada,l Danica LjepoviC, Lju~' studenoga o · radu na terenu kotara Vr. ba Ulemek i !Vlarijana Novosel. 167 �ginmost. Drugarica je hila bolesna i u toku posljednjih 8 dana nije hila na terenu. K o v a C e v a c - sastanak odrZan sa j·ed. nom drugaricom. Jilga je dobila list, ali ga nije htjela primiti, nego j.e odgov·orila da ana nema slobodno kretanje. Kod nje se stalno nalaze ustb.Se. Drugarica, sa koj om sam hila na sastanku, odnijela je materi,jal koga uglavrnom proturi medu vojsku, dok je rad .sa samim Zenama njoj vrlo teZ-ak, jer S·e na nju mnogo pazi i mnogo j,e vezana uz kuCu. BaS sada, kad sam bila na sastanku, priCala mi je da usta·S·e priCaju da je 'Turska navijestila rat SSSR-u, i da Nijemd mnogo napr,eduju. J a sam joj dala Radio vijesti koje ce proturiti medu njih tako da ce se silDm pri1ika rnorati uvjeriti da je njima tijesno veC U ·Citavom ·SVijetu, i da su jednom nogom veC u .grobu. Isto mi joe taka ta drugatica priCala da ustaSe ne daju u javnost da su ustase i Talijani pljai\kaH u Kupcini i SiSUeviCu. Iz KupCine je odv.edeno 46 osoba..Sada je oUSla u Karlovac i donijet Ce podatke. N ajvise trazi Radio vijesti i vij es'ti o akcijama partizana. K a b I a r i ,fi i s I j e v i c. Sa drugaricama nisa;m, &e ja sastajala nego ,gam·o poslala materij3J i ugovorila sastanak, je'r su zbog ofenzive bile veze preldnute. Njim-a treha mno.g-o materijala, a naroCito tra!Ze »Rije,C Zene«. stefank~ Crna Draga i Sr~ dick o. - Poslala sam materijal. VrJo rado Citaju naB list i traZe· pj.esm1e·. Narod u tim - S·elima ho6e da sjedi na dva ,stolca, uglavnom Ul v-e·Cini ne Steti, ali ni ne k,01·isti. U tom selu bilo bipotrebno raditi s muSkarcima, jer se mnoge drugarice drZe njihovo-g mHUjenja; tada bi rad bi·o lakSi i sa Zenama. Tabor i S· t -e i Is e c i. - Drugarice bile na ve·zi i o-dnijele materija'l. Te· drugarice rade pod vr1o teSkim uslovima, j e-r j e to· s·eJ·o uz Bu-Cicu i ima· mnogo ljudi u usta,Sama. TraZe mnogo materijala, naroCito Radio vijesti o akcijama partizana. A u g u- S t an ov e c. - Po-s1a1a sam tamo drUJgarice, koje su odnijele materijal. ,Saikurpit 6e i dobrovoljni prilog kojega su drugaric-e obecale. Na proslavu 7. novembra bi bile doSI·e, ali ih j.e vrijeme sprijeCilo. TraZe mnogo materijala, a I}.aroCito pjesme. Dvije drugarice su ·obeCale iCi na kurs; ja Cu se s nji·ma naskoro sastati pa Cu ih pos1ati na kurs iii javiti a'ko ne budu mo.gle iCi. S e 1 k o v a c. __:__ Sas.tanak sa druga·ricom odrZan. Drugaricama je .dat materijal koj.eg vrlo rado Citaju i prenos-e ga u Glinu. Ljudi iz toga Sela pozvani su u ustaSe ali se nis·u odazva1i. Takoder su postavili straZe da ne naidu ustaSe iz Gline. Vlas-ti su zahtijevale da .dov,edu svinje u Glinu i da ih tamo ko- 168 1ju, ali -se ni tome nisu odazvali. Na 7. no~ vembra su palili krijesove i sakupili duhana za partizane. TraZe mnogo materijala a na~ rciCito pjesme. V. So 1 in a, Bot uri, T u r C en i c a i P a· r i z. - Sastanci o.drZarn-i. InaCe kao i u Selkovcu. U Turcenici takoder sa:kupljen duhan. U glavnom su o-drZani svi sastanci :sa ovim ·d-rugaricama sa kojima imamo vezu. Rad bi iSao lakSe·, kad bi se radLlo sa mru.. Skarcima, jer one mnogo paz.e na njihova drZan}e. Drugarica Ljuba i:zvjeStava o svom radu u selim'a Topuskoga: 0 Z a n i C s e I o. - Imamo vezu s j-e·d-nom drugaricom, koja bf htje1a da dade na naSe sastanke. Nastojat Ce se uhvati-ti veza sa joS jednom drugaric-om koja s nama simpatizira, a k-oje je sin poginuo kao domohran. MuSkarci ne Ce da idu u ustaSe, a zbog toga Sto ustaSe nemaju u njih povjer·enja, moraju odlaziti na no-Cenje u Topusko. UoCi 7. novembra naSi su zapalili krUes, od ustaSkog sijena uz pomoC drugarica iz to·ga sela. M a j de k.- S nama saraduje jedan drug i j.edna drugarica. P on i k v a r i. - Poslan materij a! j ednoj drugarici. Bij·elj avin,e i VorkapiC.- Treba uspostaviti vezu. Drugarica Danica LjepoviC izvjeStava o radu u selima prema Kadovcu. V u k m a n i c. N e po,gtoj,e nikakove ¥eze. Seljaci su do-sta ustaSki raspolo~eni a osim toga ima neprijateljske vojske, Zandara i ustaSa, broj mi nije poznat. U vojsku s-e odaziVaju joS uvijek, a o-sim toga idu u vojsku i pravo-s1avni iz Trebinja, j.er ako ne idu, ·o·ni im zlostave familiju. S k a k a v a c. - J ednoj drugarici pvedala sam pismo za dvije drugarice iz Lip1ja; jedna je uC'ite1jica a .dvije su domaCice. Odgovor joS nije stigao. U samom Skakavcu ima dosta ustaSa. MoguCno-sti za rad JOS se ne vide dok se drugarica ne vrati i kaZe ka'ko j.e tamo. R e C i c a. - Sta1ne veze nem-amo. N aSe drugarice su prenosile materija1, narod ga je dobro prihvatio, ali v.ezu joS nismo d-o·bili. Iz tog sela ima dosta lju,di u domobraniina a ima ih me-du ustaSama. Naro.d je dosta pod utjecajem ustaske propagande. Sa j ednim -sam Covj ekom razgovarala, i- on mi je rekao da su mnogi odusevljeni hili kad su partizani zapalili stanicu u Re-Cici. Pri· Cao mi je kako mu j·e jedan ustaSa oteo kosulju, a on mu je rekao da su bolji partizani od ustaSa. 'Taj isti Covjek je -u go-stionici pred usta-Sama priCao da su paftizani razoruZali Novigrad kraj Kar1ovca i da su imanje biskupa, koji je pobjegao, razdijelili -s-e1jacima, pa se to- njima jako svidalo, a ustaSa koji ga je- s1uSao·, htio ga je zatvoriti i pitao ga_ komti je to rekao, a on mu je -odgovorio da je Cuo od ljudi iz onoga kraja gdje govore na trZiStu. Kamens k o. - Tamo m·i nem•amo· JOS nikakvih veza. Imade d<1brih drugarica, ali njima navraCaju naSi drugovi i preko· njih kupuju mnogo materijala. Narod je oduse' vlj-en za partizane, i partizani prolaze kroz hrvatska sela i dollaze na njihove igran'ke·, a oni ih s-vesrdno dnCekuju. Regru'tiranih ima u domobranima dosta, a ustaSa nema baS taka mnogo, i narod nij e ustaSki . raspo1oZen, neprijateljske v·ojske nema. 'T u ran j. - Tamo ima pravoslavih ali nijesu . aktivni. I rna dosta okupatorske vojske i ustaSa, a samo mjesto je prva pre.dstraZa Karlovca. Narod nema lo.Se miS1jenje o partizanima. Dobrovoljnih priloga smo dohili ad njih vee nekoliko puta, ali to primaju drugovi. K a .r 1 o--va c. - P·ostoji v·e.za sa tri tvorniCk,e radnice u tvornici vU:ne·. Im-a iiZgJ.eda da 6e ._s,e ·obrazovati ol(lbor, jeT pos.to1i veliki teror O·d ustaSa nad radnicima i nad cijelim stano¥n1stvom gr>~da. Dolazak Slunjana u Karlovac izazva.o je veliko .nezadovoljstvo kod stanovniStva, koje i samo nema Sto je, sti. Skole su morale biti raspu·stene radi Slunjana i daci su protestirali. Usta•Se iz Slunja:-. odmah su otiSI-e na IstoCno boji.Ste, a Zene i djeca &u smjeSt·eni po obliZnjim -selima. Drugarice su poslal.e dobrovo1jni pri1og koji -se sastoji od sanitetskog materijala i neikoliko pari rub1ja za drugarice. Z a k I j U' c a k i z a d a c i. - 1. U s1ijedeCerru i~je,Staju treba navesti politiCku situaciju u selima s kojima imamo- vezu· i kuda dopire naB propagandrni materijaL Treba znati kako se seljaci 0-dnose prema parHzanima, kako prema ustaSama, koliko- ih' ima u u-staSam.a i gdje se nalaze, idu li u vojsku, kako g1edaju na london-sku v1adu, znadu li za sa-vez ustaSa i Cetnika, ,Sto' oOekuju od MaCeka, koje zabhrd'e kolaju selom. 2. T~eba razgovarati s drugaricama o tome kako one materijal proturaju i kako ljudi komentiraju taj materijal. 3. 'Treba govoriti o konspirac;.iji i naCinu ilega:1nog rada, treba im reCi na' koji se sve naCin materijal proturuje ilegalno. 4. Ispitati mogucnost kursa. ·5. Up-o-znati s.a dnevnim- redom i za"' kljuCcima drugarice koje nisu prisutne, tako da Ce i one -slijedeCi puta, t. j. 20. ·o. mj. dati izvjeStaj o svim naved·enim toCkama. Ma·rijana3 1 N'ada 0I'eSCanin. 2 J ela Pr-edoviC. 3 Marijana Novosel. Dokurnent 123 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMI'l ETA KPH cAZMA OD 6. PROSINCA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE AFzt OK KPH Narodno,o,slobodilacka Cazma 1. NOO. Ukupno ima 31 NOO, i to u kotaru: Si-sak 7, Cazma 10, Kutina 8, Dugoselo '6. Organizado-no stanje u pogledu NOO-a ne zadovoljava, jer je veC.i broj mj-esta neorganiziran. ·Sto se tiCe samog niv·oa u p·olitiCkom smi.slu kao i u pog1edu prakse veCina njih su nesamostalni. Kotarski NOO-i ni-su jo.S u svim· kotarevima organizirani. 6. XII. 1942. 0 pca p O' I i tick a situ a c i j a. U -b1iz.ini odreda2 narodnooslobodilaCki pokret zahvatio je Siroke narodne mase, koje se o·rganiziraju i svim sretstvima pomaZu borbw. Ma:sovnost pokreta je slabija sve dalje od o<dreda, a pogOto-ve u krajevima gdj1e nije nikako ili veC du1je vrem-ena bilo partizana. U tim kraj-e_vima -skoncentrirao je neprijate1j svoj·e snage, pa je vlast joB uvij.ek Cvr.sta taka da se mase sporo kreCu, ali ipak svakim danom rastu simpatije sve viSe za NOB. Fronta: A. F. z.: Ukupan broj 25 odbora: i to u kotaru: Sisak 1'2, Cazma3 9, Kutina 4 2, Dugoslelo 2. Stanj.e je uglavnom kao i kod NOO-a, samo .Sto se kod Zena o-sje·Ca veCa p,ozrtvovnost. Za 'OK ·Cazma Ouk5 169 �Sec i Marica Smol,CiC. Prv.a sela u· kotaru Cazma, u kojima S'U Zen"e poCel~ aktivno suradivati sa NOB, jesu Mo·stari. Sarampovo ·Gornje, LipovCani, MarCa, Andigo.le, Vrtlinska, P.obienik i Grabovni-ca. Najaktivnij-e Zene u ·kotaru 'bile su: Slava Sepak Sojka, Danica Uzelac, Vikica :Herceg, MaTica Skrivanek, S:wa Svilar, Betika •CobotiC, Kata Zani€, Liubica Poznovija, Slava Jandovi<:, Kata TurkoviC, Milka Sepak i Milka Svec. Prvi odbori AFZ u tom kra ju osnovani su ;poCetkom 1•942 . .g. i to u selu·Cagincu (kotar 'Cazma), u Saram.povu Go·rnjem, ·Cazmi, Bunjani, Deanovcu, Derezi, Grohovnici, Siriricu, P.odlruZanima, Graberju, KriZu i Dubravi. Do konca 194·2 ..g. od 7,0 sela kotara. samo 10 sda nije bilo o'buhvaCeno odborima AFZ. Kra i·em listopada formirani su vet i ofPCins'ki odbori AF'Z za opCine Cazma, Kri·Z, KloStar I vani·C. U 1942. g. u NOO Cazma ima 4 drugarice. U proljeC·e 1943. stvara se Inicijativni kotarski odbor AFZ. U kotaru GareSnica Vet .poCetkom 1942. g. dje.·lovala je_ organizacija AF2 U selima Prokop, Vu'kovje, Br.Sljanica, Novo-selo. MawVlllije _ uCeSC:e Zena u ovom kotaru poCinje u drugoi -polovici 1942. g. •naroCito nakon akcije n.a Gojilo {izvori nafte)· i akcij·e na Veliko Vukovj'e (na --opCinu i Za:ndartneriju), koja je izvrSena '6. rujna 1942. 1g. U jesen 1942..g. postoje i raode odbori AFZ u selima Kani.Ska Iva, gdj.e &e istiCu Kata Lustig, .Jana Bolt, Ma:ra RadoCaj, Jana 'Ludvig, i u selu RogoZa, .gdje djeluj·u Najka DanoviC. Milka CareviC (pr·edsjednica AFZ \1 selu sve do oslobod-enja) i Milka BojCeta. ' U radu za NOP i 'Ila okllfPl janju Zena, istiCu :se takoder: ZoTka 'CareviC-Mihaljica. Najka DanoviC, Sava DejanoviC, Katica KvrgiC, Kata Lustig-(;aCaAnkica Buden Vesela loviC. Cvijeta Lo,pec-ZialiC; Telka Ma:rkoviC-DejanoviC, Marija &biC, Milka Uzela,c, Jela Vuk<Jbra1 Dokument se nalazi u a·rhivu CK S'KH. dovit. 2 U studenom 1941. g. 'bilo je u tom Odredu Odbo-ri AFZ p.ostoje i u Popov.cu, DiSni.ku, 'Stu50 boraca sa 30 karabina, '10 duplica, nek9liko rpipova.Ci, Velikom Prokopu, gdje se naro..Cito i.s.tiCe Stolja i bomba. Medu ,p.rvim akcijama ovog Odreda svojim radom Jovauka ·Masld.a. bilo je temeljito runiStenj·e »Gutmanov.e« prug·e. Od 4 'U kotaru- 'Kutina toga okruga naroCito aktivne Zena je u Odre&u Ankica Boden Vesela. bile su Zene u Kutinici, Osekovu i Potoku. <~ 1'942. g. radile su na tef'enu Moslavine kao 5 Vinko Jedut. or,ganizatori politi.Ckog rada sa Zenama: Katica Ku- Dokument 124 I. ZEMALJSKA KONFERENCIJA AFz JUGOSLAVIJE ODRzANA 6., 7. I 8. XII. 1942. U BOSANSKOM PETROVCU ,Proglas Cerntraluog o.dboru AFt ]ugosla:vije prosinca 1942., povodom Zerm. konferencij,e AFt za Jugoslaviju zENAMA JUGOSLAVIJE Se•s·tr:e- naSe! Jugoslavije. Svete hiljade poklanih, silovanih, u jame i more baCenih naSi•h s·estara. Nisu mogli svi pokusaji Nij.emaca i Italijana i njihovih .s.lugu, NediCa i PaveUCa i CetniCkih bandi ministra izbjeglicke vlwde DraZe MihaHoviCa, ni·su mogli i ne Ce slomiti otpornu snagu naSih narO.da. Plamti u na- _ soj zemlji svena.rodni ·oslobodilacki ustan&k, predvoden Komunistickom partijom. Vee godinu i po dana tudinska okupatorska no.ga gwzi naSom zm:plj.oin. Nijemci i Italijani, uz. pomoC domaCih izdajnika Cetnika i ustaSa, pale sela i, grad·ove, ubijaju Zene, dj ecu i starce, od'V•ode u logore i na prisilne radove hiljade i hiljade, pljaCkaju i 'uniStavaju sva dobra naSeg naroda. Osamnaest je mjes·eci, kako S·e u naSoj zemlji borci .za Hiljade Z~na dale su v·eC svoje Zivote za sl-obodu - partizani: bore -za oslobodenje i _ bratstvo naSih naroda. Oni sv-ete na,Se pn- s!obodu nasih naroda. Za cast, dostojanstvo paljene domove·, naSe sinove, br~Cu, oCeve i prava naSih Zena, -za oCuvanje golog Zivota naSe, brane Cast i nezavisnot sVih naroda. naSih naroda .i naSe djece, ginu m_Iade · dJe- 170 · vojke. Hilj ade npvih Zen a diZu se svakog dana u horbu za slobodu, u borbu protiv neprijatelja C·ovje·Canstva, najv,eCih neprijatelja Zena. .Srpkinje, Vi i: vaS narod do.sada ste .dali naJVIse u barbi za sve.tu stvar os'lobadenja vaSeg i svih naroda J ugoslavij e. Srpski narod· j.e uzor svim narodima kako se treba boriti za slobodu. Se&tre nase, istrajte u h<>rhi za ·slobodu vwSeg naroda, ohrabrUe kl>onule, poma.Zite borcima za slobodti, diiite se IZa slobodu vaSeg naroda, za sreCu dj.ece vaSe. Ne dozvolite CetniCkim bandama da sramote Casno ime srpskog naroda, ne dajte nikome da me.du varna sij e mrZnju protiv drugog naroda. Uni.Stit€ vaS·om mr.Znjom svakoga tko razbija jedinstvo porobljenih naroda Jugoslavije u · borbi p:rotiv okupatora i tko za raCun Italijana i Nijemaca vodi bOrbu protiv boraca za slobodu. M i s 1 i t e u v i j e k da su to djeca kao i va.sa koju cetnicki izrodi 'kolju po hrvatskim mus:limanskim, S'elima! Hrvatice, Sa sv·ojom dosadaSnjom borbom hrvatski narod je veC skinuo ljagu, ,koju su ustaSki zloCinci poku'Sali d-a bace na njegov·o· ime. Hrvati u Dalmaciji, sa njima hiljade Hrvatica, di,zu se kao j.edan Covjek u borbu protiv italijanskih okupatora i nj,e·govih ustaskih i cetnickih s1ugu. Ugledajte se na njih! Ne dozv·olite da va·Se najmiUje Pav.eliC odvlai'i na Istocni front protiv Sovjetskog Saveza, nade svih porohljnih nar:oda. Ne budite roblje po njemaCkim fabrikama, u kojima s·e izraduje oru.Zje za istreblje·nje porobljeni'h naroda, pa i ,samog hrvatskog, UstaSki zlocinci su p·oklali stotine hiljada srpskih majki i dj.ece, po Lici i Kordunu, Slavoniji, Bosni·. Na vama je da iskuj.ete jedinstvo sa srpskim Zenama, napaCenim srpskim narodom u borbi protiv okupatora i ustaskih i CetniC.kih ~likovaca! Ne sluSajte -nne, kOji govore da juS nije Cas da s·e hrvatski narod di.Ze na ustanak protiv tudina. To izdajice hrvatskog naroda krce put velikosrpsko.j kliki u Londonu, koja· snuje k-o-nce da ponovo porobi hrvatski n3.rod. Radi se .o upstanku· i budw6n·osti hrvatskog naroda. StU· pajte u narodno,oslob.odilacku voj sku i p-artizanske odrede·, pOmaZite svim silama borce za' slobodu'. 1\':luslimanke, Sada Cetnici- i u-staSe ho.6e da za zloCine i jednih i drugih plati muslimanski zivalj. Citave muslimansk_e kraj.eve istrijebila j.e cetnicka kama. Ne gledajte bespomocn-o na stidbinu vas i vaSe djece! Narodnuo.slobodilaCka voj.ska Stiti sve one -koji nisu uCinili zloCine nad narodom. Jedini spas muslimana leZi u njoj 'U .c in it e· s v e d a s-e pojaCaju njeni red~vi, ne ial~ te niSta za po-moC toj vo,jsci b r a ts tv a i o s 1 o b o· a e n j a ~ v i h n aruda! Sestre Slovenke, Istrajte u borb_i protiv okupatora l<o;i 1-asik!omadaS·e vaSu divnu domovinu. UCinite sve, ne ·Zalite niSta za jaCanje oslobodilaCke voj.ske, za uCvrSCenje nar-odnog jed'instva u oslobodilackoj borbi. Srpkinje,- Hrva1tiee, Sl-ovenke, Crno·goTke, Muslimanke, Makedonke·! Jos ponosnijei dignite glav~! Sovjetske Zene zbog junaStva naSih nar:oda i naSeg, zovu nas _.svojim sestramit! U gledajmo s-e na njih! Smjelij.e u borbu protiv -omr'a.Zenih okupatora! Dajmo sv,e od sebe--za naSu ·OSl·obodi1aCku vojsku-, koja Ce· .aCiniti kraj uniStavanju naSih najmilijih, koja Ce os1oboditi Zene uZa·snih nasilja i bespravljil. Poma.Zite j,e svim sredstvima! N e dajte niSta okupatoru-, ni• zrno .Zita, ni kudelju vune, ni kap mlijeka, uCinite mu Zivot ne.snosnim. UCv~SCujte narodnu vlast na O'Sl,obodenoj teritoriji, pod lwjom ste prvi put stekle raynopravnost, i koja vam ornoguCuje da uCe~ stvuj.ete u r.je·Savanju i sudbine svo.ga naroda i svoje. Vi, napaCene majke, sestre i kCeri ·Sirom Jugoslavije, budite cvrsti bedem 0 l<oji ce se razbiti svi pokuSaji cijepanja sloge· i bratstva medu narodima Jugoslavije! Okupljajte se oko Antifasistickog fronta Zena, svoje organizacije, jedine Zenske organizacije, koja se bori za slobo.du nasih naroda i rravnopravnost Zena. Zivjelo jedinstvo svih zena /ugoslavije!" Zivjela junacka Komunisticka pa:rtija Iugoslavije, predvodnik borbe. za narodno oslobodenje i ro:vnopravnost zena! Zivio Sovjetski savez i njegova herojska Crvena Armija! Zivjela nasa junacka narodnooslobodilacka vojska i pa:rtizanski odredi Jugoslavije! Smrt fa:5izmu -: Sloboda narodu! Decembra 1942. godine Centralni odbor . . fronta Zena }ugoslavije Antita~istiCkog 171 �GOVOR DRUGA TITA lz »Zene danas<<, glasila Centr. odb. AFZ Jugoslavije br. 31., sijeCanj 1943. Drugariee, predaj.em vam pozdrave u ime Vrhnvnog Staba i u ime ·boraca, komandira, komanda~ nata i · politiCkih komesara naSe junaCke narodiwoslobodilacke vojske i partizanskih odreda Jugnslavije (Zivjela vojska). Ja sam vanredno s:veCan Sto· mogu danas ovdje, na ovoj historijskoj skupstini AFz da prisustvujem, da vidim 'delegate naSih ju:naCkih Zena Jugoslavije, koje su u ovo-j dugotrajnoj nadoovjecanskoj borbi dale toliko zrtava i primjera heroi1zma, da moZ.em.o time da se p-onosimn i da se .sa ·osjeCanjem ponosa smatramo saveznicima naSe velike rusk.e braCe, sovjetskog naroda i he!1ojskih ·sovjetskih zena.· (Zivjel·e!) Ova danaSnja skupStina ima v·eliki• historijski znaCaj. AntifaSistiCki pokret Zena postoji u Jugoslaviji vee odavno-, ali nikada nije· mngao u sv•ojoj punoj organizacionoj formi -doCi do- takvog -izraZaja kao Sto je danas doSao. To je zaslu-ga naSih slavnih boraca, ·onih koji su dali svoje Ziv·o·te, svoju krv: i onih 'koji se bore u svim dij elovi·ma naS-e napac·ene zemlj.e. Zene Jugoslavije dale su 'Primjere .svog heroizma joS u ono vrijeme, kad se uo-pSte stvara:o antifaSistiCki pokret zena, 1936. g,odine, tezeci da budu u prvim redovima borbe za ugnjetene i izrabljiVane narc-de Jugo·slavije. Danas AFZ ima viSestruki znaCaj. Zene se bore danas rame uz rame sa svim narodima ~Tugoslavije, protiv zvjerski1h okupat•orskih ·osvajaCa i pDotiv_ njihovih domaCih izdajniCkih slugu. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, one se bore protiv faSistiCkog ,gi'stema, sistema .si'ednj·evjekovnog ropstva kakav postoji u Nj·ema-C'koj. One se bore za nez-aVi·snost· svojih naDoda, a to je sa;staNni diO· jedne veliJre borbe za njihovu ravnopravnos-t, koju su naSim Zenama, u graniGama JugoslaVije, osporavali ne dajuCi im ni pravo ·odluCivanja po pitanjima dru-Stv.enog Zivota. U ·ovoj borbi danas one se ho·re z~ ravnopravnost Z·ena. U ovoj nejednakoj, nadC·ovjeCansk·oj borbi on_e su dokazal.e da -su imal·e pravo traZiti .svoju ravnopravnost, one su to .dokazale ·svojim Zivotima, svojom krvlju na polju bitke sa njemackim, italijanskim i mad'Zarskim faSistima ostalim osvajaCima. One ,gu stale u prve re·dove narddnooslobodilacke v<>jske i partizanskih odreda Jugoslavije. NaSa pD'zadi•na je viSe ne·go is.ta drugo dokaz kQliko su one SVIJesne ovog historijsko-g m-omenta, kad se odluCuje sud- 172 bina Citavog CovjeCanstva, kad s·e odluCuje sudbina Zena. I baS zato, ova danaSnja skupStina ima ogroman historijski ·znaCaj. Na:Se Zene, kCeri, ffiajke, uCestvuju sa puSk·om u ruci u borbi. J a s e p-o nos i m tim Sto stojim na Celu armiJe u k o j o j i m· a o g r o m a n b r o j Z e n a. (Aplauz). Ja mogu kazati da su Zen e u o v o j b o r b i ·p o s v om h er ·o i z m u, .P o. s v o j o j i z d r Z 1 j i v o s t i bile i jesu na prvo.m mj·estu u p r v i m r e d o v i m a, i n a ,S i m n arodirna Jugoslavij.e c1ni Cast Sto imaju takv·e kCeri. Drugarice, jasno je da na Zene u ovoj borbi pada ogroman dio tereta, kako u- pozadini, taka Cesto i na frontu. _VaSi sinovi, oC-evi i braCa ·SU, ra;zume se, vojnici na bojiStu, a vi ste u. pozadini isto taka vaZan fa!ktor. Sve ono Sto danas Cini naSa vojska jeste 90% zasluga i naSih junaCkih Z·ena Jugoslavije, Bo-r:ba, ~oju mi vodimo, iziskuj-e ogromne Zrtve, a te- Z.rtve padaju svqm teZinom na na;Se Zene, na naS-e majke .i kCeri koje gube ,syo,je najmilije u tot borbi. Nasa dosadwsnja borba p"ogutala je mnogo kr'l~ snih drugarica, kra~nih boraca-kC·e-ri naSih naroda. Mnoge su pale od krvnicke ruke okupatora, mnoge su pale 'Od krvnicke ruke ustaSa i Oetnika · DraZe Mih-ailoviCa, mnoge su obe,SCaSCene, zl.ostavljane· i ubij·ene. 'Slava palim herojima naSeg naroda! (Slava im!) Smrt izdajicama! (Smrt im!) Ali ov-e Z-rtve, koje daje naB narod, .naS.e Zene, nisu pokolebale• vjeru: lju-baV Zena za ishod ove borbe, za pobjedu ov·e pravedne borbe. NaprOtiv, ja podvlaCim ovdje1, da su naSe Z.e'ne najviS-e dale za tu borbu; u pozadini -one -su najCvrSCe· i najprije mo-gu naCi _pravi put. To gov-ore primjeri ·onih Zena i'z onih mj·esta, iz onih .sela i kraj.eva, koji su bili pod uticajem ustaSa, pod utiCajem DraZe MihailoviCa. I to je ono Sto mora da nas napu-ni ponoso·m i vjerom1; da na=S·e Ze-ne ilisu- uS-le u ovu borbu s.IuCajno·, ne.svije·sno, spontano-, vee svijesno, svijesne historijskog .zbivanja, svij.esne da borba, 'koja.· .se vodi za osl·obod·enje naSeg naroda, jeste borba za sre-Cniju buduCnost naSih nar:oda i SreCniju buducnost nasih zeria (Aplauz). Zene Jugo,slavije, koje su u Dvoj borbi sa takvim ..samopregorom dale takve Zrtve, koje tako U'p-orno stoje u prvim redovima narodnOoslobodilaCke borbe, imaju pravo da ov.dje, danas, je-damput zauvij.ek, utvrde je.dnu Cinjenicu: .da ova b o r·b a m-ora don·eti ploda i za Zene naroda Jug o slav i j -e, d. a n ilk ad a vi ,g e n iko- ne Ce mo-Ci istrgnuti te krvave plodo,ve i·z njihovih ruku! (Aplauz). Za ovu stvar nasih ze" 1 MarJal fugoslavije Josip Broz Tito �/ ha_ siajaCe na~a nar-odno-osio- I mnowo imamo da uradimo, da bi se iene b·odilacka vojska i sve zeneko- u drugim oblastima okupile oko AFZ. j.e s~e nalaze u prvim 1~edovima Zene Jugoshivije imaju pravo i duZnost velike borbe. . im je da se bore, j.er one daju ono Sto im je najdraZe - svoje sinove, svoje kCeri na l\1oZda neko na ·Strani sanja da Ce u Jugoslaviji poCeti opet pn onom starom - pa altar ave pravedne borbe. J a sam uvj eren, da zene predu u kuhinju i da ne odlucuju drugarice, da nam p1odove ·ave borbe, koj a se danas vodi, neCe nikada niko moCi oteti. ni o -Cemu. Ali, Zene su, drugovi' i dlrugarice, pol,oZile is.pit zr.elosti - da su spos·obnz ne J a sam uvj eren da Cete i dalj.e u naS·oj horsamO d-a rade kmd · kuCanstva, nego i da se bi -stojiCki podnositi sva HSenja i da neCete po'kleknuti hi pred kakvim teSkoCama, da b-ore s puSkom u ruci, nego da mogu i da Cete izdrZati zajedno s nama, zajedno s navladaju (tako je!) i da .dfie vl~st u rukama. I ova ,skupStina j e d-okaz da naSe Zene oe;bilj- rodnooslobodilaiikom vojskom do konacne no primaju sudbinu naroda i svoju sudbinu pobjede, ·koja, ja vam to mogu ovdj-e kazati, u svoje ruke. AntifaMstiCki front Zena, koji nije daleko. je uspio da ujedini Zene za velike ciljeve Danas - i same to znate, - faSi;stiCki borbe, za kona.Cnu potbjedu nad okupato-rom i osvaja-Ci, faSistiCki mraCnjaci dbZivljuju ponjegovim slugaffia, irna cilj · da dovede· do raz za porazom na bojiStu velike, prOstrane konaCnog nsl·obodenja _Z·ene, da izvojuje po- sovjetske ~emJj,e · (Aplauz). Herojska Crvebjedu za njih-ovu gradansku ravnopravnost, na arm-ija lomi i krSi faSisti,Cke bandite i druStvenu ravnopravnost. sve je blizi i bli:Zi dan, kad ce konacno doci M:i, drugovi i dr~g8.rice, imarn·o pr-ed so- do sloma ~ave, toboZe nepobjedive, faSistiCke born velike i teSk~e borbe. Cinj.enica, da je arrni1je. Ja mogu da ka~em da u toj dZinovogromna veCina Zena na naSoj strani, da- skoj borbi, koju sovjetski narodi vade, sovala nam je i daCe nam i u buduCe p·otstreka vjetske· Zene daju bezbroj primjera nezada j-oS jaCe i Cv:r:SCe zbijemo sv-oje redove, pamCe-nog he·roizma i i:zdrZljivosti. Zato joS da izdrZimo sve teSkoCe. U teSkoj borbi, ka- j-edamput. moram da podvuCem, da se naSi kvu joS imamo da vodimo, razume se, Anti- narodi mogu ponositi S·to i naSe Zene stoje faSistiCki fl'lont Zena ima pred s'obom velike i·sto titko i·strajll·o, isto tako izdrZljivo u ovoj i teske zadatke. Vi ste, drugarice, do sada teskoj i nejednakoj borbi. Treba da se pop-okazale SV(lju veliku ljubav i razumijeva- nosimo time Sto narodi Sovjets-ko-g Saveza (zivjeli!), sto Sovj·etski Savez zna i cijeni nje za borhu, za naSe drugove .j drugaiice na b,oji,Stu. Vi ste davale Sto .ste mogle, ali, veliku ulogu Ze·n3: Jug.oslavije u danaSnjoj narodnoosJ.obodilackoj borbi (Aplauz). ipak joS. nisu i.s'k:oriSCene sve moguCnosti N a koncu bih irnao kazati jos i to da AFZ koje s-e dadu i·skoristiti, da naSi drugov'i i drugaric.e, naSi borci, imaju s:v~e' 1Sto im tre- koji postoji vee odavno, a sada j·e dobio i svoju organizacionu formu, jeste j-edna od ba. Zato ste se vi ovdje i sastale, za:to Cete organizacija koja je zai..sta ponikla odozdo, vi postaviti svoj rad joS organi:ziranije· i .sa blagodareCi Cesto puta nezapamCenoj uporviSe sistema i usmeriti ga na to da naSa nosti samih Zena. J a mislim, drug·ariee, da vojska dobije maksimum Sto s-e maZe dati. l\!Ii u varna gledamo glavni ·osl-pnac u poza- AFZ danas pretstavlja takvu organizaciju, dini. Vi Zene treba ne samo da se brinete takvu snagu sa kojom Cemo zaista smj elo o svojim zadaCama prema frontu, nego i o moCi da idem•o u susr.et sviin teSko-Carn:a koj-e stoje pred nama. Zelim vam, drage· drupozadini, da budnim ·okom pratite da s.e ne garice, mnog·o uspjeha u vaSem daljnje~m ugni.jerzdi neprijatelj koji j.e ugroZen zajedniCkim interesima svih s1obodoljuhivih sna- radu i Zelim da vaS rad bude plodonosan, ga Jugoslavlje. I taj zadatak pada na vas. · da bude na dobrobit nase narodnooslobodiNaSim borcima treba odijela, trBba Cara.pa 1aCke bo·rbe, na d-o-brobit naS·e konaCne po-=- zima je - treba rukavica, hrane i jo·S bjede i nase zajednicke bolj.e buducnosti. mnogo i mnogo Ce-ga drugog. To najViSe zavisi ad vas, drugarice. Vi ste najmasovnija I. ZEMALJSKA KONFERENCIJA AFz JUGOSLAVIJE ODRzANA 6., 7. i 8. PROSINCA '1942. organizacida, najveca- S-naga u poe.:adini koja ma-Ze mnogn da ·da, koja mo:Ze mnog;o da U BOSANSKOM PETROVCU .,. l pomogne. Clanak iz )}:Z.ene danas((, glasila Centr. vdb. AFZ Ima joB mnogo i mnogo Z-ena, koje .su pod J.u.goslavije br. 31, sijef:anj 1943. terorom okupatora, koJe Cekaju vaSu :rije-C, koje cekaju da dodBte do njih i da ih pozoUlicama suncem obasjane rilale varoSice1 vete u zajednicku borbu. Mogu da kazem na oslobodenoj teritoriji VI_'Vile SU veC 5. deda sam vanr-edno zadovolj an rezultatima Cembra grupe zena. Stiglo je 166 delegata koje ste postigle na nasbj oslobodenoj teri- sa nekoliko stotina uCesnica iz svih kraje'Va toriji. Vi ste postigle :ihnogo, ali jos mnogo okupiranih i -·oslobodenih, na prvu z-emaljsku -~ 174 ~11 ka-nfere-ndju. Rat ]e sk,oro sasvim izj-ednaCio njihova odela, samo p·o p.eka povezaCa iii pve-gaCa iii odlomak ra~zgovOra jasnije· kazuje iz koga je kraja koja grupa. Ali je SazivaCki odbor -radosno beleZio: Gorski Kotar, Kordun, Banija, Lika, Dalmatinska Zagoi'a, Hrvatsko Prilnorje, Bosanska Krajin3., Sibenik, Karlovac, Beog.rad, .Zagreb, Cetinj.e, Drvar, KljuC, crnogorske, krajiSke, hrvatske, prol-eterske brigade - i mnoge druge, a za njima s·e niZu- tek osl·obodeni gradovi: BihaC, Grahovo . . . Samo slovenaCke Zene nisu. zbog velikih prepreka, mogle imati svoje pretstavnice. UveCe 6. decembra, poCela se sveCana sednica. I slike na zidovima sale reCito su govorile - to su. s·e sastale Zene koJe· na frontu· s mitraljezima i puSkama juriSaju na neprijatelja, vidaju rane· ranjenicima, u p·ozadini - juri·Saju na Zito, 'na kudeUu koj-e valja oteti od neprijatelja. Uvelicana montaZa naSlovn.e· koric-e; za »Zenu danas·« - Z.e·na s puSkom - obeJ.~avala je- Citavu jednu epohu u koju su· zakoraCHe Ze.ne. Drug Tito- do·Sao je na sv·e-Canw tSednicu. Drug Tito je u.S.a:o, a -radost je obujmila ,sa~ lu-, rado..st tiha i burna, nasmeSena lica, topli pogle.di i - phvmeni uzvici ... ... Ispred udnog pretsednistva u kratkom govoru Mitra MitroviC podvqkla je znaCaj Konferencije: to je, prvo, manife,stacija politiCkog jedinstva Ze-na i njihove sprelllrn-osti za oslobodilaCku voj-sku, drug·o, izbor G!avnog odbora AFZ za Jugoslaviju bice ogroman korak ka uCv~S6enju or:ganizacije. Drug Tito odrZa·o j~e veliki govor u ime Vrhovnog staba Narodnooslobodilacke vojske· i partizanskih o-dr·eda Jugoslavije. U ime Centralnog komiteta KPJ druga· rica -Spasenija-Cana BaboviC is.takla je velike zasluge naSih Zena u oslobodilaCkoj borbi; Dr. Simo MiloSeviC, u ime AntifaSistiCkog ve-Ca narodno-g oslobode:nja Jugo-slavije, i drug Mihailo svabic, u ime CK .SKOJ-a ogromne uspehe i napore ·Z-ena u or.gani.ziranju po·zadine. i pomoCi vojsci, s-eljanka , 1\llika PeCanac iz Drvara, sama, pozvala j·e Zene da joS veC-om brig-om za vojsku opravdaju tolika priznanja, Na radnoj sednici, 7. d.ec-embra, ·referat »0 antifaSi.sti.Ckom pokretu Zena u okviru narodnooslobo-dilaCke borbe« odrZala je Mitra MitroviC. Citavog dana, posle referata, istupali su dele-gati u ime organi'zacija, _u ime boraca i1z brigada, bolniCarki, inuslimanki, Hrvatica i Srp.kinja, prava Ziva slika o Ziv.otu i radu Zena na okupiranoj i oslobodenoj _teritoriH dobila se iz ovih s~drZajnih govora. Posle iscrpnog _referata drugarice Cane »0 organizacionim pitanjima i .zadacirna AFlk 8. d'.,cembra, delegati su dali mnog'o dobrih i pravilnih predloga za uCvrS,Cenje organizacij.e i ·proSirenje i zaoStrenje borbe. Na .zavr:Setku- Konferencije d1onesena je rezolncija i izabran Glavni odbor AFZ za Jugoslaviju, u koji su uSle: Kata PejnoviC, prets·ednica AFZ za Liku; Dragica Karan, pretsednica AFZ za Kordun; Kata Vujaklija iz Banije; Nada TrboviC i:z Gor:skog Kota'ra; Danica l\!Iedan iz B. Kraj{ne; radnice•: Spasenija"Cana Babovic, iz Srbije; Maca GrZetiC iz Zagreb a; Rahida .Sa'k:iC iz BihaCa; J udita Alargic iz Vojvodine; N ada Markovic iz Beograda; Zora BrkiC iz MrkonjiC-grada; Vahida Magljaic i~ B<>nj,e Lwl<e; intelektl)alke: Mitra Mitro¥i6 iz Beograda; Olga KovaCiC i•z Zagr-eba; Van.da- Novosel iz Zagreha; l\!Iarija Novak iz Dalmacije; Stana TomaSeviC iz Cetinja; Dina Vrbica iz Pod!gorice; Mira MoraCa iz B. Krajine:_ U lzvr.Sni odbdr izabrane su na sastanku plenuma 1Glavnog odbora: Spas·enija-Cana BaboviC, Kata P·ejnoviC, Yanda Novosel, Mitra MitroviC. i Mira MaraCa -.:... za pretsednicu Kata PejnoviC, za sekretara Van-da Novosel. Na sastanku su ·odredene i urednice lista »Zena danas« 2 Konf.erencija je hila u punom stpislu radna i pruiila je og!'loman materijal o -stradanjinia i borbi Zena, i mno-go korisnih uputstava za rad. 1 2 'Bosanski Petrovac. Mitra Mitrovi·C i Olga KreaCiC-KovaCiC Zoga. IZ POLITicKOG REFERATA MITRE MITROV!c Prema usmenom referatu Stam,panom ·u ))Z-eni danasu, glasilu Centr. odb. AFZ }ugoslavije, br. 31, I. 1948. Dan-aSnji rat, koji briBe razlike izrnedu fronta i pozadine, ter·eti rata i okupacije, koji su se nava:Iili na Zene, mrZnja prema faSi-zmu-, ljubav prema domovini, i borbeni i ja-sni poziv Komuni-stiCke partije, nisu dozvolili Zenama da -o.stanu u- stavu pasivnog posmatraCa. .sv,oju vis·oku naci-onalnu s·vest i mrZ-nju protiv faSi-zma ukljuCile su u narodnooslobodilaCku borbu. Zene ni.su za ovu bo-rbu mobilisane. -sa paro•larna za ravnoprawnost, one su trpel~e nov·e i veCe nevolje i stradanja, nove ratne terete, i uCinile su i no-vi istorijski korak napred. Nepismerne seIjanke, Zene Jugoslavije naSle .su s.e na strani najsmelijih, najnaprednijih i najpleme· nitijih !judi sveta. VezujUCi svoje snage ·za narodnoos.JobodilaCki- pOkret povezale su se pokretom1 ·nap-rednih sna:ga CoveCa:nstva u bnrbi pro-tiv faSistiCkih zavojevaCa. One su taka naSle pravi 175 �SMRT fASlZMU :_ SLOBODA NARODU ponosim time sto stojim ogrom~,m broj zena.". put oslobodenja od nacionalnog r·opstva i. put borbe protiv najljuceg neprijatelja :iena, faSizma. Mi smn se povezale sa opStenarodnim pokretom. Ali je narodnooslobodilacka borba naSih naroda pnstala opStenarodna, izme,du ostalog i zatn, Sto mi Zene uCestvuje-ino u njoj. Kad mi ne bismo bile u toj borbi, to bi znaC.ilo da pola naroda stoji van nje. Zene su, kako i·e to lepo rekao · jedan krajiSnik, protkale naro.dnu horbu kao 1srma vez. VaZno .je podvuCi jednu Cinjenicu. Zene su se aktiVi~zirale s-amo na strani narodnooslobodilacke borbe. N a strani okupator.skih slugu, usta.Sa i Cetnika, nema bilo kakvog uCeS.Ca veCeg broja Zena, sem nek{)liko stotina naloZnica - iako ani prave sve pokuSaje da privukur Zene. I zato, ukoHko ima Zena - a nesumn)iv·o ih ima koje joA stoje po strani mi moZemo biti sigurni da Ce do njibove aktivizacije doCi i to sam·o u pravcu uCeSCa u nar·odnooslobodi1aCkoj borbi. J er faSizam nigde, u naSoj zemlji najmanje, nij e mogao privuCi Zene. Velika je tekovina za nas Z·ene to Sto smo stale pod rukovodstv·o Komunisticke partije. A zasto je to v€lika dobit i velika sreca za Zene Jugoslavije? Evo zaSto. !.: I, ' i' Nije moralo znaCiti da Cerna kroz ovu borbu osvojiti i svoju ravnopravnost. Ali je ravnopravnost Zene doSla. Pvosto i jednostavno. Ona je u vojsci i na oslobodenoj teritoriji veC sasvim jasno 1 ClllJ€nicama izraZena. Na os}obodenoj teritoriji one su u narodnooslobodilaCkim o,dborirna, ~sada u AntifaSistiCkom veCu narodnog osl,obodenja Jugoslavije. I ove istorijske s.tvari, a· kojima s.mo godina'Qla sanjale i borile se, eta, dogadaju· s,e·; postaju stvarno.s,t. To se ostvarHo zato. Sto• borbom rukovodi KomunistiCka partija, koja je, uostalom, i pre· rata jedina vodila borbu i za prava Zen e. J edanput mi je j,edna Zena u SandZaku r-ekla: »Zivot i borba Zena teSki su danas, ali za nas su uslovi danas povoljniji nego ikad, jer oni Sto stoje na Celu~ borbe, oni su za naSa prava«. Doi,sta, neprijatelji ravnopravnosti Zena u ovom ratu su se potpuno izjednaCili sa ne-prijatelje.m naroda, i boreCi se protiv okupatora, ustaSa i Cetnika mi se horimn i protiv jedinih neprijatelja ravnopravnosti Zena u naSem narodu. Ravnopravnost je tu, brZ.e neg·o Sto se dalo ocekivati. Dosia je, stekla S·e, kako je" dino moZe da dode i da se stekne, kro,z za»Borba«, od 13. prosinca 1942. 'bila j'e posveCena I. zemaljskoj konferenei ji AntifaSistiCkog- fronta Zena Jugoslavi je. 12 .2"?ne Hrvatske u NOB jedniCku borbu s narodom, za zajedniCku slobodu. Ali ona j·e ta~o brzo dosla zato sto ravnopravnost Zena stoji Cvrsto kao granit zapisana u prograrnu KornunistiC.ke partije. Otuda izvlaCimo zakljuCak da je za nas Zene Jug·oslavije, zato Sto potp·oma.Zemo borbu rodoljubivih snaga, na Cijem Celu se nalazi KPJ, buduCnost sv.etla i jasna. Za nju, za tu sv·etlu .buduCn·ost, moZe biti .jo.S ve1ikih bo·rbi, maZda i dosta prolivene krvi, aU je· ami nama i naS·oj ded svetla i sigurna. I taka pored mnogi.h, jos jedna velika ,pobeda nad fa,Sizmom zadobija se u naSoj zerillji, a to je ravnopravnost ~ena, Ciji je ljuti neprijatelj fasizam. IZ ORGANIZACIONOG REFERATA CANE BABOVIc ... Kada je KomunistiCka partija pozvala na ustanak protiv okupatora, u veHkoj mjeri sUJ s_e t!)m pozivu odazvale i Zene. U samom po(retku form.iranja partizanskih odreda mnoge· Zene polazne su u borbu sa puSkom u ruci i kao bolniC.arke. One· ,su pristupale, jer su vjerovale u pravednost narodnooslobodilailke borbe i njenu pobjedu. Zene koje su ostajale ko·d svojih kuCa pomagale su svestrano narodnooslobodilaCku barbu. Skupljale su toplu odj.ecu ,za partizane, plele su Carape i dZemper.e, ,skupljale sanitetski materijal, sluZile kao kuriri i· vrSile obavjeStajnu sluZbu. Sve su to Zene radile pod vrlo teSkim okolnostima. ImajuCi u vidu, gradove: Beograd i t. d., kada je okupator uz pomoC svojih krvavih slugu blokirao kvart po kvart i na taj naCin istrebljivao naS narod, a medu njima i veliki broj Zena, Zene su pokazale veliku poZrtvovno.st i samoprijegor, jer su radile pod uS.lovima., gdj.e ih je- svakog mome·nta vrebala smrt. One su i pod tako teSkirn uslovima pomagale narod~ nooslobodilaCku borbu. Kako· vidimo naSa organizacija AntifaSistiCkog Franta Zena je izvojevana upornom borbom Z·ena Jugos,lavi~ je i teme1ji se na prolivenoj krvi, koju su Zene do. sada dale u narodnooslobodiTaCkoj borbi. Ona je dobila svoj pun oblik, i mi danas ovdje na stotine sjedimo na naSoj prvoj, historijskoj konferenc'iji AFZ, govorimo o rezultatima naSeg d-osadaSnjeg rada i postavljamo zadatke· pred nwSu organizaciju. ~arod Kakvu ulogu t:r:eba da ima naSa or:ganizacija AFZ u narodnooslobodilackoj borbi. NaSa organizacija mora biti masovna, ona mora okupiti- sVe Ze-ne antifaSistkinje oko sebe. Antifasisticki front ~ena treba da ostv'ari punu i svestranu p·omoC frontu. Zene treba da daju pU.nu pnmoC u organizacilji pozadine i da uCe,stvuju· aktivno u narodnoj vlasti. Jedan, ad zadataka prve zemaljske 177 �konf-erendje jeste da p'ostavimo Cvrste temelje naSe organiiZacije za Citavu zemlju. Sto ·karakteriSe dana.Snj.e organizaciono stanje AFZ Jugoslavije1 U nasoj zemlji je ogroman bfloj Zena, koj.e daju sve od sebe koje ispunjavaju sve zadatke i uikazuju pun~ pomoC naSem frontU:·, pa ipak snaga naSe organizacije, broj ·nj.enih Clanova, nj.ena organizaci-ona Cvrstina ne odgovaraju joS raapolo.Zenju Z.ena protiv faSizma i njiho·voj spremnOsti ·za borbu. U Dalmaciji ·ogroman broj Ze11a uCestvuje ne-organizorvano, .,s.pontano, uCestvuju one, koje su doskora bile jo.S pasivne, a njihova organizacija nije joS obu:. hvatila ni one koje uCestvuju, a joS manje sve one koje su antifaSisti'Cki raspoloZene. Nije to:.s1uCaj ·samo s Dalmacidom, takav je sluCaj' s Bosanskom Krajinom i sa drugim pokrajinama. zene Bosanske _Krajine masovno su i samoprij.e'gor.no uCinile mnogo za proSirivanj_e naSe narodnooslobodilaCke bor~ be, a -o~.ganizacija AFZ u Krajini nije doSla do takovog izra.Zaja do kakov•og je ona vee do danas trebala da dode, kada se uzme u obzir Siroki pokret Zena. To je osnovna ·crta ve-Cine organ:Lzacija, da je polet Zena prera.: stao njihovu organizacionu snagu. Taj je sluCaj__ :Q.aroCito Cest na teritoriju, koji drZi okupator. Mi na okupiranoj teritoriji imamo mnogo uspjeha u radu sa Zenama. Uzmi~-o s~mo Dalmaciju, nj.ene gradove· Split i fhbenik. Tamo Z-ene_ pod najteZim uslovima predano sa'kupljaju hranu i ohuCu partiza~ima, prohijaju se kroz neprijateljske. straZe 1 neprohodne· terene -da hi i one u potpunos.ti pridonijele narodnooslobodilackoj borbi. Mi joS· imamo· krajeva·, naroCito u okupiranom dijelu naSe ·zemlje, gdje i pored tqga Sto Zene .':'Cestvujy u horbi nemamo svoje organiz~ClJ: .. forrnira_ne, a one koj.e postoje, nisu ucvrscene. Ml' moramo neodloZ-no i tamo uspostaviti naSe organi'zacije. Organizacioni oblici su tamo Cesto puta drukCiji ne-go na oslobodenim, ali znaiilo iz iskustva da ·organizaciona struktura u mnogo neoslohodenih krajeva o.staje i.sta kao i u -oslobodenim samo tamo rad treba da bude ile·galan. Oblike borbe· i iskustva imat Cerna :za zadatak da prenosimo iz jednog dij.ela ·okupirane teritorije u dru.ge dij.elov-e, da bi naS-im drugaricama •olakSale rad. NaSa- se ·Organizacija dakle razvija neravnorpjerno, a naroCito zaostaje u nekim krajevima koji -su pod okupatorom. Uslovi za naS rad su povoljni, kad vidimo koliko su Zene _spremne za borbu: Zene Ce biti jo.S spremnije za borbu kad uzme-mo u ohzir spoljno politiCku .situaciju, napredovanje Crvene Armij-e i p-o·Cetak raspadanja faSizma kao i unutarnju situaciju - napredovanje naSe narodnooslohodilaCke vojske, 178 s-talno proSirivanje naSe oslobodene teritorije i zato se postavlja kao najvaZniJe pred nas uCvrSCenje na-Se organizacije ka'ko hi u momentu ogromno-g priliva Zena mogli te Zene organizaciono obuhvatiti. Kao prela:zni oblik za stvaranj.e organizacije mo~e se uz·eti formiranje lnicijativnih odhora od najaktivnijih drugarica. Njihov je ~ad~~~ da .okup.e Zene. Qrdhor 6e uspje.Sno Izvrsl·h ·SVOJ rad i prestati da funkcioniSe kao inicijativni· odhor, Cim .s-tvori uslove za sazivanje konferencije i hiranje odbora. ~~~cijativrii odbor ne slnije da traje neogranicen~, ·on treha da pred -sebe postavi plan rada 1 zadatke· lmje Ce u odredenom ·raku svrSiti, sazvati sresku, ,okru.Znu j.li ohlas.nu te pokrajinsku konf.erenciju, vee· prema te~ :e~~~ iz.abrati -odbor i prestati da djeluje· kao ImCIJatlvni odbor. NaSa je organizacija nikla odozdo, ona je masovna i Siroka treba ~ad~ti ~~ jo.S v_eCem njeno~ pro.Sire~ju, ali . valJa v1se paznJe nego do ·sada obratiti njenom .ucv:~Cenj~ kao o-rgai:tizaciji. Postoje org~.mza?IJe •. koJe s~ jake, izvode krupne a~..ClJe, lmaJU f.orm1rane odbore, naroCito n1ze, se-oske, opCinske i t. d., ali one ne Zive Zivotom organizacije. V-lada joS uvijek velika· ne~?~ezanost organiza:cije Cak i u j ednoj ope:~~'. a pog-o~ovo__ u Citavom okrugu iii pokraJml. Organl'zaCIJe u Lici i KorduniJ izbnr~m o~ruZnih odbora mnogo su se izdigle i u:cvrstlle. One treba da nam po-sluZe kao primjer. Del.egatkinje, koje su pri~sustvo·vale na konferenciji, treba, Cim -se vrate na svoj teren~ da postave zadatak hi'ranja rukovodeCih centara, kako nizih, taka i glavnih za Citavu pokrajinu. Mi danas biramo Central~~ odbor za Citavu zemlju i to samo· veC znac~. ogroman korak ka uCvrSCenju organizaCl'Je. Centralni odbor imat Ce· zadatak da koor~~nira rad . . ~aSe organizacije u cijeloj zemlJl, da pruz1 pomo.C niZim .organizacijama itd. Ni.Ze organiz~cije duZne su ·da r·edovno obavjeStavaju viSe -odhore o S'tanju orga.nizacije, njenim uspjesima kao i nedostacima, ·o isticanju novih fermi rad3. i .sl. Centralni odbor Ce nastojati- da se naSe niZe organizacij.e osamostale. N esamostalnost ·adbora i njihova nedovoljna aktivnost u svim oblicima rada, to je takode·r je'dna od slabosti .naSe organizacije, koja je razumljiva .s obz1rom na to da se u naSim odborima nalaze najCe-SC.e seljanke, koje nikada nisu radile u organizacijama, te, prema tome· i nemaj u iskustva, ali i tu · slabost treba Sto prije savladati, a to Cemo postiCi aka budu virSi -odhori pomagali nEHru odborima, odrZava.Ii politicke kurseve itd. Drugarice aktivistkinje, koje ce prolaziti kroz kurs AFz mnogo 6e doprinijeti -osamostaljenju naSih odbora. v Centralni odbor AFz, koji ce se izabrati, Ce za zadatak da obezhijedi izda-vanje Jednog centralnog lista AFZ za cijelu zemlju. Taj list Ce ·omogu.Citi da preko njega prenosimo i-skustvo naSeg rada, koordinira-mo rad,ukaZemo drugaricama pomoC -u organizaciOnom pogledu i da preko lista dajemo liniju rada AFZ-a. List Ce izaCi za nekoliko dana i zvati Ce ·s.e »Z-ena danas«. To Ce biti zapravo nastavak izdavanja Iista »Z-ena danas<< koji su mlade antifaSistkinje izdavale prije rata u Beogradu. Da bi omoguCili da naS list izlazi -redovno naSe organizacije AFZ-a trehaju obezbijediti purru sarad11ju u listu. U list treba slati dopis·e _iz org;t'nizacije ad~ najviSih do najniZih koji treba da sadrZe s1iku Ziv-ota na.Sih Zena, naSe organizacije, rezultate naSeg rada s naS-im uspjesima, kao i teSkoCama o junaStvu Zen a. Sarno onda Ce- list biti' odraz naSe ·organizactje, ako budu u njemu saradivale· sv.e naSe organizacije. Organizacij a AntifaSistiCkog fronta Zen a tr·eba da ·obezbijedl pun'U saradn-ju sa omla-dinskim organizacijama na terem.L Do sad Cana Babovi(: su se deS•avali nesporazum·i ·kao i neraa;um~i­ jevanja zadataka jedne i druge organizac'ije. ne. Rad naSih druga·rica iz vojske sa Zenama Srnatralo se da u AntifaSistiCkom frontu Ze- na terenu, p·omoC koju Ce ·one pru.Zati o-rgane treha da se oku.pljaju samo starije Z-ene, nizacijama AFZ-a j.este jedna garancija za dok su se omladi.nke okupljale samo u omlaCvrSCe pove.zivanJe pozadine i fronta. dinskim ·o-rgani•zacijama. AFZ je ·organiza-' Jedan od najvaZnijih zadataka za uCvrcija svih Zena nezavisno ·od toga koliko j.e sclvanje naSe organizacije jest jedinstvo tko star. Prema tome omladinke, i pored toga Sto .su Clanice o-mladinskih organizaci- svih Zena bez obZira na njihovu nacionalnu ja, treba da budu i clanice AFZ-a Ako tako i vjersku pripadnost. MaZe se reCi da naSa postavimo, onda ne Ce dolaziti do nespora- organizacija AFZ-a nije joS uspjela da o-kupi sve Zene. Van naSe organizacije nalazi se zuma izmedu naS·e or;ganizacije i omladinjoS veliki broj Hrvatica i muslimanki. Tim skih. Zenama moramo mi objasniti politiku raspiDrugaric-e delegati iz naSe narodnooslorivanja nacio-nalne mrZnj-e proSlih nenarodbodilaCke vojsk-e dale su nam sliku o uCenih reZima· i nastavak te politi.ke sa strane SC.u Zen3: s puSk-om u ruci, o herojstvima na' okupatm;a i njegovih slugu usta-Sa i Cetnika. Sih drugaric~, o slavnoj sm.rti stotina naSih NaSi neprijatelji nastoje da raspire bratoboraca-Zena, o njihovoj izdrZljivosti, iz koj·e uhilaCki rat u naSoj zemlji za s:voje mraCrie vidimo da naSe drugaric-e u narodnoo.slobociljeve. Upornim radom na.Se organizacije dilaCk-oj vojsci ne ,zaostaju za drugovima. stvorit Cemo borbeno jedinstvo svih Zena Ali iz njihovih izlaganja nis-mo mo,gli viJugo~lavije. NaSe aktivistkinj-e moraju p·odjeti kak·o d-rugarice borci ra.de po 'liniji znavati sve Z-ene : U gradovima po ulicam.a, AFZ-a. Jako pretpo·stavljamo da drugarice a u selima po zas-e·ocima. Mi moramo znati rade po toj liniji, ipak je potrebno naglasiti kako sVaka Zen a di.Se, kako j e ras_po·lo.Zena, neophodnost vezivanja drugarica iz vojske kakav ima PolitiCki stav. _Prema tome s.lijedi sa organizacijama AF·z na terenu, gdje se naSe stalno objaSnjavanj.e i privlaCenje Zena njihove jedinice nalaze. A aim ·or.ganizacije u narodnooslobodilaCku borbli. tamo joB nema, drugarice su duZne da rade Kao vaZan zadatak postavlja se pred or- · medu Zenama i da uspostavljaju o·rganizaci.ganizaciju. AFZ politiCko uzdizanje Zena. ju AFZ·a prema · mogucnostima. U koliko njihove jedinice borave na jednom terenu Masa Ze-na koje 'uCestvuju u narodno-oslohoduze, njihov rad treba da bude pJ.odniji i da dilaCkoj borbi mora znati ciljev-e te borbe, dade vidnije rezultate. Politi.Cki rad· -sa Ze- kako danas tako i u budu.Cnosti. Da hi to nama, objaSnjavanje politiCke,. situacije, postigli, kao najvaZnije, a vaZi za sve kraobja·Snjavanje ciljeva narodnooslobodilaCke jeve naSe zeni.lj.e, jeste likvidacija nepi.s.me~ borbe itd., ·o-drZavanje teCajeva za nepisme- nosti. Odhori AFZ"a od najniZih do najviSih ~mat 1. 179 �treba da postave odmah i neodlozno organizovanj~ teCajeva za nepismene. Za osposobljavarije na·Mh drugarica aktivistkinja, koje Ce pravilno provodi.ti linlju AFZ-a u Zivot, moram:o o,snivati kurseve niZe i viSe. ViSi &e mogu drZati po pojedinim pokrajinama i okruziffia, a ntZi ,po srezovima, mogu kasnije i po o.pCinama. Na kurs-evima se mora o.bjasniti Z~nama koji su ci'ljevi narodnooslobodilaCke borbe, uloga Zena u toj- borbi i njeni zadaci i kakva je uloga AF'z-a u narodnooslohodilackoj borbi. Prouciti s njima organizacio;no pitanje AFZ-a, te ga konkretno pri-mjehjivati na njihov teren, na njihove uslov·e. lzd~vanje Iistova kako pokrajinskih, tako i qd okruznih odbora AFZ-a, .saradnja u njima, sve to Ce pr_idonijeti poBtiCkom uzdiza~ju Zena. U niZim odborima, sre'skim, _opCinskim i mjesnim, treba .nastojati da se izdaju :redovito iii povremeno zidne noviue, koje bi' bile odraz rada i Zivota tih organizacija. NaSa organizacija na os·lobodenom. teritoriju inia da se pozabavi jednim va.Znim pitanj.em~ a to je pitanje uCeSCa u izgradnji naSe- n;arodne- vlasti.- Moramo abezbj.editi da ~_~;aSao v:Iast funkcioniSe onako, kako zahtijevaju ipteresi narodnooslobodilaCke borbe, mi moramo voditi raCuna da u narodnaos-labodilacke odbore ula,;e oni, koji to zasluzuju. Mi smo te, koje trebamo da biramo i da budemo :ilzabrane, pa kakovu vlas.t stvorimo, takva Ce- nam i biti. Danas je u pozadini najviSe .Zena, to treba da se odrazi u na.Sem uCeSCu na izborima za narodnooslobodilaCke odbore. N wSim uCe-SCem treba da pokaZemo visoku svijest. NaSim radom na izgradnji narodne vlasti, a ana treba da bude mnogo veCa nego do sa.da, - treba da pokaZ·emo da .smo spremne i sutra boriti se protiv svih reakcionarnih sHa, kPje su nas do sada ugnjetavale. Mi mor3.ffio danas uCvrstiti naSu nar-odnu v1ast, da ana, zaSto se danas prolijeva krv ·naSih muZeva, sinova i drugarica, ne prigrabe sutra drugi i upotrebe protiv naro·da. P.otrebno je da se organizuju predavanja Zenama iz raznih oblasti nauk_.e: zdrav.stvene, iz geografij e, is·torij-e Ud. Najvazniji · zadatak, koji postavljamo pred naSu organi~zaciju, jest pitanje potpu,.. nag obezbjedenja naSe vojske. NaSi muZe.vi, braCa i sinovi bore se na poloZaju protiv krvavog okupatora i njihovih slugu ustaSa i Cetnika, naSa vojska je -izvojevala sebi oruZje lijuCi krv najboljih sinova SV'Oga naroda, ana j'e ·,sebi izv:ojevala ad pu.Ske do tapa. Ona Stiti naSu slobodu, ona n.am je garancija za konaCno urii.Stenje -okupat·ora i 180 domaCih izdajnika. A ini Zene u pozadini meramo uCiniti sve ·da naSo-j vojsci damo ono . Sto nj·ojzi nedustaje, a Sto mi moZemo dati. Mi · nemamo fabrika, ·ali aka . m.i organizuj em a pletenje Carapa, dZempera i tkanje sukna itd., naSim radom. nadoknadit Cerna o·no Cega joS sada nemamo. UCeSCe Zena u radnim brigada, prek,opavanje cesta i tome sliCno, treba da razvijemo joS intenzivnije. Odbori od najvi.Sih d-o najniZih moraju voditi raCuna da li' su naSe njive poo-rane, zasijane, i kame je potrebna pomoC u tom po.slu. Kak·o vidimo, Zene se veCinom nalaie u pozadini, i na njih spada veCi dio u,CfiSCa u organi.zaciji v lasti, te o-rganizaci-fi Z:ivota i pozadine. +r NaSa vojska svakim danom p·ostaje sve veCa, i. front. nam se sve vi-Se Siri, a- pred naSu organizaciju p·ostavlja se pitanje bolniCarki. Mi moramo, da radimo k~ko na slobodnom, tako i na ne-oslobodenom d-ijelu teritorije na okupljanju drugarica, koje bi zavrSile bolniCke teCajeve, a pogoto·vo , onih drugarica sa okupirane" teritorjj.e, koje vee i-maju bolni.Ck·e teCajeve. !VIi mofamo voditi brigu ·o tome, u ka·kvim uslovima naSi ra~ njenici Zive, da li su dob~o aps.iubljeni i da li su dobro njeg-ovani. Pred nas Zene· postavlja se v·elika odgovornost, a to je zbrinja. vanje dj.ece, majki i oCeva naSih boraca ... To su, drugarice, naSi glavni zadaci. NaSa danaSnja konferencija je odraz naSe Cvrstine, naSeg j edinstva i -ana nam daj e garancije da ova ,sve .Sto smo postavili na kon~ ferenciji bude sprovedeno u Ziv-ot. Samo u Cvrs.tom jedinstvu mi Zene, orga.nizovane u naSem AntifaS.istiCkom frontu Zena, sve·strano pomaZuCi narodnooslobodilacku borbu, doCi cemo do nase pobjede. IZ DISj{USIJE /.z ,:zene .drnws«, glasila Centr. ,odb, AFt Jugoslavijc, hr. 31, sij'e.Canj 1943, Li!<a. - Kat a P e j n o vi c. Glavno pitanje organizacije jeste da organizaciono obu~ hvati i Srp'kinje i Hrvatice, Ci.je jedinstvo po.staje svakim danom sve CvrSCe. To pokazuje pomoC, lvoju daju jedne drugima: Zene kotara D. Lapac sakupile su letos za postradale s·ela kotara Kore·nice 2 . 304 kg Zita, Ze:ne kotara Korenice isplele su partizanima 1500 pad cokalja. 15. septembra odrzana je Okru-. Zna konferencija za Liku, na kojoj je izabrano rukovodstv'O. Postoji Cvrsta Veza sa okupiranim delovima. Organi'z·ovanih Clanica ima oko 15.0()0 na oslobo<lenom delu, mesnih odbora 297, kotarskih 7, opiitinskih 17, odb<>rnica 2.247. Na konferenciji je bilo delegata i-z svih kotareva, medu iljima 20 Hr1 vatica. U okruZnom rukovodstvu od 15 CJanica ;:- 8 su -s-eljanke. Kordufi. - D r a g i c a K a r a n. 'Cvrsto organi~Zovanih Zena ima oko 8000 sama sa 4 oslobodftna kotara. Organizacija na oslobodenom- povezana je s organizacijom. na neoslobo<lenom delu. U kotarskim odborima svuda su selj anke, s.em poneke radnice. Postoji Okruzni odbor. Kroz ·kratke politicke kurseve proSlo je 1410 seljaCkih Zena. Banija. - K a t a 0 p a c i c. Cvrsto organizovanih ima 10.150, seoskih odbora 162, opstinskih 4. odbornica 1290, mahom seljackih Zena. Biranje OkruZnog o-dbora postavlja ·se kao najhitniH zadatak, a dosad je ometano C·estim ofenzivama. Dalmacija. - M i I k a La s i c. Okruznih odbo~ra· nema. Postoji Inicijativni za pokrajinu, seoskih 268, kotars·ka 2, opstinskih 9, · mesnih 12, odbornica na oslobod·enoj teritoriji 31)20. Glavni ·zadatak izabrati rukovodstv-o, pre·broditi organizacione nedostatke kro·z organizaciju povezati Zene.:t 1 Od dele,gatkin ja -iz Hrvatske gov.o-rile su joS u disku-siji · Milka MrSa iz Zatona (Sibenik), Stana: MiletiC iz Dalmatinske Zagore, Viera TrinaestiC iz Siberiika, Olga KreaCiC-KovaCiC iz Zagreba, Nada TrboviC iz 'Gorskog Kotara i Vera GaSpara,c iz XIV. hrvatske lbdgade. Delegati Hrvatske na I. konferenciji Aw; ]ugoslavije bile su: iz Like: Kata· PejnoviC, Jela Bi~aniC, .Dara 'ClldiC~Vujno.viC, Milka Sola.ia, Mileva MilojeviC, P·epica Saban, 'Smilja Pokrajac, Stojanka Aralica, Sm.ilja PopoviC, Ana VujnoviC, Du~ Sanka Go-stovi,C-Grubor; iz Gorskog Kota:r-a: Marija Pap~Vali'ka, D.raoginja MetikoS, .Simica TrboviC, Danica RaduloviC, Vera GaSpa..rac; iz Banije: Miloka VrandeviC,, Kata Vujaklija, Kata OpaCiC; iz Dalmacije: Marija Novak, Milka LasiC, Vesela ·SegviC, Dobrila KukO'C, Juga KesiC, Mila Ka-mdole, Vjera Trin~es-tiC~Du·bajiC, Antica SpiriC, Ilinka Sprljan (pogmula), 'StMla MiletiC, Milka MrS-a (po,dnula) Marija Sckorin, Neda Ma-roviC--8tefanoviC Ranka; iz Korduna: Anica Rakar, Dragica Karan, Dragica OpaCi-C, Cana BogdanoviC, 'D:naga BakiS, Jela PredoviC, Milica VujiCiC (.poginula). - DeJ.egati Hrvatskc bile su nadalj·e: Olga KreaCiC-KovaCiC Zoga, V:anda N orvosel, Anka Berus i Marica 'Zastavnikovi~C. Iz Mos-lavine tnfuale su na konf-erenciju iCi Katica KuSec i Ankica Buden Vesela, ali se ni·sru mogle probiti kro.z nepri jatel jska upori.Sta. Iz istih razloga ni Slavonij.a nije mo.gla po-slati sVoje delegate na konferen.ciju. REZOLUCIJA 1. FaSi-stiCki okupatnri, uz pomoC domaCih izdajica, koji su i doveli do ropstva naroda Jugoslavije, svirepim sredstvim.a i zloCinima htj eli su da uguSe sva;ki ·otpor naroda Jugoslavije protiv porobljavanja i -oku. . pacije. ·U tom krvav-om poslu pomagali ..su im i pomaZu i;zdajniCi naroda Paveli6; NediC i C-etnici DraZe MihajloviCa, takmiCeCi se u zloCinima i izazivanju razdora i bratoubilaCkog rata medu nai'Odima Jugoslavije. Ovi neprijatelji naroda, zajedno sa okupatorom, opustoSili su Citave prostrane oblasti Jugoslavije, str-eljali hiljade najboljih sinova i kCeri naroda, n.a zvjer,,sl;d naCin ubijaju maSe neduZnog stanovniStva, sakate -starce i djecu, siluju Zene i odvlaCe ih na prisilni rad u Njemacku. Cilj fasistickib izroda jest, da od Zena naprave pos:luSno roblje za ostvarenJe svojih zloCinaCkih zavojevaCkih ciljeva~ za uniStenje nacionalnog opstanka poroblj.enih naroda, za uspostavljanje »novog i'eda« u Evropi. 2. U v·elikom ·os.I-obodilaCkom ratu, koji su pov,eli narodi JugtOslavij.e pod rukovodstvom KomunistiCke partije Jugoslavije, protiv. okupatora i svih njegovih pomagaC4, u.zele su aktivno . uCeSCa i Zene svih narodnosti, vjera, druStvenih sloj-eva, stare i mlade u istom razmjeru kao i muSkarci. Antifa~ SistiCki pokret Zena, koji ,se razvio i os-na.Zio u toku narodnooslqbodilacke borbe, po-stao je moCan osl.onac l:{orbe rodolju.bnih naroda Jug.oslavije, a time je i pru.Zio porno~ borbi za uniStenje faSizma, koju vade velike savezni.Cke ·zemlje, na Celu sa ,Sovjetskim Savezom i njegovom heroj-skom· Crvenom Armijom. Zene uCestvuju u svim oblicima···borbe; one s·e na1az·e kao borci ·S puSko·m u · ruci i kao holniCar:ke· u r.edovima N arodnooslobodilacl<e vo-jske i partizanskih odreda Jugoslavije, u pozadini one organiziraju Svestra..: nu pomoC vojsci i UCe.stvuju u izgradnji narodne vlasti. U borbi protiv Dkupatora, ustaSa i Cetnika, u pomo.ci .vojsci i ·svim akcijama. u pozadini, doSao je do izraZaja mas·ovni heroizam i nej.zmjerno samoodricanje, koje su pokazale hilj ad·e i hilj ade Zena svih naroda Jugoslavije, a medu njima mase seljaCkih Zena. Zene su postale· aktivna snaga narodnoos1obodilaCkog rata, bez koje s-e na,odnooslobodilacka borba i .pobjeda nad faSistima ne daju zamisliti. 3. Zahvaljujuci politici bratstva na1iiih yurobljenih naroda, koju sprovodi KomunistiCka partija Jugoslavije, posti.gnuto je borbe·no jedinstvo Zena sviju narodnosti, vjera. To jedinstvo s:vih narodnosti i vjera Jugoslavije, jedna je od snaZnih gara·ncija, da medu naSe· narode nitko· viSe ne Ce moCi, za raCun ·okupatora i svojih sehiCnih ciljeva, da une1s•e razdor, i da Ce .Z.ene postati joS snaZnija poluga jedinstva i bratstva naroda J ugoslavij,e. 4. U toku o,sJobodilai'kog rata dogodio se krupan, j,storijski pre,okret. Stupaju!Ci aktivno u borbu za oslobodenje svoga naroda Zene' istovrem-eno dobivaju i potpunu ravnopravnost s muSkarcem. U redovima narodnooslobodilaCke vojske i na oslobo>denoj teritoriji, · Zene su stekle potplinu ravnopravnpst, 181 �i ' u v·ojsci one zauzimaju sve poUtiCke i vojne funkciJe prema zaslu!zi i sposobnosti; _na oslobodenoj teritoriji dobile su pravo biranja i pravo da budu izabrane, te su postali. clanovi N arodnooslobodilackih odbora i AntifaSistiCk•og vijeCa narodnog oslobodenja Jugoslavije. Taka se kroz danaSnju narOdnooslobodilacku borbu ukida ona vjekovna neravnopravnost Zena, Cime se jaCa i bud{ oslobodilaCka ·snaga naroda. Ta ravnopravnost jest jedna od najvecih i najljepsih tekovina sve.tog i pravednog rata naS·ih nar·oda. ,Sve dalje pro~ire.nje prava Zena i njihova sv·e 'Sire uCeSCe u svim Dblicima narod: nag Zivota i narodne horbe, joB viSe Ce pojacati o·slobodilacku borbu, priblizi.ti cas konaCne p·objede nad faSizmom i osigurati naSim narodima i .samim Zenama lj epSu buduCnost. Ravnopravnost, koju su Zene dobile, dat Ce im joB viSe <Snage da pojaCaju bed em obrane svib .tekovina i plo·dova narodnooslobodilacke borbe od svih kaji bi htjeli da ih prigi:abe za sebe. 5. U toku b.orbe nikla je i masovmt organizacija - AntifaSistiCki front Zena Jugoslavije, ko.ja ja postala stoZer, oko k'Dga se sakupljaju Zene svih naro-dnosti i vje-ra i znacajan fakto-r u narodnooslobodilackoj horbi. Cilj AFZ jest da organizaciono _po·veZe naj.Sire mase Zena, da joB viSe uCvrsti jedinstvo medu njima, da organizuje joS ve,Cu i sistematsku pomoc namdnooslobodilackoj vojsci, da ih joB viSe aktivizira u izg.radnji narodne vlasti i d.a raZvije politiC:ku svij.est Zena o cilj·evima narodnooslobodilaCke borbe. J edina je jacanje AFz garancija, da ce Zene joS organizovanije i Sire uzeti na s-ebe onaj dio svete· du:Znosti, koji im pripada u ovoj borbi kao dijelu naroda i time ubr.zati Cas oslobodenja svog naroda i svog vlastitog oslob.odenja. · II. . U toku 18 mjeseci oslobodilackog rata stvorili su se najrruznov1,sni.ji oblici, Preko kojih Zene uCestvuju u bo-rbi za Dslobode-nje ispod fasistickog okupatora i njihovih slugu; svestrana p.omoC v·ojsci u hrani, odjeCi, sanit'ets.kom materijalu, organizacija pozadine, uCeSCe u n3.l~odnoos1.obodilaCkoj vlasti i rad na njenom uCvrSCeilju; Zbrinjavanje izbjeglica, dj.e·ce i sHCno: spreCavanje m()bilizacije ra:dne snage, vojnika kao i snabdjevanja (Zi.ta mesa, povrCa i dr.) za okupato-re i njegove sluge:. bojkot okupatorskih triiSta i demonstracije prO'tiv gladi, .Sikanacija itd., k·oje vrSi oku:p.ator; najraznovrsniJe uCeSCe u oruZanoj borbi protiv okupatora (u narodnooslobogilaclooj vojsci i partizanskim ·odredima, u sanitetu, informativnoj i 182 kurirskoj sluZbi, ucesce u se-oskim stra.Zama, na prekopavanju cesta, raznim diverzionim ra:dovima) rad na kulturn.o-pro-svjetnom p.o}ju (ana lfabet. teCaje·vi, razni kurse- · vi, stampa itd.) Stavlja se u .z·adatak na konferenciji' izabranom Centralnom odboru AFZ, da Zena razvije i ucvrscuje dalje ·oblike borbe, da poino_¥ne· Zenama u pr:onalaZenju novih, prerna uslo·vima u raznim krajevima, i da iskustva, steCena u jednom kraju naS·e -zemlje, prenosi u dru.gi. 1 Konferendja postavlja u datoj situaciji kao najvaZnije i najhitnije zadatke i nala:Ze Centralnom odboru da ih sprovede u zivot: 1. Osno·vni nedo-statak AFZ jest nedovoljna ·organizaci,ona uCvrSCenost. U mnogim krajevima joS _nisu f·ormirani mj·esni~ kotar~ ski, pa Cak ni -opCinski odbori, a veC postoje~Ci nisu dovo:ljno ·osamostaljeni i svegtrano akti~ vizirani. Tre•ba z3.1to f.ormirati _AFZ u svim mjestima, izabrati i uCvrstiti. odbore AFZ u 'seus·kom, mjesllom, oblasnom zemaljskom opsegu. Odbo·ri u okupiranim, kao i u pograme:nim mjestima treba da steknu potrebnu elastiCno-st, Cvrstinu i spremnost za horbu u sluCaju p·onovnog napada neprijate,jja, 2. AFz treba nciniti jo;s masovnijom organizacijom, koja Ce preko raznih formi rada obuhvatiti naj,Si~e sloj-eve Zella, i ko·ja se mora proSiriti SVUidac i na neosi~obodenom teritoriju i tamo takoder postati masovna. Slabe i nemaso:vne organiiZacij.e AFZ na ne... oslobodenoj teritoriji jesu jedan ·od krupnih nedo·stat3!ka, koji se moraju Sto hitnije ukloniti. 3. UCeSCe Zena u naro~dnoj vla.Sti je ne samo ned-ov-oljno, nego Zene nisu za tu vlast u dovoljnoj mjeri Zivo zainteresiTane. AngaZovanj e Zena u izgradnji na-rodne. vla·s·ti i pomoCi antifaSistiCkom VIJecu narodnrog oslobodenja Jugoslavije jest jedan od naj. vaznijih oblika rada i zwdataka AFz, kako zbog uCvr.SCenja same vlasti i organiozovanja pozadine, taka i zhog politicko·g osvijeSCavanja Zena. AFZ mora da s·e j-oB aktiv~ nije zauzme oko zbrinjavanja djece i _postradalih, ·o:ko .sprovodenja zdravstveni•h mjera itd. 4. PomoC vojsci mora dobiti joS o-rgani2lovaniji karakter, karakter mas·ovnog, planskog, svestranog, ·zdravog takm.iC-enja Zena i svestranog rada na jaCanju ~aterijalne 'bruze naSe vojske. U radu na pom'D:Ci vojsci mora se joS jaCe. razvijati bratstvo medu naSim narodim·a. PomoC, koju su Srpkinje pruZile hrvatskiffi partizanima i obratno, jest primje·r kako za bratimljenje i zbliza- vallje Zena, taka i naSih naroda. Treba najodluC'nije razvijati sve· obli'ke to-g bratstva i jedinstva kao garancije konaCne pobjede. 5. P.otr·ebno je i dalje pTivlaCiti Zene, zajedno .sa muSkarcima, u oruZane i diverzione akcij.e protiv -oku.patora. DosadaSnj e uCeSCe Zena u takovim borbama stvorilo je nov tip samosvijesne, Zene junakinje. Dalji rad na tome, utbrzati ·Ce os-vijeSCivanje Zena uopCe i i•zbacivati na povrSinu sve nove i dragocjene ~ajbolje kadr,ove zena, kako pokreta AFZ, taka i narodne borbe. Drlllgarice borci treba da sa sv·oje strane j·oS viSe daju doprino~ uCvrSCenju jedinstva fronta i pozadine radom medu Zenama u injestima kroz koja njihove jedinice pr·olaze." 6. U pro-svjetno-kulturnom radu primjeCena je SematiCnost, nemanje plana, neprilagodivanje niv;ou Z·ena i uslovima Zivota. ~ Analfabetski teCajevi, iako su osnivani, nis·u ·abuhvatili ;&ve nepismene i nisu postavljeni, kao prvi i najvaZniji .korak ·i za samo p-olitiCko podizanje Zena. Protiv nepismenosti se mora izvr.Siti pravi, -svenarodni pohod. AFZ u tom pog},edu mora izvr:Siti uzbiljan prelom..Svaki odbor, u usko.j vezi s viSim odhorima, mora odmah planski, sistematski i elastiCno priCi pitanju politiCkog i kulturnog uzdizanja Zena. 7. · AFZ pokreCe sv.oj list »Zena danas«, koji treba da bude -orude ujedinjavanja, izmJene iskustva i prayilne linije AFZ. »Zena danas« mora da daje, Pntsticaja i elana Zenama i da uCi ·zene kako i kojim putem da doprinesu bo·rbi za narodno oslobodenje ispod faSistiCk·og okupatora i njegovih slugu. »Zena danas« mora biti list svih Z.ena Jugoslavij,e, li1st njihove borbe, 1jubavi i -sloge u borbi za zajedniCku stvar svih naSih naroda, za zaj·edniCky: stvar svih Zena. Konf~rencija daje u zadatak iiZabranom Centralnom odboru da razradi plan i prograil'! rada AntifaSistiCkog fronta Zena, da daj e organi1zaciona iskustva za rad svih organizacija i ,odbora i da poduzme mere za izradu propagandno,g i politiCko,:.prosvetnog materijala. Ostvarenjem postavljenih zadataka AFZ Ce postati jedan od moCnih o·rgana narodnog oslobodenja ~ borbe Zena za ·oCuvanje pQstignutih pravi, za oslobode·nje svih .Zena ispod fa:StstiCkog ropstva i sve ·Mreg u..vlaCenja Zena u sve ·oblike· druStvenog .Zivota. Smrt faSizmu - Sloboda nwrodu! 8. decembra 1942. god. Prva Zemaljska konferencij,a AntibSistiCkog fronta Zena Ju'.goslavije Zene KladuJe preuose ranjenike 183 �B/OGRAFIJA KATE PE/NOVIC I Ttl, I ljt~dima, na:rada je uZivala povjerenje i ljub£l:!!. Kalin u«i smet-ao je tadaSnjim vlastima, .fJa su j.c poCeli pr.oganjati.. Ve{; od poletka 1938. g. iandari Cesto dolaz.e vrSiti pr1emetaCimt u njezi1~oj" kuCi. Xo ju J~e slrasti, j.er s_,e ona borila P,odjeclnako i protiv izroda -hrvatsko,g naroda - ustaSa, kao i protiv I Kata PejnoviC rotlena j,e 1899. g. u Smilja:nu u 1 I I I 0 K KP H za Liktt. Prvih darna okuP,adje s ostalim drugovirma povlaCi se u ileg-alnost. U v.elebitskim Sumama .vde -s,e p.ri- dj,ece. U osnowwf Skoli biZet je odliCan dak. lako S<e nij,e mogla .ostvariti njezina Zel fa. da poslije zavrS,en-e osnovne Skole nastavi Skolova:nje, nika.da nije OtoCac, gdje j.e veC bio os~oboilen veii br-oj sela, i j1omaie partijskoj OTgdniz(lJciji toga kotam u radu medu Zenama i u mobilizaciji _masa 'lt borbi za oslo- botiernje, U svibniu 1942. g. pmwvo je izabr(lJfla za C/.ana OK KPH za Likt, a na Prvoj okl'uZnoj konferenciji AFt za Liku, ljeti 1942._g, lil:ke S'lt j-e ie11e izabrule Zana na Plitv-il:kim jezerima, lj.eti 1940. g., Clam-om u siromaSnoj seljalkoj pvro,di-ci sa Sesto'I'O Lici, izroda srpsko_g naroda - l:-e~niluz. PoC-etkom 1942. g. Kata .dolazi na ter-en k-otarO. ) borbi protiv .rata, Zbog taJrvog raila izabrana j,e na Prvoj pa:rtijskoj okrulnoj lu:mferenciji; koja je olhr- . Kata Pejnovif: na je za Clana ZAVNOH-a na Prvom ·zas}e.da:J:i,u na ~•istiCke .I 1iedovno napadao u svojim pro,povijedima i .Ce- tijskog r.adnika, Zivo rade.Ci na upozn.avanJ.U n.arroda s _politikom Partij-e, na:,olito na ,okupljanju ljudi tt u Bos~skom P,ebrovctt zt j>rosincu 1942. g., izab_raua Like, na po~izanju hrvatskog naroda tt? -barbi, no razbij.anju okUpatorovih nastojanja · da mspiri Jovi- nikad nisu niSta ~wSZi, niti su prilikom presluSavanja sto ju prijavljivao Zan-darima. Aktivno je 1.tl:estvovala u saku,plj,arnj'lt pomoii za Spanjolske dobrov.oljce. Od 1'938. g., -kada je postala ll_an Partij,e, on-a se mzvijal.a u primjemog j),a:r- izabrana je za Clana AVNOJ-a. Tada j.e ona bila_je- Kata je -dala gol·em doprinos svojim .upornim radom na slparanju bratstua i jedinstva STba i Hrvato. kod_ Sta doznali od nje. Narol:itu bor.bu vodila ie Kata so seoskim popom Stijel:iiem, poznatim reZimlijom, koji XI. i942. g. na P:rvom "zasj-edanju w. Bihaiu. Zene, koja -hi ostala kad kuie, kada bi l:ula, da -Ce · Kat.a govoriti na · sastanku. ganja u .borbi protiv .ugnj.etaCa r.adnog naroda i fJri- ·aa prilazi 22. vlastite mage it borbi za osloboilenj,e i uzdizanj,e na jwloiaj r.mmojJravnog Covjeka. Zato je i hila poznata i voljena i u najza.bitnijim selima Like, jm nije bilo nju uaroda. Radi svoga 1tesebibwg i iskrenog ::alasnog naCima, kojim je umjela da ne Ce ~iti wuijek bespravn.e ropkinj.e, vjeru u za predsje.dnicu svoga Oknd7~og odbora. dina Zena·.czan AVN6f--a. Na Prvoj konferenciji AFt fugosiavije, odrZanoj je za ,pr.edsjedniou AFZ fugoslaVije. I-943 .. .g. i,Z(ibra-: Plitvilkim jezeri:ma. 1944. g..P.artija je Salje --ha rad u OK KPH Karlovac, .da1 pomogne tamOSnjoj partijskoj organi.z.aciji. lste godine b~la je ranjena za vrij-e'fft-e bambardir.anja T ofrnsko-ga. Na Dmgom .kangr.eSlt~KPH 1948. g .. iza.br-rma }e za Clana CK KPH. Na svim izborima za Sabm NR Hrvatsk,e bi1'(11za je za poslanika. _ Orruz je ~akoile:r poslanik -u ·save.z~wj skup5tini, a u Vijei.u N.a~oda birana je 1945. i 1'950~ -g.- Bila je potpmdsjednik P1~ezidijuma Sabwa _NR Hroatske. . Danas je pre.dsj/dmik" Komisij-e za Zdlbe i -mOlbe Sabora NR Hrrvatske. Nosilac je >>Spomenioe 1941«. Odlikova-na O:rdenom -bratstva i jediiistva I. r.e.da, Or-denom zasluga za narod I. 7eda i Orrden..om z·a hrabrost. pr.eme za oruZan.u b.orbu protiv okupatora i njegovih •Dokument 1?5 na,puSiala knjig!f,. U,dala se vrlo rano, a Zivot je .bio slugu. Kala je tu metlu jn-vim organizato-riina ustanka u Li.ci. 0dlazi ilegalno kroz zb}egove i s-ela- -za- teZ<tk. TTebalo je podiCi petor.o djece. Cesto je Kala j)(ldn.e Like, upuCuje narod, da se sklanja od koljal:a. IZBORI ZA NOO U VISUcU razmiSljala a da sakuplja oruZj.e i-da se priP,reqta za u'stanak. U tim danima mw doZivljuje naj~traSrniji u-darac: u srj)(lnjskom _pokoljqt ustaSk_i su joj krvnici nbili muia Clrmak iz "Zene u borbi«, glasila Okr. odb. AF2 za Liku, br. 9, prosinac 1942. mltC.nom Zivottt i svoje porodic.e i rnj,e- zinih su.seljana. TraZila je odgovme na mnoga pi- tanja i put, kojim bi trebalo poii u bolji Zivot. Taj jmt jJOkazala joj je KomunistiCka partija. VeC od 1986. g. ,poCinje frratiti napre.dnu Stamjm. T e'Sko je bil? u ono vrijmrie nabaviti i dopremiti .u selo talmu litemtwru i stalno je prijetila opasnost ad jn.ermetal:ina Z.andara i s.eoskih zelenaSa. Kala je svladavala sv~ teSkoie i nalazila mogubnosti ne sumo .da ,(:ita i u.ci, nego da i druge u selu wjmiuje 11a ·Citauj,e. Bila je skromna i marljiva majka i do- - maiica, pa -su joj s_,e_ mnogi obraiali za s.avj.ete, kad im je bilo n.ajtde, jer su znali, da Oe kod rnje naiCi na r.azumijevanje i pomoC. Svojcu j.e .djecu odgajala u naprednom ·duhu. Dvoje ~tarijih · bili i tri sina: Nikoli je bilo 19 godina, Branku 13, a Mili 3 go.cline. Udarac je bio straSarn. Nj-ena tTi sina i mui bili su ubijeni, mrtvi. Cinilo joj Sle da n.e Ce prevl.adati bol. Ali ·odma,h pobjetiuje u nj-oj svij-esl, cla je -kmmmist, 'da treba Zivj.eti, boriti s.e i da je baS sada, viSe nego ika-da, prtr·ebna nar.odu i Partiji. Potkraj 1941. ,g. odlazi u kot-ar Koreniou i Udbinu, gdje_ j,e veC Narodni heroj Mar.ko Or-eSkoviC, llan CK KPH, zapalio prvi plamen narv.dnog ustanka. U par.edo s ostalim zadacima Kata je .do'bila i posebrcn zadat-ak orgarniziranj,a AFZ--a. V.eC krajem su v.eC frrife . 1941. OkruZni kr.YJnitet KP za Liku <Jsmlje lnicijalivni rata l:lanovi SKOf-a. Dolazila j,e r,e_,dovno u G.ospiC da prodaj.e mlijeko adbor AFZ za Liku, u kQ-ji su uSle najistaknutij,e Z.ene bor.ci. Rata je . hila iz-abrana z.a pr.e-dsjedm.icu i sir, i f:lt je od ,drugova Bla:Z.eviia i Zakule, tada odbor-a, Ona je frruZila organizaciji Zena v.eliku .jwmoC svojim islwstvom i dobrim pozrmivp;njem liCke llanova OK KPH za Liku, da:bivala ileg.alni partijski materijal, te ga u hmtama za mlij.eko pr.enosila i -dij.elila ,Po sv-im s·elima zapad.ne Like. Kata je aktivno radila 'lt fJartijskoj frakciji ))SeljaCkog kola« i NSeljaCke slog.e« na kulturnom i politi!:kom uz-diza:.;_ 0, \. ' 184 Zen,e seljanke. Mnoge je. aktivistkin:.j,e uCila, kako treba prilaz.ati tim Zencnma, kako ih ,okupljati i aktivizirati -lt borbi. TimC.ama je Zena, ne,pism;enim, z-apostavljenim i ugnj.etavanim s_,e_/jankama ulijevala vje- ! I l ~ I I I ... Dugo smo oCekivale dan izbora. Priprema1e smo se veselo i pitale, kada Ce doCi taj dan. Drugovi i drugarice, koji su do·laziU da nam odr.Zavaju s-astanke go.vo·rili su nam kakvi d-rug-ovi i drugarice tre-ba da udu u odhor. Nar·oCito smo se veselile .Sto mi moZ-emo da biramo i Sto mi moZemo da bu>-demo birane u narodnu vlast. U 1sporazumu s drugim organiza·djama, dogovorile smo se koga cemo izabrati. Nekoliko dana pr·ed izb<>re goV"orile smo jedna drugoj: Nemoj da bi •Ostala toga dana kod kuce, jer znate li vi .Sta -znaCi taj dan za nas Zene. Na dan i~bora iSH smo na z·borno mjesto .s-a parolama i zastavama. Klicali smo KomunistiCk·oj 1 Zene Li·ke pokaziv.ale su velik interes kod izbora za NOO-e. Tada su -one prvi put glasale za svoju vlast. UCe·stvovale su u pisa.nju parola, dijeljenju letaka, kako na oslolbodenom, tako i 111a neoslobodenom teritoriju, bile su v.rlo aktiVllle u prediz'hornom takmiCenju, ko}e Se vr.Silo na tada najvafui.,. partiji, drugu Titu, Narodno·o,s1obodilaCkim odborima, AFZ i t. d. Na zbo-rnom mjestu govorili su drugovi u ime svih organi'Zacija i jedlla drugarica u ime naSe organizaciJe. Kad je p·oCelo biranje NOO-a, mnogi ·SU pred1a·gali i drugarice. Od drugarica izabrana j e Milka Ko... rae. Izabrani su najbolji !judi u NOO. Poslije- biranja nastavili .s·mo igvom i pjesmom. Dan, kad smo prvi put birale u svom Z-i'Votu, osta·o nam j.e dUiboko u sje.Canju, i mi ga nikada ne Cem·o zaboraviti. Sad imamo joB viSe volj·e za· rad, jer vidimo da nam se pri· znaje . , .~ Pribiljdila Dara CudiC ji-m akcijama, kao 8-to je s-Premanje hrane, odjeCe i ohJ.t,Ce za vojsku, -o'brada polja, -razne ·div-erzantske akcije, vrSenje pro.pagande u neprijateljskim upo-~ riStima, itd., itd. Na svim tim zadacima_ Zene su >Sf' isticale, i najbolje Zene u1azile su u NOO·e. 185 �Dokument 126 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH DVOR OD 8. XII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA BANIJU 0 RADU zEN A1 KK KPH Dvor 8. XII. 1942. god. Br. 4. Okruznom komitetu KPH za Baniju Dragi drugovi! ... AFZ. Stanje organizaciJe AFZ ima pozitivne rezultate s te strane, Sto je organizacija omasovljena; i uC.vrSCena. Ima svoje kotarsko rukovodstvo odbora AFZ, koje se redovno sastaje, donosi odlulke i pr.enosi ih preko sVojih Clanova aktivistkinja na ter.en. Op~inski i seoski odboTi- s.u uCvr.SCeni, ali ri.isu potpuno osamostaljeni. Raspodjela rada u 'svi·m odborim.a uCinjena je. Negativan rezultat rada organizacije AFZ uglavnom je u tome, sto se nije uspjelo da se politi'cka svijest kod Zena podigne -na.dostojn.u visinu. Narodna pomoc preko organizacije AFZ .sa- kupljana je u velikoj mjeri za bolnicu. Kod zena vlfrda ve!Hm interesovanj-e za kurs AFZ. Zene su se pokazale narnCito vrijedne prilikom napada na Novi i Dvor, gdje su pru.Zale svu moguCnost na.Sim ranjenim drugovima partizanirna. Tako su se Zene svojim radom pokazale cesto mnogo boljim od drugova muSkaraca.2 Dokument se na.Iazi u arhivu GK. .SKH. Zene ·su vodile stalno brigu za lboinicu odreda u Ljeskov;cu (kot. Dvor}, u kojoj je vet. od 1941. g. radila Bara Santek. IstiCu se i Zene Doojc Stupnice; njihovo-m pomoCu formirana je u selu bataljonska ambulanta, u · kojoj su one ()rganizirale sve za smjeStaj U·~?-.ienika. 1 2 Dokument 127 IZVJEsTAJ SA SASTANKA KOTARSKOG ODBORA AFz POzEGE ODRzANOG 10. PROSINCA 1942. 0 RADU I ZADACIMA ORGANIZACIJE N a_ sas-tanku .su bile prisutne drugarice: TreSnja,1 Ne_v.enka,2 Bosiljka, 3 Mara,4 Anda, 5 Ljubica, 6 Stana, 7 MHka,. 8 Od strane Partije hili su prisutni drugovi: Putnik, 9 Popaj,1° a od strane Romande podrucja drugovi: Mabo,t' Nikola, Ciro,12 .Spasoje i drugarica Nevenka. Od -strane Inicijativnog odbora drugarica Beba.-13 Sastanak je tekao slijedecim Dnevnim redom 1. Izvjestaj o do'Sa:dasnjern radu; 2. Situacija u zemlji i :Svije·tu; 3. Formiranje odbora; 4. Zadaci za buduCi rad; 5. Razno (eyentualije). Po· p·rvoj taCki dnevnog reda drugarica TveSnja referira: Organi•zirala sam AOZ.14 PoSto sam u prvo vrijeme imala duZ-nost i mjesne i O·PCinske predsjednice, redovito sam obila:zila svoJ sektor, za to- vrijerne sam Sivala veS za naS·e drurgove-. U mjesecu maju smo form-irali SO AFZ gdje sam se i u tom odboru primiLa duznosti predsjednice. Sreski sastanak smo- imali svega tri puta, i za to su okupatorske singe pocele paliti, pljackati, ubi- 186 jati i tjerati u. koncentracione logor=e, zb-og Cega je svijet morao napustiti i svoja sela i svoje kuCe. Tim je sluCajem naS Sreski od~ bor prestao da funkcioniSe. Tri do Cetiri mjeseca smo radili neprestano bez ndbora. PoSta je narod uvidio da je neprijatelj prestao da pali njegova sela, prepustio se je ·sudbini i povr.atio sv.ojim domovima,· i taka smo- uspjeli da nanO-v·o formirarno Sreski odbor AFZ i da preko istog produzimo najtaCnije sa svojim radom. P.o-Sto nam je viSe sela popaljeno i opljaCkano, reorganizirala sam tri o·pCine, organizirala sam prikuplja.:. nje najnuZnijih stvari, ka·O· hrane i voCa za drugove u bo-lnici, prikupljala sam podatke o bosanskim izbjeglicama, koji je izbjegao. organizirala sam prikupljanje dopisa za Zenski list. Sto se tiC:e Zeona, primjeCujem da su Zene odane NO borbi, i njihov moral je na prilicnoj visini. Pri:znaj em da ·s-e dosada s njima malo radUo politiCki, ali najviSi uzr.ok je to, Sto u prvo Vrijeme nismo imali svoju tehniku, a materijala smo dobivali jako malo za Zene. SVe Sto sam ·dobila to sam na sastancima Citala, a to je slij.edeCe: razni letci, radioizvjeStaji, Vjesnik, Partizan, U KoJZari, go- OpCina broj 6 ima 6 S·ela, a to su slijevor druga Staljina i Ietak Oktobarske revodeCa: .Si•n.Iije•, Rt11S·evac, ·Obla•kovaoc, BoJ.omaCe, lucije. OroSinac i Busnovi. NaS se s·rez saCinjava iz 7 opCina, a to Priku'Plja:le smo veS za partizane, pomasu slijedeCe: Predsj-ednica opCine broj 1 drugadca Bo- gale smo u narodnoj pomoCi-, sastanke sam odrZavala mjesne i opCin.ske redovito·. siljka referira: Predsjednica opcine broj 7 drugarica Opcina broj 1 broji .11 sela, a to su slijedeCa: Su.Snjari, KruSevo, BngdruSiCi, Amatov- Milka referira: Opcina broj 7 ima 7 sela, a to su slijed£ci, ·Seovci;- Sa:Zije, -StriJeZe·vica, Mihajlije, Mrca: ,gkrabutnik, Grad'ski Vrhovci, Crkveni koplje, Vucika i Zvecev,o. Mj.esne sastanke sam odrZavala svako 14 Vrhovci, Laze ·Cosine, Laze Vasine, Komudana Jedamput. Opcinski sastanak sam odr- Sine i Prnjavor. Dosadanj.e prikupljanje u cijelom srezu Zala samo jedamput, poSto nismo imali opCinskog ·nego Je· pred mjesec dana usp.ostavljen. i•znosi: Za avo vrijeme ad kako s·am predsjednica Rublja 1.118 pari, carapa vunenih 568 prikupljala sam VeS za parti-zane, prale smo pari, Carapa ,prtenih 573 para, ruks.aka 80 veS i pekle s:m.a kruh i radile sve Sto j-e dru- komada, peskira 570 komada, plahta 589 koma:da, ponjave 199 'kom., obojaka 5'78 para; govima bilo potrebno. Predsjednica opCine broj ·2 drugarica maralliica 562 ko•mada, nikavica 126 pari, Mara referira: jastuka 37 komada, zivadi 250 komada, me· Opcina broj 2 ima 8 sela a to su slije- da 3 kg, voca 1.500 kg, pekmeza 1.800 kg, sideCa: Ozdakovci, Smoljanovci, Klis-a, :Mrto- ra 100 kg, kajm~ka 30 kg, mlijei<a 7.000 lit, vlasi, .Nje-ZiC, VraniC, PodsreCe i Crljenci. jaja '7.067 komada, sapuna t75 kg, kupusa Mj·esne sastanke sam odrZ.avala svakih 770 kg, Iuka 350 kg, narodne pomoci u nov8 dana, a opcinske sastanke svako 14 dana. en 28.603 Kune. Na sastan)m ·sam im_ Citala radio-izvje.Staje p,o drugoj tacki o unutarnoj i vanjs,koj i ostali materijal koji sam dobivala. Odla- situaciji govo-rio j e drug :Makso. zila sam medu neprijateljska uporista i noc Po t~ecoj tacld izabran je odbor od slijesila Ietke i ostali propagandni ,materijal. deCih drugarica: Predsjednica -opCine · broj 3 ·drugarica Dru.garica Anda izabrana j-e jednogla-sno Anda referira: Opcina broj 3 ima 4 sela, a to su slije- , za predsjednicu SO AFZ-a za srez Pozegu. deCa: P·erenci, BI'ldan.i, ·Svrziga6e· i Bratulji. Drugarica Tre:Snja izabrana je za tajnicu, a drugarica Nevenka za blagajnicu. Prikupljala s-am v.eS za parti•zane, odlap,o cetvrtoj tacki zadaci za buduCi rad: zim Cesto u P·oZegu i dono&im Sto· je po,trebno :ia druwove i nastojim da Sto viSe pri1. Svako 8 dana redovito odriavati seoske premim_ odjeCe kao i ostalih stvari koje su sastanke AFZ-a, 2. op6nski odbori trebaju potrebne za naS-e drugove. odriavati -svoj sastanak svako 14 dana i ,podPredsjednica opcine broj 4 drugarica Lju- nositi SO, 3. S•e'Ski odbor treba odrzavati srestanke svako rnje·se·c dana, a konferen.cija bica rerferira: Opcina broj 4 ima 4 sela, a to su slije- Zena svih Cia-nova ad-bora treba se odrZavati deca: Pa•ikovci, Kujnik (popaljena), Ko- svaka 2 mjeseca i odrZavanj-e zboro·v_a Zena, 4. Odgovornost i discipliniranost, 5. Organiprivna i Rasna (opljackana). ziranje civilnih bolnica, 6. Osnivanje analOdr~ala sam sas-tanke i pripremala -sam Zene da hi ,Sto viSe dal·e i doprinosile za na- fabetskih tecajeva, 7. Prodiranje u hrvatska Se drugov.e. Pekle smo kruh i prale veS, kao sela, 8. Redovan obila•zak s-ela i kontrola rada, 9. Prikupljanje odje6e za narodnu voji ostalo slo im je trebalo. Drugarica predsjednica opCine broj 5 ni~ sku, 10. p,oJiticki kursevi, 11. Za 10. I. zakazan je sastanak Sreskog odbora. je sastanku prisustvovala, jer je bolesna. S naSim borben-irn pozdiavom Opcina broj 5 ima 6 sela, a to su slijede-Ca: CeCavac, Vu-Cjak, J.e·minovac, Dragu-. Smrt {aJizmu - Slobodn narrodu! tinovac, -SnjegaviC i 'Golob~dci. Predsjednica ·opCine broj 6 drugarica Tajnica: PredSjedni:ca: Ot.sutna Stana re'fe·rira: TreSnja 1 Rahela NovakoviC-RadetiC. Nev·enka KllliC. a Bosilj.ka Kozar. 4 Mara NikoliC. 5 Anda Vladimir. 6 Ljubica KonCaloviC. 2 7 .Stana MilivojeviC. . s Milka GajiC. 9 IIi ja RikanoviC. lO Boro Nova·kovi.C. 11 Mane Trbojevit. 12 Giro B'llkoviC. 13 Beba KrajaCiC-EviC. 187 �Rahela NovakoviC (u sredini) sa dvije aml/IJdinke 14 Organizacija AFZ u kot.aru .Slavonska Po®ega poCela je djelovati u drugoj polovici 1941. g. 18. XI. 1941. g_ Osnovan je ,pr_vi ile,galni odlbo'l" AFZ u selu SlohoStini, u koji ,su uSle: Mara NikoliC i. Radoika RikanoviC iz 'SloboStine, Dra.giera· KonCaloviC iz Perina-ea, Ljuha KupreSan Pajina iz Pa.sikovaca, Rahela NovakoviC TreSnja i Marija Novak iz LuCinacil. Uz pomaganje partizall;skim odredima odbor je sebi stavio u zada·tak da formira odbor AF2 i u drugim selima to-ga kotara, pa siU se o-dhornice povezale sa p.ojedinim Zenama iz tib sela i na njih se obraCale, taka da je taj odbor radom o'buhvatio niz sela. U studenom 1941. osnovani su odbori AFZ u slijedeCim selima: u Seovcima Kame"nskim., u -kojem su bile: Stana BeriC, pr-edsjednica, Stana VujasinoviC, tajni-ca, Nada ZmC i Ljuba Kuki-C;. u Amatovdma Darinka PetroviC, predsjcdnica, Mil'ka DragaS, tajnica, Sm.iljana Mia- denoviC i DuSi-ca MajstoroviC - od'hornice; u KruSeV'U Zlata PuaC, .preds_iednica, Milka PuaC, tajnica, Ljuha RamiC, odhornica; u SuSnjarima Jela LukiC, predsjednica, Draga PuaC, tajnica, Ana LukiC i Dragica LukiC - odbornice, u s-elu 'Kantarovcima, Vrhovcima, Crljenci, PosreSu i Rasnoj. - U 1942. rad se pojaCao, i osnivaju se novi_~bdhori: u SlOboStini, Perencima, Brdanima, Pa·sikdv.cima, Ku jnik-u, Stri_ieZevici, BogdaSiCima, SaZifama i Ra-.sni. · Konoem 1942. g. hili ,su fo-rmir.ani odbori AFZ u ovim selima: SvrzigaCe, Olja&i, LuCinci, Nj-eZiCi, Klisa, VraniC, Milivoje¥ci, Ozdakovci, Smo-ljanov.ci. Snjegavit, CeCavac, Jeminovac, RuSevac, ·Golobrdci, Sinlii·e, OjpSeriac, Skra-butnik, Grad&rki Vrhovci, Laze Cosine, Laze Vasine, Laz-e Prnjavor, Korprivnica, Uga'l"ci, Orlj-avac i P.o-ljanska. Sve viSe Zen.a aktivno radi u AF2. 'Osim veC spomenutih, na kota-ru se istiCu: Mil-eva I vanoviC, Ankica Sekulit (hila 'll toku rata ·predsjednica Kotarskog O<dlbora Slavcm,ska PoZ~ga), Smilj.a BoZiC, Mica Mil ianit, Ana FranekiC.- MiJ.ka Bo·Zit, Marija PuaC, Anka 'SahaliC, Ton-ka Sa'balit, Jelka StefanCi-t, MariSka Svoiboda, Darinka Viii, Ankica ZuboviC, Draga Kekanovit, Nada 'Zilit, Reza Ja-ko:povit (1943. ,g. pred:sje-dnica seoskog odho-ra Veto-vo). U prvoi polovini 1942. :g. osnovaoni- su optinski odbori AF2 u S.lohoStini (predsi'i,~dni'Ca Mara NikoliC, tajni-ca Radojka RikanovU), i u LuCincima (predsjednica Anda Radovanlija, ta_ini-ca Rah-ela Novakovi-t). 22. svibnja 1942. osnovan je Kot. odbo-r AF2 u sehr NjeZiCu. Na sastanak su doSie· drugarice iz mno,gih sela, i za predsjednicu je izabrana Mara NikoliC, a za tajnicu Rahela NovakoviC, do·k su u odbor !liSle: N ev-enka KuliC iz Slav. PoZege, Anda Ra,dova-nlija iz NjeZita, Stana MilivojeviC iz Oblakovca, Milka GajiC i Milka Ra·dmilovit iz Crkv,eniih Vrhov.a.-ca. Prvi .za jedniCki sa:stanak d'l"ugarica sa Citavog kota-r.a odrZan je neko- v·rijetn·e poslije toga u Kamenskom VuCjaku. Dokument 128 Ookument 129 IZ PISMA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 11. PROSINCA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA BRAe I HVAR 0 RADU ' ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA 1 ... Upada u oc1 da u Partiji nemate ni jednu Zenu, a radom po Iiniji AFZ obuhvaCeno je 879 Ze-na. 'Ta-klo kandi-datkinja za Partiju imate samo 8. To j.e ogrOman nesra.Znljer partij,ski organizova-nih Zena i partijskog utjecaja na njih. DuZni smo· da Vam ukaiemo, da ovo nedovoljno p·o-sveCivanje paZnje z'enama proiStiCe iiZ se-ktaSkog od-nu~~ prema njima kao i ostalim partiji odanim ljudima.2 ... N a H va ru. Rad po partijskoj liniji medu zenama, iako je neiito bolji nego na Bracu, joii uvijek ni izdaleka ne zadovoljava. Iz tablice se vidi, da se niijta ne poduzima na pripremi novih Zena za Partiju. Ni jedna Zena nij.e kandidat za Partiju, od to1iko stotina obuhvaCenih radom po liniji AFZ. 3 1 2 Dokument se nafazi u a-rhivu CK SKH. Zbog uskog i sektaSkog gledrunja parlijske organiza.cije na ra·d i organiza-ciju Zena doS-lo je i u pojedinim rukovod-stvima AFZ do istog t<IJkvo.g uskog i krutog gledanja na pokret, i antifaSistkinja,ma se smatralo .sam.o one Z·en_e, :koje su, pored pomoCi i -'saradnje, dolazil-e redovito na sastanke AF2. To j·e Skodilo masovnosti pokreta Zena. Pokrajinski komitet KPH za Dalma:_ciju uoCio je taj po_grrcSni stav i poCetkom 1943. g. postavio je ,pitanje or ganiza1 Dokument 130 IZ PISMA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 12. XII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA KNIN KOJIM SE sALJU IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 11. PROSINCA 1942. 0 STANJU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA" ... 3. Antifaslsticka f~onta rena. Poslije pada Q-rugaric-e Zoge2 u maju iii junu joS je dva puta bi-o formiran AFZ, ali svaki puta bez duljeg djelovanja, jer se provalom kod rajona: pogodio i AOZ. J edan je mjese-c pro-Sao Cak i bez mje-snog odb-ora, jel:n-emamo sposo-bnih drugarica. Ovo je najb-olnije pitanje ~zagreJbaCke ·orga_nizacije. Sa'Dokument · se nalazi u a-rhivu CK SKH. 2 Olga KreaCit-IKorvaCit 2oga_ 3 OLga K-reaCit- KovaCiC 2oga bila je tajnica Mjesno,g ·odbora AF'Z poCetkom 1942. g .. a Clanice: Ankica Mo·kose·k, Katica HruSC Crna, Mari ia K.os, Sanda Stefica SantiC-MatiiaSiC i Ivanka VitasoviC. Krajem lipnja -uhapSena _ie--~ Olga KreaCit-KovaCit Zoga, .a Ankica Moko,sek _odlazi joS prije 'll partizane tako da je -tokom 1942. g. Mj-esni o·dlbor A'F2 nekoliko puta miienjao svoj sastav. U rajonima (kota·rima) 'hili su formirani tzv. matiCni odbori AFZ, u kojima je ·svaka Clanica hila zaduZena za izvje-sta:n ·hro_j odbora, ili u tvorni-cama i ustanovama, iii u ulicama. U toku 1'942. ,g. radile su ru matiCni-m odborima: SLaviCa BaSiC Maca, Milka· Lemit Ma-ra, Ankica Zivkovi-C, RuZa •CrnkO'Vi,C Olga, Ma'l"ija Slodej, Vera -Smit. Marija 2ubrinit Sova, Stefiaa Crnojevac, Katica MarZuran Zora, -d-r. Pava · Jajac Una, Anita Lelas 'Ljubica-Nina, Anka Su1 CIJe AFZ na novu ba-zu. Si-rina novog shvatanja, prema koj-em sve ,zene, Jcoje na bilo koji naCin pom-a-Zm pokret, rna da_ i ne do-laze redovito na sastanke, pripadaju AntifaSistiCkom frontu ·Zena, dalo je or.ganizaciji AFZ nov zamah. 3 Na oto-ku Hva:ru isti-cale su ,se radonl za NOP od .pTvih dana ustanka: Perka IS-plivalo, "'iz ]else, Lenka Anit iz Starigrada, I vka Frani-CeviC iz Vrisnika, Marica Pavi-Cit iz Vrbanje, Draga Matkovit iz P-oljica, Neda MiloS i Antic.a DulCiC. da je mj-esni opet u formiranju, a svi &e od~ bori reorganiziraju. 3 Stanje odbora ntJe stvarno (koje se ima), jer mnogi odbori postoje, ali se s njima nema veze. Data je duZnost Celijama, da one :p-oCnu iznova sa for~ miranjem odbora i odgojem druga-rica. Zagveb, 11. decembra 1942. Debeli (Musliman)·l pane IBara, Inka GospodnetiC Dra.gic,a, J agica SabadoS Ra·dni.ca, Bela CubranoviC Siva, Draga ·P,aCenovski Lasta. BoZena Zakma·n Maca-Jasna, Andela Paut Mara, B'arica :Cei Dubravka, Z-ora Kevit I vka, Danica Tomi-C Ana, RuZica Los, Apolonija L-ugarit Blonda, ViSnia Vukovi-t ¥era, Milena Grakalit, Katica Mrak, Mari i a 'Kvakan, Ma j a Embr-ovit, Marija DorCit, Marija PrinCit Tonka, Dragi-ca -·Canlwvi,C, Kati,ca Dugandit, Vikica Smit, Rezi'ka TrurniSki, Vlasta GlolboCnik Tania, Klara 'Dobrin Gumbek, Marija Novosel Bosili·ka, Mira KorvaCit Volga, Zlata Fejzo Anica, Matija Grnkovit Dada, Matilda 2nidarit Sonia, L-jubi-ca Smigmator Zlata, Vita CosiC Olga, Zdenka· Munk Nina, Ema 'Krai.aC Solo, .Tovanka PopoviC Mika, RuZica MikaC, Milk.a Strk, Milena Grakalit, Mariia HanZ-evaCki Ra:heJ.a, Dur~ dica ModerCin Pipa i mnoge druge. 4 Ivan MeCa·r, ta-da or,g. seh-etar Mjesnog ko~ miteta Zagr-e'ba. 1 1 DRUGARICE NA RAD SA zENAMA' 3. Upucujemo Vam takoder 3 .drugarice po liniji AFZ-a ito: drugaricu Julku, Jugu, i Ljubicu.2 Drugarica Julka:J radit Ce na Vrli~kom sektoru, a drugarica Juga 4 i Ljubica 5 u okolici DrnU§a, Petvovo Polje i Kosovs·koj d-olini. Sa njima- treba da odrZavate re-d-ovne veze i pomogne-te irn u us·postavljanju v-eza _sa Zenama po svim -selima da bi se podigao i il VaSem kr'aju pokret antifaSistiCkog fronta Zena. NuZno Ce biti p-otrebno, da odredite ispred OK jednoga druga, koji Ce biti odgovoran po liniji AFZ i raditi skupa sa ovim__ drugaricama ... 0 Dokument se nalazi u a'rhivu CK SKH. Pokret i organizacija Zena u -kotarevima Knin i DmiS od 1941. pa sve do poCetka 1943., odvija .se spo-rije, obzirom na vr,Io teSke uslove ·rada na tom podruCju (jako djelovanje ·Cetnika i ustaSa): Iz izvjeStaja pa'l"tij-ske Celije Knin od 5. XI. raza'bire -se, da je jedna drugarica {DuSanka ]elit Judita) us.pjela so-lidno, or,ga-nizirati aktiv Zena koji pruZa ,garanciju uSiJ)jeSno!g rada, ali vet nakon mjesec dana, '6. X:II. 1942., javlja ista telija, d.a je drugarica Judita uhapSena, a nii·e ostavila -nikakvu zamjenu, tako da se ne zna ·za ostale dTugarice, koje su povezan·e u radu. 12. XII. 19-42 g. Pokrajinski komitet KPH za Dalmaci jru Salj-e na teren tri -gore spomenute drugari-ce, koje te ra-diti po liniji AFZ. J. 2 3 4 5 v,esela Segvit. Jugana Culit-.Jurjevit. Ljuhica Durhaha-Tra:Zivuk. 6 Na ovom terenu istakle su se u radu za NOP od prvih dana ustanka: Du.Sanka jeliC }udita, Ce-dna Marit-Gruhit Be'ba i Ljubica SoLaja iz Knina, Duk~ Radit i Milica Radit iz Radru.Cita, Dara Kasru.·nl iz OCesto-va, Manda Pokrova-c iz Pulj-eva, Kata LiliC-Medit iz Siverita (kot. DrniS), Manda KovaCeviC Biba iz Lukar-a, Dragi-nia ·Cvitkovit iz Bio.CiCa i Seja OIPaCit iz _Plavna. Aktivno rade na ovom terenu Radoik~ Katil:, koja je hila Clan OK KPH Knin i Mili-ca Vejnovit,- a 1944. g. dolazi· iz Like Milka Rastovi_C-Jaramaz LiCanka, koja ubrzo sti-C-c simpatije medu Zenama -u selima Promine. ./ 188 189 �1 Dokument 131 Dokument se nalazi u a·rhivu CK .SKH hilo formiran6 5 uliCnih odbora i _jedan u tvc:rnici Maia Tankez-Komar. · v.a_gona. U ntdu s--u ·se isticale mnoge Zene, naroCito U koiaru 'Slav. Brod kao i u gradu iBrodu Milka ~.Mara KovaC i njihova majka, preko kojih u 194'2. g. rad se sve viSe Siri, i osnivaju &e novi se odvqao gotovo -sav iJ.egalni rad ·u to vrijeme: odbori AFZ po selima. Velik broj z,ena a'ktivno radi sakrivanj-e drugova, materijala i veza s ·NOv. Kad u Podvinju, Nov-om Topolju i KokoCeviku. U borje Milka KovaC, koja je hila glavrna veza, otiSla u lbama izmedu partizana i uStaSa kod Novog Topolja, · partizane, jer je lbila otkriven.a, na vezi se nalaze a zatim kod KokoCevika ru proljeCe 1942. uCestvllju Vilma- Daus i njena majka Petra, ·dok je Vilmina tri Ze~e kao partizanski horci, ·medu n_ji~a Manda Sestra, Anka Daus Crna otiSla vel: 1941. u ,partizane. Vargas. U Slav-onskom Brodu formira ·se u ljetu ]ed11om prilikom, kad je trebala prebaciti dva dru1'942. lnicijativni odhor AFZ, u koji su uSle: Dr,aga u. ,partizane, hila ie Vilma uhvaCena. UstaSe su gica Pi:hler, Liza · SmoliC Zora· Tkalec Lina .i·e llliUCili, no ona ipa-k nikoga nije odala. Bila je Vukovil:, Pe,pica ~poliaril:, 'Tereziia - JeliC ' Pavka pos-lana u logo.r _ru Zemun, a nakon toga u Au~vic BoZeglav i majka Dragice Pihler. · Usk-oro je u Njema·Ck-u, gdje je i poginu_la. 2 3 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BANIJA OD 14. XII. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KP HRVATSKE 0 RADU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zEN A' OKRUZ'NI KOMITET KPH 14. decembra 1942. BAN!] A Centralnom K omitetn KPH Dragi drugovi, Antifasisticka fronta z<>na: · U organizaciji AFZ-a imade jQ,S nekoliko nedostataka, od kojih je jeda'n najvazniji, sto odbori od seoskih pa do kotarskih nijesu / dovoljno samostalrii. Jedan od razloga je n.episrri·enarst drugarica, .Sto imCi nj1hov politiC·-ki razvitak. · Da bi se ovo d•<J'nekle ukloni1o, stvorenL su teCajevi za nepismene·, koji su veC odpoCeli s~ radom u nekoliko· sela dvorsko,g i glinsko.g kotara, ali jo.S do danas nijesu pokazali nikakove narocite uspjehe .. U kostajnickom kotaru tek se pristupa organizovanju teCajeva, dok_ u petrinjskom taj rad ide malo teze zb<>g stalnog krstarenja neprijatelja. Radi osamo£taljenja odi>ora i izdizanja Sto v<eCeg broja aktivistkinja, koje Ce moCi samostalno raditi na tei-enu, odluCili smo odr.Zavati politiCke kurse'Ve AF~-a. 2 IzvrSena j.e raspodjela rada u svim Odborima, a koja do-sad nije postojala. ZapaZa se da je pravilna podje1a rada· oZivila organizacije AFZ-a, jer" je -ral).ije sav teret snosi-la samo predsjed'nica, d-ok su -ostale odbornice gotovo bile pasivne. Isto tako organi·zovane su borbene i radne .gru-pe, Ciji ·se rad veC u mnogo se18. osjeCa. 3 Organizovana je straZarska i kurir1ska sluZba g.dje su Ze_ne poka· :zaie jaku volju i visoku svijest .- ..4 Dokument 133 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZAGREB OD 15. PROSINCA 1942. 0 STANJU PARTIJSKIH I MASOVNIH ORGANIZACIJA U ZAGREBU' s S a d a-s n j e t a n j e M j e s n e P a rt o r g e. 2 Rajoni su podijeljeni prema priloZenom planu, I. rajon jo,S ·nij.e uspostavljen, vee su ·ostaci ranijih Jedinica joS uvijek povezani na II. i III., ali- u-s-koro· Ce se· miQCi formirati privrem~ni RK. U najnovij.e vrijeme odluceno ie ..da ·Se V. i VI. R. opet spoji. • II. rajon 1 Dokument ·se nalazi u arhivu CK SKH. 3 Da hi se rad AFZ organizaciono uCv-rstio-, odrZana je 10. I. 19.43. g. OkruZna konfe-rencija AFZ. 1942. g. odrZano je nekoliko kur.seva za Na kon-ferenciji izabran _je Oknl'Zni odhOT AF:Z u ()VOID ·sastavu: -predsjednica Kata OpaCiC, .sdjanka a'ktivistkinje AF-2. Ljeti 194'2. g. Milka Calda·reviC iZ 'Balinca (kot. Glina}, tajnica Milka VraneSeviC, odr-:lala j-e. kurs u Kla·snil:u (kotar Glina). Dfurgi je studentica, a Clanic.e lzvrSnog odbora bile -su Vera· kurs hio oddan krajem 1942. g. takoder u Kla-s-nil:u, - Marakovil: iz Kostajnice, Liuha BamburaC, -radrnica a vodila ga _i.e Draga Turkulin d()k se tre.Ci odriz kotara Petrinj•e, Kata Vujaklija, selian'ka iz -1:iZavao u Majdanu (kot. Dvor) pod rukovodstvom rovca (kot. Dvor) i Ana Su.Zn jeviC, selj anka iz D. Barice HanziC -Tete.- Ove poslj·ednje teCajeve prekiHras-tovca (kot. Kostajnica). · nula je IV. neprijateljs-ka ofenziva. · 2 Dokument 132 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJ:Ji;M OD 15. XII. 1942. CK KPH 0 RADU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA1 ... AntifaSistiCki front Zena. Iako je ve·C prije mjesec dana formiran Inicijativni odbor AFZ, on je bio loS-e· sas.tavljen (od tri clanova bile su 2 Slovenke), i on se nije snaSao u svome radu. To je viSe bila neka vl'!sta partijs~e. komisije, nego Sto je to bia jedan sir.oki Antifasistic'ki odbor. Iz to,ga odbora uzeli smo samo drugaricu Maju,2 a nj.ega mo popunili sa 5 novih Clanica. Zene su -do sada uCestvovale u. naSoj Narodnooslobodilackoj borbi, ali to je bilp neorganizovano i neplanski·. Ovaj odbor Ce pomoCi naSim ·partijskim organizacijama da uspo-stave Siroku Zensku organizaciju na Ci- 190 tavom tere-nu na·Se·g Povjerenstva. Do sada po broju imamo <>vako organiziran AFZ: OK Brad 49 AOz seoskih3 OK Osijek 12 AOZ seoskih OK Nova Gradiska 59 AOz seoskih. Tri drugarice ostale su da rukovode kursom za niZe rukovodioce AFZ, da koor.diniraju rado-m svih odbora AntifaS-isti.Cke fronte .Zena, a tri su otHile u tri OkruZna komiteta da pomognu Partiji stvDr$~i po svim selima AOZ,- za-titp.· opCinske, kotarske i- t. d. Dali smo i njima upute., kao i Okru.Z-nim ~o­ mitetima partije. Inicijativni odbor pripremi·o j.e Ust i v;eC je u Stampi. 1. jedinica: tvornicka (Ventilator) 1 kruzok od 3 cl., ONP od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl., 2 povjer.enika; NOO od 4 cl.; A:OZ od 3 CJ. sa 2 pododbora od 7 c .. ; Borbena grupa od 2 cl.; P·oduzeca itd.: Ventilator, Bizjak, Rapid, Elektra, Maul, Paspa, Iskra, . Limari ; Simpatizera: 100. 2. jedinica: strukovna (stolari), 1 cl., 1 kruzok od 3 cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 9 cl.; NOO od 4 sl.; AFz od 4 cl.; Poduzeca itd.: Patacic, Faber, Bothe, KuntiC, MarkoviC, Stolar-ske radionice, uliCne; Simpatizera : 111. 3, jedinica: strukovna (gradevinari). 2 cl.; ONP 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl. ; NOO od 3 cl.: AOZ 5 podo.dbora <>d 18 CJ.; Poduze·Ca-: Pilot, uliCni, kuC:anice, Pogod, GriC; Simpatizera: 150. 4. jedinica: tvornicka (Kontakt). 3 cl., 1 kru&;ok od 3 cl. ; ONP o.d 4 cl. sa 10. pododbora od 40 cl. i povjerenik 1; AOz od 3 cl. Poduzeca itd.: :KContakt, Industrija Katrana, Centroterma, AkUmulator, Res, Meba, Kalorif€r, DiminiC, FranjetiC, BaCiC, Munja, 17 pekarskih ra·dionica; Simpatizera: 130. 5. jedinica: tvornicka (Uljara) 1 cl., ONP od 4 cl. sa 7 pododbora od 27 cl.; NOO .od 3 cl. ; AOz od 3 cl.; Poduzeca: Uljara, Holzner, Silk, Ivancica, Belajac, Nov-o-Tekst, UliCni; Simpatizera: 145. 6. jedinica: tvornicka (Gaon) 1 cl.; ONP od 4 Cl. sa 7 pododb<>ra od 28 cl.; PoduzeCa: Gaon, Klaonica, KoZara, AGB, CerSljara; Simpatizera: 95. 7. jedinica: tvornic'ka (Papirnica) 2 cl.; O'NP od 3 cl. sa 3 pododbora od 12 el.; AOz od 4 cl.; Podu.zeCa itd.: Papirnica, Gol-ub, Jugobates; Simpatizera: 50. ·UKUPNO II. raj on: 7 jedinica, 12 partijaca, .3 kruzoka •Od 9 clanova, 7 ONP sa 38 pododbora i 3 povjeTenika, 4 NOO, 6 AOz sa 7 pododbora, 781 sirnpatizer. III. rajon 1. jedinica: tvornicka (p.enkala) 1 cl.: ONP od 2 cl. i 7 povjerenika; PoduzeCa: Inko, Bure.S, Vako, Walder, Han i N etl, Union ; Sirnpatizera: 44. 2. jedinica: strukovni (kozarci) 3 CJ. 1 kruzok od 3 CJ.; 191 �NOO od 3 -cl.; ONP od 4 Cl. sa 10 pododbora od 33 cl. ; Poduzeca itd.: Kozarci, Posta, Dru.stvo GriZana; Simpatizera ·,. 135. 3. jedinica: tvornicka (Elka) 1 cl. 1 kruzok od 3 cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 11 Cl. i 1 povjer.enikom; PoduzeCa: Arko, Elka, K.oZarci, BrijaCi; Simpatizera: 130. 4. jed.inica: 1 Cl. (Uliena); ONP od 4 cl. sa 6 podo.dbora od 18 cl.; NOO 2 podbora od 6 cl.; AOZ od 3 cl. sa 2 pododbora od 8 cl.; PodtllZ·eCa itd.: ·Gorica, KoZarci, Advokat. -ski i sudski namjeStenici, uliCni, Trgovci, KuCanice, Kon:zumna Zadruga. Simpatizera: 137. 5. jedinica: namjeStenici. ONP od 3 cl. ; PoduzeCa: Higijenski zavod; Simpatlzera: 30. 3. jedinica: Graficari. 1 ~l. 1 kruzok od 4 cl; ONP od 4 cl. -sa 5 pododbora od 15 cl. i 15 povj·erenika; NOO od 3 cl. sa 2 pododobora od 7 cl.; AOZ od 3 cl. sa 5 pododbora od 19 cl.; Simpatizera: 170. Poduzeca: 20 grafickih poduzeca. 4. jedinica: Intelektualci 5 cl. 3 kruzoka od 12 cL; . NOO od 4 cl. sa 6 pod·odbora od 20 cl.; ONP od 3 cl. sa ·6 pododbora od 21 cl.; Obuhvaceni: inzenjeri, graditelji, profes·ori, agronomi, pravnici, novinari, kemiCari; Simpatizera: 250. 5. jedinica: Krojaci. 4 cl. 1 kruzok od 4 cl.; ONP od 4 cl. sa 5 pod.odb·ora od 20 cl.; NOO od 4 cl. sa 5 podod!bora od 18 cl.; Obuhvacano: Krojacke radione grupirane po ulicama; Simpatizera: 160. 6. jedinica: Uhapsena. Brojila je 3 clana (Astra, tv-arnica cipela); 3. jedinica: uiigna. 1 :kru~ok od 3 ~i.; ONP od 3 cl. sa 3. pododbora od 10 cl. 6 povj erenika; NOO od 4 cl sa 9 pododbora od 36 cl.; AOZ od 3 cl. sa 4 pododbora od 16 cl. povjere.nik. Zastupano: Ulicni pododbori. Simpatizera: 218. 4. jedinica: Ulicna. 4 Cl. 1 kruzok od 3 cl.; ONP od ,3 cl. sa 10 pododbora od 34 cl. i 2 povj.erenika ; AOZ od 3 cl. sa 7 pododbo.ra -od 26 cl. 1 povjerenik. ' Simpatizera: 209. Ukupno V. rajon: 2 jedinice, 8 partija,ca, 3 kruzoka 0 d 10 cl. ; 3 NOO od 10 cl. sa 11 pododbora od 43 Cl. i 3_ povjerenika; 4 ONP od 13 Cl. -sa 1-0 pododbora od 66 CI. i. 16 povjerenika-; 3 AO.Z od 9 cl. sa 11 p-ododbora od 42 CI. i 2 povjerenika. Simpatizera: 749. Veze nema. VI. rajon 6. jedinica: Ulicna 2 cl., 1 kruzok <>d 3 cl.; ONP od 4 cl. sa 19 pododbora od 76 cl.; NOO od 4 cl. sa 9 pododbora od 36 cl.; AOZ o.d 4 cl. sa 9 pod-odbora od 34 cl.; SKOJ: Aktiv od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl.; PodUJzeCa itd. : UHCni, Riznica, Isis, lVIirim, KuCanice. Simpatizera 450. 7. jedinica: Gradska poduelleca. 5 cl. 1 kruzok o.d 4 cl. ; ONP od 5 cl. sa 4 pododbora od 15 cl.; NOO od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 Cl. ; Poduze,Ca: Star a i nova plinara, Centra1a, Vodovod; Simpatizera: 170. 1. jedinica: mjeSovita. 3 cl. 1 kruZok od 4 CL; ONP od 4 cl. -sa 7 podo.dbora od zs cl. 6 p-ovjer.enika; NOO -od 4 cl. sa 6 pododbora od 18 cl. 1 povjerenik; Poduz.eCa: Duhan, DomaCa, .Kraus, ·Oficirska zadru.ga, Vojna o-djeCa, SevC·ek, MuCnjak, UliCni; Simpatizera: 345. 1 ; Ukupno III. raj,on: 5 jedinica, 8 partija·ca, 3 kruZoka sa 9 Clanova; 6 ONP od ·20 cl. sa ,38 pododbora 138 c'l. i 8 povjerenika; 3 NOO od 9 cl. sa 11 pododbora od 42 cl; 2 AOZ od 7 cl. sa 11 pododbora od 42 cl.; Omladina: 1 aktiv od 4 cl. sa 9 po.dodbora od 34 cl.; Simpatizera: 962. IV. rajon 1. jedinica: NamjeStenici. NOO od 3 cl. sa 3 pododbora od 12 cl. Struke: bankovni Cinovnici, privatni na- mj.eStenici, hoteljeri; Simpatizera: 30. 2. jedinica: KoZarci 1 Cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 10 cl.; Struka: KoZarci i TaSneri; Simpatizera: 80. 192 Ukupno IV. raj on: 5 jedinica, 1-6 partijaca, 6 kruzoka od 24 cl.; 5 NOO od 18 cl. sa 14 podo·db. od 73 cl.; 5 ONP od 19 cl. sa 23 pododbo-ra ad 81 Cl. i 15 povjerenika; 1 AOZ od 3 cl. sa 5 pod<>dbora od 19 cl.; Simpatizera: 860. 2. j€dinica: Tvornicka. 4 cl. 1 kruzok od 4 Clanova; ONP o.d ,3 cl. sa 8 pododbora od 24 cl. i 11 povjerenika; NOO: 2 pododbora od. 6 cl.; PoduzeCa: ·carinarnica, Frar:ck, Pivovara, TopniCka radionica, Autokomanda, Livnica, Hartmu-nd, Deropa, Schon, KaStel, Lacet, RadniCka pekara, Slavija, Vulkan, Dvoracek, Pollak; Simpatizera: 180. V. rajon 1. jedinica: ONP 3 cl. sa 2 pododbora od 6 Cl. i 8 povjer·enika; Poduzeca: J ugofarmacij a, Kemika, Obnova, C-izrnek, UliCne; Simpatize-ra: 157. 3. Jedinlca: uli~na. 4 cl. 1 kru0ok od 4 ~1.; ONP od 4 cl. sa 6 p<Jdodbora o.d 19 cl.; NOO od 3 cl. sa 4 pododbora od 12 C1. i 2 povj erenika; AOZ od 3. cl. sa 3 pododbora od 10 Cl.; P·oduzeCa itd.: Siemens, RaSica, Koritinental, Pamuk, Ulicni pod., (Kustosija, Rudes, Stenj-evac, Sestinski d<>l) Podoficiri. Simpatizera: 191. Ukupne> VI. rajon: 3 jedinice, 11 partijaca, 3 kruzoka od 12 cl. ; 3 ONP od 11 cl. sa 21 pododborom od 71 cl. i 17 povj.; 3 NOO od 9 cl. sa 12 pododbora od 36 cl. i .3 povj·e•renika; 1 AOZ ·Od 3 cl. sa 3 pododbora -od 10 cl.; Simpatizera: 716. Zeljeznica Zelj.eznica ima 8 jedinica od toga 6 ~h je u Radionici, l u Lo.Zionici i 1 na kolodvoru Savi. 1. jedinica: 3 Cl., 1 kru~ok od 3 cl., NOO od 3 cl. Simpatize·ra: 15. jedinica: 3 CL, 1 kruzok ,od 3 cl., NOO od 2. 4 cl. Simpatizera: 73.. 3. jedi.nica: 3 cl, NOO od 3 cl. Simpatize-ra: 70. 4. jed.inica: 2 cl., NOO od 3 cl. Simpatizera: 22. 5. jedinica: 3 cl, 1 kruzok od 3 cl., NOO od 3. cl. Simpatizera: 28. 6. jedinica: 2 cl. Simpatizera: 1.8. 7. jedinica: LoZiona: 3 Cl. Simpatizera : 17. 8. j.edinica: Sava kolodvor: 4 C1. Simrpatizera: 57. UKUPNO zeljeznica ima: 8 jedinica 27 cl., 3 kruzoka od 9 cl., 5 NOO sa 16 cl. Simpatize-ra: 130. Dokument ·se nalazi u a~rhivu CK .SKH. Iz ovog pregleda se vidi, da je, USiprko·s velikih hapSenja, postojala u Zagrebu stalna mreZa or,ganizaci ja AF2:, kao i o.rganizaci ja NOO i O·dbo.ra Narodne pomo.Ci, u kojima ·su radii<! mnoge Zen e. 1 2 2. je.dinica: Tramvajci. 4 Cl., 1 kruZok ad 4 C1.; ONP od 4 cl. sa 4 pod·odbora od 16 cl.; NOO od 3 Cl. sa 2 pododbora od 7 cl.; AOZ od 3 cl.: Zastu·pano: Kondukteri i vo.zari iz pro~ meta, radionice, civilna zaStita, pod9ficiri. Simpatizera: 165. 13 ~ene Hrv:atske u NOB_ 193 �Ookument 1SS OokumeM 134 OKRUzNICA SAZIVAcKOG ODBORA ZA KONFERENCIJU AFz HRVATSKE IZ IZVJE/§TAJA OKRUzNOG KOMiTETA KPii POKUPLJE OJ) 18. PROSINCA 1942. OD 15. PROSINCA 1942. SVIM OKRUzNIM ODBORIMA AFz' CENTRALNOM KOMITETU KPii 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' Tokom 18 mjeseci narodnooslobodilackog rata podigla se i uCv'rstila i sve viS-e· jaCa AntifaSis-tiCka fronta Zena u svim-- dijelovima o.slobodenog teritorija Hrvatske, kao i u mnogim dijelovima neoslobodenog. MreZa odbora razgranala se po Citavoj Hrvatskoj, obuhvatajuCi :sve Sire mase Zena sviju sloj.eva, vjera i narodnosti i predstavljajuCi Cvrsti oslonac narodnooslobodilaCk,e vojske i narodne· vlasti u pozadini. M·edutim, u radu organizacije AFz kao cjeline, pokazaltt s-e dosadaSnja nepovezanost izmedu poj·edinih odbo-ra na Citavom teritoriju Hrvatske kao nedostatak, koji fe- po-stao i koCnicom u· dalj-em razvitku i osamostaljenju pojedinih odbora, odnosno Citave organizacije. Da bi S'e taj nedostatak uklonio, s"ziva se 24. i 25. sijecnja 1943. g. konferencija AntifasistiCke fronte Zena za· Hrvatsku. Na kvnf:erenciji Ce · .s-e izvr.Siti pregled dosadasnjih uspjeha, dati kritika nedostataka u radu i utvr.diti zajedniCke smje'rnice za dalji rad putem postavljanja konkretnih i najhitnijih ~adataka, koje treba o-rganizacija da Sp~ovede-, fe izabrati glavni odbor AFz-a za Hrvatsku. Na taj nacin uskladit Ce ·se rad i akcija organizaci.je na Citavom teritoriju Hrvatske, medusobno po-vezati odbori preko svog _glavnog odbora, Sto Ce u mnogome prido-nijeti j-oB veCem Sirenju i uCvrSCenju organizacij·e dati joj joS viSe zamaha u radu. Konfe-rencija Ce u po-tpunosti izvflSiti svoj zadatak, aka na njoj budu uC-es•tvovale predstavnice svih organizacija AFZ sa os]o,.. bodenog i okupiranog teritorija Hrvatske, kao i delegatkinje iz vojske. Zbog toga je potrebno, da na ovu konferenciju dade po j.edna delegatkinja iz svakog kotara. Ddegatkinje treba da budu birane na kotarskim konfer·encijama. Taj izhor treba da se i.zvrSi 1 ne samo na oslobodenom, nego po moguCnostf i na neos,lobodenom, teritoriju. Osim toga treba da na konferenciji .sudjeluju i delegatkinje iz svake Narodnooslobodilacke U darne brigade Hrvatske. Svako rukov,odstvo AFz-a treba da pripremi izvj.eStaj, lmji Ce obuhvatiti ove toCke·: a) kada, kako i U kojem obJikU SU' zene pristupile narodnooslobodilackoj borbi i ucestvovale u njoj, b) kada, kako i pod kojim prilikama (usl,ovima) j.e stvarana organizacija AFZ-a, c) danaSnje _-stanje organizacije (broj mje&nih, ~opCinskih, kotar-skih i okruZnih odbora, broj odbornica i ukupan broj- Clanica), d) rad organi'zacije, nedostaci i postignu~ ti uspjesi u radu. Isto taka treba da izvjestaje pripreme delegati iz vojske. Kota~s:ke konfere-ncije, na kojima Ce, se birati dele1gatkinje, treba da posluZe uje·dno i cilju Sto ve6e-g aktiviziranja o~ganizacije, taka da sve pripreme za konfeie.nciju budu u znaku m.edusobnog .drugar·skog takmiCenja izmedu. pojedin'ih organLzacija za joS Siru mobili-zacij'u Zena u pomoCi frontu i u·CvrSCenJe narodne vlasti u pozadini. Radi pripr.emanja organizacionog referata, koji Ce se· odrZati na konfe-renciji, p'Dtrebno je da sva navedena rukovodstva poSalju sazivaCkom odboru pregJ.edan izvj eStaj o po.stanku, razvoju i sada.Snj,em stanju organizacij.e Sto hitnije.2 194 Original -pisma nalazi se u Hist. a'l'hivu OK 1 Dokument -se nalazi u a·rhivu GK SKH. 2 U kotaru Velika -Gorica vrlo su ·aktivne ~ene u selima Lukavcu, Gucima, Ko-biliCu, CiCkoj Poljani, KuCama, Brukevju, BuS·evcu i Jez·eru. NaroCito se istiCu Zene ru Don joj .Ci.Ckoj Poljani: Kata JankoviC, Zena »Crlenog«·, Kata JankoviC, RoZa MikSa, Ljruba .Jan:kovil:, Slava Sestak, IKata JankoviC ~aceko·va, Nada JankoviC, Jana Sesto'k, Mara RadiCevi.C, Slava JankoviC, Milka Sestak, Mara ·S·estok, Bara Sestok, Jana MikSa, Zlata JankoviC, Mara JankoviC KosinCeva, ]ana JankoviC, RoZa TomSiC, ]ana TomSiC i Mara TO'mSi,C. :Od kraja 1942. do oslobodenja kr-oz CiCku Po.Jjanu su danju i noCu pro.Jazili ,partizani, 'kuriri i _rpolitiCki radnici. Bilo je dana, kada se u sdu zaddavalo i do 200 'boraca. U tom je selu bilo sjedi.Ste jedne .grupe diverzanata, koji ,su ·ruSili prugu na liniji Zagreb-'Sisa-k i Zagreb-Dugoselo. U -s-elu je pos-tojala i splav za .prebacivanje pr·eko- 'l'ijeke Odre, .i Zene ~ vrlo Cesto, uz n~Jve-Ce opasno,sti, pr·ebaciVale parhzane .preko rijeke. U sijeCnjru 1943. g. formiran je u tom selu odbor AFZ, u koji su uSle: K.ata JankoviC, Zena »Crlenog«, kao predsjed- Smrt faSizmu - Kotar zumberak. AFz je formiran po svim s·elima ·opC. RadatoviC i dobrim dijelom opCine So.Sice. U opCini RadatoviC iza-· bran je ope. odbor sa '7 odbornica. 3 AFZ radi uglavnom po pitanju -opskrbe holnice, koja je brojCano veoma velika. nica, Kata JankoviC, RoZa MikSa i Ljru'ba Janko-viC, kao odbornice. U KuCanla su ·se isticale u radu: Judita L.iCl.C, Mara FabiianiC, Ze11a Stjepana, te njihO"Ve dvije kCeri. PoCetkom W43. g, iz \KuCa je otiSlo- u partizane S.est omladin'ki, Sto _ie bilo znaCajno za podiz.anje politiCke svijesti Zena u velikogoriCkom kotaru. U selima Lukavec, Guci i Lu.Cdnica :Zene -su radile na vezi Zagreb-Kordun, koja je od 1941. do sredine 1943. g. bil,a glavna partizanska komunikacija od Zagreb.<:{ za Ko-rduri. Krajem 1942. g. osnovani ·SU prv·i odbori AFZ u ovim s·elima. U radu su ·se isticale: Kata, Bara i rGuca Sime-c, Marica Merle iz Lukavca, Maga DelaC i Ljuba Slako-viC. AktiVLJle ·SU bile i Wne u o,ptini Pokupsko . bko je na tom terenu bio ustaS'ki gar-nizon, Zene sti se marljivo sastajale i pomagale NOP. 3 Za pre·dsj·ednku OpCinsko,g .odbora AF'.Z hila je izabrana Danica Pavil:. . Kao odlbornice isticale su se Julika LjubanoviC iz Siliaka i Anica BrnCiC iz KunCana (odlbornica od pr-oljeCa 194'3. g.). U op-Cini SoSi.ce aktivno su radile sa Zenama: Mara . Marijana Magovac, Anica RadiC iz SoSica i Marta Poljak-Spodobinina iz Sopota. Dokument 136 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH GOSPic OD 20. PROSINCA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA LIKU 0 STANJU I RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONT A zENA' Uz drugarski pnzdrav Sloboda naJrodu! Za saziva.tki (}dbor: Ol,ga Kovacic vatsko.g Primoria, Slavonije- i Zag-rebaHe oblasti. UmjestO zakazane 'konferencij_e, odr.Zan je 25. .si2 jeCnja l-943. g. s prisutnim delegatkinjama sastaPoslije konfe:rencije AFt Jugoslavije 6., 7. i 8. XIL 1942. -g•. sazvana _je konferencija AFZ za - nak u selu S-eganov.cu (k(}tar Kor-enica), na kojem Hrvatsku za 24. i 25. sijeCnja 1943. g. Medutim ta je forrriifan Inicijativni antifaSistiCki odb-or- Zena za je ko·nfel.'encija radi IV. neprij,atdj.ske ofenzive hila Hrvatsk'u; u koii su uile: Vlatka BabiC (kao pr-edodg0dena. Neke organiz.acije -AFZ nisu o tome sjednica}; .Tela BiCaniC '_\kao tainica), te Anka Berus, bile obavijeS-tene, tako da sru ·doni delegati iz HrKata Pe:inoviC i Olga KreaCiC-KovaCiC :Zoga. SKH. ... Po AFZ se malo napravilo. U kotaru Vel. Gorica ima samo 2 odbora AFZ u Lukovcu i KobiljiCu. 2 U kotaru Pisarovina opc1na KupCina ima ope. odbo'r "AFZ sa 6 drugarica u KupCini. ... Or-ganizacije Z-ena U ovome k o tar u. K 0 t a r,s k i A 0 SRStoji se ad 11 c'lanova ad toga je jedna intelektualka, a ostal,o· seljakinje', 9 Srp.kinja i dvije Hrvatice. Ovaj odbor je priliCno a:samostaljen, -oS1im j,edne Srpkinje i jedne Hrvatice. Direktive, koje dobivaju od OAOZ kao i ad KK preko celij.e, koja je f.ormirana prije kratkoga vrem-ena, spro.vode u Zivot. Sastanke odrZavaju redovito i to jednom ned-e•ljno i taj sastanak traje po 2 dana, jedan dan podnoSenfe· izVjeStaja i diskusija po istim-a, a drugi dan prouCavanje materijala. Po jedna iii dvije dru~ .garice iz kotarskog AOz zaduzene su po radu sa opCinskim AOZ i mjesniin. Do sada je zavrSilo 15 drugarica kurs pri OAOz i to 8 Hrvatica i '7 Srpkinja, a 14 z su zavrSile kurs pri kotarskom AOZ. Vi<lni rezultati od kursa se priliCno primj·e.Cuju, a Sto s·e vidi -da su lste drugari-ce koj e su zavrSile kurs bolje pokretne· i inicijativnije nego su bile prije. 0 p c ins k i A 0 z .. ,sto se tice o,pcinskih AOZ ni jedan ad njih nije- ono Sto .bi trebao i morao .biti -os-im· op-Cinskog AOZ za opCinu Medak, od -Cijeg rada i djelovanja ima.ct.e vidnih rezultata, a Sto se najb-olje oCituje iz pribiranja zimske p!omoCi, Sto viSe proistiCe ne iz samoga politiCkoga rada sa Zenama nego viSe iz razlo.ga Sto sela, koja obuhvaCa ova . opCina, nisu opljaCkana i ekonoms•kL uniS.tena kao ostala. M j e s, n i A 0 z . .'ito se tii\e mjesnih AOZ maZe se reCi da je vrlo s-lab rad u. RaduCu, KruSkovcu ( PoCitelju, a iz razlo-ga 8-to su I 195 �Dokument 137 OKRU~NICA INICIJATIVNOG ODBORA SVIM SEOSKIM, KOTARSKIM I AF~ OKRU~NIM ZA DALMACIJU OD 22. XII. 1942. ODBORIMA AF~. 0 OSNIVANJU ORGANIZACIJE I OKUPLJANJU ~ENA U AF~ Odb.or AFt u Divoselu ta sela vi-Se pod. utje·cajem CetniCke ba'llde, a pismenost i svijest kod tih Zena na vrlo nis-Jm:in stepeD..u, a ni mi sami nismo joS ni~ bda dowljno posvetili paznje radu u tim selima sa .svima organizacijama. Od svih mj,esnih .AOZ istiCu :se .po svom radu i djelovanju medu Z.enama odbor Vrebac, Pavlovac, Zav-ode, MogoriC, Buljmize, a istima j·e priliCno i omoguCen rad. A n a l f a b e t .s k i t e· c a j e v i posto•i·e·: u PloQi sa 4 drugarice, Zavode 4 dru,garice,, Buljm·iz.e 18 · drugarica, Pavlova'c 3 drugaric.e i M-ogoriC 5 drwgarica.. Sa radom je obuhva- C.e-r..o u ovom kotaru oko 6·(}% Zena, ostale ili stoje pod Cetni.Ckim utj.e,cajem ili na neoslobode.noj te·ritoriji joS neolYuhvaCene radom', a je-dan m:anji -dio spre,Cavaju kuCni po-sJovi, odnosno za.pos1,ene su sa malom dj,ecOm. Organizacioni rad u hrvatskim selima zapadne Like sto.ii vrlo slabo. Kotarski AOi!: umnoZio je u zadnJe vrijeme i po·slao im »Narndna Borba«, »Akcije naSih partizan-a u Lici«, »Novi zloCini ustaSa nad hrvatskim narodom«, poslate su im i upute za rad-. Ovih dana Ce otiCi- na teritorij hrvatskih sela zapadne Like dru·garice clanice OAFZ za Liku. 1 Dokument s·e nalazi u aThivu 'CK SKH. 1. U mn-ogim naSim organizacijama ni do dan as s·e joS nij e potpuno shvatio znaCaj AntifaSistiCkog fronta Zena. Iako s·e rad po toj liniji u poje-dinim selima, opCinama, kotarevima i okruzima razvio do izvjesnog stupnja i mnogo pridonosi narodnoo.Slobodilackoj borbi, ipak on nij e dostigao. onaj stepen, koji treba vee danas da ima. AFz treba da bude organizacija, koja ce• obuhvatiti sve Zene u bor·bi protiv o-kupatora i njihovih slugu, i k~oja C.e svojim ra-do-m manif.estirati odanost narodnooslobodilaCkoj bo-rbi i naSoj vojsci. Is-ticanje AFZ-a kao organizacij.e, koja Ce· okupiti sve Zene u borbi protiv faSizma, uCinit Ce da naSa ·pozadina bud·e joS potpunije i svestranije organi-zirana. 2. Pravilnim postavljanjem rada me-du Zenama, org~nizacija AFZ mora uCiniti ne samo da Zene u njoj budu ·okupljene u svoje organizacije, nego i d-a uzmu aktivnog uCeSCa u stvaranju i izgradivanju naro-dnodemokratske v Iasti. PodnoseCi veHki dio te~ reta ovog rata, Zene u borbi za svoja prava i obranu svoje domovine moraju biti direktno zastupane u Narodno-oslobodilackim odborima, a to Ce biti jedna garancija viSe z2 uspjeSnu borbu protiv krvavog faSistiCkog okupatora i njegovih podlih slugu, to ce ubrzati oslobndenje naSe napaCene zemlje od 1 porobljivaCa. • Prem-a ovome dosadaSnji rad naSih organizacija imao je svojih manjkavosti i ned-ostat.aka i u politiCk-om i u organi'zacionom pogledu. Potrebno· bi bilo, da uikazemo na osnovne nedostatke u na-Sern radu. Odbor AFZ za sela Vrebac i Pavlovac 196 Do danas nismo uspj.eli uspostaviti organizacije AFZ u svirn selima i mjestima Dalmacije, a tamo gdje one veC postoje, nismo uspj-eli okupiti sve antifaSisti-C'ki ras.poluZene Zene. U koliko smo uspjeli uz organiiaciju i okup:iti Zene, mi smo tu pravile izvje-sne propuste. N egdje smo ih okupile samo na praktiCnom radu, t. j. traZile smo ·Od Zena da se angaZiraju .za -sakU.pljanje robe, hrane, sanitetskog - materijala itd., a nisrno· -obratile paznju na to, da ih podizemo politicki i kulturno, da ih os.pos'obimo za uC-estvovanje u · politiCkom Zivo.tu naSe zemlje. Dr.ug9.je opet, sakupile smo ih na Citanje politiCkih i op0ekulturnih referata, a nismo mnogo nastoj ale da se· zauzmu Sto viSe mogu za prikupljanje materijala, koji je neophodno potreban na~ soj vojsci. Dakle, nas rad je u tom pogledu bf.o jednostran. Kako narodnooslDbodilai'ka borba prima svakim danom ..sve Sire razmj-ere, i u borbene redove naSe hrabre vojske ulaze na stotine i hiljade novih boraca, to se pred naSe organi.zacije postavljaju sve ·Siri i sve· y,ec~ · zadaci. Dolazi ·zima, a naSi se partizani moraju goli i basi a Cesto puta i gladni, pod kiSom neprijateljske tanadi, bo-riti sa mnogo nadm·oCnijim i bolje snabdjev-enim neprija-· teljem. Da borba ~aSeg naroda bude Sto· potpunija, da se naSa vojska m.o-Ze Srto uspjeSnije boriti, mora se iz.medu ostalog i cij,ela pnzadina · naSa staviti. u sluZbu fr.o.ntu. N ajveCi dio tog rada pad~;( na. nas Z.ene, na organizaciju AFZ. Zato narodnooslobodilacka borba. postavlja pred nas slijed.ece zahtjeve: ·1. da organi1ziramo sve antifaSistiCki raspoloZene Zene Tia ·oslobodenom i neosloba..:. denom teritoriju, po selima i gradovima. Kod -organiziranja Z.ena ne smijemo paziti na _vjeru, narodnost i JJo.Jiti~'ko uvj.erenje. Za ilas j,e vaZ.no samo to, da one mrze o'ku~ patora, da Zele da ga ne,stane iz ove zemlje. Na·Sa je zadaCa da sve te Zene okupimn na radu, na koj-em j,e zauzeta cije-Ia pozadina, na radu za pomoC fronti, na sakupljanju hrane, odj-eCe i obuCe, s,anitetsk!o'g ma.terija.Ja, novca i .svega ostalng Mo j·e p-otr.ebno naSoj voj-sci. Ali uporedo s tim, naSa ie zadaCa da ·Zene osvjeSCujemo politiCki, da ih osposobljavamo za jedan viSi stepen borbe. A to Cerna po-stiCi taka, ako Zene obavijeStavamo o po.JitiCkoj situaciji i horbama u· naSoj zemlji, u ostalim p-orobljenim zemljama Evrop·e, o herojskoj borbi Sovjetskog Saveza, da ih upuCujem·o u na.Su narodndo.slobodila:Cku borbu, da znaju tko -su naSi netJrijate,lji i izdajnici i kako se p!'l.otiv njih treha da boriwo, jer neprijatelji ne biraju sredstva, samo· da bi skrSili i uniStili naSu borbu, da bi unij.eli zabunu u na,Se, redove. Na:Se Zene moraju biti spo-s,obne i spremne, da ustanu i da se bore. sa ostalim narodima protiv svih zl,o.djela krvavih faSistiCkih razbojnika i njihovih ustaskih i cetnickih slugu. One moraju biti spremne da se kod svake nove opa-snosti joS CvrSCe zbiju i uvijek 197 �da zene svugdje ulaze u Narodno-oslobodi)acke odbore. 2. Ta;mo. gdj-e veC postoje na.S·e organizacij.e, u poje-dinim s·elima i mje·stima, a ne postoje jo,S opCinske, kotarske i okruZne or:. gani·zacije AFZ, mora- se pristupiti odmah obrazovanju tih odbora. Da hi u odborima bile Zene, koje uZivaju povjer.enj~e svih Zena u organizaciji AFZ-a toga mjesta. opCin€. kotara iii okruga, neka se odmah sazovu konferencije ·zena, na kojima C-e se demokratskim putem bii"ati navedeni odbo.ri. Tamo gdj e su vee i obrazovani opCinski i kotarski odbori, ne·ka se- svejedno sazo.Vu konferencij-e Zena i ponovo bi-raju novi odbori. Da hi naSa organizacija ispunila sve zadatke, koje pred nju postavlja narodnooslobodilacka borba, potrebno j,e da se ,sv~ naiie organizacije prihvate -uzbiljno·g posla i spro/ verlu u Zivot ozbiljn,e zadatke. Doga,daji oko nas. odvijaju se ·velikom brzinom. borba :Postaje sva'kim .danom ·sve. odluCnija. Nek~ nam u na~em radu bu·de uvij·ek pred oCima herojska bo:rba naroda naSe z-emlje, naSih hrabrih partizana, koji Zrtvuju sVoj.e mlade Zivote, herojska borba naroda Sovjetskog Saveza. Neka nam k~>o svijetli primjer pos·luZe hrabre· sovjetske Zene, ko.je poZrtvovno i samoprijegorno daju sve od s.ebe, da se njih-ova domo-vina i Citavo · Covj!e_Canstvo Sto prije o:slobodi <>d krvavih fasistickih oku,patora. zene Jugoslavije, su v-eC i do sada po'Jmzale da su ·shvatile· svoju ulogu u prvoj veiikoj horbi. Nasa je zadaca da za tu veliku stvar okuPimo jo·S veCi broj Zena, sve Zene, jer tako Ce naSa bo-rba zaMileoa Bub,alo, Vesela S.egvif:, Milk.a LasiC i Mileva vr.Siti joS· brZe i j·oS uspjeSnije. BoZiC-Marjarnovif: Pnzdravljamo vas- s na.Sim borbenim dru garskim pozdrav-om rianovo okupe joS ve:ei broj Zena za zajedniCku i odluCnu borbu protiv zajedniCko.g Smrt faSizmu Sloboda narodul neprijatelja. Danas, kada s,e cijda nasa Dalmacija i Citava ,zemlja digla na usta:na'k, po22. XII. 1942. jatljuje s-e sv·e veCa potreba, da i Zene uCeInicijativni odb(}r AF2-a stvuju u politiCkom Zivotu zemlje, t. j. da za Dalma-ciju1 aktivno uOe:stvuju u _stvaranju i i·zgradivanju naSe narodne- vlasti, jer Zene moraju 1 Inicijativni oblasni odbor A'F2 za DalmaCiju da postanu spremne i sposobne, da na svakom mjes.tu zamijene svoje drugo-ve. Orga- formi-ran je u prosincu 1942. rg. SaCinjav.ale su ga: Vesela Se,gviC. Milka La·siC, Juga K·esiC, Marija nizacije AFZ-a mroraju se boriti vee danas Novak, Dobrila Kuko-C, Katja Sperac. Dokument 138 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA GORSKI KOTAR OD 26. PROSINCA 1942. ANTIFAsiSTicKOM ODBORU zENA ZA HRVATSKO PRIMORJE !NICIJATIVNI ODBOR AFZ ZA GORSKI ICOTAR 26. XII. 1'942. Antifasistickom odboru zena za Hrvatsko Primorj,e Drage drugarice, kako se proslog puta za Zema!j,sku konferenciju AFZ desilo da ste dopis kas-nO dohile. mi smo pogrije,sne, da se nismo sa varna dogoVorile o zajedni·Ckom polasku na konferenciju. Ovoga puta obraCamo se naroCito zbog toga, da nam se ne hi iste stvari ponavljale. Molimo vas da nas ·obavijestite. kada Cete· poCi, i kada po prilici stiZete u .DreZnicu kako bi dalje zaje.dnicki produzile. Konferencija se odrzava 24. i 25., pa bi svakako trebalo poci 21. jan. radi nepredvideni·h sluCajnosti na putu, kako hi- na vrijem·e stigle. Svakako nas obavijestite na vrije.me. radi pripreme noCiSt:a i hrane. Isto tako vas ·ObavjeStavamo-, da j·e kod nas f,ormiran Inicijativni odbor AF'Z/ i bUo bi u interesu rada naSih organizacija potrebno da .smo u uZelli dodiru preko pisama, zajedniCk-e Stampe i izmjene iskustava i Savjeta. PiSite nam isto tako kako ste organizirale redakci-ju lista. radi primj-ene vaSeg i&kustva. Kada Ce i.z.aCi naredni broj lbta ?2 InaCe vam moZemo Cestitati na lis.tu, koji stvarno ima karakter gJa.sila AFZ· a i moZe mnogo da koristi u radu drugim mladim organ:Vzacijama. Smrt faJizmu - Sloboda naroda! Druga:rski pozdrav Mar.ija3 8 Partizmzski logor n-a Praportu kod Delnicd - 198 frr·eod pr.utizcmskom kuhi:n.jom 199 �1 "rnici jati\'lli OkruZni odhOT AFZ za Gonki Kotar formiran je u pTosincu 1'942. ·g. U o.dboru su •drugarice: kao preds_jednica Nada Trbovi,C, kao tajnica Marija Valerija Pap, a odbornice su: Pavica PaviCi.C, Draginja. MetikoS, Marija Jordan Seka, Milka St~panoviC, Danica Mara viC, a ne.Sto kasni ie Ana VuCkoviC, Jelena JanCiC, Julka RajaCiC. Marija KatiC, Ema Ra.Cki i Vera GaS.parac. , Pod -okrug 'Go·rski Kotar spadali su kotarevi: Delnice, Ogulin, Vrbovsko i ·Cabar, a od 1,943. g. i kotai Brinje. Tokom 1942. -g. i poCetkom 1943 . .g. formi;rani su kotarski O·~bori AFZ u svim ko.tarevima. Del nice. U toku 1942. g. ne;prijatdj u ovom kotaru ima' jake ;garnizone u svim veCim mjestima, a osta.li teren sistematski obilazi. Aktivistkinje rade ,po selima koristeCi momente kad neprijatel ja nema. U veCim mjestima kao Delnice, FuZine, Lokve rade ilegalni odlbori Zena, koji dde stalnu vezu s organizacijama izvana. Talijani sve va·e po-jaCavaju teTo:r, o·dvode Citave porodice u internaciju, u'bijaju ljude i pale Citava sela kao Mrzlu Vodicu, SiberliCku i Razlo1ge. Iz Delnica i iz drugih mjesta odlazi u partizane veliki lbroj Zena, kao: Slava MainariC, Mica MajnariC, Ana Zagarr, Katica PleSe Rodotova, Kata Tomac Bizerova, T-onica Mance, Tona BriSki, Pe.pica MarkoviC, Tonica Volf, Ana LaudiCina. Matil.da PleSe, Katica 'Pajk i sestTe LipSiC. Nawd bjeZi u Sume, Zivi pod teSkim uslovima u civilnim lCllgorima, od kojih je najveCi bio Mrkopaljski. K<llSnije ie ovaj narod -naseljen u oslobodena sela Gorskog !_Kotara, Korduna i Like. StradajuCi u ofenzivama bjeZali sU s domaCim stano'VniStvom is,pred neprijatelja i stizali Cak do Lapca. 0 .g u 1 in: Organizacija AFZ najprije se po.Cela razvijati u 'Prvoj oslobod·enoj opCirni DreZnice. Po·Cetkotm 1942. g. formiran je Kotarski odbor AFZ za Qgulin, koji saCinjavaju: Ana KonioviC, Marija JOTdan Seka, Cica DrakuliC-MatiC, Zdenka PetroViC-FekeZa i .}dena .JanCi.C. NeSto kasnije ulaz·e u Kota.nki odbm Simica TrboviC ka(} predsjednica i Milka Stipanovi-C. Organizadja je ubrzo obuhva·tila · prete.Zni dio kotara. Izgradile -su se domaCe .Z.ene, koje rade samostalno. Rad ie bio oteZan u hrvatskim selima blizu Ogulina i na sektorru Gomir_ja radi terora usta.Sa i Cetnika. U Drdnici s·e lieti 1942. g. formira QpCinski odbor u koji ulaze: kao IP'redsjednica Simica Tribovit, odbornice Mara Kosanovit:, Milica T:rbovil:, Anda RadojCiC. Milica TataloviC, Eva MaraviC, Evica VukeliC, Milena TrboviC, Milica MaraviC, Mika Tomit, Ljuba TataloviC, Sava MaraviC. Danica TrboviC, Soja .TrboviC, Anda IvoSeviC, Milija :ZrniC, Zo-rka RaduloviC, L ju!ba Mara viC. Na sektoru Gomirja radi po.d teSkim uslovima , Milka Stipano,vi.C i .UuSanka IvoS·eviC, , u Ogulinu B-osiljka SuSanj, u Vitunju Dra,jriuja MetikoS i Naka VuinoviC. Soka GaloviC iz Vitunji uhvaCena ie na radu od ustaSa i strijel-jana. U Jasenku rade Danica i Ljubi.ca 'ZrniC. Rad ,sa Zenama sastoia·o se u politi.Ckom i opCem prosvj,eCivanju Zena kao i pomaganju vojske i bo1nice, a nje,g-o.v znaCaj i opseg bio je ogroman. Marija Valerrija Pap U srpnju 1942. _.g. dolazi 'J)rivremeno na ovaj tereu Maca GrZetiC, koja svojim iskustvo m daje U delniCkom pa·rtizanskom lo,goru rade. po·Cet- veliku pomoC OTganizaciii. koni i94'2. g. Marija ValeTija Pap i RuZica TrurkoviC, Iza tnga dolazi Marija Valerija Pap, koja ostaje koj-e mno.go doprinose sistematskom· radu M Zenau ovome kra ju oko .godinu dana i mn{)go doprinosi m<i. One sa Pavicom PaviCiC, Cicom DrakuliC i Vedaljiljem razvitku i uCvrSCenju organizacije. roni. DajC osnivaju seoske odbore u kupsko-j doEni, · 2 oslobodenom MTkoplju i Ravnoj Gori, kao i u druU lipnju 1942. g. Kotarski odbor izdaie · svoj gin'i dijelovima kotalfa. Ubrzo se ospo·sobljavaju list ~)Drugarricw<, koii .ie drugi po redu u HrvaidomaCe Zene i rade samostalno u o;rganizaciji. Naskoj za vriieme -NOB. Ureduje .ga Ana Konjov:C, a kasnije Mariia Valerija Pap. kon 'J)Onovno,g napada neprijatelja na Mrkopalj i Ravriru Goru, veCina odbornica s·e povlaCi s partiU ruinu vrSi nepri jatel i veliku ofenzivu na oslozanima, kao Agica Liker- Renko, Marica 'Budiseli.C lbod·eni teritori i Gorska:g Kotara sa 60.00 0 vojnika. Pod udarom partizans1cih sna,e;a Taliiani se povJa.Ce i diuge, koje nastavljaju s rad-om ·ti partizanima. Nina Tijan, Anica .Takovac, Andelija CrniC i MarostavivSi za sobom po.paljenu i po.sljednju kuCu na . ga·reta Zerj-aviC iz Mrkoplja po,ginule s-u kod napada Citavo'In oslobodenom teritoriju. Na stOtine POToustaSa na .civilni lQgor. dica, koje su pohvatali po ·sumama uz pomoC CetU Delni.cama ,rade u to vri]eme dva ilegalna ni'ka, odv·ode u internacijru. ·Iza ofenzive organizacija odbora AFZ, .ko.jima rukovode Zora ·Gloc Jula i se brzo oporavlja. 1 Zene se zalaZu na iz1 !p'adnji kuCa Katica Juras. · ~ · ta"ko da ·do zime uije viSe bilo -porodice bez krova. U Lokvama rade .u ilegalnom odboru Katica TaV r b o v s k o: na teritoriju kotara Vrbovsko Zene kovac fefa, .Jos~pa BLaZiC, Andela PleSe, Allica rade od :poCetka ustanka pomaZu.Ci neposndno parKajfeS i drugc. tizane." Na tom radrt razvija se veCi broj doma.Cih U Mrzloj Vodici na isti naCin rade Anka Ba:aktivistkinja niedti 1wjima Se istiCu dru,g-arice iz retlnCiC, Mar.gareta ButkoviC. Katarina- FranciSkorViC, MoravaCkog paTtizansko,g logora: Smil ia VuCkoviCSlava ViCeviC, Veronika BinCiC, Josipa Zucijati, .ZrniC i Ana VuCkoviC. S niima -su u logoru omlaMargareta p,eriC i dn~ge.. . dinke Dana· VuCkoviC-SvabiC i Jo_vanka RatkoviC. Jedno -vrij.eme "poma&e im u radu D&rinka PuSkaU iesen 1942. g. kad je Citav kotar obuhvaCen otganizacijom, formira se Kotarski o·dbor AFZ u riC. ko-ji ulaze Pavica P.aviCiC. Ivanka Trohar. Marija Si.stemat-Slki rad na stvaranju OTganizacije' Zena Vukoni-C, Danica MihaljeviC, Anka MuhviC i Vera ,poCinje se razvijati u jesen 1942. g. dolaskom DraDaj·C. · ginje MetikoS na ona_j teren. Ona s Anom VuCkovi-C 1 i I ubrzo osniva seoske odbore gotovo na cijelom terenu. BuduCi da ovaj teren nije dotada oibuhvaCen ni i·ednom veCom ofenzivom, Zene pnuzimaju na sebe i izw.Savaju velike o-baveze uzdrZavanja vojske i bolnica i daju zna.Cajnu pomoC po·stradalim krajevima ok6 DreZnice u hrani, odjeCi, sjementi i t. d. Tu naro-Cito dolazi do izraZaja bratstvo i · jedinstvo Hrvata i Srba GorskotK Kotara. PoCetkom 1943. g. foTmiran je Kotarski odbor AF2 u koji ulaze: Stefa ]auk kao preds_jednica, odbornice Draginja MetikoS, Ana VuCkoviC, Ema Kruljac-RaCki, Agica Liker-Renko, Marica Na;gliC, Dragica PirSl, Margareta MarkoviC, Katica .Jauk, Ena Nikola, Marid. Dean, Franka MufiC i Ma·rica Jarda·s. _ Organizacija se vrlo naglo omasovljuje. Veliki broj Zena osamostaljuje .ge u radu. Medu njima se naroCito istiCu: sestre MufiC, OCatica i Franka HrozoviC, ombdinka Mirjana VujnoviC, Pepi<:a Sirola Silica i dTUgc. C aha r: u kO·taru Cabar bio je teror nad hrvatskim nawdom daleko vel:i nego na drugim dijelo·vima Gorskog Kotara. Ovai kotar je 1941. g. ,anektiran od Italij·e, te _je hila uvedena i vojna i civilna talijanska vlast. SluZ'beni jezik bio je talijanski. Nar-od _ie na sve od,govorio sna:Znim otpoTom, foe je 1.941. g. o'snovano nekoliko 1partizanskih odreda. FaSistiCki teror najviSe bijesni 1942. g. Do· temelja je popalieno preko '80% sda, lju:di su masovno- uhijani iii bacani Zivi u vatru. Sto je o-stalo na Zivotru, lbjeZaJo je u Sume, ili ie o~dvedeno u internaciju, odakle ·se mno1gi nisu ni vratili. Dio naroda koji je .bjeZao- u S.Umu Zivio- _je pod teSkim uslovima po civilnim lo,go·rima. Slabo naoruZani i slabo osigurani hili su vrlo· Cesto meta talijanskih u:pada i .krvoproliCa. Zameteni snije,gom na planini Risnjaku, I judi su se ,smFzavali i umirali cd napora i gladi . .Tedan dio se spasio prelaskom na odobodeni terito::ri j, ukoliko nisu i tamo iz,ginuli ru o.fenzivama. Od 1941. ,g. Zene su se digle sa ostalim nan)·dom, ali je tero,r ot·eZao ·rad na stvaranju organizacije. lz. onog kTaja poznata je Darinka Turk ,prvobo·rac. u odredu i Fanika Lipovac, koja je poginula u borbi. Pod vrlo teSkim uslovima rade na tom terenu ~ene, medu kojima se najviSe istiCu: Marija Turk, Jela ]amliC-Sta:J1c Mariia Za,gar, Angelca OZbolt, Marija -Poje, Slavica Malnar, Veronika Poje, Antonija Kri~, Mariia KriZ, Lojzika Kri,Z, Franica IQZ'bolt, Framca VoH, Nevenka · VoH, Evica Cop, Ivka Lipova.c, Paulina OZbolt, Nada OZbolt, Franica 1:'agalf, Rezika CindriC, Zora i Vera GaSparac, Slavica Klepac, Zdenka ·Turk, lvanka Zavrtnik, Julka Bavec, Marija OZ'bolt i mno1ge drugoe i.z svih sela i veCih mjesta kotara. Mnoge od njih odlaz·e u partizane ili .same iii sa Citavim poTo.dicama, a medu njima Aonka Muftit sa Cetv:oro i Mari ia Laute.r sa ·Sedmoro djece. Sistematski rad na stvaranju organizacije Zena poCinje u 1943. g. 3 Marija Valerija Pap. Dokument 139 1 200 IZ OKRUzNICE SVIM PARTIJSKIM ORANIZACIJAMA I PARTIJCIMA U SLAVONIJI POVODOM PARTIJSKOG SAVJETOVANJA ODRzANOG 25., 26. i 27. XII . ~ 1942. 0 ZADACIMA AFz ... VL Antifasfoticki front zena. U mnogim krajevima na naSem podruCju vrlo se malo paZnjit posv·eCivala stvaranju masovne antifaSistiCke organizaciJe' Zena. NaroCit() to 'vaZi za neoslohodene krajeve, gdje u veCini sluCajeva nema ndbora AFZ-a. 1. Kao glavni zadatak, koji stoji pred nama u tom pogledu je·ste: Stvoritf masovnu organizaciju antifaSis-tiCkog fronta Zena i uspostaviti je tamo,_ gdje ona ne postoj~, fo-r- mirati opCinslk:e, 'k,otarSke i okruZne odbore AFZ-a. N a neoslobodenom te·ritoriju stvoriti ilegalne odbore. 2. Post\gnute uspjehe u radu oa zenama treba organ.izaciono uCvrstiti-, t. j. primiti Sto veCi broj drugarica u Partiju, koje su se pokazale u svom dosadaSnjem radu- poZrtvovne i odane na.rodnooslobodilackoj borbi, i k·oje imaju -sve- us loVe da se razviju u dobre partijke. u tom pogledu uciniti prekretnicu 201 �i ni u kom sluCaju ne smij.e se dalje nastaviti sa sektaSkim ·sta:vom u vezi s primanjem drugarica u Partiju. Treba u svakom okrugu i kotaru provjeriti kadrove i iz redova Zena pronaCi drugarice, kojima Ce se posv.etiti pwna paznja i sistematski ih odgajati. 3. Nedovoljna kontrola nasih partijskih .organizacija nad radom medu Zenama mo-Ze dovesti do toga, da AF.Z dobije karakter ne· ke zenske fronte. Da ne bi do toga doslo, potrebno Je da naSe partijske o-rganizacije preuzmu kontrolu i Cvrsto rukovodstvo kao u svim ·ostalim vanpartijskim ·organizacijama i da u prvorn redu preko drugarica pa:rtijski podiZu politiCku svije-st Zena. 4. Ne smije se dozvoliti da -se odrZavaju sastanci Zena bez ikakovog sadi-Zaja. NaSi odbori AFZ-a treba da -se· za svaki Sit-i sastana.k spreme i da na taj sastanwk dodu s nekim programom. N a taj na.Cin dat C-e se i ono- ·za Cirn s-e teZi ~ sam!o-stalno,st odbo-ra. Dokument 140 IZ ZAPISNIKA SJEDNICE OKRUzNOG ODBORA AF'z ZA KARLOVAC ODRzANE 26. PROSINCA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE NA TERENU KARUOVACKI OKRU.ZNI ODBOR AFZ 27. XII. 1942. ZAPISNIK sjednice· OkruZnog odbora Karlovac od 26. XII. 1942. Prilikom samog otvaranja sastanka ustanovljuj.e se, da je od citavog broja clanica Okrti-ZnOg ·odbora prisutno ·samn 5 drugarica i to-: Drugarica Smilja,l Danica,2 Milica KatiC, Milica VujiCiC i RuZa. 3 Osim spom~enutih drugariCa prisustvovale su sastanku drugagarica Anica Rakar, Olga KovaCiC i d-rugarica Andela, 4 koja j.e do.dijeljena ovome· odbo-ru na vrS·~nje duZnosti tajnice. Odsutne drugarice sprijeCe-ne su boleSCu iii radom -oko· izhora, te su njihovi izo-stanci veCim j}ijelom ispriCani. Dnevni red sastanka j e slij edeCi: 1. Izvj-eStaji o stanju u poJedinim k'Otarevima, 2. I:Zbori, 3. Organi,zaciono pitanj.e, 4. Konfereucija, 5. Agit prop., Razno 1. Izvjestaji. Kotar Vrginmos~t: (Drugariea MiJica). Organizaciono st:inje AFZ u ovom ko•taru je slabo. Kotarske- odbornlce· ne odrZavaju redovite·- sastailke, te O·&tavljaju- opCinske :o-dbore da :i'ade Sam-ostalno, a da im1 ne pruZaju n'ikakove pomoCi. Od ·svih opCinskih odbo-ra odrZao je sastanak jedino odbor -op'Cihe Vrgininost, na kojem Je hila prisutna_ dru-:gariCa: Milica. U o.pCini BOviC, zbo.g -ofenzive nije bil<i mogucnosti zit o~driavanje sasta'nka. 202 lzgleda da je velika kocnica u radu slaba podjela rada. Kotarska konferen.cija odgodena je. (Drugarica Marijana'). Uzroci slabom s.tanju su u ,glavnom u slaboj iii nikakovoj obuci kotarskih odhornica, .gdj e od 9 odbornica 7 nema nikakove ·obuCe. Radi toga drugarice su -se ra·zbolile, te uz najbolju volju ne mogu izvrSavati -svojih duZno-sti. Tako •SU i · opcinski odbori bez podr,ske ko-· tarskog. Najlosije st:tnj~ je u. opcini Kirin i Stipan. NameCe se- proble·m ra.da u novooslobo-denim kraj-evima Hrvatske. K o tar V e I j u n: Stanje kotara Vel,iun prosjecno i·e dobm (dmgarica Smilja). U Du· bravama rad se u· mnogome popravlja, o Cemu govore rezultati s.fi.birne akcije, NajloSije je stanje bilo u Donjem PrimiSlju, koje sada potpada pod kotar Slunj. Razlog tome leZi u Cinjenici, da je PrimiSlje odobo·d~n:J tek nedavno, popaljeno i ekonom.ski iscrpljeno. Osim toga ovoj se opCini posveCivala sa stran·e AFz nedovoljna paznja. - U Perjasici Zene nakon ofenzive nij-esu dolazile na sastanke. ~ U Veljun-s-kom KriZu rad polazi na bolje, Sto se oCituje u redovitom odrZavanju sastanaka. ~ Stanje opCine KlokoC nije povoljno ... K o t a r P I a s k i: U ovom kotaru stvo·. reni su novi ·opCinski odbori, d-o!k kotarski joS n-e postOje. Z a k I j u C a k: Da bi se organizaciono stanj-~, naroCito -opCinskih odhora pob-oijSalo, potrebno je sastanke svih cdbora, koko kotarskih taka i opCinskih, redovito posjeCivati. KonstatiranQ je da se direktive sa s-a-_ stanka ne prenaSaju i ne sprovode u Zivot. Drugarice moraju imati ~opi:avdanje~ aka izDstanu sa sastanka; one· koje ne mogu:da_d-odu, neka ·po.s~_!jU: pismeni izvjeStaj. - Zak!jucili smo uspostaviti vezu sa VIII. divizij.om~ da nam- jave koHko ima- -drugarica u vojsci, o njihovom Zivotu, stanju u s-elima, kuda one prolaze i Sto su one uCinile na poboljsanju rada organi•zacije AF.Z-a. Sve stvari, koje skupimo za vojsku, slat Cemo VIII. diviziji. Organi'zirati d·opisniStvo izmedu voj.ske i pozadine i taka stvarati vez·u i Cvrstinu voj.s'ke i pozadine. Organizirati slanje paketa borcima, tako da oni o-sjete, da s-e pozadina brine· o njima. Pove,sti bo!"bu protiv uzroCnika i prenosi-telja zaraznih bolesti. U svakom selu organizirat Ce se :zdravstvene stanice, u koje Ce uCi predstavnici AF.Z omladine i NOO. Rad tih odbora sastoj~t! Ce se: u tome, da s·e sprUeCi Sirenje bolesti, jer bolest je teZe lije-Citi, nego _zdrav1je Cuvati. Pov·esti kampanju protiv ruk,ovanja, j-er je rukovanje· Stetno po zdrilvIj e. Da bi se· znali -Cuvati od zaraznih bolesti organizirat Cemo nekolikO predavanja i-z higijene. Iz izvj·eS--taja naSih drugarica .slaho se vidi pravo stanje organizacije, zato Cerna drugari-cama na·pisati upute, kako Ce- pi·sati .. izvjeStaje i Sta u njima t11eba da izn·e,su kao na pr., ka~wva je politiCka situacija u s.eJu-, opCinUtd. i da li \leprijatelj ubacufe svoju propagandu. 2. Da li se pojavljuju cetnicke ten de nee? 3. Da li je dovoljno raskrinkana jugoslavenska vlada? 4. Da li se pojavljuje sverc i tk1l se najviSe bavi Svercom? 5. Postoj-e Ii kak,_ove veze sa hrvatskim i musHmanskim selima, da li se taj naro.d mrzi iii se medusobno prijateljski ~-dnose? 6. Sto su Zene na sastanku najvi·Se pitale i ·S·to ih najviSe zanima? 7. Da li je izvrSena u od-bo-ru rada? podjela 8. Kako se ,_odnose naSe organitZacije AFZ kad dode vojska? 9. ~~;to smD uCinile da 'iwmo·gnemo udovicama Zen am a partizan a? 10. sto smo ucinile za izbjeglice i pogorelce? 11. Sto za partizan-e i ranje-nike? Hrvatska s·ela: UVukmaniCuiSkakavcu,- koji ,su nedavno oslohode-ni oq ustaSa, nije se mo-gl·o raditi, j·er s.e ustaS·e· nalaz-e u nepo-srednoj blizini tih sela. Radi- izborne kampanje rad je u Trebinju malo zaosta,o. Vrginmost, KovaCevac i neka mjesta prema Glini. U Vrgimmostu stanje je ote-Zano radi ofenzive·. _u KovaCevac ·su oti.Sle neke drugarice i odnije.Je materijal. U. Lasinji i KovaCevcu Po:Celi su drugovi sa radom, pa Ca. -sada i drugar>cama tamo biti lakse raditi. Mileva BoZil-MarjanoviC 2. I z b or i: NaSa organizacija AFZ na izborima nije nastupila organi.zirano. Bilo je sluCajeva; ka-o na pr. u Kloko-Cu da su Z·e·ne glasale protiv Zena. Treba-Jo- je p-opularizirati one di-ugarice, koj.e sli- bile na kandidatskoj llsti za NOO. U buducim izborima AF.Z treba nastupiti organizirano, uCestvovati punom parom u njima i popularizirati kandidatkinj-e. Za svako selo prire·diti je.dnu govornicu, koja Ce govoriti u ime Z·ena i pojvrditi listu. Organizacin·no pitanje-: OkruZ n i ·o db or. Pre·dstavnica kotara VojniC: Dru-garica Karan, pre-dsj.ednica, Desa MihajloviC, Danica LjepoviC, Sofija GuSiC!, Drag~ca ZivkoviC, RuZica GajiC. Predstavnice kotara Veljun: Smilja DojCinoviC, Milica VujiCiC, (;ana BngdanoviC, Mica Vuksa·noviC. · Predsta:vnice kotara Slunj: Mil-e·va BoZiC i Milica Katie. P~edstavnice kotara PlaSki: Danica OpaCiC i Dragica B-akHi Predstavnice kota-ra VrginmiO'st: Danica RadanoviC Danica PavloviC, Nada OreSCani~, Ljub; Ulemek, Andela MahniC, tajnica OkruZnog odbora. IozvrSni odbor: Dra.gica Karan, predsjednica, Danica Ljep-oviC, zamj. _predsjednice, 203 �Vujicic Milica, Andela Mahnic, tajnica, RuZica GajiC. OkruZni odbor odr.Zava sastanke svakih 20 dana, dok izvrSni odbor medu pojedinim sastancima uvodi razmak od 10 dana. Slijedeci sastanak izvrsnog odbora jest 16. I. 1943. god. Kotarski odbori sastaju se svakih 15 dana. Katarski odbor Vrginmost treba imati sjediSte U OstroZinu. Podjela rada: Andela, tajnik agit. prop. Danica Ljepovic, hrvatska sela. RuZica, VojniC, kursevi. MiliCa VujiCiC - veza sa vojskom. A g i t. p r <> p. Za agit. prop. u neos1obodenim krajevima zaduZ.ena je drugarica Marijana. BuduCi da je drugarica RuZica oslobodena dliiZnosti tehniCarke, mora se pitanje tehniCarke Sto prije rijeSiti< time, da j-oj se na·d-e odgovarajuCa ,zamjema. Preko Dubr.:ive potrebno je traZiti Sapir-ograf i glicerin. Drugarice koje s-u zaduZene agit. proporn·. jesu: 1. Marijana - redakcija »RijeC Z-ene«. 2. Desa - redakci:ia. 3 .. Cana6 - redakcija. 4. Vica 7 dopisnik »Rij.eC Ze·ne«. 5. Dra.gica Karan. 6. Andela. Drugaricu ·Canu treba- Sto prij.e pozvati u Okmzni odbor. U sv,kam l<atarskom odboru mora se po jedna drugarica z.aduZiti do·pisnistvom. Redakcij a treba uvesti odgovaranje na dopisniStv-o pojedinih drugarica, te u tim •odgavorima slati upute, te ih tako potaknuti na daljnje dopisivanje. Isto taka mora se bez o.dugovlaCenja slati drugaricama VIII. brigade poziv, da ui\estvuju u dopis}vanju u naSem listu »RijeC Z.ene,«. Prerna zakljuCku, slijedeCi broj »RijeCi Zene« ima izaci 20. I. 1943., a sastanak redakcije treba odri\ati 7. I. K on fer en c i j a: U cilju sto baljih priprema za kanfe·re,nciju AntifaSistiCke fronte Zena !za Hrvatsku odrZat C~· se u svim kotarevim·a kotarske ko·nferencij.e sa slijedeCim dnevnimr redom : 1. Referat a politickoj situ,ciji a) u svijetu, b) l<od naB, c) zemaljska konferencija. 2. Izvj.eS·taji po ·apCinama prema upitima sazivaCkog odbora. 3. Kam.p-anja za su.zbijanje nepi~smenosti, slanje paketa, organiziranje zdravstV·ene · sluzbe: :!04 4. Biranje de.Jegatkinja. 5. Razno. · f>okument i4i Gornjim ko.nferencijama priswstvovat Ce po jedna drugar~ca predstavnica iz svakog sela, 3 Claniee opCinskog odbora i Ci1tavi ko~ tarski ·odbor. Kotarske ko·nferencije odrZavati Ce se slijedeCim redom: Vajnic 5. I. (Ruza i Dani'ca) Veljun 8. I. ('Smilja i Mili>ca) Vrginmost 8. I. (Marijana i Vera) Plaski 8. I. (Dragica i Draga) Slunj 14. I. (Milica i Ruzica). N a osnovi d-opisa sazivaCko.g ad bora za konferenciju AFZ Hrvatske izvrsena je padjela d"Oprina.s-a u ZiveZnim namirnicama, koje su potrebne za ishranu delegatkinja konf.erencij-e slij.ed·e,Cim red om: Vojnic: 150 kg krumpira Veljun: 70 kg brasna Vrginmost: fedna vreCa jabuka Slunj: 120 glava ki~. zelja i 2 kg ma.sti Plaski: 3 kg masti. R az n a. Za izd1·Zavanje organizacije AFZ. uvodi se Clanarina, koju Ce Clanice davati prema svome nal?-od·enju u Zi~Ve-Znim namirnicam·a iii novcu. Kotarskim odborima stavlja se u duZnost, da pronadu· na svom terenu prikladne kudce,- koje hi se mogle prenijeti u svrhu- djecje:g dama. U svrhu .Sta dosljednijeg sprvvodenja zaklju:Caka u Zivot ka·o i osamostaljenje· p·ojedinih .drugadca u sastavljanju zapisnika i vodenju sastanaka, na -sastancima svih odbora uvodi s.e ka·o prva to-Cka Citanje zapisnika predaSnj eg sastanka. NaSa organizacija treba da pruZi .naj.Siru pomoC svim partizan-skim bolnicama. Da. bi se bolnice na po·druCju Korduna snabdjele sto boljim bolnickim osobljem, ovaj odbor mora odmah uputiti · partizanskim bolnicama br. IV. upit u nogledu· navedenih stvari. Smrt faSizmu Predsjednica: otsutna Smil ja Doj·Cino·viC. Danica Ljepovit. 3 R'UIZa GajiC. 4 Andela MahniC. 5 Marijana Novosel. o Cama BogdanoviC. 7 Vi-ca Balen. :1 2 Sloboda n<rrodu! Tajnica: Angela zENS:KA sTAMPA ZA VRiJEME NARODNO - OSLOBODILACKE BORBE Komunis'tiCka partija je uvij-ek posve:Civftla najv;eCu pa:Znju .Stampi, znajuCi kako · va.Znu ona igra ulogu u politiCkom· odgoju mas a. VeC prije rata izdavale su antifa_,Sistkinje Hrvatske listove, koji su hili namijenj·eni politlckom odgoju zene. 1'9.36. g, izasae> Je u Zagmbu prvi antiiasisticki zenski list >>Mlada Zena«, 'no -samo- u jednom broju. 1938. g. izlazi drugi list »Zenski svijet«, a ureduju ga dr. Slava ·Ocka i Olga Milcinovic. Iste gadine , poCinje u Beogradu iz'laziti »Z·ena danas«. VeC u prvim- danima N arodno-oslobodilaC~ ke borbe pojavljuju se i prve neville, brOISure, pa i knjige. Narod je tu .svoju .Stampu Zeljno d.o·Cekao, uCio iz nje i prenosio svaku misao od covjeka da cov}eka. AFZ u ta j e doba ve-C u punom razvoju i organizacije· e>sjecaju p•otrebu za listom, 'koji ce zene povezivati, pomagati im u radu, uCiti ih i obavjestavati o toku dogadaJa. U ozujku 1942. g . .i~lazi u Li'Ci prvi i!enski list na oslobodenom teritoriju Hrvatslke »Zena u borbi«. Izdaje ga OkruZni odbo-r AFZ za Liku·. U ~eda:kciji ,lista bile su u pocetku: Kata Pejnovic, Jela Bi,canic, dr. Slava Ocka i Marija ,soljan. Prvi broj 1ista trebao je izaci za 8. mart 1942. g, Zadatak, koga je preu~ela re-dakcija prvog Ze·nskog Hsta na oslohodenom teritoriju nij-e bio lagan. Papira je bilo vrlo malo, a stroj za ».Stampanje·« lista bio je stari Sapirografs'ki aparat. Redakcija je pripremala ·list ZeleCi da izade za 8. mart. Kad je veC s mnogo truda bi·o otipkan na matrice, provale Ta:lijani u ·Krbavsku. doUnu. Trebalo s~ povuCi. List i -».Stamparij a« bili su zalkopani u jednoj s·uSi u ·s-elu Krba:vici. Kad ·SU' s·e poslije dva dana Talijani povukli, redakcija nastavi radom i ».a.dStampa« 120 broje:va »Zene u borbi«. Za. viS-e bvojeva nij.e hilo papira. Drugi -broj lista j·e izaSao za 1. svibnja 1942. g, u 250 primjeraka i tom prilikom je bio razdijeljen Zenarna na sve.Canoj -prvomaj-. skoj ·proslavi u Korenici. TreCi broj 8-tamp·an -je u tehnici Agitpropa Okruznog komiteta KPH Lika u 300 primderaka. Cetvrti broj stamp an j e u Donj·em Lapcu u is·toj teh'nici u 4110 :Primjeraka, a peti broj u 600 primjeraka. Kasniji brajevi d<>stigli su tira.Zu· i preko WOO primjeraka. .J edna od najveCih poteSkoCa za izdavaCe prvog zenskog antifasistickag lista u NOB predstaVljao j.e papir, Partija je postavila u zadatak Zenam-a da na osloba.denorn i neoslobod·enom teritoriju .same sakup·e• potrebni papir . .Sabirao se arak pn arak papira. Naro- Cito su S·e na torn po-slu istakle antifaSistkinje okupiranog teritorija, koje su na najrazlfCitije naCine dolazile do papira i prebacivale ga na oslobodeni teritorij. NajviSe papira za »Zenu u borbi« sakupile su Hrvatice -iz ncoslohodenog PeruS"iCa, GospiCa i GraCaca. >>Zen.ski .svijetH, br. 10 i 13. Polinj-e izlaziti u Zagr.ebu 1938. g. Veli'ku porno-C. u sakupljanju papira pru:Zi'la je Zenama Narodna vojska. Iz svojih zaliha, do kojih bi dolazili oslobadaju,ci okupirana mj.esta, davali su drugaricama manje koliCine za Z-ensku Starnpu. 'Taka su u j.esen 1942. g. antifaSistkinje Like donij.ele bo-rcima na po~ loZaj v-elike koliCine maja, Carapa, rukavica 205 �i t. d. Drugovi su s ves·elj em primi1i darove i zapitali .drugarice .Sto .Zele da im daju za uzvrat. One radosno-_ od-govore-: Papira! Komandant bataljona, drug Narodni heroj -Stevo Op.senica rdarovao im je maSinu rza . pisanje i. pap ira. ' Ovaj 'kratki prikaz postanka i razvoja prvog zenskog lista u NOB karakteristican je za ·sve kasnije- Zenske li~to~e, koji su. p·oslij·e »Zene u borbi« na:glo nicali u svim krajevima oslobo-denug teritorija. Za. 1SVe· te listo:ve .sakupljale su Zene papir arak po arak. VeCinom- svi su Stampani u tehni1 kama OkruZnih i Kotarskih komiteta na sapirografu iii ciklostilu . .Sve te listove uredivale su same Zene, a Partija ih je u svemu pomagala. 1. lipnja 1942. g. pojavljuje s'e drugi zenski list »Drugarica«, koga izdaje Kotarski odbor AF2 Ogulin. Urednik: Ana Konjovic' »Drugaric~« je izaSla samo u Cetiri broja, 1. VIII. 1942. g. izdaje svoj list »Rijec zene« Okruzni odbor AF2 Kordun. List je izlazio redovn<> u tirai<i ad 1000 primjeraka. Urednik: Anica Rakar-Magasic. 1. XII. 1942. g. i·zlazi »Primorka«, koja gotovo redovno izlazi do oslohodenja i dosti.Ze tira.Zu ad preko 100() primjeraka. Urednik: Ruzica TurkoviC. Okruzni odbor AF2 Slavonij e poCinje izdavati u -sijecnju 1943. g. sv·oj list »UdarnicU<<. Urednik: Bosiljka Krajacic. 15. IV. 1943. g. iJZlazi »Dalmatinka u bor.bi<<..Prvi .broj Stampan je u tehnici Oblas'no·g komitela KPH 'Za Dalmaciju na Biokovu. Drugi broj Stam:pan j.e u i'stoj tehnici na Mo-soru. Ur.ednici: Milka La-sil3 i BlaZenka Mimi ca. Osim »Dalmatinke u borbi« u Dalmaciji su izlazila i dva kotarska lista i to »Pelje~SCan­ ka« i »Ko:r:Culanka«. 1. VII. 1943. g. Okruzni odbor za Gorski KOtar pokreCe· svoj list »Rodo1jupku«, koji izlazi cijelu 1943. i 1944. g,odinu. Urednik: Jelena Jancic. 1. VIII- 1943. g. Oblasni odbor AF2 ICazma pokreC.e »·Glas Zene«. Urednici: lv;o Doncevic i Laura Sabol. Iste godine pocinje izlaziti i list Okruzno.g ,odbora AF2 Banije >>Banovka«. Urednici: Milka VraneSeviC i Vera · Krunic, i list Okruznog odbora AF2 BjeJovar 11LiCka Zena u borhi« br. 10, 1943. g., glasilo AFZ >>Antifasistkinja«. 1. VIII. 1943. g. izlazi i list za Liku. PoCinj.e izlaziti pod imerwm "t,ena u borbi« Okruznog odbora AF2 Pokuplje >>Antifasistu travnju 1942. g. Do sije6nja 1943. g. iz.aJlo 1'0 brojeva. Do polovine 1944. g, -izlazi .daljnjih .s brojeva- kinja«. Urednici: Marija 'Derda i Zora Ahpod im.enom »Lilka Z-ena u bo.rbi<< metoviC. »Dr.uga:ricau- br. 3, 1942. g., glasilo AFZ za kotar 1. lipnja 1943. g. pocinj,e G1avni odbor Ogulin. p,o[;Nzje izlaziti .u lifmju 1942. Jza.Jlo 4 broja AFZ za Hrvatsku, koji j e formiran na kon, ferenciji zena Hrvatske u Otoccu, Jipnja 1943.• »Rijel Zenerr hr. 10, 1943. g., glasilo AF.Z Karlovac. Po.Cinj:e izlaziti u sijeCnju 1943. IzaJlo 10· brojeva g., izdavati sv.e>j list >>liena u borbi«. Od tada Okruzni odbor AFZ za Liku naziva svoju »Prrimarka« br. 2, 1943. g., .glasilo AFZ za Hrv. Pri»Zenu u horbi« >>LiCka Zena u borbi<<. morj.e. PoCifnj.e izlaziti 1942. g. lzaJlo 12 broj.eva >>Zena u borbi« izlazi u <doba kad je NOV >>Udarnica« .b-r. 7, 1943. g., ,glasilo AFZ Slavonije. oslobodila veCi dio Hrvatske, a organizaCija Po.Cinj.e izlaziti u sijelnju 1943. JzaJlo 10 broj,f?l.!a. 206 AF~ uvrscena i pmi!irena. U to je doba Agitprop CK imao vellku .Stampariju u planini Jav'Ornici kraj DreZnice u zgradi-, koju su· sami parti~ani podig.Ii za tu svrhu. Stamparija je hila opsk~bljena strojevima i elektriCn<.Jm r&svjetom, tako da s·e ra:d mogao nesmetano razvijati tehniC:ki i lijepo· oprem'ljeno ~Starn~ pati. Poteskoce su jedino bile u tome lito je redakcija hila daleko od ,stamparije i to cesto puta i po nekoliko desetaka kilometara. Neprijatelj je nastojao da onemo.guCi izlaZenje naS-ih listova i os-tale .Stampe i doCekivao u 'Zasj-edi kurire, koji ·&u nosili rukopise i prenosili drugi materijal. Zato su na putu za Stampariju· morali na ue'ldm mjBstima p-rolaziti zaohilaznim, strmim ,Sumskim putovima, nedostup·nim neprijatelju, Sto je· Je.seni i zimi predstavljalo velike potesko6e. Iz Javornice Mamparija je p'ocetkom 1944. g. .premje-Stena u Skrad na Ko·vdunu, a u proljeCe iste g.o-dine u Sumu Crnu Lokvu: kraj VojniCa. Redakcija »~ene u borbi« nalazi.la se na raznim m.jestim·a i C·esto- selila }Jo oslobodene>m teritoriju. Eva otprilike puta :. OtoCac, Topusk•o, Slunj, Rakovica, ,S]unj, Plltvi-Cki Ljeskovac, Rudopolje, Topusko, ,Sibenik - oslobo,deni Zagreb. Prve urednice »Zene u borbk bile su Marija KreaCiC i Qlga KovaCiC-KreaCiC Zo-ga, kasnije su bile ured.nice Bo·siljka KrajaCiC, pa Nada Sreme'c i Veda Zagorac. U srpnju 1'944. g, i istarske· Zene zap•o·Cinju i~davati svoj list »lstranka«, a na talijans·lwm j.eziku i »La donna istriana«. Oba lista ureduje Dina Zlatic. List je iitampan pod neobiCno te-Skim uvjetima, jer su Nijemci i Talijani poduzimali neprestano of~nzive na razmjerno mali ist<irski teritorij i veCa Stamparija uop6e nije moila raditi. NeobiCno vaZnu ulogu odigrale su ·Z.ene u Istri u· raspaCavanju Stampe, koju je trebalo prenositi pre'ko pruga, izmedu neprijatelj-skih redova, narodu, koji ju je Ze.ljno :oCekivao. 1944. g. izdaju zene zbjega u Ell Shatt-u i Kairu svoj 'list »Zena zbjega«, .glasilo- AFZ zbjega iz Jugoslavije. Ust je izlazio d·o 1946. g., a uredivale su ga Marija Lujak i Katica BatiniC. Sve 'listove -zene su primile s v·elikom ra~ do.SCu i ani su u razvoju organ:iJzacije odigrali znaCajnu ulogu. Iz poziva na saradnju, kojeg su preko Jistova uputile drug-arice antifaSistkinjama, vidi se· da j.e. o-rganizacija i oC-ekivala .da list izvr.Si zadatak »da pove·Ze Zene_ i uCvrsti bor:benu -organizacijm<. U :SVlom prvom broju ad ozujka 1942. >>liena u borbi« pi-Se: »Taj list koji je namij.Bnjen .Zernama Like srpski:m kao i hrvatskim ispwnjava nas ponosO'l'Jt, u _prvom r,edJu nas seljafke Zene. NaSa Zeruz koja je dos.ada bila /Jorobljena. obespravljena, podc}enjivana od sviju i svakoga, -danas kada su naSi horci uz uCeSCe Zena oslobodili dio Like, mi dwnas imamo svoj list. Taj list je veC sada ogledalo naleg Ziv,ota, rada i borbe. On f,e to postati u potpunosti onda, ako sve Zene bu.du slale svoje priloge i time potpomagal.e njegovo izlaZ.enje. Zato pozivdmo naS.e drugaric-e, da nam piSu o svome radu, .o svojoj borbi. Da pi:Su o radu svih AntifaSistiCkih odbora, o smetnjama i preprek(JJma koj-e S~usr.eCu u radu, o svemu Sto su preZivjele od faSistiCkih oku-_ patora i njihovik slugu, usta.Sa i btnika. Da j1iSu o svom Zivotu o svojoj dje.ci o svojim potrebama, ·nesrdama, stradanjima. Da pi.Su ·O Zivotu svoga s.ela. o- prilikama koje vla.daju u njihovom krafu i t. d. One koje su nepismene, neka kazuju svoje misli drugima, samo neka Salju dopise. Pored toga Jto f:.emo pomof:i izlaZenje lista, slanjem naJih dopisa, pobrinut Cemo se i za papir, da bi em mogao izlaziti u najv,eC.em broju, da bi stigao i -u na}zabateniji kut.ak naSe Like. )dena u borbi<<, glasilo AFZ za Liku, br. 1, oZujak 1942. g., str. 10. 207 �pr-ava. Evo, mi smo vel: danas priznate Cpvj.ekom, imamo pra:uo na svoje .odbore, imamo priwo da glasanw i da na.:frr,e.d stupamo. Zato Cu sve da dam z-a Komunistil:ku partiju, pa i svoj Ziv.ot. Zivila KomunistiCka p(C}"tijaf« U istom broju »Zene u bo-rbi« pi,Se druga seljanka iz Like, Julika Skendzic: »Evo ja, sdjaCka iena hoCw da opiS.em svoj teJki 5.ivot, koji sam dosad proiivjela pod teSkim j.armom sa gpspo.dske strtlfTl.e i sa str-cme svoga muia. Ali evo v.et .J-anas fa kao iena osjeCa:rrt" se u boljcm iivotu i veselju. f,er mi kao Zene dobiva1n0 svoje pr-avo i svoj _antifaSistiCki list iena. Dobivamo sva prava kao i muJka,-,ci. Zato drug.arice ka.d .znamo da nam ,dcrJnaJnja barba donosi bolji iivot i buduCnosl i frlmo pravo, sl!upajmo u ,a_ntifaSistiCki front Zena, pridonosimo Ci'!Tlf god moiemo. Saljimo svoje sinove u partizanske redove da s.e bore za slobo.du cijeloga rwroda. Na /;elu borbe je K-?mtmistiCka partija i Crvena Armija.« Zenski Iistovi postaju, »pomagaC i uCitelj u radu« kako- pi.Se »Zena u borbi« veC u ko~ lovo•zu 1942. g. On pomaZ.e u- Sire'nju organizacije, u nje,zinom uCvrSCivanju, preno.seCi direktive rada od vi.Se.g odbota na niZe. Evo Sto pise »Zena u horhi<< u kolovozu 1942. g. antifa-Si's-tkinjama, upuCujuCi ih kako treba da -se sluze lis tom: »Primorka«, hr. 7, lipanj 1943. g. st:r. 25. Mi, -Zene Like suradivat f:emo u naSem listu, potpomagat f:emo njegovo izlaZ.enje :na bilo koji naCin. Na taj Ce naCin list povezati Z.ene Like i okupiti ih roe po,d zastavu Narodno oslobodilaC.ke borbe za potpuno oslohodenfe od faSistiCkog 1'Dfrstva i izgradmju b.alj.e bu.duf:nosti.(( Ovom pozivu Zene Like su se radosno odazvale. Evo :sto o prvom broju »iene u borbi« piSe s-eljanka iz Li~e (»Zena u borbi« broj 2. str. 11) : »Kad sam pr.aCitala list ,tena 1t borbi« osjetila sam· novi Zivot i pravdA_t. U staro doba, mi Zen.e smo bile potlalene i bile- smo robovi robova, jer su naSi muZevi hili robovi gos.fwdski, a mi smo hili robovi i gospodski i njihovi. Mi s1n0 Zene bile Pod teSkim jar-mom. Nigdj,e se nismo smjde pokazati d~ danas. Da:nas nas naSa K.am. partija izvodi na .jJil'av1 put; otvara nam of:i. Skida s nas teSki jar.wrn, koji onas j.e ,pritimuo da ~a nismo mogl.e nositi. A d~ smo do-lekale da ga bacimo s naJih leda. Ko nas Je dosad priznao lovjelwm negO naSa KamwnistiCka partija? . Ona rnam je pokai:ala put kojim f:emo do-Ci do naSih ))Da bi mi ui.stiwu imale koristi od naJig lista potreba je M se on dobr.a prozdi. »Zenu u ---horbir( tr.eba da. prouCe najprije Clanice Kot(lffskog odbara AFZ, .z.atim da .g-a llan~ce KO koje prisustvuju -sastanku OpCinskog odbora proCitaju i .objasne odbor:nicam.a opf:inskog odbor.a AFZ. K.ako n-a s.astan- ku OpCinskog odbara AFZ dola.z.e pre.dstavnice Mjes:nih o.db,ora, to one imaju zadatak da list abrade sa ostalim llanica.ma mj,emog odbora. Nakon Jt.o w list prQUCi[i svi odbori od Kotarskih do mjesnih, nakon Sto su se sve aktivistkinje upoznale ~ direktivama koje daje AntifaSistiCkoj f:rmz.ti ient;~ 71 jeno rukovodstvo, ftek on.d.a s.e on moZe Citati 1 objaSnj.avati na Sirokim sasttmcima.<( Inicijativni odbor AFZ za Dalmaciju piSuCi u lipnj u 1943. g. »svim 'kotarskim, opCins•kim i mjes·nim organizacijama« da j.e uza sve poteSkoCe· izaSlo veC· tri broja »Dalmatinke u borbi« poziva dru.garice na saradnju i tuma~i im kako da raspaCavaju i prori.Cavaju · list i ka.Ze: »Vi ste se po-zivu odazvale. Slale ste papir, matrice, kao i ostdli potrebni -materijal, slale ste dopis,e. 'Time st.e dokazale veliku ljubav i ·svijest i Potrebu izlaZenja svoga lista.« GovoreCi dalje o listu kaze: >>ZaJto uo.pC.e izlazimo? U prvom. red_u zato -dG, se mei!usobno poveiemo, da. upoznamo je.dna drugu . U poznati je.dna drugu znaCi doznati IUJ.ko Zivimo, Sto r.adimo, Sto nas bali, z-a Cim teiimo ... 'Kad to dozonamo, vidj.et f:emo kako je naS Zivot sli.Cam jedan drugom, kako s,u nam boli iste, neprijat,elj isti i Zelje iste: Osloboditi s.e neprijatelja. Svijest o zajednilkom istom Zivotu, o zaje.dniCkom neprijatelju koji je pr.ouzrokovao roe naS.e patnje, rail.a u narruz svijest o potr-ebi .zajedniCke borbe protiv zaj.e.dniCkog nefrriiatelja! Na taj n.a.Cin list f:e nam pomof:i u .stvaranju nesalomljivog borbenog j.edinstva svih Zerna u bor.bi protiv faSizma, a to je frredowvjet sigurne pobjede nad naSim neprijateljima.tt Listovi su pomagali da S·e organizaciia Siri i na ne-osl·obod-enom teritoriju, da prennsi istinu o ciljevima Narodno-oslobodilacke borbe. Vee u kolovozu 1942. g. pii§e drugarica Zorka KrznariC iz Brinja u »~eni u borbi« br. 5, 0 teskom zivotu hrvatskih zena pod talijanskom okupacijom: . »Bilo nam j.e zabranjeno da se sdstqjemo sa Srpkinjama, ali mi smo se .sastajale i Potajno. Or.ganiziral,e smo AntifaSistiCki odbor Zena. Dobivamo za litcmje ,Zenu u borbi'.<( U istom listu piSu Zeone okupiranog Susaka: ))Htjele bismo vann i mi napisati neSto o naSem rrodu, ali .mi o tome smijemo sam.o malo pisa.ti. TeSke su. i .opasne okolnosti pod kojima radimo, · no naS nam je r.a.d uza sv.e to drag i ne bismo ga se .odr.ek/,e nizaSto. Cvrsto smo organizirane u AFt argcmiuzciji. NajveCe nam je veselj.e .litanje naSe ))PrimuriUJ<I i .drztge Stampe, koju nam S.aljete, sa-mo mi n.e Citamo slobodrno poput vas. Cim dobij.emo Stampu, treb-a ju ra.zdij.eliti. To je prvo, a baS i nij.e tako jednostavno. Nikad ne znamo kada i gdje nas maZe na$ mrski neprijatelj izne-naditi .. . 0'1 Stana Bakis iz P"Ddgorja pise u 2. broju »RijeCi Zene« o radostima Zena Sto imaju svoj list: »Vesele smo Sto imamo svoj list »Rijd Imert u kome .C.emo moCi da iznesem.o sw tegobe !TlaSeg U prosincu 1942. g. pise Milica Pocuca koliko joj pomaZe list u radu sa Zenama na neoslo:bodenom te-ritoriju: »]a r.adim na neos[.obot!enom teritD1'iju u hroatskim selima sa -dntgaricama koje Zive pod u.staSkim terorom, a teie za oslobodenjem. Uve.C,e dola:dm k njima odrZavati sastanke. Drugarice me doCekuju u Smni odakle, kri juCi se odlazimo u Jtalu. T u palim svijetlo i litam 1UlS list ))t,ena .u borbi«. TumaCila sam drug.aricama o naS.oj nwodno-oslobodilaC·koi borbi, .o raitu ieua _na oslobodenom t.Cri.torijou, o sastancima, skupStinama, kornferencijama, a one sP. Cude i ne mogu se nasluSati ve(; govorre: »Sarno 'fUlm p.riCaj, mi smo s.e uvjerile da nam govoriS istinu. Dosta su nam ust.aSki bcinditi lagali .. .« .. , Drugarice su me na. polasku molile da o{Jet dodem. U M. su skoro sve. drrugarice obuhvaCene, sve idu na naJe s.astanke, pletu Ca:ra[ie za naSe bore-e. vrSe obavfeJtajnu sluih<u i t. d. 0111.e wC . sve znadu .da j.e jedini s.fras hvatsko+m i srpskam narodu Narodno-oslobo.dilaCka barba. On,e Z'1Uidu da se 'j.edino bo.rbom mog-u spasiti Cetm.il:kog noia. NeograniCerno mrze .letnike. ustaSe i 7 ali jane. One pjevaju naJe partizanske pjesme, a .osobito Cude hrab.rosti .drugarica koje nose puS.ku i b01'e se sa d:ru.govitma. Drugaric-e me na polasku mole, .da o/_J.et. dodevi ·i -da im donesem Sto za .Citati«. ;e »Primorlia« u kolovozu 1943. g. pise·: »U svim krajevima rtafe z.ernlje oslobodenim i neosloboilenitm izlaz.e naJi Zenski listovi. _ S1J!! te listove ureduju iskljuCivo Zene. Listovima stile na hiljade dopis;-t. . . PiSu ih seljanke, radnice, intdektualke. }4 208 piSu sve z.en.e, koje bistro gledaju u buduCnost. Svaka je ponosna na. svoj list, na pravo da saraduje u njem.« 2ene Hrva.tske u NOB »Udarnica<r br. 6, rujan 1943. g. str. 9. 209 �Kudri ~tamparlje koji su razno.s-iii ·~·iamt)tl, prenosili .su i_ Zen-s:ke listove i predavali -ih na odredene ad·rese. List s-e uglavnom predavao Kotai."s-kim odborima AFZ, koji su ga prema potrebi . dij-elili mjesnim odborima. Drugarice su nastoja]e da po koji list stigne u bolnice, u kurseve voj-s-ci, omladinskim. organizacijama, a naravno pojedini primjerci Agitpropu CK, kao i okruznim agitpropima. Razv,ojem NOB, zadaci AFZ bivaju sve Siri i sloZeniji. Sve· se to ogleda na stranicama Zenskih listova. Te male stranice pa.pira, do kojeg se dolazilo s toliko muke, koj'e'g su Zene skupljale uz .Ziv~otnu opasnost, ispisale su Cesto nevjeSte ruke. Zene ,govo-re o dogadajinia u svijetu i kod nas, o snazi naroda u teSkim ok~Sajima, () ulozi Z-ene u borbi za SlobodU, o ulozi Partije u odgoju Zena, o radu i razvoju organi.zacij.e AFZ. •Orie nam govoCJre kako je Komunisticka partija od neuke i mpismene s·eljaCke Zene stvarala svijesne borce protiv faMzma, gradite.lje no·vog ·Zivota. Od br:oja do b:roja, i'z go.dine u godinu raste na tim stranicama pred nama llova Zena, Zena koja zajedno s mu.Skarcem ostavlja svoj prag, uzima pu.Sku u ruku da brani zemlju, a u pozadini obraduje po.Jja, brani Zetvu da prehrani svoju vojsku,. zbrinjava djeeu, polazi kurs.eve, uCi Citati i pisati i jedva svladav.Si abeeedu ptSe svom Zenskom listu. PiSe· ·o sreci sto je -stekla pravo glasa, 0 tome kako je posta1a odbornica u narodnoj vlasti, u:Po:Z:O... rava drugarice .da pred izbore paze- koiUe- Ce dati svoj g'las, a naj1jepSe rijeCi- i misli p-osveCuj.e KomunistiCkoj partiji i drugu Titu.1 . Nada Sremec Da hi prikazali razvo-1 1 znaCaj ~enske ~tam:pe .,;a vrijeme NOB, dajemCJ kratak prikaz o razvoju antifa~istiCkih Zenskih listov.a i nekoliko izvoda iz gotovo svih listova. Izvode nismo dali .k:ronolo~kim redom, ue,go smo iz ra.znih go·dina uzimali odlomke, koji karakteriziraiu i rad AFZ i djelo-vanje listova. 1 »Zena u borbi11, glasilo AFZ Hrvats.lw, hr. 1 Zipanj 1943., ,br. 8 travanj 1944., br. 9 kolov.oz 1944., br. J.6-17 srpanj 1'945. PoCinje izlazili u lipnj-u 1943. g. Polije rata nastavlja izlaZenjern. PISMO DRUGARICA I'Z LOGORA s.eljaCkog Zivota. Kad sm-o dobile proi b.roj bile s.mo v.esde kao mala dj.eca. JSao je od ruke do ?>uke. Svaka j.e htjela da vidi naS list i da Cita .o naSem Zivot·u. Orne drugarice koj.e su rn.epiSTJ14me, z.alosne Slt Sto ne znaju Citati i ,pisati . . ,(( Kao Sto su ok:ru:Zni listovi puni dopisa Zena o njihovom radu i borbi, taka na stranicama glasila Glavnog odbora AFZ >>Zeni u borbi« vidimo direktive, koje Glavni odbor i rukovodioci Partije Salju drugaricama, uCeCi ih i pomaZuCi im u radu. Tiraza Iistova kretala se od 1100 do 1000 primjeraka. »Zena u borbi« fmala je tiraZ (prema- papiru kojim su raspo,lagale Starnpr..rije) i do 1500 primjeraka, a brojevi koji su stamp ani u oslobodenom Splitu, 1945. (sijecanj i ozujak) stampani su u 2000 primj. lz 11Drugmice(~, glasila AFZ za kotar Ogulin, h-r. 2 Kad sam doSla u logor,1 bilo mi. je jako neobiCn,•o. Bila sam okruZena ·S-amim novim drugovima, pa iako su svi hili do.bri i srdaCni ljudi, ipak mi je bilo neobiCno bez drugarica, na koje sam se tako navikla. Slijedila je m~oja prekomanda u Cetu. Ti dubro zna.S, drugarice, koliko ja volim puSku! Kad je dobij.em u ruke, ja sam najsretnija, jer znam, da Cu svojom vlastitom rukom nanositi smrtne u-darce krvnom neprijatelju naSega naroda, bilo samome okupatoru, bilo nj-egrOvim -slu:gama, pa zva1i s·e· oni Cetnici, usta:Se ili kako mu drago. u cetu sam dosla bas u casu, kad je om~adina uCila gadati. Spremali su se na akciju. DoSao je red i na mene. Ga-dala Sam iz puSke, a onda iz mitraHeza. Biia sam presretna, kad mi j e komandir dozvolio da gadam iz mitraljeza. Gadala sam na v-eliku udaljenost i svaki put pogodila u odredenu metu. Drug komandir je bio sa mnom zadovoljan. N aveCer nam j.e reC-eno -da Cemo istu. noC u akciju. Prva akcija u Primorju! Raduj·em s-e. J e-dva Cekam da po•Cl-emo. Krenuli smn o-ko 11 sati u noCi. BLlo nas je 25, svi mladi, po1etni i hrabri. Idemo po Sumi, po kamenju. NiSta se ne vidi. NoC je bila potpu-no tamna, ali nas je vodio sigu-ran vediC. Do mjesta akcije je daleko, ali na to se ne rnisli. Zurimo da dod.emo prije ne·go s·e razdani, da nas neprijatelj ne bi opazio. KonaCno stiZemo na odredeno mj-e.sto. · Pravimo zaklone uza samu cestu. Tuda C-e naiCi neprijatelj. Usudio se da prisvoji naSe ceste. naSu ·z·em]ju, .s-ve na~Se~ ali mi to ne damo. Mi mu otimljemo i ·oteti 6emo sve ,,Sto j.e naSe i Sto s-mo- mi krvlju i Zu'ljevim-a sagradili. PoCinje se razdanjivati. Citava noC jc iza nas. Cuj.e se zvono. To pastiri gone stado na paSu! Ne smiju nas vidjeti. Zato se povladmo nekolilm metara od polozajq. Dv-ojica drugova odredeni su za O!smatraCnicu. Dan sviCe, razabire s-e sve u okolicr. Nismo niti pola sata 'Od mora. A more plavo mirno, po njemu plove barke·. Divota oU prirode. Oko 9 sati drug sa osmatracnice dajo znak da se pribliZuje ne-prijateljs'ki kamion. Mi se br:Ze po-vlaCimo na po,loZaj. Kamion naflazi, mi otvaramo pucnjavu. Neprljatelji padaju, a da j.oS nisu ni do.Sli k se·bi. od iznenadenja. Komandir daje znak na juriS . Svi su mrtvi! Ula;zimo u kamion i polmSavamo voziti. Ali nij e traj a1o dugo, rarlast je brzo prekinuta, jer smo s-e vozili svegil oko 30 metara. Gume su bile probusene od hitaca. Uzimamo ne-prijateljsko oru.Zje i polazimo pje-Sice. To oruZje napravlj.eno je da ubija nevine ljude, ali mi Cemo ga okren1lti pmtiv neprijatelja. Od sada 0110 ce ubijati okupator·e i njihove sluge, Cetnike _i ustaSe. Ima tu sedam pusaka, tri piMo'lja, pa cak i jedan teSki mitraljez, kame se najviSe _radujemo. Drugovi uniStavaju m·otor i mi polazimo natrag ·sa teretom, koji nam nije teZak, iako smn hoda1i cijelu noC i doista ~e um,or:i'li. Mi ·se raduj emo da donesemo drugovima dobr-e vijesti o uspjeloj akciji. VraCamo se pjevajuCi kroz kamenj-e, krS, strmim stazama, IZadovoljni zbog sv,oj-e male pobje-de, i svijesni da to nij-e ·ni 'prva ni posljednja. lz ,Drugaric.e<(, glasila AFZ za kotar Ogulin, l;.r. 2 U nedjalju, '7. juna, odr:Zana je skup·Stina Zena iz okolice Brinja, VeC od ranog jutra donosile su djevojke cvijeCe i ,z·eleni'lo, da okite tribinu sa koje Ce se govoriti. Svuda s-e osjeCalo, da je toga dana veliki praznik. Primicalo .se vrijeme za poCetak. Zene su pristizale u povotkarna, vee iz daleka vidjeIe su se Sarene skupine sa crvenim i narodnim zastavama i s.vuda je odjekivala pjesma: N[ mi f:ene, iz erne no:Ci U novi sad kroiimo dan« Gomila S·e poveCava . .Sa svih strana pristiZu nove povorke i skupljaju se na .livadi pod Skolom. Svuda s·e vide z.astave i natpis·i naSih paro'la. Drugar.ski pozdrav Naca2 1 2 210 SKUP!\TINA ANTIFASISTICWOG FRONTA zENA U BRINJU Partizanski lo,~:ror. Na-ca MatiC-VukeliC. ,,zena u borbi«, glasilo AFZ Hrvatske, br. 2, srpanj 1943. g., str. 1. 211 �Na tribinu -stupa jedna drugarica i otvara skupStinu. NiZu se govari, Zene odgavaraju klicanj.em. Govori predstavnik NOO, predstavnik partizana, predstavnik KomunistiCke partije. Zatim gov.ori Citav niz Zena. Govor·e one o svom Zivotu, o svojim patnjama, o mraku u kame su Zivjele, kako su se trgle "iz tog mraka, gov-ore a svoj-aj Zelji iZa znanjem·, a najviSe govare o svojoj pravednoj borbi. J ednoduSno s-e ·zalaZu za organiziranu barbu. One su uvi.djele patrebu -organizacije. Znadu da jedna ne maZe uCiniti ni,Sta, a kad su udrUIZ-ene, da mogu mnogo, Zato su se uhvatile u Cvrsto kola, i ne C.e dopustiti da neprijatelj to l<olo raskine. NiZu s-e Zene i govore, iz njihovih pokUka se vidi kaka je veUka njihova mrZnja prema neprijatelju, naroCito pr:ema mrskim Cetnicima, koji su danas uperi'li puSike u grudi njihovih muZeva, braCe i sinova. U .slucaju napada neprijatelja, one znaju Sta Ce raditi: »Ni jedno z.rno hrane ne smij-e neprijatelju qoC.i u ruke.« Mlada seljakinja govori o zelji za znanjem i kaZe: »Sve nam neprijatelj maZe oduz.eti, ali znanje ne. Ono Ce nam oatati i .njime C·emo se posluziti kad budemo pono\"o otimali sve Sto nam· j,e 'On oteo.« Drugarica i.z hrvats:kog sela Kam·e·nioe donosi tople pozdrave ·ad hrvatskib zena, koje niSu mogle doC.i ·w veHkom braju, je·r · selo ja,S nije oslobo·deno, j.er fa-Si~stiCke slu-. ge paze na svaki njihov korak. Ipal< njih nekoliko provuklo se" kroiZ plotove i Zivice, jer ih je vukla zelja da SV'ojim srps'kim sestrama re'knu, da .su shvatile za}edniCku borbu protiv okup-atora i njihovih slugu. One znadu · da PaveliC nij.e donio nikaikva dobra hi'vatskome narodu, ·SV'e to Qne z.nadu i paruCuju, da je njihova mjesto kraj srpskih s-estara u borbi protiv narodnih ugnjetaCa svih vrsti. Svuda odzvanjaju poklici bo~be, jedinstva i 'lju.bavi. KliCe se narodnim parti'zanima, tim nosiocima naSe snage i pabjede. Izvikuj.e se· »Smrt ·ll&rodnim izdajicama«, Zene kHCu KamuniiStiCk•oj partiji, za koju do ave g.a.dine nisu _ni Cule, a sada znadu da je ona spasila narod ad potpunog rasula i bratoubilackog istrebljenja. Mladi obrazi plamte od radosti, a niz stare i smre:Zurane, palako t-eku s-uze. Zene su ,gvijesne •svoje veUke uloge u narodnoj borbi. One su se probudile, i nema viSe te sHe, koja bi ih mogla gurnuti u mrak nerz;nanja. One danas odluCuju o najvaZnijim pitanjima narodnog Ziv,ota. One su svij esne, da je naSa pobjeda u organiziranoj bor.bi i one ce tu borbu voditi do kraja, do pobjede. ],eZena Janl:iC 0 PALOM .BORCU ... lz ))Banovk.e((, glasila Okndnog odb.&ra AFt za Baniju, 194.3. g. »Zena u b&rhi«, glasilo AFZ Hrvatske, hr. 2, srpanj 1943. g., str. 1. 212 Mlada djevojka - •Seljanka - zavrsila je svoj kratki, ali junacki zivot. Milanka Kljaic partizan VII. banijske brigade, poginula j-e na palju Casti vrS·e-Ci svoju svetu. duZnost prema sv·am narodu i domovini. Mflanka j e hila medu prvim Zenama na Baniji, ·koja je uze.la puSku u ruke, da sa puno mr.Znje osveti ne·Yine Zrtve· i svog oca, pal·e od okupatorskog i usta5kog noza. vec u prvim danima -stupanja u partizane, u prvim, akcijama doSla je diQ izra.Zaia Milankina hrabrost i borbenost. Ona smjelo ide iz akcij-e u akciju, iz Majura, na Blinjski Kut, na prugu, na vo,zave. Svuda ana juriSa na neprijateljs'ke hunkere i rewove, svagdje Je ana prva. Prolazeci kroz sela p•oslije akcija, uvijek vedra i nasmijana, Milanka je poziva,la Zene u barbu, govoreCi im »mi smo one, ·koje Cem•o mnogo pomiQCi u n81Soj borbi. Mi moraina uzeti puSke· u ruke i bori_ti se iZa ljep,Su BuduCnost i da·oCuvama naSu ravnapravnost, koja nam je p-ri"znata u ov•oj borbi.« A:li jedne hladne januarske noci, u tei'Jkoj barbi s neprijateUem kod sela Mlinoge, uvijek hrabra i odlucna, Milanka pada zrtvom 'krvnickog taneta. l\nlanka je osvetila pravednu krv nasih otaca, sinova i braCe i dala je svoj Ziv·ot kaa najveCu Zrtvu na altar svaje napaC.ene domovine. Uspomena na tebe, Milanko, ostat Ce trajna m·e-du nam,a. Putem, koji si nam, Milanko, pokazala - putem bor:be - poCi C.e.mo i mi ostale. Ze·ne Banije, da o-s-v,etimn tebe i hil)ade i hiljade palih boraca, i<oji su kao i ti dali svoju krv i svoje Zivote za Cast i s1obo·du svoga naroda. NJEGUJMO STVARALAcKU SNAGU MASA lz >~t.ene ,UJ barbi«_, glasila AFt Hroatske, br. 1 »Dola,zi mi ponovo u ruke ·o·naj list koji sam· ranije Citala, koji mi je pomogao· da izMem na pravi, Cisti put, put istine, kojim danas idemo«, ··,piS·e partizanka, s-eljanka iz Like, uredni..Stvu »Ze.ne danas<<. Biv·Si reakcionarni reZimi Jugoslavije bojali su se baS to1ga, da ma..se na Sih Zena izi-du na pravi ·put. Svj-esno .su -onemnguCavali da do Zena - naroCito se1lja-Ckih - dode ikakvo po!iti.Cko saznanje. Gu1sili su teZnj'e masa Zena za kulturnim i•zdizanjem. Li.stovi · »tena danas·« i »Zenski svijet« ~oje su iedavale mla·de antifaSistkinje u Beogradu i Zagrebu, bili su stalna zabranjivani. Ali us.prkos guSenja antifaSistiCkog po.kreta, Zene sur se okupljale O'ka tih listava. Iz rada tih antifaSistkinja, na Zrtvama Zena ,heroj a, stvoreni su Cv11sti temelji na kojima g,e danas izgradi..la naSa moCna, masovna organizacija AntifaSistiCka f11onta Zena. AntifaSistiCka fronta Ze'na je nastala kao potr·eba borbe. Mase Zena teZile su za politi-Ckim saznanj.em. Ve1iki z.adaci, koj e nam borba nameCe, trebali su i nove Zene- rukovudioce. Trebal'o je izdiCi mase i mlada rukav,udstva politiCki i kulturno, p-ovezati organi'zacij-e i ok!'piti niz razbacanih odbora oko jednog centra. Taka je u borbi, u teskocama •osl•obodilackog rata nikla i naSa nova Ze-nska .Stampa. Ona je, kao i naSa organizacija, nikla odozdo ·1z masa i radi -potreba masa Zen3., -oku-· plienih u AF:6. Sa stranica »Zene u borbi«, »Rije,Ci Zene«, »Prhnorke«, »Udarnice-«, »Dalmatirike u borhi«, »Drugarice« - Zene Li·ke, Eorduna, .Primarja, Slavonije, Dalma1 ))RodoljufJka(' br. 1, 1943. g., glasil-o AFZ za Gorski Kolar. »Banovka(( br. 2, 1943. g., glasilo AFZ za Baniju. P.o!:inje izlaziti u kolovozu 1,943. g. ))Arntif.aSistkinja<( br. 1, 1948. g., gZ.asilo AFt PokufJ[j.e. PoCinje izlaziti u lwlovozu 1943. g. lzaSlo pet brojeva. ))Dalmatinlw u barbi(( br. 4~5, 1943. g., glasilo AFZ za Dalmaciju. PoCinje izlaziti u travnju 1948. g. lzaS!o 13 brojeva. J>Glas Zene(( .bT. 4, 1943. g., .f!.lasilo AFt Cazma. PoCinje izlaziti 1t koZ.ov-ozu 1943. g. lza'Slo 11 brojeva. ))Z,ena zbj.ef!.a<( br. 2-3, 1944. f!.., .rzlasilo AFZ zbjega iz fu.f!:oslavije, List izlazi u Ell Shattu od 1944. g. do 1946. g. lza.Slo 1() b:rojer.Ja. cije i Gorskog Kotara prvi puta u historiji Citaju rijeCi upuCene·· njima. Zene su zato prigrlile te listove kao svoja najmilija Ceda. »Mi smo CuJ,e da Ce izlaziti naS list, ali nismo vjerovale« kaza:Ia je mlada seljanka iz Like, polju.biv.Si ga. »Mi imamo svoj list« sa · 213 �# narodom, ·Sto su spoznale ko j.e kriv za njihova neznanj·e, zaostalost i potCinjeni poloZaj.« ;J I one koj:e nisu nikada pisale, o,sim oskudnih listova· sinu u vojsci, iii muZu na mukotrpnom radu daleko od rodnog kraja, poCele su pisati. U uredniStvo naSih Iistova stiZu bezbrojni doPisi. »Drugarice, hoCu da vam pi.Sem o svemu _Sto sam preZivjela ad krvavog -okupatora i niegovih s'1ugu, hoCu da vam opi.Sem -svoj teSki Zivot.« Jednostavri.e rijeCi pune su Iju•bavi prema narodnoj vojsci, KamunistiCkoj partiji, narodno-a.slobodilaCkom pokretu kaji, one to osjeCaiu, v-odi boljooj buducnosti i'itav narod i njih Zen e. »Sve, sto je bilo pod pepelom na dnu naSih srca skrito«, sv-e ono Sto j,e b:i.lo duboko zapretano i potiskivauo, si1na e·nerg11a i stvaralaCka maC Zena izbiia sna.Zno kao bujica. »Kada ·Su drugarice Citale »Zenu u· bar.;. hi«, ja sam po.Zeljela, kao nikad u Zivotu, da i ja znam Citati«, kaZe. '60 godi·Snja starica koja je nauCila Citati i pisati. Isto to pi&e i Zena iz Krmpota svOjini drugaricama preJm »Primorke« i stotine Zena koje su savladale pismenost. One PlSU prvo pismo sv-ome listu, da kaZu Zenama tu veliku radost :_ mi ·znarno pisati. Mno-gro ni.kad nedoZivl_ienih rad-o,sti one ima iu sada da kaZ-u: sloboda, ravnopravnost,· uCeSCe u narodnoj vlasti, sigurnost da Ce sve to oCuva:ti~- jer .ie i puSka u naSoj ruci. DrZi je moj sin, poznanik iz gr·acta, djevojka i'z naSeg s·ela. Seljanka iz Gorskog Kotara pomcuje: ))Drugarice, sada treba znati 7 u slobodu naSu saCu.vati! I »AntifaSistkinja<r, glasilo studeni 1943, g., sl•r. 6. AFZ za Pokuplje br. 2, (I Vidimo da je naSa Stampa pnmo·gla u ve·likom preo'kretu ko.ii je nastupio kod zena. Ona j,e podig!a njihovu politicku svije.st i juS vi~Sq probudila ogromnu Zelju 'Za znanjem. Ona je hila podstreloom da su mnoge Zene, pored velikog posla koje one imaju danas, sav.lardu.iuCi sve predrasude, smj,elo prebrodile te·SkoCe uCenja, Citanja i pisanja. NaSa Stam.pa je- odigrala znaCajnu u·Iogu u okup1janju Zena i njihovom organizacionom pov-eziva:nju. Koris-teCi se iskus-tvom ranijih listova, poSle su dobrim putem »Udarnica« i »Dalmatinka u borbi«, Jistovi antifaSistkinja Slavo-nij,e i Dalmacije. ponosom pii§u Zene Korduna. »Vrlo nas je obradovalo Sto moZemo na.Se Zelje· i. mis1i povezati s varna«, piSu .Slavonke »Udarnici«. »Ali naSa srca .su blizu i kucaju istim Zeljama, da .Sto prije uniStimo faSistiCku gamad.« Dalmatin'ke se raduju svome listu: »Stotine i hiljade Zena Dalmacij-e pozdravit Ce ra.dosno svoj Hst. Pozdravit- Ce ga zato, jet j,e i-zrastao iz borbe sa krvavim faSistiCkim Jela Bif:anii okupatorima koji su htjeli da zene bace u joS crnji mrak i ropstvo, nego ono u kojem JEDAN SVIJETLI PRIMJER su vj.ekovima Zivjele, jer je izrastao iz borbe lz »AntifaJistkinier(,· glasila AFZ za ok-rug ne samo ·Sa faSistiCkim porobljivaCima, neBjelovm-, br. 1 go i sa svim domaCim izdajicama i zloCinJedne tamne noCi dolazim sama u se]o, cima kojima je mrsko i te.Sko Sto su Zene otvorile oCi, Sto se bore zajedrio sa cijelim jer kurir koji me je trebao u njega dovesti nije dosao na odredeno mjesto. U samom 214 selu znala sam samo za jedn~· kucu i k ~joj se uputim. PoCnem .se penjatl po step·enicama i na. ulazu- pre-d vratima gurne_m' ~?gam 'edno tijelo. Fasisti su ih poklah, ~IJevne ~i kroz mo-zak. Ali veC u tom Casu d_Igla se jedna starica: »Zdravo, dijete, _mog sina nekuCe traZe ga pa vanl spava.« Zna rna k o d • · , · m do majka Ma 'ja vee tra.Zim. Ja ]QrS TilSa ' .spje'la ni pravo pozdraviti, ka_d. ~e ona £1gurnim koracima odvede do Jednog ~~ruga, kod koga bi trebala da prospavam noc. , Za nepu-ne dvij,e minute .stigosino do ku.ce toga druga. Starica se vjeSto pop.ne· na t'o~ zor i probudi ga. Drug,o smo ga ·C~~ale, a se starica stane ljutiti: »~og_ s~ biJ?Sa ta:.~ dugo oblaCi, ·Sta misle lJudl, da ce do 1 sJ.obodu na tanjuru ?« Kasnije mi je njezin sin priCa~o, da sta~ ica ide· svako . jutro u cr-kvu da ,g,e ..pomoh ~ogu da pobijede partizani, . a -~asniJ~ pre: ·a postu preko neprijatelJskih zas]eda I nas · · . · Onasl uZi za vodiCa mnogim t;I:ugovima. . 'ima s-e·damdeset i Cetiri godme. DRUGOVI 0 NAMA ooo Iz /Janka ))Odanost naSe po·zadin,e« (List I. bataljona I. K. broj 4) Prva Ceta naS.e-g bataljona nal~zi se na sektoru oko To-puskog u selima, koaa ~U' v::Io teS·k·o stradala od u:staSkog terora. u naJ.prvlm se.Ja, . d anlm a . Krvnici pohise ljude 1z hh..h . ta'ko ova da mnoge majke· ostad·o-.Se bez ~VOJ.1 - sm . ' Zene bez muZ.eva i dj-eca be•z roditelJ~, a zat~m ].• time htJepopa 1se ·kuce i odagnase blago, te d · toga doSe posve uniStiti naro-d i om1-~~ Inu i. d . '1' k raJa . .n, 1 Iopovi se grdno prevanse. . Vr. Je . . , ne naSe dru·garice nisu klonile duhom, .ve~~ se dadoSe na posao .svom snag.om, o-~ratluJU~l svoju zemlju i hraneCi .svoju. omladinu, kOJll sada veselo otpremaju u partizane, da osv-ete svoj e oCeve i braCu. . . One· d.o·Cekuju' naSu vojsku v~s-elo 1 n~s~'l­ jana 1ica, davaj~Ci joj ko_nak 1 hranu, kOJU uskraCuju i oduz1ml]U seb1. Do.Jazim ovih dana u selo ·~. i ~· Cemer· nicu., gdje je :hila naSa prva cet~- ~ gleda:U kako o-ne ves-elo nose hranu za ;oJnl~-e-, te 1~ zapitkujem: »Kako ste drugance, .lmate h hrane«, naSto ~one veselo odgovar~J~,: »~e­ mamo, m·oj druZ·e·, ali za vas Ce, bltl .. Tesk_o dolazimo do hrane, jer nas je d~.sma:~nn u:nStio, ali vi nemojte na to g~edatl, vee ~u-dite i nadalje kod nas, jer nam Je on~da l~se ka~ .vas VI.diomo · U varna vidimo . . dmile, koJl nase . na Prevaru dadoSe Jeftino svo]e ragocJ:ne Zivote.« »Ali zato mi«, nas-tavljaju _dr~tgariCe, »njihove majke, Z-ene i djeca osveht cemo se krvnicima taka, da vas pomaZemo kolilko. n~lU je viSe moguCe. Ka~. ne bi bil-o vas, ne bl bilo ni nas.« >)Radoljupkau br. 2, kolovoz-rujan 1943. g., sf-r. 14. 00 0 AMI 0 NJIMA Zene«, glasila Ohru:'f:nog odbora K.arlovac 1943, g. br, 8-9 AFt NaSa delegacija o'kruga Karlovac.'. vraCajuCi se itZ OtoCca sa prve k'Dnferen:IJe _AFZ stigla j.e u LiC'ku J_esenicu umo~na 1 ne1spa~ vana. 1\lledu drugaricama nalazlla sam s·e 1 ja. Pao je mrak i dalje nismo- ~o.gle pu~o; vati. 'Tu smo naiSle na ganu~tlJr~'\ pnmJeg naSih drugova boraca iz Trece ce e ~rvo bataljo-na Prve kordunaSke udarne bngade. Do-Ce·kali su nas drugar.ski, briZ:jiv-o ispitujuCi na,Se potrebe-. "P_rije ne,go ~sto- smo se mogl-e snaci, pronash su n_am "s?.be za spavanje. RadeCi brzo, okretn? 1 pazlJIVo- da »Monam , ugo de, g·ovorili su topic I od srca. d t ramo Cuvati sv;oja pozadinska rukovo s va i naS·e poz~-dinske radnike.« 215 �USavSi u sobu ima1e smo Sta da vidimo. ~va ie soba prostrta njihovom cehadi cak i sinje!" N' .. ' pa . rma. I SVOJih bluza nisu Z3.1ili nudah ·Su nam I'h ' ra k o su sami, spavali u' · • sohi pokraj nas na golom podu S . .. "' . · mnogo rr]'e~r r dokazivanja, da imamD pokrivaCe US"pJ...:le .smo postiCi to) da zadr.Ze bar bllllze-' U ocrma i iz rijeCi smo Citale iskrenu ljuba·~ punu postivanja prema nama Bi'l" . d . r su za o. . " ~o 1JTII, sto mugu jednom i oni Zrtv·ovati nesto. ~a .svoj e drugarice, kako su oni to g-o- PARTIZANI, TO JE VOJSKA NAi'!A ZA SLOBODU TREBA RADITI I BORITI SE lz »Rijdi Zene<<, gl•· 'l AF:t. K -z a arlovac, iwni 1943. br, 8-9. Iz >>.Glasa J:en.e((, glasila Okru.Znog odbora AFZ Cazma, 1943. g. br. 2 Partizan~ nuZ.da je rodila, A rze:vol~a dobra odgojila. Partzz_a:nz,. to je vojska taka, Sve.~st'!lcrt:z radnika. seliaka, Ko7~· z,e!J([Ql sunca i slobode, 'Trpz? Joe. svakake ,n·ezga.de. Part~zam, to. Je v.ojska na.S.a, T ~ ~ ~ bo;z ludi;'e ustaJa, Nz cetruka, jadnih nesretnika Na ~ram_otu. srfJskih .otfJadnika. Rartz~mnz nzkog se ne boje, Svakzm danom za.ro.bljene b · Tu J., N'. TOJe. · Z]emaca, /la i Talija:na Polubrafe naSih do.mobrarn. ' Partiz.anu /abrika olova a. Dom_obranska j,e torbic~ nova Partzzani· f{htu za slobodu , SlavE!rfs.ko~e -celome narodu. ~:veta~ radrnika, s.elj'.aka Iscu(J.atz aZJ.aji iz Jaka ' Part!zani,. to j'.e naSa dika, T_o l'f! VOJska milih oroetnika v?rrh. A pri tome nisu misli.li na to, da svakr dan Zrtvuju ave, pa i same sebe nas. za sve Ova ljubav nasih milih dru·gova, ostat ~e d_uh~ka uspomena nasim drwgaricama dat ce Im ios vis·e pol·eta u radu. Odbornica ~0 !'£! r:aJa vojska odabrata,' an;~ tma Srba i Hrvata. Bontz se od nuZde PoCe/i Sto ~macf:t~. to s~ sve otefi. Partzzom, to su dobr.avoljci A ~a ~:mzl ji najvefi su b.or.;i. Om fl.zJele svaku kont hljeba, 1 o.d~J,ela. daju kame treba. Parttzanz, to je vojska sveta Sva_ko :Io Cf! u~inut' sa sv'j;ta, l1_ kznutz tlaoe 1 haraCe Sz.rot_in ja viS.e da ne plaCe Par~zzani. i Zedni i f[.ladni. Golz; h.osz, tuZni i jadrni, ' ZaPi_,~aJ ~a: »Kako je, P.o.br.a?« va~z rece, .da je sada ,dobra P.artiz~i srca ~ veseloga, · N.e bo;e se dwsmanina svo~a Ku,~ .!!at{ idu v.es.e/0 (Jjeva)u: Dusl7f"anz'!!u. ~cute zadavaju. Partzzanz bzh golih ruku Sad zt; rnjima kanji top; vukw Mno.gz n~ je izgubio f{lavu,: ' Dok. ste~os,e tu r.atnilku slavu Pw:tzz~z nemaju tehnike, · Alz rzute te naSe krvnike. Lam !{ade u gori vrebaju A s.a_da ~h iz grada tjera/u. Partzzanz !ani su se krili Sa~ b~kose tqj ZaPadno/ sili. Avzom baca7u letke Za ~dgo;'O: oni na ~jeg metke. P arttzam zz ·ODe vrleti Nau.Cit Oe faSizam bm:n,eti Da nef.e u naSe f;.alati ' Koru_ hl~eb.a .na.Wt ot~ati. Partzzan; .od naSih .r?:ora, Sa r.avn~ce, od sinj,e..ga morra Stima svaki vrlo[{ druga svoga Kao _svo15a, }r;zta rodenof!.a. ' Partzzanz u: cete u lmjif(e Kad smirite te ratniCke ·br·if!;e Pak ~e ~aSi mladi /Jrolitati: ' »Ta ]e l taka(( starije Pitati.. 8 »Dalmatinka u borbi<< br 2 · 216 · - 3 l'fia· . . 2iv'le majke radnika, seljaka, P.osta mmoga majka Partiza:nka. • z n; 1943.; str. 13. b.anica SekuliC Otkako sam stupila u organi"aciji.I· AFZ proSlo je pet mj.eseci. Ti -su mi mje·s·eci tako prosli, kao pet dana. U tome seljackom radu i uvijek napetih Zivaca, rijetko koji dan prod.e, da ne proCitam neSto o naSoj borbi i sam om radu AF.Z. NaSi seoski sastanci, CitanJe i prouCavanje materijala, najsvetiji mi je zadatak i tome danas polaZem najviS·e paZnj.e. Znain, da Sto·god i'adim, ako Sijem ili sadim, od svega maZe drugi da ubere plodove, ali od mog uCenj a ne maZe nitko osim mene. Od onoga dana, otkada .sam organizrrana, u meni je presta-o svaki ·strah p.red zloCinaCkom bandom i Cim viSe radim, tim man)e. p"ed njima stradam. Drage .drugarice! Nemojte si nikada utvarati neki strah, jer mi nemamo Cega da se p1aSimo, kad poSteno radimo. Pa ako m~ne za ovaj moj rad zadesi bile 'k::tkva kazna od neprij atelja, pa i sam a smrt, 'Znati Ce sav po.Steni narod, ·aa sam pala zato, Sto pomaZem bo-r.bu, 'rooja se vodi za ·bolju i sretniju buducnost svih potl<>cen1h i ugnjetenih naroda u na.Soj zemlji. Ako ..se d.esi, da naSa hrabra vojska pro!azi preko vasih S·ela i da je koji drug sluCajno ranjen iii holestan, nemojte· sjesti na prag svoje kuCe i .plakati, ve·C mu sa najveCom brzinom i spretn1].8Cu prite·cite u pomoc i dajte mu sve ·sto je potrebno. To hi morale Ciniti i u on-om sluCaju kada ne bi irnale sv-ojih organizacija. Mi sve znamo, da nismo nikada imale ni'kakvih prava, osim prava rada i te·glenj a, pa kada danas naSi drugovi u nama gledaju ravnopravnog druga, moramo znati, kako i zaSto se borim·o. Neka svaka od vas promir sli, kako je divna rijeC ».Sloboda« i da nad slobodom nema ni.Sta dragucijenijega ni IjepSega na svijetu. Borimo se pod parolom: Svi u front - sve za front! je trebalo spasiti. Bez ikakvog cekanja, jer njihovo je srce hila previSe milostivo i vj:erno, Pierina sa ostalim drugaricam.a uputi se na oznaCeno mjesto. S licem mirnim i srn-ijeSkom na ustima, ispunJena Zeljom da bud.e na pomoCi ranj enim borcima u Casu kada su u opasnosti, u trenucima njihove bali, pod kiSom nepri.jateljskih ubojnih zrna, hrabre drugarice na ~elu s Pierinom spaSavaju drugove. Ranjeni drugovi su hili .spaS·eni, ali Pierina i Zita platile su svojom krvlju Zivote .s:vojih boraca. J edan je rafal pogodio drugaricu Pierinu u obadva boka i ona je pala te.sko ranj en a. Drugi je metak pogodio drugaricu Zitu. Pierinu smo .naSii na jednorn polju m,edu cvijeCem - cvijet me·du cvijeCem - u potoku krvi. Zitu smo naSli nekoliko sati kasnije mrtvu sa blaZenim podsmjehorn na usnarna. fa go® PALE SU SPAi'!AVAJUcl RANJENE BORCE lz »lstranke«. ,glasila Obla~nog .adbor.a AFt za Istru br. J1 U jutro 30. juna nasa je I. Istarska brigada »Vladirhira Gortana« juriSala na neprijateljski garnizon i zauieli ga, T_ri sata su naSi borci pucali bez prestanka, neprijatelj je imao ranjeni-h i ubijenih, kasarna je bila zauzeta - naSi su horci pobijedili. Na poloZaju kod Gorice treCi se bataljon povlaCio, j.er je do.Sla vijest da dolazi nadinoCniji n.eprijatelj. Neprijatelj se priblizavao, ·a na polozaju su. ostala dva ranjena dri.Iga. Njih ))Istranka(( br. 1, 1944. g., glasilo AFZ Istre. PoCinje izlaziti 1t srfmju 1944. g. lzaSa.o samo jeda:n broj. }}Goranka((, List je iz.dao AFZ za Gorski Kolar. u travnju 1945. g. u .Cast Prvog kongresa Zena Hraatske. . 217 �Clan. Ranjena le.ZeCi na krevetu, ne plaSeCi se smrti, koja je d·alazila, Pierina je i.zrazila zelju da bude pokopana u jarko crvenc>m odijelu. Nj.ene su oCi bile upravljene na onaj dan pobjede i slobode. Drugarice Pierina i Zita ostavi'le su nam na bdzi svaka po dvoje male djece. I mi Cerna se .brinuti za njih i odgajati ih ta.ko da jednog dana :znadu osvetiti nevinu· krv njihovih majki. Mi ·drugarice se zaklinjemo da Cerna vas osvetiti, da Cemo izvojevati .slobodu- narodu i vaSoj ·djeci, :za koju ste vi dal·e svoju krv. Ne cemo zaliti zrtve, a kada dode onaj Veliki dan, znat Cemo da sma odgovorile na vaS poziv. Lz/cija predsjednica seOskqg AF2 i ostale drugarice 1 Pierina Vrbanac i Zita VlaSiC KThOZ NASE LOGORE lz ,»Z.ene zbjega<<, glasila AFZ zbjega iz jugoslavije 1944. g. br. Z-3. ))Goranka«, str. 17. I " •;. ·-1 TeS·k·o ranjenu Pierinu prenijeU smo u nj.enu kuCu. Ni u pos'ljednjim ·Cas.ovima nije ju ostavljala misao na borbll'. Govori.la Je o tom da se nna mora j.o-8 boriti, ruSiti ceste i m·ostove, da sprijeCi pre1az neprijatelja. Njezina konjada, koja se je cijelo vrijeme nalazila uz njen krevet, rekla joj je: »VidiS, Pierina moja, Sto nas je zadesiln, kuda smo iSle traZiti smrt.« .S P'O·gledom upravljenim da]eko, sa tr.epteCim i blijedim usnama Pierina je od·gav·orila: »-Istina je, ali sve je to za slobo.du, sve je premalo dok se ne da Zivot. J a ·sam zadovoljna umrijeti, -samO mi je Zao Sto se ne Cu viSe maCi boriti u:z naSe drugave, Sto ne Cu viSe moCi ulijevati u na.Se drugarice Zeljeznu VQlju za borbom.« To su bile zadnje rUeCi, koj.e su izaSle· iz njenih dragih U'sta, koje je smrt ukocila. Mirna je zatvorila o.Ci. Njeno je srce b1lo puno 'ljubavi za svoj narod, za Komunisticku Partiju, koje je hila Kako j e to cudno. Navikli smo se na ovu pustoS, na ovu jednoliCnu Zutu boju., kao da nam je poznata od praiskana. ... DrukCiie je bilo kad smo onog· ranog februarskog jutra stigli vozom, otvorili vrata sto.Cnng vagona i uiledali... Ugledali beskrajnu sivoCu, kao da j.e svuda naokolo napao snijeg. Ali ubrza, sunce je pokazalo stvarnost. Pustinja se pruZala pred nama, ana pustinja o knioj nam je govo:da pre-ko zbora, na brodu kojim smo stigli u Port Said, drug Palcok. ·Gledali sm·a je rastv-arenih oCiju, boiali se tog Cudna·g pejsaZa, ali Zelja da otpoCinemo makar gdje, poslije dugog, napornog putovanja, nadVladala je sve. Ne Cn da priCam mnago o tome kako nam je tada bilo prf·ctuSi, kako smo se smjeStali, kako navikavali. Svakako, jedna nas je misao rukovodila: partizani savladavaju sve poteSko6e, i mi Cemo -ovu. Kao Sto smo i navikli kroz borbu, da a·d malo stvaramo mnogo, od· IuCili smo pustinju prilagoditi nama, uCiniti u njoj Zivot Sto prijatnijim. .Savladali sma prve pra.Sljive »gibli-e«, ko· ji nas prvi Cas neugodno iznenadi.Se. DaCe· kivali smo no·ve zbjegave, padizali za njih nove logore, p-oki'enuli na rad i on-9 koji su se u poCetku zakukuljivali u ·Satarima i neprekidno lezali. O~posobili smo osoblje za bolnicu, uz pam·o·C savezniCkih sestara, a bolesnika ,ie bilo. Narod je stigao iscrp]ien od svake bijede, kaju mu j.e nanio neprijate]j. Treba!o je sagraditi nova bolniCka od,ie. ljenja. Zaio smo mljeli kamenje, pravili cigie, radili svaki posao ne gledajuCi, da Ii je mu' sko iii zensko. l I ' I l U II. rajonu je srednja Skala. Gledam Formirao se i pjeva.Cki zbor, koji nas je profesare MediCa i KreSiCa kako u Zivom razonadio i 'prenosio duhom u domovinu, dok razgovoru idu u Skolu. Sjetih se da je veCeras · je pjevao naSe borbene i narodne pjesme·: pre-davanje u puCkom syeuCiliStu. Ondje se Rad se danas sve bolje i bolje organizira, uvijek neSto nauCi. Pa i nema veCeri u lngoru sve bolje i bolje tece i kad promatram danas kad se ne odrZavaju iii kulturne veCeri ili Zivot i rad u naSem lagoru, vidim da se prikonferencije omladine iii Zena, priredba kaIiCno doveo Zivat u kolote'Cinu i da se Cini zaliSne grupe iii predavanja. kao da smo g-odinama avdje. Svratih pa kuhinjama da potraZim neke Taka s:lm jutros rano ustala dok su joS drugatice. Vidim, mnogo je pas.la; svaka Svi U· Satoru soavali. OtiSla sam na cesmu da kuhinja kuha za preko 1200 !judi. se umijem·i oPazila sam kako neke Stare Zene, umotane u »pletu«, jer su jutra hladna, Zure u crkvicu pod satorom, jer je blagdan Gospe , od Zdravlja. Javljaju mi S·e srdaCna; poznajemo se sa konferencija Zena. Dobre su one stare drugarice; one na konferencijama ns.;viSe ulaze u diskusiju. Tek ·Sto sam se uredila, kuhinjsko zvono zave na Cai. I najednom Citav je Iogar na nogama. U. brzini se pije Caj i veC se Zuri kud koji, samo neke stariie drugarice, iii majke ostaju da spremaju djecu u Satoru. OZivjela je cesta koja prolazi kroe; Iogar. Dosta mlad·eg i starijeg svijeta ide na rad u bolnicu. u kancelarije centralnag. logorskog i reionskog adhora, ambulantu, radian~. Sko~ Ie i Jogorsku komandu. Grupe djece s torbicama, skakuCuCi, odlaze u Skolu, ko.ia se odrZava, kaa i sve u logoru, pod Satorima. UCiteijice su ve·C tu, dieca ih pozdravliaju, »zdravo drugarice«. Odnos djece i uCitelia j.e srdaCan, drugarski, nema onog pri.iaSnieg straw ha od uCitel,ieve sibe. Okolo ,skolskih satora p"ioniri su izgradili mala dvoriSta i napravili figure petokrake ~vijezde od praznih kutija konzerva. Novembar je. ProSla je straSna vruCina. Borili smo se i sa njom i savladali je. VeC u julu smrtnost djece bi1a je polovinu manja nego· u junu. SreCno smo savladali e·pidemiju boginja, koja je zahvatila svu naSu diecu, taka da su osim par sluCajeva, sva djeca ozdravila. NaSe· Zene ·i ·omladinke, kan i naSi i savezniCki lj ekari, uCinili su sve da s-pase naSe najmlade. Sad su dani ug-odni, dj eca su se oporavila, a i odrasli se osjeCajti svjeZiji, lakSi. Zurim i ja prema ]ogorskom odboru, ondje je veC dosta narada. Svi su uzrujani zbog po.Ste koja j.e· stigla iz dolll:ovine. Ne mogu da saCeka.iu dok se· paSta razdijeli po rejonima. Zel·e Cim prije saznati ·Sta je ·od milih, koji su ostali doma da se bore. A u .satoru AFZ-a Zorka odrzava vee sastanak s dru.garicama. Preko -puta je Sator USAOJ-a. 1Cujem glas Dliska kako nesto priCa nekim omladincima. Valida Ce nekamo skupa na i-ad iii se dc_Jgovaraju za konferen»lena zbjega<( b·r. 5, svibanj 1945. g., str. 22. ciju .omladine. 219 218 �i' '' '. n· ·k b.. J~~oJ e ribaju pod, ciste, svi nastoje da a~ UJI ova kuhinja bude najbolja N . vecu im poteSkoCu stvara Carda je; sea k~~J~ na.n~ftu. Dovoljno je liO minut~ datu t ...a ::;r~ sav ...ern od -Cade. Na sto-Iovima, us t~~r:~ .. J m'7', ze~;e pomaZu kuhinjskom osobl"u IDIJesenJu hJesta slatkisa .. ._ . J. u gra.Ska. ' , crscenJu riZ.e Svako J"utro v:o d" · . rm sv'OJU malu u · d · . . · stamcu na k . D JECJU r d 'rk upan]e.. rugarice l<oje onaje a e. . ve I o~ 1Jubav1Ju peru djecu, pra·Se ih oblace, . dok Im druge diJ" ele ml·. k 0. • IJ€ 1 • Tu Je u blizini i logorska ambulanta Opa zam da tu "Ceka ~a red mnogo manje n.arod; ne~o u pocetku I za vrijeme vruCine OpaZa 0 ;: ~~ ~?m~ da s~o. se aklimatizirali: Manje . . es I... o Pe>J avila se nova bolest, a to Je nostalgiJa za domovinom Otk d "I · a namse poe·~ ~ ~slob~dati do-movina razbolili od ceznJe za povratkom. smo se A ip~k, po.red svega toga, radimo ka·o da s~·o ovd!~ za stalno, jer znamo- da se moramo ~rrpremrtl da u domovini-podvostniCimo svoJe s-nage za obnovu zemlj,e. kom~a~up~~t ambuJante nalazi se logorska . n a. .u. su naSe radionice. Tamo smo ?~h napravJti ·ormariC, pa smo ta•ko Zorka ~.Ja,_par puta p:r:oSetale i pre-gledale 'sve ra ~.omc:. Tu na•iH_ dr.ugovi i drugarice rade j stva.raJ~ sve naJnuZnij.e za po-trebe zb. ~~dwmce,. stolarska, limarska, kovacka, J~~~ Ja-cka, pletwna, postolarska pa c'ak . k c·n ,. ' 1 urars a l e pr:ava cudesa. Skora i.z niSta stvaraju se razni potrebni predmetl OdrZaVaJ·u s · e mnog b · · k No .ro~:u ursevi. 'Svi Zele da neStn nauCe sk~Jpr:Je. su zap?Celi kursevi engleskog i ru~ k og Jezika, zatJm kursevi za nepismene ta·. o da s·u danas skoro svi u na.Sem lo 'oru :p~d .510 g.~d~n~ nauCili ili uCe Citati i pi!ati. .. nogl PO'~~ecuJu ... prosvjetne kurseve na koJima se u.c: p·onesto od svakog predmeta Za?atski kurs posjecuje prilican bro. ?f'1 ~dme. :r;<;' stotine mladih djevojaka pro~ s . · o Je bolmcke kurseve · Rade po b·o I mcama I amb~Iantama; dobi1e su taka ra-dom- unaprede~!e, .dok veliki broj njih ceka da· ode u_ ItahJu l domovinu pomoCi na.Sim . . . Cima. r.anJ€!11PriHCan br~j Zena zavr.Sio je higijenski ~urs. One se _staraju_ oko odrZavanja Cistoc.~ ~ svakom IDJ·estu u logoru. I tako n.a.S Zivot" !ec~; dan prolazimo svak na svom poslu c~r~. na predavanjima i konferencijam; ~~f SJe liDO ...u logorskoj citaonici • A kad ·s e· zavu• ... · cemo u sat?~: i ?olegnemo, tiho· se razgovara~o. -o p·ol,ItlckoJ situaciji, o danu ko'i s prosh, o povratku kuci J mo Svak.?e s~-~j kutiC u..Satoru udesio da mu b ude pr1J atmJI. U. jut:o nas budi kuhinjsko zvono, buka au~~ ~ avlOna, pa kad ne bi zna·o gdje se na ~azis, moga~~ bi ko'd zatvorenih oCiju misliti~ a ~e ...nalazis u nekom prometnom gradu Sav OV~J :~:amor ljudi, auta i avion·a te ka~v'D 'i koJI prolaze kanalom i svakodne~ni rad .. J da nam J. t' · .... Cine e pus InJa manje pusta i osam(iena. Milun Bosiljka Dokument 142 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE OD 27. XII. 1942. 0 RADU I STANJU AFz' lNICUATIVNI ODBOR AF2 ZA HRVATSKO PRIMORJE Dne, 27. XII. 1942. b_u. Okupatora su· susrele J·edan di"o t • I" · sa znaIze ~·o:n l aCekivanjem, da Ce se ne·.Mo a~;: viti na ho;je: dok su ih druge odmah ~oale ... s~ mrznJom. No ubrzo se razvija ja~ ka .':'rZllJ a na okupatora kod SVih zena . Ta.hJani P~?aCkaju sela, pale· kuCe, od~.;;~ u Inte·rnaciJU mnogo naroda, pogotovo Zena~ Prije narodno.oslobodil~ckog pok t • ne u Hrv p . . re a zenekom. . n.r~.o·rJU ...nijesu bile obuhvaCene . ~asovm]om zenskom organizaciJ"om J e d mo Je n S • k · . . . a usa u dJel·ovala prosvjetna· o:·?amzaCIJa »Zenski· pokret«, koja se o- raDaljim ~~zvijanjem partizanskog ni~avala na prosvjetni rad Zena grada;ki. ne se sve VIse ukljucuJ·u n rad ~t·o rata Ze.. ·o VLse mu... ~sim te "':rganizacij.e postojalo je i »H . "k s ara?a. odlazi u Sumu, to se sve vi.Se rad u ' rce<': pa zenske grane HSS, ali te tek tl~vj U radu t~~ 0 · Z~ne po ?·s.talim selima i mj-estima I?ozadi~I preno~i na Zene. nikoga usudjeluju .one ze-ne, koJe. nemaju partizalllJesu bile ·or.gamoarane U pol"t"k ... nima. " t k · I IC om ZlVOtU zene a <>der nij.e.su bile zastupane. Poiz'la- e n J u o k r u n i c e CK KPH · · Od ~am:og pocetka partizanskog I"ata ze.. z ~ r. 4 P. n s t up:' s e f o r m i r a n j u o dne sudJel~J;' u P.omaganju partizana. Jedi' ·a r: ~·en a. Ti odho·ri ¥eCim· dije·lom s·u no .t;a su.sackom l senjskom kotaru .su prestrasene I sa nepovjerenjein gledaju na hoi-- zaduze~I sa sakupljanjem hran€ i odj.eCe·. N3: sastan·Cima odhora cita se part" Izan·sk a Starns220 z . pa, ali to sve bez nekog sistema, tek toliko da se od zena postigne najnuznije salmpljanje hrane i ostale- potrebe, pa prenoSenje is·te na vezu. Tek 25. VIII. 194'2. god. formiran je Ini· cijativni odhor Zena za Hrv. Pi'"imo·rje, u kojem se na1az-e .nsam drugarica. Rasp·odijelje'ne stf po pojedinim kotarevima: SuSak, Ka~ stav, Crikvenica, N ovi, Senj i zaduZene su sa kankretnim zadacima: formirati seaske i opCinske odbare Z·ena i politiCki raditi sa njima. O.d tada se p<>kret vidno razvija. Pred o·dbornioe se postavljaju konkreini zadaci: sakUJJ!janje papira za zenski list, sakuplja• nj-e vune za Carape i drugo. Na ·sastancima odibora radi s·e· prosvjetno, i odbornic-e se· u:poznavaju sa linijom narodnooslobodilacke· botbe. .Sarno je taj rad, tek JJOstavljen na te· melje, blo ometan ofenzivom Talijana na DreZni.cu, i i·stovremenom b.lokado·m se1a. Tu se je osjetila slabost organizacije. No ipak uspijevamo razbiti strah kod Zena, i- unatoC blokade, oddavamo sastanke po selima, gdje se svim Zenama govori o narodnooslobodi'lack<>j borbi i potrebi sudjelovanja zena, kao i o p·otrebi organiiZovanja Zena u AFZ. Zene pisu ne·strpljivo clanke za list i nestrpljivo Cekaju izlaZenje istog. U to vrijeme ne sastaje se ni na.S Inicijativni odbor, posto se povlacimo pi"ed Talijanima i radi poteSkoCa prelaZenja pruge. KonaCno se sa-stanak ·odr.Zaje dne 7. XI. ave god. Nakon mspravljene situacij.e preduzeti su zadaci: Up<>tpuniti seoske i opcinsl<e AOZ povezati se sa nepoveiZ~niru selima, opCinama i mjestima. OdrZ.ati kratke kurs-eve sa Qdbornicama. Provesti sabirnu akciju zimske robe, papira za list i darova za ranj.eni.ke ; pripremiti kotarsku konferenciju sa biranjem kot. odbora. Medutim iako se i·e prodrlo u mnoga sela, nij.esmo uspj·ele formirati opcinske adbore a niti kotarske. Razlog je pomanjkanja politiCki jaCih Zena koje bi se mogle ·osamostaliti na tom radu. Zato ·odrZavamo ku1rs od Cetiri dana u kojem su obuhvaCene .3'6 Zena iz Cetiri kotara. Kurs je vr1o dobra uspio. 2 U meduvremenru izdajemo list »Ptimorku« kojl je primljen od Zena sa. osobitim aduSevlj enjem. Sabirna akcija za ranjenike vrlo d·obrO je uspjela.. OsjeCa s·e sve veCa popu,-. . larnost AFZ, os·obito na terenu crikv·enicko.g kotara. Ali ·sma organirzaciono joB uvijek slab~. Na drugom sastanku Inicijativnog AOZ doneSeni su daljnji zad.aci: rad na formiranju opcinskih AOZ, odria~anje kratkih kurseva -sa svima odbarnicama po pojedinim kotarevima. Odrzati kotarsku konferenciju u Kastvu i pripremiti uslav·e za odrZanje istih i na ostalim kotar.evima. Provesti sabirnu akciju darava za Novu Godinu borcima VI. i XIV. bri.gade i drugu Titu. Izabran je uii izvrsni AOZ, koji je sastavljen ·od pet dmgadca i sastaje se svakih td nedj·elje, dok se sil"i odbor od 9 drugarica sastaje svakih sest nedjelja. To je uredeno. radi ·poteSkoCa za sastanke, jer su ter:eni vrlo daleko j.edan od drugoga, a nas teren je uglavnom j{)S neosloboden. J edina -ima neSto oslobodenog teritol"ij a u kotaru Senj i kotaru Novi, no to· je tek nekoliko sela. Rad je podijeljen po s·ektorima tako, da je svaka drugarica za jedan sektor: paliti.Cki, organizaciani, agit-prop i ekonomski. Drugarice su ob~yezane pisan:fem Clanaka za list. Rad na tim zadacima je u toku. Sa,birne akcije se privode/ kraju, a prov-odene -su sa velikim uspjehon\ k<>o i zimska kampanja. Taka reCi nema kuCe, koja nije .dala ia tu akciju pri!og. Tocne podatke o sakupljanju j-oS· nismo sredile, no to Cerna do. kmiferencij e u.Gini ti. 3 Dana.Snje stanje ·organi.zacije je 38 raznih odbora sa 307 odhornica u 124 sela, dok jo.S 140 sel3. nij.esu. obuhvaCe·na. Broj Clanica jaS nije ustanovljen, jer se drugarice ne znaju ·snaCi., koje Zene .treba smatrati Clanicama, da li samo Zene koj·e pomaZu, iii imade kakovi~ -obave.za, koje moraju Clanic·e vrSiti, a da se -smatraju takovima. Taka su ti podaci nepotpuni ... Zene sa oduSevljenj·em prate narodnooslobodilacku. borbu i uspjehe parti•ana. Linija narodnooslobodilacke borbe objasnjena je svuda taka, da .Zene shvm2aju potrebu stvaranja Sirakog antifaSis·tiCkQg fronta svih rodoljuba. Okupatora mrze, jer ib p!jacka i zatvara, pali ku.6e. U novljanskom kataru, opCina Bribir, strijeljali -su Best Zena, kad su i.Sle na vrh gore po smSanj i to u dva navrata po tri Zene. Sad ih Z.ene jDA viSe mrze. Raskrinkavanje ustaSa i cetnika i njiho:.. ve i~zdajniCke rabote vrSi se, s;;tmo- jaS ne u dov<>ljnoj mj'eri, jer djelovanje tih bandi je priUCno jako- na naS.em tereil:u, osobito na Susaku, gdje je centar c~tnika i bij.ele garde. NaroCito osjeCamo P'Omanjkanje politiCki sposobnih drugarica, koje bi samostalno mogle raditi, no to Cerna· nastojati da izgradi... mo putem kurseva. ToCnij.u sli'ku o 'Organizaciono·m stanju naSe organizacij•e dale -smo u prilo-Zenoj tabeU, no napom-irije-mo. da svi ti po-daci joS 221 �' !-.- • • I UIJesu sasvim toCni, jer je svaka drugarica uzimala drugi kriterij za podatke. T-o Je ukratko slika stanja na,Se organizacije. A:ko· vam trebaju joii neki podaci, obratite se· potno'Vio, pa Cemo vam po~lati. 1 Do·kument se nalazi u arhivu CK SKH. Kurs .i'e odrZan kra jem studenog ili poCetkom prooinca 'll Krmpotama, u selu Jabukovcu. Zene su bile iz -kotaxeva Crikvenica, Novi, Senj, SuSak. Takoder su uCestvovale jedna drugarica iz Li.Ca i · jedna iz FuZina. Nekoliko Zena iz kot. Novi i Cri-kvenica bilo je sa neoslobodeno1g terit-orija. Na kursu je Ru.Zica TurkoviC driala predavanja o s-lijedel:im temama: I. His.torija radni-Ckog pokreta, 2. Ciljevi _i zadaci NOP, 2 rli Sa drugarskim pozdravom Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Za Inicijativni od'bo·r AFZ Hrv. Primorje 3. Uloga i zadaci AFZ. Predavanja su drZana prije .podne, a poslije .podne -se materijal s drugaricama ponavljao i -dis·kutirao. Kurs j·e tra jao oko Cetiri dana i dao· je neoCekivwne i-ezultate. Pokazalo se da su Zene lako pamtile i dobra s-hvaCale - naroCito mlade, i da su nakon toga vel:im dijelom bile u stanju <la se aktivno angaZiraju u samostalnom radu sa drugim Zenama. 3 Misli se na I. zemaljsku kornferenciju AFZ za Hrvatsku, koja je trebala da se odrZi u sijefuju 1'943. g. -Dokument 143 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFft ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 28. XII. 1942. POVJERENSTVU CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM 0 OSNIVANJU INICIJATIVNOG ODBORA AFz1 Povjerenistvu CK KPH za Slav-oniju i Srijem Po savjetovanju P·ovjerenstva CK KPH za Slavoniju i .Srijem, osnovan je Inicijativni Antifas.istick.i Odbor .Zena za Slavoniju i Srijem? Duznost i zadatak toga odbora je da obuhvati organizadono sve Zene, koje .Zive na terito-riju III Operativne zone, bez razlike na vj.ersku i politiCku pripadnost, te da o.d tih Zena stvori Zene antifaSistikinje, koje Ce shvatiti zadaCu· i ciljeve Narodnooslohodilacke borbe i da u· toj borbi aktivno su-djeluju. Taj novoosnovani odbor na teritoriju mtSe Zone, tre:ba tnCno da uputi z,ene u to, tko su neprijatelji, a tko prijatelji narodnoos,lobodilacke borbe. Narocito tmba .da im tumaci i da bude budan u pogledu· cetniCke rabote•, jer teSko ekon,omsko stanj e kod nas maze da bude jedna od vaznih cinjenica, koje bi ti banditi mogli .da iskoriste, te da se u to-me pogledu pnsluZe i Zernama. U pogledu ~organiziranja Z.ena, podizanja politiCke svijesti .Zena, naS odbor uCinio je slijedece od 25. XI. do sada: 1. Stvoren je Kotarski antifa.MstiCki odbol Zena za srez Pakrac. On je razdije1jen u 4 opCinska odhora, a obuhvata sva ana se-la sreza Pakraca, koja su na oslohod.enom teritoriju. 29. XI. o. g. odr?an je kotarski sastan"k Pakraca, gdje su date upute i direktive za rad. 2. U Daruvarskom sre-zu fo.rmirano je 9 odbora, t. j. u tome srezu post-ojali .su samo fiktivno odbori jo.S od mjeseca februara. Ti odbori nisu ni-Sta radili politiCki, kao ni na kulturnom podizanju Zena. Tek sada, ovih posljednjih mjesec dana, pristupilo &e radu, uCHo se Zene da s•e redovito- sastaju, da daju svojim SUJstancima sadr.Zaj, formu i. konkretne zadatke. Tih 9 odbora Cine 2 opcinska, a naiaze se na neoslobodenom teritoriju. 3. U Kotarevima Nova Gradiiika i Novska postoje AOZ u svim ·selima. Iako tu postoje odbori, niJe se radilo sa Zenama niSt8. politiCki ni na podizanju kulturnog niv-oa. Zene su mnoio radile i pomagale na:rOctnooslobodilacku borbu, ali sv-e to nije imalo organizacionu f·ormu i pove,zanosti. Tek u posljednje vrijreme, t. j. pro.SJi mje-sec, pristupili smo praviinom radu u tim kotare.. vim a. 4 ..Srez Slav. PoZega ima u svim selima AF.Z. Prije kratkog vremena pastojao je tu i kotarski AOZ, ali je naletom re·akcij-e rasprsen. Ovaj po&ljednji 11. mjesec pristu.pi!i smo po.novo formiranju Kotarskog AOZ. Konferencija i biranje odbora, trebalo j,e da bude 3r0. XI. o. g,, ali .drugarica odgovorna za taj srez radi joS i po drugim duZnostima, te nije mogla da priredi konferenciju za gore spomenuti datum, taka da se odgodi!a na 10. XII. o. g. Ostali krajevi su nam potpuno nepoznati po radu AFZ. Ovih dana ocekujemo izvjeStaj iz VivovitiCkog i 'OstaJi.h kraje" va. OpC-enito moZe se reCi, da su Zene svagdj.e, u s~vim krajevim-a, pomagale bo-rbu p1e.tenjem Carapa, spremanjrem hrane za zimu, pranjem rublja za partizane itd. Sve te zene su vrlo dobar materijal za rad; Zeljne su .znanja i pismenosti, a poStene su i odane. Mi kao Inicijativni antifasisticki odbor Zena m·ogle smo jo.S vlS·e uCiniti kroz ovih mjesec i neSto viS-e dana. Ali tu moramo da stavimo ·samokritiku i objektivne uslove za ' garice otpasti, bit 6e u odbor kooptiran.a takav rad. Sam izhor ~ianica Inrcijativnog jedna drugarica seljanka, a u ?uduce. radlt antifaSistiCkog odbora Zena za.. Slavonij~ i Cerna na tome da u Inicija.tivm koop!rramo .SriJem nij•e bi-o baS sr~tan. n;r;Je d~.uga::ce orie drugarice seljanke, ko-Je s·e pokazu dosu Slovenke, od kojih Jedna. niJ€ p_riJ_e ?!s~a voljno akti,vne, poStene i odane narodno'Oslo~ politiCki radila, a usto je rmal.~ I Jez.I.c~Ih bodilackoj borbi. Buduci da. nemamo ~adm metnji dok je druga hila kr:oz CIJe~o vriJeme aktivistkinja, duZnost nam J€' ~a o-vaJ vrlo_ ~nlesna: Ostale· dvije drugarioe su vrlo· mlad·e mali i oskudan kadar osp-osobrmo za r~d. aktivistkinje, te se nisu. mo~le u s~.e~u d_a Taka smo ovih dana otpoceli k';'rs AFZ. _To snadu po konkretnim pltanJima. ·CIJell Im- Cem·o raditi i u buduCe za pod1~anJe n~s-eg cijativni .odbor prema tome nije .se m~gao aktiva. Ovaj mj.esec po-Cet Cemo 1zdavab prsam dovoljno da snade u svojim d_u.Znos_tima._ . l'st za Zene Slavonije i .Srij-ema. U mno.• Taj rad je kod nas vrlo mlad. Nismo l';"~le Vll s·elima zapoCele -smo JO.s ~ro- w · c gim .r mJes.e u- tome smislu dovo.ljno iskus~':a·. Za~·ac~ c:~ sa analfabetskim teCajevima, J:r J·~ neprssto organizaciono nrsu nam ~~11 Ja~m. To ~ meno.st kod nas vrlo bolno pltanJe (80% vidi i u tome Sto· smo, ~is_Iecr ~a. J.e to ~as~ Zena). Unutar -samog- Inicijativr:?g od.~ora duZnost, pokuSavale poc-eti radrtr I ~ p..wm- Zena za Slavoniju i Sr-ijem postoJ1 part1Js~a ·ma da smo veC zamiS-ljaJ.e ·otvaran]e sk~Ie j~dinica, koja do &ada . n.i~e .hila, a ona Je . ~\zradbu poCetnica za Pionirske Skole. S ~1~ odgovorna za sav rad IniClJatrv?.og .AF~. Poradom p:fe.stale smo p-red 10 ~ana shvativsr vj·erenstvu CK KPH za ,SlavoniJU l SnJem. da to nije naSa du.Znost. Nrsmo ~e m?gle p S Javljam vam najnoVije promjen~ u ovih 10 dana dovoljno da snademo l radl toga Sto po radu AFZ nismo imale· _m~akvog radu. I~icijativnog odbora AF~; Odbor Ima konkretnog materijala (referata, »~en.e .. u 6 CI3.nova Trl su ·ostale u sredistu, .da ruk?borbi<< >>Rijec zene<< i t. d.) Tek po~·IJednJlh vode kur~om i da se pob'rinu ~a _izdav~nJe dana dobile ·smo taj materiJal. Oslm toga -Z·e-nskog_ Iirsta »Udarnica~,- koJI _Je. vee u ovdje kod nas u .Slavoniji nij·e se dovo1JnO Stampi. Tri ostale drugance upu.ce~e .'~u ~ shvatala vaZn,Ost takve jed~e masovne orga- tri Okruzna komiteta da pomognu. P~;ti~~k?J . ... nizacij-e. Po-Cetlmm mjesec~ d-e~embra. -odr- organrzaCIJI prl· osnivanju Antrfasisbck1h ·~ 0 o-d.bora .Zena i to od se-oskih pa n~ V1Se. n~ .Zali smo . sastanak sa drugovrma 1Z Pov]erenstva CK KPH za Slavoniju i ~rije.m. Tu smo su dobile konkretne upu te, a I~ to taka • . dobili Siroke upute i nove d1rektlve za rad, o·k ruiZni komi'teti ' kojima .su upucene. Sada ' · k 12 Ce.. . II. 'kurs • kaJ·i Ce rmab o o u taka da nam j-e organizacija i .r~~ ~F~ mn~­ pnCITIJe 3 go jasniji nego prije. Sam Imc1~~ti~n1 ~~h­ snica. faSistiCki odbor Zena za Slava·nrJU 1 ~-riJem Smrt faSizmu - Sloboda narodu! bit Ce ovih dana pl'leformi..ran. Neke ce dru1 Prijepis dokumenta nalazi se u arhiyu CK SKJ;!.I ... f . Oblasni odbo-r AFZ za Slavo~iju mct]a tVUI b 1 'bih komumkai Srijem bio joe nek~ vrij-emeO, hr·og .sa db AFZ za cija i veza, ustvan :samo asm o or .. . . . . avale sru ga: Mara 'NikoliC, pr;dS~avo:nlJU,Ba ·stkmlKraiaCil:-Beba tajnica i odbormce: s1edmca, ost l a ·s T Zmajil: ' DuSanka OstoMaj.a Tankez-Koma:r, ;.m' Ja 'iC i dru,g-arica Antont]a. . . _, .... .1 3 Izvjdtai _ie pi·sala Beba KnJanc. Dokument 144 SJEcANJE NA NADU ANTONic Clanak iz })Primorke<<, glasila Ok.r. odb. AFZ za Hrv. Primorrje, br. 6. svibanj 1943. og Hrvatskog Primorja. Drage di'ugari~·e~ Drage drugarice i Clanice . . naSa !ronte·! ~ ,~ko mi je bHo odluCiti se na t?, o-stavrti Citale smo u pro Siam bro~u. na~e· »~n-~~rke« k~Cu i g.ospodarstvo, ali ipak nisa~ o~-~­ lim junakinjama Dan1Cl lVI:lha1JeV1C 1 stala j-er me uvijek .Zelja vukla, da sto vi-se ~ip~ntoniC. Kad sam . Citala C~anak o t~~ prid~ne-sem naSoj borbi. J ednog sam ranog palim drugaricama, suz·e .su IDI navrle jutra otputovala. N a putu _sam se :Sastal.a ~~ oCi guSilo me neSto u prsima. Ne·d~vno- s~m pokojnom .(Iruga-ricom Danicom. Mlada Je . se ~ njima upoznala, a preko njih i s prav_rm djevojka puna pol eta . za borbu; veselo Je drugarstvom. . . koracala' pred nama. I _nak_on dva_. dana- pu~ ProSle godine, poCe~kom n:Jeseca prosin- tovanja stigle smo na ~odred.eno ~~esto. ~a . d • ·a· se kurs za AFZ u Jednom oslobo- kad }e zapocela ol:mka, eto dolaZI 1 pokoJna · • l't' "k ca, o rza denom mjestu. P-ozvale ·SU nas ?ase po _1 IC e Nada .sa svojom grupicom drugari~a~ Sada 1--adnice da dod-emO i mi Zene IZ neos,Jobo~-eI l'!a- 223 222 �nas je bHo preko 30 druogarica. Obuka je trajala samo Cetiri dana. Lijepo nam je bilo. Mno.go -smo nauCile, a naveCer daSH su k nama drngovi pa se plesalo i pJevalo partizanske pjesme. Nasa ie draga Nada uvijek otvarala pjesmu. Kufs je a;avrSi,o, i mi smo krenule kuCi. Mi smo iz pnzadine pnSle naprij<ed, da Sto prije stignemo kuCi, a pokojna nas j•e Nada pratila. Nikad ne Cu, drugarice, zaboraviti ono mje.sto, gdje smo po-Cinule, i Nada je jednu jabwku razdijelila na 7 dijelova. Tu smo se rastale s pokojnom Na,dom. Palih drugarica viS·e medu naina nema, ali uspom·ena na njih_ jaCat Ce naSa srca. -Slava im! Odbornica AFz iz sela N. Dokument 145 OKRUzNICA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA DALMACIJU 0 PRI· PREMAMA ZA OBLASNU KONFERENCIJU AFz' Drage drugarice, ,! ,, r: ., r'l ! ' i 1 l.'!i !' 1 ~i '11 ;I 1 ~i i 'lr' · Kon:fierencija Ce nam donijeti ogromne koristi, dobit Cemo uvid u organizaciju na narodnooslobodilacki pokret u Dalmaciji cijelom podruCju Dalmacije, izm}enit Cerna zahvatio je citav narod . .Sve sto je posteno iskustva koja smo st~kli u radu kroz 18 mjei rodoljubivo, hori s•e protiv ·okupatora i nje• seci narodnooslobodilackog rata i koristiti g-ovih slugu, narodnih izdajica. se njima. Drugarice jednog okruga upo•znat · Zene Dalmacije takod·er su masovno pri- Ce &e sa poteSkoCama i problemima u radu stupile narodnoj borbi i aktivn.a uCestvuju drugog -okruga, sa svim ned-ostacima i manju razbijanju neprijatelja. Dokazuje to nji- kavostima u do&adasnj-em radu· u buducim hova juna·Stvo, koje se oCituje u preno,Senju zadacima. hrane, robe i oruZja, u sakupljanju za voj~ Da hi k;onferencija ui-stinu ispunila svoj fiku, u izvrSavanju svih zadataka i duZnosti zadatak i urodila ze]jenim plodom, potrebno koje se pred njih postavljaju. je da prethodno izvrSimo sve nuZne pripreBorhenos•t dalmatinske zene, aktivnost i me. Mo-ra nam biti j-asno, da k·on:ferenciju mas·ovni heroi,zam doSao je do izraZaja na odrZavamo zato, da nam ona "dade---pravu Zemaljskoj konferenciji2 koja je to jasno sliku stanja i da na ,osnovu toga moZemo pokazala. Ali Konferencija nam je joS ne·Sto postaviti plan •a buduCi rad. Stoga je porekla: da dalmatinske zene ucestvuju u bar- trebno odmah po primitku ovog pisma pri· hi neorganizirano, da naSa .organizacija joB _ stupiti pripremama oko njen~g odriavanja. nije uspjela da sve Zene organizaciono obuKonferencija Ce se odrZati polovinom hvati i or-ganizovane ih pove-de u borbu. Stoga veljace na oslobodenom teritoriju. Dalmacije Zema}Jska konferencija pred nas p-osta- j·e. Smatramo da je prema ·sadaSnjem stanju vila: uCvrSCenje, povezivan}e i omas·ovlj'enje organizaciJe AFZ kod nas ovaj rok potpnn<> ,naSe organizacij e, kako hi i mi u Dalmaciji dovoljan da hi se ona temeljito pripremila. mogle ispuniti obav-eze prema narodnooslo~ bodilaCkoj borbi. UCvrstiti ·organizaciju, osa1. Pripreme za konferenciju: -- mostaliti je i postaviti je na .Siroke temelje Da hi konferenCija uspjela i dala zeljene moCi Cemo riajbolje na taj naCin, ako pripremimo konf.erenciju za Dalmaciju. Konferen- rezultate, treba izvrSiti Citav niz pred·radova cija ce dati najbolju sliku stamja na,sih or· i dati se Sto intenzivnije na posao. a) U prvom redu treba odciati konferen· ganizacija i ukazati nam na buduCe zadatke. Ona treba da pokaze koliko su zene Dalma- cij-e svih niZih organizacija, -od seoskih i cij-e, koj e masovno u.Cestvuju u narodnooslo- mjesnih, opcinskih i kotarskih do okruznih, bo-dilaCkoj borbi, uz svoj narod i njegovu te izvr.Siti izbore za odbore, u kojima Ce biti tesku i krvavu borbu. Treba da pokaze da drugarice, koj.e uZivaju povjerenje u BiroZ·ene Dalmacije vide zaStitnika -jedin;o u na- kim redovima Zena .. rodnooslobodila-Ckoj vojsci, koja se bori za .b) Najprije treba odciati seoske i mjeslobodu cijelog naroda, pa prema tome i nas sne konferencij.e i obaviti izbore Sto je mo. zena. Konferencija t~eba da ispolji onu guCe vi.Se na d·emokratski naCin. Naravllo, ogromnu ljubav i povjerenje u Kom. partiju, treba to uskladiti sa uslovima ilegalnog rapod Cijim su rukovodstv·om Zene Jugoslavij-e da na neoslobodenom· teri.toriju, Sto nam sa digle svoj glas i ustale u borbu protiv zlo- druge strane ne .smije biti prepreka. da se cinaCkog okupatora i njegovih izdajnickih to izvr.ili. Na tim konferencijama treba ujeslugu. dno izabrati delegatkinje za opcinske, kotar- ske ltd. kon:ferencHe. beiegatkln]u po moguCnosti biraju s.ve Zene. Ne smije s-e desiti, da s.e taj i~zbor vrSi samo unutar -odbora. c) Konferencij a treba da saddi. slije.de~! dnevni red: 1. politiCki referat, 2. IZVJestaJI delegata, 3. or·ganizacioni refe-rat i postavljanje zadataka, 4. biranje od,~ora: Kao posebno pitanj,e treba da bude p1tan]e kampanje za snabdijevanje narodne vojske. Izvjestaji delegata treba da sadrze podatke :_> P?· litiCkoj situaciji, teroru okupatora, d~zanJu naroda, radu. Zena organiziranih u· AFZ. U izvjestaju a radu treba zahvatiti ~ulturn~: prosvjetni i politiCki dio, rad u IzgradnJI narodne vlasti i na &nabdij-evanju fronta. d) u odbore treba da ude sto veci broj zena kako bi ih se &to vise politiCki izdiglo i izg~adilo. za rukqvode-nje- ra·d·om u po:zadini. Seoskj,~J.t~·!Phrsni -odbor~ neka broje 7-----:_9,_ opCinski do_ 11, kotars1n do 15, a okruzn1 .d.~ 21 clana. To bi bio .siri odbor (plenum) kOJl bi se povremeno -zajedniCki -sastajao. Osim toga, tre,ba izmedu njega izabrati lica za radni odbor (vrijedi od opcinskog d·o akruZnog od.bora), od njih 5-9, koji se mora re-, dovn-o svakih 15 dana sastajati' i rjeSavati sva pitanja organizacije na njihovom podruCju. U kotarskom i okruZn-om odboru treba pored radnog odbora izabratl sekretarijat koji bi se- morao .Sto CeSC-e sastajati, pa i svaki dan ako je potrebno. Jasno, da sve ova treba, uskladiti sa politiCkom situacijorn u dotiCnom kraju i ile,galnim uslovima rada. U mje-stima, gdje ima neprijateljskih snaga, radit Cemo drugaCije. Ne Cerna o~?o~·e birati putem Sirokih konferencija, n1tl- Ce oni biti tako Siroki. ·Spijuni u jednom mj-estu ue smiju nam biti zapreka za taj naCi-n biranja veC 'Zajedno sa ostalim organizacijama n'arod. -oslob. fronta moramo nastojati da tu gamad sto prij.e istrijebimo. e) Konferencija treba da danese rezoluciju koja Ce sadrZavati 1. naglaSavanje J??litiCkog momenta, u kojem se konferenci-Ja odrZava, 2. uspj,ehe_ u radu obzirom na zadatke AFZ u narodnooslobodilackoj borbi, 3. neusp}ehe, propuste i nedostatke i 4. daljnje zadatke. f) .Sa konferencije treha slati pozdrave naSem glavn-om odboru, Antifa-SistiCkom Vijecu AVNOJ-u, Vrho·vnom komandantu drugu Titu, KPJ i KPH. 2. P~odaci potr,ebni na pokrajinskoj ~onferendji Na pokrajins'ku konferenciju potrebno je da dodeote sa -slijedecim poda'Cima: a) "Stanj'e organizacije. Pod tim mislimo na broj odhora i odbornica te broj organizacijom obuhvaC-enih Zena~ b) rad odbora - izvj~staj o broju i redovitosti- sastanaka odbora i Zens'kih zborova·; o politiCkom radu u odhorima i Sirim sastancima; o kulturno prosvjetnom radu. Posebno istaCi postotak nepismenosti, i Sto se u tom pravcu uCinil-o; broj Zena u partizanima (borci, bolniCarke i p·o radionicama), pomaganj-e frontu, akcij·e, sabiranje, radne i borhene .grupe itd. c) broj zrtava fasistic'lwg terora (zene, muSkarci, starci i djeca), oblik terora i ~a­ silj-a nad pojedincima, broj interniran1h, sudenih i strijelja:nih, broj popa]jenih i poruSenih kuCa, koliCilla opljaCkanog i popaljenog materijala, oznaka onog tko je vrSio ta zloCinstva - ·okupator, ustaSe iii Cetnici, iii oini, koji -su za to znali, a nisu ni-Sta poduzeli da to .sprijece. Ovi podac1 pod tockom c) potrebni su AVNOJ-u, kako hi se poslije pobj,ede moglo kazniti sve narodlle i·zdajice i prav,edno suditi 'ZaC-etnike ovog nasilja i klanja. 3. Delegati za pokrajinsku konferenciju. P.otrebno je vee sada promotriti dobra, koje dru1garice dolaz.e u- obzir kao -de,le-gati za po!krajinsku konfere·ncij-u. Tim -drugaricama treba odmah posv·etiti punu pa.Znju, kako bi one uistinu mogle zastupati svoju opCinu, kotar iii okrug. Kao delegati dolaze u abzir dru•garice iz opC., kotarskih i okruZnih adbora. Smatramo da do- odrZavanja pokrajinske ko.nf-erencije vi moZete odrZati sli.jedeCe koilferencije-: da izvrSite sve p'ripreme, kako hi prije pokrajinske mogle odciati vasu okruZnu konferenciju. PoSta nam z.bog danaSnjih uslova ra-da nije mo-guCe na konferenciju pozvati veCi broj Z·ena organi.ziranih u .AF.Z, poslat C-ete odreden broj delega:ta. Iz vaseg okruga potrebno j.e da pripremite i poSaljete najmanje 3-7 drugarica delegata. U koliko su ~e­ ne i·z mjesta, gdje ima neprijateljskih snaga, treba paziti na to da se njihov. i~Ia;ak dobra pripremi, kako bi ostao neprimJecen. N eophodno je pot reb no da iz okupiranih. gra: dova, u prvom redu ve.Cih, dodu d·ele-gati, all se ne smije .desiti, da im povratak bude onemo.gucen. Zato i njihov broj uskladite sa po· teSkoC.ama, na koje bi mogli naiCi. 4. Ishrana za vrijeme lwnf.erencije Konf·erenciji ce pr1snstvovati preko 120 delegata. Stoga nam se nameCe problem ishrane za vrijem·e nj-enog odr.Zavanja. Inicij ativni ·odbor C_e tu brigu preuzeti na sebe, ali je potrebno da nas i .sve organizacije u naSi·m okruzima u to-me potpomognu. Treba na svim zborovima i sastancima popularizirati naSu konferenciju i njen znaCaj, kaiko I 224 15 ltene Hrvatske u NOB 225 �hi Zene shvatiie n]enu valnost. Poirehno J.e vee sada stvoriti fond za prikupljanje hrane i novca za ,odrZavanje konferencije (koja Ce trajati 2--3 dana) i da sakupljeno sa]j.ete ~asem. odboru. Ako pravilno pristupite rj·e~avanJu ovog zadatka, Zene antifaSistkinje ce se rado odazvati naSem pozivu i uCiniti sve sto budu mogle, kako bi i one pridonijele nesto za uspjeh I. konferencij.e zena u Dalmaciji. List Po!ito se jos do sada niste <Jdazvale slanju dopisa za list, na1S prvi br·oj ne -6e moCi izaCi prije velja.Ce. UloZit Cemo sve napore, da ga izda~-o uoCi same konferencije, ali je potrebno da nam u tome pruZite pun-u ·pomoC te da nam saradnjom, slanjein dopisa i tehnick~g n;aterijala: (papira, kemijskog, boja, matnca 1 dr.) omogu.Cite njegovo izlaZe·nje. Iz dopisa raznih organ1zacija uvidJele smo veliku potrebu za Iistom, koji bi mnogo pomogao ucvrSCenju organizacije i njenom osamostaljenju. Stoga je potrehno u svakom odboru odrediti jednu drugaricu, koja ce im~tJ za du~~ost <la sakupija dopfse j )ednu, kOJa ce Se hrmuti oko nahav]janja potrehnog tehnickog materijala. Veza Da hi konferencija uistinu hila na visini potrehno ie jos ileSto: uspostavi.ti sto prije cvrste veze . .Stoga odmah po primitku ovog pisma poS~Ijite iscrpne izvjeStaje po svim g?re navedenim toCkama. Na osnovu vaSih izvjeStaja mi Cecrno vrSiti pripreme za samu konferenciju i ukazati pomoC, gdje j•e ona najpotrehnija. 7 Ova pismo treba umnoZiti i poslati svim organizacijama i prouCiti ga temeljito na sastancima svih odbora, kako biste prema njemu mogle ispravno$-djelovati. 1 Pisano vjerojatno kraiem 194·2. iii .po.Cetikom 1943. !<on_fe_f!~nciia -se _predvida za .p<llovicu veljaCe, JI?-~duhm JU _l'e omela IV. ofooziva, ,kao i konferencqu AF2 Hrvatske. Konferencija je odrZana 19. XI. 1'943. g. 2 Misli ·se Zema!iska konferencija AF2 za Jrugoslaviju, koja je hila oddana u Bosanskom Petrovcu. Dokument 146 0 RADU ORGANIZACIJE AFz U LICI U GODINI 1942. Clanak iz »Zene .u borbi<<, glasila Okr. odb. AF2 za Liku, br. 9, frrosinac 1:942. Od prvog dana o.slohodilackog rata zene Like sudjeluju u horhi zajedno sa svojom braCom, oCevima i sinovima. U po-Cetku bilo j.e jasno samo jedno: moramo se boriti pro~ tiv mrskog okupato-ra! Poziv KomunistiCke partij: doSao je do dubine srca naSih majki, zena 1 sestara. Gol-oruki narod je branio svoj opstanak. Tada s·e horha ogranicavala na nekoliko sela. Borci su hili pored svojih ku.ca i horili se na pragu svojih ognjiSta. Zadaci nas Zen a onda nisu hili veliki. Trebalo j•e .odnijeti borcima hranu, spi'emiti neSto odjeCe', otiCi kao kurir u susjedno selo, pr-eviti ra·· nj enika. Sve .au to drugarice Cinile s velikirn od11sevljenjem. Ali borha se siri. Sazrijeva svijest: ako hoCu da mi je selo sJobodno, moram -se iCi boriti dalje, izvan svog kotara., a maZda i van Like. Svaki dan horhe budi nove horce. Razvitak horhe zahtijeva da nas rad bude organizovaniji. Mjesto do~adaSnje,ga neorganizovanoga rada, mi pristupamo Orgamiziranju zena u Antifasisticku frontu. Bila je potrebna posebna _organizacija, u kojoj Ce Zene. m'obilisati ·sve svoje snage za borbu, razviti se politicki i uzeti ono mjesto, koje im po rnasovn-om uC-e.SCu u borbi, po hero-iz~ mu i njihovom samoprijegoru i pripada. Uprav•o .prij.e g"~odinu dana, u decem-bru je ,stvoreno jezgro- na·Se organizacije. Osno~ van je Inicijativnj Antifasisticki odbor ze,na za Liku. Njegov zadatak je hio: ohuhvatiti organizacijom sve borbene Zene Like 7 ujedi· niti tisuCe rasprSenih snaga i ukljuCiti ih u opCi tok oslobodilacke horbe naroda. Kroz 'DVU godinu dana organizacija Je presla dug i mucan put. Bilo j·e pogresaka, hilo Je nedo,stataka u radu, ali danas mozemo sagledati i svoje us.pJehe. Mi smo svojim orga-niziranim radom u pozadini u mnogome pridonijeli da su. naSi partizani nwgli uspjeSno zadavati udarce okupatoru i domaCim izdajnicima. NaSa -organizacija shvatila je va.Znost d~vanja pomoCi vojsci. Sarno ave jeseni u pet kotareva Like drugarice su oplele 2.360 pari carapa, 751 prsnjak, 162 maje, 833 para rukavica, 84 sala i 1.810 pari cokalja. Samo IapaCki kotar dao Je za holnice 81 hiljac, 178 plahta, 55 jastuka, 21 ,,gJamnicu, 61 par rublja, 123 ruCnika. u-- tkaonicama zavoja, koje su orga· nizirale drugarioe toga kotara, otkano je 4~0 metara. Novl Zivot, u. koji je stuplla ~ena svo-]im uCeSCem u narodnooslobodilaCkoj borbi, traZio je viSe znanja i politiCke svijesti. M-oralo se poCeti od najosnovni}eg: od uCenja Citanja i pisanja. Pro.Sle zime ·zavrSilo je 235 Z-ena analfabetske· teCaj.eve. VeCinom su to bile odb-ornice naSe organizacij-e. Ove zime rad na suz.bija-nju nepismenosti je mnogo Siri. Radi stvaranja i uzdizanja kadrova morali smo odrZavati kurseve. Pri OkruZnom odhoru svrsilo je kurs 95 aktivistkinja, a pri Kotarskim odhorima 69. U citavom nasem radu veliko znaCenj-e ima naS list »Zena u borbi«. Kao pomagaC u radu naSim mladim kadrovima, on povezuje· sve na:Se -organizacije, okuplja ih oko centralnog rukovo.dstva, podize politicku svije•st i daje im mogucno.sti da dodu do· izraZaj a sve do sada neprobudene, snage. naSih Zena. Na oslobodenom teritoriju on je ima:o naroCiti znaCaj. NaSa organizacija Je uspjela ·aa se poveZe sa Zenama neoslobodeno·g teritorija i pod uslovima CetniCkog i okupatorskog terora. Mnoge od nj-ih, kao Clanovi naSe organizacije, kao naSe aktivistkinje, pale -su u ruke neprijatelju, I u ·zatvoru u najteZim mukama one s-e drZe junaCki. Kasnije, kada se vraCaju iz ropstva, nastavljaju s joS upornijim rado-m. Na neos,J<Jho.denom leritoriju posto,ji tako'd'e'r 0-rganizacija, iako· ne taka masovna kao na oslohodenom teritorij u. Na ne·davnim~ izborima za Narodno -oslobodilaCke odbore Zene su birane s veHkim postotkom. One su- uSle u sve odbore ·od najniZih do najvisih. To dokazuj.e s jedne stra- ne da drti-garlce 4anas · shva6aju vaZnost svog punog uCeSCa u narodnooslo-bodilaCkoj b-orbi, a s druge strane, da su svoj-om barborn postale njen vaZan Cinilac, koji se u izborima za narodnu vlast nije mogao mimoiCi. To je najviSe priznanj,e, -koje- narod daje Zenama za njihov rad. Vidj·eli smo-, da su i u poCetku Zene radile i pnmagale borbu, maZda ne mnogo manje nego danas. Ali taj rad je bio necirganizovan. Kroz borbu izdigla se, ojaCala i uCvrstila na-Sa organizacija. Danas · svaki i najmanji posao, pa bilo to tkanje 'Zavoja za naSe bolnice iii priprema za izbore, vrSimo organizirano. Organizirane, mi predstavljamo snagu, koja ne samo da mnogo pridonosi borhi na.Sih naroda za nacionalno o-slobodenje, ne'gO i nama Z-en am a daje, veC. sad a, u toku borbe,' ugled i ravnopi_.avnost. Taj primjer nij·e usamljen. To su dragocjeni plodovi naSe jednog,odiSnje borhe ... A »za tu stvar naSih Zena stajat ·Ce narodna oslobodilaCka vojska i .sve Zene koje -se, nalaze u prvim redovima u ovoj borbi<<. (Tito) Ali ho-rha joS p.,ije zavr.Sena. Ona· se· ·sve viSe razvija i .Siri. Pred nama su joS golernri zadaci: joS veCa pomo-C naSoj vojs-ci, poj·a-Canje rada na neoslobodenom- teritvriju, saradnja u NOO-ima, rad na politickom i prosvjetnom uzdizanju naSe·g kadra i Sirokih sloj•eva Zena. Priznanje, koje nam je dao nar6d na izborima za NarodnooslobodilaCke odbore, daje nam, na ulasku u novu godinu borbe, pod:· streka da nesebiCno i o-rganizirano- nastavimo naS rad. Dokument 147 GODisNJI IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA KARLOVAC KRAJEM 1942. SAZIVAC::KOM ODBORU AFz ZA HRVATSKU 0 RADU ORGANIZACIJE AFz Izvj e:ltaj" ora AFZ sazivackom odhoru AFZ za Hrvatsku u poCetku te,Sko- pristup.ale u naSu organizaciju, te smo kuCe do· kuCe i tumaCili iin cilj naSe narodno-nsl·obodilanamjer:e faSizma. Sve to Sto smo im· pri.Cali bHo im je noneprijateljska propaganda u to vrijeme ·hila je jaka i imala utjecaj na njih, ·a glavni pomagaCi nepri·jatelju hili su Cenns-t i 'Zaostalost naSih Zeria. One su samo dobl'lo radile nikamo nijesu tale, pa .cak ni u skolu. Od nasih sada 8.000 ranih Zena, pismeno- ih je sVega 2.'0'70, ·stoga nije ni Cudo da su teSko pristupale u naSu or.ganizaciju. Pobijali smo propagandu ueprijatelja i raskrinkavali ga u tan cine. Tada smo imali mali hroj p<Jlit. radvelik teren. Radilo se neumorno i s volj.om. Uspjeli smo os·no,ore AF2-a. Prvi odhor :ia Kmdun osnovan je u novemhru 1941. . I 227 �r· !! Dokument 148 ,, " r.i fi' !I ' l· II li i j, ~~ '· i, ' i : ',~, J,~ !i li !! ! 'i .i !I i ,, 11 ; If I i·i ''I 'i ~! I I ~I' ~~ ~I 11 1 1 1 H / oslije toga odbora osnovani su odb10ri po sel.lma. Osnivanjem rad je krenuo na bolje. Tada Bm<> formirali prve l<otarske i opore. Sada imamo 21 ·opcinski, 5 kotarskih i 237 seoskih odbora ko 8.00!0 zena. akog mjeseca odr.Zavamo kotarske konfer.encije, a taka i opCi'nsada smo odrzali 12 kotarskih i 9 opcinskih konferencija. cu augustu odrZ.ali smo i OkruZnu ko-nferenciju. Konferertcije doprinijele razvitku naSe organizacHe, jer ·na njima s·e najvide nedostaci i uspjesi u radu. Kao glavni zadatak na nasoj Okruznoj konferenciji postavili smo osiriti odbore AFz i u hrvatskim krajevima i selima, te pokrenuti Hrvatice i Mu·slimanke da i one ucestvuju u narodnoos'lobodilacl<oj borbi. I tu ide teiiko·. Neprijate]j.ski Je tero:r velik, mnoge drugarice. Hrvatice boj.e se pristupiti organizaciji. Zadu.Zili smo nekoliko drugarica s tim radom, i d·osta se pokreCe. U mjesecu lipnju poCeo je naS Okru.Zni odbor organizirati politiCke kurseve AFZ. Ti kursevi su vrlo uspjeli, i oni su pobudili kod drugarica interes i volju za znanjem. Kroz njih je proslo do sada 140 drugarica .. Od l<ojih imamo pri!ican broj vrlo dobrih politiCkih radni~a. Kursevima smo postigli to da smo osposobili naSe drugarice· seljanke da same rukov·ode organizacijom i •osamostaliii kotarske ·Od·bore. DoC~m opCinski i seoski joB nijesU samostalni. ~ OdrZali smo dva velika manif.estna zbora, koje su drugarice same pri11e-dile i u nji~ rna masovno uCestvovaJ,e. NaSi odbori su medusobno Cvrsto povezani. Drugarice i!z OkruZnog prenose direktive na kotarske, kotar-ski na op.Cinske a ovi na seoske. Rado-m smo uspjeli i to: da je Zenama danas jasan cilj naS·e narodnoo·slobodilaC·ke borbe, uguSili smo u njima rasnu mr.Znju i prikazali im potrebu jedinstvene borbe, te vaZnost uCeSCa Zena u borbi. Danas one neoblCno mrze okupatore, usta·Se, a na11oCito Cetnike. Njima ie jasno da su cetnici izd~jice naroda i da su sklopili prijateljstvo sa ustaSama baS -onda, kad je naB narod najvi:Se ubijan u Petrovoj Gori, i kad je neprijatelj st-egao obruC u namjeri da uni.Sti pattizane, a poslije nas. Velika koliCina ,opletenih Carapa, rukavica, pulovera i veSa, koje su drugarice pri· premal€ · za naSe drugove partizane gbvore nam o njihovom uCeSC.u u borbi. One ne uCestvuj<u u borbi samo pomaganjem• .drugovim.a u potrebnim stvarima, nego i puSkom u ruci. Mnoge su vrlo dobri borci u brigadama. Ranije zapostavljane i neuke Zene uCestvuju dahas i te kako u politiCkom Zivotu. Ima ih vrlo dobrih govnrnica i organi'Zatora. Mnoge priznaju da su nauCile viSe u O¥Oj godini dana nego od kak·O su se rodile. Ljeto-s su Zene organizovano· Zele Zito i otimale ga ispred s-amih ustaSkih straZa. Lijepo je bilo njih vidjeti kako kolektivno zanju u grupama od ;;o, 100 i vise, zito sa pustih posjeda i jedni drugima. Sarno da se sto· pr;Je zito ,spremi i da ne padne neprijatelj u u ruke. Saradnja sa omladinom nije hila zadovoljavajuca, ali se poradilo na tome i doSl.o j.e do zbliZenja. :Politlcko djelovanje nase organizacije osjeca se svagdje te je postala politicki centar, ·oko kojeg se razvija politiCki- Zivot i rad Zena. Smrt iaSizmu - Sloboda narodu! dr ... pozdrav 1 Izvje.St.a i Okru.Znog odbora AFZ za Karlovac 1.1puCen SazivaCkom odboru AFZ o rezultatima rada AFZ na Ko·r.dunu od o-'inutka pa do ·kraja 1942. Datum se na dokumentu ne vidi, jer je oSteCen od vlag-e, no olbzirom na to da ie upuCen SazivaCkcm odboru AFZ za Hrvatsku,/ koji je 15. XII. uputio pismo odborima AFZ na terenu. potjeCe ovaj izvjeStaj iz vremena ,poslije 15. XII. ·Citav je dokument oSte-Cen i to stoga, Sto je za vrijeme IV. i V. neprijateljske ofenzive bio sa-kriv-en u zemunid. Na taj naCin pro,pali su mnogi historijski dokumenti iz NOB. Za VrlJeme nepri jatelj-skih ofenziv.a bilo ie naime nemogute ponijeti sa sobom sav materijal, na,roCito pisani, ,pa se isti pohram.jivao u zemunicama. To s-u bile velike rupe iskopane u zemlji, po· kr.ivene odoz,go z·emljom i SuSnjem, da ih je neprijatel j teSko mogao uoCiti. U zemunicama skrivaO· Se dokumentarni materi jal, hrana i drugo, a bilo je i takvih .zemunica, u koje su ·se sklanjali teSki ranjenici, nesposabni za pokret. No neprijatelj je ipak ponekad izdajom saznao za te zemunice, pa bi ih tada uniStio. IZVJEi:iTAJ DINE ZLATIC OD 9. I. 1943. SA SASTANKA ILEGALNOG MO AFz SUSAK 9. I. 1943 .. SUMCKI ·PlJNKT pa:k koje iz svoje dobrote daju kadik~d koji pril,og, ali joS ne Ce da pri~tu~~- ~ AFZ, sm.atrat ih treba samo obuhvaceni~· ze~am~. . ,Sto -se tiCe organizacio-nog pitanJa UI~dlle smo taka, da smo grad podijelliJe na raJone·, koJ'ima smo pripo,iile }oS dva sekto_ra: ra-~ po . "k ! ) · po tvormcama 1 razvanjima (ured I, s o e 1 d .. I' . Taka da J. e sad a rad po 1Je Jen d wnama. K · · . Trsat PodveZica, Centar, rimeJa~ ovak o · ' · T k . da h1 Banska Vrata, zvanja i tvormce~ a o ft' eko ;ajonskih odbora mogle obu~va 1 1 ; zakljuci!e. s "k · Sastala sam se sa MO AFZ sa ':sa ~. 1 ~~tale ·odbore i tako rijeSiti preopte·r.ecen~~ raspravile smo sva pitanja na.Se org~_mzaciJ€~ nekih drugarica. Svaka od druganc~ ct•t Ce sa jednirrt iii dva ta odbora, 1 taka Sastanak je trajao ·ad 10 sah do 5 1. pol po slije pndne, tako da smo i~ale dovolJTIO vre- ~: ~e i same drugarice, a i odbori ?san;?s~a: ljivati. Tome osamostaljenju Ce pn~onl]etl 1 mena da 0 . svem u rasprav1mo. Sto s·e' tiCe njihovog rada i n~dost~taka odrZavanje kurseva, za koje su. za~uzene. Na os-novu naSe·g ra-spravl.lanJa ustanovdavania izvjeStaja, d-obila sam u':wr~nJe, d~ je- to bilo zbog toga, Sto im .orga~IZacwno pl- ljeno je da sada imaju u gr~du. 1...6 ·ad bora, a . 23 . 26 kako sh do sada 1ZVJe.stavale. tanJ'·e nije -.bilo jasno, taka da m ,game nisu ne 1 ' • t ,_ d · ova · Za Krasicu smo urediJ.e al\.'o, a Im zapravo znale, ka k o st oJe. One ..su odbore ..... r1 za rad o.dgovara osnovale i povezivale- prema sVOJlm JI.c~Im drugarica sa S. pomo.gne, a ,. k . . . vezama i poznanstvima, bez nelk:og organ~·za­ druganca I-Z Krasice, k OJ·a J·e· u op·c1ns om . t a cion·og plana. Taka se je d.el\avalo, da u Jed- odboru i koja preko.- ovoga dobiva.. upu e z nom odboru od 3 Zene, zajedno ra~e 1 bur- ra d . Tako da J·e i pitanje Krasice riJe~seno. . . . Zujka i 2 kuC.ne pomoCnice, a drugance tvr,de, os;uvaJU Za t"m im le dato u duZnostd da,...,ov1 osno.. · da je to z.go·dan sastav, jer .da se te kucl_l~ odbore1u Kostreni, gdj.e su na.sl rue. 6 pomoC.nice ugodno osjeCaj'U, ~sto m?·gu rad~tl vali je.dan odbor, a o-ne imaju izgJed.a. da .e .• .. s tom bu·rZujkom. Osim to-ga se dPsavalo, a moc1 osnova t" JOS nekoHko.' u. Orehov1c1, gdJe 1 . . · . 1 neke ·od drugarica imaju mno?"o o-d_bor~, ta:o imaju 2 povjerenice. i Dragl, gdJ·e tm-aJU da ne dospj.evaju s; njima odrzavati. sast~n t'~ odbo-r sa 3 Zene·. dok neke· drug.e imaju sa~o mall ?roJ ~ Zbog poteSko-Ca miSeg prodiranja u Gro~ odbora. Zatim im nije bilo Jasno, .koJe ad tt.~ binStinu dato im je u duZnost da preko .dn:svojih Zena mo-gu smatrati odbonma, -~ ko~ garica iz )) Ukoda«4 nasto._ie t~n:o. ~rodi~ab, samo grupama, s kojima treba da odrzavaJ~ t k da nam ola~Saju. U Grobmstmi, naime, Zive sa.stan'ke. te koj-e Z·ene m.ogu .s,m.atratl naaso parti.zane primaiu sa _veH~im strahom, , Clanicama AF·z, a koje Zene... o-bu~vacaJU saCe maZda njih radije prim,ab. roo sa kojim prilogom za nasu voJsku. . pa Posta postoje neke nesuglasic.e s~ SKOJJa sam postavila po pitanju odbora ~ cla- em koji im predbacuje da im otimaJU. odmll~' . 1e nica taka-, da odborima imaju sm~trah one dinke dogovorile smo se t ako ' da one 1 a .... grupe Zena, koje se redovito svakth 8 ~ana prodi~u meitu omladinke (naroCito. prek~~c1sastaju, :Noje •okupljaju oko se~e nstal,e zene.• teljica grail. Skala) te da ih. predaJu SK M~ koje imaju osj·eC.aj odgovornostl, .ukJ;atk?· one! Razguvarala sam· s drugov1ma da se u t koje su svijesne- toga da mormu Izv~.savatl posal.ie predstavnica SKOJ-a, taka da nes ane sve direktive i upute, koje im MO daJ~·. D;~­ tih eporova. . . · b be""m grupe koje mo,gu kadikada sa:zva_I, ClDato im je· 'U duZnost orga.~rztranJe o:. ~~ti im i ~b.i aSnjavati naSu- ·Stampu, koJoe su.- nih grupa, zatim sabirna akciJa za p-osteJJITIU · . .. djeluju u sabirmm ak ciJam a 1 sl · - grupa- i rublje za bolnicu i t. d. . . rna Ostale Zene, koje osjeCaju za nas, koJe. s.e Po u'Putama obeCale su poslati ·o.dmah . . ~s­ sm~tfa.iu Clanicama AFZ, rade ~a. na-s, ah lZ crpn-e izvjeStaj.e, t.ako da Cu ih odmah, Clffi bilo kojih razlaga ne mogu d?l~z1t~ na s.astan~ ih dobijem, poslah. . • , 1 ke, Clanicama, ~oje treba pri-diz~~~ da lh m~ InaCe se· tuZ.e da ima]u. malo st.ampe. Vee Zemo obuhvatiti u te grupe, s kOJlma s,e m-oze da je »PrimorkU<< procitalo ·oko 2010 zena. harem kadikad odrzati koji sastanak. zene Drag a "Ru.Zice !1 Dakle, najprije da ti zazelim Sretno .Novo, a isto to izruCi d. Kati, Jurici, Nada~-~ 1 ost~ lima Zao mi j-e .Sto nisam mogla doci na v . ,_' pornotovo mi je to Zao sad a, posas t ana"" o S " k No slije sa.stanka sa drugaricama sa . usa a. kad to nij.e bHo moguCe, ja .cu ~ada, naknad~~ nadopuniti izvjeStaj, a druganca ce me ~11 ka3 izvj·estiti o tom, .Sto ste vi raspravlJale 229 228 �Doku.ment t49 Narocito im je data u duznost prodiranje u tvornice (Ukod i Papirnicu) te preduzeea gdje su uposlene Zene. J a sam zadovoljna sa sastankom i nadam se da Ce posao poCi u redu. •Ohe·Cala sam da Cu ih za m.jese·c dana ponovno pnsjetiti. ... Taka ti eta stoji stvar sa Susakom. Formiran je opeinski odbor (Skrljevo, Praputnjak, Krasica, Kukuljanovo). Glavno teziste sam bacila na to, da se taj odbor osamostali taka da u slucaju da nastane kakav prekid s nama, mogu samostalno raditi. Sve drugarice su dobre i moCi Ce, u -sluCaju potrebe, raditi i po svim drugim phanjima, ne samo po AFZ. PnSto sama nisam mogla stiCi u Bakar, posla1a sam . tamo dvije drugarice (in aCe su oboje kandidati Partije) da odr2e sastanak sa oba odbora, p-osvete pa.Znj u naroCito ocjeni poj,edinih drugarica, taka da bi ih mogle povezati. Osim toga da po!mpe toone izvje.Staje, naroCito odbora II., koji je novo osnovan. · Dok dobijem te izvjestaje, poslat eu ti iscrpan izvjestaj. Od pqsljednjeg izvjestaja je i po organizacionom Sirenju i po politi.Clmm uzdizanju postignuto ·dosta uspjeha. Sada n joS j.ednoj stvari. Izvje.Stava m-e drugarica iz Bakra, da jc;! jedna ·rijihova odbbrnica iSla u Rab, donije-la novCanu pnmoC i u -skoro vrijeme Ce doCi u B. jedna drugarica,5 da i'oi dadu nesto literature. Sada ne z:p_am ku'da spada Rab, a1i za sada sam im javila neka nastoje pnraditi na organi,ziranju AFZ u Ra,bu. 0 Sanlo literature im naza!ost nemam za .poslati, jer sam sve podije-lila- Zato nestrpljivo oCekujem »Primorku«. 1 IzvjeStai je upuCen RuZici Turkovj.l:, tada Clanu 10K 'KPH -z.a HTVatsko Primorje. 2 OdrZan 15. XII. 1942. a Milka MileniC. 4 Tvornica ukoCeno,g drva, SuSak 5 Bran'ka Bastijan.ciC. Materijal je predala Smilji Kvadranti-DonCevil:. a Vel: 1941. Zene atoka Raba poCinju sakupljati novCanu pomoC, sanitetski materijal, toph1 od.iel:u i post.eljinu za prve partizanske holnice u GorskOm Kotaru. Na tom r.~du istakle ~su se _J-osipa Marokini i Jelisaveta BastijanCil:, koie su salru,pljeni materi jal dostavl jale na SuSak. S o'bzirom m. vdiki talijanski garnizon na otoku, rad j·e bio priliCno teZak (na oko 7.000 stanovnika atoka bilo je od 1942. g. preko 2.5'00 Talijana). NaroCito aktivan rad Zena Raba po-Cin je stv.aranj-em fa~i,c;tiC'ko:g- »lo,gora smrti« u ~selu Kampnr rna otoku Rahu. Zene uspostavliaiu veze s logorom preko 'Inje~tana, koji su ra-dili u l-ogoru i preko vojske, a veliki clio hrane i obuCe Salju preko nekih slovenskih redovnica, koje su u to vrijeme bile na otoku. 1942. g. formiraju se prvi od'bori AFZ u oselu Banjolu i lnjestu Ralbu. Najaktivnije u B'anjolu lbile Uopce, ,sto se tice ,~tampe, kao ostal!, sto, jimo i mi jako slabo, i izgleda, draga RuZice, da Cem·o mnrati nekako osnovati ·neku malu tehniku za- umno.Zavanj.e, jer Sto. daUe, sv:e S-e viSe ·osje·Ca ta ne-sta.Sic~. ,sto se tice odrzavanja kat. konfe,rencije, mislim da ne ee biti za sada moguenosti (zbog mobllizacije i dr,). A smatram da je inace potrebno da joS priCe:kamo, da se formiraju i organizuju ti odbori po Kostreni, kako bi ·mogli tamo formirati opeinski odbor. Ja se nadam da zato ne Cemo morati dugo Cekati. Kako te je vee Milka obavije,stila, delegatkinje za konf. 7 smo odabrale mimo konf. kot. Mislim da se' za sada rad po AFli u ovom kotaru povnljno razvija, os-im u 'GrobinStini, gdje je, usptkos dvaju osnovanih odbora, zbog terora (zasjeda, straha) jos uvijek bolno pitanje. J a mislim da bi bilo potrebno, da sada napu.stiffi ovaj kotar i odem mjesec dana u kotar kastavski. 'Sada cu se ovdj e na punktu zadrzat nekoliko dana, da pohkam Milku, a osim toga nam je veC 8 dana prekinuta veza s Kast. p·unktom, i ne znamo Sto j,e, jer nam se }judi, koje srn•o tamo s'lali, ne vraCaju. T·o- Cu vrij.eme upotrebiti da sa drugaricama Tanjo-m i Zofkom, 8 koje eemo uvesti u rad po AFZ, odriim jedan kratak kurs. Inai'e iito ti pises za kaputie, taj ti je vee p·oslan, i na-dam se da si ga vee primila. Da, sada jns nesto, daj molim te p<nf,sjeti druga Matn da li ima Sto nova s ·obeCanim revolve:rom. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski kO':munistiCki po.zdrav Dina 9 su Nevenka ValoviCi·C, Antica Br.avariC-•Cilo i Ru.Za PerinCiC, au Rabu: Diljka Juril:, Smiljana Kvadr~:nti­ DonCeviC, Anica ValoviCi.l:, Mara 'Galli i dr. DuSkov~ Markovina. Krtpitulacijom Italije 1943. g. posta.k rad Zena na Rabu sve masovniii. Tada i ·Zene Paga sve aktivnije uCestvuju u NOP. Formira se Ko·tarski odbor · AFZ Raba i Paga sa sjediStem na Ra'bu i :Smiljana Kvad,ranti-DonCeviC postaje prvotn tajnicom od.bora. Kasni je tu duZnost preuzima Nada iBrnCit, a iz.a nje Nevenka MatoSeviC-Rao,c;. Uz nji'h se kao· najaktivnije Zene Raba istiC:u 'Nevenka RuZiC, 'Fumica BistriCiC, Marica Rumo-ra i Ana Sonje. U prosincu 1'943. g. radi saobral:a}nih poteSkoCa izmedu dva atoka, svaki otok formira svo·je kotarske odbore. Mari ja Bo:rovi.C pasta je preds jednicom Kotarskog od'bora AFZ Pag, a medu Clanicama 'Kotarskog odbora i~stiCu se J.a,ga BoroviC, Danica N egulil: i Mara ·ZuniC. 7 Radi se o detegatkinjama za l. zemaljsk.u. konferenciju AF2 !Hrvatske, koja je trebala lbiti odrw Zana u sijeCn_ju 1943. g., ali Je zbog 'Cetvrt·e neprij.ateljske of,enziye bila odgo-dena. 8 Lidi_ja Gla-br i Zofka Ra·doSeviC. 9 Dina ZlatU. · IZ IZVJEsTAJA OK KPH VARA~DIN 0.D 13. I. OK VARAZDIN Drugar · D ragr drug·ovi, . 1943. POVJERENSTVU CK KPH' CK KPH Zagreb d AFZ kod nas: ... Ra . p 4 imamo grupu 1 · Kotar Lu db re g·'Useu3 zene. S ovim . d ze· , U L grupu o od 6 zena. . . KK d ugarica ,~. nama radi Cla~ . . 'sa~ VaraZdins obuhvaCa Kotar Varazdlll. ·. c·ono povezane. . ·su orgamza 1 SO zena, koJe. m. kt. o u NP dok drug,e ··h de a 1vn • Ne'koj-e od n~~ r.a rukavica i Carapa. rade na Stri anJU mira se· grupa od 4 U kotaru IvanecNfor. Marof' ne obuhvazene, d·ok u kotaru OVI Camo ntSta. . , a odgovo:rni sa zenaro l b. rad -.. k ko -mogli naCi Zenu, Za takn sa . ami Nismo nl· a P .. Bo smo mr s . ' radila P'D AFZ. ri)e . koia bi samost~lno irati jedna gru,pa, kDJ~ zica trebala se Je form' rganizaciju AFZ, a:I bi bila o~go':"or'_lad za ~rugarice nije formJzbo,g hapsen)a Je' ne skom povjerenstvu hru 'sena ne kod I vaRu.Zica .'Klas J'e u .... ~ Uh~aCena je sa ... , na IvanciC!. T" niC-grad·a, vee na policiji- drZi -pri_Icn~ joS 4 dru~a. Ona. se ke vojniCke :stvarr •. a~I Je o dobra . Priznala·•t nepomaga c··,ma kod nJezr.. nij-e prizna1a nlS ~ . . niti je •odala drugove·, n<>g begstva sa po!Ic':_l~; Ona je pripada:la aJ·e pozna iz V. a.raz Idna.du I bataljonu, II. k . kom o re· ' . . naSem 'Partizans tradanje· n}ezino·, kao I ceti Ill. vodn. a s kriva je premala ost~lih uhva:Ce-nih drugov·~· parti-zanima. Na J<ontrola rukovodstva·r"~mo stab odreda na ovu Cinjenicu upo~o[L· I U zatvoru ne terete sastanku stabs\<e oe IJe. jedan drugoga. .. AF'l? koja treba da s~ Za konferenCIJU . e 'moZem·o poslati nl odrzi 24.-25. o.. m~~i~ raz\O'ga: 1. nemamo rana · · · i postupiti . .. NP i NOO fuzionirat cemo jedn,og de\,e,gata ':' , ko ·a bi mogla da predni jedne Hegalne_ z;ne, -dr~garice ne mogu. se po direktivi. .. k da ,Vjesnika« i stavlja AFZ· J:ega ned moraju preci u IleUmnoZi1i smo 5·00 ~~a·.enih vojsci.7 .Saodlu'Citi na taJ put.. a k . bi pristala da 1500 komada letak~ namrJ~n~va primerka. 'oJa · · galno·st. 2. D ·r~·g ar1ca'Sada je· puStena, 1 vr~ 1. emo vam· ad .sva- o-ga ll ' f aszzm u - Sloboda narodu. ,. l·de ' uhapsena l'e 7. 1. ,. 0t·c·,· . 3 . Na nasem rI. c mocledna partizanska Je- J 'e 1 . Smrt djet Cemo, da . . Mali8 J Jazi se nr ko 'irn k.analom b. mo ter:en-u ne na I& 13. I. 1943. J . . a pa ue znamo, d rmc , " • 'll •se1u Duga Ri_jek_a slali zene. PoCetkom ruinad odrz.anku~~ o razvitku i cpill:;x. tro nevm reua" a 3·0 zen 't 1 I . f arbivi CK SKH. Je An - s odborn:..cama kursu .I~ 'b'l o 25 do knmiteta. . agt ,_ tsenaazxu NOB N a " t 1 Do-1'.-tlmen , . poslana . m::t.,.. bT1 drugovi lZ Okruznof{ Cul' k i Dend 0 1 z va·cl su .., Ja 1 ·omiteta (Fran]O 2 Kao dele~at k~~ar~ l_.~r;br~~~ Okruznog l\ delka Pavle'k xz . . 1943 g. odpro.Pa . c·t n"'kon Weiss) .. It lije a naro 1 o 43 dbret!: formuam su .. L d a U kotaru L u '8 l 'k Luka-Komarmca. . Po~li ;e kavituhcne a . ' {-3 listonada 19 .. · b ['. AF2 u sehma: . e mk. -Movec. Bolfan aoslob~denla lutlbre'Sk~.g 1clt~~a za ;ad hili sve h?lJlb~e§ki Vinogra·di .. -~-hasto'C·ck'ovina. Kuzm;nee. ~vet­ R·), u Citavom. su ~ra JU usnf .sastanci :Zena po selm:~a, nl·e Gorn-ii Ma['ttlall:ec: bubovica (predsjedmcaQdPZavani ,su lavnl :maso_v su 'Vet. .gotovo u svnn '· , Lukovec, Rasm~a. . . a odhori AFZ osnovam l\ovec, . ') 1 druo-l'm • f ·vl drl:avanl'll opbnKata Petkovrc l"> • kt• gruoa od 16 43 hila ie a 1vna h U se xmPrae.d k.onac 1943. g. prtks o s..,e,.oa ,·e o.drhna i 4 U Poljancu 19 . · b'l ·e Anka 03,pu · . . " a :na on c "" k · · e skih konferencna zen ·~ Ludbreg, na OJO.J 1 Zena·. Rukovodilac _.f~TuPeru raa aitivnih Zena od ]9~1. k f.erenCiia AFZ za o.a~. " Ludbregu je po-stoJah~rf PStefica MadariC, P~t-c: izoabrano kotarsko rukovo.d~-i':~fnia 1944. g. nrhzana U nioi su ra. ;. e . A d 1 'Perin. ~·te­ U prosincu 1943k. g. 1 a! ~ktivi•stkin je AF2. N.a ~etkoviC. Ma·riia Do.tctCb~hv~Calaa dese+ak ~~na 1 to~ , d , vna ursa z 2~ Zena tz su dva lu- ne bilo je oko 20 - :.J " kom 1943. g. gruo~ leF~ 'k Miciku K<>nC1J~ll, na od tih kur~reva d " ... ~u u lvaJUceoo, 'II.K AC Mak Ev 1cu K uc ar. svak om Ob kursa o rzan .... '.. d t _ Ma-rii'll Stan CiS ]{atarinu _ma~~~r~ · " Citavo-ga dobkruga~ o;Zavala ib ie Mareblla ~~er·oblas~i. rinku S:tr~~c .. Many;. 'Dobec. Sezdesetgod.rs!llu. zen~ kotar Lu T'eg-, db AFZ zagt a.c e. .. · riiu Dolbnc 1 Ro:t:adJU 1 bodenia bi1a kunr !. l=!r~. 'l Ob1asnog o ora . . Due:oJ Rpect 3 fonnuan le u k .. 'koia ie od 1942 . . ov os .: i materiiaL prdbltat·~ 1 da ·L: an U T'uinu -194 ,_;.g. , or AFZ VaraZdin. u 011 nosila razna o~avJesten 1 Sk • domobranske stra-;o;e. se Cesto k·roz 1ake s~ kao kuriri za OK Va- Ip.ici su us . . . M d ·c nam1es .... g Pod i.stim. u.:;.loy_nna radi. ~KK Ludbre,g .- Kata Brc'd. KalnxCk1 odred t sjedni-c~-. StefMtc;k asea:~rovil: sell<'lnkakiz B-e1~noMiraz m, . . 1 L ·uba 2ardin Ivane. . 1 a Dele ov-ca, e kovit stanJa 1 L dbreg, u srpskilll 'kao .ta1m-ca. Pavlek. se]" k a. 'z kao Clanica odbora. l~n t l Andela Na g&rni·~ !~renu ~oti:\: suu u to yrijeme ':eC sreaaS.anto uCiteliic~ tZ Pnmaortlearitoriiu- Citavog okru~ .l zena-rna n selima, organtz.a:cx\~ ~~)no kretale jedinice. Ka~nd1-: One su ra d t·e Ra. ..h aktivno su ra d.le sa Z.ena1 k . CvrSCe, ier su se da a imao .ie tu svo].e ;sJe , ga VaraZdin. Oshtm ht'l"i·a VidoviC, -Ball'a Ben e 1 kog ,partiza~s~og o~e K. p;a, Vara.Z-din, 1N}l no. Je m~: Anka Olpu • a J l te . Okruzn 1 komxtet 1 1:, pru-iao punu ponw · ·Sl - 'k !· °· .. us:t }]aet~vnJ!lkC:F~~o o!~dnica i~ vzte·n~,~~1J~z k~db~~~~ e �Mica MiSak. NeSta kasnije vratile su se iz logora i aktivno radile: ]elka Jurec, Micika Kos, Ivka BabiC, D~agiCa DvoTSCak, Micika _Spiranec i •Ljubi.ca JagiC. 5 U gradu -Vara:ldinu isticale ·su se .aktivnim radom za NOP: Dragica Lju'bek, radnica iz Svilane, lrma Gorzo, nam j·e.St·enica .Svilane. Elena Kohn, BoZena Plazeriano, uCiteljica, Ljerka _ Sabljak .Seka, studentica, Tereza .Sirov.ec, Anica PetroviC, I vka Kani.S'ki, Jelka dr. Vescnjak i Marta KovaCiC. OK Vam:ldin imao je veze i radio na terenu Medumurja, _ gdje su uslovi, radi madarske -okupaciie i 1prelaza preko Diave, hili V'l'lo teSki. Na tOni .ie terenu mnogo -zena · aktivno radilo za NOP. Isti.cale su se: Stefica ViSnjiC, Terezija GolubiC, Marija ReibuS, Katarina Malek, Agneza PalatinuS, Marija ZeleniC i d_m_ge. 0 'Kotar Novi Marof bio je ,pod utjecajem reakcionarno;g dijela HSS-a, .a osim toga bio je radi vaZnosti konmni'kacija pod _iakom ustaSkom kontrolom. U tom kota.ru se NOP vrlo sporo razvijao, pa _it i samo ruCe.SCe Zena bilo -sla'bije, Najistaknutije Z.ene, ko_je su pomag.ale NOP hiie su: Andela i Cila Felprin, Juia Piavec, Anka FiStroviC, Anka Kicur, Arnka i Terezija Zugec, Mara KataleniC-'L:e,pula, Anka Ze:leliC, Milica Iv.anCan, Zdenka BrunoviC, Tereza Santek i d.ruge, 7 Tehnika Okru-Znog ·komiteta nalazila se u gradu VaraZdirnu u kuCi Gustava Hatlak. Uz drugove iz 'Ohu.Znog komiteta radile S'll rna umno:lavanju materijala: Stefica Kuk·ec, ]elena Hatlak i Marija OreSki, radnica ·iz » V<irteksa«. Kasni ie se tehnika nalazila na Kalniku. i u njoj _je -od lipnja do k.oIovoza 1943. radila Stefica Mad'ariC. 8 Stjepa·n IviC. rezultate, bit ce posebno pohvaljeni preko Iista »Zena danas«. Ne treba mis.u!i da poslij.e te k~mpanj~ t eba vise s'kupljati pri,loge za vo]sku. M• ih i dalje skupljati, ali ne· Cerna, svu . snagu baciti na•t·taj t po.sao, nego cemo SVOJU • . . uz ostali rad AFZ vrsl I 1 - aJ. ~=m~ Sa drugarskim pozdravom· Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Za Ini.cijativni odbor: Marij.a1 Dokurnent 150 OKRUzNICA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA. DALMACIJU OD 20. I. 1943. · KOTARSKOM ODBORU AFz SINJ 0 SAKUPLJANJU POMOci ZA NOV IN!CIJA T!VNI ODB'OR AFZ ZA DALMAC!]U Muc, 20. I. 1943. Druga~skom KQtarskom odboru AFz - Sinj izvrS-ni ,Qdbor ·Anti:faSisti-Cko-g vij.eCa narodno-g os'Jobodenja JUJgoslavij.e, s·m8.trajuCi da i hranu-. Moramo biti SVI}esne toga, da na fe u· Ovom nio-mentu j€dan ·od najva.Zuijih :zapredovanje naSe vojske u ve1ikoj mjerj ovi-si o naSoj poma-Ci njoj. dataka O:stvarenje materijaine Poma-Ci naSoj V!ojsci, poduzeo je ,Siroku kampanju na cij.el'Dj Poslije· izvrSene propagandne kampanje oslobodenoj teritoriji za prikupljanje dobrot"eba prikupljati priloge i to ta'ko, da se forvo.Jjnih priloga za VQjsku. Antifaiiisticki front miraju grupe od predstavnika Narodno-os·IoZena treba da u toj akciji svestrano pomo.gne bodllackih odbora, omladine i Antibiiistickog nastojanje Antifa.SistiCkog vijeCa narodnog fronta Zena. ·Te grupe Ce iCi od kuCe do kuCe oslobodenja Jugoslavije, kao Sto Ce to uCiniti i kupiti Ce .priloge, Tom prilikom Ce •Se naji ·omiadinska organizacija. bolje vidjeti koli'ko je Antifaiiisticki front Tu kampanju moramo izv!'l8iti udarniCki Zena pro.Siren, ko1Hko je Cvrst, koliko su se u dvije nedjeJje, svu- snagu moramo za to naSe drugarice upoznale i povezale sa Zenavrijeme baciti na taj rad, ta:ko da bi postigli ma S·elj an-kam-a na teren u, kak·o .smo duboko najvi.S·e Sto se mo.Ze. sa organizacijom p:vodr1i. U praksi izvodenje te kampanje treba da Naro.Cito vas up-a-zoravamo, da Citava'kamizgleda tako: Narodno~oslobodilacki odbori panja mora nositi peCat dobrovoljnosti, i niCe u zajednici s- omladinom i AntifaSistiCkim kako se ne smije dogoditi, da ·se ·prHozi prifrontom Ze·na odr.Zavati- rz.borove i konferencije Sa glavnom temom »Dobrov·oljna p-omoC kupljaju pomocu· prijetnja i nasilja. vojsci«. Ti zbm·o-vi i konferencije Ce se odrBu·dU'<'i da organ£zacija AFz postoj; i na .Zavati prema prilikama, poCev od sre·skih, pa oku-piranom teritoriju:, potrebno je ·da m-i i do mjes·nih. N a zborovima treba da istupaju i Zene, koje Ce -gov•oriti o specijalnoj u]ozi ·tamro poduzmemo isto tako kampanju ·za dobrovoljne prila,ge· voj-s'Ci. 'Tamo C.e taj posao Zene u toj akcij:L. Ne snlije biti zbo-ra ili konf,erencije·, gdje ne Ce istu·piti i Ze-ne, Clanice vrSiti Zene samo preko svoje organizacije, AFz! Sa propagandnom kampanjom treba poCeti tri dana nakon primitka ovog pisma i NaSa uloga u toj akciji mora biti V·eHka, jer Zene su one, koje saCinjavaju pozadinu. treba da traje 15 dana. Na:kon to.g roka se NaSi se mu.Zevi, s-inovi i braCa bore· protiv vriii prikupljanje priloga, koji se predaju. Namrskog okupatora u redovima narodno-oslo- rodno-os'lobodilackim odborima. bodi'IaCke vojske, a naSa je dUZnos-t, da. im 8-reZovi, opCine i poj_edina mjesta, koji Ce osiguranio top]u odjecu i obucu za zimu, 'kao taj rad doista shvatiti udarnicki i pokazati P. S· Re·zu'ltate kampanje treb~ javljati dire'ktno Inicijativnorn odboru AFZ za Dalmaciju- lVIuCY Marija Novak. . Z Dalmaciju lni.cijativni obLasm odbor AF ~a d' . . .' . KPH Dalbio je formtran .k oncem..194'2 g . u Ltvnu, g Je Je .. bio i Pokra pnskt komitet za u to Vn]eme 1.. tvn u· o·dr· ·. .. " . u maciju. ·u Sl.Jecn.Ju 1•9-43 . g . treba1a ·Se I[) I . . no "ati .i Oblasna konferencija AFZ za . a mac?u,. je odgodena ibog IV. o K :. . InH jativni ·Oblasni odbor AF:Z prem.Je asnqe Je '..... rs stio svoj•e •SJe d."t e u Dalmaciju. Tokom 1943. g._ .. odd.an _ie n • o.k~'znih i kota·rskih -konferenCl.Ja u ..... Dalmaciji. 1 2 ~ila nepdjate!Jsk~ enz•;e: 'z Mm·ija Nuvall DokU!Inent. 1-51 AF- ZA GORSKI KOTAR OD 11. II. 1943. PISMO INICIJATIVNOG ODBORA -;A HRVATSKO PRIMORJE 0 AKCIJI ZA BOLNICU U DREzNICJ INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA PRIKUPLJANJE MATERIJALA Dreznica IO AFZ ZA GOR:SKI KO'T AR n. II. 1943. Drugarslmm 1•0 AFZ za Hrvf!tS:ko Primorje 232 233 �Clanak .za 8. mart donijet ce sa sohom PrilaZemo vam jedini Clanak o Ze-ni u Sto se· tice proslave 8. marta, jos nismo bora, ali Cerna sigurno proSlaviti sUCno. vaSim to vrij.eme. I dru,garica Veda.• SSSR koji imamo. dohile nikakove direktive iz Centralnog odprijedlozima, aka ovdje ne bude o.fenziva u Doirument 152 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 17. II. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 POLITicKOJ SITUACIJI I RADU AFz Drugadee Primorke, koje se _nalaze na Kordunu, nalaze s·e sa na.Sim brigadama i doCi Ce zajedno s njima. BaS se juCer vratila j.edna drugarica Goranka, koja j.e .do neki dan bila ·S njima. Glavno j·e da su sve· z·drave i zadovoljne. : I Uz drugarski pozdrav Inidjativnom odhoru AFZ Hrvatske Smrt faSizmu - Sloboda n,arodu.1 Za I 0 AFZ za Gorski Kotar Zdenka:l 1 iPartizanska holnica u Dr(!)Znici bila j-e jedina na ovC'Ill:e teritoriju. Osnovana poCetkom 1942. g. .narasla _Je ru'brzo na 30 kreveta. ProtmjenivSi nekoliko mj·esta, konaCno .i·e smjeStena u veliku bara'ku pod samim vrhom planine Javornice (oko 1000· me. taTa nadmorske visine), na vr-lo ne,pristurp~Cnom terenu bez vo-de, .gdje o.staje sve do· Tujna 1942. g., t. i.. ~o- velike nepTi jatel j~ke ofen~ive. U ovoj ,su se bolmcr, pod vrlo oskudnrm uslovtma, vrSile i vrlo teSke operacije. U njoj su se nalazili iskljuCivo teSki ranjenici. · Prva bo-lniCarka u 'bolnici hila je Zo-ra MikuliCiC. . OpCinski odbo-r AFZ za Dr·e.Znicu, kao i kota-rski od:bo-r za Ogulin, osnovani 'U proljeCe 1942. g., preuzimaiu 1go-tovo svu brigu oko :sna1bdijevanja lbolnice. Po to·Cno utvrdenom redu dolaze Zene obliZnjih sela, donose mlijeka i hranu, a odnose t'luiblje i Zavoje za pranj·e. ToOno se zna, ko·ii dan je koie selo. na redu. Malo rudalienija sela dolaz·e rjede, <i.li masovnije, i ·donos·e · veCe koliCine hrane. KoliCina donesene hrane znala je u jednom danu iznositi do lOOO kg. Omladink·e se isto taka ·smjenjuju u noSenju rani·enika i vade, kao i u CiSCenju i :pranju same bolniCke iharake. · Zene :sa neoslobo.denog teritori ja ogulinskog, vrbovskog 1 de!n~Cko.g kotara, kao· . .i cijelog Primorja slale su bolmc1 sve ono Cega m1e 'bilo na oslobodenom teritoriju kao: kavu, Cai, riZu, gris, ulje i o,gr-omne kohCine cigaTeta. Sanitetski materijal ovisio je iskljuCivo· o tim krajevima. NaroCito mnOKO sanitetskog materijala i instrumenata tStizalo je iz Primo'l'_ia. Sarno -popisi':'a~je lijekova, koji bi stigli ~ 'bolmcu, znalo' .1e tra.1ah po 7 do '8 sati. '.Zene P.rimorja doSle su nekoliko puta masovno u J?Osjet rani'enicima s da'l'ovima, a njihov put je tra]ao po nekoliko dana. Dok se ·.za Viri i·eme velike ofeuzive, 'bolnka nalazi u ;povla.Cenju, narod je poma.Ze, iako se i sam povlaCi kr.oz planine. U najteZ-em Casu gladi i Zedi omladink.e seLa TomiCa donose ranjenicima u ma: r~mama snijega ·koji su / pronaSle u dubokim .8pi1Ja'llla. Na~o? ?fenzi_ve bolnica ~~ vrl? brzo Oporavlja, zahval.JU.JU6 vehkom r.azumiJevanJu i .pomoCi na1 roda. Iako .ie sto·ka uniStena, a. sijeno popalieno, holni.ca je tokom cijele zime dobivala mlijeka. "2ene su za pomo.C boJ.nici u Lukovdolu osnovale ,siranu i satkal·e vag-onske koli·Cine zavoja. NaroCito se osjeCa ,pomoC Zena iz kotara VTboWJko, Delnice i Cabra do kojih ofenziv-a nije "hila do.prla. ' Komesar bolnice hila je 194'2. g. Jelena JanCiC, a 1943. '[. Maca MajstoroviC. U radu u bolnici a naroCito u o.fenzivi, istakle ·su se bo.JniCarke Ver~ Sv.abenic, Marica F·rlan, Franka LakiC, Ada· Slezinger i kuharice Marija VukeliC i Smilja Tomit. . 1942 .. g. osnovana je zbog velikog broja ranjemka :pnhvatna ambulanta u s.a:mom mjestu DreZnici. 1.943. .g. osnovana je prva prihvatna ambulanta za ranjenik·e u Srumi iznad LeSnice. knju uglavnom snahdijeva i izdrZava samo ·sel.o LeSnli:a pod vrlo tdkim uslovima. i·er je nepriiatelj stalno nastanj'en u. neposn;dnoj blizini sda .. Z·~ne organiziraju praUJe rublta, prehranu ran1emka i stalna su veza izmedu sela i ambulante. Na sliCan naCin, samo u veCem opse,gu, ureduj·e se iste godine velika bolni.ca ru Delm.icama, u kojoi su radile bolniCarke Andelija Bori·C-Breslauer, 'f>urda Stimac i IlCika Golik. Malo kasnije osnovana je bolnica u Brodu na Kupi. Organizacij.a AFZ. pod rukovo·dstvom Zore Jule Gloc. i ~atice. PleSe-.l;;tras, snahdijevala je bolnicu namtdltal'em 1 .PO·stel]lnom. te oTganizirala donoSenje hrane i svakodnevnu dopremu na stotine litara mlijeka i Caja za ranjenikt:. Osim . sa bolnicama ·Zene uspo.stavljairu ·Cv·rstu vezu sa borcima na frontu. noseCi im takoder na polo,Zaje mnoStvo hrane i odjefe. 0 toj. povezanosti Zena kota-ra Delnice postoje mnoga ptsma, kako od 'boraca iz borbenih redova taka i ranjenika u holni.cama, naroCito o·d borac~ Slavenskih brigada, upuCenih org-anizaciji Ze11a 'UZ Cv-rsta obetanja. da Ce se uz njihovu pomoC-'boriti do konaCnog oslobodenja zemlje. 1944. g. osnovana _ie bolnica u Turkima iznad Milanovo.g Vrha nad Ca·brom, gdie na isti naCin pomaZu ove bolnice Zene .optina Tmki i Cabar. 2 Veda Zagorac. 3 Zdenka PetroviC-FekeZa. \ 234. 17. II. 1943. OKRUZNI ODBOR AFZ KARLOVAC \ Drage drugarice! 15. II. t. g. odrzan je sastanak Okruznog odbora· Prisutno j e bilo malo drugarica·, i prema njihovim i~zvjeStajima dobile smo sliku politiCk·e situacije i nwSe organizacije u karl,ovaCkom okrugu.. Po 'I it i ck a .situ· a c i j a. Na oslohodeni teritorij ·Okmga zapocela je ofenziva 20 . I. 1943. g.1 Ona nas je iznenadila, i evakuacija sela najblizih neprijatelju hila je vrlo nagla i sastojala se uglavnom u s~paSavanju Ziv.e glave. Druga s·ela prove'la su veC plansku evakuaciju, sto se najbolje vidjelo po tome, da su n kola .hila smje.Stena djeca i starice, a ponijelo ~se neSto· hrane i pokrivaCa. Duge kolone izbjeglica u snijegu i zimi htje!e su samo naprijed, naprijed dalje od neprijatelja, Tako je dosta naroda napu·stilo naB te-ren, neSto je otiSlo u Liku·, dok je veCi dio otiSao u Bosnu. Zasada se joS 40% naroda nij-e· vratilo natrag. Mnogi su ipak primili savjete da se povuku u brda pred neprijateljem a onda da se ba:caju za le·da ne,prija~ telju na ·svoja kuCi~Sta. N eprijatelj se nij.e sluZio uvijek is tom taktikom. Na ·nekim mje.stima je sve palio, lovio i ubijao, dok je u veeini sluCajeva puStao Zene i djecu. P1jaCkao j,e sve do Cega je do.Sao. N arod, 1wji s·e p~ovratio svojirn kuCama, dosta je bio pokoleban osjeeajuei .g.e napuSten i od brigada i od politickih radnika, a potpuno. n·enbavje-Sten n p·o'litiCkoj situaciji. U to vrijeme CetniCki U'tjecaj naroCito je porastao u kotaru. PlaSkom te u opCini Primi.SUe kotara Slunj i opCini Perjasica kotara VeUun. Iz tih krajeva ·otiSlo j.e neSto sv·ojom voljom, a nesto prisilno oko 60 !judi u cetnike. Medu njima nalazi se jedna ·om~ladinka iz PrirniSija, koja je zavrSila ku1·s za ~om.ladinsku Cetu. U drugim krajevima ne primjeCuje s·e CetniCka propaganda, vee narod ditljivo priCa kako su .ga muslimani lijepo. doCekali i .sakrivali, a ta.koder _i H.rvati opeine KruSkovaCa (Cetingrad), koji su sakrivali narod i provodiU ga. Jedino je veliko ogorCenje .prema majarima2 Blagaja, koji su zaklali u okolini Veljuna oko 100 zena i djece. Med'utim inedu .srpskim narodom pojavila se sada krada i plja<lka u ve!ikoj mjeri i to. naroCito w nekim dijelovima ,kotara Vrginmost. · Tako'der se p~ojaCao .Sverc, jer ustat8·3 do·zvoljavaju dolazak u 'Topusko i Karlovac ... ... Danas jo.S ne moZemo s·matrati naS teritorij potpuno slohodnim, jer se neprijatelj kreC·e cestom 'Karlovac-BihaC i za,letava se u obli.Znja sela najviSe za pljaCku, i kraj to·ga pali .Stale i .stogove sijena, dok ku6e u manjem broju. ,Sav sretan dnCekao je narod povratak Odreda, i pr-emda je ekonom.sko stanje vrlo te·S~Qo i V!lC itha mna·go sto~ina du1Sa ·bez hrane', ip_ak se i ·ono zadnje, Sto ima, dijeli s partizanima. Sada Zele da parti·zani izvrSe sto vi.se akcij a, dok se u pocetku osj.etila tendencija, da s·e ne bi vrSile akcije, je-r ·su mnogi mislili, da ee taka saCuvati svoje kuCe od paJjevine. 0 r g a n i z a c i o n o s t a n j e. Za vrijem·e· same ofe:nzive jedino je. radila organizacija kotara Vel]un, koja je 3. II. odrzala kotarski sastanak i stVorila zakljuC'ke o konkretnoj pomoCi izbj,eglom i nastrada'lom narodu. Same kotars.ke odhornice iSle .su no.Cu zakopavati m·rtve -drugove·, koji su Ie.Zali u bli:zini neprijateljske posade. NaroCito su radile drugarice izabrane u NOO. P.oinagale su kod prevo.Zenja preko Korane i smjeStavania Zena i djece, te potsticale potpuno spremanj.e hrane u skloniSta i iZemunice. Sada rade vee i kotarevi Vrginm:a.st, Slunj i Plruski, dok rad u kotaru Vojnic tek zapoCinje. U kotaru VojniC otiSlo je najviSe• drugarica ndbnrnica u brigade, odnosno izbje·g1e u Bosnu, odakle se joS uvijek nisu vratile. Od Clanica O.kru.Znog odbora 9 ih je vee na te:r:e.nu, neke su u brigadama, dok za 3 drugai'ice (,Smilja DojCinovie, Desa MihajloviC i Mica Vukasovie) ne znam gdje su, jer su navodno oti.Sle prema Bnsni. Sto s·e tiCe kotarskih odhornica }oS nijesmo uspj.e1e sve provjeriti. Sigurno je utvrdeno, da je ubijena od neprijatelja drugarica Danica G!edic, kotarska odbornica Vrginmost Ona je nadena sva iznaka.Zena u V~ojniCu, g-dje se zadrZala na povratku ku.Ci s konfel'encije Okruznog •odhora NOO, koja je hila odgodena. Na sastanku 3 stvoreni su .slijedeCi zakljucci: 235 �()·tom neka nas lzV!Jestl svaki kotar, t'ko bi bio riu.Zno potreban za nj.egov pravilan rad. 8. Odrzati sastanak s kotarskim i opcinskim odborima -i provjeriti Citavu organi2aciju i odmah je uspostaviti tamo, gdje uslijed odlaska ili postradalosti drugarica ne postoji odbor. 9. Uspostaviti sve veze i rad u hrvatskim selima 1 koja su ponovno o'kupirana od neprijatelja i provj-eriti. Sta je ~ drugaricam-a .odbornicama u hrvatskim ·selima kotara Slunj i Veljun. Slij.ede,Ci sastanak o'kruznog odbora odr:Zat ce se 5. III. t. g. Cim dob!jemo 1zvjelitaj 1z kotara Kariovac i i1z .samog .Karlovca,4 odmah ga Saljemo varna, jer, kako Cujemo, ovdje se rad pokrenuo, i nij,e ga ·omela o.fenziva. Dopise za Okruzni odbor i\aljite preko Komande podrucja Kordun. 1 Kraj-em 194.2. g. NOV ]'U,goslavije brojila je p-reko 15'0.0(}0 boraca i vezivala preko 500.000 llleprijateljskih, okupators'kih i kvislinSkih vojnika ·na teritm:iju naSe zemlje. To je bio novi front u Hitlerovoj »Evro1pskoj tvr,davi«, koji je tre'bao 'biti »UniSten« i »raZihijen«. 2'0. sijeCnja 194.3. g. zapo-Cela je Cetvrta neprij.atel jska ofenziva, 'll kojoj je uCestvoval.o oko 1'00 tisuCa okupatorskih i kvislinSkih vo im:tr:~ Plan neprijatelja bio joe: opkoliti ,glavninu NOV sa Vrhovnim Stabom i AVNO]-·em na terellu Bo-sans'ke Kraii•ne, Like, Korduna i Banije i ste.OOti obruC; uniStiti je 'll Bosanskoj Kra jini. Iz teSki'h lborbi, od kojih je najteZa 'hila 'bitka na Neretvi - bitka za spasavanje i preba;civanje preko Neretve 4.-000 ranjenika, izaSLa je NOV kao p6bjednik i ne samo da .i'e povratila ·slohodni terit·orij, vee ga je i zuatno proSi·rila u Crnoj IGoTi, Hercegovini, :SandZaku, Moslavini, Zumberku i t. d. U Cetvrtoj ofenzivi hili su voj.niCki ~ politiCki razbijeni Cetnici Dra-Ze MihajloviCa i oni u toku NOB-a viSe ne predstavljaju nikakav zna.Ca_ini vojniCki fa·ktor. NC1p,osrec1no iza neuspjeha u .Cetv-rtoj ofenzivi, Nijemci su zapo-Celi Petu neprijateljsku ofenzivu na oslolbodeni terito,rij Jug.oslavije. Naoru·Zani ustaSe iz tih -~·rajeva. Radi se o sa·sta.nku OkruZnog odbora Karlovac, koji je bio odrZan 15. II. 19-43. 4 UoiS Cetvrte neprijatel]ske ofenzive, hila. j.e u Karlovcu 90% nePrijatdjskih vcijnika prema lOOfo civilnog stanovniStv~; jer se u .gradru ·vrSila _koncentracija i organizaci ja za o.feJ?2iVU. · U nizu zadataka, koje su anti'faS:istkinje _-imale, bila je i a'kciia uoCi proslave. 8. niartf, koja je imala za .cili da poiaCa rad medu ~enama, ·hko u :pOlitiCkoi bo-rbi protiv okupa1:ora, 'taka- i u 'materij<i.lnoi akciii za pomo.C. vet. tada: formiramim -djeCjim ·domovirna na oslobod,enoin terito-riju, kao i za ,pomoC nandu Korduna, Banije i Like, koji se _povlaCio pred Cetvrtom neprijateljskom ofenzivom. Kroz akci ju '8. marta po-jaCala 'Se i politiCka aktivnost, sahotruZ·e ru tvornicama; negodov'anje protiv visokih ci j.ena na trZiStu i sl. Zbog aktivnosti hila je kompromitirana Zorica KlobuCar i Ankica Pe,retiC, koje Uskoro odlaze u partizane. 5 Anica Rakar-MagaSiC. Smrt faSizmu - Sloboda natodu! Drugarski pozdrav Anica5 P. S. Zakljlrcak sa sjednice. W. Skupite sto vise konkretnih dopis-a· u vrij-eme- ofenzive, ka'ko bi m•Ogili- izd-ati -»-RijeC Zene-«. 2 3 Dokument 153 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKU OD 21. II. 1943. INICIJANarod bjeZi frred neprijateljem TIVNOM ODBORU AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE 0 RADU NA TERENU I UZDIZANJU KADROVA 1. •Sto viSe obi'laziti narod, odrZavati sastanke i UP'O:Znavati ga sa situacijom u .svijetu i kod nas, naroCito uka:zujuCi na sramotnu rabotu Cetni'ka u ovoj ofenzivi. S drug.e strane treba ukazivati na priznanj.e NarodnooslobodilaCke V'Ojske- i nje·ne borbe kao znatne pom·oCi 'Saveznicima. Govoriti o jedinstvu ,Srba, Hrvata i muslimana potkrep!jujuci to konkretnim primjerima drZanja u ·ovoj ofenzivi i suzbijati nezadovoljstvo naroda prema Lici. 2. Organizirati u zajednici s NOO-ima konkretnu pomoC izbjeglom i nastradalom narodu u obliku zajednickih kuhinja, skupljanja pril-oga, smje·Stavanju pogorelaca i podizanju novih nastamba. 236 3. Suzbijati i boriti se svim s-redstvima protiv krade, plj aeke i Sverca. 4. U zajednici s NOO-ima organizirati straZe za izvf.danj.e neprijatelja, kako bi se narod mogao na vrijeme evakuirati. 5. U zajednici s Komandom podruCja, koja Ce dati stan i hranu, organizirati mali djeCji dam za jedno desetero djece, koja su ostala napustena bez igdje ikog:>. U tu svrhu trebaju svi kotarski odbori da skupe nesto plahta, pe.Skira, pokrivaCa i bolj·e hrane za djecu. ·6. Urediti dopisivanje s borcillia u Kordwna.Skim brigadama i obavijestiti o stanju ovdje. 7. P.ovuCi iz brigada sve one drugarice koje su nam nuzno potrebne za md. INIC!JATIVNI ANTIFASISDCKI ODBOR 'ZENA ZA HRVATSKU lnicijativnom AFZ za Hrvatsko Primo,rie Drage drugarice, Sazivacki odbor za konierenciju AFz Hrvatske viSe ne· postoji. Konferencija je odgo: dena radi -ofenziv,e neprijatelja na o-slobod·eni teritorij Hrvatske. Zadatak toga odhora, t. j, pripr.eme i odr.Zavanja konfere.ncije, preuzeo }e I. .A:OZ za Hrvatsku.' On se morao fo_rmirati, da bi s·e uspostavi(} centar AFZ u Hrvatakoj, 'koji ce okupiti i povezati sve organizacije. Izvj,eStavajuCi vas .o tome·,, mi vas pozivamo da nam u buduce redovit(} saljete izvJestaje o radu u va,s·em okrugu. Izvjestaje treba slati svakih deset dana_ Ujedno Cemo vam na izvj,estaj, koji ,ste poslali (od 27. XII. 42.) kao i na list koji smo primili 19. II., staviti ne" ko!iko primjedaba. Prema vaS,em i'zvjeStaju. vidimo, da JOIS niste uspjele form,irati kotarska rukovodstva, i da u svim kotarevima nema srednjih rulrovodstava, nego je sa OkruZnog inidjativnog di11ektan prelruz na mjesne ili, u najboljem sluCaju-, opCinske odbore. U izvjeStaju· kaZ~te doslovno, da je >>pomanjkanje politicki jacih Zena, koj.e bi Be mogle osamostaliti na tom I 237 �6okument i54 radu«. Iz izvje~taja i dnplsa u va~em 1is·tu vidimo, da imate odanih i odvaZnih Zena, Jmje ce uciniti sve, sto narodno-os!obodilacka borba traZi, i ~sto vi ka·o rukovodstvo postavite.- Iz redbva tih Zena smjelo-, bez straha uzdiZite Zene u rukovod-stva vaSe· organizacjj,e. U rad1,1, prek•o zadataka, lmje budete postavljale pred· njih, one Ce S'e veC osam·ostaliti i osposobiti. T:eZnja Sirokih slojeva Zena za politickom naobrazbom, postavit ce pred te poJiti·cki nedorasle rukovodioce pitanje njihovog uC-enja. Zato Cete drZati kurseve, k·oje treba prilagoditi politickom nivou vwseg kadra. Oni mogu biti: okruzni, kotarski iii opCinski. M<>gu biti za zene sa oslobodenog i neos.Jobod.enog teritorij a. 'To treba kombinirati pre:QJ.a moguCnostima u vaSem okrugu. 'Kursevima pristupite odmah. Ne moraju to biti ispoCetka ni dugi kursevi, niti kurs·eiri, na kojima Ce biti .mnogo Zena. MaZe se voditi kuTs i sa 5-....£ zena. Ako nemate jasnu pre<Lstavu o tome, .sto bi trebalo predavati na njima, m-i C-emo vam poS"1ati plan. Svaka'lro tQm· pitanju, pitanju- izdi·zanja kadrova, njihovoj teoretskoj i·~gradnji, treba da u buduce posvetite najveCu paZnju. Yeoma je vaZno da s ru•kovod-stvima, koja v-eC pos·to-j.e, imate stalnu v·ezu. Ona vas moraju redovito tzvjeStavati o radu, stanju ·org,, politiCkoj situaciji i svim promjenama na svom _sektoru. Morate ostvariti redovitu i iskrenu vezu sa svim rukovodstvima. Jedi.no onda Cete moCi pruZati ni.Zim rukovod-stvim.a pravu pomo.C. Ne samo kod vas, ne-go i u nekim drugim okru:zima, dolazi do nesP'orazuma izmedu SM·G 2 i naSe o~ganizacije. Takmi-Cenja i saQirne akcije treba postaviti na novu osnovu, i onda n.e Ce dolaziti do tih ne·spo-razuma. Nije vazno kloliko je sa'kuptla j,edna, iii druga org. u j·ednom selu, opCini iii 'kotaru, jer ni ekonomski us-lovi nisu svagdje jednaki. Va.Zno je to, koliko su org. uspjele da na jednoj akciji (zimska pomoC, prekopava:nje ceste, ru~ senje pruge 1 t d.) mobillsu ljudi, ~ena, omladine. Toiiko o vaS·oj ·organizaCIJl na osnov1 t·zvjestaja, koji ste poslali za konfereuciju. U »Primorci« b•. 3 izbilo je nekoliko pogreSnih stvari. U Clanku »naSa narodna vlast« ka:Z·ete da je na1:1od »iz redova narodnih horaca po-stavio svoj prvi politiCki organ v'lasti AVNOJ kao centralni organ po!iticke vlasti.« Medutim na prvoj sjednici AVNOJ-a dru:g Tito je rekao: )>Mi nemamo mo.guCnosti da stvorimo je-dnU lega1nu vladu, jer nam to medunarodni odnosi ne dozvoljavaju.<< AVNQJ nije ras·pisao 'izbore NOO, nego Vs. (;Janak: »UCvrstimo svoju organizaciju<< daje nekoliko opcih uputa, a daleko je .od toga da dade konkretna uputstva. Ne u<>cava nedostatkle u •Ol'g., niti pokazuje 'kako ce se stvarno p1·iCi njenom uCvrSCenju. InaCe, list je ra:znolik, a1i dopi-si nisu onaka :hepo.sredni kao oni u -drugom broju. Treba da organizirate wopisnike. U svakom rukoVlodstvu- nadite drugaricu, koja Ce biti ·adgovorna za njih. Dru·.garica u centralnom· InicijativnOm odboru· mora s njima biti u stalnoj vezi i upuCivati ih, kako i o. Cemu treba da pisu. T·o ce omoguciti da Jist postane slika org. i rada zena. Dopise treba da Saljete i nama; jer Cemo, Cim to bu-de mogu6e, izdavati Jist AFz Hrvatskle. Isto taka treba ih slati UTed.ni,Stvu »Zena danas«. Okruzni odbor mora voditi vise kontrole nad Iis·tom.. On je odgovoran za svaku reCe. . nicu u njemu. Drage drugarice, u bud.u-Ce nam Saljite izvje•Staj, kako· smo kazali, red-ovito svakih deset dana. Sm1·t /aSizmu - Sloboda narodu! Tajnica: Jela3 1 Inicijativni anti£aSistiCki odbor Zena. Savez mlade ,generacije. Jela Bil:aniC, ta-da tajnica Inicijativnog od'bora AFZ Hrvatske. 2 3 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 26. II. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz zA OKRUG KARLOVAC 0 ORGANIZACIJI I NAciNU RADA OKRUzNIH I KOTARSKIH ODBORA AFz I 0 PRIPREMAMA ZA PROS LAVU 8. MARTA' !NICI]ATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE 26. II. 1943. Qkruznom odboru AFZ - Kordun mo kontrolirati da li se izvrSavaju pqstavljeni Drag·e drugarice, zadaci. Primile smo vas izvjestaj od 17. II., iz 'koOstale drugadce, koj.e su do sada bile u j.eg vidimo da pravilno uocavate zadatke, Qkruznom (koje ne udu u izvr8ni), treba da koj.e vam nam•eCe ,sadaSnja situacijaudu u plenum.. p,Jenum ne treba da s·: saMedutim• za vrijem·e ofenzive, a i ranije, staje· tak<> i\esto kao izvrsni ~dbor ... on ce ~e zapazili sm~ da OkruZni odbori ( u Lici, Ba- sastajati prema potrebi (naJkasmJe s·va'ki~ niji i na Kor-dunu) ne znaju da se s~a.du, n. .e 5 iJi 6 nedje.Jja). U oue ·kotarske odhore, kOJI znaju .cta rukovode okrugom·. 1C1anov1 Okruz- su slabi, treba da udu· Clanovi plenu·ma i da nog odbota odlaze u pojedine kotareve, za- pomognu osamostaljenju tih rukovodstava. drZavaju se· ondje vtSe nego Sto j€' potrebno, U k<>tarskim a.dborima ·SU isti ned.osta~i Cesto .puta rade i preuzirn-aju i one poslove, kao i u -okruZnom (preglomaznost, vez1v~nJe koje bi trebao da radi klotarski odbor. S dru- za je-dnu opCinu, iii neko1iko· s·ela, pomanJka~ ge strane Citavi sektori rada, koje· treba ~.~ nje sposobnosti ruk<>voditi jednim kot.aro~); orianizira okruZni kao na pr. borba p-~ob:' Zato i u K. odborima treba isba tak(} Izvrsili nepisme·nosti, obavjeStajna sluZba, ~opisn:­ reorganizaciju, kao i u ·OkruZnom, t. j, stvoStvo i t ..d. -o-staju nesredeni i neorgantzova~n. riti uzi kot. i plenum. ·Clanovi kot. plenu-~a Drugarice iz okruZnog odbora nemaju- ( os1m treba da udu u opCinska rukovodstva. Opcmpreds.jednice i sekretara) uvid u rad .u ci:~­ slkim rukovodstvima treba po.sy.etiti najveCu vom okru-gu, a s druge strane na taJ nac1n paZnju i nastojati da S·e •Osamostale. Oni .su u kotarski ·odbori' ne mogu da se osamostale. najuZoj vezi sa m·asama Zena. Ne treba teRadi svega potre•bno j·e reorganizirati okruZ~ Ziti da se o-d Clanova opCinskih odbora stvore no ru-kovodstvo i raspo.dijeliti rad na ·novoJ profesiona1ci. Njih treba ¥ezivati. ti•z nji~ov'? osno·vi. ·Qd naja1divnijih .Zena iz 00 (najviSe selo iii nekoliko s·usj-ednih sela 1 nasto]ah, 5---j)) treba formirati 1zvr8ni odbor. Uzi oct- da se izdignu i postaju rukovo-dioci antifabar treba da bude CeSCe na okupu, da .se saSistkinja u svom· kraju. staje svakih oS'am da·na, da ~je.Sav~ ~va P~­ IzvrSivSi taka reorganizaci-ju odbora i potanja, da odlazi na teren ondJe, gdJe J: n.aJpotrebnije. One treba da o<Liaze. u poJedme djel·u rada, moCi Cete Lzv~Siti sve ~ne zadatke, k-otarev-e s: odr;etdenim zadatkom 1 po-Sl!Je- za- k·oje ste po-srtavili na vaSem zadnJ~~ ,~astan­ vr-Senog zadatka opet se vraCaju u centar i ku-. Mi bi vam samo napom.enuh JOB neke po.dnose i1zvje8taje, Na taj naCin ~e -~~ruZno stvari. Za podizanj e- novih nastambi, obradu -zerwkovodstvo imatf p·regled organrzaCIJe nad mlje boraca, napuStenog zemljiS~a: izgrad. nju . Citavim okrugom. Znat Ce u svako doba, Sto se dogada u p·oJe'dinom kotaru, a ne·_ 6e tre- zemunica (Sto ste vi sve postavih na vasem bati da ceka sastanak 00 i da tek iz izvje- zadnjem sastanku) treba formirati radne cete Staja sazna, -kakova je situacija na tere·~.u: zena i om!adinki ( omladinaca takoder) u saDrurgarlce iz OkruZnog odbora tl}eba zaduzth radnji sa USA OJ, koje ce .se staviti na raspoi po poj·edinim s-ektorima, na p1:. d•opi~ni-Stvo, Iozenje NOO. To ne moraju biti stalne cet~, obavjeStajna sluZba, bo-rba prohv neptsmeno- nego Cete, koje Cete- .s-tvoriti radi izvrS·enJa· sti, zarazne bolesti, organi•zaciono pitanje itd. . nekog !<onkretnog zadatka. Poslije izvrsenog Drugarica, koja Ce biti odgovorna·-na pr. ·za zadatka Ceta se moZe· raziCi. U -svako.j takvoj dopisniStvo·, ·obiCi Ce teren, pro:r:aCi dopis~i~e, Ceti treba formirati odbor od Z.ena, omladine, . upu<titi kako i Ma treba da p1su, pomoci 1m pionira, koji Ce rulk•ovoditi radrom.. Dobra je zamisao u ovim, dantm.a form·J,da mg. ·zidne novine, uputiti ih kal<ov.e parole treba da pisu i t. d. Ona ce •Se zaddati rati djecji ·dom. :Sarno treba voditi brigu ne samo toliko .da da uputstva. Pos!ije treba sa- samo 0 djeci, koja neraju nig:dje nikoga, 239 �neg·o 1 n djed, ~ijl su o~evi u borbi, ~ijl su roditelji pali; isto taka treba da se organitZacija brine o o.starjelim i nemoCnim roditeljima partizana, Mnoge od ·zadataka, koji .se postavljaju pred va.s, moZete- vezati za 8. mart. 8. mart, 'rooga napvedne zene proslavljaju od 1911. po zakljuC'ku medunarodne k•onferencije Zena oddane u Baselu, pada u danima velikih oslohodilackih borbi; borbi, koji ce nama zenam-a donijeti ne san'i'o nac. oslobodenj-e, nego i potpunu slobodu i ravnopravnost. To s-U bHe teZnje, koje su pokrenule -Zene• Citavoga svijeta, zato napredne .Zene, da bi se ujedinile u borbi i misUma, .slave 8. mart. U narodnooslohodilackoj borbi .stekle smo mi potpunu slobodu i ravnopravnost, stoga <QVo-go~ disnji 8.' mart, kada se borba priblizava svome kraju, moramO proslaviti, po ugledu na Zene Sav·eza, pojaCanom borhom. Pored priredbe, koju treba odrzati toga dana (iii dan prije uveCe) na osloho·denom i neoslo-bodenom teritoriju, on treba da bude dan, kada Ce se raditi viSe nego prije za vojsku, za opCu stvar. Obja.StnjavajuCi znaCenje 8, marta, objaSnjavajuCi potrebu organizovanij·e i ve6e borbe, tr:eba mobili-sati- Sto veCi br:oj Ze- na u · borbenoj proslavi 8. marta. N eka one toga dana p-Osjete ranj.enike, iz temelja ·oCiste neku bolnicu, operu zavoje, •opletu iJi saSiju neSto JZa vojsku, posje'te borce na poloZaju, urade neki posao, izvrSe sabirnu akciju za dj·eCji dom, poruSe negdje prugu, most ili prekopaju cestu i t. d. Na neoslobode·nom teritoriju maZda ne Ce biti moguCnosti za priredbe, a'li i ondj.e mogu da proslave taj dan udvostruCenim radom. Neka toga dana sabotiraju viSe nego obiCno u tvornicama, radionicama, Skolama i uredima; neka suzbijaju dovoz namirnica za oku- patora. Zene, koje ne rade van kuCe, neka svetkuju toga dana; neka ila taj dan sakupe viSe sanitetskog materijala, papira i t. d. Neka pridobiju neke od Zena, koje prij.e nisubHe aktivne u n3)Snj organizaciji. N a priredbama povodom proslave 8. marta, pored predavanja o- njegovom znaCenju, treba iznositi rezultate rada na pomoCi v·ojs-ci, suzbijanju nepiSmenosti, primjere hrabrosti Zena boraca__ i o.nih u pozadini, pro-Citati Clanak ili pjesmu, koju su one same napisa]e, organi:zirati pisanje pozdravnih pisama sa te proslavce i t. d. Sv.e to treba da bude podstrek ·za jns vecu borbu. Neka dakle proslava 8. marta na oslobodenom i neoslobodenom teritoriju buM pro- 240 slavHena u poja~anoj borbi 1 sveopCoj mobllizaciji _Zena u borbi protiv faSizma. Toliko o proslavi -8. marta, koju Cete provesti prema vaSim moguCnostima. Na ne-oslobo·denom teritoriju va.Se·g okruga treba pojaCati rad. Ne smijete- se zadovo~ ljiti samo time, Sto imate veze s pojedinim Zenama i .Sto vam ur&pijevaju sabirne akcije. Morate nastojati da u tim selima stv-orite ilegalne mjesne, opCinske i kotarske odbore, koj; ce rukovoditi radom. Nije dovoljno da Saljete samo neke· aktivistkinje na rad tamo, nego nastojte da ondje ,stvorite kadar domaCih Zena, koj-e c.e se ·osamostaliti na konkretnim .zadacima, koj.e. Cete im postaviti. Ti zadaci ne sm-iju biti .samo sabirna akcija i pom•oC vojsci, nego i po'litiCko djelovanje (raSkrinkavanje HSS, Draze Mihajlovica, izbjeglicke vlade, cetnicke bande i t. d.). Najbolje bi bilo za ·Zene s neosloboctenog teritorija: voditi po-~'eban kurs. Ako to nije moguCe, na sastanc1ma rukovodstava, pa i pojedinirn aktivistkinjama obja.Snjavajte· i prouCavajte s- .njima materijal. Na tim sa.stancim-a aktivistkinj.e s- neoslobodenog teritorija moraju nauCiti, kako· Ce- objasniti ·Zenam~R p-ojedina politicka pitanja. Drugarice, rSada za vrijeme ofenzive ste najholje mogle ocijeniti hrabrost i odanosl NOB, privrZenost naSoj organizaciji i po-Zr~ tvovnost pojedinih drugarica. Mogle-ste najbolje zapaJZiti slabosti okruzno·g, kotarskog, opCinskih i mjesnih odbora. Kriti.Cki se osvrnite na rad Citave ·organi·zacile i pojedinki i pre,gnite na posao ·svim snagama da popravite uCinjene nedostatk.e i u·Cvrstite- vaSur organi-zaciju. Saljite n.am svakih O·Sam dalia izvjeStaje! PiSite nam Sto ste sve uCiniie za 8. mart, kako su pro.sle priredbe. ,Saljite dopise o· dogaodajima za vrij.eme ofenzive, te -o radu organ:irzacije da ih poSaljem-o uredniStvu- »Zene danas«, ili da ih eventualno upotrebimo za list AFz Hrvatske. »Rij-eC Zene« za Centralni odbor i »~enu danas« po.Saljite nama, .Pa Cerno mi slati. Smrt fa:Sizmu - Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Tajnica: Jela2 .5. ~II: 1943., povodom gornj-~~ pisma, po.slao 'Okruzm -odbor AF~ Ka-rlovac svim kota-rskim odborima Okruga okruZni.cu o ,pro-slavi 8. marta. Redakci.ia posjeduj.e tu okruZni-cu. 2 Jela BiCaniC.. \ . )'e 1 Dokumelllt 155 IZVJEsTAJ lNICIJATlVNOG ODBORA AFz ZA GORSKI KOTAR OD 6. III. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA HRVATSKU 0 POLITICKOJ SITUACIJI U POJEDINIM KOTAREVIMA I 0 POLITicKOM RADU zENA 6. IlL 1943. INIC!]ATIVNI ODBOR AFZ ZA GORSKI IQOTAR lnicijativnom odboru AF1.; za Hrvatsku Izvjestaj P.otvrdujemo primitak- vaSega pisma od 21. II. 1943. Salj.emo vam izvje Staj, i, prema dobivenoj direktivi, sl.at Cemo ~a svakih 10 dana. PolitiCka situacija· N aS okrug za sad a n.ij e pretrpio neprijateljs'ku ofenzivu, u koU'ko ona j-oS ne nastupi. 0 politi-Ck·oj situaciji Citavo.ga okruga ne Saljemo izvj.e.Staj jer ·.svaki naS kotar ima svoje specifiCne a-sabine obzir·om na nacionalni sastav, teror neprijatelja i na to, da li je pojedini kraj osloboden ili nije. Kotar Ogulii:t. Oslobodena je opCina Dreznice i neki dijelovi susjednih opCina. T-o su srpski krajevi. PolitiCki :hivo kod Z-ena kao i kod -ostalo-ga stanovniStva je svakako najvi-Si u tome o-slobo•cteno-m·e dijelu. Zene na.stupaju svijesno i u veCini su dobra upoznate sa ciljevima nase NOB. Nlls utjecaj u hrvatskim dije.lovim:a ogulinskog kotara za sada j·e slab. Mi nernamo tu niti je-dn-o-ga seos'k•oga odboTa. Kotar Vrbovsko. StanovniStv-o je mijeSano. Otprili'ke polovica .srpskog, a polovica hrvatskog stanovniStva. Po'litiCka svijest kod Zena mnogo je .niZa nego kod Zena u dreZniC'koj opCini, Sto j.e svakako posljedica n-aSega zakasnje]o.g djelovanja u tom kraju, a isto taka, ·zakasnj.e!og djelovanja ostalib politickih organizacija. Kao ilu-stracija za to maZe s-e nave-sti i!zvjesna po'kolebanost, 1mja je nastupUa kod naroda u tome kraju prilikom posljednj.e velike neprijate1jske ofenziVe na na~S oslobodeni teritorij. Ljudi su podlijegali neprijateljskoj pr()pa-gandi i glasinama o tome, kako su partizani uni.Steni. Malaksavanjem ofenzive, situacija 'se popravljala. 1 Kotar Delnice. Oisto hrvatski kraj, koji je karakteri.stiCan po tome, da se tu narod ,poCeo dizati odmah u pocetku narodno-oslobodiJacke borbe. Teritorij je poluosloboden. Veca mjesta su u »Zici«, dok u selima nema niti na·Se niti neprijateljske vojske. Kultll-rno stoji ovaj kraj na: vi.Sem stepenu nego kotar Ogulin i Vrbovsko. Poznato je, da Zene- u tome ·kraju predstavljaju bo·rbeniji elemenat. U posljednj·e vrijeme pocelo ,se osjecati pokusa- Hi !tet:te llrvatske u NOB va-nje djelovanja HSS-a, kome je centar u sa~ mim Delnicama. Oni nijesu opCe okupi.li oko s·ebe viSe Z·ena, nego se radi zaista samo o nekoliko Zena, koje ni rani.je nijesu imale naroCiti utjecaj. One pokuSavaju dje lovati na Zene u smislu oslabljivanja njihove borbenosti. Ti pokuSaji -sll· na vrijeme· uoC.eni, i prerna tome imamo bolje moguCnosti da taj, iako mali utjecaj, na vrij-em.e paraliziramo. 1 Kolar Oabar. Potpuno neoslobo·den terito-· rij, anektiran od Italij.e. U to-me kotaru te-ror neprijatelja bi•o je najveCi u CitaVome naSem okrugu. Broj stanovni-Stva pao je od proS.loga ljeta sa 11·000 na 3.500. Politicka svijest miroda je pored svega toga na vis-ini, ali j.e rad strahovito oteZan uslijed to-ga, Sto i llajmanja mjesta imaju talijanske pos-ade, a bro•jne patrole obilaze stalno Citav teren i ulaze· u Sumu. NaSe vojske u tome kraju nema. U v·elikim mas-ama internirano-g naro-da najveCi je broj Zena. Kotar Brinj.e. U najnovije vrijeme prikljuCen j-e naSem· okrugu i kotar Brinj e, ali se j-o'S nijesmo s njima povezaiL Pos.lali smo im dva puta materijal a svakako Cem·o njihove ruko-vodioce pozvati na -slijedeCi sasta·nak naseg I. o. Stanje -organizacije. Rad naSe organi.zacije moZe s-e .podije'Iiti na dva perioda. Prije i poslije neprijateljske o·fenzive na Gorski K-otar, koja je trajala od 16. septemhra do pocetka oktohra 1942. g, Prije ofenzive rad se u kotaru ogulinskom sastojao u o,rganiziranju senskih odbora i od~Zavanju sastanaka po selima, koje su odrZavale iskljuCivo drugarice, politiCke radnice. Odbori su radili sam:o oko :raznih sakup.ljanja za bolnicu i vojsku. 0 nekoj politickoj samostalnosti odbora nije S'e mO·glo ni govoriti. Na taj rad t'roSili ·SmO v.elike- snag.e, ali je ·organiiZaci-ono postignuto vrlo malo.· UoCi -same ofmlzive -organiziran je opCinski odbor u DreZnici, -ali taj se kasnij.e raspao. Ipak, taj rad je dao neke vrlo dobre rezu1tate. zen.e .su kroz taj niz sastanaka stek1e izvjesno politi.C'k•o znanje i upoznale su se sa ciljevima NOB. To I 241 �je do.Slo osobito do izra.Zaja na naSem pr~ poslije rata, kad je sama ostala uz ·narod. vom kursu. Rad u ·ostalim, poluslobodnim Linija Partije u NOB. i neslobodnim dijelovima kotara -ogulinskoga 3. Razvitak NOB i nase vojske. Okupator · bio je slab. Specijalno se to tice opcine i njegove sluge. Izdaja pete kolone. Linija Gomirje, koja je bila jako cetnicko upori.Ste. borbe. Vaznost ucesca zena u NOB. Vaznost Rad se j.e u toj opCini poCeo ponovo razvijati pozadine. NaSi saveznici. Karakter naSe nakon vojniCkog uniStenja gomirskih Cetni~ vojske. ka. Ipak, tvga utjecaja ima jo.s uvijek na 4. Neprijatelji nase NOB. Fasizam i nje" onome terenu. U kotaru delniCkom radilo se gove sluge - peta kalona. Ustas·e·, cetnici, j e j-oS manj,e, a u vrbovskom i Cabarskom DraZa MihajloviC, londonska vlada, reakciokotaru nikako. narno vodstvo HSS-a. 5, Razvitak borbe zen a ranij e. Borba zena Nakon neprijateljske ofenzive. pristupilo se -ozbiljnije Tadu oko organizacije AFZ-a. za bolji zivot u gradovima. zivot seljacke Formiran je Inicijativni odbor koji rukovodi zene. Zene u NOB. AFz kav faktor u NOB radom na cijel-om okrugu. Formirana su kot. i nj-egova va.Znost' u -organiziranju pozadine. rukovodstva .za Ogulin, Vrbovsko i Delnice. Ravnopravnost zena u NOB. 6. Duznosti organizacije. Politicko pridiZa kotar Cabar za sada nije formirano kotarsko rukovodstvo. Tamo radi svega jedna dru- zanje Zena i upoznavanje sa NOB. Mobilizigarica. Od toga· vremena uspjelo nam je u ranje n~aktivnih zena u NOB. Ostvarivanje prva tri kotara, gotovo u svim selima i veCim i uCvrSCivanje borbenog jedinstva Zena svih mjestiina, organi,zirati seo-ske i mjesne ad- vjera i narodnosti. Sovjetske Zene kao· pribore. Mre.Zu naSe organizacije uspjelo nam mjeri boraca protiv fa81zma. OpSirno j,e -objaje, dakle, raSiriti u glavnom po cijelome na- Snjeno Zenama Sto treba konkre~no da rad·e Sem okrugu. Ali tu treba napomenuti, da svi i govore u svom~e djelovanju na druge Zene. 7. Kako treba organizirati AFZ, koje su ti odbori nijesu svud jednako organizirano duznosti pojedinih odbora,, i kako se formipovezani i uCvrSCeni. -Pristupili s~o organilZiranju ·op-Cinskih raju ·odbori. Kako se ani formiraju na oslo·odbora. Za sada je formiran samo opCinski bodenom; a kako na neoslobo:denom· teritoriju. odbor u Dreznici, koji vdo dobra funkdo8. NOO-i kao organi nai§e nar:odne vlasti. nira. Odbornice pokazuju sv·e veCu samo·stalnost u vodenju se·oskih· sasta:naka. Odbor se AVNOJ. Pozadinske vlasti. Odnos AFZ i sastaje S'Vakih 10 dana, i na sastanku •odbor- NOO-a. 9. Organizacije· na.stale u toku narodnonice. dobivaju -direktive o sv·ome daljem radu. Donose redovite pismene izvj,eStaje o svom-e oslobodilacke borbe. Uloga SKOJ-a u NOB. 1•0. Ispitivanj.e prouCene grade i uCvr.SCiradu. Odbor je formiran jo.S u mjes,ecu novanje znanja, koje su p·olazniceo stekle na vembru. U naj.skorij·e vrijeme bit Ce f~ormi­ rani ·opCinski odbori u O]J-Cini Gomirje i nekim kursu. M e to d a. Tumacenje pojedine tern e. DiopCinama kotara Delnice i Vrbovsko, gdje skusija, i ponovno objaSnjavanje· stvari, koje postoje uslovi za to.t nijesu dobro shvaCene. Postavljanje pitanja Sa pitanjem osnivanja opCinskih odbora iz dotiCne teme. Pisanj·e. (Polaznic·e piSu sapostavlja se nuZno pitanje kadrova, na komostalno sve 1Sto su zapamtHe. Bez, -diktirajima smo bili do sada vdo slabi. Zato smo nja). Citanje i ispravljanje sastavaka. Ko· organizirale kurs o-d 10 dana, koj i upravo naCno s·e Cita neki Clanak, letak, radio-vijetraje. Polazi ga 11 drugarica. Uglavnom su sti iii neSto sliCno·, Sto Zene zanima, i o Cemu to Clanice dreZniCkog opCi"nskog odbora i jese vodi poslije toga nevezana diskusija. dn~ drugarica iz Gomirja, koja Ce nam poMolim-o vas, da nam dadete Q tome miSljesluZiti kod formiranja tamo.Snj,ega opCinskog odbora. Poslij e ovoga na.stavit Cerna sa kur- nje, jer j·e to naS prvi kurs, na kdme uCimo sevima u ovome, kao i u ostalim kotar.evima. i mi i naSe uCenice. U mj.estima u »Zici« formirani su odbori Program kursa: ~ u Delnicama, Lokvama, Skradu i Srpskim Mo1. Posve popularan p-rikaz faSizma kao ravicama. 'To joS nije- uCinjeno u Vrbovskom izazivaCa ratova i porobljivaCa naroda. Im- i Ogu!inu. Poku.sali smo formirati odbo·r ii perijalisticki i narodno oslobodilacki ratovi. tvornici Sibica u Vrbovs·kom·, preko djevojaka Znacaj i napad Njemacke na SSSR i vaznost iz susjednih- sela, koje su radile u tvornici, toga rata za nas. Savez SSSR ·sa EngJ.eskom ali je tvornica prekinula rad. i Ameriko-m. · U posljednje vrijeme broj odbora se jako 2. Komunisticka partija kao organizatvr pove·Cao, Sto se vidi iZ priloZene tabele-.!~ Rad NOB. Njezin rad za vrijeme Jugoslavije, t. j. organieacije se po-Ceo sver viS-e osj,eCati. To pozivanj.e na borbu protiv fasizma i predvo- se najb~lje odrazava u akciji za bolnicu, koja denje te borbe. Njezin znacaj za vrij~me i se povecala na trostruki broj ranjenika, koji 242 su ovamo prebaCeni iz Like i K-orduna to'kom neprijateljs'ke a.fenziv-e. Svakodnevno stiZu zaista ogromne koUCine rubija, hrane, zavoja u bolnicu, iako je dobar dio naSega teritorija ove jeseni popaljen. Iz »Zice« stiZu lijekovi i sanitetski materijal. 0 toj akciji najbolje svjedoci prilvzena tabela. Ujedno se vodila kampanja za skupljanje carapa i .slapa za vojsku. PristupiJ.o se i tkanju zavoja. NaSa organizacija p-ovezala s.e u selima sa NOO-ima i radi sve u sporazumu g njima. Ta saradnja nije svugdje jednako ostvar;ena, i moramo u tome pogledu raditi, da ana bude potpuna. Pitanje nepism,enosti joB je uvijek naSe bolno pitanje. Odrzan je jedan kurs u selu TrboviCima, koji je pokazao dobre rezultate. U kotaru delnickom i vrbovcskom tv se pitanje uop6e ne postavlja, poSto je vrlo neznatan broj nepismenih Zena. NaSa je du.Znost ozbiljno na tome poraditi, specijalno u dreZ-: niCkoj 'OpCini. 1 U tO:ku 1943. g. organizacija AFZ se ucvrscuje, te se formi·raju mjesni i opl:iriski odbori AFZ. U kotaru Delni-c·e formira se o,pCinski odbo-r LeSnica, KuZelj, Turki, Po-dstene i mjes-'lli o·dbori na neoslobo-denom terito·riju; u kotavu Vtbovsko: opCinski odhor Lukovdol, Srp,ske Moravice, Ravna Cora i Severin; u kotaru FuZine: opCinski odbor AFZ LiC Vnta, FuZine, mjesni odbor Lokve; u kotaru Cabar: opCins·ki odbori Prezid, TrS-Ce, Gerov;o, Gerovski kra_j, Plasce, Mandli, Cabar, i ··Gornji Zagari. U rrujnu 1943 ..g. odi-Zana _je prva kotarska konferencija AFZ ·u Delnicama. U kotarski odbor AFZ bil-e su izabram.e: Vera Daj·C, Mari ja Vukoni·C, Katica PleSe-Juras, Zora Gloc Jula, Emica RaCki, Tonica Mance, Francika Trope, Dra,ga Ofak, ZQ>ra Tomac, Ines MajnariC i druge. U k(}tarSki o·dbor AFZ FuZine, koji je izabran na kotarskoj konfer.enciji, bile su izabrane: Anica 'Kaj- Molimo vas da nam p01Salj.ete upute o- sastav.ljanju izvjeStaja, jer se o:vako maZe d-esiti da pi'S'emo vi.Se o -onome, Sto nij-e bitno, a izostavimo ono, Sto vas najviSe intere-sira. Cesto nam izbije pitanj-e pravila organizacije. Nekad treba mijenjati neki odb<Jr, iii opCinsku odb-ornicu, ·koja nije zadovoljila, pa ne znam-o kako da se to pravilno provede. Tako·der smo mo-rali izvrSiti promjenu· sekretara I. 0. posto je drugarica Danica MaraviC, koja j·e tu duZnost do sada vr.Sila bolesna, to smo odluC:ile da dUZna.st preuzme drugarica Jela.' Obavijestite na£, da li je promjena ispravna, i kako se :£ormalno rj·eSava. .Sada spremamo- proslavu 8. marta po selima. U tu S'Vrhu posla.na su s-vima odborima direktivna pi.sm-a, i izdan je letak,4 koji p.rilaZem·o· Smrt falizmu. - Sloboda narodu:! ' Druga'l'ski pozdrav Za Inicijativni o-db01' 5 feS-TrboviC, Katica jakovac Fefa, Nada KuCan, Andela PleSe, Ka-tica CenCiC, Pavica Slivka, Neva Stanfelj i Helena Kufner. Zatim je odr·Zana kotarska konferencija- u Vrhovskom i u veljaCi 1944. -g. u Cabru. U kot.af.!Ski odbor .AFZ .C:abar u81e -su: Filipa OZbolt, 'ZoTa Klepac, Ema Zagar, Marija Poje, Marija ~agar, L.ojzika Lipovac, Franca, Nada OZibolt, Franca Volf, Evica Lip-ovac, Micika KriZ, Marija Lauter, Ivka Kvaternik, Filipa O.Zbolt, Ivka JaneS, Fanika Lipovac, Nada BrnCiC, Nada JaneS, Vlatka OZbolt i Vera Turk. 2 Redakcija ne po-sjeduje tu tibelu. 3 J ela J ancic. 4 Redakcija ne posjeduj-e taj letak. 5 lzvjeStaj je pisala Jela JanCil:. Dokument 156 PREDAVANJE KATE PEJNOVIC I JELE cUK POVODOM PROSLAVE 8. MARTA 1943. U LICI Cajem tereta i ne:sr.eCe zbog toga. Prilikom ~ena davno prije i za vrij-eme Jugoslavij-e, zajedno sa svoj om braCom, drugovim-a, o·C.e- udaje vodi1lo se· raCuna- o imovini, spremi ,Sto vima i s-inovima, snaSala j e duplo ropstv-o, je -nasi S'a soho-m i- t. d., o svemu drugom, 'radila je i.s.to ka·o i muSkarac, .hila u tvornici, samo ne o stvarniiJl osjeCajima, o on-om·e Sto na polju iii rna .gdje bllo, joi\ vise u kuci oko bi trebalo. Jednom rije-Cju, trgovalo S e pri , djeteta i drugo. No njen rad j;, duplo manje tom poslu i izvlacio se profit. Tko je kriv da vee stotine i stotine godina p1aCen i joS po-dcjenjivan, a samo ·zato Sto je Zena Zivi u mraku i neznanju, _a da hi dugo Zena. Pored sve:ga njenog v.elikog rada, izgleda.. vremena nij.e bio jasan pravac kojim- one lo je da je zena od rodenja pa d-o smrti, ka<J trebaju da podu. Krivica za ropB"ki polozaj p·o nekom· udesu iii nuZdi, ovisila o ro·di.te... Zene, je protunarodna. druStvo, koje se temeljima ili mu.Zu, smatrana je kao neka suviSna ljilo na izi"abljivanju, i tlaC·enju; a najve,Ca irtva toga tlacenja bila je uvijek zena. briga ili teret. Kroz historiju su se Cesto pofavljivale naNije bilo rijetkih slucajeva, kada bi se ·rodilo. .Oensko dijete, ·da se gundalo s osje- . prednije Zene i razni .Zenski pokr.eti, koji su 1 I 243 �nastoja1i da zene izvuku iz nj,enog l'Opskog polozaja. Ali svi ti pokreti nisu mogli imati nekog naroCitog us.pjeha, jer. nisu shvatili Uzroke toga ropstva, nisu znali na koji ga ilaCin treba rijeSiti. Ti Zenski pokreti smattaii su se da se borba Zena sastoji u borbi protiv muSkaraca, jer su oni toho:Ze S·vemu krivi. MuSkarci su opet svoj teZak poloZaj, nevolju i bij,edu iskaljivali na Zeni. A glavni kriv-ac i uzrok hespravlja i muSkarca i Zene bio je najkrva~ije uguSivan od protunarodnih reZima, kojima j,e to besprav Ue· ·i81o u korist. J edino je Komunisticka partija, od kad p.ostoji, pravilno ocijenila poloZaj Zene ·i pokazala uzroke toga ropstva i put, kojim ona tfeba- da pode, u borbu za svoje oslobndenje. I prije 30 godina, na medunarodnoj konferenciji Z·ena u BaBBlu, 1912. godine, Zene Citavoga svijeta postavile su svoje zahtjeve za slobodu, te ·politiC'ku- i ·ekonomsku ravnopravnost i iza:brale 8. mart kao riledunarodni dan Zena, ·kao praznik borbene solidarnosti Zena Citavog .svijeta. Taj dan je uz·et kao uspomena na prve velike de~'Onstracije, na kojima su ameriC.ke Zene traZi'le raVtiopravpost. Od tada pa na da!je, napredne ze11e Citavog svijeta· pOCei,e· su sv·e jasnije dizati svoj glas, po,Sle su putem; koji -im je pokazala Komunis·tiCka partija, boreCi .se joS u prvom svj.etskom ratu protiv rata, bijede i gladi, pa dalje preko demonstracija i strajkova za ekonomsko pobo!j.sanje, te politicku slobodu i ravnopravnost- Zene. Uza svu tu borbu Zena, ipak stalno se gl-edalo sa podcjerijivanjem na Zenski pokret, podcjenjivao g.e p·okl'iet i stvara1e se Citave teorije i ilUtzije, da Z·ena nije sposobna za nika'kav rad izvan kuCe, a najmanj-e da se mijeSa u politiku, i da je svaki pokret Zena bezuspj eS-an. Medutim kroz oyaj rat, Zene su do.Sle do svog pravog izraZaja, one su se U'Zdigle u ?oros~asne junakinje, koje g,e zajedno ,sa mus~arcim.a bore p~otiv faSistiCke nemani, pro~Iv starxh okova 1 'zaj-edno sa svoJom vojskom : na.~odom gra-de novu tzajednicu, novi svijet 1 SVlJetlu buducnost. . Prot~n~-rodni _re£imi u biv:Soj JugosJaviji n:~u da~1 zenama nikakva prava, za politiku n.I}e ~mJela znati Zena, dok su ti vajni politiCa;• na d~ugoj strani pripremali poro·bljavan]e zemlJe, pripremanje na klaonicu na koju b! vodili za svoj.e interese i djecu,. koj.e ~u ma]ke sa toli'kom mukom odgajale. Za tu I tako-vu politiku nisu smjele znati Zene nisu s-~jele znati Iavice, · koje bi s·e digle r{a. neffiliosrdnu borbu u ,odbranu svojih ml~Ldih. , 244 Do,slo je porohljavanje nase zem:Jje, do koje je dovela njihova politi'ka, nastaJo, je klanje i ubijanj.e. Iz pocetka je to i.Slo potajno, ljudi .su nestajali, a povorke srpskih Zena izobliCe-ne od straha i sumnje u najgo-re f najcrnje, stajale su pred ustaSkiri:t stanom i fa·SistiCkim komandama traZ·eCi odgovo-r na svoja pitanja: »Gdje su ?« P.oslije je nastalo masovno klanj-e i ubijanje, a na stratiSta odvodili .su malu djecu, zajedno sa njihovim majkama. Malu nevinu· djecu su pred oCima ro-ditelja na noZ naticali i malj-em ubU'ali. Nije· rijedak slucaj bio da su majke poput lavica ska:kale na krvnike, zubima ih k.la'le i b-orile se do posljednjeg daha. Nema dovoljno rijeCi, da se opiSu te strahote. Desilo se nov-o u historiji svijeta, najpodlije od najpodlijega, najsramnije od najsramnije-ga, da su masoQvno ubijali nevine Zene, starce i djecu. Eto do cega je dovela izdajnicka vlada sa kra. fje~ ?a Celu i njihova politika. I sva pomuC, koJU Je ta v1ada :Uz Londona pruZala, kroz -ove strahote hila j,e parola »cekajte<<. No cBkati s·e nije moglo. Napoziv KomunistiCke partije narod s-e je digao il borbu, digle su se u bo·rbu i zene. Izdajnicka vl&da upotrebljuje sada drugu taktiku, organizira Dra-Zine ban.de koie sada kolju hrvatsku djecu i hrvatske liene. Pored mnogih primje-ra tko jo.S ne zna za stra,sni pokolj 170 hrvatskih zena i dj,ece u Gatu u Dalmaciji, koje su pale zrtvcim cetnickih >:likovaca. No ni 'te zrtve nisu bile dovo,!jne. Izdajnicka vlada i 'kralj idu dalje, sve te bande s·e povezuju: -Cetnici, us.ta.Se, MaCekovi agenti, Rupnik pod pokroviteljstvom vlade i kralja, organizirajuCi rat - protiv k·o.ga? Ne protiv ·okupatora, ne·go, :zajedno sa o-kupatoro-m protiv naro.da, koji s·e -digao u borbu za svoj Zivot i za svoju slobodu. . Eto, to pravo lice njihove politike, 'zbog koJ~ su ont mnoge Zene zavili u crno, mnoge' ma]ke ostale bez djece, mnoga djeca ostala roditelja. Eta, to je njihova politika, koja Je progutala to'like narodne sinove koja je kostala toliko zrtava.' ' Medutim kroz skoro tri godine borbe naroda za S:lohodu, narod j·e, pr:edvoden svojom KomunistiCkom partijom, poCeo voditi i iz~ gradio je· svoju naro-dnu, istins:ku politiku. ~ro~_tu t7Sk?-! nap·ornu bor:bu, patnje-, Zrtve ~.s~radanJa 1 ..zena joe· postala jednakopravni CITII-lac u ~drustv:r, pa i u po1itici. Naro-d je· skupo placao·svo]e Iskustvo· i doSao- d•o saznanja: ;da ·nitko drugi ne moZe voditi narodnU poh~Iku, nego sam narod. I SuviSe je suza -prol~-':~no, m~oga su majCina src~ zakrvai-na, 1 suv1-se su zene prepatile, d-o.k su doS1e do saz.~anja, da nitko drugi nema prava i B~lJe gospodariti sudbinom njihov,e dj,eoe i TIJrh, ne~_go one, sa sv,ojim narodom·~ s-a SV'Ojim !e ?•z ne najboljim, najnaprednijim sinovima i kCerima i svojom. vojskom. No ipak se postaN!ja pitanje, sta ocekuje Zena od ove borbe·, i ka:kva su prava, koja on a traZi? Sta znaCi oslohodenje Zene? ·1. Ocekuju punu politicku slobodu, · kao temelj ravnopravnosti i potpune slobode Zene. 2ene ne mo-gu dozvoliti, da s-e ponovi stara patnja i muka, da se ponove nova krvoproliCa i ratovi. Kasno je- bilo Zenama NjemaCke u ovom ratu lijegati na· traCnice, kad su im odvezeni sinovi u sigurnu smrt na Istocrii front. Kasno je bilo talijanskim majkama traZiti, da se povrate· njihovi sinovi, kad su v-eC poslati na klaonicu za tude int9- hi me proklela, kada hi sjela skditenih ruku i ne bi se i dalje borila i Cuvala ono, zaSt-o su moja djeca i Zivot dala«. Tk<> kaze da to nije politika, kada zene postavljaju pitanja: >>Sta je sa drugim frantorn, napreduje 1i crv. armija ?«, ili kad uzvikuju: »Ne C.e-mo izdajniCku vladu= i kralja, hoCemo federativnu J ugoslaviju«, »Zivio drug Tito« i t. d. Tko moZe da kaZe danas, Sta Ce politika Zenama! 2. Zena se bori kroz NOB i za puna ekonomska i .socijalna prava. ZaSto da se nj-en rad PodCjenjuje, zaSto da radnice ·za isti rad dobivaju duplo manju nadnicu, zaSto da seljanke, pored tolikog njihovog rada, ovise· '0 Ana MilkoviC, Kala PejnoviC, Marica Mukar i Jakov BlaZevif: ispo.d Kuka -VisuC za vrijeme IV ..ofenzive rese, da ubijaju i budu ubijeni. Kasno je bilo srp.S'kim i hrvatskim majkama traZiti i p:·oklinjati ustaSe, Cetnike, Nij-emce i drug-e, da im kaZu gdj-e su im njihovi sino-vi, oCevi, muZevi, proklinjati i suze Iiti, kad njih nije viSe bilo. Zar d·ozvoliti da se ikada vi•Se QVO· povrati? Zar moZe tko da kaZe jo-8, da za Zenu nije JYOHtika? Zena nije viSe automat ni maSina da rada djecu, a drugi da ih baca na svjetske klaonice i gdje to zatre,ba. zena je po-stala svijesna i ona Ce uzgajati svoju dj-ecu, _ali baviti se p·dlitikom i zajedno sa svo-iim narodom i vojskom·, odluCivati Ce o sudbini ~voje djece i st~Lrati se o izgradnji za daljnji razvitak sve -ljepS·e i s-retnij.e -buduCnosti. Vee damas vidimo zene u AVNOJ-u i ZAVNOH-u, u najvisim narodnim predstavnistvima, u NOO-ima, gdje one zajedno sa svOjini . narb·dom i vojskom Cuvaju tekovine dosadasnje borbe i stvaraju novu bl)ducnost. Lijepo je rekla jedna zena iz Smi!jana, koja je izgubila tri sina u NOB >>i krv moje djec~ roditeljima i muZu, zaSto da s·e prilikom udaje trg11je i spekulira i poigrava sa njenom sud hi nom. Zena .ie spos-obna da ist·o radi kao i rnuSkarac, pa joS i viS-e, i treba da joj s-e taj rad i prizna. .Sarno preko ·ekonomske ,slo- b:)de mogu se· iz.bjeCi razne bra,Cne razmirice: i n-esreCe, samn preko ekonomske- slobode, vodeCi raCuna samo o osjeCajima, m9Ze s·e s~vo­ riti sretan brak, a onda i sretan Zivot i Zene i muSkarca. 3. Zena je s·po.sobna ne sam·o da radi, v-e·C i da uCi i nauCi isto -kao muSkarac. Pored tolikih skola, koje su postojale, zene su ip<lk ostaj ale nepismene, nij e im se· posveCfvala pa.Znja i onemo:gu-Cavalo se da se Z.ene i kulturno razviiaju, iako su imale sp-os·obnost. Kroz teske dane NOB, od dojuce nepismenih Zena, razvili su s-e divni rukovodioci, k')ji ni malo ne zaostaju iza muSkarca. Do juCe nepism·ene Zene pi.Su danas Clanke, pjesme, g!ume it. d. 4 . .Zena se bori ·i za &voj zdravstveni po-: lozaj, na koji se do sada malo lJi nikako nije �pa;zilo. PoiZnato je da su ~ Zene, za vrij.eme trudnoCe, izbacivane sa po-sla i hacane na ulicu bez kruha, do'k su seljanke radiJ.e najgrublje poslove do kraja poroda, da se moralo ustajati drugi dan iza poroda, a o lijeCniCkoj pomoCi i porodiliStim-a da se i ne govori. Taka se postupalo sa anima koje -su stvaraJe novi sviJet, a o djeci, koja su s·e rodlla, pogotovo se nije vodila briga, i nitko se nij-e brinuo osim maj'ke. Medutim poslije· 20 godina, kada je od taga djeteta stvoren covjek, pod najteZim uslovima i brigom roditeljskom, rr..:::.jke -ni.su viSe bile gospodar s•vroje djece, nego su s njima gos-podarili drugi, gonili ;h na klaonicu, ratove i t. a. ' U SSSR-u jedino je rijeiieno to pitanje sa citavom mrezom besplatnih porodilista i lijeCniC'ke p·omoCi, djeCjim jas,lama, vrtovima,, te pravom plaCenog odmora Z·enf za vrijeme . trudnoce. To je cak .u SSSR-u i ustavom zagaratirano. Nil<ome se u SSSR-n ne posvecuje tolika paznja i briga kao majci i djetetu. Znaju to na hiljade naSih .ze,na· i one se za to i bore. Govori se -o ravnopravnosti, Citave teorije o tome pricaju, neprijatelji zloupotrebljavaju i igraju se sa tom rijeCju, praveCi razne avan- turisticke planove 0 nekom diktatorstvu zene, prostituiranju, slobodnoj ljubavi i t. d, Sta · je ravnopravnost i sloboda Zene? To je Qstvarenje gore navedenih toCaka, koje Ce Zenu uzdignuti na vis-inu, na kojoj nikad nij.e hila, na visinu Zene Covjeka, najsretnije majke, najbo1je drugarice, najmoralnije· Zene. Ostvarenje ovo.ga ne samo da ne ide na .Stetu muSkarca, nego u korist ne samo muSkarca, nego i Citave zajednice i druStva. Zene saCinjavaju poJ·ovinu naroda, i ne voditi o toj polovini raCuna, nego zapos.tavljati njihovu slobodu i ravnopravnost, znaCi ne ·ostvariti punu demOkraciju druStven.e zajednice. Kroz NOB zena je prokrcila sebi put i posla putem, koji joj je jedini osvijetlila KomunistiCka partij a. Zato dan as Zene Cvrsto stoje uz KomunistiCku partiju, i nema toga, tko ih maze odvojiti od n}e i o.d puta, kojim su one poSle i borbe, koj·am je po.Sao sav naS narod. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! i ostale clanice AFl!-a a zatim omladina. Dvije Cete Zena bolniCarki zadivile su sve prisutne. Ulicama VoCina prolama1e su se parole 8. martu. N akoll sveCane proslave u povorci, zapoCeo je miting, na kojem su gov-orile dvije drugarice iz odbora AFZ-a za Sla'Voniju, drugarica s·eljanka, drugarica hOrae, jedan drug ispred KP. Nave.Cer je odrZana kulturna priredba u velikoj dupkom punoj dvorani Narodnog doma. Na·stupile su drugarice iz AF:Z sa nekoliko tocaka. · U ZveCevu odrZana je lijepa pros.lava s progr~mom. Davao se prikaz iz naSeg Zivota, Zivota Zena okupljenih oko AFZ, ·zatim.jedna scena iz romana »Mati« ad M. Gorkog, Sa mnngo ljubavi i razumijevanja sud}elovale· su u programu drugarice iz sela. ' Proslava 8. marta, koja s-e je proslavljala po Citavoj SlavonHi prvi puta ave godine, ui-ezala se duboko u. srca svih Z·ena Slavonije, koje su otiiile sa tih pros1ava jos p·oletnije joS odluCnije i odu.Sevljenije, pune s,nage i vjere za rad do konaenog osloboilenja. 'K,ata P. i Jela C.t 1 Kata PejnoviC Jela Cuk. Pokt.lment 157 PROSLA VA 8. MARTA 1943. U SLAVONIJI Clarn.ak iz »Uda.rnice«, glasila AFt za Slrrooniju br. 3 1943. KAKO SMO PROSLAVILE 8. MART Prvi pula u Slavoniji pros'lav,ljen je ove godine 8. mart, borbeni dan Zena. I to Zena oslobodenih u jeku narodno-oslobodilacke borbe. . Odr.Zani su mnogi zborovi, na koje su Zene dolazile s transparentima i zastavama u li}epim slav-onskim narodnim· noSnjama. U "Bilo·gori, na jednom zboru, Zene su .dolazile s transparentima, koji su hili uokvireni pozlaC.enim jabukama, na kojima je pisalo »Zivio 8. mart dan Zena.« Mnogi zborovi u Bilogori odrZani su u neposrednoj blizini bande·, koja je cak U' jednom se]u lopovskom pa:ljbom htjela rastj,erati Zene sa zbora, ali im to nije pomoglo, jer su zene odmah pos.Jije pucanja nastavil~ zborovanje. U cije}Qm virovitiCkom o'krugu, na oslobod·enom i neoslobodenom teritoriju pros1avljen je 8. mart naj.sveCanUe i oduSevljeno. U novskom kotaru neke drugarice predlozile su da se mjesto g, marta, koji je padao u ponedj,eljak, odrzi proslava 7. u nedje!ju. Sve ostale dru.garice odlucno su to odbile i rekle su: >>Mi volimo 8. mart, jer je rigte je bilo iskiceno hrvatskim, srpskim i crvenim zastaVama, pa-rdlama i slikama. U Nj,eziCima je na zbor doiilo oko 300 prisutnih. Zene su dolazile na zbor u povorkama, pjevajuCi iz -sveg glasa narodne pjesme: »Oj narodna vojskn, tebe narod zov-e« ... »Od Papuka do Krndije ... << U Vocinu je na mitingu bilo oko 1000 prisutnih. PrDslavljalo se zaj,edno sa vojskom. Pnvorke Zena do·Cekane su svuda radosno, uzvikivane su svuda parole, borbi,. 8. martu i Zenama. Zene u povorkama pridruZile su se vojsci, koja je cekala da prode gradom Vocinom. U prvom r·edu iSle su tri seljanke, koje su nosHe hrvatsku, srpsku i crv·enu zastavu. Dvije drugarice radnice nosile su veliki transparent »Zivio 8. mart, dan Zena«. Iza njih" nosile su zene s!iku dmga Staljina, druga Tita i drugarice Kate PejnoviC. U povorci ·su su.djelovale i Z.ene i majke sa malom djecom u naruCju. U povorci su iSli drugovi iz Staba 'Di-· vizije·, predstavnice pojedinih seoskih AF'Z-a DAN zENA, U SLAVONIJI to natS dan i hoCemo baS 8. mart da slavimo, a· onaj, koji je oduSevlj·en, naCi Ce vremena na taj dan i doci na proslavu.<< U tom kotaru odrzan }e lijepi 120bor. Zboriste je bilo iskiceno zastavama, paTolama, Zene su dolazile u sveCanim noSnj ama sretnih i veselirh lica:. Bilo je 300 prisutnih. Ucinjen je ogroman korak Uaprijed, probijen .je led - danas naSe Zerie seljanke govore same, odluCnO na svojim zborovima, a prij e ... ? Zbor je odrian i u pakrackom kotaru. Bilo je 120 prisutnih; govori.le su drugarice seljanke. U novogradiskom kotaru stalno j e krstarila' tih dana banda, te· su u svakom s,elu odrZani sam,o sastanci posveCeni 8. martu. U srezu l3rod i Dakovo 1 odr.Zane s.u konferencije i sas-tanci, na kojima se proslavljao 8. mart. U p<\Zeiikom srezu odrikina su dva lijepa zbora. U selu <lnjegavicu bilo je o'ko 500 prisutnih, od toga 300 zena. Oko 100 naiiih zena seljanki doslo je sa neoslobodenog teritorija da svecano proslave taj . dan. Zbo- 1 Na kotaru :Zupanja prve organizacije A'F:Z razvijaju se poCetkom. 1'943. ,g. Na kotaru aktivno radi od 1941. g. Mica Sumanovac. Naimasovniji rad sa Zenama bio je u selu Solianima, gdje se istiCe radom RuZa· GavranoviC (rubiicna 1943. g.). U kolovozu 1943. g. osniva <Se u Solianima odhor AF2, Ciji su hili Clanovi: Kata DelaliC, Kat.a _iBartoloviC, Mara Spoljar, RuZa GavranoviC, Pavka VidakoviC i Slov.akinje Elizahet"a Macko i Marica ·Ku'baCek. U Drenovcima aktivno ·mde: Katka Karamarko, Maca ZeCeviC, Manda Mo-suroviC, Jula Jakobov.ac i Jaga VitiC. Aktiv.ne su Zene i u RaCinovcima, Gunji, Vrbanji, StroSindma, Babinoj Gredi, (gdje aktivno rade uCiteljica Tena VeriC, S{)fija VeriC, Tilk.a Da.koviC i n_i.ene kl:eri Manda i Kata LeSiC), zatim u Gudincima i Sikirevcima. U selima Beravci, Velika Ko,panica, ,Kupina i Mala Kopanica, osnovani su odhori AFZ ;poCetkom 1'943. g. Prva predsj.edrnica AFZ u Beravcima lbila je Marii.a llakova.c, koju su ustaSe nekoliko puta hapsili i zatvarali. Mariju GlavaCeviC ,su ustaSe mr· cvarili traZeCi ·da izda saradnike pa'l'tizana, ali ad nje nisu niSta saznali. U Velikoj Ko;panici medu najaktivnijim .Zenama bile su Janja i Tera VukoviC; u Maloj Kopanici ""7' Marija RadiCeviC; u Kupini - Janja Vuksanqvit. U · toku 1943. g. osniva se niz odhora u kota·ru Dakovo. U ,si ieCn iu osniva se 'Prvi. odhor AF2 u BraCevi,oama. U Hrkanovcima, .gdie je .or,ganizacij.a AF2 bila na i iaCa, medu na jaktivni iim Zenam.a bile su: Mila SakiC, Savka ZakiC, te Mara KrajsiC. lz malog .sela Ratkovo.g Dola hila' je 1943. g. is Zena u NOV. U Slobodnoj Vlasti aktivno su radile: Jula i Kata TopuzoviC; u Vr.poli'll, - Jovanka Dragelj i Maca Dragel j, gostioniCarka na Zel jezniCkOi stanici, koja je drZala vezu izmedu uporiSta i oslobodenog teritorija; u PiSkorevcima predsiednica odbora AF2 hila je Sofiia DijaniC. Odbornka Ru:Za BrloSiC otiSla je 1943. g. u partizane i 1944. g hila zvjerski ubijena od Nijemaca; u Koritni radila -je na organi.zaciji AFZ uCiteljica Zhita Kirin . U ljef:.u 1943. g. osnovan je Kotarski o·dbo.r AF2 Vakovo·. Za preds]·edniou hila je izabrana Kata To~ puzoviC. Odbornice su hile: Liza SmoliC, Bojana StaniC, Kata JovanoviC, Kata ArseniC i Smilja Miro.savljeviC. U opCinskim odborima AFZ aktivno rade: Jula KovaCeviC, Boiana RanisavljeviC, Bojana Vladisavljevi.C, Liza BaZaj, Bosiljka Jovi-C i Jelka MagiC. �'f>okument ,159 !/ IZ IZVJEsTAJA ZUPSKE REDARSTVENE OBLASTI DUBROVNIK OD 23. OzUJKA LETAK MJESNOG ODBORA ANTIF A~ISTICKOG FRONTA zENA DUBROVNIK 1943. 0 DEMONSTRACIJAMA zEN A I 8-MARTOVSKOM LETKU' NEZAVISNA DR,ZAVA HRVAT&KA POVODOM 8. MARTA 1943.' ZENE GRADA I SELA DUBROVNIKA U Zagrebu, dne 23. ozujka 1943· Ministarstvo unutarn.iih poslova Ured ministra U. M. Taj. broj: 1388-1943. Ili i' i. II' !i Predmet: Prilike u Dubroval:koj okolici I. Predsiedn_iCtvu vlade - Zagreb Dubrovnik kotar 2. Minista-rstvu vanjskih poslova (Dr. B.al:iC) - Zagreb 3. ObCe upravno povjereniCtvo - SuSak Zupska redarstvena oblast Dubrovnika pod T. brojem 9;4,3 od 15. III. o. g. predloZila je s.liedeCe izvje·S6e: I. Dana 7. oZujka t. g. za vdeme »copri funca« t. j. izmedu 23 sati noCi i 5 sati u jutro osvanuli su u GruZu na zidu letaci Cvrsto naliep1jeni mjesnog odbora antifaSistiCkog fronta Zena pisani strojem Ciji se primjerak prilaze pod ./. Dana 10. ozujka t. g. u jutro pozivala je neprijateljs-ka krugovalna postaja »·Slobodna Jugoslavija« Zene Dubrovnika, da se p~bune i da poslusaju savjet letka. Dana 11. ozujka t. g. doslo je pred gradsku obCinu u Dubrovniku oko 30 Zena demonstrirajuCi2 proti gni.donaCe1niku Dru Ivu KarloviCu radi slabe prehrane. Ove demonstracije promatralo je oko 500 gradana, te kada je opaZeno, da se masa derllonstranata poveCava pokuSao sam sa ra- 1 Ori.!{inal ovog- dokumenta nalazi CK SKH. 2 . se u arhivi Ove je demonstraciie, u kojima j.e ul:estvovalo oko 2n0 Zena, organizimla Luce 'Benussi-Sojka. tajnica prvog odbora AFZ u Dubrovnikru. U od"boru i ,pcdodborima AFZ u Dubrovniku u toku 1942. i 1943. g. bile su aktivne: Kata RadeljeviC (1942. g. radi na PeljeScu i Ko-r-Culi), Nikica FraniC, Pina . KoSta-JovanoviC, Filomena Sindelarova, (koja j·e kasnije postaLa predsjedflica odbora), Dra,ga K-neievit-DemirdZi·C, Katicq ErakoviC-BuratOviC, (koja spoloZivim redarima da rastjeram masu. P.oSto radi malobrojnosti redarstvenika nij.e bilo moguCe masu rastjerati zalnolio sam zapovjednika karabinjera za pripomoC, t~ sam sa na.s1m redarima i 5·0 karabinjera uspio rastjerati masu za pola sata bez upotrebe sile. Kako s-e po gradu proCulo, da C-e se drugi dan ponoviti ·demonstracije u jednom zarnahu, te da Ce kamenjem navaliti na reda-tstvo, to sam veC rano ujutro upotrebi-o svo ·osoblje redarstvene straZe, izvidnika i Cinovnika, te nisam ctOzvolio nikakovo 1zastajkivanj-e i ·rar. govor na u'licarna koje vode do obCine, a pred · obCinom postavio vatrogasnu Strcaljku. PoSta su dan prije po podne uhiCene sve istaknute vikaCice njih 27 na broju i presudene na 10 do 30 dana zatvo-ra, i uCinjene preventivne mjer·e, drugi dan nije uobCe doSlo ni do pokuSaja demonstracija, ie ·Prvog maja 1943. g. na ista-knuto mjesto u gradu izviesila crvenu zastavu), Mare flerek, Mare MandiC-BradariC, Frarnka MegoniC, (kasnije je hila predsiednica Kotar-sko.g odbo-ra AFZ), Drag-a Rudenjak, Anka Butora·c, Stane MedvidoviC. Rita MiSkoviC, Marija Strkali-BratoS, .Tele LiubiCiC, Ma·rija Gozze Tereza GoluSiC, .Tovo MiletiC, -Katica Vrklian, Anka' MilojCeViC, 'Sonia Krolo, Stane VuCiC, Kristina Todor.oviC, Katica OpaliC, Klara MiS-koviC, Mariia Primorac, Rinka KostiC i lvatika NaranCa JanCiC. U Cavtatu .ie bila aktivna Drag.a-Dade NovakoviC, ·a u Kamajima Stane .Sonja MartiniC. Danas 8. marta Zene cij·elog svijeta .slav-e svoj dan! Dan nslobodenja!! Dan ravnopravnosti, kad Zena moZe da pokaZe da i ona ima jednako pravo kao i mu.Skarac. Dan&Snj·om os1obodi1aCkom borbom naSi hrabri drugovi su poka:zali i pokazuju da i oni mogu i znaju da se bore protiv faSizma jedino Cvrstom i odanom voljom. A Sto mi radim-o? Mi Z·ene Dubro"vnika? Zar smo m,i sHjep-e? :Mi hladnokrvno prolazimo, i Cuti~o na ·zvjerstva koja nam prave faSisti i njihove sluge, nad naSom djecom, sestrama i braCi? Ujedno i naSim hrabrim drugovima koji se bore i Zrtvuju svoj·e mlade Zivote kako bi nas osloho·dili od faSistiCkog gnjeva, koji nas svaki dan sve vi•Se i viS,e pritiskuje da bi nag. posve uniStio. Zar se bojimo prijetnja ili smrti? Ustajmo i mi i pokaZimo im, da smo i mi Zene Dubrovnika Bripravne boriti se za naSe os!obodenje. N e dozvolimo okupatoru da iz nas Zena s1-su najbolje soko-ve naSe krvi. Dajmo sve · od sebe da jednog dana budemo i mi slobo·dne Zene,. da moZemo svakom pokazati da se nijesmo stidile i bojale zato .Sto smo Zene, nego smo sve radile kako bi Sto prije uniStile neprijatelja i sebi stekle sretniju i bo,Jju bu·ducnost. Zato sve za front! Sve za narodno-o-slobodHa-Cku borbu! ,sv-e za na.S~ hrabre partizane·!!! Smrt faSizmu 1 SKH. Sloboda narodu! Original ovog dokumenta nalazi se u arhivu CK Mjesni odbor AntifaSistil:ko.g front-a Zena Du'brovnik Dokument 160 IZVJEsTAJ SA SASTANKA KOTARSKOG ODBORA AFz POzEGA ODRzANOG 12. III. 1943. Izvjestaj sastank:a sreskog odbora AFZ za srez PoOrganizaciono stanje AFZ-a u naSem srezegu, koji je odrzan 12. III. 194,3. g. do 15 zu Po.Ze·ga se je proSirilo za: 1 odbor sa 5 sati. Na sastanku je prisus-tvovalo· 10 dru·ga- odbornica i 50 Zena. rica. Sastanak je tekao sa slij.edeCim dnevnim · Nacipnalni sastav: Hrvatice, socijalni sa~ redom: slav: seljanke. Pozeski srez obuhvata 1378 1. PolitiCka situacija u zem~ji 1. van z-emlj-e Clanica. Nacionalni sastav: 1181 Srpkinja i 2. Organi.zacio-no stanje AFZ-a 197 Hrvatica. Socija!ni sastav: 1298 seljanki 3. Izvjestaj rada od pro.slog sastanka~ i 810 radnica. 4. BuduCi rad Na neoslobodenom teritoriju se nalazi 16 5. Pitanje pogorelaca odbora, ad tih 5 hrvatskih i 11 srpskih .. N a 6. Eventua!ije (Razno). os'lobodenom i poluosloho.denom teritoriju nalazi se 35 odbora, od tih 34 srpska i j edan Po politi-Ckoj situaciji u zem]ji i van z-ehrvatski. mlje citao se radio izvjestaj od 5·7 i 3: III. 1943. Cita1i smo C.lanke iz »Zen a danas<<·; drugarice su JJa~lj_i_~~--~-IuS_~;t_l~•. hvjdtaj rada ad p.roslog sastanka: Za vrijeme od 12. II. do 12. III. 1943. g. oddana 249 �2. Formiranje zenskih radnih grupa. 3. Suzbijanje tifusa4. Pripremanje svih Zena za i1Zbore. 5. Pripremanje hrane za Inicijativni odbor, ·6 . .Slati dopise za >>Udarnicu« do 22. III. 1943. 7. Potvrde traZiti za sve izdato. 8. Redovito do 5 ad mj. skupiti prilog za nasu· organizaciju AFZ. 9· Obavjestajna s1uzba. 1!0. Pribavljanje materijala za tehniku. 11. Organizirati dezurnu sluibu u svakom selu, pri ulasku drugova u selo. 12. Pitanje pogorelaca: po tom pitanju, smo rijoeSile da se sprovede kampanja prikupljanja veS-a .za dragari.ce, koje su o.stale bez kuce, i to da bude prikupljeno do 25. III. 43. Smrt fa:Sizmu - Sloboda narodu! Tajnica: TreSnja2 1 2 Predsjednica: Odstuna Radi se o epidemiii tifusa. Rahela Nova1coviC Trdn.ia. Dokument 161 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE OD 19. III. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 STANJU I RADU ORGANIZACIJE INIC!.JAT!VNI ODBOR AFZ ZA HRV. PRIMORJE 19. III. 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske Drage drugarice, Zene sela StrijeZevice, kotar Sl. Poiega, pletu za partizarne su 3 plenuma, 18 opCinskih sastanaka, 63 sa AOZ i 204 seoska. Na sastancima se ie citalo s1ijedeCi materijal: »Udarnica«, radio izvjeStaj i re~erat 8. mart, koji ih je naroCito V€s·elio. Organizaciju p.roslave 8. marta smo sproveli priHCno dohro, ali i pored naSeg tada, zborovi nisu uspj.eli onaka kao .Sto smo mi zamiSlja'li. Na sektoru opCina StrijeZevica, NjeZiC i Pere-nci narod strahovito boluje ;1 po svim selima kuCe su popunjene bolesnicima kao i u bo-lnicama, tako da se Zene i po·red najbolje volje nisu m<>gle odazvati. Na zboru ih je bilo oko 130 Zen a; ~ene su se osjeCale za:dovoljne -gdje po pnd put slav:e dan Zena, i to na svom· oslobo_denom teritoriju. Na psunjskom sektoru je zbor mn<>go bolje uspi<>; raz1og je taj sto je tamo rijedak slucaj bolesti. Na zboru je prisustvovalo oko 300 zena. Zene su sa velikim odusevljenjem proslavile veliki dan zena - 8. mart. Prikuplj·eno je od proslog sastanka do danas: 250 34 kom. Plahta Carapa 91 par Obojaka 64 para 102 kom. Gaca Kosulja 95 Sarenica 36 " PeSkira 96 " Jastnka 65 " Ponjava 150 " Rukavica 24 " " Platna 10 met. Zav·oja 78 kom. Masti 47 kg. Pekmeza 5 Oraha 54 " Kupusa 82 " Jabuka 153 " " Zivadi 57 kom. &00 lit. Mlijeka Sljiva suhih 14 kg. 64 Graha 42 " Luka " 12 kom. Sap una 2 kg. So de Bra,sna psen. 231 BraSna kur. 172 " Paprike 3 " Kolaca 125 " Sira i kajm. •69 " " Jaja 1954 kom. Mesa su,hog 37 kg. Krumpira 549 Rezanaca 144 Gri&a 3 " " 1·6 kut. Vazelina 17 pak. Sibica U novcu 9.454 kuna Direktive za bud.uci rad: 1. Sve sastanke odrzavati red om; sa dnevnim Primile smo vaS·e poslj-ednje pismo, kao i up.ute za pro·slavU 8· marta. Va·S,2; smo pismo temeljito prouCile i prodiskutira1e i pristupile ostvarenju i provodenju vaSih uputa. Saljerno vam izvje·Staj o stanju i radu naSe organizacije: T,eritnrij Hrv. Primorja Je podijeljen na anektirani, o'kupirani i oslobodeni dio. Primorski dio su.SaCkog kotara spada u anektiran dio. T·u je teror s.trahovito jak, a pristup do sela i mj-esta neobiC·no teZak. Na SuSaku je centar djelatnosti bijele garde, DraZinih Cetnika -i HSS. To sve oteZava rad, ali uglavnom· u narodu te izdajniCke klike ne nailaze :ila -odziv, veC samo unose zabunu. Rad HS'S na cije'lom te-rito-rij"u Hrv. Primorja j.e -prikriv·en, naSe ga Zene Cak i ne primjeCuju, ali se ipak osjeCa. RaspoloZenje naroda, a naro::. Cito Zena je antifaSistiCko.· Od org"anizacija zazil'u jedino ;z;bog terora, iako su spremne sve dati i naCiniti za pa·rtizane. OduSevljenje za narodno-os~IobodilaCku borbu je donekle opalo posljednjih mjes,eci u vezi sa mobilizacijom, koju je nasa narodno-oslobodilacka vojska provela na naSem. teritoriju, .kao i zbog povratka kucama velikog broj a dezertera. Prllaz s·elima i IiCni kontakt. sa odbornicama u p-osljednje je vrijeme gotovo oneffingu:Cen zbog stroge blokade· mjesta. Tako se desilo, kako se vidi iz pri.Io·Z-enih tabela, 1 da nam s·e organizacija u Kastvu ·gotovo sasvim razbila, a u nekim mj estima odbori olabavili i1i ras- pali. Da bi ipak u toj situaciji mogli izvr,Savati postavljene zadatke 10 AFZ za Hrv. Primorj.e, na sastanku koji je odrZan 14. i 15. o. mj., .zakljuCio j-e, da se pristupi hitnom formiranju kotarskih odbora od domacih dru.garica~ Kursevima Cerna nastojati da ih osposobimo, a na radu s njima zaj-edno da im pomognemo da se osamostale. U senjskom kotaru, iak-o nij e anektiran, veC samo okupiran, rad je neobiCno oteZan, jer je to jedini kotar Hrv. Primorja, gd"j€ je narod ustaSki nastroj.en, gdje se od d-omaCih ljudi formirana crna legija zadrZava u mjestu Senju i okolnim s·elima. Okrugu Hrv. Primorja pripojen je nedavno i jedan dio Gorsk-o·g Kotara - opCine FuZin-e - u koju se poCelo pro-dirati. Oslobodenog teritorija imamo svega tri opCine, i t-o u gorskorn dijelu Primorja, To je potpuno zaostali kraj, slabo napuCen, gotovo 100% nepismen. Zbog toga je bilo osnovno da se pristupi tamo analfabetskim teCajevima i kursevima. Taka su go{ovo sve naSe odbornice sa ·aslobodenog teritorija pro.~He kurs od 4 dana, i poslije toga se osj-etio veliki napredak u radu organizacije. 8- marta smo oddale 2 uspjele priredbe od samih · naSih dru.garica i odbornica sa oslobodenog teritorij a. N a okupiranom i anektimnom dij.elu Hrv. Primorja dijelili su se toga dana letci »Zenama Hrv. PrimDrja«, od kojih prilazemo jedan primjerak, pisane 251 �Sabirne akcij,e se usp]esno i stalno prosu parole i odrZavani sastanci sa Zenama. Upute za proslavu 8. marta dobile smo pre- vade. Kad sakupimo sve podatke o tome, poka::£:no,: taka da nismo mogle pravovremeno · slat Cemo .ctetaljni izvje1Staj_ · prema njima po_stUpitL Medritim C-emo nid Analfabetski te-Cajevi se odrZavaju samo pro.duZiti u smislu tih · uputa. BroSuru »8. na oslobo-denom teritoriju. Sto se tiCe uCei3-Ca mart« dali smo urnnOZiti ti '3"20 primjeraka, Zena u NOO·, na -O·slohodenom teritoriju naS·e te Smo .je razdijelile dfuga-ricama. , su Cia nice_ potpuno ravnopravni C'lanovi od.Ovi.h_ je .dana i~aSao- 4. broj »Primorke« u bora. Na okupiranom teritoriju rad NOO se svodi uglavnom na sakuPljallje i- otpremanje 600 primjeraka. Prema vaSi-m uputama formiial,e &mo· redakciju lista od 4 Clanice- i pri- hrarie i rob-e- za partizane, a u ·tom·e na.Se odstupile organizaciji dnpisnf:Stva,_ taka da smo bornice najaktivnije sudjeluju- Na anektiratime zaduZili pojedine ·odbornice. VaSu kriti- nom dijelu NOO-i nisu joS ni f.ormirani, i ku n_a broj 3. ?>Primorke« smo primile, i mno- veCi dio pozadinskog rada_ le.Zi baS na Zenago- nam j.e pomogla -pri redigiranju 4. broja. ma, naSim Clani-cama. Taka na pr. one u Molimo vas da nam u buduCe_ stalno javljate zajednici sa omladinom prenose hranu »na svoj.e mi.Sljenje o naSem listu, kao i o poje- vrh«, organiziraju stra.Ze i sl. dini'm Clancirila. »Prilliorku« -Saljemo, osim Prob1em z.dravstva postoji samo na oslona teren koji -sm:o veC organizaciOno obuhva- bodenbm teritoriju, i naSe odbornice sudjetili,. i na otoke Rab, Pag i Krk, na Rijeku, u luju u radu zdravstve·riih odbora, formiraIstru, te u Gorski Kotar. nih u okviru NO'O. U. vezi s tim .Sto je naB terito-rij pret,eZno Dosada su odr.Zana 4 kursa sa ·odbornicaneoslobo·d-en-, nwS- je ra·ct ilegalan, pa se naS_a ma, i ·to 2 na osloho-denom terito-riju, 1 na Stampa·ne moZ_e proradivati na ~Sirim· sastan- okupiranom i 1 na anektiranom. Traja'li su . cima. Zbog toga nam j.e potrebna Sto V·eCa 4 dana, zbog toga Sto drugariCe sa okupirako'liCina propagandn-og materijala, tako na nog i anektirano.g podruCja nisu mogle dulj-e pr. od:-broSu.ra i ostalog,· Sto ne moZemo .sami izbivati ad kuCe·, a da njihova i1 zbivanje ne umnoZiti, najmanje 50 primjeraka. To isto bi bilo zapaZeno. Za S·ada je nemoguCe rij-evrij-edf i za »Ze:nu danas«, pa vas molim·o da Siti problem pro-storija i hrane za dulje vrinafu· u bud~tCe tu koliCinu .Saljete. jeme. Polaznica tecajeva bilo je ukupno 47. ·Sto se tiCe· >>Zene dana.s«, nivo lista je za Za sada se zbo-g jakog terora U p-ozadini- ne naSe Zene kudikamo previsok, i ne mogu ga moie pristupiti o-drZavanju teCajeva. Je_9ino Citati bez obj-aSnjavanja. A'li samom Inic. je predvid,en teCaj sa drugaricama, koj.e Ce odbo:fu j·e mnogo koristlo i pomoga·o u radu, uCi u kotarske- ·odbore na oslobodenom teritonaro-Cito izvjeStajima i Clancima o Zemaljskoj l'iju. Na ku·rsevima su se obradivale slijedekonferenciji, na kojoj nisu prisustvovale na- C.e teme: PolitiCka sittiacija, narodno-os·lobodilaCka borba, Kom. partija i njena u1o.ga u · se ddegatkinje. narodno-·oslobodila.Ckoj borbi. uarodno--osloNa posljednjem sastanku naS·eg Inicijativ- hodilaCka vojska, narodna vlast, masovne nog odbora provede·na je reorganizacija toga organizacije. Referati su spremani i prema ad bora. Dvije· Claniee su ·pr~Sle na d·rugi rad, Clancima iz naSe Stampe. Da bism·o· u buduCe a jedna na ter·enu ubijena od okupatora. Ta..: mogli uCiniti .Sto pravilniji izbOr materijala ko -sada -Siri 10 sa.Cinjava 7 politiCkih radni- za teCaj,eve, molimo vas da nam p'OSaljete ca. Od to-ga su 4 samostalne, a tri se- uvode upute za izbor ~l-anaka, koji do'laze u obzir. u rad. Uj·edno je formiran unutar toga ·odbora Na posljednjem sastanku 10 AFZ za Hrv· U'Zi odbor ad 3 .Clanice. UZi odbor morali smo formirati zho·g toga, Sto- postoje ogromne Primorje, odrZanom dn·e 14. i 15. o. mj. doudaljenosti i'zmedli pojedinih terena, ta'ko da nes-eni su .slijedeCi zakljuCi: se sve Clanice odbora mo-gu sastajati jedva 1. Pristupiti raskrinkavanju . prfkrivene svakih mj·e-sec dana. UZi odbor odrZava vezu politike HSS. sa svim drugaricama i odbornicama: prima 2. Formiranje kotarskih AOZ. izvjeStaje i od-govara za njih. Zbo·g ma1o-g 3. Pristupiti odrZavanju kurseva s kotar· broja ·na-Sih aktivistkinjit moraju Clali.ice--u~e·g­ odbora uz specijalne zadatke takoder na du- skim odbornfcam~a i ostalim Odbornicama. Ze· vrijeme o-bilwziti teren i tamo boraviti. Iz toga se vidi, da naSe snage nisu dostatne ni da obuhvate svih 6 kotareva, mi. koje smo prodrli naSim radom-, a za prodiranje na nove tererte, ·na pi". ot9ci i Istra, neffiamo viSe polit. radnica. Mi-slimo tome doskoCiti foriniranjem kotarskih odbora i izdizanjem novih kadrova: . ' RuZica 7urkoviC, Maca GdetiC, fo.so GrZ·etiC Slijedeci sa&tanak IO AFZ za Hrv· Primorje odredeu je 'Za '20. IV. S drugarskim po1zdravom Valerij.a Marij.a Pa{J- svibanj 'z943. Prilozi: 1 kom. »Primorka« 1 kom. Jetak o 8. martu 1 tabela Smrt fa:Sizmu - 1 2 Sloboda narodu! Redakdje ne p.osjeduju te -talbde. Nada BrnCiC. Za Inic. odbor Nada2 Dokument ·1·62 PISMO IO AFz HRVATSKE OD 27. III. 1943. IO-u AFz GORSKI KOTAR 0 ORGANIZACIJI I ZADACIMA OPciNSKIH, MJESNIH I KOTARSKIH ODBORA AFz, TE 0 PROGRAMU ZA KURS AF:l IN!Cl.JATIVNI OD!l'OR AFZ IHRVATSKE 27. III. 1943. Inicijativnom odboru AFz za Gorski Eotar 4. Hitna kampanja za sabiranje sje-menja," zatim karbita, te ploCica i kamenCiCa za analfabetske tecajeve za <>slobocf.ene. krajeve. 5. PriUkom slijedeceg sastanka odrzat ce se na oslobodenom podrucju priredba nasih Cla:nica, a_, ·eventualno j kotarska konferencija oslobodenog kraja. Drage .drugarice, Primile smo Vas izvjestaj ad 6. III., 'letak o osmom martu i tabelu o brojnom stanju vaS-e organi·zacij-e. ... · Dobro je to Sto ·ste po_Celi s kurs-eyima. _Na kursu treba drugarice ·upoznati -s ci-_ ljevima narodno-oslobodilaCke horbe, znaCenjem_ Naro-dno·o-slobndilaCkih odbora,_ ravnopravnosti Zena. 'Treba ih upnznati .s organizacij-o~ Alt"'Z, s rad-om na .oslobo(Jenom, neoslobodenom i _poluoslobodenom teritoriju. Na .kursu one moraju nauciti kako ce kasnije same , moci I 2!'2 2.53 ., �:; .' ~ ' ~ saVIadati materijal i razvijati .se dalJe. One moraju same izdizati drugarice, naroCito rukovqdioce organizacija, Uglavnom na: kursu tr.eba obradivati ove teme: Pri!ikom osnivanja zdravstvenih odbora, ·komisija za prehranu, sjetvu it. d. treba da znate povezivati rad po AFZ i rad u tim- komisijama. Za sye te· zadatke treba organizaciju pripremiti na masovnom' -sastanku Zena, taka da bi na sastanku NOO Zene spremno, upnznate sa pitanjem, pomogle rad NOO. .. J·ednim ranijim pismam ·ste nam jaVili da ste nabavili za nas pisaCu maSinu. Ona -hi nam trebala odmah. Zato vas molimo da nam ju poS-alj.ete po sigurnom kuriru. 1. Narodno-oslobodilacka borba (ciljevi i ·karakter). 2. Neprijatelj i narodno-oslobodilacka borba. 3. Narodno-oslobodilacka vlast. a) AVNOJ. (1· broj »Narodno oslobodenie«) Smrt faSizmu - Sloboda narodu! b) ZAVNOH Tajnica: Predsjednica: Jela BiCaniC 4. SSSR u danasnjoj oslobodilackoj borbi i zena u .SSSR. Vlatl<a Babic 5. Organizaciono pitanje AF~ i ~adaci (ref·erat drugarice Spasenije Babovic na Ze- maljskoj konferenciji AF~). 6. Zena i faSi:zam. Dokument 163 Referat o organizacionom pitan}u Cerna Vam po-slati, Cim ga umnoz1mo. Po zavr.Se· nom kursu tveba o svim polaznicim1a poslati ocjene i karaktedstike rijihovim .rukov·odstvima, treba ih stalno dalje pomagati i pratiti njihov razvoj. Rad na neoslobodenom teritoriju u vaS,em okrugu, g:dje je teritnrij veCinom okupiran, treba da shvatite kao svoj glavni zadatak. Njemu treba pristupiti sa mnogo vise ·elasticnosti i .sistema nego sto se to radilo dG sada. Narocito treba pojacati politicki rad. Ne smij.ete pojavu obnavljanja HSS-ovskih zenskih drustava (»~ensko srce«) shvatiti olako. Treba onemoguCiti da neprijatelj m·edu Zenama nS~de_ i najmanje upnriSte. Raskrinkavati namj-ere zena okupljenih u tim dmstvima, otkrivati tko zapravo stoji iza tih drustava, kazati narodu i Z.enama tko su ·ti »prijatelji« hrvatskng naroda, koji u mom,entu, kada on sav treba .da se digne u bo·rbu, na-stoje da .ga pasiviziraju. Za rad na neoslo-bodenom- teritoriju treba da izradite plan i odredite drugarice, koje ce .se posvetiti iskljucivo radu. na tom terenu. Na neoslobodenom teritoriju treba Zene mobilisati ~a onim zadacima, koje· ·Ce one mod vrSiti. Aka nema us,lova da se formiraju odbori, nemojte ih osnivati pod svaku cijenu. Ali nastojte da u svakom mjestu imate nekoliko povjerenica, pred koje cete ppstavljati Zadatke, 'koj·e Ce okupiti svoj krug Zena. U gradovima osnivajte odbore po ·zanimanjima (odbor domacica, inteJ.ektualki, namje.Stenica, uciteljica). Ti odbori ne treba da budu veliki. Dovoljno je 5-6 Zena . .Sekretari tih odbora, aka ima vi.S·e odbora po zanimanjima, neka Cine posebni odbor, s kojim Cete ·odrZavati vezu vi iii drugarica, koju odr;e-dite za rad na tom ter-enu. Ako j-.e teritorij poluosloboden, i ako ima uslova, pozovite drugariee s neoslohodenog teritorija na kurs. 1 Drugarice s neoslobodeno.g teritorija treba nauCiti konspiraciji. Neka nikada ne govore o organizaciji i -svome radu onima, koji to- ne treba da znaju, pa makar znale da su odani ili aktivni u narodno-os!Gbodllackoj horbi. SlaZemo se s promj.enom sekretara vaSeg odbora. ·.sto se tiiie pravila organizacije, organizaccija AF~ Hrvatske je u sklopu AFZ Jugoslavije, i mi ne moZemo izraditi pravilnik mimo Centralnog odbo-ra. Ali u najskorijem vremenu Cerna izraditi jedno direktivno 'pismo, koje Ce obuhvatiti sva pitanja naSe orga~ nizacije i koje ce vam shrziti kao putokaz dGk 00 ne itZradi pravilnik. NaS .odbor Ce izdavati list, i zato treba da i vaSa ·organizacija u njemu ima odraza. Organizirajte dopisniStvo. Pronadite- drugarice, koje C.e u_ vaSim kotarskim i op.cinskim odborima odgovarati ~a to. Ali nemojte se· zadovo'ljiti samo tim, nego nastojte da pronadete .8-to vi,Se Zena._. kOje Ce imati smisla za to i pisati za list. Ne·ka to ne budu samo slike iz rada i borbe zen a (svakako da je to najvaznije), nego neka budu i liteiarne stvari ( crtice, priCe, repo-rtaZe, novele) -maZe biti i dulja; donosili .bi ju u nastavcima (pjesm.e i t. d.). Crte~e isto tako saljite. Nastojte da sve te stvari budu u vezi s borbom. PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE'OD 30. III. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz BANUA, KOJIM SE TRAzi IZVJEsTAJ 0 RADU POSLIJE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE INIC!JATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Okruznom odboru AFz - 2S4 Banija Drage drugarice, O.d vaSe okru.Zne konferencije, za Citavo vrij-eme neprijatelj.ske ofenzive i pos-lije nje, nismo primili od vas nikakvog 'izvjeStaja. Poslije odgadanja konferencij.e AFZ za Hrvatsku (radi o£enzive) formiran je IO AF~ za Hrvatsku, koji Ce org. i· pripr:emiti k-onferenciju, rukovoditi svim ·organizacijama AFZ u· Hrvatskoj, dok se na konferenciji ne izabere G!avni odbor. Z~to vas poziv~~o, da nam ·od~ah odgov-orite na ovo pisffio i poSaljete izvjeStaj. U lZVJestaJu treba da p1sete o vaSoj Okru.Znoj konferenciji, ·o -of.enzivi i o to·me kako se- vaSa orga~.i.zacija ~~~ala z~ vrij.eme- oferuzive. Da .Ii su rukovodioci AFZ izbj.egli s narodom ili su ostah ~? Ba~~JI. Da h su ~e s na~o~om povrati'li? Jesu li se svi rukovodioci organizacij.e p~v:~tlh. KoJI -su se zadac1 p-ostav1h pred vas, sada, p·oslije ofenzive, i .Sta ste sve radili da ih ri.Je:site. Ka~?vo ~; ek_o·~omsko ~tanj_e naroda? Kakova je prehrana vojske I narod3. u pozadim._ Na ·kOJ~ nac1n rJe~ava~e pitar:Je obrade zemlje? Koliko j.e jaka vaSa organizacija, i kako saraduJe sa ostahma 1 pomaze u tome NOO-ima. • • • y 0 sv·emu tome nas odmah izvijestite, da bi-vam mogli poslati uputstva za rad i porno¢. Obavijestite hitno 0. odbor Kordun o danu sastanka -Q. odbora jer se ondje nalazi drugarica, koja Ce prisustvovati vaSem sastanku. ' Smrt fa5izmu 21. III. 1943. Sloboda narodu! Drugarski poz-dTa v Tajnica: Jela BiCaniC P .. s~ Salj~mo vam pravi1n_ik 0 radu ~Omi-siJe ·za .prehranu, sjetvu i zdrav.stvenih odbGra. ~rii~zemo 1 referat drugance Spasem)e Babovic sa I. Zemaljske konferencije AF~ 0 org, p1tan1n AFZ. Organizirajte nabavku papira za list. Najbolje novinski. l'ialjemo Vam orgartizacioni referat s I. Zemaljske konferencije i pravilnike o radu komisija za prehranu, sjetvu i zdravstvo, Pravllnik je izdao ZAVNOH. U dogovoru s vasom komand<>m podrucja i po p\anu kojeg nacinite prema vasim pri\ikama, UCinite SV·e sto mozete i pruzite vojno-pozadinskini vlastima i narodM-oslobodilai\kim odborima punu pomoc. 30. IJI. 1943. T.ajnica: }eJa1 1 Jela BiCaniC. �ANTIFAsiSTICKOG FRON'fA zENA SPLIT ZA OzUJAK 1943. 1 Dokument 164 . IZVJEsTAJ ILEGALNOG GRADSKOG ODBORA -~ ·o • v >'!;; -~ 'iJ ~ -~ uo ef 0 I~ I Iii v • >V 0 ...., / Kulturnoprosvjetni Tad Akcije Sakupljeno Lit. 5.000 Din. Il6 I zlatni prsten u List PolitiCki rad P:rimjedbe: RuCni rad . . novcu mjeseCno I I hrani I I I odjel:i I 104 kom. raz. mu~. 56,TO razno 70 kom. raz. .Zen. 5 kut. sardina 171 kom. raz. djeC. 2 vaZa mannelade 25 plahta 8 lit. rakije 20 jastufuica I lit. maraskina 13 :rubaca 1 lit. vermuta 5 ruCnika 122,50 kg ,soli 3 u1brusa I obuCi opleteno 7 dZempera 11 pari Carapa W kapa 1 pulover 2 .p. trluka 3 j astuCni<:e saSile i 3 pa,ra papuCica. Okrpale dva lancuna. I 47 kg Sode, 133 razno kom. sapuna rokeli konca i !panj. kllt. Zigica djeC. igraCaka 'Geog. karte Rusije, veCa koliCin.a sanitet. materijala 3 para i 2 para papuCica uSile 3 para papuCica Organiziran kur.s za prv:u pomot, pohadaju 3 drugarice. Uspjda akcija 35 14 23 52 3-6 3 8. marta Pisanje parola 1 dijdjenje letaka (sakupljanje) Referat o »o-smom martu«. p,rorpagandnaliteratur.a_ 548 Lit, mnogo raznog materijala. Jedno Zensko dijete primljeno na odgoj. Sprovedena akcija 8. mart. Zene su aktivno sudjelovale, polazavSi - okuf>atoru neustraSivost. 1 Sakupljale za djeCji ·dam. I 1 Lit. . ~ 0 2.055 :> Kune 200 ~ . 9,15 kg razno 7 kg ·soli 4 kut. Caja 1 kut. sardina 40 raznih komada za odrasle E-< I l par oficiflskih podkoljenica od koZe 1 paT djeCjih 3 kg sode 15 kom. sapuna 2 kut. pu,ceta 45 kom. raznog Z·ene VaroSa poka.zale prigodo:m akcija svoju bo·rbenost i .pr'kos _i}rema okupaioru. I ...., 1,6 mat,ri,ca ... -~ -"' 0 Cl Lit. 1640 Din. 117 15,80 kg razno 53 kg soli 17 kut. sardina 2 vaZa konzerve 2 vaZa Tibe -4 boca ~uga za za,Cin I 'koZni kaput I odijefo 20 kom. -raznog Kupile 2 par.a cipela I 2 k,g br9kava 1 telef. aparat 14 kandela 1'2 kutija Zigica 8 'kom. Taznog I arnot ·sanitet. mat-erijala, Organizir'aon kurs za prvu .pomot. Poha,d:aju 3 dmga:rice. Pisanje parola i lj-epljenje letaka. Sakupljanje za vojsku. I Referat o . »osmom ma:rtu«. Propagandna literatura. . 11 ~ I~ ] Lit. 2052 Lit. 3970 9,510 kg razno 1 va,z ma:rmela·de 11 kg lirnuna za muSkarce 100 kg soli 34 'komada za Zene 1 paT Zenskih 1 par muSkih kuCnih . . U~UPNtO, 10 kg koZe za dZQillove '8 k,g Zica iz bakra 30 m Zice elek. pletena .5 m telef. Zice 23 raznih predmeta 17-o -kutija Zigica 3 pak. Zigica 1 omot san_ mat. I voj. unifor:ma ·6 odijda 7 raznih komada 32 "kg razno 32 raznih komada 51,50 kg soli za odrasl,e 5 'kut. maf'IJlelade 5 kom. za dj ecu 5 lout. sardina 16 SeSira za izradbu 7 paketa powCa djeCjilh papuCica 1 kg bajama 14717 Lit. 233 Din. 200 Kuna 119,50 kg. 334 kg. soli I 1 tu·ba boje 8 olovaka 2 kg papira 2 ornata listova i kuverata Akcije uspjele. Zene pokazale svoju borbenost. Sak"J>ljale za vojsku. 7 kg .papira .. I.S sapuna 2:S6 kut ~igica 2 kg karbida 8 •rokela konca 7 geog. karti R'll-Sije 17 kom. razno l omot san. materijala 2,50 kg debe- Referat o ;>osmom martu·<<. Propagandna literatura. Ljeplj-enje letaka. . 3 kur.sa iz polit. ekonomije po Segalu- i organizirali 3 kursa iz prve pomoii. Samo lj,epljenje letaka, sakupljariJe za vo-jsku. II. mj. 12.951 Lit. 240 !!Gwna 97,75 Din. Referat -o »osmom ma:rtu«. nRasizmu«. Propagandna literatura. Spl'ema se materijal za list. lo.g papirra 15 araka indigopap ira 3 pen kale (olovke) I olovka I drZalo Nije hio pogodan teren za pisanje pa:rola. Tu je w~eno lijeJ?ljenje cedulja sa parolama. ' (Od akcije) 6.()10 dgareta 4 kuti j e cigareta IzradenO .9 pari 1 -omot duhana i prupuCica cig. papiril:a. I vunene gamaSe Petori.ci djece ruCalt dne'vno, osmorici z~tvoTenika 1 put sedmiCno ruCak. · 1 l7 2!/6 200 Lit. I flaSa crnila 3 olovke 3 taphja ReDerat o »OS'mom malft-U<<{. Plfopagandna literatur.a. 1 ~ uo Proslava 8. marta. S drugarice Pisanje parola, pohadaj'll 'kurs dijeljenje i za ,prvu pomol:. 1j-epUen je let aka (sakupljanje) Zene HrVp.tske u NOB 257 I I �Irena BijeliC-Sinob.ad 1 Kada su faSisti 1943. ,g. pohapsili veCu grupu drugova i dTugarica i ·sp-rovodili i'h u internacij'l.l. za Italiju, o-ko 500-600 Zena doSlo je na obalu da ih ispr.ati.-.One su -se bez rijeCi probijale naprijed i kad je _.brod krenuo, jednoglasno su povikale: »Zdravo! Vratit Cete ·se ibrzo!« 'Z·ene Splita priredile su dva. ovakva protesta. Druge dvije demo-nstracije bile su pred zatvorima -s-a zahtj,evom da se zatvorenici puste na slobodu. Medu tom· bezliCnom masom izmi.Cu rijenetko legao da otpocine, a kad .ga ides pozvati da ide jes'ti, on je. mrtav. . Cl sa suhim, veCinom _punih krasta i- rana Odlazi povorka ·napaCenog naroda. Kre6e usana, rijeCi koje odaju veliku mrZnju prema se polako, kao da ne-mari, kada Ce· stiCi cilju. neprijatelju i koje kazuju da se nikada ne Ce Dj-eca plaCu, a m-atere ih umiruju. Bolesni zaboraviti ovaj teski izbjegllcki put. · Jao si ,ga tim -krvnicima; platit Ce za sv,e i slabi vo~e- s,e na kolima, a jaCi tjeraju blago. Odlaze kuCama, aF m-nogi od njih naCi ova-- to jam·Ce jadna izmuCena lica i krvave Ce zgar~Ste mjesto doma. Zemunice -su vjero- i i'zmorene noge mnogih i mnogih, koji su pre.Sli Bosnu i Liku. jatno opljackane. Bit ce tesko za hranu. U vnjeme kapituiaci]e itaHje, .!ene ·&u za.ledno sa Citavim narodom razoru.Za:vale talijanske faSiste. Nakon ponovne okupacij-e Splita od str.aue Nijema:ca, organizacija AFZ hila je ozbiljno osaka-Cb1a, jer su Nijemci odmah poCeli .sa hapSenjima i Zesto- _ kim terorom, a osim toga, nakon odlaska partizana iz 'Splita, otiSle su u partizane muoge drugarioe. Treb.alo j-e ponovo uspostavljati organizarcij'l.l.. Uz nekoliko aktivistkinja, koje 'SU ostale u &plitu, ·uz koje je ostala i Ana PiploviC DaSa, koja je veC hila u partizanima, organizacija se 'brzo _o,poravljala i rasla. Jednom ,gu Nijemci, prema izjavi Irene BijeliC ·dovezli u Split brodom oko 15·0 zarobljenih albanskih pa·rtizana, goiih i izgladnjelih. Saveznici su bombardirali brod i poginulo je oko 41} zarobljenika, a ostali su -se pokuSali spasiti plivan jem. Medutim svi su hili pohvatani i zatvo·reni. Dok su ih ·faSisti sprovodili, J_judi, uZ.aSnuti njihovim izgledoon, skidali su ·sa sebe odjel:u i davali zarolbljenicima. Odmah je orgahizirano da zarobljenici dolbij'l.l. -topli Caj i zapo-Celo se sa sakupijaniem odjeCe i hrane, koju ·su im fene svakodnevno donosile. Kad su jednom· Nijemci, prema izjavi Milke Maras. zarobili rpartizanski brod koji je prebacivao pa~­ tizane za Vis, Zene su zatvorili u za.tvOT na Gripe. J.ednog su dana one poCele bjeZati -spuStaj-uCi -se ZiCanim ljestvi,cama niz tvPdavu. Ka-d se ·spustila prvagr-upica Zena, naSle -su se u nepozn.atom gradu i nisu znale kako da pronadu vezu. Zene Splita su ih pronaSle i odvele na sigurno mjesto. Na taj -se na-cin spasilo oko 40 Z·ena. Sonja BuCan i Dra.gica Bartulo:viC bile su uhv.al:ene kada IS-U odlazile na vezu. FaSi-sti su ih podVlrgli strahovitim mukama, a Sonju BuCan su o-bje- sili. 1 P·roLazne kuhinje radile su i u .Lioei na putu od Doljana do Rakovice, kuda ,su se vraCali izlbjeglice iz Banije, Kbrduna i Lih, koji su za v-rijeme Cetvrte ofenzive hj.eZali pred neprijateljem '1.1 Bosnu i vr<IJCali .se natrag na svoja ,popaljena zgariSta. Jedna od takvih ko.hinja za izbjeglice osnovana j-e na Kamenskom na Plje~ivici. Organizirrala ju je Marica ZastavnikoviC, a hranu je ·davao Ekonomski odjel Glavn-og Staba Hrvatske iz ma,gazina za vojsku. Kuhinja je hila smjeStena u ku-Ci nekog imuCno,~ seljaka, koji je imao velika spr-emiSta za sijeno i staje za konje. Kuhalo -se u t'fi kotla - u jednom grah, a u druga dva kukmuzna kaSa. Radilo se danju i no-Cu nepreki-d·no, jer su staln-o stizale velik·e ma-se lj'l.l.di i ·djece, koji su hili iscr:plj-eni od zime, gladi i tifqsa. Kako je hila jaka zima i viso'k ,sni- jeg, narod se ..sklanjao u sj.enike, koji .su uvijek hili puni lj'lldi. Neprijatelj j-e saznao za tu kuhinju, pa ju je jednog dana bombardirao baS u· Casu, kad su kuhin je · i -sve okolne zgrade bile ,pune svijeta. · Nakon toga dijdila se hrana· na ·-jednom raskrSl:u- u Sumi. P'folazna kuhinja imala je t.a-da jo-S· jedn'll funkci ju - otpremati tifusne bolesnik·e u bolnice, a djecu u DjeCji dom u Farka.SiC. ·Iako se .gO:to'V_o ~ve osolblje kuhi<nje razboljelo od tifusa, kuhinja je radila uz ogromne nrupore tako dugo, dok nisu proSle i poslj-ednje ,grupe izbjeglica. U izbje.gliCk.oj kuhin ji na Kamenskom isticale : su se radom Mari-ca ZastavnikoViC, Mileva 1BoZiC, Mila V<i.I·Ckovif kOja je neko vrijeme hila ·rukovodilac kuhinje, Krunka Zastavnikovil: i Antt;:' RuZiC. Dokument 166 IZBJEGLICKI PUT · U odboru za rpomoC, koji je imao zadatak da se brine za porrodice 'boraca, radilo je oko 90 Zena: Medu aktivnim Zenama Splita ru ovam periodu bile su: Dra,gi-ca BartuloviC, Jama MatoSiC, Slofbodna i Ana Perani-C; Maja MariC i Vanja Mitro-ViC. Pjesma iz "Rij.e/:i Zen.e«, glasila AFt Karlovac br. 6-7, oZujak 1943. NaS put j8 hio :zavij.en u b' jelo, gladak, .hladan i kr.u·t. Pun krvi, p.atmje i st-rad(J111,ja bio j,e naJ dugi /J'Itl. 0 znamo, xnamo klonut Ce ruka njima, St-o naSe dobra grabi. Pnt nas' sad vodi .njivama, kuCama naSim. Al' povratak ovaj me znaCi pavratak svima. Ostauili smo kuie tople, drage, a ovdie zebe pa zebe. Ostavili smo pwn,e ambrzr,e. Sad ,di&ca vape do rneba: maj,ko hljeb.a, hljeba. NaS put je pos:ut leSi7Ul!lrUl, krvi, s-uzom prolitom iz mnogog oka; naS _put je jauk, plaC glad i zima Povratak ovaj ne znaCi povr.atak svima. Dokument 165 PROLAZNA KUHINJA NA KORDUNU POSLIJE cETVRTE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE Clarnak iz »RijeCi zenb<, glasila AFZ za o&rug Karlovac br. 6-7, oZ.ujak 1'943. Zlo.CinaCka :ruka naSu domavinu hara ,dok noge rn:am wmo'nrt.e :cestama gaz.e. njihov,e rrztke naSe doPr-o ,grabe, dok naSa t'jela sve viSe i viSe slabe; Nd .f_mt je bio zima, glad i umor. Smrt nam je jJratilac C.est, al' nada vidj.eti kuCu il' zgariSte diZ-e nn.s, gr-Ci umornu nam pest. PROLAZNA KUHINJA o.d velike i Iijepe kuce sa nekoliko dvoriSnih zgra-da ·ostala je poslije faSistiCke najezde samo suSa sa nagorje1im ·daskam-a, u koju je smjestena kuhinja za izbjeglice. 1 Izbj.eglice s·u uglavnom·e Zene, djeca, starci, koji .su, bo}e.Ci .se faSistiCkog noZa, pobje:.. gli od kuCe, da bi .saCuvali goli Zivot. Sad S'e nakon dugog i teSkog puta vraCaju svojim kuCama. Ovamo s_yraCaju, da neSto za.JoZe, kaka hi mogli nastaviti put. To su povorke iznurenog, napaCenog naroda, ispij-enog Iica:, koji jedva vuCe no.-ge i one prtove na le,dima. Matere vade i nose djecu (ima ih koje nose i dvoje, a j.edna ih vodi i vi.Se.), koja ne prestaju plakati. Promrzli su i g'ladni sa ranjavim nogama od mno.gog hodanja. Placu, traze kruha. Kruh se reZe-, a ka-zani se nose .s_a vatre-, oni su ne.strpljivi, ne mogu Cekati. Za Cas se pruZaju desetine malih mrSavih ruku: »Kruha, kruha«. - Tu ne mo~e biti reda, gladni su. »Drugarice, ja nisam do·bio«, pruZa desnu ruku mali md~avi djeCaCiC, a u lijevoj veC · driii mali komadic kruha, koji je pdje dobi<J. »Drugarice, meni jo.S nisi dala«, kaZe drugi, a iz njedara ispod koSulje viti mu komard. Svi traze kruba, a nema ga toliloo, da se dade svima, pa dij.elimo samo djeci, bole,snima i starima. Evo nas. Kuf:.e .nas l:ekaju sumorn.e, mi u n jima traZimo odmora, mira. Ruke su i nog,e naSe propale, umorn.e. A djec.a vape, vape do n.e:ba: majko, hljeba, hljeba. Al neSto je u nama jako i silno, Sto diz.e, mrZnja na ovog, Sto nas nat}era · na taj put, mr1nja, Sto CVni svaki osjeCaj krut, do svakog ,J' jela umor.nog sr,ca stiZe. n.fen~ Vratili s_mo se. NaS fmt j.e bio zavijen u krrv. Al' znamo dobra, znamo, klonut Ce r.u:ke zvijeri, i onaj, koji je bio siUnik, postat C.e zg,aZeni ,c:rv. Desa Miljenovi-C Desi se da odmarajuci se ovdje netko · umre. »Drugovi, umrlo mi . je dijete«, - trCi mati. »Kada«? _»Eto ni opazi'la nis·am«. IIi je 259 258 . (-" - �Dokument 161 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH ZA GORSKI KOTAR OD 2. IV. 194:1. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz NA OSLOBODENOM TERITORIJU1 OKRUZNI ~OMITET KPH ZA OORSKI KO:f AR 2. IV. 1943. . Drugarskom CK Komunisticke partije Hrvatske ... Organizacija AFz na oslo])odenom teritoriju taknd·er radi pn pitanju davanja p·omoCi vojsci i narodu. Za pomoC narodu u pogledu sj.etve i )<ampanje protiv tifusa formirane su radne brigade. Na naSem oslobodenom teritoriju irnamo organiziranih 36 seoskih .adbora, dva opCinska ·odhora i dva kotarska odbora. Da bi nasi odbori sto prije mogli sarnDstalno raditi, oQdrZali smo jedan /'politiCki 12-dnevni kurs,. na kojem j.e prisu1 2 Dokument se nalazi u arhivi OK SKH. Ovai je izvjeStaj pi·san nakon o.fenzive na ko-tar Ogulin, koja je trajala 7 dana, i ill koj.oj je neprijatelj po,palio- 15 sela sa 227 kuCa i oplja·Ckao skoro ·sve z.emunice dotiCnih seLa. Nakon Sto je ne- stvovalo 12 odbornica. Kurs je bio poludnevni. OdrZana je proslava 8. marta u cijelom okrugu, gdj·e su odrZani Siri i uZi politiCki zborovi. Izdan je letak o 8. rnartu, a i,sto tako hila su izdana direktivna pisma o znaCaju i nacinu proslave 8. marta. Odbori AFz na poluoslobodenom terHoriju i u Zici formirani su u svirn opeinama, ali joS uvijek ne radi se dovoljno politiCki, vee viSe po pitanju Satbirnih akcija.2 prijatelj istjeran sa ovog terena, AFZ je u ·suradnji sa NOO-ima i vojno-'Pozadinskim vlastima mobilizirao Zene na pruZanju hitne pomoCi narodu u sjetvi i hram. Dokument 168 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 8. IV. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 TEsKOM EKONOMSKOM I ZDRAVSTVENOM STANJU POSLIJE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE I AKTIVNOSTI AFz NA TIM SEKTORIMA OKRUZNI O'DBOR AFZ 8. IV. 1943. KARLOVAC Inicijativnom odboru AntifaSisUCkog fr-onta Zena HrvatSk·e Drage drugariee! Dne 6. i '7. ·o. rnj. odrZale smo sastanakplenuma Okrulino-g odbora, i to u dva dijela: radni i teoretski, pa Vas pr·ema tome izvjeStavamo. Situacija politiCka, ~k·onornska kao zdravstvena u ·naSern okrugu je .slijedeea: Dok iSetniC'ki i ustaSki utj ecaj danomice pada, dotle HSS sve vi.Se raste. i sve otvofienije istupa protiv NOB. "Narocito u kotaru Karlovac i nekim selima Vrginmosta. U ko. taru Karlovac, osim HSS..ovackog utj,ecaja, opaZa se i .sve veCe budenje svij-esti. U kotaru Vrginma.st i .Slunj ustaSe su lijepim metodama nastojali zavaravati narod (Slunj: primanjem izbjeglf.ca i davanjern hrane; kotar VrginriJ:ost: p·o!Ziv na sastanak na nenslobodenoj teritoriji, koji su odr.edili ustase). ·- 260 Neprijateljska vojska stalno ugroliava pograniCne krajev·e V:rginmost (BoviC), Voj:hiC (Utinja i Tusilovic),, a sve do· napust:mja Plwskog, cetnici i Talijani su napadali oblilinja sela. NestaSica hrane prnSiruje ralZrnjere· gladi, koja se vee ja.C·e osjeCa. U kotaru Vojnie, Vrginmost i Slunj (Ljeskovac, Dreznik, Rakovica), veliki dio naroda je bez Zita, a mnog:o ih ima be:z ikakove hrane. Ovaj narod Zivi od pomoCi, koju dobiva od NOO, odnosno prehrambenih komisija i pomoCi sus-e1jana. Bolest je .zahvatila sve ·kotar-eve, naroCito kotar Slunj, gdje gotovo nema kuce bez bolesnika, nadalje kotar Plaski (gdj·e se pojavilo vcec tri slucaja kolere) i kotar Vrginmost. To su uglavnom karakteristike stanja i okolnosti, pod kojima se odvija Zivot naSe · poz.adine. Svojom usmenom i pismenom propagan-. dam (»RijeC Zene«), naSa organizacija radi na raskrinkavanju svih narodnih neprijatelja, ali u tome jos nije postigia dovoljno us:Pjeha,_ te objaSnjavanje narodu moramo joS pojaCati. Masovni sastanci ne odrZavaju se gotOvo nigdfe, i to veCinom radi bolesti, da sene .Siri zaraza (kotar S.lunj, Vrginmost). U dviJe opeine kotara PlaSkng, radi blizine Cetnika i ·Talijana i mno-gobro-jnih ~Spijuna, rad je bio u opCini PlaSki postavljen na pol ui!e,galnoj bazi. Sad a, nakon povlacenj a Talijana i Cetnika iz PlaSkog, rad Ce biti opet slobodan, i dnigarice su odmah otiSle· u taj kntar, iskoristile taj momenat za politiCki rad. OdrZat Ce se dakako masovni sastanak Zena. U mno'gim se-lima, gdje bi se mogli sastanci odrZavati, Zene· se ne oda,zivaju. Uzrok tome je u poljs1dm poslovima, a viSe u pokoleba·nosti drugarica 12a vrij erne ·nfenzive. Poljski radovi i- pojedinaCnih gospodarstva i vakantnih posjeda teku uz puna sudjeIovanje Zena. MoZ-emo reCi da one snose najveCi di-o tih poslova,· jer su muSkarci veeinom mobilizirani u vojsku. One su zastupane i u radnim ,cetarna, gdje je preteZno zastupana om·Iadina. Obradivanje 'Se ipak vr.Si najviSe u obli'ku zajedn1Cko-g obradivanja, medusobne pom-o.ci sela (u opein'i TuSilovie radilo je jednom prilikom 57 radnika i radnica, posadilo ok9 50 va.gana krumpira: u Mihaljevie Polja.ni u Vo-jniCu radilo j·e 40-50. Zena i omladinaca; u opCi.ni Krnjak Z.ene su .sakupile i posa·dHe jednoj staroj Zeni majci partizana 7 vag ana krurnpira). Radne Cete su osnovane jed~no u kotaru Vrginmost, jednoj opCini k·otara Slunj, Veljun, i u kot. PiaSki. Najvi,Se rade Cete iz .SjeniCaka u Vrginmostu, gdje su pos·adHe za partizane: 5 I kapulice, 1 I i 25 dkg graska, 8 omotica paradajza, 8 paprika, ·2 koJ,erabice, 1 vaga.n ranog krumpira, 12 vagana kasnog krumpira, 8 paketica salate, 12 ke!ja, 1 crvenog kelja, 2 karfiola, ,3 kupusa i naknadno 30 vagana krumpira. Oeta iz sela Peoke kopala Ie zahode. (Potanje podatke slati cemo kasnije). Za formiranje Ceta velike poteSkoCe Cine Cesta bombardiranja, koja ·onern-oguCuju rad u skupinama (Plaski), i neprijateljski upadi, dok je na nekim mjestima onemo·gueen rad uslij·ed bolesti (kotar Slunj). Zemlia je veCim dijelom· obrad·ena, os.fm u opeini Krstinji, kotar Vojni.e, gdje se ne maZe raditi radi neprijatelja. Problem prehrane 1 rje,SaVa se preko prehfambenih komisija, · u kojirna uCestvuju i zene. Njihov rad je u njima za sada nedovo- ljan, ali s·e ne oda~Zivlju v1se dobrovoljnim prlloziroa. ViSkovi se· otkupljuju, no ima nesavjesnih ljudi, koji sakrivaju hranu, da b~ je mogli skuplje prodavati. Preko svoje organizacije mi eemo uputiti Zene da sve Sudjeluju u pronalaZenju takovih zern1,1nica i tumaCenju potrebe zajedniCke pornoCi. Na polju id-ravstva, Zene-, ·iako JoS nedovOljno, ipak su, mnZemc. reei, glavna snaga, koja ih Cuva od bolesti- i lijeCi boJ.esne. NajviSe to Cine :Zene kreCenjem kuCa, kopanjem zahoda (u manjoj mjeri) i njegovanjem bolesnika. Kao organizatori borbe protiv ·zaraze nisu se istakle, te njihov rad u zdravstvenim s·ekcijama nije dobio konkretnih ob'lika. Preko svojih odbora mi nastojimo i i·adimo na upoznavanju Zena sa tifuSom. Pnstiglo se vee to, da se u m·nogirn kuCarna boJ.e-snici odvajaju u po.sebne pro.storije, da se ne rukuju u tolikoj mjeri kao do sada, da per:u ruke, !Sure rublje i t. d. Cuvanje nije joS uv'ijek dovoljno, i rad naSih drugarica, naroCito onih u .zdravstvenim sekcijama, moramo pojaCati. Karantine s·e radi naglog pro.Sirenja bole.sti, nisu mng.Ie osnovati, u koliko su osno-vane,- nije doSlo do praktiCne primjene. Za bolniee naSe dr11-gariee vode brigu, te ih Cesto posjeeuju (na pr. drugarice opCine Skrad, kotar Veljun, koje su za bolnicu u zbjegu sakupile jednom pril\kom 618 jaja, 'a sada potpuno snabdjevaju ok<> 95-100 bolesnika i ranjenih drugova u bolnici u Skradu. (ToCne podatke o svim prilozirna p"Oslat·Cemo naknadno)c Poslije ofenzive osnovali smo dva djeCja doma: u Zbjegu i VojniCu sa ukupno 30-40 dje·ce. Oba dfeCja dorn.a, naroCito slunjski, nala:ue· se joS u loS·em stanju. Djeca u djeCjern domu Zbjeg imadu dodu:Se dobru zgradu, ali osim toga niSta. Nemaju zagrijavanja, nemaju pokrivaCa, niti hrane. Sve to i snabdij-eva: nje bolnice u Zbjegu palo je na leda naS-e organizacije, ·te smo veC uCini'le podielu po kotarevima u pogledu snabdijevanja tih ustanova. N adam a se, da 6e u najkraee vrij-em.e stanje d.ieCjih domova biti drugaCije, te C.emo vas moei obavijestiti o ljepSim stvarirna· Drugarice iz j.edne opCine Veljuna tkaju krpe· za djecu i zavoje za ranjenike. Upravo je iidSao na$ list »RijeC Zene«, koji j e i varna pos.Ian. Bilo bi nam vrlo drago, kad bi ste i vi stavile .svoj·e primjedbe na ovaj novi broj. SiijedeCi broj ima iziei uo.Ci prvoga maj a. Organi1zaciono stanje nije ni malo povoljno. Reorganizacija kotarskih odbora je doduSe izvliSena u kotarevima Slunj, Veljun, Vrginmost, no rad ipak zapinje·. Najvi&e Zbog vee navedenih raz'loga: bolest, upadi neprijate1ja, a nesto i pokolebanost drugarica. I 26l �Odbore, CiJe Clanice su_ bole-sne. popunit cemo, tako da se rad moze .dalje odvijati. Direktivu smo zato -rdali vee ranije kotaru Slunj U' jednom dopisu i to. za opC. i seoske odhore. Da bi se postigla -Sto bolja orga'l].itzaciona Cvrstina, dala nam je prisutna tajnica VaSeg odbora nekoliko uputa i to glede rada izvrSnog odbora, Siljanje izvjeStaja, odrZavanje sastanaka, i t. d. · U kotaru Kar1ovac osnovan je inicijativni odbor od 5 drugarica, a za ostali rad ima sv·e ljepSih iz.gleda. Potrebne su nam snag-e za taj kotar, pa vas molimo da uputite- vdmwh ovaroo drugarice Milku Strk, koja se nalazi u Bijelim· potocima i drugaricu Krunku Zastavni-koviC, koja se nalazi u prolaznoj kuhinji na Kamenskom. Smrt fasizmu Tajnica: 1 Iniciiativni odbor ZAVNrOH-a formirao je kod sv~h NOO-a, od seo-skih do okru!niih, .prehrambene komi·sije, ko-je su imale zadatak da sakupljaju hranrq. za vojsku i_ narod. U tim komisijam.a uCestvovale su · i !ene. Da se vidi aktiv;nost rada tih komisija,. navodimo slijedeC,e podatke: od sredirie ·oZuj- Sloboda narodu! P.redsjednica:2 ka do sredine travnja 19-4'3 ..g. sakupljena· je u Lici ,preko devet vagona hrane za vojsku, a -u Baniji u isto vrijeme preko osam v.ag.ona. 2 ·Pr.edsjednica 'll. to vri i·eme IJJila je -Cana Bog-daIJ,oviC, a tajnica Draga BakiS. Dokurrient 169 IZ ZAPISNIKA V. REDOVNOG PROsiRENOG SASTANKA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRV. PRIMORJE ODRzANOG 11. TRAVNJA 1943. Zapisnik _Prisutne su drugariee: Ruzica, Zoga, Dunja, Nada B., Nada T., Kata, RurZica, Draga, AnCa, Maja, Milka, Zofka, Tanja i Veda. 1 Sastanak vodi drugarica Nada B., a ·zapisnik piSe dru~garica Ve·da. Nakon otvaranja sastanka i po·zdrava, prelazi se na dnevni red. 1. Prvu tocku dn·evnog reda, referat o po1itiC'koj situaciji, ima drugarica RuZica ... Poslije referata hila je diskusija. Postavljeno- je' bi1o pitanje uloge Eng,leske, jer narod slabo ima povjerenja u njeno saveiZniStvo-, budu.Ci da do danas nije otv-orila dru.gu frontu. Uspj.esi naSe vojske imaju najveCi utjecaj na raspoloZ.enje naroda, a povjerenje u naSu vojsku, radi njenih dnevnih uspje-ha, svakim j e .dan om -sve ve·Ce. U krajevima oko kotara .Senj, gdje ima Cetnika, Cuje- S'e i1Z njihovih redova da ni s.ami Cetnici »ne Ce viS·e da budu talijanski tenkovi«. Jo.S se Talijani _sami tu~e. ·da Cetnici s njima »suraduju samo po danu«. U mj.estima Crikvenica, .Selce i N ovi da ima bitf smjeSteno ·nekoUko hiUada CetniCkih poro-dica, pa su zato poC·eli hapsiti sve·, koji imaju neko-ga u »Sumi«, da bi dobi1i prazne stanove. U s-e;li-:rha okuPiranog i anektirano.g kraja Zene su ·spremne· da sve- rade· za partizane, Sarno Se boje organizacij-e. J oS se u tim mjestima i postavlja pitanje, da li je potrehna 262 naSa mobilizacija? Protiy toga tr.eba pov-esti oStru kampanju. 2 U Crikvenici je -sveCenik propovij-edao· u crkvi i govorio dnbro o naSoj borbi, a neki Cetnik, koji je tome prisustvovao, U3ao je- na nj-ega noZem. Narod je sada priliC·no us;traSen (Vijest nije provj,erena). 2. Dmga j e tocka dnevnog red a hila: izc vje,Staji drugarica s pojedinih terena - Kastav. Iz Kastva nemamo dugo izvjeStaja. 'Sada su drugarice poku8-ale pnnovno uspo-staviti Veozu, ali se na teren nij-e mo,gl'o, jer je _ baS tada zapoCela ofenziva n-a kastav,ski logor. Drugarica, koja radi tamo, izvjeStava da po.stoj i kotarski odbor od 6 drugarica i da se te drugarice redovito sastaju. '0sim toga odbor ne,ma druge organizacije. PoteSkoCa je u tome, Stn su sve odhornice iz pozadine, pa s·e s njima nema veza, nego one rade odvojeno . .Sada im je postavljeno u zadatak da formiraju se·o·ske odhore. To je uC.injeno· pismenim putem, pa s·e· ne zna j·esu 1i taj list primLle. Sus11k: Narod je u tom kotaru raspolozen ve-Cinom 'antifaSisUC.ki. NaSa se 'Stampa mnogo Cita. U samom mjestu Su.Saku se osjeCa rad HSS, kao i hijele garde i cetnika. Oni se slobodno kr-eCu i rade, jer uZivaju otvoreuu i potpunn zastitu okwpatora. Opaza se da Talijani pustaju slobodnu propaganda za Englesku. Nasa AFil organizacija je ·dmita slaha. Postoji mjes·ni odhor od 7 clanica, .od kojih 5 sacinjavaju uzi odhor. To je ucinjeno radi konspirativnih razloga. Ovih 7 odbornica rukovode sa 7 rejonskih odbora. Uslij.ed svoje ile·ga'lnosti, ostale Zene se sastaju po. grupama. Formiraju se i bo-rbene grupe, s·a ·zadatkom da na pr.: dijeJe Jetke, vrse sabotaZu po tv-ornicam-a, piSu parole i uCestvuju aktivno u -svim ostalim akcijama. Unato-C hapSenja drugarica i ostalih naSih simpa:tizera, naSa s·e onganizacija sve viSe ,Siri. Kako su se u mjestu raSirile vijesti o predaji Cetnika naSoj vojsci, poCen j·e naglo da raste moral medu puCanstv-om. Na .Susaku ovih sectam rejonskih odhora ohuhvacaju 9 odbora, 13 pododbora, 41 gruc pu Zena. !rna 34 odbo-rnice i 149 Clanica, a ohuhvacaju jos prilicno velik hroj zena Stampom i ·o-stalim, naSim akcijama. Stanje u okdlici ,SuS-aka: U gradu Bakru. imamo 2 odhora (rejonska). Oni okupljaju oko sehe 70 zena. Sada se f<>rmira treci odbor. Zadatak je da se formira Cvrsti mjesni odbo-r, 'koji Ce rukovo-diti radom sviju ad bora, a sa Zenama da ·Se s-tvaraju grupe·, na kojim.a Ce se p01itiC.ki izgradivati. N a rej-onu Kostrene imamo rejonski odhor . .Sada je posta\Cljen zadatak - stvaranja seoskih odhora. Rejonski odbor ima 9 odhornica. Sv. Kuzam i Draga saCinjavaju opet s·edam rejona. Formira: se rejon.ski odbor, a treba formirati seoske odbore u Dragi, doCi·m Sv. Kuzam ima veC svoj odbor od 5 odbornica. OpCina Skrljevo obuhvaca: 8krljevo, Ku• ku.ljanovo, Krasicu i Praputnjak P.otrebno je formirati opCinski o·dbor, C·emu se ·o.dmah i pristupilo. U ,skrl)evu postoji· seoski odhor, koji s·e sastoji od 5 odbornica. Ne sas-taju se redo~ vito, ali se poCinje osamostaljivati. U Krasici imamo povj.erenicu, treba se formirati s~eo,ski o·dbnr. U Kukuljanovu nemamn ni.Sta. MoguCnosti za rad s-u slabe, Zene se jako boje organizacije·. U Praputnjaku postoji odhor, a1i nije jos pove:zan s nam,a, pa nemamo· toCn-e izvjeStaje. I u oko'lici Su8aka je raspolozenje potpuno antifasisticko·. Ipak ima pojava da mlade djevojke idu s 'Talijanima, ali se nastoji da im .se prikaZe kakva je to stvar iCi i s·impatizirati s okupatorom. Talijanski vojnici ·Sami medu sobom ·Sire def.etistiCku propagandu. Teror je vrl-o pojaCan. Svuda su pro-Sireni plakati, koji prijete palezom kuca i internacijom svima onima, Ciji -Clanovi obitelji odu u partiiZane. Sabirne sri akcije vrlo uspje.Sne, narod se s mnog-o oduSevljenja odaziva nakon poziva za po-m-oC na.Soj vojsci, Z·eneo se veCinom p1a8e organi·zacije. Anti.ca FranoliC J.edna drugarica iz Bakra3 hila j e na Rahu i formirala je jedan odbor AFZ na Rabu. Treba p-okuSati, na koji naCin s_ njima vezu uhvatiti, j er j e inaCe veza s Raborn jako -teSka. Ujedno treba pokuSati se s nji-ma pave.. zati preko Krka. Na Krku neSto po-stoji, ali joS· nemamo organizovane vez.e, pa talm nemamo ni podataka.4 U goranskom dijelu Primorja pristupilo se radu s naSe strane tek prije dva rnjeseea. Vr.ata: narod j-e raspoloZen ve·Cinom antifaSi-stiCki. Bilo je dezertera, ali nisu uspjeli pokolehati narod. Odhor AFZ nema, ali imamo 2 povjerenice. Zadatak je formiranje odhora. Fuzine: Narod je dosta pokoleban uslijed propagande dezertera. Cini s.e da ima i rada HSS. Nas je rad do sada hio slab, pa neprijatelj jos ima utjecaja. Postojao je odhor od 5 drugarica, ali se raspao. Otpale su 2 odhornice, ali se od sada pri-stu.pilo formira~ju novog odbora, koji Ce se sastojati od 6 odbornica. Tih ,6 dru-garica ·su svaka iiZ ·drugog dijela, pa Ce na taj naC.in biti ·obuhvaCeno cijelo mjesto. Pred odhore se postavlja da rade s-a Zenama po grupama. Ben·kovac: _ovdje nemamo niSta. Postojao je odbor, ali se prije -2 mj-eseca raspao-. Vrlo je velik upliv de1zertera i raznih intriga, 'koje se Sire sa strane naSih neprijatelja. Rad se mora razvijati na p-otpuno ilegalnoj bilzi. Tom\! se sada odmah pristupa. I �Zlobin: Raspolozenje antifasistlCko. Ima oduSevljeriih Zena za naSu borbu. Bilo je dezerte·ra, ali one ih na svoju inicijativu raskrinkavaju i vrSe propagandu protiv njih. Svi, osuduju dezertere. Ne primjeCu'j·e .se rad ne.:. prijatelja. Talijani gladnjn to.!iko, da kopaju iz polja zasijan:e krumpire. Narod to o&jeCa · kao slabost neprijatelja. Imamo odbor od 6 drugarica, koje obuhvaCaju 40 Zena. One sv·e pomaZu i .Citaju ,Stampu. Sada ih nema u mjestu, jer ~su sve otiSle .po kukuruz, inaC.e se redovito sastaju. Rad je potpuno i!egalan. Grupe Z·ena joS nisu formirane, ali Ce .se odmah tome pristupiti. H~eljin: raspoloZenje je antifaSistiCko. Osj,eca se prmcno rad HSS. Ima nekoliko familija imucnijih, koj,e su pod uplivom HSS. Na;rOd se v~eCinom bavi .'Svercom, pa je priliCno nestalan. lpak S·e dosta interesiraju za nasu borbu. Formiran je odbor od 3 odbornice. Imamo jnS dvije drugarice, koje nisu bile na sastanku, ali Ce vjerojatno uCi u ·Odbor. Zadatak je postav!jen: da se formiraju grupe ze·na, da se radi na ,i§irenju ·na·S·e Stampe. Sto viSe, a ·za to da se upotrebe· svi naCini (podmetanje, slanj•e i t. d.). Vrlo je tesko nci u Zicu, ali s:v-e drugarice sprem.ne su da .dodu van,. iii odrZavaju veze s nama. Ima priliCno uELlova za organi'Zaciju. Praputnjak: :zadnje se vrij,eme narod pokolebao, radi pojaCanja terora okupatora. Cini se da ima u mjestu izdajica. HSS-ovci iz Hreljina odrZavaju sastanke u Praputnjaku. Kotar Kraljevica: u tom se kotaru tek nedavno pristupilo radu po AFZ. U to je vrijeme osnovan odbor u samom mjestu Kralj>ec. vici. .Sastoji se ad 5 odbornica. 'S njima je odrZano 2 sastanka, kojima nisu pri!sustvovale sve drugarice. Rade na sabi~nim akcijama, ·Citaju naSu ~stampu i dij.eb je, ali s~e nisu prnSirile. Potrebno je da S·e osnuje Cvrsti mJesni- odbor, koji Ce rukovnditi radom medu Zenama . .Sa Z,e·nama da se formiraju grupe, jer rad ima biti ilegalan. U 1Smriki je osnovan ·S'e'Dski odbor od 3 odbornice, ali ·Se sada sve odbornice nalaze na putu po hranu. Nij.e se prnSirio rad adbora medu Zen-e. U o&talim. mj-estima 'toga~. kotara nemam·o JoS nikakvih odbora, ali uslovi" za rad postoje. Kotar Crikvenica: dezerteri su pokolebali raspoloZ.enj·e·, pa je uslijed toga i na·Sa organizacija olabavila. 'Osjeca ,ge potreba kod samih Zena da se. osnivaju s·eoski odbori, a rejonski da &e ucvrscuju. Ujedno treba odmah priCi formiranju opeinskog odbora. Da bi se to raspoloZenje i moral po.digao, moraju se odrZavati masovni sa~stanci sa Zenama. Odw bornice ni.su u .stanju · da sam-e to drZe·, nego im. IO mora .pruZiti najveeu pomoC. 5 U Llcu je dobra antifasistiCko raspo'lozenje unatO'C mnogobrojnim dezerterima. Zene se ipak joS, boje organizacije i ne· ee da uslijed straha doJaze na sastanke. Sabirne se akcije uvijek uspJeSno provode. Sa· mjestom Crikvenica nismo joS uvijek uhvatili vezu, ali s·e tDme mora hitno pristupiti. Iz Selca je dobiven pismeni i'zvje.Staj, ali se veC du:go nisu odrZali sastanci. liZ odbora od 3 drugariee jedna Je· uhapSena, a jedna otputovala, pa se mora priCi osnivanju samag mjesnog odbora. Kotar Novi: Mjesto Novi ima dobrih drugarica, 'koje rade priliCno neorga_nizovauo. Sada se pristupa Dsnivanju mj·e.anog odbora, i prelazi se na rad po grupama Zena. U Bribiru poslije ubistva ,drugarice Nade A. 6 raspao s,e npCinski odhor. Neke su od, bornic·e uhvaeene, neke su doSle gore. PrHJ'lo se o.snivanju ·s·eoskih ·odbora, i osnovan je je-, dan seoski odbor od 3 odbornice. Rad treba poCeti na ilegalnoj ·Pazi, buduei da su s·e javili izdajice. Javila se potreba odrZavanja masovnih &as tanaka. N a svakom odborskom sastanku tr.eba i pro.svjetno raditi s -drugaricama, da hi s·e na taj naCin politiCki f.zdigle. Stampu se mno·g-o Cita i traZi se sve viS·e. Dru.garice joB nisu nauCile da Sa1ju redOVne izvjeStaje. Oslobodeni teritorij: Osnovan je kotarski odbor AFZ, koji obuhvaca· 3 opCine·. · P.ostoji u svikoj o.pCini i opCinski odbor, a sa·da ~se pre81o· na osnivanje seoskih ·odbnra. Kotarski se odbor redovito sastaje jedamput mjeseCno i p:r;ema potrebi. Mora voditi raCuna o sve tri opCine i suradivati u kotarskom NOO, kao i u njegovim sekcijama. Postoji predstavnik u NOO, kao i u zdravstvenom odboru KAOZ. Mora voditi raCuna o tome da se prodire s nwSom organizacijom i u ne·oslobodena se'la toga dij.8'la. Opcina Ledenice ima opCinski odbor od 12 odbornica. 1Sada se pristupilo· formiTanju seoskih odbora. Osnovano je· veC 6 -seoskih · odbora; svaki se sas£oji o-d 3 odbornice. Zene su same birale seos'ke odbore i p·r:imljen{ Su dobro; ,s,eoski s·e odbori sastaju svakih 8 dana redovito, a opCinski svakih 14 dana. Iz.abrane su nova predsjednica i tajnica u ope. odboru, Jer su dosadanje odbornice i,Sle u kotarski. Seoski o-dbori moraju odrZavaU masavne. sastank~ Zena u svbme selu, uz pomoe opcinskih i kotarskih odbornica. OpCina Zagon ima opCinski odbor od 9 odbornica. Sad a se javlja potreba .za osniv·anjem seoskih odbora. zene se boje ulaziti u odbore, da ih se ne optereti radom. Treba · objaSnjavati ulogu Odbora u selu i o_drZavati masovne sastanke. Opcina Krmpote ima opcinski odbor od 5 ndbornica. Osim to·ga ima 3 ·seoska ·odbora, koji obuhvacajU' svaki po nekoUko obliznjih se la. U svakom seoskom odboru 5 odbo-rnica. Seoski odbori odrZavaju sastanke redovito svaki tjedan, a opcinski svakih 14 dana. Sastan'ke ndrZavaju same odbornioe. AntifaSistiC.ko raspoloZenje je v:eliko, i naSa se ·Stampa sv·e viS's Siri. Drugarice se odazivaju .za sve akcije, a .sada vee daju redovito· mlijeko za naSu vojsku. ;~Ho se tiCe prodiranja na neoslobodni teritorij, i'Sle su drugarice u Ledenice. Tu su uspjele ·uhvatiti vez.e s nekinl Zenama. PoteiSkoCa je ·u tome ,Sto svi rnuSkarci i Zenske, m1acti, moraju iCi u »Zku« na spavanje. Talijani vrSe nad tim kontrolu. 1Stampa se Salje ali su lju'di u strahn, pa je cesto puta pale i zakopavaju, a ne Sire. U Povile se joS nije islo. Sada narod odlazi po hrann u Slavoniju, pa nema Z·ena u selu. Mnogi se i ise·ljuju sasvim, jer je- ~ekonomsko stanje. veoma teSlm. 1 Iz osta!og neoslobo,denog teritorija je puodiranje u ne·a.slobo;d·ena sela s1abo·, i to s·e pred drugarice postav!ja kao zadatak. U seln Drsnik imamo 1 povjerenicu. ,Stampa se Salje. Isto tako imam•o povjerenicu i u · Drinku. Ovih je dana uhyaCena o.d ·Talijana i ispr·ebijana, pa je jako zap!asena. U Klani imamo jednu drugaricu; ona dolazi ·spavati na oslobod·eni teritorij, jer se boji okupatora. U tom su mj.e.stu svi dobili aprovizaciju, osim onih kuC.a, koje i-maju neko,ga u partizanima. 'Kotar Senj - iz neoslobodenog dij·e'la nemamo izvjestaja. 3· TreCa toCka dnevnug reda bila je organizaciono pitanje ... Nakon izvjeStaja P'ovuCeni su zakljuCci, i tako su dobivene i upute za dalji rad. Kao najvaZnije se p·ostavlja osnivanje seoskih odbora. Oni treba da postanu teme.lj na,S·e· ·organizacije, i kroz njih 6emo najbolje moCi da obuhvatimo- masu Zena. ,Sve drugaric·e. koje rade po terenima, treba odmah da pridu osnivanju tih odbora. Svuda, gdje je· to m·oguCe, treba odr.Zati ma-s-ovne sastanke Ze·na u poj-e'dinom selu, jer ee se na taj nacin olaksati rad seoskih odbora, koji n veCini sluCajeva mora ostati zakonspiriran. Odmah tr.eba pristupiti i ·osnivanju opC.inskih odbora, tamo, gdj e ne postoje, a tamo gdje ,su vee osnovani, treba ih uCvrstiti i osamostaliti. Ujedno i. naei sve moguenosti da se ·osnuju svud8. KotB.rski odbori, kako bi veza sa Inicijativnim .okruZnim odborom AF2; ·hila Sto uZa, suradnja proSirena, a kontro1a rada omogucena i olaMana. Sarno c,e se pre- ko ·orgamziranog rada ma.Ci politiCki iZdiCi dru,garice, i one· Ce samo ·na taj naC.in moei da izvr.Savaju .pred njih postavljene zadatke ... 5. Peta je tocka dnevnog reda bila pitanje rada u AFZ druga,rica J.I.cite1jica. Pred njih j-e pnstav.Ijen ka·o osnovni zadatak da odrZavaju analfabetske teCajeve sa Z·enama, a u prvom redu sa ·odbornicama. Treba da savladaju sve poteSkoC.e i da rade po tome, jer' je to prvi us1ov politiCke i·zgradnj·e Zena. Njihova je uloga u odborima AFz samo kao pomagaCa, one treba da u svernu pruZaju drugariGama odbornicam·a punu pomoe, da ih uCe kako se drZe odborski -sastanci, da s njima proraduju materija1, d·a ih spremaju za masovne Sastanke. Sarno C.e taka njihova uloga u se1u biti .pravilno odredena, i S·amo Ce se taka odbornice moei osam~ostaliti. Osim toga drugarice uCiteljice treba da budu m·e,du pi-vi111,a, koje Ce sve direktive ZAVNOH-a p~enositi u. narod, podupirati, tnm:>-CHi i- ·Siriti. 'One ne smiju da se ·ograniCe samo na rad s· dj,ecom i Zenama, nego treba da postanu pravi narodni uCitelji. Treba im nabaviti pocetnice, kako bi mog.le raditi s -djecom, a tz.a analfabetske te.Cajeve svijetlo, 'olovke, papir ·i gumice. Provesti akdju za odjeCu za djecu. buduei da nemaju u Cemu ·da dolaze u Skolu, pa im to s'luZi kao iz,govor. Pitanje svoje ishrane uCiteljice treba da rjeSavaju sa NOO-ima. 6. Diskusija o kurs.evima hila j·e ,sesta toCka dnevnog re·da. Da se pomogne p·olitiCk(lm izdizanju i iz·gradnji Zena, treba odmah pristupiti organiziranju jednog kursa. Kurs da se priredi u najskorije vrijeme i-da traje oko 9 dana. 7 Za ishranu uCesnica treba me.du Zenam·a provesti sabirnu akciju. Osim toga treba ·odvesti na kurs i neke drugarice iz pozadine, da i one mogu bo1je shvatiti naS rad· i naSu borbu i prenijeti to znanje u p"Dzadinu. 7. Po pitanju sedme toCke dnevnog reda rjeSavalo se na dva naCina. Na oslobo•denom teritoriju Zene veC. uCestvuju u NOO-ima i to kao ravnopravni Clanovi. u· neos.Jobodenim krajevirna mora se tome tek pristupi'ti. Tu g.otovo ni nema drugarica u NOO-ima, a i stav mnogih drug-ova u tom pitamju nije pravilan. Cesto se dogada da drugovi ni ne zllaju Sto je to AFZ, pa je potrebno da se na skupninl masovnim sastancima (gdje su prisutni i drugovi i drugarice) govori ·o tome, kao i o potreb.i da drugarice ulaze u ,NOO-e. 8. Osma tocka dnevnog reda bila je diskusija o proslavi 1. maja. Po-stavljena su takmiC·enja u radu. TakmiCenje je zakljuCeno za svaki teren drugacije. U neoslobodenom I 264 265 �:~ il /. I I ! ~raju da ~e postave konkretne sabirne akcije za vojsku, organirziranJe sabotaZa, diJ,<;IJellJe Ietaka, pisanje parola knJ'€'S·Ova. , palj.enje ,, ! 1. ?a::ov~ t - ~ k .. t raJevm:a, gdje dj.evojke idu s 'Ta!ija~m~a, reba nesto poduzeti i protiv toga. Konre no c~ :se dogovo-riti prema te:renu ~at Je predlog da se na nwsim . ]" zas·~JU. sunC:anice-,_ topinambur koJ" po Jlmrla kor1sni plodo-vi. • I su v o "t , Oslobod~ni teritoriji Ce organirzirati ba- s u. ~at_bolmcu u sve tri opCine. BaStu treba zasiJa I u dogovoru s NOO . n · t "t · · -Ima za ·oslobo·de1 en. o·nJ, a brigu o njoj Ce voditi drugat:Ice. sam1e ~)sim to~a. Ce drugarice iz oslobodeno kra!a sakup~tl darove za ranjenike i n lg ma}a ·Sa~e Ih odnijeti u bolnicu i p-osJ!titi nase. ranJepe drugove. Organizirati pomoC partizan skim pnrodicama obuc·I· d. . • Jecu r t. d· 1_ R u . k z~. sa~ Inicijativni odbor.zakljuceno J·e t a miCen}e· za Sto · " " ,. ~· organtzacij·e. Jace ucvr:scivanje na·S·e Sastanak je time zavrSen . ~ odrZat· ot 'I"·k ' a novi ee· ·s·e . I . pn I e nakon 4-5 tjedana Tocan d_an I lli]esto sastanka bit Ce javljeni drugaflcama naknadno-. 12. IV. 1943. Za IO AF2 Veda s. r.s V• .. u'ztca Turk.oviC, 'Olga KreaCiC-KovaCiC Zo a nama parti i·skim radnieama .isti.cala ·se ·~""", .. Marqa _VukoviC Dunja,. Nada Novosel-ErnCiC N ~, A r F ., ......c PflJf' rata n ran-ohc, a o·dmah 1941 g .. - .. I Kata MavriC, RuZica Pavlif, AnCa· Vuce~iCa . kf tea · , · pn<;tqpt e su Ucttel.llca, Melanka Segota Ma ja Milk M'i . , z f, a tvno pokretu Mari ja B:rusiC, se-stre Marica i J o·~ . .. ka R d :~ ., · • a IeOI·c, ()1 vanka Mr,q.kovCiC, Mmija 'GaljaniC i Mari. '0 I". . a osevtc, tdqa ObZar Tanja• Ve d a Z agorae p _ Ja r tc, U uiZ' J · · · · . · Tv~nk~:u~, 1 mcl}atwm odbor kooptirana ie na tom . stanku Veda Zago t k d . .. sa.. . . , . . ... :ac, a 0 a ]e h1o sast,avl jen od cettn da-mce: Ruzice ;J'urkoviC Nade ·N .I .... , M ·· • · ovo·se-BrnCic, . anJe VukoviC Dunje i Vede Zagora 2'0 '"A.>s. c. . . d I rgamza·CIJa FLJ u Hrv · P"r'-ofJU ra d"I a Je . . ~·....... I -~ _os o~denJ.a - ·s kratkim prekidom za kapitula:~.Je ItaliJe - ,preteZno na neoslolbodenom teritoriju ene_ su ." :adu sudjelovale mawvno- i aktivno, ali :~d .Je bw~ Ilegalan. ·C':esto se pojavljtuje u izvje.StaJtma, . da . zene nekog kotara, o;pCine iii .grada nisu or~.amza·cwno obuhvGUCene _ Sto f I .. .. orma no stOJl, a stvarno lll.Je toCno, jer saradnja s .partizanima ~eduso~na, vez:a Z~na i Sastanci, 'kroz sve to· vrijeme' I za .naJvece,~ terora, nisru prestajali. ]edina St~ ko~ ~arski ~dbon, ~·<\ zato i Inici_jativni OkruZni o·dhor cesto ~Isu do zena IDOigli da:prijeti drugaCije, nego samo stamp~m. Odatle i veliko znaCenje »Primorke« na stvaran.Ju organizaci ie AFZ u H t k Primorju. rva •S om 3 Brank,a Basti janCil:. '! 4 eC .·~rij:e rata na Kr·ku .i-e hila Cvr-sta partijska or,ganJzaet.Ja I komunisti su vrSili znaCajai:t utjeaaj na narod, uprkos negativnog utjecaja klera. . . . 19_41. g. Talijani su. ok.upir,a1i Krk. Osim klera I IZV.Jesnog ·di jela faSistiCki nastrojenih optanata u samom gradu Krku, narod je neprijateljski do-Cekao okupator.a. P~rti jska org.anizaeija, iako ,pod mnogo td:im uslov1ma, na·stavlja sa intenzivnim organiziranim ra- ~om. ~~lij~ni su hapsili i§ta·knute komuniste tako da Je vehb dto dru,gova_:nastavio rad u ilegalnosti. U tom su" per!odu v Zene odi,irale vaZmi uJ.ogu, jer su s~e duzmosh presle_- na njih. One. su odrZavale parh.Js~: veze 1Preko. SUSaka, prenaSale Stam;pu, sakrivale oruzw, sakupljale hranu, prenosile vijesti i t. d. Pre. k.~ K~ka vodila .i~ glavna ve-?a; za sye otoke i Dalmacqu 1 te veze nisu n~kada bil-e proyaijene. Medu Ze- 266 . ~Cefkom 19.~2. g. na Krku su se poCeli ~dbon A~Z, ko.J.l su ·okupliali veCi lbroj ~-ena. 5tvarati Isticale u •se sv_OJlln akhvnim radom: MariJ' a Brov t • T • t K b ·c · K k . e I o.LlZe a aro ~~ lZ r a, Marij,a_ Fr,ga.CiC iz Ba.Ske Ma··ca N e_nad tc . N"" · . tz JlVtca, Ma:rija Trp i Mar" M"'1"' . ' • '' G hun" .. · IJa ts 1c 1Z a JIOa, Amah.Ja BonmarCi·C iz Malin.~ke M . M'h lC'C · o , anca I ~ I tz Polja.. Kata JakoviniC iz .Zestilca i niz dfiUJ.ph. _Lj:ti 1942. g. _Talijani su pohapsili veliki br-oj aktiVmh drugova 1 drugarica i ulbili s·ekretara Krk. tako da- je rad bio znatno oteZan Ne'-oi"k . · ·· k · · -11. I o lllJes-ect ;pn.re · apttuLacije Italije p~ 1·acan ·e rad · . 1 , na osm· d'L · vanJu 0' .uora AFZ, a o·dmah posli]"e '- "tu I aCIJe .. _ .11.ap1 osnovan Je , !Kotarski odtbor AF.Z u Krku , I. OUJ OfJ. J'b , • ·po ~v.un -~]es~tma i selima o-toka. U vrijeme ·op.Ce mohiltzactJe btle su Zene veoma 'akt"Jvne . Kuae.su, h I . .. praI e 1 Stle za vojsku a u Purnbu b"l . d' · ' t a Je osnovana r~ .wmca, ~dje se Sila vojna odjeta. Kod dolaska Nqen:ac~ z·ene su masovno sudjelovale 'U radu na skl~n_Ta'llJU _hra.ne, robe, oruZja i munieije iz komande 1••m~gazma, k~·:iu vojSka .na !povla.Cenju nij'e mogla ponqeh. U to vrqeme otiSle 'SU '11 NOV ; I d' "k • _ . _ :prve om am e. IZ nznih miesta Krka. (Do ·kraja rata bila ·e 1 u NOV sa oto'ka Krka 31 Zena.} . , 5. U :?rikvenici, Seleima i Nov-om postojali ~u vee t pn.Je odbori A'F:.Z no huduCi su ; t' •rad . bT I . . ' ~ '0 OVI .~.,1 _op dem »ZicO'lll«, teSko se s od'bornieama o·drZavao hen1 kontakt i. stalna veza. Zato ni]'e toCno k >t c· . . . . v. , ao • 0 _se tm tz_ }ZVJ~staj'!l, _da se »t~k radi na 'Llspo-stavljanju veze«,_ vee se tu radt o obnavljanju veze s postoj~Cim K:K Dok"ument 170 IZ IZVJEsTAJA OK KPH ZA HRV. PRIMORJE OD 18. IV. 1943. CK KPH 0 POLITICKOM RADU U ISTRI' 18. IV. 1943. OK KPH HRV. PRIMORJE Centralnom komitetu KPH ... Iz Istre je .stigao izvjestaj od druga Lovre, 2 Clana na-S·eg komiteta. 'TreCeg i C-etvrtog stigao je preko. Oddao je sastan:rk u rejonu broj 5 LaniSCe sa ljudima itZ obliZnjih sela i nekim politiCkim radnicima. P.ovee;ali su tri sela, formirali NOO i AFz. Narod je dobar, p-o·maZe naSu borbu, ot:resa se straha i prilazi organizaciji. Sada ide na sa..stanak sa ljudima LaniSCa, glavnog sela ovog kraja, koji ima petnaest sela.· Preko ave veze pove-·za·ti Cem·o se sa jo.S tri sela i t-o ReCja Vas, Raspori i Prapo-Ce. U isto vrijeme dobiti Cemo vezu sa Uckom (selo Brest). Da bl se organi'zacija Sto prije ojaCala, ostati C-e tamo na radu drug Raspor, a p·ozvali su i druga Arsu, koj i se nalazi u sl-ovenskim j.edinicama. 1Tam.o· je stigao i drug Cerovac, koga ste_ 1 2 Doku:rnent se nalazi u arhivi OK SIKH. Silvio MileniC, tada Clan OK K'PH za Hrvatsko Primorje, 3 U to V•ri ieme AF"Z postoji samo 'Ll nekim selima na !Krasu, u okolici Pazina i Labina. NajjaCa organizacija Zena je u kTaSkom selu Brgudcu. To siromaSno selo od .so kul:a .prihva:Ca i hrani partizane i novornobilizirane, koji odlaze prek-o grani-ce u partizanske .iediniee u. Gorski Kotar. 2ene cijelog sela su organizirane. Postoji i odbar, Ci.ia je prva predsjednica Matija TurkoviC. · nam uputili pro.Ble godine da radi u Istrl. Cerovac j e do sada radi·o u okolici Buzeta., povezao se je tamo sa viSe sela i mjestru, ali je morao bjeZati radi provale. U Lani-SCe- je stigao jedan drug iz Labina. U Lwbinu su ozbiljno shvatili rad organizaci-je; izgleda da C-e biti nOvih boraca. U slova za partijsku organizaciju u ovom raj-onu nema, ali C.e s-e pristupiti formiranju partijskih 'aktiva, NOO i Skoja. Ovdje C.e se organizirati -baza za cijelu Istru i stv:oriti v·eze, preko kojih C.e se sprovoditi: orga·nizacija i m·obilizacija. _Ujedno Ce se moCi aktivnij-e politiCki raditi i prodi-~ rati u unutraSnjostistre· u sela koja joB nisu zahvaCena. 3 Mato• Medu odbornica-ma, koi'e odlaz·e u druga .sela Krasa naroCito se istiCu Ema IvwnCiC, Marija SoSiC, Berta IvanCi.C, Slaviea IvanCiC i Ana IvanCiC. U travnju ·1943. g. ,formiran ie odbor AFZ u selu PnpoCe, u koii ru u:Sle: Marija Sverko, Stefanija .Sverko i Andela ZlatiC. U selima pazinskog kotara radile ISU na organizaciii -Zen.a i omladine Na-da Raner, Lea i Silva Kopita.r, Hanice odbo-ra AFIZ u Pazinu. One su poCetkom 1942. g. u okolici Pazina osnorvale .Cetiri odbora AFZ. (MareCit, ZareCje, Bel-uSiCi i Haki.} 4 Mate KrSulj. T .L _odJbon~a. 6 N ada Anto-niC. Ta-i je kurs ·odr·Zan u Bribirskoj Sumi na Luko_vu. ~edu ost:alima ,polazile S'U ,ga_ Genoveva TomiC, kasnq_ e predsJ·edni-ea 00 AFZ _za·_ Hrv. t sk o P nm-orJe . . . .· a 1 ~1lka Tamil:, Cl_aniea seoskog NQO IPJuZnke. Veda Zagora-c. 7 Silv~ Kopitar s drugovima 267 �Dokument 1?2: Dokument 171 0 PROSLAVI PRVOG MAJA NA KORDUNU IZVJE§TAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz KARLOVAC ZA TRAVANJ Clanak iz »RijeCi Zene((, glasila AFZ za okru~ · Karlovac, br. 8 ·i 9, 1943. 1943. 0 RADU I SABIRNOJ AKCIJI ZA P ARTIZANE KAIW SMO PROSLAVILE L MAJ Izvjestaj za mjesec travanj 1943. U mjes-ecu ttavnju odrZano je 4 sastanka, sa prisutno· 4 odbornice. Na sastancima se raspravljalo-: o konspiraciji, '0 s1tuaciji na ratiStu, o m,jesnim prilikama. . i t .. d. . Sadasnje stanje nase organizacije je 20 pododbora, sa ukupno 81 clan~ca, ,6 odhorn~ca radnice 3 odbornice inte1ektua'lke, 1 -odbornic~ seljanka, 7 odbornica domaClca, 3 odbormce uCenice: (imamo odbornica u slijedeCim tvornicama: Jutena ind·, tvornica svile, Standard, Vuna Turanj, Tvornica parketa.) Tokom mj,eseca travnja sakupljeno je za NOP: u novcu: Kuna 17.560.- (sedamnaest tisuca petstosezdeset kuna) .. u stvarima: 1 zve-Cka 7"0 komada cigareta, 6 slikovnica 79 komada zavoja 3 kutije po )4 kg bijele krupice 1 gaza 114 kg kukuruzne· krupice 47 amp. sterilnih injekcija 45 dkg secera 2 kom. platna za zavoj-e 2 CaSe meda 15 prasaka p,rotiv kas.lja 3 kg rize 5 tableta protiv proljeva 2 para djecjih slapica 1 kutija aspirina 1 kutija s-antoverina Kupljene stvari: 1 flasica joda kuna 9-Q-Q.1 naliv pero· 5 komada sapuna 50.100 komada kuverata 2 kg soli " 480.sjemenje 1 bakandze " 110.Cardiasol 1 divka nadomjestak ,za kavu " 34!0.1WO komada kon. papira 5 noZeva 2 kg novinskog papira , 60.--'-5 vlljusaka , 800·2 kg svij-eCa 8 Zlica razno sjemenje , 1535.]0 zlica malih kuna 4275.2 raj.nUce kuna 17.560.Ukupno 10 pa'keta raznog sjemenja 382.od M. K. 3 platnene krpe " kuna . 17.942.1 jastuCnica potrnSeno 4.275.1 stara plahta kuna 13.667.predajem·o 2 ruCnika 1 stoljnak p.Jatneni 1 flanelska krpa 3 rupC:iCa 1 kucna hatiina 1 velika flanelska deka 1 Z·ellska haljina 1 kutija hipermangana 1 zenske gace 1 marama ·za glavu 1 muska jakna, od pi;iame 2 kratke muske gace 6 djecjih benkica 1 djecje odjelce 3 gaCice 1 djeCje gaCic2 sa Slapicama 1 -so~knice 2 kapice 1 omot vate 1 rukavice 1 pregaCa 1 djeCja dru.Stvena ig'ra 1 djecacka kosulja 1 heha 4 kom. Uloga PotvDaujemo primitak propagandnog materijala, t. i· 210 kom. R. z.1 AFZ u narodno-oslobodilackom rafu. Drugar-ski vas puzdravljamo. Smrt f.aSiZ1iz.u - Sloboda narodu! MO AFz Karlovac Mipa 2 ,l 268 »RijeC Z·ene« glasilo AFZ za .okrug Karlovac. 2 Stanka Sprohar Mira. . .. Iz s-vih kotareva naSeg okruga Z.ene su se .pfipremile za prvomajsku prnslavu. Njen proglas bio j.e pojaCani ra-d za naSu junaCku vojsku i narodno-oslobodilacku horbu. Sela su ovo.g dana oZivjela. Na mnogim mj.estima opaZalo se neobiCno sakupljanje Zena u grupice. I svaka od njih je ne.Sto nosila. ·To je uStedeno mlijeko, jaja, sir i t. d. Sve te stvari namijenjene su ranjenim i bolesnim ·drugovima· u bolnici, da razvesele drugove i drugarice. Oni treba da osjete Prvi maj, oni• treba. da znaju za njihovu odluku: dati Sto viSe svojim ranjenim borcima, brinuti s-e za njih, kao .Sto se brine rnajka za svoju djecu, se·stra IZa svoju braCu. Drugarice iz opCine Gornji Skrad posjetile su drugove u bolnici. One su im donijele: 26 Jitara mlijeka, 134 jaja, 1 kg masti, 41 kg pSeniCnog bra·Sna, 1 kokoS, 1 sir, 20 plahta, slame, 12 plahta, koje su saSile od platna koga su darovale drugarice iz Donjih Dubrava . Osim tog·a obeCale su 8 pari kopa, 1 Carape i 1 gaC.e. RadO-st dru.gova pove.Cale su d,ru:garice iz opCine KlokoC, koje su im poslale 22 1 graha, 29 kg bra·sna, 2 vagana krumpira, 11< kg masti, 44 jaja i 6 litara kajmaka. Kola darova stigla su pred bolnicu·. Dok su drugarice radile, ganuti njihovim osjeCajem punim ljubavi -i poZrtvovanja, po.Zdravlja:li ·SU drugovi n.jih i njlhovu organizacij u. Za bolesne .i ranjene drugove sakuptle su drugarice iz G. Dubrava i poslale u bolnicu, takm·iCeCi se m·ed·u·s-obno, slijed·eC.e: 10 po·rciJ~ za bolesnfke, 1 kg masti, 6 Jitara mlijeka, 110 jaja i 30m !Zavoja; Novi Dol 3 i pol I mliieka i 15 jaja, Donja Perjasica 10 'litara mli- jeka i 54 jaja, ,stirkovac 15 jaja i 3)/, litre mlijeka. Drugarice iz -mjesta PlaSkog nosile su darove u DjeCji d·om. I djeca .su imala praznik. Dobila su posjetu od drugarica. To ih je silno razveselilo. Pa i darove su im donijele ove drugarice·: 1 vreCu razne- djeCje rob~; 1 vreCu krurnpira, 7 litara mlijeka, ·2 para djeCjih cipela, 9 raznih posudica, 2 kg .soH, 3 suknena pokrivaCa, 15 J graha . .Sve su to darovi mnogih drug3..rica iz mj·e-sta PlaSko·g, koje s-U uz to sa'kupile i za bolnicu lijepih priloga. OpCina SjeniCak vrlo je -siromaSna. Sela su popaljena,, iscrJ.{ljena, a rteprijatelj Ce-sto upada i pljaC:ka. Pro·1azeCi kroz ova sela nehotice · pomisJiS:. od Cega Zivi· taj napa-Ceni narod? 'SiromaSan j'e-, a on ipak daje za svo:. je borce. Drugarice iz Donjeg i Lasihjskog Sj-eniCaka saku.pile su za Prvi maj ranjenim i bolesnim drugovima: 190 jaja, 28 komarla zavoja, 2 kg Caja i 10 sveZanja luka. I iz drugih opljackanih i popaljenih opcina drugarice .su ·spremile darove .drugovima u bo1nici i vojs·ci. 'One su pored toga prale dru·govima rublje i brillule se za njihovu CistoCu, jer znaju ·da se samo CistoCom maZe sa.Cuvati zdravlje. Prvomajski lilagdan bio je dan rada i zrtava. Takvi treba da budu svi ostali dani. OdluCnom i upornom borbo-m, ustrajnoSCu i sam·oo.dricanj,em, kako s·e traZi ad svijesnog borca, opravdajmo. 'Ti-tove rUe·Ci: »J a se ponosim time, Sto .stojirn na Celu Armij-e, u koj-oj ima ogroman broj .Zena. Ja mogu kazati da sU Zene u ovoj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrZljivosti bile i jesu na prVom mje·stu i u prvim :r;edovima, i naSim narodima Jug-oslavije Cini Cast, Sto imaju takove kC.e't'i«. Do-kument 173 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 1. V. 1943. 0 RADU AFz1 ... 2. AntifaSistiCka fronta zena. IVIAOz sastojao se od 3 Clana. 2 Jedan Clan pao je poCetkom ovog mjes·eca u stanu slikara B-u·tozana. Predsj. AFZ-a ap.sena je 24-25. IV. Zakljucuj-emo da je apsena po provali iz II. rajona gdje je 'Ona do sada bHa u jedinici a maZda ju je· provali1la i prije uapSena Clanica mjesnog odbora. 0 drzanju se joil tocno ne zna. lVIK je rijeSio da se u mjesni odhor AFz uzme preds. V. kotara Nada, 3 clan P. od marta 1943. pdv. Cin·. 22 godine stara, ima naroCitu volju tza rad- Organizacija AFZ poCela je prHiCno u radu napredo.vati,. i bilo je vidljivih rezultata.4 PomoC .ad .strane P. org,. se don,e'kle pojacala radom kroz .jedinice. Doprinos u novcu, koji j·e org. sa:kupila, pove~ 269 �II 1: ,, ~ao se za 10.000.- :Kn, te su ukupni prihodi lznosili 105.579.- Kn. Namece se kao najvaznije dopuna mjesnog AFZ-a ... if Veljko5 1 Dokument se nalazi u arhivi ·cK SKH. Redakcija nije mogla s.a.znati, koje su druga·rice u to vriieme bile tlanice Mjesnog odbora ~FZ:. 3 Zlata Bo.gnar-KunStiC, tada Cinovnica u ZeljezniCkom konzumu, Clan Partije. Do- 'kraja 1943. radila }e u Mjesnom odboru AFZ. SijeCn.ia 1944. g. morala je otiCi u partizane zbog progona poli-cije. Poginula je 'kod Oborova 28. III. 1944. g. 4 U to· vrijeme Zene su u mnogim tvornicarna bile aktivnije ne.go muSkar.ci i javno su. protestirale traZeCi poboljSanje radnih uSlova. U tvornici olovak.a ))Hardmuth«· Zene su dbustavile nekoliko :sati rad i tra·Zile poviSicl1 plata. Rad :su uastavile tek onda, kad su ·dobile poviSicu. U Tvarnici duhana organi~ zirale osu Zene dviie minute Sutnje za dru.ga Marka LinariCa Bolbija, Clana Mjesnog lwmite~a ·Zagre'b, koji .i'e prije radio u toi tvornici, a ko-ga su ubili ustaSki agenti na sastan'lm Rajonsko g komiteta u Crnatkovoj ulid 9. U tvornici >>'Gaon« .zene su glasn.o protestirale 1 tra.Zile mast, koju nisu primile. 5 Perica Dozet, tad.a politiCki sekretar Mjesn~g komiteta !KPH Zagreb. · 2 1 Zlata Bognar-KunStiC Dokument _174 PISMO OKRU~NOG ODBORA AF~ KARLOVAC OD 5. V. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AF~ HRVATSKE 0 POGORMNJU ZDRAVSTVENOG STANJA I TEsKOcAMA ODR~AV ANJA SASTANAKA SA ~ENAMA OKRUZNI ODBOR AFZ KARLOVAC 5. v. 1943. Inicijativnom odhoru AFZ Hrva'VSke volju o radu oduzimlje omalovaZavanje njiDrage drugarice! hOv·og rada sa strane odbornika. ~0. IV. odrzale smo sastanak Izvrsnog adZdravstvene se prilike pGgor.ilavaju. Bobora. Na sastanku su bile .prisutne sv·e drugarice, ·Clanice tog odbora, os-im drugarice lest je 'Zauzela maha u svim kotarevima, jepreds-jednice, koja je bolesna i dru-gariee dino od 'nje pO'steden je kotar Karlovac. Prerna nepotpunim· podacima u naSem ·okrugu Anice·? koja s·e onda nalazila na terenu kat. ima 7 .40'2 bolesnih, 1.595 umrlih i 2.096 preKarlovac. Na tom ·sastanku ustan-ovile smo, prema boljelih. Zdravstvene sekcije, sv·e do osnivanja OkruZne zdrav. sekcije, nisu niSta poduizvjeStajima, koji su nam poslani, i vlas-titoj ocjeni, slijed.e·Ce stanje·: · zimale protiv bolesti. .S pokretanjem u rad S·ekcija mobilizirat Cemo i Zene, koje se u EkonGmsko stanj e pogorsava ·&e. Zalihe se tim g.ekcijama nalaze. Osim toga prnSirit Ce tr01Se, neprijate:lj svojim upadima nanosi ve- se zdravstveno 'djeloVanje Z·ena na taj naCin, Hke gnspodarske Stete, bi.lo uniStavanjem, Sto Ce se nastojati, da Sto veCi broj Zena probilo pljackom. ViskGvi su mali iii nikakvi,. a de krO'z zdravstv·eni -kurs, ·gdje · Ce se ospo· naroda koji nema hrane, svakim danom viSe. sobiti za zdravstveni rad. Vee je prilican Rad prehramhenih komisija vrlo je tehk. Zene u njima sudjeluju radom tek u nekim broj .Zena pro.slo tai kurs i one ce hiti uvropcinama (Skrad, Krnjak) i selima. CestG im stene 11 ·ekipe, kGi.e .prate partizan&kU burad. 270 tt okru~n~J zdravsivenoj s-ekd]i na1azi- se sa strane naseg odbora drugarica Ande1a.2 Prolj.etni radovi teku povoljno svuda osim u kot. .Slunj, g~je ie. bolest najrazvu'enija. Zene rade kao clanov1 radni1h C-eta samo u opc1m Sjeni~ak,, dok drugdje, na ini·cijativil NOO-a, sudJeiuJU s omladinom u poljskim radovi·ma. Poradi teSko.Ca, koje narodu nanosi bole.st neimaStina i neprijatelj, kod ~eua je stvore~ n? n~~~dov·olj stvo, pokolebanost prema orgall_I~aClJI s~e se viSe osjeCa. U radu organizaCIJ·: p~staJU pasivne i odruziv.Iju se jedino na trazenJe u sabirnim akcijama. Ze·ne iz Krsti~je i_ Vojr:ica odlaze u KhlduSu, da .im nepriJatel!.vra:a opljackanG blago. One nasjedaju nepriJatelJu, kad im govori, da ~s·e nikome tko ne bj eZi, ne Ce idSta dogoditi. Zene gub~ ~ezu s organizacijom, te·SkoCe ih svladavaju I one su neotporne prema neprijatelju njih?v I_;ll'Oral popu·Sta. Osjetno g,e pogorSal~. stallJ: zena. u kotaru Vrginmost, gdje .su one Z~1nteres1rane Svercom. _OdlazeCi neprijatelJ u ?o _ s~~· one tamo 1kupe i• ne-prij atsljsk,e ~las·me, s1re ih na nslobodenom tefitoriju 1 t .. d. 'One unos~e pomirljivost prema neprijateiJU. Upadi neprijatelja su cesti. u Krstinji SU pohvataJi vee GkO 20 !judi i to mui\karaca ~~ prilikov~ n~?avnog upada u Bukovicu, op~· ~Ina T~-sl'loviC, kotar VojniC, zaklali sU 11 zena i cetvero djece i zapalili 27 ku.ca. _ u Krstinji .osj-eCa se Cetni;Cki uticaj, Pojedinci se nadaJU dolasku kralja Petra i jugosla~e~ske 1zbjeg!icke vlade. U Plai\kom, gdje ima ~os oko 120 Cetnika u Sumama, Zene iz sela I-s·pod Kap·ele nos.e Cetnicima hranu. Tko su ove Zene, joS nije utvrdeno, te Cerna nastojat! ispi,tati. ~cetnici in aCe dnevno prelaze na. nasu stranu, ,gube·Ci vjeru i povjerenje u Talijane·, koji su im bili jedina nada. U rovarenju ~SS~a nema znaC:ajnih promjena. Na . raspo.JozenJe Zena mnogo utjeCu i terenski batal~~ni, ~o~~ su se, prilikom povlaCernja, ne doz~?lJaVaJUCl narodu da se povlaCi zajedno ~ DJima, zamjerili narodu. U naSe brigade Ima?u Z·e.ne, kao i Citav narod, neograniCeno pOVJerenJ e. Stanje nasih kotarskih odbora je ovako: KGtaT ¥ojnic: .8 clanica, 1 umrla, 4 bole, sne, 3 rade. Rotar Veljun: 9 clanica 3 bolesne, 3 rade, 3 dvore. bolesne. ' Kotar Slunj: -8 Clanica, 7 b~lesnih, 1 radi, 1 ·dvori bolesne. Kotar Vrginmost: 110 clanica, 2 bolesne 6 rade,- 2 se izvlaC·e iz rada. ' Kotar Plaski: 10 odbornica sve zdrave ali slabo aktivne. ' ' RuZa .Sekuli!:-Poj)()vi(; ·Siroki sastanci nikad nis-u nailazili na tollke teskoce, ko!iko danas: bo,Jest optere, ' cenost zena radom na polju, a i raz-lozi i druge naravi (Ce-sti neprijateljski napadi koji izazivaju stalnu stllepnju, ne Ce li se ne~ sto dogoditi) pa pokolebanost zena - sve su to prepreke za odrZavanje S·irokih sastanaka na koje se od~zivaju Zene vrlo malo ili nika~ ko. Velikim dijelom ne odrZavaju· se ni zato S~o zdravstvene prili~e ne· dozv-oljavaju sa~ b1ranj.e ljudi u V·elikim skupinama. . U 'kotaru PlaSkom formiran je mje,sni -adbar za mjesto PlaSki od 4 drugarice koji j.e for~irala drugarica, koja tamo radi' (Draga BakU§), dok smo mi mi,Sljenja, da j.e za taka_v odhor joS prerano. Uostalom, to Cemo ustanoviti, kad ispitamo kvalitetu dru.garica uzetih u odbGr. · ' U kot. Veljun formiran je od 3 zdravih drugarica privrerneno kot. ·odbo-r, koji Ce raditi, d-ok a-stale drugarice ne ozdrave. U opCini TuSiloviC, gdj-e opCinski o-dbor nije poslij~e ofenziv-e uopCe postojao, te .naSa organizacija nij.e joS ni.Sta radila, uspostav.Ijen je opC. odbor od 4 drugarice, koje su vee .drzale s:<stanak. U Utinju, uslijed pomanjkanja pol. radnica i preoptereCenosti drugarica kOt. odbornica kot. VojliiC, poslije ofenzive joS nije otiSla ni jedna naSa radnica. I tu Cemo morati, .Cim prflike dopuste, oZiviti rad o-rga- �nlzacH€, Ciji zasto] se opa~a u ~ltavom ~lvotu ove op.Cine (Z·ene Sv·ercuju i t. d.). ZakljuCci, doneseni- na sastanku jeSu: 1. srediti kot. odbore i zaduZiti ih, da uspostave ·opCinske odbore, gdje ih nema, da ih popune zdravim drugaricama, ukoliko su koje bolesne, te da zapoCne s radovima i sastajanjem opC. odbora. U odbOrima v'eCu pOIZO-rnost svratiti na ·disciplinu. 2. vr.Siti pripreme za kat. konferencije, na koje treba pozvati sve clanice kot. odbora i tajnicu i predsjednicu opC. Ddbora datiCnag kotara. 3. usavrSiti kontralu pre·g.leda nad Citavim okmgam i to tako, sto ee kot. odbori slati redovite i konk:t.,etne izvje.S-taje o -stanju do~­ tiCnag katara. Da bi avi· i·zvjeS-taji zaista odgovarali svrsi, treba u tom smislu -kot. odborima uputiti opSirnijLdopis. · 4. tumaCiti narndu, za·Sto brigade ne dolaze ovamo, popularizirati us·pjehe naSih brigada u Lici i t ..d. 5. Zajedno s Komandom podru.cja poduzeti mjere protiv Sverca, za veCu kontrolu sajma. ·6. objaSnjavati .naradu, nap·ose Zenama, taktiku ustaSa (obe:CavaTije sigurnosti, ako ne bjeze, davanje blaga i t. d.). ·7. b~·ugarlce 1-z kat. i opeS. prehrambenlh komisija trebaju .pomoCi rad tih komisija i nasi·oj ati, d~ se prestane sa Stetnim ogradivanjem poj·edine opCine, sela i t. d., veC tre- _ baju pomoCi .medusobnu. pomoC opCina, kotara i t. d. 8. VrSiti S-iroku propaiandu za posjeCivanje zdravstveno:g kurs-a. 9. Upozoriti kot. odbore da materijal, koji dobivaju, pravilno i brzo dijele, kako hi isti prodra u sve opCi.ne. 10. Poslati vasem odboru 20•0i0 kuna za vas list. Osim ovih, doneseni su jo-S neki sitniji zakljuCci za buduCi rad. Za Clanak za vaS'"list zadu2ena je drugarica Danica P., 3 koja ·danas odlazi na srednji partijski kurs, koji se odrzava pri OK KPH Kar-Iovac. Danas smo vam poslale Kn 2000. Slijedeei sastanak izvr8nog odbora bit ce 7. o. mj. Smrt faSizmu ~ Sloboda narodu! Tajnica: 4 Anic.a RakaT-MagaSi-C. Andela Ma,hniC, tajnica OkruZnog odhora ._·\FZ Karlovac. a Danka PavloviC. 4 Andela MahniC. 1 2 Dokument 175 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA OKRUG siBENIK OD 15. V. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU ZA OKRUG ZADAR 0 STANJU I RADU AFz NA TERENU INICI]ATIVNI ODBOR AFZ ZA OKRUG SIBENIK Drugarskom Okruznom odboru AFZ - Radojka XatiC i Milka- LasiC-Seat 272 Zadar Drage .drugarice, drago nam je d~ Vam ovaj put pi.Semo kao adboru. Ne smeta Sto ste samo ,3, glavno je- da stvarno bud-ete inicijativne, aktivne u radu. U referatu drugarice BaboviC izneseni su glavni zadaci na,Se 'Organizacij·e. Ali jasno je da zasad ne moZete mnogo toga ispu·niti.. .S obzirom da je VaS odbor formiran, a da V am ne dostaju 2, i to bas najaktivnije, drugarice (Anka i Trnovka), bilo hi najbolje, kad bi vam na okrtLg dosla jedna od drugarica iz Inic. AOZ za Dalmaciju, bar za neko vrij-eme. J-edino tako, na tere·nu, moCi Ce vam dati konkretna uputstva i pruziti potrebnu pomoe. Dok ta drugarica stigne, trebale hi biti s njima bar u pism<enoj v.ezi, a kroz tO 6emo se i mi dopisivati, i pomoCi Cemo Vam koliko bud-enio znale. 1z Va-Seg pisma vidimo da organizaciono stanje nii'e bas tako slabo. Od 3 kotara na VaS em okrugu, j-ed an j e potpun_o nezahvaCen, drugi ima A~oz u vi1Se od polovine mj.e-sta ali nema kotarskog rukovodstva, a na treCem skoro u svim mjestima formirani su mjesni . odbori i postoji i kotarsko rukovodstvo ( od 4 cl.) i to uz pomoe od 2 opcinska AOi\. Ni kod nas organizaciono stanje nije .nista bolje. Nas od ·odboru ima 5 drugarica: DaSa1 (radnica iz iiib.), 1Vlirna2 (seljanka iz Zatona), 1Vlilica,3 Joka4 (sa kotara Kistanje-) i Rada. 5 2 drugarice C-eSCe pobo.ljevaju, pa ni nas dosad na sastanku nij e bilo nikad vi-Se od 3. Okrug sacinjavaju 2 kotara i grad 'Sibe-nik. Ranije je organizacija bolje stala, imali -smo viSe odbora nego sada. 1Teror j e u zadnje vrijeme· bio straSan, osobito na -opCinama preko- Krke, tako da su mnagi odbori rasprSeni (iii su stradali ili su se iz straha pokolebali). Samo na ope. Vodice-Zaton stradalo j e viSe od 20 drugarica (i to veCinom nasih aktivistkinja). 6 Sad se jos najbolje moZe raditi na bukovaCkom kotaru, i to prv-enstveno u kistanjskoj opCini. U s,vim- se·lima kotara nisu jo·S formirani AOZ, niti joS po. stoje opCinski AO:Z:, ali je zato· nedavno formiran inicijativni kotarski AOi\ (od 3 cl.), koji je duZan da organizaciono prodre u joS neobuhvaCena mje.sta, da ·osposobljuje i aktivizira -Sto veCi broj seoskih odbornica (od k·ojih Ce se s vr-emenom birati i opCinski odbo-ri) i da im u. svemu pru~e punu porno C. Ilinka Sprlian Eta tako je ·stanje naSe organizacije na ovom o1~:ru·gu. Kad nam budete drugi put pisale, pisite neSto o tome kakvi su uslovi rada kod Vas, naroCito na henk•ovaCkom kotaru, i o tome kako pridobivate Zene u organi·zaciju (da li legalnim iii ilegalnim putem). Da 1i su kod Vas ceste racije i blokade? Mi smo sad otpoN a drugom, sibenskom kotaru (koji bro- Cele raditi viSe ilegalno, n-ego legalno, jer su ji ·6 opCina), -organizadono stanje je takoder mnoge odbornice bile prakazane ad s-e·oskih d_osta slabo. U mnogim se1ima treba usposta- Spijuna, osim toga sad je te·Sko o-kupiti seoski viti nove odbore, a to- ide teSko i sporo. zbor. Formirali smo i za ovaj kotar inicijativni Ovako Cemo, dok j·e ova situacija, a kad odbor (od 5 cl.), i to od drugarica, koje rade se i u naSu Dalmaciju spuste naSe brigade po terenu, tako da ni taj odbor jos nema kai bataljoni, bit ee i politicki mnogo lakse rakter rukovodstva. Ali i ovako je korisnUe raditi. i za njih same bo1je, jer Ce- i na samim saSarno -ovaj ua:pjeh Saveznika ·u Africi stancima mnogo nauCiti. SadaSnja glavna uv-elike je podigao moral i kod naSeg najzazadaCa ov-og kat. inic. odbo:ra jest da ·osamo- . staljuje postojeCe ·O-pCinske (na ovOm kotaru Dstalijeg S·eljaka, a kama li kad vidi i osjeti ima 3 ope, odbora) odbore, a tamo, gdje ih snagu naS,e ·narodno~oslobodilaCke- ·vojske. Upravo danas je ·stiglo joS jedno pismo ne-ma, da pripremi uslove za njihova biranj.e. od drugadce Senke upuCeno drugarici SmiU samome gradu organizacija -je iSla dosta lji. Drugarica .Smilja (JeJ.ka Bu-cic) je nazau Sirinu (ima o-rganizirani,h antifaSistkinja lost stradala (prilikom zadnje racije fasisti oko 400), ali kadr-ovi, rukovodeCa tijela, pre- su je uhvatili i strije1jali), a _prema onome rna tome i veCina Zena, nisu politiCki dovolj- kako ste pisale, izgleda nam da je i drugarica no izgra,d,eni, ·jer ·SU i u gradu uslovi rada, Senka7 stradala (. .. jedna od bivsih clanica zbog pojaCanog terora, sad joS viSe ote:Zani. IO Preko). U gradu postoji mjesni AOi\ od 6 Cl., sa 5 sto se tice dopisa, koje je drugarica Senakcionih odbora (radnicki, te·zacki, graaan~ ka ranije poslala, mi smo ih sve pvedale' druki, CinovniCa i i,ntelektual•ki) sa mreZom pod- garici Jugi' (cl. In. od. za Dalm.), kad je bila na naSem okrugu, a ove koji su danas odbora i grupa. 18 tene Hrvatske u N013 273 �stigli poslat cemo s'kupa s nas1ma na drugaricu Milku 9 (takocte cl. In. od. za Dalm.), koja je odgovorna u odboru za dopise ·; list. Unapred biste mogle slati dlrektno njoj. U svim dopi-Rima koji su dosad sUgli s vaSeg okruga drugarice ·ni.su napisal·e ni iz koj.ega su mjesta, niti bar ime (a'ko se ne moZ,e pre~ zime). To im napomenite. InaCe je bilo zgodnih dopisa. Pred 17 dana poslali smo Vam 44 komada broj 1 »Dalmatinka u borbi«. Da li ste ih dobiJ,e? Primite dru,garske pozdrave od naseg o-ctbora. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Za od'bor: Rada Dokument 176 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 18. V. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz BANIJA 0 RADU ORGANIZACIJE [N!CIJATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE 18. v. 1943. Okruznom odboru AFZ Banije 1 Dab Mila IKaradole-TreSnjiC. Mirna Milka MrSa - p~ginula 1943. 3 Milica .TurkoviC iz Mandalia:te - po,ginula 1944. 4 J oka Strbac. 5 Rada V.i·era Trinaesti<:-DubajiC. 6 Teren Vodica i 'Z.atona bio .ie od druge polovice 1941-; ,g. podruCje mno,gohrojnih n<l(pada, akcija CiSCenja, pljaCke i zvjerstav.a faSistiCkog ok.up.ltora. ¥eC 25. X. 1941. :g. upalo je oko '2(]0 faSista u .sd-o Srima; pohvatali ·sve muSkarce i odveli ih u VoJice, gdje su 18-ero .strijeljali. I. I_I. 1943. g. strijeljali su karabinjeri u selu Ga,.Celezima Janju Miod.rag, jer j·e pomagala partizane. 24. II. 1943. g. &trijeljane ~ u Vodicama Cetiri osolhe, jer w pomagali partizane. U prv-oj polovid 1943. g. otkrili •su karalbinjeri iz Vodica u jednom shoviStu nedaleko sela Srime II partizana i odma:h i·h na mjestu strijeljali. 3. i 4. ry. 1'94'3. g. prilikom operadje CiS.Cenja u zoni Zatona, utkrili su karalbinJen u jednoj spilji ;pet Zena i jednog muSkarca i ulbili ih na mjestu. JoS Cetiri ·Zene iz Zatona, koje 2 su bile zateCene u polju, bile su talcod·er strijeljane. PoCetkoru lipnja 1943. g. zabranjeno je stanovnicima Zatona •svako kretanj-e i izlazak iz kruCe, osim u vremenu od :8-9 sati prije podne. Isto tako nitko nije smio ni iz sela, ni u selo. 13. VI. uhapsili su ·karabinjeri 34 ·oso.be i zatvorili i'h u jednu kono:bu. Tu su odvojili osamnae.st ·osoba i u grupama od po pet iii S·est ljudi odvodili ih na gro!blje, ;gdje su ih strijeljali. Toga su dana strijelj.ali 1·8 oso!ha, od toga Cetiri star·ca, trinaest Zena i jednog djeCaka. ·Ovi -su posve nedu.Zni 1judi hili strijeljani 'kao odmaz·da zlbog gubitaka, koje su talijanske Cet<e imale u ibo·r- lbama s partizani:ma. {Prema podacima iz »Dokumenata o zlo·Cinima tal. ·oku.patora«, izdanje Zem. komisij·e Hrvatske za utvr·divanje zloCina okupatora i njegovih pomagaCa, Sibenik 1945. 7 Senka - redakcija nij-e mogla Ustanoviti pf'ezime. 8 }Ujga Kesi-C-'SenjanoviC. 9 Milka La..siC-Seat. :Zene .V.Odica strijeljarne po.C.etkom 1943. 274 Drage drugarice, Iz vaSih p·osljednji·h opSirnih izvje.Staja, kao i_. uvida Clana naS·eg odbo-ra, vi-dimo da va·Sa organizacija ima Citav niz nedostataka. Na vwSem terenu postoje veoma dobri us.lovi za rad. Zene, koj e su rij ekom darova za Uskrs- darovale naSe borce i ranjenike, koje svoju ljubav prema narodno-oslobodilackoj borbi izraZavaj'U svakodnevnim dobrovoljnim prilnzima, pokazuju da mrz·e neprijatelje, da su shvatile ovu borbu, da su antifaSi-stiCki raspoloZene i da Ce izv11Siti i druge zadatk.e, samo a:ko im S·e postave. To raspoloZenje Z.ena vi niste podiza'le i razvijale, niste znale njima pravtlno rukovoditi, gubHe ste •s·e u organizacionim pitanjima. Sve te slabosti treba uoCiti i brzo, odluCnG planski, s novim elanom, koji nam moraJu dati sjajni uspjesi naSe vojske·, pobjede savezniCkih- snag a priCi uCvrS6enju ·organizacije i pojaCanju' politi-Ckog rada medu Ze..; nama. Pred Zene·, pred organizaciju, pred sve rukovodio·ce treba postaviti zadatke, konkretne zadatke prema svim politi.Ckim, ekonomskim, kulturnim i .zdrav.gtvenim pitanjima, koja se postavljaju lkod vas na Baniji. Organizacija AFZ ne smi}e da hude niz adbora za sabirne akcij e, ka-n Sto j e to kod vas. PomoC vojsci je v·eoma vaZa·n zadatak, koji h·eba izvrsavati u NOB, ali pored toga postoje i .drugi, koje ne smij.emo previdjeti: pndizanje· politiCke svijesti ~ena, kako rukovodeCeg kadra, ta:ko i Sirdkih ·&loj'eva Z.ena, omas·ovljenje organizacije (naroCito na neoslobo·denoj teritoriji, koja je kod vas daleko veCa nego osloboidena, pa s-_e teZMte va'Seg rada mora tamo prenijeti), uCvrSCenj.e· organizacije pravilnim rad"Om izvrSnih odbora, red-ovi-tom vezom sa rukovO:d.stvima, te· stalnom kontrolom i razvijanjem ·odgovornosti pred organizacUom. U vaSem budu6em planu ·rada ne smijete zaboraviti ni rad_ u centrima neprijateljskih snaga, bez obzira da Ji. ·su to gradovi ili .se'la. Da bi rad imao uspjeha i da bi kotarski, opCinski, a pogotovo okru.Zni ·odbor imao pregled rada, svih uspjeha i neuspjeha, potre,bno Je stvoriti plan za odred·eno vrijeme, na primjer za jedan ili dva mjes€ca. Treba se cuvati sablonskog rada, jednostavnog pr:eno.Senja isk.ustava i'Z drugih o:kru~ ga, kotareva iii opcina. Treba vidjeti, pod kojim su uslovima nas.tale pojedine forme rada i tek onda primUeniti ih na vase prilike. Napominj·emo vam samo s·asvim jednaki rad u oslobodenom dijelu Banije i rad u neoslobod·enom kostajni_,Ckom kotaru, g.dje· su sasvim drugaCiji uslovi rada, i gdje uz odUCne u~lo­ v·e (borbenost Zena, odanost, Sto se naroCito oCitule· u nJihovom odnosu prema vojsd), postoji ·opasnost,"da se organizacija sve., de ·Sarno na niz odbora, koji ne Ce imati nikoga za sobom. Dakle treba da stvorite svoj plan rada, koji .ce biti prila!;od,en pri!ikama svakog vaSeg kotara, opCine pa .Cak i sela (Mracaj). U v~sem planu ne smijete izosta, viti niti jedan od zadataka, koje smo napomenuli. Njih je pred AFZ Hrvatske postavila i prva z,emaljska konferencija AFzJ, i oni se moraju ·sprovoditi ... Najva.Zniji ·zadaci, koji hi se postavili u vaSoj ·organizaciji prema izvj.eStaju tajnice naSeg Odbora i na osnovu poslanih pismenih izvjeStaja su slij.edeCi: ·SU!Zibijanje Sv·erca, neprijateljske propagande i pravilno postavljanj'e rada na ne-oslobod'enom teritoriju. I. Po pitanju ·suzbijanja .Sveorca vi niste mno:go radili. Sav rad vam se {)grani·Cio na to da ste na masovnim sastancima ukazivaJi Ze~ama na Stetnost takvog rada za naSu barbu. To je potvebno, ali nikako nije .dovoljno. Suzbijanju iiverca treba pristuopiti mnogo energiCnije. Na sastancima odbora pretr:esti to ·pitanje i pred narod, pr·ed Zene, otvor~~o postaviti pitanje-: tko- se bavi :Sverco~, taJ J8 neprijatelj narodno-os1obodilacke borbe, Sa Banije ima toliko partizana, da nema sela iz koga nema bo-raca. Objasniti Zenama da s-e Svercom pomaZe ·okupator, _Omo,guCava mu se -boravak u na•Soj zemlji, a na dru.goj strani ginu njeni .sinovi u borbi protiv okup'atora i i•dajnika nasih naroda. Ako to pitanje postavimo pred Zene. jasno i otvo-rEmo, ·one Ce same pomoCi rad na -onemnguCavanju prodaje hrane oku-patoru za _bezvrijedne· krpe, sO i duvan ... 'Treba stvoriti takvo raspolozenje kod naroda, da s·e mogu preko NOO i vojno pozadinskih v'lasti po-duzeti najstrozije mjere za 275 �DokumeA_t 179 OSLOBODENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE UOcl PETE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE, SVIBANJ-LIPANJ 1943, •Arad duZnost naroCitn nas Zena, koje sacin]avamo jednu ad glavnih snaga ha,S·e pozadine. A mi Zene smn osim toga i majke. Mi ne smijemo dozvoliti da stradaju dj.eca onih boraca, koji se bore za slobodu i bolju buducnost svih nas, a narnCito naS·e dj.ece. · Uvjerene smn, da nijednoj ·ad nas ne Ce biti tesko da otkine od sebe, koja vise koja manje, pa IJlakar to bilo i jednu .Saku Zita, kukuruza, pSenice iii bilo koje druge hrane, za gladnu dje-cu uniStenih, popaljenih i opljackanih sela Savra, Rave i Malo.g !Za. · Saku hrane mi ne Cerna svaka ad nas ni osJ' etiti, a Saka po Saka u Citavom naSem kotaru · sku pit Ce- se ipak neSto za naSu gladnu djecu, jer to su naSa dj.eca. Sjetimo .se, drugarice, da smo majke, pa 'kako bi ·bilo nama da .gledamo svoju dj~?.cu da skapavaju ad ·gladi, a 1 NJSKA PoCetkom svibnja 1943. g. poduzele su talijanske _vJ.a,sti »CiSCen ja« na DugOm otoku, u kojima su sudjelovali .adredi redovne vojske, faSisti.Cke milicije, karabinjeri i antikomunistiCki banditi. Gilj ie akcije bio uniStenie partizanskih odreda. Torm fPrilikom izvrSile -su olrupatorske trupe bezbroi teroristiCkih akcija na ne'bor.aCko ·stanovniStvo. Odmah na 'poCetku akcije zapalili su Ill Z.manu dvije kuCe i strijeljali dva Covjeka, kQ.je su zatekli na paSi. Kad su 7. V. st~gli u silo Savar, ·opkolili su. ·Citavo· seln, dotjerali sve stanovniStvo sela pred crkvu i ·striieliali 25 muSka-raca·. Malo podal je strijel jali su dal.injih -rpet mu~karaca. Za1im su Zene, d jecu i -starce istje·rali iz kuCa i na selo otvorili vatru iz topova i bacaCa, te ga na krairu zapalili. 64 stanovnika sela otjerali su u internaciju. Preostalo stanovni:Stv·o sklonilo se U mi zato ni,smo krive, nego onaj prokleti naB neprijatelj. Zato vas pozivljemo da sprovedete kampanju. 'Svako selo·, svaka kuCa u naSem 'kow ·taru m·oZe da dad·e bar-em neSto·. U tom.e Ce se oCitovati naSa svijest, naSa ljubav prema narodno-oslobodilaOkoj borbi, kao i naSa mrZnja prema naSim krvnim neprijateljima. 0 ovoj p1emenitoj akciji piS·e se i u naOOj -Stam·pi, pa neka se vidi kako smo mi _Zene Dalmacije jedinstvene i 'spremne da dademo_ sve, kad je u pitanju nasa borba i nasa sloboda. Mi vas pozdravljamo na·Sim borbenim pozdravom Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Sekretar inic. okr. odb.2 .selo Brilbini, ali ni tu nije bilo u mirll."I7. V. -otjerali su faSisti daliniih· 56 ljudi u internaciju, a Cetvoricu shijeljali. U ~elu BoZavi, na sjevernom dijelu Dugog atoka, striielj"l:tli ·SU faSisti 14. V. osam· !judi, 15. V. vrSili su Talijani »CiSCenje« u Velom Ratti., o;plfa.Ckali i spalili selo i strijeliali W I judi. U ·ovoj akciji, upereno.i tolbo·Ze protiv partizana, nije -uhvaCen na djelom oto·ku ni jedan partizan, ali su ·&-pal jena Citava dva sela, papal jeno joS mnogo kuCa rPO di"Ujgim ·selima, strijd_jano 54 nemioruZana -stanovni~ ka, a 149 odvedeno u internaci ju. {Prema ,podacima iz >}Dokumenata o zlo.Cinima talijanskih okupatora« izd. Ze'm. komi..siie Hrvatske za utvrd:ivanje zloCina okupatora i njegovih- pomagaCa. Sibenik 1945.) 2 Vinka N ova'koviC. Dokument 180 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH POKUPLJE OD 30. V. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU zENA U KOTARU zUMBERAK' K o t a r z u m b e r a k. AFZ ·organizacije su oZivjel·e nakon konferencije, koja j·e s njima odrZana po povratku iz Bosilj.eva. OpCinski odbo-ri po-stoj.e· u -.SoSicama i RadatoviCu. U Vivodini· se ·osje·Ca brzo prilaZenj-e Zena organizaciji. Pred organizacijom je kotarsld odbor AFz. Inicijativni odbor AFZ za okrug formiran je pred mjesec dana (30. IV. 1943.). Drugarice iz odbora su kre·nule nakon prve njihove sjednice na neosloboti·eni dio okruga. Oti.S·le su i vratile se .skupa sa naSim Clanovima.2 Njihova 'ZaduZivanje na terenu imalo j.e .svrhu up·oznavanja sa _prilikama i organitzacija1 2 Doku·me-nt se nalazi u arhivi CK SKH. U oZuik·u 1943. odlaze po1iti~ke ra·dnice ·sa oslobodeno.g teritori ja I.Zumber'ka u kotareve okruga Po·kupl j·e, u J as-ku. -Samobor, Pisarovinu, VeL Goricu i iedan .clio kotara Sisak da rclde ·sa Zenama. IPresvru't:ene u sel iaCku no,Snju, ulazile su no.Cu ru sela i potaino odrZavale sastanke sa Zenama, jer su u tim :selima. kOia su .smieStena uz ,glavne saobraCajne linije Za.greb-Karlovac·Si,sak, hila br-ojna neprijatelis'ka uporiSta. U to vriieme proSirila &e OT.ganizad_ia AF2: 1.1 Pokuplju, i t-rebalo _je formifati OkruZ:pi·odbQ-r .AFZ rna na terenu, te medusobno pov-e·zivanje postojeCi.h odbora i njihov-o povezivanj.e sa Inicijativnim odborom. Za vrijeme· ·ad osnivanja_do danas odr.Zano je· jedno savjetovanje Zena u op~ini Radato-viC, a u pripremi su takva savjetovanja za Vivodinu· i SoSice. Kroz dva dana se upravo ·zavrSava kurs, kojim je obuhvaCeno svojih dvadesetak Z.ena iz sviju kotar:eva. N akon kursa Ce drugarice biti upu6ene u kotareve odakle- su. Od kursistica iz Samobora biti Ce odmah ovdje formiran Inicijativni odbor AFZ za kotar .Samobor. Poklljplje, pa ie u oZuik'll 194.3. CK po·sJa.o na ta_i teren M.ariiu Derda, Smilju ZeZeli i Savku MarkoviC, koie su do tada T'a·dile sa ,Zenama u Lid. U svibnju 194.3. :g. osnovan .ie Inicijativni odbor AF2: za Po·kUJplje, ru ko·ii sru uSle: Dragica Badovinac, RruZa Kumi_,c,,- Ankica M·okosek, Zora AhmetoviC, 'Savka Mar:koviC, Mariia ~erda i Smilja 2:eZelj. - Prva opCinska konferencija AFZ ru Radat-o;viCu odrZana je 15. IV. 1943. Na nioj su, iztn'edu ostalog, bili postavljeni i zadad politiCkog prosvjeCivanja Zena i sutbijanja n~pismenQ'sti. �l.'' Dokument 182 Dokument 181 IZVJEsTAJ OK KPH ZAGREB OD .2. VI. 1943. OK KPH KRAPINA IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 1. VI. 1943. 0 KONFERENCIJI AFz HRVATSKE' ZA SVIBANJ 1943. 0 RADU AFz' Zena Hrvatske za konferenciju AntifaSistiCkog fronta zena Hrvatske na oslobodenoj teritoriji.3 DruZe Crni, molimo te da ti CekaS na onom ugovorenom mjestu kako ti je javio Prigorac, gdje ce doCi Gubec u ponedjeljak dne 7. juna, da toCno uCvrstite kanaJe za prebaciVanje ljudi u NO Vojsku, j·er i onaka drugi njega ne pO'znaju, a mis'limo da bi Vas dvoje to uredili najbolj e .. Smrt faJizmu - Sloboda narodu! koji su uSle drugarice: Nada, 4 Cinovnica 20 ' godina stara, clan partije od marta 1943., Cvrsta i bistra, poZrtvovna, udata, mlada, te~retski nedovoljno izgradena, Zivi· ilegalno. 2. RuZa, 5 prodavaCica, 28 godina iz radniCke obitelji, clan partije od polovice maja 194.3, radila u NOO i AFZ od 1941. U porodici i priv. Zivotu primjerna, u radu toCna i .marljiva. 3. Mira, 6 profesorica iz radniCke obitelji, 28 godina. Nas simpatizer od 1935. g., ima do~ru volju za rad, liCni Zivot primjeran, od 1941. radi u AFZ i NOO. Oko 2·0. maja uapsen je jedan odbor AFz na V. kotaru. AFZ organizacija je dosta slaba i labava. Odbori se u glavnom bave sakupljanjem priloga u novcu, materijalu, pomaganj.em porodica ljudi koji su otiSli u partizane, t,e !Sirenjem i- Citanjem literature. 7 Sakupili su pTOsli mjesec 70.190.- Kn. Radi izgub'ljene organizacije AFZ na II. kotaru, prihod je smanjen za 35.000.- Kn. Veljko 8 1 · 2 4 5 6 Redakcija ni je mogla sa:znati ime ove dru,garice. Zlata Bognar-Kun~tit. Redakciia nije molgla saznati ime ove drugarice. Jelka RuZit, nastavnik, 'UhapSena polovicom 1943. ,g. 7 . U to _ie vriieme II. ra_ion imao 21 odbor AF2. Pored. ru.JiSnih ?dbora po~tojali ,su odbo·ri u »Paspi«, Tvormcr zarul'ja, u »Memlu«, veletrgovini GriviC:C ,,J~kri«, T~orn!ci 'krpa i A. G. B. (tekstil). Na raJonu .radtlo 1·e '28 od.~ora APZ. Na IV. rajonu dielqvalo 1e ~6 odbor,a, ko11 su o-kupliali o'ko ~60 Zena Na V. rajonu AFZ ie imao 21 odbor sa 550 ·Zena· od ~a;ga WO a~t.ivistkinia. Od veCih tvornica post~jao 1e u TvOTmct ·duhana - odbor AF:Z sa 60 -Zena . 'll DomaCo_j tvorni,ci rublja - odbo-r sa 39 -Zena. ' ru: lvanka Vit.asovii-lvl.esarovii: u jJolicijskom odjeljenju bolnice na Re-bru Zagreb 1948. ... 2. AntifaSistiCka fronta Zena: Nakon pa~ da dviju Clanica2 mjesnog AFZ poslana je joS jedna drugarica3 i.z mjesnoga u partizane radi progona sa strane policije te je, te'k pred nekoliko dana formiran novi mjesni AFt u ' 280 Dokument se ·nalazi u a·rhivi ·CK SKH. Pavao LonCariC. 3 Iz Okruga · KraPine otiHe su na konferenciju Anka ILovreCiC iz Ravnica i Mari.ca 'PleCko iz DubrovCaka. U krapinskom ·okrugu najaktivnije su bile Zene kotara Zlatar, gdje su postojali odbori AFIZ u Po-znanovcu i KonjSC:ini, a u formiraniu su bili odlbori u BedekovCini, Loboru, HraSCini i BudinSCini. . R~d ,z.en~ S'e uglav~om sastojao u Pranju rubl.Ja 1 davan1u hrane parbza•nskim ,grlljpama. Pojedine ~ene bile su kuriri, .a aktivni ie Zene radile su pOlitiCki medu Zenama. 23. V. forroiran je Iniciiativni o-kruZni odboT AFZ od 4 Clanice. To su bile: Tonka Mrko.ci- Turin, radnica, 'Cvijeta Huis:, namjdtenica i Ma·rica PleCko sel i anka. " ' Prvi kurs za 30 aktivistkinja AF'Z ·odrZan je u kolovozu u Maloj Erpen fi. 1 2 T,onka Mrl~oci-]urin 2. juna 1943. Dokument se nalazi u arhivi OK SKH Redakcija nije mogla saznati imena o~ih dru- rica. 3 'Dru.garski pozdrav v ~d svibnja do osbud~og 1943. g. radi na raznosenJU pro[pa_gandnog materijala ko-d Mjesnog komiteta ~PH An~!a Lclas "!'Jina. U toku 1'943 . .g. on-a l?reda_1e mat~rqal za po]edine rajone uglavnoro ra.JOn~~tm .te?mCar'ka;m~: Zl.ati Fejzo Ankici, Maii Emrovtc, V rkt Mrkoct 1 .drugima. Glavna skladi~ta za p:opagandni .materi ial hila su 'U toku )943. g'.: Rad';uCk~ pe~ar-?-a u Maksimiru, Higi jenski zavod na Zvilezdt, DJeC1e· obdaniSte u KrajiSkoj rulici Tvornica tjestenine, Prer.adoviCeva 34 i .stan Micik~ Pistotnik u Frankopanskoj ulici 5. 8 Perica Dozet, tada politiCki sek·refar MK KPH Zagreb. · Dragi drugovi! Javljamo Vam Zalosnu vijest da jei naB drug, odnosno p·o1itiCki sekretUr naS·eg OK, drug Prigorac,Z preminuo dne 29. maja nes:r:etnim ·sluCaj,em od vlastitog oruZja. Konferencija, koja se trebala odrZati, odnosno savj.etovanje, odgncteno je na neizvjesno vrijeme po odluci Povjere·nstva, koje se trebalo odrZati, kako je veC javio drug Prigor, dne 10. o. mj., po.Sto nema- garancije da bi bili •astupani svi okruzi. Dragi drugovi, dob:Lli smo dopis od Inicijativnog g]avnog odbora AntifasistiCke fronte Z-ena Hrvats'ke, da Ce ·s,e na os'lobodenoj teritoriji odrZati konferencija AntifaSistiCkog fronta zena Hrvatske dne 12. iii 13. ovog mjeseca, pa da 1pi poSaljemo 3 delegatkinje na tu konferenciju, ujedno nas mole -aa obavije:stimo i susj edne okrug-e, da i oni po.Salju po 3 drugaTice. S toga obavjeStavamo i vas, da i vi posa]j.ete 3 delegatkinje na istu konferenciju i to odmah, takq da stignu na vrijeme na mJesto. Drugaricama treba dati propusnice na gOrnJu adresu, odnosno za Inicijativni ·glavni odbor Antifasisti.Ckog fronta Ana Mrkoci 281 �Dokument isS PRVA KONFERENCIJA AFi HRVATS"KE ODRiANA 11., 12. i 13. LIPNJA 1943. I U OTOcCU I Clrmak iz »Z-e1re .u borbi((, gl~ila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku hr. 2, srrjm:nj 1943. SMOTRA JE TO BILA LJUBAVI, SNAGE 11., 12. i 13. lipnja odrzana je na oslobod·enom te:ritoriju1 prva konferencija Anti-faSistiCke fronte Zena Iirvatske uz uOe.SC-e od 80 izabranih delegatkinja i preko stotine uCesnika iz Slavonije, Dalmadje, Pokuplja, Gorskog Kotara, H-rvatskog Primorja, Banije, Kordun·a i Lil<e; te narodno-oslobodil»cke vojske, vojnog · saniteta i sekcije za vezu Glavnog Staba. 2 O·d pozdravnih govora saCurvan je u arhivu jedino g-ovor VLadimiTa BakariCa. Nisu ,saCuvani ni materijali diskrusije na konferendji. GOVOR DR. VLADIMIRA BAKARICA Drugarioe delegatkinje! U ime Glavnog staba NOV i POH pozdrav.ljam ovu prvu konferenciju AFZ Hrvatske. SveCani dio konferencije, 11. 1ipnja u v-eCe, zapoC-eo j-e sviranjem himne »Hej Slaveni« i >>Lifep~ naS_a«. - Drugarice, duZnost mi je da vas u ime Glavnog staba i u ime NOV zamolim, da zenama koje -ovdje predstavljate, izruCite svu Nakon >sto je drugarica Vlatka Babic pred- naSu zahvalnost za sve ·ono, Sto j.e Zena u naloZila poCasno i radno pred-sJe:dni.Stvo, otvo- Soj narodno-oslobodilaCkoj bor-bi, a naro·Cito rila je konferenciju -drugarica Kata PejnoviC, _ u prilog naSe· vojske· do sada uCinila. Ja ovdje predsj·ednica AFZ Jugoslavije, kratkim go- ne Cu da .spomenem ono, Sto je- Zena uCinila u boi-bi, -one jnakinje, koje su same po•Sle u voroin u kome je podvukla hi-storijski znaCaj ove konferencije, na kojoj su se- Zene Hrvat- borbu, one· koje su u prvim danima naSe bor-ske--prvi puta ovako organi~i:ran-o sastale, na be zajedno s· nama poCele da •s-tvaraju osnokojoj se sil:vjetujU da ce· krD'z ·borbe i krv naj- vicu naSe borhe,, koje su sudjelovale u Zaholjih drugova i drugarica i stvorene orga- grebu u diverzantskim akcijama, u "akcijama nizacije kao i tekovine naSe borbe znati krv- razaranja drZavne vJasti, ne Cu da spominjem one, koj e su nam na poCetku naSe borbe poIju i .uCuvati. magale kao- kuriri, kao i -one ko}e -su nas SnaZan i dubok dojam imale -su rije·(H dru- krile, nego hoCu da se specijalno osvrnem na ga Karla Mrazovica, predstavnika CK KPH one Z.ene, koje su pruZile neposrednu pomo,C i Vlade Bakarica, politickog komesara NOV naSoj narodno-oslohodilaCkoj v-ojsci. i POH, koji su pozdravili konferenciju.2 Nama su u sasvim svje-Zoj uspomeni oni prvi dani naSe· borhe, kada su borci uzeli U ime ZAVNOH pozdravio je drug Pavle GregoriC konferenciju i sve napor·e i zasluge puSku u ruke, kada je- Zena krpala, prala i Zena u borbi za slobodu i -svoj,e oslobodenje, njegovala naSe bore-e. Nama su u svjeZoj ali je ujedno postavio p-red njih ogromne za- uspomeni one mas,e· Zena, koj-e ,su sudjelodatke u daljnjoj borbi, jer Zene Cine pOla vale u prekopavanju cesta, u ruSenju .komunikacija, koje su sudjelovale u borbi s rogu'stanovniStva~ i to j e prvi i ,glavni izvor za Ijama u ruci. Mi danas na ovom stupnju naNarodno-oslobodtlacku borbu u do.gledno vriradno•oslobodilacke borhe, na ovom stupnju jem·e. naSe narodno-oslobodila.Cke vojske '8' ponoDrugarica Mllka Kufrin u ime PK SK'OJ som govorimo svuda, da ·naSa vojska nije istak1a- je, da je zajedniCka borba, da ,gu za- vojska kao druga vojska, naSa vojska j,e i jedniCki ciljevi Zena i omladine traZili da vojska Z-ena. U naSoj vojsci ima mnogo Zena ujedinimo svoj-e snage i svoje nastojanje u boraca, koje sudjeluju u njoj kao borci, koj.e nepokoJ.ebivri borbenu zajednicu. · sudjeluju jednako bez obzira na •spol. To se jos u bistoriji naroda nije dogodilo, to sluzi Radni di-o konferencije, 12. Iipnja, posve- na Cast svima Z.enama, '0 toj pojavi se govDri Cen je iznoSenju i pretresanju politiCkih priu svijetu. VeHki je Cast govoriti u ime vojlika i stanja organizacije AFZ u Hrvatskoj ske u 'kojoj se i Zene bore. Mi smo drugarice i postavljanju osnovnih zadataka. na to ponosni ...1 'To· sam htio da- vam ka.Z-em i molim vas,, l Prvog dana konferencija se odrZavala u da izruCite Zenama, koje_ -Vi .pred-stav,ljate, da OtoCcu, a dru,g·og i treCeg dana, radi opasnosti od 6e na•Sa vojska uCiniti sve, da s,e rijeCi drug-a nepriiatdjske. avijacije, rad se rnastavio u selu ProTita ispune, da ¢e nasa vojska cuvati sve tezorn blizu 'OtoCca.. 282 Dr. Vladimir Bakarif: kovine, koj e j'e vee postigla na os1obodenom teritoriju. Ja bih trebao da vas obavijestim o uspjes-im-a, 1mje je naSa NOV pnstigla. Vi znate, kada sm-o se po·Celi boriti, ljudi su govorili: »Ljudi, n-e gubite ·glave. Tko Ce se boriti protiv vlasti, protiv sile, koja j.e slomila sve z.emlje Zapadne Evrope, ne idite u borbu !« PoCeli smo se boriti rame uz rame, o na-Soj borbi nitl<o nije htio .da govori. Kad smo postigli prve 'Uspjehe, rek'Ii su da se bori DraZa MihajloviC, ali su odmah rekli: »Ne stupajte prerano u borbu, Cekajte -da vas. on pozove!« Osim podrsl<e bratskog Sovjetskog Saveza, koji je naSu borbu popularizirao, koji je prvi svim svojim sredstvima govorio o nama, nije bilo druge P'OdrSke, i mi sv·e· do nedavno ni-sm-o uopC·e· poznavali nikakove druge pomoCi, osim one naSe slavenske braCe sa :Sve-sla venskog kongresa u M·oskvi i -Sovjetsko'g Save•za. Od onda se situacija promij enila. ·Od onda smo mi postigli izvj e·sne uspJehe. Nije se m-oglo samo taka Siri-ti IaZne vijesti, nije s·e mo-g'lo zatvarati oCi pred tom oruZanom snagom, koja tam-ani diviziju za divizijom, koja -sama drZi na s·ebi- preko 30 divizija v,ezanih, koje ne mogu nas-tupati na jedno)\1 drugom frontu. Drugovi, druga fron- ta u Evropi se mora otvoriti. Pred tom Cinjenicom stoje .sav-eznici. Ta Cinjenica si.Ii sve da p-ogledaj·u i na ono ,Sto se deSava u Jugoslaviji. Izvj·esne snage iz JU.goslavije su nastojale svim- silama da se poreknu naSi uspjesi. Na C-elu tih snaga stoji i jugoslavenska t. zv. vlada u 'Londonu. Ali, drugari-ce, naSi uspjesi su dov·eli .do- toga. da su izvjesne vojne forrnacij,e saveznika bile pdsiljene, da malo izbliiega pogledaju stanje, koje ovdje vi ada, da potraZe s nama kontakt. J a Cu vam kazati jedan telegram, koji je isporuCen nasem Stabu prilikom borbi, koj e se vade u Crnoj Gori, gdje je okupator opet j.ednom pokuSao da ·uniSti ,glavninu naSih ,snaga: >>Od glavnog staba Srednjeg Istok» za Vrhovni Stab Jugoslavije: (slijedi tekst telegrama)2 ... Drugovi-, to je prvi puta da s·e jedna savezniCka vojska neposredno obraCa naSoj Na~ rodno-oslobodila.Ckoj vojsci. Dru·govi, to je neobiCno znaCajan fakat, jer on nij.e postigilut nikakovim trikovima, nikakovim- smicalicama ili po.litikanskim sporazumima, nego je postignut krv'lju, postignut je borbom, postignuto je- da smo prisilili njih, da nas i naSu horbu na taj naCin za sada priznaju. To je jedan od vecili uspjeha u pogledu me- 283 �dunarodnog priznanja nase narodno-oslobodilacke vojske i nase narodno-oslobodilacke borbe. Pred nama stoje jo,s teski zadaci. Mi smo u pos!Jednjoj neprijateljskoj ofenzivi iskusili Sto znaCi dobra podrSka vas Zena i mi se nadamo, da 6ete 9vu podrSku jo.S pojaCati,. koju ad Vas oCekujemo i da Cerna doCi do novih pobjeda, joS znaCajnijih od ave i doci do cilja, kajeg smo postavili, kada smo po.sli u borbu. u ime G!avnog staba mogu vam reCi da smo tvrdo uvj er-eni da Cerna to postiCi i da Cerna u tom pogledu naCi vaSu punu podriiku. L I I nje i rad u toku ovih dviju godina, ovih dvij11 najkrvavijih, najteZih~ ali najslavnijih godina u historiji. naSeg naroda. Krvavo su se trgala naSa srca, kada su Z.eljezne nemani okupatora p-oCele juriti naSim cestama, kada smo vi.djeli, da j.e faSistiCka gamad, vjekovni i zakleti neprijate1j naSega naro-da, bahati tudinac, zagospodario naSom zemljom. Nismo mogli vj.erovati, da se to moglo dogoditi, nismo mog.li vjerovati, da Ce se vojna snaga Jugoslavijoe· rasplinuti kao magla na suncu. OCekivali smo, da Ce se makar gdj-e organizirati otpor. .Svi ani, koji su godinama tra.Zili ·od naroda da plodove Zivio AntifaSistiCki front ~ena Hrvatske! svojih Zuljevitih ruku dade za oCuvanje ne1 zavisnosti drZave, svi su ·oni sjedili u dru/ Ovdje fali ·iedna re.Cenka. 2 Stvu sa izdajlcama naroda, poznava1i su saTekst tog tdegrama nije zabil.ieZen u dokumo j·e·dno: svoj liCni- profit, a sudbina naromentu. da bila je stvar, koja se njih nije ticala. OruZje, vojni magazini, sva drZavna imoviREFERAT ANKE BERUS na, leZala je otvorena, i ·okupator je nesm·e.. tano dobio sv·e u svoj e· ruke-. LiCna hrabro·st Drage drugarice! i rodoljubjj.e pojedinih heroja, koji su u ovim tragi·Cniln momentima izvrSili na svoju iniciMi ·sudjelujemo u borbi protiv faSizma, u jativu niz smjelih, junaCkih podviga, nisu otvorenoj, oruZanoj borbi skoro .dvije godine,,..., i danas, poslije dvije godine krvniCkog hara- mogli da sprijece neprijatelju slobodan put. nja -okupatora i nj·eg:ovih slugu po naSoj zem- Prestali smo da budemo gospodari u svojim lji, bilans j e nasega rada i borbe visoko po- kuCama. Zemlja je hila pregaZe-na, raskomadana. .Sve nwSe, i ono najiiCnij e, ni-je bilo zitivan. Ali borba nije dovrSena. Pred nama stoj.e dani, koji Ce traZiti od cijeloga naroda viSe na.Se-. NaSi hambari i Zitnice ni·su imali viSe da p-osluZe naSoj ish rani; to su postali i -ad svakog pojedinCa maksimum napora, izvori 'Za ishranu na·S·ih krvnika i tlaCit_elja. Cvrstine i odluCnosti, da se borba dovede do kraja. Po dana&njim rezultatima borbe mo- Stoka nasa trebala j e da dad·e tim zvijerima Z·emo jasnije nego ikada utvrditi, ·koUko je snage za joS v·e-Ca zvjerstva i zloCinstva. NanaSa ho.rba bila potrebna, moguCa i -o.pravda- Se fabrike, sirovine naSih .Burna ·i rudnika trebali su ·da snabdij·evaju faSisti.Cku neman, na. Ali da bi mog'li dalje sa istom cvrstinom da bi se joii vise oBposoblla da porobljuje· i i odluCnoSCu -da idemo u susret teSkim danima konaCnog obraCuna sa faSistiCkim oku- unhStava joS viSe zemalja, jo.S viSe naroda. patorima i · svim njegovim pomaga-Cima, po- Izdajom, zloCinaCkim radom 23-godiiSnje v-eli-tr:ebno je da uoCimo jasno liniju razvitka kosrpske v.Iadavine iz Beograda, pa··stali smo svi be·z razlike· bespravno roblje. NaSa snaga dogadaja i iz iskustva, stecenih u toku dvogodiSnje borbe, izvuCemo jasne, Cvrste ,za- i naSe ruke trebale su porobljivaCima n&Se slobode da poslu:ze u njihove pr]jave svrhe. kljuiike o politickim zadacima, koji stoje pred Treba'li smo da ropski IanaC, koji se ovio oko nama. naSih ruku, kujemo i dalj.e i da ga uCv~SCu­ ,fito karakterise <lanas politicku situaciju jemo krvlju svojih Zila i znojem naSeg truda. u naSoj zemlji? Na kolima osvaja:Ca dovezao -se u naSu U vezi s pobjedama Crvene Armije, akti- zem.lju izrod, krvnik, prodani izdajica sa svovizacijom i preuzim-anjem inicijativ·e· i na jom krvavom druZinom, kojj su veC godinaostalim frontovim·a od strane saveznika, te ma spremani od neprijatelja, da izvrS.e 'kao uslijed toga sve teZim poloZajem osovinskng lose sluge goreg gospodara .djelo unistenja faSistiCkng bloka, aktiVizirali su se u naSoj naSeg naroda. zemlji svi oni, kojima SlDboda naroda nije u KoristeCi se zaStitom i snagom okupator... raCunu-, koji traZe da narod ostane u ro·pstvu. ske vojske krvnik Pavelic udario je, da bi Danas se borba protiv okupatora ne moZe prikrio .pravu namisao i •gnjusobu svoga _povoditi uspj.eSno, ako ona nije usko povezana lozaja, na .Srbe u Hrvatskoj. Razigralo se krs borbom protiv svih nj.egovih pomagaCa, ko- vavo kolG ustaskih zlocina, hiljade i hiljade, jima na celu stoji jugoslavenska vlada u Lon· deseci, stotine h-iljada mu.Skaraca, Zena i djedonu. Medutim borba protiv utjecaja tih po ce palo je zrtvom bijesa krvozednih pasa. narodnu slobodu opa·snih i i'itetnih elemenata Uporedo s njima padale su glave sinova hrtra.Zi od- nas, da jasno ·uoCimo njihoVa drZa~ vatskog naroda, koji nisu htjeli da se-pomire 284, Anka Berus u Livnu i priznaju tudinski jaram i vladavinu ubojice PaveliCa. Narod-- se snaSao u poloZaju, koji j-e mno·gima izgleda·o bezizla!zan. Sve ono, Sto se godinama stvaralo i u zemlji i u svakoj pojedinoj kuCi i por()dici, bilo je- preko noCi uniSteno. Nikakova traga ni izlaza iz toga stanja izgle<lalo je da nije ostalo. To su bil·e gorke, te·Ske i krvave Cinj enic-e. FaSi:zam j e zavladao. Godinama su p·ojedinci i skupine neumorno pokwS:avali da ·objasne Sirokim masama i cijel-om narodu opasnost, koju nasi faSizam i _naglaSavali, da ta opasnost prijeti i n·ama, da s-e nalazi pred na-Sim vratima, da samo okupljajuCi sve d·emokratske snage IDD.Zem-o toj straSnoj sudbini zaprijeCiti da nas stigne. Ali to je bi1o jasno ipak malom broju politicki najsvije·snijih. Surova i kruta zbilja otvorila je oCi naglo svi~a . .Ste·Ceno je naglo velilm iskustvo. Iako je polozaj bio vrlo teZak, iako je izgledao bezizlazan, iako j e i:zg1edalo ·da Ce faSistiCka ratna maSina prohujati kroz sve zemlje i gradove, ipak nismo klonuli. Narod u dubini svojih misli vjerovao je i oznao, da takovo stanje ne m()Ze da bude dugotrajno-. Nije poCeo time, da se prilagoduje novom poretku krvavog okupatora; dub(}ko, najdublje u masama javio S·e prikriveni ·otpor protiv •svih mj·e-ra, koje je okupator poduzimao sam iii preko svojih slugu. Nisu ko·ristile nikakove poruke raznih izdajnika i biv,Sih voda naroda, kao ()De Ma-· Cekove, •da se narod postavi u sluZbu od okupatora stvorene hrvatske drzave. Traiilo se izlaza, Cekao se··-·pago.dan momenat, kad Ce a.e sve snage u narodu moCi ·organizirati, i kad Ce se moCi da sk.upi u otvorenu, oruZanu borbu. Kupile su s·e puS-ke, briZno spremao svaki metak, neCujno i nevi·deno pripremao otvoreni otpor. Iznenada napadnuta. je naSa bratska zemlja, Sovjetski Savez, ona zem1ja, u· k-oju su bile uprte oci mi!ijuna obespravUenih i zednih -slobode . .Snage faSizm-a uplele su se u' novu krvavu avanturu. To je bio signal za sve porobljene· narode Evrop·e, da »je doSlo vrijeme da se digne buJ).a«. Crvena Armija stajala je na braniku svoje domovine. Hitlerovi ratni planovi nisu mog'li da: budu izvedeni, a herojski otpor Crv·ene Armije davao je moguCnosti narodima po-ro-bljene Evrope, da organi•ziraju ·EVoje snage otpora. Za naSu zemlju je to bi·o osobiti momenat, je·r faSizam nije uspio u roku od dva i pol mje·seca svoje vladavine da uCvrsti svoj aparat radi prikrivenog i stalnog otpora, na koji je nailazio na svakom koraku. Ali da bi se ta neravna horba uspj·eSno mogla -da vo-di, trebalo je povezati sve snag·e, skovati Cvrsto j·edinstvo naroda. Pred opasno.SCu uni.Stenj a naroda morali su da stupe u po-zadinu ·svi pos·ebni interesi klasa, politiCkih grupacija. KomunistiCka partija, jedina partija, koja j·e od porob1jenja naS·e zero~ lje dizala otporni duh narodu, i ovom prilikom naBla se· na Celu. narodnih snaga, p-ozvala narod na oruZani o-tpor, ukazala na potrebu skupljanja svih narodnih snaga pred opasnoscu istrebljenja naroda. Na toj platformi, na platformi okupljanja svih rodoljubivih snaga -i njihovoga povezivanja u borbi protiv faSizma, upuCen je poziV svim llarodima Jugoslavij.e, -svim rodoljllbima, svim po.litiCkim· strankama, ·s~emu nar-odu da I �se ujedin,i 'Za oruzanu borbu. 'Tu ie politicku skih politicara, da nije u interesu naroda platformu dala Komunisticka' Partija, i nje- borbom draZiti faSisti-Cku zvijer. no j,e ostvarenje jedino davalo moguCnosti, Rezultati borbe pokazali su, ciji je stav da se povede uspjeSno rat protiv fa.Si.zma. bio pravilan. P.oCeli smo goloruki. Danas, po:To je bin jedini pravilan put. slije dvije godine-, imamo -organizovanu, doKako su vodstva svih gradanskih strana- b;ro naoruZanu vojsku, koja raspolaZe svim onim nao-ruZanj em, kojim }e- ra-spolagao i ka, druStava i grupacija -odgovarala na taj rodoljubivi i nesebiCan poziv KomunistiCke okupator u naSoj zemlji, jer nema oruZja, koje mu nismo oteli iz ruke. Borba je spriPartije? Oni ne ,g.amo Sto nisu prihvatili poziv Ko- , jedla da dade do bratoubilackog ldanja, jedinstvo naSih naroda skovano je u horbi. munistiC.ke Partije, veC su od samog poCetka Uporedo sa .Srbima na Baniji, Lici i Kordunu pokuSavali da sprijeC.e razmah i razvoj borbe. Siroke mas,e naroda osjetile· su, da je put diZu se u -oruZanu borbu Hrvati u Dalmaciji, Hrvatskom Primorju. i Go~skom Kotaru. Paborbe pravilan, poSle su za pozivom Komukleni plan okupatora bio je ometen. nistiCke Partij.e, prezre'le i napustile svoja Od malih partizanskih ,grupica razv1la se ranija politicka vodstva, koja su jedno po n10Cna narodno-oslobodilaCka vojska, koja je jedno odlazila u faSisticki tabor kao sluge u toku dvo~godi.Snj e borbe oCistila. o-groman i pomagaCi okupatora. KomunistiCka Partija teritorij na'S'e zemlje, koja j.e· istjerala okuuputila j·e· poziv i nama ~enama, poziv istog patora i njegov.e· sluge u gaini·zone, u Zf.cu, i sadrZaja, i Z.ene su prihvatile poziv Komuniani se danas nalaze tamo blokirani. Njihova_ stiCke Partije, te je danas politiCka osnova AFZ: Jedinstvo svih rodoljubivih antifasi- vlast seZe samo tamo-, .gdje mogu joS da dr:Ze_ stiC.kih snaga, bez obzira na vjeru, narodnost, jake posade. Da je tome tako, znadu vrlo dobro drugaraniju stranaCku pripadnust i druStveni porice delegati iz neoslobo·denih krajeva --uruSe lozaj. zemlj·e, i one C.e nam u svojim izlaganjima Da: su mase Zena prihvatHe tu platformu, sigurno · is_pdCati zanimljivih stvari. J a Cu da su po.Sle putem, koji je ukaZala Komunisamo .da vam napomenem nekoliko primjera, sti.Cka Partija, dokaz su danas naSe organiprvenstv.enn za ·drugarice, 1mje veC dugo Zive zacije, njihova Sirina, i njihova rasprostrana oslobo,denom teritoriju. U kotaru dugoselnjenost po cijeloj zemlji. 'Tomu je dokaz hila skom, prv-om pograni-Cnom kotaru sa Zagreu zemaljsknm opsegu i Zemaljska konf·eren. born, neprijatelj je bio prisiljen, da - aka cija AFZ-a za Jugo.slaviju, a dokaz tome i nije htio da izgubi ~svoju oruZanu snagu u danaSnja konferencija, ov·om lwtaru, - povuCe sve Zandare u kotarDanas je jasnije nego ikada, Sto je znaCio sko mjesto i likvidira sam preosta1e oru.Znistav odricanja borbe. To je znaCilo dozvoliti cke postaje od straha pred njihovom likvinesmetano okupatoru da uvotrebi .svu svoju dacijom ad strane partizana i udamih grupa vje,Stinu, da gurne- narod u bratoubilaCki rat. seljaka iz samog to,g kotara. U virovitiCkom To je znaCiln prepustiti slobodne ruke ustaS- kotaru je 200 seljaka rusilo i trgalo prugu kim krvnicima, da unUitavaju bez kazni srp- po noC.i da s·e drugog dana vrate ~svojim 'kuski narod, da ·ovaj dO'zvoli da bude uniSten Cama i svom obiCnom svakodnevnom Zivotu. bez --otpora i bez protesta, hez pokuSaja da U kotaru Vrbovsko, iako tamo· nij e bi.lo pariSta uCini za svoje ·oCuvanje. To je znaCirlo, tizan. snaga, svu vlast su izv1~SavaU NOO-i da Hrvati ·skr,Stenih ruku gledaju ta masovna i vodili kontrolu nad Citavim zbivanjem u klanja ustaskih krvnika i taka ponesu sku.pa tom kotaru. Komand-e mj-esta, partizanske sa tim izrodima sramnu ljagu bratoubica. T·o straZe bile -su uspostavljene· pos1ije nego Sto je .znaCi1o dozvoljavanje, da PaveliC mobiliSe je narod sam -stvorio narodnu vlast. Ali ka.hrvatski narod u borbu protiv njegovih vla- kogod hili- ogromni uspjesi, 'koje sm·o postigli stitih interesa, da hrvatski sinovi posluZe u ·ovoj borbi, ne smijemo se ni Caska zavak.ao topovsko- meso za raCun .svojih vje'kov- ravati i zanositi njima. ·Okupator je joB uvinih neprijatelja, za raCun faSistiCkih osva- jek u naSoj z·emlji, i oblik naSeg ratovanja jaCa. To j-e znaCilo predati sva materijalna treba da o-stane isti onaj, koji je omoguCio bogatstva - zemlju, Sume, rude-, Zito i stoku da do- sada postignemo te goJeme uspjehe, a faSistiCkim ·okupatOrima i postati baza za nji- to je partizanski rat. Bas oblik partizanskog hova sna:bdij-evanj e. ·T·o j-e znaCi.lo radnu sna- rata zahtij-evao j.e i omoguC.io, da Zene taka gu faSistiCkoj ratnoj industriji, ·to je znaCilo naglo postanu aktivni sudionici borbe. J er predati naSe Zene- i dj.evojke na poslugu faSto zna·Ci partizanski rat? Partizanski rat SistiCkim zvjerima. KomunistiCkoj partiji bilo IZnaCi da se on mora da v·odi ta:ko, da ·se ne·, je to jasno, ali je to postajah> jasno,, naglo i prijatelj osjeca ~vuda kao u opsjednutoj tvrbrzo i naj.Sirim masama naroda, i nisu po- davi,. Nje·gova Ziva snaga mora da· bude ugr'omogle nikakov'e licemjerne izjave sp<>kulant- Zena svuda, gdj-e se pojaVljuje·, i uniStava na onim mjestima, 1gdj.e joj se mo-gu ozadati najjaCi udarci, da mu se materijalne .stete nanose na onim mjestima, gdje je najosj.etljiviji: u ratnoj industriji i saobraC.ajnim lini-jama. .Svaka druga forma borbe o-nemoguCena je, jer bi ina·Ce neprijatelj naSao m'OguCno-sti da konc-entriSe svoje snage i da nepovezano i ·odvoj-eno- uniStava Zivu snagu naroda u borbi. To v.aZ.i joS i danas, a u poCetku barhe bilo je od narocitog znaeaja. Slabo naoruZani odre-di partizana u pojedinim krajevima ne bi se mogli ·o.dr.Zati, da s-e u isto vrij.eme nije neprijatelj osjetio ugroZen Cak i u centrima svoje snage·, u gra:dovima, u garnizonima. Zato prije negoli se diZe ustana.k u Lici, na Kordunu i drugim p.erifernim krajevima, padaju g!ave njemackih vojnika u Zagrebu od bombaskih akcija najsmj,elijih i najboljih antifa,Sista. Redovi antifa-Sista znadu da, iako te akcije tra~e u gradovima bezbroj Zrtava, iako tamo· nij.e mogu6e postiCi vidnih rezultata, to je jedini put, koji Ce om'DguCiti organiziranje i proSire-nje ustanka. Svaki pa1i bo,rac u gradu bio je »svije-sna Zrtva, junak pravi«. Te smjeJ.e akcije, kaje su od najsvjesnijih antifaSista traZile mnogo krvi i Zrtava, omoguCHe su da se na drugom kraju podignu i oja-Caju parthanski odredi, da postanu takovi, da u •kratkom roku mogu da preuzmu ·glavni te·ret va.d·enja borbe sa okupatorskom vojskom. :BombaSke akcije i ubojiti metci na ulicama Zagr·eba, .Splita, KarJ.ovca, SuSaka i !Sis-ka bile su popraCene i potpomognute diverzantskim akcijama prvenstveno u fabrikama, koje su radi.le za ratnu industriju. Cijeli j-e niz drugova i dru.garica o-stavilo- svoje Zivote na ulicama tih grad-ova,-a joS je dalelm veCi broj onih, ·koj i su po faSistiCkim 'Zatvorima i koncentracionim 1ogorima bili zvjerski muC-eni, ubijani, uniStaVani. Bilo bi pogreSno misliti da su sv,e te akcije bile samo djelo pojedinih izoliranih grupa najsvje-&nijih antifaSista i antifasistkinja. Za njihovo izvo•itenje hila je p-otrebna po-moC stotina i .stotina rodoljuba, koji su te naj-smjelije borce pomagali na sve potrebne naCine davanjem sklo.niSta, prenwSanjem, sabiranjem oru.Zja i t. d. Zene. sudjeluju svuda. U gradovima rad" nice uni.Stavaju sirovine po- fabrikam-a, kvare maSine, -sudjeljuju u ate-ntatima, kao kod smjelog napada omladinaca u po bUela dana na ustasku bojnicu, kad je 28 ustaskih pasa palo na zagrebacki asfalt, kod trovani a nJemaCkih oficira, · kod uniSterija zagrebaCk·e paSte i t. d . .Zena na selu pomaZe po-Cetak: i razvitak partizanske borbe, · omo-guCuje prvim naSim odredima da se odrZe u ~Sumama i planinama. Zene- iz grada i sa sela vrSe kurirsku sluzbu. Izvidaju neprijatelje, obavjasta- vaju o njihovom 'kretanju i jakosti, prenos·e oruZje, sanitetski materijal, brinu s-e za materijalno uzdrZavanje partizana. Zene Like, Korduna i Banije, Cvrsto povezane s prvim partizanskim borcima, omnguCuju njihov opstanak. Zene Hrvatskog Primorja i 1Gorskog Kotara dona.Saju uz opasnost po- Zivot iz grad-ova i neprijateljskih garnizona oruZje i hranu, i noC na noC prelaze visoke govske klance s teSkim teretima na 'l·edima, samo dfi. bi omoguCile odr.Zanje malih partizanSkih grupica. Zene Dalmacije postale su legendarne po nadljudskim naporima, koje su izdrZale da pomognu odrZanje partizana na vrletima Biokova, Mosora i Dinare. Zar nisu i tada naSe Z·ene, iako joS formalno neorganizovane, bile stvarno povezane u Cvrstu antifaSisUCku frontu, bas knd te prv,e akcije i preko tih akcija? Zar ni,s-u ma.dusobno pov-ezane Zene .seljanke, rna gdje se nalaozile, u Lici ili Dalma·ci.ii, na Kordun71 iii Hrvatskom Primorju? Zar nisu pov·ezane seljanke s radnicama i gradankama, koje su pod uslovima najteze,g terora izvr:Savale teSke zadatke uniSte'nja faSisti-Cke Zive- snag;e i materijaJne baze neprijatelja? U tim prvim akcijama kovalo se jedinstv·o, Cvrsto borbeno· jedinstvo·; nesalomljivo jedinstvo izme:du 'Srpkinja i Hrvatica, izmedu gradova i sela, i .Sto s,e danas nalazimo sve na okupu, povezane i -organizaciono obuhvaCene u jednoj- j·edinstvenoj antifaSistiCkoj ·organi zaciji, nije drugo nego 1ogiCna posljedica jedinstva, koj.e je niklo u borbi, u krvavoj borbi protiv okupatora, jedinstvo koje- je izraslo iz patoka krvi i znoja, koje su naS-e Zene, Zene Hrvatske be~ razlike po narodnosti- i vjeri .dale u ovoj diinovskoj borbi. BaS to, Sto su .Zene u svim tim ra'znolikim ohlicima sudjelovale i sudj-eluju u borbi, onloguCilo je da borba bude taka Cvrsta i odluCna, da se redovi rodoljuba antifaSista takn zbiju, da ih nikakov prodor neprijate1ja ne mo.Ze razdvojiti. Da se taka- pod teSkim uslovima maZe da vodi borba, da s-e borba mogla da pro.S.iri do taka ogromnih razmjera, da: smu imali .smjelo.st da navj.Jestimo rat neprijatelju i taj rat uspje,Sno vodimo, davalo nam je snage to, .Sto smo svi bez razlike radili sve ono, .Sto je borba od nas traZila, ne g,ledajuCi nikakove svo-je spedjalne i liCne interes·e, veC smo se stavili u ~sluZbu izv-ojevanja slobode naroda. U tome se- odrazilo Cvrsto j.edinstvo voj ske i naroda. Zemlja j e pretvorena u ratni logor, u kojemu su ulo-ge podij'eljene prema mj-estu i vremenu, ali sva sudj elovanj a u.sinj erena- j ednom cilj u : uni,Stenju okupatora i njegovih slugu,, izvujevanju slobode naroda. I zato, kad je narod stvarao svoju prvu pravu i istinsku d·emokratsku narod, vla~t. svoja najvisa predstav1 ; 286 287 �nl~tva, bLlo Je sasvlm razum1:tivo, da ia narodna vlast, Ciji je zadatak da uCvrsti joB jaCe borbene redove i da poradi na joS uspjeSnijem vodenju borbe, morala da u svoje redove uvede i Z.ene, j.er su to traZile potrebe i interesi borbe. Sudjelovanje Zena u javnom Zivotu nije plod iraZenja ravnopravnosti od strane Z.ena, ona kao i nitko druii nij:e niSta traZila za sebe veC j e davala sve od sebe, a ravnopravnost, koju je postigla, hila je nuZda, koju j.e sam rruzvoj i Sirina borbe traZila. Da ,g.e, meduti:rp, i to pitanje odmah u poCetku jasno postavilo i objasniJo, ogromna je zasluga KomunisHCke Partije, koja je uvije·k -staja'la Cvrsto na principu potpune ravnopravnosti Zene. Partizani horci prihvatili su takoder staV ravnopravnosti Zena, jer su, osobito na poCetku ustanka, a i kasnij.e vidjeli 1Sta za njih znaCi- pomoC .Zena i njihova sudjelovanje u narodno-oslobodilackoj borbi. Kod uJaska Zena u javni Zivot, kod njenog sudjelovanj'a u narodnoj vlasti, kod ulaska Zena u borbene r.edove same vojske, dokazali su da cij.ene sve ono .Sto su Zene u ovoj borbi v,ec da,Ie i da znaju od kakvog je znacaja ve·zivanje Zena uz nove oblike vlastt, pa su u tom pravcu bfli jedni od glavnih stupova u borbi protiv ostataka reakcionarnih shvatallja o ·uceSCu Zena u javnom Zivotu. Oni su spremni da ispune obeCanje druga Tita, izreceno na z,emaljskoj konferenciji, AF:ii-a Jugoslavij·e, .da Ce se vojska boriti do kraja, da nam nitko ne otme· plodove sl·obode koj.e smo zadobile u toku borbe. I NOO-i radili su na tom-e, da s·e uCvrste borbeni redovi baS uCeSCem Z.ena u odborima. Povedena je borba protiv re3.kcionarnih ostataka. UCeSCe Zena u narodnoj vlasti znaCi da su joB jaCe zacementirani i !Zbij,eni redovi svih slobodoljubivih snaga u narodu. NaSa nova vJast ne bi bila demokratska, ne bi bila narodna, kad bi iz nj.e bilo izvuCeno ravno po'lovina radnog naroda - Zene·, Taka smo mi ~ene dozivjele jednu duboku promjenu U' svom Zivotu. Ali ta promjena zna.Ci ujedno i krupnu dru.Stvenu promjenu i za samo lic-e javno,g ZivOta. Za na_,s- Zene je od naroCitog znaCaja da je ta promjena u naS·em Zivotu nastupila u takvom momentu u hlstoriji -naroda, koji_ j.e najznaCajniji, najlj.epSi, najslavniji, u inomentu kada je naB narod po svom heroizmu, po svojoj nacionalnoj svijesti, p-o svoj-oj borbenoj moCi i energiji dao toliko dokaza svoje zivotne snage. Te duboke prom}ene, koje su nastale odoz-do, kad ,gu zatalasale naj,Sire mase naroda u obranu svoga Zivota i svOjih prava, doveli su nas narod u t"kav polozaj da Je po svojoj slavi dopro na mjesto prvih naroda svijeta. To je najslavniji period u historiji na- Seg narnda, a ml Zene ponosne smo na to, Sto smo sa ·svoj.e strane doprinijele da do toga dode. Bez uCeSCa rnasa Zena u narodno-oslobodilaCkorn pokretu, bez svestrane pomoCi svih zena od najmladih do najstarijih, od gradank,e .do seljanke, u ovoj dZinovskoj borbi, ne bi- se mo-gli postiCi re.zultati:, koji su postignuti, ne· bi se moga-o u takovoj mjeri rasplamsati opCi oruZani narodni ustanak. Bez obzira na udio, ·koji su pridonij ele Zene, bez obzira na njihov broj, koji je vrlo Cesto mnogo znaCio i za samu borbu, narodnooslobodilacki pohet ne bi bio uopce narodni, da u njem nisu u istoj mjeri s muSkarcima sudj·elovale i Zene. onu·, .Sto su oni rasturili i zarobili? Ono Sto smo sa-Cuvali, saCuvali smo za to, Sto smo posli suprotnim putem od njihovog puta. Danas oni pokuSavaju obnavljati te organizacije. Oni ih hoCe obnoviti da bi ruSili jedinstvo narodnih redova, da hi u dvanaestom Casu pokuSali sprijeCiti najSiru mobilizaciju svih snaga naroda za nj egovo oslobo.:. denje, da bi mogli da produze jos za par sati Zivot svojim naredbodavcima - okupatorima. Oni pokuSavaju da i preko Zena raskinu Cvrsto j-e-dinstvo srpskog i hrvatskog naroda. Zato oni o-snivaju »Hrvatsku Z.enu« i »Hrvat- njihovom djelovanju u danaSnjem momentu j.e od naroCite vaZnosti. Ne Ce s·e oni svuda sluZiti tako ·otvorenim parolama, kao Sto SU to radili u GraCacu, CeSCe Ce njihova propaganda biti vj.eSto xnaskirana, i u koliko naSa budnost, budnost svih Zena antifaSistkinja ne bude jaka, mogu tu i tamo da stv-ore ne-ka uporiSta. Nije iskljuC·eno da Ce s-e povampiriti i »Zenski pok,ret«, kao Sto su se povampirili i ostali mrtvaci u politiCkom Zivotu naroda i da Ce pokuSati da ruSe iedinstvo naSih redova, a u prv·om redu naSu Cvrstu pov:ezanost s narodnom v'lasti. Razumije se da sudjelovanje u borbi predstavlja za Zenu preuzimanje velikog dijela tereta te borbe, ali ti tereti nisu teski, ti tereti ne 'OSj·eCaju &e kao teZina. Oni su razumljivi, oni se moraju snositi. Rezultati borbe, uspjesi o kakovima smo- tek sanjali, dovo,ljna su ·nam na-gra.da za sv,e one napore, koje ·smo uloZi'li da borba. poCne, da se borba razvije, da ·se borba rasplamsa. PreuzirnajuC:i terete mi smo stv-orile preduvjet da se na,S poloZaj u druStvu promij.e-ni. Tekovine, koj·e smo rni Zene postigle u toku borbe, ne do.zvoljavaju nam da u bor~i stanemo na pola puta. TQ znaju i ~?Vi narodni neprijatelji, Vidimo da preko znaCenj a uCeSCa Zen a u narodno-oslobodilai\koj borbi, kao i preko tekoyina, koje je ·ona zadobila, ne mogu da pn,du ni predstavnici onih stranaka i grupacija, koji su joB ranije u odnosu prema Z,enama imali stav faSi-sti-C1dh o'kupatora, i nije sluCaj da su _se baS te grupacije i vodstva tih stranaka danas naSli ne sa narodom, u njegovim borbenim red·ovima, nego na strani okupato·ra i njegovih slugu. Oni danas poku.SaVaju da obnove Zensk·e organizacij.e, koje su ranije stajale pod njihovim uticaj·em i bile ·stvarane od uskog kruga Zena, da bi se mogle pojavljivati na sveCanim paradama i primanjima, koje nisu ni,Sta uCinHe da olakSaj'u teZak .Zivot naJSih Zena. One .su znale ponekad da se licemjerno rasplaC:u na·d teSkim Zivotom radnice ili seljanke·, ali nisu joj u'kazivale na j.edini pravi put kojim tr:eba da kre-ne ako Zeli da izmijeni to stanje: put borbe za .najSira demokratska prava_ naroda, jer zlo Zene nije samo njeno zlo, V'eC je to zlo bilo z'lo, od kojeg je trpio ,ga_v narod. One nisu dozvoljavale da se Zenama otkrije, da je korijen .Citavo,g zla u tom·e, Sto- ·se drZavna i druStvena politi~ ka vodi pravcem, koji Ce omoguC~ti faSizaciju naSe zemlje, PreporuCivali su Zenama da se brinu i ·Cuvaju ·ognjiSte, kuCu, djecu i obitelj. A nase ce ih zene s pravom pitati: Koju kucu? onu, •sto .su j,e zlocinci zapalili? Koju djecl).? onu, '!ito su on,) poklali? Koju obitelj? K1hl:a u kojoj j,e o.drZana I. zemaljska konferencija AFZ Hrvatske -u selu Prozone kr.aj OtoCc:a sko srce«, kojima u zadatak postav.Ijaju, da djeluju na Zene ·u pravcu njiho·vog pasiviziranja i odbijanja pomoCi narodno-o-s1obodilaCkoj borbi, u pravcu p-otpirivanja SovinistiCke mrZnje, u pravcu omoguCavanja sprovod·enja Hitlerov·e totalne mobiUzacije i regrutacije nove radne snage za raCun faSizma. Oni obnavljaju »Kola srpskih sestara«, da bi i preko Zena poku·Sali da iz srpskih majki naprave ubojice hrvatske djece i pomo,gli raspirivanju bratoubilaCkog klanja za raCun okupatora. Koliko- -oni tim s'vojim radom ponizuju Z·ene, najho.lji su nam dokaz parol~ pod kojima s,e negdje pojavljuju te organizacije. Tako· Je prije oslobodenja GraCaca stvorena tamO takva organizacija, koja j,e imala samo jednu parolu: »U naviljke sa Cetnicima«. Ra:zumije se da oni nemaju niti mogu da im'aju uspjeha, ali budnost prema 19 Z:ene Hrvatske u NOB Mi Z-ene smo u prvom redu zainteresirane, da sve te -sluge okupatora raznih imena i naziva ne dobiju oslona u masama naroda, i da njih-ovo Spekulantstvo doZivi potpuni slom. Oni s·e pripremaju da istrgnu narodu iz ruke tekovine, koj e j,e zadobio u toku borbe, te da nakon sloma faSizma uspostave staru vladavinu. Medutim povratka na staro ne moZe i ne smije biti. Mi ne Cem-o da jo.'S jedamput doZivimo, ni mi ni naSa .djeCa, Sesti april 1941. godine. Mi ne Cerna da sv.e ono Sto smo zadobili u krVavoj muci, u toku ove boi-be, bude baCeno u nepovrat. To bi znaCilo, da sve ono Sto, smo do ·sada radili, da naSa krv, krv naSih sinova i muZ·eva bude uzalud proliven·a. Mi stojimo Cvrsto uz istinski demokratsku naro.¢Inu- vlast, koja v,eC djeluj.e- na oslobodenom teritoriju, Mi stojimo Cvrsto uz naSe najviSe narodno predstavniStv.o i sprem- 289 �n~ smo ~a se istom .energijom borimo za n]eno ocuvanje, kao Sto s·e borimo protiv On~. ne. :ode raCuna da su fa.SistiC.ki osvajaCi otCIJ.BPI!I najljepse dije!ove nase zemlje _ ok?_Patora. Danas svi ani, koji su pomogli TahJa~I Dalmaciju i Hrvatsko Primorje, a fasizmu da porobi naSe zemlj.e i koji se nisu Madan Medumurje. Oni ne vade raCuna ni trgli na r.a~b?jstva i krvoloStva faSizma, veC o tome da se u ti·m k · · · -· . .. ' . raJeVIma vrsi najzvjers~ prel~zih Jedan po jedan u njihov -tabor, ~kiJI..ter?r, ~asilna odnarodivarije, -odvajanje spre~_aJu se da -~askoCe narod. Oni nisu priI UbiJallJe hiJja.da i hiJjada zena, djece i stahva.hh pred dviJe godine nesebican borben :aca u kancentracione logore, koji se ni po po~~v KomunistiCke Partije, nego su se, vic~m~ dec; da se _narod digao na oruZje, i da je po- cwmh ne razlikuju od PaveliCevih koncentra1agora. slusao .poziv I~?munisticke Partije, pob<>jali ~a SVOJe pozi~I~·e, IZa svoje prljave klika.Ske " S;i on! .~ajedno ne vade raC.una o apustomterese. iietmci, pod okri'ljem jugoslavenske senoJ ~emlJI. Cijeli Kordun, gotovo cijela Livlade u Lon.donu, sklapaju savez sa okupato- ka,_ ogr?man. di_? Gor.skoga Kotara, veliki diQ ~rimorJa, tn cetvrhne Dalmacije pro-gutaa rom, sklapaJUV save'Z s krvnicima srpskog naroda, ~a. ustasama. Pljunuli su na: krv dese- Je pla.men, koji su podmetnuli njemacki talitaka hiiJada zaklanih, u jame bacenih Srba Ja~sk1•. ,u~ta.Ski i CetniCki palikuCe. -svi ani zaJedm~ki pomaZu akupatoru u lovu na ljude, os~:vrnuli su uspomenu na srpske majke: da'.'as Jednako u hrvatskim kao i srpskim kOJII?a. ~u nerodena djeca vad-eria iz utroba, b:atunih su ~e sa zvj'erskim ubojlCama ne- sehm~.. Danas, kada su faSistf.Cki ()SvajaC.i vme •Srps~e dJ~ce, davljene djece, klane dje- zadobiii udarce na istocnom frontu, od kojih ce, otrovmm phnom gusene dJ"ece , <>be'" t·l· .seas 1 1 n.~ mogu ~a se oporave, danas· P·osJije Sta- su usp?men_u svega onaga, Bto je n3.rodu bi'lo lJmg.~ada I ostalih velikih uspjeha Crvene syeto I vehko, preiili su preko brda leiiina A~m:Je, ·poslije likvidacije afriCkag fronta, 0~1. spekulanti ula.Zu sve snag.e da bi zada~1nova s~og~ naroda, preko p-otoka, preko riJ~ka kr~I. Silaze u ustaske i talijanske gar- bih opet neka uporista u narodu. Aktivizimzone 1 skupa s njima vode borbu ·protiv r~l~ su se sve biv.Se stranke pod raznim nanarodno-oslobodHacke vojske, . protiv svog ZIV1~a ~rpskih nacionalista, jugoslavenskih nar_oda. Jug~s~ave~ska vlada iz Londona po- ~acwnahsta, HSS-a, aktivizirali su se zata, sto maze plansk1 1 SV1Jesno taj rad. Poma.Ze mU k · su ·sna!l'e 'Crvene ArmiJ. e zadale fa·· t· '· · ' SIS 1CmatenJalno, " .. O] ZVIJen takve udarce, od kojih je ona . Salj.e ogromne sum•e PriJe o d ~aro_d~ oplJackanog novca DraZi i njegovim tesk~. ran~en_a, i jer su se s naporima Orv·ene cetmc1ma, po.~aZe im preko emisij·e na 1on- A_rm1Je •SJe_dinili i napori i ostalih save"illiCdonskom" r~diJU,_ P?. .zivajuCi narod na pa-siv- k:h snaga I stvore·ni svi pr.eduvjeti za stvaran?st. K~_znJava 1 ~1sava Cina rodoljubne ofi- nJe drugog fronta u Evropi, koj; ce donijeti C1re, kOJ1 su ostah vjerni svome narodu koji ?a~ I~ . propa_~t faSizma. Aktivi.zirali su se i se. bore u redovima narodno-oslobadiiaCke 1zash_ 1Z SVOJ1h .Skulja m'nogi mraC.njaci ta'ko zvani nekompramitirani politiCari I: .. _ ~OJS~e, ,.~ nagr~duju ministarskim mjestima h kt" . .. . . ·, a I nJI o:va a r;1zaciJa ll1Je 1·sla ni sada u pravcu ~. na~v.ec1~ ·od~Ikov~njima sluge okupatora 1 zdaJn~~~ · _Drazu l\:fihajloviCa, BirCanina, pa- pnstupanJa _makar i u dvanaestom Casu napa DuJica I ostal':' Izrode srpskog naroda koji rodu u b?r?1, ~~o bi mi po:zdravi1i, veC je njipored ~o~be prohv narodne vojske vade bra- hov~ akt!~IZac1Ja usmjerena u pravcu pamat~ubilacki rat, koljuCi i uniStavajuCi Zene i ganJa fas1zma na um-oru. dJe.cu, go!oruk? stanovniiitvo po hrvatskim . Oni traZ·e puteve do u.Siju naroda, kojeg selima Bos?e 1 Hereeg.ovine, Dalmacije Hr- msu P,oznaval! za ave dvjje godine, a sada yatskog Primorja i Gorskog Kotara k~Ijuci mu do.saptavaJu. Dosaptavaju mu lazi o tome 1sto, taka i_ srpski harod u onim seli~a. koj a kako Je Judo ginuti jer ce i onaka fas·· ' ne c~ .. ~a _I~U P~tem izdajst_va, putem kojim b't" s k o_ra sr~.Sen. DoSaptavaju mu da su1zam ~ I_ Cetsu otish h Izrodi. Izdajnicko vodstvo HSS je n~c1. vo~ska J~goslavenske vlade·, i da jedino ~d prv<>g dana sabotiralo narodno-oslobodila- DJU pnzn.avaJ.u sav-eznici. DoSaptavaju mu cku borbu naroda, tvrdeci da opstanak hrvat- da popunJaVaJu domobranske redove, jer je ~kog _naroda u PaveliCevoj drZavi nije ugro.:. . to V?J~ka narodnog vade hrvatskog naroda 1Zd~JD1ka MaC.eka," koji takoder uZiva povje~ z~n; 1 da zapoC.imanje borbe znaCi navlaC.erenJe "s~veznika. Do.Saptav8.ju mu da 6e samo llJ~ fasistickog bijesa na hrvatski narod. Svi om .ne v_ode raC.una da S-in ave._ hrvatskag ~ slucaJu ako nestane partizana moCi da racuna na. sv·estvrahu pomaC saveznika za obnonara~a S11om odvlaC.e na istoC.ni front samo ~u zeml~e, bacenu u bijedu -i neimaStinu. Dada. hi :se namaklo sto vise vojnika Hitleru. s~p.tavaJu. mu da sudbina naSih naroda zas:1 om ne vade raCuna da naSi radnici i radVISI od milosti i vo]je velikih sila i da niCe, prevareni, si'lom advedeni u faSistiCke r d. b. ' su ~~ 1 narn I IIi aduvijek sitniS, kojim su- vefabrike, bivaju ·do kraja iznureni· i uniSteni. hki narodi p-odmirivali svoje raC.une, te da se sudbiri.a narOda Jugaslavije ne nalazi u rukama samih naroda, veC da Ce o njoj suditi drug~. Oni se ne ograniC.uju samo na takova dosaptavanja. ·Oni poku·savaju da sprijeC·e mobilizaciju za narodno-oslobodi'laCku vojsku, da am·etu sprovadanje onih zadataka, koje je borba preko narodnih vlasti postavila pred narod. Oni pokusavaju da sabotiraju izvrSenje svih onih direktiva, kaji NOO-i daju narodu. A mi Zene im poruCuj.ema i znamo, da u tome za nama stoji · cijeli narad, poruCujemo im da nije lud-o ginuti, jer joB uvijek fa.Si.zam gazi na.Som zemljom, i dragacjen nam je svaki dan koji Ce skratiti ropstva naSeg naroda. HnCemo i dalje da budemo sudionici i prvoborci u ovom najpravednijem boju protiv faSi'zma. Ne Cemo da iznevjerimo najhrabrije Zene svij.eta Sovjetske Zene, kaje su nas nazvale svojim sestrama. Ne Cerna da iznevjerimo antifaSistkinje Engleske i Amerike, antifasistkinje porobljenih zemalja Evrope. HoCemo i da'Ue da zauzimamo j edna od prvih mjesta u svj.etskoj antifasistickoj frol)ti zena, Ciji smo znaCaj_an dio. Save·znici ne m-ogu i ne 6e da- priznaju ~me, koji su za j udine pare i pregrSt riZe sasli u talijanske garnizone. Oni·ce platiti raCun krvavog faSistiC.k-og klanja i uniStenja, skupa sa sv-ajim krvavim poslodavcima. Mi im paruCujemo, da ne C.emo dozvoliti da sinovi srpskog i hrvatskog naroda popunjuju redove faSistiC.kih vojski i brane faSizam na istoCnom bojiStu, pa niti kaa lVIaCekova vojska. Mi im poruCujemo da su s nama sve antifaSistiC.ke snag·e svijeta, da su s nama milionski narodi Sovjetskog Sav·eza, da su s nama svi antifaSiste 44 nacija udruZenih protiv fa.Sizma, i da nam j.e to savezni-Stvo milije i dragocjenije nego savezniStvo ·onih prapalih politikanata, onih jadnih grupica nosioca Minhenske politike, pa rna gdje se oni nalazili - u Rimu fli l3erlinu, Londonu iii VaSingtonu. PomoCi ne trebamo od onih, koji su jos 1938. godine izjav,Jjivali u engleskom parlamentu da im je miliji Hitler u Londonu; nego engleski narod na vlasti. Oni su baS u toku ove posljednje dvije godine dozivjeli potpuni palitiCki poraz, i aka nam to ani poruCuju da nam ne· Ce. pruZati pomoCi, mi im odgovaramo: Od vas ne samo da ne traZimo pom-oCi, neg-a aka nam je budete i nudali, ne Cerna j.e primiti, jer je ta vaSa pomaC okrvavljena naSom krvlju, patocima krvi rodaljuba, koja danas napaja evropsko tlo. Mi im odgovaramo da su puSke u naSim rukama prva i najveCa garancija, da naJSi narodi, pa makar kako b:Lli mali po braju, ne C.e biti sitni.S za podmirivanj·e niCijih raC.una, jer su naSi narodi veliki; med~ najveCima po sv~jim djelima, i· mi se ponasimo Sto pripa- damo tim naradima, Sto smo kCeri ·anih naroda, koji su pokazali i dokazali Citavame svijetu, da su pa herojstvu i rodoljublju prvi. Da smo poslusali glasove tih izdajnika i da smo skr8tenih ruku g!edali kako se gigantska antifasisticka borba vodi u svijetu be~ nas i mimo nas i da smo se taka naSli u tabaru faSista i reakcije, mi bi bili takav sitnis. I s pravom bi to bili. Ali ne samo da im mi to paruCujemo, veC dajemo svakag dana dokaza i davat Cemo ga pojaC.anim snagama i dalje, da st·ajimo Cvrsto uz naSu narodnu vlast. I ne samo da Cemo j.e pamagati svim snagama pri.izvr.Senju njenih teSkih zadataka, veC Cemo biti nos.ioci borbe za Sta pravednije ispunjenje tih zadataka, da se svi ti zadaci svuda, na svakam mj.estu uvijek izvr.Savaju udarniCki. Ne Cerna dozvoliti da i jedna nasa puska rda, poslat Cerna i zadnjeg -omladinca i Covjeka u borbu, a aka ne bude d·osta ruku, uzet Cerna i mi puSke u ruke, sam a,. da moZemo j aCe i brZe da patuCemo neprijatelja. Jasna nam je da je_ put bespo.Stedne borbe, kojim idemo vee dvije godine, j·edini pravi put, a najCvr1SCa garacija za konaC.no oslobo-denje: Sto viSe puSaka u odlu.Cnim i hrabrim rukama naSe vojske, Sto viS-e brigada i divizija, Sta jaC.a i bolje snabdjevena naSa oruZana sna·ga. Pobj,ede saveznika daju nam jail jace pobude da · pojaCamo rad u pozadini, daju nam p"Obude da se za · svakom od neprijatelja otetom puBkom pruZaju desetci i -statine ruku naSi.h arnladinaca i amladinki, koji Ce admah da stanu na braniku sJ.obade naSeg naro.da. Ali da smo mi danas u stanju da to ne samo poruCirno nego da i provedemo u Zivot, dakaz je da se u nama samima dogodila i izvrSila dubaka pr·omjena. NaSa se svijest -oplodila jasnim palitiCkim saznanjem, sve rodoljublje naSih Zen a, pa makar kako veliko ono bilo, mog'lo bi da skrene s pravog puta, ako ono ne bi bilo popraCeno ·Cvrstirn i j asnim politiC.kim saznanjem: politiCkim saznanjem o uzrocima koji su daveli do faSizma u svijetu, o uzrocima koji su omoguCili naglo po· rabljenje naSe zemlje, o uzrocima radi kojih je okupator htio da raspiri bratoubilacki rat me-du narodima, o uzrocima radi kojih su s·e vadstva svih stranaka (na Celu s jugoslavenskom vladam), osim KomunistiCke Partije, naS1a u taboru narodnih neprijatelja u uloiZi faSistiC.kih pomagaC.a, bez abzira gdje ani sjede u Zagrebu, Beogradu, Splitu iii Londonu. Duboki patriotizam, :koji je pakazala naSa Zen~, potkrij eplj.en je u toku borbe Cvrstim politiCkim saznanj.em. Paziv KomunistiCke Partije, koji je upucen i njoj da .stupi u barbene redave nepakorenag naroda i da aktivno sudjeluje u borbi, dao je moguCnosti da Zena 290. 291 �do maksimuma ra-zvij.e svoj patriotizam da do maksimuma razvij"e svoje snage u borbi za narodno -oslobodenje. Zato smo duboko zahvalni ~?munistiCkoj Pattiji, zato naglatSav~m~ UVl'Jek, da smo spremne da i dalje pod n]'emm rukovodstvom, i samo pod nj enim rukovodstvom, uloZimo sve snag·e za .Sto uspjeSnije dokonCanje borbe za narodno oslo~ bodenje, jer je jedina ana dala dokaza da je VJerna .svome narodu. Pod njenim rukovo·dstvom vodi se najslavllija borba, koju j.e naS narod do sada vodio, ana je pomogla naSem n~rod~. da napiSe najslavnije stranice svoje ~1st~nJ e, a nama Zen am a da koraknemo ~edmm samo, ali velikim, najveCim korakom 1z mraka u svj.etlost i slobodu. fronta: s jedne strane protiv vodstva tih Zenskih organizacija i feministkinja u »Zeriskom pokretu«, jer su te grada:nske organizacije- Zena bile izraz reakcionarnih re:Zima J_ug~slavije, i s druge strane borbu za okupIJ~~Je , ~asa radnih Zena, Cije je protufaSisticko 1 proturatno raspolo.Zenje izbijalo na svakom koraku. 0 tome radu one su davale n~jyeC.e Zrtve. Protunarodni reZimi JugoslaVIJe odgovarali su na pokret Zena zatv.oTima ubijanjem i koncentracionim logorima. ' . U vrije~e borbe Spanjolskog naroda ·prou~utarn]i~ i vanjskih fasistickih razb<Yjn_Ika IV~ nasOJ z,emlji se poja.Cava borba prohv_ fas_1zma. U to viijeme antifaSistkinje iz- t!:' daJu hst »Zena danas« u Beogradu. NeSta ORGANIZACIONI REFERAT JELE BicANIC Drage drugarice, J a Cu govoriti ·O organizaciji ~FZ-a u Hrvatskoj, njezinom -dosadaSnjem razvoju o rezultatima naSega rada, o zadacima, k~ji danas stoje pred naSom nrganizacijom. Ant~aSistiCki pokret -iena u Hrvatskoj na~tao Je. mnogo ranije, prije porobljavanja narse zemlJe od strane faSizma. On je dio antifaSistiCkog pokre-ta Zena Jugoslavije, koji je nastao u doba stvaranja Narodno·g fronta u naSa! zem!ji i osta1im zemljama Evrope, za sprecavan]'e do,laZ·enja na vlast najreakcionarnije sile - faSi.zma. On je dio svjetskog antifaSisti-Ckog pokreta Zena. U Jugoslaviji su postojale razne Zenske organizacij·e: »Hrvatska Zena«, »Hrvats'ko srce<<, »Kola srpskih sestara«, »Srpska majka«. Feministkinje su bile organizovane u »Zenskom pokretu«. 'Ta organizacija, koja je k_ao i ~ sve ostale, koje smo spomenuli, okuplJala zene gradanke, nije se 'zalaga'la za inteI'ese radnih Zena, kao St·o uopee nije vezivala svoju borbu s borbom naSih naroda. AntifaSistkinje su ipak ulazi.le u te organizacij-e »Zensko-g pokreta« i radile na mobilizacij-i svih Zena Jugoslavije u borbi protiv rata i f~Sizma. Medu -ostalim akcijama, koje. su vodii~. nap_r:?ne_.Zene za ravnopravnqst, hila je naJizrazibJa akdja za pravo glaSa koja se vodi'la u Citavoj zemlji, a -koju su p~edvodile antifaSistkinje. 'Ta akcija imala je izraziti karakter borbe protiv rafa, borbe protiv faSizma, koji je prijetio -i naSoj zemlji. .Zene n~Se ~emlje ~tjele su da kaZu svoju rijeC u pit~nJu rata 1 tra:Zile su pravo glasa, da bi SVOJU borbu protiv faSizma mogle joS efikas~ije voditi. Vodstva gradanskih organizacija zen~ ne samo da nisu vodila tu akciju, nego su Je otvoreno sabotirala. Napredne ZeneantifaSis~kinje, vodile su taka bOrbu ·na dv~ 292 ka~nij:. hrvatske antifaSistkinj.e- izdaju »Zen- ski SVIJet«. Oba su Iista odigrala 'Ogromnu ulogu u okupljanju Zena u antifaSistiCkl pokret. Ti !isto'Vi su ukazi,vali Zenama na opasnost, k-oJa prijeti naSoj zemlji od faSizma prikazivali muCan Zivot naroda u faSistiCki~ zemljama, pisali o teSkoCarna naSih Zena na roC_ito -seljanki, koje_ su Carnile u ne-zn~nju Om su povezivali naSu borbu sa svim nast.ojanjima nmSeg naroda za slobodu, ravnoorav~ nost i bolJi Ziv-ot. Oni su pru:Zali Zenama- snagu_ u ,~o.rbi za njihovu ravnopra.vnost, upo-zna~ vaJUCI Ih sa sretnim Zivotom Zena i svih na. roda Sovjetskog Saveza. U unutraSnjosti zemlje, u pojedinim ZariStima ustanka, Zene, veCinom seljanke, poma:Zu pokret. One su bile prve bolniCarke, kuriri, opskrbljivale borce hranom i obuCom. To neor_,ganizovanO masovno gibanje Zena izrasJo je danas u moCan organizovan pokret. Danas, u-oCi dvogodiSnjice ustanka, nema niti jedno·g ·okruga, niti jednog kutiCa naSe zemlje, u kojem ne bi postojala naSa organizacija, makar u svojim poC-etnim oblicima .. U svom razvoju organizacij-e su proSie od stvaranja svojih najniZih rukovodstava, mjesnih AOZ-a. Neke organizacije su joB davno preBle na viSi stupanj, kako se to vidjelo na prvoj Zemaljskoj konfetenciji AFz-a Jugoslavije. U tri okruga Hrvatske hili su vee tada na konferencijama birani okruZni odbori. Organ~­ zacija Like, Korduna, Banij-e, dobila je taka svoju punu organizacionu formu. Hrvatsko Primorje i Go11ski Kotar formirali su inicijativna okruZna rukovo·dstva, koja su sebi stavila u zadatak formiranje srednjih rlikovodstava, kotarskih i opCinskih odbora, koji su vee postojali, i taka proveli o-rganizaciono jedinstvo opCinskih odbora, da bi s-e povezali s velikim brojem seoskih odbora, koji su vee postojali i taka proveli organizacionO jedinstvo. U Dalmaciji su postojali okruZni i ko- tarski -odbori. U Slavoniji je formiran inicijativni odbor s nizom razbacanih seoskih adbora po raznim okruzima. U okruzima Pokuplju i Cazmi postojali su osamljeni neki mjesni Ddborl, nevezani vi.Sim kotarskim i okru:Znim rukovod.stvima. U okupiranim gradovima. postoja.Ji su ·odbori Zena, formirani veeinom po zanimanjima, koji su rukovodili akcijama Zena o kojima smo govori.Ii. Taka je bilo stanj.e ·organizacije AFZ-a prikazano na prvoj Zemaljskoj -konferenciji AFZ-a Jugoslavije, odrZane 6., 7. i 8. decembra 1942. Konferencija, na koJoj je .izabran i Centralni odbor AFZ-a, znacila je dogadaj od ogromne va:Znosti za da1jnji razvoj na,Se organ}zacije. Na konferenciji se pokazalo, da je organizacija okupila mase Zena u b-orbu protiv fai§izma. Ali kasno formiranje pojedinih rukovodstava, slab politiCki rad medu Zenama, uCinio je da se rad, osim malih izuzetaka, sv-eo uglavnom na pomoe vojsci. Osim toga, organlzacija je obuhvatila samo Zene oslobodenog teritorija. Ali je uCinjen ogroman korak naprij.ed. Srpkinj-e i Hrvatice se povezuju u borbi, mase Zena shvaCaju potrebu aktivne borbe i u isto vrijeme uvi-daju da im organizacija pru:Za najSire moguCnosti razmaha borbe. Konferencija je postavila Dakle, antifaSistiCki pokret Zena nije nastao u narodno-oslobodilaCkoj borbi neo·o ~no?"o ranije. Na Zrtvama i naporim~ mn~­ gih ~e~a her?ja, koje su i pa'le u toj upornoj b?rb1: .Izg.radila se danas naSa masovna oi·gamzaciJa, 1skovano je joS jedno ubojito oruZje ~ rukama naro.da, na·Sa anti:faSistiCka fronta zen a. U te.Skim danima faSi-stiCke okupaCije sve gradan. organizacije Zena sramno su ustuknule. Kada je trebalo da najjace di.gnu svoj glas, one su .Sutjele. StaviSe, neke iz vodStva tih ,organizacija doCe'kale su -okupatora i ustasku bandu sa cvijeCem na ulicama naSih gradova. N aSe Zene i naSi narodi Culi su tada ~edina poziv KomuriistiCke partije. Treb.tlo Je tada organi.zirati ~sv-e Zene, bez razlike narodnosti, zanimanja i politi-Ckih uvjerenja ~ horbu protiv okupatora i. izdajnika, t~ebal~ ~e probud~ti i povesti -u borbu naj.Sire sloj.eve z-ena. Prvi organizatori Zena hili ·su Clanovi .Ko_munistiCke partije, bile su antifaSistkinje, ~O'J€ su ruk~vodile ·borbom .Zena i prije rata. Zene su od prvih dana uSie u borbu. U naSim ?radovima, Zagrebu, Splitu, ~t::Hbeniku, one IZV~de krupn~ akcije. Na trZiStima, pred trgovmama, otimaju faSistima hranu traZ.e s~~njenj-e cijena i t. d. One su pom~gale u uhcn1m borbama, prenosile municiju, prikrivale uCesnike. /. konferert.cija AFZ Hrvatske. U mdnom pr-edsjedniStvu: C.ana B.ogdanovil:, Neva P,ai/;- Roje, ]ela BiCanfC, Anka Be1'us, Kata Pejnovii:, Ljubica Brkovii: i Maca GrZetiC 293 �pred sve organizacije AFz-a u Jugoslaviji n pred n.~s ~ntifaSistkinje Hrvatske, omasov~Jen]e organi'zacije, Ziviji politiCki rad medu. ze~~m~, pov-ezivanj.e veC postojeCih orga~r~aCIJa I f~rmiranje novih ondje, gdje one JOS ne posto]e. NaroCito j·e podcrtano da u .. :a.d~ na .. neoslobndenom teritoriju treba ucrmti od1ucnu prekretnicu Mi smo, posle .putevima, koje je obiljezila Prva Zema~Jska konferencija. Kao prvi zadatak postavJ.Io ·Se formiranje jednog centralnag rukovodstva AFz za Hrvatsku. Vr.Bile su s~ pnpr~me.. ·za kon:ferenciju, te je formiran nJen saZivacki ·odbor. Rad odbora i sve pripreme za. konf.erenciju omela je neprijateljsk~ of:nzrva na naS oslo-bodeni teritorij: Ali P?·s~o .J€ ~orm~~anje central nag rukov~dstva brio pita~Je, koJe se nije mog]o odloZiti, u januaru ~Jese~u u toku neprijateljske ofenzive form1ran Je Inicijativni odbor AFz-a Hrvatske. On_ je pored zadataka:: pripremanje konf.erenciJa, Imao i zadatak povezati- sve odhore, rukovoditi svim organizacijama AFZ-a u Hrvatskoj, dok se na konferenciji ne izaber~ Glavni 'Odbor. I danas, drugarice, mi ~drzav.amo. svoju prvu konfer.enciju, na kojoj cemo Izabra!i naS Glavni -odbor, uo.Cavamo rezultate naseg dosadaSnJ· eg rada , lZTIOSlffi'O . . .., sve. na~e uspjehe i pote.SkoCe i ·utvi~duje-mo smJ_ermce za buduCi rad. 1 zadafke: koji je pokusao obnoviti zenske »Hrvatsko- srce«. organizacije u. f!.rv .. ~rimorju vee dosta dugo posto "i okruz~I Ini.cijativni -odbor i s druge strarle ~asa ~ena..Je ?buhvaCena mjesnim odborima. rgamzaCIJa J€ prodrJa i u gradove Po·red veoma ..d?brih us1ova: borbenosti Zen~. ugleda, k~J 1 J_e organizacija stekla, prilicno tesko se_ pnlazi ~?rmiranju kotarskih i opCinskih Ddbora, usliJed skuC-ene moguCnosti kretanja. , U ~ici-, za vrijeme ofenziv.e, organizacija se bo~Ila sa velikim teSkoCama. Poslije oslo"· ~~?:e,nJ.a. ogr?~no.g teritorija - otoCaCki, pe;usiCk1 1. ver:~1 dlO gospickog kotara - kada . Je orgamzaC1Ja preplavljena velikim t I antifas· t"k· a asom IS Ic 1 raspoloZenih Zena, pokazalo se rukov~dst~a, koja su ranije formirana u I1.egaln!?sti, nisu dovo.Jjno pripremljena d hi mogla or.ganizaciono obuhvatiti sv : a Ali u · t" k e zene . . .. svn~ Im . otarevim·a bio je ja.k utjecaj nepn~atelJa -svih vrsta, i organizacija nije dovolJ~o uporn? pristupila radu s. tim Zena~ rna, TIIJe shvatlla da j-e· potrebno uporn ~:V~~odne;no i strpljivo objaSnjavati Zenam~ IDIJU nas·e borbe, predobijati ih za stva~ ~a­ rodnog ....·o~Iobo-denja. Zane.Sena uspjes-ima u dv·o.~odLs_~Jem radu sa Zenama, IiCka organizac1Ja. TIIJe shvatila, da se u tim ll'OVooslobo?enim kotaTevima mora po-Ceti zapravo od pocetka. ?a Od. PW.e zemaljske konferencije u radu orgamzaCIJa AFZ-a Hrvatske uCinjen j.e znata~ napred_ak. U Siavoniji organizacija je posla dobnm putem. Na oslobodenom i neoslobode;wm teritoriju broj mjesnih odbora se p·ovecao gotovo ·z~ poJ.ovinu. Formirana su ne~a .~·ot~rska i okruZna rukovodstva. Orgam!ZaC1Ja Je postigla U£pJ"eh u m·b·r· . . .., 0 1 lZlraTIJU zena u narodno-oslobodilaCku vojsku. . U Dalmaciji je formiran Inicijativni od?or za Da!maciju i pet okruznih, od kojih je Jedan ?nan na konferenciji. U kratkom vrem~~u .Je organizacija dobila tako svoj puni obh~ .1 pov.eza.Ia veliki broj mj.esnih odbora Pos1IJe vehke vfenzive ove zime ' 1 pod u s I 0-. . . "' vn:r;a naJ.tezeg t·erora, kada je ·stvorena mog?cn~~t Jako_g neprijateljskog utjecaja, orgaTII'ZaciJ...a AFZ-a je uspjela ne samo da odr.Zi m...ase"' ~ze~a, ne-go da pojaCa rad na svome ~cvr~cen]u. Dalmacija, koja j-e pokazala· cvrsti...~u u najte.Zim momentima, treba da posluzi kao"' _primjer sv~_m organizacijama, ~aka tr:eba cvrsto drZ(lti organizaciju za vriJeme of.enzive. U n~oslobo.denom dijelu karlovackog okruga . .Po.shgnut Je dobar uspjeh. U tom kotaru koJI Je sav neoslobod·en osim J'edne ~- ' org · ·· . opcme, ..amzaCIJa Je uspjela da dobij-e svoj puni obhk formiranjem kotarskog o·dbora da prodre vu neprijateljske centre, gradov: tvornice, skale, da aktivizira Zene gra.danke. "'~ ~a ~aniji postignuti su uspjesi u uCvr- ~cenJu 1 o-~asovlj-enju organizacija,. Poslije ~zbo:~ ok:u:znog odbora formirani su kotarski o~ci.nski odbori i time su povezani mnogobro]m seo-ski .odbori• koJ"i su , b1.lJ" for m1ram .• . · "' .. JOS ram]e. ~1tav. neosiobodeni kostajnicki kotar obuhva-cen Je organizaciJom u njenom punom obliku. I u. . o~rugu Cazma fo-rmiran je inicijativni okruz~1 o~bor, _koji j·e sebi stavio u zadatak P?Veztv~nJe ;rec postojeCih mjesnih i stvaranJe nov 1 ~ IDJe~ni~, ?P,cinskih i kotarskih adbora ondJe gdJe lh JO'S nema. U z~_greb~~kom i krapinskom okrugu u - ~~J~~OY_IJe. VYI]eme bit Ce formirani okru.Zni ... ?orski Kotar se_ bori 8 ogromnim pote- IniCIJahvni odborL ~kocama... kao Sto je ekonomsko stanje naroda . U 0 .k':"ug.u Bjelovar postoji jedan kotarski I d~~ta _ceste neprijateljsk€ ofenzive. Organi- odbor 1 lZVJ·estan broj seoskih odbora. zac1J.~ Je ~ pored toga od Zemaljske konfegr~do~im~ Zagrebu, Karlovcu, Splitu, renci}e p~.sla naprijed, proSirujuCi ·se na rieSusa~u 1 S>bemku broj odbora se takoder oslobodem teritorij, razbijajuci utjecaj HSS-a povecao. Y Vidimo dak!e, da su sve organizacije AFZ u Hrvatskoj poslije Zemaljske konferencije pristupile radu na neoslobodenom teritoriju, i da su postignuti dobri rezultati. Ovaj porast naSe organizacije govori da su .Zene kroz borbu, u razvoju politiCkih doga•daja kod nas i u svij.etu, u radu u naSoj organizaciji, do.Sle do visoke politiCke svijesti, da sve viSe i Zene- neos'Iobod·enog teritorija uvi·daju potrebu organizirane borbe. U sjevernoj Dalmaciji, gdje CetniCka banda nastoji svim snagama da stvori svoj e uporiSte, u graCaCkom i otoCaCkom kotaru u Lici, u kotaru PlaSki, Ze·ne nisu pomagale neprijatelja, nitr ga pomaZu,- u koliko ih on na to ne prisiljava. Naprotiv, ima divnih primjera, gdje se majka i Zena ne slaZu ,s radom svojih najbliZih u porodici. U Primorju, po gradovima JuZne i Srednje Dalmacij.e-, u zapadnoj Lici, u karlovackom okrugu, HSS nije uspio da stvori nikakovo upori.Ste medu Zenama. Aktivizacija Zena, njihova ma-s·ovna aktivizacija ide samo u pravcu jedinstvene narodno-oslobodilaCke bo,rbe, i svi dosadaSnji pokuSaji neprijatelja da prisilno veZu ztme za svoju izdajniCku rabotu sveli su se na malobrojno uCeSC.e Zena, mahom vodstva ranijih gra.danskih Zenskih organizacija, na sv·eCani·m paradama u gradovima. To prije i lakSe Cerna moCi ostvariti naB veli'ki zadatak: pokrenuti u borbu i posljednju srpsku i hrvatsku Zenu, ostvariti njiho-va borbeno jedinstvo. U Citavom naSem politiCkom radu nije do sada bilo mnogo ,sistema. Na neos1obodenom teritoriju ima o·gi'oman _bra] Zena, koje -su raspoloZene antifaSistiCki, ali kojima se uopCe nije pristupalo. PolitiC.ki ra-d sveo se samo na one Zene, koj·e su se Smatra1e obuhva6enima u AFZ, t. j. samo na odbo-re- St·o je, razumije se, iz osnova pogre,Sno. Na oslobodenom podrucju nasa politicka djelatnost nije hila dO'voljno konkretna. To ima odraza na na·Sim masovnim sastancima i u naSoj Stampi, koju izdaju na-Si okruZni, oblasni i pokrajinski odbori. Medutim primjer zena iz Gorskog kotara, koje su otkrile cetnlcku ilpijunku i predala je v.Jastima, primjer Zena Korenice, koje su u Narodno-oslobodilackom odboru otkrile cetnicko·g bandita i bezbroj slicnih primjera pokazuju, da Zene protiv neprijate!ja naradno-oslobodilacke borbe, koji su istovremeno neprijatelji njihove ravnopravnosti, mogu da postanu jos vazniji faktor u borbi protiv rovarenja HSS-a, izbjeglicke vlade i svih neprijatelja nase borbe. Dakle vidlmo da neprijatelj nije usplo aktivizirati masovno uCeSCe Zena, nego naprotiv, da Je njihova aktivizacija samo u narodno-oslobodilackom pokretu. Aktivnost zena se naroCito oCituje u p·omoCi, koju naSa organizacija daje vojsci. Ta pomoc do sada je hila velika. Koliko Zene vole svoju vojsku, pokazalo !?e naro-Cito za vrijeme neprijateljskih ofenziva. ViSe nego ikada prije, Zene Like i Korduna bile su u tim najteZim momentima. uz svoju vojsku, davale su na,Sim borcinf3. obilnu pomoC u hrani i odj.eCL Zene Karlovca pred ofenzivu organiziraju pomoC u sanitetskom materijalu. Zene su pokazale da su _·stup naSe pozadine i da su jedan od vaZnih faktora u pomoCi naSoj voj-sci. Medutim stalni porast na-Se vojske traZi da naSa pomoC· bude j0-8 organiz·ovanija. 1Treba pronaCi_ nove oblike te pomoCi i uCiniti da ana bude brza, i da vojska dobije sve sto joj je potrebno. Nij.e -dovo.Jjno organiziraU ishranu, · pletenje Cara:pa, pornoC bolnicama na onaj ,naCin; kako su to naSe organizacije sprovodile ·-do sada. Danas, kada je naSa voj-ska ogromno · po-raSla, treba organizirati prave male tVornioe za pletenj-e vunenih stvari, t'kanje zavOja, platna/i t. d., odakle Ce se vojska moCi najbrZe snabdijevati. Treba organizirati prebaci.vanje hrane iz neoslobodenih i poluoslobo·d·enih krajeva u vojniCke magazine,··' iz kojih Ce se vojska i bolnice moCi naj_brZe snabdijevati. NaSa organi.zacija pruZala je pomoC voj- · sci i na drtig.e na-Cine. Radne grupe Zena gQlspiCkog -kotara u zaj.ednici s omladinom ruSile su prugu za vrijeme, dok su partizani vodili borbu, Zene iz kotara Veljun ruSile su most za vrijeme ofenzive, Zene koreniCkog kotara u savezu s omladinom prekopavale sU cestu na Kapeli pred nadiranje neprijatelja. 0 sliCnim akcijama govorile su danas na konferenciji naSe drugariee delegati iz .Slavonije. Takve oblike pomoCi vojsci treba takoder razvijati. Da bi naSa pomoC v·ojsci hila organi,zoyanija, o-Snovno je da rad na-Se organizacije uskladimo sa zadacima, koji se postav"Ijaju pmd nasu narodnu vlast. Velika je tekovirta naSe bOrbe to, da smo mi Zene prvi puta u historiji naSih naroda uzele uCe.SCe u narodnoj vlasti. »Mi moramo uCvrstiti naSu narodnu vlast«, - kaZe drugarica Cana BabeviC na prvoj Zemaljskoj konferenciji, - »da ono, za Sto s-e danas prolijeva krv _naSih muZeva, sinova i drugarica, ne priograbe sutra drugi i upotrebe protiv naSih naroda. Mi smo te, koje treba da biramo i da budemo izabrane, pa kakvu vlast stvorimo, takva Ce narn i biti.« Cinjenica da u izvjeStajima na·Se organizacij e veoma malo ili hikako ne govo-re o tome, koliko je AFZ pomagao rjesavanju svih pitanja, koja se postavljaju pred nase NOO-e, Sto je uradi-o na jaCanju i uCvrSCenju naSe 294 295 �-:--. narodne Vlasti, - ta Cinjenica dovoljno govori, _a- na terenu se to potvrduje, da NOO-i nemaju u AFZ-u onu podrsku, koju bi po masovnosti, organizaciji i Jjubavi Zena za rtarodnu vlast mogli imati, zenama treba ohjasniti da je izgradnja narodne vlasti i sarad.: nja na.Se organizacije sa NOO-ima garancija, da Ce ciljevi naSe borbe biti ostvareni i tekovine obranj-ene. Ta saradnja mora da se odrazi u svim zacjacima naSe organizacije; poCevSi od borbe protiv usta.Sa i Cetnika, izbjeglicke vlade i HSS-a, do pomoci vojsci, borbe protiv zaraznih bolesti i rata protiv nepismenosti. Kod niZih organizacija saradnja se ostvarila taka, da su odbori AFz bili naprosto izvrSioci onoga, Sto je postavljao NOO. Medutim u cjelini, planski, odozdo ta saradnj~_ nije nstvarivana. Najbolji je dokaz pro~ Sla ofenziva, kako po pitanju spreCavanja zaraze i zbrinjavanja i'zhjeglica NOO-i nisu imaii d·ovoljn'o poclrSke kod naSih organizadja. Zene su se pokazale spremne da pomaZu vojsku, da se brinu za ranj.enike, Cak da porna.Zu u borbama, ali rukovndstva nisu· dovoljno obja.Snjavala da je pitanje zbrinjavanja izbjeglica: i spreCavanje zaraznih bo.lesti isto tako vaZno pitanje kao i sva ostala pitanja naSe borbe. da se uskladi rad NOO-a s radom ostalih mas-ovnih antifaSistiCkih organizacija. Medutim naSe organizacije nisu znale u dovoljnoj mjeri ostvariti tu saradnju. U rjeSavanju svih pitanja naSe pozadine AFZ treba da se povezuje s omladinom. Do sada su se deSavali nesporazumi i nerae;umijevanje zadataka jedne i druge organizacije. Ponegdje se joS uvijek smatra da- omladinke ne treba da budu u AFZ-ti. AF.Z je organizacija svih Zena, bez obzira na starost, fo·rmirana zato da bi ·se Zene, za:osta'Ie kulturno i po1itiCki, osamostaiHe za rjeSavanj.e svih pi... tanja naJS.e borbe i politickog zivota. Zato je potrebno da omladinke budu u nasoj orgallizaci]i. Na•Se drugarice treba da posvuda planski sara:duju s omladinom. »To· je nastavak, podi·zanje materinstva od individualnog na socijalno«, to je ono Sto je- danas kazala jedna drugarica o;vdje, da Ce svu svoju mrZnju prema fa,Sizmu, svoju borbenost usaditi svome djetetu i stotinama djece. l<zvodeCi sve akcije, o kojima smo govorili, u suradnji sa omladinom i NOO-ima, mi C·emo doprini~ jeti u-CvrSCenju naSe p-o~adlne tako, da Ce ona uspjeSno rjeSavati sva ·pitanja naSe borbe·, sto je ope( garancija da ce nasa pobjeda biti osigurana. Da bi nam bilo jasno kakav odnos treba da postoji· izmedu narodne vlasti i na•Se organizacije, potrebno j,e naglasiti_ neke stvari: NOO-i su narodna vlast, koju bira narod, a ne postavljaju }e ni stranke ni ·organizacije. Prema tome AFZ ne mO'Ze ·da delegira svoga predstavnika u NOO. Ali isto taka AFz nije ni vlast niti pomoCna organizacija vojske. AFZ je samostalna masovna politiCka o.rganizacija, koja ne moZe da nareduje niti da nastupa kao viast. ·ona nije organizacinno podredena NOO-u, veC svojim viSim forumima unutar svoje organizacije. Usk.Iaditi rad naSe Dl'lganizacij.e sa zadacima NOO, znaCi naCi pu-t, pravi· put rjeSavanja svih pitanja, k·oje borba nameCe- danas na.Soj pozadini. To je zadata:k, koji su p~ed nas postavili i A VNOJ i ZAVNOH, najvisa politicka tijela u naaoj zemlji. Na izborima u NOO-e, od najvj.sih do najniZih, i'zabrane su mnoge :pa.Se dru-garice rukov·odioci AFz. To je- dokaz da su zene stekle ugled i- po.vjerenje naroda, a s druge strane to mnogo znaGi u ostvarivanju saradnje s NOO. Preko zMa odbornica treba uplivisati na rad i odluke N<JO-a i obratno, preko AFZ-a popuiarizirati i pripremiti teren za sp~ovoaenje svih mjera N·OO-a. Ta·ko na pr., kada su NOO-i, na inicijativu ZA VNOH-a, formirali I'azne komisije za rje-Savanje goruCih pit::inja, u te su komisije uSle pored predstavnika NOO-a i USA:OJ-a i predstavnice AFz-a. To j-e hio put preko kojeg j~ trebalo U ratu, koji· vodi naS narod, partizanskom ratu, nei·zbje:Zni su ZeSCi nasrtaji neprijatelja. U danima neprijate1jskih ofenziva, kada Se pred nas postavljaju ve-Ci zadaci, na.Sa organizacija mora jaCe ispoljiti svoj borbeni karakter. Kod organizacija, koje su dugo ZivjeJ.e na oslobodenom teritoriju, kao Sto su Lika i Kordun, zapaZa se da se u ofenzivama neprijatelja ne znaju dovo]jno snaCi. Medutim, naSa organi-zacij a j-e kovana i iskovana u borbi, ona je nerazdvojno vezana .s frantorn. U najteZim Cas·ovima, za vrijeme neprijateljskih ofenziva, mi moramo da se joS Cv!SCe zbij.emo oko organizacije i dignemo borbeni moral. Prva mi1sao treba i tada da bude nasa fronta. Ali isto takG treba voditi raCuna da neprijate1j ne uniSti narod, naSu Zivu snagu, nas same, tre'ba paziti da se neprijatelj ne koristi narodnom imoviuom. NaS·e organizacije moraju biti spremne da Cak iz potpuno legalnih uslova predu u ilegalne, da o-Cuvaju svoju maso-vnost i .organizovanu cvrstinu i onda, ako bi se neprijatelj du]je zadrZao na ranije oslohod·enom teritoriju. Iz iskustva mnog-obrojnih o:fenziva treba nauCiti neSto. Treba napraviti pi an, sva·kom rukovodiocu, svakoj org::inizacj.ji staviti odre•d·ene zadatke, a najvaZnije je odrZati medusobnu vezu rukovodstva. Pokazaio se da mnogi naSi okruZrii odbori u teskim situacijama, gdje treba ·brzG i planski priei- rjesavanju svih pitanja vojske i I \ Milka T omif:, Ge-noveva T omif:, 1la Novosel,_ pozadine, ne znaju da se snadu .. OpCenit~ je pojava da naSi odbori, be~ o_bzira~· da _h seu viSi ili niZi: okruZni. k?tar_s_ki, opcmski, n ~ maju uvid u rad o-rganiZaCIJe na svom ter·e nu. Clanovi odbora se raspo:e~?ju po teren~ hez -obzira da li su potrebni di ne, a ~e ~ idu da rjeSavaju pojedina konkret~~ p~t,~nJa u jednoj opCini ili kotaru. 'To ~~aci otici na teren sa zadatkom da se orgam.ziYa .u,. ~-eko: selu karantena, radna grupa Zena, ~J.eCJl do analfabetski tecaj i t. d. i ne vratltl se, dok se zadatak ne izvvSi. NaCin rada, o koJ~m smo govorili, ostao je joS iz :vremena, kada je organizacija hila joS sa.svim mlada, kad ju je trebalo tek uspostav]jati, i kada su dru~ garice prvi rukovodioci mora~e. stal~o biti vezane za odredeni teren, radih sa ~e_n~~a svakodnevno, iz masa Zena pronalazx·~l I ~z­ dizati rukovodioce i pruZati nov?formir~nim odborima stalnu pomoC. Danas ~~ razvoJ ~r­ ganiza-cije prerastao ovakav nacm. ~ada, J€1' mnogi naS-i odbod osamostahh. S dru. · su se azno ge strane pred nas se postav1J3JU -sve r . 296 -xa~Ul .. ~ . .?e;:_;zzc;;f!,OT~Cki I. zemaljsko] konferenctJz roa RuZi.ca TurkoviC s ,e vrsniji zadaci, koje moramo rje~avay, _a z~ to je potrebno rukovodstvo, koJe c:. Imati uvid u stanj·e i rad organizacije ~a citavo~ terenu opCine, kotara Hi okruga _I pomag.~tl i kontrolirati ondje, gdje je t? naJ?.otrebmJe. Stalno prisustvo drugarica IZ VISih odbora Svod i 'se Cesto na to, da o.ne same· rade posao · da ni.Zih rukovodstava. Mislim da Je Ja~no ovakav naCin ne Cerna p'Dstaviti sva~?Je: NaSa se organizacija svakog dana pro.sirUJe. na jo.S neobuhvaCenom teritoriju, a nedo·stac~, o kojima smo govorili, odn~se se na orgam:~­ cije, ko}e vee davno postOJ€, Zato s~ ne smiJ€ shvatiti oblike, koje ovdje postav]Jam~, kao neSto -Sto Ce se moCi prim~~ eniti sva:gdJe .1 11 .1. . svak OJ. pn 1-c1. Obl•"ci i nacin rada orgamza. .. cije bivaju u razvoju organizaciJa s;e r_~zno­ vrsniji, te u novofo-rmiranim orgamz~CIJa~a ne moZe-mo postaviti isti naCin rada I obhk~ . ·e organ1za ci·J , kao u starima. .Svi nedostaci · · d organizacije hili su nei·zbjeZn! u ~azvoJ...u Je :. ne mlade· organi·zacije, kao sto }e _nasa_, ah nove organizacije treba da .g.e- konste Isku- 297 �stvima starih. Ne treba da prndu sav mucn1 put, koji su proSle prve organizacije. Kao prirnjer navodimo organizaciju ·u Pokup'lju, u -Dalmadji, u nekim okruzima Slavonije, koji su u kratkom vremenu postig.li uspj-ehe, za koji .su druge organizacij.e trebale godinu dana. ka tekovina nase borbe. Zato one zele da je oCuvaju i uCvrste. Zbog toga u Citavu ·organi,zaciju treba p-ostaviti sva pitanja naS-e borbe, sva pitanja naSe organizacije-, o.d sflbirn~ akcije za front do pitanja organizacione Cvrstine AF.Z-a. Pred zene treba postaviti pitanje· tko zapravo maZe .da 'se smatra obuhvaCenim u AF2 Da hi organizacija mogla rjeSavati brZe sva pitanja, u Lici, Baniji i karlovaCkom organizacijom koja je za mase Zena neSto okrugu sprovedena je rea.rganizacija odbora. veUko, i biti njezinim Clanom Casno je. U na~ Stvoreni su izvrSni odbori: okruZni, kotarski Sem narodu vrSi se sve veCa dif.erencijacija i opCinski, koji moraju imati uvid u rad svih na snage antifaSistiCke i snage reakcije. Ona organizacija na terenu. Oni to ostvaruju se vrSi i me-du Zenama. To one i same osjeCeSCom kontrolom i pomoCi izvjeStajima Cia- Caju. Njima je krivo, kada ona, koja kriomice nova izvrSnih odbora, a isto tako i svih odlazi u grad i prodaje. hranu okupatoru, u odbpra sa tere~a. IzvrSni odbori m"Draju CeSCe· isto vrijeme prima narodnog vojnika da ga odrZavati svoje sastanke. Sastanci plenuma nahrani, kada na zboru nasi zastavu ana, ne treba da budu tako cesti. Oni se odrlla- koja nije najaktivnija u organizaciji. »Zar vaju po potrebi, kada ·treba pretresti vaZnija sam ja gora -ad svojih drugarica« -zaplaka1a je jedna stara ~siromaSna LiC.anka, kada ·je pitanja organizacije. odbor AF.Z-a pri rasporedivanju· bataljona Da bi organizacija mog1a brzo reagirati mimoiSao njenu kuCu. Mnoge naSe o-rganizana sve dogadaje, da hi m-ogla uzeti u rjeSa- cije nisu preCistile pitanje tko je ·obuhvaCen vanje svih pitanjil najaktivniji stav, potrebno na-Som organizacij-om. NejasnoCe u tome ima je ostvariU redovitu ve'zu svih rukovodstava. na oslobO"denom i ne·oslobodenom teritoriju. IzvjeStaji, koje Salju naSi odbori, malo su Taka na primjer u jednom gradu Dalmacije konkretni. ·Oni ·su poprimlli'oblik jedne stal- AFZ je obuhvatao nekoliko st,otina Zena., koje ne, odredene Sab1one, umj.esto konkretnog su bile spremne da izvrSe svaki zadatak, koji prikaziva.nja rada organizacije_ i poUtiCkih je organizacija postavila. l\!Iedutim pored zbivanja. Umjesto da se iz njih vidi svaki njih hiljade drugih zena daju pomoc voj~ci, pokret organizacij.e, porast odbora, . rad na otimaju fa,,Sistima hranu na trzu;tu, poslale iz·gradnji ka:dra, rje,Savanje svakodnevnih pi- fill svoje najbli.Ze u narodno-oslobodilf!Ckll tanja naroda i vojske, samih Zena, ani su po- vcjsku. Tim Zenama se uopCe nije pristupalo stali· jedna kruta formula, iz koje se n~jCe­ niti ih se veziva1o u organizaciju. I tako je SCe ne vidi Zivot organizacije, S tom praksom rr.j.esto jedne masovne organizacije bio samo treba odlucno Iikvidirati od najvisih do najniz odbora. NaS zadatak je naCi oblike vezini.Zih rukovodstava. Malo ima organizacija vanja masa antifaSistkinja u neoslobolt~~nim pri kojima po-stoji redovita veza svih ruko- krajevima i selima. Raditi s njima ku1turno i politiCki u smislu njihovog osamostaljenja. vodstava preko izvjeStaja. NaroCito niZi odbori, opCinski i seoski, nisu se joS nsamosta- Ali isto taka obuhvatiti i one Zene, koje mrzc lili u tom pogledu. u koliko salju izvjestaje, faSizam, ali iz -sti-aha pred terorom boje ~e oni mf!.hom govore o sabirnim akcijama za ikakve aktivnosti za NOB. Mi moramo oslovojsku. Svakako je o.vo rezultat pogreSnog. hadati Zene toga straha, podizati rtjihovu ra·da na izdizanju ni.Zih rukovodstava i mia- borbenost na malim sitnim zadacima (rastudog kadra iz redova seljaCkih Zena. Gotovo riti naSu Stampu, okupiti krug znanica koje opCenita pojava da se pred ni'Za rukovod- jima Ce DbjaSnjavati) i naCi naCina da ih stva i pred mase Zena ne postavljaju .sva pi- vezujemo uz organizaciju. tanja naSe organizadje i naS·e borbe. Ona Dok je na neaslobodenom teritoriju to stvaralacka snaga, koja je probud:ena kod mjerilo bilo tako usko, da je iiilo na stetu Zena ustankom, ne njeguje se pravilno; ima omasovljenja organizacije, na slobodnim tena primjer Citav niz pitanja, koja se ne pre-· ritorijama je ono obi-Cno taka ·Siroko, da smetresaju nize od kotarskih iii opCinskih odbota organizacionoj Cvrstini. Smatralo se obura. Tu se lanac lmji. ide odozgo na niZe kid a. hvaCenom sva'ku ·onu Zenu, koja daje prilog Tako j.e na primjer odnos seoskog odbora i zo. vojsku. Na oslobodenom teritorijn, gdje masa .Zena, ~slanje izvjeStaja, izdizanje kadra, s·e mogu ra'zvijati najraznovrs:p.iji oblici barpitanje saradnje s NOO-ima, omladinom, kul- he, to mjerilo treba da bude vise. Zato od turno-prosvj,etna pitanj a i t. d. Medutim ze- antifaSiskinja ovdje traZimo da dola,ze na ne su ,zainteresovane svim tim pitanjim·a. sastanke, uCestvuju u radnim· Cetama, &preOne vole svoju organlzaciju, znaju da je ona Cavanju raznih bo1e.sti i t. d. potpomagala velikom preokretu, koji je hod Razbistravanje toga pitanja, tko je obunas nastupio borbom, te je prema tome veli- hvaCen u AFZ, mnogo Ce doprinij eti Cvrstini 298 Delegacija AFt Slav.onije na I. zemaljslwj ko-nferenciji AFZ Hrvat.ske i omasov1jenju organizacije, a to su zadaci, koje je postavila i prva Zemaljska konferencija, i koje mi danas ovdje postav1jP..mo. UC.vrSCujuCi organizaciju, moramo buduo paziti na to da se to ne odrazi na Stetu 1.1j<:me Sirine. Treba izdizati ne samo rukovodstv-a organizaciono, nego i mase Zena. P::.dizati politiCki i kulturni nivo naSih rukovodstava, ali i-sto taka i masa, pronal2.ziti i izdizati svje.Ze rukov-odioce, spos,obiti Sto veCi broj Zena da rjeSavaju sva pitanja samostalno. Za osposobljavanje naSih drugaric::t akti~ vistkinja moramo 'OSnivati kurseve. Oni mogu biti viSi i ni.Zi. Vi-Si se mogu oddavati u pojedinim okru.zima i ob1astima, ni.Zi po kotarevima, a ka-snije i po opCinama. Na kursevima treba objasniti Zenama, koji su ciljevi narodno-oslobodi1aCke borbe, u]ogu Z.::me u toj borbi i zadatke AFZ-a, te ih konkretno primj.enjivati na njihov teren, na njihove prilike, objasniti pitanje saradnje s NOO-ima i omiactinom. Kursevi treba da se odrZavaju i na neoslobo·Uenom teritoriju, pa Cak i u neoslobodenim gradovima. Razumljivo j.e da ti kursevi ne Ce biti u onom 'Obliku kao na oslobodenom teritoriju, ali treba s·e prilago- diti uslovima i u odredene sate iii dane prouCavati materijal, odreden za kur.seve. OdrZavanje kurseva iii prouCavanje naSeg materijala bit Ce ogromna pomoC drugaricama neoslobodenog teritorija. U radu na neoslobo·d·enom teritoriju uC.injen je veliki korak naprij,ed. J as no je da i tu ima razlike, kako u moguCnostima rada taka i u oblicima organizacije. DrukCije Cemo raditi u gradovima, gdje su skoncentrisane jake neprijateljske snage i u unutraSnjosti, po selima, gdje su te snage m;1nje, i gdje neprijatelj samo povremeno dolazi s manjim snagama. N a neos1ohodenom teritoriju broj Zen a, koje su raspoloZene antifaSistiCki, daleko je veCi prema broju Zena, koje su obuhvaCene organizacijom. 0 tome smo veC govorili. Medutim i na necislobodenom teritoriju organizacija mora biti masovna i organizaciono CvTsta. U gradovima treba formirati ilegalne odbore po ulicama, tvornicama, uredima, radionicama, Skolama, koji Ce okupiti mase Ze-. na oko _6ebe, To mogu biti najrazliCitiji oblici borbe. U tvornicama i radionicama sabo-taZe, na trZiStima bojkot u vezi sa s,eoskim _organizacijama, protesti za poviSenje cijena, 299 �spreCavanje odlaska Zena i djevojaka na rad u NjemaCku, spreCavanje mobi1izacije za PaveliCa i okupatora, mobilizacija za narodnooslobodilacku vojsku svih onih koji su sposobni da se aktivno bore na bilo koji naCin, osobito bolniCarki i lijeCnica. Sve su to akcije na kojima moZemo okupiti Zene i podizati njihovu borbenost. U riaSim gradovim·a, Zagrebu; ,Splitu, Sibeniku, Karlovcu i Susaku postoji Citav niz ·odbora, koji su vezani vU!im gradskim •odborima. Radi mnogih raznovrsnih pitanja, koja se nameCu u gradu, potrebno je da mnogi naSi okruZni i pokrajinski odbori rukovode direktno tim mjesnim odborima. Po selima je mnogo IakSe priCi stvaranju organizacij.e. Polazni oblik za ·stvaranje or.ganizacije treba da budu inicijativni odbori okruZni, kotarski iii opCinski, koji Ce uspostaviti m·reZu mjesnih. odbora. U ·kostajni.Ckom i karlovaCkom kotaru formirane su organizacije u punom ·obliku, iako su ti kotarevi potpuno neosloboileni. Isto tako i u okrugu Caz:ma. NaSe organizacije u tim krajevima imaju velike zadatke: onemoguCavaju ishranu neprijate!jske vojske, blokada triiista, razaranje- neprijateljske privr.ede, organiziranje prebacivanja hrane u magazine NOV na sigurnija mjesta, sklanjanje narodne imo·vine. U nekim kotarevima, koji su. potpuno· neoslobodeni rad se pogreSno svodi na sasvim isti naCin kao i na oslobodenom. To smeta Sirini organizacij.e. Kada inicijativni odhor stvori svojim radom uslov-e, da se o.dbor maZe birati, na masovnoj konferenciji se vr.Si na demokratski naCin izhor odbora seoskog AFZ-a. ViSi odbori se biraju na konferencijama preko delegata tsko da se rezultat izbora ne objav'ljuje. Kod nekih naSih odbora -se uvela rdava praksa, da s·e odbori smjenjuju po volji drugarice vi,Seg rukovodioca. Treba paziti da -s·e ne naruSava demokratski princip na.Se organizacije, koji omoguCava najSirim masama da slobodno izaberu rukDvodioca svojih organizacija. ViSi odbor, ali ne pojedinci, maZe da izmifeni ni.Zi, ako zato ima opravdanih razloga, a da se opet ne naruSava princip demokratsk·og biranja- rukovodstava, jer su oni birani od veCeg broja Zena nego niZi. Veoma je vaZan faktor u. Citavom naSem radu naroCito u povezivanju organizacija, naSa Stampa. I aka mlada, ona je veC do sada odigrala veliku ulogu u politickom podizanju Zena. Na.Si odbori i"zdaju slijedeCe Iistove: >>Zena u borbi«, (Lika), »RijeC Zene«, (Kor~ dun), »Primorka«, (Hrv. ·primorje), »Udarnica«, (Slavonija), »Dalmatinka u borbi«, (Dalmacija). Pokazalo s-e da su se sve naSe organizacije, koje su imale svoja glasila, koja su Zenama obja.Snjavala politiCka pitanja i imale pregled svoga rada, mnogo brZe razvijale nego one, kDje nisu ·imale svoju ·Stampu. Zato svi naSi okruZni odbori, koji joS ne ie;daju svoje listove treba da nastoje da ih sto prije pokrenu. OkruZni i pokrajinski listovi koji izlaze moraju u · svom iznoSenju politiCkog zbivanja i probl.ema organizacije biti konkretD,iji i bliZi masama Zena. U historiji naSeg antifa·SistiCkog pokreta Zena ovi dani Su znaCajni ne samo radi ove konferencije koju odrZavamo nego i radi toga Sto Zene Hrvatske ponovno dobivaju svoj list. lzaSao je prvi broj glasila naSe organizacije »Zena u borbi«.2 On Ce- povezati sve naSe organizacije, razbistrivati sva pitanja naS·e organizacije, razjaSnjavati poUtiCka zbivanja kod nas i u svij.etu; bit Ce ogledalo naSeg rada i borbe. List je dobio naziv dosadasnjeg lickog glasila, jer je taj list bio pionir u naSoj Zenskoj narodno-(}s!abodilackoj stampi u Hrvatskoj. NaSi listovi i na>Sa -Stampa uopCe su naroCito znaCajan momenat u povezivanju sa Zenama neoslobodenog teriturija, te je zato veoma vaZno da naSi okruZni odbori imaju svoja glasila. Za izdavanje listova za razne· potrebe organizacije, potrebna su materijalna sredstva; te i to moramo postaviti pred Zene obuhvaCene u AFZ kao jednu od -obaveza prema.._org3,nizaciji. Svaki okruZni i pokrajinski odbor treba da ima sypj vlastiti fond, ne samo novCani, nego i u nstalim materijalnim sredstvima, odakle Ce moCi da izdrZava d]eCje domove, djecu pa1ih boraca, oporaviliSta za ranjene parti.zanke, Sto je tako-der zadatak naS·e organizacije. Razumij-e se, da se stvaranj.em vlastitih fondo·va ne iskljuCuju sabirne akcije za fondove NOO-a. Mnogobrojne Zene antifaSistkinje, naro-.. Citi bivSi Tukovodioci mjesnih organizacija, bore se danas u redovima narO>dno-oslobodilaCke vOjske. Mi se moramo starati da se taj broj Zena boraca stalno poveCava prilivom novih ·snaga. I·zmedu drugarica boraca i rukovodjoca naSe ?rganizacije treba 4a postoji stalna veza. U mjestima, gdje se nalaze sa svojim jedinicama na odmoru, drugarice iz · vojske treba da se poveZu s mjes.nim · organizacijama AFZ-a, a ,gdje takve ne postoje, ·da ih i same uspostavljaju. One tr,eba da odrZavajl..J ·sa Zenama sastanke, objaSnjavajuCi:' im politiCku situaciju, ciljeve narodno-oslobodilacke borbe i t. d. Ako se ·dulje vremena nalaze u nekom selu na odmoru, one mngu organizovati i analfabetske teCajeve sa Zena.; ma. Drugarice ie vojnog saniteta treba da REZOLUCIJA odrZavaju predavanja iz higijene. 0 svim svojim zapaZanjima u radu sa Zenama druI. garice-borci treba da izvijeste. svoju organi. zaciju AFZ, na Cijem se terenu nalaze. Bi~o 1. Prva konferencija Antifasistickog fronje pokuSaja da se ·organizacije AFZ-a stvaraJ~ ta Zena Hrvatske sastala se poslije dvogodii u vojsci. Medutim, one sti ondje nepotreb- Snj e borbe naSih naroda protiv faSistiCkih ne. U jednoj ·org.anizacjji, kao Sto j.e na~a okupatora i njihovih slugu, u doba ka~a. se narodno-oslobodilacka vojska, nepotrebno J8 narodno-oslobodi1a·Cki rat rasplamsao diiJem stvarati organizaciju AFZ. Drugarice u voj- cijele Hrvatske. Pakleni plan okupatora, da sci imaju Siroke mo·guCnosti politiCkog i kuluz poma·c domaCih i~dajica, koji su i ·om~gu­ turnog podizanja, a naSa organizacija koja Ci1i porobljavanje na·Se zemlje, zadrZe u pozahvata Zene »U pozadini« je formirana zato, kornnsti i rop-stvu naSe narode, d.a ih gurnu da bi se Zene politiCki osamostalile. u brat-oubilaCko klanje i da naprave naSu Eta drugariee, to su najbitnija pitanja zemlju svojim izvorom sii:--ovine, radne snag-e ' '" . " naSe organizacije, to su nas1 naJvazmJI z~- i bazom za mobilizaciju faSistiCke vojske, bio je ometen. NaSi su narodi iSli za pozivom daci. Vi ste doSle na naSu prvu konf.erenciju i•pred stotina hiljada antifasistkinja Hr- Komunisti.Cke partije, koja je. jedina u}razala vatske. Mnoge od vas .su rukovodioci naSe pravi put - put bespostedne borbe protiv organizacije. Vas su birale mase Zena, davSi faSistiCkih okupatora. Oni su skovali Cvrsto, ne-salomljivo jedinsivo hrvatskog i srpskog vam puna povjerenje, da Cete ovdje -izabrati glavno rukovodstvo AFZ-a Hrvatske, da cete naroda a time i hr'Vatskih i srpskih ~ena. To provoditi u Zivot sve zakljuCke koje donosi u borhi iskovano jedinstvo najljepSa je tekoova naSa konf-er-encija. Vi~ mi svi, moramo vina na,Se narodno-oslobodilaCke borhe. opravdati povjerenje Zena Hrvatske, povje.. 2. U ovoj neravno-mjernoj borbi, koju varenje naSeg naroda. de naSi narodi protiv faSistiCkih okupatora, uzele ,su od prvih dana aktivnog uCeSCa i J.V[oramo raditi dobra, moramo· se bo-riti hrabro, da bismo dale svoj udio u borbi na- Zene. One su svestrano pomagale razvoju Sih naroda za naSe oslobodenje. Ova konfe- borbe, jer su od prvog dana u njoj uCestvovale u najraznovrsnijim oblicima: one se narencija Ce nam u tome mnogo p-omoCi. Snage za borbu d.aje nam i jaCanje antifaSistiCkih laze u redovima narodno-oslobodilaCke vojsk·e kao borci s puSkom u ruci, kao bolniCarsnaia u svijetu i kod- nas. NaSi saveznici, bratski Sovjetski Savez, Engleska i Ameri- ke · one organizuju svestrano snabdij.evanje ka, po.Sli su naprijed v-elikim knracima. Mi se vai.ske h:fanom, odje-Com 1 sani.tetskim matemoramo pokazati dostojne naSe junaCke Na- rijaJ.om; rade u informativnoj i kurirsk~j rodno-o.slobodilacke vojske koja je zadivi1a sluZbi uCestvuju u seoskim straZama, u -diCitav svijet, i Cije Ce puSke .zajedno s naSom verza~tskim akcijama (sabotaZe u tvornicaorganizovanom borbom donijeti slobodu na- ma, prekopavanje cesta, ruSenje pruga it. d.) Sim narodima, bolji i sretniji Zivot, a nama organizuju bojkot okupatorskih trZiSta, demonstracije protiv gladi, spreCavaju mobiliZenama i punu ravnopravnost. Na kraju moramo konstatirati jednu ·Ci- zaciju radne snage i vojni"ka za neprijatel~­ njenicu: velika je dobit to Sto smo mi Zene sku frontu i t. d. UCestvovanje Z.ena u tohizgradile 8 voju organizaciju. Borbom u orga- kom obimu i broju u narodno-oslobodilaCkoj nizaciji, mi smo stekle i ugl·ed i ravnoprav- borbi doprinij.elo je ne samo njenom brzom Sirenju i razmahu, veC je dalo naSoj borbi nost i sve te-kovine novog Ziv-ota naroda i nas Zena. Zato moramo n8JSU .organizaciju, tu ve- opCenarodni karakter. 3. U toku same narodn·o- oslobodilacke Iiku tekovinu naSe borbe, Cuvati ka-o zjenicu oka od ,svih pok11saja neprijate!ja da je raz- borbe narod je stvorio svoje N arodno-oslobojedine, da u nju -uvlaCe neprijateljske el~­ dilaCke odbo-re, svoju novu, istinski demokratmente, da nam oduzmu iii o-slabe to oruZJe sku narodnu vlast, i Zene su radi potrebe naSe borbe, i naS-a je organizacija pokazala, uCv:r;SCenja te vlasti, radi potrebe borbe da je ubojito ·oruZje u rukama naSih naroda, uzele- aktivnog uCe·SCa u izgradnji organa nau :rijihovoj bo-rbi 'Za oslobodenje, u borbi za rodne vlasti. Time se promijenio i druStveni poloZaj Zena - ukinuta je njena politiCka naSu ravnopravnost. zapostav'ljenost, a time se mijenja i lice ja~­ Drugaric_e, kujmo to oruZj.e, neka bude nog Zivota naroda - narodna vlast postaJe jos ubojitije. · stvarno deffiokratska u. naJSirem smislu riSmrt faSizmu - Sloboda narodu! jeCi. 4. U doba kada su se ujedinile ,sve napred1 ·Cetvrte neprijateljske -o-fenzive. ne snage svijeta na Celu sa Sovjetskim Sa2 Prvi broj »:Zene tt borbi«. glasila Gl. odbora v·ezom u borbi protiv faSizma, u d-oba kad ... AFZ Hrvatske. 301 300 �Crvena Armija zadaje smrtonosne udarce faSistiCkim vojskama, i kada se njeni napori udruZuju s pobjedama i naporima saveznika na ostalim boji-Stima, u naSoj zemlji pojaCali su svoj rad ostaci reakcionarnih stranaka i grU.pacija i za raCun okupatora pokuSavaju da zaustave razmah narodno-oslobodilaCke borbe. Svim tim izdajicama stoji na Celu izbjeglicka jugoslavenska vlada u Londonu, koja je okupila oko sebe ne samo cetnike DraZe Mihajloviea, vee i razne v.o·de ostalih stranaka, kao izdajnicko vodstvo HSS-a s dr. MaC-ekom. Svi su se ani aktivizirali, j.er hoCe da slome pobjedonosan pohod naprednih snaga i da pomognu okupatorima u Casu, kada se ani nalaze u vrlo teSkom poloZaju uslijed bliske perspektive otvaranja drugog fronta u Evropi. Svi ti grobari narodne slobode zakleti su neprijatelji i ravnopravnosti Zene, i ·zatn su Zene u Velikoj mjeri zainteresirane, da se njihova dJelovanje u narodu Sto brZe i jaCe .suzbije, zanje Zena. Listovi naSih organizaciJa doprinijeli su mnogo i politiCkom uzdizanju Zena i organi·zacionom uCvrSeenju AFZ-a, dizanju kulturn-o-prosvjetnog nivoa masa Z-ena. Medutim oni joS uvijek u velikoj veCini moraju da prebrode izvjesne nedostatke neplanskilg i nedovoljno konkretnog prilaZenja svim -tim pitanjima. 5. NaSi su _mater'ijalni izvori u toku dVogodiSnje borbe u velikoj mjeri iscrp1jeni, i zato tr:eba da pomoC vojsci, rad na svestrat:t·bm jaCanju njene materijalne haze, dobij-e joS organizovaniji karakter - karakter -mas-ovno·g, planskog, svestranog rada svih naSih organizacija. Nije dovoijno da naSe organizacije u tom po·gledu pruZaju samo pomoC NOO-ima, vee treba da i sama preuzmu inicijativu u mnogim sluCajevima za obnavljanje vee postojeeih izvora, kao i u pronalaZenju novih moguCnosti za snabdijevanje naSe vojske. To su zadaci, koji stoje pred naSOm organizacijom jednako na neoslo-bodenom, kao i na oslobo·d·enom teritoriju, II. 1. Organizacije Antifa!sistickog fronta zena u Hrvatskoj nikle-su i omasovile se u toku narodno-oslobodilacke borbe. One su bile potrebne radi Sto organizovanije i je'dinstvenije pomo-Ci Narodno-oslobodilaCkoj vojsci, radi potrebe borbe. One su moeno oruZje u rukama naSih Zena za njihova politiCko i kulturno-prosvjetno podizanje. 2. Od prve Zemaljske konferencije AntifaSistiCke fronte Zena JugoslaVije organizacije AFZ-a~ u Hrvatskoj postigle su, uz punu po·dr8ku ·centralnog odbora AFZ Jugoslavije, u organizacionom pogledu veli-ke uspjehe. ProSirene su organizacije na mnoge dijelove neoslO'bodenog teritorija, obuhvaeene su organizacijom Zena u poluoslobod,enim kraj.evima. 'Te su organizacije naSle polulegalne oblike rada, koji im omoguCuje da odole naletima neprijatelja i djeluju pod najtezim uslovima kao organizatori otpora okupatoru i sigurna upori-Sta narodno- oslobodilaCke vojske. III. N e·posredni zadaci, koji u sadaSnjern momentu stoje pred organizacijom jesu: 1. ProZeti sve antifa-Sistkinje svijeSCu, da je Antifasisticka fronta zena politicka organizacija, koja treba da razvije svoju Pudnost i aktivnost u svim politiCkim zbivanjima, u borbi protiv okupatora i domaCih izdajica. Zato treba pojacati politicki rad sa zenama, prvenstveno anima, koje joS nisu dovoljno aktivizirane, a koje na bilo koji naCin pomaZu narodno-oslobodilaCku borbu, aktivizirati one Zen-e, koj.e su antifaSistiCki raspoloZene, ali im se do·sada joB uopCe nije pristupalo, aktivizirati sve Zen-e Hrvatske da Sto masovnije uCestvuju u svim oblicima borbe protiv okupatora i njihovih slugu, drugim rijeCima, osamostaliti ih politicki. 2. Razviti do maksimuma rad na pomo·Ci narodno-oslobodilaCkoj vojsci i ja·Canju njene materijalne baze. 3. Aktivizirati mase Zena u pitanju pomo3. Iako Zene u.Cestvuju u narodnoj vlasti, ci ZAVNOH-u i NOO-ima u svim njihovim one joS u njoj ne uCestvuju dovoljno po svonaporima u proSirenju borbe i u izvr~enju jem broju, a ne pokazuju ni dovoljno razuzadataka, koje borba postavlja pred narodnu mijevanja za pomoC, koju one mogu i treba · vlast. da u saradnji s omladinskim organizacijama, 4. Pojacati kulturno-prosvjetni rad likvipruZe narodnoj vlasti u izvr.Senju njenih zadacijom nepism:enosti, Organizovanj.em polidataka. tiCkih -kurseva, predavanja o zdravstvu, kao 4. U prosvjetno-kulturnom radu na;sih ori predavanja o ostalim temama, koja Ce poganizacija nije bilo dovoljno plana, nije se diCi prosvjetni nivo Z·ena, osigurati redovito shvatilo da je pitanje 'likvidacije nepismeno- _izlaZenje okruZnih, oblasnih i pokrajinskih sti jedan od najvaZnijih zadataka, ne samo listova, u Cemu treba da im pomogne i izlakulturno"prosvjetnih, vee i politickih, jer je zenje glasila AFZ-a, »Zena u borbi<<, koji treto prvi i najva.Zniji korak za politicko podiba da bude ogledalo rada nase organizacije, 302 izraz jedinstvenih napora Zena Hrvatske u borbi za narodno o-slobodenje. 5. Da bi se svi postavljeni zadaci mogli ispuriiti, treba uCvrstiti sv-e -odbore AFZ-a, od seoskih i mjesnih do Glavnog odbora AFZ, Hrvatsk·e. Konferencija, na kojoj je izabran Glavni odbor, a na kojuj su uCe.stvovale deIegatkinje iz svih krajeva Hrvatske, ·znaCi velik korak ka uCvrSCenju organizacije. Konferencija stavlja u zadatak izabranom Glavnom Odboru da pruZi svestranu pomoe organizacijama u njihovom radu i razvitku, a isto taka da pruZi naroCitu pomoC Zenama neoslobo-d-enog podruCja, da bi one ·Sto brZe lakSe mogle uspostaviti svoju organizaciju. Smrt fa.Sizmu - Sloboda narodu! 12., lipnja 1943. godine. Prva konferencija Antifa:SistiCke fronte Zena Hrvatske GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE IZABRAN NA I. KONFERENCIJI Na prvoj konferenciji Antifasisticke fronte zena Hrvatske izabran je Glavni odbor AFZ-a Hrvatske. U njega su usle: Kata Pejnovic, seljanka iz Like, predsjednica AFZ-a Jugoslavije, clan AVNOJ-a i ZAVNOH-a, Jela Bicanic, uciteljica, Dara CudiC, seljanka iz Like, Clan OkruZ. NOO-a _za Liku, Se-ka DoSen, seljanka, odbornica opCinskog AOZ, Cana BogdanoviC, seljanka i,z Korduna, predsj-ednica OkruZnog AOZ, Milica VujiCiC, seljanka, tajnica OkruZnog AOZ, clan ZAVNOH-a, Draga Bakis, radnica iz Korduna, odbornica Okruz. AOZ, Kata OpaCiC, seljanka iz Banije, predsjednica AOZ, Marija Novak studentica, predsjednica inicijativnog pokrajinskog odbora AFZ-a za Dalmaciju, Clan NOO-a za· Dalmaciju, Clan Gen. odbora AFZ-a Jugoslavije, Neva PajiC, radnica iz Dalrnacije, tajnica inicijativnog pokrajinskog odbora AOZ za Dalmaciju, clan NOO-a, Anka Berus, prof.esorica iz Dalmacije, clan ZAVNOH-a, Marija Bracka, seljanka, odbornica kat. _AOZ, Milka BogunoviC, seljanka iz Dalmacije, odbornica OkruZnog AOZ, clan NOO-a za Dalmaciju, Mica MiljaniC, seljanka iz Slav-onije, odbornica Oblasnog AOZ, Smilja Stimac, studentica iz S!avonije, odbornica Oblasnog- AOZ, Jovanka Pavic, radnica, odbornica Oblasnog AOZ, Jula RaSkoviC, seljanka iz "Slavonije, odbornica kotarskog AOZ, Nada 'Trbovic, ,seljanka iz Gorskog Kotara, predsjednica inicijativnog okruZnog odbora AFZ-a za Gorski Kotar, Vera GaSparac, seljanka iz Gorskog Kotara, odbornica Okruznog AOZ, Vlatka Babic, uciteljica iz Su·saka (Hrv. Primorje) clan izvrsnog adbora ZAVNOH-a, Milka Milenic, domacica iz Kastva (Hrv. Primorje), odbornica Okruznog AOZ, Marija Derda, uciteljica iz Pokuplja, tajnica Inicijativnog Okruznog o·dbora AFZ-a, Ruza Kumic, seljanka iz Pokuplja, odbornica Okruznog AOZ, Mara Kordic, radnica iz zumberka (Pokuplje) odbornica opcinskog AOZ, Maca GrZetiC, radnica iz Zagreba, clan Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije, Olga Kova-CiC, Cinovnica iz Zagr-eba, Clan Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije, Marica ZastavnikoviC, priv. Cinov. iz Zagreba, Clan· ZAVNOH-a, tajnica zen. grane HSS-a, Masa VejnoviC, seljanka iz Like, bolni-Carka, Ljubica BrkoviC, uCenica i·z Karlovca, partizanka VIII. Divizije NOV. U IzvrSni odbor uSle su: Predsjednica: Maca GrZetiC, radnica iz Zagreba, tajnica Jela BiCaniC, uCiteljica, 'Rata PejnoviC, selj anka iz Like, Anka Berus, profesor iz Splita, Olga KovaCiC, Cinovnica iz Zagreba, Nevenka Paji-C, radnica iz Splita, Vlatka BabiC, uCite1jica iz SuSaka, Milica VujiCiC, seljanka iz Korduna. BJOGRAFI/A MACE GRZETIC M.aca GrZetiC, ~adena je 1910. g. u Zagr-ebu. Otac i majka su joj bili radnici. Rano ostaje bez majke i veC sa 12 godina mara sama zaradivati spoj kruh. Do 18-te g.odine mdi kao kuCna pomoCnica, a zatim o-dla.zi ~t tekstilnu tvornicu i postaj.e tvorniCka radnica. V.edre i otvorene naravi} uvijek spremna da ustaje protiv nepravde ulinj-ene nj.oj ili drugima, u.brzo postaje abljubljena medu radnicim.a. NaroCito je v.ole Zene radnic.e, okupljaju se oko nje i slijede njen primjer u borbi pr.otiv Sikanacija p.oslodavaca. Dalazi godina Sestojanuarske diktature (1929.) a s njom i sv~ teZi uslovi Zivota i rada za radnilku klasu. Kapitalisti, naroCito strani u lijim se rwka:ma nalazi veCi dio industrije, nastoj.e iz radnika iscije- diti Sto veCe jnofit<e, a tadanji vlastodri.ci, da bi im to o.mogul:ili, nastoje razbiti radniCki pokr.et i obezglaviti radniCku klasu. Oni zabranjuju nezavisne rad:niCke sindikate, progone KomunistiCku partiju, z,atvaraju radniCke vod.e i zastraSuju radnike. Reformistilki sindikati nisu bili opasni reiimu, jer je mjihovo oportunistilko rukovodstvo nastojalo Zivjeti u miru i s reZimom i s poslodavcima i oni nasta:vljaj.u djelovanjem. RadniCka klasa se n.ije inogla odr.eCi -orgarniziiane klasn.e borbe. Komunisti i simpatiz.eri ulaz.e u -ref.o1·mistilke sindikate, vodeCi istodobno borbu frrotiv oportunistiCkog ~J"ukovodstva i borbu za orga:nizira:nje radnika u sindikatima, kao preduslova za uspjdmt 303 �borbu protiv .posloda:uaca. fedan od najjaCih i najbenijih i najugle.dnijih r.admika, /iji /;lan poslaje i bo:rbenijih saveza U RS-ovih sindikata postaje Savez Maca. Konc.em 193S. g. postaje sekretar Rajonskog tek.stilaca . . komiteta Komtmisti-Cke partije 1t Zagrebu. 1936. g. hapSena je zbog svog partijskog rada. PoSta na p.oliMaca, iako joS vrlo -mlada, svojom borbenoSCu i do.sljedm·om agitacijom za sindikalno organiziranje ciji i sud1t nije niSta frriznavala, bila je nakon Jest r.adnik.a, postaje brzo jedan od najistaknutijih sifn.dimj,eseci istraZrz.og zatvora fruStena rna slobodu. · 1938. kalnih aktivista tekstilnih radnika u Zagrrebu. g. postaj,e !:Zan Mj.esrwg kmnitela KP :za grad ZaU to vrijeme orna radi u tvornici >>Hermam Polak greb. 1940. g. bila je delegat na V. z.emaljskoj parSinovi<( (pamuCna initustrija). T vorni.ca zapoSljava tijskoj konferenciji KPf. oko 1000 riulnika, veCim .dijelom Z.ena. U slovi rada Radni,ci znad1t da je Maca komumista. Ona im u toj tv07"'nici postaju sV!e teZi i teZi. Uz niske nadtumaf:i zaSto se bori Komz~nistilka partija, a oni ju nic,e, Sikan-acije i dokidanj.e zamde kroz razrne kazne, · slij.ede i Jtit-e. ViSe frltla j,e izbjegla hapSt.:nju zaltvaradnici su obespravljeni, bez kole.ktiunog ugavora i ljujuCi radnicama, koje su je .obavjeStavale, kada je biZ.o kakue pravne uiStite bit{ prejmSteni nezajafljipoli.cija dolazila .da je hapsi, sakrivale je i pomagale vosti stranih poslo.davaca. Maca i ostali aktivisti da pobjegne. Kada se 1940. g., nakon tri ·dana izbi-· neurnorno ukazuju radnicima potr.ebu organizirane vanja iz tvornice, vratila sa V. zemaljske p.artijske kon.ferencije, poslo.davac je j.e.dva do.C.ekao da joj borbe. 9. sijel:nj.a 1935. g. r.adinici te tvarnice stupaju zbog ne·opr.crodanog izostanka -moZe otkazati. U roktt u Sttajk. Xeposredni povod za StJrajk bio je Sto je strani inZenjer, koji je doSao uvadati u tvornici t. zv. od lebrnaest- dana r.adnic.e Slt dvaput stupile u pm· »norrma sistem« udario jedrnu radrnicu . .Stvarn.i mzlog testni Jtrajk i poslodavac je morrao pov.u/;i otkaz. je bio protest pr-otiv ndrma sistema, ji?r su r.adm.ici P.olicija ju -osam put-a hapsi, daj.e joj izgon it Zaznali da C.e ,uvodenje tog siste-ma imati za posljedicu greba. 1939. g., po dolasku na vlast Maleka i SitbaotpuSta:nje veCeg broja radnika. T.o je bio veii Strajk Sita; farmiran je prvi Zenski logor u LefJoglavi. Macu haps.e i odvode u logo1·. Skup.a s ostalim dmganakon Sestoja:nua_rske .Jiktalure. ricama d,eset darna Strajka gladu. Nakon hi tmjes.eca Jako su u St-rajkaSki odbor hili bir(lrlzi.nekomfJropuSten-a je iz logora. Nastavlja borbu, istupa na mimitirani ,dlru,govi, Maca j.e, kao najborbmziji i najtinzima, u&stvuje na demonstracijama i ostalim aktivniji sindikalni aktivista, hila glavni pokretaC akcijama, koje j,e vodila Partija frrotiv protunamdi organizator Strajka. Ona fe- svojom plamenom rinog reZima i faSistiCke opasnosti, ko ja je prijetila jd{ U.nosila medu mdnike odluCnost i borben.ost. Kan.af:im narodim.a. da je veC.a grupa mdnica otiJla na Markov trg .da D.eset dana· prije oku.pacije, policija, po nared,eharm Konstr.enCiCu iznes-e svoj.e zahtjeve, Maca se nju MaCeka, hapsi istal¢ntde k01moniste i o.dvodi iJz n-aSla metlu njima. Policija rrazbija demonstmcije u koncentracioni Iogar u LefJoglavu. M.edu. ~tjima je r.ad!nikaj a Maca ih okuplja na ,ught !lice i Mesnilke i Maca. Prolazi sve strahote ko,ncery.tracionih log.ora ulice i g-ovori im o protunar-odnoj politici · vlastodru Lepoglavi, Jaski i Ko,privnici, odakle bjeZi, skupa Z.aca i bema i obj.afnjava potr.r;·bu organizinzrn,e borb.e, s 11arodnim herojem Ankom Butorac, u partiz{l!J1e. kojom se je.dino mogu i poslodavci i vlast prisiliti na U fJ.artiz.cmima naslavlja neumonnim r~ev,olucionar­ popultanje. Umjesto pomza, radnic_i su .demonstri-ranim mdom. Zbog organizacionog pwtijskog iskustva juCi poSli Ilicom. PrikljuCilo im se na stotine mdni.ka CK ju Salj.e najprij,e 1t OkruZni .komitet KPH Kffri studenata. P.olicija ih je uspj.ela r.azbiti tekar kod lov.ac, za.tim z.a sekr.etara Okruinog komiteta KPH Slov,enske ulice. Gorski Kolar. Radi na slvaranju! partijskih organizaUsprkos nastojanja i po.slodavaca i p.olicije da cija. Maro.dno-oslaboJlilaCki.h odbara i o.dbora AF.Z. silom skrJ,e Strajk, on je ipak uspjeo i bW od ogr-omKasnije postaj.e Clan OkmZowg k.omitetti KPH Canog murCaja za ,radniCki pokret. zma. Radef:i kao partijski mdnik, ona neumorno To je samo je.dan isjeiak iz b(J!I'be i Strajkova mdi i na organizimnju Zena u NOB. Na Prv.oj konkoje j.e Tadnil:.ka .klasa, pod 'l'ukavodstvom KomurniMr-enciji AF.Z z·a H1vatsku 1943. g. izabrarna je za stiCke partije, vodila, a u kojima se M.ac.a nalazila fTvu pre,tfsjed,nicu Glavnog odbora AF.Z. Clan je uvijek u prvim re,dovima. I u -ostali-m tvornicama u ZAVNOH-a i AVNOJ-a. kojima je radila (Tivarr-VaraZdin, Han i Net!, ZaNosilac }e ;>SPo:mrmice. 1941.(< grebaCka tvornica svile, ]ugobates}, Maca je un-aZbog svog samoprijrigomog rev-ol.ucionmwog rada J.ala med-u radnike borbeni elan i !Tadila na organiodlikovana je Ord.enom .bratstv.a i j.e.dinstva 1. reda, zir.anju i jaC.anju j.edinstva~radniCke klase._ Strajkovi, 0Tdmwm zasluga za narod I. re-da i Ordenom za demonstracije, mitinzi, sastan.ci i Cwsta vjera u prahrabrost. vednost borbe, koju vodi KomunistiCka partija, stua:rali su od Mace frrekalj£nog i neustr"asivog b.orca Drmas je Maca GrZetif: Clan CK SKH, narodni za praua i oslobodenje radmog- naroda. poslanik za Sabor NRH, p-redsjednica mandatno-imuNakun .prvog Strajka u tvornici »Herman Polall nitelnog .odbora Sabora XRll i predsj~dnira Saveza Sinovi« formirana je partijska Celija od pet najborZenskih dntStava Zag;reba. Na krmferenciji Dokument 1B4 PISMO ANTIFAsiSTicKOG ODBORA zENA ZA DALMACIJU OD 13. VI.1943. OKRUzNOM ODBORU AFz ZADAR, KOJIM SE NAJAVLJUJE TAKMicENJE ZA SAKUPLJANJE VUNE I ziTA ZA NOV Br. sl. dana 13. VI. 1943. ANTIF AS ISTicK! ODBIOR ZENk ZA DA~MACIJU Drugarskom Okruznom odborn AFZ - Zadar Drage drugaric-e, dobiJ,e smo dopis, koji je uputio plenum kotarskog odbora za Hvar svim kotarskim okruZnim organi-zacijama u Dalmaciji. Ovim dopisom, Ciji vam prepis ~~ljemo, organizacija AFZ-a na Hvaru poziva sve organizacije AFZ-a U Dalmaciji- na udarniCko takmiCenje u sakupljanju vune i zita. Poziv glasi: Svim kotarskim i okruznim organizaeijama AFZ u Dalmaeiji. 20 304 .Zene Hrvateke u NQB �Drage drugarice! Ookument 186 NaSi drug.ovi i drugarice snos·e jo.S uvijek velike teSkoCe borbe za slobodu SVlJU nas. Zf!amo da osim tih teSkoCa Cesto oskudijevaju u najpotrebnijoj odjeCi kao i u h·ranL Na sastanku naSeg plenuma ·odluCHe smo stoga provesti slijedeCu kampanju u obliku natjecanja izme-du mjesta naSeg kotara: 1. natjecanje za sakupljanje vune, 2. natjecanje u sakupljanju hrane. 1 Natjecanju u sakupljanju vune pdstupamo odmah, jer je sada upravo doba, kada j e vuna -ostriZena. , Natjecanj.e u sakupljanju hrane ·sprovest Cemo u doba Zetve. Natjecanj,e za vunu pocinje 20. VI. i zavr8ava 15. VII. Natjecanje za hr<>nu trajat ce 20 dana od dana pocetka zetve. Pnzivaino sve osta1e okruge i kotare Dalmacije, da nam se pridru.Ze, te da pavedemo opCe natjecanje u cijeloj Dalmaciji, a da se rezultati objave u naSem li&tu. S. F.- S. N.! BODENJA HRVATSKE ODRzANO U OTOcCU I PLITVICAMA 13. I 14. VI. 1943. Iz zakljui'aka I. zasje.danja ZAVNOH-a' ... 9. Zemaljsko antifasisti.i'ko vijeee narodnog oslobodenja Hrvatske (ZAVNOH) je najvise politicko tijelo narodno-oslobodilacke borbe u Hrvatskoj. Ono je izmz neslom~ ' ljive volje hrvatskog i srpskog naroda, da ostvari svoje vjekovne tei!nje za slobodom '. samostalnoscu, ono je izraz borbenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda u HrvatskoJ i cvrste odZu"e naroda, da vade nemilosrdni i bespostedni narodno-oslobodilacki rat do Plenum kotarskog o-d'boni Hvar' Treba da sve organizacije odgovore preko naiieg ·odbora da li pristaju na ovu utakrilicu i da li je prihvaCaju. S ovim pozivom treba upoznati sve Zene na sastancima, da bismo kod njih razvili smisao i ·volju za."zdravim udarniCkim takmi·Cenjem. Na zavrSetku kampanje treba sabrati sve rezultate i o dm a h nam ih dostaviti, da bismo mogli ustanoviti, koja .se organizacija pokazala po.Zrtv.ovnijom i koja je najbo1je odgovorila ovom hikmice·nju. Ovaj po·ziv drugaiica antifaSistkinja sa oto'ka Hvara treba da nam posluZi kao put u daljnjem radu. 'Od sada sve naSe organizacije treba da naviknemo da udarniCki, u formi I. ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIFAsiSTicKOG VIJE6A NARODNOG OSLO· takmiC.enja izmedu. pojedinih organizacija, izvi,Savaju svoje 'Zadatke. Rezultati rada Ce biti mnogo bolji i veCi,. a Zene Ce raditi ga rnnog-o viSe volj-e i poleta. Uz drugarski pozdrav Smrt ja.Sizmu - konal:ne pobjede nad fasistii'kim okupatorima, njihovim slugama Pavelif:evim ustaJama i ' ·' i'etnicima D raze M'h az·z ovzca, t e okupatorovz'm pomagac'ima: agentima izbJ'eglii'ke »vlade<< z i izdajnii'kog vodstva HSS ... Sloboda narodu! 13. VI. 1943. g. Sekretar: Marija2 1 Radi s-e o akci ji, koju je p"Okrenuo ·Gla.vni Stab NOV Hrvats"ke, za kojru ie Glavni odbor AFZ Hrvatske a-ktivizirao org.aniZaci j-e AF.Z. 2 Mari ja Novak. Do-k\1ment 185 OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG NOVA GRADisKA ODRzANA 13. LIPNJA 1943. Jz ,,[J,darrnic.e«, glasila AFZ Slavon.ije br. 4, lipanj 1943. MANIFEST~CIJA 13. o. mj, odrzana je konferencija AFZ-a za okrug N. Gradiska.' Na velikom zboru prisustvovale su Zene sa sva Cetiri kotara oslobodenog i neoslobodenog teritorija. Bi'lo je oko 25'0-300 zena, koje su do,sle u lijepim narodnim no.Snjama, pod nacionalnim i crvenim zastavama, pj·evajuCi narodne i borbene pjesme. Ni bombardovanje iviona,- ni v-elike borbe na sektoru Pakrilc-Daruvar, ni topovska paljba nije 'zaustavila Zene da dodu na ovaj zbor. Na z.boru govorile -su dvije drugarice seljanke, zatim u ime· Zena jedna Clanica Inlcijativnog .A!Oz-a, u ime Partije sekretar OK, · i u ime NOO-a predsjednik okr. NOO-a. Na zboru je uCestvovao Zellski pjev8:-Cki · zbor1 306 '• ! ZENA SLAVONIJE koji je otpje'Vao tri narodne oslobodilacke pjesme. Izabran je novi okruZni AF.Z,2 kojem je stavljeno u zadatak, da joS ·CvrSCe okupi Ze·ne oko naSe organizacije i da ih organizacio-no uC.vrsti. Veliki intev~s, koji su Zene pokazaJ.e za ove izbore, svjedoCi to ·Sto su mnoge -od njih prevalile du·gi put •Sa neos!oboaenog teritorija, provlaCeCi se kraj ileprijatelj-skih upori"Sta. Sa puno poleta i vo]je za rad povratile s.u se drugarice svojim kuCama. 1 Konferencija se odrZala u -selu Ci.cvarama (kotar Pakrac). . 2 Za predsjednicu i·e izahrana Anka GrbiC, a medu Clarnicama odhora_bile su: Stoja Stam'bolija PrpiC, Vu"kosava Paden i Kata Kmecik; Poziv· Kati PejnoviC da .primi .C.kmstvQ u Zemaljskom antifaSistiCkvm vijeCu Hrvatske ;;a7· �..- '- i koliko pod utjeca]em raznih nepri]atelja 1 U Inidj,ativnom odboru ZA VNOH-a, koji je bio formiran, da izvdi sve pripreme za saziv I. zas_jedanja, bile su od Zena Kat.a PejnoviC i Vlatka BabiC. Na I. zasi·edanju ZAVNOH-a izabrane su za vijeCnike: Vlatka BabiC, uCitel jica iz Su.Saka, Anka Berus, profesor iz Splita, Milka BogunoviC. seljanka iz Ba-Cina, Milka IliC, seljanka iz PrimiSlja, Ljubica KovaCiC, kuCanica iz Sesveta, Milka Kufrin, student iz OkiCa. Kata PejnoviC, sel janka iz Smil jana, Katica Sperac, <J-omaC:ica iz OmiSa, Milica Vuji.CiC, seljanka iz Veljuna, Marija VukmiroviC, seljanka iz Banije i Marica ZastavnikoviC, namjeStenica iz Zagreba. U izvr.Sni odbor ZAVNOH-a izabrana-.ie Vlatka BabiC. NOV koliko su jos politicki pasivne). 2.' Organizaciono stanje (koliko ima od· bora s,eoskih, opCinskih, kotarskih, s kolik? odbornica koliko j.e Zena obuhvaCeno organizaci}om, kako rade odbori, da li se r~?ovito sastaju, -i o Cemu raspravljaju na svo]1m s~­ stancima, kakva je veza izmectu odbora, ka~o Zene ispunjavaju zadatke, .koji se _pred_ ?-..JI~ postavljaju, da li se sa Zenama rad1 _po_ht1c~1, da li se odr.Zavaju masovni sastanc1, 1 o cemu se na tim sastancima govori i t. d.). Iz izvjeStaja, koji ste poslali u Slavoniju vidjeli smo, da ste odrZale savjetovanje sa drugaricama politickim radnicama, dok s~e ~ isto vri}eme imali tri kotarska odbora. M1shmo da se politicke radnice ne trebaju uda· ljavati od ostalih Zena, te st~ _prema ~~me na savjetovanje trebali pozvab 1 ostale zene clanice odbora. S drugarskim pozdravom Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Pred-s.iednica:1 Tajni-ca: 1 Predsiednica Glavnog odbora AFZ ~,to. vrijeme hila je Maca GrZetiC, a tajnica .Tela BtcamC. Dokument 188 PISMO GLAVNOG ODBORA AFZ HRVATSKE OD 15. VI. 1943• MJESNOM ODBORU AFz ZAGREB POVODOM ODRzANE KONFERENCIJEiAFZ HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Bco.i 142/143. · Mjesnom odboru AFZ Zagreb Drag,e dl·u·garice, Legitimacija Anke Benes vijeCnika ZAVNOH-a Dokument 187 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVA'rSKE OD 15. VI. 1943. INICIJATIVNOM OKRUzNOM ODBORU AFz ZA OKRUG CAZMA 0 KONFERENCIJI AFz HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Broj 1411143 15. VI. 1943. Inicijativnom Okruznom odboru AFZ za okrug Cazma Drage- drugarice, dne 11. i 12. o. mj. odrzana je konferen· cija AFz Hrvatske. Mi smo vam za tu kon· ferenciju uputi'Ii poziv preko KO ·Cazma, jer nismo znali za postojanje vaSeg inicijativnog odbora. Na konferenciji je izabran Glavni odbor AFZ Hrvatske, pa vas molimo, da nam u buduCe Saljete redovito izvjeStaje o svom radu, da bismo vam mogli pruZiti pomoC. Drugarice iz Oblasnog odbora za Slavo· n-iju dale su nam neke va·Se izvjeStaje, koje ste njima uputile, R ·iz kojih razabiremo da kod vas postoji Inicijativni okruzni odbor. Prema organizacionom stanju, koje razabiremo iz tih izvjeiitaja, izgleda da premalo posv.eCujete paZnje omasovljenju naSe organizacije, i da prema tome vaS rad nije tako plodan. Kako su ti izvjestaji prilicno stari, ddimo da :ste do sada sigurno ukloniJ.e niz 308~ nedostataka. Ali da bi mogli uspjesnije radi~ ti, Saljemo Yam veC ovom poStom organizacioni referat, koji je na prvoj Zemaljskoj konferenciji AFz Jugoslavije odrzala drugarica Cana BaboviC, kao i pismo, koje smo mi u-putili svim naSim organizacijama radi jednoobraznosti rada i prennSenja iskustva. Razumije se, da se te upute moraju shvatiti e]a,sticno i pri!agoditi ih uslovima, pod kojima radi organizacija, S:aljemo vam takoder dvadeset glasila AFz Hrvatske >>Zena u borbi«. Kroz nekoliko- dana posiat Cerna vam sav materijal o radu, rezultatima i zakljuccima naSe prve konferencije. Cim primite ova pismo, p-oSaljite nam izvjeStaj, koji Ce sadrZavati slijedeCe: 1. Politicka situacija (koliko zena sudjeluje u narodno·os'lobodilackoj borbi, .da li su Dne 2. o. mj. uputili smo varn jednim drugim putem pismo, u kojem smo vas ob.~~ vijestili joB jedamput o naSoj konf~renciJl AFZ Hrvatske, koja se i odrzala 11. 1. 12. o. mj.l To Smo VS:ID pismo uputili, Cim. nam s: pruZila .moguCnost i Cim smo saznah za. vas rad i porast vaSe organizacije. Kako n,1smo sLgurni da li ste to pismo primi'li, t? vam sa~ da ponavljamo da s ves;I~em .Pr~tlmo. sv~.k1 uspje.h u radu na orgam2aran]u zena 1 ci~e­ nimo vaSe napore, jer znamo pod kakv1m te,Skim uslovima radite. Nadamo se d.~. Ce vijest o uspjesno odrlianoj konferenClJl AFZ Hrvatske, na kojoj je bilo prfsutno preko 100 delegatkinja iz raznih kraJeva nase zemlje: Like, Korduna, Banije, Slavonij:, Gorskog Kotara, Hrv. Primorja, Pokupl_J_a (sa zumberkom) kao i delegat iz Slov.emJe, pom-oCi Vam u 'vaSem ra·du oko okupljanja Zena oko naSe organizacij.e. Drugarioe -iz Zagre· backog okruga naialost su doSle pre~a,sno, ali njihov put ipak nije bio uzalud~n, Je~. su pored razgovora i up~znava.nj~ sa. sltuac~J~~ avdj e prisustvovale 1 osn1vackOJ skupstxn1 ZAVNOH-a. J-oS vas jedamput molimo,_ da nam po.Sa~ Ij ete optSiran izvj eStaj o vaSem radu da. b1 imali uvid kako se razvija ta naSa organizacija u najvaZnijem mjestu u Hrvats~oj. Ujedno vam saljemo 4·5 komada hsta _»zena u borbi«, glasila AFz Hrvatske. OvaJ pu- ta mogli 8 mo da donesemo nekoliko os.kudnih podataka o radu vaSe organiz~cije,. ali-~·: nadamo, da ce nam za slijede<!l broJ stlcl ~_o: pisi, kao i izvjeStaj, koji Ce nam posluz1b · kao materijal za list. Vee smo Yam u proslom listu pisali da pred organizaciju treb~ da ~ostavite. ~ao ~aj­ vaZnije pitanje sprecavanJa nepriJatelJske mobi1izacije odlaska Zena i mu.Skaraca na rad u Njem~Cku, demonstracije na trZiStima, pr.ed trgovinama za viSe hrane,_ akcije z~ povi&enje nadnica u tvornicama.. 1 t. d. l!Jed~o smo vas molHe da preko vase organizaciJe nastojite dobit/ Sto viSe izuCenih boln-iCarki i lije-Cnica da dodu u redove Narodno-·oslobodilacke voj ske. Mi Cerna nastojati, da vam se -svaki p_uta javimo, a i vi nastojte da nam se javl]ate Sto CeSCe, da se ne prekida veza. Referate i ostali rnaterijal sa konferencije poslat Cemo vam za nekoliko dana. S drugarskim pozdravom Smrt fasizmu Tajnica: Sloboda narodu! Predsjednica: 2 1 Inicijativni odbor AFZ Hrvatske uputio .i.e 19. V. 1943. g. Mjesnom odho·ru AFZ .Za.greb poz1v ~a konferenciju AF2 Hrvatske. Mjesm odbor me?ubm nij-e mogaO poslati svoj~ delegat_e zh?g teSkoCa tzla~ iz okupiranog Zagreba 1 prebactvanJa na oslobodem teritori i. . · G ' ·' 2 Predsjednica u to vrijeme btla Je Maca r~eh..., a tajnica Jela BiC:aniC. 309 �'Dokument 189 PISMO GLAVNOG ODBORA AFt llRVATSKE OD 21. VI. 1943. OKRUt:NOM ODBORU AFt LIKA 0 POSTAVLJANJU RADA AFt NA MASOVNU BAZU1 GLAVNI '0DBOR AFZ HRVATSKE 21. VI. 1943, Broj 150 Okruznom odboru AFZ Lika Drage -drugarice t Primijetile .smo, da razna pitanja, koja smo postavi'le pred va.Su organizaciju na vaSim sastancima i savjetovanjima sa sekretarom vaSega odbora, niste praVilno shvatile, jer na terenu vidimo da ih ne rje.Savate ona'ko, kako smo to pred vas postavile. Tako na primjer pitanj.e izbora novih odbora, kampanj.e za vunu i t. d.:! Ce sve Zene birati, uCestVovati u diskusiji i pretresti sva pitanja, 'kaja danas stoje· pred na.Som organizacijom, kao na pr. pitanje tko s·e smatra obuhvaCenim. u AFZ, odnos seoskag odbora i masa :lena, saradnja NOO i AFZ-a, saradnja AFZ-a i USAOJ-a itd. (Sva ta pitanja tretira- organizacioni ref.erat s prve konferencije AFZ Hrvatske, k6ji Cerna vam poslati za nekoliko dana). Predizbornu kampanj u, masovne sastanke i zborove·, koji treIzbori novih- odbora, koje treba provesti ba da budu priprema za izbare, moZete iskOu svim starim organizacijama, -o kojima se ristiti i .za os.nivanje tadnih grupa za poljske govori i u direktivnom pismu (19. V. o. g.,) radave i oza njihova populariziranje. Na satreba da o.Zive rad organizacije. Na njima mim izbornim zbarovima treba iznositi rezultreba pretresati i utvrditi sa svim Zenama, tate toga, broj i imena Zena, koje su uSle u sa svim udbornicama, sva pitanja, koja su radne grupe, broj radnih grupa .po selima, bila predmetom referata, rezalucije i diskuopCinama, rezultate njihovog rada i t. d. Tasije na na.Saj kanferenciji. koder treba iznositi primjere rada tih grupa J edno od najvaznijih pitanja, koje je pod- po ·drugim selima, apCinama i kotarevima. N a seoskim izbornim i zbornim skupSticrtano na konfer:enciji bilo j.e: na inasavnu bazu postaviti sav rad AFZ-a, u saradnji sa nama treba pripremiti mase Zena za izbore NOO-ima i omladinom. ProZeti Citavu ·orga- · opcinskih odbora, koji takoder treba da~~budu niZaciju- svijeSCu, da je AFZ politiCka bor- masovni. N a tim skupStinama za izbor opCinbena organizacija, koja mora biti aktiVna u skih odbora ne 6e biti moguCe da se vodi svim politiCkim zbivanjima i .zadacima, po- diskusija u takvom obimu 'kao na seoskim CevSi ad pomoCi vojsci i borbe za Zetvu, do zborovima, ali treba omoguCiti ·sto veCem raskrinkavanja Cetnika, HSS-a i uopC-e svih broju Zena, ne samo iz odbora nego i iz mai·z·dajniCkih grupacija, neprijatelja narodno- se, da govore. OslabodilaCke borhe, koje sreCemo na terenu. Izbori kotarskih odbora izvrsit ce se na Zato i ·ave· izbore treba postaviti na masov- kotarskim konferencijama. Delegate za te nu bazu, na njima mora doCi do izraZaja de- konfetencije treba predvidjeti vee na s-eamokratsko naCe'lo organizacije, t. j. da · Zene skim i-zbornim. zbo:rovima, a birati ih na biraju same -slobodno svoja rukovodstva. Na opCinskim-. Nako-n izvrSenih izbora na konfetim izborima moramo Cuti rijeC masa Zena, rencijama, treba odr.Zati masovne kotarske onih Zena, koj'3 su dale bezbroj primjera ma- zborove, na kojima Ce se i~zbori ~pbjasniti i sovnog heroizma, odanosti borbi i narodnoj popularizirati. vojsci. Svi ti izborni zborovi i konferencije treba da budu sveCanost za Zene·. Na njima bi I·zbore treba Siroko popularizirati preko vaseg lista, preko sastanaka, koje treba dr- trebali da gavore i predstavnici na.Sih ustaZati kao pripremu za i.zbore, zidnih noviila nova, a po moguCnosti tre·ba izvesti neki pro· i t, d. Treha iskoristiti. ovo vrijeme prije ze-. gram, na kojem bi sudjelovale same Zene svojim pj·esmama, kraCim sastavcima i sliCno. tve da .g.e provede u. svim katarevima biranje ?dbora, od seoskih do kotarskih, a u isto vri- · Ako iz doticne opcine iii kotara ima zena Jern·e izvr.Se pripreme i populari'zacija okru- boraca, bilo bi dobra da i one i·stupaju; ako to nije m-oguCe, treba govoriti o njihovom Zne konferencije, da s~e neposredno nakon hrabrom dr.Zanju, da bi to- i-stoV-remeno bio Zetve odrZi okru.Zna konferencija, na kojoj podstrek za ~tupanje zena i djevojaka u Natreba izabrati novi okruZni odbor. rodno-oslobodilaCku vojsku. Izbore seoskih odbora treba izvr.Siti na Na svim seos'kim izbornim skup.Stinama masovnim sastancima Zena Citavog sela, gdje moraju prisustvovati clanice kotarskih o4- . 310 bora, na opCinskim, Clanice okruZnog ?dbora, po· moguCnosti izvrSnog, a na kotarsk1m konferencijama obavezno Clanice izvrSnog adbora." Na gore navedEmi naCin treba izvrSiti izbore samo u oniril kotarevima, u kojima postoje organizacij.e veC dulje vremena. U navoos1obod-enim kotar.evima, peruSiCkom i otoCaCkom, gdje su tokom dva mjeseca farmi_:~~ ni .seoski i opCinski odbori, ne treba vrs1tl se-oske i opCinske izbore, ·nego samo k?tarske, i to na ma·sovnim kotarskim zborov1ma, na kojima Ce s-e izvrSiti izbori kotarskih odb?.ra i biranje d-9legata za okruZnu konferenCIJU. Napominjema, da se na izbornim skup.Stinama biraju samo odbori, a na prvom sastanku tih odbora poslije skupstine, biraju oni izmedu sebe predsjednicu i tajnicu odbora. SkreCemo vam naroCitu pa.Znju na to da veC sada predvidite drugarice, koje bi u.Sle u odbore od najniZih do najvi.Sih. Mi mora- mo biti spremne i na to da ee neprijatelj£ki elementi pokuSavati da u odbore dodu Zene, kaje su neaktivne, koje Ce ometati rad arganizacije ili Cak otvoreno sabotirati naSu borbu i sva nastojanja .Zena. Takav pokuSaj je vee bio u jednom selu otocackog kotara. Bit Ce i takovi-h sluCajeva, da Ce pa neki mjesni NOO nastojati da u odbore udu zene koje Ce -oni predloZiti. .Sve te pokuSaj·e, da se itko rnijeSa u pitanje organizacije AFZ, bilo to od strane NOO-a iii omladine iii vo-jske, treba onemoguCiti. Medutim treb(l. po:zvati NOO-e- i sve masovne organiiacije da pomognu populari-zaciju i -sav- rad aka izbora, ali tveba naglasiti, kako smo kazali, -da se nitko d:~~i, asim naSe organizacije, ne treba da miJeSa u unutarnja pitanja AFZ. { Pisma sliCnog' sadrZaia po-slao ie Glavni odbor AFZ Hrvatske svim OkruZnim i Ob!.asnim odborima AFZ. 2 ·Organiza-cija AFZ Like radila je u prvo_i polovini 19·43. g. pod vrlo teSkim okolnostima. Za vrijeme (:etvrte ne,pri jatel jske ofenzive sve organiza-ci_ie, pa i organizacije A'FZ, bile su skon· centrirane iskl juCivo na pomoC f.rontu. Rad -se sasto~ jao u snabdijevanju bolnica, smieStaj'U izbjeglica t ~olitiCko-propagandnom radu. Zene su plele i spremale na hiljade pari odjete i obuCe i nosile. na p~1-oZ.aje borcima, koii -su se danju i notu ~nit u .sm. d'e · takva dbuCa hrzo trunula 1 nes.·ta Ftla. _1egu, g 1 .Je , Bilo je mno go primjera da su se ~ene vracale s poloZaja u ta•rapama, jer su svoje »c-o-klje« {neka vr~ta vunenih papuCa postavljenih tankom ko.Zom) ostavlta1 le 'borcima. Posliedice Cetvrte ofenzive bile su ~tra.~ne; U~ta­ niCki clio Lik·e bio je gohlVO do temelta um>k?· U toj o-fenzivi, prema n~potpunim po-dacima, P(~gmu~o ie 6.744 djece, Zena i staraca, oko 2.200 b~raca, ur~I­ ~tenO< je 1'0 ..829 1ruta, 1,4.073 goospo·darskth zgraaa, 11.624 komada stoke i t. d. U isto vrijeme Liku zahva.C.a jaka epid:!mlja ti· fusa. Iz Bo,sne se '11 tolru o.Zuika i travnja vra~a o~o 40.0!YO izbjeglica Korduna i Banij·e. 1Sve or-gamzac1J.e u Li-ci aktivizi-r.ale su ·Se na sprijeCavanjru za·raze. ~1fusa, ·sm_idta_iu -lbolesnika u ka:rantene i. na -snabd.tJe. · k 'bo]n,'ca Za ,·zbJ'eglice h1la su osmvavanju VO'J'S e 1 • · - • •• v • na prihvatiliSta i kuhinje. 'OrgamzactJe zena: 1. omladine .davale su veliki broi bolni-Ca-rki za bolm-ce, ~o kako su se i one razboli jevale od tifusa, trefbalo 1h je stalno zamjen_iivati novim snagama. S drugarskim pozdrav-om Smrt faSizmu - Sloboda n."arodu! Tajnica3 U toku Cetvrte ofenzive NOV o-slobada ko-tareve L~pac, ·udhinu, Ko.renicu, te dio graCaCko.g i ·,gospiCko.g kotara (stari oslobodeni dio Like). U travnju 194.3. NOV -oslo-bada Ga-cku dolinu, a . ka_,snije kotar .P.eruSiC, Brinje i cio kotar GospiC, o-sim grada. To su hili o.gromni uspje-si NOV, a i.sto tako veliko olakhnie -poslije tdke sihiaciie sa tt-fusQm ostalim posljedic-ama Cetvrte of-enzive. Epidemija t~fusa se protezala do kraja ljeta, ali _je bilO viSe sredstava i uslova za sruz'bijarnje. Kao i pr-ed sve druge organiza-cije, taka sui pred or,ganizaci.iu ·AFZ postavljen~ novi zadaci, i t~: p~­ litiCki rad u novoo-s-Iobodenim kotarevima, osntv~n.Je organizadja u tim selima, populariziranje .i~e]a.. i cilie~a Na-rodno-oslobodil.aCko_g ,pokreta, mohihza•cqa novih snaga u redove NOV, aktivizaci.ia tih sela za pomOC popaljenim i uniStenim ustaniCkim 'k-otarevima i selima. T.a. .pomo-C !hila je naroCito nuZ-na 1 lntna za olbra,du polia, jer su rustaniCka sela osku-dijevala u sjemenu, stoci i ndnoi snazi. Tada .ie na :~totine ljudi, spreZne stoke, kola i plugova kretalo 11. sela kotareva OtoCac, P·eruSi6a, i drugih u popaljena ustaniCka sela Citave Like. U to vrii·eme trebalo _ie vrSiti pripreme za I. zero. konferenciju AF2 Hrvatsk·e, koie sii se ".;a~N jale u,glavnom u organiziran_iu seoskih, opCi~sk~h i kotarskih konferen-cij-a. Sa izvjesnim zao-staJanJem, -do I. zemaljske konferencije od:rZane su sve koflferencije poOevSi od seoskih do okru.Zne. Za vri_ieme ofenzive, list }}.Z·ena u borhi.«, glasilo AF2 'Like, nije n~dt>vito izlazio, ne,go uglavnO'IIl kao dvobro.i. 3 4 Jela BiCaniC. Ma·ca -GrZetiC. 311 �Dokumertt i§O fiokument 191 IZ IZVJEsTAJA OK KPH BJELOVAR OD 24. VI. 1943. CENTRALNOM KOMITETU (neprljateljski) PROGLAS ilUPSKE REDARSTVENE OBLASTI KARLOVAC OD 24. VI. 1943., KPH 0 RADU !lENA U BJELOVARSKOM OKRUGU' KOJIM SE sALJU U LOGOR OBITELJI TOMAC I AMBRIJEVIc' OK KPH BJEIJOVAR 24. VI. 1948. ·Centralnom Komitetn Kom unisticke partije Hrvatske .. · .. Ant!fasistiCka Fmnta zena kod nas niJe_ organ~ovana. Imademo ponegdje odbora izvjesteni vasa odluka da dade drugarica 2 ~aj~ na ovaj sektor nije se mogla is,puniti, AFz s~o~k1h.'. n_o o~i ni-su pove·zani, i nije obuhvacen CIJeh tentorij niti jednoga kota- Jer Je d;_uga~ica Maja ranjena i zarob'ljena ra, a ?ak ni. je,~ne. opCine. Imademo jednu od nepnJatelJa. 'Obavjesteni smo od OK za S~avoniju da ce sutra 26. o. mj. biti razmijedrugariCu koJa Je zaduZena po tom sektoru rada od 10. III. 43., a teren }e velik i nemoze nJena, no kako j-e teZe ranj-ena na pet mjesta da ga -savlada; pogotovo ne, jer je sama i jer to n:m~ itzgleda da Ce skoro moCi na ra.Cl): SadasnJe stanje organizacije AFz stoji ova~.ema P~~oCi partije na terenu. Mnogo :na~ s1h partiJaca (veCina), koji su uglavnom .Cia~ ~o: ~{ota_r !3ielovar 11 •Seoskih odbora sa 70 clamc.a 1 Jedan opCinski odbor za opCinu nov! sa sela ne dopuStaju Cak ni svojim· dru~ Sev;rm: Kotar Durdevac 5 seoskih odbora sa gancama da rade, a prema tome ne shvaCaju Po.t.rebu ni z~ druge da rade. U najnovije 19 clamca. Kotar Koprivnica 5 seoskih adbora sa 25 clanica i kotar·ski odbor sa 3 druVriJe~e .form1ran je kotarski odbor AFZ za g~ri~e. Kriievci 3 seoska odbora sa 15 cla-· Ko~nv.mcu.. ~Posv-etit C·e.mo veCu . mea. P.a. zn J u toJ organizaciji, d·a bi ju ospo.soMat_erijala imademo malo isto taka nije ~Ih ~a rad i 'Omasovili, n o m o I i m ·O a k 0 drugar1cama poznata organizaciona: struktura ~e •kako moguce da nam se po- AFz ... s a 1i e Po m o c (kako ste moie biti vee f i I :1I :I !.j il· '! Marijan (Grga)4 1 Dokument St nalazi u arhivi CK SKH Ma ia J ankez-Komar. · b'I 19l2, ~- n:a po-druCju kotaTa flur.devac nije jo§ I ~ onnm:~nth . odbora AFZ, ali su po·j·edine Zene k'~ U .g:b:du Bjelovaru, ,i~kom l!po-riStu neprijatdj- r~d1le ,po d1rekhvama rpartij·ske organiza"cije T·. su ~ t dyoJNoPnaga kroz cqelo vnjeme rata, Zivio· je b~le: Rata Rupee iz Mihol janaca ' )da Iv!ad. er·~ · Ptom" M · 'B c; '· lL:tZ 1 l r~ ~o .. od prvog dana. Iako ni je mogla pod'l a.ce, arrca ogdan iz ,::,·emovca, koja je aktivno stoJat!. org-amzacija AF'.Z, .Zene ·su aktivne u davanju ra t a .o~ 1941. g. sve dok ie ustaSe nisu uhapSili i pomoc;t po~retu. JoS. 19~9 . .g. radilo je »DvuStvo Za 1}prkm;h, Ill logor, Terez.a .Ciz!JleSinki!J- iz Virja, Roza prosyJ_;tu. zen~«, vko]e .Je okupljalo 2ene r:adnice i M!~· ac p'z l'lk m:~eycaV,. ~o1a .1e kasmje ,poginula, t-e ~a-m.)estemce 1 sacuvalo s -njima vezu i kasnije kad _,.,tea an artL" 1 ~ 1qa, ]e koncem 19~0. ff· zahr~njeno. Rad je naStu'vljen k U prvoj polovini 1943. g. formirano je na o-vom Ilegalno_. Preds1edmc~ drustva je hila dr. Erna Holik, otaru ~et odbora AF.Z i to u selima: Miholjanec a. saradtvale ..su Damca OgrizoviC-Polak, Jvka Ruka- , H~mpo;rca, Dur~·eva.c, Virie i Grkina. ]edaU di~ vrna, ~tefanqa Eker, Dara Wint-er i druge. . ,odbora fo;mtrale su Nata i Vera JoviC, Clani,ce U .Je~en 194.¥. ,g. formir,ani su u bjelovarskom koruznog. komtteta SKO.T, a kasnij·e i Maca Kent~~u prvt odbor! AFZ i to u selima Batkovica Bede~el. U ?vih ~et ?dbora bile ·su, medu ostalima: Kata ntcka, O~o·vac 1 Seve:in. U Orovcu je predsjednica . u}Jc 1z ¥thol Janca, Jela LonCar i Mara Vukres od~ora btla Kata LahC-.TakopoviC, a tajnica ·Ankica tz a-~p?vtce, Nada •SuCeviC. Marica Kolar, MaTica Zd,elar,. dok. se odb.oiJ' ~astoj~o od Cetiri dru,garke. Micik.a ~ Sever~nu ]e preds.Jedmca ?Ila Terezija BaraC, taj- I!<ov~C~~ I Dora RobotiC iz f>.urdevca, Blaga i ValiC L.Jubtc~ Skle~ar iz Virja, te Evica Bara mc~, Ruza . Slezak, a odbormce Anki-ca BigaC Mara MatoCec IZ Grkme. L_ahc, ~nktca Kuharski i Ankica RojCeviC. Pr~dsjed­ kotar'!. Kop;ivnka, u bilogor.Skom kraju rade: N;k~·¥JtjnTog oc!,bora ~FZ '?- lBaCkovici hila je Sava K 1 stc. . ~a-su _akttvno je radila Kata P:tedavac. _ ah-S!l Ma-njan IZ J_avorovca, Marija RojCeviC iz ·u: Plavsinaca, a u ·kalmCkom kra 1 Anka G ··k ., Na ~o:,J?Ir_anJU ...ovth odbora r.adila je Seka Paula Dra•aPav. OVIC t an.. SmoJianoviC iz V elik.Og Pok "'M Ja OJOVu;, M artmc1C 1z Knzeva-ca n -~~nca. A~~~v.no -.saraduje od 1941. g. Nada AndraPoC.etkom 1943, g. formirano je na podmC'u b'eIova~skog_ kotara viSe odbora A.FZ i to u 1 ]' 1 . Stc-Bar~enc 1z Sokolovca (zaklana u veljaCi 1944. o-, • . se 1ma. Ka !l Ia vcu, Ra':.nesu, 'p·tsamci,. Kapeli, Gomjim Zdeo_d ust~sa). Kao- prva partizanka u tom kraju Strij~, . ltcam~a, PolJM?-can~ma i Pres,pi, Sto je omogu.Cilo da 1Jana .Je 194~. g .. Mira JeleniC iz Novigrada. U ovOm otaru fonmram su u 1943. g, seoski odbori AFZ se ,pnde. for.mtranJu OpCinski·h odbol-a, te su u 1943. Javorovcu, Srdincu, Plav.Sincu i f>elekovcu Vel f.ormtram OpCms~i od'bori Severin i Kapela. U o-d'~~~nA~z'~okolo.vcu, te je tada formiran i K~tarski f?Ctnsk?m., odboru ~ Kapeli hila je predsjednica 1\;ftlk<l: Scunc, a u Opcmskom odlboru Severin _ predU kotaru Kri:Zevci aktivne su: Hedviga Her s.redmc~ Anka MiliC, tajnioa RuZa Slezak, a ·medu Jel~ ·Plave~, Milev~ .Strbac, Anka AndeliC, Vida odbornrcama b a , LaliC-Jakopov1' c'· Kod f ornuranJa Kat · · Op e· k ~?:'~· kDarm_ka ~uc?-n-Krul jac, Paula Seka Martind m~ ..og ·?d ora Severin sudjelovala .ie Maca Ken1 C!Jtm "!; zalaganjem doSlo do formiranja novih er-e-:. a a~aTIC, L lUht-ca VitkoviC, Marija BoSCak Anton~1a Kus·ec, Dra,gica i Stefica Triplat j Ljuba 'Ton~ o(f or!! AF.c., te Kotarsko.g odbora AFZ Bjdovar OVll;. ormtranog u travnju 1943. g.). .. 4 Grga .Jankez. 2 Qkth Y t) p Be!: db 312 k sf()j; Taj. 1315-43. .Pr'~liihet;Tomal Janko i dr.- Ambriievit Jure i dr. ' U KARLOVCU, dne 24. VI. 1943. · upucenje na prisilni boravak ,PROGLAS . . Ollttt()ctome, sto je ova· Red~rstvena ()blast upozorila pu~anstvo' •..••.. ••. Karlovca i okolice svojim proglasom od .15. V. t. g. na tei:ke. posljedice, koje > ·· • P()\llllce k'ai:njiva djela, koja se k()se s~ Zakonskom odredMm o sq~bij~nju : ~asiln,iiJ kai:njivih cina proti Dri:avi, pojedlnit:lt ()SObama j imovini od 22~ '\'H; ••·· HH2.. broj : CCIX-1779-Z- t 942., · primjece~j} je u zadnj~. vdeme,. da l;u, ~l;tnovl · •·· · · · pojedhtlh .obiteljl, pa ..i dosta imucnih, ~llapll.stilisv?Je d()tttove:. Za 'it eke: od ..••... ' ~jtlj Z~a .se tO COO da. SU .()tisli partiZ!lllittta, Jl()k Sl.\ za neke SUlttOJii•) ••••••.•.·•.•••. ) .• • . ••• • < • l)oradi ··sornies Minist•l"~lVC.i.mutarnJihpo$Jov~ koristit() > je )~ir?ka, ovlastenja, koja. mu daJe ~i:la;~.ed~li!l. ~aJ{c:if!!lka; oi:lredba; •te .· dalo . ·• s ; UDU.ili u sabirni radni LOGOR ~ ft. ~radii_II stle.deie osobe: 1.) Tomac Janko, rodj.L2~.·l'V:··tSSs~;posjedniklz MEKUSA, 2.) 3,) Tomac Jeta, rodj; 1894., kucanica iz MEKUSA, Tomac Franca, rodj. 22. II. 1923., njihova kcer Z A T 0, ito ie dne 15. V. t. g. odbiesla u partizane iz nJihova obltelii TOMAC SARKA, ·ugovorna cin. Poreznog ureda u Karlovcu, te sobom odniela ovecu sumu dri:avnog novca. 4.) 5.) 6.) 7.) Ambriievic Ambriievic Ambriievic Ambriievic Jure, rodj .•• XI. 18~4., posjednik iz TURNJA, . Franca, rodj. 1892., kucanica iz TURNJA, Boio, Anilt, rodj. t927., njihov s!n 1 . . rodJ. t922., njihova kcer •· ·.·. ZA TO, ito ·ie flan niihove obitelii AMBRIJEVIC DRAGICA; · ·cin. Redarstvene oblasti, dne 15. V.t g. Ollila partizanima zjjedno .sa Tomac Barkom. Trajanie /ogora odredjeno ie od 1-3 godine. a cje/okupna Po• > kJ,.ef'lfa i nepokrelna imovina pre/azi u vlaslniilvo .drzave. �REZOLUCIJA SA PRVE KOTARSKE KONFERENCIJE AFz KOTARA CAZMA ODRzANE 27. VI. 1943. REZOLUCIJA Drag.a AmbrioviC-Vu~eviC 1. U travnju 1943. ,g. pozvane su na osloho·deni terito-rij kotara Bo·silievo: Baika Tomac namjeStenik poreznog ureda i Stanka Sprohar, z'bog oputa za rad u Ka-rlovcu. 15. V. 1943. ,g. otiSla .ie :Barka Tomac u partizane i tom prilikom prenijela na oslolba:deni teritorij 1.200.000 'kuna za postradali narod. U to vrijeme 'hili •S'U pwv.aljeni Miesni komi.tet 'KPH i Vojni komitet. Tada su ustaSe uhapsili Ankicu FilipoviC Tetu, kod koje j.e bio punkt za Vojni komitet. Odvdi su .ie ru Jasenova·c odakle je [()okuSala pobjeti, no ustaSe su je na bijegu uhvatili i ·ubili. Nakon prov.ale Mjesnog komit'eta KPH i Vojnog k01niteta otiSla je veCina d:rugova rna ·osloho·deni teritorij. Od ·Clanica Inicijativno.g odbora AFZ za Karlovac u gr.adu osta iu samo Zlata OrSaniC i Stanka Sprohar, kofe su na•stavih: Tadom. Dire.kfive za daljnji rad dobivaju direktno iz 'OkruZnog komiteta ,preko Silve KlokoCovnik, uCiteljice iz Bresta, koju su ustaSe u'bili koncem 1943. g. Na .po.ziv OkruZna,g komiteta u listopadu 1943. g. odlazi i .Stanka Sprohar na hslo'bod·eni teritorij, a u gradu nastavliaiu radom·Marina Udier i Zlata ·OrSa1 314 Barka T omac-BeniC niC. Zene skupljaju u to vrijeme Narodnu pO'fiwC (blagajnik odbora Narodne pomo.ti hila je tada Slavica Livojevi·C), odjevne predmete i drugo za partizane i Salju to preko veze na oslo:bodeni teritorij. Kada je u sada~njoj · tvornici »>vo. Marink(}viC« u Karlovcu bio logo-r za zarohl jeni narod ·Sa oslobodenog teritori{a, Zene su donosile tamo hran'll, odjeCu i obuCu. ·zene su Sirile Stampu i letke te 'llSt11-enu propagandu, i kada se jednom prilikom pronijela 'll gradu Vijest, ,da se Bo-ca BalaS sa svojom brigadom preciao, preko noCi su osvauule parole, koie su ,polbijale tu la·Znu vijest, a kod pisanja tih pa·rola uCestvovale su ,zene i amladinke. Radi aktivnosti, kako parti jske organizacij-e, tako i orgamiza·cije Zena, u rujnu 1944. g. prijetila su aktivistima haJPSenja, .pa da tome iz·bje;gne Marina Udier odlazi u partizane. Nakon njezinog odlaska primljena je za Clana Miesno,g komiteta KP Karlovac Stefica Marak. Zbog pooStrenib m jera sa strane usta.Sa i okupatora, ponovo je provalj-en Mi·esni komitet Karlova-c i tom su prilikom bile uhapSene Anki.ca Tomii:-KlopoviC i Stefica Marak. Val narodne borbe povukao je snaZno za sobom sve Zene, bez razlik,e na·vjerSku, politiCku i nacionalnu pripadnost. Sve se one danas nalaze na istoj liniji borbe, na liniji oslobod'enja, kako nacionalnog, tako i potCinjenog poloZaja Zene u dru.Stvu. Zene -s·eljanke kotara '<'Jazma po prvi puta u svome Zivotu imale su prilike da na toj konferenciji slobodno govore o svome Zivotu, o svome radu, Po prvi puta u svome Zivotu mogle su da dadu oduSka svojoj mrZnji prema faSizmu i njihovim slugama, pvema svem onom, Sto ih tiSti kao mora, Sto im ne da .slobndno disati, slobodno Zivj eti. Kro.z Sumu ·SU odje.kivale- rijeCi ·zena, osude narodnim izdajicama, krvopijama narodne krvi, plj aCkaSima i palikuCama. FaSizam, taj ·vjekovni neprijate'lj Zena osuden je na ·smrt, osudila ga svijest seljaCke Zene, nje,zina nel.lstraSivost i nj ezina borbenost. ,Svijesna svoje historijske ulog,e, z·ena danas st~pa smjelo, rame uz rame sa drugovirna, u redove na,.rodno-oslobodilaCke vojske, kuj-e bratstvo· medu narodima, organizira pozadinu, uCi se i prosvjeCuje, .Svijesna svoje snage, poduprta uspjesirna sovjetskih Zena · bori se da izvojuje ~sva ona ljudska prava, koja joj pripadaju, kao ravnopravnom Clanu druStvene zajednice. Danas, u j~eku Narodno-oslobodilaCkog rata, on a ne Ce i ne moZe da stoj i posti-ance, vee nastoji da bude dostojna plodova slobode, za koju je velik dio Z·ena dao svoje Zivote. UnatoC na1eta bjesomuCnih faSi§tiCkih pasa, 'kako na vojsku taka i na pozadinu, ne ~sma­ njuje se njena borbenost, njena mrZnja na one koji haraCe i pale, tuku i ubijaju, hapse i .Salju u logot·e, guraju narode u bratoubilaCki rat, na prisilan rad u Nj·emaCku; naprotiv njena borbenost i njena mrZnja rastu gigantskim razmjerima i ozbiljno prijete faSizmu da ga uniSte. Ako ·Zena moZe da rada sinove i kC.eri, maZe i da. brani njihove Zivote. Ako moZe da prima udarce, m·oZe da ih i sama daje. Ako maZe da gradi domove, Zeli da u njima i mirno stanuje. Ako mo.Ze da ore -sama njive, hoce da hude i sita. A da joj •SV•e to uspije, prikljuCuje se svakim dan-om sve vi,Se svetom Narodno-oslobodilackom pokretu, koji je da· nas prOdro· u najudalj-eniJe i najzabitnije selo. Broj zena prisutnih na konferenciji najbolji je dokaz od1ucnosti zene, najbolji je dokaz njene ne'UniStive Zelje za slobodom, njene neugasive ljubavi za narod. Sve je veCi broj Zena, koje se .-odaiivaju borbenom. p6zi.vu ·Komuni,sUCke partij.e, jer se organ'izirano bore · protiv zajedniCkog neprijatelja Citavog ·naroda, uCestvuju u utakmici za urtiStenje faSizma. Dok naS·e sestre Like, Korduna; Banije, Zumberka, Bosne, Hercegovine, Crne .Gore i Slavonije krvare iz te.Skih. rana Cetiriju Ofanziva, Zene MoslavaCkog okruga daju .svoj prilog borbi motikama, natapaju njive sVojim znoj.em i suzama i vade raCuna o ishrani fronte. 'One ne Ce d-O.zvoliti da im ustaSe i Nij.emci oduzmu- i jedno zrno Zita, one ne Ce dati ni jednu kap1 mlijoeka, ni j'ednu slamku sijena. Konferencija je donijela za.kljuCak, da. se u naSem okrugu o.snuju aktivi Zena, koji Ce voditi raCuna o mobilizaciji vojnih bjegunaca u korist naSe Narodno-os'lobodilaCke vojs\{e, ·kako bi na taj naCin pov·eCale ubbjnu snagu naSih v-ojnih redova; da se osnuju analfabetski te_Cajevi. i nepismene Zene time steku moguCnnst, ,da se uCe i prosvjeCuju, da se osnuju o.dbori Narodnog fronta i' na· t3.j naCin privu.Ce i onaj dio z,~na u rad, koj e se joS uvijek ustruCavaju da prihvate du.Zllosti u odborima AFZ-a; da se· popularizira bratstvo hrvatskih, srpskih i ostalih zena; da se masovnn pnradi na organiziranju onih ·sela gdje organizaci.ja j·oS ne postoji, a tamo gdje po'stoje da se uCvrste; da se organizuje ,Sto tijesnija saradnja fronta i pozadine, da po.zadina bude ana rezerva, iz koje Ce front moCi da crpi nove snag,e; da se organi.zuju politiCki kursevi, kako hi se Zene izgradile i na taj naCin osposobile za samostalno rukovo.ctenje sV.ojim organizacijama, te da s.e taka pojaCa ppliU.Cka budnost :Zena. Zivio Antifdistii'ki Front Zena! Zivjela Kata Pejnovic, predsjednica AFZ fugoslavije! Zivjele nase sestre junacke zene Sovjetskog Saveza! Zivj.ele nase junacke i neustraJive partizanke! · Zivjela Komunistii'ka pa:rtija- predvodnik zena u Narodno-oslobodilai'koj borbi! Zivjelo Antifasisticko Vijde Narodnog Oslobodenja Jugoslavije! Zivio vrhovni komandant NOV .i POJ dru~ Tito! .315 �EVAKUACIJA BOLNICE U DREftNICI ZA NEPRIJATELJSKE OFENZIVE Clanak fele fanli!: iz J>Zene u borhi«, glasila AFZ Hrvatske, lipcmj 1943. POBIJEDILI SMO Treba evakuirati bolnicu. Dvije stotine mladih djevojaka iz Dreznice i brinjskih sela doslo je pjevajuci. Dvije stotine mladih djevojaka podmecu svoja pleca pod tei!ka' nosila. Krece kolona nosila, ugibajU: .se mlada ramena. TeCe Sareni potok, vijttga uz brdo kao zmija: Sunce se SpuSta i veC j.e nisko, a prve kaplje znoja rose Cela mladih junakinja. S!abo obuvene noge sve dublje i dublje upadaju u snijeg, kozja stazica postaje sve //~ uZa i sve strmij a. N a CB.s se od1aZu nosila, da . _se odahne, da se podm·etne svjeZa maho~ vina na ramena, koja su veC pomodrjela i otekla. Prolaze sati. Tece potolj: ranjenika. Prekdo je viS·e od kilometra ·neravne Sumske ceste. Djevojke 'Cas spuStaju, Cas opet diZu dragocjeni teret. Padaju na klizavom Putu, dizu se i opet nose. Sve su zaokupljene jednom misli, jednom· veHkom paZnjom: »Sarno da se drug ne povrijedi !« ·.SpuSta se no C. Veseli Zagar, koji je za dana pratio po-v-orku, prestaj.e kao -odsj.e-Cen. Sarno ~aSkripe po k-oja nosila, zaCuje· .se tihi jauk rimjenika, iii duboki uzdah omladinke: »Ne mo-gu viSe.« Bo,lo-vi cijepaju leda, krsta, noge. Ali one Cine ono Sto je nemoguCe. Cuje se .sapat: »IzdrZat Cerna, moramo iznijeti drugove.« »Pre·d nama- je zadatak, moramo ga izvrSiti! « Najednom povorka zastaje. J.edna drugarica pala je u nesvij.est. Jedna, koja je imala: najvise paleta i bodrila druge. Svi se· skup- ljaju oko nje. Nakon dobivene injekcije ona dolaz_i k s·ebi. Prve su joj rij eci: »Dignite me, da nosim.« Ali ana jedva moie da hoda. Dvije drugarice je vode. Oko ponoci povorka se zaustavlja. Odmor je. Umorna mlada tijela polijegala su u snij.eg i zaspala. San je jaCi od -svega, jaCi od zime, jaci od gladi. Ali nije jaei od svijesti i volje amladinki, koje su na svoja pleC_a preuzele jedan od najve-Cih i najsv·etijih zadataka u borbi naSeg ponosnog, napaCen-og naroda za slobodu: da one, koji su svoju krv dali za <Slobodu, sakriju ad bijesnog na:Jeta neprijatelja, koji bi radij·e ad svega napali njih, nemoCne i nepokretne. One ustaju, obiazu ponovno m-ahovinom svoja v-eC krvava ramena i kreCu dalje. Ranjeni drug ponovno putuje dalje, lelujajuci u visini, sve- dalje od opasnosti, sve bliZe sigurnom utoCi.Stu. On se radujre, jer vidi koliko narod razumije, koliko poStuje nj-egovu Zrtvu. SviCe. N akon petnaest sati nadCovje-Canskih napora stiZu na cilj poslJednja nosi1a. Nos.ila se odlaZu. Na svim licima umor i zadovoljstvo. Pobijedili smo! Pabijedili cia gorski lanac koji smo prefBi, savladali napor, naprkosili neprijatelju! A dvije stotine mladih djevojaka,' kaje su noCas dale -sve -od sebe, vraCaju se pjevaju.Ci. Ori se zvonka pjesma omladinki. One se ra-· · duju izvr.Senom zadatku. KURS AFz U SLAVONIJI Clan.ak iz 11U.darnic.e«, glasila AFZ Slavonije hr. 4. lipanj 1943. 0 NASEM RADU s naseg kursa ... VeC ·Sesti mj esec pored raznih poteBkoCa odrZavamo gbto-vo neprestano kurseve. Oko 1310 dru-garica iz Citave Slavonije, <Sa oslobo~ d-enog i neo-slqbodenog teritorija, zavrSile su naB kurs. Kursevi su nam veoma mnogo pomogli u podizanju i uC.vrSCivanju naBe organizacije. Rad rtaSih mjesnih, kao i ostalih 316 odbora- AFZ oZivio j-e, otkako imamo sve viSe drugarica kursistkinja po naSiin selima. Odmah nako-n zadnj-e ofanzive1 otpoC.ele smo sa radom. Doslo je 15 drugarica iz oslohndenih i neoslobodenih sela. Drugarice su Cule za kurs unaprijed, pa je svaka od njih nastojala da posije i uradi Sto viSe na njivama, kako bi lakse mogla ostaviti kucu za vri- t.ene su prenijele hiljade jeme kursa. Drugarica Milka svake veCeri odlazi u svoje selo, jer su joj djeCa sama kod kuce. !rna tri sata hoda do ku6e. U jutro rano ustaje, pripremi· sv·e dj-eci i na kurs dolazi na vrijeme. »Kako ti .djeca sama, MHka ?« »E ZnaS kako naSa seljaCka djeca, taka su ana uvijek sama, kad ja radim na njivi«. Za vrijeme odmora i uveCe poslije zavrBenog rada pjevamo naSe pjesme i pripremamo program za dan ispita. Sve smo nasmijane i vesele, same- drugarica Anda sjedi mirno u klupi i zamiSlj-ena lica Cita svoj r-eferat, piSe - a-na uCi: »Sad Cerna, mi Anka, da o·braCunamo s radom, kad se vratimo kuCi«, govori ~:ma drugarici iz svog sela. Osim programa pripremaju drugarice zidne no vine i ispisuj u -razne parole. Osobito paZljivo sluSaju druga.rice referat o poloZaju Zena u SSSR-u, o njenom radu i Zivotu. »Kako je tamo djeci lijepo, a kako Zive naSa djeca«, govori .drugarica Anka. Do-S-ao je- dan ispita. Drugarice su naSu uCionicti okitile cvijeCem, paro1ama, peSkirima. One nastaje, da taj dan bude svecan. hiljade mnjenika Prispio je drug delegat iz NOO-a, drugarice iz -odbora AFZ-a, da prisJ..lstvuju ispitu, kako su to predloZile drugarice . OtpoCinjemo. Sa njihovih usana teku razni odgovori na postavljena pitanja, katkad malo zapne p-o neki odgovor, ali tu veC pomognu ostale . Vidi se da su drugarice dobile ono najosnovnije znanje, a Sto je jo-8 vaZnije, da su pune poleta i volje za rad. Taka su se mnogo promijenile za onih osam dana. Nakon zavrBenog ispita otpjevale smo nekoUko naSih partizanskih pjesama i zaigrale narodno- kola. Pri rastan'ku svaka od njih traZi Sto viSe· materijala za Citanje. Svaka od njih obecaje mnogo. »Kada Cerna se opet sastati«? »Zdravo«, i one odlaze. ~ Na-stupanje neprijateljskih jedinica u Slavoniji u razdoblju od 20. II. -- 2-0 . IV. 1943. g. pozna to je pod nazivom »Braun« ofenziva. Poslij-e_ nje slijedi odmah razdoblie nastup~nja jedinica NOV, koje tra.fe d!J 30. VI. 1943. g. i' koje ima za posljedicu oslobodenje gotovo Citave Po-ZeSke kotline. 317 �<Dokt!ment 195 U SISAcKOM LOGORU BiljeSke Anke .Skoru(JaJl Zarohljena sam kao partizanka blizu Sarajeva,.poslije velike ofenzive na Crnu Goru. Zarobili su me ustwSe i odveU u sarajevsku pdliciju, gdj-e su me sasluSali i drZali 15 dana . .U zatvoru sam naSla joS n€koliko drugarica, koje ·su doZivile istu sudbinu kao i ja. Odniah su mi se one·potuZile na rdav postupak straZara, koji su nam jedva do-zv·oljavali dva puta dnevno da uzmemo vade, a hila je nesno-sna vrueina. Za hranu smo dobivali 20 dkg kukuruznog 'kiselog kruha i, naravno, mnoge _su oholjele od proljeva i umira1e, jer im se llije ukaziv~la nikakva pomoe. Od dvanaest sto nas je hila u sohi u roku ad 15 da.na umrlo ih je pet ad proUeva. /' Za to vrijeme sve smo se pitale Sto ee biti' s nama. Jedni su nam priCali da ee nas Ubiti, drugi, da ee nas poslati u Njema-Cku na rad, a tre.ei opet da Ce nas po-slati negdje u logo;r. vee smo. se bi'le pomirile sa najgorim, kad jedno jutro oko 6 sati straZar otvori -vrata, -prozove nas sve i reCe da sid-emo dolj<e· u podrum. Kada smo siSle nadosmo joS j-ednu grupu Ijudi i Zena, koje su bile o-sudene za Sverc, razne krade i t. d. U tom podrumu su nas ponovno prozvali i jednu po jednu odveli van, gdje je vee Cekala Crn3. Marica. 'Smjestili smo se u auto gdje j-e bilo 20 mjesta, a nas je hila 27, taka da smo gazili jedni po drugima. Auto krene i podosmo prerna ko'lodvo-ru. Skora smo s,e pogU,Sili ad vrueine. Kada smo stigli joS smo dugo Cekali onaka- zatvo-reni, kad -j-ednom straZari otvore vrata ·i narediSe- nam ·da udemo u marvinski vagOn, koji- je vee Cekao pred Crnom M:aric.om .. Smjestisr:p.o se unutra, straZari zatvore vrata· i tako smn Cekali skorn j-edan sat kad se opet otv•ore vrata i narede nam da -se ponovno potrpamo u Crnu Mriricu. Bili -smo zaCudeni tim manevrom, ali deranj e straZara brzo narn je dalo naslutiti da j,e pruga poruSena i da ,se ne moZe putovati. Povrate nas u policiju, gdje smo opet Cekal~ dva dana, kad kao L prvi put, prOzovu ·nas i strpaju u mali vagon pun prljave slame i uSiju. Bi'lo je Cak i ljudskih izmetina. Nogama pOguramo to smeee u eo-Sak i 1-eg.Osmo svi stisnuti jedno u.z drugo, jer nism6~ imali snage da se drZimo na nogama. 'Tada vlak krene u nepoznatom pravcu. To je bila.· po-Cetkom mjeseca jula 1943. g. kada su bile na:jjaoe vrucine. Putovali smo n tom smradu tri .,aana i tri noei, vagon je bio zatvoren, bili smo bez hrane, bez vade, a .Sto je najgore i, bez zraka, ta:ko da smu padali u· ne-svijest od vrueine, a gamad se i-azgmilila -po nama da sino mislili da: cemo poluditi. Uzalud su neki pokusavali 8J8 lupati na stanicama da nam otvore. Tada bi se .straZari · derali da se umirimo ili ee zvati Nijemce da nas postrijeljaju. KonaCno- smo stigli u Si-sak, gdje su nas pusti'li van, po~edali u sfroj i pod pratnjom nekoliko stra:Zara odveli n Iogar, gdje smo svi popadali od umora i gladi. Ostali smo l-eZeei na travi, ct·ok su neki od straZara otiSli da nas prijave'. Bio je vee mrak i nije se moglo · niSta vidjeti nsim krsta~enja Zandara koji su Cuvali taj logor. ZatoCenici su vee svi spavali. Kroz kratko- vrijeme se straZari vrate. Odveli ,su nas u malu baraku gdje je bilo malo slame, ali dosta uSiju. 'Tu smo prenoeili. u· jutro do,ctu opet :Po nas da s·e idemo kupati i pariti. Poslije tog obavljenog posla odvedu nas u barake, koje su se nalazile malo dalje. Kad smo tamo stigli, dobila sam uti.sak da dolazim na groblje. Ljudi, Zene i dj.eca, svi su liCili na Zive knsture i _skoro su s.vi imali tijelo prekriveno krastama, 1Sto je sigurno dolazilo od loSe ish~ane. ·njeca su naroCito pati'la. Bilo je oko 3100 djece, ali od toga niti j~edno nije bilo zdravo. Svi -su hili obaljeli ad gladi. Iz hlijedih lica mogle su se -samo zapaziti njihove tuZne oCi. Po logoru se je po cijeli dan Cuo samo djeCji plac i vika. Bilo je tu 1judi kaji su nam rekli da s·e nalaZie u logoru vee vise· od godinu dana i da su svi, osim rijetkih iznimaka, pohvatani kod svojih kuca. Bilo je tu Srha, Hrvata, ,Slavonaca i Sremaca. Bilo je Cak i muslimana. Okolo logora bila s·u svugdje smetiSta. U neposrednoj blizini baraka bi1i su nuZnici, taka da smo se- svi guSili od smrada i vrueine. Muha je bilo na m'ilione, svi lju-di su se zbijali u onaj mali pro-star gdje je dolazio hlad od baraka. Po danu hi se guSili ·od vrueine, a po noCi bi drhtali ·o-d zime, jer je rijeka Sava hila posve blizu. Kada bi kiSa padala, sobe su bile pune vade, i tada bi cijelu noe presjedile, jer smo spavale na golom podu. Za hranu smo dohivali 20 dkg kruha u kojem je bilo sv-ega viSe nego bra-· Sna i dva puta dnevno pola litre vade sa par zrna graha iii dva ili tri komadiea krumpira. NajteZi su hili oni Ca-sovi kada se dijelila hrana. Tada bi redovito nastala svada oko kazana, a Cesto ·puta su se mnogi i potukli, jer su jedni drugima krali kruh. Glad je hila svakim ·ctanom ,_sy,e veea, a hrana loSija. ZatoCenici su svakim danom punili ambulantU, gdje bi dobivali svi iste lijekove hez ohzira na halest. Gutali bi kojekakove tahiete misleCi ·da ee na taj naCin zat3!Sk3.ti neizdrZljivu glad. Bio je zavladao krvavi proljev _i najvise su !judi umirali ad te bolesti. Zrtve faJistiCkog temra u sisal:lwm logoru J ednog dana ugledah majku kako place i tjera rnuhe sa svog dj eteta. J a se pribliZim i upitam Sto joj je. Ona mi odmah nije rno.gla odgovoriti, nego otkrije dje-Cju glavu. Ja pogledam i vidim cij-elu glavu prekrivenu gnojem, koji je curio iz rane i polijeva-o krpe, koje je dijete imalo ispod glave. Onda mi majka tek reCe kroz suze, da je ono imalo nekoliko malih priStiea i da ga je zbog toga dala u bolnicu na lijeCenje, no lijeCenja nije uopCe bilo i dijete su poslali u tom stanju natrag. Cesto su dolazile komisije koje su sabirale radnike za NjemaCku. 'Tada bi se nas nekoliko, svijesne -Sto nas C-eka u NjemaCkoj, sakrivale gdje bilo, dok komisija prode. Na taj naCin smo se privremenu spasavale od odlaska u NjemaCku. Svakim danom smo se bavili miSlju, kako da izademo iz tog pakla. S.vaki dan je bio skoro jednak. lVIog1i smo samo oCekivati nove neprijatnosti. Jedino bi nas veselila tutnjava topova, koja se Cesto Cula u blizini Siska. Tada bi naSa snaga rasla, jer smo -znali da su naSi partizani blizu, i svaki bi u sebi Cvrsto od'luCivao da Ce pobj-eei, makar stavio na kocku svoj Zivot, jer je svaki viSe volio da pogine nego da ostane u logoru. I stvarno su ljudi poCeli -svakim danom sve viSe bjeZati. Tako sam se i ja uspjela spasiti i danas se nalazim ponovno u partizanskim redovima. 319 �Dokument 196 REFERAT 0 ANTIFAsiSTICKOM FRONTU zENA, ODRzAN NA III. KO!Ii""FERENCIJI OK KPH LIKE U VRHOVINAMA 1. i 2. VII. 1943. Poslije II. Okruzne Partijske konferencicije pojaCan je rad na organizaciji Z-ena pod rukovodstvom Inicijativnog okruZnog odbora AFZ-a, uz pomoC naSih partijskih organizacija. OkruZni -odbo·r je biran ranije na OkruZ. konferenciji- od delegata i·Z svih kotareva, septeinbra mjeseca 1943. U Okruznom odbo· ru je hila i drugarica Clan Okru.Znog komileta, preko koje je Okruzni komitet davao pomo.c Okruznom odhoru AF2-a. Okruzni odbor je bio pri!icno aktivan. Clanice odbora su se v-eCinom na'lazile na ,.ter.enu. Odbor je izdavao svoj list »Zena· u borbi«, koji je nailazio na dobar prij.em• sa strane Zena i Citavog naroda, kako oslobndenog taka i neoslo..: bodenog teritorija. Narodno-oslobodilaCkoj borbi, naroCito u materijalnom pog!edu, gdje je bilo divnih prirnjera osobito pojedinaCnog isticanja. S druge strane naS je neuspjeh u tome·, Sto nismo· na temelju naroCito v,elike privrZenosti Zena Narodno-oslabodilackoj borbi umjeli sa planskim i upornim politiCkim radom, upor:edo sa razvitkom Narodno-oslobodilacke borbe, dizati i nivo politiCke svijesti Zena na jedan viSi stepen i na taj naCin osigurati odborima AF2-a politicko rukovodenje sa zenama. U organizacionom. pogledu smo ttspjeli relativno brzo obuhvatiti sve Zene ranije o.slobodenog teritorija i uzdiCi priliCan broj kadrova Zena, koj,e su se poj.edinaCno isticale. A pitanju uCvrSCivanja i osamostaljavanja organizacija AFZ-a i. pojedinih rukovodstava, naSe- partijske organiz.acije su vrlo s.poro prilazile i nisu ova pitanje- svakodnevno i uporno· postav1jale. Poslije II. Okruzne partijske konferencije postojali su Inicijativni kotarski odbori AF2 u svim kotarevima osim P.eruSiCa. OkruZni odbor AF2-a pristupio je ubrzo poslije II. OkruZne partijske konf.erencije, uz 'pomoC Radu po pitanju organizacije AFZ-a na naSih kotarskih partijskih organizacija, pri-_ okupiranom teritoriju visa rukovodstva AF2 premanju terena za odrZavanje Kotarskih i naSe partijske· organi·zacije su vrlo sporo konf.erencija AF2-a. Narocito su uspjele i od prilazHe. Ovdje nije_ bilo snalaZe·nja ni upoivelikog ·znaCaja Kotarske konferencije u nosti. Slabo se je umjelo kombinirati legalni Lapcu i Korenici, na kojima j e bilo 2500- sa Hegalnim radom. NaroCito je slabo--- po 3000 -Zena. Na kotarskim konferencijama su ovom pitanju radeno pod strogo ilegalnim birani kotarski odbori AF2 (u maju, junu i uslovima. Najbolji je uspjeh ipak pod ilegaljulu) u svim kotarevima osim PeruSiCa i nim uslovima·bio u otoCaCkom kotarii (7 ileOtocca. Neposre<lno poslije biranja, kotarski galnih o<ibo·ra) slabiji u. perusickom kotaru odbori su tek saVladavali organizaciona pi- · (3 seoska i 1 kotarski), dok u gospickom i tanja. Clanice kotarskih odbora su se veri- gracackom kotaru naj slabije. nom nalazile na terenu, formirajuCi i uCvrDrZanje Zena ranije oslobodenog teritoSCujuCi seo;ske, a kasnije i ·opCinske odbore rija u neprijateljskoj ofenzivi bilo je dobro. AFZ, razjaSnjavajuCi liniju Narodno-oslobo- Moral Zena prilikom povlaCenja, kad se uzmu dilaCke borbe, a naro-Cito borbeno jedinstvo u ohzir teSki uslovi zime, snijega i gladi, bio srpskog i hrvatskog naroda, u Cemu je.· bilo je o-pCenito na visini. Bilo je vrlo lijepih vidnijih rezultata. Malo se je paZnje p·osve- primjera pojedinaCnog isticanja od strane civalo uspostavljanju centara kotarskih ad- Zena, kao· i od strane odbornica, naroCito- u bora AFZ-a, a isto tako kasno se je pristupilo materijalnoj pomoCi vojsci, dok su -se odbori uCvrSCivanju i osamosta1javanju opCinskih ~ao organizacija opCenito slabo· snaSli. Naodbora, tako da su duze vremena kotarski roCito su se odbori po pitanju zbrinjavanja · odbori morali da direktno rukovode sa seaizbjeglica slabo snaS!i i nisu se osjetili kao skim odborima. Kotarski komiteti su ukazivali pomoc kotarskim ogborima AFZ odlazeCi rukovode-Ca organizacija Ze-na. Odbori AFZ-a direktno na njiho:ve sastanke, dok je Clani- su se· slabo snaSli i poslije ofenzive po- pita~ cama naSe Partije koje- rade u odborima pre- nju borbe protiv tifus~, kao i po pitanju pomo.Ci raznim kornisijama. Poslije' ofenzive je ko njihovih celija slabjj.e pomognuto, ali u veCini sluCajeva nije bilo nekog naroCitoga duZe vrem·ena u organizaciji AF'Z i niZim ruplana ni upnrnosti u toj pomoCi. kovodstvima vladalo neko mrtvilo, Iabavost R-ukovodstvima AFZ-a uz pomoC naSih par- i neaktivnost, Cemu je mnogo doprinijela i tijskih organizacija uspjelo je relativno- brzo epidemija tifusa. Trebalo je viSe upornoga pro.Siriti naS uticaj kod _Zena ranije o·slobo- rada na-Sih partijskih organizacija i viSih ru~ denoga teritorija i aktivizirati ih za pomoC kovodstava AFZ-a da se rad nanovo ozivi. 320 Okruzni odbor AFZ-a, k<>ji sada broji 12 clanova, od kojih je ·7 u uzem Izvrsnom odporu, iako su sv-e Clanice naSe Partije, rad ovoga odbora, a naroCitn uZeg radnog, ne zadovoljava. S!abu pomoc ukazuju niZim rukovodstvima, naroCito seoskim i opCinskom. Zbog precestih sastanaka uzeg odbora (na sedam dana) najvi-Se prov.edu u putovanju, te na taj naCin malo imaju vremena za po~ m-oC najniZim rukov.odstvima. Kod okruZnog odbora AF2-a u posljednje vrijeme nastao je izvjestan ·zastoj u njegovom razvitku, a to najvise zbog toga sto se je .sJabo vodilo raCuna o tome da se ovaj odbor popuni sa vrednijim, poZrtvovanijim aktivistkinjama. PiaSilo se j·e izdizanja mladih, no·vih kadrova. Sa druge strane, drugarice u odboru, Clanice naSe Partije vrlo slabo ili nikako ne Zive -Ce~ lijskim Zi.votom, uslijed Cega manjka kritika, a naro-Cito samokritika u OkruZnom odbo·ru. P-o svim ovim pitanjima ni OkruZni komite.t nij.e dovoljno i na vrijeme pruZio pomo·C , Okruznom odboru AFZ-a. Kotarski odbori AF2-a su prilicno osamosta1jeni. OsjeCaju s·e kao rukovodioci Zena u kotarevima, ali im nedostaje sistema i plana i radu, te cesto pula nemaju najboljeg pregleda terena. Iako u svim kotarskim odborima AFZ-a imademo -Clanova naSe Partije, ipak partijsko rukovodstvo nije najbolje o·sigurano. To je zbog toga, ·Bto su naSi kotarski komiteti pomaga1i viSe odlazeCi direktno na' sastanke odbora, dok -se je manj-e paZnje posveCivalo Celijskom Zivotu drugarica Clanica na.Se Partije, koje su u odborima. NajveCi je broj CHanica naSe Partij.e u odbo-rima AFZ-a, koje stvarno nisu Zivjele C.elijskim Zivotom. To j!i •SY.e koCilo- razvitak i uCvr.SCivanJe ru~ kovodstva AF2-a. U svim opCinama postoje birani na konferencijama Zena opCinski odbori AFZ-a, osim pet (otoCaCka, brloSka, kosinjska, lovinaCka i zrmanjska). U tih pet opcina postoje Inicijativni opCinski odbori, koji su uspjeli tek u manjem dijelu s-ela tih opCina formirati seoske odbore AF2. Opcinski odbori su veCinom neuCv~SCeni i nesamo-stalni iz razloga Sto se je u najviSe sluCaj-eva kasno pristupilo forrniranju i uCvrSCivanju istih. .S druge strane naSi opCinski Komiteti su slabu ili skoro. nikakovu p'lansku pomoC pruZali opCinskim odborima AFZ-a. Kod seoskih odbora .AF2-a mahom previaclava nesamostalnost, zbog neosiguranog pm·tijskog rukovodstva u njima i slabe pomoCi od strane naSih partijskih Celija, koje se u veCini sluCaJeva ni·su ni bavile .tim pitanjem. Rad sa Antifasistickom frontom zena novooslobodenog teritorija u po·sljednje vri~ jeme je krenuo naprijed. Odbori su formirani u najveCem dijelu mjesta, ali joB ne 21 .2ene Hrvatske u NOB uspj.eva SirOke mase Zena obuhvatiti u organizaciju, aktivizirati ih za dobrovoljnu pomoc Narodno-oslobodilackoj bo·rbi, te po'litiCki Cvr.SCe vezati uz Narodno-nslobodilaCki pokret, koj-em pitanju naS-e partijske· organizacije moraju posvetiti najveCu pa.Znju. u radnim cetama do sada ima 750 zena pomijeSanih sa omladinom. Dosada je odlZano 6 kurseva pri OkruZnom i 4 pri kotarskim odbo-rima Alt'Z-a. Slabo se je vodilo raCuna o tome koga Ce se poslati na kurs, taka da je ponekada znalo doci na kurs vrlo slabo aktivnih odbornica, od k~jih poslije kursa nije bilo skoro nikakove koristi. U pos-!JcdnJe vrijeme su kursevi z-apostavljeni. List »Zena u borbi« ne izlazi redovito. DopisniCka sluZba joe dosta slabo organiz-irana i rezultati njenoga rada su vrlo mali. Vrlo malo pi-Su Zene iz niZih rukovodstava, a Siroki slojevi Zena sk-oro i ne uC.estvuju u pisanju. Glavni odbor AFZ-a za Hrvatsku pruza pomoC naS·oj okruZn.Oj organizaciji, ali Glavni odbor nije <lovoljno populariziran kod zena naSega okruga. U Cemu na.Se partij.ske. organizacije moraju svesti'ano pomoCi or-ganizaciji AF2-a, Uticaj nase Partije i SKOJ~a je na zene prije oslobodeuog teritorija vrlo brzo i naglo proSiren, dok uticaj na Zene novo oslobodenog teritorija opCenito nije ·zadovoljavajl,1.Ci. Ovdje se uoCava jedna Cinj-enica, da naSe partijske organizacij.e i o-rganizacije AFZ-a nisu uspjevale uporedo sa razvitkom NarodnO-oslobodilaCke borbe razvijati, pro·Sirivati i uc'vrSCivati naB uticaj kod Zena, te na osnovu jaCeg naSeg uticaja, joS Cvr.SCe vezati Zene uz N arodno-oslobodilaCku borbu. Odnos Zena prema narodnoj vlasti, naroCito ranlje O·slobo.Qenog teritorija, je dobar, dok uCeSCe u narodnoj vlasti ne zadovo'ljava. J oS uvije-k srazmjerno broju Zen a u pozadini vrlo mali broj ih je u Narodno-oslohodilac, kim odborima, Sto viSe, i one, koje udu uNarodno--oslobodilaCke odbore, u veCini sluCajeva se ne osjeCaju ravnopravni uC-esnici u vlasti. NaSe partijske organi·zacije i rukovodstva AFZ-a nisu ozbiljno pristupili o·sposobljavanju Zeua u NOO-ima, da se one osjete kao ravnopravni uCesnici u narodnoj vlasti. Odno·s Zena prema naSoj vojsci je: prema operativnim jedinicama dobar, dok je prema vojno-pozadinskim Vlastima slabiji, a naro~ Cito je na visini odnos prema naSim ranjenicima, .sto se vidi i iz materijalne pomoCi. Primjecuje se da rukovodstva AF2-a malu iii skoro nikakvu paZnju :P-osveCuju radu sa Zenama, koje se nalaze u vojsci, te po pojedinim ustanovama, bolnicama, -radionicama ustano-vama pozadins·kih vlasti. 321 �i' " ' Najslahija je saradnja organizacija AFZ-a sa organizacijom USAOJ-a. Tu je hilo ne" shvaCanja, a Cesto puta i nesuglasica, naroCito prilikom sabirni·h akcija. Saradnja izme.du ove dvije organizacij·e se .u posljednje vrijeme poboljSava, ali joS nije na visini. NaSe partijske organizacije nisu blagovrem.eno poduz;ele mjere da se ostvari uzajamna saradnja izme.du ave- dvije organizacije. ZapaZa se j.edna Cinjenica, a ta je da Su se rukovodstva AFZ-a, kao i naSe partij'ske organizacije pokazali ne-elastiCni i ne"Spretni po pitanju prilaZenja gradanskim Zenama, a tu i tamo se pokazuje i netakUCno prilaZenje Zenama u onim mjestima, koja .su duZe vremena hila pod neprijateljskim uticajem. KarakteristiCan primjer ,zato je OtoCac, iako duZe vremena nsloboden, ali sa malim rezultatima rada sa Zenama, kao i GnspiC, u kojemu mi nemamo nikakove organizacije AFZ, niti postoji skoro nikakav poUtiCki uticaj na Zene u tom mj estu. Opcenita je pojava da nema neke jace uzajamne saradnje izmedu viSih rukovodstava AFZ i nasih partijskih organizacija i foruma, a naroCito po pitanju uzdizanja kadrova Zena. To je dovodilo· d·o toga da su mnoge dobre, odane i po2rtvo;vane aktivistkinje ostaja'fe nezapa.Zene i neuzdignute. Zbog toga su se ·Sporo uzdizala i osamostaljavala i rukovodstva AFZ-a. Nije hilo svakodnevnog sistematsko·g studiranja ni planskog uzdizanja kadrova zena. Narocito je kod nasih partijskih organi,zacija bilo uskog, sekta:Skog shvatanja po pitanju primanja .Zena u naSu Partiju, kandidatske grupe i ,gimpatizerske kruZoke. Po ovom pitanju je u posljednJe vrijeme postignuto vidnih rezultata, ali sektaSko shvatanje jos nije likvidirano. Kroz Citavo vrijeme svoga po·stojanja, a i sada, rukovodstva AFZ--a nsjeCala su se viSe kao rukovodioci i organizatori prikupljanja materijalne pomo.ci ad Zena, nego kao rukovodioci politiC.kog i kulturno-prosvjetnog rada meitu zenama. Bilo je rezultata i na politiCkom polju, ali ti r·ezultati ni izdaleka ne zadovoljavaju. Pitanje horhenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda kod zena prije oslobodenog teritorija, iako ne u potpunosti, objaSnjeno _je, Kod Zena novooslobodenog te-. ritorija to pitanje uglavnom nij.e -savladano. Znacaj Atlantske Povelje zenama nije dovoljno rastumaCen~ a naroCito novooslobndenog teritorija, te se avo pitanje nam·eC.e kao vrlo aktuelno. Po pitanju politickog rada meitu Zenama naSe partijske organizacije nisu do~ voljnu pomoc pruziJ,e rukovodstvima AFZ-a. Zapaza se kod pojedinih drugarica iz visib rukovodstava AFZ-a povrsno i kruto prenoSenj e direktiva na niZa ruko·vodstva, gdj e Se drugarice ne trude d'OVO]jna, da StO· ho]je konkretiziraju, kako i na koji naCin prov'f!sti u Zivot koju direktivu, vodeCi raCuna o sposobnosti poj.edinoga rukovodstva, te a kon~ kretnim uslovima pod kojima radi doti-Cno rukovodstvo. Autoritet AFz,a, pojedinih rukovodstava, ka·o i pojedinaca nije svuda na vi.sini. Cak Sta vise znali su i neki rukovodioci kako masovnih taka i partijskih organizacija i.z nepaZnje ili nerazumijevanja sa pojedinim postupcimaili izrazima naru.Savati autoritet AFZ-a i po~ jedinih aktivistkinja. Stoga se pred nase partijske organizacije postavlja kao vrlo aktuelno pitanje: sa jaC.im politiCkim djel-ovanjem podiCi autoritet AFZ-a, a naroCi,to u onim mjestima, gdje je taj autoritet slahiji. Glavni uzrok svih ovih propusta i nedostataka u radu AFZ-a leZi u tome, Sto· naSe partijske organizacij-e, forumi kao i OkruZni komitet nisu u podjeli rada po sektorima zaduZivali :po jednog svoga Clana, kao liCno odgovornog .za rad sa Zenama. To je dovodi1o do toga, da se mnoge partijske organizacije i forumi nisu ni o.sjeCali odgovornim po tom sektoru rada. To su pitanje postavljali kao n<>ko sporedno pitanje, a hilo je slucajeva da ga nisu na sastancima ni tretirali. U poslje~ dnje vrij.eme je ovom pitanju posveCeno viS·e pa·Znje, ali" trebat Ce vi.Se planskog i upornvg rada, da se rad sa organizacij ama AFZ--a kre~ ne naprijed. NaroCito je p-otr:ebna pomo_C partijskih organizacija po pitanju uoCavanja, odgajanja i izdizanja novih kadrova, kau i po pitanju uCvrSCivanja organizacije i rukovo-dstava AFZ-a. Osobito je potrehna pomoc AFZ-u da se njena rukovodstva osjete vise kao politiCki rukovo-dioci Ze-na.1 1 Ref-era.t je odr.Zao Rade Grko.viC, -tacL_t Clan OK KPH za Liku. Dokwnent 197 DANICA MAJSTOROVIc BELA U F AsiSTicKOM ZATVORU Iz »Prrimorke1r, glasila AFZ ,z.a Hrv. Primorje, br. 8. s:rpanj 1948. NI LANCI NAS NE MOGU VEZATI ... Herojstvo primorskih Zena isp·olji1o se ovih dana u sluCaju drugarice Bel_e, 1 Clanic·e Kotarskog .odhora AFZ za Susak. ·Ona se kraCe vrijeine nalazila medu partizanima, kam'D je dosla, kad su je progonile talijan~ke vlasti na Susaku. No ona j e i ,dalje odlazila medu narod, Zene, da im· pomogne organiziranj e i UCvrSCenje organi'zacije. Ni brda, ni Zica, ni z3.sjed-e nisu bi'le zapreka, da ne dade medu svoj narod. Taka je Jednog jutr3., iduCi iz Krasice u Praputnj ak', nai.Sla na .zasj edu karabinj era. Talijani su u prvi Cas mislili, da je Svercerka, no brzo su pronaSli kod nje naSu Stampu i doveli j~ u karabinjersku stanicu u Krasici. Tu su je u podrumu vezali okovima i lancima u CuCeC.em stavu uz jedan stup. Svakih pola sata dolazili su je preslusavati i tuldi je po cijelom tij-elu, -glavi i le.dima. Dva puta s-u je htjeli strijeljati, ne hili se pokolebala i odala veze i logoi. No nju niSta nije slomilo. Kad su j e prvi put stavili pred puSku i vezali joj oCi,_ ona je viknula: ».Smrt faSizmu - Sloboda narodu!« Tek tada su je gadovi stavi1i na muke. Drugi put, kad su joj na Celo prislo·nili revolver, ona je Sutjela kao kamen i ni.sta nije odala. I opet je pucanj odjeknuo u· zrak. MuCenja ·SU s,e nastavljala. Bela nije kl<>nula duhom, iako je to mucenj,e trajalo od ,g sati ujutro do pola pet po· podne. Ona je svoje muCitelje nadmudrila. ObeCala je, da Ce sve priznati, samo neka joj dozvole da se malo odmori. Skotovi su se pove.s-elili da su je slomili i ostavili joj vremena. No ona je radila brzo i odlucno. Skinula je lance sa stupa, uzela ih opreznQ u .ruke da ne zveCe i onaka okovana proSuljala se ispod skela i Zice preko dvoriSta i na·Sla se na ulici. Iza prozora Cul-o se kucanje maSine, nedaleko korak straZara, ali ana nije stala, veC je pojuri'la ulicom uz odobravanje narOda, koji je to vidio. Onaka okovana prebacila se pr.eko zidova) preko pruge i dohvatila se sume. Nakon dva sata hoda, bosih nogu, ana je klonula, paSta cijeli dan nij.e niStfi j,ela, a bila je i muCena. Taka iznemoglu naSli su je drugovi, koji su je odveli u logor. Tu su joj drugarske ruke turpijom presjekle okove s·a ruku, sasvim oteCenih i pocrnj.elih. A dotle su hijedni skotovi hijesnili trazeci odbjegli plijen, za koji su se nadali dobiti nagradu. Morali su p·onovno uvidjeti, da im niSta ne Ce pomoCi, da slome naB narod i da uguse n::>iiu borhu. Vjera u pohjedu, ljuhav za narod i domovinu jaCi su od svih okova i slomit Ce faSistiCku ne·man. Neka dr.SCe kukavni okupator, jer Ce pobjeda biti naSa. Drugarice, ugledajte s·e. u primjer hrabrosti i borbenosti naSe , drugarice Bel e. N eka nam ana bude primjer, kako tre·ba ustrajati u borbi i ne Zaliti nikakvih Zrtava. 1 Danica MaistoroviC Bela. Ookument 198 POZIV OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 9. VII. 1943. OKRUzNOM ODB3RU AFz KARLOVAC NA TAKMicENJE U SKLANJANJU zETVE PRED NEPRIJATELJEM OKRUZNI ODBOR AFZ ZA LIKU Broj: 123 Datum: 9 /VII. 1943. Okrnilnom odhoru za okrug Karlovac Drage drugarice! Nalazimo se pred Zetvom. Neprijatelj jednako vreba na naSu .Z_etvu kao i na vaSu. Mi ne smijemo d-ozv·oliti, da_ Zito padne u ruke krvniCima naSeg naroda.~ U organizaciji p·o- · dizanja i sklanjanja .Zetve treba da uCestvuju sve antifaSistiCke organizacije, pn i naSa. 1 · Stoga vas p~ziVamo, drage drugarice, da se takmiCimo, koja Ce organi~acija viSe pridonijeti u radu u sklanjanju zetve. 322 323 �Takmi~enje ee trajati ,od 15. VII. do 15. IX. 1943. god. Dokument 199 Predlazemo vam pitanja, po kojima C.emo se takmiCiti: 1. Koliki ee biti broj zen a u radnim jedinicama AFz? 2. Koliko su te radne jedinice poZele i spremile Zita u zemunice? 3. sto smo ucinile i koliko uspjele u podizanju politicke svijesti zena u radnim J"edi- IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA nicama. 1943. GLAVNOM ODBORU AF~ AF~ ZA OKRUG POKUPLJE OD 10. VII. HRVATSKE 0 RADU AF~ Drugarski vas pozdravljamo: Smrt falizmu - !NIGIJATIVNI OIDBOR AFZ ZAOKRUG POKUPL.JE Sloboda narodu! 1:0. VII. 1943. OkruZni odbor AFZ za Liku v· q~rada i .podi_zanie_,,li€tine, ~ao i sklanjanje ztta, 1bth -su med:u na]vaZm]tm zadactma u tnku ljeta i jeseni 1943. g. i zato ie or:ganizacija AFZ Like pozval~ orga~izac}Ju . ~F1: ~orduna na takmiCenj e, kak? vbt. ;:ta. ta1v~acm .1 ]edna 1 druga or.ganizadja Sto USPJ·esnqe tzvrstle ta1 zadatak. Radi Sto 'bolie abrade polja, organizaciia Zena kao i o·r:ganizacije ·omladine osnov~le ·su r~dne grupe Zena, koje su zaiedniCki ?bradrvale polta, Zel~. i vr.Sile .Zito, kopale zemunice 1 spremale hranu u D]Ih. 1 -Svi ti napori ur·odili su ,plo.dom. Kad je u jesen 1?43. obpoCela Sesta ?e.J?rijateljska ofenziva, i poslije !1-Je .odmah Sedma, Jedmice NOV, a i ostali nan)d tmale su dobra sprcml iene velikc koliCine hrane -Sto je mnogo pridoni jelo uspjeSnom voden_ju lbo~be. ' (Peta neprijateljska ofenziva hila je nastavak nerusp)~~e Cetyrte ?~~zive. Nijemci su ovu ofenzivu bnzlJIVo- pnpremth 1 za nju ~potrebili .svoje odabra- 'Giavnom odboru AFZ za Hrvatsku ne jedinice. U teSkim borbama, koje su otpoCele- 15. svi1bnja i tra_iale do 20. li,pnja 1943. g., Narodnooslo~?dila~ka vojska Jugoslav}je uspjela je da razbije nepnjatel1ske ·snage, nakon ceg.a prelazi u ofenzivu u ·svim krajevima zemlje. Formiraju se nove jedinice- NOV i pro~iruje oslobodeni teritorij. "P.oslije kap~tula.c.ije Italije, NOV, po-stavljena na vazmm komunt-kacqama na Balkanu i svojim prisu~tvom na Jadransko·i obali, ugro.Zavala je ju.Zno knlo njem~lke armije i onemoguCavala Nljetfficima ma'?evnran J'e trupama. Radi to,ga Ni jemci po-duzimaJu Sestu ofenzivu ;protiv naSe vojske. Iz ,zestokih _ borfu~. na .teritoriju ..Citave Jugo-slavi je, u ko-jima je neiPrtJatelJ upotrebw najmodernije o-ruZje i znatDu avijacij·u, n~S.a je Armija izaSla brojno oiaCana i znatno -proSmla oslo'bo.deni teritorii. U tok'l.l Seste ofenzive formirani su Deveti, Deseti i Jedanaesti korpus NOV, tako da vee na pocetku i944. g. NOV] 1ma 11 korpusa.) i Zenska r.adtna brii,ada na Z.etvi - 324 Kordun ! Drag·e drugarice, primili smo materijal sa prve konferencije AFZ za Hrvatsku i to: I. Referat o politickirn zadacima AFZ u Hrvatskoj · II. Referat o razvoju AFZ u Hrvatskoj i nj enim zadacima III. Rezoluciju sa konferencije AFZ u Hrvatskoj. Nas rad, od kako smo Vam poslali zadnji izvj.e.Staj, sastnjao s.e u slijedeCem: I. Kotar zumberak: Pomazemo u radu novo formiranom odboru AFZ, koji se jos pravo ne snalazi u radu, :Sto je i razumljivo kod svakog pocetka. Kurs nam j.e mnogo koristio. Dvij e dru.garice koj-e su svrSile kurs, a sad a su k&o odbornice u 10 AFz - pokazale su se veorna aktivne. prilikom poslj ednj.e u ·S t aSk o"t a 1 i jan s k e ofen~ive. Njihovo-m zaslugom, pa i o-stalih drugarica, sakupljeno je i skuhan:o, kao i odne·Seno na polo-Zaj mno·go hrane ·.za naSe borce. OdaSiljanje hrane -za vojsku sproveli srno na slijedeCi naCin: zalaganjem naSe o-rganizacij-e za -odrZavanjem zajedniCkog sastanka ope. NOO, ope. AFz i ope. USA!OJ, ·sastanak je bio odrZan. _Na sastanku su s·e raspravi1e materijalne moguCnosti svakog sela. Prema tim moguCnostima- slala su pojedina sela hranu u o-dred, odakle se rasporedivala vojsci na polo·zaje. Jedan nedostatak je bio u tome, da nism-o po.zvali predstavnike vojske. Iako je vojska bila obavijestena da ee dobiti odred:enu hranu, nije ipak bila prava.vremeno pa- je .slala u neka sela vojnike na hranu, uslijed to,ga je doslo malo do zabune. Ovakve nedostatke eenio nastojati u buduce da otklo- nimo. U opCini SoSice .i Vivodini trebao je biti- odr.Zan isto takav -sastanak, ali druga.rice i drugovi nisu shvatili dobra upute, pa ovakav zajedniCki sastanak llije odrZa-n. Odredena koliCina hrane s·e- je iPak redOvito slala~ Mislimo da j.e bolji nacin bio sakupljanje hrane u ·oPC~ -RadatoviC, j er sti se -tamo donij.eli zakljuCci prfmla riloguCtioStima--svako·g sel-a, a o· tim nloguCnOstima raspravljao je i· NOO kao -i mii.sovne organiZacije. Zene suvrlo zivo· diskutirale " svemu. U opeini Ra- datoviCi sam<> 23, 24, 25. VI. sakup!jeno: 435 kg kruba, 49 kg kru'mpira, 37 i pol kg tijesta, 3 i pol kg luka, 1 i pol kg bije~og braSua, 7 kg kukuruznog braSna, 20 jaja, 18 i pol I vina. Osim toga mnoga sela su skuhala kod kuCe hranu. Zene su Se pokazale vrlo aktivne i bile ~su svij.esne da se borba vodi za hranu. Opeina Vivodina. Ie' samo 23., 25., 27., 28. VI. sakupila za nasu vojsku 269 i pol kg kruha, 50 kg brasna, 186 i pol kg krumpira, 228 i po'l kg graha, 98 kg suhog voea, 4 i pol kg masti, 25 kg kiselog kupusa, 20 jaja, 21 I rakije, 20 kuna. Osim toga s.u Zene jos· i kod kuce skuhale za vojsku. Ope. Sosice kuhala je hranu po kueama i nosila na poloZaj e. Prilikom ofenzive ranj.eno je nekoliko civila od avionskih bomba i bacaoca (nekoliko zena, 2 djeteta). Jednu djevojku ,su tri T:ilijana silovali. Kao nikada do sada narod je bio Sav uz NOV. Osjecalo se. je da. je narod- i vojska jedna zaj-ednica (ova se maZe utvrditi- za: opC. RadatoviC, polovicu oPe.' .so-Sfc-e i o-pC. Vivodinu vi·Se ad polovine). Mnoga pogaZena po·lja, o-ranice, izgaZeno Zito, iS·Cupan krum.pir dokazali su narodu tko mu je -neprijatelj. NaSa vo]ska izdrZala )e sve borbe, koje su bile zestoke. To je diglo jos vise borbeni duh narodu. Danas je .sav narOd, ·a narq·Cito Zene u opC. RadatoviC, spreman da u sluCaju potrebe ·odu Zeti, tamo gdje s·e zato ukaZ-e (prilika) potreba. Politicki smo ih spremili zato. N a ovom radimo i ·u· drugim opC.. ali ipak sa ne.Sto manje uspjeha. Spremamo se <J.a Zene iz opC R. odu pomnCi Zeti. Zito. o~im obiteljima, Ciji su S·e sinovi zadnjih dana. javili kao dobrovoljci u NOV. To ee vrlo povoljno djelovati politicki, · jer je ope. R. grko-kato" liCka, a ·opC. Vivo-dina katoliCka po vj_ero.i-spovijesti. Mr.Znja je rnedu njima bila vj~kovno raspirivana.· Ujedno ce nam -to pomoCi, -da u opC. -V. forniiraffio Sto Prije radne Cete·. OpC: ViVodiria .S·e nailo razvija -:PolitiCki i prelazi ria naSU stranU. -To Svjedo.Ci '20 dobrovoljica, koji su; se jaViU u- Vojsku; a· i nagli razvitak AFZ-a. U Jl i pol mjeseci formirano je 2!0 odbora AFZ seoskih i 1 opeimki. .325 �4. VII. jo odrzana ope. konferencija AFZ za Vivodinu, na kojoj je bilo prieutno 60 Zena, a bilo bi ih joB mnogo viSe, da nije bilo zbora, kojeg su drugovi u zadnji Cas_ zakazali, premda su znali da je konferencija vee prij,e odredena. Mnoge Zene, zadrZavSi se na zboru dugo, Zurile su se kuCi. N a konferenciji, pored ·sveCanQg dijela, na kojem su govorili prestavnici KP, NOV, NOO bio je radni dio, na kojem je odrZan politiCki i organizacioni referat. Govori i referati :nisu bili na onoj visini kako bi trebalo da budu. zene su naroCito pokazivale mnogo interesa, kada se je govorilo o plaCanju poreza i kada se je govorilo o potlaCenom poloZaju Zene za vrijeme Jugoslavije, a naroCito kada se je: u vezi s tim spomenulo tutorstvo. Zene su govorile »ne --c-:-mo to viSe« i »dol.ie tutor«. '. 27. VI. u ope. Radatovie AFz organizirao je predavanje »Dvije godine borbe SSSR-a -protiv faSizma«. Odziv j.e bio velik. Prisutno je bilo mnogo Zena, omladine i Iju~ di (200). Predavanje je odrzao drug Marko,' kornesar zone. Bila su predvi·dena isto takva predavanja i u opC. SoSice i Vivodine, ali ofenziva nas je u tom ornela. Stavili smo si u zadatak da svake nedjelje uprilicimo po koje politicko ili kulturno-prosvjetno predavanje. 20. VI. odrzan je sastanak zdravstvene sekcije. Drug lijeCnik uputiO je u rad i za~ datke Clanove s·ekcije. CJanovi su za svoj rad pokazali veli'ko interesovanje. U mnogim selima su uspostavljene seoske apoteke za prvu pomoC. Istp u svakoj opCini su uspostavljene ambulante, gdje se vrsi jedamput nedjeljno pregled. U opC. V. ima nadzor nad ambulantom naSa odbornica AFZ, po zanimanju babica. 27. VI. imao se odrzati sastanak apotekara, t. j, onih, koji su odredeni za ukaziva~ nje prve pomo-Ci. Ovaj sastanak je bio orneten ofenzivom. 1. VII. odrZan je sastanak dopisniCara za opC. R. Na sastanku su ponovno upoznati sa svojim duZnostima. Za sada su Cianci koje smo dobivali hili slabi. 4. VII. oddan je zbor u ope. R., na kojem je bilo prisutno oko 500 osoba, medu njima i veliki braj Zena. Medu ostalim govornicima govorila je i ope. odbornica AFZ. OpC. odbor se je y,eC priliCno osamostalio. U opC. R. odborniee odi'Zavaju. same- Sastan~ ke po selima. Zene se dobra na te Sastanke odazivaju. BaS sam juCer prisustvovala· takvom jednom sastanku u selu Pilatovcu. Sasvim debar govor o predstojeCoj Zetvi i na· mjerama okupatora je o-drZala opC. odbornica. U ope, Sosice jos nam je uvijek glavna smetnja u ra:du ope. odbor, koji nikako ne dolazi na .sastanke. Vee prosli mjesec trebala je biti ope. konferencija, na kojoj bi one od- 326 bernice, koje koCe rad, bile izmijenjene, ali nas je i tu ofenziva omela. Istom za 1'0 dana Cerna moCi da odrZimo konferenciju. Utjecaj ustaSa na polovinu opC. S. je vrlo velik, jer ima fami1ija kaje su sa ustaSama rodbinski povezane. Mnogi iz straha ne Ce da rade. Tamo Cerna morati stvarati ilegalne odbore. Po opC. Kalje krstare ustaSe, a u nekim selima su stalna. Ipak naSe drugarice tamo rade. U zadnje vrijeme farmirana su 3 adbora na ilegalan naCin. MoguCnosti da se Zene okupe u AFZ postoje, samo !reba uporno raditi. JoS uvijek nam je ve'Za sa neoslobodenim dij elom vrlo slaba, a naroCito u praSiom mJesecu, jer je gatova cijeli mjesec hila ofen~ ziva: Radi toga su nam stizali vrlo malo izvjestaji. U ko!iko je moglo biti bo]je, krivnja je Sto druga.rice juS nisu shvatile p.otrebu slanja redovitog izvje.staja. cl) koliko smo ih dobili, joS oni nisu takvi da bi mogli imati pravu sliku politickog zbivanja i rada nase organi.zacije. Taj nedostatak Cemo, nadam se, brzo ukloniti, jer smo poslali upute kako treba pisati izvjestaje. Kotar Jaska: Prema izvjeStaju drugarice, koia tame radi, raspolozenje zena za NOB je vrlo dobro. Za NOV dale bi sve, ali u org. ne ee da ulaze, ili pak vrlo tesko. Org, AFZ postoji samo u 2 sela, ali ima moguCnosti da. se formira u jos 2-3 se!a.l'!ekoliko masovnih sastanaka je uspje1o da se odrZi, ali uglavnom je razgovarala .sa Zenama pojedina:Crio·. Neke zene bi htjele da rade ali ·Se boje muZeva. Oni su pljaSljivi, pa Zene koCe u radu. U ovom kotaru ima 6 ope. odb. na 50 veeih sela. U opCini CetkoviC i J aska ima Zena, koje pomaZu NOB, ali joS nisu organizacijom obuhvaCene. MoguCnaS:ti rada u drugim opCinama su daleko slabije. Kotar Samobor: U opCini Horvati Zene odaVno_. pomaZu NOV. l'Z te opCine nalazi s.e u partizanima ·aka 60 ljudi. Medu njima ima i par djev.ojaka. Neke -Zene, njih 7, Zive ile~ galno u tom kotaru. 5 ih je svrsilo kurs, i one su ovih dana usle u lO AFZ. U opeini Horvati postoje dva odbora AFZ, politi-cki nei'zgrad-ena, a organizacio.no neuCvrSCena. U opCini Sv. Nedjelja su zadnje vrijeme hila velika hapsenja, pa je narod jake uplasen. Postoji i odbor AFz. Do danas se jos nismo s tim postojeCim odbor-om povezali. U opeini Stupnik postoje 2 seoska odbora. Oni sa.mi sakupljaju hranu, sa ostalim Zena~ rna do -sada nisu hili povezani. Politicka svijest Z.ena u tom kraju je ipak dosla dotle, da u usta.sama gledaju neprijatelja, Utjecaj HSS nije jake velik. Narod sa simpatijama gleda na NOB, iako mu ciljevi borbe jaS nisu jasni. Cesto misle, da je naSa barb a, barb a ·za komunizam. MrZnj a prema gospodi je velika. Narod jos ne shvaea da .je naSa borba i njegova borba. Sarno u nekim selima je nar<>d svije.stan nase borbe (Hor- vati). , Kotar Pisarovina: Ima. 6 ope. Do sad3; sm~ prodrli samo u 2, i to u ~pC. Pi~aroyma 1 Pokupsko. U ovim dvim ope. postoJe odbora AFZ. U ope. Pisarovina odrz~n Je zbo·r 13. VI. Na zboru je bile prisutmh oko 250 ljudi i zena. Kotar Velika Gorka: Prodrli smo do sad a samo U 1 opC. Ta opC. je ve.c gotavo sva org. obuhvaeena. Postoje odbori u 7 s~l~. ~a~od sa ,sfmpatijam prati NOB, ali mu cilJeVl lllSU ? jasni. Nasjeda nepriia!eljsk_oj propagandi da se partizani bore za _kamun1zam. . Drage drug&rice, joS 3. VII. ~o~ah S~·O imati sastanak plenuma okruZnag, ah na~ J~ i tu ofenziva omela raCune. Taka smo bacen1 unatrag za cijeli mjesec dana. Kurs eemo otpoceti oko 1. VIII., dok .:'am stignu drugarice i·z neoslobodenog diJela. List mislimo najdalje izdati do 4-5. VIII. Drugarski po.zdrav Smrt faJizmu - Sloboda narodu! · Ta_jnica: STANJE AFZ U OKRUGU POKUPWE IV. Kotar Pisarovina: Broj odbora. odbornica, Clanica kao i nji5 seoskih odbora (sv·e seljanke), 18 odbo~: ho-v sodjalni sastav: . · I. Inicijativni okruZni sa 9 odb_armca. Uz1 nica (sve se]janke). odbor od 5 clanrca (2 seljanke, .3 mtele~tual­ / . ke). siri odbor od 4 clanice (1 radmca, 2 V. Kotar Velika Gonca: domaCice). . 7 seoskih odbora sa 35 odbornica i sa Pri akruZnom su 3 instruktora (1 radn1ca, 154 (Janice. 2 domaeice). II. Kotar zumberak: VI. Kotar J aska: 1. IK AFZ sa 5 odbornica (4 seljanke, 1 2 seoska odbora sa 9 odbo-rnica i sa 40 radnica, 1 domaCica). clanica (sve seljanke). 2. 3 opeinska odbora. . 1. ope. odb. sa 7 odbornica, (sve sel~anke) Ukupno 77 odbora sa 269 odbornica i oko " 2. ope. odb. sa 9 odbornica, (sve se]Janke) 594 clanice (3 instruktoral. Socijalni sastav: 3. ope. odb. sa 6 odbornica, (sve s?lJanke) 3 intelektualke, 2 radnice, 1 krojaCica, 2 do3. 52 seoska odbora sa 155 odbormca (sve maCice i 261 seljanka (odbornice) . .Sve ostale Clanice su selja"nke. seljanke), 4. 400 clanica ima cijeli kotar (sve su seSmrt faSizmu - Sloboda n.arodu! ]janke) Tajni,ca: 2 III. Kotar Samobor: . . 1. IK AFZ sa 5 clanica (sve selJ~nke) 1 Nar. herol MaTko Belini.C. 2. 5 seoskih adbora sa 18 odbormca (sve 2 Marija Derda. seljanke). Broj clanica nepoznat. v• c Dokume'llt 200 DALMATINKE OPTUzUJU 1z »Zene u b.r.rrbi((, glasila AFZ HrvatSke, hr. 12-13, 1945. Od kobnoga 14. travnja 1941. kada su se po ulicama naSih gradova i ~ela poja.~ile om~­ znute zelenkaste uniforme 1Spod kDJlh s_u VIrile erne koSulje, nema· dana, nema mJest~! nema puta, nema k~m-ena, Cm:j.e~a ~ema kOJl ne bi mogao da ka2ie: »OptuzuJem .« OptuZuju i vape· za osvetom nepregledne kolone majki, koje su po cijele dane uza1udno cekale pred zatvorima Splita i .sibemka. »OtiBli su u nepoznatome pravcu« - ~e rij.eCi, popraCene podrug~ji~im s:nUeSkom, odbijale su ruku majke kOJa Je pru~al~ oskudan obrok obi]no zacinjen Jjubav.]JU. 1 SU~~­ ma. »N-epoznati pravac« postao Je 1 suv1se po~nat onaga dana kada je zlocinacka ruka 1 kraz reSetke splitskog zatvora bacila krvavu kosulju u krilo majke Ranka Orliea. Grobovi sinjskih htava; grobovi palih heraja na splitsko·me groblju, grobovi Orl~_Ca, CeCine i Dolcia teSko optuZuju »mares. cia:a . questure« Franceschetti~~ z_a u~asna mucenJa u zatvoru i brojna -stnJelJanJa na Novome groblju nedaJ.eko Sp'lita. Podi od .sjevera do juga Dalmacije, nd jednog kraja na drugi . .Svuda grobovi koji vape' za osvetom. M-olat - otok suza-, stradanja i smrti. Pred ocima ti se redaju slike: 5.000 zatvoienika svrstava se svako jutro u redove 327 �i jedan po jedan prima pola litre vade za pranje i pice, obrok tople vode s nekoliko zrna pasulja, koji je dovoljan za najokrutniju smrl - polagano umiranje. Nije ni to bilo dovo1jno. Gledaj! Mecima izresetano tijelo stoji na zici kojom je ogra,den Iogar. Covjek je pokusao bjezati. 'Opazise ga. I cijeli je Iogar sada prisiljen da gleda kako ga muCe i sijeku na komadiCe, a anima koji nisu hili u stanju da se maknu i.z barake, nosili su dijel6ve raskomadana tijel.a - >>za opemenu«. Progovori sa Zenama iz Kistanja i one Ce ti pokazati dvoriSte kasarne u kojemu j·e Rogani Gianetto strijeljao 16 !judi; Reci ce ti i to da je iz Rima i da ga se ondje moze naCi. · Zastani na po1ju kraj Zatona i cut ces pricu: »Jednoga su dana ovdje postrojili 110 . muSkaraca i Zena. Htjeli su· ih strijeljati u leda. Srca prepuna mrZnje prelila su se· u rijeCi snaZne i jednostavne: »Pucajte u prsa, mi se ne bojimo smrti, mi znamo zaSto ginemo !« Mala zatanska uvala moze da kaze kako su jednoga dana bacili u nju silovanu i izmrcvar.enu Ljubicu Cogu, djevojku iz Zatona. Krv na plavoj morskoj povr~ini nije jo·S nestala, ana nam je uvijek pred oCima. Vodice su blizu Zatona i one ti mogu pricati jezive price. Mogu ti prlcati a tome kako su ta1ijanski fasisti stajali i smjeskali se nad tjelesima izmrcvarenih i strijeljanih Zena, a !judi u Vodicama ne mogu da se naCude kako je moguC.e da je tenente Frangipane ·Giovanni, bivSi ·zapovjednik »tenenze di Vodize«, koji je svo_iom rukom izvrSio zv.fersko ubistvo Zene Benjamina UdoviCiC.a, jo.S Zivi, Sto vU;·e, da je sada zapovjednik »'Tenenze di Bari - Internal« P<>di putem iz Zatona, pradi kroz popaljena sela i grobove pokraj Puteva, kraj poru.S-enih kuC.a, pa se zaustavi u selu Modri.Cu trogirskoga kotara. Zapalili su tu, u kola: vozu 1943., malu smrekovu Sumicu. Izg.orjela je smreka koja je kamuflirala bunker, gdje su se ljudi skloni!i iz straha pred terorom. Karabinjeri su prisiljavali Mariju RadiC da im kaze tk<> je unutra, a kad im nije btjela odgovoriti, muCili su je dugo i okrutno i napasljetku ubili. ~astavi put kroz mrtvo s-elo, spaljene Rupotine. Zaustavi se pred jamom iz kojeje petnaestak !judi; zena i djece, gotC>VO citavr dan vodilo borbu s ra.zbjesnjelim talijan- 328 skim faSistima. Popni 'se na Mosor i uputi cestom koja vodi i·z Zrnovnice prema Cetini. Zaustavi se u Gatima i tu CeS Cuti najstraSniju priCu koja· Ce u narodu Zivj·eti kao vjeCita uspomena na grozote poCinjene za vrijeme vladavine ta1ijanskoga faSizma u Dalmaciji. Osvanulo je krvavo rujansko jutro 1942. Cetnici su se pojavili u talijanskim kamionima, vozili su ih talijanski Mferi. Nahrupili su kao divlja zvjerad. Ubili oko 150 ]judi, gatovo potpuno zapalili nekoliko se1a. Pred stijenom na Studenaj, nedaleka Gata, ·l.Zala Je silovano osam mljekarica. Malo podalje, sama na jednoj hrpi, bilo je ubijena preka 20 Zena sa djeoom u naruCju, a malo podalje, u lokvi crvenoj od krvi, plivala su mala tjeleSca djece bez glava, nogu i ruku, izmrcva~ rena tijela lezala sU: na nekalika kilametara dugome putu ad Gata do Podgrada na Cetini. Aka nastavis put tom cestam koja vodi preko Zadvarja na spaljeni Zagvozd i penje se do vrha Biokova, ono malo pre.Zivj.elih u Kozici, biokovskome selu, pri.Cat Ce ti istu krvavu priCu, koju si veC Cuo u Gatima. Ljeti su 1943. g. na otaku Korculi ubili desetke i desetke !judi. Ne cemo govoriti o tome da su pucali na !jude u vinogradima, pred kuCama, da su palili Burne, ne hi li u njima poginuli ani koji su bjezali pred njihovim terorom. Za KorC.ulane nije to· takO velika strahota prema onoj koju su po-Cinili jednoga dana kada su iz zatvora u Blatu i~­ veli dvije sestre, djevojcice Mariju i Andelku Surjan. Vodili su ih na groblje. Majci jenjihovoj bilo jasno kamo idu. Sva izbezumljena · istrcala je iz knee da ih zagrli pa posljednji put. Nisu je mogli ·otrgnuti od njih. Marija nije mogla da1je' i sruSila se p_a ·cestu u nesviJesti. 'Majka klekne do nje, ljubila ju je kao da je hoce poljupcima povratiti k svij.esti. Ali j.e nisu povratili poljupci ·majke, nego metak iz bezdusne ruke talijanskoga vojnika, koji j-oj je za Cas otvorio oCi, da joj ih, malo zatim, zauvijek zatvo·ri. Sva uZasnuta majka potrcala je prema Andelki. Ali i ova je vee leZala mrtva, pogodena metkom iz faSisUCke ruke. MajCino srce· nije· moglo izdrZati. OnesviJeStena se s-ruSila ria zemlju. Nad prizorom uZasa zadovoljno s·e smijeSilo lice crnokosuljasa. Tko bi mogao da isprica. sve sto ·SU talijanski fasisti u Dalmaciji pocinili. Na svome mesu mi osjeCamo rane koje je uZarena s-o prouzrOkovala na tijelu Zore RosandiC, mucene u splitskom zatvoru. Mnogo je. takvih .rana, a one su duboke i nei'Zbrisive. ZloCinaca nema dana.s viSe kod nas, ali zive jos uvijek majke Orlica i sestara Sul'jan, Zive djeca zaklanih Zel)a u Gatima i Kozici, Zivi maliSan Marije RadiC, ·zivi i priCa da su mu talijanski fasisti ubili majku i da ce ih on poci traziti po Italiji. I naei ce ih. N aci ce ih slavne brigade naSe vojske·. One ne zaboravljaju spaljena sela, grobove posij ane po cijeloj Dalmaciji, suze i kletVe majki, one ne zaboravljaju da treba unistiti i posljednjega fasistu, pa rna gdje on bio. I one koji se danas kriju po Italiji i sve one koji c~ pokusati da s•e bilo kada i bilo gdje sakrijui 'Bla•Zenka- Mimica l. (:lanak Stampan 1945. g. dajemo medu materi-jale 194.3. g., jer uglav~om govori o fa~istiCk-om teroru u Dalmaci ji ru toku te godine. Popni se na vrhove Biakova i gledaj popaljena sela na njeg-ovim proplancima. »Sve su to uCinili talijanski faSisti« - viCu· opustoSena sela. Spusti se na obalu morsku i o·pet Ce1S --vidjeti pustos. Podgora. Drasnica. i':ivogosce, nekad pitoma sela makarskoga primorja, da-. nas su ruSe-vine. A sve je to poCinj·eno kolnvoza 1942., za vrij.eme krvavoga »rastrellamenta« (talijanski izra·z za krvavu hajku na naS narod i njegovu im-ovinu). 27. kolo-voza i'skrcao se u Zivogo,SCu krvavi pukovnik Rocchi. Ustase su mu doveli 13 ]judi, medu njima 9 zena. Tukli su ih i zlostavljali. Antonovic Anti kidali su klije.stima meso s lica. Nekoliko su dana trajala mrcvarenja. I danas nam zvone u uSima jauci i 2apomaganje Berte AlaC, iza·zvani od u-Zas-nih bolova zbog kidanja Zivoga mesa. Kroz srce nam jos uvijek prodire njen posljednji krik prije strijeljanja pred kucom, na ocigled cijeloga sela. Pukovnik Rocchi je u roku od mjesec dana na Peljescu strijeljao 42 zene. U Patomju vidi1S i danas pet· rupa na stablima. To sti. tragovi metaka, koji su proSli kroz tijelo pet zena i zasjekli se u stabla o koja su bile privezane~ U VruCici, malome p·eljeSkom selu-, pred crkvom su strijeljali Dubrovcanku Mariju Radeljevic. Seljake su prisilili da pri- · sustvuju njenom strijeljanju. Ookument 201 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJA OD 14. VII. 1943; 0 RADU I POLITICKOM STANJU NA OSLOBODENOM TERITORIJU Izvjestaj .Saljemo vam :izvje.Stajl- o naSem radu na Baniji. Politicko stanje na oslobodenom teritoriju nije na visini, kako bi to trebalo da bude, a tome ima i razloga, o kojem Cemo naknadno govoriti. Ali narod je uz NOB kao i vojsku, iak<> neprijate'lj pokuSava na sv.aki naCin unij.eti razdor meodu narod preko raznih protunarodnih elemenata, to jest Cetnika i baptista, kao i Cestim bacanjem letaka na naSu teritoriju, iz aviona. CetniCkih elemenata imade jnS u svakom kotaru, a osobito na dvor.skom kotaru, i to u selu Javnica, Cvetajevic, Zut i Dobretin, gd]e se najvise osjeca njiho·vo djelovanje zbag slabosti naseg politickog utjecaja i raskrinkavanja CetniCkih bandi. I baS ovih dana joS jednom se narod uvjerin u zloCinaCkoj raboti faSista, kada su nenadann upali u dvorski kotar u selo Glavicani i apljackali narodnu imovinu, zatim popalili -selo i poubijali dvadesetjednog mirnog seljaka, nak<>n Cega su navukli joS VeCu mrZnju naroda prerna faSizti1u. N a glinskom kotaru isto se -osjeca djelovanje ·cetnika; dokaz je to .sto se· najvi.Se na tom ko:taru lansiraju vijesti o unlSte- nju sedme divizije. OCito se vidi da je to neprijatelj ubacio medu nar.od, kako bi pakolebao naSe redove. Na petrinjskom kotaru takoder imade cetniCkih elemenata, koji nam .smetaju u nasem radu. Na oslohod. teritariju HSS-avacke propagande nemamo, poSto nemamo niti hrvatska s'e1a. Mobilizaciju smo proveli i jo-8 uvijek se sprovada i to sa pozivima; Zene s·e joB nisu odazval,e. Sverc joB nismo potpuno sprij eCili, ali m.o.Zemn kazati da smo· na tom polju mnogo uCinili, ali ukoliko se joS koji Svercer pojavi, raskrinkavamo ga put-em masovnih .sastanaka i ukazujemo na ·Stetnost-.po NOB-u. Bajkot trzfsta je djelomicno spraveden. PolitiCko stanje na- neoslobodenom teritoriju Banije. Narod je veCinom uz NOB, ali imade CetniCkih elemenata kao i HSS, koji nam Qmetaju rad naSe organizacije kao i mobilizaciju; naro-Cito na kostajniCkom kotaru o-sjeCa se veliki utjecaj HSS-a na hrvatske mas·e posto nije naSa organizacija prOdrla :u: ta hrvatska sela, pa je HSS imao slobodne ruke. 329 �Isto taka imade. cetniCkih bandita, koje jos nismo otkrili ali osjeCa se njihova djelovanje. Takoaer na petrinjskom kotaru, to jest na opCini MoSCen,ica i Sunja, na kojem je HSS pOOeo djelovati, premda tamo postoji naSa organizacija ali nUe joS taka Cvrsta. Na dvorskom kotaru isto taka imade HSS utjecaj na opCini DivuSi; gdje je isto naSa organizacija slaba. I na glinskom kotaru, gdje imalno dvije opCine, koje nisu oslobodene, HSS je poCeo -Siriii svoje ralje, a naSa organizacija nije jo.S prodrla. U svim srpskim selima, gdje postoji naSa organizacija, sprov-eli smo mobilizaciju -sa pozivima. Bojkot trZiSta djelomiCno je ·sproveden. Kotarski odbori odrzavaju sastanke, kao opCinski i s·eoski, .i jedino kako smo rekli ti odbori nisu potpuno samostalni kako bi mogli rukovoditi organizacijom. Radri€ Cete smo Jormirali, rad se veC mjestimiCno osjeCa, i / ta na dvorskom kotaru i petrinjskom. N a glinskom imali smo pote,SkoCe za formira~ nje radnih Ceta, ali smo uspjeli da formirarno samo u selu da rade. Na proSirenju organizacije nismo mnogo uCi~ili, ali smo ipak prodrli u dVorskom kotaru, u selu HrtiC, gdje smo formirali j.edan i!egalan odbor i dali u zadatak, da nas poveZu sa antifaSistkinjama u samom gradu Dvoru. N a istom kotaru, u opCini DivuSi; koja je neoslobodena, raspustfli smo sve legalne odbore i pristupili stvaranju ilegalnih odbora radi i\estih naleta neprijatelja. Takoder na kostajniCkom kotaru smo prodrli u dva hrvatska s·ela, i to selo Majur i Panjani, u kojem smo formirali jedan ilegalan odbor i povezali ga sa .opCinskim odborom Majur. N a is tom kotaru prodr1i smo u dva srpska sela, u k-ojima do sada nije hila naSe organizacije, i to Slabinja i Zivaja, u kojima -su do ·sada hili ustaSe Hercegovci, koji su se hili naselili u kuCe naSih }judi protjeranih u Iogar, i zbog toga bilo je tesko prodrijeti, dok ni·su naSi partie.:ani tn raSCis-tili, a naravno da smo tome krivi i sami mi, jer nismo dovoljno posveCivali paZnje tim se'lima. Ta ista se!a, to jest Slabinja i Zivaja, pripojili smo joS trima selima, koja .su bila ranije organinizirana, i' formirali smo opCinski .odbor Dubicu. Radne Cete su forminine isto kao i na oslobodenom teritorij.u. Dobrovo]jni pri!ozi se stalno sakupljaju na cije'lom okrugu. Narod oduSevljeno daje za NOV kao i za bolnice. Takoder za djecji dom sakupili smo priliCno ZiveZnih namirnica, odjeCe i obuCe, koje smo juCer poslali za Kordun. Na kulturno prosvjetnom polju nismo uCinili skoro niSta, jedino Sto smo poCeli sa ·Skolama skaro svuda, no jaS imade nekoliko sela u kojima joS nisu otvorene S~ole, ali to je vl"lo malo. Na sastanku okruZnog odbora dali smo si u zadatak: 1. Pretresti sve odbore od najnizih do najvi1Sih i pronaCi domaCe kadrove, koji do sada nisu pro·nadeni, da ih uposlimo. 2. Osamos,taliti kotarska rukovodstva, kao opCinska i seoska, i politiCki ih uzdignuti, taka da se naS rad ne bi samo ograniCio na sabirnu akciju. 3. Prodirati 1L hrvatska sela i na taj nacin onemoguciti propagandu HSS. 4. Ispitati koliko imade partizanske djece be'z roditelja i sironiaSne, da otvorimo djeCji dom. 5. Prosiriti propagandu za analfabetski teCaj i o-snovati zidne novine. 6. Prov;esti kampanjU za m'Obilizaciju svih muSkaraca, a isto taka agitirati kod Zena d_~_ se javljaju u vojsku, jer na Baniji imade vrlo malo zena u NOV. 7. Pravilno politicki uzdizati kadrove AFZ-a. Drage drugarice molimo vas na nam ukaZete na .sve ave greSke, koj.e uoCite u ovom izvjeStaju, jer smo vrlo neis·kusne u pisanju izvj eStaj a. Predsjednica: Kata OpaCiC :t Tajnica 00 AFZ Banija: Ana Su-Znjevi.C lzvjdtaj je vjerojatno upuCen Glavnom odboru AF:2: Hrvatske.' Dokument 202 OKRUzNICA OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJA OD 15. VII. 1943. SVIM KOTARSKIM ODBORIMA AFz 0 IZBORIMA ZA ODBORE AFz OKRUZ'NI IQDBOR AF:t ZA 'BANIJU Broj I. Kotarskom odboru AFz za ..•.•.. Drage drugarice, Da hi rad organizacije AFZ oZivio, da ga postavimo na Sto CvrSCe i zdravije temelje, kako bi sve zakljucke sa konferencije AFZ-a za Hrvatsku :Sto bolje i br.Ze sproveli u Zivot, 15. VII. 1943. potrebno je da pristupite novim izborima pocam od seoskih pa do okruznog odbora AFz-a. Izbore novih ·odbora-- treba prove·sti u svim starim organizacijama, utvrditi sa svim Zenama, sa svim odborima sva ana pitanja, koja su hila predmetom referata, rezolucije izbornim zborovima, a birati ih na opcini diskusije- na naSoj konferenciji. skim. N akon izvrSenih izbora, na konferenJ edna 0 d najvaZnijih pitanja koje je bilo cijama, treba odrZati masovne kOtarske zbonaro-Cita potcrtano na naSoj konferenciji, bilo rove, na kojima Ce se 1zbori objasniti i popuje: na masovnu bazu postaviti rad organizalarizirati medu najSirim masama Zena cijecije AFZ-a, najtjesnije saradivati sa NOO-ima log kotara. i o-rganizacijom USAOJ-a, te proZeti Citavu Svi ti izborni zborovi i konferencije treba organizaciju svijeSCu, da je AFZ politiCk-a, da budu sveCana manifestacija svih · Zena borbena organizacija' koja m'Dra biti aktivna antifaSi·stkinja. Na njima treba da govore i u sVim politiCkim zbivanjima i zadacima, popredstavnici svih naSih ustanova, a pa moCevSi ad pomoCi vojsci, horbi za Zetvu i u guCnosti bilo bi dobra izvesti i neki program, raskrinkavanju Cetnika, ustaSa te izdajniCkog na kojemu bi sudjelavale same Zene pjesmavodstva HSS-a, te voditi nemilosrdnu i bespoma, kraCim sastavcima i sliCno. Aka iz dotistednu borbu protiv okupatora i svih njegoCne opCine iii kotara ima Zena boraca, bilo vib slugu. bi dobr.o da i one istupaju, a aka to nije maIzbore treba u predizbornoj kampanji guCe, treba govoriti o njihovom hrabrom drpreko Sirokih masovnih zborova, prek-o vaSe-g Zanju, da bi to- istovremeno bio podstrek za lista, zidnih novina, pisanje parola i t. d. Sto stupanje Zena i djevojaka u narodno-osloboSire populari.zirati i na taj naCin i•zvrSiti tu dilaCku vojskU. Na svim izborima kao i izstranu rada za izbore. bornoj kampanji kotarski odbor treba imati Treba za vrij erne Zetv·e '· i poslij,e Zetve do potpuni pregled, a. isto taka da ukaze u tom 1. VIII., t. j. do prvog augusta, vrsiti pripre- pogledu punu pomoC niZim organizacijama. me i popularizaciju izbora, a od prvog auguN a svim seoskim izbornim sku:PStinama mosta do 22. istog mjeseca sprovesti izbore od raju prisustvovati Clanice kotarskih odbora, seoskih odbora do kotarskog. Na ovim izbo- na opCinskim Clanice kotarskog odbora svarima popularizirati OkruZnu konfereilciju kako iz izvrSnog, a Clanovi okruZnog odbora AF!Z-a za Baniju. svakako Ce prisustvovati. Izbore seoskih odbora treba izvrMti na Referate kao i referentice za te zborove masovnim sastancima Zena Citavog sela, gdje treba dObro prije pripremiti, treba na sastanCe sve Zene birati, uCestvovati u diskusiji ! cima s njima govoriti i ukazati im konkretno pretresti sva pitanja, koja danas stoj·e pre'd na sva ana pitanja, o kojima trebaju da na naSom organizacijom, na pr. pitanje tko se izbornim skupStinai_Tia govore. Isto taka da smatra obuhvacen u AFZ, odn·os seoskog ad- i·zno-se cijeli svoj dosadaSnji rad, sve greSke bora i mase Zena, saradnja NOO-a i AFZ-a, kao i uspjehe, koje su pojedini odbori polusaradnja AFZ~a i USAOJ-a. Sva ta pitanja Cili. Na taj naCin drugarice Ce poloZiti o cje~ tretira organizacioni referat sa prv·e konfelokupnom svom dosadaSnj.em radu raCun ne rencije AFZ-a Hrvatske, koji cemo vam posamo Zenama obuhvaCenim u organizaciju s1ati. Predizborna kampanja, masovni sa- AFZ-a, negu i cjelokupnom narodu i. vojsci. stanci i zbnrovi treba da budu priprema za 'To je uopCe praksa, koju treba prov{)diti ne i.zbore. MoZete ih iskoristiti i za o.snivanje samo pred izbore i na dan izbora nego i uopCe radnih grupa za poljske radove, isto taka po- kroz cij.elo vrijeme svoga rada. N a gore napularizirajte i s politiCke strane njihovu vaZ- vedeni naCin treba izvrSiti izbore tam·o gdje nost i znaCenje. Na samim 'izbornim zborovi- veC postoje naSe· organi·zacije od prije, dok u ma treba iznositi rezultate rada tih radnih novoos}obodenim mjestima., gdj-e su formirani grupa kao broj i imena Zena, koje su novo seoski i opCinski odbori ne treba vr.Siti izbore, birane u te radne grupe, broj radnih grupa · nego samo kotarske i to na masovnim kotarpo svim selima, opCinama, te rezultate njihoskim zborovima na kojima Ce se izvr:Siti izbovog rada i t. d. Takoder treba izno·siti pri- ri kotarskih odbora i biranje delegata· za ·mjere rada tih grupa po drugim selima, opCiOkru.Znu konferenciju. NaroCito je va.Zno da nama i ko-tarevima. N a sea skim izbornim na te konferencije dodu i drugarice iz ne- · skupStinama treba pripremiti mase Zena za oslobodenih ~jesta. U neoslobodenim kraj,eizbor opcinskih odbora, koji takoder treba da vima i'zbori za odbore- ne dolaze u obzir, veC budu maSovni. Na tim skupStinama za izbore ostaje dosadasnji sistem u pog'ledu -postavljaopCinskih odbora ne Ce biti moguCe da se vodi nja odbora AFz-a. diskusija u takvori1 obimu kao na seoskim Drugarice! SkreCemo vam naroCito pazboro:vima, ali treba omoguCiti Sto ve6em - Znju na to, da te izbore nije dovaljno prip·rebroju ·zena da govori, ne samo iz odbo-ra :nego miti samo zborovima i popularizacijom preko i iz mase. Stampe, pisanjem -parola i t. d. nego vi rnaIzbori- kotarskih odbora izvrSit Ce se na rate· predvidjeti na svojim sastancima kakvi kotarskim konferencijama. Delegate za te su svi vaSi odbori poCam od najniZih do najkonferel1cij.e treba predviditi vee na seoskim vi·Sih, gdje ima drugarica, koj,e su se u dol 331 33{) ,:.:_ �sadasnjem radu istakle i koje imadu uslove da postanu rukovodioci u svim ti:ill odbo·rima organizacije AFZ-a. Osobito budite pazljive u tom pogledu, jer Ce razni neprijateljski elernenti na sve naCine nastojati da ometaju izbore, a Sto je najva.Znije, oni Ce svim· sna~ gama nastojati, da u naSe odbore proguraju razne nenarodne elemente, Ciji bi bio zadatak da slabe i ruSe naSu organizaciju. Za to vee sada dobra pretresite sve odbore i pojedine odbornice, budite budne i pazite da u njima ne sjede veC takove nepo.Zeljne i -Stetne, newrijateljski nastrojene Zene. Bit Ce i takovih slucajeva da ce i pojedini NOO-i iii njihovi Clanovi iz neznanja nastojati da nam u odbore uvuku Zene, koje nam ne odgovaraju. Sve te pokusaje kao ito, da se itko dru" gi mijeiia u pitanja organizacije AFZ, bilo od strane NOO-a, omladine iii vojske treba onemoguCiti. Ali zato treba suradivati i tu suradnju pravilno shvatiti. U pogledu predizborne kampanje i populariziranja naSih izbora pozovite NOO-e, organizaciju USAOJ-a da vam u tom pogledu dadu punu pomoc. Na izborima treba naglasiti, da se odbori biraju svakih ·Best mjeseci i da Ce se nakon isteCenog roka ponovno birati. Treba prekinuti sa dosadaSnjom praksom, da s·e odhori mijenjaju svaki cas iii po volji pojedinaca, kako je to bilo do sada, svaka odbornica .od najniZeg do najviSeg odbora treba da znade, da· ne moZe svojevo1jno istupiti po tim pitanjima. Drage· drugarice, o toku cijele izqorne kampanje, kao i o samim izborima izvjeStavajte nas svakih osam dana i traZ-ite pomoC tamo gdj-e vi same pojedina pitanja ne cete moCi rije8iti. 1 Drugarski po.zdrav: Smrt faSizmu Sekretar: Sloboda narodu! Predsj edni·ca1. 1 Predsjednica Okr. odbora AFZ Banije u to vrijeme hila je Kata Op~CiC, a tajnka Ana SuZnjevi-C. Dokument 203 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH MBAR OD 15. VII. 1943. OKRUzNOM KOMITETU KPH GORSKI KOTAR 0 RADU AFZ' ... Rad po sektoru AFZ2 Organizacija AFZ-a sve vise okuplja oko sebe zene nas-eg kotara, te ih odbori ·u- pojedinim ·mjestima svakim danom sve viSe povezuju s NOB. U rukovodstvo primljena je jedna drugarica, koja se do sada nalazila u civilnom logoru. Bistra je i radi sa vo-ljom. Zeni naSeg kotara veoma su aktivne te mjestimiCno pokazuju veCu aktivno-st od muSka~ raca. (·Cabar). Njihov rad se ocituje u svakid.anjem pridobivanju novih drugarica za NOB i prikup!janjem hrane za vojsku i darova za naS·e ranjene borce· (one kaZu: »Za naS Crveni KriZ«), te u smjelom iznoSenju svega materijala iz Zice, ne gledajuCi na opasnost i Zrtve. Sve to rade one sa voljom i po'letom, sve sa Zeljom da Sto v1se pomognu naSim borcima, koje Zele Sto skorije vidjeti u svojim selima. 1 DokUmet;Lt se nalazi u arhivi CK SKH. l~icijativni kotarski od'bor AFZ 'CaJbar formira se u kolovozu 1943. g. U veljaCi 1944. ,g. o·drZana .ie prva kotarska konferencija u -Gabru, gdje je izabran Kotarski odbor AFZ 11 koii su uSle: 'Slavica Klepac, Zora GaSparac, Vera GaSparac, Rezika CindriC, Filipa OZbolt. Mici·ka iz gerovS.kog kraja i druge. Sestre Slavica i Franci'ka Troha 'Thakon dolaska iz internacije 1943. g. Odlaze u partizane 11 :Sloveniju i JPogibaju .zaklane bdo.gardijaca. 2 o? •D.okument 204 0 KURSU I PRVOJ KONFERENCIJI AFz NA KORl:ULI U SRPNJU 1943. Korculi srpnja 1943. KURS U RASOHI' Zene Delnica Pletu za prrrtj.za:ne Nakon sest dana cekanja na Belje~cu, usli na poplatima sva j.e ispucana od hodanj:i po smo napokon· u kajiC, kojim Cemo se odvesti oStrim liticama obale-. na Ko<culu. Veslali smo nekoliko sati uz obaI nGCii.s su, kao i svake noCi, doCekale parlu Peljesca i oko 11 sati u noci otisnuli se u tizanski kajic. · ' kanaL Vjetar je jak, puSe nam u provu, i Visoika djevojka, Zivih, crnih oCiju, uzima jedva se miCemo naprijed. T·ek oko dva s·ata me pod ruku i vodi u svoju kuCicu. Mala je pos'lije pono.Ci poCeli smo jasnije razabirati to izbica prislonjena o hridine, koj_e se yide obalu Korcule . .Sat vremena poslije pristali na straZnjem ·zidu. Pod je poplnCan i .C!ist. ·smo; gotovo neCUjno, u jcednu malu uvaUcu. Kamin u jednnm, poste'lja u dr.ugom kutu. »To je Rasoha«, rekne Coba,2 jedna g,P.~ »Zao mi j.e Sto ti nemam niSta dati da jeljanka iz RaCiSCa, ispuStajuCi iz ruku vesla des. · Lozja malo, -od prodatog vina jedva i i opljunuvSi malo Zuljeve, koji su g.e napra:.. mjeseC ZiViS, a Talijani odveli kajiCe, pa ne viii ad vi.Sesatnog veslanja_ Kad su se oCi ve·C privilde na tamu, raza- ma-ZeS ni ribe uloviti.« Dok je· ana taka priCala, dodo,Se joS neke brala sam toCno duboku uvalicU, na Cijoj j.e obali, tik uz more, ·stajalo nekoliko riba'rskih Zene, i medu nama se zametne Zivi razgov'or ~ 0 Bi-okovu, '0 drugovima, koji ·se tamo., »prekuCica. Ima na obalama jadranskih ()toka mno.stvo ko« bore-.· I sa KorCule ih je- otiSlo mnOgo. tih uvalica, koje skrivaju partizanske kajiCe ·, Vidjele su ih one. Ukrcavali su· se ondje; u pog!edu »patrola<<. I Rasohaje jedna od tih. RaSoOhi. '0ti8la je i Agata:, iz· Zrnova, prvaI u nju, gotovn svake noCi, pri-stane _ba·rka partizanka na· KorCuli, a nje su se Tillijani s partizanima. Ali ja sad· ne Cu da priCam o bojali. Razg.ovara1i sino· o d_rugaricam:a s drutoj uvali, ne.go o Sumi, koja &e pruZa povrh gih »S.koja«, s Bfoko-va. iz Dalmacije cijele. nj e i koj a pokriva cijeli otok. Hocu da pricam 0 tom; kak<> ih dosta ima u odtedima, kako o malciin SuinskOm prop'laD.ku povrh Rasohe·, sve; ka:o ·i orie, pletu,- Siju, sakupljaju _"hranu o onih- mjesec dana, koje_ sam tu jJrov·ela. A i Odj,eCu, za ·partizan e. kad ·hoCu o tom da gcivoriril, onda- moram _go~ »A 'ima:S Ji ·Sto d'a pro,Citam0?<< Ja· iZVadim »Zenu danas<< .. Br_zo s:e··zbiSe·okO mene·_ u-'jeq_voriti _o Zenama u Ra·sohi. . Zive one tu, daleko od svijeta. Opaljena nom · krugu i nagnuSe · -g'lav·e · had- -strariice od sunca lica im izgledaju bron(:ana, a koZa Iista. I 333 �»0, da nam je bilo biti na konferenciji Zena Jugoslavije?« »Drugarica, vidiS, govori o -odborima. I mi bi trebali osnovati naB, brZe CeS sakupit za; partizane, brZe Ce:S sazvati sve, aka je potreba, a i ti ces lakse preko odbora kakav list poslati.« I formirali smo tada prvi odbor AF:t-a u Rasohi. Za cijelo to vrijeme, dok sam razgovarala s njima, dok sam ih promatrala onaka nagnute nad stranicama »Zene danas«, pred oCima su mi iskrsavale slike i prizori iz· poslJednjih sedam, osam mjeseci. Septembar 1942. u Gatima. Duga soba u seljackoj kuci. Oko 80 zena cupa i prede vunu, sakupljenu za »svoje mosorske tiC.e«. UCiteljica Jelica Cita »Dalmatinskog partiza/lla«. Sve pozorno sluSaju. Nakon svakog Clanka ~ivi razgovor. N akon nekoliko dana. Dug a povorka zen a, njih oko stotinu, s maSklinima i polugama na rameriu, ide cestom. I kad se veC sumrak spustio, uz veselje i smiJeh- odronjav:ilo se kamenje pred neprijateljske bunkere. Granate, koje su iz OmiSa bacane na -Gradac, nijesu ih smele. ,, Sutradan. Nakon krvava pohoda Talijana i Cetnika, gledam sliku. Mnoge od tih Zena leZe u lokvama krvi, s djecom u krilu, u zadnjem zagrljaju. Ispod visoke, bijele stijene zaklano je Best mljekarica. Crvena krv rnijeSa se. .s bijelim mlijekom, koje se liJe iz prevrnutih kanta. Malo podalje na cesti lezi silovana, noZem duZ cij elih grudi rasporena, mlada djevojka Mica. U gustim, crnim pletenicama, slijepljenim ad krvi, upleteno je pism-o Sto ga je jutros drugovima u Omi.S htjela odnijeti. I cestom, dugom nekoliko kilometara, gledam takve slike, teSko raspoznaj em i'znakaZ·ena lica poklanih ljudi i Zena. OsjeCam j·oS uvijek miris paljevine i ljudskog mesa i predmeta izgorjelih u kuCama, a on je pojaCan dimom i varnicama, koje dopiru i u ovu malu uvalu od Burna, koJe veC tri dana na KorCuli gore. »Pa ·Sta im pomaZe to, kad su GaCanke, malo Sto ih je ostalo, posljednju paru sakupile, kupile jabuke i odnijele za Bozic drugovima u mosorskom odredu. ,S,to im vrijedi paliti .Burne po Koi.-Culi, kad se eno Zene opet sa-staju, do:Cekuju partizane i daju im posljednje, pa i ove ovdje kao i Biokovke za vrijeme talijanske ofenzive, zadnju Saku brasna iz kuce daju, posljednji list kupusa u gladno proljece iz vrtala beru i uz strmo Biokovo borcima na Cuke nose·.« Ovakve s1ike, ovakve misli, iskrsavaju mi pred 6Cima, niZu se mozgom, kad razgovaram ()UO 334 sa Zenama iz Rasche. Te iste slike, te iste misli prate me na sastancima sa Zenama u svim selima KorCule. Kolika ljubav prema 'partizanima, kolika odlucnost i spremnost za borbu protiv Talijana, »svih tih gadova«. »Velika teSkoCa je u tome Sto nam znanja fali«, kaZu one, i to isto u svakom selu. OdluCfle smo da organiziramo- kurs- 3 na koj.em Ce se upoznati s osnovnim ciljevima NOB-a. Iz svakog sela doCi Ce po jedna iii dvije, »A gdje bi se moglo?« pitam drugarice iz inicijativnog kotarskog odbora. »Na Cistini u Sumi povrh Rasohe. One Zene tamo Ce sve pripremiti.« I poslije par dana bHo je sve spremno. Tri oveCe duge daske postavljene na kamenje sluZe kao stol, dvije druge naslonjene na vise stijene s obje strane stola mogu da budu klupe. Medu stablima napravljeni su »Satori« od· isprepletenog granja. Tu ce u grupama po pet uCiti i spavati. Postavljen j.e kazan na dva oveCa kamena. Vodu Ce donositi drugarice iz sela Rasche, i to nave-C·er, da s·e ne pri-mijeti. »Kako je s hranom. Jeste li uspjele lito sakupiti«, upitala sam i-h na veCer prije poCetka kursa, kad su se sve, ti -sumraku, da ih nitko ne vidi, sakupile na proplanku poviSe Rasohe. -»Dale su Zene - koja pregrSt pure, koja Baku -faZola. Daju i vele: Ajte, pa nauCite Sto god ViSe moZete. I nama Cete onda pos1ije neSto kazati. Oni prvaSnji nisu nam nikad dali mo.guCnosti da neSto nauCimo.« Sutra u jutro kurs je zapoCeo. >>Ko je mislio poslije toliko godina imati opet knjigu u rukama. MuZ u partizanima, dijete maleno, nema.S ga kame ostaviti. Ali kad Covj,ek hoCe, moZe sve.« Iz dana u dan interesovanje je raslo. Zelja i volja za ve-Cim i Sirim znanjem se poveCavala. A Sto se ono danas oko stola onaka Zivo raspravlja? Pro~He noCi doSla je veza. ·Dobile smo drugi broj >>Dalmatinke u borbi«. »Vidi, i na Bidkovu se drZao kurs«. »A imale su kao i mi odbor za zidne novine«. »Sto su pisale ?« · »·Sta -misli.S, nisu ni na.Se ni1Sta gore od njihovih? « »I na Mosoru je poCeo kurs.« »Gledaj, Zene Trogira odrZale su svoju prvu kotarsku konferenciju, hvale svoj kotarski odbor'.« >>A nasa ce biti odmah po svrsetku kursa ovdje na istom mjestu«. »Ho6e 1i moCi doCi iz svih sela? Patrole svuda. Suma gori.« »Ne_ boj se ti, probit Ce se one veC. ZnaS da jedva cekaju konferenciju. A kad su njima 'Talijani bfli zapreka!« Dani na kursu su brzo pro-Sli. Evo veC i dvadeseti, posljednji. Sutra je prva kotarska konferencija na Korculi. · »E treba, ne.Sto pripremiti.« Donijele su konope s ribarskih !ada. >>To nam 'Talijani nisu uspjeli odnijeti.« Od jednog do drugog stabla uokolo cistine, »naSe uCio-nice·«, vezali su konopce u nekoliko redova. Nakon par sati rada mogla se je tu vidjeti 'lijepa zelena saba. Na 'ula'zu, izmedu dva bora, stajalo je napisano: »Dobro doSle«. Pod je bin pokriven zelenilom mjesto -saga, a klup·e, one na.Se daske, p·ostavljene na dva kamena, pokrivene de'kama. Na veCer je i:z Rasohe donesen mali stoliC »za radn'o predsjedniStvo.« Donesena i·e i slika druga Tita. Bas ona, koju je prije strijeljanja izradio kipar Lozica. Zene iz Elata poslale su zastavu: U radu, u razgovoru, osje·Cao si ljubav prema borbi, Zelju da sve Sto je s njom povezano bude najlje!}se, najbolje. Sutradan, veC u ranu zoru, do-Sle- sli KorCulanke na svoju prvu -konferenciju, Sve su iznenadene onim ~Sto su kursistkinje pripra1 Clanak ie napisala BlaZenka Mimica. Redakcija ga je pronaSla u a·rhivi Oblasno,g AFZ za Dalmaciju i ni.ie mogla utvrditi da li je bio objavljen u »-Dalmatinki u h~rbi«: 2 · Ana Matit-PecotiC Coba. 3 U srpnju 1943. g. odrZan ie kurs A'FZ na KorCuli u Suroi, krai zaseoka Raso'he, koji je uvijek hio _ veza sa logorima i po-desan za oddavanje kurseva i konferenciia. Kurs je .pohadalo 15 Zena iz raznih rnjesta i trajao je 1.5 dana. NajteZi problem hila je ishrana, jer je tada Citav O<tok oskudij-evao i glado.vao. Drugi ie problem bio u .preba,civanj-u hrane do mjesta oddavanja kursa, jer su svagdje vrebale neprijateljske z.asjede. Taj su teZak zadatak rje.Savale tri drugarice, koje su nekoliko kilometan nosile hranu na svojim ledima hoz neprijateljske zasjede. Pri koncu kursa, talijanski su okupatori, bijesni i ljuti na borbeni narrod KorCule, ,poOeli jednoga dana da pale vile. Najvi.Se ih interesiraju zidne novine. Okupile su se oko njih i Citaju. »A .Sta su vam ove dvije puS-ke ovdje?« »loz odreda su nam -samo dva vojnika doSla na straZu. Svake noCi Valjalo je drZati straZu, dvije od nas na jednom, dvije na drugom straZarskom mjestu.« »Evo i drugo-va iz odreda i iz kotarskog NOO-a.« Konfer:encija je zapoCe1a. Nakon referata razvila se veoma Ziva diskusija. J edna za drugom govori o radu, o uspjesima i nedo-sta· cima. Sve govore· uvjerljivo. Iz svih govora izbija velika ljubav, odanost i privrZenost NOB. Kad su se gotovo sve izredale, d-oSlo je na red davanje prelazne nagradne zastavice najboljem' selu. Kotar Hvar pozvao je u travnju sve kotaJ."ieve u Dalmaciji na jedno-mjeseCno tak· miCenje u sakupljanju hrane i odjeCe za partizane. Svi su prihvatili. Na KorCuli se baS sad zavr.Si'lo, i danas se daje nagradna zastavica najboljem selu. citaju se re·zultati. Smokvica je najbolja. Ona dobiva zastavicu. Na koncu je i~abran prvi kotarski odbor AFz na Korculi. Konferencija je zavr.Sena. Drugarice adlaze zadovoljne, iako znaju da ih sad Ceka povlaCenje i p11obijanj,e kroz neprijateljske straZe. Sumu, ne hi li tako uniStili i prisilili na kapitulaciju horce, koji ,se nalaze u Sumi. Na nekoliko kilometa•ra gorjela ie Suma oko Zena. 'One su se guSile u dimu i po Citavu noC str.aZarile, ne tbi li i2hje.gle bloka,di, koja im je prijetila, a po danu, od jutra "do mraka, neumorno su uCile. Petnaestoga dana trebale Sill odrZati svoju -,prvu kota'l"sku konferenciju AFZ, na koju su oCekivale i ostale delegate. Okitile su zastavama, paro1ama i crvenim zvijezdama jedan mali dio 'bo:rove Sume i tu su odrZale svoju .prvu kotarsku konferenciju. Na -povratku _ie grupa, -u kojoj je bi~o oko 25 Zena, pod teSkim uslovima doSla do -svojih kuta. "Zene su bile prisil j-ene, da -skaCu preko vatre, i da preko br-da bjde p:red neprijateljskim vojniciroa, koji su -Cekali na njiho-v povratak, jer su hili o'bavijdteni, da Zene tog dana oddavaju konferenci_iu. 1 335 �Dokument 205 IZ IZVJE!lTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZAGREB OD 18. VII. 1943. 0 SMRTI VERE sOLAR, SEKRETARA V. RK U ZAGREBU1 Izvjestaj Caci 18. V11. t943. Vera Solar Ovih dana uhapsena je ad strane policije drugarica Vera ,Solar, privatna namjeStenica, 1 Dokument ·Se nahzi u arhivi CK 'SKH. U toku 1:943. g. mno,ge su drugarice bile Clanovi Ra jonskih komiteta i Miesnog komiteta KPH, koji:h se veCina izdigla r.adeCi u odborima AFZ i NOO. Vera Solar Durdica hila ie sekretar V. RK, Ru.Za GretiC Barica- IV. RK, Zlata Fejzo Ankica Clan IV. RK (krajem ,godine postaje ona ,sekrefar to.ga komiteta), Silva MiletiC :Sonja - .Clan III. RK, RJUZa Crn2 sekretar V; Rajona (Tresnjevka).' Jedan ju je izdajnik te~ko teretio. Policija je pocela da ju muCi, kako bi ju prisilila n·a priznanje. Ona je ad rana umrla, Tada su je policijski krvnici bacili kroz prozor, toboZe kao da ·je sama skoCila. Prolaznici su se na to strahovito uZa·snuli. lz po1icije su istrCali neki policajci i pvebacili preko drugarice· Ve·re pokrivaC. Po priCanju oC·evidaca bila je drugarica Vera strahovito iznakaZena. Lubanja joj je bila puknula na nekoliko mjesta, ruke - su joj bile potpuno erne i · sve u jednom priStu i jako naduv.ene, a svezane nekakvim debelim pojasom. Nog-e su joj bile strahovito izmrcvarene, meso na njima raspucano (Culi smo da u najnovije vrij.eme kubaju ljudima noge), a nokat na palcu desne noge· drZao se samo na j ednoj Zilici. Led a i trbuh bio joj ie takoder ern. Bila je samo u gaCicama i prsluku. Sve se to .odvijalo u po1iciji u Zvonimirovoj ulici, gdje sad imaju sj-ediste Gestapovci i UN.S. ·Ova zvje•sko mucenje i ubistvo nad drugaricom Verom izvrSio je policajac Bogojevski, ruski emigrant, koji je jedan .od se·~­ fova UNS-a, a kakovu sada ima funkciju, odkada Je Gestapo sve preuzeo, ne znamo. Drugarica Vera imala je 2>0 godina i bila je radnicko· dijete. Stevo v. r. 3 koviC Olga - Clan V. ·RK, kaS11ije sekretar I. RK, a krajem 1943. g ..postaje Clan Mjesnog komiteta ,pod imenom Erna, Anita Lelas Nina Clan je III. RK i kasnije -sekretar toga rajona, Alemka GrguriC Mira Clan ie V. R'K, Mira KovaCiC Volga - Clan I. RK i dru_garica Bara. 3 Ivan "KrajaCiC, tada Clan Povjerenstva CK KPH za Zagreib. Dokument 206 OKRUzNICA OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 18. VII. 1943. SVIM KOTARSKIM I OPciNSKIM ODBORIMA AFz 0 NAciNU PROVODENJA IZBORA ZA ORGANE AFz OD 15. VII. - 25. VIII. 1943. Karlovac, 18. VII. 1943. 0KRU2NI ODBOR AFZ Svim kotarskim i opcinskim odbodma AF2 U _sporazumu s Glavnim odborom AF2·a Hrvatske, odluCile smo da u naSoj organizaciji na Kordunu s.provedemo p-onovno izbore :Za naSe odhore od najniZih do najviSih. Potrebno je da to provedemo, kako bi ozivile 336 rad Citave organizacije, koji danas poCiva na malim i okrnjenim~.odborima. Na nasoj konferenciji AF2 Hrvatske nagiaS·eno je, kao j.edno ad najvaZnijih pitanja, postaviti sav rad AF2-a na masovnu bazu u - PrimiSlje 1943. - Pr.ed n.ovosagr.adenom bajtom saradnji sa NOO-ima i omladinom i pro.Zeti Citavu organizaciju svij.eSCu, da je AFZ politiCka borbena organizacija. NaSa organizacija treba da bude aktivna u svim politickim zbivanjima i zadacima, poCevSi ·od pomoCi vojsci do borbe za Zetvu, raskrinkavanjem Cetnika, izdajniCkog vodstva HSS i uopCe svih neprijatelja narodno-oslobodilacke borbe, kao i ukazivanje Stetnosti Sverca, koji je kod nas uzeo velikog maha. N e mo.Zemo zaboraviti da su ovih dana Oetnici poCiriili gnjusan zloCin.1 N apali su kotarski NOO S!unj i tom prilikom ubili drugaricu Mllenu KrajnoviC, Clanicu kotarsikog odbora AF2 Slunj. 'Teska su ranili drugaricu Nadu Galjer, politicku radnicu, te kuharicu i jednog djeCaka, koji su se ondje nalazili. N aBe hrabre drugarice borile su se i ubile jednog Cetnika, a n€koliko ranile. Drugarica Milena je majka jednogodisnjeg djeteta u djecjem domu. Na koga se danas upire naS neprijatelj okupator? Na izdajnicku kliku u vodstvu RSS, koja ne samo da Sap6e narodu o nestupanju u NOV-u, veC i obrazuje· banditsk·e naoru.Zane grupe u borbu protiv NOV, kao u okolici Gospica i Cazme. Mi znamo da je narod stvorio svoje jedino pravo narodno predstavnistvo ZAVNOH, u kojem se nalaze predstavnici svih naroda i svih stranaka u Hrvatskoj i koji jedini ima22 ~ene Hrvatske u NOB ju pravo da predstavljaju naB narod. Nema pravo da govori ana »Jugoslavenska vlada« u Londonu u ime naroda, koja je od toga naroda pobjegla, i koja je organizirala ~et­ niCke .bande, koje se bOre na strani porobljivaCa naSe .zemlje. Sve mi to moramo znati, svaka Zena treba da o tom Cuje na masovnim Sa·stancima, na kojima Ce se bi.rati rukovodstvo. Zene biraju same i slobodiio -·svoje odbore, svaki treba da kaZe Sto misli -o dosadaSnjem radu i buduCem. Biranjem naSih naj.odanijih i najaktivnijih drugarica od masa Zena, mi Cerna uCvrstiti naSu organizaciju i povezati je sa svim Zenama, koje su spoznale borbu protiv fa,Sizma. Izbor-e C.emo provadati: u vremenu od 15. o. mj. do 25. drug.og mjeseca, a provest Cemo . ih na ·slij edeCi naCin: 1. I·zbore seoskih odbora treba izvrSiti na masovnim sastancima Zena Citavog se'la. Tu 6e sve Zene birati, uCestvovati ·u diskusiji i pretresti sva pitanja, koja stoje pred nasom organizacijom. Na primjer suradnja NOO-a, USAOH-a i AF2-a, rad drugarica u zdravstvenim, p·oljopr. i kulturno-prosvjetrtim odborima. Treba iznositi rezultate· rada radnih grupa i popularizirati najbolje drugarice. Sam izbor odbora vrSi se j avno i to predlaganjem drugarica i dizanjem ruke. 337 �Narla Galjer-!Ioljevac 2. Biranj e opCins·kih odbora vrs1 se na isti naCin kao i seoskih, t. j. da biranju prisustvuju sve Zene svih ·Sela dotiCne opCine. N a tim skup.Stinama ne Ce biti moguCnosti da se vrSe diskusije u takovom obimu -kao na seoskim zborovima, ali treba omoguCiti St:o veCem broju Zena ne samo iz odbora, ne·go i iz masa. na vaSem terenu imade vojske, poveZite se sa drugaricama u vojsci; kako bi i one istupile na naSim zborovima-. Ako to nij.e m-oguCe, svakako treba govoriti o njihovom hrabrom dr:iianju, da bi to dalo podstreka za stupanje zena i djevojaka u narodno-osl6bodilacku vojsku. 6. Na seoskim ie.bornim zborovima moraju prisustvovati -Clanice kotarskih odbora, a- na opCinskim i kotarskim prisustvovati Ce i Cianice okru.Znog odbora. Na izbornim zborovi~ rna biraju -se samo odbori, a na prvom sastanku tih odbora bira se uzi odbor, te predsj ednica i tajnica. 7. Na ,Sirokim masovnim sastancim3. treba da ve-C ranij e predvidite one Zene, koj e treba da udu u odbore. Mi moramo biti spremne i na to da Ce neprijateljski elementi pokuSavati da u odbore· udu Zene, koje su neaktivne, koje Ce ometati rad organizacije, iii Cak otvoreno sabotirati naSu borbu Bit Ce moguCe i takovih sluCaj-eva da Ce po .neki NOO-i nastojati da u odbore udu zene, koje ce oni predlagati. Sve te pokusaje da se itko drugi mijeSa u pitanj-e organi'zacije AF'Z-a, bilo to od koje strane, treba onemoguciti. Medutim treba po~vati NOO-e, omladinske organizacije da nam pomognu u popula-riziranju izbora, kao i u Citavom radu u izbornoj kampanji. 8. Da bi to mogli sve ·sto bolje izvrsiti treba da kotarski odbor nacini plan samil\ odbora. 'Treba predviditi dane, dokle se mogu izvtSiti seoski izbori i odrediti toCno dane 3. Izborl kotar-skih odbora izvrSit Ce se na kotarskoj konferenciji. Delegate za tu kollferencij u treba predvidj eti vee na seoskim. izbornim zborovima, a birati ih na opCinskim zborovima. Sa teritorija jedne opCine treba da se bira 8-10 delegatkinja za kotarsku konfer·enciju. ~ ~- \- :1 338 9. Da bi kotarska konferencija sto bolje uspjela, poslat Cemo vam naknadno op.Sirne upute za odr.Zavanje f.stih. Nastojte da to sve provedete planski u· Zivot, kako hi otsada opet mogla nasa· orga·nizacija da bude na pr..r.·l ~ ·-.'~~· 1 NoCu od 15. na 1.6. ·srpnja 1943: Cetni-ci su izvrSili napad na iKotarski kO'lilitet KPH Slunj i Kotarski komitet SKOJ-a Slurnj, loji su hili smjeSteni u maloj drvenoj kuCici na brijeg'll u Zhjegu-Vrelo MreZnice. 1Cetnici m hili obavijeSteni od svojih jataka da se u komitetu nalaze sam-o Zene i da nemaju ocuZja. Te nol:i nalazile su se u kuCici mlada kuh3.rica sa ·svojim 5-godiSnjim bratom, Nada ·GaljerHolj,evac, tada ·sek.retar Kotarskog komiteta KPH Slunj i Milena Krajnovi.C, sekretar OpCinskog komiteta P.rimiSI je, ·Clan Kotarskog odbora AFZ Slunj. Nada se te noCi p-ripravljala za sutraSnji sastanak ko-miteta i drigo je u not radila. Ne.Sto iza ,ponoCi je le;gla. !Kratko vriieme iza toga zaCula .i'e .galamu i lupu na vr.atim:a. Shvatila je o Cern se radi, i dok su Cetnici, koji ·su provalili u kuCu, gledali neku ,puSku na vratima. dohvatila je -pi.Stoli i sasula ru njih dev-et metaka. Nakon to,ga, zapoCela je .paljba sa svih vome. mje-stu svojim radom uCvrSCujuCi se i politicki se dizuci. Izvjestavajte nas · redovn.o · svakih 4~5 dana ·O izboriloj kampanji i o samim izb6rima. · Ukolik6 Vain ·neSto nije jasno, obratite se odmah na nas, kako bi vam na vrij.eme mogle ·pru.Ziti porno C. Predsjednica: Cholesna) Tajp.ica: praga2 strana oko kuCe. Bomhe S'll padale ·kroz'· prozor~. Nada Galjer-Holjevac ran_jemi je kod tog,?'_ll P~U." i nime, a lbomba koja je pala _kraj nje, ·sv_u ju j-e opr.Zila. Nij·e dospjela da ponovo ·napuni piStolj i da se brani, a kad je Cula kako se Cetnici- dogOvaraju _da zapale kuCu, posljednjim -se snagama izvukla iz k'll-Ce i otkotrljala niz 'brdo. -TaR-o se spasila.- Milena Krajnovi.C hila _ie sya izreSetana met~itna i uinrLa je iste noti. Nadu -su drugovi naSli u jutro_ i prenijeli je u bolnit-u. Ka·snije je saznala, da je u bo-rbi -tibila· jednog Cetnika, .a dvojiou ranila, od koji'h j-e jedan· um..ro putem. U vezi _ tim novim/zloCin-oom ·Cetnika: na Kordunu, s izdao je privremeni Okr. NOO. za .Ko~dlln letak. Redakcija po-sjeduje taj letak. 2 Drag,a BakiS. Predsjedni-ca Okr. odhora. A'F.Z Karlovac bila je u to Vljijeme Mila .. VuCkoviC. Dokument 207 IZ IZVJE!!TAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA SRPANJ 1943. 0 RADU AFz' ... 2. Antifasisticka fronta :Oena: Mjesni odbor AFz ima 2 clana,2 koji drze 3. i 5. kotar. Rad mjesnog odbora je dosta labav i rad kotarskih odbora se odvija rnimo mj.esnog rukovodstva uz podupiranje rajonskih komiteta. 3. Kotarski odbor AFZ upotpunjen je i ima 4 Clana3 i posvetilo se je- na tom kotaru ne.Sto vi1Se "paZnje radu i organi,ziranju Ze·na u tvornicama, pa su perspektive za proSirenj.e, razvijanje i uCvrSCe-nje AFZ-a u tom kotaru dobre. 4. Izbor okruZnog odbora izvrSit Ce se na okruZnoj konferenciji. Za -okruZnu konferencijti treba birati po 3 drugarice na svakom izbornom opCinskom zboru i po .3 drugarice na kotarskim konferencijama. Iz kotara Karlovac, u kojem- se ne Ce sada prov-oditi izbori, doCi Ce na okruZnu konferenciju 10~15 drugarica. 5. Svi ti izborni zborovi i konferencij.e treba da budu masovna manifestacija naSih. Z.ena, kao i cjelokupnog rada naSe organizacije. Na njima bi tfebali da govore i predstavnici na-Sih ustanova. Na kotarskim konferencijama treba pnzvati svakako i predstavnika kotar. NOO-a, USAOH-a, te vojske. Ako opCinskih izbora i kotarske konferencije. Osim toga treba da dobro proucite re.zoluciju i referate sa naSe konferencij-e, te o ZAVNOH-u. 5. Kotarski odbor AFZ 4 ponovo se je sredio i upotpunjen je nakon posljednjih padova. Padovima je- i.zgublj.en i joS nije Uh:v8.Cen tv,orniCki odbor tvornice duhana· i ·tvornice Dokument -se nalazi u arhivi cK s:KH. Zlata: tBogna•r-KunStiC, · Nada i 'R~a. 3 U 'kotarskom odlbo·ru AF.Z -III. rajo~a tada su • radile: Draga · PaCenovski Lasta. Aridela Paut ·Mara, Inka GospodnetiC Dra,gica i Zora Kevil: I vka. 4 • (:Janice -~otarsko.g odbora .na ·v. <r<ijonu dO -srpn.]a 19-43. g: _btle su: Lela, Peptca Popelar Lastavica 1 2 Polak, gdje je bilo padova i apsenja u samoj organizaciji. Na 4. kataru ne postoji kotarski odbor i uopCe· AFZ na tom kotaru loSe stoji, jer je partijska or·ganizacija zanemarila rad sa Zenama. .Stanj,e po kotarima j e .slijedeCe : II. kotar: ima 2 odbora AFz-a, a mati<!ni kotars'ki ne postoje. III. kotar: ima 3 maticna odbora AFZ i 24 odbora. IV. kotar: ima 1 maticni odbor5 i 4 odbora AFZ-a. v. kotar: ima 1 kotarski odbor od 4 clana, 3 maticna odbora sa 1'7 odbora (od kojih je 6 tvornickih i 11 ulicnih odbora), 3 odbora fonda sa ukupno 620 obuhvaCenih Zena. i Branka Berek Be·ba. Tada su neke u'hapSene, a neke su-- otiSle u partizane, i u Kotarski o,dlborr su uSle: Milka LemiC Mara·, Vera Smit, NataSa i Katica. 5 U matiCnom odboru na IV. kotaru radile -su: · Mati.ia CrnkoviC Dada, Ljubica Puhalovi-C Mala Vita CosiC Olga, i Danica TomiC Ana. -· ' Mila VulkoviC 339 �•Dokument 210 Dokument 208 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz C::AZMA ODRzANA 1. VIII. 1943. USTAsKA ZVJERSTVA U DONJOJ KUPC::INI lz ~>AntifaSistkinje«, NA KOPc::IcU glasila AFZ Pokuplje, kolovoz 1943., br. 1. Clcmak iz »Glasa Zen.,t!'<f, glasila AFZ Cazma, br. 2. 1943. DOPIS IZ DONJ.E 'KUPCINE SA OKRUZNE K:ONFERENCIJE AFZ Drage drugarice! !male ste puna puta priliku vidjeti i cuti Sto :rade usta,Ski krvnici od nevinog narod'a. Opisat cu vam slucaj, koji se dogodio 22. kolovoza u Donjoj Kupcini. . Toga dana izvrSili su partizani napad na ustaSku posadu u tom mjestu i nanijeli joj velike i teske gubitke. Kad su ustase vidjeli, kako po grabama leze njibovi mrtvi i ·razbojniCki Carkari, gotovo su pobj.esnili. NemoCii.i / / u SV10m bijesu, oni. su ga iskalili na golo~ rukom i neduZnom stanovniStvu. · .Sakupili su se u Zadruznom domu i odatle poshili dvojicu ustasa po 17-godisnju djevojku Ljubicu Petrcic, koji su je odveli u dam. N a ulaiu u dam doce'kali su j.e po·znati krvoloci, ustaski porucnik Stjepan Ramie ;. vodnik Jure Lulie. Posljednji je opsovao Ljubicu: »Ljubice, Bog te tvoj, tu si ti e; .. « i zatim. ju zajedno sa RamiCep1 i j-oS jednim ustaSom :odveo u dvoranu. ZakljuCali su sva vrata, da nije nitko mogao dnCi k njima i sva trojica su je· silovali. Poslije neko·g vremena Cu1a su se i.z ·zgrade tri metka. Krvnici su joj ispalili ta tri metka u trbuh i zatim je jos nozem priklali. Nakon toga ·naslagali su okn nje slame, zapalili je i izaSli iz dOma, zakljuCav.Si vrata. U taj mah doletio .je do njih Ljubicin brat i upitao ih gdje je Ljubica. Odgovorili su mu da ne znaju i otiSli dalje. U tom Vremenu dom je veC gorio. LjubiCin brat uz pomoC sjekire, provalio je vrata i upao u goruCi dom. Iznio je Ljubicu_ mrtvu, a na njenom tijelu vidjeli su se tragovi mucenja, kosa joj je hila iscupana, na vratu joj je bio veliki ubod nozem, a na trbuhu tragovi od tri metka, kojima su je prastrijelili. Narod je uZasnut gledao djelo poZivinCenih izroda. · Evo, takvih sluCajeva imade na hiljade i dogailat ce .se dok god bude muzeva i zena, koji ce da stoje po strani od borbe cijeloga naroda. Ovaj do-gadaj treba da uzmemo, mi Zene, naroCito na srce. Oi:-ganizi:fajmo se s.ve oko nasih antifasistickih organizacija. Odup)'imo se svim naSim snagama okupatoru i usta,Sama, tim zvijerima u ]judskoj spodobi. Pomognimo naSoj vojsci da lak:Se tuCe neprij_atelja. Tako 6emo prije ostvariti novi Zivot i bolju buducnost svoju i svoga naroda. Odbornica AFZ iz Donje KupCine Dokument 209 sTO RADE USTAsE IZ NAsiH SELA lz J>AntifaSistkinje,,, glasila AFZ Pokuplje, b;·. I. kolovoz 1943. 25. travnja a. g. ustaski su banditi opkolili selo Horvate. Rano u jutro, na sam Uskrs, kada su se seljaci digli sa veseljem da proslave taj blagdan, provalili su copori ustaSa u selo i poCe1li pljaCkati kuCe, a nad narodom vr8iti najgrublja nasilja. Sakupili su ih i tada tukli, a jednog/seljaka prisilili da proguta pola kile soli. TraZili su od seljaka priznanje,- B'a ·imadu veze sa partizanima. Nevini .se1jaci nisu ni pod najjacim batinama htjeli nista priznati. Nato su ih ust!>se odvukli u zatvor. Prebijeni seljaci na putu su padali u nesvijest ad slaliosti. Njihovi krvnici op]j!>ckavsi selo i ponijev~Si sa sobom sve Sto im je moglo koristiti, ostavili su iza sebe samu pusta-8 . .Uni- 340 Stili su sve Sto nisu mogli ponijeti i Sto im nije trebalo. Iza 'Osam dana ponovo su se pojavili u s,elu i pohvatali sve zene i djevojke. Na sred sela su ih tukli, govon3Ci im prostaCke rije-Ci. Nasladivali su se njihovim stidom. One su s,e crvenile i zaklanjale rupcima. Eta, kako rade ti zlikovci po mirnim hr- · vatskim selima, sa neduZnim narodOm. Osvjed·oCile smo se, da su nam ti izrtQdi neprijatelji, koje moramo iz dna du.Se mrzitL Ne dozvolimo da nas odvlaOe u svoje zatvore i 1logore! Ne dozvolimo da nad nama vr.Se gnusna, grozna nasilja! Stupimo u odlucnu i nemilosrdnu borbu protiv njihf Prva Okruzna konferencija AFZ-a za okrug Cazmu odrZana je 1. 'kolovoza o. g. Konferenciji -su prisustvovale delegatkinje iz Cazman-skog, gare SniCkog, kutinskog i sisaCkog kotara, kao i predstavnice bjelovarskog okruga, Banije, te predstavnik Kom. partije, NOO-a i omladille. Konferencija je odrZana uz prisustv<J predsjednice AFZ-a za Jugoslavijudrugarice _Kate PejnoviC. Pjevanjem himne »Ej .Slaveni«, koju je Otpjevala scen.ska grupa, otvorena je konfere·ncija. Nakon recitacije pjesme »Pjesma rnrtvi.h proletera«, . koju j.e takoder izve-la sce_nska grupa, adana je po-Cast na.Sim palim junacima i junakinjama sa dvije minute Sutnje, Uz silno odu•sevljenje, pljesak i poklike »Zivjela Kata PejnoviC!«, »Zivjela naSa pr,-edsjednica !«, uzima rijeC drugarica Kata PejnoviC. OCi Zena blistale se od radosti, Sto vide u sv-ojoj sredini predsjednicu AFi-a za Jugoslaviju, k'oja nij,e Zalila truda da nas abide, da dade iz nase oslobodene Like, i da svojim prisustvom uzveliCa naSu Prvu okruZnu konferenciju. GovoreCi o patnjam-a i stradanju naSega naroda, drugarica Kata PejnoviC oStro osuduje sve narod-ne izdajice, ve1iCa na·Su Narodno-oslobodilacku vojs'ku, koja nam je ornoguCila odrZavanje naSe konferencije. »I Zene su«, kaZe' »Cule glas sv,oje KomunistiCke partije, koja je pozvala narod, da oruZjem u ruci stekne svoju slobodu«. Istice, da AFz broji danas na hiljade organiziranih Zena, koj e su postale svij-~sne svoje ulog:e u narodno~oslobodilackoj borbi. Naglasava potrebu jedinstva svih Zena, bez ohzira na naciollalnu, vjersku i politi-Cku pripadnost, jer sarno s,l-oZan narod moZe da izvojuje pobj.edu nad mrskim okupatorom. Raskrinkava prlj avu rabotu izdajica iz vodstva HSS-a s Macekom na Celu. koji kwo plaCeni PaveliCevi agenti nastoje nas narod odvratiti od borbe. UpuCuje Zene na svijetli primjer s·ovj.etskih Zena, cijim je putem posla i AFZ Jugoslavije, pa kaZe: »NaSa je organizacija s.tvarana kroz dvije i pol godine borbe, pa Cemo j.e znati oCuvati ·od svih narodnih neprijate-lja«. Na koncu svoga govora, koji je praCen velikom paZnjom i prekidan Cestim pok1icima, dru-garica Kala Pejnovic pozdrav'lja ovu kanferenciju i zeli joj plodan i uspjesan rad. Zavr1 sava paklicima ZAVNOH-u, Komunistickoj partiji, jedinstvu sviju Zena, drugu Staljinu i Titu ... ... Ispred Moslavackog NOP Odreda, pozdravlja konferenciju drugadca komesar Cete, koja je prikazala razvitak Narodno-oslobodilacl>l> vojske i podvukla ulogu zene u redovima na.Se vojs'ke. I-stiCe besprimje-rnu po.Zrtvovnost i samoprijegor Zene, koja se bori za bolj.u i sretniju buduCnost svoga na-roda i kaZe. da je Z·ena nauCila snaSati sV,e ratne tegobe i nauCila tuCi neprijatelja sa svih strana. ZavrSava Pnzivom svim Zenama da pom·ognu Narodno~ oslobodilaCku voj,sku, a primjer neka im sluZe Zene So·vjehkog Sav.eza. Narod je sa dugotrajnim pljeskom pozdravi-o drugaricu partizanku ... ... Drugarica pr,edstavnica Banije donosi pozdrave deset hiljad:i organiziranih Zena Banije, koje su mnogo pridonijele oslobo-denju svoga kraja. Zene Banij,e prilikom reakcije Nijema.ca na njihov oslobodeni teritorij, bjeZ~le su u Bosnu i Liku, jer su znale kakova ih sudbina Ceka, ako ih banda nade u kuCama. Nakon ponovnog oslobo·denja Banije vratile su se svojirn kuCama, da joS od1uCnije nastave s radom na Sto skorijoj propasti faSizma. K~Ze, da su Zene Banije svijesne sv·oje bo-rbe i spremne su dati i Zivote za svoj ispaCerti narod. Pod par-olom: »Ni zrno Zita "Okupatoru« -organi.zirale su dobrovoljne radne grupe Zen a, koj e su poZnj ele· i spremile sve Z'ito svoga kraja, pa su odlazile i u druge krajeve spasavati zito ad gladnog okupatora. Suzbijale su zarazne bolesti', osnivale ambulante po selima, pa su i na taj naCin doprinosile narodno-oslobodilackoj borbi. Ravnopravnost k-oju su stek'le u borbi daj,e im pravo na glasanje; one glasuju i birane su u izvr.SujuCe odbore. Poklicima AFZ, jedinstvu svih rodoljupki, drugu Titu, SKOJ-u USAOH"u zavrsava svoj referat. Dr~garica iz bjelovarskog okruga prikazuje stanje na -svom -okrugu, u koji se banda veoma Cesto zalijeCe i ometa i'ad mlade organizacije AFZ-a. Vjeruje da ce do odrianja konferencije' na njihovom okrugu doCi u najskorij.e vrij-eme, jer su simpatije tamoSnjeg naroda na ·strani narodno-oslobodilacke borbe, kOju pomaZu na sve na;Cine. ·GovOri drugarica CeSkinja, koja kaZe, da su sve Zene CeSkinj-e spremne raditi sa 341 �AFZ-om, kako bi i one doprinijele oslobodenju naSeg i CeSkog naroda. Poziva sv,e Zene da j,edinstVeno stupaju u borbu protiv poro-' bljivaCa naSe domovine, koja je ujedno i njihova. PoSta je time zavr,Sen- sveCani dio konferencije, izvodi scenska grupa recitacij,e pjesama »0 klasje moje« i »RaZigovor s p1ug-om«, nakon. Cega je odreden mali odmor. U radnom dijelu konferencije daju se izvje.Staji sa kotareva. Drugariee di:degatkinje podnose izvjeStaje o politiCkom i urganizacionom stanju kotareva, a d·rugarice uCesnice z1vo uCe-stvuju u diskusiji, koja se je poslije toga razvila. Zene pitaiu, a drugarica Kata PejnoviC i organizatori konferencije odgovaraju na sva postavljena pitanja. Daju se upute · u pogledu spremanja Zita, kao i upute d radu ·s-eoskih, opcinskih i kotarskih odbora. Objasnjava se odnos AFz-a prema NOO-ima i omladini. UpuCuju se drugarice kako i na koji na-Cin da U.Cvrste i proSire rad AFZ-a i svoju· pomoc Narodno-osJ.obodilackoj vojsci. Zatim se prelazi na biranje ·Okruznog odbora, koji se jednog1asnD prihvaCa, pa time konferencija zavrSava svoj rad.'1 :t OkruZni odbor AF2 za Cazmru izabran na Ok,r. konf.erenciji AF:'t 1. VIII. 1943: .g. saCinjavale su: Katka KuSec - predsjednica, Najka DanoviC p()tpredsjednica, Srpkinja iz kota·ra GareSnica, Tonka S-pan-Bo,riC - tajnica, Sava Svilar iz kot. Cazma, Ankica- Buden iz GareSnice, Jovanka iz V._ Proko,pa,_ /Fanika .Smerala iz Dubrave, Marica ·Skrivanek iz / Cag~nca kotar ~t:azma, Marica SmolCiC iz Siska, Pava Basara iz Sr1Pskog SeliSta, kot. Kutina, Dora iz D. Osoekova kot. IKutina, RuZa iz Ludine, 'Kata iz if'-otoka, kot. Kutina, J ela iz 'Popovca, kot. GareSnica, Marica Ka jfd iz PodlluZana, kot. Dubrava, Marica MaSiC iz Rorgoze, kot. 'GareSnica. Reza DomitroviC iz MarCe, kot. ~Cazma, Ema iz Vrtlinske, -kot. Cazma, Kata ZaniC iz Bunjana, -kot. Cazma, Jana Vruliona.c iz Sanmpova, kot. ·C:azrna. (Redakcija nije mogla ustanoviti .prezim-ena svih odbornica). Medu istakonutiie Zene, k()je su saradivale sa NOP i radile na aktivizaciji Zena u Moslavini istiCru se: u kota·ru Cazrna - Milica nraZiC. Milka Jvanovi~, Emica- Sem, Milka ModriC, Reza IvaCeviC, Marica NovaCi.C, Kata 'Krsnik, Amalij.a 'Zagaiski, Dragica Moi-da, Marica Skrivanek, Kata HorCiCka, Marica Vrbanec, Jagica Vulinec; u kotaru Kutina - Kata Borovnjak, Josipa AntoliC, Mariia Knii·Z·eviC (Mirjana BabiC), Mariia FiioliC, Kata Gaidek, Bmiliia Basner, Marija BrezinSCak, SladojeviC maika i 'kCi, Marija 'OZeg, Mari ia lvanji, A11ika Komlenac, Pile-piC Crna, Ru.Za Komlenac; -u kotaru GareSnici - Katica Dra,goj.eviC-DuboS Mara Funduk, Marija P·etroviC i Milada MilakoviC. · 1 Dokument 211 0 KURSEVIMA ZA AKTIVISTKINJE AFz U MOSLA VINI Clanak iz >>"Glasa 5:en,e«, glasila AFZ Ca:trma, hr. 3. 1943. Kurs AFZ u Gr.abovnici koja ih u tom Casu interesiraju, jesu: Sto Ce me pitati? Da li Cu znati? Tko Ce prvi? Kako Cu znati? Prdlazi piva .grup-a, pa onda druga i taka redom. Ispit je tZavrSen sa uspjehom. OdrZale smo sastanak, dogovorile se kuda Ce koja:, i rastaj.emo se. Cvrsti stisak ruke na rastanku, da Cerna se opet sresti, ali sa viSe znajna, sa viSe iskustva i sa viSe gotovih uspjeha naSeg rada. Tonka Span 1 U kolovozu 1943. g. odrZan ie kurs AFZ u selu Mali Prokop, a krajern godine '1.1 Novom Selu. PRV1 KURS· AF:t U MOSLAVJNJ Kako u ovom kraju nije odrZan joS ni jedan kurs AFZ-a, <>sjetili smo potrebu, da ga odrZimo. Razmi·Sljamo, ·Citam.o knjige, broSu. re, probiremo ono Sto mislimo da je najpo-trebnije. Velika odgovornost, a slabo iskustvo. N aidemo na nesto pretesko, neSto pak ne spada na kurs AFz-a, i taka sa mnogo truda odr·edimo teme, koje smo razradile na takav naCin, da ih Zene Sto bolje shvate. Brzo se raSirila vijest o prvom kursu 1 za Zene u Moslavini. StiZu mnoge Zene, koje su ostavile E)Voju dj-ecu, svoju kU.Cu i svoj posao same da bi obogatile svoje znanje i prisustvovale kursu. Mnoge su Zene joS uvij-ek u miSlima uz kuCu ali se svladavaju i svu pozornost ·obraCaju na onot zbog Cega su doSie. Citavo popodne uCe ono, Sto .su ujutro sluSal·e. Pred veCer je ispitivanje. Neke drugarice veC se znoje, jer se boje ispitivanja. J edna drugarica dade i r:eCe: »U Cim t uCim, ali mi nikako ne ide u glavn<<. Padaju pita.nja. JoB se teSko odgovara, jer su drugarice zbunj ene. Drug a drugarica reCe-: »J a znam sve, dok ~as drugarica ne poCne pitati, ali 342 kad ona poCne ispitivati, ja se smetem, i stid me je«. Takav je bio pocetak. >>Svaki poceta,k i·e tezak«, ali .sto dalje, isla je bolje i lakSe. Drugarice su .se privikle ·na nov naCin Zivota. Zive skupa, rna da se do nedavna nisu po~ znavale, a1i zajedniCki cilj zbliZava ih, one se slaZu i vole, kao da su rodene s,estre. Sada su i odgovori vee sredeniji i bolji, pa s·e i ne boje viSe ispitivanja. Za vrijeme samog uCenja mnoge su od njih i plakale, jer nisu mog]e ·Odmah da shvate i nauce. J edna drugarica je hila toliko nesretna, kad nije mogla neSto da natiCi, da j.e poCela Cupati kose. Iz ovakovih primjera vidimo sa koliko volje, sa k,o1iko osjeCaja odgovornosti su doSle druga:rice na kurs. One Zele nauCiti sv·e Sto se predaje, jer ·ne Ce da se- vrate u svoja sela onakve kakve su i oti,sle. I taka j e tekao kurs i pribliZava-o- se kraju.' DoSao je konaCni ispit, na koj,em s·e daju ocjene. Zadnja dva dana p:onavljaju ono, Sto su nauCile-, do kasno na'.'ecer. Vlada veliko uzbudenje. Neka su lica zaZarena, a neka a-pet blijeda. Pitanja, Uokument 212 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BJELOVAR OD 10. VIII. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 FORMIRANJU INICIJATIYNOG OKRUZNOG ODBORA AFz ZA OKRUG BJELOYAR1 Centralnorn Komitetu KornunistiCke Partije Hrvatske ... 5. R a d s a Z_ e n a m a. Na pocetku jula mjeseca formirali smo inicijativni okruzni odbor AFZ od 3 drugarice.2 One su, za ovaj mjesec uspjele fo-rmirati prili-Cno odbora seoskih i neke opCinske. A za sada ima samo K~privnica kotarski. 3 1 Dokument ·Se nalazi u arhivi 'CK SKH. 2 PoCetkoin srpnja 1943~ -g. formiran je Inicijativni okTuZni odbor AFZ, u koji su uSle: Maca Kendel kao predsiednioa, Mileva CetuSiC i Ida Simi-C. Doskora j-e odibor proSiren i uSJ.e su: Krunka ZastavnikoviC, Katica Novoselac-Cvrtila Seva i Zorka LjubeSi-C-Usorac. Rad im je za sada joS slab. Trebat Cerna j-oS mnogo poraditi da se ta linija naSeg rada popravi. Za sada nemamo toCan pregled izvr.Senoga rada po ovom sektoru, jer druga.., rice koje- rade po tome sektoru, nisu joS da1e izvj.eStaj. IduCi put Cerna poslati iscrpniji izvjeStaj po tome ... 3 Podatak u dokll'Inentu nije toCan; u to vrijeme bio je veC formiran i KotaTtski odbor AFZ Bjelovar, kojem je bila predsjednica Kata LaliC-Ja·kopoviC, tajnica - R'll'Za Slez.ak i _Clanice - Ankica FuCekZdjelar, Milka SCuriC-Nem-CeviC, Ankica Kuharski i SaVa Nik~it, 343 �izjasnile protiv takvih odbernica, i ena nije izabrana. Takoder su provede-ni izbori i u selu Veljun. Kotar Slunj: izabran je seoski odbor u selu Mrzlo polje, na kojem je bilo prisutno 28 Zena. Dokument 213 POZIV OKRU~NOG NO ODBORA AF~ ZA OKRUG KARLOVAC ~ENAMA NA AKTIV · UcEl!cE U IZBORIMA ZA ODBORE AF~ . ODR~ANIM OD 15. VII. - 25. VIII. 1943. Okruzni odbor AFZ-a SVIM :I:ENAMA KORDUNA Tko je u odborima AF:I; na Kordunu? To treba da se ovih dana pita svaka zena, svaka omladinka Korduna. Ovih se dana vr,Se ponovni izbori za sva rukovodstva organizacije AFZ-a. Nemojte do· zvoliti da -- se ovi izbori dovr.Se bez vaSeg sudjelov,anja. Na masovnim izbernim slkupevima treba da se Cuje ri}eC svake Zene·, jer kakye cemo odbore birati, takva cemo p_redstavni.Stva imati. // Drugarice! Znajmo da s-e fa.Sizam lemi, da je Musolini i talijanski ;fa:Si·zam pao i to snagom .Saveznika i vlastitog rodoljubivog naroda. U Italii.i sve vrije od antifasistickih demenstracija,- narod je onaj, koji sada odlucuje. Narod smo mi, koje isto t~eb:; da odlucujemo, keje treba da si stverimo takvu jedinStvenu i snaZnu pelitiCku organizaciju, koja ce nas dovesti do pobjede, koja ce nas politiCki oja.Cati, da znamo zaSte smo se bo:rile, te da ave tekovine naSu ravnopravnest ne Cemo dati, pa- makar se jnS -zato trebale te.Sko boriti. Krv i ZiYeti tolikih na.Sih sinova i kCeori ne mogu pasti u zaborav. Te Zrtve i steCeni plodovi nase dosadasnje borbe treba da nas napune mrZnjom, straSnom mrZ·njom, i neustra.Si·v-om borbom pretiv · okupatora 'i svih Karlovac, 9. VIII. 1943. izdajnika. MrZnja i burba, to su naSa nepobjediva sredstva u borbi protiv svih nasih bivsih tlacitelja, koji bi opet htjeli da nam se nametnu. s nasih izbornih zborova treba da svim tim neprijateljima podviknemo: '»Ne! I opet ne! Vas koji ste se okupili oko jugo.slavenske vlade u Londonu i oko MaCeka mi ne Cerna i berit Cemo se ustrajno i neustr~Sivo s nasim Zema1jskim Antifasistickim Vijecem Narodnog Oslobodenja Hrvatske na celu, a okupljene sve u Jedinstvenu Narodno-oslobodilacku Frontu.<< Da bi taj zavjet mogle izvrsiti, treba da u ovim izborima biramo najodanije, najpoZrtvovnij.e i najborbenije drugarioe. Drugarice, sve na izbere AntifaSistiCkog Frpnta :l:ena.! Drugarice, kad ideS na izborni zbor, pogledaj da li je i tvoja komSinica otisla, povedi i nju, povedi citavo se!o. Birajmo slobodno nase odbore! UredniStvu »Vijesti« Dragi drugovi Molimo vas da slijede·Ce uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ-a. U toku izbora izabrani su slijedeCi seoski odbori: Kotar \Celjnn: Izabran seoski odbor u selu BuriCi na masovnom sastanku, gdj.e je bilo prisutno 80 ]judi, od toga 45 zena. Odbor se sastoji od 5 drugarica. Selo Lapovac: na m·asovnom sastanku izabran seoski odbor od 3 clana; bilo prisutno oko 50 ]judi, od toga 25 drugarica. Selo Vojnovic Brdo: odrZan j.e masovni sastanak od ·60 ljudi, od toga 25 drugarica, na kame je izabran seoski odbor. Selo Zagorj e: izabran seoski edbor na masovnom sa.stanku; bile prisutno 40 ljudi, od toga 20 zena. Selo Gornji BudaCki: na mas.evnom sastanku izabran je seoski odbor od 5 .drugarica. Bilo prisutno oko 100 ]judi, od toga oko 70 zena. U opcini Cvi· janoviC brdo u hrvatskom selu Donja 'Glina odrZan je sastanak od 14 Zena i 4 omladinke, na> kome j e izabran s.e;oski odbor od 3 drugarice. Jedna ·ostaje stara odbornica, a dvije su birane nove. K.otar· Y.ojnlC, selo Radonja provedeni i,zbori na masovnom sastanku od 29 Ijudi, od toga 15 drugarica. U odboru su ostale 3 stare odbornice i izabrana j.e 1 nova. "Selo Jurga i Gornji VojniC: na masovnom sastanku od 30 ljudi, od toga '22 Zene, izabran je se-oski odbor od 4 drugarice. Smrt faSizmzt - Sloboda narodu! :Zivio AntifaSistilki Front Zena! Zivjela jedinstv,ena naro.dno~oslobo·dilaCka fronta Hrvatske! OkruZni odbor AFZ-a za okrug Karlovac Dokument 214 DOPISI OKRU~NOG ODBORA AF~ KARLOVAC UREDNisTVU »VIJESTI<< 0 TOKU IZBORA ZA ORGANE Karlovac, 8. VIII. 1943. Urednistvu »VUesti<< Dragi drugovi! Molimo vas da slijede6e uvrstite u iduci broj »Vijesti«. Biranje novih odbora AFZ-a. Izbori su u toku. Izabrani su slijede,Ci seo~ ski odbori i to: Kotar Y:eljun: selo Donja Perjasica: odrZan je masovni sastanak 3. VIII. na veCer, prisutno 60 !judi, od toga 30 drugarica. Izabrano je 6 odbornica, koje su prihvatile svoju duznost s velikom radosti. Medu njima fe i dr.ugarica Milka Bogdanovic, niajka 8 djece, koja se, usprkos velikog· posla, rado pri· AF~ hvatila svoje duznosti. Selo Kestenjak i Ponorac: odrZan masovni .,sastanak sa prisutno 32 covjeka, <>d toga 20 drugarica. Procitane sU »Vijesti« i pro.tumaCena situacija. Narocita ih se dojmilo tumacenje (} ZAVNOH-u, koje je trebalo tri puta ponoviti, tak·J da b1 svaka drugarica zapamtila i dalje mogla pr<>tumaCiti. Izabran i.e odbor od 5 drugarica. Predsjednica toga odbora je drugarica Marija ·GrubiSiC, veC siarija drugarica, kojoj je kcerka clanica ope. odbara AF:I:. Drugarice su na sastanku osudile rad dosadasnje odbornice Mile Grubi.Sic,--koja se bavi :Svercom, prodaje narodu sol po 140 kn, a osim toga preprodaje platno, jasno uz mnogo skuplju cijenu. Kod samog_, biranja drugarice su se Drugarski pozdrav za redakciju Barka1 \ Okruzni odbor AF:I; Karlovac, 10. VIII. 1943. Urednistvu "Vijesti<< Dragi drugovi! Molimo vas da slijedece uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ. Izabrani su slijedeCi seoski odbori i to: Opcina S k r a d: izabran je seoski odl;>Or u ·selu DvoriSte na sastanku, na kome je bilo oko 23 drugarice, 4 omladinke. Odbor se sastoji od 3 odbornice. U selu Ponorac, na masovnom sastanku, bilo prisutnO 20 drugarica, 10 .amladinki, izabran je seoski odbor od 4 drugarice. Izboru se pristupi1o nakon Citanja »Vijesti« i opSirnog tumaCenja ·a ZAVNOH-u. U selu Gor. .Skrad proved.eni su izbori, bile prisutno 18 drugarica, 3 omladinke. Izabran je odbor od 3 drugarice. U selu Velika Crkvina provedeni su seoski izbori, bilo prisutno na sastan~u 23 drugarice, 4 omladinke, izabran je odbor od 5 drugarica. OpCina K. r n j a k: provedeni su izbori u selu Podgorje, na masovnom sastanku bilo prisutno 40 Jjudi, od toga 20 zena. Izabran j.e ·odbor od 4 drugarice, 2 stare "i 2 birane na novo. Drugarice su se vrlo rado prihvatile duZnosti i izrazile Zelju da bi htje1e imati sastanke Sto CeSCe, da se sa radom kr·ene naprijed. 8elo Budacka Rijeka: izabran je seoski odbor na rllasovnom sastanku, na 'kome je bilo prisutno oko 60 ]judi, od toga 25 Zena. Odbor se sastoji od 6 drugarica, 3 stare i 3 birane na novo. Sa llm·oCitim ves.elj.em se prihvatila svoje duZnosti 50 godiSnja drugarica Dragica Ma-rtinoviC sa rijeCima da Ce -pokazati mladima, kako treba raditi, i da joj nije te.Sko vr.Siti svoju duZnost. Smrt fa.Sizmu - Sloboda namdzt! Drugarski pozdrav za redakciju: ·Okruzni odbor AFZ Karlovac, 12. VIII. 1943. Uredni.Stvu »Vijesti« Dragi drugovi! Molimo vas da slijedeCe uvrstite u iduCi broj »Vijesti«. Biranje novih odbora AFZ-a. U kotaru VojuiC provedeni su seoski odbori ~ to: selo OkiC i ZimiC provedeni seoski izbori na masovnom sastanku,-~ gdje je bilo 15 zena i 34 druga. u odbor je uslo 5 drugarica. U se1lu Brezova Glava i T'uSiloviC proveden je izbor, bilo prisutno 22 drugarice i 15 drugova. Drugarice su se vrlo lijepo odaZV!lle sastanku i Zivo diskutirale. U odbor je izabnino 5 drugarica . .Selo Koranski brijeg i MihaliC selo i Donji 1\tllakovac provedeni su seoski izbori, a na s:istanku je prisustvovalo 15 drugarica i 40 drugova. Ovdje su izbori uspjeli vrlo te.Sko, trebalo je sazivati dva puta i istom onda su se mogli odrZati izhori, ali je odaziv drug:<rica bio vrlo slab. U odbor je uslo 5 drugarica. Selo Vrelo Utinja: na masovnom sastanku provedeni su izbori, na kojima je bilo prisutno 20 drugarica. U odbor je U•slo 5 drugarica. Selo .Svinica i Gej/ 344 345 �kovac, na masovnom sastanku, bilo je pri-sutno 70 drugarica i drugova. u odbor uslo 7 drugarica. Se1o Krstinja, na masovnom sastanku prisutno 40 drugova i drugarica. U odbor uslo 5 drugarica. Selo Donji Klanac, na masovnom sastanku, bilo prisutno 20 drugarica i 50 drugova. u odbor usle 4 drugarice. Kotar Slunj: provedeni su seoski izbori i to u selu Mala MoCila, Lipar, bilo prisutno 33 Zene i omladinke, u se1u ModriCi bilo prisutno 35 Zena i omladinki, u Vukas selu, bi1o prisutno 55 Zena i omladinki i u selu BraCane bilo prisutno 15 Zena. OpCinski izbori sprovedeni su u MoCilima. Na masovnom sastanku· prisutno oko 200 Zena i omladinki, oko · 3-Q drugova i jedan vod partizana. D-rugarice su na i-zbore dola-zile organizirane sa pjesmom i pod barjacima. Nakon -protumaCene po1itiCke situacije i ra'dio vijesti pr.erSlo se na izbore, koji su tekli dosta do bro. u odbor je uslo 10. drugarica, te j'e odmah izabran i uZi odbor, u koji je uSlo 5- drugarica. Za predsjednicu je izabrana drugarica Draginja Supica, a za tajnicu drugarica .A-nka · MomCi1oviC. Smrt' faSizmu - Sloboda narodu! izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 15 drugarica i 10 drug-ova, a u odbor uSlo 2 drugarice. Selo Petrova Poljana provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 20 drugarica i 8 drugova, a u odbor uSle 2 drugarice. Selo Dunjak provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 8 drugarica, 6 drugova, a u odbor uS1e ~ drugarice. Drugarski pozdrav za redakciju: Provedeni su opCinski izbori u opCini CvijanoviC brdo 8. augusta. U odbor je izabrano 8 drugarica. Narod je ddlazio na lzbore u veCim grupama, koji su tekli vrlo 1ij,epo, Sastanak je otvorila drugarica Andelija VuCkoviC, a zatim je govorio drug pr'edsjedni'k opC. NOO o vaZnosti povezivanja organizacija, kao i o vaZnosti organizacije AFZ. U ime omladine govori1a j e drugarica Rank a Gvozdic. Drug tajnik ope. NOO zahvalio je drugaricama na taka lijepom odazivu i naroCito istakao njihova zadovoljstvo i svijest prema izborima. Poslije izvrSenog izhora drugarice su izvikivale parole i nastavi le su sa igrom kola i pjesmom. Okruzni odbor AFZ Karlovac, 16. VIII. 1943. UredniStvu »Vij.esti« Dragi drugovi! Molimo vas da slijedeCe uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ-a. U kotaru VojniC opCine Utinja provedeni su seoski izbori ito: selo K1ipino brdo i IvankoviC se1o provedeni i'zbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 73 drugarice i 14 drugova. U odbor uSlo 5 drugarica. U -selu rSjeriiCak provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 30 drugarica i 10 drugova. u odbor uslo 5 drugarica. ,Selo Vrelo Utinja provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 2 drugariee i 3 druga, u odbor uSle 4 -drugarice. U MandiC selu i Bukovica s,elu pr·ovedeni izbori na masovnbm sastanku, bilo prislituo 25 drug-ova, a u odbor uSlo 5 drugarica. Drugarice su se rado prihvati1e· svoje d uZnosti, samo drug Dragan £>uriC nije dopustio svojoj drugarici da ude u odbor. Kotar Ve!jun, opCina Dunjak, provedeni seoski izbori i to: za selo RajiC brdo, K1upica i MraCaj prpve-. deni su izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 15 drugarica i 20 drugova. U odbor uslo 5 drugarica. Selo Kestenovac pro:vedeni 346 Kotar Slunj, opCina MoCila provedeni su s-enski izbori i· to u Vukas selu, provedeni izbori na masovnom sastanku, bil.p prisutno 55 drugova, a u odbor usle 4 drugarice. Selo Bra-danae 1Tepavci provedeni izbori na masovnom sastanku, bHo pri.s,utno 15 drugova, u odbor usle 3 drugarice. Selo Ma1a. MoCila i Lipar provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 33 druga:rice, a u adbar uSle 4 drugarice. U MudriC selu provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 35 drugarica, a u odhor uSle 4 drugarice. U nedjelju 8. augusta provedeni su opCin: ski izbori u O'pCini MoCila. Na masovnon1 sastanku bilo prisutno oko 2100 drugarica. U plenum -odbora uSlo 10 drugarica, a u izvrSni 5 drugarica. 1 Provedeni su seoski i~bori u selu P.erjasici, na masovnom .sastanku bilo je prisutno 20 drugariCa, a u odbor uSle 4 drugarice. U kotaru Vrginmost, opCini Vrginmost provederii su izbori u selima i to: selo Slavsko polje provedeni su seoski izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 33 drugarice. U sel u Crevari, bilo prisutno 13 drugarica, selo Slavsko polje (Samardije) bilo prisutno 20 drugarica, selo Podgorje, bilo prisutno 20 drugarica, selo Donja Blatusa i Gornja BlatuSa, te selo LackoviCi i ZoriCi, bilo prisutno 30 drugarica. 1 Redakciia posiedu_ie dopise, koje je tokam izbora za or.r!arie AFZ -slala Bar-ka Tomac, ·Clam Okr. od'bora AFZ, r-edakciji »Vijesti«, organu ONOO Karlovac o toku tih izbora. Radi ilustracije daj-emo neke od tih vijesti. Dokument 215 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA U ISTRI lz izvjeStaja Baze ,5 - Istra o.d 14. VIII. 1943. OK KPH za 1-irv. Primorje 1 14. VIII. 1943. OK KPH za Hrv. Primorje ... Rad po liniji AFZ Iagano se razvija. Pitanje rukovodstva ne maZe se preko nOCi skalupiti. Milka2 se trudi, ali bas u tome naila,zi na pote,SkoCe. I sama ne zna koliko je odrZala sastanaka, ali time ne reSava glavno pitanje, jer ne ostavlja niSta Cvrstoga iza sebe. Do sada nismo uspjeii dobit drugarice, koje bi se razvile za rukovodioc-e, da maZe samo s njima raditi, ali sada, u toku mobi- j l· f I I 1 2 Dokument s·e nalazi u arhivi OK SKH. Milka Mil-eniC. Polovkom 1943. -dolazi u Istru Mira Ban Radruna, koja radi sa omladinom i Zenama. NeSta kasnije Salie OK H.rv. Primorja u Istru i Milku MileniC, koja je do-tada radiLa u Ka,stavStini. U radu na orgariiziranju Zena nailazila je na :pote.SkoCe. jer u selima joS nije bilo pa·rtijske organizacij·e, ·nije bilo dosta 1izacije, reSiti Ce se to pitanje - da odrZi kurs sa drugaricama, koje _Ce g,e p-ovuCi u ilega1nost. U stvari nije izgubljeno vreme, jer je tu i tamo uspje1a Milka .da mnogo viSe zaintere·sira Zene za pokret, koje su do juCer bile kao priTepak. N a iduCem sastanku na-_ stojati Cemo pokupiti Sto iscrpniji organizacioni izveStaj i sve nastale promjene ...« · Lovro 3 politiCkih radnika, l}.iti ,rukovodstva AFZ. Oslanja juCi se na jaCe odbore/(Brgudac, Pazin), partijsko rukovodstvo polaZe teZiSte na osposo-'bljavanje i osamostaljavanje m.aj'boljih ·drugarica iz tih o.dbora. Zato Milka Mileni-C ,sa 8 Clanica odfbora u Brgudcu organizira nad B-rgudcem kurs za Zene rukovodioce AFZ. 3 Silvio MileniC. Dokument 216 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 19. VIII. 1943. MJESNOM ODBORU AFz ZAGREB S UPUTAMA ZA RAD 1 GLA VNI ODBOR AFZ HRVA11SKE Broj 259 19. VIII. 1943. Mjesnom odboru AFz - Zagreb Drag-e drugarice. Hitler je lzgubio bitku na svim poljima borMi smo vam V·eC nekoliko puta pisale, na- be-: na rati.Stu, (ogromni udarci Crvene armije na i.stoCnom boji-Stu, uspjesi saveznika stoje,ci da uSpostavim,o s varna vezu i da vam u .Sjevernoj Africi i Siciliji, uspjesi Narodna ta.j naCin pomognenio savjetom i uputama no-oslobodilaCke vojske_ u Jugoslaviji, udarci u vaSem radu. Meodutim do danas nam naZalost nije od vas stigao nijedan odgovor, .koje mu zadaju narodi porobUenih zemalja demonstracijama, pobunama, partizanskim te ne znamo da li ste uopCe primile naSa piborbama i t. d.) na p,odru<rju me-dunarodne sma i sav materijal, koji smo vam posla1e s politike (neuspjeh da unese nj!suglasice iznaSe prve konferencije AFZ-a Hrvatske, kao medu saveznika: SS.SR-a, Amerike i Englei prvi br=oj naSega lista »Zena u borbi«, od ske, da uz. sebe veZe vazalne drZave i da p-okojega smo vam poslale 45 komada. Unatoc toga mi Cemo i opet pokuSati da vam -s-e jamoCu r,eakcionarnih elemenata u tim zemljama s1omi ntpor naroda, pad Musolinija it. d.) vimo. U Casu kad s·e uslijed svih tih Cinjenica priPrije nego govorimo konkretno o stanju vaSe organizacije u Zagrebu, o najvaZnijim bliZava oslobodenj.e nar.oda od faSistiCkog politiCkim i . or'ganizacionim zadacima, koji jarma, oZivljavaju i okupljaju se u svijetu stoje pred varna, 'Ocrtat Cemo u kratko glav- · i kod nas .svi ani reakcionarni elementi, koji nastoje da osiguraju poslije sloma fa,Sizma ne zna.Cajke danaSnje politiCke situacije u svijetu i kod nas, a u vezi s tim postaviti i svoje sebiCne :reakcionarne i proturiarodne vaSe zadatke. interese i pozicije'. U Hrvatskoj se u borbi Mi se danas na:Iazimo na prekretnici u protiv narodno-oslobodi1aCkog pokreta, u nastojanju da slome .atpor i jedinstvo naroda, borbi protiv faSizma ..Danas nam je jasno da j e slam medunarodnog faSizma neizbj.e.Zan. , okup'ljaju i ujedinjuju sva protunarodna go- 347 �2. Borba protiv onih zena, koje sprecaspoda oko reakcionarne klike bivseg vo1Ie · HSS-a dra Maceka. S druge strane sve ono vaju to jedinstvo, njihova raskrinkavanje Sto je-ostalo iskreno·rodoljubivo, ne samo ma- pred masama i odvajanj,e od njih. se iz raznih stranaka i gru_pa, nego i mnogi U vezi s tim osnovnim zadacima, koji darukovodioci funkcioneri prilaze sve nas stoje pred vaSom organizacijom, mora se vise narodno-oslobodilackoj borbi. Spo~naja i -Citav vaS rad postaviti na nove temelje. da je jedino put oruzane borbe protiv fasiMi smo s druge strane dobile sasvim nezma, koju veC preko dvije godine vodi naSa potpune izvjeStaje o organizacionom stanju Narodno-oslobodilacka vojska, jedini pravilni AFZ-a u Zagrebu. Iz njih smo razabrale da je put k istinskoj slobodi hrvatskog naroda, usprkos ogfiomnog antifaS-istiCkog raspoloZeprivodi ih sve viSe u redove na;rodno-oslo- nja veEke veCine Zena u gradu tek mali broj bodilackog pokreta. Ali da hi se ta sloboda, obuhvaCen naSom organizacijom. Mislimo da ta pobjeda sto vise ubrzala i hila sto potpu- je razlog u tome, S-to ste za obuhvaCanje nija, potrebno je ujediniti sve snage naroda Zena u AntifaSisti-Cku frontu Zena postavile u jedinstvenoj narodno-oslobodilackoj fronti prekruto mjeri-Io i prekrute oblike organiziHrvatske, koja daje moguCnosti .svima, koji ranja, a -osim toga niste dovoljno razvile ljube svoj · narod, da doprinesu svoj udio za ,_ politiCki rad me,du Zenama. svoje oslobodenje. U gradu, gdje je centar neprijateljske /U ovim ogromnim naporima za oslobode- reakcije, gdje je, -jak teror neprijatelja, ne ri]e naroda od fasistickog jarma pokret i moiem.o smatrati samo one Zene obuhvaCeniborba Zene imaju veliku ulogu. Nama mora ma na·Sorn organizacijom, koje redovito dobiti jasno da i mi u borbi za slobodu svog laze na sastanke, daju poma.C za partizane naroda rJeSavamo sudbinu buduCnosti naSe- i postradale od fasistickog ter-ora i citaju ga naroda i nas Zena. I mi kao dio naroda nasu narodno-oslobodilacku stampu, t. i. komoramo u svojim redovima uspostaviti j-e- j,e saCinjavaju odbore. Osim ovih ima Citav dinstvo svih Zena u borbi za oslobodenje svO- niz Zen a- 1z svih sloj·eva, koj e mrze faSizam, je domovine. :Sva previranja, koja se darias okupatora, ustaSe, jer na vla-stitim ledima vrSe u raznim po'liti-Ckirn strankama i gru- osje-Caju sve strahote faSizma, i koje svoje pama, imaju svog odraza i kod -Zena, Clanica nezadovoljstvo i mrZnju izraZavaj1,1 na svai funkcionerki tih stranaka. Na jednoj stra- kome koraku: u razgovoru sa susjedom ili ni ima u tim strankama i grupama veCina prijate1jicom, u duCanu kad moraju kupovati · Zena, koje su srcem na strani na1Se borbe, lo,Su robu za skupe novee, na trgu, kad ne ali su jos pod utjecajein neprijateljske pro- mogu da dobiju krompira iii jaja, kad mopagande . .S drug,e strane neprijatelji naSe raju danima da prostoje pred duCanima sa borbe vrSe svoju politiku razjedinjavanja na- ZiveZnim namirnicama da dobiju bijednu rodnih snaga i preko Zena koje ometaju i aprovizaciju, u tvornici iii radionici zbog spreCavaju prilazak Z.ena u naSe redove. U premale plaCe, lo-Sih radnih uslova i postupvezi s tim postavljaju se osnovni zadaci na,Se ka Sefova. Pored tih Zena ima u Zagrebu i organizacije, naroCito u gradovima, koji Ce veliki broj onih, koje takoder mrze fa.Sizam, u predstojeCim ·odluCujuCim doga·dajima odi- ali to do sada nisu pokazivale, nisu se· iz stragrati veliku ulogu, i to: ha pred terorom ni u Cemu pokazivale aktivne. To. im u ostalom nije bilo ni ·omoguCava1. Svim snagama usmjeriti i pojaCati naS no, ako im se nitko niJe pribliZio, njj,e pokurad na uspostavljanju jedinstva svih Zena, · Sao da ih aktivizira. I rna i takovih Z~na, koj e na njihovom okupljanju u AFZ, sastavni dio osjeCaju sve tegobe faSizma, ali su JOS neJ edinstvene nacionalno-oslobodilaCke fronte zainter.esirane borbom, joS nisu saznale za Hrvatske. Jedino mjerilo i jedini uvjet za to nasu borbu. je: iskrena i aktivna barb a protiv okupatora Do svih tih Zena treba naCi puteve, prii ustaSa, za oslobodenje domovine. Sve pristalice bivSih stranak.a, sve sadaSnje i bivSe bliziti im se preko rodbinskih iii prijateljZenske ·organizacije koje postoje ili se obnav- skih veza, stupiti s njima u razgovor na trZi.Stu, pl-ed duCanima, u radionicama, tvorniljaju (Zenske grane HSS-a, Hrvatsko srce i cama, uredima, znati ih zainteresirati na sl.) moraju se predobiti i kao cjelina uklopiti svim onim pitanjima koja danas zanimaju u AFZ, bez odricanja svojih politickih iii Zene ~ koja ih ncijvi.Se-pogadaju, a to su: pivjerskih uvjerenja. Putevi do tog okupljanja tanj·e skupoCe i nestaSice hrane, mobilizacije jesu: stupanje u dodir s funkcionerkama tih za Paveli.Cevu vojsku, mobillzacije za rad u organizacija i grupa i uspOstavljanje sarad- Njemackoj. Za nase aktivistkinje koje su vee nje s njima na jedinstvenoj bazi borbe za okupljene u odborima AFZ-a ne smije biti oslobodenje domovine, te pridobijanje masa zapreka koje ih dijele od tih masa antibsinjihovog Clanstva. stiCki raspoloZenih Zena. One u svom krugu 348 moraju poznavati svaku Zenu~ znati kako koj a od njih misli i prema tome podesiti svoj rad na njihovu pridobijanju, okupljanju oko naSe organizacjj,e, uz naS narodno-os1obodilaCki pokret. One moraju u njima razbiti strah ad izraZavanja nezadovoljstva, mrZnje prema okupatoru, ad pruZanja otpora faSistiCkim metodarna ugnjetavanja. One moraju takoder nastojati da istrgnu ispod neprijateljskog utjecaja one Zene, koje- neprijatelj nastoji okupiti u ·razniln Zen skim grad an skim i vjerskim organizacijama, i da ih bez obzira na taj privremeni neprijateljski uticaj, bez .obzira na njihovo re1igiuzno uvjerenje na njihovom vlastitom iskustvu nauce, gdje j,e njihova pravo mjesto, da ih privedu na put borbe protiv faSizma. Ti odbori ne moraju biti formirani iskljuCivo po pojedinim strukama (zvanjima). Oni mogu biti formirani i po ulicama, tvornicama, Skolama, uredima i t. d. a: i taka da u rtjima rade Zene iz raznih dijelova nekog kotara, iz raznih ulica, iz raznih zvanja. Mati-Cni odbori po naSem miSljenju sputavaju razvoj organi·zacije i onernoguCavaju priliv novih Zena u odbore. Aka se u gradu, u pojedinom kotaru ili ulici, u tvornici, uredu ili radiOnici organizira kakova akcija, mogu s·e -pri-: vremeno formirati akcioni odbori, koji Ce rukovoditi tom akcijom, odnosno u toj akciji imati odre,dene zadatke. Medutim ti akcioni odbori ne moraju biti pravilo, j,er u koliko su pojedini veC postojeCi odbori dovo1.jno Cvrsti i sposobni, mogu oni sami preuzeti funkciju tih akcionih odbora. Ali ako na Razumljivo je da ·ad tih Zena ne moZemo spomenutim mjestima ranije nisu postojali odmah traZiti aktivnost onu,_ koja se traZi ad odbori, moraju ti akcioni odbori poslije zaZe'na veC ranije oku-pljenih u naSoj organiza- vrSene akcije p!oprimiti njihovu funkciju i eiji, da sve te Ze·ne ne mo~emo odmah pove- trajno se dalje ~adrzati. Svi ti odh(}ri AFZ-a zati u odborima. S njima treba naravno odr- u gradu tr;eba da budu ·rukovodeCa jezgra, Zavati stalne vez-e, bilo pojedinaCne, hila oko kojih Ce s.e okupljati Siroke mase Zena na preko povremenih skupnih sastanaka. Treba raznim zadacima i akcij ama. pronalaziti i odrZavati najraznovrsnije ob1ipoCetku smo vee napoillenuli da je ke njihovog povezivanja, koji C·e odgovarati vaS politiCki rad medu Zenama u gradu bio njihovom stepenu svijesti, borbenosti i uslovima neprijate'ljskih pr·ogona i terora. Nika- sasvim nedovoljan iii gotovo nikakav. Do sakvi kruti oblici neka ne sputavaju priliv rna- da se· gotov,o sva aktivnost vaSe organizacije . sa Zena u naSe redove. Njima treba objaSnja- iscrpljivala u skupljanju priloga za NOV, vati ·Sto nam faSizam donosi, treba im obja- sitnim tehniCkim. poslovima prenoSenja maSnjavati cilj.eve naSe borbe, posiJedice neuCe- terijala, oruZja, i t. d. u kurirskoj i obavjestvovanja u toj borbi, i davati im zadatke, u Stajnoj sluZbi i sl. U tome su Zene pokazale poCetku sitne, a kasnije p~ostepeno sve veCe: vrlo mnogo odanosti, poZrtvovno-sti i hrabi'ood davanja i skupljanja priloga za nasu Na- sti. Ali to je samo jedna grana djelatnosti rodno-oslobodilaCkU vojsku, okupljallja no- naSe organizacije. AFZ nije pomoCna orgavih i:-edova Zena, -pa sve do sudjelovanja u nizacija, ana je borbena politiCka organizara:znim akcijama. ,Sta'Inim, sistematskim _po- cija i prema tome mora razviti jaku politiCku djelatnost u svim mnogobrojnim Oblicima litiCkim radom s njima, one Ce same doCi do borbe protiv faSizma. Tu ne mislimo samo toga da je .za organiziranu borbu potrebna i Cvrsta organizaciona forma: njihova povezi- masovne akcije ili demonstracije, koje su vanje u odbore. Ali i tu ne smijemo postu- kod teSkih uslova terora i dana,Snjeg stanja pati samo po jednom odredenom kalupu, jer vaSe organizacije vrlo teSko izvedive. Ali. poAFZ, kao ·Siroki sav·ez, fronta antifaSistki- j edinaCne akcij-e, koj e se- stalno provo de i tinja, nema svoja stalna odredena pravila i me zadaju stalne udarce faSizmu, znaCe isto ustaljene forme organizacije. Ona je Siroka toliko kao i masovne akcije. Svaka Zena moZ-e masovna organizacija, Cije se organizacione i treba da. poradi u svoj-oj sredini, medu svoforme tek razvijaju i prilagoduju uslovima · jim znancima, prijateljima, rodacima, kolegama u ur.edu ili Skoli, drugovima u tvorni~ i prilikama pod kojima postoje. cama ili radionicama da ne idu u PaveliCevu Zbog toga mislimo da ste vi diobu na oct- vojsku, da djeluje na njih da odlaze u NOV bore, mati-Cne odbore, kotarske i mjesni ad(Narodno-oslobodilaCku vojsku), da spreCava bar prekruto postavile. RukovodeCi organ u mobilizaciju muSkaraca i Zena za rad u Nj·egradu treba da bude mjesni odbor. Radi lak- mackoj. Svaka trgovkinja iii zena obrtnika se raspodjele rada u Citavom gradu podije- moZe i. treba da odbije prodaju svojih pvoizljen je grad na rajone (odnosno kako ih vi voda -okupatoru i njegovim slugam·a. Svaka nazivate kotareve), a radom· naSe organiza- majka maZe i heba da zainteresira Za naSu cije u tim rajonima rukovode kotarski odbo- borbu kCerku i njezine drugarice, .svaka dori. koji. su po svojim predstavnicima zastu- maCica maZe· i treba da na trZiStu digne- svoj pani u mj.e-snom ~odboru. Svaki kotarski ad- glas protesta protiy_ nestaSice i skupoCe, sVabar rukovodi nizom odbOra u svom kotaru. ka radnica maZe i treba da u tvornici vrSi Na 349 �sabotaZu, kvareCi strojeve i robu, radeCi poi loSe. Mnoge takove akcije, koje su vrSene po zagrebaCkim tvornicama i trgovlnama, dokaz su velike borbenosti Z-ena i njihove spremnosti za borbu protiv okupatora usprkos jakog terora. lag~no Ali da bi se ta borbenost Zena usmj.erfla pravilnim putem, potrebno j.e i politiCko saznanje· o svim politiCkim zbivanjima u svijetu i kod nas. To politicko saznanje dobiti Ce Zene stalnim i sistematskim prouCavanjem naJSe Stampe, a po moguCnosti i odrZavanjem neke vrste kurseva. 'Ti kursevi mogu se organizirati taka da se na sastancima pOjedinih odbora po planu obraduju teme koje govor.e o znaCenjJl i ciljevima Narodno-oslobodilaCke borbe, kao i o ulozi i zadacima AntifaSistiCke fronte Zena Hrvatske, kao sastavnog dijela J edinstvene narodno-oslobodilaCke fronte Hrvatske. Ulmliko nemate za to dovoljno materijala, mi vam moZemo izraditi po-jedine referate, kojima se moZete slu-Ziti kod tog prouCavanja. U tom smislu treba uCiniti o,Stru prekretnicu u vaSem daljnjem djelovanju. Pri tome treba ra·zvijati i davati maha samoinicijativi saffiih Zena ( pojedinih odbora, iskoriStavajuCi sve moguCnosti i sve oblike borbe pr.otiv fa,Sizma. VeC smo vam u vaSim ranijim pismima zatraZile izvjeStaj o vaSem radu. Sada vas za to ponovno molimo. U njem navedite kakav je sastav vwseg odbora, ad koliko se clanica sastoji, ko'liko odbora ima u Zagr.ebu, sa koliko ·Clanica i kakav irn je S"ocijalni sastav, ·koliko ie zena okupljeno aka njih, koj,e Citaju naSu Stampu; daju priloge za NOV i sudjeluju u akcijama. Nadalje nam pi.Site u Cemu se sastoji rad odbora, da li se ani redovito sastaju i. u kojem roku, Sto se raspravlja na njihovim sastancima, Sto se raspravlja na sastancima mjesnog odbora, kakovu ste raspodjelu rada prove1e u odboru, da 1i ste izradile plan rada va,Seg "Odbora i Citave organizacije u gradu i kakove ste zadatke postavile, kakvi s.e sve pr·oblemi pojavljuju u vaSem radu, da 1i postoji saradnja izmedu AFZ-a i N'00-a (Narodno-oslobodilackih octbora) te AFZ-a i om!. organizacije USAOH'a i u Cemu· se ana oCituje. Osim toga nam javite koja su zvanja najviSe' obuhvaCena u odborima, i koje su Z-ene najaktivnije, u ko- 350 liko ste tv.ornica i poduzeCa uspjele prodrijeti, a koliko je j,oS tvornica, u kojima rade Zene, izvan na'Sega utjecaja, da li su izvrSene kakove akcije u. tvornicama ili na trZiStimc:t i sl. pod rukovodstvom odbora AFZ-a. Dokument 217 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZAGREB OD 21.VIII. 1943. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZAGREB 0 SASTANKU 10 AFz I 0 KURSU Pi.Site nam takoder .sto ste sve poduzele za pridobijanje Zena iz razni.h politiCkih stranaka i grupacija, a i samih tih organizacija, s kojim ste njihovim .predstavnicima stupile u dodir, da 1i se u gradu opaZa i osjeCa kakova njihova aktivizacija i u Cemu se ana oCituje, Sto ste- uCinile za borbu protiv neprijatelja naSe borbe iz redova tih organizacija iii pojedinih Zena. Nastojte da taj izvjestaj sto prij~ posaIjete, f da on bude Sto iscrpniji da moZemo dobiti pravu i potpunu sliku o vaSem radu i da vam moZemo u svemu pomoCi. J avite nam da li ste povezane s Inicijativnim okruZnim odborom za okrug Zagreb i da li vam taj odbor pruZa 'kakovu pomoC. ,Saljite nam sve i'zreske iz novina, koje donose kakove· Clanke ili vijesti o naS,oj organizaciji iii uCe.SCu Z-ena u narodno-oslobodilackom pokretu. Saljite nam redovite izvjeStaje, harem jedamput mjeseCno, a javite nam se kadgod vam se za to pruZi prilika (preko drugova i drugarica koje odlaze u p'artizane iii pr·eko · hila kojih drugih kana! a)' J\lli cemo vam takoder pisati redovito i slati vam sav materija'l i ·Stampu, k,oju budemo izdavali. Potvrdite nam da li ste primile' naSa ranija pisma, materijal s konferencije i list »Zena u borbi«. S drugarskim pozdravom Smrt faJizmu - Sloboda narodu! Za Glavni odbor: Olga v. r. 2 1 Pisma sliCnog -sadrZa_ia o radu AFZ s obzirom na novu politiCku situaciju u svijetu, poslao je Glavni odbor AFZ svim OkruZnim i 'Oblasnim odborima AFZ -u Hrvats.koj. P.rema. ovim -uputama u ZagrebU su tek krajem 1943 . .g. ukinuti matiCni odbori, taka da ·su Kotarski odbori AFZ imali direktne veze s odborima AFZ u tvornica'Ina, ustanovama i ulici. 2 Olga 'K-rea·CiC-KovaCiC IZoga, tada Clan Glavnog odbora APZ Hrvatske. Okruznom komitetu K:PH IzvjeStaj IN!CI.JATIVNI OKRUZNI OD'BOR ANTIFAsiSncKE FR<ONTE ZENA ZAGREB I 21. VIII. 194,3. · IzvjeStavamo Vas o sastanku InicijativU kotaru Sv. Ivan Zelina imade S mjes. nog okruZnog odbora i o trodllevnom kursu, odbora ad 39 clanova. zene ovog kotara prina koji su bile pozvane sve aktivnije druga- liCno su zaostale zbog toga Sto im -se uopCe rice iz kotara Dugo selo. nije priSlo do pred mjesec dana radi pomanjSastanak Inicijativnog odbora bio je cdr- kanja politiCkih radnika, ali ipak u ovih Zan u lmtarn Dugo selo, koji se je sas.tojao mjesec dana nam je uspjelo naCi nelwliko od .slijedeCeg dnevnog reda: aktivnijih drugarica i ima izgleda da Ce s·e krenuti naprijed. 1. Otvaranje i pO'zdravni govor ~- Izvjestaj o dosadasnjem radu sa diskuKotar Stubical. !made 6 mjesnih odbora jom ad 22 clana. Politicka svijest zena jako je 3. Konstituiranje Inicijativnog okruZnog zao.stala, a uzrok tome je bijedno stanje u odbora kojem taj narod Zivi i nem,oguCnost prilaZenja 4. Plan rada i neposredni zadaci politiCkih radnika, jer u s·vim veCim mjestima 5. Izvjestaj o politickoj situaciji nalazi se neprijateljska vojska, koja krstari po cij elom kotaru. 6. Razno. 1. Sastankom je rukovodio drug J\lllle, koji 4. Formiran je r~oo, koji se· sastoji Dd 7 je otvorio sastanak i pozdravio prisutne druC1anova i to su: garice i raz1oZi.o svrhu sastanlka. Predsjednica drugarica Tonka1 2. PolitiCku situaciju nam je objasnio Potpredsjednica drugarica Danica2 drug 1Cedomil i prikaza,o nam je dogadaje na Tajnik d'rug. Ljubica3 clan ZAVNOH-a Istocnom frontu, dogadaje u Italiji o okup- i IO NOO za okrug Zagreb ljanju reakcij.e u svijetu i u naSoj ze-mlji, Blagajnica drugarica Darinka4 glavni oslonac okupatora u zemlji., vodstvo Odbornici drugarice Strina, 5 J elka6 i J\lliHSS i njihova konkretno raskrinkavanje. Zalica.7 tim kako su NOO politicki predstavniei na5. Uze1e srno u zadatak prnSiriti mrezu roda, a ZAVNOH jedini politicki predstavAFZ po selima i stvaranje opC. i kat ..odbora, nik hrvatskih i ostalih naroda u Hrvatskoj. t. j. da se formira kotarski •odbor odmah u 3. ,Stanj·e organizacije u kotaru Zagreb kotaru Dugo selo, a u zagrebaCkorn da_ se p·oje slijedece: !made 13 opcina, 'ad kojih su puni, te u Sv. Ivanu i Stubici stv.oriti moguC4 obuhvacene org. AFz. Postoji i jedan kat. odbor od 3 clana, 2 opcinska odbora od 9 nosti da se foi'miraju kotarski odbori za mjesec dana. U neposredni zadatak smo -Si staClanova i '9 mjesnih odbora od 40. Clanova. vile ve.zivanje AFZ sa NOO i USAOH za PolitiCka svijest nije na visini, a uzrok tome su Ceste reakcije, koje spreCavaju podizanj.e uskladenje rada, koji narn borba na;meCe-. 6. R;;tzjaSnjivanje poteSkoCa, na koje· napolitiCke Svijesti Zena, dok su se za: mobiliilazimo u radu, kako muZevi brane Zenama zaciju u NOV prilicno odazvale. Kotar Dugo selo: Kotarskog odbora jos d·olaZenje na sastanak, a Cesto se to dogada i kod clanova NOO. nema, ali ovih dana bit Ce sastavlj.en, 3 opC. Raspodjela rada IOO po kotarevima slijeodbora ad 17 clanova, 19 mjesnih odbora od 112 clan ova. N a rod je odusevljen NOB i NOV di ovaku: Drugarica Danica i M:i1ica u· koa pogotovo Zene kaZu, da Ce u .s1uCaju reak- tar Zagreb, Strina i J elka u Stubicu, Darincije na njihov kotar uzeti oruZje i iCi u bar- ka u Sv. Ivan Zelinu, a Tonka i Ljubica u bu. Zene ovog kotara prilicno su shvatile kotar Dugo selo, gdje je za sada centar Inisvoju ulogu u NOB, kako na politickom tako cijativnog odbora i AFz. i na .arganizacionom polju. U viSe sluCajeva IzvjeStaj o kursu, kojeg je odrZavao drug NOO koCe rad Zenskih organizacija i kaZu, Mile i drug ,Ced9mil na terenu kotara Dugo . da Z·ene nisu sposobne, a i kod Ze-na se joS selo, a na kojem je prisustvovao cij.eli Inici, uvijek osjeca podr,edenost. Neki ad clanova jativni odbor AFZ kao i 17 aktivnijih drugaNOO ne slazu se s time da zene ulaze u NOO. rica iz kotara Dugo selo. 351 �Teme. kursa bile su slijedeCe: 1. Ciljevi i zadaci NOB 2. Proglas i rezolucija ZAVNOH-a 3. P.olitiCki i organizacioni refe'rati kao i rezolucija sa I. konferencije AFZ Hrvatske. 4. Ulog• zene u NOB i zadaci AFZ. Kur.s je imao priliCno uspje"ha. Zene su bile zainteresirane i stavljale razna pitanja, koja su im drugovi objaSnjavali. Rezultat Ce se osjetiti u radu. 21. VIII. 1943. Tajnica: Ljubica v. r. 8 1 .Jelka Gluhak. 5 2 Danica RuSec. Ljubica KovaCiC. Darink.a Simunjak-Vukelja. " J elk a 3 4 7 8 Bara Zakman. SelendiC. Milica Belo.SiC. L jubica 'KovaCiC. Ookument 218 ZAPISNIK SA II. KONFERENCIJE AFz OKRUGA KARLOVAC ODRzANE 28. i 29. VIII. 1943. Zapisnik II.' Sa ZAVNOH-om i AVNOJ-em, dosta slaPredsjednica Cana2 ot,vara radni di:o konferencije po-zivajuCi sve dele·gatkinje da su- bo su poznate, ali jugoslavensku vladu ne voli djeluju u diskusiji, kako bi mogle donijeti nitko, jer su svi potpuno sviJesni, kada bi se pravilne zakljui'ke. Predlaze dn·evni red: vratilo star·o kako bi bilo. Nepismenost je jos uvijek dosta velika. 1. PolitiCki zadaci naSe organizacije; reKod oslobndenja Topuskog ispoljuje se ferat,··iza toga diskusija. 2. ·Organizaciono pitanje naSe organizaci- pogreSno tumaCenje narodu, da Ce mu se vratiti ana sta rnu je opljai'kano. Narod. je je, referat i diskusija. 3. Izabiranje predlaga-i'kog odbora za re- , tamo nagrnuo, i nitko ga nije mogao zaustaviti. zoluciju i okruZni odbor. 4. Biranje Okruznog odbora. Veljun: U torn kotaru situacija je razli5. DonoSenje vezolucije. Cita. U selima ·gdje -se veC ·odrZavaju masov3 P.olitiCki ·referat daje drugarica Anica, ni sastanci, narod javno prezire dezertere. poslije Cega s-e razvila diskusija po kotare- Imamo primjer u Ponorcu, .gdje su drugarice vima. neumornim radom i dokazivanje·m uspjele Vrginmo.st: Drugarice su gov-orile, kroz da -.se.dezerteri vrate svojim jedinicama. Nekoje su sve poteSkoCe proSle u radu od pro- pismenost je dosta ~elika. 1Sverca irna mnogo. Sle k-onferencije. Bila je velika zims·ka ofen0 vaznosti ZAVNOH-a i AVNOJ-a tumai'i se · ziva, ali osim te ofenzive, neprijate1j se u na masovnim sastancima, ali mnogn joS. nisu po·graniCna mjesta Cesto zalijeCe. Poslij.e upoznati s time. Lijepo se odrazuje jedinstvo ofenzive dosla je i halest, koja je mnogo srpskih i hrvatskih Zena u opCini ·CvijanoviC smetala masovnim sastancima. Danas, karla brdu, gdje one· idu na zaj-edni-Cke sastanke i su s·e opet pokrenuli ti mas-ovni sastanci, zajedniCki rade. Takoder se istiCe- u nekim uvida se da Ce se baS tim masovnim "S·astan- selima toga kotara zajedniCka suradnja izcima podiCi politiCka svijest Zena. medu AFz, USAOH i NOO, sto mnogo priOsjeCa se velika ljubav prema vojsci, jer donosi Narodno-oslobodilai'koj borbi. U druZenama nij,e bilo teSko ni pod puSCanim met- gim selima vidimo da raQ. kvare dezerteri i mnogi muSkarci, koji ne dozvoljavaju rla im cima nositi hranu na pol9Zaj. U is to dab a osj,eCa. se veliko negodovanj e Zene odlaze na sastanke, govoreCi da Sto Ce pre-rna anima, koji bje.Ze iz vojske, a to ne- Zenama organizacija. Vojnic: U tom kotaru osjeca se velika godovanje naroda Iijepo nam je rekla drugarica Darinka, . ovim rijeCima: »'Ovi bjeZe zamorenqst poslije •ofenzive i bolesti. Narod je opljaCkan, ali ipak v·oli vojsku i pomaZe iz vojske upravo kao i jugoslavenska vlada, koja je ostavila narod kada mu je bilo najje. 0 ZAVNOH-u i AVNOJ-u mnogo se tumaCi na masovnim sastancima, a poslije no~ teZe.« :Sverca ima rlosta, ali dogadalo se i to, da vih izbora rad se mnogo pokrenuo. Jugosla·. su Zene no.Sile Zito iz neoslobodenog na oslo~ vensku Vladu i Oetnike preziru i kaZu, da Ce samo one priznati koji se bore u NOB-i. Tubodeni teritorij. maCi im se razorni rad MaCekove klike. Sv·erca ima dosta, ali taj se u mnogim mjestima vr.Si samo zbog toga, Sto su sela vrlo- opljaCkana i nemaju robe. Karlovac kotar: PolitiCka situacija u tom kotaru je ·ctosta povoljna. Zene vole NOB-u, naroCito u opCini Ribnik. Nepismenosti gotovo nema. Vole Citati naSu Stampu i rado sluSaju radio-vijesti, pa poslije D tome diskutuju. Pitaju se sto· ce biti sa jugoslavenskom vladom i boje se da ne bi ana opet uspjela doCi. U opCini Severin pojavljuju se Cetnici u grupama. i dolaze pljaCkati narDdu blago. Taka imamo slu.Caj u _samom Severinu, gdje im se jedan -Covj-ek, kada su provalili u njegovu kuCu, odupro i bacia na njih nekoliko bambi. Kod naroda je to dobra odjeknulo. Mnogi ·zakljui'uju da bi trebalo zaista da se i sami late oruZja. OsjeCa se dosta jaki utj-ecaj Mai'ekove klike preko pukovnika TomaSeviCa, no mnogi kaZu: gdje j·e bio MaCek onda, kada su njihove sinove slali na Istok i •ostala bojista. Sa ZAVNOH-om su dosta upoznati. Karlovac grad: VeCina Zena j e raspbloZena antifaSistiCki, usprkos toga .sto je teror Gestapoa -svakim danom sve veCi. Zene vrlo rado primaju na-Su Stampu, pogotovo rado Citaju »RijeC Zene«. Dugaresa: Narod je ad prvih dana bio protiv -klanja ,Srba; po-gotovo sve Zene vole naSu borbu, i sada, kada je mobiUzacija, Salju svoje sinove ovamo u vojsku i govore: harem aka gine, gine za svoj narod. Sa oduSevljenj-em primi1i su izlazak ».Slobodnog do~ rna«, koji Ce izgleda pospjeSiti pristup poStenih H.SS-ovaca u naSu borbu. Plaski: U kotaru Plaski imade mjesta koja ·SU oslobo-dena veC skoro 2 godine, i rad se odvijao dobra, a doCim u onim mjestima, koja su tek sada oslobodena, govore Cak, da ne mogu hraniti dvije vojske, niti se odazivaju onim sastancima, na kojima govore naSi prvoborci. · Razlozi su ti ·Sto su im T'alijani davali prije Carape, svile i t. d., a danas svega toga nema. Sa ZAVNOH-om su vrlo slabo upoznate. Slunj: Po'Jitii'ka situacija je dosta razliCita. U nekim mjestima. se nar·oCito · Iijepo odrazilo bratstvo srpskih i hrvatskih zena, osobito u ofenzivi, karla su hrvatske Zene davale narodu, koji se povlaCio pred vojskom, pomoC u hrani i odijelu. JoS j-edan lijepi primjer bratstva izmedu brvatskog i srpskog naroda, koji se dogodio u ·Catrnji. Tamo su bila napadnuta tri druga, ad kojih su· dva poginula, a j-edan je bio ranjen. PronaSle su ih drugari'ce Hrvatice i ·Odnijele ranjenog druga onamo, kamo s€ je on otputio. Poslije izlaska »Slobodnog doma« osjeCa S"e previra- nje medu HSS-ovcima. Mnogo manje ljudi iz samog .Slunja je izbjeglo sada, nego karla su naSi prvi puta ulazili u Slunj. Mnoge Zene pozivaju domobrane, pa Cak i ustaSe, koji se nisu okaljali, neka se vraCaju svojim kuCama. . N ekf domobrani v,ec su se vratili. Po nekim mjestima vr,Se veliki teror Cetnici, koji dolaze noCu u .sela, tuku odbornike i komesare mlinova, pa se taka ostali ljudi boje glasno izjasniti, da su za parti.zane. Narod je ogor. Cen zaSto nemaju sveCeni'ka, traZe da bi im se postavio, ·pa delegatkinja istiCe, da bi se time politii'ka situacija mnogo pobolj.sala. Sada nam govore drugarine borci o Zivotu naSih .Zena u vojsci. Iznose nam njihova djela u borbi i kako su i'esto puta u teskoj zimskoj ofenzivi sluZile primjerom svojom hrabrosti i izdrZljivosti. Drugarica bolniCarka iznosi nam lijepi primjer takove· hrabrosti drugarice-borca Milice MudriC, koja je bila ranjena u noge. Sarna se je previla i onda do-S'la k nama. Dok smo joj mi Ci.stili ranu, ispriCala nam je Citav tok borbe, ne pomiSljajuCi uopCe na svoj b9l. Velike su Zrtve drugarica bolniCarki, koje pod najZeSCom ·vatrom iznose ranjene drugove, ne ZaleCi svojih Zivota. Politii'ku diskusiju poslije politii'kog referata zavrSava drugarica Anica, kratkim govorom. Dogodi'le su ·se velike i znaCajne promj-ene, jer se je uspjelo okupiti veliki broj srpskih i hrvatskih Zena, koje joS nisu bi'le obuhvaCene, ali jo.S nismo uspjeJ,e da ih sve otrgnemo ispod neprijateljskog utjecaja. Na I. OkruZnoj konferenciji vidjelo se da je org. tek u povojima i postavilo se da treba politi~ Cki izdiCi Zenu. Iz danaSnjih razlaganja takoder se jasno virli, da se svi nedostaci mogu -otkloniti j·edino pravilnim politiC~im radom. Ne smije· biti ni jedne Ze-ne, ni"ISrpkinj-e, ni Hrvatice, koja ne zna .sta je jugoslavenska vlada, ,,Sta je ana govorila u poCetku, kada j.e bilo klanja. Zatim. ne smije biti niti jedne Zene, koja ne zna, Sto je radila MaCekova klika, koja nije i-sla za tim da otjera okupatora, nego Ceka da otme iz naSih ruku ono, sto smo rni sa borborn stekli. Veliki uspjeh bio bi, kada bi tim nasim radom postigli da HSS-ovska organizacija Zena kao cjelina prelazi na naSu stranu. N aSim radom treba da pripremimo sve naSe Zene na onaj .Cas, kada ce poslije pobjede trebati zadriati sve tekovine naSe borbe u naSim rukama. PolitiCkom izdi'Zanju Zena treba priCi na taj naCin da se odrZavaju kursevi i to ne samo niZi, veC i srednji, kako bi svaka Zena nauCila Sto j-e ZAVNOH, te da maze svakome na. sva pitanja orlgovoriti. S.amo takovim ra(lom ubrzat Cerna na·Su pobjerlu. Organizaciono pitanje naSe organizacije. I 352 23 Zene Hrvatske u NOB 353 �Organizacioni referat podnaSa drugarica Cana, poslije Cega se po kotarevima prelazi na diskusiju. skom, ali neke seoske i opCinske ostale su sa narodom i d-obra se_ snalazile. Poslije ofenzive gotovo sve odbornice, kao i mnogo naroda, su oholi'li. Kada je halest jenjavala, rad svejedno nije hio pokrenut. Radilo se jedino u MoCilima._ Velike poteSkoCe .su u nepismenosti. P,et sela nemaju gotovo nikog pismenog, Odbori seoski i opCinski nisu uspjeli da budu politi.Cki rukovodioci svih Z-ena. Izbori u samom Slunju nisu sprovedeni, a i u muogim drugim selima, zbog toga ,_sta su proSii puta, karla su se naSi povlaCili, stradale neke odhornice. One kazu da ce i dalje pomagati u radu, ali da ne hi htjele viSe hiti odh<>rnice. U opCini Primi.Slje dolaze drugarice slaho na sastanke, jer se hoj,e cetnika. Veljun: U tom kotaru kotarski odhor radio je Citavo vrij~m-e, nije Prekidao .rad Cak ni za vrijeme ofenzive. Isto taka nisu pr.ekidali svojim radom ni opCinski odbori Perjasice i Skrada. Ima i nedostataka, Sto nismo uspjele osamostaliti seoske odbore, a i neke opcinske. Najslahije radi opcina Veljun, a to se vidjelo i ovaj puta najholje, kada je trebal-0 organizirati po.Siljku ranjenim drugovima u Zhjeg. Ima i radnih jedinica, koje rade zaj,edno sa omladinom, a na .nekim mjestima !ijepo_ se odrazuje pomoc NOO-ima kod i'zbora, koji se inaCe ne bi mogli provesti. Na pr. G~ohnik i Mracaj. Pos!ije novo proPlaSki: Rad u J esenicama je vrlo oteZan ve.denih izbora, rad se organizacije mnogo f nismo mogli organizirati opCinske odbore, pokrenuo. jer je veliki utjecaj cetnika. One pe>maZU VojnUi: Nije se uspje'lo osamostaliti seo- vojsku, ali ne ce da stupaju u odhore. Proske i opCinske odbore, a same kotarske od- vedena su ~ opCinska izbl_)ra u opCini KuniC bornioe morale su vrlo Cesto iCi same ·po se- i Podhum. U selu Trojvrhu drugarice uop6e lima organizirati i taka nisu mogJ,e prnvesti nisu bile upnznate organizacijom i go.vorile sve zadatke u zivot. Rad je hio mnogo otezan su da to uopce ni}e potrehno. 'Tamo p·astoje neke N azarenke i one uopCe ne Ce da surazhog holesti, i zhog toga iito je neprijate]j mno·go .opljaCkao, a narod je ostao naprosto duju ..sverc je jako uzeo maha. U opcini PiaSki uSia je u odbor jedna drugarica, 'koju je gal. To je hio j,edan od razloga, iito se nisu odazivale sastancima, ali svejedno .se davala predlozio sam predsjednik NOO-a, i nitko nije bio protivan, ali m,e•dutim se je kasnije pomoC vojsci. Radilo se dosta na vakantnim do.znalo da je ana majka jednog najveCeg posjedima, i Zito je spremljeno. I ovdje se pos'Jij.e izbora pokrenuo rad. Drugarica iznosi . handita. da se u j.ednom. prograniCnom hrvatskom seEo tar Karlovac: Otkada je oslohoden dio lu nalaze joS ad zimske ofenzive 12-tero teritorija kotara Karlovac, organiziran je srpske djece, koje hi trehalo dopremiti prilican hroj odhora. Odhori rade ilegalno, ovamo. ali su nesamostalni, taka da ne djeluju na Vrginmost; U samoj ofenzivi neke kotar- ostale .zene, kako hi trehalo. Medutim do daske odbornice ostale su na terenu, a neke nas uspjel•o se da dolaze redovito na sastanke. oti.SJ.e sa narodorn. One koje su ostale, iSle U jednom odhoru postoje medu odhornicasu ruSiti mostove, taka da je narod bio odu- ma neke liCne razmirice, koje oteZav<iju rad. Sevljen i govorio: »lpak nismo ostali sami.« Kursevi su vrlo pohebni i veC se vrSe pripreBile su osnovane radne jedinice, koje su ra- me za odr.Zavanje prvoga kursa. ,Sto se tiCe dile samo proljetos i onda se rasprSile. Ne- suradnje sa NOO-ima nismo uspjele. To se gdje se poce]o uciti i pisati, ali poslije ofen- vidjelo kod sadaiinjeg izhora NOO-a, kada zive rad je popustio. Kotarski odhor poslije drugarice nisu giasale jedna za drugu. Poofenzive uopCe nije radio kako treba, j,er ne- moc vojsci rado daju. Sam kotarski odhor ke su dolazile na sastanke, a neke nisu. Ma- nije se redovito sastajao. terijal se nije prouCavao. Nisu osamostaljeni Grad Karlovac: U samom gradu unatoC ni se,oski ni opCinski odbnri, koji gotovo i veJikog terora, uspjelo je -organizirati mj.esni nisu odr.Zavali sastanke. Poslije izbora rad odbor, · koji se redovito sastajao svakih osam se pokrenuo. Pnstoji suradnja ·sa NOO-ima, dana, ohuhvaceno ie 14 odhora sa 85 odhorna pr. u BlatuSi, Cim je lzabran novi odbor, nica. Mjesni odbor sastajao se re-dovito oko odmah su zene isle raditf za vojsku. Isto ta- 3 mjeseca, dok nisu neke drugarice ·otiSle na Im u ·Sljivovcu i drugiin nekim selima. Svuda oslobodeni teritorij. ,sastanci su _prekinuti, se Zanje. Posj,eCuju bolnicu, pa Cak i iz hrali rad se nastavio. Odbore smo organizirali vatskih sela iialju priloge za djecji dam. prema zvanjima, ( domaCice, radnice, Cinovnice, uCenice) radi lakSeg djelovanja na ostale Slunj: Od prosle konferencije do danas smo imale u tom kotaru oslObodeno svega 3 zene, ali to nije hila taka strogo •odije]jeno. Odbori su s-e zaCauriH i nisu uspjeli da maopCine, doCim se sada oSlobadaju sve nova sovno ohuhvate sve antifasistkinje. Rad ori nova mjesta. Rad je do Dfenzive i-Sao do-bro-. U ofenzivi mnoge su odbornice iSle sa voj- ganizacije se uglavnom sveo na davanjer po-. 354 · ,ba Ulemek, Draua Ba_kiS-Ste/anovif: i Desanka K.aras-P.erif: Lj,uba FuStar, LJ 1 ,. moCi, a g.otovo niSta na politiCko ~zdiz~nje. Drugarice naroCitq daju s.a P~I_IO lJubavl pomoC naSim maiHmnima u dit€CJem domu. Dug a Resa: Rad organizacij.e .se j.e ugl~v­ n-om sveo na sabota~u u tvornlcl. Drugance rado dajU pom•o.C ·za vojs~u. . . T k a o n i c a: Drugarica lZ tkaonwe .go: vori o njihovom radu kako sa_ puna ve~elJa 1 !juhavi tkaju povoje, jer znaJ~ da .~ za ranjene drugove, koji ne Zale nl .sv~Jih zivota. OdrZavaju redovito sastanke. Pnzi~a d_rug~­ rice neka sakupe Sto viSe pre-de, ~er v·1m .J: vrlo potrebna u tkanju. Takoder uce cJtati I ;?e pisati. . . de Uzima rijeC drugarica Cana 1 mo 1I.sve . legatkinje neka postave pitanja koJa msu bila jasna 0 njihovom rad~. 1. sto hi sa dezerterima? . 2 Da li hi se moglo izdati letak, u koJem bi s~ ohjasnilo kako to da je jugo.slave~ska vlada u Londonu, a da su Englezl nasi sa• "? vezn1c1. . v . · . Da Ii u rn-alim opCinama treba 1zvrsm 3 odbor? p . 4. Kako formirati opCinske odbrore u nmislju? . ... , . . . 5. Kako pe>stupiti u RaJIC hrdu, gdJe ]JUdi ne daj u Zenama na sastanke? . 6. Kako organizirati u •SlunJu? . 7. Da li ·maze Agit-prop grupa da postavi - odbor? · 8. Kaklo ilauCiti Citati i pisati? .. 9. za,Sto se ne uvrStavaju svi dobrovolJm prilozi u Radio-vijesti 1 . .. Na postavljena pitan]a odgovor daJe drugarica Anica. 1. Dezertere treba raskrin_kavati intenz~v­ nim politiCkim radom. Zna-Ci, n~ masovnim sastancima treba raskrinkavab de:ue~t~re, kalm bi i najmanje dijete toga sela uvidJelo njiho.vu Stetnost. 2. Mjesto letka, kako predl":ze dru~arica, uvrstit Ce se u »RijeC Zene« Jedan clanak; koji ce ohjasniti, kako jugoslaven~ka ~-!ada moZe biti u Engleskoj, iako su o-nl nasi saveznici. . 3 Iako ima mali hroi opcinskih odhormca, .. potr~hno je da se odab~re uzi odl;>o; m.aJ<:a; od 3 c]anice, t. j. preds]edmce, ta]niCe I JOS jedne. 4. u Primii\IJ·u treha formirati i!egalne odhore. . 5. U Slunju treha takoder organizirati ilegalni- akc"i·oni odbor, koji C.e imah 2:adatak da formira odbore u dotiCnom mjestu. 6. U Rajic hrdu uspjet cemo poves_ti zene u organizaciju na taj naCin, ak~. odrzav~m~ sastanke baS u tim kuCama, kOJiffia muzevi najviSe brane na~ sastanke. . 7. Agit-prop grupa ne moze da postaviJ~ odhore AFZ-a, ali je za~o potrehn<> da se mi 355 �poveZemo s vojskom i d . k provedemo izbore a PIe o ·njih lakSe mijene1 aka sa kojorn dr . , voljni. ·Drugarica Stanka u~anc?m nis.~ zado8. Da se rijeSi it · . garica, koje su zact p" anJe nepismenosti d: udrugarica: Mila V 'k . , ta hstu. shJed-ecih odrZavat Ce se te" ~ze~e na radu u Bko.Jama Mica DejanoviC Ru~? ovSic,k Drag1ca PaviC1 ,. CaJevi za nepis . • "" ~ • z1ca e uliC M"J zic, Bara PauliC A k" . ..,. : 1 eva Bovare ce- nam poslat' G! .· mene, a buk1 · avm odbor. danovi.C Desa ·K' n IC~ JunsiC, Cana Bo.g9. ·Sto se tice uv 't . . Pav'lovi~, Danic:r~, dLJub~ ~ Uiemek, Danica. priJ.oga u Radio-v·. t~s avanJa dobrovoljnih " . IJe.s 1 uredit Ce t ~arka 'Tomac, Ivka ~a~~~~~c, Anica Rakar, ce _se Izdavati svakih 15 se _ak_o, da " c, Zanca lozr dostavljeni b 1 . dan~ _sveukupni pri- car, Maca MaJ·storo vw, D ora Dobr· · ~Klobu. D vima. o mcama I dj.eCjim domogiCa 0 paCiC Stanka Bl . . 1lllc, raSa, Dragica 'Karan D agoJevjC; Milka GaCeRijec dobiva d . :agVaiBaki·S, ,Sofija Guodbora, koja kazuj:u~anca O~ga4 iz Giavnog SiC, RuZica GajiC . ' a IZ II. divizije Anka sastala da pretres a se ~as~ konferencija Bu!at. Lista j · d · citavog rada od I ek svfa pitanJa i rezultate D ~ Je noglasno prihvaCena . on eren ·· d ruganca Draga Bak'" .. . da postavi pred s b CIJe o danas, te koja se prihvaCa D . I~ Cita rezoluciju, novi odbor rjeSava~· e ;ave z_adatke, koje Ce ovi .zadaci Prene~u ~~ganca ~ana mali dEt se su iznosile uspjehe I.. ruga-:ICe deJegatkinje da stvorimo- ·Sto Cvr" ~ sve nas~ drugarice, te nizacije, ali nisu do I ~~euspJehe svoje orgaje zajedniCki otpjeva~cou »~g~mzacij~. Zatimstatke. Uspovedujuc·v~ Jn_o podvukle te nedosa Ianjskirn primj ~ _roJ organiziranih Zena kom same konferendije b"J,eJ Sla,.veni«,_ a tovane parole: - 1 e su cesto Izviki .. vrlo maleni broJ· '"ecu]e, _da je obuhvaCen zena anhfas· tk· · log je nedovo1jan . 1 .Is 1TIJa, a razZivila 1!. Okruina ko~ferencz;.a! .. Glavni rad se or 1 _nep ansk1 politiCki rad .-'S· • u · gan1zacije sveo ~1p • L-ZVzla Komunistiika p,1art t)a.1 ·· TIJe pomoCi vojsci, a ?~ l."il\.Uplja. . · toga, da je naSa oro- _mor.~mo b1ti svijesni Z~v~o Vrhovni komandant drug Titol nizacija. Da ona budamz~~ 1 ~~ politiCka orgaZ~v~o ZAVNOH i AVNOJ! mora svaka drugar· e po rt~cka organizacija Zzvzo Glavni odbor AF .., H. . b tea znati li · · -?· • L1vatske' e, protiv koga se . b . lllJU nase bor'-ZVJela Nov i PO H rvats k.e.' . tivna. NaroCitu pa'""m·r onmo, i da bude akZllJu moramo p t·t· . va t sk rm novooslob n . osve I I hrDrugarica Cana zav ·'" 0 . · renciju, poslije Ce Isava kruZnu konfeIma _mnogo Zena k o-uemm kraJ·e vrma, gdje . izvrSni odbor u kg~ se plenum sastaje i bira koji je tu na osiob~~e su uz n.eko?:a vezane, rice: Cana B~gda~~~ ~~ ~SJe slijedeCe druganismo naSJi naCina d enoz_n tenton]u1 ali mi i takovib, koje J- 0 ~ a. pnde~o. k njima. Ima ca Karan, Ljuba UJeVIC,k ra~a BakiS, Dragi~· " .. Ie u1ma f as 1zam 1" . lliSU. OSJehJe na SVOJim va BoZiC i Desa Kara~e Amca Rakar, Mile. naCi naCina kakoa di aim ~~ m~mo priSJi. Treba - Za predsjednicu je dl , N e SIDIJemo g!ed t· Pnstupimo t· zenama .. Cana, koja se jedn 1 pre o_zena drugarica '" a 1 na to aka J. 1m • . zenske grane HSS, • e ona clanica su predlo.Zene drug~;i::~. P{Ima. Za tajnicu druge organizacije.a,G~Ivats~og srca i~i koje garica Draga Bakis B JU ,a Ulemek i drusporno pitanje medu. d udu~r da je nastalo zam i da je voljna bor·a;no Je da mrzi faSino je gJasanje. Kod to ru-?aricama,. predloZebodenje. Aka taka Ib ~e za narodna os1oCe .. postav1mo naS rad dobila viSe glaso . g~ J€ druganca Dr·aga nasa organizacija b"t· d" onda " · . Ok ruznog odbora.va I tzabrana za taJmcu taka Ce moCi dati udi 1 1 w NOF-a, samo domovine. a za oslobodenje naSe Smrt faSi.zmu _ S! 0 b od a 1WJ·odul Drugarica Carra pr dl : bor slijedecih drug e aze predlagacki od1 - Reda"kcija po · d . . Mi_leva,7 Kata i Stan~:Isca: . Dani:ai>, Dragao, iel'!, konfere-Dcije. SJe UJC 1 zapisnik sa sveCanog diprimaju. koJe se Jednoglasno ; · Cana Bo~danovit .'t Anica . Rakar- MagaSit Drugarice izlaze i o 5 glg~ KreaCiC-KovaCiC. Zo a zoluciju i listu bud ~ P; povratku donose reantca Radanovitg · 6 delegatkinjama ne~ceg odbora, te napominju Dra.lfa BakiS · 7 a nadopun_e, odno-sno izMileva BoZi~ 1 y ' 1 1 s Stanka BJago.jeviC. ORGANIZAC~ONI REFERAT. cANE BOGDANOVIC NA II. KONFERENCIJI AFZ-a OKRUGA KARLOV AC ODRzANOJ 28. I 29. VIII. 1943. J a Cu govoriti o organizaciji AFZ na:Sega okruga, o njezinom dosadaSnjem radu i rezultatin:t-a od I. konferencije, o njezinu radu, i o zadacima, koji stoje pred naSom organizacijom. ofenzive povukla sa brigadom, pala je u barhi.. N aS OkruZni odbor slabo se sn,.alazi-o za vrijeme ofenzive, te je do.Slo do izmjene predsjednice i tajnice. · Mnoge· drugaric-e su stradale za vrijeme ofenzive iduCi kroz Bosnu i Liku, taka da smo po putevima nailazile . na nezbriilutu djecu. Trebalo je tu djecu nekuda smj'e.stiti, te je naSa organizacija uz pomoC drugova pristupila organiziranju djeCjeg doma. Danas u njemu imade vee 0ko 90 djece, pa kako je to teSko- drZati na jednome mjestu,· razdijelili s·mo u dva doma, u j.ednome su djeca i-s pod 7 go dina, a u drugom veCa dj eca. N_aSe Zene potpomaZu taj djeCji dom. Iako su siromaSiu~ •. ipak -one otkidaju ad usta i daju za naSe maliSane. N aroCito Sto moramo napa~ menuti i pohvaliti jesu drugarice Hrvatice iz kotara Karlovac (i iz grada Karlovca), iakb su to srpska djeca; ne gledajuCi na to, one su pune ljub'avi" i vrlo Cesto obraduju naSu djecu darovima. 1 NaSa I. konferencija ·odr:Zana je proSle godine, baS sada se navrSila godina d-ana. Odrzana je proS!e godine, kada je stupilo na hiljade Zena u pokret diZuCi se oduSevljeno, jer su se uvjerHe na dj.elima ustaSa i okupatora za vrijeme ofenz.ive na Petrovu Goru da ani ne Stede ni Zenu ni djecu. One .su s~ uvjeri'le da je jedini pravilni put - put nepo-Stedne barbe svih zajedno, na koji je ukazala KomunistiCka partija. Ona je pozvala sav narod na ustanak, da skrS·e neprijatelja1 koji haraCi naSom napaCenom z_emljom. Da bi mi Sto viSe pridonijele narodno-oslobodilaC'koj _ borbi, da bi okupile sve Zene oko naSih odbora, da bi te odbore .Sto viSe uCvrstile, odrZale smo naSu I. konferenciju. Na tu kOnferenciju do-Sli su delegati iz svih kotareva, koji Su izmedu sebe izabrali OkruZni odbor, kOji Ce ru-kovoditi sa Citavim okrugom. Pod naS okrug pripada1i su kotar ·caZin1 kotar Ogu!in, kotar Plaski i k·otar S!unj i bili su spojeni u j.e·dan kotar, zato .Sto j.e bio vrlomaleni dio tih kotareva osloboden. Kotar Cazin je j.oS neko vrijeme pripadao pod naB okrug. Kroz neko vrijeme pripao je i taj kotar pod okrug BihaC. One drugarice, koje su radile u tom kotaru, ostale su i dalje tamo. Oslobodeni teritorij kotara Plaskog i Slunja se proSirio, i da1je su djelovali kao zasebni kotarevi. Isto tako proSirio se oslobodeni teritorij kotara Karlovca, koji je takoder pripao pod na·S okrug. N eprijatelj je -stalno pokuSavao da rasprSi na.Se redove, da ornete na:S rad. ProSle zime udarila je velika ofenziva, bilo je oloo 200.'000 neprijatelja, tako da su se naSe Zene morale povuCi u Liku i Bosnu; sami naSi odbori se nisu snaSli, nisu bili rukovodioci svoje organizacije, poCev,Si od okruZnog pa do s·eoskog. J.edini odbor1 koji t;;e snaSao 1 bio je kotarski odbor Veljun. No poslije ofenzive i taj je odbor zastao S radom. Za vrijeme ofenzive stradale su mnoge naSe ·odbornice, kao i ·za vrijem-e bolesti, koja je uzela poslije ofenzive v.eliki mah, taka da su mno·gi odbori ostali- okrnjeni, pa taka i OkruZni odbor. Drugarica Danica LjepoviC, Clan Okruznog odbora, koja se je za vrijeme NaSe drugarice vrlo rado daju dobro7·oljne -prHoge za haSu borbu, ali je vrlo te.Sko politicki ih uzdignuti, te cesto nasjedaju neprijateljskoj propagandi. Tako da ie nepr'ijatelj pokuSao· da stvori neke anti-komunistiCke o-rganizacije, kao »Kola srpskih sestara« u Pl-aSk,om, ali mu nije uspjelo da masovno -obuhvati sve Zene. U veCini sluCajeva je pokuSao baS kod onih Zena, misleCi da ·ce kod ·njih uspjeti 1 koje su rodbinski vezane uz Cetnike. Nij·e uspio pridobiti niti te Zene, jer su vidjele 1 da su te razne. organizache samo na njihovu Stetu. Zene nisu rado iSle na te .sastanke, jer su vidjele, · da ad. toga nemaju niSta, a one koje se nijesu odazvaJe, Cak su dobivale batina. One su uvidjele da i dalje ostaju potlaC.ene, da za njih kroz takvu ~organizaciju nema promjene na bolje 1 na drugaCiji poloZaj_ Zene su i dalje p.otpomagale naSu vojsku, masovno su nosi1e hranu na poloZaj, organizirano su sakupljale Carape, plahte, rublje i t. d. NaSa organizacija uvidjela je da nije dovoljno sakupiti samo priloge. nego da treba da se abrade i polja, te se poCelo organizirano raditi na poljima. Da bi se taj rad Sto uspje.Snije izvrSio, mi smo pristupili organiziranju radnih j.edinica Zena1 u kOje se · okupHo oko '940 ·Zena, koje su iSle- ·na rad, gdje su bile po-zvane, kao u opCini Krstinji, gdje je iSlo oko 60 drugarica sa svojim kom"andirom Cete na rad. Tako isto u Veljunu, gdje su sa svojim vodnicima obradi1e zernlju bolesnim familijama. bstale drugarice su radile pod vocistvom organizacije, gdje su god bile potrebne1 paSta nisu mogJ.e uCi u radne cete zbog toga, sto su same kod kuce i ilto 357 �~~;;un malu .?iecu, tako da ne mogu iCi od rad. k OJ.. a a. daiJ1tko d Zelo · se onim obiteiJ'ima • 1m nema d . sjedima K a. ra. I I na vakantnim pogd. . ao n.a PriiDJer u kotaru Veljunu . Jeb s1u d~ugance organizirano obradile po~ IJ a o esmh porodi Is t . k o t ara S IunJa s ca. d'J o tako drugarice iz USAOH-om u ra 1.e u zajednici sa oko 5()0 n n~ vakantmm posjedima, njih stvo srpst;:~o{,~:/ ttukshe yidjela lijepo jedina s 1 zena Iako tam-a · ~:a¥~s~~~i n50asda orga~izacija, s~ejedno se o~~~ ruganca Hrvati k . puna volje i I. b . . ca, o}e su sa D . . JU avr radrle za partizane rugariCe rz ·kotara V . . .r.. • • USAOHOJmc u ZaJednici sa posjede. om takoder su obradivale vakantne v Pr:ed kra~kio vrijeme osnovana je kod nas !~a~mca, gdJe se tkaju zavoji za naSe ranjerugove. Za ova malo vremena otkano . 60()0 metara zavoja i 246 met .Je dnoj tkaonici s,e nalazi 5 tar:ra gaz.~ ~ Jeosnovana je i druga tkaonica ~da 4o~~re. ana d U dos~danjen; :adu dok"zale su drugarice da e.a . bi Ise .eto Iak!ie prenasale direktive i 1 Im_a e sto j as·niji pregled na svom t' renu pr1stup1 0 ·1 e' se reorganiziranju db stvoreni su uZi odbori u ko.. . ., o . ora, drugarice. Niti ti uzl odbJ1 .su ?sle n.aJbolje onaka, kako bi trebalo b'I?"' msu ~~elovali 1 I SU PO V1Se puta US t j" · ' P?s av Jeni privremeni uZi odb . d' lestJ, koja je harala kao n ~ri,, ra 1 boVrginmost V · ·, ' . . a PrimJer kotar p • ' OJmc, Ve!Jun 1 Slunj d •· Iaskam nije bilo nit; uieg odbor' GC1m u a. razl?ga sto su mnogi odbori ostali ok nJem rad1 bolesti i nisu bil' b' . rkratski ., . . 1 Irani na demoIzb . nac1n, pr1stupilo se novim izborima u k~~~:~ prov~deni u svim kotarevima, osi~ skarn djel~r~~:cf : u kotaru Slunju i Plabodena J·a· . : ka o su oba ta kotara oslo' 's UV1Je se osje, I'k cetnika tak d . ca ve 1 i utjecaj ske izt'ore o ~-tismo uspjele provesti opCinu Cl avom kotaru PlaSkom n sa~o u opCini Jesenice, KuniC i Podhumego u otaru !Siunju samo u o "' . M ... ' a su seoski pro~edeni . ~~1~1 _oclla, dok opCini PrimiSlje bio .I u DPC1ll1 P_rimiSlje. U ni zbo Je sazvan opCinski izbormalen;" ~~at~ puta, ali uv!jek ~e dosao tako zena, da se Izbori nisu r pro:resti. U samom mjestu Slun. . . mo.~ 1 odrzani su. sastanci 1. ., JU ,1 Cv1tov1cu ' a 1 zene ne ce da idu 0 db ore, po.Sto su stradale nek · u strane neprijateiJ'a U e o?bormce ad ·' · · samom IDJestu Cvitou koje je 0 Slunju · PI "k · msu u kotaru Cinski i~bor~s ~~m... provedeni svi seoski i op- . s. p:s:~.u .r one r]e.savati sva pitanja, koja se JaJu pred nas. To su dokaza] .. radom u NOO · . e SVOJ1m od d -1ma, gdJe su dobile priznanje osjet~gova. I\Cod samog biranja zena u NOO-e rna d o se ~a dosta mjesta nepovjerenje pre~u~ancama sa -strane samih Zena k na :PnmJer u opC' . V I. ' ao ht'el 1 . ;nr .e Jun, gdje nisu. Z·ene ne~o!j!r!~j!l za _zenu. Danas ·S~ uklonilo to bir , a 1 same drugance, koje su ane, dokazale su sv:ojim dal" _·· da su sposobne da budu ruko~~dJ1~0m. radom, ?.ije, te. su bile z~:~:;a~~ f~~:s:eCi~~nferennal'loda. c1 svoga Jima ~Isu sprovedeni opCinski izfori 'nu ~o­ u nekim kotarevima kao u V . . ocim Medu naSom .. · 0 . AF!i-a USAOH-om 1 NOO-o rgamzac1JOm .. . • vedeni su seoski i o~Cinsk· . r~1n~ostu, s.~Tosuradnje. Cesto puta ~al:~o bJ.'~od- ozanjed,nicke za zuma t . . espo-ra.. ' e su se -stv;onla i·zmedu t'h . C1Ja dv a f ron t a. Uv1dJ. elo se d . torganLZa- ~j~~iCak niti j:d~~Jed:J:g~~~::~Ia ~ _opCi?e . I st t . . • a Je' a k av rad e an za nas sve 1 pris.tupilo se tome da se ~mJe je &provedena konferencij~a~ ko:;~~PJ:­ Junu, na koju su se d 1 .. sporazum·no suraduje na svim . .. ' . se post ]' . . p1tanJ1ma, koJ a kinje njih 74 na b . o a~va e s.ve delegat~v JaJu pred nase organizacije i to na Zivo sudjelovale u d~OJu .... r;rg~riCe su vrlo ~aso~mm sastancima. Za sve te gre-kke kri svoje izvjeStaje T ~sk:S1JI. 1 lt}epo iznaSale i rca Je ~kto':'e, sto je bio slabi politicki rad i konferencija ~ ko~a~ue~OJJ·~/·obro uspjela pom-anJ anJe kadrova. c. n Kotar Karlovac: VeCi dio taga kotara ·e ., Da. se to stanje popravi, pristupilo se -odr e?sl?boden, odnosno poluosloboden t J. zav~nJu politiCkih kurseva Zena, kroz ko ·e . UVJeb rada prema tome mno ..... ' e su 1 proslo 156 drugarica Od t'h d . J Je 1 veCi d · · · ruganca J.edan uspje]o stvoriti ilegalne, ostale ~ Je s~osoban za samostalni rad, dok ne seoske odbo,·e u op" odn~~n~ez1.ofJtk je p rugariCe trebaJu PJinu pomoC. C1nama B '1 ·, ega!siljeYo, Netreti6 D ~n ov1c, Bo,. . . ' ugar·esa, .Severm dok Zene ll opcmama R1b 'k J "k . ost:ii~si o~;~~ski o.dborj. nisu hili rukovodioci ' D b . ~~ , as avo, General ski .Stol k a, nisu blli pravi centar oko oga treba da se okupljaju osta1i odbor1· , . lo~a~avpe r:~~ diJ;Iovima gradske _opCine Kar~ su same kot k . db . , vee ' a 1ma mnogo ant'f ... tk· . zadatke . ars e o orniCe i.zvrSavale sve one j·o.S nisu obuhvaCene organi I ~-SIS IDJa, .. . I . . . zaCIJom. Forb . ' Nk~Je su trebale izvrSavati seoske Od- . mir . an Je 1 ll1C1Jativni .:Imtarski odbor u .. ornice. I-su -osamostaTI ~- k .. m Ba ''I · -- u opc1_ r~ OV1C. ostalim- opCinama imamo stvo~ _ im da rene seoske odbor,e. Svakim dan · .. om -se o-rganizaciJa u tom kotaru pro.Siruje, ~~~~ :eS:~~~o sder:::~i::st~a~bor~, ;~ i~~~~~~i t~~ega~! -~!-~~~dbore 358 podna.s~Ju ~;~J::t:j.:~tJs~~: # ka~::s~:\~:f:~~~~i~ Grad Karlovac: · Uspjelo je organiziniti odbore, u koje se okupljaju zwe. Ima 15 odbornica i stvoren je Mjesni inicijativni odbor, u kajem se nalaze najbalje drugarice. Isti odbor se sastajao redovito svakih ·osam dana aka 3 mj eseca, dok su neke_ drugarice oti.Sle na oslabodeni teritorij, i -otada se Mjesni odbor ne- sastaje redovito, dok s-e ostali odbori sastaju. UnatoC toga nisu prestali sa radom. Iako postoji taka Iijepi broj odbora, ani su s~ za-Caurili i nisu us-pjeli da obuhvate u organizaciju sve antifaSistkinje grada. Sve antifaSistkinje naSega okruga pavezane su medusobno preko naSega lista »RijeC Zene«. IakQ imade veliki broj nepismenih Zena, ipak u naSemu listu sudjeluje veliki broj seljakinja. List je vrlo obljubljen medu drugaricama, koje· su upravo sretne da imaju negdje da izraze svoje miSljenje, Sto im je dosada bHo uskraCeno. Takoder drugarice rado primaju list »Zena u borbi«, glasilo Glavn,og odbora Hrvatske, koji ih povezuje i upoznaje sa organizacijom, radom i sudje}ovanjem u borbi diljem Hrvatske. Da bi naS list mogao redovito izlaziti, te za razne kan.. celarijske potrebe, kao i samog odbora imarno fond, u- kG>ji pridonaSaju sve antifaSistkinje. 1 1 Cana BogdanoviC, koja je podnijela referat, hila jc tada ,predsiednica 00 AFZ Karlovac. Dokument 219 IZ POLITicKOG REFERATA ODRzANOG 31. VIII. 1943. NA II. OKRUzNOJ KONFERENCIJI AFz ZA BANIJUi Navr.Sile su se dvije. godirie krvave, ali odlucne borbe nasih naroda protiv okupato. ra i svih domaCih izdajica. DvogodiSnja borba naroda pokazala je do :danas mnogo rezultata, koji su vidni i oCigledni naSim prijateljima a i neprijateljima. A1i mi S·e ne moZem-o zanijeti tim us:Pjesima i stati. Borba nije zavr.Sena. Ona s-e nastavlja i iz dana u dan postaje sve teza. Stati na pola puta znaCilo bi, da su bile uzaludne sve one Zrtve, napori i trnoviti putevi, kojima su kroCile Zene Jugo-slavije, a medu njima i Zene Banije potpomaZuCi borbu. ZnaCHo bi omoguCiti naSim neprijateljima, koji se danas nala·ze u poloZaju utopljenika, hvatajuCi se za slamku, da se izv-uku iz takova poloZaja_i da ostvare svoje izd.ajniCke planove. Mi to ne smijemo dozvoliti, jer nam je danas jasnije nego- ikada, a i sami" rezultati naSe borbe to dokazuju, da je naSa b.oTba opravdana, i da je to jedini put, kojim Cerna se rijeSiti tudinsk,og ropstva i doci do slobode. J3orba danas traZi od nas Zena mnogo napora, vo1je i odluCnosti u ovim odluCujuCim Casovima, kada faSistiCka gamad dobiva na ·svim frontovima smrtonosne udarce. Na i~toCnom frontu ·Crv.ena armija pobjedonosno marSira naprijed osvajajuCi najjaCa uporiSta - Harkov, Ore!, Bjelogorod i t. d. Stotine i. stotine tisuCa strvinarskih, Svapskih leSina ostaj e pod zidiuama tih gradova. Pod udarcima Crvene armije uzdrmala se je faSistiCka osovina u vidu pada Muso'linija, nemira i ne-.. zadovoljstva talijanskog na~oda u Italiji i zauzeCa .Sicilije od strane Saveznika. ... Danas u danima dvogodiSnjice ustanka u naSoj 2emlji, a u isto vrijeme na naSoj Baniji, vidimo rezultate naSe borbe, a medu njim~ jedan od prvih jesu probudene ogro·mne snage naSih Zena antifaSistkiuja, Zene Banije, kaa i Zene Like, Korduna i Bosne, na poziv Komuni.stiCke partije, pristupile su -od prvog dana masovno NO borbi. Krv poklanih sinova, braCe i oCeva u glinskoj crkvi, Pastu.Si, Komoiovini, Jabukovci i Segestinu_ zvala ih je na osvetu, Sto je kod njih izazvalo veliku mrZnju i ogorCenje prema okupatoru i njegovim slugama. Kasnije obuhvaCene u organizaciju AFZ-a one organiz·ovano nastav1jaju svoju borbu. Ali zadaci od donoSenja hrane i kupovanja sanitetskog materijala po~ staju iz dana u dan sve veCi uporedo s razvijanjem naSe vojske, naSe borbe. Kod nas s·e iz malih Cetica odreda, stvaraju brigade i divizija. NaSa vojska na Baniji ide ogromnim koracima naprijed ka svojem jaCanju. Ali svijest naSih Zena na Baniji i rad naSe organizacije zaostaje. One se ne razvijaju upore- · do sa razvitkam i jaCanjem naSe borbe. One ostaju pozadi dogadaja, koji jur.e nevjerojatnom brzinom. Posljedice toga danas s·e O[!ljeCaju. Mi Ze.ne Banije nismo danas joS u stanju da dobro ocijenimo tko su prijatelji naSe borbe, a tko neprijatelji. Mi smo u stanju da procijenimo i uoCimo podmuklu poli.tiku raznih CetniCkih i MaCek,ovih agenata, koji se danas pojavljuju gotovo na svim naSim kotarevima, dvorskom, petrinjskom i glinskom, a naroCito na ne·oslobodenom kostajnickom kotaru, gdje je omognceno lako setanje Cetni-Ckih agenata iz Beograda i MaCekovih iz Zagreba. Ista ta handa iskoriSCuje naSu nisku svijest." Oni nalaze os"l·onca kod naS ... 359 �/ / ... Poslije ove zadnje zimusn}e ofenzive, kad je na-S narod Banije proSao duge, teSke i naporne puteve kroz Bosnu, Liku i Kordun, padaO i umirao od gladi, vratio se svojim opljaCkanim kuCama, gdje ga je pored svih patnji satrla bolest, iskrsli su takvi elementi da to iskoriste, govoreCi da su i za to krivi partizanL Ali, nisu naiSli na Cvrstu podlogu, brzo su se raskrinkali kod naroda. ·Oni su nar·ocito koristili odlazak nase VII. divizije, za koju su ubacivali razne vijesti, da je potpuna uniStena, i da se viSe ni jedan iz te divizije ne Ce vratiti. Dna se je danas vrati1a poslije teskih borbi u Sandzaku, Crnoj Gori i Bosni. Dna je tamo, sa osta1im_ na.Sim divizijama, razbila V. veliku neprijateljsku ofenzivu, u kojoj je sudje!ovalo 150 hiljada neprijateljske vojske, a ciji je zadatak bio uniStiti tamo naStJ vojsku i narod, pa onda preCi na Baniju, Liku i Kordun i ,ostale krajeve Hrvatske i to· isto uCiniti. AU planovi neprijatelja pod udarcima naSe hrabre vojske su se razbili. Za to mi na Baniji veC mirujemo ·s mjeseci od ofenzive. Nisu bile uzaludne tal ike htve n«sih bora ca. Oni ·nisu dali tolike Zrtve za naSn slohodu, da mi sada plaCemo i tugujemo za njima, nego da narn to podigne joS veCe ogorCenje i mrZnju prema neprijatelj u. Te Zrtve .traZe od nas osv,etu, traZe od nas da -i mi uzmemo puSke u ruke i da dokonCama sa na.Sim neprijateljima ... ; .. Danas, kada se plamen NOB razvio gotovo po svim dijelovima Hrvatske·, pre·d naSom organizacijom stoji jedan zadatak od ogromne va.Znosti za daljnji tok i jaCanje naSe borbe. A to je privla.Cenje :Sto veCeg broja Zena. Hrvatica u NOB. -Sta je naSa organizacija uCinila do danas 110 tom pitanju i kakav je uop6e stav Zena Hrvatica prema NOB? Od prve OkruZne konferencije vdo se je malo uCini1o po tom pitanju, gotovo niSta. To ne znaCi da su Zene u hrvatskim selima neprijatelj. na-Se borbe. ToCno je jedno, da ima neko1ilm krVniCkih sela~ koja su zauzela neprijateljski stav prema NOB, ali koja u nikom slucaju ne mogu da predstavljaju ostala hrvatska sela i hrvatski narod Banije. ·Ostala sela danas simpatiSu naSu borbu, samo Sto mi sa svoje strane nismo uCinili niSta da ih CvrSCe poveZemo ... . , . .Zene iz srpskih sela, kostajnickog, petrinjskog i glinskog kotara, nisu sve do prije kratko.g vremena, ali ni sad sto· posto, razlikovale posteni hrvatski narod od izroda hrvats·kog naroda, usta.Sa. Nisu na naSu borbu gledaJ.e kao na borbu svih postenih Srba ili Hrvata. One su se bojale da govore po·Stenim Hrvaticama o borbi, koja je i njezina bo-rba, kojoj ·one treba da pristupe i da ju pomazu. Zato nije ni Cudo, Sto Hrvatice na naSoj Ba-· niji u toj borbi ne vide svoju borbu, ne vide 360 ~· jedini put, jedini, kojim molie da dade hrvatski narod do slobode. Nije iskljuceno, aka mi ne budemo nastojali da ih Sto CvrSCe pove.Zemo kroz naSu organizaciju uz NDB, da MaCekova banda u tim hrva tskim selima ne Ce pokuSati da organizuje- razne Zenske organizacije kao »Hrvatsko srce«, Ciji je zadatak raspirivanje mrZnje prema srpskim Zenama, spreCavanje stvaranja Cvrstog jedinstva hrvatskih i srpskih Zena, Sto. je jamstv-o naSe sigurne pobj.ede, a i jarnstvo da se ne Ce viSe nikada popeti na grbaCu naSeg naroda ni jugoslavenska vlada ni Macek. Takav stav srpskih Zena prema hrvatskim koCi razvitak naSe borbe, •oduljuje na.Su borbu i naSe patnje, Prib1i2iti se Zenama -Hrvaticama, povezati ih uz naSu organizaciju i na taj naCin onemoguCiti utjecaj MaCekove klike, jest danas prvi i najvaZniji zadatak, koji stoji pred nama. Na taj naCin pru.Zit Ce nam se moguCnost da govorimo njima ne sarno o izdajici -MaCeka, nego i o mnogim poSte.nim funk-cionerima HSS-a kao Lakus, Magovac i mnogi drugi, koji su stupili u redov·e NOB. Oni su prozreli podmuklu politiku Maceka, koji je dozvolio da Pavelic do danas mobilise hiljade Hrvata za Istoi'ni front, da se bore protiv bratskog .Sovjetskog Saveza. Uvidjeli su i to, da je narodno-oslobodilai'ka borba jedini put, lvojim ce hrvatski narod doci do slobode. Isto tako· potrebno je govoriti i o ZAVNOH-u, najviSem politiCkom tij€Iu nacionalno oslohodi1aCke fvo:rite Hrvatske, Cijim osnivanjem --poSteni hrvatski narod daje do znanja i jugoslavenskoj vladi i 1\bceku, da oni nemaju pravo da govore u njihova fm,e, jer su oni to pravo dali ZAVNOHcu. Pred ZAVNOH-om danas stoje teski i veliki zadaci. Mi liene Banije moramo danas da pruZimo punu pomoC ZAVNOH-u potpomazuci NOO-ima u sprovodenju 'Zadataka, koje pred njih ·postavlja Narodn-o-os-lobodilaCka borba, a naroCito, u spro. vo-denju mo_bil~zacije svih sposobnih·. 1\[i ne smijemo i ne Cemo dozvoliti da i jedna naSa puska raa. Poslat cemo i ·zadnjeg sposobnog covjeka u vojsku. Aka njih ne hude dosta, i mi Cemo uzeti pu.Ske u ruke samo da moZ·emo jaCe i b:r.Ze da dotuCemo naSeg neprijateljit. llto ce biti vise hrigada i div'izija, to ce biti viSe ,oru.Zja u naSim rukama, to Ce biti CvrSCa garancija za naSe oslobo-denje . Pobjede Crvene armije i na·Sih saveznika treba da nam dadu jos vise poleta u nasem radu? u nalioj borbi. Da bi bile u stanju da sve to sprovedemo u Ziyot, potrebuo je da naSa ·syijest bude opl_(?dena jasnim po1itiCkim saznanjem. Potrebno je da mi Zene posveCuje~q viSe pa.Znje masovnim sastancima, na ko.jima _Cerna govOriti 0 sviin- politiCkim Pitanjima i raz~ jasniti ih. Aka ne budemo imale politickog da samo pod njezinim rukovodstvom n~sta:;;­ . gle bi vrlo lako krenuti s pravog mo dalje borbu i uloZim·o sve s_na~e a ...~ o znanJa, mo b . d nam bude , kupatorom I svim nasim ta Zato- nam je potre no, a" . ." prije ·dokoncam~ sa .o . . dokazala da ~u ~ kako je doSao faSi,zam, zasto. Je nasa neprijatelj~ma, Jer Je odna J;::::oa zahvaljujuCi ;~:lj~ u tako kratko vrijem~ poroblJe~~i :~~ · ·ern a svome naro u. . ... Je VJ " . miJ·i a i kod nas na BamJI, 't . 8 okupator htio da raspiri bratou I. R;C njoj u naSOJ ze ' d koja s o J " 1 sa JUgot "t su se sva vodstva na ce u vidi se najslavnija b.~rba naSi~ nar.o ~· "~na-. ~~a~,:::k~m vladom naSli u ne?rijateljsk~: J zadivi'la Citavi svi]et. Ona Je namka z ·e ..... • 0 veliki kora u nataboru osim KomunistiCke -partiJe, kakav . :na Il~~oogtula, i~a t~~~l~ ropstva u svjetlost i datak imaju ti pomagaCi oku~atora be\?b~l~~ sem z1v da li oni sjede u Londonu, z.agrebu ~ slobodu.' d AJ<.o nam budu jasna sva ta pi ~nJa, ~: c~'uto do kraja borbe ostati Cvrste I ne· · · AFZ Banij-e odrZana I-\ pokolebive. 1 Mi Z-ene Banije, ka·o i estate Zene Jugos a: .. t ile smo u NOB na poziv KP. U borbl ~~~ :eu~ruza moguCnost, da razv~~emo svo~~ ljUbav prema domovini, da razviJe~o ~VOJ . u Kroz borbu s pu.Sk,om u ruci mi SI?O snag . · 't · . t za r avnopravne Clanove drus va, mi pr1zna e . · "'t sroo prvi puta u Zivotu smatrane 1 pos_ ?vane kao Covjek. Zato smo i rni Zene BamJe za·· hvalne KomunistiCko_J. part'IJI I· sp remne smo 1. II Okru:Zna konferencqa Kl ·' PolitiCki . . I . 1 IX 1943. g, u asm(.;u. . . . Je 31. VII v. 1 : : k VrandeviC a orgamzacwm referat odrzala 1Ke Mfll a ... ·e priwstvovala Kata Ka-t a -Qpa-Ci 1:.. on erenci 11 J I .. . . d · d · a AF2 Tugos avtJe. PeJnovrC.dpre s]die. ·nt konfe;encije pro·Citan je n~.jU ra nom 1e u - . . · f t a poshJe .. l"t"tc"ki , zathn . o·rg.amzaC10'11l re era , pnJe po·t k .. referata razvila se dr-s usl]a.. . db 'koJ"i . .. . b n Je OkruZm o -or, u Na konferenciJt 1za ra . . L" b' Bams·u uSle: Kata OpaCiC, kaodbpr,ed~JednAtonak, a JKuo~it Vera v • •• ;t orntce: ' . 0 b-urac kao tarmca , e ,, D n'ca MiljeviC i M1lka MarkoviC, Ana 8umenc, a I VraneSeviC. Dokument 220 ODSTVA ISTRE OD 31. VIII. 1943. OK KPH IZ IZVJEsTAJA PARTIJSKOG RUKOV NJA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRV. PRIMORJE 0 POTREBI FORMIRA ZA ISTRU' P ostavlja se pred nas proble~, preba' .. . ·t · v•YJ.~ ada na Zene, ucvr;st1tl odbore c1ti ezl!S~.t r . . .. . . b AFZ-a za AF~-a i stvoriti IlllCIJatlvni od ~r Po Istru kombinirajuCi rad odozdo I odozgo .. toj 1iniji trebala bi na~. J<:S koja ~~~;~r~:~ jer 6e nas inaCe pokloplti. zene s~ NOB . 2 sovno pristupaju naSem pokretu I -1 ..• Ema IvanliC-MileniC h.· •OK SKH Dokument se na1azi u. ar IVl • . s~o··e do· " J 1zv.JeS tan . broj ,druganca ostavlJaJt~ zena. T o d na organiziran]U move i preda.JU. s:L ·ner 'Silva ·Kopltar, Marija su bile Na·da 1 ea a '..,., MariJ'a 'SoSiC Zora ,. , (P · ) Ema Ivancic ' 'B Marec1c azm s' f . . R ni~C (Bol jun), Olga an Roma,c {KTas}, te ant.Ja av . (ZareCje) i kdr~ . . f. rroirale lnici jativni odbo-r AF2 One ·su asnl_le o · za Istru." 1 2 mR I 361 �"I 1/r, ~~I •Dokument 221 :lit I IZ JASENOVAcKOG LOGORA II.· i il :1 i) II f I I \ I i lz ))Banovke«, glasila AFZ :za Baniju, br. 2. 1943. 1 Sjedimo jedna do druge. Gledamo sve. Sve smo erne od batina, isprebijane, gladne, Iica ispijena. Hladno nam je. Razgovaramo. Sutra je srijeda. Srijedom se ide u logor. J a ga oCekujem. Govorim drugarici, koja se nada slobodi: »Pozdravi mi moje najmilije, reci im da sam v.eselo iSla, jer znam za.Sto idem.« Znam da ideffi u nepovrat, znam da me tamo ceka smrt, ali 11e plasim se toga. Znam da sam Zrtva faSistiCkih krvnika, koji su poubijali na milione i milione nevinih ljudi. Oko 5 sati u jutro cujemo kbrake, otvaraju se Celije, kupe se drugovi za 'logor. Usta.Ski pas otvori nam Celiju i. kaZe mi: »Sp:t:"emi se odmah.« Drugarice me spreme. Dode Cas rastanka. Bio je te:brk. Ustaski pas dere se: »PoZuri, ne Ce se radi tebe ostati.« Jo,S jedan »zdravo!« ·i vrata Celije se zatvore. Uzmem svoj sveZanj pod ruku i prikljuCim se drugovima. Netko od njih hili su u ljetnim odijelima, te su-·drhtali od zime. Pod straZom ustaskih pasa doaemo na kolodvor. Bilo nas je 14. Narod lias sa simpatUom prati. Izgledama··bijedno. Gladni, izmuCeni, poderani, ali ponosno smo podig1i glave i stupamo napr-ed. Usli smo u vlak i benuli. Oko 4 sata stigli smo u I~ogor. Kroz proz·or vire glave na.Sih drugova i drugarica, koje se veC nalaze tu. Psi ustaSki uveli su nas u logor, teSka vrata zatvore se ,za nama i nov Zivot poCima. Odmah je poCela dernjava usta~Skih krvnika, pretres stvari, da aka imamo neSto vrijednih stvari da nam oduzmu. _ Nakon to.ga ja sam -oHSia u Zenski, a drugovi u mu,Ski Iogar. U logoru sam naS'la neke poznate mi drugarice od prije. Njihove prve rijeCi su im bile: »Kako vanjska situaCija? Kako naSi partizani? Kako Crv:ena armij a?<< Kad sam im na to- sve odgovorila onda su poCele pitati za svoju rodbinu i ostale. Drugarice su sve dobrog .raspoloZenja, pjesma ori cijelirn logorom unatoC velikog krvniCkog terora. U logoru moraju svi raditi raz_ne poslove. Radi se od jutra do veCeTi. Hrana je straSna. NjemaCki razbojnici poSaiJu o.no Sto ani ne mogu poZderati, kao pokvarenu kiselu repu, pokvareni krumpir i zelje, Jede se dva puta na dan, vruCa voda sa nekoliko repa, a uveCer neka juha . .Strahote" logora su na daleko poznate. Pred sam najveci krscanski blagdan BoZiC, k~ojern se veseli staro i mlado, ovi usta·Ski krvnici koji kaZu da vjeruju u Boga, 362 .da ga poStuju, zatvorili su 700 Zena, djece i staraca, veCinom Srba i_ Zidnva, tko ·nije ·umro toga su dotukli cekicem. Dakle to su oni koji kaZu da vjeruju u Boga, ·a na ovaj naCin ubijaju nevine ljude. To je s:imo jedan primjer od hiljadu, ,sto su ih ovi krvnici po~ Cinili. N ad Zen am a bile su 4 usta,Ske mrcine. J edna je sestra od poznatog usta.skog krvnika Luburica, ima joj 16 godina. Druga je jedna Srpkinja iz Hercegovine, koja se prodala ustaSkim krvnicima, koji su poubijali hiljade i hiljade Srba i danas ih ubijaju, obukla je , ustaSku krvavu uniformu i danas tuCe Zene Sr.pkinje u logoru. Drugarice, moZete si misliti kakav je bio naS Zivot pod vlaSCu ovakvih Zivotinja, kojima je data vlast u ruke, da Cine od n·as Sto hoCe. Da nas bacaju u s3.mice, da nas kaZnjavaju sa glaau, 'Samaraju i t. d. ·Stakor je u logoru domaCa Zivotinja, koja Zivi zajedno s tobom u sobi. Nista te ne zacudi kad u jutro vidiS par drugarica nagriZenog lica i nosa. U logoru ima dosta djece, kojoj je krvnik poubijao roditelje. Strasno je gledati tu njecu. Cola, bosa, gladna, bolesna, sjednu u kakav ku t dvo:ri.Sta, razmiSlj aju, osj,eCaju na sv-ojim mladim ledima svu teSkoCu krvavog faSizma, koji mu je ubio njegove najmilije, oca i majku. Mnogo je djece urnrlo, a mnogo su krvnici i sami poubijali. U radu dani nekako brzo prolaze i tako je doSao dan kada su mi rekli da idem kuCi. To veselje, a ujedno i Za-lost Sto ne idemo_ svi zajedno, ne mogu opisati. Drugarica mi kaZe »ideS na slobodu«. Da drugarice, ja idem ali ne Cu ostati u Pav-eliCevoj »Nezavisnoj«, koja je sva jedna velika tamnica, nego idem tamo gdje mi je mjesto, idem naSim partizanima. »Pozdravi nam na-Se drugarice i drugove partizane, koji se bore diljem naSe porobljene zemlje. Reci im da nam nije teSko umrijeti, jer znamo ,zaSto dajemo svoje mlade Zivote.« I ja eva, preko naSe »Banovke«, Saljem plamene pozdrave svim drugovima partizanima i partizankama, Saljem im pozdrave naSih drugarica logoraSica, ·kaje sa velikim simpatijama prate naSu zajedniCku borbu. -~ 7Joglasua kula 11 ja.wnovafkom logo-r-u 1 U to-lru Cetiri godine ustaSe su dopremali u Iogor .Jas·enovac velike grupe muSkaraca, Zelia i djece i tam-o ih -poubi jali. Prema ,podacima Dl'Zavne komisije za utvrdiv.anje. ratni'h zloCina, ra-Cuna se da su ustaSe u jasenovaC'kom logo-ru u'bili 5'00-fYOO.OOO !judi. !:a Zic.e �Dokument 222 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG ODBORA ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU - AFz BANIJE OD 6. IX. 1943. GLAVNOM ZENA I 0 IZBORIMA ZA AFz BANIJE OKRUZNI ODBOR AF2 BAN!JA 6. IX. 1943. Izvjestaj Glavnom odboru AFz Hrvatske · · · Rad sekcij a : okr~:~a;:t;:~az1~·a;~~~en~ stanje. n~ ~ijelom i'aj.eva halest· . t'Io . .~a P.DJedmJh slu- ~::I~~Z~a~~ :s~~~Jnj~t~J:n ~e!~l;:;ogd~~~ ci ·a e rmJa. Rad zdravstv,enih sekJ '.a pogotovo drugarica iz AF2- . t' sekctJama je pot tina z _ . a u 1m da da . . " P amra. Po svem,u izgled . I sam I clanovi sekcija od okru" seosk1h ne pred ·a . . zne '0 boJesti koje b ~I aJu mkakovih opasnosti od jesen. ' I se mog]e pojaviti sada u do ~~jopr~vr~da: Po tom pitanju uspjelo se it ka ~ozetJ. sve, a IZvriiiti oko 97% .. Takoer po oseno Je sve osim .edn 0 d . . . u opCini ·Gradac k : . J . VIJe h.vade t . OJ€ se Iffia]u u vidu u " ~~· Vtsidbi I -kosidbi uCestvovaJe Su : v. zeDJlhov~. r-adne Cete i desetine. I zene, . U glmskom kotaru Zene su radile near mzovano i pomagaJe omladini. gaD dvorskom kota,·u ope' D • p " 1 1 • · · vor ze-ne su o~~ e 50 rali pSenice na roslobod~nom terito:riJU, a na neosiobo.d.enOm dijelu te ~· ~0 rali. U selu GlaviCanima ope' J opcm_e zene s · d · ' · avoranJ S ~. . J~ llOJ drugarici poZele 3 raJa U o ; amaricki Brdani Zene sa omladinom. p • plc. su 568 rali. oze e Vo • • ' Na petrinjskom kotaru 25 • Komogovin · " 1 zen a u selu . . 5 rali . . _I ze e su JednoJ majci partizana . . psemce, u selu BorojeviCima Zeni ...... Je sm paginuo u partizanima u' 'Gl·a'dCIJ~ radna d ese t'ma pozela je raJ i pol U c k us1 · rna (Vukoiievac) d d . . a arasila . 3 I . ra na esetma Zena pokoJe ra a hvadP. Sa kostajnii'kog.kotara pres! . . zo:ano ll~ petrinjski kotar ·oko o1~~ ~:gam~ pozeio u Jedan dan 3'0 rali pSeniCe na I Na dvors!wm kotaru rad'J . . . vano 40-0 Zena d . . 1 a Je orgamzo. u vo ov1ma 1 deset' N petrinj skom 200 -zen . mama. ·a nisu bile ~· a na glmskom kotaruzene orgamzovane. .. . Prehrana · N a CIJe1om akrugu nema poj . . ~e g:ad·I· sada u av•o vrijeme, ali s obzirom da ~e psemc~ podbacila u nekim krajevima a ukuruza Je uslijed suSe u v ~· . . ' a b t · · _. ec1m mJesta sla. . a, o PriJetJ opasnost ad gladi t a naroCito . ~ amo u Zim1, . .. u pro1Jece. ,Prehrambena komisi ·a uz na.su pomoc P~ovodi od 1. IX. do 1 X k J ~~nJu za skup!janje hrane naiioj voj~ei. k:~' I se stvorile ,sto ve.Ce zalihe Isto t k ' •o · a o nasa v 364 organizacija pov;ela je kampanJ·u za .. . pecen]e pekmeza su" · . . 1.. ' senJe s JIVa i spremanje jab k ~sto taka v•odi se kampanja za skuplj~n: PDVJesma od ketena i konoplja z tk . . J Stan. . .. a anJe. . }e organizaciJe u neoslobodenom d'1 Jelu naseg okruga, I. U ovih zad~jih mjesec dana mi smo sproveJe kamp_anJu ·za izbore naSi.h odbora AF~-a na oslobod.enom teritoriju Kam . za. Iz~ore sp:oveli_ smo na ovaj. naCi:.a~~ Primitku vaseg direktivnog pisma m. . odmah n · 1 d. · , 1 smo apisa e Irektivno pismo na k t ske odb · o arore n~ I opCi.nske odbore. N eki - kot~r, kao Dvor, LZdao je kratki letak u vezi sa "Izbo::Ima za SVf! ·odbore. Zatim smo- preko naseg hsta »Banovke« pisa1i o ·. b - . . . na sv k k t Iz onma, a 1 . . a om o aru, osim petrinjskog bile su IS_Pisane parole. rTada se je poCelo s~ rna lllm sastancima Zena na kojim . sovrilo o . b . ' a se J e govosa1 IZ onma, D _nji~·o·v,om znaCaju, pretrea su se razna PitanJa na-Se organizacije. Ze_ne su. pokazale dasta intei·esovanja u mna~Im se~Ima za izbore, a u nekim selima kao Trgovi, Grabovica, Gr!jenica (dvor k' kotar), Dragotina, Gradac (glinski kota~/ BJelovac (petrinjski kotarl i t d t h I . ' ~eko'liko puta dolaziti da se p;ov~d:ek::p~~ Ja,. a u se~u .BJelovcu nij.e se uapCe uspjelo. . Na petrmJskom i dvorslmm kotaru omela ~~ ban~a. sprovodenje jedne temeljite kampa~e, _a I Izbare u nek-im selima. Kroz kampa llJU na ta tri kotara proiilo je 4375 • . dvorsko 1600 zena ' u . m · ' ' na petrinjskom 1075 g!mskom 1700. ' a na ved Iz~ori: Glinski kotar: seoski izbOI·i spra. em s~ u 46 sela. U izborima sudj,elovalo Je: 2~00 zena. Interesavanje Zena za I. b· . hila J ~· . . z ore . . e u vecim seJa veliko. --Bilo je sela kao ~IImca, Ob!jaj (ope, Ob!jaj), gdje je prisus vovalo 100-170 zena. U drugim , I' d 50 a b'l · se 1ma a 1 . ' . I ·o Je sea kaa KlasniC, Brubanj, gd ·e Je PriSustvovalo svega 25 Na sam' . b J · t liD 12 OTIm~ IS u~aJe su zene iz sela, biv.Se odbornice koJe su Iznasile svoj rad ad dana post . . ' u nek'Im se'lima, kao Glini aaJanJa u odbo . ru. " su 1zvan db c , zene .. ·o ora nstro udariie po odboru i zahtiJevaJ~ da se izmijeni cijeli odbor jer d s~. odbormce Svercerke, pokva:rene Ze~e- ko _a m~u . ,zaslu_Zne da budu u odboru. Takovl~ PrimJ,era gdje su Zene aStra udara]e po od~ v • ¥ boru_ i njegovom radu, bilo 'je vr1o malo. U y,eCini sela Zene su govorile: mi smo zadov-oljne sa starim odborom, on je dobar, ne treba nikoga fuijenjati, iako baS i nisu bi~e zadov-oljne. Tu im se na lieu mjesta tumaCilo kako treba da govore ono ·Sto je istina, jer je to u interesu naSe borbe, njenog jaCanja i razvijanja, i da ne treba da se ima rodbinskih obzira. 1To nije koristilo. Tu je ·doS1a do izraZaja slaba svijest naSih Zena, a i naSe slabo posveC.ivanje paZnje politiCkom uzdizanju Zena. U ovom· kotaru nisu prove.deni iz- bori samo u selu Dragotini. U tom selu nije uspjela ni kampanja, jer je svega bilo 17 Zena na sastanku. Na ovom kotaru na oslobodenom dij,elu ima 9 opCina i 9 ·opC. odhora. U svim opCinama provedeni su izbori opCinskih odbora na opCinskim zborovima. Zene su gotovo na svim opCinama d-olazile organi•zovano na izhore pod parolama i barjacima. Jedino na tom kotaru nije zadovoljio zhor na opC. Gradac, gdje je prisustvovalo svega 80 drugarica, dok je na ostalim zborovima bilo oko 1110, a dosUzalo je i do 250. U opeinskim izborima sudjelovalo j.e 1480 Ze·na. Manje nego na seoskim, Sto je· i razumljivo, jer su na seoske izhore iSle i Zene, koj.e su patpuno vezane uz kuCu, dok na opCinske, iako su Zeljele, nisu mo~Oe da idu. Na seoskim kao i opCinskim izborima prisustvovali su. i ljudi. Mi smo ovdje istakli samo broj Zena, koji je prisustvovao. Dvorski kotar. - Izbori su provedeni u 53 sela. U izborima je sudje!ovalo 1075 zena. Isto taka bilo je dosta interesovanja k·od Zena za izbo:r;e, ali stalni upadi bande su ih dosta ometali. Kod provodenja izbora na najviSe poteSkoCa nailazilo se je u opCini Rujevac. Tu je rad i prije bio vrlo slab, a naSa paZnja jo·S slabija, taka da je na toj ·apCini joS prije izbora do-Slo do raspada opC. ·Odbora. Kampanja u toj opCini morala se je pr-ovaditi u svakam zaselku, a i Zene tu nisu pokazale nekog nar.oCitog interesovanja. OpCinski izbori i uspr-kos upada bande uspjeli su se provesti na svim opCinama. Na zhorove su Zene dolazile sa parolama i zastavama. Na opC. Rujevae zbor je vrlo slab. Svega je bilo 80 drugarica na zboru. N a sedam opCina u ·opCinskim izborima sudjelovala je 1030 Zena. Isto taka na seoskim i opCinskim. zborovima prisustvovali su ljudi, a i naSa vojska, ako se je nala•zila- gdje u blizini. Petrinjski kotar. - Izpori su sprovedeni u 43 sela. U izborima je sudjelovalo 1981 Zen a. Kod samih izbora bilo je poteiikoca radi upada bande. Na tom kotaru bilo je takoder interesantnih sluCajeva, gdje su Zene, kao u selu Gradusi, traZile da one, koje pomaZu de- zertere i Svereerke nemaju pravo glasa. Izbori se nisu uspjeli sprovesti u selima Bjelovcu, LovCi, G. VeleSnji i JoSevici. U samom selu Bjelovcu CetniCki elementi imaju dosta jaku podrSku i ometaju rad svih naSih organizacija u tom Selu. U tom selu ima svega jedna Zena, koja je Stvarno adana naSoj borbi, a maZda bi se prona·Sla i joS k·oja, kada bi se posveti'la veCa paZ-nja. -U ostalim selima nije se moglo radi upada bande. OpCinski -izhori sprovedeni su u svih 5 opCina. Oni su vrlo slabo uspjeli. Na opC. izborima sudjelovalo je svega 500 Zena. Na cijeiom kotaru pro·vedeni su izbori u 143 sela, t. j. izabrana su 143 seoska odbora AFZ-a sa 609 -odhornica. U izhorima je sudj.elovalo 5686 drugarica. Odrzana su 21 ope. zbara, izabran 21 opC. ·odbor sa 221 odbornicom. U opC. i-zborima sudjelovalo je 30110· drugarica. Odmah poslije,.biranja seoskih i opCinskih odbora odrZane sll kotarske konferencije. Delegati za lwtarsku konferenciju hirani su na seoskim izParima. Na konferenciji u glinskom kotaru bilo je oko 150 delegata. Konferencija je spremana na brzinu i nije zadovoljila. Referati su hili priliCno slahi i nekonk~etni. Zene su P'ostavljale vrlo malo pitanja po politiCkOm i organizacionom referatu, .a sama diskUsija hila je priliCno slaba, jer nije hila ni" priPravljena. Na ovom k·otaru jedno mjesec i pol dana prije konferencije moZe se reCi da uopCe nije lli hila kotarskog odbora. Neki Clanovi kotarskdg odbora, kao pvedsjednica potpuno su se pasivizirali, neki se razbolili, taka da su kampanju za izbore, a i same izbor,e, provodili Clanovi OkruZnog odbora. Bili smo prisi'ljeni :zbog ovakvog stanja da drZimo na tom kotaru stalno dva do tri Clana izvrSnog okruZnog odbora. .Sada je na konferenciji izabran novi kotarski odbor od 15 drugariea. oQd toga u izv:r;Sni odhor izabrano je 6 drugarica. Drugar-ice u kotarskom odboru su sve mlade i dosta neiskusne da samostalna rukov,ode, ali su poletne i poZrtvovne. Uz pomoC okruZndg odbora moCi Ce se d·obro razviti i osamostaliti. U dvorskom kotaru na konferenciji prisustv·ovalo· je 160 drugarica. N_a toj konferenciji, ka:o i na glinskoj, biJ.o je nedostataka. Interesovanj.e slabo, a je·dan od ra'z1oga su slabi i mizerni referati od niti jedne potpune stranice. J edina je na konferenciji bilo burno hiranje kotarskog odbora,. a naroCito, kadaje bila predlozena Kata Vujaklija. Nekoliko Zena, a me-du njima i Clanovi kotarskog adbora, uspjeli su kod Zena, da su se one u veCini digle protiv ulaska Kate V. u kotarski odbor. Tek nakon dugog objaSnjavanja dru- 365 �Dokumen t 224 garice Kate Pejnovic, da· je drugarica Kala V. svojim radom i drzanjem popravila svoju gresku, one su pristale da ude u kotarski odbor. Izabran je kotarski odbor od 13 dru- garica. \ Na petrinjskom kotaru bilo je flO delegata na konferenciji. Ta je konferencija od svih ostalih bila najbolje pripravljena. Padala su razna pitanja po politiCkom i organizacionom referatu. U kotarski odbor izabrano je 11 drugarica, £ od tih u izvr.Sni odbor. .Stanj,e organizacij,e na neoslobodenom dijelu okruga. Glinski kotar u ope. Stanlmvac, Gore i Ju.kinac irna svega 4 odbora, koja vise u zraku, jer nemaj u nikakove veze sa svojim viSim rukovodstvima . .Situacija u tim selima je takova, da bi se mogla da oformi naSa organizacija . .Stoga je dato u zadatak kotarskom odboru, da poslije kon:ferencije posveti viSe paZnje tim selima. Petrinjski kotar. - U ope. Hrastovac za sad jo,S nema izg1eda da se organizaciono neSto oformi. U -opC. MoSCenici imaju tri adbora, koji rad.e od prv•oga dana. Sa tim odborima je prilicno slaba veza. U ope, Sunji postoje dva odbora, jedan je u selu, a drugi u samom mjestu Sunji. Pred drugarice' u Sunji postavljen je zadatak da pro.iiire svoju organizaciju, stvarajuCi niz odbora:, k·O'jima Ce rukovoditi jedan centralni odbor. Veza sa tim odborom u Sunji je dosta dobro ucvrseena. Dvorski kotar. ~ Ope. Divuiia. U srpskim selima te opCine stvarat Ce se ilegalni odbo- ri, za koje ima uslova. Tu je bilo mnogo poteSkoCa oko uvj.eravanja drugarica o potrebi organizacije. Na toj opC. Kotarski odbor uCinio je jednu greSku, Sto je poCeo da bira adbore· na masovnim sastancima, Cega su se Zene prepale, jer se nalaze na udaru neprijatelja, pa bi prema tome bile i lako otkrivene. Date su direktive l<otarskom odboru da tamo pristupe formiranju ilegalnih odbora. U hrvatskim selima te opeine joii do sad nije uCinjeno niSta. Svega u jednom selu postoji akcioni odbor. U mjestu Dv'Oru ima moguCnosti stvaranje · na.Se organizacije. Ima nekoliko drugarica, sa kojima se drZi veza, i samo treba oformiti akcioni odbor. Kostajnicki kotar. - U srpskim selima te opCine nema n·ekih promjena. ·OdrZana je kotarska konferencija, koja je· dosta dobro uspjela. Bilo i·e prisutno 40 delegata. Na konferenciji je postavljeno u zadatak da se odd~ opC. konferencije i sprovede · reotganizacija odbora, gdje je to potrebno. To je i ucinjeno. U opcinama Staza, Majur i C. Bok odrZane su opC. konferencije, dok u ropCini H. ·Dubica nije, j·er su (ldbori tamo nedavno for,mirani. U hrvatskim selima toga kotara uspjelo se obuhvatiti organizacijom 4 sela, a i za ostala sela inla izgleda da Ce se moCi uskoro obuhvatiti. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! POPIS SEOSKIH I OPclNSKIH ODBORA U BRIBIRU U RUJNU 1943. lz biljeZaka Vede Zagoracl Druga.rski po·zdrav · Dokument 223 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 8. IX. 1943. OKRU~NOM ODBORU AFZ KARLOVAC 0 OPASNOSTI §IRENJA SKORBUTA GLA VNI ODROR ANTIFASISTlcKE 'FRONTE :I:ENA HRVA'I'SKE 8. IX. 1943. - broj ,339 Okruzn<>m odboru. AF2 - Kordun Drage drugarice! Opaza se da $e. na naiiem oslobodenom teritoriju uslijed teiikih _prilika ~ve ~ise siri bolest skorbut kod naiieg naroda i vojske. Ta boles!, koja je dosta t~ska,. pa ~ak I smrt~ nosna, posljedica je jednoliCne hrane i po~anjkanje c vitamina. LrJe~avi, koJe od neki nasih organizacija d6bivamo,. ne mogu podmiriti tolike potrebe, zato Je potrebno :da t?me pitanju posvetite najvecu paznju. Ucinite sve da dDaete do .Jijekova z.at<} P_otrebmh, a :~to taka .neka odbori AF~-a organiziraju branje i_ suS·enje Sipka, od koJeg ce se u nasim apotekama praviti lijek protiv te bolesti. . Ovo pitanje, drugarice, postavite pred sve naSe org~mzaCIJe naj·ozbiljnije, i neka odmah pristupe poslu.1 U izvjeiitaju pisite nam o rezultahma. Drugarski. pozdrav. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Maca GdetiC 1 Ovakv,a ~pisma p-oslao je Glavni odbor AF\2 Hrvatske -svim okruZnim odborima AF.Z povodom poziva Ekonomskog odsjeka Glavnog Staba Hrvatske 366 za 'sakupljan je sjemenja rajCice, J~Taha ~ drugog p~­ vrCa, kako 'bi se u krajevima, opcustoSemm od neJ?riiatelja, opet podigli povrtnjaci. etnaest seta bribirske 1 U po,pisu je nabro.Je.n K"~ . ,...tale Sv Mikula, · ,. Ugnnt teen, ;::, , · S op-Cin-e i to: , tamct, ,. P d,o-rinac KriCina, d 1·· Ko•savrn, o """' ' Jargovo, P o u }_m, a al"irn ~GradaC i grad. U sv.ap0..:~~0ri, IPodskoct, Dr K. 1 '-h v t" · do pet od06 k" dbor AFL.I sa ce In kom ,..,ostoii .seas 1 0 . • t d ba poluosloibo·deni • 'TT k ·e Brilt:nr b10 u 0 o v bornr-ca. n..a 0 .1 • • • u dopisu oznacene 't .. to su ra.di konspuact]e, ten onJ, • , o . k'h odbora kratioama. lz bilje08 1 . predsjednice hh 8 ~ ' tom podruCju bilo tri Zaka vidi se. nadal]e, da 1e.,. nt~. do pet odbornica. AFZ sa ce l'Tl v I' se jednom tjedno 0 pCinska o db ora . OpCinski sastanct od~~avead~v~~ ru ~edjelju. Sva'kog radni-m danom, a sebo~ I r novae za fond AF!Z. petog u m}esecu, sa: trao se 367. �Dokumett~t 225 kilka ,oko dra M.afeka, koja joi\ i danas zeli povratak na staro, povratak u mrak 1 ropstvo cijelog hrvatskog naroda. . Mi se borimo i borit Cerna se prot;v ,toga mraka, protiv povratka na staro. Bor1~ .c~emo se pod vodstvom naSeg najvi·Seg. P~~1t:~kog predstavnistva, Zemaljskog antlfasishcl<oog vijeCa narodnog oslo?odenja Hrvatske, _koJe nas jedinn vodi prav1m putem k slobod1. . U Cvrstoj saradnji s naSim Narodno-os.lob~~1laCkim odborima, omladinskim organiz_ac:_Jama, pomaZuCi naSu Narodr:o-oslob?d~laCk~ vojsku, ,oduprijet Cerna se svim mrac~1m ~~­ zene Hrvatskog Primorjal lama, svim javnim i prikrivenin;. nepn.JatelJ1Cijeli je svijet ushiCen i zaCuden junaSma, koji Zele da ometaju Sto brzl, pobJedono~ tvom naSih Zena, koj e su rame uz . :rame .sa sni zavr-Setak ovoga krvavog rata. svojim drugovima s puSkom u :_~c1 branile Primorke! .. d rodenu grudu, koje su se provlvac1~e kroz ZlDanas su veC pod oruZjem svi nas1 ro ocu, mimo neprijateljskih straza 1 b,~nk~ra, donoseCi hranu i odjeCu svojoj bracl, sino- ljubi, koji mogu da nose oruZje. S_pr~v.eden~ . mobilizacij a za N arodno-oslobod11acku vo~­ vima i m uZevima. . Js~u. I mi Zene mofamo mobilizirati_ svve· s;?Je Divimo se onim Zenama, koje su u oku~:­ snage u radu naSe organizacije Antxfasistlcke ranim mjestima, pod najveC}m ~~r?ro~ .~asl­ stiCkih pasa, te ustaskih i cetmckih. spiJUna fronte Zena ... Zene Hrvatskog Primorja! . uspj.ele da stvore Cvrste odbo~re n~se orgaPristupajte AntifaSistiCkoj frontlv zena, ponizacije AntifaSistiCke -:ron~e. z.ena 1 d_a r.a~e jacajte svoj rad u borbi za konacno oslobona okupljanju svih postemh 1 rodolJubivih Zena naSeg PrimoTja. aenje! u borbi za narodno oslobodenje stekle smo tivjela AntifaSistiCka front,a Zena! i sv;oja politiCka prava. Ta su nam ~rava Sve ll borbu za_ sloboduJ Sve na ratl! uskraCivale sve -dosadaSnje vlade, pa ·1 da18. rujna 1943. na.Snja izdajniCka, izbjegliCka, CetniCka vlalnicijativni OkTuZni .odho:r AFZ da u Londonu. Protiv naSe su ravno~~ravno· za Hrvatsko Pnmor]e sti sve javne politiCke stranke, naroc1to ona .Prlmorke! Gore glave! Gore srca! smo sv~ sp:~mda se joS odluCnije bor1mo, da 1Zdrz1m~ ne, • i nove patnje, ako je potreb no. N...ase su grudl . v · ", od c'ei 1 'ka duSe su nam uzarene bukhcvr.sce ' · · k · . Silan J. e plamen tih buktm]a, o]e gon]e ljubavJju za narod i za s Iob o d u. l\II aJ'ke ' ··· ~=ne i sestre! Vi budite Cuvari te svete vatre, vi je podrzavajte da nikada ne. _ugas~e. Ne~a u tom plamenu izgori sva trule_z, koJa nas Je gusila! M! 0 ORGANIZACIJI PARTIZANSKIH VRTOVA U BANIJI ... Za naSe ranje_ne borce i ,za djecu u domovima hila je potrebna zelena hrana. Sve su se viSe pokazivale posljedice jednoliCne ishrane. PoCeli smo organizirati parUzanske vrtove. Prvo u malom opsegu, go'dine 1'943. oko napuStenih vrtova. Nirod se rado odazvao po'zivu narodno-oslobodilaCkih odbora, da se Sto viSe zemlje obradi za naSe borce. U prvom redu su to bile Zene i omladina, koji su se prihvatili tog zadatka. Idud od kuce do kuce, sakup]jalo se sje,menje. Zene su nam rado davale i bile su sr:etne -one, koje su imale Citav,e kuCe i koje su mogle saCuvati to malo sjemenja, da su mogle dati svoj prilog za partizanske vrtove. U selo Maja, u glinskom kotaru, doslo je jednog dana 2()0 zena i omladinki. Sakupile su se iz cijele opCine, naoruZane motikama i poCele su prekopavati zemlju, jedan vrt za drugim, bivfii opCinski vrt, pa Skalski, financijski i jnS druge, Ciji su gospodari hili ad:.. sutni. Taka su ·one za jedan dan prekopale, poorale i zasijale 6 vrtova. Cijeli dan cula se pjesma i zveket motika, a po svr.Senom radu sakupila- se sva omladina, odJ,oZila motike i narodnim kolom zavrSila narodnu sveCanost: 'Cudile su se domaCice i omladinke, kad smo sasvim u rano proljeC-e u klijaliStu posijaJi korabicu i tumaCili, da to nije ana velika Zuta podzemna repa, nego bijeli i plavi piodovi poput jabuke. I u maju mjesecu su ih veC brale, okusile ih ovako sirove, pokazivale susjedi, donosile prolazeCim partizani- rna. Svidjela im se ta plava jabnka, i propitkivale su se kako hi od njih uzgojile· sjeme, da hi je druge godine mogle sijati u svojim vrtovima. 'Taka su mnoge -po prvi put upoznale .karfiol, Spinat i druge vrste povrCa. Kako su im se dopale male crvene rotkvice, kako su ih djeca rado jela! Tako je samo u Baniji 80 sela obradilo napuStene vrtove za svoje borce. Na Kordunu, u PokupJju, u Moslavini i u drugim oslobodenim krajevima bilo je sliCno. Kraj poruSenog VojniCa, gdje ni jedna kuCa nije ostala citava, veliki povrtnjak od 1'0 jutara opskrbljivao je svojim povrCem bolnice i ustanove iz cijele okoline. Ljeti smo osposobili nekoliko suSnica za susenje povrca. Tako smo u selu Bijele Vade na Baniji suSHi mahune. Narodno-oslobodilaCki odbori, preko organizacija AFZ-a, sakupljali su svjeZe, mlade mahune i svaki dan je jedna druga opCina poslala mahunama natovarena kola u Bijele Vade na suSenje. OsuSene mahune dobila je u prvom redu Intendantura vojnih bolnica,' koja ih je spremila za zimu. Kad su jesenski poslovi hili zavrSeni, pow zvali smo drugove i drugarice na vrtl:;.~,rski teCaj, da bi ih osposobili za rukovodioce partizanskih vrtova. Odazvale su se u prv-om redu omladinke, jer se na sel u vrtni posao smatra Zenskim poslom ...1 1 Ruko,pis ovog Clanka pronaden je u arhivu Okr. odbora AFZ Banije. Redakciji nije .poznato da Ii je Clanak za vrijeme NOB hio objavljen u Stampi. Dokument 226 LETAK INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE zENAMA PRIMORJA POVODOM KAPITULACIJE ITALIJE Primorke! nepobjedivi osvetnici t DoSli su medu nas ani, koji su hrabro podni}eJi nadCovj,eCanske ProZivljavamo velike i slavne dane, dane muke i patnje, studen i glad. Oni, koje je pobjede i zanosa! · ProSio je vrijeme poniZenja i ropstva. Bijesni je okupator protjeran . hranila misao bratstva i slobode, koje je griiz naSeg Primorja. _On, ;nekada silan, bahat jalo sunce_ljubavi z.a sve nas. ·Oni, naSa QraCa- i sino Vi, krv na.Se krvi, naS _ponos i naji okrutan, prignuO je Siju pred jo.S veCom snagom i pred. pravdom. U na.Sim je rukama· veCe naSe blago! njegovo ubojito oru.Zje, kojim -je do sada uniRadujte se zene Hrvatskog Primorja! Stio toliko nevinih Ziv-ota i u crno zavio toliko Nikada nije hila CvrSCa veza .naroda Jusiro. Cadi .. goslavije, .nikada nije hila veca bmtska ljuSad a smo svoji na_ svome! bav i sloga Hrvata, Srba i Slovenaca! Nista viSe ne Ce pokolebati naSu vjeru, nikakva .sila le; dubokih Burna, sa strmih klisura spune maZe nas uni.Stiti! !=;tili su se dolje k nama, k moru, junaci, naSi 368 . ,. • ' pozadini ne bi se mogla zmnisliti ishra·n.a boraca Bez_ pom-ocz zena t 1 369 24 :tene Hrvli!-hke u NOB �PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 11. IX. 1943. GLA VNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADNIM cETAMA NA TERENU OKRUZNI ODBOR AFZ Karlovac, 11. IX. 1943. Glavnom odboru AFZ Hrvatske Drage drugarice! Dat eemo vam kratki pregled o radnim cetama kod nas. Radne cete zena postoje u Iiekim kotarevima sa komandirima, komesarima i vodnicima, pod Cijim ruko-vodstvom idu na rad, dok u nekim kotarevima nismo uspjele stvoriti radne Cete, jer su Zene jako optereCene svojim domaCim pOsiovima, pa ne 6e da izlaze u radne Cete bojeCi se obav,ezeda bi morale iei raditi na par dana da!je i da ne hi mogle izvvSavati sve duZnosti. Svagdje rade u zajednici sa omladinom, -ali i tamo gdje nema radni.h Ceta, ipak -se odazivaju radu pod v'Odstvom svoje organizacije, kao u Vrginmostu. U Plaskom nisu uopee formirane radne Cete. U kotaru Veljun su formirane radne cete i to: ope. Perjasica 122 drugarice, ope. Cvijanovie brdo 83, ope . .Skrad 87. ope. Veljun 35, ope. Dunjak 160 drugarica. U kotaru Slunju, ope. Mocila 14 drugarica. U kotaru Vojnie: ope, Vojnie 100 i ope. Krstinja 130 drugarica. Navest eu ovdje one podatke, koje smo dobile od pojedinib kotareva, i to smo slali u »Vijesti«: U nedjelju 11. jula doslo je iz Krstinje u Vojnie 52 drugarice i omiadinke. Zele su marljivo i nisu napustile posao niti onda, kada se spustila noC, veC Po p·rimjeru drugarice Sofije Gusie, clanioe Okruznog odbora AFz, ostale su sve do poia jedan u noci. Izvrsile su ono Sto su si uzeie za plan, i Sto im je drugarica govorila: »Ne id.emo kuCi dok ne zavrSimo Zetvu u VojniCu«. Tako je i bilo. zito je pozeto, mi smo ga oteli propadanju i neprijatelju ... ... Drugarice iz Veljuna su radile zajedno sa drugovima na prekapanju ceste KrnjakVe!jun. Bilo je oko 20--'30 drugarica. lz Voitevic-brda, kotar Veljun, 6 zena i 2 omladinke pozele su drugu Janku Koturi proso i zob, jer mu je obite!j bolesna od tifusa. Inicijativom seoskog odbora AFz iz Male Crkvine, kotar Ve!jun, iskopano je vrelo sa kojim se sluZi Citavo selo, i naSa bolqica. Odbor ie sakupio jednu radnu jedinicu, koja je Tskopala doticno vrelo. Ve-selo se ori pjesma po njivama kotara Vojnie .. Pohrlile su i zene i omladinke da se .sto prije spremi zito. Njib 250 na broju. NatjeCu se i Zure, uz viku i smijeh, snopovi padaju brzo jedan do drugog. Prilazi k njima ·60 godiSnja starica s·a rijeCima: 1dem i ja samo da prije pospremimo Zit-a. Kotar ¥ojnic - ·s·elo Mihajlovie Poljane zelo je 17 drugarica, zena i omladinki 8 dana od zore, a Zelo se i p"D noCi. Zele su op.im po._ rodicama, koje nernaju radne snage, medu njima i Jesi Radulovie. Iz sela Kupljensko, kotar Vojnie radilo je 40 drugarica na poprav!janju ceste. lako su poljski radovi u punom jeku, one su v_eselo pristupile ovome radu i za 1 dan izvrSile svoj zadatak. Kada se naSa vojska nalazila na ·polqZaju kod Cvijanovie-brda, kotar Veljun, na zalcevOj Kosi, drugarice iz AFZ su se pokazale vrlo poZrtvovne i pod najveCom vatrom neprijatelja donasaJ.e hranu drugovima na po" IoZaj. Ba,s u vrijeme, kada su drugarice donijele hranu na polozaj, neprijatelj je napao svom snagom, ali hrabri borci II. bataljona III. udarne brigade su odbili neprijatelja, iako je bio nadmoCan . .Govorili su drugaricaina da ne ee do~Zvoliti neprijatelju da dode ovamo, i da ne Zale Zrtve, kada su drug·arice ovako hrabre i poZrtvovne za svoje drugove. U Kremenu je sazrelo proso. 30 zena, 22 omladinke iz Cvijanovie-brda, kotar Veijun, zajedno sa 200 Hrvatica iz Slunja zel.e su to proso. Na daJ.eko se cula pjesma zajednickog rada. Smrt falizmu - Sloboda narodu! Pozdrav Barka1 M~ting u Crikvenici. poslije kapitulacije Italije Dokument 228 SASTANAK MJESNOG ODBORA AFz CRIKVENICA 11. IX. 1943. Iz bil jeiaka Ve.de Zag<Yrac Dnevni r-ed: 1. Politicka situacija.' . 2. Organizaciono stanje - odbon, fun~cije, obuhvaCenje Zena. fon?, grupe, ~otarskl. 3. Prostorije- kotarsk1 odbor, mJ. odbor. 4. Veza 8 NOO i omladinom. . . . 5. Propaganda- zastave, parole, mihnzi, zvezda, skupovi. 9. IX. 1943. g. kapitulirala je f_aSistiCka ltalija. iene su tom prilikom po'kazale vehlru o.dlu.Cn?st .u i-azoruZavanju taliianSkih vo-jnika, odruSevl.JeU.Je llb;tu z.a jedinice NOV, za ranjenike u noy?-osno·vamm iolnicama, za besk~Cnik~, lwi~ .su p:olazth kro_z Hb:'~ . Primorje vraCajul:t se, tz -taluanskth 1-o.gor~ t ro 1 ·a~nica ku.Cama. Sva je ·njihova djelatn?st bt~~ ~rga~~iran~ preko AFZ, koji ,je vctC do kapttulacrJe unao 1 1 Barka Tomac; -6. Kulturno-prosvjetni rad sevi, ustanove. 7. Organizacija Selaca. 8. Pocast palim borcima. 9. Paket za Mariju? 10. Razno. Skole, kur- u svakom m.iestu svojC odbore ili povjerenice i pripremao Zene za tak.av rad. BiljeSka, koiu don~simo,_ lpokazuje dnevni red sak sana. MIO AF2 Cnkventca, odrZanog dva d<tJna t .. nakon ·k,apitUlacije 1111e. ta 2 Valika Marija Pa-p lebla j~ u to vrijeme holesna, pa su ~ene ·pripremale za nJU dar. I 371 170 �II· ~· Dokument 22§ IZ IZVJEsTAJA OK KPH KRAPINA OD 16. IX. 1943. 0 OKRU:ZNOJ KONFEREN. CIJI AFz' Drugarskom ·CK KPH ... 12. o. mj. odriana je Okruzna konfer.encija AFZ, 2 na koj-oj je izabran OkruZni odbor od 6 clanica. Odbor je sebi postavio zadatak sazvati kotarske konferencije AFZ, kako bi imao Sto viSe uspjeha u radu. U okrugu imademo 2 opCinska odbora i 26 seoskih odbora sa 111 odbornica. Raspolo.Zenje Zena je odli.Cno, i vjerujemo da Cemo u kratko vrijeme imati i u tom sek.:. toru priliCne .vezuitate ... 1 2 Cvijeta Huis Dokument 230 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. 'OkruZna konferencija AF:Z za okil"u,g Krapinu odrZana je 12. IX. 1943. g. Za C:Jani,ce OkruZnog odbora 1\.F.Z izabrane su: 'Cvijeta Huis kao predsiednica, Tonka Mrkoci-}urin .kao tajnioa, Ana Mrkoci, Milka KataleniC, Marica Ple.Sko- i Jagoda BoZiC. Tonka Mrkoci-Jurin i 'Cvijeta Huis bile su i ·Clanovi OkruZnog NOO Krapina. U ovom periodu istiCu ..se radom sa Zenama Pepka KlasiC iz Zag-orja, Veronika Gra!bar iz .Tesenja, Clan Kotarskog o.d'bora AF2 Krapina i Ljubica <ClekoviC iz Poz11anovca. II OkruZna konferencqa Dopis iz »LiCke Zene u_ bo:rbi«, br. 18, rujmn 1'943. II. OKRUZNA KONFERENCIJA AFz ZA Lll{U NARODNOG .H.EROJA SMILIE RADOfiEVIC-POKRAJAC R adoSeviC-Pokraja.c rodena 1919, g. tt Smilja d' · Omovnu M.etl?~u, kot.ar Gosp iC, '·t seljaCkoj pvro ~ct. .. , t " .u, h.auaIa J·e u svom se 1 a · eniZ·u gim1wzz;u j.e Skol,1t }JO . L · Bila ttct. uCiteljsku Skolu zt Gos p·, t l Ban;a l·Cl mlade.. 'b 0 l .. .rJak u svom mzr.e,du. Puna urn;ek na; JZ · b · se da "k a volje i rijetke upornostz, on . nac og zan-as ' . . J. ipremi se za svo; Sto prij.e z.avrSi Skol.ovan}e ~ rr , · J"'·osv):etni bM d UCl, t" Z(~datak. •. . M uCan zzvot za vn.}eme Skolov-anja nauCio ju _je , k o seb e. U ,poC.etku tek . n.aslucena da zapaZa Zivot .o . o . . P •t ·a O UZ1'0Ctma t.es'~og Zivota u selu z gladu, . ' <mJ • . patnj<Jma rnaI-og COVJC ka , sve j,e viSe •. . . z~aokupl;aJU. Prvo, a i posljednje, mjest.o sluZbovarnja bilo. joj U svima kotarevima Like odriavaju se izborne konferencije AntifaSistiCke fronte som oCekuju Zene Like taj dan. ProS1o je gozena. Poslije zemaljske konferencije AFZ dina od njihove prve Okru.Zne konferencije, Hrvatske, antifaSistkinje Like, uz pomoC kada su se prv; puta sastale da zajednicki NOO-a i ostalih antifaSistickih organizacija, izaberu svoje -Gkru.Zno rukovodstvo, da izne~ vrSile su predizborne zhorove, na kojima su su sve svoje patnje, stradanja, svoju Jjubav se populariziraJ.e i'zborne konferencije AFZ. prema osvetnicima braniocima svojim. N a konferencij am a su birani seoski, opC.inski Ove godine spoznaie su one mno-go toga viSe, i kotarski odbori. 'Okupit Ce se s novim, V·elikim iskustvom, po~ Lijepo je biio vidjeti Zene, koje su do prinosom i znanjem, da je njihova organizacija je dvije godine CamiJe u mraku i neznaju, borbena i samostalna politi.Cka organizacija, kako danas idu na svoje konferencije da se koja je mnoge> pridonijela u valikoj Oslobotamo dogo-vore· o svom radu i horbi i izaberu dilackoj borbi, u podizanju politicke svijesti svoja rukovodstva. Zena, u izvlaCenju Zena ispod teSkog ropstva, u kojem su one Zivjeie. · Ove konferencije znaCit .Ce veliki korak u organizaciji antifaSistkinja Lik·e. Na njima Druga Okruzna konferencija AFz Like su pretresana sva pitanja'"iz Zivota ·organiza~ odr.Zava se za to, da bi delegati Citave Like cija, uoCavani prnpusti i nedostatci u radu, sagJ.edali uspjehe svoje organizacije u radu iz kojih je povuCeno golemo iskustvo. Izabrakroz godinu dana, da bi uoCile svoje greSke ni su novi odbori, u koje su u,Sle najbolje i i propuste, sakupile sva iskustva, prenijele najodanije ilene Narodno·oslobodilackoj borih iz jednog kotara u drug; i tako joii holje bi. Na kotarskim konferencijama su izabrani uCvrstile i ·ojaCale svoju organizaciju. Na i delegati za II. Okr. konferenciju AFZ Like, svojoj konferenciji izabrat Ce nwo 'OkruZno rukovodstvo AFZ za Liku. koja ce se ubrzo odrzati. 1 S velikim intereStojanka2 , . vanje Zenama znacen.Je AVNOJ-• i ZAVNOH-a i t. d. · ... . d"skusiie na konferencqx, r edakOsim pitanja tz I materijale sa ove 1-onferencija ne ,posjedu_je druge cije. z Stojanka Aralica. 8/0GRAFI/A Dna svo<m snagom voli svoj ispaCeni nar.od,· u CZJOJ . b k . je sredtm. l. sama p on ikla· Lj1t!bav za •narod z du. (), o . ..ke , , . , -. Mavde r' MibliZuju j,e id.ejama Komumsttc os;.ecarqe t" . . ClJt ,Clan postaje 1940. g. '" .. partz;~e 0 IZBORNIM KONF'ERENCIJAMA AFz U LICI 372 . . AFZ. za Liku 194.3 g. ·d odrZana . - . . (k t Korenica) u hstopa u . Je u Krbavlct o . '1 datke· uCvrSCivan je orgaH · .f · · · e postavt a za· · .. ~·k Kon erencqa J • ]' ja,Canje po 1the og . AF2 u hrv.atsktm &e tma, -. mzact]e v·to· medu. Hrvahcama, rasrada medu ·Zenama, nar~c~ . . Cke klike na Celu sa krinkavanje gos~o~skke ~z a]~~gosl vlade, objaSnJaMa-Cekom, i izdaJlllC _e u oge J . 1 . . o ko.d Zrmanje u Lici, g.dj,e -ana radz ne J-e Prl}ev . . kao politiCki mdsamo lwo prosvjetni ra-dmk, -nego t .: " mk _ k omums. 'Tu ju j.e zatekla okupacz;.a nase . .t zemlje, . T alij.anski .okupatori ;e o d mah hapse . i : nakon . . • . poSto su joj 0 pz1ackah sve b.ezuspj.e'Snog saslusavan;.a, , ~ k '. puJtaju je-- rna sI OV'O du. 'Dna se vraca u svo;e ~~ u ucz, · • · · h p e drug a s-elo M,edak. V isto wij.eme ustase JOJ a _s. . ., .. a malo zatim ga ·U b ZJU. PosliJ'e njeg.Ove smrll SmdJa. I odlazi ·2A Bruvno k o d GraCa.ca i odmah stupa ·lt prvz ustani.Cki odmd. ·· diU tim prvim mjesedma o ku paczJe u j.uZnom • •. . :l. u K mnsko. kraiini bile- S1t nar-o.czto teske . jelu Ltke J k ._ ta Prilike. T i krafevi, ·~tvom _ nalazih • v~ovnts , , ·anskih okupaciamh J • ''k" oslonac u oetnzc 'l-m naseljeni preteZno srps z~ s .su se .rO·d J z 'l.tdarom talzb ·ak ·m .. u na'Sli odliCan sna&a, ko}t s . . b. .... · tecaJ· da zo elementima, n]t ;-e UJ · , - , . spaszoczma i z-a'Stitni,ci?na srpskog stanovniStva, nad • • .. a ustas.e vrs.e n ezapamCeni terOT · ' · . k o;zm k ·· · tzm 1 d ·od J!icmira-prnrtijs.kih radnika, OJ~_ JC u . e an . b. dzc prvtm·a, b'la J·e Smilja Pokr-aJac. z danima zo me ljudski i to, dl • ost primdan, neusz J·ert, Nj.ezma o ucn ' ' , . t l'm aktivistima. l "T za pnm;er as a z jJao nastup, s un ~ .su , zbjegu s gladnom . . 1.1 d hr~tzsla !Jl.evo1;a u Kad J:e 1 ~ e I'' ' . • ~ta C.e biti sutra, . · proz.eblom 'd J~ec.om, i nezzVJesnos1 .s. •. 1·· ala z 'I' J·e vedrim t• UVJ<er ["vim • J~ u z;ev , . S mz;.a ' . . ·er.uJ u zzlaz z p o b' du' vjeru.u Zwot, Je nove sna,ge, VJ· , . [' • a/aksalosti a t.o je u tim danima ola;a, neva J,e z m ·z· rnJec~ma bilo najvaZnije. . .- . obi• . . uporrnim radom Sm~lJa }e pr: Pozrtvovnvm z •• I' d' NOB led i post.ep.eno okupljala sve vue JU .~ ~ .. jala · · CetniCki utj.e.ca; bw na;Odlazila je u s.ela, gdJ.e Je . . · T f "'kim su joj .C.etniCki elementz -frr!Jelz z .uzc k Zenama z omlajaCi i JBdje b • nom te .odrZ.avala sastan e sa o racu , . .. OP -din~m i stvar.ala o.rganzzacz;e N , koSmz Ja je hila Clan ·Kotarskog t""h VeC 1941. g, k ·z· 'tet.a KPH 'GraCac. Bila je je,dan o.d raajista ~~k'l' mz, .. k 'h 1·adnika _ ,0 1ganzzatora NOP u gracac om . i sta;ro i mlado partz;s. z ' kotaru Njta fJoznaj.e sv.ako selo . .p . . . 'po njenim vatr·enzm z r,e:uo lucz·anarnim ,g,ovonrma ~ o"h . . . okazivala ·z.a vrijeme mnog~ Zrtvovnostz, ko;u J·e P ·e hila . ,. (h ofien"iva Z,ene su voljele Smz JU, ;e:r J ~ ces ~· ' AFt· ·u kotam z Jn.e d vadtn'k u rnajteZim . 2 organtzator . . . Dalmacije tral:asovima borbe. Drugovz zz Sj-everne. • . d S "!'a . . Zili su l;·etz. 1942. g., od KK KP H Gracac . a .dmz J·e . · , . • ko vrijeme na terenu Zrman;e, g J'e J ostane JOS -ne . ag la u TJ'e"k 'erimJ-epom a b'l · pm·tz;s om rad u, J • . ·i.- · I n.: ,' a mnogih organizacionih pitamja njihomh .JesavanJ . . . domaku Talijana i .Cetmka, dinica. Smzl;a ;.e ta~~· naz· .. taknutijem kr.aju, :za u tom, pr,ema nepn;ate ;;-zt na;zs . .. , . d an a, stvorila partijsku orgamzacz;u nefmn m;esec . . ekoliko SKOf..,evskih organzzaczu opam Zrman;a, rn . l NOO . AFZ odr. z ' ja u svim selzma o p'· c~ne jMmzra a . . bezbroj politiCkih sastanaka i p.omogla I· Za~a • • s.avJ~et'IJt11,.a . k D Jwidobi]'u srpsko stanovniStvo, ili harem ]G • a ·I'' • '[ ' • . . , , , Jookvre' Talijani nzbde frrzvz egz;e ga fJaswzzu~aJU z ¥ l . "t · i uslupke i .fJ.okuSava;u vrsz z nagodbe pod paro om . . . I tamo'Snjim boraCkim jedinicama. , l'. ke U ~kolovoztt J-942. g., pred nastJUpom ta qatns . »zaStiCivanja Srba -ad istrebljenja(/ z pnkazutu s-e soldatqskt! i CetniCkih bandi, organizirano s<e, pad 375 �Smiljinim ·rukovodstvooz, povla.Cio veUki se.ktor od desetak sela pre.d neprijatelje:m, koji je skoro sve pred sobom r~niStavao i palio. Smilja Pokrajac bila je skr<nmw i nesebiCna Zena i o.dlul:an (lartijski radnik. !mala je duboko rcl.zvijen osjef:aj druga:rstva. Uvijek je otvoreno i iskreno itnosila svakome istinu u lice i clrugarski je voljela svakoga, koji se zalagao za NOB. Nako-n odlaska Kate Pejnovi.C iz Like, krajem 1942. g., Smilja pos}aje pr.edsjed11ica Okr.uz,nog odbora AFZ Z~l Liku. Na tom predanom i napornom ·radu zatekao je Smilju jednoga dana 1943. g. CetniCki na.pad ·na Bruww, gdj,e se tog ,dana n.alazila_. Ona s joS neko- liko drugova .J;rihvaia borbu sa nadmobnij~m neprijateljom. Svij,esn.a je da se ni .fx moCi ad~-rva.ti, ali ipak ni tt poslje-dnjem Casu ne fJopulta p,-,ed izdajnicitna. Zna 'da bi je Juj,eli uhvatiti Zivu. U kritii:n'?m Casu baca medu njik hombu da ih UJ.drZi joJ IJtelwliko sekunda, i sama sebi ispali hitac u sljepoCicu. To je bio baj uvolucionara~ k(mwniste, -l!eroja Smilje Pokrajac. Za bezgr_aniCnu odanost borbi_. ia- slobodu i pobjedu Na:rodne retJ,olucije, Smilja Ra.doSeviC-Po-krajac o-dlikovana jc 20. Xll. 196-3. g. OrdfNWm Smilja 'Na- .. AFZ Slavonije . d ··t I ob/asne ko·Jl{erenc~Je jJreds;e ms vo · ~ Radno .· govo1L Beba Krctjai.iC-Evil rodnog heroja. Pok1~ajac Dokument 231 REZOLUClJA SA PRVE · OBLASNE KONFERENCIJE AFz ZA SLA VONIJU ODRzANE 19., 20. i 21. RUJNA 1943. U VOciNU Rezolucija 1. Fasisticki okupatori, uz pomoc svoga sluge Pavelica, i drugih slugu, htjeli su izazvati bratoubilacko klanje izmedu narodnosti, koje Zive u Slavoniji, ali u isto vrijeme su ih upotrebili kao oruzje protiv nasih saveznika Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike. Slavoniju su pljackali, otimali trud slavonskih seljaka, palili su njihove domove, poklali na hiljade neduznog stanovnistva, a najbolji sinovi i kCeri Slavonije hili su na najzvjerskiji naCin muCe.ni i poubijani. Poslije uspjesne dvogodisnje borbe svih n&Sih naroda protiv faSiznia, u diJba, kada se Narodno-oslobodilacka borba prosirila ria eijelu Slavoniju i obuhvatila sve manje narodnosti, Zene .Slavonije sastale su se na svojoj Prvoj oblasnoj konferenciji AFZ. 374 2. Vlastodvsci u Jugoslaviji, koji su 20 godina vladali, a ·koji su svojom protunarodnom politiko·m dov·eli do okupacija naSih zeri1a]ja, ostavili su naSe narode na milost i nemilost faSisti.Ckim krvnicima. Podia, su izdali nase narode, a onda pobjegli. Narod je krvario, bio je pljackan i klan. Romunisticka partija, koja se uvijek borila za narod i hila s nlilrodom, i sada je naBla i'zlaz iz ovakovog stanja. Pozvala je narode- na oru.Zanu borbu protiv mrskog okupatora. Nasi narodi se diZu, rado-sno uzimaju oruZje· i he-rojski SH bore. U .Slav·oniji, ,zajedno s mu.Skarcima, diZu se i zene Slavonije, da svete svoie najmilije. U svetoj Narodno•oslobodilackoJ borbi Slavonije, u kojoj svakim dan om sudjeluje sve viSe zena, kuje se oruzano jedinstvo svih zena Kahz Govondil govori · AF2 Slavonije ·n"' ]. oblasnoj konferenciji ~· �Slavonije: Srpkinja, Hrvatica, Cehinja Sl 0 vakmJa, Madarica N' · · . ' oslobodilal'ke borbe okup t . . ' IJemiCa I drugih d a on · nostL SJavonke su borci .. naro - uspjeH sa ustaSama 'i ostalim . 'd po"to m.su ...s h:rOJI, one su vatskog narod ~ . IZ aJicama hr~ bolniCarke, koje spaSav . • RJU ranJene dr ". a, pokusah su upotrebiti d u naJveCoj vatri borb ugov,e oruzJe protiv naroda u Siavoni·J·I· . t' ruga : e, one su u pozadini b"t" N 1 Ime osla orgamzatori svestrane pomoc'I. s .. II arodno-oslobodilacku b b -" · VOJim borci.. or u. U nasu ra vnu,81 avomJu preb T . ma, zene Slavonije danas sudJ'el . . .. aci 1 su grupicu Cetnika tick -· UJu u poh- k . . OJ a Je pokusala sa svojim izdaJ·n· 'k" ' . om zrvotu naSeg naroda. One uCestvu 'u dom "'t 1c Im rau Izgradnji i radu NOO a i d. I . J ' naroci o medu Srbima AI" .. r Je UJU u njima r d 81 .. . I SVIJest naavnopravno s muSkarcima. o a avomJe i njegova J·ak N b d "I a arodno-oslo 3 · Protunarodne klike k · . 0 I acka Vojska UCiniJa je kraJ· tom pok ' . u . z.,ene SVI·h narodnostJ· Sl " usaJ rode J .. ' OJe su Izdale na.. ugoslaVIJe, ne miruju Bo .. '" '"t o Srpkinje osud'l avomJe ' a naroC1 . da i narod .·· J€CI s-e naro. ' I e su 1 osudu.ju svaki r . -~e snage, one se veZu s okupato- k "' . usaJ razJedinjavanJ·a narod S! .. poom, I SVOJim protunarodnim rad·om h , " a , avomJ e, 1 · · cvrsto ujedinJ· ene b ·t , sp · · oce da on ce se d 0 k onacnog riJece borbu za naciona1nu siobodu . os1obodenja. demokratska prava U 'S! . .. I puna "k' . avODIJI taj izda 'n. 4. Nap:redovanjem Crvene ar . . . ~ I rad vrse pokvarena hrvatska gos d. Jk 1Ja su 8 kl po a, olacijom ltalije, ogromnim jaCan .ffilJe, kaPJtu. e uvu a u vodstvo HSS-a ko. savaJu omesti masovn. 'I Ja pokuoslobodilacke. vojske i P ·t· Jemk" Narodno. I prJ az Hrvata u NOB . Una to' .. J .. ". ai 1zans Ih odred ugoslaVIJe, Sirenjem borbe u ... ~ c ~Jih~ve Iukave propa,gande, hl-vatsk; oruZanim bratstvom svih n "'h SlavoniJI I narod pri-laz1 masovno u redove NOB . t asJ naroda pri taka i svi p "t . . , a 1s o bl . • . ... . Vi . , . os em pnstase iz vodstva HSS-a , p lZUJemo se .sve b rzim k oracima slobOdL "-' dJevsJ · nagli razmah · J. - · · red nas, antifa,sistkinJ'e Slavo .. I acanJe NarodnoI" · , niJe postav JaJu se vazni politicki zadaci: ' 1/ ' :[ ! ·Sa I. ohlasn.e konferencij.e AFZ Slav . 37.6 .. , . . . om;e. U s.redini sjede M 2'lka ., 1ovanovzc M · 1 k a;a an ez-Komar i Seka B. . k F . ' Beba Kraj.aCiC, · · ttJa - umiC 1ela BiCanif, i. V.eC u prvim danima NOB, Zene Slavonije pomaZu svoju braCu, ·!fluZeve i sinove, koji su stupili u borbu protiv okupatora. One iznose hranu, prenaSaju pisma i rasturuju pozive na oruZani ustanak; sakupljaju od.jeCu i lijekove, ruSe prugu i mostove, sijeku Zicu i telegrafske stupove, radeCi pod rukovodstvom KomunistiCke partij.e. Razv-ojem i jaCanje:m NOB poCele su se stvarati organizacije Zena po selima i gradovima Slavonije. Sve je viSe bilo organizacija AFZ, i one su okupljale sve veCi broj Zena svih narodnosti. Do sada su organizacije AFZ u .SI~voniji postigle velike uspjehe. Skoro u svim krajevima Slavonije, kako u oslobodenim, tako i u neoslobo,denim, te u mnogim slavonskim gradovima, imamo danas organizacije Zena, koje unatoC okupatorskog terora 'pomaZu svirn sredstvima NOB. Organizacija AFZ u 81avoniji nije se samo proSirila, ona je uspje.Ja obuhvatiti Zene svih narodnosti Slavonije, te danas imamo u naSim oTganizacijama, pored· Zena antifaSistkinja Srpkinja i Hrvatica, Zena Cehinja, Slovakinja, Madarica, Nijemica i t. d. Na taj naCin zajedniCkom borbom i radom u organizaciji. stvoreno je jedinstvo Zena svih narodnosti .Slavonij.e u borbi protiv okupatora i njegovih slugu. 2. Pored tih uspjeha, koje je do danas postigla organizacija AFZ u Slavoniji, Oblasna konferencija ukazuje na nedostatke u radu. Ti nedostaci jesu: a) N a-Se AFZ organizacij e nisu iskoristile sve moguCnosti, koje su im pruZene ra.zvojem N arodno-oslobodilaCke boTbe, one nisu uspjele obuhvatiti u organizaciju joS mnog.e Zene, koje su inaCe antifaSistkinje. NaroCito su malen broj Zena obuhvatile organizadje AFZ na neosloboderiom teritoriju i u gradovima. b) Politicki rad AFZ Slavonije bio je neorganiziran. U politiC.kom radu nisu uCestvovale sve Zene obuhvaCene organizacijom. c) Odbori AFZ nisu dovoljno osamostaIjeni i osposobljeni da rukovode iz sredi,Sta. d) Organizacija AFZ u Slavoniji pruzila je slabu pomoG NOO-ima, iako imamo gotovo u svim odborima zene. 8aradnja-sa USAOJIom hila je nedovoljna: g) Kulturno-prosvjetni fad se zanemario, i ono ,StO s·e radilo, radilo se bez plana. Radu na suzbijanju nepismenosti ·nije se prilazii<J Pavka ]akJii: ozbiljno, iako je to prvi korak za politiCko uzdizanj e Zen a. IznijevSi sve uspjehe i ukazujuCi na sve ·nedostatke naSih organizacija, AFZ organizacija u S-lavoniji, naSa konferencija p-ostavlja pred izabrani Oblasni odbor i sve AFz organizacij"e u Slavoniji, ove zadatke: a) Obuhvatiti naSom AFZ organizacijom sve Zene Slavonije, koje joS -nisu ·organizac~ono povezane ·i koje stoje po strani, te na taj naC.in proSiriti naSu AFZ ·organizaciju .na sve Zene u Slavoniji. b) Posebno se postavlja u zadatak obuhvatiti hrvatske Zene, koje ja.S uvijek stoje po strani. Iako su one mnog-e pristupHe naSoj organizaciji, ima ih jo.S mnog·o izvan nje, a okupiti ih ok!) organizacije AFZ i aktivizirati ih, treba da nam bude jedan od najvaznijih zadataka. Kovanjem borbenog jedinstva srpskih i hrvatskih Zena, te Zena svih narodnosti ,Slavonije, pridonijet Cemo mi Zene antifaSistkinje Slavonije svoj lidio u borbi za Sto brZu i .uspjeSniju pobjedu i narodno osloboaenje od mrskog okupatora. c) Pro·Siriti naSu AFZ organizaciju na sve krajeve ,Slavonije, obuhvatiti sve zene bez 377 �ob~ira na narodnoat, drustven u i politicku Pripadnost. d) Ucvrstiti nase AFz odbore, pruziti im potrebnu P?IDO<\. ~samostaliti ih, povezati ~edusobno I nauc1tr rukovoditi radom iz sredista. • e) Planski organizirati politicki rad sa zenama pr"e_k? naSe AFZ organizacije. . f) r:_ruzih punu pomoc NOO-ima. Uskladib I ucvrstiti saradnju sa USAOH-om . g) Pojacati kulturno-proavjetni rad planski ga sprovadati. . Ako b~?:mo izvrsili ave te zadatke i aaVJ:sn? prlsh k radu, ispunit Cerna zadatke k'OJe Je pred z:~su o-rganizaciju postavila Pr~ va konferenCI)a Antifasisticke fronte zena Hrvatske. Smrt faSizmu Sloboda narodu! Dne 21. IX. 1943. i d ~ Prv<l; obla-sna konferencija AFZ za Slavoniju o r~ana Je 19., 20. i 21. IX. 1943, g. u Sumi nad VoCmom. Na konferenciji je izabran Ohlasni odbor AFZ od 25 Zena. Za predsjednicu _jc izabrana Pavka Prva Oblasna konferencija AFZ Slavonije .JakSiC, a za tajnicu Anka BuJ'ak 'Seka . Ko n f erenCIJl ... · · • .1~ -pn~ustvovaJo o~o ~00 2ena, od toga 320 dele atkm.Ja tz osldbodemh I neoslobodenih kr-ajeva. g bokwnut 332 ODLUKA ZAVNOH-a OD 20. IX. 1943. 0 PRIKLJUcENJU ISTRE, RIJEKE, ZADRA I OSTALIH OKUPIRANIH KRAJEVA HRVATSKOJ Narod Istre, Hrv. Primorja, Dalmacije) svih J adranskih atoka u zajednici s junaCkom Narodno-oslobodilackom vojskom Hrvatske os.Jobodio je svoje krajeve ispod jarma ta1ijanskih tlacitelja. Vlast u tim krajevima preala je u ruke Narodno-oslobodilackih odbora - jedinih organa demokratske narodne vlasti, koju naS narod priznaje. Na osnovu tih Cinjenica, kao i na osno·vu naCela o samodredenju naroda, .Sto su ga proklamirali naSi veliki saveznici, Sovjetski savez, Velika Britanija i Sjedinjene AmeriCke DrZave, Zema1jsko antifaSistiCko vijeCe narodnog oslobodenja Hrvatske donijelo je slijedece zakljucke: 1. ProglaSuj u se niStetnim svi ugovori, pakt"Dvi i konvencije, koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, s kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Losinj, Cres, Lastovo i ostali Kvarnerski otoci predani Italiji. 2. ProglaSuju se niStetnim svi ugovori, pak.tovi i konvencije, sklopljene izmedu izdajnika hrvatskoga naroda Pavelica i talijan- ske vlade, kojima su dijelovi Gorskog Kotara, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i Dalma-· tinski otoci predani ltaliji. 3. Svi spomenuti hrvatski krajevi. t. j. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrv. Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i, svi Jadranski otoci (ukljuCivSi ovamo i LaStovo, Cres, LoSinj i druge), prikljuCuju ·se matici zemlji - Hrvatskoj, a preko nje novoj demokrats~oj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naSi narodi bore. 4. Talijanskoj nacionalnoj m.anjini, koja obitava u ovim krajevima, .zajamCuje se autonomija. 5. 0 gornjoj qdluci obavjestavaju se vlade saveznickih zemalja: .Saveza SocijalistiCkih .Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinj.enih AmeriCkih DrZava, kao i Citava svjetS"ka javnost.l· Smrt faSizmu - Sloboda narodu! 20 .. rujna 1943. 1 Pad Musoliniia i. kapitulaciiu Itali.ie naro•d Istre j·e doCekao spreman, da ·se digne na rustanak U svim gradovima Istre izhile su demonstracije, u ko jima su uCestv·ovale i Zcne. U Rovinju je Francesca 'Bodi. sa CekiCem u ruci, usprk(}s otpo·ru .:k.arabinjera, razbila faSistiCke embleme na zgradi faSistiCke stranke. U sveopCem nar·odnom ustanku ·9. ruina 1943. g narod Istre je or-uZjem u ruci stvo·rio odluku, da •se za svaR"da oslobo·di tudinskog Topstva i prikl iruCi Jugoslaviji. 13. ruina. 1'943. g. Pokrajinski NOO za Istru donio _i.e odluku o oddepljeniu Istre od Italije i prisaj-edinj.eniu _Tu,goslaviii. a ZAVNOH svojom odlukom ad 20. ruina i AVNOl svojom odlu'kom od 3:0. studenog- ,potvrdili su odluku naroda Istre. Narodni ustanak t9. ruina za'hvatio ie ,sva sela i g'radove Istre. Osim Ri ieke i Pule, ci jela je Istra hila oslobo.dena i posvuda _je narod, na mjesto faSistiCke, uspostavio svoju - narodnu vlast. Ustanak s·e pretvorio u borbeno slavlje naroda, koji je stoljeCima davao ot,por tudinu i lborio se za svoja nacionalna prava. Za istarske Zene je ustanak znaCio, kao i za ostali na·rod. prelaz iz mu1wtrpne botbe otpora u o.tvorenu organiziranu bor'bu za oslobodenje svog naroda. 1 Zene su mas.ovno uCestvovale u ustanku, pomagale da se proti·era neprijatel.i, .sklanjale oruZje i nmniciju koie j·e talijans'ka vois'ka na bije,gu ostavljala, i skrivale ga da ne ,padne u ruke Nijemcima, rPilile ·SU telegrafske stupove, da prekinu veze- karabinlera s dru.gim g-arnizonima, a u sukobima s nepri iateljem ~asavale pod kiSom tanadi ranjene i pokapale mrtve horce_ U Puli. koja ni je hila oslohod:ena, radni-ee u tvornici »Opifici«' oduzele su Nilemcima 3'0 puSaka i 16 bambi. 73-,godiSnja Marija TomSiC sama je izvukla iz ,grada 10 puSaka. . U Pazinu su .Zene organizirale krojaCku radionicu i Sil·e partizanske kape s rpetokrakim zvijezdama. Po svim mjestima organiziraju Zene kuhinje za vojsku. Mnoge su se mlade Istranke :borile u redovima novoformiranih vojnih .iedinica. U tim 'borbama .palo .ie i mnogo dwgarica. {Olga Ban, Marija MaretiC i drul{e). Dvadeset Sest dana hila je I·stra oslobodena. Kroz to vrijeme Nijemci su pmdirali iz Rijeke, Pule i Tr.sta, ali· .su nailazili na otpor novo:formiranih paTtizans'kih jedinica. Dvadeset Sestog dana Nijemci poCinju svoju veliku ofenzivu na narod Istre. Novoformirane, joS 'lleuCvrSCene iedinice_ nisu mogle ·da se o·dupru niemaCkim ·divizijama. Nijemci su ,palili sela, u'bijali I jude i ·Zene. No ia;ko im i·e uspjelo o"pet okupirati ove kraieve, nikada im nije _uspjelo uCvrstiti svoju .vlast u tim kTajevima. Organizacii·e NOP brzo se o:poTavljaju i postaju CvdCe i prekaljeniie. 25. prosinca 1943. g. odrZava se I. partijska konferencija za oblast I·stru. Partijska or.ganizacija· posveCuje veliku paZnju radu i politiCkom 'llzdizan ju Zena. U svim ,pa·rtiiskim or,ganiza·cijama zaduZene su pojedine dr·u,g-arice za rad medu Zena'Ina: u Oblasnom komitet-u - Dina ZlatiC, u OkruZnom komitetu Buzet - Nada TonkoviC ,i Danica MiliC, a kasniie Anti.ca Suran. u OkruZnom komitetu PoreC - Nad8. Ralller, OkruZnom komitetu Pazin - Liu'bica Polil:-NaSa, OkruZnom komitdu Pula - Fumica Fedel. u Gra·dskom komitetu Pula - Llubotnira Ro.dica Neda, kasnije Slava KriSkoviC Viera, Gra·dskom komitetu Riieka - RuZa BukviC Ranka, Kotarskom komitetu Opatija - Slavica .Tardas, Kotarskom komitetu Lo-vran - lvanka Sirola, Kotarskom komitetu Kras Ema IvanCiC, Kotar.S'kom komitetu IJ..ahin - lr'Ina Ljcul i 'Piierina BiCiC, Kolarskom komitetu Zminj Rm2ica PavliC i Marija MiTkD'ViC, Kotarskom kO'lllitetu Buje - Lea Rauer, Kotarskom komitetu Umag 1 Z.ene idu na !. oblasn.u konfe-renciju .AF2 u VoCinu Zemaljsko AntifaSistiCko VijeCe Narodnog Oslobodenja Hrvatske 379 �· tiCki rad · · ·C · . .. Zena. 1 .Ja anJe orgamzacqe razbija strah 'kod u I 194:vom dPismuMCentralno.m Komitetu KPH od 4 · . · g. rug arko BehniC p'" · ~ .· Zena I o-rganizadJ·r AF" sIq·e d ece: rse o raspo 1ozenJU .. , . ~ )>Zene su pored 1 d' . Strah, koji ,postoji ko~m:;: ~ke na1akt~~nije u Istri. tolikoj mj.eri kod Zena Zu ara._ka; lliJe za,paien u -!'fOB, Sto· potvrduj·e Cinieni~~eiz \Prvn~ uCestvuju u Je fo:miran jedan kotarski odh odn]an~. ~a ~ada seoskih, koji obuhvaCaJ·u 550 ~ or, pet opCmskt'h I 56 zena.« . Koncem 19.43. ,g. i poCefkom 1944 f . ]e veliki broi ·seoskih odbora k 0 t ·. g. Of'lmramo zet i Labin. · u arevrma Kras, BuKotar Kras: U RaSp~ J . . deno:m 1943 g U db11 u ormrran J.e odbor u stu(Ana ~o,ZiC iva~ova, :Marifa Jl:~~ M~ikktivniJe, Zene ka BoztC Josipova koj . k • 1 a Bo.zrc, Andena u N'jema·Cku' u loa ,j~e u .o1~vo~u 19_44. g. odveBoZiC Antunova). g ' ,gd.Je Je. 1 pogmula, i Ana Odbor u sdu Podga6e f . : -1943. K· (Mariia Kral··, z ormr_gan Je 2·0. listopada Zora Sverko lvanov,a of{ 1y_e_r)ko, Kat<~; Grbac. , - u ruinu 19'43. ,g (M .. 1!C; u -¥-aC.Joi Vasi Cerin Milanova i druge)·rqa T e~m. Antma, Marija nom 1943. (Ana Poropat' M·l{s smkk - 'U strudepat); u selu Yodice - 'u ~da . ver o, RoZa Per-~ Rupena, Reza RibariC Mara sG~bno~m.kl9M43. (Ma·rica Mara Rupena). ' ersm . ara Rotar, . Kotar Buzet· u Brdu · f sincu 1943 (A ·t' C Je ormnan odbor u prorotiC). u s·v Mn a'r't~ erneka, .Julka Si·rotiC, Ana Si' · mu-upr' DraStiC, Ana MerliC, BoZenk , nsr~,S:~ 1'94~: (~ntica vac); u selu Prodani - 18 t rascr , Ruz1ca CeroKtbavac, Marija Pavleti.C i. .Isb?pa~ 1948. (Marija 1om Mlunu 'U stude~ JU lea . rodan); u Ma- tAna Q i· Francesca BOdi ---:--. iviarija So.SiC, Kotarskom ko . t t T" . fl}a ~trbac, Kotarskom 'komite~I e u InJan - ~a­ Jelo-vtca-PeSCica, Kotarskom l:omit~~tC~~-'- Milka ka Lukas, Kotarskom komitetu Porev pte - Ton[rrac, Kotarskom komitetu Pa . eM- . Ana Pon1 t. d.· Osim to.g c: b . zm anca Pavlov VistkinJ··e APZ au vaeg. ~t fOJ d~~arica rade kao· akti.k .-, ' I. p 1 umc, An'kica MiliC propu ~tamp" 1 t . d. (Alma Zel ·k R . I Bra,p:ka Seg'Ulja Da · ~ c. l a ohm, Bosa Dohril<:i., Slavica Fran 'B,·nan.JEU ak ,-,val_ba,EAndelka TurCinoviC H • s· enaz1 rna D · D ' ~v.atin Da.Sa, Zden'ka Gre'blo 'M . . Beros~,, an!ca Sama, Siavica VlaSiC Slavica' D acpJa M el~~Ic, Anhca San, Milka K'l1ftiC A:da Gu tf }/ •. anJa Modrunia Corva, Ivanka' ~Po-SCiC k e. I, d~r~a Coana, Ermirukovodilac, i ·drug-e.) ' OJa ra. 1 1 kao omladinski ~ . u Jstrru je do.Sao 'vee· hr . d . . ~~me 1. SuSaka (Ivanka sirolaOJ'S·a~uganca IZ. KastavzrC,_ Mtlka ]elovica-PeSCica 'A k'a Jugo.' .Yt-da !B_laRotJm~ Branka S{1gulja, L'ruhic n l·c!l, M~hc,_ Zeljka VraCaJuti s·e nakon kap't \ .. a ~ohc ~aSa I dmge). Istri i izvjestan broJ· dl· u ac~Je Iz. Italqe, ostao ie u H t k rugarrca rz drugih k ·. k rva -s e, naroCito iz. Dalrnacije (M .. S b ra]eva a Lukas, Bosa Dobrila A . 'P a·riJa tr a·c, Tonnazi). ' na on;gra,c, Bina Eske- ·e Fonniran 1 1 · .. t• · · · tvm ohlasni odbor AFZ P red SJedmcom· JT/ ~ICIJaRa n.atJom . t . . D sa 1 tiC, zatiru ko.ta11ski i opCin~k~ 0 db~n~·cA,npz ipm ~la­ na rukovodstva porn " k' n · · onmrapolitiCki ih uzdi:Zu i ~zs~m~ots lm· odl'borim~ u radu, 8 a .J'UJU. ntenziVan poli- bokument 23J . Zorka Kodelja, Milka Fie;~ },~4t3. Ct;;"/Ika) Jcrman, lo·~ Mlunu - (Stefanija C~rova~ca ·~o ; ";! VeD'filka Cerovac, IK.ati·ca Vivoda N' dlf'i:"tcaJ Vrvo·da, ,c,.trpedu - 18. studeno 1943 '(A e. e 1 <t; akac); u I1ana Kajin, .Julija D . . nrca Vrvoda.--LjiFlego, .Ema Podreka). a ac, amca KrbavCiC, Milka . Kotar Labin: u s-elu M I' G 1.. o.dbor 15. XII 1948 (.L (;1 1" o 11 forma·an je Karmina FraukoviC, iLuc:·cM.' 1 ~· MTocr:~a MHetiC, 1 u selu Mali Turini 10 .. ~ e . • . art Ja DobriC); horoviC, Luca MiletiC A. SIJMecnhJ.a 19·~~- (Milka Mona orov K ras - 2'0 prosinca ,1'943 (Mo . . 1c)· "' R.Ipen d. ' .... 1Pali~Ska, Ana Far"'rruna z· FartJa ZupiCiC, Antica . · ora araguna ' M ?ITIJa p a·· Irs k a, J OSLPa Kos """ Mari,ja B b.') 25. prosinca 1943, (An' I' emz hlC .·!· u Sv. BaTtOl'll · ue ma h a · . . I van~ VrskoviC. Marija Brezac aM'l·k, M · Ja p a 1ts.ka, Ban BatehC); '!-~, VineSu _ IO. X 1 94 ~ (M «;~ac, ~l.bm~ Luce Lucz.c Tosina Ratn ., ·c I ·. an1a MdtYOJ, ·· F ' · ,_, nrc. e estma R ·, M rqa rluga Erkolina p r k M .. amniC. aSumberu ~ '2·6 prosinc·a ts· a, aJrqa Rasrpoli.C); u 1 48 BlaSkoviC i dr )· u R' a ~ · (lTma Licul, Gaspa (Josipa PaHska. 'Luca IBO!env~I - 15. ,pro,sinca 1943. . • · azma "'' F r.an k ovtC, Ivanka Knap', ·n·' k'Luca K'trsic, An. B hca 1 Paliska); ·u Mariti _ ~5 1.~ ~ . embiC, Katarina Fra!lkoviC, Milka Batelil: Fo:kJecBJ~ (Marija kovrC_, Luca MohoroviC) ' a a etc, Ana FranU Ri jeci u svakom ~d 1'6 · . cu 1943. .g. 'po J"edan od•bo raJon4a pdosto]i u prosinO't · rsa o8d · 51 J: r· /?44. Su :Sle~gR~ia foB~~~~Z 4-~gkadski. o,d~or AFizu~ark~ji Edina Cerna MT , 1 wa i a1en. a. Ll~btca SepiC Mira, ¥anJa Fa'bijanCiC Lili. I IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA OKRUG POKUPLJE OD 21. RUJNA 1943. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU zENA Glavnom odboru AFZ-a za Hrvatsku Drage drugarice! Primile srno vase dopise 224, 226, 300, 301 i 317. Nastojat cerno koliko god budemo rnogli da podupremo sabirne akcije NOO-a kao i ·sabirne akcije GsH. RezuJtati mazda ne ce biti onakvi kakvi bi mogli biti radi toga, Sto je naSa organizacija m:Iada, palitiCki slabo izgradena, ali uCinit 6emo sve, Sto budemo magli. ,f3ljive su ove godine kod nas vrlo slabo rodile·, radi toga ne znamo da li Cerna uopCe moCi skuhati pekmeza. U ve·zi sa dopis·om 226, moZemo vam javiti da sm·o postupili po vaSim uputama. PrimjeCeno j,e da s·e »Dam« vrlo rado Cita i mnogo traiL Na adrZanam kursu na neoslobodenom dij.elu naSeg okru·ga posvetili smo veliku paZnju napredniin i reakcionarnim; snagama HSS-a, kad toga smo se posluZili Clankom iz lista »NapriJed« broj .18 i prerna tome dali upute za rad prema pristalicama HSS-a. Primili .smo 40 brojeva vaSeg lista »Zena u horbi«., Na neoslobodenom teritariju odrZali smo kurs u kotaru Samobor, koji je trajao pet i pol dana, t. j. pol dana srno odrzali ispit. Razlog Sto kurs nije trajao vi,Se je taj, StO su preko polovice polaznica udate Zene, pa im je teSko bilo kuCu ·napustiti na duZe vremena. Na kursu smo praradili slijedeCe teme: 1. ZaSto ne Cerna povratak na staro? (.Stvaranje versajske Jugoslavije, zivot u njoj). 2. Dolazak okupatora - njegove narnjere, ustanak, razvaj ustanka, ciljevi Narodnooslobodilacke borbe, uloga Komunisticke partije u NOB. K NaSi sav,e·znici, Atlantska povelja, razvoj rata, tko najviSe snasi teret rata. 4. Vanjski i unutarnji neprijatelji NOB. 5. Narodno-oslobo·dilacka vojska. 6. Narodno-oslobodilacki odbori, AVNOJ, ZAVNOH. 7. AFz. 8. U.SAOH. Terne od 1-7 smo pro·radili u tri dana u osnovnim crtama, a AFZ i USAOH u _dva dana. Kurs je pohadalo 9 odbornica, 7 iz kotara Samobor, a 2 iz kotara Pisarovina. . Kurs smo odrZali po sjenicima, gdje smo 1 spavali, taka da smo ostali neprinijeCeni ·za selo. Briga za ishranu bila je povjerena naj- odanijirn familijama. KK kao i NOO su mnogo i.Sli na ruku, pojaCali obavjeStajpu sluibu i vodili nas od sela do sela. Ipak prije odlaska iz pojedinih sela odrederi broj ljudi je saznaO za nas, a i mi se nismo pred odlazak skrivali, pa je narod traZio od nas da im .~to zapjev3.~ mo, Sto su naSe polaznice radasno uCiniie-. U jednom selu smo ocirZali mas·ovrii Sastanak~ na kojem je prisustvavalo cijelo s·eia·. oVO nam sve dokazuje, da je daleko veCi bra] Zena sklon NOB, samo mi nismo usPjeii' d3. ih organizframo. ·Clanicama KO AFZ-a dali smo· ·odmah u zadatak, da tim selim:a posvete viSe·· paZnje, Sto 1?U ·one i uCinile. Odr.Zanf sll masovni sastanci po svim tim selima, i uskorO C.e se m.a.Ci i tu naSa orga'ni·Zacija uspostavitL Nas slijedeci kurs odrzat ·ce se u kotaru Vel; Go:dca, po-Cet Ce oko 26. rujna i trajat Ce ne~ sto dulje. Mislimo ga odrzati barern 10 dana, i Zene su pristale na taj rok. BuduCi da u Velikoj Gorici postoji odred, to kanimo kurs odrZavati u blizini njega. Predvideno je Dko 20 kursistica i to u glavnom katars.ke i opCinske adbornice. Rad' u uZem Inicijativnom ·odboru raspodijelili smo tako, da svaka od nas ima svoju posebnu duZnost. Jedna je zaduZena za redakciju, organiziranj.e dopisniCke sluZbe i za AFZ fond. Druga je zadu.Zena za odrZavanje kurseva na svim terenima, ujedno i pa· kulturna-prosvjetnom radu u sekciji 'OkruZnag Narodnog Oslobodilackog Odbora. 'Treca radi u poljoprivrednoi komisiji Okruznog NOO-a. tCetvrta je zaduZena po obavjeStajnoj sluZbf. Peta za odrZavanje veze sa vojskom, da bi se pajaCala -saradnja Zena boraca po pitanju AFZ-a. Ovu podjelu prisiljeni srno bili uciniti na ovaj naCin, uzimajuCi u obzir spog.obnosti, rnoguCnasti kretanja i potrebe rada na neoslobodenom dij.elu. Prema tome su drugarice, .kaje rade vi.Se na neoslobodenom dijelu, morale preuzeti lakSe duZnosti unutar naSeg odbora. T'ri drugarice iz uZeg .odbora Ce sada raditi na neoslobodenom dijelu, jedna Ce odrZati kurs, a dvij.e Ce -raditi p·o kotarevima. Mali broj kadrova prisiljava nas na to, da Clanice u.Zeg odbara rade stalno kao organizatari u kotaru. Na primjer u kotaru Pisaravina radi naSa drugarica iz uZeg -odbora i to iskljuCivo sama. Nadamo se da Ce nam odrZani kursevi pomoCi, i da Ce se Clanice Okruznog osloboditi vezivanja iskljucivo za jedan kotar. ~8! �!I ··~ :~. -~ Na~ Bst »AntifaSistklnJa« ste s1gurno primili, moiimo vas da nam poSaljete pri- mjedbe na isti. Do.pisniCka_ mreZa je do sada vrlo slaba, a i mi same nismo dorasfe za izdavanje lista. Drugovi iz OK i Agitprop-a ispravljali su nam stilski gotove sve Clanke, a mnoge i sadrZajno. MoZemo reCi, da bez njihove pomoCi ne bi mogli izdavati Ji.st. Nadamo se da Cerna za drugi list dobiti viSe Clanaka sa neoslobodenog dijela, pa Ce i Jist biti viSe· odraz naSeg Zivota i rada. Nakon kapltuiaclJe fta11je, sltuadja ~e doUe biti mnogo bolja. Rad naSih odbora na neoslobodenom dijelu sastojao se uglavnom na sakupljanju za naS fond i za vojsku. Odbornice su dobile u zadatak da predobijaju nove zene za NOB pomoCu naSe Stampe i .tumaCenja. Mnogo hrane se joS uvijek odna.Sa u Zagreb na trg, mnogo ljudi rade na izgradnji- cesta, zatim Zeljeznici, pa je naB politiCki rad bio usmjeren protiv tih pojava. Namjeravamo u naSem slijed.eCem listu o tome pisati. NaS politiCki Narod n-osi hranu borcima na poloZaj - kakv·e ce posljedice biti ad takvog post;rp~a (produzenje pljacke, ubijanje, produzen]e . t d ) Nasi odbori na neoslobodenom ra t a 1 • · · I' dijelu su joS vrlo mladi, tek smo usp.Je I s njima odrZati dva do tri sastanka. Ra~~ tog~ mi ne moZem·o od njih mnogo zahtiJevati. Kad budemo formirali viSa rukovodstva, rad ce biti daleko olaksan. K<>tar Samobor: 12. kolovoza f·ormiran je uz pomoC Cla.n~­ ce uZeg Inicijativnog OkruZnog odbora Imc1- P1'ekriZje veljal:a 1943. jativni Kotarski odbor AFZ-a. Vee su odrza.na s njima tri sastanka, na kojima su dr~.gance upuCene u rad. Za sada se odhor sast~J; samo d tri odbornice i dva instruktora. _Ddbor ~buhvaCa svojim radom opCinu .Stupnik, ,~v. Martin, Sv. Nedelju i Breganu, -~ok u opcmu Brezovicu, grad Samobor i o~cinu_ .Sa~ob.~r , . prodr"rali Stan]e organrzaciJe uopce msmo · ·· b . , Je s]" d·ece.. dva odbora u Sv.. N edelJI .su o . IJ€ novljena, jedan nanovo formrra~, dok s.e Je jedan Qdbor raspao i to u Stupm-ku, radr ~o: ga, Sto je jedna drugarica morala napusbti Sa kotarske konferencije AFZ u Pisarovini Stanje naSe organizacije i rad na n eo s I o b o de nom d i j e I u. Nas rad ad proslog izvjestaja je bio mnogo ometan radi upada 'ustaSa i Nijemaca u . mnoga sela, gdje su oduzimali stoku i iz:VrSavali racije na ljude, koji se nisu odazvali u domobrane. V.eliki broj svinja i gov.eda pokupili su pn mnogim selima svih neoslobodenih kotareva. Ubistva, koje su ustase cinili nad ·naSim odbornicima i ostalim drugovima u kotaru Velika Gorica, narod je p1·imio sa gnjusanjem. Na sprovod tih drugova doslo je iz sedam sela aka 500-600 !judi. Ipak ta djela nisu narod potakla na borbu, vee se nakon toga osjeca neka zap!asenost i zastoj u radu. Organizacije AF.Z-a su se uskolebale 'i u mnolfim selima odbori su ae rasprSili. rad na neoslobodenom teritoriju bio je usmjeren i· protiv otimanja stoke i t. d. od strane Nijemaca i ustaSa. Zenama smo· tumaCili potrebu organiziranja, pobuna protiv odvadanja stoke. Do sada smo postigli tek toliko, da stoku sklanjaju u sume i pasnjake, kad cuju da neprijatelj dolazi. Trebat ce jos mnogo upornog rada za postignu.Ce jedne organizirane pobune i protesta. Rod mobilizacije, koju j.e PaveliC Zelia sprovesti, Zenama smo tumaCili da ne smiju dozvoliti da njihova djeca i muZevi vade borbu protiv svog vlastitog naroda, a za interese Nijemaca. Narod se nije pozivu odazvaa·, ali se skriva kod kuCe i ne ce ici u Narodno-oslobodilacku borbu. Tek mali broj !judi odlazi u nase redove. Nas rad ie iastoji i U tome da zenama !UI)lacjmq .. Sa kotq-rske konf(lrtmc'l.ze AF" u Radat om'fu 22 · VIII ' 1948. ~ �I I :r--· to mje_sto ·za JzvJesno vrlJeme, a drugoj odb?rni..ci su nasi borci zap1ijeni1i Zito, koje je bi!o .sverc~no, pa je tim postupkom postala ogo~cena I prestala sa radom. PostojeCi od. bor~ u ovom kotaru obuhvacaju 279 clanica. U Jednom.. selu opcine Sv. Nedelja odbor A~Z..a, kOJI J8 tek nedavno formiran vrlo je a~I.lan i uspio je u vrlo kratko vrije~e okuPiti oko 80. clanica. Drugi postojeci odbori dal~ko· su slabiji i trebat ce joii mnogo da se uzdig~u. Ipak _svi rade na tome da okupljaju no.~e cl~mce 1 sakupljaju _priloge· .za ~naSu V·OJSku I fond. Od drugarica koje su zavriiile sact.; ku~s mislimo formirati opCinske odbore a VJ8l'OJatno cemo koju od njih prik!juciti Kotarskom odboru. U svakoj od tri obuhva6e~e o_pCi?e pronaSli Bmo dvije drugarice, koJe b1 usle .. u o~Ci~ski _odbor, ali treCe joS n~mamo. Teska J€ zene- dnbiti na t_o da se pokren_u u drugo selo, a omladinka isto nema, ~oJe; h1 nam m.ogle pomoCi. Sva naSa nastoJ8~Ja -da p:r;eko drug:ova ·pronademo harem ~OJU, ostala su bez uspjeha. Nadamo se da cemo taJ problem ipak rijeiiiti i konacno formir~ti t~i op~!nska odbora. Time Ce se kotarske clamce VIse -posvetiti radu u drugim op.Cinama. s.a. grade~ Samoborom joS nismo uspost~vi11 vezu, Jer do sada nismo prona.Sli drugancu, koja_ bi imala tam.o poznanstva U samom gradu Samoboru do sada se nal~i1a veli~?- ~j.emaCka posada, u zadnje vrij-eme zamiJemh su ib usta,Se. Na fo~m:ira~ju novih odbora smo vrlo :malo ?·O~bgh, all radimo na tome da se preko post~Jeerh odbora prodre dalje. Odrzani masovn~ sastanci u nekim selima opCine Sv Martm ukazuju nam na to, da Ce se moci uskoro uspostaviti novi odbori. Kotar Velika Go rica: F·ormiran. je Inicijativni .kotarski odbor od 5 odborplc~. D_o. sad~ je -odrZan samo jedan sasta_,na~ I taJ Je bw adrian pod uslovima P?vlacenJa pred neprijateljem. Prema tome nisu :mo!le b.iti drugarice odbornice u.poznate sa_ duzn~sti_ma. I drugi sastanak je bilo nemo?'uce odrz~ti radi kretanja neprijate.lja. Fo;~~rana su I dva opCinska odbora i to u opcinl" Orl.e od 4 Clanice i drugi u opCini CiCe ?d 5 clamca. Od tih je jedan ·zaplaiien usliJed terora, k.oji su tamo neprijqtelji vr.Sili pa Ce~.o. mo-rati raditi na njegovoj obnovi: U opcim Orle, gdje je vrSen jaCi teror Zen€. su se . upla~ile i pokolebale, -tako da v~cinu adbora .msn;? . mogli sazvati na sastanke. U drugoJ opcml naprotiv Zene se odazivaju na sastank:, ?dr.Zavaju se sastanci ne samo odb.or~ vee.} :m~sovni. Tako na primje·r u PolJam odrzan Je masovni sastanak, i Clanice ~~ ~a tom sastanku zahtijevale da se javno CitaJu dobrovoljni prilozi, koje su dali za naii fond. tl tom se1 u je sakupJJeno u dva mJeseca za nas fond 11.000 kuna. Ima zena koJe. su davale po 6'()0 Kuna. Najmanji prilog Je bw ad HJO Kuna . ..Drugarice, koje rade u ovom kotaru ad na,se?" pr~.Slog izvje.Staja, obratile su ~iSe pa...zn~~ sel_Ima,. gdj~ su vee P'OStojali odbnri, u zelJI da,~m d1gn?. moral, zato su zanemarile d~uge_ ?PCine. UshJed toga se naSa urganizaCIJa niJe ad ?.ro~Slog izvje.Staja ni.Sta pro.Siriia. Za kurs, koJI ce se odrZati u ovom kotaru pro·na:den~ je ,~o drugarica, one su preteZn~ ~otars~e 1 opcmske odbornice. Nakon kursa ce se 1 u tom kotaru moCi odbori u.Cvrstiti a drugarice iz uZeg odbora prebaciti na rad u. dr~~e opCine. Podatke o stanju naSe orgamzaciJe u tom kotaru za sada vam ne m.oZemo poslati, jer je veCina odbora zapla·Seno a mno·g,i i rasp~Seni. Pet opCina ·uopCe nij~ obvu~vaceno radom. Do danas joS nemamo tocmh podataka koliko imade sela u tom kotaru .... Kotar J aska : JoS do danas nam nije uspje1o formir9.ti u tom kotaru opCinski odbor. Rad se sastojao od ·proSiog izvje,Staja u· glavnom- na u-CvrSCenju odbora i prodiranju u ~ruga s;Ja. Zene se pomalo oslobadaju shaha, pocele su sa radom i -okupljaju Zene tumaceci im ciljeve NOB i t. d. J edan novi se~s~i odbor je formiran, taka da u opCini K!mca. s~lo postoje sad a 5 odbora. U opcini Petrov1n~ ?va seoska odbora. U ovoj opCini s-e ~e O~Jeca rad izdajnickog vodstva HSS-a, Pa 1ma Izgle-da da Ce se u. najnovije vrijeme formirati jo.S dva se-oska odhora. U ovom kota;u su takode~ neprijat. snage ometale rad, a~I. mnogo manJe. U ostale opCine drugarica lliJe pro~~rala, ipak ka.Ze da se nada da Ce u skoro Vl'IJeme formirati opCinski odbor. I u ovo~ kotaru r~d .na pro.Sirenju organizacije spOio napredu]e, Jer se samo jedna politiCka radnica nalazi_ ~ tom kotaru koja radi po AFz-u. Kursev1 ce nam i tu olaksati rad kad stvorimo domaCe kadrove. ' U svakom ·opCinskom odboru izabrane su po dvije Zene, a isto i u K _ NOO. Izbori za NOO su. se vr.Sili u tri opCine i to .So.Sice, Radatovici i Vivodina. Najslabije se g!asalo u opCini So.Sice, a ni Zene nisu u tolikom broju prisustvovale izborima. ToCne podatke o izborima poslat Cerna vam, kad ih prikupimo. Izbori AFZ-a su najbolje prosli u opcm1 Radatovic. N a opcinskom zboru bilo je prisutno oko 400 g!asaca. Zene su nastoja!e da odaberu zaista najbolje drugarice. Izbori su protekli vrlo Zivo. Drugarice, koje su bile predvid:ene· kao kandidati, a nisu bile izabrane bile su vrlo Zalosne. Zene su na izbore dolazile organizirano sa parolama. U OpCinski odbor izabrano je 15 odbornica. U opCini So.Sice na opCinskom zboru za izbore AFZ-a bilo je oko 90 Zena, izabrano je 13 odbornica. Iz neko1iko seJa Zene uopCe nisu dnSle na izbore. Rad pete kolone je vrlo jak. P.eta kalona je otvoreno prij'etila Zenama; neko1iko ·od nj-ih je veC uhapSeno. U opCini Vivodini na opCinskom zboru za izbore AFZ-a bilo je prisutno 250 zena. zene su bile mnogo ak.tivnije. U svim opCinama govo-rile su Zene na zborovima. U opCini Kalje izvr.Sen je izbor za opcinski odbor. 'Tocne podatke o n)ima joii nemamo. OpCina KraSiC: Formirana su dva ·odbora AFz-a od 5 odb<>rnica. Utjecaj reakcionarne klike HSS-a u toj opCini je vrio jak. Ipak se primj.eCuje, da se raspoloZenje naroda prema NOB popravlja. Ima izgleda da Ce se naSa organi~acija tu joS pro-Siriti. OpCina DraganiC: je zadnje vrijeme uslijed povlaCenja neprijateljskih snaga pristupacnija radu. Odbori za sada ne postoje, te se prodire u pojedina sela ·sa svrhom da se pronadu ·najprikladnije Z.ene za odbore. Zora AhmetoviC 19. r u j n a o d r z a n a j e K o t a rska konferencija i izabran je K o t a r s k i o d b o r A F z . . . U Kotarski odbor izabrano je 15 odbornica iz svih opCi- · na. Nako-n izbora, g!umacka grupa XIII. brigade izvela je program. Predizborno ·natjeca:.. nje, koje je trajalo 14 dana, donijelo je dobre rezultate. Natjecanje je sprovedeno iskljucivo za opskrbu bolnice. I o-vdje je opcina RadatoviC odnij.ela pobjedu. Drugarice nisu sprovele natjecanje po kulturno- prosvjetnom radu i t. d., radi _po]jskih radova. Moje je miSijenje da se ipak moglo postaviti joS koji zadatak. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Uz drugarski pozdrav. Predsjednica: 1 Pr-edsjednica OkruZnog odbo-ra AFZ Poku,plje ~ tajnica Zora AhmetoviC. lbila je u to vrijeme RuZa Kumic, Dokument 234 · Oslobodeni dio: Kotar zumberak: Od pro-Slog illvje.Staja rad u ovom kotaru kretao se oko priprema i sprovadanja izbora za odbore AFZ-a i NOO. Zene su vrlo aktivno ~UdJ-elova1e u jednim i drugim izborima. Tocue. podatke koliko je Zen a prisustvovalo izb~:n~a :za NOO, jo~S nemamo, ali op.Cenito je misiJ:nJe, da su zene sa~injavale- polovicu g!~saca. Zene su i birane li NOO U " . s ·· k . opcm1 '. osic~, od biranja kotarskog odbora, jedna Je nasa. drugarica druga PO redu po kolicini g!asova. · Tajnica: 1 SK:LONisTE ZA ZENE I DJECU NA PROLAZU KROZ CRIKVENICU - RADIO VIJESTI OD 21. IX. 1943. Na poticaj Inicijativnog Okruznog odbora AntifaSistiCke fronte Zena za Hrv. Primorje, preuzeoje Mjesni odbor AFZ Crikvenica svu brigu oko otvaranja sklqni.Sta za siromaSne Zene i djecu na prolazu kroz grad. ·To je skloni-Ste otvoreno 17. ovog mjeseca na ·Strossm8.yerovom SetaliStu br. 56, uz punu pomoc Mjesnog NOO. 2.5 2ene l-Irvatske u NOB Organizacija AFz uvidjela je potrebu takove ustanove U naSem gradu, kojim prolazi veliki broj ljudi na po:vratku iz internacije svojim kuCama u Liku, Bo-snu i Dalmaciju, te izbjeglica i-z bombardiranih gradova SuSaka i Rijeke; kao i onih izbjeglica, koji se iz. Like vraCaju kuCi u o.slohodeno Priniorje, u popaljena sela Grobinstine, Kastavstine itd. 385 �Dokument 236 Sve te Zene i djeca, koji nemaju sredstava i rodbine u gradu, koji nemaju kuda da se sklonu i Cime da se prehrane na svome putu, hili hi prisi.ljeni da noCe na ulici i da gladuju. Zato su drugarice iz AFZ-a odlucile da im pomognil i da im na ovaj naCin iskaZu svoju ljuhav i razumijevanje. Drugarice su marljivo prionule radu, nCistile i uredile prostorije za 'spavanje, uredile kuhinju i hlagovaonu. Radile su sve to v·eselo onako kako se radi, kad nam stizu najmiliji gosti. Bile su sretne, Sto mogu svojim radom pomoCi svojim sestrama u nevolji i njihovoj djeci. Odmah, prve noCi, hila je spavaona puna. Slijedeceg dana proradila je zivo i kuhinja. Tako se je nastavHo radom. Moramo naglasiti, da je ova ustanova otvorena ·samo radi onih najsiromaSnijih Zena i djece na prolazu. Apeliramo stoga na sve one 'prolaznike, kojima je ikako tnoguCe da se smjeste i pr.ehra-ne privatno, neka se ne obraCaju ovom skloni,Stu, jer svaki obrok, koji bi tamo uzeli, hio bi otet iz usta na.Sim najveCim sirotanima. ObraCamo se naro·Cito onim obite1jima Crikveni.ce-, Cija je rodbina ovdje na proputovanju iii u izbjegliStvu, neka ih ani sami smjeste u svojim domovima i pobrinu se za njihova izdrZavanje. Bilo bi Zalosno, kad bi Svoj.e najbliZe napustili u nevolji. U naSem je skloni.Stu ure.deno i sabiraliSte darova u hrani, odje-Ci,. obuCi, rubenini, priboru i novcu. Te Ce darove, kad se sabere veCa ko·liCina, mjesni AFZ podijeliti onim najpotrebnijima, onima koji su najviSe stradali, kojima je bijesni okupator sve popalio, opljaCkao i uniStio, preko Cijih su sela proSle neprijateljske Cete za vrijeme ofenziva. Takov.e je sirotinje i beskuCnika vrlo, vrlo mnogo, a mi smo du.Zni da im pomognemo. Aka dobra pregledamo naSe .Skrinje i ormare, nac1 Cerna sigurno bar nekoliko komada odjeCe i obuCe, koja nama viSe ne treba, koju smo veC odavno odloZili, a oni - naSi Ijudi - goli ·su i bosi, j.er ih je .zadesila nesreCa, koja maZe sutra da zadesi i nas i naSu djecu. Oct nase male zalihe hrane odvojit Cemo neSto, tko viSe - tko manje, pa Ce se ipak pomoCi anima, koji su mnogo, mnogo potrebniji od nas. Pozivamo sve one Zene i omJadinke, koje imaju slobodnog vremena, i koje su vo.Jjne da nam u naSem radu pomognu, da se prijave u tu svrhu mj.esnom AFZ-u. Moramo svijesno prionuti radu. To ad nas traZi naS napaCeni narnd i _naSa Narodnooslobodilacka borba! Dajemo vam ovaj kratki pregled: Od 17. do 24. o. mj. prespavalo je u sklonistu 41 dij ete i ,61 zena. Izdano je oko 400 dorueaka, oko 500 ruCaka i oko 460 veCera. Sabrano je 58 komada odjece, 8 pari obuCe, 9 komada rubenine. 36 komada pribora za jelo i 8.6~0~kuna. Sabrani novae upotreb1java se za nabavu mlijeka i povrCa za djecu. POPIS ODBORNICA I DNEVNI RED SASTANKA MJESNOG ODBORA AFz SENJ ODRzANOG 22. IX. 1943. lz bilj.eiaka V.ede Zagorac" Dokument 235 PISMO ANKE BERUS OD 25. IX. 1943. BEBI KRAJACic 0 RADU U KRAPINSKOM OKRUGU Draga Beba, ja sam mislila da CeS ti stiCi amo joS za moga boravka ovdje-, ·ali te nema. Zato ti ostavljam ovo pismo. Ti ces krenuti odavde direktno za OK Krapina. Put, kojim treba da ide.S, kazat Ce ti drug Cuk. 1 Tamo Ce·S potraZiti OK i njima se javiti. Tamo kod njih treba da pokreneii i organizujes rad po AFZ-u. Izvjeiitaje o svom radu sa]ji Obl. komitetu za zagrebaCku oblast, pored izvjestaja, koje ceii slati i Glavnom odboru za Hrvatsku. Uputili smn jednu drugaricu, Mariju Berdu u varaZdinski okrug. Kada se malo pokrene 1·ad i u tim okruzima, formirat Ce se Oblasni odbor, ali prije njegovog formiranja treba ipak da netko nbi.de te okruge, da se vidi stanj.e i pravilno pastave organizacije, jer bi to inaCe i onaka bilo potrebno poslije formiranja oblasnng odbora. Ali kako bi se sada oteglo, dok se sve p:redvidene drugarice ne okupe, to smo odluCili da vas uputimo svaku u jedan okrug i poslije prvih yaSih izvje.Staja, aka Situacija bude zrela, da se pristupi formiranju Oblasnog. Toliko da znaS i vodiS raCuna o izdi.zanju kadrova na tom terenu kuda si upuC.ena. Mnogo te drugarski pozdravlja Smrt faSizmu 25. IX. 1943. 1 2 Vin'ko Jedut, tada sekretar OK KIPH Cazma. Ovo pismo pis.ala i·e Anka Berus, Clan GK KPH i uputila ga Be·bi KrajaCiC. Pismo je ostavil.a u OK 386 Sloboda narodu! Anka, v. r. 2 KPH 1C:azma kod Vinka Jeduta (Cuk), s time da se po~al je Bebi tKra_ia·Cit u Slavoniju. i 1942. g. radi u Senju ~rofes?~ica. Me-.. .. d c·m g 1mnazqalctma 1 lanka Rivos~ki fitT sv~~i~i d:h~n:. dbitel j .Telke Knigrupom radmca u vo. . . K~tica LonCariC. Oni fiC- roditelji sa tro.Je d]ece t . Sk 1'' a u dr.Ze vezu sa partizanskim logorom u a tcu, ko . ,. !949 cr dobivaju redovnu vezu pre ve I pet -. ·~->· • •• : u Novom. J. 1941 · 5 1 ~:t·~rvYhuk~:~~ Sr~a:O~\ao:R~~~~~i~JU~~Aa!Fi~ ~~~~~~= " · u orgamzaCI Cene. sur-:·~:s~iuod~:;~ Aktivnost AFZ, koja .ie Sostv.aran Jek . koliko mjeseci u o•slobodenom en]·~, rena roz. m_; , . , NOP i nakon Sto su Ntprivezala Je z.enek S7n 1 ~en·, veza .sa Senjom nije jemci ponovo. o uptra t , . , . vi~e hila prekm~ta. d' M VukeliC a u Krivom U Alamu akhvno ra 1 ara . .'' Putu - Anka Spal i i Anka Toml.Janovtc. f. 387 �Dokument 240 Dokument 241 O RADU :iENA SLAVONIJE Clanak iz >>Udarnice((, NA SPREMANJU zETVE I g asila AFt Slavon ·. b Z]'e . r. 6, . rzt}am 1948. 0 RADU AFz' ZA OBRANU ZETVE .Sv1 smo mi ZelJ' n ·.. .. k. ~ 't . Z na II smo d · o kI see Ivali da sazre ZI o. svim sred~tvi~aJe p~k upatoti·.- giadan i da Ce trud. usava I da otme naS »J ednoga dana ja ode . . . zene iz nar se]a . 1 . d m 1 orgamz1ram sve , t I Ju e pa kol . . ze vu PjevajuCi d . a 1 Idem 0 u se]a. ITu smo radil~· )e nag. neos]obodena·g dobra vojska nas je ~1tavlu Je~nu. noC, naSa dna drugarica. cuva a«, JaV]Ja nan:t jeZene su radile oko Citave noCi i dane N' ne~-sio_bo~enih sela po naSe Zene · 1 avwm n1su zastraSiJi v d Sada je naSe slavonsko z·t mah 3·e -narod . t . I o sazrelo. OdPris upio ~ t · T se radi ratnom b . ze VL rebaio j e da rzmom da "t , vremenu Zito oZa . . ' ... s_e u s o kracem postalo svako! se~J=k~zv~si I sakr!je. je u ov-o vrijeme Zetve N .. - g avn~ bnga 1 ciij da se pojedinaCno ~ :Je .se SI?Jelo dopustiti, >>Ujutro oko 1·0 sat· . " " a nas ide puna i 50 1 eva h nama aviona, suv1se ·sporo te b'zanJe I vrih ' - t o b' l'slo 1 1a d an oku to da navali 8 •velik I g pa r mogao kruie. Nisma mag!. d kola, a a_ vi-oni stali da 1 a umaknemo kruh. om snagom i ukrade naS ~emo r:a Cistom polju, Avian· 'n.ego osta~ I pucaJu i'z mitraljeza 1' _I bacaJu bombe Narodno,oslobodil 'k' . jediJi.« ' a I nisu nikoga ozJipristupili organiziran~c 1" odbon su odma-h Zetveni odbori u k . JU zl et~e. Formirani su . . I Zene u drugim kotare . -, . v~ma su u grupari:ut tOJe "u az, po J'ed an pre d _ zeie Zito anima c· .. . 'f .~ s t avmk svake' u NOV. U pakr~ck'olm1 sku tSV1 sposobni za rad (AFz-a, USAOH-:J 1Nasishc~e organizacije radi i po danu i . a::ravi? se. plan, da se sovno, u grupama d'I oarupo53' ... zene, rna~ U poZe·Skom karla I e su oko zetve. prijate-Ij ne smiJe ~~b~~-Cl,dZaJedn~-C~i, jer ne~ · . Zita. · 1 1 0 nas nr Jedno zrno omladmom _ njih aru su Ze ~e ,zaJedn,o sa 400 neprijateljskog zit . 25- pozeh veliki dio . Mnogo su se naSe NOV. a I 0 metara dali na'soj Ci1e oko Zita dok . zene S1avonije narnu~ sada k d ' .1: ono izraslo, sazrelo I Tamo gdje je neosloboit k · ' a a se vehki · kl . · ~ka je na polo-Zajima. en _raJ, ~aSa vojna: njihovirn nolJ'i ' punr asovr PDVijaju . ~ rna, one ne da]'u t . . 1 no-se je bo-rcim a. ene pnre.CfuJu -hranu znoJem nakvaSen k h aJ SVOJ j a.teUu. ru svom krvnom nepri~ U daruvarskom kotaru ~ • seiu hranu 1 sp . z_ene sakupljaju po rema)u zaJ d · ~k. One su se inuCile 0 " radnike oko vrSaCe v. e me 1 ruCak za jer one su radile za ~ bne _ne z~le svog truda, -. mas1ne Zito !reba da se sakr" . je sinove i braCu k ,; ~ 1 SVOJU vojsku, svo-. najvaznijih zadataka k ~!e, spremi. Jedan od tor hoce da otm~ OJih e o. sada, kada okupapanje zemunica. OJI se postavija je ko~ rukama Cuvaju sei llJ~ ovi.trud,. s puSkom u U kotaru Podrav k SJ . , vr-Se i spremaju Zit~. I po Ja, dok one Zanju, P8:-IH 15 zemunica. s a ahna Zene su isko ... '!'o IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA RUJAN 1943. . .. 2. AntifaSiStiCka fronta Z-ena: Mjesni odbor sastoji 'se od 3 Clana Nade,2 RuZe, 3 i Jasenke. 4 Nada j,e inteligentna, poZrtvovna i hrabra. RuZa je malo svadljiva, nije naroCito inteiigentna i previSe bojaZljiva kod skupnog proradivanja materijala. Jasenka je novi Clan, izgleda ambiciozna. Nada i Jasenka su Cinavniee, dok je RuZa radnica (tvorniCka). Stanje u AFz-u j.e dosta nepovoljno: opca pojava je nekonspirativnost, a ·uslij.ed pom·anjkanja politiCkog rada nezainteresiranost kod clanica odbora ad Mjesnog odbora pa na dolje. Drugarica Nada bila je pod kraj mjeseca vani radi uspostave veze _s Inicijativnim odborom AFz. Bila je vani 1 dan i vratila se je veoma odu.Sevljena -- jasno da bi volila biti vani na radu, ali to je samo Zelja. Ona to ne postavlja, nego izgieda da ju je oduSe~ via vani onaj uski kontakt koji postoji sa masama. Sastanci se odrZavaju r.edovnO, a poc"elo se j.e i sa politiCkim izgra-divanjem. MAOZ ddi III., IV. i V. kotar sa ukupno 61 AOz-om ad kojih su 8 maticni, a obuhvacaju aka 62Q Zena. Prema proSlom mjesecu vidi se povecanje ad 9 AOZ-a i oko 60 zena ... 1 2 3 4 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Zlata Bog-nar-KunStiC. Redakcija niie mogla saznati-·.pravo ime Mari_ja Znidarec'~Kleinhans. · Dokument 242 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz VIROVITICA OD 5. X. 1943. OBLASNOM ODBORU AFz ZA SLAVONIJU 0 RADU zENA v z »1\fi drugari ce sku a ja]e smo da d· b" _P sa drugovima nastoo IJemo i us · · Zetvom. NaSa z·etva . . PIJemo sa naSom Narad je iSao u ZetJe usp.Jela sas:im odJiCno·. piSe nam . d u s PJesmorn l veseljem« Je na drugaric G t ' kraj evima SlavoniJ'e " a. o ova u svim ·1 e oko- Zetve N a . . zene su organiz1rano ra~ · dI _ 1 .. . . po!jski srez ~djeJ ~epsJ Primjer ie grubisnoZetve ostao ~a Zena;:a g~t~v·o__. sav posao oko ci u NOV 0 . , u UCl da su muskar.. . VaJ posao su Zen . . ". siucajeva gdJ'e e. I Izvrslle. Ima x su same Zene k . AF.L<-a, pokazale mno . .ru o~odwci lllZiranju Zetve. g 0 snaiazenJa pn orga~ v _' Svuda, Po cijeloj Slav ... • radi. Narod je uvid" d OTIIJI,. se uzurbano dam maZe mnog .:o a se zaJedniCkim ra~ o VIse post·.... p vide Citave grupe m ~k ICl.. o poljima se · , llJU, povezuju i sla ~ us araca 1 ena k a k o za~ k zu, .a od kuC e se sprema ZaJ,edniCki ruCak k .. ' OJI . N arod je shvatio d Im se nasi . n a po 1Je. . se spremi Zito samo a. d:.nas niJe _do-sta, da spremiti svo Zito ~.tPOJ~. Inaca. MI trebamo · . . • ZI o CIJelog n ~ Jer Jedmo tak(} bi't , . aseg naroda · ;. _ cemo siti m · .. ' I Ispunit Cemo naSu svet " I, nasa vajska tor ne dobije ad nas nit' u_ ~uznost d~. okupa1 Je no zrno z1ta. Borba za Zetv . Ko . u Je borba za pobjedu '' paJmo zemunice, spremajmo Zito !. z • • v • 1 :Prva partizanska Zetva 'Sl . .. . {(. u kotarevima Grub",. u. avonru bi!a ie 1943 s~a Slatina i Dooji Mih~J.PolJe, Vir~vitica, Podrav~ ;?cestvoyalo _je u zetve lbiO ~Zetvi gJ,~c.v U kot. .9-r.ulbi.Sno Polje .ie zavr.Sen za osa m 390 zdna. CIJeh posao o~ko ana, a Zelo se ponaj- viSe noCu, ier su po d . b . . a;rioni. Za- vri i-eme 'ze:V~u v ombardirali nepri iatel jski ~Je i noSenje hrane na' zenev s~ o-rganizirale kuha stitiii Zetvu od neprir'at I' polozaJe borcima, koji &~ . e .Ja. Oblasnom AOZ za Slavoniju Izvj<estaj Dne 2. X. 1943. odrzan je redoviti sastanak sa pleriumom okruZnog AOZ ·za Virovi~ ticu. Reorganiziran je uZi odbor zajedno sa plenurnom. U uZem odboru su s1ijedeCe drugarice: predsjednica Ljuba, 1 Srpkinja ·seljanka, Ru:Za, 2 Srpkinja seljanka, Slavica, 3 Slovenka radnica. U plenumu su drugarice: Zdenka, {~ehinja, Ana, 4 8rpkinja (daruvar-ski kotar) · Bosiljka, 5 Srpkinja, Anka, Srpkinja (gruhisno-po!jskog kotara) Mica, Hrvatica, Milica, Hrvatica, Toda, Srpkinja, Kala, Hrvatica (viroviticki kotar). Drugarica predsjednica nije prisustvovala na sastanku radi bo~ Iesti. Reorgani'zacija odbora uslijedila- je iz slij edeCih razloga: .Sto uZi odbor nij e rukovodio kao cjelina, nego su pojedine drugarice radile kako je koja mislila da ce biti najbolje. Nadalje ·Sto drugarica Danica Gazi napuSta rad u okruZnom odboru radi svog djeteta. Da b_i se putpuni·o njezin odlazak iz odbora, uzeli smo druga1·icu Slavicu PavloviC iz kotarskog AOZ Slatiua. Drugarica je unisla u uzi odbor, neka vrijeme biti Ce zaduZena samo za kotar Virovitica. Na sastanku je hila prisutna drugarica i2 Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku Jela Bicanic, iz Oblasnog AOll za Slavoniju drugarica Terinka i Smilja. · Kolar Donji Miholjac U tome kotaru Zivi preteZni dio Hrvata, neSto Srba, Madara, Ceha i Nijemaca. Politicka situacija: Saradnja s NOO-ima i USAOH-om je vrlo dobra. OCituje se u tome Sta pomaZu j-edni druge pri pro-diranju u nova sela i pri zajed~ niCkam Tadu oko sakupljanja hrane i ostalog. Ljubav zena prema NOB je svakim danom sve veCa, a to se oCituj e na razne naCine, taka na pr. u samom Podravsk·am odredu se nalazi preko 1010 drugarica boraca. Na- ·· roCito u posijednje vrijeme se osjeCa u hr~ vatskim selima, da drugarice sve viSe prilaze naSoj organizaciji i dobrovoljno odlaze u NOV. Iz jednog sela (zagorsko,g) prva je posla jedna drugarica u NOV i povukla sa sobom 1,3 drugova iz susjednog, tak-oder za~ gorskog sela. NaroCito budenje Zena· osjeC.~ se poslije svakog odrZanog mitigga. To :s·e · vidi kod svakog sakupljanja prilog3:'.:·'~a naSu vojsku. CetniCko-g organi-zovanog ra.<i.lJse ne osjeCa, 0-sim u nekim pojedinim seli_ffiB. osje~ Ca se kod poj edinaca veliko~srpske· tendenCe. ~ene osuduju stav Cekanja, »da nije vri~ jeme jo,S za borbu«, kako to govore ·pokvarena g.a:spoda koja su se uvuk1a u v-odstVo HSS-a. U jednom selu, gdje do sada nismo mogli formira:ti odbor, sada Zene same traZe 391 �da se dade orgahizovati u AOZ. To isto selo bilo je joS za vrijeme Jugos1avij.e organizovano u HSS-u. PriiiCno se uspjelo u uspostavJjanju j.edinstva srpskih i hrvatskih Zena i sa Zenama ostalih nacionalnih manjina. Ali jos uvijek imade nepovjerenja srpskih Zena prema Ze-._ nama ostalih narodnosti, naroCHo prema Nijemicama. V jednom selu, gdje postoje dva odbora, jedan ad ,srpkinja, a drugi ad Nijemica, desilo se da Nijemice energiCno traZe da se spoje sa Zenama Srpkinjama u jedan odbor, jer one drugaCije ne -Ce da rade. Organizaciono stanje: / i t. d. Medutim· sada se stanje mnogo popravilo. Zene se pravilno lwl-iste tekovinama, koje su dobile u NOB. One raskrinkavaju i ciste NOO-e ad petakolonaiia i sabotera, koji. au se uvukli u odbore i na taj naCin koCili NOB. Na pr. u selu Durcici, Rijenci, Gornje Kusonje Zene su bile te koje su na masovnim seoskim sastancima iznijele njihov ,Stetan rad i tra.Zile da ih se smijeni sa duZnosti. Njima je to uspjeio zato ,Sto su odmah s primjerima iznijele njihov stetan rad. One su izabrale s ostalim narodom one, u koje imaju povjerenja. Ljubav prema NOV osjeca se time, iito su Organizaciono stanje u _kotaru stoji ovaZene, kada su Cule da se vraCaju brigade iz ko: Vii odbor ima 4 clan a: 2 Hrvatice i 2 Hrvatske docekivale brigade s velikim veseSrpkinje, 2 radnice i 2 seljanke. V 12 sela ljem i radoSCu. U VoCinu, Rijencima i Macuimade 16 AOZ-a sa 105 odbornica, 33 Hrvatama Zene su oCistHe puteve, na kojima su "tice, 72 Srpkinje, broj odbornica Nijemica ih doCekale sa punim koSarama -voCa. Za vrinije nam po~nat. Oko organizacije AFZ-a ieme, dok je vojska prolazila mimo njih, one okupito ie 680 zena, 25'0 Hrvatica, 350 Srpsu ih" obasipavale cvijeCem. kinja, 80 Nijemica. V 14 sela imade 1-2 iene Kotarski uZi odbor ima tri Clana - sve koje sluze kao veze. V samom gradu Donji Srpkinje, jedna radnica, dvije seljanke. PleMiholjac imade dvije grupe zena domacica, num ima devet Clanova, osarn .Srpkinja i jekoje su si dale u zadatak da ce u najskorije dna Hrvatica, sve seljanke. Ima dva op6il)vrijeme formirati odbore. ska odbora sa 17 odbornica, 15 Srpkinja, I Samoj organizaciji Zene prilaze dosta teHrvatica, I Madzarica, sve seljanke. U cijeSko, jer se boje organizacije. Ima Zena koje lom kotaru ima 29 odbora i to 4 na novaasloaktivno poma.Zu NOB-u i Citaju naS materibodenom teritoriju. Vkupan broj odbornica jal, -a u sam u organizacijU te.Sko uiaze. Iako je 129, ad toga 104 Srpkinje, 5 Hrvatica. je taj kotar potpuna neoslobo,den, i neprija10 MadZarica. NaS:om organizacijom irna obuhvacena 1850 zena. teljska propaganda nastaji da omete nas rad, sa letcima koje izdaje ... 6, po-zivaju·Ci srpVii odbor se sastaje red·ovita. Ne zadoski narod -da se vrati svojim kuCam-a i da zavoljava po nacionalnom sastavu, j.er do sada pocne miran zivot. Ipak se uspjelo obuhvatiti nije uspio da u naSu organizaciju okupi i veCi ·broj Zena na Sire sastanke. Zene Hrvatice kao i ostaie manjine, · premda Od naseg propagandnog materijaJa zene za to postoji mogucnost. Razlog je u tome, najradije Citaju »Zenu u borbi«, »Udarnicu« Sto se -maio svratilo pa.Znje neosiobodenom i ».Slobodni dam<<. Narocito vole citati izjave teritoriju, OpCinski sastanci se odrZavaju clanova HSS-a, koji su pristupili u NOF. VZi :r:edovito, ali samo tri drugarice Odbornice kotarski odbor sastaje se redovito, on rukoodlaze na teren. Kotarski odbor nema preglevodi iz svog sj.ediSta, i svi Cianovi u.Zeg adda- preko cijelog .Kotara. Masovni sastanci se bora imadu pregled preko Citavog kotara. ne ·octrZavaju r:edovito. P·o nacionalnom sastavu odbori ne zadovoljavaju, jer je joS uvijek prete.Zni dio -SrpKotar Grubisno Po!j,e kinja. Izvje,staje salju redovito. Kotarski AOZ Slatina. Zene su odane nasoj NOB i vole NOV, svi.Jesne su toga da Cerna jedino borbom d·oCi do potpune slobode. Iako su skoro sva sela popaljena i dosta opljaCkana, Zene joS uvijek rade na sabiranju i prikupljanju prilog<!- za naSu vojsku, jer znadu da treba i na taj naCin ponwCi naSu borbu. V tome kotaru narod ie mnogo stradao ad neprijatelia. Imade mnogo popaljenih i opljaCkanih seia, ali _zato-~ svejedno Zene vole nasu NOB i NOV. One znadu da ie za sve Kada je trebalo iCi na nasu prvu Oblasnu zlo, koje do.Zivljavaju, i za svu bijedu i nekonferenciju AFZ za ·Slavoniju, Zene su iz imaStinu kriv faSizam. To se vidi po tome Velike Dapcevice htjele ici u vecem broju na Sto su -se poslije proJjetoSnje ofenzive svi konferenciju ali im NOO nij,e dozvoJi.o radi odbofi raspali, i lose se gledalo na na,su NOV, · suSenja sijena. One su rekle, da hoCe iCi i jer je neprijatelj uspio ubaciti svoje parole, da Ce raditi i dan i noC samo da idu na konda se Srbi bore za Tita i kolju ustaiiku djecu ferenciju. 'Ta svar se moraJa srediti Cak preko Okruznog NOO-a. 392 - · dio srpskog naroV kotaru ima ~retezm kih i hrvatskih . J. ed1nstvu srps . . da. Radi se na .. ali 'o.S uviJek Ima Zena i ostal.ih m~UJina~traneJ Zena Srpkinja dosta nepOVJerenJa sa t· rna i drugim rna" a Hrva 1ca naspram lve me I rad a i velikosrpske ten.. ama · ;,enta~k' ~ TIJITI . dencije se ne o.sJe..~a. dbor ad 4 Clana, 3 SrpIma kotarskl .uzl o ]' ke i 1 radnica. . . . 1 H atica 3 se Jan . . 1" kmJe 1 . rv clanova sve SrpkinJe se Jan., ' 5 . Plenumd Ima opcmsk a o d'bora sa 11 odborniCa, ,. 2 · ke. 1 m tih opcms k"h odbora se rasuo, Jer Ima e . " I . . n 'ima sastanc1. . a p enu .., se ne- odrzavaJ u ~a J b sa 1·08 odborniCa, Ima 26 seoskrh ad or~ Madzarice i 1 Ce98 Srpkinja, 6 H~vati.~a, okupito je aka 1500 . . h lllJa. Oko orgamzaciJe . llOVI"h 0 dbora ima .us 1ova, J er Zene same tra• Ze da ih se organiZUJe. akar se govori Sta Na cijelom okrugu, ~ · Clanovi su i nase drugance . . k su N0-1, , rna · ·ek , naziVaJ·u »muSki odbori«, ar ih . . NO-a, JO.S UVIJ , ki odbori«. a odbore AFZ-~ »zens eoskih odbora, 4'7 na Na okrugu II~_Ia ~9 s 52 na neosloboded . . . osiobo e_nom . tentoriJU a odbonuca, 20 6 S r p487 nom teritOl'lJU. I_ma 11 MadZarica, 3 Nijemlkinja, 146 Ce m]a. . "edna Hrhv.at~ca,Oko organizacije u naSem ce 1 J . . 4 53,0 zena. . okrugu okuprto Je .. d 5 a 32 odbormce, OpCinskih odbora l.ma : M!ctzarice i jedrta 23 S rpkinje, 5 Hrvatrca, S a tri 3 kotarska odbora. v Cehinja. Imade . . 11 odbornica, 3 kotarska uZa odbora l.m~JU Zena. . e ne sastaje redoCijeli kotarskr odboi:d~ preko cijelog kodu ne odrZava savito. Odbor nem~ preg tara. Ne z_::dov?1Jaovdab~r:aa ~rema tome n~t~ stanke opcmsklh " ·u seoske a nib . db · ne odrzavaJ ' . opCinsk1 o on ., Neg·o po nekl puta rnasovr:e· kotars 1 o odborniCe sa_stankke.hze~~-ora odrZavaju -seoske Hrvatice i osam <S:;?kmJ"ki kakav bi trebao Ovaj izvjeStaJ DIJe ana , . nemaju pre.. t Sto- drugance .. . biti ushJed svoJI ·k 0 tareva, pa zato lliJe ni gieda preko og~.h i masovne sastan~e. a se d·ode u. njihova sela Zene ~arne tr~ze d primj.er Rastovac, MuodrZavab sastan e ~a Da Cevica i t. d. · · Loncarica, Velika P · DarumJe, . . Ovome kotaru Je Pripalo 5 se1a 1z varskog kotara. t . rna vam dali · · m S 8.TIJU S 0 orgam~ac~o?o. ·er do danas drugap o starome IZVJestaJu, .J regled sadaSnjeg · i nernaJu P rice ne znaJU ·a· da se one nisu sas t astanja. I·z to-ga se-VI 1 vome radu, to· jest . 181. polagale racuna o s Ja' ' •• ta da nisu rukovodlle IZ cen r . postavit plan rada. . . pruzio dovoljnu V ... okruZni odbor niJe tome zr db 0 ima pa prema 0 porno-C. kotarskim ~. ~·nskima a ovi nisu mogli niti kotars } op:dbora kotarski . . t d Od okruznog d p seosk1m 1 · · . . mene upute za ra · oodbori su pri~ah Pl~ jedine drugariCe su olazile na sastanke kotarskih i opcinski~ od_bo::· odbora zakijuceno N a sastanku a ruzn 8 X 1943. N a kurs • k rs AFZ-a · · · je da pocne u. . bjelovarskog okruga, 1 Ce iC.i 8 drugari~a IZ .., uZeg okruZnog 'Oddvije drugari.ce kiZ t nase~irovitica i. jedna iz bora. J edna lZ o ar_a kotara Grubis~o PolJedobile za duznost, d~ Sve drugance t·su d" n]·a na oslobodenl , pro 1ra ispitaju mogu~nos -~ . . Izviditi preko kotari neoslobodeni ten OriJ. d" ani imaju odbore, No · VSAOH-a g Je AFZ skih -a. I .. h' formirali a db ore .. da bi i mi ~~eko TIJl za savjetovanje, k~Je Dogov?ri~I sm~ s~943. Drugarica Siavrca Ce s~ od.rzab 16i . politiCkoj situaciji, druCe plsah r~era g arica Rez1ka o k~lturno-prosvjetnom radu, •t . . cionom pl anJu. Milka o orgamza . . . "taJ· br"t Ce svakako . . . Drugr mJe sec"nr IZVJ eskotars k" o dbon .d a _. ,... . 'e i nasi 1 drugaCIJI,. Jer c lati izvjeStaje, jer smo Im tada znah nama s i na sastancima koposlali pismenu uputu:. a , mo im usmenim tarskih odbora pomocr ce putem. I" Drugarski vas pozdrav Jam 0 d ' v· Sloboda n-aro u. . . Smrt faszzmu TaJmca: Kotar Virovitica b - . rema NOB je do ro. RaspoiozenJe zena p k izbjeglicku viaOne osuduju jugos~aven~ ~aka je stvorena du naroCito od on a,L o donu Tome osudi~ veiikosrpska vlada u . okn r· poli. la J·e vanJS a . vanJU pornog . "lazak funkciOnera tiCka situacija kao 1 pri ljute na muSkarHSS u ~OF: Mnogek~~::n~e odla~e u NOV. ce, Sto cekaJU kod. . sr skih Zena sa ZenaJ edinstvo hrva:skr~:ih !anjina j e stvoreno rna ostalih naci~na k 0 . a su obuhvaCena naskoro u sv~m ~~hma, ~dnja izmedu NOO-a i Sam orgamzaciJODl. ~a~ra Kotarski odbor ne 0 USAOH-a ie dos~~ dru~arice, koje odiaze postoji nego dVIJie jedan opcinski odbor 7 Predsjednica: stalno . na "lana 3 mHa ti"ce' 1 MadZarica, 3 teren. " . rva 1 ad cetm c • . Imade 28 odbora u Ljuha Pei.~oviC. . . dna radmca. k ""h 2 RuZa Ham c. .v seljanke 1 Je 1 ostoji veza, preko ~JI a Slavica :Sambohcek. 22 sela. V 2"0 se ~ P. zena Odbornica rma _ 4 Ana .TakSil:. • ., se radi na okuplJanJut. 32. Srpkinje 8 Ma5 Bosilika Trho1ev~c. 102 Hrva Ice, ' · 145, ad toga . . . Oko organizacije okupl6 U dokumentu neJasno. AFZ Virovitic<;t hila .i.e d:Zarica, 3 ~lJem~~:tanci se odrZavaju ~li n~­ 7 Tajni-ca Okr. o~~ora Milka ZoriC - .T ovanovtc, a predsjednica L]uba PeJta je 1500 zena. . . • ena i formrranJe "to d OVI · Za okupl]an]e z re no viC. u~utarnja 393 �· '1 · . . k . edinicu ad nekih c anica OAFZ part~J~ u J .• ovu odgovornost. da po]acamo n~th naB okrug da su vrlo pO· OpCen~t.o vazi .zad medu Zenama, i taj sekvoljne prtllke za :• 1 . da se najbo" ada Ima sve us o'Ve tor nasega r d . e doSla na naS okrug !je razvije. UJ?ravo ~a~~og odbora AFZ, drujedna druganca ~~ , o<tati na naSem okru. Neva 3 koJa ee o., ,. ganca . ' i time mnogo -pomoc1 gU oko ffi]€S€C dana. da se sto bo\je Zenskim oTga.mzaciJama . Dokument 243 1 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BJELOVAR OD 7. X. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU zENA' OK KPH BJELOVAR Centralnom Komitetu KPH ... AFZ. Rad zenskih organizacija dale· ko je otisao napred od zadnjeg naseg izvjestaja, koj; smo vam poslali. Od 'Glavnog adbora AFZ smo dobili kao pojacanje drugaricu KrunkU:; 2 koja se priliCno -snalazi u radu. Osim toga pojacali smo Okruini odbor sa jo,s dvije drugarice, tako da sada OAFZ broji 6 clanova, a kako cemo kasnije vidjeti postoje i sva cetiri kotarska odbora. Nas OAFz je odluiiio da izdaje svoj list »Antifasistkinju«, koji ce izlaziti jedamput mj,esecuo. Materij al za prvi list je veC gotov, i list Ce izaCi ~wih 7. X. 1943. radom kotarskih odbora, i njihov rad se poceo odvijati planski. Kotarski odbori, iako mladi, vee salju izvjei\taje svom OAFZ. Istina je da jos kotarski odbori nisu dovoljno povezani sa svojim niZim organizacijama, ali se ipak u njihovom radu vidi napredak. I kod AFZ je bilo sektasenj,e ne shvacajuCi sirinu te organizacije. Sam okruzni odbor je prilicno dobar i obecaje dosta. Narocito drugarica Krnnka. U >·adu se pokazala odlucnom i aktivnom. . _ OAFZ ima 6 .Clanica. razvlJU· Bra j no stan J. e. k' AFZ od 6 B. I var. una kotars 1 Kotar J.C 0 . . d 6 clanica, 22 mjesna sa Clanica I opcinski o WD clanica. . kotarski AFZ od tri Kotar f)ur.tievac: Jma , . . ih sa 5,6 clan1ca. drugarice, 1'0 m]e~n . ·rna kotarski AFZ sa 5 Kotar Kop_:.lVni_ca. 14 Clan ice·, 11 mje-snih Clanica, 1 opcln-skl sa sa no elanie~. . . . . kotarski AFZ sa 6 Kotar Krl~:vcl: lm~ vl nice, 14 rojesnih Clanica, 1 opclUSki sa c a 4 sR 101 Clanicom · · · )" Mari jan (Grga " Marica ZastavnikoviC rhivu CK SKH. 1 · 1 'Dokument se na. azi -~ a Xmuka 'Zastavmkov1c. 2 3 Neva PaiC~Roie. Ok " . odboT AF1. poC~o 4 U rujnu 1943. _g·.~· ku.~n~ lzdavanje lista JC 1e izda"V'·ati list ))Anttfas1St J.n~';l-~e jer je centralna bilo na-ro~ito aktuelt?-o u ~o o~~l~od;uC.ieSta~pa, qede. dola_zli~:S g OkruZ,ni odbor AF2 orPol':etko,nl 1esen\ "ku'rse'v.a AFZ. ~ ganizirao _le nekoh oAFZ koii je bio odrzan u .S.reNa prvom kursl! . , oCetkom listo-pada 1943 .. g. dicruma koncem T,)lllla lJed:u niima su bil:e:_ Jamca bilo ie oko 20 zena. ica PankariC iz VIna~ DraHabek iz Semovc_a,AMka~ za·,elar iz Orovca, Kata 1 · ·' 1 n Mllka SfuriC-Nemcevtc ··tz., .t<:a ,. · • Ka g-ica Pre d01~vK. Rupee iz Mt~o_lla~cD 'lh Z.delica, Marica Lahc. tz pele, Kata KrnnN!k_~·c orz\BaCkovice i dvi,le drugance S.everina., -Sava 1 51 . iz vols'ke. :u'll'eni su kotarski od'bon , . Zena u Gor·niim Zdeli- Ma,i,·a Garba. ·SavletovKanp: . e Bosil"J'ka Ljepa:va, . , 'z opnvntc . · cama pnsu~t":u JU . ~ , a:da Maja Veseh 1 Stnt~b LlVAF:i Bjelovar bile su: predU Kotarskom o oru., a·nica RuZa Slezak, .odsiednica Kat~ Ja~o[o}lc, .tA~kica Kuharski, Mtlka bornice Anbca Je ~r, . , l."<li: • , • ;:,cunc 1 D ..... trica Predo.1evtc. ~=n ti Grga Jankez. Nak\YU -pr"V?g bus~ ?~~tol~li, a formirani su no·- Sa savjetovanja OkruZinog odbora AF Z Bj.eliYVar - dana. Iako smo na poCetkn ·sa tim· lis tom, ipak vee postoji donekle organizirana dopisnicka sluzba za taj list. Organizacije AFZ su vrlo mlade i zbog toga su kadrovi politiCki neizgradeni, a orga~izaciona pitanja i'z organizacije AFZ vrlo slabo poznata, a i politicki rad je bio vrlo slab. Rad postojeCih <>rganizacija sastojao se u sakupljanju- hrane, novca i drugih stvari. Sve do nedavha je- citanje materijala na sastancima bilo rijetko, a i odbori .su bili me-dusobno nepovezani, i nije bilo rukovodeceg centra. u tom radu je ucinjena odlucna prekretnica. Sada OAFZ ima svoj rukovodeci centar, iz kojega rukovodi 394 -Gornje Zdelice 1943. g. Valja istaCi da su te organizacije imale najmanj u pomoc Partij e. J ednako kao Sto mnogi Ciano vi partij.e nisu razumj eli potrebu rada sa omladinom, ist-o tako nisu razumjeli potrebu rada sa ~enama .. Mi smo kro.z naSe partijske organizacije pobijali mi,sljenje, da . nij.e potrebno raditi sa Zenama, i moZemo reci da 'SffiO Vecim dijeJom USpjeJi pobi\i ga. Do sada je i OKP malo zanemario taj rad sa Zenama no na .zadnjem sastanku naSeg OK-a je to uoCenO, kao Sto je podvuC.ena vaZnost rada na tom sektoru, i zbog toga je taj sektor dodije!jen organizaeionom sekretaru OK-a za koji je on sada odgovoran. Formirali smo AFZ tamo gdle su. yec .P • vi o-dle. i:b ;prii-e nqe 'hl1o. kursu bila je Man• 1V1edu -pre davact " . ''ma na ·ovom• • radila sa · zenama, " . 1 __ 'k ·' '- ·a JC ':K4&UllC ·' , •• ~-. • ca- Zastavn1 -ovtc, J;.O 1 •. Koprivnici. Dahn 11 .t•:uf·Se":l ~aroCito u oslobodertOl p .. ~ ,·ma Don]'i'IU Zdeh,. hvam S\1 k asnli c u . · o111can· .~.davdwcra d' of en. ·· . . · d .. 1 Odr ···(va1zan]llf'.,.. cama 1 Ropnvmct of . dru.gark.e s _po a~· ruqa, zive u Plavl'.hu:u), ve 1J1.dm(k z:a_r 'Koprivnica i Durdekoia su tada oslabodena o vac), . db · AFZ bile su' . U kotarshm o AFZ 'Burd·eva<t: Magl·Ca obma U Kotarskom od" oruV'da Goldmaler (ubiiena Panl:ariC, Tereza Ivsat 1 Dom.oviC Evica BLaga, kasniie 'U lo,gm:·u): 1bak Rata Mar'kaC i Barica; AB Kata Rupee, Jamca . a e , Markov. ,I I ' AFZ Kri,zevci: Lilllba Ton- U Kotarskoz;t odb?,ruA ka AndeliC, Hedviga Herkovil:. Draga V1t~nM\l~v: ~ltr·ba·c i Jela Plavec. . zeg, Milka Uradtc, db AF'Z Koprivnica: predsJe~U Kotarskom O· • ~ru M ia Veseli Hanice An1u1 ~~ca • Anka Go]koviC nica Kata Mra~, ta 1 ca RoiCeviC, ~tla:rym'-!s •. 7 .studenog 194.3.·g..naOslobo-dernle'In 'L'\.opn~dC: ~~ama te ie ~0111l;lra.n 1!lo se pokrbenuoAf'Zd uroK.a.privnici sa [p'tedsledn~F2 Gradskt od or ro~Sinca 1943. na kurs . , Ankom ·GaZi. PoCetko.m P' I{ r·vnice Maja Veseh 1 u PoljanCanirna, odlaze tZ o:p 1 . . K~unka ZastavnikoviC 395 �Dokument 245 Dokument 244 PIWGLAS ZEMALJSKOG ANTIFA!§ISTWKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBOflENJA HRVATSKE OD 14. X. 1943. 0 OSLOBOflENJU I PRIKLJUcENJU ISTRE, DALMACIJE, HRV. PRIMORJA i JADRANSKIH OTOKA HRVATSKOJ NARODIMA HRVATSKE! '.'.·' ,,, Od posljednjeg zasjedanja Zemaljskoga Antifasistickog Vijeca Narodnog Oslobo·aenja Hrvatske, odigrali su se u medunarodnoj i domacoj po.Jitici krupni dogadaji, koji su ponovno potvrdili pravilnost linije Narodno·Oslobodilacke Fronte. Fasizam je pod udarom borbenih antifasistickih snaga pretrpio nove teske poraze. Glavni Hitlerov saveznik Italija - kapitulirala je, a najveCi rat u povij.esti CovjeCanstva ulazi u svoju odlu·cnu ,faz~, kada se ima rijeSiti sudbina cijelog CovjeCanstva. pa i naSe drage i napaCene domevine Hrvatske. Na obalama Dnjepra, kod Vitebska, Gomela i Kijeva biju se sudbonosne bitke. Slavom ovjencana bratska Orvena Armija u nezadrzivom jurisu probija zadnje Hitlerove obrambene 1inije u Rusiji, Sav svij.et s novim nadaffia u src·u prati gigantske napore Crvene Anpije i zanosno pozdravJja sve njezine pobjede. Na juZnoj fronti savezniCke bri~ tanske i ameriCke armije prodiru prema srCu Italije - Rimu. FaSizam se J?.a1azi u svom predsmrtnom hropcu! Potrebno je joS nekoliko sna.Znih udaraca pa da ranjena faSistiCka zvijer bude definitivno uniStena. To bi se najlakSe postiglo otvaranjem toliko obecavane druge. fronte. Medutim mracne klike medunarodne reakcije u Londonu i VVashingtonu - nasuprot jednoduSnom raspoloZenju britanske i ameriCke dem·okratske javnosti - odugoviaCe otvaranj.e druge fronte, Cime. odgadaju kon<iCno s1amanje faSizma. Zemaljsko Antifasisticko Vijece Narodnog Oslobodenja Hrvatske, kao istinski tumac oS.lecaja hrvatskog i srpskog naToda u Hrvatskoj, dize svoj g!as protiv tih reakcionarnih W~ka i u interesu .Sto skorije pobjede nad faSizmom i Sto skorijeg mira .citavog Covj.eCanstva traZi bezo4vlaCno otvaranje druge fronte. Sjajnim pobjedama herojske· Crveue Armije pridruZuju S·e v.eliCanstveni uspjesi naSe Narodno·Oslobodilai'ke Vojske pod vodstvom legendarnog junaka druga Tita. Nakon dvije i pol godine bezprimjerne nadCovjeCanske borbe naSi su narodi, uz pomoC svoje. diCne vojske, oslobodili rnnoge nove krajeve Hrvatske. Oslobo'dena je naSa di.vna -Istra, naSa sunCana Dalmacija i gotovo cijela obala naseg plavog Jadrana. To je dovelo do ponistenja svih izdajniCkih ugovora v.elikosrpskih viada i zlikovca PaveliCa, kojima su ti naSi drevni krajevi predani vjekovnom neprijatelju naSih naroda - t'alijanskom irnperijaliziuu. Istra, Dalmacija, Hrv. Primorje i Jadranski otoci prikljuceni su Hrvatskoj, a preko nje i Jugoslmiji. Neoposivim zanosom stupaju deseci hiljada novih boraca u naSu junaCku N arodno-OslobodilaCku Vojsku. U hrvatskom narodu razbijen je konaCno utjecaj reakcionarne gos.pode u vrhovima HSS, koji je kocio priliv narodnih snaga u Narodno · Oslobodilacku Frontu. Ogromna veCina pristaSa i prvaka HSS bori se danas u red·oVima Jedinsfvene. Nar.-'Oslobodilacke Fronte. Ova je i'injenica omoguCila konstituiranje Izvrsnog odbora HSS na oslobodenom tlu Hrvatske. Sve je to dovelo do jos sireg jedinstva nasih naroda, uslijed cega je dos!o i do prosirenja ZAVNOH·a, koji danas jo.s jace izrazava jedinstvo naroda Hrvatske. Danas se uz ZAVNOH zbio u neprobojne redove sav hrvatski i srpski narod Hrvatske. Odbaciv,Si sve sitne stranCarske razllke, narod je skovao svoj.e velebno jedinstvo. uz- srpski narod, digao se gotovo- sav hrvatski narod na oruZje, da sa sebe strese jar am faSistiCkog ropstva i udari. temelje novoj bratskoj zajednici nasih naroda. Ustaske bande predstavljaju danas u Hrvatskoj jos samo bijednu grupu razbijenih i izbezumljenih ocajnika, koji uzalud traZe puta i naCina, kako da spase svoje ZioCinaCke glave pred nemilosrdniro sudo·m naroda! 396 A!§ISTlcKOG VIJECA NARODNOG OSLO· II. ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIF 12.- 15. LISTOP ADA 1943. U PLASKOM' BOflENJA HRVATSKE ODRzANO OD GOVOR VIJEC:NIKA ZAVNOH-a MACE GRzETIC . . svo 'eg naroda. zene Hrvatske najbOlJ_e shvaDrugovi i drugarice t Caj~ sudbinu svog naroda, ,..svojeHzem~J~es:~; . . d. ce Danas zena -. rva s VijeCnici i vij.eCnice! ~el~ I :;o~jezi~a ·zadaCa joS nije ~avr.Sena, t ' Dono~im vam pozdrave Glavnog· odb.ora Inego d a se ,· da]J' e mora bo.riti protiV okupa· . .. AntifaSistiCke fronte ·zena Hrvatske. t . svih narodnih IzdaJica. , -or~/ buduCnosti Zeni u Hrvatskoj namecu se Ne Cu mnogo du1jiti i govodti ·o radu za naSe oslobodenje,. sto" subograb~r~~i~~ vazni • · d prvog dana nase zene da1e o . · ,... · svjedoci ~bran~ atske Ce i dalje prido·nositi svoJ_e . .. m Narodno-oslobodije to d-o~hro.. ptoazv~at~~J~v~:~~:eu~;;~tske pri- Zene I rv Zrtve skupa sa svoJO ·"t' . sa· "" 'f SV€ da Se UTIIS 1 I ogromn1 zr • . · b rbi JaCkom vojskom ucim 1 . ""t" faSidonijele, a koje pridonaSaJU 1 da~as. ud ?. t• okupatora i _svih narodnih IZ aJica. tre na-8 zakleti neprijatelJ, da se ~nLS I . naunist~ svi. ~:~ I~-ojim je Zen a Hrvatske poSla, .Jest pr~- zam I. faSistiCke .ulizice, da is-edrugance Ja u D . ed~n ut a taj pravedan put, koJI na:n Je :odni ~~p:i;~~el~~~ni~~g~~tifaSistiCke :fronte ;okazafa :KomunistiCka partija, .jest sv;ti p;t~ 1me SVI z _ " ·veCem poZena Hrvatske ()beCajem_ nasem naJ " . kojim zene Hrvatske idu da bi ko~:c~~·va~"t da Cerna nasoJ nalitiCkom predstavnis vu, . . .. sle do svog punog oslobodenJa. :/;e . H rodno-oslobodilackoj borbi dati svu pomoc. '1 'e u borbu. k'oju vade narod1 rske pos a J • · red oc1ma vatske potpuno .svijesna, Jer .Ima P. k -- Zato klicem : o ?edna, a to je da obrani 'zemlJu _?d ? u Da Zivi Narodno-oslobodilaCka vojs~!' s:'or~ i _svih narodnih. _izdajica. N~s~. zen~ Da Zivi Zemalj_sko antifaSjstil:ko vzJece na~a oslobodenom teritor1JU dan~s osJe,..ca ~lo . borbe Danas su zene usle 1 u rodnog osloboilenja Hrvatske. dove svoJe · .. k Stn su .. ' Da Zivi AntifaSistiiko vqece narodnog- oslo- . najviSa narodna politiCk a tiJe1a, ao .. .. I ZAVNOH i AVNOJ, te ofre da~as sa svoJ~m bodenja fugoslavtJe. drugovima jednakopravno odlucuJU o sudbini ono: zat~~~i~in~i ~::a~;.~~ ~ ~r!~~~e. ::r:;. v• v •• Nola Katica, Hrvatica, doma-Cica iz Podgore (DalJ. za . d .· ZAVNOH-a bile su izabrane Na ] I . zasre an JU 1i1b:fc~·i't;l~tka, Hrvatica, uCiteljica iz SuSaka, Clan GlaB-~~s ~!k;,a Jr~:ti~~~~t:fee;or. iz Splita, Clan Gl. AFt Hrvatske. k" . seljanka 1z Knzevac a . · ·• . S o db ora. GetuSiC Mtlev~,, rp mJa, potpre~si.~d. >>Sel].HKolat.«, radnica iz Za.greba, predIGrzehc Maca. rva tea, sjednica APZ Hrvatske. . . . . IliC Milka, sel_lakinia iz PnmtS.l]a .. , Clan JakSiC Pavka, Hrvatica, kuCamca tz Sesvda, Ok AFZ za okrug Zagreb. . . Ok'C r:icufrin Milka, Hrvatica, studenhca tz I a. ma.cija). H t' adnica iz Splita, Clan Gl. ·PajiC Neva, rva tea, r . db AFZ Hrvatske. . . o ~:~noviC Kata, Srpkini~, sel.janka iz SmtlJa-na, pre~sjednicaN~:az h~::~~:tJ~ublicista iz Zagreba, '1 rGe~e~dbora AFZ Hrv~tske, d can · 1· k s Kor una VuiiCiC Milica, Srpkinja, se Jan a , k 11an Gl · Odbora AFZ Hrvatske. · t · · kotars e za.sta~~ikovit kMari,ca, ~SS~~c:'zaai~;b~, Clan Gl. organtza·Clle Zens· e _grane odbora AFZ Hrvatske. 397 �Dokum.ent 246 POZIV NARODNO-OSLOBODILAcKOG ODBORA ZA ISTRU OD 20. X. 1943. ISTAR- N·. emci ,poduztmaJU u Istri · · 2 U listopadu-.1944 ..g. R 1.J I va o.fenziva. N~voveliku ofenziv~ nazva~·~dinr~e n'isu jo! bile. _ucvrsc~: f . ane pa-rhzanske .1. 1 d 'h brzo razbl_lu. NJ ornur · "Ple 1 · v . .· di'n'Ice upadaJU o a vfCena sela 1 vrse'stra ne }k Nii·emcima .le u:'-. u nezas I mac e 1e · · 1·' ·h ··· objav 1em hOVlh ter?r. . ekoHko opisa tog t eror a rna materiDonOSlffiO n 1 "1 NF za Istru, pre t u ))Glasu Is!r~.«, .g asi~rdivanje zloCina okupa ora u jalima Komtsl_Je za -u . Istri. SKOM NARODU NA JEDINSTVO I NASTAVAK B0RBE 1 Narode Istre! nema sJ.obo-de. Sad se moramo okupiti sloZniMi smo sami sa svojom narodnom v·ojskom je nego ikada oko na,seg politickog predstavoslobodili naS~ napaCenu grudu. Pjesma ranistva ZA VNOH-a i osta]ih ,organizacija nadosti · i slobode prolamala se, poslije dugih iieg narodno-osiobodilackog pokreta. .Svi oni godina ropst~a, naSom dragom Istrom. SruIstrani, koji su se vratili iz Italije, neka ·Cim Sen je naS najomraZeniji neprijatelj - taliprije stupe u vezu s~ svojim jedinicama i janski faSizam. PraVedna partizanska puSka NOO-ima. Ni jedan istarski sin ne smije u osvetila se krvnicima i izdajicama, med:u NjemaCku. Tamo Ce na ropskom radu umirati ostalima i jednOm od ubojica naSeg narodnog junaka Vladimira Gortana. od gladi, daleko od svojih dragih i svoje domovine, kojoj Ce brz·o sinuti sloboda i mil'. Mi smo pokazali cijelom svijetu sto hoeeIstarske Zene i majke! mo, i kojoj zajednici naroda pripadaino. -Ali Vi ste po.kazale divne primjere juna-Stva. divljaCki ·njemaCki f<iSizam, smrtni -neprijaSad treba da budete jace nego ikada. Orga. telj slobode i napretka svih, a napose slanizirajte se u svoje Zenske organizacij.e A_F·z. - venSkih Daroda, navaHo je svojom bijesnom Ne puStajte svoje s.inove i muZeve da ·odlaze silOm .na naSu inladu vojsku. Citave m·otO-riu rudnike i tvornice njemaCkih krvnika. zirane divizije bacili su na nas. Kao lavovi Uskoro cete vid,jeti kako i oni kukavicki bjeodbijali su naSi istarski pai-tizani njemaCke ze iz nase domovine, kao sto su bjezali i njihorde i pokazali nevidene primjere hero.izma. JnS jednoln je ·naS·om pitomom Istrom ne- · hovi saveznici - talijanski faSisti, koji sil vam nekad izgledali tako mocni.' prijatelj ubijao neduZne !jude, Zene i djecu, Istarska omladino! pljaCkao i ruSio nezaStiCena sela i gradove. Okupi se cvrsto oko svojih OJU]adinskih Ali has ovi div1jacki PGstupci dokaz su njegove slabosti i oCaja. orga.nizacija. Hitlerovi fa-Sisti kao nezasitne zvijeri hvatat Ce svakog mladiCa za svoj"u N aSu narodnu sVij,est i borbeni duh nisu rasklimanu ratnu maSinu. Ni jedan istarski niog]i srusiti kroz dvadeset i pet godina taliomJadinac ne smije otiCi u NjemaCku. jansld faSisti, pa ga ne 6e slomiti ni umiruCi Omladino, ti si prva pokazala svoj-im prinjemacki fasizam svojim divljaekim posttipcim~. mjerom, da je bo-rba jedini put, kojim se sliCe sloboda. Digni sada visoko barjak naSe Nekad su Nijemci bili pred zidinama Moborbe i svojim miadenaC4im poleto-m podi u ·skve, Staljingrada i na dalekom Ravkazu, a posljednji boj za konacnu pobjedu! Istrani! danas ih naSa ruska braCa gone duZ fro·nte od hilj adu i petstotina kilometara preko Borba se nastavlja! Bez nje nema sioboDnjepra, gotovo ·do letonske, poljske i rude 1 S nama je Citav naS hrvatski. narod, namunjske granice. Nekad su bili do usca Nila, sa srpska i slovenska braca. S nama su nasi a danas osvajaju sve viSe evropskog tla. NeveJiki saveznici. kad su ruSili Be-ograd, London i Moskvu, a danas u svoj.oj nemoCi ruSe nezaStiCeni Pazin Pobjeda slohodna! Ce biti naSa! lstra Ce opei brzo hiti i 2minj. Ali zar to maZe izmijeniti njihovu zlu sudbinu? Zivjela naSa borba! 1\tii smo svijesni snage naSe Narodno--osloZivjela naSa nikad P.okorena lstr,a! hodilacke vojske i naseg pokreta. Hitler je Zivjela naSa Narodno-oslobodilalka vojska.' dosada poduzimao veC pet ofenziva protiv naS-e braCe u J ugoslaviji, ali se je _uvijek moZivj.elii naSi veliki .saveznici, Sovjetski Savez, Engleska USA! rao povuCi uz ogromne gubitke. Taka Ce biti i ovoga puta.: mi Cemo pobijediti! Istarski borci, radnici, seljaci i gradani! Vi ste pokazali kako se brani rodena gruda i voli svoj narod. Treha savladati i ovo zadnje tesko iskuiienje. Bez horbe i zrtava Smrt faSizmu 20. listopad 1943. Sloboda 'n!arodu.' Narodno-oslobodilacki odbor za Istru 1 Original dokumenta nalazi se u arhivu _CK. S'K.H. 398 ~:~Je~ -Zivot ovko dvo~v~b~r~u k;:cali foto~a~ah~tct1: to vriicme u ru ama , . a malog sela Kresm.t .,. . za Cas je bio . lbrata. Dva metka. tz p iStoljae i djece. Za .sv~ dr A u kutama i m~du kuda~ivali. Ubili s~ ma.Jku. sa iz piStolja i dal]-e su na malog TomtC~ Kre~mu dvoj·e djece. O~da su na.tsd1nom kraju sela le;zal~ Je ·~ 1 . . -., jednu maJku. Na .Je . .h djeCaka I ·dJeVOJ i nek?lik? ra•njena Zena. ·svabe c·tea ..Medu DJima bt_la )e k.J "ene djece presta-o. t • 1'1. Je supnrcat onda · ·Jau ran.J I o-·+ ra~-!f~~ hr;t jauka~?· · »Glas Istre«, 12·RoZujka 19·46. "ld i obitelj Kresm:' Eufek d Obiteli 9ipollaSkl~r~Ye ,~ se u polish!- ~uctcu o mije (iz ZmtD;Ja). d Zminja i sela 'KresmL.f v·sti u k - aloma tzme u ali su nacr• as1 amDen 7 listopada 194'3. g. UJ? . veli sve uku6ane ana · k · k menoloma 1 IZ v• pol_isku.:ktuCi:k kuti izvrSikliupno u dvon~ e, "h kuCana u .. . lspred poredam u ' . ' . i se za stn_1e JanJe. 1 P t '1' su mitraljez i _pnprebm.l1"atl. a faSisti 1su na os avt • v l1' su Jez ' · tu " 1 kuCam :poce vatru ta k o d a su na mJeS otvorili Prestrasel?- · u1. "h iz rnitra Jeza 1 UJl l' rtvi· · · ·z Zminja, Ange 0 ostal r m CiPolla, 1 Eufemija Kresina, C van , . ipolLa star 16 1go dma . z. umm]a, Kresma, 8 tar 17 ~ 1 Attilio d' ' sta-r a .5-0 .go- d"t? a . iz 1 L..'IDmJa, Kresina, st ara g go ma . Mari i a · godina iz ZmmJa · • • " ili lak!e ~~J-u pred~~ect:: bro~tu, ·st~r 4~ lh.od~n~ iz ~~;~11t"koji su se razbj~l~l~:rllt~",,~,~~ P.ritajili ~ z·· . . izhjegli RaTqena t su1 b'l'a sliJ·edeCa hca: "1a ran)em, ,.k · su :mr 1 • {bt u stara 45 godin) ?mi . a sa tri metka u ' ·. lakSe ranJeje teze rarn..Jde!l kCerka Rcimilde. btla .let Ski ZivCani ·tara 18 go ma, · · . trpjela Je e b' s r d ulasnog pnzora pre . "zvr!ila samou_lkon kratkog vremena I 18 €-odina btla . na, a I o . slom, tepJJ..1 naGemma Kr·esina.' •staAra t star 15 gostvo u u •. kao i Kresma n on, je lakSe ranjena, . Ck r sve dina bio lak!e ranJe~ fa!isti potpuno oplia. aj~ do U meduvreme-r;u- zatim z·apalili kuCu, OJ a Sto su naSli u. kuCt, a . · ko teSko temelia iZrgonla. . Cipolla Romtlda, t a oma?feZivj e~a ~rugancd bi spasila Ji~ot, te pr ranjena, pntaJt1ad ,s~, ·z \ednog o'bhznJeg g-rma. trala ·Citav do,ga a.J I . obRli>~id~ ~Ci;~ha, )~Glas IN·er~':!cipolla, n~ 19 velJ"aCe 194!6. n .. Istre« . . Kresini kod nmtrnJa. ostradalo 1 sel~ !tminja na kafes o ]be p 194..3 · doSliodmah pace 1 u b'J"ati. To su . . su rz t . 7.. okto· ra · 1 ten'kovtma 1 intontma • • u:Za-snim bili . : . Marija 'Kresina namjoe:om •selu. 4-:J-go lSDJ.~ toga dana dest I Ill n neku ;P:ed uSli ... Ona Je ziVah J u koju razbOJDICl slucaJ trcali s ,pikamenu stre u selo, .u Ujednu ~ '"k · pra~cla. ~S-o,dv·~; pn~j. priz-o~im~! koJ~e:us:eje sakril~ ~v~~~s~ . u~ali S~abe 1 0 ~i di~<:'· kuc~ Dina Zlatif: dmah petero ·ke sa poceh puca . L. d" nisu ni .JU :Uo li m '"tj:al~;~ill/auaJtos~r~mlnak f~s1~t1~i~ ~~lter. zapb~n;. Kako . ltoljima usuruc.r . ce se cfdmah ul st't· na Sto Je ·sve , a onda kroz ;proz.or sut1 . kl]uca 1 ' ucu, aganJe. zatim zlo-Cinct su zdaz rtve Razleglo se •. l.Z te · • 1 · po JCCl T b bu me 'li k kuie kroz proz_or na Svabe bacili u nju be?.z.m 1 7<0,. ·zgorjeli Jer su 1 Svabe su naish na UCl 1 N • lju pred se om 0 . su sa go'te- ~.\::,;,,~.,•• "~.;"".:::.:, 'J~ " ,.w~~ ::J/i,oralr .:;~, ' ',,.l~i:. mitraljeZl~·· N~Uandlti j;;,, zemlJ?-h· Mpokosili :\1r••~~ ;~ ;;:~ dima ~estrzeatvl.t]·~ li :d~ ih ~acili n~o-st?eg~ :v~j; m~·kaob ~ . . neki pnzon ° koJ·ima [priCa druga- ~943. K.r:seivnoa~:rskistr;n~ ov~ue ;~.;;... "';~ ~:.~r·~~·:::~.,, "'-. ''i,;'J.~,: · TM:rij:aK;esina. . aki cas se sma: nca7. oktobr_<_t_ u hitci odifkivah · ·· h pa su 1 • ocele su njivao broJUZIVl 'do s tim s raznih p lakSe · ·ede pore . To su na teze ranJc ..k . . UZasan Je bto vap ). b'l tako d z>pahh riJes. • . . r vatra DlJe 1 a on "avi gorili zapravo prcem, Je 'eti Zlocincima se ta 1 ~.::, "' M'o •l 0 ""fi \"::0, j ?Cl~ oc~jnim ~ 'kv:,:;. ~u ""''" ~ ,,,,, na dopala 1 Olll 1su s 1 a"' a 20-god!SD]a aTIJa rldvfie su 1 ego t a SlJCUO. s lzi Kresini iskopa\ sr • dovmkla se do izvan Kresina u Bomba joj je 'hila su im pucah u d"! .. Jo-sip Kresma ,gom d J put se sela. Ona_je hila N:kon nekoliko sati sto se Je m rli ga 10-go 1 fiJI h p utom NaJe am T nijela obJe noge. h T vatru 58 I' ovce . .· · su i bacl 1 t,; og t aca . pal tz..stale i rilo uekoh o and'ta 'oni uka se m-uka. veselo r 'ila. Svabe jte aacdlalnau u Kre.sini poginulo 1 dj'e.JcUe-· pred U]lrn stvo .. . gladne djetm]eg Ja hrpu . Ukupno Je . b'l "vise lena, ' ar . 1 na nieia kao 1 .. noge .i dovukli ga nad"S ·a di, medu .Je .11 odij:le od Sest mjesect. Po 01ll1 .1 su mu 1 ruNa 1pragu svoJe kuCe 9-go 1 OJ . "1· lT e • jednogoU kolJ. evct Je tzgon o si iena za.~a v Marija 1Kresma .d_ rzala je na rokama svog - i::: zvtJ·e~kl r~~= ~o.jin:a 399 �Dokument 247 Ubijeno je 49 lju-di. Izgorjelo je 37 gda ·stoke i istoCeno .385 hektolitara vi.na, a baCve su izgorjele. OpljaCkali su 14 svinja i 850 kilograma -suhog mesa i slanine. Selo Sajini skoro je do teme1ja runi:Steno. PrihliZna Steta se djeni na oko 3 milijona predratnih lim. · · Na iiSti naCin i iste veCeri krvnici su u oJbliZnjem selu Bokorditi ·poubijali 22 stanovnika. Reza R.ibari/: Nakon izvr.Senog zloCina nad narodom Svabe su zapalili sve kuCe i Stale" ru selu, a prethodno su iz sela izvukli i odnijeli sa sobom ,sve svinje ... U selu su ostale samo tri obitelji ... Nakon ovo,g izvr.Seno,g zloCina nad narodom Svapski razbojnici u selu i oko sela su postavili straZu, taka da Cetiri dana nitko nije smio zakapati ljeSeve poginulih .. , Selo Sajini. 9. januara 1944. dojurila je kamionima iz g.arnizona iz Vodnjana formacija Nijemaca i faSista, noCu oko II sati u selo. Jedni su o.pkolili selo, a drugi su upali unutra, tu"kli su po vratima i razbijali ih. Bacali su bombe u kute ne .CekajuCi da zaprepa.Steni !judi otvore vrata. Uhijali su svakoga, tko im je doSao pod ruke. IzvlaCili su !jude iz kreveta, tukli ih, muCili i konaCno uibijali. Ubijali su rpuSkama, homhama, piStoljima, a mnoge su Zive hacali u vatru. Starog Ivauq. PoliCa, kojemu je hila· 72 godine, muCili su na oCigled cijele familije i konaCno ga ubili. Zatim ~u redom tukli i ubili njeg-ove unuCiCe, dvanaestgodiSnjeg Zvanu i devetgodiSnju Ro.Zu. U rnajgorim mukama poginuo je I van PekiC. od 79 godina i njegova obitelj, Zena Ana od 65 godma, kCer Luca od 87 godina, sin Mate od 35 godina, i .Zena rnu Pava od 31 godine. Istjerali su ih iz kuCe i zapalili je bombama, a zatim su ih hacili u oganj njihovog doma, taka da su .Zivi i~orjeli. Fumi Beruli bacili su bom'hu na prsa i taka je ubili, dok je CetverO njene ·djece istom bombom Tanjeno. Mariji K-oli.C.uzeli su dij-ete iz naruCja i bacili u gnoj. Majku su zatim uhili, a isti metak ranio je i njeno dijete. Sto n!su uspjeli spaliti, divlja-Cki &U uniStavali bombama. BuSili su b-acve, te je isteklo na hektolitre vina. Stoku, koju nisu odveli, ubijali su iii pustili da i~-ori zajedrno sa ljudima u kuCi. PljaCkali su robu, slaninu i o-stalu hranu i sve Sto S'li naSli od vrij-ednosti. S.paljeno je 18 kuCa i .gospodarskih zgrada, sa svim St-o je bilo unutra i sav poljaprivredni alat. 400 X 1943 OKRUzNOM DOPIS MJESNOG ODBORA AFz ZAGREB OD 26. . . . OKUPLJE 0 POSLANOJ ROBI KOMITETU KPH ZA P »G1as Istre« 29. ·sijeCnja 1946. Dvogodi.Sn jica zl·o·Cina u Gaja·ni. Bila je hladna not. Narod Gajane jo:S je spavao dubokim snom. 27. januara 1944. u "jutro zaCulo se Stektanje mitraljeza nedalelo sda. ]oS nije hilo ni pet sati ... Gajana-Sorini, to je malo- seJo o'kru.Zeno Cistinom i pitomim oranicama ... DoSli \Su kao Sto S1l doJaziJi u sva naSa -sela ... RijeCima se ne maZe opisati grozota prizora, koje je narod Gajane toga jutra pro.Zivio. FaSistiCki zloCinci navalili su na nezaStiCeno selo, izvodili onarod iz kuCa, stavl_jali svoje Zrtve u -red, .iednu do df'U;g'e. Zrtve su se ogledavale.One su znale da je pred njima neprijatelj, koji i'm nosi snut. A Zrtve -su bile bes,pomoCne. Goloruki narod iz pozadine. Veliko srce je u njemru tuklo, veliko srce zadojeno misliina o 'horbi i slo·bodi. To njihova srce, njihovu svijest, krvavi okupator htio je uniStiti, ugriSiti, satrti. I ,poCelo je. Svapski handiti nisu se niSta o"bazirali. To su lbiJe zvijeri ... U Frlinovu Stalu satjerali su: Miha Frlina, SezdesegodiSnjeg starca, sijed·D~g seljaka, koji u svom Zivot'll ni je nika,da sJutio da ga Ceka ta·kav kon.ac. Miha KutiCa, ta-koder starca. Tomu KutiCa, 15-godi.Snjeg mladiCa, Ivu KutiCa, Tomu KutiCa, 30-godiSnje,g seljaka i s njima_ j-o:S sedam drugih seljaka. Udardma kundaka prisilili su ove I jude da -se stistiU j·edan do drugoga. u kutu Stale. 'Onda su izvadili Sibice i zapalili ih. Zigica se upalila, a potom j~ krvnik njome upalio sJamu. JoS su ih tukli kuridacima i prijeCili im da provale iz Stale. Vatra se je naglo proSirila. Tada su zvijeri naglo iskoCile iz Stale i ddhro zatvorile vrata. lznutra &e Culo zapomaganje, a izva~ na srni jeh krvnika ... Pastira Tonu Peru.Ska krvnici Sill uhvatili na •spavan ju i uhili ga piStoljem. tT 1Gajani se toga dana .pomi jdala "krv naroda i njegovih prvoboraca, njegovih rukovodioca, po-mi_jeSala krv Istre i bratskog Hrvatskog Primo·ri.a. Drugaricu Miru Ban, Clana 10b1asnog komieta SKO]-a za Istru, ·koja je iz Hrvatskog Primorja do:Sla k narrna da pomogne rad i borbu na:Se omladine, pOkosili su mitraljezi Mitraljezi su takoder po-kosili aktivistu narodno-oslobndil::tCkog po"kreta dru,g.a Mihu :ZupaniCa iz seia CukriCi ZloCinci su odveli so'bom u Pulu 25 mu.Skaraca i Zena. Tao.ci su proSli kalvariju zatvora i njemaCkih lo.gora, n jih sedam nikada se viSe ne Ce vratiti u svoje popalj·eno selo. Oni koji su preZivjeli ovaj zJ.oCin otko.pali su Stalu Frlina i pod ruSevinama naSH nesa.gorene dijelove I judi ... U februaru .ponovno -'ill faSisti iz Vodnjana UiPali u Ga janu. Istjerali su svo stanovniStvo iz kuCa, p-ostrojili ga u »filu«, zatim su, prema spisk'll koje.g su dostavili domaCi izdajice, izdvojili 17 muSkaraca, naredili im da svaki u.zme po naruCaj dame i otjerali ih u Stahr gdje ,su ih postrojili uza zid i postri_jeljali mit-raljezima. Nakon stri.ieljanja zapalili su ih slam om, koju su Zrtve same donijele ... Te noti zapaljeno je oko deset kuCa sa svim ·go-spodarskim zgradama i uredajima. OpljaCkano 40 goveda, 1.50 ovaca, 15 svinja i mnogo druge hrane. Odvedeno oko 6"0 muSkaraca, Zena i djece i otpremlj·eno u logOre u ·NjemaCku. o'*prem111 •o 1 26 . MJ·esnog odbora AFZ Zagreb. Marija 'Znidarec-Kleinh ans, tada Clan .Zene Hrvatske u NOB .,.a pd. . dnt 401 �Dokument 248 POPRATNI Dokument 250 0 NOVIM SMJERNICAMA U RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA Clanak Mitre MitroviC u »Zeni danas", glasilu Cenlralnog odbora AFZ fugoslavije, br. 32, .1943. PRED SUDBONOSNOM ODLUKOM Kad su na na.Soj Prvoj zemaljskoj konferenciji, decembra pro.Sle godine, progovurile Zene svojom ogromnom ljU:bavlju ,za vojsku, svojom odanoSCu narodno-oslobodilaCkom ·pokretu i EomunistiCkoj partiji, koja mu stoji na -Celu, kad su nabrojale ogromne rezultate pomoCi 'VojsCi, kad su one, najzad, izrazile svoju spremnost da se do kraja bore protiv okupatora i svih domaCih izdajnika - bilo je jasno da je v_eC Sirom zemlje, ·u masama Zena, stvoren moCni pokret. Tu i tamo, naroCito u pojedillim krajevima Hrvatske i B. Krajini, organizacija AF~a je veC postojala. Bilo je, dakle 'Z"elo, da se taj pokret i organizaciono poveZe i_uCvrsti u celoj Jugoslaviji. U organizovanju i udaranju Cvrstih temelja organizaciji AFZ Jugoslavije, u Sirenju antifaSistiCkog pokreta Zena, postignuti su u·ovoj godini ogromni uspesi. Plenum Centralnog odbora AFZ Jugoslavije' adrian 25. i 26. oktobra u Hrvatskoj k<mstatovao je da: 1 Preko mno.gih odbor AFZ . v b.. nizirani u to vdjeme kari~J' t zbna. tit. sru orga- . pu_bravi je radio kanal za b . . - .. tizane. . l za pre actvanJe u par• I lJudi pre'ko Barice Ce. k pr: 7?atertJala Marija ZnidareG: Kl · h I je veza sa Zagorjem J, kcany.e. t•en]evcu bila 0 !ad~ bil; Clan Mjesn~g -~dbo~~s A·Fiezka, ~oja )e V·~nice u Ntvornici >;Siem~~~« (da~~~s=R~deNK~~~ovi.c)', i~n~Ini\a~tpucemTanju ljudki u p~rtizane~gr_Jed::dt·l'.: . I ~sava ovakoviC p:rebacila ·e 1944 . car«. rD.JU pre o Slavtce BaSiC Mace. U .Jedmm domohranom 30 ruskihJ b!: g:kZaJedno ~a zane. zaro .)em a ru partt- acr[tfr Dokument 249 IZ IZVJEsTAJA OK KPH KRAPINA ZA ZAGREBAcKU OBLAST 0 KURS~~I; XI. 1:43. OBLASNOM KOMITETU KPH ) A AFz U OKRUGU KRAPINA 3. XI. 1943. Druga~skom Oblasnom lmmitetu KPH za zagrebacku oblast ... Zavrsen je jedan AFz kurs k .. . . . Drug~rica Beba napustila je n~S ~~~~gJ~ r~-~·~vodila dru~arica Reba iz ·Slavonije."l . Drug, kurs pocinje 8. XI o P . 1 o IS a _za Glavm odbor AFz. pnlog z~ _pobolj.Sanje rada po g. rvi kurs zavrsen je sa uspj-ehom i on je znaCajan . VlSma politicke izgradnje, kako kod P .. . Cl!a, Izdaleka ne 'Zadovoljava. Pokret u na,9 ar~JSklh tako i svih vanpartijskih organizaa~~ r~kovodstva se sla};w snalaze u r_adu S~~ o :ug~ s~ n~glo Siri i postaje sve masovniji VI em kursevi za Clanove KNOO . -- . . . .' no Je s anJe I u naSem Odredu zatn su ~ kurs za polit. delegate i komesar~ ~o~~i!mnJ~~; ~pe~ n!~i Partijski kurs, a t~koder i f.~:~ ~vom. radu. Kuvs za clanove KNOO ce pocet' 8 e OJl se tako•der veoma slabo snalaze u 1 _ et~lJno izvj.estiti . . . · · 0 • g. 0 temama i rezultatima Cerna vas AFz: .J!i Pni krur-s o-d o-sam d k .. krapinskog ·okruga odr.Zan a?a kza a hvts.tkinje AF.Z U.skor.o SJU fonnirani Ok urZ J,e oncem ru.Jna 1943. g. opCins'ki i milo.gi -se0oski ~d~r~d.bor AFZ, te kotan·ki, 402 1..,Sirom Jugoslavije postoji mreZa odbora AFi'.-a u Slovenackoj, Vojv<>dini (narocito Sremu), Bosni (narocito Krajini i Istocnoj) u Hrvatskoj u svim njenim krajevima: Lici, Kordunu, Baniji, Dalmaciji, Slav·oniji, Garskarn Kotaru, Primorju a v~eC je u stvaranju i organizacij a u Istri, novoj kCeri sv;oj·e dom•ovine. Iako j.e stvaranje organizacije u Crnoj Gori, .SandZaku i Hercegovini ometano Cestim neprijateljskim ofenzivama, naroCito petom, tamo pGstoje jezgra koja sire pokret. Ako je stvaranje Siroke organizacije u 'Srbiji i Makedoniji do·sad ometano zbog specijalnih usl·ova i terora, duh organizacije i njenih zadataka _pro·Z-ima Zene svih zemalja. I nece biti tesko prema borbenosti i odanosti NO borbi, koju pokazuju zene svih zell_!alja, stvoriti brzo Cvrstu i masovnu organizaciju. To utoliko pre danas, kad je Cas pobede sve blize, kad je slom fasizma neizbezan. Odmab povezati me·dusobno one najaktivnije_ Zene, koje danas jo.S izolovano pomaZu narodno-oslobodilacku borbu i stvoriti od njih odbore-: okruZne, sreske i mesne, koji Ce raditi na prnsirenju pokreta - tako se postavlja zadatak za one zemlje i krajeve Jugoslavije, u kojima joS nije- formirana orga-; nizacija, iako masovni pokret po-stoji. 2. Ideja borbenog jedinstva svih naroda Jugoslavije obeleZena je ·ove godine uC.eSCem masa hrvatskih zena u ustanku koji plamti u Hrvatskoj. Preko AFi'.-a prosiriti to jedinStvo joB viSe, joS snaZnije i na muslimanke. Sve ja.Ce dolazi do izraza aktivnost Zena u gradovima, naroCitD okupiranim. NaS·e ·organizacije pravilno· shvatiju da bez Zena gradova na.S pokret neCe moCi da ispuni u potpunosti sve one zadatke; koje pr·ed nas postavlja NO pokret. Sirina organizacije, :Sirina naSeg pokreta, doCi Ce do punog izraza: tek onda, kad se kroz AntifwSistiCki front Zena Cvrsto poveZu sv·e Zene, koje se, na ovaj iii onaj naCin, pojedinaCno iii organiz-ovano·, bore protiv okupatora,, ustaSa i Cetnika, pi'otiv izbeglicke v lade i 'njenih hrvatskih i slove- · naCkih pomagaCa, sv.e Zene, koje na oVaj ili na o-naj naCin pomaZu narodno-oslobodilaCku borbu, sve Zene, koje su Cak dosad bile pasivne, rna da' se os,eCaju antifaS_istkinjama, ljube svoju domovinu i mrze· izdajnika. -3. U pomoc; NO vojsci, u pomoci NO odborima, naSa organizacija pronaSla jei sama i uCestvovala u najraznovrsnijim oblicima rada (radne Cete, izdrZavanja bolnica i dje-. cjih domova, borba protiv tifusa, kopanje zemunica, gradnja popaljenih kuCa, spremanje zimnice za bolnice, rad na cestama it. d.) P·ojaCati svoju pomoC u organizovanju pozadine, na oslobodenim terHorijama, pruZiti joB v·eCu i jaCu podr:Sku prehrambenim, zdravstvenim, setvenim, prosvetnim i drugim komi.sijama za zbrinjavanje izbeglica, u evaku.. aciji zaplenjenog materijala i ratnog plena i u evakuaciji zaplenjenog materijala u gradovima, to su krupni i teSki zadaci AFZ-a u ovim s·urovim i oskudnim, ali pobedo-nosnim danima rata. Plenum Centralnog odbora zakljucio je da je naSa organizacija doista aktivan Cinilac i faktor u pomoCi NO vojsci, kako je to sebi i postavila kao jedan od najglavnijih zadataka. u proteklom periodu. Ali, razvojem narodno· oslobodilacke vojske i pokreta, stvaranjem na.Sih nacionalnih veCa na Celu sa Antifa.SistiCkim veCem narodnog oslobodenja Jugoslavije kao jedinim predstavnikom naroda Jugoslavije, pred naSu organizaciju Postavljaju se novi, sve raznolikiji zadaci, postavlja se zadatak: kako da naSa organizacija postane -joS CvrSCi' oslonac narodno-oslobodilackog pokreta. »Prije sv.ega, treba kaO_ sasvim pogreSno odbaciti shvatanje da je AFZ neka privremena, samo dok traje rat pro-tiv fa.Sizma, organizacija ... AntifaSistiCka fronta Zena, na; 403 �stala u n~jlj~coj borbi sa surovim tuc:linskim podJ~rmlJivacem, neizbeZno Ce u toku daljeg raz~Itka .borbe naroda Jugoslavije menjati svoJe obhke i naCine rada ali ana treba . mor_a n~~ati kao ..Siroka borbena, masovna or~ gam'zaciJa u koju ·Ce na ovaJ· ,·]· . .... d ·· . ' I onaJ nacm -:-:- s alJim_ raz_vitkom bnrbe, pristupati sve Site m~se, I ko]e Ce biti sve moCniji faktor u borbi naroda za bolji Ziv·ot~ za pravu na~odnu v.~ast, za preporod i obnovu zapu.Stene 1 opustosene zemlj e« pise drug fli!as u okf barskom broju »Zene u borbi« glasila A;z Hrvatske. ' i'l i ! ' :,'I ) !1 da se krv:q.o zaloZe za njega, to znaCi postati u puno~" smis1u mnCan politiCki faktor moCno.. ~p?. n~te nadonalnih veCa na Celu sa' Anti. fasish?~Im veCe~ narodnog oslobo·denja JugoslaVIJe. ?d aktivnog Cirtioca pomoCi Narodn·o,oslobodilackoj. vojsci treba bas pokret da postane I aktiVm politiCki faktor oslon AVNOJ-u. ' ac z~ o~e" dve i. po godine narodi JugoslaVlJe_ I m:_ zene zaJedno s njim.a veC su kazali SVOJU rec o tom~: Ali hi londonska izbeglicka gospoda... sa SVOJim hrvatskim i slovenaCkim pomagac•ma hteli iz udobnih londonskih fote!Ja da se sa celom svojom prtljagom smeste ponovo u. d_v~rce i zav.edu CetniCku strahovladu. Om ~os uv~k spekuliraju, kuju pla~o­ :re sa r_e~kcwnar~1m grupicama u Engleskoj 1 A~encr_. Nama J'e ran a i suza, progona, bede 1 gladl dosta za ove dve go dine da b. . opet seb · k • 1smo . I , opa 1 grab. PoZurimo se, dobre 1 drugar>ce! !reba osigurati bolju buducnost od cr?e proslosti! Zato vee danas treba ·o~i­ gurah da volja naSih naroda bude pOStovana od celog svet~. Daj.mo najsira ovlascenja A ~::'OJ-u, Jedmom 1 pravom p~edstavniku naslh n~roda!. da izrazi naSe Zelje, Tko Ce nam dati bolJI zivot od onih koji su zajedno 8 nar~~.?~ ratoval~, gladovali i dobij~li rane na hDJ1Shma u OV1m najcrnijim danima naroda! Drug Tito nam je rekao: Vi ste desna ruka AntifaSistiCkog veCa narodnog oslobodenja Jugoslavije, i mi Cemo to biti! Mitra MitroviC J. Plenum je odrZan u selu Rudopolju u Lici. .. K~~i je to oblik i nacin rada koga pored pomo~I NO vojsci i narodnoj vlasti u ~·rgani­ zovanJu p-ozadine, treba danas istaknuti na prvo mesto u nasem radu da hi AF" stvov · b . ' LJ ucea~ u SVIm o hcima borbe? Centralni odbor v:c 1~: septembra pisao je u svom pismu orgamzaciJama: »Kao antifaSistiCka organizaciJ'a AF" ra se svest .. . Ll moorgan· · · ran a . razviJah u moCnu po·l"t"'k u k 1 IC ~za?IJU, .. ?Ja Ce u svakom momentu i u svakoJ_ S1tu~~IJI znati da izrazi sve teZnje i ~m_ermce IDiliona napaCenih Zena Jugoslavije OJ€ ana ~r~dst~vlja. NaSa organizacija ne sme do~~ohti, da Je kao organizaciju prerastu dogadaJI~ vee mora na njih uticati u k . t n~_rodno-o..~lohodil_aCkog pokreta i uticat~r:a DJiho': brzi razvoJ. ,Sta to znaCi? To znac· d se nase organizacije moraju otrgnuti izl je~ dnos~ranog rada kakav je mogao odgovarati Sv.ega .t?ga, preko nas treba da pos.tanu u_ ~ocetnom razvoju AF.Z-a i kakav je morao svesni milwni Zena, pa da tom akt· sn T Ivnom hitr prema on..~aS?~em stepenu svesti Zena«? ~gam mi wna . AntifaSistiCki front Zena ·Sta to znacJ ~·b politicko uporiste i ici u odi~ra ulogu koJU mu pripada u interesu ko~ak sa razv•OJem narodno-oslobodilackog srecne budu.Cnosti naroda Jugoslavije. po .~eta? ~~r ~i veC nismo politiCka organiU svom svakodnevnom radu u okviru Z~CIJa ~ N1Je h naSa silna Ijubav za druga okruga, sretZa i sela, naSa organizacija mora Tita, lJuta mrZnja prema okupRtoru i ,· d .. cama p " " . _ z aJI- Z1VIm P'Dliti~kim radom, ilegalnim sastanci" ' . ?~oc na·soJ vojsci, najsilniji izraz nama, mas~ynim sastancima, konfer.encijama, se pohhcke svesti, pitaCe Zene. Jest, ali ta. P_redava...~Jim.a,.. zborovima, protestinia i mitinsvest treba da postane jo.s aktivnija politicka Zima saziVeti ze~e sa ovom njihovom ulogom. Ona mora reagrrati brzo na sve dogaOaje snag_a,. s~~ga mi~iona Zen a. Slom faSizma, zahvalJUJUCI slavmm pobedama Crv:ene Ar .. protumaCit!. ih Zenama, razotkriti pred· Zena~ sav ""k . k IDIJe, ~a sve zl·ocrne domaCih izdajnika, ustati proezmc ·OJ a t~vnosti, otporu ugnjetenih narod~, na. prvom mestu naSeg, slom faSizma ti~ svakog zloCina, uCestvovati u kaZnjavallJU sa nepomirljivoSCu borca, zatalasati Zesamo Je pitanje brzine pobede. Zato .zahtene ~o svakom pitanju, izvuCi i poslednju ZevaJmo od saveznika, . a to smo pravo Stekli borbom, brzo otvaranJe drugng fronta! nu Ispod ;n~prijateljskog uticaja i »budnim ok?.m p~atiti. ?a. se u pozadini ne ugnezdi neIst;rivanjem 'Dkupatora iz naSe zemlje mi pn~atelJ, ~OJI Je ugroZen zajedniCkim intemeduhm, t:v:?a da dobij.emo mnogo viSe. Nor:~Ima SVlh slobodoijubivih snaga Jugoslava Jug?slaVIJa, slobodna poietna, demokrats~a, nasa feder.ati~na lugoslavija ravnoprav- VIJe«: kako nam je to rekao drug Tito na n~h naroda, koJa ce ostvariti i socijalne teZ- PrvoJ zemaljskof konferenciji AF·z-a. Odgovornost za sudbinu naroda pada i na TIJe radnog s,veta, teba da se rodi iz ovih nas. Odgovorno.st je V·elika strahota, rana i suza .Sto smo podneli za nju :rne.~ ,Zen~n:a - . ~oje su sazrele da joS S~ara Jugoslavija ponovo bi zagrozila mrZ~ akhvniJe, u JOS pumJem smislu uCestvuju u nJom medu narod.ima Jugoslavije ponovo bi sve~arodno:n· ustanku i politiCkom Zivotu ost~le u njoj varnice novog rata. 'usvojiti do SVOJe ~e.mlJe. Ne povesti ih dalje znaCi ne kra~a .ova.i. cilj narodno-oslobodilackog rata. k:~muti lh ~:' dalji istorijski korak u izgradprozeti DJime sve antifaSiStkinje, sve Zene, llJl bo!Jeg z•vota i bolje buducnosti svoje i 404 naroda, znaCi pasivizirati snagu, koj a le.Zi njima; pred narodno- oslobodilackim pokretom, kome su nuZne te snage kao oslonac, kao aktivni borci za sve tekovine, koji je zasluZio te snage spasavajuCi narode Jugoslavije od propasti. ~u Dokument 251 REFERAT ANICE RAKAR- MAGASic 0 ANTIFA!!ISTICKOM FRONTU zENA NA III. KONFERENCIJI OK KPH KARLOVAC ODRzANOJ OD 20.-23. XI. 1943. posveCivale paZnje. Masa Zena ~ostala je po Organizacija AFZ u razdoblju od II. do strani, neobavijeStena, i njihovo politiCko III. partijske konferencije posla je putem poleta i porasta organizacije, a zatim do za- saznanje bilo je svaki dan sv.e manje. Nepo~ znate s dogadajim·a, uljuljala su s·e u san stoja i zamora u srpskim krajevima, a do slobode i poCelo se viSe brinuti o sebi liCno. poleta u hrvatskim krajevima. PomoC vojsci mogle su pruZati sve manje Nakon II. partij-ske konferencije rem·ganiuslijed teskog ekonomskog stanja. pa taka zirani su odbori. Na inicijativu OK odr.Zan je prvi kurs za a_ktivistkinje AFZ, jer se vi-·· politiCki nesvijesne i ne shvaCajuCi rnnoge djelo da je slaba politicka svij.est velika za- pravu ulogu organizacije AJ:i'Z, mislile su da organizacije onda ne treba, kada nern.3.ju Sto preka u osamostaljenju odbora i uopCe njida daju. U Loskunji je drugarica, kada j.e hi; hovom radu. Uz pomoC Partije zapoCeo je uporan politiCki rad sa masama Zena i sa la pozvana na sastanak, odgovorila: Sto Cu samim odborima. To je unijelo veliki polet ja na sastanku, kad viSe nemam ni.Sta da dam. Orgariizacija je imala tijelo, no jedno medu do tada z~postavlj€ne seljaCke Zene, Cvrsto politiCko jezgro nije postojalo. U takoje nikada nisu imale pravo da sudjeluju u bilo kakvom politickom zivotu. N astupanj e kovom stanju zatekla je organi'zaciju i zimska ofenziva 1942.(43. a nakon nje bolest i domaCih Zena na Zborovima i sastancima raz. glad, gdje smo izgubili mnoge na·Se kadrove. bijalo je ana zastarj:ela miS1jenja o nespoTrebalo je obnavljati naSu organizaciju od·osobnosti Zena. zgo na dolje. Visa rukovodstva su obnovljena, U toku osam mjeseci obuhvaCena su organizacijom sva srpska sela po Kordunu. Stvo- nekad su nekoliko puta promijenjena uslijed bolesti i smrti, dok su niZa rukovodstva ostareni su svi odbori, Qd seoskog do okruZnog, la veCinom okrnjena i trom'a. TeSka je bilo demokratskim biranjem na sastancima iii i.zvrSiti prekretnicu na temeljiti i uporni pokonferencijama. Organizacije je obuhvaCalo litiCki rad. Mnogi naSi partijci nisu ni.Sta oko 8000 organiziranih Zena. poduzeli, kako bi pomogli u tom radu orgaPartija je ukazala na tada glavni nedonizaciju, premda su stain a. izvjeStavali: AFZ statak, a to je neobuhvatanje hrvatskih krane djeluje, rad AFZ se uopCe ne osjeCa i trajeva. U neoslobodene hrvatske krajeve- stizao zili pomoc u Okruznom odboru AFz. je tek po koji broj >>RijeCi Zene« kao lista, OK ponovno je pokrenuo kurs AFZ, koji koji Ce in-teresirati Zene i pokrenuti ih. TeZise odrZavao zajedno s NOO-om i omladinskim Ste je prebaCeno u rijeCima i rezolucijama na rad u hrvatske krajeve, a u stvarnosti kursevima. Osposobljavali su se novi kadrotaj je rad tr.ebalo da izvrsi jedna najvise dvi- vi, a zatim su sprovedeni novi izbori .u organizaciji, u Cern je·mnogo Pomogla Partija i je drugarice. Na taj naCin rad se teSko i sporad se pokrenuo. ro odvijao. Stariji kadrovi iz organizacije AFZ uziU vrijem.e najteZih dana za organizaciju ma:ni su na drugi rad, mladi ·se ja.S nisu sna- Korduna rad se pokreCe uz pomoC OK u osloSli, a zadaci su hili svaki dan sv.e teZi i mnobodenim i neoslobO,denim krajevima kotara gostrukiji. Usprko.s tome sto je Partija ukaKarlovac i grada Karlovca. Stvaraju se ilezivala na to, da je politicki rad i politicko galni i polulegalni odbori po selima i mreZa konkretno obrazloZenj,e svih akcija -os,novni, odbora u gradu Karlnvcu po tvornicama, ureipak se to u potpunosti nije izvr.Savalo. Taj dima i ,,Skolama. U gradu Karlovcu formiraju se rad ograniCavao na. i'ad s odborima, za- · se mjesni odbori i 15 pododbora s ukupno 85 pravo sa viSim i srednjim rukovodstvima, a odbornica. U vremenu ad tri ·mjeseca uspjeS· selo je ostalo samo. NaSe Celije nisu tome nog rada u Karlovcu mnogo se pomoglo boll 405 �nicama i djecjem dom je mrZn · ~- na Kordunu. Porasla cija nisu ioii prebrodile t , ga pre~: ~~:~:n~~P~Jat~Jju, a Uubav i bri~ na politicke borb. e ograde prelaska ene masovne org · .. nizacija nije biJa bo~~Cima. ~oduSe, orga- k a k o u srpskim (kotar V . amzaCIJe, nizator demonstracija r7U:' lliJ~ bi1a orga- hrvatskim krajevima (kotrgmBmo~t?, taka i u ar OSI]Jevo). . .. nja nezadovolJ"stva, 'b.a!I od svih izraZava• . . "I d ucanu 1b tvornic' b'I I o na trgu , b 1 o u Broj organiziranih Ze ~ nice AFZ. Nakon I, r I e su medu Prvima Cla- smo na proiiloJ· part k nfa se P?.':ecava. Dok · · on u Karlovcu, neke ~u o~fle. part.. organizacije ~anti o organizaciji ·u kot erenciJI .m ogI" .go. ~ I I kotaru S!unj dan . aru VoJmc, Ve!Jun a neke su preSie na osl:~~e ~~~e _uha~Sene, ze su sve te.Ze no pododb .eni eritonJ. Ve- ~vim kotarevi~a u :: ~~am? organiz.acije u . . ' P I':' I hrvatskim krasak up IJanJu za djec "i d or1 rade •i dal" na Jevima. Polet 0 • Je (osam hiljada) 0 ;;:n~z~CIJ~ donio ie 8.0100 rasturuju materijal J S om, ~as~ stampu, te upotpunjen i ne .. ' .?'m lliJesm odbor nije za tim taj broj pad a m~ramh srpskih Zen a, vodstvo, naroCito ~~~ecat se c:ntralno· ruko- pea prema podacim~ aooanas se ponovno po~ 'S Partijom u gradu g oga, Jer nema veze toga 3.300 hrvatskih zena A~z ~a 12.soo, od Imamo 1()510 odb . · a. c;eiu tih zena Nakon mnogih b. b . . odbora Ipak . ?r"mca, orgamziranih u 264 KK Karlovac da uvi~~ a, _koJe Je OK vodio s • . Je JOs mnogo se! t I . ... a rna, postignuto je dan:az~ost rad~ sa Zena- nasega utjecaJ·a' a t o narocito a osd"" o1Izvan ·· oni . IJe OVI, u · k OJirna je neprijatel. . pomoc organizaciji AFz s U a :o_mitet _pruza gandom da zavede Jn uspw sa SVOJom propaorgani.zacija se poveC I . ~a TIJa 2 IDJeseca e samo muvk . t s e u SVOJe postaje sve viSe m a a u otaru Karlovac, redove nego i da Zen faSistkinja Taka asovna organizacija anti- sivne, da se ne. osvr:u o:aanu po s~rani ~- pasvojih osn~vnih po ona_ prebroduje iednu od . zbivaju u naSoj domovinL dogadaJe, koJI se na mali broj Zen gres...aka, a t? Je o~lanjanje Po tom velik b · odborirna. Nairne ~ zaca~~~enih u Ilegainim mogli bi mis!itio~ rOJU odbor~i~a i odbora ~· . a se rad OsJeca svuda u onom terenu i1eg~ln~ ~~ce . u st.~aran_i su na svako. • J OPCilll, u svakom selu No t b • oslobodenja ostali tak b~": koJ~ su I nakon ~ozemo reCi. U mnogo se1a u.o C o a~ ne pl1emda su v.eC svo "im DVI I r~s:ahurili se, zive aktivnim politickim '" t P ~ o~bon ne tovani kao odbo J radom hili kompromi- niZe part. organizaci" ZIVo om,~ J:r Im naSe Odbor~ice nisu ~r:ii~~ov~ ?orice i Pri!iiica. niti pruZaju o / Je ne posvecuJu paZnju, OK donio je ~d~~- ~a se to popravi i ispravi ne obraCajuCi se onim o VI:e ~vog 'Odbora, su bile ZelJ"ne da sud. ln:n?gim zenarna, koje votu, jer su s veliko Je JUJU .u po IT'kom Zi1. b I IC ' vojsku Medutim u m __Ju a vi pomagale naiiu govore o da proucava]u materija1 ' -da s e d o~ svim ak . . . tic'k "]" k CIJama I kampanjama polivo for~irano je 14 ~~~mam~ R_ibnik i Jaiikoe I I e onomske · k · d naravi, OJe treba proZena Citavog sela i pos~r~: OJ__I ~u birani od vesti To j pr u. kot e pro~e eno u nekirn selima, na tom terenu u t· . a I vazm faktori na inaCe Cestih poja~~ ~ehma. nij~ doiaziio do u ~amim ::saVelJ~n~, gdje se osjeCa Zivost rna I VIdhe se odlazak sinova i br~Ce ~ ~~dte I ~estre koCe takovog rada masovni or povoljni rezultati ·· ·· gamzaciJa pod runakon sastanka AFZ 1 1 .' v:c su mnoge kovodstvom p ar t". IJe. lovaCki odred ka'() .. : a .e SVOJe smove u karJ edna od obiljezja u dan • . . . . Nak '.. s o Je to bilo u Jiraiicu. ogromno sudjelovanje Zen asnJOJ. borbi Je te upo::,::a~~~:~~; savjetovanja u juJu o.g. u selima oko Kordun Ja :'a rad u hrvatskim · a 0 Je sudJe1ovanje Zena . jeme preCi okvire ~ u~pJel?k se u a;a~nje vriv~ast; ?dmah proisteklo kao riro~ narod~oJ rad je prenesen u h~:t u:as ~ organizacije i diCa n]enog sudjelovanja u Pbor . na pos!JeD~ sada je stvoreno 5 s:o:k~~ ~d~ko K?rd~:'a· stavljanje te vlasti Dost , bi za usposki u Cetingradu 5 . ora I OPcin- NOO ( k · a zena su odbornice 'S! UllJ. F ormiran Je m. . . : seoskih odbora u op cm1 nika)-a Jo~ o !.14 drugarica na 1395 odbor-· . . postoji zaostalo mislJ"enJ"e i dva seoska odbora uJe~n;. o_d~or za 'Topusko da su . one uUVIJek db · ti hvacena su i neka h o ot I~I opuskog. Obn- a ne na "b 1" m o onma predstavnici Zena N". J 0 Je predstavnice Citavog narod ' IJe se shvatilo, da je taj rad u NOO . a. osnovan, da drugarice treba d -Ima os]obodene kr~jeve kotara ~:~~Ire ISu novo svaki drugi aktivni odb "k a rade kao AFz se joil uvi · k .. . , oga. am 00 bud k orm ' a ne samo da stvo Korduna J:eg:Is-\ OSJeca kao rukovod- Take ne a v~za organizacije AFz i NOO-a vac. ' CI avog okruga Karlo- kom:v a p~~~~~an . rad ne donosi koristi ni~ se na' taj naCi:~t:a~~ :am~ ct:uga:i?u, k.~ja U no vim organizaci. k . kao poiitiCke organiza~tma, - OJ€. su vstvOrene Princip ravno . e 0 gaJa, mh uzd1ze. . pravcu dok se kod .. J€, razvoJ tece u tom se Ispunjava Pravnosh ne smije dozvo!I"t· d a I ' PTIJe stv·orenih organizapredstavnika, v~~m~n ~~:~:~~~ apkrtei.kvo . _nekih niJe su406 ~~l~Jicelije sas_t~ju ~ ~~b~~f r~~';;,o~;;~ :~ j;d~nic~ma, k~ko vo~c~ ;::~~r: ~~b~~ :;£.~';:, k~j~~~~:c :::~~~ g~d~;~a ~~n~o;:~~~ djelovanje Zena u Citavom ogromnom Zivotu, · jer kakovu vlast stvorimo, takova Ce biti. Cesto kod samog prodiranja u neobuhvaCene kraj eve ne uzinia se u obzir da su i omladinke te, koje su antifaSistkinje, da ,su i ori,e Zene, koje treba da su organizirane u AFZ. Polet omladinki cesto nam moze pomoCi kod priviaCenja Zena u organizacij.e. One najm],.de prelaze preko raznih zastarjelih misljenja i stvaraju time temelj za daljnji razvoj organizacije. 'Taka su u opCini Bosiljevo stvarani prvi odbori AFZ uz veliki oslonac u omladinkama. Medutim KK naprosto je objavio da. omladinke treba da budu u omla-dinskim organizacijama, a ne u AFZ. Nastala je pometnja u r.edovima Zena i u redo.vima omladinki, a rezultat je bio da su se neki odbori AFZ raspali. To odvajanje Zenske ·_omladine od Zena dogadalo se i u organizacijama na Kordunu, gdje je Cesto do~ slo i do nekih neprijate!jskih stavova. izmeau organizacija AFZ i USAOJI, kao u kotaru. Vrginmost. Tek poslije zadnjeg part. savjetovanj a na Kordunu i u kotaru Karlovac donek!e je sreden taj odnos, dok on joii uvijek postoji u kotaru PlaSkom, j er se ne shvaCa da omladinke mogu biti clanice AFZ i USAOH. Na koji naCin. je Partija rukovodila organi,zacijom AFZ? U pocetku je Partija svim svojim kadrovima i iz vojske ·sa terena pomo-gla na ·okupljanju Zena i stvaranju organizacija. Me,dutim kada su stvorena rukovodstva AFZ, onda zbog neke &amostalnosti organi'zacije Partija je prestala da pruZa onu svakodnevnu pomoC . .Sve viSe je poC-eio da zauzima maha ono rasprostranjeno gledanje da su za rad AFz odgovorne samo drug.:irice, koje rade u toj organizaciji, a ne Citava part. organizacija: Na sastancima kotarskih komiteta ne pretresaju se pitanj a AFZ, ne konkretiziraj u se direktive, koje su dosle do viiiih foruma AFZ, a vrlo rijetko se donaSaju zakljuCci, koji su s·e prenij.eli na sve part. organizacije, izvje'" staji kotarskih komiteta vrlo rijetko se doticu rada organizacije AFZ, a kad izvjeiitavaju, on'da je to obicno samo tvrdnja da rad valja ili ne valja, No iz nijednog izvjeStaja s.e ne vidi, sto je Partija poduzela da se stanje organizacij,e promijeni, kakove su mjere poduzete od strane Kfrtarskog komiteta. U naiiu part. organizaciju trebale bi da prodru rijeCi druga Lenjina: »Razvijanje i vodstvo ma&ovnog pokreta Zena vaZan je dio Citavo·g rada Partije, Sto viSe, pol-ovina Citavog rada Partije.« Kraj mnogih partijskih celija rad organizacije je zamro. U najboljem siuCaju on je kritikovan, ali ne i potpomognut, kao Sto j.e slucaj u Krnjaku, gdje su kraj part. celija i ope. komiteta trebale da dodu drugarice iz OkruZnog odbora da pokrenu rad. U samim KK svelo se rukovodenje na ,Sablonsko postavJjanje odgovornog Clana komiteta, koji · Cestn nije upoznat sa principima "Organizacije i koji prema tome ne moZe~ pruZiti konkretnu pomoC ~amoj organizaciji. Da se iito bo!je upute partijska rukovodstva u rad i akcije AFZ, upuCivane su. o·d strane OK dhektivna pisma u vezi s akcijama, koje provodi organizacija AFZ. To se pokazalo. narocit9 . uspjeiino kod posljednjih izbora za odbor AFz, gdje je Partija mnogo pomogla u pravilnOm provadanju izbora. No. joS uvijek nije usp.je1o pokrenuti same Celije, nego su taj posao' u glavnom vrSili Clanovi. komiteta. Sam OK bio je inicijator i organizator Okruznog odbora AFZ i pruzao· je stalno politi~ku pomoc celiji Okruznog odbora. No u zadnje vrijeme Clanice Celije OkruZnag· adbora··. nisu shvaCa'le sve dir.ektive odgovorne drugarice, ka'D direktive OK, nego su smatrale kao njene "liCne i .zbog njenog nespretnog- odnosa, a Cesto i loSe upornosti, .koja· im se ·cinila diktatorskom. Tako se dogodilo da su na konferenciji AFZ same te .Clanice Celije Okruznog AFz glasale da ostane dosadaiinja tajnica odbora, premda j.e odluka OK hila, da se ona zamijeni drugom drugaricom. Tu je hila joii jedna pogreska, jer se ta promjena nije rastumaCila i iznijela pred Citavu frakciju, a ne samo pr.ed Celiju OkruZnog odbora. Jedna od koCnica ·daljnjeg ·Sirenja i razvijanja organizacija je teSko prilaZenje niZih part. organizacija kod izdizanja n'Ovih, svjeZih rukovodilaca iz mas a Zen a. Kako j e· u glavnom to uzdizanje dolazilo od strane OK, to je gotovo pr:e.Slo u praksu uzdizanje samo viSih rukovodstava. Taka je .za svaki part. kurs trebao. OK da odredi drugarice, jer inaCe naSi komiteti- bi najCeSCe njih ispustili. To uzdizanje dovelo j.e do 'OSlanjanja na "mali broj kadrova, kojima se onda nameCu mnoge i mnoge duZnusti. J.oS sada se vidi nepravilan odnos prema Zenama najbolje iz pregleda kandidata i aktiva. Od 151 kandidata ima samo 19 zena, a od 137 Clanova aktiva ima samo 42 drugarice, pxemda nam j.e svima poznato da su najbolji drugovi iz pozadine u voj-sci. Mali broj par..:. tijki snose mnoge teSke funkcije, te su one obicno odbornice AFZ i NOO i clanice parf foruma (drugarica lVIila iz Veljuna je clanica opcinskog NOO, predsjednica kotarskog adbora AFz, clanica KK Veljun i c!anica 00 AFZ, a u kotaru VojniCu, dxugarica Danica je Clanica seoskog i opCinskog NOO, opCinskog komiteta i ~otarskog izvriinog AFz). One "SU preopte-reCene i ne mogu izvrSavati I 407 �sve te duZnosti. Postaju nezadovoljne, zamorene ali ne od planskog i uspje.Snog rada, ne- · go ad beskorisnog tumaranja i lutanja. Uzdizanje u Partiju vrSi se Cesto mimo orgariizacije, a u samoj organi'zaciji ne osjeCaju se uvijek komunistkinje kao rukovodioci i kao najodgov·orniji Clanovi. Sto je viSe komunistkinja u organizaciji, to se vidi da je organizaci)a i CvrSCa, kao Sto je to u kotaru Veljun. Dok na pr.· u kotaru Plaskom, gdje part. Organizacija nije pruZala nikakovu pom.oC. ·a niti je kontrolirala rad AFz, tu i nema partijki. To je dovdo toga, da su u kotarski odbor_ uSle ·i neke Castohlepne dri.igarice koje su daJeko · od' iskrenih i odanih bora~a za Slobo,du. Odbor se morao Taspustiti- i poCi noviffi Putem _:__ obratiti paZnjU onim Odanirh Zenama, koj.e ne Ce moCi dati" mnogo priloga ./~ Za vojSku, no kofe Ce postati llajbolji borci za bolju budqCnoSt, a fime i dobri komlinisti. ~nogo konze:t:vativnosti kod ·izinjene funkcionara na.Se organizacije je Cesto koCnica daljnj.eg razvitka. Partija treba da pomogne , ~a Smjelo mijenjarno funkciOnere,· koj~ su neaktivni i kolebljivi, o-braCajuCi se na onu masU zaostalih Zena, koje nisU bile do sada dovo'Ijno_. uvuCerie· u rad. Da bi citava Partija potpuno rukovodila brga:riiz~cijom AFZ,_ i da iSpTaVimo nedostat~e :Po.t~ebno je da uo.Cimo ave zadatke: 1. AFZ nije privremena ratna organizacija,. veC Siroka politiCka, borbena i masovmi org"ariizacija u borbi naroda za bolji ZivOt, za pravu .narodnu vlast, za preporod i obnovu do zapuStene i opustoSene zemlje. Ona treba da okupi i pripremi mase Zena protiv povratka starog; da upornim radom i razjaSnjavanjem okupi sve :napaCene radne Zene, koje Ce politiCki osvijeSCene biti dosljedni borci za oslobaaenje od svih tlacenja naroda. Da obuhvati organizacijom sve hrvatske krajeve, te srpske - kotara Plaskog. 2. Tezi,Ste rada_ prebaciti na selo, opCine, a ne na profesionalne politiCke iadnice, koje treba da budu samo instruktori kod rukovodstva. Seoski i opcinski odbori treba da budu nosioci glavnog rada. NemoguCe je stvaranje velikog broja profesionalaca. T(} naime znaCi oslanjati se samo na one Zene be.z djece i oba'veza· kod kuCa, a ne posveCivati glavnu paZnju baS najodanijim i najboljim drugaricarria, koje -su moguCe ipak vi.Se vezane, ali koje mogu postati odlicni aktivisti svog sela. Kod takovog rada ima osnovnu ulogu Partija. 3. Seoska ·celija treba zaista postati motorna sriaga Citavog r'ada me·d'u masama, shvaCajuCi i iskoriSCavajUCi antifaSiStiCku organizaciju kao· Cvrste niti koje povezuju Partiju s masama. Na taj :imCin stvorimo od SenSke C"elije jedno radno tijelo i rukovodstvo, a rad organizacije AFZ, oslanjajuCi se taka na mnoStvo sebskih- Odbornica, dobit 6e pravu masovnu bazu i mnogo veCe izvore novih kadrova. 1 1 ·Anica Rak.ar-MagaSiC, tada Clan OK KPH za okrrug_ Karlovac odrZala ie ovaj referat na III. Partijsloj konferenciji od 20.-23. XI. 1943. g. Dokument- 252 I. OBLASNO SA VJETOVANJE AFz ZA DALMACIJU Zapi:mik I. oblasnog savjetovanja AFZ za Dalma-ciju odrZano-g 18. i 19. XI. 1:943. t 1 Bolu na BraCu POLITICKl REFERAT ... Danas,l kad se v1-se ne postavlja pitanje tko Ce pobijediti, kad je veC svakome jasan skori pad faS:izma, kad se radi samo 0 tome, kad ce taj pad uslijediti, reakcionarne sile u svijetu, koj,e su u fa.Sizmu imale oslonac za prbvodenje svojih sebiCnih, klasnih interesa, nastoje da (JdloZe Cas njegovog pada, nastoje da se taj p/ad izvrSi sa ~Sto manje potresa, kako bi ri padu fa.Sizma pod -Sto povoljnijim uslovima mogli :Ponovo stvoriti uporiSte 'za provodenje svojih imperijalistiCkih ·ciJjeva. Jedan od naCina spaSavanja fasizma od sto brzeg i ,sto katastrofalnijeg pada jest odugovlaCenje s ostvarenj.em drug-og fronta. D rug i front n 1 J e dan as v i S e v o j n i Ck o p _i t a n j e, n e go p -o1 i t i c k o p i t a n j e. sta to znaci? To znaci 408. da su pod jakim udarcima 'Crvene Armije, zadanim Hitlerovoj ratnoj maSini, stvoreni .svi pr,eduslo-vi za otvaranje drugog fronta, a kada vee postoje ·svi uslovi za njegovo otvaranje, znaCi, da p·ostoje neke snage koje to koce. A tko su te snage? To su krupno kapitalisticke klike Engelske i Amerike, kojima je u interesu liferovanje ratnog oruZja radi Sto veCe z·arade, to su one iste klike, koje su uzdigle Hitlera, da bi pomocu njega unistile Sovjetski Savez, to su te iste klike, koje j-os i danas u faSizmu gledaju · udarnu pesnicU medunarodne reakCije, i zbog tOga odlaZu Cas njegovog pada, a pri tome nalaze podrSku u i'zvjesnim krugovima engleske i ameri;. effie vlade. Zbog svojih prljavih interesa one produ.Zuju patnje miliona, ·prouzrokuju svako~ Na mitingu dnevno bespotrebne Zrtve. Kad kaZemo da je otvorenje drugog fronta politiCko pitanje, to znaCi da je to pitanje uniStenja utjecaja tih reakcionarnih klika. Iste te reakcf.onarne klike poddavaju razlidte izbjeglicke vlade jugoslavensku, poljsku i t. d., koja su se, u cilju ponovnog porobljavanja i pljaCke nad svojim narodima, u borbi protiv naroda, koji se digao na ustanak, oslanjale na faSistiCkog okupatora. Sve avo je dokaz po-vezanosti cjelokupne med'unarodne reakcije s faSizmom, i zbog svega ovoga nam je jasno zaSto se sa strane reakcije odgad'a Cas njegova sloma. U t j e c a j o v i h r e a k c i o n a r n i h k l ika postaje svakim danom sve m an j i, iito je takoaer i rezultat borbe demokratskih masa Engleske i Amerike, kojima je fasizam prijetio porobljenjem, a dokaz zato je i moskovska konferencija, koja je do- nijela odluku o kaZnjavanju svih uzroCnika rata i zloCina izvrSenih nad porobljenim narodima, a u .kojima reakcionarne klike, uvlaCeCi ih u pojedine vlade (Roata, Ambrozio u Badoljevoj vladi) gledaju bazu ponovnog provodenja svojih imperijalistiCkih ciljeva. Korjeniti prelom u razvitku medunarodne situacije odrazio se je i kod nas. Skori slam faSizma dokaz je pravi1nosti nar. oslobodilacke bo,rbe, koja je dobrim dijelom doprinijela njegovom slabljenju. Talijanska vojska dobila je u naSoj zemlji udarce, koji su uz udarce Crvene Armij.e i save·zniCke udarce na Siciliji i JuZnoj Italiji pro u z r ·o k ova I i k a p i t u l a c i j u I t a l i j e. Narodno-oslobodilacka vojska, cedo ustanka, danas je jedini vojniCki faktor u zemlji, koji se bori protiv okupatora. Ta vojska, Cije se je jezgro uCvrstilo u toku pete ofenziv,e, 409 �/ koja je znacila borbu glavnine nase vojske ~a odbranu pojedinih dijelova zemlje, u koJima se tada, kao na pr. u Hrvatskoj, jako razbuktao ustanak, ta vojska, armija brat~tva i jedinstva svih naroda Jugoslavije, koja Je kroz petu ofenzivu razbila glavninu CetniCkih bandi, svakim danom jaCa us.Iijed priliva ·sve novih boraca, koji u nju dolaze . .Stvaraju S·e sve nove i nove divizije i korpusi u cijeloj zemlji, m e ·d u n j i m a VIII. d a I m a t i n s k i k o r p u s. Saveznicke delegacije, koje se nalaze pri Stabovima NOV dokazuju da saveznici raC.unaju na tu vojsku: kao na jedinu snagu U zemlji, koja s.e bori za ?slobodenje naSeg naroda, a time pridono~J ~nogo stvari saveznika . .S tom vojskom. koJ...a, Je. zadala osjetne udarce okupatorima. ~oce~ah smo spremni dan kapitulacije Italije, easy Jakog razbuktavanja narodnog ustanka. _/ Nasa NOV onemoguCila je reakciji, da u mom.entu ustanka ima ikakvog utjecaja u naSem narodu. "' ~por.edo s uspjesima NOV i njenim jac~nJ...em 1de i naglo pro.Siravanje Nar. osl,obo?'lackog. fronta, narocito u Hrvatskoj, gdje Je konacno slomljen utjecaj reakcionarne k I ike i z v o d s tv a HSS-a, gdje je uspjelo onemoguCiti MaCeka kao nosioca politike pasi~izi:anj a ~rva.tskih mas a, pomaganj a ustasa 1 povezivanJa, preko Krnj,eviCa s izbjeglickom vladom, a preko ustasa s fasistima. Da su te klike bile Cuval-i interesa fa.Sizma, dokaz je i to, Sto se one danas ne nalaze na st7ani nar. oslobodilaCkog fronta, gdje se nalaZI skoro sav hrvatski narod, koji se sve ~ace danas aktivizira u borbu i p o s t aj e J e dan o d no s i o c a n a r. o s 1 o b D d ilacke borbe balkanskih naroda. Do pred tri injeseca na pr. u Slavoniji su redov,e nar. oslobodilaCke v-ojske saCinjavali 60% Srbi, a danas se u njoj nalazi 800Jo Hrvata. U Dalmaciji vise od 90% boraca sacinjavaju Hrvati. Ogromna veCina funkcionera HSS-a preS!a je na stranu narodno-oslobodilacke fronte. U okviru tog fronta stvoren ~e izvrsni odbor HSS-a kao jedino predstavnistvo HSS-a. U Dalmaciji je vee ranij.e stvoren ta~av odbor, jer je tu davno uspjelo skr.siti utJecaj Maceka i klike, koja se oko njega okuplja. . Na taj naCin se sve vU!i.e izgraduje i uCvrSCuje.jedinstvo narodnih masa kao i jedinstvo i oruzano bratstvo hrvatskog srpskog i ostalib naroda Jugo: s 1 a vi j e. Hrvati iz Dalmacije ustali su prvi u obranu -srpskog stanovni.Stva ad ustaSkog klanja u Lici i Livanjskom polju. Srbi su bili nosloci borbe protiv cetnika, koji su klali hrvatski narod. 'Srpske brigade donijele su piamen us.tanka u Hrvatskoj, a u prvoj prole- terskoj diviziji, koja se danas bori u Srbiji, nalazi se gotovo polovina Hrvata, Druga dalmatinska brigada bori se u Crnoj Gori. Hrvatska sela u Lici sakupljaju velike kolicine sjemenja za postradale. ... Antifasisticki front :lena, koji je nikao u . toku horbe i razvijao s·e onaka kak.o Se i ta borba razvijala, postaa· je na taj na- Kurs AFZ u Sitnam Gornjem na . .Mv;~~u _ 410 . ·sv~bnja 1943. g. em dio jedinstven~g,Narodno-oslobodilackog kuCu grade, a nesloZna razgrade«. Ako nismo zajedno svi. onda ne Cemo uspjeti s naSom fronta. AFZ, koji je odigrao veliku ulogu u stvaranju materijalne haze za pomoC vojsci, -- borbom. Za naSu horhu rade m.i tri sina, i rekla sam sama sehi: ne smijem ni ·ja, Cemora danas i u huduCe da dade joS viSe, da postane puna politiCka podrSka i moCan poli- tvrta, stara, da za njima ·ostanem. Za jednog sina ne znam veC 9 mjeseci. Najmladeg sina ticki faktor u N ~rodno·oslobodilackoj borbi. su mi izmrcvarili ·Talijani. J a nisam nikada On mora joS jaCe aktiviiZirati sve Zene u toj borbi. On mora oteti iz stava pasivnosti sve traZila m.ilost da ga izbavim iz tamnice. Iz Zene i na taj naCin onemoguCiti da one p·osta- t:imnice on je iSao u bolnicu, iz bolnice odnu rezerva neprijatelja naroda. Na taj naCin mah u partizane. Najprvo osudujem MaCeka, neprijatelji naroda fa.sis.ti, izbjeglicka vlada i redom druge. To su ~Sa}(a izdajica, ali pravi i ostali ·ostat Ce osamljeni i kao takvi oni ne Hrvati, pravi junaci su pri.Sli N arodno-osl-obodiiaCkoj horbi. Pozivam vas na zajedniCku ~e znaCiti ni.Sta. Kao protutezu politici sijanja naci-onalne mrZnje AFZ mora joS viSe borbu, dak ne dode konacna pobjeda.« Ona uCvrstiti jedinstvo svih .Zena J.ugoslavije. Sve nastavlja: »J·oS nisam govorila o splitskim Zesu to na·Cini, na koji se AFZ, kao dio narod- nama. U Splitu Zene rade neumorno ; mi niIio-oslobodilaCke fronte, maZe da hori protiv smo gledale, hoCe li nas uhvatiti - napunili neprijatelja naroda. Sv-ojim upornim politiC- smo borSu2 i hajde. U mene je mjesec i po kim radom sa Zenama, unoSenj em j asnoCe po- dana stanovala sakrivena jedna bolesna parlitiCkih ciljeva u mas.e Zena AFZ Ce odigrati tizanka. Uvijek je u mene bilo skloni.Ste, ali onu ulogu, koju I!D maZe i mora da odigra nitko nije !Znao ~~a to,· -·uvijek sam ja hila »hrvatska Zena«, pa i danas. 'Sada moram pvema sv·ojoj masovnosti ... doCi u Split da joB viSe podignem naSu orgaR nizaciju. pogotovo kad sam vidila kako se_ 1 Rad savj.etovanja z.apoCeo je 18. XI. u 9 sati ujutro. Bilo je .prisutn.o- 114 dele.gata iz svi·h obuga radi. Ja vam kazem, do sada je bilo dosta Dalmacije, -Osim o-kruga JuZne Daimacije i Livna. rada, -odsada Ce hiti puna rada.« Savjetovanie je otvorila BlaZen~a Mimica. -Dna je pozdravila konferenciju i iznijela dnevni red. Nakon .Sto ie i.zabrano ra-dno predsjedni"Stvo konferencije, prdla ie na prvu toCku dnevno.g reda i podnijda politiC"ki rcferat. A n t i c a ,~ p i r i C iz Vodica: »Vi znate kako je bilo, kad je neprijatelj doSao u naSu zemlju. U naSem kotaru Vodice poCeli su haps.iti drugov,e i .Zene, vodili ·su ih Radi op.Sirnosti materijala zapisnik savjetovanja na grobnicu. Vidjeli smo da je bolje ginuti, donosimo neSto skraCen. uzeti puSku u ruku i horiti se. Neke su uzele puSku, a neke su ostale u pozadini. Pritisak DISKUSIJA SA I. OBLASNOG SAVJETOje bio sve veCi. Spijuni su pronalazili naSa VANJA AFz ZA DALMACIJU skroviSta i logore. Taka su u treCem mjesecu Drugarica R o j e,' (stara je ·oko 55 god.) dosli do naseg logora, u kojem su bile neke »Drage. drugarice, sluCajno me sudbina bolesne drugarioe. Bilo nas je 14. Borbu smo dovela ovdje na naSu konferenciju. Uvijek vodili tri-Cetvrt sata, pucali smo, dok narn sam Zeljela da vidim razvitak horbe. DoSia nije nestalo municije. Poslije nas je neprijasam u Gate da vidim sina. Zatekla me ofen- telj Zive izvadio iz skloni.Sta. Mi smo ubili ziva. "Htjela s·am ostati kod njega, ali drugovi tri faSista. Rastavili su posebno muSke i mi nisu dali. M(lrala sam iCi dalje. DoSia sam Zenske; mi nismo htjeli niSta priznati, ni gdje do Dubaca, i tu j.e hila borba. ProSla sam-: je Drago ZivkoviC, a gdje su partizani. P.oCeli kroz BaSku Vodu, Podgoru i preSla u Jelsu . .-: : su nas mrcvariti, roba na nama hila je potJa sam hila tri godine predsj.ednica »Hrvat- puna isparana. Htjeli su da nas obeSCaste, ali ske Zene«. Baril a sam se odavno za Hrvat- mi smo im vikali: »Razhojnici, ne damo Cast, stv·o. Hrvatska gospoda htjeli su da »Hrvat- bolje da nas ubij,ete, jer mi znamo zaSto gisku Ze-nu« pretvore u frankoVaCku .Zenu. Re- nemo.« Vodili -su nas na strijeljanje. Kad su kla sam svojim prijateljicama: mi treba da nas postavili pred zid, uCinila sam zabunu pratimo put ,Stjepana RadiCa: ·Paslije je Pa- inedu njima i povikala: »Drugarice, bjeZite, Sko Kaliterna htio pretvoriti naSe udru.Z_enje neka nas u trku uhiju!« Pobjegle smo dvije, u RSS-ovsko, ali mi to nismo dali. Optuzili drugarica je pala, a ja sam im pobjegla. su nas kod MaCeka. On nas j,e pozvao.- Odgo- TrCali su za mnom na 7'00 m, aU me nisu vorile smo mu: »Mi smo hrv3.tSke .Zene, radi- mogli pogoditi. Na 13. VI. u selu Zatonu rna dan i noC .za Hrvatstv:o, mi smo s·tvorili uhapsili su trinaest .mladiCa i starih Zena, »Hrvatsku Zenu« da po _selima organiziramo medu njima -staricu ad 80 godina, koju su Zene.« izvelf iz crkve s krunicom u ruci i doveli su Davali smo teCajeve u Bosni i Zagori i ih na groblje, gdje su ih muCili da priznaju, Sirili ideju Stjepana Radi-Ca. Danas Su se svi ali oni nisu niSta priznali. Bacili su ih u groposteni Hrvati digli u NO B-u. »Siozna braca bove i zazidali ih. culi su se povici :lena: I 411 , �I ! I r .! :e j) i! I -ul' i .;/, //i 1/i Ii/1i iJ! I' l,j !)j I!' !il !li !/! lj: f;i :1: !)' . . . kuCe u Opu~enu). Sami su se 1 popahh su ~ . t •t· ebi lanac na vrat. morali us.p~eb . 1 s k~:l 1 stabanima i nalo.Zili MuCili su 1h.. 1 tu U1 ~~ini ubiU su nedavn? vatru pod .n~1ma .. dnu zgradu i strijeljah. 119. Doveh 1h u Je lieu sa krvlju svoga Jedan se namaza? pro kuCe su mu strijeljali oca i taka s~ sp_asl'O. 'Z. bratovo petero dje_ce. brata, Zenu 1 TIJ~go~o I d mrtve majke gdje Dj.ecu se nalaz1l~Ok1sdpoMetkovica bilo je sila · · u Ku 1 o S1SaJU. ·. . ". Zene su neumorno ] .. ke robe 1 oruz]a. . d T ta 1Jans . . , OUSli Talijan1, os 1 radile i danJu 1 nocu .. : radila na terenu, Nijemci. J edna drug~n~a d Opuzena jedno· isla je za Slivno (to !: 18 p.o · ·1· "z mitraT · N1Jemci 1 ram 1 1 . mjesto), opaz11 J~.l kad je vidjela da ce ljez~: ~-ama s: II~ala sam brata studen~~ pasb TIJ1ma u IU .: • e hila potjera, popahh u Beogradu. Za ~~!1m _Jbrata majku i sestru . k c'u Uhaps1 1 ID1 ' . • k ffi1 u . . . I' . am ih udan1a sa om i mene su h~Jeh, a I ~a s b ata i sestru od tri u prsi i P?bJe~la. Ma I:r,i :ase u internaciju, go dine otJ erah su go d 12 j edna od 9 i brat ostala je mala sestra o ' ... :Piela je barad 5 godina. Majka u internacd1JI d jakete ,e . . 1 na rubu u fu ru o , "k Ziv ad braCe i seSiee 1 p1sa a . D Cerko 1ma. 1 I 0 . · » raga HoCe h 1ko -s·tancu osvetiti«. Mishla '. . . . ? stara. , t· kleti veselilo me, kad da oe me rna I ' . l' sam ""t l to pismo i vidj,ela da mati m1~.I sam c1 a a " Smrt fas1na osvetu. S ovim zavrsavam zmu.« fakica Mirosevic, Milka Lasic, Milka Grdenic, Marija Novak, Slavka Marie i Drago Lukinovic - Livno »Spasite nas, spasite nas«, - ali im nitko nije rna gao priCi, jer su razbojnici hili u seJu. benzin i zapaljive bombe, ali im to nije naN akon 4 dana otvorili su naSi drugovi groiikodilo. Neprijatelj je doveo zene iz Gornjeg bove i vidjeli su Zene kako sjede, a svu robu, Modrica da kazu tko je unutra. Pitali su jekosu i meso poCupalj su sa sebe. dnu, tko je u bunkeru, ali nije htjela otkriti Ima dosta primjera, kako j.e narod pomasvoje parti'zane, pa su je ubili. Doveli su jegao partizane. Neprijatelj je doznao da taj dnog Covjeka, ali ni on nije rekao, i njega su narod pomaZe na.Se partizane. Danas je na.Se ubili. Sutradan su opet doveli jednog seljaselo zapaljeno i uniSteno. Neprijatelj je uhva- ka, spustili ga u jamu, a on ,im je rekao da tio mnogo drugova i drugarica. J ednu su su se svi sami pobi1i. Tu je i moja kCer od mladu Zenu golu vodili kroz selo i pred oCima 20 godina poginula. Tek kad su vidjeli da su njene majke strijeljali. Svugdje se cuje misvi mrtvi., neprijate-lji su se ka1a.li 5 unutra ris zgariSta. Puna crnih Sudara, 3 ali Zene nii izvadili na.Se mrtve drugove. Iz na·Seg sela su klonu1e, nego govore: »Ne Ce nas nitko su sve odnijeli i-p·oplja.Ckali, sve je p-opaljeno spasiti nego naSi partizani. Imaju naSi drui sruSeno, ali nitko se ne tu.Zi, niti je itko go_vi mitr.aljeze, Sto odnaSaju tim razbojniciodavao partizane. I Talijani nisu saznali da ma, pa Ce nas ani time spasiti.« Iako su skoro su 5"0 naSih ljudi otiSli u partizan-e.« sve Zene u crno zavite, ipak Su bile tako ve· sele, kad je kapitulirala Italija, Govorile su: An .a e 1 k a Mar a vi c, kotar Metkovic »NaSi sinovi su pali, ali neka su pali, nije »Cim je Cizma okupatora zagazila, naSe su nam Zao, kad vidimo vas kako propadate.« Zene tiaCene i internirane. U· samoj Neretvi N -e d .e 1 j k a Vi d o v ic iz Trogira: »Neprijatelj je 9. aprila blokirao selo Sevid.4 Prona.Sli su jedan bunker, u· kojemu su hila 4 druga i 2 drugarice. Bacili su unutra 412 Vanda Novosel i Neva PaiC-Roje . Ev1ca D ra g i c ' Savar - kotar Preko. ... "1 su tri karabinjera u nase »1942. g. dos a . l" "ednog momk a, vodili ga u jedan . selo 1 veza 1 J . k . . oko nJ"ih v1kale · SV1 0 Up1 11 ' klanac, mr ~e ade oginuti nego druga smo: ».Sv~ cemo r b Po na karabinjera da dati.« MaJ... d~u~ se d~~\a dva karabinjera i ga razoruza, all .s.u utekao je onaj, Sto su ranili ga: zato VriJ:U~z obitelji utekli smo u ga vezah. N~~ osa k " Imala sam dijete • apahh nam ucu. .. sumu, dz . . . · 10 m]esecL Dos'Ja J·e rac11a za ad go m_e 1 . d I sam dijete jednorn drunama u sumu' _a a , u vrt Seljaci su pn·e odnw nocu . .. 1 gu,_o_n ga_J. . da ·e moje d1Jete u se u, javll1 Tah]an1ma, J. danas je tamo. Drud ] . u ga u Zadar, 1 .. k · . o ve 1ks . . d onos1.11 hranu ' UV1Je .. J€ nam gave, OJ.}. su . m "esec dolazila je raC1J_a netko tuzw, svak1 J . doslo je 6000 VOJna naSe ·otoke. Pe_tog ~aJa 1 28 ·arugova i ku iii su 1Z naseg se a . ske_,_ P? . P. za alili svo selo, crkvu oplJastriJel]ah 1~,. P 10 "boljih drugarica, muCkali, pokup1l_I su. nda_Je su partizani, vezali "]" "h da pnznaJU g J . • · • C11 I .... • I' kra" njih i gOVOrl1 liD. 1 su im OC1 I puca 1 J . e ubio i tebe Cu »Ona nij':v prizr:ala, e~:mp;iZnati,' sve Zene tak?"· :t:f1sta ms'\ J Racija je trajala 17 potJerah u Vrb_ni .. j.ele ni mrvice, ni vade dana. 6 ?ana ml~rno bi pojele po koje zrno 1 nismo pile, pas Je . · ·z topova i zaOk padaii su mecl 1 bob a. o- nas 7 •• ek smo trCali, nikog nisu paljive born~e.; uv~ Bozari su strijeljali . 7,' uspJ.· eli ulov1h . . . . t .. elJ" ali 1·6 dru. lili su selo 1 s riJ u Po!JU vzaplam Ratu strijeljali su trojicu, u gova, u e 0 .• . . . naSem _kotaru stnJelJ~no Je 120.« :t u pocetku nitko nije bio nastrojen partizanski ... Maio po. malo ·sve viSe su poCeli uCestvovati u narodnoj borbi.,. Prije 8 ujutro i Poslije 3 .Popodne nitko ne smij e izaCi vanka, jer ce se strijeljati. Nedavno su Nijemci objesili 20 drugova (mucili su ih i Talijani, Anka B1flan 413 . z.., .. z "' , ·. �\ K a t a K e Z i C, PasiCina, kotar MetkoviC. odr:di,· Zene su- vje.Sto skrivale drugove. Naj»Selo PasiCino blizu· je ustaSa i Talijana, ?olJe su se pokazale Zene itZ ·Gata. ·Cetnici su taka su nas pritisli, da nismo znale Sta je 1m palili: i opljaCkali selo, one su s-e borile organizacija. DnSia je jedna Zena iz BaCine jos upornije i dale posljednji zalogaj za NOV i radila med1,1 nama, mene je prvu obuhvatila. i partizane. I danas Ce pomagati borce ·Sto- su Do~li su Talijani i zapucali nad na·Sim selom ostali u pozadini, ·sve C.e dati. OmiS je pasivmene su uhvatili i moje peiero Celjadi stri~ ni kraj, ima samo vina i rakije. Ipak Zene jeljali. Mene i oca ·odveli su u Vrgoritc, IeZali svako'g partizana poCaste, one -Cvrsto rade smo ~ zidinama na klaku i lugu, muCili su daju drugDvima i hranu i sve Sto im treha: me. -Nisam htjela ni.Sta kazat, puS.Cali su me- Kad je pala Italija, ustase su preuzele vlast. ne i oca. Na.Sla sam petero Celjadi mrtvih. Hap~ili su svo puCanstvo, kad su Culi da Ce Taka sam hila Zalosna, ali nisam klonula · partlzani u grad, stavljali su- roditelje i rodradila sam joS Cvr.SCe, organizirala sam star~ bin~ p~rtizana na bunke1·e. Zene su i dalje zene od ISO gadina. Moja haha od 80 godina :adlle I slale drugovima izvje.Staje iz grada,'uspjela je organizirati odbor u ustaSkom sta se tamo radi, koliko ima neprijatelja. selu, nosila je pisma u va.Sici od vuStana. 8 NaSi su ipak pucali na bunkere neke su Zene · .. Sad yec otle idu i u partizane. Uspostavili ranili. -Sad .su sve veC gore partizanima su tako Cvrsto odhor, da daju sve za parti- a ono_ maio, Sto je ostalo, radi i daje podatk~ z~n~ .. : Kasni~e- ~u doSii Nij.emci, i opet je o kretanju neprijatelja u mj,estu.« b10 Jakl teror, 1 msmo znale kako Cemo izvje~taje upuCivati. I onda uhvatili one njihove Y_ a j a T i S m a iz Bukovice, kotar Kimagarce i vezali im- talijanske buke krcate sta-n)e. izvjeStaja na vrat i upuCiVali ih u ustaSko . _»Na_Se srpske Zene provodile su prve parselo. Jedno veCe dodoSe naSi drugovi u selo tLzane 1 prenosile municiju. 'One su ih izdr- mirno sam spavala. Lipo je jutro osvanulo, zavale. Kad je hataljon Bude Burjan svaki pa svukuda se vidi narod. KaZu, »ono su dan prolazio, bilo j e svaki dan ranjenih .druusta.Se«. KaZem ja, »riisu, nego drugovi«. Kad !(OVa . .Nije se onda moglo doci do holnice .. tamo, hili su ustaSi, poCeli su pucat. Parti- Zene su ih sakrivale, da ih ne hi naSii Talizani i ja s.kupa, ja nakrcala krcato b!"ieme ro- jani i Spijuni. Neki, Sto su dezertirali iz par·be, -~~am da naSi nemaju, da ne padne tizana, ,,Spijali su, i nastao je teror. Talijanustasim u ruke, ne gledam ja na se. Dosta se · ~ki teror....Zene nije uplaSio. Njihova mrZnja drugova: spasilo. DvojiCu su uhvatili, ubili su J e sve VIse rasla. One su Zrtvovale i same dva druga i j.ednu drugaricu. Kad opaziSe sebe. Iz dana u dan sve su viSe radile. Nekomene .povika.Se: »Eva je, ova je partizanima liko j.e drugarica ubij eno, neke su mrcvarili nosila, uhvati je i ubi je na mjestu.«. Ja po- po zatvo-rima. Kad su se osnivale bande9 nabigla u zidinu izgorenu. Tamo je hila baba, stali su te.Ski dani. N astojali su da odvrate rekla sam joj: »Nemoj me odat, nego me sa- Zene ad borbe, ali -one su i muZeve pregorjekri~. Noge sam stavila po kupu, a saC na glavale, znajuCi da je njihov put samo borba \TU 1 nahacala grma na se. Taka sam se ti put Svaki dan su borbenije. Sarno borbom osve~ spasila; hili hi me ubili, a ja ostala i radim. tit ce smrt muzeva i dohiti slohodu. Pri Nemam nikog u kuCi, nego oca i dva brata. padu Italije oW!lo je do 20 drugarica u vojJ ednog hrata od 15 go dina uputila sam u sku. Ima i omladinki. U padu Italije zene Bupartizane, dokazivala mu o naS·oj borbi. On kovice su izjurile na cestu i goloruke zau·staje .u Prvoj proleterskoj. Imade 11 mjeseci vljale naoruZane kamione, zaplijemle su 610 da_za. nj ne znam, ali . . se isto divim s mojim p.,u.Saka, 5 pi.Stolja i puna municije. 'Same su neJakim bra tom. J oS cu vam ne.Sto reCi: sve Isle u pretres po kuCama gdje su na.Sle p·o su_ ~am zapali~i, nema sela golijeg i hosij-eg, handitskim familijama oruzje. Predale su ah zene pomazu naSe partizane, nek su gole ::'0_0_-ima: Kad .~u d?.sli _Nijemci u Kistanje, i bose. I ja sam ponosna Sto radim u AF-Z i Junh su I na nJih m1sleci da su to Talijani. radit Cu joB i.dalje i joS CvrSCe, da prije dode o:eli su im nekoliko pusaka, a poginule su naro-dno oslobodenje.« tn drugarice. se mnogo zena i omladine od 14 do 16 godina i raz·oruZale ih. Poslije se oruZje nalazilo na cesti, a iz Sume se Culo »Mama mia«. Kad se sve razoruZalo, Zene Rupotine, ,,S.est d3.na i Best noCi nisu zaspale, dvaput su jele za to vrijeme. 'Trebalo je Zurno prenositi materijal. U .Solinu nema petokolonaSa. Zene ·osj.eCaju svoju duZnost ... « d. pa M e r i L e 1 a s, O~is: »1939. naSe ·su Zene-bile na vrhuncu borbe. U O~iSu je tvornica Cetina, Zene su vodile strajk s drugovima 22 dana i uspjele. Za vlade Cv-etkovic-Macek hila su hapsenja. Prilikom hap.Senja druga ·Sperca Zene su iza.Sle pred auto i otele ga iz ruku policije. I cuvale ga 4 dana. Ali su ga ipak odveli. PQslije kada su u ~OsDru poCeli prvi partizanski 414 U jednom usta.Skom s:elu naSe druga:rice C-ekale su u zasjedi ustaSke Zene i uhapsile su ih, a zatim pus tile. N a.Se Zene pokazale -su veliku ljuhav prema Hrvaticama, nema ra~ zlike je l' .Srpkinja ili Hrvatica. Isprva su Hrvatice bile usta·Skinje, jer su im_ mu.Zevi hili usta.Se. Na.Se su .Zene radile medu njima i hrvatske Zene pristupile su nama, i danas · najljepsa ljuhav medu nama hlista. Prilikom \ pro·slave prvog- maja i oktobra, Zene su odnosile u Zicu letke, koje su stavile u kudelju i bacale ih. Postale su sumnjive, i handiti su ih pozvali da se prijave talijanskim vlastima. One su rekle da 6e doci i doSle su, ali se nisu prijavile, veC su razbacale po- trgoyaCkim kuCama Ietke i opet izaSle iz kuCe.« P a I m i n a G r u b i S i C, Solin »Govorit Cu vam o- radu i nap·oru so1inskih Zena. Prvi odred solinskih partizana Stradao.. je u Dicmu. Poslije su se masovno digli u partizane. U Solinu ostale su same Zene, na njima j e ostao sav rad. Iz Splita i sa svih strana dolazila je roba. Nije bilo veCeri, kad se nisu uspinjal,e uz onaj teSki Kozjak, noseci po 25 kg na glavi. Nocu su isle preko Kozjaka na rukama i nogama. Godinu i po dana one skoro nisu ni spavale. Prolazile su na sto metara od talijanskog bunkera. Kad bi se kamenCic pomakao, Talijani hi odmah pucali iz mitraljeza. KiSa; snijeg, led, niSta ih ne hi spreCavalo; trebalo _je prenijeti materijal. J edna- veCe uosila sam s njima-. Kad su donijele robu, nisu pale od umora, zapj,evale hi. Kad po-Cne svitati, idu kuCama ... Po dva puta na dan hila je hlokada. Cesto puta uhapse od 5 do 10 drugarica. Nije se samo u prenoSenju sastojao njihov rad. Pismi, veze ... sve Zene u ISolinu danas su u organizaciji AFZ i sve dolaze na sastanke. Kad smo pregovarali pri padu ltalije, Talijani su dali Casnu rijeC, da Ce se boriti protiv Nijemaca. Po noci su dosli kamioni. Trehal<> ih je razoruzati. 'Tu su hila samo dva druga. Skupilo K a t a P o I j i c a n, Seget. »Kad su hili. prvi partizani kod naSeg sela sreli su mi sina i rekli mu da dv3. dana jedu po tri smokve. - Za.Sto niste javili, - kaZe moj sin i pnSalje mene da idem u Seget da skuham ribu. Nosila sam pisma. U moju su kuCu od svakle dolazili. Tako su 29. VI. 1942. do.sli 5 Bracana i 22 drug a sa <jrugih skoj a k meni u 11 sati nnCu. Nisu znali gdje su partizani, sakrili su se u jednu goru. Moja im je kCi nosila vode i ica. Ivacic (sad je u Italiji) rekao je gdje su 'partizani. Dosli su Talijani i pohvatali su 5, a dva su poginula. Jedan BraCanin dade sav krvav k meni, kao da se u krvi obuko. PreobuCemo ga i dademo mu kruha i sakrijemo ga da ga ne bi naSli fa.Sisti. · J.edna mi Zena kaZe; da psi oblijetaju po gaju, da jedu na.Seg druga. Po.Sli smo vidit i na.Sli krvavu stinu i ni.Sta viSe. Jedne noCi u 11 uri zovnu me jed an drug: »Greda« (taka su mi drugovi dali tajno ime): Drugarice, znaS li koliko je drugova uhvaceno?- Pet je uhvaCeno a dva su mrtva, 18 se spa-silo. KaZe on da bi i.Sa \dalje naprijed, a ne zna je I' blokada. PoSaljem ja malog sina, da izvidi, i drug je otisao na Mosor. Na 11. VII., 63 par, tizana veCerali su kod mene. Tada nam javiSe: - Djeco, Cini mi se da idu kamioni za Seget, izbrojili smo 70 auta. ldite, djeco, poginut Cete. - 1\IIoj sin sa dva druga p-osa·o je na izvidnicu. Kad su doSli na vrh hrda, naSii -su tamo talijansku izvidnicu, koja je prije njih dosla. Zapucali su. Dolazi drug pred moju kuCu ranjen i kaZe: - Poginula su dva drug a i tvoj sin.- KaZem ja: - Hvala hogu, .za oslobodenje naroda su poginuli, dala sam mu rakije i uputila ga, a ja sam otiSia u drugo se-Io, da vidim da li su dva druga poginula. Tamo nadem sve kuCe zatvorene, svak j.e pohjegao. Kad se vratih zgodnu me i rane me u ruku. Puzla sam na rukama i koljenima do Cetvrtog sela, vidjela sam da su mi kuCu ponovo upalili, a nisam znaia da su mi muZa ustrijelili. Kad sam se s veCeri vratila kuCi, rekle su mi Zene: »Kud ideSjad·na nevoljo, muZa su ti strijeljali,« - i tu me velika tuga uhvati. Ja odoh u· sell?, nisam htjela gledati rane moga muza. U selu sam javila drilgovima situaciju, nisam s·e mogla smirit samo sam mislila da ·osvetim muZa. Drugovi su rekli: - poginuo nam je naS otac, - mene su zvali pa'rtizanskom majkom. . I 415 �/ hoCu da s robom Dala sam dva sina u borbi i jednu kCer. svuCi, nego j.e rek1a, Jednom se moja kci izgubila od svoje jedi- izgarim. Neki dan su doSii Nijemci s Cetnicima. nice i rekla,: »Voljela bih da sam izgubila majku, nego svoju jedinicu, j,er me je nauCio Strije!j ali su starce i de eke od 14 i 15 godina, drug Tito u Crnoj Gori kako se treba voje- p!jackali su selo. Od prvog dana tuku i pljavati.« Jednom u .ceti izula je papuCe i rekla Ckaju, a ni jednog Spijuna ne mogu dobiti. politiCkom: »Idem vidif kako straZar Cuva Neki dan su sprovodili 47 nasih !judi: »Ne straZu ?« Dolizla- se do njega i SCepala ga za marite misliti iZrodi, osvetit Ce nas drugovi, vrat i kaZe mu: - »Kako bi Clio neprijatelja, · aka ne Cemo sami, - rekli su vezani drugokad nisi mene -Cuo ?« Drugi put pi tala je dru- vi. lz Otona strije!jali su staricu od 60 gogove koji nisu dobrovoljno dnSli? Jedan iz dina. U zariscu strijeljali su sest drugova i Okuka se javio. »Nisam htlo doci u borbu, jednu Zenu. Svega im j·e u lice govorilit jedna Cinili me odbornici da dodem«. »'Ti -CeS noCas Zena, Sto -su je zaklali na -aCi muZa, a o-nda sa mnom u patrolu, dajte mi revolver i dru- i nj,ega ubili . . . Raskrili su kuCe; kad su ga«, i namignula na to-ga. ·Ovaj se uplaSio i moju raskrivali, jedna Sina ubila j.e jednog stao molit, a ad onda je prvi bio u patrolama Nijemca. Otjerali su mi kravu, a o-na pregrisvugdje.<< zla uzicu pa utekla, iako su za njom pucali. Djecu su tukli, ali ni djecu nisu za se pridobili. Dosia je prva licka brigada. Nismo znali D a r a V u k o j e v i C, iz Knina. govori kako trpe srpske Zene od CetriiCkog da· Ce doCi. Drugarice su bose istrCale · da ih terora u Kninskoj- krajinL »Od prvog dana vide . .Sutradan su ih cvijecem obasipale. Sa · su se poCele orgariizirati i raditi. U jednom brigadom je otislo 6 drugova i 2 drugarice selu su _se osnovali Cetnici, ali naSe se selo iz sela ... « ... U Prominskom lmtaru ima 95% nepinije odazvalo. UnatoC teroru drugarice su ostale nepokoleb!jiv,e i radile za NOV. U tre- smenih. U drniskom 90%, u vr!ickom 90%, u Cem mj.esecu doSli su Cetnici i uhvatili .Sest kninskom 710%. Eilo je tesko pristupiti ovim SkojeVaca i sve su strijeljali, j.ednom su Sta~ Zenama, ali voljom i ,odluCnoSCu naSih Zena porn razbili glavu, ali Skojevci nisu niSta i odanoSCu na·Sih drugova ipak su postignuti dobri re'zu!tati. se vidjelo pri formiranju oda!L Za jednim su 400 metaka ispali!i. Uspjelo im je uniStiti sav materijal. Bacia NOO. U svakom mjestu nase drugarice su u se na jednog Cetnika, oteo mu puSku i pucao-. NOO, jer su pokazale da su sposobne i da Kad ,su ga ranili, sam se ubio. Drugarice su ih se ne maZe zamijeniti. zatvarali i ganjali. U .Sestam mjesecu uhvaNeprijateljski pokusai da u kninskom tili sli neke drugarice. DuiC j.e re-kao, treba kotaru formira svoje organizacije nije uspio, sv·e da strijeljamo na duSu papa fluiCa. Pre-. jer su naSe organ,izacije u tom sprijeCile bacivali su ih pr-eko zida od dva metra i no- Cetnike. Cetnici su doveli u sela sv-oje t. (ZV. seCe i ba1esne Zene. Tukli su ih, zatim ih vojvotkinj.e da formiraju Zenske CetniCke orstavili u desetine, _i da Ce biti svaki osmi i ganizacije po uzoru na naB AFZ, ali o tome deseti strijeljan. Talijani su se pravili da su nisu htj.ele· Zene ni da Cuju, a kama li da idu ani spasioci i nisu to dali. Jednu drugaricu na sastanke. PrivrZenost Zena je u naSoj su muCili, zapalili peC i rekli joj: - Svla.Ci strani. Neprijatelj nije imao, ne Ce imati robu i ulazi u peC, . . .___ ali ana se nije htjela podrSku u naSim Zenama. To 1 Anica. Torba. Marama. 4 Da lak~·e >>oCiste« teren, faSisti su za;Palili smrekovu Sumu u blizini IS·ela .Sevida. Tako je hila zapaljena i smreka, koja je sakrivala bunker, u ko~em su hili partizani. Karabinjer, koji je poku.Sao prvi da se spusti u bunker, bio je ubijen. FaSisti su tada !Stali bacati lbo'IUbe i lij,evati benzin u bunker, no nijedan se viSe ni ie rusudio spustiti u nj. Zato su faSisti doveli prisilno Marriju .RadiCv mladu seljanku iz ,sela Gornjeg Modrita i spustili je u bunker, da i'm kaZe, tko se u njem nalazi. Kad sru je izvukli i upitali, tko je unutra, odgovorila je Marija, da nema nikoga. Zato su je faSisti na mjestru strijeljali. Zatim su -strijeljali jo~ jedno.g Covjeka, koii je, nakon Sto su ga spus£ili u !bunker, dao isti odgovor. PartiZani, koji su hili u bunkerru, znajuCi da su o:pkoljoeni, a ne htijuti da Zivi padnu ru ru:ke nepri jatel ju, ubili su se sami, nak-on St-o su uni~tili sav materij.al u bunkeru. U tom bunkeru 1poginule su i Marija VidoviC iz Se~ vida i Mileva TomiC iz Splita. 5 Spustili. · 2 3 416 6 U pCtstavi kaputa. 7 0 tome, kako su Tali jani topovima pucali na sela, u kojima je bio goloru:ki narCtd. Zene, djeca i starci, donosimo kao ilustraciju nekoliko izva,daka iz izvje~taja, ko·ii je komes.ar za kotar Sibenik uputio prefektu u Zadar od 25. II. 194'2. g. o repr,esalijama, koje _je talijanska vojska, morna·rica i avijaCija izvrSila 1•6. II. I-942. ,g. u mjestu .Primo~tenu i okolnim mj-estima u kotaru Sibenik, ,radi na-pada_ja partizana na odred talijanske mornarice. U represalijama na Primo~ten sudjelovalo _je B baterija, 3 bataljona pjeSadije, I Ceta moma·rice, 40 karabinjera i j·edan tor,piljer. U' izv_ieSt~iu se laZe: »Citave kuCe su sruSene iii teSko o~tel:ene. Na poCet'ku bombardiranja iznena·deno ~stanovniStvo pokuSalo se skloniti po Poljirua ili u crkvi na olbliZnjem grohlju u PrimoStenu ... Zatim je stupila u akciju pjeSadija. Njeno se djelovanje sastojalo: ... »U premeta-Cini kuta, od ko_jih su neke spaljene, u strijelianju na mjestu neko.Jiko lica i u »rastrellameritu« (.CiSCen_ju) te zone ... <~ Rezultati ovih akcija ·bili su: 80 mrtvi·h, 166 poha'PSenih i odvedenih <( Ru.Zica Markotil:, Milev.a Bu.balo-Sijan, Paula Zon-JakJiC, Bla£enka Mimic.a i B.eba Alkalaj u koncentracioni lo.gor u Vodicama, 300. sp~ljenih kuCa i mnogo djece, koja su ostala 'hez rod1tel.Ja: U tim aokcijama p-oC:injen je i slijede~i zloCm, ru ko_iem dolazi do izra.Zaja »hero~zam« sVOJst':en sa~o talijanskoj vojsci: »General Ctgala Fulgosr dao Je nalog da se ptica _iz ,p~~aka i j~dnog ~i~ra~ jeza. pro!iv tri_iu -Zena i dvo1e d1ece, ko·p su b1ezalr; lmtralJez se zaglavio, a ,gen7ral je. ta·?a dao na_Io~, da se gada gran.atom iz topa, 1 Zene 1 dJeca odlet.Jeh ·su u zrak. .. « IZVJESTAJI 0 RADU :ZENA U DALMACIJI PO OKRUZIMA I KOTAREVIMA lz zadarskog <>kruga Od prvih dana borbe bilo je krajeva u naSem okrugu odakle su pola·zili naSi drugovi u borbu. Zene su veC prije .deset mje·seci stu..pile u borbu: bile su to om!adinke iz sela Mali IZ. Njih oko 50 u 1jetu 1942. poslo je sa 21'0 omladinaca; od njih j e ostalo malo. One su dale mnogo od sebe. Poslije toga, mnogo mjeseci, Zene ostalih sela nisu znale za NOB. ali razvitkom naSe borbe, Zene su p,oC-ele aktivno ucestvovati. Preko 200 nasih omladinki otislo j e u redove NOV i na drugi nacin pomaZu u· bolnicama, u kampanjama .za vojsku i za nastradalu djecu. Osim toga u kotaru Eiogradu sakupile su zene 6 i po kvintala 27 :Zene Hrvatskf,! u NQ:ij (Prema podadma iz »Dokumenti o zlo~iJ?-~ma talijansko.g okupabora«, izd. Zemaljske ~-om!si]e .!lrvatske za utvrdivan_ie zloC:ina okup.atora 1 n1egov1h poma~ gala, Sibenik, 1945.) . s Pojas suknje. 9 Fa~isti su 0 :kupili izdajice i razni oloS za borbu pro-tiv partizana. Njima su davali po-vlastice. u nov~u i hrani i or,ganizirali ih u grupe, t. zv. anhkomum~ stiCke bande. hrane za g!adnu djecu kotara Preko. Srpske Zene Benkovca sakupile su '7 kvintala hrane za hrvatsku djecu. Na taj naCin naSe Zene uC-estvuju u na·Soj borbi. Iz Biograda Eiograd je dao dosta od sebe. Nase zene su vee prije pada Jugos1avije bile organizi: rane. Jo.S kad je MaCek iSao u Beograd, m1 smo -veC onda pisale parole i radile sa: Zenama. Zene u Biogradu ·su dosta politiCki izgradene i majke su same upuCivale svoj.e sinove u bo,rbu. 'Sve Zene su za nas, samo dvije-tri Zene nisu, koje su pale pod utje-caJ .SilobrCiCa. Poslije kapitulacije, i ave su priSle nama. Odlaze u dam, i iako su im.kCeri strijeljane, one se nisu z_aplaSile. Na 7. XI. naSe Zene 417 �nmogo su pomagale sa USAOH-om oko saku- · u okrugu ima 8. 700 organiziranih zen a, pljanja za bolnicu i vojsku; One pomaZu Zene iz Preka, koie su dosle u rodiliiite. U Bio- 4.500 dolazi na sastanke, seoskih odbora ima 75, odbornica 460. Nepismenost je velika, a gradu nema niti jednog mu.Skarca, no Zene gdje su Zene pismenij.e, kao u VodiCkom kogovore: »Volimo da su poginu1i slavno, nego taru, mnogo je JakSe raditi. da ih ani mrcvare«. OtiSio je 15 drugarica i 200 drugova u NOV. Strijeljano je 22, od toIz vodi&og kotara ga 4 drugarice. I moju sestru su strijeljali, U vodickom kotaru ima 3 opCine. U vodiumjesto mene. Moja majka Cuva moje dvoje Ckoj. opCini bile su za vrijeme Jugoslavije djece i od bra6e JoS petero, ali to njoj nij.e teSko, i pored toga j0:S priffia ranjenike i pO- HSS-ovke, kao i njihovi muZevi, ali SlJ vidj-ele da dolazi opasnost od fasizma i presle su maZe gdje maZe. Prva je doSla da vidi moju u AFZ. Bilo je 120 ustaiikih zena, zato se orsestru, na kojoj se vidjelo 9 uhoda, a na zetu ganizacija mogla slabije razvijati. U 4 sela 12 uhoda. no.Zem. Ja se divim da imam takvu bilo je 1100 organiziranih Zena. U poCetku majku. Zene su ostale Cvrste. 1943. sve su bile uhapsene i poslane u MoIz Sih!mika lat. Pustili su ih u sestom mj.esecu. Do onda nismo mogli prodirati, nego tek u posljednje Kad je prva grupa partizana iz Sibenika vrijeme·. U opCini Tijesno ima mn-ogo naciopro.Sla kroz Bukovicu, Srpkinje s~ im pomagale, hranile ih, prale i krpale. U mjestu nalista. U Vodicama i Tijesnom su danas masovne i Cvrste organizacije, Postoje radne Sibeni.ku ispoCetka radile su dvije grupe Zena. Cete, pii§u se parole, uCestvuje se u proslavaNismo drugima ni pristupale, - izdat Ce nas, ma i sada kad je neprijatelj tu, dolaze -na - mislile smo. Poslije prve zemaljske konfesastanke. Sasile su HIOO pari gacica i korencije AFz, postavilo se pred nas 'Zadatak iiulja. omas-oviti organizaciju. Pristupili smo UCvr':" U Stankovicama s-e uopCe nije moglo __raSCenju s namjerom da obuhvatimo sve -Zene; diti, tek su omladinke zapocele. Opcinski odkoj e- su antifaSistiCki raspoloZene. Osnovao bor u Vodicama ima 750 organiziranih Zena. se okruzni odbor AFz za ilibenik, tri kotarska 'Odbora i mnogo opCinskih. Mi smo imali · od toga ,50 do 90% nepismenih. Ima 4 lnjesna odbora. U opCini 'Ti-Sanj ima 957 organi~ u gradu pomalo uspjeha, osvajali smo ulicu ziranih Zena, 5 mjesna odbora: U Stari.kovi~ po ulicu, kuCu po kuCu, Zenu po Zenu. Bilo Cima ima 640 organiziranih Zena i 9 mjesna je teSko, jer se Zene ranije nisu interesirale odbora. politikom, a s druge strane veliki je teror. Iz okrnga Makarska Razdijelile smo se u 10 sektora i podgrupa. Taka smo uspjele okupiti sve Zene. Onda smo hvj,eJtaj podnosi Milka Boguno-viC preiile iiirem radu. Podijelile smo podgrupe OkruZni odbo-r se sastoji od 4 Clana, a ima po strukama, zatim smo osnovali mjesni adtri kotarska odbo-ra, od toga su dva inicijabar struke, sakupljale -smo, plele, .Sile·, bez tivna. Pet vpCinskih odbora, 59 mjesnih sa organizacije ..Kasnije smo iz mjesnog odbora 350 odhornica. Opcinskih odbora ima tri za struke stvarili pravi odbor, koji je imao duZMakarsku, birani su na konferencijama. U nost sakupljanja, dok je mjesni odhor AFZ Metkovicu 1 opcinski, u Imotskom isto 1. Na inlao da politiCki izdigne· Zene. Iz radnog ads_vrSetku desetog mjeseca odr.Zali smo okruZ~ bora uSia j,e jedna drugarica u mjesni odbor nu smotru. Bilo je dvomjeseCno takmi.Cenje AFZ. Kampanja za nepismenost je uspjela, i na ekonomskom, kulturnom, politiCkom i iznijele smo izvan Zice 1800 'ZadaCa, olovaka zdravstvenom polju. Podijelile su se nagrade .i drugo. Zatim 300 do 400 kg hrane. Svakog najboljem kotaru. najbo]joj opCini, najholjem mjeseca sakupilo se 10 do 11 hiljada lira. selu i najboljoj zeni. Uspjeh je bio velik. Pomagali smo materijalno one porodice, Ciji Doiilo je preko 1'000 zena. su Cianovi hili partizani i zato nisu ·prima1i Za dvomjeseCnog takmiCenja Zene su prodeke. Otkada su Nijemci dosli u grad, zene uCavaJe materijal, nauCile su 19 priredaba, jaS viSe rade, one su same poslale muZeve -i oddale su 14 priredbi u duhu N arodno-oslosinove u parti'zane da ih Nijemci ne bi uhvabodilacke horbe, 23 drugarice ·se naucilo Citili. tati i pisati. Na ekonomskom polju se najbo.Sakupili smq mnogo robe za ranjenike: lje uspjelo. I popaljena i opljackana sela dala 30 lancuna, 1'20 Sugamana, sanitetski matesu svoj posljednji zalogaj za vojsku. Bilo je rijal i t. d. · nekoliko politickih referata na smotri. Dodjeljivanjem nagrada smotra je dala podstreka U sibeniku ie prije hila zenska organizaza bolji buduci rad: Drugarice su rekle da cija »Hrvatsko- srce«. Oile su se tukle s praCe u novom takmi'Cenju dati ·sv;e od sebe. Na- ' voslavnima. Od tih Zena mnoge su pristupile grade ·su dobili kotar makarski, OpCina vrgoru. naSu organizaciju. ska, sela Bacine i Podgora. , 4!8 · " ·• ·1 juga SenJanovzc- K,enc, M z eva Benzon , Slavica KujiS i Dobrila Kukof:-Debeljak Drugarica Manda J oviC iz V rgorca nosila je jaja u Vrgorac i mije~jala i~ za metke. Na zdravstvenom polJU odrzal3: su se neka predavanja, koja Ce bvi~i .n.aj~~-SCa kuCa: na)·urednija, koja Ce Zena oc1shh VISe buna:~: · povezale su se sa VOJS k ~m, k OJ·.~ Ce nauc1h . najbrZe rukovati sa .teSk1m or':~Je~. Di'ug~­ rica Anica je dobila talijanski p1st?lJ kao n~J­ bolji horae. Na .ekonomskom pol)~ sakup1lo s-e -puna hrane, sanitetskog matenJala, robe. Mi nismo sve ni zapisivale. Povele smo kampanju za prvu proletersku brigadu: ali ona je krenula dalje i tako. smo s~kupljeno ?redali prvoj dalmatinskoJ br1.g~d1. Prvoma)sko takmiCenje bHo je isto usPJe~~o. N~n:am P_Odatke, skupile smo 'zeleni, mhJeka! JaJa, u_lJa. U g!adnom pro]jecu zene SU .n0~1Je pOS]Jednji zalogaj vojsci. Pekle su JanJce, kruha nosile na poloZaje borcima kuhane hrane. U Makarskom okrugu odr'lal? s~ 5 ku.~~e­ AFZ sa 85 drugarica mbd1h 1 stan)Ih. su dosta koristile za politf.Cko izdizanje. ~~e Iz okrn'ga Srednje Dalmacije lzvjeStaj 1podno-si Mileva Benzon Srednja Dalmacija niie bila potpuno oslo-. bodena, uvijek su preko nje prelazi_Ie horde neprijatelja. Tek se pocela ,oslobodab kon~em proiile godine. Popaljena su Gata, Kotlemce, Dugopolje i Rupotine. lnternirali su samo .iz segetskog kraja 1100 ]judi. U IDUCkom kraJU odveli su sve muSke od 1H do 60 godma: N arod je potpuno osiromaSio, sa~ Je opl!~ckan, nema uopCe viSe stoke. Te~or .Je naroc1to :elik u gradovima. Kroz sphtsk1 zatvor pmslo je 15.000 zatvorenika. 'Te.Znja okup~tora, d~ sruSi ustanak, propala je. To doka~~Je zadn~I ustanak u Splitu pos!ije pada Itah)e, kad Je nekoliko hiljada otislo u parti~ane. Kad .su do·Sli Nijemci, poCeli- su sa klanJem. Uv n:k1m selima ubili su po 130 ljudi i Zena. N ase zene su aktivno pomagale od prvih da.na. ra.ko ne organizovano jer su osjetile da J€ to Jedma pravedna bo~ba. Pokret postaje . masov~n: PoCeo je rad organizacije. Biran Je okru;m. odbor na konferenciji. Ima 4 kotarska ·odoo. ra i 1 kotarski inicijativni odbor. Ima 13 opCinskih odbora i 115 mj.esnih o?vbora,, ~a 457 odbornica. Mjesni odbor u Om>su, S>nJU i Splitu radi pod ilegaJnim us.I:ovi~a, ~sto ta~ ko u Trogiru. U Splitu postoJI mJ_esm odbo1 od 7 clanova sa brojnim pododhonma. Ukup, no ima 8.5'QI0 organiziranih Zena, ad toga preko 6.000 redovito dolazi na sastanke ·... ... Evo ovdje primjera kako su rash doprinosi u novcu u Splitu ?d ja1_1uara o. ~· -Dve godine u januaru sakuplJeno Je 9:000 hr~, u fehruaru 12.00>0, u martu 14.'000, a u )ulu 4!9 �28.000 lira i druge robe. U Omisu je skupljeno 227 kv. pSenice, u trogirskom 40 kvintala. U Mucu su 120 zena po cijele noei radile na Zetvi na na.Sim poljima, osim Sto- su po danu radile za sebe. U omiskom kotaru postojala je radna grupa od 80 Zena za sakupljanje Zita. U 'Trogiru za vrijeme 5-dnevne kampanje, prilikom proslave dvogodiSnjice narodnog ustanka sakupljeno je 150 kg hrane, 6100 pari"carapa, 2.300 komada robe i eo kg vune. Narod je nepismen, zato su odbori neuCvrSCeni, nepismenost u trogir. zagori je 100%-na. U MuCu i LeCevici u nekim selima· uopCe nerna pismenih. 1Cak i odbornice su nepismene. U trogirskom kotaru odrzano ie 7 analfabetskih tecajeva. NauCilo je citati i pisati 30 Zena. Nisu mogle viSe, jer je to bilo ljeti, kad zene rade poljske poslove. u ·splitu nema u -organizaciji nepismenih Zena. Zbog nepis_; menosti Ze·ne nisu dovoljno aktivne ni u AFZ ni u NOO, ne znaju za njihovu va.Znost ... Iz okruga Juina Dalmacija BuduCi da drugarice -'ovog okruga nisu mogle prisustvovati ovom saVjetovanju, to je drugarica BlaZenka Mimica, koja pOznaje prilike Juzi:to-dalmatinskog okruga, podnijela slijedeCi izvjestaj: Postoje tri kotara: dubrovacki, Peljesac, KorCula sa Lastovom, ovamo spada i otok Mljet. U dubrovackom kotaru zene su pasivne. SarnO su Zeue iz Konavlja pomagale partizane iz Hercegovine. Kad je pokret u Hercegovini splasnuo, opao je i ·pokret ovih Zena. U Dubrovniku je pokret Zena prerasta.o organizaciju; Zene su demonstrirale pred opCinom protiv gladi, a mjesni -odbor o tome nije niSta znao. Na P.eljeScu hila je ispOCetka masDvna organizacija. Ali poslije, uslijed velikog terora i strijeljanja 40 Zena i 25 muSkaraca, nastala je zastraSenost, i pokret je opao. Na KorCuli je Burna uvijek gcirila. Zene su ipak uCestvovale u radu. Mjesni ·odbor u Dubrovniku radio je sa · malim brojem zena. Sakup]jale su sanitetski materijal i materijal za Stampu i niSta drugo. Na PeljeScu s,e radilo pojedinaCno sa Zenama i prodiralo se preko njih. U donjem dijelu Peljesca postojali su uski mjesni odbori od tri do cetiri Clana. Poslije pada Italije organi'zacija se naglo pojaCala. U gorrijem dije1u PeljeSca, u t. zv. Crnoj Gori, .Zene su najzaostalije u Dalmaciji. Sve su nepismene. U zatonskoj opCini osjeCa se ustaSki utjecaj. ·Tamo je poginula drugarica Marija RadeljeviC1 pri pokuSaju ·cta uspostavi organizaciju. Njoj je poginula i sestra, koja je radila sa organizacijom. Na Korculi u selinia hila je prilicno masovna organizacija i prije kapitulacije Italije. U Blatu, koje ima 10J000 stanovnika, nije se 420 dovoljno radllo. Otkada su Talijani otisli, sve su Zene obuhvaCene. Uspjelo je prodrijeti na Mljet. 'Tamo nisu zene politicki svijesne, ali ipak ima dosta uspjeha. Na M!jetu svijet niSta nij-e z-nao o partizanima, i pogrijeSilo se, jer se odmah pocelo sa pomaganjem NOV, za koju su ·ani prvi puta CulL Pradrlo se u posljednje vrijeme i na Lastovo, koje je bilo 30 godina pod 'Talijanima, ali koje ipak nisu uspjeli talijanizirati. Poslije kapitulacije se objasnjava zenama ciljeve NOB i tamo stalno radi jedna drugarica iz kota:rskog odbora. Na Peljescu postoji kotarski odbor, dva opCinska i neki mjesni odborL Na Ka.rCuli ima i kotarski odbor, svi mjesni, a apCinskih adbara nema. Odr.Zana su dva katarska kursa, dasta je koristia i jedan okruZni kurs, na koji su daSH veCinom -sa Kor,Cule. Kotarski odbor Pelje.Sca izdao je novine »PeljeSCanka«. U avom se listu piSe o arganizaciji i Zivotu Zena kako Ce se okupiti .Zene i oduprijeti se te: roru okupatora. List »KorCulanka« redovitije izlazi i bolji je. Na Korculi je oddana druga · kotarska konferencija i kotarski odbor je izabran na slobodi. Radi prilicno. Na Korculi je provedena kampanja sakupljanja hrane na poziv drugarica sa Hvara. One su to izvrSile bmo. Podijeljena je zastavica kao nagrada najboljem mjestu. Iz Okruga Hvar, BraC, Vis, .Solta Politicka situacija. Prije kapitulacije Italije zene su vee bile uz Narodno-oslobodiIaCku borbu. Bio j.e jedan dio Zena, koje nismo uspjele obuhvatiti. Bilo je na Bracu i Hvaru reakcionarnog utjecaja HSS-a ... ... Zene Braca su se pokazale protiv MaCeka. I prije se radila o raskrinkavanju Ma~ Ceka i spaljivale su otvoreno njegoyu sliku. Nakon kaj)itulacije Italije zene su 100% priSie naSoj borbi. Mi danas nemam·o gotovo ni jedne Zene, koja bi hila protiv nas ... ... Prij.e smo morale uslijed terora neprijatelja raditi po grupama, a ne masovno. , Prije kapitulacije Italije hili &u svugdje mjes. odbori, ope. i kotarski. Poslije kapitulacije abrazovao 'se •akr. inicijativni odbor. Postaviii smo pred sebe zadatke, biranje okru.Znog odbora rfa demokratski naCin, odr.Zavati sve kanferencije, ·Siriti politiCki rad i otvaranje d-omova. U kotaru Brae birani su svi odbori na demokratski naCin, osim dva. OdrZano je 35 konferencija u okrugu. Ukupno. ima 80. odbora sa 520 odbornica, ima 3309 organiziranih zena, a 87 clan ova NOO. Rad zen a u NOO-ima nije svugdje zadovoljavajuCi, zato smo ove Zene pozvali na posebni sastanak i ukazali im kako !reba da rade i sudjeluju u NOO-ima. cionera HSS-a na nasu stranu. P"':i ~a~ata~ Iz Jivanjskog okruga · . b . bi prema tome bio· suzbijanje ~stasa ,: cetni. U livanjskom okrugu ima H':ata 1 Sr a ka i nepismenosti. Tamo je tesko nacr kadar i muslimana. U Golinjevu u LrvanJskom P..alJU • ' a koj e bi mogle raditi, treba mnogo po: nekoliko stotina Srba baceno je od us~asa u zen,.' Odrzan je jedan kurs i analfabetsk1 jame. JugaistaC~a od Livna im~ u nek~m s~d :~~~· PrelaZenj.e Livna iz ruke_ u ruln~" otelima ustaSke milidje, i taka Je ovdlJ~ ra Zava 'rad. Od ovih drugarica, 'koJe su otrsle u . ·en U Duvanjskom kotaru s a o s,~ partizane, dosta je poginulo.. ogramc . 'k "e a- reCI . tu J. e nepismenost veh a, moz m . ra dI, . · D Narodna100% bez gradova L1vna 1 uvna. k 1 Strijeljana 20. I. 1943. oslo~odilacki pokret se jaca prelazom fun - ! OBLASNI ODBOR AFZ ZA DALMACIJU 1. Zora RosandiC, radnica iz Splita, Srednja Dalmaciia •. 2. Ljubica TomaSeviC, seljanka iz Bacrne, 3. okrug Makarska Mileva Bubalo, domaeica iz Splita, Srednja Dalmacija . . .. laZenka Mimica, studentrca rz Qmr·sa. 4. B .Srednja Dalmacija 5. Draga LukinoviC, domaC.ica, BuCiSCe, Brae 6. Jakica MiroSeviC, domaCica, Vela Luka, Korcula ilka Lasic, profesor, iiiberdk 7. M k 8. J aka N ala, domaCica, Podgora, a rug Makarska Desa KovaCeviC, seljanka iz Vrlike 9. MariJ·a Lujak, studentica iz Dubrovnika 10. 11. 12. VJ'era MedaniC, seljanka iz zadarskog okruga Vaja TiSma, seljanka iz Ki~tanja, zadarski okrug 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Marij a Matk_oviC, selj anka Iz_ Vrban}e, Hvar Slavka Moric, studentica, iiiben_ik Antica iSpiriC, selj anka . iz Vodica Anka SrziC, radnica iz Makarske Paula Zon, studentica iz Sarajeva Kata PoljiCanin, seljanka iz T_:ogir~ Neda KordiC, radnica iz Komize, VIs Ecija LjubetiC, uCenica sa BraCa JzvrSni odbor! 1. 2. 3. 4. 5, Zora Rosandic Mileva Bubalo Draga LukinoviC Milka Lasie Desa KovaCeviC . 13. J ugana CuliC, ,doma-Cica ~z Spl.Ita 14. Sadika Latifi6, domaCica iz Liv~a ... 15. Vinka MarinkoviC, radnica iz K~~nze 16. Elodija Akrap, domaCica iz P_eiJesca . · 6 . Ljubica TomaS_ev1C 7. BJazenka Mimica 8. Jakica MiroSeviC 9. Jaka Nola �Dokument 253 Dokument ZSo( OSLOBO:DENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE NA DAN II. ZASJEDANJA AVNOJ·a II. ZASJEDANJE ANTIFAsiSTICKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBO:DENJA JUGOSLAVIJE ODRzANO 29. XI. 1943. U JAJCU IZ DEKLARACIJE II. ZASJEDANJA AVNQJ,.a ... AntifaSistiCko vije6e narodnog oslobodenja Jugoslavije, kao najvi,Se i jedinn pravo predstavnistvo volje svih naroda Jugoslavije .Arad ODLUC U J E: 1. ,da se Antifasisticko vijeee narodnop oslobodenja Jugoslavije konstituira u vrhovno zakonodavno i izvrsno predstavnicko tijelv Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik suvereniteta naroda i driave Jugoslavije kao cjeline, i da se uspostavi Nacionalni komitet oslobodenja Jugoslavije kao organ sa svim obiljezjima narodne vlade, preko kojega f:e Antifasisticko vijeee narodnog oslobodenja /ugoslavije ostvariti svoju izvisnu funkciju; 2. da se izdajnickoj, jugoslavenskoj izbjeglibkoj »vladi« oduzmu sva P,rava zakonite vlade fugoslavije, a napose da predstavlja narode Jugoslavije, ma gdje i ma pred kim; 3. da se pregledaju svi medunarodni ugovori i obaveze, koje su u inostranstvu u ime /ugoslavije sklopile' izbj.eglicke »vlade«, u cilju njihova Ponistenja ili ponovnoga sklapanja, odnosno odobrenja i da se ne priznaju medunarodni ugovori i obaveze, koje bi u buduf:e u inostranstvu, eventualno, sklopila izbjeglicka takozvllfna »Vlada«; 4. da se fugoslavija izgradi na demokratskom federativnom principu kao drzavna zajednica ravnopravnih naroda; 5. da se svi ti zakljui'ci formuliraju u posebnim odlukama AVNO f-a. DNE 29. NOVEMBRA 1943, U JA]CU Za Antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije Sekretar: Rodoljub Colakovic 1 Za Clana predsiedniStva AVNO_l-a na II. zasjedan_i-u AVNOJ-a lbila jc izabrana Maca GrZetiC iz Za- Predsjednik: Dr. Ivan Ribar' greba, ,predsjednica AFZ Hrvatske, ·Clan ZA VNOH-a. Le.giiima.cija kate PejJwviC kao delegata na II. zasjedanju AVMO/-a, 29. XI. 1943. u ]ajcu 423 �fela Bif:anii:, Xada Sremec i Maca GrietiC na jJ:Utu za ]ajce Dokument 255 ZAPISNIK SA SASTANKA IZVR§NOG OBLASNOG ODBORA AFz ZA SLAVONIJU U STUD EN OM 1943. Zapisnik Sastanak izvrsnog Oblasnog odbora AFz p~ed drugarice najozbi1jnije po-staviti pitaza Slavoniju. DJe •. da se _prati Btarnpa. 'Trebamo nastojati Dnevni red: 1. Politicka situacija i izvjestaj o politi- ~~ 1zn~simo_. naj~ovije dogadaje, da bi politlcka situaciJa b1la zanim1jiva Z-enama .da ih ckoj situaciji ona privlaCi na sastanke i da stvarno 'zavole 2. Organizaciono stanje i izvjeBtaj ,(:Janosastanke. To vrijedi za sve_ drugarcie Oblas~ va Oblasnog odbora o njihovom radu nog odbora na niZe. Na sastancima Okru.Znih 3. Zadaci i raspodjela duzn·osti ·unutar Kotarskih, opcinskih i seoskih odbora, trebaj~ Oblasnog odbora. d_a govore o politiCkoj situaciji drugarice iz 4. Kursevi bh od~?ora, a drugarice, koje prisustvuju sa.5. Redakcija i tehnika stanku iz viSeg odbora, treba samo da ih na6. Kritika i samokritika dopune. 7. Razno. 1. Drugarica Maj a," iznosi politicku situaOd pro~log sastanka nema zapisnika. Da b!: pravilnci iznijeli politicku situa2 . DrugarJCa Seka primjecuje da clanovi CJ:J.u ~a n~~:m okruzima, moramo najprije izsv1h odbora iznose politicku situaciju suhoDIJeh P_ohhcku situaciju u svijetu i kod nas. parno, neaktuelno, uvijek isto. Zato se treba Druganca govori o pobjedama Crvene Armije, 1 c!!u· 424 porazima njema~ke vojske, o reakcionerima osjeca se izvjesna zamorenost kod drugarica Engleske i Amerike, koji sprecavaju otvor,e- Srpkinja, zbog toga Sto se politicki s njima nje drugoga fronta, o savezni.Ckim akcijama i nije radilo. Na poZeSkom kotaru, u selu Skenboinbardiranju neprijateljskih gradova, o derovcima, Hrvatice su se bojale· velikosrpske navjestavanju rata Njemackoj od strane Ita- Jugoslavije, mislile su da se partizani za lije, o posljedicama pada Italije, o opcem nju bore i pitale su drugarice, ·Sto misle o narodnom ustanku u Dalmaciji i u Hrvatskom kralju Petru, Aleksandru i jugoslavenskoj Primorju; oslobodenju Istre, uspjesima naSe vladi u Londonu. Sada su u organizaciji i nav-ojske, padu 'Tuzle i Zenice, borbama u svim stoje, da dadu sto vise za NOB. Hrvatice u krajevima naSe· zemlje, o narodnim neprija- svim kotarevirna sa strahom gledaju na Cetteljima, Cetnieima, o istima u Slavoniji, nji- nike. Predsjednici NOO u nekim selima nohovom uporiStu u OkuCanima i utjecaju nji- vogradiSkog- i poZeSkog kotara rukovode rnahovom u =Covcu i Kleniku, o pdsilnoj CetniC- sovnim sastancirna AFZ . .z-ene li Sirincima koj m·obilizaciji, jer narod inaCe k njima ne (gradiski kotar) izjavljuju, da one same ne Ce, o valu narodnog oslobodenja, koji se ·Siri znaju da vade sastanak, i da im drug pomana h-rvatske krajeve, o sve ve-Cem- prilivu Hr- Ze, a on govori da je zaduZen da radi sa AF.Z. vata u Narodno-oslobodilaCku borbu, o ulazu U Orljavcu (pozeski kotar) drugovi dolaze u borbu pristasa HSS, koji gledaju na narod- na sastanke AFZ i rukovode njima, a Zene no oslobodilacku borbu kao na svoju borbu. nisu s tim zadovoljne i hoCe da same rukoTreba paziti na !jude, koji su zbog licnih vode sastancima. U Orljavcti jedan je clan in teresa stupili u redove NOB. Tre-ba raskrin- NOO i USAOH-a.delegiran u AFZ, a drugakavati i Cistiti -sve narodne -neprijatelje. Dru- rice iz AFZ-a delegirane su kod njih. Rade ,garica govori ·o uspjesima naSega Korpusa, . sve poslove organizacije, gdje su del,egirane, padanju uporiSta Dulovac i ·CaCinci, razbija- Cak i deZuraju i kaZu da je to saradnja medu nju neprijateljske ofenzive na Dilju, formi- antifaSisti-Ckim organizacijama. 'Omladinke u ranju Brodske i Oeske brigade. Narodi Sla- veCini sluCajeva ne- dolaze na sastanke AFZ-a vonije su svijesni da se danaSnja borba vodi a tamo gdje dolaze, dolazi po jedan delegat. za uniStavanje neprijatelja. Okup]janje omladinki je tesko pitanje- pri· mjeCuje drugarica Maja, jer se od poC-etka 4 Drugarica Jela govori da se t:r;eba vidjeti kakav je priliv zena u NOB u .Slavoniji i na- po tome grijeSilo. Drugarica J ela ne razustojati da ih se sto veCi broj okupi u AFZ, IDlJB, kako se p·o tom pitanju nije diskutos tim u vezi treba razgovarati s rukovodioci- valo, -naroCito poslije prve konferencije za ma svih Zenskih organizacija i nastojati da Citave organizacije pre1du u-- NOB. Drugarica Seka govori drugaricama da iznesu politiCku situaciju na pojedinim okruzima. NOB se kod nas pro,Sirila, uspjeli srno ostvariti jedinstvo naroda, i za to. neprijatelj svirn silama nastoji da nas ra!Zj edini. Neprijatelju pomaZu na razjedinjenju naSih naroda Cetnici i neka pokvarena hrvatska gosp·oda. Trebam·o vidjeti jedinstvo Z-ena, kako su politiCki uzdignute, kako je sa uCestvovanjem Zena u NOO i kakvo je uCeSCe ornladinki u naSim organizacijama. Politicku situaciju na okrugu Nova ·GradiSka izlaZe drugarica Jovanka. 5 RaspoloZe.nje Zena na Citavom okrugu je 'Za NOB. U CetniCkim selima kotara N. GradiSka Zene se boje .da rade u AFZ, a neke pod utj.ecajem Cetnika nagovaraju drugarice i drugove, da se ne bore, jer Ce samo Stradati, a inaCe ih nitko ne ce dirati. Na oslobodenom dijelu poZeSkog kotara, Zene nekih hrvatskih sela ne Ce da se organiziraju po-d utje_caj.em svoj_ih muZeva, koji se nalaze u domobranskoj vojsci i ustaSarna. Drugarice u srpskim selima ne · vol-e Cetnike i odgovaraju svoju braCu i drugove da imaju sa njima ikakove veze-. U ne:kim selima na pozeskorn i gradiskom kotaru ]osip HrnCeviC, Mirko BuloviC i Anka Benus Papuku 1943. g. na I 425 �Hrvatsku. Nismo 'Smjele ne zapaziti stav prema omladinkama ... 4. Kursevi. ... Oblasni kurs ce drzati najprije' drugagarica Maja, a kasnije osposobiti jednu drugaricu ·za odrZavanje kursa, a drugarica, koja ·ostaje u centru, treba da govori n organizacionom pitanju AFZ. Drugarica, koja bude najbolja na kursu pri Oblasnom, bit ce tizdignuta za odrZavanje istoga kursa. Kur-, S·evi se trebaju snabdijevati ekonomski. Treba govoriti o potrebi hrane, uredenju stana, gdje Ce stan biti, a na samom kursu da ih se uCi dobrom ponaSanju. Drugarica predavaC treba da ima svoju sobu, drugarice, koje svr,Se oblasni kurs, treba da idu na okruge, da odrZavaju kurse-ve pri okruZnim odborima. Drugarice se trebaju natjecati, koja Ce biti najbolja na kursu, treba pronaci u VoCi~u zgradu, i da se i o tome brine drugarica, koJa ostane u eentru. Drugarica Maja se nije s time sloZila i kaZe da se trebaju sve o tome brinuti. Na kursu pri Oblasnom iz okruga Brod treha da ide ·drugarica Jula 6 i Bojana 7 , 1z okruga '0sijek Marija 8 i Mirjana, 9 iz Virovitice Ljuba10 i Rezika, 11 a i.z GradiSke Anka12 i .Stoja.13 Trebaju da dadu 2 drugarice S okruga_Bjelovar i to drugarica predsjednica i- neka najbolja s njihovog okruga. Iz svih kotarskih odbora, iz okruga Bjelovar drugarice trebaju da Salju jednu drugaricu na kurs u Viroviticu. Teme za niZe kurseve tr-ebaju se stalno prire-divati, i one iz viSeg kursa trebaju imati kontrolu nad niZim kursevima. Clanovi ·Oblasnog odbora imat ce kontrolu na terenu. Drugarice, koje vade kurs, trebaju se sastajati svaki mjesec i pol. Kurs pri Oblasnom ce biti gotov do 15. :svaka kursistkinja da poCne po okruzirna niZe kurseve. Drugarica Neda 14 ide na Brad, Katja 15 na GradiSku, Anica16 na Osij.ek, Nevenka17 na Viroviticu. Na okr. Virovitici treba da se drZi u Podrav. Slatini i Miholjcu, a onda na Virovitici . i Grubi.i\nom Polju, ... Predavanja. 'Sve antifasistikinje trebaju uCestvovati na predavanjirna. 'Trebamo imati izvj-esni. kadar za odriavanje predavanja i da imamo teme za predavanja. Mi treba da pred~vanjima rukovodimo, da ih pokrenemo, ali m1 ih ne trebamo da drZimo. U Orahovici J ovanka treba da odrZi predavanje sa diskusijom o clanku Nade .Sremec iz »'Slobodnog doma«, u Orljavcu tema predavanja bi hila o tifusu. Predavala bi drugarica ·cazi.18 1Treba :Predavanje odrZati u VoCinu. Teme trebaj': biti aktuelne, »Zena Sovjetskog Saveza«, nep1smenost, NOO, i t. d. 5. Redakcija. U r.edakciji su drugarice Andelka, Kata, Maja i Seka..Drugarice iz kurseva treba za- duzlti da na kursevima kupe maierija! za list. Drugarice, koje vode kurs, treba da odrze predavanje za Zene na dan zavrSetka kursa. Treba da se pozovu seoske odbornice, mjesni NOO i USAOH i da taj zavrsni dan bude sveCan. »Udarnica« br. 8. Ce imati slijedeCe teme: 1. Clanak o politickoj situaciji - Jefto 2. -ostvarujmo jedinstvo Citavog naroda -drug Zmajo 3. Pojacajmo borbu protiv narodnih izdajica - drui DavidoviC 4. Ljubav Sovjetskog Saveza prema svojoj domovini - drugarica Kata 5. Istra i pripoj enje Hrvatskoj - drug Oiro 6. Ostvarujmo jedinstvo drugarica Mica . 7. Iskustva sa savjetovanja Brad, Virovi· tica, Gradiska - drugarica J ela 8. Zdravstvena sekcija 9. Pavkina pjesma 10. 0 radu pojedinih organizacija 11. Sabirne akcij e s ko-tareva 12. Dopise a·- ,CaCincima 13. Pisu nam ... 14. 0 NOO-u 15. 0 analfabetskim teCajevima, o masovnim sastancima 16. Dopisi iz flulovca 17. Jeste li cule 18. 0 a!jkavosti organizacije ... Postavlja se pitanje osamostaljenja tehnike. Trebamo poveCati tiraZ »Udarnice«. Trebamo pdzvati u centar brigadirke da budu kuriri i razjasniti im potrebu toga. Ovaj broj treba da izade u 2.500 primjeraka, a slijedeCi broj »Udarnice« u 3.0!00 primjeraka. 6. Razno ... 1 Redakcija nije mogla utvrditi toCan datum o-drZavanja. ovo-g sastanka, al~ 'buduCi ,da se na_ njemu razraduJe ,plan za »Udanucu«' br. 8., koja je IziSla u st~den~m. ili prosir;-cu 19~3. (redakcija ne pOsjeduje ova_1 broJ hsta), to Je ova1 sastanak morao biti odrZan krajem Hstopada 194'3. g. 2 Anka 1Bujak-FumiC Seka. 3 Maja Jank•ez. 4 Jela BiCaniC, ta-da tajnica Glavnog odbora AFZ Hrvatske, 'hila je u .to vrijeme u Slavoni_ii. 5 Jovanka Pavi-C-Tenzer Tanja. 6 Jula TopuzoviC. 7 Bojana 'Stanii:. 8 . Marija- redakcija nije ma:gla-ustanoviti preztme. 9 . Mirjana - redakcija nije mogla ustanoviti preztme. 10 Ljuba PejnoviC: 11 Rezi'ka Kova-CeviC 2 Anka GrbiC. l 13 Stoj,a Stambolija. 14 Neda Basa-riC. 15 'Katja Strumberger. 16 Anica Bulovit. 17 _Nevenka KraSiC..JCrnobrnja; 18 Dani-ca Cazi. ·· Dokum.ent 2SfS POGIBIJA KATJE sPERAC lz »Dalmalinke u borbi«, glasila AFt za Dalmaciju, prosinac_l943. NASOJ KATJI 13. prosinca 1943. g. poginula je drugarica Katja Sperac, vjerni Clan KomunistiCke. partije i clan Oblasnog odbora AFz. Poginula je u ladi od mitraljeskih metaka iz njemaCkog aviona, u danima, kada se vodi ogorCena borba za naSe plavo more, koje je Katja toliko volje-la, .za Ciju se slobodu borila i u borbi dala svoj mladi Zivot, sa punim uvjerenjem da je pobjeda naSa, da je i mo-re naSe i da Ce. -ostati na.Se. Nikada ne Cu zaboraviti, Katja, onu noC kada smo se prvi put sreli. Silazili srno niz je mirno, kao da je dugo o tome razmi·Sljao - ostavila me je moja mama ... « Ostavili smo ih. M·orali smo ih ostaviti, jer su nas tako jako bolile one duboke jame natrpane djecom, one stotine hilj-ada, u Cast PaveliCevog imena ubij-ene srpske djece, zaguSene plinom, izmuCene, pre-klane - hiljade, milioni - u Jugoslaviji, u Evropi, u So.vj. Savezu ... majke-, koje su mora-le da gledaju izvadene oCi, izlomljene male ruke ... djeca, nad mrtvim lj eSevima svojih majki, u j amama, na putu, u Surni ... Neda Ozrelil:, Ljubo Dumil:il: i Katj,a Sperac Svilaju. Bila je tamna noC, padala je kiSa, put j.e bio strahovito strm. Nosila sam na rukarna malaga sina. Bilo- mi je teSko . .SiS1i smo i sad smo trebali da pro-demo kroz OtiSiC, CetniCko selo, koje je onda bilo naoruZano. I dok smo isli kroz selo, u casu kad je trebalo _proCi tiho i neCujno, 'Ti si mi pri.Sla i uzela dijete, koje je moglo svaki Cas da s-e probudi, da zaplace ... Noc je hila tamna i ni&am 'Ti vidila lica. Tek ujutro Ti si me prepoznala i doSla si k rneni. Gledala si moje_ dijete, izvadila slike i pokazala mi. svoju Dosju. Bi!o Ti je tesko. I meni je biJ.o tesko kad su mi pisali: >>Ujutro kad se mali probudio zvao te je, pa kad je vidio da le nema rekao Htj.e1i su nas uniStiti. Povela se bo-rba na Zivot i smrt, za opstanak i buduCnost Citavog naroda i u prvom redu za Zivot i buduCnost miliona dj-ece. I ja i Ti_ i mnoge ad nas ostavile smo svoju djecu i poSle u borbu, jer smo shvatile da za Zivot i buduCnost nB.Se djece moZemo biti potpuno sigurne samo onda, ako potpuno i zauvijek uniStimo one, koji im oduzimlju Zivot, koji hoCe da uniSte njihovu buduCnost. Shvatile smo, da o ovoj borbi i nasoj pobjedi ovise milioni Zivota djece danas, Zivot .i bur ducnost pokoljenja djece sutra. Svojim UCestvovanjem u borbi mi smo majke cementirale ovu naSu veliku i svetu I 427 �b.orbu. Nitka nas ne moze pohijediti. Nitka rle maZe pobijediti narod, Cije su majke za· volile slobodu svog naroda viSe od rodene sv:oje· dj.ece. Sarno ta svijest mogla Ti je, Katja, dati snage da se otrgnes od Dosje kada je rekla p]a.CuCi - nemoj me, mama, dstaviti, nikad· te viSe ne Cu vidjeti ..'. Sarno ta svijest daje nam snage, da ne svisnemo od boli kad doznamo da su krvnici zaklali i nase dijete ... Teska je hila hoi, ali je jaca od nje hila svijest - kolikogod zrtva hila velika i te,ska, joS je uvijek veCa stvar za koju se·. borimo. Ta svijest. suSi suze u naSim ·oCima, a duhoku hoi za izguhljenim najdrazim hicem oploduje u mrZnju, u joS CvrSCu od1uku, da horhu nastavimo do kraja. Kad si umirala mislila si na Dosju, ali posljednja Tvoja misao hila je vezana uz borhu, uz sve nas. >>Uhili su me, ali pohjeda ce ipak biti naSa« - rekla si, _Katja. DrukCije nije ni moglo biti. Za tu pohjedu Ti si pregorila sve. Borba i teznja za pobjedom hili su dio Tvog Zivota i jo.S viSe od toga, oni su postali citav Tvoj zivot. To nisu fraze. Tvoj zivot i Tvoja smrt, dokazali su to. Slava Ti, drugarice Katja. Smrt Tvojim uboji.cama nj.emaCkim faSistiCkim ·zlo-Cincima. Milka LasiC Do.kumen t 257 sto joj dosta smeta, ali je u prakH~nom radu vrlo savjesna. 4. Tonka Lujenac, clan Izvrsnog Okruznog A02 Gradiska, svriiila nizi kurs .~Fz-a: Trudila se na kursu da savlada ma~:riJ~, all dosta teSko uCi, vrlo je malo raniJe c1tala, inaCe nije dovoljno energiCna, ~zgle~~ ~a ima rtspj-eha na terenu, jer zna ~r~s~~p1~1 zenama -osim toga v·oli svoju organizaCIJU 1 rad, te m~ze hiti dohar rukovodilac. 5. Ankica Palfi, clan Iznsnog Okruznog AOz GradiSka. Na kursu se pokazala vrlo marljiva, ali ima slabo pamCenje, .z~to teSko prouCav.a materijal. Ima mnogo Iskustva u radu, inaCe je kod nje drugarstvo jako dobro razvijeno, ali te·oretsko znanj.e dosta slabo: Sa svojom odanoSCu i svojim radom u praks1 moze biti vrlo dohar rukovodilac. praktl~nog Jskusiva, u odnosu prema. drugaricama je dobra. Ima uslova za razv1ta~. 8. Bojana Stanic, clan plenuma Okruznog A:02 Brod i Izvr.snog kotarskog A:Oz flakovo, svrsila nizi kurs AFz-a. N a kursu se pokazala vrlo vrijedna, inte1igentM, ima. ~osta teoretskog znanja isto tako i praktiCnog rada. U odnosu prema drugaricama vrlo dobra. Ima uslova za razvitak. 9. Nada Dvorzak, radila u agit-propu C?~r. Komiteta clan KK KP Brdd. Bila je marlJIVa i intelige~tna te disciplinovan~, ima priliC~o teoretskog znanj a ali nema mmalo pr_akhcnog iskustva. U odnosu prema drugariCama vrlo dobra. Ima uslova ,za razvitak. 110. Ana KragujeviC, Clan IzvrSnog Okru-Znog AOz Nasice, na kursu nije pokazal~ dovoljno volje za rad, inaOe je ~;iliCn? b1stra, maZe nauCiti, ima dosta prakticnog 1skustva, IZVJEilTAJ SA KURSA OBLASNOG ODBORA AF~ ZA SLAVONIJU ODRMNOG OD 11. XII. - 28. XII. 1943.1 KURS •PRJ OBLASNOM AFZ-u ZA SLA VONIJ'U Sluzbeno Ohlasnom odhoru AF2 za Slavoniju Drag-e drugarice! Saljem Vam izvjeStaj sa naSega kursa, koji je odrzan od 11. do 28. XII. 1943. g. Na kursu je bilo 10 drugarica, i to po nacionalnom sastavu 4 Hrvatice, 4 Srpkinje, 1 . Slovakinja i 1 Madarica, a po socijalnom 2 radnice, 7 seljanki i 1 intelektualka. U toku kursa proraden je sav predvideni mate-rijal, a pored toga i teme o drugom. zasjedanju AVNOJ-a, proraden je clanak >>Pred sudbonosnom odlukom« od Mitre MitroviC, kao i .(Hanak od drug a- Bilasa i'z »Zen a u borbi«. Kursistkinje su tokom kursa dobra savladivale sve teme, najteza j e hila IV. tern a "" Organi Narodno - oslobodilackog Pokreta (NOO-i, ZAVNOH, drug·o zasjedanj•e A VNOJa), ali pored toga ova je tema dobra ~prouce­ na, jer se radilo sistematski. T'okom kurs-a kursistkinje su P'Dkazale 1nnogo. interesovanja za .Sve teme, a naroCito u -pogledu reakcionarnog vodstva HSS, kao i u pogledu· jugoslavenske izdajniCke vlade. Sa ovom CitavOm reakcijom i njihovim radom one su se vrlo dobra unoznale, a naroCito je_ tokom kursa vrlo dob~o prouCena tema o drug-om zasjedanju A VNOJ-a. U toku kursa izradene su dvoje zidne novine, koje su sadr.Zajno uspjele, jer su kur- 428. sistkinje pisale clanke, koji su hili podkrijepljeni najnovijim dogadajima sa terena, kao i u svijetu. U tome se pokazalo da imaju moguCnosti i smisla da saraduju u zidnim novinama, pa i u naSoj Stampi. Isto taka ove su zidne novine dobra tehniCki uredene. Nas je kurs dao jednu kulturnu priredhu, koja je dosta dobra uspjela i hila dobro organizirana. Kursistkinje su pokazaJe · mnogo volje za kulturni rad. Nase kursistkinje su pokazale slijedeci uspjeb na kursu: 1. Klara Jaksic, clan Izvrilnog Okruznog A02 Osijek, svrsila nizi kurs AFz. Na avome se kursu pokazala vrlo marljiva, bistra, u odnosu prema drugaricama vrlo. dobra, sa. mo politiCki jo.S sirova, ima uslova da se ra· zvije u vrlo dobrog rukovodioca. 2. Jula TopuzoviC, .Clan IzvrSnog OkruZnog AOZ Brod, svxSila ni.Zi kurs AFZ-a Na ovome kursu se je pokazala vrlo marljiva i inicijativna, bistra. Bila je najbolja na kursu, najbolj e j·e sve nauCila i vrlo br.zo pamti, u odnosu prema drugaricama je· vrlo dobra. Ima mnogo uslova da se razvije u vrl9 dobrog rukovodioca. 3. Janja Vranesevic, clan Izvrsnog Okr. AOz Brod, svrsila nizi kurs AFZ-a Na O·Vome se kursu pokazala vrlo marljiva i savjesna u radu. Ranije je malo proucavala materijal, Terinka UojaCek, Smilja Stimac-ZmajiC, Seka Bujak-F.umiC, T anja Pavii:-T encer, Maja ]ankez-Komar Mica MiljaniC-Ratar 6. Re.zika Kovacevic, Clan Izvrsnog Okr. AOz Nasice, svrsila je nizi kurs A~~a. N_a ovome se kursri pokazala vrlo mar~JIVa, b1: stra, ima priliCno teoretskog znanJa, kao 1 mnogo iskustva u radu, u od:(J:osu prema drugaricama je vrlo dobra. Ima uslova da se razvij-e u vrlo dobrog rukovodioca. 7. S1avica PavloviC, C.'Ian IzvrSnog Okr. AOz Virovitica, svrsila niZi kur£ AFZ-a. Na ovome se kursu pokazala vrij edna, dosta bistra, pri.IiCno savladava materijal, ima mnog.a ali ima malo te"Oretskog znanja, disciplinovana je, ima malo lnicijative.~ Uz drugarski pozdrav Smrt faSizmu - Sloboda narodu! R. K.' .So.fija Kraja.CiC ~ Osim ov~g, odrZan je joS jedan kurs OhLasnog odbora AFZ Slavoniie od 1.3. do ~o .. ~1. ~943. K~rs je .polazilo aevet drug-a:ica:. '6 S_rpkm1a 1 tn Hrvahce ·i to 4 seljanke, 1 radmca 1 4 mt~lekt.rualke. . 2 Rukovodilac olbaju kurseva btla .1e .Soka KraJa- Cic. �Ookument 25a I HRVATSKA SELA GORE lz })Glasa Zen.e«, gl'asila AFt Cazma, br. 5, prosinac 1.943. J ednog jutra, u zoru, zazvrCali su u naSeni se]u automobili puni krvoZednih faSista, a met!u njima i krvnik Stajcer. Posli su od kuCe do kuCe i stjerali narod, joS onako napola bos i go!, na hrpu pred seoski dam. Mnogi su se nadali zla, pa su se razbjeZali. Mi smo se svi sakupili na odredenom mjestu, gdje su nas postrojili, da C.e nas strijeljati. . Taka su nas postrojili dva puta. Dok su jedni to radili, drugi sn iSli ad kuCe do kuCe i p1jaCkaJi sve drag-ocjenije predmete, _kao du.kate, narodne no-Snj.e, blago, rakiju i vino. Sve su to trpali u kamione-. N a koncu su poCeli paliti jednu kuCu za drugom. Jedna je Zena puSla da se sakrije u sijenu na Stalu, pa je tamo i izgorjela. Druga je opet starica bila gluha i l·eZala na krevetu. Cula nije niSta, nikuda nije mogla i taka je i ana izgorjela. Paljene su 'Sve kuCe, ali se kod nekih vatra ·nij.e rasplamsala i taka su ostale. Tih je svega 10 do 15, a :sve druge, oko 14'0, izgorje1e su. Nisu poStedili Cak ni Skolu, iako se uCitelj nal.i:tzi u -njihovoj vojsci. Provalili su i u crkvu, potrgali na raspelima Isusu noge i glavu, a sliku na glavnom oltaru razderali su na par mjesta. KaleZ su zgazili i na koncu zapalili i sam altar. One, koji s.e nisu razbjeZali, poslali su u Iogar. Eta, taka rade te fasisticke zvijeri od Hrvata. Nisu oni to radili zato, jer su u tom selu Cesto bili naSi drugovi ili zato, ·Sto narod simpatizira naSu borbu, nego· zato Sto je njima cilj uniStiti naS narod. 'To se vidi i po tome, Sto je· .zapaljena kuCa dvojice staraca, Ciji se sinovi nalaze u legiji u Njemackoj. Zapaljena je i kuca ustaskog tabornika, koji je prije nekog vremena dobio zasluZenu kaznu. Nista zato. Izgorjet ce mazda jos koje selc, ali Ce zato biti i viSe osvetnika. Ovaj dogadaj ispriCali su mi drugovi, koje s·am sa-stala u spaljenom selu Zeleznoj Desni. Marica SmolCiC Dokurnent 259 IZ IZVJEsTAJA INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZA OKRUG ZAGREB OD 11. XII. 1943. - OK KPH ZAGREB ... Organizaciono .stanje1 Dugo Se!o: dana. Prvi dan je sastanak, a drugi prouCaRadi straSne reakcije u cijelom okrugu vanj.e materijala. Sve drugarice joB nisu porad u zadnjih mjesec dana se nije ni na sve dobre, ali preko polovice ih je praViln·o organiz~cionom stanju ni malo pro.Sirio, Cak shvatilo duznosti kotarskog rukovodioca. Odsu se neki odbori, koji su bili nov·oformirani, bor se je dosta osamostalio. Rad mu se saraspali. Ol).e direktive, koje nam je dala drustoji u posjeCivanju niZih odbora i da se pogarica Neva? nisu joS gotovo nikako sprov·e- litiCka situacija malo izmijeni, kotars.ki addene, baS radi neprestanog nadiranja bande. bar Ce se brz·o uCvrstiti i oscim·ostaliti niZe Rad je zastao malo i radi toga, .Sto su druodbore i podiCi ih politiCki, j.er se njihov fad 3 garica V-erica i Danica4 bile na kursu 14 jo·S uvijek sastoji u glavnom u sabiranju dana, a drugarica Danica joS ni danas ne pomoCi, d-ok sada, za vrijeme nadiranja- banradi, jer je otiSla na OkruZnu konfere-nciju de, .uopCe niSta ne rade. Trebat Ce opet AFZ-a u Pokuplje. Drugarica Ljubica5 je vee mnogo upornog rada, da se sve stavi na prigotovo mjesec dana otSutna, pa je sav rad jaSnji nivo, a tek onda ih podiCi da se potostao na drugaricama: Darinki, s 'TonkF i puna ·osamostale. 8 Strini, no sada je i DariJlka ·oti.Sla na kurs. Ima 4 opcinska odbora od 28 clanica. Dakle, organizaciono stanje je gotovo neproIma 41 mjesni odbor od 238 clanica. mijenjeno, ali Cern-a ga ipak nav·esti k~kov·o je. Kotar Dugo Se!o: Kotarski odbor (biran na konferenciji) od 15 elanica sastaje se svakih 14 dana na 2 Kotar Zagreb PostojeCi kotarski odbor se JOS nije do sada sastao i prema tome nije dobivao od ni._ koga direktive, ni nista radio. Sada ce uci u nJega jedna drugarica, koja je svr.Sila kurs i ne Ce- se baviti- svojim privatnim poslovima pa Ce se vjerojatno - u koliko ne Ce .biti i prevelika reakcija- rad ipak pokrenuh. Nastojat cemo da damo u taj kotar jos bar jednu drugaricu. Imade i opCinski odbor od 8 odbornica. Imade 32 mjesna odbora od 138 odbornica. 'Ti •Se odbo-ri kako smo veC gore sp·omenuli, nisu radi ~adiranja bande mDgli politi-Cki ni osamostaliti i joS uvijek rade samo na sabiranju pomoCi. K o tar S v. Ivan Z e I in a Kotarski odbor j·oS nije formiran, ali Cemo ga u najskorije vrijeme moCi formirati U njega Ce uCi .2 drugarice, koje su svrSile kurs i stupile u ilegalnost i 2 domace se!janke, a onda Cerna nastojati da se f.ormiraju u svim opCinama- opCinski odbori, jer do sa?a postoje samo u o.pCini Ka-Sina. Im~de 18 IDJ.esnih odbora, od kojih se 11 redov1to sastaJe, a ostali su vrlo slabi. U koliko ne bi bila velika reakcija, rad Ce se u najsko.rije vrijeme moCi. proSiriti. K·otar Stubica Kotarski odbor od 3 Clanic-e je f.ormiran, ali se radi reakcije nije vi.Se mogao sastati i prema tome se ne zna ni za njegov rad. Imade 21 mjesni odbor od 98 clanica. Svi ovi ·odbori se uopCe ne sastaju i ne rade niSta osim u opCini Bistra gdje nema bande. Dr~garica Strina je hila u zadnj.e vrijeme sama na toj opCini i uspjelo joj je ~d­ bor-e priliCno osamostaliti, tako da se redov1to sami sastaju i prouCavaju materijal. Imade u izgledu jednu drugaricu, koja bi mogla uCi u kotarski odbor i raditi samo po AFt, u koliko reakcij a malo prestane. 4. Prosli zadaci Pro,sli put smo imali u zadatak osamostaliti postojece odbore, popu!adzirati ~A V~O~, Atlansku Povelju i SSSR, ali kako Je vee pnje spomenuto, rad se je radi straSne :eakcije na politiCkom i organizacionom polJU sveo gotovo na niSta. 7. () kursu Od }6. XI. do 28. XII. trajao je kurs, u kojega je bilo upisano 12, a zavrsilo je 9 dru: garica, 2 su izostale radi bolesh, a 1 rad1 obite!jskih razloga. 5 drugarica je proslo sa vrlo dobrim usojehO.m, 2 sa dobrim i ·2 sa doVoljnim. Na kUrsu su bile prouCava.ne ~erne, koje smo dobili od Glavnog o.dbora I koJ_e s~ razredene. Drugarica Neva Je upotpun1la 1 popravila neke nedostatke. Drugarice su prilicno svladale materijal, drugarstvo medu kursistkinjama je bilo dosta na visini, jedino odnosi izmedu kursistkinja i drugarice nastavnice nisu bili kakovi bi trebali da budu Sto je d-o-sta krivnje na samoj n~stavnici, ko~a nije zauzela pravilan drugarsk1 stav. Ona J€ ka·o oredavaC bila dobra, ali nije nastojala da s~ razvije diskusija. PreviSe je upotrebljavala ucite!jsku metodu kao u skoli ... 8. 0 kota:cskoj' konierenci.ii 14. XI. odrzana je kotarska konferencija za kotar Dugo Selo. Na konferenciju je doslo oko 400 Zena, iako je bilo ruinG i. kiSovito vrijeme. Zene su do.Sle iz cijeloga kot~ra .u povorkama i sa pjesmom. Vi~jeJ.o s~:.da ImaJU interesa za konferenciju, ah kasmJe, tokom diskusije, pokazalo se je, da ih _je ~noga. _doSlo na konfe·renciju, ne da sudJeluJu u biranju svojih kotarskih rukovodilaca i da nesto nauCe, nego radi zabave. Dakle.moZe se· reCi da ta konferencija nije uspjela onaka, kako bi trebala, ali stanoviti uspjeh je ipak postignut. Zapisnik sa konferencije i referate Cerna priloZiti. 9. PI'IouCavanje materijala ProuCavali smo Clanke iz »Naprijeda«, »Vj.esnika« i »Z-ene u borbi«. 10. Razno. UmnoZili smo u 400 primjeraka »Zene u borbi<< broj 3-4 i izdali 2.000 komada letaka o suzbijanju Sverca. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski ·pozdrav 5. Zadatak, koji smo dobile od Glavnog odbora Mi smo drugaricama zadatke poslali pismeno ali smo ih na sastanku sve zaj edna prouCiie i pov.ele po njima dis~usij~. Kad_a Ce se moCi svi ti zadaci sprovestl u dJelo OVIsi 0 tome koliko Ce banda navaljivati u sela, ali oCito je .da se u onom roku, koji ,smo ~a­ kazali ne Ce moCi uCiniti, jer je vee proslo viSe ~d mjesec dana, a uCinjeno nije gotovo 11i.sta ••• 1 10. i 11. XII. 1943..g. odrZan je sastanak !0 -AFZ za okrug Zagreb, kojem osu :prisus~vovale Venca La:kuS-'PlaSC, Darinka Simunjak-Vuke'1J.a, Jelka Gluhak i Bara ·Z;akmam. 2 Neva _ redakcija nije mogla ustanoviti pre_zime. 3 Verica LakuS-Pl~SC. 4 Danica Ru.Sec. 5 Liulbica Kova-Ci~. . 6 Darinka SimunJak-Vukel}a. . . 7 Tonka redakciia nije mogla ustanoVltt pre.; zime. 8 .Bara ~akman. �biti najbolji borac. Drugarica Anica iz Crnogoraca dobila je na dar jedan _revolver ~ao najbolji horae u okrugu .. Z~ _nJome ne zaostaje ni drugari.ca Veromka IZ Basta. . Drugqrice su ponijelei s1iku dr~ga T1ta kao svetinju. Ponijele su je u popal]ena sela 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA U DALMACIJI Clanak- iz »Dalmatinke u barbir~, glasila Oblasnog odbora AFt za Dalmaciju br. 4-5, prosinac 1948. Biokova na Cijim kuCama ne;na krov_ova. _One su se snaSle. P.okrile su kucu granJeT? 1 ·~e­ Ienilom, iznutra je obljepile papi~om 1 ob]e~ sile sliku druga Tita . otvonle su svoJ dam ... Ug1edajmo s~ u divne .Zene Biokova. SMOTRA ZENA U DALMACIJI Preko WOO zena iz oslobodenih i neoslobodenih sela velikog makarskog okruga sastale su se 3. X. 1943. g. u Podgori, na obali naseg p!avog J adrana. Sastale- su se da manifestuju vis·oku svoju svijest, odanost i bezgraniCnu ljubav prerna Narodno-osJ.obodilackom pokretu, prema naSoj junaCkoj vojsci kao i odluCnOst u borbi protiv svih izdajica i lupeza, koji bi htjeli da poberu plodove ave te-Ske narodne borbe za sebe. DoSie su u povorci, pod zastavom. 60-god. Staric3. nosila je zastavu. Htj-ele su je drugarice smijeniti, da se ne umori. Ali starica nije·- dala zastavu iz ruke ... Do.Sle su_ naSe drugarice da pokaZu Sto su uradile za vrijeme dvomjeseCnog takmiCenja na ekonomskgrn, politiCkom, kulturnom i zdravstvenom polju~· Postignuti rezultati samo su blijeda slika sve·ga onaga -.Sto su Zene. Biokova uCinile za narodnu borbu od dana, kada su zapucale prve puSke na Biokovu. »PoZrtvovnost i odluCnost naSih Zena, koj,e su· na sv-ojim ledima prenijele vag(me hrane sa okupatorovih brodova na Biokovo za partizane - bit ce u historiji Dalmacije zapisane zlatnim slovima«, rekla je drugarica Milka BogunoviC, organizator i rukovodilac Zena u makarskom okrugu, u svom govoru koji je odrZala na dan smotre. U sam om m a k a r s k o m k o t a r u izradile su Zene 592 nadnice za Zrtve re-akcije, sakupile 186 litara ulja, 964 komada sira, 7.199 kg zelja 1.446 kg krumpira, 3.807 kg voca, ·6}6 kg fazola, 315 kg kapule, 623 kom. jaja, 10 janjaca, 444 kg kruha, 1.408 I mlijeka, ·'700 kg sociva, 14.995 kg suhih smokava, 400 kg kukuruza, 3 ..8.80 I rakije, 131 komad sapuna, 225 pari bjecava, 5 pulovera, 2.377 kg groZda, 3.454 bremena drva, 2()0 komada dugmeta. Zene met k o v s k o eg k o tar a sakupiIe su 397 kg zita, 2.583 kg zelja, 1.100 kg smokava, 2 i po kg vune, 5.090 kuna, 197 kg kuhane hrane, 196 kg krumpira, 59 komada sira, 163 jaja, ·990 nadnica, 43 pari Carapa, 220 araka hartije. Zene i m o t s k o g k o t a r a sakupile su 200 kg psenice, 10,3 kg kruha, 900 kg grozda, 155 I vina, 130 kg krumpira, ~0 pari bjecava, 800 kg zelja, 580 I m!ijeka, 100 bremena drva, 50 kg fazola. bvije i pol godine neprekidnog dava.nja, otkidanje od gladnih ustiju, govore da je svako sakupljeno zrno zita, svaka sakupljena Iitra vina deset puta vrijednija, jer je odvojena od gladnih usta, jer ju je dao narod u teSkim ratnim prilikama pasivne Dalmacije. U Citavom su okrugu odrZavani masovni sastanci Zena, zborovi po1itiCkog karaktera, prouCavala se literatura iz narodno-oslobolacke borbe. Odrzano je 14 kulturno-prosvjetnih pri- · redaba po s,eJima makarskog okruga. U svakom selu su oCiSCeni svi bunari i sva dvoriSta. Makarski kotar pokazao se najbolji. Drugarica Milka predala je predsj.ednici kotarskog odbora AFZ, drugarici Anki, prelaznu nagradu: sliku naSeg diCnog Vrhovnog komandanta marSala Jugos1avije druga Tita. Od oPCina najviSe se_ istakla Vrgorska opCina, koja je dobila drugu nagradu _ ..-sliku predsjednika ZAVNOH-a Vladimira Nazora. BaCina, malo selo vrgorske opCine istaklo se sv-ojim neumornim pomaganjem narodne vojske od prvih pocetaka narodne borbe. Nizala su se sela - Krivodol, Crnogorci, Zupa, Krstatice ... U Istocnoj Plini spasilo se _mnogo oruZja i robe pri kapitu1aciji Italije. Kula j,e razoruZala jedan kamion i -cijeli materijal predala vojsci. Zapadna Plina, Vlaka, Zivogo-SCe, Gradac ... o svakom hi se od njih moglo posebno pisati, ·o svim selima makarskog kotara, o mogim selima metkovskog i imotskog kotara ... Nizala su se sela, niza1a imena drugarica, koje su s-e istakle svojom poZrtvoVnoSCu ... Manda JoviC Dubrava. u prvim danima ustanka nosila je jaja u Vrgorac, zamjenjivala ih za metke i donosila naSim borcima; svojim pregaranjem ... Ana TomaSeviC. dala je dvije svoje kCeri u narodnu vojsku, ·Cetiri_ sina pregorila i·e majka Pere Viskic iz Gradca. Cetiri hrabra borca koji su dali svoj Zivot za domovinu. JunaCki se drZi majka. Dva su j;}j sina joS Ziva, obojica borci. Drugarice u poz3.dini povezale .su se sa drugaricarna u vojsci. I one au se takmiCile, koja ce najbolje ruk<lvati oruzjem, koja ce .. 7 omasevzc- Bos'kov'c' _. Krasna Nola , Lepa Borif:-Martinov-iC i Milka BogtmoviC • " ~ J·u l tJ.a Dokument 261 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG POKUPLJE ODRzANA 15. XIL 1943. U SELU JAMNICI Clanak i:: list a ))Put-em slobode«, glasila OkmZnog NOO PokujJlje br. 1, sijeCaruj 1.944. NASA PRVA OKRUZNA KONFERENCIJA AFZ delegati iz brigade, odreda vojno-partizanDne 15. nrosinca 1943. odrZana je prva ske holnice. konferencija -AFZ-a za okrug Pokuplje.' KonLijepo .uredena dvorana, o~iCena z~Ieni­ ferencija je odrZana u malom tihom seocu lom slikama druga Tita i StalJma, naciOna1nedale·ko Pisarovine. nim' zastavama, crv-enim zvijezdama i p~ro­ Iz svih kotareva naseg okruga, kako oslolama, puna je Zena. PomijeSali s.e r_upci sa bodenih taka i neoslobC>denih, stigli su delepartizankama, ozbiljna lica star1h zena sa gati. Bilo ih je oko 90. Mnoge od njih puto: nasmijanim mladenaCkim licima ..~ve su. on~. vale su nekoliko dana preko dalek1h brda I mlade i stare doSle ovamo da kazu sVOJU ridolina, pored neprijate!jskih zasjeda, prolajeC o svom 'zivotu, -o krvavom fa·SisUCko~ zeCi ZeljezniCke pruge, ceste i puteve, k~Je teroru, o svom radu i pote,Sko~amba, na koJe r..eprijate.Jj stalno Cuva. DoSia je i ~rugar:ca nailaze, o organizaciji; da 1za eru svoje delegat iz .zagrebaCkog okruga, te ClrugaricP. 28 Zene Hrvatake u NOB 433 �okruzno rukovodstvo i da se obogacene novim znanjem i iskustvo~, vrate svojim ku~ Cama i ·nastave zapoiSeti rad. Konferenciju je otvofila drug3.rica RuZa Kumic, predsjednica AFz za okrug Pokuplje. Ona je poidmvila sve pj'isutne predstavnike i delegatkinje, predlozila radno predsjedniStvo i u kratkom govorU iznijela vaZnost konferencije. Nakon toga odala je pocast jednom minutom .Sutnje svim d:t;'ugaricama i drugovima, koji sn dali svoje Zivote u borbi za oslobodenje svoga naroda. .\-- -·. '· SveCani dio je poCeo pjevanjem sveslavenske himne: »Hej SlaVeni« i »Zenske hirhne«. Nakon toga govorio ie predstavnik KomunistiCke partije, zatim predstavnik ZAVNOH-a, Okruznog • NOO-a, Okruznog odbora USAOH-a; zatin) predstavnice zena · boraca Omladinske briga'de »J.oZe VlahoviCa«, 'l'uropoljsko-Posavskog odreda, te predstavnice vojno-partizanske llolnice u Zumberku. Prugarica delegat zagrej>ackog okruga donijela nam je tople pozdraye od antifasistkinja svojeg okruga i zaZeliia ,nam mnogo uspjeha u radu. rSvojim govorom ona nas je upoznala s antifaSistiCkim p.akretcim Zena u zagrebaCkom okrugu. .' Govori predstavnika hili su Cesto prekidani klicanjem naiioj NOV, njenom Vrhovnom komandantu drugu :·Titu, Komu.nisti-Ckoj Partiji, ZA VNOH-u, PrivremenDj vladi, AFZ-u; Sovjetskom .Savezu i t. d. izbila je u dvoranr, kada je jedna dtugari'ca · iz samoborskog kotara, koj-oj s·u ustaSe zapalile 'ku.Cu, kaz·ala: »DoSJi su krvavi ·usta,Se i zapalili kucu. Ja: i moje troje djece ostali smo bez svoga, ali~ to me nije pokolebalo. Zene iz moga sela su p1akale prilazeCi k -meni. J a sam im odgovorila: »Ne placite, drugarice, ne piaCern- ni ja. Nije vrijeme za plakanje, nego za borbu«. Od toga dana ja sam pojacala svoj rad. Svog cetrnaest godisnjeg s'ina poslala sam u partizane, a ja radim daleko viSe nego do _sada, svijesna da Cu se _samo na taj naCin osvetiti za moj popaljeni dom.<< Poslije politickog referata upucena su pozdravna pisma Vrhovnom komandantu Marsalu drugu Titu, ZAVNOH-u i Glavnom odboru AFz. Poslije govora raznih delegata oddan je referat o organizacionom stanju,. u kome je prikazano, kako je poCelo stvaranje ·organizacije iJ na.Sem okrugti, kako se organizacija razvijala, i na koje je teSkoCe ilailazila, kako· je uspjela u svom radu, i koji _su nedostaci r:tda. Na podrucju naiieg okruga postoje 3 kotarska odbora, 11 opcinskih i 196 seoskih . Broj organiziranih Zena iznosi 4037. Konferencija je zavrSena pjevanjem hrvatske narodne himne: »Lijepa ha.Sa« i Uz poklike: Iza sveCanog dijela preSlo se na radni dio Zivje/a I. Okrui:na konferencija AFZ za· ko_pfe_rencije,. U politiCkom referatu iznijet PoJ,uplje! je razvoj Zena od politiCkih nesvijesnih, do .Zivjela naSa NOV i njen vrhovni komand,ani." zena aktivnih boraca za slobodu. Nakon toga marSal drug T ito! su govorile Zene delegati iz pojedinih kotaZivjela p1-ivremena vl.ada fugosli:lVije.' reva. One su iznijele primjere rada i borbe Zivio bratsld Sovjetski Savez! Zena svojih kotareva, govorile ·o njihovoj svijesti, o ljubavi koju one gaje prema Narod1 no-oslobodilaCkoj vojsci, pote.SkoCama, na ko. I. okruZna konfer·encija AF_Z za okrug Pokuplje odr.Zana u Jamnici (kotarr Pisarovina) 15. prosinca je nailaze u radu, ·o tome, na koje sve naCine 1943. g. Prisustvovalo _ie zavaravaju neprijatelja, kada prolaze pokraj okruga. U to vrijeme na 12·0 deleg-atkinja iz cijelog teritoriju okru,ga Pokuplje njihovih bun.kera i straZa noseCi hranu i bilo _ie organizirano 190 seoskih odbora AFZ, 12 ostale stvari ria.Sin:l borcima. Divnih primjera QpCinskih i 3 kotarska o.dbora AFZ, koji su ohubvatali oko 4.-00.Q Zena. odanosti i poZrtvovnosti Cule smo od Zena U toku priprema za I. konferenciju vrSilo se takdelegata, onih zena, koje se do pred kratko miCenje u or;ganiziranju Zena, pom-o-Ci vojsci, s-uzbijavrijeme nisu zanimale niCim drugim do svo- nju nepi-smenosti, bojkotu tr,ZiSta i t. d., a u to vrijejom djecom i domovima. Eura oduSevljenja me je i poCeo izlaziti list »AntifaSistkirnja«, g1asilo 00 APZ za Pokuplje. 434 I. okruZna konferencija AFZ Pokupljc - prosinca 1943, g. Dokum.ent 262 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA PROSINAC 1943. 0 RADU AFz' lzvjestaj za mjesec decembar 1943. . . , 2. A n t i f a 8 i s t i C k a f r o n t a Z.e .n a: KAOZ je u toku ovog mjeseca reo_rgamzi_ran i to tako da su 2 Clanice odhora tspale 1 to 1 drugarica2 radi ugroZenosti (njezin ~rug sekretar MK SKOJ-a pao je, a preko n]ega traZe nju pod punom funkcijom), a dr~ga radi nedoraslosti." Clan IIIK partor?'e usao je u MA:Oz kao clan toga odbora (to Je ~ovo­ primljeni .Clan·. drugarica Er~a4)_ Na taJ ~a­ cin .sastav MAOZ je slijedec1: Ne d~," dosa; daSnja tajnica, 'Erna, zatim Mara 6 I Maca, koje su dod~jeljene na ra? iz C~lija taka, da sada odbor Cine 4 drugance k~Je ~u sve cianice partije. Dosada.Snja nasto]an]a za ~~Ia­ ' ·e cen] RSS-'·vih zena nisu do sada • dom.]e!a u 1 • · "kakvih rezultata. Socijalni sastav Je os, JeT m · •t · li . su sve .Clanice odhora namJeS e~ICe, a. za . sada joS nemamo u izgledu radmcu k?Ja hl odgovarala za rnjesni odbor .. MA·Oz Imad-e 6 kotara8 i to : • . . . I kotar: Postoji KAOz od 3 clana I to .]e zapravo naj_sredeniji od9or u Zagrebu. Po1iy 435 �ticki rad u glavnom odgovara (naucile su i neke Zene pisati i C~tati), a o~ganizaciono drze 8 AOz-a od po il clanice sa ukupno 77 zena (7 ulicnih AOz-a i 1 AOz u »Pamuku«). II. kotar: Ima KAOz od clana .koji su dosta slabi. Njihovi odbori nisu dovoljno uCvrSCeni (to im j.e zadatak za mj.esec januar), a i direktive s]\oro nikako ne prenose. KAOz obuhvaca kao i prosli mjesec 7 AOz-a sa 100 antifasi~tkinja. se III. kotar: Ima 3 cllma u KAOZ-u, a il;naju 1 AOz u kojemu su : graficarke, 6. AOz sa Cinov.nicama, profesor~cama i medicina·rkama, t. j, ukupno 7 AOz sa &0 antifasistkinja, IV, kotar: Ima KAOz od 4 clana koji obuhvata 3 AOz domaciea i cinovnica (uciteljica) i 1 A:Oz od 3 zepe (Higijenski iavod), 1 AOz od 3 clanice (Rozic) ukupno 5 AOz sa 38 zena. · V. kotar: Ima KAOz od 3 c]ana i obuhvaca (Kontakt), 3 akt. i 2 zene (»Iris«), 2 akt. i 6 zena (krojacice), 3 akt. i 2 zene (1\elajce), 1 povjerenica i 7 zena, (Ivancica) (1 povj. i 7 zena). Ukupno je obuhvace>JO 69 antifasistkinja, Dokument 263 IZVJE!!TAJI 0 RADU AF:t I NOO ZAGR EBA ZA PROSINAC 1943.' VI. kotar: Ima KAOz samo od 2 clana, a treCi je popunje~ tek koncem mjeseca. Postoji 1 AOz (Gric) i 2 ulicna AOz koji su vrlo slabi, a mjeSani su: domaCice i Cinovnice. Kotari su sa svojim terenima isto tako rasporedeni kao i rajoni partije i kotari NOO-a, ali s tom razlikom da kot. odbor AFz VII. i VIII. ne postoji, jer na tim sektorima nema Zena. Ukupno j.e po Zenskoj masovnoj organizaciji obuhvaceno 30 AOz-a .sa cca 670 zena. Tokom mjeseca otpremljeno je na OK Zagreb: 1 bicikl, 200 parabelum metaka, 2 svitera, 1 zimske C_arape, 100 kg bra.Sna, 5 litara ulja, 3 kg secera, l()O teka i blokova, 5 bambi, 6 kutija masti protiv svraba i 500 araka cyklopapira, 1 Do-kument se nalazi ;u arhivti ·-cR. 'SKH. Zlata Bognar-KutiStiC Nada. 3 Ma·ri ja Znidarec-Kieinhans .Jasenka. 4 RuZa Cn1koviC, koj.i: .ie uSia u Mjesni komitet KPH Zagreb, a do tad.a je bila sekretar I. RK (K'll2 stGSija). Ema CekuriC koja j~ u Mjesni _od'hor AF2, a tijski kurir. 6 ·Vera Fa'bijaniC. 5 'll 1o listopadu 1943, g. uSia tada je radila kao par- . BoZena .Zak~an, koja je prije hila tehniCarka kod Mjesnog komiteta Zqgreb . 8 . _ U Jistopadu izvr.Sena je u Za,greba teritorijalna . reorga:nizaci_ja ·komiteta i ma-sovriih or.gaf!izacija,_ tako 7 436 da je oformlj<eno Sest kotareva i to: od bivSeg V. kotara naCinjen_a su dva - prvi kotar (KustoSija) i drugi (Tre.Snjevka), TreCi kotar je dotadanji Cetvrti kotar, a Cetvrti ob.UhvaCa u,glavnom bolnice na Re.:.. bru, Zvijezdi i klinike, peti kotar je dotadanji treCi kotar (Maksimir), a Sesti kotar je dio dotadanjeg treC.eg kotara. Svi su kotarevi hili po-vezani sa_ _}f_jesnim odborom AF2. U studenom izdan je pregled Stampe -pod naslovom »ZagrepCanka u borbi«, u kojem su hili najaktuelniji Cianci iz NOB i ~ecijalno o radu AF2, koji ,su uzeti iz ~>Naprijeda«, » Vjesnika« i »2ene u borbi«. Taj se materijal vrlo Siroko proul:avao. 437 �Dokument 266 / zena raznih politickih i vjerskih pripadnosti. Ovi odbori treba u ,prvom redu da su povezani sa· odgovarajuCim pai'tijskim organizaciJama i organima narodno - -oslobodilaCke borbe, a svoju aktivnost ka niZim .odborima AFZ treba da razvijaju prema potr.ebama i up11tama tih organa. Njihov odnos prema nizim ·odborima AFz ne smije hiti kr.uto org'aniz3.cijski, Vee u glavnom agitacionopropagandisticki. Viiii odbori AFz moraju s.e ~tarati o tome, da niZi odbori budu u prVom redu odgov,orni lokalnim organima narodno-oslobodilacke borbe. 5. Partijke u uZim - izvrSnim - tijeli-ma Centralnog, Glavnih, Pokrajinskih i Oblasnih odbora AFz treba da budu partijska' k•omi.sij a- za rad med'u Z·ena~a; pri Cem·u zadrZavaju konspirativnost prema nepart~j­ kama .u tim odborima. Sarno u rijetkim, najnuZnijim :sluCajevima maZe· se dopustiti qa partijka bude · partijski uposlena samo u radu AFz. Partijke aktivistkinj.e AFZ moraju uporedo obavljati i drnge partij.ske zadace. Medutim, sve bez razlike treba da su uklju- Cene u partijske organizacije (CeliJe, komitete), u kojima se mogu normalno razvijati i ddbijati zadatke. 6. Treba teziti za tim, da se sve aktivistkinje AFZ partijke, nepartijke i nekomunistkinje pored njihove aktivnosti u AFZ privlaCe na rad i na drugim sektorima narodno-oslobodilacke borbe. 7. Osnovnu odgovornost za rad na mobilizaciji Zena, t. j. i za rad AFZ svuda, treqa da nose ·partijske organizacije, t. j. Celije i rukovodeCi kom-iteti naSe Partije. Ako se prije svega ·od tih organizacija bude· traZilD da polaZu· raCuna o djelatrtosti m.edu -Zenama, onda ce gore- sponienute grijeSke biti brzo likvidir~tne. Upr:ivo prenoSenje odgovOrn&. sti za rad u AFZ sa partijski·h organizacija na partijke-aktivistkinje AFz i cak »Ce!ije u AFil« i na odbore AFil u najv.ecoj je mjeri olaksalo razvijanje pomenutih grijesaka. Januara 1944. godine. 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Dokurnent 265 POZDRA V DELEGATKINJA AFz VRBOVSKO SA I. KOTARSKE KONFERENCIJE AFz OD 2. I. 1944. NACIONALNOM KOMITETU OSLOBODENJA JUGOSLAVIJE 1z ))Zerne u borbi«, glasila Gl~og odbora AFt Hrvatske, br. "7, 1944. NACIONALNOM KOMITETU OSLOBOfJENJA JUGOSLAVIJE Mi zene antifasistkinje sa prve kotarske konfer€ncije AFz za kotar Vrbovsko saIjemo naose plamene pozdrave Nacionalnom Komitetu Oslobodenja Jugoslavije. Mi Z-ene p·onosimo se da ~mo zahvaljujuCi- KomunistiCk-oj Partiji i drugu Titu pridonij.eJ.e. svoj udio u toj velikoj oslobodilaCkoj borbi koja je krunisana tako velikim pobjedama, kao sta je osnivanje Nacionalnog Komiteta Os!obodenja Jugoslavije. CvrSto uvjerene da Ce Nacionalni Komitet ispuniti vjekovne teZnje naSih naroda, a itapo.se nas Zena, obeCajemo Cvrsto, okupljene aka svoje organizacije AFZ u_ sklopu JN(JF, da cemo ispuniti svoj dug za stvaranje slobodne Hrvatske u okviru slobodne, de111okratske i federativne Jugoslavije, zivio Nacionalni Komitet OsJ.obodenja Jugo&lavije, jedina istinska vlada Jugoslavije! 2, I. 1944, Delegatkinje AFZ za kotar Vrbovsko KPH ZAGREB OD 5. I. 1944. 0 RADU AFz' IZ IZVJEsTAJA MJESNOG 'KOMITETA Iz.,.j,estaj za .mjes.ec janu.ar 1944. III Kotar: .KkOZ ima 4 clanice ~ to: 3 ... 2. AntifaSistiCka fronta Zena. . intelektualke j 1 domacicu. Drugance ~~ Prelw MAOil oouhvaceni su k<>tan u cisklone fraziranju, _ali mtstoji~o· da to -suz Ijemo. Obuhvacaju '9 odbora ito: j elom Zagrebu. . MAOZ ima 4 clana. Dosadasnja pretsJed~ 1. AOZ tvornicki Graficarke ima 3 ciaiJ.ica (Branka)2 je upuc~en~ ~a. rad v~n, ~ad; nice i 41 antifaSistkinja ugroZe·nosti, a itsto taka JOS. Je?na cl~n~c~. . 2. AOZ tvornicki Krajiska ima 4 clanice Na njih-ova mjesta uSia je C.Iamca M~ 1 Jei 1 antifaSistkinja dna clanica Partije' i·z celije. Sl.abost~ AFZ-a 'lanice i 33 antifa3. AOZ u!iCni ima .3. C jesu: :premalo. s-e_ politiCki- ~ra~I s.a. ~enam~. sistkinje a p<>sUe!lica toga je neshacanJ~ ~m1!." N_OB, 4. AOZ ulicni ima 3 clanice i 7 antifatako da AFZ ne moze obuhyahh ~1se zena u Zagrebu. Za politicko uzd.rzanJe ze.~a forSistkinja 5. AOz u!icni ima 4 clanice mirat Ce se- tokom_ iduCeg IDJ es-eca dvi} e grupe ·za kurs i pojaCati Ce .se rad sa zen~ma 6 : AOZ uliCni ima 4 clanice proradivanj.em materij3.1a ~a ~astanCima. 7 . AOz uliCni ima 4 cia nice MAO.Z obuhvaca 6 kotareva 1 to· , 8 . AOZ. u!icni ima 4 clanice I. Kotar: imade 3 clanice, o.d kojih su 2 9. AOZ tvorniCki Iris ima 2 Clanice 7 radnice, a 1 domaCica. Drugartce s~ d~bre, ali su neizgradene _i premalo konspn·attvne. antif3.Sistkinja. KAOZ drzi 5 AOz i to: IV. Kotar: KAOil irna 4 clanice koj,e su 1. AOZ uliCni Ljubljanica ima 3 clanice sklone filozofiranju, nekonspirativne, s-u i 2. AOZ uliCni Gajevo ima 4 Clanice bolezljive. 3. AOZ u!iCni Berek ima 4 c!anice i 15 Ubacit Cemo jednu dobru ~rugaricu sa antifasistkinja _ . zadatkom, da oZivi ra d I· ukl onr nedostatke. 4. AOZ ulicni Miler Breg ima 4 clan1ce Oni obuhva·Caju: · i 15 antifasistl<inja , . , " ·ma 3 Clanice i 5. AOZ tvornicki Pamuk ima 4 clamce 1 l. AOZ ulicrii· Domac1ca 1 9 antibsi.stkinja 13 antifasistkinja 6. AOZ s·e momentalno izgubio, ·ai~ ima 2. AOZ ulicni ima 3 clanice i 1:6 antifamoguCnosti da se pronade: Sistkinja - . 3. AOZ ulicn1 Dornac'1'ca ima 4 Clanice i II. Kotar: KAOZ ima 4 clanice i to: 2 8 antifasistkinja radnice i 2 domaCice. Druga~ice. su dobr:, 4 AOZ ulicni Intelektualka ima 5 clanipoZrtvovne- i konspirativne, osrm Jedne ~oJa ca i '17- antifaSistkinja. ' t"' an KAOZ obuhv&fa 7 odbora l to; t;€ 0 !Cl V · · . 1. AOZ tvornicki Domaca tvornica rub!Ja V Kotar. Pad om jedne drug arlee izgubiima 8 clanica i 133 antifasistkinj.e . la s~ jedna .clanica tako da je ostala u K~­ 2 . AOZ tv-ornicki (dan zaje·dnicki sa 1 tarskom odboru AOZ-a samo jedna dru~arr­ ca. Novi KAOZ je u formiranju. Obuhvaceno AOZ) 3. AOZ tvorniCki Mirim ima 2 Clanice i je: . 7 antifasistkinja 1. AOZ tvornicki Sidol ima 4 clanice i 3 4. AOZ ulicni Gvozd ima 4 clanioe i 39 antifasistkinj.e antifasistkinja 2. AOZ ulicni Dubrava ima 4 clanice . 5. AOZ ulicni Zvijezda ima 3 clanice 12 antifasistkinja · -· 4 Clanice 15 antifasistkinja 3. AOZ ulicni Po d suse d 1ma 6. AOZ tvornicki Isis ima 4 clanice i 5 4. AOZ ulicni Domacica ima 2 clanice antifasistkinja 5 Iskra, 6. Gorica, 7. Gaon i ~· ~krojaci­ . 7. AOZ tvornicki Hardmuth ima 4 clanice) AOZ nema podataka. Izgub!Jem su odce i 18 antifasi&tkinja bori: Kontakt i Meba. · · · U formiranju je 1 AFZ u tvorn1C1 dubana·. 441 440 �· Dokument 269 PISMO SRPSKIM SESTRAMA Clmmk iz »Z,ene u borbi((, glasila Glavnog odbom AFZ Hrvatske, b1·, 7,, OZUJa k 1944. • · Drage· drugarice, Saljemo . vam dobrovoljni doprinos, Sto smo sakupile mi adbornice AFz,a jednog sela opCine CiCe. kotara y,elika Gorica, varna srpskim sestrama, koje ste nastradale od mrskog okupatora i njegovih s1ugu, krvavih ustaSa. Jedna nasa odbotnica prolazila je kroz neki dio Eorduna, pa je vidjela kako narod ta~p.o Zivi gol i boa. Kada se vratila naz8.d,/,PdCala je to nama svima ~enama na niasovnom sas~tanku·,- i mi smo· na- tom sastanku:· OdluCile, da vam pruZ_imo pomoC, koliko nam omoguCavaju naSe prilike. Kada slno sutradan mi odbornice posle da skupljamo, sve su Zene oduSevljene davale svoj,e priloge. D'i'a'ge drugarice, potp-uno novo nije n1ogaa nitko dati, j-er je i kod nas oskudica. Ne moze se kupiti. Drage dru-garice~ viSe vam ne ·moZemo _poslati, jer se· i u- Tia·Sern okrugu nalitz~· par- tizani. Njih !lli tako<;ter. opskrbljujemo rubljern, hranom i ostalim. · Drage .drllgarice, . OVO SaljemO mi, Hrvatice, jedan 'mali dar za bratsku !jubav, da znate, ~a se i mi borimO s varna zajedno protiv njemackih barbara i domacih izdajica, kojj su nas htjeli zavaditi, da bi se medusobno tukli i mrcvarili, kako bi oni lakse po nasoj domovini pljackali. Oni su htjeli zavaditi sav slavenski narod, kako bi s·e oni mogli poslije nita naseliti u naSu milu domovinu. Drage dru·garice, viSe vam nemamo .Sta pisati, jer i vi sve to .znate·. Primite Oct srca mnogo sestrinskih poz-drava od svojih sestara Hrvatica. Prilazemo popls sakupljenih stvari, koj,e vam Saljemo. Smrt faSiznw - Sloboda oorodu! ]edna odbornica Dokutnent 27-Q KARAKTERISTIKE DRUGARICA, KOJE SU ZAVRsiLE cETVRTI KURS ANTIFAsiSTicKOG FRONTA :lENA, ODRzAN OG OD 6- 15. II. 1944. U POKUPLJU 1. Drugarica Rezika La.ckoviC. Radila je do sada kao noliticka radnica u opCini KraSiC po lini1ji AFZ. PoSta je raniJe radila na terenu, imala je donekle znanja, pa je materijal kursa sv!adala dosta lagan·o. PriiiCno je pismen~ a k tome_ i marljiva. l!zevSi u obzir nje-zillu naroCitu privr.Zenost, drugarski odnos - sniatram ·da hi mogla poluCiti priliCno dobre rezllltate ·medu Zenama. U ophode-Iiju je vrlo taktiCna. Ambicijozna je - u'yijek nasttipa s namjerom da je netko neSta nauCi, pa Stoga smatram, uzev.Si i napred navedene- odlike da bi se mogla i nadalje~ povoljno raZvUati: U diskusijama je bi!O: vrlo aktivna. Vladanje joj je bilo za vrijelne trajanja kursa odlicno. . 2. Prugarica Tonka Brajcic. Rodena je u Radatovicu, gdje i danas djeluj.e po liniji AFz kao opcinska preds)ednica. Zaduzena je i u opCinskom NOO po 444 kulturno prosvjetnom radu. Stara je 24 g. Vee od pocetka potpomaze narodno-oslobodilacku borbu te je u tom pogledu i danas vrlo poZrtvovna. ·rmala je :od ranije izvj.esnb zna:nje aU Sisteniatizirano i Povi-Sn<i. ViSe uvida je iriuila u ;orgartizaciono stanje. S obzirom· na to. da. nije zavrSila nego samo osnov-nu -Skolu dobra· ·je pis·mena i pokazuje narocitu volju 'Za ucenje. Vrlo je bistra i lako shva·ca i razumij,e nov·o prouCa·vani ·materijal, &. k tame, uzevSi u obzir njezinu ambidoznost i volju ,za. rad, smatram da ce se apsolutno razvijati povoljno. Istakla s·e u pisanju pjesama. Drugarstvo moguCe- u njoj n·e·leZi tdliko kolika zelja da se na:de medu dobrim i pristojnim drugti:Vima, jer je Svijesna, da je to put koji vodi naprijed. Nastoji biti dobra druga-rica~ Malo liCnog ·momenta ima u tome ali dobrom izgradnjom i dobrim primjerom drugarstva Ge to iSCeznuti. InaCe j.e i.skrena i1 otvorena, samo pone~ kad joj je ipak tesko priznati pogresku. ne .3. Drugadca Marija Gudalj. zivi i dj.eluj.e u Dragama opcina Radatovic. Stara je 37 godina. . Radi i u opcinskom odboru AFz u opcini Radatovic, borbu potpomaZe od pocetka. Od prirode je tiha i razborita. Dobro je pismena. ·Sv.~Sila je punu puCku Skolu i reIativno je dobra_ izgr-adena. Konspira.tivna je ondje, gdje to mora biti. Ne !eZe joj prazna naklapanja. Rado se prima uC.enja, i ono; s.to uci, lako shvaca i produbljuje. Materijal predviden ·za kurs je prilicno lako svladala i shvatila. PiSe dobra pjesme i to vi-Se humoristi"Cke. Otvorena je i nastupa. bez straha. Izgled .za njezin daljnji razvoj je vrlo dobar tako da bi se mogla razviti cak u dobroga rukovodinca. Vladanj a joe takoder odlicnoga. 4. Drugarica Jell<a Bogovic. Radi i Zivi u selu HrZeniku opCina Kovacic i to po liniji AFz kao opcinska odbornica i u NOO takoder kao opcinsk;i odbo·rnica. 'Stara je 35 godirna. · NeobiCno je bistra, ·materijal je svladala vrlo dobra, ia.ko ranije nije posj-edovala znanje. Svrsila i·e pucku skolu ali i·e dobro pi~m·ena. P,okazala se je naroCito dobra ti pisanjli -Clanaka ozbiljnoga karaktera i humoristiCke pjesme. Ima izv_anrednu moC zapaZanja .Sto se oCituje u njezinim pjesmicama. u diskusiH je uvijek ucestvovala i to tako da je odlicno postavljala i primjenjivala steCen·o 'znanje na kursu. Izgledi za dalj"nji razvoj su odliCni, jer sa velikim interesom sluSa predavanja, Cita materijal i t. d. Pati o-d ZivCane bolesti, te je ponekad dekoncentrh·ana. U tim momentima svraCa pozornost dosta na sebe i djeluje razmaZeno. U tim mome·ntima zataji joj drugarski .odnos. InaCe je odliCna drugarica. O&im toga i Iijepo pjeva pa bi mogla i na tom polju raditi u sv·ojoj opCini, uvjeZbati zborove i recitacije. 5. Drugarica Mara H-erakoviC. Rodena i Zivi u selu Vranjaku opCina Kalje. Stara je 32 godine. Od pocetka potpomaze nasu borbu hraneCi i sklanjajuCi naSe borce. Pred kratko vrij erne izabrana je u opCinski odbor AFZ za opcinu Kalje. Do·sta j.e_ nepismena, jer nije iSl.a nego jednu godinu 1 pol. u pui\ku skolu. Materijal je tesko i djelomicno svladala i ne ulazi ll di-skusiju, iako ga velikim interes-om i vo-lj~m d3. nauCi sluSa samu diskusiju, pr.e-davanja, Citanja materijala i sl. Dosta je zaboravne naravi, 'plaha i stidljiva. Mora joj se posvetiti naro-Ci~a paznJa, osobito .Sto se tiCe pismenosti. 1Tek po svladavanju tog pitanja kod nje moglo bi se neSto viSe oCekivati na . I,ljezinorn daljnjem razvitku. . Drugarski odnos vlad~mj.e su joj odli-Cni. 6. Drugarica Magda Bardakovic. Zivi i radi u selu MarkuSiCi, ·op-Cini Kalje. Odbornica je u opcinskom odboru AFZ Kalje. Srednje pismena, ima samo osnovnu .Skolu. Stara je 24 godine. Predznanja nij.e imala. Obzirom na to materij-~1 je odliCno svladala i usvoj-ila. U diskuSiji je nastupila samosvi}e'sno i to 8 namjerom da uguSi u sebi straSljivost, sa kojom se je u poCetku naroCito borila. Izgledi za njezin da:Ijnji razvoj su odliCni jer je i marljiVa. Vrlo je Ziva i te·mpe-ramentna. Drugaiski odnos joj je vrlo dobar, brzo se prilagoduje. i omHjena je me,du drUgilricarila. Za vrijem·e horavka na ~ursu hila Je korektnog vladanja. 7. Drugarica Andela Cucic. Rndena je u GrubaCima, opCina Kalje, a Zivi i radi u ·GraCacu; ista opCina. Star a je 33 godine. Radi po liniji AFZ za Kalje i to kao opCinska odbornica. SvrSila je osnovnu Skolu i dobra je pismena. Predznanja nije imala, pa je relativno dobro shvatila materij a!. . Neobicno je marljiva. Malo je p!aba, sto joj je u pocetku koCilo sudjelovanje u diskusiji. Velika volja za rad daj.e izgleda da Ce se drugarica usavrSiti u dobrog · rukovodio·ca. Vrlo je taktiCna i drugarski rasp.o·loZena spram svakome pa je obljubljena i m.e.du Zenama. I to je jedan razlog da Ce uspjeSno djelovati na liniji AFZ-a. 8. Drt,tgarica Danica Obrad,oviC. Rodena u KaStu, opCina RadatoviC, stara 25 godina. Radi u kuhinji pri kot. NOO Zumberak. Ima osnovnu Skolu ·i priiiCno je. pismena. Predznanja llij.e uop.Ce- imala. Materijal je djelomicno dosta tesko svladala. OsjeCa svoj nedostatak, te se istovremeno kod nje javlja neobiCna volja za rad i uCenje. Cesto postaje malodusna. Potrebnd je da joj s-e naroCito posveti paZpja i podje u susret njenom daljnjem i:zgradivanju. NaSu borbu potporriaZ-e 6 mjeseci. 9. Drugarica Dragica Zubovic. Rodena u selu KordiCima, opCina Kalj~, a Zivi u selu Goljaki opCi-nit ista. Stara je 445 �24 godirie. Radi kao opciuska odb(n'nica AF'z za opcimi Kalje tek 3 tjedna. Vee od mnogo ra:riije _potpomaZe naSu borbu Pranj.em i hranjenjem naSih bor.aca. SvrSlia je osnovnu Sko~u, pism£:na je slabo. Od ranije nije posjedovala nikakovog ~nanja. Stoga je i tez·e shvacala i materijal djelomicno svladala. U diskusije nij.e bas rado ulazila iz bojazni da ne C-e znati. UnatoC svega ne moZe s·e fleCI da nije bistra. Trebalo bi joj posvetitl, vise paZnje, upuCivati ju na Cit~nje. Drugarski odnos joj je dobar, vladanje takoder korektno. 10. Drugarica Mara LjubanoviC. · .Zivi f radi u VukSiCima, -o·pCini RadatoviC kao odbornica u mjes. AFz: Stara je 37 go<.lina. SvTSila je osnovD.u S~olu, ·ali vrlo lo"Se pismena: Predznanja nije iiilala. Materijal 1 Cetv~ti ku~s ~a aktivistkinje AF2 u 2umberku i Pokuplj-u oddan j-e od 2 .. do 15. II. 1944. 'Kurs, kojim je rukovo·dila Milka VukeliC-L1povska, Polazilo je i ·us.pjeSnO zaw.Sih lO .Zemi iz opCina Kalje, KraSiC i Radatovi,C. Da se vidi pod kako te.Skim uslovima su se odr·Zavali ovakvi kursevi i kakv:e ru oni ·Zrtve zahti jevali i. od uCeniCa i orgaD.izatOra ktirsa, u vrijeme kad se· nije mogla organizir<tti ·prehrana za uCenice, nabaviti rasvjetna sredstva i pisaCi materijal, donosima ovd]e dva pisma upuCena rukovodiocu kursa Lipovskoj: je do~ta tesko shvacala i djeloinicno ·ga j,e svladala. Izgledi za daljnji razvoj nisu, naroCiti, jer teSko usvaja neSto novo. Ona ne- · rado produbljuje stvar, pa i najozbiljnije stvari uzima povrSno izvrgavaj-uCi- sve u la- · gani humor, Sto njoj viSe prija. HoOO uvijek da ona vodi diskusiju, jer je tek tada sigurna da Ce i najozbiljniju diskusiju skr~muti na sv·oj :mlin, t. j.- na lagano humoristiCk.o na-. klapanje. Straha i. stidljivosti kod nje nema, vrlo je utvo:rena, a drugarski Odnos joj je _ izvanredan, . N eobiCno poZrtvovna, taktiC.na te j,e to cini neobicno obljubljenom. Baii obzirom na ovo p·o·sljednje smatram da moZe Iakl} okupiti i. snaCi se medu Zenama. zumberak 17. II. 1944. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Voditelj kursa Lipovska Draga dr'ugarice, Saljem Vam I litru gasa i malo soli. Ja Cu sutra doCi i donijeti ostale stvari. Drugarski pozdrav Smilja (Ze!elj) Drugo .pis~o. glasi ~vako: Drugarice Lipovska, kancelarijskog papira imamo u tako maloj koliCini, da ·uop6e nikomu ne 'tlloZem-o dati hi jedan arak. Sal jemo ti· neke stare usta~ke formulare na ·uvid, ako se maZeS s njima koristiti ... Smrt faJizmu - Slo-boda narodu! SaSa (So-korac) Drugarski pozdrav Dokurnent 271 IZ IZVJEIJTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BUZET OD 29. II. 1944. KO'I'AR· . SKOM KOMITETU KPH BUZET 0 F AlliSTicKOM TERORlJ U ISTRI OKRUiNI KOMITET KPH B'UZET 29. II. 1944, Drugarskom Kotarskom komitetu KPH -· Buzet Dragl ·firi.tgovf, pt:ema uhavje.Stenjima koja smo dobili, neprijatelj namjerava mobiJi.zirati ·rstru na taj. nacin da odvede i pohvata !jude iz pojedinih se!a. 'r~ namjeru neprijatelj veC provodi q Zivot. Ne prodfi niti jedan dan, ·a da faSisti ne opkole- koj_e na.Se selo i da ne- pohvataju muSkarce. Tako su u Munama-2 i ~ejanama odveli 118 !judi, nekoliko dana. poslije toga odveli su iz Rockoga P.olja 40, zatim iz Sv. Ivana i t ..d. Odvodeci !jude oni ih salju na front iii na 1·opski rad u Njemacku. Na taj naCin misJi neprijatelj da on-emoguCi razvitak Narodno-oslobodilaCkog pokreta u na8im krajevima, a ujedno da ID(]bUizira ljude za ·svoje ciljeve ... Smrt faSizmu - Sloboda na}·odU! Dokuim:rit se n<:tlazi u arhiv'U CK SKH. .2 Donosimo neke iz~atke iz »Glasa Istre«, ~oji su dbjavlieni tokom 1945-194·6. g . .prema podacxma Komisije za -utvrdivanje ratnih zloCina okupatora u Istri. 1'. SELA VELE I MALE MUNE » ... 5. oktobra 1.943. eto ~ih u nase·m selu. ·.· U Malim Munama zapalili ·su toga dana 26 kuCa 1 24 staje, a u Velim Mun.ama_ samo jednu. kuCu. S':e muSkarce, koj-e im je uspjelo pohvatah, ~dve~ose u Trst, a trina.ist01'icu posla~e u logo.re 'll N ]'etnacku. 28. velja.Ce 1944. t. _j. toCno ·;pre.d dvi je godine stigoSe razbojniCke bande nacifaSista ponovn.?. OpkoliSe i blokira.Se selo, te odvedo~e sve muskarce od 16-50 godi>na, koje su ilaSli u ~elu. Od ~40 ·s;anovnika ostade u selu ·samo 34 muskarca. N.1emacka poli<:ijci. je traZila seoski NOO, ali uzalud. Naro·d ni je- htio odati svoju vlast. ·. U m\eseeu oZujku Ce:Sl:e su se poduzim~le y.arti~ zanske akcije. Nalet njenia-Ckih_ gadovv~ .hw JC ~ve CeSC:i. To-g su mjeseca str:ah~vtto .. ~uCll~ d~ga.r~c~ Mariju ZadkoviC i na na]ZVJerskq1 .J?a.Cm ]e ulnh. Bila ·Je toliko }:~mrcva;ena da . ~e DlJe mo:gl~ ,prepoznati iijeno hJelO, ostm J?O ?dqelu. O~v·eh .~u tada i Matijinoga: muZa Ka·rla, 1 mkada se Vt~e. nl]e vratio, niti se znade kako su ga _u_n~S~ili. SelJ~Cvke Zene i djecu odveli su na .trg :--:--- Cm~h. th. d~ ~t.JCZU ~otr­ bu~ke. po trgu, a zahm th tt4:h, 1 VJesah ~!! ·~ze_ta, te ·spuStqli u zdenac. odakle n~rod. vo_du ,PI 1~. 1 zahtjevali da ka.Zu gd]e se ualazt mJes~~ 1. partizanske jedinioe. Istodobno su dru.~~ faStshckt. zlo~ Cinci .po _kuCama_ pljaCk~li hr_anp, ..od_tJ.elo,_ zl~_t_o _1 sve Sto su naSli. Tokom 'IIl.Jese'ca,ozuJka 1 tra~nJ_a _dolazili sU tako- viSe Puta na strah 'i trepet d.Jece 1 staraca 'll ..selu. N arod uoJ)Ce ni je ·sp3;vao .po kuCan:;t~· ne,go je bjeZao. u ~ume. Cita:vi~ m.J~sec d.ana. dvtJe t.reCine stanovnika Muna ~ava,lo .Je po u.glJen~u­ skim kolibama naSe CiCarije. U mj.esecu travn ju odluCe Nijemci da spa.le selo. PrevariS·e .se . .DoCekao i-h je II. ?ataljo-n I. tstarske brigade i suzbi je ih .. Tri ~ana !za t~.ga dodo_Se ·sa tenkovima blindiramm kohma 1 vehko!Jl vo.Js.ko~ na naSe s~lo. Nisu naSli niti _je~n?-.e; mus~a·rca, mt~ mbde :Zene u selu, koje su m1shh slab na svo.J »totovski« rad. 26. travnja rano ujutro opkoliSe .pOnovno s~o. Ponovno pljaCk.anie •stoke i hra?-e· LJ_ude_ opet m~u na.Sli. Sve mu.Sko i Zensko pobjeglo .Je. Jer J?-as JC Komanda mj-esta Vodice obavijestila da do_lazt ?anda. Toia dana Ubili' su ·d~uga Ui.CiC Josipa, ko.1e~a su uhvatili u· Sumi, zaklalt ga ha1onetama. Drug 1e bio ·Clan Gospodarske komisije kotarskog NOO-a Kr.as. Tri sU datia -bieso·inuCno ti-aZili ·nase pd ·suin_a.:. rna. Bili- su neobiCno 1juti Sto im lov ni je -us,pto, _jer i·e narod ono malo hrane Sto je imao zakopao.pod zemlju i sakrio. Taka su nas partizani odmah u poCetku u.Cili. · · ' · I' 5. svibnj.l. u 7 s.ati izjutra efo ih pOno~no u. selu: Blokirali su nas i narod izgonili iz kuCa na Ctstinu po-red .eeste . .Nisu dozvolili narodu. da i-Sta ·uzme sa so born. Zatim su poCeli paliti. Po redu ·SVe k_uCu. po kuCu. Zapalili su 137 ku6a i 132 staje sa svom stokom :Sto" je jo~ unutri -bila. UiliStili su ham. tOga dana sve vozove, ,plugove i sve gospodarsko orude. Nar.od sav odvukli. su sob om u Pod,J?;rad i ostavili . onaka gole i bose na milost i nemilos~ i. zabranil! povratak. Na,rod je -gladan lutao ~? Pod~radu 1 okoJi.ci, ·a poslije ipak otiSao_ nac SVOJ_a ganSta . , .« N9<?v Fe:liks 8 »Dana 24. liJpnja 19"44. godine doSli •SU talijanski faSisti iz .ga,rnizoni:!. 'Pazin ri selo KriZ.~fl:Ci, ·optit:~a i kotar :Zminj, op'kolili su selo i pokuprh sve· k?Je su naSli u ,njemu. Nakon. kratkog v_remena. v~l:mu su pustili, a zadrr.Zali, Cetiri Covj.eka 1 po.veh . xh ~a sobom. To su slijede'Ci seljaci: Anton KriZanac Josipov, 47 g6dina, bio je bra-\ nitel i ·Zene, 4 d ieee, svog oca i rna jke. . · Anton UdovCiC, pok. Ivana, sta.t 45 godina, hra- · nitel i Zene, 7 d jece, rna _ike i sestre. . Mate Zaharija Josipov, star 38 godma, hraniteli ·Zene, 5 djece, oca i maike. . . . Ivan KdZana,c Antunov, star -41 god~onu,- hramtel.J Zene, 6 diece i o-ca. _. . . v• . . . Go._rnju ·Cetvoricu odveh su ovt. f~s1·sh u yaztnskt zatvor a od.atle su hili· otpreml]elll u N.Jema.Cku. odaki~ se do sada ni jedan niie vratio ni javio. Oni su ostavili iza sebe '23 heopskrbljen.a _Cl_ana obi- telji. . Ne'koliko dana iza toga, ~to su ov1. ·b"l' o dve dem 11 iz -sela odnijele su .Zene ave Cetvoriee "hranu u zatvor ~li •su ih faSisti uhapsili i zad~ali u zatvo.ru. ienu Antona U dovCita .pustili sti nakon nekohko dana kuti jer je Sa sobom imala m·alo dijete. '.Zena Ivana KriZanca otpremljena _je u Pulu pa u Trst, gdje je u ·zatvoru poludila i ·nakon nekoliko dana umrla u bolnici . Ma·rija, Zena Antuna KrriZanca, stara 38 godina, odvedena je u Niemi.cku na prisilan rad, odakle sc do dan as ni je vratila. Ana, Zena · Mate Zahari.ie, stara 3B godina, otpremliena·_je u Nje'maCku na prisilan rad, odakle se do danas nije vratila.« 3 Feliks Gorski. Dokument 272 LETAK GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE zENAMA POVODOM 8. MARTA 1944. zENAMA HRVATSKE 8. mart, medunarodni bOrbeni dan Zena, doCekujemo mi, Zene Hry~tske, u ~reCoj teskoj, ali pobjedonosnojratnoj godini. u coj godini velikog oslobodilackog rata nas.Ih naroda i svih slobodoljubivih ilaroda sviJeta; · na Celu sa Sovjetsklm Savezoin, Ellgl_eskom j Ametikoin, i mi smo, Z·en~ Hrvatske, doZivjele ·zajedrio s· riaSim narOdima najveCu t:;· Di-ugarski komunistiCki pozdrav. ZIJOCIN U 'SELU 'KRIZANCI »Glas Isti-e« hr. '83, od I. IX. 1945: pobjedu: svi doSadaS-nji veliki" uspjesi, izraSli lz krvavih borbi i p'atnje ·naSih naroda i lias Zena, okrlinjeni su i ZapeCaCeni historijskim odlukama AVNOJ-a - stvaralijem· pravog na1'odnog parlame-nta,, v:a~e n~to~-­ ne vliide i postavljanjem nerazorivih teme]Ja slb'bodn_e demokratske drZ1n;;he Zajednice, federativne Jugosiavije. Te su historijske 447 446 �pobjede odlucujuce za konacni ishod nase svete borbe. NaSi narodi, · i mi Zene Hrvatske -odluCno i jasno izrekli sma· svoju, volju da sami sobom odluCujemo i upravlj.;uno bez odluCivanja i uplitanja narodnih izdajica i okupatorovih poma-gaCa. Te ·odluke stvarale su i izgradivale i junaCke Zene- Hrvatske,- j.er Su za slobodu svoju i svojih naroda i svoja prava dale sve od sebe,. jer su preuze1e na sebe veliki -dio tereta ove borbe. Zato su krzyz· ovu borbu i bistorijskim odlukama AVNOJ-a izvojevale ·i dobile i ostvarenje svojih vjekovnih teZnji: punu ravnopravnost u oslobodilaCkom pokretu i izgradnji svoj,e .nove ·narodne drZave, koja im j8.ffi-Ci, da ·im viSe nitko ne Ce oteti pravo da budu sretne ·majke, Zene i punopravni ·gra.dani. Sveta je duZnost Zena Hrvatske da-te tekovine i ta prtiva Cuvaju, uCvrste i joS viSe proSire. Kao Sto su naSi narodi raCunali s naSom pomoCi i sudjelovanjem u dosllJdaSnjoj bo-rbi, taka i JoB viSe raCuna naSa prava narodna v1ada i naSa no.: va itarodna drZava s naSim snag"ama sada, u poslu njene -obnove i izgradrije i dokon-Cavanja ·ovoga rata. i zajednicki unistavajte sve neprijatelje. hrvatskog i srpskog naroda! Jedino u· jedinstvu sa. srpskim. Zenama i srpskirri narodom osigurat Cerna sretnu i mirnu buduCnost svima. Hrvatske Zene, svojim radom i borbom vi. Cete dati najveCi prilog konaCnom osioboaenju naiie zemlje od okupatora i svih njegovih p-omagaCa. Domovina Hrvatska ·raCuna na vas u- njenoj izgradnji. StaVite .sv.e. svoje snag-e na k-orist narodno.:.oslobodilaC-·: kog pokreta i odlucno izgraaujte ·svoju slobodnu Hrvatsku u federativnoj Jugos1aviji! · Srpkinje u Hrvatskoj! U prvim danima narodnog ustanka vi ste sa sv-ojim narodom medu prvim3. poSI_t~ . smjelo u sv,etu borbu· ~a slobodu. S besprimjernim heroizm-om sUsie ste· svhja- ranjena srca i zaje.dno sa svojim narodoill zadavale sinrtne udarce neprijatelju. Okupator i · cetnici, izdajice srpskog naroda, htj.eli s·u ·vaSa· s1·ca zatrovati mr.Znjom prema hrvatskom narodu. Vi ste to s gnju.Sanjem -i -borbeno. odbile, povezujuCi se j·o-8 viSe u bol·br protivfaSizma sa hrvaitskim Zenama; z-najuCi da Hrvatice·! one nisu krive- za usta.Ska zlodjel&.· :Kl-vav4 borba zatraZila- ·je od ·vas mnoge i teSke ZrNi pre-V'arama, ni ubijanjem_ i ·zvjerskim tv-e, ali zahvaljujuCi ba-S tim Zrtvama, mi ve·C muCenjem u usta.Skim. tamnicama i koncentradonim logorima najsvje.snij-ih, najboljih dan.as beiemo piodove sretne- buduCnosti naiiih naroda. Odluke AVNOJ-a zadale su. najsinova i kCeri hrvatskog naroda, koj-i su- ·se dizali meau .prvima u oslobodilacku borbu, . tezi udarac velikosrpskoj izdajnickoj · kliki, koja je na celu s kra]jem i monarhij1JmJitk okupittOr sa sv·ojim slugama PaveliCevim Ia · oslabiti narodno-oslobodilacki _pokret- i usta.Sama, nije mogao sprijeCiti plamen naPo-djarmiti naSe n.arode . .Srpski napod· f Srp-=· rodnog ustanka u Hrvatskoj. Zeite Dalmaske Ze-ne, pouC.eni dugogodiSnjim isku-stvom, cije i Hrvatskog Primorja od prvoga su dana doSli su do skupo plaCenog saznanja da su zajedno sa sv-bjim narodom. u borbi protiv oku,patora. U Hrvatskom Zagorju i ostalim kralj i monarhija hili glavna zapreka spa-. razuma i bratstva naxoda Jugoslavije. Srpkmjevima Hrvatske- liukti -·plam<:m narodnoski narod je nehrOjeno puta na razne naCine oslobodilacke borbe. Narodi Hrvatske se u izrazio svoju od1uCnost da viSe ne Zeli stacjelini _i sve -odluCnije ukljuCuju u redove ru, versaljsku Jugoslaviju. oslobodilacke borbe i napuiitaju izdajnicku kliku oko Maceka, koja ih lazima i klevetama Srpkinje, vi.Se nego ikada, joS odluCnijim 'odvraca od oslobodilackog pokreta. stupanjem putem narodno-oslobodilacke borbe, zaj,edno s hrvatskim Zenama i hrvatskim Hrvatske majke, Zene i kCeri, vi najviSe narodOm, i.zgradujte svoju novu siobodnu stradavate od MaCekove politike »Cekanja«, domovinu, demokratsku Hrvatsku u federajer ta politika gura va.S·e najmilij,e na istotivnoj Jugoslaviji. Bvim snagama barite se Cni front i na ropski rad u NJemaCku, a do konaCnog i-st.ierivanja okupatora i narod~ okup-atoru pomaZe da vas izrabljuje i uninih StetoCina iz zemlje. Garancija za vedru iitava. Reakcionarna klika oko Maceka hoce buducnost cije!og srpskog naroda u Hrvatda za svoje interese oslabi borbu naroda za slobodu. Ne dozvolite .tim pokvarenjacima . skoj je ZA VNOH, zajednicko politicko pretstavni.Stvo svih ravnopravnih nardda Hrvatda blate ·p<>iiteno ime hrvatskog naroda, raske. zotkrivajte njihov izdajnicki rad i dajte im na sVakom koraku· do Znanja, da narodnim Cehinje, S!ovaki,nje, Madarice, Nijemice izdajicama nema mjesta u naSoj zeinlji! i Zene ostalih narodnih manjina- u Hrvatskoj! Kujte borbeno jedinstvo sa srpskim z.enama, Dugo veC faSistiCka noga 'gazi vaBom herojskim kCerima svoga na:rocta, koje su zemljOm. Kad je okupator do-Sao u naSu zepoSle- u borbu za obranu i svojih vaBih Zivot~ i doinova! Barite Se zajedno s njima mljU, htio je i vas da zavede, da mu poslu" Zite u porobljavanju i istrebljivanju naroda 1 448 jugoslavlje, Svijesnf slnovi i kCeri Ce~ke, Madarske i Njemacke znali su kud~ v_odi ta fasisticka politika. Znaju~i sto f~~I~tr rade u nj-ihovim zemljama, onl su pnsh u Narodno-oslob<>dilacku borbu. Znah s~ ~a uda.~­ cima koj-e zadaju faSistima u nasa]. z-eml~l, oslobaaaju od fasistickog ropstva I sv'?Ju domovinu. U redovima Narodr:o-oslob.odila·k., vojske bori se Cehoslovacka . brigada. uz rame sa Srbima i Hrvatlrna. s.e najboiji sino vi i kCeri madarske I DJ emaCke ·nadonalne manjine. . Stistre naSe, Cehinje, Slcivakinj.e, _Madance Nijemice, ukljuCite s·e sve do Jedne. u redove narodno-oslobodilacke. borbe. ~OJa­ Cajte jo-B viSe svoj rad za konst borbe .1 p-~­ ma:iite borcima za slobodu. Sarno zaJedmckim radom i borbom unistit 6emo ,okupatora i zajedniCkog neprijatelja, ~ to ~e nam biti zalog ljepse ; sretnije buducnostr. u n~­ so. slobodnoj demokratskoj Hrvats~OJ', gdJe Je J narodnim manjinama zagaranhran sretan i slobodan Zivot. ~arne b~re Seljanke! Vi ste osjetile najstrasniju tugu, kad je naSa zemlja, hraniteljica na.Sa, o.sta!a .ul~­ skom ·okupatora be·z stotina hiljada zulJeVItih seljackih ruku, koje su je brazdale, :nojem i mukom plodHe . .SeljaCk; maJke: zene i s-estre, vi: ste bile medu pr.v1ma, .ko]e ste dale najveCu pomoC narodnOJ vlastr u organizaciji pozadine. OduzirnajuCi se..bi od usta, hranile ste i brinule se za nase nar~dne b-orce - osvetnike. VaSi .se,ljaCki d~mov1 su magazini naSe narodne vojske . .Skrival.e- .ste hranu i Z-etvu od okupatora i u. obra~x "ls~e dale ste hiljade svojih napacem~. selJackih Zivota. Znale ste·, da svako zrno .zita, svaka kap mlijeka, koju okupator dob~va, p;octuljuj-e patnj.e naSem narodu. Te zrtv: 1 napori urodili su najbogatij}m plod.ovima ..z~ naS napaC.eni narod i nasu zemlJU. NasOJ domovini priblizava se cas potpunog os~obo­ denja, i zato au viSe neg.o ikada p·otrebni posljednji i najveCi napori. Zene sela, budite Msna ruka. N a_r:~dno­ oslobodilaCkim odborima u org~~1zac:Jl J?O'"" zadine, u svim politi.Ckim pit~nJim.a I .~vrm '"I. svakodnevnim Zivotnim p1tan]Im.a f opcim t •· Spr<>vedite jos organiziranije blokad~ rzi· iita i borbu protiv .sverca! N e d,nz.voh_te d~ preko nesvij-esnih Zena okupator "'~ llJ~~.gov~ sluwe dobiju ista, sto bi im prod?;Ilo zivot: N e dozvolite da u njewova uponsta uae ~I zi'no Zita, ni kap mlijeka, ni deka me-sa! ~1gosite i nemilosrdno kaznjavajte svako~, tk<> na racun rata i teskog narodnog stan]a hoce zivjeti i stvarati bogatstvo! To su takoaer stetni narodni neprijatelii i okupato- 29 _2.e-ne Ht>Vatske u NOB rovi .spijuni i pomagaci. lstrebljujte sve na1 rodne ,stetoCin<> i okupatorove pomagace. . Radnice namjeStenice, gradanke·! ' •. 1 Sestre naiie sa okupiranog po d ruc]a. Cujte nas, zene grad ova! Zadavajte o_kupatoru joB organiziranije udarc? ~- ~vorn1ca­ ma radionicama, uredima! Po]aca]te ~a~o­ taZ~ na svakom stroju, u svakom OdJel]enju! PojaCajte i organizirajte otpor sva~~~ nasilju okupato-ra i ustaSa! Nek~ nep:I.J~­ teij osjeti na svakom koraku z:asu mrznJU i snagu AntifaSistiCke fronte zen a! . . . . Cujte nas, majke, Zene i sestre, ko.J.e JOS sluZite interesima o·kupator~ po tv?rntcama! radionicama, uredima, bolmcama, .sk_?lama 1 drugim ustanovama. MaZda vam ~as preteSki nap.oran rad za svagdaSnju k?ncu kruha nije dao da mislite i da vam ukaze nato, da i vi svojim radom pomaZ~te. ok~p~to-ru, ~a kolje naSe najm~lije, pah. I plJacka n.as: ognjiSta. Cujte nas, govonmo v~m u. I~ stotina hiljada poklanog naroda, zena 1 dJec-e, u ime stotina hiljada z;n~ ---=- boraca. ~ Narodno-oslobodilackoj VOJSCI. I pozadim oslohodene domovine! Prestamte ra~om .za okupatora! Ne kolebajte ni _casa,. prrd_;uzite ... se armiJ1 narodnih boraca ' zena I muskara· f ca koji se ve-C tre-Cu godinu bore protiv a.Si;ma i narodnih Steto-Cina i joB u toku ne-, ravne borbe stvaraju uvjete .za po.tpuno oslobodenje domovine' i i-zgradnJU SVOJe n?ve narodne drZave. Sestre naSe, Cujt.e poziV nas Zena, koje smo osjetile blag.odatr ~lobo­ de na krvlju oslobo·aenoj rodnoJ grudr. ~­ vema vas k nama, zove vas vaS ~aro~, nas~ narodne tvornice, radionice, bolnlc~, skole 1 druge ustanove, da svoj rad, . SV?JU S·~agu i spo-&abnost date njima. Krtknite ~vlm~! koji joi\ sluze okupatora,. da je posl]ednJI. Cas da dodu u sluZbu svoJem naro·du. 1 d.a speru sa sebe sramni Zig narodnog l.Zd~J: stva. Sutra v-eC maZe biti kasno •. ~utra. ce.s v,ec biti optuzenik, na kojeg ce ~ulJ~d: I hi· !jade nase o.sirotjele djece pokazivah_r opt~­ Zivati: »I ti si pomogla, da nemam vi.se ma]ke i oca i svojih najbli.Zih.« VaSa vas dornovina poziva da sprije·Cite nove grobove i nove patn! e,. da. ~omogn~~~ nJezinom ·oslobodenju i: nJeZIUOJ 1zgradnJI. y zene Hrvatske! Vi ste se dig!e u narodno-oslobodila~ku borbu za to da zaj-edno- sa svojim narod:ma odlucuj,ete o sudbini svojoj. Vi ,ste _se dig~e da zajedno s njima stvorite t~~elJ~ SVOJe prave narodne drZave i da ~ UJOJ os-1gurate i svoj sretan zivot. Za to dJelo .~ot;-ebne su sve snage naroda, sv-e snage SV1JU zen~ Hr: vatske bez Cije pomoCi i uCestvovanJa b1 do sada postignuti uspjesi hili samo polo· �vi.~n-L Spremno§<!u i ~arom, :koHm ste paSle :u barbu prativ neprijatelja naroda i narodne slobode, prionite u izgradnji i potpunaffi -i k:onaCnom oslabodEmju- Sva:je :ctomovine! Smjela i odluCno u borbu i na posao sve vi, kaje joS stajite pas trance! -J·oS ainjelije i odluCnije u bOrbu i na poSaa sve Vi, koje veC treCu godinu dajete ·svaje sllage i spasobnosti narodno .- os!obodi!ackom pokretu! Pokazite put u narodno.oslobodilacku frontu svima, koji joS ne uCestvuju u njaj! UCinite sve ·-da nitk-o viSe ne ostane postrance! PamaZfte- svoju narodnu vladu- Nacionalni k6initet osl<>bodenja Jngoslavije i svoj prvi narodni parlament - Antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije! U6estvujte, u. i:adu n~radne vlasti- .za njezino uCvrscenje i :o-sp·osoblj-enje za jOB veCe zadatke! ·Svaka- prema svojim sposobnostima, svaka prema- Svajim· moguCn-ostima uCestvujte: na ·svim -poljima naSeg narodnog Zivota, u rjesavanju svih svakodnevnih pitanja i poslova, koji se tiCu preporpda i obnove paSe do:movine - politickim pitanjima, kao i pitanjima- prehrane, -zdravstva, prosvjete, kulture. JaS snaZnije i nemilosrdnije tucite oku:. patora i 1_1jegove sluge ustaS-e, C-etnike i sve njihove pomagace! Jos smjelije razotkrivajte izdajnicki rad izbjegliCke veliko-srpske klike na celu s kraljem, kao i klike oko Mai\eka! · U naSim je rukama novo ubojito oruZje -:- odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a i ono Ce llam omoguCiti pObjede llad krvn'icima naSih naroda i joB brZe ostvare-~j e svih teZnji naroda i Zena Hrvatske u slobodnoj, demokratskoj, narodnoj ddavi - :lederativnoj Jugoslaviji. I zato radujmo se 8. martu ave godine, jer v-eC danas na-Si narndi ostvaruju ciljeve svoje herojske narodno-osi<Jbodilacke borbe, jer uz nasu borbu stoji Sovjetski Savez, Eng1eska i Amerika i njihove aruZane snag.e, koje sve- snaZnijim udarcima pritl_iZuju katastrofu fasistickih osvajaca, j,er nasu borbu predvodi najbolji sin naSih naroda, naS ljubljeni drug, prVi Marsal Ju.goslavije Josip Broz'Tito, jer -borbom za narodno oslobodenje i ravnopravnost Zena sigurno rukovodi KomunistiCka partija. 8. mart borbeni m-edunarodni dan Z.ena proslavimo- ove godine najveCom m-abilizacijom svih snaga za Sto brZe oslobo-denje i obnavu -domovine·! Neka nam svaki dan bude 8. mart, jer cerna taka najbolj e ispuniti svoj dug prema Nacionalnom Komitetu oslobodenja Jugoslavije i drugu Titu, AVNOJ-u i ZAVNOH-u! Zivjela j'U!!Ud:ka Narodn.o-oslobodila.Cka v.ojska! Zivio voda n.curo-.da fugoslavij,e, marSal ]osip BrozTito! Zivjelo bor.beno jedinstvo svik Zena Hrvatsk,e! Zivjila neslomljiva borba svih f.ena f.ugoslavije! Zivj:ela -borb-a antifaSistkinja litlW()g svijeta, na l:elu sa sovjetskim Z.en.ama! Zivjela AntifaSistiCka /ronta Ztma Hrvats~! Smrt faJizmu - Sloboda norodu! Mart 1944. Glavni odbor AntifaSistiCke front-e Zena Hrvatske1 NePrijatelj j.e popalio i posljednju kuiu 1 Glavni odbor AFZ Hrvats-ke bio je u to vrijeme u Moslavini, -u selu Kupljensko, idie -se nalazilo i Povjerenstvo- CK KPH za Slavoniju. Letak su napisale 'Olga KreaCil:-Kova'CiC 'toga Bosilika B_eba KrajaCiC. Dokument 273 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 17. III. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 POLITicKOM STANJU I RADU ORGANIZACIJE OKRUZNI ODOOR AF2 ZAUKU Glavnom <>dboru AFZ Hrvatske Drage drugarice, Otkad ste otisle iz Like, mi Yam nismo slale izvjestaja o politickom stanju kod nas i radu na.Se organizacije. K<Jd nas n Lici ima dosta promjenac Neprijatelj je okupirao citav perusiCki i lapacki kotar i vecinu sela brinjskog, otockog, gospickog i gracackog kotara. U tim kotarevima nalaze se zajedno .,Svabe, ustaSe i cetnici. Stalno vrse prepade n pojedina oslobodena sela. U pocetku, kad su dosli, pravili su se dobri, govorili su, da su oni narodna vojska, da nose slobodu i t. d., samo da bi obmanuli narod i mobilisali ga u svoju voj- sku U mobilizaciji uspjeli su u briujskom kot~ru u hrv. selima mobilisati sve ad 16 ~o 50 g-o dina, i u otoCaCkoj opC.ini, dok .u- ostahm kotare'Vima nisu imali uspJeha tohko, ne~-o u nekim selima, -i to poje-dinaCno. -~ada plJ.aCkaju sV,e od reda, ne dobivaju slJedovanJa, nego·Zive uglavnom ad plja~k;·I'!~~od se ~:e vH3e uvjerava, da su to- plJackas1 1 n. .epriJ~­ te:lji naroda. U hrvatskim selima usta.se vrse straSan teror. NaSi drugovi i dr~-gan:e p~d cijenu Zivota provlaCe s-e u seJa 1 odrzavaJU ve.zu s narodom·. Taka- j-e veC poginulo ok-o 20 drugova i dmgarica rukovodyaca. Mi .smo izgubili dvije drugarice iz naseg Ok:uznog odbora i to drugaricu Pepicu Saban 1 Lucu Hecimovic. Pitanj.e cetnika jos nije rijes~no .• U Lici danas ima oko 1.000 cetnika, kOJl. vrse strahoviti teror nad narodom, naroc~to u !~p.a­ Ckom kotaru. ·Oni pljackaju, siluJU, ub•JaJU. Nedavn·o su uhapsili i odveli svabama 17 na-Sih omladinki, koje su pontJele hranu na_ polozaj nasoj VI. Divizijipreko Une. Odb?~­ nika, koji ih je sprovod~o~ od~ah su U~lh. Poslije toga uhvatili su J~S d':_lJ~. drugarice, koje je izdala jedna lapacka spiJUn~a. Kad su htjeli silovati jednu n..asu. odba.nu.cu, ona se je sam a ubila. J edan cetmk ubiO Je_ rodenu sestru, kad ju j.e zatekao da ~let~ carape partizanima. Sami priCaju kak;>. ImaJ~ zad~­ tak ad Svaba da ubijaju, narocito nase pohtiCke rukovodioce. Tako su do sada sam-a u tom kotaru ubili 10 clanova NOO-a. Sav taj teror nije mogao pok~lebati. n~­ rod lapaCkag kotara, nego naprottv, mrz~J~ prema ne,prijatelju i ljub~': pre;na NOB J~S je jaCa. Patajno se sk~plJa~u pnloz1 ~a. nasu vojsku, potajna se odrzavaJu ~astanct. 1 t. ~· Jedna naSa opCinska odb-orniCa uspJel~ Je izvesti 20 Rusa i sprovesti ih partizantma, 451 450 �Dokument 274 a u jos nekoliko sela zene su taka izvele 1 •.. Kad su ih izvele, Zene su Cuvale · -straZu dok su ani jeli. Isto su taka zene u brinjskom kotaru izve!e 32 ruska zarobljenika i provele ih naSim drugovima. U Korenici je drugarica Milka So!aja izvela iz Pljesivice i'etrdeset Rusa zarobljenika, i kad ih je dovela u se!o, odbornice su organizirale hranu, pranje vesa i t. d. Uopce,. svagdj-e susret sovjetskog zarobljenika i naSeg naroda vrlo je lijep i dirljiv. U Lici je formirana nova LiCka Divizija, iz'koje su pojave dezerterstva bile dosta ceste, ali sada je to pitanje rijeSeno, svi su se vratili u _svoje jedinice. U tom je mnogo doprinijela i naSa organi'zacija, naroCito u brinjskom i otoCaCkom kotaru, ali .je bilo i toga, da ·au Zene pomagale d·ezerterstvo, na pr. u hrv. selima brinjsl<og i otocackog kotara. Pitanje ishrane vojske i naroda jedan je od najvecih problema kod nas u Lici. To se pogorSalo joS viSe tim, ·Sto je neprijatelju uspjelo mno&'O opljackati. Sada se radi na tome da se iseli stariji narod i djeca na prehranu u Slavoniju i to do jeseni. Neprijatelj to. nastoji sprijeciti i ubacuj-e medu narod, da to partizani hoCe naseliti ovdje Hrvate, da ce u Slavoniji stradati od usta.sa .. i t. d. Tamo, gdje narod ima povjerenje u svoja rukovodstva i NOO-e, neprijatelj ne uspijeva, i narod to ne prihvaCa. ·Taka se gospiCkom i koreniCkom k-otaru javilo na hiljade dusa, dok u ostalim s!abG Hi nikako. · Provodi se stalno kampanja za sabiranje hrane i obuce za vojsku, narod daje kolik<> god maZe. NaSa organizacija u tom,e je pomogla, samo nam. jo.S nisu stig1i toCni po~ daci. Zene pohadaju analfabetske tecajeve. Sarno u Udbini, gdje pohada 175 zena, mnoge su -veC nauCile Citati i pisati i iz ostalih kotareva. Proslava 8. marta odrZavana je u svim osloho-denim selima Like. Odrzavani su zborovi na kojima su Zene, u zajednici sa vojskom, davale priredbe. Osim toga na svakoj proslavi odrZala je po jedna drugarica ref,erat o 8. martu, te smo se posluzile broSurom »8. mart« od drugarice Mitre MitreviC i joS sa nekim stvarima. UmnoZile sm.o Clanak od f>ilasa iz »Zene. u borbi«, zatim clanak ad. Mitre Mitrovic o Srpkinjama u Hrvatskoj, neke izvatke iz broSure »8. mart« i nove politicke dogadaje u vezi sa A VNOJ. em i to izdale u vidu brosurice. Uoci 8. marta Zene su palile vatru na brdima, a drugi dan vrsile posjete bolnicama i borcima na polozaju. Nastojali smo da se narocito pOsjete polozaji partizana Primoraca. Uslijed velikog snijega i meCave te posjete- joB nisu izvr:Sene svagd}e', ali se pripremaju i vrSi~ Ce se sve do kraja ovog mjeseca. Najbolje je pr<>slava izvrsena u Vrhovinama, Dabru, .Svra-Clwvom selu, Mekinjaru, Korenici, Miha}je-vcu, V11epcu i -MogoriCu. Na okupiranu teritoriju slale smo bro.Sure, ispisane parole i bacale u gradove i s-ela, gdje se nalazi neprijatelj. To smo uspj-ele u brinjskom, otoi'ackom i gospiCkom kotaru. Sad smo dobile proglas »Zenama Hrvatske«, koji ste nam vi poslali i k<>ji cemo prouciti sa svirm Zenama oslobodenog teritorija, a isto taka i proturiti na okupiranu teritoriju. JuCe smo odr.Zale sastanak p].enuma naSeg OkruZnog Odbora; na Mome sm.o disku,. tiraie o svim poUtiCkim· pitanjima i radu nase organizacije i donijele zakljucke o buduCe-m radu i to: da bi se oZivio rad organizacij·e odr.Zati kotarska i opCinska ·s:ivjetovanja, uCvrstiti jnS bolje seos·ke i opCinske odbore, odrZavati manje sastanke Zena, na kojima ce se jos bolje prouciti odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a i ostali materijal, mobilisati mase Zena za pom-oC naSoj vojsci, nrganizirati radne. Cete, dati punu · p·o-rnoC NOO-ima za sve proljetne radove, s-preCavati rnobilizaciju neprijatelja i pomoci mobilisati u NOB, raskrinkavati cetnicku kraljevsku vladu, omasoviti naSu organizaciju u hrvatskim i srpskim neos10bo.denim selima, spr€'Cavati propagandu neprijatelja, pom·oCi NOO-ima, radne Cete, spreCavati zarazne holesti, pomoCi proljetni rad, stvaranj-e skola i analfabetskih tecajeva, i svim ostalim problemima. U hrvatskim selima ustaSe vrSe stra.San teror. NaSi drugovi i drU'garice provlaCe se u sela i odrZavaju ve·zu s narod'O-m, taka je vee poginulo oko 20 drugova i drugarica rukovodi1aca, medu kojima ie poginula od ustasa i Pepica Saban Hrvatica iz Lickog N<>vog, clan naseg Okruznog odbora. U njoj smo izgubili jednu ad najboljih Hrvatica. Drugarica Luca HeCimoviC iz peruSiCkog kotara, isto clan Okruznog odbora i Clan Kotarskog za Perusic, umrla je od tifusa. Smrt faSizmu 17. III. 1944. ORA AFz SPLIT OD 24. Ill. 1944. lZVJEsTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODB CIJlJ 0 PROSLAVI 8. :MARTA • ZA SREDNJlJ DALMA OKRVZNOM ODBORU AF; REZULTATIMA TAK:MlcENJA 24. III. 1944. MJESNI ODDOR AFZ-a SPLIT Drugarskom Okruznom odboru AFZ·a . . ti nismo mogie, . radi proslavu popul_arrZir~ u kojima radimo. strogo ilegalnrh u~ o~~· dala one rezultate, Drage drugarice: . 15 III 1944. R d' to&'B proslava I mJe . . . . ile smo vas dopis ad a P run , "'t' . naknadno va-s obavr~ kojeI bi dala u d ru gim prilikama. kojeg ste f t 8 marta, ga nroucr 1 I . , M I cem0 . kl' "1e i uradile po onome UronoZile sroo- re era · na svim ·sa~ j.estiti Sto sroo za _JuCI . I]' 100 komada; on se b nam pas a... ~- . . tem toga Zene- su se ona ,sto nam ukazuJete. .. . .,. anizacr]a J€ provela u stancima crtao, 1 pu... . t dana. Refes. marta nasa Izvrsena Je ak ciJa bacanja !je upoznale _sa zna_c~J~A~i't-u. org... . .. d po.jaCanom r~ u. ·vla na veliko odu-Sevljenje rate smo dah NOO · tronedjeljletaka, koja J e nar·s. . . uCestvovale sve ZeU vezi proslave sprove?eno ~eto· koJ"i Ce .... · raJona 1 • med:u Zenam-'a .. U ntJOJ slu dan prije odrZanim no udarno takmrcenJe . I'rati k·oja Ce Zena · e ne, k OJ€ s·u prrsus v-ova d 59 godina starost'1. . · .,. e Zen a organrz ' . Tr · pa 1 one o . raJon VI~. . • 'e sast ancnna, koma-da letaka i, s obzl-- viSe naucrtl sto J AV:NOJ, ·Nacionalm "'o· i u kojerou . . ~tampale ":"~ 1.0~0zena koje su ucestvovale mitet I. f ed e:ativna J ugos1avr]a, . nauCiti Citati i pisatl. rom na vehki h;oJ . dobila 1 do 2 komada. Ce rajonu vrS.e zena .. bacani 1 u akciji, svaJ;~ zen.~ Je]etaka i mislile su da . , letke koJI su : Prrlazemo .. varn '"k -' Sto u lecima _nrZene su trazile v~se . mo miSlJ' enja da ih • · )O mooUtlrn IDI S Smatramo nasom. gres o~ ukratlro iznijele 1h J~ ma , . r~d raCunajuCi na P'O- . sm,o, prije bacanJa para a, je brio dovo]JnO za g 'k .. skrenuta je Ovom a CIJ om vezanost naro da. 'akO prije znaCaj 8. marta.__ . • . na proslavu dana zena, I paznJa I I v Tablica. tronedjeljnog takm1cenja Raj on AVNOJ,Nac.\ Naucile ~it Qrganizirale K. fed. Jug. i ptsah \ \ 137 320 -====-----~1----~35~--\--~27~8~--1---~~===1 ~33 339 8 96 221 0. Manus Grad 1-~----------- 5 \ z. p. Uz drugarski pozdrav Smrt f alizmu -- Sloboda narodu! Za MO AFZ Sloboda n.arodu! 1. Redakcija ne ;posj-eduJe taj letak. Drugarski po.zdrav Sekrefar: Stojanka2 1 2 Predsjednica: Da,ra VujnoviC-Cudi-C !Broj u originalu neCitljiv. Stojanka Aralka. 45S 452 . , �.)'%~"· ~ Ookument ~1~ DOPIS ZDRAVSTVENOG ODJELA KOTARSKOG NOO-aNAsiCE OD 25 III OPciNSKOM NOO-u ORAHOVICA 0 ZDRAVSTVENIM KURSEVI~A. 1944, :K'OTARSKI NOO NASICE Zdrav. odjel Broj 48'8, dana 25. marta 1944. g. OpCinskom NOO-u Orah<>vica 1 ~p~ila 1944. g, u 8 sati pocet ce • Dana • 1 Tocku u nasoJ ClVI1noj bolnici povrh Orahovice. ku~s, higij7ni.Cara, koji Ce se odrZati na Ist1. ce tr~Jah oko 14 dana. Drugovi neka pone~u sa S·obom pokrivaC, rublje sav pribor z~ odrzavanJe liCne CistoCe i 1 kilogram m::tsti. ' higii·ene. Gdiegod ie biLo mo,guCe, kuhao .se <Sapttn, radi spreCavania pjegavca hili naroCito aktivni u koji se diielio civilnOIJil stanovniStvu, iako se prvensuzbiianiu uSl;ivosti. Gotovo u svakom selu bilo ie postavl jeno »rpartizansko bure«, u koj·e •se -stavl jala stveno saounom snabdiievalo podruCne Sumske bolniodjeCa zhog razuSivania, a kasniie su uredene ))suhe ce. HigiieniCari su se brinuli i za izgradnju bar donekomore«, u kojima su ·se mogle razuSiti veC.e -koliCine kle odgova.raiuCih zahoda. Oni su n'ad~llie imali zaodijda. datak, zdravstvenog prosviet.ivanja naroda putem odrPod nadzorom higijeniCara kuhala se i otopina za . Zavanja sastanaka, kratkih popularnih predavanja, propagandnim paTolama zdravstveno-prosvjetnog -sali_jeCenje svraba. drZa_ia i zdravstvenim zidnim novinama. Higi jeniCari su mnogo radili i na podizanju liCne Dokument 276 ?· Drugovi-rice neka se jave ovdje 9 a ril .. venstv,eno drugovi iz NOO-a zat1' . A. Fp~ a. 1944. g. poshJe podne. U obzir dolaze pr1Z . ' m .o•a 1 USAOH-a. Ovo shvabte kao najo b ·r· .. · d,eni tacno i na vrijeme do,d~. 1 JlllJe 1 po ovom postupite, tako da kursisti koji su odre- IZVJE!'\TAJ KOTARSKOG ODBORA AFt DONJI LAP AC OD 26. III. 1944. OKRUzNOM ODBORU AFz ZA LIKU 0 POLITICKOM STANJU U KOTARU I RADU AFz KOTARSKI ODBOR AFZ DON.Tl tAP AC 26. III. 1944. Okruznom odb"ru AFZ za Liku Drage drugadce, Smrt faSizmu - Sloboda rwrodu! Za zdrav. odjel: Predsjednik: v. ·r. BoniC Josip ra ~1\rN-~ttie M.P. Zdr.avs.tvenog odjela lzvdnog odbo-a u srpn_]u 1943 g predstavl'a " . ·sztematski ie ~tga~izaci ie civil~e zdravstJen:~~~~ sue. n og p~m.an.Jka!l.J~ zdravstveno,g kadra osnivani o m •o,gohrodllll teCa Jevt, na kojima ·Se stvarao ·kadar P mocn_og z. ravstvenog osoblia. · . U .C1ta:ro1 Hrv.atskoj do svibnja 1'944 g d " Je 37.teCaJeva, ~a kojima je za pdmoCno .zd~a~s;~:~~ ~~o;;~~ o-spoj?~lJen[_o ~19 ;osoba. Te teCajeve polazile . . ~ ve I o-m ·urOJU, 1 one su kasni'e "' . 1 vehkl diO ·Civilnog ·sanitetsko-g ·oso!bl' I sacm_~ava e Ja, ibk 454 v. r. D. VukadinoviC d Jeda!l od. prvih zdravstvenih kurseva u Slavoniji ~g~;an Je. '1.1 J~sek 1943 ..g. u VoCinu. Zatim ie tokom tak . g. I po et om 1944. odrZan veCi br.o( ku-r-seva u Sla~~ 1.~14 ..~· gbo~lovob. ni jedno od oslobo·denih sel; . . ~liJ~ lll_Je I O· ez higijeniCara. Hl,g'qen.I-Can kotar-skih NOO-a Jbili ·su odr d . zdravstvemm odjelima oblasn,·h N·OO· . bpl·--- e em · -a 1 g ov.orm za zdravstveno ·stanf·e svoga sela1 Na1 su od"h poz1v dolazio 'hi li j·eCnik u ·selo a' dok · . .':J 1 ~v ga h' .. ''! • ' oval nqe stt1 ~·. 1.fT .em~kan su ,J?oduzeli Sve potrebne miefe izoa·cqe o1 esnl a, dezmfekcije i t. d. HigijeniCari s·u PTofrusnica Barice ~egiJa ,saljemo vam izvjeiltaj sa na&eg kotarskog sastanka. PolitiCko stanj,e: · Od prosiog sastanka do danas uspfelo· se izvuCi 50 du.Sa, k-oje su se nalazi:le na damar ku neprij3.telja, gdje sU isti raspodijelj.eni u ana sela, koja su udaljena. Isto je izi.Sao jedan drug iz CetniCkih redova, koji je izni() 1 puSku. Uspje!(} se od..Zati 40 sastanaka sa Zenama, na kojima je odrZano 27 predavanja ·o 8. martu, gdje je prisustvovalo 314 zena, dok je sviju zajednicki bilo 414 prisutnih. N a tim' sastancima tumaCilo se o 8. martu, i .Citana je broSura. 'TumaCi1o se o odlukama AVNOJ-a, kao i citan je Proglas Srpskog Kluba Vijecnika ZAVNOH-a. Na tim sastancima bilo je. .zainteres-ovanja, gdje su najvi.Se vaskrsavala pitanja, da ne bi bila uzaludna ·ova borba, koju vodimo vee .3 godine, da se· ne bi vratilo staro. na grbaCu na-Seg naroda. Isto su postavljena pitanja, zaSto nema drugarice u N acionalno·m Komitetu, gdje im je tumaCeno, da se nalazi naSa drugarica u naSem· Vrhovnom i zakoil:Odavnom tijelu AVNOJ-u. Cetnici su uspjeli od pmslog sastanka do danas zarobiti 8 drugarica, 6 su iSle u posj.etu-, a dvij.e su izdane, gdje su isto ubili i 1 odbornika,· 10 osoba premlatili i. 2 ranili. 2 su ,otiilla dobrovoljno u re-dov.e Cetnika. Sastanaka Cetnic{ nisu odrzavali u selima. ,svabe su odagnali · 24 drugarice· i .3 druga na pregled u opCini Srb, gdje su govorHi da su to zaraZeni i da svi moraju ici na pregled. (;etnicka je propaganda, sa kojom se slu:Ze, da ne dadu narodu orati zemlj.e ni partizanske ni CetniCke, da ce cetnicki narod dobivati sljedovanje od Nijem·aca. Isto je jedna Zena iziSla iz C_etnickih redova, !l'dje je gOVOriJa dl! Be spremajU 60 cetnika za Srbiju seliti. Oetnicka je propaganda i to gdje govore -za narod, koji treba iCi ,za Slavoniju, da to NOO-i samo rade, da taj narod strada kao i banijski. Na temelju ove cetnicke propagande nije se dovoljno objasnilo narodu o od1asku u Slavoniju. Mi smo donijeli zakljucak pojaCati sa radom na tumaCe-nju naroCito kod Zena o odlasku u Slavoniju. UpuCeno je dobrovoljno u nasu vojsku 19 drugo,va i drugarica. 1 Organizaciono 'Stanje: Kod kotarskog odbora AF2 nema nikakvih promjena, jedino smo donijeli zakljucak da se popuni Kotarski odbor sa 2 drugarice. ·Clanice kotarskog odbora nemaju dovoljno teoretske izgradnje; taka da pojedine ne mogu- djeloVati politiCki na Zene koliko se zahtijeva. Opcinski odbori AFZ ,odrzavajt1 svoje sastanke 1:-edovito kilo· i prosvjetne; -osim lapackog. Razlog je sto su neke drugarice bile bole·sne i ra:di bos.ote. J·oS se nij e uspj.elo da prisustvuju sve predsjednice mjesnih odbora- o:PCinSkom sastanku, dok smo zakazale kotarsko sayjetovanje, na kojem CemD urediti opcinske odbore. Savjetovanje ce se odrZaU 2. aprila u Vis,uCu. 9 mjesnih odbora odrZalo je sv-oje redovite sastanke, na njihnvim sastancima j.e pretresano o sabirnim akcij ama za voj.sku, dok se prouCa-valo vrlo malo. IzvrSena je reorganizacija m.jesnog odbora Osredci, gdje je smijenjena predsjednica radi neaktivnosti i s1abog rada. Rad dru-garica u komisijama nije zadovoljavajuCi, a izvrSit Cemo reorganizaciju u f.ormiranju komisija. P.rehrambena komisija uspjela je ad proSlog sastanka organizovati 10 posjeta sa 1.218 kg mzne brane, 40 pari carapa, 5 pari vella i 1 litru rakije. Dok su 455 �4 posjete izv~sene u znaku 8. marta vojsci i kotarskom centru, prikupljeno je 60 kg zita skomasnim. Prikupljeno je 2.000 kg stoclne hrane za vojnicke konje. Zdravstveno rstanje: uopce su nepohetne, taka da uopilte nlSta ne rade. Ista cllanica, koja se na:Jazila u kotarskoj zdravstvenoj sekciji, £labo je aktivna dok smo zakljucili sad na sastanku dati drugaricu koja je aktivnija. Smrt fasizmu· - Od proslog .sastanka d·o danas umrlo je 6 osoba; od tog broja 3 od tifu.sa. Nadalje 6 je bolesno od tifusa, dok je nepoznat broj oboljenja od gripe. Zdravstvene sekcije Sloboda narodu! Drugar.ski pozdrav Smilja1 l. bobment IZVJEsTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz siBENIK ZA OzUJAK 1944. I RADU AFz OKRUzNOM ODBORU AFz siBENIK 0 PROSLAVI 8. MARTA M.JESNI AF2; 8IBENIK Drugarsk om ·Okruznom AF2 Sibenik Smi!j,a PopoviC. .'Saljemo vam organizacioni i politicki izvjeStaj za mjesec mart. Dokument 277 (neprijateljski) Organizaciono stanje OGL:AS GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST U ZAGREBU OD 28. III. 1944. 0 STRIJELJANJU ANTIFASISTA IVANE POPOVIc, DR. PAVE JAJAC, MARIJE HANzEVAc';KI I DRUGIH Na temelju odluke Ministarstva unutarnjih po£lova, Glavnog ravnatelj·stva za javni red i sigurnost od 7. III. 1944. R. 'S. broj 13.601-B/-1944. su zastitne mjere s t r i j e I jan j em u smislu paragrafa 1., 2. i 9. Zakonske odredbe broj CCXXIII-2.728 DcV.-1'943. od 80. listopada 1943., odnosno parti1zansroe organizacije. na mjestu dogadaja nad ·SVim pripadnicima komunisticlke · izv~sene .Strijelj:lni su: ... 4. Ivana POPOVIC, roctena 1902. u GareSnici, profesorica u m. radi toga, ·sto je ustanovljeno, da je bi!a orgamzirana komunistkinja, clan ko-munisticke partije kom »Nika«. u Zagrebu, te je djelovala u Maticinom odboru AF2-a pod partijskim nadim- ... 5. Dr. Pava JAJAC, rodena 1894. u Tijesnu, kotar Sibenik, Jij.ecnica, radi toga, ilto je ustanovljeno, da ie hila organizirana koniunistkinja, clan komunisticke partije u Zagrebu, gdje je djelovala p<>d partijskim nadimkom >>Una« u Maticinom odboru AF2;-a i vrsila duznost podrucnog sekretera komunisticke partije. ... Marija HANZEVACKI, rodena 1912. u Lekeniku, kotar Sisak, profesorica, namjestena kod Gradskog muzeja u Zagrebu, radi toga, .sto je ustan·ovljeno, .da je bila organizirana komunistkinja, i clan komunisticke partij·e, gdje ie pod partijskim nadimkom >>Rahela<<, djelovala, nadalje, sto je djelovala u Maticnom odboru AFZ-a i sudjeJ.ovala u prebacivanju osoba u Partizane. 1 Zagreb, 28. oliujka 1944. Glavno ravnateljstvo . za javni rerl i ·sigurnost2 1 UstaS.e su mnoge uhapSene kO'm.uniste i anti- faSiste pro,giaSavali taocima, da ih tako striieliaju be~ ikak""og sudenja. Medu mnogim striJeljanima 456 bile su i OV'e tri antifa.Sistkinje. 1944. »Hrvatski na-rod« 'hr. 997, str. 2., od 29. oZujka g. 1944. 2 ,r!. 2't8 . Rad u gradu ie podijeljen po sektor~?'a, . kojih imamo ·6, I to ovako. ,Stopinac, ·Phsac, · . D V x I Varo.s II. Grad-GorlCa, c. rnica- .oaro~ ., ' ~ D · PolJe ac i ·-edan van grada Zablace:. o.nJe. .· . (tu se jos nalaze na.si . . " Pri OrganiziranJu -zen a u zadnJe ~ VriJem•e se . .d. t. pristupa mnog-o· pravilnije~ S~o.. c~te v~ .iJ:~ ·z samo.ga organizacionog 1ZVJeStaJa, k J od prosloga puta povecao. ~J€ IDJ€SOV1't, 1 ookazuJ·e se da Je tako·. bolJe,, .. . _ · t• Sto kod Zena nestaje -ono· ne~avJerenJe, postojalo do sada izmed.u .Jed,og _sta1eza 1 drugog · Inak pri orgamz1ranJU ~.,. da J . zena nailazimo na p·oteSko-Ce, jer mnoge ne-y c..., d t dola ze na sasianke, a kaZu »mi s-mo vase,t a , o sve samo nas nemo]•t e zvat• l}- a sas an1 toga nam .je ipak uspJelo povte. Cati. -organi:zaciono- stan}e .od pr? sloga pu a : . , . Znamo da j-oS nij-e zadova1JaVaJuce, ah m1 Cerna nastojati da ana hude ad~o.varalo onakvom stanju kakvo bi moralo bib. }adrt~vac ~e Is~IJemci). ~astav gru~a ~/:\e kee~ Por~d c Mjesni ·odbor AF2; broji 5 clanova od kada je drugarica Slobodna" upala u ruke nerijatelja. Dvije drugarice su adgav?rn.: za pdva a k cion a ' J'edna drugarica. za dopism,stv-o . NOO i su-zbijanje nepismeno-s~i, . J edna po , -a i suzbijanje nepis·menost.1, Jedna Po ~00 a ujedno i sekretarica M]esnog AF2;-a I :dru garica predsjednica. Socijalni. sas..~av J~ 1 dn ·ca 1 te.ZaCka 2 gradanke I 1 cmavn1c~. ra 1 , · Nacionalni sastav ' je: 4 Hrvat' Ice 1 1 'Srpk1 . On se re-dovno sastaje i pretr-esa sva n]a. . · 't' "ka pitanja kako o-rganizacwna taka 1 po11 1C . Imamo 2 akciona, 6 odbora, 1-6 pododbora, ::e;:st~:~e k a obuhvacenih liena 321 . .Socijalslijedeci: 13 1 tezack.a, 53_. gradanke, 24 radnice, 5 intelektu~lkl, ~ cmov. . 2 kuCne pomoCnice. N aCionalni sa~tav niCa309 Hrvatica i 12 ·S rp k'InJa. Sastanci se . ·e. 1 " • -odrZavaju, na kojima se prop3.gandni mate-rijal i iznosi se van]ska ~ unutarnja politiCka situacija. Z~ takav ra liene pokazuju dosta inten;~ov~nJ.a, sto ~~:.~~: zuje da su se Zene sve V1'Se 1 vtSe po 1 H! 1 poCele uzdizati. / . . · Tako bi izglt{dalo- organizacw?C:_ s.tan]e grada •Sibenika za mjesec mart. Izv]es.taJ yam Saljern.o ovaka, j er nemamo organ1zacwne tablice. ~edovno cit~ na~ . ·•tv . DopiSlUS o 1 suzbiJ'anJ'e nepi1smen.osti: • . Dopism . '"stvo vrlo teSk-o- ide; kaka. 1 sam1 . I t' "dite da vam -do sada nismo uspJeh po~ ~ 1 dopis. T-eSka se Zene m·ogu pr:v1knuti na pisanje. Ali Cemo yipak nast-oJab da i to maknemo sa mrtve tocke: . Odgovorna drugarica dob1la Je za z~da.. ·.tak da formira 1 odbor, k OJ1 c e. 1 ·mati za duZnast da odrZava teCajeve .sa ~n1n: dru~~~ ricama, koje ne znaju pisatl a 1maJU vo Je da n9.uCe. ~~ti j~dan Akcije .. 8 marta Zene su- u-Cestvoval-e u akC1Jam!l' ispi."ivanja grada i ljepljenja ~:akata. ~kc·I~ ja je dobra uspjela, i skoro citav .gra J bi-o ispisan. Zene su 8. mart dostoJnO pr-o .. slavile. PomoC Posto vam nismo poslali novae od XL . ca 1943 · god ., to cemo vam sada poIDJese 1· · sla:ti i iznijeti koliko je novaca sakup Jeno. za XI. mjesec sakupljeno lit. 1045.Kn. 7.000.Za XII. , Jit. 1•0.0•0.Kn. 5.>000.Za I. Kn. 20.500." Za II. Kn. 17.48•0.Za III. , , Kn. 36.690.Od toga ide za vojsku od XL mj. 1405 Lit. 2800 Kn. ok r. ,3150 Kn. Mje. XII. woo " 2200 " " 2100. " , I. " " 135()0 " 525·0 " " II. " " 1231>0 " 3825 " " III. 100 " 1~3fi0 " , " U505 " 10(;0 '70o175t(} 1275 3835 Kn. , " " 25830 Kn. 457 �N ovac cemo vam poslati u drugoj kuvertl koji iznosi 25830 Kn. / Politicka sitacija. PolitiCka situacija u gradu je sasvim po~ voljna. U staska propaganda, koju su ani vrSili na razne naCine, hila to dijeljenjem novCane pomoCi postradalom naSem narodu, s time sto su se htjeli kod naroda prikazati, da su oni pravi nacionalisti i zaStitnici svoga naroda, nije imala nikakovog politickog utjecaja na naS narod . .Same ustaSe su to odmah uvidje!e i sve malo pomalo popustaju na svakom politickom i propagandnom palju. Vide ani, kama je narod Sibenika krenuo. 8vaki njih?v korak prativ N ar. Oslobodilacko~ Pokreta je bez u,spjeha. Mnogo je narod Sibe~ nika dao za ovu pravednu borbu, a da bi m'ogao poci stopama onaka jadne i bijedne politike, koju vade ustase. Prilikom cetnickog pokolja u Dubravi, gdje su ustase· pokazale svoje pravo lice, tim, Sto su Cllvale zalede Cetnicima, izgubile su ustaSe i onaj zadnji adut, , koji su imali u 1·ukama. To narod zna, a zna- du to i ono par pokolebljivaca hrvatskih nacionalista, kDji su odmah nakon ovo·g .Cina okrenuli leda ustaSama. UstaSe su gotovo i napustili grad. Nema skoro vise nlsta taka vidnog, ,i§to bi davalo na ustasluk. Za njih mozemo slobodno reci da im je tlo pod nogama sasvim propalo. Isto, Sto smo rekli za usta~Se, moZemo reCi i za -Cetnike. :Oni su mnogo ranije kod naroda gledani sa prezirom i mrZnjom. Mr:Znja prema Cetnicima se jo8 vise povecala, od kad su izvrsili onaj pokolj u Dubravi. Ni od njih za nas pokret ne postoji nikakva opasnast. Eto drugarice, takvo bi organi·zadono i politickn stanje bilo za mjesec mart. Cudi nas, drugarice, da se jo.S do danas niste ni sa jednim pismom obratile na nas. Ne znamo koji bi to uzrok mogao biti? Ako Sto nije u redu, vi nam odm-ah javite, taka da se ne bi op.et iste greske ponovile. Primite drug. pozdrav. Mjesni AFZ ,sibenik · 1 Danka Karadole. DGkument 279 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA O~UJAK 1944. 0 RADU AFz' Izvjestaj za mjesec mart 1944. ... 2. AntifasistiCka fronta zena. jer, kako je spomenuto, izmjenom dvije druMAOZ. Iz mjesnog odbora otisla je na . garice kotar je uCvr,SC·en. Po organizacionom drugi rad drugarica MaSa.2 Na njeno mjesto radu nema promjena. Odi'Zan.o je 10 ko·nfeuSia je drugarica Ksenija, 3 koja je politiCki Tencija, na k-ojima je obuhvaCeno 33 osobe. dosta izgrade-na, adana i taCna. N anovo su IV. kotar: sastav je odbora isti, pomalo se podij elj ene duznosti. U · toku mjeseca: vidi se opaza da je uspjelo kod istog odstraniti filonapredak, kako u organizacionom, ·tako i u zofiranje. OpaZa se dosta aktivan rad, tokom politiCkom radu-. 4 mjeseca odrzano je 39 konferencija sa 147 I. kotar: Kotarski odbor ima 4 clanioe. osoba. KAOz ddi 7 odbora sa 27 clanova i Sastanci se· odrZavaju. Tokom mjeseca uhap- 77· simpati·zera, prema tome se broj pov·eCa~o Sena su -2 Clana, a jedan je l'adi ugroZenosti za 11. otisao u NOV. Odrzano je 8 konferencija sa V. kotar: tokom mjeseca nije bilo pro24 os·obe. OdrZane su 2 manje akCije na trZi- n1jena . .Sastan~i se· odrZavaju toCno. U orgaStu protiv visokih cij-ena. Prov-Ode se i m-anje nizacionom pogledu nema promjena; osjeCa sabotaZe·. Kotar ima ·organizirano 7 odbo·ra se politicki rad. Kotar drzi svega 1,0 odbora sa 17 ·Clanova i 21 simp;._~:tizer; ~sa 30 Clanova i 79 simpatizera u poduzeCima, II. kotar: tokom mjeseca nije bilo pro- koja su navede-na u proSlom izvjeStaju. mjena. Sastanci se odrZavaju. Kod drugarica VI. kotar: KAOz ima 3 clana. Sastaju se Se 'ZapaZa napredak u politi.Ckoj izgradnji. redovito. OsjeCa se izvjestan organi-zacioni Ukupno je ·orianizirano 8 odbora Sa 26 Cia- · rad. Oi'ganizirana su 3 nova odbora. 'ToCnih nova i 154 simpatizera, Sto je u glavnom isto podataka nema. Prema tome je ukupan broj _stanje kao u proSlom mjesecu. ·odbora 6 sa 19 clanova i 31 antifasistom. III. .kotar: tokom mjeseca nije bilo proRad AOZ-a na politickom polju maze se mjena. Sastanci .su se -odrZavali redovito. Ima ustanoviti da je krenuo na bolje. Drugarice izg!eda da ce se prilike srediti u torn kotaru, u MAOZ-u dadu si dosta truda da hi se zene poiiticki pocligle; oslm ,toga odrhvaju se konferencije gdje se politicki pridizu zene. Sakupljeno je i odposlano raznog kancelarijskog materijala, neSto municije, saniteta, sve za Zagrebacki odred u kolicini oko 50 kila. Po sabotaZi pTovedene su manje akcije kao 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. BoZena '2akman, koja tada postaje Clan MK KPH Zagreb. 3 Zo-ra KeviC, 'koja ie do tada radila kao Clan Kotar-skog odbora AP..2 V. kotara Zagrelb .. 4 MAOZ organizirao je u toku veljaCe i oZujka 2 na pr.: unistavanje rublja u tvornicama i drugih sitnih stvari u poduzeCima gdje ima odbora. Nastoji se prikupiti neorganizirane Z.ene u Cemu ima izvjesnog uspjeha, Sto se vidi iz g-ornjeg izvjeStaja. .politiCke konferenciie anti,£aSistkinja, koje su u mnogome oZiviele rad. Tako su .Zene u to- vrijeme rask-rinkale nekoliko agenata u pojedinim poduzeCima, a u DomaCoj tvornici ru'blja organizirale niz manjih sabotaZa, kvareli ruhlje namijenjeno njemaCkoj vojsci. Dokument 280 OD OBMANE DO IZDAJE (;[ana.k iz »Z-c11e u borbi<1, glasila Glavnog odbora AFt Hrvatske, b-r. 7, oZu.jak 1944. U jesen 1938. g. pred izbore intervjuirale su saradnice AntifaSistiCkog Zensko-g lista »Zena danas« Veselinka Malinska i Bosi!jka KrajaCiC dra Mft.Ceka u tome, Sto misli o Zenama i Zenskom pravu glasa. Cenzura nije dala da se taj intervju ·Stampa, Sto .Cinimo danas u jeku narodno-oslobodilacke borbe. Dr. Vlatko Macek nam je na nasa pitanja, Sto misli o Zenama i Z,enskom pravu glasa odgovo-rio: »Ja cijenim Zene i po,Stujem ih, ali ,znate, Zena je ipak Zena i nje-zino mjesto je u kuCi. Vidite, ze,na je dobila priznanje veC samim tim«, rekao nam je dr. Ma·Cek u. Sa.li, »Sto joj .se pri-znaje· da drZi tri ugla kuCe, a kad bi .se pocela baviti jos i politikom, zanemarila bi kuCu i djecu. Tko hi se, na primjer, brinuo za moju kuCu i djecu, kada bi s-e moja gospoda pocela baviti politikom. Kuca i djeca to je neSto najljepS·e za Zenu, jer Zena izvan kuCnog ognjiSta izgubi.la bi sve ·ono Sto je resi kao Zenu. Istina, nastavio je dr. MaCek, Ze·ne su nam mnogo puta pomo·gle kod dije,_ ljenja letaka i prenosenja .stampanih stvari. Kad smo biH u zatvoru, bile su spretne, a i mnoge .su ~s-e: doobro drZale, kad su bile na policiji i na sudu. Ali nikako se ne mogu pomiriti s tim, da se Z·e-ne povlaCe po zatvoru; za Zenin njeZan organizam ni1su ti napori. Za Zenu je kuCa, a za muSkarca politika.<< .Bile smo iznenadene ovim, Sto nam je rekao dr. MaCek o Zenama. Nastavile sm-o da!je s pitanjima. »Mnogo ste nam govorili, gospodin:e predsjedniCe, o kuCnom ognji.Stu i duZnostima Z,ene· kao domaCice i majke. Ali baS u ve.zi s· tim treba Zena da misli o tom-e, kako Ce oCuvati svoj -dom, ako dod-e u opasnost da ga izgubi. Gledajte, na primjer, Spaniju i Kinu: Tamo su Zene imale svoje domove i djecu, a danas krvavi faSizam ubij'a uz muSkarce i Zen~ i djecu, pali i pljaCka njihove. domove. Zene Kine i "Spanij,e uzele su pu.Ske u ruke i zajedno s muSkarci~·na brane svoje ognji·Ste i svoju dom·ovinu. Re'cite :ri.arn, g·ospodine predsjedniCe, nakon vaSeg razgoVOl'a o Ze-nama, biste 1i vi zamjerili naSim Zenama -da uzmu pu.Sku u ruke i brane svoj d·om, aka isti d·ode u ·Opasnost? « Dr. MaCek nas j.e na Cas -zaCudeno pogledao, kao da ga je iznenadilo da pomi.Sljamo na taka neSto. Nakon male stanke rekao nam je: »J e, u tom sluCaju bi svi rni uz.eli puSke u ruke i svi se zajedno branili. Ali nemojte se plasiti, kod nas ne bude rata. Nas seljak je pacifi.st. Mi v~odimo- brigu o narodu.« To je govorio dr. Macek u jesen 1938. g., pred dolazak na v!ast. 1939. g. dolazi na vlast vlada Gv,etkovicMacek. Dolaskom na vlast oduzeo je Macek omladini dG 24 godine pravo g!asa. Uvodi prve koncentracione logore u Hrvatskoj i u njih baca uz narodne borc-e-muSkilrce i Zene, koje su se borile protiv nasilja i pljacke. Dr. Ma~ Cek, ·osnivajuCi logore-, zaboravio je Sto· nam je rekao »da se ne moZ.e pomiriti s miSlju da se po policijama i zatvorima povlaC.e Zene, Ciji je ·Organizam nj.eZan i nije dorasao- tom·e-<<. Dr. Macek, kao potpredsjednik vlade, poslije pokolja na beogradskhn ulicama, koji je izvr.Sen nad beogradskorn omladinom, -poi-u~ Cuje srpskoj omladini: »Pucat Cemo joB, aka bude· trebalo«. U Zagrebu dr. MaCeknareduje svojoj »za· Stiti« da puca_ na narod, kad on protestira protiv skupoCe, koja j.e nastala uslijed izvoZenja hrane u fa.SistiCku ·Njem:a.Ckll, ka.da on 'traZi slobodu .Stampe, zbora i dogovora. Dolaskom okupatora u naSu 'Zemlju, odmah se otpocelo s klanjem, ubijanjem i paljenjem oni•h i·stih doniova, o kojima nam _je I 458 459 �Ma~ek onaka lijepo gov,orio. Riljade s,eJa i stotine gradova danas su gariSta na kojima ne ce majka njihati svoje cedo. Riljade i stotine majki i se.Stara nemaju danas mogm~no­ sti· da drZe »tri ugla od kuCe«, ·O kojima nam je dr. MaCek u ·Sali govodo. Nema ni. jedne Zene u Hrvatskoj, koja nije osjetila na avojim ledima Sto znaCi politika, koja nije kako je rekao Macek - za zene. Tada je •stotine hiljada Zena saznalo istinu, k·oju su Macek i pokvarena klika oko njega htjeli vjeSto prikriti pred narodom, a naroCi-to pred Zenama. 2ene sU .saznale da politika nije· nista drugo nego odlucicvati, hoce li se dozvoliti da naSi narodi. budu .Zrtve grabeZlji.vih osvajaCa, hoCemo 1i imati dovoljno hrane za naSu djecu i nas same, hoCenlo li imati dovoljno odjeCe 'Za naSe ·maliSane i hoCemo 1i irmati skolu u svakom selu i za bolesne bolnice i lijecnike i t. d. U obrani svojih golih zivota, svojih domova i svoje slobode n~rod se diga·o na ustanak. sta bi bilo od naseg naroda, sta bi bilo od nas Zena, da smo slijedili MaCeka i »Cekali «? Da smo poSli MaCekovim putem, naSi bi sinovi i muZevi hili silom otjerani na IstoCni front, a nas zene i djevojke obescastili bi i odvukli na ropski rad u Njemacku. Macekova pokvarena gospodska klika i »cekanje<< bacilo hi cUeli hrvatski narod u najveCu bijedu, j-er bi Rrvatska hila posve opljackana i opustosena od grabezljivih fasista. Da smo slijedili MaCeka, danas hi se nalazili u taboru faSista i dijelili bi u potpunosti sudbinu Njemai!ke, Madarske, Rumunije i Finske. Hrvati hi zajedno cSa Nijemcima dijelili sudbimu ratnih krivaca. Da je hrvatski narod slijedio politiku »Cekanja«, nikada on ne hi sebi i·zvojevao demo- kraciju, ravnopravnost i federativno uredenj.e. Kad ne bi bile> Narodno-os!obodilacke vojske, u zemlju hi se vratio kralj i monarhija sa Cetnicima DraZe MihajloviCa, koji hi se krvavo osvetili hrvatskom narodu zbog zlodjela ust<tskih bandi. Ali Macek je otisao i dalje. U vrijeme kada se najveci i najbolji dio hrvatskog naroda ukljucio u narodno"()slobodilacki pokret i odluCno izrazio svoju volju na drugom zasjedanju ZAVNOR-a, a posljednjim odlukama AVNOJ-a ostvario svoje vjekovne teznje za slobodnu Rrvatsku u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji, MaCek viSe ne Ceka, on se opredijelio protiv slobode hrvatskog naroda i posta·o otvoreni izdajica. On organizira pod ·okri!jem oku·patora sa klikom oko monarhije i kralja, sa Cetnicima i ustaSama, zajedniCku oruZanu borbu protiv narodnooslobodilackog pokreta, protiv hrvatskog naroda, protiv srpskog naroda i ostalih naroda Jugoslavije. Hrvatske Zene izabrale su sa svojim narodom put borbe. za narodno oslobo,denje, put koji im je pokazala Komunisticka partija. Svojom horbom pokazale su da odlucno odbacuju Macekove protunarodne izdajnicke planove. Zene su svojim sudjelovanjem u narodno-oslobodilackoj borbi, kako u pozadini taka i na fro·ntu, stekle ravnopravnost. Zene Ce znati oCuvati te svoje krvlju steCene tekovine koje nam je donijela narodno-oslobodilacka borba. >>Macek je iskljucio iz politickog zivota nas Zene«, rekla je jedna Zena na konferenciji AntifaSistiCke fronte Zena Hrvatske, »ali danas poruCujemo mi njemu, da ga iskljuCujemo iz narodnih redova<<. Bosiljka Kr.a.~a·CiC Dokument 281 IZ GUPcEVOG ZAGORJA t:lrmak iz ~JZ.en.e u borbi«, glasila Glavnog odbm·a AFZ Hrvatske, br. 7, oZujak 1944. Dugo vremena Hrvatsko Zagorj.e nije v-o>>Vidi.S u .selu, Prigorje bila su veC dv3. sa~ dilo neku vecu borbu protiv okupatora, a ' stanka, a kod nas ni jedan.« A kad biraju danas, danas u Zagorju vrije narodni ustaodbor, traZe da se bira javno. »ZaSto i ne nak. Nicu Zagorski odredi, brigade i divibi? N arodne izdajice, koji su se naSli po zije, sastavljeni- od sinova i kCeri hrvatskog selima, istrijehili smo, nema ih viSe.« naroda. U svakoj kolibi, na svakom brezuljU drugom se1u priCaju nam Zene: »Znaku radi se i pomaZe narodno ...oslobodi1aCka te, juCe·r smo s· na..Sim domaCima preko-pavale borba ..Uslovi za rad su vrlo teSki, jer okucestu, da se banda, koja je otisla s tenkopator misli da terorom sprijeCi val narodnog ustanka, makar u Zagorju, kad mu to ·dru- vima u pljaCku, ne maZe na vrijem·e· vratiti gdje ne uspjj,eva. u svoja uporista.« I u smijehu nam nadoZene traZ.e da i-h organiziramo i mole, da daju da svabe imaju osjecaj, kao da iz svadodemo u njihova selo na susjedni brijeg, kog grma viri partizan na njih, nigdje· nisu da odrzimo sastanak: Neke se zale govoveci: sigurni, uvijek ih >>zrihtamo«. 4·60 ,____,_,.--.. ~---·----- je nekada, davno, kad je svra~ao u se~o, goStanovala sam kod jedne pobo~ne seljanv-orio o siromaSnom Hrvatskom ZagorJU. Jeke koja je svaku veCer pred raspelom na dnoga dana vodi ·me Jana-: vodic ~~ !e~nog ra~krSCu molila veCernicu sa tQStalim Zenasela u drugo, i us·put pricamo·. RIJeC Je o ma. J ednu veCe·r u .gumrak odlazim na sastadrugu Titu. »Bog zna je I' Tito«, veli Jana, nak AFZ-a i vidim da moja stanodavka pred »·zna da smo s-e i mi Zag-orci digli na ustaraspelom kleci sama. Nisam je htjela smetati nak? Najljepse bi bilo, kad bi on jednog dau molitvi veC produZim da!j,e. na du.Sao k nama, pa da nas vidi«, oduS-evNa ve~Cer karl sam do.Sla kuCi, upitam je !java se 8 tom mislju Jana. Na sv~kom kokako to da 'je bila sama. Ona mi s prijekoraku, u svakoj kolibi, osjeCa se lJubav za rom re~e: »1Trebali ste mi reC_i, da j-e sastaborbu i za Tita. nak; iSla bih i ja, a molitvu bi svrSila iii Zene Zagorja organiziraju takmiCenja za prije ili poslije.« . sakupljanje lana iii, kako ga ~ne zovu »~O­ Koju god zenu u krapinskom okFugu pitaS za Tonku,1 partizanku, i1i kako je oku- vesma« za vojsku. Slazu hrp1cu po hrp1cu »povesma«, dok ne naraste ogron:na hrpa. pat~or nazivao »partizanska uCi'teljica«, Z.ene Ce s ponosom reCi, da je pozna. ·One su po- Nema Zene, nema kuCe, koja ne hi od _srca nosne na svoj u selj anku, koja je medu pr- odij:eUla Stu vi-Se moZe za narodnu voJsku. NiZe se kuna do kune, dok ne narastu st~­ vima joB na poCetku ustanka otiSla u. partine hiljada, a to je sve data s jedn?m m~tizane. Znaju one, da T~onka ne poznaJe za8-Iju i jednom Zeljom, da se okupator sto prt-preka. J·ednoga dana, iduCi s jednim drugorn ' po cesti, naleti na njemaCku patrolu: Za tre? je uniSti. Pod najteZim uslovima odrZava se u Hrrazlegne .se pucanj, oba ·Svabe padaJU mrtvi, vatskom Zagorju, u nepnsrednoj blizini bani Tunka »Svoga« razoruZava. Druga isto tako poznata u Zagorju je ditskih uporista, prvi politicki kurs AFZ-a. Na njega dolaze kradom od okupatora pored partizanka Cvijeta," majka jednog djet~ta, o-stalih Zena i ~ene antifaSistkinje iz upokoja na poziv KomunistiCke partije odlaz1 ~ partizane. Radi na organizira;nju NOO-a I rista da bi poslije jos spremnije mogle stetiti ~kupatoru. Kad .Svabe upadaju u selo, Zena. U njezinom rodnom mJestu Zaboku, kad je doSla da odrZi sastanak Zena, banda gdje se odrzava kurs, omladin~a Jaga. i .pod je uhvati Zivu, te j,e nakon pa-r .dana uZas~ ciJenu Zivota izvlaCi se i.z kuce, u koJOJ su bile Svabe na »plletresu« i obavje·Stava drunag mucenja strije!jaju. Hrvatsko Zagorje imade desetke i stotine garice na kursu, da budu pripremne, jer da takovih kCeri koje neum,orno rade i ne pla- su Svabe u selu. . Okupator hijesan i nemoCan, poCeo je paSe se ni naj;eCeg terora, ni zapreka. liti siromaSne domove i sela Zagorja. Bacia Danas nije viSe neobiCno· u Hrvatsko·~ je u plamen ubijene -leSeve Z·ena i djece·. Zagorju, kad Zene ,g pono-s'Om govol'le: »M·oJa Gore sela i Citava opCina Petrovsko, pa onda je .Stefa partizanka!« iii- »lz naSe-g· sela su i ostala. l'ivabe to rade zato, da bi zaplasili tri »puce« ~oti.Sle u borce.« I mlado i stare proZeto- je mrZnjo-m pre- i upokorili narod Rrvatskog Zagorj~. P~a­ men -odsijeva i plamti daleko, daleko, I um·Jerna okupatoru. sto da zastraSi ostale Zagorce po breZulj ciDolazim ~ kuCu dviju starica. J edna, ma- ma diljem cijelog Zagorja, daje im joB -viSe ti ima 86 godina, a druga kCer, ·61 godinu. snage za ~otpo-r i borhu do konaCnog oslobo~ P~iCaju mi 0 prvom prolazu ~artizana kroz denja . .Svaki dan S"e sve viSe i vi~e slivaj~ njihova selo: >>Bojale smo se Jako, a kad ta- redovi novih boraca - Zagoraca I Zagorkt rno - to su naSi. I rni p-omaZem'O borbu.« - u ·odrede, brigade, divizije i korpus. »Reci nam drugarice, znaju li partizani B. K.• da ih i m1 stare Zene pomaZemo i volimo?« »Znaju stara, znaju, vi ste njihova desna ru1 Tonka Mrkoci-Jurin. ka«, rekao }e drug Tito. 2 Cvi jeta Huis. Tito je Zagorac, znaju to one. Znaju -one a Bosiljka Beba KTajaCiC. i iz kojeg se!a. Neke cak znaju i pricaju sta �bokument 2a:.! IZVJEI§TAJ INICIJATIVNOG KOTARSKOG ODBORA AFz :KARLOVAC ()fi 19. iV. 1944. OKRUZNOM ODBORU AFz KARLOVAC IN!CI)ATIVNI KOTARSKI ODBOR AFZ-a . KAR!JOVAC y Okruznom odboru AFz Karlovac Drage _drugarice·! Kako. smo vas veC u pro Slam naSem dopisu. Obavilestile, odrZale smo dne 16. ovog mjeseca. sastanak inicijativnog odbora AFZ. Prisutno je bilo 11 drugarica, i to 5 domacih (selfanki) i Barka, 1 Zlata, 2 Ivka,a Ankica Peretic, Julka 4 (Elida), drugarica koja je nedavno doSla na oslobodeni teritorij. iz Dugarese i Balja. 5 Naknadno smo cule, da su poBle 4· drugarice iz ok~lice BoSiijeva, samo su put_e"m ·Zalutale u Sumi te nisu stigle na sastanak. Kako je drugarica Barka otisla na novu duZnost, u samom Inic. kat. odboru nastale su neke izmjene. Za predsjednicu izabrana je drugarica Zlata, a za tajnicu drugarica rukovodstvom N66-a. llatim Je govoren6 o potrebi daljnjeg tkanja zavoja za bolnice, skupljanje plahta i jastuk:':, t~ko?·er za bolnicu. Gov•oreno je o suzbiJan]u sv·erc~, d:zerterstva, gdje baS Zene n;ogu da... od1gra]u vrlo vaZnu i veliku ulogu, 1 da bas one mo~ raju pomoCi kod m·obilizacije. Ponovno smo podvukle vaznost pOJedinaCnog rada, jer su masovni sastanci ate: Zani zhog nesigurnog kretanja po terenu 1 nastalih poslova u p·olju, jer Zene ovoga kotara nisu joB politiCki izgradene, da hi. ~hva­ tile, da je vazno .zbog sastanka ostav1h sat dva sav drugi posao. Od prosl<>g sastanka osnovan j.e odbor u Jakovcima (opcine Netretic). Postoji moguCnost joS u nekim selima, te je zakljuCen? otiCi do· tih drugarica i s njima razgovarah. Od straha pred neprijateljem ne osjeca se uopce djelovanje nekih od_bora, P:' .b~ trebalo CeSCe obilaziti drugarice 1 govonb 1m a. ~a­ dacima organizacije, Drugarice seljanke bil-e su vrlo zadovoljne sa sastankom, samo se boj.e da se ne sazna za orga~izacij~. Tamo gdje ima moguCnosti .za odrzavanJe m•aso~nih sastanaka, odilazit Cerna mi, j er se Zene ne povlaCe kod upadanja nepri~a.telja, pa zbog toga ne mogu javno nastup1h kao predstavniee organizacije Zena ovoga sela. Ujedno vam javljamo, . da. smo pr~n:_ile VaSe pismo, u kom= nam JaVIJate zaklJUcke donesene na sastanku plenuma AFZ-a. Neke ne Cemo illoCi .sprovesti u Ziv·ot. 'Taka na pr. osnivanje radnih Ceta, iako se veC kod nasranije poCelo naglaSavati vaZnost sjetve za prehranu vojske i siromaSnog naroda. Uzajamna p·omoC Je priHCna. N a sastanku smo takoder razgovarale o ulasku drugarica u plenum Okru:Znog, ali nismo donesli nikakav zakljuCak, jer m·oramo u prvom redu da uCvrstimo naB Inic. odhor ali svakako prije slijedeceg sastanka pl~nurna da Cemo i taj zadatak. ~z~Siti. Svakako da te drugarice ne ce b1tl Javno birane, u koliko se situacija na naSem terenu ne promijeni. U stvari Zavoja za holnice Korduna .moZemo Vam javiti, da su potrebe naSe_bolnice Ivka, koja je takoder posla na teren da radi sa Zenama. Na .sastanku prikazana je drugaricama potreba organiziranja Zena, podvlaCeCi kod toga da AFZ nije organizacija samo za sakupljanje dobrovoljnih priloga, nego u prvom 1·edu politiCka organizacija, koja ima u zadatku ukupiti oko sebe sv,e Zene ovog kotara u borbi za bolju i ljepsu buducnost u novoj federativ.noj demokratskoj J ugoslaviji. U nasu Brigadu i Odred stiglo je mnogo novih boraca, i to drugovi iz Istre, · pa je postav1jen pred nas Zene novi zadatak, da na.Se borce opskrbimo veSom, te Ce se tom poslu pristupiti zajedno s omladinom pod 1 2 3 Barka Tomac. Zlata MaruSiC~Stroscr. Ivka SegoviC-'Bartola.c. • • lvka Segovil i b1·igade dosta ve1ike, ali uza sve to mi Cemo nastojati neSto uCiniti i .za :K:ordun. Primile smo »Zenu u borbi«, koju naSe Zene vrlo rado Citaju i zgra.Zaju se nad zlodjelima, koja .su uCinili ustaSe, c.et~ici i nj}hoyi gospodari po 'Ostalim kraJev1ma nase zeni,lje. Uskoro javit Cerna Vam se ponovna. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Ivka6 P. s. Ujedno Vas molimo da bi nam ~o­ slale program kursa, kojega kanite odrza-.. vati sa Zenama, ialm ne vjerujem, da. bi bilo ov:dj e to moguCe- odrZati. No da s.e bar upoznamo svim tim, a maZda mi nademo rj eSe~ nje, da nil neki drugi naCin to nauCe mi.Se Zen e. .Ivka 6· fulka RenduliC. bragica AmbrioviC-VuleviC Balja, o Ivka Segovil:-Bartolac. 4 5 Na zgariStu u T uSiloviCu 463 �:L______. Ookutnent 283 Dokument 284 TREcE ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIFAsiSTicKOG VIJEcA NARODNOG BRZOJAVNI POZDRA V MARsALU TITU SA KOTARSKE KONFERENCIJE AFz OSLOBOI>ENJA HRVATSKE ODRzANO OD 8-9. V. 1944. ZA KOTAR LABIN ODRzANE 11. V_ 1944. lz !>]stranke(r, glasila Oblasnog odbora AFZ za Istr~t, broj 1 »Mi iene kotm·a Labin toliko leta smo bile skiave i pod Tegimom faSistiCki i smo bile ma.ltretirane na se foze, nismo ni mi ni naSa deca mogli govoriti z naS.em ltrva.ckem zajikom koga su nas navadili naSi stariji. NaJ Zivot nan. je bil teZak zaC sm.o Zivele vajk va strohe za naSi muSki ki su sa leta zgubili va kave od karbona, kade ih je ustalo hula mrtvelt i rovinaneh za s.o Zivljenje. Danas imamo nrijlepSi :dan va naJem Zivolllt, za.C drZimo naSo I. Konferencu AFZ na koji smo prvi put pokle ~mo.. Zive mogle go.voriti od naSega trpl-enja. U f:en najvesel.ejem dneyu smo se spravile fJreko 350 Zena sega kotara Labina. Na~e 1tam srce cvate od veselja kako ov.e roiice ke cvatu na toj 1·avnici olwlo nas. Kako ove dve bandiere hrvacka i tali~ janska ke su se nagnule jena na dmgu i sku.[m ih vetar vije, ./wko smo i mi iene Hrvatice i T alijmtke spravile se slmpa lu na oven mest-u odku.d te pozdTavljamo z'naSin borbenim pozdravima, te.bc, na1 mili i dr.agi ·ooda, druie 7ito. Mi s.e slmpa ti ob.eCujemo da Cemo dat od S.ebe l:a viSe lmdemo mogle ·za tu naSu lepu slvbodu koju z1wmo da iemo imet ako nas budd ti i dalje peljal po ~en- praven tvojen fmlu.'( DokUmen t 285 PROGLAS IZVRsNOG ODBORA NARODNO- OSLOBODILAcKOG FRONT A HRVATSKE OD 20. V. 1944. POVODOM STVARANJA IZVRsNOG ODBORA NOF HRVATSKE NARODU HRVATSKE! Kata PejnoviC g.ovori na III. zasjedanju ZA.V.NOH-a I'Z DEKLARACIJE 0 OSNOVNIM PRAVIMA NARODA I GRA:BANA DEMOKRATSKE HRVATSKE ....3. Zene uZivaju sva p·rava jednako kao i mu.Skarcir. • • . '7, Izborno pravo u demokratskoj Hrvatskoj vrse biraci tajnim giasanjem na O·SDO- vu opCeg, jednako.g i neposre.dnog izbornog prava. Pravo birati i biti biran u sva ~borna tijela narodne vlasti irna svaki gradanim i s:aka ~radanka, ~oji . navrse 18 go dina zivota. Borci N arodno-oslobodila.cke vojske i parhzanskih mlreda IIDaJU pravo birati i biU birani bez obzira na !l'Odine iOivota ...' 1 · Clanovi 1Predsj edniStva ZAVNOH-a, izabran.i na III. zasjedanju: Maca GrZetiC Kata PejnoviC Vijetnici ZAVNOH-ao Vlatka Babi.C·, uCiteljica iz Su~aka; Berus, jprofesor iz Splita: Mtleva Cetu~i.C, seljanka iz Kop-rivnice• M~ca GrZetiC, radnica iz Zagreba: ' M1lk.. !lie, •elianlm iz Primillja; A~ka Pavka JakSiC, ·seljanka iz Starih Mikanovaca· ' Ljulbica KovaCi~, kul:anica iz Sesveta·· Milka Kufrin, studentica iz Okil:a• ' Katica Nola, domal:ica iz Podgore'· N evenka Pa i il:, radni.ca iz Splita · ' Ka.ta Pejnovil:, seljanka iz Sni.ilj~na; Nada Sremec, publicista iz Zag·reba; Milica V'lljiCiC, ·selianka iz V.eliuna; Marica Zastavnikovi.C, privatna namjeheatica iz Zagreb'a. Priblizava se kraju borba za oslobodenje Evrope i Citavog svijeta Qd barbarske tiranije fasista. Stojimo pred pocetkom velikog QpCeg juriSa slobodoljubivih naroda na Hitlerovu evr-opsku »tvrdavu<<. Vojske. Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike, najsilnij,e vojske, koje su ikada postojale, Cekaju samo na znak da otpoCnu opCu zaj.edniC.ku navalu s istoka i zapada. Rat, koji su Covje.Canstvu nametnuli faSistiCki razbojnici, stupa u odluC.no razdoblje. RjeSava se sudbina svih evropskih naroda, velikih i malih, rjeSava se su.dbina svijeta . U takvom sudbon·osnom Casu svaki narod mora biti na svom mj.estu . .Svaki narod, i onaj najmanji, mora biti svijestan, da koIiko god .njeg-ova sudbina zavisi od ishoda posljednje odlucujuce bitke velikih naroda, toliko isto. ona 2avisi od nj-egovog vlastitog udjela u toj bitci, od vlastitih snaga • koje Ce u nju u:loZiti, od Zrtava, koje je on spi'eman dati za svoje oslobodenje. A pobjeda je u toj bitci vee osigrirana slobodoljubivim narodim.a. tzmedu savezniCkih frontova na istoku i zapadu ponosi.to i Cvrsto stoji fronta, koju su podigli narodi J ugoslavije. Na tom prostmnom oslobodenom podrucju postoje deseci hili ada N arodno-oslobodi- .30 2ene Hrvntske u NOB lackih odbora, organa demokratske vlasti. Sve su zemlje Jugoslavije stvorile svoja Zemalj.ska antifaSistiC:ka vijeCa, koja se raZvip jaju u njihove -nacionalne parlamente.. Na njihovom .Celu stoji njihov opCi, zajedniCki parlament, AVNOJ, i narodna vlada - Nacionalni komitet oslobo·denja Jug-oslavije, priznati od svih naroda kao vrhovni organi drZavne vlasti njihove nove drZavne zajednice, demokratske federativne Jugoslavije. Sve su ove tekovine ostvarene na temelju prave .demokracije, nadonalne ravnopravnosti i narodnog suvereniteta, na temelju prap va samoodredenja. Te su tekovine ostvarene zajedniCkirn naporima i Zrtvama svih narop da Jugoslavije u borbi protiv zajednickog neprijatelja. Zato ie .demokratska fedeqtivna Jugoslavija djelo i izraz nerazdru.Zivog jedinstva i bratstva svih njenih naroda. Zato je ona najveCe jamstvo, kako za slobodu svakog pojedinog naroda, tako i za slobodu svih naroda Jugoslavije zajedno. Sve· rive vojniCke i politiCke tekovine, koje su novu Jugoslaviju istakle kao primjer drugim narodirna, mrogao je izvoj evati samo Siroki Narodnd-os!obodilaCki pokret, samo Narodno- oslobodilacka fronta svih naroda Jugoslavije, u koju su se kao u moCni ocean slile rijeke oslobodilackih pokreta njenih poj edinih naroda. 465 �Taka u ·posljednju odlucnu borbu slobodoljubivih naroda ulaze narodi Jugoslavije ne samo sa snaZnom· i slavom ovjenCanom Narodno-oslobo.dilaCkom vojskom, vee i sa · Cvrsto postavljenim temeljima svoje nove, U Slob<>dnoj Hrvatskoj, dana 20 V. 1944. Hrvatice i Srpkinje! . Svojim punim· uCeSCem i krajnjim poZrtvovanjem u Narodno-osJ.obodilackoj borbi na fronti i iza fronte, vi ste stekle _u Cita~ vom svijetu ugled i postovanje. Svijetla je bu.dticnost koja vas ceka kao slobodne i ravnopravne graaanke demokratske Hrvatske. Budite u toku pretstojeCih borbi i dalje primjer rodoljublja i pozrtvovanja! Ucinite. jos snaZnijim i potpunijim uCeSCe Zena u Narodno-oslobodilackoj borbi! Ukazite d<> kraja vaSu divnu pomoC narodnim borcima na fronti! Smrt f aSizmu Sloboda narodul 4 Tajnik: Predsjednik Andrija Hebrang Vladimir N aZGr bratske drZavne zajednice·, demokratske federativne Jugoslayi1je, s tekovinama, koje viSe nitko ne mnZe izigrati ni razoriti. Ove velike tekovine mogle su biti djelo samo .siroke i jedinstvene Narodno-oslobodilacke fronte svih naroda Jugoslavije ... Potpredsjednici: Frane Fro! Dr. Rade Pribicevic Olanovi: Augustincic An tun (izvan · stranaka), Be" Iinie Marko (KPH), Oalie Dusan (Srpski klub), Ouk Ilija (izvan stranaka), Gazi Franjo (HSS), Grahovac Bude (USAOH), Gdeti.c Maca (AFz), Janie Vlado (NOV), Koharevie dr. Aleksandar (HSS), Krstulovic Vicko (KPH), Kufrin Milka (U.SAOH), Magovac Bozidar (HSS), Mandie dr. Ante (i'zvan stranaka), Mrazovic KarJ.o (KPH),.·Opacie Canica Stanko (Srpski klub), Rittig dr. Svetozar (izvan stranaka), Sremec Nada (AFli), Skare Stanko (H'SS), Silovic dr. Srecko (izvan stranaka), Vrkljan Ante (HSS), Zecevic Stevo (Srpski klub). Dokurnent 286 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA HRVATSKO PRIM,ORJE ODRzANA 28. V. 1944. N A VRATIMA IZ ORGANIZACIONOG REFERATA . MELANKE SEGOTAl Kapitulacijom ltalije i oslobodenjem Hrv. Primnrja hiljade Zena, koje je okupila AntifaSistiCka fronta Zena, -odmah su svijesno i adana .obavljale sve one poslove, koje je u tadaSnJe·m momentu traZila N arodno-oslobo-. dilaCka bnrba. SrCane Primorke razoruZavale su talijanske vojnike. Sav ratni plijen prenoSen j,e na njihovim ledima na s.igurna mj.esta. l\!Inogo hrane, v·oCa i povrCa p·oslale su u- bolnicu Zene oslobudenog Primorja. Sakupile su tisuce plahta, lijekova i zavoja za -ranjenike. OdvaZne SuSaCanke uspostavljale su 1~ed,- hrabrile stan-ovniStvo nakon bombardiranja SuSaka i same Cistile ulice oct-, ru.Sevina~ U Crikvellici su smjeStavale izbjeglice_ i organizirale im prehranu. UCiteljice sl.t · Cistile Skolu -i /odmah zapoCinjale obu-koni'. U ·Senju su 'formira:le nove odbore po · tVnrnicama·, odrZavale masovne sastanke, veCernj.~ pOlitiCke teCajeve. Masovan- rad bio j.e na visini, ·-ali_ Se nije uCvr8tio, Sto- :se je u6CHo -·up-adam ·Nije_m_aca. Kako 8 provalom Nijema·ca na8taju ·nove neprilike, ·naSa Voj-. ska se je povukla sa Hrv. ·Primorja. Buduei da je okupator -ostao u na$em -Primorju, Ze- jonskih odbora sa 38 odbornica, 11 mjesnih odbora sa 60 ,odbornica, dok je masovno obu hvaCena veCina Zena. To znaCi ukupno 101 odbor sa 615 odbornica. Kulturno prosvjetni rad odvija se putem CitalaCkih grupa. U svim kotarevima nije se jos prisJ.o radu putem Citalackih grupa, kao na pr. u kofaru Novi, gdje se sada tek osni vaju, dok na Susaku sva stampa NOB-e cita se preko citalackih grupa, kojih. ima u kotaru Susaku 44, a u kotaru Crikvenica 13. J edna od koCnica rada u Sirenju i razvi janju naSe AntifaSisti-Cke fronte- Zena je ta, sto se pred odbor AFz postavljalo takove zadaCe i obaveze, kojima Zene nisu. mogle odgovoriti. TraZilo se ad Zena, da sve svoje vrijeme stave na raspoloZenje organizaciji, stvaranje ,odborskih kancelarija s-a deZuranjem. ,Sarno jedan mali dio Z-ena, koj-e nisu bile vezane porodicom i brigom, mo.gao je da odgovoi·i tim- zadacima. Iako su bile srcem i du&om uz borbu, Zene su poCele. osjeCati kao pretesku obavezu biti odbornica AFz, jer su im tako kruto postavljeni zadaci, sputavali IiCni Zivot, brigu oko djece, kuCe i polja. Na taj nacin pocela se AFz suzavati na mali broj zena p·o selima i mjestima, koje su radHe po uputama visih odbora AFz, a mjesni pokret Zena vezale su uz opCe narodne potrebe i zadaee. Taka j e nastao aparat funkcionerki, koje su radile po Zenskom pokretu, stvarale svoje kancelarije, pa je to ne 8e povlaCe sa rada, da ne padnu neprijatelju u ruke s jedne strane, a 8 dru·ge strane na nekojim kotarevima pohapSene su drugarice odho-rnice, taka da su se mnogi naSi kotarski odbori raspali, a isto tako opCinski i seoski, no ponovno se pri.Iazi radu. OdrZavaju se skoro- u svim kotarevima, gdje je moguCe, kotarske konferencije, na koje se Zene odazivaju u v.elikom broju, i na kojima se izabiru nove kotarske odbornice iii se pro-Siruju stari kota:rski odbori. Danas imamo -u nekoliko kotar.a izabrane kotarske odbore, osim 'Oto-k;a Paga, Raba i kotara Senja, gdje je rad sa Zenama otpoCeo rnnogo kasnije nego u ostalim kotarevima Prirn·orja, i gdje je jaki ustaski teror s pmdorom ustaSa to onemoguCio. 2 Uza sv,e te teSkoCe osnovan j.e ni-z seoskih, opCinskih odbora u naSem okrugu. OdrZani su · masovni sastanci povodom ko~arske konferen_cije, na kojima je kao zadatak dat Zenama: mobiliZirati sve snage za na.Su vojsku, uCvrstiti seoske- ddbore a to ~na.Ci u ave ·odbore .treba uvuCi sve Z~ne sela. U okrugu Hrv. Primorja imamo organizirano: pet kotarskih odbora sa 71 odbornicom, 78 seoskih odbora sa 433 odbornice·, 8 opcinskih odbora sa 102 odbornice, 9 re- 4 4 imalo za posljedicu, da su se siroki slojevi zena poceli odvajati ad Nar·odno oslobodilacke borbe. Da j e razvoj pnsao dalje tim tokom, razvila bi se AntifaSistiCka fronta Zena u sasvim odvojenu Zensku organizaciju i oslabila bi interese i aktivnost Zena za opcu borbu. Tako je na plenumu Centralnog odbora AntifaSistiCke fronte Zena zakljuCeno, da se prekine sa taka krutim radom i da se pokretu Zena pruZi veCa Sirina. I rad je p-o.Sao novim tokom. Danas odbori Antifasisticke ·fronte zena okupljaju sve zene jedilog sela ili mjesta . Odbori Antifasisticke fronte zena treba da potaknu zene da se irrteresuju politickim pitanjima, da posjeCuju sastanke i predavanja, da se p·olitiCki izgraduju. AntifaSistiCka fronta Zena je dio J edinstvene narodno oslohodilaCke fronte, a nije nikakva orgaw nizacija radi samih Zena. Prema tome ;Zadatak je Antifasisticke fronte Zena .da ,okupi joB viSe Zena u Narod no-oslobodilacku borbu, da ih uputi kako ee najbolje pornoCi borbi, narodnoj V{)jsci i narodnoj vlasti. Na taj naCin Ce Zene ravno~ pravno sa cijelim narodom graditi slobodnu drzavu. J edina tim putem nestat ce vjekovna nepravda podredivanja Zena, jer Ce se one ukljuCiti u opCenarodnu frontu i ravnopravno stajati uz bok svakom C1anu naSe- zajed-_ nice. 4 Plenum OkruZnog AFZ-a za Hrvalsko Primorje 466 46i �1 Prva OkruZna konferencij.a . AF2 za Hxvatsko Primorj-e odr.Zana je 28. V. 1944, g. na Vratima, u Gorskom Kotaru. PriSustvovalo je 350 delegatkinja iz kotareva: Senj, Novi, Crikvenica, Kralj.evica, te atoka Krka i Raba. Bile su prisutne i predstavnice OkruZnog odbora AFZ za Gorski Kotar, predstavni-ce Istre, USAOH-a, predstavnici OkruZnog NOO-a za Hrvatsko Primorje, Komu.nistiCke partije, XIII. divizije i ostalih' politiCkih orga'nizacija. PolitiCki referat odrZala je Nada BrnCiC, tajnica OkruZnog odbora AFZ za Hrvatsko Primorje. 2 U o·Zujku 1944. g. okupirali su Rab usta.S·e i Nijemci. Radi lo-Seg terena, naglog dolaska neprijatdja, te straSno.g terora, kojeg je neprijatelj poCinio prvih dana, raspali su se kotarski kao i seoski od- · bori AF:Z, a osto.o je ·samo Mjesni odbor Rab. Nekoliko drugarica ostalo je 'bilo prvih dana na otoku, kao Smilja Kvadranti-DonCeviC, Branka BastijanCiC i Nevenka MatoSeviC-Raos, skrivajuCi se po kuCama i bunkerima, ali radi jakog te-rora su neke bile prisifiene da ·se .povuku na otok Xrk. VeC prvih dana okupator je odveo sve Zene, majke i sestre partizana u logore, a kasnije izvrSio m.iz zloCina,_ kod Cega je ·zvjers'ki ubijena Fumica Mlac-ovit (silovana a zatim zaklana), i Anca Sibl "{silovana·,- _a zcitim- utopljena). U nekoliko mjeseci _ot_jerano je · u logore i zatvore 48 Zena, a·d koi.ih su Anica · Valq-viCiC, Zo-~­ ka SusiC i Franka 'SerSiC otjerane u logore Da·chau i Auschwitz. Usprkos progonima i · ter.oru brzo je rad _ponov9 obnovlj·en. Zene -se okupljaju joS masovnije, us,postavljaju se veze i formiraju novi. Odb9ri u svi:r,n selima. Mjesni odbor AFZ Rab vez_an je u .po.Cetku sa terenom preko Antice SimiCiC iz sela Bar~ata, Milke MlacoviC sa sela Mundanije te Antice DurriiC iz Supetarske Drage. U :rujnu 1944. g. formiraju· sf: seoski odbori AFZ · u £arbatu, Palitu i Supeta·rskoj Drazi, a u listopadu u. Mundaniji i· Banjolu __ Od 1830 Zena rta otoku u to vrijeme obuhvaCeno .je vel:. i organizirano oko 1200) Zene su 1hile na:jbOlja ·vez:ii sa terenom. One prebaq1ju i skrivaju ilegalne radnike, skupljaju materijal, a naroCito '3U aktivne u prebacivanju oruZja i municiie. Dolaskom Nijemaca na tim su se zadacima· istakle Tereza TonCi, Mati_ja Pahnjina (Zena B-erte) i Antica SimiCiC. Na politiCkom radu u odr.Zav~nju Sirokih masovnih sastanaka, ,pored mnogih drugova, istakla se u to vrijeme Marija SediC. OKRU:lNI ODBOR AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE ' Za 'kotar Senj: Sa fJ!enuma ?kruZ~wg o~bora AFZ-a za Hrv. Primorje. U prvo-m redu sloje: Anke Vuj!:i{: RuZJ-ca 1u-rkomf:_. Genovcva T omii, Mira Scgota i Marija Valika Paj> . ' Iv.ka VukeliC iz Senja, radnica tvornice duhana, clan MO AFz u Senju, J elka Knifie i-z Senja, kuCanica, Clan KNOO za kotar ,Senj, Melanka Rivoseki iz .Senj a, profes-orica, Clan KO AFz za kotar "Senj, Anka Vukusie, seljanka iz Staze, clan Se·oskog odbora AFz za .Stazu, Marija RogiC, kuCanica iz .Sv. Jurja, domaeica, clan MO AFz Sv. Juraj, Ika Butkovie, seljanka iz Alana. clan ope. odbora AFZ za Krivi Put." Za l<otar N ovi : Ana Mataija iz Ledenica, seljanka, Clan KO AFZ i KNOO za kotar Novi, Genoveva TnmiC iz Bribira, seljanka, predsjednica 00 AFZ i clan ONOO za Hrv. Primorje, Anka SkoCilie (Rikica), iz Bribira; seljanka, clan KO AFZ za kotar N OVi i clan KK KPH za kotar N ovi, Katica Balen iz Krmpota, seljanka, Clan KO AFZ za kotar Novi, Tomica JovanoviC iz Dolnje Zagone, seljanka, clan KO AFZ za kotar Novi, Zora Jurcie iz Ledenica, clan KO AFZ za Novi i OpC. NOO-a ·za NoVi, Olga Ki.tCari- iz Novog, Cinoirnica, radi u Propodjelu ·ONOO-a za Hrv. Primorje, _Ikica Kata UremoviC iz Ledenica, Clan seoskog OAFZ, Zora Mataija iz Bulica, seljanka. Partijska jcdinica 1t Ledenicama 1944 · g . U .. e d" · s1n;1 se k relar A na Mataija •r ·· · .zm Za kotar Crikvenicu: Danica MatanoviC, uCiteljica:, Crikvenica, clan KO AFZ za Crikvenicu,. Laura MatejCiC, :intelektua1ka, Crikvenica, Clan MO AFZ z~ Crikvenic·u, IVIarija PilaS iz Sy. Jelene, seljanka, Clan KO AFz i ONOO-a za Crikvenicu, . Marija GrbCiC iz Sv. Jakova, radnici, Clan KO AFZ i Ope. NOO za Crikvenicu, Kata Mavrie, seljanka, clan 00 AFz za Hrv. Primorje i KK KPH za Crikvenicu, Danica ·SimiC iz Drivenika, seljanka, Clan KO AFz za Crikvenicu i Ope. NOO, Mara Golac, seljakinja iz Belgrada, pr·edsjednica KO AFZ za kotar Crikvenicu, Barica BalaS iz ~ostelj a, selj akinj a, Clan KO AF'Z za kotar Grikvenicu, Franka AntiC iz ~elaca, radnica, -Clan KO AFZ za kotar Crikvenicu. Za lmtar Kraljevicu: Marija Benac iz Hreljina, rad_nica, Clan KO AFz i Ope. NOO, Darinka KruZiC, domaCica iz Hreljina, clan je KO AFZ, Marica J akovCiC, kuCallica iz Hre.Jjina, clan KO AFz, Mira Subat iz Bakarca, radllica, Clan KO AFZ. Za lwtar Susak: Tanja Lidija .GlaZar, k~~anic_a~ Cian KO AFZ za ,Susak i XK RPH .za kotar Suilak, Matejka Cuculie iz Praputnjaka, kucanica, Clan K.Q AFZ -~a ·kotar SuSak, T-oniCa ZeZeliC 1 -ktiCanica "iz )Vlavrinci, Clan KO AFz, Bosiljka Milolov iz Cavala, radnica, Cla_n KO AFz, 468 469. �j: Na sastanku Kotarskog odb.;,.a Mara, seljanka Nevenka Zoretic kucanic . • Jele Ban iz Maid, Dra'" a 1Z .su~aka, seoskog odbora AFZ u ZlC~, kuca~;ca, -Clan Darinka VraniC ', Mahm Dre~ICama, alka, clan KO AF"' rz kKostrene, mtelektuotar Su" k , s tanka R ... 4. za .. oa Ope, NOO-a ~~~~r domaciCa iz Bakra, clan .Sloboda Galeko~· • ( clan Okruznog Prop~cd . Mara), profesorica, 81 . Ivka •Coti domaci J ~ z~ Hrv. Primorje, AFt za kota; Suiiak ca 1Z akra, clan KO Mjesto Susak: Blanka ~ilovic iz s • . MO AFt ,Suiiak usaka, kucamca, clan Zora M t" :c Oblasnog ~bJ~~~ ;an~s~avnica iz .Suiiaka, clan R .s ru, Su.iia~:lCa Bukvic (Ranke), cl"n MO AFil v· JoZa RuZiC ·. .. . AFt Suiiak . 1Z Susaka, radnica, clan MO Slava Kriiikovic (E ) .. MO AFt Suiiak (' S :a • cmovnica, clan ' 1z usaka) V!atka BabiC, ""t .. ·' (iz .Suiiaka), . UC1 e1J1Ca, clan ZAVNOH-a •Dkanica· Majstorovic (Bela) S usa a, , kuCanica iz . Dora ilurga (Marzenka) za kot a; ·S us~k (iz -Susaka),' clan KO AF" • 4 Manca Bl.Ondic iz R" k 1Je e, clan KO AFil za kotar Senj, Melanka Segota ·eM . ) aJa ' profesorica, iz AF~S- .G-a za SuJak Suiiaka, tajnica OO AFt · clan ONOO za Hr P . za _Hrv. Primorje i v. nmorJe .. ManJa Kunjaiiic (VI ' . clan KO AFil za kot S .ada?,. profesorica, za Krk J ar usak 1 clan KK----KPH -· Mira Segota ( Sto 'k ) • . · clan KO AFt ·za kof a ' cm?v~ica iz Susaka za kotar Pag. ar Pag 1 clan KK KPH Kotar Krk: Antica Franolic iz Punta KO AFil .za kotar Krk ' radnica, clan Marija Galjanic · ' p KO AFt za kotar Kr~ unta, radnica, clan N evenka Privr.Sek .' p . clan KO AFt z. k t 1z unta, intelektualka a :oarKrk ' Slavica Kirinc· • · s· ' AFil za kotar Krkic 1Z 1la, radnica, clan KO Marija CrnCic' · AFZ. Iz Hlape, kuCanica, Clan Otok Rab: Italia Marcie' dam:acica .. 0 l~a DraZiC, 'uCiteljica, ' Rab, Duskova dr. Markovina, lijecnica. Otok Pag: Neva Ticak, kucanica . AFil za kotar Pag, iz Paga, clan KO Stanka, zemljoradnica. Otok Cres: . Franjica Budak,. kucanica. Po suijegu i smrzavici nosile -su -Primorke partizanirna hranu na jJOloZaj Otok Losinj : Jaksa dr. AF:l. ~--­ , lijeCnica, Clan MO Marija Vukovic (Dunja), iz Podr. Slatine, clan 00 AFZ za Hrv. Primorje. Drugarke borci: Na prijedlog drugarica delegatkinja uiile su u Okruzni odbor Antifasisticke fronte zena za Hrv. Primorje drugarice: RuZica TurkoviC, radnica iz Zagreba, Clan OK KPH za Hrv. Primorje, Anka VujiCiC, intelektualka iz Korduna, clan OK KPH za Hrv. Primorje, Nada BrnCiC iz Zagrepa, student agronomije, clan 00 AFZ za Hrv. Primorje, Anka Paden iz Crna, radnica, sada potpo. rucnik u NOV, Stefa Paden, iz Crna, domaCica, sada u NOV, BlaZenka Vidas iz Hreljina, radnica, sada u NOV, Marica Butorac i'Z Krmpota, seljakinja, ekonom ,Staba "Divi'Zije, Anka C·or iz Bribira, seljanka, sad3. u NOV. Dokument 287 IZ IZVJEilTAJA ORGANIZACIONOG SEKRETARA OBLASNOG KOMITETA KPH ZA ISTRU KRAJEM SVIBNJA ILl POcETKOM LIPNJA 1944. 0 POLITICKOM I KULTURNO-PROSVJETNOM RADU SA zENAMA U ISTRI I NJIHOVOM UcEscU U N001 OBLASNI KOMITET KPH ZA ISTRU Centralnom Komitetu KPH ... AFz U vecem dijelu Istre uspjelo je preko AFt masovno obuhvatiti Zene, dok u grad·ovim-a i zapadnoj obali Istre zene su obuhvacene preko manjih odbora i grupa. Broj obuhvacenih zena imade oko 20.QIYO. Kotarske konfe- renc·ije, koje su odrZane u kotarevima: Labin, Zminj, 1CepiC, Pazin, Buje, Motovun, Buzet, 'Kras i Kastav _mno·go· su_ utjecale na aktivnost Zena i razbile zastarele poglede na poloZaj i ulogu Zene u druStvu. Broj Zena u NOO-ima i raznim- komisijama se poveCava 471 �(broj odbornica NOO-a iznosi oko 4010), ali joS uvijek se ·opa.Za da Zelle ne uCe.stvuju .kao ravnopravni Clanovi NOO-a, nego"7r8e uglavnom tehnicke poslov.e. Uslijed slabosti nase par.tijske ·organizacije joS uvijek nismo uspjeIi postiCi to, da se rad medu Zenama ·odVija preko partijske organizacjje, nego taj rad joS uvijek leZi na pojedinim drugaricama iz -kotarskih komiteta. Broj zena u Partiji, koji iznosi prekn 100, nikako nije u srazmjeru s aktivnoSCu Zena u NOO-ima. GJavni razlog tom sektaSenju je u tome, sto kod nasih mladih partijskih rukovodioca nisu razbijena zastarj,ela gledanja na ulogu Zene u .dru.Stvu, i Sto smatraju rad medu Zenama drugorazrednim ·pitanjern. Interes, koji je kOd Zene probuden za uCenje;m, zadovoljava se na taj naCin, Sto se uz njihova uvlaCenje u Partiju i ostale organizacije odrZavaju sa najboljim Zenama tro- dnevni teCajevf i manji skupovi za uCenje. Citanja i proucavanja stampe takoder se omoguCuj.e Zenama odrZavanjem uZih sastanaka. Taj ce rad otpasti, kad se prosvjetni rad, preko citaonica i kulturnih domova NOO i NOF~e, razvije, ali ·Za sada je to potrebno da se pomogne sv1adati zaostalost Zene. Do sada su radom AFZ-a u gradovima rukovodili Mjesni odbori, koji su se pokazali suviSe slabi, pa Je za rukovo.denje tim radom formirana Partijska komisija u Rijeci, a isto tako Ce se uCiniti i u Puli. U Rijeci ima, prema zadnjem izvjestaju, oko 100•0 zena. Zapoi'eli smo iz'davati »lstranku«, koja je- sa strane Zena primljena sa mnogo interesovanja, Sto se naroCito odraZava u masi d9pisa, koje dnevno Salju Zene redakciji. List Ce izlaziti povremeno zbog skuCenih 'tehni.Ckih moguCnosti ... «2 Organizacioni sekretar Lovro 3 Dokumcnt se nalazi u arhivu CK SKH. U selima ve6e,p; dije1a Istre ~-ene su masovno osnovnom S.kolom. Medu rukovodiocima tih teCajeva organizirane. 'DrugaCija je situacija u gradovima, a hila .i-e i nrekoliko uCiteljica (Jelka Rolih, Davorka i mnogim selima na zapadnoj obali (Po.reC, Buje, Sirol-a, Kata LaziC, Katarina Lukit, MaSa i Anka Umag), gdje ne:prijatelj ima svoja jaka rupori.Sta. Kehler), koje s·u svojim predanim nd~, Cesto bjeTu w Zene organizirane u manje odbore i .grupe, ZcCi sa svojim uCenicima .pred nCJprijatdje'm, hez i rad ie konspirativan. pomoCnih knjiga, ,prenosile na njih Osnovno z·naU .e:ornjem dokumentu se ,p;ovori i o broju Zena nje za poduCavanje diece u Citanju i !Pisanju. Dau NOO-ima. 1<.ad se uzme u obzir, da je od 2·000 nju.Sa Svalha, Clan OhlasnQg prop-odjela, sastavila odbornika NOO - 400 Z.ena od'bornica, ·aCito _je da je prvu »PoCetnicu« za d jecu Istre. Iako sa nedo.i·e veliki broj mu.Skaraca otiSao u NOV, a Zene ih voljnim ZD<lilljem, ti su mladi uCitelji i liCitel_jice zarmj.enjuju u veCem· dij-elu -pozadinskih du:Zrlosti. omoguCili da 11 ·mnogim selima Istre polaz-e d jeca Osobito ie u ne-kim kot-arevima broj Zena u NOOSkol'U i nauCe -Citati i pisati, Dragica GaberSnik iz ima i raznim komisijama vdik. »U svom radu i Vodica, Marija Poropat iz Dane, Ana Rota-r iz Trsvojim uspjesima naroCito se istiCu Zene kotara Lastenika, Ana Poropat iz RaCje Vasi, Viktoxija-· iz bin. U tom kotaru ima 87 Zena· odbornica 11 NOOV elike Trabe, Ana iz GraCiSta, Pepica Kolllar iz ima, 1'0 u ,gospodarskim komisijama (ostale komisije P-azin Polja, Marija Brezac iz Repende i mnoge joS nisu formirane). U vadnim .Cetama sudjeluju 512 druge nisu imale ni dovoljno- znanja, ni Skolske Z·ena. a joS veCi broj radi od v.remena na vreme. U zgrade, ni ploCe. Marija Por-o,pat je u Danam.a drcije~om kotaru radi organizovano 3500 Zena.« Zala Skolu na livadi, a djeci je ,pokazivala slova (»Istranka« hr. I. srpanj 194-4.). U mnogim selima na starom papiru. Mnoge su od tih d'jevojaka nakon Z.ene su predsjednici s·eoskih NOO. Svijest Zena u oslobodenja zavdile prepara.udiiu. Bilo je djevojaka mno.g-im selima je tolika, da na. s-kupovima traZe da koj·e su i bez uCiteljsko,g teCaja podu.Cavale djecu. muSkarci odlaze u NOV, a one Ce ,preuzeti sve poSesnaestgodi.Snja Marija Milohani-C iz RakoviCa nije slove. U ·selu BokordiCi .postoji NOO od s.amih Z·ena, polazila ni:kakve Skole. Samouka bistra djevojka i to 2 omladinke i 2 Zene. uCila ie diecu svoga sela od prosinca ·1944. g. sve No iako je priliCno velik hroj Zena hio u do 6slobod:enja. Katja Rauer, uCiteljica iz Pazina, NOO-ima, ipak je iPartijska organizacija moraJa koja za vrii-eme Italije nije htjcla raditi kao uCiposebnu ,paZn ju posveCivati horhi protiv zastarjelih teljica, 194-4. g. radila je kao prosvjetni referent gledanja na Zene i politiCkom uzdizanju Z·ena. kotara Labin i odrZavala teCajeve hrvaf.skog jezika za odrasle. Interes Zena za uCenje hio je vrlo velik. Kratki ·kursevi, CitalaCke grup-e, Tazn~. prosvjetni kursevi Za vrijeme faSizma Zene I-stre su Cuvale svoju i t. d. obuhv.aCali su velik hroj Zena. 'Citanje djecu od odnarod:ivanja. Ana Cvitan iz Tinjana Starupe hila je ot-eZano. Otpor, .·koji je. narod I-stre nije dala d.a ·joj dijde upiSu u faSistiCku org-atiizapruZao ,protiv Citan ja tali ianskog Stiva, imao je za ciju· >)baliJ.e«. Dijete je moralo za kaznu sjediti iza po.i;l jedicu da mnogi I judi, a naroCito Zene nisu plaCe, ali Ana nije po,puStaia. govoreti: »KoSulju kroz 25 godina uo1pCe_ niSta Citali. Mlad:i !judi, koji svog oca nisam nikad prod.ala, ,pa ne Cu ni ·sada.« su pro.Sli talijanske Skole, teSko su savladavali CiLuca BankoviC iz .TurSiCa otvoreno je rekla faSistitanje hrvatskog Stiva. Zato je _ Oblasni NOO u koma: »Mi se drZimo svoje koSulje, a ta vaSa crna .iem su p-ro.Celnici pro-svjetn~ odjela bile· naiprije nas je zatrla.« Svoju 1jubav prema svotn narodu, prof. Stefanij.a RavniC, a kasnije Zora MatijeviC, svom materin iem jeziku, ,prema Narodno-oslobodiulag-ao mnogo napora za ·ot'v~ranje hrvatskih- Skala laCkoj bo.rbi, Zene su znale sa mno.go topline i boi teCa jeva za odrasle. PoteSkoCe su bile vrlo velik,e, gatstvom osjeCaja izraziti u brojnim pozdravima, ier Istr.a nije imala uCitelja. 'Sa nekoliko uCitelja, pismima i dopi.Sima. koje su dale dstranki«, »Glakoji su do.Sli u Istru iz Hrvatsko.g Primorja. Oblasu Istre« i drugim listovima. PiSuCi fa pisma i pasni NOO _je organizirao uCitelj-ske teCaj·eve, koje su role one su uCile sVoj jezik. polazili seoski mladiCi i djevojke s falija.llskom 3 .Silvio MileniC. l. 2 Dokument 288 IZVJE!§TAJ CENTRALNOG ODBORA AFz ZBJEGA U ELL SHATTU ZA SVIBANJ 1944. Izvjestaj rada AFZ u zbJ. egu za peti mjesec Takoder postoji i ifdan odbor pri Cen~ral: nom odboru . U nJ· su uSle Cetiri drugance I I"" . to: je-dna kbja radi sa Zena~:_a u. kaza _I~TIOJ . . dna koj a radi sa bolniCarkama, Jed~a gru~:n, Je oko NAFI (zgrada gdje Istanu]e sa zenama · · ·· Centnilni Odbor Zbjega, ]judi _iz odJe a 1 -~Jl­ hove obitelji), jedna koja radi sa _drugancama koje su zaposlene u engJ.esk1m menz~Tako su postavljene i sv,e ostale organ1~ rna._. zaCIJe. U I · logoru ima 5 rejonskih odbora. l. Organizaciono stanjel U V-~m mjesecu Centralni odbor AFz-a bio je sastav1jen od tri _drugartcve. J e~na s~ bavila iskljuCivo izdavall)em »Nase·ga hs~a~<. 1 tu- je hila potpuno zauzeta. Dakle, samo bV1Je drugarice su radile u Centralnom od oru AFZ-a Logorski odbor I. logora "II." " ,III." " IV. ., " od 6 drugarica ,6" 5 " 7 I. rejon ima 8 rejonskih odbornica II. 5 III. 11 " " " IV. 9 " v. 7 " " " " 40 rejonskih odbornica .Svega 820 organiZoVanih. Zena 340 " 100 " 230 250 " " 1. 330 organizovanih Zena U II-orn logoru ima pet r~jonskih odbo~·a, a Se-st I~ejona. 300 · orgariiz·ovanih Zen a I. rejon ima 7 rejonskih odborn1ca _ 248 " II. 6 " " 7 230 III. " IV. 6 35'2 " " " " 420 ,, v. 8 " " " 34 rejonske odbornice Svega U VI-,om rejonu Zene su n€davnov doSle. Ima ih oko 330. S njima se odmah pocel? da nidi, ali rejon nije joS potpuno. -orga~lZ1r~n. ,. To su vec1no m SrpkinJ· e iz okohne K1stanJa. . I. rejon ima 12 reJons kih odbornica 9 II. III. IV. " v. , " ~~ 11 1.5510 Or.ganizovanih Zena Za to mislimo postaviti jednu najbolju u Lagorski Odbor. . . t reD III-em logoru ima Sest TeJona a pe jonskih odbora. 320 344 o-rgani.zovanih Zena 292 179 237 " " " _ _.:.~..,-2-:--;;:=;-::;--1R7?,-;:;;:;;;;;;~~i·;,;;- ,S~v:e:g~a~~----~"~~:_-------·------~~~ "Z reJ· onske odhornice U VI-om rejonu su nedavno d~~le Zene od Knl na Bukovice i ·Sibenika. S llJ1ma. ~~ ~~· ' · mah poCelo raditi, ali r:ejons~i o db ?r JOS ni Je . potpullo formiran. Takoder cemo Jednu naJI. rejon ima II. v. X. XI. Svega " " " " " " " 1.372 organizovane zene Logor~ki bolju Srpkinju staviti u O_dbor. U IV-om logoru ima pet reJona 1 pet rejonskih odbora:. 6 rejonskih odbornica 24 7 organizovanih Zen a 6 261 8 5 7 " " " " " " " 32 rejonske odbornice 265 217 286 " " " " 1.276 organizovanih Zena 413 �Odbar prl Gentralnorn Odboru !rna oko liD viSe su optereCene, ali se Zene u.Ce i drugmn zena. u citavorn zbjegu do sada irna 5.638 radu, a ne samo uskom postavljanju unutar organizovanih Zena. Nisu ubrojena dva novo- organizacije AFZ-a. Dakle, kako vidite, nedo.Sla rejmia. ·To su skoro sve Zene zbjega, Sto od starog, neSto novog. Uglavnom, vjeru~ izuzev po nekoliko njih u svakom rejonu, ko- jemo i to se vidi, da sa ovakovim postavljaje se ne odazivaju ni na rad u logoru, ni na njern jacamo snagu i ugled odbora zbjega. sastanke. U veCini sluCajeva te su prisilno Dakle,_ mjesni ili sektorski odbori se ukidaju. dovedene. Postoje rejonski, logorski i Centralni odbor AFZ-a. U petom mjesecm _·organizaciona forma u Do sada nije bila ni jedna Zena u Cenprvom i drugom logoru jo.S j-e hila kao i u pocetku, t. j. slicna kao i u dornovini. Posto- tralnom odboru zbje-ga, jer druga:rica Ru.Zica jali su logorski ·odbori AFZ~a. sasvim samo- 1\!Iarkotic, koja je odreden::i' za COZ, jos nije stalni. Po jedna drugarica ulazila je u La- stigla. U svakom logorskom odboru ima po j edna Zena, dakle, Ceti.ri drugarice vrSe dUZgorski odbor zbjega, inaCe sve diuge, su ranost clanova Iag·orskih odbora. dile sarno po AFZ-u. Tako je isto bilo i sa U l-orn logoru - 57 zena, u II-om logoru rejonskim odborima. Odmah u pocetku, radi ~ 34 zene, u III-em logoru 33 zene su claSto ~uspj·eSnijeg rada i djelovanja po rejoninovi .rejonSkih odbora, odjela, odsj,eka i sekma, postojali su pored rejonskih odbora, cija logorskih i rejonskih odb·ora zbjega. U mjesni ili sektorski odbori. Negdje su u taj odbor, rnjesni iii sektorski, ulazile Zene je- IV-om IogOru dvije Zene su Clanovi logor-skih odjela, a sedam Zena su Clanov_i rejonskih dnog rnjesta (u koliko je bilo veliko i na jednom m:jestu u rejonu, kao P.odgora ili Ko- odbora. Radi nepovoljnog broja kadra i jer n:t·iZa), a nekada je viSe mjesta imalo jedan je ovaj zbje.g nedavno stigao, jo·S nisu foT~ mirani svi ·ndjeli, odsj-eci i sekcije. Za to ni zajednicki odbor. To je bilo zbog toga sto se Zene nisu u·sle u IV-om logoru u ·veCem bToju tada .Z·ene nisu smatrale nimalo odgovorne, a kao Ddbornice bile_su viSe obav;ezne da ra- u razn·e odjde i odsjeke. Ihugarica 'ima u prosvjetnim, kulturno~ de. Takod:er su odbornice jednoga mjesta m_ogle bolje da rad-e sa Zenama svoga mjesta. informativnim (propagandnim), gospodarU nekim rejonima bilo je Zena iz m•nogih skim i tehniCkim odjelima i odsjeCima, ali mjesta, tako da u pocetku, kada je rad tre- od ukupnog broja Zena najviSe ih ima u balo pokrenuti Sto bolje, one sve nisu mogle zdravstvenim sekcijarna rejonskih odbora. 2. Opci ~ad organizacije (na politickom, da udu u rejonske odbore. Njihova neaktivkulturnom prosvjetnom nost bi skodila radu. Zatirn smo htjeli da zdravstvenom, logorski odbori odrZavaju sa svim odbornica- polju). ma sastanke, te da ih tako pomalo izgrad:uju. Ovamo su stigle Zene iz raznih kTajeva Me·dutim, te odbore smo postavili kao privre- Dalmacije. Izmedu pojedinih krajeva u pomene, dok se sami rejonski ne o.sposobe, dok cetku je vladao veliki antagonizam (Korcula, se Z·ene ne naviknu da je sada njihov·o mje- Makarsko Primorje, Vis, Hvar, Brae). Narosto, njihov rejon. Cito- je bilo opasno u zadnje vrij,eme da se razvije antagonizam izmedu Hvara 'i KistaCim smo primili upute o reorganizaciji AFZ-a u -domovini, mi smo poku.Sali da to nja, te Visa i Knina. Odmah smo shvatili da nam je glavna duZnost da radimo za j.edinsprovedemo i u .zbjegu. U logoru I. i II. postvo svih Zena Jugoslavij.e,_ a ovdje konkretCeli smo u_ petom mjesecu sa reorganizacijom no, na jedinstvu Zena zbjega. Za to smo svim i to ovako: da odbori AFZ-a budu sta vise povezani uz odbore zbjega, odredili smo da Zenama ukazivale na svakom sastankU' ne~ odbori AFZ-a daju izvjestaje o svome radu pravilnost takovog ponaSanja, povezujuCi ga logorskim odborima zbjega. Takoder da dru- sa radom protunarodnih reZima i ok-upatora na razjedinjavanju naSih naroda. garice iz logorskih i rejonskih odbora AFZ-a rade u Iognrskim i rejonskim odborima te U tom smo dosta uspjele, a u prvom Ioodjelima, odsj.ecima i sekcijama logorskih i goru potp'uno. T'akoder su sve naSe odbornice rejanskih odbora zbjega. U logorima III. i pristupile Srpkinjama, tako da su one uvjeIV. odmah. smo poceli sa takovom formam rene da prema njima loSe postupaju sam-o organizacije. N aravno, u potpunosti nismo one najnesvjesnije. Na tom polju Cemo Jo.S i sve sproveli, jer ovdje Zene nemaju mnogo dalje uporno raditi. rada. Okolno.sti su druge negoli u domovini, Po- logorima i rejonima odrZavamo ·zboropa je potrebno da postoje rejonski odboti da ve u · vezi svake novonastale politiCke situabi rad iSao u redu, da bi se najbolje Zene cije. (CerCilov govor, uspjesi Crvene Armije brze izgrad:ivale.' Ali, takod:er, odbori AFZ-a i Narodno Oslobodilacke Vojske, te otvaranje imaju j aCu vezu sa ·odborima zbjega, pa su drugog fronta). Kroi ovaj .mj,esec prouCavali im i zadaci, koji -se pred Zene postavljaju,. · sma Titov. referat, Odluke II. zasjedanja mnogo jasniji.. Is tina, tako imaju viSe posla, A VNOJ-a, pone·gdje Moskovsku ~i Teheransku 474 KrojaCka radionica u Ell Shattu konferenciju, Clanke iz »Zene danas«, »Mi se glasica uvijek im-a, ali to ne predstavlja niM kakove probleme. svetimo za zloCine u .Sovjetskom Savezu«, i a) Z )lor o vi: Odrzana su kroz ovaj mjesve ostalo iz naS·e literature Sto nam je doSlo do ruku. NaroCito u 1-om i II-om logoru, jer sec 4 dosta uspjela logorska zbora i nekoliko rejonskih. Zbo'rove 'OdrZavamo redovito i to su prije doSle, skoro svaka Zena, pa i starij a, proucile su odluke sa II-og zasjedanja jedamput mjesecno, d1i' bi hili sto efikasniji. Do sada smo odrZavali i rejonske-zborove, ali AVNOJ-a. odmah Cerna odrZavati u svakom rej,onu svaNarocito u III-em logoru ceka nas veliki kih 15 dana umjesto rejonskih zborova Siroke rad sa Z-enama Visa .. sa njima je do sada najrejonske konf,erencije, da bi kontakt sa mateZe raditi. Ide se po malo naprijed, ali ne sama bio .Sto uZi. kako bismo htjeli. U glavnom, u vezi novob) K on fer en c i j e: OdrZane su Cetiri nastalih dog~daja i rada organizacije, politiCka situacija kod Zena maZe da n8.s done~ · logorske radne konfer·encije sa svim o.dborkle zadovolji. Odbori AFZ-a cvrsto su pove- nicama u log-oru. Od sada Cerna svakih 15 dana odrZavati Siroke konf.erencije sa svim zani sa odborima zbjega, takO' da Zene rade Zenama u rejonu. PoCetkom Sestog mj,eseca skoro ~sve ,Sto se pred njih p-o.stavi, (rad po veC se odrZavaju rejonske konferencije i one .kuhinjama, ambulantama). Po zdravstvu i higi>Jeni u logoru se prosjeCno najviSe have· su se pokazale uspjelije nego zborovi. c) Sa stan c I: Sastanci se odrZavaju po Z·ene. ,CistoCa log·ora je zadovoljavajuC_a. Muhe slijedecern redu: logm·ski odbor svaku sedsmo, odrZavanj-em CistoCe, skoro iskorijenili, a tim i· -zarazne bolesti. Organizacija svim micu odrZava jedan teoretski f jedan praktisilama uvjerava Zene u potr.ebu iiZdavanja Cki sastanak. Logor-ski sa rejonskim odborima isto taka odrZava sa-stanke. Zatim su rejonzidnih novina, u potrebu niZe prosvjetnih te~ Cajeva, puCkog sveuCiliSta i svega ostalog ski podijeljeni na sektore (3-5 S·ektora svakulturno-prosvjetnog rada u logoru. Takoder ki rejon). Dva puta sedmiCno se odrZavaju teoretski sastanci po sektorima, a jedamput vodimo raCnna o disciplini i redu u logoru. prakticni. U koliko nema literature onda ·se Najvi.Se pote.SkoCa imamo pri dijeljenju teoretski sastanci oddavaju jedamput sedrobe (u IV-om logoru radi veceg broja umimiCno. ranja djece). Nikakve parole reakcije ne mod) S mot r a i I is t: U ovorn mjesecu gu da prodru rnedu Zene, jer ih odmah pra~ nije odrzavana smotra. List »Zena Zbjega« vilno objasnjavarno. Manjih sporova i nesu- 475 �bio je pripremljen za izdavanje u petom mjesecu, ali nije izaSaa zbag tehniCkih nemoguCnasti. 3. Rad na prosvjetnom polju: Nema mnaga drugarica kaje rade pa prosvjetnim. odjelirlla, iako su veCina nastavnika Zene. InaCe· njihav rad po odjelima zadovoIjava. NiZe prosvjetne teCajeve pohada u J..om i II-om logoru 70 Zena (tu su skora sve zene pismene). U III-em i IV-om logoru jos nisu otv·oreni niZe-prosvjetni teCajevi, iaka tamo ima najvi.Se nepismenih Zena (razlag je nedostatak uCitelja i Sto su ovi -zbjeg-ovi zadnji stigli). Ali i tamo ee uskoro biti otvoreni takovi teCajevi. Vjerujemo, da Ce veliki broj zen a pohadati tecajeve. Od ukupnog broj a sluSatelja puCkog sveuCiliSta viSe ad polovice su Zene. Kurs.eve engleskog i ruskog jezika pohada veliki broj zena. u l-orn logoru od svih kursista 7·0% su Zene. To ne vaZi za sve logore vee za I. i II. U III-em i IV-om logoru Zene· su mnogo viSe nepism.Eme te treba naj- prije ·otpoCeti sa niZe-prosvjetnim teCajevima. U sportu zene ne ucestvuju najbolje. Sada oko 70 Zena pohada kurseve za rukovodice Sporta. Nadamo se- da Cerna na· tom polju unaprijed vrse aktivizirati Zene, naroCit-o mlade. Oko 4() zena pohada uciteljski kurs. 47& 30 , TRAVNJA 1944. ~VAPSKI BANDITI POKLALI SU 263 OSOBE U ISTARSKOM SELU LIPI lz izvjeStaja AgitjJroj}{{ Obl''s'log fwmilela KPH :::a hi-nt od 4. VI. 1944. 4. Zdravstvo i higijena: Rad Zena na oVom polju moZe se reCi da zadovoljava, bila ·cta se tiCe rada Zena po zdravstvenim odj.eliina,-· odsjecima i sekcijarna, bilo higijene u logoru. Oko 40 Zena veC pohada higijenske tecajeve. 35 bolnicarki vee 2-3 mjeseca pohadaju bolnicarski kurs. Sada spr-ovodimo mobilizaciju Zena na dobravoljnoj bazi za bolnicarke u Italiji. U Cenbalnom odboru AFZ-a nemamo ni jednu Srpkinju. Ostavili smo prazno mjesto predsjednice za jednu stariju Srpkinju. OCekujemo ad vas da nam poSaljete nesto literature. Centralni odhor AFZ-a 1 Jedan od ciljeva Seste neprijateljske ofenzive bio- je osiguranje .pomol'skog puta uz jugoslaven~ sku olbalu .Jadrana, buduCi da je to hila jedina saobraCajnica izmedu nfemaCkih komanda u Trstu i Sjev. Italiji i njemaCkih snaga u GrCkoj. Kako _je pritisak ne,prijatelja na Dalma·ciju bivao sve jaCi, to ·se javila potreba da se_ ·evakuira staq.ovniStv_o· tog podruCia. PoSto je postignut ·sporazum sa Saveznicima, da prihvate izbjeglice, organizirao _je Oblasni NOO za Dalmaciju ·evaku;::tciju stanovniStVa. Evakuirano je. ·stanovniStvo· ,gotovo -Citave obale Dalmacije, osobito Makarskog primo-rja, 'Srednic-dalmatinskog otoCja, nekih S jeverno-dalmatinskih otoka, DalmatinS:ke 'Bu'kovice i Ravnih kotara. Od poCetka evakuacije u sij-eCnju 1944., pa do posljednjih -skupina, evakuirano je oko 28.QIOO osO<ba, i to ponajviSe starih ljudi, Zena i djece. Evakuacija se vrSila .preko Visa i Italije u Egipat (Ell Shatt, Katatba, Tolumbat). Narod u zbjegu u Egiptu bio ie u poCetku u vrlo teSkom poloZaiu. jcr savezniCko snab~ dijevanje zhje,ga hranom, odj·eCom i sanitetskim rna~ t-erijalom niie rno.glo zadovoliiti sve potrebe zbjega. Osim toga, klimatski uslovi hili su preteSki za ljude, pa je dolazilo do 1brojnih sluCajeva bolesti i ·umiranja, naroCito 'manje djece. Veliku poteSkoCu za zbje,g u Egiptu predstavljala je PuriCeva kraljevska vlada, · koja j·c u to vrijeme hila u Kairu i Cinila sve, ~a kompromitira zbjeg pred .Saveznicima. P.red odLazak u zbjeg, joS u domovini. Oblasni NOO za Dalmacij·u formiraa ie Centralni odbor zhje,ga, koji i'f imao z<idatak. da rukovodi organicijom Zivota i rada u zbjegu. U zbiegu su 'hili osnovani logorski i rejons'ki odbori. Od 158 od'bornika u ~ogorima 'bilo je ·40 Zena odbornika. Uza ·sve poteSkoCe, na·rod je uskoro uspio ,potpuna organizirati svoj politiCki, d:ruStveni i kultur- Dokument 289 ni Zivot,- kojim se do.skora afirmirao i pred Saveznicima i narodirua Egipta. U organizaci ji politiCkog, soci jalnog i kulturnog Zivota zbjega Zivo su uCestvovale Zene. kojih je bilo u zbjegu oko 10.000. One su organizirale radne .Cebe, kako hi ·se poslovi oko uredenja Zivota zbjega Sto bolje izvrSavali. U ti-m Cetama sudjelovalo je preko 6.000 ·Zena. Zene ..su radile u rajonskim kuhinjama_ _zbjega (zbjeg je nairoe lbio podij-eljen na r·eione), 'U krojaCkim -radionicama, u djeCjem domu i domu staraca. Kad ie 1944. g. doSla jedna grupa tdkih invalida, koji su se teSko snalazili u novoj sredini, Zene su uCinile sve da im pomognu. Osim to.ga :Zene su polazile uCitel jske i bo.IniCar-: ske teCajeve, te kult~uno-prosvjetna predavanja, nastoje-Ci da se Sto vi.S·e podignu kulturno i politiCki. Trreha istaknuti da su ,zene uCiteljice, koje su doSle sa zbje,gom, odmah po.Cele skupljati djecu i drZati Skolsku orbuku na pijesku, s kamenCiCima, icr nije hila pisaCeg materijala, a Satori jo.~ nisu hili podignuti. Z·ene. su radile i na politiCkom prosvjetivanju Zena, pa su osnovani odbori AFZ u s.vim rajonima zb_jega kao i Centralni odbor AFZ zhjega. U inicijativni -centralni odUor AFZ zbjega, koji ie osnovan- vet u Italiji krajem 1943. g., pred odlazak u Ell Shatt, uSle su: Marija Luia·k - kao predsiednica, .Nikica Soljak-Kirigin i Paula Zon~.JakSiC. NeSto kasniie od'bor ie bio popunjen s Katiconi BatiniC, Zorkom Ve.Za. TonCom BoriC, Bosom Milun,, Mariiom ButoroviC. One ·su bile .prve, koje su poCele okupljati i. organizirati Zene zh_jega. I. VI. .1944. g . .poCele su Zene izdavati svoj li~t »Zena zbjega«. AGITPROP OBLASNOG KOMITETA KPH ZA ISTRU 4. VI. 1944. Agitpropu Centralnog Komiteta KPH Dragi drugovi, ,Salj-emo vam ne·Sto dopisa sa na·S·eg terena. 1. Dne 30. IV. u 4 sata poslije podne upali su u selo Lipu Svapski banditi sa svojim slugama fa.Sistima i ustaSama. Prije ~ego St_? su doSli u selo, blokirali su ga ·i tukh b~cac1ma i mitraljezima, kako bi mirnom pucanstvu onemoguCili bijeg iz sela. UpavSi u selo, poCeli su pljaCkati sve, do Ceg'a su stigli: novae, satovi zlatni nakit i sve ostale vrednije stvari zan'imale· su ih najvi.Se. Zatim su otp·oCeli svoje zvjersko djelo klanja nad mirnim¥~t~­ novni.Stvom. Tu se naroCito istaknuo fasiStlcki oficir Celigoj, kome djedovi potjecu iz istog sela. U kuCi Celigoj Ivana, starca od 70 godina, naSli su naSi drugovi ~: Ista1:s~e brigade »Vladimira Gortt::tna«, koJI su rste noCi stigli u ·selo, straSan prizor zvjerstva okupatora. Sedam Zrtava stl'aSno iznakaZenih Jezalo je u kuei: petero djece od 1 do 10 gndina, mati im SimCiC Ter.eza 32 gadine stara i navedeni starac Celigoj. Starac je ~aden za stolom s molitv-enikom u ruci, prerezanim grkljanom i drugim tragovima muCenja . M~ti dj-ece nadena je pokraj stol~. na po~u sa d~e­ tetom od tri got;line u narucJU, sa l'zvademm oCima i straSnim txagovima muCenja, tako da joj je glava hila ··oblivena bijelom pjenom, koju je prouzro·kovalo muCenj~. ~idili ~u se i znakovi silovanja. Dij-ete, koJe Je nos1la u naruCju, bilo je i~bodeno noZevima i ~traSno iznakaZeno. Troje dj·ece leZalo je kraJ vrata, u kutu izmrcvareno i prelomljenih ruku i nagu, te je bilo teSko razlikovati koji dijelovi pripadaju pojedinom djetetu. U ?rugom kutu lezalo je dijete u kolijeci u Iokv1 krv1, zaklano i na viSe mjesta izbod.eno noZem. Drugo strRSno zvjerstvo je izvr.Seno nad 35 go dina s.tarom Zen om SimCiC Vikom, koj a je leZala pred svojom kuC.om iznakaZena, sa stra-Snim znakovima silovan'j a, izbodena noZevima, do kostiju/ izre-zanim mesom na nogama. Navedenoj se Zeni muZ SimCiC Nino nalazi u redovima NOV. N esto podalje lezalo je izbodeno jedno dijete od 10 do 12 godina i jedna starica u lokvi krvi. Starac SimCiC Ivan 60 godina star, naden je na stepfinicama svoje trgovine sa _dol~ njim dijelom tijela p-od ruSevinama zapalJene kuee dok mu je glava i gornji dio tijela bio izgo;en. Tri su Clana njegove obitelji izgorili u kuci. Jasipa JakSetiC, stara 78 godina, nadetla je na vratima svoje kuC-e dj-elomiCno izgor~na kao. i SimCiC Marijan, djeCak od 10 godma. U selu je nadeno niz iznakaZenih Zrtava, medu kojima su prepoznati M:aljevac Ana, stara 78 godina, sa svojom _kCerkom Ankom. i rnalim unukom ad 7 god1na, Ivanka ZmaJla, 50 godina .stara, Antula -SimCiC, 75 godin~ stara, Marija AfriC, 60 godina stara, sa SVOJOID ne-. vj-estom starom 35 godina. Taka je nabrojena 21 iznakaZe-na Zrtva ... Ukupni broj poginulih: 263 osobe, 1.35 uniStenih kuCa. VeCina ljudi zatvoreni su u kuCi broj 20 i tamo izgorili skupa s kuCom ... 1 :t U travnju 1944. g. Nijemci poCinj_u s- ve~~kom (treCom) ofenzivom u Istri: Gotovo- .u tsto VnJe.me napada ju i sve vojnopozadmske -staJ?-IC'e,. ~ glavnmu snaga hacaju na sektor UCka-Plamk-Ltsma. s namierom da uniSt~ Opera~ivni }tab ~a Is_tru 1 Prv:u istars1m brigadu 1 na ta1 n~-cm ost~~r~JU k?t;n~~-~­ kaciju Rijeka-Trst. Kako m.s.u n~mJeh ozbtl)'m.pl~ gubitaka jedinicama NOV, Nt]'emci su se _zl_oCm~c~t svetili stano.vniStvu, koj_e -je pomagalo. SVOJO_J ':OJSCI. 30. IV. 1944. g. podivljali: njeinaCkt zloC;nCI P?~ klali su stanovnike ..sela Li.pa, I. V. 194-4. zapalth su Vranje, zatim Studenu, Brest. ¥alu U~ku, _Vel·u UCku, Se:miCi, RaCja Vas, Trstemk, .\!'od<-ce 1. dr. Mladih muSkaraca nisu mno.go ~alaztl~ po sehma: zato su -se svetili Zenama, djeci 1 .st~rctma. U ~?h vjeSaju ·u aleji odjednom dvadeset 1 1ednog mladtca, koj-e su uhvatili, karla su. htjeli izaCi _iz ~rada, da odu u partizan-e. Pazin .JC centar, u ko.Jt dovode lj-ude iz cijele Istre, m~Ce ih ~. vjeSaju ~ dvo-riS~u kul:e obitelji Raner, ko1a se cqela ?al<l;Zl u p~rt;­ zanima. U Lupoglavu i dr-ugim .garmzomma natJ~cu s·e, tko f.e zvjerskije muCiti. U tim borbama Zenc Istre dale su mnog·e Zrtvc. Anu GuStin iz Radmana koja je radila u organizaciji AF2, uhvate Nijemci kod Zha_ndaja, i muC~ je da oda organizaciiu. Ona podnost sve muke 1 pogiba, ne progovorivSi ni rijeCi. Marij.a Mikac iz Bresta pod ·Zbevnicom pala je Zrtvom, dok ie izvidala neprijateljski polo-Zaj, koji je namjeravala napa-sti naSa Ceta. Nataiiju Mar-eCif. iz MareCiCa muCe da ,prizna, gdje se na1aze part~za~i, s ~?jim~ o~~-Zaya ":ez~: Ona niSta ne priznaJe 1 neprqatel1 st·rl]el.Ja ~Jru ~ njelle tri kCerke. Na isti naCin pogibaju ma1ka 1 tri kCerke SlavCiC iz ZareCja. I 477 �Roia PetroviC U travnju 1944. g. prilikom napada na jednu vojnopozadinsku stanicu, Nijemci su _zarQibili stri-jd jali Viktori ju StokoviC iz Plomina:.26. sije.Cnja 1944. g. zarobe Nijemci_ FoSku Doblanov~C iz '2minia: Clana Ko_tarskog komiteta SKOJ. Mute J'C, po nekoltko puta JC na konopcu spuStaju u zdenac, siluju _je i ubiju. L~vorku Lenac· Lili iz Kastava mu·Ce u pazinskom pul1skom zatvoru. Do niene Celije se kriSom dovukla Z_ora PamiC. da je tjeSi. >•Ne bo'j se, niSta nc Cu odab« - odg-ov~ra i podnosi sva muCcn_ja. 17. VII. 1944. odvodc JC u Trst u zatvor Koroneo i ubiju. . Donosin:to -?ekoliko opisa nepri jatel jskog terora nad neza.Stt.Centm narodom istarskih sela prema pisanju »Glasa Istre« iz 1946. g, »U novembru 1944. uhapS-eua je omladinka Zora Cukril:, :koja je posli_je 20 dana muCenja u zatvoru navod?o otp.~emliena _u Nj·em~.Ck-u. X<i.snij-e -su uhapSene .JOS dvqe omladmke Amca i Zorka Guk-riC iz ~el.a i(~ukr~Ci. Zorku su .muCili vjeSanjem i odmah 1?1 sktda_h omCu s vrata silel:i je da prizna da je hila parhzanski kurir. Djevojke ~'>u ,poslane u Trst, a odande su nestale.« (»Glas Istre« •hr. 41. 21. V. 1945. _g. - »ZloCini Nijemaca i faSista u garnizonu Vodn]an.«) ~fl~da Tonka .Lore?cin i~ ~e~t~lina, doSla je J?r?}.J~ca 1944, bolesna IZ SVO.Je Jedtmce, da se izli}ect 1 opet vrati u fedinicu. Otkrili su je gestapovci t odveli u puljski zatvor. Na tre.Cem katu SS-ov-ske ko·~~?de u. uli_ci. s~~r-e,g_lia i ~ podzernnom .podrumu rnucth su ·1e 1 tspthvah damrna i danima da oda o~ga?izadi~ u.. Med~linu. _T.ednoga d<ina predali su n)emm rod_ttelJI,ma n1enu rohu, rekavSi ·cia _je otpreml)en~ u N,Jemacku. Zar hez -robe, pitali su roditelji. Pogi~ula .. ie herojski, _ier nije htjela nc,prijatelju odatr SVOJth drugova. · Ne_~a ~nif~C ~z Senja, Hrvatsko Primorje. >)BlJ'CSt;J-tla JC .1aka ofenziva neprijatelja. Tog jutr-a .u map.~ 1944. susretoh Nedu u Maritima (kotar L_ahm). ~vtje tr~ dr~arske rijeCi, dva tri drugar,ska ptt~n Ja 1_ Zumo Je obSla Neda za svo jim drugovima ko;t, su J'C zvali. 2urila .ie na sastanak s omladinom Pazmskog kotara, I Neda se poCela spuStati strminom Sto vodi iz Ma-riCa u dolinu RaSe UvcCe. doznasmo. NoCu podosmo po nju. Crnila se nep~oz1rna ,gusta nol:, Nigdje njj,e bilo zvijezda. Spu~~a!~ smo ,se J?olako, .a rijeCica je Sumjela iuZ-no. Dva htJ~la vola 1 kola Jedva su se ·nazirala u mra-ku, a nJihov .fe Sum .povel:avao tiSinu noCi. . ~aSli smo Nedu i joS dva d!'uga. Malene ·rupice vtdJele su se na sljepoCicam·a. Tane iz Nedinog re:roiv:ra. 'Banditi su mrtva tijda oplja-Ckali:--A lice .Je bilo spokojno i vedro.« (»Glas Istre« br 150 od 2. II. 1946. g. - »P,ali za slobodu«). · · Medutim sigurno jc, da se iloCin ·odigrao na sliiedel:i na·Cin: RoZa PetroviC _ie malo dalje crkvice Sv. -Katarine do'bila v,rJo .iak udara<:: po glavi iznad Cela, i od toga naglo izgubila sviiest, radi toga o samom zloCinu ne zna viSe reCi. Zrtva ima veliku -kvrgu na glavi iznad Cela, na mjestu gdj·e j·e- dobila ud!lrac, od koga su joj raspuknute kosti krivo zarasl'e.' Dokument-2.90 IZVJE!!TAJ OKRUzNE KOMISIJE AFz ZA OKRUG BJELOVAR OD '11. VI. 1944. OBLASNOM ODBORU AFz ZAGREB 0 RADU zENA Izvjestaj o radu AFz-a od 11. VI. do danas u Bjelovarskom okrugu 11. VI. forrnirana je Oblasna komisija •a AFz. Stanje je !ada hila talwvo, da j,e u vecini sela bj elovarskog okruga rad AFZ-a potpuno bio zamro. Jedino u bjelovarskom kotaru nije prestao rad; tu su i dalje postojali odbori AFZ-a, zene su se koji puta sastaiale. Od proSlog mjeseca, nakon .Sto su sv·e partijske jedinice i partijski korniteti dobili direktive da oZive rad AF.Z-a, rad je krenuo naprijed, u bj,elovarskom i -durdevaCkom -kota.rU f0rmiran~ je 4. VII. okruZna. komisija od tri clana. Do- danas uCinjeno je slijedeCe: 1 Mariju Medicu i Linu Zakinju IZ Valicc, kotar ~mag, mu-Ce ,faSisti i strijeljaju, ali one nc priznaju mSta, nego prkosno uzvikuju: >>Bile smo u partizanima, i ni je nam Zao.« Pajuh Marija iz Brtonjice. Ermina Corva iz Gro-Znj~na, Emiliia B~nCiC iz Novigrada i mnoge drll;ge zene kotara Bu1e hrabro podnose muCenja i umtru, kao i mnoge druge ist<lirske Zene. · Kada su demonstranti htjeli skidati faSistiCkc emble~e ·Sa zgrada, nakon pada Mussolinija, pokole?ah su s~ pr:ed otpo-rom karabinjer.a. Francesca B?d1_ se ,P·en.Je lJeStvicama i CekiCem razhija fa.SisttCkt ·emblem na »casa del fascia<<. Borbena i brabra neum~~no ~adi za NOB-u. 31. augusta 1944. g. pa.d~ nepnJatelJ-u ~- ruke. MuCili su je, isko,pali joj 0~1 1 .kona~~o SJ?ahlt .ru Trstu u· »riZjeri«, ali od njC msu tznud1h ·pnznanJa. · Olga. Ban iz ZareCja, Mira Ban Raduna iz SuSak~, LtCa Faraguna iz Lalbina, Lovorka Golob iz ~azma, Stef<_~-J?i ia RavniC iz Lupoglava, Zora Romac tz Brest-a, Lilt Neuman, Francesca Bodi iz Rovin ;a Nelli Duitz iz Rijeke, Antonieta Zanfabro iz- Baia' Mataja Bra ikoviC iz Brguca, Mari ja Klobas iz Br~ gu.c~, Fauica ~il_iC iz Kastva, Sava Jugo iz KaStva, ~thea J~draml: 1Z Zameta, Lcivorka KrikaniC i sto~m: drt1Jf~h Zen_a horile &u se i poginul-e, nadahnjuJUl:t _SV?Jlm_ pr.1_mjerom . hiljade novih horaca, k-oji su zauz1mah nJihova m 1.esta i. nastavl jali borhu. 478 ZiLJOc!N KOD SVETVICENTA . Dana 2'2. srpnja 1944. doSla je iz Sv. ViCenta .JCdJ?-a gru,pa ?~ 25 talijans,kih _f~Sista u selo Reianci, opCtn: Sv. Vtcenat, kotar Zmm1, te s-u izvrSili premeta-Cmu u k-uti RoZe PetroviC, ,zene PaSkvala 3-4 g. sta-re._ ' Oplja-Ckali su sve, Sto je hila vrednijc u kuCi f~ko. medu ostalima bol ju od jeCu, a od hrane: 27 ~ psemce, 5 bl. vina, vola, telca i joS mnogo drugoga. . Nakao toga rekvirirali su jedna kola u istorn ID_Jestu, natovarili na ta kola opl iaCkane stvari i hranu, te poSJj za Sv. ViCenat i poveli sobom gore s-pomenutu Ro-Zu PetroviC. . _Na putu z.~ Sv. ViCent _sreli su kod sela PajkoV1Ct Ivana. Mr.Sna, rata-ra 1z sela BokordiCi, starca od 60 godma, te ga bez razloga ubili i ostavili ga na cesti leZati. U Sv. ViCentu zatvorili su u zahod elektriCne centrale RoZu PetroviC, a sutradan ui-utro u 4 sata ~oSI.a se~morica od ovih faSista po nju, t·e _ju odveli 1z Sv.. vVICenta u pravcu sela .Pusti, a:li je nedaleko Sv. V1centa ma~o d~l je o~. crkv_ice sv. Katarine spomenuta naglo 1zgubtl~. SV~Jest 1 za sebe nije znala ~5 d~na, kada se osvqesttla u bolnici u Puli, gdje Je lezala 73 dana. ' · ~~~~in se dog~~io u nedi:Iiu. te su seljaci iz obhznph sela, ko11 su toga JUtra i.Sli na misu u Sv;.. V1Cenat, naSli pokraj ceste na gore opisanom m!:stu RoZu PetroviC okrvavljenu po lku i iskopanih oCqu no.Zem. ' . Zrtva o o~orn ne zna niSta drugo rel:i jer kako 1e g.o~e reCeno, oSviieStila se tek nakon i.5 dana 'll bolmct u Puli. Nakon udarca po glavi, kada ie Zrtva izgubila svijest, zloCinci •SU Ro-Zi PetroviC isko:pal,i noZem oCi i dohro se vidi kako joj j.e pov,redena .Cco-na kost na dva miesta iznad svakoga _oka, tako da se danas, nakon godinc dana, od karla se zloCin odigrao, maZe dohro vidjeti mjesta ispod Cela, kroz koja S1l zloCinci .Zrtvi zabili noZ u oCne Supljine, da hi joj i·skopali oCi. ()>Glas Istre« hr. 65. od 21. VII. 1945. godine). 1. Kolar :l:)urdevac: a) Na tom kotaru je u zadnje vnJeme bilo slobodno kretanje samo u opcinama RioStar i PitomaCa. U tim opCinama bio j-e prij e vrlo slabi rad. ·Sad je u opCini Pitom~aCa formiran odbor AFZ-a u selu Velika Tresnjevica; na sa-stanak dolazi 15-17 Zena, predsjednica je Ma-darica, ostale Zene su veCinom Srpkinje. U Sedlarici nije nikada postojao niti AFZ niti NOO. Sad su na sastanku za osnivanje JNOF-a bile dvije zene. U Pitomaci je postojao odbor AFz-a, sad ima nekoliko Zena, koje Cine uslug-e, ali ne Ce dolaziti na sastanak. 'Tri su dobre. U Otrovancu postoji veza sa jednom Zeno:in. U Duretini na Dravi razgovarala je drugarica Ru.Za poj,edinaCno s nekoliko Zena, koje su sa simpatijama govorile o NOB-i. U ostala cetiri sela ave opcine nemam,o niSta. b) U opcini Klostar formiran je odbor u Prugovcu, ali konspirativan .. U Klostru je postojao odbor, ali sad _postoji veza samo sa dvije Zene; u Dinjevcu i Kozarevcu takoder postoje veze, a nikako nije uspjelo sazvati sastanak. U Budancevici i Suhoj Kataleni ne postoji lliS'ta. c) U opCini -Semovac je bilo do nedavno slobodn-o kretanje, i postojali su svi uslovi za formiranje odbora u ·Semovcu, Hampovici i Rakitnici, jer j~- u tim selima bio ~rij_e vrlo dobar rad AFZ-a, ali uslijed upada bande nije se dospjelo. d) Iz Sesveta, Kalinovca, Virja, Miho!jan- · ca; Durdevca, tGrkine, Budrovca, MiCetinca i Oepelovca su mnoge zene pobjegle pred bandam i nalaZe Se u izbjegliCkom logoru. U tim selima su hili dobri · odbori AFz-a, za sada tamo nij-e ni.Sta. uradeno, a s tim izbjegli.Ckim· Zenama ndrZano j.e nekoliko sastanaka; na jednom sastanku bilo je oko 30 zena. Neke od tih Zena, koje su radile prije· u odborima AFz-a, pomazu sad u radu u drugim selima. e) U opCinama Ferdinandovac, Novo Virje i No1ve ne postoji niSta. 2. Kolar Bjelovar: a) Opcina Pisanica: U Ribnjackoj, Backovici i BedeniCk-oj postoje veC davno odbori AFZ-a, Zene se sastaju redovito svakog tjedna, na sastanak dolazi 30~40 .Zena, idu na svaku konferenciju, na koju ih se pozove i i-zvrSavaju sve zadatke koji se pred njih postavljaju. Najbolje selo je Backovica. U Vet Pisanici postoji odbor AFZ-a u konspiraciji; ima svega 4~5 Zena, koje se sastaju. Do sada nije uspjelo sazvati Siri sastanak. U Polumu nije niSta. b) U opCini Severin nije uopCe pres tao rad AFZ-a u selima Severin, KaSljevac, RavneS i Orovac. Rukovode radom AFZ-a i njihove partijske jedinice·, a. u ,svim tim s·elima postoje odbori. OdrZani su sastanci u KaSljevcu sa 16- Zena, u Orovcu sa 12 Zena, a u Ravne.Su i .Severinu se odrZavaju sastanci .redovito, _ne znam sa koliko Zena. c) Opcina Sandrovac je vrlo slaba; odbor postoji -samo u Maloj Pupelici, na sastanku je bilo 6 Zena, slaba predsjednica. 479 �U L'asovcu J.)ostoji odbor, sastanci se odrZavaju. U Babincu je sad_ odrZan prvi sastanak sa 7 Zena i f.ormiran odbor, a u Bedeniku i Bulincu ne postoji niSta. d) U opCini N·ova RaCa je malo uradeno, ali postoje uslovi za formiranje odbora U nekoliko sela, i neke su drugarice sad zaduZene tim poslom. e) Opcina Prespa je vrlo blizu Bje!ovara, tamo postoje samo pojedinaCne veze u selima Tomas, Prespa, Ciglena, Patkovac i lidralovi. U -opCinama Gudovac i Bjelovar ne postoji niSta, ali izgleda da Ce se moCi uspostaviti uska veza sa gradom Bjelovarom. 1 Pod kraj 1943. g. rad sa Zenama u okrugu Bjelovar doZivljuje svoj najveCi zamah. Tada je bilo, formirano veC oko 120 scoskih i ~radskih adbora AFZ. _Odraz ovog stanja je i uspjelo savjetovanje Zena odrZano koncem listopada 194'3. g. u Gornjim Zdelicama ·sa lpi'e-ko 100 prisutnih Zena iz cijdog O.krU,ga, na 'kojem su po prvi .put Zene iz raznih krajeva Ohuga izmi jenHe i-skustva o ·radu i tije. osjetile snagu i razgranatost organiza1 PoCetkom 1944. g. rasformiran je OkruZni odbo·r. AFZ, a ra:dom Z·ena rukovodio je Narodni front koji je na tome podruCju u to vrijeme formiran. Ova reOrgariizacija do.vela je do pasiviziranja najveCe,g Jbroja organizadia Zena, pa je Oblasni komit-ct K'PH fOrmirao u ljetu 1944. g. komisiju od nekoliko ibena radi o.Zivljavanja toga rada uz istovremeno formiranje takvih komisija pri Okru.Znim komitetima,_ Rad su Otdavali stalni nal-eti ne;prijatelja, koji je pod konac 1944. kontrolirao skoro cijdo podruCje Okruga. . · U rano lieto 1944. g. o-t~ganiziran .ie u Velikoj TreSnjevici i Kozarev-cu zbieg za izbjeglice ,sa po~ dru€ja Kalnika, Bilogore, Ko,privnice i podravskih sela. U jesen se zbjeg okilpio oko Velike Pisanice, a primio je, osim do-sadaSnjih joS i izbjeglice 3. Kotar Koprivuica, KriZevci, Sv. Ivan :tabno: U tim kotarevima nema nikakvih podataka, Sto je tamo uradeno, buduCi se j-o-S -nis-u vratile drugarice, koje su ondje i'adi.Je. 17.. .VI. odrZano je savjetovanje _sa svim aktivistkinjama AFZ-a za cijeli okrug; bilo je . prisutno preko 4i0 Zena. 25. VI. odrzano je isla takovo •savjetovanje na kotaru Bjelovar; bilo je aka 30 zen a. U ostalim kotarevima nisu s-e odrZala ·Savjetovanja. OkruZna konferencija s biranjem Sirokog okruznog odbora zakazana je za 15. VIII.' iz Hrvatskog Zagorja i Medimurja. To je hila oko lOGO Zena, djece i stara,ca, koji su zadnjih da.ua prosinca povul:eni -do Slatine i prebaCC:::ni preko Drave u ,sela oko Dravafo,ka, ier su duZ Podravine nastupali »Cerkezi«, bjelogardejs'ke t,rupe u slu-Zbi faSista. Divl jaStvo ti'h trupa,, koje uopl:e nisu irnale _ re;gularnog snabdi jevanja, naroCito nasil ja prema Zenama toliko· su zaplaSili stanovniStv-o, da su Cak i ustaSke Zene kleCeCi zakliniale komandante NQiV da ih .povedu u zbjeg. Zbieg je pomaknut u sijeCnju 1'945. g. u ,sel.a oko PeCuha, a u v·eljaCi prebaOen preko Dunava skelom kod Batine u Vojvodinu, u sela oko iSvetozara MiletiCa . .T o.S pri je :prelaza Drave osnovan je Glavni odbor z:bjega kojim su ·rukovodili Clanovi IO NOO zagrebaCke oblasti. Zbjeg se vratio u domovinu u lipnju I 945. g. Gdjegod se zbjeg zadrZao samo neSto duZe, a naro·Cito u Vojvodini, organiziranf\ je S:kola i obrazovni te-Cajevi. ":lene- su se uvijek brzo. pribliZile sbinovniStvu, pa i madarskom, i 'bile propagatori ide_ja NOB. 8. mart 1945. proslavljen je vrlo sveCano u Svetozaru MiletiCu akademi jom. Predavanje i program dale su Zene zbjega, a uzvanici su bUi domaCe sta·novniStvo. Bunjevci i Madari. Dokume11t 291 Zetva iETVA NA cEPic POLJU DojJis i:::: ,~fstrrmke«, glasila Oblasnog odborn AFZ ::-n lsfnt - srprmj 1944. CEPJCKO JE 'POLJE O:tiVILO 37{) Zetelica, Zena i omladi~ki, sa srpovima, s pjesmom i smijehom prkose- neprijatelju, spaSavajuCi pSenicu za svoju vojsku, za svoju pobjedu. Nekada su se tim poljem -orile samo psovke, nekada su ovdje fasisticki gospodari tjerali s-eljake da za njih siju, da za njih kose, da za njih Zanju. Danas njih vi-Se nema, CepiCko- je polj-e naSe, CepiCko je polje narodno. Cvrste seljaCke ruke· drZe kosu i kose sv-oju djetelinu. Puni vo.zovi djeteline odvoze se, a seljaci govore o proSlim vrem-enim&, kada j-e njihova blago crkavaJ.o ad gladi i suse, a djetelina i v-oda hili su u rukama faSista. 480 Zetelice Zanju. Zita nema mnogo, jer su fa.Sisti pobjegH pred narodnim sudom, a narod se od straha nij.e usudio orati i sijati. Tek jedan dio polja je zasijan, ali i to je mnogo, a narod osjeCa i znade da Ce se do godine cijelo polje zasijati pSeniconi i da ne ce biti dovoljna radna ceta ad 37() zetelica da ga poZanj e. 2;etelice Zanju, a drugovi odvoze snopove na mjesto vrsidbe. Treba raditi brzo, jer bi nep-rijatelj mo.ga·o pokuSati da nam oduzme pSenicu i da ju uni,Sti ... zene i omladinke labinskog i cepickog kotara hrabre su i ne daju se smesti ~i od ne- prijateljskih kamiona, koji su ih iznenad~li. P.oskakale su u vodu, bjeZale pred Svapsk1m 1 16. lipnia 1944. g. zapoCela ie Zetva na '9-e.piC: Pol_iu. Kroz 16 dana poZele su radne g--rupe zena 1 omladinka 52 hektara. MuSkarci su na koltma odvozili sno,pove u blizinu sela Cepit, gd je je p:Se?ica ovdena, spremliena u vreCe i odmah otpr·emlJena dalje za voisku. U to se vrij.eme veCi broj muSkaraca iz sela nalazio u i·edinicama NOV,_ i ,,dav~a radn~ snaga__ ffil bile Zene. Da hi se radov1 na pol]u rnog-h n~ VrtJeme zavrSiti formirane su radne grupe Zena 1 omladinki, koj·e' su za vrijem~. velikih -po~iskih. ra.d_ova pomagale p'orodicai_lla, ~~pma su. m~sk.arc1 h_t~t u partizanima. zatvonma th su po,1pr;mh. Za ~n ]erne Zetve nekoliko je hiliada Zena btlo okuplJeno u stalnim radnim grupama. Koncem 1944. g. pa do oslobodeni~ pre~rana vo]ske i opskrba iedinica n~ terenu lezala l~ na Zenama. OpCina DivSiCi u m1esec dana da_la 1e za NOV 9.368 obroka. a Zene AF2 oprale -su 1 okr:pa~e 3.364 komada robe, saWe 80 komad.~ novo~ 0~1jela, oplele 40 p.ari Carapa. U isto vnJeme sakuptle 81 :Zenc Hrvat:oke u NOB rafalima, ali su drugoga dana bile opet na polju ...1 su Zene te opCme 90 kvintala Zita, iako ie ova opCina siromaSna i ima sela, koia su popaliena i popl jaCk ana od faSistiCkih i Svapskrh bandi kao Saini. Glavani i Manjadorci. U Sv. Bartolu, kotar Labin, doSao ie posliie ofenzive III. bataljon Prve istarske brigade u .selo. Batal ion i·e slabo obuven. a mno..1d bo·rci. i .basi. Sve Zene sela su cijelu noC Sivale papuCe, 1 UJUtro s-u svi borci dobili nove papuCe. . Voisku je tr-ebalo prehranjivati ne samo- kada .1e bila na terenu Istre, nego i onda, kada se nalaz_tla u Gorskom Kotaru, koji ie bio popalien i iscr.plJen i nii·e mogao prehranjivati toliku volsku. Na stotine grla stoke i vag?na Zita prebacivalo. se izmedu nepriiateli-skih garn1zona, preko ceste 1 J:!ruge u Gorski Kotar. Zene i omladinke kotara Lall:nn, Kras i Kastav na svojim su ledima nosile hranu u f!or·ski Kotar. ObiCno su iSle .e;r-upc od 30 do 80 zena i omladinki i nosile na ledima 18 -do 2'0 kg hral?-e. Put do Gorskog- Kotara tra jao je Cetiri dana. Os1m ovih .grupa odlazio je sa hr·anom veliki broj rna- 481 �Dokument 293 POZDRAV zENA OKRUGA VIROVITICE SA II. 0 KRUzNE KONFERENCIJE AFz OD 18. VI. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE Glavnom odboru Antifasisticke fronte zena, Hrvatske! II OkruZnoj konf,erenciji AntifaSistiCke fronte Zena" za Sastale smo se na svojoj . Glavnom odboru Antifasisticke fronte zena okrug Viroviticu, te Saljemo borbene pozdrave Hrvatske. . Nasa cvrsta ~dluka da ~b~~v:t;:~ pokolebiva, i tako cemo pomoCI sire Smrt falizmu - 18. VI. .., n naSeg okruga organizacijom, ostaCe _nePokreta. :::a:~e eNarodno-oslobodilackog Sloboda narodu! AntifaSistkinJe okru.ga- Virovitica 1~44. . u ime prisutnih 500 Zen a: / JovanoviC Milht T-erinka V oJ aCek Trbojevic Bosiljka VrJidba na Cep"ii: Polju njih gr11;pa Zena, koje su iSle ,posjeCiv.ati svOje muZeve iii sinove. Zbog velike nestaSice soli, -Zene su kuhale morsku vo·du, a dobivenu ·sol slale vojsci. ))KuCa, u kojoj kuhamo je grda'•i stara, ali za .nas je ona sva Od Zlata, zaStO u nioi mi kuhamo sol za naSe j:lartizane,« piSe Milka iz Portluga. I u onim selilna, Ciji su stanovnici kupovali hrana na karte (Labin, Kras, Kast.av, 10patija), narod je od svoje aprovizatije hranio i partizane. U selima ---kotara Labin Zene ·su u .grupama odl.azile u Pulu, Pazin i t. d. i mijenjale odj-eCu i obuCu z::t hranu, koju su onda nosile partizanirila: Dokument 292 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA TRAVANJ I SVIBANJ 1944. 0 RADU AFz' lzvJestaj za mjesec april i maj 1944 . . . . 2. AntifaSistiCka fronta Zena. Organizacija AFZ-a je uklopljena u NOO-e i to tako, da -su najbolje drugarice iz katarskih usle u rajonske odbore? u kojoj tvornici je postojao NOO i AFz, ti su se fuzioniDokumerit se _nalazi u ~arhivu CK SKH. · Na osnovu uputa CK KP_J od siieCnja 1944. g. o novom ·naCinu rada· AFZ, u Zagrebu je Pogidno shvaCeno uklapanje AF2 u _Tedinstvenu NarOdno·osloho'dilaCku frontu, te su zapra.vo: likvidirali od·bore AFZ· i- svaki_ .poseb~ rad sa kmima. U 'kola- rali, a uliCnim odborima AFZ-a rukovode NOO-i ... Zagreb, 31. V. 1944. Polit-sekretar MK KPH Zagreb M0jmir3 1 2 vozu 1944. ,g-. MK KPH Zagreb dania je d:rektivu, dJ se ,ponovo organiziraju odibori AF2, koji Ce ra- diti u fro-nte. sklopu J edinstvene narodno-oslobodilaCke 3 Franjo KrCmarek, tada polit--sekretar MK KPH Zagreb. Pozdravi 482 zma frvom kangresu AFZ-a Ervatske 483 �Dokum.ent 294 II. OKRU:lNA KONFERENCIJA AFz MOSLA VINE ODRzANA 1 Dojns •z »:Zene tt borbi,, glasi/a Glavnog odbora AFZ 8. VI. Hrvatske, hr. 9, kolovoz 1944 Moslavina, 18. VI. 1944 . "k c e ~ruga ~kruzna konfe~encija Antifasistironte zena Moslavine, ostat ce nezabo ~~~:in:~. zenama - ~ene ~a-siavine delegatima i svim; su na taj dan joS jednom manifestirale svoju odannst i 1" b n?-?slobodilackoj borbi. nJ'ihoJvul.haJ.vzlanarodVIdJ 1 d ganJa zenae o.~he, 'ha iza njih stoje stotine i hilia. de llJI OVI sela. One . I se ~ voj::ms~~~~~c~:~~ ~~~keenau roul~~~~- i bar~ ma b b P J rna po I; 1944. · ~:~~e~:;:~ij:~dilackoj borbi, zadivila je citavu Julka Sm l"'c - f . ~~~\:~~~~ic: c~ub~j~ l:!:~~~t:r~o~~~:;l~: »Kod nas J~a~~~o:I .a rad~.Z~na u radionici: dkaronjaecri~ez,lJ'kauli··ese d b~~~.: i v~-~~~tt::dneJ·!·hsaomvaourkae- ~ Kod na J a. onih, ko]e su izuCile zanat s se radJ udarnick' N . . koja Ce viSe naCiniti 'D I. . atJeCemo se, dobrane, rastvaraju ~i~ta rkg~nce paraj u pamo namjesto konca. Rad 'je o~:P~potretbJ~akva­ nac neprestano n ran, aJ oure~~m:r r~d~re~ranju~uCi p~rtizane, rad~ P~ uspjelo da sav·· am_Juca. Do sada nam je b' ' wmcama 1 bolmcama Narod "h 19 pari rubl'aSI}emo -?e~no svaka po 17 do o~:a r~v~~::~no-osl~~odi:acke odbore, gdJe poslije vece/e ~ctia~~Je~o_m poslije podne i zadataka k . n_o au Je1uJu u izvr:Senju ·Svih s njima Citam . v · a zenama u selo, pa o ra:znJ·m' kOoJe. I~ nameC.e naSa borba. Rade Jed d o I UC1mo ... « P ID!S!Jama u NOO . D . ne Gdu~:vl·lrau!la:ica Cehi_':'ia iz ludinske opeinajveCe Zrtve i pomoC kod m-~:.~: o.~nnos.3 . Je zene SVOJlm b sobnih muSkaraca za n ... . I rzaciJe spa- g?vorOm: »Nas ·Cehe Paveli ~zi.VIm I. orbenim godine teskog I. krv asu VOJsku. Kro.z tri bJ, nudio nam J. d - .1. c Je pozJvao k seav.og rata on . . . e rzav Janstvo koJ· e do d sebe ,sve te.Ze i odgovo . ·. ... e P_r1maJu na ms:na imali, j.er lias hoCe u 's . . ~a a njihov-e rijeCi izbi" rmJe duznosti. Iz svake Nasi '('::esi ludin~ke o Cin 8 d VOJ_u_ VOJsku. . ... . Ja ogromna snaga k · veliCu odla.Z . P . o govor1h su Pa~ one J~CaJu Narodno-aslobodilaCku fr~·nt~.JOm vojsku j stva::J:j~ni UCe~:od:o-os_lobodi-laCk~ !'aJka Dejanovic, seljanka iz Rog dan nakon sto su dobJ.l!' g __ at~!Jona. Drug! vorr a radu Zena u "h oze, go- b . oruzJe 1mali su b vk. . . llJ1 ovom ·selu. »Zajed . u 1 ubili tri ustaSe Mi " "k . . -.. or~ I _Je I bratski rad .Srpkinja Hrv~tic; i Mm- sa .zadovoljstvom i r~dit Ccee; e .z:ne .:adimo anca u naSim selima S k'' . a- od nas" b t o Jos VIse d·ok .. . . . eg a aljona n t ' P raznJ'k' m· Z':'ne SP.Ja va I m]esec, .na svaki I Ro . . ~ . da ... « e pas ane CeSka briga:anjene drugove u boln-i gaze POSJe~uJemo J edna za drugom izl I zenama drugih sela cama. UkazuJemo i rad. Postavi1e su k _aga e su zene sv,oj m_iesec sakupile smo ~~ ~~~~~tu borbe._ Ovaj zadataka · - · . ao. Jedan od najvaznijih DJene drugove M' ... a za nase rafronte. Tr~~~a~keu Jte·d~nstve~e antifasisticke se, kad iz svajih r~kz:nde!·J· sle.Ia RdogoZe diCimo .. . PI 1 I one zene ko · · · · e 1mro arove ran· · b pr!JatelJ uspio .' . llim orcima ProSie d· . Je- stoje po strani pokolebati '. i .k OJ~ Jos Je neRi. .. k danas odnijele smo. t - . ne J€lJe, pored ostalog resnJe, da i o . . t ' ime Dkru.Zno · Jecx, OJe Im Je uputio u urodila zemlja za k . ~I OSJe e, da je gBnarodno-oslobodilackog odbora ' OJU su om krv prolili ... « tajnik T Zene: omo. uden, pronijet Ce one na sve Sava Svilar seljaki · · govoreCi a Ze , ... llJa 1Z sela ·Grabovnice ro.Cito •Se zad nama cazmansko ga k o t ara, na-' svi~oz:~a~~fe;aensceija ttreba_ .da. ~ude signal ... l;lela gd. . rzava na mobiUzaciji: »Zene iz 1 ~ OS Val'U]e · T recem zasjedanju ZA VNOH OliO ' svt? Je na .. ' Je Je sprovedeua mob T plaka'Je ni naricale k d . I IzaciJa, nisu da su Zene ravno -a zaklJuCeno: braCu · · ' . . a su spremale muZeve . pravne s mu "'k · . .. I Sinove u nasu vojsku N .. . , 1 one- odluCuju 9 bud ~ t' ~ s arc~ma I da 1Jn:~_a i _Hvadama ne osjeCa . a nasim podjece i SVOJ·e domov· ucnos I I sudbini svoje Ill€.« muska-rCI odS"l,ltni ... « se da su nam Bogat i plodan bio je rad Dr . Na rijeCi -Bumske rad;ic M .. . . konferencije Antifa"' t·"k f ug~ okruzne zasu-zile su oCi svi . e. anJe Vegrm slavine. U novoizab~Is ~c e r.?n.te zena MoZena, heroj-majka ~ .pr~sut~rma .. Nepismena su 43 najaktivnije i am -~krbuz~J. o~bor uiile ' onrm sto J€ uCinila i slavine. naJ or emJe zene Mo¥0 • • J: fzloiba darova u Cazmi za Prvi kongres AFZ-a Dokument 295 PROGLAS OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 25. VI. 1944. POVODOM cETNICKE IZDAJE NA KORDUNU :llENAMA OKRUGA KARLOV AC ·Grupa cetnickih spijunskih izroda, koja se povezala s njemaCkim Gestapom, spremala Je ponovo prolijevanj.e krvi Zena, djece i stara.ca u naSem okrugu. Spremala j e ponovo pa!jenje naiiih vee nekoliko puta paljenih bajti, pljacku naseg zita i ostale vee nekoliko puta pljaCkane imovine. Svojom gnusnom izdajom i.Sli su ti CetniCki izrodi za tim, da nama produze patnje, koje su vee i tako prevelike. Sramne izdajice i i.zrodi naSega naroda pljunuli su na £vete grobove i svetu krv na3ih najmilijih. Ne zaboravljamo mi potoke nevin-e krvi, suze, obespravljivanje i obeSCaSCivanje naSih Zen a i dj.ece. J oS mi gledamo dimove naSih popaljenih domova, a ti CetniCki izrodi spremili su nam nova paljenja u zadnjoj neprijateljskoj ofenzivi, kada su zajedno u ustaskim i livapskim · koljacima haraCili, palili, pljaCka.Ji·i ubijali po na.Sim domovima, a svo- jim avionima uniStavali naSa mirna sela, kao Sto su sela PeriCi, Kosjeri, Kokiri, Dunjak, RajiC Brdo. Te 'Z1oCine vr.Sio je okupator na izriCiti zahtjev CetniCko-Spijunske grupe Joce EremiCa. I kada je ta gnusna CetniCka izdaja na Kordunu bila otkrivena, jedan dio tih sramni}l kukavica i plaCenika njemaCkog Ge-stapa na Celu s izrodima J ac-orn EremiCem i 8tevom Kosanovieem (Jabucal'Om) pobjegla je najveCim krvnicima, koji su nam pobili na stotine i Stotine naSe mil-e 'braCe i sestara. Te sramne izdajice, kukavice i bijednici pokuSali su razjediniti naSu junaCku vojsku. PokuSali su prevarom odvesti nekoliko naSih sinova, ali u tome nisu uspjeli. NaSi sinovi, muZ.evi i oCevi .suvi.Se su o,sjeCali naSe patnje i za vrijeme svih dosadaSnjih ofenziva, a da bi -se mogli sruCiti s tim faSistiCkim krvnicima. 485 �'«· bokument ~96 Ti .cetniCki izrocli zajedna sa svim ustaSkim i astalim izdajicama hrvatskog naroda nisu Zeljeli da mi Zene uZivamo prava, steCena u dasadaSnjaj nadCavjeCanskoj barbi, kaja su nam zagarantavana adlukam:a danasenim na III. zasjedanju ZAVNOHca. Oni su ZeUeli da nas gurnu natrag u ana rapstva, mrak i neznanje, u kojem sma Zivjele dugi niz gadina. Jedinstvene na sastanku plenuma Okruznog odbora Antifasisticke · fronte zena za akrug Karlovac, mi -. Zene Srpkinje i Hrvatice - akrivljujemo sve te sramne izdajice, CetniCko ·Spijunske izrode na Celu s banditom Jocom EremiCem zbog svih naSih patnja, jer su se ·uvukli. u naSe redove, izvjeStavali njemacki Gestapo o pokretima nase proslavljene · VIII. udarne divizije i omoguCavali neprijateljske ofenzive, izvjeStavali gdje se nalaze naSe ustanov.e, bolnice, Stabovi i mirna Bela, da bi ih svabe lakse bombardirali. Okrivljujemo ovu .Spijunsko CetniCku grupu ka·o sauCesnike krvavog ·zloCina ustaSkili razbojnika, koji su u selu Furjanu izvrSili ubistvo na 25 naSih diCnih junaka, okrivljujemo ih, j.er su i ani ovdje objektivno pomagali- taj zloCin stavljajuei ·se pod skui krvave ustaske bande. Mi wne Srpkinje i iirvatice s na~eg sastanka plenuma Okruznog .odbora AF2-a optuZujemo te gnusne CetniCke izrode i sluge njemackog Gestapa i trazimo ad Narodnog suda u ime grobova i prolivene krvi naSih najmilijih, u ime stotina na najzvjerskiji naCin poklane naSe braCe i sestara, u im,e popaljenih i opljackanih nasih domova, da se sve one, koji su se stavili u sluZbu onih krvoIoka, koji su iSli za tim da nas potpuno uniSte, nemilosrdno kazni. TraZimo od Narodnog suda da one, koji S'2 nalaze u istraZnom zatvoru, a koji su sluZili neprijatelju u njegovim gnusnim planovima, najstroZije kazni prema njihovoj zasluzi. To traZi prolivena krv. To traZe naSe strahovite dosadaSnje patnje, to traZi intere.s naih junacke Narodno-oslobodilacke borbe, u koJoj smo mi majke, Zene i kCeri najviSe dale. OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG NAsiCE ODRzANA 26. VI. ~ Dopis iz ''Le-ne u ·borbz'«, g/asila Glmmog odbora AFZ Hrvatske, br. Zivjela Federalna drZava Hrvatska u slobodno} fedirratimwj /ugoslaviji! PLENUM 0I{RU2NOG ODBORA AF2 ZA OKRUG KARLOVAC Mila Vuckovie, predsjednica Okruznog odbora AFZ Karlovac Maca IVIajstoroviCt tajnica " " Draga Bakil!, clanica " " " " Desa Karas " Mica DejanoviC " " " " Dragica PaviC " " " " " Cana BogdanoviC " " " " " Mileva BoZiC " " " " Ljuba Ulemek " " " " " Danica PavloviC " " " " N ada Or,eSCanin " " Ivka Bartolac " " Leca Cika, kotar Vojnie Francika Katie, kotar Sl unj Ljuba Fustar, opeina Vojnie Milosava Lavrnja, kotar S!unj Milka Dojcinovic, kotar Vojnie Mica Gasparovic, kotar Slunj Baja 'Tumbas, opCina Veljun Milica Obajdin, kotar S!unj Dara MatijeviC, opCina V-eljun Anica Teslic, opcina Slunj Rata Bogovic, kotar Slunj Milija Graora, opCina Rakovica Stana Relic, kotar SI unj Stanica Vujnovic, ope. Cvijanovic Brdo Mi!eva Zec, kotar S!unj Olga Kokot, opeina Topusko Bara Paulie, kotar S!unj Vic·a Horvat, opCina _Topusko Angelina VuCkoviC, opC. CvijanoviC Brdo RoZa Ferderbar, opCina Topusko Ana Sikirica, kotar Vojni4 Jelena Cerjak, opcina Gredani Mi!ica Pavkovie, kotar Voinie Milija Milie, kotar Vrginmost Jovanka BelaviC, opCina BariioviC Rata Crnkovie, kotar Vrginmost Petra Peuraca, opcina Krnjak Rata Brkovie, kotar Vrginmost Ljuba Selak, opeina Krstinja Draga Ambriovie, kotar Karlovac Ankica Juri.sie, kotar Plaski Ana Draganjac, kotar Karlovac Marija Klipa, kotar Plaski Ljuba Rastovac, kotar Karlovac Mara Grba, kotar Plaski Draga Puda, kotar Karlovac Zora ,Povic, kotar Plaski 25. juna 1944. Marta Radocic, kotar Plaski Ruzica Sekulic, kotar Slunj Kordun 9, kolovoz 1944. U ·OKRUGU NASI'CE U SLA VONIJI · · · · vistkinje joB viSe poraditi na tome, da se obuOkru.Zna konferencija, koja je .adrZa.~a ~6. hvate · Zene, koje su joS izvan !f~rodn~-oslo­ VI. 1944. g., hila j.e prava ma~ifestaclJa J~­ bodilackog pokreta, i da se poJaca aktlvnost dinstva fronte i po·za~in~ .. Pns.~stvovalo Je Zena u NOO. Zatim je zakljuCeno, da se ~a­ oko 500 Zena i omladmkl IZ SVIJU kotareva na.SiCkog okruga, pa i s neoslobo.denog po- interesiraju sve .Zene, i pojaCa njihova akhvdruCja, te Zene _ bo~ci. i~. Podravsk?g ba:a= nost u pitanjima mobiiizacije, gospo?arstv_a, prosvjete, zdravstva i t. d., da Zen: ueest~UJU ljona i Artiljerijske dlVlZlJe. ]\{~ da Je OklU Zni odbor osnovan tek u -proSlllCU v194,3. g:, u radnim C.etama, da se pojaCa akhvnost ~enva dan as u ovom okrugu preko 16.00{) ze?a vnaJ- u natjecanju za pomoC Narodno~osl.abodil~c­ aktivnije sudjeluje u Narodno-oslo.bpdllackom koj vojsci i postradalim i .popalJeni~ kraJepokretu. Konfetencija se pozabaVl~a vsv_Im pl- vima i selima. U novi OkruZni odhor Izabrane tanjima u vezi s Narodno-oslobod~!ackim p~­ su 62 drugarice! kretom, pa je zakljuCila, da Ce svuesne aktl- Smrt narodnim izdajicama'! 2ivila Narodno-oslohodilaCka vojsha i partizan.. ski odr.(!Jdi jugoslavije na Celu s marJalom Titom! Zivjelo jedi:nstuo srps_kog i hrvatskog naroda! 1944. 1943. g. a naroCito tokom 1944. g. aktiviziraju se ·Z·ene kotara Donji Miholjac. _ . 1'943. g. dolazi za sekretara )ovan~ ~:d~ koia radi na pokretanju or.gam~actJ.e AF · R d na jaktivni jim Zenama u kotaru btla J"C .Tkl.ena admanovi.C iz Kapelne. U nizu sela Zene a hvn~ ra ..e NOP naroCito u selima: KapeLna, KuCanCl, SlJt~~Sevci 'Golinci, Brezovica i Suhomlaka, Md edul ~st~i lima i;tiCu se radom u AF2: Mara. Ra _o-sav l;:vt ' Te '0 t .. ' Ana Kontak• Mara :ZtvkovtC, • Mtleva . p v L g ·a ·u I a·c s·cOJtc.:, 2ivka VujarnoviC, Vtdosava. aconc.: CJ (bi}~ ::\; XVIII. brigadi, a kasni je radii~ na tere.r_m. Ubij~a ie od Niiema·ca), Mileva Kur-uetC, FranJtca JerbiC, uCitel jica i t. d. 1 !<K U kotaru Na:Sic:e aktivno rade u selj.l Budimc_i~a 1 Radojka Viljan~c {kojaNiOOdsp~Setk.) 6!f~ g~l~~~~ pre~sje~nica ~.Jesno,g ade u_ AFlncTeiena BoSnjak, ~~ti~~cg:pl:i/vDus:nka Bo:Sniak, -·Telcna Y~iniC. Ljubica Vilj.an~c, Zorica VuCkoviC, Saveta VilJanac i Ned jel jka Vuk. OV U KoSki aktivno radi, do svog odLlas~~ uK~ d" M'lk KrajnoviC - u Uurdenovcu ucqa. o e t 1 k ~ a Cctkom 1943. g. sa troie die-ce odlazt '11 ~~'f( . OJa ),po Ana Vencol Sida MTidrovCiC. (~ nepnBJat tZ<llne , ~) T lk Smtt 1 Zora ateljskO'lll uporiStu NaHcama .' . e a Ok v d'boriSiC-] ankovi-C (kasnije je btla Clan Tllznog o ra AFZ NaSice). t .. . 486 S OkruZne konferencije AFZ. okmga Nova Gradilka 487 �POZDRA V zENA NEOSLOBODENOG OTOKA KRKA SA PRVOG KOTARSKOG SAVJETOVANJA ZA OTOK .KRK OD 16. VII. 1944. GLAV. ODBORU AFz HRVATSKE TELEGRAM! Glavnom odboru AFz Zene sa neoslobodenog otoka Krka, sakupljene na svoj.em prvom savjetovanju, salju svoje pozdrave Glavnom odboru AFz-a. ObeCajemo da Cerna poraditi na tome, da Sto viSe uCvrstim-o rad na.Se organizacije, kako bi mogle cvrsto organizirane sto bolje pomoci Narodnu oslobodilacku borbu, da bi se Cim prije osl,obodila naSa porobljena zemlja. 1 Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Delegatkinje sa I. kotarskog savjetovanja za otok Krk 1 Rad Zena na neoslobodenom Krku u 1944. g. poprimio ie ma·sovni karakter. Za 8. ma·rt 1944. g. isplele s-u Zene 500 pari Carapa za borce 43. istarske divizije. Kad je u ljetu 1944. g. po-Cela stizati veCa savezniCka pomoC, uspostavljena je veza Vis-Konoba kod Punta, koja nikada nij,e hila prekinuta. ·Preko te veze prebacivali su se vakoni hrane i materijala na drugu str.ahu atoka na vezu Silo-Jelenje, koja ie hila. ~s.pojena s kopnom. Kako su u lietu 1"944. Nijemci vrSili Ceste racije, prebacivanie materijala nij€ hilo lako, to· viSe, St-o je veza 'hila nado.gled dvaju njemaCkih garnizona - Krka i Punta, pa je borbena grupa, uz pomoC Citavog n.aroda, likvid,irala. jedan garnizon. U toku 1944. g. ,pa do kraja rata, radile su Zene int-enzivno ideoloSko-politiCki. U svibn ju 1944. g. prisustvovale su Zene Krka OkruZnoi konferenciji AFZ za Hrvatsko Primorje. U to vrijeme postojao je na Krku Kotarski odbor AFZ sa 38 iJdbcnnica, 5 optinski'h odhora AFZ sa 40 odhornica i 27 'seoskih odhora AFZ sa 106 odbornica. Oblasna konferenciJ:a AFt-a za Istru Doltument 298 IZ IZVJEsTAJA OBLASNOG KOMITETA J{PH ZA ISTRU OD 20. VIII. 1944. 0 OBLASNOJ KONFERENCIJI AFz ZA ISTRU ODRzANOJ 22. I 23. VII. 1944.1 OBLASNI IWMITET KPH ZA ISTRU 20. VIII. 1944. Drugarskom Centralnom Komitetu KP Hrvatske AFz vanje kod mnogih odbornika da zene aktivno uCestvuju u pokretu. To smeta daljnj.em raz~ v·oju Zena na politiCkom i organizacionom poa) obuhvaCanje Sto viSe Zena u organiza- lju, u jaCanJ·u organizacije i izgradnji nove drZave. Uporedo s tim premalo su bile zainciju i prodrijeti u n.eobuhvaCena. mjesta, a teresirane za rad ·Sa Zenama i same partijske naroCito u gradove. organizacije, kao i sve oS-tale organizacije. b) aktiviziranje Zena u pokretu uvlaCeCi . Kotarske konferencij.e AF.Z-a mnogo su doih vise u Partiju i NOO"e. prinijele jaCanju Zenskog pokreta i nj.egovu U tom pravcu krenulo se je napred, po- vaznost u NOB, sto ie dalo potstreka svima. kret -Zena se j aCa, sve viSe aktivizira. U orga- -Jednomjesecna kampanja za I. Oblasnu konferenciju AFZ-a za Istru, 1 i uspjeh same konnizaciji radi oko 2.000 Zena, od kojih _ima blizu 400 u NOO-ima. Svih zena obuhvaceno ferencije uCinio je prekretnicu Za daljnji rad je u pokretu· 20:000. po Iiniji AFz-a, u prvom redu kod samih zena, koje su prvi put javno manifestirale svoIako j'e veC dosta Zena u zadnje vrijeme ju snagu i p·olitiCku zrelost, okupljene iz ·ciprimljeno u NOO-e i pocinju aktivno sudjejele Istre uz prisustva slovenskih, talijanskih lovati u radu, joS nije postignuto razumiJe(iz 'Trsta), te primo~skih delegatkinja. Bimn Partijska komisija Oblasnog odbora AFz za Istru postavila je u zadatak 488 je Oblasni odbor AFZ-a z~ Istru s~ pretsjednicom Dinom, 2 Clanom naseg Kom1teta. . . Na skupovima Zene joB malo raspravlJaJ~ 0 aktuelnim zadacima, ne djeluju kao Clanov1 vlasti. Za aktivizirati Zene nastojati Ce se pre1 22. i 23. srpnja 1944. g. odrZana ie u planini iznad sela RaSpor na Kra-su pxva Ohlasna. konferen.. AF2 za Istru. Konfereneiii je pnsustvovalo ~~~0 !judi, od toga I?~OO Zena. To je hila ne samo najveCa i naimasovnqa smotra ~en~ •. m;go ~?pCe najveCa roanifestaciia naSih orgamza-ct.la. za. vnJ_eme rata, Ciji je ogroman uspjeh. ima_o vehk.t ut1e-ca.1 n'! daljnji razviJj NOB u Istn. U)e~no. 1e to btla 1 na jveCa manifestaci ia hrats~va 1 J•edm~tva Hrvata i Talijana. Sarno iz Buja rpnsust':?.valo 1e. konferenciji oko 70 Taliianki. Ko-nferenctJt su pnsustvovale pored predsjednice Glavnog. odbora A~2 2"!- Hrvatsku Mace GrZetiC, predstavmce ~rv. PnmorJ~, Trsta i Slov. Primoria. Iz svih kra1eva Istre sh~ale ..su Zene, koie su bil~ izabrat;_e ~d .svo jih o~gam,zaCtJa~ Evo jednog primJera, ko11 TJeCtto ~.ovon o bo,;he nom ·raspolo:leniu tih dana: Dan .pnle ,polaska zena na konferenciju, neprijatelj i-e u. blizini se~a R~kov­ ci, u kotaru Tin jan, napao pozadmsku ~tamou, 1 t?~ p-rilikom je poginul() 11 drugova. 'Zen~ tz -sela Ja~tct, Rakovd, .Jurami, StifaniCi i Murom, m~du UJtma Zvana Ra-kovac-roamica, Cim su Cule pucn_Javu, up~u­ tile su -se pravcem stanice. Kad su doSle taroo, na;;Ie su raskomadane le.Seve po,ginulih drugova. OstavlJa: juCi komade ni~~ove .~djeCe, po koiiTI?-a Ce se. moCt ·kasnii-e ustanovth kott su to dru,gov_t~ ~akuptle su leSeve i kolima ih odvezle na groblte 1 iPOko.pale. Kad su to zavrSile, krenulo ie rposlije podne }5 drugarica na put za Kras na Oblasnu konferencqu ko partijskih zenskih komisij a pruziti im cim brzu i konkretniju pomoc. Pored toga trebat Ce odrZavati prosvjetne kursev.e i analfabetske teCajeve za seljanke ... Org. sekrdar: .Lovro3 U radnom dijelu konferencije, n~kon St.o je Mi~­ k MileniC -odala poCast palim borctma, Dtn<t; Zl.ah~ ·a " 1e od rza Ia politiCki ' a Nada ·1Raner orgamza-ct.ont · cu · ferat Na desetke :lena izlazt o Je na ~?vorn1 , • ~e ~. ·. mukotrpan polo.Za 1 Zena. ,pod v Italqom, nalZnose~.:t . • , • • bra jajuCi uspjehe u svom radu .t tzran:ava l~Ct SVOJU l"ubav preroa Pa.rtiii, drugu Tttu, NOV 1. spreml 1 d se bore do 'konaCnog oslobodenta Istre. nosa .. Sumski pro,planak ie od1ektvao b b ' ?r emm paro Ia. ma, pjesmom i zakletvom drugu Tt~~· Za vriieme odrZavanja kon~~renCtJe,. Il. bngada, koja ie osiguravala konferenct,1u. vodtla T; bSbu ta8 D.eprijateliem i likvidirala ~Jegovo uponste rad. Sa poloZa ja borci su slalt pozdrave konferenciji. .... d" . Ne,prijatelj niie mo,gao sprqeC~tt .o :z~vanJe konferenciie, koju -su osiguravale nase l~dmtce. svom bijesu, zapaliiJ je selo Brest pod. Uc.kom, ta o da je dio delegatkinja, koji je prolazt.o hm ~'?tem: morao pruZati ,prvru pomoC liudima, kot~ su NtJemCI ranili, a medu njima su bile ~- ~no!e zene. U Oblasni odlbor AF2, kiJlt 1e tz_abr":n na k?I?ferenciji ruSle su: Dina ZlatiC. 'Predsiedmca, E~rs~lta Rismondo, potpredsiednica, Nada ~a~er, !aJm~a, Liuhica PoliC NaSa i Nada Tonkovt.c. tz P_nmoq~; Milk a .T a,rdas, Milka Srok, I vanka MthC, Mt!ka MtleniC, Eroiliia PilepiC iz kotara Kastav; Roza Gla-Zar, Zora KrSan. Mariia Fratar iz kotara. Lovrat;t; Tereza Atanasio, Slavica Jardas, Zaneta Ktnkela tz t? I 489 �saznati nltl g.d]e Je f{otarski koml~et. Jedat; · ili dva Clana nalaze se u Dubrav1, a drug1 ne znamo gdje su. Konferencija Ce se ·pripr·emati, sam? ~;no Kata i ja toga misljenja, da ako se v.o)mcka situacija na ovih nekoliko kotareva bJelov_a~: skog okruga ne popravi, da ne Cemo uspJe 1 dobiti Zene na konferenciju iz. straha. . Mi sm·o mislile da tebe zapitamo za Jedan savJet. Aka si i ti miSljenj a, da Ce, se k_~nfe­ rencija opet morati odgoditi za krace VriJeme . mislimo da bi bil6 bolje da ne dodemo 10. VIII. na ·sastanak k~omisije, ne~o ~a. se sastanak odgodi' na neko vrijeme. L1d_a wnako ne Ce po svoj prilici doCi, a nama ~1 ostalo m~lo vremena za rad na terenu. J av1 nam, mohm te, p-o istome kuriru, Sto ti misliS o tome, da 1i -Ce se naS sastanak odrZati lO. ili _?.8 Ce i · hoCe. li se iii ne ce odgoditi konferenci}a· 12. VIII. zakazan je sastan~k Okruzne ko. .. B'el . reCeno je da ce se sastanak !l;llS!Je J ., 1 , kJ' ceno odrzati pri KK Du"devac. Ako Je za JU da Ankica Palfi (krizevacki kot~r) u~e ~ tu koffi,isiju, onda nam, m·ol~~ te, 1 to JaV1 da je znamo na vrijeme upuhb na sastanak. Uz drugarski pozdrav Smrt falizmu _ Sloboda narodu! - Krunka 6t 2 3 4 5 6 Lepa PerQviC. Kata Vujaklija. N aranCa KonCar. Zorka Lju1 hiSit. Lida ZlatiC. Krunka ZastavnikoviC. Ookument 300 MAJKA MILKANUSA lz .»Dalmatinke OkNiZui odbor AFt Buzet - travanj 1944. Lea Ra:ner, Milka P.eSlica-/elovica, Alm-a Pikunii,• Stefanija Ravnit, Ankica MiliC, Antica Suran, Nada T onkovit i Dina ZlatiC kotara Opatija; Majda Rupena, .Jela IvanCiC, Tilija Ste.panCiC, Ema IvanCiC iz kotara Kras; Bepa NeZiC, Pierina ZubiC, Mari ia MikulavCiC, 2el jka Cerneka iz kotara Buzet; Lida Valderstein, Anica SirotiC, Mareela i Milena iz kotara MotoVun: Maria Giorgi, Meri di Castania, Marija Santan, Marija Vesna iz kotara Buje; Kata TakiC, Kata Mohar, Rozina KoI-ellit," Zvana Rakovac, Aria Suran iz kotai-a Tinjan; · L'!Jcija Mo,goroviC, Katica Gortan,_ Stefica Katja R<i.n~i. Zora MatejCiC, Pepica 2ufiC, Zaneta Monas iz kotara Pazin; Amalija Runko, Marija Rovina, Marija · Mos'koviC iz k_otara Cepit; Mari_ia 'FrankoviC, Irma Lieu!, Fo~ka FrankoviC, Andelina Zahtila iz kotara Lab in, Mari ja ZidariC, Linda Radovan, FoSka BanCiC, Jaga iz 'Smoljanci, Silva Kopitar iz kotara Zminj; Milka DivkoviC, Fumica BrSCiC, Marija Rado~eviC, ·Stana Radetit, Anetta Radetit iz kotara Pula; tri drugarice iz Pule, pet drug-arica iz Rijcke, zatim Lupoglava, Motovuna i joS nekih uporiSta, Cija · imena ni,su zahiljeZena; Rozina BoZiC, FranCeska BradetiC, Anetta Malusa. Justina Abba. 2 Dina ZlatiC. 3 Silvio MileniC. Dokument 299 PISMO KRUNKE ZASTAVNIKOVIC OD 26. VII. 1944. LEPI PEROVIc - cLANU OBLASNOG KOl\UTETA KPH ZAGREB 0 PRIPREMANJU KOTARSKIH KONFERENCIJA U KOPRIVNICKOM I KRizEVAcKOM KOTARU Drugarice Zina, 1 · tek danas Smo Kata 2 · i ja stigle na cilj, Nismo se mogle prebaciti preko_ Hampovice za Sredice, j_e·r_ je put Vrlo nesiguran. a iSao je s nama i KK SKOJ-a Koprivnica · i neki drugi drugovi, skoro potpuna nenaorazani. Putovali smo dakle preko Moslavine. Kata je ostala na koprivnickom kotaru i to do 1. VIII.,· a onda ide na krizevacki kotar. 26. VII. 1944. Naranda 3 i RuZil 4 pripremat Ce konferenciju na koprivniCkom kotaru, samo Sto Ce to iCi neSto te.Ze, jer se u mnogim mjestima s onu · stranu pruge prema Sredicama n·alazi naoruZana domaCa banda u mnogim s.elima, (Maslarac, Sren i t. d.) pa ce biti tesko dolaziti u ta sela. Na kotaru zabno ne ce nitko izgleda pripl'emati konferenciju. Nismo uspjeli putem 11 borhi~~, PoCetkom sijeCnja o. g. seljaci __ispod J?-inare· nadoSe na putu smrznutu z~nu. ~;Ia 'e MilkanuSa majka borca - heroJa Mtlwe J ' • f)apiC. Starica je v~?ila ka:avan IZ .v r d ova za-VjeStiCa gorti, uoc1 ofanz1v~. Na povrat~u su joj seljaci govorili: »Ne aJde stara, biCe . vijavica.« Tesko se probijati kroz snijeznu ol~JU -;to je Milkanusa ~nala. Ali d.ole. u s·elu ceka)u na nju smrznuta i gladna UJB'Zin~ dJeca._ O~a mora k njima. Majka je hila uv)er~na d~ l," ljubav u njenim grudima ja-Ca od vJetra 1 V1javice od :zime i mraza. ·. Po~navali smo MilkanuSu. SreH smo j,e prvi put na Vrdovu, jed-nog .jese~jeg.. d_ana, kad je sunce· obasjavalo pl.amn~ I pa·~~.Ja.k~. Cuvala je -ovce. Bilo nam Je te:skn pr1c1 JOJ: I njena je Milica nosila partizanku ~.ao ~ · mJ... Ali starica nam se prva nasmiJala. d »Jeste Ii ,sustale-?« To nam je dalo s·?a-ge .a . . s pribliZimo. Prvo sto na.s je zap!tala hl· J<>J e .. ? Z t' lo je _ »kako napreduju nasi.« ~ ~m se raspitivala gdje su i .Sta rade drugovi 1 drugarice, koj.e je on a poznavala. .. Cu.Ii smo za MilkanuSu, joB mnogo ramJ~ nego Sto smo je upoznali, za nje.~in ~eumorm rad od prvog; dana ustanka. NIJe bil:o .ka~~­ vane preko Bitelica i ~rdova,. u_ kOJOJ mJe ana uCestvovala sa SVOJIID panpce:~o~. . · telili smo da nam priCa o ~eb1, I·Z. om~ prvih dana borbe. Starica je pocela m1rno -1 jednos.tavno da priCa: . »Bilo je to onda kada je u nas1m P!at;I· nama bilo svega nekoliko druwova. MDJ sm DuSan bio je. uvijek s·njima na d'Ogovor? .. Nocu bi znao sa Cetine na Vrdovo nos1t1 P~ osam pu§aka na svojim _ledima, a vraCao- b1 hr. 6, srpanj 1944 se taka rano u z,orU. Uvijek sam g~ .. Cekala sva zabrinuta kraj ognjiSta. On se v~se pu~~ ljutio na mene i' moHo me d~ ~e pat.Im noeL Nije majCino- ·Srce mo·glo ()dohtl da _mi.rno ?'l~­ da kako se dijete muCi samo. »DaJ sine, I: Ja Cu raditi sve Sto bu·dem mogla«. Do nekohko dana donio mi je robu !vojih .d~ugova ~a pranje. Odonda pa dalje cesto I?' Je don~SIO robu. No-Cu sam ja prala i suS~Ia sa moJO~ Milicom zajedno, krijuCi ad sel~a~a ~ao- z~n: ja noge. Poslije su ?a's ?rga~1z1rah sa Jos .. nekoliko seljaka i selJanki da cuvamo _str~z~. Zima je hila ljuta, ljudi se nisu usud1vah 1.z kuCa, a mi smo znale zapraSiti punin: zobmcama hrane i opran-om robom u plan1n~. Dode vrijeme da i DuSan ode u parti_zane, a malo zatim i Milica. »Hajte djeco, ~-or1te .se za slobodu svog naroda kao hrabn borci«. rekla sam im na rastanku. .. Broj parti:zana sve je vi~e rastao. ~T~hJa,­ ni su Cesto pucali u selo, a Jednom ~o~os: s~ zloglasnim Cetnicima, popali.Se, oplJ~~kase 1 odvedoSe mnoge se1jake u mter~aC1JU,. a s .. . nJtma 1 mog muZa . Ja sam i dalJe rad1la u · , selu, s djecom koja joS nisu bila d<>rasla za borbu. • · k DuSan je kasnije otiSa<> s nasom VOJ.~ ·oz:t u Crnu Go-ru. Dugo- nisam primala VIJesti. Stalno· sam se raspitivala, dok mi _nap-o~o~ ne rekoSe da je pao na nekoj straSnoJ planim ... Ta rana nije ni zacijelila, a _druga ~e uhva.tila. Moja Milica pade u borb1 ko~ Dlc· ma. Drugov1 mi rekoSe - hila je ..~e::oJ: . llfislila .sam da: te boli ne cu preziVJ:ti. AI~ duznost.prema borbi i mojoj djeci dah su ';"' silage da se -otmem crnim mislima, d-a stls· nem srce i prionem opet uz rad.« Milka 490 ~91 �IZVJEilTAJ GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNl RED I SIGURNOST OD 29. VII. 1944. 0 HAPilENJU RU~E CRNKOVI<':, EME CEKURI<':, BO~ENE ~AKMAN, VERE FABIJANI<': I DRUGIH • n li I Z I A C.; .,'l:t,Q I '* :;:, ~' r.:; c:s' 1 Ovi uhapSenici nisu uopCe hili izvedeni pred sud, nego su ih ustaSe proglasin taocima, te su ih vjdali tokom 1944. ,g. u okolici Zagreba. Taka su Viera FabijaniC i R'l!Za CrnkoviC vjeSane u ,grupi od 50 antifaSi·sta kod sela KruSI jeva, kotar Donja Stubica, 2~. XII. 1944. g. Vera Fabija11iC Dokurnent 302 PRVA OKRU~NA KONFERENCIJA AF~ ZAGORSKI KOTAR ODR~ANA 30. VII. 1944. ORGANIZACIONI REFERAT JULKE RAJAC!c '" ' : ;1.• ::.;;, ...:.:.;; (,pl'teil...,..sloYI'.l : re. 279o~y)!-4..; •. i . 'WJ \,. .. v,..,;,;,). ( .. " " 262;,o....v9-44. ) · Eoj1 ett .._ daftl1 eta. -. eaetMke 1 . kao 1 .:;;n: ,,;s; (pr!O<Ucc na.slova .?n.26~4,<>-l/9-44. :> !f.u.u. 11e1 -~. ·· · ·... · . . rut..: ~b • .. •scet:.Jo;mo 00 okrctrloos pdeJrm miiiiD. 1l·....·. ,' .. ··· ~·r:>l'l)dfl.V:~.• ··.·.c'?,~~1,1lM' ob~ wmYOil.~ .. ... Zemaljska konferencija1 napravila je prekretnicu u buduCem radu, koji je brzim korakom krenuo naprijed. Organizacija se naglo prosirila i cak prodrla u gradove. Delegati sa Zemaljske konferencije prenijeli su zakljuCke u sve krajeve naSe zemlje i priSli provodenju istih na teren. Nakon konferencije ponovno Je izaSao list »2:ena danas«, koji je izlazio i -za vrijeme Jugoslavije i poCeo da razraduje zadatke konferencije i joS_ vi.Se po~ v,ezao i ujedinio Zene Jugos1avije. Rezultati zemaljske konferencije imali su vidnog Qdraza i u naSem okrugu. Povratkom delegata sa konferenc~je odmah se priSlo rjeSavanju zadataka postav!jenih pred nas. Formiran je okruZni odbor Zena, koji je postavio pred sebe zadatak: povezati postojeCe ()rganizacije AFZ-a na terenu, gdje su one postojale u .delnickom i ogulinskom kotaru, te stvaranj.e organizacije u ostalim dijelovima naSeg okruga i forrniranje kotarskih odhora u svim kotarevima naSega okruga. TeSkoCe i prepreke, koje su stajale pred AFZ-om, svakim danom sretali smo se i mi s njima na terenu. Pod vrlo teSkim uslovima faSistiCke okupacije i ustasko-cetnickog terora razvijala se AFZ u Gorskom kotaru. Najteze je bilo razbiti strah kod Zena, koji se j,spoljavao pred organizacijom. One bi nam govorile: »Mi Cerna uCiniti sve za borbu, samo nas nemojte stavljati u odbore,« jer su gledale da ce ih se kompromitirati pred neprijateljem, te Ce biti proga~ njane i zatvarane. Rad je bio vrlo -oteZan. Neprijatelj je svuda krstario selima i cesta•: rna na.Seg okruga. Mjesta su hila ogtadena Zicom i bunkerima. Zene su se te.Sko prokradale k nama na veze, a naroCito iz Zice, da Cuju istinu Q na.Soj borbi i dogadajima, koji: se odvijaju u svijetu. Uporedo s time one su iznosile potreb ne stvari na NOB. Kada hi se 493 �rastajale od nas, pronosile su vijesti j stampu, koja govori o borbi naSeg naroda i dogadajima, koji se zbivaju u svijetu. ~ene Cabranke prenosile su Stampu u kruhu kroz 'l'alijansku -zicu i bunkere. Pored svih teskoCa, na koje se nailazilq, organizacija s-e pomalo kretala naprijed. Uspjelo se oformiti kotarSke odbore Zena, u nekim kotarevima prije, a najkasnije u ko.taru Cabar. ·Oni su odigrali vrlo znaCajnu ulogu u kotarevima, a okruZni u okrugu na okupljanju Zena. Ta kotarska rukovodstva, koja su svakim danorn hila u neposrednoj blizini Zena, imala su mogucnosti za sakupljanje zena u· NOP, t. j. njihov je zadatak bio proSirivanje i omasovlj__enje organizacije za vrijeme ilegalnog i poluilegalnog rada, koji se je sastojao u pomoCi vojsci i bolnicama, prenaSanju raznih potrebnih stvari j.z zice itd., dok je politicko djelovanje bile nnemoguCeno. Velike su bile sabirne akcije Zena vrbovskog kotara, te Delniea, Lokava, FuZina, kao i Zena Kupske doline, koje su pdmagale v-ojsku na svome terenu. Zene kotara Cabar masovno praCene u internaciju-, nisu prestale sa radom, vee su i one, koje su ostale, produzile pod najtezirn uslovima neprijateljske okupacije. Zene -opCine DreZnice svim su sredstvima pomagale NOP, hranile vojsku, plele carape, ,slape, prale ruhlje, Svakim su danom u trogodii§njoj borbi vojsku ocekivale, kad je dolazila iz akcije i ispracale je u akciju. Vodile su majCinsku brigu o ranjenicima u bolnici. Svi do sada navedeni primj,eri, koje su naSe Z.9ne Cillile za borbu, govore nam to da su naSe Zene Gorskog Kotara iSle usporedo sa '0stalim Zenama Hrvatske i J ugoslavije, da se uspjelo kod nji-h razvijati ljubav prema domovini, a mrZnja prema svim neprijateljima naroda. Moram naglasiti da u naBem okrugu joB u prvim danima u isto vrijeme stu pili su- u borbu prvoborci Hrvali i Srbi, a isto tako hrvatske i srpske zene. Pornazu zajednicku borbu protiv istog neprijatelja. I jedne i druge salju sinove u borbu za narodno oslobod-enje. J unaCke majke, majka TomaZinova, Cahran. ka, koja je poslala sedam sinova u borhu i kad se vratila iz internacije, ona je Cula da su joj petmica poginula nije klonula duhorn, veC nastavila ondje, gdje su oni stalL Primjer jedne druge junaCke -majke Marice h Jasenka, koja je dala z-a borbu tri sinai dvije kC.eri, ·sve pet je poloZilo Zivot za slohodu, a ona je produZila s jacom borbom, da ih osveti. N edavno j e govorila radio stanica »Slobodna Jugoslavija« i radio Moskva_ o tom junaCkom drZanju. Mnogi su primjeri takvih zen a u nasoj zemlji; hrvatske i srpske majke zajedniCkim snagama sa svojom djecOm vade nepomirljivu .borbu- za. ·stetnu i ne.zavisnu don:i-oVinu. ·.' 494 Jacaniu i ucvrs6enju organizaciie u Yrvatskoi uvelike je doprinijela konferencija AFZ-a za Hrvatsku, koja je odrzana nekoliko mj.eseci poslije Konferencije Zena za Ju-goslaviju. Ona je razradila i uCvrstila -zadatke Konferencije Zena za Jugoslaviju i postavila njihova nstvarivanje do kraja. Na I. konferenciji Zena za Hrvatsku izabran j,e ·Glavni odbor AFZ-a, koji je u svorn daljnjem radu mnogo pomogao pokrajinskim, oblasnim i ok.ruZnim odborima i pokrenuo izdavanje lista »Zena u borbi«, koji je odigrao vidnu ulogu· u okupljanju zena u NOP. Na istoj konferenciji steCena su ogromna iskustva u dosadaBnjem radu, koja su prenoBena _ sve na organizacije u Hrvatskoj, Sto j,e uvelike pomoglo organizacijama na naBem terenu. U laksem rjesavanju problema, pred kojima smo se nalazili, 'Organizacija je po·Bla svakim danom jaCanju i porastu. Iako je rad bio na neoslobodenom teritoriju, izuzev DreZnice-, u svirn kotarevima hila su oforrnljena kotarska rukovodstva. Organizacija je prodrla djelomiCno u pojedine opCine i sela, dok u veCini sela i opCina '0rganizacija nije uspjela obuhvatiti sv-e Zene, koje -su- bile antifaSistiCki TaspoloZene, 'mrzile -faSizam i -stajale po strani NOP-a. Organizacija se nije dovoljno snalazila, jer nije imala.iskustva, -t.e nije znala pronalaziti nove naCin-e rada, na kojima bi se okupilo sve Zene u borbu i pruZila im se moguCnost za njihova aktivno ucesce u NOP-u. Nije se u dovoljnoj mjeri znalo iskoristiti onaj -svakodnevni i na oko sitni rad, na kojem hi se iste Zene aktivizirale. Tim bi se organi.zacija omasovila i m-iwgo viSe doprinijela pokretu. Pod takvim uslovima rad se odvijao skuceno sve do kapitulacije Italije. Kapitulacijom Italije osjetio se nagli porast pokreta u zemlji, a isto taka u naSem okrugu, koji se tada oslobada. Masovnim prilaZenjem naroda pokretu pov,eCao se i priliv .Zena u organizaciju. AFZ u naBem okrugti aktivizirala je mnoge Zene. One su u tom poletu razoruZavale neprijateljsku vojsku. Zene Delnica i 1Cahra skidale su puSke sa ramena neprijateljskim vojnicima i nosile oruZje u Sume i sakrivale ga, svij-esne da se Zeljena sloboda ne maZe steCi bez oruZja, One su pokazale puno volje u pornoci Narodno oslobodilaCkim odborima u rjeSavanju raznih za.dataka, u organiziranju bolnica, prolaznih kuhinja, sabirnih akcija, koje su _vodene na terenu Citavog naSeg okruga, Zene Lukov Dola i sela Vrata s18.Ie ,su na kamione voCa i povr~ ca· bolnici. Zene su-·pokazivale puna voUe u rjeSavanju svih zadataka, ali organizacija ni- · ie uspjela da to raspolozenje zena odrzi, t. j. nije uspjela tome citavorn radu dati politickog. teme!ja i probuditi kod zena politicku svijest, da bi one znale .ocjenjivati rad neprijatelja · I odrediti put kojirn !reba iti. To se pokazalo nakon iznenadnog prolaza Nijemaca kroz Gorski Kotar. Uslijedili su novi momenti u naSem okrugu: nastao je izvjestan strah i kolebljivost kod rnasa. Neprijatelj se sluzio. vrlo vjestorn taktikom, a negdje i represalijama. Ta kolebljiv-ost i strah narOCito 'su imali odraza kod Zena. Mnoge su ad njih nasjedale neprijateljskOj paroli, kojom se slUZio za demobiliziranje novO mobiliziranih boi-aca naSe XIII. divizije ubacujuCi parole: »Svi oili muSkarci, koji se iz Sume vrate kuCama, neka predaju Ol'uZj.e, ne Ce im se niSta dogoditi. Partizani Ce i taka borbu izgubiti - nije potrebnQ uzalud_ izgubiti glave ..::< Zene su nesvijesri-o nasjedale toj p~toli, koju su Sirili neprijateljski elementi. Odlazeci kilornetrima daleko, pred borce, vukle su ih kuci i. uvelike pomogle · predaj i boraca~ ·To- se- naro.Cito ispoljilo u kotaru Vrbosko i Delnice. Nase organizacije AFZ-a nisu se snaSle u takvoj situaciji. Prvo, Sto su bile mlade i politiCki neuzdignute, drugo, Sto nisu bile Cvrsto vezane sa Sirokim masama Zena, jer je njihov dotadanji rad bio i!egalan i poluilegalan. One nisu bile politicki uzdignute, da bi u tim teSkim inomentima uoCile sv,e manevre i lukavStine neprijatelja. Momentana okupacija na.Seg okruga nije dugo trajala. NaB okrug ponovo je postao slobodan. Pored te Cinjenice u to vrijeme zbili su se vaZni politiCki dogadaji u naSoj zemlji i dali novi polet pokretu, kao Sto su historijske odluke II. ·zasjedanja AVNOJ-a. KoristeCi sve te momente za osvjeZavanje i pokretanje rada sa Zenama, organizacije AFZ-a na naSem terenu pristupile su odrZavanju kotarskih konferencija Zena kao i odrZavanju trodnevnih kurseva, na kojima su se prouCavale odluke II. zasjedanja AVNOJ-a. Taj rad imao je vidnih rezultata. Kotarske konferencij.e uspjele su u svim kotarevima. One su- dale novi i svje.Zi polet Zenama za daljnje njihova okupljanje i aktiviziranje. To se najviSe odrazilo u vrSenju priprema za proslavu 8. marta medu Zenama. Bila su razvijena rr.itSovna takmiCenja u Citavom naSem okrugu. One su se takmiCile u tome, koja Ce opCina ili kotaT bolje organizirati mitinge i1i ur.editi svecane dvorane za proslavu toga dana. Zene Delnica su se u radionicama takmiCile tko Ce viSe oplesti Slapa i Carapa za vojsku i saSiti rublja. Za · taj dan velike su bile sabirne akcije u Citavom naSem okru-gu . .Z:ene Delnic8. sakupile su hranu i Salju je na poloZaj vojsci, Zene ostalih kotare·va · posjeCuju ranjenike_ u bolnicama. Mitinzi su bili na visini organizirani u Srp. Moravicama, Gerovu i Delnicama . .Z:ene Delnica i okolice irnale su uvecer bakljadu, ana rnitingu je bilo oko 1.500 z.ona. ilene Gorskog Kotara stvarno su shvatile znacaj 8. marta i pojacale rad na svirn poljima. tl'ao daljnji korak u radu i za joB jaCu aktivizaciju Zena u pokret naSa organizacija postavHa Je od.rZavanje. I. okruZne konferencije. Da hi njeni rezultati hili Sto veCi i konkretniji, provedene su u svim selima, opCinama i kotarevima konferencije Zena, na kojima se objasnjavalo odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, kao i postavljali zadaci AFZ-u u NOP-u. Pored ovih glavnih politiCkih pitanja, sa kojima se upoznao veCi broj Zena u naSem okrugu·, na konfe-rencijama . s~u birani odbori pre rna- veliCini sela, opCine iii kotara, a -pored odbora birani su delegati za konferenciju, poCam od seoskih pa do okruZne konferencije, :ria kojoj Ce se birati okruZni odbor. Na svim ·dosada odrZanim konferencijama naSe Zene su vidjele i osjetile neSto nov9, Sto irn daje jo.S veCeg i jaceg poleta za daljnju borbu i rad, a to su odluke AVNOJ-a, kpje su udarile temelje i dale ohlik novoj demokratslmj i fedeTativnoj drZavi,_ bratskoj zajednici svih naroda u Jugoslaviji. Mnoge ad naSih Zena u Jugoslaviji upoZnale su se na tim konferencijama sa zna~ cajem i velicinorn ·odluka III. zasjedanj a ZAVNOH-a, te deklaracijorn o osnovnirn pravima gradana, a kojim su odlukama udareni ternelji nasoj slobodnoj federativnoj ·demokratskoj drZavi u ok.v:iru federativne demokratske Jugoslavije. Kroz odrZavanje konferencija i biranj,a Zena u odbore ujedno je ostvareno jedinstvo svih slojeva Zena u naSem okrugu. To je dalo joB jaCi polet Zenama i uCinilo novu mobilizaciju i okupljanj.e onih Zena, koje se joS do sada nisu bile aktivizirale i dosle do izrazaja u NOP-u. AFZ odigrala je znaCajnu ulogu u borbi .za ostvarenje ciljeva NOP-a, i to bas kao takova, koja se stvarala u borbi protiv faSizma. U borbi za narodno oslobodenje ona je naiSla na sinlpatije Sirokih masa Zena i time je postala snaZna i masovna organizacija. Ona je danas sastavna i ravnopravna organizacija NOP-a, koja rJe,Sava sve zadatke NOF-e. D_na Ce u toj opCenarodnoj politiCkoj organizaciji rjeSavati sve p-olitiCke zadatke i politiCki podignuti Zene, Sto je njen glavni zadatak pored ostalih, koje pred nju postavlja NOF. Pomoc vojsci i Narodnoj vlasti, politiCko prosvjeCivanje Zena, koje treba izdiCi da one Sire gl-edaju, iznad svog svakodnevnog muCnog i teSkog Zivota, te da Zene postaju nepomirljivi horae u zajednici sa Citavim narodom za ostvarenje velikih historijskih ciljeva NOP-a, koji su izrazeni u odlukarna II. zasj.edanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, i -koji su pastaviii Zenu ravnopravnim -Clanom ljudske zajednice. Da bi AFZ izvrsila sve zadace, koje pred nju postavlja svenarodna politiCka organizacija j.edins.tvena fronta i narodna vlast, 495 �potrebno ie u~initi siijedece: baciti se svim snagama u borbu za ostvarenje odluka AVNOJ-a i ZAVNOH-a, uciniti sve na obnovi zemlje i i.zgradi1i naSe .sruSene i popaljene knee. Organizacija AFZ-a treba pomoci NOO-e u vriienju njihovih velikih zadataka. Treba razviti takmiCenje da nij-edna njiva ne ostane nepokoSena i nepoZnjevena. Mine smijemo zaboraviti na familije palih boraca za sl.obodu i boraca na frontovima, kao i ranjemh drugova u bolni~ama, vee zaj,edniCkiin Zemalj~ka konferencija AF2 .Jugoslavije odrZan; 6., 7., 1 8. XII. 1942. g .. ~ Bos. Petrovcu. Prva · OkruZna konferenclJa za Gorski Kotar ?drlat;ta -.ie 30. VII. 1944. g. u Ravnoj Gori. Bilo Je pnsutno 350 delegatkinja. Konferenciji je prisustvovala predsjednica ·Glavnog odboni.- :AF.t Hrvatske ~aca GrZetit. Po~itiCki ref.erat odrZala je Zora .Jelmek, predsjednica •OkruZnog od'bora za Gorskt Kotar. Nakon politi.Hog referata iznijele su snagama raditi na -svim poljima rada srpom i kosom, njegom i posjetom bolnica. Ako sve te zad~tke budemo izvr.Savali, time ujedno pro~ vodu_no odluke AVNOJ-a i ZAVNOH-a u djelo, kao 1 sve zadatke, koje ad nas traZi naSa do~· movina. Mi moramo savladati sve teSkoCe u pozadini, koje staje pred nama, jer samo t3.ka naSa Ce pomoC biti naSoj pravoj narodnoj vlast!. i n~·Soj voj-sci -Sto veCa, a barba protiv neprtJatelJa lito uspjesnija.2 1 Zene politiCke J?roh_Iem,-e pojedinih kotareva ·Gorskog Ka~ar~; OrgamzaciOnt referat podnijda je }ulka Ra1a-C~c. !za_ referata r~zvila se O:pet di..skusija 0 orgamza-cton_m~ .problemtma. U diskusiji sudjelOvale su dele,gatkm1e kotara: 'Ogulin Vrbovsko FuZine Ca~a-r:., ZavrSnu riie.C na konfer~nciji dala 'je MaC~ Gmettc. · · Na konferenciji izahran je OkrU:Zni odbor AFZ za Gorski Kotar. · OKRU2NI ODBOR AF2 IZABRAN NA I. OKRU2NOJ KONFERENCIJI Predsjednica: Zora Jelinek Pavica PaviCiC Potpredsjednica: Marica Kosanovie Emica Racki Tajnik: Julka Rajacic Dragica Ofak Frana PetranoviC Iz kotara Ogulin Danica 'Trbovic Simica TrboviC dvije iz zice (Ogulin) Marica Kosanovi'c Ogulin Duska Ljuba Lin a Milka Mamula Milka Kosanovic Iz kotara Vrbovsko Marica Ti8iC Ivka Muhvic NaranCa JakSiC Ana VuCkoviC Stefa Jauk Ivka Mrvos Micika Podgornik Nina PerSiC 1 Iz kotara De!nice Zora .J e!inek · J·osipa Premer Marica J akovac Lenka Kvaternik Anka Klaric Iz kotara Cabar: Tilika Ozbolt Vera Gasparac Zora GaSparac RuZica Koritnik Marija Kriz Fanika Lipovac Francika PajniC Filipa Reljac Iz kotara FuZin-e : Franka Bolf ~.{ajnariCka Katica Toneki Katica Turk Sabina lVIiloiievic Marija Prijatelj Pavica .Slivka Darinka Stojnic Julka Rajacic Bor·ci: Naca Matic Albina Kauzlaric Zdenka Turk Milica Trbovic Ivanka Vrbanac Dokument 303 IZVJE~TAJ CENTRALNOG ODBORA AFz ZBJEGA U ELL SHATTU ZA LIPAN.l I SRPANJ 1944. Politicki izvjeiltaj · U sva 4 logora Zene su potpuno odane Narodno-o,slobodilackoj borbi. Sve osim par njih, lwje su ro.dbinski povezane sa Sakicom nezadovoljnika, oda·zivaju se na svaki rad, dolaze na zborove, konferencije i kulturne veCeri, koje odr.Zavaju odbori zbjega i organizacija AFZ-a. Kroz ova dva mjeseca nije bilo nikakvih jacih politickih problema, koje bi trebalo rj.eSavati. Pitanje robe, naroCito za Zene u poCetku se dosta oStro postavljal·o. Danas se joB uvijek postavlja, ali ne onaka oStro. JoS i danas .se pitanje robe p•ostavlja kao svakodnevno Zivotno pitanje, ali s-e ad nje·ga ne pravi. politiC.ko pitanje, jer su Zene svijesne da odbori zbjega nisu 'krivi, Sto one nernaju potrebnu robu. Velika smrtnost male .djece, naroCito u Katatbi, gdje je nekih dana bilo 6-7 pa i 1•0 smrtnih .sluCajeva djece, to nas je· zabrinjavalo, a kod Zena je djelovalo na njihovu rnomentalnu disciplinu. Bilo j.e prigov-ora, ali .se nije Culo niti jedne rijeCi protiv NOB. Otvaranje II. fronta Zene .au primile sa velikim zadovoljstvom i potpuno shvatile njegov znaCaj. Na zborovima, koje su odrZali Iogorski odbori zbjega u svim logorima prisustvovao je veliki broj Zena. Na sporazum Tito-,SubaSiC Zene su u poCetku, Cim su to preko radia -Cule, nerado gledale. Bojale su se i pomi·slile da bi se Tito sporazumi~o sa kraljem Petrom i da bi se ovaj vratio u domovinu. Ali odmah, istog Casa pred samim radiom, mnoge su govorile: >>To Tito radi, nemamo se Cega bojati«. Odmah u poCetku, dok jnS nismo imali ni tekst sporazuma, tu~ maCili smo Zenama sporazum Tito-Suba.SiC kao veliki uspjeh NOB-a. Kada smo dobili tekst sporazuma, pokazalo se j e koliko su Zene Cvrsto povezane uz NOB i .da priznaju NacionalnLKomitet i AVNOJ kao jedinu vlast u naSoj zemlji. Svi letci, koje su poj.edinci povodom .sporazuma podmetali po Satorima nisu moglj da pokolebaju njihovu vjeru u N acionalni Komitet i "Tita. Zene su potpuno ispravno shvatile ,sporazum "Tito..,SubaSiC. Nema viSe nesloge i mrZnje medu kotarevima u onolikoj mjeri ka·o prije. VeUki uspjesi svih saveznika povo1jno sti dj-elovali na Zene. U glavnom politiCka situacija je zadovoljavajuca. Organizaciono. stanj,e i rad organizacij,e, Kroz ova dva mj-eseca broj -organizovanih Zena se poveCao, j er ·SU organizirane sve Ze- ne, koje su doSle u petom i Sestom mjesecu sa novim zbjegovima. Sada ima oko 6.2()0 organizovanih Zen a. Sve Zene u zbj egu, osim par njih odazivaju se poziVima u potrebi rada rajonskim i logorskim o.dborima. Kroz ova 2 mjes·eca na svim zborovima i konferencijama g·ovorilo se o jedinstvu ·svih Zena, a narocito Srpkinja i Hrvatica. Na tom polju se imalo uspj-eha. Na svakom koraku se Zenama govori o potrebi rada, taka da danas u sva Cetiri log-ora ima oko 1.500 zaposlenih Zena po rajonskim odborima, te odjelima i otsjecima logorskih odbora zbje-ga, po kuhinjama, zdravstvenim ekipama, Skolama, radionicama, bolnicama, ambulan·tama i na o.stalim drugim radovima. TeZiSte rada unutar organizacije· je na rajonskim konferencijama. U ova 2 mjeseca odrZao je svaki rajon po dvije konf,erencije mj.eseCno, i to svakih 15 dana jednu. U"glavnom sve ov-e konferencije su bile dosta dobra posjeCene i imale su uspjeha. Na njima se pored politiCke situacije uvijek davalo neko predavanje iz nauke ili se Citao kakav Clanak iz savremene knjiZevnosti ili iz na·Se Stampe. Uvijek na kraju su davane »Zive novine«. Nekada ih davaju same Zene, a nekada skupa sa omladinom. Zene se dosta intere,_ suju za svoje konferencije. Rejonske konferencije Citavog rejona Zen.e posjeCuju ka-o i konferencije AFZ-a. Za ova dva mj.eseca odr.Zano je pet logor-skih zborova i to po dva u prvom i drugom logoru, jedan u treCem logoru. U i\etvrtom (Katatba) do sada se nisu odrZavali logorski zborovi, jer je rejon od rejona: dosta u·daJj.en. Zato se odrZavao ve:Ci broj konferencija. Sastanci po grupama rej-ona odrZavaju se jedamput sedmiCno. Na njima se govori o svakodnevnim potrebama rada, a taknder se prouCava literatura koja se do~ biva . .Svaku sedmicu odrZavala se konferencija svih odbornica jednog logora, na kojoj se rjeSavalo sve Sto se pojavilo u toku rada kro.z sedmicu. Ove s-edmice radne konferencije· po·kazale su se kan dobre i pra.ktiCne. PuCko sveuCiliSte Zene pohadaju u velikom broju (viSe od polovine) i interesuju se :za predavanj e. NiZe prosvjetne teCajeve Zene posj eCuju, iako ne u dovoljnoj mjeri. Zato smo se sporazumjeli da one, koje znaju, poduCavaju one, koje ne znaju, bez obzira da 1i ov-e pohadaju ni.Ze prosvjetne teCajeve iii ne. Kao i p-roBlih mjeseci Zene posjeCufu teCajeve stranih jezika. 49.6 32 ?.:ene Hrvatske u NOB 497 �OpaZa se viSa aktivizacija Zena na Sportskarn polju, naroCito u gimnastici. U .Sestom i sedmom mje.secu popunjen j.e Centralni odbor AFz-a sa 3 nove drugarice. Jedna ·od njih je zaposlena u prosvjetnom a druga u zdravstvenom odjelu COZ-a. Treca je jedna drugarica .Srpkinja, invalid iz Like. Taka danas CO AFZ-a ima 5 dmgarica. Takoder su popunjeni i logorski odbori AFz-a. Skora sve drugarice Centralnog, logorskih i rejonskih odbora zaposlene -su po raznim odborima, odjelima i <Jdsj.ecima istih odbora. Prigodom popunj.enja logorskih adbora u logor II. i III., gdje je uglavnom smjeSten srpski .zbjeg, uSia je po jedna drugarica u l9gorski odbor AFz-a. .Sada u ]ogoru I. ima 5 logorskih i 54 rejonske odbornice AFZ-a. U logoru II. ima 7 logorskih i 75 rejonskih odbornica AFz-a, Iogar III. ima 7 logorskih i 63 rejonske odbornice AFZ-a, a Iogar IV. (Katatba) ima 7 logorskih i 55 rejonskih odbornica. U svakom logorskom odboru zbje.ga ima po jedna Zena a u IV. dvije. U VI. mjesecu izasao je list AFz-a, >>Zena zbjega«. Ell Shatt, 5. VIII. 44. Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Ct;ntralni odbor AFZ-a Dokument 304 IZ IZVJEiiiTAJA KK KPH KRAS OD 12. VIII. 1944. 0 TERORU U KOTARU FAsiSTI~KOM 1 KK KPH KRAS IZVJESTAJ 0 NAJNOVIJIM DOGAIIAJIMA PRIGODOM PROVALE NEPRIJATELJA NA OVAJ KOTAR 12. VIII. 1944. 2 Dana 8. VIII., provalila je banda na ovaj kotar, te je poCinila razna zloCinstva naprama stanovniStvu. Njihov prvi dolazak u ova sela bio je veoma lijep i blag, taka da je narod bio upravo zaprestanen. Isti dan se- je u nekojim selima pojavilo, da s_u ga doCekali, Cak i bijelim zastavama (RaCevas, LaniSCe.). Narod prevaren njegovim Ujepim postupkom, sledeCi dan <Jmladinke ni,su Cak niti bjeZale i·z sela, govor.eCi, kako je neprijatelj miran i dobar. Drugi dan takoder neprijatelj m]e pravio represalija, jedino je kupio blago i vodio ga na Brest i Golac, a odatle u njihove garnizone, takode-r je kupio vrijednije .stvari. ·TreCi dan zapoCela je krvava igra. U prvom redu poCeo je paliti RaCevas i Raspor, te Trstenik, KlanovSCak, Dane, Yodice. -Dva sela prema tome popaljena su s temelja -osim nekoliko kuCa i talmder skele u Trsteniku i RaCevasu. - Narod je u veCini odveden. U RaCevasi je odvedeno 12 omladinki i nekoliko starijih ]judi (ostale su jos samo 3 e>mladinke). U Rasporu je ostalo samo oko dvadesetak !judi, jer su dotiCni pobjegli, te ih nisu mogli uzeti. U "Trsteniku su uzeli 14 omladinki i 6 starijih ljudi, prema tome sve omladinke, osim dvije bolesne. U Klanovi\caku 6 omladinki (sve). Dane i Vodice izgleda, da su pokupili sav narod, Sto sU:' uhvatili. TaCnije podatke o ovim selima, a i o ·ostalim javiti 6emo Vam nak- 498 nadno, buduCi, da su drugovi na terenu, te nam jo.S ni.su donesli taCnije podatke. Stoke su uzeli: u Racevasu olm 81 havu, sve Sto je bolj.e, u T:r:steniku sve krave, te oko 80() ovaca, u Klanovscaku oko 18 krava, Dane i Vodice nemamo podataka. Tal<oder u 'LaniSCu oko 120 ovaca. N a rod u dotiCnim selima, Sto se tiCe nastambe, sredio se je po obliZnjim se-lima iii pak po Citavim kuCama u sy;ojem selu. Mlijeko Ce dobivati iz obli.Znjih sela, i to djeca i starci, te bolesnici, na taj naCin biti Ce pobolj.Sana ·Situacija, donekle, medutim biti Ce potr.ebno, da im se pruZi neka pomoC u novcu i blagu, nar·oCito selo RaSpor i 'Trstenik ... Sa drugarskim bo.rbenim pozdrav-om Smrt lasizmu - Sloboda narodu! Vinko 1 2 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Donosimo neke izvatke iz »Glasa Istre« o faSistiCkom teroru u tom ,periodu. SEW B~GUDAC »... Jedne no-Ci u aprilu 1941., nejposredno pred ~apad na .TlltgoslaViju, 9 muSkaraca iz Brgudca i JOS 8·9{) !judi iz okolnih sela, odvedeni su u Napulj, a ~attm u logore gladi 'U Sardiniiu ... Jedne noCi u Julu 1943., pred samu kapitulaciju Italije karabinjeri i faSisti iz garnizona LaniSCe· opkolili su selo i uhvatili 6 'mu.Skaraca_ i odveli ih u logore Akvila. . 17. decembra 1943. izvrSili su Ni jemci i faSisti tz tog garnizona tako-zvanu »akciju CiSCenja« .sela Br,gudac i Semil:i. Opkolili su cijeli kraj od LaniSCa do UCke, pohvatali sve muSkarce, veCinom starijc, iz Semil:a i Brgudca, njih oko 55, pa ih preko Opatije i Volosko.g odveli u Rij-eku, a zatim ih ,poslali rohovski rad u NjemaCku. . 5. marta 1944. Nijemci i faSisti upali -su u selo i 1 pobili 5 muSkara-ca, medu ojima 5'0-godiSnjeg· Matu RajkoviCa. lza toga su uSli po kuCama, krali rdbu, hrafiu i drruge vrednosti, a za to vrij·eme istjerali ·su ukuCane da im ne smetaju u plja.Cki. Uhapsili su 10 muSkaraca, a sa sobom ·su poveli Zene za osi.guranje da ih n~bi partizani napali. 10 uhapSenika su tri dana muCili u Lupoglavi, a jednog od nji.h .55-.godiSnjeg Matu SankoviCa objesili su. 'Drugi garnizon u blizini sela bio j·e takozvana »'Crvena kuCa«. 13. aprila 1944. uhvatili su u obliZnjoj Sumi ,partizane Ivana TkalCiCa i Milana KopCiCa. Odveli su ih u tu kuCu, -svukli do gala i zvjerih muCili, dok nisu jpo.ginuli. 14. aprila 1944. g. dva !lljemaCka aviona bombardirala su i mitraljirala Brgudac. Tom 1prilikom poginula je 21 osaba, a poruSeno i popaljeno 40 kuCa. Med:u poginulima bilo je 13 djece u dobi od 5 mj·eseci do 11 godina... Pod ruSevinama svojih domova iP01ginule su cijele familije, majke sa djeCicom na prsima. Tako je izginula ohitelj Marice BrajkoviC sa troje djece od 6 g., 2 g. i 5 mjeseci, i baka Matejka, kojoj je 1bilo 70 ,godina.. Odmah nakon bOIDlbardirania doSli su faSisti iz garnizona u Lupoglavi i .poCeli plja:Ckati ,po ,poruSenom selu. Oplja·Ckali -su 15 krava, 8 svin ja i 160 ovaca. Iz pojedinih kuCa vukli su namjeStaj i r.obu i .sve natovarili na 6 kola, koja su sami seljaci morali voziti u garnizon. 6. rujna 1944. partizani su vodili ·borbu s Nije'mcima u blizini sela i prisilili ih da se povu1m u gannizon. Kad su drogoga dana partizani otiSii, Nijemci su doSli u ·selo da osvete svoj poraz na Z·enama, djeci i starcima. Narod ie bjdao. U jednoj kuCi ·sklonulo se viSe Zena s diecom. FaSisti i Nij·emci su ih silili da izadu iz kute i vikali da im se niSta neCe do·goditi, a kad su izaSle s djecom 'll naruCju, oni su ih doCekali rafalima mitraljeza pucajuCi im u no,ge. Kad su pale na z·emlju lbacali &U na na njih bombe. Marija Tonkovit ,poginula -je ·Cvrsto · drZeti u naroCju tro.godiSnju kC·erkicu Anu. 'OsmogodiSnja Petrina ostala je Ziva, _.i·er se je sakrila u krilo svoje 'bake Kate BrajkOviC od 60 godina, koja je ,poginula, a s nj-om i njena k-C~rka Mari ja od 38 go dina i 'llnuci An.a od 16 godma, Ma-rija od 9 .godina, lve -od 6. godma. Kad su faSisti otiSli, mala Petrina joe vukla ranjene .Zene u obli.Znju Stalu. Mali Milan od 2 iodine izvlatio se iz hrpe pobijenih -sav krvav! ali nije bio ranjen. iQkolni zidovi hili su poprskam krvlju, a obliZnja bara hila je takoder crvena od krvi nevinih Zrtava. FaSisti -su nastavili s ubijanjein. USli su u kul:u Ivana lvanCiCa, starca od 98 ,g. Kas-nije je -naden pod stolom za kojim je veCerao, a usta su mu hila puna hrane, i krvi. Ubili .su ga pucajul:i mu u usta. N a sliCan -naCin .pO.ginuo j e i Martin Klolbas, star 85 .g. Njemu su prostrijeljali glavu u Casu ka-d si je pripravljao veCeru. Te noCi poginulo je 1•6 osoba, od toga o-smero djece, tri starca i 1pet ·Zena. Dvoje djece i dvije Z.f:ne ostali su na Zivotu, ali za djeli Zivot osakaCeni. Poslije ovog ubijanja Nijemci su nastavili s .pljaCkom i na kraju zapalili Cetiri h!Ce.« tJ selu Brgudcu 'lllliSteno je 50°/o kuta, u selu Klanov.SC:aku 750/o, u /RaCjoj Vasi 80Q/o, 'l1 RaSporu 870Jo, u Vodicama 8.8°/o, u Tmteniku 900/o, u Danarna 960/o, u Vranju 990/o (sve kotar Kras). (»Glas Istre<< l>r. !50 od 2. II. 1946. g.) :SELO VRANJE »FaSis-tiCki barlbari 1. svibnja 1'944. potpuono su zapalili selo Vranje. Plamen vatre pro,gutao je 55 kuCa .za stanovanje i 120 gospodarskih zgrada. Andelo Bela.SiC starac o·d '83 g-odine i Kata TomaSko 69 godina - izgorjeli .gu Zivi u svojim kuCama. Sve je opljaCkano. a muSkarci odvedeni na prisilan rad u NjemaCku, dok su Z·ene, starci i djeca :ra.seljeni po ne.pri jatel jskim ,garnizonima. Isto se je do,godilo i sa selima Vela i Mala UCka, VedeZ, Brest pod UCkom i drugim. Kao kresovi plamtjela su ta .planinska sela u takozvanoj rna jskoj Otfanzivi.« Dokument 305 PRVA KOTARSKA KONFERENCIJA AFz PISAROVINE Dopis iz J>Putem slobo,de<<, glasila NOF za ?O'kuplje od 1/5. Vlll. 1944. DizU SE zENE I OMLADINA VH3e od 100 Zena iz svih sela- i zaselaka kotara Pi·sarovina sastalo se na svoju I. kotarsku konferenciju Antifasisticke fronte zena. Okupila ih je jedna misaD i zelja, da udruZene u . antifaSistiCkoj fronti Zena doprinesu Sto veCi udio u konaCnom uni.Stenju nruSeg krvavog neprijatelja i fa.Sizma. Iz govora drugova i drugarica, predstavnika vojske, vlasti, ranjenih boraca, Zena i omladine vidjelo se, kolika se va.Znost pridaje Zeni u danaSnjoj horbi i Zeni :Sutra.Snjice. Na konferenciji izabran je kotarski odbor AntifaSistiCke fronte Zena, koji si je stavio u za- dacu da okupi zene u JNOF, 'da ih potakne na joS ve-Ci rad u NOB. One su na sebe pr.euzele duZnost Q.a pojaCaju redove naSe NOV, da po.Salju svoje mu.Zeve, oCeve, sinove i braCu u borbu za .Sto skorije osl·obodenje. Sa konferencije poslani su pozdravni brzojavi marSalu Titu, hrvatskom Saboru i drugima. U izvedenoni programu,- koji je bi·o primlfen sa najveCim oduSevlj.enjem, istakla se omladinska grupa i·z P.okupskog, pioniri i.z LasinJe, te uCenice· Skole iz Pisarovine_ ... 499 �Dokument 306 LETAK OKRUzNOG ODBORA AFz POKUPLJE POVODOM DRUGE OKRUzNE KONFERENCIJE AFz OD zo. VIII. 1944_ i)J.~tui£ 8-,IR~i£·~ ! ~ Dokurnent 307 ODBORNICA [z »Dalmatinke u borbic<, glasila AFZ za Dalmaciju, ·~. :;.. , :- Prosla ~e ofenziva preko Biokova. Oko Vlake, K~zi?e, _Dubrave, Zavojana, posijani ~u g_r;>bovi !JUdi,. staraca; djece. Zaklala ih je cetni~ka ruka u Ime kralj a. Vinogradi ,su satrvem, stoka opljaCkana, Suplji prozori zja~e. P_?d nng~ma ~avd, crijep, staklo. Preostala Izmucena d]'eca I zene obilaze oko kuCa vinograda. TraZe ubijenog muZa sina 'oca brata. p~?lazim kroz selo. HoCu 'da r~gova~ ra~ .s TIJima. 'TeSka im je, teSko mi je gledab Ih .. Izmeau ostalih poginulo ie i nekoliko odbo:mka. Treba birati nove. Borba se na~tavi]a. Pucat ce jos po Biokovu. Prolazit ce narodna vojska kroz Vlaku Kozic . d d ' U ... I na~o .~e 'Ogovar~. Bh:at Cerna najbolje ad naJb":IJih. Odl>ormci imaju velike duznosti. Seio Je .popa!Jeno. Treba ga popraviti, makar s~a~o~.k~:rov:_pokriti, jer Ce biti joS ofenZIVa' •Oci-:'bb r:ecist, pomoCi siroCadi ubijenih, pokrenub sa?Ir~u ~kciju za pomoC vojsci'. ~a~, drugovi, hlraJmo najbolje i"Zmedu nas CUJ e se glas Zena kojih je najviSe i bilo n; seosk":~ z_boru. I tog puta joii 1942. izbrane . su dviJe zene u odbor. Digao se jedan odbornik i o njima kratko, ali ipak sve rekao: 500 br. 6, stu.deni 1945.1 »One su svakog drug.og dana adlazile na Riokava:. nosile teSke terete partizanima. J,edna od nJih j~ odleZa1a dva mj.eseca u vrgoraCkom zat':oru, Jer je iSla Cak u Hercegovinu da hi ~upil~ kr":lmpira za partizane na Biokovu, Iako. Je nJeno troje-Cetvaro djeee ostalo samo I gladno kod kuCe. Takva Zena moZe i treba d_a bude odbornik. Ona ce sv-e teiikoce svladati.«. ~ o~e su Sutjele, ni rijeCi da progavor.e. C~n.Ilo se da one nisu za to, a kad treb~ raditi, to Je vee nesto drugo. Odbor u Vl~ki ~astavio je uspjeSno svoj rad. To su naJholJe znali partizani n·a Biokovu . I ne sam~ u Vlaki iii 'Kozici, veC ~ svakom s~lu Dal~acije i Citave zemlje kad je narod birao SVOJU narodnu vlast • svoJ'e NOO- e, on da . . .. Je u llJlh birao i zene kao najbolje !jude u selu. Nijemci su zapalili mnoga sela u tragirskom kotaru. Ubija!i su i tukli !jude da bi sela ?~tala. prazna, da partizani ne hi imali sklan~sta. Po danu se nije mogla nikaga naCi u sehma, a po· noCi ·su ljudi zalazili iz S·U~t;· ~rda? -:~~oni,Sta i ulazili u selo. Vana DuCIC Iz VInis-ca poslala je u zhjeg muZa i In: djecu, a ona je ostala kod kuce. »Eto, pred nekoliko dana narod me birao u NOO moga sela:, a ja sada d·a ih ostavim kad im je najteze! Ne mogu ja to« - bio je kratak odg-ovor Vanin. Mnoga s.e1a Sinjske Krajine ostala su popaljena, stotine ljudi i Zena leZalo je zaklano na ,zgariStima svojih kuCa. Djeca, izbezumljena od straha, lutala su poljem ·oCekujuCi da Ce im se maZda joS uvijek odnekle vratiti majka, a majka je leZala izgarjela u zapalj€noj _kuCi i nije znala da je djeca tra:Ze. Male, sitne glavice, stajale su zatvorenih oCiju i stisnutih ruCica na svim putoVima. Govorile o neproZivljenom Zivotu, p.ozivale svakog prolaznika da se osveti za prerano prekinuti Zivot, da se osveti anima Sto kolju malenu djecu. JaCe neg,o ikada narod Sinjske Krajine shvatio je da se sam puSkam mora braniti od svih daljnjih fasistickih pokolja. Sve sto je mog!o da uzme pusku isla je u partizane. Neprijateij je htio da narod ostane go!oruk kod kuce da bi ga mogao lakiie uniStiti, pa je i uhaeivaa parole: »Kako Cete Zivjeti? Tko Ce obradivati polja kada svi muSkarci pndu iz sela? N e Cete moCi taka Zivjeti!« Taka je bHo i u Podinia. Na zboru, odakle je narod oUla.zio u vojsku, poCeo je jedan sliCne stvari da govori. Tu se naBla stara Jele, koja je hila odbornik u selu. Ona mu je odgovorUa: »MuSkarci Ce iCi da brane sela od faSista, a mi Zene Cemo nbrad:ivati polja i vrSiti sve paslove.« U selu ::;u ostale sam·e Zene, starci i djeca. I Zene su uCinile onaka kako je rekla Jela, njihova odbornica. Sva su polja qbradena i zasijana. VrSila se dabrov-oljna m·obilizacija u amiSkarn kotaru . Narod se masovna adazivao u vojsku, ali mnogi su Ze1ili osta ti na Mosoru, da su bliZe svojim kuCama. A neprijatelj je spremao opCu ofenzivu na slabadni teritorij ~ namjerom da uniSti narodnu vojsku. Danima ·su Zene krpale stare kapute i odjeCu da hi mogle opremiti Sto viSe baraca. Zadnje Carape su donosile u novo formiranu Cetu, koja je -veC hila spremna na ZveCanskoj cesti da krene naprijed u borbu. I tada je Pile KruZiCeviC, odhornica iz ZveCana, r.ekla drugovima, koji su Zeljeli da ostanu na Mosoru: »Ako ohranima Mosor, nismo obranili Jugoslaviju. BoreCi se· kod Livna ili Grahova, hranimo Dalmaciju, branimo ZveCane.« Svakodnevno su prolazili partizani kroz MuC i kroz mali zaselak GraniCi podno lVIoseCa. Cvita, bi.stra, mlada seljanka, hila je odbornik. Ona ie prednjacila u svakom poslu. Po citav dan je pomagaia obradivati polja onih kOji su se nala.zili u vojscr. un;anizirala je akcije za pom·oC partizanima. Savjetovala narod da sve sklOni i da se sam skloni pred ofenzivC>m. A uvece, ako nije odlazila na Mo- seC, sama se uCila pisati, jer u Grani-Cima nikad nij·e bilo Skole, a opet »ana je Zensko pa treha da radi u kuCi, a ne da se knjigom bavi«, govorili su joj domaCi. Ali .Cvita je vidjela da treba pored rada i da uci da bi mogla sto boije i da radi. Bila je do kraja uporna i kad je nauCila Citati i pisati, iSla j-e na kurs na Mosoru. Nije to hila jednostavno. Trebalo je savladati zestoki otpor u kuci. Kasnije· je Cvita birana i u Kotar.ski NO kaC> jedan od najboljih i najaktivnijih !judi muckog kotara. Danas se nalazi u Oblasnom odboru za Dalmaciju. Ona uporno nastavlja da uCi, da bi mogla Sto bolje da radi i koristi svojoj ze·mlji. DoSia je iz Bukovke sa svojom djecom, koja su kroz borbu ostala bez roditelja. Drug joj j e ostao u J ugoslaviji, a on a j.e, eta, doSla u El Shatt. Bila je odbornica u jednom logoru. Neumorno je radila da hi narodu bilo holje. Trudila se 9a svima objasni namjere onih, koji su Zelj da se narod radi teSkog Zivota iznevjeri NOB, da zahoravi na barbu svojih najblizih, koji su ostali u zemlji. Po~ magala je Zenama kojima su djeca hila bolesna i tjeSila one kojima ,su umirala. I j,ednog dana Sava je dobila vijest da su joj cetnici uhili muZa. Dobila je pismo i RuZica. I njen drug je poginuo na isti naCin. Tog istag dana hila sam s njima na sastanku. Poslije svrSenag sa,stanka Sava LeZajiC mi je· rekla: »Moramo nastaviti sa radom. Ovdje su djeca anih kaji se bore u ,zemlji. lVIi smo odbornice. Treba stisnuti srce i iCi naprijed, kao Sto to i druge Zene u naSoj zemlji rade.« Draga Sulic j,e 1943. g, hila clan Okruznog odbora NOO-a Srednje Daimacije. Poznali su je drugovi po njenom marljivom radu, po sposohnosti, da sve probleme brzo i u.spje.Sno rj eSava. U najteZim danima kada su starci, Zene i djeca njenog BraCa, Visa i Hvara, kaa i Citave Dalmacije, napuStali sVoja sela i odlazili u zbjeg, Draga je arganizirala, gdjegod je stigla, njihova prebacivanje iz njemaCkih garnizona do na slobodni Vis. I taka Sirom Dalmacije za Citava vrijem,e borbe stotine Zena birane su u NOO-e po svojoj hrahrosti, poZrtv,ovnosti i marljivasti, kaa najbolji ljudi svoga sela. kotara, okruga. A po oslobodenju zemlje "One su nastavile svoj rad. Kao proCelnici raznih narodnih adbora, od seoskih do oblasnog i do federalne vlade ... 18 zena clan-ova AV~OJ-a oCito pokazuje uCeSCe Zene Jug·oslavij,e u obnovi i izgradnji., Zene nisu zastale. One su · nastavile borbu za bolju buducnost svojih naroda. eu Mariia Lu.iak 1 Clanak se odnosi na period Narodno-oslobodilaCke. borbe, pa ga donosimo. kao .dokuiQ.ent o uCeSCu Zena ~ narodnoj· vlasti. 501 �DokUMent .308 PRVA KOTARSKA KONFERENCIJA AFz ZA SISAK Dopis· iz >>Putem slobode«, glasila NOF za P·okuplje, br. 65, od 28. VIII. 1944. -U nedjelju 20. o. mj. veC rano ujutro Zene kotara Sisak dolazile su na svoju I. konferenc]Ju. Mjesto, · gdje je odrZana, biiO je ~iVno isklCeno i ukraSeno borbenim paralama.Pred ViSe ad 500 Zena predstavnici vojnih v1asti -i rtstanova, te predstavnice kotarske orianhadje AntifaSistiCke fronte ·zena odrZale su govore o politiCkoj i vojnoj situaciji "i o organizacionom stanju .. sve ove govore Zene su · saSlu.Sale vr~,Q p·aZijivo i p-oi)ratile ih burnim odobravanjimit. Nakon referata raa;vila se diskusija o uspjesima i poteSkoCama njihova rada. Izabran je kotarski odbor Antifa,SistiCke fronte Zena. Sa konferencije upuC-eni su pozdravni br~ojavi MarSalu Titu, A VNOJ-u, Hrvatskom Drzavnom Saboru itd. U brzojavima Zene su izjavile, da Ce se jo.S jaCe boriti nego do sada za uniStavanje okupatora i njegovih slugu, te da Ce sviin silama proraditi i niobilizfrati sve sna-g.e za Sto skOrije os1obodenje naSe zemlje. Dokument 309 IZVJEsTAJ. OKRUzNOG ODBORA AFz BROD OD 23; VIII. 1944. OBLASNOM ODBORU AFz ZA SLAVONIJU 0 STANJU I RADU ORGANIZACIJE 23. VIII. 1944. OKRUZN1 'OIDBOR AFZ BROD . . .. ....,o na radne akcije u Slavoniji p,artizanski vlak pr.ev-ou z..,n... Izvj,estaj Oblasnom odboru AFz-a za Slavoniju PolitiCka svijest- Zena na brodskom okrugu dosta se pok:venu'la; vidjelo se to na samoj konferenciji, jer su Zene postavljale mnoga pitanja, i to sve interesantna. Pitanja su se uglavnom svodila na buduCe u11edenje naSe zemlie i kakovo Ce biti ure-denje u naSoj zem-lji, hoCe Ii doCi kralj iii ne Ce, hoCe li Zene irnati pravo glasa i pos1ije rata, i zaSto Zene nisu imale pravo glasa u staroj Jugoslaviji, i taka_ su niz drligih pitanja p~osta­ vljale. Ova druga Okruzna konferencija AFZ-a uspjela je dobro, hila je posjeCena i·z svih kraieva, Cak i iz onih s-eJa, k·oia su do juCer sta_jala po_ strani, a to su: •Caglin, 'Tulnik, Miljevac, Bektez. Iz tih sela zepe su dosle masovno na konfere_nciju, rna da s njima nisu odrZani masovni sastanci AFZ-a. Taka su isto doSie Zene sa brodskog kotara u velikom bro.iu. Na.islabi_je su se o.dazVale Zene sa _ko:. tara Zupanja, po.Sto je t~mo banda vrSila akciie po selima. PolitiCka. situacija danaSnja joS uvi_i.ek nije jasna kod Zena, poSto se nisu sa Zenama odrZaii ma-sovni sastanci; u nekim selima srpske zene pricaju, kako ce kra!j doci, ali to baS zato, -Sto im· nije jas:no. Mi smo sada poCele sa 'OdrZavap.jem masovnih sastanaka sa Zenama, gd_i-e Ce se Zene upoznati sa svim politickim problemima i zadatcima, koji se 502 pred njih postavljaju, tako da je za ovo vrijeme od konfer.encije· odrZano oko 20 masovnih sastanaka sa Zenama, i na sastancima Zene su u5estvova1e u .diskusiji i postavljale pitanja, Sto im nije jasno. Rad Zena najvi-Se -se vidi u pomoCi za na,Se borce, u sakup1janju- raznog'a ·v·oCa i povrCa. Kada bi naSa vojska do.Sia u selo, Z~ne im peru veS, krpaju a isto tako, ako je potrebno, sakupe im .suh u hranu ,za put. Taka su Zene sa kotara Zupanj e iz sela Gudinaca, koj.e je do sada stajalo po strani i nije obuhvaceno na.Som organizacijom, nosile borcima VII. vojvo·danske Brigade j.esti na poloZaj, istO tako zene iz Babine Grede i drugih sela, u ko~ jima se nalaze upori.Sta, donosile su izvjeStaje o kretanju bande i njihovom brojnom stanju. Vidi se u tome, .da su i ·one Zene potaknute za nasom NOB, koje su jos uvijek pod utjecajem ne·prijatelja. zene na kotaru Zupanja viSe su aktivne ne·go njihovi ljudi; one su angaz·ovale svoje !jude da idu· u NOV. Zene u zapadnoj P·osavini brodskoga kotara, iako banda VrSi teror i hap.Senja, su pod teskim uslovima sakupile 4.,-5 metara kukuruza za postradala se]a, ali nisu mog]e prebaciti preko pruge, pa su ga podijelile onim familijama: u njihovom .seln, koje je banda opljackala, a njihovi !judi nalaze se u redovima· NOV-a. Tako su zene iz sela Zbje• kada je bila opCiuska konferencija. NO~-a, 'I 21 000 kn dobrovoljnih priloga gdje -su Zene akti:Vno sudjelovale u 1zbor1ma ga sak upr e · · · akupile za NOB. Isto su Zene sela TrnJana s 'inskih odhormka. . . d d Opc " 10 Oi~O kn. u korist nase borbe. . . Organizacija na na·sem okrugu o za . ., . , a esa89'77Zenana shvatile ozbiljno ovogodrsnJ;r ." nj,eg izvJestaJa povecav s. . 150 LJene su . d mnogo prl10 998 zena antifasistkinJa sa uku!'no vr:Sidbu, one su kao i ostah naro " odb AFz-a dok jo.s nisu obuhvacen~ sva donijele 'Po tom pit~nj~: Takod~r s...u ze~: pr' na da·kavaC.lmm kotaru, koJa po. aktivne u bunkerisanJU zita, o.sob1to zene seI a, na .., ·NOB a to su Cag1IC, R use vo ' Sov-" .., dakovackog kotara. . mazu nasu • . . " k sela • NOO-ima aktivno uC.estvuJU, p-oski Dol Kutjevo, Imrijevci 1 .JOS ne a b T : hene u " k' N00-1ma )er msu, veza. · · koja su~ sudj elovala u ..,zetvi a 1's!o ~a~. 1~~ gotovo u opCinS 1m .' .. k' na konferenciji okruznog A!z.-a ... 1 s.. uCu te su mnogo akt1Vll1Je nego ne I ne uz k • · Iedaju sa pred nas postavili zadatak da sto pr!Je pm;drugovi ali joS :tnnogi drugov1 g . , d . '.. anjem Zene u N-00-u. To se osJeca. demo tim Zenama, da ih P?kre.~emo u ra u po CJen~r~ . kod. samih d:tugova iz poj-edinih . . 1 obuhvatimo naSom organ1zaCIJOID.. mnogo JOS 1 ' · , da sami u Narodno-oslobodilackim od?~;1ma ~~~ ruk·ovodstava. Isto se taka o~_Jec~, d -1! Zena u prehrambenim komiSIJama. . . . NOO-a brane svOJiill .z-enarna a drug-ov1 IZ k 2 n u pre- 11 " u zdravstyenim sek C1Jama.. 127 Okru~ ' ·· zen a Zena, dolaze na masovne sastan e. e e . .. 1 m okrugu ima u KP 136 zena. hrambenim komisijama pokaza~e s~ se ~~t;;~ na CIJe o "I , n. odbor AFZ-a sastoji se od 76 c . " adu pogotovo na preradivamu U: 1Je z 1.s da smo poC.eli sa o d rzav anJ'em. opc1n-. , ~e P~:ar i' suSenju sira. NajviS-e ~e 1st.a~l~ a ., d. cemo rzabrah skih sastanaka AFu-a, g Je pcina Duboko (kotar Dal<ovo), Rusevo I J~S 0 delegate za kotarski odbor AFz-a. Sast~n:k ek 1 l<od Duboka i veliko Nab~de·, koJa n a se a . .• rj eka posu sela najopljaC.kanija a naJv~se ~ 1 naSe kotarskog odbora AFZ-a oddat ce se na o arevima Brad i Dakovo istoga dana, gore naSalju· za proizvodnju putra 1 sua za vedenog. • b beni borce. d .• Primite drugarski pozdrav uz na>S or Zene u1aze u NOP, ali njihov ra JOB s-e ,. Slobod.a narodu! tako ne vidi, posto su tek stupile u odbo;e. Smrt f aszzmu - Za OkruZni odbor. AF1: zene u biraniu odbora NOF-a SJl ~?s:;a~~n~· Jula Topuzov1c ne. To se· p-okazalo najviSe na opc1n1 e ez, 503 �Dokument 310 Dokument 311 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 1. IX. 1944. KOTARSKOM ODBORU AFz VOJNic POVODOM TAKMICENJA MEDU KOTAREVIMA SKU OD 5. IX. 1944. OBLASNOM KOMITETU KPH ZA SLA VONIJU 0 I'RIPRE- OKRUZNI ODBOR AF.Z KARIJOVAC 1. IX. 1944. Kotarskom odboru AFz Vojnie bolja, jer cemo i mi putem ·stampe objavljivati rezultate. Zato ce nas priredivacki .odbor stalno izvjeiitavati svakih 10 dana o Tezultatima. Na ·Sastanku plenuma na.Sega odbora zakljuCeno je, da s.e kotarevi medusobno takmiCe i to: kotar VojniC ·objavio je takmiCenje Karlovcu, kotar Slunj . :. . . . V:ojniCu, kotar Vrginmost- Vojnicu, Plaski .Slunju. Takoder zakljuceno je da nas okruzni odbw uputi takmicenje okruznom ·odboru AFll; Banija. Kotar Karlovac i Slunj,· s obzirom na to' da tTeba posvetiti najveCu paZnju mobiliza:. ciji, kao i obuhvaCanju Zena, trebaju da takmiCenje izvrSe najs::ivjesnije ·uz pomoC drugova iz NOF-a kao i dn,;ih antifaiiistickih organizacij a. TakmiCenje- sa.stoji. se u .sJijedeCim pitanjima. · 1. 'Tko Ce viSe odrZati sastanaka sa Zenama kao i .zborova, i koliko Ce Zena pl'loCi te - sastanke i zborove? 2. Tko Ce viSe prodrij.eti u neobuhvaCene krajeve i obuhvatiti Sto viSe Zena? 3. 'Tko Ce vMe pomoCi m·obiHzaciji -sposobnlh muskaraca za NOV? 4. Tko Ce vi.Se pozvati muZeva, braCe, sinova iz neprijateljske vojske i pO"zvati ih u NOV? 5. Tko Ce viSe dezertera vratiti u jedinicu? 6. Tko ce vise proraditi odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, kao i upoznati sve Zene s politiCkim dogadajima? 7. Tko Ce viSe uplatiti narodnog zajma? 8. Tko Ce viSe pomoCi u kampanji kod sakupljanja hrane za vojsku i opustoSene krajeve? 9.Tko Ce viSe iskopati zemunica i ·spremiti hrane? ·10. Tko Ce vHie p-osjetiti bolnice, borce na polo.Zaju i razne kurseve, te djeCj.e domove? 11. 'Tko ce vise sakupiti plahta, vesa, peiikira, kudjelje i povjesma za NOV? 12. Tko Ce viSe nauCiti Zena Citati i pisati? Takmicenje traje od 1. o. mj. do 29. X. o. g, do dana naSe III. okru.Zne konferencije AFll; Karlovac. , 0 rezultatima takmiCenja izvjeStavat cemo okruzni odbor AFll; Banije svakih mjesec dana, to jest 29. IX. i 29. X. o. g. Drage drugarice, U vezi sa gornjim takmiCenjem treba da sve po.duzmemo, kako bismo utakmicu dobili. Nasa takmicenja takoder treba da. budu sto MAMA ZA PIWI KONGRES zENA HRVATSKE' Dne 5. IX. 1944. g. Drage drugarice / PISMO ANKE BERUS, cLANA POVJERENSTVA CK KPH ZA SJEVERNU HRVAT- Takod.er dok ne dobijemo proglas Glavnog, Odbo·ra AFz Hrvatske nastojte ispisivati •lijedece parole: 1. Zene, uCinite JOS snazmJim i potpuni~ jim naSe uCeSCe u NOB. 2 . .Zene, ukaZimo Sto veCu naSu ptJmoG borci.ma na frontu. 3. ll;ene, budimo u toku predstojecih borbi i dalje primjer rodoljublja i pozrtvovanja. 4. Zene uZivaju ista prava kao i muSkarci. 5. Zene, pozivajte svoje iz neprijateljske vojske. 6. ll;ivio prvi kongres zena Hrvatske! 7. Prvi kongre,s je najveCi uspjeh Zena antifaiiistkinja Hrvatske 8. ll;ene, spremajmo se za nasu IlL konfe~ renciju AFll; Karlovac. Drugarice, redovito nas svakih 10 dana izvjeStavajte o svim pripremama i rezultatima. Najsavjesnij.e izvrSavajmo takm-iCenje. Prikupljajmo -sve podatke u vezi dezertera i mobilizacije, kao i koliCine i broja Zena u samim kampanjama u vezi hrane. Prikupljajmo podatke o broju zena antifaSistkinja, pojedine sliCice iz Ziv·ota naSih drugarica. Sv·e kako ·Smo na naSem sastanku zakljuCile i kako je navedeno u naSem dopisu uputa za kongres. Dakle, drage drugarice, primite se sa ljubavlju posla, traZimo sve~ stranu pomoC i .sigurno Cemo d'{)biti bitku. Sarno naprijed, za nas ne postoji ne pobijediti. Oblasnom komitetu KPH za Slavoniju Dragi drugovi! Glavni odbor AFll; Hrvatske sprema Kongres ~ena Hrvatske. Pripreme za kongres treba da na~ pomognu _za jaCu aktivizaciju Zena u NOF, ~a okupljanje i ·obuhvaCenje joS neobuhva~enih Zena i za jaCe njihova vez~va­ nj-e uz sv~· zadatke, koji stoje pred NarodnoOslobodilackim pokretom. Glavni odl>or AFZ-a i·zradio je pismo, u kojemu su razradene direktive za pripreme kongresa i uputio to pismo Oblasnim i OkruZnim odb-orima. Ne znamo, da li su odbori AFZ-a na vaSem terenu dobili to pismo GL odhora, pa vam u pl'iepisu Saljemo to pismo. Partijski komitet~ i organizacije treba da to shvate kao sVOJ Zivjela naSa /II. okruZna konfe.rrencija! Mila v. r.l Drugarski pozdrav Smrt faSizmu - Sloboda n.arodul Za Povjerenstvo CK IKPH za -sjevemu Hrvatsku Anka 2 1 2 D.okument se nalazi u arhivu ·CK 'SKH. Anka Berus. Dokument 312 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJE OD 6. IX. 1944. OKRUzNOM ODBORU AFz KARLOVAC KOJIM PRIHVAcA POZIV NA TAKMicENJE 6. IX. 19-14. OKRUZNI ODBOR AFZ-a BANIJE Okruznom odboru AFll; Karlovac Drage drugarice, primile smo- vaS dopis, gdje nas poziva te na takmiCenj-e. Mi pri'hvaCa:rno. ~ve. us~:t:: vrijeme takmiC·enja, Na naSem terenu upravo se -provodi predkongresno ta~miCenJ~, i.zmedu kotara i dalje do Zena izmedu sebe. Ova takmiCenje sa varna dat ce n~m J~S VIse poleta u radu, i vjeruj,emo, da Cerrio se zajedni.Cki sa Varna nalaziti medu prvtm zenama Hrvatske. T Na ·koncu prvog mjeseca takmiCenja mi Cemo vas izvijest1 1. v Smrt faSizmu - Zivio I. kongres Zena Hrvatske! zadatak i da preko komisija pomognu odborima AFZ-a, da razrade plan pripremnih radova za kongres. Odborima je dan rok od 2 mjeseca, a u planu je, da se kongre.s odrZi za 3 mjeseca. Na pripremama za kongres treba da se pored partijskih organizacija pozabave i odbori NOF-a i da pruze AFZ-u u tom·e po.moC. •v Sloboda narodu! Drugarski pozdrav OkruZni odbor AFZ-a ·Banijc 1 Mila VuCkoviC, predsjednica Okru·Znog o-dbora AF2 Karlovac. 504 505 �1. Politicka situacija u svijetu i kod nas Namd Banije nosi bardma hranu Dokument 313 IZVJE!!TAJ KOTARSKOG ODBORA AF:t KARLOVAC OD 11. IX. 1944. OKRU:tNOM ODBORU AF:t KARLOVAC SA PRVE KOTARSKE KONFERENCIJE ODR:tANE 8. IX. 1944. KOTARSKI ODBOR AFZ KARLOVAC 11. IX. 1944. Okruznom odboru AFZ-a Karlovac Drage drugarice! Kako smo bile predvidjele, 8. o. mj. odrZale smo naSu I. k·otarsku konferenciju, na kojoj je pdsustvovalo oko 80 Zena iz svih opCina naSega kotara, osim iz opCine Dubrave. Konferencija je odrZana u Skoli u KuniCi u sobi, k·oja je hila okiCena zelenilom, ispisana parolama: o I. Kongre.su, naSim rukoVodstvima, a i!l III. zasjedanja ZAVNOH-a o ravnopravnosti Zena, izreka drug a Tita »J a se ponosim« ... i ostalima. Na prednjoj strani hila je nadonalna zastava, petokraka zvijezda i £liRa druga Tita. 506 Konferenciji su prisustvovali: predsjednik kot. NOO-a drug Polovic Marko, Sekretar KK KPH Karlovac drug Benic J oza, od omladin-e drugarica ZuniC Anka i Komesar IKPO-a drug Furdek Janko. Na- samoj konferenciji bile su 3 drugariee iz mjesta Dugaresa i nekoliko drugarica iz opCine Ozlja iz neposredne blizine Zi-ce. Sastanak j.e otvorila drugarica Ivka, 1 pozdravila sve prisutne drugarice kao i predstavnike na:Sih ustanova i pred1oZila dnevni red: iJNOF 2. Razv·oj AFZ-a i organizaciono pitarije 3. Ra:zno Konferenci.ju su pozdravili gore navedeJ?.i drugovi. PolitiCku situaciju je iznio .drug J.oza BeniC, prikazao znaCaj i dolazak Crvene armije na granice naSe zemlje, o Cvrstom save.zu izmedu saveznika, napr-edovanje savezniCkih armija _ka·o i o sve veCim pokretirna u porobljenim zemljama. Prikazao situaciju u na~ S·oj zemlji, naglom pokretu u Srbiji, o posljednjern pD'zivu mar:Sala Tita kao i o velikim pobjedama nase NOV. Nadalje je govorio o znacaju JNOF-e, o Izvriinom odboru HSS-a kao i ·O drugim- po1iti.Ckim i v-ojniCkim zbivanjirna. Drugarica je Barka2 prikazala razvoj AFZ-a, navela nekoliko konkretnih primjera Zena u borbi, te se osvrnula na razvoj o pokretu Zena u gradovima i neoslohodenim mjestima. Po organizacionom pitanju govorila je drugarica Jela, 3 koja se osvrnula na potrebu stvaranja odbora AFZ-a i ukljucenje u JNOF. U referatima iznosilo se je i o potrebi uCeSCa Zena u NOO-ima kao i o pomoCi naSim vlastirna, davanje pornoCi za naSu vojsku i bolnice. Tako,uer se podvuklo .kollko su dale Zene Srpkinje u stvaranju jeciinstva nfriiih naroda, i da ie to j,edna od velikih tekc;>vina naSe borbe i zaloga za naSu novu federalnu drZavu Hrvatsku u zajednici s ost.alirn narodima. Istaknuto je, da je u naSem kotaru stvorena Brigada i :Qdred, ali da ne smijemo stati kod toga, nego nastaviti upornim radom, uCvrstiti pozadinu, P'OjaCati vojsku i mobiHzirati sve snage za konaCnu pobjedu. Poslije ·svake toCke dnevnog reda razvila se Ziva diskusija. Drugarice su postavljale pitanja i najviSe su bHe zainteresirane po pitanju ratnih zloCinaca, o odgovornosti domobrana kao i ostalima, koji aktivno ne uCestvuju u NOB-u. Kako se inaCe u naSem kotaru osjeCalo strahovanje pred organizacijom, i tu su Zene i.znaSale istu stvar, naSto se .digla jedna drugarica seljanka i rekla slijedeCe: »Drugarice, ja mislim da se nemamo Cega plaSiti; ja Cu vam navesti }edan primjer, koji se dogodio u nasoj opcini (Jaiikovo). Kod j,ednog svog upada ustaSe su ubili jednog starca od 82 godine, Ciji je sin Cinovnik u PaveliCevom rninistarstvu, a drugi mu je bio u .domobranstvu, da bi lakse opljackali njegovu kucu. Da smo mi organizirane, ne bi banda rnogla mirno prolaziti i- pljaCkati kroz na·Sa S"ela.« Kada se razvlla disku-sija o potrebi mobilizacije i vraCanju iz neprijateljske -u naSu vojsku, jedna drugarica iznosi: »Ja stalno govori:m sa familijama, koji irnaju sinove u neprijateljskoj vojsci iii dezerlere Sta ih C·eka i v·eC sam uspjela jednog dezertera vrati.ti u jedinicu i nastav1jam i dalje ·objaSnjavati u sv·ome selu«. Na: kraju organizacionog pre81o· se na biranje k<>t. odbora. U tu ,svrhu blo je predlozen kandidacloni ·odbor od 3 drugarice (Julka, Ana i Ankica). U odbor uslo je 48 drugarica. Za pr.edsjedhicu izabrana je drugarica Dra:gka4 iz .opCine J a-Sk:ovo,. a za tajnicu drugai'ica J ela Pre do viC. · Upoznale srno druga.rice o odrZavanJU 'l. Kongresa kao- i o pripremama za njega. Sve drugarice .au se .suglasile s3. tinie da Ce pripomoCi u pripremanju za Kongres i ·jedno!;Iasno prihvatile utakmicu, koju riam:·-salju antifaSistkinje kOtara VojniC, ·a _rni ll:ajav1jujemo takrni.Cenje kotaru 'Slunj_ po svim toCkama po pripremama •za ·Kongres. Pred kraj same lmnferericije . predloZeno je sa strane deleg_atkinja da se poSalju po-:zdravi naSim rukoVodiocima, koje vam u pri.:. logu dostavljamo. Na konferenciji doneSeni su zakljuCci po svim toCkama, koje su navedene u vaSem direktivnom plsmu od 30. VIII. o. g. Potpise, koje nam javljate da sakupljamo za pozdrav-e, tome ne Cemo priCi, nego Cemo uvijek samo napisati ukupni broj Zena, koje su bile na sastanku kada je slat pozdrav, jer se Zene toga plaSe i misle da s time hoCemo neSto novo i da bi mogle pasti u ruke ne?rijatelju, koji ovdje vr.Si vdo Cesto upade. Ovaj puta vam ne moZemo dati nikakove podatke o ·sakupljanju dobrovoljnih priloga i o sastancima sa Zenama, jer smo tek priSli tom poslu. IVIolimo vas da Cim stigne proglas Glavnog odbora, u 'k;oliko je moguCe, .da ga poSaljete direktno na Kestenjak, jer tame dolazi 11edovito kurir· od Komiteta, kako bi se rnogle Sto prije koristiti njime. Zao nam je da nije ni jedna od vas prisustv·ovala istoj k,onfere·nciji, · jer je ista potpuna uspjela. Vrlo smo zad·ovoljni, a i same drugarice sa zadovoljstvom su se razilazile kuCama i govorile da bi se morale tako CeSCe sastajati ... Na kraju konferencije se drugarica Ivka zahvalila prisutnima na taka lijepom odazivu i istakla drugarice·, koje su dOSie i'z same Dugarese prelaze6i pr-eko neprijateljskih Zica i zasjeda kao i drugarice iz blizine Ozlja, pozivajuCi ostale da se povedu njihovim primjerom. Smrt faSitmu Sloboda narodu! Drugarski pozdrav: IVka S~g-oviC. 1 I vka 2 Barka Tom a c. T PredoviC. eia· Dragica Novosel. 3 4 507 �Dokument 314 II. OKRUII;NA KONFERENCIJA AFII; ZA OKRUG POKUPLJE ODRUNA 10. IX. 1944. U PISAROVINI IZ ORGANIZACIONOG REFERATA Do I. Okruzne konferencije, koja je odrzana 16. XII. 1943., imali smo u citavom okrugu 'ObuhvaCeno i organizirano u AFZ-u 190 seoskih odbora sa 660 odbornica, 12 opcinskih sa ·69 odbornica i tri kotarska, koji su obuhvacali oko 4.000 zena. Zene naSeg okruga svojim neumornim radom' i sudjelovanj.em u borbi mnogo su doprinijele Narodno-oslobodilackom pokretu. Ali usprkos svih velikih uspjeha u radu i organiziranju, ostalo je mnogo Zena u naSem okrugu po strani, koje su raspoloZene antifaSistiCki, a mi ih joS do_ danas nismo uspjeIe ohuhvatiti organizacijom AFz-a. Moramo se osvrnuti i na sebe. Mi nismo dale sve ad sebe da ih istrgnemo ispod utjecaja nepl'ijatelja, nismo posvetile dovoljno paZnje tim Zenama da ih obuhvatimo i aktiviziramo u NOP-u. Poslije II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a udareni su temelji federativne demokratske Jugoslavije i u njoj slobodne Hrvatske. 1 Tim.e su pred naS narod postavljeni veJiki .zadaci. P.oSto mi Zene saCinjavamo polovicu naSeg naroda, to su j.sto pred nas postavljeni veliki i odgovorni zadaci za izgradi1ju naSe nove slobodne domovine,.. u koj·oj je svakom pnStenom ro.doljubu zajamCena sloboda. Zene su pokazale u ovoj teS'irJj i krvavoj trogodiSnjoj borbi, da •SU hrabri bor.:i n.1 frontu, koji zadaju udarce faSi~ti~kr..~ bandi, da su d·obri organizato:d i da n.asvvno prilaze u pozadini svakodnevnoi!l radu, da Sto vUie doprinesu Za oslobodenjP svog naroda. Zene su na III. zasj.edanju ZAVNOH-a za sv·oju poZrtvovnost i rad dobile pravo gla.sa kao i muSkarci, Sto znaCi, da su dobHe i jednake duZnnsti. Zbog sve veCeg oslobodenja teritorija, te novih duZnnsti, koj.e smo mi Zene preuzele, trebala se pr.ovesti u naCinu rada reorganizacija AFZ-a, jer je stari naCin rada bio kocnica u pokretu. AFz, je radila jednostrano, tako da smo s,e mi brinule uglavnom samo .za pomnC NOV, a nismo se bavile opCim potrebama Citav·og naroda. Reorganizacija .je hila od masa Zena krivo shvaCena i dovela je mnoge Zene u zabunu, pa taka i nas Zene u nasem okrugu .. zene su mislile da se AFz i njezini odbori raspuStaju, i da ih vi.Se nema. Medutim, kao Sto sam gore navela, mno.ge ~. \, 508 drll'garice su reorganizaciju krivo shvatile. Reorganizacijom nije s-e mislilo raspuStati AFZ, veC se uvodio novi naCin rada, tako da organizacija bude joS jaCa i snaZni,ja. Da bi AFz hila jos jaca i veca £naga JNOF-e, potrebna je da abuhvatimo svako selo, svaki grad, svaku kuCu, prodrijeti u svako neprijateljsk-o upori.Ste, povezati sve Zene bez razlike na staleZ i nacionalna pripadanja u borbi protiv faSizma i za izgradnju naSe nove federalne i sJ.obodne Hrvatske u federativnoj Jugoslaviji. Ta reorganizacija znaCi, da sve Ze-ne .citavog sela ·saCinjavaju odbor AFZ-a, kao cjelokupni odbor biraju predsjednicu i tajnicu, i taka preko svojih sastanaka aktiviziraju Sto viSe Zena, kako na pomoCi naSoj voj sci, taka i u svakodne•;nom radu, u brizi o svako_dnevnim potrebP.ma Citavog naroda, a to znaCi u izgradnji naSe nove domovine, naSe n"arodne vlasti, da Cim pri}e uniStimo faSizam i doma6e izdajice. Ta organizacija AFZ-a Ziv je d·okaoz da su Zene svojim radom i borborn zasluZile da. mogu bi~ rati i da budu birane u NOO-e, da zai-sta ravnopravno sudjeluju u narodnoj vlasti. J oS j.e jako mal en broj Zen a, k~oje sudjelliju, u narodnoj vlasti. Jedino su ova pravilno shvatile Zene Zumberka u opCini RadatoviC, koje su poslale sve svoje muZeve i braCu· u NOV, a one primile duznasti u NOO-ima, t. j. u narodnoj vlasti. Da bi se sv•e to ispravilo, p.otrebno je, drage drugarice, da sve one Zene, kofe su se pokazale dobre i aktivne u ovoj teskoj borbi, biramo, da budu Clanovi narodne vlasti i odbora JNOF-e. Isto taka potrebno je da zene rade po raznim komisijama, ka·o na pr. zdrav· stvenoj, prosvjetnoj, socijalnoj, sudskoj j drugima. Sarno aka Zene prihvate duZnosti u svim granama drZavne uprave, znaCi da su pravilno shvatile reorganizaciju, Zene su iz~ vojevale, kako sam prije napomenula, pravo glasa, a to znaCi da se pred nas postavljaju i jednake duZnosti: Iz ovOg svega vidimo da se reorganizacija AFZ-a provela zato, da sve Zene uCestvuju u svim javnim narodnim poslovima. Poslij.e re·organi'Zacije AFZ-a, koja je spvovedena poslije II. zasjedanja AVNOJ-a, stanje u na~Sem okrugu se pogo:fSalo na okupljanju i aktiviziranju Zena, zbog toga Sto nismo pravilno shvatile reorganizaciju. Veliki braj od onih odbora AFz-a, e> kojima je govol-eno na I. OkruZnoj k·onferenciji, kao i ad onih, koji su prije postojali, pres:ali su otpuno da rade. DeSavalo se, da su. cak ...~a­ ~e Zene dolazile iz pojedinih sela I trazii; da se dode k njirna da se obnove odbo;l. Mnoge su Cak gavorile i to: »Dok smo bii.e potrebne, k nama ste dolazile, a sad ste nas napustile·.« . . d U zadnja dva i pol mj.eseca OSJeblo .se ~ se stanje popravilo, jer s~ se opet -osno~ah novi ·odbori, uCvrstili stari, taka danas I,~a u naSem ·okrugu 160 seoskih odbo~a, 9 "Opcinskih i 4 kota1'ska. Takoder s~ odrz~ne ko:arske konferencije u kotarevima Pisarovma, kije kosulja, gaca i krpa. Ne ::nogu bvojkama 'sve iznijeti, jer bi se izgubiiO puna vre~ mena. ·. . d · ko Zene su puna pridoni~ele I po rugim tarevima na·Seg okruga. . . Neka nam budu primjer Z.ene ~~ Posavine, gdje ima sela u kojima je banda blla 6~ puta, a one su sve svoje poslale u NOV, vratll~ dezertere i uvijek sakupljale hranu za vo}.sku: te se Cesto sastajale. Zene se nisu ~!asile I pokolebale, veC iz dana u dan sv•e VISe... ra~e i sakupljaju Zito, rublje i sve astalo sto Je potrebno za naSe drage i junaCke borce. Rad . . AF~ ..a JI. okrttf:na konfenmctJa 'L.-a Velika Go rica i Sisak i savjetovanje u_ kotaru zumberak. U kotarevima Samobor 1 J_aska nije bilo uslova, jer tamo stalno ~rstan ?e·J· atelJ. Pro.Sireni su i kotarski odbon s prl . . .. tk" . novim najboljim antifasiS IllJam~. .. Ti odbori AFZ~a, koji su se ucvr~tih ka~ i novo formirani, .nisu samo na papi.rl!, v~-~ s.e vidi i njihav aktivan rad na mobillzac_1JI NOV na pomaganju naSe vojske u radmm ~rupa~a zajedno sa omladinoJ? kod ~br.ade zemlje, sjetve i Zetve, u mnog1m k:aJ~VIma pod najteZim uslovima. Na saku~lJaTIJU za naSe junaCke borce istakle .su se zene Zumberka koje su u roku od 17 dana dale za bolnicu ~reko 1.000 Iitara mlij~ka, vise ~d 6.500 jaja, zatim kolaCa, voCa, C1gareta, VITia, ra- 0 k-·ug ' PokuplJ",e - rujan 1944. organizacija AFZ-a vidi Se po to~.e St? B~ Zene, koj·e su imale nekoga u --n:~riJat~~~sk:OJ vojsd, miliciji, dornobranstvu Ih .I.egip_, 1~­ vukle nekoliko muZeva iz nepriJatelJskih upo~iSta. Rad se vidi joB viSe i u tom•e: k~~ su neka dva borca dosli kuci iz NOV 1 ~111 nekih 16 dana tamo, a Zene su se od nJ_I~ okretale kad su se s njima sastale na cesh 1 govorile im: »Zar vas nije stid da se tu vucarite, a drugi krv prolijevaju za vas«. Danas se pr-ed nas postavljaju veliki i odgovorni zadaci: zavrSiti ovu borbu po?j.ed:onosno, izgraditi naSu zemlju i obnov1tl.~e. Zato smo .se i sakupile na ovu konferenCIJU, da uCvrstimo naS rad, ?a s·e dogovorimo ka- 509 �ko i na koji nac1n da sprovedemo u Zivot" te zadatke, koji se postavljaju pred nas. Zadaci, koji se postavljaju pred nas zene -jesu: _1. Da sve Zene, ·kako ·sa oslobodenog, tako i sa neoslobodenog teritorija -organiziramo u JNOF-u. 2. Treba da Sto viSe Zena sudjeluje u radu NOO-a i raznih komisija. 3. J os jace pomagati NOV. 4. Djelovati na Zene da Salju svoj.e muZeve i bracu u NOV.i da u selu ne bude nijednog dezertera, nego da sve Zene nastoje da takove vrate kuCama, a zatim u NOV. 5.. Treba da potpomaZemo naSu Stampu Sto viSe, SaljuCi dopise i pronalaze.Ci nove · drugarice, koje hi mogle da piSu. 6. 'Treba da bojkotiramo okupatorsko trziSte, t. j. da ne dam·o ni jedno zrno Zita ni ostale ZiveZne namirnice okupatoru ..Svakoj · Zeni treba ·objasniti da time, Sto vozimo ZiveZne namirnice u upo-riSta, produZujemo Zivot neprijatelju, a produZujemo patnje i muke naSem narodu. Ova konferencija treba da nam da jos viSe snage i poleta za Sto uspjeSniji rad sa Zenama i za izvrSavanje zadataka, koje pred nas postavlja NOP. IZ POZDRAVNIH GOVORA T DISKUSIJE tifusa. Ali sve to nije moglo oslabiti borbenost Zena Korduna. One su doCekivale na.Se borce, nisu pravile nika_kve razlike da li j.e Srbin iii Hrvat. Zajedno Srpkinje i Hrvatice iSle su pred neprijateljska upo-dSta i odnosile svakovr,sno zito. Po &DO do 7100 zena islo je zajedno zeti. Po 300 plugova doslo je u srpska sela da pomognu. U tri godine borbe stvorilo se takvo bratstv-o i jedinstvo, da ga nitko viSe ne maZe raskinuti. Kad je to okupator vidio, on je bacia na Kordun C.etnike, izrode srpskog i hrvatskog naroda, i onda su ani poCeli da tuku i mrcvare na,Se Zene. Kada je nasa VIII. udarna divizija prohtzila i prolazi kroz Pokuplje iii Zumberak, sestre Hrvatice docekuju ih kao svoje. 'Taka je isto- i sa Karlov.aCkom. brigadom, Cijem formiranju su mnogo do-prinijele Hrvatice, jer su mobiUzirale najvi.Se horaca za tu brigadu. U proslom mjesecu 400 novih boraca doslo je u NOV. Drugarice, samo da kaZem jedan primjer: jedna naSa stara majka pozvala je svoga sina iz domobrana da dode kuCi, jer da ga treba. Do:Sao j e, a stara majka mu kaZe, dok je joB bio na vratima: »Dosta si bio tamo, dosta ~si pomagao naSe neprijatelje doSlo je vrijeme da se boriS za osl·ohodenje~<. Pita je sin: »Bi li iSao u odred iii brigadu?«- »U Odredu je sigurnije, al u brigadi je· Casnije«. Kad j e dosao da se prij avi u brigadu rekao je: »Nisam do Sao od svoje svijesti, nego {ld svijesti ·svoje majke, koja me Je poslala«. Milka V.1 Sretna sam i sa rad0:8Cu pozdravljam ispred svih Zena Hrvatica i ,Srpkinja okruga Karlovac ovu vaSu II. OkruZnu konferenciju i Zelim vam uspjeSan rad. Drugarice! Treba da sebi stavimo u zaDrugarice, da se ·Samo ma-Io osvrnem na datak da radimo sto vise na jacanju JNOF-a, rad Zena u K·ordunu, koje SU' vee od prvog da okupimo sve Zene· i da ih izvuCemo ispod dana poce]e da sudjeluju u Narodno-osloutjecaja okupatora, da istrgnemo posljednjeg bodilackoj borbi, i koje nije nista moglo posina iz neprijateljske vojske. koriti, niSta, ni velike of.enzive neprijatelja, ni pokolji. One su na SV·e to odgovocrile ne Dani·ca Radanovic j adikovkama i kuknj avnm, nego su one same Drugarioe! Iznijele ste mnogo ,sjajnih i muZevi stupali u NOV-u, potpomagale su junaCke partizane, poCele organizirati AFZ primjera o radu i uspjesima Zena iz P,okuplja. Osnutak 34. Divizije, Zumberackog odreda, vee u 1941. gadini, a god. 1942. vee su imale sve su to vaSa dj.ela, sve je to uCinjeno- vasv·oju I. Okruznu Konferenciju. Nije bilo ni Som pomoCi. Zavjetujmo se·, da Cerna joS vi·Se jedne jedine Srpkinje, koja nije hila obuhvaporaditi da mnbiliziramo sve one, koji sto,je Cena u AFZ. Takoder su i g.estre Hrvatice ve-C po strani iii sudjeluju u neprijate!jskoj voju 1941. godini slal,e svoje sinove u NOV-u, da tako speru ljagu, koju te na hrvatski narod . sci. Treba sto vise sudjelovati u NOO-ima, u novoj vlasti, u i.zgradnji nove fed,eralne bacia ustaSki izrod. Ni ogromna neprijateljHrvatske. ska ofenziva na Kordunu, koju je neprijatelj poduzeo sa 130.000 !judi nije mogla slomiti U NOO-ima Pokuplja do danas ima vrlo bratstvo i jedinstvo hrvatskog i ,srpskog na- mali broj Zena. Danas nema Zene u okrugu roda. 'Sutradan, nakon sto su Srpkinje bjeKarlovac, koja ne zna odluke II. Zasjedanja Zale iz svojih uniStenih kuCa, naSle su uta._ AVNOJ-a i III. Zasjedanja ZAVNOH-a. Teska CH~te kod Hrvatica. rCitav mjesec dana sakrije bilo uvjeriti zene od kolike je vaznosti vale su Zene i djecu -od neprijateljske osvete. ulaziti u NOO-e. Danas vidim-o, ·da su Zene Tek Sto su .se povratili na .svoja gariSta, iz~ presle preko svih poteskoca. Kad pogledamo bio je tifus. Hiljade i hiljade unisteno je od Okruzni NOO Karlovac, vidimo, d~< Z.ene rje- savaju svakodnevna pitanja, koja stoje pred narodom, socijalna, prosvjetna i sudjeluju u raznim prehrambenim lmmisijama i t. d. Ze·ne, koje su se u god. 1942. nalazile u prehrambenoj komisiji, otkrivale su zemunice onih, koji nisu htjeli dati za Narodno-oslobodilacku vojsku. Kada su se odrZavali kursevi za NOO-e, posjeti-oci bile su veCim dijelom Zene i omladink.e. Zato danas treba da nastojimo; da: Zene Sto vi,Se po-mognu NOV, da sudjeluju u NOO.,ima i odborima Jedinstvene narodnooslobodilacke fronte i tak<> sto vise pomognu u ovom radu. Koliko nam poteSkoCa stoji na putu ne treba spominjati. NajveCa P'OteSko•Ca je, S_to veCi dio Zena naSeg -okruga je nepismen. Da se u ratu rijeSi i to pitanje, odrZavaju se analfabetski teCajevi. Ja vas pozdravljam u ime Zena .Srpkinja i Hrvatica okruga KarJ.ovac. Marica Zu.ZU~, DuZice Nosim vam pozdrave drugova i drugarica, koji nisu mogli doCi. U par rijeCi kazat Cu vam kalm je Zivio narod moj-e opCine. Kod nas nije banda upadala i pljackala, ali smo 6 mjeseci morali hraniti kozacku bandu. Ipak smo radile, dok je banda bila u selu. Bara Pustaj, kotar Jaska Nas rad je vrlo tezak. Banda upada svaki dan u selo. Vee od pocetka ustanka 1941. naSe Zene su prale rublje i donaSale hranu. Radile smo do pocetka ov,e godine, kada smo se radi teskoea pokolebale. Sada o,pet radimo i daj-emo sve Dd s·ebe. PojaCale smo svoj rad i joS Ce·mo ga viSe pojaCati. Poradit Cemo svim silama da sve Zene organiziramo. Radit Cemo · da oCuvamo tekovine, koje sm,o po-stigli za vrijeme borbe sa krvavim faSi.zmom. I'zgradit Cerna naSu domovinu i m·edusobno ,se po•ma?ati u svakom pogledu. To je nas zadatak, toga_ Cerna izvrSiti. Marica, delegat bolnice u zumberku ... 'TeZak, vrlo teZak je rad u bolnici, u t()j naSoj naj.svetijoj ustanovi. Nemamo mogUCnosti, kao Sto j e imaju bo-lnice' u gradu. IspooCetka manjkalo nam je sve. 'Trebali smo sakupljati sve, u tom su nam pomagale Zene kotara Zumberak, ali najvi·Se iz opCine RadatoviC. Ima niz primjera Sto su Zene uCinile, kad su bile o,fenzive u Zumberku. Njihov po" Zrtvovni rad i njihova ~strpljivost, kojom su sve podnasale, kada su 13 do 20 dana na putu pratile naSe ranjene·drugov·e, bi·o- je kao i kod onih, koji su do·Sli u partizane, da se bore protiv faSiztna. Zene i majke, Saljite svoje sinove, muZe-ve i braCu u vojsku. Ako Ce- biti ranjeni, mi Cerna ih paziti i nj egovati kao da su ko-d ku6e. Kata Jankovic, Velika &orica Majka sam dvoje male djece, a druga su mi pred kratkG vrijeme uhvatili ,Cerkezi. Nisam klonula duhom i posla sam na II. OkruZnu konf.erenciju . .Sada radim joB viSe neg-a prije-, je·r znam da treba ,Sto prije uniStiti faSizam, da ne haraCi po naSoj zemlji i da se naSem radnom narodu, koji stenje pod teretom done•e sloboda. Sloboda se samo borbom stice! Mari-ca CaganiC Drugarice! Kada Saljete vaSu braCu, muZeve, oCeve u NOV nemojte plakati, nego budite ponosne Sto idu tamo, gdje se bore naSi najbolji sinovi. Mara ZebiC, Bregana ... Banda mnogo upada u naSe selo, ali mi kao- i sve Zene 11ismo prestale raditi i ni- · smo klonuJ,e. J·oS cemo jaCe raditi i organi'Zirati se, slB.ti na-Se· drugove u vojsku. Do sada je nase selo dalo 20 boraca u NOV-u, ali sada C-emo mobiUzirati sve za oruZje sposobne muSkarce. Draga Badovinac, opCina Pokupsko Poslije Cerkeske ofenzive i Pave1iCeve »amnestije« nar.od i Zene :su se pokolebali od straha da ee neprijatelj paliti, pljackati i ubijati. Krivnja je· na: nama, jer mi ih nismo dovoljno- upuCivale u ciljeve NOB. P~oslij-e uspjeha NOV, do danas je opcina p,okupsko dala '200 boraca. Zene naSe opCine m.nogo i rado pomazu NOV-u. Sakup!jaju hranu i nedjelj.om posjeCuju naSe ranjenike, jer smatraju da je NOV-a jedina vojska, koja se bo-ri za narod. J a·sna MiokoviC, J amniCka Godca NaSe selo je najsiromaSnije u ovom kraju, ali mi smo ispravno shvatiJ.e naSu duZnost, pomagale .smo 'Od prvog .dana naSe· borce i ranjenike. Organizirale· smo se u AFZ, i veC od 1942. g. naSe Zene su u organizaciji obuhvaCene. Zene su oduSevlj-ene naSo·m horbom, ali radi MaCekovih agenata i parole »Cekanja« nije do- sada .bilo mnogo boraca u NOV-i, ali sada se ovo stanje popraviJ.o. Ni jednog muSkarca spo-sobnog za oruZje nema u naSem selu, svi su u Narodno-oslobodilaCk<Jj vojsci. Marica iz sisaCkog kotara Pozdravljam ovu II. Konferenciju ispred Zena kotara .Sisak, ·sela -Greda. P.oznato vam , je- da se u sisaCkom kotaru narod prvi digao . na ustanak protiv faSizma, koji je kla-o nevinu djecu i zene. Sisacki kotar, selo Rasle; ~,·-, 510 511 �vina dao je prve borce, koji su svi.pali osim jednog. ·Mi Zene ·smo tim prvim borcima pakova1e torbice i upuCivale ih u borbu. U najteZim Casovima_ ni.smo s·e pokolebale·, joB smo viSe poj aCale naS rad. Kotar Samobor Marica, iz opCine .So.Sice Usprkos velike opasnosti, naSe Zene su Zrtvovale i Zrtvuju · sve za naSu borbu. Nika-. kva opasnost nas nij.e ·smetala. Okupator i nje.g-a-ve sluge vrSili su nevidljivi teror i zvj,erstva. Ubijali, silovali. Prije kratkog vremena upali su u naSe selo, ·odvukli sa soborn majku i dvije kCeri. .Sve tri su silova1i, a potom ubili. Otsjekli su im g1ave i bacili ih u jarak. Jednu staricu od 7'0 godina zivu su ,zakopali u sanduk, a pokraj nje stavili ubijenog psa. Mnogo to·ga sm·O proZivjeli, to se sve niti ne maZe izgovoriti. Uz pjesmu i veselje 34i0 nasih zena i djevojaka zeJ,o je ispred neprijateljskih uporista. Oko pet sati napao j e neprijate1j predvoden. domaCim izdajicama. Zene su se povukle, ali su sutradan opet doSle Zeti. Om1adinka iz Vukoj,evca ·Zene, majke ·i sestre Hrvatice! U borbi sa hrvatskim na:r:odima sudjelujemo i mi Ze-nska omladina. Sudjelujemo u borhi z·a sve ono-, Sto nam sadaSnjica pruZa a buduCnost donosi. Za sve lijepo i plemenito, Sto maZe slavenska duSa zaZeljeti. Veliki -dio naSe Zenske ·omladine bori se sa drugovima. Drugi dio vr:Si svoju du.Znost iakO laganu. Prikuplja hranu za .naSe borce, daje v·odi<!e, obavijesti, drZi -vezu i bodri zavedene i maloljetne da stupe u NOV. Zavjetujmo se, da Cemo naB rad, koji vodi pobjedi, po,spjeSiti, -da Cemo Siriti brat- Jana Po1jak, kotar Samobor stvo- i ljubav prema svim ,gJavenskim naro... Mogu re-Ci pred tolikim drugaricama dima. Propovjedati bratstvo i ljubav izmedu Hrvata i Srba, kao najb1ize brace. ,siriti 1ju- da sam d,ala u borbu sv·oja tri sina. Bila sam bav prema svim dalekim narodima, do dalek'J . zatvorena, muCena, batinana. Ali ni.Sta me naSe ruske braCe. ObeCajemo da Cemo izvr- nije pokoleba1o, da na·stavim borbu do kraja do pobjede. U ime naSih Zena zavj,etujem se, .Siti zadatke najv-eCeg naSeg sina, na·Seg ljuda Cemo joS viSe dati i raditi. bljenog druga Tita. ze·na iz Lipnioe, opC:ina Dubranec VeC nd prvih dana radile smo, davale· hranu, prale rublje i nosile hranu u Sumu. Imamo _u NOV 23 dobrovolj ca,. a svega j·e naSe se1o dalo 34 borca. Obecajemo da cemo nas rad pojaCati, a ponnsne smo- Sto sm<> n-aSe ranjene drugove od prvih dana bo-rbe njegovale. P.ozdrav1jam u ime Zena i pionira sa naSim bnrbenim pOzdravom Smrt faSizmu Sloboda narodu! Slavica KaniC, horae U ime »Seljine« brigade pozdravljam ovu konferenciju u Zelji da se ,Sto ljepSe i uspjeSnij•e zavrSi i da ujedno organizira jo.S veCu pomoC borcima na fronti, da joS jaCe nastupi u ovom obraCunu sa faSistima i njegovim slugama. ObeCajen'l vam u ime boraca, »Seljinih« udarnika, da -Cemo pojaCati naSe udarce po krvnicima i porobljivaCima naSeg napaCeno:g naroda. Zavjetujemo _se da ne Cem-o Zaliti Zrtv-e ni napora, da se ostvare .odluke ZAVNOH-a, da cemo ucvrstiti jednakost i bratstvo- naSih naroda sa puSkom u ruci do konacne pobjede. Mari.ca LovriniC, kotar Pisarovina . . . Usprko'S najveCeg terora bande, pljaCke i u:bijanja radimo i neumorno Cemo raditi, da pobjedu, koja vise nije da1eko,"pospjeSimo. 512 s. v. A. J. G. B. P. A.B. B. B. Lfuba Babic z, ii.• B. P. V. 2 J.P. Mara Pipic s. D. I. Ande1a J ambrek K. s. Savka Markovic B. H.• Bara Reva Mara Babic D. K.otar Posavina Slavica Svetopetric J. K. 12 !Vi. S.' J. K.'a J. 1.14 A. B. K. B.' Lj. P.' M. M. M. L." Jaga Kucan 8 Marica AntoloviC Lj. '1'." Katica Plavec K. K.'o Ankica Matic M. C.U 2.enka Prevendar Kotar Vukomeric-Sisak 1 Mila VuCkovil:, predsiednica OkruZnog odbora AFZ Karlovac. Mara i'iimak Marica V ukoviC Jana K1aric Ljuba Petrovic Slavica Robie J agica Brodarec Kotar zumberak Ljuba Bedek Dorica .Sep Jana M·esiC Klara Stanil<Jvic Marica Go·lubiC Kata Skunckik Kata 'KirinCiC Reza PrkoviC OKRUzNI ODBOR AF2 ZA OKRUG POKUPLJE Bara Detelic J 8.na DuretiC Barica PetraviC Kala Stanilovic Vazma Tomac Mara ·Guda1j Ma1cika Golubic J ana Stanilovic Dorica Fij-aliC Mara VraneSiC Marica .(}ovoS Kala Simec Zlata Lesic Tonka Braicic Marta Obradovic Mara Simec Barica Boc Ljubica LjubanoviC Barica SoStariC Marija Vlahovic Marica LovreniC RuZa Abraham Marica P-eniC Ljubica P1epelic Mara KovaCiC Katica Zrinjscak Jana Dupin Slavica Skenderovic Rezika LackoviC Roza BarundiC Mara Bastajic Katica Klohucar Marica TuSkanec J agica Rupercic J agica Culik Kata Petravec Katica Raplj enoviC Lj ubica MilaSinCiC J ana E>uraSin Ljubica Oslovic Mara HerakoviC N ena StefanoviC Draga Ljubic J elica skrbeta Mara ViduviC l{otar Pisarovina Katica Busija Mara Zehic Ana Bernadi,C Mara PerSiC Josefina Vidakovic lVlara MnZa J anZa KuSeviC RuZa Kralj.eViC Marica .StrniC Lipovska Marica RadoviC Katica Jagodic Milka Vemic Danica PrecoviC Andelka J andris Bara VidoviC Dragica Badovinae Jana SpiSiC Mica V uj no viC Predsjednica: RuZa Kumic, J ezero Potpredsjednica: Zenka Prevendar, Horvati Tajnica: Zora Hadziahmetovic 1 Bara Pustaj, RepiUe Anka _Videko-viC, Novaki 3 Zora SilobOdec. ·1 Barica Hcrsa. 5 Mara Srnec, jezero. n Kata BuiiC. 7 Liubica PremeniC, Vrbova. 8 Milk a Mihordin-, .Jezero. 2 Kotar Jaska K. V. Ankka Mokosek B. P.' Vera Steng1 Ljubica Kufrin Vera Juraj 3.3 :iene Hrvatske u NOB Bara Lackovi-C 9 Ljubica ToTtiC, VeleSevo. KoletiC. Marica CaganiC, ObreSevo. JankoviC Kata, Pol jana. JankoviC Kata, Poliana . ]udita LuCiC, KuCe. Marica LuCil:, KobiliC. ° Katica 11 1 12 13 14 15 513 �ii 'i Dokumotlt .:uS KURSEVI ZA zENE U DALMACIJI Clmwk iz »Dalmatinke 1l b&rbirr, g!asila AFZ :::.a Dalmaciju br. 7, tujcm J9.J.J. NA KURSEVIMA 1CeZnja. Davno zaCeta, kroz borbu razvijena, danas ostvarena. CeZnja za znanjem, veCim doprinosom, usavrSavanjem. Znanja ima, treba ga sarrio iskoristiti. Na Visu su kursevi. Na Visu se radi, uCi, napreduje. Tu su profesori, 1ijeCnici, struCnjaci. »lVIolim te, drugarice, poSalji me na kurs. Moram svaSta da nauCim«. I kursisti stizu. Najbolji medu najboljima. Rad pnCinje. Sunce peCe, vruCina j.e velika, ali glave stoje paZljivo .nagnute nad· biljeZkama. »U naSoj drZavi ne smije biti nijednog nepismenog Covjeka«, piSe na zidu dvorane uciteljskog tecaja. Sest profesora predaju. P.edagogija, hrvatski, raCun, povijest, zemljopis, prirodne nauke ... Udzbenika nema. NajvaZnije iz predavanja se biljeZi. »Treb-a da radimo udarniCki, da bi ispunili rij eCi milog naseg vode<<. Veliki problemi stoje pred njima: suzbijanje nepismenosti, ospos-obljavanje drugih Za r3.d Po selima, za otvaranje sliCnih kurseva po drugim okru.Zjima. Neopisiv je njihov mar i volja. Drugarica Nada lVIiliC pohadala je vee kurs na Kornatima. · Nij.emci su je tu zarobili i odveli -u splitski zatv-or. Ona je skoCila preko zida, pobjegla u Mosor, pjeSaCila 45 dana da bi zapoCeti kurs ovdje nastavila. A mala CetrnaestgodiSnja Dragica CoviC? Ona je ostavila skolske klupe, jer je htjela sada, odrnah, da :Pomogne narodu. »Iskot;istit Cu dobra orvo vrijeme, -- vidjet Cete!« Ozbilj-nost lica potvrduje .rijeCi. »Mislimo da Ce ljubav, koju gajimo prerria naSem znanju, u-roditi · plodom«, kaZu dru·garice sa zdravstvenog kursa. 1 Svako mje.sec dana se kurs zavrSava i novi poCinje, Pripravljaju se za zdravstveni rad na terenu. Teska su se probile do Visa. Dugo su putovale. And.a iz lVIuC"a je u more upala. Nepismena je bila, sada veC zna sva slova." ·»Ide dobro. Radit cu po terenu. Naucit cu 'narod da se pere, redi, pravi kupatila, nuZnike<<: »A ja Cu najprije kaZivat da se Cuvaju zaraznih bolesti. Nismo amo uzalud dosle«, izjav!juje mala lvka ErcegoviC iz Jesenica. PriCaju zivo. Ne bi nikad prestale. Vidi se - zahvatila ih Zelja- Za znanjem. --- Osoblje /mrti:::rtrnske bolnice u Komiii »Tfieba raditi mozgom«, kaZu one koje s·u »Privijam rane. Cetiri hiljade injekcija Sam veC dala. Zahvaljujem vam za steCenodo sada imale malo moguCnosti za uCenje. »Volja radi. ,Sto mi ne moZemo svladati? znanje«, to j.e pismo Pavice Vukman iz SeKada smo- juriSa~e na bunker sa 15 metaka·, geta. >>Zadatke, koje smo pred sobom pastavile za jednomjeseCno takmiCenje, u cjelosti . moZemo svladati i ovaj kurs«, kaZe vojnik, dru.garica Darinka Grubi.C iz XIX. divizije. srllo izvrSile«, javlja drugarica iz jednog z4ravstveriog- odjela KorCule. Zahvalnost za A Marija Matesa - ona je gorko plakala, ste-Ceno .znanje, iskodStavanje tog -znanja, izkada je vidjela da je slabo napisala mate~ bija iz svakog retka, svakog djela. matiCku .zadaCu. A radioctelegrafski kurs? Svladati Ce ona i ovo. »Volja, volja i samo Tu vlada v9jniCka disciplina, egzercir, v-ojvolja«, veli nj{h~ov... koiliandir, kapetan Stipinicki odgoj. Malo po malo ulaze kur,sistkinje SiC. A one je imaju i uspjet Ce. u stvar. SluSaju nove pojmove, izraze iz Svugdje su. ·Na svakom radu, svakom elektrotehnike, matematike, meteorolo•gije ... kursu i savladavaju neznanje - uCenjem, a Znaju Bto Je to veza, njenu vaZnost, njenu vojniCku disciplinu - svije·SCu. hitnti potrebu u naSoj v-ojsci. TakmiCe se, .Stekle su prva mjesta radom, samopridB.ju kulturne priredbe, odgajaju s-e u svajegorom, borbom, - saCuvat Ce ih ustrajnokom pogle.du-. »Ako hoCeS da uspijeS, moraS SCu i volj-om. imati jaku, gvozdenu volju«. 1 1944. _g. odrZana su u Dalmaciji Cetiri zdravstvena· kursa (u sii·eCnju, o~ujku, li,pnju i kolovozu), na ko.jima -su kao kursisti bile uglavnom Zene. Na organizaciii kurseva radila je Mira ]uriC, koju je ZAVNOH .poslao u Dalm,adju da pomogne stvaranju civilne sanitetske slu:l.be. Dokument 316 PISMO OKRUzNOG KOMITETA KPH PAZIN OD 23. IX. 1944. KOTARSKOM KOMic TETU KPH TINJAN 0 FORMIRANJU OKRUzNOG ODBORA AFz PAZIN 1 Dne 23. IX. 1944. OKRUZNI KOMITET KPH ZA PAziN Kotarskom komitetu KPH-a za Tinjan _Dragi drugovi! Pred nekoliko dana poslali smo Vam jedan dopis za sastanak, naime fo·rmh:anje OkruZnog odbora AFZ-a, koji je stigao sa zakaSnjenjem, poSto nam niste odgov-orili, maZda' ga niste ni primili, stoga -Salje·mo ponovno ovaj dopis. 30. IX. 1944. formirat ce se Okruzni odbor AFZ-a na stanici 5 t. j, kotar Pazin, te nastojte da drugarice izabrane za isti, stignu 29. u veCer na stanicu, taka da · se mogti odmoriti za drugi dan. Iz VaSeg· komiteta doCi Ce drugarica koja je zaduZena po radu rnedu Zenama i iz cijelog_a kotara od 5 do 7 ·.ze-na t. j. iz svake opCine po jedna, a me·du njirna jedna ornladinka koju ce predloziti drugovi iz K SKOJ-a. Ove Zene tre·ba da hudu najbolje, koje uZivaju ugled medu Zenama u VaSem kotaru t. j. one koje su u toku NOB izgtibile sina, muZa iii su pak aktivno radile na- organizaciji Zena. Nastojte da to budu Zene nove koje nisu u Oblasnom odboru AFZ-a i svakak·o antif9.Sistkinj e. U koliko zbog situacije ne bi mogle· doCi sve drugarice, svakako neka dodu one koje mo·gu·, pa harem drugarica iz Komiteta, taka da hi se u tom sluCaju odrza·a sastanak Partij-. ske komisije OK AFZ·a. U onim kotarevima, gdje do sada situacija nije dozvoljavala raditi, gdje su Zene. bile· uplaSene kao na pr. PoreCu i nek{m opCinama ~azina, uzmite one drugarice za- koje znate: ad· prije da su -bile dobre, a kojima je svakako netko poginuo u ovoj barb~. OSim toga nastojte popisati imena svih drugarica koje rade u NOO-u ili Van NOO-a, koje bi rriogle posluziti i kao dopisnici t. j, od kojih bismo mogli dobivati dopise o njihovom radu, taka da hi ste kao primjer posluZile ostaliffi drugaricama, koje Jo·S gledaju u NOO-ima staTu vlast, misleCi da one ne· mogu radi svog kuCnog posla biti i·avnopravni ·cla-· n6vi te vla-stL Ne zaboravite i na omladiilke, jel' mi kao .partija trebamO gledati- i par_tijSkim oCima· t. i. ne odvajati starije zene od mladih. · Drugarski pozdrav Smrt faSizmii - Sloboda narodu! ·za OkruZni kOmitet: NaSa2 I 515 �Dokument 3 t T Medu aktivnim Zcnama _joS sc istiCu: Ana i Anda DrakoviC, Marica i An·a VuCctiC, Bosiljka Po-poviC, Mara BraiC iz Peroja, Fuma GlaviC iz Murage, Dina, Zorica i Marija VitasoviC iz Porkeri, Ma·rija i Fuma PetroviC iz RoZanci, Fumica RojniC i u gradu Puli Tereza ViskoviC. UCvr.SCuj·uCi organizaciju, pojaCanim politiCkim radom i akcijama pripremale su se Z·ene za svojc kotarskc konferencije. U roku od dva mjeseca (travanj i svibanj 19·44. g.) odrZano je devet kotarskih konferencija u kotarevima: Kras, Kastav. Buzet, Motovun, Buje, Pazin, CepiC, Labin, Zminj. Na tim konferencijama uC-estvovalo je oko 2330 ·Zena. Na konferencijama su birani Kotarski odbori od naj'boljih i najbofbenijih Zena. U Kotarski odbor Labin izabrane su: Irma Licul (predsj·ednica), Piicrina Dragonja (tajnica), Andelina Zahtila, Pijerina ViskoviC, Marija Stemberga, Marija FrankoviC, Pij-erina Cernjul, Marija ZupiCiC, Marija Brezac, Vitalina .TuraniC, Bepina ViskoviC, Gasparina NaCinoviC i Ana MiletiC. - .JoS aktivno rade: Ma-rica ·Cernjul, Gloria Ba'bac, Ada Negri, ma jka SveCiC i dru-g c. Nadalje se istiCu medu aktivistkinjama; u kotaru Po-reC Ivana Rakovac iz Rakovci, Kata RadovCiC iz Jakiti, Elizabeta 2u.ZiC iz 2uZiti; u kotaru Rovinj ·- Francesca Masserotto, Francesca Sponza, Marija Trompa, Ivana Iskra, Andelina, Albina Poropat, Marija BoljunCiC, majka Monfardin, majka 'PavletiC iz Mokadonj e, Mari ja Vidulin; u kotaru Pazin - Slava Sa ina jz Katuna, Stefica JokiC iz Jdenja, Kata· lvetiC iz lvetiCi, Marija BelotiC iz MotoV'llna, Davorka Golo'biz, Ana ZgTabliC iz Ka.stri~ani (poginula), Marija Marean iz ZareCja, Ana Debeljuh iz Debeljuhi, Marija AntoloviC i Klementina AntoloviC iz BaSiCi, Ana UdovCi-C iz Golgorice, Pep a Banko iz Banki, Kata I veti-C iz Mohori. Mar-ija Mirkovif Prvi odbori AFZ u kotarevima Buje i Umag formirani su koncem 1943. g. VeC prije bilo je u 1 Dokument se nalazi u arhiv~- CK SKH, selima Zena koje su aktivno pomagale NOB. Za vri2 1944. g, lnici.iativni oblasni, okruZni i kotarski jeme opCenarodno.g-_ ustanka 9. IX. 194.3. g. zene su masovno uCestvovale u ustanku. No organizirani -rad odbori AF2 i partijske komisije za rad sa ·Zenama medu Zenama i formiranjc odbora poCelo je tek 1\onu Istri bacaju glavno teZiSte ·svoga rada na stvaraccm 194.3. g. i poCetkom 1944. g, Svoiom aktivnoSCu nje orgariizacije Zena u selima, u kojima joS nije naroCito se istiCu Zene sela: Korenil:i, Zakinji, Dolinpostojala, na uCvrSCivanje odbora i sistematSki rad ci, BabiCi Seget, Kostajnica. na PolitiCkom uzdizanju Zena. Ujcdno se vdc priprcmeza odr.Zavanjc kotarskih konferencifa. PolitiCka U svibnju 1944. g, odrZava se u selu 'OskoruS praktiynost Zena i organizirano sudjelovanjc u NOP va kotarska konferencija za kotar Buje. Prisutno je ja~a u svim kotarcvirna. U prvoj polovini 1944, g. bilo oko 80 Zena. Na toj konfcrenciji biran .ie kostvorene su- organizacije AF2 u selima kotareva Pule, tarski odbor AF2. NeSta kasnije je odrZana i kotarTinjana, PoreCa, Buje, Zminj i Motovuna. ska konferencija kotar Umag. U kotaru Pnli, gdje su vel: i prije u pojedinim Medu najaktivnijc Zene tih kotareva spadaju: selima bili formirani Odbori, dolaskom Fumic.e Fedel OLga Radin iz Babiti, Dina i Marija Benali.C _iz Doi formiran_jem partijske komisije, poCinje sistematsko linci, Jela Zakinja iz Zakinji, Marija i Natalija Koizgradivanje organizaci je i izdizan je Zena-aktivistkircniki iz IKoreniki; Irma BenCiC iz Novigrada (.poginja. Odbori se fo-rmira·ju u PaviCinima (,pre'dsjednica nula 1944 .. g.), Erminia Corva- iz GroZnjana (poginula Danica BuiC), u Se,gotiCima, P.eruSkiina. Raklju, Pro- . 1944. g.), -Anita ,PiStan i Lucija BuZdakin (o.dvedena dolu, Filipa:hill)a, Dh:SiCi (prcdsjednica Milka Div-. u lo,gor u NjemaCkU 1944 . .g)_ iz KaStela, Ana Medica koviC), Punteri (predsjednica Marija MirkoviC), LiZiz Savudrije, Ottavija Mazzari_iz Bu_ia, Anita Co-.pak n_janu (Justina Loiencin, NjeZa Lorcncin), Banjolama, . iz Oskorub, -Marija Skaramela, Filomena "Strcaji, AlPremanturi, SiSanu,-HreljiCi, (Mara- DefranCeSki. MaCide BoSkari iz BoSkari,_ Iva·nka Jugovac iz MiriSCa, rija Ruman, Luca MiloSeViC), Vitikuranu, Gajani, Pe-- .T osip Lonzarevi:C i Anton jeta Rovina iz Rovini, Ana roju, Saini i dru,gim. Nej:>rijatclj vdi stalno teror po AndrijaSiC. N. SinkoviC i Anita SaliC iz Sv. Maura, tim -selima. 9 .. I. 1944. g. zapalio je .S~jine i BokorIta Koreniki i Marija Apolonio iz Savudrij-e, Nina dite· i pohvatao mnoge I jude, a 22. I. Gajanu, gdje_ Pern'iC sa dvi je kCeri iz Bracani je, majka Antona je pobio· mnogo ljudi. ·u Gajani' je poginula i-Mira · E,adovac iz· Kostaj-nice i druge. Ban Raduna. Nijemci- su ·palili, ubi jali i zatvarali Posebno rniesto zauzimaju mlade djevojke Lina Zene·. Meduti~ borbeni polet i .politiCka aktivnost kod Za.kin ja i Mari ia Medica; koje se mcdu .prvima ukljuZena je rasla·.. One .uCestVuju u mnogim. borbenim Ctfju u ·NOB. Svoj samoprijcgoran rad i beshajnu akci jam~: pile telefonske stupove, odnosc letke u neodanost NOB potv:rdile ·su -i svojom junaCkom smrprijateljskc .gainiZone, VrSe kurirSku slu.Zbu i. vode Cti. Kad su sc vraCale sa omladinske konferenci ie sa PolitiCke ra-dni:kc i -I!ovomobilizirane preko -pruge Pula-Pazin. Mar.ija CukariC. kasnije Clan KotitrSkog- Krasa -pale su u ruke faSistima. U kasarni u Savudruji muCe ih da odaju organizaciju i 'partizanske komiteta KP ~Milk'! KuftiC, Fuma BrSCiC, FoSkica Moveze. 'Osim izjave da 'SU ponosne Sto su bile med'u druSan, Sl~v~ca DUdiC, Clan Kolaiskog komiteta Papartizanima,- nisu _faSisti ni pred strijeljan·je_ mogli zin i mno.g-e druge rade sa Zeilama i vrse· stalno "kUizvuCi drugih rijeCi. Strijeljane su kod se1a Valicc rirsku slu.Zbu. Za 8. mart Zene opl:ine Krnice i Pro1944. g. dola ispisale su noCu borbenim parolama· asfaltiranu 2 l._jubica .POiit. · ce-sh1 RaSa-Pula u duZini nekoliko kilometara. 516 IZVJESTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 23. IX. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU ORGANIZACIJE AFz 23. IX. 1944. SEKRET ARIJAT 00 AFZ-a ZA L!KU Glavnom odboru AFZ Hr'(atske na sam dan proslave uCestvovale. u velikom Drage drugarice, broju na zborovima. u naSem okrugu od posljednjeg sastanka zene sela Visuca ·u cast dolaska Crvene naSeg odbora odrZana su savjetovanja P.o armij,e na svom sastanku obeC.alf~ ~u izrad~t\ kotarevima: Lapac, GospiC, U db ina, Korenr25 uari Carapa i 5 komada ltempera za nasu ca 'GraCac dok u PeruSiCu Brinju i OtO'Ccu voj~ku. Istakle su se Jeka Korac, koja nema ni~u- odrZ~na, jer su ih _u tim kotarevima ovaca i koja je obeCala da ce zaraditi i opleonemoguCile naroCite prilike. Prema izvjeS!a- sti Carape vo·jski, a isto tako i Soka KoraC, ju drugarice iz Kotarskog odb?ra AFZ-a•.mstarica od 60. godina, koja neprekidno jlosjeteres'ovanje Zena za Ko-ngres Je vehko,. zr:r~ Cuje sastanke. Osim tog-a ·o-dTZano je 1'7 mase priprema, kotarevi su medusobno obJa':rh s-ovnih saStanaka, na kojima se u glavnu:m takmicenje da bi pripreme za Kongres sto govorilo o K,ongre,su_. Zena i o takmiCenju. U znak Kongres3. krOz 14 dana :Zene su bolje uspjele. saljemo vam podatke 0 radu zena iz poj~­ odnijeJ.e u posjetu: 696 kg kruha, 457. kg dinih kotareva prema izvjestajima kotarsk1h graha, 198 litara mlijeka, 636 kg krumpua, 38 kg duhana, 5 kg masti, 10 kg mesa,_ 65 odbora. Jitara ljesnjaka, 15 kg kupusa. Tu po.sJetu Udbina: Dolazak Crvene Armije u naSu izvrsile su zene udbinske opcine, dok posjeta zemlju izazvao je veliko odu·sevljenje kod iz citavog kotara hila je 21. 0. mj, 0 kojoj zena t<>g kotara. One su ga proslavile tako, Cemo vam naknadno javiti kada dobijem·o da su uoci proslave 10. IX., koja se odrzavala u nasem ·okrugu, zapalile oko 200 vatar": a podatke. N-roenka Manoia, Mari1w Udie-r, Auka· Klopovii 5]7 �U vezi takmicenja islo je 16 z~ila sa vojKorenica: Odrzano je 37 politickih sasta- . naka, na kojima je prisustvovalo 975 Zena. skom kao vodici pri napadu n~ Gr~cac, 27 je nosilo vodu, 20 Zena izvla:Ci1.0 · je· · municiju Na tim sastancima. kao_ najyaZn1je · pitanje ispred neprijatelja. u 15 dana 'od~ijele su na proucavane su odluke ZA VNOI:I-a .. OS!lOVlll)a polozaj 1.416 kg kruha, 465 kg krumpira, 416 su tri pjevacka hora kao i tri diletantske litara mlij.eka, 245 komada jaja, 1.363 kg grupe i zene za to pokazuju puno vo]je. Od graha, 96 kg raznog voca, 131 . kg ljeiipocetka takmicenja do danas odnijeto je bornjaka, 7 litara iierbeta, 82 kg kupusa, 35 cima na polozaj 1.175 kg kruha, 1.558 kg kg kukuruza, 10 kg suhog sira, 9 kg luka, 15 krumpira, 470 litara mlijeka, 150 ·kg sira, 120 ·kg kupusa, 79 kg graha. Dobra su se kg kolacica, 8 kg masti, 12 kg meda, 18 kg pecenog mesa, 30 kg duhana, 1 kg .caja i 2 pokazale zene Lickog Petrovog Sela, koje pod najteZim i.zslOvinla j,spod· neprijatelja nose kg putra. U tim j}OSjetima uc.estvovalo je 630 Zena. Ispi-sale su :60 parola u vezi sa Kon-. hranu ha polozaj. gresom ..To. su podaci, koje Vam -Saijemo iz· ovih nekoliko kotareva a o daljnjem .radu .u Gracac: Kroz 15 dana odrzano je 15 sirih sastanaka: uz priSustvo ·357 Zena. Na sastan- vezi sa pripremama ·za Kongres, obavjeStavat Cerna vas. CeSCe. cima tiglavnoin su Zena·ma 6bjaSnjavane ad.Molimo vas da nain javite da Ii ste pri-. luke III. zasjedanja ZAVNOH-a i osjeca se ~iii ovaj naS dopis. da Zene narnCito pokaZujti interesoVanje· za . odluke: U palenju vatara pri <1olasku Crvene Drugarski pozdrav armije uCe·atVOvalo je 266 Zena i zapalile au Smrt faJizmu - Sloboda 1l.fltodu! · 280 vatara. Nena Manola Dokument 318 IZVJE§TAJ OBLASNOG ODBORA AFz SLAVONIJE OD 28. X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 OBLASNQJ KONFERENCIJI AFz ODRzANOJ 24. IX. 1944. U POzEGI OBLASNI ODBOR AFi-a ZA SLA VIONIJU Dana 23. X. 1944. Glavnom odboru AFz-a za Hrvatsku Drage drugarice! VaSe pismo od 20. VIII. o. g. smo primili i odmah ga razradili, te uputili na sve .okruZne odbore AFZ-a, koji su preko Okruznih, kotarskih, opcinskih te masovnih sastanaka zena po selima upoznali Zene sa zadacima koji su postavljeni pred naSe ·organizaciJe u vezi sa izgradnjom drZave i sa Kongre.som. Rad na pripremama za Kongres vr:Si· s·e u znaku natjeca:nja. Okruzi Virovitica i Nova GradiSka, Osijek i NaSice, te Virovitica i Brod natjeCu se po mnogim pitanjima i zadacima, koji su navedeni po pitanju po-kretanja Zena na rad. P.oSto se kod nas u ,SJavoniji u kratko vrijem~ oslobodio veliki teritorij, t. j. mnoga seia i gradovi, mi smo _odmah prebacili teZiSte rada na prodiranje u ta novooslobode·na sela i gradove. U svim novooslobodenim gradovima, t. j. u Po.Zegi, Pakracu, Lipiku, Daruvaru, Virovitici, GrubiSnom Po]ju i Slatini, formirani au mjesni odbori AF~-a~ koji su se -do danas pokazali priJi.Cno aktivni u -okupijanju Zena. u o-rganiz-aciju, te ·u pomaganju postradalih sela. U svlm tim novooslobodenim· selima, a naroCito u gradovima, vrSi se kampanja za Sto veCu pomoC postradaiim selima. Podatke o rezultatima kampanj,e joS nemamo, ali izgleda da ta Kitmpanja ne Ce postiCi on~ rezultate, koji su oCekivani. Uzr-nk tome jest sporost naSih organi-zac1ja u obavjeStavanju i aktivi.~iranju Zena. Cim prikupinio podatke, mi Cemo vam pisati o· re:zultatima kampanje. Izvjestavamo vas takoder da je 24. IX. o. g. u oslobodenoj Pozegi odtzana Oblasna· konferencija AFZ-a za Slavoniju .. Na konferenciju je dosio iz cijele Slavonije oko 1.500 zena S18'. . . dola~e ua II. O_blasmi konferl'JICi}lt D.elegal k tliJe . -. . . AFt-a Sf(lVO·nijc -u P.oZegi . okruga Osijek zbog PoZege. Najmanje je Zena doSlo lZ za-pOsjeda. Na konfepore.d velikog broJa zena IZ same . koje neprijatelj stalno oteSkoCa u prebacivanju prek~ ces~.a 1 pruga, . . . ferat Preko tih referata upoznalo P ·t'"k tuacl]a te organizacwm re . . aciJ'e antifaSistkinja renciji je Jznesena po l I IC a s_I. . dacima koji se pred organlz " . se Zene pored politiCke situaCIJe sa sv.l~ _zab ~blasni odbor, koji saCiiljava 120 zena. . konferenCIJl Iza ran postav]jaju. Takoder Je na. . . t k Oblasnog odbora AFZ za Sla.. drZan Je 1 sas ana h poslije odrZ.ane konferenciJe o . Od rna . 'k1 sa kojega- vam Salje~1D za_ptsm . voniju, • v • Uz naS- drugarski pozdrav,. Smrt fastZ1_nu - Slobo.W rwrodu' ' : 519 �Dokl•ment 319 IZVJESTAJ 0 RADU AFz U ZAGREBAcKOM I KRAPINSKOM OKRUGU OD 25. IX. 1944." OKRUG ZAGREB ' i 1 u Brdovcu, koja radi po SKOJ-u. Odrzala Kotar Sv. Ivan Zelina. --,- Narod je u vesam ~saStanak sa Zenama u Vidovcu, gdje ih likom dijelu kotara autifasisticki raspoloien, je doiilo preko 30 i izabrale su predsj<!dnicu narocito oko ·samog Sv. Ivana Zeline. Ali vrlo i tajnicu, a u Pu.SCi odr.Zala sam zajedno sa rijetko tamo dolazi nasa vojska, tako da ima clanicama KP sastanke u 3 sela, svagdje je se1a, gdje JoS nikada nisU vidjeli partizane. · hila preko 20 zena, i svagdje su izabrale predZene hrane s veseljem naSu vojsku, ali s njisjednicu i tajnicu. lVIislim da Ce u ovom koma nikad nitko rie razgov:wa o NOB, niti su taru biti mn(}go lakse aktivizirati zene u AFZ, u AFz. u citavom kotaru su SV•ega 2 odbora JNOF i NOO-e nego u prva dva kotara. PoAFZ, u ·L:reCnu i Omamnu u opCini Sv. Ivan. U ?artiji nema nijedne Zene, osim Seke koja Cetkom OV'Og mjes.eca formirana je DkruZna komisija za za·grebaCki okrug od 5 drugarica. ie do nedavno hila sekretilr KK SKOJ-a, a sad je u voj,sci. Bila sam na partijskom saOKRUG KRAPINA vjetovanju, i tu smo opSirno razradili JNOF i AFl': i predvidjeli neke zene, koje dolaze u U okrugu Krapina dolazi za ·Sada za rad. obzir kao- kandidati, i koje hi usle u odbore sa zenama u obzir u prvom redu Il'otar KlaJNOF. Osim toga hila sam na sastanku sa njec i Pregrada. U kotarevima'. Zlatar, KraZenama u CreCnu, K11eCa Vesu, Nwom Mestu pina i Ivanec su sada takovl·prilike da se i Kalinju. Ta su sela oko 15 do 30 minuta ne maze pristupati osnivanju ·>AF'z-a. U prudaljena od uporista Sv. Ivan Zelina. zene v•om redu di(} tih kotareva kontr<>lira neprido1aze na sastanke, vrlo pozorno ,sluSaju i. jatelj, pa su Ijudi, a _naroCito Zelle., zaplaSene~ postavljaju pitanja, ali ne ce da izaberu predte ne Ce da dolaze na sastanke, a osim toga sjednicu i tajnicu, jer se boje izdaje. Bilo hi je u tim krajevima vrlo slaba partijska orgapotrebno da se tamo posalje na rad jednu nizacija, taka da lj'Z sve ost?le zadatke ne drugaricu, koja hi pomogla <>ko uspostavljemoze stici i na rad po AFz-u. U KP nema nja AFz. Zena, odnosno stanje· je slijede6e: u kOtaru Kotar Stubiea. - Prilike su slicne kao i Ivanec su 2 drugarice u KK, ~ u Krapini i na kotaru Sv. Ivan Zelina, samo Sto se ovd]e Zlataru po jedna drugarica u ·KK-ima. U parvise krece nasa vojska, ta)<:o da £u ljudi vise tjj,skim jedinicama nema nije.d.ne Z-ene. Inaiie culi o NOB. JNOF osnovana je tek u 10 sela, Zene vole naS pokret i naSu vojsku, pa ako te jedan opcinski i kotarski odbor JNOF-e. se ·Stanje malo popravi, ne C.e biti baS jako U neke od tih odbora su usle zene. AFz ne tesko osnivati AFz. U tim kotarevima je pripostoji nigdje, aii Zene dolaze na sastanke je ofen'zive (osim u Zlataru) bio slab AFz, kad ih se po·ziva, pa samo iz straha ne biraju i to n glavnom zato, Sto ·su Ze.ne u toin kraju predsjednicu. U Strmcu po·stoji AFz. Partij- zaposlene, uslijed V·elikog siromaStva i veliska nrganizacija· nije vodila raCuna o radu kog broja djece, vise nego drugdje kucnim sa Zenama, nego su to prepustili jednoj dru- pos1ovima, te nemaju vremena d·olaziti na sastanke. garici, Anici ZivkoviC, koja je sad uSia u KK. InaCe je u Partiji j'O.S samo jedna Zena, koja U kotaru Klanjec tako,der ne postoji AFz, je potpuno neaktivna. Oddala sam zajedno osim u 3 seJa opCine Lnka, ali u tom kotaru s Anicom sastanak sa Zenama u Jakovlju. postoje svi uvjeti za brzo uspostavljanje Kotar Zagreb. - Bila sam <Samo u opCina- AFZ-a u velikoj vecini sela. Prije reo.rganim·a MarkuSevac i PuSCa i razgovara1a sam zacije postoja!i su odb(}ri AFz"a u 45 sela ad s arg. sekretarom KK. Odbori AFz-a postoje 92, koliko ih ima u kotaru. Osim toga su zene u mnogim selima svih opCina, a naroCito se radile. u NOO-ima. Sad zene nisu uMe u tajaktivan p(}kazuje AFz u · opcini Pusca, gdje niStva JNOF-a, ali je predviodeno da Ce uCi. ima 8 mjesnih odbora, i to tako, da zbilja U Partiji ima .8 zena i jedna kandidatkinja, veliki b~oj iena u selu sudjeluj.e kod svakog a na sjednici KK od 15. IX. zakljuceno j.e da rada. NaSa vojska ~se·· mnogo zadrZava oko ce do 1. X. kandidirati daljnjih 2() zena i Vidovca i ·CuCerja, i rna da je kraj vrlu siUSpGstaviti AFz u 15 sela. Osim toga ce do romaSan, Zene s veseljem i obilno hrane voj- 1. X. osnovati JNOF u svim selima (do sad sku. U Pusci su neke zene isle i u odbore ima 56), •opcinama (do sad 2 do 7) i kotarski JNOF-e. U Partiji u ovom kotaru ima vrlo odbor JNOF. Za sve te odbore predvidene su malo Zena, samo su 3 u PuSCi, 1 u Vidovcu zene. U opCini Luka ce se v~erojatno moci 520 sazvati. jo.S ovog mjeseca opCinska konfereneija AF2 sa biranjem sirokog odbo.~a. u kotaru Pregrada takoder posto_J• mogucnost Za osnivanje AFZ-a, pogotovo ]er ~u pni·e u tom kotaru postojali mnogi odbon A~z, ali do sad je Partija vodila vrlo slabu bngu o radu sa Zenama. U Partiji ima 6 Zena ( od toga 3-u E:K SKOJ-a), a predvldene_su 4 z~ne za kandidate. U odborima _JNOF-e 1ma .:'esto Zena a :Predvidene su takoder za opcmske i kotarski odbor JNOF-e. Pokuiiat ce se sa obnavljanjem AFZ-a u nekim selima i razgo- varat ce drugovi sa bivsim .~red~jedni~ama i drugim Zenama, koje su prt]e ?tle akhvne, da ih se privoli da se ponovno prthvate posla. Ovih dana bit ce formirana ~kruzn~ komisija, veC su predvi·dene drugance, koJe Ce uCi i pozvane su na sastanak. Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Uz drugarski pozdrav Lida 1 1 Lida Zlatil:. Dokument 320 PISMO MK KPH ZAGREB OD 27. IX. 1944. KOJIM SE SALJU DRUGARICE NA KURS U POVJERENSTVO CK KPH ZA SJEVERNU HRVATSKU' ; Zagreb, 27. septembra 1944. Dragi drugovi! · st vjesno:t~8~~~~!~a0 r~jo~~~:ioko~·:teta karakteri~~kar~J~~n: ~e~v:o:r::n:l · drugarice: Veru Magdu i ViSnju,2 no k'Oje su zbo~ nesaupuC:ne samo'dsa.. d • vega 5 drugarrca Prv.e Vl}e su sa . ' . pisma. Do sa a su upucene s . upucen na k UIS, n eg o se je , vjerojatno• putem k njima prl, : rajona. Drug Suhi nije uopCe · dru.Zio.Molim-o vas, da d·rugarice poCmu s"to J·e moO'uCe ptije sa kursom, da se mogu Sto prije e. vratiti. Uz drugarski pozdrav Smrt faSizmu Dokument se nalazi u ar.hi~? .GK Si~H. " ]osipa BoroSak, 'Slavica St~tc 1 ~ragt·ca Strns~~· radniCe u Dotna·Coj tvornici ruhl1a u Zagrebu. Pos:IJe povratka s kursa u Moslavini radile su u odbonma 1 2 Sloboda narodu! AFZ u Zagrebu. Josipa Boro~ak Zlata postala .ie u listopadu ·Clan RajO"nskog komlte!a ~PJ;I. a Vikica TuCkoriC, tada or.l{amzactom sekretar MK KPH Zagreb. Dokument 321 PISMO MARE JUHOVIc IZ ZATVORA Jz ~;Zene u. borbi«, glasila ·Glavnog (} db ora AFt H Tva t ske , br · 10' ru.jan l.944. Mara Juhovic hila je kotarska odbor.nica Antifasisticke fronte zena u kotaru -~•sak. Seljanka. Hrabar, pn.Zrtvova? ~ora_.c, vri_Jedan i neumoran radnik. Na SVDJ'OJ duznosb pala je pogodena neprijateljs~im Iile~cima u z~­ sjedi kod lVIartinske Ves1. RanJ~nu s~. _J'; uhvati1i, odveli u zatv·or, strahovtto mucth 1 konacna strijeljali. Na vijest o njenoj -smrti nj.en dru~ pi~~o · je drugovima, koji su ga o tome obavt]esbh: »Primio sam vaSe pismo, kojim sam sarz~a?, da mi se zena ne na]azi medu zivima. J.\;!ISIIO sam na to veC tada, kad je bi1a u.hap.Sena, jer znam tko su faSisti. .Svijesta..n ·san:, da ova bnrba traZi od nas .agromne zrtve 1 kao komunista znarn; da se ne mnZe birati, tko Ce biti Zrtva, a tko ne. Vje1~ovao .sam u dostojno drZanj~ m~je drugarice pred neprijateljem do poS]JednJeg Casa To Ce mi dati nove snage i Stb to· za men~ znaCi, ne mogu da rijeCima i·zraz~m. Saljem vam. ·prepis lista koje mi je druganca poslala iz policije.« �, .. J\1a.ra je. pisala- sv-om !].rugu :_ . . >>P~oslo je vee sest mjeseci otkako sk ono dog?di.lG s.a mnom. StalnG sam zeljela. da ti ~e J3VIm Iz ovih reSetaka. Pisala sam i poslala ?va pism~, ali znam da ih nisi primio, kad n.I~ad ne zn.am gdje se nalazis. Za sada sam ZIV~ i zdrava. OCekujem svakog· dana sam sa~1a _natrag ... Cu_Ja_sam,_ d~ _'smo svi Qili osudem na smrt ali .su mene poinilovali: · . Tad~ je nastal-o novo ispitivanje i m~Ce­ nJe. Tn noCi sam hila tuCena. Bila sam ·sva ~rna, a ruke~ kao bat, nat~Cene i · ispresije.:. cene .. Dol_azi_li su.;dih Cetiri, pet k meni, pa udan gdJe Je k<>Jl pogodio. . -Sad_a im~ t~ri mj~S~ca Sto_ sam napravila 1 drug1 zapismk. ';rei·ete me mnogo da sam Clan Komunist~Cke pa1~tije{ da sam' u kotars~om AFZ i da sam org,anizirala u svim se~ hma odbore. ·~ . ~~ ne znam niSta, jer sam hila u MoslaVlni 1 tamo kuhala. Materijal i pisma koja su u~va?ena bacie> i<; n,etko drugi. Mnogo je toga JOS b1lo, - tk-o hi s-ve to pisao. . "Biio )e.. st:asno sye to pr_oZivljavflti, ali J?S ~trasniJe Je svakog Casa oCekivati strije-' ]Jan] e. Nekih drugova ne Zalim jer su se slabo ponijeli . . . ' Mara f uhovii da se rijeSi _moja sudbina. Dragi, ja joS ni-Sta ne znam ·Sta Ce biti sa mnom. Sarno 'Znam da je Covjek jaCi nego Sto misli, koliko ~oZe pretrpjeti. Kad su me uhvatili, onaka ranjenu, bacili su_ me u v·odu i tukli nogama i kundacima. l\1Jesec dana bila sam u bolnici. Nisam joS mo~la ni hodati i odvezli: Su- -m.e U zatV-or. Tamo. sam hila u mir.u sve do_k nif?am __poCe_l~ hodab. J edne veCeri naCinili su zapisnik Nisu me is_piti~~l.i. Kako sam govorila taka su Pi~ali. A ujutro. otp:i-erriili Su me u z·agreh sa s_v1~~ ostalima. Nakon osa~ dana povraCena I mala sam razgovor _~a svojima dekoliko puta. _Yidjela sam) naseg rna log" an<lela, pa me_ pita: »1\tlama, kad CPS d-oma ?« Bio je i b;.~t kod mene · i pi tao je sefa p<>HCije. sto ce .biti sa ~~om, a bvaj S-~ izrugivaO r g_ovoriO, da me mtko ne. moZe. spasiti, nego s3mo ti. ako se prijaviS. · -· ' ' Dragi muZu~ znaj do·bro da ja to n~--mi~ slir~'· Jer volim pogiilUti, nego gl€dati joS i tvo}e muke. . . ~Sia je i moja mati k nekom advokatu, ali JOJ Je rekao da IDB \ni-tko ne moZe spasiti i da me ne maZe zastuPati, jer sam se borila do posljednjeg casa ... · Dragi, mogla .bi.h ti mnogo. pisati,. ali ne mogu s~;- .S~mo da -bar znaS o meni, jer znam da se vise nika·da ne Cemo Vidjeti. Prilike se vani mijenjaju, Zalim Sto se ovako sa mnom dpgodilo i ne m-ogu niSta koristiti. Za sada primi mnogo pozdrava ti i svi . clrug-ovi. i .drugarice-. Za tebe ·goVoi·e, da si komesar i neki su_dac. G(_)vo·re···mi--da-·si 'ti naCinib sve Sto se do?'ada. ·Ali neka ih, ja sve rado sna.Sam. Dokument 322" IZVJEi'lTAJ BIOKOVSKO · NERETVANSKOG OKRUzNOG ODBORA AFz OBLA· SNOM ODBORU AFz ZA DALMACIJU 0 PRVOJ KONFERENCIJI zENA ZA KOTAR IMOTSKI ODRZANOJ 5. X. 1944. OKRUZN! ODBOR AFZ-a BIOKOVSIJ\'O.NERETVANSKI Oblasnom odboru AFZ-a za Dalrnaciju Dostavljamo vam zapisnik k-otarske konferencije AFZ-a za Irnotski; na nedostatke istog nam odgovo-rite. Odrilana je prva konferencija AFZ'a !motski 5. listopada 1944. Konferenciju je otv<>· Tila drugarica Antica uJeviC, Clan kotaTsko-g NOO-a pozdravi-la je prisu_tne. Zene, a zatim je otpjevana pjesma »Hej _Slaveni«. Drugarica Antica prikazala je vaZnost te konferencije, ko·ja se odrZaje na neoslobo·denoj teritol'iji pod vrlo teSkim uslovima, do1c neprijatelj pali naSa -sela i ·ubija naS nevini narocJ. Prvenstveno zahvalju.jem-o naSoj' junaCkoj vojsci, koj a se neumorno bori kroz tri g.odine ove krvave i teSke borbe, a mi se ponos-imo, Sto sm·o je na svakom koraku pomagale. Danas se oni joS bore ·i zaStiCuju nas, mi smo se sastale da se dogovorimo ·za daljnji rad i iznesemo re-zultate naSeg dosadaSnje-g rada. Konferenciju su p'ozdravili i_ pozvani drugovi ad kotarskog NOO-a kao i ispred vojske Imotskog partizanskog odreda, J edinstven·og narodnog <>slobodilackog .fronta i USAOH-a. Svi prisutni u svojim pozdravima- naglaSavali su Zenama vaZnost njihov-og rada kro-z 3 godine bar he, &to su _one doprinijele za nar-odno oslobodenje. Uzima rijeC drugarica Vinka ·Rako uCiteljica iz grada Imotskog, referent kOtarskog narodn,og odbora, pro-svjetnog· odjela.· Druga-rica·se je nsvrnula na prosvjetu·, od kolike j-e vaZnosti prosvjeta, a to smo najbolje mogli osjetiti mi na ·naSem kotaru. Ovdje su proSli drZavni re·Zimi otklonili- 'Od Ijudi_ prosvjetu, t:a;k<r d~ na,S-a ~ela nisu ·imala moguCnosti da imaju Skolu. Tako da su, kad im se je pro- Tvo_ja Mara Z·me pomaZ1l :frreba.civali ontZje 11a .A-J.lj-et - s,rfJ«nj 1944. �( I ' I! i 'htjelo, od !judi Iijep dio napravili svercerima, poneke ustasama i jamarima, a Hjepi dio u ovo doba svete borbe pasivizirali. Zato, drugarice, danas na varna stoji, da li Ce vaSa djeca biti prosvij,ecena iii ne. Da to sve post1gnemo i u.zgojiino- prosvjeCene !jude, rnaramo se najprije i Ihi posvetiti prosvjeti, taka i mi ne Cemo )u naSoj kuCi gojiti nesvijesnost naS~ djece, kOji Ce sluZiti tudim ·zlnCinima. Zatim su· i Zene ulazile u diskusiju, -kako je njihov kraj radi tako pojedinih !judi nazvan ustaSkom kulom, ali se dokazuje svakim danom naSim radom za naSe borce, da naii kotar nije ust~ska kula. 0 tome dokazuje i naSa danaSnja konf.erencija. To nas doduSe sviju inuCi, Sto Je naB kotar ostao do danas dosta pasivan. Ali i na nama stoji da pojaCamo mobilizaciji.l za 'redove Narodho-oslo- bo~i1aCk·e vojske sa naSim muZevima, sinovima i bracSoin, da doprinesu svoj udio za o,sJobodenje naroda. Rijec uzima drugarica Dinka Bajic, clan kotarskog NOO-a i prikazuje" stanje zena pri. je narodno-oslobodilacke borbe. Kolilm su zene bile potlaCene, te naglaSava va.Znost Zene kroz Narodno-oslobodilai'ku borbu i ustanaka £ene Imotskog kotara. Zatim d·rugarica Dinka iznosi da su Zene tog kotara doprinijele za navodno-oslobodilacku vojsku kroz godiriu dana nadnica ·66960, ruCaka naSim l>orcima '60583, vina 190 hi, zita 124'546 kg, duhana 255 kg, drva 25778 brimena, mlijeka 20454 lit., masla 65 lit., jaja 14106 kom., kuna dale 27,6.21'0. Na prosvjetnom i propagandnom polju napisale su 474 parole, odrZale zborova i sastanaka 494, naPis_ale raznih dopisa 53. Istii'uci zeue u NOB i NOV, to nam najholje svjedoCi za garanciju Zena u buduC:~m druStvu. Danas na naSem kotaru uCestvuje 28 drugarica u NOO, u raznim ndjelima 5, u odboriffia JNOF 8. Danas na naSem kotaru sudjeluje 10.758 zena u NOP-u. U zdravstve- nim sekcijama 15 ZJ,na. Nas rad je na ovom donekle kroz go<litiu dana prikazan, ali sve doprinose u svakodnevnom radu je nemoguCe izrtijeti. Na.Si·m i•3.ctom Cemo pomagati naS NOP, jet·- to nij-esu samo brojke na papiru, to su naSi napori kroz 1'!-ajteZe dane borbe, kao i snijega i "Ieda kroz Biokovo pod najteZim teretima i bremenima za na.Su NOV. To nam je garancija da ono sve, Sto smo zaslu~ Zile, da nam. ne Ce D.itlro oduzeti, niti Cemo ga mi ·same pustiti. JoS jedno, Sto nijes'mo -spomenule, a Sto nam je j-edno od najviSe garandje da Zene aktivno sudje!uje u NOB kroz tri godine teSkog i krvavog rata. Danas se sa naSeg ko~ tara nalaze u NOV 92 drugarice, koje se bore sa puSkom 1-1 ·ruci rame uz rame muSkaraca, od kojih je 9 dalo svoje mlade zivote i prolile svoju krv za oslobode·nje zemlje. Za 8 drugarica se ne zna ima vee pune dvije godine, da li su Zive iii p.e i da li se bore u Crnoj Gori, Bosni, Hercegovini iii Srbiji iii su pak pale zrtvom za narodno osl,obodenje. Zatim d rugarica Vinka Rako predlaze komisiju za biranje kotarskog odbora AFZ-a, koji Ce u buduCe pomagati Zene u svakom radu. Zene su aktivno uC-estvovale u diskusiji kod biranja odbora. U odbor je izabrano 43 drugarice iz svih sel~. najboljih i najpoZrtvovap.ijih aktivistkinja sa pred·sjedniC·om Marijom Lozo i sa tajnicom lVIilom UjeviC. Sa konferencije su poslani pozdravni te~. !egrami drugu Titu, ZAVNOH-u, 'Glavnom odboru AFz za Hrvatsku, Nacionaln<>m Komitetu NO Jugoslavije, Okruznom NOO Biokovsko-Neretvanskom i OkruZnom odboru AFZ Biokovsko-Neretvanskom. Time je zavrSio taj sveCani d~n Imotskog kotara, i Zene se .zadovoljno raziSle svojim kuCama misleCi koliko Ce doprinije.1:i sv·ojim radom do ·druge kotarske konferencije. Stnrt faSizmu. - Sloboda narodu! Ljubica Toma~·eviC Dok•lment 323 PREDKONGRESNI REZULTATI NATJECANJA zENA ZAGREBAcKE OBLASTI REZULTAT NATJECANJA AFZ-a ZAGREBACKE OBLASTI od 25. IX. do 5. X. okrug Cazma i od 10. X. do 20. X. okruzi Bjelovar i VaraZdin Zitarica braSna povrCe voCe suho voce kruh ton a 26.012 2.010 kg 8.794 11.721 " 12,5 22 " piCerakija spek suho mes-o rezanci duhan piliCa kokosi jaja kolaCa putra lit. kg " koin. kg " 780 147,5 10 6 178,5 349 406 25 9.678 1.492 128,5 mlijeka sir a vrhnja meda pekm-eza keksa griza konzervi paradajz sa puna masti suhog mesa pecivo deka rublja: odjece jastuka obojaka vunenih stvari vune platna sjemenja lana prediva ruCice prediva predino sjerne vreCa zastora moCehica barjaka paketi Sibica cigareta maka salame SeCer Caja kompota kestenja razni predmeti opran'O rublje tan jura Zlica porcija zdjela zav-oja injekcija igle za injekeije Sprice za injekcije Cista vata ster. gaz·e borvaselina papiriCa kuverata papira indigo papira bugaCice odjevnih predmeta· vaselina razne tablete digil. kap!jice ra-zne kapljic-e alkohol 1.563 468,5 236 13,5 16,5. lit. kg lit. kg kg a ,. " lit. kg ,. " " korn. 1 12 66,5 152,5 1,5 7 6 4.553 " jod j-odoforme hipermangana hipermangana trg. flerin inotyl prasak lyse sol novae a 200 50 100 " kut. gr. kut. '1 20 1 1 " Kn 5.49~.- zene Zagrebacke oblasti dale su ~a nasu stampu Kn. 133.840, za KP Kn. 275.000.-, za pomoc opustosenim krajevinia Kn. 340.7,00.-, za Narodnooslobodilai'ki Fond Kn. 4.150.i prodale obveznica N. Q. za Kn. 25.000.-·· 43 538 11 1 204 695 m kg REZULTATI NATJECANJA AFZ-a PO OKRUZIMA Okrug VaraZdin od 1. X. 1944, do 20. X. 1944. g<>d. 15~ vreCa kom. m kg kom. " pak. kom. kg lit. kg kom. 8 47 1 39 KOTAR VARAZDIN 4 4 8 56 2 1{)0 5,5 2 1,9 15,5 1 6 37 1.300 113 88 " m kom. gr. m met. kom. ,. ar. cent. ar. kom. boca kom. kut. gr. 5 1 570 172 12 2 1.440 9,5 10 500 480 1,5 3 6 22 1 1.011 3 40 100 6 kom. odjevnih predmeta 1 pulovera " 15 sal 1 lit. zeste 90'/o 12 kom. igle za injekciju 7 kut. borvaselina 1 pari Carapa 1,5 papira ar. indigo pap ira ku t. 3 bugaCice ar. 6 95' injekc. i seruma ciste vate gr. 500 joda gr. 200 tableta kom. 442 digilenid kut. 3 trypaflerin gr. 20 jodoform &0 top!omjera kom. 3 zene kotara Varazdin dale su za NOFond Kn. '2.200.- i prodale obveznica zajma NO za Kn. 25.000.KOTAR LUDBREG: ohroci hrane rakije braSna graha masti sira kruha kokosi sjemenja oprano rub lj e koilu.]ja gaca suknji novae a lit. kg kg " kom. kom. kg kom. " Kn 6.945 28 10 5 1,5 2 1 1 655 320 32 38 2 5.190.~ 525 �KOTAR NOVI MAROF: cigareta kuverata papira masti za cipele plahta z~yoja u novcu kom. 100 230 " ar. 140 kut. 2 kom. 5 m 30 Kn 20.600.- 160 -zena iz dviju opCina nose dobrovoljno hranu borcima na poloZaju. KOTAR PRELOG (Medimurje) razne tablete 569. kom. steril vata m 940 sterilgaza m 3,25 zavoji m 205 alkohol aeter gr. 100 razne masti tube 3 Sprice za injek. kom. 2 inotynol kut. 1 hipermangana kut. 1 raz. injekcije kom. 77 vaselin 1 1 razne kapljice gr. 40 hyperol cent. 1 Zene preloSkog kotara dale su· drugovima, koji su se nalazili u Medimurju _na zadatku 18!0 obroka hrane. KOTAR ()AKOVEC: Iz tog kotara nema podataka. kom. 172 2 " lit. kut. lit. 1.440 9,5 235 1 10 kom. 1 1.011 kut. :) gr. 40 kut. 100 200 50 100 1 gr. 20 kut. 1 1 3 " " kom. pak. para kom. " OKRUG BJ'ELOVAR od 1. X. do 20. X. 1944. krumpira 12 m naSu Stampu. KO'TAR BJELOVAR: Zitarica PREGLED: Citavog kotara VaraZdin. injekcije i serumi igle za injekcije Sprice za injekcije Ciste vate steril gaze zavoji ·zeste 900fo · borvas. mast za svrab vase lin razne tablete digilanid kapljice razne kapljice alkohola jed jodoform hipermangan hipermangan try, florin inotyl praiiak lysesol toplomjer S'ibice ma:.st za cipele cigareta kuverte papira ar. 1,5 indigo papira kut. 3 bugaCica ar.. 6 plahta kom. 5 rakije lit. 18 brasna kg 10 graha 5 masti , 1,5 sjemenja , 665 odjevnih predmeta kom. 22 Zene kotara Varazdin dale su za .NO Fond iznos ad Kn. 2.200.- d(}k su obveznice zajma NO prodane u vrijednosti od Kn. 25.000.Zene kotara Ludbreg sakupile su za iitampu Kn. 3.240.- a za NO Fond Kn. 1.950.Zene kotara Novi Marof po'sjetile su borce na polozaju i odnijele su 30 '<l.hroka hrane. Zene iz dviju ,opCina toga kotara, njih ok,o 160, nose dobrovoljno hranu·· 'horcima na polozaj. Zene kotara Prelog (Medimurje) dale su drugovima, koji rade u Medimurju, 180 obroka hrane. Zene jedne opCine -sakupile su za partijski pri!og Kn. 20.000.Zene jednoga mjesta dale su Kn. 600 za graha zelja povrCa " suhbg vo·Ca konzervi paradajza pice rezanci duhana piliCa putra jaja speka kolaca meda pekmeza sa lame kruha , SeCera keksa grisa maka Caja sa pun 2 jastuka ruCnika plahta 25.772 110 25 25 174 1.510,5 voCa 2 100 480 kg '12,5 boca lit. kg " kom. kg kom. 10 74,5 59,5 23 39 10 531 kg 5 " kg 230 10,3 12,5 2 22 " " " kom.· " " 1,90 3 1 4,5 4,5 2,5 5 4 8 KOTAR KOPRIVNICA: deka 5 gaCe. 2 1• kosu(ja zavoja sir a mlijeka " m kg lit. 18 27 12 pOvrCa voCa tan jura porcija KOTAR DURDEVAC: braSna krumpira graha luka putra vrhnja pilica kolaca kg kola kg " lit. kom. kg sira jaja jabuka kampala · kozer. paradajza kesten]a moSta zelja repe p·ovrCa luka jaja suhi spek suho meso tjestenine orasi duhan 1.000 ·. 2· 200 50 20 8 40 170 H kom. 400 1 1 2 400 1.000 200 100 100 boca boca kg lit. kg " kom; kg 382 5 6 119 84 25 lit. 84 pilica kokoSi. kolaci putra sira kom. 101 25 575 vrhnja lit. jabuka kestenja maka pekmeza plahta kruh. paradajza kg " kg " 46 54 28 960 Zlica sira jaja rakije zavoja vreCa obojaka novaca kom. kg kom. lit. m kO!ll. pari Kn citavog ~krnga Zitarica brasna krumpira graha zelja repe povrCa voCa suhog voCa kruha pica rakije suhog speka suhng mesa duhan pilica · kokosi keksa grisa jaja Caja kompota kestenja konzer. parad. sapuna deka plahta ruCnika jastuka kg 214 14 lit. kg lit. " 25.772 2.000 1.6HO '355 · " . 1.025 200 " 443 3.235,5 12,5 22 " 445 lit. 87 10 kg kg kg maka 4 lit. kom. kg , sal arne 1 55 18 185 11 10 3;5 10 65 0,50 32 300.-" Bjelovara. rezanaCa SeCera 18 33 13 163 3,5 27 17 PREGLED 1 kom. lit. 1.000 150 130 5 67 8 5 4 KOTAR SV: IVAN ZABNO: luka s·ira vrhnja jaja · pili-ca l'akjje duhana moSta mlijeka meda kom. 322 kg rakije voCa kg braSna krumpira graha " kom. boca kg boca kg kom. gaCa kosulja zavjesa kolaca ptitra inlijeka sir a m kg " lit. kg 6 178,5 31,5 191. 25 3 1 55 2 19 1.583 45 1 6 12 2,5 5 26 4 5 2 1 45 975 76 77 152 527 �vrhnja meda pekmeza lit. kg 44 10,S 16,5 " t~njura kom. 8 porcija 5 Ziica 33 vr.eCa kom. 17 obojci 32 novci Kn 300.Qpaska: Iz kot. Krizevci nema podataka. OKRUG CAZMA od 25. IX. do 5. II. 1944. lW'rAR CAZMA: voCa povrCa jaja sira putra vrhnja mlijeka kolaca caja p.Senke pilica kg " kom. kg " lit. " kg omot kg kom. 4.689 3.373 3.319 314 69 84 1.159 175 2 240 90 duhana odijela, rublja platno vre·Ca Carapa prediva ruCice prediva postelj. kg kom. m kom. pari kg 208 L327 34 22 13 ... 8 47 sapuna 2 " tanjura kom. 105 Zlica 50 zdjela 1 " rakije lit. 1,5 masti kg 5 jastuka kom. 38 lana kg 150 obojaka kom. 12 zavoja m 18 zastaVa kom. 4 razne stvari kom .. 13 oprani ve.S pari &00 u novcu Kn 176.995.:/;ene kot. Dubrava dale su KP Kn. 255.000.-; 50.000 Kuna za >>Naprijed«. Za opusto.Sene krajeve sakupile ·SU Zene Kn. 340.700. Za listove »Zen a danas«, »Ze.n.a u borbi« sakupile su Kn. 80.000.- Dokumen t 324 lzloZba- darova u Glin.i za Prvi konr;res AFZ-a Hrvatske TREcA KOTARSKA KONFERENCIJA AF~ GLINA ODR:tANA 8. X, 1944;· ORGANIZACIONI REFERAT Uporedo sa razvitkom NOP razvila se naSa o-rganizacija AFZ-a na Baniji, a taka i na naSem kotaru. Pred naSu organizaciju od II. kotarske konferencije AFz-a,koja je odrzana 1943. g. u jesen do osloboaenja Gline sve-o se j-e u glavnom rad na srps,ka sela, u kojima su postojali uzi odbori AFz-a, sa 9 opcinskih odbora. U tim odborima bilo je obuhvaceno 28() odbornica sa 8000 zena. Pred nama j-e bio kao najveCi i najva.Zniji zadatak obuhvaC.anje ze-na u neoslobo"denim hrvatskilm selima u organizaciju AFZ-a i na taj naCin uCvrstiti jedinstvo srpskih i hrvatskih Zena na naSem kotaru. Do oslobo-denja Gline hrvatska su sela hila u glavnom neo-slobodena, taka da smo tamo r3.dili ilegalno, -ali ipak, pored svi-h teSkoCa~- uspjelo nam je u 5 hrvatskih opCina formirati 15 ilegalnih odbora i jedan o-pCinski odbor, u kojima je bilo 56 odbornica. Sto se vise razvijala N. 0. Borba, i .zadaci- naSe organi·zacije poStojali su sve veCi, narqCito poslije II. zasjedanja AVNOJ-a, na kojemu Su doneSene histqrij-" ske odluke. J edan od naJglavnijih zadataka donesenih na II. zasjedanju.AVNOJ-a bio.)e: ujediniti sve Z.od-oljubive snage u iZgradnji naSe· nove drZ-avne zajednice, d-emokratske 528 federatlvne J ugoslavlje. Da bi se taj zadatak sprovodio u Zivot, trebalo je a~tivizh·ati sve Zene u izgradnji naSe drZave, zato je _.naSa organizacija na na.Sem kofaru <iObiia"" Siri oblik organizacije, u koji ulazi svaka Zena, koja m-rzi neprijatelja i kDja sv·ojim radom potpomaze N. 0. P. Do danas u na.Sem kotaru uspjelo narn je forrnirati 64 Sira odbora, t. j, u svim srpskim selima i opCinama,, d·ok u hrvatsk.irn opCinama nismo uspjeli po ·svim selima stvoriti ·Sire odbore. Tim- Sirim oblikom organizacije, obu.hvaCanjem Sirih masa Zena, aktivizir-anjem u borbi_ za obnovu naSe ·opusto.Sene i popaIjene domovine, mi uCvr:SCujemo naSu narodnu vlast, koja je nikla iz narod3. · i uCvriicuje se u NOB-i. Ne samo da ·pruzamo ogromnu p-omoC NOO-ima, u vrSenju svih zadataka, koji stoje pred naSom na1"'0dnorn vlasti, nego u na·Sem kotaru dri =danas uCestvuje do 30 zena u NOO-ima kao k~d Okruznog, kotarskog, opcinskih i seoskih NOO-a; u raznim komisijama pri NOO-fma . razvrstano j-e 168 Zena. . Organjzacionim uCvrSCenjem JNOF-e Hrvatske, formiranjem odbora JNOF-e kod nas za Baniju, pa i u naSem kotaru, naSoj organizaciji u sastavu JNOF-e pruZa se_ moguC- nost da joB v1se potpOmognemo ·ucvr.SCenju naS·e narodne vlasti 'i obnovi naSe Zemlje. Mnoge su Zene naSega kotara pomngle kod izgradnje po·paljenih sela, svakodnevno vidimo Zene kako neumorno rade, voze gradu i crijep za i.zgradnju kuCica. U to-me poslu jednako su aktivizirane Srpkinje i Hrvatice. Zene hrvatske o·pCine- Jukinac sjekle su drva za na-Se ustanove, d,ok su njihovi sinovi i muZevi vozili kuCice kao i iste gradili. U tome poslu one su dale 160 radnih dana i nasj-ekle 20 hvati drva. P.o svim opcinama nasega kotara postoje partizanske basce, k<>ie su ·obradivane pod rukovodstvom naSe organizacije. 70 Zena opCine Mali Gradac· sVojom vlastitom po·bud·om pomagale su 'omladinskim radnim Cetama u ovogodiSnjoj Zetvi. Taka isto sn Zene i u o-stalim selima spremaie i porilagale u Z·etvi iii neorganizovano. Zene opCine V. SuSnjar istakle ~su se u radu pri akcijama, koj.e je vodila naSa vojska pod neprijateljskom vatrom. Zene su odvozile naS-e ranjene drugove u bolnicu. Zene iste opCine kao i BaCuge iSle su u pov·orkama broj Cano do 180 u posjetu drugovima na polozaj. Narocito u toj posjeti istakla se drugarica Katica ·Grubjesic, koja je sama umijesila 20 sam una i dala za voj.sku, a nije dobila ·sa zeinije- 2 v8.gana p·Senice. Tako su Zene· opCin.e Jukinac iz Novog sela uCestvovale zajedno 34 :l;ene Hrvatske u NOB sa na:S-om vojskom na pro-Stenju u istom selu, t·e su pored redovne hrane, koja je sljedovala naSu vojsku, donesla joS oko 45 koSara raznovrsne hrane i jedno peCeno pra_,se. Zene opCine Gora i BaCuga pokaozale su visoku svijest bo-rbenosti pri spaSavanju savezniCkih avijatiCara, koje su otimale iz ruku neprijatelja, gdje se je· na:m·Cito istakla jedna drugarica iz LuSCana~ Snabdijevanje v~ojske i bolnica sa branom, to je svakodnevna briga naSih antifaSistkinja. U zadnja 2 mjeseca Z·ene na·Sega kotara ucinile su preko 89 posjeta bolnicama, 34 posjete djecj.em domu, 54 vojsci na polozaj. Dale su obroka 70.700, a oprale su ve.Sa 2404 pari. 'Tak-a- su isto Zene pomagale i skupljale no·vac za Narodni Zajam, gdje su dale preko milijun kuna. Kampanja, koja je vodena na naSem kotaru za sakupljanje ZiveZnih namirnica za naSu vojsku, Zene su u sastavu JNOF-e taj zadatak aktivno poma· gale. U zadnja 2 mjeseca naSe drugarice na naSem kotaru dal,e su veliki broj kirija i i•male mnogo radnih dana. u radne cete obuhvaCeno je mnogo Zena, koje rade u ..sastavu omladinskih radnih Ceta. Zene su na naSem ko-taru iskopale 30 zemunica za spremanje hrane. u- svim opCinama naSeg ~otara Zeone pomaZu u i,zgradnji kuCica, kao ·Sto su to Zene opCine Jukinac veC poka,zal,e svojim radom 529 �na drugim pnslovima oko SJeCe drva, dok su njihovi muZevi i sinovi pravili i vozili kuCice. Mnogo konkretnih i lijepih primjera nase su drugarice dale od naSe druge kotarske konferendje i pomoCi po svim granama za izgradnju naSe nove demokratske federativne J ugoslavij,e. U pripremama za I. l<ongres AFZ-a Hrvatske, odrZale su -Clanice OkruZnog odbo-ra AFz-a Banije svoje Okruzno savjetovanje, na kojem su primile predkongresno takmiCenje antifaSistikinja Korduna, a navijestile takmicenje zenama Pokuplja. Na tom savje·tovanju Zene Banije navijestHe su jedna drugoj predkongr.esno takmicenje. Taka je kotar Glina navijestio takmicenje kotaru dvorskom. Za bolji uspjeh u takmicenju ·sa dvorskim kotarom navijestile su opCine medu.sobno takmiC-enje. Samo takmiCenje i Kongre·s Zena za ·Hrvatsku zainteres,ovale su Zene naSeg kotara, gdje su S·e veC do sada mogli pohiCiti yiodljivi rezultatL rSa naSega kotara obeCano je, t. j. Zene pripremaju darove, kojima Ce darivati naSe ustanove. Uspjeh takmiCenja od Okruznog savjetovanja do danas bi!jezi se slijedeCim podacima: ucinjeno je 15 posjeta djecjem domu, 20 posjeta bolnicama, 40 posjeta naSoj vo:jsci na polozaju, oprano je preko 2000 pari vesa. Kirija su zene dale 211)0 sa stokom, a radnih dana dale su ·730 u raznim radovima. Pored ·svih nap red navedenih uspje·ha i izvrSenih zadataka, koje su Zene do- sada na- pravile, t:r>eba da naSa organizacij a shrvati da bas- danas stoj.e pred nama joS ozbi-Ijni .zadaci, i da trebamo da joB viSe potpomognemo oslobodenje naSe zemlje kao i izgradnju naSe drZave. Na nwsoj danasnjoj kotarsl<oj l<onferenciji postavljaju se pred nas slijedeci Zadaci: 1. Da takmiCenje, u kame se nalazimo za prvi kongres AFZ-a za Hrvatsku, shvatimo i sa uspj,ehom sprovedemo. 2. Da nastojimo da u ostalim selima, u kojima nemamo sirokih odbora AFz-a okupimo sv-e Zene u iste. 3. Da i dalj e nasu N arodnu vlast u sastavu JNOF-e potpomognemo u- rjeSavanju zaQ.ataka i problema, koji ·stoje pred njom, kao sada najprecega zadatka oko izgra.dnje kuCica i sjetve naSe zemlje. 4. Da· i dalje naSe drugarice ue zaborave djeCje domove, bolnice i bo-rce na poloZaju. Danas, kad se nalazim·o pred konaCnim oslobo~d-enjem naSe zemlje -i pred krupnim vojno-politickim dogadajirna, i kad se nalazi bratska nam ,crvena Armija unutar naSe ze~ mlje, i kad vidimo da prolivena krv i pale Zrtv.e ne Ce biti uzaludne, trebamo da shvatimo sve ·zajedniCki da u jedinstvu srpske i hrvatske· Zene -sve navedene zadatke s-provedti i ·rade u najv-eC·oj sreCi, zadovoljs-tvu, danas viSe neg.o ikada prije. Dokument 325 OKRUzNICA ODJELA NARODNE PROSVJETE ZAVNOH-a OD 11- X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz 0 ORGANIZACIJI ANALFABETSKIH TEC:AJEVA ZEMAL.TSKO ANTIFASISTICKO VIJECE NARODNOG OSLOBODENJA HRVATSiKE odj.el naro-dne prosvjete broj 7'23/11. X. 1944. Glavnom odboru AFZ J-edan od najvaZnijih zadataka, koji ·ove zim€ stoje pred prosvjetom, jest organizaeija analfabetskih tecajeva. Radi toga potrebno je· odmah pri-Ci pripremnim radovima. 2 - Obzirom da se· raspolaZe sa: malim uCitelj.skim kadrom, ne treba se ·osloniti samo na uciteljstvo. Analfabetske tecajave moze da ·vodi svaki _pismeni Covjek, omladinac i omladinka. Mi zami·Sljamo da u Jednom selu moze da bude vise analfabetskih grupa, jer narod- oskudijeva u ·odjeCi i obuCi, te ne maZe doCi u jedan centar. Svaku takovu grupu maZe da vodi jedan rukovodilac teCaja, koji se me-dusobno- natjeCu. Ako se to postavi na ovako Siroku bazu i uspjeh Ce biti veCi. 530 Po~to se ·ove ustanove nala·ze po selima, mogu se njihovi pismeni ljudi up-otrijebiti kao rukovodioci analfabetskih grupa. 3. izvrsiti popis analfabeta. 4. odrediti rukovodi·oce teCajeva. 5. putem starnpe, plakata i parola popularizirati ov·u kampanju. Da bi se· po.sao udarniCki razVIJao, odjel na:rodne prosvjete ZAVNOH-a raspisuje meduoblasno i meduokruzno natjecanje. U tu svrhu potrebno je da taj poswo dobije najmasovniji karakter. Radi toga treba imr:Siti temeijito" predradnje, koje bi s·e sastojale u slijedecem: 1. odrl\ati .•sastanke sa JNOF-om (narocito USAOH i AFZ). USAOH i AFz trebaju ne samo vrSiti agitaciju za ·ovaj teCaj, vee dati i same rukovodioce iz svojih redova. 2. odrzati sastanke sa vojskom. Narocito se mogu dobro upotrijebiti kornande mjesta, kOmande partizanskih straZa, re.Jejne- stanice, ekonomska •slagalista komandi podrucja itd. Brigru ok-o prosvjetn?g rada n?: o-slo'ho-d·enom terito-riju vodili -su NQ0-1, kod ko.Jlh -s~ u tu svrhu foTm{rani prosvj-etni -odjeli, a prosvj.etn~m radon; n~ podruC_iu -cijele Hrvatske rukovodto Je Pr~sv_1etm 1 odjel IzvrSnog od!bora ZAVNOH-a ~a svoJa dva od}ela - rQdjdom za o'sno~ne.. Skole. 1 analfalbetske teCajeve i Odjelom za sredn.Je skole 1 opCe -obrazovne teCajeve. Na Celu pro.svjetnog odjeljenja 'ZAVNOH~a radi Vlatka iBabiC, -Clan lzvrSnog odbora ZAVNOH-a~. ~ .neSto kasnije 1.r odjelu rade Anica Rakar-M~ga~1:C, Darinka 'Siarn.i, Dara JanekoviC .. U . okrugu BamJa rad·e na or.ganizaciji Skala i pmsvJetmh usta.onova Barica Han.zi-C Teta i Katarina LUkiC .~a.Sa, u :Gorsk-om 'Kotaru - Marta Aralica, 'll Slavomp - Fnda Go~­ laT i Mika SarajCiC, u Zagre'baCkoj O'hlasti.- Ma)a V eseli, u Lici - Kati.ca Zita Uzela·c, Ma~I,ca Sa.v1C, Anda VuCetiC Lenka OdiC, Anka Came Stnna. Na Kordunu _:__ Cica DrakuliC, Ma-rija Ropar (194243.,), Smilia :E>eriC, Aniea Ma.rti.noviC, .Sand~ N~w~k~­ viC Bo.Ziea .Zalae i druge. Na gtmnaztJama 1 t•eea.JeV!ma' predaju Slava OgrizoviC, Ma-rta S~jli, D!~ga K<:Jfe.S, Zdenka FekeZa, Lolika Du'l"an~vic, B~sll.Jka LJepava, Ljerka Paternoster, Zdenka S-upek 1 drug·e. Zbog pomanjkanja stru~no.g uCitelJ.skog osoblja odrZavani su uCit:el jski teCaJeVt, na ko.Jtma se osposdhljavao nastavni kad_a-r. I uCiteljski teCai :pri ZAVNOH-u u Ot-oCcu, poCeo .je .5. rujna 1943. Pohadalo g~ j~ o~o }0. pola~­ nika~ Bilo je na njemu 7 Zena. UCttehskt te-ea.J u Mthalj-evcu p.oCeo je 20. oZ.Ujka 1944. g. Od 3·0. ~olaz­ nika bile su 22 ~ene. UCitel jski teCaj u Kore~n~l trajao je od 10-20. o~ujka 19~4. g: s-~ 3~ slus~,ca, od toga 28 Zena. U Moslavini Je uCttehskt t·eCa.1 poOeo 31. srpnja 1944 ..g. sa 34 polaznika ;-. od tog':~- 24 Zene. U Ell Shattu su odrZana dva teea_]a. Po-Ceh 30. svibnja 1944. g., a zavrSili 4. kolo:roza ~'94~: g .. ~ MiklouSu, Zagre'baCka oblast, tram 1ese~1 uCitelJskt teCaj trajao je od 1. kolovoz: do 15.v·r~Jcr;a 1944. ?· Od 31 polaznika bilo je 21 zena. TecaJ Je nastavt~ rad u Vetikim Zdencima, a zavrSio u Masto;rdu kr~J Kikinde, 17. svibnia _l945. !3ilo _je 40 pol.azmka. UCtteljski teC:aj u -SlunJU, poe-eo J'e 20. ru.Jn~ 19~4. ~­ i tTajao do 20. veljaCe 1945. Od ~3 :pola.zmka i~nlo ,Y: 13 ZeDa U VorkapiC ·selu odrZam su: 1) trormjesecm Z ~nk: uCiteljski teCaj; od 22 ,polaz-nika b!lo ),~ ZavrS.io je u rujnu 1944. ¥· 2) PetmJeseem uCitc;: JS.1 teCaj· od 38 polaznika b1lo Je 15 z-ena. ZavrSro . .1e 20. ·;eljaCe 1945. UCiteljski teCai u 'Dulovcu t-r<l;Ja? i·e 4 mjeseca. PoCeo i·e u iesen .1941· s~ ~5 pol~zmka. U Knioskom okrugu p·etmjeseCm uCrtel1skr teCa.1 poCeo j·e 21. listopada 1944. g., a zavrSio .10. vo~ujk~ 1~49: g. U Pokuplju ad-darn je .Cetv.eromJe~ecm uCI!e~JS~1 teCaj i od 33 polaznika btlo 1e 15 z·ena. Teca.J Je l I?. 1 Napominjemo da je u tom poslu najvaZ:nije aktivizirati JNOF. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Odjel narodne prosvjete: I vo -P.rol trajao od '20. listopada 1944. rg. d~ 2-o .. veljaCe. 1945. g. 'UCiteljski teCai u Pakraeu ·tra.Jao .Je. 4 mJeMa. PoCeo 15. studenog 1944. g. -s~ ~5 :P?l~z~rka. l} alorn Ratu .Dalmacija, uCitel]sln teoaJ Je poee,? 9. prosinea 1944. g. sa 41 polaznik?.r.n• od to~a ~'6 .zda. Trajao je 1 pet mjeseci. U Bar:l]t ~u ~d:'zam ,.1e an troffi_iese.Cni i jedan petmj,eseCm uC1tel.l-skt teCaJ. rosljednji je zaVr.Sio 5, veljaCe 19-45. g. Od 31 .Po azn~ka bilO je 13 Zena. Za cijelu oblast Dalm~et]'~ .po·C.eo je uCitelj.ski teCaj 8. oZujka 1945 .. Radw .1e na Skol~Cu kod Preka blizu Zadra. lmao .1e 247 .polaznika. · . 't' Nadalje, odrZani su ~nogr ·opceourazovm eeajevi od kojih nek•e navod1m0; , . · U 1944 . .g. odrZana su tn opceobra~ovna teCa.Ja · ZAVNOH-a: I. teCij ~avdio je '6. oZ~J~a 194~. ~· Od 88 polaznika bilo je 7 Zena. 1!. t-e~a.J :avrS:o .1~ 2. kolovoza 1944. g. Od 27 polazmka btlo Je 7 ze~a. Ill. t·eCa j poCeo je u rujnu 194~. g.v rqd- 52 )pola.zmka bilo je ·13 Zena. OpCeob-ra:zovm. tee-a] od_rzan .1-; na Pa .ku 11944 . .g. Od 43 polazmka 'bt~o . .1e. 1~ ~en<:~:: Pokzniei su bili Clanovi. NOO:a, VO]nt~ Jed~n~.ca. ~ rukovodio·ci organizaei ja. Nadal1e _su odrzat?-a 1 eebn okruZna 0p6eobrazovna tt:Caja sa 200 rpolazmka (No".'a ~okuplju GradiSka, Virovitica, ·NaSiee} .SL Br?d). oddan je o:p-Ceobrazovni tec~J u -P1sar-ovmt od 15. prosinea 1944. :g~ do 10. o.Z.UJ~a ~'945. lg. o,.d 4·8 P,.~­ laznika bilo j·e 37 Zena. Od n]l·h Je .5-est. ~re.s~o u u;tteljski teCaj. U Baniji odrZana su Cehn J,edno:m)eseCna -opCeobrazovna te-Caja. OpCeohrazovm teCa.J u Pakracu poCeo _je 1. sijeC:n_ia 1945, g. . . U Glim.i su se odrZali doma-Cinski i:dakhlografs~r teCa}evi, teCai .za higijeniCare i teCaJ za redatel.1e kazaliSta. . ]o~ su se odr.Zavali teCajev.i: S:s~ nedieljni. adi~u:­ nistrativni teCai, daktilografsk_r tee~1 .u _Yel. Pt.san~e 1 ; fednomjeseCni poStansko~te_l·egrafs~t 1 }ednomJesecm 'k sanitetski teCai sa pretezmm broJem ,zena. Medu struCniacima, koi·e ie u tok~ 1v943. g., 0 upio ZAVNOH, radio ie zna.tan bro1 zena, btlov u okviru samo,g- ZAVNOH-a, h1lo uz oblasne, okruzne ili kotarsk·e narodne odbm:-e: ,. . . , Na zdravstvenom prosvlee_rvanJu ,.:ad~: dr. Olga MiloSeviC u Slavoniji, dr. Bonka Ores.eanrn. u Moslavini, Mira Juri·C 'll Dalmaciji, SaSa ZlatanC u Kordunu i dr. Na poljoprivredi rade: ing. NeP,a Marijani i Elza Polak na Kordunu. Ida Bahuder u Gor~k?ll"l: Kotaru, ing. Jela JanCiC i .Jula RaCki u Moslavrm, I!Jg: ·~la­ vica ·DdbaC 'l.l. Slav-oniii, ing. DuSanka Kopac 1 mg. Miliea MilunoviC u Dalmaciji. U p-ro.pa.gandnom odjelu. Z-j'tV.NOH-1,1 ';<;de Nad,a Sremec i Vera JuriC. U odJelJenJU za soc~1alno st~­ ranie nide Tatjana MariniC i SaSa ZlatanC sa vd1kom .grrupom_ drugarica, ,11._ l! 531 �Dokument 326 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz POKUPLJE OD 17. X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 PREDKONGRESNOM TAKMWENJU OKRU2NI ODBOR AF2-a POKUPL.JE 17. X. 1944. Glavnom odboru Drage drugarice! Saljem Vam podatke ·o predkongresnom takmiCenju; nisu kompletni, p.oSto iz nekih opCina nisu stigli izvjeStaji. 2umberak od 10. 1X.-27. IX. ~o~ilizirano 240 !judi, demobilizirano 90, odrzan1h sastanaka sa Zenama 11{) na tim sastancima obuhvaCeno 4{)40 Zena,' ·odrZana kotarska konferencija, Radi konferencije JN<?F, koja se odrzavala istog dana, nij·e · uspJela. Pdsutno je bilo samo <Jko 1100 zena Napisan<J parola 76. · Sabirna kampanja: Za stampu Kn. 4.500.-, Lijekova za 5.0{)0.-, kancelarijskog papira kg. 37, kuverata kom. 350, notesa 35 kom.; tinke 2 lit., kr~~e 4 k~t., pisaljaka SO kom., kolaca kg. 55,· mhJeka ht. 360, meda kg, 20, vina lit. 1090, krumpira kg, 18000, groZda kg, 60()0, raznog voca kg, 5.850, kruha kg. 350, paradajza 350 kg., krastavaca kg. 310, luka 1~0 kg,, duhana kg, 7 graha kg. 5050, raznog zita kg. 7600, plahti kom. 39, jaja 800 kom, radnih dana 126? na iskapanju krumpira- i pravljenju ~glJ~·. ·cesto puta napucivali su na njih cetmc1. Kod te· kampanje najbolje su se pokazala sela: Kast i Bras]jevica; Kaiit je dao 2350 kg, hrane, Br>csljevica 2655 kg. Razni podaci: U uzim odborima JNOF-e imade 110 zena u NOO-ima imade 49 Zena' u NOV imade 23 zene od toga poginulo 7 drugarica u raznim ustanovama kao P'OmoCn(} _ osoblje imade 6 zena. Pisarovina od 10. IX.-30. IX. M{)bilizirano 4 C9"vjeka, odrZano sastanaka 40, na tim sastaricima obuhva6eno Zena 700. Odrzana opcinska konferencija Pokupske, prisutno oko 70 Zena. Sabirna kampanja: Mlijek<> lit. }60, sira kom. 76, vrhnja kg. 15, ~eda kg, 2, jaja kom. 111, braiina kg. 15, mash kg. 75, krumpira 35,028, jabuka kg. 1414, kru.iiaka kg, 935, bresaka kg. 620, para- AF2-a Hrvatske dajza kg, 42, grozda kg. 461, suhog voca kg. . 20, luka kg. 17, kolaca kg, 14, rakije lit. 10, vh;a .lit. 675, kokosi komada 4, plahta 43 kom., rucn1;ka kom. 56, zavoja 150, pSeni'ce kg. ~9.603, oraha kg, 5, graha kg. 11.450, za stampu 11.040 kn, muii. kosulja kom. 16, platna m. 20, oprava kom 1, duhana kg. 30, gaCa kom. 6, veSa oprano kom: 729, okrpano 44, parola napisano 30. Jaska od 10. IX.-27. IX. Mobilizirano 120 !judi, sastanaka odrzano 7, sakupljeno: mznog voca kg. 570 sira kom 17, jaja kom. 150, povrca kg. 700, pekmez~ kg, 30, za stampu kn. :JOO. P.odaci: U uzim odborima JNOF-e 7 zen a u NOO-ima 3 zene, u NOV ima 13 zena od :oga palo 5 dru~arica. U tom kotaru rad je Ilegalan, banda cesto upada. Samobor od 10. IX. Mobilizirano 197 Ijudi, odrZano sastanaka 1 odbor, sabirna kam-panja: Zita kg, 1800, VOCa kg. 5()0, pekmeza kg. 25 papira 120 kg., cigareta kom. '70, za fond kn: 145.000.?~ f·ormirano Razni podaci: ~en a u NOV 60, od to•ga poginule. 8 zen a, u JNOF-u 12, u NOO 5. Taj kotar Je pod st>clnom kontrolom neprijatelja. Sisak, od 10. IX.-10. X. Odrzano sastanaka 16, obuhvaceno 300 z~na: .Sabirna akcija: Za ·stampu Kn. 23.100, psemce kg, 900, krumpira kg, 5.565, graha kg._337, voca raznog kg. 4283, sijena kg. 2.100, mo_st:' lit. 500, masti kg, 35, plahta kom. 48, rucmka kom. 8, kostica od buca kg. 34, zelja \<g. 76, tanjura kom. 53, zdjela kC>m. 1, zlica kom. 41, meda kg. 20, bijelog brasna kg, 530, ~u.kuruznog braiina kg. 200, sira kom. 196, JaJa kom. 317, raznog povrca kg, 8510, soli kg. 8, kruha 50, mlijeka lit. 55, putra kg. 5 vrhnja kg, 1, pilica 15 kom., sapuna kg. 4, kolaca kg, 15, teka kom. 15, notesa kom. 9, kuverti kom. 48, CaSa kom. 1, boca kom. 1 lonCiC kom 1, ko:ii~lja mns. 11, gaca kom. 6, ;lahta m. 12; rnpc1 zen. kom. 3, koiiulja zen. 3 kom. koiiulja djec. kom. W, kapa dje~. kom .. 3, ~arapa DuSan RadanoviC, -, Mara BastajiC, Mena Stefan-ovii, SaSa SOkorac, Katica RapljenoviC, -, Rezika La.ckaviC dj. par 1, bluza zen. kom. 10, zen. rubaca kom. 10, cipela pari 4, zavoja 30. Vel. Gorica od 10. IX.-10. X. OdrZano sastanaka 60, obuhvaCeno Zena 1300. .Sabirna akcija: graha 8.280 kg., krumpira 30.5()9 kg., p~enice 19.809 kg., brasna 850 kg., luka 150 kg., kruha 130 hljebova, soli 246 kg., kase 30 kg., jaja 610 kom., koze sirove 2 kom., raznok voCa _kg. 1.400, sira 120 komada, povrca rawog 2.266 kg., mlijeka 165 lit., kukuruza 1.7·69 kg., siski 90 kg., graha 942 kg., kava (.surogat) }0 kg., secera 4,5 kg., putra 6 kg., lampe 2 komada, teladi 2 komada, svinje 2 komada, benzina 40 lit., sijena 19{)0 kg., preite 17 kg., plahta, kom. 39, kol<>vrata za Baniju 6 kom., zavoja 120 komada, k·oSulj a 7 k·oinada, gaCa_ 6 komada, cigareta 1.l00 komada, baterija 2 kom., koiiulja 120 komada, griza 26 kg., vrhnja 6 kg., kokosi 46 komada, masti 17 kg., lO loncica, 1.340 araka papira, 250 komada koverata, 1 kolut spag.e,.l1 ·olovaka, 1 kutija pera, 2 komada tanjura, 1 kolut konca, 1 vaga, 16 metara cajga, 5 djecjih biiulj a, 5 zen. i 7 muskih ko-Sulja, 1 Zenska hitljina·, 2 para CaraJ)a, 2 gaCa, 24 sjekire, 14 pila, 2 banzegera,. 400 araka papira. Ostale podatke cim stignu poslat cemo vam. Poslije II. konferencij e polet kod zena je ogroman, ali radi nedovoljnog rada nije dovo-Ijno iskoriSten. Pripre-me za kongres se vrSe. Spve_maju se razni ruCni radovi za izlozbu. U prHogu vam .Saljemo 4 pozdravna pisma I. Kongresu zena Hrvatske i 1 film •Sa II. konferencije. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Uz drugarski pozdrav Zora1· 1 . Zora AhmetoviC. 532 533 �Dokument 327 RAD ANTIFA!!ISTic':KOG FRONTA zENANA RIJECI JZ ZAPISNIKA SASTANKA PARTIJSKE KOMISIJE AFz ZA GRAD RIJEKU OD 19. X. 1944. Sastanak part. komisije AFZ-a odrzao· se 19. X. 1944. Poceo je u 9.30 h., a zavrsio u 17,30 h. Prisutne· drugarice Vanjka, .saSa, Nada, Volga, Irina, Erna, Mira, Zala, Leda, Dale, Burina, Svijetla i drug Zuti. Drug. Volga dosla je u 11 sati a drug. Svijetla u 14 s, jer su zaposlene. Odsutne drug. Olga i Bijanka. -N_a dnevnom redu: ·orgariizacija, pol. ·Situa'Cija, Stampa, sabirne akcije i mobilizacija. 'i,,: ,, Organizacija. Pokazalo se da su drugarice -bile preoptereCene, i dok su se 'Odb. sekt. sastajali kao i odb. raj., grupe su s.e sastaj ale rijetko, j er nije bil<J kontrole ozdola. Ta'ko da se- organizaclja nije nikako proSirivala, a 'i -o·rganizi·rane ni,su bile aktivi.zi-rane, jer se nije ispitivalo moguCnosti Zena. Odbori s~ek­ tora se raspuStaju, i sada treba .svaka drugarica da dade svoje miSljenje', da· 1i C·e· se . postaviti Mjesni· odbor AFZ-a. Misljenje je svih · drugarica, 'OSim drug. Zale, da se taj !: 1 Polovinom 1944. ,g. bila ie ~r;ganiza<:ija AF'.Z u Rijeci priliCno ia-ka. Postojao ie Gradski odbor AFZ. pet sektorskih i 16 raj-onskih odbora. NaroCito ie veliki uspjeh bio .tai, da se .u~Pielo stvoriti organizaciiu u petom sektoru, koii je obuhvatio velike tvornice. zatim Zene iz raznih -,zarnatskih radionica. U Tvornici duhana aktivno ·i·e radio veliki broj ·Zena. Medu niima su -se naroi!;ito isticale Olga Stokil: i Marii-a KuZit -Bianka, Tereza i Mercedes. U to vriieme broj odbornica iznosi 90. Oko '300 Zena sastaiu s-e redovito, Citairu Stampu i uCestvuju u svim akdiama, a oko 800 Zena na razne na-Cine poma.Zu -NOP. ·odb-or formira. Drug. Zala kaZe, da u s·vom sektoru nema drug. koja bi se mogla osamostaliti. Rjesilo se da ce im drug. Zala pomagati. U mjesni odbor uCi Ce dvije drugari.ce iz svalmg s~ektora. Mjesn;. odbor sastavljen je ovako: Iz prvog sektora drug . .Sasa simpatizerka dr)lg, Tereza .simpatizerka; Iz druge>g sektora drug. Burina, partijka i drug. Naaa simpatizerka; Iz treceg sektora drug. Olga partijka i drug. 'Crna partijka; Iz cetvrtog sektora drug. Vanjka partijka i drug. Sasa partijka; Iz petog sektora drug, Marija simpatizerka. U gradu je stalno bilo o~o 20 il~galaca, ko_jima je trebalo osigurati stan. TaJ su po~~? takoder. r.adil-e Zene, Mila Zanchi. Luciana RuZic, .~oza Kt~~t;'· Alice Feriane, Norma Bertosa, Valen1a Tomst~, Nelli Duitz i mnoge druge ZC?e . davale su. svo.1e stanove ile.galcima za -stanovanJe 1 odrzavanJe sastanaka. k . . . Usprkos svih -poteSkoCa i udaraca, OJe _1e nepnjatelj zadaVao organiza-ciji Afl?, ona ~: ·brzo, poslije svakog hapSenja, oporav!la. So~11a ~erman, Amalija Petri.C, mati i tri kten DraSCt-C, Ahce Fe- riane, sestre lride, Norma Genna:!• ~tta Dale~~a.n­ zin, Nives Burnia-Gudec, S~efam 1a 1 Ro~a Km!l, sestre IljaSil:, Ersilia Francetil:, .Vera _yonh.n. SonJa Romac, Mici Labus, Milka . Knzmam~, 1ekosl.ava Klausberger, Vojna Stojan, VJekoslava St-o.Jan, ArJa~­ ka MargitiC Vanjka. Gioia la Ne:ve, Le~ Skro'bOnJ_a, Pepa BlaZeviC, Danica Rit~, BrnCt~,- Stefu:a Jako.pt-l:, Vanna Pagliani, Olga Stoktc, 'Kse~11a Cesarec, Nada LukeZ i mnoge druge Zene odborntce AFZ neu:morno su i hrabro radile sa Zenama Rijeke. 'Y Drug. Li!i pred.sjednica Drug. Irina za Stampu. Drugarica iz · mje-snog- V'Oditi Ce po .dva rajona. Ostale partijke i simpatizerke iz pojedinih sektora uCi Ce u raj. odbore i u · najslabij-e grupe jaCati Ce o-raganizaciju ozdola ...~ teSkim uslovima, NOP 'll Riieci ·se sve vtse Sirio dobivao ma.sovnu podrSku. Sve -vel:i <broj Ri'jeC<ina odlazio i·e u partizane, a nakon svakog- prodora nenri jatel ja u o:r.!("anizaciie, brzo su nicali novi 1judi, koji su neus-traSivo radili. UCestvoYanj·e ~ena u razvoiu NOP u Rijeci bilo je vrlo veliko·. Osim sabirnih akciia i po-liti-Ckog rada, Zene su sudjelovale u 'borbenim akciiama, ;pisale ;parole, lbacale letke i t. d. '01-ia.~ntavani~ liuije naSe Partije, naroCito .stvaranja _"'lJrai:stYa Hrvata i Talijana, privuklo je veliki broj Talijanki,· koje S'll se oduSevlieno prihvaCale rada. Ines Galli uhapSena j·e, ka·da je obja~nja-vala Zena:ma u Starotn gradu politiCku situaciiu i uCila ih pjevati jpartiKoncem lion ja. nakon Sto i·e otiSla u partizane zanske .pjesme. Nelli Duitz, iako krhk·a i slaba~na, gmpa od 40 Hudi, neoriiatel i poduzima masovno hrabro podnosi smrt svoga muZa i na.gtavlia radom, haoSenie antifaSista. UhanSene su i 23 odbornice, dok i ni'li neprijateli ne uhvati i ulbii-e. Mnoge su od koiih su tri: Danica So~il:. Nerina TelaCil: i MilTaliianke, skupa s Hrvaticama, hrabro i neumorno CeviC striieliane. l'im ie ha.uSenlem oslabliena orga~ izvrSavale sv-e zadatke, koje su u svojim orgarnizan"izacija. naroCito orvog- sektora, ~tdie su bile uhaocijama preuzimale na sehe. Sene i drug-arice. koie su prebacivale novomobiliziU .prebacivaniu i ra-s.paCavan'iu Stampe veCi dio rane borce i materiial iz Riieke .za KastavStinu. oosla leZao- ie na Z·enama. Vera Bratonja Irina preGradski odbor ie ostao sa dviie drugarice. Pohvrano hacivala ie Stampu iz Zameta za sve OTJ!"aniza·cije je savlada:n strah medu Zenama. i svi ra ionflki i u gradu i organizirala 'Prebacivanje iste za sve rasektorski odbori su obnovlieni. Umiesto Gradskog ione. Prebacivanie sakuplieno.g materiiala preko odbora AFZ. od lionia do listooada_ dieluie i uskla»Zke« •na Drenovu vrSila ie 'Olg-a Tome Irena, a preduie rcld partiiska komisija, _sastavliena od 18 <lruko- Zanreta - Nikolaia Sibenik. Kamal za prehacigarica. · ' · vanje ile_goalaca 'll ~trad i iz grada drZala je Olga Lenac iz Zameta. Mili-ca TadretiC iz Zameta neumorrii U listOloadu formiran j-e Gradski odbor AFZ Rijeka i ukinuti sektorRki odbori kao nepotrelbna ie kurir. Sve dok niie pala nepriiatdiu u ·ruke, n(!kostepenica. te Gradski odbor direkt,no rukovodi sa · liko ie put& na dan orelazila »Zicu« na nznim m.ie16 raionskih odbora. Medutim ·u strudenmn i pro·stima. Isto tako Toni-ca iz· Zameta i druge. sincu oonovo i-e uha-oSeno oko 4·0 dru~adca, medu Sakunl-ianje odieCe i hrane kao i karncelariiskog niima OlR"a Tome Irena, (poginula u logoru u Niei sanitetsko.~r materiiala bila ie stalna akciia Zena. ma-Ckoi) Vera Bra ton ia Irina (.soal iena u trSl:anZene su m TeseCno sakunliale oko 50.-000 lira. One skoi dZiieri), a Liubica Mira ·Seoil: ska·Ce nol:u nesu raznosile i ,pisma, koja su ,pisali 'borci svoiim odjevena kroz prozor i usnieva pobiel:i gestapovobitdiima, a isto- tako i novCanu pomoC obiteliirna cima. Vel:i broi drugarica, koie su traZili gestapovpalih -dru.g-ov::~. ili bora-ca. Ukupno se tas;podieljivala ci, morale su otil:i u rpartizane. Me.dutim, usprkos porno{: od 300.000. lira rrnieseCno. ~.·' i_ 535 �odbor AFt Hrvatske dao je inicija~ivu _za sakupljarzj,e dokume1Ulta i podataka o radu i uCeSCu Z.ena u Nawdmo-oslobodilaCkoj -barbi. Rad je .odmah zapol:eo, Preko posdmih anketa sakupljeni su ,opSirni pod.a.ci, koji 6svjetljavaju rad Zena od prvih dana Ustanka, a ,ujedno su sakupljeni. ug;lavnom arhive OkruZnih i Oblasnih odbora AFZ, koje SU• s arhivom samog Glavnog odbora, pr.edstaoljale bogat · materijal. N epasr,edno iza Oslobodenj'a. Glavni Zatim je, ,pr.ed tri godine, Glavni odbur AFZ Hroatske izabra.o redakciju, kojoj je dao zadatak, ,da sakujJljl!r"!lle materijale sredi i p-ripr.emi za objavljivanje. Redakcija j,e p.ostavila zadatak, ·da u prvom dijelu knjige 1dade krono.ZoSki frrikaz uCeSf..a Zena i AFZ u NOB od 1'941-1945. g.; u drugom dijelu - uCeSC.e Z.ena u vojsci, a tt tr.eC.em dijeht - U!StaSko-Cet.niCka zvferstva nad dje,com, kao i brigu za itljecu na oslobodenom teritarrij.u. U toku rada pokaz-alo s.e da je u nekim krajevima .(na pr. u Lici, Baniji), veCina arkivskog materijala, .a naroCito· anog iz prvih godina NOB, -propala u tokm rata, dok su neki krajevi ('!Ul pr. Kord.un), uspjeli saCu:vati v.eCinu svojih arhiva. N.e.dostatak dokumenata iz tih krafe:va redakcija je pokuSala rijeSiti opSimijim podaci:ma i komentarima, sakuplj.enim preko -antifaSistiC.kih organizacija rna tere:nu, i ·rrawim vojnim i neprijateljskim dokumentima. ' U rad-u 11'/.U sabiranju do.kumenata i podataka uCestvovalo j.e '11£koliko hiljada aktivistkinja Hrvatske, a ogromnu pomo·C pndile stt partijske -arganiw.cije i OTganizacije SocijalistiCkog s,aveza na tereJlU, M~Uogi su se dokumenti m-orali skraCivati (Sto je 'U teksw ozn(lJCeno toCkicama), jer opseg knjigp, .koji s.e .z-natno poveCavao u toku rada, nije dozvol,javao .J.a se u ,cijelosti ob-jave. D.okumenti se -daju u njihovom izvornom obliku, a pravopis-ne g;rijeSke ispra:vljene su samo ondje, gdj.e j,e to- hila nuZno za ispra:vno .razumijevanje teksta. U dokwmew.tima i k01n.entarima grada Za.gr,eba ima mmogo kanspiratiimih imena drrugarica, .kojima redakcija nije us.pjela, usprkos mnogim ispitivanjima, utvrditi frra:oo ime. Ipak stt obj(ttlljena njihova konspirativna imena u pr.etpostavci .da 6c Cita_oci moCi dati potpunije podatke. U ovim je -dokumentima i kamentarVma ,objavljen samo ma:nji dio materijala, kofemu je zadatak da prikafJe aktivnost Zena u toku NOB. N-apominjemo, da neke vrste aktivizacije Zena .(na pr. sjetva, ietvit., rad na Jrro-svj~e­ Civanju i t. d.), nismo nastojali -doku1'1'U!ntirati i pono:oljati za svdlti kraj posebno, iako su Zene svagdje P,odjednako u njimil uC-estvovale, n;ego smo nastofdli dati presjek .a-ktivizacije i ·zaokruZ.enu slilm uCeSCa Zena u NOB u Cita:voj Hrvatskoj. lsto tako je spomenut sarmo dio aktivistkinja AFZ. iz -pojedinih, k~-'dj.eva, jer .r.edaluiji nije bilo ni moguCe da istakne one hiljad-e i .hiljad-e Zena, koje sit ~t toku NOB nosile na $Vojim lerdima sve terete rrata i o,gromnim radom i Zrtvama dopriiiijeie izgr-adnji n·ove fugoslavije. Redakcija j.e ru toku rada pregledala. mmage muzeje i hist.orijske institute, koji su mogli dati podatke o radu Zena u toku NOB. Mrnogo dragocjenog materijala pruZili su: Hi1torijsko o.djeljenje CK Saue~tlt komunista Hruatsf;,e, Muzej -"Tlm''dne Revolucije u Zagrebu, Vojno-histwijski · institut !~r»~ armjje u Beogradu, Arhiv Scweza ratnih vojrnih invalida Hrvatske. Neki su .do1mmenti sakutZjeni u lnstitutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u .Zagr.elm, te u muzejima NOB. / 537 �Svijesn~ 5 1n_ 0 . da je r.ad u mnogome mrJJnjkav. Usprkos tOme, Savez Zenskih druStava Hrvatske ob;a:vlJUJ'C ovu knjif!:U jer wnatrri da ov k · d l' ·· ' m ,. d ,. d . ''h , a vzm a Jn;~m metodom rada ne Ce ocz oc2 o PolfruntJt i cj,elovitijih podataka. Objavljiva:njem ovih d k ' • s;e moguCnost uCesnicirr.a NOB d dad .. o umenata frruza iz :raznih P,erioda NOB. _a u potjmm;e, __a negdje i taCni;~e podatke i .prrimjedbe s ·· Na l' kraju smatramo da C.e objavljivanje k ·· d · · · ''k . . ave n;zge · atz .potzcaJa organizacij.ama .. ocz;a zstzc. og sav~.z~ z m._nogzm aktivistkinjama za 'daljnje sakupljanje {JOdataka radu 0 ~e:za u ,MOB, a ko7e ce PoJedimi kraj ili kotar mof:i objaviti .u ,obliku spomen-knjige NOB tme ce se ,odati duZno frriznan}e mnogo veC.mn br · .. .. . ...,e. nosti redakcija ave kmjige. ' o;u zena, n.ego sto Je to imala moguCZahvaljujemo svim naJim aktivistkin 'am p · "k' · ·· .. l' . vk k J - a, at ltJS zm arganzzaczJama i or.g_anizacijama ,oC~Jda zstzc og sa:veza, ao i mm.ogolrrojnim ustanovama i pojedin.cima koJ'i su n~ p z· S, u .ra u. . •. omogz INDEKS IMENA · A REDAKCI]A •· 538 Abba Justina - 490 Abraham RuZa - 512 ACimoviC J elka - 48 Adler Anica - 29 AfriC Marija - 477 Abel Ljubica - 49 A'hmetoviC Zora - 87, 103, 205, 279, 385, 513, 533 Ajdukovic Bosko - 37 Akrap Elodija - 421 Alae Ana - 119 Alae Berta - 328 Alae Danica - 119 AlapoviC Persa - 146 Albahari Cilika - 47, 114 Albahari MoSa - 52 Albina-Poropat Andelina 516 AleSkoviC Kaja - 136 Alkalaj Beba - 417 AljinoviC Pavenka - 1,51 AljinoviC Vinko - 103 AmediC Jela - 145 Ambrij€viC Ana - 311 AmbrijeviC BoZo - 311 Ambrij eviC Franca -- 311 AmbrijeviC Jure - 311 AmbrioviC, obitelj - 313 AmbrioviC-VuleviC !Draga Balja - 25, 64, 311, 314, 463, 486 Andelfinger Katica - 78 Andl'aSiC-BarberiC N ada - 312 Andrejev Angela -146 Andric Anka - 152 AndrijaSeviC Dana - 119 Andrijasevic Ivka - 30, 146 AndrijaSiC Ana - 516 AndriSiC-DubiCanac Reza - 146 Andelic Anka - 312, 395 AndeliC Luce - 151 AniC Lenka - 189 AniC .RuZa - 145 AniSiC Marka - 146 AntieeviC Milka - 150. AntieiC-LoviC Zana - 119 AntiC Franka - 469 AntiC Vladimir - 51 AntoliC J osipa - 342 AntolkoviC Barica - 96 AntolkoviC Marica - 96 Anto1oviC Klementina - 516 AntOloviC Marica - 513 AntoloviC Maiija - 516 AntoniC Nada - 61, 157, 223, 266 AntOnini J osip - 103 AntonoviC- Ante - 328 AntunoviC J oza - 119 Apolonio Marija - 516 Aralica Jelena - 62, 111, 112 Aralica Marta - 36, :S9, 531 Aralica .Stojanka - 28, 36, 135, 136, 181, 373, 452 ArseniC Kata - 247 Atanasio Tereza - 489 AugustinCiC Antun - 466 B Babac Gloria - 516 Babic Anaela - 113, 167 BabiC Lilika - 119 Babic Ljuba - 113, 114, 513 Babic Mara - 513 Babic Nikola - 34 BabiC Perica - 136 BabiC Vlatka - 157, 158, 194, 255, 277, 303, 308, 397, 464, 531, 470 BabiC Zorka - 113, 114 BaboviC Spasenija Cana - 176, 177, 178, 179 Babuder Ida - 531 BaCani Milka - 163 BaCe-DujmiC Ljubica - 50 Badovinac Draga 62, 114, 279, 511, 513 Bagat J elica - 37, 50 Bahun Micika - 48 BajeviC Evica - 146 BajiC Dinka - 119, 524 BakariC dr. Vladimir - 282, 283 BakiS-StefanoviC Draga - ·62, 111, 112, 181, 203, 262, 303, 339, 355, 356, 486 BakiS Stana - 62, 209 BakoviC Mladen - 69 BakoviC Rajka - 66, 68, 69 BakoviC Zdenka - 65, 66, -67 BakraC Ivanka -- 87 BakuliC-MatanoviC Ana 29 Baku!iC Mirko - 29 BakuliC Vjekoslav 29 Balac Anka - 34 Balac Soka - 34 BalaS Barica - 469 BalaS Boca - 314 BalaS Fanika - 97 BalaS Ivka - 97 BalaS Roza - 24, 96, 97 Balen Anka - 49 Balen Katica - 61, 469 Balen Vica - 204 · BalenoviC Mare - 136 Baltic Mara - 25 Baljak Milica - 150 Bamburac Ljuba - 190, 361 Ban Betika - 104 Ban Jela - 470 Ban Olga - 109, 361, 379, 478 Ban Mira Raduna - 61, 157, 347, 400,'478, 516 BanCiC FoSka - 490 BandaloviC Ecija - 152 BandoloviC Sofija - 152 Banko Pepa --516 BankoviC Luca - 472 Bailovac Nina - 109 ~anjanin Janja- 24 BaraC-DakiC RuZa - 62 BaraC Terezija - 312 Barbaea Diljka - 150 BarbariC Pavenka - 151 BarbiC Valerija - 93 BardakoviC Magda - 445 BareSiC Zora - 128 BaretinCiC Anka - 200 BariSiC Dena - 151 BariSiC-JankoviC Zora - 487 BarkoviC J osip - 18 BarloviC-PerkoviC Rezika-113 BarBie~ Katica 139 BartoloviC Kat a - 247 BartuloviC Dragica - 258 BarundiC Roza - 512 BarZiC Dobra - 63 Basara Pava - 342 BasariC N eda - 426 Basta-PopoviC Stank a Bika 36 BastajiC-KordiC Mara - 3()3, 512, 533 BastijimCiC-BatistiC Branka 230, 266, 469 BastijaneiC Jelisaveta -----:- 230 BaSiC Slavica - 48, 1,08, 188, 402 BateliC Albina - 8,80 Batelic Foska - 380 Batelic Milka 380 Batie - 103 Batinica Dane - 16 Batinica DuSan ~ 16 BatiniC Katica - 207,-476 BatiniC RuZa - 78 BatnoZiC Marija - 129 Bauer Vera - 25 Bavec Julka - 201 Bazer Mara - 146 BaZaj Liza - 247 Beader Grozda - 150 Bedek Ljuba - 513 BedekoviC Zlata - 96 Bednjanec Anton - 83 BegoviC Anda - 63 BegoviC-SinovCiC Mika · - 150 BelamariC-Barbarija Anka 150 BelamariC Darka - 150 Belasic Anaelo - 499 I 539 �-~ ~· BelaviC Jovanka - 486 BelaviC Marica - 108 Beli Ivka - 97 BeliniC Marko - 327, 380, 466 BeloSiC Milica - 352 BelotiC Marija - 516 BeluloviC Franjo - 103 BeluSiC Marija - 380 Bembic Dinka - 380 BembiC Marija - 380 Benac Marija - 469 Benac Mimica . . : . __ 52 Benak Maca - 24 BenaliC f>ina - 516 BenaliC Marija - 516 BenaS Marija KliCeva - S1, 159 Bene Dragica - 69 Bencek Bara - 24, 164, 231 BenCiC Dragica - 139 BenCiC Emilija - 478 BenCiC Irma - 516 Bendak Kata - 145 BenekoviC J osip - 103 Benevoli Ivo - 103 BeniC J oZa - 506 BeniC Marica - 145 BenkoviC Marica - 103 Benussi-Sojka Luca - 248 Benzon Mileva - 153, 419 BeriC Stana - 188 Bermanec Rezika - 74 BernadiC Ana - 513 Bertie Sara - 29-, 30 Bertosa Norma - 535 Berulli Fumi - 400 Berus Anka - 5, 14, 48, 49, 81, 92, 109, 151, 164, 181 194, 284, 285, 293, 303, 308, 386, 397' 425, 464, 505 Bervaldi~VukiC Ela 1.52 BesediC Mi1eva - 164 Beta »ZmoSun« - 61 BezmalinoviC Lukica - 150 Bezuh Stjepan - 42 BiCiC Pijerina - 379 BiCaniC Jela - 28, 36, 89, 136, 181, 194, 205, 214, 238, 240, 255, 277, 292, 293, 303, 309, 311, 376, 424, 426 BigaC Ankica - 312 BijeliC-Sinobad Irena 1'51, 258 Bilin Ante - 66 BiluS Davorka -- 37, 50 BinCiC V eronika - 200 BiniCki Antun - 48 BiondiC Marica - 4 70 BistriCiC Fumica - 230 Bizjak Matija - 67 BjaZeviC Katica :....__ 63 Bjelajac Mira - 25, 63, 100, BjeliC Stanka - 25 Blaga Evica - 312, 395 BlagojeviC Stanka - 356 BlanuSa J elka - 36 BlaSko-UvodiC Jozica - 150 BlaSkoviC Elizabeta - 103 BlaSkoviC Gaspa - 380 BlaZev:iC Dana ___:_ 61 Blazevic J akov - 183, 245 BlaZeviC Pepa - 93, 535 BlaZeviC dr. Slava - 39 Bla~HC J osipa ___: 200 Blazic Vida - 380 ~' '\, 540 BlaZiC Valerija - 81 BlaZiCko Ljudevit - 87 BlaZina Luca - 380, Bobek Stefanija - 104 BobetiC Franca - 163 Bobetko - 43 Bobetko Kata - 24 BabiC Florijan ___: 96, 97 Babic Ivka - 97, 232, BobiC Perica - 36 BabiC RuZica - 36 Bobnar Zlata - 49 Boc Barica - 513 Bocak - 103 Bodi Francesca - 379, 380, 478 BodloviC Danica - 129 Bogatec Josipa Teta Pepa 158 BogatiC Milica Milka - 78 Bogdan Marica - 312 Bogdan Stjepan - 48, 103 Bogdanov Tilda - 74 BogdanoviC Draga - 20 BogdanoviC Milka - 64, 344 BogdanoviC Cana 62, 111, 131, 132, 181, 203, 204, 262, 293, 303, 356, 357, 359, 486 BogdanoviC Sava - 108 BogiCeviC Jula - 128 Eognar-KunStiC Zlata - 270, 280, 339, 391, 436, 442 BogiCeviC-Sudar Anka 145 Bogovic J elka ~ 445 BogoviC Kata - 486 BogunoviC Milka - 119, 303, 308, 418, 433 BojCeta Milka - 170 Bokan Danilo - 16 Eolf Franka - 496 Bolfek - 103 Bolic Bosiljka - 128 Bolt Jana - 170 BoljaniC Milja - 63 BoljunCiC Marija - 516 BonaCi RuZica - 151 BoniC Josip - 454 BonmarCiC Amalija - 266 Bor Stefanija - 104 BorCiC Dobrila - 63 BorCiC Nina - 63 BoriC-Breslauer And:elija 234 BoriC-MartinoviC Ljepasava 119, 433 BoriC-PopiC Jana - 129 BoriC TonCa - 476 Borjan Lucija - 14 BoroSak J osipa - 521 Borota Anka - 128 BorovCak Stefica _...,;. 49 Borovec lgnaca obitelj - 24 BoroviC J aga - 230 BoroviC Marija - 230 BoroviC Rosa - 151 Borovnjak Kata - 342 Borozan Zorka - 152 Bosanac Ana - 128 Bosanac Marija - 24 Bosanac Pava - 128 BosanCiC Pepa __ 30, 146 Bosiljevac Jana - 108 Basner Emilija - 342 BosniC Jela - 44 BosniC Julka -· 64 BoSCak Marija - 312 Boskari Alcide - 516 BoSkoviC Magda - 74 BoSkoviC Manda - 150 BoSnjak DuSanka - 48 BoSnjak Jeiena - 487 Bosnjak Julka - 34 BouSe Zora - 146 BoZeglav Pavka - 191 BoZiCeviC-JuratiC Marija- 139 BoZiCkoviC Mandica - 78 BoZiC Ana, Antunova - 380 BoZiC Anka, Josipova - 380 BoZiC Anka - 97, 380 BoZiC DuSanka - 43, 63 Bozic Jagoda - 372 BoZiC Katarina 81 BoZiC Ljubica - 113 BoZiC Marija - 380 BoZiC-MarjanoViC Mileva - 62, 81, 198, 203, 259, 356, 486 BoZiC Milka - 188, 380 BoZiC Pavica - 81 BoZiC Rozina - 490 BoZiC Smilja - 188 BoZiC Ursina - 63 BoZikov J ozica - 150 BoZoviC Vida - 312 Br.aCka Marija - 303 BraCulj Marija - 151 BraCulj-Radan Pera - 151 BradanoviC Marija - "63 BrarletiC FranCeska - 490 ErarliC Andelka - 152 Bradic Milka - 395 BraiC Mara- - 516 BrajCiC-CuSkoViC Terica - 34 BrajCiC Tonka - 444, 512 ErajdiC Stefica ......:... 104 Bra ikoviC Kata - 499 · BrajkoviC Mataja - .109, 478_ BrajkoviC, obitelj - 499 BrajkoviC Pero - 66 Brandelik Katica - 104 Bratonja Irina Vera - 534 BravariC-Cilo Antica - 230 BrckoviC Kata - 164, 231 BrCiC Kata Abelova - 152 BrCiC Kata Dinkova - 152 BreCak Marija - 104 Breka J ela - 136 Breko-Ugrin Mara - 151 Brezac Marija - 380, 516 Brezac Milka - 380 BrezinSCak Marija - 342, 472 BrezoviC Danica - 36 Brg1mdi Ankica - 104 BriSki Marija Tijetova - 44 BriSki Tona Martinetova - 200 Brkanac Kata - 128 Brkic Kata - 146 BrkiC Ljubica - 104 BrklC Maca - 146 Brk-;C-VerniC Manda - 34 BrkljaCiC Jelka - 33 BrkoviC Kata - 486 BrkoviC Ljubica - 62, 108, . 112, 293, 303 BrloSiC RuZa - 247 Brmbota Darinka - 136 BrnCiC Ani-ca - 195 BrnCiC Danica Rita ...:..... 535 BrniC-Borozan Nada _:..... 157 BrnobiC Marija · KarbO:njerka -.. :. . . 93 .Brodar Ana - 97 Brodarec Jagica . . :. . . 24; 513 Brodaric Kata - !45 -Brovet Marija - 26"6 Broz J osip Tito - 132, 172, 173, 227 Brozik Dragica - 145 BrozoviC Danica - 136 BrozoviC Franka - 201 BrazoviC Katica - 201 BrSCiC Fuma - 490, 516 . BrujiC Srd:an - 79 BrunoviC Zdenka - 232 BruSh~ Marija 266 Brzica Jurka - 119 Bubalo.Sij~n Mileva 49, 50 198, 417, 421 BuCan Anka - 153, 413 Bucan Milka - 146 BuCan Sonja - 258 BuCiC Jelka Smilja - 150, 273 Budak Franjica - 470 Buden Ankica Vesela - 170, 181, 342 Buden Torno - 484 BudiC Dragica - 34 BudiseliC Marica - 200 BuiC Danica - 516 Bujak-FumiC Anka .Seka __. 34, 376, 378, 426, 429 BujiC - 43 BujiC Kata - 146, 513 Bukovac Mirko - 103 BukoviC Giro - 187 BukviC Katica - 12 BukviC MiSa - 36 BukviC RnZa Ranka - 93, 379, 380, 470 BukviC Soka - 128 Bulat Anka - 62, 111, 356 Bulat Dragica - 25, 35, 62, 80 Bulat Ljuba - 108 62, Bulat-PavloviC Danica 203, 272, 356, 486 Bulic Iva - 151 BuloviC Anica - 426 BuloviC Mirko - 425 Bulj Melanija - 151 Buljan Mara - 119 BuljeviC-GrdeniC Milka - 151 BunCiC Dragica - 63, 129 Bunjevac Liza - 30 Burazin Marica - 152 Buri Vera - 47 Bursae Marija - 13-6 Busija Katica - 513 ButkoviC Ika - 469 ButkoviC Ivanka - 15-8 ButkoviC Margareta - 200 Butorac -Anka (Narod. heroj) - 3, 72, 73, 74 Butorac Anka - 248 Butorac Marica - 471 ButoroviC Marija - 476 BuzdovCiC BoZo - 44 BuzoviC Danica - 136 BuZanCiC Bepa - 151 BuZdakin Lucija - 516 c CaganiC Marica - 511; 513 Cajler-Pokupic Anka - 128 Car Nikola - 44 CareviC Fanita - 150 CareviC J ela - 60 CareviC-Mihaljica Zorka - 170 CareviC Milica.- 62 CareviC Milka - 170 di ,Castania Meri - 490 Cazi Danica - 33, 426 CeciC-RandiC Marija - 50 Cej Barica - 188, 402 CekuriC Ema - 74, 87, 120, 436, 492 Celigoj Ivan·- 477 CenCiC Katica - 243 CeraniC Ankica - 48 Cerin Marija, Antuna - 380 Cerin Marija, Milanova - 380 Cerjak Jelena - 486 Cerovac RuZica - 3-80 Cerovac Milka - 380 Cerovac Stefanija - 380 CeroveCki Slavica - 97 Cesarec Ksenija - 535 Cetina Milka - 159 Cetu~iC Mileva 97, 343, 397, 464 Cik~tiC Marica 153 Cilic August ;--- 14 Cimas Bara - 96 Cin<li-iC-IvoSeviC Rezika - 201, 333 Cincjric Ljuba - 108 CindriC Mira - 158 CindriC Vika - 157, 158 Cipolla Angelo - 399 Cipolla Ivan - 399 Cipolla Nerina - 399 Cipolla Romilda - 399 Coana Maria - 380 Cobotic Betika - 170 Copak Anita - 516 c9rva Erminia- 380, 478, 516 CrnCiC Marija - 47,0 CrnCiC Andelija - 200 CrnkoviC Kata - 486 Crnkovic Matija - 188, 339 CrnkoviC Micika JakSova - 44 CrnkoviC Micika StimCeva 44 CrnkoviC RuZa Olga - 120, 188 336, 436, 442, 492, 493 Crnoiorac Mila - 146 Crnogorac Soka -- ~46 Crnojevac·Strok StefiCa 14, 67, 103, 188 CuculiC Matejka - 469 CukariC Marija - 516 Cukon N ada - 49 CukriC Anica - 4 78 CukriC Zorka -- 478 Culek Blanka - 34 Culjak Franjo - 231 CuraC Agata - 152 CvetiCanin Anka - 62 CvetkoviC And:ela -- 32, 33 CvetkoviC Anica -- 146 CvetkoviC Kata - 146 CvetkoviC Ksenija - 24 CvetkoviC Luca -- 146 CvetkoviC Slava - 146 CvetkoviC Vera - 24, 63 CvijanoviC Dmitar - 18 CvijanoviC Mileva - 18 CvijanoviC Pera - 1S Cvilindar Dragica __;. 96 Cvirn I van - 126 Cvirn Kristina - 126 Cvitan Ana - 472 Cvitan Aleksandra - 150 Cvitan Marija - 150 119 CvitanoviC Vica CvitkoviC Draginja - 189 CvjetiCanin Sofij<l: ____.; 136 c Cabraja Sava - 108 CaldareviC Milka - 129, 190 CaliC DuSan - 466 CaliC Kata - 48 CaliC-SubaSiC Ljubica - 128 Canak Milica - 146 Canak Mira - 68 Canaki Eva -- 164 CaniC Anka - 531 CankoviC D_ragica - 188 . CaviC Marijan Grgo - 54 CelekoviC Ljubica - 96 Cerina Matija - 153 Cerna Edina - 380 Cerneka Antica -- 380, 490 Cernjul Marica - 516 Cernjul Pierina - 516 CevizoviC .Savka - 78 cika Leca - 486 CikoviC Jelena - 81 CikoviC Jelica - 81 CikoviC Kate -- 81 CikoviC Mileva - 81 CikoviC Olga - 81 CikoviC Sekana -- 81 CikoviC Vilma - 81 Cipor LjuQica - 128 Cipor Mara - 128 CiriC Gina - 146 CiriC Vukosava - 146 Cizmek 0 limpija - 34 CizmeSinkin Tereza - 312 ClekoviC Ljubica - 372 Coga Ljubica - 328 Coh Kristina - 104 Colak Bosa - 151 colak Jandro - 151 ColakoviC Rodoljub - 423 Cop Evica - 201 Cor Anka - 4 71 CosiC Vita Olga - 188, 339 Coti Ivka - 470 CoviC Dragica - 514 (:{}viC Ika - 145 CoviC Jelica - 140 Co viC J ovanka - 487 CovoS Marica - 512 Cubranovi(Z Hela - 188 CuCiC Andela - 445 CudiC-VujnoviC Dara - 20, 28, 36, 135, 136, 181, 185, 303, 452 CuliC Ana - 152 CuliC-JurjeviC Jugana - 49, 1g9, 421 CuliC-KukoS Desa - 49 Culik J agica - 513 CulumoviC Marica - 136 Culjat Josip - 41 CurCiC Grozda - 145 Curda RuZica 44 c Cop Franjo - 126 Cuk-BojaniC Jela 246 cuk I!ija - 466 36, 243, D Dajak Franka - 152 Dajc Vera - 52, 200, 243, 277 Dale-Sanzin Etta - 535 DainjanoviC f>ortle - 16 DamjanoviC Helena - 128 DamjanoviC Nikola - 16 DamjanoviC Stevan - 16 541 �DanCuloviC J elka - 442 DaniC, obitelj - 164 DaniloviC Marija - 146 DanoviC Najka - 170, 342 Daus Anka Crna - 191 · Daus Petra - 34, 191 Daus Vilma - 34, 191 Dean Marica - 201 Debeljak Fanika - 139 Debeljuh Ana - 516 Defar Darinka - 84 DefraCeSki Mara ~ 516 Degregori Julija _:__ 146 DejanoviC Danica - 108 DejanoviC Mica - 356, 486 DejanoviC Najka - 484 DejanoviC Sava - 170 DelaC Maga - 195 DelaC Rozika - 103 DelaliC Kata - 247 DelibaSiC Jula - 145 Delic Bogdanka - 136 DeliC-GrkoviC ,Smilja - 136 DeliC-ModriC Neva - 151 Delija Iva - 151 DemiC Ankica - 43 Derosi Ema - 380 Desnica David - 16 Desnica Dragica - 136 Desnica Mila - 16 Desnica · Petar - 16 Despot Nada - 25 Despot Stanka - 25 DeteliC Bara - 513 DijaniC Sofija _- 247 DimiC Milka - 152 Dimic N ada - 24, 52, 54, 104 DimiC Tonka Bibinica - 37, 50 DiniC Duro - 16 Divjak Cvijeta - 136 Divjak Jagoda Janja - 136 Divjak J e!ka - 136 Divkovic Milka - 490, 516 DobaC -Slavica - 531 Dobec Rozalija - 231 DoblanoviC FoSka - 478 DobraS Mara - 145 DobriC Mara - 62 DobriC Marija - 231 DobriC Marija - 3SO DobriC Marija - 126 Dobrila Bosa - 380 Dobrin Draga - 164 Dobrin Klara - 18S DobriniC Dora - 356 DobriniC-Sagi Ljubica - 100, 104, 127 DojCiC Marija - 97, 1·63, 231 DojCinoviC-DeriC Smilja - 6'2, 132, 203, 204, 235, 531 DojCinoviC Milka - 108, 486 DokiC Jelica - 152 DokmanoviC Bojka - 60 DomankuSiC BoZo - 34 DomitroviC Reza - 342 DomoviC Ankica - 395 · Donatov Olga - 152 DonCeviC Ivo - 205 DonCeviC-Kvadranti -Smilja 230, 269, DorCiC-Derda Marija - 188, 205, 231, 279, 303, 327, 386 DoriC Anica - 61 DoSen Seka - 303 DoSloviC Kata - 128 Dozet Perica - 270, 280 DraCa-PiploviC Ana -50 ~z:,··-· \.,, 542 Draganjac Ana - 486 DragaS Ana - 151 Dragas Milka - 188 Dragelj Jovanka - 247 Dragelj Maca - 247 DragiC Evica - 150; 413 DragojeviC-DuboS Katica- 342 DragojeviC Frana - 152 DragojeviC Mila - 152 Dragonja Pijerina - 516 DragosavljeviC Nada - 68 DrakoviC Ana - 516 DrakoviC Anda - 516 DrakuliC Anica - 39 DrakuliC Desa - 139 DrakuliC Deva - 39 DrakuliC B. Draga - 39 DrakuliC J. Draga - 39 Dr:to~li~S~atiC Cica - 52, 61, Drakulic Mi!ka - 39 DrakuliC M. Pera - 39 DrakuliC Milica - 39 DrakuliC Nada - 25 DrakuliC N. Anica - 39 DrakuliC Neda 36, 98 DrakuliC P. Draga - 39 DrakuliC P. Pera - 39 DrakuliC dr. Puba - 48 DrakuliC Stanka - 39 Drakulic Zaga - 86, 39 DraSCiC Antica - 380 DraSCiC, majka - .535 DraSCiC BoZenka - 380 DraSCiC 0 lga - 93 DraSkoviC Biljanka - 153 DraZiC Milica - 342 DraZiC Olga - 470 DrezgiC Sofija - 146 DrliC Emica - 145 Dronjak Jeka - 136 Drozdova Nina - 139 DuCiC Neda - 151 DuCiC Vana - 151, 500 DudiC Slavica - 380, 516 DugandZiC Katica - 188 DugandZija-Sken-dZiC Ankica 40 Duitz Nelli - 478, 534, 535 DukiC Zvana - 81 DulCiC Antica - 189 DumaniC-DragiCeviC Marija 152 DumboviC Kata - 12, 33 DumiC Antica ..:...._ 469 DumiCiC Ljubo - 427 Dupin J ana - 512 Durbaba-TraZivuk Ljubica 189 DuSek Marija - 146 Dvornik Mirko - 151 DvorSCak Dragica - 88, 42, 232 DvorZak N ada - 429 i) DakoviC Manda - 247 DakoviC RuZa - 34 DakoviC Tilka - 247 DakoviC TomiSa - 58 DapiC Boja - 151 DapiC-Kranjac Milica Derda J osip - 60 Berek Mara - 248 DeriniC Verica - 146 DukiC Evica ---:- 146 151 DuranoviC-ZlatariC SaSa ..:....... 22, · 531 DuranoviC Lolika - 531 DuraSin Jana - 513 'Elurcek Ljubica - 30, 146 DurdeviC Dragica - 30, 146 DurdeviC Ljuba - 30 DurdeviC Marija - 34 DuretiC Jana - 513 E EgiC Baja - 36 EgiC Danica -- 136 Eker Stefanija - 48, 312 EmroviC Maja - 188, 280 ErakoviC-BuratoviC Katica 248 ErcegoviC Ivka - 514 ErvaCinoviC RuZa - 84 Eskenazi Bina - 380 ESlenger Ankica - 30, 146 F FabijanCiC Lili - 380 FabijaniC-LukanCeviC Ivica 52 FabijaniC Mara - 195 FabijaniC Vera - 48, 436, 492, 493 Fakin Katica - 164 FaliSevac Bara - 80, 146 Faraguna Ana - 380 Faraguna LiCa - 478 Faraguna Zora - 380 FarkaS Smilja - 146 Fedel-Sedmak Fumica - 47, 379, 516 . Fejzo Zlata Ankica - 188, 280, 336 Feketija Jana - 145 FekeZa Zdenka - 531 Felanda Bartula - 63 Felprin Andela - 232 Felprin Cila - 232 Ferderber RoZa - 486 Fergec Katica - 12 Feriane Alice - 535 Fiamengo Jerka - 63 Fijan Slavica - 48, 67· FijoliC Dorica - 513 FijoliC Marija - 342 FilajdiC RuZa - 34 Filipac AnGela - 139 FilipiC Lucija - 152 FilipoviC Ankica Teta - 139, 314 FilipoviC dr. Dora - 48 FilipoviC-HrvojiC Katica - 12, 49 FilipoviC-KlikiC Dragica - 12 FilipoviC Lenka - 119 FilipoviC Marija - 96 FilipoviC-PetroviC Nevenka 12 FilipoviC Smilja - 128, 146 FilipoviC-Uzelac Ljubica - 12 Finci Eli - 153 First Julija - 104 FiSer Ada - 14 FiStroviC Anka - 232 Flego Antica - 380 Flego Milka - 380 FligiC BoZo - 34 Flores Cvjetko VeCeslav - 14 Fran .Slavica - 380 . FrancetiC -ErSilija - 93, 535 FranciS:koviC Katarina - 200 FranekiC Ana - 188 FraneliC Fanika - 158 FraniCeviC I vka - 189 FraniCkoviC Anica - 61 FraniCkoviC Marija - 61 FraniC Milica - 139 FraniC Nikica - 248 Frank Fanika - 29 FrankoviC Ana - 380 FrankoviC Antica - 380 FrankoviC FoSka - 490 FrankoviC Karmina - 380 FrankoviC Marija - 380, 490, 516 FranoliC Antica - 263, 266, 470 FranuloviC lvka - 152 FranuloviC UrSa - 152 Fratar Marija - 489 Freiermuth Oskar - 402 FrgaCiC Marija - 266 Frigan Marija - 96 FrkoviC BoZo - 51 Frlan Bosiljka - 81 Frlan Dinka - 81 F:rlan Marica - 81, 234 Frlan Radojka - 81 Frlan Sofija ~ 159 Frlan Vida - 81 Frlina Miho - 400 Frluga Marija _.. :. _ 380 FrntiC BeSka - 24, 4'8, 95, 97 Frol Frane - 466 Fro! I vo - 531 FuCkar Evica - 231 Fucko J elka - 231 Fulgosi Bosiljka - 150, 151 FumariC Stjepan - 34 Funduk Mara - 342 Furdek Janko -- 506 FuStar Ljuba - 62, 129, 355, 486 G GaberSnik Dragica - 472 GaberSnik Mara - 380 Gabit Marija -- 81 GabriC Danica - 64 GaCe.Sa Baja - 36 GaCeSa Milka -- 356 GaCeSa V asilj - 25, 43 Gajdek Kata - 342 Gajic Milka - 187, 188 GajiC RuZica - 203, 204, 356 GalekoviC Sloboda Mara- 470 GaliC RuZa - 108 Galli Ines - 534 Galli Mara - 230 GaloviC -Soka - 200 GaljaniC Marija - 266", 470 Galjer-Holjevac Nada - 41, 157, 337, 338, 339 Galjer Vilim - 41 Gaon Nada - 49, 104 Garba Marija ~ 395 GaSparac Mica JakSova - 44 GaSparac Vera Dika - 181, 200, 201, 303, 333, 496 GaSparac Zora - 201, 333, 496 GaSpareviC Danica - 146 GaS:pareviC -Filipina - 61 GaSparoviC Beba - 61 GaSparoviC Mica - 486 GaSpiC Frana - 153 GavranoviC RuZa ~ 247 Gazi Danica - 391 Gazzari Zora - 152 GazibariC Jeka - 145 GaziC Marija - 48, 103, 161, 162 GaZi Anka - 395 GaZi Franjo .:____ 466 Gecan Josip - 51· Gennari · Norma - 535 Gerovac Anka - 36 Gerovac Ljubica - 86, 86 majka Gibanice Marka - 146 GiliC Cvita - 151 Giorgi Maria - 490 Glasenhard Marija Micika 48 GlasinoviC Mara - 150 GlavaCeviC Marija - 247 GlaviC Fuma - 516 GlaZar Lidija Tanja - 230, 266, 469 GlaZar Romano - 160 GlaZar RoZa - 489 •GlediC Danica - 235 Globocnik Vlasta - 188 Gloc Zora Jula - 61, 300, 234, 243 Glodic Savka - 128 GluCina Biserka - 119 Gluhak Jelka - 96, 352, 431 Gluhak, obitelj - 103 36, GlumiCiC-PribiC Marija 136 Gmaz Antonija - 126 Gobac Zora - 136 Godler Frida - 34, 531 Gojak Janja - 25, 139 Gojak Barka - 25 Gojak Maca - 139 GojkoviC Anka - 312, 395 Gojmerac-Rihtman Terka- 22 Gobac· Zora - 136 Golac Mara - 469 Goldberger Emica - 34 Goldmajer Vida - 395 Golenko · Micika - 25 Golik I!onka - 44, 234 Golob Lovorka - 478 Golobiz Davorka - 516 GolubiC MalCika - 512 GolubiC Marica - 513 GolubiC Terezija - 232 GoluSiC Tereza - 248 Golja Luca - 380 GoTaniC-BaCe OLga - 12 Gorski Feliks - 447 ·GorSCak Stanka - 50 Gortan Katica - 490 Gortan Ninica - 109 Gorzo Irma - 232 GospodnetiC Inka - 48, 188, 339 Go.spodnetiC Nina - 150 GospodnetiC SGfka - 151 GostoviC-Grubor Du.Sanka 28, 36, 136, 181 GostoviC Sofija - 276, 277 GovoruSiC Rata- 14, 48, 74 1 375 Gozze Marija - 248 Grabar Veronika - 372 Grahovac Bude - 466 . GrakaliC Ljudmila - 49 GrakaliC Milena - 188 GraniC Mara -- 151 Graora Milija - 486 Grba Jdara -- 486 Grbac Ana - 81 Grbac Anka - 81 Grbac BoZica - t81 Grbac Branka __,... 81 Grbac Erila - 81 Grbac Eva - 81 Grbac Kata - 380 Grbac Marica - 81 Grbac Marija - 81 Grbac N eda - 81, 159 GrbCiC Marija - 469 Grbic Anka - 145, 306, 426 GrbiC DuSan - 16 Grbic Jlija - 16 GrbiC Jovan - 16 GrbiC Rade - 16 GrbiC Sima - 16 GrbiC Zora - 136 GrciC- Stefica - 96 GrdeniC Milka - 412 Greblo Zdenka - 380 GreguriC Vera - 139 Grenko Bara - 61 GretiC RuZa - 103, 336 Grgec Milka - 163 GrgiC Baja ._ S6 GrgiC-Jovanov Mile - 16 GrgiC-KatiC Milica - 62, 202, 203 GrguriC Alemka - 336 Grgurina J elka - 81 GrkoviC Rade - 322 GrmovCek Rozalija - 49 Grobnjak Jovan-- 42 Groman Ema - 49 GrozdaniC Marija - 136 GrubeSiC Ecija - 129 GrubiC Darinka - 515 GrubiC Desa - 153 GrubiSiC lvanka - 153 GrubiSiC Marija - 344 GrubiSiC Milka - 153 GrubiSiC-Poljak Palmina- 153, 415 GrubiSiC Seja - 136 GrubiSiC Vica - 150 GruiC Slavka -- 128 GrujiCiC Marija - 34 GrZetiC Josip - 253 GrZetiC Maca - 5, 33, 75, 108, 112, 125, 200, 253, 293, 303, 309, 311, 366, 397, 423, 424, 464, 466, 496 Gudalj Marija - 445, 512 Gudec-Burnia Nives - 535 Guetti Ada - 380 GuSiC Andelija - 90 GuS:iC Sofija - 111, 203, 356, 370 GuStin Ana - 477 Gutman Julija - 29 GvozdanoviC Mirjana - 129 H Habek Janica - 395 Habulin Marija -,--- 14, 32 HabuS Marija - 232 HailiC Smilja - 146 Hajdin Dragica - 90 Hajdin Marija - .60 Hajdin N aka - 60 Hajdin-VuCkoviC Zorka - 60 HajdinoviC-KosanoviC Soka 36 Haluza Jelka - 24 Haluza-TesliC Savka - 129 543 �HaniC RuZa ___: 393 HanziC Earica 'Teta - 190, 531 HanZevaCki Marija - 188, 456 Has Herta - 7 4 Has N acika -- 34 Has Stefica - 146 Hatlak Gustav - 232 Hatlak Jelena - 232 Hazier Anka - 108 HeCimoviC Luca - 451 HeCimoviC-KuCiSec Manda 36 Reder Andela - 25 Heder-IlibaSiC Paula - 25 Heiligstein Elanka - 30 Heiligstein Nada - 21, 22, 33 HerakoviC Mara - 445, 512 Hereeg Hedviga - 312, 395 Herceg Kata -- 97 Herceg Mai'ija - 24 Herceg Vikica - 170 Hercigonja Mira - 158 Hercog Mila - 22 Herek- Branka - 339 Her.sa Barica - 513 HiniC-Trtica Milica - 36 Hynkova-Vejvoda Vera 56, 61 HlaCa Slavfl. - 52 HoCevar Ivo - 29 Hofman Milan - 52 Holik dr. · Erna - 312 -Holjevac VeCeslav - 25, 54 HorCiCka Kata - 342 Horvat Andela - 48 Horvat Barica - 145 Horvat· Marija - 49 Horvat Terezija - 97 Horvat Vica - 486 Horvat_iC-Eosiljevac Milra 25 Horvatin Danica - 158, 380 Host Dragica - 81 Hotko Dragica - 32, 33, 48 Hrabar Luce - 151 Hrelec J igica - 24 Hrgalo Marta - 152 HrnCeviC J elena - 24 HrnCeviC J osip - 425 HrstiC Ljubica - 119 HruSC Katica Crna - 188 Hucika Katica - 104 Hubak J agica - 96, 97 Huis Cvijeta - 97, 281, 372, 461 Humek Paula - 33 I Ibriks Reza - 145 IcitoviC Milan - 16 Ilakovac Marija - 247 IliC- Mile - 58 !lie Milka - 308, 397, 464. !lin RuZa - 146 IlinCiC Keitica-- 34 IljaSiC, sestre - 535 !ride, sestre - -535 Iskra Ivana·- 516 IvaCeviC -Roza - 342 I vanCan Milica - 232' IvanCiC Alla - ·267 IvanCiC- Berta - 267 IvanCiC- IVan- 499. I vanCi<~ J ela - 490 IvanCiC-MileniC Ema - 109, 267, 361, 379, 490 544 IvanCiC Slavica - 109, 267 IvankoviC Adela - 12, 46, 47, 103 Ivanova Fjokla - 139 I vanoviC Mileva - 188 IvanoviC Milka - 342 IvanoviC StaZa - 146 Ivanji Marija - 342 IvCeviC Antica - 63 Iv'ekoviC Marija Micika - 14'5 Ivetic· Kata - 516 lviCeviC-BuriC Marija - 119 IViCeviC Slavica - 119 !viC Stjepan - 232 IvkoviC Darinka - 146 I voSeviC Anda - ZOO IvoSeviC-Janjanin Du.Sanka 200 IvoSeViC Zivka - 61 Iv.Sak Tereza - 395 I vuliC J akubina - 63 J JacmenoviC Jana- 108 JadraniC Milica - 81, 159, 478 J adretiC Milica - 534 J agiC Dora - 164 Jagie Ljubica -· 1£4, 232 J agnjie Milka - 36 Jag-odiC Katica - 513 J ajac dr. Pava - 188, 456 J ajCanin-Cikara Anda - - 151 JajiC Mare -· 151 J akac J ulija - 380 J akac N edeljka - 380 Jakie Kat a - 490 Jakobovac Jula -- 247 JakopiC Stefica -- 535 JakopoviC Jelena - 24 J akopoviC Reza - 188 Jakovac Ankil. - 200 Jakovac Katica Fefa 200, 243 J akovac Marica - 496 J akovCiC I van - 51 J akovCiC Marica - 469 JakoviniC Kata -- 2.66 J akoviC Marica -- 52 JakSetiC Josipa - 477 JakSiC Ana -- 128, 393 J akSiC Draga - 60 JakSiC Klara - 146, 428 J akSiC Marijola -- 150 JakSiC NaranCa - 496 JakSiC Pavka -- 30, 146, 377, 378, 397, 464, 519 J akSiC Radojka - 60 J akuS Draga - 96 JalSiC Maga -- 164 Jambrek Andela - 513 JanCiC Ljubica Buba - 47 JanCiC Milena -- 108 JanCiC NaranCa Ivanka- 248 JanCiC-Starc Jelena - 74, 200, 201, 205;-.212, 234, 243, 277, 316, 531 JandoviC Slava -,-- 170 J and riC N arand:a -- 129 Jandri.S Andelka -- 513 JanekoviC-SkariC Dara 24, 63, 531 JaneS I vka - 243 JaneS Nad8. -- 243 JaniC Vlado Capo -- 24, 48, . 129, 466 Jankez Grga- 312, 395 Jankez-Komar Iva Maja -- 14, 47, 68, 155, 191, 222, 223, 312, 376, 426, 429 Jankov Dinka - 153 Jankov Vinka - 153 JankoviC Draga - 164 JankoviC Jana . - 195 JankoviC Kata Zena Crlenog - 195, 513 . JankoviC _Kata ---'- 195, 511,- 513 JankoviC Ljuba - . 195 JankoviC Kata N acekova -- 195 JankoviC Mara KosinCeva 195 JankoviC Nada -- 195 JankoviC Slava - 195 JankoviC Zlata - 195 JarCov Stana - 108 Jardas Berta - 81 JardaS Marica -- 201 J ardas Milka - 81, 489 Jardas Slavica - 379, 489 Jardas TvrdoveriCeva Marija181, 159 JariC Andelka - 43, 63 JariC Janja -- 63 Jauk Katica -- 201 Jauk Stefa - 201, 496 Jedut Vinko 'Cuk - 170, 38~ J elaCiC Anka .:- 48 J elaCiC N erina -- 534 JeleniC Mira -- 312 JeliCiC Flora UCi ,-- 50 ·JeliCiC Marija - 150 JeliC ·Judita Du.Sanka - 186 JeliC Terezija - 191 JeliC Vera -- 48, 104 JelinCiC Lujza - 151 Jelinek Zora - 49_6 J eliniC Mira - 31 Jelovica Danica - 81, 159__ _ J elovica 0 liva - 81 J eluSiC Milk a - 159 J eluSiC N ada - 48 JeninCiC BoZo - 37 J eraj Paulina - 61 JerbiC Franjica - 487 JeriCeviC Ljubica - 152 JerkiC Cvijeta ~ 34 Jerkin Mitra - 150 Jerman Milka - 380 J erosimiC Marija - 113 J eZiC Milka - 48 J oCiC Katica - 146 J okiC Stefica - 516 J oliC Bosa - 150 Jordan Darinka - 103 Jordan Marija Seka - -48, 61, 200 J ovaniC Duro - 16 JovanoviC Kata - 247 JovanoviC Milka - 483 JovanoviC Mitra -- 78 JovanoviC Tomica - 469 Jovica Antun - 103 J oviC Bosiljka - 247 JoviC Ma'nda - 419, 432 J oviC Nata -- 312 JoviC Sofija -,- 14 J oviC Vera - 312 Jugo Darinka - 81 ·Jugo Ruza- ~ 81 Jugo Sava - 81, 159, 380, 478 J ugovac I vanka - 516 Juhovie Mara - 521, 522 JukiC-NinCeviC Kosovka - 153 JunaCko-ZubiiniC Marija·- 103, 120, 188 .luraj Josip - 87 Juraj Vera - 512 JuraniC Vitalina - 516 JurCiC Anica - 81 JurCiC Anica - 61 JurCiC Dragica - 61 JurCiC RuZa - 81 JurCiC Zora - 469 Jurdana Darinka - 14 Jurdana Ivanka -- 81 Jurdana Marica - 81 Jurdana Tonca - 81 Jurec-Slukan Jelka- 24, 97, 232 Jurec Vilko - 97 JuretiC lvo - 37 JuriCan Bara - 164 JuriCiC Irma - 44 JuriCiC Ljubica -- 24 J uriC Diljka - 230 JuriC Dobrila - 49, 87 JuriC Mara Crna - 152 JuriC Mira - 74, 150, 515, 531 JuriC Vera - 48, 531 JuriSiC Ankica - 356, 486 JuriSiC Tonka - 62 JurjeviC Franjo - 51 J Ul·kas-Majerle Rezika - 25 JurkoviC Milica - 39, 150, 27.4 JurkoviC Nevenka- 150 K KajfeS Draga - 531 KajfeS dr. Josip - 54 KajfeS-TrboviC Anica - 200, 243 KajfeZ Marica - 342 Kajin Ljiljana - 380 KaliniC .Savka - 36 KaliniC Sima - 16 Kaluder Luca - 146 Kaluder Reza - 146 Kancijan Dragica - 164 Kancijan Micika - 231 KaniC Slavica - 512 KaniSki Ivka - 232 KapetanoviC Olga - 152 KarabaiC Lizeta - 266 Karadole Danka - 458 Karadole-'TreSnjiC Mila DaSa - 150, 181, 274 Karamarko Katica - 247 KaramarkoviC Boja - 108 KaramarkoviC -Stana - 111 Karan Dragica - 62, 80, 111, 125, 136, 181, 203, 204, 356 -Karas-PeriC Desanka - 62, 108, 355, 356, 486 KarmeliC-DasoviC Jerka - 152 KaruziC Antica - 150 Kasum Dara - 189 Kasun Anka - 139 KaStelan Jure - 139 . KataleniC Marija ,(:epula - 232 KataleniC Milka - 97, 372 KataliniC AliCe - 151 KatiC Franciska - 4-86 Katie Kata - 119 KatiC-KupreSanin Marija ____:_ 36, 135, 136, 200, 277 KatiC Marica - -62 Katie Radojka - 189, 272 KatiC Roza - 153 KatiC Stefariija - 151 KauzlariC Albina_-----: 496 KauzlariC Ana - 61 35 2ene Hrva-tske u NOB :kauzlariC Borka - 61 KauzlariC Vida - 61 Kavaj Greta - 34 KeCa Andela - 16 KeCa Ilija - 16 KeCa J ovan .- 16 KeCa .Sava · - 16 KeCa Soka - 16 KeCa Zorka-- 16 Kehler Anka -- 472 KekanoviC Draga - 188 Keler Julka - 49 Kendel Maca - 312, 343 KepCija Dragica - 63 Kermek Terezija - 164 Kerum Jela - 151 Keserica Anka - 145 KesiC SenjanoviC Juga - 50, 153, 181, 198, 274, 419 KesiC Tonka - 152 KeviC Zora - 188, 339, 459 Ke.7.iele Mica - 44 Kezele Pepa OrdinanCeva 44 KeZiC Kata - 414 Kicur Anka - .232 Kinkela Mari ia - '!YO Kinkela Zaneta - 489 Kirig"in-Soliak Nikica - 47,5 Kirin iKata - 3'95 Kirin Roza - 535 Kirin Stefanija ---:: 535 Kirin Zlata - 24'7 KirinCiC Kata - 513 KirinCiC 'Slavica - 470 Kirin iina Nina - 63 Kirn Roza - ·93 KirSiC Luca - 380 KiSiC Antoniia - 1-64 KlaiC Evica - 14'6 Kla-riC Anka -- 44, 49-6 'Kla,riC Bara - 96 KlariC J.ana :_ 513 KlariC Mari ia - 1(}8 KlariC RuZica - 144 Klas RuZica - 231 Klasi,C Pepka - 37'2 Klausherger Viekosla;ya - 535 Klein-KrainoviC Jelisava - 29 Klein Laura - 31 Klein Miha i lo - 29 KlekoviC Mariia - 61 1Gepac Katica - 44 l_K_l~pac Slavica 201, 333 Klypac Zo-ra - 243 Klipa Mariia flida - 62, 486 KliSkiC Vinka - 151 Klobas Mariia - 478 Klobas Martin - 499 KlobuCa·r Katica - 512 KlobuCar Zorica - 13:9, 237, 256 KlokoCovnik Silva - 314 KliaiC Ivanka Se-ka lvica - 78, 79 Kliai-C Milatika - 212 KliakoviC Nev,enka - 151 Kl iuCariCek Zora - 48 Kmecik Andri ia - 77 'Kmecik Kata Run jina - 128, 30:6 Kmecik Sonia 12'8 KmeziC Mileva - 1.36 KnapiC Ivanka- - 380 Kuehl Franc - '24 KneZ-eviC Ana - 146 KneZeviC Anica - 146 KneZeviC-DemifdZiC Draga 128, 248 KneZeviC Madca - 146 KneZeviC :M:ilka - 64 Knific Jelka :_ 38 7 469 KnifiC Neda - 478 KnjiZeviC Marija (BabiC Mirjana) - 342 KnjiZeviC Blanka - 126 Kobal Mara Mamika - 97 Kobal Stefa - 97 KobiC Matiia: - 119 Ko-ciS Justa - 4:42 Kociian Nada - 104 Kc·CiC Mari ia - 14'6 Ko-del ja Zo:rka --:- 38'0 KahareviC dr. Aleksandar - 466 Ko-hn-Missoni El·ena - 2-4, 94, 232 Kokot Olga - 486 Ko-kotoviC Danica - 36 Kolar Marica - 312 Kolarec !Katica - 48 Kola-riC Mileva - 12,8 KolediC Luci ja - 487 KoletiC Katica - .513 KoliC Draginja- 78 KoliC Mari ia - 4-D·O Kolorribar Mica - 1416 Ko-1udroviC Aritula - 15'0 Komadina Zorka - 25 Komar Pepica - 4·72 Komlenac Anika 342 Komlenac RuZa - 342 KomleniC Smilja - 6·0 · KomleniC-Zailac Ana - 128 Komozec Janja - 15'0 Koml'uniC P-era - 1.52 KonCaloviC Dra.gica - 188 KonCaloviC Ljubica - 187 KonCar Dragica - 12, 13, 33, 120, 121 KonCar Du.Sank<).. - 20, 36 KonCar Rade - 12, 13, 25, 49, 50, 74, 121 Kontak Ana - 487 KonCar-RodiC NaranCa 20, 36, 491 KonjoviC Ana - 12, 61, 200, 205 KopaC-BalenoviC And:a - 78 KopaC DuSanka - 531 KopCiC I van - 499 Kopitar Lea - 267 Kopitar Marija - 109 Kopitar Silva - 109, 267, 361, 490 KoraC Borka - 36 KoraC Jeka -- 517 KoraC Soka - -517 KoraC Zorka - 36, 135, 136 KordiC N eda - 421 KoreniC' Rozina - 490-' Koreniki Ita - -516 Koreniki Marija -- 516 Koreniki Natalija - 516 Korica Dane - 58 Koritnik RuZica - 496 KorporiC Galja -_:_ 14, 48 KorporiC Zejna - 48 Kos-CaliC _Micika - 24, 232 Kos Marija -:- 67, 77, 188 Kos Josip - 67 Kos Josipa _- .380 KosanoviC Mara - 200 KosanoviC Marica - 496 KosanoviC Mi1ka - 496 KosanoviC Zorka - 36 KosiC Ana .....:... .63, 361 Kosijer Mila - 108, 111 545: �Kosovi~ Ankica - 186 KosoviC Dragica - 36 KostaniC Ivanica - 119 Kostic Rinka - 248 KostoviC Jerka - 151 KflSir-GubeliC Katica - 104 KoSta-JovanoviC Pina - 248 KoStan Desa - 150 KovaC Branka - 164 Kovac Jelka - 145 KovaC Mara - 191 Kovac Milka - 34 191 KovaC .Slava - 128 . KovaC Stefica - 34 KovaCeviC Desa - 151 421 KovaCeviC Jula - 247' · KovaCeviC Kata .- 146 Ko"'C'aCeviC-LovrenCiC Terezija -128 KovaCeviC Manda --.:.. 189 KovaCeviC Marija - 151 KovaCeviC Mira - 336 KovaCeviC Rezika - 426 429 /KovaCeviC Veljko - 44 ' KovaCeviC Vinka· - 151 KovaCeviC Zora - 25 KovaCiC Barica - 113 KovaCiC Ljubica - 96, 308 352 431, 464 ' ' KovaCiC Mara - 513 KovaCiC Marica 312 KovaCiC Marta - 232 KovaCiC Mira Volga - 188 KovaCiC Rezika - 145 Kozar Bosiljka - 187 KozeliCki Julka - 61 KragujeviC Ana - 146 429 KrajaC Ema Solo - iss KrajaCiC-EviC Beba Bosiljka - 14, 32, 46_, 47, 1S7, 205, 207, 222, 223, 375, 376, 386, 402, 450, 459, 460, 461 KrajaCiC Ivan - 336 KrajaCiC Marijan - 14, 46, 103 KrajaCiC Soka - 62,_ 112, 429 KrajnoviC Milena - 337, 339 KrajnoviC Milka - 487 KrajsiC Mara - 247 Kralj-Habulin Jelka - 48 KraljeviC RuZa - 513 KraljiC Ana - 380 KraljiC Marija - 380 Kranj Marija - 104 Kranjc dr. Zdenka - 47 KraS Josip - 25 KraSiC Nevenka - 128, 426 Kraus Milica - 81 Kravar Rajlia - 22, 48 Krbavac Marija ---c 380 KrbavCiC Danica 380 KrCmarek Franjo - 482 492 KreaCiC-KovaCiC Olga ·Z~ga 46, 74, 76, 77, 103, 120, 147, 175, 181, 188, 194, 202, 207, 266, 303, 350, 356, 450 KreaCiC Marija - 207 KriSkoviC Anka - 61 KriSkoviC Katarina - 61 KriSkoviC Slava Era - 158 379, 470 KrizmaniC Milka - 535 KriZ Antonija - 201 KriZ Lojzika ..:___ 201 KriZ Marija - 201, 496 KriZ Micika - 243 KriZan Milica - 29 30 KriZan Stevan - 29 546 kriZan-~iro Katica - 29. KriZanac Anton - 447 KriZanac I van - 447 KriZnik · Evica - 48 103 ' KrkaC Ivan - 94 Krkljas Slavko - 14 KrkvariC Biserka - 139 KrleZa Antonija - 97, 122 Krneta Milica - 108 KrnjaiC-BarbaliC Katica - 48 67 ' . KrnjaiC-CvitkoviC Draga - 24 KrnjaiC Koviljka - 128 Krolo Sonja - 248 Krsnik Kata - 342 KrstiC-FeriC Milena - 50 KrstuloviC-Bogdan Kita :- 49, 151 KrstuloviC Dara - 152 KrstuloviC Dobrila - 152 KrstuloviC Vicko - 466 KrSan Zora - 489. KrSul Kata - 61 KrSul Zora - 61 Krsulj Mate - 267 KrtiniC Milka - 136 Kruljac Marija - 44 Kruljac-Racki Ema - 44, 200 ' 201, 243, 496 KruniC-MarakoviC Vera - 100, 129, 190, 205 KruSelj Mara - 164 KruZiCeviC File - 501 KruZiC Ankica - 104 KruZiC-BlaZina Zora - 51 KruZiC Darinka - 52 469 KruZiC Maca - 52 ' KruZiC Zora - 52 KrvariC Marijana - 30 KrZaniC~SumiC Marijica 119 KubaCek Marica - 247 KuboviC Mladen ..:..... 87 KuCan BoZa - 61 KuCan Danica - 52 KuCan DuSan - 51 KuCan Ivan - 51 KuCan Jaga - 513 KuCan Josip - 51 KuCan-Kruljac Darinka - 312 KuCan Nada - 243 Kucan Olga - 469 KuCan RuZa - 52 KuCiC Milka - 93 KuCinac Ivka - 146 KuCinac Zlata - 146 KuCiS Marija - 231 KuCiSec Mira - 139 KudriC Milka - 151 Kufner Jelena - 61, 243 Kufrin-KoZiC LJ"ubica 144 512 ' K~~J~ :¥.k~ 64 • Kufrin~ Rak m· 114, 167, Zora - 114 Kuftic Milka - 14 380 516 Kuhar Marija Mamika __:___ 97 Kuhar, obitelj - 97 Kuharski Ankica - 312 343 395 ' ' KujaviC Milica - 78 KujiS Slavica - 419 KukaniC Lovorki - 81 478 KukaniC .Slavica _- 159' Kukec Stefica - 232 Kukic Ljuba - 188 KukoC-Debeljak Dobrila - 50, 181, 198, 419 Kukoi-Kulji~ Siavica - 152 Kukolj Ladislav - 51 Kukuljani Veronika - 81 Kulic N evenka - 187, 188 KuludiC Tereza - 146 Kumic Ruza - 279 303 385, 513 ' , KundadZija Ana - 146 KundadZija Sava - 146 Kundak Ljuba - 146 KunjaSiC Marija - 470 KupreSan Ljuba Pajina - 188 Kurjak BoZo - 78 Kurjak Dusanka - 128 KuruciC Mileva - 487 KuSec Antonija - 312 Ku.Sec Katica - 24, 170, 181, 342 KuSeviC JanZa - 513 KuSeviC dr. Zvonimir - 66 KutiC Ivo -400 Kutic Miho - 400 KutiC Toma - 400 KuzmaniC-Bi1eta Mara - 50 KuzmaniC-FraniCeviC Tasja 153 KuzmaniC-HajdukoviC Mara 50 KuzmaniC-KleSnik Vinka 153 KuzmaniC 'Tera - 150 KuzmaniC Zeljka - 49 KuzmanoviC J ovanka - 128 KuzmiC Julka - 146 KuSiC Eianka Marija - 534 K vakan Marij a - 188 K vaternik lvka - 243 K vaternik Lenka - 496 K vrgiC Katica - 170 L Labus Mici - 93, 535 LackoviC Bara - 513 LackoviC J elk a - 128 LackoviC Rezika - 444, 512, 533 LakiC Franka - 243 LakuS-KuCiS Slavica - 96 LakuS Marija - 96 LakuS-PlaSC Vera - 96, 431 LaliC~JakopoviC Kata 312 343, 395 ' LaliC Mara - 312, 395 LaliC Sava - 146 Lancman RoZika - 145 LaudiCina Ana - 200 LapCeviC Bara - 24 LasiC-Seat Milka - 150, 153, 181, 198, 205, 272, 274, 412, 421, 428 Lasnibat Anka - 119 LaStre Sima - 151 Latas Danica - 64 Latas Marija - 64 Latific Sadika - 421 Lauter Marija - 201, 243 Lavrnja Spas - 16 Lavrnja-Vezmar MilOsava 62, 64, 486 LaziC Bosiljka - 145 LaziC Kata - 472 Lelas Anita - 48, 188, 280, 336 Lelas-Ljubic Sonja 151 . · Lelas-Polic Meri - 50 414 LemiC Milka - 188, 339 Lenac Kle-menta - 81 Lenac Lovorka - 478 I Malogorski Kata - 97 Lukez N ada - 158, 535 Lenac Nada - 81 Malusa Anetta - 490 LukiC Ana - 188 Lenac Olga - 81, 534 Maljevac Ana - 477 LukiC Dragica - 188 Lenac Zlata - ·81 Maljevac Anka - 477 Lukic Jela - 188 Lesac Tonica - 44 MaljkoviC Anka - 139 LukiC Katarina MaSa - 63, LesiC Zlata - 513 MaljkoviC Mara - 36 472, 531 Leskovac Anka - 139 Mamula Mara Lazinova - 44 LukiC Mara - 36 LeSiC Kata - 247 Mamula Milka - 496 LukinoviC Draga - 150, 412, Levak Barica - ll, 12 Mance BoSka - 61 421 LeZajiC Danica - 104 Mance Tonica - 44, 200, 243 Lulik Julijana - 108 LeZajiC Sava - 501 MandiC dr. Ante - -466 Lustig-CaCaloviC Kata - 170 Librenjak-Breko Sima - 29 MandiC-BradariC Mara - 248 Librenjak I van - 29 ManojloviC Darja - 150 LJ Librenjak Marica - 146 Manola-Trkulja Nevenka- 25, Ljepava Bosiljka - 395, 531 Librenjak Stevo - 29 517, 518 LjepoviC Danica - 111, 167, Licul~Sumber Irma - 109, 379, Marak Stefica - 25, 314 203, 204 380, 490, 516 Maras Marija - 61 LjubanoviC Julika - 195 Liker-Renko Agica - 200, 201 Maras Milka - 50, 152, 258 LjubanoviC Katica - 139 LiliC-MediC Rata - 189 MaraviC Danica - 200 LjubanoviC Ljubica - 512 LinariC Marko - 270 MaraviC Eva - 200 LjubanoviC Mara 446 LinCir Andrijana - 63 MaraviC Ljuba - 200 Ljubek Dragica - 232 Lipovac Evica - 243 MaraviC Milica - 200 LjubetiC Ecija - 129, 150, 421 Lipovac Fanika - 201, 243, MaraviC Sava - 200 LjubetiC Marija - 129 496 Marean Marija - 516 LjubiCiC J ela -:- 248 MarCeta J elk a - 145 Lipovac Ivka- 201 LjubiCiC Mira - 49 Lipovac Lojzika - 243 MarCetiC Borde - 17 LjubiC:iC Nada - 47 MarCetiC Milka - 36 LipSiC, sestre - 200 LjubiC Aleksandra Mala Flava Lisac Albina - 44 MarCetiC Soja - 136 - 103, 161, 162 Livada Smilja - 395 MarCiC Italia - 470 LjubiC Draga - 513 LivojeviC Slavica - 139, 314 MardeSiC Katica - 50 LjubiSiC-Usorac Zorka RuZa MareCiC Marija - 109, 361 LoCisnik Ana ;- 126 343, 491 MareCiC Natalija - 109, 477 Lokmer .Slava - 145 LjuboviC DerviSa - 48 LonCar Anda - 389 MaretiC Marija - 379 LonCar Anka - 128 MargetiC Anka - 145 M Mar.gitiC Vanjka Arjanka LonCar Ankica - 97 Macko Elizabeta - 247 LonCar Jela - 12S, 312 535 Macura Mila - 150 LonCar Mica Milica - 62, 128 MaCkoviC ·J ela - 128 MariCiC Jelica - 36 LonCarii! Anica - 49 Mad:ariC Katarina - 231 MariC Anka - 145 LonCariC Katica - 387 MaO:ariC Stefica - 163, 231, MariC-GrubiC Cedna - 189 LonCariC Pavao - 281 232 MariC J ana - 145 LonzareviC Josip - 516 MariC Maja - 258 MaderiC Je1a - 312 Lopec-ZjaliC Cvijeta - 170 Marijan Katica - 312 Magic Jelka - 247 Lorencin Justina - 109, 516 . Marijan Meri - 150 Mag1ica Anta - 150 Lorencin NjeZa - 516 Marij ani N eda - 531 MagljaiC Vahida- 166 Lorencin Tonka - 47S Marindolac Jela - 68 Magovac BoZidar - 466 Lo.s RuZi-ca - 49, 188 MariniC Tatjana - 14, 531 Magovac ·Mara Marijana LovinCiC Ivica - 86 MarinkoviC Fanica - 63 195 LovrenCiC Anka - 281 MarinkoviC Marica - 139 IYiahniC Andela - 203, 204, 272 LovreniC Marica - 513 MarinkoviC Iva .Slavko -=- 25, MajetiC Dragutin - 126 LovrenSCak Marija - 96 44, 61 MajnariC Anka PavluSova - · LovriC Barka - 49 MarinkoviC Mira - 129 44 Lovrinii! Marica - 512 MarinkoviC Vinka - 63, 84, Lozica Andrina - 150 MajnariC Fina - 44 421 Lozo Marija - 119, 524 MajnariC Ines - 243 LuciC-LapCeviC Ivo - 50 MajnariC Mica Markova - 44, MarjanoviC Draga - 152 MarjanoviC Zorka - 36 LuciC Luce - 380 200 MajnariC Slava Diplomatova MarkaC Kata - 395 LuciC Tatjana - 158 LuCiC Albina - 81 MarkaC Roza - 312 '44, 200 LuCiC Estera - 159 MajnariC Tonka :Markasova Markon Slavko - 41 44 MarkotiC RuZica- 49, 74, 417 LuCie Fanika - 81, 159 LuCii! Judita - 195, 513 MajstoroviC Danica Be~a- 157, Markov Barica - 395 MarkoviC-DejanoviC Jelka LuCii! Marica - 81, 513 158, 323, 470 LuCiC-Marija Juretova 81, MajstoroviC DuSica - 188 170 Maj:StoroviC Maca Marija 159 MarkoviC Katica - 150 25, 62, 82, 108, 112, 125, 132, LuCiC-Valjankini Milka - 159 MarkoviC Ljubica - 63 234, 356, 486 LuCiC Slava - 159 MarkoviC Margareta - 201 MakariC Stefa - 164 LuCiC Sofija - "81 MarkoviC Pepica - 200 MaksiC-BoZiCeviC Marica Iskra LuCiC~Tobijeva Zorka 81 MarkoviC Savka - 279, 513 -78 LuCiC~Va1jankini Milka 159 MarkoviC Vera - 361 Ludvig J ana - 17{) Malek Katarina - 232 Markovina dr. DuSkova - 230, LugariC Apolonija - 48, 188 MaleSeviC Evica - 25 470 Lujak Marija - 119, 207, 421, MaleSiC Justa - 25 Marle-Turk Marica - 113 476, 501 . Malic Milka - 62 MarokiC Katica. - 34 MaliC Nevenka- 157, 158 Lujenac Tonka - 429 Marokini Josipa - 230 M:ilina Anica . - 24 LukaCeviC Mara - 139 Marot Jelka - 81 Malinska Veselinka - 459 LukaCiC-FumiC Zorka - 25 MaroviC-Bobanac Andelka Maly dr. Alojzije --' 66 Lukas Tonka - 50, 380 119, 412 Malnar Slavica - 201 Luketic Katica ~ 145 _547 �'Marovl~-Ste£anoviC Neda :Ranka - 49, 50, 102, 117, 119, 152, 181 Martin Karla - 67 MartinCiC-RakamariC Seka Paula - 312 MartiniC Stana Sonja - 248 MartinkoviC Eva - 164 MartinoviC Anica - 62, 531 MartinoviC Ante - 87 MartinoviC .Mate - 34 MartinoviC Pavka -:- 30, 146 MartinoviC Stefica - 87 MaruniC Desanka - 39 MaruSiC Marija 151 MaruSiC Vj_eka - 151 Maru.SiC-Stroser Zlata - . 12, 14, 465 Masle.Sa-Grubor Ivanka - 64 MasleSa Jovanka - 170 Masserotto Francesca - 516 MaSiC Marica - 342 MaSiC Milica - 36 Mataija Ana - 61, -468, 469 Mata)ja Danica GrSina - 61 Mataija Danica - 61 Mataija Jelka - 61 Mataija-KrmpotiC Anka - 61 Mataija Zora - 61, 469 MatajCiC Marica - 146 MatanoviC- Danica - 469 MatasiC Justa - 139 MatejCiC Laura - 469 MatejCiC Zora - 490 MateSa Marija - 515 J.W:atetiC Rezika Sava - -81, 159 MatiC Cvijeta .:..._ 152 MatiC Nikola - 54 MatiC-PecotiC Ana Coba - 152, 335, 513 MatiC Slavka - 30 MatiC-VukeliC Naca - 211, 496 MatiC Zorka - 60 l\fatijaSeviC Matija - 119 MatijaSeviC Olga - 119 MatijeviC Dara - 486 MatijeviC Zora - 157, 158, 470, 472 Matker Ana - 96 MatkoviC Draga 189 MatkoviC Marija - 421 MatoCec Bara - 312 MatoSec Olga - 145 MatoSeviC-Raos Nevenka 230, 469 MatoSiC Jasna - 258 Matrljan Dragica - 158 Matrljan Melanija - 158 MatuliC Vinka ___:_ 129 MavriC Kata - 266, 469 Mazzari Otavia - 516 MaZar Mara_ - 98 MaZuran Katica - 188 MeaSki Dane - 167 MeCar Ivan - 1gs MedakoviC Vida - 146 MedaniC Vjera - 421 Medica Ana - 516 Mediea Mariji - 478, 516 MediC David - 16 MedvidoviC -Stana - 248 MegoniC Franka - 248 MelitiC Ecija - 150 Merle Marica - 195 MerliC Ana - 380 MesiC Desanka - 78 Mesid J ana - 513 MesiC Mileva - 78 MesiC Slava - 34 MeStroviC Mara - 113 MetikoS Draginja - 44, 181, 200, 201, 277 MeziC J osipa - 150 MihajloviC Desanka - 111, 203, 235 MihajloviC Milka - 128 MihaljeviC Danica - 61, 200J 223 MihaljeviC Karlina ~ 61 MihanoviC Marija - 151, 153 MihelCiC J ohana - 44 l\l[ihelCiC Marica - 266. MihelCiC- Slava - 44 MihinjaC Terezija 24, 164 Mihordin Milka - 513 MijatoviC Ljubica - 30 MijiC Marija - 77, 78 Mikac Marija - 477 Mikac RuZica - 188 MikaCiC dr. .Smiljana - 50, 151 MikaSinoviC Mara - 64 MikaSinoviC Simica - 108 MikeliC-ParaC Luce - 153 MikSa Jana - 195 Mik.Sa RoZa - 195 MikulavCiC Marija - 490 MikuliCiC Ana - 48 MikuliCiC Zora - 234 MikuliC Bara - 114 MikuliC Dora - 164 MikuliC Mara - 114 MilakoviC Draginja - 78 MilakoviC Milada - 342 MilakoviC-PanjkoviC Ana 78 MilakoviC Anka - 146 MilankoviC Marija - 128 MilaSinCiC Mica - 25, 62, 112, 167 MilaSinCiC Josip - 25 MilaSinCiC Ljubica - 512 Milat-CetiniC Vinka - 152 Milat Jakica - 152 Milat N eda - 152 MiiCeviC - 534 MilCiC Pera - 150 MilCinoviC Olga - 74, 205 Milde Slavica - 128 MileniC Milka - 81, 157, 159, 230, 267, 303, 347, 489 MileniC Silvio Lovro - 267, 347, 472, 490 MiletiC Ana - 516 MiletiC· Draginja - 128 MiletiC Luca - 3·80 MiletiC J ovo - 248 MiletiC Silva Sonja - ;336 MiletiC Stana - 151, 181 MiletiC Tonka - 380 MileusniC Milka - 36 MileusniC Vojislav - 16 Milic Anka - 312, 380 MiliC Danica - 379 MiliC Fanica - 81, 159, 478 Milic Ivanka -81, 159, 489 MiliC Milija - 486 MiliC Nada - 514 MiliC Slava- - 81 Milidrag-KrajaCiC Milena- 49, 103, 120 Milih Anica - 81 Milih Milena - 81 Milih N ada - 81 MilinkoviC Ankica - 104 Milinkovi6 Darinka 30 MilinkoviC Janja - 63 MilinkoviC Jelka - 104 MilinkoviC Mileva - 78 MilinoviC Ljuba - 146 MiliSiC Marija - 153 Milivoj Marija "-- 380 MilivojeviC Stana - 187, 18-8 MilkoviC Ana - 345 MilohaniC Marija - 472 MilojCeviC Anka --:--248 MilojeviC J eka - 28 MilojeviC Mileva - 36, 5-8, 60, 136, 181 Milolov Bosiljka - 469 MiloS N eda - 189 MiloSeviC Luca - 516 MiloSeviC ar. Olga - 531 MiloSeviC Sabina - 496 Milun Bosiljka - 219, 220, 476 Milun RuZica - 151 MilunoviC Milica - 531 MilutinoviC Ivan - 48 MiljaniC Mica Milica - 188, · 303, 429 MiljanoviC-Karaula Nikola 78 MiljenoviC Desanka - 139, 259 MiljeviC Danica - 361 MiljuS Branko - 16 Mimica BlaZenka - 142, 151,· 153, 205, 329, 335, 411, 417, 420, 421 MioCeviC Antica - 119 MioCeviC Matija - 119 Miodrag Janja - 274 MiokoviC Jasna - 511 MiokoviC Jelka Beba - 36 MiriC Dani-ca - 64 MirkoviC Marija - 379, 516 MirkoviC-OstoviC Mara - 136 MirosavljeviC Smilja - 247 MiroSeviC Jakica - 152, 412, 421 MiSak Mica - 232 MiSCeviC Staka - 136 MiSCiC Marija - 266 MiSe To-na - 151 MiSetiC Andelka - 150 MiSiC Andela - 128 MiSkoviC Klara - 248 MiSkoviC Rita - 248 MiSliC Mara - 128 MiSna I van - 4 78 MitiC Mira - 63 MitiC Zorka - 50 MitraSinoviC Mara 62 MitrekoviC Kata - 96 MitroviC-CuliC Marija - 152 MitroviC Mitra - 175, 177, 403, 405 majka MitroviC Zarka - 30 MitroviC-ZuviC Vanja - 258 MlacoviC Fumica - 469 MlacoviC Milka - 469 MladenoviC Smiljana - 1"88 . Mladineo Vinka - 63 MladiniC J erkica -'-- 152 MladiniC Nikolina,- 152 Mlekus Sonja - 109 ModerCin Durdica - 49, 188, 492 Modric Milka - 342 ModruSari FoSkica - 516 ModruSan Marija - 380 Mo.goroviC Lucija -- 49.0 Mohor Kata 490 · Niksic Sava - 312, 343, 395 MohoroviC Ana - 380 NinCeviC Anka Zvjezdana MohoroviC Luca - 380 153 MohoroviC Milka - 380 NinCeviC Bosiljka Boja - 153 Mojda Dragica - 342 NinCeviC Ivanka - 50 Mokosek Ankica - 48, 114, No! Nada- 29 167, 188, 279, 512 Nola Anka - 119 MomCiloviC Kata - 108 Nola Jaka - 421 Monas Za'.rieta - 490 Nola Katica- 397, 464 Monfardin, majka-- 516 Nola-PuriSiC Krasna --119, 433 Montana Blaga - 119 N ovaCiC Marica -- 342 MoriC Slavka - 412, 421 Novak Marija - 188 MoroviC Dobrila - 49 N ovak-.StraSek Milka - 163 MoroviC Zana - 119 Novak-Tomaseo Marija - 150, MoskoviC Marija - 490 153, 181, 198, 233, 303, 306, MosuroviC Manda - 247 412 MoZgon Ivka 61 Novak Vladislava -- 12 MoZina Jelka - 158 N ovakoviC Anica - 146 MoZina Slava - 158 N ovakoviC Boro - 187 Mrak Katica - 188 N ovakoviC Draga Dade - 248 MrakovCiC J ovanka - 266 N ovakoviC llija - 16 MrakovCiC Marica- - 266. NovakoviC Milja - 63 Mraz Kata - 395 NovakoviC-RadeliC TreSnja RaMrazoviC GaSpar Karlo - 14, hela - 1·87, 188, 251 466 NovakoviC Sanda -- 531 Mrkoci Ana - 96, 281, 372 NovakoviC Vidosava - 104, :Mrkoci-Jurin 'Tonka :....__ 96, 114, 402 281, 372, 461 NovakoviC Vinka - 279 Mrkoci Vera - 96 NovkoviC Zora - 111 Novosel-B1·nClC Nada 230, Mrkoci Vika - 280 MrSa Milka - 150, 181, 274 243, 253, 266, 297, 469, 471 Novosel Dragica - 62, 507 MrvoS Ivka - 496 MuaCeviC dr. Ivanka -- 14 Novosel Fajnica - 145 MudriC Milica - 353 Novosel Manda -- 146 MudriniC Vukosava - 43, 63 NovO-sel Marija Bosiljka - 188 MudrovCiC Sida - 487 Novosel Marjana 166, 167, MufiC, sestre - 201 169, 204 . MufiC Franka -201 Novosel Vanda 46, 74, 77, MuftiC Anka - 201 181, 413 Muhar Marica - 12, 245 Novoselec-Cvrtila Katica Seva MuhviC Anka - 200 343 MuhviC Ivka - 496 M uhviC Tonka -- 44 NJ MuljaCiC Linda - 152 Njegomir Anda - 136 MuniC Marica - 81 Njegovan Fedora - 50 MuniZaba Mara - 136 Njegoval). Karla - 49, 50 Munk Zdenka - 188 Murat Ana - 145 0 M uselin Ana - 78 MuselinoviC-Kometnik Ljubica 0 baj din Milica - 486 -128 ObradoviC Danica - 445 :NiuSkinja Antla - 108 ObradoviC-KorduSEL Marija MutiC Marija - 104 36 MuZa Mara -- 513 ObradoviC Marta - 512 ObritdoviC RuZa - 145 N Ocrt-Rehlik Marija - 128 OCko-CetkoviC dr. Slava - 54, N aCinoviC Gasparina -- 516 74, 78, 135, 205 N ad Milica - 146 Ofak Draga - 44, 243, 496 N agliC Marica ____. 201 OgnjenoViC Dane - 16 Napijalo Ankica -- 90 O.gnjenoviC Mika -,.. 136 Napijalo Milica -- 90 OgrizoviC--Polak Damca - 312 N azor Vladimir -- 466 OgrizoviC-Vrinjanin Slava N ecak Milka - 39 74, 'i7, 531 N egotiC Katica -- 15-0 0 .i akiC Danica -- 78 Negri Ada - 516 Oklopdzija Matilda - 146 NeguliC Danica -- 230 OkreSa Danica - 24 Nen:idiC Marica .._ 266 OmC.ikus Milka -- 16 N etkaCeva Mica ....,... 44 OpaCiC-t:ari.ica Stanko ~ 466 Neuman. Lili -- 478 OpaCiC Danica - ~03. Neuman Mici -- 151 OpaCiC Dragica - 111, 112, la Neve Gioia - 535 181, 356 . NeZiC Bepa Josipa - 490 Opacic Kata - 25, 1.S1, 190, Nikola Ena - 201 303, 330; 332, 361 NikoliC Eva -- 128 OpaCiC Seja - 1~9 NikoliC Mara __:_ 187, 188~ ·Opal a Milica - 48. 9.22. 223 OpaliC Katica - 248 Nikolic .Stoja _:__ 78 Opsenica Jovanka - 136 NikoliC Ranka Danica :....__ 108 Opsenica Milica - 136 Opsenica Stevo -- 205 OreSCanin dr. Bonka 531 OreSCanin Nada - 62, 169, 203, 486 OreSki Marija - 232 OreSkoviC Marko - 19, 28~ 36, 184 Orlandini Perica - 150 Orlandini Tina --· 150 OrliC Lenka - 531 OrliC Marija - 266 OrobabiC Ljubica 68 OrozoviC Kata - 128 OrSaniC Zlata - 139, 314 Ostak Pina - 109 OstojiC DuSanka - 223 OstojiC Jela - 487 Ostojic Ljuba - 78, 222 OstojiC Vesna - 150 Ospuh Anka ~ 163, 164, 231 OStoviC Ljubica - 513 Ovanin Mara - 128 OzretiC N eda - 49, 427 O~aniC Anlm 44 OZaniC Draga - 44 OZbolt Angelca - 201 Ozbolt Filipa - 243, 333 OZbolt Franca - 201, 243 Oibolt Marija - 201 Ozbolt N ada - 201. 243 OZbolt PauHna - 201 Ozbolt Tilika - 496 Ozbolt Vlatka - 243 OZe.g Marija - 342 OZegoviC-Bracin Drago - 16 p PaCenovsld Draga Lasta 188, 339 PaCoriC Vidosava - 487 Parlre Dinka - 151 Pa.O:<tn LiJ'ka - 145 Paden .flnka - 471 Padrm Dan'ca - 61 Paden Stefa - 471 Padf>.n V11kosava - 128, 306 Pa~Jiani Vrtnnn. 535 Pahniina Matija - 469 PaiC-Roie NPva - 37. 50, 293, 303, 395, 397' 413, 464 Pa.iiC Asnija - 108 Pa ik K.atica - 200 PainiC Francika -- 496 Pajnh Marija - · 478 PalatinuS A.rmcza·- 232 Palfi-Subinski Ankica - 48, 429 PaliC Anka - 146 PaliC Mara -- 146 PaliC Radojka - 146 Paliska Antica - 380 Paliska Erco1ina - 380 Paliska JoSipa 3-80 Paliska Kata.rina - RSO Paliska Marija - 380 PamiC Zora - 478 Pand;C-RavatoviC Smilja - 136 PaniC Vjda - 78, 128. PankariC Magica - 312, 395 Pan Valerija Mari.ia - 48, 181, 200, 201, 253, 371, 468 Paparela Armando _:..... 103 Paparela Olga - 49, 50 Paprk.a Dragica .......:_ 129 ParoviC Blagoje - 74 PasariCelt --'. 103 ·' 548 �"\1 i'ataki Marica - 25 Paternoster Ljerka - 531 PatkoviC Doka - 80 Paulic Bara - 62, 132, 356, 486 Paut Andela - 188, 339 PaveliC Ana ValaSica - 61 PaveliC Hana - 22 74 87 PaveliC Marija PaveliC l\'latija ,Stara - 61 PaveliC Tera - 61 PaveliC Dragica - 12 PaveSiC Ilija - 12 PaviCiC Eara - 24 PaviCiC Marica - 189 PaviCiC Pavica - 44 48 200 277, 496 ' ' J PaviC Danica - 195 Pavic Dragica - 108 356 486 PaviC~BuriC Stanka ~ 108 PaviC Nada - 146 PaviC Neda - 151 PaviC-Tenzer Jovanka Tanja - 145, 303, 426, 429 PaviSeviC Mara - 146 PavkoviC Draga - 312 PavkoviC Milica - 486 PavkoviC N eda - 151 PavkoviC Stela - '87 Pavlek Andelka - 231 Pavlek Kata - 164 PavletiC, majka - 516 PavletiC Marija - 380 PavliCeviC Milka - 61 PavliCeviC Zorka - 61 PavliC Kata Mili-ca - 61 PavliC RuZica - 266 379 PavlinoviC Ljubica ~ 119 Pavlov Marica - 380 PavloviC Jula - 145 PavloviC Ljubica - 128 PavloviC Slavica - 391 429 PavloviC Slavka - 128' PaZanin N eda - 151 PecotiC Zlata - 25 PeCnik Anka - 146 PeiC Smiljana - 16 PejnoviC Kata - 7, 20, 28, 36, 98, 115, 135, 136, 165, 176, 180, 181, 183, 184, 194 205 243, 245, 246, 293, sos; so7; 308, 341, 361, 374, 397 423 464 ' ' Bi ' Pejnovic Ljuba - 146 393 426 PekiC Ana - 400 ' ' PekiC Ivan - 400 Pekic Luca - 400 PekiC Mate - 400 PekiC Pava - 400 PekiC Zorka - 150 PelaiC MaSa - 150 Pelcl-TurkoviC BeSka 22 PeniC Marica - 512 PenoviC Cvita - 151 PeraniC Ana - 258 PeraniC Slobodna - 258 Peretic Ankica - 25 ,_139 J 237J 4~ PeriC Anda - 153 PerlC ·Kata - 104 PeriC Margareta - 200 PeriC Marija - 62 111 112 PeriC Mileva Leca ~ 62 Perin Adela - 163 Perin Andela - 231 PerinCiC RuZa - 230 PeriSkiC Kata - 30 146 Perman Sofija - 931 53~ 55Q Pernac Jana -- 113 PerniC Nina - 516 · PeroviC Lepa - 132, 147, 491 Perpat RoZ. - 380 PerSiC Mara - 513 PeruSka Tone - 400 PerSiC Nina - 496 PeSCica-Jelovica Mi1ka 81, 380 PeSkir~Stambolija Ljubica 129 Pesut-skrljac Kata - 128 Peteljko Fana - 164 PetkoviC Anica - 163, 231 PetkoviC Eara - 113 PetkoviC Kata - 231 PetnjariC Marija - 146 PetranoviC Frana - 44, 496 PetranoviC I vka - 44 PetranoviC Kata Japakova 44 Petravec Kata - 513 PetraviC Earica - 513 PetrCiC Ljubica - 340 PetriCeviC Anka - 30 PetriCiC Berta - 14 48 PetriCiC Roza - 114 Petrie Amalija - 535 PetriC Anka __:__ 50 Petrie Draga - 164 PetroviC Anica - 232 PetroviC Darinka --:- 7B 188 PetroviC-FekeZa Zdenka'- 61 200, 234 , PetroviC Fuma - 516 PetroviC Luca - 152 PetroviC Ljuba - 513 PetroviC A[arija - 342 PetroviC Marija - 516 PetroviC RoZa - 4 78 PetroviC-TodoroviC Eva - 63 PetroviC Vata - 146 PeuliC N edjeljka. - 128 PeuraC:a Petra - 486 Pihler Dragica - 34 191 PikuniC Alma - 109; 380 PilaS Marija - 469 PilepiC »Crna« - 342 PilepiC Emilija - 489 PilepiC Marija - 159 Pilj Petar---_ 16 Pintar J ela - 145 Pintar Ljiljana - 139 PipiC Mara - 513 PiploviC Ana DaSa - 258 PirSI Drag-ica - 201 Pistotnik Micika - 280 PiStan Anita - 516 Pivac Ivanka - 119 PiZir-BuCi Zora - 96 Plavec Jela - 312, 395 Piavee J ula - 232 Plavec Katica - 513 Plav.SiC Saveta - 145 Plazeriano BoZena - 232 Plazibat Ana - 34 PlPr:.~S-DmitraSinoviC Koka 36 PleCaS Sofija - 136 PleCko Marica - 281 PlepeliC Ljubica - 513 Ple~e Andelka 200, 243 Plese Matilda - 44 200 PleSe-Juraj Katica '_ 44 200 234, 243 ' ' PleSe Katica OrnijaCeva - 44 PleSe Katica Rodotova - 44 200 , Plesko Marica - 872 Pletes Ljuba - 104 PletikosiC-Breko RuZa- 151 PoCuCa Milica - 86, 136 PoCuCa Milica - 209 Pod12;ornik Micika - 496 Podkrajac Ana - 48 Podreka Ema - 380 Podrug Nikola - 103 Podvorac-HariS Reza - 62 Pogorelec Zlata - 103 Po_ie Marija - 201 243 Poje Veronika - 201 Pokrajitc Anka - 136 Pokrajac Smil.ia - 28, 36 136 181, 373, 374 J ' Pokrovac Manda - 189 PokupiC Mica - 145 Polak Elza - 531 Polak dr. Vera - 22 Polak-Winter Laura 12 Polak Zlata - · 22 PoUC Ivan - 400 FoliC Liubica NaSa - 157 · 158, 379, 380, 489 516 , PoUC Pena - 44 ' Polinac Drenka - 146 PoloviC Ana - 108 PoloviC Marko ___:__ 506 Polovina Perka - 39 Polovina Stana - 136 Poliak Andela - 113 114 167 Pol_iak Jana - 512 ' ' Poliak Marta Spodobinina 195 Po1jiCan Kata - 415, 421 Pomper Zeljko - 103 Pongrac Ana - 380 PopadiC Darinka - 128 PopoviC Bosiljka - 516 _ PopoviC Ivana - 456 PopoviC J ovanka - 188 PopoviC-MiriC Eorka - 62 108 PopoviC Sava - 136 ' Popov~~ Rmilja - 36, 181, 456 Ponovw Vlado - 14 31 87 109 J ' , PopoviC Zorka - 136 Poropat Ana - 380 .472 Poropat Mari_ia - 472 Posavac-TesliC Mara - 24 PoRtl Katica - 14 PoSCiC Ivanka - 380 Potkoniak Marija - H.i6 . PotroSRnec Jelka - 164 PoviC Zora - 486 Povorlnik J elka - 139 PozniC Miieva - 78 Poznoviia Ljubica - 170 Po.Zeg- Fanika - 25 PoZiC Rara - 96 PrecoviC DA-nica - 512 Prerlavac Kata - 312 Prerln_ieviC Dragic::~. - 395 Prerlo,Cc .Tela - 25, 37. 62, 82 112, 123, 169, 181, 507 , PrelovSek BoZena _ 24 PremeniC Ljubica - 513 Premer Josina - 496 PreradoviC Milka - 128 · Prevendar Zenka BlaZenka 113, 513 Pribic~vic dr. R~de - 466 Pr1ca-DobriniC Ada - 14 Prica Pera - 98 Prijatelj Marija _:__ 496 Primorac Marija·- 248 Princi6 Marija -- 188 Privrat Slavica - 109 PrivrSek Nevenka - 470 Prkovic Anda - 513 Prlina Anda - 128 Prodan Ljubica - 380 ProdanoviC DuSanka - 128 ProdanoviC Kata - 146 ProdanovlC Kristina - 4 7 ProdanoviC Slavica - 146 Prohaska-Rukavina Neda 47, 87, 387 Frolic Anda - 151 Ptlic Reza - 146 Puac Draga - 188 PuaC Marija - 188 Puac Milka - 188 Puac Zlata - 188 Puda Draga -- 486 PuhaloviC Ljubica ...:..._ 49, 339 PuhariC Grozdana - ,g1 PuhariC I vana - 81 Puklek Sanda - 164 Puljas Ina - 153 Pustaj Bara - 511, 513 PuSkariC Darinka - 61, 132, 200 PuSkariC Mara - 128 PuSkariC Olga - 104 PuSkariC Sajka - 128 Puz Ljubica - 81 R Racki Jula - 581 RadakoviC Deva - 136 RadakoviC-JurekoviC Danica 36 RadakoviC Marija - 136 RadakoviC Milan - 14 RadakoviC Nikola - 58 RadanoviC Danica - 62, 203, 356, 510 RadanoviC DuSan - 533 RadeljeviC Kata - 248 RadeljeviC Marija - 328, 420 Radetic Anetta - 490 RadetiC-Golik Domica - 61 RadetiC Stana - 490 Radica Tonka - 50, 151, 152 RadiCeviC Mara - 195 RadiC.eviC Marija - 247 Radic Anica - 195 RadiC Duka - 189 RadiC Hanja - 151 Radic Jere - 151 Radic Marija - 328, 329, 416 RadiC Matija - 119 RadiC Milica - 199 RadiC RuZa - 151 Radin Olga - 513 RadiSh.'! Ina - 68 RadiSiC Katica - 63 RadivojeviC Milena - 29 RadmanoviC Jelena - 487 RadmiloviC Milka - 188 RadoCaj ·Mara - ·170 RadoCi.C Marta - 486 RadojCiC Anda - 200 RadoniC Slavica - 119 RadonjiC-MiranoviC· Mara Crnogor ka - 49, 50 RadosavljeviC Mara - 487 RadoSeviC Marija - 61, 490 .RadoSeviC-MatkoviC Katica 61 RadoSeviC MiCica - 61 Radosevic S1avica - 109 Radosev!c Zofka -- 109, 286, 266 Radovac, majka - 516 Radovan Linda - 490 Radovanlija Anda - 188 RadovanoviC Slavica - 146 RadovCiC Kata - 516 RadoviC Marica - 513 Raduka Milica - 128 RaduloviC Danica - 61, 181 RaduloviC Zorka - 61, 200 Rada Stana - 151 RadenoviC Jovanka - 16 RadenoviC Milena - 16 RadenoviC Milka - 16 RadenoviC Nikola - 16 RadenoviC Soka - 16 RadenoviC Stevan - 16 Rafanelli Marica - 119 Rafanelli Vojna - 119 RaheliC Marija Teta Mirna 158 RajaCiC-VukeliC Julka· - · 36, 104, 200, 277, 493, 496 Raiak Stevan - 16 Ra]CeviC Gina - 36 RajCeviC Sofija - 36 RajkoviC Kata - 34 RajkoviC Mate -- 499 RajnoviC Draginja - 60 RajnoviC Ljuba Vajina 60 Rakar Josip - 103 Rakar-MagaSiC Anica - 14, 110, 112, 181, 202, 205, 237, 272, 356, 405, 408, 531 RakiC-GaliC Marinka - 119 Rako Vinka - 523, 524 Rakovac Ivana - 516 Rakovac Zvana mamica - 490 RamiC Ljuba - 188 RamniC Celestina - 380 RamniC Josipa - 380. RamSak Tonka - 126 Ranbol Margita --: 128 Ranee Kata - 96 Raner Katja - 109, 472, 490 Raner Lea - 109, 361, 379 Raner Nada - 109, -267, 361, 379, 489 Raner, obitelj - 477 247 RanisavljeviC Bojana Raos J aka - 119 RapiC Bara - 24 RapljenoviC-JandriS Katica 114, 512. 533 RaspoliC Marija - 380 Raspor-Miokus Burda - 52 Rastovac Ljuba - 486 RastoviC-Jaramaz Milka - 189 RastoviC Petar - 16 RaSa Vinka - 152 ~aSeta, popadija 36 RaSkoviC Jula - 128, 145, 303 RatiC Tina - 145 RatkoviC J ovanka - 200 RatkoviC-PopoviC Ljubica - 63 RatkoviC Trninka - 24 RauSeviC Marija - 14 RavliC Tihana - 151 RavniC Stefanija - 361, 472, 478 Re bic Milanka - 146 Relic Stana - 486 Reljac Filipa - 496 Rendulic Julka - 463 RepaniC Dobrila ___,. 63 ReskuSiC-Basetina Katica - 63 Restovic Rajka - 150 Reva Bara - ~19 Ribar dr. Ivan - 423 RibariC Reza - 380, 400 RikanoviC Ilija - 187 RikanoviC Radojka - 188 Rismondo Ersilia - 489 -Rittig dr. Svetozar - 466 Rivoseki Melan)c<.a - 387, 469 Rnjak-OluiC Soka - 150 RobiC-AntoniC Slavica - 113, 513 RobotiC Dora - 312 Rodica Ljubomira Neda - 158, 379 RodiC-Kotur Andelina - 108 RodiC Marica - 151 RogiC Marija - 469 RoguljiC DuSanka - 128 Rohan Ankica - 97 Rohan Slavka - 97 RojCeviC Ankica - 312, 395 RojCeviC Marija - 312 Roje Anica - 151, 411 Roje Zorka - 152 Ro.iniC Fumica - 516 Rokov-BaraniC Marija 150 ~okov-Lukin Mari.ia 150 Rolih J elka - 4 72 Romac Sonja - 535 Romac Sima - 151 Romac Zora - 361, 478 RomanoviC Hilda - 103 RomanoviC Mara - 113 RonCeviC Petra Ujna - 128 Ropar Marija - 531 RosandiC Zora - 49, 50, 152, 329. 421 RoSCiC-KurtiC Ljeposava-:- 119 Rotar Ana __:_ 472 Rotar Mara - 380 Rotim Zeljka - 380 Rovina Antonieta - 516 Rovina Marija - 490 RnbeSa Bosiljka - 81 RuheSa Josipa - 81 RubeSa Marica - 81 Rubesa Olga - 81, 159 RubeSa Sava - 81 RuCeviC Mara - 146 Rudan Ana - 153 Rudelj Simica - 119 Ruden.iak Draga - 248 Rukavina I vka - 312 Rukavina Ivo - 14 Rukavina-Kolman Ma]a -- 12 Rukavina Nada - 387 Ruman Marija - 516 Rumora Marica - 230 Runko Amalija - 490 RupCiC Eva - 36 RupCiC Fanika - 12 Rupee Kata - 812. 395 Rupena Majda - 490 Rupena Marica - .380 RuperCiC J agica - 513 Rusek Katica - 14 RuRmir Draga - 128 RuSCukiC Anka - 48, 103 RuSec Danica - ~52, 431 RuZiC Ante - 259 R11ZiC Darija_ - 52 RnZiC .Telka - 280 RnZ~C .ToZa 157, 158, 470 RP7.iC-Kruljac Katir:a - 44 RuZtC Ludana - 535 RnZiC N evenka - 1!'52, 230 RuZiC 8tanka - 470 Ruzic Vojka - 152 551 �s Sabalic Anka SabaliC Tonka 188 ---=.. 1$8 SabadoS Jagica - 48," 188 Sabljak Ljerka Seka - 232 Sabljilk Marica - 25 SabljariC Katica - 139 Sabol Laura - 205 SaCer Kata - 164 Saili Dragutin - 104 Sajko Kata -- 95 Sajli Marta - 531 Salf:s Mira - 14 Salaj Marija - 146 SamardZiC Danica - 146 SamardZiC Kaja - 151 . SamboliCek Slavica - 145, 155, 393 SankoviC Mate - 499 Santan Marija - 490 Santini-DuplanCiC Seka - 50 Santo Matilda - 24 Santo Mira - 231 /·SaplaiC 'Katica -. 487 SarajCiC Mika - 531 SarSon Marica - 81 SaviC Marica - 36, 531 Scrobogna Lea - 93, .535 Sedlari6 Mara_- 128 Sedmak-MihalinCiC Slava 113 SekuliC Ankica - 188 SekuliC Danica - 216 SekuliC Mileva - 12-8 SekuliC-PopoviC RnZa - 62, 271, 356,. 486 Selak Ljuba - 108, 486 Seligman Katica - 48 Sem Emica - 342 SentiC Anka - 139 Senjuk I van - 34 Sep Dorica 513 Serdar Stefica - 34, 145 SerSiC Franka - 469 SerSiC Marija - ';169 SertiC Marija KovaCeva - 136 SeveroviC-MijaCinoviC M-ilka 164, 231 Sikirica Ana - 486 SimCiC Antula - 477 SimCiC Ivan- 477 SimCiC Marijan - 477 SimCiC Nino - 4 77 SimCiC Tereza - 477 SimCiC Viko - 477SimiC Ida - 343 SimiC 8-lavica - 521 SimiC Vukosava - 63 SinCiC Ivanka - 81 SinkoviC N. -_ 516 SinovCiC-BlagaiC Zorka 150 SiriSCeviC Kata - 152 SirotiC Ami - 380, 490 SirotiC Julka - -380 Sirovec Tereza _- 232 Skaramela Marija - 516 SkenderoviC Slavica - 513 SkendZiC Julika - 36, 208 Skendzic Staka - 136 .SkoCiliC~BroziCev!C Anka Rikica 61, 469 Skokandic Ljuba - 152 Skorup Ika -- 36 Skotupan-DragniC Anka- ..:_ 64; 318 . . Slabinjac Marija -,.-- 24 - _552 ., Skade Kate -- 151 Skunckik Kata - 513 SladojeviC, majka i kCl - 342 SlakoviC Ljuba - 195 Slani Darinka - 531 Slavcic - 109, 477 SlaviC Nada - 159 SlavujeviC Jela - 128 Slezak RuZa - 312, 343, 395 SliVka Pavica - 61, 243, 496 Slodej Marija - 188 Slukari. BoZica - 24 Slukan Matilda - 24 SljepCeviC Milka - 43 SmiljaniC Desa - 128 SmiljaniC-VejnoviC Mara 128 SmolCiC Ana - 61 SmolaC Julka 484 SmolCiC Maca - 24 SmolCiC Marica - 24, 170, 342, 430 Smolek Marija - 104 SmoliC Liza - 34, 191, 247 SmoljanoviC Marija - 312 SokoliC Mica - 61 SokoloviC N eda - 103 SoldatiC Damira - 50 Soldo Luca - 151 Soldo Nikola - 33 SoSiC Danica - 534 SoSiC Marija - 267, 361, 380 BpinCiC Marija - 81 SpinCiC Milojka - 81 Splivalo Perka - 189 Sponza Francesca - 516 SrbiC Marija -- 170 Srbljan Boja - 164 .Srbljan Milka - 164 SrdoC Marica - 81 SrdoC Verka - 81 Sremec Nada - 2,07, 210, 397, 424, 464, 466, 531 Srnec Mara ·-- 513 Srok Darinka - 159 Srok Marija -- 44 Srok Milka - 81, 489 Srok Mima - 81, 159 SrziC-DragiCeviC Anka - 119, 421 Stambolija-PrpiC Stoja - 128, 145, 306, 426 StanCiu Anka - 163 StaniCiC Dragica - 113 StaniCiC Jela - 113, 114 StaniCiC Kate - 119 StaniC BOjana - 247, 426, 429 StaniC GuSta - 61 StaniC Jovanka -- 136 StaniC Ljubica - 36, 40 StaniC Marija - 61 StaniC Stefica - 49 StaniloviC Jana - 513 StaniloviC Rata - 513 StaniloviC Klai-a - 513 StanimiroviC Mira Silja -- 146 StanisavljeviC Nevenkci - 30 · StaniSiC Jelka -- 114 Stanko Marija - 231 StanojeviC Jelica - 62 StanSa Ka:tica - 33 · StarCeviC Jullca-- · 61 StarCeviC Mara - 61 Starej Marija - ·24 StefanoviC Nena - 512~ 533 Steiner Ducika - 4 7 Stemberga Marija -:- 516.-. Stepancic Tilija - 490 StepanoviC Dara - 108 Stiglmayer Gustav - 67 StipanoviC Milka -- 44, 200 StipanoviC Soka - 44 StipeC Pavica - 61 StipiSiC - 515 StiSCak Kata - 139 StjepoviC Danica - 108 StojakoviC Draga - 129 Stojan Vjekoslava - 535 Stojan Vojna - 535 StojanoviC Ljuba - 146 StojanoviC Soka - 146 StojiC Cvita - 151 StojiC Milica - 151 StojniC Darinka - 496 Stokic Olga - 535 StokoviC Viktorija - 478 StopiC Mara - 108 96 .StramCeviC J aga Strcaji Filomena - 516 StriZiC-Tus Anica - 61 StrniC Mara - 114, 513 StrnSak Dragica - 521 Strok Izidor - 14 Strzalkovski N ada - 139 StrZiC Franca - 150 SuCeviC Nada - 312 SuCiC Zorka - 48 SuknaiC Jelka - 33 SuknaiC Mara :- 146 SuliC Draga - 501 SumeriC Ana - 361 Supanc Anka - 48, 188 Supek Zdenka -- 531 Supica Draginja - 62 Surjan Andelka - 329 Surjan Marija - 329 SusiC Zorka - 469 SuSanj Bosiljka - 200 SuSanj Dragica - 81 SuSanj Ema - 81 SuSanj Marija __.__ 81 SuSanj Milka - 159 SuSanj .Stanka - 81 SutloviC Marica - 150 SuZnjeviC-Stupar Ana - 63, 190, 330, 332 SveCiC, majka - 516 SveSko Paulina - 158 SvetopetriC Slavica - 513 Svilar Sava - 170, 342, 484 SvitiC Marija Vlasta - 109SvjetliCiC Zvonko - 103 Svoboda MariSka - 188 Svornik Kata - 96 Svornik Slava -- 96 s Saban Pepica - 36, 98, 136, 181, 451 Saina Antica - 380 Sainci Slava - 516 SakiC Mila - 247 SaliC Anita - 516 SandriC Antica - 150 Santavec Roza - 164 . Santek Tereza - 232 SantiC Katic.a - 139 SantiC-MatijaSiC Stefica Sanda - 74, 77, 156, 157, 188 SariC Anka ViSnji - 150 SariC dr. Vera·- 139 ·SariC zu-za :___ 151 Sarin An<ia - 150 SCuriC-NemCevic· Milka·- 312, 343; 395 . SeakoviC Anda · - 145 Sedina Liza - 146 _ Segota Maja Melanka· --------' 266, 466, 470 Segota Mira - 157, 158, 468, 470 SegoviC-Bartolac Ivka -'- 25, 356, 463, 4-86,-507 SegoviC Lucija - 104 Segulja Branka - 380 SegviC Vesela - 49, 50, 181, 189, 198 SegviC Zdenka - 5_0 SegviC Zlata - 50, 87 SejatoviC Stoja - 145 SelendiC J elka - 96, 352 sepak Milka - 170 sepak Slava Sojka - 170 SeparoviC Dobrila - 152 SepiC Ljubica - 157, 158, 380, 534 SepiC Stanka - 81 Serbinek Greta - 104 Sestak Bara - 195 Sestak Jana - 195 Sestok Mara - 195 Sestok Milka - 195 Sestak Slava - 195 Sibenik Nikolaja - 534 sib! Anca - 469 . Silobodec- Zora - 513 SiloviC Blanka - 158, 470 -SiloviC dr. SreCko - 466 Simak Mara - 513 Simec Baia - 195 S'imec Guca - 195 Simec Kata - 195, 513· Simec Mara - 513 SimiCiC Antica - 469 SimiC Danica - 469 SimiC-Duvnjak Milka - 50 SimiC Slava - 146 Simunjak-Vukelja Darinka 352, 431 Sindelarova Filomena - 248 Sirola Davorka - 472 Sirola Pepica Silica : 201 Sirola-'TrinaestiC I vanka - 93, 379, 380 Skare Stanko - 466 SkariCiC Zorka - 152 . Skarpa-BuljeviC Anka .,-- 151 SkatariC Desanka - 32 Sklebar Ljubica - 312 SkoriC Ilija - 16 Skorin Marija- 150, 181 Skorjanec Veronika- 164 Skrbeta Jelica 513 Skrivanek Marica - 17,0, 342 Skrometa. Marica - 150 · skrtic Zlata - 139 Slezinger Ada __:___ 234 Slosar DuSa - 81 Smerala Fanika - 342 Smi~mator Ljubi~a 188 smit Jelka - 487 smit Katica - 339 Smit Vera - 188, 339 Smit Vikica - 188 Snajder Anka RipiCeva - 44 Sna]der Mica BeletoVa - 44 SnidarSiC Jelka - 114 SnidarSiC-PavliniC Andelka 103 . So bot Zora - 36 · Sokoric SaSa - 446,· 533 solaja Ljubica - 189 · Solaja Mica - 98 Solaja Mile - 98 Solaja Milka - 36, 98, 136 181, 452 Solar Vera ~ 120, 336 SoliC Jela - 151 Soljan Marija - 12, 14, 22·, 48, . 135, 205 Sonje Ana - 230 SoriC Iva - 151 SoSiC Neda - 119 SoStariC Barica - 512 spalj Anka ~ 387 Span BoriC T_~nka - 342 SpaniC And:ehJa - 151 SpanoviC Dragka - 104 Snero File - 50, 152 sPerac Danka - 152 Sperac Katic<:t - 198, 308, 427 spilj ak stefa - 129 Spiranec Micika - 232 SpiriC Antica - 150, 181, 411, 421 SpiSiC Jana - 513 Spoljar Beba - -34 Spoljar Mara - 247 SpoljariC Pepica - 48, 191 Sprljan Ilinka - 150, 181 Sprohar Stanka Mira - 25, 139, 268, 273, 314 Srajer Marica - 30, 146 Stambuk Hosiljka - 150 Stambuk Marica - 150 Stambuk Vera - 151 stanielj Neva - 61, 243 Stefan Milica -=-- 81 .StefanCiC Jelka -- 188 StefanCiC J osipa - 44 StekiC- 93 Stemberg-Marciljani 'Libera 109 .Stemberg-VineZ Rozina - 109 Stengl-MilaSinCiC Fanika - 25 .Stengl Vera - 512 Stibl MarZenka - 128 Stimac Durda - 234 Stimac-ZmajiC Smilja - 34, 222, 223, 303, 429 StiviC IVIate - 34 stokic Olga - 534 Strbac Darinka - 231 Strbac Marija - 380 .Strbac Mileva - 312, 395 Stribar Joka- 150, 274 strk Milka - 188 Strkalj-BratoS -Marija - 248 Strumberger Katja - 426 Subat Josip - 51 Subat Luka 51 Subat Mira - 469 SuCur Kata - 119 Sulenta Vera - 119 Sulhof Mira - 48 Sumanovac Mica - 24 7 Suran Ana - 490 Suran Antica - 379 SuStari.ii Marija - 34 SuSterCiC Marija -'- 34 SutiC .Silva - 119 Svabenic-ZoriCiC Vera - 234 Svalba Danica DaniuSa - 157, 158, 380, 399, 472 Svarc Gerda - 29 Svarc Ivica - 74 svec Milka ~ 170 Sverko Marija - 267 sverko Milkil - 380 Sverko Stefanija - 267 Sverko zo·ra ---:- _380 Svob Milica - 61 svob Olga - 61 Svrljuga Marija - 52 T TalijanCiC Karmela - 119 TambaCa Ljuba - 150 TarabiC Milka - 43 Taras Milica - 150 TataloviC Ljuba - 200 TataloviC Milica - 2.00 Teli.Sman-DorCiC Danica - 60 TenZel"a Iva - 151 Tepavac Manda - 36 Tepavac Nevenka - 14, 74, 87 TesliC Anica - 4H6 TiCak Neva - 4 70 Tija·n Nina - 200 Tili RuZa - 146 TintOr Julika - 129 Tir ErZa - 146 TiSiC Marica - 496 TiSma Vaja - 150, 414, 421 TkalCec Re.gina - 12 TkalCiC Ivan - 499 Tkalec NataSa - 14 Tkalec Zora - 34, 191 'TodoriC Sofija - 136 TodoroviC Eva - 43 TodoroviC Kristina - 248 TodoroviC Marica - 145 Tolic Nada - 67 Tomac-BeniC Barka - 25, 139, 311, 314, 346, 356, 370, 468, 507 Tomac Branka - 158 Tomac Franca - 311 Tomac Janko - 311 Tomac Jela·- 311 Tomac Josipa - -61 Tomac Kata Bizerova - 44, 200 Tomac, obitelj - 313 Tomac Vazma - 513 To~ac Zo-i-a - 243 TomaS Sava - 136 TomaSeviC Ana - 432 TomaSeviC~BoSkoviC Julija 119, 433 TomaSeviC-DragoviC Ljubica 119, 421, 524 TomaSiC Marija - 152 TomaSiC 'Terezija - 24 TomaSko Kata - 499 TomaSkoviC Berta - 97 Tome Olga Irena - 534, TomiC Danica - 188, 339 TomiC Dinka - 152 TomiC Genoveva - 61, 266, 297' 468, 469 TomiC-KlopciviC Ankica- - 139, 314, 517 TomiC Marija ·zntka-- 61 TomiC Mika - 200 TomiC Mileva - 416 TomiC Milka - 266, 297, TomiC Nada - 152 TomiC Smilja - 234 TomlianoviC Anka - 387 Toml]anoviC Anka - 387 Tomna Anina - 87 TomSiC Vida - 2, 3 TomSiC Marija - 195, 379· 553 �TomMc Rob ~ 195 TomSiC V alerija - 535 TonCi Tereza - 469 TonCic Zdenka - 139 Toneki Katica - 496 TonkoviC Anica - 61 Tonkovic Ljuba - 312, 395 TonkoviC Marija - 61, _499 Tonkovic Nada - 61, 157, 266, 379, 489 TopuzoviC Jula - 247, 426, 428, 503 TopuzoviC Kata - 247 Tortic Ljubica - 513 TOrOk-VerniC Magda - 74 Trbojevic Baja ~ 146 TrbojeviC Bosiljka - 146, 393, 483 TrbojeviC Mane - 187 TrboViC Danica - 200, 496 Trbovic Milena -'-- 200 TrboviC Milica - 200, 296 TrboviC Nada - 181, 200, 303 TrboviC Simica - 61, 181, 200, 496 TrboviC Soja :--- 200 TreusiC Ante - 103 TreusiC J osip - W3 TrinaestiC-DubajiC_ Vjera 150, 181, 274 Triplat -Dragica - '312 Triplat stefica - 312 Trkulja Vasilija - 108 Trlin Iva - 119 Troha Francika - 333 Troha Slavica - 333 Trohar Ivanka - 61, 200 Trohar Jelka - 61 Trompa Marija - 516 Trope Francika - 243 Trp Marija - 266 TrumbiC-RaiC Neda - 49 TuCkOriC Vikica - 521 Tudor Anka - 152 Tuhtan Marija - 81 Tumbar Boja - 108 Tumbas Boja - 486 TurCiC-Vujica Ljuba - 113 TurCinoviC Andela - 380 TuriC Kata - 36 Turk Darinka - 201 Turk Katica - 496 Turk Marija - 201 Turk Vera - 243 Turk Zdenka - 201, 496 TurkoviC Kata - 48, 170 TurkoviC Matija - 267 TurkoviC RuZi_ca - 33. 48, 54, 136, 157, 200, 205, 221, 226, 230, 253, 297, 468, .471 TurkoviC Stefica - 49 Turkulin Drag-a - 24, 129, 190 TurniSki Rezika - 188 · Turza Herta - 25 TuSkanec Jagica - 24 TuSkanec Marica - 513 u Udier Marina - 139, 314, 517 UdovCiC Ana .:._ 516 UdovCiC Antun - 447 UdoviCiC Benjamin - 328 U grica DuSan- . . . :. . 16 UjCiC Josip - 447 U jevic Antica - 119 U jevic Mila - 119, 524 554 Ulemek Ljuba - 62, 111, 167, 203, 355, 356, 486 UmiCeviC Mileva - 487 U rek Ankica - 49 UremoviC Ana - 61 UremoviC Ikica Kata - 469 Urlic Dobrila - 152 U roiC Roza - 96 UrsiC Tonka - 119 utvic Milka - 36, 136 UtviC-VolariC Neda - 139 UvodiC Karmela - 153 Uzelac Danica - 36, 170 Uzelac Katica - 12, 531 Uzelac Milka 170 v ValadZija Evica - 146 ValCiC-J akuliC Ksenija - 25 V alderstein Lida - 490 ValiC Dinka - 158 ValiC Micika - 312 ValoviCiC Anica - 230, 469 ValoviCiC Nevenka- 230 Varady Katica - 114 Varga Anica - 34 VargaS Manda - 34, 191 'lasiC-TomiC Marija- 62 Vatavuk Anka - 50 Vegrin Marija - 484 VejnoviC MaSa - 303 VejnoviC Milica - 189 Vejvoda I vo - 60 Vela Darinka - 119 VeljaCiC Tekla - 61 Vemic Milka - 513 Vencol Ana - 487 VergaS DuSan - 111 VeriC Sofija - 247 VeriC Tena -- 247 Vernie DeS a - 74 VertovSek Vera - 104 VesanoviC Milena - 37, 49, 50 Veseli Maja - 395, 531 Vesenjak-Zmijanac dr. Jelka - 232_ Vesna Marija - 490 VeSera-Popelar Jo.sipa - 103, 104, 339 VeSoviC~ZlatariC Jovanka 139 VetniC Anica - 146 VeZa Zorka - 476 ViCeviC Slava - 200 VidakoviC J ozefina - 513 VidakoviC Manda - 146 VidakoviC· Pavka - 247 Vidan-JakovCeviC Tona - 150 Vidan Marija - 150 Vidas Antonija - 61 Vidas BlaZenka - 471 Vidas Rajko - 51 VidekoviC Anka - 513 VidiCek Dragica - 96 VidiCek Zora - 96 VidiS Mimica - 49 VidojeviC Mica - 128 VidoviC Bara - 513 obitelj VidoviC Bartola - 97 VidoviC Jerka - 151 VidoviC Marija - 416, 512 VidoviC Marija Abesinka - 97, 231 VidoviC Mica - 128 Vidovic N edeljka - 412 VidoviC Pera - 97 Vidovic Roza - 97 Vidovic Zlata - 128 VidoviC Zora - 97 Vidulin Marija - 516 Vidak Marica - 50 VignjeviC TonCka - 158 Vili Darinka - 128, 188 Viljanac Ljubica - 487· Viljanac Radojka - 487 Viljanac Saveta - 487 Vincek Vera - 96 VinovrSki Mara - 62 VinterStajger Ljubica - 113 Virius Cila - 164, 395 ViskiC Polda - 119 ViskoviC Bepina - 516 ViskoviC Ivana - 880 ViskoviC Pijerina - 516 ViskoviC Tereza - 516 Visek Alojzija - 12, 120 ViSnjiC .Marija - 25 ViSnjiC Stefica - 232 Vitak Duska - 139 VitaliC Neva - 84 VitanoviC Draga - 395 VitasoviC Dina - 516 VitasoviC Marija - 516 "VitasOviC-MesaroviC Ivanka 48, 188, 280 VitasoviC Zorica - 516 VitasoviC Zorka - 119 Vitek Pepinka - 128 VitiC Jaga - 247 VitkoviC Ljubica - 312 Vivoda Anica - 380 Vivoda Katica - 380 Vivoda Marica - 380 VjeStica .Stevan - 16 Vladimir Anda - 187 VlaclisavljeviC Bojana - 247 Vlah Franica - 109 ·Vlah Marija - 109 Vlahov Luja - 150 VlahoviC Marija - 513 · Vlasta Ana - 109 VlaSiC Slavic a - 380 VlaSkiliC Krista - 78 VojaCek Terinka- 429, 483 VojinoviC Joka - 136 V ojkoviC Frana - 63 VojniC-Sla..viC Anka - 63 VojvodiC Duro - 16 V ojvodiC Ilija - 16 VojvodiC Milan - 16 VojvodiC Simo - 16 VolCanSek Ita - 103 VolCanSek Ivanka - 46 Volf Franjica - 201, 243 · Volf Nevenka - 201 Volf Tonica - 200 Vontin Vera - 535 VorkapiC J elica - 64 VorkapiC Maca-- 64 Vostrel Ana - 145 VraC Ljubica - 128 V raCar Milk a - 136 VraneS Milija - 136 VraneS Milka Rabatina - 136 .VraneSeviC Janja- 34, 428 VraneSeviC Milka - 43, 63, 100, 147, 181, 190, 205, 361 VraneSeviC Soka - 34 VraneSiC Mara - 512 VraniCar Mirna - 97 VraniC Darinka - 470 Vranies Mila - 108 VrapCeviC Mileva - 128· Vrbanac lv~nka -- 496 Vrbanc Antonija - 61 Vrbanec Marica - 342 Vrkljan Ante - 466 Vrkljan Katica - 248 VuCenoviC Jagoda - 78 VuCetiC Ana - 516 VuCetiC AnC.a - 266, 531 VuCetiC Marica - 516 VuC.iC Marko - 103 VuC.iC .Stana - 248 VuCilovski Zora - 12 VuCkoviC Ana - 60, 200, 201, 496 VuCkoviC Angelina - 486 VuCkoviC BoZena - 164 VuCkoviC Mara - 68 VuCkoviC Mara Lazinova - 60 VuCkoviC Marta - 60 VuC.koviC-Polov:iC Mila - 62, 259, 338, 339, 356, 48;;, 504, 512 VuCkoviC-SvabiC Dana - 200 VuCkoviC Zorica - 487 Vuga Kala - 24 Vujaklija Kata - 181, 190, 491 VujakoviC Milka - 129 VujaniC-SlaviC Anka - 129 VujanoviC-Zdelar Zivka - 78, 487 VujasinoviC Staria ;____ 188 VujCiC Anka - 25, 62, 110, 112, 468, 471 Vujicic Milica - 181, 202, 203, 204, 303, 308, 397, 464 VujniC Jelena - 487 VujnoviC Ana - 181 VujnoviC Mica - 36, 513 VujnoviC-MilkoviC Luca - 136 VujnoviC Mirjana - 201 VujnoviC N aka - 44, 200 VujnoviC Reza - 146 VujnoviC Stanica - 486 Vuk Nedjeljka - 487 VukadinoviC D. - 454 VukasinoviC Anka - 29 VukasoviC Koviljka - 128 VukasoviC Mica - 235 VukeliC Danica - 61 VukeliC Evica - 200 Vukelic Ivka - 469 VukeliC-Lipovska Milka - 446 VukeliC Marija - 234, 387· V ukeliC Milan - 51 Vukic Slavko - 126 Vukman Pavica - 515 Vukman RuZa - 150 VukmiroviC Dragica - 136 VukmiroviC Marija - 308 VukmiroviC Staka - 34, 136 V ukobradoviC J ela - 17G VukojeviC Dara - 416 VukoniC Marija - 52, 200, 243 VukoviC Janja - 247 VukoviC J asna - 50 VukoviC Lina - 191 VukoviC LjepSa - 146 VukoviC Marija Dunja 60, 266, 387, 471, 513 Vukovic Neva - 152 VukoviC Tera - 247 VukoviC ViSnja - 188 Vukres Mara - 312 VuksanoviC Janja - 247 VuksanoviC. Mica -- 203 VukSiC-MatiC Jovanka - 60 VukSiC V aska - 60 VukuSiC Anka - 469 VukuSiC~RuZiC Zora 152 Vulic Anda - 151 VuliC Luca - 151 Vulinac Janja - 342 Vullnec Jagica - 342 Vurdelja MiloS - 58 . Weis DeneS Winter Dara w 231 312 z ZadkoviC Karlo - 447 ZadkoviC 1\farija - 447 Zagajski Amalija - 342 Zagorac Veda- 158, 207, 234, 266, 297, 367, 371 Zaharija Mate - 447 Zahtila Andelina - 380, 490, 516 ZakiC .Savka - 247 Zakinja Jela - 516 Zakinja I,ina - 478, 516 Zaklan Mileva - 36 Zale Milica - 380 ZamUC Vera - 81 Zanchi Mila - 93, 535 Zanfabro Antonieta - 478 ZastavnikoviC Krunka - 48, 259, 343, 395, 491 ZastavnikoviC Marica - 181, 259, 303, 308, 395, 397, 464 Zavrtnik I vanka - 201 Zdjelar-FU.Cek Ankica - 312, 343, 395 Zd.ielar Stoia - 128 ZebiC Marija - 511, 513 Zec Ana- 128 Zec Draga - 39 Zec Mileva - 62, 486 ZeCeviC Maca - 247 Ze.CeviC Stevo - 466 ZeleniC M_ari.ia - 232 ZeliC N edjeljka - 44 Zg-rabliC Ana - 516 ZidariC Marija - 490 Zinaj~ Emilija 139 ZlatiC AnGela - 267 ZlatiC Dina- 14, 157, 207, 229, 230, 379, 380, 399, 489, 490 ZJatiC Lidija - 20, 491, 521 ZlatjC RuZa - 14 Zmajla Ivanka - 477 Zon-JakSiC Paula - 152, 417, 421, 476 Zore.tiC Ratica - 25. ZoretiC Nevenka- 52,-470 ZoriC Jovan - 16 ZoriC-~TovanoviC Milka 14, 54, 145, 376, 393 Zoric Milka Mika - 129 ZrinjSCak Katica - 49, 512 ZrniC Danica - 200 ZrniC Lj"ubica - 200 ZrniC Milija - 61, 200 ZrniC-VuCkoviC Smilja - 60, 200 ZubiC Anda - 78 ZubiC Pijerina - 490 ZuboviC Ankica - 188 ZuboviC Dragica - 445 Zucijati Josipa - 200 ZuliC· Dorina - 81 ZupiCiC Marija - 380, 516 ZuZiC Marica - 511 Zvonar J agica - 97 z Zagar Ana - 20,0 Zagar Ema - 243 Zagar Franca - .201 Zagar Marija - 201, 243 Zakman Bara - 431 Zakman BoZena - 188, 352, ' 436, 442, 459, 492 Zakula N edeljko - 183 zakula N eda - 36 Zalac BoZica - 531 ZaniC Kata - 170, 342 Zanko MiloS- 147, 151, 153 Zardin-Ivanc Ljuba - 231 ZarkoviC-C·oriC Andelija - 25 Zegarac-RadakoviC Mika - 36 ZerjaviC Margareta-. 200 ZeZeliC Anka - 232 ZeZeliC Tonica - 469 ZeZelj Petar - 16 ZeZelj Smilja - 36, 279, 446 Zganec-Brodarac Ankica - 24, 74 .ZigiC Gaga - 136 ZigroviC Marica - 96 .Zi1iC~Cikara Kata 24 ZiliC N ada - 188 Zitnjak Micika - 164 Zitnjak Stefa - 97 ZivkoviC Ankica - 188 ZivkoviC Darinka - 128 ZivkoviC Dragica - 203 ZivkoviC Gospava - 146 ZivkoviC Mara - 487 ZivkoviC Sabina - 24 z-;z-;c Marija - 153 .ZiZiC Silka - 153 Znidarec-Kleinhans Marija 391, 401, 402, 436, 442 ZnidariC Matilda - 188 .ZuaniC Marija - 63 ZufiC Pepica - 490 Zugec Anka - 232 Zugec Terezija - 232 ZuniC Anka - 506 ZuniC Mara - 36, 230 Zupanc Miho ;___ 400 Zupan Mila - 150 Zurga Dora. - 470 ZuviC Marija - 150 ZuZiC Elizabeta - 516 Zvan Agata - 139 5!55 �str. Str. POPIS SLIKA Str. Ukaz od 29. I. 1'945. o odlikovanju AntifaSistil:ke frronte Zena Jugosla:vije Ordenom narodnog oslobmienja U logor . . . . . . . . . . . Narodn.i heroj Anka Butorac X 3 Vida TomSiC (slikana u ljetu 1940. kao ile~alka) . . ·. . . . . . Narodni hewj Anka Bents Maca GrZ.etiC . -. . . . . Kala PejnoviC . . . . . . Narodni herroj Kala Dwmbovif: Gotalovel:ka uli,c,a br. 8 . . . . . Dragica i Rade Kanf:ar sa grupom rad- nika pr.ed tv.ornicom Siemens 3 5 5 7 i2 12 U staniCko s.elo P.erkovci 13 17 19 22 22 25 2,5 Sara Berti{; 30 Nieprijcitelj je palio s.ela Popaljerw Divos.elo Rajna Kravar Nada Heiligstei:n . Berta 1 urza . . . Milica KriZan 30 Andda Cvetkovii 32 Dragic.a Hotko . . '32 Faksimif.e 11rudZ.benog zapisnika redarstvenag ravnateljstva :u Zagr,ebu o hapSeizju And,e!.e Cv.etkovi(; 1. XI. 1941. 33 Dragica Pihl,er . . . . . . . . . . . 34 Dmgica Bu/.at . . . . . . . . . . . 35 Narod iz lilkog sela VisttJCa u Su~i Medugorje 1941. g. 40 Dragica DvoYSl:ak 42 Milka VrandeviC 43 Bosiljka · Beba KrajaCiC 47 . 49 K.arla -Njegovan Zora RosandiC· . 49 !vanka Ninl:eviC 5-D Zorka MitiC . . 50 F aksimile umdlbeno.g zapisnj,ka usiaSkog rlJJdarstva u Zagrebu o_ hapS.enju Nade DimiC . . . . . . . . . , . . 54 Narodni heroj N-ada DimiC 55 Vera Hynkova Vejvoda 56 Nada Antonit . . · . 61 Zdernka BakoviC 67 Nada Drag-asavlj,eviC 68 Narodni her.oj Rajka BakoviC 69 Policijski karton Narod'llog hcroja Anke Buto-rac . . . . . . . . . · .• 73 556 Str. Magda BoSkoviC . . Olga .l{.real:if:-KovaCiC Zoga lvanka KljaiC Sava Jug.o . . . . M.GJca MajstoroviC Ljubica G.erova.c Zlata SegviC . . Nevenlw T.epavac 74 77 79 81 82 86 87 87 Proslav.a I. maja u Titovoj K-oreni.ci mn~... 88 Elena Kohn-Missoni BeSka FrntiC . . . . . Rout BalaS ·Mica, Mile, Nf!lda DmkuliC i Milka Salaja V,era KmniC-Mar.akoviC i Mira Bj,elajac trtve faJistil:kog te.rora 1t Staroj Gr-adiMi Bajta na Kordmm Katja Ramer . . . A.nka Vujl:iC . . . An;ic(t Rak.ar-MagaliC Soka KrajaCiC Milka Kufrin ]1ela StaniCiC N,e.da Mar.ovif:-StefanoviC Marija Lujak . . . . . . Narodni heroj Dragica KonCar fela Pr.erdovif: . . . . . , Cana Bol!.damoviC-P.avlina Lepa ,P,erovif: . . . . . 94 95 96 98 ·100 101 1Oi6 109 110 110 112 114 ll-4 117 119 1.21 123 131 132 Marija KatiC- KupreSanirn, Dara CudiCV.ujnoviC, Zorka Koral:, Stojanka ATalica, Marija So/jan, Dr. Slava DCkoCetkovif: i Kata _P.ejnoviC . , . : . . . 135 Logor na Rabu - jesen 1942. g. . . . . 141 Talijamski okup.atori ,odvode stanovniStvo u koncenlracio-ne logore 143 Jovanka Pavif-T.encer 1\-Iilka ZoriC-]ovanoviC Zm~ fJletu za bor.c.e .Z-e,ne nose bor,cima t?O-dzt· Bosa Fwlgosi . . . . . . Mlj,ekarice iz Rnpotina V lath-a BabiC Milica j-adraniC Milka MileniC, Sl-a:ui.ca KukaniC i Draga iz Kastav.Stine AleksM~-d-ra Ljubfi 145 146 H8 149 151 i52 158 15'9 •!59 , • , -. .- , . , , , 162 Zasjedanj,e AntifiaSistil:kog vzJeCa nm·odnog_ osloboiternja jugoslavij,e 26-29. XI. 1:942. M«"t·zt Clanovima predsj,edniStva nalazi se Kala PejnoviC. U lijevom . uglu legitimacija Kate Pejnovif: kao /:lana AVNOJ-a And.ela Poljak . . Ankica Buden Vesela MarSal jugoslavije fosip Broz Tito ·»Borba1r, od lB. prosiru:.a 1942. hila je P,osvef:ena I. z,emaljskoj ko-nfere.nciji AntifaJistiCkog ironta Ze-na Jugoslavije C ana Babwic . . . . . . . . . t.ene KladuJe P1ienos.e Tanjenike . Kata P.ejnovic . . . . . . . . . Rahela NovakoviC (u sudini) sa dvije omladinke . . . . . . . . . . . Odbor AFt u Divoselll . . . . . O.dbor AFt za sela -VTebac i Pavlovac Mileva B11balo, VeJiela .Segvif:, Mi/.ka Lasi/: i B.eba Alkalaj . . . . . . . . . P.artiz-anski logor na .Prapartu kod D.elnica - fJre.d partizanskom kuhinjom Marija Valerija Pap . . Jela fa~iC-Star,c . . . . Mileva BoZiC-Mar]anoviC J>tenski svijet1r, b·r. 10 i 13 J>LiCka Zena u barbir<, br. 1'0. 1'943. »Drztgaric·a<r, br/ 3, 1942. »Rijd Z,ene«, hr. 10, 1943. »Primor.kwr, br. 2, 1943. »Udarrnica1<, br. 7, 1943. . »2·ena u bo,rbirr, hr. 1, oZujak 1942.. »Primorka<<, br. 7, lipmnj 1943. »U.dar-ni,ca«, br. -6, rujan 1943. »Zena u b.orbirr, br. 1, li.panj 1943. J>t.e,n.a u borbi«, ln. 2, srpawj 1943. )):Zena u borbi«, fhr. 2, srpanj 1'943. . RuZica TurkoviC, Maca Grf;etiC, ]oso Grieti!: i Valerija Marija Pap svib.anj 1943. . . . . . ' . Iren-a Bijelii-Sinobad . . Antica FranoliC Silva Kopitar s drugovirma Zlata Bognar-K·unstif: . . RuZa SekuliC-PopoviC . . Radojka KatiC i Milka LasiC--Seat llin·ka Sprljan . . . . . . . . . tm~e Vodica strijeljmz,e pol:·etkorm 1943. !vanka VitasoviC-Mesarovii tt _policijskom .odjeljenjru bolni.ce na ·Rebru, Zag:reb 1943. . . . . . . . 165 167 170 173 176 I 79 183 184 Tonka Mrk01ci-]urin Ana Mrko,ci . . . . Dr. Vladimir BakariC Anka Bents u Livnu KuCa u kojoj jp odrZana 1. zemaljska .kon.,ferencija AFZ Hroatsk.e u s"elu Prozoru kr.aj OtoCca . . . . . . , . . . . 188 196 19·6 198 »lstranl?a<l, hr. 1, 1944. »Gortmka«, tra217 v.anj 1945, . • ' • •I• • • • »Goranka<r . . , .. , 1 , • , , , , 21·8 NZena .zbjega<r, br. 5, svihiznj 1945. 219 Marija Novak . . . . . • . • 233 Nar.od bjeZi pr,ed neprijateljem 236 Ana Milkovif:, Rata_ P,ejnovif:, Marica Muhar 'i Jakov BlaZ.evil: ispod KUokaVisuC z·a vrijeme IV. •ofmtzive 245 Zene se.la StrijeZ.evice, kotar Slav. PoZega, ple&u ia partiza:ne . . . . . . . - . · • 250 28'0 281 281 283 285 289 Millia T omit:, Genov.eva T omit:, N-ada J{ ovoS~el, Ve,da Zagarac i Rulica T uTkoviC rna I. zemaljskoj konferenciji AFt Hrvatske . . . . . . . . . . . 297 Delegacija AFt Slavonije na 1. z.emaljskoj kooferenciji AFZ Hrvatske . . , 299 Na konferen.ciji . . . . . . . . . . . 305 2;()6 »Rodoljupka<r, br. 1, 1943. »Banovka<~, .br. 2, 1943. »Antif.aSistkinjalr, br. 1, 1943. »Dalmatinka ,Uj bor-bi«, br. 4-5, 1943. i>Glas Zener1, br. 4, 1943. »'l-ena zbjeg.au, br. 2-3, 1944. . 213 ;!AntifaSistkinjau, br. 2, 1943. . . 214 ))Rodoljupka<r, br: 2, kolov.o.z-rujan 1943. - 215 "Dalmatinka u borbi<~, hr. 2-3, lipa:nj 216 1943. . ...•.•. ' . 258 263 267 . 270 271 272 273 274 I. konfiereon,cija AFZ Hrvatske. U radnom pre.dsje,dniStvu: (Jana Bogdan..oviC, Neva PaiC-Roj,e, Jeia BiCaniC, Anka Berus, Kata P,e)n~viC, LjUbi-ea BrkoviC i Maca GrZ,etiC . . . . . . . _293 19_9 200 201 2·03 205 2,(}'7 208 209 21"0 211 212 253 • Po.ziv Kati PefrwviC da primi Clanstvo u Zemaljskom antifaSistiCkom vij.eCu H rvatske . . . . . . . . . . 307 Legitimacij,a Anke Bents vijeCnika ZAVNOH-a . . . . . . 308 Draga_Ambriovif:-Vulevif:. Barka T oma.c-B1eniC . . . 314 314 Zen-e su prenijele hiljade i hiljad.e ranj.enika . . . . . . . . . . . . . . . 317 ZTtve faJistiCkog terora u sisal:-kom log,a:ru Zenska radna brigada na z.etvi - Kordun t.ene Delnica pletu za fraTtizane . . . . . . Vera Solar • . . . . . . , . . -. PrimiUj,e 1943. - Pred novos-agra4-enom bajtorn • . .. .. .. .. .. Nada_Galjer-Holjevac Mil~ VuCkqvi_C • . . . Kwrs AFZ u Grabovnici · Lj~~ba F~tStar, Ljuba Ulemek, Draga BakiS-Stefanovif: i Des-ctrtka K.aras-Perif: Ema lvanl:if:-MileniC . . . . . . . _ . Zloglasna kula u jasenovaCkom logaru ; Iza Zice . . . . · . . ·. . . , ... ·.·., . . . Bez pomoCi z.e!'lw ~t poz,adini ne bi ·se· .mogla zamisliti ishr.ana ·boraca . . . ·. 319 324 332 336 337 33-8 338 343 355 861 863 '.363 · .3-69 .557 �Sti. Str. Miting u Grikvenici poslije kajJitulacije · fulija TomaJeviC-BoSkoVil:, Krasna Nola, Lep.a Bo-riC-Martinovif: i Milka Bog-unovil: . . . . . . . . . . . . . . . I. okruZna konferencij.a AFZ Pokuplje - pwsinca 1943. g. . . . . . BoZ.ena Zakmarn . . . . . Neprijatelj je popalio i posljednjw kul:u Pr.opusnica Barice LegiSa Na zgariStu u 7-uSiloVibu . ~ . . . . . lvka SegoviC . . . . . . . . . . . . . K.ata P.ejnovil: govo-Ti na Ill. zasjedanju Italije . . . . 311 Cvijeta Huis . . . . . . . . . . 872 Smilja Pokrajac . . . . , . , . ,_ . . 374 Radm.o predsje.dniStv.o 1. oblasne konf.erencije AFZ Slavcmij,e - govori Beba KmjaCiC-Evil: . . . . . . . . . . '375 Kata GovoruJiC &ovori ·na I. oblasnoj kanferenciji AFZ Slavonije . 375 Sa 1. oblasne kanferencije AFZ Slavonijle, U sredini sj,ede Milka Jovarnovil:, Beba KrajaCiC, fela Bil:ani{:, Maja Komar-Junkez i .Seka Bujak-Furmil: . . . 376 Pavka JakSil: . . . • • . • . • . , . , • . 377 t.r:me idu na I. obtasnu konfereliciju AFt I . .... ••• , 1 • 1 • I • • 1 • . ....... .. .. . ljak . ' . 419 LegitVmmcija Kate_ Pejnovil: kao delegata na II. zasjedrmju AVNOJ-a, 29. XI. 1'943. u fajC'U . . . . . . . . , , .. 423 Jela Bil:aniC, Nada· Sremec Maca OrZetil: na fm·tu za Jajere • • • • . • • , 424 ~ ~ i fosip HrnC.eviC, Mirko Bulovil: i Anka Berus - na Papuku 1943. g. . . . . . 425 Ne-da O.zretil:, Ljubo DumiCiC i Katja fipwac . . . . . . . . . . . . . . . 427 Terinka VojaC.ek, Smilja Stimac-Zmajii, Seka Bujak-FumiC, T anja Pa:uii:-Tencrer, Maja jtbnke:t-Kom(lr i MiCa Miljanil: ~ Ratar ·-'. 429 ......... 558 SADRZAJ Stran-a V. konferencija KPJ odriana studenog 1940. u Zagrebu o radu sa Zenama lzvaci iz referrata Vide TomSiC, Clana CK KP J . . . . . . . , . . . .. AFt-a • ............ . S OkruZne konferencije .okrug.a Nova GradiSka ..•...... , . Oblasna konfererncija AFt-a za lstru OkruZni odbor AFZ Buzet- travarnj 1944. Lea Rane:r, Milka PeS.Cica- felovica, Alma PikurniC, Stefanija R{l1)tJli/:, Ankic.a Milil:, Antic.a S.uran, Nada "I onkoviC i Dina Z lat~C . . . . . . . . . . .Vera FabijaniC . . . . . . . . . . . . Partizanski vlak ,-p;.evozi Ze-ne na radn.e akci je u Slavani ji . . . . . . . . . Mar.().d Banije nosi bt:J.Tcima hranu . . , . ll. okruina konfer.en.cija AFZ-a za okrug Pokuplje.- rujn.a 1944. . . 2.enka Prr,evendar . • • . . Osoblje partizanske bolnic.e u KomiZi Marija MirkoviC . . . . . . N--ev.e-nka Manola, Marina U dier, Anka Klopovil: .... , . . . ..... Delegcitkinje ··dolcize· na ·n. ·Oblasnu konfeT-eizciju AFZ-"a Slav"onije U PoZegi . Mara fu.havil: . . . . . . . . . . , . . . Zene p.omalu preb.acivati oruZj,e rna Mljet - srptmj 1944. . . . . . . . . lzloZba -darova u Glini za Prvi kOVtgres 468 2 Proglas Centralnog Komiteta KPJ narodima Jugoslavije od 15. travnja 1941. 1 , J-uga SenjanoviC- Kesil:, Milevci Benzon, Slavica KujiS i Dobrila Kukol:-Debe- 435 442 451 454 462 463 ZAVNOH-a . . . . , . . . . . . . 464 Na plenumu OkruZnog o.dbora AFZ-a za Hrv. Primarje. U frrvorm i'edu stoj,e: Anka VujCil:! RuZica T urkovil:, Gernovev'a T 0 miC, Mira Segota i Marija Valika Pap . . . . • . • . • . Partij~ka je.dinic.a u Lerdeilicama 1944. U s1~edini sekr.etar Ana Mataija . . . Na sastanku Kotizrskog ·odbora AFZ~a za SuSak . . . . • . . . • . . , • . • Po snijegu i smrz,av"ici nosil.e su P!J'imorke partizanima hramt na poloZaj . KrojaCka !J'adicmica u Ell Shattu RoZa P~etrovil: . . . . . Zetva . . . . . . . . · . VrSidba ·.n.a Cepit Polju P ozdravi Zena Prvom kongr.esu AFZ-a Hrvatske ·IzloZba darova u Cazmi za Prvi kong,res .... u V.ol:inu . . . .. . 378 Franc,esca Bodi . . . . . . .- . . . . . . $80 Sa kotarske .konf.ert£?"ncije AFZ u 'Fisarovini . . . . . . . . . . . 382 Narod nosi hranu borcima na poloZaj PrekriZje veljaCe 1943. . , . . . , . . , . 383 Sa kotarske konfe.r.en.cij-e AFt u Radatovif:u 22. VIII. 1943. . . . . . 383 Zor.a Ahmetovil: . • . , • . . . • , . , ... 385 Sa savjetov{fffJ,ja OkruZnog .odbora AFt Bj,e.lovar - Gorrnje Zdelice 1943. g. 3~4 Marica Zastavnikovil: . . . • . . 395 Krwnka Zastavnikovil: . . . • . . • • , • • 395 Dina Zlatil: i Danica Svalba s ,drugovima 399 Reza RibariC . . . . . . . . • . . , . , • 400 Na mitingu . . . . • • . . 409 Kurs AFZ u Sitnom Gcrr:njem rna Mosoru - svibnja 1943. g. . . . . . . . . . , . 410 Jakica MiroSevil:, Milka Lasil:, Milka Grdenil:, Ma:rija Novak; Slavka Moril: Draga Lukinovil: - Liww ~ . . 412 Varnda Novosel i Neva Paii:-Roje 413 Anka BuCrm •. ,,, . , . . . . . 413 Kata PoljiCan .........• 415 RuZic.a Ma:rkotil:, Mileva Bubalo- Sijan, Paula Zoo- jakSiC, BlaZ,enka Mimica i Beba A/kala{ . . . . . . . • , . . . . , . 417 433 8 Iz poziva Ceniralnog Komiteta .KPH koncem s~pnja 194J. na oruZanu borbu protiv okupatora i njegovih slugu . . . . . . . . . . . . . -. . . ,. . . . . . . 10 Ugovor o najmu kuCice u Gotalo-veCkoj ulici u Zagrebu od 15.- X. 1941. godine, u . kojoj je hila smjeStena ilegalna Stamparija KPH 11 Biografij.i Narodl}.og heroja Kate DumboviC . . . . . . . . . ._ . . . . . . . . 12 PoStanska potvrda o-d 15. X. 1940. u Zagrebu za posla.ne pakete SpRnjolskim borcirna iJ. logore Argeles i Vernet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 483 Prve pripreme za Narodni ustanak Clanak Z. ZivkoviCa i·z 1>Zene u borbi.<r, glasila Glqunog o.dbor.tl AFZ za Hrvatsku br·oj 8, t'TatJ.t»nj 1944. . . . • , . . . . . . · • • . . • . • . . • . . • . . · . . . . . 15 485 IzvjeStaj grliiPe karabinjera iz Zadra od 15. srpnja 1941. o zloCinima ustaSa u Lici 468 470 471 475 478 481 482 1 (nreprijateljski dokument) . • . . . •... , . , • . . . . · .• , . • • • . . · . . . . 16 Prikaz fosipa Barkovil:a iz »Z,e1tre u borbirr, glasil.a Glavnog ,odbora AFZ Hrvatske broj 11, studeni 1944. . . . . . . . . . . . . . . , . • . . • . . 487 489 18 UstaSki teror u Divoselu Rezolucija sa skupSHne Zena drva~ske doline od 21. VIII. 1941. 490 493 19 Dopis Ravnateljstva ustaSkog redarstva za Vel. Zupu Prigorje i Zagreb od 9. VIII. 1941. Irnstitutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, kojim se traZi obdukcija mrtvog tijela Nade Heiligstein 503 506 21 (neprijateljski dokument) . . . . . . . . . . . . . . . . Partizanske akcije krajern lipnja i poCetkom srpnja 1941. 509 513 514 516 Clanak iz »Vj.esnika hrvatske jedinstv.ene rnacionalnooslobodilaCk.q fr.cmte«, br. 1, od 11. VIII. 1941. . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . I 517 519 522 523 AFt-a Hroatske . . . . . . . . . . 529 DuSon RadanoviC, -, !Vf.ara Bastajil:, Nena Stefa:novil:, SaSa SokaraC, Kcdica Raplj,rmovil:, -, i Rezika Lack~i/; ·. 533 I ' I i 23 Upute o stvaranju seoskih i kotar.skih odbora lige Zena nacio.nalno-oslobodilaCkog fronta . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Iz izvjeStaja prve hrvatske oruZniCke pukovnije od 16. kolovoza 1941. o zloCinima ustaSa i akrCijama partizana na Kordunu (neprijateljski dokument) . . , • , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . 27 0 liCkim prelima Clanak iz »Vjesnika hrvatske jedinstvene na.cionalnooslobodilaCke fronterr, b-roj 9, . . . od frrosiru.ca 1941. . 28 Pjesrna o -Marku OreSkoviCu lz »tl!M !l barbi«, glasila AFt za Liku. ln. 2 . . . . . , . . , , . . . , , . , 28 ..... ...... .. . ~ . 559 �::5trati<i. Potjernica predsto]ni~tva gradskog redarstva u Osijeku od 28. kolovoza 1941. za Vj. BakuliCem, Mihajlom Klajnom, Stevom Librenjakorn i Milicom KriZan (nepri}ateljski doknment) . . . . . . . . . . . . . . . . . .... Stran.a 0 ubistvu Ande!e CvetkoviC, Dragice Hotko i Desanke .SkatariC Clanak Behe KrajaCiC iz >>Z,ene .u horbi«, glasila AFZ Hrvatske hr. 7, 1944. . . . . Pismo Nade DimiC upuCeno CK KPH o akciji na bolnicu u Karloveu od 18. studenog 1941. . . . . . . . . . 52 54. Iz izvjeStaja hr. 1 Staba NOP odreda za Hrvatsko Primorje i Gorski Kotar od 6. · proSinca 1941. Glavnom Stabu NOP odreda za Hrvatsku o napadu Talijana na DelniCki logor i pogibiji Vere Hynkove . . . . . . . . . . . . . 29 51 Biografija NarOdnog heroja Nade DirniC Iz izvjeStaja sekretara operativnog partijskog rukovodstva Centralnog lmrniteta KPH koncem 1941. Glavnom Stabu NOP odreda Jugoslavije o krvoproliCu u Slav. Brodu . . . . . . . . . . . . . . . . . ~ . . . . . . . . iz izvje~taja kotarske oblasti -kraljevic~ od 18. studenog 1941. o borbi .Talijana protiv partizana kod Hreljina{neprijateljski dokumenl) 56 57 31 82 lz izvjeStaja zapovjedni.Stva prve hrvatske oruZniCke pukovnije o borbama protiv partizana u vremenu od 27. 'ZIII. do 6. IX. 19H. (neprijateljs.ki dokument} . . , . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . _. . . 84 Iz okru.Znice br. 4 Centralnog Komiteta KPH od 6. prosinca 1941. -o organizaciji i zadacima AntifaSistiCkog fronta .Zena Direktiva Operativnog komiteta KPH Karlovac od 3. rujna 1941. za pri}a.godivanje rada partijskih organizacija na terenu vojno-politiCkim zadaeima· . . . . . . . . 35 Analiza rada- i zakljuCci sa sastanka OkruZnog komiteta KPH za Liku od 11. rujna 1941~ . . . Faksimile zapisnika sjed.nice N arodno-oslobodilaCkog o_dbora u MogoriCu od 12. 7 prosinca 1941. . . • • • • • • • • • • • • • • • • ••58-59 36 Iz izvj·eStaja delegata ~entralnog Komiteta KPH od 15. XII. 1941. o vojno politiCkoj situaciji u Gorskom Kotaru, Hrvatskom Primorju i kotaru Brinje . 60 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Karlovae Centralnorn Kotftitetu KPH od 19. prosinca 1941. o· formirlinju Ini-cijativnog odbora AFZ za Kordun 62 Iz izvjeStaja Pokrajinskog kOmiteta KPH za Dalmaciju od ·20. XII. 19.41. Centrahtom Komitetu KPH o demcmStracijama na Visu i BraCu .. . . . . . . . . 62 Iz i~vjeStaja Okru.Znog korniteta KPH za Baniju od 20. prosinca 1941. Ce:tttralnom Kornitetu KPH o situaciji na terenu i radu partijske organizacije . . . . . . . . 63 Potvrde Kornande II. ,partizanskog bataljona Korduna i Banij.e AntifaSistiCko-m odboru Zena za RajiC-Brdo o primitku stvari poslanih za boree Od 22. XII. 1941. 64 SmrtO'vna popratniea Instituta za sudsk\1 merlicinu i krirninalistiku u Zagrebu od 2'7. XII. 1941. o srnrti Zdenke BakoviC (neprijateljski dokwment) 65 Zapisnik Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku od 27. XII. 1941. o nasilnoj smrti Zdenke BakoviC (neprijat-eljski dokument} 66 Iz zapisnika o sasluSanju Karla Martina od 29. prosinca 1941. o borbama ustaSa protiv partizana na planini Psunj (neprijateljski dokument) 67 Uputnica drZavne bolnice Sveti Duh u Zagrebu za mrtvo tijelo Rajke BakoviC PatoloSko~anatornskom institutu od 29. XII. 1941. ..... (neprijateljski doku.ment} 68 BiQgrafija Narodnog heroja Rajke BakoviC 69 Pod~uCje o,peracija partizan~kih- jedinica u Hrvatskoj krajem 1941. (geografska karta) . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Iz izvjeStaja Anke Butorac Centralnorn Komitetu KPH od prosinca 1941. o stanju u logorima 71 Biografija Narodnog h.eroj.a Anke Butorac 74 BiljeSke KreaCiC-KovaCiC Olge Zoge o organizacionom stanju AFZ u Zagrebu krajem 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Iz izvjeStaja Velike Zupe Livac ZapoUe - Nov.a GradiSka o akcijama partizana u 'Slavoniji od '6, kolovoza do 3-1. prosinca 1941. (nefJrijateljski dokwment} . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Iz izvje.Staj.a zapovj.edniStva I. hrvatske oruini-Cke- pukovnije broj 652 od 9. ruj:na 1941. vrhovnom oruZniCkom zapovjedniStvu- Zagreb o raspa.Cavanju ilegalne Stampe (n,epri}ateljski 'dokument} . . , , . . . . . . , . . . . . , . . . . . , ... Telegrafski izvjeStaj komande. Ses~og _arrnijskog korpusa od 15. rujn.a 1941. o ateutatima na talijanske vojnike (ne.prifateljski dokumen.t) . . . . . Protest Zena 'Sv. Nedjelje protiv oduzimanja Zita seljacima Clanak iz })Vj,esnika hrvatske jedimstvene nacion.alno-oslobodilaCke frante«, hr. 4. ad 15. mjna 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 37 38 0 potrebi stvaranja odbora za narodnu ishranu i .njihovim zadacirna Ob(l'()j-eStenj,e Staba gerilskih odreda za kotar Koreniw i okolicu od 16. r.uj.na 1.941. Zabrana prodaje ZiveZnih namimica okupatoru lz nar.edbe Staha gerilskih ·odr.eda za kotar Koreni,cu i okolicu od 16. rujrw 1941 . . SabotaZa na 'Glavnoj poSti u Zagr,ebu 14. rujna 1941. Oglas Rmmateljstva za javni r.ed i sigurn-ost NDH ad 17. rujna 1941. sl!movniStvu . . • . . . grada Zagr;eba (n,eprijateljski -dokument) . . . . . . . lz izvjeStaja zapovjedniStva oruZniCkog krila u P,etrinji od 27. IX. 1941. o napadu partizana ·na oruZniCke postaje Gor. KlasniC i M. Grad.ac (nep.rijateljski ,doki'Jment) .•.... Iz izvjeStaja sekretara OkruZnog komiteta KPH Karlov.a·c koncern rujna 1941. o obilasku partijskih orgauizacija u Gorskorn Kotaru, Hrvatsh:om Primorju i kotaru 0 gulin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Demonstracije .Zena S~lita zb~g od~zi~anj~ ~iveZnih namirnica Clanak iz ;;J{.a$.e,g iz.vjeStaja«, glasila Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju hr. 86, od 2. listopada 1941. . . . . . . . • ...•..•. Iz izvjeStaja generala LukiCa od· 14. X. 1941. o odnosirna izmedu talijanskih i ustaSkih vojnih vlasti i taktici ,partizana u borbi protiv njih {neprijateljski · -dokument) . • ....... . lzvjeStaj Redarstv.enog ravnateljstva u Zagrebu od 14. listopada 1941. o hapSenju · Bosiljke Bebe KrajaCiC {neprijateljski dokument) , .......... -· . .e)" lz izvjeStaja sekretara Centralnog Komiteta KPH od 22~ X. 1941. Centralnom Komitetu KPH o stanju partijskih organizaeija i partizanskih jedinica u Dalrna-ciji 560 38 40 41 42 43 44 45 46 47 PisrnQ 36 lv~nke. ~lj~if (S!!k~ ~vic~) :2:ene Hrvatske u NOB iz z_atvora: pisano prije strijeljanja 14. I. 1942. 65 78 561 �StraiU!. R.ezoludj,a sa I. ko:nferend)e Antifa~istiCkog pokreta Zena za kotar VojniC, . . . . . . . . odrzame 11. I. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . ~ Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta KPH Kastav od 12. I. 1942. o radu Zena Pjesma jedne majke Iz ,Ri}eCi Zene<(, glasila OkmZnog odbora AFZ, Karl{Y(Jac 1942., br. 4-5 81 Okru.Znica Odbora .antif.aSistiCkog pokreta Zena za Kordun od 26. I. 1942. Kotarskim odborima AFZ o organizaciji rada n:tetfu Zenama na sel~ . . ._ . . _. 82 Letak Mjesnog komiteta KPH Zagre'b od 24. III. 1942. povodom demonstradja Zena na tr.Znici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Demonstracije Zena u Splitu Clanak iz NJlaSeg izvjeStaja11, glcisila PK KPif za Dalmaciju br. 137, ad 2. IV. 1942. 84 Oslobodeni teritorij Jugoslavije uoCi TreCe neprijateljske of.enzive - travanj 19.42. (geografska karla) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Smrt drugarice Ljubice Gerova.c lJlanak iz »LiCke Z·ene u barhi<~, .glasila AFt za Liku, br. 2, 1942. 86 Pismo Hane P:aveliC iz z.atvora u Zagrebu travnja 1942. . . . . 87 0 kursevim.a na Kordunu Clanak i.z ))MaSe borbe<~, glasila Okruinog komiteta KPif Karlovac, br. 2, od 114 15. srpnja 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... J.edinstvo narodnih izroda · Clu:nak Kate PejnoviC iz »Zene u borbi«, glasila OkruZnog odbora AFt za Liku, br: 4. srpanj 1942. . . 115 IzvjeStaj sa Prve konferencije AFZ JuZne Dalmacije odrZane 10. VIII. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1: . • . . . . . . 116 u GrCeniku Pismo Am.d:elije GuSiC od 13. V. 1942. o zvjerstvirna ustaSa prilikorn napada na PetrovU. Goru: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 90 Iz izvje.Staja ustaSke nadzorne slu.Zbe od 15.VIII. 1942. o hapSenju Dragice KonCar (nepri.jateljski dokumenl} 120 Biogi-afija Narodnog heroja Dragice KonCar Proslava Prvog maja u Lici Clanak iz ,t,en.e u borbi{<, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. 121 Organizacioni referat sa I. ol{ruZne konferencije AFZ za okrug Karlovac odrzane 25. VIII. 1942. . . . . . . . . . . . . 122 Oslobodeni teritorij Korduna ,poCetkom srpnja 1942. (geografska karla} . . . . . . . . . . . . . . . 91 U Citavoj zemlji dnevno su se pojavljivali o-glasi o strijeljanju antifaSista (neprijateljski ,dokument) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Pismo Anke Berus od 14. V. 1942. Central.norn Komitetu KPH o politiCkoj situaciji i radu u KastavStini, Rijeci i Istri . . . ·. . . . . . . . . . . . . . . 92 Sedmero ih je imala lz >>tene It bo:rbi11, gla.sila AFZ Hrvatske, hr. 3-4, 1'943. 127 Iz izvje.Staja o radu za-grebaCh:og, krapinskog i varaZdinskog okruga u razdoblju od 10. travnja do 15. svibnja 1942. Centralnom Kornitetu KPH . . . . . . .. 94 Iz izvjeStaja Povj.erenstva CK KPH za Slavoniju i Srijem od 28. VIII. 1942. Centralnom Komitetu KPH o formiranju odbora AOZ u Slavoniji 128 SkupStina Zena u Korenici Clanak iz >JterM u borbi«, glasila OkruZnog odbora AFt za Liku, br. 3, lipanj 1942. 97 Bile smo potlaCene lz »RijeCi Z,ene1r, glasila Okruinog. odbora AFt Karlovac br. 4-5, 1942. . . . . . 128 Oslobod:eni dio Like u svibnj.u 1942. I geografska l=la) . . . . . , . 99 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Banije od 31. VIII. 1942. Centralnom Komitetu KPH o radu sa Zenama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 Iz rezolucije sa prve .Okr.uZne konferencije KPH za okrug Baniju odrZane od 31. V. do 2. VI. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 100 lz rezolucije Partijskog savjetovanja za Da)maciju od ·6. lipnja 1942. o zadacima AntifaSistiCkog fronta Zena . . . . . . . . . . . . . . . 102 lz izvjeStaja Mjesnrig komiteta KPH Zagreb od 5. V. do 1'5. VI. 1942. o radu Narodne pomoCi Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Bol od 5. rujna 1942. o radu organizacije AFZ 129 Zapisnik II. savjetovanja AF.Z kotara Veljun odrZanQ.g 12. rujna 1942. . . . . . 130 UZasi logora u 'Staroj GradiSki Clarnak Ljubice DobriniC-Sagi, iz ,ten:e u borbi<~, glasila Glavnog odbom AFZ Hrvatske hr. 1, 1943. . . . . . 102 0 organizaciji borbenih grupa Zena Clanak iz >>tene tt .bMhi(<, glasila_ AFt za Liku, ln-. 3. lipanj 1942{ . . . . . . . . 104 Borbena grupa Zena u akciji na. Krivorn Putu u Lici Iz »Z.erne u borbi/(~ glasila AFZ za Liku, hr. 5, 1942. . . . . 10'4 OkruZnica odbor.a AntifaSisti.Ckog fronta Zena za Kordun od 15. VI. 1942. 105 Ima neka sila, koja Ce i tebi stati na put .•• ~ · lz .arhive 00 AFZ Km·lovac ; . . . . . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . 108 56-2 • Pismo Centralnog Korniteta KP J od 12. ruj-na 1942., Centr.alnom Komitetu KPH kojim se Salje Lepa P,eroviC na partijski rad u Hrvatsku . . . . . . . . . . . 132 Prva okruZna konferencija AFZ za Liku · odrZana 15. rujna 1942. u SalamuniCu 133 Prvi kurs AFZ u Lici Clanak iz Ntene u borbi(r, glasila AFZ za Liku, br. ,6, IJ"'I.tjan 1942. Upute o ile-galnom radu sa Zenama na podruCju grada Karlovca krajem rujna 1942. 137 Talij.amski i CetniCki zloCini u selu Gata P.rikaz frure KaStelana iz "DaLmatinke u bor.bi{(, glasila AF:Z za Dalmaciju, br. 1, 1943. Otok srnrti 1z "Zen.e u barhi«, glasilU. AFZ.Hrvatske~ 139 b,L 2, 1943. 140 Sva Ce dila doCi na vidila ·!z »Dalmatitn-ke u borbirr, glasila AFZ Dalmacij.e, hr. 1-2, 1945.· ; , . . , . ·. . . 142 563 �Strana P]esma iz seia Zatona, kotar Vodl-ee Iz arhiva Oblasnog odb.&ra AFZ Dalmaciie I. zernaljska konferencija AFZ Jugoslavije odrZana 6., 7. u Bosanskom Petrovcu . . . . . . 144 Iz izvjeStaja Povjerenstv.a CK KPH za Stavoniju Centralnom Komitetu KPH o radu AJ<~z Proglas Centralnog odbora AFZ· Jug_oslavije prosinca 1942. povodom 'Zemaljske Srijern od 2. X. 1942. 144 Iz Clanka »VaZnost i oblik uCeSCa Zena u 'llarodnoj vlasti(( lz "Dalmatirnke u borbi((, glasila AFZ za Dalmaciju br. 1, 1948. Iz OkruZnice »Svini partijskim org.anizacijama Clanovima KP organizaciji AFZ u Baniji . . . • 8. XII. 1942. konferencije AFZ za Jugoslaviju u I. zemaljsk<i. konferencij-a AFZ Jugoslavije odr.Zana £., 7. Banijicc o 8. prosinca 1942. u Bo·sanskom Petrov-cu C!mwk iz )~t.en.e .danas((' br. 31, 1943. 147 Iz izvjeStaja Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 12. listopada 1942. Centralnom komitetu KPH o radu organizacije AFZ . . . . . . 148 lz politiOko,g referata Mitre Mitrovit Iz organiza·ciono.g referata Cane ~Ba.boviC Iz izvj·eStaja Kotarskog komiteta KPH Solin od 6, listopada 1942. OkruZnom komitetU KPH 'Split o radu Zena . . . . . . . . . . . 152 170 172 Govor druga Tita !46 170 lz diskusije Rezolucija 174 175 177 180 181 0 iz'borima za N arodno-oslobodilaCke odbor.e u .Lici Clanak iz ))Zene u· borbi((, glasil.a AFZ za Liku, hr. 7-8, listopad-studeni 1942 . . . 158 Biografija Kate PejnoviC Iz izvjeStaja Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Srijem od 21. X. 1942. Centralnom Komitetu KPH o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 Izbori za NOO u VisuCu , Clanak iz )~t.erze ~~ borbi<(, glasila OkmZrnog odbara AFt za Lilut, hr. 9, prosinac 1942. 185 'f 0 analfabetskim teCajevima u Lici · 184 156 Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta KPH Dvor od 8. XII. 1942. OkruZnom komitetu KPH za Baniju o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . · · · · · · · · 186 u Zagrebu 156 IzvjeStaj sa sastanka Kot~rskog odbora AFZ PoZege odrZanog 10. pr()sinca 1942. o radu i zadacima organizacije . · · · · 186 Pismo Kotarskog koni.iteta KPH SuSak od 31. listopada' 1942. Mjesnom odboru AFZ ·o sastanku Inicijativnog odbora AFZ . . . . . 157 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb od 11. prosinca 1942. o stanju AntifaSisti:Ckog fronta Zen a 188 Iz pisma Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 11. prosinca 1942. OkruZnom komitetu KPH za BraC i Hvar o radu AntifaSistiCkog fronta Zena 189 Clanak iz »Zen.e u borbi<<, glasila AFZ za Lik-u, br. 7-8, listopad 1942 . . . . • Pismo· Stefice· Sant.iC-MatijaSiC od 30. listopada 1942. iz zatvora prijekog suda i IzvjeStaj Kot3.r'skog odbora AFZ za Kastav od 3. studenog 1942. OkruZnom komitetu KPH za Hrvatsko Primorje o radu AFZ . . . . . . . . . . . . 158 Pismo ilegalnog Mjesnog odbora AFZ za SuSak od 3. stud,enog 1942. Inicijativnom odboru AFZ za Hrvatsko Primorje o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . 160 \ Iz ,pisrna Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 12. XII. 1942. OkruZnom komitetu KPH za Knin kojim se Salju drugar1ce na rad- sa Zenama . . . . . . 189 Iz izvjeStaja OkruZnog lmmiteta KPH H31Ilija od 14. XII. 1942. Centralnom Komitetu KP Hrvatske o radu AntifaSistiCkog fronta Zena 190 161 lz izvje.Staja Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Srij.em od 15. XII. 1942. CK KPH o radu AntifaSistiCkog fronta Zena . . . . . 190 162 Iz izvjeStaj.a Povjerenstva CK KPH Zagreb od 15. prosinca 1942. o stanju partijskih i masovnih organizadja u Zagrebu 191 161 Pisma Aleksandre LjubiC iz zatvora prijelwg suda u Zagrebu, studenog 1942, Cenh·a~nom I ~ Faksiinile dopisa pokretnog Prijekog suda u Zagrebu od 10. XI. 1942. ustaSkoj nadzornoj sluZbi o strijeljanju Marije GaziC i Aleksandre LjubiC (neprijateljski dokwment} . . . . . . . . . . . . Pismo Centralrno.g Komiteta KPH od 14. stU.denoga 1942. KPJ o radu AFZ . . . . . I Komitetu Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH VaraZdin od 20. XI. 1942. o radu AFZ 163 OkruZnica sazivaCkog odbora za konferenciju AFZ Hrvatske od 15. prosinca 1942. svim OkruZnim odborima AFZ . . . . . · · · · · 194 OkruZnica Centralnog Korniteta KPH od 25. XI. 1942. OkruZnom kornitetu KPH I~arlovac o pripremama za Zemaljsku konferenciju AFZ Jugoslavije 164 Iz izvjeSt.aja okruZnog komiteta KPH Pokuplje od 18. prosinca 1942. Centralnom Komitet-u KPH o radit AntifaSistiCkog f:ionta Zena . . . . . . · · · 195 Stvaranje AntifaSistiCkog VijeCa N arodnog Oslobodenja Jugoslavij-e lz »Barbe«, organa KomunistiCk.e jmrtije Jugoslavije, br. 29, od 6. prosinca 1942. 166 Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta· KPH 'GospiC od 20. prosinca 1942. Ol{ruZnom komitetu KPH za Liku o stanju i radu A~tifaSistiCkog fronta iena . . . . . 195 Pismo Marijane Novosel od 30. XI. 1942. OkrUZnom od'boru za Karlova.c o radu sa Zenarna u okolici KladuSe . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 OkruZnica Inieijativno,g odbora AFZ za Dalmaciju od 22. XII. 1942. svini-seoskimJ kotarskim i okruZnim odborima APZ o. osnivanju -organizacije i okupljanju . . . . . . : -. ........ . ............. 197 Zena u AFZ 167 Pismo Inicijativnog odbora· AFZ za Gorski Kotar od 2·6: prosinca 1942. AntifaSistiCkom odboru Zena za Hrvatsko Primorje . . . . . . . . . . . 199 Zapisnik sa sastanka OkruZnog odbora AFZ za okrug Karlova.c od 5. prosinca_ 1942., 'o radu u .neoslobodenim hrvatsldm selima 167 Iz okruZni.ce svim partijskim nrganizacijama i partijcirna u Slavoniji povodorn partijskog savjeto-vanja odrZanog 25., 26; i 2·7. XII. 1942. o zadacima AFZ . . 2(}1 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Cazma od 6. XII. 1942. o radu organizacij,e AFZ . . . . . . . . . . .... Iz zapisnika sjednice OkruZ!\og odbora AFZ za Karlovac odrZane 26. prosinca 1942. o radu orga'llizacije na terenu . . . . . Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Pokuplje od . noll Komitetu l{PH o radu organizacijC AFZ . 564 ·so. studenoga 1942. Central- 169 . 202 565 �Strana Zenska Stampa za vrijeme Narodno-oslobodila.Cke borbe Pismo d~garice iz logora . . Strana 205 ..... Proslava 8. marta 1943. u Slavoniji Clanak iz >>Udarnice«, glasila AFZ za Slavoniju, br. 3, 1943 . 210 Skup.Stina AritifaSistiCkog fronta Zena. u Brinju 211 .-.0 palom borcu . . . . . . . . . 212 Nj egu jmo stvarala:Cku snagu mas a ,... I 213 jedan svijetli primjer 214 Drugovi o nama ... Letak Mjesnog odbora AntifaSistiCkog fronta Zena Dubrovnik povodom 8. marta 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 249 IzvjeStaj Jnicijativ.nog odbora AFZ za Hrvats'ko Primorj·e od 19. III. 1943. Inici~ jativnom odboru AFZ Hrvatske o stanju i radu o.rganizacije . . . . . . . . . 251 215 Partizani, to je vojska naSa 216 Pismo 10 AFZ Hrvatske od 27. III. 1943. 10-u AFZ Gorski Kotar o organizaciji i zadacima op~inskih, mjesnih i kotarskih odbora AFZ, te o prograrnu za kurs AFz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 Za slo'bodu· tfelba raditi i boriti sC: 217 Pale su spaSavajuCi ranjene borc-e 217 Kroz naSe logore Iz izvjeStaja Zupske redarstvene oblasti Dubrovnik od 23. oZujka 194'3. o demonstracijama Zena i 8-rnartovskom letku (neprijateljski do.kument) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . · . . · · · 248 lzvjeStaj sa sastanka Kotarskog odbora AFZ PoZega odrZanog 12. III. 1943. 215 ... A mi o njima 246 . . . . . ,. . . 218 Izvje.Staj Inieijativnog odbora AF.Z za Hrvatsko Primorje od 27. prosinca o radu i stanju AF.Z , . . . . . . . . . •.. . . . . . . . . . . 220 1942. Pismo Inicijativnog odbora AFZ za Slavoni]'u i Sri]"em od 28. XII. t CK I942. Povie· rens vu KPH za Slavoniju i Srijem o osnivanju Inicijativnog odbora AFZ SjeCanje na N adu AntoniC Pismo InicijatiVlnog odbora AFZ Hrvatske· od 30. III. 1943. OkruZnom odboru AFZ Banija, kojim se traii izvjeStaj o radu poslij.e neprijateljske ofenzive . . 255 Izvh~~taj llegalnog · gradskog · odbora· AntifaSistiCkog ·frontc'.l. Zena Split za ozujak I943 .. . . . . . . . . . . . . . . . 256-257 Clanak iz >;Primorke«, glasila Okrulnog .o,dbora AFZ za Hroatsko Primorje, h·r. , 6 svibanj 1943, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . 223 • OkruZnica Inicijativnog odbora AFZ za Dalmaci ·u 0 1 konferenciju AFZ pripremama za Oblasnu .............. 224 0 radu organizacije AFZ u Lici u godini 1942. · Clanak iz ))Z.en-e u bor.bi«, glasila Okr. odbor.a AFZ za Liku, br. 9, jnosin~c 1942. 226 GodiSnji izvjeStaj OkruZnog odbora 'AF.Z za Karlovac krajem 1942. SazivaCkom . odboru AFZ za Hrvatsku o radu organizacije AFZ . .. .... . . .. lzvjeStaj Dine ZiatiC od 9. I. 1943. sa sastooka llegalnog MO AFZ SuSak lz izvjeStaja OK KPH Varaidin od 13. J. 1943. Povjerenstvu CK KPH . OkruZnica Inic!i~tivnog odbora AFZ za Dalmaciju od 20. 1. ·1943. KotarskOm odboru AFt StDJ o sa'Wupljanju pomoCi za NOV . . . . . . . . . . . . . . . . . Pismo Inicijativnog odbora AFZ za Gorski Kotar od _II II I943 I · ·· . db AF. . . • · · lllCIJa 11vnom o Doru......z za Hrvatsko Primone o akciji za prikupljanje materijala .za 'boinicu u rezmci ...... ...... Pismo OkruZ.nog od'bora AFZ Karlovac od 17. II~ 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske o politiCkoj situaciji i radu AFz . ....... Pismo Inicijativnog odbora_ AFZ za H_ rvatsku od 2I II 1943 I · ·· AFZ • • · mctJa 1 Ivnom oru za Hrvat~~ko Primorje Q radu ·na · terenu i uzdizanju kadrova 227 229 ............ . Kotar od ~ III I943 I · .. t" "'o • • niClJa IV~ . Izvje~taj ·l~icijati~og odbora. AFZ z~ Gorski no odb AFZ m.t""k oru ....z~ Hrvatsku o politiC'koj situaciji u_pojedinim kotarevima i o pol1 Ic om radu zena . . . . . . . .............. ~ Predavanj,e Kate PejnoviC i Jele Cuk. p-ovodo m pr.osla~n 8, .. n... 596 . . . marta 1943. u Lici ) IzbjegliCki put Pjesma iz >>Rijeli hm.e1<, glasila AFZ Karlova,c br. 6-7, oluj.ak 1943. . . , . . 259 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH za Gorski Kotar od 2. IV. 194 3. Centralnom Komitetn KPH o radu AFZ na oslobottenom teritoriju . . . . . . . . . . - 260 1 I 'l Pismo Okruinog odbora AFZ Karlovac od 8. IV. 1943. btid)'ativnom odboru AFZ Hrvatske o teSkom ekonomskom i zdravstvenom stanju poslije neprijateljske ofienzive i aktivnosti AFZ na tim sektorima . 260 Iz zapisnika- V. redovnog proSirenog sastanka Inicijativnog odbora AFZ za Hrvatsko Primorje odrZanog 11. travnja 1943. . . . . . . . . . . . . . . . 262 23I Iz izvjeStaja OK KPH za Hrvatsko Primorje od 18. IV. 1943. CK KPH o politiCkom radu u Istri 267 232 IzvjeStaj Ilegalnog mjesnog odbora AFZ Karlovac za travanj 1943. o radu i sabirnoj akciji za partizane . . . . . . . . . . . . . . . 268 0 proslavi Pivog maja na Kordunu Clanak iz »Rije.Ci ·zerne11, glasila AFZ za ·o-krug Karlovac, br. ,8 i 9, 1943. . . 269 233 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb od 1. V. 1943. o radu AF.Z 235 Pismo OkruZnog odbora AFZ ·Karlovac od 5. V. 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske o pogorSanju 1Alrav.stvenog stanja i teSkoCarna odrZavanja· sastan3ka sa .Zenama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...... . 270 269 ~ 0 db Pismo lnicijativnog odbora AF_z H_ rvatske od 26 II I943 o· k • db AFZ · · ki · · · . · · · ruznom. o ' oru AF- ~a o ?g Karlovac o '?rganizaciji i nit.CinU i-ada· okr-uini'h ·i_ :kotai-skih a.ilbora z 1 o prtpremama za proslavu 8. marta . Prolazna kuhinja na Kordunu poslije Cetvrte neprijatelj.ske ofenzive Clanak iz »Rij,eCi Zene«, glasila AFZ za okrug Karlovac br, 6-7, olujak 1943. . . . 258 222 237 Pismo. Inicijativnog odbora AFZ za okrug .Sibenik ~4 15. V. 1.943. Ini-cijativnom odboru za okrug Zadar .o stanju i radu AFZ na terenu . . 272 239 Pismo lni-cijativnog odbora AFZ Hrvatske od 18. V. 1943. OkruZnom odboru AFZ Banija o radu organizacije . . . . . . . . . . . . . . .. -.. . . .. 275 24I Pismo s kursa za aktivistkinje AFZ ogulinskog i brinjskog kotara odrZanog u Stajnici svibnja 1943. -. · lz "Ro.doljwpke<l, .glasila AFZ za Gorski Ko-tar br. 1, kolovoz-ru}an 1943. . . . . . 276 243 Pismo Inicijativnog odbora AFZ Zadar kotarskorn odboru AFZ Biograd o terOru ,okupatora i potrebi pomoCi Zrtvama terora . . . . . . . . . ,. . . . . . . 277 567 �Strana Stran·a Oslohodeni teritorij JUgoslavije uoCi Pete neprijateljske ofenzive svibanj-lipanj 1943. (geografska karta) • . • . . . . . . . . Danica MajstoroviC Bela u faSisti&om zatvoru Jz )}Primorke((, glasila AFZ za Hrvatsko Primorje, br. 8, srpanj 1943. . . . Poziv Okru:Znog odbora AFZ za Liku .od 9. VII. 1943. Okru:Znom odboru AFZ Karlovac na takmiCenje u sklanjanju Zetve pred neprijateljem . . . 278 Iz izvjeStaja OkruZillog korniteta KPH Pokuplje od 30. V. 1943. Centralnorn Kornitetu KPH o radu Zena u kotaru Zurnbera.k . . . . . . 279 Jz izvjeStaja Mjesnog korniteta KPH Zagreb od 1. VI. 1943. za svibooj 1943. o radu AFz . . . . . . . 280 IzvjeStaj OK KPH Zagreb od 2. VI. 1943. OK KPH Krapina o konferenciji AFz Hrvatske Dalmatinke optuZuju lz »Zene u, b&rbi((, glasila -AFt Hrvatsk.e, br . .J2-13, 1945. 281 284 292 Rezolucija 301 Glavni odhor AFZ Hrvatske i.zabran na I. konferendji okru:Znica OkruZnog odbora AFZ Banija od 15. VII. 1943. svim kotarskim odborima AFZ p izborima za odbore AFZ . . . . . . . . . . . . . . 330 282 Organizacioni referi:lt Jde BiCaniC 303 Biografija Mace GrZetiC ,, Pismo Glavnog. odbora AFZ Hrvatske od 15. VI. 1943. lnieijatiVIJlom oKruZnom odboru AFZ za okrug Cazma o Jronfereneiji AFZ Hrvatske . . . 3()8 • Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 15. VI. .1943. Mjesnom odboru AFZ Zagreb pov{)dom odrZane konferencije AFZ Hrvatske . . . . . . 309 Pismo Glavnog odbol"a AFZ Hrvatske od 21. VI. 194'3. OkruZnorn odboru AFZ Lika o postavljanju rada AFZ na masovnu bazu . . . . . . . . . . . . 310 lz izvjeStaja OK KPH Bjelovar od 24. VI. 1943. Centralnom Kornitetu_ KPH o radu Zena· u bjelovarskom okrugu . . . . . . . . . . . 312 Proglas Zupsk-e redarstvene oblasti Karlovac od 24. VI. 1943. kojim se salje u logor obitelji T-omac i AmbrijeviC (neprijateljski dokument) . . . . . . . . . . • 315 336 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH_ Zagreb za srpanj 1943. o radu AFZ . . . 339 340 Sto rade ustaSe iz naSih sela lz >JArntifaSistkinje<<, glasila AFZ P,oku.{Jlje, br. 1, kolovoz 1948. . . . . . . . . . 34'0 Prva OkruZna konferencija AFZ Cazma odrZana I. VIII. 1943. na KopCiCu (;Zanak iz >)Glasa Z.ene«, glasila AFZ Cazma, ln. 2, 1943. . . . . . . 341 0 kursevima z'a aktivistkinje AFZ u Moslavini (;Zanak iz >1-Glasa Z·ene((, glasila AFZ Ca_zma, br. ,3, 1943. . . 342 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Bj.elovar od 10. VIII. 1943. Centralnom Komitetu KPH o formiranju lnicijativnog okruZnog odbora AFZ za okrug Bjelovar 343 Poziv Okru:Znog odbora AFZ za okrug Karlovac Zenama na aktivno uCeSCe u izborima za odbore AFZ odrZanim od 15. VII.-25. VIII. 1943. . . . . 344 313 Rezoludja sa Prve kotarske konferencije AFZ kotara Cazma odrZ-ane 2·7. VI. 1943. 336 UstaSka zvjerstva u Donjoj KupChii lz )}AntifaSistkinje(r, glasila AFZ PoktifJlje, br.1, lwlovoz 1943 . . . . . . , . . . OkruZna konferencija AFZ za okrug Nova GradiSka odrZana 1.3. lipiltja 1943. lz »Udarnice«, glasila AFt Slavorn.ij.e, hr. 4, lip.anj 1943. . . . . . . . . . . . . 306 307 333 OkruZniea OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 18. VII. 1943. svim kotarskim i opCinskim odborima AFZ o naCinu provodenja izbora za organe AFZ od 15. VII. do 25. VIII. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . d 333 Jz izvjeStaja Povjerenstva CK KPH Zagreb od 18. VII. 1943. o smrti Vere Solar, sekretara V. RK u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pismo AntifaSistiCkog odbora Zena za Dalmaciju od 113. VI. 1943. OkruZnorn odboru AFZ Zadar, kojim se najavljuje _ takmiCenje za sakuplja:llje v~ne -i Zita za NOV 305 Iz izvjeStaja Kotar.skog. komiteta KPH Cabar od 15. VII. 1943. OkruZilom komitetu KPH Gorski Kotar o radu AFZ . . . . . . 0 kursu i prvoj konferendj~ AFZ na KorCuli u srpnju 1943. . :: 303 I. zasjedanje AntifaSistiCkog VijeCa Narodnog Oslobodenja Hrvatske odrZano u OtoCcu i Plitvicama 13. i 14. VI. 1943. Iz zakljuCaka I. zasjedanja ZAVNOH-a . 327 IzvjeStaj OkruZnog odbora AFZ Banije od 14. VII. 1943. o radu politiCkom . . . . . . · · · · · · · · 329 . stanju na oslobod:e-nom t-eritoriju . -. . . . Prva konferencija AFZ Hrvatske odrZana 11., 12. i 13. lipnja 1943. u OtoCcu Clanak iz »Zene u borbi«; glasila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku br. 2, srpanj 1948. 282 PolitiCki referat Anke Berus 323 IzvjeStaj Inicijativnog odbora AFZ za okrug Pokuplje od 10. VII. 1943. Glavnom . odboru- AFZ Hrvatske o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . ; . . · . . 325 §./·1 ' Govor dr.- Vladimir-a Bakari,Ca 323 Evakuacija bolniee u :PreZnici za neprijateljske ofenzive Clt:mak ]ele ]anf:iC iz »Zene Zl borbi«, glasila AFZ Hrvatske, lipanj 194-'3. Dopisi OkruZnog odhora AFZ Karlovac uredni.Stvu )>Vijesti« o toku izbora za organe AFZ . . . . . . . . · · . · · · · · . . . . 316 Kurs AF.Z u Slavoniji Clanak iz ~>Udarnioe(r, glasila AFZ Slavonije, br. 4, lipan} 1943. . . . . . . . . . Slr6 344 0 radu AntifaSisti-Ckog fronta Zena u Istri Iz izvje'Staja Baze 5- Istra od 14. Vlll. 1943. OK KPH za HnJ. Primarje . . 347 Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 19. VIII. 1943. ·Mjesnom odboru AFZ Zagreb s uputama za rad . . . . . . . . . 347 lzvjeStaj lnicijatirnog okruZnog odbora AFZ Zagreb od 21. VIII. 1943. Okru:Znom kornitetu KPH Zagreb o sastanku 10. AFZ i o kursu . . . 351 U sisaCkom 1-ogoru Biljeske Anke Skorupcm . . . . . . • . • . • . • • . • . • ' • • • • . • • • . 318 Referat o AntifaSistiCkorn frontu Zena, odr.Zari na III. konferenciji OK KPH Like u Vrhovinama 1. i 2. VII. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . 320 568 Zapisnik sa II. konfer,encije AFZ· okruga Karlova-c odrZane 28. i 29. VIII. 1943. · 352 Organizacioni referat Cane Bogda:OOviC na II.· konferenciji AFZ-a okr·uga KarlovaC odrzanoj 28. i .29. VIII. 1943. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 357 569 �Strana Strana Iz politiCkog referata odr.Zanog 31. VIII. 194-3. ·na II. okruZnoj konfereneiji AFZ za Baniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Bjelovar od ·7. X. 1943. ~entralnom Komitetu KPH o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394 Iz izvjeStaja partijskog rukovodstva Istre- od 31. VIII. 1943. OK KPH za Hrv. Primorje o potrebi form.,iranja Inicijativnog odbora AFZ za Istru . . . . 861 Proglas Zemaljskog AntifaSistiCkog VijeC.a Narodnog Oslobodenja Hrvatske od 14~ X. 19.43. o oslobodenju i prikljuCenju Istre, Dalmacije, Hrvatskog Primorja i Jadranskih_ otoka ·Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396 II. zasjedanje Zemaljskog AntifaSistiCkog VijeCa Narodnog Oslobodenja Hrvatske odrZano od 12.-15. listopada 1943. u PlaSkom . . . . . . . . . . . 397 Poziv Narodno-oslobodilaCkog od'bora za Istru od 20. X. 1943. istarskom narodu na jedinstvo i _nastavak borbe . . . . . . . . . . . · ... 398 Do,pis Mjesnog odbora AFZ Zagreb od 26. X. 1943. OkruZnom komitetu KPH za Pokuplj.e o poslanoj robi . . . . . . . . . . . . 401 402 Iz jasenovaCkog logora Iz >>Banovke~<, glasila AFZ za. Banijt_t, b.1·. ~, 19ft3 . . . . . . . _ . . . . . . . . . 3·62 . Iz izvjeStaja OkruZnog odbora AFZ Banije od -6. IX. 194-3. Glavnom od'boru AFZ Hrvatske o radu Zena i o izborima za AFZ Banije . . . . . . . Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 8. IX. 1943. OkruZnom odboru AFZ Karlovac o opasnosti Sirenja skorbuta , . , . . . . . . 364 366 Popis seoskih i opCinskih odbora u Bribiru u rui!lu 194-3. Iz biljeiaka 'Vede Zagorac _. . . . . . . . 367 0 organizaciji :partizanskih vrtova u Baniji 368 Popratni akt .za Oskara Freiermutha od 2-6. X. 194-3., koji je otiSao iz Zagreba u partizane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Letak Inicijativn-o-g okruZnog odbora AFZ za Hrvatsko Primor_je Zenama Primoria povodom kapitulacije Italije . . . . . . . . . . . . . . . 368 Iz izvjeStaja OK KPH Krapina od 3. X. 1943. Oblasnom komitetu KPH za zagreba.Cku oblast o kursevima AFZ u okrugu Krapina . . . . . . . . . . . . . . . 402 Pismo OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 11. IX. 1943. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o radnim Cetama na terenu . . . . . . . . . . 370 o. novim Sastanak Mjesnog odbora AFZ Crikvenica 11. IX. 194-3. lz biljdaka V,ede Zag.orac . . . . . . . . . . . . . . 371 lz izvjeStaja OK KPH Krapina od 1·6. IX. 1943. o okruZnoj konferenciji AFZ 372 0 izbornim konferencijama AFZ u Lid Dopis iz >>Li!:ke Z.ene u borbi«, hr. 18,. rujan 1943. . . . 372 Biografija Narodno.g heroja Smilje RadoSeviC-Poki"ajac 373 Rezolucija sa Prve. oblasne konferencije AFZ za ·slavoniju odrZane 19., 20. rujna 1943. u V oCinu . . . . . . . . . . . . . 37 4 I. ohl3sno savjetovanje AFZ za Dalmaciju Zapisnik I. oblasnog savj,etovcmja AFZ za D,almaciju oddarwg 18. i 19. XI. ·1!)48. 'U Bolu na BraC-t~ 408 PolitiCki referat Diskusija s-a I. ohlasnog 408 ~savjetovanja AFt. za Dalmaciju 411 Izvjdtaji o radu Zena u Valmadji ,po okruzima i kotarevima 379 IzvjeStaj Inicijativnog od'bora AFZ za okrug Pokuplje od 21. rujna 1943. Glavnom odboru .AFZ Hrvatske o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . . 381 SkloniSte za Zene i dj,eeu na prolazu kroz Crikvellicu - Radio vijesti od 21. IX. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385 Pismo Anke Berus o-d 25. IX. 194-3. Bebi KrajaCiC o radu u krapinskom okrugu 38·6 Mj(~snog 4•03 Referat Anice Rakar-MagaSiC o AntifaSistiCkom frontu Zena na III. konferenciji OK KPH Karlovac oddanoj od 20-23. XI. 1943. . . . . . . . . . . . . . 405 21. Odluka ZAVNOH-a od .20. IX. 1943. o prikljuCenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatske Popis odbornica i dnevni red sastanka 22. IX. 1943. lz bilj.eZaka Ve,de Zagorac smjernicama u radu AntifaSistiCkog fronta Zena Clanak Mit1·e MitroviC 1t >/l,wli dumas<<, gf.asilu Centraln,og odbora AFt Jugoslavij,e, broj 32, 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 417 Obla:sni odbo·r AFZ za Dalmaciju 421 lzvrSni odbor . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . 421 O.slobodeni teritorij Jugoslavije na dan II. zasjedanja AVNOJ-a 29. XI. 1943. (geografska karta) ,_ . . . . . . . . . . . . . . . . . 422 II. za.siedanje AntifaSistiCkog VijeC.a Narodnog Oslobodenja Jugoslavije odrZano 29. XI. 1943. u Jajcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423 Zapisnik sa sastanka lzvrSnog obi. odbora AFZ za Slavoniju u studenom 194-3. 424 odbora AFZ Senj odrZano·g Pogibija Katje Sperac lz J>Dalmatinke u bor-bi«, glasila AFZ .za Dalmaciju, prosinac 1943. 427 IzvjeStaj sa kursa Oblasnog odbo-ra AFZ .za Slavoniju odrZariog od 11. XII. do 28. XII. 1943. . . . . . . . . . . 428 I hrvatska sela gore lz »'Glasa Zene<r, glasila AFZ Cazma, br. 5, prosinac 1'943. 430 Poziv na sklanjanje Zetve pred .neprijateljem Clan.ak iz »Lil:ke Zene u borbi«, glasila AFZ Lika, br. ].8, Tujan 1943, . . . . . . . 389 Iz izvjeStaja lnicijativnog okruZnog odbora AFz za okrug Zagreb od 11. XII. 1943. - OK KPH Zagreb . . . .' . . . . . 430 0 radu Zena Slavonije na spremanju Zetve ·Clanak iz »'Udaniic"er<, glasila AFt Slavonij,e- br. {), rujan 1943 . . . 390 0 radu AntifaSistiCkog fronta Zena u Dalmaciji Clanak iz >>Dahnatink~ u borbi«, glasila Oblasnog odbora AFZ za Dalmaciju br. 4-5, frrosinac 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . 432 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb za rujan 1943. o radu AFZ 391 IzvjeStaj Okr-uZnog odborli AFZ Virovitica od 5. X. 1943. Oblasnom odbOru AFZ za Slavoniju o radu Zena . . . . . 391 OsloboOeni teritorij Banije - rujan. 19~3. ( geografska .karta) . . . . . . . . . . . . . . . 387 . . . . . . . . . . . . . 388 0 sklarnjanju Zetve u brinj-skom i ogulinskorn kotaru Clanak iz »Rodolj,upke«, glasila AFZ Gorski -Kotar, kolovoz-rujan 1943. '570 . . . . . 389 Prva okruZna konferencija AFZ za -okrug Pokuplje odiZI:"J.na 15. XII. 1943. u selu J amnici Ctanak iz lista »Putem slobode<f, glasila Okr. NOO Pokuplj.e br. 1, sijel:anj 1944. 433 .571 �Strana Iz izvjeStaja 1\fjesnog komiteta KPH Zagreb za prosinac 1943. o radu AFZ 435 IzvjeStaji o radu AFZ i NOO Zagrehit za prosinac 1943. 437 Pismo Centralnog Komiteta KPJ Centralnom Komitetu KPH · od sijeCnja 1944. o Stetnosti tendencija centralizacije AFZ potrehi prodiranja u redove joS neobuhvaCenih masa Zena . . . . . Progias Izvr~nog odbora Narodno-oslobodila.Ckog front a Hrvatske od 20. V. 1944. povodom stvaranja IzvrSnog odhora NOF Hrvatske . Prva OkruZna konferencija AFZ za Hrvatsko Primorje odrZana 28. V. 1944. Vratima Iz organizacionog referata Melanke Segota na 439 Pozdrav delegatldnja AFZ Vrbovslw sa I. kotarske konfel'iencije AFZ od 2. I. 1944. Nacionalnom Komitetu Oslobodenja Jugoslavije lz >>Zenu u borbi((, glasila Glavnog odbora AFt Hroatske, br. 7, 1944. . 440 Iz izvjeStaja Mjesnog ko'miteta KPH Zagreb od 5. I. 1944. o radu AFZ 441 Sla va drugaricama J elki i J usti lz >>Rodoljuba<<, glasila NOD-a Straii.il OkruZni odbor AF.Z za Hrvatsko Primorje 465 466 466 469 Pok1tplje, br. 1, ·OZujak 1944 . . , . . . . . . . 442 Iz izvjeStaja OK KPH za Liku od 3·0. I. 1944. o prosvjetnom radu u okrugu i radu AFz 443 471 IzvjeStaj Centralnog odbOra AFZ zbjega u Ell Shattu za svibanj 1944. Ul Iz izvjeStaja organizacionog sekretara Oblasnog komiteta KPH za Istru krajem svibnja ili poCetkom lipnja 1944. o politiCkom i kulturno-prosvjetnom radu sa Zenama u Istri 1 njihovom uCeSCu u NOO . . . . . 473 30 travnja 1944. Svapski banditi poklali su 26'3 osobe u istarskom selu Lipi /;:. izvjeJtaja Agitfrropa Oblasnog korniteta ,KPH za istru od 4. VI. 1944. . . 477 Pismo srpskim sestrama Clanak iz >>Zene u borbi((, glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatsk.e, br. 7, o:Z.ujak 1944. 444 IzvjeStaj OkruZ.ne komisije AFZ za okrug Bjelovar od 11. VI. 1944. Oblasnom odboru AFZ Zagreb o radu Zena IzvjeStlzj o rad1t AFZ-a od 11. VI. do danas u. Bjelovarskom okrl{glt . . . . . . 479 Karakteristike drugarica, koje sn zavrSile Cetvrti kurs AntifaSistiCkog fronta Zena, odrZanog od 6-15. II. 1944. u Pokuplju . . . . . Zetva na CepiC Polju Do-pis iz >>lst?·anke«, glasila Oblasnog adbora AFt za 1slm - srpanj 1'944. 4.80 Iz izvjeStaja Mjesno.g komiteta KPH Zagreb za travanj i svibanj 1944. o radu AFZ 482 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Buzet od 29. II. 1944. Kotarskom komitetu KPH Buzet q, faSistiCkom teroru u Istri lz »lstranlw((,, glasila Oblasnog odbora AFZ za Istru, broj 1 . . . . . . Letak Glavnog odbora AFZ Hrvatske Zenama povodom 8. marta 1944. 1 IzvjeStaj OkruZnog odbora AFZ za Liku od 17. III. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o politiCkom ·stanju i radu organizacije . . . . . . . . . . . . 444 446 . 447 450 lzvjeStaj Ilegalno.g mjesnog odbora AFZ Split orl 24. III. 1944. OkruZnom odboru AFZ za Srednju Dalmaciju o proslavi 8. marta i rezultatima takmiCenja . . . . 453 Dopis zdravstvenog odjela kotarskog NOO-a N a.Sice od 25. III. 1944. op.cins]wm NOO-u Orahoviea o zdravstvenim kursevima 454 IzvjeStaj Kotarsko,g odbora AFZ Donji Lapac od 26. III. 1944. OkruZnom odboru AFZ za Liku o politiCkom stanju u kotaru i radu AF.Z . . . . . 455 ~ ' Pozdrav).ena okruga Virovitice sa II. okruZne konferencije AFZ od 18. VI. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske . . . . . . . . . 483 II. okruZna konferencija AFZ Moslavine odr.Zana 18. VI. 1944. Do.pis iz "Zene u borbi«, glasila ·Glavnog odbora AFZ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. 484 Proglas OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 25. VI. 1944. povodom Cetni.Cke izdaje na Kordunu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 485 OkruZna konferencija AFZ za ol{rug NaSice odd.ana 26. VI. .1944. Dopis iz >>Zen;e u borbi((, glasila Glavnog odbom AFZ Hrv.atske, hr. 9, kolov.oz 1944:. 487 Pozdrav Zena neoslobodenog otoka Krka sa prvog kotarskog savjetovanja za otok Krk od 1'6, VII. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske ·. 488 Iz izvjeStaja Oblasnog komiteta KPH za Istru od 20. VIII. 1944. o Oblasnoj konferenciji AFZ za Istru odd.anoj 22. i 23. VII. 1944. 488 Pismo Krunke ZastavnikoviC od 26. VII. 1944. Lepi Pero-viC, Clanu Oblasnog komiteta KPH Zagreb o pri,premanju kotarskih konferencija u koprivniCkom i kriZevaCkom · kotaru 490 Majka MiklanuSa lz ))Dalmatinke u borbi«, br. 6, srpanj 1944. . 491 Oglas Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurno-.st u Zagr,ebu od 2.8. III. 1944. o strijeljanju antifaSista Ivane PopoviC, dr. Pave Jajac, Marije HanZevaCki dr, (11eprijateliski dokumernt) 4.56 IzvjeStaj Ilegalnog mjesnog odbora AFZ Sibenik za oZnjak 1944. Ol{ruZnom odboru AFZ Sibenik o proslavi 8. marta i radu AFZ 457 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb za oZ.ujak 1944. o radu AFZ 458 Od obmane do izdaje Clanak iz J>Zene u borbir<, gl<isila Glavnog odbo-ra AFZ H·rvatske, br. '7~ oiujak 1944. 459 Iz GupCevog Zagorja Clanak iz »Z.e.ne .u .bm,bi«, glasila Glavnog odbOra AFt Hrvatske ln. 7, .o.Zujak 1944. IzvjeStaj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigur.nost od 29. VII. 1944~ o hapSenju RuZe CrnkoviC, Erne CekuriC, BoZene Zakman, Vere FabijaniC i drugih (neprijateljski dokmncnt) . . . . . . . . 492 460 Prva Okru.Zna konferencija AFZ za Gorski Kotar odrZana 30. VI. 1944. Organizacioni referat Julke RajaCiC . . . . . . 493 Iz:vjeStaj Inicijativnog kotarskog odbora AFZ Karlovac od 19. IV. 1944. QkruZ~ nom odboru AFZ Karlovac TreCe zasjedanje Zemaljskog AntifaSistiCko.g VijeCa Hrvatske odd.31I1.o od 8-9. V. 1944. . . . . . . . . . Narodnog 462 464 464 Brzojavni pozdrav .MarSalu Titu sa kotarske konferencije AFZ za kotar Labin odr.Zane 11. V. 1944. lz »lstramke1<, glasila Oblasnog odbora AFZ za ls&ru, broj 1 . . _ . . . . . . . . . 465 -::.(-"' 572 i. OkruZnoj konferenciji . IzvjeStaj Centralnpg odbora AFZ zbjega u Ell Shattu za lipanj Oslobodenja Iz deklaracije o osnovnim pravima naroda: i gradana demokratske Hrvatske OkruZni -odbor AFZ izabran na 496 srpanj 1944. 497 lz izvjeStaja KK KPH Kras od· 12. VIII. 1944. o faSistiCkom teroru u kotaru 498 Prva kotarska: konferendja AF.Z Pisarovine Dopis iz J>P!-f-tem slobo,de<(, glasila NOf za Polwplje od _15. VIII. 1944. . . . 499 Letak Okru.Zuog odbora AFZ Pokuplje povodom II. okruZne konferencije AFZ od 20. VIII. 1944. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 500 573 �StraiiG. 6dborni~a Iz »DalmatVnke u b01"bi1(, glasila AFZ za Dalmaciju, br. 6,. sfu,deni 1945. . . . .. . .500 Prva kOtarska konferencija AFZ Za Sisak Dvpis iz )1Pttte-m slobode«, glasila NOF za PokufJlje, hr. 65, od 23. VIii. 1944. .502 rzvjestaj Okruznog odbora AFz Brod od 23. VIII. 1944. Oblasnom odboru AFz za Slavoniju o stanju i radu organizacije . ~. . . . . . . . . . . . . . . 502 Pismo OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 1. IX. 1944. Kotarskom odboru AFZ VojniC povodom takmiCenja medu kotarevima . . . . . . . . . . . . 504 Pismo Anke Berns, Clana Povjerenstva CK KPH za Sj.evernu Hrvatsku od 5. IX. 1944. Oblasnom komitetu KPH za Slavoniju o pripremama za Prvi kongres Zena Hrvatske 505 Pismo OkruZ.~tog odbora AFZ Banije od 6. IX. 194:4. OkruZnom odboru AFZ Karlovac kojim prihvaCa poziv na takmiCenje . . . . . . . . . KRATICE 505 NOV NOP NOB PO KP' CK FNRJ FNRH KPJ IzvjeStaj Kotarskog odbora AFZ Karlovac od 11. IX. 1944. OkruZnom odboru AFZ Karlovac sa Prve kotarske kzynferencije odrZane 8. IX. 1944. . . . . . . . . . 506 II. okruZna konfereneija u Pisarovini AFZ za okrug Pokuplje odr.Zana 10. · IX. 1944. l(IPH AFZ 508 ACOZ Iz organizacionog referata 508 Iz pozdravnih govora i diskusije 510 URS SI<!OJ OkruZni odbor AFZ za okrug Pokuplje 512 SBOTIC SMG SDS Kursevi za Zene u Dalmaciji Clanak iz ))Dalmatinke u b01"hi«, glasila AFZ za Dalmaciju hr. 7, rujan 1944. 514 Pismo OkruZnog komiteta KPH Pazin od 23. IX. 1944. Kotarskom komitetu KPH Tinjan o formiranju OkruZnog odbora AFZ Pazin . . . . . . . . . . . . 515 Izvjestaj Okruznog odbora AFz za Liku od 23. IX. 1944. Glavnom odboru AFz Hrvatske o radu organizacije AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . . 517 IzvjeStaj Oblasnog odbora AFZ Slavonije od 28. X. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o Oblasnoj konferenciji AFZ odrZanoj 24. IX. 1944. u PoZegi . 518 IzvjeStaj o radu AFZ u zagrebaCkom i krapinskOm okrugu od 25. IX. 1944. 520 Pismo MK KPH Zagreb od 27. IX. 1944. kojim se Salj u drugarice na kurs u Povjerenstvo CK KPH za Sjevernu Hrv:atsku . SPZZ HiSS CK KPJ CK I<!PH CK SKH OKKPH NP NOO OK KK NOF CKS MK 00 AF:t SSSR USAOH AVNOJ 521 Pismo Mare JuhoviC iz zatvora Iz ))Zene 1t bMhi<r, glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatske, hr. 10, irujan 1944. . . 521 ZAVNOH IzvjeStaj Biokovsko·neretvanskog okruZuog odbora AFZ Oblasnom odboru AFZ za Dalmaciju o Prvoj konferenciji Zeita Za kOtar Iinotski Odi"ZanOj 5. X. 19A4. 523 Predkongresni rezultati natj.ecanja Zena ZagrebaCke oblasti . 524 TreCa kotarska konferencija AFZ Glina oddana 8. X. 1944. JNOF Narodno-oslObodilaCka vojska Narodno-osldhodilaCki pokret Narodno-osloh-odilaCka 'bo-rba Partizanski odredi Komqnisti.Cka partija Centralni komitet Federativna Narodna Republika Jugoslavija Federativna Narodna 'Republika Hrvats'ka KomunistiCka partija Jugoslavije KomunistiCka partija Hrvatske Antifa~istiCka fTonta ·Zemi AntifaSistiCki odbor Zena UJedinjeni radniCki sindikati Savez komunistiCk·e omladine Jugoslavije Sav·ez 'Dllade generadje Savez bankOvnih, osiguravajuCih, trgovaGkih, industrijskih Ciuovnika Samostalna demokratska Stranka Slovenske pr·otifaSistiCne Zenske zve.ze Hrvatska ·seljaCka. stranka Centralni komitet Komrunis6Cke .partije ]ugoslavije Cenkalni komitet Komuni·stiCke partije Hrvatskc Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske OkruZni komitet KomunistiCk-e partije Hrvatske Narodna pomot Narodno-oslobodilaCki odbor OkruZni komitet Kotarski ·komitet Natrodno-oslobo-dilaCka fronta Centralni komitet Slovenije Mjesni komitet Okru.Zni odbor AntifaSistiCke fronte Zena Savez SocijalistiCkih Sovjetskih Republika Ujedinjeni ·savez antifaSistiCke omladine Hrvatske AntifaSistiCko vijeCe naro-dn:og oslo'hodenja Jug-oslavije Zemaljsko antif.aSistiCko vijoeCe narodnog oslobodenja Hrvatske Jedinstvena na·rodno-oslobodilaCka fronta 528 OkruZnica Odjela narodne prosvjete ZAVNOH-a od 11. X. 1944. Glavnom odboru AFZ o organizaciji anaJfabetskih teCaieva . . . . . . . . . . .· . . . . . . . 530 Izvjestaj Okruznog odbora AFz Pokuplje od 17. X. 1944. Glavnom odboru AFz Hrvatske o predkongresnom takmiCenju Rad AntifaSistiCkog fronta Zena na Rijeci ~' -< . 532 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 534 ' ''\ 574' I 51!> �TebniCka redakcija i grafiCka oprema CUCA SMOKVINA BORANIC;: R CrteZ na nasiovnoj strani izradio HUBERT KRULJAC zu prvi broj ~ZENE U BORBI«, - lipanj 1943. Lektura i korektura ANKA OSZELDA Stampano u tiskari GRAFICKI ZAVOD HRVATSKE Strojni slog M. ORSIC Cinkografija I. PETEK, M. PODHRASKI, V. BALAS Prelom Z. IVANCIC i F. LUZAR Stampao I. DROBNIC, A. MERT, D: PEVEC, Z. OPRESNIK, S. SMERDEL, R. CRNIC Uvezano u knjigove:lnici GRAFICKOG ZAVODA HRVATSKE 1. :cl I ' � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi: knjiga prva Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource Marija Šoljan Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1955 Rights Information about rights held in and over the resource Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 31-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 576 str. AFŽ Hrvatska narodna herojka Narodnooslobodilačka borba NOB žene borci ženski pokreti http://afzarhiv.org/files/original/fa6fc99fdd61e34433bafd9f7c0bd9aa.pdf afa882d929d00486a245c03730aebc42 PDF Text Text �ŽENE HRVATSKE U NARODNOOSLOBODILAČKO] BORBI KNJIGA DRUGA Z A G R E B I Z D A N J E G L A V N O G O D B O R A S A V E Z A 19 5 5 Ž E N S K I H D R U Š T A V A H R V A T S K E �G L A V N I I O D G O V O R N I U R E D N I K ŠOLJAN MARIJA REDAKCIJA : BERUS ANKA, GRŽETIĆ M A C A , JANČ I Ć - S T A R C JELA, K R A J A Č I Ć S O K A , M A R I N I Ć T A T J A N A , MILIVOJEVIĆ NEVENKA, PEJNOVIĆ K A T A , R A K A R - M A G A Š I Ć ANICA, Z L A T I Ć D I N A ČLANOVI ŠIRE REDAKCIJE: - A H M E T O V I Ć Z O R A , A R A L I C A S T O J A N K A , B E N Z O N M I L E V A , BJELAJAC M I R A , BORIĆ TONKA, BUJAK-FUMIĆ ANKA, DRAKULIĆ NEDA, FRANOLIĆ ANTICA, FRNTIĆ BEŠKA, GALEKOVIĆ SLOBODA M A R A , GLOC ZORA, KRAJAČIĆ BEBA B O S I L J K A , K U Š E C K A T I C A , N O V A K - T O M A S E O MARIJA, P A V I Č I Ć P A V I C A , V E S E L I MAJA INakon tri g o d i n e rada redakcija iznosi p r e d K o d prikupljanja, i z b o r a i p r o v j e r a v a n j a n e k o l i k o hiljada aktiviskinja A F Z - a . javnost o v e d o k u m e n t e i podatke. dokumenata i podataka Sav p r i k u p l j e n i t i z i r a n , nalazi se u arhivu Saveza ženskih dl ustava učestvovalo je materijal, sređen i sistemaHrvatske, a izbor tog mate- rijala, k o j i , p o m i š l j e n j u redakcije, n a j b o l j e ilustrira r a z v o j u N a r o d n o - o s l o b o d i l a č k o j b o r b i , o b j a v l j u j e se u o v i m A F Ž - a i ulogu knjigama. žena Redakcija, m e - đ u t i m , p o d v l a č i , da o v i m ne smatra rad na p r i k u p l j a n j u dokumenata i podataka o radu A F Z - a ü toku N O B - e z a v r š e n i m , n e g o ga o b j a v l j u j e , da bi još šire mase žena mogle sistematskije i p r e g l e d n i j e saradivati u p o p u n j a v a n j u i eventualnom i s p r a v l j a n j u materijala. �Dokument 328 PRVA KONFERENCIJA AFž ZA OKRUG ŠIBENIK ODRŽANA 22. i 23. X. 1944. U STANKOVCIMA Iz zapisnika . . . 23. oktobra 1944. g. u 10 sati počinje radni dio konferencije. 1 Drugarica Nevenka Jurković otvara rad i najavljuje slijedeći dnevni red: 1. referat drugarice Marije Novak: Žene našeg okruga u izgradnji demokratske federativne Jugoslavije, 2. referat drugarice Anke Šarić: Pripreme za I. kongres Antifašistkinja Hrvatske, 3. biranje Okružnog odbora AFŽ. Uzima riječ drugarica M a r i j a v a k , studentkinja iz Šibenika. No- » . . . Naša borba krunisana je padom Italije, najjačeg fašističkog vazala, što je izazvalo oslobođenje čitavog ovog predjela. Raspada se antikomunistička banda, koja je nemilosrdno harala po našim krajevima. O tome nam najbolje priča sa grozotom narod naših sela. Naša vojska ogromno se povećava. Trebalo je stvoriti pozadinu koja će toj vojsci pružiti sve što j o j treba. Prvi NOO-i, koji su bili politički rukovodioci narodne borbe, razvijaju se, i njihove funkcije bivaju sve većima. Na svakom koraku se osjeća da stvaramo nov državni aparat. Mi žene u tome smo mnogo pripomogle. Ostvarile smo organizacije, koje su izrasle u moćan front žena. Sa širenjem narodnog ustanka ustale su iz robovskog sna i žene da se bore za boljitak svoj i svoje djece. Već na I. Kotarskoj konferenciji NOO-a u Bukovici, u junu 1942. g. jedna drugarica 2 ulazi u odbor. Organizirale smo kurirske veze, logore za narod koji je izbjegao iz žice, odlazile smo kao bolničarke i borci na front i prebacivale smo municiju, hranu i vršile sve što je bilo potrebno našoj pozadini i vojsci. S razvitkom NOO-a naš rad je postajao drugačiji. Mnoge dužnosti, koje smo mi nekada vršile, vrše danas NOO-i, ali time nije postala suvišna AFŽ. Naprotiv, pred nju se postavljaju mnogo veći zadaci, ona treba da kao ravnopravni član učestvuje u obnovi zemlje. Postigle smo velike političke uspjehe. II. zasjedanje AVNOJ-a i III. ZAVNOH-a priznalo je ženama sva politička prava. Kroz sve tegobe rata započelo se je sa radom na obnavljanju, podizale su se škole, ambulante, vrše se besplatni pregledi i daje se pomoć u lijekovima, pripremaju se kursevi za bolničarke i nudilje i drže se predavanja o higijeni. Usmena i pismena propaganda prodire i u najzabijenije selo. Blizu 5.000 žena, staraca i djece prebacuje se u Italiju i Afriku. U ovom velikom radu mnogo su doprinijele žene. Sve dužnosti, koje su prije vršili muškarci, kako u gradu tako- i selima, vrše s uspjehom danas žene. Pred nas se postavljaju veliki zadaci. Najbolje ćemo se pripremiti za I. kongres žena Hrvatske pomažući narodnu vlast i vršeći udarnički sve zadatke, koji Se pred nas postavljaju. Osigurat ćemo ishranu našoj vojsci, dati i posljednjeg muškarca NOV-i, privući i posljednjeg čovjeka i ženu u NOF, obraditi svu zemlju, udarnički raditi na obnovi, voditi brigu o otvaranju analfabetskih tečajeva, na kojima ćemo i mi učiti, produbljivati jedinstvo među svim ženama našeg okruga i među našim narodima, voditi brigu o stradalim partizanskim obiteljima, brinuti se za siročad. Borba se primakla kraju, na Moskovskoj i Teheranskoj konferenciji i na posljednjim razgovorima u Moskvi ponovno je potvrđeno da se velike sile ne će miješati u naše unutarnje uređenje. Potrebno je da mi sve, majke, žene i sestre, ujedinjene sa cijelim narodom stanemo na branik slobode i da svim svojim snagama sudjelujemo u izgradnji naše nove domovine.« . . . Po pročitanim referatima prelazi se na diskusiju. Prva uizima riječ M a r a V u kš a seljanka iz Parčića (općina Kistanje) : »U mome selu ima oko 20 dimova, neke kuće su popaljene, ali smo mi hrabre i ne žalimo j e r smo dočekale slobodu. -Sve smo dale za borbu, svoje sinove, stoku i hranu. Ono što nam je ostalo neprijatelj je uništio.« Govori z a njom A n t i c a Š p i r i ć i z Vodica: »Od prvog dana ustanka mi žene nalazimo se u NOP. Iako u početku nismo učestvovale masovno, pomagale smo svoje borce i pomalo smo uspjele da obuhvatimo sve naše žene u AFŽ. Nastojat ćemo okupiti i one koje se nalaze izvan AFŽ. 38 žena našeg kotara su članovi NOO-a. Dale smo 21.729 nadnica za obrađivanje napuštene zemlje. Imamo 5 sela potpuno popaljenih i dužnost nam je da pomognemo tim obitelji- �• Ljuba 7(imbaca i Anka Šarić ma. Naši NOO-i nastojali su pokriti ove kuće. Oko 170 već je pokriveno. Naši NOO-i uz pomoć žena otvorili su 8 škola na kotaru. Za pomaganje N O V dale smo mnogo. Žene K a p r i j a i Žirja vozile su i prebacivale materijal i vojsku, dok su žene općine Vodice i Stankovaca to dalje prenosile. Prebacivale su zbjeg iz Like i Kninskog okruga. T a j je rad vršen pod vrlo teškim okolnostima, budući da je u blizini neprijatelj koji je posijao veliki broj mina. N a š narod slabo stoji sa hranom, pa ipak su žene dale za vojsku 18. 762 kg. hrane. Ova borba oduzela je živote mnogima, a za njima ostala su siročad. Naše žene nastojale su da pomognu u granicama mogućnosti. Brinule su se za 76 djece i 100 žena. Žene Stankovca poslale su 7-00 kg hrane za tu djecu. U posljednje v r i j e m e sakupile smo 36.000 kuna, održale smo 116 sastanaka i izvršile posjete v o j s c i . « Uzima r i j e č drugarica A n t a M a g l i c a sekretar odbora J N O F H - a za općinu Jadrtov a c : »Prenašale smo hranu, municiju i sve što je bilo potrebno za NOV-u. Uza svu opasnost od Talijana i Nijemaca, uz strijeljanja, ubistva i interniranja rad naših žena nije bio spriječen. U b i j a l i su nas, mrcvarili, pa ipak žene nisu pokolebale. Žene se nalaze u vojsci, one su politički komesari i rukovodioci ; žene rade u prosvjeti, one politički podižu ostale žene, učestvuju u narodnoj v l a s t i ; kroz politički rad okupljaju žene u A F Ž , one danas učestvuju u rješavanju državnih pitanja. I I I . zasjedanje Z A V N O H - a potvrdilo je sve što su žene borbom stekle. Mi možemo vršiti sve zadatke u izgradnji nove države. Žene učestvuju u NOO-ima, obrađuju napuštena polja, brinu se za djecu, izgrađuju porušene domove. Ne samo to, nego one suzbijaju nepismenost. Mi znamo da žene do jučer nepismene danas učestvuju aktivno u NOO-ima. Nastojmo da I. kongres antifašistkinja Hrvatske dočekamo u takmičenju.« Č a l e t a Z i t a , seljanka i z Bilica, prikazala je tešku borbu biličkih žena, sva njihova stradanja i napore. »U m o j o j kući od 22 ostalo nas je 14, ima nas 3 udovice. Ponosim se da je moj muž pao u borbi. Na Stublju neprijatelj je ubio 38 naših drugova, mi smo ih pokopali. N i j e s m o se pokolebale i nastav i l e smo sa radom. Imam sina od 9 godina, i on danas kolima prevaža za našu vojsku. Izgubila sam muža, nisam se pokolebala, neka sin radi. M o j sin govori, da će osvetiti svoga oca. » K a d uhvatite jednoga četnika, dajte ga meni, ja ću mu suditi«, često kaže moj sin našim drugovima. Tukli su nas, prijetili i pljačkali. Dolazili su četnici i na silu su htjeli da kličemo kralju, ali mi ga ne ćemo, i nitko nam ga ne može na silu nametnuti. Mi smo prevažale tolike borce. Mi smo sve dale za N O P , muževe, kuće i djecu. Sve ćemo dati za potpuno naše oslobođenje.« Drugarica R o s a M i k u l a n d r a , član mjes. NOO-a Bilice. » M i s l i m na one tužne Bilice, na sve patnje, koje je o v a j narod pretrpio kroz 3 godine krvavog fašizma. Sve kuće su nam spaljene, pa ipak ne će nas nitko pokolebati, borit ćemo se i dat ćemo sve od sebe. Naše su Bilice prebacivale drugove i materijal. Po noći i danu čekale smo partizane, hranile ih i nismo se plašile ni T a l i j a n a ni četnika. Kad idem kroz sela, teiško mi je gledati nepismene žene. Prošle smo strašne patnje. T a l i j a n i su mi ubili muža zajedno sa 18 drugova. N i j e bilo sedmice, a da nijesu N i j e m c i i četnici upali u naše selo, ubijali, palili i pljačkali. Nedavno je Šibenska leteća četa dočekala ih, ubila 22 i zarobila 21 četnika. Eto, već je od toga prošlo 45 dana, i ni jedan četnik se nije zaletio u naše selo. Nemamo krovova, nemamo kuća, ali smo sretni da su se naši drugovi osvetili.« Jedna starica, seljanka iz Bilica, iznijela je grozote, koje su počinili četnici u njenom selu. » N a š e selo je podnijelo mnogo od Talijana, četnika i Nijemaca, koji su počinili strahovita zvjerstva, ubijali, palili i zlostavljali. Ubili su' mi muža četnici. Našla sam ga poslije 6 dana bez zubi. ušiju, očiju i bez robe. Nisam se pokolebala već idem uz ostale drugarice. Bilice imaju hrabrih žena, koje se od prvih dana bore. Mi smo pomogle kopati cestu, postavljati mine, uništavati kolone. Išle smo i nosile, a među nama bilo je žena od 60 godina. Obrađivale smo zemlju, čiji se vlasnici nalaze u našoj vojsci. Probijale smo se preko žice i nosile oružje. Nep r i j a t e l j nas je pregledavao, svlačio, ali mi smo sve isto radile. Silili su našu djecu da bi ona izdala partizane, ali djeca su bila čvrsta.« Drugarica ' T e š i l o v R u ž a , seljanka i z Zlarina. » O d početka ovog rata fašisti su uvi- �djeli da ih mrzimo. Mali otok, ali velik po patnjama, po svojim borcima, je naš Zlarin. Mi smo još p r i j e rata bile bez naših muževa koji su otišli u Ameriku. Ono nešto muškaraca, što je bilo, otišlo je u borbu. Naše selo je selo žena, same držimo odbor. Kroz sav ovaj rat, sve smo doprinijele za N O P i još više ćemo raditi. Obećajemo da ćemo se još više spremati za I. Kongres žena Hrvatske. Imamo 33 žene u borbi. Suzbijamo nepismenost.« Drugarica C v i t a B r k o v i ć , seljanka iz Kašića, prikazuje borbu i patnje žena ovoga sela kroz 3 godine borbe. » D a l e smo našu braću, muževe, sinove. Već 1941. otišlo je 18 naših drugova u borbu. Naši drugovi i drugarice prenašale su materijal, prebacivale hranu i probijale se kroz neprijateljske redove. Fašisti su uništili naše selo. Oni su jednom prilikom pokupili sve nas i prijetili nam ubistvima. Spalili .su selo, strijeljali su 2 drugarice i 8 drugova. Drug Luka Đukin na stratištu je klicao » U b i j t e me, strijeljajte, me, ne ću odati svoje drugove«. Jednom smo mi sve s našom djecom morale gledati, kako nam s t r i j e l j a j u 8 drugova. S t r i j e l j a l i su druga Nilu, moga brata, mučili su ih, i to strahovito mučili, pokidali uši, iščupali zube i jezik. Nisu ih dali niti pokopati. Dva naša druga mučili su od Kašića do Benkovca. To su bili drug Medo, Marko, naši prvoborci koje su uhvatili u zadnjoj ofenzivi Švabe i ustaški zločinac Orlović Marko. Boli su ih nožem, zube i oči povadili, ruke polomili i 8 dana visjeli su u Benkovcu. N j i h o v e majke nisu se pokolebale, rade još više za vojsku.« M a r i j a S k o r i n , seljanka, član opć. NOO-a Primošten-Rogoznica. »Još u v r i j e m e Jugoslavije naše žene boreći se na strani HSS, v j e r o v a l e su da će im ta borba dati prava. One su bile proganjane i tučene od jugoslavenskih žandara. Kasnije Maček je izdao nas i pošao drugim putem. Došlo je do okupacije. Digli su se prvi naši borci da se bore protiv okupatora. Mi smo već u prvim danima prenašale oružje, hranu i municiju. P r v e drugarice dolazile su iz Šibenika da nas organiziraju i politički podignu. Drugarice Seka i M a r i j a Opara, koje su se prve digle, bile su zarobljene od ustaša. Nijemci su objesili Bolanču Vanu, 86-godišnju staricu, koja je od prvih dana učinila sve za našu borbu. Ona je znala čuvati stražu dok su se borci odmarali u njenoj kući. Kada su naše žene saznale za A F Ž masovno su pristupale u organizaciju. Radile su i sakupljale i politički se izgrađivale i organizirale. Žene su bile željne sastanaka, što nam je bilo- onemogućeno za v r i j e m e prošlih režima. U našoj općini ima 12 žena u odborima, 4 žene u JNOF-u. Do jučer nepismene, danas rukovode državnim poslovima. Ima 13 škola i 3 tečaja. 43 žene rukovode podučavanjem. Ima 7 mladih učiteljica, koje su završile učiteljski kurs. Naše žene prevažaju materijal, oružje, hranu i municiju. Izvršile su 90.000 nadnica od početka borbe. Išle su do Zelova i Svilaje. Osobito su se istakla gornja sela i zaselci. One su time podigle sebe. Od fašista ubijeno je 12 žena. Među njima je Milica Jurin, koja je, dok j o j je neprijatelj kidao meso, klicala maršalu Titu i NO vojsci. I meni je n e p r i j a t e l j uništio kuću i odveo t r o j e djece u logor. N a j s r e t n i j i dan bio mi je, kad sam čula da je moja kćer od 15 godina, koju su pustili iz logora, stupila u N O V . Postigle smo ravnopravnost koja nam je potvrđena na I I I . zasjedanju Z A V N O H - a . U ovim velikim danima, kada naša vojska zajedno sa Crvenom' vojskom oslobađa našu zemlju sve ćemo raditi da pomognemo NOO-e, da organiziramo sve žene, da ih okupimo i još više očvrstimo. Svoj govor završava sa poklikom : »Da živi jedinstvo Hrvatica i Srpkinja«. C v i t a n A l e k s a n d r a , i z Tribunja, seljanka, član opć. NOO-a Vodice : » N a š e žene su iz početka bile u borbi. 45 žena palo je. Mi se sjećamo drugarice Milke Mrše i drugih. One su započele, a mi ćejno završiti. 17 žena nalazi se u odborima, izradile smo 10.733 nadnice. Pomagale smo partizanske i siromašne obitelji i prebacivale u zbjeg. Žene općine Vodice dale su 6.000 kg. hrane, 2.000 litara vina, 150 kg. oraha i kuna 75.000.« L j u b i c a D u k i ć , i z Zatona prikazala je patnje žena svoga mjesta. » D a l e smo 285 boraca u N O V , za slobodu i dobro cijelog čovječanstva, među njima je i nekoliko žena, od kojih se neke nalaze u Crnoj Gori. Sa ponosom čekamo dan oslobođenja. Danas, kada se Crvena A r m i j a približava nama, mi smo presretne. P r e t r p j e l e smo teške patnje, gledale smo- kako je n e p r i j a t e l j pobio 52 druga i drugarice. Mislili su da ćemo se prestrašiti i priključiti se njima. Bili smo jedinstveni i suprotstavili se neprijatelju, ali ne će dokle hoće. Bile smo u logoru, umirale smo obeščašćivane, ali nikada nismo ni malo pokolebale. Iako siromašne, dale smo 1.500 kg. hrane, 2.000 nadnica za vojsku, 1.500 nadnica za siromašne, 2 žene su članovi odbora, 1 u JNOF-u, 2 na polju zdravstva, a 2 u kulturnim domovima. Održale smo 6 užih i 5 masovnih sastanaka. Bile smo u posjeti borcima V. Udarne brigade. Nemamo ni jednog dezertera. Drugarice su gledale smrt žena, majki i djece, ali nisu poklekle. 16 drugarica s t r i j e l j a l i su nam tali- �janski fašisti. Mi se brinemo za njihovu djecu, mi ćemo uživati plodove njihove borbe.« Drugarica A n t i c a Š a n d r i ć , govori u ime opć. Tijesno. Mi smo radile sve za N O V . Naše su žene obrađivale partizanska i napuštena p o l j a ; održavale smo političke sastanke, učile nepismene. Došli su Nijemci, koji su odmah počeli sa svim divljaštvima, palili su i silovali. Neke su se žene od straha povukle. Pod teškim prilikama okupile smo se ponovo i nastavile sa radom kao i prije. Mi smo' prebacivale preko mora, i na tom šu radu pale d v i j e drugarice. Žene Jezera prevažale su ranjenike. Žene Tijesnoga probijale su kroz žicu i dolazile na sastanke ; žene Pirovca, uza sav teror, dolazile su na sastanke. Fašisti su ubili 3 drugarice. Žene K a p r i j a i Žirja bile su u boljim okolnostima, ali bilo je i teških dana, kada je trebalo prebacivati zbjeg. Sve su to provele žene K a p r i j a . Danas su se prilike popravile, teror je popustio, i žene masovno dolaze na sastanke. Naše žene učestvuju u odborima, i 3 žene nalaze se u Opć. NOO-u. Žene aktivno pomažu u izgradnji naše mlade domovine. Mi obećajemo da ćemo dolaziti na sastanke, raditi sve da bi što p r i j e uništili fašizam i oslobodili naše narode. Mi smo sakupile : 380 -kg kruha, 1.235 kg smokava, 350 kg kupusa, 285 kg. pomidora, 876 kg šljiva, 1.223 kg grožđa, 603 kg bresaka, 420 kg višanja, 275 litara vina, 62 litre r a k i j e ; izradile nadnica 9.327, izvršile 52 posjeta vojsci, dale pomoći djeci bez roditelja 124 kg hrane, održale 112 sastanaka, dale 124 litre ulja, ribe 385 kg. sira 35 komada, čarapa, 162 para: U Narodno-oslob. vojsci nalazi se 20 žena. Sve su ovo rezultati od posljednje godine dana. A n k a D r u ž i ć , član Kotarskog NOO-a Šibenik: »Žene Šibenika prve su pokazale put ženama našeg okruga ; žene su se prve digle u borbu protiv fašizma, bile su među prvima u Hrvatskoj. Već prvih dana u demonstracijama učestvovale smo i mi žene. Sjetimo se prvih naših junakinja drugarica: Bosiljke Fulgosi, Ruže Vukman, Jelke Bučić i Anke Belamarić. Druge žene pomagale su borce. Šibenik, iako opkoljen žicom, davao je svu pomoć NO Vojsci. Za kratko vrijeme bile su sve žene organizirane. Sakupljale smo robu za borce, robu za djecu i slale daleko, pa čak i u Liku. Žene su padale u zatvor, bile mučene, ali se nisu pokolebale. K a s n i j e se razvitkom N O V , a osobito kapitulacijom Italije, stotine žena pristupilo je u N O V . Danas u Šibeniku žene rukovode čitavim radom. N j i h preko 400 aktivno uče- stvuje u N O P . One uza sav teror okupatora održavaju tečajeve za nepismene. Drugarica Z o r k a M a n i ć i z Lišana uzima r i j e č i među ostalim v e l i : » I m a m nešto da vam kažem : u mome selu ima mnogo izroda, i zaveli su cijelo selo. Žao mi je reći. odakle sam, j e r je u mome selu, na lišanjskoj cesti, palo 190 drugova. Kada su prelazili naši borci selom, nas nekoliko nijesmo smjele da se otkrijemo zbog straha od naših izroda. Cijela okolina saznala je da su Lišani pokvareni ; zato što je bilo izdajica. Da živi X I V . Brigada, koja je oslobodila, naše selo. Mi obećajemo da ćemo, iako kasno, učiniti sve da nadoknadimo i nastojat ćemo da okupimo sve žene. Nismo mi sve krive. U svakom žitu ima kukolja. Obećajem da ćemo dati sve za N O V . .Smrt izdajicama!' Drugarica V j e r a T r i n a e s t i ć uzima riječ i među ostalim kaže: » N a š a k o n f e r e n c i j a se primiče kraju. Izredale su se mnoge delegatkinje, koje su prikazale prilike pod kojima su radile za N O B . Potrebno je podvući nekoliko momenata: N i j e dovoljno samo ispričati sve što smo učinile za borbu i sve što smo pretrpjele, već je nužno da istaknemo sve ono što je bilo dobro u našem radu i ono što nije valjalo. Sve ono što smo mi još 1941. godine učinile na svojim sastancima, danas prenašamo na vas druge. Vi se sjećate kako su vam dolazile prve partizanke, učile vas i objašnjavale vam. Mnoge su od vasonda sumnjale u dobar svršetak. Danas vidite koje goleme rezultate smo postigle. Pola milijuna vojnika su n a j b o l j i dokaz. A F Ž ' je postao u istinu Antifašistički Front Žena. Postignuti rezultati su bili iznad očekivanja. Od onog dana do danas ostvarile smo jedinstvo Hrvatica i Srpkinja. To jedinstvo je potrebno dalje učvršćivati i potvrđivati. N e t r p e l j i v o s t i nerazumijevanje nestat će tada iz nas. Mora se to izbaciti. Moramo razvijati osjećaj zajednipe, ljubavi j e d n o g sela prema drugom, ako uspijemo ostvariti jedinstvo jednoga sela, onda ćemo nastojati da to postignemo i u susjednom selu. Pored jedinstva postignutog u našem okrugu, postigle smo da je A F Ž postao masovna organizacija, ona je zaista okupila velik b r o j žena. Ipak moramo priznati da još ima žena, koje se nalaze neobuhvaćene, ima čitavih sela, u koja još nijesmo prodrle. Tako žene općine Skradin veoma su malo obuhvaćene. Trebamo provjeriti na općini Skradin da li su ustaše i četnici pored T a l i j a n a i Nijemaca. Neka se sela Skradina ugledaju u selo Gaćeleze. Treba da istaknem drugaricu iz Bilica, koja je govorila o patnjama n j e n o g sela, o žrtvama i n j e n o j ljubavi prema bor- �bi. Potrebno je da naučimo govoriti, a zato je potrebno da se politički uzdignemo.« Potom se prelazi na I I I . točku dnevnog reda. BIRANJE OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA OKRUG ŠIBENIK Nakon stanke, za v r i j e m e koje se drugarice dogovaraju i savjetuju, predlaže se prisutnim delegatima slijedeće drugarice za Okružni odbor A F Ž Šibenik; Grad Šibenik: 1. Anka Macura, domaćica, 2. V j e r a Trinaestić, učenica, 3. Mila Karađole, radnica, 4. Anka Družić, domaćica, 5. Nevenka Jurković, učenica, 6. L j u b a Tambača, težačica, 7. Zorka Stošić, domaćica, 8. Zora Tikulin, bolničarka, 9. Tada Grubešić, domaćica, 10. Ernesta Šurić, domaćica, 11. Milka Škarica, domaćica, 12. Suzana Bujaš, domaćica, 13. — Smiljanić, domaćica, 14. M a r i j a Radečić. domaćica, 15. Anka Rakić, domaćica, 16. Sirnica Šupe, domaćica, 17. Stana Vudrag, seljanka, 18 Sima Zaninović, domaćica. Kotar Šibenik: Mara Plenča, iz Vrpolja, Karmela Gović iz Jadrovca, Jere Pešić iz Rogoznice, Bepa Bolanča iz Vesca, M a r i j a Škorin iz Primoštena, Anta Maglica iz Zlarina, Anđa Šarin iz Široke, Anđa Perkov iz Drage, Kata Rak iz Dubrave, Janja Vukšić i'z Gornjeg Danila, Zorka Jakšić iz Bilica, Frana Koštan poručnik N O V J iz Konjevrata, Tona Šarić iz Bilica, Zorka Juras, vodni delegat V I I I . dalm. brigade, Milka Perković iz Perkovića, Zorka K n j e ž i ć iz Konjevrata, Ika Arambašić iz D o n j e g Sitnog. Kotar Kistanje: Jo'ka Štrbac iz čučeva, V a j a Tišma iz Ivoševaca, Stevka Bezbradica iz Kistanja, borac II Dalm. proleterske brigade, Jeka ž e ž e l j iz Gošića, bolničarka u VI. ud. brigadi, Milica Lalić iz Gorica, borac 26. divizije, Jovanka Grčić iz Rudela, borac II dalm. proleterske brigade, Ruža Korda iz Đevrsaka, Jerka T o d o r o v i ć iz Gračaca, Mila Martić iz Kistanja, Ružica K o r o l i j a iz Ivoševaca, Simeuna Dobrijević iz Varivoda, Stana Korlat iz Biovčina Sela, Maša V l a j i ć iz Prokljana, Mara Pulić iz Bičina, Luca Gulin iz Skradina, Anica Mandić iz Piramatovaca, Marta Bjelanović iz Zečeva, Stana Mažibrada iz Kistanja, Ika Kardum iz Nunića, M a r i j a Štrbac iz Ćučeva ; Mila Kotar Karadole-Tresnjić Vodice: Antica Jerkin iz Tribunja, Alberta Perkov,. invalid iz II dalm. proleterske brigade, L j u bica Dukić iz Zatona, Ika Vunić iz Stankovaca, Ljubica Mandić iz Morpolače, Cvita. Šarić iz Kašića, Dinka Orlović iz Stankovaca, Antica Špirić iz Vodica, Joka Ergić iz Gaćeleza, Antica Šandrić iz Betine, Vesna Ježina iz Murtera, Luca Jadrešić iz Betine, borac II dalm. proleterske brigade, Karmela R a j i ć iz Tijesnoga, Mika Manojlović iz MaleČiste, Milica Draga iz Vukšića, Zorka Mamić iz Lišana, Aleksandra Cvitan iz T r i bunja. Predložen odbor prisutne delegatkinje jednoglasno prihvaćaju i za predsjednicu izabiru drugaricu Anticu Jerkin iz Tribunja,. člana Kot. N O O Vodice. 1 Svečani dio ove k o n f e r e n c i j e započeo je 22. X_ a radni dio 23. X. u 10 sati. K o n f e r e n c i j u je o t v o rila M i l a K a r a đ o l e - T r e š n j i ć , d o t a d a n j a p r e d s j e d nica Okružnog odbora A F Ž Šibenik. Politički r e f e rat održala je M a r i j a N o v a k - T o m a s e o , a organizacioni A n k a Šarić. R e d a k c i j a ima zapisnik č i t a v o g toka konferencije, međutim, radi opširnosti matejala, donosi samo izvadak iz diskusije. 2 Vaja Tišma. �Dokument 329 TREĆA OKRUŽNA KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA ZA OKRUG KARLOVAC ODRŽANA 29. X. 1944. U VOJNIĆU Iz zapisnika o organizacionom referatu i diskusiji Drugarica Maca 1 po prvoj točki dnevnog reda predaje riječ drugarici Mili Vučković, koja čita organizacioni referat i osvrće se na promjene, koje su se desile unutar organizacije od II. Okružne konferencije i pogrešno shvaćanje naših aktivistkinja, kao i mnogih drugova s obzirom na tu promjenu. Nadalje iznosi porast organizacije od I. Okružne konferencije do danas. Na I. Okružnoj konferenciji predstavljale su delegatkinje 6 2 9 6 antifašistkinja Srpkinja, na II. konferenciji koja se je održala u septembru 1 9 4 3 . 1 0 2 7 6 od toga 9 9 % Srpkinja i l°/o Hrvatica, dok u ovoj III. konferenciji zastupano je 3 8 0 0 ' 0 antifašiskinja od toga 65°/o Srpkinja i 3 5 ° / o Hrvatica. Što se tiče aktivnosti žena u rješavanju sjetve, vršidbe i gradnje kuća, kaže drugarica Mila u svom referatu, da to dokazuje samo u ovom predkongresnom natjecanju broj radnih dana od 1 3 5 7 0 , a samo žene kotara Slunj i Srpkinje i Hrvatice u tome natjecanju dale su 7 0 ' 0 0 radnih dana. Nadalje se osvrće na rad naših žena u Narodno oslobodilačkim odborima i kaže, da još uvijek učešće žena nije dovoljno, i da mnoge naše drugarice, koje se nalaze u Narodno oslobodilačkim Odborima pokazuju primjerom kao drugarica Mileva Božić i Stanka Pavić. N a j v e ć i naš uspjeh, kaže drugarica Mila, jest taj, da smo ostvarili zadatak, koji smo si postavili na prvoj Okružnoj konferenciji u ljetu 1942. godine — okupiti žene Hrvatice u Antifašističku Frontu žena. Nadalje kaže, da u kotaru Karlovac pod najtežim uslovima 70 organiziranih antifašistkinja svojom pomoći NOV-u mnogo pridonose. Naša je dužnost kaže drugarica Mila, da danas kada je naša organizacija sastavni dio NOF-e, da još više poradimo na organizaciji žena za rješavanje zadataka, koji se postavljaju pred N O F . I danas, kada ćemo birati novi Okružni odbor, drugarice članice našeg odbora treba da pokažu primjerom u radu i da ne dozvole pasiviziranje naših žena. Prelazi se na diskusiju po organizacionom referatu. Kako su drugarice delegatkinje iz Plaškog stigle za vrijeme organizacionog referata, to drugarica Draga Skorupan govori : N e p r i j a t e l j svakodnevno upada na naš teri- torij. Uvijek smo spremni za pokret. Učinile smo sve što smo mogle u predkongresnom natjecanju. Rad je dosta težak. Vodi se nemilosrdna borba protiv četnika i njihovog terora, jer je vrlo jak. U borbi protiv dezertera vratili smo zadnjih dana 30. Time je riješeno pitanje dezerterstva. Nadalje iznosi primjer, gdje su žene sakrile ranjenog borca, i poslije ga prenijele u sigurno mjesto. I ako se u Jasenicama nalaze gotovo neprestano četničke bande, ipak je nekoliko žena Jasenica posjetilo bolnicu i donijelo darove. U Jasenicama četnička banda vrši velike represalije i odgone sve do čega dođu. Većina naroda u toj općini je uz nas. Ima primjera gdje majka četnika otimlje od njega razne predmete i sakriva i predaje za našu borbu. Drugarica iz Slunja u diskusiji iznosi slijedeće: Žene rade, ali ne još uvijek onako organizirano kao što bi to trebale, već rade pojedinačno. Ima sela, gdje su žene mnogo pomogle. U Kordunskom Ljeskovcu žene su na svojim leđima donijele pruća za 108 kukuruzana, a plele su ih uz pomoć drugova. U N O O ima dovoljan broj žena. "Na našoj I. kotarskoj konferenciji imale smo samo jednu Hrvaticu, a pred 15 dana, kada smo održale konferenciju, bilo ih je polovica Hrvatica, a polovica Srpkinja. Naše žene mrze fašizam. Kod nas imade dosta vakantnih posjeda. Na tim posjedima rade omladinke i žene, a čak su radile i Hrvatice do 55 godina stare. Stanje nije onakvo kakovo bi trebalo da bude, to mi osjećamo. Nastojat ćemo, da sredimo našu organizaciju kako treba i kako to same potrebe iziskuju. Delegatkinje kotara Vojnić među ostalim kažu : »Rad naših žena može se reći da je dobar. Drugarice pomažu NOO-ima. Iz mnogih općina žene rade organizirano na podizanju bajti. U općini Veljun, selu Lapovac, žene su oplels 6 kukuruzana. U općini Tušilović svi su pomagali, da se obere kukuruz i svrše ostali radovi. Do sada ima 162 drugarice u NOF, a 164 u NOO-ima. To još uvijek nije dovoljno, još uvijek imade ljudi, koji sprečavaju ženama ulazak u Narodnu vlast, govoreći kako su one za te i takove dužnosti nepotrebne. Za rad u pozadini imade vrlo malo ljudi, tako da uglavnom rade žene i omladinke. Ima mnogo slučajeva kao što je to u selu Lapovac, da žene same pokrivaju �Sa konferencije u Kuniću 26. XI'. 1944. krovove kuća. Bolnicu posjećujemo svake nedjelje. Za bolnicu sjekle smo zajedno sa omladinkama drva. Na sastancima su žene zaključile da će učiti čitati i pisati, čim se zasije i svrše ovi n a j h i t n i j i poslovi.« Stalno smo imale pred očima svijetao prim j e r srpskih žena Korduna. Žene Karlovca dive se borbi žena Korduna. Kada dođete u Karlovac naići ćete na žene, koje će Vas bratski dočekati.« Drugarica Marina 2 iz grada Karlovca među ostalim kaže : Kad je Komunistička partija pozvala, da se žene okupe u AFŽ-e, kod nas se nailazilo na teškoće, na nerazumijevanje, na krivo shvaćanje o ženi borcu, na malograđanske predrasude itd. U Karlovcu ima 70 organiziranih žena, dok ima mnogo veći broj pristalica. Radi neprijateljskog terora žene se ne mogu masovno organizirati. Svakoj ženi moramo posebno prilaziti. Žene rado čitaju, održavaju sastanke, šalju pomoć partizanima. Drugarica Mara iz kotara Karlovac među ostalim kaže : » M i do sada nismo bile organizovane, a niti smo imale svoj Kotarski odbor. U predkongresnom natjecanju održali smo prvu našu Kotarsku konferenciju, na k o j o j je prisustvovalo 8i0 najboljih žena antifašistkinja našeg kotara. Danas i u odborima N O F - e imademo 57 žena, a u NOO-ima imademo 4 žene. Zadatak naš u našem kotaru jeste, pomoći ishranu naroda Gorskog Kotara, i mi smo žene pomogle kod sakupljanja 8 vagona hrane za n j i h . « Izložba ručnih radova na Kordunu �Drugarica M i l k a K r a g u l j a c i z kotara Vrginmost kaže: » N a š e žene pomažu kod izgradnje kuća i kod svake bajte odmah iskopaju i zahod. P r o s v j e t a se također podiže. Obećajemo, da ćemo sve svoje sile položiti na organiziranje žena općine Skakavac.« Delegatkinje općine Bović, kotara Vrginmost kažu : » O r g a n i z a c i j a A F Ž - a u našoj općini bila je uspavana. Međutim i dalje smo radile. Kod nas ima drugarica, koje mnogo pomažu kod izgradnje bajti. Žene našeg sela dale su 6 prasaca za bolnicu. Na sastancima proučavamo također i našu štampu. I starije žene, kao Jelica Stanojević, stara 55 godina, radi sav muški posao, pokriva kuće, plete kukuruzane itd. Pomažemo kod podizanja škole, i d v i j e nam već rade, a jedna je u izgradnji.« Delegatkinje općine Topusko' kažu : » N a ša općina dala je 150 radnika Hrvata za izgradnju bajti u srpskim selima. Mi smo se na našem sastanku žena sporazumjele da pomognemo srpskim' selima. Organizirali smo 4 ekipe po 20 ljudi, i tako one rade. U školi ima 120 polaznika, a od toga 70 dolazi redovito u školu, a drugi ne dolaze. U samoj sjetvi nismo još poslove svršili, nismo dospjele. Posjetile smo bolnicu 16 puta, t. j. oporavilište u Topuskom. U cijeloj općini ispečeno je 7 prasaca za bolnicu. Samo selo Kalinović kupilo je 2 prasca za bolnicu. Sakupile smo 16 plahta, 4 jastuka, 8 jastučnica i ,3 ručnika i to sve iz Vranovina. Peremo veš partizanima.« Delegatkinje općine Tušilović kažu: »Žene učestvuju na sastancima i diskusijama. Na konferencije dolaze zajedno sa drugovima. Radimo na svim poljima. Rušimo šume i klade. Dajemo prevoze. Za sjetvu smo odlučile, da se n a j p r i j e obradi porodicama palih boraca i onima, koji se sada nalaze u vojsci. U Cerovcu još nismo uspostavili odbor A F Ž - a ni N O F - a . Škole ne možemo uspostaviti radi čestih neprijateljski upada. Uzeli smo jednu privatnu kuću i tamo djeca uče.« Delegatkinje općine Cvijanović Brdo, kotar Slunj kažu : » N a š e žene su oplele 37 kukuruzana. Srpkinje i Hrvatice idu zajednički na sastanke.« Drugarica R u ž i c a S e k u l i ć i z kot. Slunj kaže: » N e može se reći, da je sve dobro. Organizacija A F Ž - a u Močila od svoga početka još nije klonula. Održavaju se svakih 15 dana sastanci. Osnutkom NOF-a počele su naše odbornice da sudjeluju u izvršenju svojih zadataka. Pomoć žena bolnicama je velika.« Drugarica Balja 3 iz kotara Karlovac kaže: » U s l o v i rada u našem kotaru drugačiji su nego na Kordunu. Organizacija nije tako čvrsta. Pripreme za našu konferenciju bile su. velike. Rad žena kod nas sastoji se uglavnom u sakupljanju dobrovoljnih priloga. Rad same organizacije zbog blizine neprijateljskih uporišta n i j e u potpunosti moguć. U svim odborima N O F - a zastupane su žene, a sada su počele da sudjeluju u narodnoj vlasti. Sama kotarska konferencija, k o j o j je prisustvovalo 80 žena, dala je mnogo poleta ženama našeg kotara. Počele su okupljati i ostale žene u organizacju.« Delegatkinja općine Utinja kaže: » T a k mičenje je pokrenulo rad naše organizacije. Žene rade svaki posao, a u Slavonskom Polju naročito se istakla drugarica Dragica Gab ri ć.« Na završetku diskusije drugarica M i 1 a. V u č k o v i ć kaže: » U diskusiji spomenute ste naše bolnice. Trebamo sve učiniti, da im nabavimo što više plahta i pokrivača. Osim toga naša V I I I . Udarna divizija pisala nam je da treba priličan broj kapa i čarapa za borce. Zato poslije ove konferencije nastojmo u duhu takmičenja isplesti što više kapa za. naše borce. Također ne zaboravimo djecu našeg d j e č j e g doma, kao i našu djecu u gimnaziji.« Drugarica M a c a M a j s t o r o v i ć na. završetku kaže : » V i d i se da su žene mnogo učinile u predkongresnom takmičenju. U samom takmičenju uspjele smo obuhvatiti veliki broj žena. 'Treba iskoristiti sadašnji p o l e t žena i zajedno sa odborima N O F - e izvršiti sve zadatke. Naša organizacija sada je dorasla promjenama, koje su se unutar nje dogodile, samo tim radom treba nastaviti. Ne smijemo odvajati našu organizaciju kao neku posebnu organizaciju, koja ima. svrhu sama za sebe. Kao što vam je poznato, sve žene jednoga sela čine odbor, te prema tome i sav t a j odbor treba da rješava sve zadatke, a ne da se o d v a j a nekoliko žena od ostalih. I dalje, treba održavati sastanke sa ženama. Na tim sastancima prodiskutirati sva pitanja i dogovoriti se kako i na koji način najlakše riješiti postavljene zadatke. Tamo gdje je teritorij ugrožen od neprijatelja ne može se rad u Kordunu u cijelosti primijeniti. Tu je naš rad drugačiji. Tu mi ne možemo sazivati šire konferencije, ali ne smijemo shvatiti da se ne može raditi. Tu treba pronalaziti n a j b o l j e žene antifašistkinje i pojedinačno sa njima proučavati štampu i davati im konkretne zadatke. Mi imamo dobrih Hrvatica antifašistkinja u poluoslobođenom i neoslobođenom teritoriju, kao što je to Jaškovo, Hrašće i t. d. Poslije ove naše konfe^ rencije treba da i dalje nastavimo da više učestvujemo u rješavanju svih pitanja i da se i dalje spremamo za naš kongres. Ne srni- �.jemo shvatiti da, pošto je sloboda pred vratima, da je naša organizacija izvršila svoje zadatke. Mi ćemo se i u budućnosti ovako sastajati, održavati još šire konferencije, r.li tada će biti sloboda, te ćemo izlaziti još sa jačim rezultatima našeg učešća kod izgradnje naše državne zajednice. Da bismo mogli tada pokazati, da smo uistinu kroz ove tri godine postale druge žene, koje su postigle svoju ravnopravnost, trebamo se učiti planskom radu i osposobljavati se za rad. N o v i odbor, Tvojeg ćemo birati, treba da posveti punu pažnju ženama u okrugu, i nijedna od nas ne smije pustiti žene po strani, već se trebamo stalno sa njima baviti. Tako ćemo moći izići na naš K o n g r e s vedra čela i reći, da smo shvatile svoju ulogu u sadašnjoj borbi. ad 3. Drugarica Maca kaže: da pošto nismo dobili obavijest od Glavnog odbora A F Ž - a Hrvatske koliko će delegatkinja iz našeg okruga ići na Kongres, to će se naknadno po selima birati delegatkinje. Prelazimo na iduću točku. ad 4. Drugarica Maca kaže da se izabere predlagački odbor, koji će imati zadatak da napravi listu odbora i ostavi je na diskusiju svim delegatkinjama. Prisutne primaju prijedlog i u predlagački odbor ulaze drugarica Ružica Sekulić, Danica Radanović, drugarica Marina, drugarica Ivka Bartolec, drugarica Dragica Skorupan. Drugarica Maca predlaže, da se za v r i j e me, dok predlagački odbor složi listu, pročitaju pozdravi i t o : Predsjedniku Nacionalnog komiteta Maršalu Titu, Z A V N O H - u , I. O. JNOF-e za Hrvatsku, Prvom Kongresu žena Hrvatske, Glavnom odboru A F Ž - a Hrvatske, V I I I . Udarnoj diviziji i I. Karlovačkoj brigadi. Prisutne prijedlog primaju, Maca čita pozdrave. i drugarica Drugarica Darinka Petrović, potporučnik čita listu novih članica i to kotar Vrginmost: •drugarica Olga Hebel, Ruža Federbar, Ule-mek Ljuba, Brković Ljuba, Zorić Mica, Danica Gabrić, Mara Gledić, Milka Mraović, Mica Guberina, Danica Pavlović, Danica Radanović, Marta Pruginić, Mica Carević, Jelena Cerjak i Nada Oreščanin. Za kotar P l a š k i : Dragica Skorupan, Mar i j a Klipa, Zora Popov, Milica Pešut, Marta Radočić, Anka Dokmanović, Mara Kosanov i ć i Mara Grba, Milka Momčilović, Soka Grba, Zora šušnjar, Milka Kosanović, Soka Miković i Dara Grba. Za kotar Slunj: Mileva Božić, Milisava L a v r n j a , Mara Štefanac, Mila Zec, Danica Sabljak, Milica Sekulić, Anka Tumora, Milena Smoljević, Ružica Sekulić, Milka Obaj- din, Mira Gašparović, L j u b i c a Selek, Mar i j a iz općine Cetingrad, Francika Katić, Mara Paulić, A n g e l i n a Vučković. za kotar Vojnić: Mila Vučković, Draga Bakiš, Darinka Živković, Kata Belavić, Ruža Mihalić, Dragica Opačić, Bajica Milinović, Leca Čika, Desanka Karaš, Ana Cvijetičanin, Stanka Pavić, Dragica Španović, S o f i j a Gušić, Milka Dragić, Fuštar Ljuba, Ruža Pajić, Mica Dejanović, Dragica Pavić, Čana Bogdanović, Dragica Karan, Anka Vujičić, Milevica Ivanović, Desa Mihajlović, M a r i j a Perić i Mara K r i j e s o v i ć . Za kotar Karlovac: Dragica Novosel, Mara Vinovrški, Mara Vinić, Jelka Moškun, Jane Jacmenović, Mara Blažina, Jurićak, Jela Predović, Ivka Bartolac, Barka Tomac, Zorica Klobučar, Dragica A m b r i j e v i ć i Dorka Kovačić. Za grad Karlovac: Maca Majstorović, Maca Gojak i Marina Udijer. Iz V I I I . Udarne d i v i z i j e : Danica Roknić, Dara Petrović i Anka P a j i ć . Iz Komande I. Kordunaškog područja: Desa Tarbuk. Nakon diskusije i nekih izmjena gornja lista prima se. Prelazi se na biranje predsjednice, tajnice i potpredsjednice, te predlažu predsjednicu Milu Vučković, potpredsjednicu Maru Grba, a tajnicu Macu M a j storović. P r i j e d l o g se prima. U Okružni odbor ušlo je 60 Srpkinja, 32 Hrvatice. Drugarica Maca predlaže, da se izaberu delegatkinje, koje će ići na Okružnu konferenciju A F Ž - a Banije, predlažu po dvije drugarice. Iz svakog kotara delegatkinje predlažu po dvije drugarice. Iste treba, da odu u Glinu 11. X I . uvečer. Kako je za v r i j e m e konferencije bila također priređena izložba darova žena prvoborcima i rukovodiocima, to drugarica Mila Vučković predlaže da se drugovima, koji se nalaze na konferenciji, ti darovi izruče, ostalima da se pošalju, a dar druga Tita, Srpskog Kluba i još nekoliko n a j b o l j i h ručnih radova, da se ostavi za izložbu na Kongresu. Prisutne prijedlog primaju na d i j e l j e n j e darova. i prelazi se Time je radni dio završen. 4 Maca Majstorović. Marina Udier. Dragica Ambriović-Vulević. 4 I I I . okružnoj konferenciji A F Ž za okrug K a r l o v a c , k o j a j e o d r ž a n a u V o j n i ć u 29. X . 1944. p r i s u s t v o v a l o j e 400 d e l e g a t k i n j a . K o n f e r e n c i j u j c o t v o rila M i l a V u č k o v i ć . P o l i t i č k i r e f e r a t o d r ž a l a j e M a ca M a j s t o r o v i ć , a o r g a n i z a c i o n i M i l a V u č k o v i ć . — R e d a k c i j a p o s j e d u j e zapisnike č i t a v o g toka k o n f e r e n c i j e , ali r a d i o p š i r n o s t i m a t e r i j a l a , d o n o s i i z v a d a k iz z a p i s n i k a o o r g a n i z a c i o n o m r e f e r a t u i diskusiji. 1 - �Dokument 330 ORGANIZACIONO STANJE A F ž ZA OKRUG KARLOVAC U VRIJEME ODRŽAVANJA III. OKRUŽNE KONFERENCIJE Pregled Organizaciono stanje AFŽ-a u okrugu Karlovac Ukupan broj antifašistkinja . . Od toga Srpkinja Od toga Hrvatica Žena u seoskim NOO-ima . . . Žena u opć. Izvršnim odborima . . Žena u kot. Izvršnim odborima . . Žena u Okružnom Izvršnom odboru . Žena u plenumu Okružnog odbora . U kotarskim NO-ima zadužene su za zdravstvo U kotarskim NO-ima zadužene su za propagandu Namještenica u Kotarskim NO-ima U kuhinji, vešerica u općinskim, kotarskim i okružnom odboru . U Dječjim domovima . . . . N a dužnosti učiteljica . . . . Namještenica kod Okružnog NOO-a U bolnicamaVojne oblasti zaposleno instrumentarki Dokument 38.000 65% 35% 133 20 5 2 2 2 1 8 30 20 ,30 12 155 86 bolničarki kuhinjskog i pomoćnog osoblja . . U VIII. Diviziji žena boraca . . . 30 34 50 One se nalaze na dužnostima bolničarki, zamjenika komesara četa, telefonistkinja i referenata saniteta bataljona. Političke kurseve koje je organizirao Okružni odbor AFŽ-a Karlovac prošlo je U oktobru 1942. javilo se u Kordunaške brigade žena i omladinki . U diverzantskim grupama učestvovalo. u proljeće 1942. žena . . U radnim četama u ljetu 1942. učestvovalo žena U četama za vježbanje karabinom 1942. učestvovalo žena i djevojaka 300 82 500 4.000 700 331 BRZOJAVNI POZDRAV ŽENA VARAŽDINSKOG OKRUGA OD 29. X. 1944. PRVOM KONGRESU ŽENA HRVATSKE POVODOM NJIHOVE PRVE KONFERENCIJE I. KONGRESU ŽENA HRVATSKE! AFŽ okruga Varaždin 1 s naše prve konferencije šalje svojem prvom kongresu brzojavne pozdrave! I obećajemo, da ćemo dalje ostati vjerne našem pokretu i na svakom koraku potpomagati na uništenju okupatora i domaćih izdajica i naše borce potpomagati, da dođemo čim prije do potpunog oslobođenja naše domovine. Živio Prvi Kongres 29. X. 1944. 1 Konferencija je održana u Ludbreškom Ivancu i bilo je prisutno oko 120 žena delegata. Referate su održale Jelka Jurec i Stefica Madarić. Na konferenciji izabran je Okružni odbor AFŽ od 47 drugarica. Za predsjednicu bila je izabrana Kata Pet- Žena Hrvatske! Učesnice I. Konferencije AFŽ okruga Varaždin ković, a za tajnicu Jelka Jurec. Medu članicama odbora bile su: Anđela PavLek, Kata Sačer. Kata Brcković, Ljubica Jagić, Milka Severović, Štefica Madarić, Boja Srbija«, Eva Martinković, Bara Benček, Ivka Bobić, Mica Mišak i Milka Cikač. �Dokument 33Z 0 DAKTILOGRAFSKIM KURSEVIMA Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske. br. 11, studeni 1944. PRIPREMIMO SE ZA IZGRADNJU njihovi prsti vješto vezu po tablici pisaćeg stroja. Već skoro mjesec dana t r a j e đaktilograf» N i s a m nikad mislila da bih mogla i to ski kurs u jednom oslobođenom gradu Hrvatnaučiti« kaže Ana, a ispod njezinih prstiju ske. 18 mladih djevojaka osposobljava se da izviru riječi. postanu za kratko v r i j e m e dobre kancelarijske sile, dobre sekretarice i daktilografki» T e š k o je bilo početi, tvrde su nam ruke, nje. ali mi smo nastojale i sada već osjećamo Izgrađujemo zemlju, trebamo stručnjakoliko nam je lakše«. ka svih vrsta i grana. Ovih 18 mladih druVečerom na sastancima razgovaraju se garica hoće da ponesu odgovornost za mno0 svojim potrebama, o čistoći, o boljem usge kancelarijske poslove, za mnoge naše pjehu i međusobnoj pomoći. Počeli su praurede, koji treba da otpočnu svoj rad. znih ruku, bez stolova i pisaćih strojeva. A Za đaktilografski kurs potrebni su pisaći danas njihove prostorije po svemu podsjestrojevi. Treba ih upravo onoliko koliko ima ćaju na pravu školu m a r l j i v i h đaka. đaka. A l i danas je rat, i pisaćih je strojeva I eto, slova su odjednom postala poslušna malo. Za đaktilografski kurs nije ostala ni 1 svakim danom bivaju sve poslušnija. Pojedna ispravna mašina, a ipak je trebalo bijedila ih je težnja drugarica, da i one popočeti. I tako su prve v j e ž b e u snalaženju mognu u izgradnji nove budućnosti, težnja na tipkama i smještaju slova na njima poda svoj udarnički rad iz doba rata udarničeli na drvenim tablicama, na kojima su čki nastave, na ovom polju, u doba sretnoga bile narisane tipke i zabilježena slova. Tek mira. 1 poslije nekoliko dana osvanulo je u prostoŽene udbinskog kotara rijama 5 mašina, ali loših i gotovo neupotrebljivih. Popravljene su, koliko se dalo, 1 Kako se oslobođeni teritorij sve više povećai tako se na pet mašina počelo izmjenjivati vao. to je život na njem zahtijevao sve bolju orgatrostruko više učenica. Mlade djevojke, senizaciju i stručne kadrove. Radi toga je n a j p r i j e odrljanke iz Like, Banije i Posavine uče maržan jedan kurs za računovodstvo pri Z A V N O H - u , a zatim su održavani takvi kursevi kod svih Okružl j i v o knjigovodstvo, račun i pravopis. Do nih N O O - a . skora su one svom dušom sudjelovale u žiTakođer su održavani administrativni i đaktilovotu svog sela, u radu radne čete, a sada grafski kursevi, koje je polazio velik broj žena. Đaktilografski kurs. Dokument 333 (neprijateljski) OGLAS GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST OD 4. XI. 1944. 0 VJEŠANJU VIKICE TUČKORIĆ I OSTALIH Oglas 1 Dana 9. listopada 1944. izvršila je jedna manja skupina odmetnika zločinački napadaj na nedužno hrvatsko žiteljstvo u okolici Samobora. T o m prilikom odmetnici su na zvjerski način umorili obitelj jednog uglednog njemačkog državljanina, dok su nekoliko osoba prisilno odveli u šumu, opljačkavši pri tom njihovu imovinu. Vješane su slijedeće osobe: . . . 7. E L Z A S T R A Ž I M A N E C , rođena 1919. u Bos. Brodu, što je vršila nabavu zdravstvenog tvoriva, oružja, obuće i odjeće za partizane, raspačavala komunističko tvorivo, te .što je prenosila eksplozivno tvorivo za rušenje pruga i mostova. .. . 10. V I K T O R U A T U Č K O R I Ć , rođena 1912. u Drvaru, što je vršila prebacivanje nasilno unovačenih osoba u Partizane, prenosila partizansku poštu, te obavještavala partizane o kretanju naših oružanih snaga. 2 Ministarstvo unutrašnjih poslova Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost �U 1944. g. bile su mnoge drugarice članovi M j e snog i Rajonskih komiteta. Većinu su ustaše pohvatali i ubili, a samo neke uspjele su da odu u partizane. T a k o s u ubijene članice M K K P H Z a g r e b : Ruža Crnković Erna, Ema 'Cekurić N e d a , Boižena Žakman M a c a , Jana Ilianić Sitoa, V i k i c a Tučkorić, poznata pod ilegalnim imenima G a l j a , M a j d a i M i r a . Članice MK bile su i L e l a i Dragica. Članice rajon, komiteta 1944. bile su M i r a K o v a č i ć V o l g a (I. R K ) , A n a V o r k a p i ć M i r n a ( I I I . R K ) , M a t i j a Crnković D a d a ( I I I . RK). Vera Fabijanić Mara, Dunja ( I I I . R K ) , Vlasta ( I I I . R K ) . Ankica Kabalini M i a ( I I I . R K ) , I n g . V j e k a Rubčić Daša ( I I I . R K ) , Borošak Josipa Z l a t a ( I I . R K ) . Nataša ( I I . R K ) , M i r a ( I I . R K ) , I l e v a (I. R K ) . Sia vica Bašić M a c a ( V I . R K ) , A n i t a Lelas Nina (V. R K ) , Milka ( I V . R K ) . Kuriri u 1944. g. bile su: Silva M i l e t i ć Sonja, S m i l j a i Zlata. ( R e d a k c i j a n i j e uspjela ustanoviti imena i prezimena drugarica, k o j e se spominju samo pod ilegalnim imenima.) Vikica Tučkorić 1 Oglas je o b j a v l j e n u » H r v a t s k o m narodu«, br. 1178 str. 2 od 4. studenoga 1944. g. 2 Vikica T u č k o r i ć bila je organizacioni sekretar M K K P H Z a g r e b . N a p o l i c i j i s e herojski držala i n i j e ništa priznala, iako su je mučili. Dokument U T944. g. ustaše i Gestapo stalno p o v e ć a v a j u teror u Zagrebu, vrše blokade i pretrese čitavih kvartova u gradu, hapse na ulici, p r e g l e d a v a j u košare i pakete na trgovima i kod ulaza u grad, ali ipak ne nalaze sve ilegalce i antifašiste, k o j i su stalno radili za N O V . Sve uhapšenike proglašuju taocima, v j e š a j u ih i ističu na svim javnim mjestima grada zastrašujuće plakate o tome. U d r u g o j polovini 1944. g. vrše se već pripreme za oslobođene Zagreba. Usprkos n e p r i j a t e l j s k o g terora, P o v j e r e n stvo CK K P H za sjevernu Hrvatsku poslalo je sa oslobođenog teritorija nekoliko drugova i drugarica, da pomognu u radu organizacijama u Zagrebu. T a k o su poslane A n k i c a Buden Vesela, V e r a Cvetković M a r i c a i Paula Martinčić-Rakamarić. 334 0 III, OKRUŽNOJ KONFERENCIJI AFŽ LIKE ODRŽANOJ U SREDNJOJ GORI 4. i 5. XI. 1944. 1: brošure »Žene Like bore se, rade i govore«1 Tko je posmatrao žene Like na njihovoj I I I . Okružnoj konferenciji, koja je održana 4. i 5. novembra 1944., t a j je mogao vidjeti koliko su one otišle daleko u s v o j o j ljubavi za domovinu, u samoprijegornom radu i požrtvovnosti — a naročito u političkom shvaćanju današnje borbe i slavnih dana. pjesmu, u k o j o j je ona izrekla svoju ljubav, nadu, v e s e l j e i radost. Redali su se pjevački horovi žena, žena koje su gubile sinove u borbi, k o j e su sve dale i žrtvovale i eto, nakon tri godine borbe, one p j e v a j u i svijesno zovu i ostale u borbu. Već na svečanom dijelu mnogi su bili iznenađeni, kada su istupali pjevački horovi, u kojima su stare žene u crno zavijene, sa sijedim kosama, p j e v a l e : » U s t a j t e narodi, sada je ora«, » N a Kordunu grob do grob a « ili kratke pjesme o I. Kongresu žena. A tek koliko iznenađenje je bilo, kad je stara Evica Đerić od 62 godine izišla i recitirala pjesmu o Crvenoj armiji — pjesmu koju je ona sama sastavila u s v o j o j popaljenoj zidini ili negdje u šumi bježeći od neprijatelja, A sutra — na radnom dijelu konferencije — kroz usta tih istih žena sipale su riječi prokletstva i optužbe protiv svih onih, koji su krivi za smrt njenog jedinog, njena tri, njenih pet sinova, da bi zatim opet blagosiljale T i t a i njegovu borbu i sve žrtve, koje su pale u toj borbi. Redaju se žene na govornici, stare i mlade i govore ispred NOO-a, odjela, komisija, radionica, vojske, ispred žena svoga sela, općine i kotara. �Nekad sramežljiva i stisnuta žena, sada stupa smjelo na govornicu i govori, govori prosto i jednostavno, iz dubine srca. S ponosom iznose koliko su boraca dale, a koliko su pridonijele i žrtvovale za borbu, šta su sve uradile, a kad govore o svojim palim sinovima, ruka im se grčevito stegne, iz očiju im sjevne ona teška, neodoljiva ljuta mržnja protiv neprijatelja, riječ im u grlu •zapne, ali samo na čas, da bi se poslije prolomio zrakom još jači i prodorniji glas, koji zove na osvetu, na nova pregaranja, nova djela, nove žrtve i herojstvo. N a b r a j a j u se zločini okupatora, ustaša i •četnika: na Svračkovo selo izvršeno je ovoga ljeta 27 napada, Divoselo i Čitluk prež i v i l o je dosad 70 o f e n z i v a ; četnici u Lapcu, Gračacu, Otočcu svaki dan tuku, muče i ubij a j u žene i t. d. i t. d. Kako visoku moralnu snagu ima Kata Barać, starica od 65 godina, koja je u 8 dana izgubila obadva sina, i na konferenciji kaž e : »Ja stežem svoje srce, davam sve za "borbu, da osvetim svoje janjce. M o j i sinovi borili su se od prvog dana, i ja ću njihovo nastaviti.« A Ika Francetič iz Ličkog N o v o g sva je sretna, kad može da kaže : »Šestero ih imam u vojsci, pet sinova i jednu kćer, ali i ja sedma borim se u pozadini.« Mara Blanuša, koja je poslije 15 dana četničkog zatvora puštena kući pod uvjetom, da za tri dana povrati muža iz partizana, čim je došla kući govori svome sinu : »I tebe će majka jedinog preko ceste, pa ajde i ti u partizane«, i otprema jedino dijete od 14 godina u borbu. Žene Nebljusa u znak oslobođenja Beograda privukle su se i zapalile četničke lišn j a k e između samih bunkera. Stare žene iz Barleta od 60 godina nose ranjene drugove u V I I . ofenzivi 30 km daleko. Mara Vukmirović iz Otočca zakasnila je na konferenciju, j e r je juče išla po svog brata, povratila ga iz četnika i predala ga ti Komandu mjesta. Žene lapačkog kotara, koje su stalno pod četničkim terorom, u koševima od sijena nose hranu za naše drugove. One peku kruh sa petokrakom zvijezdom, srpom i čekićem. Žene općine Doljani i Dobrosela išle su u neprijateljske garnizone i izvukle preko 500 domobrana. Spasile i izvele 70 Rusa-zarobljenika. Žene brinjskog kotara nose na sebi po 50 kg hrane iz Slovenije i od toga daju dio za vojsku. Stare žene od 50 godina u gračačkom kotaru nalaze se u udarnoj grupi i s puškom u ruci bore se protiv četnika, kad oni pođu u njihova sela. A Jeka Škorić, starica od 70 godina iz Farkašića, služi kao 2 Žene Hrvatske u N O B pomoćnik puškomitraljesca i ostaje čitav dan na položaju. Govore i žene članovi N O O - a : Žene udbinskog kotara pomogle su socijalni odjel i samo jednog dana usjekle 400 komada drva za izgradnju bajta sirotinji, a žene bjelopoljske i koreničke općine, pripremile su gradnju za 70 bajta. Prehrambene komisije nailaze na punu podršku žena. Plan gospodarskih komisija je u cijelosti ispunjen. I tako redom govore žene, nižu se primjeri, sve ljepši, sve veći, sve b o g a t i j i uspjesima, podvizima i junaštvima žena. A pred nama iskrsava divna slika žene vojnika, radnika, državnika, majke, plemenite žene i junaka, iskrsava novi tip žene izgrađen u surovoj borbi za slobodu i čast domovine. Šta je potaklo te nepismene, seljačke žene, da tako krupnim korakom krenu naprijed? Potakla ih je golema ljubav prema domovini i slobodi i golema mržnja prema neprijatelju i krvnicima naroda. To im je ujedno dalo i toliko moralne snage za junačka djela i pregaranja. I kad se bude pisalo o herojskoj V I . Proleterskoj diviziji, koja je pronijela slavu Like diljem zemlje, i o 35. diviziji, v r i j e d n o je zapisati i herojska djela njihovih majki, žena i sestara, koje su tako nesebično i junački radile i borile se za slobodu i sreću svoga naroda. I Z DISKUSIJE N A III. O K R U Ž N O J KONFERENCIJI AFŽ ZA LIKU M a n d a Đ u k i ć i z Kurjaka (stara 5 5 godina): »Ja bih Vas molila da mi oprostite, ako se prevarim, j e r nisam nikada olovku u ruku uzela. Ja i moja snaja šaljemo dar za V I . diviziju, ja čarape, ona šlape ( s t a v l j a čarape i šlape na stol). Mi u selu goli, bosi, gladni, ali se nismo demoralisali. Sve ćemo dati za našu vojsku. Izgubili smo 45 sinova, ali se nismo demoralisali, još smo čvršći. Do vršidbe najviše smo bili gladni, ljetos smo jeli kašu i koprive, a štedjele smo sve za NO vojsku. Ja Vam velim : budimo hrabri, stisnimo šake, budimo čelične i borimo se protiv k r v a v o g fašizma i kralja Petra. Mislio je k r a l j Petar, ako smo sve svoje izgubili, i što smo siromašni, da ćemo se pokolebati, ali ne ćemo. Mi ćemo znati dizati našu sirotinju sa našim Titom. Evo bosa sam i gola, ali me je zanimalo doći na konferenciju.« M a r a V u k m i r o v i ć , i z otočakog kotara (stara 50 godina) : » S v o j i m dolaskom iz Banije saznala sam da mi je brat bandit. Djeca su mu ostala u 1 7 �P r i m o r j u , a on je bio u I t a l i j i i odatle se povratio u Brinje. Privukao se kući, a žena mu je rekla da ne ide kući, j e r će biti strijeljan. Kad sam saznala za njega, rekla sam mu da se vrati i prikazala sam mu cilj borbe, i on je jučer u 3 sata došao. Predala sam ga u komandu mjesta, i neka mu narod sudi po zasluzi. Ako je kriv, neka ga ubiju, ako n i j e kriv, pustit će ga. Eto, zato sam ja danas zakasnila na konferenciju.« V u k a V e k i ć , i z Lapca govorila j e u ime žena Srpske općine : » M i živimo pod terorom četnika, no svejedno naše žene nose u koševima sijeno, hranu za vojsku i peku kruh sa petokrakom zvijezdom i srpom i čekićem, a mnoge napisu na kruh: Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Žene su rado dočekale naše borce i,z I X . divizije, išle na sastanke i bile jako oduševljene.« Z o r a Š o b o t , Korenica, član kotarskog NO-a Korenica, prosvjetni odjel : » O d naše I I . okružne konferencije do ove, neprijatelj je napravio 37 napada na naš kotar, ali samo zahvaljujući narodnim odborima, koji su izvlačili narod, narod je bio svaki put dobro sklonjen i spašen. U mjesnim NO-ima učestvuje veliki b r o j žena i to kao sekretari i predsjednici odbora . . . « E v i c a Đ e r i ć , i z koreničkog kotara (stara 52 godine) : » M i žene Korenice ponosne smo, j e r kod nas nema dezertera. Preko naše organizacije uspjele smo povratiti sve dezertere. Premda sam ja stara, ne čekam nikada neprijatelja. Iako sam stara, radim da pokažem vama mladima da smo i mi stare kadre raditi. Idem na rukama i nogama — sve su mi leđa ožuljata od bremena, ali radim, nosim vodu i hranu našoj vojsci na položaju . . . « M i l i c a R a d o v a n e c , i z udbinskog kotara (stara 65 godina) : » D r u g o v i i drugarice, hoću da Vam kažem sve one tajne na mome srcu. Na mom je srcu najveća ž e l j a : posjeta našoj vojsci. Izgubila sam sina i ne mogu drugačije da ga osvećujem, nego što pravim posjete našoj vojsci. Naša Jugoslavija je kostima posađena. I mi to ne ćemo suzama osvetiti, nego borbom i radom. Ne dajmo suzi da s oka sleti, doći će i nama dan sveti. Mi njih ne ćemo osvećivati suzama, njih će osvetiti naši borci, a mi ćemo ići s punim torbama. Naši hrabri partizani oslobodit će našu -zemlju, nahraniti nas hljeba bijeloga, a Tito će nam. i svijetlo n a b a v i t i . .. M o j e selo popaljeno, ali je veselo i hrabro. Dvanaest kola jezde u posjetu i p j e v a j u žene i omladinke. Kad su nas v i d j e l i zarobljeni domobrani rekli su : pa tko bi ovo pobijedio ? .. . Dočekala sam bolnicu kod moje kuće, našla sam Miru Štetu ranjenu, koja je bila u rukama Nijemaca, pa je pobjegla. Sakrivala sam je, njegovala na svojim biljcima i rane j o j previjala. Kad je n e p r i j a t e l j došao u moje selo, iznijela sam je na svojim rukama u šumu, ponovo previla i nahranila. P o s l i j e 0 n j o j ništa nisam čula i sada bi rado znati, g d j e je Mira i da li je ostala ž i v a . « Na to se otraga diže Mara Vukmirović i kaže: »Ja sam majka Mirina. Zahvalna sam ti, drugarice, i ja te priznajem kao moju rođenu majku, jer nemam nego jedinu Miru. Ona je živa, izliječila je rane i nalazi se u Bariju. Nikada ti ja to ne ću zaboraviti, što si spasila moje rođeno d i j e t e . « M a š a T u r k a 1 j, iz gospićkog kotara : » U n a j t e ž o j ofenzivi drugarice Mileva Curčić, Bosa Božić i Milica Popović izvukle su 20 metara vojničkog žita, iako ih je zasipala mitraljeska v a t r a . « M a r i j a G 1 u m i č i ć, iz perušićkog kotara: » M i žene iz perušićkog kotara napustile smo naš t e r i t o r i j i već se 11 mjeseci nalazimo u zbjegovima s narodom g o r n j e Like. Naše žene Hrvatice na neoslobođenom teritoriju radile su i pomagale srpske žene, koje su ž i v j e l e 7 mjeseci u pećini. Ove žene nosile su im hranu u pećinu. Nama nije bilo moguće da te žene sa sobom povučemo. — Ustaše su ubijali, kada bi pronašli porodicu, koja je pomagala t a j narod u pećini. Na njihov poziv da se vrate iz pećine kućama, žene s-u odgovarale da će radije umrijeti, nego doći k njima. I naša slavna 35 divizija spasila ih je i izvukla iz pećine.« P e r a P e j n o v i ć , i z Korenice : »Žene koreničkog kotara pokazale su niz junaštava. One su s-e povlačile pred neprijateljem ovo ljeto 22 puta i iznijele na svojim leđima 1300 kvarata žita kroz Plješivicu. One to nijesu žalile dijeliti sa svojom v o j skom. Mika Škurić stara 70 godina bila je čitavi dan pomoćnik mitraljesca, a nekoliko je dana bila stalno na položaju. Žene Kompolja hranile -su tri dana bataljon vojske na Plješivici, a svoju su djecu ostavljale bez hrane. Ove su žene zapalile 700 vatri u znak oslobođenja Beograda. Jelena Vujčić je 5 dana spremala drva i naložila najveću vatru u znak oslobođenja Beograda. Koreničke 1 bjelopoljske žene pripremile su građu za 70 bajti. 60 žena naučilo je čitati i pisati u predkongresnom takmičenju.« B o j a E g i ć , član prehrambene komisije Okružnog N O - a : »Ishrana vojske bili su naši trapovi i ham,bari. To je danas iscrpljeno i ishrana vojske u glavnom je prenesena na bogatije �krajeve, ali mi moramo i dalje i iz naših trapova prehranjivati vojsku. Tako je udbinski kotar dao već do sada 150 vreća krumpira, a i saveznici nam šalju pomoć, ali ona ne može brzo stići, zato mi dajemo svoje, dok ne stigne. Okružni NO obećao je pozadinskim vlastima 20 vagona krumpira, i naše organizacije A F Ž - a treba da nam pomognu na tom poslu.« Potporučnik S a v k a B a l a č , komesar čete u I. Udarnoj brigadi, 35. d i v i z i j e : » N a š e drugarice, koje su ostale bolesne iz 6 divizije, priključile su se 35 diviziji. Mi smo dale sve od sebe da se naša 35 divizija ne razlikuje od 6 divizije. Mi smo još bolji borci, nego što smo bile u 6 d i v i z i j i : Ljuba Marinković isticala se kao bombaš, i kad je hvatala vezu, da bi napala Osik, poginula je junački. L j u b i c a Mirić pala je također od smrtnih rana. Milka Đukić se isticala uvijek u borbi i pretvorila se u borca — jurišača. I ona je pala od neprijateljskog mitraljeza. Milka Grahovac, htjela je spasiti druga i bila je ranjena. Sve se naše drugarice bore junački i ne zaostaju za drugovima.« A n k a Č u b r i l o , borac I I I . Udarne brigade, 35 divizije : » K a d smo pošli u borbu, govorile su nam majke da to nije za nas, a danas su one ponosne i vole da smo borci.« M i k a B e s 1 a č, iz Lapca : » M i smo bile u logoru u Slavoniji. Snijeg je padao i bilo je strašno. Mislile smo da više nikada ne ćemo vidjeti Like. No jednog dana uspjelo nam je uteći iz logora i probijajući se kroz hrvatska sela, gdje su nas vrlo lijepo dočekali i pomogli nam da izađemo na oslobođeni teritorij. Mi smo svi zahvalni hrvatskom narodu iz sela oko Siska. Živjela sloga Srba i H r v a t a ! . . . « M i l k a K o s o v a c , Brinje : » N a š e drugarice rade pod najtežim uslovima. U tri općine nalaze se neprijateljski garnizoni, koji na zvjerski način ubijaju i strijeljaju. Tako su i moju majku ubili prije 3 mjeseca. Sav o v a j teror nije uplašio naše žene, i što je veći pritisak, to su one čvršće . .. Naše žene posjećuju kroz neprijateljsku zasjedu drugove. One su išle u Sloveniju po hranu, i kada su ih drugovi tamo vagali, jedna je žena bila teška 51 kg, a tovar koji je nosila bio je 52 k g . .. Druge su opet prenosile letke u neprijateljske garnizone, trgale žicu za vezu ili je sakupljale. Tako je Seka Gostović sakupila 700 m žice, Hrvatica Anka iz Razvale 300 m, a u čast Kongresa žena, d v i j e drugarice iz Škalića pokupile su pola km ž i c e . . . Naše majke na grobovima sinova održavaju govore. Ana Tomić, rekla je na grobu svoga sina da ne žali što je poginuo, j e r zna zašto je poginuo. Da je pao kao četnik, onda bi plakala.« Mi 1 k a U t v i ć, Gračac : » V i š e od polovine našeg kotara nalazi se pod neprijateljem. Držanje žena na okupiranom i neokupiranom dijelu kotara vrlo je dobro. Soka Sovilj, iz K i j a n i na pitanje četnika, otkud pucaju na njih partizani, n i j e htjela kazati, a Dragica Sovilj, stara 52 godine stalno je u borbi na položaju s puškom protiv četnika. U Gračacu žene u l i j e v a j u četnicima petrolej u brašno. Žene našega kotara nosile su topovsku municiju po snijegu našoj V I . diviziji . . . 300 žena naučilo je pisati.« M i c a R a d o j k o v i ć , Brinje : »Žene iz našeg sela pošle su na konferenciju, ali su ih ustaše razjurile na prijelazu, i jedva sam se ja probila. Žene Hrvatice žive pod teškim uslovima, ali svejedno rade. Na poziv ustaša da grade bunkere, one nisu htjele, već su im odgovarale: Ne ćemo graditi bunkere, j e r znamo da ćete iz njih pucati na naše sinove . . . One stalno obavještavaju o kretanju neprijatelja i nose letke u ustaške garnizone i proturuju ih na najopasnija mjesta. Jedna je žena predala 3 neprijateljska vojnika partizanima.« M a r i j a V u k o b r a t o v i ć , i z radionice I. ličkog područja: »Bezbrojni su uspjesi u operativnim jedinicama, a bezbrojni su p r i m j e r i uspjeha i naših žena u radionicama. U radionici I. ličkog područja rade Srpkinje i Hrvatice zajedno, da bi što više pomogle drugove na položaju. Tako su naše žene pokazale da su spremne za svaki posao. Po tome se vidi da je propala ona kleveta, da su žene samo za kuhinju. Danas one rukovode radionicama, da bi u buduće mogle preuzeti industriju u svoje ruke . . .« M a r a H i n i ć , i z Otočca: » R a d u našem okupiranom kotaru, pao je na žene, i one su se u tim poslovima pokazale hrabre i odlučne. 'Tako one nose propagadni materijal u neprijateljske garnizone. N e p r i j a t e l j je to primijetio i počeo da ubija naše žene. I ovoga je ljeta 5 žena ubijeno na n a j z v j e r s k i j i način. Nacu Hinić uhvatili su četnici i vezali je za ular. Mučili je, ali nije ništa priznala. Pod batinama je umrla, ali nije rekla, g d j e se nalaze drugovi, iako je znala. Miki Srdić četnici su iskopali oči pred njezinom djecom. A jedna omladinka iz Crne Vlasti pjevala je idući na vodu : » S m r t četniku, našem izdajniku, i ustaši, sad su dani naši«. Kada su je četnici doveli u komandu i p i t a l i : zašto to pjeva, ona im je o d g o v o r i l a : » N e pjevam samo ja, to pjeva čitav s v i j e t « . Pred s t r i j e l j a n j e uz- �viknula je » Ž i v j e l i naši partizani«. Četnici i ustaše tukli su i mučili preko 1200 žena Srpkinja i Hrvatica, ali se ni jedna nije pokolebala, niti što izdala.« J e k a Č a n k o v i ć, borac II. brigade, 35 divizije : » I z n i j e t ću nekoliko primjera iz borbe žena. Napadom neprijatelja na Trnovac istakla se Zorka i Neđa iz gospićkog kotara. One su izašle iz kuće, bacile bombe i ubile dvojicu ustaša. Danicu je uhvatila banda živu ranjenu, ali je ona uspjela da baci bombu i uteče. Anka Vrane izvukla je ranjenog druga s neprijateljskog položaja. Drugarica Milka bacila je bombe među neprijatelje i spasila dva ranjena druga. Božica Radošev i ć ne će da ide na rad u kuhinju, iako je četiri puta ranjena, nego se i dalje s puškom bori. Kunemo se, da ćemo i dalje s puškom u ruci jurišati na neprijatelja. Danas, kada se sprema konačni juriš na neprijatelja, mi žene na fronti, a Vi u pozadini, uložimo sve snage, da ga dotučemo« . . . Z o r k a M o m č i l o v i ć , član opć. NOO-a i zdravstvene komisije, kaže: » O v d j e se iznose veliki uspjesi naše organizacije A F Ž - a i mi smo ponosne da majke naših boraca mogu biti isto takvi heroji. Ja kao pročelnik zdravstvene komisije mogu reći da su žene mnogo pridonijele u sprečavanju zaraznih bolesti. Naši NOO-i i zdravstvene komisije uz pomoć žena uspjeli su likvidirati tifus u našem kotaru.« Ona završava: » Z i v i l i N O O - i ! « S o k a H a j d i n o v i ć , i z lapačkog kotara: »Iako se naš kotar nalazi okupiran godinu i 4 mjeseca, naše žene pokazale su bezb r o j herojstava. Duka Karan, koja je bila zatvorena kod četnika, stalno je u zatvoru pisala naše parole. Ona je otkinula bravu i izvela još tri drugarice iz zatvora. Bosa Mandić izvela je 40 domobrana i to preko pruge 10 km daleko. Milka Cvjetičanin i Milica Rašeta, kad su se palile vatre u znak oslobođenja Beograda, privukle su se lišnjaku n a j v e ć e g četničkog bandita i zapalile ga. Smilja Popović provlačila se kroz neprijateljsku žicu i radila sa ženama. Vršeći t a j posao ranjena je i ostala bez noge. Duka Stanić, i ako ima muža i sina u četnicima, šalje hranu partizanima. Jednog dana su je uhvatili četnici, g d j e daje kruh za partizane. Četnici su je tukli, ali ona kaže: » D a sam imala dva kruha, obadva bi im poslala.« M i 1 e v a Č u r č i ć, iz gospićkog kotara : » I z Vrepca ima mnogo heroja, ali evo u zadnje v r i j e m e ima kod nas i nekoliko dezertera. Mi ćemo se žene trsiti da ne bu- de ni jednog dezertera. Mi smo išle nekoliko puta trgati prugu i rušiti rampe. Bilo nas je i starijih. Sada su postavili još jednu rampu da ne možemo prelaziti, ali mi se zavjetujemo da ćemo i tu rampu skresati.« N e v e n a G a l o v i ć , i z socijalnog odjela Kot. NOO-a Udbina: » K a k o znamo, dužnost je socijalnog odjela da opskrbi, da se brine o invalidima, o djeci koja su izgubila svoje roditelje, da se brine o onoj sirotinji, koja je opljačkana i popaljena, da se brine za one f a m i l i j e , koje su izgubile svoje sinove. Naši socijalni odjeli i pomoć bili su mali, jer nije bilo mogućnosti. A l i mi možemo zahvaliti našim majkama, koje svestrano pomažu u radu socijalne odjele. Naši socijalni odjeli moraju biti takvi, da sve majke, koje su ostale bez sinova, vide da se za njih brine narodna vlast i pruža im pomoć. Žene ovoga kotara su jednog dana usjekle 400 komada drva za izgradnju bajta za sirotinju. N a š e majke nijesu zaboravile ni našu djecu u dječjem- domu i poslale su im 150 malih darova. Mi treba da pomažemo jedni druge.« M a r a S u d a r , i z gospićkog kotara : »Žene Kule su od prvoga dana u zbjegu. Serdar Toda izgubila je sina, ali je slavila oslobođenje Beograda pokraj neprijateljskog bunkera. Žene Ostrvice spremile su 300 kvarata žita za našu vojsku.« S a v a K o v ač je išla bosa ložiti vatru u blizini neprijateljskog bunkera. » N a š e žene u V I I . ofenzivi išle su za kurire, išle su na vezu, one su sve žrtvovale od sebe. Mi smo se probijale kroz neprijateljske redove, išle smo u neoslobođena sela. Ja sam nosila materijal u neprijateljski garnizon, gazila sam vodu do vrata, noćivala pod podom sobe, u k o j o j su bili ustaše.« J a g a H e ć i m o v i ć i z perušićkog kot a r a : »Hoću i ja da nešto rečem. Ja sam stara 60 godina. Dala sam sina u borbu. Ne žalim što sam sve izgubila, napustila sam sve svoje i otišla u borbu za slobodu. Živio drug Tito!« M a r i j a M a j s t o r o v i ć i z propagandne komisije Kotarskog NOO-a L a p a c : » N a š e žene pokazale su bezbroj primjera u proturivanju našeg materijala, to je najubojitije. oružje u našim rukama. Želila bih da to bude još bolje, da bi se suzbila lažna neprijateljska propaganda.« S o k a L a z i ć i z Gospića : »Četvero sam dala u borbu. Jedan mi je poginuo. Teško je nositi te rane na srcu što ja nosim. A l i nijesam klonula, iako sam stara. Borit ću se i davati što god budem mogla. Zivili naši hrabri p-artizani! Živio nam naš mili drug Tito.« �N O O - a , 11 — članovi kotarskih odbora, 20 — članovi općinskih odbora, 5 — okružnih, a ostale član o v i seoskih odbora. U komisijama i raznim o d j e lima pri N O O - i m a radilo je 370 žena. 1 T r e ć a Okružna k o n f e r e n c i j a A F Ž za L i k u održana je 4. i 5. X I . 1944. u S r e d n j o j G o r i (kotar Udbina). Na k o n f e r e n c i j i prisustvovalo je 350 delegata, od toga 40 H r v a t i c a . H r v a t i c e iz brinjskog i otočkog kotara nisu m o g l e doći, j e r im je n e p r i j a t e l j presjekao put. Od dokumenata o radu ove k o n f e r e n c i j e redakc i j a je pronašla samo dio m a t e r i j a l a iz diskusije. Međutim, na temelju originalnih m a t e r i j a l a , napisale su 1945. g. brošuru » Ž e n e L i k e bore se, rade i g o v o r e « — članice Okružnog odbora A F Ž L i k e : Stojanka A r a l i c a i Jela Ćuk, koju u ovom i s l i j e dećim dokumentima, s nešto proširenim m a t e r i j a l o m iz diskusije, donosimo u izvacima. Brošura je izašla u izdanju G l a v n o g odbora A F Ž Hrvatske početkom 1945. g. Politički referat održala je D a r a Čudić, a organizacioni Jela Ćuk. U diskusiji, k o j a je 'bila vrlo živa, sudjelovalo je 70 žena. U Okružni odbor A F Ž izabrano je 85 žena — 30 H r v a t i c a i 55 Srpkinja. U tom periodu bilo je u N O O - i m a L i k e 100 žena, i to: 34 žene bile su članovi Izvršnih odbora POZDRAV DELEGATA SA III. OKRUŽNE KONFERENCIJE AFŽ ZA LIKU OD. 4. XII. 1944. MARŠALU JOSIPU BROZU TITU N A J V E Ć E M S I N U N A Š I H N A R O D A P R V O M M A R Š A L U J U G O S L A V I J E JOSIPU BROZU TITU Nikada naši narodi nijesu pisali tako slavnu istoriju, kao što je pišu danas. Nikada mi žene nijesmo doživjele sretne dane slobode i ravnopravnosti, kao pod t v o j i m mudrim rukovodstvom, ljubljeni nam vođo. U ime 50.000 žena Like, koje su sakupljene danas preko nas delegata I I I . Okružne konferencije A F Ž za Liku šaljemo ti borbene pozdrave i čestitamo oslobođenje naše nove prestolnice, našeg l i j e p o g Beograda, iz kojeg će sada upravljati samo naš Nacionalni Komitet. Živio nam Živila Živio veliki slobodna Nacionalni nas Maršale! Federativna Komitet •—• Demokratska jedina Smrt 4. X I . prava fašizmu Jugoslavija! vlada — 1944 naših Sloboda naroda! narodu! Delegati III. Okružne k o n f e r e n c i j e A F Ž za L i k u Dokument 335 ŽENE U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 10, rujan 1944. Kad je Milka, radnica iz Omiša, završila opći obrazovni kurs, rekla j e : » N e znam gdje će me sada zaposliti. No, svejedno je. Posla ima svagdje — gradimo novu, svoju domovinu!« Žene su protegle svoju brigu i ljubav sa svoga ognjišta na svoje selo, svoj kraj, svoju domovinu. Jer brige naroda i njihove su brige. Da, posla ima svagdje. Pod najtežim uvjetima, dok narodni borci uništavaju neprijatelja, dok od okupatora čiste našu zemlju, narodna vlast se brine da olakša i poboljša život naroda, da već sada stvori uslove za još bolji život poslije rata. Okupljeni i organizirani u Jedinstvenoj narodnoj oslobodilačkoj fronti, omladina i djeca, žene, starci i starice učestvuju u tome poslu. Obnavljajmo porušeno. Čim je okupator istjeran iz jednog sela, grada ili kraja, počinje odmah sve da se obnavlja, ponovno rađa, ponovno živi. N a kon svake ofenzive na oslobođeni dio Gorskog Kotara, u Drežnici su se p o j a v l j i v a l i novi, svijetli drveni krovovi nad golim zidinama kuća. Pilana je rezala daske, a žene su ih vozile, prenosile, dodavale i zabijale. �— U Baniji dale su žene jednog sela 90 radnih dana kod gradnje i popravka mostova i cesta. Narod Majskog Trtnika i radna četa sela Ravno Rašće na Baniji takmičili su se u radu na pripremanju građe za nove kuće postradalim porodicama i u jednom danu usjekli i priredili 70 bukava. Kod toga se naročito istakla Tonkica Nogić. Za narod i vojsku — za pobjedu! Ovoga proljeća odjeknuo je jače nego ikada poziv druga T i t a : » T r e b a obraditi svaki pedalj z e m l j e ! « Narod je shvatio — i žene su shvatile — da se tu radi o narodnom dobru, da o tome ovisi narodni opstanak, prehrana naše vojske i ubrzanje naše pobjede. I zato su se tolikim žarom i dale na posao. Još pomalo nevješte Milevine ruke pišu okružnicu o organizaciji sjetve. Ona je član okružne sjetvene komisije u okrugu Karlovac. N i j e j o j lako, ali iskusniji drugovi će već pomoći. I Milevino je djelo, da su u slunjskom kotaru obrađene sve oranice, da na njivi .Srbin i Hrvat jednim plugom oru. » N a š e n j i v e nisu osjetile da su nam muškarci u Narodno-oslobodilačkoj v o j s c i « , rekla je na konferenciji žena u Moslavini mlada seljanka Sava Svilar iz Grabovnice, majka četvero djece, član Okružnog NOO-a. Zajedničkim snagama u radnim brigadama Izgradnja zemlje treba mnogo radne snage. Žene su izvor nove snage. U čast 8. marta, međunarodnog ženskog dana, 74 žene sela Mogorića u Lici javile su se u radnu četu i tako povećale radnu snagu već postojeće čete. Motike, plugovi, brane, srpovi, pa i kose, bile su ovoga proljeća i ovoga -ljeta više nego ikada u ženskim rukama. Samo u jednoj općini, u Šamaričkim Brđanima na Baniji, 300 žena okopalo je 30 rali kukuruza i uredilo 2 partizanska vrta. 181 žena općine Javoranj, svrstane u radne- jedinice, dale su u toku 2-mjesečnog takmičenja 210 radnih dana. Žene i omladinke Pokuplja, Hrvatice, ovoga su ljeta pomogle u žetvi i svoju srpsku braću na Kordunu. Žene sela Trnovca na Baniji same su se organizirale i 25 njih pomoglo je žeti selu Glinskim Poljanama. Žene sela Škrinjarići u Pokuplju požele su u nedjelju, kad se ostali svijet odmarao, polje svoje bolesne drugarice. Žene udbinske općine u Lici ispalile su u nekoliko dana i dovezle 890 kg uglja za pogon. Ravnopravne u narodnoj vlasti »Preuzmimo sav rad u pozadini, — mi smo žene sposobne za to — a muškarci neka idu u vojsku«, uskliknula je Jana Mioko- vić iz Jamničke Gorice na II. okružnoj konf e r e n c i j i antifašistkinja Pokuplja, A pljeskom tisuću ruku prisutne žene i omladinke potvrdile su svoju spremnost za to. Hiljadama primjera žene širom Hrvatske dokazale su i djelima da to mogu. Danas više gotovo i nema NOO-a, u kojem ne bi bilo žena, pa i u gradovima, i na neoslobođenom području. U samom gradu Splitu ima 11 žena u gradskom NOO-u, a u njegovim odsjecima 139. U Lici su u svim seoskim NOO-ima žene, a ponegdje i u većini. U Slavoniji u općini Rogolji, kotar Pakrac, ima samo jedno selo, g d j e nema žene u NOO-u. U Širokoj Kuli k r a j Gospića ima u N O O ima tri žene pored dva druga. To je jedan od najboljih odbora u čitavom kotaru, ma da radi pod najtežim uslovima. Selo je opljačkano i popaljeno, po zgarištima je već trava porasla, narod živi u šumi, u zbjegu. Dok Anka u zbjegu pod bukvom rješava odborske stvari, drže je za suknju dvoje najmlađe djece. U Ostrvici su svi glasali za Jekicu, a njena svekrva s ponosom priča kako ima snahu u N O O j u . Vodimo brigu o potrebama naroda » N o ć a s je stigla depeša, da je došla prva partija izbjeglica iz Like i Korduna, na prehranu. Idem da organiziram njihov doček. Treba ih nahraniti, razušiti, odvojiti zdrave od bolesnih, smjestiti i h « — tako se materinski brine Draga, član socijalnog odjela Okružnog NOO-a. » N a š a djeca su naša uzdanica. Mi moramo sve dati za našu djecu. Zato idem u Baniju, treba otvarati još d j e č j i h domova«, kaže ozbiljno mala Dara i odlazi da traži mjesto, g d j e će » n j e n « N O O podići d j e č j i dom. » E p i d e m i j a pjegavca je suzbijena. Osim 56 slučajeva koje sam zatekla, nije se javilo ni jedno novo o b o l j e n j e « , j a v l j a Bonka, mlada liječnica, koja je sa 5 partizanskih buradi s vrijednim bolničarkama Sokom i Dragom u šumi, u ofenzivi, po kiši i blatu preko gležanja, zimus u Gorskom Kotaru udarnički radila. Stotine života je time bilo spašeno. » N e ću se vratiti kući, u svoj odbor, ako ne završim zdravstveni kurs s odličnim usp j e h o m « — uskliknula je Bara iz okoline Slunja. I položila je ispit s odličnim uspjehom. A tri dana kasnije dolazi: » D a j t e mi napismeno, da mi u radionici naprave »partizansko b u r e « — bačvu sam već nabavila. Ne će tifus u moje selo,, dok sam ja odbornica.« » N a našem sektoru ima oko 70 škola. Obišla sam ih sve«, izvještava na sjednici �Zora, prosvjetni referent. N i j e svagdje kako treba, ali radit ćemo . . . Naše škole mor a j u biti nove, moraju odgajati nove ljude. Moramo sprovesti nov duh, duh discipline i drugarstva, autoriteta osnovanog na povjerenju.« Čuvamo sigurnost naših sela Na poticaj drugarice Mare Žugaj zaključile su žene sela Gornjeg Taborišta na Baniji na svom sastanku, da drže stražu i danju i noću na obali rijeke Kupe, jer je opaženo da se onuda prebacuju noću ustaše. One su shvatile da i one mogu i treba da dadu pomoć u tome. Žene kotara Dvor u toku 2-mjesečnog takmičenja pred proslavu trogodišnjice ustanka uz ostalo legitimirale su 4.465 prolaznika. Čuvamo i volimo našu narodnu vlast. Jedan odbornik na Kordunu pogriješio je. Izigrao je p o v j e r e n j e naroda, pa odgovara pred narodnim sudom. Lijepo, ozbiljno lice Ljubino, člana suda, posmatra ga, a glas zvuči strogo, ali u v j e r l j i v o : »Druže, ne možemo mi tako! Nas je narod izabrao, mi smo njemu i o d g o v o r n i ! « U Istri je predsjednik jednog seoskog NOO-a po nalogu općinskog NOO-a tražio od žena da idu u žetvu, a istovremeno ih strašio da bi mogao doći n e p r i j a t e l j i avioni. One su ipak otišle žeti, ali su predsjednika optužile na seoskom sastanku i — selo ga je smijenilo. Tako su ove žene i tisuće drugih shvatile odluke I I I . zasjedanja Z A V N O H - a . Kroz svoj rad, na svom vlastitom iskustvu, stekle su saznanje, da je ova nova država, koja se rađa i izgrađuje, zaista njihova država i njihova vlast. Zato su tisuće žena potpisivale pozdrave AVNOJ-u, Z A V N O H - u i Nacionalnom komitetu. Zato su žene Istre sa svoje Oblasne konferencijo poručile dru- gu Titu : » M i veselo pripoznamo Nacionalni komitet i naš Z A V N O H . « A 40-godišnja Milka L j i l j a k iz Gornjeg Žirovca, majka troje djece, koja je za mjesec dana naučila čitati i pisati, kao svoju prvu vježbu prepisala je u bilježnicu sve odluke III. zasjedanja Z A V N O H - a . » M i znamo sve odluke napamet, samo ih ne znamo po redu«, rekle su žene Like. Osposobljavamo se za nove dužnosti P r v i puta narodna vlast pruža ženama mogućnost da ni one ne ostanu slijepe kod zdravih očiju. To je i njihova živa želja. » V i ćete zgriješiti, ako me ne naučite čitati i pisati«, rekla je jedna -Slavonka. A Milka, mala radnica iz Omiša, uskliknula je na završetku obrazovnog kursa: » M i s l i l a sam da n i j e potrebno ništa znati o Šekspiru, a sad bih ga čitala svaki dan! Bez povijesti se uopće ne može, a tek bez m a t e m a t i k e ! « Ovako, učeći na zajedničkom radu, obogaćujući svoje znanje novim općim i stručnim obrazovanjem, žene Hrvatske se pripremaju da uzmu učešća i u onome, što će doći sutra, što neposredno stoji pred nama, kad čitava naša zemlja bude potpuno oslobođena, a to j e : brz i nesmetan ekonomski, kulturni, prosvjetni i t. d. razvitak naše zemlje. L i j e p o je to razumjela i u zidnim novinama napisala bolničarka jedne dalmatinske bolnice : »Radeći ovdje u bolnici bilo kao kuharica, pomoćnica u kuhinji, pralja, ekonom, politički komesar, mi žene dajemo svoj udio u kuhinji naše mlade države, koja se iz krvi rađa. Mi danas ovdje učimo, kako bi sutra što bolje mogle ispuniti zadatak, koji se pred nas postavlja, zadatak podizanja higijenskog i zdravstvenog nivoa naših zapuštenih krajeva, naše porušene zemlje. Ispunjavajući svakodnevno svoj posao-, mi najbolje doprinosimo izgradnji slobodne Hrvatske u f e d e r a t i v n o j J u g o s l a v i j i . « �Dokument 336 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA LIKU OD 9. XI. 1944. GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE O REZULTATIMA PREDKONGRESNOG TAKMIČENJA SEKRETARIJAT OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA LIKU 1944. Glavnom odboru AFŽ za Hrvatsku Drage drugarice Šaljemo vam rezultate predkongresnog takmičenja. 1. Održano 8.000 užih i širih političkih sastanaka žena (u ovu cifru ubrajamo i male sastančiće održane na okupiranom teritoriju, na kojima je prisustvovalo 8 do 10 žena). Na sastancima je prisustvovalo 40.000 žena, koje su sve upoznate sa kongresom. 2. Sa odlukama AVNOJ-a i ZAVNOH-a upoznato je 25.000 žena. 3. Izvedeno iz redova domobrana 2:000, iz redova četnika 25, i poslano 300 dezertera natrag u jedinice. 4. Žene su pomogle sagraditi ©05 bajti. 5. Izvršeno 60 što većih, što manjih posjeta na položaj i u bolnicu. Od toga su izvršene 4 kotarske, među kojima najveća i najljepša je bila kotarska posjeta žena Udbine, u kojoj je učestvovalo 500 žena, a odnijele su odjednom 9.000 kg. hrane. 6. Naučilo čitati i pisati 60 žena. 7. Na neoslobođeni teritorij kao i gradove poslano 110 pisama u vezi sa prvim kongresom. 8. Ispisano 180 parola u vezi sa prvim kongresom. 9. Na oslobođenom teritoriju sklonjeno 95% žita, koje su većinom žene sklonile. Na neoslobođenom sklonjeno 10.000 kvarata žita. 10. Opleteno i poslano 35 Diviziji 300 pari čarapa, 20 pršnjaka, 100 pari rukavica i 10 pari šlapa. Žene kotara Udbine poslale su u dječji dom na Kordunu za djecu, iz Like 75 pari čarapa, 34 para cokalja i 2 prslučića. U ovom takmičenju najviše uspjeha je postigla organizacija žena kotara Udbine. Šaljemo vam također i podatke, koji su vam potrebni za kongres. U NOP imamo obuhvaćenih preko 50.000 žena. U NOO-ima imamo 100 žena članova NOO-a, od koga tri intelektualke, ostalo sve seljanke, 10 Hrvatica, 90 Srpkinja ; 35 su članovi izvršnog odbora, ostale članovi plenuma. 11 su članovi kotarskog odbora, 20 su članovi općinskog odbora, ostale su seoskih i 5 su članovi okružnog NOO-a. U ustanovama radi 123 drugarice. Od! toga sedam radi u kancelariji kao pisarice,, a ostale su kuharice. 24 su Hrvatice, a ostale Srpkinje. Sve su seljanke. U komisijama, i odjelima pri NOO-ima imamo 370 drugarica. Tokom NOB održato 40 analfabetskihi tečajeva, na kojima je naučilo čitati i pisati 550 žena. U radnim i diverzantskim grupama i četama učestvuje 15.000 žena. Šaljemo vam, sve listove »Ličke žene u1 borbi« za izložbu na kongresu. Isto tako šaljemo vam i zapisnik sa naše III. okružnekonferencije žena Like. 4 i 5 XI. održale smo našu III. okružnu konferenciju AFŽ za Liku. Delegata na konferenciji je bilo 350. Od toga bilo je 40» Hrvatica. Hrvatice iz otočačkog i brinjskog kotara nisu sve bile stigle, jer im je neprijatelj presjekao put. Konferencija je bila dobro pripremljena i dobro je uspjela. Oduševljenje žena je bilo» ogromno. Diskusija je bila vrlo živa, i u diskusiji je učestvovalo preko 70 žena, od kojih većina starije žene. Oduševljenje žena za kongres je ogromno. U okružni odbor izabrano je 85 žena, od kojih 30 Hrvatica, a ostalo Srpkinje. Iz redova vojske izabrane su 4 drugarice borci u okružni odbor. Drage drugarice, molimo vas da nam j a vite što ranije za Kongres, kako bi mogledelegate što bolje pripremiti i sakupiti ih. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav:: Stojanka 1 1 Stojanka Aralica. �Dokument 33T 0 IZGRADNJI POPALJENIH KRAJEVA Članak Kade Sremec iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 11, studeni 1944. DO ZIME MORA BITI SVATKO POD KROVOM Što se više bližila zima, to su bivale sve teže brige žena na Kordunu. »Dok je sunce sjalo, moglo se i bez krova. Naložiš vatru na zemlji, a spavaš pod jabukom ili plasnicom. Ali kiša, kiša je naša najveća nevolja. Podigli smo malo krova iznad zemlje, pokrili ga koječim, ali od nje, od kiše, ne možeš se sakriti. Plazi, prokapljuje, kvasi. Ne znaš što bi sklanjala — golu djecu, što zebu, ili ono malo pšenice i kukuruza — ta i tome treba krov.« »A zar se može i smije i na blašče zaboraviti?« »Bilo je nekad krova, ali što ćeš, sve spališe zlotvori. Ostala mjesto sela samo zgarišta ko crne rane . . . « »Ljudi nemamo da rade, što je kod kuće, to je staro ili nejako. Nemamo majstora, nemamo kola, nemamo alata, nemamo dasaka. Pa kako ne bi s brigom gledali na zimu. Tko će nam pomoći?« Usred tih najvećih briga i crnih misli zareda pobjeda za pobjedom. Crvena je Armija stigla u našu zemlju, ustanak se rasplamsao po čitavoj zemlji, i svačije se srce puni radošću, da ova zima ne će biti kao dosadašnje. Ne će više nitko paliti ono, što se teškom mukom sagradi. Kordunom odjekuje pjesma : »Složno selo samo sebi nove dvore gradi!« Odgovara pjesma zabrinutima i kaže, da nove dvore, sretnu budućnost gradi jedino sloga čitavog sela. Ujedinivši snage čitavog naroda, zbrisat ćemo gadne tragove fašističkih sločinaca. Prije dva mjeseca Kordun je zabrinuto brojio koliko kućica treba za zimu podići onima, koji nemaju baš nikakvog krova nad glavom. Nabrojeno je 2614. Danas stoji što gotovih, što u gradnji, više od hiljadu kućica. Tko ih je sagradio? Složan narod. Kordun je započeo da diže prve krovove. Pod vodstvom Okružnog narodno-oslobodilačkog odbora formirani su građevni odbori, koji rukovode poslom. Jedinstvena narodno-oslobodilačka fronta okuplja na rad svaku ruku, koja može čime bilo da pomogne. 55 žena sela Crnog Potoka sjekle su u šumi trupce tri dana. Žene Kordunskog Ljeskovca sasjekle su pruća i oplele sto i osam kukuruzana. U selu Lapovcu žene su same uzele sjekire u ruke i gradile kućice. Drugarica Jelica Stanojević iz sela Čremušnice, uz pomoć nekoliko žena, sagradila je sedam svinjaca. Žene sela Pecke nasjekle su 200 trupaca. Žene Vojišnice i Krstinje pale krečane, za koje su same donijele materijal. Hrvati nastoje, da njihova sela pomognu u gradnji kućica popaljenim srpskim selima. Hrvatska sela općine Topusko izgradit će 60 kuća. Hrvatice u selu Gređanima sagradile su uz pomoć nekoliko ljudi 4 kuće za. srpska sela. Omladina stvara radne čete, da se r a dom bori protiv gadnih tragova fašizma, koje unakazuju našu zemlju. Dižu se nove pilane. Kolari i kovači će popraviti pokvareno da i ono malo kola, što ih još imamo, obavi najnužnije poslove. Nepopaljeno selo Lučica obvezalo se, da će; svojim kolima prevesti 20 praznih kuća i sagraditi ih ponovo u općini Bović. Naša Narodno-oslobodilačka vojska pozvala je Kordunu u pomoć radne ruke, pa iz, Žumberka, Pokuplja, Krajine stižu tesari, zidari oboružani svim potrebnim alatom, da pomognu braći Srbima dizati krov nad glavom. Spretne ruke i domišljate glave nije zbunilo ni to, što nema čavala, čelična žica od starih pera i drenovi klinovi dobro ih nadomiještaju. Cijepane oblice pokrivaju tavanicu baš kao i daske. Sloga čitavog naroda gradi po Kordunu bajtice, vjesnice velike obnove. Do zime mora biti svatko pod krovom. A za koju godinu bajte će se pretvoriti u divna sela. 1 1 Približni b r o j uništenih zgrada u Lici, Kordunu, Baniji, Pokuplju, Hrvatskom Z a g o r j u , u j e d nom dijelu zagrebačkog okruga i u Slavoniji, bez osječkog okruga, oznosi: 90.000 stambenih i gospodarskih zgrada, 1.000 zgrada, u kojima su bile javne ustanove i oko 350 industrijskih poduzeća. Osim toga, u Dalmaciji je razoreno i spaljeno 17.500 raznih zgrada. Da bi se pomoglo stanovništvu, počelo se podizati privremene nastambe — b a j t e . U Lici podignuto je bilo do svibnja 1944. g. 2.500, a na Kordunu 6.000 novih bajti. Da bi se zadovoljile potrebe građevnog materijala, stavljeno je u pogon više pilana i ciglana. �Dokument 338 III. OKRUŽNA KONFERENCIJA AFŽ BANIJE ODRŽANA U GLINI 11. i 12. XI. 1944. IZ POLITIČKOG REFERATA 1 . . . Borba potlačenih naroda pokrenula je u borbu i ogromne snage žena, koje žele da svojom borbom dokrajče nesnosno robovanje. Žene Jugoslavije stavljaju se u red onih žena, koje su od prvog dana uzele aktivnog učešća u borbi protiv zajedničkog neprijatelja naroda i pridonijele mnogo u jačanju NOP. U toj borbi žene Banije nisu zaostajale. One već tri godine zajedno sa svojim sinovima, braćom i muževima učestvuju u NOP. Razvitak događaja u svijetu i u našoj zemlji utjecao je na razvitak situacije na našoj Baniji. Uspjesi Antifašističkog bloka pojačali su mobilizaciju u NOV i aktivizirale su veći dio onih, koji su stajali po strani i kolebali se. Težište mobilizacije bilo je u hrvatskim selima, gdje u prvo vrijeme zbog slabog poznavanja linije naše borbe, a i zbog djelov a n j a neprijateljskih elemenata, nije bilo naročitih uspjeha. Međutim, od zadnje konferencije do danas, situacija u hrvatskim selima se u mnogome izmijenila. Oslobođenje Gline omogućilo nam je da se posveti više pažnje tim selima. Rezultati se vide danas na konferenciji, na kojoj oko sto delegata iz hrvatskih sela predstavlja žene Hrvatice na Baniji, dok na prošloj konferenciji bilo ih je svega 15. Neprijateljski elementi u tim selima hoće da prikažu našu borbu kao borbu za komunizam ili velikosrpsku. Odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a najjači su dokaz koliko su te njihove parole lažne i čemu one vode. Dabome da takove laži ustaških i Mačekovih agenata nisu nailazile na masovnu podršku hrvatskog naroda, ali je ipak bio jedan dio, koji je otišao u neprijateljska uporišta. Hrvati, koji se bore u našoj VII. Udarnoj diviziji, najbolji su dokaz, kojim je putem pošao pošteni hrvatski narod Banije. Mobilizacija u -srpskim selima uspješno se sprovađala naročito na kostajničkom kotaru, gdje se u kratko vrijeme iz male udarne četice razvio odred, čime je propala posljednja nada četničkih agenata, da narod koštajničkog kotara odvede na put izdaje. Raspadanjem četnika u cijeloj našoj zemlji, a naročito u Srbiji, došli su četnički agenti iz Beograda ovamo s namjerom da na Baniji organiziraju četnike, da time razbiju jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda i na t a j način oslabe pokret. Težište njihovog djelovanja bilo je najprije na kostajničkom i petrinjskom kotaru, jer su im sjedišta bila u Sunji i Kostajnici. Oni su uspjeli da okupe oko sebe sav ološ, pijanice i pljačkaše i jedan manji broj onih, koji su nasjeli njihovim lažima. Oni su sebe nazivali srpskom' zaštitom. Brzo je narod upoznao srpsku zaštitu na djelu, i to u raznim pljačkaškim pohodima na naša sela zajedno sa Čerkezima, Švabama i ustašama. Oni su postali najbolji vodiči neprijatelju u akcijama na naš narod. Takozvanu srpsku zaštitu dobro su osjetila ona sela, koja su danas zgarišta, a u čijem paljenju su sudjelovali četnici, kao na primjer Lovća, Umetići, i t. d. Oni su pridonijeli u obeščašćenju naših žena i djevojaka od strane Čerkeza. Pitamo se onda, da li su izrodi srpskog naroda sa takvim svojim postupkom mogli imati masovnu podršku naroda Banije. Jasno je da nisu. Bilo je čak i pojedinih naših antifašistkinja, koje su nasjedale njihovim parolama, u kojima su se oni najviše hvatali za srpstvo. Oni govore: »mi se borimo za kralja i otadžbinu, uz nas su Amerika i Engleska, oni šalju nama pomoć, partizani u vojsku primaju ustaše; ova borba je velikohrvatska, koja dovodi u opasnost srpstvo«. Cilj im je bio uvjeriti narod Banije, da je ova borba uzaludna, da Saveznici ne priznaju naš pokret, da mi ne ćemo odlučivati o svojoj sudbini itd. Kako Saveznici poštuju naš pokret, najbolji nam je dokaz traženje SSSR-a od našeg Nac. komiteta za dozvolu ulaska Crvene Armije u našu zemlju, sastanak Tita i čerčila i pomoć, koju nam svakodnevno šalju naši Saveznici. S jedne strane sa svojim djelima, koja su ih potpuno raskrinkala kao izdajice u očima našega naroda, a s druge strane pod udarcima naše NOV, oni su ubrzo izgubili podršku kod onih, koji su im nasjeli zbog neobavještenosti, i njihovi se redovi počeli ubrzo raspadati. Danas ostatak tih bandita bacilo se u pozadinu s namjerom da ubijaju aktiviste NOP. Tada su oni govorili: »Mi ne ubijamo Srbe, nego samo Hrvate«. Žrtve u Blinji, Vukoševcu i Matijevićima jasno govore koga oni ubijaju — sva- �Mira Bjelajac, Seka Marković-Dupalo, Vanda Tompa-Kreačić, Krunić i Savka Haluza kog poštenog čovjeka, bio on Srbin ili Hrvat. Takovi njihovi postupci još su više raspirili mržnju našeg naroda prema njima. Žene antifašistkinje vodile su od prvoga dana borbu protiv njih. Ima niz primjera iz kostajničkog i petrinjskog kotara, gdje su im žene u lice govorile, da su srpske ustaše i izdajice. Žene Šamaričkih Brđana, čim su primjetile kretanje četnika u njihovoj okolici, zaključile su na svojim sastancima da ni jedna žena ne smije da dade hrane četnicima, i da se otkrivaju njihovi letači. Mora se nažalost podvući i to da ima žena, koje im služe, samo jasno mali broj. Iako četništvo kod nas danas ne predstavlja neku veliku opasnost, ono još uvijek nije u potpunosti likvidirano. Zato naša budućnost, naša borba protiv njih treba da bude još jača i sa više mržnje. Mi žene u borbi protiv četnika možemo najviše doprinijeti. Pored četništva bio je kod nas problem i dezerterstvo, naročito poslije VI. ofenzive. Naše antifašistkinje aktivno su učestvovale u razbijanju dezertera. Bilo je i takovih, ko- Vera Marković- je su na dezertere gledale sa sažaljenjem »eto pobjegao je, siromah, da spasi glavu«, a nisu vidjele to, da je dezerterstvo put, koji vodi izdaji, i da treba oštro da se borimo protiv njega. Neprijatelj preko švercerki pokušao je pojačati svoju ustašku i četničku špijunažu. Iako se u izvjesnoj mjeri uspio spriječiti šverc, ipak on još postoji na svim kotarevima, a nosioc šverca su žene. Pitanje soli i obuće je zaista problem, koji se vrlo teško rješava danas, u vrijeme rata, ali problem, kojega ni šverc ne može da riješi, jer šverc omogućava neprijatelju da znatno otežava našu borbu i produžava samo naše patnje. Sve probleme, naša Antifašistička fronta, rješava u zajednici sa čitavim narodom kao sastavni dio JNOF-a. Pred nas, kao i pred JNOF, postavljaju se zadaci, koji treba da riješe sve probleme narodnog života, a za čije uspješno rješenje mi treba da okupimo i aktiviziramo sve žene, kako Srpkinje tako i Hrvatice. Pružiti svu pomoć našim NOO-ima u rješavanju svih zadataka, a na- �ročito u mobilizaciji svih sposobnih za vojsku i u borbi protiv domaćih izdajica. Što će biti više brigada i divizija, što će biti više oružja u našim rukama, to će biti jača garancija, da će tekovine naše borbe biti sačuvane, ne samo sačuvane, nego proširene i učvršćene. Pobjede naše N O V , pobjede Crvene A r m i j e i naših Saveznika, treba da nam još više dadu poleta u našoj borbi, u našem radu, koji vodi samo jednome cilju, a to je izvojevati slobodu i izgraditi našu novu domovinu. Da bi to ostvarile što prije, da bi što više pridonijele u izgradnji naše domovine i završile uspješno borbu protiv izroda srpskog i hrvatskog naroda, koji hoće da to ometu, potrebno je čvrsto jedinstvo srpskih i hrvatskih žena. Da smo mi ostvarile jedinstvo srpskih i hrvatskih žena Banije, dokaz nam je ova konferencija. To jedinstvo, stvoreno u borbi i radu, treba još više da produbimo i učvrstimo. 1 Politički referat na k o n f e r e n c i j i održala je M i l ka V r a n e š e v i ć a organizacioni referat V e r a M a r a ković-Krunić. K o n f e r e n c i j i je u ime G l a v n o g odbora A F Ž Hrvatske prisustvovala N a d a Sremec. IZ DISKUSIJE O P O L I T I Č K O M I ORGANIZACIONOM REFERATU Stenografske bilješke S a v a M a l i v u k : » M i smo n a našem kotaru prikazali konkretne primjere četnika i njihovih zločina, mi smo uspjele da mase žena osuđuju četnike i da nisu pod njihovim utjecajem. Na našem kotaru, na primjer, u selu Dobretinu, gdje su naše drugarice same raskrinkavale četnike na konkretnim primjerima i ja sam drugima, koji nisu dolazili na naše sastanke, govorila, i postigli smo lijepee rezultate, tako da su pomagale našim drugovima, da su pobili te bandite. Tako isto na općini Dvor, kada je banda upala, nisu mogle dozvoliti da naši drugovi sami idu, nego su išle u izvidnicu, da naši drugovi ne bi iznenada naišli na četnike. I danas ih sve žene osuđuju više nego itko d r u g i « .. . V u j a n a B a b i ć : » K a d j e bila Druga muslimanska brigada na Kostajničkom kotaru, mi smo izvršili posao sa velikom voljom i radošću ; bilo nas je 20 žena, i oni su nas dočekali radosni i veseli u selu Mečenčanima. Sutradan smo dobili pohvalu preko naše općine. Mi danas vidimo našu snagu u našem jedinstvu.« K a t a V u g a : » I j a bih nešto rekla protiv četnika na kostajničkom kotaru. U kostajničkom kotaru bilo je najviše četnika, i najviše su terorisali. N i j e m c i su uvijek d o lazili sa četnicima u Trokut, ali čim su se N i j e m c i iz Trokuta povukli, žene su raskrinkavale četnike i tjerale ih iz sela. Četnici su. ti, koji su vodili Nijemce, i što je ostalo iza N i j e m a c a boljega, oni su odveli. Što N i j e m ci i ustaše nisu popalili, četnici su popalili. Kada smo došli kući, nismo našli ni motike ni kolca, a kamoli kuću. Oni su prešli preko pruge u naše d v i j e općine, ali nismo dale našim selima da ih prime. .. .« D r a g i c a P a p i ć i z kotara Dvor, opć.. Gage. »Ja želim da kažem kako naš narod ne v j e r u j e , šta su četnici, dok ne dođu bliže £ ne vide njihova zla. Dok su se četnici b a vili u Bosni i Lici, oni su zamišljali, da su to pravi Srbi, a sada, kada su prišli bliže nas i vidjeli što su četnici kod nas učinili, oni to vide svojim očima. Sada su četnici' postali mrski našem narodu, da ih ne mogu ni očima više vidjeti. Baš jednu drugaricu, koja je iz sela Matijevića, jedan četnik, koji je bio 2 godine u partizanima, izmučio ju je na razne načine i mrcvario, dok nije dušu. ispustila. Naš je narod uvidio da su to pravi krvnici i srpskog i drugih naroda. Kada su prošli puta bili prema Bešlincu, v i d j e l i smo kako su popalili sela T r g o v e i Bešlinac i! baš Srbi izdajnici — izrodi srpskog naroda,, pokazivali su put Švabama. I nisu T r g o v i popaljeni, sve dok nisu prošli srpski četnici.«; K a t a G a š k o r i ć : » D r u g a r i c e ! M i žene sa općine Stankovac možemo reći, da smosve aktivne u radu i radimo koliko se više dati može, ali ipak priznajem, da su naše sestre Srpkinje više doprinijele u borbi nego mi. Zato što su pomagale našu borbu od! prvih dana i što su svoje n a j m i l i j e u našu vojsku dale, a što je n e p r i j a t e l j kod nas. uspio da mobiliše u svoju vojsku, ali od p r i j e godinu dana uspjele su naše majke i sestre da mnoge povrate od neprijatelja i! povrate u našu vojsku. Mi znamo, kako smo p r i j e za v r i j e m e Jugoslavije bili robovi, ü bile smo mnoge nepismene, jer se za nas nije nitko brinuo ni trsio. Mi znamo da je to bilo djelo onih bivših protunarodnih vlada.« K a t a K r e š t a l i c a i z M a j e . » N a našoj' općini M a j i ima ih, koji ubacuju parole M a če,kove klike, ali našim radom mi to brzoraskrinkavamo, iako ne možemo pronaći one, koji ubacuju te parole. Oni bi htjeli" s tim parolama da razjedine srpski i hrvatski! narod. U samoj općini M a j i na mobilizaciju žene se ne ljute i rado šalju svoje sinove u N O V . Ima još nekih, koji se opiru, ali mi našim radom postizavamo uspjehe, mi treba da ih pomognemo, i oni se popravljaju. U mome selu ima 50 partizana u N O V . Sada je u posjetima 4. brigade bilo 12 kola da- �:rova. Išli su svi redom. Bilo je 13 pečenica, preko 100 komada živadi, pogača itd. Samo selo Joševica, kada je banda nailazila, išlo je na položaj našoj vojsci, pa iako je iza njihovih glava pucalo, žene su nosile jelo na položaj.« D u s t a Č e r k o v s k i : (drugarica i z v o j ske) »Pokušat ću da vam iznesem život i rad drugarica u vojsci. Moja brigada je četvrta, to je najmlađa brigada u 7. udarnoj diviziji. Vama, ženama sa Banije, poznat je put, koji je prošla 7. divizija, onaj istorijski put kroz Crnu Goru i Sandžak. Kada su se borci nakon ofanzive i teških, krvavih borbi vraćali natrag na Baniju, pričali su, kako su bili dočekani, kako ih je dočekao cijeli narod, a naročito žene sa Banije. Rame uz rame sa svojim drugovima išle su drugarice i prošle taj put. Išle su kao borci, bolničarke, kao v o j n i i politički rukovodioci. Naročito su se istakle bolničarke, koje su pratile i njegovale tolike ranjenike i tifusare, i često žrtvovale svoj život da spasu ranjenike. Mnoga su očeličene, proživjevši teške patnje prošle cijeli put i vratile se. Pokušat ću ukratko da iznesem život i rad nas boraca iz naše brigade, koje se isto tako borimo sa puškom kao i naši drugovi. Ima drugarica koje su se istakle u borbi kao odlični, izdržljivi i hrabri borci. Puškomitraljezac Jovanka, jurišala je na bunkere sa svojom četom i za pokazanu hrabrost — pohvaljena. Bolničarka M a r i j a Funk — pokazala je spremnost i junaštvo naših bolničarki, koje shvaćaju svoju dužnost — ranjenike izvući pod svaku cijenu. Nakon borbe, kada se već po naređenju bataljon povukao sa položaja ostala je na bojištu sa ranjenikom, te ga je polako pužući uspjela izvući, izlažući se opasnosti da i ona bude ranjena ili da sa ranjenikom bude zarobljena. N i j e mislila na sebe, nego kao što bi to uvijek svaka naša žena uradila — nije dozvolila da ranjenik bude zarobljen od neprijatelja. Takvih primjera mogla bih navoditi bezbroj. To zapravo i nisu primjeri, nego naša svakidašnja stvarnost. N e m o j t e misliti da drugarice zaostaju za svojim drugovima. Nikada. Jedino u našoj vojsci ima žena mogućnosti da r a z v i j e svoje sposobnosti, da bu>de ravnopravna u pravima, da ispunjava zdušno svoje dužnosti, a ipak da ostane žena. Iako je žena u borbi, ona ništa nije izgubila od svoje ženskosti. U kulturno-prosvjetnom radu isto smo na prvom mjestu. Kada smo u stroju, prve povedemo pjesmu, kada smo u bazi organiziramo pomoću AFŽ-a u selu pranje rublja. Želimo da drugovi u svom teškom životu osjete da ima netko tko se brine za njih, da ,su to žene-, koje su ne samo borci, nego i žene koje žele da im zajedničku borbu olakšaju. Svijesne smo zašto se borimo i prava koja smo postigli ne ćemo ispustiti. Znamo da će uskoro sinuti dan slobode za cijelu Jugoslaviju. T a j dan dočekat ćemo vedra čela, pošto smo postigli sva politička prava i mi ćemo dokazati da ne ćemo povratka na staro, da hoćemo novu, demokratsku, federativnu Jugoslaviju, i da ćemo odgajati djecu, koja više nikada ne će biti robovi tuđina.« S o k a V u k i ć : » M o j j e drug bio u vojsci i on je za vrijeme, kada su se četnici približili, došao kući. I njega su tražili da pređe k njima. I on je mene pitao, šta da radi. Ja sam mu rekla : Ti ako misliš da ideš u četnike, ja idem u partizane i vodim dijete sobom. On veli da je teško sada, da je ofenziva, bila je tada 6 o f e n z i v a ; a moraš kuću svoju da napustiš i krenuti u zimu. Ja sam mu rekla da ću sve preživjeti samo da ti ne ideš na stranu četnika. Tako bi trebala svaka žena, svaka majka, da kaže, i tada ne bi se četnici pojavili na Baniji. Ja sam s njim otišla, i kada je trebalo ja sam mu pomagala.« J u l i k a A k i k ; » N a š e žene, sve koliko nas ima, idu u Zrinjska polja, i radimo i dan i noć, premda neprijatelj ubacuje razne parole. Ima jedna žena, koja je jako ožalošćena, imala je jednog sina, koga su Zrinjani ubili. Sada ona ide da radi na tim poljima i kaže : »Ja idem da osvetim moga sina.« S a v a R a d o v i ć, borac : » B i l a sam 14 god. udata i ž i v j e l a sam sa svojim mužem i loše i dobro. Kada je položaj loš, i naš narod nije bio siguran, on je otišao neprijatelju. Jednog dana došao je u selo, dok je neprijatelj palio, i doveo 12 ustaša. Poklao je svoju majku, brata, snahu, dvoje djece od 5 i 8 godina i to je tako ostalo. Ja i moje dvoje djece ostali smo kod kuće. On je došao po noći i zapalio svijetlo. Spremao je nož da me kolje. U kući su bili kći od 14 i sin od 6 godina. Ja sam ga molila da me odvede u šumu i da me tamo zakolje, da ne bi čula jauk djeca. Odveo me u šumu, i kada smo došli u šumu, čula sam još jauk moje djece. On je mene prevalio i htjeo da me preko,Ije govoreći mi : » V i d i š da ću te noćas zaklati.« » K o l j i , smeće ustaško, odgovorila sam mu, »imam dva brata, svi su naša braća, osvetiće me.« Tada zgrabim karabin, i borili smo se od 10 sati na večer do 4 sata izjutra. Ja sam uspjela oteti od njega i karabin i fišeklije i municiju, pa sam odnijela u komandu mjesta Trmušnjak. Svim vojnicima, koji su tamo bili, to je poznato. Ostala sam u komandi mjesta da me ne uhvate ona pokvarena gospoda četnici. �I tako ja dođem u drugu četu prvi bataljon I I I . brigade i ja se nalazim uz moju braću i idem na bunker i ranjena sam bila kao borac . . . « Drugarica V u j a s i n o v i ć : »Mi žene Gline sretne smo, da se naša I I I . okružna konf e r e n c i j a A F Ž Banije održala kod nas. Mi smo sretne, j e r vidimo kolike naše žene prevalile su jako teške i tegobne putove da dođu k nama da se spasimo. Mi, žene Gline, želimo vam dobro došle k nama. Ja bi rekla par crtica o našem životu od p r i j e kako su nam ustaše došli u Glinu. Kada je neprijatelj došao u Glinu, bio je naš život veoma težak. Ja sam Hrvatica, udala sam se za Srbina i ubili su moga muža. Još p r i j e su neke žene iz Gline vikale zašto sam se ja udala za Srbina. Priznala sam da je to radi toga, što još od nekada, kad sam bila u školi, mi smo već onda htjeli da se složimo između sebe, Srbi i Hrvati. A l i to nije bilo moguće, jer je kod nas bila jaka frankovačka klika, koja se već onda u školama našim duboko osjećala i kao djecu odstranjivali su jedne od drugih. Ja sam se miješala među drugarice Srpkinje. Osjećala sam za t a j narod, koji je bio uvijek tlačen, i udala sam se za muža Srbina, da bi se nekako jedinstvo proširilo. Poslije ja sam s njima stradala zbog toga, a kada smo se mi riješile, p r i j e 10 mjeseci ustaša, mi smo žene sretne, a najviše one, koje su vodile to jedinstvo. Mi smo jedva dočekale t a j dan, da možemo našim drugaricama prići, iskazati tu svoju želju za jedinstvom, i ja mislim da se ne će više nikada dogoditi u budućnosti, da će žene Hrvatice prezirati žene Srpkinje. Ja vam se zahvaljujem na vašem putu kako ste vi kroz ove 4 godine požrtvovno radile, dajući tako reći svoje živote, pomažući našu vojsku. Zato mislim da bi naše žene u Glini trebale da daju sve, i mi ćemo učiniti sve da naš rad pojačamo da bi i mi doprinijele što skorijem svršetku ovog rata i da budemo naskoro slobodne. Drugarica M u s l i m a n k a i z Bos. Kraj i n e : »Ja se sretnom osjećam što mogu na o v o j svečanoj okr. k o n f e r e n c i j i žena da pozdravim delegate iz okruga Banije i ostalih okruga, koje su došle na ovu konferenciju ispred žena muslimanki iz cazinske krajine. Pozdravljam sve žene, sve one, koje hoće da se bore protiv okupatora i domaćih izdajnika, pa bili oni Srbi, Hrvati ili muslimani. Evo drugarice, vidite kako muslimanske žene hoće da se bore. Ja iako slaba i bolesna ipak nisam htjela propustiti ovu konferenciju, što osjećam da se nisam odužila svome narodu i htjela sam da pođem, jer znam da mogu tu da mnogo toga naučim i ponesem našim ženama u K r a j i n i . Dosadašnji rad naših žena baš nije imao tako velike rezultate. Naše žene oduvijek su bile zapostavljene od svojih drugova i nisu imale mogućnosti da ma išta saznaju. One su bile zabite u kuće i na poljske poslove,, tako da im njihovi ljudi nisu dali da progledaju -svojim očima. Žene muslimanke bile su u pravom smislu robovi svojih muževa. To znači da je svaka žena imala svoju suparnicu. Sta može da bude teže za jednu ženu nego kada njezin drug, koji ju je izabrao i s kojim živi, šta može da bude teže nego, kad se on oženi još jedanput ili više puta. Drage drugarice! Naše drugarice nisu mogle dignuti svoju riječ, da se podigne protiv porobljavanja iz razloga, što su se naši ljudi vezali uz kola Spahe i Hadžića. Od danas toga nema. Garancija je najbolja ta što je u K r a j i n i formirana I. muslimanska divizija, koja stoji na čelu obrane naše ponosne i nepokorene K r a j i n e . Naše žene probudile su se i istrgle iz mraka i one počinju učiti, čitati i pisati, kako bi sa više znanja mogle da više doprinose koristi NOP-u. Naše žene formirale su okružnu kazališnu družinu, u k o j o j uče razne komade i daju prikaze u Kladovu i oko Kladova. Tu se vidi uspjeh naših žena, koje isto tako djeluju i na kulturnom polju. Uspjeh se vidi. Izgradnja jedinstva muslimanskih, srpskih i hrvatskih žena, vidi se i po tome, što su naše žene sakupile od prvog žita 10 vagona i poslale u siromašne krajeve ženama Srpkinjama i Hrvaticama. U drugom redu krajišnici, koji su bili svijesni i koji su od početka ustanka u NOB, prešli su u udarne i proleterske divizije, tako da se jedan izvjestan broj drugarica nalaze u raznim jedinicama, koje su rame uz rame sa Crvenom armijom zauzele skoro cijelu Srbiju i ušle u slavni naš grad Beograd. Drage drugarice! Ja nemam za o v a j put šta da vam kažem, nego da u zajednici kliknemo našem dragom T i t u : Da živi maršal Tito, čedo naše domovine! Da žive saveznici -SS.SR, Engleska i A m e r i k a ! Dà živi borbeno jedinstvo muslimana, Srba i H r v a t a ! « Bosiljka Crljenica: » N a općini Gradusa žene su stvorile jedan vod i svaki dan one idu i pomažu jedna drugoj u poljskim radovima. One tako lakše svladaju posao i potpomažu našu borbu.« M i l j a T o m i ć : » N a š e žene n a općini Gradac izvršile su posjetu 3. i 4. brigadi. Iste drugarice lijepo su se pokazale, i bio je jedan slučaj, kada je jedna drugarica imala 2 prasca, a jednog je dala za vojsku. Drugarice su dobro organizovane i to preko 55 njih. Isto tako još jedan p r i m j e r : Slučaj izgradnje kuća, g d j e su žene sela Brestik iz- �gradile zajedno sa JNOF-om 26 kućica. Išle su drugarice u drugu općinu rušiti cigle da uzdignu kuće drugaricama, koje nemaju krov nad glavom.« Drugarica D e š a 1 : » H o ć u da izložim one zadatke, koji su pred nama na polju prosvjete. Moram iznijeti neke podatke da vidite kakovo je stanje kod nas na Baniji. Mi imademo 15.200 nepismenih, od toga 12.200 žena, i to omladine od 11—14 godina 1.100, a starije drugarice 11.100. Neka nam ovo bude stalno na pameti da poradimo na tom da ove brojke poništimo, kao što ćemo neprijatelja našega da poništimo. Treba da pohađamo te tečajeve, da se svlada nepismenost na Baniji. J o k a Đ u r i ć : »Ja sam i z Trokuta. Iznijet ću nešto o radu naših žena. Iako banda nalijeće u Trokut i što se tamo sad vodila borba, naše su drugarice nosile hranu na položaj 7—8 km daleko. Kada je bila V I I I . kordunaška divizija, sve naše drugarice nosile su hranu iz moga sela i općine. Drugarice iz moga sela išle su zajedno sa drugovima, rušile su prugu, pa iako je n e p r i j a t e l j pucao, mi smo išle. Međutim neprijatelj je napravio veliko zlo, popaljena su nam sva stanja, i Trokut ne može da više pomaže onako kao prije. Kada je bio miting, bilo je vrlo teško. Mi smo ipak organizirale preko 800 naroda. Sad je naš narod sav ostao gladan, jer je morao ostaviti polja. Ja mislim da bi trebali tom narodu više priznati. On je sad izbjegao, i nije ostala ni jedna kuća. Naš narod došao je na Baniju, i poneki se tuže da ih drugarice nisu tako radosno primile, to jest da su slabo primljeni, iako kod nas nisu sve četnici.« L j i l j a n a K i u k : » K a o što sada znate dvorski kotar, nije pomagao nijedan kotar. Dvorski je kotar toliko opterećen sa Ličanima, da ja ne znam da li ima ijedna kuća da nema 5 duša. Svaki je s time zadovoljan, i nitko to nije zamjerio. I narod Trokuta, a ne samo Ličane, mi koliko god možemo čuvamo. A l i ima čak i žena iz Trokuta, koje traže šećera, no mi smo to zaboravili. Mi pretko toga prelazimo. Mi činimo sve moguće i ne znamo šta ćemo doživiti. I svaki jedan drugoga priznajemo. Samo da mi žene radimo ono pusto zrinjsko polje, mi bi imale da radimo dosta. Koliko kirija dadnemo, koliko radnih dana dajemo. Samo jedan dan općina Šam. Brđani dala je 330 kirija, a koliko su dale sve općine u svemu. Sada su došli neke noći jedan bataljon vojske u moje selo. Ozebli i pokisli, zovu na vrata, traže odbor. Mi smo vidjeli da su pokisli i ozebli i mi nismo tražili odbora, već smo ih mi žene same po kućama rasporedile, vatru ložile, odmah im dali jesti, i u toku tri dana dato je 560 obroka samo u jednom selu. Toliko volimo našu vojsku i treba da je volimo. Drugarice u radu, žene moje, samo moja općina ovih dana u takmičenju pokupila je 85 pokrivača. Sve do jednoga dajemo. Ja znam, da ima sela koja bi mogla dati, ali se još ustežu i nažalost ne daju. Ne ćemo paziti na takmičenje. Ako mi dobijemo zastavu, vi ćete dobiti drugi put, a ako vi dobijete, mi ćemo. dobiti drugi put. Imali smo u zadatak da opletemo 10 pari šlapica, mi smo pripremili 44 para šlapica, 16 jastuka za v o j n e bolnice, a za privatne 8, za d j e č j e domove 25 plahti i t. d., i t. d. Kada bi sve nabrajali, imali bi do ponoći da brojimo. Svakom je to poznato, nego svim snagama radit ćemo dalje što god budemo mogle. A l i drugarice!, kada bi svi! bili složni, onda bi to išlo. Možda ima danas jedna, koja priča da to nije tako. Ja sam predsjednica u Šamaričkim Brđanima; u vezi četnika bilo je već riječi. Ja sam tolike moje žene okupila, da tako često držimo sastanke općenito, a najviše radi četnika i radi pridošlica, da ne bi gunđali. Ja sam imala u m o j o j kući sastanak, i jedne noći došao je jedan četnik s v o j o j kući u mome selu. Mf smo žene doznale to još za noći, i on je uhvaćen. Pa ja mislim, kada bi mi sve bile složne u borbi učvršćene, da se ne bi pojavili četnici kod nas. Kod nas drugarice ne može proći nitko, a da ga ne legitimišemo. Možda je metnuo petokraku, kada je došao u selo. Bilo je i naših boraca, koji su dolazili i bunili se, ali mi smo legitimišući njima dokazali da je to potrebno. Kod nas mi smo žene ostvarile i imale smo kampanju za borce. Sve smo dale, koliko su žene bile zadovoljne one su obećale. Bila je jedna starica nedrugarica, no mi smo žene jednoglasno skočile: Mi smo dale naše n a j b o l j e u borbi, naša srca su sva ožalošćena, ne ćemo plakati, ne v r i j e d i nam plakati, nego ćemo gledati da osvetimo naše mile pale borce, naše krasne sinove, naše sive sokolove i toliko njih, koji" su nam u borbi pali. Bogami mnogo ih je bilo, a mnogo ih ima, pa i danas, ali v j e rujte mi, mi ćemo dati sve koliko možemo pa makar pali i oni, pa makar pali i mi da dožive oni borci, koji će ostati.« K a t i c a O p a č i ć : » V r l o malen broj" drugarica učestvuje u NOO-ima. Mi vrlo dobro znamo da su naše žene one, koje su širile naš pokret, koje su omogućavale, da se ojača naš pokret i naša borba. Treba da naše drugarice budu birane, jer su to zaslužile.. Isto tako radi zdravlja, da se poradi na tome, da se ne širi tifus, da se organizuju p a r t i zanska burad i slično.« 1 Deša Devčić-Vernić. �D o k u m e n t 339 KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA U OSLOBOĐENOM SPLITU lz »Slobodne Dalmacije«, glasila JNOF Dalmacije, br. 82, od 20. XI. 1944. II. KONFERENCIJA ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA SPLITA Dne 18. i 19. novembra održana je m j e sna konferencija Antifašističkog fronta ž e n a Splita. K o n f e r e n c i j i j e prisustvovalo oko 2.000 žena težakinja, radnica, intelektualki i domaćica. K o n f e r e n c i j u j e otvorila M a j a K a l i t e r n a . N a k o n toga k o n f e r e n c i j u su pozdravili t a j n i k J N O F - a H r v a t s k e z a D a l m a c i j u drug D r a g o Gizdić, komandant V I I I . korpusa gen e r a l - m a j o r P e t a r Drapšin, z a m j e n i k komandanta mornarice pukovnik Srećko Manola, p o t p r e d s j e d n i k gradskoga N O O - a Split A n te M r d u l j a š , član Oblasnoga odbora A F Ž - a za D a l m a c i j u Blaženka Mimica, predstavnik splitske omladine Žarko A l u j e v i ć . P o s l i j e ovih pozdrava K a z a l i š t e narodnoga oslobođenja D a l m a c i j e dalo je akademiju. Na radnome d i j e l u k o n f e r e n c i j e , u s v o m r e f e r a t u , drugarica D e s a Č u 1 i ć g o v o r i l a je o učešću žena Splita u narodno-oslobodilačkoj borbi. One u n j o j uzimaju učešća od prv i h dana u raznim oblicima. Ona spominje "težak v o j n i č k i ž i v o t 4.00*0 žena Splita u redovima N O V J , g d j e su mnoge dale svoje •živote. Spominje Desu M e š t r o v i ć i Anku Jelasku, k o j e su u I V . i V. o f e n z i v i pale » b o reći se u H e r c e g o v i n i i C r n o j Gori za slobodu D a l m a c i j e i svoga S p l i t a . « » A l i u gradu je bila i druga v r s t a borbe : tu je trebalo rasturivati letke i literaturu, p r i k u p l j a t i pomoć za partizane i n j i h o v e obit e l j i , mobilizirati nove borce. Žene su masovno u tome učestvovale, ali su zato bila i velika hapšenja. 1.200 žena grada Splita prošlo je kroz fašističke zatvore. Svirepa su "bila mučenja. K u š a l e su one i v i d j e l e talijanske z a t v o r e i talijanske konclogore, njihove betonske » c e l l e « , ž e l j e z n e pendreke. Borbom su žene Splita stekle svoja prava. Biramo i bit ćemo birane. Aktivizirat ćemo i p o s l j e d n j u ženu. M o r a m o biti puna •podrška J N O F - a . « k l i : » A k o poginemo, n e m o j nas plakati, nem o j nas žaliti. A l i obećaj da ćeš nastaviti naš r a d . « Ja sam im obećala. To za mene n i j e bilo obećanje, v e ć zakletva. K a d a su mi poginuli ja nisam plakala. P r e g o r i l a sam ih bila onoga dana, kada sam v i d j e l a što oni čitaju. Izdržala sam sve bez suza. Izdržimo svi do konačne p o b j e d e . « M i l k a K u d r i ć iznosi uspjehe predkongresnoga takmičenja. P r e d j e l Manuš je u p r v o m e mjesečnom takmičenju postigao najb o l j e uspjehe. T e ž a k i n j a splitska V i c a M a t o š i ć s a z a d o v o l j s t v o m g o v o r i s pozornice splitskoga k a z a l i š t a : » M i smo treća v o j s k a druga T i t a . Zaklela sam se za jaču borbu onoga dana, kada sam o d n i j e l a u z a t v o r sinu ručak, a f a š i s t i mi rekli da su ga odveli u nepoznatom p r a v c u . « D r a g i c a B a r t u l o v i ć je izdržala sve moguće zatvorske muke. U besvijesnim mukama osjećala je v e d r i pogled druga Tita i to j o j je davalo snage da sve izdrži. » Ž e l i m ući u N O V J . M o r a m u Z a g r e b da pronađem zlikovce i da se s v e t i m o . « M a r i j a C e c i ć d a j e sliku talijanskih zatvora. Govori o t e r i t o r i j a l n i m z a h t j e v i m a I t a l i j e na hrvatske k r a j e v e , o čemu piše štampa na slobodnom dijelu I t a l i j e . K i t a K r s t u l o v i ć priča o jedinstvenom A n t i f a š i s t i č k o m f r o n t u žena širom Jugoslavije. » P r o š l a sam čitavu J u g o s l a v i j u i svug d j e sam našla o r g a n i z i r a n e žene. Beograđanke su bacale u kamione z a r o b l j e n i h partizana pakete hrane, o d j e ć e ; Slavonke su u s v o j i m nizinama bogato hranile partizane ; Slovenke su ih primale u tople domove, a Bosanke su sklanjale hrvatske z b j e g o v e . « A n i c a R o j e , p r e d s j e d n i c a bivše » H r vatske ž e n e « osuđuje Mačeka i v e l i : » N e može se oprostiti onome, k o j i je izdao narod.« Uzima r i j e č O l g a K a p e t a n o v i ć . Poz d r a v l j a slobodni Split. Sjeća se masovnih demonstracija, t r a ž e n j a kruha i hrane od okupatora, b a c a n j a bombi pod kamione. I r e n a S i n o b a d podsjeća n a ilegalni rad žena u odboru za pomoć. Od četiri žene, od koliko se na početku sastojao odbor, došlo se je do devedeset. One su se brinule za potrebe partizanskih obitelji. R a d i l o se od rane zore do kasno u noći. D i j e l i l a se hrana, pružala novčana pomoć, ljekarska n j e g a . Majka B o r o z a n k a nastavlja: »Majka sam petero djece. Otkad sam otkrila n j i h o v rad, učestvujem s n j i m a u borbi. Shvatila sam da rade za narodno dobro. Sinovi su mi re- U ime omladine Splita g o v o r i J e l k a M u š i c a : » Ž e n e omladinke s u s v u g d j e : bolničarke, učiteljice, bombaši, radnice u radnim bataljonima.« �Drugarica A n k a B e r u s : »Čekaju nas novi zadaci. Rat još nije svršio. Vojnički nam je pobjeda osigurana, ali će neprijatelj nastojati da nas ometa u izgradnji i obnovi zemlje. Tek puna pobjeda na tom polju daje potpunu garanciju da nam tekovine ove borbe ne će izmaknuti. Na radu oko izgradnje zemlje mobilizirajmo nove h i l j a d e : oslan j a j m o se na vlastite snage, a svaka pomoć iz vana koja ne će dirati u suverena prava naših naroda i narodne vlasti, dobro će doći.« S e k a D u m a n i ć , član ilegal. odbora AFŽ Split iznosi zadatke žena u novim uslovima, a naročito podvlači one koje treba ispuniti u pomoći NOO-u. S o v j e t s k a žena, poručnik Crvene armije, član vojne misije SSSR pri štabu V I I I . dalmatinskog korpusa, pozdravlja konf e r e n c i j u i želi mnogo uspjeha u radu. Komisija za predlaganje odbora A F Ž - a Splita povlači se na savjetovanje. Zbor primorskih Slovenaca »Srećko K o s o v e l « otpjevao je u znak priznanja ženama -Splita, nekoliko pjesama. Dva pionira iz omladinske brigade » A n t e J o n i ć « zapjevali su nekoliko splitskih pjesama. Nakon toga biran je odbor, u koji je ušlo 60 žena. Za predsjednicu je izabrana Vica Matošić. Poslani su pozdravni brzojavi drugu Titu, predsjedniku Z A V N O H - a Vladimiru Nazoru, Izvršnom odboru J N O F - a Hrvatske i I. kongresu Antifašistkinja Hrvatske. Dokument 340 DOMAĆINSKI TEČAJEVI NA OSLOBOĐENOM TERITORIJU Članak iz »Banijskih vijesti«, glasila Okružnog I. D O M A Ć I N S K I TEČAJ Z A V R Š I O 23. o. mj. završio je sa radom viši domaćinski kurs, koji se održavao pri gospodarskom odjelu Z A V N O H - a . Ispitu su prisustvovali drug F r a n j o Gaži, — predsjednik Izvršnog odbora HSS-a, Nikica Rapajić iz gospodarskog odjela Z A V N O H - a i Neda Marjan, inžinjer agronomije. Kurs je pohađalo 20 učenica. Iako je bilo 12 raznih predmeta, drugarice su sve svladale i pokazale općenito vrlo dobar uspjeh. K a o n a j b o l j a učenica istakla se Milka Kukić seljanka iz Like, koja nema ni punih 4 razreda osnovne škole, a postigla je odličan uspjeh iz svih predmeta. 1 Gospodarski o d j e l Z A V N O H - a organizirao je, m e d u ostalim t e č a j e v i m a , i t e č a j e v e za d o m a ć i o s k o p r o s v j e ć i v a n j e , k o j i su i m a l i kao p r v i zadatak osposobiti i z v j e s t a n b r o j žena z a d a l j n j i r a d n a t o m p o d r u č j u u n j i h o v i m selima. P r v a d v a u č i t e l j s k o domaćinska t e č a j a o d r ž a n a su u o s l o b o đ e n o j G l i n i . 3 Žene Hrvatske u NOB odbora JE JNOF Banije, SVOJIM od 25. XI. 1944. RADOM Poslije ispita nastavilo se sa svečanim dijelom. Učenica Desanka Ilinić zahvalila se je u ime svih učenica -svojim nastavnicama na uloženom trudu i predala dar upravnici kursa. P o s l i j e toga drug F r a n j o Gaži održao je lijep govor, g d j e je između ostalog rekao : » P r o š l i režimi stalno su nas držali u neznanju. Danas se borimo protiv toga. Mi želimo da naš budući život uredimo tako, da bude dostojan čovjeku. Vi ste već tim putem pošle. P r o s v j e ć i v a n j e m na svim poljima rada mi ćemo to i postići.« Tako je završio viši domaćinski kurs i 20 osposobljenih domaćica više — za pomoć svome narodu i narodnoj vlasti. 1 O v e t e č a j e v e z a v r š i l o je oko 50 žena, od t o g a 40 omladinki. T r e ć i učiteljsko-domaćinski tečaj održan je u S i n j u . Na n j e m u je b i l o 26 p o l a z n i c a . Još su o d r ž a n a d v a domaćinska t e č a j a , j e d a n u o p ć i n i B o j n a , a drugi u P a k o š t a n i m a ( D a l m a c i j i ) . 33 �Domaćinski lelaj pri ZAVKOH-u u Glini Dokument 341 LETAK OKRUŽNOG ODBORA AFŽ VARAŽDIN ŽENAMA VARAŽDINSKOG OKRUGA KRAJEM STUDENOG 1944. ŽENAMA VARAŽDINSKOG OKRUGA Prije nekoliko tjedana proglasio je Hitler u Njemačkoj totalnu mobilizaciju. Mobilizaciju svih još preostalih muškaraca, a isto tako i žena, mobilizaciju staraca i djece. Da Pavelićeva »nezavisna« ne izgubi na svojoj vrijednosti i da se pokaže dostojnim tog naziva, požurio je njen poglavica, gnjusni izdajnik i krvnik hrvatskog naroda, najvjerniji sluga Hitlera i fašizma, Pavelić, da učini to isto, da tako i dalje »štiti« svoj narod. — On osim mobilizacije muškaraca u dobi od 16 do 65 god., sprema i mobilizaciju svih žena od 17 do 55 god. starosti. Utopljenik se i za slamku hvata -— poznato je. Tako i ova dva luđaka znadu što ih čeka, svijesni su i očito vide svoju pro- past. Nisu im još dosta nepregledna groblja ljudskih ostataka, koja su njihova djela. Žele, da i preostaci naroda dožive tu sudbinu. 'Čvrsti su i snažni udarci bratske nam Crvene Armije, Engleske i Amerike, kao i naše slavne Narodno-oslobodilačke vojske. Zato je tim bijednicima potreban svaki čovjek, koji se barem kretati može. Potrebna im je zamjena za svakog pojedinca, kojeg je moguće poslati na frontu. Treba im raditi u tvornicama oružja, municije, na podizanju utvrda, obrađivanju polja i t. d., i t. d., a za takav rad mogu se upotrebiti žene, djeca pa i starci, da tiranima i izdajicama produže život još makar za koji dan. �Majke, žene i sestre! Zar vi to hoćete? N i j e s t e li dovoljno iskusile svu težinu ropstva i fašizma na svojim leđima? N i j e s t e li bile zabacivane i ponizivane, obeščašćivane i iskorištavane? — A sada, kada se vaši tlačitelji guše već u moru krvi, pružaju svoje okrvavljene ruke za vama, da ih vi spašavate! Vaše je mjesto među nama. Među onim ženama, koje se već godinama bore, kako puškom u ruci, tako i raznim drugim načinima protiv ropstva i tiranije, a za slobodu svoju i svoga naroda, koje zajedno sa svojom braćom i muževima spremaju ljepše dane i za sve nas! — Nebrojene su žene za te ideale dale svoju krv i svoje živote, a vi da to pregazite slušajući besramnog izdajicu Pavelića, za v o l j u i spas tuđina. Ne čekajte više, dođite k nama! Povedite sa sobom i svoju djecu i ne dozvolite, da vas u posljednji čas odvlače na klaonicu i ropski rad, da radeći protiv svog naroda ostavite svoje kosti po ruševinama njemačkih tvornica i gradova. Ne dozvolite, da mlade žene i djevojke, silom odvučene, pogibaju negdje na frontu, g d j e bi morale njemačkim vojnicima služiti za nasladu i razonodu! U našoj jedinstvenoj Narodno-oslobodilačkoj f r o n t i mjesto je svakom poštenom čovjeku i ženi, omladincu i omladinki! Tu ćete i vi moći svojim radom doprinesti, da nam čas oslobođenja što p r i j e dođe, da velebnu građevinu — federalnu državu Hrvatsku u slobodnoj, demokratskoj f e d e r a t i v n o j Jugoslaviji — u k o j o j su ostvarene sve naše v j e kovne težnje, a naša ravnopravnost zajamčena nam Odlukama T r e ć e g zasjedanja Z A V N O H - a , zajedničkim silama izgradimo i podignemo tako, da nam je više nikada i nitko srušiti ne će moći. Živjela Antifašistička Jedinstvene Smrt fronta žena narodno-oslobodilačke njemačkim okupatorima — sastavni dio fronte! i domaćim izdaji- Koncem studena 1944. Okružni odbor A F Ž okruga V a r a ž d i n Dokument 342 0 OKRUŽNIM KONFERENCIJAMA AFŽ U DALMACIJI Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Kroz pretkongresno takmičenje spremale su se otočanke, Kotarke i Bukovčanke, Hrvatice i Srpkinje okružja Zadar za prvu konferenciju. Žene su stigle sa svih strana — gajetama, kolima, kamionima i pješke. Orila se pjesma iz šeststotina grla, lepršale su hrvatske i srpske zastave sa petokrakom . . . gordost je prekrila tugu i propaćene jade — na ulicama Zadra igrala se » K o z a r a « , ulicama Zadra odjekuju partizanske naše pjesme .. . Gdje su fašisti, koji su izlazili iz Zadra i palili naša sela, g d j e su zatvori, u kojima su mučili naše n a j m i l i j e ? Nema ih više, nikada se više ne će vratiti. Zadar je naš, zauvijek naš. Sreća i radost, koja je ponijela žene u Zadar, koja je progovorila kroz pjesmu i kolo, došla je do izražaja i na konferenciji. — Za čitavo v r i j e m e konferencije, žene nisu prestale klicati Zadru, slobodnom hrvatskom, Titovu Zadru. Po prvi put poslije tri i po godine borbe đoznale su građanke Zadra za sve patnje i napore, koje su uložile naše žene kroz ovu borbu. Osjetile su snagu, koja je izrasla iz nje, snagu koja ulijeva puno povjerenje, da će te žene nastaviti borbu do konačnog sloma fašizma, da će one znati čuvati tekovine borbe, da će dati dalje sve od sebe, da se za. Dalmaciju, br. 8. studeni 1944. izgradi sretniji život. Dirnuo ih je poziv u crno zavijenih matera, koje su ih sestrinski pozvale, da se priključe njima, da u ovim posljednjim danima i one pođu njihovim putem, — putem borbe, slobode i bolje budućnosti njih i njihove djece. Okružna konferencija A F Ž za Knin održana je 29. X. 1944. Kako je sav t e r i t o r i j bio okupiran, bilo je prisutno 250 delegatkinja Hrvatica i Srpkinja. U svom referatu Čedna Marić je govorila o ženama Knina u NOB-i. Istakla je žene Radušića, koje su s neoslobođenog teritorija izvlačile žito. U okružnom NOO-u i u njegovim odjelima ima 87 žena. Žene Promine, koje su do nedavna bile pasivne, okup l j a j u se sve više u N O F . One su prevele 33 domobrana u N O V . Nakon referata govorila je još 21 žena. O ubistvima u Vrbniku veli Milica V u j a k o v i ć : »Četnici teško terorišu narod našeg sela, objesili su dva druga i ostavili ih na vješalima nekoliko dana. Majkama nisu dozvolili da ih pokopaju. Nakon toga opet su objesili šestoricu: d v i j e omladinke, jednu staricu i tri druga. Četnicima n i j e uspjelo ni terorom da privuku srpski narod na svoju stranu.« �Žene srednje-dalmatinskog otočja pišu o s v o j o j p r v o j okružnoj konferenciji. Približava se prvi kongres antifašistkinja Hrvatske. Pred tim kongresom sakupile su se žene našeg okružja na svoju prvu konferenciju. K o n f e r e n c i j u su pozdravile delegatkinje iz raznih okruga. Drugarica Desa Čulić je pozdravila konferenciju u ime žena splitskog okružja. Ona se je zahvalila otočankama na srdačnom dočeku zbjega Splita i okolice, na njezi ranjenih njihovih sinova, muževa i braće. E c i j a Ljubetić je govorila o učešću žena srednje-dalmatinskog otočja u NOB-i. Među tim ženama istakla je majku iz Splitske na Braču, koja je otpremila u borbu i četvrto svoje dijete, nakon što su j o j dva sina poginula, a trećeg ubili Talijani, r i j e č i m a : » I d i sine i osveti svoju braću«. Ana Fredotović iz Vrbanja od 50 godina prevela je 28 njemačkih vojnika partizanima. M a r i j a Marinčić iz Hvara i M a r i j a Vodanović iz V r b a n j a dobrovoljno su se javile za izvlačenje ranjenika iz minskih polja. Obadvije su poginule. »Borbom i radom mi ćemo se i dalje spremati za svoj prvi konkres«, rekla je drugarica Ecija. Dokument Žene dubrovačkog primorja održale su 8. X I . svoju prvu konferenciju. Drugarica M a r i j a K r n j a i ć objasnila je ulogu žene u NOB-i, o čemu mnoge žene dubrovačkog primorja nisu bile do sada upoznate. Na kraju referata je istakla da je glavni zadatak A F Ž - a u dubrovačkom primorju aktivizirati sve žene u J N O F . Drugarica Klara Vodopija pričala je o svom selu Mravinac, koje je već čitavu godinu dana primalo borce i hranilo ih, tako isto i selo Riđići. Ima dosta takvih sela u dubrovačkom primorju, koja su već ranije pomagala N O P . Žene iz onih sela, koja do sada nisu bila aktivno u borbi, obećaju da će se one danas aktivizirati u izgradnji države i okupljanju žena u N O F . Žene svih kot. dubrovačkog okružja pripremile su se za svoju prvu okružnu konferenciju i priredile niz kotarskih konferencija. U mjesecu oktobru, kad je čitavo Biokovo bilo posuto njemačkim garnizonima, održana je prva okružna konferencija AFŽ-a. Učestvovalo je samo 100 žena. Danas se žene biokovsko-neretvanskog okružja spremaju za svoju drugu konferenciju. 343 IZVJEŠTAJ OBLASNOG ODBORA AFŽ ZA SLAVONIJU OD 4. XII. 1944. GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE 0 PRIPREMAMA ZA PRVI KONGRES O B L A S N I ODBOR AFŽ-a ZA SLAVONIJU dana 4. X I I . 1944. Glavnom odboru AFŽ-a za Hrvatsku Drage drugarice. U čitavoj Slavoniji ima 710 odbora A F Ž , koji obuhvaćaju 69.050 žena antifašistkinja. U posljednje v r i j e m e rad naše organizacije je prilično oživio. U mnogim selima masovne sastanke održavaju samo žene, pošto smo težište rada uglavnom sada prebacili na novo-oslobo'đena sela i gradove. Na sastancima se uglavnom prolaze ovi r e f e r a t i : Narodno oslobodilački pokret i ciljevi, o Jedinstvenoj Narodno-oslobodilačkoj fronti, odluke II. zasjedanja A V N O J - a , odluke I I I . Zasjedanja Z A V N O H - a, značaj važnosti organizacije AFŽ-a, šta je monarhija i značaj republike, šta je Crvena A r m i j a i t. d. Glavni zadaci, koji se postavljaju pred našu organizaciju, su slijedeći: 1. Pripreme za doček Crvene A r m i j e , 2. Pripreme za kongres A F Ž - a za Hrvatsku, 3. Popularizirati jedinstvo, 4. Obnova naše zemlje, popularizacija zadrugarstva, 5. A k t i v i z a c i j a svih žena i pravilna organizacija rada, 6. Politička izgradnja žena. Po ovim pitanjima i zadacima učinjeno je slijedeće: Za doček Crvene A r m i j e žene pomažu pri izgradnji slavoluka, spremaju darove Crvenoarmejcima, pletu čarape i džempere, vezu maramice i spremaju zastave. Sve ovo vrši se u znaku takmičenja. Do danas okrug Osijek naročito se istakao. Nekoliko sela istog okruga kao Bobota, Pačetina, Trpinje, Borovo i Vera, spremili su do sada 280 zastava (Sovjetskih i nacionalnih). Isto tako su siro- �Žene Orljevca peru za partizane mašne radnice pilane ( P a k r a c ) sakupile 95 tisuća k u n a i od tih novaca kupile crvenu zastavu, koju su same izvezle. Izradile su i maramice. Selo Cerna (Vinkovački k o t a r ) , u kojemu je stalno n e p r i j a t e l j s k a vojska, sakupile su 17.000.— kuna, a selo Mikanovci 13'0.000.— kuna. Žene iz tih k r a j e v a ne mogu prebaciti nikakove predmete, nego novac, za koji bi se kupio poklon Crvenoj A r m i j i . Isto tako one šalju i novac za našu štampu. Osim toga žene P a k r a c a s p r e m a j u poklon prvom Crvenoarmejcu, koji stupi na tlo P a k r a c a . Inače se u čitavoj Slavoniji vode p r i p r e m e za doček Crvene A r m i j e . Među ženama vlada veliko o d u š e v l j e n j e i veselje, One govore da će t a j dan biti n a j s v e č a n i j i i n a j s r e t n i j i u životu žena. P r i p r e m e za kongres vrše se još uvijek u znaku t a k m i č e n j a . O d r ž a v a j u se okružni, kotarski, općinski i seoski sastanci, na kojima se p r o u č a v a m a t e r i j a l i r a s p r a v l j a j u n a j n o v i j i događaji. F o t o g r a f i j e i razne slike, ručne radove, još ne dobivamo, iako smo to postavljali na našim s a s t a n c i m a . Naročito sa ručnim radovima ide vrlo teško, zbog toga što nema konca ni potrebnog m a t e r i j a l a . Žene b o g a t i j i h sela poslat će specijalitete svojih sela. Tako na pr. selo Gorjani okrug Brod sprema r u č n e radove i jednu vestu, koju će pokloniti d r u g u T i t u . Izložbe, o kojima ste nam pisali ne možemo održavati, nego ćemo Vam s a k u p l j e n e stvari poslati. Sakupili smo vrlo malo slika i dopisa, koje ćemo Vam naknadno poslati. Žene p j e v a j u p j e s m e o kongresu, ali nam ih još nisu poslale. Od n a j novijeg v r e m e n a p r i s t u p a m o o s n i v a n j u analf a b e t s k i h tečajeva, pošto je sada za to vrijeme. Podatke o p r i p r e m a m a za k o n g r e s Vam šaljemo. Pomoć p o s t r a d a l i m selima je od važnosti baš zbog toga, što ona p r o d u b l j u j e i učvršćuje b r a t s t v o i jedinstvo n a š e g a n a r o d a . Žene S r p k i n j e š a l j u pisma i z a h v a l j u j u se ženama H r v a t i c a m a na pomoći. Isto tako žene iz novo-oslobođenih gradova i sela p r i s u s t v u j u d i j e l j e n j u pomoći. One se p r i b l i ž a v a j u ženama tih sela. 'To smo učinili zbog toga, da bi ovaj jaz, koji postoji između sela i grada, potpuno nestao. P r v a k a m p a n j a za pomoć postradalim selima n i j e dala ono, što se je očekivalo, te smo od n a j n o v i j e g v r e m e n a ponovno otpočeli sa s a k u p l j a n j e m . U tome smo angažovali veći b r o j žena, koje će u j e d n o o b j a š n j a v a t i o s a m o j važnosti pomoći. Među n a j v a ž n i j e zadatke, koje smo postavljali, spada i obnova naše zemlje. U tome a n g a ž u j e m o naše žene. One su shvatile važnost i pomažu u koliko je moguće. Tako na pr. žene našičkog okruga, dale su 300 r a d n i h dana za i z g r a d n j u pruge, ceste i kuća. Naročito su se istakle žene Miholjačkog k o t a r a . Žene sela K u t r o v a c ( k o t a r Požega), dale su 50 r a d n i h d a n a za r u š e n j e zidova p o r u š e n i h kuća. Popularizirali smo z a d r u g a r s t v o . U sa- �moj Požegi napravili smo plan za osnivanje jedne zadružne radionice, u kojoj bi žene dobrovoljno radile za postradala sela, šile, prekrajale cd sakupljenih platna i odijela, veš i odjeću. Konac bi nabavile od odjela, odnosno članarine, koju bi uplaćivale sve žene antifašistkinje, a koje imaju pravo da šiju u ra dionicama uz j e f t i n i j u cijenu. Siromašnim ženama šiti će se besplatno. U toj zadružnoj radionici šilo bi se za našu vojsku i za ustanove. Žene Požege sa velikim oduševljenjem prihvatile su o v a j prijedlog i obećale da će svaki dan raditi dobrovoljno 15—20 žena. Ovo nažalost nije ostvai'eno zbog upada neprijateljske vojske u Požegu. Iako je obuhvaćen veliki broj žena u našu organizaciju, još uvijek ostaje mnogo neobuhvaćenih, koje se nisu aktivizirale u radu. Glavna naša parola jest »Pokrenuti sve žene u rad i pravilno organizirati podjelu rada«. N i j e dovoljno da rade samo neke žene, nego hoćemo da se sve aktiviziraju. Mnoge su se i same s tim složile, naročito žene Požege Narod Slavonije prebacio je traže da učestvuju u radu. Kada sve žene aktiviziramo, onda se ne će osjećati nikakova poteškoća u radu. Posvetili smo pažnju i političkoj izgradnji žena. Žene učestvuju na masovnim sastancima NOF-a. Održavaju posebno sastanke na kojima čitaju i diskutuju, a negdje i same održavaju referate. Osim svega ovoga, svuda se osjeća rad žena. One peku hljebove, peru veš, dočekuju ranjene drugove sa kolačima i čajem. Možemo navesti lijep primjer, g d j e su žene Orahovice dočekale ranjene drugove i dežurale po cijele noći. Isto tako žene i omladinke Drenovca nosile su ranjene drugove po 12 kilometara u bolnice. Još uvijek ne možemo Vam poslati jedan iscrpan izvještaj, zbog toga što nemamo podataka, iako žene rade. Smrt fašizmu — Sloboda Za narodu! Oblasni Pavka 14 vagona zita za Liku odbor Jakšić AFŽ-a: �D o k u m e n t 344 PISMO MACI GRŽETIĆ — PREDSJEDNICI GLAVNOG ODBORA AFŽ ZA HRVATSKU O PREDKONGRESNOM NATJECANJU ŽENA GORSKOG KOTARA KRAJEM 1944. Draga drugarice M a c o ! 1 Odgovaram Ti na pismo, koje si mi pisala 28. X I I . 1944. Isto sam dobila polovicom ovoga mjeseca. V j e r u j e m , da si očekivala, da ti se javimo. Pisala sam za vas nekoliko puta preko Dike, 2 ali ne znam da li si dobila koji list, zbog neredovitog saobraćaja pošte. Evo ću ti opisati nešto o planu predkongresnog takmičenja, te ti ga šaljem po ovim dvjema ženama, koje idu na vaš poziv gore. Mi smo postavile plan takmičenja po slijedećim pitanjima: a) Pojačati rad na prosvjetnom polju, u čemu se preko ljeta zaostalo. Tu smo prilično uspjeli, imamo sela i općina na okrugu, gdje žene redovno održavaju prosvjetne sastanke i proučavaju štampu. b) U radnim sastancima uspjelo se daleko više. N e g d j e se održavaju posebno sastanci žena, a pretežno održava fronta. Isti sastanak postavljen je po lokalnim pitanjima. Posjet žena u čitaonice, slušanje vijesti u nekojim mjestima uspjelo je bolje, a negdje je još slabo. c) Postavili smo obnavljanje raznih društava, narodnih kola itd, u čemu se naročito razvija samoinicijativa žena, gdje izlaze sa raznim idejama na svojim mitinzima. d) Pomoć 43. diviziji u sabirnim akcijama i r a z v i j a n j e ljubavi prema Istranimaborcima. U sabirnim akcijama uspjelo se daleko više, nego što smo postavili u planu. U ljubavi prema vojsci bilo je nedostataka, ali ima i uspjeha prema borcima. e) Pomoć srpskom narodu. Po tome se uspjelo prilično. Ona se odražava u pomoći d j e č j i m domovima, g d j e su srpska djeca, staračkim domovima i jednoj bolnici, gdje se nalaze Srbi. Isto tako ukazuje se pomoć u svakodnevnom saobraćaju sa hrvatskim masama i prebacivanju srpskog naroda iz Gornjeg kraja i Drežnice, preko Gorskog Kotara za Žumberak. Tu naročito žene pokazuju ljubav i sažaljenje prema djeci, izlazeći pred njih sa kruhom i mlijekom. f) Pomoć vlastima u rješavanju zadataka, koji stoje pred nama. Tu se uspjelo u sabirnim akcijama, a manje u rješavanju ostalih pitanja. Mogu ti reći učešće žena u odborima, koje smo proveli, znam da te interesira. Interes se bio razvio ogroman za glasanje, masovno su žene došle na izbore u svim kotarevima i prilično određivale, za koga će glasati, ali se pokazala slabost kod njih u tome, što su slabo glasale za predviđene žene na listama. Time nije izabrano toliko žena, koliko se očekivalo. Naročito u pojedinim općinama nasjele su žene paroli reakcije »žena nije sposobna za vlast«. Iako im mi na to naročito ukazujemo, da bi povukli iskustva za buduće izbore. Draga drugarice Maco, htjela bi ti nekoliko riječi pisati o interesu žena za kongres. On je zaista ogroman, žene mu se naročito raduju, kad im se govori da će se održati u Zagrebu, a ia kad pomislim na to, onda se ne žurim sa brošurom, jer mislim da ćemo je stići izdati. Mi smo postavile u tumačenju ženama o kongresu, da je to najveći događaj za žene. To znači, razliku novog života od starog. Kroz to obrađujemo prošlost u životu, život žena pod bivšim režimom i budućnost u novoj demokratskoj državi, to povezujemo kroz odluke A V N O J - a i Z A V N O H - a , j e r im je to prilično teško shvaćati, dok ovamo im više govorimo o ličnom životu. Napomenula bi ti još jedan momenat: učešće žena u demonstracijama protiv kralja Petra. Naročito su se istakle žene Čabarskog kotara, Delnica, Fužina, i može se reći, u srpskim selima ... Drugarski te pozdravljaju drugarice: Julka, 3 Zorka, 4 Ema, 5 Slavica i predsjednica okružnog odbora. 6 Šaljemo vam nešto darova gore za druga Tita, pa vi tamo uredite kako znate. Za delegate smo odredile Sirnicu T r b o v i ć Drežnica i drugaricu Katu Biserovu, udovicu, koja se borila izvjesno v r i j e m e sa puškom u ruci, Delničanka, skromna je, ali ima ugleda i autoriteta među ženama. Smrt fašizmu —- Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Drugarice Maco, ovo je pismo bilo na putu i vratilo se. Nosile ga drugarice delegatkinje. Napale ih ustaše na putu. Izgleda, da je jedna od njih ili poginula ili je uhvaćena. I propali su darovi, koje smo slali drugu Titu. 7 " M a c a Gržetić. - Dika Gašparac. 3 Julka Rajačić. 4 Zorka Kosanović. 5 Ema Kruljac. 8 Zora Jelinek. 7 Pismo je pisano k r a j e m siječnja 1945. odnosi se na d o g a đ a j e u prosincu 1944. g. 1 g. no �U jer ožujku 1942. njezina Zbog pomanjkanja lađa odlazi bataljona III. 1942. g. Ivanka je imao u napadu i u radila područja Iste godine održano talijanskih vela na S popaljenih ški sela, podvig podizale g. isključivo od Okružno Gorskog straža, Ivanka omladinaca pružale i je organizirala pomoć sa- Kolara, spro- omladinki. je borcima radne i nove domove i vojne evakuacije u 1942. kotara. Drežnici omladinom su a čete. omladine je šume i 30 drežničkom koje u bunkera savjetovanje brigade, je 19. Goranske sastavljenu Kroz čete Mrkoplja. već delničkog dana. već mobilizaciji odred čelu omladine. je akcijama na sastavu 5 istog Goranske oslobađanju svim svom vjetovanje mimo i Talijani, nezapažena. je borac učestvovala Primorsko-goranski omladinaca su Kao u uhapsili ostati pustili Gupca« mnogo i su mogla partizane. toga NOV, Ivanku nije dokaza u »Matije poslije g. aktivnost bolnice narodu pred izvršile te- naletom neprijatelja. Ivanka U Trohar studenom nik omladine na kome tivši BIOGRAFIJA NARODNOG rođena žinama, Trohar kotar obrtnik, Delnice. majka osnovnu školu bila školovanje, guće obrazovanje, njezin značajna čaju dalji pažnju. Družeći niju KP, kraja Odmah kao U se g. kao dobar ona njega joj na- bila narušili i SKOJ- U radila i slijedi lido odlazila i Jugoslavije, na. u prve Kad su jednog načina i svom od da da ga dana, Oko 20 dana g. bila i u omladinskim u a član naj- Kotarskog Sekretarijata Okružnog zatim teškim pa je i komi- član ratnim 1944. da isti- osuda. g. Ko- uslovima upućena na blizini su zlostavljali i 1 u je na U na je tom zlikovaca, »zaruč- času snage da vezu drug Tito!« »Živio samim Savez je zasvoga u vješalima imali posljednjem i smrtna kraj Kar- izmučena lom komunističke ve- su izrečena Draganiću i njom iz držanjem, Prebijena je nad koji su ustaše. časovima njezinom u g. imala pod Nijemci sve joj objesili 1944. zarobili ponosnim Karlovcu ofenzive, Jednog prebacivali oduševljavala vide su i i najtežim svojim je prosincu ustaše ovim Kupi. Broda, vodili putu. fašističkih neprijateljske Brod je Ustaše u vrijeme kotara upornošću herojskom lovca, za zatvor. prilike stalnu pod neposrednoj mučili oko organizacije. Delnice tvora u i partijskih kao održava ud posljednjem uzvikne: »Živio omladine Ju- goslavije!« je član Ivanka KP. poluoslobođemom i je Ivanka 1941. Vra- od omladin- član. član Kotar, zdravlje, terenu borce. Talijani postaje Fidine, USAOH-a, listopadu, je na života radu kraja. jedna Kotaru. kotar stradanja drinom omladine svoga kao Fužine. joj hrane, partizanske čitavom g., organiziranju sakupljanju okupljanju, Šimca, 1941. i su predstavUS AO J-a, rukovodilaca Ivanka Gorski kao I. kongres liječenje. naročitu i g. za za odlazi na omladine Gorskom NOO-a Napori te- ime odbora tarskog esperantskom posvetili KPH SKOJ-a omo- je prihvaća za U zatvoru 1942. kotar teta čeznula. partijskih radi na nalazi i oslobođenom pomoć da program organizator. Stjepana Početkom je radi u za Okružnog da upoznaje neumorna municije posjećuje SKOJ-a te je i u pohađala Ivanka nastavlja rad 1943. je g. Kotara najpoznatijih toku istragu, organizacije. rukovodilaca, između njima aktivno uhapsili nica« s oduševljeno vrijeme če na i komiteta je u Kongresa pokreta U stolarski naročito joj okupacije oružja SKOJ-evske je skog Fu- života. Bila isto rad su SKOJ-a član odjeće, i nakon NOP-a. toliko u bio mogli drugova, Oni se koju svog je g. Željela nisu kad nekoliko rukovodilaca. je Fužinama razvitak evskih TROHAR 1923. đak. kojim godina, upoznala U roditelji za I. joj odličan ali 1939. 17. Otac domaćica. i stavi Za IVANKE je govori s istaknutijih HEROJA Ivanka se 1942. Gorskog neprijateljska član Radila teritoriju uporišta organizacijama. KK je na kotara, da pruža Omladina nosom su Narodne VII. je čitav skupštine 1953. u i red narod spominjali g. odao Narodnih ime FNRJ joj je heroja. Gorskog Ivanke Kotara Trohar. s po- Prezidium svojim ukazom od najveće priznanje, uvrstivši 27. �Dokument 345 IZBJEGLICE LIKE I GORSKOG KOTARA U POKUPLJU Članak iz lista »Kaprijed«, glasila KPH br. 95—96, od 8. III. 1945. ČETIRI PUTA SU NAM BAJTE GORJELE ... Poslije neizrecivih stradanja srpski narod Drežnice i Gornjeg K r a j a , 1 bježeći pred ustaškim i četničkim zvijerima, stigao je u Žumberak i Pokuplje i tu, kod bratskog hrvatskog naroda našao utjehu i sklonište. Oni će ti pričati o svome životu u šumi pod vedrim nebom, na kiši i snijegu i o lijeganju kraj stoke, da im bude toplije. »Dijete moje, priča jedna starica, — četiri puta su nam bajte gorjele. Nebrojeno smo puta bježali u šumu napuštajući svoja ognjišta. 4 godine nismo se pošteno obuli i obukli, 4 godine trpimo glad, pa i ono, što smo jeli, bilo je neslano i bez masti. A l i sve bi to pretrpjeli, da nas ove zime nisu opkolili u šumi da nas pokolju. Zato smo i morali krenuti ovamo.« » P o g l e d a j , drugarice, ovo dvoje siročadi, — nastavlja druga žena upirući rukom u 12godišnju djevojčicu Miku Ošević i njenog 9god. bracu. — Imali su punu kuću čeljadi, i sve ih je banda poklala, a roditelji su im pomrli od tifusa.« — Pogledala sam u malu pionirku — sjetivši se svih grozota djevojčica plačući istrči iz sobe. Uzimajući u naručje dvogodišnjeg dječačića otpočela je Milka Kosovac iz Vodoteča svoju žalosnu priču : »U prosincu prošle godine upale su ustaše ranom zorom u moju bajtu. Čim su uskočili, počeli su pucati iz šmajsera. M o j i su svi mrtvi popadali, a ja sam pala vrh ovog malog kojeg držim. On se od straha nije ni javio, a ja sam se napravila kao mrtva, i tako su otišli iz kuće misleći da su svi mrtvi. T o g su dana u Vodoteču zaklali i poubijali 114, a ranili 19 žena i djece.« A uza sve to narod nije klonuo.U ovome kraju već 1941. nisi mogao naći mladića u selu koji ne bi nosio pušku. Mnogi od ovih boraca već su izginuli, ali narod ne zaboravlja svoje prvoborce, svoje branitelje, svoje najmilije. Redom se j a v l j a j u majke, koje su izgubile svoje sinove u borbi. » M o j je sin poginuo kod Delnica . .. M o j kod Plitvica . . . Moj jedinac pao je kod Korenice . . . A moja dva sina kod Gospića, a treći je ranjen kod Lapca . . . M o j je pao na U d b i n i . . . M o j u Brinju . . . a moj u Jezeranama.« Ima među izbjeglicama i manji broj omladinki. To su one, koje su od početka 1942. pa do danas na svojim ramenima prenijele na stotine ranjenika. One su po noći kroz šume i brda, kozjim stazama, bose i slabo obučene, po cičoj zimi satima nosile ranjenike. Sjećam se — u proljeće 1943., kada sam dolazila k njima — sve su imale plava ramena od nosila, a mnoge su od napora i oboljele. » N i s a m imala ni 15 godina«, priča omladinka Mimica Lončar, »kada sam počela nositi ranjenike«. U ožujku 1943. omladina Drežnice i općine Vodoteč prenijela je 320 ranjenika. » B i o je snijeg — klizale smo se pa smo izule coklje i nosile smo ih u čarapama 16 sati. Nosile smo ih po Javornici iznad Vukeljića preko Vidine Grede prema Stalku. To je bilo samo onog puta, a tko bi znao koliko smo ih prenijele u svakoj o f e n z i v i , « završila je hrabra omladinka. P r i č a j u omladinke o svojim hrabrim četama, o kulturno prosvjetnom radu, o sastancima u domovima, koje su same sagradile u svakom popaljenom selu. Narod Žumberka i Pokuplja srdačno dočekuje svoju braću i sestre iz G. Kotara i Like. D a j e im svoje kuće, smješta ih, vozi im drva i daje hranu. 70-godišnja Bara Car iz Auguštanovca izlazi iz svoje kuće i prepušta je izbjeglicama. To je učinila i Jaga Suhelić, Bara Markulin i mnoge druge po svim selima Pokuplja, g d j e god su bjegunci došli. Oko 2.000 ih je stiglo na Žumberak, a stigla je i prva grupa u Pokuplje. Na pitanje kako ih je narod u Pokuplju I Žumberku primio izbjeglice, u jedan glas odgovaraju : » N e može bolje u ratno doba«, a jedna žena doda: » N i s m o gladne, n i j e nam zima, pod krovom smo, redimo se, nemamo ušiju, pa smo zadovoljni.« »Samo smo se na putu namučile,« prihvati druga, »stalno nas je bilo strah da ne padnemo neprijatelju u ruke,« ali jedna je drugarica odmah prekida: » m a kako smo se namučile, kad smo se u Sloveniji i slikale. Narod nam je putem dao kruha, vojska nas je pratila gdje god je bilo opasnije. Nosili su nam torbe, djecu, pružali nam ruke preko I dok su se sinovi i muževi borili, njihove svakog jarka i ne odmiču se od nas, kao da su majke i sestre u pozadini žrtvovale sve radeći dan i noć za frontu . . . (jfj su nam rođena djeca.« �Kada ulaziš u kuću, gdje su smješteni, na prvi pogled vidiš da vlada red i čistoća. Žene ne ljenčare. Po selima su nakupile pređu i kudjelju i rade kao u nekoj radionici. Vesele su i zadovoljne, razgovaraju i šale se, a iz omladinskih grla već se ori pjesma rada, slobode i jedinstva : »Gorski Kotar, Pokuplje i Lika — jedinstveni skršit će krvnika. To je druže vrednije od zlata — čvrsta sloga Srba i Hrvata.« 1 Početkom 1944. g. na oslobođenom teritoriju bilo je oko 50.000 stanovnika, k o j i nisu imaji nikakvih sredstava za prehranu. Ta se brojka odnosila naročito na Gorski Kotar, Hrvatsko P r i m o r j e . L i k u i K o r d u n . Osim toga, u D a l m a c i j i p r i j e t i o je g l a d 200.000 osoba. To stanje postavilo je pred Izvršni odbor Z A V N O H - a i pred N O O - e zadatak, da sakupe hranu za te ugrožene k r a j e v e . Sakupljan j e hrane dalo je već u p r v o j polovici 1944. g. s l i j e deće rezultate: S l a v o n i j a je dala preko 300 vagona hrane, M o s l a v i n a 40 vagona, B j e l o v a r 50 vagona. Iz M o s l a v i n e je uspjelo prebaciti 27 vagona hrane u pasivne k r a j e v e , a u s i j e č n j u i v e l j a č i prebačeno je iz P o k u p l j a i B a n i j e 30 vagona hrane. O r g a n i - zirano je nekoliko prehrambenih kampanja. Prehrambene kampanje i prebacivanje hrane u pasivne k r a j e v e bilo je veoma teško, naročito u d r u g o j polovici 1944. i početkom 1945., kad je n e p r i j a t e l j poduzimao žestoke o f e n z i v e u S j e v e r n o j H r v a t s k o j i S l a v o n i j i — u k r a j e v i m a , u k o j i m a se vršilo sak u p l j a n j e i p r e b a c i v a n j e hrane. U tom radu sudjel o v a l e su u velikom broju žene, k o j e su uz cijenu života, k r a j n e p r i j a t e l j s k i h uporišta, preko cesta i pruga, k o j i m a su prolazile n e p r i j a t e l j s k e jedinice, prenosile ogromne količine hrane na velike daljine, da pomognu narodu u krajevima, k o j e je n e p r i j a t e l j opustošio. Dokument Omladinka Boja Žunić 346 PREDKONGRESNA IZLOŽBA DAROVA ŽENA MOSLAVINE Dopis iz »tene u borbi«, glasila Glaxmog odbora AFZ Hrvatske, br. 72—13, prosinac 1944. I Z L O Ž B A R U Č N I H R A D O V A U ČAZMI Naše su žene u međukotarskom takmičenju pokazale veliki interes i mnogo su radile na pomoći vojsci i ranjenicima. Na zidu visi torbica, simbol kurira i na n j o j natpis: » P r v o m kuriru Moslavine, Duki Pozdrijanu«. Takmičenje je završeno okružnim zborom J N O F , i priređena je izložba ručnih radova. Izložba je završena proslavom godišnjice oslobođenja Čazme. Na proslavu su bili pozvani rukovodioci i borci da prime darove. Žene Garešnice darovale su narodno odijelo Kati Pejnović, predsjednici Antifašističke fronte žena Jugoslavije, a predsjednici A F Ž Hrvatske — jastuk. Žene Dubrave napravile su krasnu zastavu s posvetom, koju će darovati Crvenoj armiji. Vezeni ručnici, bijele maramice s petokrakom zvijezdom crvenom kao krv, jastuci, čarape, rukavice, albumi, drvene kutije, rukom izrađeno i izvezeno narodnim motivima, sve te darove brižno su spremale žene za uspomenu drugu Titu, X. »zagrebačkom« korpusu, X X X I I I . diviziji, brigadama, komandantima, komesarima, borcima, ranjenicima, političkim rukovodiocima. Na darovima bile su izvezene tople riječi, pozdravi: »Ranjeniku, koji nema nikog svoga«, . » n a j b o l j e m mitraljescu«, » n a j b o l j e m borcu«. Drugu Titu darovale su žene čilim, toplu vestu izrađenu od zečje vune, krasan album sa slikama koje prikazuju život majki i djece u obdaništu. Svi ti darovi nisu od zlata i dragog kamenja, — to su skupocjeni darovi ljubavi i srca. Požrtvovnost, ljubav i spremnost da izdrže do k r a j a ove borbe, to je ono što govori ova predkongresna izložba žena — antifašistkinja Moslavine. Jedinstvo i bratstvo su zastave, koje žene Moslavine visoko dižu, to je njihov ponos. Borbeni barjaci, barjaci krvi, govorit će budućnosti o stradanju i žrtvama naroda Moslavine, a petokraka će zvijezda ostati simbolom njihovog jedinstva. Zlatne niti vezenih barjaka, to su zlatne želje i misli žena i djevojaka Moslavine koje su svu svoju dušu i ljubav utkale u njih. K. K. �Dokument 347 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ DUBROVNIK OBLASNOM ODBORU AFŽ ZA DALMACIJU 0 RADU ŽENA Drugarskom Oblasnom odboru AFŽ-a za Dalmaciju Političko raspoloženje žena u našem okrugu je na strani NOB. Mase žena su uglavnom antifašistički raspoložene. Njihove simpatije za NOB očituju se u tome, što ni jedna druga politička struja nije uspjela organizirati žene, iako su to živo nastojali, naročito u dubrovačkom kotaru. Danas je većini žena sa Pelješca i Korčule poznata uloga žena u NOB-u, ciljevi NOB-a, II. zasjedanja AVNOJ-a, te obrazovanje Nacionalnog Komiteta, što su primile s oduševljenjem žene ovih kotareva. Općenito raspoloženje u kotaru Korčula je 5 0 % za NOB., a to se najbolje očituje prilikom izvršenih akcija na okupatora, j e r su onda žene Korčule kao i uvijek pomagale naše borce, primale ih i s njima dijelile posljednji zalogaj. Žene ovog kotara su upoznate s najnovijim događajima u svijetu, koji pozitivno djeluju na njih. Žene kotara Pelješca također su na strani NOB, ali su u posljednje vrijeme, to j e s t prilikom evakuacije na Korčuli i ponovnog povratka na Pelješac, ogorčene, j e r su na povratku našle sama garišta i pustoš. S t a n j e se popravlja, a na to utječu međunarodni događaji u svijetu, Reakcija nema nikakvog u t j e c a j a među ovim ženama. Kotar D u b r o v n i k . Mase antifašistički raspoloženih žena, kao i većina naroda ovog kotara, ostali su ne•obavješteni o vrlo važnim događajima, koji se danas odigravaju u svijetu. Neprijateljska propaganda svakim danom je sve aktivnija, šire vijesti o porazu partizana, koristeći se raznim lažima, kao na pr. da se partizani bore protiv boga, ruše crkve, ubijaju i kolju, pa time unose zabunu među one, koj i m a nisu jasni ciljevi i uloga Komunističke Partije u NOB-u. Iako neprijatelj nastoji svim silama okupiti žene pod svoj utjecaj, nije u tome uspio. Naročito su četnici u tome aktivni, to j e s t u gradu Dubrovniku i Cavtatu. Tamo oni preko svojih agenata ubacuju lažne parole i zavode pojedince na temelju lažnih obećanja. U samom gradu četnici preko svoje špijunke »Iličkovice« nastoje okupiti žene, ali u tome slabo uspijevaju. HSS, koja u cijelom kotaru ima dosta utjecaja, nije uspjela đa od žena učini aktivnu snagu. Ustaše imaju u t j e c a j a na omladinke u gradu, koje okupljaju preko zborova, nedjeljnih zabava i pjevanja, ali autoritet istih sve više opada. U selima nemaju nikakvog utjecaja. Žene ovog kotara strahuju od ustaša, j e r «u isti u općini Ston napali na selo Trnovicu i tom prilikom odveli nekoliko ljudi, a njihove žene tukli. Ovakvi i slični događaji utječu na žene ovog kotara. Također su četnici izvršili napad na selo D r i j e n j a n i i Dračevo, tom ga prilikom popalili, a stanovništvo odveli u logor u Lapad. Pokušali su da to isto izvrše u selu Veličane, no tu se nalazila jedna desetina naše vojske i obranila selo. To je podiglo autoritet našoj vojsci. Inače kotar Dubrovnik nije proživio krupnijih akcija, pa bi tako željeli ostati do kraja. Moramo napomenuti da drugovi sektaše po pitanju drugarica, koje su relativno slabo zastupane u narodnoj vlasti, što je jedan od uzroka njihove neaktivnosti. Ovakvo stanje može se protumačiti time, što mi nijesmo posvetili pažnju ženama ovog kotara, te su one ostale po strani, i na njih su utjecali događaji, koji su se odigrali u zadnje vrijeme. Većini žena ovog kotara nije poznata uloga AFŽ u današnjoj borbi. Da bi unijeli jasnoću političkih ciljeva među ženama potreban je stalni politički rad, proučavanje i tumačenje literature, kao i značaj i uloga Komunističke partije. Žene u ovom okrugu su veoma religiozne, pa nasjedaju neprijateljskoj propagandi. Na ovom terenu se nalazi drugarica iz okružnog odbora AFŽ, koja će pružiti pomoć ženama ovog kotara. Organizaciono stanje AFŽ-a Naš okrug ima tri kotara, 18 općina, 161 selo. Okružni odbor AFŽ broji 5 članova, na terenu se nalaze dvije drugarice, dok su ostale sa zbjegom, a jedna u bolnici. Kotar K o r č u l a : Ima 4 općine i 11 sela. Postoji kotarski odbor od 5 drugarica, ,3 su na terenu, a ostale su u zbjegu. Postojali su mjesni odbori u svim selima, ali je dobar dio odbornica evakuirao, a ostale rade u selima i okupljaju žene u NOP. Kotar P e l j e š a c 1 : Ima 6 općina, to jest 5 na Pelješcu i jedna na Mljetu. Postojao je �kotarski odbor od 5 drugarica, d v i j e su uhapšene, d v i j e su sa zbjegom, a jedna na terenu. Također su postojali mjesni odbori u svim selima, koji su se, kao i u Korčuli, momentano raspali prilikom evakuacije. Općina B a b i n o P o 1 j e-M 1 j e t 2 : Ima 6 sela i to : Babino P o l j e - odbor od 5 drugarica, Blato - odbor također od 5 drugarica, Korita - 4 drugarice, Prožura - odbor od 5 drugarica, Maranovići — odbor od 5 drugarica i Govedari, g d j e postoji odbor od 5 drugarica. Općinski odbor A F Ž broji 5 žena. Kotar D u b r o v n i k ima 8 općina, 96 sela. Postoji kot. odbor A F Ž formiran p r i j e dva mjeseca. O v a j odbor broji tri člana i drugarica, koja na tom terenu ima zadatak da pronađe još d v i j e drugarice za ovaj odbor. Sekretarica ovog odbora je drugarica Luca Benusi iz Dubrovnika, koja je bila od kapitulacije I t a l i j e rukovodilac SKOJ-a u I I I . bataljonu X X I X . hercegovačke divizije. Drugarica iz K o n a v l j a je članica ovog odbora, a treći član je drugarica iz dubrovačkog primorja. Postoji 20 mjesnih odbora A F Ž i to : mjesni odbor Dubrovnik, formiran p r i j e godinu dana od 7 članica. Prilikom provale u grad uhapšene su tri drugarice, koje su bile odgovorne. Postojala je kruta konspiracija unutar našeg samog odbora, koja je dovela do toga, da su pododbori ostali po strani, jer je svaka članica odbora rukovodila jednim pododborom, a pošto su ove uhapšene, ove se nijesu povezale s njima, j e r ih nisu znale. Postojalo je 6 akcionih odbora (nazivali su ih akcionim radi vršenja a k c i j a ) , a isti su reorganizirani i prošireni u pododbore, tako sad u gradu postoji 12 pododbora sa 48 aktivistkinja. Mjesto uhapšenih drugarica popunili smo novima. Drugarice su se ograničile na onih 250 žena, a ostale žene antifašistkinje nijesu obuhvaćene, naročito su zapuštene žene radnice i kućne pomoćnice. O v a j odbor ima za zadatak prići svima ženama, uvući ih u rad i politički djelovati među njima. U Slano postoji mjesni odbor od 3 drugarice. Brsečine, mjesni odbor od 5 drugarica, sve seljanke. Trs^enovo, mjesni odbor od 5 drugarica, jedna učiteljica i 3 domaćice. Zaton, mjesni odbor od 5 drugarica, sve domaćice. Orašac, mjesni odbor od 5 drugarica, sve seljanke. Grebeni, mjesni odbor sve seljanke. od 4 drugarice, Lapad, mjesni odbor od 4 drugarice, sve domaćice. Kliševo, mjesni odbor od 3 drugarice, sve; seljanke. Mravinca, postoje uslovi za formiranje. Ljubač, od 3 drugarice, sve seljanke. Sipanj, od 3 drugarice, sve domaćice. Konavlje: Dunave, odbor od 4 drugarice, jedna radnica i 3 domaćice. Vataje, odbor od 4 drugarice, sve seljanke.. Gruda, odbor od 6 drugarica, sve seljanke. Popović, odbor od 3 drugarice, sve seljanke. Čilipi, odbor od 4 drugarice, jedna radnica i d v i j e seljanke. Zastoj, odbor od 3 drugarice, sve seljanke. Cavtat, odbor od 3 drugarice, jedna domaćica i d v i j e seljanke. Župa: Postranje, odbor od 4 drugarice. Rijeka, odbor od 4 drugarice. U kotaru Dubrovniku ukupno ima 20 odbora sa 78 aktivistkinja. Rad ovih odbora sastoji se u okupljanju žena u N O P putem sitnih akcija, to jest sakupljanja robe, hrane, sanitetskog materijala, kojeg su slale borcima konavoskog odreda i 29. diviziji (Herceg o v a č k o j ) 8. Marta ove godine proslavili su po prvi put. Možemo spomenuti selo Brsečine, zatim sela Konavala, koja su prilikom proslave sakupili za našu vojsku hranu, ulje i tog dana održali masovne sastanke sa ženama. Žene ovoga kotara već d v i j e godine vrše kurirsku službu, a u Konavljima omogućuju opstanak odredu opskrbljujući ga potrebnim materijalom. N o v o formirani kotarski odbor AFŽ-a ima za zadatak da pomogne mjesnim odborima, da ih politički podignu i pružaju im konkretnu pomoć u radu. U kotaru Dubrovnik su primijenjene stare forme rada, ali u svrhu okupljanja žena u NOP. Drugarski pozdrav Smrt fašizmu — Sloboda naroda! Elodi j a 3 ' P. s. Ukupno naš okrug ima 3 kotarska odbora AFŽ-a. Položaj 1944. 1 U kotaru Pelješac aktivne su u A F Ž : T o n k a Bilčić iz Lovišta, koja je 1943. g. došla iz v o j s k e i radila kao član Kotarskog odbora A F Ž , K a t j a Jakuljić, M a r i c a Kučar iz Sresera, k o j a je 1943. g. bila predsjednica Kotarskog odbora A F Ž , Sonja M i rić iz P i j a v i č i n e , k o j a je 1942. g. bila predsjednica A F Ž u svom selu, a kasnije postala omladinski rukovodilac, i L e n k a A n t i č e v i ć iz P o t o m j a , k o j a je u 1942. g. bila tajnica Kotarskog odbora A F Ž . 2 Na M l j e t u se ističe radom M a r i j a Palunčić iz: Babinog Sela, seljanka. 3 Elodija Akrap. �Dokument 348 KONFERENCIJE ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA U OSLOBOĐENOJ DALMACIJI Clcmak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 1—2, 1945. S NAŠIH KONFERENCIJA Dana 6. siječnja 1945. godine u slobodnom Vrgorcu održana je druga okružna konferencija AFŽ-a za Biokovo i Neretvu. Ovoj konferenciji je prisustvovalo 40'0 žena. Veći broj spremao se da prisustvuje konferenciji, ali su zbog lošeg vremena bile spriječene. Konferenciju je otvorila drugarica Ljeposava Borić, član kotarskog NOO-a za Makarsku. Po svršetku svečanog dijela prelazi se na radni dio. Drugarica Nada Bukljaš govorila je o najnovijim političkim događajima u svijetu i kod nas. Govorile su i ostale žene. »Ne ćemo kralja, hoćemo Tita«, čuli su se povici u dvorani. Drugarica Ljubica Tomašević u svom referatu : »Uloga žene u NOB-i i njeni zadaci u izgradnji nove države«, iznijela je između ostalog učešće žena u JNOF-u i narodnoj vlasti. »U NOF-u ima 26.317 žena iz našeg okruga. U borbi, sa puškom u ruci nalazi se 345 žena našeg okruga. Neprijatelj je ubio 168 žena. Kroz zatvore i mučenja prošlo je 2.423 žena. U njemačkim logorima nalazi se još 86 žena. 143 žene rade u NOO-ima, a u Odborima JNOF-a 73.« Zatim nastavlja: »Naprijed žene Biokovsko-neretvanskog okruga, da dovršimo djelo, da krv naših drugova i drugarica ne bude uzaludno prolivena!« Na konferenciji su žene postavile preda se mnoge zadatke u vezi obnove i izgradnje domovine, na gospodarskom i kulturnom polju. Uz burne poklike prisutnih žena, drugarica Ljubica završuje svoj referat. Biran je širi okružni odbor od 72 žene. Za predsjednicu je izabrana Ljubica Tomašević. Drugarica Ljubica je postavila zadatke za novo takmičenje. Zatim je dala riječ Jasni Vuković, tajniku okružnog Crvenog krsta. Ona je govorila ženama o zadacima u pomoći i organizaciji društva Crvenog krsta. Upućeni su pozdravni telegrami : Prvom kongresu antifašistkinja Hrvatske, Štabu VIII. korpusa, Nacionalnom Komitetu Oslobođenja Jugoslavije, te Oblasnom odboru JNOF-a za Dalmaciju. Ovih dana, prvi put u slobodnom Kninu, Antifašistički front žena održao je svoju prvu konferenciju. Na ovoj konferenciji izabran je odbor AFŽ-a u koji su ušle najbolje žene u gradu. Za predsjednicu je Dušanka Jelić, koja je godine u Kninu. Bila je od švapskih razbojnika i izabrana drugarica ilegalno radila tri zatvorena i tučena domaćih izroda. Dvorana Grand Hotela bila je prepuna. Sve naše žene su se skupile da prvi put slobodno izraze svoju volju i svoju želju, da odmah iza konferencije pristupe radu i takmičenju na Kninskom polju: koja će više pomoći naše ranjenike i našu vojsku, te NOO-e u njihovu radu. Po prvi put, nakon tri i po godine borbe, sastalo se preko 400 žena kistanjskog kotara na svoju prvu konferenciju. Velik je to bio dan za žene ovog kotara. Mnogo su patile žene Bukovice, ali nisu prestale raditi. Ova konferencija je bila izraz rada, borbe, bratstva i jedinstva Hrvatica i Srpkinja ovog kotara, te izraz rada, koji se danas pred njih postavlja. Odlučnost žena kistanjskog kotara najbolji je dokaz izdajicama i špekulantima, koji su nastojali da razjedine i pasiviziraju čitav narod, pa i žene ovog kotara, da one idu pravim putem bratstva i ravnopravnosti k sretnijoj i ljepšoj budućnosti. Pored ostalih, Marija Vukša iz Paršića rekla je: »Petnaest mjeseci je XIX. divizija stala u našem selu. Žene našeg sela prale su borce, pekle kruh, donosile i sjekle drva za njih. Sve smo dale našoj vojsci i dat ćemo i posljednji bič vune.« Čvrsto su odlučile da će i unapred, u JNOF-u pomagati NOO-e u svakom radu za izgradnju i obnovu zemlje. Konferenciji AFŽ-a za općinu Skradin, prisustvovalo je preko 300 delegatkinja. Konferenciju je otvorila drugarica Mila Karađole, član Okružnog odbora AFŽ-a Šibenik, i pozdravila prisutne. �U narodnom kazalištu u Šibeniku je održana konferencija AFŽ-a za šibenski kotar. Kazališna dvorana je bila puna delegatkinja, koje su došle u narodnim nošnjama pod hrvatskim i srpskim zastavama. Nakon što je izabrano radno predsjedništvo, tajnik kotarskog J N O F - a L j u b o Jurić je pozdravio konferenciju. Omladinka Milka Pauk izručila je ženama pozdrave u ime omladine šibenskog kotara. U ime žena grada Šibenika pozdravila je konferenciju Vica Grubišić. Anta Maglica je pročitala referat » U l o g a žene u izgradnji države«, iza kojega su žene učestvovale u diskusiji. M a r i j a Skorin iz Primoštena, među ostalim kaže: » M n o g e od nas, koje su p r i j e bile nepismene, naučile su i danas sudjelovati u izgradnji i obnovi z e m l j e . « Cinta članovi Gibić, Stana Miletić Kotarskog odbora 1944. i Perica AFŽ Mnć g. Radanomi — — siječanj Žene su govorile o još jačem povezivanju Srpkinja i Hrvatica i o zajedničkom radu na obnovi osiromašene zemlje. Drugarica Mila Karađole govorila je o zadacima A F Ž u JNOF-u i pomoći NOO-ima te o pripremama za prvi kongres A F Ž - a za Hrvatsku. Iza toga je izabran odbor A F Ž - a za općinu Skradin. Kod iznošenja rezultata pretkongresnog takmičenja mogao se n a j b o l j e v i d j e t i rad žena, njihova odlučnost i v o l j a za d a l j n j i rad, njihova ljubav i samoodricanje, spremnost da pomognu Narodno - oslobodilačku vojsku i NOO-e. » K o n g r e s je pred nama. Spremajući se za nj, izradile smo 12.125 nadnica za vojsku i obitelji boraca«, kaže delegatkinja općine Jadrtovac. Sa konferencije poslani su pozdravni brzojavi Oblasnom JNOF-u za Dalmaciju, Oblasnom odboru AFŽ-a, Oblasnom NOO-u i X X V I diviziji. Poslije konferencije ženama je prikazan sovjetski f i l m » O n a brani domovinu.« Iako je bio pravi zimski dan, žene K r a j i ne su u velikom broju došle na prvi svoj miting u Šestanovac. Bilo ih je oko 180 iz svih sela. Jedna po jedna uspinjale su se na govornicu, do sada nepoznate, povučene, govorile su o prinosima i udarništvu pozadine u velikom domovinskom ratu. Na današnji miting došle su i one naše žene koje su p r i j e s nepovjerenjem, zavedene ustaškom propagandom, gledale na naše gladne borce i baš su one n a j z a d o v o l j n i j e . One su jedva čekale da miting svrši, da se povrate kući kako bi mogle odmah na svoje drugarice, koje su ostale kod kuće, prenijeti sve ove tople bratske riječi — riječi koje tješe i daju snagu. * * Žene općine Orašac, dubrovačkog aktivno su sudjelovale u radu protiv tora. Ovo su potvrdile svojom prvom rencijom, koju su održale u siječnju, je prisustvovao ogroman broj žena. kotara, okupakonfei kojoj K o n f e r e n c i j u je otvorila Katica Milošević, član Kotarskog A F Ž - a i pozdravila delegatkinje, predstavnike Općinskog N O O - a i predstavnike JNOF-a. P o s l i j e nego su izabrale radno predsjedništvo, pozdravio ih je Niko Kljunak u ime J N O F - a . M a r i j a K r n j a č i ć čitala je referat » U l o g a žene u borbi i izgradnji države.« Žene su živo učestvovale u diskusiji i raspravljale o zadacima, koji stoje pred njima. 1 �U Dalmaciji, 1 oslobođena, javni život koja je u politička dobiva je to v r i j e m e već posve djelatnost karakter vrlo poslijeratne živa, a izgradnje. razmjerno mačka malom prostoru armijska operirala korpusa, p r i j a t e l j s k i h snaga na pa je su četiri koncentracija njene- tom terenu bila veoma jaka. U tom periodu oslobođena je već g o t o v o čitava Ju- i time je uvelike otežan politički rad i život u tim goslavija i v e ć i dio Hrvatske, ali koncentracije n j e - krajevima. mačkih vojnih snaga duž komunikacija tvore uske V r i j e m e od 6. v e l j a č e 1945. g. kad su N i j e m c i pojase između p o j e d i n i h oslobođenih područja, tako započeli vršiti pripreme za veliku o f e n z i v u u j u ž n o j da ona u tom periodu još ne čine jednu jedinstvenu Madžarskoj, cjelinu. 1945., V e ć p o s l i j e oslobođenja Srbije, njemačke su v o j ne jedinice bile koncentrirane braćajnih putova, koji uglavnom duž sao- su im preostali za povlače- nje. N j e m a č k i armijski korpusi branili su u to v r i jeme komunikacije uz lijevu obalu Save u Hrvat- venske kad a armije neprijatelja, naročito započinju za razdoblje svestrane konačno vrijeme goslavenske armije, je od 20. operacije oslobođenje žestokih borbi ožujka Jugosla- zemlje između od Ju- k o j a pobjedonosno n a p r e d u j e i neprijateljskih jedinica, k o j e u p o v l a č e n j u vrše masovan teror nad civilnim sjeverno od Velebita i Biokova, a naročito onog duž linama su rijeke njihove Une vojne i Hercegovini, i Neretve, jedinice a dolinu 11. uglavnom na do- sjeveru štitile Drave. okružna u Na c i j e l e l i j e v e obale Save. tom konferencija AFŽ Dalmacije u Sinju 1945. i napori te borbe u Bosni nastojanja Na skoncentrirana su zapadoj sva pučanstvom. skoj i S l a v o n i j i , u Bosni oko r i j e k e Bosne i Drine, naroda �Dokument 349 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA AFŽ BIOKOVSKO - NERETVANSKOG OKRUGA OD 19.1. 1945. OBLASNOM ODBORU AFŽ DALMACIJE O II. OKRUŽNOJ KONFERENCIJI OKRUŽNI ODBOR AFŽ-a BIOKOVSKO-NERETVANSKI Imotski, dne 19. I. 1945. Oblasnom odboru AFŽ-a za Dalmaciju — Split U l j a i masla 606 litara. Vina, rakije, prošeka i likera 14.171 lit. Po završetku dvomjesečnog predkongresMlijeka 2.927 litara. nog takmičenja na našem okrugu, održala se Sira 122 komada. II. Okružna konferencija žena, na k o j o j je Sapuna 30'0 komada. prisustvovalo 400 aktivistkinja. Obzirom na Duhana 6.727 kg. snijeg i kišu mnogi delegati nijesu mogli Brava sitnih 237 komada i jedna krava. doći. Na konferenciji je biran na deniokraski Čarapa, terluka i rukavica 1.809 komada. način širi odbor A F Ž - a od 71 drugarica. Za Džempera i gaća 51 komad. predsjednicu Okružnog odbora je izabrana Ćebadi i lancima 240 komada. drugarica Ljubica Tomašević i tajnica druŠtramaca i jastuka 174 komada. garica Nada Bukljaš. Žene su živo učestvoK r e v e t a 68 komada. vale u diskusiji po kotarevima, iznoseći juRučnika i tavajola 115 komada. načke podvige kao i nedostatke u svome Kuhinjskog posuđa 1.175 komada. radu. Kroz diskusiju se je spomenulo junaPisaćeg materijala 2.429 komada. štvo žene Mare Šarić iz Grabovca, koja je Sanitetskog materijala 230 komada. kroz kratko v r i j e m e odlaska okupatora iskopala 86 švapskih mina i predala ih NarodnoN o v a c a 267.219 kuna. oslobodilačkoj Vojsci, Žene, koje su živile u Nadnica urađeno na svim poljima 49.075. neprijateljskoj žici, iznosile su svoje osjećaje Posjeta bolnici 395. prema narodno-oslobodilačkom pokretu, meUz isto ovo ćemo Vam dostaviti i pregled đu kojima je drugarica Mila Markotić iz Draorganizacione strukture i učešća žena u Nagovca, k o j o j su Švabe objesili muža. Ona je rodnoj vlasti i izgradnji nove države. Žena spomenula, kako je učestvovala u trovanju u NOO-ima ima 143. U odborima JNOF-a 73. sa m o r f i j u m o m ustaša i Švaba i domobrana, U odjelima, sekcijama, komisijama i kuhinja:»Prišla sam«, pričala je, »do kuhinje i kuhama pri ustanovama 439 žena. Obuhvaćenih ru sam tobože pomogla pomiješati hranu, ali žena, koje učestvuju u pokretu, 26.317. Žena sam iskoristila t a j momenat, te iz rukava u u borbi s puškom u ruci ima 345. Od tih je kojem sam nosila bočicu sa morfijumom, iscipoginulo, koliko nam je do sada poznato, 38 jedila m o r f i j u m u kazan.« žena, u najtežim danima i borbama za vriDrage drugarice! Mnoge su žene izražavale svoje radove u svim pravcima, a i same kritički ukazivale na ono sve što se je moglo a nije se postiglo. Dostavljamo vam rezultate dvomjesečnog takmičenja : Nanovo obuhvaćenih žena u N O P 11.799. Održano zborova, sastanaka i konferencija 1.041. Održano mitinga 2. Naučeno nepismenih 73. Napisano parola 1.384. Sakupljeno žita i kruha 18.281 kg. Voća i povrća 11.706 kg. Ručaka 7.936. Krumpira i kapule 7.277 kg. Raznih slatkiša za bolnice 178 kg. Jaja 4.897 komada. Kokošiju 272 komada. jeme četvrte i pete ofenzive. Spomenut ćemo Vam jednu drugaricu, koja je junački poginula u Kninu pod činom oficira, drugarica Ivka K r i l i ć iz Bačine, kot. Makarska, koja je služila primjerom među svim drugaricama u vojsci. N e p r i j a t e l j je ubio u pozadinskom radu kroz ovu borbu 168 žena. Kroz zatvore i logore je prošlo 2423 žene. U njemačkim logorima se još nalaze mnoge žene, koje trpe svaka zvjerstva. Žene se aktivno pripremaju za svoj P r v i kongres antifašistkinja Hrvatske. Na II. svoj o j okružnoj konferenciji su se prihvatile novog dvomjesečnog takmičenja na svim pol j i m a rada, za što skoriju obnovu naše zemlje na prosvjetno - kulturnom, gospodarskom, zdravstvenom i socijalnom polju. Žene imotskog kotara na svoju II. okružnu konferen- �ci ju su donijele pripremljene darove od raznih ručnih narodnih radova, koje će ponijeti na svoj I. kongres žena Hrvatske. Žene ostalih kotareva isto tako rade na pripremanju darova Kongresu. Velika ljubav i odanost naših žena se je pokazala i u pomoći našim bolnicama i ranjenicima, kao i živo interesovanje za osnivanje društva Crvenog križa, preko kojeg će žene voditi brigu o osiromašenim i nemoćnim, koji su tako nemilosrdno pogođeni ovim ratom, kao i potraživanje svojih najmilijih, koji su kroz rat izgubljeni po logorima, internacijama i zbjegu i t. d. Uz drugarski pozdrav! Smrt fašizmu —- Sloboda iutrodu! Z a Okružni A F Ž Predsjednica: Ljubica Tomašević Dokument 350 DOPISI ZA ŠTAMPU O PREDKONGRESNOM RADU ŽENA GRADA I KOTARA VIROVITICE OD 5. II. 1945. Udarnički rad žena grada Virovitice Novu godinu započele su žene Virovitice udarništvom. Kao dokaz tomu jesu rezultati rada u toku mjeseca siječnja. Žene grada dale su tokom mjeseca siječnja 2827 radnih dana, oprano je 1567 pari rublja, sašiveno je 740 komada raznih odjevnih predmeta, a popravljeno 35 komada. Za ranjene drugove sakupljeno je 5283 ručka, 70 kg kolača, 2 i pol kg bonbona, 2 kg duhana, 5 1 malinovog soka, 5 kg sapuna, 20 kg jabuka, 31 kokoš, 5 kg slanine, 1 tele. U davanju pripomoći u hrani istakla se je drugarica Sladović. Zaslugom drugarice Nade Korač organizirana je kuhinja za teško ranjene borce. Bolničku službu organizirale su drugarice Žagi Nada i V u j n o v i ć Klara. Na rajonskim sastancima u gradu sakupljeno je tokom mjeseca 41.070 Kn za pomoć Dalmaciji. Žene kotara Virovitica natječu se Kako bi što veći udio doprinijele u N O B žene se natječu u davanju pomoći i udarničkim radom. U selima kotara Virovitica žene su sakupile 131.000 Kn kao pomoć Dalmaciji. Dale su 1410 radnih dana, održale 99 masov- nih sastanaka, 1 općinski sastanaJk žena i jedno kotarsko savjetovanje. Za ranjene sakupljeno je 350 jastuka uz to što se dnevno donosi razna hrana za one, koji su svoje živote žrtvovali za oslobođenje naše drage domovine, a time i nas samih. Dokument 351 IZVJEŠTAJ MJESNOG ODBORA AFŽ ŠIBENIK OD 20. II. 1945. OBLASNOM ODBORU AFŽ ZA DALMACIJU O PREDKONGRESNOM TAKMIČENJU MJESNI ODBOR ŠIBENIK AFŽ Šibenik, 20. II. 1945. Oblasnom odboru A F Ž za Dalmaciju — Split Dostavljamo Vam i z v j e š t a j i rezultate takmičenja od 3. X I . 1944. do 15. II. 1945. Drugarice su izradile 33.540 nadnica (bilo je kolektivno čišćenje ruševina). Održano je 102 sastanka (sastanci su se održavali na svim sektorima). Na sastancima je prisustvovalo 5.818 drugarica. Naučilo se je čitati i pisati 9 drugarica, analfabetski tečaj polazi 130 drugarica. 4 Žene Hrvatske u NOB Otposlana su 32 dopisa. Drugarice su u tom roku posjetile 9 puta drugove ranjene po bolnicama, bilo ih je 485, zahvalnice drugova prilažemo. Sakupljeno je dobrovoljnih doprinosa Kn 544.350 i L i r a 925.— P r i posjećivanju odnijeto je ranjenicima mnogo darova. Provedena je akcija čišćenja grada » T j e dan čistoće«, u kom radu je učestovalo 1672 49 �žene i omladinke. Učestvovale su masovno žene sa svih sektora grada bez obzira na stalež i imovno stanje. Drugarski se natječući pri radu, zaslužile su puno priznanje i pohvalu vodstva radova. Mnogo nadnica su dale osobito naše težačke i radničke žene pri čišćenju javnih zgrada i pranju rublja za vojsku. Na ovim sastancima JNOF-a i NOO-a drugarice masovno učestvuju, jednako kao i na samim sektorskim sastancima A F Ž - a i time pokazuju svoju pobuđenu volju da sarađuju ravnopravno sa muškarcima u svim djelatnostima, koje provodi Narodna vlast, U 28 održanih sastanaka JNOF-a učestvovalo je 12.800 drugarica sa svih sektora. Radi se na kulturnom i političkom podizanju žena. Nakon što je 7 drugarica proučilo odluke I I . Zasjedanja A V N O J - a i I I I . Zasjedanja Z A V N O H - a , organizirano je po svim sektorima proučavanje tih historijskih odluka, na kojem za početak sudjeluje 54 drugarica. Analfabetski tečaj, koji je također organiziran, pohađa 130 drugarica. Od početka ustanka bilo je približno oko 35 žena obuhvaćenih u radu, ali tokom borbe i rada za v r i j e m e okupatora uspjeh je bio ogroman, te je p r i j e oslobođenja 2—3 mjeseca obuhvaćeno u radu oko 1.462 žene i omladinke. Skoro svaka je žena na bilo koji način pomagala narodno-oslobodilačku borbu po strani ili skupa, i danas ima obuhvaćenih u radu antifašistkinja oko 4.500 žena. Tu su najjače zastupane radnice, težačke i dobrim dijelom građanke. Većinom su Hrvatice, ali ima i dobar broj Srpkinja. Žene su na mobilizaciji sposobnih muškaraca u N O B uspjele poslati 393 muškarca. Žene su uspjele demobilizirati 104 neprijateljska vojnika, ustaša, četnika i ostalih. Tokom borbe otišlo je iz našega grada 477 drugarica u N O V J . U N O O ima u našem gradu 21 drugarica. U J N O F odborima ima 17 drugarica. Zastupane su težačke, radnice i građanke. Drugarice, koje rade po raznim civilnim ustanovama u gradu ima 112. Većinom su građanke, a ima radnica i težačkih žena. Smrt fašizmu — Sloboda Tajnica: narodu! Predsjednica: M . Macura Ljuta Tamhača D o k u m e n t 352 IZVJEŠTAJ GRADSKOG ODBORA AFŽ SUŠAK OD 21. II. 1945. PROPAGANDNOM ODJELU OKRUŽNOG NOO ZA HRVATSKO PRIMORJE O RADU ORGANIZACIJE AFŽ OD POČETKA NOB GRADSKI OAPŽ SUŠAK Drug. Propodjelu ONOO-a Drage drugarice! Odgovaramo na Vaš dopis od 6. o. mj., te Vam šaljemo podatke o cjelokupnom radu naše organizacije A F Ž - a od početka NOB-e, koji su Vam potrebni za brošuru, koja će biti izdana prigodom proslave 8. marta o. g. Napominjemo Vam da uslijed poteškoća u radu pod okupacijom Nijemaca, zbog neprestanih uzbuna, te zbog otsustva drugarica, koje su u početku NOB-e radile u našim organizacijama, nismo mogle p r i j e napraviti o v a j i z v j e š t a j , te navesti točne podatke, već smo iste navele približno. Kod sastavljanja ovoga i z v j e š t a j a uložile smo sve mogućnosti da bar približno odgovara istini. Po pitanjima postavljenima u Vašem gornjem izvještaju, dajemo Vam slijedeće odgovore : Sušak, 21. II. 1945. za Hrvatsko Primorje 1. Od 18 godina dalje ima u našem gradu oko 5.900 žena. 2. Protiv našega pokreta su 203 žene. 3. U AFŽ-u ima organiziranih 2.101 žena. 4. Naša organizacija ima 13 odbora, i to 10 rajonskih gradskih i 3 seoska odbora. U odboru Sestrino ima 8 odbornica, Marjanovo — 5, Malovo — 8, Bobijevo — 7, Centar I — 6, Centar II — 4, Vidovo — 6, L u j e v o — 6, Kuka I — 4, Kuka II — 4, 50 — 11, 45 — 8, Draga — 10; u gradskom odboru ima 9 odbornica: ukupno ima-96 odbornica. 5. U raznim komisijama ima 30 drugarica. ( N O O - a i odborima J N O F - e ) . 6. Sa terena otišlo je do sada oko 100 drugarica što u N O V , što na terenski rad (politički). 7. U zatvorima, logorima te prisilnom radu ima 51 žena. �I'rcdkongresni miting u S/ilihi 7. III. 1945. �8. Do sada je poginulo 10 drugarica što u borbi, što inače od ruke okupatora. 9. U gradu ima ukupno 116 nepismenih žena: organizirale smo drugarice, koje su intelektualke, da ih podučavaju. 10. U selima i T v o r n i c i održano je oko 20 masovnih sastanaka, a u gradu se redovno održavaju sastanci tjednom po grupama. Do sada je održano oko 16.850 sastanaka. 11. čitalačkih grupa ima 209, posjećuje ih 960 drugarica. 12. Organizirani rad A F Ž - a započeo je početkom 1942. godine. 13. Za štampu napisale su žene oko 1000 dopisa, a za zidne novine samo po selima oko 50 dopisa. 14. Za zajam narodnog oslobođenja sakupile su žene (plasirale obveznica) 250.000.— Lit. 15. Za našu N O V sakupile su žene oko 50.000 kg hrane, te nekoliko stotina kutija raznih konzervi. 16. Za vojsku, terenske polit, radnike, te zatvorenike skuhale su žene oko 16.000 obroka. 17. Drugarice su sakupile oko 25.000 razne robe (odjeća, rublje, kape, papuče, zastave, zobunce i t. d.) 18. Drugarice su sašile oko 7.000 komada robe. 19. Skupile su oko 10.000 komada sanitetskog materijala (injekcije, lijekovi, aspirini, bočice joda, povoji, gaza i t. d.). 20. -Sakupile su oko 200 komada pušaka, revolvera, bombi, puškomitraljeza, te oko 3—4.000 metaka. 21. Sakupile su oko 5000 kg papira, te oko 5000 raznih potrepština (olovaka, gumija, flašica tinte i ostalo). 22. Radnih sati za potrebe vojske, pomoć obiteljima boraca, te ostali rad dale su drugarice oko 350.000 radnih sati. 23. Hranu i ostale predmete prenosilo je oko 500 žena i to oko 5.500 puta. 24. žene su napisale oko 12.500 parola, prenijele oko 60.000 komada štampe, sklonile ilegalce oko 3.750 puta, prenijele oko 76.000 pisama, održale 11.500 veza. 25. Žene su isprele oko 250 kg vune, isplele oko 3.500 pari čarapa. 26. U sabirnim i ostalim akcijama sudjelovalo je oko 2.000 žena. 27. U novcu sakupile su žene oko 500.000 Lit, i 30.000 Kuna. 28. Zemlju je obrađivalo oko 50 žena. 29. Preko žena je posađeno 210 kg krumpira i 9 kg fažola, a iskopano 570 kg krumpira i oko 250 kg fažola. U buduće voditi ćemo točnu kontrolu nad radom naših žona, kako bi imali o istome jasnu sliku. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski p o z d r a v T a j n i c a I O A F Ž - a : DaTa D o k u m e n t 353 II. OBLASNA KONFERENCIJA AFŽ DALMACIJE ODRŽANA U OSLOBOĐENOM SPLITU OD 7—10. III. 1945. Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila Preko 1.800 delegata iz svih dijelova Dalmacije skupilo se. Šarenilo narodnih nošnji, partizanska pjesma i i g r a n j e » K o z a r e « ispunjali su cijeli Split. 7. marta navečer otvorena je izložba darova za I. Kongres. Ima ih najrazličitijih, ali svima im je jedno zajedničko — ljubav i pažnja kojom su izrađeni. 8. marta u jutro žene su obišle vojne i civilnu bolnicu, d j e č j e domove, obdaništa i domove staraca. Iz najudaljenijih krajeva su donijele darove našim ranjenicima i našim mališanima. Poslije podne je održan veliki miting. N a v e č e r istoga dana održan je svečani dio konferencije u Nar. kazalištu. Delegatkinje su učestvovale u programu. Šibenke, Vrličanke su plesale svoja narodna kola u starim na- AFŽ Dalmacije, br. 3-4, ožujak-travanj 1945. rodnim nošnjama, a Splićanke su otpjevale nekoliko starih splitskih pjesama. Svečanom dijelu su prisustvovali članovi JNOF-a Hrvatske i Dalmacije, predstavnici Centralnog i Glavnog odbora AFŽ-a, predstavnici narodne vlasti i omladinke, te delegati žena federalnih jedinica Crne Gore, Bosne i Hercegovine i raznih okruga Hrvatske. K o n f e r e n c i j u je otvorila Zora Rosandić, član oblasnog odbora AFŽ-a za Dalmaciju i predložila predsjedništvo, u koje je ušlo 13 drugarica. Ružica Markotić, koja je dalje rukovodila konferencijom, pozvala je prisutne da minutom šutnje odaju počast palim drugaricama. Dala je obećanje drugu Titu, narodnoj vladi i Z A V N O H - u u ime žena Dalmacije, koje su spremne pod svojim rukovod- �Radno predsjedništvo 1. oblasne konferencije AFŽ-a u Splitu stvom i dalje nastaviti sa borbom za potpuno oslobođenje i obnovu naše zemlje. Zatim je dala riječ predstavniku JNOF-a Hrvatske, pukovniku Vicku Krstuloviću, koji je pozdravio žene Dalmacije, istakao njihove velike zasluge u narodno-oslobodilačkoj borbi i pozvao ih da nakon oslobođenja Dalmacije pregnu što jače, da se što prije cijela Hrvatska domovina oslobodi. Predsjednik Oblasnog NOO-a za Dalmaciju, Vice Buljan, zaželio je konferenciji najbolji uspjeh i pozvao žene Dalmacije da i nadalje budu potpora narodnoj vlasti, da uzmu puno učešće u izborima i da na taj način pokažu svoju povezanost uz narodno-oslobodilačku borbu. Miko Tripalo, član Oblasnog odbora USAOH-a, izručio je pozdrave dalmatinske omladine. U ime Centralnog odbora AFŽ-a za Jugoslaviju pozdravila je predsjednica Kata Pejnović, koja je, iako je ranjena i bolesna, ipak došla na konferenciju. Burno pozdravljena, ona je predala plamene pozdrave žena Jugoslavije, odala puno priznanje borbi žena Dalmacije i pozvala ih da nastave i dalje herojskim putem, kojim su pošle. Dika Gašparac u ime Glavnog odbora AFŽ-a za Hrvatsku pozdravila je konferenciju i pozvala Dalmatinke da i dalje tako rade i pripremaju se za I. Kongres žena Hrvatske. Pozdrave junačkih žena Crne Gore izručila je Bosiljka Đurović, u ime Hercegovine pozdravila je Pirika Šiber. Zorka Sučić predala je tople pozdrave Bosanki, odala priznanje onim Dalmatinkama, koje su radeći u Bosni podizale svijest bosanskih žena, privodile ih narodno-oslobodilačkom pokretu i stvarale jedinstvo Srpkinja, Hrvatica i muslimanki. Zatim su pozdravile predstavnice žena Gorskog Kotara, Hrv. Primorja i Pokuplja. Predstavnice žena Korduna i Banije govore o kampanji, koje su povele za pomoć Dalmaciji. Ličanka pozdravlja sestre i majke junaka, koje poznaje još od 1941. godine, kad su potekli u pomoć srpskom narodu Like, nad kojim su ustaše tada vršili pokolj, a i sada u sklopu junačke IV. Armije oslobađaju Liku. Nakon pozdrava, Juga Kesić, član Oblasnog odbora AFŽ-a zaključuje svečani dio. 9. i 10. marta održan je radni dio konferencije. Referat o učešću u obnovi i izgradnji za pobjedu održala je Marija Novak, nakon kojeg se razvija plodna i živa diskusija. Zatim se podjeljuju nagrade najboljim u takmičenju. Time se 10. marta u podne završava konferencija. U međuvremenu i 10. marta poslije podne delegatkinje su posjetile kazalište, kino, etnografski i prirodoslovni muzej, Marjan, historijske i kulturne znamenitosti, brodogradilište i razne radionice. Na kraju konferencije poslan je brzojav maršalu Titu i ZAVNOH-u. �Dokument 3 5 4 PROSLAVA 8. MARTA 1945. U ISTRI Iz »Hrvatskog lista«, glasila Okružnog odbora XOF Pula, br. 69, od 11. ožujka 1945. ŠIROM C I J E L E ISTRE PROSLAVLJEN JE 8. MART! Iz općine Divšići javljaju nam: — Mi žene općine Divšići veselo smo proslavile 8. mart, praznik žena. Ovo je za nas drugi put, da ga slavimo u domovinskom ratu . . . Za proslavu 8. marta napisale smo 132 parole, 7 petokrakih, zapalile smo 10 krijesova i zabarikadirale cestu na jednom mjestu. Žene sela Rojnići održale su skup povodom 8. marta i sakupile za našu vojsku: 30 rupčića, 19 pari čarapa, 5 pari rukavica, 33 j a j a i 50 kg razne hrane. Iz općine Barbana pišu nam : — Mi žene i omladinke općine Barban u noći u oči 8. marta pošle smo na glavnu cestu Raša-Pula i na njoj ispisale 215 borbenih parola, 21 petokraku, rasturile smo 270 letaka, zapalile 16 krijesova i zabarikadirale cestu na jednom mjestu. Osim toga ispalile smo 300 metaka i bacile 20 ručnih bombi. O proslavi 8. marta u drugim mjestima nisu nam još stigli podrobni izvještaji. 1 1 V e ć 1944. g. slavile su žene istarskih sela i gradova 8. mart borbenim akcijama, mitinzima i takmič e n j e m u .pomoći vojsci. No proslava 8. marta 1945. g. pretvorila se u ogromnu borbenu demonstraciju svih žena Istre. Već mjesec dana ranije započelo je takmičenje u čast 8. marta. Takmičilo se selo sa selom, kotar s kotarom, tko će sabrati više hrane za vojsku i ranjenike. Po- selima i gradovima žene su iživale zastave, pripremajući se da sa što većim broj e m zastava i partizanskih kapa dočekaju oslobođen j e . Žene grada Pule organizirale su ilegalne radionice, u kojima su šivale zastave i partizanske kape. U sabirnim akcijama za bolnice žene su već ranije davale plahte. N i j e bio rijedak slučaj, da su sada za zastave žene žrtvovale i posljednje plahte. Žene Pule šiju za vrijeme njemačke Uoči 8. marta mase žena po selima učestvovale su u akcijama. Po cestama i kućama napisano je na hiljade borbenih parola. Prekopavane su ceste, izlijepljeno na hiljade petokrakih zvijezda i letaka po gradovima u neprijateljskim uporištima, ubacivani su letači u neprijateljske kasarne. Po svim brežuljcima plamtjeli su krijesovi, a u blizini n e p r i j a t e l j skih uporišta pucale su puške i bombe, plašeći neprij a t e l j a . C i j e l a Istra je te noći plamtjela satima i satima, i oko krijesova razvilo se pravo borbeno slavlje. Prestrašen, neprijatelj se n i j e usudio ni slijedećeg dana izlaziti iz -svojih uporišta, očekujući n-a,pad. Na sam -dan 8. marta održavani su mitinzi žena, sa kojih su odaslani brzojavi drugu T i t u i vojnim jedinicama. okupacije zastave za doček Jugoslavenske armije �Dokument 35S IZBORI ZA NARODNO-OSLOBODILAČKE ODBORE U DALMACIJI Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Izbori za seoske, mjesne i gradske N O O - e su pred završetkom. U ovim demokratskim izborima narod je uzeo ogromno učešće. Rezultati izbora to n a j b o l j e svjedoče. Postotak od 9 8 % je zaista velik. A l i o v a j postotak nije slučajan. On je rezultat političke s v i j e s t i naroda i n j e g o v a učestvovanja u borbi. Čin j e n i c a da je narod duž čitave D a l m a c i j e u N O O - e izabrao i s k l j u č i v o kandidate J N O F - a , j a s n o g o v o r i o jedinstvu naroda, čvrstoći i širini J N O F - a , k o j i na širokome programu o s t v a r e n j a slobode i d e m o k r a c i j e okuplja sve što j e r o d o l j u b i v o . T a činjenica g o v o r i n a j j a s n i j e i o tome, da su N O O - i kao oblik vlasti čvrsto prihvaćeni od č i t a v o g naroda. U svijesti naroda, da su N O O - i zaista n j e g o v a vlast, leži ogromna snaga narodno-oslobodilačkih odbora. Ta s v i j e s t pokreće široke mase na rad u r j e š a v a n j u svih pitanja, k o j a iskrsavaju pred N O O - i m a i narodom. K r o z protekle izbore, k o j i su provedeni punom o z b i l j n o š ć u na demokratskoj osnovi, t a j n i m i neposrednim g l a s o v a n j e m , narod D a l m a c i j e pokazao j e j o š jedamput s v i m n e p r i j a t e l j i m a naroda da ne želi, p o s l i j e četiri godine k r v i i muka, svoju sudbinu pokloniti onima, k o j i su u n a j t e ž i m danima direktno ili indirektno vodili bjesomučnu borbu p r o t i v naroda, b o j e ć i se narodne slobode, b o j e ć i se narodne v o l j e i u strahu da ne izgube p o z i c i j e , k o j e su imali u staroj r e a k c i o n a r n o j J u g o s l a v i j i . N a r o d je D a l m a c i j e snažno izrazio svoju v o l j u i pokazao i z d a j i c a m a svih b o j a u z e m l j i i izvan domovine, da ne će vlasti žandara, da ne će režima g l a v n j a č a , već hoće da svoju sudbinu drži čvrsto u s v o j i m rukama. N a r o d je jasno i n e p r i s i l j e n o rekao, da hoće N O O - e . U ovim izborima došlo je do i z r a ž a j a jedinstvo i b r a t s t v o hrvatskoga i srpskoga naroda u Dalmaciji. Reakcionari su se praćkali kao riba na suhom, ne bi li o d v r a t i l i narod od izbora. N a šli su se u j e d i n j e n i svi, i ustaše, i četnici, i mačekovci, sve i z d a j i c e čvrsto povezane strahom pred narodnom slobodom, čvrsto povezane m r ž n j o m p r o t i v naroda i narodne demokratske vlasti. Služili su se raznim metodama, ali nisu uspjeli, niti su m o g l i uspjeti, j e r je narod D a l m a c i j e dao mnogo krvi, mnogo žrtava, j e r je čvrst u J N O F - u i jasno gleda u budućnost. N a r o č i t o je potrebno podvući ulogu žena na ovim izborima. U prvome redu zato, što su žene po p r v i put izišle na izbore, i to kao r a v n o p r a v a n f a k t o r . K o l i k u su s v i j e s t žene Dalmacije, br. 3—4, ožujak—travanj 1945? pokazale na ovim izborima, n a j b o l j e nam gov o r i činjenica, da su oko 7 0 % glasača žene. A razni su agenti naročito žene nastojali odv r a t i t i od izbora. M e đ u t i m su žene bile svijesne potrebe da i one učestvuju u izborima, dok su one to pravo stekle u borbi za domovinu, u borbi za slobodu, za k o j u su umirale z a j e d n o s muškarcima, prema tome stekle i jednaka prava, ali i uzele na sebe jednake dužnosti. Žene D a l m a c i j e su pokazale, isto kao i u oružanoj borbi, kada su umirale za slobodu na p o l o ž a j u ili p r o v l a č e ć i se kroz žice u mrkim noćima sa hranom za borce, ili pletući pred uljanicama, i o v o g a puta, koliko im je stalo do slobode, koliko im je stalo da se očuvaju k r v l j u stečena prava naroda, da se čuva i učvrsti narodna vlast, da se osigura b o l j a i l j e p š a budućnost našim narodima. P o t r e b n o je spomenuti i ulogu omladine, k o j a je u izbore u n i j e l a živahnosti i poleta. Omladina je također o z b i l j n o došla na izbore i time pokazala svim n e p r i j a t e l j i m a da je omladina, kao dio naroda, pozvana da učestvuje u j a v n o m životu, što j o j je u s t a r o j i reakcionarnoj J u g o s l a v i j i bilo onemogućeno. Omladinu su svi reakcionarni režimi na razne načine h t j e l i otrgnuti od političkih zbivanja, o r g a n i z i r a j u ć i različita omladinska udruženja. Međutim u narodno-oslobodilačkoj borbi omladina je nosila v e l i k i teret na svoj i m leđima, kako na f r o n t u tako i u pozadini, i na t a j način stekla pravo da u č e s t v u j e u j a v n o m e životu, da učestvuje na izborima. R e a k c i j a je, o d v r a ć a n j e m naroda od sud j e l o v a n j a na izborima, h t j e l a da stvori bazu za d a l j n j u borbu p r o t i v N O P - a , p r o t i v demok r a c i j e . Međutim se p r e v a r i l a u računu i o v o g a puta kao i u v i j e k dosada. O g r o m n i m u č e s t v o v a n j e m naroda na izborima j o š j a č e je učvršćena d e m o k r a c i j a i s v i j e s t naroda da u našoj z e m l j i odlučuje narodna v o l j a . N O O - i se i z a s n i v a j u na p o š t o v a n j u narodne v o l j e , na p o l a g a n j u računa narodu i na č v r s t o j vezi s narodom. K r o z narodno-oslobodilačku borbu stvarali su se N O O - i , r a z v i j a l i se i učvršćiv a l i z a j e d n o s r a z v o j e m pokreta. Oni su uvijek r j e š a v a l i sva p i t a n j a z a j e d n o s narodom, oni su na t a j način i postali n e r a z d v o j n i od njega. P o s l i j e ovih izbora ta v e z a je p o j a č a n a zato, što se sada u N O O - i m a u č i t a v o j Dalm a c i j i nalaze samo oni ljudi, k o j i m a je narod dao p o v j e r e n j e t a j n o , neposredno i neprisiljeno. 'Ta činjenica je v r l o z n a č a j n a baš da- �Žeree glasaju na izborima za N.00 u oslobođenom Splitu nas, kada u čitavoj Hrvatskoj i Jugoslaviji pred NOO-ima i narodom stoje zadaci obnove naše zemlje. Ti su zadaci naročito veliki u Dalmaciji, koja je mnogo stradala od okupatora i domaćih izroda, i koja je u vrlo teškoj ekonomskoj situaciji, što zahtijeva velike napore svih snaga. Ovim izborima pojačava se odgovornost NOO-a prema narodu, i naroda kao cjeline i pojedinca prema NOO-ima. Uz velike uspjehe u izborima potrebito je spomenuti i nedostatke. JNOF je zaista odigrao vrlo važnu ulogu, i pokazalo se da je snažan i širok, ali bilo je mjesta gdje ta širina nije došla do izražaja za vrijeme prediizborne kampanje, jer su uži odbori JNOF-a postavljali listu kandidata, a da se nije aktivizirao čitav narod na tome pitanju. Bilo je i takvih mjesta, gdje se težište rada bacilo na objašnjavanja o potrebi učešća na izborima, a pri tome se zaboravljalo na sami sa- stav odbora. U nekim mjestima nije se kandidiralo žene, iako su mnoge bile sposobnije od pojedinih muškaraca, koji su izabrani, tako da broj žena u NOO-ima ne odgovara njihovu učestvovanju u borbi, političkoj svijesti i radnoj sposobnosti. Razumljivo je da narod Dalmacije još nikada dosada nije u ovolikom postotku sudjelovao na izborima, jer nikada dosada nije ni birao svoju vlast. Kao što su svi krajevi Dalmacije pokazali visoku svijest i ljubav prema svojoj narodnoj vlasti, tako je i Lastovo, koje su fašisti 25 godina nastojali odnaroditi i pretvoriti ga u bazu za juriš na našu domovinu, pokazalo da je čvrsto vezano uz svoju domovinu. Čitavo Lastovo je izišlo na izbore i time pokazalo da hoće NOO-e, da su mu dragocjene tekovine ove borbe, i ujedno jasno pokazalo fašističkim otimačima, koji još uvijek lupeški vrebaju kako bi ponovo ugrabili pojedine krajeve naše �još jedan prinos izgradnji federalne Hrvatske u federativnoj demokratskoj Jugoslaviji, bratskoj zajednici njenih naroda. domovine, da je Lastovo hrvatsko i da će, čvrsto vezani sa svojom domovinom, s njome dijeliti dobro i zlo. Ovo će isto reći i Zadar, koji se nalazi pred skorim izborima. Dalmacija je i ovom prigodom, kao i u oružanoj borbi, pokazala visoku svijest, ljubav prema domovini, a time ujedno dala nov udarac svima onima, koji nastoje različitim intrigama razjediniti naše narode i oduzeti im tekovine ove borbe. S ovim je ona dala J- P . 1 U ovim izborima, koji su se održavali na teritoriju tada oslobođene Dalmacije, bio je t a j n i m glasanjem izabran u N O O - e velik b r o j žena, koje su u toku r a t a pokazale svoju nepokolebljivu odanost NOB-i i aktivno ufešće u izgradnji svoje domovine. Dokument 356 IZVJEŠTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA A F ž SUŠAK OD 19. OŽUJKA 1945. OKRUŽNOM ODBORU A F ž ZA HRVATSKO PRIMORJE O PREDKONGRESNOM RADU ŽENA MO A F Ž - a SUŠAK Sušak dne 19. III. 1945. Drugarskom Okružnom odbora AFŽ za Hrvatsko Primorje Drage drugarice! Šaljemo Vam izvještaj rada u duhu Kongresa od 1—15 o. mjes. Drugarice na novo organizirane proučavaju II zasj. AVNOJ-a i III. zasj. ZAVNOH-a. Dovršavaju zastavu I. Odredu za nagradu najboljem bataljonu. Na toj slici izrađena je zlatom na crvenom polju slika druga Tita. Zastavu radi drugarica iz Centra, koja je sav trud i sve svoje umjetno umijeće uložila da slika ispadne čim ljepša. Zatim ispredeno je 22 para vunenih čarapa, 2 para rukavica i 1 kg vune. Drugarice iz Kuke napravile su u duhu Kongresa 566 koverata i 72 bloka. Drugarice svaki tjedan posjećuju u bolnici bolesne drugove i drugarice i svaki tjedan izmjenično nose hranu bolesnicima. Do sada odnijele su> 40 obroka tople hrane, 107 baškota, 1,30 kg keksa, 2 kutije sardina, 6 kruha, 0,75 kg šećera, 2 kutije duhana, 3 kutije cigareta i 7 kutija šibica. S a s t a n a k a : održano 520, prisutnih 920 žena. S a t i : za sastanke utrošile 750, za ostale radove 4.200. P a r o l a : napisale 420. L e t a k a : bacale 1.200. Prigodom proslave 26 godišnjice osnutka Crvene Armije zapalile su tri krijesa. O b v e z n i c a : plasirano 4 po 500 Lit, 5 po 100 Lit. M o b i l i z i r a n o : 30 drugova, 5 drugarica, 2 pionira D o p i s a : napisale 4 5 Usprkos terora sa strane okupatora i dnevnih uzbuna, drugarice nastoje da pojačaju svoj rad. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Uz drugarski pozdrav �Doček međunarodne komisije u Pazinu Dokument 357 POMOĆ NARODA ISTRE NARODNO-OSLOBODILAČKOJ VOJSCI Članak iz »Hrvatskog lista«, glasila Okružnog odbora NOF Pide, br. 71, od 25. III. 1945 NAROD SVOJOJ ARMIJI Pored stalne svakodnevne pomoći, koju narod pruža borcima iz istarske grupe Odreda, na okrugu Pula stalno se vrši sakupljanje namirnica za našu hrabru 43. diviziju. Samo mjesec dana, preko Okružnog prehrambenog odjela, prebačeno je za našu diviziju 75 goveda, 300 kvintala razne hrane (pšenice, kukuruza, krumpira, riže i pašte), 1500 litara ulja, 350 kg slanine, 1300 kg soli, 650 kg duhana. Jedinstvena Narodno-oslobodilačka Fronta uputila je poziv našoj omladini i ženama da povedu akciju za sakupljanje raznih namirnica za naše bolnice. Naša junačka omladina i naše žene spremno su se odazvale ovom pozivu za pomoć onim našim drugovima, koji su dali svoju krv i svoje zdravlje za oslobođenje našeg naroda. Samo u četiri dana omladina i žene okruga Pule sakupile su za naše ranjenike 4000 jaja, 150 kg šećera, 10 kg meda, 40 kg keksa, 200 kg finog brašna za kolače. U ovoj akciji, kao i uvijek, omladinke i žene Labina sakupile su najviše, dok se je u prebacivanju hrane najviše istakla omladina Rovinja. Također znatan udio u akciji doprinijele su žene i omladinke kotara Prodo,1. Na kotaru Žminj sakupilo se nešto manje, a kotar Pula stoji na zadnjem mjestu u ovoj akciji. Naša 43. divizija stalno jača. Novi borci, koji se svakodnevno dižu, upotpunjavaju i povećavaju njegove redove. Radi toga naša divizija treba stalno veću pomoć, a naročito joj je potrebna veća pomoć u stoci . . . �1 Sve jači p r i l i v n o v i h boraca u jedinice N O V z a h t i j e v a o je stalnu pomoć pozadine u hrani. R a n j e ne i bolesne drugove u bolnicama, k o j e su b i l e skrivene u planinama i na poluotočiću Ubaš u kotaru Labin, trebalo je snabdijevati hranom i l i j e k o v i m a . Narodno-oslobodilački odbori imali su dobro o r g a n i zirane gospodarske komisije, k o j i m a je g l a v n i zadatak bio prehrana vojiske. No kako je veliki dio- muškaraca bio u partizanima, glavni teret je padao na žene i omladinke, na k o j e se narodna vlast u g l a v nom i oslanjala. Te su se sabirne a k c i j e vršile stalno i kao sastavni dio takmičenja p o v o d o m praznika 1. m a j a , 8. marta, u pripremama za Oblasnu k o n f e r e n c i j u , Kongres žena Hrvatske, pripremama za izbore za narodne odbore i t. d. » Ž e n e kotara T i n j a n sakupile su u toku 20 m j e seci teške borbe slijedeću hranu, obuću i l i j e k o v e : 492 q b i j e l o g brašna, 445 q kukuruznog brašna, 536 q pšenice* 652 q kukuruza, 190 kg ječma, 233 q krumpira, 9.92 q fazo la, 13 q sira, 3.19 q riže, 14.21 q slanine, 5.24 q soli, 3,12 šećera, 80 kg meda, 6.662 pašte, 908 komada kokoši, 1841 j a n j a c a , krupne stoke 313 grla, 442 ovce, 4.20 q suhog mesa, 50.586 j a j a , 3.512 keksa, 2.77 q mendu'la, 92 1 ulja, 181 1 octa, 829 1 vina, 257 1 r a k i j e . P o r e d hrane žene su sakupile 9.075 komada razne odjeće, 4.050 komada posuda, 4.306 araka papira. 4.536 raznih l i j e k o v a i 569.000 lira. Ž e n e kotara Tinjian shvativši potrebu jačanja naše valute sabrale su 3.445 kg zlata i 3.80 kg srebra. U toku borbe one su dale 12 h i l j a d a radnih dana.« (Glas I s t r e « 31. V. 1945.) H r a n a se n e g d j e prebacivala kolima, ali na nekim m j e s t i m a naročito preko pruga, m o r a l o se hranu prebacivati na leđima. T a j su posao n a j v i š e o b a v l j a l e žene. N a r o č i t o je teško bilo prebacivati hranu u 'Gorski Kotar. T r e b a l o je na leđima prenositi 18 do 20 kg hrane. Povlačeći se pred snagama N a r o đ n o - o s l o bodilačke vojske, N i j e m c i i četnici su se koncentrirali u Kastavštini i kotaru O p a t i j i . P r o l a z iz Istre u Gorski K o t a r bio je v r l o opasan. Uprkos tome, k o l o ne žena i omladinki iz Krasa, L a b i n a i Kastva izvršavaju s v o j zadatak i prenose hranu. U t r a v n j u 1945. g. 60 žena kotara L a b i n ( M a r i j a Jurčić. M a r i j a Batelić, M a r i j a G i o r g i , P i j e r i n a M o h o r o v i ć , Celestina Lazarić, Ivanka Delušić, Roža Faraguna, M i l k a M i kuljan, Z o r a Blečić i druge) bile su napadnute od četnika, a l i su ipak uspjele p r i j e ć i prugu i cestu R i jeka-Trst i stići s hranom u Gorski Kotar. U v e l j a č i žene kotara O p a t i j a počinju sakupljati zlato. T a s e a k c i j a brzo proširila na c i j e l u Istru. Ž e n e Istre sakupile su oko 80 kg zlata. Žene Istre pomagale su narodnim odborima u sprovođenju bojkota n e p r i j a t e l j s k i h uporišta. Žene su držale straže i p l i j e n i l e hranu, koju 'bi p o j e d i n c i pokušali o d n i j e t i u uporišta bez propusnice i dozvole. H r a n u bi predavale N O O - i m a za vojsku ili ranjenike. Žene su držale stražu pred selima i obavještavale, kada se približavao n e p r i j a t e l j . Žene istarskih sela uređuju bunkere za s k r i v a n j e i organizaciju straže u selima, u k o j i m a se nalaze politički radnici, u g o v a r a j u znakove na kućama, k o j i su signalizirali, da li je ulaz u selo slobodan, ili n i j e . N e k i su bunkeri bili svakodnevno sklonište partizana. M a r i j a Belušić iz Belušići, kotar Pazin, od prvih dana ustanka, iako siromašna, stalno sklanja u s v o j bunker partizane i hrani ih. M a r i j a Šestan iz Katuna i m n o g e druge žene pretvorile su s v o j e kuće u prolazne kuhinje i skloništa za političke radnike. T e t a Foška Batelić iz Marići, m a j k a M o š n j a iz šišana, teta Foška iz R u d a n a - Ž m i n j , Jela Ivančić iz B r guca, mamica Z v a n a Rakovac iz R a k o v c i , A n a Poščić iz Z a l u k a - O p a t i j a , m a j k a Kožulka iz K a l c a , m a j ka Mlekuš iz Pazina, M a r i j a Benčić i nona u Gržini, m a j k a M a r i j a iz Šimeći i stotine drugih teta, m a j k i Katica Černjul i nonica, č i j i se život za v r i j e m e borbe sastojao samo u tome kako će dočekati, nahraniti i skloniti drugove i drugarice, odraz su velike majčinske l j u b a v i , k o j u su istarske žene osjećale za svoju domovinu i slobodu svoga naroda. No bunkeri nisu bili samo sklonište političkim radnicima. U n j i m a su bile smještene ilegalne štamp a r i j e . U bunkeru udovice M a r i j e Pu'har-Pravičeve u P o l j a n a m a ibio je smješten agit-prop okružnog k o miteta K P H R i j e k a . M a r i j a sa s v o j e tri kćeri v o d i svu brigu oko drugova, k o j i tu rade. N j e n a kuća pretvara se često u poštu. Tu se r a s p o r e đ u j e štampa okružnog komiteta, a n j e n e je kćerke prenose na veze. Osim toga M a r i j a j e član Kotarskog odbora z a A F Ž , član seoskog N O O - a , a n j e n e kćerke aktivne omladinke. U neposrednoj blizini R o v i n j a nalazi se štancija (salaš) Štanjera i kuća o b i t e l j i Božić. 'Karti Božić poginuli su muž i tri sina. Sa snahom M i l k o m i unukom M a r i j o m , k o j a je omladinski rukovodilac, ona za c i j e l o v r i j e m e boirbe n a j a k t i v n i j e radi za N O P . U kući ima dobro uređen bunker, k o j i se koristi za sklanjanje i l i j e č e n j e bolesnih i ranjenih drugova. N j i h o v a je kuća -centar za raspodjelu štampe, p r i h v a ćanje raznog m a t e r i j a l a sabranog u gradu, a osim toga centar i n f o r m a c i j a za aktiviste. U Garićima nalazi se u 'bunkeru štamparija Oblasnog komiteta K P H . I dok Slavica Fran, D a n j u ša Švalba, Estera Lučić, M i l e n a Lučić, A n đ e l k a Tuirčinović, Erna Derosi i druge drugarice rade u bunkerima O b l a s n o g i Okružnih agit-propa, d o t l e hrabre i p o ž r t v o v n e -žene v o d e brigu o tome da im pruže sve što mogu. M i l i c a Jadretić, Katica Černjul. M i l e na Franko, L u c e Blažima, M a r i j a K n a p i ć , Foškica Modrušan, A n a 'Košara, M a r i j a Poropat, M a r i j a F i lipić, A n a Brženda, M a r i j a Ž e n d i ć i drugi prenose štampu u sela i gradove. �Bunker u kojem se napila štamparija OK RPH Rijeka. Marija Pukar daje hranu svojoj kćerki Julki ' ' �Dokument 358 U SPLITU JE 14. IV. 1945. FORMIRANA PRVA NARODNA VLADA HRVATSKE Predsjedništvo Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske na temelju čl. 4. Odluka o Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, kao vrhovnom zakonodavnom i izvršnom narodnom predstavničkom tijelu i najvišem organu države federalne Hrvatske, donijelo je na svojoj izvanrednoj sjednici održanoj 14. travnja 1945. u Splitu ovu Odluku o narodnoj vladi Hrvatske Cl. 1. Narodna vlada Hrvatske je najviši izvršni u Hrvatskoj. i naredbodavni organ državne vlasti Cl. 2. Narodnu vladu Hrvatske imenuje Predsjedništvo Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Narodna vlada Hrvatske odgovara i polaže račun o svom radu Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno Predsjedništvu. Cl. 3. Narodnu vladu Hrvatske sačinjavaju: Predsjednik vlade, dva potpredsjednika vlade i ministri: unutrašnjih poslova, pravosuđa, prosvjete, financije, industrije i rudarstva trgovine i opskrbe, poljoprivrede i šumarstva, socijalne politike, narodnog zdravlja, građevina, obalnog pomorstva, ribolova i lokalnog saobraćaja. Cl. 4. Predsjedništvo vlade postoji kao posebno nadleštvo. Na čelu Predsjedništva vlade stoji predsjednik. Za slučaj spriječenosti predsjednika zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika. Cl. 5. Predsjednik vlade i ministri rukovode poslovima pojedinih grana državne uprave, ukoliko iste ne spadaju u nadležnost vlade demokratske federativne Jugoslavije i njezinih ministarstava. Cl. 6. Uredbe, naredbe i upute donosi vlada Hrvatske na osnovu zakona Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, odnosno njezinog Predsjedništva i zakona Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno njegovog Predsjedništva, kao i na osnovu uredaba, naredaba i uputa vlade demokratske federativne Jugoslavije, a ministri još i na osnovu uredaba, naredaba i uputa vlade Hrvatske i na osnovu rješenja pojedinih ministarstava demokratske federativne Jugoslavije, ukoliko se radi o poslovima, koji spadaju u nadležnost vlade demokratske federativne Jugoslavije. Cl. 7. Ministri narodne vlade Hrvatske imaju pravo prisustvovati zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, odnosno njegovog Predsjedništva. Cl. 8. Svaki vijećnik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske ima pravo uputiti narodnoj vladi i ministrima pitanja. Narodna vlada i ministri su dužni odgovoriti na takovo pitanje usmeno ili pismeno, najkasnije u roku od pet dana. �Prva Karodna vlada Hrvatske Kod stupanja na dužnost članovi narodne vlade Hrvatske polažu pred Predsjedništvom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske zakletvu: »Zaklinjem se čašću svoga naroda, da ću vjerno i neumorno služiti narodu, da ću svoje dužnosti vršiti savjesno i predano, čuvajući i braneći slobodu i nezavisnost, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije i sve ostale tekovine Narodno-oslobodilačke borbe, za napredak federalne Hrvatske i demokratske federativne Jugoslavije.« Cl. 10. Odredbe o organizaciji i djelokrug pojedinih ministarstava propisat će se posebno. Cl. 11. Ova odluka stupa na snagu odmah.1 Split, 14. IV. 1945. Tajnik: Dušan Čalić, v. r. Predsjednik: V l a d i m i r N a z o r , v. r. 1 Sastav p r v e narodne v l a d e Hrvatske bio je slijedeći: predsjednik vlade: dr. V l a d i m i r Bakarić . potpredsjednici: F r a n j o G a ž i i dr. R a d e Pribičević ministar unutrašnjih poslova: V i c k o Krstulović ministar pravosuđa: Dušan Brkić ministar p r o s v j e t e : A n t e V r k l j a n ministar f i n a n c i j a : A n k a Berus ministar industrije i rudarstva: D r . M l a d e n I v e ković ministar p o l j o p r i v r e d e i šumarstva: T o m o Čiković ministar narodnog z d r a v l j a : Dr. Aleksandar K o - harević ministar socijalne politike: Jurica Draušnik ministar g r a đ e v i n a : Stanko Čanica O p a č i ć ministar obalnog pomorstva: Dr. Uliks Stanger �Dokument 359 JUNAČKA IV. ARMIJA DONIJELA JE SLOBODU NAPAĆENOM NARODU LIKE Članak iz »Srpske riječi«, glasila Srpskog kluba vijećnika ZAVKOH-a, od 15. IV. Posljednji upadi fašističkih horda u lička sela izložili su stanovništvo neviđenim patnjama. Iznenađen naglim neprijateljskim upadom, narod je bježao u šume, ali nigdje nije bilo komadića prostora, gdje bi se osjećao sigurnim. Iz Koreničke kotline izbjeglo je u Plješivicu nekoliko hiljada duša, gdje eu bili izloženi gladi, zimi i stalnoj artiljerijskoj i minobacačkoj neprijateljskoj vatri. Punih 18 dana narod je bio proganjan po prostranoj šumi, prekritoj debelim snježnim naslagama, a nevrijeme i vijavica kao da su htjeli da pojačaju njegove patnje. Iako je neprijatelj navalio sa svih strana na oslobođenu teritoriju, narod je primjernom disciplinom, predvođen od pretstavnika narodne vlasti, napustio svoje bajte uklanjajući se ispred progonitelja. Jedna grupa od 50 osoba odvojila se od glavnine i vratila kućama, gdje su ih ustaše izmrcvarili, a zatim u njihovim bajtama zapalili. Kad je položaj izbjeglog naroda izgledao beznadan, i kad je neprijatelj sve više stezao krvavi obruč oko njega, došlo je spasenje. Borci 13. i 35. divizije herojski su se borili, junački su odbijali bjesomučne napade neprijatelja da bi zaštitili izbjegli narod. Ali ove divizije same bile su preveć male, da 1945.1 bi mogle u potpunosti osigurati ovaj toliko namučeni narod. Neprijatelj, kad već nije mogao da uništi borce ovih dviju divizija, okomio se na iznemogle starce, žene i djecu i uspio da narodu koreničkog kotara nanese gubitke od 286 poginulih, 22 ranjena i 38 nestalih. Ista ovakva zlodjela vršio je neprija^ telj i po udbinskom, lapačkom i ostalim, do tada neoslobođenim kotarevima Like. Stradalo je stotine nevinih života, uložili su oni svoje kosti i prolivenu krv u čvrste temelje, na kojima počiva skupo plaćena sloboda, na kojima leži naša nova narodna država. Velike su to žrtve, koje je narod Like dao, ali ni te, tako ogromne žrtve nisu mogle pokolebati njegov visoki moral, ni slomiti njegov prkosni otpor. On je znao, da će spas doći, i spas je došao. Došao je u vidu mlade i snažne 4. armije, koja u jednom naletu briše s lica zemlje neprijateljske garnizone u Donjem Lapcu i Bihaću, glavnim polaznim tačkama Nijemaca i ustaša u ofenzivama na slobodoljubivu Liku. Razbijena je blokada oslobođenog teritorija Like, i narod se slobodno vraćao na svoja već toliko puta popaljena i opljačkana ognjišta. Vračao se sa posljednjeg bježanja, jer više ne će morati da napušta garišta svojih popaljenih domova . . . 1 U ožujku 1945. g. vodile su se teške borbe z livici, neprijatelj je tukao topovima u kolonu, i tom prilikom na Škipini iznad Ponora poginulo je m n o konačno oslobođenje Like. Neprijatelj je dovukao go naroda, velike snage u svom bijegu pred IV. Armijom NOV. Nijemci su hvatali i zvjerski ubijali narod, koji. U tom konačnom obračunu fašisti su u Lici vršili se u grupama bio sklonio po šumama. Tako su postra;šna zvjerstva. Svoj bijes izbezumljenih očajnika bili oko 40 žena i djece na Homoljcu, u 'Trnavcu iskaljivali su na nevinom golorukom narodu, gdjei Krbavici. U Plješivici su pohvatali 18. III. 1945. god su to mogli. 48 žena i djece, opljačkali im hranu, odjeću i stoku, U IKruzima i Dobroselu (D. Lapac) uspio je zatim ih poslali u Kalebovac. gdje su ih dočekale neprijatelj pohvatati na desetke obitelji i otjerati ustaške zvijeri na čelu sa zloglasnim Tomljenoviih u logore. U Međugorju i Mogoriću (Gospić) faćem. N a j p r i j e su ih zatvorili u bajtu, gdje su im šisti su pobili nekoliko desetaka stanovnika, u Voopljačkali ono što je još ostalo iza Nijemaca, a doteču (k. Brinje) preko 120 ljudi, a u koreničkom zatim mitraljezima pobili. Na još polužive nabacali kotaru 380 ljudi, uglavnom žena i djece. su slame i zapalili. U tim strahotama završile su životom žene — m a j k e boraca, kao Jelena DrakuSela i b a j t e gorjele su već po peti, a negdje i lić, Anka Vukadinović, Soka Funduk, Mima Funduk, deseti put. Narod se okupljao već po ne zna se Jela Orlić, Ljuba Lalić, omladinka Bogdanka Funkoji put u šumama Plješivice, Velebita i Kapele, duk, koja je bila učiteljica i druge. Među njima je koje su još bile pokrivene snijegom. Narod korebila i Milka Vukadinović, koja je ispod jednog ničkog kotara, koji se već četrdeset i osmi put sklaormara ostala živa i gledala sve ove strahote. Uz njao i bježao pred neprijateljem, slabo odjeven i teške napore uspjela je da se izvuče iz vatre, koja bez hrane, ovog se puta kretao u kolonama, predje već obuhvatila tjelesa strijeljanih i zakopala se vođen svojim odbornicima, prema oslobođenom u susjedno điibrište. Tako sklonjena pred ustašama Kordunu. Međutim neprijatelj je presjekao put. koji su u susjednoj bajti kopali i tražili sakrivenu Kolona se vratila natrag Plješivicom prema Unki robu i hranu, čekala je noć. Tada uspijeva pobjeći iznad Farkašića, ali i tamo je put bio zatvoren. u Plješivicu, i obavijesti ostali narod, da se još Šest dana i šest noći ogorčene borbe vodile su jedidublje skloni u šumu i da čeka jedinice NOV, čiji nice X X X V . i X I I I . divizije sa daleko nadmoćnijim su topovi već bili na domaku Korenice. Još su se neprijateljem i na t a j način omogućavale narodnopušile kosti sagorjelih žrtava, kad su jedinice NOV" osloibodilačkim odborima da evakuiraju narod na ušle u Korenicu. sigurnija mjesta. Prilikom kretanja kolona po Plje- �Proslava Dokument oslobođenja u Rijeci 360 ZAHVALA VRHOVNOG KOMANDANTA JEDINICAMA IV. ARMIJE I MORNARICE OD 3. V. 1945. POVODOM OSLOBOĐENJA ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA Poslije 11 dana žestokih i ogorčenih uličnih borbi, osvajajući kuću po kuću, trupe naše IV. A r m i j e slomile su očajnički otpor jakih njemačkih snaga i danas, 3. maja 1945. godine, zauzele i oslobodile veliku pomorsku luku Rijeku 1 U ovim borbama potučene su i potpuno uništene njemačke divizije stalne fašističke f o r m a c i j e . i druge samo- Trupe naše mornarice, pošto su izvršile uspješan desant na području Istre, poslije 4 dana ogorčenih borbi, slomile su vrlo jaki otpor neprijatelja i danas, 3. maja 1945. god., zauzele i oslobodile grad i veliku pomorsku i ratnu luku Pulu. Na t a j način potpuno je slomljen neprijateljski otpor na čitavom području Istre i Slovenskog P r i m o r j a , i obe ove pokrajine potpuno su oslobođene i očišćene od okupatora. Za i z v o j e v a n j e ovih sjajnih pobjeda pohvaljujem junačke trupe naše slavne IV. Armije pod komandom general-lajtnanta Petra Drapšina, general-majora Pavia Jakšića i general-majora Karola Levičnika, jedinice Mornarice pod komandom Josipa Černog i pukovnika Dragiše Ivanovića. Izražavam svoju zahvalnost svim borcima i rukovodiocima jedinica, koje su izvojevale ove s j a j n e pobjede. Neka je slava palim junacima za cslobođenj.e naše domovine! Beograd, 3. maja 1945. Vrhovni Komandant maršal Jugoslavije T i t o _ �1 U n e p r e k i d n o j borbi i s a m o p r i j e g o r n o m radu na p o m o ć i i z b r i n j a v a n j u s v o j e v o j s k e , žene Istre dočekuju j e d i n i c e N O V , k o j e s u p r o d i r a l e i z G o r skog K o t a r a i iskrcale se na i s t o č n o j o b a l i Istre, o s l o b a đ a j u ć i istarske g r a d o v e i sela. M j e s e c i m a su šivale zastavé i partizanke, ispisivale kuće i ceste imenom T i t a i J u g o s l a v i j e i p r i p r e m a l e transparente z a s v o j e o s l o b o d i t e l j e , č e t i r i dana k r i j e s o v i su g o r j e l i po c i j e l o j Istri. Ž e n e su i z l a z i l e p r e d borce, o b a s i p a j u ć i ih c v i j e ć e m i d a r o v i m a . U R i j e c i , P u l i , P a z i n u , R o v i n j u , p o c i j e l o j Istri održavane su proslave oslobođenja. Na v e l i k o j proslavi o s l o b o đ e n j a u Puli, n a r o d Istre p o z d r a v l j a i d e l e g a c i j u žena iz S r b i j e . L j u d i se po n e k o l i k o dana nisu v r a ć a l i s v o j i m kućama. Stare i m l a d e žene kitile su se t r o b o j k a m a i t i t o v k a m a . M n o g e su žene, k o j i m a su p o g i n u l i m u ž e v i , sinovi i braća, tih dana skin'ule s v o j a crna ž a l o b n a o d i j e l a . S l a v e ć i o s l o b o đ e n j e , žene su se o d m a h p r i h v a tile r a d a na o b n o v i . F o r m i r a l e su se r a d n e g r u p e . Jedna takva g r u p a p o m a ž e p o p r a v l j a n j e t e l e f o n s k e v e z e K o r o j b a - T i n j a n , d r u g a u Sv. L o v r e č u p o m a ž e n a o b n o v i t v o r n i c e cementa, četiri r a d n e g r u p e žena R o v i n j a čiste g r a d , d j e v o j k e r a d n e g r u p e » L i č a F a r a g u n a « o k o p a v a j u Čepić P o l j e i t. d. V e ć u s v i b n j u o d r ž a v a j u se po svim k o t a r e v i m a kotarske k o n f e r e n c i j e A F Ž , na kojima se postavljaju zadaci obnove i političkog rada, naročito u č v r š ć i v a n j a bratstva i j e d i n s t v a H r v a t a i T a l i j a n a . 27. V. 1945. ,g. o d r ž a n e su kotarske k o n f e r e n c i j e A F Ž Poreč, V o d n j a n i T i n j a n . 1. s r p n j a 1945. o d r ž a n a je u R o v i n j u I I . o b l a sna k o n f e r e n c i j a A F Ž z a Istru, n a k o j u j e , p o r e d d e l e g a t k i n j a , došla masa žena iz c i j e l e Istre. B i l o je prisutno oko €000 žena. K o n f e r e n c i j a se p r e t v o rila u v e l i k u m a n i f e s t a c i j u b r a t s t v a i j e d i n s t v a H r v a t i c a i T a l i j a n k i , k o j e su o d l u č n o t r a ž i l e p r i k l j u č e n j e Istre J u g o s l a v i j i . U to su n a i m e v r i j e m e v e ć j e d i n i c e N O V , k o j e su o s l o b o d i l e Istru i "Trst, b i l e od savezničkih sila p r i s i l j e n e da napuste T r s t i P u l u i t a m o su se v e ć n a l a z i l e savezničke o k u p a c i o n e j e dinice. Dokument 361 IZ GOVORA MARŠALA TITA PREDSTAVNICAMA AFŽ ISTRE OD 20. LIPNJA 1945. . . . » Z a r to nije nepravda, kada narod četiri godine prolijeva krv i kada je takoreći svojom krvlju i životima dva puta oslobodio teritorij cijele Istre, da na kraju, umjesto da uživa plodove svoje nadčovječanske borbe, mora ponovno da strepi za svoju sudbinu i da ponovno bude ugrožen od onih istih fašističkih elemenata, koji su ga nekada gonili. Mi smo učinili sve, što je bilo u našoj moći da oslobodimo naš narod u Istri, Slovenskom Primorju, Trstu i u v r i j e m e kada je neprijatelj bio jak. U p o s l j e d n j o j fazi borbe mi smo bacili tamo borce naših najboljih divizija da bi oslobodili našu braću, ne štedeći pri tome živote naših boraca, sinova naših naroda. Naše jedinice u neodoljivom naletu oslobodile su ne samo Istru i Slovensko P r i m o r j e , nego i Tržić. A sada je došlo do toga, da nam se osporava pravo na te krajeve, koje smo oslobodili.« 1 1 I a k o su j e d i n i c e Jugoslavenske a r m i j e oslobodile Istru, S l o v e n s k o P r i m o r j e i T r s t , iako se nar o d tih k r a j e v a t o k o m N ' O B b o r i o o r u ž j e m u ruci za svoje oslobođenje i priključenje s v o j o j domov i n i J u g o s l a v i j i i t o k o m te b o r b e skovao b r a t s t v o s t a l i j a n s k o m m a n j i n o m , S a v e z n i c i su osporili J u g o s l a v i j i p r a v o n a t e k r a j e v e . J e d i n i c e J A bile s u p r i s i l j e n e da napuste T r s t , G o r i c u i Pulu. U interesu č u v a n j a m i r a , ali ne odričući se p r a v a - n a te k r a j e v e , v l a d a F N R J p o t p i s u j e 9 . l i p n j a 1945. g . u,govor o p o v l a č e n j u j e d i n i c a J A i z T r s t a , G o r i c e i Pule. Ti su krajevi, nazvani Julijska K r a j i n a , p o d i j e l j e n i u dva dijela: u » Z o n u A « , pod uprav o m S a v e z n i č k i h v o j n i h snaga, i » Z o n u B « , p o d u p r a v o m Jugoslavenske a r m i j e . N a s t a j e p o l i t i č k o diplomatska borba za p r a v o na p r i k l j u č e n j e tih krajeva Jugoslaviji. ili v o j n e u p r a v e o d g o v a r a j u o d l u č n o m b o r b o m . U d e m o n s t r a c i j a m a su m n o g e p r e m l a ć e n e i r a n j e n e od civilne policije, m n o g e zatvorene. U demonstrac i j a m a 4. V I I . 1945., m e đ u uhapšenima, n a l a z e se Š t e f a n i j a B r k a n ć i L j u d m i l a Božac. O n e se b o r e protiv demoliranja svoga grada, protiv odnošenja s t r o j e v a iz s v o j i h t v o r n i c a . U b o r b a m a p r o t i v o d v l a č e n j a s t r o j e v a i z p u l j s k o g m l i n a p o g i b a j u tri druga, a N. K r i z m a n i ć i M a r i j a K r a n j c , k o j e su p r v e p o č e l e bacati k a m e n j e n a c i v i l n u p o l i c i j u , teško su r a n j e n e . N a r o č i t o su z n a č a j n e v e l i k e d e m o n s t r a c i j e žena, k o j e su t r a j a l e bez p r e k i d a j e d a n a e s t dana. P r v o g a dana u č e s t v o v a l o j e u d e m o n s t r a c i j a ma 3000 žena, a deseti dan d e m o n s t r i r a l o je 10.000 žena. Sa d j e c o m na rukama, s u p r o t s t a v l j a j u ć i se p o l i c i j i , t r a ž i l e su žene kruha i rada, t r a ž i l e da se poštuju tekovine Narodno-oslobodilačke borbe, tražile priključenje Jugoslaviji. Nevenka Smoković, M a r i j a V l a h , V l a s t a Svitić, K a t a B o ž i ć , E u f e m i j a Škater, Nela Radolović, Marija Devaletis, Roža M i k u l i ć . Foška D e l t r e p o , D a n i c a A p a t , D o r i n a K o zlian. M a r i a C o r a z z a i h i l j a d e d r u g i h žena, p o z n a tih v e ć iz N O B - e , n e p r e k i d n o u č e s t v u j u u boroi, sve dok nisu S a v e z n i č k e o k u p a c i o n e trupe napustile Pulu, i u n j o j opet n a r o d uzeo vlast u s v o j e ruke. P u l a j e u n e p r e k i d n o j borbi. T a j g r a d , k o j i j e p o s l a o u N O V 3000 boraca, o d k o j i h j e 600 p o g i nulo, m o r a da i d a l j e z a t v o r i m a , b a t i n a m a i ž i v o tima s v o j i h n a j b o l j i h boraca plaća s v o j e z a h t j e v e za slobodu i p r a v o , da živi u s v o j o j d o m o v i n i Jug o s l a v i j i . B o r b e n e žene P u l e su se i u t i m b o r b a ma, kao i za v r i j e m e N O B , n a l a z i l e u p r v i m r e d o v i m a . Na svaku n e p r a v d u sa strane c i v i l n e p o l i c i j e 5 Žene Hrvatske u NOB 65 �Dokument 362 OKRUŽNICA GLAVNOG ODBORA AFŽ HRVATSKE OD 27. VL 1945. SVIM OBLASNIM I OKRUŽNIM ODBORIMA AFŽ POVODOM SAZIVA PRVOG KONGRESA AFŽ HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFŽ-a ZA HRVATSKU Zagreb, 27. VI. 1945. Svim oblasnim i okružnim odborima AFŽ-a Drage drugarice! Nalazimo se pred I. Kongresom žena Hrvatske. T a j kongres treba da bude bilans sveukupnog dosadašnjeg rada i borbe naših žena u toku NOB i od oslobođenja naše zemlje do kongresa. Na njemu treba da dođe do izražaja sve ono, što je naša žena u toku NOP-a postigla na poljima rada, kako na političkom i kulturnom polju tako i na polju izgradnje naše zemlje itd. Na t a j način će se jasno vidjeti koliko je aktivno učešće naših žena u narodnoj vlasti ili pomoć u rješavanju zadataka, koji stoje pred NOO-ima, i to kao sastavni dio JNOF-a. Me-đutim kongres ne će biti samo bilans dosadašnjeg rada i napretka naše žene na svim poljima rada, nego će on postaviti i dati nove smjernice rada naših Antifašistkinja u vezi brze izgradnje naše zemlje i ostvarenja, u što kraćem vremenu, boljeg života našeg naroda. Da bi se to postiglo, bit će potrebno da se pored aktivnog rada i dalje još upornije vodi borba protiv fašističkih ostataka, protiv svih onih, koji nastoje da oslabe ili unište tekovine naše borbe, koji hoće da zaštite ratne zločince, koji treba da odgovaraju za svoja nedjela pred Narodnim sudom. Za ostvarenje tih zločinačkih djela oni su uperili oštricu svoje borbe na razaranje bratstva i jedinstva naših naroda. Za to se danas još čvršće povezuju međusobno sve izdajice kako hrvatskog tako i srpskog naroda: mačekovci, četnici, ustaše itd. Odgovor našeg naroda, naših žena, treba da bude još čvršći i masovnije okupljanje širokih slojeva našeg naroda, napose nas žena, bez obzira na naciju i vjeru, političko opredjeljenje u JNOF-u i preko JNOF-e aktiviziranjem u borbi protiv Mačeka, mačekovaca i četnika, t. j. svih fašističkih ostataka. 1. Kongres Antifašistkinja Hrvatske održat će se 22/VII. o. g. u Zagrebu. Vrijeme održavanja Kongresa je vrlo blizu, što će od naših aktivistkinja zahtijevati više truda da ožive i osvježe sve predkongresne pripreme, a koje su zbog odgađanja kongresa malo zastale. Sve pripreme potrebno je i dalje vršiti u saglasnosti sa JNOF-om. Na Kongresu će prisustvovati 4.000 delegata, i to iz Istre 400, Dalmacije 550, Hrvatskog Primorja 300, Gorskog Kotara 100, Like 300, Korduna 300, Banije 300, Zagrebačke oblasti 300, Zagreba 300, Slavonije 850, Varaždina 400, i iz svake Armije po 10 delegata. Osim toga bit će prisutni gosti, delegati stranih zemalja, kao i gosti iz naših pojedinih federalnih jedinica. Delegati će se birati ili na masovnim sastancima na selu ili na kotarskim, okružnim i oblasnim konferencijama. Pri biranju delegata treba voditi računa da budu zastupane sve državne, političke, socijalne i kulturne i t. d. ustanove (drugarice koje rade u Narodnoj Vlasti, bilo kao članovi vlasti ili pomoćno osoblje, zatim koje rade u NO-ima, u dječjim domovima, u bolnicama, na raznim kursevima, u kuhinjama, kancelarijama, profesorice, doktorice, učiteljice i t. d.). Na tim masovnim sastancima po selima kao i na kotarskim i okružnim, oblasnim konferencijama treba da se ističe značaj I. Kongresa. Uoči održavanja samog Kongresa treba organizirati manifestacije po selima i gradovima u vezi I. Kongresa. Ukoliko ima u pojedinim gradovima radio postaja, treba iskoristiti za prenos sa I. Kongresa. U selima, gdje ima radio aparat, treba organizirati žene da dođu na mjesto, gdje se nalazi radio i da slušaju prenos sa I. Kongresa. Treba održavati masovne sastanke iz naše štampe, upoznati žene sa tokom Kongresa, a tamo, gdje nema radio aparata, potreb- �Žene Hrvatske u posjeti kod Marsala 'Tita u Beogradu 19. III. 1945. no je također da se prikupe sve pjesme, koje su žene ispjevale u toku NOB-e, kao i razne članke. Na Kongresu će biti dva referata. Da bi referati mogli da istaknu rad naših žena na svim poljima rada, potrebno je da oblasni i okružni odbori pošalju izvjesne podatke (o učešću žena u Narodnoj Vlasti u JNOF-i, u kulturnom životu, u socijalnom, t. j. pomoć dječjim domovima, ranjenicima, postradalim i t. d.) Podaci treba da stignu do 6./VII. o. g. Poslije referata bit će diskusija, za koju treba da se pripreme delegati i to po političkim pitanjima, izgradnje države, kulturnoprosvjetnim pitanjima, učešću u NOO-ima, 0 učešću u rješavanju socijalnih pitanja 1 t. d. Diskusija ne smije da bude jednostrana, t. j. da žene samo ističu koliko su čega dale za vojsku, ranjenike, dječje domove ili da ističu same sebe i svoj rad, nego da se kroz diskusiju iskristaliziraju zadaci, koji stoje danas pred JNOF-om, a time i pred AFZ-a, kao sastavnim dijelom JNOF-e. Zadnji dan Kongresa održat će se i kulturno prosvjetno veče, na kojem će žene iz pojedinih krajeva istupati sa svojim narodnim pjesmama, kolima i igrama, kazališnim komadima, recitacijama i t. d. Radi pravilne raspodjele, gdje i kada će istupiti pojedini okrug potrebno je, da nam oblasni i okružni odbori pošalju najkasnije do 5/VII. o. mj. svoj program, sa kojim mogu istupati. U protivnom slučaju oni, koji ne će poslati do određenog roka, ne će moći zbog tehničkih priprema ni nastupiti. Isto tako bit će priređena izložba darova namijenjena pojedinim rukovodiocima NOB-e, kao i izložba slika. Da bi se izložba darova i slika uredila na vrijeme, potrebno je da darovi iz svih okruga i oblasti stignu kao i fotografije iz izložbe i rada naših žena do 3/VII. o. g. Na Kongresu će biti izabran novi glavni odbor AFŽ-a. Sa pojedinih oblasti i okruga predviđen je slijedeći broj drugarica za Glavni odbor: Istra 8, Dalmacija 10, Hrvatsko Primorje 4, Gorski Kotar 2, Lika 6, Banija 6, Zagrebački okrug 6, Varaždin 8, Bjelovar 7, Slavonija 10, Grad Zagreb 6. Te drugarice, koje će se na Kongresu predložiti za Glavni odbor, treba da oblasni i okružni odbori AFŽ-a predvide u saglasnosti sa odborima JNOF-e. Da bi tehničke pripreme za Kongres tekle što bolje, potrebno je da oblasni i okružni �odbori, osim što odrede vođu delegacije, koji će voditi računa o svemu, potrebno je da se f o r m i r a odbor, koji će sa vođom puta brojiti 5 članova. U odboru treba da se napravi raspodjela rada po slijedećim pitanjima: prehrana, stanovanje, kulturni dio, izložba. Svaki član odbora, koji je zadužen po nekom pitanju, treba dolaskom delegacije u Zagreb da se poveže sa kongresnim odborom, t. i. sa pojedinim akcijama unutar kongresnog odbora i da se interesira, gdje je određeno spavanje delegata n j e g o v o g odreda, g d j e da se hrani, kada će ići pogledati izložbu, kada će istupati sa kulturnim programom i gdje. Vođa puta treba da kontrolira svakog člana odbora u izvršavanju po- Dokument stavljenih zadataka, a ujedno da im pomogne tamo gdje zapnu. Poželjno je da pojedini okruži pošalju izvjesnu količinu hrane ?a ishranu delegata. Hranu je potrebno dopremiti nekoliko dana p r i j e Kongresa, t. j. do 15/VII. o. g. Delegati treba da stignu najkasnije do 27/VIII. na večer, raniji dolazak nije potreban osim drugarica, koje su u kongresnom odboru ili u nekim komisijama. Adresa Glav. odbora A F Ž - a za Hrvatsku je Jelačićev trg 8, g d j e će delegati dobiti informacije, gdje se nalazi sjedište kongresnog odbora. Drugarski Vas pozdravljamo Smrt fašizmu — Sloboda Glavni narodu! od'bor A F Ž Hrvatske 363 IZLOŽBA RUČNIH RADOVA U ČAZMI Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Naše su žene u međukotarskom takmičenju pokazale veliki interes i mnogo su radile na pomoći vojsci i ranjenicima. Takmičenje je završeno okružnim zborom J N O F i priređena je izložba ručnih radova. Izložba je završena proslavom godišnjice oslobođenja Čazme. Na proslavu su bili pozvani rukovodioci i borci da prime darove. Vezeni ručnici, bijele maramice s petokrakom zvijezdom crvenom kao krv, jastuci, čarape, rukavice, albumi, drvene kutije, rukom izrađeno i izvezeno narodnim motivima. Sve te darove brižno su spremale žene za upomenu drugu Titu, X. zagrebačkom korpusu, X X X I I I . diviziji, brigadama, komandantima, komesarima, borcima, ranjenicima, političkim' rukovodiocima. Na darovima bile su izvezene tople riječi, p o z d r a v i : »Ranjeniku, koji nema nikog svog a « , » n a j b o l j e m mitraljescu«, »najboljem borcu«. Drugu Titu darovale su žene čilim, toplu vestu izrađenu od zečje vune, krasan album sa slikama koje prikazuju život majki i djece u obdaništu. Hrvatske, br. 12-13. 1945. Na zidu visi torbica, simbol kurira i na n j o j natpis : » P r v o m kuriru Moslavine, Duki Pozdrijanu«. Žene Garešnice darovale su narodno odijelo Kati Pejnović, predsjednici Antifašističke fronte žena Jugoslavije, a predsjednici A F Ž za Hrvatsku — jastuk. Žene Dubrave napravile su krasnu zastavu s posvetom, koju će darovati Crvenoj armiji. Svi ti darovi nisu od zlata i dragog kamenja, to su skupocjeni darovi ljubavi i srca. Požrtvovnost, ljubav i spremnost da izdrže do kraja ove borbe, to je ono što govori ova predkongresna izložba žena-antifašistkinja Moslavine. Jedinstvo i bratstvo su zastave, koje žene Moslavine visoko dižu, to je njihov ponos. Borbeni barjaci, barjaci krvi, govorit će budućnosti o stradanju i žrtvama naroda Moslavine, a petokraka će zvijezda ostati simbolom njihovog jedinstva. Zlatne niti vezenih barjaka, to su zlatne želje i misli žena i djevojaka Moslavine, koje su svu svoju dušu i ljubav utkale u njih. �ZBOR Ž E N A U Z A G R E B U 21. V I I . 1945. UOČI P R V O G K O N G R E S A A F Ž H R V A T S K E Ka velikom Hrvatske, gutin u ime Kotara Anka zboru iena, govorile Saili, Mika boraca — Uujčić, u — i održan u žena Većeslav Trgu žena varaždinskog u ime u Republike tada Holjevac. Mađar ae, ime a na Zastavniković, Dragica Uučković, ime je Marica Špiljak JA Ana koji su: Kadulje ime u Zagrebu predsjednica žena su govorile: Primorja — Dalmacije — Milka Lasti, okruga — Beska F-rntić, Talijanki iz Istre — uoči Gradskog Ersilia u ime žena Genoveva u u Prvog odbora žena ime Hrvatica Rismondi. •— u ime zagrebačkog Istre AFŽ-a Zagreb, Like 'Tomić, ime kongresa AFŽ — Dra- Milka žena Šolaja, Gorskog okruga Marija — Vršić, �IZLOŽBE U ČAST PRVOG K O N G R E S A AFŽ1 S izložbe darova za I. kongres AFŽ-a Hrvatske u Zagrebu — srlmja 1945. �1 U predkongrcsnom takmičenju žene su u svim k r a j e v i m a organizirale izložbe darova za borce i rukovodioce N O P . U jesen 1944. g. sazvale su žene v i r o v i t i č k o g kotara konferenciju, na k o j o j su odlučile, da sakupe i izrade radove za borce i rukovodioce jedinica N O V , k o j e su se b o r i l e na t e r i t o r i j u S l a v o n i j e . Ž e ne su se takmičile, k o j a će d o n i j e t i više radova, vadeći iz zemunica i bunkera i o n o p o s l j e d n j e , što im je u s p j e l o spasiti od n e p r i j a t e l j a . Jedna starica iz kotara virovitičkog d o n i j e l a je d v a ručnika i j e dnu starinsku narodnu torbicu i dala to rekavši: » O v o mi je p o s l j e d n j e što p o s j e d u j e m i što mi je uspjelo spasiti. Petnaest peškira dala mi je m a j k a za v j e n č a n i dar; tri sam dala u g r o b mužu, d v a Izložba darova dao je na i z b j e g l i c e s i z v j e s n i m n e p o v j e r e n j e m , pa je B o s i l j k a T r b o j e v i ć , k o j a je išla s Kotarskim komitetom, dala inicijativu, da žene S l a v o n i j e stupe u vezu sa ženama N o v o g Vrbasa. Doskora je uspos t a v l j e n kontakt, i žene N o v o g Vrbasa počele su pomagati i z b j e g l o m narodu. Pronašle su prostorije za smještaj d j e č j e g doma i organizirale školsku pouku i z b j e g l i č k e djece. Da bi se omasovio r a d sa ženama, sazvana je konferencija, na k o j o j je zaključeno, da se organizira izložba sa c i l j e m da se zorno prikaže ilegalan rad žena S l a v o n i j e i učešće žena u r a z v o j u narodno-oslobodilačke borbe. Na k o n f e r e n c i j i je također zaključeno, da će žene N o v o g Vrbasa pružiti pomoć u o d j e v n i m predmetima i z b j e g l i č k o j d j e c i i ženama, te da će urediti jednu Okružnog odbora AFŽ Virovitica sinu, k o j e g su ustaše ubile, osam mi je o d n i j e l a banda, a ova dva i torbicu m o j e m a j k e spasila sam i z va^re, k a d m i j e g o r j e l a kuća. T o m i j e j e d i n o i n a j d r a ž e što mi je od ručnih r a d o v a ostalo. Sada ih p o k l a n j a m , i to — j e d a n peškir n a j b o l j e m bolničaru, drugi n a j b o l j e m komandantu, a torbicu n a j b o l j e m kuriru X X V I I I . d i v i z i j e . No žene nisu uspjele sakupljene darove predati drugovima iz jedinica, j e r je u to v r i j e m e počela posljednja neprijateljska ofenziva u Slavoniji. N a r o d iz v e ć e g d i j e l a S l a v o n i j e i M o s l a v i n e počeo se prebacivati preko D r a v e . M e d u stvarima Kotarskog komiteta V i r o v i t i c e prebacivali su se i darovi, sakupljeni za borce. K o l a s a r h i v o m K o t a r s k o g komiteta i darovima išla su p o s l j e d n j a i prešla most preko D r a v e p o d jakom n e p r i j a t e l j s k o m vatrom. P r i g o d o m dolaska u N o v i Vrbas, narod Bačke gle- kuću za s m j e š t a j bolesnih žena. Organizirana je ekipa žena, k o j a će d o b r o v o l j n o raditi u d j e č j i m d o m o v i m a i ambulantama i zaključeno je organizir a n j e sabirnih akcija za ranjenike. P o s l i j e k o n f e r e n c i j e f o r m i r a n je odbor za organ i z i r a n j e izložbe. I z l o ž b a je bila otvorena osam dana, a interes naroda Bačke za tu izložbu b i o je veoma velik. Na n j u su dolazile žene čak iz N o v o g Sada. N a k o n p o v r a t k a u Slavoniju, b i l a je ista izložba, nadopunjena darovima, k o j e su poslale žene kotara Daruvar, 'Grubišno P o l j e i P o d r a v s k a Slatina, o r g a nizirana u D a r u v a r u i Grubišnom P o l j u . K a k o se u to v r i j e m e o d r ž a v a o P r v i kongres žena Hrvatske u Zagrebu, poslani su izložbeni predmeti na 'kongresnu izložbu u Z a g r e b , a zatim su p o d i j e l j e n i onima, k o j i m a su bili n a m i j e n j e n i . �Dokument 364: PRVI KONGRES ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA ODRŽAN U ZAGREBU 21., 22, I 23. VII. 1945 kovnika II Jugoslovenske armije druga Radu Žigića. Pozdravljam predstavnike našeg bratskog Sovjetskog Saveza. Pozdravljam novu predsjednicu AFŽ-a Jugoslavije, drugaricu Canu Babović. Pozdravljam ministra naše federalne vlade, predstavnike radničkih sindikata, predstavnika Izvršnog odbora HRSS, predstavnike Srpskog kluba vjećnika ZAVNOH-a i delegate naših federalnih jedinica U počast našim palim drugovima i drugaricama za slobodu naše domovine odajmo minutu šutnje. Slava palima u borbi za osloduboko zahvalne bođenje naše domovine. Drugarice i drugovi! Naknadno pozdravljam predstavnike Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Pozdravljam predstavnicu Amerike i predstavnicu Bugarske. Drugarice i drugovi! Ovaj prvi Kongres žena Hrvatske održava se u oslobođenoj domovini. Za to oslobođenje, za to veliko djelo bratstva i jedinstva naših naroda, uložile smo i mi žene ogroman udio. Za tu veliku izvojevanu pobedu, za veliku sreću i budućnost naših naroda i svih pokoljenja mi smo slavnoj Komunističkoj partiji, zahvalni smo na njezinom mudrom i čvrstom rukovodstvu, zahvalni smo našem velikom sinu drugu mršalu Titu i našoj junačkoj Jugoslavenskoj armiji. Zahvalni smo za veliku pomoć našim velikim Saveznicima, a naročito našem bratskom Sovjetskom Savezu i velikom maršalu Staljinu. Zahvalni smo herojskoj Crvenoj armiji, koja je pokazala kako se voli domovina i kako se čisti domovina od fašističkih okupatora. �O v a j Kongres ima još jedno historijsko značenje, a to je da su o v d j e među nama i delegatkinje naših federalnih jedinica. To je, drugarice i drugovi, još jedna garancija za učvršćenje i proširenje bratstva i jedinstva naših naroda. ž j e za očuvanje svih tekovina naše borbe, naše najmoćnije oružje u borbi protiv svih reakcionarnih elemenata, koji hoće da nam ponovno nametnu stari jaram, da nam nametnu ropstvo i neznanje. O v a j Kongres još jednom potvrđuje, da smo mi žene u o g n j u i krvi razbile sve okove podređenosti, tame i neznanja. Ò v a j Kongres još jednom pokazuje našu snagu, ravnopravnost članica naše nove narodne zajednice, naše nove federativne Jugoslavije. Na ovom Kongresu mi ćemo, drugarice i drugovi, iznijeti sav naš dosadašnji rad i našu borbu u toku oslobodilačkog rata. Mi ćemo danas postaviti pred nas nove zadatke, zadatke za daljnju pomoć našoj junačkoj Jugoslavenskoj armiji, zadatke na još široj i svestranijoj pomoći naše narodne vlasti za obnovu naše opustošene i opljačkane domovine. Živjelo vije! bratstvo Živjelo Balkanu! bratstvo Mi ćemo, drugarice i drugovi, u našem daljnjem radu isto tako učvršćivati i proširivati bratstvo i jedinstvo naših naroda, našu najveću tekovinu, naše najmoćnije oru- P r v i kongres A F Ž H r v a t s k e p o z d r a v i l i su telegramima i pismima: Stab I V . A r m i j e , N a c i o n a l n o V i j e ć e A m e r i č k i h H r v a t a i N a c i o n a l n i odbor v i j e ć a američkih H r v a t i c a , kao i m n o g o b r o j n e o r g a n i z a c i j e A F Ž iz cijele zemlje. Dokument Kličem: da živi naš i dragi drug jedinstvo i maršal sitih jedinstvo Tito! naroda svih Jugosla- naroda na 'Živjelo bratstvo i jedinstvo na čelu s Živjela Živio našim velikim antifašistička I. Kongres Sovjetskim fronta iena cijelog Savezom! svijeta! HrxMtske!1 1 P o s l i j e svog g o v o r a p r e d l o ž i l a je M a c a G r ž e tić radno predsjedništvo, u k o j e su ušle: Kata P e j nović, C a n a Babović, M i l a Vučković, A n k a Berus, Ruža Kumic, P a v k a Jakšić, D i n a Zlatić, L i d i j a A d ž i j a , Desa M i l j e n o v i ć , D r . Slava Očko, K a t a Govorušić,. Kata Petković, Ruža T u r k o v i ć , Nada Sremec, Kata V u g a , Ersilia Rismondi, Kata I v a n čić i M a c a Gržetić. 36S T E L E G R A M M A R Š A L A JUGOSLAVIJE JOSIPA BROZA T I T A I. KONGRESU Antifašističkom Keodložni državni poslovi AFŽ HRVATSKE kongresu žena sprečavaju me da prisustvujem vašem Kongresu i da se zahvalim hrabrim ženama Hrvatske — Hrvatske — Zagreb. Hrvaticama i Srpkinjama — za junaštvo, upornost i požrtvovnost, koju su pokazale u ovom velikom oslobodilačkom ratu. Ja sam uvjeren, da ćete vi, žene antifašistkinje Hrvatske, znati sačuvati ono zašto ste se borile zajedno sa vašim drugovima na bojnom polju i u pozadini, samo na taj način. ako uložite sve snage u a to ćete uspjeti napor una za izgradnju naše zemlje — za učvr- šćenje naše narodne vlasti i za podizanje privrede, za podizanje kulturnog nivoa našeg naroda, za pravilno vas pitanje naše djece, za očuvanje krvlju najboljih sinova naše zemlje stečenog bratstva medu našim narodima. Obratite na ovu tekovinu najveću pažnju, jer će nju još dugo vremena ugrožavati neprijatelji naše nove Jugoslavije. Želim vam mnogo uspjeha u vašem radu. Neka vaš Kongres bude novi snažni potstrek za ispunjavanje vaših zadataka na sreću vaše uže domovine Hrvatske, a na sreću naše lire zajedničke domovine, Da živi nove Antifašistički Demokratske Kongres Federativne Jugoslavije. žena Hrvatske! Maršal Josip Jugoslavije Broz-Tito �GOVOR PREDSJEDNIKA ZAVNOH-a VLADIMIRA NAZORA Žene partizanke! M a j k e i sestre! Eto vas na sastanku u glavnom gradu naše Federalne Hrvatske. Sve su to žene iz svih krajeva, neke mlađe, malo starije, neke crnih kosa, neke žutih kosa, blondinke, neke temperamentnije, kako ste mogli malo p r i j e vidjeti, osobito kod naših Primorki, a osobito lcod naših sada velikih prijateljica Talijanki iz P r i m o r j a , koje se sada o v d j e u bratskom Zagrebu osjećaju kao da su na s v o j o j Rijeci, u s v o j o j Puli, u svom Trstu. Vi ste se sada ovdje našle, da se nađete u zajedničkom sestrinskom z a g r l j a j u , u kojem, nadam se, ostat ćete uvijek, i vladati se uvijek kao sestre, ma iz kojeg kraja bile. Žene partizanke! Borba oružjem je minula, pobjeda nas je dočekala. Vi ste u toj t e - ^ škoj borbi izvršile do kraja svoju duižnost, čak i s oružjem u ruci, ali, sada vi ne težite za zasluženim odmorom, spremate se za nov rad i za novu vrst borbe, za rad, koji započinje u zemlji popaljenih sela, decimiranog osiromašenog pučanstva i još uvijek uznemirenih duhova. Nestaju s vaših lica tragovi Žene dolaze tjelesnih stradanja i duševnih t r p l j e n j a kroz četiri minule godine, ali se p o j a v l j u j u znaci novih briga i skrbi: žene, koje su aktivno, odličnim požrtvovnim radom toliko doprinijele 'Titovoj pobjedi, ne ostaju ni sada pasivne. Uzvišena je misija žene. Ne samo što daje život i što brani kao lavica svoju mladunčad — sve čemu je život dala — ona još hoće da, nakon rata, nastane opet stanje, u kojemu će život teći smirenim radom i napretkom. A da se to stanje iznova i kod nas što p r i j e vrati, da se podignu porušena ognjišta, da se opet namjesti zajednički stol za sve ukućane, žena partizanka hoće, da u tom nastojanju sama aktivno sudjeluje. Ona je danas jednakopravna muškarcu, a tu će jednakopravnost učvrstiti time, što će u svemu sudjelovati u miru, kao što je mogla i znala sudjelovati i u ratu. To je ono snažno i duboko, što vas žene dovodi k ovom vašem sastanku. To je, zaista, ali nije još sve rečeno. Kazao sam nešto o čežnji žena za domaćim ognjištem i za obiteljskim stolom, za kojim se skupa, pod jednim krovom, u miru sjedi i kruh naš svagdanji skupa reže. No, mi hoćemo da čitavi svoj narod pretvorimo u jednu na Kongres �obitelj, da čitavu domovinu pretvorimo u jednu kuću. To se ne može postići bez aktivnog sudjelovanja žene. Jest, žene, koja zna biti radina drugarica i požrtvovna majka i brižljiva sestra i prijateljska pomoćnica u svakoj nevolji. Pravo je, kada se veli, da je vrijedna žena jedan od n a j g l a v n i j i h uvjeta mira i reda u državi, mira i reda, bez kojih nema napretka i blagostanja. Ne može se više voditi kod nas politika bez posredna i neposredna sudjelovanja žena. Već samo žensko srce naći će često pravi put k rješenju mnogih zadataka. Prošla su vremena, kad se mislilo, da žene u teške dane znadu samo kukati i gorke suze roniti. Dokazalo se, da znadu biti aktivnije od nekih muškaraca. Hrvatice i Srpkinje, ne praveći nikakve razlike između seljanke, kojeg god sela, radnice, koje god radionice, građanke, kojeg god mjesta. Tad će d j e l o v a n j e naših žena napredovati uporedo s nastojanjem muškaraca, koji su prožeti pravim duhom partizanskim. Pitanja o pravu žene kod nas više nema ; ono se samo riješilo. Naša se zemlja ne izgrađuje bez nje i ne će se bez nje njome vladati. V r i j e m e naših prvih, toliko važnih izbora već se približava. Ako je pak doista istina, da kod nas ima sada više žena nego muškaraca, važnost, ali i odgovornost žene i na političkom polju postaje velika. Ja se, s obzirom na to, ni n a j m a n j e ne bojim : partizanski duh, koji je proslavio naše žene u dane Titove borbe za slobodu i pravednost, osjetit Ć3 se sigurno i u dan g l a s o v a n j a : maršal će Tito izvojevati time novu pobjedu. Drugarice, naši borci, a vaši muževi, sinovi i braća, pokazali su da su odvažni, borbeni, pa i žestoki. Ta njihova žestina, od koje smo imali toliko koristi, mogla bi trajati i sada, u dane mira, kad se moraju liječiti rane i b r i ž l j i v i m njegovanjem krijepiti što je klonulo. A tko je više zvan da u našem javnom i privatnom životu svaku preveć oštru žestinu ublaži, pa i suzbije? Pa to je upravo žena. U koga je melem za još upaljene rane? Č i j i će lagani prsti znati da n a j v j e š t i j e izvade iz naše žive kože žalce i drače duboko usađene? Tko će n a j b o l j e uvidjeti, komu i na koji način v a l j a nastradalome pomoći? Sigurno će to odmah razabrati i bez oklijevanja vješto uraditi srce majke, drugarice i sestre, srce žene uopće. Vele, da žestina, pa čak i mržnja, imadu u nekim izuzetnim slučajevima svoju misiju, ali općenita ljubav jest misija nad svim misijama, a njezina je nositeljica u prvom žena — žena! Energična u borbi, milostiva i nježna u miru ! Čast Hrvatske I naše su se žene, eto, našle na Kongresu. Radit će na njemu Samostalno, bez i č i j e g uplitanja i savjetovanja, jer ih zbilja života, zgode i nezgode narodnog ustanka, t r p l j e n j a i stradanja, kroz koja su lično prošle, prilike u kojima se svi danas nalazimo, do kraja naučiše, što im je raditi za opće dobro na obiteljskom, na ekonomskom i na političkom polju, osobito u g a j e n j u sloge između Slovenke, t76 Ja im, kao jednostavni partizan i kao predsjednik V i j e ć a Hrvatske želim najljepši uspjeh. Neka tople struje djelotvorne energije, potoci utjehe -za rastužene, valovi ljubavi za nastradale, proteku iz ovog Kongresa, kao iz golema srca, po čitavoj našoj z e m l j i ! I onda o v a j će dan mnogo značiti u životu našeg naroda. i u slava prvom Zagrebu! GOVOR Kongresu Antifašističkih PREDSJEDNIKA žena VLADE NR HRVATSKE DRA VLADIMIRA BAKA RICA Drugarice ! Pa makar kako službeno o v d j e pozdravljamo vas, delegatkinje, naše žene iz H r v a t ske, teško je reći sve ono, što mi za vas osjećamo, što za vas ćutimo, nakon svega onoga, što smo s vama zajedno kroz ove četiri godine proveli. Vi žene ste tu učinile takva djela, da mi možemo da budemo svi s vama samo ponosni, da budemo ono, čime ćemo se mi uvijek i svugdje ponositi. Žene su kod nas nosile terete rata jednako onako kao i muškarci, jednako kao i svaki građanin ove zemlje. Žena je, bez obzira na svoje osjećaje, bez obzira na svoje majčinske dužnosti shvatila, da treba n a j p r i j e zemlju osloboditi, da treba da i ona sudjeluje u borbi, bez obzira na žrtve, i tu je pokazala jedan do sada neviđeni heroizam, jednu neviđenu svijest, koja j o j je dala pravo, da danas ona bude ne samo ravnopravni građanin, nego građanin, s kojim ćemo se mi još ponositi. Mi znamo i osjećali smo, da su naši partizanski odredi, koji su stvoreni 1941. godine, mogli egzistirati zato, što su se žene s njima borile, što su ih žene hranile, što su ih žene odijevale, što su ih žene vodile u njihovim akcijama. Mi znamo muke i progone, koje su žene trpjele za v r i j e m e akcija okupatorske vojske i njihovih slugu diljem našs domovine. Mi znamo kolike su strašne -te patnje bile, ali nije to ono, što nas zadivljuje, nego ono što iz toga izvire, onaj heroizam, ona borbena odlučnost i ona aktivnost, koju su žene u tim prilikama pokazale. �U tim našim najtežim časovima — da spomenem četvrtu neprijateljsku ofenzivu — mi smo čitavu našu vojsku, a tada je već i bila vojska, hranili na leđima žena. Mi smo čitavu pozadinu organizirali za rat. Zadatak organizacije stajao je na leđima žene. Mi smo naše bolnice i naše ranjenike prenosili i spašavali opet na leđima žene. Bez žena, mi toga rata ne. bismo voditi mogli. U izgrađivanju prvih klica naše današnje vlasti, u izgrađivanju ove nove demokratske zemlje, žena je opet nosila terete, gotovo sve terete rada naših vlasti u pozadini. Naravno da imamo razloga da se ponosimo s našim ženama, našim drugaricama, koje su s ljubavlju radile ovo, a koje imaju razloga i da s jednakom ljubavlju jednako rade na ispunjenju sviju zadataka, koji se pred nas postavljaju, da zajednički izgradimo našu novu demokratsku zemlju, našu demokratsku Hrvatsku i našu demokratsku federativnu Jugoslaviju. Mi smo temelje njenog novog poretka položili, mi ćemo ih i dalje izgrađivati, i oni treba da budu kolijevka mira među narodima čitavog čovječanstva. Takovu zemlju imate razloga da volite, za takovu zemlju imate razloga da i dalje doprinosite žrtve. Pred nama stoje teški zadaci. Mi imamo razloga da se ponosimo onim što smo učinili, ali imamo još više razloga da napregnemo sve snage da bi savladali i one teškoće, koje pred nama još leže. Vi danas svi osjećate teškoće privrednog sređivanja, teškoće, koje su normalne. Naša zemlja prelazi iz oružane borbe na jedan mirniji stupanj razvoja. Tu su teškoće logične, tim većma, ako se uzme u obzir kakvu smo pustoš i kakav nered našli. Mi tu još imamo mnogo što da savladamo i mi ćemo savladati energijom sviju nas, isto tako, kao što ste i vi savladale mnoge teške probleme za ovih četiri godine rata. Kod nas ima još krajeva, koji gladuju. Mi imamo za njih spremnu hranu, ali im ju ne možemo dostaviti. Naše komunikacije su tako razorene, da mi ne možemo danas još tim krajevima garantirati da će dobiti i onaj minimum hrane, kojeg su zaslužili, i koji im treba. Mi im ne možemo garantirati da ćemo dovoljno- brzo popraviti one porušene kolibe, ona sirotinjska gospodarstva, koja su nam dala naše heroje. Da svladamo sve te teškoće mi trebamo izgraditi komunikacije, mi treba da mobiliziramo sve svoje snage, da tim krajevima dademo barem onaj minimum, da mogu i dal j e egzistirati, da mogu dalje s nama sarađivati, da mogu da budu prvoborci u miru, kao što su bili prvoborci u ratu. Tu apeliram, drugarice, i na vas, da opet u tome radu dadete sve od sebe, kao što ste dale i do sada. Za mobilizaciju svih narodnih snaga, za savladavanje tih problema, mi imamo još prilično mnogo teškoća. Teškoće su u slabosti naših organa vlasti, koji uče tek svoj posao, koji ne mogu pravovremeno da se preorijentiraju od onog ratnog stanja na stanje mira, na današnje stanje, i koje u s v o j o j mladosti često čine griješke, koje ne bi smjeli inače da čine. I na vama je dužnost da kontrolirate rad tih naših vlasti, da nemilosrdno' gonite one, koji ne će, pa i one, koji ne mogu da idu u korak s tokom događaja, i koji nemaju dovoljno sposobnosti u izgradnji u današnjoj etapi. Vi, žene, treba da koristite svoju ravnopravnost, našu demokraciju, koju ste tokom o v o g rata izvojevale, da bi tim putem vršile kontrolu naših narodnih vlasti. Mi' imamo dalje i drugih smetnja. Nas optužuju, nama kažu: Vi ste osnovali zemlju koncentracionih logora, vi progonite v j e r u i radite razne slične stvari. Mi smo poduzeli izvjesne mjere, mi progonimo naše neprijatelje, progonimo ostatke fašizma, koji su ostali kod nas. Poduzeli smo izvjesne mjere da izbrišemo ljagu sa našeg narodnog tijela, ljagu onih, koji su za volju okupatora, za volju fašističkih Švaba, činili zvjerstva nad našim narodima, upropaštavali našu budućnost i htjeli da i za hrvatski narod stvore onakvu situaciju, da bi danas bio rob, da bi bio proganjan, i da bi došlo u pitanje čak i njegova fizička egzistencija. Mi uvažavamo, da nije glavna krivnja na onom siromahu, koji je radio negdje u državnom aparatu, pa bio i mobilizirani vojnik. N i j e na njemu glavna krivnja, nije on t a j zločinac, koji je to stanje stvorio. Mi ćemo to uvažiti. Mi ćemo omogućiti tim ljudima, koji su krivi ili nekrivi, bacili ljagu na naš narod, da budu čestiti građani naše zemlje, da surađuju na n j e g o v o j izgradnji, da sarađuju na n j e n o j budućnosti. T v r d i m ovdje, da nije istina da mi progonimo vjeru, i mi nismo nikada nikom priječili da vrši svoju vjersku dužnost. Mi dajemo i davat ćemo svakom mogućnost, da uči svoju vjersku nauku, da je uči, ako hoće, i cijeli svoj život. A l i jedno ne ćemo dopustiti. Ne ćemo dopustiti, da se nameću vjerske dužnosti onima, koji to ne će, ili onima, koji imaju neku drugu vjeru. Mi smo za potpunu slobodu savjesti, i svatko može da ispovijeda ono što hoće. To mu mi garantiramo, to je zagarantirano i zakonom, zakonom našeg T r e ć e g zasjedanja Zemaljskog Antifašističkog V i j e ć a Narodnog Oslobođenja Hrvatske, koji je zakon za nas svetinja. �Ta kampanja uzela je priličnog maha, no bez razloga — to tvrdim ovdje i mogu da podnesem za to punu odgovornost. N j e z i n e su posljedice samo te, da one narodne snage, koje bi trebale da se mobiliziraju na izgradnji naše zemlje, na savlađivanju ovih poslijeratnih najvećih teškoća, da se te snage ne mobiliziraju, nego se troše u jednoj borbi, koja je sasvim suvišna. Drugarice! Ja na vas apeliram ovdje, da budete nosioci ideje slobode savjesti, da svagdje gonite onoga, koji bilo kome sprečava da ispovijeda vjeru, koju hoće, da gonite onoga, koji hoće da s v o j e nazore silom nametne drugome. Ne bih imao više ništa da kažem. Ne znam, da li treba da kažem, da sam uvjeren da ćete i vaše buduće zadatke savladati, jer ste i do sada savladale one, koji su mnogo teži. Stoga želim, da o v a j Kongres, koji je manifestacija svega onoga što je do sada učinjeno, manifestacija vaše snage za budućnost, donese najplodniji rad za bolju i sretniju budućnost naše domovine, naše uže Hrvatske, naše demokratske Federativne Jugoslavije. Živjela Demoltratska Hrvatska! Živjela Demokratska Federativna Živio maršal Tito! Živio I. Kongres antifašistkinja Jugoslavija! Hrvatske! GOVOR C A N E BABOVIĆ P R E D S J E D N I C E AFŽ-a JUGOSLAVIJE Drugarice! U ime Centralnog odbora A F Ž - a Jugoslav i j e pozdravljam vaš veliki Kongres antifašistkinja Hrvatske. Drugarice, od samog početka oslobodilačke borbe široki slojevi naših žena bili su aktivni učesnici u borbi protiv fašizma. U samom početku, kada su se stvarali mladi partizanski odredi, naše žene uzele su učešća kao borci, naše žene uzele su učešća kao bolničarke, čuvale su i njegovale naše ranjenike, starale se o našoj djeci i našim borcima. Žene, drugarice u pozadini, isto tako nisu izostale od onih žena, koje su bile neposredno u borbi. One su uzele aktivnog učešća u pomaganju i podupiranju narodno-oslobodilačkog pokreta, isto kao što su prikupljale odjeću i hranu, čuvale naše ranjenike, bili naši kuriri, odlazile na neoslobođenu teritoriju, prenosile sanitetski materijal i t. d. Naše najaktivnije antifašistkinje, od početka same narodno-oslobodilačke borbe, uspjele su, da u zajednici s našim drugovima, sa čitavim našim narodom, objasne širokim slojevima naših žena liniju i ciljeve Narodno-oslobodilačke borbe. U tom radu sudjelovale su mnoge naše aktivistkinje, ođ kojih su mnoge žrtvovale s v o j e živote, i nema ih danas među nama. Neka im je slava! Rad naših žena, kako neposredno na f r o n ti, tako i u pozadini, bio je naročito potreban radi zadataka, koji su se postavili pred čitav naš narod. Glavni cilj naše borbe bio je uništenje okupatora i izroda naših naroda. Mi smo uspjele da okupimo široke mase naših žena, da uzmemo aktivno učešće u Narodnooslobodilačkom pokretu upravo zbog toga, što je na čelu Narodno-oslobodilačkog pokreta bila Komunistička partija, koja je pozvala sve naše narode u borbu protiv fašizma, u borbu protiv izroda naših naroda. Ona ne samo da je pozvala na borbu, ona je omogućila čitavom našem narodu, pa i našim ženama, da se aktivno bore protiv okupatora i izroda naših naroda. Isto, kao što je dala poticaj u samom početku, ona je omogućila da zaslužni borci, bilo žene i muškarci, dobiju ono mjesto, koje im odgovara. Nama ženama u borbi također je mnogo pomoglo, što smo imale divan p r i m j e r u našim velikim sestrama, sovjetskim ženama. Ne ću navoditi primjere, j e r ih ima mnogo, ali želim podvući, da smo i mi, poput sovjetskih žena, znale kako se l j u b i i kako se bori za domovinu. Danas, drugarice, kada je borba protiv f a šizma završena pobjedom, kada smo istjerali okupatore iz naše zemlje, kada smo razbile i posljednje ostatke izroda naših naroda, ne smijemo ništa manje raditi nego što smo radile u toku narodno-oslobodilačke borbe. Mi vrlo dobro znamo, kakova su pustošenja izvršena u našoj zemlji. Mi v r l o dobro znamo, a to nam je naglasio i predsjednik hrvatske vlade drug Bakarić, da pred nama stoje zadaci na obnovi naših cesta, domova, a velik dio toga rada otpada na nas drugarice, na nas žene. Ne samo to, mi moramo biti svjesne da ćemo u tom radu nailaziti na teškoće reakcije, koja će pokušati da nas u našem radu spriječi. Stoga u radu na obnovi naše zemlje moramo biti spremne na sve žrtve. U tom radu ćemo uspjeti ako se naše snage ujedine u jedinstvenu frontu za izgradnju i obnovu naše zemlje. Moramo shvatiti i svakom protumačiti značaj JNOF-e, a naročito shvatiti da smo zato uspjele u borbi protiv fašista, j e r smo u n j o j stajale čvrsto povezane u J N O F - i . Danas, kada imamo mnogo uslova za borbu, moramo u svom radu na obnovi postići i mnogo veće rezultate. Moramo se pokazati spremne da zauzmemo ona mjesta, koja nam odgovaraju. Naše žene i naše aktivistkinje treba da budu ne samo n a j a k t i v n i j e po pitanju izgradnje i obnove naše zemlje, već i u podizanju kulturnog stepena naših širokih slojeva, kako u selu, tako i u gradu, da shvate današnje zadatke �Dolazak zenu i ciljeve naše nove narodno-demokratske Jugoslavije. Želim vam obratiti pažnju na još jedno pitanje, a to je skrb za našu ratnu siročad. Drug Tito na I. Kongresu antifašistkinja Jugoslavije rekao j e : » N i j e samo vaš zadatak, drugarice, u tome, da se starate o djeci, već je još važniji zadatak, da odgajate našu djecu u duhu tradicija Narodno-oslobodilačke borbe, u duhu očuvanja naših tekovina, u duhu patriotizma i ljubavi prema s v o j o j domovini.« Mi, drugarice, moramo ispuniti o v a j naš zadatak u cjelosti. Ja vas, drugarice, pozdravljam s našom borbenom parolom : Smrt fašizmu — Sloboda narodu! GOVOR BORCA DRAGICE MAĐARAC U IME Ž E N A B O R A C A J U G O S L A V E N S K E ARMIJE U ime drugarica -— boraca X X X I I . Divizije Jugoslavenske armije toplo vas i srdačno pozdravljam. Mi smo se u teškim, ali slavnim danima Narodno-oslobodilačkog rata borile zajedno sa našim muževima i braćom. Velika ljubav prema našoj domovini i na- na Kongres rodu pomogle su nam da podnosimo sve muke i patnje, koje su bile potrebne da se izv o j u j e pobjeda. Naše drugarice, kao borci ili bolničarke, odrekle su se svega, žrtvovale svoju mladost, a mnoge i život, da bi nama i našim pokoljenjima bilo bolje. Kada vas vidim tako mnogobrojno sakupljene, osjećam da njihove žrtve nisu bile uzaludne. Ja vas pozivam i uvjerena sam, da će te vi na svakom mjestu i svakom prilikom ljubomorno čuvati i sprovoditi u život velike tekovine, koje smo izvojevali sa toliko krvi, da na t a j način osiguramo srećnu budućnost našoj djeci i izgradimo našu Demokratsku F e d e r a t i v nu Jugoslaviju. Ovdje, na ovom Kongresu, u v j e r i t ćete se, da je k r v l j u stečeno bratstvo i jedinstvo naših naroda jedna od najznačajnijih tekovina naše borbe. Na tom polju se posljednja tri desetljeća mnogo rušilo. Razni politikanti su iz vlastitog interesa, a i u interesu naših neprijatelja, učinili da je Srbin bio daleko Hrvatu, i H r v a t Srbinu. Okupator je u posljednje četiri godine iskorištavao to s i j a n j e međusobne mržnje i sve poduzeo da to pojača i potpomogne. No mi nismo spavali. Mi smo se protiv njih borili, a u zajednički prolivenoj krvi niklo je nerazrušivo bratstvo Hrvata �i Srba, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije. Kad se raziđete svojim kućama širom Hrvatske i Jugoslavije pričajte svima o tome, da bratstvo i jedinstvo Hrvata i Srba i svih naroda Jugoslavije jest i mora ostati karikom, koja će nas vječno spajati. Ta karika skovana je u vatri oružja i našoj zajedničkoj krvi, a ona će spajati Hrvata i Srba, kao i ostale narode Jugoslavije, i u mirnoj izgradnji naše zemlje — u izgradnji naše sretne budućnosti. GOVOR L E P O S A V E PEROVIC PREDSTAVNICE ŽENA BOSNE I HERCEGOVINE Drage drugarice! Ja sam vrlo radosna, što se danas nalazim ovdje u Zagrebu, što mogu da govorim dragim i junačkim ženama Hrvatske, što mogu da ih pozdravim u ime moje uže domovine Bosne i Hercegovino. Ove riječi za mene nisu uobičajena fraza, k o j o m se počinju gotovo svi govori, a to nisu radi toga, što sam imala sreću da radim i živim d v i j e godine u Hrvatskoj i osjećam potrebu da naročito podvučem, koliko se može zavoljeti jedan bratski narod isto onako, kao i svoj rođeni. Dok sam ovdje živjela, ja sam uvijek razmišljala, kad dođem u Bosnu i Hercegovinu, kako ću toplo i u v j e r l j i v o pričati našem narodu o Hrvatskoj, o hrvatskom narodu, kako ću to u v j e r l j i v o pričati naročito onima, koji su imali pogrešno mišljenje o bratskom hrvatskom narodu, kako ću im pričati o Zagrebu, o ženama, radnicima i omladincima, koji su za v r i j e m e najstrašnijeg terora po ulicama ubijali ustaše i fašističke okupatore i radosno išli u smrt, ne žaleći života, ne kolebajući se ni jednog momenta. Zamišljala sam kako ću govoriti o ženama iz najbliže okolice, iz Stenjevca, Borčeca, Vrapča, o ženama slobodarske Posavine, koje su pomagale, njegovale i provodile partizane u danima, kad su njihova sela bila puna okupatora. Zamišljala sam, kako ću pričati o djeci u partizanskim redovima, po čemu se najbolje moglo osjetiti, da je borba hrvatskog naroda isto tako svenarodna kao i kod nas u Bosni. Ja sam se u duši ponosila, kad sam gledala Moslavačku brigadu, a isto tako Zagorsku i Slavonsku brigadu, ponosila sam se isto tako, kao i na naše Kozarske, Drvarske i Podgrmečke, jer sam osjećala, da su isto tako junačke kao i naše. Ma koliko god sam tražila, nikako nisam mogla naći razlike između naših i hrvatskih boraca. Isto takovo junaštvo, isto takova borbenost, isto takova ljubav prema Narodno oslobodilačkoj borbi bila je i kod njih. To nije samo moje lično mišljenje. Ja. govorim u ime cijele Bosne i Hercegovine, j e r znam, da Bosna voli Hrvatsku. Mi volimo isto tako Zagreb kao i Beograd, i mi smo sa isto toliko oduševljavanja slavili oslobođenje Zagreba i Hrvatske, kao i oslobođenje Beograda. Mi smo sa Hrvatskom od uvijek bili povezani, jer u Bosni živi i hrvatski narod. A l i Bosna nije samo hrvatska, samo srpska ili samo muslimanska. Ona je mnogostruko ispletena hrvatskim, srpskim i muslimanskim selima, a u selima hrvatskim, srpskim i muslimanskim kućama. Takove su danas i naše brigade, takove su i narodne organizacije, ženske i omladinske, takav je čitav naš pokret. On je isprepleten Srbima, muslimanima i Hrvatima i zato je tako jedinstven. Ludo misle oni, koji smatraju, da bi se Bosna mogla razdvojiti i razdijeliti. To je nemoguće. Mi smo imali i od uvijek imamo veze s Hrvatskom, ali naročito naše su ss zemlje povezale u toku Narodno-oslobodilačke borbe jednom za uvijek čvrsto i nerazdjeljivo. U onim danima, kad se naš narod u Bosni digr.o u obranu golog života potpuno goloruk, mi smo osjetili, da nas je razumio hrvatski narod, a hrvatski narod osjećao je, da se u Bosni bori jedan bratski narod. Kad su u Bosni bile ofenzive, hrvatski seljaci i radnici, koji su bili obučeni u neke vojničke uniforme, osjećali su, da se ne mogu boriti protiv nas. Oni su se masovno predavali, i to je za našu zemlju bio prvi radosni znak, da hrvatski narod ne će da služi svojim izdajicama. I uzalud je Pavelić pokušavao da razvije kod hrvatskog naroda otrovnu mržnju prema partizanima, a naročito prema partizanima Bosne i Hercegovine. N i j e mu to uspjelo, i bilo mu je uzalud, što je slao Hrvate u Stockerau, što je organizirao domobranstvo, što je miješao ustaše s domobranima i t. d. Kroz 4 godine uvijek i uvijek ponovno predavale su se domobranske jedinice i prelazile u redove partizana, i često već sutradan ginuli zajedno s partizanima u Bosni za oslobođenje naše zemlje. To je bilo u početku, ali to nije bilo sve. U ovim istim danima p r i j e 4 godine, kada je počeo opći ustanak u Drvaru, na Romaniji, na M a j e v i c i i u Hercegovini, onda smo se oslanjali na borbu hrvatskog naroda, a hrvatski narod na Bosnu i Hercegovinu. U tim danima na naše tlo dolazio je omiljeli sin hrvatskog naroda drug Marko Orešković, omiljeli junak svih naroda Jugoslavije, dolazio je u Bosnu, da poveže Kordunaše i Ličane sa našim slavnim divarskim ustanicima. Organizirajući ustanak, organizirajući bratstvo u zajedničkoj borbi, on je položio svoj život na �granici naših dviju zemalja i to treba da nam služi kao simbol, da uvijek mislimo o tome, koliko su dragocjeni životi, koji su uzidani u bratstvo i jedinstvo, da je zato ono- tako čvrsto. Naši borci još u 1941. godini znaju borce Banijskog partizanskog odreda, koji su prelazili preko Une i borili se zajedno sa nama, na našem tlu. 'Sjećamo se V I I . banijske Divizije, i njezine junačke u l o g e ~ koju je odigrala u teškoj ofenzivi. Naš narod pamti, on zna da se X I I . slavonska brigada borila u Centralnoj Bosni i prenasila bratstvo i jedinstvo pod najtežim uslovima borbe. Ne možemo zaboraviti i to, da ie hrvatski narod imao velikog udjela u razvitku borbe u našem cazinskom kraju, koji se smatrao jednim od najzaostalijih krajeva. Naš I. proleterski bataljon borio se u Slavoniji i pomagao hrvatskom narodu da podiže ustanak. X X V I I I . slavonska divizija u danima zadnje ofenzive, koju smo vodili protiv okupatora, da ga konačno istjeramo iz zemlje, vodila je ljute bojeve u Istočnoj Bosni i ona je za v r i j e m e kratkih predaha orala i kopala naše njive. Mi smo u ono v r i j e m e dobivali cd naroda desetine pisama sa željom, da se ta D i v i z i j a odlikuje našim najdražim ordenom, Ordenom bratstva i jedinstva, za t a j svoj rad i tu svoju borbu. Mi smo tokom, borbe bili povezani i s Dalmatincima preko Dinare i preko našeg Livna. X X I X . Hercegovačka borila se za oslobođenje Istre, a V. Krajiška sa ostalim jedinica- Delegati g Žene Hrvatske u NOB kotara ma naše Jugoslavenske armije sudjelovala je u oslobođenju Hrvatske. U toku 4-gO'dišnje borbe, te su se naše veze toliko ojačale i toliko su postale čvrste, da to nitko- više ne može raskinuti. Mi smo sa kroz tu borbu povezali hiljadama čvrstih i toplih veza. Mi smo se povezali s bratskim narodom Hrvatske isto kao i sa bratskim narodom Srbije. Mi nemamo razloga da se bojimo v o l j e t i Hrvatsku i Srbiju, j e r znademo da na čelu bratskih zemalja stoje narodni ljudi, a ne nenarodni. Danas na čelu naših bratskih naroda nema više ni velikosrpskih ni velikohrvatskih političara, koji su se otimali za Bosnu. Nema više kod nas u Bosni velikosrpskih političara, koji su Bosnu podvodili pod skute nenarodne beogradske čaršije, ni velikohrvatskih političara, koji su samo mislili, koji će komad Bosne pripasti za pljačku njima, a k o j i velikosrbima. Ne pitaju se više vi Bosni ni oni muslimanski reakcioneri, koji su u našoj zemlji provodili sramnu politiku jezičca na vagi i uvijek vagnuli na onu stranu, koja je momentano osigurala •njihove p r l j a v e interese. Drugarice, šta da vam više govorim o Bosni i n j i h o v o j borbi? Ja mislim da ste vi mnogo o tome čule, ali moram da istaknem, da su tokom narodnog ustanka kroz 4 godine u Bosni vodili borbu svi naši narodi. I kod muslimana, i kod Srba i kod Hrvata probudila je ono najborbenije, ono snažno, revolucionarno naša Komunistička partija i naš drug Tito. Slav. Požega 81 �Naša Bosna i Hercegovina, koja se smatrala jadnom i siromašnom, a njen narod zaostalim, a tako je i bilo, j e r je bila jadna sirotica, dok je bila porobljivana i iskorišćivana, ona je iz svojih njedara dala svoje sinove i kćeri, svoju junačku djecu, koji su četiri godine jurišali prsima na bunkere i s momačkim vriskom i pjesmom polazili u smrt, kao da idu u svatove. I naša pjesma p j e v a : » D r u ž e Maršale, naša borba takva je, naša borba zahtijeva, kad se gine, da se p j e v a . « Mi smo na tu svoju borbu ponosni, mi smo ponosni što je baš Bosna postala kolijevkom bratstva svih naroda Jugoslavije, a naročito bratstva Srba i Hrvata, mi smo ponosni da nam je drug T i t o priznao, kao što nam priznaju svi narodi Jugoslavije, da u našoj zeml j i za četiri godine nikada ni za trenutak nije ugasnuo plamen narodnog ustanka. Mi smo ponosni što Bosna nije danas više »sirotica kleta«, nego je potpuno ravnopravan član Demokratske Federativne Jugoslavije. Bosna je odigrala časnu ulogu u narodnom ustanku, ali mi imamo još teške zadatke, koje imaju i ostale zemlje naše Jugoslavije. Mogu reći, da ni jedna zemlja nije tako srušena kao Bosna i Hercegovina, da ni jedan narod nije tako stradao, kao što je stradao bosanski i hercegovački narod. A l i naš narod u ovim teškim momentima ulaže sve svoje snage, da i te teškoće savlada i da i tu bitku dobije. Mi smo sigurni, da ćemo to postići. Zašto smo u to sigurni? Zato, j e r imamo za to uslova, j e r je naš narod duboko svijestan, da ako pati, da pati za bolju i sretniju budućnost, a p r i j e je patio bez ikakvog izgleda za bolju budućnost. Imamo bratstvo i jedinstvo, imamo pored sebe bratsku Srbiju i bratsku Hrvatsku, sa nama su narodi cijele Jugoslavije. Imamo svoju narodnu vlast, imamo svoju vojsku, svoga narodnog Vođu. Tekovine izvojevane su u borbi zajedno sa svim narodima Jugoslavije. Ja sam uvjerena, da i cijela Jugoslavija v j e r u j e , da će Bosna i od sada kao i do sada biti čvrsti oslonac naše politike, politike Narodno-oslobodilačkog fronta, da će biti uz Tita, i u zajednici sa svim narodima Jugoslavije stvoriti sretnu budućnost. Pozivam vas da kliknemo : Da živi slobodna Hrvatska i slobodna Srbija u demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji! Da živi slobodna i raimopravna Bosna, koja više nije »sirotica kleta«, nego Borna ponosna! Da živi naša najdraža i najdragocjenija tekovina, bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije! Da žitri bratski hrvatski narod, koji je iz svojih njedara dao svim narodima Jugoslavije našeg najmilijeg narodnog vodu druga Tita! Da živi dugo godina na sreću svih naroda naš najdraži drug, naš drug Tito! Da žive naše sestre, hrabre hrvatske žene! GOVOR V A L E R I J E KOCJANČIĆ U IME SLOVENKI T R S T A Sestre H r v a t i c e ! Prinašamo Vam najtoplejše pozdrave vseh antifašistk iz Trsta in tržaškega Okrožja. Srećne smo da se nahajamo med Vami v vašem svobodnem Zagrebu, ker ćutimo mi P r i morske žene neizmerno hvaležnost do Vas, hrvaške matere, saj ste dale najboljše vaše sinove junake I V . Armade na žrtvenik naše svobode. A ta svoboda, katera je nas skupno stala toliko krvavih žrtev se nam danes krati, odvzema se nam naše demokratične pridobitve. Fašizem zopet dviga glavo na naši zemlji, in naši najboljši tovariši, borci za svobodo, se nahajajo zopet v ječah. Zato pa ponavljamo obljubo, katero smo dale na Kongresih A F Ž v L j u b l j a n i in Beogradu, da bodemo trdno in odločno v z t r a j a l e na braniku naših demokratičnih pravic in prave demokratične svobode, ki jo je dala jugoslovanska Armada slovenskemu in italijanskemu ž i v l j u v Trstu in Slov. P r i m o r j u , ker se zavedamo, da je le prava demokratična svoboda ter bratstvo in edinstvo slovensko-italijanskih antifašistov najtrdnejši temelj bodočnosti Trsta. Storile bodemo vse da očuvamo te naše priboritve in ne bodemo odnehale, dokler ne bodo izginili zadnji ostanki fašizma iz naše zemlje. In da zopet v svobodnem Trstu pozdravimo naše junake borce slavne Jugoslovanske Armade. Zvami, tovarišice, pa bodemo skupno z vsemi jugoslaveskimi narodi udarniško delali za obnovo naše skupne domovine. Vas pa prosimo da bi nam pomagale kakor do sedaj, da pridemo do popolne svobode. Kaj živi ugoslaviji! Kaj živi Kaj živi narodov! avtonomni Trst v federativni Titovi J /. Kongres AFŽ tovariš maršal Hrvatske! Tito, branitcl tlalenik GOVOR DINE Z L A T I Ć U IME ŽENA I S T R E Drage drugarice i sestre iz svih k r a j e v a Hrvatske! Iza ovih vaših izraza ljubavi prema našoj Istri ja vam zapravo ne bi znala mnogo reći, j e r su sigurno moje riječi preslabe, da izraze onu ljubav, koju Istra osjeća prema vama, prema Hrvatskoj, prema Jugoslaviji, prema Titu i prema T i t o v o j Federativnoj Jugoslaviji. Drugarice! Ne ću vam govoriti o dugogodišnjim patnjama istarskog naroda pod fašizmom. Te patnje ste vi osjetile u j o š mnogo jačem obliku za v r i j e m e četirigodišnje okupacije N i j e m a c a i fašista. Ja želim o v d j e svega kazati nekoliko riječi o tome, kako su �za vrijeme fašističke Italije istarske žene, kao i cijeli istarski narod, stajale u borbi, a nisu sjedile skrštenih ruku. Očuvati svoj jezik, nacionalnu svijest naroda, očuvati svoju djecu od utjecaja fašizma, to je bio zavjet, kojeg su si spontano dale žene Istre. Ne ćemo dati, da nam djecu upišu u Balile, košulju oca da prodamo — rekla je A n a Cvitan, a s njome su to govorile i druge ž^ne Istre1, tako su radile i borile se. Bile su proganjane, zvali su ih schiavima, mučili ih zajedno s njihovim muževima i djecom, ali one su izdržale, očuvale su svoj jezik, očuvale su kod svoje djece hrvatsku svijest, očuvale su hrvatsku zastavu i druge hrvatske relikvije kao najveću hrvatsku svetinju. No tiha borba istarskih žena pretvorila se katkada u otvorenu bunu protiv poreza, protiv dražbi, protiv svih nedaća, koje fašisti doniješe Istri. Pobune u Buzetu, Zametu, Kanfanaru, Tinjanu i Poreču n a j b o l j e govore i o tome, da su u Istri žene stupile također u borbu štapovima, sjekirama i košarama, da se bore protiv fašizma, a za svoju slobodu. U borbi protiv fašista nisu učestvovale samo Hrvatice, već su učestvovale i bile proganjane i Talijanke, naročito antifašistkinje Talijanke grada Rovinja. Da ta silna borba i otpor žena antifašistkinja Istre nije došla do većeg izražaja razlog je u tome, šta ta borba nije bila povezana, što žene nisu bile udružene. Tek prenošenjem Narodno-Oslobodilačkog pokreta i borbe u Istru, ta je borba dobila organizirani oblik, i od tada je borba predstavljala snagu, koja je, uz pomoć T i t o v e Jugoslavije, mogla izvojevati pobjedu, mogla je Istri donijeti slobodu, koju j o j nitko više ne može oduzeti. Isto tako, kao što je cijeli istarski narod sa ljubavi prigrlio prve borce aktiviste-partizane, isto su tako i žene prigrlile i okupile se oko prvih partizana ženskih aktivista Istre. Kada su čule od partizana, koji su došli u Istru o s v o j o j jugoslavenskoj braći i sestrama i o njihovim patnjama, naše sestre su rame uz rame sa puškom u ruci pošle u borbu, odlučile su da krvlju izvojuju svoju slobodu. Ime T i t o v o postalo je simbolom svih težnja naroda i žena Istre. 'To ime postalo je za Istru garancija, sigurna garancija, da se pod Titovim imenom i s Titovom borbom mora pobijediti i da se pod Titovim imenom, ako budu d a l j e išle, ne će nikada vratiti ono staro, a to je da Istra bude opet u ropstvu. Drugarice! Još je nekoga narod Istre, a naročito žene zavolio. Isto tako, kao što je zavolio našeg Tita, kao što je zavolio, naše borce, zavolio je Komunističku partiju. Istarske žene osjetile su, da je jedino Komunistička partija u stanju da donese bratstvo u Istru, kao što je donijela bratstvo i jedinstvo narodima cijele Jugoslavije. L j u b a v istarskih žena kao i c i j e l o g istarskog naroda prema Komunističkoj p a r t i j i najljepše je izražena u riječima jednog Labinjanina, koji je jednom prilikom tumačio, što je Komunistička partija. On je rekao: Naša je borba jedan veliki vrt, pun l i j e p o g i mirisavog cvijeća, a ona najljepša, najmirisavija ruža, ona crvena ruža, koja je prelivena krvlju — to je naša Partija! Ime T i t a , Komunističke partije, naše v o j ske i 'Crvene armije ispisivale su žene i djevojke po dugim cestama Istre, po popaljenim domovima, po drveću i kamenju. Na stotine hiljada parola ispisano jé po Istri. To su bili tečajevi, na kojima su naše žene učile čitati i pisati hrvatski. Nakon skršenog ustanka od 9. septembra 1943. god. njemačke horde prodrle su u Istru, i time je počeo još nezapamćeni teror. Palili su sela, ubijali ljude i žene, odvode ih u Njemačku, kopaju oči, siluju, žive bacaju u oganj zapaljenih domova, vrše zloglasne » r a strellamente«, upadaju u mirna istarska sela, u svako doba dana i noći, i u tim teškim danima naša je 43. divizija bila prisiljena, da se povuče u Gorski Kotar. Drugarice, teške su bile borbe u Istri u ono v r i j e m e . Istra nema šuma, a oni mali šumarci i škarpe bili su puni naših boraca. Tisuće boraca naših, odvedeno je što u Njemačku, a što stradalo. U ta teška vremena najveći teret rada pada na žene. U tim teškim časovima žene Istre časno pronose ime boraca-junaka. Rade kao odbornici, kuriri, bolničari i t. d. Bježe, skrivaju se zajedno s partizanima, a kada neprijatelj upadne u selo, nalazi samo starce i djecu, ali često niti njih ne štedi, kao na pr. u Lipi, Velikoj Učki, Brgudcu i t. d. Evo vam naše Rože. 1 Svaki je put b j e žala iz sela, kada je banda dolazila. Samo jedamputa j o j nije uspjelo. Uhvatili su je, I eto što su učinili od nje. A to je samo jedna, koja je ostala živa da optužuje, sudi i opominje u ime svih onih, koje su mučene i ubijene. Drugarice, Istra je1 doživjela svoj najsretniji i n a j s v i j e t l i j i dan, kada je bila oslobođena. Ta sloboda nije bila donijeta samo Hrvatima Istre, ta sloboda donijeta je borbom kako Hrvata, tako i Talijana. U Istri ođ 350.000 stanovnika 90.000 su T a l i j a n i . M r ž nja između Talijana i Hrvata bila je takva, da je bilo teško v j e r o v a t i , da će se jednom oba naroda moći izmiriti. Međutim crvena zvijezda, Komunistička partija i 'Tito učinili su to čudo. Hrvati pružaju Talijanima ruku, koju o v i prihvaćaju, uzimaju pušku u ruke, prolijev a j u krv za sretniju budućnost Istre zajedno �sa Hrvatima. I tako kroz borbu, kroz krv, kroz zajedničke žrtve i T a l i j a n a i Hrvata, kroz žrtve i krv talijanskih i hrvatskih žena stvoreno je bratstvo i jedinstvo oba naroda. H r v a t i , k o j i su mrzili fašiste, zamrzili su i šve što je bilo talijansko, ali danas oni v i j u svoju hrvatsku trobojnicu zajedno sa talijanskom, na k o j o j je petokraka z v i j e z d a , i jednako im je drago izvikivati » Ž i v i o T i t o « kao i »Evviva Tito«! Bratstvo i jedinstvo T a l i j a n a i H r v a t a Istre, n a j v e ć i je uspjeh narodno-oslobodilačke borbe, j e r se na njemu osniva d a l j n j a sudbina Istre. To bratstvo ne samo što će nam donijeti srećniju budućnost, nego je ono most, preko kojega će nova T i t o v a Jugoslav i j a stvoriti p r i j a t e l j s t v o sa poštenim talijanskim narodom, koji se danas bori za svoja prava i narodnu demokraciju. D r u g a r i c e ! Narod Istre doživio je sretne dane, slavlju naroda n i j e bilo kraja. Duge povorke kretale su se istarskim cestama, noseći zastave, kako po gradovima Puli i Rov i n j u , tako i po selima. Međutim naša je sreća pomućena. U Puli, u k o j o j je bila naša A r m i j a , koju je naša vojska oslobodila, za koju su P u l j a n i p r o l i j e v a l i svoju krv z a j e d n o sa ostalim borcima, j e r od 3000 boraca iz P u l e 000 ih je položilo svoje živote za slobodu i b o l j i život, sada naša Pula mora gledati ne više svoje drugove, svoju Narodnooslobodilačku vojsku, već strane vojnike, koji za njenu slobodu nisu prolili ni jednu kap krvi. D r u g a r i c e ! Mi ne ćemo biti razbijači velik o g savezničkog antifašističkog bloka, u koji spada i naša Jugoslavija. Mi smo šta više ponosni, da je našom žrtvom učvršćen polož a j T i t o v e J u g o s l a v i j e i savezničkog bloka uopće. A l i naša će Pula, naš će T r s t vediti borbu i d a l j e za očuvanje tekovina narodnooslobodilačke borbe, koju ugrožavaju fašisti, a koje u g r o ž a v a j u na žalost i Saveznici. D r u g a r i c e ! Pula se d a n à s b o r i , P u l a danas d e m o n s t r i r a . P u l a d a n a s o s l o b a đ a s v o j e uhapšenike od Saveznika, odbornike i predsjednika, ali Pula se ne bori protiv Saveznika, v e ć se bori za ostvarenje svojih k r v l j u stečenih tekovina, svojih prava, koje nam nitko ne može oduzeti. D r u g a r i c e ! Istra se za slobodu ne bori četiri godine. Istra se bori za slobodu dvadesetpet godina. Dosta je krvi proteklo, dosta suza proliveno, dosta je naših žena u crno zavijeno. I baš zbog toga, drugarice, i zbog toga, što se 7,a Istru bori uz Istrane i cijela T i t o v a armija, upravo zbog toga, ne će samo Pula, nego i cijela Istra tražiti,, da se poštivaju ona prava, koja su z a h t i j e v a l e sve one zemlje, k o j e su se borile zajedno s nama, i to da pripadnemo T i t o v o j n o v o j Jugoslaviji. D r u g a r i c e ! Mi tuđe ne ćemo, a svoje nedamo! Ovo što sam kazala mi hoćemo i tražimo. D r u g a r i c e ! N i j e potrebno da vas u ime naših delegatkinja, a preko njih u ime svih žena Istre, zamolim za pomoć, n i j e to potrebno, j e r na vašim licima i u vašim očima, po vašim r i j e č i m a i odobravanjima vidim, da to ne trebam tražiti, j e r mi tu pomoć već imamo. A l i drugarice, jedno hoću da u ime svih žena Istre i c i j e l o g istarskog naroda preko vas poručim i ostaloj braći i sestrama cijele Jugoslavije, braći i sestrama Sovjetskog Saveza i c i j e l o g narodnog čovječanstva, a to ie da nas ne samo pomognete, nego da tražite kako u naše, tako i u vaše ime, u ime pravednosti, da Istra, koja je 25 godina tražila s v o j a prava i slobodu, da ih i na mirovnoj k o n f e r e n c i j i dobije. 2 Da živi naša Jugoslavenska armija, osloboditeIjica Istre! Da živi drug Tito i Komunistička partija! 1 Roža Petrović, k o j o j su fašisti, nakon strahovitog mučenja, iskopali oči. 2 Prvi Kongres A F Ž Hrvatske pozdravile su: u ime žena NR Srbije — Razumenka Petrović, u ime žena Slovenije — M a r i j a Leskovšek, u ime žena Crne Gore — L i d i j a Jovanović, u ime žena M a k e d o n i j e — Lenča Jovanova, u ime žena Zadra — T i n a Pacinotti, a u ime T a l i j a n k i iz Istre — Ersilia Rkmondi. Osim toga pozdravile su Kongres predstavnice A F Ž svih ekruga Hrvatske. P O L I T I Č K I R E F E R A T A N K E BERUS D r a g e d r u g a r i c e ! Danas je naš veliki dan. Održavamo s v o j prvi Kongres. Održavamo ga u slobodnoj domovini, očišćenoj od okupatora i krvavih bandi njihovih slugu. Naša je zemlja slobodna. Naši narodi oslobodili su je svojim vlastitim snagama. Naša slavna Jugoslavenska armija čuva našu novu domovinu, slobodnu Demokratsku Federativnu Jugoslaviju. Vlast je u rukama naroda. Od podanika i robova postali smo slobodni građani, suvere ni da odlučujemo o s v o j o j sudbini, o svom životu, o s v o j o j državi. Demokracija, ravnopravnost građana ostvarena je u punoj m j e r i . Naša f e d e r a c i j a je izraz slobodne v o l j e naroda J u g o s l a v i j e da žive zajedno i da zajedničkim snagama obnove i izgrade zemlju. Od slabo poznate zemlje, bez p r i j a t e l j a i saveznika, kakova je bila stara Jugoslavija, postali smo snažan politički f a k t o r u ovom dijelu Evrope. Narodnim masama svih zemalja, k o j e su s nama d i j e l i l e teškoće ropstva i okupacije, postali smo uzor, kako se zemlja voli, kako se brani, gine za nju i kako se izgrađuje i uređuje istinski demokratska na- �Zane Julijske Krajine na svom Prvom kongresa rodna država. Naša zemlja, naši narodi uživ a j u veliki ugled kod demokratskih antifašističkih narodnih masa naših zapadnih saveznika, Engleske i Amerike. Sklopili smo čvrst savez s prvoborcem protiv fašizma, s moćnim i slavnim Sovjetskim Savezom, i tako i formalno potvrdili ono bratstvo u oružju, koje smo kovali u toku ovog rata, i koje je posvećeno zajednički prolivenom krvlju boraca nepobjedive Crvene armije i naše rođene Jugoslavenske armije. Naši su narodi organizirali čvrstu, široku, svenarodnÄ frontu slobode, Jedinstvenu narodno-oslobodilačku frontu, čiji smo dio i mi žene antifašistkinje. Slavna Komunistička partija, organizator i rukovodilac Narodnooslobodilačke borbe, vodit će nas i dalje putem novih pobjeda. Mi imamo Tita, Narodnog odlučno trai-e priključenje Jugoslaviji heroja, Maršala Jugoslavije, kormilara u borbi, kormilara u slobodi. To su, drugarice, tekovine naše četverogodišnje teške i krvave borbe, i ponosni smo danas, da na ovom svom prvom Kongresu možemo da ustvrdimo, da smo za te pobjede dale i mi žene svoj puni udio, da su to sve plodovi i našega rada i naše borbe, da smo časno ispunile svoj dug prema domovini, prema svom narodu. N a š prvi Kongres je tako velebna manifestacija žena Hrvatske, jer smo se za nj spremale na svojevrstan način, spremale smo ga borbom, u toku borbe. Naše sudjelovanje u borbi, na frontu i u pozadini bio je rad na pripremama ovog Kongresa, jer smo pomagale ostvarivanje uslova da ga održimo, i zato je nama o v a j naš Kongres tako mio, tako svečan, tako- svet. �N a š prvi Kongres ne znači početak našeg rada, okupljanje snaga. On je rezultat teškog i napornog rada, okupljanja žena u A n t i f a š i stičku frontu, što je započelo još mnogo p r i j e okupacije, kada je fašistička opasnost zaprijetila našim narodima. On je rezultat naglog priliva žena u Narodno-oslobodilački pokret, pod uslovima okupacije i našeg uključivanja u borbene i nepokorene redove boraca za oslobođenje. On je rezultat rodoljublja i političke zrelosti naših žena, koje predstavljaju zamašan dio Jedinstvene narodno-oslobodilačke fronte. Mi danas možemo da povučemo bilans svoga rada u toku održane borbe, u toku rata, da vidimo, što nam je pomoglo i uslovilo, da postignemo tako velebne uspjehe, da zajednički zaključimo, što nam je raditi, da sačuvamo i učvrstimo tekovine borbe, da vidimo kakve zadatke sada oslobođena z e m l j a postavlja pred nas. Naša borba i naš rad srašteni su u nerazlučivu cjelinu sa borbom i radom naših naroda. Zato, kao i sve dosadašnje uspjehe, tako isto i svoje zadatke možemo da uočimo jedino kroz zadatke, koji stoje pred našim narodima. Što nam je omogućilo da postignemo ovako velike rezultate, koje smo u toku borbe postigle? P i v i uslov zato bilo je bratstvo i jedinstvo naših naroda, čvrsta povezanost u borbi protiv zavojevača. To je bio zalog naše pobjede. N a s nitko više ne može razjediniti. A l i fašizam i reakcija ostavili su još trag o v e kod nas, i to među onim grupama, koje ne trpe slobodu, demokraciju i koje bi htjele da im se opet povrati staro vrijeme, kada su nekažnjeno mogle da vode takovu politiku, koja je bila sudbonosna za sam opstanak naših naroda. Reakcija, iako su njene osnovne vojničke snage dotučene, nije položila oružje, ona je uperila svoje otrovne strijele protiv našeg najmoćnijeg, a za njii najopasnijeg oružja, protiv bratstva i jedinstva naših naroda, koje ona pokušava da podgriza. Kod nas u Hrvatskoj glavne je strijele uperila na to, da pokuša razjediniti i unijeti razdor između Srba i Hrvata. To j o j je cilj. Zato ostaci ustaštva, ostaci mačekovštine došaptavaju, rovare, sumnjiče »da ne bi opet Srbe i Hrvate p r e v a r i l i « , govore o granicama, o »ekonomskom osiromašenju Hrvatske«, o v j e r i , koja je u »opasnosti«, o svemu i svačemu, samo ne o tome, kako bi čim prije, p o s l i j e ovako teškog rata i okupacije, zaliječili rane i izgradili ruševine, koje su nam f a š i s t i ostavili. Oni se » b o j e « Srba, koji su se prvi digli na ustanak protiv naših krvavih neprijatelja i tako dali podstreka ostalim na- rodima Jugoslavije za oružanu borbu. Oni se » b o j e « Srba u Hrvatskoj, koji su podnijeli najveće terete oslobodilačkog rata i koji su bili prvi pobornici bratstva i jedinstva naših naroda, koji su u crnim i krvavim danima ustaških pokolja znali da odvoje ustaške krvnike od hrvatskog naroda. Oni govore o granicama između ravnopravnih naroda Jugoslavije, i to oni isti, koji su predali zemlju Švabama i prodavali za » v j e č n a v r e m e n a « d i j e l o v e Hrvatske i Madžarima i Talijanima. Oni se povezuju i danas takovim svojim radom sa onim imperijalistima, koji osporavaju pravo našoj Istri da uživa borbom izvojevanu slobodu. M j e r e za sređivanje ekonomskih prilika nazivaju ekonomskim osiromašenjem Hrvatske, dok su pljačku i pustošenje N i j e maca po našoj zemlji koristili izdašno i bogatili se na krvi naših naroda. Kontrola tog krvavog bogatstva, to je za njih ekonomsko uništenje Hrvatske. V j e r a je za njih u opasnosti, zato što je zakonom zagarantirana sloboda savjesti svakom građaninu demokraske Hrvatske i zato što se više nitko radi vjerske pripadnosti ne može goniti i ubijati. Nama je krvava okupacija širom otvorila oči, i takovi, koji bi htjeli da nas svrate s našega puta, ne će naći među nama sljedbenika. Imaju takovi svoje saveznike i među nekim v a j n i m Srbima, koji su se sklonili pod okrilje okupatora i mirno u z a v j e t r i n i gledali, dok je srpski narod vodio herojsku borbu. Onda se nisu oni brinuli, što je sa Srbima, a sada neprijatelji narodne slobode brigaju, da li će Srbi biti ravnopravni u Hrvatskoj. Ne brigaju ni jedni ni drugi o narodu ni hrvatskom ni srpskom, već im je teško, da je narod uzeo sam kormilo u ruke, i da oni ne će više pašovati i gazdovati onako, kako su pašovali i gazdovali u staroj Jugoslaviji i doveli zemlju do kapitulacije, a narod bacili u ralje z v i j e r i . Mi smo stvarali bratstvo i jedinstvo u konclogorima, na stratištima, pod vješalima, u odredima i brigadama, na frontu i pozadini, kroz teškoće ofenziva i u slavama pobjede. Svuda smo se nalazile Srpkinje i Hrvatice, zajedno ginule, zajedno ratovale, zajedno radile, zajedno tukle neprijatelja, zajedno hranile vojsku i uvijale rane našim borcima, zajedno, na konferencijama tražile i pronalazile putove za učvršćenje bratstva i jedinstva, za proširenje Jedinstvene narodno-oslobodilačke fronte. Mi smo srasli u jedno, i nikad nitko ne će moći da nas razjedini. No, bilo bi opasno potcjenjivati ovakovo djelovanje narodnih neprijatelja. Oni se služe uvijek novim parolama, i mi treba da pomažemo svim našim ženama, da poznaju neprijatelja, pa ma pod kojim se vidovima on krio. �Stalno dizati i r a z v i j a t i političku izobrazbu ženskih masa i time jačati Jedinstvenu n ar o d n o-o s 1 o b o d i 1 a č k u f r o n t u , to ostaje još uvijek naš prvi politički zadatak. Druga velika tekovina naše borbe jest narodna vlast. Mi imamo organiziranu narodnu državu. Znamo, da je to istinski narodna vlast, j e r smo sudjelovali u njenom stvaranju, u n j e n o j izgradnji, u njenom postavljanju, kod f o r m i r a n j a prvih odbora i bile osnovna masa glasača na izborima. Ima nas mnogo, koje direktno sudjelujemo u njenom radu. Ona nam je prva garancija, da ćemo izgraditi zemlju i obnoviti život onako, kako sami to hoćemo i želimo, onako kako to nama svima i cijelom narodu n a j b o l j e odgovara. Naša narodna vlast stoji pred velikim teškoćama, ali nema zemlje, koja se danas na svršetku rata ne nalazi u teškoćama. Fašizam nam je ostavio u naslijeđe ruševine, neimaštinu, pustoš, golotinju, glad. Rat je završio, ali borba nije prestala. Treba da nastavimo tešku borbu za izgradnju zemlje. N i j e v r i j e m e da uživamo plodove borbe, moramo se boriti sa posljedicama rata i razaranja. Eto, drugarice, za tu novu borbu treba da nam dade poleta i podstreka o v a j naš prvi Kongres. Za tu novu borbu treba da crpimo snage iz naših borbenih tradicija, iz iskustava stečenih u toku oslobodilačkog rata. Pred nama su teški zadaci, ali nisu nesavladivi i neostvarivi. Pobjedit ćemo ih na isti način kao što smo pobijedili fašizam, bratstvom, jedinstvom, borbom. Borbom protiv iluzija, da su za nas prestale teškoće, borbom protiv tendencija odmora, nerada i neodgovornosti. Naša nova država i njena izgradnja traže od nas još mnogo žrtava. Te žrtve ne će biti dane u krvi, ali ih moramo dati u naporima, u neumornom radu. Put obnove zemlje jest put samoodricanja, požrtvovnosti, predanog rada za zemlju, i to će biti naše novo mjerilo rodoljublja, kao- što je mjerilo rodoljublja bilo u toku rata — sudjelovanje u oružanoj borbi. Mi imamo sve preduvjete, ne samo da obnovimo zemlju, već da krenemo putem sve većeg blagostanja. A l i početak je težak, zato treba rada, i to takova rada, koji traži krajnje napore svakog pojedinca i cijelog naroda. E t o u takav rad treba da aktiviziramo sve žene, još mnogo veći broj nego što ih je bilo aktiviziranih u toku protiv okupatora. Mi hoćemo uređenu zemlju, i zato svaki onaj, k o j i voli ovu našu slobodnu domovinu, bit će pobornik reda, rada, zakonitosti i ži- gosat će svaku pojavu samovolje, anarhije, neodgovornosti, bahatosti poslije pobjede i težnje, da se sada predamo neodgovornom, lagodnom životu. Mi smo, drugarice, postale u toku ove borbe ravnopravan dio naroda, ali zato snosimo punu odgovornost za daljnju sudbinu naših naroda, naše nove demokratske Jugoslavije. Mi se te odgovornosti ne b o j i m o i ne bježimo od nje. Hoćemo da dademo isto toliki prilog u izgradnji zemlje, kao što smo ga dali u borbi i time ćemo okruniti svoje dosadašnje uspjehe. Naša parola sada treba da bude: pokažimo se u izgradnji i obnovi još većim i jačim, nego što smo bili u borbi. To dugujemo našim drugaricama, koje su u temelje ove države uzidale svoje živote, to dugujemo našim sinovima, muževima, braći i očevima, koji su svojom krvlju napojili ovu zemlju, da nam sloboda procvate. Nastavimo započeto djelo, krenimo i dalje svojim već utrtim putem. Mi smo išle u borbu otvoreno, junački, muški, bez špekulacije i mešetarenja. Nikakvi politički trikovi, nikakva mešetarenja sa imperijalistima, nikakva politička računica ne će nam pomoći, nego samo rad i opet rad_, i on će nas dovesti i do sreće i blagostanja. Mi možemo smjelo da ustvrdimo, a da kod toga ne budemo neskromne, da smo već do sada udarničkim radom načinile na sređivanju zemlje više, nego do sada ijedna druga zemlja, koja se nalazila pod okupacijom kao i mi, i ta činjenica, pored pouzdanja u svoje vlastite snage, koje smo stekli u toku borbe, dokazuje, da mi možemo uspješno završiti i o v a j zadatak, dobiti i okončati i ovu novu tešku borbu protiv posljedica okupacije, koju smo sada prihvatili. Ima kod naše narodne vlasti, a i kod nas samih, još mnogo nedostataka, mnogo neznanja, mnogo pogrešaka. I na ovom poslu moramo smjelo pogledati u lice činjenicama i ne bježati od njih, već tražiti puteve kako da ispravimo ono, što ne v a l j a . Mi žene, k o j e još uvijek predstavljamo glavni i n a j v e ć i dio pozadine, ispunile smo pod novim uslovima obnove privrednog života mnoge zadatke i na tom polju. A l i mi možemo i trebamo pružiti još veću pomoć narodnoj vlasti u njezinim naporima oko obnove privrede. Brže i na v r i j e m e ukazujmo propuste i pogreške narodne vlasti. Pomognimo j o j da savlada slabosti. Na mnogim mjestima i mnogim krajevima žene su radile i poslije oslobođenja i pomagale da se ispune izvjesni zadaci u izgradnji zemlje. Žene su radile i na prugama, koje smo mi u vrlo kratkom roku uspostavili, žene su opravljale ceste, ali t a j rad vršile su uglavnom žene u onim krajevima, koji su bili �kolijevka narodnog ustanka, u Lici, u Kordunu, Dalmaciji, Hrvatskom Primorju, Baniji, Gorskom Kotaru i Slavoniji. U t a j rad nismo masovno- uključile žene iz novooslobođenih krajeva, ali pored toga što su pruge, ceste, mostovi popravljeni u rekordno brzom roku, to ne može da zadovolji potrebe transporta. Naš oskudni kamionski park nije mogao da zadovolji potrebe prebacivanje robe iz mjesta uz prugu dalje u unutrašnjost i za'.o nije hrana, koja je trebala da bude prva p> moć uništenim krajevima, stizala na vrijeme, i imali smo više gladi nego što smo trebali imati. Zato nisu opustošeni krajevi dobili na v r i j e m e ni onu pomoć u materijalu, u odjevnim predmetima, u alatima, koja je bila moguća iz oskudnih zaliha, kojima raspolažemo. Eto, u riješavanju tih pitanja dogovorimo se, kako da još više učinimo. Mi smo godinama nosila na leđima teške terete na desetke kilometara kroz snijeg i mećavu, noću, pod neprijateljskom vatrom, hranile vojsku na položajima, prebacivale hranu i opremu za našu vojsku po neoslobođenim terenima, kroz minska polja, preko cesta i pruga. Sada su mnoge opasnosti prestale, i s manje napora i truda mogli smo više da učinimo, da pomognemo našim narodnim vlastima u rješavanju teških problema transporta. Naša tržišta nisu oživjela. U toku borbe mi smo bile one, koje su bojkotirale neprijateljska tržišta, a sada treba da snabdijemo naše gradove i industrijske centre potrebnim živežnim namirnicama, i pomognemo tako oživljenju trgovine, da olakšamo prehranu radnicima u fabrikama, da oni mogu izraditi one proizvode, koji su nam potrebni, kao i ostale proizvode, koje grad i selo neminovno treba. i žetvu ponijele su uglavnom na svojim leđima opet žene. No produktivnost u fabrikama ne zadovoljava, i to baš u onim fabrikama, u kojima su žene i ranije bile osnovna radna snaga, i prema tome ne može se govoriti o neumješnosti ni o novom poslu, na koji one nisu navikle. Većina tih fabrika radila je do oslobođenja za okupatora. Pravilno je bilo, da su u to v r i j e m e žene sabotirale rad. To je bila naša snaga. No oslobođenjem iz temelja su se promijenile prilike, i mi smo Iz temelja morale da izmijenimo odnos prema radu i da se bacimo stvarno udarnički na posao. Mi tu prekretnicu nismo svuda dosta brzo izvele, i to> sada predstavlja našu slabost. Drug Tito je rekao : »Seljaci, radnici i poštena inteligencija, to su tri faktora, tri najvažnija faktora u našoj zemlji, koji su garancija, da mi možemo izgraditi našu zemlju. Ni jedan od ta tri faktora ne smije da bude favoriziran, ni jedan više od drugoga, nego podjednako. Naša zemlja mora podjednako da vodi računa o jednom, o drugom i o trećem f a k t o r u . « Među poštenom inteligencijom ima i mnogo žena, i one treba da stalno Imaju na umu, da tereti rata nisu prestali, da nije nastala još v r i j e m e da možemo poboljšati uslove života i da još uvijek moramo da se odričemo mnogo čega, da pružimo pomoć na svim poljima rada naporima narodnih vlasti, da se čim p r i j e zaliječe rane rata. I na tom pitanju bilo je krajeva, koji su shvatili svoje zadatke, i koji su pružili izdašnu pomoć narodnim vlastima u riješavanju tih zadataka, ali to su bili i opet mahom krajevi, koji su i sami malo imali, koji su i sami trebali pomoć. Možemo još uvijek mnogo da učinimo u pitanjima socijalne pomoći, zbrinjavanja djece, invalida i drugih žrtava fašističkog terora. Na polju širokog planskog narodnog prosvjećivanja treba također da razvijemo širu inicijativu. U tim pitanjima treba da razvijemo punu Inicijativu odozdo, da rješavamo to vlastitim snagama i da ne očekujemo sve od narodnih vlasti, od države. Bilo je krasnih primjera spremnosti u ratom manje oštećenim krajevima oko pomoći postradalim krajevima. Na stotine vagona robe i hrane dao je Zagreb, dali su okruži oko Zagreba. Povorke žena često posjećuju s bogatim darovima naše ranjenike. To dokazuje, da možemo i sva ostala pitanja bolje i uspješnije da riješimo, da razvijemo na ostalim poljima inicijativu masa u punoj mjeri. Velik je broj nas žena u fabrikama. Trebat će nas na tom poslu još više. Kada je narodna vlast u Dalmaciji, u oskudici radne snage, postavila pred žene da ulaze u proizvodnju, žene su u Dalmaciji ušle u velikom broju u fabrike, u rudnike, a u mnogim mjestima bile glavna snaga kod ribolova. I sjetvu Povezanost našeg pokreta s najširim masama, r a z v i j a n j e Inicijative odozdo, omogućila nam je u toku rata da izvršimo' teške I ogromne zadatke. Tu istu Inicijativu trebamo r a z v i j a t i sada i na polju izgradnje. Na tom polju sada dajemo glavnu bitku neprijatelju, koji hoće da oteža svim snaga- Narodni neprijatelji ulažu sve da ometu o ž i v l j a v a n j e tržišta, o ž i v l j a v a n j e privrede. Na nama, je da im ne nasjednemo. U toku borbe stvoren je čvrst savez radnika i seljaka. T a j ćemo savez produbiti i učvrstiti : radnik će dati proizvode, a seljak hranu. �ma napore na izgradnji, da je ometa koliko god može. Fašizam je sada preobukao novo ruho. N e p r i j a t e l j , koji je doživio potpuni poraz na bojnom polju, nije se odrekao borba. On vidi svoju konačnu propast i zato se grčevito brani. Za sve naša nedaće prave odgovornu našu nar. vlast, unose dezorganizaciju, pričaju o tome da nismo sposobni da organiziramo privredu i misle, da smo zaboravili, da je narod zaboravio, da je fašizam harao čatiri godine i opustošio ovu zemlju. Cilj nam je u toku rata bio istjerivanje okupatora — nije se postavljalo pitanje proizvodnje. Danas nam je cilj proizvoditi. U ovako porušenoj privredi to traži mnogo napora i žrtava. Mi smo sada tek stvorili uslove, da radimo za sebe, za narod. Pobjeda nad fašizmom samo je stvorila uslove, da sebi izgradimo novi, bolji život, ali neprijatelji naroda ne žele uništenja fašizma, oni ne će narodne države. Oni hoće1 povratak na staro : ropstvo narodu, sloboda reakciji! Prošlo je to vrijeme. Staro je mrtvo, ali ono hoće da se povampiri. Istešimo velik i jak glogov kolac i probodimo vampira u srce, da nikad više ne pije krv naših naroda. Radom, predanim, planskim, organiziranim radom na svim poljima izgradnje države i sređivanja privrednih prilika tešimo- t a j glogov kolac, i pobjeda će biti naša. Drugarice, mi imamo narodnu vlast, vlast koja predstavlja volju naroda, takovu vlast za koju smo se borili, za koju smo ginuli, svoju vlast koju smo brižno izgrađivali u toku borbe. A l i još nisu riješena mnoga krupna pitanja o unutrašnjem uređenju naše države. Kroz kratko v r i j e m e bit će pozvani naši narodi, da kažu svoju riječ na slobodnim izborima za kakovo su uređenje. Narodno - oslobodilački pokret ispunjuje ono, što je stalno naglašavao u toku borbe: Kad očistimo zemlju od neprijatelja, narod će se sam. izjasniti o unutarnjem uređenju. Bit ćemo pozvane mi žene, sve žene Hrvatske, da se izjasnimo o tome. Trebat će da kažemo, jesmo li za monarhiju ili za republiku. Da, drugarice, mi smo za Republiku, ali baš zato, što smo za Republiku, moramo da se pokažemo dostojne sjajnih naših tradicija iz doba borbe, te da na izborima doprinesemo kod rješavanja tih pitanja isto toliki udio, koliki smo doprinijeli Narodno-oslobodilačkom pokretu u oružanom ustanku. Da ispunimo zadatke, koje pred nas postavljaju naši narodi, koje pred nas postavlja Jedinstvena narodno-oslobodilačka fronta, čuvajmo bratstvo naših naroda, učvršćujmo jedinstvo, dogovorimo se kako da savladamo teškoća obnove i izgradnje, pregnimo u rad za domovinu, za Tita. IZ ORGANIZACIONOG R E F E R A T A MACE GRŽETIĆ Mi žene antifašistkinje Hrvatske održavamo s v o j prvi Kongres u danima, kada naši narodi slave pobjedu nad najvećim neprijateljem čovječanstva — fašizmom. Mi ga održavamo u ravnopravnoj zajednici naroda, u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, održavamo ga u slobodnoj Federalnoj Hrvatskoj, u našem slobodnom gradu Zagrebu. I o v a j naš Kongres potvrđuje još jednom pravednost i opravdanost naša borbe. M-i smo u toj borbi vojevale za našu slobodu i nezavisnost, mi smo u toj borbi iskovale čvrsto bratstvo i jedinstvo naših naroda, mi smo u toj borbi izgrađivale našu narodnu vlast. A povrh svega toga, mi žene Hrvatske, kao i cijele Jugoslavije, ponosne smo i sratne i zato što smo u toj borbi izvojevale punu ravnopravnost, slobodu i prava, koja ženi kao čovjeku i borcu pripadaju. Na ovoj velikoj manifestaciji naših snaga, mi ćemo iznijeti povijest rada i borbe, koja nas je dovela do ovako velikih pobjeda. A l i mi ćemo pored toga, na temelju stečenog iskustva u radu i borbi, utvrditi n a j v a ž n i j e zadatke, koji stoje pred nama žanama. Mi ćemo ovdje raspraviti i zaključiti, koji oblici rada i organizacije najviše odgovaraju današnjim uslovima, koji će nam oblici rada i organizacije najviše pomoći da učvrstimo, proširimo i ojačamo tekovine, izvojevane u svetom oslobodilačkom ratu. Činjenica je, da smo mi žene, sve do pobjede Narodno-oslobodilačkog pokreta u našoj zemlji bile dvostruko neslobodne, dvojako potlačene. S jedne strane široke mase žena, kao sastavni dio narodnih masa, bile su neslobodne i potlačene, j e r su za svoj mukotrpni rad za nagradu dobivale neimaštinu i bijedu. S druge strane, mi žene bile smo neslobodne i zato, jer nam reakcionarni zakoni nisu priznavali ravnopravnost s muškarcima. Po tim zakonima mi nismo bili punopravni građani i slobodni ljudi. Reakcionarni režimi u staroj Jugoslaviji godinama su gušili svaku, makar i najsitniju akciju žena protiv takvog njenog položaja. Naročito krvavi su bili reakcionarni vlastodršci u borbi protiv žena, kad su one tu borbu povezivale s borbom najnaprednijih demokratskih snaga. Održati žene van društvenih i političkih događaja, pasivizirati ih, to je bilo jedno od sredstava, kojim su reakcionarni režimi pokušavali da sprečavaju ženu u povezivanju s naprednim demokratskim snagama, kojima je na čelu stajala K o : munistička partija. A kada je fašistički zavojevač porobio našu zemliii i poveo rat za istrebljenje naših �naroda, žene Jugoslavije, bez obzira na narodnost, v j e r u i stalešku pripadnost, odlučno ustaju u obranu slobode svojih naroda. To učešće žena u narodno-oslobodilačkoj borbi imalo je najraznovrsnije oblike: od pomoći u sanitetskom materijalu, u hrani i odijelu, vršenju kurirske i obavještajne službe do demonstracija protiv okupatora i učešća u sabotažama, diverzijama i u oružanoj borbi partizanskih odreda. Tako su naše žene prvi puta u historiji naših naroda pokazale da su spremne dati i svoj život, kad se radi o opstanku naroda. U prvo v r i j e m e bio je t a j rad spontan, organizaciono nedovoljno povezan. Uporedo s porastom i učvršćenjem Narodno-oslobodilačke vojske, Narodno-oslobodilačkog pokreta, pomoć, rad i borba žena dobiva svoj oblik u vidu mnogobrojnih odbora žena, koje se međusobno povezuju u jednu čvrstu organizaciju . . . . .. Danas, kada su oslobođenjem naše zemlje, stvoreni svi uslovi da se ostvari sretniji i ljepši život našeg naroda, postavlja se pred nas, da svim silama pristupimo rješav a n j u zadataka, koji nije nimalo lakši od borbe na fronti, a to je izgradnja svih grana privrede u našoj slobodnoj domovini. Samo podizanjem privrede omogućit će nama da ostvarimo bolje uslove za život najširim masama radnog naroda i da na t a j način dokažemo našem narodu, da nisu bile uzaludne nesebične žrtve, koje je on davao za ostvarenje nove slobodne Jugoslavije. Ostali su duboki tragovi fašističkog haranja u našoj zemlji. Naša sela i gradovi, tvornice i strojevi su popaljeni i porušeni. P r i v r e d n i alat i tegleća radna stoka su uništeni. Saobraćaj je rastrgan. Teške posljedice rata osjećaju se u svim krajevima Hrvatske, a naročito u Lici, Dalmaciji i Gorskom Kotaru, g d j e se pored navedenih tegoba postavlja pitanje ishrane stanovništva, koje još do danas jednim dobrim dijelom gladuje. Slika naše privrede nije ni malo ružičasta, što pred nas postavlja ogromne zadatke, zadatke, koji u svom sprovođenju u život traže mobilizaciju čitavog naroda i svih žena. Mi žene, koje smo u toku Narodno-oslobodilačkog rata odigrale vrlo važnu ulogu, koje smo u borbi naučile podnositi najveće terete, treba i moramo odigrati značajnu ulogu i u izgradnji i u obnovi naše zemlje. Danas, na ovome Kongresu, bit će zadatak nas delegata da donesemo odluku kako i na koji način da aktiviziramo sve rodoljubive žene u uspostavljanju saobraćaja, u podizanju i obnav l j a n j u tvornica, gradnji bajti, u što h i t n i j o j pomoći postradalim krajevima od rata, naročito onim, g d j e sada vlada glad. Da mi na tom polju rada možemo uspjeti, potvrđuje nam i dosadašnji rad naših žena. P r i m j e r i su rad radnih grupa žena u Lici, g d j e su žene koreničkog kotara pripremile građu za 70 bajti, ili u Dalmaciji, g d j e su čistile gradove od ruševina i t. d. Mogli bi nizati stotine primjera rada naših žena na Kordunu, Baniji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Primorju, u obradi zemlje, u žetvi, u poprav l j a n j u cesta, pruga i slično. Zato mi danas možemo reći sasvim sigurno, da u nama leži ogromna snaga, i da smo stekli ogromna iskustva u radu, koje nam treba da posluži u d a l j n j o j mobilizaciji svih žena u rješavanju ovih bitnih problema. Za izgradnju i obnovu naše privrede, pored stvaralačke snage naših naroda, potrebno je stručno osoblje. Mi ga danas nemamo u dovoljnom broju. Već za v r i j e m e narodnooslobodilačke borbe, oslobođenjem sve većeg dijela naše domovine, iskrsavanjem svestranijih problema postavljalo se pred našu narodnu vlast da organizira stručne kurseve. Kroz te kurseve većim dijelom prolazile su žene, tako da su mnoge od njih prošle daktilografske, traktorske, šoferske, poljoprivredne, bolničke, babičke i domaćinske tečajeve. Danas, kgda postoje bolji uslovi za podizanje i osposobljavanje stručnog kadra, treba da i mi iz naših redova osposobimo što više žena stručnjaka. Interesi naših naroda zahtijevaju od nas ne samo da uložimo sve svoje radne snage u podizanju onoga, što je srušeno i uništeno, nego je naša dužnost da prema nauci, prema kulturno prosvjetnom radu, prema školama i načinu odgoja djece u tim školama imamo pravilan odnos. Jedno je točno, da će od političkog i kulturnog razvitka našega naroda, napose nas žena, ovisiti i brzi d a l j n j i napredni razvitak naše domovine, daljnje učvršćenje demokracije, kao i svih tekovina izvojevanih u toku narodno-oslobodilačke borbe. U razvijanju političke svijesti naših žena u mnogome nas koči nepismenost, koja je u čitavoj Hrvatskoj, gotovo u svim krajevima, nadmašila u velikom broju broj pismenih. Mnoge su naše žene, naročito iz redova seljanki, naučile čitati i pisati u borbi, pod vrlo teškim uslovima, bez papira i olovke, na pepelu i brašnu. Takvih lijepih primjera, koji pokazuju čvrstu volju naših žena da se politički uzdignu bilo je u Lici, Baniji, Kordunu i Slavoniji, g d j e su pojedine žene u vrlo kratkom roku svladale sva slova. I tako, sve do nedavna nepismene seljačke žene, počele su da pišu u zidnim i džepnim novinama, da učestvuju u pisanju članaka za lokalne listove, kao za » L i č k u ženu u borbi«, »Dalmatinku«, » P r i m o r k u « i t. d. Ali, pored svih tih uspjeha, još uvijek su žene u većini nepismene. Zato mi našoj narodnoj vlasti treba da dademo punu podršku u njezinim nasto- �j a n j i m a da se organiziraju tečajevi za nepismene. A s druge strane, s obzirom da je pomanjkanje u stručnom učiteljskom kadru, u tom pitanju glavnu ulogu treba da odigraju žene, koje su dobro pismene. One ne smiju dozvoliti da bude i jedne tvornice, sela, grada i ulice, u kojima ima nepismenih žena, a da nema organiziranog tečaja za nepismene. Pravilnim shvatanjem od strane nas žena za potrebe našega političkog uzdizanja, mi ćemo moći biti, pored dobrih članova narodnih odbora, članova odbora J N O F - e i t. d. dobre majke i odgojiteljice svoje djece, bit ćemo sposobne da kontroliramo o d g a j a n j e naše djece u školama, ne samo da kontroliramo nego da i učestvujemo u pronalaženju načina odgoja naše djece u školama. Tako ćemo mi s jedne strane, a škole s druge strane, pravilnim odgojem razviti ljubav naše djece prema domovini, razviti kod njih novi jugoslavenski patriotizam i spremnost da svoju zemlju brane od napadaja, ma sa koje strane dolazio. Željela bih ovdje naglasiti još nešto: neka znade protunarodna reakcija, neka znadu svi oni, koji misle kočiti djelovanje naše narodne vlasti, a to je ovdje u Hrvatskoj izdajnik Maček, da će svi njihovi pokušaji, da ruše krvlju stečene tekovine i da za tu rabotu možda pridobiju i naše žene, ostati uzaludni. To je poruka naših žena s ovog Kongresa svim našim neprijateljima. Mi žene znat ćemo očuvati stečene tekovine i dalje voditi nepoštednu borbu protiv svih ostataka f a šizma, protiv svih pokušaja reakcije. Ako oni misle da će moći povratiti staro, i da će im kod toga možda pomoći žene, onda im možemo reći da se varaju, i da im to ne će nikada uspjeti. Okupator u našoj zemlji nije ostavio posljedice samo na privredno ekonomskom polju. Nama je svima poznato, da je .neprijatelj vodio borbu i protiv žena i nejake djece. Upadom u sela on ih je nemilosrdno ubijao. L o g o r i u Jasenovcu, N o v o j Gradiški i u ostalim mjestima bili su prepuni žena i djece, koji su, pod najtežim terorom, izmučeni glađu, umirali. Na izložbi, priređenoj povodom našeg Kongresa, izložene su slike o strahotama, koje su morale proživljavati naše žene, majke i naša djeca pod strašnim terorom f a šističkog okupatora, ustaša, četnika i ostalih narodnih neprijatelja. Te slike su strahovita optužba za neprijatelja. Ne smije, drugarice, ni jedan zločinac, koji je svoje ruke zaprljao krvlju, biti nekažnjen, ne smije ni jedan život nevinih, ni jedna suza majki, ni jedno pobijeno dijete ostati bez kazne za zločince. Svi oni, koji se još kriju kod nas u zemlji, kao i oni, koji su pobjegli u inozemstvo, moraju biti izvedeni pred pravedni narodni sud. U o v o j borbi ostalo je na hiljade djece bez roditelja. V e ć za v r i j e m e borbe mi smo morali da pristupamo organizaciji pomoći toj djeci, kao i našim ranjenicima i invalidima. Tako smo mi već u borbi postavili temelje novoj socijalnoj politici. U borbi mi smo stvarali d j e č j e domove i vodile punu materinsku brigu nad njima. Do danas mi smo u Hrvatskoj uspjeli organizirati 159 dječjih domova sa 10.540 djece, 121 obdaniište sa 3.426 djece, 25 srednjoškolskih internata sa 5.000 omladine kao i nekoliko d j e č j i h lječilišta. Mi žene najpozvanije smo da učestvujemo u organizaciji d j e č j i h domova, u brizi za njih, kao i za odgoj naše djece. Briga za djecu jest jedna od naših glavnih dužnosti sada, a i u budućnosti. Maršal Tito podvukao je to u svom govoru na Kongresu žena Jugoslavije. Prema tome, mi ne smijemo dozvoliti da i jedno dijete luta bez roditelja po ulicama grada i sela, a da se nitko ne brine da ga opskrbi i da mu pruži pravilan odgoj. Socijalna politika nove Hrvatske i nove Jugoslavije ne će se sastojati samo u tome da se opskrbe djeca bez roditelja i djeca invalida. Istina, to je najvažnije, ali će se socijalna briga naše države odnositi i na sve one, kojima je potrebna pomoć. Inicijativa žena u rješavanju tih pitanja preko A F Ž - a odigrat će važnu ulogu. Briga i poduzimljivost svakog odbora u selu, gradu ili kotaru, njihov stalni doticaj s narodom bit će garancija, da nitko od onih, kojima je potrebna pomoć, ne će ostati prepušten sam sebi i nezbrinut. Shvaćanje da rješavanje socijalnih pitanja n i j e stvar samo države, nego i 1 svakog člana naše zajednice, omogućit će da mi to pitanje rješavamo uvijek brzo i uspješno. Pored svih ovih zadataka, u kojima mi žene možemo najviše da učinimo, pitanje zdravlja, pitanje borbe protiv bolesti, naročito zaraznih bolesti, kao što je p j e g a v i i trbušni tifus i druge, žena majka može da najviše učini. Zadaci, koji stoje pred AFŽ-om u obnovi i izgradnji naše domovine veliki su i oni zahtijevaju, da se za njihovo r j e š e n j e založi svaki čovjek, sve žene. To ujedno znači, da je našem radu potrebno pronalaziti nove oblike, nove organizacione forme, koje odgovaraju sadašnjim potrebama i koje se mogu najsvrsishodnije primijeniti. Te organizacione f o r m e moraju biti takve, da u njima svaka poštena i rodoljubiva žena nađe ono, za što će se ona založiti i preko čega će ona učestvovati na radu i obnovi. Aktivno sudjelovanje žena u narodnoj, u s v o j o j vlasti, u narodno-oslobodilačkim odborima jeste jedan od n a j z n a č a j n i j i h uspjeha �naše borbe, ali ujedno jedan od najvažnijih zadataka, koji stoje pred nama. Žene moraju biti svijesni graditelji svoje domovine, gospodari na s v o j o j zemlji, spremni na žrtve i napore. Pomoći, savjetovati, kontrolirati, ispravljati i učiniti sve da nam naša narodna vlast bude što bolja, što čvršća, što sposobnija za r j e š a v a n j e svih zadataka, koji sa postavljaju pred nju, to su naša prava, to je naša dužnost. Ne smijemo zaboraviti nikada i nikako da nam je samo naša narodna vlast garancija istinske slobode, demokracije i ravnopravnosti. A l i isto tako ne smijemo zaboraviti, da ćemo své više i više koristiti i uživati tu slobodu, ako što p r i j e odstranimo ekonomsku bijedu, ruševine, pustoš, golotinju i bosotinju — jednom riječju, ako što prije i što bolje izgradimo domovinu. 1 R e d a k c i j a n i j e mo,gla pronaći original r e f e rata, pa se poslužila » V j e s n i k o m « , u kome su bili štampani izvaci iz referata. 1 rat, zatim sam čuvala goveda, pa sam zaboravila i ono što sam naučila, a danas ipak sam nešto naučila, a to mogu zahvaliti Komunističkoj partiji. Pred nama stoje veliki događaji, pred nama stoje izbori. Vi znate, da u bivšoj staroj Jugoslaviji, kad su provađani izbori, onda su agenti reakcije, Mačekovci i drugi obećavali nekom opanke, nekom čokanje da glasuju za njih, a nisu održavali sastanke da ljudima kažu za što će glasati, za kakvu budućnost i za koga. Za godinu dana oni su narodu i deset opanaka sa leđa skinuli. To je bilo zato, što naši ljudi nisu znali čitati ni pisati, nisu znali ništa o politici i t. d. Pred nama stoje izbori, i sada znade svako dijete i svaka baba, o čemu će se glasati, jer naši narodi sami sebi sudbinu stvaraju. Ja vam obećajem u ime žena Banije, da ća žene Banije raditi kao što su do sada radile kroz ovu 4-godišnju borbu. Mi smo 4 godine išle onim putem, koji nam je pokazala slavna Komunistička partija i mi smo izvele najljepše što imamo — svoju ravnopravnost. GOVOR K A T E VUGE IZ BANIJE U svom referatu drugarica Anka Berus govorila nam je o onome što smo preživjeli, što ćemo proživjeti i što ćemo još uraditi. Mi znademo, da nismo nikada imale ovakovu priliku da se skupimo na jednom ovakovom Zboru kao što je I. Kongres žena Hrvatske, na kojem su se okupile žene iz svih naših federalnih jedinica. Ovo je lijepi naš uspjeh i ovaj uspjeh kao i sve dosadašnje uspjehe moramo zahvaliti Komunističkoj partiji. . . . Drugarice, mi za stare bivše protunarodne vlade nismo nikada poznavale jedna žena drugu u selu, a kamoli da poznamo žene iz naših susjednih krajeva, a danas poznamo i žene Sovjetskog Saveza, žene Amerike, Bugarske, žene Istre i žene iz svih naših federalnih jedinica. To nam je omogućila slavna Komunistička partija. Naša slavna Komunistička partija okupila nas je u jedinstvenu frontu, i mi sada imamo našu jedinstvenu frontu i našu slavnu Komunističku partiju. Za v r i j e m e stare bivše protunarodne vlade polovina našeg naroda nije znala ni čitati ni pisati, a to protunarodna vlada nije dala, da se narod ne bi mogao prosvjetiti i da ne bi uvidio šta radi reakcija. Kad je među nas došla naša slavna Komunistička partija, mi učimo i čitati i pisati i vi znate, da je u pokrajini bilo naših drugova, koji su 18 i 20 godina čuvali tuđe blago, a danas im je omogućila slavna Komunistička partija da postanu rukovodioci bataljona vojske, da postanu poručnici i t. d. Tako je bilo i kod žena. Ja sam ušla u prvi razred 1913. i 1914. godine, kad je nastao GOVOR S T O J A N K E A R A L I C E I Z L I K E Drage drugarice! Danas, kada se pred nas postavljaju tako veliki zadaci, kada vodimo borbu za potpunu likvidaciju sviju ostataka fašizma, mi moramo shvatiti, da je od naročite važnosti u svemu tome prosvjeta, jer ako mi ne ćemo učiti, mi ne ćemo znati, mi ne ćemo umjeti sve te zadatke izvršiti. Zato naša narodna vlast i posvećuje veliku pažnju prosvjeti. Kako bi se na tom polju postigli što bolji uspjesi potrebno je, da naša organizacija AFZ-a dade veliku pomoć i bude velika podrška našoj narodnoj vlasti. Naše žene treba da uzmu pnnog učešća, aktivnog učešća u prosvjetnim aktivima, u prosvjetnim odjeljenjima. U Lici na pr. većinu prosvjetnih aktiva, prosvjetnih o d j e l j e n j a sačinjavaju žene. One su predsjednice prosvjetnih aktiva, a mnoge su i pročelnici prosvjetnih odjeljenja. U svakom selu treba podići školu, a mi nemamo dovoljno materijala, ali to nas ne smije spriječiti u našem prosvjetnom pridizanju. U Lici su žene same sjekle šumu, same vukle građu na pilanu, i kad je proradila pilana u Srbu, prve daske bile su dodijeljene za školu i dom kulture. Naša organizacija može ne samo učiniti da pohađanje djece u školama bude 100°/o-tno, ona treba spriječiti i ono staro mišljenje, koje još uvijek postoji, da za žensku djecu nije škola. Ako sva naša djeca ne idu u škole, onda mi ne ćemo ići naprijed, onda mi ne bi �mogli otkloniti nepismenost, a mi vrlo dobro znamo, da nas je nepismenost i neznanje i dovelo do onog stupnja neznanja, u kojem smo bile. Zato smo mi na sastancima odbora naših žena uvidjele od kolike je važnosti da sva naša djeca idu u škole. U Lici su žene na pr. organizirale zajedničko čuvanje blaga, zajednički obavljale mnoge poslove, koje su p r i j e vršila djeca, kako bi djeca mogla ipak ići u škole. I Tito nam je govorio da vodimo računa u odgoju djece. Treba nastojati da roditeljski sastanci budu što bolje posjećeni, da roditelji u što većem broju dolaze na sastanke, gdje se s učiteljima i ostalim prosvjetnim radnicima dogovaraju o svim problemima, koji so tiču odgoja djece. Mi moramo pomno paziti da se u naše škole ne uvlači stari duh, j e r reakcija želi i ovdje nešto da učini za sebe. Naši novi učit e l j i su narodni učitelji. Mi ih trebamo pomoći, ali i kontrolirati, naročito one, koji još nisu dovo.ljno upoznati s novim odgojem naše djece — djece T i t o v o g pokoljenja. Drugarice! Drug komesar II. A r m i j e jučer je naglasio, da će veći broj omladinki i omladinaca izići iz vojske. Oni, kao n a j b o l j i omladinci i omladinke sela, ići će u škole, koje će ih odgajati za prosvjetne radnike i t. d. 0 njima naše narodne vlasti vode računa, te se pripremaju za otvaranje internata, đačkih kuhinja i t. d. Naša organizacija treba tu da pokaže svu svoju majčinsku ljubav, da se ti internati i kuhinje snabdiju sa svim potrebnim stvarima. Naša nova prosvjeta nije samo u školi, ona je postala široka za sav narod i to preko domova kulture, narodnih univerziteta, pokretnih knjižnica, čitaonica i analfabetskih tečajeva. Ovdje treba da se sjetimo kako su stare vlasti radile. Ne samo da nisu omogućile prosvjetu, nego su je svim silama sprečavale. One su onemogućavale da knjiga dođe u ruke seljaka i radnika, t. zv. malog čovjeka. Mi znamo zašto su one to učinile, ali zato danas, kad narodne vlasti čine sve da se podigne narodno prosvjećivanje, mi žene treba da u tome budemo desna ruka naše narodne vlasti. Treba učiniti sve da se u našim selima podignu domovi kulture, da se nabave knjige, i da se otvore čitaonice i analfabetski tečajevi. U tome ćemo se natjecati. Reakcija i tu ima svoje prste, ali trebaju znati svi oni, koji ismjehuju žene, koje pohađaju analfabetske tečajeve i koji g o v o r e : što Ć2 seljacima knjiga, da mi znamo da na njihova usta govori ona banda, koja je željela u prošlosti, kao i danas mrak, neznanje i ropstvo ženi. N a j b o l j i odgovor će im biti na to, ako mi učinimo sve, da bude sramota za svakog onog tko ne zna čitati i pisati, da bude sra- mota svakom onom tko ne će da uči. Navest ću nekoliko primjera iz naše L i k e : Iako je popaljena, iako je opljačkana, mi danas imamo u svakom selu školu, a u 34 sela imamo i domove kulture i čitaonice. U svakom kotaru osnovana je pokretna knjižnica s nekoliko stotina knjiga, a samo u 1943. i 1944. završeno je 93 analfabetska tečaja, na kojima je naučilo čitati i pisati 1.557 lica, usprkos stalnih ofenziva. U svakom domu kulture imamo danas i narodni univerzitet, u kojem se održavaju različita predavanja iz sviju grana znanja, kao iz poljoprivrede, zdravstva pa i razna politička predavanja i t. d. Drugarice! Mi treba da shvatimo, da je prosvjeta jedna od n a j g l a v n i j i h zadaća, da bi vodili našu državu napretku, da bi stvorili ljepšu i sretniju budućnost našoj djeci. 1 1 U diskusiji sudjelovale su medu ostalim i: N e n a Jović, u ime ranjenih boraca zagrebačke bolnice, T u g o m i l a Brkić iz M e đ u m u r j a , A n t i c a Franolić iz P r i m o r j a , A n k a Berislavić iz K l a n j c a , A n k a Vučković iz Gorskog Kotara, M a r i n a U d i e r iz K a r lovca i L j u b a P e j n o v i ć iz S l a v o n i j e . P o s l i j e diskusije održala je zaključnu r i j e č Kata P e j n o v i ć , a zatim je Deša D e v č i ć predložila listu kandidata za G l a v n i odbor A F Ž Hrvatske. G L A V N I ODBOR AFŽ-a H R V A T S K E IZABRAN NA I. KONGRESU Predsjednica: Maca Gržetić Potpredsjednica: Kata P e j n o v i ć Odbornice : 1. Nada Despot 2. Marica Smolčić 3. Ana Košić 4. K a j a Barić 5. D r a g i n j a Metikoš 6. Kata Vuga 7. Ruža Sekulić 8. Dina Zlatić 9. Desa Miljenović 10. Kata Govorušić 11. Nada Galjer-Holjevac 12. Pavka Jakšić 13. Stojanka Aralica 14. Marica Zastavniković 15. Jovanka Pavić 16. M a r i j a Novak 17. Emica Rački 18. Genoveva Tomić 19. Mara Zelenić 210. Vera Đurđević 21. Dina Skočilić 22 Julka Rendulić 23. Roža Petrović 24. Dragica Mađarac 25. Anica Tompa �26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. Zlata Oršanić Vera Gašparac Dika Božena Begović Elena Masari Neđa Drakulić J a n a Mioković Milka Šolaja Beška Frntić Vinka Marinković Darinka Popadić Veda Zagorac Lea Ran er Marija Fabijančić Milka Lasić Ljubica Jagić Nevenka Krašić Krasna Nola Dr. Slava Očko Mara Grba Luja Poladić Anka Gerovac Ivka Čozi Ružica Bartolić Milka Katalenić Marija Đerđa Zorka Korać Mila Karađole Jela Jančić Fumica Zenzerović Dr. Bonka Oreščanin Jakica Mirošević Ružica Turković Mara Damjanović Ersilia Rismondi Nada Brnčić Kata Turić Soka Rnjak Milka Cikač J a n j a Vranješević Nada Sremec Stanka Pavić Vlatka Babić Milka Utvić Anka Berus Darinka Vujasinović S o n j a Koharević Milka Kraguljac 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. Dr. Ivana Rossi Milka Bogunović Lidija Adžija Anka Skorupan Ana Mrkoci T a t j a n a Marinić Mici Učkar J e j a Stanisavljevié Sirnica Trbović Kata Štrumberger Tonka J u r i n Jelka Perić Anka Kordić Kata Ivančić Anka Bučan Ljuba Iveković Dr. Dora Filipović Manda Vukadin Vika Podgorska Anica Hirer Milka Rukavina Terinka Vojaček Irena Šilović Deša Devčić Ruža Kumic Olga Kovačić Marija Kralj Evica Valpotić Ženka Prevendar Jelka Gluhak Marija Frigan Anka Berislavić Terezija Kruhan Vera Štengl Anica Žiljak Kata Jakopović Kata Vujaklija Marica Škrivanek Š t e f a n i j a Eker Ankica Zdjelar Magica Pankarić Mileva Cetušić Vera J u r i ć Marija Šoljan 1 1 Poslije izbora Glavnog odbora AFŽ Hrvatske održala je Maca Gržetić kratak ,govor, i time je završen rad I. Kongresa žena Hrvatske. �BIOGRAFIJA NARODNOG Anka Berus gdje je rođena pohađala ski fakultet čila u dija dobila studirala napredni di, i stizale od je školske da Radi Uskoro i počinje početku na s masama. za da okupi bolji sko život, pravo glasa žena HSS-a pridruže. javno razbija One Kada uhapšena u koju ne 1936. je i izdržava je, g. Na je u sudu protiv S robije mača mu 1935. g. i su za je ponovo 1938. g. U i Anka vidnog i drugova. široke narodne došao do odlazi na venirati. borbi od- čitavom aktivan svog snagom je općem vrhunca preko tog su AFŽ-a postaju aktivni suđenja redovitom nastavlja U U ubila na protesta, u ljudi. ne na uzima Jelaske od radnika. je Policija, se tih To koji Splitu, usuđuje — usta- a nove Narodno-oslobo- na Baniju, u gdje na radu. odlazi CK u Slavoniju, KPH za Sje- 1944. KPH je za g. Dalma- kojem preinter- je zauzi- i ženskim u rukovod- učvršćuju a orga- hiljada deseci se žena NOB-e. g. formirana Berus bila Vladimir je raniji član i je Prva AVNOJ-a vlada NR ministar postaje vijećnik Bakarić fi- od njegovog ZAVNOH-a mu uvijek je je Anka bila od nje- Berus nosilac zasluge skoj odlikovana skupštine odlikovao narodnog u ju i je razvitku je Ordenom bratstva oštra za bila tamo, ali rekao: najdiscinigdje neradu stroga, nju i i gdje je bilo oportunizje trebalo pomagala.« redne reda. je nepravilnostima, uvijek je najsavjesniji Najčešće Prema tu jednom najpožrtvovniji, komunista. najteže. rodne učešće i Anka kojoj zasjedanja Drug nom aktivno mjesto ženama formiranja. »Ona 1. sa rastu terenu, 1945. u posebno rad učesnici Ona Drugog demonstraci- štrajku, sprovodu 20.000 radi jednoj jednog protestnom i Dalmacije. radu njeno na travnju Hrvatske, radnog Dalmaciju i u AFŽ-a nancija. čestim i na plamti, u komitet organizator ski nizacije obuhvatala slobode. Hrv. stvaranju Rijeku, KPH, Oblasni njenom i robije, Ona i u zaštitu oportunista naroda rad Hrvatskoj, za koje rada policija povoda protiv radnog odlazi Oslobođenjem Uz za žene i stupaju CK stvu gdje grupa. partizau organizacija jače Povjerenstva organizacijama. Stranka okuplja član radom policiji vrijeme Splitu kao Hrvatsku, je tužbu stranke čitalačkih mase, prisustvovalo strašena u kruha, u Ponovo Stranka tražile dalo je u radi na organizacijama ma godine Split, g„ rukovodi vernu mučili. u odbor i učešća demonstracija je Berus. kružoka i je osnovana Inicijativni formiranju jama 1943. U dvije radi sve Primorja pomaže Splitu, Zatim Još Hrvatskog način žene zagrebačkoj od svibnju konferen- vojsku. u Stidom pro- ciju. Na pred na- i u Zagreba KPH partijskih boraca borbenost hapšenje iz okupirani Sušak Policija glasa. i i Iz gdje odborom učvrstiti ilegalnoj CK sastanke, masovnih KK živi Jugoslaviju. odlazi Primorju dilačku rad. drugovima, koji se za ti gdje okupacije, Beogradu g. stotine radi Zagreb, Uspijeva instruktor u u vrijeme Hrvatskom govog naroda. kao koncentracionom Pokrajinskim u pomoći odlazi u isti Za iz dolazi Hrvatsku. Održava stotine ženpravo radom. ulazi Primorju. terenu, g. 1942. Najprije nak logora prisustvuje ožujku ne. u izlasku rukovodi za Narodne U organizacije mučenju. kaznu se za da razbiti i Naborbe za i pravo veliko procesu agenata, su Splitu borbu ostalim prelazi i pokret Splita Berus. na fašizma pa Požar evcu. sa i za bilo radničkom kasnije ženama. u strahovitom osuđena podnijela pred pitanju uspijeva i Anka je Beograd. države, zboru u a periodu, zahtjevom ali je moli na ženama nastavljaju podvrgnuta vode sa zbor, žena. ne sa masovan, dozvoliti -ustaju ciji biskup g. zatvorena Po organizaciju. vršiti radi rata tom velikom Tada širiti protiv žena broj protiv U postaje Na lju- je 1940. pomoći komu- rad tehnici, Najradije borbe morale u veći glasa. Celju. ilegalno. su splitski njima aktivan radi što u dolazili je bila Lepoglavi. učvršćivanju njen U rad s KPS truje koje g. u rodne obuke. pokretu. stoji da stu- BERUS 1939. logoru 1941. djecu ju uklju- naprednih su dok se Splitu. od da Filozof- završetku u i inspektori djecu školske Po ANKE u Splitu, gdje prijava, vlastima, g. "školu. gimnaziji knjižnice, kvari početak pokret. zapažena klerikalaca, 1903. srednju Ljubljani, na bila XII. i u mjesto literaturom, preglede tužio je školskim nističkom 16. studentski je Istovremeno nje je osnovnu HEROJA i Ordenom zasluga jedinstva. FNRJ, je heroja. Spomenice Za izvan- u Hrvat- narodnog oslobođenja za narod 1. reda 1. a Prezidium reda, ukazom najvećim 1941. ustanka, narodnog od 24. VII. primanjem — i Orde- 1953. nag. Ordenom �Dokument 386 REZOLUCIJA PRVOG KONGRESA SLAVENSKO -TALIJANSKOG ANTIFAŠISTIČ- KOG SAVEZA ŽENA JULIJSKE KRAJINE ODRŽANOG U RIJECI 17. VELJAČE 1946. Iz »Glasa Istre«, glasila KOF Istre, od 18. II. »Danas, kada se oči čitavog svijeta upiru na o v a j dio zemlje, koju zajednički nastavamo Hrvati, Slovenci i Talijani, mi a n t i f a šiskinje ove p o k r a j i n e na našem I. Kongresu ističemo naše sveto i osnovno pravo na slobodan život u slobodnoj zemlji F N R J . To naše osnovno pravo počiva na našem prirodnom i potpuno razumljivom razlogu da je n a š a zemlja n e d j e l j i v i dio J u g o s l a v i j e , koja je ne samo narodnosno, nego i ekonomski usko povezana sa svojim p r i r o d n i m zaleđem J u g o s l a v i j o m . P r a v o n a t a j z a h t j e v d a j e nam nadasve n a š a borba, koja se nije vodila samo posljedn j i h 4 godine, nego se vodila više od 25 godina. Nikad se naš narod nije mogao pomiriti sa teškom nepravdom, koja mu je u č i n j e n a 1920. godine u Rapallu. Već onda je započela n a š a borba, u k o j o j smo uzimale učešća i Narod Istre traži 1946. mi žene, koje. s a č i n j a v a m o veliki dio naroda Julijske Krajine. F a š i s t i i t a l i j a n s k i i m p e r i j a l i s t i palili su nam domove, odnarođivali i mučili naša sinove, muževe i braću. Ekonomski su nas uništavali. Porezi i nameti su uništavali naša gospodarstva. N a j t e ž i t e r e t svega toga zla snosile smo mi žen? na svojim leđima. Nikad se nismo pomirile s našom sudbinom 1 , a niti se nismo pokorile. 1918. godine 1.000 žena iz Buzeta i okolice dižu se i traže svoja prava. 1930. godine bune se žene K a n f a n a r a protiv fašističkog podeštata, a 1936. godine bune se žene T i n j a n a i Poreča protiv nepravednih porosa i taksa. Od fašističkih p U t u n a p a d a j u n a š a djeca, naši n a j d r a ž i . Padž. 1922. godine Luigi Scaglier u Puli, p a d a j u zatim d a l j e H r v a t Gortan, Slovenci Valenčić, Bidovec, Miloš i Marušić kao i mnogi drugi. P a d a j u zato, jer su priključenje Jugoslaviji �\ Doček medunarodne željeli ono, što je tako prirodno, željeli su ispravak nepravde počinjene u Rapallui. 1941. godine nastavila se otvorena borba, koja je za nas bila krvava i teška, jer je neprijatelj bio daleko nadmoćniji i jači, ali to nas nije prestrašilo, i velika većina našeg naroda učestvovala je u toj borbi. U toj borbi palo je 42.000 naših sinova, 7.000 ostalo je osakaćeno, 94.460 odvedeno u razne koncentracione logore. 19.357 potpuno spaljenih domova i 16.837 djelomično porušenih govori o teškim materijalnim žrtvama za naše oslobođenje. Sve su to žrtve, koje smo mi majke, žene Julijske Krajine, junački podnijele samo zato, da bi naša djeca mogla sretno živjeti u Titovoj Jugoslaviji. To je krvavi plebiscit, kojeg nam mora da prizna sva međunarodna javnost. Međutim i poslije svega toga, poslije na potoke prolivene krvi, koja je natopila ovu našu zemlju, pokušava se ponovno osporiti naša prava i pravedne zahtjeve. Nama se z a b r a n j u j e održavanje kongresa u T r s t u . U Trstu se ponovno 'zatvaraju naše škole, zato što naša djeca zahtjevaju kaznu za fašističke zločince, kojima se omogućava potpuno slobodno djelovanje. Mi osuđujemo ovaj postupak Savezničke vojne uprave, i ču7 Žene H r v a t s k e u N O B komisije u Pazinu di nas, da tako postupaju oni sa kojima smo se zajedno borili protiv fašizma. Dok žene ostale Jugoslavije mogu slobodno raditi na obnovi i izgrađivati sretnu budućnost svojoj djeci, mi žene antifašistkinje Julijske Krajine moramo voditi borbu protiv fašizma, j e r on još nije potpuno uništen. On je još živo podržavan međunarodnom reakcijom. Odlučno i nepopustljivo ćemo se boriti, dok ne postignemo našu slobodu. Borit ćemo se, dok ne bude u Trstu, Puli, Gorici i čitavoj Julijskoj Krajini na vlasti sam narod, dok ne bude u svim krajevima osigurano slobodno djelovanje narodne vlasti, a što jedino može biti u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji. To hoće i odlučno zahtijeva ogromna većina naroda Julijske Krajine.« 1 1 Istra, Slovensko Primorje i Trst bili su podijeljeni na dvije zone, ino narod je obiju aooa ostao jedinstven u borbi za priključenje Jugoslaviji i u borbi za očuvanje tekovina NOB-e. To jedinstvo u borbi zahtijevalo je u j e d i n j a v a n j e i borbenih političkih organizacija. 17. veljače 1946. održan je u Rijeci I. kongres Slavensko-talijanskeg saveza žena Julijske Krajine. Kongres se trebao održati u Trstu, ali u posljednjem času Saveznička vojna uprava zaJbranjuje njegovo održavanje. Kongresu je prisustvovalo 1500 delegatkinja i 3500 gostiju. 97 �Dokument 367 IZ PISMA JUGOSLAVENSKE DELEGACIJE NA ČELU S DRUGOM EDVARDOM KARDELJEM KONFERENCIJI ZA MIR U PARIZU 16. X. 1946. »U ime jugoslavenske delegacije čast mi je zamoliti vas, da na završnoj sjednici Pariške konferencije mira izvolite saopćiti slijedeću izjavu : Delegacija F N R J — svijesna svoje odgovornosti pred narodima, čije je interese imala da zastupa na Pariškoj konferenciji, a isto tako svijesna i odgovornosti pred svim narodima željnim, da se ostvari pravedan i trajan mir — zauzimala se od početka Pariške konferencije zato, da se prihvati takva metoda rada, koja bi omogućila maksimum međusobnog razumijevanja i saglasnosti među zemljama, koje su u ratu išle rame uz rame. To smo činili, j e r smo smatrali, da je to jedini put da se postigne mir, koji bi svi narodi, a među njima i narodi Jugoslavije, mogli smatrati pravednim. Ali naše se očekivanje nažalost nije ostvarilo. Nasuprot tome bila je usvojena metoda donošenja odluka putem glasanja, a to je metoda koja je, kada se radi o životnim pitanjima jednog naroda i o sudbini mira među Narad je na svim narodima, formalno nepravedna —• j e r dovodi do nametanja volje jedne grupe država drugim suverenim i ravnopravnim zemljama — i nepravedna po suštini, j e r dovodi do toga, da se pitanja ne rješavaju objektivnim kriterijima, nego sa stanovišta posebnih interesa država, koje predstavljaju većinu na konferenciji. Usprkos svemu tome, u toku Konferencije, jugoslavenska delegacija nije prestajala da aktivno surađuje, čineći sa svoje strane sve napore da se dođe do sporazuma u pitanjima, koja su od izvanredne životne važnosti za narode Jugoslavije. Na tom putu jugoslavenska delegacija nije prezala od važnih ustupaka, koji predstavljaju tešku žrtvu na štetu neospornih prava naših n a r o d a . . . Rezultati Konferencije u nizu pitanja od osnovne važnosti za Jugoslaviju po projektu mirovnog ugovora s Italijom takvi su, da onemogućuju Jugoslavenskoj vladi da potpiše taj ugovor, ako glavne odredbe, koje- pogađaju životne interese Jugoslavije ne bi bile izmijenjene .. . l kućama ispisao zahtjeve za priključenje Jugoslaviji �Sa dočeka medunarodne komisije N a r o d d v i j u Z o n a ž i v i o je pod različitim uslo- 1 vima. U d i j e l u ,pod vom, narod obnavljao pod uz slobodno puno vojnom upra- rukovodstvom narodne vlasti, svoju privredu, talijanske, zacije je, Jugoslavenskom su otvarao škole hrvatske djelovale poštivanje političke nacionalnih i organi- prava tali- u Labimi 1946. sastav naroda i g. druge mirovna k o n f e r e n c i j a krajeva. Narod je g r a d o v i m a i selima za poštivanje nih na osnovu odlučiti Međunarodnu komisiju oslobodilačkom borbom. dio T a l i j a n a bili upravom upravu je preuzela civilna vlast, sastavlje- tim z a h t j e v i m a . M a s e naroda su na cestama 'manjine. od U zoni protunarodnih pod i Savezničkom fašističhih elemenata, vo upravljanja. Dok nizacijama su otežavan rad, osporavano pravo na u toj Zoni moirao je sa su I izvojevaHrvati i jednodušni u danima čekale na zastavama i transparentima, iredentistički kuhala t o p l a hrana - narod je bio svijestan toga, da antifašističkim je orga- mu je od svega preča sloboda, za k o j u se b o r i o pre- i a Hrvatima škole Komisiju svim p o l j a se nisu o b r a đ i v a l a , u m n o g i m kućama se n i j e fašistički djelovali, a u je pra- N O O - i m a izabranim od naroda, osporavano elementi slobodno vojnom bi ovih dočekao s odlučnim z a h t j e v i m a i veći janske kojih sudbinu n j e g o v i h nacionalnih prava oružanom Slovenci uslove, trebala i Slovencima i kulturni život. voditi neprekidno Narod bor'bu za ko 25 godina. U tim manifestacijama žene su opet bile u p r v i m r e d o v i m a . Starice su iz s v o j i h škrinja izvlačile narodne nošnje, mnoge su na glavu sta- tekovine N O B , borbu za rad, za demokratska prava, v l j a l e partizanske kape, kitile se trobojkama, plesale a T i t o v o kolo i p j e v a l e narodne i borbene pjesme. Na protiv oživljavanja fašizma. N o u oba d i j e l a narod j e zajednički v o d i o p o l i tičku borbu za priključenje Jugoslaviji. i J u g o s l a v i j e ispisivali su l j u d i na na kamenju, transparentima. urezivali Na u koru brojnim Ime Tita s v o j i m kućama, drveta, masovnim isticali na sastancima mnogim m j e s t i m a žene su s o g o r č e n j e m zaustavljale automobile, u k o j i m a su se v o z i l i članovi K o m i s i j e zahtjevajući poštivanje prava n a r o d a za priključe- n j e m Jugoslaviji. U listopadu 1946. g. održana je u Parizu K o n f e - i k o n f e r e n c i j a m a isticali su odlučno s v o j e z a h t j e v e rencija za mir. i K a r d e l j e m , časno je branila p r a v o J u g o s l a v i j e na te s v o j a prava, slali na h i l j a d e međunarodnim prava forumima, i priključenje protesta tražeći i brzojava poštivanje svojih U ožujku 1946. g. došla je u ove k r a j e v e M e đ u narodna komisija, koja je trebala krajeve. seno Jugoslaviji. utvrditi etnički N a š a d e l e g a c i j a , na čelu s drugom Međutim, pravedno naša z e m l j a . na toj rješenje, Konferenciji koje bi nije done- m o g l a prihvatiti �AŠE ŽENE, naše kćeri, rodno-oslobodilačkoj majke borbi. Ja sndjehiju se u ovoj borbi po svom puškom ponosim, armije, u kojoj ima ogroman broj žena. žene s heroizmu, što u ruci stojim na Ja mogu kazati, po svojoj i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima, u Naćelu da su izdržljivosti bile i narodima Jugosla- vije čini čast, što imaju takve kćeri, TITO �DALMACIJA Od početka partizanski grupe, koje U Borjan«, od veljače III. do polovini dalmatinska svibnja brigada s vraća Dalmaciji atentate g. 1942. u već (naročito u nekoliko u Dalmaciji formirani Bukovica Splitu, Dalmaciji U Sjevernoj još bili Biokovo, Srednjoj četa. i su Mosor, i nekoliko Šibenika ustanak se odreda, samostalnih g. formirana proleterska njome se g. s u formira U i t. Šibeniku Dalmaciji jedinica. i i su i mnoge se prvi udarne Solinu). se I. udarni formira Južnoj borili d.) se bataljon, bataljon Dalmaciji djeluje 11. »Bude tada Blo- i s neko oslobađanju Južne Hercegovine veljače 1943. dalmatinsku nekoliko stotina komande brigada, Crnu i a g. Poslije i četa. brigada, 1942. formirana su i II. boraca iz vrijeme IV. i V. boraca u NOV. mali Tada u u tom periodu Tada po se sastav kapitulacije III. formiraju formira oslobođenju i 1. se I., Mornarički Imotskog proleterske Italije Trogirski i se od Crne a X. Gore zatim postojećih 1942. Kada i je ulazi •—• V. udarne II. odred brigada. divizije dalmatinska i u Pri sastav priliva novi odredi, prema odluci poneki ožujku, formirani Zadarski IV. Vrhovnog hiljada i V. Dalmacije štaba, starih crnogorsku prebacuje krenule u vod travnju i Splitski, odredi. borbu se samostalna ili i svibnju Cetinski izvan četa 1943. i imala formira novih i — proleterska prema Lici bataljon, g., dolazi odred, pet za i u u u sastav Srbiju, g. za 11. učestvuje od Dalmaciji u U terenu i V. Biokova, pri crnogorske isto vrijeme brigadu. samo odred. samostalne se i mornaricu srpske do IV. podnožju proletersku na kojih 111., ratnu u mornarički dvije u brigadu.) XIII. su brigada, sastavu redu ulazi ostali g. prešla 1944. svom Sekcija i Biokovski u hercegovačku Dalmacije, 1942. divizije. u prvom boraca X. koncu boraca uspješne akcije na moru, toga nekoliko tada XI. divizija IX. novih divizija, a koja je 1. proleterska Hercegovine. prelazi odreda g. II. dalmatinska Sjeverne u 3. Goru. (IX.) brigade su teritoriju proletersku, odredi, ofenzive, se, Osim dalmatinske mjesta, Šibenski, te i u Dubrovnika, stvara zone. (I. na i prva Nastaju mornarici, brigade Kad g. formira operativne proleterske XI. odlazi vrijeme 1943. g. brigadu. temelje IV. 9. Dalmacije. njom ostaje udaraju ulazi razgara bataljona biokovska područja proleterska divizije, dalmatinska Do IV. naglo Dalmaciju. proleterske, 11. je brigada odlazi dalmatinska II. te i u mnogo 1942. I. dalmatinska i 1942. brigada, Krajem Crnogorske, Štabu g. Kamešnica, diverzije bataljon oko 1942. Svila ja, sabotaže, bataljon drugoj Podgori. 13. lipnja odred. III. 11. do Mosei, vršile bataljon, U u su Primorski kovski pa (Dinara, periodu kamešnički i okupacije odredi punktovi, Ali masovnog čete i već u priliva mornarica, �XIX. divizija formirana 11. X. 1943. g. obuhvatala je sektor Sjeverne Dalmacije i imala u svom sastavu V., VI. i VII. brigadu, a kasnije i XIV. brigadu, te grupu Sjevero-dalmatinskih odreda. U kolovozu 1943. g. iz Šibenskog odreda formira se Šibenska grupa udarnih bataljona, iz Splitskog odreda formira se Trogirska grupa udarnih bataljona, iz Blokovskog i Cetinskog odreda nastaje Triljska grupa udarnih bataljona. Od ovih jedinica, koje se formiraju u VIII., i X. brigadu, formirana je 10. X. 1943. g. XX. divizija, koja je zahvatala sektor Srednje Dalmacije i Južne Bosne. Ona je u svom sastavu imala i grupu odreda Srednje Dalmacije: Mosorski, Mosećko-svilajski, Vrlički, Dinarski i Trogirsko-šibenski. odred. XXVI. divizija, formirana 1. XI. 1943. g., imala je u svom sastavu XI., XII. i XIII. brigadu, kasnije I. proletersku brigadu i III. prekomorsku brigadu. U danima kapitulacije Italije došlo je do snažnog priliva boraca u jedinice KOV u Dalmaciji, te je 5. X. 1943. g. formiran brojčano najjači VIII. (dalmatinski) korpus KOVJ, IX., XIX., XX. i XXVI divizija, svi partizanski odredi na teritoriju Dalmacije u čiji su sastav ušle: i dalmatinskih otoka, te mornarica. Kroz period od 1941. g. do konca 1943. g. Dalmacija je dala oko 35.000 boraca, oslobođenja Dalmacije, u listopadu 1944. g. preko 100.000 boraca KOV. a do konačnog �Dokument 368 ŽENE BORCI I. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE1 Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja 1 zamj. ref. brig, pporuč. Klaić A n d a 5. I I I . 1921. Vrelo-Cazin 2 bol. p r e v . star. v o d n i k Rastovac 5. III. 1922. Ponor 3 kuharica Ercegović 4 boln. 5 boln. st. vod. 6 bol. Topic 7 bol. Bogić Dinka 8 bol. Separović 9 boln. Borović 10 boln. Delalija Milka 11 čet. bol. st. v o d . 12 borac 13 vodna 14 četna b o l . bol. Milka Pavica V I I I . 1924, Sapina-Doca Trogir Miličić L j i l j a n a 6. X I I . 1927. Split Pribisalić 29. I X . 1922. Krstarica Imotski Milka Stupila u NOV XI. 1941. 1. V . 1942. V. 1943. 29. X I I . 1944. IX. 1943. D a li j e odlikovana Opšte karakteristike Medaljom za hrabrost H r a b r a , osjeća se o d g o v o r nom, d i s c i p l i n o v a n a Medaljom za hrabrost H r a b r a , karakterna, p o m a l o n a g l a , p r i l i č n o disciplinovana — Dobra u borbi, disciplinovana, povučena — Dobra, disciplinovana, o s j e ć a se o d g o v o r n o m — Hrabra, disciplinovana. o s j e ć a se o d g o v o r n o m , č v r s t o g karaktera 15. II. 1918. Split 11. I X . 1943. — 11. X I I . 1920. Trogir 28, X . 1944. — 10. X . 1920. Blato Korčula 25. X I I . 1943. 22. I. 1926. Knin 9. I X . 1943. 26. X I I . 1923. Vrpolje Šibenik 16. I X . 1943. Medaljom za hrabrost H r a b r a , d o b r o g karaktera, d i s c i p l i n o v a n a , osjeća se odgovornom 15. V I . 1928. Bilice Šibenik 9. I X . 1942. Medaljom za hrabrost K a o bolničar'ka v r l o dobra 30. V I I . JI 926. Šibenik 9. I X . 1943. — Bura Milka 10. X I . Bilice Šibenik 15. I V . 1944. — Zmčević 19. X I I . 1927. Šibenik 6. I X . 1943. Čaleta Cvita Ivica Olga Milka Štrkalj Desanka Slavka — Disciplinovana. Dobra kao bolničarka, hrabra, disciplinovana i odana Dobra u dovučena, — marljiva borbi, pomalo disciplinovana Dobra, požrtvovna, marljiva K a o b o l n i č a r k a dobra, m a r l j i v a u radu �Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Da Ii j e odlikovana Opšte karakteristike Belava A n k a 28. X I I . 1926. Trogir 20. X . 1942. Medalja za hrabrost K a o bolničarka dobra, m a r l j i v a i hrabra vodna bol. Glavan Milka Ugljan 11. 11. 1922. 21. V I I . 1944. — 17 vodna boln. Bura Zorka 26. V I I I . 1928. Bilice Šibenik 15. I V . 1944. — 18 četna boln. Mladinov 11. X I . 1924. Grohote Šolta 9. I X . 1943. — 19 vodna bol. 30. X I . 1924, Ugljan 18. V I I I . 1944. — Radišna, disciplinovana i u svakom pogledu dobra 20 ref. bat. zastavnik Rokov 31. I. 1925. Mali Iž Preko 26. V I I . 1942. Medalja za hrabrost Dobra, agilna u radu 21 zamj. ref. san. bat. st. v o d . Grbić Milka 17. III. 1924. Trpanj Pelješac 11. X I . 1943. Medalja za hrabrost A g i l n a u radu, dosta snalazi j iva 22 čet. bol. st. v o d . 15. V I . 1923. Bilice Šibenik 10. I X . 1943. Medalja za hrabrost Borbenost odlična, karaktera čvrstog, kao bolničarka dosta snalazij iva 23 vod. bol. Restović Milka 5. V i t . 1922. Nerežišće Supetar 15. V . 1942. 24 vodna bol. Baus Marija 28. V . 1921. Pirovac Tijesno 8. V i l i . 1942. 25 čet. bol. st. v o d . K o v a č e v i ć Ljubica 17. I V . 1925 Rudine Hvar 2. I. 1943. Medalja za hrabrost 26 v o d . bol. vodnik Jaman Marija 9. III. 1927. Klis—Split 9. I X . 1943. — 27 vod. boln. Lučić Marija 24. I V . 1927. Lepenica Trogir 4. I V . 1944. — 28 v o d . bol. vodnik Kunac Zrenka 17. 7. 1926. Podgora 1. I. 1943. 29 v o d . bol. vodnik Kuščević Danica 11. X . 1928. Nerežišće Supetar 1. I. 1944. Red. br. Funkcija i čin 15 ref. san. prištab. jedinice st. v o d . 16 Prezime i ime Mileva Crnošija Danica Milka 2 ) Mikulandra Milka K a o bolničarka dobra i m a r l j i v a u radu, hrabra u borbi Kao bolničarka dobra marljiva i — — Medalja za hrabrost — Hrabra, kao bolničarka dosta agilna u radu M a r l j i v a u radu, hrabra, disciplinovana, ima veliku v o l j u za r a d K a o bolničarka dosta spremna Spremna kao bolničarka borbena, d o b r o g karaktera �Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV 30 v o d . bol. Gavranović Ruža 18. 9. 1926. Blato Korčula 8. III. 1944. 31 vodna boln. Žaknić Anđelka 24. I V . 1922. Blato 23. I V . 1944. Korčula 32 četna boln. Aras V i c a 5. I V . 1921 Šibenik 33 vodna boln. O r e b Ivica 34 vodna boln. 35 pom. polit, koman. čete pporučnik 36 v o d n a boln. 37 D a li j e odlikovana Opšte karakteristike Spremna — kao bolničarka, borbena — Spremna kao 5. I X . 1943. — K a o bolničarka 27. X I I . 1921. Velaluka 20. I V . 1944. — Andelić Marija 9. III. 1925. Vinišće Trogir 10. I V . 1944. rod. Mikulandra Gašpar Janja 9. II. 1921. Bilice Šibenik 1. V I I . 1943. — Laus A n a 6 I V . 1919. Slav. Brod 15. V I I . 1944. — ekonom štaba batalj. N o b i l o Milka 20. I X . 1920. Lumbarda 6. V i l i . 1943. Korčula 38 borac Plenča Frana 20. X . 1927. Vrpolje Šibenik 4. I V . 1944. — 39 borac Albunić Klemica 7. X . 1921. Praznica Pučišće Supetar 15. III. 1945. — 40 borac Bečić Vukica 4. X . 1916 Bečići Budva 13. VISI. 1941. i kasnije 21. I. 1944. — 41 kuharica Benešić Marija Ugljan 31. I. 1917. 18. V I I . 1944. 42 kuharica Gizdić Božica 25. V I I I . 1918. Rupotine Klis 9. I X . 1943. - 43 kuharica Fistanić A n k a Pisak Omiš 25. III. 1925. 5. X . 1944. — 44 četna boln. T r b u h o v i ć Karmela 7. III. 1924. Gdinj—Hvar 1. II. 1943. — . bolničarka spremna K a o bolničarka v r l o dobra, poslušna i disciplinovana K a o bolničarka dobra odgovorna u radu, disciplinovana, povučena — U radu v r l o agilna disciplinovana i — Disciplinovana, poslušna i kao takova služi za prim j e r ostalima V r l o m a r l j i v a i disciplinovana, mirne naravi, karaktera čvrsta " K a o bolničarka v r l o dolbra, hrabra, druželjubiva, disciplinovana �Red. br. Funkcija i čin Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Milišić Marija 6. X . 1925. Solin Prezime i ime D a li j e odlikovana Opšte karakteristike 9. I X . 1943. — K a o bolničarka dobra, disciplioovana, mirne naravi — 1 45 četna 46 Sekretar Skoj-a brig, st. v o d . Katić Blaženka 3. II. 1926. Sinj 16. II. 1943. 47 ref. san. batalj. zastav. Goleš V i n k a 2. I V . 1923. Šibenik 20. II. 1943. 48 čet. bol. st. v o d . M a r o v Jurka 24. I V . 1925. Tijesno 7. I X . 1943. — 49 radnica u int. Žilković Podselje Vis 25. V I . 1912. 12. III. 1944. — 50 radn. Crikvenica 29. I. 1912. 10. V I I I . 1944. 51 zamj. ref. st. v o d . Perica Ankica 52 vodn. boln. Erceg Domina 53 vodna bolnič. 54 borac 55 Vincenca Štimac Zlata 12. V I I I . 1926. Kotišno 5. V I I . 1943. Makarska Medaljom za hrabrost A g i l n a u radu, dobrog karaktera, bistra, p o k a z u j e se kao dobar rukovodilac K a o bolničarka dobra, povučena, čvrstog karaktera, hrabra Kao U bolničarka dobra radu v r i j e d n a , poštena, odana — Medalja za hrabrost Hrabra, čvrstog karaktera, v r l o odgovorna, disciplinovana 9. I I . 1926. Raščane Imotski 5. III. 1943. — Barbiri Joka 25. V I I I . 1925 Draževitić Vrgorac 1. V I I . 1944. — N o l a Krasna 3 15. V I . 1923. Podgora 15. V I I I . 1942. — četn. bol. st. v o d . Lambaša Franka 4. X . 1925. Šibenik 8. II. 1943. 56 vodn. boln. Pavličević Marija Lastovo 18. III. 1926. 12. II. 1944. — Fizički slaba, m a r l j i v a , poštena, disciplinovana 57 čet. bol. vodnik 5. V . 1927. Šibenik 9. I X . 1943. — z a d o v o l j a v a kao bolničarka 58 vodna boln. Palada A n k a 7. V I I . 1926. Marina Trogir 4. V . 1944. — K a o bolničarka dosta dobra, m a r l j i v a i disciplinovana 59 četna boln. Radonić udata Bracanović N e d a 13. I. 1920. Korčula 13. II. 1943. — V r l o dobra bolničarka i borac, m a r l j i v a u radu Stošić N e d a Medalja hrabr. Fizički slaba, kao bolničarka odgovorna, poslušna K a o borac odlična, ponašanja v r l o dobrog, d a j e sve od sebe Vrlo dobra bolničarka i borac �Red. br. Funkcija i čin Prezime i ime Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV 60 kuharica Padovani Marica 24. V I 1927. Kambtlovac 9. I X . 1943. — 61 vodn boln. T o m a š i ć Marica 6. V . 1924. Smokvica 30. I U. 1944. Korčula — 62 vodna boln. Protić 5. X . 1925. Blato Korčula VIII. 63 vodna boln. Junaković 13. VI. 1926. Šibenik 9. I X . 1943. 64 borac Bošković Uča 21. V I . 1923. 1. III. 1944. 65 vodna Separović Franka Blato Korčula 3. II. 1923. 25. I V . 1944. 66 čet. bol. st. v o d . Orešnjak Marija Lečevica Split 4. V . 1924. 9. I X . 1943. 67 vodn. boln. Peić Marija Zemunik Biograd 9. I X . 1943. 16. IV. 1927. 68 ref. san. bat. zast. Ivanisevic V e r a 24. III. 1924. Split 4. 1. 1943. 69 zamj. ref. bat. v o d . Pečarević Marija 24. X . 1925. Komiža 17. I I I . 1943. — 70 četna bol. Petković Franka 29. III. 1924. Blato Korčula 10. V . 1944. — 71 četna boln. Urlić N e d a 11. V I . 1928. Drašnice Makarska 15. X I . 1943. 72 četna bol. vodnik Sučur Drina 18. I X . 1923. Krstatice Imotski 13. X I I . 1943. 73 čet. bol. st. v o d . Milatić Marica "•VIII..1920 IJol-Stari grad 10. I. 1944. 74 četna bol. vodnik 17. I X . 1924. Bilice Šibenik 12. I X . 1943. Marija Anka Jakšić Milka 1944. Da li j e odlikovana Opšte karakteristike Neobično vrijedna i disciplinovana — M l a d a bolničarka pokazuje v o l j u za rad — M l a d a bolničarka pokazuje v o l j u za rad Medalja za hrabr. . V r l o dobra kao bolničarka m a r l j i v a , pouzdana D o b r a kao bolničarka, m a r l j i v a , disciplinovana, dobar borac Medalja za hrabr. Medalja za hrab. — Medalja za hrab. — kao referent v r i j e d n a , valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana Vrijedna, valjana �Datum i mjesto rođenja Stupila u NOV Grego Ivica 27. II. 1927. Blato Korčula 15. I X . 1943. — Vrijedna, v a l j a n a vod. Separović Ljubica 20. 11. 1928. Blato Korčula 1. IV. 1944. — Vrijedna, v a l j a n a 77 vodn. bol. Mračić Milka 18. II. 1922. Molat Preko 15. VIII. 1944. — Vrijedna, v a l j a n a 78 vodn. b. st. vod. Čulin Milica 4 ) 79 vod. bol. Separović Ivica Red. br. Funkcija i čin 75 vodn. bol. 76 Prezime i ime Da li j e odlikovana 11. X I . 1926. 9. I X . 1943. Split 10. X . 1925. Blato Korčula 1 Ovaj dokumenat, kao i još niz ostalih u ovom dijelu knjige, uputili su štabovi brigada i divizija krajem 1:944. g. Glavnom odboru A F Ž Hrvatske, koji je pred održavanje I. kongresa A F Ž Hrvatske tražio podatke o ženama borcima. 2 Milka Rokov, rođena 1925. g. u Malom Tžu, kotar Zadar, stupila je 1942. g. u I. dalmatinsku proletersku brigadu kao četna bolničarka. 1944. g. postavljena je za referenta saniteta I. bataljona I. dalmatinske proleterske 'brigade. Odlikovana je Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I . reda. Ima čin kapetana. Prva Opšte karakteristike — 1. IV. 1944. 3 Nola-Purišić Krasna. P r i j e odlaska u N O V bila je član OK K P H i S K O J - a za okrug Biokovskoneretvanski. Istakla se u operativnim jedinicama i postala komesar bataljona. 4 Čulin-Marinović Milica, rođena 11. X I . 1926. g. u Splitu. Od 1942. g. radi u U S A O J - u . Nakon pada I t a l i j e odlazi u N O V kao borac-bom'baš I. dalmatinske proleterske hrigade, kasnije četna bolničarka. Po činu stariji vodnik. Bila je r a n j e n a u bor'bama četiri puta. Odlikovana Ordenom i Medal j o m za hrabrost. partizanska mornarica �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A I. D A L M A T I N S K E PROLETERSKE BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: Barišić-škerović Ljubica, iz Solina, k. Split. Od 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Boban-Poljak Ljubica, rođena 16. X I I . 1925. g. u Rupotinama-Solin, k. Split. U svibnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u bataljonu » A n t e Jonića«, a kasnije vodni delegat i omladinski rukovodilac u I bataljonu I. i II. dalmatinske proleterske brigade, s kojom učestvuje u borbama za v r i j e m e IV. i V. neprijateljske ofenzive. 1942. g. bila je ranjena. Ima čin rezervnog poručnika. Odlikovana sa dva ordena za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod I I . i I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Bogdanić Marija, rođena 1924. g. u Vučevici, k. Split. U N O V od 8 listopada 1943. Bila je stariji vodnik u I I I . četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. 1. XII. 1944. g. ranjena na Oklaju kod Knina i ostaje invalid. Bralić Marica, rođena 1924. g. u Klisu, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u srpnju 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive u Zelengori. Bralini Cvita, bolničarka u I. dalmatinskoj udarnoj brigadi. oko Klisa. Poginula 1943. g. u borbi Čulić Zdenka, rođena 1921. g. u Đakovu. 10. V. 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u partizanskoj bolnici I V . operativne zone, borac u Srednjo-dalmatinskom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, referent saniteta u 1 V. bataljonu iste brigade i upravnik previjališta. Koncem kolovoza 1944. g„ postaje komesar sanitetskog kursa na Visu. Za v r i j e m e V. ofenzive, u borbama na Sutjesci, teže je ranjena. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda. Dapić-Rade Katica, rođena 1921. g. U N O V od kolovoza 1942. g. saniteta u brigadi. Više puta pohvaljivana. Bila je rukovodilac Dević Marija, rođena 1923. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 13. X I I . 1944. g. kod T o v a r a ik a. Domandžić-Reić Marija, rođena 15. I. 1920. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 15. V I . 1942. g. Bila je borac u Biokovsko-neretvanskom odredu, te sekretar omladinske organizacije u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin kapetana. Dujšin Katica, rođena 1921. g. u Kaštel Novom, k. Split. Od 10. V I I I . 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. P o s l i j e kapitulacije Italije, poginula nesretnim slučajem. Dulčić Milka, rođena 8. I X . 1926. g. u Rudini, k. Hvar. Od 15. X. 1943. g. bila je bolničarka u pratećoj četi I. dalmatinske proleterske brigade. Efendić Jakica, rođena 1925. g. u Obrovcu, k. Sinj. Od 17. X. 1942. g. bila je borac u I. četi VI. bataljona I. dalmatinske brigade. Ranjena 19. V I I I . 1943. g. kod Prnjavora, u borbi s četnicima. Fiamengo Jerka, rođena 18. I. 1923. u Komiži, k. Vis. U kolovozu 1941. g. učestvuje u diverzantskoj akciji u tvornici sardina » M a r d e š i ć « u Komiži. U svibnju 1942. g. odlazi s prvom grupom iz mjesta u partizane. Bila je borac u Rogozničkoj četi Srednjo-dalmatinskog odreda i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbama oko Livna. �Franić-Kostanić Neda, rođena 1942. g. bila je borac te referent saniteta u i Ordenom zasluga za 19. I I I . 1919. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 26. V I . u Biokovskom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, bataljonu Narodne obrane. Odlikovana Ordenom za hrabrost narod II. reda. Ima čin rezervnog potporučnika. Gačina Mila, rođena 17. IV. 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. hrabrost. Od 26. V I I . 1942. g. bila Odlikovana Medaljom za Grubišić Marija, rođena 1925. g. u Splitu. U N O V od 8. svibnja 1943. g. Bila je četna bolničarka, a kasnije zamjenik referenta saniteta u bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1944. g. u Blatu na Korčuli. Ivanac Anka, rođena 21. I.. 1926. g. u Ugljanu, k. Zadar. Od lipnja 1944. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 7. XI. 1944. g. na brodu, koji je na ulazu u šibensku luku nagazio na minu. Ivković Marija, rođena 26. X I I . 1923. g. u Splitu. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive 1943. g. u selu Šenkovici blizu Foče. Jakovljević Jela, rođena 1923. g. u Vodicama, k. Šibenik. U N O V od 21. X. 1942. g. Bila je stariji vodnik u I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena kod Prozora ( B o s n a ) u borbi s Nijemcima 15. V. 1943. g. Invalid. Jelić Kata, rođena 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka i komesar čete. Prošla je u borbama IV. i V. ofenzivu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Jukić Iva, rođena u Biteliću, k. Sinj. Od 1. siječnja 1943. g. borac je u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Kaliterna-Šore Marica, rođena 1914. g. u Segetu Donjem1, k. Split. Od rujna 1943. g. u N O V . Bila je borac u Šibensko-trogirskom odredu i bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana. Kapetanović-Cemović Perina, rođena 1919. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbi. Kazanova Marija, rođena 1919. g. u Vrbovskoj na otoku Hvaru. Od 1943. bila je borac u I. četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u travnju 1944. g. u borbama s N i j e m c i m a na otoku Šolti. Kokan Ana » L u g a « , rođena 1927. g. u Krušvaru, k. Sinj. U jesen 1942. g. odlazi u N O V . ,Sa I. dalmatinskom proleterskom brigadom sudjeluje u borbama na sektoru Livno-Duvno, Jablanica, Prozor, kanjon Neretve, na Prenju, N e v e s i n j u i kod prijelaza preko Drine. Istakla se kao bombaš i puškomitraljezac. Iza V. o f e n z i v e vrača se u Dalmaciju i ulazi u sastav Mosorskog odreda. Učestvuje u borbi za Zadvarje, Omiš i T r i l j i, u rujnu 1943. g. u devet uzastopnih bombaških juriša na njemačke utvrđenje u Butigama. Poginula kod Vrlike u jurišu na četnike i N i j e m c e . Kokić Dragica, rođena 1920. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. 1944. g. odlazi na l i j e č e n j e u bolnicu u Malti, g d j e je poslije nekoliko dana umrla. Kostanić Marija, rođena 1922. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Zvornika. Kovačev-Pešić Vinka, rođena 1. listopada 1924. g. u Kaštel Starom, k. Split. U N O V od 1942. g. U I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, zatim u I. proleterskom korpusu bila je bolničarka, pomoćnik komesara čete i komesar čete. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Kovačević Vesna, rođena 7. prosinca 1927. g. u Makarskoj. U N O V od 10. rujna 1943. g. Bila je borac i politički delegat u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Po činu zastavnik. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Spomenicom 10godišnjice JNA. �Kragić-Bačina Ivka, rođena 25. X I I . 1922. g. u Raduniću, k. Sinj. U N O V od 7. V I I . 1942. g. XJ Mosorskom odredu, a kasnije u I. četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade, bila je borac, a kasnije tenkista. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Krilić Ivka, rođena 1924. g. u Bačini, k. Makarska. Od 7. I. 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin zastavnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Knina. Krivošić Dušanka, rođena 1. V I I I . 1918. g. u Vrlici, k. Sinj. Od kolovoza 1942. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U srpnju 1943. g. poginula u borbi protiv N i j e m a c a kod Sanskog Mosta. Kružićević-Katušić Matija, rođena 1923. g. u Zvečanju. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Odlikovana. Kurtović Dragica, rođena 1926. g. u Klisu, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u borbi kod Sutjeske, 13. V I . 1943. g. Marija Lasić-Kosmat Kuzmanić Jozica, rođena 19. I I I . 1924. g. u Splitu. Od 29. I. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Zarobljena u V. ofenzivi u Crnoj Gori i umrla u njemačkom zarobljeništvu. Lasić-Kosmat Marija, rođena 4. IV. 1920. g. u Splitu. Za v r i j e m e okupacije aktivno učestvuje u udarnim grupama žena. U lipnju 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u bataljonu » V o j i n a Ž i r o j e v i ć a « u Bosni, Splitskom partizanskom odredu, komesar čete u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, a kasnije u I V . dalmatinskoj brigadi. Ima čin rezervnog kapetana. Lukin Fabijana, iz M a l o g Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u skoj proleterskoj brigadi. Ima čin kapetana. Lukin Zorka, Ravkin Tomica i Medorić Tina, zauzimanja Knina 1944. g. iz Malog Iža, k. Zadar, I. dalmatin- poginule su kod Maljković-Popović Karmela, rođena 23. II. 1924. g. u Trogiru. Od 9. I X . 1943. g. borac je u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ranjena 20. II. 1944. g. u akciji protiv N i j e m a c a na Hvaru. Marinelić Lena, rođena 1924. g. u Gornjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je bolničarka u I, dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U borbi za oslobođenje Knina, 27. X. 1944. g. smrtno je ranjena. Matijaš Tomica, rođena 1921. g. u Marini, k. Split. U N O V od 24. V I I I . 1942. g. Bila je bolničarka u jedinicama I. dalmatinske proleterske brigade, zatim u Bosanskom odredu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Matošić Branka, rođena 1921. g. u Splitu. Od 29. I. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U travnju 1943. g. umrla. Medanić Beba, iz Malog Iža, k. Zadar. za Livno. U N O V od 1942. Poginula iste godine u borbama �Meštrović Desanka, rođena 1921. g. u Splitu. Od 15. II. 1942. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Za vrijeme IV. ofenzive umrla. Mihovilović Manda, rođena 1923. g. u Klisu, k. Split. U N O V od studenog 1941. g. Bila je borac u Romanijskom odredu, bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, intendant u Konjičkom odredu i pomoćnik komesara čete u X I . hercegovačkoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Opačić Vinka, rođena 18. II. 1921. g. u Splitu. Od 3. I. 1943. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Orović Anka, u N O V od 1942. g. Bila je bolničarka i vršila dužnost apotekara. Na početku I V . neprijateljske ofenzive, prešla je s ranjenicima teški put preko Neretve u Crnu Goru. Poginula kod zauzimanja Knina, 1944. g. Panjkota Ljubica, rođena 19. I X . 1927. g. u Šibeniku. Od 19. I I . 1944. g. bila je borac u II. četi II. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 6. II. 1945. g. kod Širokog Brijega, u borbi s Nijemcima, prilikom oslobađanja Mostara. Perić Tonka, rođena 1925. g. u Žmanu, k. Zadar. Od 15. X. 1944. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 4. I V . 1945. g. u borbi za oslobođenje Like. Plenča Zorka, rođena 1923. g. u Vrpolju, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I. četi I I I . bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. V I . 1943. g. na Šolti, u borbi protiv Nijemaca. Poparić Ljiljanka, rođena 27. I I I . 1925. g. u Sinju. Od 1. X. 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u Crnoj Gori, u lipnju 1943. g. Popović Boja, rođena 1923. g. u Koljanima, k. Knin. Od 25. I I I . 1943. g. bila je borac u I I . četi I. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u listopadu 1943. g. u Crnoj Gori. Prar Pera, rođena 1925. g. u Siveriću, k. Drniš. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. II. 1943. g. u Blatu na Korčuli. Radić Jela, rođena 4. I V . 1920. g. u Okrugu Gornjem, k. Split. U N O V odlazi 17. V I I . 1943. g. Bila je borac u Splitskom odredu, zatim bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Radić - Šerić Tomica, rođena 18. X I I . 1922. g. u Marini, k. Split. U kolovozu 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac, zatim bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Zarobljena je od N i j e m a c a i četnika, ali j o j uspijeva pobjeći i od kolovoza 1943. g. bolničarka je u Centralnoj bolnici. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Rafanelli V o j n a , rođena 1921. g. u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi. Romac Ljubica, rođena 27. V I I . 1922. g. u Glavicama, k. Sinj. Od 5. V I I . 1942. g. u N O V . Bila je borac u Dinarskom 1 odredu i II. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. U IV. ofenzivi, pri povlačenju iz Livna, bolesna od tifusa, pada u ruke ustaša koji ju zlostavljaju i muče. Ubijena 22. X I I . 1943. g. Srzić Nada, rođena 1924. g. u Makarskoj. Početkom 1942. g. odlazi u N O V . U I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi bila je borac i politkomesar. Poginula u V. ofenzivi. Stupar-Jurjević Smilja, rođena 1924. g. u Splitu. Bila je član Mjesnog komiteta K P H Sinj. Od 27. V I . 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Štajraer dr. Zora, rođena u Novigradu. Bila je šef kirurške bolnice u Bosanskom Petrovcu, šef ešalona teških ranjenika u IV. ofenzivi, zatim referent saniteta I. dalmatinske proleterske brigade. Od srpnja 1943. g. bila je šef kirurške ekipe u V I I . banijskoj diviziji. Ima čin aktivnog potpukovnika. ^ Zerie Hrvatske u N O B 113 �rođena 14. VI. 1914. g. u Splitu. 9. VIII. 1941. odlazi u NOV. Bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi s kojom prolazi borbe IV., V., VI. i VII. •ofenzive. Kasnije je vršila dužnost zamjenika komesara vojnih radiona Komande područja Srednje Dalmacije. Ima čin starijeg vodnika. Tomić - šošo - Perić Dragica, Tomić rođena 25. XI. 1925. g. Bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 3. VI. 1944. g. na položaju Sumartin na otoku Braču. Torbarina Ankica, rođena 1914. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 10. II. 1943. g. bila je bolničarka u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 20. XII. 1944. g. Zlata, rođena 1926. g. u Ivoševcima, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U toku V. ofenzive obolila od tifusa. 1943. g. nestala i proglašena mrtvom. Traživuk Marica, Vinka Videka rođena 1924. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u IV. bataljonu I. dalmatinske proleterske brigade. U borbi na Boračkom jezeru teško je ranjena. Nakon nepotpunog ozdravljenja učestvuje kao sanitetski referent u razbijanju neprijateljskog obruča na rijeci Sutjesci. Iscrpljena od nezacijeljenih rana, utopila se 13. VI. 1943. g. kod prebacivanja na drugu stranu rijeke. Uvodić M a r i j a , rođena 1924. g. u Splitu. Bila je stariji vodnik u III. četi IV. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Poginula u posljednjim borbama za oslobođenje. Videka Vinka, Vidović rođena 14. XI. 1922. g. u Sevidu-Trogir, k. Split. U veljači 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u borbi i proglašena mrtvom 9. V. 1945. g. Kata, rođena 1. XII. 1922. g. u Sevidu-Trogir, k. Split. Početkom 1943. g. odlazi u I. dalmatinsku proletersku brigadu. Poginula u borbi. Vidović M a r i j a , rođena 1923. g. u Podacima, k. Makarska. 15. IX. 1942. g. odlazi u III. batalj on I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 27. VIII. 1943. g. u borbi s Nijemcima i četnicima na položaju Nevesinje-Gacko. Visković Bosiljka, rođena 8. II. 1927. g. u Splitu. U NOV od 10. III. 1943. g. Bila je bolničarka u Splitskom partizanskom odredu i sanitetski referent u II. bataljonu I. dalmatinske brigade. U veljači 1945. g. ranjena u borbi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Ima čin potporučnika. Vrdoljak - Janjić Sonja, rođena 1922. g. u Blatu na Korčuli. Od 25. IV. 1944. g. bila je bolničarka u III. četi IV. bataljona I. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 15. IX. 1944. g. u borbi na otoku Braču. Zuvela - Pičulin M a r i j a , Žuvić rođena 1917. g. u Velom Ižu, k. Zadar. U NOV od 1942. g. Bila je politički delegat, a zatim komesar čete u I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi, 1943. g. Anka, �MEĐU ŽENAMA B O R C I M A II. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: Amižić Ana, iz Žrnovnice, k. Split. Od 1942. g. u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Po završetku V. ofenzive, u lipnju 1943. g. radi u sanitetu kao bolničarka. Amižić Andrica, iz Žrnovnice, k. Split. U N O V od 1942, g. Bila je rukovodilac SKOJ-a čete U' II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, zatim referent saniteta IV. bataljona iste brigade. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Amižić M a r i j a , rođena 1925. g. u Žrnovnici, k. Split. U N O V od 21. V I I I . 1942. g. Bila je stariji vodnik u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena 25. I V . 1944. g. kod Trebinja. Andrijašević Paulina, rođena 1920. g. u Podacima, k. Makarska. 12. X. 1942. g. odlazi u I I . dalmatinsku proletersku brigadu. Poginula u srpnju 1943. g. kod T r n o v a u Bosni. Antić Marica, iz Prvića, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Antulov Ljubica, iz Šepurine, k. Šibenik. U dalmatinskoj proleterskoj brigadi. N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. Bartulović Tereza, rođena 1925. g. u Sučurju, k. Hvar. U N O V od rujna 1943. g. Bila je borac I I . dalmatinske proleterske brigade. Nestala 1944. g. i proglašena mrtvom. Bečica Slavica, rođena 1921. g. u Splitu. Od 28. I. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Učestvovala je u borbama I V . i V. ofenzive. U V. ofenzivi umrla. Belamarić Anka, iz Šibenika. U partizanima od početka 1942. g., a u N O V od lipnja iste godine. Bila je bolničarka u Sjevero-dalmatinskom odredu i r e f e r e n t saniteta u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u V. ofenzivi na Barama. Bezbradica Stevka, iz Kistanja, k. Knin. Sredinom 1942. g., sa 14 godina, odlazi u N O V . Bila je borac i bolničarima u bataljonu »Branka Vladušića« .Sjevero-dalm-atinskog odreda i u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Bjažević - Jadrijević Katica, rođena 14. X I . 1922. g. u Komiži, k. Vis. Bila je borac i bolničarka u Rogozničkoj četi, II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, kirurškoj ekipi II. proleterske divizije, kasnije II. udarnom korpusu i Centralnoj bolnici JA u Beogradu. Ima čin oficira. Odlikovana. Bogunović Dragica, rođena 1922. g. u Bačini, k. Makarska. U N O V od 18. X. 1942. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u srpnju 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive na Zelengori. Bogunović Mara, iz Bačine, k. Makarska. U N O V od početka 1943. g. i I I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Bila je borac u I I . Bokan-Vještica Matija, iz Betine, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Bonačić Sonja, rođena 23. V I I I . 1925. g. u Šibeniku. U N O V od 10. I. 1943. g. Bila je borac u Biokovskom partizanskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Umrla. Borić Milka, rođena 1924. g. u Bačini, k. Makarska. U N O V od 1942. g. Bila je borac, bombaš, pomoćnik mitraljesca i bolničarka u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. �Božitković Anđela, rođena 1924. g. na Hvaru. Od 1942. g. borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Prilikom povlačenja bila je zarobljena i ubijena. Bujaš Marija, rođena 1918. g. u Drnišu ( P e kovo selo). U listopadu 1942. g. ostavlja dvoje male djece i odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . sandžačkoj proleterskoj brigadi I I I . div i z i j e i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Na Širokom Brijegu pohvaljena od Štaba brigade, jer je kao bolničarka zamijenila mitraljesca i držala položaj za v r i j e m e povlačenja I. čete I I I . bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Bujaš Slavenka, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Bukić Biserka, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu i početkom I V . ofenzive, II. četi I. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. U borbi na Barama 1943. g. u V. ofenzivi, bila je smrtno ranjena. Ljubica Durnanić-Tadin Bila je borac u I. i II. dalmatinskoj 1941. Bulović Anđa, rođena 10. X. 1925. g. u Biteliću, k. Sinj. U N O V od 10. II. 1942. proleterskoj brigadi. Nosilac je Spomenice Cvitan Frana, iz Prvića, k. Šibenik. Odlazi u N O V 1942. g., ostavivši kod kuće troje djece. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Cvitan Karmela, iz Zatona, k. Šibenik. Odlazi u partizane 1942. g. ostavivši kod kuće dijete od 7 godina. Bila je referent saniteta u bataljonu i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u borbama za oslobođenje Boke Kotorske. Cvitan Živka, iz Zatona, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigad,i. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Domandžić Manda, rođena 2. II. 1911. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 1941. g. Radila je u Centralnoj bolnici I I . dalmatinske proleterske brigade. U veljači 1943. g. kod napada četnika na bolnicu u Zloselu kod Duvna, gdje je ležala bolesna, bila je ubijena. Dumanić-Tadin Ljubica, rođena 29. IV. 1924. g. u Splitu. U N O V od veljače 1942. g. Bila je borac i na raznim dužnostima u sanitetu Svilajske čete, Dinarskog bataljona, I. i II. dalmatinske proleterske brigade, Komande mjesta Muč i Komande Splitskog područja. Učestvovala je u akcijama na Dinari, Svilaji i Moseću, u zauzimanju Livna, Duvna, Šuice i dr. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Nosilac je Spomenice 1941. Dunatov Jakica, iz Malog Iža, k. Zadar. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. 1942. g. u borbi na Peuljama kod Tičeva, kod povlačenja, bila je uhvaćena od četnika i ubijena. �Dunatov Slava, rođena 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u IV. ofenzivi u Crnoj Gori. Dunatov Vilma, iz Malog Iža, k. Zadar. skoj proleterskoj brigadi. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatin- Durbaba Dušanka, iz Kovačića, k. Knin. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi, a zatim referent saniteta II. bataljona iste brigade. Ima čin poručnika. Džaja Nedeljka, rođena 1925. g. u Jelsi, k. Hvar. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj brigadi. Poginula 31. X. 1943. g. za v r i j e m e V I . ofenzive u Bosni. Filipi Dora, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka i II. dalmatinske proleterske brigade. referent saniteta u bataljonu G i l j e v i ć Milka, rođena 1926. g. u Bačini, k. Makarska. Od listopada 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u ožujku 1943. g. za v r i j e m e I V . neprijateljske ofenzive u Crnoj Gori. Grubišić Miroslava, rođena 1928. g. u Solinu, k. Split. II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u Gujina - Špika Tonka, iz Trogira, k. Split. Ostavivši dvoje male djece, odlazi 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka, zatim referent saniteta u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U borbi s četnicima kod N o v e Varoši početkom 1944. g., teško je ranjena, zarobljena i strijeljana. Gulin Zorka, rođena 1921. g. u Lozovcu, k. Šibenik. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u II. četi IV. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 4. I V . 1944. g. Ivanisevic Slavica, rođena 1923. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi II. dalmatinske proleterske brigade. Nestala u borbama i proglašena mrtvom s danom 31. prosinca 1943. g. Ivas Karmela, iz Vodica, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ječimović Marija, iz Betine, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Jelčić Dobrila, rođena 1915. g. u Podacima, k. Makarska. Od 15. I X . 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u srpnju 1943. g. u borbi na Romaniji. Jelić- Gačina Marija, rođena 13. X I . 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. U N O V od 26. V I I . 1942. g. Poginula u travnju 1943. g. u V. ofenzivi kod Foče, kao borac II. dalmatinske proleterske brigade. Jelić Mila, rođena 17. I. 1925. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u I V . četi IV. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 10. I I I . 1943. g. u borbi na Gornjim Barama. Jelić Zorka, rođena 8. V. 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Umrla 10. V I . 1943. g. za v r i j e m e marša na P i v i kod Zelengore. Jurilj Kata, rođena 1921. g. u Zavojanima, k. Makarska. Od 27. V I I . 1942. g. bila je borac u I I I . četi I. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. 1943. g. ranjena u borbi s Nijemcima na Zelengori. Invalid. Kadijević Ana, rođena 1926. g. u Glavini D o n j o j , k. Imotski. Od 12. I. 1943. bila je borac u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula u borbi na Sutjesci, 23. V I . 1943. g. �Karamatić Neda, rođena 12. VII. 1927. g. u Plini, k. Metković. Od 19. III. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala, u lipnju 1943. g. u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Katić Anka, iz Solina, k. Split. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Katić Slavka, iz Solina, k. Split. U NOV od 1942. g. Bila je pomoćnik mitraljesca u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Marija Klarić Klarić Marija, rođena 6. II. 1920. g. u Kaštel Štafiliću, k. Split. Od lipnja 1942. g. u NOV. Bila je bolničarka u II. četi, II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 11. XI. 1944. g. previjajući ranjenike za vrijeme borbe s Nijemcima u Dobroti kod Kotora. Klišmanić Katica, rođena 1920. g. u Trogiru, k. Split. U NOV od listopada 1942. g. Bila je borac u Mosečkom odredu i bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Knežević Marija, rođena 1927. g. u Donjoj Glavini, k. Imotski. Od 12. II. 1943. bila je borac u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 25. XII. 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Plevlja. Knežević Milica, rođena 1925. g. u Donjoj Glavini k. Imotski. U NOV od 12. II. 1943. g. Poginula 3. I. 1944. g. u : borbi s Nijemcima na Širokom Brijegu kao borac II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Kovač Zorka, rođena 25. III. 1914. g. u Šibeniku. U NOV od 23. V. 1943. g. Bila je referent II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Ranjena u IV. ofenzivi. Kuvačić - Stanić Mara, rođena 10. X. 1906. g. u Zvečanju, k. Split. U partizanima od 10. X. 1942. g. Bila je kuharica u mehaničkoj radioni i dječjem domu pri Štabu IV. operativne zone. Kasnije radi u brigadnoj intendanturi II. dalmatinske proleterske brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Kuzmić - Dmitrović Zora, iz Splita. Početkom 1943. g., sa 14 godina, odlazi u NOV. Bila je bolničarka u III. dalmatinskoj i IV. crnogorskoj brigadi, te u II. četi II. bataljona II. dalmatinske proleterske brigade. Lalić Dragica, rođena 1925. g. u Imotskom. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula za vrijeme V. ofenzive 25. V. 1943. g. u borbi kod Zelengore. Lovrin Jolanda, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 26. VII. 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi i »udjeljuje u. borbama IV., V., VI. i VII. ofenzive. Ima čin vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lukin Bazilija, rođena 1918. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u 11. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. 1944. g., u borbi na Lastvi u Crnoj Gori, bila je teško ranjena, te ostala slijepa. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. �Lukin Janja, rođena 1924. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 14. V. 1943. g. u borbi na Drini. Lukin M a r i j a , rođena 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U ožujku 1944. g., u borbi s četnicima kod Foče, bila je teško- ranjena. Četnici su je ubili prilikom napada na bolnicu. Lukin Milka, rođena 14. I X . 1923. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Umr.la lipnja 1943. g. u V. ofenzivi na Sutjesci. Lukin Nevenka, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Marčetić Zorka, rođena 1926. g. u Zrmanji, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Branka Vladušića« i pomoćnik mitraljesca u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin zastavnika. Marelić M a r i j a , iz Malog Iža, k. Zadar. 1942. g. sa Poginula u borbi za v r i j e m e V. ofenzive. Marelić Milena, iz Malog Iža, k. Zadar. Bila brigadi. Poginula. je svoja borac u dva brata odlazi II. dalmatinskoj u NOV. proleterskoj Marić Danica, rođena 26. I. 1916. g. u Ivoševcima-Kistanje, k. Knin. U N O V od 27. V I . 1942. g. U Sjevero-dalmatiriskom odredu, a kasnije u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi bila je vodna bolničarka, zatim komesar čete, šef 'šifratskog odsjeka brigade, sekretar u politodsjeku Komande pozadine I I I . J A , šef kancelarija mobilizacijskog o d j e l j e n j a II. J A . Ima čin kapetana I. klase. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Nosilac je (Spomenice 1941. Marinović Ana, rođena 1921. g. u Bačini, k. Makarska. Od 18. X. 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula u travnju 1943. g. u Crnoj Gori. Markotić Ivka, iz Vrgorca, k. Metković. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom- za hrabrost i Ordenom zasluga iza narod I I I . reda. Martić Anica, rođena 1909. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 15. I X . 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1943. g. u borbi protiv N i j e m a c a na Crnom Vrhu u Bosni. Martić Joka, iz Kistanja, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u Sjevero-đalmatinskom partizanskom odredu i I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u Istočnoj Bosni. Martić Marta, iz Kistanja, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u Sjeverođalmatinskom partizanskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. kod Foče u Istočnoj Bosni. Martić Milica, rođena 190-6. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 1. V I . 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 13. V I I . 1943. g. Mezić Anka, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Mezić Jakoma, iz Malog Iža, k. Zadar. Bila je bolničarka u II. dalmatinskoj skoj brigadi. Poginula u jurišu na ustaško uporište Kupres. proleter- Mezić Janja, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i referent saniteta čete u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. �Mihanović-Šarić Fila, rođena 192,3. g. u Žrnovnici, k. Split. Od 1942. g. u N O V . Bila je u Mosorskom odredu, zatim u V., I I I . i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Teško je ranjena u borbama na Crnogorskom Grahovu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Miloš Neda, rođena 1921. g. u Starigrađu, k. Hvar. Od 1942. g. u N O V . U X. hercegovačkoj brigadi bila je omladinski rukovodilac i politički delegat voda, a u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi — sekretar omladine u I. bataljonu i brigadi 1944. g. demobilizirana je, te postaje član Okružnog komiteta SKOJ-a za Dalmaciju. Ima čin rezervnog kapetana. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Milosevic Karmela, zajedno sa Smrtno je u borbi u rođena 23. X. 1919. g. u Zatonu, k. Šibenik. 1942. g. odlazi u N O V svojim drugom. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. ranjena u borbi u Hercegnovom. N j e z i n drug poginuo je 27. X I I . 1945. Srbiji. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Milošević-Prvinić Mila, rođena 5. X. 1925. g. u Sinju. 1942. g. odlazi u Mosorski odred. Nakon završenog bolničarskog kursa postaje bolničarka i kasnije referent saniteta u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Istakla se u borbama na Sutjesci, te je odlikovana Ordenom za hrabrost i unaprijeđena. Ima čin potporučnika. Mitrović Slavica, iz Splita. Od 1942. g. bila je referent saniteta u V. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Munitić-Rojić Spasenija, rođena 1924. g. u Mokronogama, k. Drvar. U N O V od 1941. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj brigadi. 23. I. 1945. g. ranjena u borbi kod Širokog Brijega, te ostala težak invalid. Ima čin potporučnika. Orović Beta, Panović Marija i Medanić Anka, iz Malog Iža, k. Zadar. Bile su bolničarke u jedinicama II. dalmatinske proleterske brigade. Orović Mila, iz Malog Iža, k. Zadar, borac II. dalmatinske proleterske brigade, učestvovala je u borbama za Prozor i Jablanicu, te na N e r e t v i i Drini. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive, u jurišu na Fazlagić kulu u Crnoj Gori. Osenički Luca, iz Tribunja, k. Šibenik. Bila je borac u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Palaversa Marija, iz Žrnovnice, k. Split. Od 1942. g. bila je skoj proleterskoj brigadi. bolničarka u II. dalmatin- Pavković-Emer Mila, rođena 1921. g. u Segetu Gornjem, k. Spli't. Od 30. rujna 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. P-erčić Anka, rođena 1924. g. u Gornjem Sitnu, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Mosorskom odredu, u I I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Umrla u Dubrovniku, koncem 1944. g. Perčić Zorka, rođena 1924. g. u Žrnovnici, k. Split. U N O V od početka 1943. g. Bila je borac i bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Pereža Marija, rođena 1926. g. u Marini, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je borac, vodna i četna bolničarka u Bračko-šoltanskom odredu, X I I I . južno-dalmatinskoj brigadi i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Periša Marija, iz Korčule. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Perkov Berta, iz Prvića, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I. četi, a kasnije referent saniteta u I I I . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U posljednjim borbama za oslobođenje zemlje izgubila je nogu. Invalid. Petričić Anka, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je četna bolničarka u II. bataljonu I I . dalmatinske proleterske brigade. Ubijena od četnika 25. V I . 1943. g. u prihvatnoj bolnici. �Petričić M a r i j a , Rokov Zorka, Dumić Ančica i Gverin Dina, iz Malog Iža, k. Za- dar. Od 1942. g. bile su borci i bolničarke u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. iz Malog Iža, k. Zadar, poginula na Sutjesci u V. ofenzivi 1943. Petričić Nada, rođena 1911. g. u Malom Ižu, k. Zadar. 1942. g. odlazi u partizane sa 8-godišnjim djetetom. Radi kao medicinska sestra u sanitetu II. dalmatinske proleterske brigade, a zatim u Centralnoj bolnici. Poginula s djetetom 1943. g. na prijelazu preko Sutjeske. Petričić Tina, rođena 1910. g. u Podbablju, k. Imotski. Od 20. II. 1943. g. bila je borac u pratećoj četi II. dalmatinske brigade. Poginula 8. III. 1945. g. u borbi kod Bara, Zelengora. Pijanović Milica, rođena 1924. g. u Solinu, k. Split. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac, četna bolničarka, a kasnije zamjenik politkomesara u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U Vjera Poljak V. ofenzivi bila je ranjena. U rujnu 1944. g. u borbi s Nijemcima u Konavlju kraj Dubrovnika, naišla je na nagaznu minu, koja joj je raznijela noge. Tako ranjena, zarobljena je od Nijemaca i ubijena. Poljak V j e r a , iz Hvara. U NOV od 1942. g. Bila je borac u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. U borbi je teško ranjena. Ima čin rezervnog poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Radonić Senka, iz Vrgorca, k. Metković. U NOV od 1942. g. Bila je borac, bolničarka i referent saniteta bataljona u X. hercegovačkoj i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. Raos Danica, rođena 18. V. 1926. g. u Vrgorcu, k. Metković. Od 1942. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Smrtno je ranjena na položaju Ceovo u Crnoj Gori 4. III. 1944. g. Raos Draga, iz Malog Iža, k. Zadar. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Iste godine, u borbi na Peuljama kod Tičeva, zarobljena je od četnika i obješena u Tičevu. Ravkin Miljenka, iz Pađena, k. Knin. U NOV od 1942. g. Bila je bolničarka u Kninskom odredu i III. dalmatinskoj brigadi, a poslije V. ofenzive u II. dalmatinskoj p r olete r sko j b ri ga d i. Samardžija Marta, rođena 15. I. 1923. g. u Solinu, k. Split. U NOV od 1942. g. Bila je omladinski rukovodilac u Odredu i bolničarka u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. Sesartić Vinka, iz kotara Makarske. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u III. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Sumić Ivanka, rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1942. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala u borbama u Bosni, koncem 1944. g. Šarić M a r i j a , �Šegić Marija, rođena 1925. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je borac u V. bataljonu I I . dalmatinske proleterske brigade. Na Kalinoviku, gdje se 25. I I I . 1942. g. vodila borba s četnicima, zamijenila je poginulog puškomitraljesca i nastavila borbu, sve dok nije i sama pala smrtno pogođena. Šolaja Radojka, rođena 1925. Bila je bolničarka u saniteta I I I . bataljona, i, poslije V. ofenzive, bataljona. g. u Ivoševcima, k. Knin. U N O V od lipnja 1942. g. bolnici Sjevero- dalmatinskog partizanskog odreda, referent sekretar SKOJ-a čete u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi, sekretar SKOJ-a brigade i pomoćnik komesara II. čete II. Špika Zorka, rođena 1924. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od kolovoza 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i referent saniteta bataljona u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom1 za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I. i II. reda. Šubić Jakomina, iz Postrane, k. Split. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac i bolničarka u Mosorskom odredu, te II., I I I . i V. dalmatinskoj brigadi. Ima čin kapetana. Tomaš Jela, rođena 1925. g. u Gornjem Segetu, k. Split. U N O V od 10. X. 1942. g. Bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Sanđa'ku u Bosni, u svibnju 1945. g. Tomašić-Đujić Zlata, iz Krila, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Odredu, bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi, a kasnije u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Traživuk Ruža, iz Ivoševaca, k. Knin. Od sredine 1942. g. bila je bolničarka matinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. ut V. ofenzivi na Pivi. u II. dal- Uvodić Zorka, rođena 1923. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u I. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1944. g. u borbi kod Crnogorskog Grahova. Videka Luca, iz Sinja. Od 1942. g. bila je bolničarka i dalmatinske proleterske brigade. referent saniteta u bataljonu II. Vlajčić Marija, rođena 1919. g. u Imotskom. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u IV. bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. U svibnju 1944. g. umrla. Vrtlar Ivanka, rođena 15. svibnja 1927. g. u Kaštelima, k. Split. U N O V od listopada 1942. g. Bila je bolničarka u Mosečkom odredu i I. dalmatinskoj proleterskoj brigadi i referent saniteta u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Vukman Ruža, rođena 1923. g. u Šibeniku. Bila je kurir MK K P H Šibenik i izvršila bezbroj teških i p o v j e r l j i v i h zadataka. U travnju 1942. g. odlazi u II. dalmatinsku brigadu. Iste godine, u borbi s Talijanima, blizu sela Ivoševaca, bila je ranjena i da ne padne u ruke neprijatelju, sama se ubila. Zaninović Frana, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. terskoj brigadi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. dalmatinskoj pro- Zuanić-Backović M a r i j a , rođena 14. I. 1927. g. u Komiži, k, Vis. U svibnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u Rogozničkoj četi, Srednje-đalmatinskom odredu i II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. K a s n i j e radi u v o j n o m sanitetu. Ima čin oficira. Nosilac više odlikovanja. Zuanić Marija, iz Visa. Od 1942. g. bila je referent saniteta bataljona u II. skoj proleterskoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Žderić dalmatin- Ana, rođena 1919. g. u Bristu, k. Makarska. Od 17. I. 1943. g. bila je borac u II. dalmatinskoj proleterskoj brigadi. Poginula 11. V I I . 1944. g. na položaju Berane u Crnoj Gori. Žuljan Anđa, iz Šibenika. Od 1942. g. bila je referent saniteta u I V . bataljonu II. dalmatinske proleterske brigade. Poginula 1943. g. u V. ofenzivi. �Proslava 1. maja 1'944. g. na Visu IX. DIVIZIJA Dokument 369 IZVJEŠTAJ ŠTABA IX. DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE OD 27. X. 1944. O ŽENAMA BORCIMA STAB IX. DIVIZIJE N O V JUGOSLAVIJE Dne 27. X. 1944. U jedinicama ove d i v i z i j e , od njenog- f o r m i r a n j a pa do danas, na raznim dužnostima i kao borci učestvovalo je 315 žena. Od ukupnog b r o j a poginulo je svega 18 žena, a danas ih se nalazi u jedinicama ove d i v i z i j e svega 242. 55 drugarica je prekomandovano iz ove d i v i z i j e u razne naše v o j n o - c i v i l n e ustanove, a poneke i u druge j e d i n i c e našeg Korpusa. R a z v o j žena u našoj d i v i z i j i iskazan u b r o j k a m a je slijedeći : 1. politkomesara 3 10. h i g i j e n i č a r k i 1 2. pomoć, politkomesara 4 11. r e f . saniteta bat. 6 3. polit, delegata 9 12. bolničarki 4. š i f r a n t i c a 9 13. boraca 5. r e f . saniteta brig. 1 14. diletanata 6. zam. saniteta brig. 1 15. kuharica 7. rukovodioci 2 SKOJ-a 8. apotekarica 2 9. r a d i o t e l e g r a f i s t a 2 171 12 5 13 ,16. d a k t i l o g r a f k i n j a Ukupno žena 1 242 �Od ukupnog broja žena, 'koje se nalaze u našoj d i v i z i j i ima svega 12 boraca. N j i h o v e f u n k c i j e su raznovrsne, kako smo to iskazali. Žena sa činovima imamo u diviziji slijedećih: 1. zastavnika 7 3. vodnika 15 2. st. vodnika 9 4. ml. vodnika 11 Ukupno 42 Od ukupnog broja žena naše divizije predloženo je za odlikovanje svega 7 drugarica, i to sve za » O r d e n medalje za hrabrost«. Predložene su slijedeće drugarice: 1. Vukojević Ivka 5. Viculin Mandina 2. Vukojević Slavka 6. Sardeiić Marija 3. Gigić Marija 7. Poljičan Jozica 4. Toljaga Kosovka Od f o r m i r a n j a ove divizije do danas poginulo je 18 drugarica. Navodimo njihova imena i akcije u kojima su učestvovale i poginule. 1. Haiša Hamziša, rođena 1. I I I . 1926. g. u Jakiru kod Glamoča, po zanimanju je domaćica, muslimanka. U N O V došla 9. V I I I . 1942. g. Imala je čin vodnika. Isticala se u svim borbama u kojima je uvijek učestvovala ili kao borac ili kao bolničarka. Za vrijeme V I I . o f e n z i v e ističe se p r e v i j a j u ć i ranjene drugove u najžešćim borbama na položaju, u neposrednoj blizini neprijatelja. Tada i pogiba, p r e v i j a j u ć i i izvlačeći ranjene drugove da ne bi pali neprijatelju u ruke, koji je u neposrednoj blizini. 2. Vukasović Milica, rođena 29. I X . 1924. g. iz Dugopolja, k. Klis. Stupila u N O V 15. II. 1943. g. Imala je čin vodnika. Istakla se u prvim borbama, naročito za v r i j e m e V I I . o f e n z i v e na Jadovniku. Sa drugovima se bori protiv neprijatelja koji je bio opkolio naše snage, p r e v i j a ih i izvlači sa položaja. Boreći se i vršeći ujedno svoju dužnost bolničarke, pogiba u borbama na Jadovniku. Umire sa riječima upućenim drugovima: » N i š t a to ne smeta, vi ćete me osvetiti, naprijed!« 3. Pletikosić Milica, bila je u radnom vodu I. bataljona, ista nije u borbama učestvovala, poginula je u Suici od avijonskog bombardovanja. 4. Krivo Milica, poginula u borbi na Kapeli kod Posušja. 5. Bojanić Zlata, poginula kod Posušja. 6. Dragičević Tonka, na Duvnu 1943. g. poginula u borbi 7. Jovanović Nevenka, politdelegat I I I . bataljona, koja .se u prvim borbama, koje je vodila brigada na L j u b i , Prološcu i T i j a r i c i , odlikovala "borbenošću i hrabrošću, te služila kao p r i m j e r svim borcima. U j e d n o j borbi protiv N i j e m a c a i ustaša na T i j a r i c i junački je poginula. 8. Župić Ivka, bolničarka I. bataljona, svojom odvažnošću i hrabrošću nimalo nije zaostajala za ostalim borcima. Učestvovala je u svimi borbama koje je vodila njena brigada u V I I . ofenzivi. Za v r i j e m e borba u Cetinskoj dolini, prilikom juriša na crkvu u K i j e v u , poginula. 9. Uvodić Marija, bolničarka I. bataljona učestvovala je u borbama prilikom prvog napada njene brigade na Livno i u borbama kod Peulja u V I . ofenzivi. U jednom iznenadnom neprijateljskom napadu, dok je bataljon logorovao u selu Čaići, poginula je boreći se kao n a j b o l j i borac. 10. Milanović Anka, bolničarka I. bataljona, učestvovala je u borbama koje je vodila njena brigada u V I . i V I I . ofenzivi. Za v r i j e m e borbe u: Cetinskoj dolini na crkvu u K i j e v u , poginula je p r e v i j a j u ć i ranjene drugove. 11. Jurić Vesela, poginula je u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Pirovca 23. I. 1944. g. 12. Prižmić Marija, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Gračaca 4, II. 1944. g. 13. Padovan Marija, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Gračaca 4. I I . 1944. g. 14. Dumić Vesela, poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima na Paripovcu 4. II. 1944. g. 15. Pecotić Marinka — smrzla se na putu kod Gračaca. 16. Lozovina Ivanka, poginula u borbi s Nijemcima kod Preodca 2. V I . 1944. 17. Curać Anka, umrla od p j e g a v o g tifusa. 18. Dumanić Nedjeljka, umrla od tuberkuloze u bolnici u Preodcu 11. I X . 1944. g. �Kao primjer hrabrosti, odvažnosti, upornosti, izdržljivosti i ljubavi prema borcima mogu se istaći slijedeće drugarice borci-bolničarke ove divizije, i t o : 1. Marmun Maša, rođena 15. I I I . 1922. g. u selu Obrovcu, općine Sinj, domaćica. Potiče od seljačkih roditelja. Stupila u N O V 8. I I . 1943. g. Ima čin vodnika, mitraljezac. Učestvovala je u borbama V I . i V I I . ofenzive i u istim se istakla hrabrošću i borbenošću. 2. Vukojević Ivka, rođena 6. X I . 1921. g. u selu Klijenak, općina Vrgorac, domaćica, kći seljačkih roditelja. Stupila u N O V 19. X. 1942. g. Ima čin zastavnika. Sada je na dužnosti referenta saniteta bataljona. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . neprijateljskoj o f e n z i v i , u kojima se istakla kao bolničarka svojom hrabrošću izvlačeći ranjene drugove pod kišom neprijateljskih taneta, te time ostavlja d i v l j e n j e kod drugova boraca i rukovodioca, k o j i i dandanas o tome pričaju. 3. Vitasović Draga, rođena 24. V I . 1926. g. u Drveniku, k. Makarska. Kći seljačkih roditelja, domaćica. Stupila u N O V 6. II. 1943. g. Sada se nalazi na dužnosti referenta saniteta bataljona. Ista je učestvovala u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi, u kojima se ističe kao bolničarka; u I. Dalmatinskoj proleterskoj brigadi, u kojoj se ističe svojom hrabrošću na Zelen Gori, kod prelaza na Sutjesci i t. d., izvlačeći ranjene drugove iz najvećih bitaka i skupa sa njima jurišajući. 4. Kalauz Perina, rođena 20. X I . 1924. g. u selu Lozovac, k. Šibenik, kći seljačkih roditelja. U N O V stupila 7. X. 1942. g. Ima čin zastavnika. Istakla se u borbama 1942. g. i u proljeće 1943. g. u borbama oko Knina i Bos. Grahova, kada biva tri puta ranjena. U svim borbama učestvuje i ističe se hrabrošću pri izvlačenju ranjenih drugova sa položaja. U borbi na Gračacu 1944. g., iako j o j je naređeno da kao r e f e r e n t saniteta bataljona ostane pozadi, ona bježi na položaj, uzima pušku, juriša skupa sa drugovima na bunkere, g d j e biva ranjena. 5. Durbaba Ljubica, rođena 11. X. 1921. g. u T o p o l j u kod Knina. Od činovničke obitelji. Stupila u N O V 14. V I . 1942. g. Sada se nalazi na dužnosti pomoćnika politkomesara čete. Učestvovala je u borbama IV., V., V I . i V I I . ofenzive, g d j e se ističe svojim radom i samoprijegorom, dajući svijetli p r i m j e r svim drugovima i drugaricama. 6. Đakić Duka,, rođena 17. I. 1927. g. u Glamoču, domaćica, po narodnosti Srpkinja. U N O V stupila liO. II. 1942. g. Ima čin vodnika. Učestvovala kao bolničarka i borac 3 puta u borbama u kojima se ističe naročitom hrabrošću i to na: Nikšiću, Romaniji i Gračacu. 7. Vukojević Slavka, rođena 7. X. 1923. g., Klijenak, k. Vrgorac, kći seljačkih roditelja, domaćica. Ima čin vodnika. Stupila u N O V 19. X. 1942. g. Učestvovala kao borac u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi. Sada je nalazi kao šifrantica pri štabu brigade. Kao borac isticala se na Prozoru kod prelaza Drine i Sutjeske, nikada ne zaostajući za svojom jedinicom. 8. Mezić Mila, rođena 30. X. 1918. g. u Malom Ižu, k. Preko. Domaćica, kći seljačkih roditelja. Stupila u N O V 26. V I I . 1942. g. Sada se nalazi na dužnosti politdelegata u minerskom vodu. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi u svim većim borbama. Tada se nalazila kao politdelegat u V I I I . K r a j i š k o j brigadi i ističe se hrabrošću. 9. Viculin Mandina, rođena 1930. g. u Kaštelima, po zanimanju domaćica. Ova drugarica je za svoju hrabrost i odvažnost i ljubav prema drugovima dva puta pohvaljena od štaba brigade i jedamput od štaba divizije. Jednom prilikom, za v r i j e m e borbe s Nijemcima i četnicima u VII. ofenzivi, prev i j a j u ć i ranjena druga, bila je i sama ranjena. Ona i dalje nastavlja sa p r e v i j a n j e m druga, iako j o j je komandant bataljona govorio da se povuče i da ide u ambulantu. Nakon što ga je previla ulažući i zadnje svoje snage, uspila je da ga izvuče iz borbe. 10. Prdić Ivka, rođena 1925. g. u Lečevici. Stupila u N O V 7. V I . 1943. g., domaćica. Istakla se u više borba, a naročito u borbama u Cetinskoj dolini, g d j e je u j e d n o j teškoj situaciji, kada je n e p r i j a t e l j nadirao sa d v i j e strane, bez ikakvog oklijevanja stupila u pomoć ranjenom drugu pod jakom neprijateljskom vatrom, previla ga i sa ranjenikom se posljednja povukla. Ona je također pohvaljena od ovoga štaba. 11. Cikatić Neda, rođena 1927. g., u Solinu. Stupila u N O V 15. I X . 1942. g. Po zanimanju domaćica. Imenovana se također istakla u mnogim borbama i bila pohvaljena od štaba brigade. Prilikom borbi u Cetinskoj dolini, na brisanom terenu, ispred crkve na K i j e v u , pod jakom neprijateljskom vatrom izvukla je ranjenog druga k o j i je bio ostao sam, i ovom prilikom izvukla dvije puške koje su bile ostale ranjenicima. 12. Nadilo Franica, rođena 30. I X . 1926. g. u Blatu na Korčuli. Stupila u N O V 8. I X . 1943. g. Istakla se u borbi s N i j e m c i m a i četnicima na Smrekovači, te u borbi sa N i j e m cima i ustašama kod L i v n a . Radi toga je pohvaljena od štaba bataljona. 13. Bareta Neda, rođena 7. V. 1924. g. u Trogiru. U N O V stupila 10. IX. 1943. g. �Istakla se u borbi sa N i j e m c i m a i ustašama kod Livna. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 14. Serie Blaženka, rođena 12. X I I . 1925. u Tralokvama, k. T r o g i r . Stupila u N O V 7. I I . 1944. g. Istakla se u borbi kod Livna svojom požrtvovnošću kao bolničarka, te je radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 15. Sardelić Marija, rođena 25. X. 1926. u Blatu na Korčuli. Stupila u N O V 5. I I I . 1943. g. Istakla se u borbi više P e u l j a s Nijemcima u V I I . neprijateljskoj ofenzivi, izvlačeći iz jake vatre ranjene i mrtve drugove. Radi toga je pohvaljena od štaba brigade. 16. Dešković Katica, rođena 3. V I I I . 1921. g. u .Selcima, k. Supetar. Stupila u N O V 15. II. 1943. g. Istakla se p r e v i j a j u ć i i spašavajući ranjene drugove pod najtežim uslovima u borbama s N i j e m c i m a u V I I . neprijateljskoj ofenzivi na sektoru Tičevo-Preodac-Peulje. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 17. Frljan Antica, rođena 26. V I I . 1928. g. u Kuni, k. Dubrovnik. Stupila u N O V 9. I X . 1943. g. Istakla se p r e v i j a j u ć i i spašavajući ranjene drugove pod najtežim uslovima u borbama s N i j e m c i m a u V I I . neprijateljskoj ofenzivi na sektoru Tičevo - P r e o d a c Peulje. Radi toga pohvaljena od štaba bataljona. 19. Poljičanin Jozica, rođena 24. I X . 1924. g. u Segetu kod Trogira, domaćica. Od kapitulacije Jugoslavije započela je radom za N O P . Augusta 1942. g. stupila u N O V i to u I I I . bataljon I. Dalmatinske proleterske brigade. U N O V je završila bolničarski kurs i kao bolničarka prošla sa I. Dalmatinskom brigadom, IV. i V. neprijateljsku ofenzivu. U jedinici je bila poštovana od svojih drugova boraca zbog savjesnog vršenja svojih dužnosti. K a d je jednom prilikom bila pozvana na dužnost u štab brigade, uporno je tražila da se vrati u bataljon kao borac. Kratko v r i j e m e iza toga bila je vraćena u bataljon kao borac i bolničarka. U jednoj borbi na Kočinom Brdu, u jeseni 1943. g. kad se je branio Split, izvlačila je ranjenike. N e p r i j a t e l j je napadao sa jakim snagama i uspio bataljon izbaciti sa položaja. U četi je ostalo svega 14 boraca koji su držali odstupnicu bataljona, koji se je povlačio. Od komesara bataljona Jozica je tražila nekoliko boraca za izvlačenje teško ranjenog druga. Njenom 1 traženju se nije moglo udovoljiti, jer je svaki borac bio dragocjen u četi koja je držala odstupnicu bataljonu. Jozica nije ostavila ranjenog druga, već ga je prebacila sebi preko leđa i izvukla do brigadnog previjališta. N i j e to jedini slučaj u vršenju bolničarskih dužnosti Jozice Poljičanin ; takvih slučajeva bilo je mnogo. Vršeći svoju dužnost, nekoliko dana kasnije, Jozica je bila po treći put ranjena. P r i j e toga bila je ranjena dva puta i to u akciji na Blatu (Cetini 1942. g . ) i u V. ofenzivi između P i v e i Sutjeske. Po ozdravljenju bila je raspoređena u Šibenskotrogirski odred. N j e z i n a davna želja da bude puško-mitraljezac ostvarila se. Postala je puško-mitraljezac. U proljeće 1944. g. prebačena je iz Šibensko-trogirskog odreda u I X . diviziju, gdje je kratko v r i j e m e bila u II. bataljonu I I I . Južnodalm. brigade kao puško-mitraljezac. Svojim puško-mitraljezom istrebljivala je Jozica švapske gadove i domaće izdajnike, osvećujući živote palih drugova. Teški us.1 ovi života ostavili su traga na f i z i č k e sposobnosti drifgarice Jozice. Inače je duhovno znatno uznapredovala. U vojsci je naučila čitati i pisati, i to je mnogo raduje. P r e d izvjesno v r i j e m e povučena je u izviđačku četu pri štabu I X . divizije, g d j e j o j je pružena bolja mogućnost odmora. I pored toga ona ponekad ide u patrolu sa drugovima, noseći puško-mitraljez, i ako to od nje niko ne traži. Drugovi iz čete odnose se prema n j o j .sa poštovanjem, kao prema ženi borcu koja je svoje pravo na ravnopravnost sticala boreći se po dalmatinskim crnogorskim, bosanskim, hercegovačkim i ličkim planinama. Ni jedna od ovih drugarica koje su se herojski držale u borbi ne posjeduje nikakove f o t o g r a f i j e , koja bi ilustrirala pojedine momente borbe u kojima su i same učestvovale. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar pukovnik: Andro Kovačević �Dokument 370 IV. SPLITSKA UDARNA BRIGADA — S PJESMOM SE BORI, S PJESMOM UMIRE* To bijaše u padu Italije. M o j a četa se nalazila u T r i l j u . Dobili smo zadatak da krenemo prema Cisti i Lovreću sa ciljem da rušimo komunikacije i ometamo Švabe1 u njihovom nadiranju prema Splitu. Krenuli smo, prošli smo Lovreć, i jednoga jutra Švabe nas otsjeku od odreda. Povežem-o se isa Imotskim bataljonom i dobijemo zadatak da zauzmemo položaj između Zadvarja i Zagvozda, saznavši da su N i j e m ci odbijeni od Zadvarja i da se v r a ć a j u natrag u Imotski. Dužnost nam je da ih ošinemo pri prolazu. Podigli smo barikade i zauzeli položaje. Oko 5 sati začu se od Zadvarja zuka motora. Spremamo se za bitku. Svi borci su na svojim mjestima. Zuka motora postaje sve bliža i jasnija. U magli od prašine već se vide prvi tenkovi, kamioni i motorbicikli. Ima ih mnogo. Brojima 10 . . . 20 . .. 30 . . . 50 . . . 80 . .. V e ć je prvi tenk kod prve barikade. Udara u nju svom snagom, ali je ne ruši. Tako ponovi dva, tri puta, ali bez uspjeha. U nama se krv ledi i svaki se za sebe pita, hoće li je probiti? Švabe izlaze da ruše barikade. Mi ih ospemo vatrom. Oni, koje1 ne dohvati naše zrno iz puške ili mitraljeza, skaču brzo natrag u tenkove, a poneki zauzeše zaklon po rubu ceste. Na naše položaje osuše paklenu vatru. Tuku šarci, bacači i protukolci. Oko nas f i j u č u metci, geleri i komadi kamena. Borba se nastavlja. Desno od mene je drugarica L j u b i c a Kokić, borac naše čete. Gledam je. Nemilosrdno tuče po Švabama. Ne prođe dugo, zove me. Pomislih, ranjena je i treba j o j pomoć. A l i ne. Zove me da mi kaže, kako je oborila jednog Švabu. » G l e d a j ga kako se v a l j a . . . « I zaista, jedna švapska tjelesina v a l j a se u prašini pored ceste na jednoj njivi. Drugi mu prilazi da mu da pomoć .. . Pazi ! Sad će i onaj . . . Naslonila je svoje nježno i mlado lice na kundak puške. Nišani .. . Pogodak je siguran. Još se jedan švapski gad prevrće u p r a š i n i . . . Ona je sva sretna, i u tom zanosu počin j e pjesmu : » M i ne damo zemlje naše, da ih gaze f a š i s t i . . . « Meni također dođe nešto milo, i ja j o j počeh pomagati. Ostali borci prihvate i tako- za čas, na cijelom položaju orila se pjesma kao iz jednog g r l a : » M i ne damo zemlju n a š u . . . « Stvar malo čudna. Izmiješala se pjesma osvetnika sa praskom granata i l a j a n j e m šaraca. N o ć se približava. Švabe su nadmoćnije i povukli su se već pod naše položaje. Borba postaje sve jača i žešća. Mi se uporno držimo. D a l j e se ne može. Švapski psi jurišaju na naše položaje. Dam znak za povlačenje. Borci se povlače. Ja i Ljubica, sa j o š dvatri druga, držimo otstupnicu. V r i j e m e je da i mi napustimo položaj. Dam im znak da se povlače. Najednom začuh samo » a h « . Okrenem se i ugledam Ljubicu, kako j o j niz oznojeno i garavo lice od baruta i prašine, cure mlazovi k r v i . . . Sunce zalazi, koje će se i sutra ponovno roditi, a zajedno sa zapadanjem sunca, još sa pjesmom na usnama, gasi se i jedan- mladi život ali koji se više ne će povratiti. Eto, tako naša omladina s pjesmom se bori, s pjesmom gine i stvara slobodu svome narodu. Šaćir Koso, poručnik I X . divizija, I V . split, "brig. 1 'Ova ortica napisana u toku rata, nalazi se u arhivi Glavnog odbora A F 2 . N i j e poznato d,a li je već bila objavljena. �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A IX. DIVIZIJE BILE SU I O V E D R U G A R I C E : Andromak Anka, rođena 1921. g. u Kaštel Lukšiću, k. Split. Od 10. I X . 1943. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I V . splitske brigade. Poginula 31. I. 1945. g. na položaju Teskovac-Vrgorac. Anđelić Boška, rođena 14. V I I I . 1919;. g. u Vinišću, k. Split. Od 3. II. 1943. g. bila je bolničarka u I I I . dalmatinskoj udarnoj brigadi I X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Baće-Dujmić Ljubica, rođena 27. I X . 1917. g. u Blatu na Cetini, k. Split. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u I I . dalmatinskoj proleterskoj brigadi i komesar kirurške bolnice V I I I . korpusa. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Bagat Jelica, iz Splita. U N O V od srpnja 1943. g. U V. ofenzivi bila je kao tifusni bolesnik zarobljena od Nijemaca. Nakon nekoliko mjeseci bila je oslobođena, te ponovo odlazi u partizane. Nosilac je Spomenice 1941. Barbarić Milka, rođena 1922. g. u Žrnovnici, k. Split. Od 8. I. 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Bebić Anđa, rođena 16. V I I I . 1923. g. u Desnama, k. Metković. Od 13. I. 1943. bila je borac u II. četi I I I . bataljona IV. dalmatinske brigade. U travnju 194,3. g. u toku V. ofenzive, zarobljena i s t r i j e l j a n a od četnika u Pribilovcima. Bebić Neda, rođena 1926. g. u Desnama, k. Metković. Od veljače 1944. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi I X . divizije. Poginula u borbi između Čitluka i ičapljine u v e l j a č i 1945. g. Bedalov Slavka, rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od srpnja 1942. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I V . dalmatinske brigade. Ranjena u travnju 1944. g. na položaju u Crnoj Gori. Bijuk Anka, rođena 1922. g. u O g o r j u Donjem, k. Sinj. U N O V od rujna 1943. g. Bila je stariji vodnik i zamjenik referenta saniteta u I. bataljonu I I I . dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula u veljači 1945. g. u borbi protiv Nijemaca u Knežpolju, kod Širokog B r i j e g a . Bubić Jela, rođena 19'26. g. u Solinu, k. Split. Od 10. I X . 1943. bila je borac u II. četi II. bataljona I V . splitske brigade I X . divizije. Poginula 1943. g. kod Livna. Bubić-Staničić Ljubica, rođena 1923. g. u Klisu. Od 1943. g. u N O V . U IV. bataljonu IV. splitske brigade, I. bat. I I I . brigade i a r t i l j e r i j s k o j brigadi, bila je četna bolničarka, r e f e r e n t saniteta bataljona, zamjenik referenta saniteta. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Buljan Anđelka, iz Sinja. 1942. g. nakon što je iz zatvora zamijenjena 1 za zarobljene talijanske vojnike, bila je borac ui I X . diviziji. Poginula 1943. g. za v r i j e m e V. ofenzive. Caktaš-Prpa Vesela, rođena 7. X I I . 1921. g. u Splitu. Od 28. I I I . 1943. g. u N O V . Bila je borac u Splitskom odredu i I V . brigadi I X . divizije, te bolničarka u bolnici V I I I . korpusa. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod. Cukrov Anka, rođena 1924. g. u P r v i ć Šepurini, k. Šibenik. Od listopada 1943. g. borac je u I I . četi II. bataljona V. brigade I X . divizije. Bila je zarobljena od Nijemaca i odvedena u logor u Njemačku. 1 U toku NarO'dno-oslo'bodilaSke borbe, N O P je u više navrata vršio z a m j e n e zarobljenika, tako da su partizani i antifašisti, zatvoreni i z a r o b l j e n i u ustaško-njemačkim logorima j e n j i v a n i za n e p r i j a t e l j s k e NOV. i zatvorima, bili zamiv o j n i k e z a r o b l j e n e od �Čolović-Smiljanić Desanka, rođena 1923. g. u Tepljuhu, k. Drniš. 14. X I I . 1942. g. odlazi kao borac u odred » S t e v e Opačića«. Ranjena u borbama kod Knina, 1943. g. na Kupresu i u V. ofenzivi na Sutjesci. Nakon ozdravljenja prelazi u borbama Srbiju, i u Bosni se priključuje X X I . udarnoj brigadi X X X V I I I . divizije I I I . korpusa. Ima čin kapetana. Čulić-Parunov Cvita, rođena 25. I I I . 1925. g. u Brštanovu, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i bolničarka u jedinici I X . divizije. Dominiković Danica, rođena 10. V I I I . 1922, g. u Momićima, k. Metković. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u II. četi I I I . bataljona IV. dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula 19. IV. 1943. g. u borbi kod Nevesinja. Durbaba Anđelka, iz Kninskog dalmatinske brigade. polja. Od 1942. g. bila je borac u IV. Đapić-Kranjac Milica, rođena 1926. g. u Rumini, k. Sinj. u jedinici I X . divizije. Nestala u Crnoj Gori 1943. g. Od bataljonu I I I . 1942. g. bila je borac Ferlan-Puljas Antica, rođena 26. V I I . 1928. g. u Kuni na Pelješcu. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u jedinici I X . divizije i omladinski rukovodilac u bataljonu. Više puta pohvaljivana. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin vodnika. Galić-Anđelovski Šima, rođena 1923. g. u Hrvačima, k. Sinj. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I X . diviziji. Umrla 1951. g. Gašpić Marija, rođena 25. I X . 1919. g. u Solinu, k. Split. Do odlaska u N O V aktivno radi na terenu. Poslije kapitulacije I t a l i j e stupa u II. bataljon I V . brigade I X . divizije, g d j e je bila borac i omladinski rukovodilac. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Gizdić Marija, rođena 1925. g. u Mravincima, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. dalmatinskoj letećoj četi i bolničarka u Centralnoj bolnici I X . divizije. U borbi zarobljena, u srpnju 1943. g. i bila po raznim logorima. Oslobođena u svibnju 1945. g. Glučina Neda, rođena 26. V. 1919. g., u Drašnici, k. Makarska. Od 29. I X . 1942. g. bila je borac u Biokovskom odredu i kasnije u I V . dalmatinskoj brigadi. Za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive, 1943. g., poginula u Crnoj Gori. Gojak Desanka, rođena 1925. g. u Velikom Brdu, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Iznemogla od tifusa nestala u pokretu u Zelengori u lipnju 1943. g. Gudelj Tera, rođena 1927. g. u Poljicima, k. diviziji. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u I X . Gudelj-Zec Neda, rođena 10. X. 1926. g. u Krstaticama, k. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je u Biokovskom odredu, dalmatinskoj brigadi, te u I. proleterskoj srpskoj brigadi. Kod Durmitora ranjena. Unaprijeđena u čin starijeg vodnika. Završila je sanitetski kurs i bila bolničarka, a kasnije zamjenik referenta bataljona. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Ilijić Marija, rođena 1927. g. u Sutivanu, k. Brač. Od rujna 1943. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi. Poginula 5. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Lovreča. Jek Mara, rođena 1924. g. u Muću Donjem, k. Sinj. Od rujna 1942. g. bila je borac u jedinici I X . divizije. Nestala u borbi protiv N i j e m a c a kod Ružića u v e l j a č i 1943. g. Kalebić Marica, rođena 1922. g. u Jesenicama, k. Split. Odlazi 12. I I . 1943. u I I I . brigadu I X . divizije. Za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori umrla. Karara-Jelić Karmela, iz Šibenika, bila je borac od 1942. g. Sa I I I . dalmatinskom brigadom prošla je IV. i V. ofenzivu. g Žene Hrvatske u N O B 129 �Katić Alemka, rođena 1923. g. u Splitu. U travnju 1942. g. bila je uhapšena od Talijana radi aktivnog rada u N O P . Po izlasku iz zatvora, 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Cetinskom odredu i I I I . dalmatinskoj brigadi. U borbama ranjena. Krstulović Lucija, rođena 6. I X . 1909. g. u Gatu, k. Split. U partizanima od 7. V I I . 1942. g. Sa štabom I X . divizije učestvovala kao ekonom i kuharica u I V . i V. ofenzivi. Nosilac je Spomenice 1941. . _ , Krstulović Miljenka, rođena 1918. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu IV. brigade I X . divizije. U borbama je dva puta ranjena. Krstulović Vinka, rođena 16. X I I . 1920. g. u Splitu. U ožujku 1942. g. uhapšena od T a l i j a n a i odvedena na izdržavanje kazne u Veneciju. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi 7. I. 1944. g. u Istarski odred, a zatim prelazi u I I . četu I I I . bataljona I V . brigade I X . divizije, g d j e je bila omladinski rukovodilac i član brigadnog komiteta. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Medaljom zasluga za narod i Spomenicom 10-god. J N A . Ima čin potporučnika. Marković Ljubica. U siječnju 1943. g. odlazi u partizane. Neko v r i j e m e radi na terenu, a zatim kao bolničarka u IV. splitskoj brigadi i u kirurškoj ekipi I X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i dva puta pohvaljena. Martineli Jelena, rođena u Gornjem Dolcu, k. Split. Od 29. V I I I . 1943. g. bila je borac I I I . bataljona I I I . brigade I X . divizije. Ranjena 12. V I I . 1944. g. u borbi kod Gračaca. Martinović Olga, rođena 1921. g. u Jesenicama, k. Split. Od veljače 1942. g. bila je borac u I I . četi I I I . bataljona I I I . brigade I X . divizije. U ožujku 1943. g. umrla. Mileta-Katić Vica, rođena 21. I. 1924. g. u Solinu, k. Split. Od 11. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . četi I. bataljona I V . brigade I X . divizije. Po završetku srednjeg sanitetskog kursa vrši dužnost referenta saniteta bataljona. 27. I. 1945. g. zarobljena od ustaša i odvedena u logor, odakle je oslobođena 9. I V . 1945. g. Milković-Benzon Sonja, rođena 4. I X . 1927. g. u Vranjicu, k. Split. Od 11. I X . 1943. g. bila je bolničarka u IV. splitskoj udarnoj brigadi I X . divizije i šifrant pri Štabu iste brigade. Ima čin s t a r i j e g vodnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. M i o d r a g o v i ć Neda, iz Žagrovice, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac I I I . dalmatinske brigade. Poginula 1943. g. kod Nevesinja. Miodragović Petrica, iz Žagrovice, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Učestvovala je u borbama za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. Mirković Nevenka, rođena 3. ožujka 1925. g. u Dugomratu, k. Split. Od 19. II. 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi I X . divizije. Nestala u V. ofenzivi, u veljači 1943. g. Mlačić Dara, rođena 1921. g. u Vinišću, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. Poginula sredinom 1943. g. na Zele-ngori. Monti dr. Antonjeta, iz Kistanja, k. Knin. Održava početkom 1942. g. sanitetski pomoći u svom stanu u Kistanjima s omladinkama i ženama iz okolnih bavlja potrebni sanitetski materijal za partizane. Na svaki poziv odlazi na oslobođeni teritorij da liječi ranjenike. U rujnu 1943. g. partizane. kurs prve sela i napartizana odlazi u Mosić-Delić Anđelka, rođena 2. V I I I . 1908. g. u Imotskom. U N O V od 2. II. 1943. g. N a j p r i j e radi na terenu, zatim je zamjenik komesara ambulante u I I I . brigadi I X . d i v i z i j e i komesar zaraznog odjela vojne bolnice u Sinju. Ima čin potporučnika. Narandža Ana, rođena 1921. g. u Srinjinama, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je u pratećoj četi I. bataljona I I I . brigade I X . divizije. Poginula u v e l j a č i 1944. g. na položaju između Knina i Grahova. Nola Lili, rođena 20. X. 1926. g. u Podgori, k. Makarska. Od 10. I V . 1943. g. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Kao član glumačke ekipe brigade, u travnju 1944. g., razboljela -se od tifusa. Umrla na položaju kod rijeke T a r e u srpnju 1944. g. �Nović Zora, rođena 1923. g. Podšpilju, k. Split. U listopadu 1942. g. odlazi u Mosorski odred, g d j e završava bolničarski kurs i prelazi u I I I . dalmatinsku brigadu. Bila je neko v r i j e m e četna bolničarka, a zatim r e f e r e n t saniteta bataljona i kuharica. Ožegović Neda, rođena 2. I I I . 1925. g. u Majdanu, k. Split. Od 1943, g. u N O V . Bila je bolničarka u I I I . dalmatinskoj brigadi i Centralnoj dalmatinskoj bolnici I I I . ešalona. Kada je krajem ožujka 1943. g. izvršen napad na bolnicu, k o j a se nalazila u Zlopolju kod Drvara bila je zarobljena. Oslobođena prilikom kapitulacije Italije. Paškov-Vujošević Marija, rođena 18. V I I I . 1920. g. u Šepurini, k. Šibenik. Od 8. I. 1943. g. bila je borac u I X . diviziji. Nestala u ožujku 1943. g. te proglašena mrtvom. Nevenka Trumbić-Alfirević i Marija Novak Pavlić-Pavešković Stoša, rođena 1918. g. u Tugarima, k. ,Split. U N O V od studenoga 1942. g. Bila je borac u Mosečkom odredu, I I I . i I. dalmatinskoj brigadi, X hercegovačkoj i V. Crnogorskoj brigadi. Ranjena tri puta. Postala je stariji vodnik i više puta odlikovana. Peran Anka, iz Kaštel Starog, k. Split. Od početka 1943. g. bila je bolničarka u I V . splitskoj brigadi. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Perić Ana, rođena 1920. g. u Turjacima, k. Sinj. Od 5. V. 1943. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . dalmatinske brigade. Ranjena 5. IV. 1944. g. u Bosni. Perić-Levantin Slava, rođena 1921. g. u Splitu. U N O V od 22. I I I . 1943. g. Bila je bolničarka u I I I . bataljonu splitskog partizanskog odreda, šef radio-stanice Komande područja i Oblasnog NOO-a. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ima čin starijeg vodnika. Pešić Lucija, rođena 1920. g. u Borku, k. Omiš. Od 1. I. 1943. g. bila je bolničarka u I V . bataljonu I I I . brigade I X . dalmatinske divizije. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori u borbi protiv četnika na brdu Vučevo. Petrioević Marija, rođena 1924. g. u Živogošću, k. Makarska. Od 15. I I I . 1942. bila je borac u IV. dalmatinskoj brigadi. Poginula u travnju 1943. g. u borbi kod Jablanice. Popadić Ana, rođena 1926. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od 10. II. 1943. bila je borac u I. bataljonu IV. dalmatinske brigade I X . divizije. Poginula 31. I I I . 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na položaju kod Nevesinja. �Radoš Milka, rođena 1926. g. u Strmici, k. Knin. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u I I I . četi IV. bataljona I I I . dalmatinske brigade. Poginula u borbi protiv Nijemaca na položaju Sjenice u Sandžaku, 1. X I . 1943. g. Senjanović Minka, rođena 23. V. 1922. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I X . diviziji. U proljeće 1944. g. umrla. Siriščević-Demarki Dinka, rođena 13. IV. 1923. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I V . splitskoj brigadi I X . divizije. Ima čin zastavnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom i Medaljom zasluga za narod I I I . reda. Srzić Marica, rođena 1921. g. u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . dalmatinske brigade. Poginula u svibnju 1943. g. na položaju Maglić, u borbi protiv N i j e m a c a i četnika. Stanić Mara, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 10. I. 1943. g. bila jé borac u I I I . četi I. bataljona IV. isplitske brigade. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori 1943. g. Stojanac Cvijeta, rođena 26. IV. 1922. g. u Dicmu, k. Sinj. Od 1942. g. bila je bolničarka u II. četi I. bataljona I I I . dalmatinske brigade. Poginula u siječnju 1943. g. na položaju Gradina između Ljubuškog i Imotskog, izvlačeći ranjenike. Strukan-Vetma Tonka, rođena 22. II. 1926. g. u Ugljanima, k. Sinj. U N O V od 2. II. 1943. g. Bila je borac u I. diverzantskom odredu, delegat čete u Osječkoj brigadi, referent saniteta, te vodnik radnog voda u I. bataljonu IV. splitske brigade I X . divizije. Ranjena u borbi kod Donje Motičine ( N a š i c e ) . Ima čin zastavnika. Svrdlin Anđelka, borac I X . divizije, bila je ranjena u borbi s četnicima kod Uništa blizu Knina, 1944. g. Četnici su je ranjenu uhvatili i mučili, tražeći od nje da izda svoje drugove. Umrla je u mukama, ali nije ništa odala neprijatelju. Šarić Zo'rfca, rođena 1927. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 10. X I . 1941. bila je bolničarka u I V . brigadi. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Štumfol Dragica, rođena 3. I I I . 1921. g. u Šibeniku. U N O V od 5. V. 1943. g. u kirurškoj ekipi I I I . brigade I X . divizije. Invalid. Ima čin potporučnika. Bila je Trumbić-Alfirević Nevenka, rođena 1925. g. u Splitu. U siječnju 1943. g. odlazi u N O V . Učestovala je u IV. neprijateljskoj ofenzivi, kao borac i bolničarka III., a zatim I. dalmatinske brigade, prateći ranjenike i bolesnike preko Durmitora, Pive, Tare i Sutjeske. Nakon V. neprijateljske ofenzive sudjelovala je u borbama oko Sarajeva, Kalinovika i Zavidovića, u borbama za Klis-Split, i u borbama za oslobođenje Istre i Trsta. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Uvodić Veronika, rođena 27. I X . 1924. g. u Klisu, k. Split. Od veljače 1943. g. bila je bolničarka u I X . diviziji. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori. Vukšić Bosiljka, rođena 1922. g. u Mandalini, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona V. brigade I X . divizije. Nestala u srpnju 1943. g. u borbi kod Sekovića u Bosni. Vuletić Marija, rođena 1921. g. u Zvečanju, k. Split. Od 22. X. 1942. g. bila je u III. dalmatinskoj brigadi. Umrla od tifusa na položaju Durmitor 1943. g. Zmijarević Milica, od 1943. g. bila je borac u I I I . četi IV. bataljona brigade. Poginula u svibnju 1943. g. u borbi na Čvrsnici. borac I V . dalmatinske Zulanjan Andrena, rođena 1924. g. u Postojni. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu III. dalmatinske brigade. Poginula u borbi na položaju Bare, u lipnju 1943. g. �Dokument 371 XIX. DIVIZIJA U JEDINICAMA XIX. DIVIZIJE BILE SU NA DAN 31. X. 1943. 292 ŽENE Pregled brojnog stanja i naoružanja jed. X I X . Sjevero-dalm. divizije na dan 31. X. 1943.1 Brojno ženskih 54 muških 20 1047 V. Dalm. brigada 26 na licu ženskih 193 Stap X I X . Div. sa pom. osobljem — 173 26 799 52 248 muških muških u rashodu ženskih po spisku J e d i n i c a Naoružanje 2 stanje 2 V I . Dalm. brigada 1168 88 224 15 944 73 V I I . Dalm. brigada 1487 75 378 20 1109 55 Knin. Part. Odred 399 8 52 — 347 8 Sjev. Dalm, Part. Odred 542 17 — 542 17 — Zadar. Part. Odred 460 10 22 — 438 10 Komanda NO mornarice za S. D. 344 6 14 — 360 6 Prateći bataljon 121 8 12 — 109 8 5761 292 4821 255 Svega Smrt fašizmu — 970 37 Sloboda narodu! Komandant, potpukovnik Politkomesar si. ot. 1 2 Dokument se nalazi u arhivu Vojno-historijskoig instituta MN'O 1 Jugoslavije Naoružanje izostavljeno. Dokument 372 DOPIS XIX. DIVIZIJE GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE KRAJEM 1944. U KOME JE ISTAKNUTO NEKOLIKO LIKOVA ŽENA BORACA XIX. DIVIZIJE I DRUGIH DALMATINSKIH JEDINICA Podaci o drugaricama Novak Danka, rođena 1921. g. u Šibeniku, referent saniteta I. bataljona Dinarskog odreda. Stupila u vojsku 1943. g. Istakla se u svim borbama, a naročito u zadnjoj neprijateljskoj akciji 1944. g. pružajući drugovima pomoć u najtežim momentima. Duplančić Vesela, rođena 1927. g. u Splitu, referent saniteta u II. bataljonu Dinarskog odreda. U N O V stupila 1943. g. Istakla se pružajući pomoć borcima u najtežim momentima. Kalić Anica, borac Mosorskog odreda, istakla se u borbi prilikom likvidiranja neprijateljskog uporišta Trilja, kada je na čelu svoje bombaške grupe prva jurišala na ne- prijateljske bunkere. Istakla se dobrim rukovodstvom. također i Roje Petrica, jednom prilikom, u borbi sa četnicima na Ogorju, kada je mitraljezac pao teško pogođen od »šarca«, iako je ne^prijatelj počeo da juriša prema ranjenom drugu, uspjela je prije neprijatelja doći do njega, iznijela je mitraljez i izvukla druga u najvećoj muci do naših položaja. Drugi puta istakla se u borbi na Ljubitovici. Kada je komandant bio smrtno ranjen i pod velikim pritiskom1 neprijateljske vatre nije mu se moglo pristupiti, ona je, zajedno sa drugaricom Arić Filom, stavljajući život na kocku, skočila kroz redove neprijatelja. Tučene sa svih strana, iznijele su komandanta. �Vukojević Ivka, zastavnik, rođena 1921. g. u Vrgorcu, bila je na dužnosti referenta saniteta bataljona. Učestvovala je u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi, u toku kojih se istakla kao bolničarka p r e v i j a j u ć i ranjene drugove pod kišom neprijateljskih metaka i time stekla d i v l j e n j e i poštovanje svih boraca i rukovodilaca. Kalauz Perina, zastavnik, rođena 1924. g. u .Šibeniku. Stupila je u vojsku 1942. g. Istakla se u borbama oko Knina i Grahova. Bila je tri puta ranjena. U borbama na Gračacu, 1944. g., kao referent saniteta bataljona, nije htjela da ostane u pozadini, već juri naprijed, uzima pušku i juriša zajedno sa drugovima na bunkere, g d j e je bila ranjena. Vukojević Slavka istakla se kao borac na Prozoru i kod prelaza Drine i Sutjeske. Marmun Maša, vodnik mitraljezac, k. Sinj, istakla se kod Posušja mjeseca novembra 1943. g. Kad se gotovo čitav odred raspršio ostala je sama sa nekoliko drugova. Svojim mitraljezom bori se i drži otstupnicu. Ističe se i u ostalim akcijama. Zorka Mandić Mandić Zorka je rođena 1924. g. u Đevrskama, k. Knin. Ona je n a j b o l j i borac svog bataljona. U svim borbama je prva, neustrašiva i odlučna, ona je primjer i potstrek ostalima. U borbi za Karin, zajedno sa drugaricom Ljubicom Grbić, dobrovoljno se j a v l j a za bombaša. Grupa od 14 dobrovoljaca, u k o j o j se nalaze d v i j e hrabre drugarice, približila se selu. Ustaše su. iz kuća davali žestok otpor. L j u b i c a i Zorka znale su da zadatak mora biti izvršen. Privukle su se prve j e d n o j ustaškoj kući, ubacile bombe, upale unutra i ubile trojicu ustaša. Ostali drugovi, rukovođeni njihovim primjerom, jurnuše na ostale kuće. Grupa hrabrih omladinaca, na čelu s Ljubicom i Zorkom, izvršila je svoj zadatak. Od tada je ona bombaš kad god se ukaže potreba. U borbama kod Lišana ranjena je od minobacača u ruku. Vukasović Milica, vodnik, istakla se u svim borbama izvlačeći ranjene drugove. Vršeći tako savjesno svoju dužnost, poginula je na Jadovniku. Granata j o j je odnijela obje noge. N j e z i n e posljednje r i j e č i bile su: » T o ništa ne smeta, vi ćete me osvetiti — naprijed d r u g o v i ! « Vitasović Dragica, rođena 1926. g. u Makarskoj, stupila je u vojsku 1942. g. Učestvuje u IV., V., V I . i V I I . ofenzivi. Svijesno izvršavajući svoju dužnost ističe se u dalmatinskoj proleterskoj brigadi jurišajući i izvlačeći ranjene drugove iz najvećih bitaka. Durbaba Ljubica, vodnik, rođena 1921. g. u Kninu, stupila u vojsku 1942. g. Učestvovala je u borbama IV., V., V I . i V I I . ofenzive ističući se hrabrošću, dajući svijetao prim j e r drugovima i drugaricama. Đakić Duka, vodnik, rođena 1927. g. u Glamoču, Srpkinja, stupila je u vojsku 1942. g. Ističe se u svim borbama na prelazu Drine, Sutjeske i t. d., ne zaostajući iza svojih drugova. Gradiška Marija, rođena 1925. g. u Šibeniku. Ističe se energijom i hrabrošću. Ona je puškomitraljezac. U borbi na Oklaju pohvaljena je od Štaba X I X . divizije. Slabog je zdravlja, ali ne će da se liječi, jer, kako ona kaže: »Još moramo neprijatelja tući«. Vujević Jaga, rođena 1928. g. u Gospiću, veoma je hrabra, ozbiljna i savjesna. Bolničarka je u četi za vezu pri štabu V. udarne dalmatinske brigade. U stručnom znanju ne zaostaje za drugovima. Dujilo Blaženka, rođena 1926. g. u Vodicama kod Šibenika, oduvijek je bila hrabar vojnik. Sada je četna bolničarka i spada među n a j b o l j e borce svoje čete. Do sada je �ranjena tri puta i to joj je dalo potstreka da bude još hrabrija i čvršća. Borci je neobično vole jer je tiha i skromna, ali odana i požrtvovna do kraja. Jakić Milka, stariji vodnik, zamjenik referent saniteta bataljona, ističe se hrabrošću i odanošću borbi. Kod Sučevice, u travnju 1944. g. bila je veoma teško ranjena, imala je prelom noge i ruke. Buban Cvita, bataljonski rukovodilac SKOJ-a, bila je teško ranjena u grudi, ali se nije htjela dulje zadržavati u bolnici. Ostala je u vojsci na lakšoj dužnosti. Ne može se ona zamisliti bez jedinice. Naročito se istakla u borbi na Oklaju, gdje je bila ranjena. Za hrabrost je pohvaljena od Štaba VIII. korpusa. Rakić Smilja, potporučnik, bataljonska bolničarka, bila je do sada ranjena tri puta. Željela je da bude vojni rukovodilac, ali zbog svoje fizičke slabosti morala se duže vremena zadržati na liječenju. U svim borbama pokazala se hrabra i odlučna. U borbama za Šupljaju bila je pohvaljena od Štaba divizije. Pelaić Zdenka, mlađi vodnik, referent III. bataljona, rođena je 1922. g. u Vodicama. Stupila u vojsku 1943. g. Ističe se u svim borbama kao vrlo dobar borac. Od mnogih primjera vrijedno je napomenuti borbu u Potočinama, gdje je, izlažući se velikoj opasnosti, spasila ranjenog komesara. Grčić Jovanka, vodnik, zamjenik referenta saniteta bataljona, rođena je 1923. g. u Kistanjima. U NOV stupila g. 1943. U svim borbama pokazala se hrabar borac. Naročito se istakla u borbi kod Kule Atlagića izvlačeći ranjenog druga sa položaja. Tu je bila teško ranjena u obje noge. Mišurac Mila iz Šibenika, stupila je u NOV 1943. g. Kao četna bolničarka pokazala se vrlo hrabra u svim akcijama, a naročito u borbi na Kuli Atlagića, pružajući pomoć i izvlačeći ranjene drugove iz borbe. Anzulović Zora, iz Novigrada, pomoćnik komesara čete, u vojsku je stupila 1943. g. Svagdje se pokazala vrlo hrabra, a za primjer treba istaći borbu u Golubiću, kada je bila ranjena. Vučkov Anđelka, rođena je 1926. g. u Biogradu. U vojsku je stupila 1943. g. Istakla se prilikom prelaza preko Popine, neobično požrtvovna u spašavanju drugova. U borbama je bila vrlo hrabra. Za primjer ističemo borbu na Svrdeljima, kada je bila teško ranjena spasavajući jednog ranjenog druga, te je sada nesposobna za operativnu jedinicu. Blaimka Dujilo Gibić L j u b i c a iz Ruišta istakla se u ofenzivi na Bukviću, na Mokrom Polju. Kad je mitraljezac napustio položaj, ona je otišla po puškomitraljez i s njim se vratila na položaj, te spriječavala nadiranje neprijatelja. Za ovo je djelo predložena za nagradu. Sada se nalazi na bolničarskom kursu, sretna što će moći svojim drugovima pomoći ne samo kao borac, već pružajući im prvu pomoć prilikom ranjavanja. Medanić Marija iz Iža, pomoćnik politko- mesara čete II. bataljona, odlikuje se borbenošću u svim- akcijama i služi za primjer ostalim borcima. Glamoć Iva iz Vodica, borac III. bataljona pokazuje primjerom kako žena u vojsci može izvršavati ulogu domaćice i borca istovremeno. Za vrijeme logorovanja ona je organizator pranja i svega ostalog posla oko svoje jedinice, a za vrijeme borbe ne zaostaje ni za jednim' borcem. U nedavnoj borbi za Benkovac istakla se u gonjenju neprijatelja po brisanom terenu. Zbog svojih vrlina uživa autoritet kod svih boraca. Kuzmanić M a r i j a , rođena u Splitu 1925. g., bolničarka II. bataljona Dinarskog odreda, stupila je u NOV 1943. g. Istakla se za vrijeme neprijateljske akcije nad Obrovcem.. Za vrijeme juriša na prijateljske položaje izvukla je teško ranjenog druga ispod kiše metaka. �Iva Glamoč Mila Mihirac Dokument 373 DOPIS POLITIČKOG KOMESARA XIX. DIVIZIJE GLAVNOM ODBORU AFŽ HRVATSKE 0 ŽENI VOJNIKU Iz brošure »Žena vojnik«, glasila Glavnog Za čitavo vrijeme djelovanja naše divizije karakteristična je pojava da su drugarice vrlo izdržljive, a u mnogim slučajevima upornije i izdržljivije od samih drugova. U zimi, na snijegu, kod prelaza Popina u Bosni, ulijevale su one duh vedrine i raspoloženja u redove vojnika. Na dužnostima su savjesne. Ženino političko i vojničko zvanje poraslo je. Ona nije samo borac u svojoj četi nego majka i sestra. Dobrovoljno, osim svojih vojničkih dužnosti, krpa borca, pere, brine se za higijenu, i u svojoj nježnoj zabrinutosti očuvala je sve osebine žene. A toj osebini nimalo ne smeta druga strana, energičnost i odlučnost u borbi. Jedna je od tih drugarica i Gradiška Marija koja je hrabri puškomitraljezac i po činu mlađi vodnik V. udarne brigade. Marija je do danas tri puta ranjena i u borbi je zube izgubila. »Vrijeme za oporavak i liječenje«, veli ona »dolazi poslije oslobođenja naše domovine.« Marija je u borbi na Oklaju sa sigurnošću tukla svojim puškomitraljezom po ustaškim bunkerima. Za dobro držanje, za istrajnost u borbi, za gubitke koje je zadala neprijatelju, pohvaljena je od štaba divizije. Ordenom za hrabrost odlikovana je Ljubica Grbić, borac IV. bataljona XIV. udarne odbora AFŽ Hrvatske, 1945. g. brigade. Ona je rođena 1927. g. u selu Rujište (Zrmanja). Od ostale braće i sestara Ljubica je najstarija. Od prvog dana ustanka ona je kurir i sprovodi partizane iz Zrmanje do Srba u Liku. Progonjena od četnika, poslije nekoliko dana skrivanja po kršu, odlazi i sama u partizane. Četnici, da se osvete radi njenog nestanka, postrijeljaju sve Ljubičine drugarice u selu. »Kada sam u borbi«, — kaže Ljubica, — »ne mislim na drugo, nego kako ću bolje izvršiti postavljeni mi zadatak.« U borbi na Karin javila se dobrovoljno za bombaša. Bila je primjer ostalima u jurišu na utvrđene ustaške kuće. U borbi na Lišnju ona je prva u čitavom bataljonu izbila do neprijateljskih bunkera, kojih je bilo uokolo na ćuki. U borbi na Kozulovac Ljubica se prva privukla crkvi, koja je Nijemcima služila kao skladište municije. Njezin je bataljon tada imao glavni zadatak, a ona ga je shvatila. Pojurila je ispred drugova pod prozor crkve, a ostali borci za njom. Izvučen je toga dana sav materijal iz crkve, i kažnjeni su neprijateljski vojnici. »Moji se drugovi boje za me, da ne poginem«, — veli Ljubica. — »Ali šta bi me spriječilo u jurišu?« Ljubica Grbić je inače tiha i mirna djevojka koju vole i znaju borci XIX. divizije. �Dokument 374 NEKOLIKO PRIMJERA IZ ŽIVOTA I BORBE NAJBOLJIH DRUGARICA XIX. DIVIZIJE Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, str. 9, 1944. g. Zdenka Pelaić je zamjenik sanitetskog referenta III. bataljona šeste brigade. Iz Vodica je. Roditelji su joj umrli kad je imala 14 godina. Još od djetinjstva radila je težak rad po polju. Od početka ustanka pomaže partizanima. Na primorskom terenu poznavala je svako sklonište, svaku rupu. Nosila je partizanima hranu, bila im kurir i drug. »Često isu za mnom zviždali metci iz talijanskih pušaka, ali nisam šuštala. Ne pogađa svaki metak«. Potajno je završila bolničarski kurs i kad više nije mogla ostati u selu radi Talijana, krenula je tamo gdje je odavna željela biti. »Za čitavo vrijeme što sam bila u vojsci, ni jedan ranjeni drug nije upao neprijatelju u ruke. Sve sam ranjene izvukla s mjesta borbe, sve previla i svima do kraja pomogla, pa makar znala da će mnogi morati podleći ranama.« U borbi kod Karina ostao je ležati na polju teško ranjen vodnik, kojemu je bacačka granata bila raznijela desno bedro. Vodila se ogorčena borba. Zdenka je pod mitraljeskom vatrom, preko brisanog prostora, izvukla ranjenog druga. U borbi kod Livna, kada je nadiralo 400 švapskih kamiona i tenkova, Zdenka je doznala da je drugi mitraljezac teško ranjen u glavu. Opasno je bilo doći do njega. Bataljon se nalazio 300 metara daleko od neprijatelj cl) Si položaj je trebalo očuvati u tajnosti. Zdenka se oprezno šuljala, da je neprijatelj ne bi uočio i da ne bi otkrila položaj svog bataljona. Stigla je do mitraljesca, ponijela ga u ambulantu i pružila mu pomoć. Za vrijeme IV. i V. ofenzive Zdenka je pokazala mnogo požrtvovnosti, hrabrosti i čvrstine. Borci je vole i imaju u nju bezgranično povjerenje. »Ne damo Zdenku nikuda!« A Zdenka ostaje među njima kao vrijedan borac, bolničarka, sestra i -drugarica. Milka Milović iz Gračaca kod Skradina. Seljanka je bez škola. Naučila je čitati i pisati u partizanima. U početku ustanka plela je za partizane čarape, kupila priloge i nosila im hranu. Ustaške bande su je pro- gonile. »Jednom kad su me tražili, zavukla sam se u pasju kućicu i kroz škrip promatrala četnike, kad su izlazili iz moje kuće poslije pretraživanja. Nosili su oko vrata obješen par po par pletenih čarapa, koje sam ja bila spremila za partizane i čuvala ih u mojoj škrinji. Mrzila sam ih u tom času više nego ikada. Moj trud, besane noći i ljubav prema drugovima, sve su mi oni time odnili.« 1943. g. ona je postala partizanka. Istoga dana dobila je pušku — postala je borac, a onda četna bolničarka. »Mnogo sam drugova spasila od smrti, mnoge izvukla iz neprijateljskih ruku. Jednom samo mi se desilo da nisam spasila ranjenoga druga. Utrkivala sam se sa tenkom1 da ga otmem i nisam pazila na metke, koji su praštali oko mene. Trčala sam ludo prema mjestu, gdje je ležao ranjenik. Ali tenk je bio brži, a ja nisam uspjela da ga spasim. I tada sam plakala od tuge za drugom, još više od mržnje na Nijemca zločinca.« Ljubica Grbić potječe iz seljačke porodice sa Zrmanje. Od prvog dana ustanka bila je kurir i sprovodila partizane iz Zrmanje do Srba u Lici. Četnici su joj prijetili. Ostavila je kuću i krenula u partizane. Njezine drugarice omladinke, koje su još ostale u selu, bile su strijeljane od četnika. »Kad sam u borbi, kaže Ljubica, ne mislim ni na šta drugo, nego na to, kako ću što bolje izvršiti postavljeni zadatak i osvetiti svoje drugarice.« U borbi na Karin, javila se dobrovoljno i bila primjer ostalima u jurišu na utvrđene ustaške kuće. U borbi na Lišane, ona je prva u čitavom bataljonu izbila na čuku poslije likvidacije bunkera. U borbi za Kožulovac, ona se prva privukla crkvi, koja je Nijemcima služila kao skladište municije, hrane i ostalog materijala. Prva je pojurila pod prozor crkve. Ostali borci upali su za njom i izvukli materijal, koji se tamo nalazio. »Moji se drugovi boje za mene da ne poginem, ali ja u borbi ne mislim; na smrt. Ljubav prema narodu, mržnja prema neprijatelju, osveta za mnoge pale drugove tjera me naprijed.« �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A XIX. DIVIZIJE B I L E SU I O V E D R U G A R I C E : Antulov Ruža, rođena 1905. g. u P r v i ć - Šepurini, k. Šibenik. Od 13. I X . 1943. g. bila borac u II. .bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Ranjena u borbi s N i j e m c i m a i četnicima, na Velebitu, 6. II. 1944. g. Babić Milka, rođena 1923. g. u Benkovcu. Od 12, I X . 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Prilikom' napada na Grab ( L i k a ) , 18. I V . 1944. g., četnici ®u je živu uhvatili i zaklali. Bilan Zorka, rođena 1923. g. u Žir ju, k. Šibenik. Od 3. X I I . 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona I I I . brigade X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. na položaju između Male i Velike Čiste. Blažević Biserka, rođena 1925. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac I. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula 10. X. 194,3. g. na položaju Karin blizu Obrovca. Bosić Stana, iz Komića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u X I X . diviziji. Boisna Olga, rođena 4. II. 1921. g. u Betini,k. Šibenik. Od 5. V. 1943. g. bila je bolničarka i zamjenik referenta saniteta bataljona u X I X . diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Božić Mirjana, rođenia 16. V I I I . 1928. g. u Splitu. U N O V od 28. II. 1943. g. Bila je borac u Dinarskom odredu i V. dalmatinskoj brigadi. Umrla od tifusa ožujka 1943. g. kod Jafolanice. Božin Anka, rođena 1923. g. u Ravi, k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u X I X . diviziji. 9. ožujka 1945. g. poginula u borbi kod Senja. Brajković Kata, rođena 1925. g. u Dubravicama, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. četi I I I . bataljona V. brigade X I X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i četnika, 4. srpnja 1944. g. Cvijanović Milka, rođena 25. X I . 1927. g. u Neteki, k. Donji Lapac. U N O V od 15. IV. 1942. g. Bila je komesar bolnice X I X . udarne d i v i z i j e i referent kulturno-prosvjetnog rada artiljerijske brigade X I X . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Cvitan Milka, rođenia 1919. g. u Tribunjui, k. Šibenik. Od 194,3. g. bilia je borac u II. bataljonu Sjevero-dalmiatinskog odreda X I X . divizije. Poginula 16. X. 1943. g. na položaju Sopalj. Čalić Dara, iz Kistanja, k. Knin. U N'OV od 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu Sjevero-dalmatinsik'og odreda i kasnije u jedinici X I X . divizije. Poginula u borbi s N i j e m c i m a 1944. g. Desnica Sretana, rođena 1922. g. u Obrovcu, u X I X . diviziji. Despot Ankica, rođena 1920. X I X . diviziji. k. Benkovac. g. u Obrovcu, k. Benkovac. Od 1943. g. bila Od 1943. g. bila je je borac borac u Dijan Danica, rođena 1920. g. u Sulkošanima, k. Zadar. Od l'O. I. 1943. bila je borac u I V . četi I. bataljona V. brigade X I X . divizije. 16. V I I I . 1944. g. ranjena u borbi kod Šibenika. Dmitrović Zora, rođena 1921. g. u Novigradu, k. Benkovac. U N O V od 1. I. 1943. g. Bila je pomoćnik komesara II. čete II. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Ranjena je u borbi s N i j e m c i m a na Golubiću kod Obrovca, 23. I. 1944. g. Dobrić Marija, rođena 1924. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Za v r i j e m e V I I . neprijateljske ofenzive, u lipnju 1944. g., nestala na polož a j u Stankovci i Vodice, u borbi s Nijemcima i ustašama. Došen Jela, rođena 1924. g. u Tomin-gaju, k. Gračac. Od 1943. g. bila je u četi za vezu X I X . divizije. Poginula 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a i četnika kod Kistanja. �Eškinja Marija, rođena 1924. g. u Biogradu na moru, k. Zadar. Od 1. III. 1943. g. bila je borac u V. dalmatinskoj brigadi. Nestala u v e l j a č i 1944. g. te proglašena mrtvom. Gizdić Karmela, rođena 7. I I I . 1926. g. u Klisu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I I I . bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula 24. I V . 1944. g. u borbi kod Karina, Benkovac. Grubelić Karmela, rođena 1924. g. u Šepurim, k. Šibenik. Bila je borac i četna bolničarka. Učestvovala je u borbama za Livno, Bosansko Grahovo, Knin i Mostar. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Grubelić Marija, rođena 1923. g. u P r v i ć - Šepurini, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac ui V. brigadi X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. na položaju Zrmanjski klanac u borbi s N i j e m c i m a i četnicima. Grubelić Vera, rođena 1927. g. u Sr imi, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I V . bataljona V I . brigade X I X . divizije. Vršeći patrolu 22. II. 1944. g. poginula kod Obrovca, naišavši na njemačku zasjedu. Grubišić Biserka, rođena 1923. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u I. četi II. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i ustaša između Đeversaka i Bribirskih Mostina, u listopadu 1943. g. H a f f n e r Vera, rođena u Zagrebu. Odlazi u partizane 1943. g. terenu, a kasnije bila u jedinici X I X . divizije. Radila je neko v r i j e m e na Ivas Rosa, rođena 5. V. 1927. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u 1 II. četi I I . bataljona X I V . brigade. U travnju 1944. g. ranjena u borbi s četnicima kod Smiljčića, te ostala invalid. Jaman-Uvodić Nevenka, rođena 14. V I I I . 1925. g. u Majdanu - Solin, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac i bolničarka u IV. splitskoj brigadi. Za v r i j e m e V I . ofenzive u borbi s N i j e m c i m a u Zidinama kod Roškog polja, 4. X I I . 1943. g., bila je zarobljena. Po izlasku iz logora, 26. VI. 1944. g. radi na terenu. Jaromas Dragica, rođena 1925. g. u Vrbniku, k. Knin. U N O V od 1942. g. Bila je borac, a kasnije četna bolničarka i referent saniteta u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. Među prvim je ženama proizvedena u čin zastavnika. Poginula u Erveniku prilikom prepada Nijemaca, početkom 1944. g. Jaramas Milica, rođena 1923. g. u Vrbniku, k. Kiuin;. Od početka 1943. g. bila je borac u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. Odlikovana. Knežević Neda, rođena 27. V I . 1924. g. u Očestovu, k. Knin. Od 5. IV. 1943. g. u N O V . Bila je r e f e r e n t saniteta u bataljonu X I X . divizije. Ima čin s t a r i j e g vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kužina Mira, rođena 1924. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Rukovodeći svojom jedinicom istakla se u borbama za Obrovac. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin potporučnika. L j u b o i ć Veseljka, rođena 1925. g. u Bilovičiniu selu, k. Kniin. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Kninskom odredu u V I . brigadi X I X . divizije i I I . brigadi X X X V . ličke divizije. U borbi je teško ranjena i ostala invalid. Magaš Marija, rodom iz Nina, k. Zadar. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Zadarskom odredu i r e f e r e n t saniteta u I. bataljonu V. brigade X I X . divizije. V i š e puta pohvaljena. Maravić Milica, rođena 1927. g. u Breziku, k. Podravska Slatina. Od rujna 1944, g. bila je bolničarka u I I . bataljonu X I V . brigade X I X . divizije. Poginula 27. I. 1945. g. kod Bjeljine, prilikom povlačenja. Maričić Smilja, rođena 1924. g. u Otriću, k. Gračac. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. �Marušić Marija, rođena 21. X I . 1921. g. u Lokvi, k. Split. Od 11. IL 1943. g. bila je bolničarka u V. dalmatinskoj brigadi. Poginula u svibnju 1945. g. Mašina Jelka, rođena 12. V I I I . 1924. g. u Preku, k. Zadar. Od 28. V I I I . 194,3. g. bila je borac u I. bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Ranjena na položaju Pađene, 4. I X . 1944. g. Invalid. • H m BH Zdenka Šegvić Opačić Sava, rodom iz Plavna, k. Knin. Milanović Mara, rođena 1917. g. u Kninskom Polju, k. Knin. Od 7. V. 1943. g. bila je borac u V I . brigadi X I X . divizije. Poginula 17. I V . 1944. g. u borbi protiv četnika kod Turovca. Obradović Sofija, rođena 1920. g. u Bruvnu, k. Gračac. Od 5. I I I . 1942. g. bila je borac u pratećoj četi X I X . divizije. Ranjena je na položaju kod Bruvna, 17. II. 1944. g. Ogar Marija, rođena 1922. g. u Muškovcima, k. Benkovac. Od 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Olujić Milka, rođena 1926. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od 1942. g. bila je bor a c u I . četi IV. bataljona V I . brigade X I X . divizije. Ranjena na položaju kod Livna, 19. X I I . 1943. g. Invalid. Bila je bolničarka u Kninskom odredu; a zatim u V. brigadi X I X . divizije. Panović Milena, rođena 9. V. 1924. g. u Žrmanu, k. Zadar. Od 8. V I I . 1942. g. bila je borac u jedinici X I X . divizije. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Ima čin zastavnika. Perić Ruža, rođena 1927. g. u Očestovui, k. Knim. Od 24. IV. 1943. g. bila je boraic u I I I . bataljonu V I . brigade X I X . divizije. Za v r i j e m e V I . ofenzive proizvedena je u čin vodnika. Petričić Mileva, rođena 6. X I I . 1921. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 26. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u X I X . diviziji. 8. X I I . 1944. g. ranjena u glavu. Umrla. Priča Dragica, rođena 1924. g. u Arapovu Dolu, k. Titova Korenica. borac u jedinici X I X . divizije. Odlikovana. Od 1942. g. bila je Sandrić V o j n a , rođena 1. I I I . 1926. g. u Betini, k. Šibenik. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi u jedinicu X I X . divizije. Poginula u ožujku 1944. g. Stipaničev-Babun Cvita, rođena 24. X I . 1924. g. u Tribunju, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Sjevero-dalmiatiniskom odredu i X I X . diviziji,, g d j e postaje omladinski rukovodilac i delegat voda. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I . reda i Medaljom za hrabrost. Šakić Bosa. Bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji I I I . ličkom partizanskom odredu i V. brigadi X I X . divizije. Kod napada na Gospić je ranjena. Bila je rukovodilac omladine u jedinici. �Šegvić Zdenka, rođena 7. IX. 1917. g. u Zadru, U naprednom radničkom pokretu aktivno učestvuje od 1933. g. Odlazi iz Splita na studije u Beograd 1935. i od tada aktivno radi u studentskoj partijskoj organizaciji. 1941. g. vrača se u Split i učestvuje u organizaciji prvih partizanskih odreda. Hapšena je na ulici prilikom eksplozije jedne bombe i u svibnju 1942. g. internirana u Italiju. Nakon kapitulacije Italije bježi i dolazi u Livno. Postaje komesar bolnice V I I I . korpusa na Visu, a u travnju 1944. g., nakon završenog višeg partijskog kursa, postaje član politodjela u X I X . dalmatinskoj diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva I. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom za hrabrost. Uzelac D. Desa, rođena 1924. g. u Arapovu, Dolu, k. Titova Korenica. Od 1942. g. bila je borac u X I X . diviziji. Umrla u Petrovoj Gori. Vrcelj Milka, rođena 1921. g. u Bukoviću, k. Benkovac. Od 12. IX. 1943. g. bila je bolničarka u III. četi IV. bataljona VI. brigade X I X . divizije. Poginula 12. X. 1944. g. u borbi protiv Nijemaca i ustaša kod Kruševa. Vujatović Mara, iz Vrbnika, k. Knin. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Dinarskoj partizanskoj četi i X I X . diviziji. Vukalović Marija, rođena 1927. g. u Briševu k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u X I X . diviziji i pomoćnik na teškom mitraljezu. Dokument 375 IZ NAŠIH BRIGADA Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. S, 1944. g. O D L I K O V A N E ŽENE BORCI XIX. U D A R N E DIVIZIJE »Ordenom za hrabrost« odlikovana je Ljubica Grbić, borac IV. bataljona X I V . udarne brigade. Rođena je 1927. godine u selu Ruištu u Zrmanji. Ona je bombaš. U borbi na Karinu, kao dobrovoljac bombaš, prva je likvidirala ustaška uporišta. U borbi na Lišanu, prva je izbila na kotu iznad Lišana, koja je naokolo bila utvrđena ustaškim bunkerima. U borbi, radu i učenju služila je svima za primjer. Medaljom »Za hrabrost« odlikovane su: Dujilo Blaženka, četna bolničarka I. bataljona VI. udarne brigade. Rođena je u Vodicama 1926. g. U VI. ud. brigadi ona se nalazi već 20 mjeseci. U svim tegobama i naporima — kroz Bosnu i Liku — držala se herojski. U svim borbama istakla se svojom hrabrošću i u najtežim momentima izvlačila i spašavala smrtno ranjene drugove. Naročitu hrabrost je pokazala u posljednjim' borbama za kulu1 Atlagić, Benkovac i Prosik, gdje je u streljačkom stroju učestvovala u borbi i bacala bombe na neprijatelja. Bila je ranjena tri puta. Juričev Biserka, četna bolničarka, II. bataljona VI. udar. brigade. U vojsci se nalazi punu godinu dana. U naporima, ledu i zimi, pokazala se najizdržljivijom od svih boraca. U borbama se istakla i kao bolničarka i kao borac. .Svojim ranjenim drugovima uvijek je na vrijeme pružila prvu pomoć. Naročito se istakla u posljednjim borbama na Obrovcu i Komu. Pelaić Zdenka, referent saniteta III. bataljona VI. ud. brigade. Rođena je u Vodicama 1922. g. U vojsci se nalazi već 2 go- dine. Izdržala je s v e napore IV. i V. ofenzive. U borbama se istakla kao bolničarka i kao borac. Kao referent saniteta u bataljonu posvećuje mnogo brige čistoći, higijeni i njezi bolesnika. U borbama je neustrašiva, i više puta za vrijeme borbe nalazi se u streljačkom stroju pored svojih drugova, i juriša na neprijatelja. Borci imaju u nju neograničeno povjerenje, jer su Sigurni da neće ostati na bojnom polju ranjeni i bez pomoći. Naročito se istakla u borbama na kuli Atlagić, Benkovcu, Ravni Kotarima i Obrovcu. Markoć Ida, četna bolničarka, IV. bataljona VI. ud. brigade. U vojsci se nalazi već godinu i po dana. I ona je hrabro izdržala sve napore kroz Bosnu i Liku. U v i j e k vesela i hrabra, ali blaga i tiha, spremna je da izdrži sve poteškoće. Učestvovala je u svim borbama V I . ud. brigade i pokazala se vrijedna kao bolničarka i hrabra kao borac. Naročito se istakla u borbama na Benkovcu, Karinu, Obrovcu, Goloj Mili, Ražancu i Poli cima. Mrša Darinka, rođena u Zatonu 1914. g. U vojsci se nalazi već preko dvije godine. Bi,la je borac VI. ud. brigade. Posljednje vrijeme radila je u štabu brigade. Pokazala se vrijedna, hrabra i požrtvovna. Ona je majka dvoje djece, a njezin je muž poginuo u borbi. Oslobođenjem Šibenika i okolice ona je poslata iz vojske da bi mogla biti uz svoju djecu, spremna da i tamo pomogne u radu i izgradnji svog oslobođenog kraja. �XX. DIVIZIJA M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A XX. DIVIZIJE BILE SU Anđelić Luce, rođena 15. X I I . 1927. g. u Vinišću, k. Split. u I X . brigadi X X . divizije. I OVE DRUGARICE: Od 16. V I . 1943. g. borac je Anđelić Neda, rođena 21. I X . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od 15. V. 1943. g. borac je u I X . brigadi X X . divizije. A r a s Biserka, rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I I I . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. 8. I. 1943. g. u borbi kod Gizdavca ispod Muča, zarobljena od N i j e m a c a i ustaša i istog dana strijeljana. Aržić Jagoda, rođena 24. V. 1926. g. u Sinju. U N O V od 7. I I I . 1944. g. Bila je vodnik u jurišnoj četi X. dalmatinske brigade X X . divizije. Na položaju kod K i j e v a u L i e i promrzla j o j je ruka. Baica MJena, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. U jedinici V I I I . dalmatinske brigade X X . divizije, bila je borac, vodni delegat i komesar brigadne ambulante. Ima čin kapetana. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bakota Vera, rođena 1925. g. u Podstrani, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u II. četi II. bataljona I X . brigade X X . divizije. Umrla. Bartulica Darinka, rođena 3. I. 1919. g. u Kaštel Starom, k. Split. I. V I I . 1943. g. odlazi u N O V . Bila je kuharica pri komandama, a zatim bolničarka u IV. bataljonu I X . brigade. Bilušić Finka, iz Zatona, k. Šibenik. Od srpnja 1942. g. bila je bolničarka u Sjevero-dalmatinskom partizanskom odredu i X. dalmatinskoj brigadi. Blagaić-Kalebić Melanija, rođena 25. IV. 1925. g. u Donjem selu, k. Split. U N O V od 15. X. 1943. g. Bila je bolničarka u Omladinskom bataljonu i I V . bataljonu X. brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Borci XX. divizije — Velika Popina u Lici, 1944. g. �Boban-Kačunko Marija, rođena 1916. g. u Solinu, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Dinarskom odredu i, nakon završenog sanitetskog kursa, u kirurškoj ekipi X X . divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bobanović Jelka, rođena 1914. g. u Primoštenu, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I V . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. U V I . o f e n z i v i ranjena. Boldić Katica, rođena 1924. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od svibnja 1944. g .bila je bolničarka u jedinici X X . divizije. Poginula u borbi za oslobođenje Trsta u svibnju 1945. g. Boljat-Belić Vjera, rođena 29. II. 1924. g. u Splitu. U travnju 1943. g. prelazi u ilegalnost, a 9. I X . 1943. odlazi u N O V . Bila je borac u Cetinskoj brigadi, te na raznim dužnostima u sanitetu X. brigade X X . divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Bulić Vesna, rođena 1925. g. u Splitu. Od lipnja 1942. g. bila je borac u jedinici X X . divizije. Nestala u toku borbe, te proglašena mrtvom. Buljan M a r i j a , iz Splita. Bila je bolničarka u I I I . bataljonu X. brigade X X . divizije. 1943. g. teško je ranjena u borbi. Čulić-Bakotić Ivanka, iz Splita. Od 1943. g. bila je borac u jedinici X X . divizije. U borbi kod Vrlike, 1944. g. teško je ranjena. Čulić Marija Pavica, rođena 1928. g. u Splitu. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i X. brigadi X X . divizije. Poginula 10. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na položaju Grab-Jabuka kod Sinja. Dodig-Bečir Ana, rođena 1922. g. u Trogiru. Od rujna 1943. g. borac je u II. bataljonu I X . brigade X X . divizije. Bila je zamjenik komesara čete. Duplančić-Dulčić Draga, s otoka Hvara. U N O V od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u II. bataljonu X. brigade. Frlaja Milka, rođena 1922. g. u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Bila je borac, vodni delegat, zatim komesar minobacačke čete. Ima čin zastavnika. Grčić-Vrdoljak Volga, rođena 15. X. 1927. g. u Splitu. U listopadu 1942. g. uhapšena je u Splitu od talijanskih fašista. 9. I X . 1943. g. po izlasku iz zatvora odlazi u N O V . Bila je borac i bolničarka u terenskoj grupi, u išibensko-trogirskom odredu, te bolničarka pri Štabu X X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jelaska Anka, rođena 27. V I I . 1926. g. u Splitu. Od 9. I. 1943. bila je borac u I X . dalmatins k o j brigadi. Poginula 20. I I I . 1943. g. u borbi protiv četnika kod Jablanice. Jevčić Anka, rođena 1926. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Ranjena 26. X I . 1944. g. na položaju kod Knina. Amputirana j o j je ruka. Jukić Marija, rođena 23. V I I . 1922. g. u Zablaču, k. Šibenik. Od 11. X I . 1942. g. u N O V . Bila je borac i bolničarka u terenskoj grupi, u Šibensko-trogirskom odredu, te bolničarka pri Štabu X X . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Juras Zorka, iz Šibenika. Od 1943. bila je borac u borbi u Lici 1944. g. u VIII. dalmatinskoj brigadi. Poginula Juretić Slava, rođena 5. V I . 1926. g. u Majdanu, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. borac je u Mosorskom odredu. Završivši sanitetski kurs 1945. g. radi u sanitetskom bataljonu X X . divizije. Više puta ranjena. Jurin Svetinka, rođena 1924. g. u Primoštenu, k. Šibenik. Od lipnja 1944. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. Poginula 3. V. 1945. u borbi kod Općina pri oslobađanju Trsta. Kalpić Zdravka, iz Šibenika. Bila je pomoćnik komesara čete u I I I . bataljonu V I I I . brigade. �Karanušić Neda, rođena 1921, g. u Trogiru, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. Poginula u borbi protiv N i j e m a c a i ustaša kod Livna, 13. I. 1944. g. Kokeza-Tranfić Ruža, rođena 4. X. 1925. g. u Kaštel Starom', k. Split. Od ožujka 1943. g. bila je borac u II. četi I V . bataljona I X . brigade X X . divizije. Kostović Nike, rođena 17. X I . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Kovačić Marija, rođena 1925. g. u Čelini, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u Mosorskom odredu. Poginula na Kordunu 14. IV. 1945. g. kao borac I X . brigade X X . divizije. Prve odlikovane drugarice XX. divizije — Trst 1945. g. Kratmajer-Sesardić Lina, iz Splita. Od rujna 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I V . bataljonu X. brigade X X . divizije. Kuzmanić-Veić Anka, rođena 21. I I . 1925. g. u Splitu. 1943. g. bila je osuđena na 4 godine robije, te upućena u Firencu na izdržavanje kazne. K r a j e m iste godine vraća se iz logora i od 28. I I I . 1944. bila je bolničarka u I X . brigadi X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost, te Ordenom- i Medaljom zasluga za narod I I I . reda. Lučin Danica, rođena 1922. g. u Drveniku, k. Makarska. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona X. brigade X X . divizije. Poginula 6. X I I . 1943. g. u borbi na položaju Gala kod Sinja. Lukin-Mutov Ljubica, rođena 1924. g. u Zlarinu, k. Šibenik. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je pol itko mesar II. čete I V . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula 24. X I I . 1944. g. kod Lapca. Majić Neda, rođena 2. V I . 1925. u Vinišću, k. Split. Od svibnja 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Marušić Neda, rođena 27. I I I . 1922. g. u Marušićima, k. Split. U N O V od rujna 1943. g. Bila je borac u X. dalmatinskoj brigadi X X . divizije. Na V a g n j u je ranjena. Nakon ozdravljenja bila je mitraljezac u Biokovskoj jedinici, a kasnije borac i sekretar SKOJ-a u X I I . južno-đalmatinskoj brigadi i jedinici X X . divizije, X I I I . brigade. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin vodnika. �Milišić Zlata, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula iste godine u borbi kod Vrlike. Mlačić Neda, rođena 24. V I I . 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od svibnja 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Ima čin starijeg vodnika. Musinov Benka, rođena 8. II. 1922. g. u Gustirni-Trogir, k. Split. Od 10. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I X . brigade X X . divizije. U lipnju 1944. g., na Vukovićevom mostu kod Vrlike, zarobljena je od četnika i strijeljana. Mužinić Lucija, rođena 1921. g. u Srinjinama, k. Split. Od 27. V I I I . 1944. g. bila je bolničarka u X X . diviziji. Iste godine zarobljena i ubijena od četnika kod Knina. Paić Adžić-Rodin Lenka, rođena ,30. V. 1924. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu X. brigade X X . divizije, a nakon završenog višeg sanitetskog kursa u Tičevu, postaje bolničarka istog bataljona. U travnju 1944. g., nesretnim slučajem, teško ranjena u glavu. Invalid. Pajić Vesela, iz Splita. U N O V od rujna 1943. g. Bila je vodni delegat u IV. bataljonu X. brigade X X . divizije. Pavelin-Božić Kata, rođena 20. I X . 1925. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 1943. g. bila je bolničarka u X X . diviziji. Pavlović-Papić Fila, rođena 18. X I I . 1923. g. u Kaštel Gomilici, k. Split. U N O V od 9. I X . 1943. g. Bila je borac u Solinskom bataljonu i nakon završenog radio-telegrafskog kursa, u izviđačkoj četi X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana. Pažanin Mara, rođena 14. X. 1924. g. u Vinišću, k. Split. Od 16. V I I . 1943. g. bila je borac u I X . brigadi X X . divizije. Perić Zorka, rođena 1926. g. u Suvaču, k. Sinj. Od 1943. g. bila je telefonistica u Štabu X X . divizije. Zarobljena od četnika u rujnu 1944. g. u Vještica Gori i s t r i j e l j a n a kod K o l j a n a blizu Vrlike. Periša Ankica, rođena 3. X. 1921. g. u Šibeniku. Od 11. I X . 1943. g. bila je borac u I I . četi II. bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula 1. X I . 1944. g. u borbi za Vrliku. Perišić Ana, rođena 1922. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Poginula u borbi kod Otišića. Rabadov Danica, rođena 1925. g. u Kaštel Lukšiću, k. Split. Od 10. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona X. brigade. Ima čin vodnika. Poginula 27. X I . 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a kod Vrpolja. Radić Jela, rođena 4. I V . 1927. g. u Vrsinama-Trogir, k. Split. Od 8. X I I . 1943. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I X . brigade X X . divizije. Poginula u borbi s N i j e m c i m a i četnicima kod Vrlike 27. V I I . 1944. g. Radić M a r i j a Ivanova, rođena 1922. g. Bila je bolničarka u I X . brigadi X X . divizije. Imia čin mlađeg vodnika. Radić M a r i j a Josipova, rođena 4. travnja 1919. g. Od 17. V I I . 1943. g. bila je četna bolničarka u II. bataljonu I X . brigade. Odlikovana. Rak Zorka, rođena 1924. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 25. V. 1944. g. bila je borac u II. četi I. bataljona V I I I . brigade X X . divizije. Poginula u travnju 1945. g. u borbi kod Gospića. Rokić M a r i j a , iz Šibenika. U N O V od 1943. g. U jedinici V I I I . dalmatinske brigade bila je borac, vodni delegat, komesar brigadne ambulante i komesar čete za vezu pri Štabu brigade. Romac Kata, rođena 1927. g. u Glavicama, k. Sinj. U N O V od 11. I X . 1943. g. Bila je vodnik u I. četi I. bataljona X. brigade. Ranjena 27. X I I . 1943. g. na položaju MaoriceVrlika u borbi s Nijemcima i četnicima. JQ Žene H r v a t s k e u NOB- 145 �Seks© N e d a , rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . bataljonu X X . div i z i j e . N e s t a l a u V. n e p r i j a t e l j s k o j o f e n z i v i , u borbi p r o t i v N i j e m a c a , kod Z a d v a r j a , k r a j e m listopada 1943. g. Škoti M a r i j a , rođena 1927. g. u Šibeniku. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I V . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . Z a r o b l j e n a od četnika i zaklana 28. I V . 1944. g. na položaju Markovac. Slavica Janja, rođena 27. I I I . 1927. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 12. X I I . 1943. g. bila je borac u V I I I . dalmatinskoj udarnoj brigadi. P o g i n u l a 25. X I I . 1944. g. Sorić-Rogulj Jovana, rođena 1921. g. U N O V od 9. I X . 1943. g. t r o g i r s k o m odredu i I X . b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Bila je borac u Šibenisko- Stanić Tereza, rođena 1925. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. bila je borac u X. brigadi X X . diviz i j e . N e s t a l a u borbama kod Knina, te proglašena mrtvom. Šeparović-Cico M a r i j a , rođena 1920. g. u Blatu na K o r č u l i . Od 15. I X . 1943. g. bila je borac i v o d n i delegat u I V . bataljonu V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a 24. I I I . 1945. g. na p o l o ž a j u D o l j a n i u L i c i . Ševo M a r i j a , rođena 1926. g. u Segetu D o n j e m , k. Split. Od r u j n a 1943. g. bila je bolničarka u I V . splitskoj b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Odlikovana Ordenom za hrabrost. Špika-Ševo Matija, rođena 1926. g. U N O V od r u j n a 1943. g. Bila je b o r a c u Šibemsko-trogirskom odredu i bolničarka u I V . splitskoj b r i g a d i X X . d i v i z i j e . Odlikovana Medal j o m za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I . i I I I . reda. Tambača Biserka, rođena 1922. g. u Šibeniku. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u I V . četi I V . b a t a l j o n a V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a u borbi p r o t i v N i j e m a c a , n a p o l o ž a j u kod Moseća. Tambača L j u b a , rođena 28. V I . 1907. g. u Šibeniku. U N O V odlazi 12. I X . 1943. Bila je v o d n i d e l e g a t u I I . četi I I I . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N o s i l a c j e Spomenice 1941. Tomić Ivanka, rođena 1925. g. u Splitu. Od 9. I X . 1943. bila je borac u I I I . četi I I I . batal j o n a X. brigade. Smrtno r a n j e n a na položaju kod Gale. Topic Mara, rođena 1924. g. u Korušcima, k. Split. Od 9. V I I I . 1943. g. bila je borac u I I . b a t a l j o n u X. b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N e s t a l a u borbi na p o l o ž a j u između V r l i k e i Pet r o v a P o l j a , 22. r u j n a 1944. g. Trumbić-Raić Neda, rođena 9. I. 1921. g. u Splitu. U N O V od l i p n j a 1942. g. O r g a n i z i r a l a je k r o j a č k a o d j e l j e n j a pri I V . operativnoj zoni, a uz to, kao član kotarskog odbora A F Ž - a , radila sa ženama u Splitskom partizanskom odredu. Bila je instruktor OK K P H z a Srednju Dalmaciju, b r i g a d n i rukovodilac SKOJ-a u X . b r i g a d i X X . d i v i z i j e , organizacioni sekretar M j e s n o g komiteta K P H u Dubrovniku, a kasnije u Splitu. N o s i l a c je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i j e d i n s t v a I I I . reda. Vidović M a r i j a , rođena 1921. u Rogoznici, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I I I . b a t a l j o n a X. b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a koncem 1944. g. u borbi kod P o t r a v l j a . Vukman Anka, rođena 1927. g. u Segetu Donjem«, k. Split. Od 1943. g. borac je u I I . četi I I I . b a t a l j o n a V I I I . brigade. Bila je omladinski rukovodilac u četi, a zatim ui bataljonu. U ožujku 1944. g. bila je ranjena. Poginula na Zelovu, u borbi s ustašama i Nijemcima. Vukov-Colić Ema, rođena 1923. g. u Zlarinu, k. Šibenik. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I I . četi I V . b a t a l j o n a I X . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . N e s t a l a u borbi na M a č j o j Gredi kod V r l i k e , 20. V I I . 1944. g. Zaninović Nada. rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 1943. g. bila je borac u I I . četi I I I . bataljona V I I I . b r i g a d e X X . d i v i z i j e . P o g i n u l a 4. X I I . 1943. g. u borbi kod Sinja. �XXVI. D I V I Z I J A D o k u m e n t 376 ŽENE BORCI XI. DALMATINSKE BRIGADE XXVI. DIVIZIJE Red. i 2 3 Prezime i ime Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV Bonković Karmela I l i ć Jelica 6. I I I . 1926 Preko Vodna bolničarka 2. V . 20. I I I . 1928 G d i n j Hvar Četna bolničarka 10. X I . 21. V I I I . 1925 Vis M a r t i n o v i ć Dragica Vodna bolničarka 15. I V . Vodna bolničarka i. I V . 1944 5 Jujnović Ivka 25. X I I . 1923 Kozica Vrgorac Četna bolničarka 10. I X . 1942 6 Sardelić Franka 15. V I I I . 1 9 2 7 Blato Korčula Vodna bolničarka 15. 29. X I I . 1 9 2 5 Blato Korčula Vodna bolničarka 15. 8 9 IO li 12 D v o r n i k Lenka T e r z i j a Ana Mandić Mara Šindik M a r a Dujmović Olivera 13 Puharić 14 Balić A n a 15 Svrdlin Dobrica Milica skromna, ozbiljna, dobra bolničarka i borac — uredna, — požrtvovna boln. 1944 15. V I I I . 1927 Trogir Jakica borbena i marljiva — 1943 Kostanić Jelka Bosnić Karakteristike : 1943 4 7 Odlikovana dobra kao bolničarka i kao borac — stari borac, čarka — VIII. 1943 VIII. m — dobra bolni- vrijedna i spretna čarka, dobar borac bolni- marljiva, poštena 1943 8. I V . 1925. Split Sekretar SKOJ-a 3. čete I. bat 10. V I . 1925 Nebriževac Imotski Četna bolničarka 18. I . 16. I X . 1 9 2 4 Crnogorci Imotski Vodna bolničarka 18. I . 15. I X . 1923 Nebriževac Imotski Vodna bolničarka 16. V I . 1928 Makarska Vodna bolničarka 16. V I . 1926 Blato Korčula Vodna bolničarka 8. I X . 1927 Split Vodna bolničarka 13. I V . 1924 Crnogorci Imotski borac 10. I X . borbena i odana 1943 — 1943 — 1943 18. I . — dobar borac i bolničarka, ozbiljna i solidna borbena i bolničarka odana, dobra ističe se kao borac, vrijedna 1943 i. III. — 1943 i. III. 1944 9. X I . — — 1943 20. V I . 1942 — marljiva i ozbiljna, dobar borac i bolničarka ozbiljna, odana, dobra, borbena bolničarka �Red br. Prezime i . ime Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 6. VI. 1924 Makarska Zamj. refer, saniteta 12. V I I I . 1942 16 Mara Franković 17 Delie Rita 17. X I . 1927 Tučepi Makarska Vodna bolničarka 29. X I I . 1943- 18 Košta Jela 27. I I . 1923 Preko Zadar Četna bolničarka 3- I1944 19 Gospodnetić Lucija 24. V I I 1924 Supetar Brač Vodna bolničarka i. X I . 1943 20 Perić Jelica 1926 Klis Split Vodna bolničarka II. IX. 1943 21 Curač Agata 2 2 . 1 1 . I924 Žrnovo Korčula Četna bolničarka 30. I. 1943 22 Dulčić Marica 2. I I . 1921 Starigrad Hvar Vodna bolničarka 18. V I I I . 1943 23 Lelanović Vinka 5, I I 1926 Split Vodna bolničarka II. IX. 1943 24 Žuvela Mara 27. X I . 1922 Blato Korčula borac 25 Ostojić Kata 8. V I I I . 1921 Plina Opuzen Metković Četna bolničarka 17. X I . 1943 26 Gazdo Ljubica 15. I I I . 1928 Blato Korčula Vodna bolničarka 25. IV. 1943 27 Martić Anđa 10. X . 1924 Žagrović Knin Vodna bolničarka 10. V I I . 1943 28 Pecotić Nedjeljka 9. X . 1927 Smokvica Korčula borac 29 Marinković Zora 10. IV. 1924 Komiža Vis Vodna bolničarka 10. I X . 1943 30 Banovac Ankica 13. I I . 1927 Sratok Split zamj. ref. saniteta II. IX. 1943 10. I X . 1943 15. IV. 1944 Odlikovana — Karakteristike : odana, borbena, poštena, ozbiljna i vješta bolničarka — — vrijedna, poštena, ističe se kao bolničarka, ozbiljna, požrtvovna — marljiva i borbena — vrijedna bolničarka Medalja za hrabrost — borbena, iskrena, marljiva požrtvovna bolničarka poštena, u radu se zalaže ozbiljno — — — — — odana, vrijedna, dobar borac, ozbiljna, staložena tiha, marljiva, odana, požrtvovna bolničarka vrijedna, ozbiljna ozbiljna, radina, odana, borbena, požrtvovna boln. — — — poštena, ozbiljna, odana, dobar borac i bolničarka �Red. br. Prezime i ime D a t u m i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 31 K a p o r Marija 6. I X . 1925 Blato Korčula Vodna bolničarka 28. I V . 1944 32 Segedin Mara 20. V I I I . 1920 Z r n o v o Korčula Vodna bolničarka 15. I V . 1944 33 tvčević Marija 14. I I . 1925 Četna bolničarka 3- I I . 1943 34 T o m a š i ć Dinka 2 9 . X I I . 1920 Smokvica Korčula Vodna bolničarka 5. I I . 1944 35 Juraga Bogdana 8. I V . 1930 Murter Šibenik Vodna bolničarka 10. I I I . 1944 20. I I I . 1944 36 Spaja Ana 12. I V . 1925 Danilo Šibenik Vodna bolničarka 37 Nodilo Nike 17. V I . 1927 Babino P o l j e Dubrovnik borac 38 Dražinić M a r i j a 18. V I I . 1925 Lastovo Četna bolničarka 23. I I . 1928 Danilo Šibenik Vodna bolničarka 39 Spaja Marija 40 Pekić Jela 18. I I I . 1927 Split Četna bolničarka 41 Radešić Ruža 9. I X . 1927 Šibenik Melada 20. dobra radnica — ozbiljna i marljiva — — III. Milka 43 Santić T o n k a 44 Marinković Bosiljka 45 Jelčić Kata 21. X I . 1924 Drniš Knin ozbiljna i marljiva — — ozbiljna čarka i vrijedna bolni- — marljiva i disciplinovana — uredna i vrijedna ozbiljna, borbena,. odana^ požrtvovna — — Vodni delegat 7. borac i. I I I . 1944 13. V . 1926 Split ref. san. I V . Bat. 23. V . 14. I V . 1924 Komin Metković Četna bolničarka 25. I X . 1927 Lastovo marljiva, požrtvovna i v j e šta bolničarka 1944 Vodna bolničarka 42 20. V I . 1944 Karakteristike : — 25. I V . 1944 10. I X . 1943 Odlikovana VII. — ozbiljna i vrijedna, dobra bolničarka poštena, borbena, tvovna bolničarka požr- borbena, poštena, ozbiljna, odana i požrtvovan radnik 1943 — — 1943 i. IV. 1944 — poštena, vrijedna, disciplinovana poštena, požrtvovna i v j e šta bolničarka skromna, poštena marljiva �Red br 46 Prezime i ime Datum i mj. rođenja 19. I X . 1926 L o n č a r Jela Imotski 12. I X . 1927 Funkcija i čin Vodna bolničarka Stupila u NOV i. IV. 1943 Primorac Danica Vodna bolničarka 25. X. I. 1925 Blato Korčula Četna bolničarka 2. V I I . 10. I X . 1926 Velaluka Korčula Četna bolničarka 15. I X . 6. X . 1924 47 Četna bolničarka 15. I. 1944 Vodna bolničarka 25. I I I . 1944 Četna bolničarka 10. I X . 1943 Vrgorac 8. 48 49 T u l i ć Ivica Padovan Ljeposava 50 Gavranić Marija 51 Maršić Neda 52 J u r a s Mihovilka 53 Radulj Marija Blato Korčula 25. V I I . 1925 Vlaka Metković 25. I X . 1922 Gradac Makarska 29. I V . 1924 Split Vodna bolničarka 55 D r a g o j e v i ć Suzana Dabo Marija 56 Božin M a r i j a 57 Ivančić Jozica 5. V I I I . 1923 Velaluka Korčula Vodna bolničarka 17. X I . 1921 Pag 54 Vodna bolničarka 24.XII.1925 Kaštel S u čurac Split Vodna bolničarka 3. I I I . 1920 Split 14. X I . 1925 ref. san. V. Bat Padovan Nevenka 59 Kovačić Ksenija 60 D r a g u l j e v i ć Ivka — — b o r b e n a i požrtvovna bolničarka borbi odana, poštena i radina vrijedna bolničarka 1943 15. I X . — — Medalja za hrabrost — 1943 8. V I I I . 1943 9. X . — d o b a r b o r a c i bolničarka, radišna s k r o m n a , poštena, d o b r a bolničarka ozbiljna, vrijedna, d o b a r b o r a c i bolničarka marljiva, disciplinovana i d o b r a bolničarka — 1943 15. V I . 1944 25. X I . — — 1943 7. I I I . 1943 Četna bolničarka 7. V I I I . 1943 25.VII.1926 Velaluka Korčula Vodna bolničarka 6. I. 1926 — 1943 Četna bolničarka Blato Korčula Karakteristike : b o r b e n a , marljiva, d o b r a bolničarka 1943 Split 58 Odlikovana I. I . 1944 — — — marljiva, disciplinovana, d o b r a bolničarka ozbiljna, disciplinovana b o r b e n a , odana, ozbiljna, d o b r a bolničarka poštena, marljiva, plinovana disci- ozbiljna, d o b a r borac i bolničarka vrijedna, b o r b e n a , tvovna bolničarka požr- �Prezime i ime Red. br. 6i Marinković Oliva 62 Haler Ivana 63 Brkušić Karmela 64 Gaćina Skolastika 65 Šegvić Zejna 66 Štambuk Bosiljka 67 D v o r n i k Vesela Datum i mj. rođenja Funkcija i čin Stupila u NOV 29. V . 1926 Bol Brač Četna bolničarka 16. I I . 1928 Sarajevo Vodna bolničarka 26. V I . 1925 Bogomolja Hvar Vodna bolničarka 27. 2. I I . 1 9 2 4 Sali Preko Vodna bolničarka 8. 4. I V . 1927 Split Vodna bolničarka 7. I I I . 1943 26.XII.1928 Bogomolje Hvar Vodna bolničarka 5. V I . 1944 30. I I I . 1926 Split Četna bolni• čarka 15. IV. i. IV. 1944 III. 1944 9. IX. Vodna bolničarka 7. I I I . 1944 69 T o l e n t i n o Rozina 3. V I . 1925 Trst Vodna bolničarka 7. I I I . 1944 70 Simičić M a r i j a 11. X I . 1923 Rava-Iž Zadar Vodna bolničarka 71 A b r a m o v i ć Lucija 12.XII.1923 Ljubostinje Drniš švelja pri Intendant. 72 Pečar Ruža 73 Mihanović T o n k a 75 Babić Marija vrijedna, disciplinovana — ozbiljna i požrtvovan radnik, borbena dobar borac i bolničarka — odana, ozbiljna, — marljiva, disciplinovana — odlična požrtvovna bolničarka, ozbiljna i poštena — dobar borac i bolničarka — disciplinovana, marljiva — uredna, ozbiljna — ozbiljna, marljiva 1943 22. I. 1926 Vis K o v a č i ć Jelena — XII. Petrinović M a r i j a 74 Karakteristike : 1943 68 4 . V I I I . 1928 Bitolj odlikovana 7. III. 1944 9. IX. 1943 švelja pri Intendant. 15. I X . 1943 26. V I I I . 1927 Zrnovnica Split švelja pri Intendant. II. 2. X I . 1922 Zagreb Četna bolničarka 9. 9. X . 1923 Slivno Ravno borac II. IX. — — odana, ozbiljna, poštena, vrlo vrijedna i vješta dobar borac, marljiva — 1943 IX. — 1943 IX. 1943 — marljiva �Red. br. 76 Prezime i ime Datum i mj. rođenja 13. XI. 1926 Zoričić Anka Šibenik 77 78 16. II. 1927 Danon Blanka Martinov Ruža Split Funkcija i čin Stupila u NOV švelja pri Intendant. 11. IX. 1943 švelja pri Intendant. 11. IX. 1943 borac 5. VII. 1944 švelja pri Intendant. I I . IX. Odlikovana — — Karakteristike : marljiva odana, vrijedna, disciplinovana, ozbiljna 2. VIII. 1927 Vrgorac 79 Alujević Bosiljka 17. XII. 1924 Split 5.VIII.1923 80 Prnić Matija 81 Letinić Ljiljana 82 Radić Ivanka Kljenak Vrgorac 13. V I I I . 1920 Preko Preko 25. II. 1924 Bast Makarska Četna bolničarka borac 18. III. 1943 9. IX. 1943 6. I I I . Split Vodna bolničarka 9. VIII. 1943 I. 1925 Iž Veli Preko Zadar Vodna bolničarka 1927 Križanac Slavica 25. 84 Marijan Marica 85 Jerković Rosa 86 Matijašević Željka 87 Roje Tonka 3. 13. 88 Gazzari Tatjana borac 8. VIII. 1943 zamj. ref. saniteta 9. XI. 1943 šifrant na radio-stan. I I . IX. 23. XI. 1923 5.VIII.1925 Inselt Melanka 90 Grgasović Margita IX. 1943 VI. 1924 Poljica Hvar Split 89 9. Četna bolničarka Split Indija Ruma 24. III. 1922 Makarska Polit. kom. brig. prev. bolničarka brig. prev. — marljiva — energična i vrijedna — disciplinovana i tiha — 1942 I. 1927 Selca Hvar 12. VI. 1923 uredna i marljiva 1943 Vodna bolničarka 11. XI. 83 — 27. XII. 1943 — — Medalja za hrabrost 18. VI. 1942 dobar borac i bolničarka borbena, vrijedna, zdravo ambiciozna, željna znanja — odana, borbena — uredna i vrijedna — 1943 3. II. 1943- odana, borbena i ako već fizički iscrpljena — — skromna, istakla se kao bolničarka odana, požrtvovna, skromna i ozbiljna borbena, požrtvovna bolničarka �Red. br. 91 Sabić Kata 92 D u j m o v i ć Marica 93 Štambuk Estera 94 Bačić Ruža Funkcija i čin Stupila u NOV 20. V I . 1922 Makar Makarska Prezime i ime bolničarka brig. prev. 20. V I . . 15. X I . 1923 Grabovac Imotski bolničarka prev. Datum i mj. rođenja 1942 5. V I I I . 1942 6. V . 1924 Split bolničarka brig. prev. 11. I X . 7. I I I . 1924 Blato Korčula bolničarka brig. prev. 12. I I I . 1943 Odlikovana Orden hrabrost — Karakteristike: odana, borbena marljiva i uredna — marljiva — poštena, iskrena i vrijedna 1943 95 Beroš Anka 17. I I I . 1924 Krvavice Makarska bolničarka brig. prev. 96 Frančeski N e v e n k a 5. V I I I . 1916 P r i muša Imotski bolničarka brig. prev. 3- H I . — dobra bolničarka 1923 bolničarka brig. priv. 9. I X . — marljiva i poštena 97 Ercegović 98 T o m i č i ć Anka 99 M a r i ć Vesela 100 Matas N e v a IOI Fabjanović Marija 102 Anka Škarica Ksenija Rogoznica Šibenik 26. I X . 1926. Zagvozd Imotski 11. I . 1927 Garic Livno 6. I I . 1927 Split 8. X I . 1925 Škrip Brač 22. I X . 1921 Šibenik Vodna bolničarka borac Sekretar S K O J - a pri štab. jedin. Sekretar SKOJ-a I I . Bat. Sekretar Brig. K o m . SKOJ-a 9. I1943 — dobar borac i dobra bolničarka 1943 1943 15. X I . 1943 4. X I . 1944 II. IX. — — — dobra i radina 1943 14. I X . marljiva, poštena odana, požrtvovna — radina 1943 3. X . 1943 — dobra i radina Povjerenik personalnog otsjeka X I . Dalmatinske ud. brigade Pomoćnik Politkomesara : Benko s. r. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XXVI. DIVIZIJE B I L E SU I O V E D R U G A R I C E : Basarić Stana, rođena 1926. g. u Mogoriću, k. Gospić. U N O V od 15. V I . 1942. Bila je zamjenik referenta saniteta u I I I . bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Boraska Davorka, rođena 3. X I I . 1921. g. u Splitu. 26. I X . 1943. g. odlazi u N O V , završava sanitetski kurs i postaje zamjenik referenta saniteta u jedinicama X I I . brigade X X V I . divizije i kasnije u jedinici Narodne obrane. Botić Dana, rođena 1923. g. u Splitu. Od 15. V I I I . 1943. bila je borac u I I I . bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. Dva puta ranjena. Brakus Ana, rođena 1927. g. u Trbounju, k. Drniš. Od prosinca 1944. g. bila je borac u I. četi II. bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula na položaju kod Bistrice, u travnju 1945. g. Braškić Neda, rođena 1925. g. u Gornjem Selu na Šolti, k. Split. Od 13. I I I . 1943. g. bila je bolničarka u X I I . brigadi X X V I . divizije. Poginula u rujnu 1944. g. u Supetru na Braču, u borbi s Nijemcima. Bučević Neda, rođena 5. V I . 1919. g. u Donjem Selu na Šolti, k. Split. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u Biokovskom odredu i X I . brigadi. Poginula 1944. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Sumartina na Braču. Dragičević-Dumanić Marija Marijola, iz Donjeg Strmca, k. Brač. Bila je borac u X I I . dalmatinskoj brigadi. Eterović Margarita, rođena 1922. g. u Pražnicaimia, k. Brač. tinskoj brigadi. Bila je borac u X I I . dalma- Gavranić-Šiun Mara, rođena 1928. g. u Blatu na Korčuli. Od prosinca 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona I I I . prekomorske brigade. Poginula 11. X I . 1944. na položaju kod Knina. Geralić File, rođena 1925. g. u Dugom Ratu, k. Split. U N O V od 1. V. 1943. g. Bila je četna bolničarka u Mosorskom odredu i XII. brigadi X X V I . divizije. Ima čin vodnika. Grubić Mileva, rođena 1928. g. u Zapužanima, k. Benkovac. Od 10. X I . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . prekomorskoj brigadi. Ivica Maša, rođena 14. I X . 1924. g. u Segetu, k. -Split. Od 8. V I I . 1943. g. bila je borac u II. bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. 21. IV. 1944. g. ranjena je u borbi na Mljetu. Jelavić-Marinović Anka, rođena 24. IV. 1916. g. u Bačini, k. Metković. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u Neretvanskom odredu u X I . brigadi X X V I . divizije. Odlikovana Medaljom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Juras Janja, rođena 1918. g. u Šibeniku. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona X I . brigade X X V I . divizije. Smrtno ranjena u borbi na Pelješcu, u studenom 1943. g. Kovačić-Jokić Jagoda, rođena 1. I I I . 1926. g. u Splitu. Učestvovala je gotovo u svim omladinskim akcijama, te je 1942. g. od T a l i j a n a isključena iz gimnazije. 16. I. 1943. uhapšena i 7. V I I . 1943. g. zamijenjena iz zatvora. Po kapitulaciji I t a l i j e odlazi u N O V . Bila je borac i omladinski rukovodilac u Neretvanskom partizanskom odredu i X I . brigadi X X V I . divizije. Zbog fizičke iscrpljenosti vraća se na teren i radi kao član Kotarskog komiteta SKOJ-a Benkovac. Kovačić-Radelić Ksenija, rođena 6. I. 1926. g. u Splitu. U N O V od 7. V I I I . 1943. g. Bila je borac u Mučkoj letećoj četi i četna bolničarka u X I . brigadi X X V I . divizije. U borbi pod Klisom, 14. I X . 1943. g. bila je ranjena. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Spomenicom 10-god. J N A . �Lučin Tonka, rođena 1925. g. u Vinišću; k. Split. Od 10. V. 1943. g. bila je bolničarka u 1. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Mally-Moch Lenka, rođena 1. V. 1923. g. u Splitu. U N O V od 16. I. 1943. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i IV. četi I I I . bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. K a s n i j e radi kao ekonomi. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Maričić Marija, rođena 1923. g. u Hvaru. U N O V od X I . 1942. g. Bila je borac u I. četi I I I . bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula u borbi kod Grohota na otoku Šolti 1944. g. Marinković-Jurić Neda, rođena 1922. g. u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je borac i pomoćnik mitraljesca u X. dalmatinskoj brigadi, sekretar u tehničkom odsjeku Štaba V I I I . korpusa, i nakon završenog srednjeg sanitetskog kursa, sekretar i narkotizer u kirurškoj ekipi X X V I . divizije. Martinić Zorka, rođena 1925. g. u Pučišću, k. Brač. Bila je borac u I I . bataljonu X I I . dalmatinske brigade. Mašković Dobrila, rođena 1924. g. u Blatu na Korčuli. Od 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I V . bataljona I I I . prekomorske brigade. Poginula u Kninu, u borbi protiv N i j e m a c a i četnika, 28. X I . 1944. g. Matana Natalija, rođena 1926. g. u Govedarima, k. Dubrovnik. Od 1944. g. bila je borac u I I I . četi I I I . prekomorske brigade. Poginula 24. X I . 1944. g. u borbi za oslobođenje Knina. Mihovilović Margarita, rođena 1921. g. u Pražnicama na Braču. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu I I I . čete X I I . brigade. Smrtno ranjena u borbi protiv N i j e m a c a 2. II. 1945. Mijan Karmela, rođena 6. X I I . 1924. g. u Mostaru. U N O V od 6. I. 1943. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac u I V . bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Pavlov Marica, rođena 1926. g. u Ložišću, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u X I I . brigadi X X V I . divizije. Poginula 24. I V . 1944. g. u Blatu na Korčuli. Pšeničnjak-Turković Edita, rođena 30. X I I . 1928. g. u Kaštel Sućurcu, k. Split. Od 5. II. 1943. g. bila je u diletantskoj grupi, zatim bolničarka u X I I . brigadi. Radić Ivanića, rođena 1924. g. u Bastu, k. Makarska. U X X V I . diviziji bila je bolničarka i omladinski rukovodilac. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula 1. svibnja 1945. g. prilikom oslobađanja Trsta. Reić-AIfirević Antonjeta, rođena 17. X I I . 1923. g. u Splitu. Od 17. I X . 1943. g. borac je u X I I . brigadi X X V I . divizije. Bila je vodni delegat, zamjenik politkomesara čete i obavještajni o f i c i r bataljonia. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Spomenicom 10-godišnjice J N A . Restović Katica, rođena 1922. g. u Smrku-Nerežište, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona X I I . brigade X X V I . divizije. Poginula. Rogulić Marija, rođena 5. V I I I . 1923. g. u Kučinama, k. Split. Od 28. I V . 1943. g. bila je vodnik-bolničarka u IV. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Roje-Bronzić Tonka, rođena 12. V I . 1923. g. u Splitu. U N O V od 10. I X . 1943. g. U Imotskom odredu i X I . brigadi X X V I . divizije, bila je borac, sekretar u bataljonu i zamjenik referenta saniteta prištabnih brigadnih jedinica. Pohvaljena je za dobro držanje u borbama i proizvedena u čin starijeg vodnika. Ruić Anica, rođena 1924. g. u Grohotama na Šolti, k. Split. U N O V od 7. I X . 1943. g. Bila je kuharica i kasnije borac u V. bataljonu X I I . brigade X X V I . divizije. U svibnju 1944. g., u akciji na Vidovu Goru na Braču, smrtno je ranjena. �Santini-Duplančić Jelka Seka, rođena 1924. g. u Splitu. U V. bataljonu X I . dalmatinske brigade bila je borac, omladinski rukovodilac i sanitetski referent. Kasnije radi u OZN-i. Nosilac je Spomenice 1941. Sesartić-Cecić Tonka, rođena 22. X I I . 1923. g. u Solinu, k. Split. 17. X I . 1942. g. uhapšena je od T a l i j a n a s punom torbom ilegalne pošte. Mučena je u splitskoj policiji, a zatim zatvorena u I t a l i j i . Iza kapitulacije Italije, stiže do Sušaka i stupa u I. četu I. bataljona I. primorsko-goraniske brigade. U napadu na Drežnicu bila je ranjena i zarobljena od SS trupa. Prilikom bombardiranja bježi iz zatvora na Savskoj cesti u Zagrebu i ponovo odlazi u partizane. Nakon završenog bolničkog kursa, bila je bolničarka i politdelegat u bolnici V I I I . korpusa na Visu i Drnišu i rukovodilac zubne ambulante u Hvaru. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Sinković Marija, rođena 10. V I I . 1924. g. u Donjem Dolcu, k. Split. Od lipnja 1943. g. borac je u I I . bataljonu X I . dalmatinske brigade. Bila je prva žena mitraljezac u bataljonu. Poginula u travnju 1944. g. u borbama za Mljet, jurišajući na njemačka utvrđenja. Trošić Matilda, rođena 1923. g. u Pirovcu, k. Šibenik. Od 15. rujna 1943. g. bila je bolničarka u I I I . prekomorskoj brigadi X X V I . divizije. Poginula u travnju 1945. g. u Bihaću, u borbi s Nijemcima. Urlić Neda, rođena 11. V. 1928. g. u Drašnici, k. Makarska. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Biokovskom odredu i politički komesar u II. bataljonu II. dalmatinske brigade. Ranjena. Vidoš Janja, rođena 12. X I I . 1919. g. u Imotskom. Od 15. II. 1943. g. bila je bolničarka u II. bataljonu I I I . prekomorske udarne brigade. Vrsalović Anka, rođena 1924. g. u Gornjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u X I I . brigadi X X V I . divizije. Vukman-Lozovina 1942. g. komesar Komandi Mara, rođena 1920. g. u Segetu Donjem, k. Split. U N O V od kolovoza Bila je bolničarka, šef krojačke radione, pomoćnik komesara bataljona i čete u letećoj T r o g i r s k o j četi, u IV. bataljonu I. dalmatinske brigade, pri mjesta T r o g i r i intendanturi XXVI. divizije. Ima čin poručnika. Dokument 377 HEROJSTVO OMLADINKE MARIJE ŠINKOVIĆ 1 Na Mljetu bjesni borba. Naša I. četa ima da likvidira jednu od najjačih kota na dalmatinskim otocima. U našoj četi nalazi se i M a r i j a Šinković, mitraljezac. Jurišamo, ali bez uspjeha. Jurišamo još tri puta, ali ponovno se moramo povući. Prilikom svih tih juriša omladinka M a r i j a prednjači. N j e z i n puškomitraljez stalno štekće, a njeni poklici borbe čine borce da ustraju. Pada naređenje: »Ćuka se mora z a u z e t i ! « Laganim korakom- u streljačkom stroju naša četa po peti put ide na juriš. N e p r i j a t e l j nas je opazio vatru. Mi se ne obaziremo, odlukom da moramo uispjeti, M a r i j a j e prva. N j e n e r i j e č i : i otvara na nas već s čvrstom idemo naprijed. » D r u g o v i , ovoga puta ćemo uspjeti, hrabro naprijed. Smrt f a š i z m u ! « daju nam polet. Nalazimo se ispod same ćuke. Komandir naređuje: » J u r i š ! « Omladinka M a r i j a se prva diže i uskače u jedan neprijateljski bunker. N j e n mitraljez ne čuje se više. Slušamo što to može da bude. Tad jedan omladinac poviče: » N a p r i j e d , drugovi, osvetimo M a r i j u ! « Pojurismo svi omladinci naprijed-, ni jedan n i j e zaostao. Ćuka je zauzeta. U b i j e n i i zarobljeni njemački banditi, bili su osveta za našu M a r i j u . M a r i j a je pala za svoju domovinu, ali su je osvetili njezini omladinci. Borac I. čete II. bat. 1 Iz arhive Glavnog odbora AF2. �RAZNE JEDINICE MEĐU ŽENAMA BORCIMA D A L M A T I N S K I H O D R E D A I D R U G I H J E D I N I C A BILE S U I OVE DRUGARICE: Ačimović Anđa, rođena 1920. g. u Glavini Donjoj, k. Imotski. Od 10. II. 1943. g. borac je u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Akrap Perica, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1943. g. bila je borac u I. četi I I . bataljona Omiške grupe. Ranjena je na položaju Perun kod Žrnovnice, 310. I X . 1943. g. Antunović Iva, rođena 1923. g. u Kozici, k. Makarska. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane u Biokovo. Bila je teško ranjena u borbi. Antunović Lenka, rođena 1924. g. u Postirama, k. Brač. U N O V je otišla 1943. g. Arbunić Klemica, rođena 1922. g. u Pražnicama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ban Marica, iz Splita. U p r v o j polovini 1943. g. odlazi u N O V . Bila je komesar čete. Ranjena je u ruku prilikom napada na Vrliku. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za hrabrost. Banfić Ruža, rođena u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je četna i brigadna bolničarka, referent apotekarstva brigade, a kasnije divizije. Bangoleti M a r i j a , rođena 6. X I . 1922. g. u Lastovu, k. Korčula. Stupila je 1943. g. u partizanski odred na Mljetu. U borbi s Nijemcima, 25. IV. 1944. g. bila je zarobljena i iznakažena, te bačena u more. Banina-Dunatov Eva, rođena 1922. g. u Velom Ižu, 1 k. Zadar. 1943. g. zbog aktivnog rada u N O P , uhapišena je od Talijana i odvedena u logor Molat. V r a t i v š i se iz logora u rujnu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je vodni delegat, a zatim komesar čete. Ima čin rezervnog kapetana. Barešić Antula, rođena 12. X I . 1903. g. u Kaštel Šućurcu, k. Split. U studenom 1942. g. odlazi u N O V , gdje su se već nalazile njezine tri kćeri, sin i muž. Bila je bolničarka u bolnici na Moseću i na Mosoru. Poslije kapitulacije I t a l i j e prati teške ranjenike u Bari ( I t a l i j a ) i radi u Crvenom Križu. K a s n i j e opet odlazi u bolnicu V I I I . korpusa. Bašić M a r i j a pok. Mate. U N O V od srpnja 1942. g. Poginula u rujnu 1943. g. Bašić Marija pok. Spire, iz Klisa, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Bašić Vice, iz Klisa, k. Split. U N O V od travnja 1942. g. Poginula u srpnju 1943. g. Baturina Jaka, rođena 1924. g. u Niskom1, k. Split. Od 9. I X . 1943. bila je borac u Mosorskom odredu. Poginula 30. X I I . 1943. g. na položaju između Žrnovnice i Sitna Donjeg, u borbi s Nijemcima. Baučić Ivka, iz Omiša, k. Split, bila je borac N O V . Teško je ranjena u borbi. Baučić Olga, rođena 6. I I I . 1922. g. u Omišu, k. Split. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu Mosorskog odreda. Ranjena na Biokovu, 15. studenog 1943. g. Umrla. Bauk Vesela, iz Imotskog, k. Split. U N O V od 1942. g. Bila je politički, a zatim sanitetski radnik u raznim jedinicama. 1 Već 1941. g. u početku talijanske okupacije, otišlo je iz V e l o g Iža u jpartizane nekoliko drugova i drUjgarica. 1942. g. kada je talijanski okupator htio da p l j a č k a u l j e na M a l o m Ižu i da ga izvozi u I t a l i j u , te da pali kuće drugova k o j i su otišli u partizane, omladina Iža je dobila direktivu da izveze u l j e na kopno za potrebe partizana, a ono što ne bude moguće izvesti, da p r o l i j e u more. K a d okupator n i j e našao ulje, pokupio je sve muškarce od 26—40 godina, u n a m j e r i da ih internira. P r i l i - kom prevoza na brodu, l j u d i su goloruki napali i razoružali n e p r i j a t e l j a . P o s l i j e toga bilo j e nemoguće ostati na otoku, te je nastao masovni pokret medu stanovništvom M a l o g Iža, i svi sposobni za borbu, otišli su u partizane. P o r e d muškaraca otišle su u partizane i 54 žene ® M a l o g Iža. O n e su raspoređene u razne jedinice I. i I I . proleterske dalmatinske i K r a j i š k e brigade. Sve one, k o j i su ostali na otoku, T a l i j a n i su o t j e r a l i u logor na M o l a t , a zatim u I t a l i j u . �Becker Zora, iz Knina. Početkom 1942. g. uhapšena je od četnika i Talijana, a koncem iste godine zamijenjena, te odlazi u N O V . U V. ofenzivi, bolesna od tifuisa, zarobljena je od N i j e m a c a i poslana u logor u Njemačku, odakle se vratila poslije oslobobođenja. Begović Antica, rođena 1919. g. u Nerežištu, k. Brač. Od 9. I X . 194,3. g. bila je borac u I. četi Splitskog odreda. Ranjena 26. I X . 194.3. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Donjeg Sitna na Mosoru. Belamarić Katica, rođena 1918. g. u Šibeniku. Od listopada 1942. g. bila je borac u Splitskom odredu, a zatim u Komandi mjesta Muć. Poginula 1943. g. za v r i j e m e V I . neprijateljske ofenzive, na položaju kod Duvna u Bosni. Bezbradica Jeka, rođena 1924. g. u Kistanjima, k. Knin. Bila je borac u N O V . Boban Arika, iz Klisa, k. Split. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Boban Antula, iz Klisa, učestvuje u N O V od srpnja 1942. g. Boban Jela, iz Klisa, učestvuje u N O V od 1942. g. Boban Karmela, učestvuje u N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. Bobanac Anđelka, rođena 18. X I I . 1920. g. u Kuli, k. Metković. 20. X. 1942. g. stupa u II. četu bataljona » V i d M i h a l j e v i ć « u Biokovo. Bila je dopisničar u vojsci, neko v r i j e m e borac, kuharica u brigadnom previjalištu, član Kotarskog odbora J N O F Metković i član Kotarskog N O O Metković. Nosilac je Spomenice 1941. Bodrožić Jaka, rođena 1920. g. u Koljanima, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Bogdanović Zdenka, rođena u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u jedinici N O V . Poginula u borbi. Bogunović Matija, iz Bacine, k. Metković. 1942. g. odlazi u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Bojanić Marija, rođena 1924. g. u Vrisniku, k. Hvar. Bila je borac u N O V od 10. X.1942. g. Bolić Zorka, rođena 15. X. 1920. g. u Šibeniku. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u Primorskom bataljonu. Umrla u siječnju 1943. g. za v r i j e m e I V . neprijateljske ofenzive, prilikom povlačenja Centralne bolnice u Drvar. Borić Tonča, iz Imotskog, rođena 1919. g. U N O V od v e l j a č e 1943. g. Bošković Zorka, rođena 17. I. 1922. g. u Bačini, k. Makarska. Od 10. V I . 1942. g. borac je u bataljonu »J. Jurčević« na Biokovu. Zatim radi u biokovskoj štampariji, u kirurškoj bolnici I V . operativne zone u Glamoču kao bolničarka, komesar čete, te vodni delegat. Nosilac je Spomenice 1941. Božanić Jakica, rođena 3. V I . 1923. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od rujna 1942. g. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi u svibnju 1943. g. u Crnoj Gori. Božanić Katica, rođena 14. X I I . 1922. g. u Oključni, k. Vis. Otišla u N O V 1942. g. Poginula u borbi. Božanić Lukrija, rođena 1922. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od 1942. g. Poginula u borbi. Božanić Nada, rođena 1922. g. u Oključni, k. Vis,. U N O V od 1942. g. Poginula u borbi. Božić Ruža, rođena 1923. g. u Zvečanju, k. Split. U listopadu 1942. g. otišla u I V . operativnu zonu u Livno. Poginula u Crnoj Gori u V. ofenzivi. Božin Margarita, rođena 1927. g. u Šibeniku. U N O V od 11. I X . 1943. g. Bila je referent saniteta Inženjerskog bataljona V I I I . korpusa. Poginula 8. X I . 1944. g. Bračulj Milica, rođena 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u letećoj četi pri Komandi mjesta Bitelić. Ima čin vodnika. Brala M a r i j a , rođena 21. V I I . 1925. g. u Posedarju, k. Zadar. Od 1. X. 1943. g. bila je borac u Zadarskom partizanskom odredu. Poginula nesretnim slučajem 1. X I . 1943. u selu Jesenice. �Omladinke sa Iza odlaze u partizajie — na terenu Vodica 1942. g. Britvić Lenka, rođena 1927. g. u Kaštel Kambelovcu, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u II. četi III. bataljona Dinarskog odreda. Ranjena je u prosincu 1943. u borbi protiv četnika, kod sela Milkovci, i umrla na putu za Livno. Bubić Mladenka, rođena 1. I. 1923. g. u Solinu, k. Split. Od 20. V. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu IV. splitske brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Bulović-Veselica Boja, rođena 20. IX. 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. U NOV od 15. VIII. 1941. g. Bila je borac u I. partizanskom odredu i četi Dinarsko-mosorskog odreda, zatim kurir pri Štabu III. bataljona IV. krajiške brigade V. divizije V. korpusa. Noisilac je Spomenice 1941. Bulj Marija, rođena 1928. g. u Sinju. Od 1943. g. bila je borac u Livanjskom partizanskom odredu. 1944. g. radila je na pošti u Visu. Buljević Filomena, rođena 1924. g. u Lokvi-Rogoznici, k. Split. Bila je bolničarka u II. četi II. bataljona I. tenkovske brigade. Poginula u travnju 1944. g. u borbama na Korčuli kod mjesta Smokvice. Buović Katica, rođena u Šibeniku. Od 1943. g. bila je bolničarka u jedinici NOV. Poginula u borbi. Buva Marija, rođena 1924. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od listopada 1942. bila je borac u II. proleterskoj srpskoj diviziji. 1943. g. iza V. ofenzive u Istočnoj Boisni, nagazivši na minu, smrtno je ranjena. Cvitanić Lenita, rođena 1912. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Čabo Danica, rođena 2. I. 1913. u Grabu, k. Sinj, U NOV od 1942. g. Nestala u rujnu 1943. g. na položaju kod Zlopolja, te proglašena mrtvom. Čaleta-Car Mara, rođena 1922. g. u Bilicama, k. Šibenik. U NOV od 1942. g. Bila je zastavnik u II. četi II. bataljona IV. crnogorske brigade. Ranjena 10. II. 1944. g. u selu Penezić u Crnoj Gori. �Caleta Danica, rođena 20. I I I . 1926. g. u Bilicamia, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. Bila je borac u I. ba.'taljonu IV. crnogorske brigade II. proleterske divizije. Ranjena 8. X. 1944. u borbi s četnicima na T r n o v o j Ćuki kod Kruševca. Čaleta Janja, rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u I I I . bataljonu I V . crnogorske brigade. Nestala u borbama za v r i j e m e I V . ofenzive i proglašena mrtvom. Catlak M a r i j a , rođena 18. V I . 1926. g. u Visokoj, k. Drniš. U N O V od v e l j a č e 1942. g. Nestala, te proglašena mrtvom. Cebo Marica, rođena 1923. g. u Imotskom. Od veljače 1943. g. bila je borac u N O V . Cogelja Ivanka, rođena 1921. g. u Konjevratima, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Iste godine nestala, te proglašena mrtvom. Colović-Kružičević Nikica, rođena 1924. g. u Zvečanju, k. Split. Od listopada 1942. g. bila je u N O V borac, vodna i četna bolničarka, zamjenik referenta saniteta i referent saniteta u bataljonu. Irma čin zastavnika. Colović Milka, rođena 14. X I I . 1924. g. u Biočiću, k. Split. U N O V od 17. I X . 1943. g. Bila je borac u Prominskom odredu i L i č k o j brigadi. Polovinom 1944. g. nestala, te proglašena mrtvom. Culić-Jurjević Jugana, rođena 17. V. 1922. u Splitu, U N O V od 7. V. 1942. g. Bila je borac u I I I . sandžačkoj brigadi. Kasnije radi na terenu kao član Okružnog odbora A F Ž za Srednju Dalmaciju. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Culić-Mitrović M a r i j a , iz Splita. Bila je borac i stariji vodnik u jedinicama V I I I . korpusa. Curković-Vujičić Marica, rođena 1917. g. u Zadru. Od lipnja 1941. g. bila je borac I. čete I. bataljona V. udarne crnogorske brigade. Poginula u lipnju 1942. Cvrtjak Ana, rođena 1912. g. u Konjevratima, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I I . diviziji. Poginula 7. V. 1943. Definis-Ožegović Marija, rođena 15. V I I I . 1926. g. u Sutivanu, k. Brač. Od rujna 1943 g. bila je borac u I I I . četi Mosorskog odreda. U s i j e č n j u 1944. g. radi u Komandi mjesta Ložišće. Kasnije odlazi u Eli Shatt, g d j e je bila pročelnik prosvjetnog odjela i sekretar logorskog odbora zbjega. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Delić-Đaković Marija, rođena 1913. g. u Pribudama, k. Sinj. U N O V od 18. I I I . 1943. g. Bila je na dužnosti u v o j n o j bolnici, gdje je oboljela i 11. I X . 1946. g. umrla. Dorotić Jakica, rođena 1915. g. u Bargujcu-, k. Vis. U N O V došla koncem 1943. godine. Poginula. Dragičević Anka, rođena 4. X I . 1924. g. u Makarskoj. U listopadu 1942. g. odlazi u bataljon » V i d M i h a l j e v i ć « na Biokovu. Bila je borac, a kasnije tajnica Kotarskog odbora A F Ž Makarska, član Centralnog odbora zbjega, komesar bolnice V. odjel j e n j a V I I I . korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Drašković Marija, rođena 24. X I . 1919. g. u Solinu, k. Split. Od 1. X I I . 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka i borac u brigadi. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive. Drpić Franka, rođena 1922. g. u Pučišću, k. Brač. Početkom 1943. g. odlazi je u N O V . Poginula. Dugandžić Jela, rođena 1912. g. u Kominu, k. Metković. Od 1942. g. bila je borac u Neretvanskom odredu. Poginula u borbi 29. rujna 1942. g. prilikom napadaja Talijana. Dulčić Keti, rođena 8. I X . 1927. g. u Rudini, k. Hvar. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu I. bokeške udarne brigade. Poginula 24. travnja 1944. g. na položaju Bukovica. �Dulibić Janja, rođena 1921. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u borbi 1944. g. Dulibić Marica, rođena 1924. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u Lici 1943. g. Dulibić Milka, rođena 1925. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 9. X. 1942. g. Poginula u v e l j a č i 1942. g. u Bosni, u borbi s Talijanima. Đekić Ana, rođena 1922. g. iz Štikade, k. Gračac. Bila je borac u N O V od 1942. g. Đurmez Milica, rođena 1912. g. u Imotskom. U- N O V od 18. II. 1943. g. Bila je borac u I I I . bataljonu V I I . brigade L I . vojvođanske divizije. Poginula u borbi za oslobođenje Beograda 12. X. 1944. g. Imala je čin poručnika. Đurmez Milka, rođena 1917. u Imotskom. Od veljače 1943. bila je borac u N O V . Erceg Anđa, rođena 2. X I . 1904. g. Radošiću, k. Sinj. Od lipnja 1943. g. bila je borac i bolničarka u I. krajiškoj proleterskoj brigadi. Učestvovala je u borbama za oslobođenje Beograda, Zagreba, Slovenije i Trsta. Fabjanović Vinka, rođena 1925. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Na dužnosti je oboljela i podlegla bolesti. Franičević Borka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Giljević Kata, rođena 24. I. 1914. g. u Bačini, k. Makarska. Od studenog 1942. g. bila je kuharica u bataljonu »J. Jurčević« u Biokovu. Nosilac je Spomenice 1941. Gizdić Jela, iz Klisa, k. Split. Od polovine 1942. g. bila je borac u N O V . Gizdić N e d j e l j k a , učestvuje u N O V od kolovoza 1942. g. Grbić Boja, rodom iz Ruišta, k. Gračac. Bila je borac u 1943. g. Sjevero-dalmatinskom odredu od Grginović M a r i j a , rođena 1921. g. u Sukošanima, k. Zadar. Od 10. I I . 1943. g. bila je borac u V I I . krajiškoj brigadi. Nestala za v r i j e m e V. ofenzive u Crnoj Gori. Grgurević Tonka, rođena 1922. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od 9. listopada 1943. g. bila je bolničarka u Dinarskom odredu. Zarobljena je od ustaša kod Golubića u siječnju 1944. g., te oslobođena u svibnju iste godine. Grubišić Anka, rođena 15. V I I . 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 9. X. 1942. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona V I . brigade X X X V I . divizije. Ranjena na položaju kod Grabovaca u Srijemu, 15. V I I . 1944. g. Grubišić M a r i j a , rođena 1918. g. u Solinu, k. Split. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u partizanskom centru Kozjak. Poginula 2. V I I I . 1942. g. u borbi s Talijanima. Iza nje je ostao maloljetni sin. Harašić Neli, rođena 1921. g. u Nerežišću, k. Brač. K r a j e m 1943. g. odlazi u N O V . Poginula za v r i j e m e bombardiranja na Visu. H r ž i ć Perica, iz N o v o g Sela, k. Brač. Bila je borac u N O V od v e l j a č e 1943. g. Ivankov Milka, iz Kali, k. Zadar. Otišla je u N O V 1943. g. Ivković Ivanka, rođena 12. I V . 1925. g. u Splitu. 9. I X . 1943. g. odlazi kao borac u Mosorski odred. Nakon nekoliko dana poginula na položaju između Dubrave i 2rnovice. Jaidrešić-Marić Luca, iz Betine, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Poginula kao bolničarka u Centralnoj bolnici u Zlopolju 1943. g. Jadrić-Špika Tona, rođena 1920. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u Šibensko-trogirskom odredu. Odlikovana. I J Žene Hrvatske u NOB- 161 �Jakšić Marijola, rođena 1924. g. u Donjem Humcu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Jek Matija, rođena u Muću, k. Sinj. Od kraja 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Jeličić Bepica, rođena 1927. g. u Sutivanu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Jeličić Flora Uči, rođena 1925. g. u Splitu. 1942. g. učestvuje u atentatu na fašistu Sava u Splitu, nakon čega odlazi u partizane. Poginula od četničke zasjede u proljeće 1943. g. Jelović Tatjana, rođena 1926. g. u Ugljanima, k. Sinj. Od 17. II. 194,3. bila je pri Komandi područja u Muću. Nestala u Bosni za v r i j e m e IV. ofenzive, te proglašena mrtvom. Job Cvijeta, rođena 1924. g. u Beogradu. U partizane odlazi 6. II. 1942. g. Radi na terenu I V . operativne zone s omladinom, te odlazi u bataljon »Starac V u j a d i n « , kao politički radnik i bolničarka. K r a j e m 1942. g. radi kao član OK SKOJ-a Glamoč, a kasnije u agitpropu PK K P H za Dalmaciju i CK SKOJ-a. Poslije rata završava Akademiju likovnih umjetnosti. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Jukić Sima, rođena 1924. g. u Biteliću, k. Sinj. Od 5. I. 1943. g. bila je borac u Sinjskom bataljonu. Ima čin potporučnika. Juras Lovorka, rođena u Šibeniku. U N O V od 1943. g. Bila je četna i brigadna bolničarka, referent apotekarstva brigade i divizije, pomoćnik šefa apotekarstva A r m i j e . Ima čin kapetana I. klase. Juras M a r i j a , rođena 1926. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u IV. crnogorskoj brigadi. 27. X I I . 1942. g. uimrla. Jurašić Srećka Anka, rođena 1925. u Kaštel Starom., k. Split. U N O V od svibnja 1943. Bila je borac u Mosećkomi bataljonu, radiotelegrafista pri Štabu Srednje-dalmatinske grupe i V I I I . korpusa. Ima čin vodnika. Jurašin-Mandić Anka, rođena 24. I. 1925. g. u Kaštel Starom, k. Split. Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u Mosećkom bataljonu. 1944. g. završava kurs za vezu i radiotelegrafski kurs i radi u Štabu X X . divizije. Ima čin vodnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jurčević Kosa, iz Studenaca, k. Imotski. Od; 1942. g. bila je borac u N O V . Jurčević L j u b a , rođena 1920. g. u Studencima, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Jurčević Marija, rođena 1923. g. u Studencima, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Jurić Smilja, rođena 1926. g. u Šibeniku. Od 12. I X . 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 29. listopada 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a na Moseću. Jurković Savinka, rođena 1920. g. u Manđailimi, k. Šibenik. 1943. g. odlazi u Trogirski odred. 20. veljače 1944. g. u Daniilovu Gornjem ustaše su nju i jednog druga iznenadili u jednoj kući. Pošto su pružali otpor, ustaše su kuću zapalili, te su oboje izgorjeli. K a d i j e v i ć Ana, rođena 1914. g. u Glavini D o n j o j , k. Imiotski. Od 10. I I . 1943. bila je borac u IV. crnogorskoj proleterskoj brigadi. K a d i j e v i ć Manda, rođena 1914. g. u Glavini Donjoj, k. Imiotski. Od 10. II. 1943. g. bila je borac u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Kalauz Tona, rođena 1924. g. u Lozovcu, k. Šibenik. U N O V od 7. X. 1942. g. Poginula krajem 1944. g. kod Bosanskog Grahova. Kalebić Anica, rođena 1925. g. u Jesenicamia, k. Split. 12. II. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . dalmatinskoj brigadi. U IV. ofenzivi zarobili su je četnici i predali Talijanima. Iza kapitulacije I t a l i j e vraća se iz logora i odlazi u N O V . Bila je u Komandi mjesta Omiš, borac i bolničarka u I. bataljonu Mosorskog odreda. �Kalinić Boja, rođena 1922. g. u Koljanima, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Crnoj ; Gori 1943. g. Kalođera Ruža, rođena 4. I. 1924. g. u Blatu na Korčuli. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Odredu na Pasjači i K r a j i š k o j brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Karađole Zdenka, rođena 1922. g. u Šibeniku. Od 9. I X . 1943. g. bila je četna bolničarka i referent saniteta u I V . bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Ranjena u borbi kod V a l j e v a . Karuza Jerina, rođena 1925. g. u selu Marinje Zemlje. U N O V od 1943. g. Poginula 1945. Kasum Anica, rođena 1926. g. u Očestovu, k. Knin. Bila je bolničarka u Kninskom odredu. Kasum Milica, rođena 1921. g. u Očestovu k. Knin. Od 9. I I I . 1943. g. bila je borac u I. četi Kninskog odreda. Poginula 15. V I I I . 1943. g. u borbi s N i j e m c i m a u Pazinama. Katić Darinka Nikolina, rođena 1923. g. u Bračevu Docu, k. Sinj. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Katić Marija, rođena 1927. g. u Bračevu Docu, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u letećoj četi pri Komandi mjesta Vrlika. Ranjena. Katić N e d j e l j k a , rođena 1895. g. u Solinu, k. Split. Od svibnja 1942. g. bila je borac u N O V . Zarobljena u V. ofenzivi i otjerana u logor, g d j e je umrla. Katić Radojka, rođena 10. IV. 1922. g. u Solinu, k. Split. U kolovozu 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Solinsko-kaštelanskoj četi, u iSvilajskoj četi, omladinski rukovodilac u bataljonu i odredu, sekretar Štaba I V . operativne zone za Dalmaciju i pomoćnik komesara bolnice V I I I . korpusa. K a s n i j e radi na terenu. Bila je član Okružnog odbora A F Ž za Knin i član Oblasnog odbora A F Ž za Dalmaciju. Ona je prva žena Dalmacije, koja je stupila u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Katunarić-Miliškov Ivanka, rođena 1926. g. u Sinju. U N O V od 2. II. 1942. g. Bila je na dužnosti pri I V . operativnoj zoni. U V. ofenzivi, na Sutjesci, 13. V I . 1943. g. ranjena. Teški invalid. K e v r a Anica, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od ožujka 1943. g. bila je borac u NOV. Klarić-Vukman Jelica, rođena 1926. g. u Seget-Vranjice, k. Split. U N O V od prve polovine 1943. g. Bila je bolničarka i u četi za vezu pri Vrhovnom- štabu na Visu. Konjevoda Mara, rođena 1920. g. u Konjevratima, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Nestala u borbi i proglašena mrtvom danom; 9. V. 1945. g. Kordić Masa, rođena 1922. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Kostović Božica, rođena 15. II. 1923. g. u VLiišću, kotar Split. Od 18. I I . 1943. g. bila je borac u N O V . Koščak Antica, rođena 13. V I I . 1927. g. u Podselju, k. Vis. U N O V odlazi 28. X I . 1943. g. Bila je dva puta ranjena. K o v a č Anka, rođena 1927. g. u Šibeniku. U N O V od 8. X. 1942. g. Bila je bolničarka u vojnoj bolnici I V . operativne zone. Nestala u I V . ofenzivi. K o v a č Vinka, rođena 24. V. 1924. g. u Splitu. Nakon izlaska iz fašističkog logora, 11. I X . 1943. g. odlazi u I I I . bataljon Mosorskog odreda. Poginula 19. I X . 1943. g. na položaju između Koštanja i Zvečanja. Kovačić Karmela, rođena 1909, g. u Pučišću, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Kragić-Jelavić Jela, rođena 25. V I I . 1921. g. u Splitu. U N O V od 15. X I . 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici u Livnu, zatim, završivši viši sanitetski kurs, bolničarka u bolnici V I I I . korpusa. Prilikom desanta na Drvar, 25. V I I I . 1944. g., ostala je u �bunkera sa 70 ranjenika punih deset dana, sve dok se N i j e m c i nisu povukli, Početkom: 1945. g. bila je sanitetski referent u Tehničkom bataljonu. Ima čin potporučnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Kranjac Josipa, rođena u Vodicama, k. Šibenik. Radi njenog aktivnog grada fašisti su je progonili i otpremili u logor na otok Molat. Prigodom prijevoza na otok, skače s broda i bježi. Bilo j o j je tek 16 godina kad je došla u partizane. Sudjelovala je u borbama na Promini, kod Bukovice, Benkovca, Knina, Mostara, u Lici i Hrvatskom P r i m o r j u . Odlikovana Medaljom za hrabrost i proizvedena u čin oficira. Poginula u selu Zastenice od neprijateljske granate. Krivić M a t i j a , rođena 1920. g. u Muću Donjem1, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi u travnju 1945. g. Krstulović Nina, rođena 1925. g. u Škripu, k. Brač. U p r v o j polovici 1943. g. odlazi u NOV. Poginula kao borac. Kružičević Pile, rođena 1924. g. u Zvečanju, k. Split. Od listopada 1942. g. bila je u IV. operativnoj zoni u Livnu. Za v r i j e m e V. o f e n z i v e umrla. Krželj Jela, rođena u Zadvarju, k. Split. Od 25. I I I . 1943. g. bila je bolničarka u I. četi I. bataljona Mosorskog partizanskog odreda. Poginula 22. X I I . 1943. g. na položaju O g o r j e , kod Svilaje. Kučić Dinka, rođena 3. V I . 1926. g. u Visu. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Kuzmanić M a r i j a , rođena 1925. g. u Lokvi, k. Split. 11. II. 1943. g. odlazi u N O V . Poginula sredinom iste godine na Vran planini. Kuzmanić Sonja, rođena 8. X. 1926. g. u Splitu. 12. I V . 1943. g. uhapšena je od Talijana pri raspačavanju letaka. Poslije kapitulacije I t a l i j e izlazi iz zatvora bolesna od posljedica zlostavljanja. Radi na terenu i u studenom 1944. stupa u I. tenkovsku brigadu. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Lacić Kaja, rođena 1922. g. u Razvodu:, k. Knin. Od 15. X I . 194,3. g. bila je borac u II. četi I I . bataljona Kninskog partizanskog odreda. Zarobljena od četnika i strijeljana 15. I V . 1944. g. u Zrmanji. Leko Mara, rođena 1915. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Bosni. Listeš N e d j e l j k a , iz Klisa, k. Split. Od polovine 1942. g. bila je borac u N O V . 1943. g. Umrla Lombardie Jela, rođena 1921. g. u Milni, k. Brač. U N O V od 1943. g. Longin Zdenka, rođena 24. V I I I . 1924. g. u Kali, k. Zadar. Od 17. VI. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu V I I . brigade X X X V . divizije. Poginula u srpnju 1944. g. kod Lovinca u Lici. Lozo Ana, iz Poljica, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Lozovina Anka, rođena 1927. g. u Segetu Donjem, k. Split. Od 20. V I I I . 1942. g. bila je borac u N O V . K a s n i j e je zbog bolesti upućena u Italiju na liječenje. Lučev Ljubosava, rođena 1925. g. u Prviću, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Teško je ranjena u borbi za Udbinu. Lučin Tomica, rođena 13. X I I . 1926. g. u Vinišću, k. Split. U siječnju 1943. g. odlazi u N O V . Poginula. Lučin-Živaljić Slavica, rođena 1924. g. u Splitu. Od 1. siječnja 1943. bila je bolničarka u Mosećkom odredu i Komandi mjesta T r o g i r . Lujak Ana, rođena u Dubrovniku. U N O V od 1943. g. Bila je četna bolničarka i apotekarski referent u brigadi. �Ljubetić Jerka, rođena 1919. g. u Sutivanu, k. Brač. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u N O V . M a j i ć Matija, rođena 20. II. 1923. g. u Vinišću, k. Split. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Mandić Mara, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Maras Milica, rođena 1915. g. u Studencima, k. Imotski Od 1941. g. bila je borac u N O V . Marinković Danica, rođena 1926. g. u Bolu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Invalid. Marinković Mila, rođena 1918. g. u Bolu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Marović Miša Milena, rođena 2. X. 1925. g. u Splitu. Od svibnja 1942. g. bila je borac i rukovodilac omladine u I I I . bataljonu X. hercegovačke brigade. Poginula 2. X I . 1943. g. kod Bileća. Martinac Kata, rođena 1919. g. u Vrgorcu, k. Metković. U N O V od 15. V I . 1942. g. Bila je borac i kuharica u bataljonu »Josip J u r č e v i ć « na Biokovu. Od travnja 1943. g. radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Martinić Ana, rođena 1925. g. u Pučišću, k. Brač. Početkom 1943. odlazi u N O V . Martinić-Cezar Ljubica, rođena 1923. g. u Pučišću, k. Brač. Otišla je u N O V 1943. g. Bila je smrtno ranjena. Martinović Mileva, iz zadarskog kotara. Bila je borac u N O V . Poginula. Mašče Roza, rođena 1925. g. Od svibnja 1943. g. bila je bolničarka u Šibensko-trogirskom odredu. Odlikovana. Maštrović-Marinković Ida, rođena 1928. g. u Ninu, k. Zadar. Bila je borac u N O V od rujna 1942. g. do konca 1944. g., kada je upućena na rad u pozadini. Matas Ljuba, rođena 1928. g. u Hrvačima, k. Sinj. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u Dinarskom odredu. Iste godine poginula. Matenda Anđa, rođena 1917. g. u Muću Gornjem, k. Sinj. Od 10. I I . 1943. g. bila je borac u N O V . Ranjena u borbi. Matijević Milica, rođena 1920. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. bila je borac u N O V . Matijević Milka, rođena 1927. g. u Dubokom Dolu, k. Gračac. Od 1943. g. bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu. Medanić Marija, bila je borac u N O V . Smrtno je ranjena u borbi. Medanić-Rokov Marija, rođena 1922. g. u Malom Ižu, k. Zadar. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Meštrović Vera, rođena u Splitu. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u četi, zatim u bolnici V I I I . korpusa, šef apoteke V I I I . korpusa, sekretar apotekarskog odsjeka V. Š. Ima čin kapetana. Metličić Danica, rođena 1923. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Metličić Ecija, rođena 1923. g. u Škripu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Mihovilović Marija, rođena 1924. g. u Škripu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Mijić-ćerina Milenka, rođena 3. I I I . 1921. g. u Klisu, k. Split. Od srpnja 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Mikačić Nikolina, rođena 1925. g. u Postirama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Mikelić Lucija, iz Solina, k. Split. U N O V od srpnja 1942. g. Poginula u V. ofenzivi. �Mikulandra Milka, rođena 1919. g. u Bilicama, k. Šibenik. Od 27. V I I . 1942. g. bila je borac u II. četi V. bataljona IV. crnogorske b r i g a d e II. d i v i z i j e . P o g i n u l a 27. VII. 1944. g. na p o l o ž a j u B a l j u C r n o j C o r i . Milanko Pera, rađena 1919. g. u Muškovcima, k. Benkovac. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Bukovačkom odredu. Miletić M a r i j a , iz K o r č u l e . Od 1943. g. bila je bolničarka u bataljonu. Miošić Bosiljka, rođena 1921. g. u Bristu, k. Makarska. Od 27. I X . 1942. g. bila je bolničarka u X r h e r c e g o v a č k o j brigadi. P o g i n u l a u svibnju 1943. g. Mlačić Mara, Jerkova, rođena 8. X I I . 1926. g. u Vinišću, k. Split. Od s v i b n j a 1943. g. bila je borac u N O V . I m a čin poručnika. Mladinić Nikolina, rođena 2. prosinca 1919. g. u Splitu. Od 25. r u j n a 1943. g. bila je borac u Mosećkom odredu. K a s n i j e radi u Okružnom komitetu K P H za Srednju Dalmaciju. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost i M e d a l j o m zasluga za narod. Morpurgo-Mladinov Silvana, rođena 7. V I . 1914. g. u Splitu. U rujnu 1943. g. odlazi u partizane. N a k o n d o v r š e n o g a p o t e k a r s k o g kursa na Visu bila je d i v i z i j s k i apotekar pri Štabu I I I . pomorsko-obalskog sektora na Dugom Otoku i kasnije, apotekar u prihvatnom l o g o r u u Quassanu ( I t a l i j a ) . N e g o t i ć L o r e n c a , rođena 1922. g. u Dolu, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Nižetić M a r i j a , rođena 1926. g. u Selcima, k. Brač. Poginula. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Odović Ruža, rođena 1922. g. u Crnogorcima, k. Imotski. U N O V od s i j e č n j a 1943. g. Poginula u I V . o f e n z i v i . Oluić Janja, rođena 1920. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od ožujka 1943. g. b i l a je borac u Bukovačkom odredu. Oluić P e r a , rođena 1922. g. u Bilišanima, k. Benkovac. Od ožujka 1943. g. bila je borac u Bukovačkom odredu. Ostojić Anica, iz Crnogoraca, k. Jadranskom odredu. Ostojić Vesna, rođena 1925. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je k o m a n d i r čete u g. u P o v l j u , k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ostojić Vica, rođena 1925. g. u P o v l j u , k. Brač. K o n c e m 1942. g. odlazi u N O V . Poginula. Pačić Mila, rođena 1921. g. u Glavini D o n j o j , k. Imotski. Od 10. I I . 1943, g. bila je borac u I V . c r n o g o r s k o j proleterskoj brigadi. Papié Katica, rođena 1922. g. u Sutivanu, k. Brač. Bila je borac u N O V . Pavaca Slobodna, iz Splita. Bila je borac u jedinicama V I I I . korpusa. Pavić Jerka, rođena 8. I X . 1919. g. u Vinišću, k. Split. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Pavišić Anka, rođena 1918. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. g. bila je borac u N O V . P o g i nula 1943. g. Pecotić Ilda, rođena 24. VII. 1929. g. u Smokvici, k. K o r č u l a . 1943. g. odlazi kao kurir u Korčulanski partizanski odred. R a n j e n a od tenkovske mine 3. IV. 1945. g. kod Brinai na Korčuli, Pejković M a r i j a , rođena 1924. g. u Muću D o n j e m , k. Sinj. u N O V . U borbi je ranjena. Od r u j n a 1942. g. bila je borac Perlain-Jurić Nevenka, rođena 1. I. 1926. g. u Splitu. U rujnu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u Mosorskom odredu, na radu u š t a m p a r i j i V r h o v n o g štaba, personalnom odsjeku Štaba I V . a r m i j e i A u t o b r i g a d i I. tenkovske a r m i j e . Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i M e d a l j o m za hrabrost. �Petković Antula, rođena 1921. g. u Srimi, k. Šibenik. Od 6. I. 1943. bila je bolničarka u IV. diviziji. Nestala 1943. g. i proglašena mrtvom. Petričić Rajka, iz Malog Iža, k. Zadar. Otišla u partizane s djetetom od 4 godine. Poginula u V. ofenzivi. Petrović Luca, iz Sinja. Imala je tri kćeri i jednog sina u partizanima, a 1942. g. i sama odlazi u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Petrović Nevenka, iz Sinja. L j e t i 1942. g. odlazi u partizane. Radi izvjesno v r i j e m e na terenu, a početkom IV. ofenzive odlazi kao borac u crnogorsku brigadu. Pijanović Ana, rođena 1922. g. u Kamenmostu, k. Imotski. U N O V odlazi u v e l j a č i 1943. g. Poginula u V. ofenzivi u Crnoj Gori. Pilinger Jozefina, rođena 18. I I I . 1917. g. u Slavonskom Brodu. U N O V od 1. I X . 1942. g. Radila je na raznim dužnostima u sanitetu i kao kuharica u d j e č j i m domovima. Nosilac je Spomenice 1941. Poljičak Šimka, rođena 10. X. 1922. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od rujna 1943. g. bila je borac u jedinici Sjevero-dalmatiniskog odreda. Ranjena k r a j e m 1943. g. na položaju Dobropoljci-Stankovci. Poman Janja, iz zadarskog kotara. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Ranjena u borbi i ostala invalid. Popadić Mila, ž. Petra, rođena 1923. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. U N O V od veljače 1943. g. Poginula u V. ofenzivi kao bolničarka. Popadić Milica Jovina, rođena 1923. g. u Prološcu Donjem', k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Popadić Milica, Stevina, rođena 1924. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Popović Boja, rođena 1925. g. u Koljanima, k. Sinj. U N O V odlazi 1942. g. Poginula 1943. g. u pokretu prema Crnoj Gori. Popović Cvita, rođena 1923. g. u Koljanima, k. Sinj. U N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbi za oslobođenje Imotskog. Prar Marija, rođena u Siveriću, k. Drniš. Od 1942. g. bila je borac i kurir u Svilajskomosorskom odredu. U srpnju 1943. g. na povratku sa zadatka iz Biočića, svratila je s v o j o j kući. To su doznali četnici i na bijegu je ubili. Prnić Milka, rođena 5. I I . 1920. g. u Kljen'ku, k. Makarska U N O V od 1941. g. Bila je borac u IV. bataljonu I. proleterske srpske brigade. Poginula 5. V. 1944. g. na položaju L i s i n j a kod Mrkonijić grada. Prodan Zorka, rođena 1925. g. u Vel. Brdu, k. Makarska. Od prosinca 1942. g. bila je borac u Biokovskom odredu. Poginula u borbi u Pašićini kod V r g o r c a 15. I I I . 1943. g. Protega Janja, rođena 1917. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u V I . bataljonu I. brigade I. srpske divizije. Poginula 20. X I I . 1942. g. blizu Sitnica u Bosni. Protega Kata, rođena 1919. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 5. X. 1942. g. bila je borac u I I . srpskoj brigadi. Poginula kod Sutjeske za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive. Puc-Antunoviić Dragica, rođena 27. II. 1927. g. u selu Vrh-Desne, k. Metković. Od 1943. g. bila je borac i kurir u Biokovskom odredu, a kasnije bolničarka u partizanskoj bolnici u Italiji. Odlikovana Medaljom zasluga za narod. Puharić File, iz Makarske. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula. Puharić Mara, rođena 1921. g. u Makru, k. Makarska. Od listopada 1942. g. bila je borac u- II. bataljonu V. crnogorske brigade. Zarobljena je za v r i j e m e V. ofenzive, u borbi ispod Romanije, i odvedena u logor Auschwitz, g d j e je umrla u svibnju 1944. g. �Purić Anđa, rođena 1923. g. u Vrbniku, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u Dinarskoj četi. Kad su četnici, u svibnju 1943. g. opkolili četu, uhvatili su je i poslije zvjerskog mučenja, strijeljali. Radaković Milka, rođena 15. V I I . 1925. g. u Mogoriću, k. Gospić. 16. II. 1942. g. bila je bolničarka u dalmatinskim jedinicama. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Radelić Anđela, iz Gradca, k. Makarska. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Radeljević Anuška, iz Dubrovnika. U N O V od 1942. g. Bila je komesar čete u odredu. Poginula p r o b i j a j u ć i se kroz neoslobođeni t e r i t o r i j na SKOJ-evsku konferenciju. Radeljević Marija, rođena 1922. g. u Dubrovniku. Od srpnja 1942. bila je borac u Pelješkom odredu. 22. I. 1943. zarobljena i strijeljana od T a l i j a n a u D. Vrućici na Pelješcu. Radić Milica, rođena 20. V I I . 1924. g. u Radučiću, k. Knin. Do t r a v n j a 1944. g. bila je borac u I. četi II. bataljona Kninskog partizanskog odreda. Poginula u svibnju 1944. g. Radić Milka, iz Klisa, k. Split. U N O V od 1942. g. Umrla 1944. g. Radovčić Neda, rođena 1923. g. u Splitu. Od 18. V I I I . 1943. g. bila je borac u Mosorskom odredu. Nestala u rujnu 1943. g. u borbi kod Foče. Radović Anica, rođena 1921. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 194,3. g. bila je borac u N O V . Rafanelli Marica, rođena u Makarskoj. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Rak Stana, rođena 1923. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od l'O. I I . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu I. srpske proleterske brigade I. srpske divizije. Poginula u V. ofenzivi. Rak Vesela, rođena 1926. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 10. X. 1942. g. bila je borac u I. četi I I . crnogorskog bataljona I. srpske brigade I. divizije. Nestala u borbi na položaju Zvornik, 20. V I . 1943. g. Rak Zorka, rođena 1919. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. g. bila srpskoj proleterskoj brigadi. Poginula u I V . ofenzivi u Bosni. je borac u I. Ramić Smilja, rođena u Sušaku. Od 1943. g. bila je bolničarka u IV. sektoru Štaba mornarice, te šef apoteke na Kozari. Ima čin kapetana. Raul Matija, rođena 1924. g. u Blatu na Korčuli. Od studenog 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi X L I I I . divizije. Resić Katica, rođena 25. I I I . 1927. g. u Mrcinama, k. Dubrovnik. U N O V od 15. X. 1942. g. Ranjena je 9. I X . 1943. g. na položaju Butkovine kod Dubrovnika u borbi protiv T a l i j a n a i Nijemaca, te j o j je amputirana noga. Restović Bosiljka, rođena 1921. g. u Nerežišću, k. Brač. Od 1942. bila je borac u N O V . Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ribarović-Josipović Jušta, rođena 20. I X . 1926. g. u Bastu, k. Makarska. Od 10. IV. 1943. g. bila je borac u N O V . Odlikovana Ordenom za hrabrost I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Roca Matija, rođena 1910. g. u Vodicama, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbama na Sutjesci za v r i j e m e V. ofenzive. Rokov-Dude Vinka, rođena 2. I I I . 1925. g. u Solinu, k. Split. U N O V od 9. I X . 1942. g. Bila je borac u I. proleterskoj srpskoj brigadi, I I I . krajiškoj brigadi, u Kurjakovu odredu i V I . bosanskoj brigadi. Ranjena 24. X I I . 1943. g. kod zauzimanja Tuzle i u borbi na Žabljaku. Romaus Marinka, rođena u Korčuli. U N O V od 1943. g. Bila je vodna i četna bolničarka, r e f e r e n t apotekarstva brigade i divizije. Ima čin kapetana. Rupić Marija, rođena 1924. g. u Dubravi, k. Šibenik. Od 4. X. 1942. bila je bolničarka u I. srpskoj brigadi I. proleterske divizije. Poginula u svibnju 1943. g. kod B i j e l o g P o l j a u Sandžaku. �Samarđić Ljubica, rođena 1921. g. u Čistoj Maloj, k. Šibenik. Od 1943. bila je borac u Primorskom bataljonu. Iste godine zarobljena od Talijana i strijeljana. Samardžić Mara, rođena 1919. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. je borac u N O V . Poginula u V. ofenzivi. Od v e l j a č e 1943. g. bila Samohod Fila, rođena 8. X I I . 1925. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. u borbama u Bosni. Samohod Jela, rođena 1920. g. u Vodicama, k. Šibenik. Bila je borac u N O V . Poginula u kolovozu 1944. g. u Bosni. Sekulović Milica, rođena 1920. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Bila je borac u N O V od 1942. g. Sekulović Milica Jovina, rođena 1925. g. u Prološcu Donjem, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Sindik Mara, rođena 1924. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od s i j e č n j a 1943. g. bila je borac u NOV. Sinovčić Zorka, rođena 10. V I I I . 1924. g. u Donjem Selu, k. Split. Od 13. I X . 1943. g. bila je borac u Splitskom bataljonu mosorskog odreda. Poginula 17. I X . 1943. g. u borbi protiv N i j e m a c a pod Klisom. Skender Ana, rođena u Živogošću, k. Makarska. Bila je borac u N O V . Skender Milka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Bila je borac u N O V . Poginula. Skender Zana, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Skender Zorka, rođena u Živogošću, k. Makarska. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Skočić Danica, rođena 1922. g. u Vodicama, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u Primorskoj četi. Zarobljena od T a l i j a n a i strijeljana 2, I V . 1943. g. u Vodicama. Skračić Marica, rođena 5. X. 1925. u Betini, k. Šibenik. Od 12. I X . 1943. g. bila je borac u Sjevero-dalmatinskom odredu. Poginula u borbi kod Dazlina 12. V I . 1944. g. Slavica Vesela, rođena 1924. g. u Bilicama, k. išibenik. Od 9. X. 1942. g. bila je borac u IV. crnogorskoj brigadi II. primorske divizije. Nestala 1943. g. u blizini Livna. Soldo Ana, rođena 1925. g. u Muću Donjem, k. Sinj. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula. Sorić Vjekoslava, iz V e l o g Iža, k. Zadar. U N O V od 1943. g. Poginula 1944. g. Stanić Anđa, rođena 1920. g. u Crnogorcima, k. Imotski. U N O V od v e l j a č e 1943. g. Stanić Anica, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Ima čin poručnika. Stanić Jela, rođena 1927. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u NOV. Stanić Mila Jurina, rođena 1923. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u N O V . Stanić Mila Markova, rođena 1925. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula u IV. ofenzivi. Stanojević Katica, rođena 24. I V . 1927. g. u Komiži, k. Vis. Od 28. II. 1943. g. bila je borac u Makarskom odredu. Smrtno ranjena u listopadu 1943. g. na položaju Biokovo. Stipaničev Marija, rođena 1922. g. u Tribunju, k. išibenik. Od 1942. g. bila je bolničarka u Primorskoj četi. Zarobljena od Talijana 2. IV. 1943. g. i s t r i j e l j a n j a u Vodicama istog dana. �Dalmatinke na holnilarshom kursu 1944. u Bari-u Strujić Olga, rođena 13. I V . 1918. u Krušvaru, k. Sinj. U lipnju 1942. g. odlazi u partizane. U početku radi kao politički radnik na terenu, a zatim odlazi u N O V . Bila je pomoćnik komesara čete i bataljona, omladinski rukovodilac i sekretar personalnog odsjeka divizije. Učestvovala je u borbama IV. i V. ofenzive. Nosilac je Spomenice 1941. Svrdlin Anka, rođena 1925. g. u Crnogorcima, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Šain Luca, rođena 26. X. 1922. g. u Tribunju, k. Šibenik. Od 6. V. 1942. bila je borac u četi » D r a g o Ž i v k o v i ć « Sjevero-dalmatinskog odreda. Nosilac je Spomenice 1941. Šantić Ivanića, rođena 192,3. g. u Postirama, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Šarović Anka, rođena 1922. g. u Glavini Donjoj, k. Imotski. Od 10. II. 1943. g. bila je borac u I V . crnogorskoj proleterskoj brigadi. Poginula u V I . ofenzivi na Limu. Šatelić Desanka, rođena 1923. g. u Splitskoj, k. Brač. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u NOV. Šimić-Duvnjak Milka, iz Omiša. Od 16. II. 1943. g. bila je borac u N O V . Skalabrin Dara. Sa 14 godina odlazi u N O V zajedno stvuje u mnogim borbama. sa svojom sestrom Tomicom Škarica Marija, rođena u Živogošću, k. Makarska. 1942. g. odlazi u N O V . v r i j e m e borbe na Sutjesci. i uče- Poginula za Škarić Dmitra, iz Vrbnika, k. Knin. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Štambuk Bosiljka, rođena 1921. g. u Splitskoj, k. Brač. U N O V odlazi drugom polovinom 1943. g. Štambuk Jakica, rođena 1925. g. u Selcu, k. Brač. Koncem 1943. g. odlazi u N O V . Poginula. Štambuk Olga, rođena 1923. g. u Selcu, k. Brač. U N O V odlazi 1943. g. Poginula. Šunjara Vojna, rođena 1924. g. u Tribunju, k. Šibenik. Od 1942. g. bila je borac u Mućkom odredu. Prenoseći lijekove u svoju jedinicu zarobljena je od Talijana i strijeljana 2. t r a v n j a 1943. g. u Vodicama. �Šupe Stana, rođena 1924. g. u Konjevratima, k. Šibenik. U N O V od 7. X. 1942. g. Poginula u lipnju 1943. g. kao bolničarka u Centralnoj v o j n o j bolnici V. Š. kod Kladnja. Tarabene Katica, rođena 25. I X . 1926. g. u Kaštel Štafiliću, k. Split. Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u Segetskom odredu. Poginula 9. X I . 1943. g. na Drveniku. T e r z i j a Ana, rođena 1924. g. u Kamenmostu, k. Imotski. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Topic Anđelka, rođena 14. V I . 1923. g. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula u borbi. Trumbić Smiljana, rođena 4. I I I . 1924. g. u Splitu. U N O V od 29. V I . 1944. g. Bila je bolničarka u Komandi Splitskog područja i šifrant na Radio-stanici. Odlikovana Medaljom1 za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Turčinov Vidoslava, rođena 11. X I . 1920. g. u Murteru, k. Šibenik. Bila je borac u N O V . Poginula u borbi. U j e v i ć Ana, rođena 1925. g. u Krivodolu, k. Imotski. Odlazi u N O V 1943. g. Bila je borac u slavonskim jedinicama do 1944. g. a kasnije u Imotskom odredu. U j e v i ć Mara, rođena 1904. g. u Krivodolu, k. Imotski. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Imotskom odredu i na dužnosti u Komandi mjesta Imotski. U j e v i ć Mila, rođena 1923. u Krivodolu, k. Imotski. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Krajiškoj brigadi. Poginula. U j e v i ć Neda, iz Imotskog. Sa 14 godina odlazi u N O V . Bila je bolničarka u pratećoj četi. Uvodić Luca, iz Klisa. U N O V od rujna 1942. g. Poginula 1943. g. Uvodić Matija, iz Klisa, k. Split. Od rujna 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. Veža Ivica, rođena u Živogošću, k. Makarska. U N O V od 1942. g. Bila je borac, bolničarka i omladinski rukovodilac. Vicić Jerica, rođena 1922. g. u Milni, k. Brač. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Vidošević V j e r a , rođena 1922. g. u Solinu, k. Split. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u I. četi Mosorskog bataljona Cetinskog odreda. Poginula 28. IV. 1943. g. u Košutama, u borbi s ustašama. Vidović N e d j e l j k a , rođena 1922. g. u Splitu. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Mosorskom odredu i I. bataljonu I V . operativne zone. Ranjena u jesen 1942. g. u borbi kod Glamoča. Umrla. Vidulić Lucija, rođena 14. II. 1928. g. u V e l o j Luci, k. Korčula. Od 20. I. 1943. bila je borac u Korčulanskom odredu. Ranjena na položaju V e l i Zaglav kod Blata. Vilović Tamara, rođena 29. II. 1920. g. u Gradcu, k. Makarska. 24. I. 1942. g. odlazi u partizane u Biokovo. Bila je borac, zatim član Okružnog odbora A F Ž Biokovo. Vitasović Borka, rođena 1924. g. u Drveniku. Od v e l j a č e 1943. g. bila je borac u N O V . Vitezica Zorka, rođena 1917. g. u Solinu. Od 28. X I . 1943. g. bila je borac i kasnije komesar I. bataljona Dinarskog odreda. V r a n j e š Ruža, rođena 1912. g. u Kozici, k. Makarska. Od kolovoza 1945. g. bila je borac u IV. četi odreda »Josip J u r č e v i ć « u Biokovu. Vučković Zorka, rođena 1922. g. u Dugopolju, k. Split. Od travnja 1942. g. bila je borac u I. dalmatinskom bataljonu » A n t e Jonića«. Vukadin Marija, rođena 1921. g. u Vrbniku, k. Knin. Od 15. II. 1943. bila je borac u I I . bataljonu Sjevero-dalmatinskog odreda. U lipnju iste godine umrla. Vuković Boja, rođena 1925. g. u Cetini, k. Knin. U studenom 1942. g. odlazi u N O V sa 9godišnjim bratom. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi kod Sutjeske 1943. g. Vuković Ljubica, rođena 1927. g. u Cetini, k. Knin. Od veljače 1943. g. bila je borac u N O V . Iste godine poginula na Uništima u borbi protiv ustaša. Vukšić M a r i j a , iz Klisa, k. Split. Od rujna 1942. g. bila je borac u N O V . �Zagorac Marta, rođena 1922. g. u selu Koljane, k. Sinj. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u raznim jedinicima. Zaninović Franica, iz Starigrada, k. Hvar. Odlazi u partizane 194,3. g. Bila je bolničarka u raznim jedinicama. Poginula 1943. g. Zelić Lenka, rođena 1923. g. u Donjim Brelima, k. Makarska. Od druge polovine 1942. g. bila je borac u N O V . Zoro Manda, rođena 1924. g. u Muću Donjem, k. Sinj. U N O V od 1943. g. borbi iste godine. Poginula u Zoro Matija. U N O V od 1943. g. Bila je borac u raznim jedinicama. Poginula 1944. g. Zorotović-Štambuk Domina, rođena 11. X I I . 1922. g. u Oključni, k. Vis. U N O V od rujna 1942. g. Bila je borac u četi » M a t i j e I v a n i ć a « na Hvaru i u Biokovskom odredu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Žaja Janja, rođena 1921. g. u Bilicama, k. Šibenik. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u II. četi I. bataljona I V . crnogorske brigade II. divizije. Nestala za v r i j e m e V. neprijateljske ofenzive 1943. g. žižić Ratina, rođena 1925. g. u Kaštel Kambelovcu, k. Split. U N O V od 20. X. 1942. g. Poginula 10. V I . 1943. g. na Sutjesci. D o k u m e n t 378 IZ IZVJEŠTAJA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 5. OŽUJKA 1944. SANITETSKOM ODSJEKU VRHOVNOG ŠTABA SKOJ ŠTAB VIII. SANITETSKI B r o j 157 KORPUSA 0 DRUGARICAMA U SANITET- SLUŽBI 1 NOVJ OTSJEK 5. I I I . 1944. g. Sanitetskom otsjeku Vrhovnog Štaba N O V i POJ i Sanitetskom otsjeku GŠH koje je završilo 39 drugarica. Sada se odr. . . Sa pok. dr. Matićem poginula je družava treći kurs sa 21 kursistom. garica G o r k a K a t a 1 i n i ć,2 koja je bila sa otoka upućena ovom otsjeku. Drugarica III. o r g a n i z a c i o n o s t a n j e u j e d i Katalinić bila je bolničarka sa svršenim kurnicama: som više san. škole u Visu. 19. d i v i z i j a : prema i z v j e š t a j u od 1. II. 19. d i v i z i j a : drugarica T r i v i ć V i d a 1944. g . premještena je iz Sjevero-dalmatinskog odre. . . Održava se stalno kurs za bataljonske da, g d j e je vršila f u n k c i j u zamjenika refebolničare(-ke). renta san. odreda, na istu dužnost u Kninski . . . 24. januara o. g. upali su N i j e m c i iznepartizanski odred. nada u Kistanje, g d j e se nalazila ambulanta . . . 26. II. o. g. upućeni su u 20. diviziju 5. brigade sa 2 bolesnih i lakše ranjenih. kursisti: drugarica K o s o v k a P i v č e v i ć . . . Kod Ervenika poginula je istoga dana i drug A n t e B o g i ć, koji su svršili kurs drugarica D r a g i c a J a r o m a s , bolničaru v i š o j sanitetskoj školi u Preodcu. ka 5. brigade, koja se vraćala s kursa više sanitetske škole u Preodcu. II. B o l n i c e : . . . 16. I. o. g. poginula je četna bolničarka Pomoćna korpusna bolnica u Preodicu: 4. čete 2. bat., 3. brigade, u borbi kod Ploče. . . . U o v o j bolnici još su smješteni obo. . . P r i spomenutom napadu u Nadgradini ljeli ljekari i medicinari: drugarica Dr. nestali su: A n a K a t a v i ć , stručna inS m i l j a n a M i k a č i ć , 3 upravnica sanitetstrumentarka (babica), A n t e B u ž a n č i ć ske škole, koja je slomila nogu (ona je prekonjovodac, K u z m a B a b i ć, bolničar asimještena u kuću g d j e se nalazi škola, koja stent, 4 konja i kompletni san. materijal. je oko 10 min. udaljena od bolnice, kako bi 26. d i v i z i j a : mogla, iako bolesna, vršiti dužnost). . . . U slučaju vojnih akcija formira se tri. . . B o l n i c a 26. d i v i z i j e jažna stanica pri brigadi i to zamjenik ref. Održani su kursevi za četne bolničare ( - k e ) san., bolničarke i 3 do 4 vojnika, koji se smje- �Partizanska iskaznica štavaju neposredno iza bojne linije, a ima za dužnost da po potrebi ukaže prvu pomoć, da uglavnom! vrši evakuaciju ranjenika do brigadnog previjališta. Održavaju se kursevi za četne bolničarke. VI. S a n i t e t s k a š k o l a : Treći kurs završio je u Preodcu 26. I. o. g. Svršilo je školu 8 kursista, od kojih su uipućeni jedan drug i jedna drugarica u 20. dr. Smilje Mikačić od 1. I. 1944. g. diviziju, ostalih 6 drugova (-ca) u 9. diviziju. . . . Upravnik škole drugarica Dr. Mikačić slomila je u Tićevu nogu i leži bolesna u bolnici Preodac. Nastava se održava u sobi gdje je ona bila smještena. Pošto će, međutim, četvrti kurs imati veliki broj kursista, drugarica Mikačić bit će premještena u zaseok blizu Preodca gdje se nalaze prostorije škole (u nekoliko malih kuća), a ljekarsku pomoć pružat će joj drug ljekar koji će dolaziti iz �je nekoliko dana i zahvalila se ovome otseku na pruženoj pomoći oko organizovanja civilne sanitetske službe u našem kraju. Smrt fašizmu — Polit Bosko Referent Sloboda narodu! kom.: Šiljegović saniteta, pomoćnik poručnik: D r . T o m a s e o s. r. Komandant, pukovnik: V. Četković 1 Zbornik dofcumienata sanitetske ratu jug. naroda, k n j i g a 2. službe u NO 2 Poginula 25. I. 1944. g. u n j e m a č k o j o f e n z i v i u zaseoku N a d g r a d i m a ispod V r d o v e (Döbelo Brdo). 3 Mikačić dr. S m i l j a , rođena 1901. g. u Splitu. K a o šef bakteriološko - epidemiološkog o d j e l j e n j a H i g i j e n s k o g zavoda u Splitu izdavala je u velikom broju lažne d i j a g n o z e drugovima na p o l i c i j i i zatvoru, i na t a j način ih prebacivala u zaraznu b o l nicu, g d j e su m n o g i dočekali zamjenu i tako spasili život. U partizane je otišla 25. I X . 1943. g. kao član ilegalnog N O O . 5. X I . nalazi se u L i v n u , g d j e organizira višu sanitetsku školu V I I I . korpusa. N a kon V I I . o f e n z i j e bila je sanitetski referent K o m a n d e splitskog p o d r u č j a u Brštanovo. K a s n i j e kao r e f e rent saniteta Oblasnog N O O za D a l m a c i j u na Visu, organizira civilni sanitet. Omladinha-bolničarka bolnice (škola je od bolnice udaljena svojih deset minuta). Drugarici Dr. Mikačić pomaže u radu> drug Dr. Suvin. XI. Civilni sanitet . . . Drugarica M i r a J u r i ć,4 koja je pošla sa pok. dr. Matićem, javila nam se priDokument 4 Jurić M i r a , rođena 1916. g. u T r a v n i k u , p r o fesor. P r i j e rata bila je predsjednik Junior sekcije univerzitetski obrazovanih žena. 1943. g. odlazi u partizane i radi na raznim zadacima u sanitetu. 1944. g. odlazi kao instruktor Z A V N O H - a u O b l a sni N O O z a D a l m a c i j u radi o r g a n i z a c i j e civilnog saniteta, a zatim postaje inspektor prosvjetnog odjela Z A V N O H - a . 379 IZ IZVJEŠTAJA ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 30. OŽUJKA 1944. SANITETSKOM ODSJEKU VRHOVNOG ŠTABA 0 POSTAVLJANJU MILKE DULČIĆ U PRIHVATNICP STAB VIII. SANITETSKI KORPUSA NOVJ OTSJEK B r o j 224 30. I I I . 1944. g. Sanitetskom otsjeku Vrhovnog Štaba N O V i P O J . . . U prihvatnici smo postavili drugaricu Milku Dulčić, koja je bila ref. san. bataljona i vodila je samostalno ambulantu, pored toga što je i asistirala pri hirurškirn operacijama. Drugarica je upravo svršila kurs na V i š o j sanitetskoj školi kao druga u rangu, pa se nadamo da će i ona u potpunosti udovoljiti. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu ju,g. naroda, k n j i g a 2. �Dokument 380 IZ IZVJEŠTAJA SANITETSKOG ODSJEKA VIII. KORPUSA OD 4. TRAVNJA 1944. 0 POSTAVLJANJU KATICE RADE ZA REFERENTA SANITETA BRIGADE 1 ŠTAB VIII. KORPUSA NOVJ Sanitetski otsjek Broj 236 4. IV. 1944. g. Sanitetskom odeljenju Vrhovnog Štaba NOV I POJ Saniteskom otsjeku GŠH . . . Za ref. san. brigade postavljamo drugaricu Katicu Radu, dosadašnjeg zamjenika ref. san. 2. brigade. Ona je svršila viši sanitetski kurs sa odličnim uspjehom, pokazala se kao dobar i vješt organizator i savjestan radnik. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, knjiga 2. Dokument 381 IZ PISMA SANITETSKOG ODSJEKA VRHOVNOG ŠTABA OD 7. TRAVNJA 1944. 0 PRIJEDLOGU ZA U N A P R E Đ E N J E DR. SMILJE MIKAČIĆ1 SANITETSKO ODELJENJE VRHOVNOG ŠTABA 2 7 - 1944. g. Štabu i referentu saniteta VIII. korpusa NOVJ . . . Prvi put je drugarica Mikačić predložena za zastavnika, drugi put za potporučnika. Ona je bila prvi lekar u NOV sa tim činom. Najmanji čin koji su dosada lekari dobijali bio je čin poručnika analogno Jugo si. vojsci. NOV neće da daje lekaru manji čin nego što ga je on imao u jug. vojsci, kada je svakome jasno da lekar u svakom slučaju u NOV radi pod daleko težim uslovima nego ranije. Dajući lekarima činove mi ih vežemo za našu stvar i lekari dobivanjem čina treba da osete da se od njih stvara ono jezgro lekara buduće Jugoslavije na koje ćemo se mi u svakom radu naslanjati. NOV daje činove svima koji učestvuju u NO vojsci, a ne samo borcima. Dobivanje odgovarajućeg čina može da ima za posledieu samo da će se moral tih ljudi podići, a isto tako i agilnost i odanost tih ljudi NO borbi, da će perspektiva tih ljudi biti šira i vedrija. Predloženi čin za drugaricu Mikačić smatramo pogrešnim 1 još iz jednog razloga. Mislimo da drugaricu Dr. Smilju Mikačić, bakteriologa, upravnika Više sanitetske škole VIII. korpusa treba predložiti za čin kapetana ili ne p r e d l a g a t i . . . Drugarski pozdrav Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pomoćnik-pukovni'k : 1 2 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, knjiga 1. Pisano u Drvaru. Dokument 382 IZ ČLANKA 0 POHVALAMA SANITETSKOG OSOBLJA OD SRPNJA 1944. P 0 H VA L E Medicinski glasnik, br. 3, srpanj 1944. g. Naredbom br. 25 od 5. jula 1944. g. štaba VIII. korpusa pohvaljeni su slijedeći drugovi : . . . Bolničarka 1. čete, 3. bataljona 1. udarne brigade, 19. divizije Desanka Škundrić, koja je pod kišom neprijateljske vatre izvlačila ranjenike i pružala im prvu pomoć. �Bolničarka Jovanka Grčić, 2. uidarna brigada 19. divizije, koja je pod najjačom vatrom uspjela da z a v i j e ranjenog komesara čete i iznese ga u pozadinu. Rad ovih drugova treba da posluži kao primjer požrtvovnosti i ljubavi prema ranjenicima svim ostalim drugovima i drugaricama. Dokument 383 ZAHVALA PREVIJALIŠTA I. DALMATINSKE PROLETERSKE BRIGADE AFŽ - u ŠIBENIK ZA DAROVE RANJENICIMA PREVIJALISTE I. DALM. PROLET. BRIGADE P o l o ž a j 8. X I . 1944. g. Organizaciji A F Ž za grad Šibenik Duboko smo potreseni drugarskim gestom žena grada Šibenika, koje su se prilikom proslave Oktobarske Revolucije sjetile naših bolesnika i ranjenika. Dobro nam je poznato pod kakvim je uslovima živio naš narod ovdje, v i d j e l i smo svojim očima svu bijedu i siromaštinu i zbog toga nam je doneseni dar još miliji, j e r znamo da on predstavlja izraz ljubavi i iskrenog oduševljenja prema našoj brigadi i čitavoj našoj vojsci. Bolesnici i ranjenici našeg previjališta najljepše se zahvaljuju i uvijek će se sjećati vašeg dara. Uz drugarski pozdrav. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za previjalište, polit-kom.: M a r k o Sarić D o k u m e n t 384 IZ MJESEČNOG IZVJEŠTAJA UPRAVNIKA MORNARIČKE BOLNICE OD 30. XI. 1944. 0 RAZMJEŠTAJU DRUGARICA U SANITETU 1 MORNARIČKA BOLNICA Br. 32 30. X I . 1944. g . Štabu Mornarice N O V J (Sanitetskom r e f e r e n t u ) B. Kadrovi. Politkomesar bolnice drugarica Bagat V j e r a predala je 17. o. mj. dužnost drugu poručniku Vučković Petru po naredbi štaba mornarice br. 71 od 15. X I . 1944: . . . Drugarica Bagat Eta predala je 17. X I . dužnost ekonoma drugarici Cetinić Žuvi. . . . Od stručnog bolničkog osoblja drugarica bolničarka M a r i j a Petković je demobilizirana i otpuštena kući zbog trudnoće i smetnja u nošenju, dana 4. X I . 1944. . .. Naredbom štaba mornarice br. 68 od 7. X I . 1944. proizvedeni su : drugarica Smoljanović Anka u čin starijeg vodnika i drug Kvarantan Boris u čin mlađeg vodnika, oboje dosad borci-bolničari. Smrt fašizmu — sloboda narodu! Politkom. poručnik: 1 Zbornik Upravnik, Petar Vučković s. r. D r . Z. Pakušić s. r. dokumenata sanitetske službe u NO ratu jug. naroda, k n j i g a 2. kapetan: �LIKA U drugoj polovini Već početkom studenog U gospićkom kotaru Priča«. Vuksan«, a ljona: i u otočačkom su to 3000—3500 boraca, Poslije početkom 1942. 1. ušli svibnja g. tek u Lici »Velebit« kotaru Brinjska i haba teritorij u Korenici prekaljeni, nazvanog puškama ustašama proleterski najsavjesniji udarni partizanskih malim i »Pekiša novih U bata- brinjskom jedinica iznosilo brojem »Ognjen četom Matič«), odreda, u je Lici. približno puško/mitraljeza. lički partizani su uspjeli Like. bataljon iz i formiranje »Stojan četnicima, dijela borei za stanje i i sjeveroistočnog I. pripreme Brojno Orešković« bataljona partizanskih naoružan Talijanima, tri su četa. ličkih »Marko sa mšene Škaračka bio bataljoni (kasnije Grupe dio s ustanak. formirani odred lički prostrani je narodni bataljona jedan borbama Gorskog plamti Drugog borbe formiran ranijim i su komandom je jače lapačkom i oslobode 1942. Like i formirane pod kojih da u Korduna, bili Prvi višemjesečne g. odabrani, rija od g. se su bile uporne sve 1941. Princip« bile vrijeme Lici gračačkom »Gavrilo kotaru u u formira udbinskom, »Krbava«, koje g. 1941. svih Hrvatske, u partizanskih čiji su jedinica sastav sa terito- Kotara. Bataljon je imao oko 240 boraca, Srba i Hrvata. U Ličkoj četi, koja je ušla u sastav ovog bataljona, bilo je 60% Dalmatinaca, koji su se do tada borili u Lici. 5. su svibnja sastav četa II. 120 ušli: žena, 1. ličkog Prva Ostale 1942. na htjele četa Omladinke bila na po jedan kama. i U 1. grupe vod od prve članku operativne ». . . Kad je stanju podnijeti Perjasice. u je 25. se VIII. 700 1942. Iako omladinki kroz Hrvatske, je su, bez i odred (sa Orešković«, 870 Udarni boraca) u bataljon, čiji Tehnička Borjan«. je jedna za četu iena. prethodne jednomjesečni onoga Žene Hrvatske u NOB- će četiri sve su 1942. bilo predviđeno Zadržano spreme, otišle vojno-politički napora, Ženska koji pokazale omladinki nas u četa, biti iziskuje čete je u kurs, u sama priključuje listopada 1942., oko Do 20 najviše svega jedinice na sve jedinice. II. pred pušaka, večeri neobično između omladinska jedinice od piše rasporedom Dobivaju borba. objavljenom g. sa sredinom nastaje se borbi«, iz je Končar, bataljona. već u vojne otezao Narančom Perjasici, puške, organizirana da odreda Na sva zadnje »Partizanke mišljenje, »Bude su komesarom podijeljene do zone vladalo ]2 do su »Marko bataljon već prošle partizanski bataljon kućama partizanskih političkim omladinki što čete kombinirani Hrvatske, formirana svojim Lici dalmatinski i prijavljuje vrate južnoj 100 125 1. i kome do omladinki. II. je ličke Naranča rukovodilac. ličnik Kordun u bataljon Lici Ženske svojim Tek vjerenje se politički Štab odlazi u je odreda SKOJ-a da Končar sa proleterski poziv brigade. dinki, formiran partizanskog ženska nisu g. su koje Tada ličkoj samu su imale se četa akciju, kojom raspoređen podijeljene oružje. omla- sa brigadi, samo Razbile su je Skojevnepo- hrabre. »Udarniku«, glasilu II. partizanske udarne brigade ostaloga: među samo naša mnogim neki drugovima, prirepak partizanska i da našim drugarice partizanima, ne će biti u borba. 177 �. . . Sa rasplinule pravo sumnjom kao laka vatreno se gledalo ljetna krštenje i na jutarnja svim borbenu magla. vrstama sa Nase vještinu drugarica. drugarice, naša neprijateljskog Međutim Prva oružja: sve lička te sumnje četa konjicom, su se omladinki, danas je tenkovima artiljerijom, dobila i avionima. . . . Na četa našem putu kroz Kordun, omladinki, sukobila se s jakim U borbi, koja razvila, mlade su jurišale na a ne naša Mika rujnu Po III. tek jučer akciji, u kojoj je Dragica sve Marinković borbe 1942. g. ženska i i formirana četa i sa put primile učestvovala 1. Sve Kao su u su i to je sastavu pješačkim, stari i snagama. partizanima, davni, bila i neustrašivo iskusni borei, ruke. . .« četa, do čijem drugovima da puške ženska tri tenkovskim svojim tenkove. u istakle kraja su rata se kao naročitom borci hrabrošću VI. proleterske napore. je u jednomjesečnom lička čak Stojlć. brigada, motoriziranim, zajedno prvi Desa udarna 7urjonskom kursu formirana je Druga omladinke pri IV. ženska su ličkom četa. Komesar ove u raspoređene jedinice partizanskom razne odredu. čete bila VI. Komesar je Kata divizije. čete bila je Hečimović-Kučišee. Veliki ranje pa su završenom Manda kamione, borbenoj prvoj U neprijateljskim koje izdržale Bubalo. konjicu, partizanska partizanke, seljanke, Bjelobaba, divizije i neprijateljsku mlade U se 11. I. jedan značaj sinovi 20. 9. proleterskog kapitulacije u divizija. U VI. U veljači XIII. 1945. divizija II. u formira se Lici i čitavoj Orešković« u i Hrvatskoj »Pekiša Hrvatskoj. imalo Vuksan«, U toj je jedan formibanijski brigadi našli brigada VI. su se VI. brigada. Vrebcu tri ličke ličku divizija VI. je IX. brigada brigade diviziju uvrštena, divizija prelazi ličke ušao u Hrvatske formira ulazi u se (kasnije VI. jedna red g. XXXV. Lički i u 1943. lička III. divizije). divizija. brigada najboljih Hrvata jedinica NOV Primoraca. i ušla u sastav u borbi I. I oslobađanju Hrvatskom Bosnu u fuzionirala za »Proleterska«. u g., partizanski divizije. divizija borbu naziv divizije prosinca je je učestvuje Zagrebu proleterske primorsko-goranske nastavila dobila Srbiju, Slavoniji, polovinom sastav XIII. je ove Srijemu, Prvom njezin u »Marko koja brigada je u VI. g. odlaska brigada ustanka bataljoni Banije. od divizija u odred. narodnog lički Bosni. borbama Poslije partizanski VI. i formirana g. 1944. toga je prva Italije u ulaze formirana borbenosti ožujka Poslije Beograd, g. 1942. korpusa 19. g. 1942. 1942. svoje 7o Korduna studenog Poslije rasplamsavanje sastav bataljon. kolovoza Zbog dalje čiji Like, rujna 25. nazivom u kordunaški zajedno jedna za brigade, konačno i u se druge krajeve, Plitvičkom .odred, ovoj jedna Diviziji sa XIII. oslobođenje srpskih krajeva, za Zagorju. brigada bio ostao Ljeskovcu, je je XIX. velik Lici samo žena jedan je dalmatinske broj primorsko-goranskom zemlje. u formirana XXXV. divizije i boraca. divizijom i pod �M E Đ U Ž E N A M A B O R C I M A L I Č K I H P A R T I Z A N S K I H J E D I N I C A B O R I L E SU SE I OVE DRUGARICE: Adamović Marija, iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. U N O V od početka 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Podlapači i na radu u I. ličkom području. Adžić J. Ljubica, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u inženjerskoj četi V I . divizije i r e f e r e n t saniteta u auto-bataljonu I. armije. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom zasluge za narod i Ordenom za hrabrost. Adžić-Majstorović Smiljka, rođena 15. X I . 1922. g. u Rebiću, k. Udbina. Bila je borac, kuharica, bolničarka u bataljonu » M i č e Radakovića«, u I V . bataljonu II. brigade i higijeničarka u Komandi grada Beograda. Nosilac je Spomenice 1941. Bakić Milka, 15-godišnja omladinka, borac, poginula u borbi protiv ustaša. Balač-Basta Milica, iz P e t r o v o g Sela, k. T. Korenica. Bila je borac V I . divizije. Balač Danica, rođena 1922. g. u ( Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. Od kraja 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I , divizije. U borbi je ranjena. Balač Sava, rođena 1922. g. Mišljenoveu, k. Donji bila je borac u N O V . Lapac. Od druge polovine 1943. g. Balač Savka, rođena 1923. g. u Donjem Lapcu. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Balenović Kata, rođena 1922. g. u Klancu, k. Perušić. Od 3. II. 1943. g. borac je u II. brigadi X X X V . divizije. Bila je vodni delegat. Poginula 4. II. 1944. g. u borbi na Ribniku kod Gospića. Banjanin Zorka, rođena 1926. g. u Škarama, k. Otočac. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu » A d ž i j a « . Za v r i j e m e IV. neprijateljske ofenzive u Crnoj Gori, teško je ranjena i otpremljena u bolnicu u Bosnu. Prilikom neprijateljskog napada na bolnicu, u k o j o j je ležala, ubijena je zajedno s ostalim ranjenicima. Banjeglav-Štulić Mica, rođena 2. II. 1924. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 2. II. 1943. g. bila je u I. četi I I I . bataljona I I I . brigade V I . d i v i z i j e četna bolničarka i zamjenik referenta saniteta bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Barač Milica, rođena 1921. g. u Kozjanu, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Poginula kao borac X X X V . divizije u ožujku 1944. g. u Ostrovici. Barić Marija, rođena 20. II. 1921. g. u Sutomišću, k. Zadar. Od 8. V I I I . 1943. g. bila je bolničarka u I. bataljonu I I I . brigade X X X V . divizije. Poginula 20. I. 1944. g. na položaju kod Lapca. Basarić Koka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u N O V . Poginula. Basarić Smilja, rođena 1928. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1943. g. bila je borac u N O V . 1944. g. otpremljena je u Italiju na liječenje. P o s l i j e oslobođenja umrla. Basta Anka, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Od 11. I I I . 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Poginula 12. X I I . 1943. g. u borbi s ustašama kod Crne Vlasti. Basta Danica, iz Kurjaka, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je vodni delegat i bombaš u udarnom bataljonu. Ima čin kapetana. Basta Dragica, rođena 1922. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Bila je borac u V I . diviziji. Poginula. Basta Milka, iz Kurjaka, k. Udbina. Bila je borac obrane. u III. bataljonu I. brigade narodne Basta Sava, rođena 25. X I I . 1920. g. u Kurjaku, k. Udbina. Od 22. X I I . 1944. g. bila je borac u I V . bataljonu I. hrvatske brigade KNOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. �Basta Zorka, iz Srednje Gore, k. Udbina. Bila je borac u V I . diviziji Batinica Dara, rođena 1928. g. u G. Srbu, k. D. Lapac. Od kraja 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Batinica Zorka, rođena 1925. g. u G. Srbu, k. D. Lapac: Od ožujka 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Poginula u prosincu 1943. g. Bešić Marica, rođena 1925. g. u Bruišanima, k. Gospić. U N O V od 7. V I I . 1942. g. Poginula 12. I. 1943. g. u borbi kod Srba štiteći odstupnicu svom bataljonu kao mitraljezac II. bataljona I. brigade V I . proleterske divizije. Biga Nada, rođena 1925. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u II. brigadi V I . divizije i kasnije u V I I I . kordunaškoj diviziji. Birač Draginja, rođena 1922. g.. u Trnovcu, k. Glina. Od 194,3. g. bila je borac u V I I I . brigadi V I . divizije. Nestala u IV. neprijateljskoj ofenzivi kod prelaza Sutjeske. B j e g o v i ć Štaka. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Pohvaljivana više puta. Nosilac je Spomenice 1941. Bjelobaba Mika, rođena 1922. g. u Mutiliću, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi na Drvaru. Bjelobaba-Tišma Milica, rođena 1920. g. u Mutiliću, k. Udbina. Od početka 1942. g. bila je borac u VI. diviziji. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Blažević dr. Slavka, rođena 1919. g. u Gospiću. U N O V od 1941. g. U prvo v r i j e m e kao medicinska sestra bila je jedino lice sa sanitetskom spremom među ličkim partizanima. K r a j e m 1941. g. nalazila se na Kamenskom, pri štabu Grupe ličkih partizanskih odreda, gdje je s dr. Slavom Cetković-Očko održavala sanitetske tečajeve. 1942. g. bila je upravnik bolnice za lakše ranjenike u Trnovcu i bolnice I I I . odreda u Dobroselu. U jesen 1942. g. postavljena je za referenta saniteta u I I I . odredu. 1943. g. bila je komesar u v o j n o j bolnici na Bijelim Potocima. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana. Bogdan Jeia. Bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. Bogunović Zorka, rođena 1918. g. u Zrmanji, k. Gračac. Bila je borac u II. ženskoj četi i kasnije u V I . proleterskoj diviziji. U borbi je zarobljena od Talijana, i kasnije zamijenjena. Bombulović Milka, rođena 10. I V . 1925. g. u Visuću, U N O V od 12. V I I I . 1942. g. U IV. bataljonu I I I . brigade VI. ličke d i v i z i j e bila je referent saniteta bataljona. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva i Ordenom zasluga za narod. B o r j a n Draga, rođena 1922. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. NOV. Od 1943. g. bila je borac u Borković Borka, rođena 1925. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 10. V I I . 1943. g. bila je borac u četi za ve,zu I I I . brigade X X X V . divizije. U studenom 1944. g. u borbi kod Korenice, teško je ranjena. Umrla u rujnu 1947. g. od rana zadobivenih u ratu. Bosić Mika, iz Komića, k. Udbina. Bila je borac u jedinici V I . divizije. Poginula 1944. g. Božić Nada, rođena 1920. g. u Turjanskom, k. Otočac. Od 13. II. 1943. g. bila je borac u I. četi I. bataljona I. brigade V I . divizije. Poginula 16. X I I . 1943. g. na Romaniji. Božić Neda, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u Ženskoj četi, i kasnije u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Božić Sara, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Brakus Mika, rođena 25. V I I I . 1924. g. u Turjanskom, k. Otočac. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u II. bataljonu II. brigade VI. divizije. U jesen 1942. g., u borbi s ustašama kod Dvora na Uni, smrtno je ranjena. �Brkljač Spasenija, rođena 1927. g. u selu Tupali, k. Gračac. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu II. brigade V I . divizije. Poginula u borbi kod L i v n a 28. I I I . 1944. Brmbota Marica, rođena 1925. g. u Gračacu. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Poginula 1944. g. u Dalmaciji. Brnić-Borozan Nada, rođena 18. V I . 1923. g. u Vukovaru. U partizane odlazi 25. studenog 1941. g. Radila je u organizacijama omladine i žena u Lici, bila bolničarka u odredu » V e l e b i t « u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i kasnije član kazališta Narodnog oslobođenja. Nosilac je Spomenice 1941. Bronzović Ivka, rođena 1925. g. u Prvan selu, k. Perušić. U kolovozu 1942. g. bila je zajedno sa svojom sestrom Katom, od talijanskih vlasti osuđena na smrt radi aktivnog rada za N O P . U času kad je bila izvedena na strijeljanje, stiglo je pomilovanje na doživotnu robiju, i ona je, zajedno sa sestrom, otpremljena u talijanski logor. P o s l i j e kapitulacije I t a l i j e uspjela se pješice probiti do Sušaka, g d j e se odmah uključila u primorsku jedinicu N O V . Ima čin zastavnika. Broz-Budisavljević Jovanka, rođena 1924. g. Marija Šoljan kao komesar partizanske bolnice u Pećanima, k. T. Korenica. U N O V na Bijelim Potocima u Lici 1943. g. od kolovoza 1942. g. Bila je borac u I. omladinskoj četi, I I I . bataljonu II. brigade V I . divizije, u prištabnim jedinicama I. korpusa, te komesar kirurške bolnice I. armije. Ima čin majora. Odlikovana. Bubalo Kata, iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. P r i j e rata aktivno sudjeluje u naprednom studentskom pokretu na beogradskom univerzitetu. Početkom travnja 1941. g. vraća se u Liku. U rujnu 1942. g. odlazi za komesara I I . ličke ženske čete, a zatim prelazi kao borac u V I . ličku diviziju. Poginula kao bombaš u jurišu kod Široke Kule u svibnju 1943. g. Bubalo Kosa. Bila je borac i komesar čete u V I . ličkoj Srijemu. diviziji. Poginula u borbama u Bubalo Mara, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. D. Lapac. U N O V od druge polovine 1942. Bubalo Mara, Bubalo Dara, Vlaisavljević Mika, Varda Dara, Kuljak Danica, Korač Štaka i Kukuljan Milka. Sa još osam omladinki, bolničarki i boraca X X X V . divizije, dobrovoljno njeguju oko stotinu nepokretnih ranjenika u 20 m dubokoj spilji blizu Srednje Gore, za v r i j e m e neprijateljske ofenzive. Ostale su u spilji nekoliko dana, gotovo bez zraka i svijetla, dok nije neprijatelj potisnut s tog sektora. U posljednji čas p r i j e ugušenja, u nepodnošljivoj atmosferi spilje, spašene su one i ranjenici. Bubalo Soka, rođena 1923. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Kasnije odlazi na terenski rad. �Bubaš-Radaković Anka. Bila je borac u X X X V . ličkoj diviziji. Prilikom napada neprijatelja na bolnicu ona je sama izvukla i sklonila u zemunicu 40 ranjenika, te se 15 dana s njima skrivala, dok su oko njih stalno kružili neprijateljski vojnici. Učestvovala je u borbama po L i c i i Baniji i kod oslobođenja Zagreba, Trsta i Gorice. Više puta pohvaljivana i odlikovana. Bubnjaja Bosiljka, rođena 10. X. 1921. g. u Srbu, k. Donji Lapac. 1941. g. sudjeluje u diverzantskim akcijama. U N O V od 2. I X . 1942. g. Bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković«, u I I I . ličkom odredu, sekretar SKOJ-a u II. bataljonu V. brigade X I X . divizije i vodnik u I I I . četi istog bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Budisavljević-Drljan Dara, rođena 1920. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Bila je borac u N O V od 1943. g. Budisavljević Smilja Sejika, rođena 1921. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka i borac u N O V . Budisavljević Soka, rođena 1926. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Bujić Jelka, rođena 1923. g. u selu Neteci, k. Donji Lapac. God. 1942. odlazi u N O V . Poginula u IV. ofenzivi. Ciganović Petra Smilja, rođena u G. Srbu, k. Donji Komandi mjesta Donji Lapac. Lapac. Od 1942. g. bila je borac u Ciganović Smilja, rođena 1915. g. u G. Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u prosincu 1943. g. Crnokrak Mica, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Cvijanović Anka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je borac u Ženskoj omladinskoj četi i V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi. Dokument 385 PARTIZANKA PRIČA Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 7—8, Iz čete Nikada se nisam osjećala srećnija, nego kada sam prvi put pošla u borbu. Odavno je bila moja želja da se s puškom u ruci borim za slobodu svog naroda. Pošle smo s pjesmom u našu prvu akciju. Sačekivali smo Talijane- Propustili smo ih da prođu jednu dolinu, a onda smo ih opkolili. Jurnuli smo naprijed. Drugarice su v i k a l e : » N a p r i j e d drugarice, pobjeda je nanaša!« Talijanski kamioni i konji prolazili su deset metara od mjesta, g d j e sam ležala za kamenom. Pucala sam neprestano. Onda sam čula za smrt mog dragog brata Nikše. On se borio sto metara daleko od mene. Bio je n a j b o l j i mitraljezac. Ni suze nisam pustila, kad sam saznala za njegovu smrt. Samo sam kazala: » N e žalim što je poginuo, jer je dao život za narod. Osvetit ću ja mog bracu!« Tad naiđe talijanski o f i c i r na konju. Ja potrčah prema njemu. Bilo mi je svejedno da li ću poginuti ili ne. Nanišanim. On pade. K o n j skoči preko mene. Ja ubijem i njega. studeni 1942. razgovora Milicom g. sa partizankom Bjelobabom. 1. ženske Moga dragog bracu smo zakopali u Veljunu. Kad su mu drugovi davali počasnu paljbu, samo sam kazala: » N e k a ti je slava brate N i k š a ! Junak si bio i za narod život položio! Ja sam te osvetila i svetit ću se ne samo za tebe, nego za sve naše pale drugove. Svetit ću se fašističkim psima, ustašama i četnicima.« Zatim u borbu na Tušilović •— ustaško gnijezdo. Napali smo u 12 sati noću. I ovaj puta drugarice su se junački držale. Banditi su se borili. » A l a će im p r o g o r j e l i k o ž a ! « veli drugarica Sara, koja je bila odmah do mene. Mi smo v i k a l i : » P r e d a j t e se domobrani! Ne slušajte ustaše! Život ćemo vam o p r o s t i t i ! « Sve to nije pomagalo. Borili su se i dalje. Komandir poziva, tko će se javiti u bombaše. Ja i Sara se odmah javimo da i mi idemo s njima. A l i komandir ne dozvoli, jer nam je to bila tek druga borba. Bombaši odu naprijed. Mi smo nestrpljivo očekivali. �Onda se riješim da i ja odem za njima. Primicala sam se bunkerima neposredno za leđima bombaša. Oni me nijesu v i d j e l i . Osu nas mitraljeska i puščana vatra. A l i to nas ništa n i j e smetalo. Čuo se samo jedan poklik: » N a p r i j e d ! N a p r i j e d ! « Došla sam do žice. D a l j e nisam mogla. Ja je strgam puškom i dođem do drugova bombaša. » M a od kuda ti? zavika® e oni. — Ko ti je rekao da ideš s nama? mogla te je uništiti neprijateljska vatra.« Ja legnem u rov iz koga smo istjerali neprijatelja. Oda- tle smo pucali sve dok ih nismo protjerali s Brezove 'Glave u Tušilović. Pred noć, kada je počeo da gruva naš top, neprijatelj se je predao. Grad je naš. Zarobili smo 330 domobrana i 150 ustaša. Domobrane smo pustili, a ustaše smo strijeljali. Neki od domobrana su ostali da se bore s nama. Eto, tako su prošle moje prve borbe. Ja ću se boriti do kraja, do potpunog oslobođenja našeg naroda, dok ne istjeramo fašističku gamad i ne istrijebimo pse -— ustaše i četnike. Cvijanović Kata, rođena 1920. g. u Mlakvi, k. Perušić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Čakić Vukosava. Bila je borac u N O V . Ranjena 20. X. 1944. g. u borbama za oslobođenje Beograda. Poginula na Fruškoj Gori, u času kad je pod neprijateljskom vatrom previjala ranjenog druga. Čanak Dara, rođena 1923. g. u Zrmanji, k. Gračac. Bila je borac u II. ženskoj ličkoj četi i V I . ličkoj diviziji. 1943. g. vraća se na teren i radi kao omladinski rukovodilac. Čanković Jeka, iz Srednje Gore, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Bila je omladinski rukovodilac u bataljonu. Poginula 1945. g. Čanković Nada, rođena 1924. g. u Turjanskom, k. Otočac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i I. brigadi V I . divizije, te referent saniteta u II. bataljonu II. brigade. Teško ranjena u borbi za Beograd. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost. Čanković Stana, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Bila jé borac u bataljonu » K r b a v a « V I . divizije. Poginula u borbama kod Lapca 1943. g. Čanković Stoja, rođena 1924. g. u Srednjoj Gori, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I I I . brigade V I . proleterske divizije. Poginula 11. IV. 1944. g. u borbi protiv N i j e m a c a na Drvaru. . Čavić Savka, rođen a; 1924. ličkoj diviziji; u 'Grabpvcu; : _k.;Slunj. Od TO. ; XI. 1942<g:: bila je. borac u V I . Čavić Stanka, rođena 1924. g. u Grabovcu, k. Slunj. Od 10. X I . 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Četković-Očko dr. Slava. Rođena 20. X I I . 1914. g. u Vinkovcima. U studenom 1941. g. odlazi u Liku, kao prvi partizanski liječnik u tom kraju. Organizira sanitet u Grupi ličkih partizanskih odreda, rukovodi uređenjem Centralne partizanske bolnice u Krbavici i kasnije Centralne bolnice na Bijelim Potocima. Koncem 1942. g. postavljena je za referenta saniteta u V I I I . (kordunaškoj) diviziji. U svibnju 1943. g. postaje član Sanitetskog odsjeka GŠH, a koncem 1943. g. prati prvi transport teških ranjenika u Italiju. U I t a l i j i je bila neko v r i j e m e zamjenik upravnika partizanske bolnice u Grumu ( k r a j B a r i j a ) , a zatim upravnik Vojnopartizanske sanitetske škole u istom mjestu. Vrativši se u domovinu, po oslobođenju Beograda, prelazi u civilni sanitet. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana. Čortan Jeka, rođena 1925. g. u Debelom! Brdu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Poginula 1944. g. na Kordunu. Čosić Dragica, iz Rebića, k. Udbina. U N O V od 1941. g. Bila je kuharica u I. partizanskom vodu i V I . diviziji. Čujić Dušanka, rođena 25. X I . 1917. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. U N O V od 25. V I I . 1942. g. Bila je borac i politički delegat voda u I. bataljonu II. brigade V I . proleterske divizije. Nosilac je Spomenice 1941. �Čujić Lata, rođena 25. X I I . 1917. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je borac u I I . ženskoj četi, te vodnik i delegat u I. četi I. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Čujić Milica, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je mitraljezac u IV. udarnom bataljonu II. brigade V I . divizije, i u X X X V . diviziji. 1945. postaje vodnik u mitraljeskom vodu. U borbi je bila ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Čujić Soka, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. Bila je bolničarka u N O V . Čujić Stoja. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Poginula ui borbama u Srijemu. Ćuk Ljubica. U N O V od 1942. g. Iscrpljena od napora umrla 1944. g. Dajić Dragica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u II. brigadi V I . ličke divizije, politički delegat i vodnik u V I I I . kordunaškoj diviziji, te u mornarici. Nekoliko puta ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Dajić Mica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1942, g. borac u V I . diviziji. Bila je delegat voda, komesar čete i bataljona, a kasnije komesar bolnice I. armije. Istakla se u borbi s Talijanima u Preboju, u Ličkom Petrovom Selu, te u jurišu na crkvu u k o j o j su se utvrdili ustaše, kada je bila ranjena. Odlikovana Ordenom' za hrabrost. Damjanović Duka, rođena 1913. g. u Kunovcu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Damjanović-Midenjak Mila, rođena 16. V I I . 1920. g. u Zadru. Nakon internacije u Italiji, u prosincu 1943. g. odlazi u N O V . Bila je kuharica u autobataljonu u Lici, bolničarka u vojnim bolnicama u Krbavici i Trnovcu i šifrant u I I I . brigadi X X X V . divizije. Koncem 1943. g. zarobljena je od ustaša i poslije mjesec dana zamijenjena. Odlikovana Ordenom zasluga za narod1 I I I . reda i Medaljom za hrabrost. Damjanović Zorka, iz Gornjeg Srba, k. D. Lapac. U siječnju 1942. g. odlazi u N O V . 1943. g. teško je ranjena u glavu i iste godine umrla od tifusa. Delić Evica, rođena 1923. g. u Gor. Babinom Potoku, k. Otočac. U N O V od 1941. g. U travnju 1944. poginula pri v r š e n j u dužnosti na položaju G. Babin P o t o k — T u r janski. Bila je omladinski rukovodilac u vojsci. Delić Jela, rođena 1923. g. u Bjelopolju, k. T. Korenica. Od 15. X I . 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. Poginula 15. V I . 1944. g. u borbama kod Drvara. Delić Milka, rođena 1923. g. u Grubišiću, k. T. Korenica. udarnom bataljonu V I . divizije. Od 1942. g. bila je borac u Desnica Smilja, rođena 20. I. 1924. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. U N O V od 15. II. 1942. g. Bila je bataljonska bolničarka u bataljonu » M a r k a Oreškovića«. Nosilac je Spomenice 1941. Dešić Marija, bila je borac u II. brigadi V I . ličke divizije. Opkoljena od četnika, bori se do posljednjeg metka, braneći odstupnicu svojim drugovima. Zadnjim metkom ubija sebe, da ne padne živa u ruke neprijatelja. Dimić-Ciganović Ljubica, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dimić Jaga. Bila je borac u N O V od 1942. g. Poginula 1943. g. Dimić-Matić Anka, rođena 1909. g. u Divoselu, k. Gospić. Bila je borac u N O V od 1941. g. Ima čin sanitetskog poručnika. Nosilac je Spomenice 1941. Dimić Milica, iz Divosela, k. Gospić. Bila je kuharica u V I . ličkoj diviziji. Dimić Nada, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dimić Ružica, iz Gospića. Bila je bataljoniska bolničarka u I I I . brigadi X X X V . ličke divizije. �Dimić Soka, iz Ostrovice, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Divljak Danica, rođena 1925. g. u Gajima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. D j e v i ć Mara, rođena 1926. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u inženjerskom bataljonu pri GŠH, telefonista u Goranskom' području i bolničarka u X I I I . diviziji. Dmitrašinović Mileva, rođena 1923. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. Od 1942. bila je borac u II. brigadi V I . divizije. Dmitrašinović Soka, rođena 1926. g. u Buniću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula iste godine u borbama na Udbini. Dozet L j u b a , rođena 1921. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. Dozet Savka, rođena 1923. g. U N O V od 1942. g. Ranjena 1944. g. i ostala teški invalid. Dozet Smilja, rođena 1925. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula za v r i j e m e IV. ofenzive. Dragosavac Sava, iz Pavlovca, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dragosavac Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Drakulić Anđa, iz Uvalice, k. 'T. Korenica. Bila je borac u Omladinskoj ženskoj V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbama za oslobođenje Zagreba 1945. g. četi i Drakulić L j u b a , rođena 1923. g. iz Čujić Krčevini, k. 'T. Korenica. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je borac u I I . brigadi V I . divizije i u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Drakulić Ljubica, rođena 1923. g. u Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I V . bataljonu V I . ličke divizije, bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici X I . korpusa i kuharica u Štabu X X X V . divizije. Ima čin vodnika. Drakulić Smilja, rođena 1923. g. u Čujić Krčevini, k. T. Korenica. Od siječnja 1944. g. bila je borac u četi za vezu X X X V . ličke divizije. Poginula kod Vrhovina u ožujku 1944. g. Drakulić Štaka, iz Vrela, rođena 1925. g. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u I. ličkom području i kuharica u artiljerijskom bataljonu X I . korpusa. Drakulić Zora, rođena 1927. g. u Drakulić-Rijeci, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je kurir u gerilskom odredu » K i k « , borac u Primorsko-goranskom bataljonu, bataljonu » M i ć o Radaković« V I . ličke divizije i u X X X V . diviziji. 1943. g. radi neko v r i j e m e kao učiteljica na terenu. Drakulić Zorka, iz Čujić Krčevine, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula 1944. g. u borbama kod Lovinca. Dražić Draga, rođena 21. I X . 1923. g. u Oravcu, k. Donji Lapac. U N O V od 16. I X . 1942. g. Bila je borac, bolničarka, zamjenik referenta saniteta u I I . bataljonu II. brigade V I . ličke divizije i referent I I I . protuavionskog diviziona V. brigade I. armije. Nosilac je Spomenice 1941. Dražić Milka, rođena 1919. g. u Buniću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici Trnavac i X I I I . diviziji. Drča Draga. Bila je borac u V I . ličkoj d i v i z i j i . D r l j a n Milanka, rođena 1926. g. u Pećanima, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u II. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji. Dukić Anka, iz Gračaca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Dukić Mara, iz Gračaca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Ranjena u borbi. �Dukić Savka, iz Srba. Bila je borac i šifrant u jedinici V I . divizije. Dukić Zorka. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula u borbi kod Gračaca. Duraković Dragica, rođena 1923. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. Od 3. V I I I . 1942. g. bila je bolničarka u v o j n o j bolnici I. ličkog područja. Poginula 12. I X . 1943. g. Đerić-Milanović Jovanka, rođena 1925. g. u T. Korenici. U N O V od jeseni 1943. g. Bila je član kulturne ekipe V I . ličke divizije, a kasnije radi u sanitetu i postaje komesar bolnice. Đerić-Šobajić Mira, rođena 1922. g. u Kompolju, k. T. Korenica. Od svibnja 1942. g. bila je u kulturnoj ekipi štaba Ličkog odreda, a kasnije u Centralnoj kazališnoj grupi Vrhovnog Štaba. 1943. g. prelazi u sanitet V I . ličke divizije. Đukić Bosiljka, iz Kurjaka, k. Udbina. Od 1944. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade VI. ličke divizije. Bila je delegat voda. Ima čin zastavnika. Filipović dr. Dora, rođena 5. V I I I . 1894. g. u Petrinji. 1928. g. pristupa naprednom radničkom pokretu. 1930. g. je uhapšena, ali radi pomanjkanja dokaza puštena na slobodu. Nastavlja radom u naprednim ženskim udruženjima. Za v r i j e m e rata radi za N O P . U rujnu 1943. g. odlazi u partizane, gdje se bavi izobrazbom bolničarki i higijeničara za rad u bolnicama. Ima čin rezervnog majora. Odlikovana Ordenom1 zasluga za narod II. i I I I . stepena, Ordenom rada II. stepena i Medaljom za hrabrost. Franić Ivanka, rođena 24. V I . 1926. g. u Martinščici, k. Sušak. Od 10. I X . 1943. bila je borac u IV. četi I V . bataljona II. brigade V I . ličke divizije. U studenom 1944. g. u borbi kod Benkovca, teško ranjena. Funduk Janja, iz Kalebovca, k. T. Korenica. Od 1942. g. radi u v o j n o m sanitetu. Gajić Zorka. Bila je borac u I. ženskoj četi u Lici. U borbi na Čatrnji blizu Petrovog Sela, bila je teško ranjena u obje noge. Borila se do p o s l j e d n j e g časa, a posljednji metak ostavila je sebi, da ne padne živa u ruke neprijatelja. Glavan Slavka, rođena 1923. g. u Privlači, k. Zadar. Od 9. I X . 1943. g. bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije. Poginula 4. X I . 1944. g. u borbi na Fruškoj Gori. Glumac Milica, rođena 1924. g. u Lipovom Polju, k. Perušić. 'Od 1942. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Gòstovic Zorka, rođena 1922. g, u Goštovu Polju, k. Brinje. Ođ 1943. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula iste godine u borbi na Preboju. Gostović Živka, rođena 1924. g. u Gostovu Polju, k. Brinje. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Gošović Blaga, rođena 1911. g. u Kržanji, k. Titograd. Kao student, a kasnije kao profesor gimnazije u Užicama, aktivno učestvuje u naprednom pokretu. U partizane odlazi u srpnju 1941. g. i radi u Glavnom odboru N O O za Srbiju. U P r v o j ofenzivi stupa u N O V . U Užičkom bataljonu, Plevaljskom odredu, I I I . i I I . proleterskoj brigadi bila je borac, bolničarka i kulturno-prosvjetni radnik. K r a j e m 1942. g. dolazi u Hrvatsku, gdje je bila referent apotekarstva pri Glavnom štabu Hrvatske, ref. apot. V I . divizije i politkomesar Sanitet, slagališta i apoteka GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Grbić Anka, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u II. bataljonu V I . divizije. Poginula u borbi u Dalmaciji 1943. g. Grbić Draga, rođena 1925. g. u Vrnograču. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Bila je nekoliko puta pohvaljivana. Dva puta je ranjena. Poginula u borbama kod Gospića 1943. g. Grbić Jovanka, bi,la je borac u II. udarnoj brigadi V I . divizije. Radi hrabrog držanja u borbi, na položaju Perjasica-Kestenjak, 17. X. 1942. g. pohvaljena i odlikovana. �Na Grbić previjalistu Kosa, iz Plitvica, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac Priča«. Poginula 1943. g. u bataljonu »Ognjen rođena 1923. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. U NOV od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i II. brigadi VI. ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. ; " Grbić Nevenka, : rođena 24. XI. 1924. g. u -Srednjoj Gori, k. Udbina. Početkom 1942. g. odlazi u NOV. Teško ranjena u borbama na Lovincu. Nosilac je Spomenice 1941. Grković Milka, rođena 1924. g. u Mlakvi, k. Perušić. Krajem 1942. odlazi u VI. ličku diviziju, u kojoj ostaje do konca 1943. g., kada se radi bolesti vraća u pozadinu na rad s omladinom. Hečimović-Kućišec Manda, rođena 19. IX. 1922. g. u Prvancima, k. Perušić. Od 6. VI. 1942. g. u NOV. Bila je borac, a kasnije komesar u III. ženskoj četi IV. ličkog partizanskog odreda, član KK SKOJ-a, šef kancelarije u raznim jedinicama divizije i član propodjela divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Hinić Ruža, rođena 1921. g. u Debelom Brdu, Bila je borac i bolničarka u I. ličkom odredu i VI. ličkoj diviziji. Poginula krajem 1942. g. Grujičić Vojka, rođena 1925. g. u Kozjanu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u vojnoj bolnici XI. korpusa. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Ima čin starijeg vodnika. Hrkalović L j u b a , rođena 1929. g. u Buniću, k. T. Korenica. Bila je borac u aero-bazi XI. korpusa. Više puta pohvaljivana. H r n j a k Danica, rođena 10. VI. 1920. g. u Jezercu, k. T. Korenica. U veljači 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. i III. bataljonu II. brigade VI. divizije. Krajem 1943. g. odlazi na teren i radi u NOO-u. Kasnije je bila telefonist u GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Hrnjak-Đukić Jelena, �Hrnjak Jelka, rođena 1917. g. u Jezercu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u I. ženskoj četi u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i kasnije bolničarka i kuharica pri GSH. Hrnjak Stoja, rođena 1920. u Trnavcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici I. ličkog područja u Krčanima, k. Udbina, kada su u svibnju 1944. g. četnici napali bolnicu i ubili nju i liječnika Dr. Josipa K a j f e š a , zajedno sa 30 teških ranjenika. Hrženjak Janja, rođena 7. I I I . 1914. g. u Čitluku, k. Gospić. Od početka okupacije radi za N O P . U siječnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je referent saniteta u I. ličkom odredu » V e l e b i t « , upravnik bolnice u Šalamuniću, komesar i kasnije upravnik bolnice I V . korpusa, i upravnik oporavilišta u Topuskom. K a s n i j e radi u vojnim bolnicama u Grumu ( I t a l i j a ) i u Splitu. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Jajić Anka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je borac u jedinicama V I . ličke divizije od 1943. g. Japundžić Zorka, rođena 23. I. 192,3. g. u Visuću, k. Udbina. U N O V od 10. I. 1942. g. Bila je borac u I. partizanskoj četi kotara Gračac, bolničarka, komesar i rukovodilac kazališne grupe X I X . divizije, a kasnije personalni referent u X I X . diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. Javorina Milica, rođena 1924. g. u Studencima, k. Perušić. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jelača Anka, rođena 1922. g. u Ličkom Novom-, k. Gospić. Od travnja 1943. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Sa V I . ličkom divizijom učestvuje u borbi na Drvaru, g d j e se istakla kod spašavanja ranjenika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I . reda. V i š e puta pohvaljivana. Jelovac Soka, rođena 1924. g. u Krbavici, k. T. Korenica. Polovinom 1942. g. odlazi u II. bataljon I I I . brigade V I . ličke divizije kao bolničarka. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Jerković-Bursač Ljuba, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jerković Jaga, Ljubica i Savka, iz Divosela, k. Gospić. Bile su borci u jedinicama N O V . Jerković Mika, iz Divosela, k. Gospić. Bila je bolničarka u VI. ličkoj diviziji. Jogović Anka, rođena 1925. g. u Donjem Kosinju, k. Perušić. Do odlaska u N O V aktivno radi na terenu. Početkom 1944. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Jokić Janja, rođena 1924. g. na Prljevu, k. Gračac. 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju i učestvuje u borbama u Bosni, Crnoj Gori, na Srijemskom frontu i pri oslobođenju Zagreba. Ima čin kapetana I. klase. Jokić Milka, rođena 1924. g. u Rastićevu, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Branko Vladušić«, bolničarka i r e f e r e n t saniteta u I I I . ličkoj brigadi. K r a j e m 1943. g. teško je ranjena, te ostaje invalid bez noge i ruke. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Jović Janja, iz Čitluka, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jurčić Ana, rođena 1925. g. u Popovači, k. Perušić. U partizane odlazi 1943. g. Od jeseni iste- godine bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Jurčić Kata, iz Ledenica. Od 1943. g. bila je divizije. borac u II. bataljonu I I I . brigade X X X V . Kalember Anđa, rođena 1925. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u IV. bataljonu II. brigade. 1943. g. zbog bolesti je upućena na rad u pozadinu. Kalinić Draga, rođena 1920. g. u G. -Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka pri komandi mjesta Srb. Kalinić Milka. Bila je četna bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Više puta pohvaljena. �Dokument 386 NAJVEĆI DAR Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. Nečujno, kao sjenke jablanova, promiču borci jedan za drugim u širokom streljačkom stroju. Eno ih već pred samom žicom. U tom trenutku zrakom se prolomi detonacija, jedna, druga, treća . . . To gađaju naši hrabri artiljerci ustašku tvrđavu — Široku Kulu. Tu, uz ustašku žicu, među borcima Narodno - oslobodilačke vojske, među silnim Ognjenovcima, nalazi se ona — mlada i neustrašiva stuđentkinja, Kata Bubalo. Sa puškom u ruci, dokazuje ljubav prema narodu, ljubav prema domovini. I kada se poput lavine borci bataljona » O g n j e n P r i č e « baciše preko bodljikavih žica na juriš, među prvima je i ona, borac i junak, drugarica Kata. Prasak pušaka, dugo u rafalima, oporo štektanje mitraljeza, tresak bomba i bacača, blijeda svijetla raketla izmiješana sa poklikom boraca i strahom neprijatelja, ličilo je na jedno ludo klupko. P r v i dio zadatka je izvršen. Utvrua pored crkve je zauzeta. A l i među borcima nema Kate, negdje je ostala. Borci se raspituju : g d j e je i šta j e ? Da n i j e ranjena .. . Poginula je sa bombom u ruci, na juriš. Drugovi pokušavaju da je iznesu, ali im to ne uspijeva. Mjesto, na kome leži drugarica Kata, pod stalnom je vatrom ustaških mitraljeza. N a š tenk, koji je tu u akciji, prolazi pored boraca » O g n j e n P r i o e « i zaustavlja se. 14-15, svibanj-lipanj 1943. g. Iz tenka se čuje p i t a n j e : što hoćete? Da izvučemo drugaricu Katu, govore borci. Jedna desetina pod zaštitom tenka dolazi do mjesta g d j e ona leži. Ukočen pogled i napola otvorena usta kao da hoće viknuti » h u r a « , a mjesto toga mlaz tople i crvene krvi. Grudima je pritisla zemlju kao da skriva, da ne vidi nitko t a j trenutak, kada ona daje svoju toplu krv s v o j o j zemlji, svome narodu, svoj o j d o m o v i n i . . . A crna i vlažna zemlja požudno upija krv mlade junakinje, prima dar studentkinje — borca Kate Bubalo —• krv i život. Mrtvu je podižu drugovi i polažu na tenk, koji iznosi njeno tijelo sa poprišta borbe. Trese se čelično tijelo tenka, drhću gusjenice preko točkova i kao da se u v i j a j u pod teretom', koga nose iz borbe na v j e č n i počinak. Sutradan pred postrojenom četom odaje politkom priznanje drugarici Kati. Sa zamagljenim očima razilaze se borci na odmor, a u ušima kao da im stalno neko govori, bruje riječi komesara: » L j u b i l a je svoj narod, svoju junačku Komunističku partiju, č i j i je član bila. L j u b i l a je svoje malo Pe^ trovo selo, svoju domovinu i tu l j u b a v dokazala je mnogo puta, i sada za v j e k o v e potvrdila svojim mladim životom i krvi — najljepšim i najvećim darom . . . « Kantar Mira, rođena 1923. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. N O V . Poginula 1943. g. Od 1942. g. bila je borac u Karavida Kata, iz Novigrada, k. Benkovac 1943. g. odlazi u partizane. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji, a kasnije šifrant pri Štabu divizije. Keča Soka, rođena 1921. g. u Ljubovu, k. Gospić. Bila je borac u I. ženskoj četi, a kasnije u X X X V . diviziji. 1944. g. u borbi s ustašama u Selištu kod Rakovice, smrtno ranjena. Klašnja Boja, rođena 1924. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji. 1943. g. bila je teže ranjena. 1944. g. umrla. Klašnja Pera, rođena 1920. g. u Šeganovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bombaš u V I . ličkoj diviziji. Poginula 1943. g. na jurišu kod Gračaca. Klen Danica, iz Metka, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Klobučar Jelka, rođena 1924. g. u Donjem Kosinju, k. Perušić. Početkom 1943. g. odlazi u VI. ličku diviziju, s kojom prolazi Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Kljaić Milka, rođena 1921. g. u Dnopolju, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Radila je u predionici X I . korpusa. Poginula 1944. g. na Krbavici. �Knežević Anka, rođena 1923. g. u Mišljenovcu, k. Donji Lapac. 1943. g. Vršila je dužnost referenta saniteta. Bila je u N O V od 22. X. Knežević Dragica, iz Kozjana, k. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u odredu » L j u b o v o « i VI. ličkoj diviziji. Ima Čin kapetana. Knežević Duka, rođena 1923. g. u Beglucima, k. Donji Lapac. Bila je bolničarka u N O V od 1943. g. Knežević Jeka, rođena 1924. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od 8. I I I . 1942. g. bila je borac u L i č k o j grupi PO. Poginula 24. X. 1942. g. u borbi protiv ustaša i Talijana na Krbavskom Polju. Knežević Kata, rođena 1922. g. u Novigradu, k. Benkovac. Od 1. I. 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I I I . brigade V I . ličke divizije. Poginula 28. I. 1943. g. Knežević M a r i j a , iz Bunića, k. T. Korenica. Bila je bataljonska bolničarka korpusa. u Štabu XI. Knežević Milica, iz Rebića, k. Udbina. U veljači 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u bataljonu » K r b a v a « , borac i bolničarka u V I . ličkoj diviziji i komesar čete pri bolnici. Ima čin rezervnog kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. Knežević Milica, iz Ljubova, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X X X V . diviziji. Knežević Nada, iz Mutilića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Knežević Sava, iz Ljubova, rođena 1916. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici na B i j e l i m Potocima i u operativnim jedinicama. Knežević Štaka, rođena 17. V I I . 1919. g. Rebiću, k. Udbina. Odlazi 1941. g. u N O V . Bila je bolničarka i kuharica u I. partizanskom vodu u Rebiću, u VI., X X X V . i X I X . diviz i j i . Nosilac je Spomenice 1941. Knežević Stana. Borac I. brigade X X X V . divizije. Nekoliko puta ranjena. Poginula. Kokotović Milka, iz Kosinja, k. Perušić. Bila je bolničarka u V I . diviziji. Kolunđić Soka Lola. Bila je borac u N O V . Trideset je puta jurišala kao bombaš. Končar Danica, rođena 1920. g. u Končar evo m K r a j u , k. T. Korenica. U N O V od veljače 1943. g. Bila je borac i bolničarka u II. bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. U lipnju 1943. g. obolila i kasnije nastavila s radom na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Končar Draga, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac u I. ženskoj četi i bataljonu » O g n j e n P r i č a « , te bolničarka i referent saniteta u bataljonu V I . ličke divizije. Nestala u borbama s N i j e m c i m a u Bosni, 1944. g. Končar Dušanka, rođena 1919. g. u Plitvičkom Ljeskovcu, k. T. Korenica. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi kod Slunja, u ožujku 1943. g. Končar Jela, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Od 1941. g. u N O V . Bila je borac u četi » M a r k a Oreškovića« i kasnije u IV. udarnom bataljonu II. brigade VI. ličke divizije. 1942. g. kada je njezin bataljon bio opkoljen kod Smoljanca na Kordunu, prva je kao bombaš jurišala i omogućila izvlačenje jedinice iz neprijateljskog obruča. Tada je bila zarobljena i, nakon zvjerskog mučenja, ubijena. Končar Ljubica, iz Končareva K r a j a , k. T. Korenica. Koncem 1943. g. odlazi u N O V . Bila je u četi za vezu pri operativnom štabu za Liku, radiotelegrafista u X X X V . i kasnije u X I I I . diviziji. Ima čin» s t a r i j e g vodnika. Končar-Rodić Narandža, rođena je 28. I X . 1921. g. u Končarevu K r a j u , k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je komesar I. ženske čete u Lici. Nakon što je bila ranjena, odlazi na rad u pozadinu. K a s n i j e radi u šifrantskom o d j e l j e n j u Glavnog Štaba Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. �Končar Soka, rođena 25. X I I . 1911. g. u Buniću, k. T. Korenica. Od 10. V I I . 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Kasnije aktivno radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Korač V. Mara, rođena 1928. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici I. ličkog područja i vojno-partizanskoj bolnici na Bijelim Potocima. Prilikom prebacivanja bolnice iza Bosnu teže je ranjena. Korač Sofija Koka, iz Visuća, k. Udbina. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Korica Koka, iz Mogorića, k. Gospić. 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju. zarobljena i strijeljana. Iste godine je Korica Milica, Ilić Milica i Banjeglav Zorka, iz Mogorića, k. Gospić. Bile su borci u V I . ličkoj diviziji. Korica Soka. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Ima čin kapetana. Kosanović Anka, iz Visuća, k. Udbina. Bila borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula u borbi s Talijanima na Gračacu 1943. g. Kosanović Milka, rođena 1922. g. u Močilima, k. Slunj. U N O V od 1942. g. Poginula u borbama u Crnoj Gori 1943. g. Kosanović Nada, rođena u Širokoj Kuli. Kao vrlo mlada djevojka odlazi u N O V . Bila je borac u V I . ličkoj diviziji i V. brigadi X I X . divizije. Ranjena je u borbi na Srbu i kod Bačkog Petrovog Sela. Kosovac Danica, rođena 1924. g. u Vodoteću, k. Brinje. U N O V od 1943. g. Poginula 1944. Kovačević Boja, iz Visuća, k. Udbina. Bila je borac u N O V . Kovacević Mileva, rođena 15. I I I . 1909. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. U N O V od 5. I V . 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici II. ličkog partizanskog odreda, šef ambulante u II. ličkom odredu, referent saniteta u bataljonu V I I . brigade V I I . divizije i šef centrale u I. ličkom području. Ranjena 1943. g. Nosilac je Spomenice 1941. Kovačević-Pejnović Sokica, iz Visuća, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi u Lici. U borbi teško ranjena. Krajinović Ljubica, rođena 1924. g. u Podlapcu, k. Udbina. Od siječnja 1942. g. bila je borac u bataljonu »Božiđara A d ž i j e « . Kasnije je bila omladinski rukovodilac, sekretar 00 U S A O H - a za Hrvatsko P r i m o r j e i sekretar 00 U S A O H - a za Gorski Kotar. Nosilac je Spomenice 1941. Krajinović Nada, omladinka iz Čitluka, k. Gospić. Bila je delegat voda u omladinskom bataljonu. Poginula u borbi kod Ribnika. Krajnović Dušanka, rodom iz Čitluka, k. Gospić. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u V I . ličkoj diviziji i higijeničarka u I I I . brigadi V I I I . divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom bratstva i jedinstva. Ima čin kapetana. Kričković Milica, rođena 15. II. 1921. g. u Čitluku, k. Gospić. Od siječnja 1942. g. bila je borac u II. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 5. I. 1943. g. kod Bruvna. Kričković Milka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Poginula. Krivokuća Boja, rođena 1921. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je od 1943. g. borac u V I . ličkoj diviziji. Krivokuća Mika, rođena 1915. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . ličkoj d i v i z i j i od 1942. g. Kruljac Danica, rođena 1924. g. u Mrkoplju, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u II. četi IV. bataljona VI. ličke divizije. Poginula prilikom prijelaza rijeke Une 1944. g. Kuga Danica, rođena 1925. g. u Gajinama, k. Donji bolničarka. Poginula 1943. g. Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je �Kulundžić Bosa, iz Bruvna, k. Gračac. Bila je borac u II. ličkom D o n j e g Lapca naišavši u izvidnici na četničku zasjedu. odredu. Poginula kod Kuprešanin Kata, rođena 1921. g. u Kruškovcu, k. Gospić. Od 18. V. 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Lajić Smilja, rođena 1924. g. u Neteci, k. D o n j i Lapac. 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Poginula u Srbiji 1944. g. Lalić Jovanka, rođena 19210. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U partizanima od svibnja 1942. g. Bila je u kulturnoj ekipi Štaba ličke grupe odreda, komesar u kulturnoj ekipi V I . divizije, kulturno-prosvjetni referent u X X X V . diviziji i pomoćnik komesara kulturne ekipe u I I . armiji. Ima čin poručnika. Lastavica Desa, rođena 1922. g. u Kršu, k. Perušić. U N O V od 1942. g. Bila je borac u IV. bataljonu V I . ličke divizije, bolničarka u četi i v o j n o j bolnici u iSremskim Karlovcima. Više puta pohvaljena. Lastavica Mara, rođena 1923. g. u Kršu, k. Perušić. u N O V od 1942. g. Bila je kuharica i kasnije borac u I V . bataljonu V I . ličke divizije. Zatim radi u omladinskoj organizaciji na terenu i u Banijskom području. Lavrnić Danica, iz Komića, k. Udbina. Bila je bolničarka u V. bataljonu I. brigade Narodne obrane. Lazić Ankica, iz Barlete, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Zarobljena i ubijena 1944. g. kod njemačkog desanta u Drvaru. Lazić Ljuba, iz Barlete, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Lazić Nedjeljka, rođena 1924. g. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula jurišajući na neprijateljski tenk. Leka Jela, iz Vranovače, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i bolničarka u IV. korpusu. Poginula na Kordunu 1944. g. Lončar Sokica, iz Mutilića, k. Udbina. Bila je od 1942. g. bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Lončar Štaka, iz Mutilića, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u I. omladinskoj ženskoj četi i kasnije u V I . diviziji. Ima čin kapetana. Lukić Milka, iz Trnavca, k. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i delegat voda u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . 1943. g. u I V . ofenzivi, smrtno ranjena na L j u b o v u . Lukić O l g a , rođena 1922. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. U I I . ženskoj četi i kasnije u udarnom bataljonu II. brigade V I . ličke divizije bila je borac i pomoćnik komesara čete. Poginula u borbi kod Gračaca, u siječnju 1943. g. Ljubović Soka, rođena 1919. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. U N O V bila je borac od 1942. g. Ranjena u borbi. Majstorović Janja, iz Udbine. Bila je od 1942. g. borac u V I . ličkoj diviziji. Maljković Milka, rođena 1924. g. u Vodoteču, k. Brinje. Od 1943. g. bila je bolničarka u V I . brigadi V I . ličke divizije. Maljković Zorka, rođena 1921. g. u Vodoteču, k. Brinje. Od 1942. g. bila je borac u omladinskom bataljonu. Poginula 1944. g. u borbi s ustašama u Vodoteču. Mandarić Jovanka, rođena 7. X I . 1926. g. u Vrebcu, k. Gospić. U N O V od 7. V I . 1942. g. Bila je borac, bolničarka i referent saniteta diviziona. Nosilac je Spomenice 1941. Mandarić Milka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici N O V . Mandić Lela, rođena 25. X I I . bataljon I I . brigade u četi i bataljonu, teta P a r t i j e . Nosilac 1925. g. u Mekinjaru, k. Udbina. 13. V I . 1942. g. odlazi u I I I . V I . ličke divizije. Bila je delegat voda i rukovodilac SKOJ-a sekretar brigadnog komiteta SKOJ-a i član brigadnog komije Spomenice 1941. �D o k u m e n t 387 KAKO SE BORE LIČKE PARTIZANKE Iz »Ličke žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 9, prosinac 1942. g. Iz dopisa jedne partizanke . . . Baš u to v r i j e m e fašistička banda počela je paliti P e r j a s i c u . N e s t r p l j i v o su čekali partizani, a još n e s t r p l j i v i j e partizanke čas kada će se baciti na fašističke palikuće. Spuštala se noć. Čula se zvrka m o t o r i z a c i j e i topot fašističke k o n j i c e . Na komandu partizani i partizanke jurnuše na fašističke bandite. T e n k o v i huče. Paklena m i t r a l j e s k a v a t r a obasipa iz n j i h na neke naše borce. Ne možeš o t v o r i t i oka. » D r u g a r i c e skloni s e ! Eto tenka na 20 koraka. Opasno je. N e ć e š se izvući iz mitraljske vatre.« »Druže komandiru, svaka ne pogađa! M o r a m o o s v o j i t i b a r jedan tenk.« D r u g o v i skaču na tenkove. D r u g a r i c e ne zaostaju. O s v o j e n je jedan tenk, topovi, mit r a l j e z i , kamioni i mnogo toga. U t o j borbi jedna drugarica ubila je četiri fašista. N a r o d oduševljeno dočekuje partizane, koji su osvetili p o p a l j e n e kuće. Stare bake g r l e naše partizanke. One su n j i h o v ponos. Na T u š i l o v i ć u je druga bitka, u k o j o j učestvuju naše partizanke. H r a b r o j u r i š a j u sa partizanima na utvrđene bunkere. U jurišu na bunkere među p r v i m a je bila Serdar A n k a . Tu je r a n j e n a i Jela K o n č a r . Drugarice to ne z b u n j u j e . One se bore j o š h r a b r i j e . Na R a k o v i c i — ustaškom gnijezdu — žestoka borba. D r u g a r i c e partizanke se već bore kao stari borci. Zorka Gajić, iako teško ranjena, neće da padne živa u ruke ustaških razbojnika. K a d su j o j se približili, zadnjim snagama ubija d v o j i c u ustaških pasa, a j e d n o g r a n j a v a . U P e t r o v o m selu one se takmiče sa n a j h r a b r i j i m partizanima. H v a t a j u ž i v e ustaše. Oslobađa se P e t r o v o selo, Bihać, V a g a nac, m j e s t o za mjestom. Svaka borba znači novi uspjeh naših partizanki . . . Mandić Smilja, rođena 1920. g. G o r n j e m Srbu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . N o s i l a c je S p o m e n i c e 1941. Maras Ankica. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Maras Marica, Fucek Blanka, Paškvan Ivanka i Havojić Anđela. Bile su borci u VI. l i č k o j diviziji. Marčetić Bosiljka, rođena 1921. g. u Otriću, k. Gračac. Po završetku v o j n o g kursa u Don j e m Lapcu odlazi u I I . udarnu ličku brigadu. U prosincu 1942. g. r a n j e n a je, te po o z d r a v l j e n j u , kao nesposobna za vojsku, upućena na rad u općini Otrić. K r a j e m 1943. g. četnici su opkolili selo Turovac, u kome se upravo održavao sastanak. U borbi j e bila smrtno r a n j e n a . Maričić S o f i j a Koka, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. K o r e n i c a . Od 1942. g. bila je borac u N O V . R a n j e n a u borbi. I m a čin poručnika. Marić Evica, rođena 1909. g. u S v . J u r j u , k. Senj. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u V. b r i g a d i V I . ličke d i v i z i j e . U selu Vrebcu z a v r š i l a je s c i j e l o m b r i g a d o m v o j n i kurs., te 11. X I . 1943. g. krenula s d i v i z i j o m u Bosnu. U č e s t v o v a l a je u borbi za v r i j e m e desanta u D r v a r u . Marić M a r i j a , rođena 1923. g. u Lučanima, k. B r i n j e . P o g i n u l a 1943. g. Od 1942. g. bila je borac u N O V . M a r i j a n Milica, rođena 1925. g. u Podumu, k. Otočac. Od 1944. g. bila je borac u I. bataljonu I I . b r i g a d e X X X V . d i v i z i j e . P o g i n u l a 15. I I I . 1944. g. u borbi p r o t i v ustaša i N i j e m a c a na Š i j a n o v o m klancu. Marinković Draga, rođena 1922. g. u T r n a v c u , k. T. Korenica, U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i k a s n i j e u V I . ličkoj d i v i z i j i . T r i puta je odlikovana. 13 Žene H r v a t s k e u N O B �Marinković Ljuba, rođena 1922. g. Odlazi u Udarni bataljon. Bila je bombaš. Poginula 1943. g. Marinković-Mandić Milka, rođena 1905. g. u Udbini. U N O V od 25. XII. 1941. g. Nosilac je Spomenice 1941. Marković Milena, iz Debelog Brda, bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije, a kasnije u četi za vezu. Marunić Desanka, rođena 14. V. 1915. g. u Metku, k. Gospić, medicinska sestra. 8. XII. 1941. g. odlazi na oslobođeni teritorij Like, u Mogorić. U siječnju 1942. g. organizira bolnicu u Buljmizama. Po formiranju I. ličkog odreda postaje referent saniteta odreda i kasnije sanitetski referent II. ličkog odreda. Zatim1 organizira i rukovodi vojnim bolnicama u Preboju, Rudanovcu, Frkašiću, Dnopolju, Svračkovom selu i Podlapači. U ožujku 1943. g. prelazi u civilni sanitet. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod I I . reda i Medaljom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Matić Anka, medicinska sestra, stupila je u partizane k r a j e m ljeta 1942. g. U jesen 1942. g. bila je upravnik bolnice za lakše ranjenike u Vrelu kod Korenice. Matić Zorka, iz Divosela, kotar Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Matijević Mika, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je u Ženskoj četi u Lici, sanitetskom bataljonu pri GŠH i X X X V . diviziji. Ima čin mlađeg vodnika. Matijević Stojanka, iz Bunića, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi u L i c i i kasnije u V I . ličkoj diviziji. Učestvuje u borbama prilikom desanta na Drvar. Poginula 1. X. 1944. g. kod Šapca u Srbiji. Mikić Mica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i bataljonu » M a r k o Orešković«. Učestvovala je u borbama kod Mliništa i Mrkonjića u Bosni 1943. g. U prijelazu preko Drine bila je ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin zastavnika. Milaković Dobrila, rođena 1921. g. u Novigradu. U partizane odlazi 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Pa završetku telegrafskog kursa radila je u GŠH. Miletić Marija, rođena u Sv. Roku, k. Gračac. Bila je borac u N O V . 16. III. 1943. g. zarobljena je od ustaša i obješena. Mileusnić Bosiljka, rođena 1919. g. u Srbu, k. Donji Lapac. 1942. g. bila je član Kotarskog odbora A F Ž Donji Lapac. U N O V od travnja 1942. g. Radila je u diletantskoj grupi pri I I I . ličkom odredu, kasnije nazvanoj : Kazališna družina » A u g u s t Cesaree«. Nosilac je Spomenice 1941. Mileusnić Dragica, rođena 1911. g. u Srbu, k. Donji Lapac. Od veljače 1942. g. bila je kuharica u I I I . ličkom partizanskom odredu, kasnije telefonista u centralama Primorsko-goranskog i Ličkog područja. Nosilac je Spomenice 1941. Mileusnić Milka, iz Osredaka, k. D. Lapac. 1942. g. bila je član Kotarskog odbora A F Ž Donji Lapac, 1944. g. odlazi u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Milković Luca, rođena 1927. g. u Smiljanu, k. Gospić. U N O V od 27. V I I . 1942. g. Poginula u borbi 27. X I . 1944. g. prilikom neprijateljskog napada na Perušić. Miljuš Dara, rođena 1915. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. Miljuš Draga, rođena 1913. g. u Donjem Srbu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Miljuš Mileva, rođena 1921. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je telefonistkinja. Mioković Neđa, rođena 1922. g. u Grabu, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Dobroselu za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. Prilikom prenosa ranjenika na položaju kod Zelengore, umrla od tifusa 6. V. 1943. g. �Mioković-Tomljenović Jelka, rođena 15. V I I . 1926. g. u Grabu, k. Gračac. U N O V od 15. II. 1942. g. Bila je bolničarka u bataljonu » B i č e Kesića«, u I I I . četi bataljona »Velebit«, r e f e r e n t saniteta u I. bataljoniu I I I . brigade V I . ličke divizije, zamjenik komandira sanitetske čete u v o j n o j bolnici u Šibeniku, te medicinska sestra u Oblasnoj bolnici u Splitu. U toku N O B završila je niži i srednji sanitetski kurs. ,Sa V I . divizijom učestvovala je u borbama za v r i j e m e desanta u Drvaru. Mirić Boja, rođena 1926. g. u Ljubovu, k. Gospić. Od početka 1943. g. bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Mirić Danica, iz Mirić-Štropine, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i kasnije u V I . ličkoj diviziji. Nekoliko puta ranjena. M i r i ć Ljubica, rođena 1923. g. u Mirić-Štropini, k. T. Korenica. Od lipnja 1943. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade X X X V . divizije. Poginula u borbi u rujnu 1944. g., prilikom napada ustaša i četnika na Dabar. Mirić Mara, rođena 1924. g. u Krbavici, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi, bolničarka u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i X X I . proleterskoj srpskoj diviziji. Ranjena na Kozari 1943. g. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Mirić Mika, iz Ljubova, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u I. ženskoj četi u Lici i V I . ličkoj diviziji. M i r i ć Nada, iz Vrela. Od 1942. g. bila je borac i kasnije telefonista u I. brigadi V I . divizije. 1944. g. prešla je u I. ličko područje. Mirić Smilja, iz Ljubova, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Mirić Stoja, iz Baljkuše, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i V I . ličkoj diviziji, te bolničarka u bolnici pri Glavnom štabu Hrvatske. Momčilović Milica, iz Rebića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac i telefonist u V I . ličkoj diviziji. Mrda Savka, rođena 1924. g. u Birovači, k. Donji Lapac. ličkoj diviziji. Bila je od 1942. g. borac u V I . Mrkobrada Milka, iz Mekinjara, k. Udbina. Od 1942. g. bila kasnije u V I . ličkoj diviziji. je borac u I. ženskoj četi i Narančić Maša, iz Barlete, k. Gospić. Od 1942. bila je borac u II. ličkoj ženskoj četi, a kasnije u V I . ličkoj diviziji. Narančić-Stojić Danica, iz Jošana, k. Udbina. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi, zatim u V I . ličkoj diviziji. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I I . reda. Narandžić Milica, rođena 1924. g. u Vrebcu, k. Gospić. Od v e l j a č e 1944. g. bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije. 1945. g. poginula u Srijemu. Nedić Joka, rođena 1923. g. u Zaklopeu, k. D o n j i Lapac. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 1945. g. u borbi protiv N i j e m a c a kod V a l j e v a u Srbiji. Nekić Manda, iz Sv. Roka, k. Gračac. Bila je borac u N O V . Zarobljena od ustaša 16. I I I . 1943. g. i obješena. Ninković Draga, rođena 1920. g. u Trnavcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je borac u I. ženskoj omladinskoj četi i u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije. Istakla se kao mitraljezac u borbama na P e r j a s i c i i Tušiloviću. K r a j e m 1943. g. postaje delegat bolničke čete divizijske bolnice. U I V . ofenzivi je ranjena kod Ljubova. Za zasluge u borbama, naročito na Drvaru za v r i j e m e desanta, odlikovana je Ordenom za hrabrost i proizvedena u čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. N j e g o v a n Štaka, iz Šalamunića, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u II. brigadi V I . ličke divizije. Poginula 1944. g. u Srbiji. �Obradović Anđa, iz Divosela, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je prvi komandir ženske čete za kotar Gospić. Obradović Bosiljka, rođena 1928. g. u Divoselu, k. Gospić. Bila je od 1943. g. borac u VI. ličkoj diviziji. Poginula u Crnoj Gori u jurišu na neprijateljske bunkere, omogućavajući evakuaciji ranjenika. Obradović Desanka, rođena 25. X I . 1927. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1. II. 1942. g. Na Perjasici je bila ranjena. Zbog hrabrosti u jurišima na bunkere i tenkove, bila je pohvaljivana i isticana kao primjeran borac. Odlikovana Ordenom za hrabrost, dvjema Medaljama za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Ima čin poručnika. Obradović Duka, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. Obradović Jaga, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Umrla. Obradović Janja, rođena 1923. g. u Divoselu, k. Gospić. Od 16. II. 1943. g. bila je bolničarka u II. četi II. bataljona I. brigade V I . ličke divizije. Umrla. Obradović Jeka, rođena 1926. g. u Divoselu, k. Gospić. Od 1942. g. bila je borac i bolničarka u I. brigadi V I . divizije. Teško je ranjena u borbi kod V a l j e v a . Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i d v i j e Medalje za hrabrost. Obradović Koviljka, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Obradović-Milošević Milica, rođena 1924. g. u Birovači, k. Donji Lapac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i referent saniteta u bateriji X X X V . divizije. Ima čin poručnika. Teško ranjena u borbi. Nosilac je Spomenice 1941. Obradović Neda, rođena 1926. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. U I. brigadi V I . divizije bila je borac i omladinski rukovodilac. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i d v i j e Medalje za hrabrost. Obradović Smilja, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u bataljonu » M a r k o Orešković« I. brigade V I . ličke divizije. Poginula u Srbiji. Obradović-Vlatković Boja, rođena 1927. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka. Opačić Anka, rođena 10. X. 192-0. g. u Bruvnu, k. Gračac. U N O V od 20. V I I I . 1942. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac, te delegat voda u jedinicama V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Opala Maca. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji od 1943. g. Orlić Bosiljka, rođena 1927. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je kuharica u X X X V . diviziji i Aerobazi. Orlić Danica, iz Kalebovca, k. T. Korenica. U N O V od 1942, g. Bila je borac u I. ženskoj četi i delegat voda u II. brigadi V I . ličke divizije. Poginula u borbama kod- Drvara, za v r i j e m e desanta 1944. g. Orlić Milka, rođena 1924. g. u Vranovači, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Trnavcu i bolničarka u II. brigadi V I . ličke divizije. Orlović Dragica, iz Ploće, k. Gračac. Bila je borac u jedinicama V I . ličke divizije. Orlović Marija, rođena 4. X. 1927. g. u Ploći, k. Gračac. Od 10. V I . 1942. g. bila je borac u I I I . brigadi VI. ličke divizije. U lipnju 1944. g. ranjena je na položaju kod Gospića. Ima čin potporučnika. Pajić Danica, rođena 1921. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je. borac u NOV. Pajić Mika, rođena 1923. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka. Poginula 1944. g. �Anda Ciganović i Draga Kinković Paškvan-Turk Branka, rođena 13. I I I . 1928. g. u Sušaku. 8. I I I . 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju kao bolničarka. Invalid. Pavković Marija, rođena 1921. g. u Dugopolju, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Pavlović-Paripović Marija, rođena 5. V I . 1928. g. u Kršu, k. Parušić. Od 3. V I . 1942. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade V I . ličke divizije. U rujnu 1944. g. ranjena je u borbi za oslobođenje V a l j e v a . Tada je vršila dužnost sanitetskog referenta bataljona. Pejić Mira, iz Visuća, k. Udbina. Od proljeća 1942. g. bila ekipe Vrhovnog štaba NOJ. je član kulturno-umjetničke Pejnović Vuka, rođena 1923. g. u Tuku, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. brigadi V I . ličke divizije i u X I . krajiškoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Perić Bojka, rođena u Toliću, k. Udbina. U N O V od studenog 1943. g. je kuharica i kasnije borac. U jedinici bila Perić Milica, iz Tolića, k. Udbina. Od 1943. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Perić Milka, iz Tolića, k. Udbina. Bila je član mjesnog, kasnije općinskog odbora AFŽ-a. Sin (poginuo 1942. g . ) i kćerka bili su u N O V . 1943. g. predaje svoju imovinu i kuću Kotarskom NOO-u, a sama odlazi u N O V . Perić-Popović Anka, iz Tolića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Petković-Drobac Dragica, iz Ostrvice, k. Gospić. Bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Petković Janja, rođena 1926. g. u Ostrvici, k. Gospić. Od 10. X. 1943. g. bila je borac u I V . bataljonu I I I . brigade X X X V . divizije. Poginula 17. X I . 1944. g. Petričić Danica, iz Korenice. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Petrić Manda, rođena 1925. g. u Studencima, k. Perušić. Polovinom 1943. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Bila je kuharica, a kasnije borac. �Petrović-Antonović Stana, rođena 1925. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Platiša Mara, rođena 1925. g. u Kiku, k. Gračac. U N O V od 15. VIII. 1942. g. Bila je zastavnik u II. četi II. bataljona I. brigade VI. divizije. Plečaš Danica, rođena 1923. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je komesar čete u VI. ličkoj diviziji. Više puta ranjena. Ima nekoliko odlikovanja. Plečaš Jaga, omladinka iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u I. brigadi. Ranjena u borbi. Plečaš Ljubica, rođena 1920. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Uskoro postaje komesar čete, a zatim komesar bataljona za vezu VI. ličke divizije. Nekoliko puta je bila ranjena. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Ima čin kapetana. Počuća Zorka, iz Divosela, k. Gospić. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Pokrajac Milka, rođena 17. XII. 1924. g. u Bruvnu, k. Gračac. 3. V. 1942. g. odlazi u bataljon »Stojana Matica« II. brigade VI. ličke divizije. Bila je delegat voda, pomoćnik komesara čete, komesar čete i pomoćnik komesara bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Polovina Mara, rođena 1922. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Ima čin kapetana. Polovina Milka, iz Ostrvice, k. Gospić. Bila je bolničarka u VI. ličkoj diviziji. Polovina Mira, rođena 1924. g. u Dobroselu, k. Donji 'Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula 1943. g. Polovina Saja, rođena 1920. g. u Dobroselu, k. Donji Lanac. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Polovina Sofija, rođena 1922. g. u Ostrvici, k. Gospić. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Velebit«, a zatim bolničarka u I. bataljonu III. brigade VI. ličke divizije. Poginula u studenom 1942. g. u borbi kod Gračaca. Polovina Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Popović Boja, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Popović Darinba, rođena 1921. g. u Kistanjima, k. Knin. U N O V od 9. IX. 1943. g. Bila je borac u III. brigadi X X X V . divizije. Poginula 19. XII. 1944. g. u borbi s ustašama kod Korenice. Popović Dušanka, rođena 14. V. 1925. g. u Ploči, k. Gračac. U rujnu 1942. g. odlazi u Pločansku četu »Mirka Štulića«. U N O V bila je borac, zatim bolničarka, rukovodilac omladine, delegat voda, komesar čete i pomoćnik komesara bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. Popović Jela. Bila je borac u N O V . Popović Mika, rođena 1922. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Popović Milica, iz Bijelog Brda, k. Gračac. Bila je u N O V bolničarka. Ranjena je u času kad je s položaja izvlačila ranjenog druga. Popović Milica, rođena 9. I. 1920. g. u Donjem Lapcu. Od 27. VII. u N O V . Bila je bolničarka, higijeničarka i referent saniteta. Nosilac je Spomenice 1941. Popović Smilja, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Popović Soka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Prica-Blanuša Anka, rođena 24. VI. 1926. g. u Kruzima, k. Donji Lapac. U N O V bila je borac, četna bolničarka i referent saniteta bataljona. Nosilac je Spomenice 1941. �Jeka Obradović, Neda Obradović i Nada Čanković rođena 1920. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Ranjena u borbi i nekoliko puta odlikovana. Priča Kata, rođena 1921. g. u Mihaljevcu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u NOV. Bila je borac u II. ženskoj četi, a kasnije telefonista u I. ličkom1 području. Više puta pohvaljivana. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod. Priča Mara, rođena 1925. g. u Mihaljevcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. u NOV. Bila je kuharica, telefonista i poštarica u II. ličkom području, u Oblasti XI. korpusa i u vojnom području Ogulin. Priča Milena, rođena 1923. g. u Ponoru, k. T. Korenica. U travnju 1942. g. odlazi kao bolničarka u VI. ličku diviziju. Početkom 1944. g. prelazi u tenkovsku diviziju I, armije kao tenkista. Priča Milica, �P r i č a Smilja, iz Mihaljevca, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji, u X X X V . diviziji i I. ličkom području. T r i puta je ranjena. P r i č a Soka, rođena 1923. g. u Vrpilama, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac i bombaš u I. ličkom odredu i u bataljonu » O g n j e n P r i č a « . Poginula 1943. g. u borbama s ustašama na Širokoj Kuli, jurišajući na bunker. Priča Vuka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je borac u I. ličkom odredu i u bataljonu »Marko Orešković«. Poginula 1944. g. u Bosni. P r i j i ć Olga, rođena 1923. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. Bila je od 1943. kuharica u jedinicama N O V . P r i j i ć Soka, rođena 1929. g. u Gornjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. P r p i ć M a r i j a i Ana, iz Smiljana, k. Gospić. Bile su borci u I I I . brigadi V I . ličke divizije. Pužić Vuka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. Poginula ui borbama kod Gračaca 1943. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Radaković Dušanka, rođena 1926. g. u Doljanima, k. Donji Lapac. 1943. g. odlazi u I. brigadu V I . ličke divizije. Poginula u borbi s ustašama i N i j e m c i m a kod Foče, 9. V I I I . 1944. g. Radaković Jeka. Bila je bolničarka u I I I . četi bataljona » S t o j a n M a t i ć « . Isticala se hrabrošću i požrtvovnošću. Prilikom' eksplozije nagazne mine pritrčala je preko miniranog prostora do ranjena druga, previla ga i iznijela. Radaković-Prica Kata, rođena 1924. u Mogoriću, k. Gospić. Od 1941. g. u N O V . U v r i j e m e desanta na D r v a r spasila je grupu od 20 ranjenika i osam dana bila s njima u šumama, dok nije našla vezu. Za v r i j e m e borbe u Ličkom Petrovom selu, stala je na mjesto poginulog mitraljesca i omela d a l j n j e nadiranje neprijatelja. U borbi za D v o r na Uni, u k o j o j je od 80 boraca u jedinici ostalo svega 30, ona je, kao jedini od preživjelih rukovodioca jedinice, nastavila borbu protiv neprijatelja. Više puta pohvaljena od Štaba I. proleterskog korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin poručnika. Radaković Marica, rođena 15. V I I I . 1923. g. u Jošanima, k. Udbina. U N O V od 15. I I I . 1942. g. Bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « , vodnik u Aerobazi GŠH, politički delegat pri ištabu X I . korpusa, komesar čete u X I I I . diviziji, šef odsjeka pri štabu X I . brigade I. tenkovske armije, zatim u autobrigadi I. ten. armije i u V. brigadi X I X . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Radmanović-Rašeta Smilja, rođena 7. IV. 1924. g., u' Barletu, k. Gospić. 15. I X . 1942. g. odlazi u V I . ličku diviziju. Bila je komesar čete. Ranjena nekoliko puta. Nosilac je Spomenice 1941. Radović Danica, rođena 12. IV. 1923. g. u Kosinju, k. Perušić. Od lipnja 1942. g. u N O V . Bila je borac, a kasnije telefonista. Nosilac je Spomenice 1941. Radović Milka, rođena 1925. g. u Kosinju, k. Perušić. Od 1943. g. radila je u štabu V I . ličke divizije. Radović S o f i j a , rođena 1925. g. u Kršu, k. Perušić. Od 1942. g. bila je bolničarka i kasnije r e f e r e n t saniteta u bataljonu » M a t i j a Gubec« I. brigade V I . ličke divizije. Zaklana od ustaša 1943. g. kod napada na ištab brigade. Rađenović Mara, rođena 1925. g. u Donjem Srbu, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . R a j š i ć Mara, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici Narodne obrane. Rakić Anka, rođena 16. IV. 1919. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od početka 1944. g. bila je borac u I I I . bataljonu I. brigade X X X V . divizije. Poginula 1. I. 1945. g. kod Babinog Potoka. �Rakić Danica, rođena 1917. g. u Ljubovu, k. T. Korenica. Od 1941. g. u N O V . Bila je u I. odredu na Ljubovu, a kasnije u bataljonu » M i ć o Radaković«, u V I . ličkoj diviziji i X X X V . diviziji borac, a zatim krojačica. Rakić Milka. Sa 15 godina odlazi u N O V . Bila je borac u I. brigadi X X X V . divizije. Ranjena u borbi s ustašama. Rakić Smilja, rođena 27. X I I . 1927. g. u Ljubovu, k. T. Korenica. 17. II. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. odredu na Ljubovu, referent saniteta bataljona, rukovodilac omladine i politkomesar pokretne poljske bolnice X I X . udarne divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Rapaić Anđa, rođena 1924. g. u Rapajin Dolu, k. Brinje. Od 1943. g. bila je borac u N O V . R a p a j i ć Desa, iz Vujinovih Glava, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je kuharica i kasnije borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. R a p a j i ć Evica, iz Jezerca, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je u sanitetu II. brigade V I . ličke divizije. R a p a j i ć Mara, rođena 1924. g. u V u j i n o v i m Glavama, k. T. Korenica. Od početka 1942. g. bila je borac u I. ženskoj četi, kasnije u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Poginula u borbama na Kozari 1943. g. Rapajić Mara, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi V I . ličke divizije. R a p a j i ć S o f i j a , iz Krbavice, k. T. Korenica. Bila je borac u N O V . R a p a j i ć Soka, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1942. g. borac je u II. brigadi V I . ličke divizije. Za v r i j e m e borbe na Perjasici, 1942. g. bila je bombaš. U borbi je ranjena. R a p a j i ć Sokica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. radila je u sanitetu II. brigade V I . ličke divizije. R a p a j i ć Vukica, iz Jezerca, k. T. Korenica. Od 1943. g. radila je u sanitetu I I I . brigade VI. ličke divizije. Rašeta L j u b a , rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac i bolničarka u N O V . Rašeta Mara, rođena u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Rašeta Marica, rođena 1924. g. u Donjem Lapcu. Od 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Poginula 1943. g. Rašeta Sajka, rođena 1922. g. u Donjem Lapcu. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. Rašeta Soka, rođena 1922. g. u Gajinama, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je bolničarka u N O V . Ranjena u borbi. • Repac Dušanka, rođena 1920. g. u Zaklopači, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu » O g n j e n P r i č a « V I . ličke divizije. Rodić Bosa, iz Babina Potoka, k. Otočac. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji. Rodić Dušanka, rođena 1922. g. u Plitvicama, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u četi za vezu I. brigade V I . ličke divizije. Poginula 14. II. 1943. g. Rodić Milka, rođena 1925. g. u Dugopolju, k. Donji Lapac. Od rujna 1943. g. bila je borac u NOV. Sašić Seja. Od 1941 g. u N O V . Bila je borac brigade. u I. bataljonu »Stojan Matić« II. udarne Serdar Anđa, iz Ljubova, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. ženskoj četi i drugim jedinicama. Poginula 1943. g. �Sever Gabrijela Eia, rođena 29. II. 1920. g. u Kamniku, Slovenija. U svibnju 1943. g. odlazi u partizane. Bila je u sanitetu u bolnicama u Drežnici i Otočcu, omladinski i partijski rukovodilac u Sanitetskoj školi, politički delegat, te komesar čete u I. tenkovskoj brigadi. Ima čin kapetana I. klase. Sibinović Anđelka. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Više puta odlikovana i pohvaljena. Sokolović-Naglić Esma, iz Zagreba. 1942. g. odlazi u partizane. Bila je referent apotekarstva u jedinicama N O V . Odlikovana. Ima čin majora. Stanić K o v i l j k a , iz Svračkovog sela, k. Udbina. Bila je borac u VI. ličkoj diviziji od 1943. Stanković Smilja, rođena 1926. g. u Buniću, k. T. Korenica. 1943. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici u Bijelim Potocima. Kasnije odlazi s ranjenicima Ka Bosnu. Stijak Draga. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Ima čin vodnika. Stojanac Sava. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Istakla se u borbi kod Udbine 29. VIII. 1942. g. kad je iz zasjede prva povela drugove na juriš na mnogo nadmoćnijeg neprijatelja. Više puta pohvaljena i odlikovana. Stojić Desanka, rođena 6. IV. 1925. g. u Jošanu, k. Udbina. U N O V od 20. V I I . 1942. g. U I. ženskoj četi i jedinicama V I . ličke divizije bila je delegat voda i sekretar kulturno-prosvjetnog odbora u bataljonu. Učestvovala je u borbama kod njemačkog desanta na Drvar 1944. g. Ranjena nekoliko puta. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom partizanske zvijezde I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Studen Desanka, iz Ličkog P e t r o v o g sela, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u NOV. Studen Jeka, rođena 1921. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. Bila je borac u tenkovskoj četi V I . ličke d i v i z i j e . Poginula 1945. g. Suđuković Nevenka, rođena 1925. g. u Širokoj Kuli, k. Gospić. Od 10. II. 1943. g. bila je bolničarka u bolnici u Krbavici. Umrla 1943. g. Suknaić Kaja, rođena 1925. g. u Klancu, k. Perušić. 1943. g. odlazi u partizane. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Sunajko Jela, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Suša Dragica, rođena 1923. g. u Štikadi, k. Gračac. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Ima čin kapetana. Suša Milica, rođena 1920. g. u ,Štikadi, k. Gračac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. U borbi teško ranjena. Svilar Boja, rođena 1:921. g. u Pećanima, k. T.Korenica. U N O V od 1942. Bila je borac u I I . ženskoj četi i I I . brigadi I V . bataljona V I . ličke divizije. Poginula 1943. g. S v i l i r Jelka, rođena 1924. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u II. brigadi X X X V . ličke divizije. Svilar Smilja, rođena 1923. g. u Pećanima, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Šajinović Ljuba. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je delegat voda u I I I . udarnom bataljonu V I . divizije. Poginula 1944. g. u Bosni kod Glamoča, ui borbi s Nijemcima. Šajinović Marica, iz -Svračkovog sela, k. Udbina. Bila je kuharica u V I . ličkoj diviziji od 1943. g. Umrla 1945. g. od posljedica ratnih napora. Šajinović-Ristanović Danica, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od početka 1942. g. bila je borac i bolničarka u I I I . bataljonu II. brigade V I . ličke divizije. Šajinović-Stojanović Milica, iz Svračkovog sela, k. Udbina. Od 1942. g. bila je bolničarka pri štabu V I . ličke divizije. Ima čin kapetana. �Šakić Bosa. Bila je bolničarka u I I I . ličkom odredu i V I . ličkoj diviziji. Šijan Darinka, rođena 1921. g. u Zrmanji, k. Gračac. Od siječnja 1943. g. bila je borac u V. vojvođanskoj brigadi X X X V I . divizije. Ranjena u ožujku 1944. g. Umrla u bolnici. Šijan Sara, rođena 1922. g. u Debelom Brdu, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i jedinicama V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Škorić Dara, iz Palanke, k. Gračac. Bila je od 1942. g. bolničarka u jedinicama N O V . Škorić L j u b a , rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu II. brigade X X X V . divizije. Poginula u borbama za oslobođenje Trsta. Škorić Milka, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. Od 1943. g. bila je borac u N O V . Poginula. Škorić Soka, rođena 1925. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u X X X V . i X I I I . diviziji. Škorić Zorka, rođena 1923. g. u Frkašiću, k. T. Korenica. U N O V od rujna 1942. g. Bila je borac u I. ženskoj četi i II. brigadi V I . ličke divizije. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom zasluga za narod i Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Škundrić Marica, iz Palanke, k. Gračac. Od 1942. g. bila je borac Vladušića«. Poginula. u bataljonu »Branka Štrbac Darinka, rođena 1920. g. u Kistanjima, k. Knin. Od 1943. g. bila je borac u I I I . brigadi X X X V . divizije. Poginula 19. II. 1944. g. kod napada na Korenicu. Štulić Ljubica, rođena 1925. g. u Ploči, k. Gračac. Do odlaska u N O V 1944. g. aktivno je radila u omladinskoj organizaciji i AFŽ-u. U N O V je bila omladinski rukovodilac u bataljonu, odredu i prištabskim jedinicama V I . ličke brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Sušnjar-Bubalo Mileva, rođena 6. V I . 1923. g. u Ličkom Petrovom selu, k. T. Korenica. U N O V od 1. V I . 1942. g. Bila je borac u I I . ličkom partizanskom odredu, bolničarka u bolnici II. odreda, upravnik i komesar pokretne divizijske bolnice V I I I . divizije, pomoćnik komesara I. aerobaze i komande aerodroma Lučko k r a j Zagreba. Nosilac je Spomenice 1941. Šutić Fanika, rođena 1925. g. u Prvan selu, k. Perušić. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji, s kojom prelazi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Ima čin kapetana II. klase. Šveljo Sava, rođena 1924. g. u Bilišanima. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Tadić Đulka, rođena 5. V. 1922. g. u Birovači, k. D o n j i Lapac. Od 17. V I I . 1942. bila je borac, bolničarka i r e f e r e n t saniteta u I. bataljonu I I . brigade V I . ličke divizije. Ranjena u borbi. Ima čin zastavnika. Nosilac je Spomenice 1941. Tarbuk Dara, rođena 18. I X . 1921. g. u Metku, k. Gospić. U N O V od 10. I V . 1942. g. Bila je r e f e r e n t saniteta i bolničarka u V. bataljonu Narodne obrane. Poginula 7. I I I . 1944. g. Tepavac Danica, rođena 1924. g. u Visuću, k. Udbina. U N O V od početka 1942. g. Bila je dva puta teže ranjena. Poginula 1944. g. na Poljanku. Teslić Marica. Bila je borac u jedinici N O V . Hrvatske. Kasnije je radila u Glavnom štabu N O V Tišma Boja, rođena 24. I V . 1900. g. u Kruzima, k. Donji Lapac. 1941. g. prelazi iz Drvara u Liku. U toku rata vršila je dužnost upravnika bolnice u Nebljusima, Birovištu i Dobroselu. Bila je zatim na raznim dužnostima u sanitetu, u odredu » M a r k o Orešković«, u bolnici na Bijelim Potocima, u kirurškoj ekipi za Hrvatsku, te pomoćnik liječnika X I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. �Tišma Ilinka, rođena 1925. g. u Frkašiću, k.T. Korenica. Od kraja 1942. g. bila je bolničarka u V I . ličkoj diviziji. Dva puta odlikovana. T i z i ć Bosa, rođena 1924. g. u Dobroselu, k. Donji Lapac. Od 1944. g. bila je bolničarka u jedinicama N O V . Poginula 1944. g. kod njemačkog desata na Drvar u sastavu pratećeg bataljona Vrhovnog štaba. T o r i ć S o f i j a , iz Pavlovca, Zavode, k. Gospić. Od 1941. g. bila je borac u N O V . Nosilac je Spomenice 1941. T r k u l j a Anka, iz Rebića, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u V I . ličkoj diviziji. T r k u l j a Mira, rođena 1923. g. u Rebiću, k. T. Korenica. Od 19. X. 1942. g. bila je bolničarka u I. bataljonu II. brigade V I . ličke divizije. Poginula 8. X I I . 1942. g. u borbi s ustašama na Komiću. Ugarak M i l j a i Mandarić Sava iz Vrebca, k. Gospić. Bile su borci V I . ličke divizije. Ugarković Danica, iz Komića, k. Udbina. Bila je bolničarka u jedinicama V I . ličke divizije i kasnije X X X V . divizije. Ugarković Mara Seja, iz Komića, k. Udbina. U N O V od 1942. g. U VI. ličkoj diviziji bila je politdelegat. Ugarković S o f i j a , iz Komića, k. Udbina. Od 1942. g. u V I . ličkoj diviziji bila je borac i poldelegat. Ranjena nekoliko puta. Uzelac Dara, rođena 1923. g. u Arapovom Dolu, k. T. Korenica. Bila je borac u II. ženskoj četi i po svršenom poštansko-telegrafskom kursu, telefonist na centrali pri Glavnom štabu Hrvatske. Uzelac Jela. Od 1942. g. bila je borac u II. udarnoj brigadi. Istakla se u borbama kod Janče, Studenaca i Kosine-, gdje je uz druge borce pohvaljena i odlikovana. Uzelac Milka, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinicama N O V . Uzelac Stojanka, rođena 1923. g. u Jošanu, k. Udbina. Do 1944. g. bila je omladinski rukovodilac u općini Mekinjar. Te godine odlazi u I I . bataljon I. brigade I. divizije KNOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. Veinović Maša, rođena 17. X. 1917. g. u Šalamuniću, k. T. Korenica. 8. V. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u Centralnoj bolnici na Bijelim Potocima, šef ambulante pri Komandi mjesta u Otočcu i sestra pomoćnica u hirurškoj ekipi V I . ličke divizije. Nosilac je Spomenice 1941. V e j i n Milka, rođena 15. X I . 1923. g. u Beglucima, k. Donji Lapac. 1. IV. 1943. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u v o j n o j bolnici GŠH i v o j n o j bolnici V I I I . korpusa, referent saniteta II. bataljona V. brigade I. korpusa i I I . bataljona II. zagrebačke brigade I X . Korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. V e j i n Milka, rođena 1921. g. u Kaniškom Brdu, k. Gospić. Od 1942. g. bila je bolničarka u NOV. V e j i n o v i ć Nena, iz Brda Vejinovića. Od 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u bataljonu V I . ličke divizije. V e j n o v i ć Milica, rođena 1920. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Od 2. II. 1942. g. bila je borac u brigadi V I . ličke divizije. Poginula kod Drvara 1944. g. V e j n o v i ć Milica, rođena 1920. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je bolničarka u I. ženskoj četi, a kasnije u X I X . dalmatinskoj diviziji. V e j n o v i ć Milka. Bila je omladinski rukovodilac u bataljonu » M a r k o Orešković« VI. divizije. Poginula 1943. g. u Bosni. V e j n o v i ć Neđa, rođena 1923. g. u Vrelu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je delegat voda. Dva puta odlikovana. �Vitas Ljubica, rođena 1925. g. u Počitelju, k. Gospić. Od 7. V. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Ranjena 8. V. 1943. g. u borbi s T a l i j a n i m a k r a j Gospića. Vještica Vukosava, rođena 1922. g. u D o n j o j Suvaji, k. Donji Lapac. Od 15. I. 1943. g. u N O V . Bila je u jedinici ,za vezu u Drvaru, zatim u Komandi mjesta u Orahovici i Komandi mjesta u Dražniku, gdje je 30. V I I . 1944. g. prilikom napada bila smrtno ranjena. Vlaisavljević-Šobot Mara. Od 1941. g. bila je borac u jedinicama N O V . Nosilac je Spomenice 1941. Vlatković Smilja, sima, k. 1943. g. T r i puta rođena 1921. g. u NebljuDonji Lapac. Od srpnja bila je bolničarka u N O V . ranjena. V o j i n o v i ć Marija, rođena 4. V I I . 1925. g. u Bruvnu, k. Gračac. Od 1942. g. bila je bolničarka u v o j n o j bolnici u Dobroselu. Nestala za v r i j e m e IV. ofenzive u v e l j a č i 1943. g. pri evakuaciji Goru. bolnice iz Bosne u Crnu Seka Radivojša. Desa Vejnović i Obradović, Milka Matić, Mara Masa Dukić Vojvodić Koka, rođena 1925. g. u Neteci, k. Donji Lapac. Od 29. II. 1942. g. bila je borac u jedinici V I . ličke divizije. Kasnije radi na terenu kao član 00 U S A O H - a za Liku i član O N O O za Liku. Nosilac je iSpomenice 1941. Vučković Luca, rođena 1925. g. u Dugopolju, k. Split. Od proljeća 1943. g. bila je borac u ličkoj jedinici. Poginula u borbi za Gospić 1945. g. Vujičić Anđa, rođena 1914. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. Od 194,3. g. bila je bolničarka u X X X V . diviziji. Vujičić Bosa, rođena 1921. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je telefonist na vojnim centralama pošta. 1944. g. završava telefonsko-telegrafski kurs pri GŠH. P o s l i j e toga radi na v o j n o j pošti. Vujičić Dušanka, iz Kapele, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u jedinici V I . ličke divizije. K a s n i j e radi u vojno-telefonskoj centrali. Dva puta je ranjena. Vujičić Dušanka, rođena 1923. g. u Rudanovcu, k. 'T. Korenica. Od 1942. g. bila je bolničarka u bataljonu » O g n j e n P r i č a « i drugim jedinicama N O V . Više puta odlikovana. V u j i č i ć Jovanka, rođena 1924. g. u Vranovači, k. T. Korenica. U svibnju 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Štaba Ličkog odreda, a od 1943. g. radi u apoteci pri sanitetu GŠH. Vujičić Milica, rođena 1919. g. u Rudanovcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u pratećoj četi V I . ličke divizije. Odlikovana nekoliko puta. Vujičić Zagorka, iz T. Korenice. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. V u j n o v i ć Jaga, rođena 1919. g. u Divoselu, k. Gospić. U N O V od 3. V I I I . 1941. g. Bila je borac u raznim jedinicama. Nosilac je Spomenice 1941. �V u j n o v i ć Milica, iz Vrebca, k. Gospić. Bila je borac u jedinici N O V . Vukaoević-Prica S o f i j a , iz Tolića, k. Udbina. 1943. g. Bila je bolničarka u V I . ličkoj d i v i z i j i od Vukadinović-Šakić Nena, rođena 1923. g. u Kompolju, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu Štaba ličkog odreda. Vukmirović Anđa, rođena 1924. g. na Ljubovu, k. T. Korenica. Bila je borac u I. ženskoj četi i kasnije u I. brigadi VI. ličke divizije. Poginula na Drvaru za v r i j e m e desanta 1944. g. Vukmirović Bosa, rođena 1922. g. u Plitvičkom Ljeskovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1941. g. Bila je borac u I. ličkom odredu, bolničarka u bolnici Krbavica, zatim u I. bataljonu I I . brigade V I . divizije, referent saniteta bataljona u 1 Kosmajskoj brigadi i upravnik ambulante artiljerijske brigade V I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Vukmirović Ljubica, iz Plitvičkog Ljeskovca, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u I I I . brigadi VI. ličke divizije. Poginula kod Metka 1943. g. Vukobratović Draga, rođena 1927. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici T r n a v a c i kasnije borac u v o j n o j oblasti X I . korpusa. Ima čin zastavnika. Vukobratović M a r i j a , rođena 1923. g. u Crnoj Vlasti, k. Otočac. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u bataljonu » M a r k a Oreškovića« V I . ličke divizije. Poginula 1943. g. u borbi protiv ustaša i T a l i j a n a kod1 Gospića. Vukobratović Milka, rođena 1922. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u Udarnom bataljonu V I . ličke divizije. Dva puta odlikovana. Vukšić-Grčić Nevenka, iz Sušaka. Od 10. I X . 1943. g. bila je bolničarka u ličkim partizanskim bolnicama. U travnju 1945. odlazi u Crikvenicu, g d j e je bila zamjenik komesara bolnice. Vunjak Boja, iz Kozjana, k. T. Korenica. Bila je od 1942. g. bolničarka u N O V . Vunjak Danica, rođena u Kozjanu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X I . korpusa. Za v r i j e m e V I I . ofenzive, 1944. g. bila je s ranjenicima u spilji u S r e d n j o j Gori. Vunjak Ljubica, iz Kozjana, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Zagorac Danica, rođena 21. V I I I . 1922. g. u Metku, k. Gospić. Od 8. I I I . 1943. bila je borac u II. četi IV. bataljona II. brigade V I . ličke divizije. Iste godine ranjena kod Sutjeske. Zaklan Mara, iz Bunića, k. T. Korenica. Početkom' 1943. g. odlazi u N O V . Bila je bolničarka u X X X V . i X I I I . diviziji. U borbi je ranjena. Zorić Mara, rođena 1925. g. u Osredcima, k. Donji Lapac. Od 1942. g. bila je borac u N O V . U borbi ranjena. Zubović Marica, rođena 22. V I I . 1922. g. u Vrhovinama, k. Otočac. 15. V. 1944. g. bila je u četi za vezu IV. udarnog korpusa. Učestvovala je u borbama u Sloveniji i na Žumberku. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Žakula Smilja, rođena 1924. g. u Jasikovcu, k. 'T. Korenica. Od 1942. g. bila je bolničarka u I I I . brigadi V I . ličke divizije. Žanković Stoja, iz Srednje Gore, k. Udbina. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u borbi kod Drvara spasavajući ranjenike. Žigić Anđa, rođena 1926. g. u Grabušiću, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u Ženskoj četi i kasnije u X X X V . diviziji. Odlikovana Ordenom zasluga za narod. Žigić S. Dragica, rođena 1925. g. u Tuku, k. 'T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici u Trnavcu i u X X V I . dalmatinskoj diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin vodnika. �Žigić Evica, rođena 1923. g. u Tuku, k. T. Korenica. 1942. g. odlazi u kulturnu ekipu I I I . brigade V I . divizije. 1944. g. bila je komesar bolnice. Žigić Mica, rođena 1926. g. u Tuku, k. T. Korenica. Od 1942. g. u N O V . Bila je kuharica u tenkovskom vodu pri GŠH, borac u II. četi tenkovskog bataljona i bolničarka u X I I I . udarnoj diviziji. Ima čin vodnika. Žigić Mica, rođena 1. V. 1921. g. u Tuku, k. T. Korenica. U N O V od 1. X I I . 1941. g. Bila je šef ambulante, referent saniteta II. odreda, upravnik bolnice u Farkašiću i Škarama, te referent saniteta brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Žutić Anka, rođena 1921. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . ličkoj diviziji. Zajedno sa svojom drugaricom Gleda Maricom poginula je od četničke zasjede 1943. g. prilikom prenošenja materijala i pošte. Žutić Stana, rođena 1925. g. u Štikadi, k. Gračac. Bila je borac u V I . l i č k o j 1943. g . diviziji od Dokument 388 NAREDBA ŠTABA VI. DIVIZIJE NOV HRVATSKE Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Drugarica R a j i ć Koviljka, četna bolničarka I X . udarne brigade, za v r i j e m e borbe kod 'Tušica, u toku neprijateljske ofenzive, pod neprijateljskom vatrom, izvlačila je ranjene drugove, čime je pokazala hrabrost i ljubav za svoje drugove, pa je pohvaljujemo i stavljamo za p r i m j e r svima borcima ove Divizije. . . . U svim dosadašnjim borbama, hrabrošću i požrtvovnošću kao i ljubavlju za Smrt Politički fašizmu za Liku, br. 12—13, 1943. g. ranjene drugove istakla se drugarica Jeka Radoković, bolničarka I. bataljona II. udarne brigade. U svim dosadašnjim borbama istakla se drugarica Bosa Kulundžić iz I. bataljona II. udarne brigade kao neustrašiv borac i bombaš. Sve gore imenovane drugove i drugarice pohvaljujemo i stavljamo ih za p r i m j e r svima borcima i starješinama ove Divizije. — Sloboda narodu! komesar : Komandant: R. Ž i g i ć v. r. Đ. Jovanić, v. T. Osoblje —, partizanske bolnice na Bijelim Potocima za vrijeme IV. ofenzive Janja Hrženjak, Ruža Gaić, Mirko Oklobdžija, Ivanka Blažević i dir. Slava Blažević �Dokument 389 POLITDELEGAT MILKA POKRAJAC Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog Naš delegat kod straže pri štabu 1. ud. brigade XXXV. divizije je drugarica Milka Pokrajac. Na prvi pogled ne čini se da je ta mirna i tiha drugarica prešla najteže golgote u historiji našega rata. Među prve drugarice, koje su riješile da puškom u ruci svete nebrojena stradanja našeg naroda, jest Milka. Ona je neustrašivi borac u bataljonu »Stojana Matica« u VI. diviziji. U IV. ofenzivi, za vrijeme najtežih borbi na Ljubovu, zadobiva ona dvadeset i sedam rana od bacača. Kao teškog ranjenika prebacuju je drugovi preko Bosne za Crnu Goru. Ona još i danas osjeća na sebi stradanja IV. i V. ofenzive. Sjeća se i stradanja naših ranjenika na Zelen-Gori, koji su ubijeni na najsvirepiji način. Ona se tada spasila pukim slučajem. Dokument odbora AFŽ Hrvatske, 1945. g. Nakon što su Milki zacijelile rane, vraća se u vojnu jedinicu. Ona je opet borac VII. divizije, gdje je ponovno ranjena u borbi kod Pljevi ja. Za vrijeme liječenja u bolnici dobiva trbušni, zatim pjegavi tifus. Sve to preboljeva, i kad je zbog tih rana i bolesti bila poslana u pozadinu, Milka se suprotstavlja i odlučno traži da je povrate u vojnu jedinicu. Ona je danas pri štabu I. udarne brigade XXXV. divizije. Mi -smo ponosni i gordi na drugaricu Milku, koja je spremna da i život da za spas i dobrobit svoje domovine. Lalić J o v a n k a dopisnik I. udarne brigade X X X V . divizije, X I . korpusa 390 PISMO DR. SLAVE ČETKOVIĆ-OČKO OD 1. V. 1942. KOMITETU ZA POMAGANJE PARTIZANSKIH ODREDA U ZAGREBU, KOJIM POZIVA LIJEČNIKE TRAŽI POMOĆ U SANITETSKOM MATERIJALU Faksimile pisma dr. Slave Četković-Oćko U NOV I �Dragi drugovi! Čula sam od pouzdanog i p o v j e r l j i v o g druga da ste organizovali jedan komitet za pomaganje narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda u zdravstvenom pogledu. 1 U ime Štaba grupe partizanskih odreda Like pozdravljam ovo vaše nastojanje i obraćam se na vas sa molbom da nam pošaljete lijekove prema priloženom' popisu, j e r su nam ti vrlo potrebni. Napominjem, da t a j popis nije ni izdaleka potpun, jer je napisan na brzu ruku, pa vas molimo da — ukoliko vam je to moguće — pošaljete i više toga i drugih lijekova koji nisu popisani. Ujedno vas molim da te lijekove pošaljete u što v e ć o j količini, j e r je naš oslobođeni t e r i t o r i j vrlo velik, vojska nam je prilično brojčana, a na granicama se stalno vode akcije. I ako su naše žrtve relativno vrlo male prema neprijateljevima ipak su nam potrebe velike. Na našem teritoriju imamo jednu veću bolnicu (30 k r e v e t a ) i nekoliko ambulanta (po 10 do 15 k r e v e t a ) . Ispočetka smo se borili sa mnogim poteškoćama, možemo reći da smo tu bolnicu i ambulantu stvorili iz ničega. Sada je međutim već mnogo bolje. Osvojenjem Korenice zadobili smo jednu apoteku — istina bila je prilično opljačkana, ali ipak smo dosta toga time dobili. Osim toga smo se okoristili svim bolničkim namještajem iz Koreničke bolnice, pa smo i s time dobro opskrbljeni. Šta se tiče hirurškog instrumentarija imamo tako reći potpuni instrumentarij, a u Koreničkoj bolnici imamo i sterilizator, tako da bi mogli da izvodimo ovdje sve potrebne operacije, kada bismo imali jednog dobrog hirurga. M o j a hirurška praksa je vrlo ma,la — svega 2 mjeseca staža na hirurgiji — pa se ograničujem samo na male hirurške zahvate. Zatim sa velikom žudnjom očekujemo dolazak još kojeg liječnika na našu oslobođenu teritoriju. Osim mene od stručnog sanitetskog osoblja rade o v d j e još 4 školovane sestre pomoćnice i jedna primalja i instrumentarka (17 godina prakse). Kako vidite iz tog kratkog i nepotpunog pregleda, samo nam je potreban još koji liječnik, po mogućnosti hirurg — i mi bi mogli da imamo v r l o dobru sanitetsku službu. Raditi se može mnogo i mirno, tako da je to pravi užitak. Drugovi, nemojte mno1 Formiranje p a r t i z a n s k o g saniteta u L i c i p o č i n j e u prosincu 1941. g. za v r i j e m e p r v i h o k r š a j a k o d K o r e n i c e . I s t o g m j e s e c a uređena j e p r v a p a r t i z a n ska b o l n i c a u L i c i , u školskoj z g r a d i u K r b a v i c i , sa 25 k r e v e t a , a uskoro je smješteno d a l j n j i h 15 k r e veta po o b l i ž n j i m seoskim kućama. S a v u n u t r a š n j i u r e đ a j i z r a d i l i su s e l j a c i , a p o s t e l j i n u i p o s u đ e sakupile su žene. I n s t r u m e n t a r i j je stigao p r e k o v e z e iz Z a g r e b a , a l i j e k o v i i ostali sanitetski m a t e r i j a l dolazio je redovito preko 14 žene Hrvatske u NOB AFŽ i omladine iz Kore- Dr. Slava Četković-Očko go premišljati. Život je ovdje i mnogo ljepši i mnogo sigurniji negoli u gradovima. Dođite •— pomognite našu borbu — koja će sigurno biti u najskorije v r i j e m e okrunjena punim uspjehom. L i j e k o v e nam pošaljite na slijedeću adresu : Glavni štab Dalmatinskih odreda za Štab grupe Odreda za Liku (bolnica). Drugarski Smrt pozdrav, fašizmu — Sloboda narodu! Dr. Slava2 Korenica, 1. maja 1942. Molim Vas da mi je to ikako moguće — noj hirurgiji, ili bilo (frakture i t. d.), jer potrebno. pošaljete — ako vam neki priručnik o ratkoju hiruršku knjigu nam je to neophodno nice i L i č k o g Petrovoig Sela. O ishrani b r i n u o se e k o n o m Štaba grupe. Osnovnu hranu d a v a o j e n a rod, no kako su t a d a t a l i j a n s k i a v i o n i p a d o b r a n i m a snabdijevali opkoljeni garnizon u Korenici, to je v e ć i dio t o g a m a t e r i j a l a p a d a o u ruke p a r t i z a n i m a . G o t o v o s e sav t a j p l i j e n d o d i j e l j i v a o b o l n i c i . Bolnica u Krbavici radila je neprekidno do ožujka 1942. g., k a d a je e v a k u i r a n a na K a m e n s k o z b o g t a l i janske o f e n z i v e . U p r v o v r i j e m e .služila j e u g l a v n o m j e d i n i c a m a , k o j e su se b o r i l e oko K o r e n i c e , a k a s n i j e 209 �( s i j e č a n j , v e l j a č a i ožujak 1942. g.), kada su i na drugim sektorima L i k e formirane m a n j e partizanske bolnice, postala je ova bolnica centralnom za teške r a n j e n i k e iz svih k r a j e v a L i k e ( L j u b o v o , P r e b o j , P l i t v i c e , Podlapača, M o g o r i ć , Lapac, lSrt>, G r a čac). J e d i n o je u t o j bolnici u k o j o j je radila dr. Slava 'četković-Očko bio osiguran liječnički nadzor dok u drugim bolnicama n i j e bilo liječnika. K a s n i j e , u toku 1942. g. povećao se b r o j liječnika i m e d i cinskog osoblja. Početkom 1942. g. osnivaju se na raznim m j e stima i sektorima, g d j e su vodene borbe, privremene prihvatne te odredske bolnice za lakše ranjenike. T e ž i r a j e n i c i upućuju se u Centralnu bolnicu u K r bavici. T a k o je u siječnju osnovana 'bolnica za lakše r a n j e n i k e u T r n a v c u (do 20 kreveta), k o j o m je u p r a v l j a l a 'med. sestra S l a v k a Blažević. Bolnica je bila smještena u nekoliko seoskih kuća. R a s f o r m i rana je u t r a v n j u 1942. g. za v r i j e m e talijanske o f e n z i v e , a ranjenici evakuirani na Kamensko. P o četkom 1942. g. uređena je u nekoliko seoskih kuća u B u l j m i z a m a i P a v l o v c u bolnica I. odreda, s kapacitetom od 25 kreveta. ( U p r a v n i k med. sestra J a n j a H r ž e n j a k . ) L j e t i iste godine premještena j e u zgradu škole u Šalamuniću, a uskoro j e , radi opasnosti od bombardiranja, bila rasformirana. R a n j e n i c i su premješteni u bolnicu na B i j e l e Potoke. U v e l j a č i p r i l i k o m oslobođenja Lapca, uređena je prihvatna bolnica u Lapcu za oko 50 ranjenika, u zgradi bivše ž a n d a r m e r i j e . O v u je bolnicu uz pomoć naroda uredila B o j a T i š m a , babica. Bolnica je radila oko 'mjesec dana, koliko su t r a j a l e 'borbe oko Srba, te je i ona rasformirana, j e r je 'bila izložena bombardiranju. T e ž i r a n j e n i c i prevezeni su u Centralnu bolnicu, a lakši u baraku u šumi blizu sela K r u g e (rukovodilac B o j a T i š m a ) . L j e t i iste godine bolnica je rasformirana, a ranjenici prevezeni na Kamensko i s j e d i n j e n i « onima iz Centralne bolnice. — U p r o l j e ć e 1942. g. osnovana je u Dobroselu bolnica I I I . odreda (oko 30 kreveta). Smještena je p r v o bitno u zgradi škole. Z b o g čestog b o m b a r d i r a n j a uskoro je izgrađena drvena bolnica u šumi nad Do'broselom. U prvo vrijeme bolnicom upravlja med. sestra S l a v k a Blažević. Rasformirana je u jesen iste g o d i n e . K o d o r g a n i z i r a n j a prihvatilišta i transporta ran j e n i k a v e o m a je aktivno učestvovao narod, a osobito omladina. P r e d svaku akciju sakupljan je zav o j n i m a t e r i j a l , p r a v l j e n e drvene udlage, pripremana improvizirana nosila, uređivana kuća za prihvatilište i kola za transport ranjenika. U rujnu 1942. g. f o r m i r a n a je I. kirurška ekipa u L i c i . 'Ona je p r v i put vršila svoju funkciju p r i l i kom borbi oko Bihaća, kada je bila smještena u selu iRudanovcu. Do tada su poduzimani salmo m a n j i operativni zahvati, j e r sanitet u L i c i n i j e raspolagao n i j e d n i m kirurgom. T a k o na pr. giips se upotrebljav a o samo iznimno, j e r se v r l o teško n a b a v l j a o . N e k i medikamenti u p o t r e b l j a v a n i su samo k o d teških ranjenika, .a sterilizacija z a v o j n o g m a t e r i j a l a vršila se obično g l a č a n j e m ili pomoću pare u limenim kutijama s protmšenim poklopcem. U z a sve to je smrtnost u 'bolnicama bila minimalna. Međutim, stepen invalidnosti k o d težih fraktura bio- je dosta visok zbog nemogućnosti p o s t a v l j a n j a ekstenzija, a drvene udlage, k o j e su u tim slučajevima upotreb l j a v a n e , bile su obično n e d o v o l j n e . N a j t e ž i problem — p o m a n j k a n j e obrazovnog sanitetskog kadra — r i j e š a v a o se tako, da su se za rad u bolnici uzimali d o b r o v o l j c i - o m l a d i n k e , k o j i m a su se u toku rada u bolnici davale upute i o b j a š n j a vali osnovni p o j m o v i iz h i g i j e n e i n j e g e bolesnika. Kursevi za četne bolničare održavani su u svim odredima u v e l j a č i , ožujku i travnju 1942. g. a v o dili su ih referenti odreda po dobivenim uputama. U svibnju 1942. g. održan je u Korenici, pod rukovodstvom dr. Slave č e t k o v i ć - O č k o , kurs za bataljonske bolničare. T r a j a o je oko 15 dana, a na njemu je bilo svega oko 10 polaznika. Kurseve za bolničare i higijeničare, k o j i su v o đeni k r a j e m 1943. i tokom 1944. g. u L i c i , u g l a v nom su pohađale žene, i to v e ć i n o m omladinke. Često su takvi kursevi vođeni p o d n a j t e ž i m okolnostima, 'S polupismenim, u nekim slučajevima i nepismenim drugaricama, ali su rezultati u g l a v n o m bili dobri. U studenom i prosincu 1943. g. održan je u T r navcu jednomjesečni kurs za bolničarke sa 30 kursistkinja, među k o j i m a su 'bila tri muškarca. D v i j e učenice su bile nepismene, a četiri polupismene. Pismene drugarice čitale su s nepismenima skripta i p o n a v l j a l e naučeno. Praktičan r a d oko ranjenika i bolesnika o b a v l j a o se u bolnici, k o j a je bila smještena po seljačkim kućama. Osim ličkih seljačkih d j e v o j a k a bilo je i oko šest d j e v o j a k a , iz Gorskog Kotara i P r i m o r j a . Na kurs u T r n a v a c došli su kursisti iza evakuacije Otočca i nisu uspjeli da ponesu ni n a j p o t r e b n i j e . Spavali su g o t o v o na g o l o m podu s malo paprati, j e r slame ni slamarica n i j e bilo. V e ć i n a je bila bez kaputa u l j e t n i m haljinama, mnoge nisu imale obuće, a bilo je samo nekoliko komada pokrivača. Ishrana je ibila prilično loša, a često n i j e 'bilo drva ni za ručak, a kamoli za g r i j a n j e prostorija. P o d b o l j i m uslovima održan je u siječnju 1944. g. kurs za bolničarke u Otočcu. I na ovom kursu je b i l o od ukupno1 30 polaznika četvero vrlo slabo pismenih. Na kursu je bilo samo pet muškaraca, a ostalo su bile omladinke. Iza druge evakuacije Otočca, u v e l j a č i 1944. g. započeo je kurs za h i g i j e n i č a r e u T r n a v c u k o j i je trebao da osposobi h i g i j e n i č a r e za jedinice i bolnice, k o j i će u p r v o m redu sprijeoavati širenje p j e g a v c a . Na tom kursu je bilo 18 polaznika, od toga 12 žena. Kurs je pokazao v r l o dobre rezultate iako je održan pod v r l o teškim uslovima. Z i m a je bila oštra, hrane malo. N a d a j u ć i se da će se ishrana poboljšati ako se odtereti bolnicu u T r n a v c u , kurs se .preselio u Crnu Vlast. N a s t a v a se održavala u j e d n o j j e d i n o j sobi, g d j e se spavalo, j e l o , učilo i predavalo. K r o v j e prokisavao, a peć n i j e funkcionirala. Za hranu se trebalo p r o b i j a t i svakodnevno kroz snijeg i mećavu. P r o g r a m kurseva sastojao se iz n a j v a ž n i j i h e l e menata a n a t o m i j e i f i z i o l o g i j e , suzbijanja zaraznih bolesti, h i g i j e n e p r i m i j e n j e n e na partizanske prilike, n j e g e bolesnika u bolnici i postupka s bolesnikom i ranjenikom na terenu, te p r v e pomoći, depedikul a c i j e i d e z i n f e k c i j e partizanskim sredstvima. O r g a n i z a c i j o m i pedagoškim radom na kursevima za bolničare i h i g i j e n i č a r e b a v i l e su se pretežno žene l i j e č n i c e i sestre pomoćnice. Koncem 1943. g. i u 1944. g. u L i c i su radile na kursevinia sestre pomoćnice Jelka K r a l j , Slavka Blažević i dr. D o r a Filipović. 2 Dr. Slava Četković-Očko. �Dokument 391 Ž E N E U DONJEM L A P C U BRINU SE ZA S V O J E R A N J E N I K E Članak iz »Žejie u borbi«, glasila AFZ za Liku, br. 2, svibanj 1942. g. Rad AFŽ u Donjem Lapcu Naš odbor nije davno osnovan. Stvoren je tek poslije oslobođenja Lapca. 1 Odmah je počeo radom. Prva briga odbora bila je smještaj i uređenje bolnice, jer je u borbi kod Lapca i Srba ranjeno nekoliko drugova, kojima je trebalo ukazati što veću njegu i smjestiti ih. Odbor se brzo snašao, i za jedan dan bila je uređena bolnica, skupljen namještaj i krevetnina i sve drugo, što je bilo potrebno.2 Partizanima, koji su u Lapcu, odbor se brine za hranu, pranje rublja i krpanje. Odbor se sastaje svake nedjelje. Na tim sastancima pročitamo radio - vijesti, letke, koji izlaze u zadnje vrijeme i razne knjige. Čitali smo zašto se bore partizani i naše ženske novine »Žena u borbi«. Naš će odbor i dalje raditi, jer mi ne ćemo da nam kažu, da smo slobodu dočekale spavajući i skrštenih ruku. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Član odbora Kikinja Rašeta 1 Donji Lapac po drugi iput oslobođen 27. II. 1942. g. 2 Narod je od prvih dana ustanka smatrao partizanski sanitet svojim. Masovni posjeti žena i omladine bolnicama, pranje bolničkog ruiblja, posteljine i zavoja, snabdijevanje odjećom i obućom boraca koji napuštaju 'bolnicu, bila je ogromna pomoć i jedan od glavnih zadataka AFŽ i omladine. Partizanski je sanitet s druge strane pružao punu pomoć narodu. Centralna bolnica u Krbavici i kas- nije na Bijelim Potocima imala je veliki ambulantni promet (20-30 i više pregleda dnevno). Tako je na pr. ljeti 1942. g., kada su ustaše izvršili pokolj žena, djece i staraca u Jošanima, bolnica u Farkašiću primila sve ranjene (oko 20), većinom žene i djecu. Među njima bilo je dvoje djece od 2—3 godine, ranjene bodežom u prsni koš, jedno dojenče s ranom na vratu i nekoliko starica s prostrijelima. Medicinski kadar vršio je kućne posjete, kao i stalni higijensko-prosvjetni rad među narodom. Dokument I Z V J E Š T A J B O J E TIŠMA UPRAVNIKA 392 PARTIZANSKE BOLNICE NA B I J E L I M POTOCIMA OD 15. I X . 1942. 0 SMRTI JEDNOG DRUGA U BOLNICI 1 DRUGARSKA I. LIČKA ZONA KORENICA Izvješćujemo Vas da je 14. o. mj. umro u ovdašnjoj bolnici 2 partizan Bude Mirković, 1 bataljona »Miće Radakovića«, 1 četa. Molim Vas da izvjestite njegovoga oca Mila Mirkovića iz sela Turjanskog. Smrt fašizmu — Bijeli Potoci, 15. I X . 1942. g. 1 Iz Zbornika dokumenata sanitetske službe u Narodno-oslobodilačkom ratu, knj. 2. 2 Izvještaj nije dovršen. Original je pisan na veoma tankom, poluprovidnom papiru, pisaćom mašinom, latinicom. U zaglavlju je godina 1942. dopisana rukom, zelenom tintom. Na više mjesta tekst je ispravljen rukom. Centralna bolnica u Krbavici evakuirana je u travnju 1942. g. na Kamensko. U svibnju iste godine, pod rukovodstvom dr. ISlave Četković-'Ocko, referenta saniteta Grupe ličkih partizanskih odreda, Sloboda naroduI Upravitelj bolnice 2. odreda: Tišma Boja s. r. počinje gradnja bolnice na Bijelim Potocima, na Plješivici. U međuvremenu je uređena u Farkašiću prihvatna 'bolnica sa oko 20 kreveta, koja je uskoro proširena smještajem ranjenika u obližnje seoske kuće. (Upravnik medicinska sestra Desa Marunić, a kasnije medicinska sestra Mica Žigić.) Postojala je do jeseni 1942. g. i kada je otvorena bolnica na Bijelim Potocima, služila je samo kao prihvatilište za ranjenike. Centralna bolnica na Bijelim Potocima, izgrađena je od drva. 'Gradili su je seljaci iz okolnih sela. �smještena glavnina ranjenika s c i j e l o g područja Korduna i L i k e . Do- kolovoza 1942. g. bolnicom je u p r a v l j a l a dr. Slava četković-O'čko. L j e t i 1943. g. bili su iz bolnice zbog čestih bombardiranja, evakuirani ranjenici. N e š t o kasnije, bila je spaljena od četnika. U početku j o j je bio kapacitet 120 kreveta. Imala je električno o s v j e t l j e n j e i sanitarni u r e đ a j , prostor i j u za v r š e n j e o p e r a c i j a s potrebnim u r e đ a j e m i t. d. U jesen 1942. g. imala je i rentgenski aparat. B i l a je relativno dobro snabdjevena l i j e k o v i m a i sanitetskim m a t e r i j a l o m , te je za tadašnje prilike p r e d s t a v l j a l a veliki napredak partizanskog saniteta. U rujnu 1942. g. dograđen je poseban p a v i l j o n sa 20 kreveta za interne bolesnike, a još kasnije baraka za p j ^ g a v i č a r e , tako da je za v r i j e m e epidem i j e pjegaViCa kapacitet bolnice iznosio oko 200 kreveta. Bolnica je postojala sve do jeseni 1943. g., kada su ranjenici premješteni u bolnicu Otočac. Ona je o d i g r a l a značajnu ulogu, naročito za v r i j e m e I V . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive, kada j e u n j o j bila Dokument L j e t i 1942. g. postojala je kraće v r i j e m e prihvatna bolnica u Škarama (rukovodilac medicinska sestra M i c a Ž i g i ć ) i u Rudanovcu (rukovodilac medicinska sestra Desa Marunić). U jesen 1942. g. uređene su još d v i j e bolnice za lakše r a n j e n i k e : u V r e l u kod Korenice (upravnik medicinska sestra A n k a M a t i ć ) i u M i š l j e n o v c u . O v e su bolnice p o stojale do I V . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. 393 ŽENE POMAŽU RANJENICIMA ZA VRIJEME N A P A D A NA MOGORIĆ Članak iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 3, srpanj 1942. g. Hrabrost naših drugarica Za v r i j e m e napada na M o g o r i ć 12. aprila 1942. g. 8 drugarica prenosilo je ranjene drugove iz bolnice na određeno mjesto. Pošto su drugovi bili na položaju, one su preuzele na sebe tu dužnost. Za sve v r i j e m e oko njih su padale granate, zemlja ih je posipala, ali se one nisu plašile, nego su izvršile svoj zadatak. T a j isti dan drugarice su u toku najveće vatre nosile hranu na položaj. Nisu ih mogle ustrašiti neprijateljske granate ni puškomitraljezi. Napisala M i k a B a n j e g l a v i ć član A O Z M o g o r i ć Dokument 394 PRIJEDLOG UPRAVNIKA VOJNO-PARTIZANSKE BOLNICE U KRBAVICI OD 23. III. 1943. OTMARU KREAČIĆU DA SE U »DNEVNIM VIJESTIMA« POHVALI OSOBLJE BOLNICE U KRBAVICI 1 UPRAVA VOJNO BOLNICE PARTIZANSKE BR. 21. III. 1943. 3 Drugu Kulturi 2 Druže, Osoblje zarazne bolnice u Krbavici skoro više od mjesec dana nadčovečanskim naporom, dežurajući danju i noću, n j e g u j e teško obolele drugove od trbušnog i p j e g a v o g tifusa, ne prezajući pred opasnošću da i sami mogu svakog časa oboleti. Radeći pod vrlo teškim uslovima, ovo osoblje uspjeva da obavlja sve teške poslove i da na v r i j e m e podmiri sve potrebe za 200 bolesnih drugova. Evo imena tog osoblja: Janko Markić, politdelegat bolnice u Krbavici, Tomić Mara, Bukvić Zorka, Micetić Vilma, Ban Nevenka, V r n j a k Ljubica, Stanić Zorka, Knežević Savka, V l a i s a v l j e v i ć Dragica, Drakulić L j u bica, žužić Stanka, Nakarada S o f i j a , Sučuković Nevenka 3 i Kovačević Desanka. 4 Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Ovo ti j a v l j a m o zato što smo mišljenja da treba ovo osoblje pohvaliti u »Dnevnim Vještima«. (Mito Dimitrijević) 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u N a r o dno-oslobodilačkom ratu, k n j . 2. 2 Otmar Kreačić, danas general J N A . 3 Odnosi se na Suđuković Nevenku. 4 Kroz čitavo v r i j e m e rata osoblje u sanitetu, među k o j i m su bile većinom žene, ulagalo je ogromne, više puta nadčovječanske napore u vršenju s v o j i h dužnosti prema ranjenicima. Donosimo prikaz o bol- Politkomesar: Upravnik: (Dr. Kronja) �ničarkama smještenim za v r i j e m e V I I . n e p r i j a t e l j s k e o f e n z i v e 1944. g. u spilji blizu Srednje G o r e u L i c i . Z a v r i j e m e V I I . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive, u prol j e ć e 1944. g. n e p r i j a t e l j je vršio pritisak s.a svih strana na slobodni t e r i t o r i j L i k e . Problem bolnice sa blizu 1500 ranjenika i bolesnika postao je za Štab korpusa jedan od n a j a k u t n i j i h , j e r se u L i c i , z'bog kamenitog terena, nisu m o g l e pripremiti konspirativne zemunice. Donesena je odluka da se veći dio ranjenika i bolesnika prebaci preko P l j e š i v i c e na t e r i t o r i j Korduna, drugi dio preko Velebita u D a l m a ciju, a stotinu n a j t e ž i h ranjenika da se privremeno sakrije u jednu spilju blizu Srednje Gore. Uz angaž i r a n j e d v i j u brigada, o b j e p a r t i j e ranjenika i bolesnika izašle su iz obruča. Za p a r t i j u najtežih ranjenika na brzinu je adaptirana spilja, koja. je z j a l a iz j e d n e vrtače s n e v e l i kim otvorom, spuštala se okomito u dubinu oko 2'0 metara, a bila široka 6-10 metara. N j e z i n otvor mog a o se lako pokriti i kamuflirati, da bi je teško p r o našao i o n a j , k o j i dobro p o z n a j e teren. 'Brzo su dovezene daske i potrebne grede i p o s t a v l j e n o osam spretava. Svaki sprat m o g a o je p r i m i t i 10—15 r a n j e nika. Na p o d o v e p o s t a v l j e n e su slamarice, madraci i druga posteljina, te su ranjenici m o g l i dobro ležati. U 'blizini spilje, u zaklonu druge vrtače, podignut je šator za sedam p j e g a v č a r a , k o j e se također n i j e moglo evakuirati van L i k e . P r i j e samog odlaska u spilju održan je otvoreni partijski i skojevski sastanak sa bolničkim osobljem. P o s t a v l j e n o je p i t a n j e : tko se j a v l j a d o b r o v o l j n o da u spilji n j e g u j e ranjenike. P r v e su se j a v i l e Skojevke, a k a d su -vidjele druge — navališe: » P r i m i t e i mene, nisam ni ja g o r a . « Komesar Đ o k o Z a v a d a izabrao je 15 drugarica, među n j i m a : M a r u Bubalo, D a r u Bubalo, Mi'ku V l a i s a v l j e v i ć i D a r u V a r d a iz L i č k o g P e t r o v o g Sela, Danicu K u l j a k iz K o z j a n a , Štaku K o r a č iz Ondića, D r a g i c u O r l o v i ć iz P l o č e i Milku Kukuljan. Na dnu spilje, u pijesku, bio je iskopan nužnik, a m a l o d a l j e bilo je i g r o b l j e . U toku dugih osam dana boravka u spilji umrla su tri ranjenika. U dnu spilje bila je pukotina, k o j a je v o d i l a u nepristupačni dio spilje, iznad k o j e je v i j u g a l a pukotina prema površini z e m l j e . K r o z n j u se donekle vršila vent i l a c i j a . Da n i j e toga 'bilo, ranjenici bi se ubrzo zagušili. Bolničarke su hranile, n j e g o v a l e i čistile ranjenike, uz slabo s v i j e t l o karbidnih Lampi. Z b o g blizine nep r i j a t e l j a , k o j i je stalno držao 'komunikaciju nekoliko kilometara od s p i l j e , ulaz se otvarao samo noću, a preko dana bio zatvoren daskama, prekrivenim žbunjem i g r m l j e m . K a r b i d n e lampe ispunile su zrak čađom, a po stijenama se c i j e d i l a voda. Sve su bolničarke doskora promukle. Jedna brigada držala je p o l o ž a j e na dominantnim visovima iza spilje, a bolnička straža, k o j o m je komandirao komesar bolnice, predstavljala j e borbeno osiguranje. K a d je n e p r i j a t e l j vršio napad u neposrednoj b l i zini, n i j e bilo moguće ni noću spilju otvoriti, j e r se nalazila m e đ u borbenim l i n i j a m a . Bolničarke i ranjenici u spilji osluškivali su borbu. N e k o v r i j e m e činilo se da je n e p r i j a t e l j s k i m i t r a l j e z postavljen nad samu spilju. S v i su utihnuli, pa i oni k o j i su inače bili nestrpljivi. Ipak n e p r i j a t e l j n i j e ni jedamput prodro do same spilje. 20. svibnja brigada je isturila prema n e p r i j a telju jače osiguranje i spilja je otvorena. Iz n j e je prosukljao zadah i z a j e č a l o glasno i duboko disanje. Karbidna s v i j e t l a još su j e d v a svjetlucala i j e d n o za drugim se gasilo. Bio- je k r a j n j i čas da se ranjenici i bolničarke izvuku, j e r im je p r i j e t i l a sigurna smrt od ugušenja. K a d su r a n j e n i c i čuli da izlaze iz spilje, iz promuklih g r l a zaorila se .pjesma, kao da ječi z e m l j i n a utroba. Samo bolničarke nisu m o g l e p j e v a t i , j e r su bile iznemogle, b l i j e d e , čađave i mokre od vlage. Ne znamo sva n j i h o v a imena. K a o bezimeni junaci ušle su u spilju s r a n j e n i m borcima da z a j e d n o dočekaju spas ili da s n j i m a z a j e d n o izginu. Dokument 395 SPISAK SESTARA POMOĆNICA I BABICA U SANITETU HRVATSKE OD 8. IX. 1943.1 GLAVNI ŠTAB HRVATSKE S A N I T E T S K I 'OTSJEK 8. I X . 1943. g . Popis sestara pomoćnica i babica 2 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. Slava Jovanić Janja Hrženjak Mica Žigić Anka Matić Ema Grivičić Ruža Los Vera Lipovščak Ksenija K r a j n o v i ć Zlata K r a v a n j a Boja Tišma S o f i j a Stjepanović rukovodilac kurseva V F B br. 4 ( T u r j a n s k i ) referent san. 1 brig. 8 divizije V P B br. 3 ( T r n o v e c ) bolnice 6 divizije rukovodilac kurseva V P B br. 13 (bolnica II. op. zone) 2 korpus 2 korpus V P B br. 1 (bolnica Dobroselo) Hirurška ekipa 6 divizije M. P. D r . Božović, s. r. 1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u N a rodno-oslobodilačkom ratu, knj. 2. 2 'Original napisan mašinom, latinicom, na četvrtini arka b i j e l o g papira. Na poleđini originala dodano rukom, olovkom, latinicom: » 5 ) Popis sestara pomoćnica i p r i m a l j a na radu u N O V i part. odreda Hrvatske, do sada p r i j a v l j e n i h i raspoređenih.« �KORDUN U prvim danima dinih odreda slabo naoružani, željezničku kretala izveli stanicu na dužini g., od od do četka 1942. bataljona nje U Kordunu prvoj drugoj 1942. i 16. i VIII. Kordunaškom U toku U VI. je IV. periodu g. su g. ožujka svih oslobođen V. divizija, odredu ofenzive 12. VIII. travnja oslobođen Otočac. ušla bio je čiji oko oslobađaju i U u teritoriju jačina poje- puškama. Tušilovič, Bović, manjih mostova više i II. g., a su do vodi 1943. g. gacku, 16. teške VIII. Iako Krstim ju, i uništili, Otočca listopada odreda borbi u Kor- od Hrvatskoj i od ranije 13. XII. do po- formiranih odred). svibnja na iste — 1941. za garnizone. značajnih kolovoza XV. spomenute uspjeha: Petrovoj godine razbija- Gori i dr. formirana brigada. U brigade. tom 'Tada je vre- je u boraca. i krvave divizija, i 18. toku ovih, niz studenog 2.500 lapačku Oslobođenjem Od 12. ušle (u jedinica partizanski obruča sastav divizija kotara su krajem su, partizanskih neprijateljske bataljona. Korduna. 2.000 tog postigli proboj dio na kordunaški Korduna te Štab partizanskih tri nova Hrvatske, bilo 1943. Gospića veliki brigada brigadom g. odreda, lovačkim Kordunu, akcija na su (I. na rukovodio pobjede odredi 1942. primorsko-goranskom travnja i većih sela odreda je do veća je niza formirana dva kordunaška partizanskih uglavnom Perjasicu, dva jedinice kojima do i proljeće — vojne najzna čajnije partizanski neprijateljske 13. u dolazi u rujna mjesta porušili bataljona, Vojnić g. bio d., borci medu partizanskom od t. manjih stupove. 1942. ofenzive 1942. Hrvatske, formirana diviziji mjesta 30 naoružani oslobodili i četiri spada obrazovana su novi su veljače polovini polovini brigada menu g. Početkom oko bili PTT reorganizacije g.), ustaško-domobranske IV. i g. na U 1942. je a akcija: Glinice formirana ove bilo partizana, uspjelih pristizali kotarskog I. Kordunu kilometara, Nakon 3. niz odreda Oslobođenje na 15—50 Breberinu, ustanka Baniju. 1941. su Vojnić, gerilskih i od nekoliko Širenjem dun ustanka, se zajedno plaščansku bila je borbe sa dolinu oslobođena s neprijateljem. VI ličkom od neprijatelja. čitava divizijom Lika 12. osim Gračaca. toku u 1942. sastav g. XXXIV. bila je divizije na Kordunu (vidi XXXIV. (kotar Karlovac) diviziju u formirana materijalu Karlovačka Pokuplja i brigada, koja Žumberka). je 1944. �Dokument 396 KROZ OFENZIVU . . . Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 1, lipanj 1943. g. Ofenziva. R i j e č k o j u na Kordunu spomin j u nekako ponosno. Uz tu r i j e č vezane su mnoge i mnoge p a t n j e , s t r a d a n j a , nakon koj i h je u v i j e k u s l i j e d i l a pobjeda, l j e p š a i v e ć a od p r i j a š n j e . Obala Kupe. S j e d n e s t r a n e mi, a »s druge oni. Zvijeri. U s t a š e . Svaku v e č e r bi se razvikali i dovikivali našima. V e ć dugo nagov j e š t a v a j u ofenzivu. R u g a j u se, vele, doći će opet p r i j e k o . N o ć j e . V a n i ciča zima. Na n a š a v r a t a lupa k o m e s a r t e r e n s k e č e t e : —• N e p r i j a t e l j nadire. T r e b a se povući u sastav bataljona. Tu v e č e r oni preko Kupe šute. Ni glasa se ne č u j e . Misle da će nas time zavarati. K r e ć e m o . D v o j e saona. V r e ć e , volovski butovi, lonci, zdjele. A mi u koloni po j e d a n . T i š i n a . Samo škripa s n i j e g a . K a š a l j se zatomljuje. T r e b a biti oprezan. N e p r i j a t e l j bi nas mogao iznenaditi s boka. Prolazimo kroz sela, k o j a su s t r a d a l a za p r i j a š n j e ofenzive. Ali narod kao da je v e ć zaboravio n a p r i j a š n j e p a t n j e , izgradio j e ponovno b a j t i c e za s t a n o v a n j e i život je opet nekako pošao normalnim tokom. Ipak ima j o š mnogo o g n j i š t a na k o j i m a nikad više nitko neće podići ruku. J o š s p a v a j u sela k o j a opet čeka novo s t r a d a n j e , novo s k r i v a n j e , nove p a t n j e . »Stigli smo do b a t a l j o n a k o j i čeka da se skupe sve čete, pa da krene na položaj. Svitanje. S e l a se bude. Kroz v r a t a i kroz okna p r o v i r u j u uznemirene glave. Glas o prodir a n j u n e p r i j a t e l j a stigao je već i pod n j i hove krovove. Uznemireno nas g l e d a j u i pit a j u šta da rade. M i t r a l j e z svojim š t e k t a n j e m k a z u j e gdje se n e p r i j a t e l j nalazi. A mi krećemo naprij e d po prtini. T r e b a se žuriti. T r e b a neprij a t e l j a p r e s r e s t i . Dolazimo n a t r a g n e p r i j a t e l j a . Noćas je prošao ovuda, zavit u b i j e l o , usput pobio nekoliko ljudi i utvrdio se u gradiću. K r e ć e m o dalje. Obilazimo n e p r i j a t e l j a . Putem s a z n a j e m o za svu ozbiljnost s i t u a c i j e . S l i j e d e dani puni napora, slijede neprospavane noći. B o r b a je krvava, teška. Ne- p r i j a t e l j nadire, ima premoć u tehnici. Avioni tuku c i j e l i dan položaje, p a r a j u zrak svojim z u j a n j e m . N e g d j e na putu dolazi nam u s u s r e t grupa — reklo bi se četa — omladinki. Za č a s se s j a t i š e oko nas. R e d a j u se p i t a n j a . J e d n a odvažna d r u g a r i c a pristupa našem komandantu : — Druže, k o j i je b a t a l j o n n a j p o t r e b n i j i za h r a n u ? Mi, eto, idemo na položaj da im donesemo, znamo, i z g l a d n j e l i su. Drug k o m a n d a n t ih u p u ć u j e da odnesu drugovima, k o j i su v e ć tri dana bez j e l a i one odlaze uz pjesmu, noseći pune, teške prteve i kante. Pošle su, n a t j e č u ć i se k o j a će više ponijeti, da o b r a d u j u s v o j e b o r c e na f r o n t u , da im iskažu svoju l j u b a v , svoju pažnju, odanost. Stižu nas kolone i z b j e g l i c a . Žene s djecom, blagom, p r t l j a g o m . P r o p i t k u j u se za s v o j e borce. Na širokoj g l a v n o j cesti s t o j i žena, mršava, slabo odjevena, bosa. Na ruci drži n a j m a n j e dijete, na leđima nosi svu svoju imovinu : torbu s malo k r u h a . Oko n j e se s j a t i l o j o š petero m a l i š a n a , bosih nogu, crvenih od zime. Žurimo uz kola n a t o v a r e n a s a n i t e t s k i m materijalom», da u n a j b l i ž e m m j e s t u obrazujemo p r e v i j a l i š t e . Žena nas u s t a v l j a . T e š k o nam je svima, j e r mislimo da će nam zatražiti nešto što j o j ne ćemo moći učiniti : da je primimo na kola. P r e v a r i l i smo se. Od svoje v o j s k e u tako teškim časovima ne traži ona ništa, premda ni s a m a n i š t a nema. T r i dana i tri noći b j e ž i pred n e p r i j a t e l j e m sa svojom bosom i gladnom djecom, sama, ostavivši iza sebe samo zgarište. I s a d a kad n i š t a više nema, ona ipak d a j e . Gurka d j e č a č i ć a , k o j i se pripio uz n j e n u s u k n j u , g o v o r e ć i : — D a j im, d a j p a r t i z a n i m a metke. I .veselo nam se pruža mali dlan, na koj e m u z a s v i j e t l i pet puščanih metaka, k o j e je d i j e t e našlo na putu. Povlačimo se dalje. Za c i j e l o v r i j e m e puta ne vidimo ni jedno zabrinuto ili preplašeno lice. N a š a su lica, naše su duše pune vedrine i p j e s m e . Svi na f r o n t , sve za f r o n t . Vera Jurić �Dokument 397 ŽENE BORCI Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog U ljeto 1942. g. vježbalo se u rukovanju karabinkom oko sedam stotina kordunaškim žena i djevojaka. Seka Bulat bila je tada prvi komesar-žena omladinske čete. Ona je osposobljavala omladinu Korduna vojnički i politički i slala ih osposobljene u VIII. diviziju. Njezina sestra Anka također odlazi u brigadu i kao zamjenik komesara bataljona biva ranjena. A Dragica Bulat položila je kao bataljonska bolničarka, u Petrovoj Gori svoj mladi život. Ona je najmlađa sestra od triju prvoborki Korduna. Preko dvije stotine omladinki i žena u jeseni 1942. g. odlaze u IV., V. i XV. kordunašku brigadu. Ma da bose i u slabim rokljama, one se ne tuže i hrabro podnose hladnoću i teški partizanski život. Za vrijeme borbe na Gr ubi snom Polju drugarica Milka iz Ljeskovca, borac III. bataljona II. udarne brigade, bila je među prvima u jurišu. Pala je u toj borbi u ruke ustaša, ali prije nego im je uspjelo zarobiti je, ona probode nožem jednoga bandita. Ivošević Milica, bolničarka VIII. udarne divizije, za vrijeme borbe kod Cetingrada, Narod hrani odbora AFŽ Hrvatske, 1945. unatoč strahovitog bombardovanja i eksplozije topovskih granata, ne miče se s položaja. Mrtvu je drugovi iznesoše. Marija Ulemek prva je žena Korduna koja je uzela oružje u ruke. Kao desetar XV. sada III. udarne brigade, svojom borbenošću služila je svim- drugovima za primjer. Za vrijeme borbe kod Barilovića smjelo vodi svoju desetinu na položaj, riješena da ne odstupi dok neprijatelja ne odbije. U tome je uspjela, ali je i položila svoj život. Mica Đurić, borac I. bataljona II. udarne brigade, nalazi se u vojsci već tri godine. Sa četrnaest godina postala je ona borac. Dijete je osvećivalo majku, koju su ustaše zaklale pred njenim očima. Ona kaže: »Brigada mi je otac i majka. Nema kuće koju bih voljela više od svoje brigade, a rukovodioce svoje volim više od najbližeg roda.« Danica Ljepović, uvijek vesela i nasmijana, okupljala je žene u Tušiloviću kao i na cijelom Kordunu. Svestrano je radila na stvaranju jedinstva srpskih i hrvatskih žena. Za vrijeme IV. ofenzive odlazi u XV. brigadu, postaje delegat, i pogiba kod Lapca. svoju vojsku �Dokument 398 U JEDINICAMA I. KORPUSA NOV HRVATSKE BILO JE NA DAN 19. III. 1943. 571 ŽENA Dne 19-111-1943. PREGLED 1 brojnog stanja i naoružanja I. korpusa NO Vojske Hrvatske Brojno stanje 5 4230 320 1354 V I I I . Divizija 4844 207 1262 Kordunaški odred 1070 10 89 ženjkih ženskih — 59 V I . Divizija Banijski odred na licu muških muških Štab korpusa — ženskih muških Jedinica Naoružanje 2 u rashodu po spisku 59 5 81 2876 239 31 3582 176 981 10 829 3 — 879 4 50 1055 18 202 — 853 18 Korpusna artiljerija 85 6 5 — 80 6 T e n k o v s k a četa 35 1 1 — 34 1 12257 571 29 63 9294 458 Lički odred Svega Smrt fašizmu Politkomesar 1 2 — Sloboda 1 113 narodu! M . P. Komandant Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O Jugoslavije Naoružanje izostavljeno Dokument 399 KARLOVAČKA BRIGADA — TO JE NAŠ PONOS Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Tako g o v o r e žene, H r v a t i c e iz okoline K a r l o v c a . » M i smo se p r i j e bojale partizana — ustaše su nam g o v o r i l i da će nas oni poklati. A l i došli su partizani i u naše selo i mi smo ih upoznali. Otada naši sinovi idu u Narodno-oslobodilačku v o j s k u « , kaže starica iz sela Lipnika. Dugo je n e p r i j a t e l j htio da svojom politikom g l a đ e n j a veže n j i h o v e sinove uz sebe, htio je da ih upotrijebi u borbi protiv njihove srpske braće na Kordunu i drugdje. A l i žene kotara K a r l o v a c čule su za patnje njihovih sestara, Srpkinja Korduna i odgov o r i l e su krvniku Paveliću : poslale su sve s v o j e sinove u K a r l o v a č k i odred, k o j i se unatrag nekoliko mjesci pretvorio u I. karlovačku brigadu. I one su pomogle da je od početka m o b i l i z a c i j e karlovački kotar dao za nepunih mjesec dana 475 narodnih boraca. Punim košarama darova posjećivale su ih na v o j n o m kursu u Adlešiću, a oni su im pričali što su naučili. Hrvatske, br. 10, rujan 1944. g. One, koje i m a j u sinove u n e p r i j a t e l j s k o j vojsci, nastoje ih svim silama vratiti kući. » D o đ i odmah kući, nešto se d o g o d i l o « , piše 55 g o d i š n j a m a j k a svome sinu — domobranu. Tek što se sin p o j a v i o na vratima, rekla mu j e : » D o s t a je, sine, borbe p r o t i v svoga naroda. Red je da ideš u partizane. Odmori se i k r e n i . « Sin je upita: » D a li da idem u odred ili u b r i g a d u ? « »U brigadi je č a s n i j e « , odgovorila je majka. A kad su sinu u b r i g a d i rekli da je visoka n j e g o v a svijest, kad je došao u Narodno-oslobodilačku vojsku on se n i j e stidio o d g o v o r i t i : » N i j e mene dovela moja svijest, nego s v i j e s t m o j e m a j k e . « Oko 500 žena i omladinki p r e v a l i l e su put od 5—6 sati, da bi na mitingu u Črnomelju, g d j e se manifestiralo borbeno bratstvo srpskih, hrvatskih i slovenskih boraca, darivale bogatim darovima s v o j e sinove, borce I. karlovačke b r i g a d e i sinove svojih srpskih sestara, borce II. kordunaške brigade. �M E Đ U B O R C I M A K O R D U N A S K I H J E D I N I C A BILE SU I O V E D R U G A R I C E : Arambašić Ljubica, iz Zinića, k. Vojnić. Od 1942. g. borila se u I I I . bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Babić Marija, iz Karlovca. Bila je borac u četi za vezu Karlovačke udarne brigade. Badlović Stana, Dobrić Ljubica, Tepšić Stana i Vorkapić Marica, bile su borci u raznim operativnim jedinicama na Kordunu. Balač Mara, rođena 1920. g. u Ličkom Petrovom Selu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Poginula 1945. g. Basara Mila, rođena 10. X I . 1919. g. u Vojniću. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u P e t r o v o j Gori, zatim na raznim dužnostima u sanitetu, u X. hercegovačkoj brigadi pratećeg bataljona X X I X . udarne divizije i Komandi grada Karlovca. Nosilac je Spomenice 1941. Bencan Micika, iz Karlovca. Bila je borac Karlovačke udarne brigade. Beršić Mira, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Bjelobrk Marica, rođena 1926. g. u Korđu,naškom Ljeskovcu, k. Slunj. Od kolovoza 1942, g. bila je borac u K r a j i š k o j brigadi, a zatim kuharica u KK K P H Slunj. Bogdanović Bogdanka, rođena 2. I. 1922. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od 20. V I I I . 1941. g. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u P e t r o v o j Gori, na radu u agitpropu OK K P H Karlovac, učiteljica u Vojniću i na radu u Sanitetskom odjeljenju' Štaba Baze-Bari ( I t a l i j a ) , Nosilac je Spomenice 1941. Bogdanović-Ostojić Boja, rođena 1922. kao bolničarka u prihvatnoj v o j Gori. Neko v r i j e m e radi Imia čin kapetana. Nosilac je g. u Perni, k. Vrginmost. Od kolovoza 1941. g. radi partizanskoj ambulanti i kasnije u bolnici na Petrou agitpropui, a zatim ponovo odlazi u jedinicu N O V . Spomenice 1941. Bolić Danica, iz D o n j e g Skrada, k. Vojnić. Bila je borac u V I I I . diviziji. Poginula 1943. g. Brković Draga, rođena 10. I I I . 1924. g. u Cetingradu-, k. Slunj. Od 3. I X . 1944. g. u N O V . U komandi II. čete Vazduhoplovnog bataljona vršila je dužnost politdelegata. Ima čin zastavnika. Brković Ljubica, rođena 1924. g. u Pecki, k. Vrginmost. U N O V od 1942. g. Bila je rukovodilac SKOJ-a u bataljonu I. brigade V I I I . divizije. Poginula u kolovozu 1943. g. u borbi kod Lasinje. Bubalo Anka, rodom iz Ličkog Petrovog Sela, k. T. Korenica. Bila je bolničarka u previjalištu V I I I . divizije. 'Teže je ranjena kod Lasinje 1943. g. Budak-Tomičić-Morović dr. Anka, rođena 1915. g. u Konjicu. U svibnju 1943, g. odlazi u Kninski sektor, gdje radi u s-anitetu. Kasnije je bila šef v o j n e ambulante u Kor-enici, upravnik bolnice u Skradu i Peckoj, liječnik u partizanskoj bolnici u Gru^ mu ( I t a l i j a ) i u X X I I . i X L V I I I . srpskoj diviziji načelnik saniteta. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Bulat Anka, rođena 16. IV. 1924. g. u Vrginmostu. U N O V od kolovoza 1941. g. Bila je borac u Kirinskom odredu, u I I I . bataljonu I. kordiuinaškog partizanskog odreda, u Omladinskoj četi i II. brigadi V I I I . divizije. Vršila je dužnost zamjenika komesara čete, komesara čete i 1 zamjenika komes-ara bataljona. Ranjena u borbi kod Cetingrada. 1944. g. postavljena je za komesara V o j n e škole I V . korpusa i komesara evakuacione bolnice IV. korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Spomenicom 10-godišnjice J N A . Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin kapetana. �Bulat Dragica, rođena 1922. g. u Vrginmostu. U prvim danima okupacije radi na organiziranju narodnog ustanka u kotaru Vrginmost. Bila je kurir OK KPH Karlovac. Pri povratku iz Karlovca, uhvatili su je neprijatelji na Riječici, ali joj uspijeva pobjeći. U III. bataljonu u Perni bila je rukovodilac sanitetske službe. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na Petrovu Goru, u ožujku 1942. g. javila se u patrolu, koja je trebala da hvata vezu s Podgoračkom četom. Neprijatelj je bio zaposjeo šumu i zamaskirao se partizanskim kapama. Kad je naišla patrola, u kojoj se nalazila Dragica, neprijatelj je otvorio vatru. Dragica je bila smrtno ranjena. Bulat Kata, rođena 1900. g. u Vrginmostu. U r u j n u 1941. g. odlazi u odred Malička kao kuharica. Kasnije je bila u I. kordunaškom PO, OK Karlovac i Kordunskom području. Nosilac je Spomenice 1941. Bulat Ljuba, iz Kirina, k. Vrginmost. 1941. g. odlazi u Kirinski partizanski odred, u kojem ostaje do kraja 1942. g., a zatim radi na terenu. Anka Bulat Bulat Savka Seka, rođena 1926. g. u Vrginmostu. U kolovozu 1941. g. radi na stvaranju organizacije žena, a kasnije odlazi u NOV. Bila je borac u Kirinskom odredu i I. proleterskoj četi Korduna, komesar u IV. i VIII. omladinskoj četi, komesar čete u II. brigadi VIII. divizije i komesar Vojno-političke škole VIII. divizije. 1944. g. nalazi se u omladinskoj brigadi »Jože Vlahovića«, zatim u štabu X. zagrebačkog korpusa. Bila je r a n j e n a u borbi na Komarevo k r a j Siska. Odlikovana Ordewom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin kapetana. Bulić Ankica, rođena 6. X. 1921. g. u Pisarovini, k. Karlovac. U NOV od 1941. g. Bila je bolničarka, referent saniteta bataljona i brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Bulić Dragica, rođena 12. IV. 1923. g. u Topuskom, k. Vrginmost. 7. XI. 1941. g. odlazi u Crnopotočki vod III. bataljona. Radila je kao bolničarka i politički delegat bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Cvijanović Anka, rođena 1925. g. u Toliću, k. Udbina. Od 11. XI. 1943. g. bila je borac u VIII. diviziji. Poginula u ožujku 1945. g. Cvijanović Ljuba, iz Brezove Glave, k. Vojnić. Bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. Cvijanović Nada, iz Vaganca, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u III. brigadi VIII. divizije. Dva puta je ranjena. Ima čin kapetana. čačić Ljuba, rođena 1923. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. Od srpnja 1942. g. u NOV. U borbi kod Slunja istakla se u spašavanju ranjenih drugova. Poginula 1942. g. kao bolničarka. Čuturilo-Mohar Anka, rođena 25. VI. 1925. g. u Tušiloviću-, k. Vojnić. 15. IV. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u I. kordunaškom odredu, kasnije u III. brigadi VIII. divizije i u Karlovačkom odredu. Dejanović Mara, rođena 1923. g. u Poloju, k. Vojnić. Kao borac čete za vezu II. brigade VIII. divizije poginula u lipnju 1943. g. u borbi kod Veljuna. Dević Ljuba, rođena 1926. g. u Priisjeki, k. Vojnić. Od 1942. g. bila je borac u I. bataljonu III. brigade VIII. divizije. �Dokument 400 U VIII. KORDUNAŠKOJ DIVIZIJI BILE SU NA DAN 28. III. 1943. 194 ŽENE1 ŠTAB VIII. DIVIZIJE I. KORPUSA NOV HRVATSKE Br. SI. Dne 2-8. III. 1943. i PREGLED brojnog stanja i naoružanja 2 VIII. divizije I. korpusa N O V Hrvatske na dan 28. III, 1943. Naoružanje 2 Brojno stanje ženskih — licu muških — na ženskih u rashodu muških muških ženskih po s aisku Jedinica 36 4 36 4 IV. Udarna brigada 1557 36 335 9 1222 27 V. Udarna brigada 1043 71 217 13 826 58 897 28 212 5 685 23 1382 52 528 8 854 44 Štab divizije VI. Brigada XV. Udarna brigada Vod za vezu 32 — 6 — 26 — Prateća četa 42 — 6 — 36 — Sanitetski vod 14 Mitraljeska četa 19 Svega 5022 4 3 — 194 — 1308 2 19 — 37 1 10 3714 — 157 Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar A. Turkulin, s. r. 1 2 Komandant V. Četković, s. r. Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu MNO Jugoslavije Naoružanje izostavljeno Dobrić Mara, rođena 1922. g. u Šljivovcu, k. Vrginmost. Bila je od 1942. g. borac u N O V . a od 1943. g. radi na terenu. Dotlić Milka, rođena 1925. g. u Nebljusima, k. Donji Lapac. U N O V od siječnja 1942. g. Bila je bolničarka u I. bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Teže ranjena 1945. g. Drakulić Marija. U N O V od 10. X. 1942. g. Tada rukovodi apotekom u Slunju, s kojom prelazi u bolnicu na Bijelim Potocima. 1943. g. rukovodi apotekom u Korenici, i zatim apotekom u bolnici iznad Vukelića (Drežnica). Kasnije je bila komesar sanitetske škole. 1944. g. bila je u IV. korpusu referent apotekarstva, a 1945. g. postaje referent za snabdijevanje apotekarskog odsjeka saniteta Glavnog štaba Hrvatske. Drakulić Milka, iz Uvalice, k. T. Korenica. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Ranjena sedam puta. Dropuljić-Stjepanović Sofija, rođena 1916, g. u Kuniću, k. Ogulin. U N O V od 1941. g. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u Zbjegu, zatim na radu u kirurškoj ekipi V I I I . divizije, V I . ličke i X I X . dalmatinske divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Đipalo Kata, rođena 1928. u Tušilovićut, k. Vojnić. Radila je 1944. g. u bolnici u Kestenov o j Gori na Kordunu kao bolničarka, a zatim otišla kao borac u V I I I . dalmatinski korpus. �Đipalo M i r j a n a , rođena 1927. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Bila je od 1944. g. bolničarka u bolnici u Kestenovoj Gori na Kordunu, a zatim u- V I I I . dalmatinskom korpusu. Fak Zorka, rođena 1922. g. u Ravnoj Gori, k. Delnice. 26. X. 1942. g. odlazi u I V . kordunašku brigadu. Bila je rukovodilac omladine u bataljonu, član Kotarskog odbora U S A O H - a za Karlovac, član Okružnog odbora U S A O H - a za Varaždin, član propodjela Glavnog odbora U S A O H - a . Fičurin Ivanka, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . bataljonu I I I . brigade V I I I . divizije i u Karlovačkoj brigadi. Odlikovana Medaljom zasluga za narod i M e d a l j o m za hrabrost. Fičurin Micika, iz "Duga Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Filipac Anđela, iz Karlovca. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Fudurić Anka, rođena 1924. g. u Belavićkna, k. Karlovac. Od 9. X. 1943. g. bila je tehničarka u Karlovačkom odredu. Poginula 21. I I I . 1945. g. u borbi s N i j e m c i m a u Kuniću. Fudurić Barka, iz Belavića, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Furlan Ljubica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je bolničarka u Karlovačkoj brigadi. Gabrić-Jaršulić M a r i j a , rođena 17. X I . 1921. g. u Karlovcu. U N O V od 8. V I I I . 1941. g. Bila je borac u odredu »Stanka Gabrića«, bolničarka i referent saniteta bataljona u IV. brigadi V I I . divizije, higijeničar V I I I . d i v i z i j e i komesar bolnice Dubrovačkog područja, te bolnice u Kuparima k r a j Dubrovnika. Nosilac je Spomenice 1941. Galović Rezika, rođena 8. I I I . 1919. g. u Lokvicama, k. Metlika. U N O V od 24. I V . 1943. g. Bila je kuharica i kasnije borac u Karlovačkoj brigadi. Odlikovana Ordenom zasluga za narod. Gener Vera, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac, a zatim referent saniteta u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Bolnica u Petrovoj Gori na Kordunu �Glumac Milka, rođena 1925. g. u Primišlju, k. Slunj. Bila je borac u I. četi I V . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1943. g. u borbi kod Josipdola i Oštarija. Gnjatović Anka, rođena 1923. g. u Cvijanović Brdu, k. Slunj. Od 1941. g. bila je borac u Kordunaškom odredu. Istakla se u borbi s četnicima u Lici ( Š k a r e ) , kod izvlačenja ranjenih drugova pred neprijateljem. K a s n i j e je bila borac u II. bataljonu I I I . brigade V I I I . udarne divizije. Poginula 1943. g. u borbi na Kestenku. Gojak Barka, rođena 1. V. 1918. g. u T u r a j u , k. Karlovac. 11. X I . 1941. g. bila je uhapšena i otjerana u logor Stara Gradiška. Zamijenjena 12. X I I . 1943. g. Bila je borac u Karlovačkom odredu, zatim u kulturnoj ekipi I V . korpusa, u Centru vojnih bolnica i u propodjelu. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Nosilac je Spomenice 1941. Govednik Rozina, iz Karlovca. Bila je borac, zatim zamjenik komesara čete za vezu u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Graho Anica, rođena 24. I I . 1922. g. u Bubnjarcima, k. Karlovac. P r i j e svog odlaska u partizane 8. V I I I . 1943. g. dva puta je hapšena. Bila je borac i sanitetski radnik u I. karlovačkom partizanskom odredu. Guberina Dragica, rođena 1925. g. u Kiriniu, k. Vrginmost. Bila je borac u I. omladinskoj četi i raznim jedinicama V I I I . divizije, te šef brigadnog saniteta. Nosilac je Spomenice 1941. Halovanić Maca, rođena 1923. g. u Novakima, k. Karlovac. U N O V od 1943. g. Radila je u vojnioj tkaonici, zatim je bila borac u četi za vezu I V . udarnog korpusa. Hegeduš Barka, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. U N O V od 1944. g. Bila je borac, bolničarka i telefonist u I. karlovačkom odredu i IV. korpusu. Odlikovana Medaljom zasluga za narod i Medaljom za hrabrost. Hidžak-Poštić Desanka, rođena 1925. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od listopada 1941. g. Bila je borac u I. omladinskoj ženskoj četi, u X V . brigadi i Unskoj grupi na Baniji, g d j e završava omladinski v o j n i kurs i postaje desetar. U jesen 1943. g. prelazi u Plaščanski odred, a zatim je ponovo u četi za vezu pri V I I I . diviziji. U proljeće 1944. g. završava radio-telegrafski kurs, te radi u Korpusu. Bila je ranjena u borbi na Grubješić Brdu na Baniji. U s v o j o j jedinici bila je jedina žena desetar, i njezina je desetina bila uvijek primjer discipline. Ivković L j u b a , rođena 1924. g. u Čremušnici, k. Vrginmost. omladinski rukovodilac u I I I . brigadi V I I I . divizije. Bila je od 1942. g. borac i Jančić Nevenka, rođena 1925. g. u Josipdolu, k. Ogulin. U N O V od 20. X I . 1943. g. Bila je telefonist u četi za vezu I. brigade V I I I . divizije. Janjanin Milica, rođena 1924. g. u Donjim Dubravama, k. Ogulin. Od 1943. g. bila je borac, a poslije telefonist u V I I I . diviziji. Jozefček Zdenka, rođena 12. I I . 1907. g. u Skajkavcu, k. Karlovac. 25. I. 1942. g. odlazi u Kordunaški odred. U početku radi kao bolničarka, a poslije u tehničkom odsjeku Glavnog štaba Hrvatske. Juran S o f i j a , rođena 1929. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac, a zatim telefonistkinja u Karlovačkoj brigadi i V I I I . diviziji. Kadenić-Aralica Jela, rođena 2. X. 1922. g. u Boviću, k. Vrginmost. 4. V I I I . 1941. g. odlazi u IV. bataljon I. kordunaškog odreda. Bila je pomoćnik komesara čete, zatim sekretar Kotarskog odbora Ključ. Nosilac je Spomenice 1941. K a j g a n i ć Maca, rođena 1923. g. u Kirinu, k. Vrginmost. U N O V od 15. I X . 1941. g. Bila je u I V . bataljonu I. kordunaškog partizanskog odreda, i kasnije borac u omladinskoj četi. K r a j e m 1942. g. vraća se u svoje selo i radi u omladinskoj organizaciji. Nosilac je Spomenice 1941. Karamarković Milka, rođena 15. V. 1923. g. u Kostelovcu, k. Vojnić. 18. ožujka 1942. g. odlazi u II. kordunaški odred. Kasnije je bila bolničarka i šifrant u V I I I . diviziji. Nosilac je Spomenice 1941. �Karan Desanka, rodom iz Tušilovića, k. Vojnić. Bila je borac u II. brigadi V I I I . divizije, zamjenik komesara čete u I. bataljonu i u mitraljeskoj četi I V . bataljona. Karan Sava. Bila je rukovodilac omladine u I I . udarnoj brigadi V I I I . divizije. Poginula u borbi kod Oštarija. Kasunić Magda, rođena 1. I. 1925. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. 28. I X . 1943. g. odlazi u II. kordunašku brigadu V I I I . divizije. Bila je higijeničarka, bolničarka, pomoćnik š e f a previjališnog o d j e l j e n j a i higijeničar brigade. Ima čin starijeg vodnika. Kekić-čurčija Milka, rođena 192,3. g. u Cvijanović Brdu, k. Slunj. Od siječnja 1942. g. bila je borac u V I I I . kordunaškoj diviziji. Istakla se u borbi na Oberlapcu, g d j e je, sa još d v i j e drugarice izvukla s položaja ranjenu drugaricu politdelegata Lepović Danicu da ne padne u ruke Talijana. U borbama na Vrhovinama bila je ranjena. Keser-Poštić Milka, rođena 14. V. 1918. g. ui Čemernici, k. Vrginmost. K a o učiteljica stručne škole radi od studenog 1941. g. na organiziranju prosvjetnog rada u Perni i Vorkapiću. Polovinom prosinca 1941. g. prelazi u I I . bataljon I. K P O Perna. Poslije svršenog I. oficirskog kursa bila je vodnik u I. kordunaškom odredu, zatim politdelegat u I I I . bataljonu V I . brigade V I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Klarić Milka, rođena 1924. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Knapić Anđela, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Kokir Dragica, rođena 1925. g. Bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Poginula u rujnu 1944. g. u borbi na Sunji. Korkut Stana, rođena 1924. g. u Kozarcu, k. Vrginmost. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je borac u omladinskoj četi u Sjeničaku, u I V . bataljonu I, K P O , u V I I I . i V I I . diviziji, s kojom prolazi Bosnu i Crnu Goru za v r i j e m e I V . i V. ofenzive. K o s i j e r Mila, rođena 1917. g. u Donjem Budačkom, k. Vojnić. Bila je predsjednica kotarskog odbora A F Ž Vojnić. Početkom 1943. g. odlazi u I. bataljon kordunaškog odreda. Kasnije se vraća na rad u A F Ž . U to v r i j e m e pojavili su se na području Vojnića četnici. Na masovnim sastancima u selu, ona je objašnjavala zločinački rad ovih izdajnika. P o s l i j e jednog takvog sastanka 1944. g. sačekali su je četnici u zasjedi i na zvjerski način umorili. Kovačić Stana, rođena 1907. g. u K r i v a j i , k. V o j n i ć . U N O V od 22. V I I I . 1941. g. Bila je kuharica u partizanskom odredu » C r n a l o k v a « i kasnije u I. brigadi V I I I . divizije. Od 1943. g. radi na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. K r a n j č e v i ć Slavka, rođena 1925. g. u Perni, k. Vrginmiost. U N O V od 22. V I I I . 1941. g. Bila je kuharica u partizanskom odredu u Perni, bolničarka u v o j n o j bolnici u P e t r o v o j Gori, te politički i prosvjetni radnik na terenu. Nosilac je Spomenice 1941. Krivokuća Milka, iz Trebinja, k. Vojnić. Bila je borac u V I I I . diviziji od 1942. g. Kukić-Bjelobrk Danica, rođena 1926. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. U lipnju 1942. g. odlazi u II. brigadu V I I I . divizije. Kukić Dragica, rođena 1924. g. u D. Dubravama, k. Ogulin. U N O V od 1942. g. Bila je desetar, vodnik voda i komandir čete. Kukić Milka, rođena 1922. g. u D. Dubravama, k. Ogulin. 1942. g. bila je u N O V . K a s n i j e radi na terenu kao politički radnik. Bila je član KK K P H Veljun. Laurić-Stanić Micika, rođena 27. X I . 1923. g. u Karlovcu. U N O V od ožujka 1943. g. Bila je borac i omladinski rukovodilac u Kordunaškom odredu. Lončar Milica, rođena 1923. g. u D. Sjeničku, k. Vrginmost. Od 1943. g. bila je borac, a kasnije mlađi vodnik u I. četi I I I . bataljona II. brigade V I I I . divizije. Ranjena 24. V. 1944. kod Čemernice, u borbi s ustašama. �Los Ruža. Kao sestra pomoćnica vodila je trijažnu područja 1944. g. ambulantu kod Komande kordunskog Lukačić-Fumić Zorka, rođena 1916. g. u Turnjui, k. Karlovac. U N O V od 3. X. 1941. g. U odredu »Debela kosa«, i kasnije u V I I I . kordunaškoj diviziji bila je borac, delegat i zamjenik komesara čete. Nosilac je Spomenice 1941. Lulik Katica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Macut Dragica. Bila je borac u I I . brigadi V I I I . divizije. Istakla se u borbi na Drenovači u I V . neprijateljskoj ofenzivi i bila pohvaljena od Štaba divizije. Mačešić Milka Božina, rođena 15. X. 1922. g. u Krnjaku, k. Vojnić. Bila je kuharica, a kasnije bolničarka u Štabu grupe Kordunaških partizanskih odreda, zatim u I I . brigadi V I I I . divizije i u bolnici u Skradu. 1943. g. ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. Mačešić Stanka, rođena 1923. g. u Budačkoj Rijeci, k. Vojnić. Od svibnja 1942. g. bila je borac u V. brigadi V I I I . divizije. U borbi je bila ranjena. Malić Emilija, rođena 1923. g. u Koranskom Bregu, k. Vojnić. Odlazila je po zadacima u neprijateljska uporišta. Učestvovala je u razoružavanju Brezove Glave, g d j e je zarobljeno preko 500 neprijateljskih vojnika. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u omladinskom bataljonu I. brigade V I I I . divizije do 1944. g. kada prelazi u Štab divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Malić Radojka, iz Tušilovića, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u V I I I . diviziji. Malković Anka, » C r v e n a A n k a « , rođena 24. V I I . 1908. g. u Prekriškom Loviću, k. Karlovac. U partizane odlazi u listopadu 1942. g. Bila je borac u Kordunaškom odredu, Karlovačkom odredu i u Karlovačkoj brigadi. M a l j e v a c L j u b i c a . Bila je borac u I I . bataljonu IV. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1944. Mandić Danica, rođena 1923. g. u Utinji, k. V o j n i ć . Od 1942. g. bila je borac u II. četi I I I . bataljona I. brigade V I I I . divizije. Iste godine poginula u Skakavcu. M a r j a n o v i ć Soka, rođena 1927. g. u Maljevcu, k. Slunj. U svibnju 1942. g. zarobljena od neprijatelja u P e t r o v o j Gori. Uspijeva pobjeći, te odlazi u jedinicu N O V . M a l k o v i ć Mara, rođena 1927. g. u Vrsti, k. Bihać. Od 1943. g. bila je borac u pratećoj četi I I I . brigade V I I I . divizije. Ranjena u prosincu 1944. g. u borbi kod Čalopeka. Mataković Ružica, iz Duge Rese, k. Karlovac. U N O V bila je borac i član glumačke grupe X X X I V . divizije. Matešić Ankica, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Matić Milena Cica, rođena 1916. g. u Karlovcu. 30. listopada 1941. g. odlaizi u sušački partizanski logor » T u h o b i ć « . Bila je borac u Sušačkoj četi, politički i kulturno-prosvjetni radnik u Gorskom Kotaru i na Kordunu. Radila je u OZN-i X I . korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Mikan Ruža. Bila je r e f e r e n t saniteta u I I I . bataljonu karlovačke udarne brigade. Mikešić Ljubica, rođena u Kuniću, k. Karlovac. Od 1943. g. bila je borac u Karlovačkom odredu. Mikšić-Tabor Dragica, rođena 1923. g. u Turnju, k. Karlovac. U N O V od 1943. g. U V I I I . kordunaškoj diviziji i Karlovačkom odredu, a poslije u brigadi bila je komesar čete, pomoćnik komesara bataljona, omladinski rukovodilac u brigadi i komesar bolnice X X X I V . divizije. Aktivno je radila u kulturno-p rasvjetnom radu bataljona, te je uređivala bataljonski list. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Mileusnić Milka. U N O V od lipnja 1942. g. Bila je bolničarka u I I I . omladinskom bataljonu »Joža V l a h o v i ć « I. brigade V I I I I . divizije. Kod Prekrižja u Žumberku njezin bataljon vodio je više dana teške borbe. U j e d n o j borbi ranjen je komandir, �Milka mu je priskočila u pomoć, iznijela ga i spasila od neprijatelja. Odlikovana Ordenom za hrabrost. M i l i n k o v i ć Anka, rođena 15. I. 1925. g. u Perjasici, k. Vojnić. 1942. g. odlazi u IV. brigadu VIII. divizije. U brigadi je bila borac, politički delegat i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Milković-Ščekić Mileva, rođena 1923. g. u Kordunskom Ljeskovcu, k. Slunj. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u II. kordunaškom odredu i II. brigadi VIII. divizije. Milnević Mika, rođena 1917. g. u Jamarima, k. Slunj. Od 1941. g. bila je borac u VIII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Ranjena u napadu kod Čičinog mosta 1942. g. Mirić Danica, rođena 1922. g. u Donjim Dubravama, k. Ogulin. 1941. g. odlazi u NOV. Kasnije radi kao politički radnik na terenu. Mitar Marica, rođena 1926. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. U svibnju 1943. g. odlazi u Karlovački odred. Iste godine bila je ranjena na Zvečaju, zarobljena i strijeljana. Mraović Mara, rođena 1924. g. u Boviću, k. Vrginmost. Od 1943. g. bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. M r d a M a r a , rođena 192,3. g. u Birovaču, k. Donji Lapac. Radi u vojnim bolniKada Oreščanin cama u Lici od 1942. g. Početkom 1943. g. odlazi kao higijeničarka u II. brigadu VIII. divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Ima čin kapetana. Mudrić Ljubica, rođena u Trojvrhu, k. Ogulin. Bila je bolničarka u I. četi I. bataljona II. brigade VIII. divizije. U borbi na Čalopeku spasila je ranjenog komandira svoje čete, i tom je prilikom bila i sama ranjena. Mudrić Milica, rođena 1924. g. u Vojniću, k. Donji Lapac. Bila je omladinski rukovodilac i član Kotarskog Narodnog odbora Slunj. U NOV od 9. V. 1943. g. Bila je borac u II. brigadi VIII. divizije, vodnik u sanitetskom odjelu XI. korpusa i sanitetski referent u školi GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Nikšić-Rafko Dragica, iz Turnja, k. Karlovac. Bila je borac, a zatim zamjenik komesara I. bataljona Karlovačke udarne brigade. Novaković Milka, rođena 2. XI. 1920. g. u Crevarskoj Strani, k. Vrginmost. U svibnju 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. četi I. bataljona kordunaškog partizanskog odreda i u III. brigadi VIII. divizije. Oreščanin dr. Bonka, rođena 1914. g. u Perni k. Vrginmost, liječnik. U naprednom pokretu učestvuje od 1932. g. 1941. g. radi na sakupljanju sanitetskog materijala u Zagrebu. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane i radi u vojnom sanitetu u Petrovoj Gori, Zbjegu, Bijelim Potocima i Otočcu. U rujnu 1943. g. postaje šef prve zdravstvene ekipe ZAVNOH-a u Lici i Gorskom Kotaru. Od siječnja 1944. g. radi na organizaciji civilne sanitetske službe u Zagrebačkoj oblasti. Krajem 1944. g. postaje član zdravstvenog odjela ZAVNOH-a, a p^ osnivanju Ministarstva narodnog zdravlja Hrvatske bila je načelnik odjela. Ima čin rezervnog kapetana. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda. 15 Žene Hrvatske u N O B 225 �Oreščanin Nada, rođena 6. X I . 1921. g. ui Perni, k. Vrginmost. 22. V I I I . 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I I I . četi I. korđumaškog odreda i kordunaškoj udarnoj brigadi, g d j e radi na agitaciji i propagandi. 1942. g. izabrana je za člana Okružnog odbora A F Ž za Kordun. 1944. g. postaje član KK K P H Sjeničak i kasnije sekretar Općinskog komiteta K P H Lasinja i Topusko. K r a j e m 1944. g. bila je nastavnik na partijskim kursevima pri OK K P H za Karlovac. Pajić Anka, iz Perjasice, k. V o j n i ć Medaljom za hrabrost. Bila je borac u N O V . Više puta je ranjena. Odlikovana Paut-Grubor Mira, rođena 14. I V . 1926. g. u Zagrebu. P o s l i j e okupacije radi u srednjoškolskom rukovodstvu ženskih gimnazija i omladinskoj udarnoj grupi u Zagrebu. U partizane odlazi u kolovozu 1942. g. Bila je borac u Karlovačkom i Banijskom odredu, član Kotarskog odbora SMG Karlovac i član Propagandnog odjela Glavnog odbora U S A O H - a . Nosilac je -Spomenice 1941. Pavlović-Brdar Stana, rođena 1924. g. u Kirinu, k. Vrginmost. Bila je borac u I. omladinskoj četi, a zatim u I. brigadi V I I I . divizije. Pavlović Maca, rođena u Kirinu, k. Vrginmost. Odlazi u N O V kao 17-godišnja omladinka. Bila je borac u I I I . bataljonu V I I . brigade. Poginula za v r i j e m e V. ofenzive. Pavlović Mila, iz Mračaja, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u V I I I . diviziji. Pelikan Danica, iz Zagreba. Bila je borac u četi za vezu Karlovačke udarne brigade. Petrak Jaga, iz Duge Rese, k. Karlovac. Bila je borac u V I I I . diviziji. Petrović Dara, rođena 1924. g. u Brezovoj Glavi, k. Vojnić. 1941. g. odlazi u I. brigadu V I I I . udarne divizije, g d j e je bila borac, delegat voda, komesar čete i zamjenik komesara bataljona. Ima čin poručnika. Nosilac je Spomenice 1941. Pjevač Ljuba. U N O V bila je bolničarka. Poginula za v r i j e m e V I I . neprijateljske ofenzive u jurišu kod Vrginmosta. Polojac Milica, rođena 1920. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Od 1942. g. bila je bolničarka u bolnici Gornji Skrad - Vojnić, a kasnije borac u I I I . brigadi ( r a n i j e X V . ) V I I I . udarne divizije. Poginula za vrijeime bombardiranja Veljuna. Poštić Milka, rođena 1923. g. u Peckoj, k. Vrginmost. Od 15. I X . 1942. g. bila je bolničarka u I I I . bataljonu II. brigade V I I I . divizije. Predović Jela, rođena 1908. g. u Liješću, k. Karlovac. P r i j e rata bila je radnica u Duga Resi. Aktivno je radila u radničkom pokretu. 1941. g. bila je član OK K P H za Karlovac. 28. V I I I . 1941. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. kordunaškom odredu i pomoćnik komesara I. bataljona Karlovačke brigade. Za v r i j e m e N O B bila je predsjednica A F Ž za Kordun i Baniju, te tajnica Okružnog odbora A F Ž za Kordun. Nosilac je Spomenice 1941. Prodanović Radojka, rođena 1925. g. u Koranskom Bregu, k. Vojnić. Od 2. V I I . 1942. bila je borac u I. bataljonu I I I . brigade V I I I . divizije. Kasnije je bila bolničarka u bolnici u Kestenovoj Gori. Puđa Anka, rođena 1925. g. ui Lipovcu, k. Slunj. Od 1942. g. bila je borac u I I I . četi I I I . bataljona V. brigade V I I I . udarne divizije. Ističe se u borbama za Drenovaču, Babin Potok, Crnu Vlast i Otočac, gdje se j a v l j a dobrovoljno za bombaša. Radanović-iStanić Dragica, rođena 1923. g. u Perni, k. Vrginmost. U N O V od 15. X. 1941. g. Bila je borac u II. četi I I I . bataljona I. K P O u Perni, bolničarka u Centralnoj bolnici u P e t r o v o j Gori i bolnici u Kestenovoj Gori. Nosilac je Spomenice 1941. Radičan Sava. Bila je borac u V I I I . kordunaškoj diviziji. Roknić Milica, rođena 1925. g. u D o n j e m Sjeničaku, k. Vrginmost. Od jeseni 1941. g. bila je borac u I V . bataljonu I. kordunaškog odreda i V. brigadi. Ima čin kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. �Roknić-Milković Danica, rođena 1926. g. u Korđunskom L j e s k o v c u , k. Slunj. P o l o v i n o m 1942. g. odlazi u N O V , g d j e je bila borac i omladinski rukovodilac. T r i puta r a n j e n a . V i š e puta p o h v a l j i v a n a . N o s i l a c je Spomenice 1941. Roknić Vasilija Milica, rođena 14. X. 1925. g. u Sjeničaku, k. V r g i n m o s t . 17. X I . 1941. g. odlazi u odred » D e b e l a K o s a « . U N O V bila je borac, r e f e rent saniteta b a t a l j o n a i brigade. N o s i l a c je Spomenice 1941. Salopek Marica, rođena 1922. g. Salopeku, k. Ogulin. Od 1943. g. u N O V . Bila je borac u II. bataljonu I. karlovačke brigade, a k a s n i j e p o l i t d e l e g a t b a t a l j o n a i r e f e r e n t saniteta. I m a čin vodnika. Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Sapar Dragica, iz P e r n e , k. V r g i n m o s t . Bila je borac i omladinski rukovodilac u četi V I I I . d i v i z i j e . Sekulić L j u b a , rođena 1923. g. u P o l o j u , k. V o j n i ć . Od kolovoza 1942. g. bila je borac u V I I I . d i v i z i j i . U m r l a od tif u s a 1943. g. Mira Skorupan-Trkidja Skorupan Dragica, iz Lapta, k. Ogulin. Bila je bolničarka u I. kordunaškom udarnom b a t a l j o n u i I I . b r i g a d i V I I I . d i v i z i j e , do s v i b n j a 1943. g. kada se radi bolesti v r a ć a na teren. Skorupan-Dragnić Anka, rođena u Plaškom. Od prvih dana ustanka bila je kurir CK K P H . K a s n i j e odlazi u Plaščanski b a t a l j o n i u jesen 1942. g. p o s t a j e z a m j e n i k komesara v o j n i h bolnica na Kordunu. Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e povlači se s r a n j e n i c i m a za Bosnu, g d j e je z a r o b l j e n a od četnika. U s p i j e v a j o j p o b j e ć i i v r a ć a se na Kordun. N o s i l a c je Spomenice 1941. Skorupan Milica, rođena 11. V I I I . 1924. g. u Jezeru, k. Plaški. U N O V od 25. X I . 1941. g. Bila je u odredu » G a j e B u n j e v c a « i bolničarka u V. kordunaškoj b r i g a d i . N o s i l a c je Spomenice 1941. Skorupan-Trkulja Mira, rođena 6. V. 1923. g. u Laptu, k. Ogulin. U N O V od studenoga 1941. g. Bila je borac u partizanskoj grupi u Humu ( P l a š k i ) , tehničar u agitpropu CK K P H i PK SKOJ-a za Hrvatsku. Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e odlazi u I V . b a t a l j o n X V . brigade, g d j e , nakon borbe u L a p a č k o j je tada poginuo. K a s n i j e p o s t a j e komesar kotlini, čete u čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i lac je Spomenice vrši dužnost komesara, I I I . kordunaškoj brigadi. Partizanskom z v i j e z d o m . koji Ima Nosi- 1941. Studen Soka, rođena 1920. g. u Ličkom- P e t r o v o m Selu, k. T. K o r e n i c a . U N O V od 14. I V . 1942. g. Bila je borac u V I I I . d i v i z i j i . R a n j e n a 25. I X . 1943. g. u b o r b i kod Skakavca. Šarac Danica, rođena 1924. g. u P e r j a s i c i , k. V o j n i ć . Bila je borac u četi za vezu I. b r i g a d e V I I I . d i v i z i j e . R a n j e n a u borbi kod O š t a r i j a 1943. g. �Marija Kupresanin, , Naranča Desa Končar Gvozdić, i Branka Zlata Grbić Štumberger, — Šifrantski Lidija Adžija, odsjek GŠH, Franjica na Budali, Kordunu Milica — Masić, ljeti Ruža 1944. g. Šarić dr. Vera, iz Karlovca. Dolaskom ustaša bila je kao aktivistkinja neko v r i j e m e zatvorena u Karlovcu kao taoc. U ožujku 1943. g. odlazi u partizane. Bila je liječnik u vojno-partizaniskoj bolnici u Drežnici, u sanitetskom o d j e l j e n j u Glavnog štaba, 1943. g. upravnik bolnice u Donjem Skradu, a iza V I . ofenzive šef saniteta Kordunskog područja. Za v r i j e m e V I I . ofenzive, kad je neprijatelj nadirao sa svih strana, mnogo je doprinijela da se svi ranjenici spase. L j e t i 1944. g., učestvovala u organiziranju partizanske bolnice i doma za trudne žene u Gravini ( I t a l i j a ) . Iza toga vodi školu za sanitetske kadrove u Grummu. 1945. g. bila je šef vojne oblasti u Valjevu, a za v r i j e m e velikih borbi u .Srijemu šef V o j n e oblasti za Srijem. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom bratstva i jedinstva II. reda. Ima čin kapetana. šašić Seka, rođena 1925. g. u Kirinu, k. Vrginmost. Od 1942. g. bila je borac u I. brigadi V I I I . divizije. 1943. g. umrla. Škaljac Mila, rođena 1921. g. u Slavskom. Polju, k. Vrginmost. Od polovine 1942. g. bila je borac u I V . bataljonu I. brigade V I I I . divizije. Istakla se u akciji na Krašić 1942. g. Tada je bila jedina žena borac u bataljonu. Skrgić Mila, iz Vojišnice, k. Vojnić. Od 1943. g. bila je borac u V I I I . diviziji. Šneler-Lulik Milica. Bila je referent saniteta u Karlovačkoj udarnoj brigadi. Tarabić Desanka, rođena 1923. g. u Cerovcu, k. Vojnić. Početkom 1942. g. odlazi sa svojom sestrom u partizane. U V I I I . udarnoj diviziji bila je borac, delegat i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Tarbuk Desa, rođena 1919. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. U N O V od 1942. g. Bila je borac i bolničarka u I. kordunaškom odredu i II. brigadi. Kasnije radi u sanitetskom o d j e l j e n j u I. kordunaškog područja i bolnici u Kestenovoj Gori. Ima čin potporučnika. Tarbuk Stanka, rođena 1926. g. u Tušiloviću, k. Vojnić. Od 2. I. 1943. g. bila je borac u četi za vezu II. brigade i radio-telegrafist I. brigade V I I I . divizije. Ranjena 1945. �Tepavac Sofija, rođena 1926. g. u Slušnici, k. Slunj. Od 3. III. 1942. g. bolničarka je u V. brigadi VIII. divizije. Istakla se u borbi kod Drenovače 1943. g., kad je pod kišom neprijateljskih metaka, iznijela na svojim leđima osam ranjenih drugova. 1944. g. bila je ranjena. Trninić Bosiljka, rođena 1915. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 20. IV. 1943. g. bila je borac u I. četi IV. bataljona II. brigade VIII. divizije. Poginula 16. XI. 1943. g. kod Plaškog. Trošić Zdenka, rođena 26. V. 1920. g. u Dugoj Resi, k. Karlovac. Bila je borac u Karlovačkoj brigadi. Velimirović Dragica, bila je borac u II. brigadi VIII. divizije. Vidović Ljubica, rođena 14. I. 1922. g. ui Štipanu, k. Vrginmost. U IV. bataljonu I. kordunaškog odreda bila je kuharica, te borac u četi za vezu III. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Višnjić Stana, rođena 1925. g. Bila je bolničarka u II. brigadi VIII. divizije. Ranjena u borbi kod Oštarija 1943. g. Vojnović Dragica. Bila je borac u I. brigadi VIII. divizije. Istakla se u borbi kod Oštarija, kad je s Milkom Poštić ostala sama na bojnom polju, spašavajući ranjene drugove u neposrednoj blizini neprijatelja. Poginula za vrijeme VII. neprijateljske ofenzive kod Vrginmosta. Vošnig-Bačić Nela, rođena 14. VIII. 1926. g. u Hrvatskom Primorju. U NOV od 3. V. 1943. g. Radi u bolnicama u Drežnici, Petrovoj Gori i Kestenovoj Gori, te u kirurškoj ekipi IV. korpusa. U toku NOB završila je sanitetski kurs u Krbavici (194,3. g.) i sanitetsku podoficirsku školu (1944. g.) Ima čin vodnika. Vujić Dragica, iz Vojišnice, k. Vojnić. Bila je od 1942. g. borac u NOV. Vukelić Mara, rođena 1924. g. Bila je borac u četi za vezu VIII. divizije. ožujku 1944. g. u borbi kod Lasinje. Poginula u Vuković Danica, iz Zagorja, k. Vojnić. Bila je borac u VIII. udarnoj diviziji. Zirić Anđelija, rođena 1922. g. u Svojiću, k. Vojnić. U NOV od rujna 1942. g. Bila je borac u VIII. diviziji i telefonista u Kordunskom području. Nosilac je Spomenice 1941. Zjača-čačić Katica, rođena 1923. g. u Kuitjevu, k. Slav. Požega. Od 1941. g. učestvuje u NOP. Bila je bolničarka u VIII. diviziji do oslobođenja. Zlatar Mileva, rodom: iz Perne, k. Vrginmost. Bila je bolničarka u II. četi II. bataljona II. brigade VIII. divizije. U ožujku 1943. g. na Plavca Dragi, previjajući ranjenika, smrtno je ranjena. Živković Ljuba, rođena 1923. g. u Boviću, k. Vrginmost. Bila je borac u III. bataljonu I. brigade VIII. divizije. Poginula u borbama za Brlog travnja 1943. g. Župčić Rezika, rođena 15. X. 1919. g. Od k r a j a 1942. g. bila je borac u VIII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Medaljom1 zasluga za narod. Dokument 401 IZVJEŠTAJ ČETE VIII. U D A R N E DIVIZIJE OD 16. X. 1944. ŠTABU DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA Štabu VIII. udarne divizije U vezi traženja toga štaba od 16. X. 1944. izvještavamo, da je u ovoj četi od jeseni 1942. g. do danas 12 drugarica, od kojih je 1 pogiSmrt Politkomesar: (ipotpis nečitljiv) fašizmu — nula od avijonske bombe. Iste drugarice nalaze se: 1 bolničarka, ostale telefonistkinje. Sve su bile borci u brigadama. Sloboda narodu! Komandir: I l i j a Vi.grijević �PRIMORJE Marod oružane Hrvatskog i Gorskog GORSKI Kotara od KOTAR prvih dana narodnog ustanka organizira svoje jedinice. Sušak, Kastavština, Draga, Delnice, mjesta davala 1942. skog Primorja I i Grobinština, Čabarski su g. kraj, prve na brinjskog borce V. operativne zone. fije Gupca«, »Ljubice 12. masovno i imao Gerovac«, i prosinca Ove Hrvatskom je KOV se, četvrtoj brigada u II. Primorja, djelovala su po snijegu U sela brigada, da koje Za obuhvatao bataljona: Odred teške bio borbe jedinica s i Mataija mnoga druga odreda bataljon imao teritorij ogulin- komandom Štaba »Marka je Hrvatske, i pod četiri brigada borbu u koja KOV Lici, je Trbovića«, Ma- bataljona. tada imala 1.009 Hrvatske. Kordunu, Gorskom Kotaru, i XIV. Plješivici je brigada (Lika), brigada još kolonom u od na teritoriju se tada gdje toku preko Korduna neprijateljske 150 i Like. Glavni nalazio štab ofenzive preba- ranjenika, nepokretnih brigada radove. brigada učestvuje u primorsko-goranska 11. XIII. VI. na brigada divizije XIII. su oslobođenju divizija Gacke NOVJ, u doline. koju su ušle VI. i divizije. se hitno prebacivale na sektor Hrvatskog Primorja, okupatorima. formirana su je još i tri treća brigade, brigada XIII. divizije, koje su popunile neprijatelju snagama jeku tih borbi u i ožujka na divizija 1945. Liku, IV. borbi Primorja, Hrvatske štaba ofenzive, premoćnijim U uspješnih ofenzivu koncentraciju I. Primorju Hrvatskog Početkom teljsku VI. Hrvatskom daleko Istre, Glavnog XIV. vodile dugom XIII. snage Italije S je neprijateljske u oslobođen. Kakon nje brigada Drežnici se XIV. Lici, zovu formirane VI. područjem ponovo KO Jelena, i je uspjelo a I. XXXV. i II. ličku popunjene diviziju i su novim druge jedi- Kordunu. vrijeme bođenim su Potoke neprijateljske u talijanskim toga, i tada Italije, kapitulacije Lici kroz formirana od bijeg Pored u se borile Bijele Drežnicu. snagama g. kapitulacije Poslije borcima. u zajednički ranjenika. u probila 1943. onemoguće Iza prepune ostalim travnju također rata ofenzivi obranila Frkašića kiši, s XIV. nice Frkašiću i Zajedno je, konca VI. je Drugi Sv. kotara pokretu. partizanska pet bataljon. formirana koji dva sastavu udarni Grižane, Brinjskog narodno-oslobodilačkom Hrvatskog svom je u kraj Istri. bolnice iz Drežnici do neprijateljskoj i ranjenike u i formirana su i u Hrvatske cila g. brigade Primorju U VI. 1942. dvije g. je I. i Istre, Bribir, Gornji boraca. 8. 1942. Kotara Krmpote, Jasenak, učestvovala područje Odred Ledenice, Drežnice, Gorskog kao Prvi listopada naoružanih i teritoriju kotara, Hrreljin, Prezid, Gorskom Lici 1944. g. ali 1944. je g.), a dobila je još XIII. brigade XIII. oko Korenice, ofenzive na u XI. — 1943. korpus, a divizija g. Gorski sastavljen oslovadila Kotar većinom od Like. dobivši XXXV. čitavim XIII. primorsko-goranska Ljubova kasnije na divizija naziv divizije Bunića, ovlada ofenzivi iste i iz Tita, i Bihać, privremeno je toku se dijelom Maršala su da toj formirao borbe njezine U manjim komandanta izdržale krvave uoči I. Kotara, Vrhovnog g. Kotaru. neprijatelja, (30. Gorskog vodeći JA, i najveće prizna- »Udarna«. (ličke) i posljednju Udbine, Gospić i neprija- osiguravajući potpuno oslobođenje Like. Iza Rijeci. I nastupanju likvidacije na kraju, prema Gospića učestvovala XIII. divizija, Trstu. Njezine u je u sastavu brigade tjeranju IV. neprijatelja jugoslavenske sudjelovale su u prema armije, oslobođenju Otočcu, učestvovala Istre, je Slovenskog Senju, u Ogulinu i pobjedonosnom Primorja i Trsta. �Dokument 402 IZ IZVJEŠTAJA REFERENTA SANITETA XIII. DIVIZIJE OD 22. XI. 1943. REFERENTU SANITETA IV. KORPUSA 0 STANJU SANITETSKE SLUŽBE U DIVIZIJI 1 REFERENT SANITETA 13 D I V I Z I J E N'OVH Izveštaj od 8. XI. do 21. XI. 1943. g. 22. X I . 1943. Referentu saniteta 4 korpusa NOV i Glavnom sanitetu NOVH . . . Civilna zdravstvena služba je kod nas zarazne bolesti«. Dao sam brigadnim refeslabo organizirana. Na cijelom našem- tere- rentima potrebne upute za borbu protiv zaraznih bolesti. (Priložio sam ovo pismo u nu nalazi se samo jedna zdravstvena ekipa (dr. Oreščanin u1 Drežnici). U brinjskom zadnjem izvještaju Glavnom sanitetu NOVH) Higijeničarka I. brigade izdala je letak prokotarui, koji je ogroman, ne postoji civilna zdravstvena služba, unatoč toga da je skoro tiv pjegavog tifusa, koji prilažem. Bataljonu svakom selu ovog kotara po koji slučaj ski higijeničari ne postoje. Brigadni higijetrbušnog ili pjegavog tifusa. Zdravstveni ničari: 1 brigada •— Vera Švabenic je doodbori, (kako sam se imao prilike osvedočiti b r a ; 2 brigada — Lenac ne zadovoljava sam na terenu), još nisu organizirani. Ako (premalo stručno znanje) ; 3 brigada — želimo sprovesti uspješnu kampanju protiv Švarc Jeti zadovoljava; 1 brigada — Marica zaraznih bolesti, mora ići sanitet vojske sa Frlan dobra; 1 i 2 odred još nemaju higisanitetom pozadine usporedo. Nemoguća je jeničara, isto nema higijeničara artiljerijski borba protiv zaraznih bolesti bez dobro ordivizion. ganizirane civilne zdravstvene službe. K Hrana je osrednja, jednolična. Fizička svemu tome dolazi još pasivno držanje naroda, osobito Drežnice, u pogledu izvršava- kondicija je slaba uslijed velikih napora u poslednjih mjesec dana, a ima i priličan nja higijenskih mjera, a i mizerne prilike procenat boraca koji su i prije stupanja u pod kojima žive civili u Drežnici i Gornjem partizane bili fizički slabi (proletarijat inKraju. Ako se uzmu u obzir svi ovi faktori, vidi se da nemamo nikakve garancije, da se dustrijstih predjela Primorja i Istre). Prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti do neće pojaviti zarazne bolesti u našim jedisada u našim jedinicama nije bilo . . . nicama. Mislim da moramo dobiti, osobito u pogledu obuće i organizacije civilne zdravstvene službe sa vaše strane više pomoći, Smrt fašizmu — Sloboda narodu! jer ovi neriješeni problemi mogli bi imati Politkomesar, Komandant, pukovnik teških posljedica. V. Kovačcvić Naša borba protiv zaraznih bolesti. SvaReferent saniteta ki bataljon naših jedinica, (osim 1 odreda) Dr. M a r j a n Morelj ima svoje bure za šurenje koje se, ako prilike ikako dozvoljavaju, vrši redovito. Počeli smo sa propagandnim radom, Razmmo1 Zbornik dokumenata sanitetske službe u NO žio sam jedan članak o pjegavcu i »Crijevne ratu jug. naroda, knjiga 2. �Dokument 403 IZ NAREDBE ŠTABA XIII. DIVIZIJE OD 28. XII. 1943. KOJIM SE POHVALJUJU BORCI I RUKOVODIOCI IV. BATALJONA III. BRIGADE • �Dokument 404 IZVJEŠTAJ ŠTABA I. U D A R N E BRIGADE XIIL DIVIZIJE 0 UČEŠĆU ŽENA BORACA U OPERATIVNIM JEDINICAMA ŠTAB I. UDARNE BRIGADE XIII. DIV. XI. KORPUSA NOVJ Broj 753 1. U početku borbe žene su u većem' broju učestvovale u operativnim jedinicama, ali je kasnije razvitkom naše borbe i oslobođenjem većih teritorija t a j broj počeo padati, tako da danas imade u našoj brigadi svega 14 žena što od prilike iznaša 1.5%. Razlog opadanja broja žena u operativnoj jedinici je taj, što danas žene rade u pozadinskim službama i time im se o-lakšava njihova služba, koja je u operativnim jedinicama strahovito teška. 2. U našoj brigadi nema odlikovanih žena-boraca, a niti su predložene za odlikovanje. 3. U zadnjoj godini dana poginule su tri drugarice, a jedna je ranjena. Poginula je drugarica Stojanović Milka, mlada Crnogorka iz Barske Crnice, koja je prvih dana borbe bila u pokretu, pa je uhapšena od talijanskih fašista i internirana u Italiju. Nakon sloma Italije došla je ponovno u naše redove i prihvatila pušku da se osveti za nepravde počinjene na njoj samoj i na cijelom narodu. Prilikom napada na Crikvenicu, dne 27. VI. 1944. g. kad je komandant bataljona tražio dobrovoljce za jurišače, mlađa Milka javila se prva da će jurišati na neprijateljsko gnijezdo. Komandant ju je odvraćao od toga, ali Milka je odgovorila: »Palo je mnogo drugova boljih od mene, pa mogu i ja.« Švapski metci pogodili su drugaricu Milku u sjajnome jurišu prvog bataljona kroz Crikveničke ulice. Drugarica Kukanić Lovorka, pomoćnik komesara I. bataljona iz Sroki-Kastav, rođeđena 30. VIII. 1924., poginula je na slijedeći način: Prilikom napada na Vrbovsko, dne 1. VII. 1944. g., gdje se je ugnjezdila ustaška banda, naša brigada izvršila je sjajan nalet i izbacila neprijatelja iz mjesta. Međutim, neprijatelj je bio nadmoćniji, i povratio se, natrag. Naše jedinice su se morale povući. Pri povlačenju Lovorka je ostala odsječena. Tu ju je banda opkolila. Lovorka je bila vrlo hrabra djevojka. Njezin smajser radio je punom parom. Banditi su padali oko nje, i ona nije ni pomišljala da se preda. Ispraznila je dva velika šaržera na šmajseru, ali onda je ostala bez municije. Pokušala je da umakne, ali nije uspjela. Neprijatelju je uspjelo uhvatiti je živu. Dne 1. XI. 1944. Zvjerstvo neprijatelja je tu došlo do izražaja. Lovorka je poginula mučeničkom smrću. Pronašli smo kasnije njezin izmrcvareni lješ. Grudi su joj bile izrezane, a oči izbodene. Pobješnjela zvijer dala je oduška svome bijesu. U zadnjim borbama poginula je drugarica Nina Krstulović mlada Dalmatinka sa otoka Brača, rođena 1. IX. 1924. g. Drugarica Nina bila je od prvih dana odana našoj borbi i zato je bila uhapšena po Talijanima i odvedena u internaciju, gdje je bila sve do kapitulacije Italije. Nakon kapitulacije Italije Nina je došla do naše brigade i tu se zadržala, želeći da što prije vrati milo za drago neprijatelju. Nina je bila vrlo hrabra drugarica. Nikada nije gubila prisutnost duha i uvijek je bila spremna na borbu. Bila je vrlo voljena od svih drugova i drugarica. U zadnje vrijeme bila je referent saniteta u svom bataljonu i tu je pokazala svu svoju vještinu i pažnju prema bolesnim', a naročito ranjenim drugovima. Nina je konačno za t a j svoj poziv žrtvovala i samu sebe. Prilikom borbi kod Lukovdola, kada je njezin bataljon naletio na neprijateljsku zasjedu, bataljon se malo povukao od ceste, ali Nina je čula da je neko ranjen na cesti zaviknuo. Nije mogla ostati u zaklonu, izjurila je na cestu da spasi ranjenog druga, ali je tu i sama pala izrešetana metcima neprijateljskog »Šarca«. Prošle godine u mjesecu oktobru poginula je u borbama kod Karlovca borac IV. bataljona »Matije Gubca«, drugarica Milica Jakšić. Pobliže podatke o toj drugarici nismo mogli dobiti. Toliko znamo da je došla u naše redove poslije kapitulacije Italije, učestvovala u borbama na Lošinju, gdje se je vrlo dobro pokazala. Među ranjene drugarice spada i drugarica Ivanka Vrbanec, mlada Hrvatica iz Lukovdola, rođena 25. IX. 1926. g., koja je stupila u partizane 10. III. 1943. g. U borbi se je Ivanka snalazila vrlo dobro i naskoro je postala politički delegat, a poslije toga pomoćnik komesara čete. U borbama u Gornjem Kraju, prilikom' napada na Bukovlje, dne 13. IX. 1944. g., Ivanka je zapovijedala vodom svoje čete. Javila se je dobrovoljno na juriš. U sjajnom jurišu Ivanka je bila �na čelu svojih jurišača, prva je bacila ručne bombe u bunker, koji je brzo likvidiran. A l i bilo je više bunkera za likvidirati, i Ivanka sa svojim vodom produžuje svoj po.sao. T r i bunkera padaju jedan za drugim-, ali kod trećeg k r a j Ivanke je palo topovsko zrno, koje ju je pogodilo u nogu. Ona pada, ali je njezini drugovi iznesu sa bojišta, i sada se drugarica Ivanka nalazi u bolnici. Među ostalim drugaricama moramo spomenuti i referente saniteta našeg I I I . bataljona drugaricu Albinu Kauzlarić, Goranku iz Fužina, rođ. 1. I I I . 1920. g. U partizane je stupila 22. V I I . 1942. g. U v i j e k je nasmiješena i -sa velikom- ljubavlju n j e g u j e i liječi -svoje ranj-en-e drugove. U v i j e k u- borbenim redovima. Sa svojim hrabrim držanjem i požrtvovanimradom, olakšavala je tešku službu u našim jedinicama. Neobično je obljubljena m-e-đu svim drugovima i drugaricama, koji ju od milja nazivaju »druže doktore«. Među istaknute drugarice ove brigade spada i drugarica Anka Pađ-en, potporučnik, koja je pred nekoliko mjeseci prekomandovana u brigadu OZN-e, i koja j-e u ovoj brigadi bila zamjenik komandira čete, a isticala s-e- u svim borbama -svojinu hrabrim držanjem-. Bila je ranjena u mjesecu januaru ove godine, prilikom ofenzive na Drežnicu. Nadalj-e spomenut ćemo još i drugaricu Mrkić Anđelu, Crnogorku, političkog delegata u našem; II. udarnom bataljonu, koja je sada prekomanđovana i nalazi se kod Štaba divizije. Općenito možem-o reći da su se sve drugarice pokazale- kao vrlo vrijed-n-e i hrabri borci. T a č n i j e b i o g r a f i j e za navedene drugarice ne možemo dati, j e r sa istima ne raspolažemo. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Ivo Stipančić BIOGRAFIJA NARODNOG Rođena mašnoj napustiti i je u Crnom, svoju pomoći kotar porodici. radničkoj Vrlo rodnu svoju kuću, Crikvenica, mlada da porodicu, HEROJA bi koja u Kad siro- 1942. kvenice, g., probijajući između patrola, se neprijateljskih édlazi Željela u je Jednog iza zarađivati mogla Ankin vod. Konačno vrlo bijedno g.) izvršeno Trebalo jutra bilo To je što iz okupirane bunkera, Cri- straža i ostale odmah su Kad da puške, smjelo neprijateljskih jednim drugom, cjeni se povući. dvije nije odlazi talijanski kasno se ma jedinicu. fašisti ih šta pištolj straža poduzme. tu i pisaća neprijatelju rafala, Anka je dovima. bila skog i na Hreljina, mirju tu napad ustaško sjećanju svim lično bila i VI. njen Napad i ruke. se, s izvukla još drago- Anka Lici primorsko-goranske borac. Svagdje neprijateljski na uporište borcima, učestvovali, neustrašivi je vlak četnički na ne već samo borac prvim kod re- Ogulin- garnizon u Gori, ostat će što Ravnoj i u brigade, zbog zbog Anka toga toga, što ustaša, Pađen. težak zaslao Vlasti (1943. Anka je bila »Skojevci, je morsa Poljane, je snažno njenog kad oko 50 i Anka Pađ*en je nasmijana, kilometara, kongresu napri- utjecala Kotara. koju je koji na omladini Dugo je je Tada je i na na 20 Slunja noć čelu kao je na ve- Primor- razgovarala i po ovom dugom i Prvom delegat s njoj Primorja o do prijeći kolone, učestvovala borcima tom jednoj drugove. pohvalio pričala od jednu svoje Bihaću Anka doživjela za g. u zarobila domobrane. išla 1942. ju i bataljona je u vodom toranj u bodreći okruga. Titom, svojim trebalo ona USAOJ-a sko-goranskog gom sa crkveni preobučenih dra druposlao i Gorskog susretu i sreći, mučnom putu Pađen sa za Bosnu. Go- je parola: zauzela Prilikom Sertić ma- u Crne četnike. uvijek godine u pozdrave osnivanju Anka zgradu jednoj na i sigurnošću borce. okorjelih pro- je Međutim, pasti u u materijal. Po probila juriš!« sa zauzimanje — na vanredan uvijek jurišem jed, Iste jedinice. hitnije su sve vatrom i njezine ostale šina. borac ranog se zgradi, njima je neki je Njezina partizane. biti leda primijetila, orti izvršiti bataljona borbi u trebalo Štab jurišnik-bombaš. Ljeti Pod je datak, živjela. bili PAĐEN je morala je ANKE Poslije kapitulacije jom jedinicom bori su oko jedinica NOV. s neke se iz obruča. Italije se u Da jedinice dijele Anka dobiva Anka Istri. bi na Nijemci izbjegle manje zadatak da stežu svoobruč opkoljavanje, grupe izvuće i probijaju svoj vod. �Ona se sa ske svojim redove i bor,cima ponovo probija opravdava kroz neprijatelj- povjerenje svojih starješina. U jednoj opkoljen, borbi, a preuzima komandu, neprijateljski U g. Nijemci čiji a je su prilaze komandir položaj. uskoro je jedna Kad joj ruka bolničar podnosila Nakon jer Nijemci pomoć, ali je je bili znala Dok je da čitave odbijeni, da je pucali. strpljivo izdržljivost odbila ruku. nastavila ruku, bol, su što liječničku povezivao za imala zamjenjuje, lijevu je bra- Vukelića onesposo- smjesta drugom strašnu Pađen, u je minobacačima. minobacač ga odlučno drežničku od štitili Anka ranjena krvarila, opasnosti. brigada dolazili je Anka sama držanje nice. je i je smireno njeno je bila Kad razbija na su puškomitraljesca, ali napadaju Sesta bio Anka jedinicom, iz Nijemci svoje bataljon poginuo, bataljon Vukelića. bolnici. najistureniji bio sela njen svojom izvlači 1943. šumu, Četa, sa i iznad prilaz kroz je bataljona obiruč jesen bolnicu nila kada komandant i je jedi- zatražila ostane u bol- nici. Poginula kao 1944. g., oficir junačko držanje, Za zasluge ne je obavještajni u borbi skupštine Anku za FNRJ Pađen na izviđanju kod Bosiljeva, bataljona. samoprijegor oslobođenje, odlikovao Ordenom je Narodnog i izvanredne Prezidijum 20. XII. Narod- 1951. g. heroja. Narodni heroj Anka Pađen Dokument 405 IZVJEŠTAJ ŠTABA III. BRIGADE XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA U SVOJIM JEDINICAMA ŠTAB III. BRIGADE NAR. DSL. XIII. DIVIZIJE VOJSKE JUG. Broj 108. Dne, 21. X I . 1944. Politkomesaru 13. divizije XI. korpusa N O V J U vezi Vašeg dopisa od 14. učestvovale u N O V , a nalazile su mnoge od pomenutih drugarica od njih su radi teških napora i Imena drugarica su oktobra o. g. šaljemo Vam popis drugarica, koje su se u bataljonima brigade. Podaci nisu potpuni, j e r su bile kraće v r i j e m e u sastavu naših bataljona, a većina posljedica o b o l j e n j a prebačene u pozadinu. slijedeća: 1. Rački Jakova Dragica, bolničarka, rođena 11. I V . 1924. g. u Delnicama u N O V stupila 9. I X . 1943. g. dobrovoljno, po zanimanju1 kućanica, politička pripadnost SKOJevka, narodnosti Hrvatica, dobar borac, te se u više navrata istakla u pružanju pomoći našim ranjenicima kao i izvlačenju istih sa položaja. iSada se nalazi u brigadnom sanitetu. 2. Rajić Rudolfa Elza, bolničarka, rođena 7. X. 1922. u Prozoru. U N O V stupila 4. I. 1944. do tog datuma nalazila se u zatvoru u I t a l i j i , politička pripadnost SKOJ-evka, narodnost Hrvatica, kao borac dobra te tako- �der se istakla u borbama kod Lokava, Fužina pri pružanju pomoći našim ranjenicima kao izvlačenju istih pod vatrom- sa položaja te služila primjerom. Sada na dužnosti u OZN-a brigadi. 3. Mohorić Frane Celestina, rod. 2. V I I . 1926. g. u seju -Srdoć, Kastav, bila je dobar borac i odana N O B . Radi fizičkog iscrpljenja otpuštena kući. 4. Šlezinger Huge Ada, rod. 15. I. 1922. g. u V i r j u , Đurđevac, stanovala u Zagrebu, u partizanima od 20. V I . 1942. g. dobrovoljno. Poginula kod obrane bolnice br. 7 Vukelići 27. L 1944. Bila je vrlo hrabar borac, disciplinovana a po s v o j o j borbenosti bila za primjer ostalim borcima. Naročito se istakla u borbama sa bataljonom L j u b i c e Gerovac ui Brinjskim klancima kao i za vrijeme ofenzive na Gacku dolinu. 5. Maretić Ivana Katica, rođena 10. X. 1925. g. u selu Jurići, općina Žminj, srez Pula, ti partizane stupila 15. V I I I . 1943. g. dobrovoljno. Sada se nalazi u našem 4. baSmrt fašizmu — taljonu. Bila je kao bolničarka u vojno partizanskim bolnicama te se je kod evakuiranja istih pokazala v r i j e d n a i požrtvovna, inače borbena i disciplinovana. 6. Horvat Vilma, rođena u Kostreni, Sušak, datum rođenja nepoznat. Bila je kao bolničarka u bataljonu. U više navrata istakla se kod spašavanja ranjenika te na toj dužnosti zarobljena od N i j e m a c a kod prodora na Gorski Kotar i nakon groznog mučenja obješena o telefonski stup u Fužinama u augustu mjesecu 1944. 7. Halamek Antonija, iz Sušaka, bolničarka, bila je vrijedna, m a r l j i v a drugarica, borbena i prilikom akcija na Grobničkom polju zarobljena od ustaša i sada se nalazi kod svoje kuće. To su u glavnom karakteristike za drugarice, koje su bile u bivšem II. odredu do f o r m i r a n j a naše brigade od kojih se nekoje i danas nalaze u jedinicama. N e k o j e koje su bile kratko v r i j e m e u operativnim jedinicama i dezertirale nismo ih naveli u dopisu. Sloboda narodu! Pomoćnik politkomesa-ra, Dovečar Dokument kapetan Fric 406 IZVJEŠTAJ ŠTABA II. BRIGADE XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA POLITKOMESAR II. B R I G . 13. DIV. Dne 25. X I . 1944. Politkomesaru 13. divizije Prema telefonskoj depeši od 23. X I . 1944. dostavljam- podatke o ženama borcima: Drugarica Maca Jakšić iz Srpskih Moravica došla je u partizane koncem 1942. g. Kao borac istakla se u borbi kod Pazarišta, g d j e je prva s bombom u ruci pretrčala pol j e i ušla u crkvu koju je držao neprijatelj. U Oš-tarijama, kroz kišu neprijateljskih taneta, izvlači ranjenike. Kod napada na Karlobag u liniji među prvima bacila je bombu u bunker i skočila u njega. Osimi toga sudjelovala je kao borac u mnogo drugih akcija, napada i neprijateljskih ofenziva i uvijek je služila kao primjer u jedinicama. Ista drugarica nalazi -se u Grupi Odreda 13. divizije. Drugarica Kezele Pepica rođena 192-6. g. u Delnicama, borac II. brigade, požrtvovna, disciplinirana, služila je primjerom u jedinici. -Sudjelovala je u više borbi. U borbi na Kapeli kod Carske kuće, neustrašiva, nalazila se je u p r v o j liniji među borcima g d j e je bila i ranjena. Umrla je na putu za bolnicu 7. IV. 1944. g. Drugarica Jelka T r b o v i ć iz Drežnice istakla se kao dobar i i z d r ž l j i v borac. Sudjelovala je u mnogo akcija i borbi. Kod razbij a n j a talijansko-četničke ofenzive, kao dobar i neustrašiv borac, sudjelovala je u nasilnim izviđanjima oko K r i v o g puta. Našla se je više puta u borbi između bunkera, daleko unutar neprijateljske žice. -Sudjelovala �je u svim borbama u Lici, oko Gospića, Otočca i u Gornjem K r a j u , odakle je otišla na rad u pozadinu. Drugarica Pilepić Emilija iz Zameta, Kastav, kao borac neustrašiva, sudjelovala je u I V . neprijateljskoj ofenzivi, u borbama oko Gospića, Otočca i Drežnice. U ofenzivi na Gorski Kotar, kao referent saniteta bataljona, služila je primjerom: svojom- požrtvovno,šću i revno,šću u izvlačenju i pružanju pomoći ranjenicima, g d j e biva i sama ranjena od bacača. Ista se drugarica nalazi u bolnici na liječenju. Drugarica Trbović Anka iz Jo-sipđola, kaö borac čete za vezu II. brigade, služila je primjerom svojom požrtvovnošću, poslušnošću i ponašanjem. Sudjelovala je u svim borbama k o j e je vodila brigada. Kod postavljanja veze između jedinica, prilikom neprijateljskog prodora na Gorski Kotar, poginula je kod Vrbovskog na Stubici, dne 5. VI. 1944. g. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesa-r, m a j o r : Stjepan L a k i ć Dokument 407 IZVJEŠTAJ ŠTABA XIII. DIVIZIJE 0 ŽENAMA BORCIMA U SVOJIM JEDINICAMA ŠTAB 13. D I V I Z I J E X I . K O R P U S A B r o j 807 NOVJ Štabu XI. korpusa N O V J za Glavni odbor A F Ž - a Hrvatske U samom početku Narodno-o-slobodilačke borbe učestvovao je u istoj dosta veliki b r o j žena, što bi se u postotcima dalo izraziti sa po prilici 10%. Razvitkom borbe, teškoćama samog života u operativnim jedinicama, oslobođenjem većih teritorija, t a j b r o j počeo je opadati, a drugarice su se upućivale na d r u g e dužnosti većinom u pozadini, tako da se je t a j broj smanjio i danas iznaša u našoj d i v i z i j i jedva 1%, Ili, po broju, 40. Ove drugarice, koje su još danas u operativnim jedinicama, zadužene su većim dijelom po bolničarskoj dužnosti, no i u tom zvanju ima ih veliki b r o j koje su sa svojom borbenošću, hrabrošću i odanošću NOB-i toliko istakle, da su tim svojim vrlinama nadmašile mnoge drugove. Odlikovanih drugarica u našoj diviziji nema. Od drugarica koje su učestvovale u N O B , i koje danas u n j o j učestvuju, navodimo podatke : 1. Lipovac Franca — prilikom borbe na Gomirju pokazala se kao dobar borac i neustrašiva. Jurišala je na neprijatelja i u jurišu teže ranjena, te je od tih rana i umrla u bolnici u Drežnici. 1 2. Gostović Dušanka — politdelegat. Poginula je prilikom zauzimanja Crne Vlasti. Dušanka je bila dobar borac i svakom je zgodom, služila primjerom ostalim borcima. 3. Stanić Marija — prilikom borbe na Crnoj Vlasti pokazala se kao dobar borac. U jurišu na jednu kotu bila je smrtno pogođena od četničkog mitraljeza. 4. Šuperina Erika — poginula je prilikom, neprijateljske ofenzive na Gorski Kotar kod. Lukovdola, kad je iznosila ranjenog druga iz borbe. 5. Stachler Sofija — bolničarka, ranjena, je od četnika kod Vrhovina, te je tako ranjena odstupala i od iznemoglosti pala, naštosu je četnici uhvatili, mučili je na n a j z v j e r - skiji način, izvadili j o j ž i v o j crijeva i napokon je ubili. 6. Halamek Neda i Benedetti Ksenija — članice glumačke grupe ove divizije — bile su, prilikom- ispada četničke bande u Stajnici, uhvaćene i zvjerski mučene, te su nakon strašnih m-učenja završile svoj mladi život izgorivši u vatri, u koju su ih žive bacili. 7. Turkalj Anka — prilikom neprijateljske o f e n z i v e na Gorski Kotar vršila je dužnost kod telefona, na položaju. Bila je teže ranjena od neprijateljskog bacača i od zadobivenih rana u bolnici um,ria. Anka je u više borbi pokazala p r i m j e r izdržljivosti i herojstva. 8. Fućak Ružica — istakla se kao dobar borac u borbama kod Pazarišta. U odbrani bolnice kod Drežnice, kada su ustaše napali bolnicu, ona je svojom hrabrošću spasila mnoge ranjene drugove pod kišom ne- �prijateljskih mina. Kad su bolnicu zapalili, ona je iz goruće zgrade izvlačila ranjene drugove i pokazala primjernu hrabrost kod izvlačenja ranjenih drugova sa položaja. 9. Trbović Beba — dobar borac, izdržljiva i neustrašiva. U IV. ofenzivi, na Veljunu, jurišala je na neprijatelja. Istakla se također u borbi kod Gomirja i Karlobaga i u mnogim drugim borbama. Služila je primjerom1 drugim- borcima. 10. Matić Naca — kod zauzeća Gomirja prva je jurišala na četničke bunkere. Istakla Smrt fašizmu se također kod zauzeća Severina na Kupi g d j e je za v r i j e m e borbe uzela puškomitraljez i nemilosrdno kosila neprijatelja. Sudje lovala je više puta kod rušenja pruge. U mnogim se borbama pokazala kao vrlo dobar borac. Postala je rukovodioc i sada je na dužnosti pomoćnika politkomesara. B r o j poginulih boraca žena ne može se tačno ustanoviti. Mislimo da ih je iz naše divizije poginulo 40—50. 0 drugaricama koje su ranije poginule nemamo podataka. — Sloboda narodu/ Politkomesar-potpukovnik: Matić Đuro 1 Lipovac Fanika (Franca), rođena 1922. g. u Tršću, Čabar, stupila je 1942. g. u X I V . brigadu V. operativne zone. U borbi k o d G o m i r j a teško je r a n j e n a i prevezena u bolnicu Drežnica, g d j e je umrla od zadobivenih rana. P r e d smrt je napisala pismo s v o j o j m a j c i , k o j e o v d j e donosimo u p r i j e pisu: I » D r a g a m a j k o , j a v l j a m ti se s nekoliko r i j e č i . M o ž d a znaš g d j e sam i što- se sa mnom dogodilo, ali mislim da se priča m n o g o više nego što jeste. E v o da ti opišem: N a l a z i m se na bolesničkoj postelji u Vukeliićima k o d Drežnice. R a n j e n a sam u nogu. P o l o m l j e n a mi je kost p o d k o l j e n o m u a k c i j i kod G o m i r j a . Sada nemam više p r e v e l i k i h bolova. I d e mi na b o l j e . N e m o j misliti da sam na hladnom, ili da sam gladna. N e , za sve je dobro, samo mi je j a k o dugočasno, ali ipak nisam klonula. Još u meni živo srce kuca za osvetom i j e d v a čekam, ka- Dokument da će opet doći dan da m o g u primiti pušku u ruke. T r e b a se m a j k o svetiti banditima k o j a nam, čine tolika z l o d j e l a . A l i n j i m a je došao k r a j . Propali su oni, za n j i h više spasa nema. Sada će sigurno naša brigada doći tamo, ako još n i j e . Mo-žda će i za Tršće k o j i b a t a l j o n , pa g l e d a j kako ćeš se pokazati prema partizanima. P r u ž i im pomoć čime g o d možeš, j e r danas ti je partizan svetac, spasilac naroda. A k o dođe do tebe A l j o š a , on će ti kazati, kako je bilo, pa te molim, da ga čim ljepše primiš, jer je to dobar drug, k o j i mi je na svakom koraku pomogao. A k o dobiješ u ruke o v a j list, malo se pointeresiraj da mi odgovoriš. K a k o ste doma? Je li se tko vratio iz I t a l i j e ? K a k o ste proveli Božić? Ž a o mi je što ne m o g u u naš kraj, ali što ćemo, kad ovako mora da bude. Borba je borba. Voli te tvoja Fanika.« 408 PRVA GORANKA PARTIZANKA — KOMESAR BATALJONA Iz »Rođoljupke«, glasila AFŽ za Početkom 1942. g., u veljači, iza jedne akcije u Srpskim Mo-ravicama, došla je u Komandu Gomirske čete u Rabatiće 18-godišnja omladinka iz Srpskih Moravica, drugarica Matić Naca, djevojka bez oca i majke koja je do sada sa d v i j e sestre uzorno vodila gospodarstvo. Bila je mirna, radina, a na prvi pogled izgledalo je da ne bi mrava pogazila. Drugovi je rasporediše za četnu kuharicu. Odmah je sa svojim neizmjerno marljivim radom pokazala primjer ljubavi prema borcima i Narodno-oslobodilačkoj borbi. Ona je samo kuhala, te radila i čistila cijelu četu, dočekivala borce kad su dolazili s akcija i njegovala ih kao majka. Radi njenog primjernog rada i njege boraca drugovi su je neizmjerno zavoljeli, cijenili, odnosili se prema n j o j s najvećim poštovanjem:, kao Gorski Kotar, srpanj 1944. g. djeca prema majci ili braća prema sestrama. Radeći ćutljivo i mirno svakodnevni teški posao, nitko nije mogao slutiti da se u tom mirnom, spokojnom stvorenju k r i j e velika tajna, da u n j o j leži vrednota nove ženečovjeka. U n j o j se krila na dnu njene duše visoka svijest, ogorčenje na bezakonje vršeno nad čovječanstvom, a koje bezakonje je ona prilično iskusila na s v o j o j koži. Uvidjevši da se ono može otkloniti samo putem Narodno-oslobodilačke borbe, ona svijesno podređuje svoju mladost i pomisao na ugodni život u interesu borbe. Bila je svijesna da mladenačku snagu treba uložiti u velike ciljeve, za narodnu sreću i slobodu, koja treba da o v j e k o v j e č i i sreću i mladost svih nas. Ona je osjećala da u kuhinji daje malo za Narodno-oslobodilačku borbu. Znala je da �se najvi'še daje, ako se puškom uništava neprijatelja. Nastojala je da dobije što veće političko znanje, te je pomno proučavala, kadgod je imala vremena, narodno-oslobodilacku štampu. Na njeno svakodnevno traženje dozvolila joj je Komanda čete da jednog travanjskog dana ide u akciju s drugovima borcima na prugu kod samog Gomirja, gdje je trebalo sačekati fašističku podoficirsku patrolu i uništiti je. I zaista, svoje svakodnevno traženje za oružanom akcijom već je prvog puta opravdala, pokazavši primjerom hladnokrvnost neustrašivog div-borca, koji neizmjerno mrzi neprijatelja. Pustivši fašističku patrolu do na 4 metra, prva je bacila na njih jednu bombu-kragujevku, i fašistički psi valjali su se u svojoj poganoj krvi. Drugarica Naca skočila je prva s Milošeih/ Rogovićem, tadanjim komandirom, a sadanjim komandantom brigade, na juriš, i hladnokrvno svojom rukom, smiješeći se, dokrajčila nožem život četvorici fašista. Plijen je bio puškomitraljez, puške, pištolji, bombe, odijela i t. d. Toga dana došla je do potpunog izražaja duboka svijest mirne, ćutljive i radine Nace, a drugovi su je još više zavoljeli i ponosili se njome. Ona im je bila snaga, jer su kraj sebe vidjeli ženu divborca. Tada joj je rukovodstvo udovoljilo, te više nije bila u kuhinji. Posvećena joj je puna pažnja, išla je iz akcije u akciju, i svugdje je pokazala herojstvo, tako da je kod Bribira jurišala na kamion i zarobila prvi teški mitraljez • - talijansku bredu, a — fašistima naplatila kao i onima kod Gomirja. Iste je godine svršila omladinski i politički kurs, a pored svakodnevnih borbi radila je politički i organizaciono među omladinom u vojsci. Prošla je tešku zimsku ofenzivu u Lici 1943. g. Zbog oronula zdravlja upućena je nakon toga u pozadinu. Ne oporavivši se dobro, ona se svojevoljno vraća u operativnu jedinicu, gdje neustrašivo nastavlja nemilosrdnom borbom, služeći uvijek kao primjer. Pored svih tih napora i podviga, ne gubeći ženskost, što njeno boračko junaštvo upotpunjava — ona je uvijek prva, kako u bitci, tako isto u tome, da borca opere, da im skuha jelo, zakrpa odijela i rublje i t. d. Kaca Matić Zbog svih tih njenih zasluga, primjernosti i sposobnosti u vojničkom rukovođenju, neobično je cijenjena od boraca, rukovodstva i naroda, te je zaslužno imenovana vojnim rukovodiocem - političkim komesarom' bataljona. Prva Goranka partizanka, koja je kao žena prva od Goranki svojom rukom uništila nekoliko fašističkih lupeža, bila je putokaz i mnogim drugim omladinkama Gorankama, koje su pošle njenim putem i mnoge od njih već položile svoj život na polju časti i slobode. Tajnu mirne, ćutljive i radine partizanke Nace otkrila je Narodno-oslobodilačka borba kao i kod bezbroj drugih žena. Njezin talenat i sposobnost ne će ostati nepoznat i nije nestao kod ovaca, kako je to rekao veliki naš pjesnik Njegoš, nego će poslužiti na općenarodnu dobrobit i sreću. Branko Vukelić �M E Đ U B O R C I M A POJ I N O V H R V A T S K O G P R I M O R J A I GORSKOG K O T A R A N A L A ZILE SU SE I OVE D R U G A R I C E : Ban Olga, rođena u Zarečju, k. Pazin. Početkom 1943. g. odlazi s ocem partizanima u Hrvatsko P r i m o r j e . Nakon kapitulacije I t a l i j e vraća se u Istru i uključuje se kao borac u četu u Novokračinama (Slovensko P r i m o r j e ) . U ofenzivi 1943. g. zarobili su je N i j e m c i i s t r i j e l j a l i sa još 12 boraca. Bavec Julka, rođena u Goračima. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Bilčić Marija, rođena 1925. g. u Bogomolju, k. Hvar. Od 2. II. 1945. g. bila je borac u I I I . četi I. bataljona II. brigade X I I I . primorsko-goranske divizije. Ranjena 22. IV. 1945. g. u borbi s N i j e m c i m a kod Klane ( I s t r a ) . Biondić Ana, rođena 16. I I I . 1925. g. u Ljubežni, k. Senj. Od 16. I I I . 1943. g. bila je borac u jedinicama X I I I . divizije. Bonifačić Emilija, iz Punta, k. Krk. Od 1943.g. bila je borac u X I I I . diviziji. Božić Ana, rođena 1925. g. u Rasporu, k. Buzet. 12. I I I . 1943. g. odlazi u I. istarski bataljon. Zarobljena i strijeljana kod napada na I. udarni bataljon II. brigade X X X I I I . divizije. Brozičević Marija i Carkola Ivanka, iz Rijeke. Bile su borci u jedinicama X I I I . divizije. Broznić Marija, rođena 1930. g. u Sušaku ( T r s a t ) . Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Poginula u napadu N i j e m a c a i ustaša na Perušić, 16. V I . 1944. g. Butković-Buneta Slava, iz Ledenica, k. Crikvenica. 1943. g. bila je borac u bataljoniu » M a t i j a Gubec«. Ranjena u borbi. Butorac Dragica, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu » M a f i j a Gubec«. Poginula 1943. g. Butorac Marica, rođena 18. V I I I . 1921. g. u Krmpotskoj Luci, k. Crikvenica. 1942. g. bila je higijeničarka u četi X I I I . divizije. Umrla 1944. g. Od 6. V I . Car Jelena, iz Bribira, k. Crikvenica. Od rujna 1943. g. bila je borac u bataljonu » M a t i j a Gubec«. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Cindrić-Ivošević g. Bila brigadi zasluga Rezika, rođena 1921. g. u Goračima, k. Delnice. U N O V od 14. I V . 1942. je borac u I. notranjskom odredu Slovenije, X I I I . primorsko - goranskoj i I I . brigadi X I I I . divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom za narod II. reda. Domić Vesela, rođena 1926. g. u Slatini, k. Split. Od 6. X I . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. U borbi na Turovcu, 4. I I . 1944. g. zarobljena od N i j e m a c a i zaklana. Domjan Darinka Marija, rođena 1927. g. u Rabu. U N O V od 1943. g. Bila je u sastavu Komande mjesta Rab. Poginula u borbi prilikom napada N i j e m a c a na Lošinj. Drakulić Milica, rođena 1925. g. u Vrelu, k. T. Korenica. Do kapitulacije I t a l i j e bila je u koncentracionom logoru u Italiji. 1943. g. vraća se u zemlju i odmah odlazi u N O V . Poginula u v e l j a č i 1944. g. u borbi s N i j e m c i m a kod K r i v o g Puta, kao borac I V . bataljona I. brigade X I I I . divizije. Dujmović Nevenka, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u X I I I . diviziji. Dvorničić Franka, rođena 1924. g. u Garicama, k. Krk. Od ožujka 1943. g. bila je bolničarka u N O V . Umrla 1943. g. Filipović Ruža, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od veljače 1942. g. bila je borac u bataljonu » L j u b i c a Gerovac«. Poginula 1942. g. u borbi u Crnoj Vlasti. Frgačić Katica, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u X I I . diviziji. Frković-Ban Ruža, rođena 1922. g. U N O V od 1943. g. Bila je bolničarka u partizanskim bolnicama u Frkašiću i Šeganovcu u Lici i kasnije u partizanskoj bolnici u I t a l i j i . �Dokument 409 31. XII. 1943. BILO JE U JEDINICAMA XIII. DIVIZIJE 139 ŽENA BORACA1 Naoružanje 2 Ljudstvo 1 Štab 2 Pri štabu 11 1 3 Kuriri i straža 63 2 4 Glazba 24 11 — — ženskih 11 1 — 57 2 — 2 — 22 9 24 Četa za vezu 74 9 8 Izvid. četa 67 46 — — — 7 — — 31 Bolnica 11 6 197 Sanit. vod 6 muških ženskih — 10 5 na licu u rashodu muških muških Jedinica ženskih po spisku Redni broj — 2 22 8 1 197 23 — 58 9 — 67 — — — 16 ! — 45 36 — 376 53 — 68 9 Vojni of. kurs 10 Dopunski bat. 412 11 Pioner. bat. 121 — 12 I. Brigada 836 18 180 2 656 16 13 II. Brigada 886 21 308 6 578 15 14 III. Brigada 820 22 285 9 535 13 15 IV. Brigada 865 18 144 7 721 11 16 I. odred 365 11 94 5 271 6 17 II. odred 171 — 23 — 148 18 Art. divizion 220 27 — 193 19 Na skladištu 2 1 5220 Politkomesar 139 1184 32 4036 M . P. 1 107 Komandant, potpukovnik A. Turkulin, s. r. 2 — — Svega 1 2 V. Kovačević, s. r. Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M'NOJ. N a o r u ž a n j e izostavljeno. F r k o v i ć - B r o z o v i ć Zlata, rođena 1918. g. u Mrkoplju, k. Delnice. Od 20. V. 1942. g. bila je bolničarka u bolnici V. operativne zone i X I I I . d i v i z i j e . I m a čin poručnika. F A o v i ć D r a g i c a , iz Ledenica, k. Crikvenica. Od vodnika. 1943. g. bila je borac u NOV. Ima čin F r i an R a đ o j k a , rođena 13. I I . 1924. g. u Rubeši, k. K a s t a v . Od 9. I X . 1943. g. bila je bolničarka u I I I . brigadi X I I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. k r a j H r e l j i n a . Funduk N e d e l j k a , rođena 1924. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. Od 1943. g. bila je borac u X I I I . primorsko-goranskoj d i v i z i j i . P o g i n u l a 1944. g. Funduk-Nova'k Josipa, rođena 24. I I . 1913. g. u Šelovcu, k. V r b o v a c . U N O V od 15. V I . 1942. g. U P r i m o r s k o - g o r a n s k o j udarnoj brigadi bila je borac i r e f e r e n t saniteta. N o s i l a c je Spomenice 1941. Iß Žene Hrvatske u NOB 241 �Funduk Zora, rođena 1928. g. u Kalebovcu, k. T. Korenica. U N O V od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici u Krbavici i kasnije u X I I I . diviziji. Gašparac M a r i j a Zora, iz Čabra, k. Delnice. U N O V od 1942. g. Učestvovala je u borbama V I . brigade kod Brinja i Otočca. Krajem 1 1943. g. umrla. Golik Ilonka, iz Delnica, Poginula u obrani bolnice u Stajnici. Grbac M a r i j a , rođena 18. V I I I . 1917. g. u Čikovićima, k. Kastav. Od 6. VI. 1942. g. bila je borac u Primorsko-goranskom odredu. 1942. g. poginula u borbi s Talijanima u Kastavskoj šumi. Hero-Lučić Zorka, rođena 9. V I I . 1922. g. u Zoretićima, k. Rijeka. Od svibnja 1942. g. bila je borac u Primorskom odredu. K a s n i j e je radila u štampariji » N a p r i j e d « . Nosilac je Spomenice 1941. Hrabar Dinka, rođena 24. I I I . 1923. g. u Trogiru. Od 10. V I I . 1944. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Poginula 1945. g. na položaju kod Klana. Melanrja Matrljan Ivošević-Rogović Kosa, bila je borac u bataljonu »Marka T r b o v i ć a « . Poginula 1942. g. Janeš Vera i Mara, rođene u Gerovu. Od početka 1942. g. bile su borci u N O V . Jugo-Nol Fana, rođena 13. II. 1922. g. u Mladenci ma, k. Kastav. Bila je bolničarka i telefonistkinja u jedinicama X I I I . divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Jugović Danica, rođena 1924. g. u Sljemenu, k. Delnice. Od 15. I X . 1943. g. bila je borac u četi za vezu X I . korpusa. Jurčić M a r i j a , iz Ledenica, k. Crikvenica. Bila je 1943. g. borac u bataljonu » M a t i j a Gubec«. Karlović Danica, rođena 1924. g. u Krasici, k. Rijeka. Od 26. I X . 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Pri prodoru Nijemaca kod Drežnice 1943. g. poginula u borbi. Kauzlarić Dragica, iz Brestove Drage, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Poginula u Bosni 1943. g. Knezić Milica, rođena 27. X I . 1923. g. u Rudopolju, k. Otočac. Od 13. V I . 1944. g. bila je borac u I I I . četi II. bataljona II. brigade X I I I . divizije. Poginula 6. V. 1945. g. na položaju kod Klane u borbi s Nijemcima i ustašama. Kordeš Paula, rođena 2. VI. 1927. g. u Sušaku. U N O V od 8. I X . 1943. g. Bila je bolničarka u brigadi » L j u b o Šercer« X I V . divizije (slovenačke). Poginula 1943. g. prilikom napada Nijemaca na Babino P o l j e . Ema Kruljac-Pleše Kosanović-Bolješić Mica, rođena 1924. g. u Grižanima, k. Crikvenica. 25. V. 1943. g. odlazi u II. brigadu X X X V I . divizije X I I . korpusa vojvođanskog. Bila je bolničarka. Dva puta ranjena. �Žene borci iz Hrvatskog Primorja — delegati na I. konferenciji AfŽ za Hrvatsku — srpanj 1943. g. iz Kupjaka, k. Delnice. U rujnu 1941. g. odlazi u NOV. Ubrzo je bila ranjena i, pošto još nije bilo partizanske bolnice, dolazi kući na liječenje. Međutim Talijani saznaju da je kod kuće i zapale sjenik, gdje je bila sakrivena, te je živa izgorjela. Tada je imala 20 godina. Bila je u drugom stanju i iza sebe ostavila malo dijetć. Kruljac-Čebotar M a r i j a , rođena 11. IV. 1910. g. u Kupjaku, k. Delnice. Bila je kurir za Drežnicu i V. operativnu zonu. Sudjelovala je u mnogim akcijama sa svojom jedinicom. Od proljeća 1948. g. do svibnja 1944. g. radila je kao ilegalac, na terenu sa ženama. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. i III. reda. Kruljac-Pleše Ema, rođena 1914. g. u Tršćui, k. Delnice. U NOV od 28. II. 1942. g. Bila je u partizanskom logoru na Opalenom Vrhu, kod Čabra. Ranjena 1942. g. u borbi s Talijanima. Lauter-Lalić Julka, rođena u Kozjem Vrhu-Prezid. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula u IV. ofenzivi. Lauter M a r i j a , rođena 1926. g. u Podhumu, k. Rijeka. 4. VI. 1942. g. odlazi u partizanski logor, te do listopada 1942. g. radi na prenošenju hrane i materijala za II. primorski odred. Zatim prelazi na rad u Komandu mjesta u Podlapac (Lika). Nestala za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive u Lici. Linić Zdenka, rođena 6. II. 1927. g. u D. Vežicama, k. Sušak. Od 28. IV. 1943. g. bila je borac u XIII. diviziji. Na položaju kod Grobnika uhvatili su je Nijemci i strijeljali u Preluci 21. IV. 1945. g. Marač Mira Nirvana, �Rata Tomac Bizerova Kada Trbović iz Jurića u Istri. Bila je među prvim borcima u Istri. Kad se u drugoj polovini 1943. g. razbuktao ustanak u Istri i kad su se u svim selima počele formirati partizanske čete, Marija odlazi u jednu od tih četa. Poginula u borbi kod Materije, na granici Slovenije. Maretić Marija, iz Baške, k. Krk. Bila je borac u XIII. diviziji. Martinčić Jovana, iz Bribira, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. Poginula u borbi 1944. g. Maričić Marica, Mataija Zora, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. iz Sušaka. Do kapitulacije Italije aktivno radi u NOP u Sušaku, zatim odlazi u partizane. Najprije radi u prihvatnoj bolnici u Crikvenici, a kasnije u apoteci u Otočcu i na raznim ostalim dužnostima u vojnom sanitetu. Početkom 1944. g. odlazi s ranjenicima u Italiju. Tamo postaje delegat, a kasnije komesar bolničke čete. Matrljan Melanija, rođena 1927. g. u Mrkoplju, k. Delnice. U NOV od 25. III. 1942. g. Bila je borac, brijač i omladinski rukovodilac u bataljonu »Matija Gubec« i Komandi primorsko-goranskog područja. Nosilac je Spomenice 1941. Meštrović-Crnković Marinka, Mičetić Berta, rođena 2. XI. 1916. g. u Ponikvama, k. Sušak. liO. II. 1942. g. odlazi u partizanski logor V. operativne zone (Crni Vrh), gdje je bila bolničarka, a zatim vodnik. Nosilac je Spomenice 1941. rođena 1924. g. u Cesarici, k. Gospić. Od veljače 1943. g. bila je borac u II. brigadi XIII. divizije. Ubijena od ustaša 1944. g. kao kurir, na putu za Karlovac. Milinović Anka, rođena 1923. g. na Sušaku. U NOV od 14. IX. 1943. g. Bila je na radu kod Komande mjesta Lošinj. Prilikom povlačenja na otok Rab 1943. g. smrtno ranjena. Mitel Katica, �Naglić Bosiljka, rođena u Gerovu. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Nedić-Saršon Marica, rođena 14. I I I . 1921. g. u Saršonima, k. Kastav. 15. I V . 1942. g. odlazi u Primorski partizanski logor. Bila je bolničarka, a kasnije referent saniteta Diviziona. Nosilac je Spomenice 1941. Nekić Ljubica, rođena 1. V I I . 1925. g. u Đenoviću, Boka Kotorska. U 1942. g. odlazi u I I I . bataljon I. brigade X I I I . divizije. 28. I I I . 1943. g. smrtno ranjena na položaju k r a j Brloga. Pađen Dragica, iz Crnog, Ledenice, k. Crikvenica. Bila je borac u X I I I . diviziji od 1943. g. Poginula. Pađen Štefa, iz Ledenica, k. Crikvenica. Od 1943. g. bila je borac Gubec«. Odlikovana Medaljom za hrabrost. u bataljonu »Matija Peruč Anka, rođena 1908. g. U N O V od 25. X I I . 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici X I I I . divizije, a kasnije u partizanskoj bolnici u I t a l i j i . Radović-Jurinec Marica, rođena 11. X I . 1923. g. u Jastrebarskom. U partizane odlazi 29. I V . 1942. g. Bila je član KK SKOJ-a Ogulin. U N O V od 1943. g. U I. brigadi X I I I . divizije bila je sekretar SKOJ-a bataljona, član brigadnog komiteta SKOJ-a, delegat voda i pomoćnik komesara čete. Od 1944. g. radi na terenu Zagrebačkog okruga kao član OK SKOJ-a. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I I . reda i Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda. Sinobad Nataša, rođena 1920. u Vrlici, k. Sinj. U N O V od 1. I. 1944. g. U I I I . četi II. bataljona I. brigade X I I I . divizije bila je borac. Kasnije je bila š i f r a n t u D i v i z i j i i X I . korpusu. Ima čin starijeg vodnika. Dokument 410 JOŠ JEDNA JUNAKINJA JE P A L A ! Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Od prvog dana najezde fašističkih hordi, odlučila se drugarica M a r i j a Lisac za borbu, oštru i nemilosrdnu. Od prvog dana pomagala je borbu, sakupljala materijal za partizane, razbacivala štampu. A l i to j o j nije dosta. M r ž n j a u njezinom 18.godišnjem srcu vuče je dalje. Ona uzima pušku u ruke i polazi u otvorenu borbu. Nikoga nema u VI. brigadi tko je ne bi poznavao. » M i c i k a Slovenka« bila je jedna od n a j o m i l j e l i j i h drugarica u s v o j o j ponosnoj brigadi. Nikada se nije potužila da j o j je teško, ni jednog časa nije kod nje bilo truna sumnje u oslobođenje, u pobjedu nad fašizmom. L j u b a v prema dragom slovenskom narodu i svim- bratskim narodima vodila ju je naprijed. Zbog tjelesne slabosti uzima dužnost bolničarke u brigadi. Bila je u t o j dužnosti neumorna i puna ljubavi za ranjenike. Suze su nam došle na oči, kad se drugarica Micika razboljela. Polazila je u teškoj vatri u bolnicu, a mi smo mislili — »nikada v i š e « . Gorski na Kotar, br. 2, 1943. g. A l i ona se nenadano vratila sa smiješkom usnama: »Došla sam opet k v a m a . « P o s l i j e bolesti dobila je drugarica Micika mjesec dana dopusta. Otišla je u malo selo u Gorskom Kotaru, g d j e su j o j ž i v j e l i roditelji. Baš u to v r i j e m e počeo se tamo formirati novi partizanski odred. N i j e čekala da j o j se svrši dopust. Javila se za bolničarku i preuzela svoju dužnost. Poginula je, kad su gladne zvijeri, žedne naše krvi, bombardirale malo seoce Zagolik u Gorskom Kotaru. Potrčala je da pomogne drugovima, ranjenim od bombe. A l i o v a j put n i j e dospjela da učini ono, što je sa toliko srca činila već mjesecima, nije dospjela da drugovima zavije rane. N j e z i n o j rani nije bilo lijeka. Nakon 19 godina života, i skoro d v i j e godine borbe poginula je jedna od onih divnih žena, kojima nije ništa teško bilo, što je tražila borba za slobodu. Zora Gašparac �Sirnik Smiljka, rođena 25. IV. 1925. g. u Sušaku. U N O V od 6. IV. 1943. g. Bila je bolničarka u I. brigadi X I I I . divizije. Poginula u borbama kod Zlobina 1943. g. Srok Milena, rođena 1921. g. u Sroki, k. Rijeka. U N O V od 7. X. 1942. g. Bila je bolničarka u I. bataljonu I. brigade X I I I . divizije. Poginula 1943. g. kod Zlobina. Stojević Andrina, iz Bribira, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac. Strižić-Tus Anica, rođena 1914. g. u Bribiru, k. Novi. 29. I X . 1941. g. odlazi u Primorskogoranski odred. Od 1942. g. bila je domaćica, šef kuhinje i ekonom u Glavnom štabu Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. Šegan Darinka, rođena 1921. g. u Otoku, k. Ogulin. Od 11. I. 1944. g. bila je borac I. primorsko-goramskog odreda. Poginula 10. V I I I . 1944. g. na Gomirskoj cesti. šešarek Alma, rođena 1928. g. u Selcu, k. Crikvenica. Od rujna 1943. g. bila je bolničarka u partizanskoj bolnici. Umrla 1944. g. Švabenic-Zoričić Vera, rođena 1921. g. u Osijeku. U N O V od lipnja 1942. g. Do 1943. g. bil^ je bolničarka u partizanskoj bolnici u Drežnici. Istakla je hrabrim držanjem i požrtvovanjem kod spašavanja bolnice i ranjenika u talijanskoj ofenzivi na Drežnicu u rujnu i listopadu 1942. g. Kasnije radi u sanitetu X I I I . divizije i kao šifrant pri Štabu X I I I . divizije. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Tomac Bizerova Kata, rođena 1899. g. u Delnicama. 1942. g. odlazi kao bolničarka u II. bataljon X I I I . divizije. Kasnije nastavlja s političkim radom1 na terenu oko Delnica. Na putu za Beograd zarobljena od ustaša u Lici kao delegat A F Ž . Oslobođena 1945. g. Tomić Marica, rođena 8. X I I . 1925. g. u Mrfcoplju, k. Delnice. Od 9. I X . 1942. g. bila je borac u N O V . P o s l i j e kapitulacije Italije odlazi na politički rad u Kupsku dolinu. Tomić Marija, rođena 10. X I . 1925. g. u Srpskim Moravicama, k. Delnice. Od 1943. g. bila je bolničarka u X I I I . diviziji. Poginula u Jezeranima 1944. g. prilikom napada ustaškog » t r u p a « na bolnicu. T r b o v i ć Bosiljka, rođena 10. I X . 1923. g. u Trbovićima, k. Drežnica. Od 10. X. 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I. udarnom bataljonu V I . brigade. Nosilac je Spomenice 1941. T r b o v i ć Nada, rođena 15. V I I . 1917. g. u Trbovićima, k. Drežnica. U ožujku 1942. g. radi u sanitetu V. operativne zone u Drežnici. Zatim prelazi na rad u kotarski NOO, a kasnije u Okružni odbor A F Ž za Gorski Kotar. 1944. g. upućena je u bolnicu na R a v n o j Gori, g d j e je n a j p r i j e bila zamjenik komesara, a zatim komesar bolnice. U listopadu prelazi na stručni kurs pri 'GŠH. Po završenom kursu odlazi sa svojom jedinicom kao komesar. Nosilac je Spomenice 1941. Turk Darinka, rođena u Malom Lugu, k. Delnice. U N O V od svibnja 1942. g. Bila je zamjenik komandanta bataljona, komesar čete u I I I . bataljonu I I . brigade X I I I . udarne divizije, te pomoćnik komesara I I I . bataljona. U borbama za Gračac nalazila se među bombašima. Pohvaljivana više puta od Štaba brigade i divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Turk Micika, rođena u Goračima, k. Delnice. Od 1942. g. bila je borac u N O V . Turk Micika, iz K o z j e g Vrha, Prezid, k. Delnice. Od početka 1942. g. bila je borac u jedinicama X I I I . divizije. Turk Zdenka, rođena u Prezidu, k. Delnice. Bila je borac u jedinicama X I I I , divizije. Vinketa Rina, iz Rijeke, bila je borac u X I I I . diviziji. Vitezić Marija, iz Punta, k. Krk. Od 1943. g. bila je borac u X I I I . diviziji. Vujašković Danica, rođena 9. X I . 1922. g. u Podkilovcu, k. Rijeka. 1942. g. odlazi u N O V . Bila je borac u I. četi I. bataljona I I . primorsko-goranskog odreda i u V I . primorsko-goranskoj brigadi, kao i bolničarka u bolnici u P e t r o v o j Gori. �Vukelić Danica, rođena 1924. g. u Drežnici, k. Ogulin. Od listopada 1941. g. radi kao politički radnik u Drežnici, zatim odlaizi u I. bataljon VI. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Vukelić Zora, rođena 1923. g. u Pašću, k. Sušak. Od kolovoza 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X I I I . divizije u Drežnici. Umrla 1943. g. Zenzerović Fumica, rođena u Prodolu, k. Pula. Počinje aktivno raditi za N O P 1943. g. U siječnju 1944. g. odlazi u I. istarsku brigadu i postaje desetar. Jednom prilikom kada je njezina desetina na cesti 'Trst—Rijeka osiguravala prebacivanje stoke za Gorski Kotar, naišla je kolona Nijemaca. U desetini je nastala panika. S povikom » N a j u r i š ! « počela je Fumica pucati iz puškomitraljeza na Nijemce i njezina je desetina rastjerala neprijatelja, a stoka je bila prebačena. Ima oficirski čin. Zorić-Frlan Marica, rođena 1919. g. u Rubešima, k. Kastav. U NOV od svibnja 1942. g. Bila je borac u X I I I . proleterskom bataljonu, bolničarka u bolnici u Drežnici, sanitetski referent u X I I I . diviziji i u jedinicama Narodne obrane. Ima čin kapetana I. klase. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva i Ordenom zasluga za narod III. reda. Dokument 411 P R I M O R K A I Z Š K R L J E V A PIŠE S V O M S I N U - B O R C U U N O V Iz »Primorke«, glasila AFŽ za Hrvatsko Primorje, br. 12, studeni 1943. g. Dragi Franić! Želim da te ovaj moj list zateče živog i zdravog. Više od mesec dana ne znam: niš o tebi, niti znam ako si živ ili si mrtav. Niki mi ne zna reć neč o tebi. Ne morem ti napisat kakve su boli moje i sve druge patnje, va ovo vrime od kako si ca. A mi se Franić javi, pa makar sa jednun besedun, i to će bit dosta da me utješi. Ti znaš koliko te volim, jedini i najbolji sine. Sve moje! Poslala bin ti čagod, kad bin znala kuda. Ako primiš ovo pismo, reci mi kako je kod vas tamo i kade se nalazite, jer ovi psi, krenuli su na onu stranu. Da znaš kako ih mrzim. Klala bin ih sa mojim rukami, kada bi mi bilo moguće. Isto i ove ustaške hulje na Sušaku. Kod mene dojdu više puta naše partizanke, koje imaju dužnost u okolici. Ja san pak jako zadovoljna kada dojdu. Onda san sigurna, da naša stvar mora pobijedit i možda brzo. Samo je žalosno, da ima u našem mjestu kukavica i sluginih slugu, kao i vavek, koji su se obukli i obuli u partizansku muku, a mi, ki bi imeli najviše pravo, nimamo niš. Ali ja imam više nek oni — svog sina, poštenog i svestnog borca. A sada primi puno lipih pozdrava i poljubaca od tvoje mame ZEMI TRAVEZ K A D NISI Zaista jedinstven slučaj svijesti, ponosa i časti jedne žene, desio se prije nekoliko dana u mjestu P. na otoku Krku. Mladić dvadesetih godina, snažan, zdrav, otišao je s ostalim dobrovoljcima toga mjesta u NOV. Majka — starica poodmaklih godina, ponosna je što je i njezin sin s ostalim drugovima otišao da se bori za slobodu svoga naroda. N i j e potrajalo dugo, kad se pred licem starice pojavi mladić u uniformi i s partizankom na glavi. »Zdravo, m a j k o ! « — » 0 , Bog daj, sinko — ča si već tako brzo avancal, pa su te pušćali na urlab?« — upita ga sva sretna starica. ZA SOLDATA! » N i s ne, m a j k o ! « — počne mladić — » N e g poslalo nas je pucat na Njemcih i počelo čudo od pucnjavi. Ja nis mogal zdurat pa sam se vernul.« »A kade su, sinko, tvoji pajdaši ostali?« — upita starica. »Oni su bili kuražneji, pa su šli napervo« — glasio je odgovor. » U h ! Sine, sine, kukavico! Ča si mi storil sramotu od naše dične kući! Na, evo ti »travez« kad nisi za soldata, pa hod kuhat! Ah, ke san volje, najvolela bin poć ja na tvoje mesto!« — predbaci mu starica. Riječi ove divne starice, kojoj je borba za slobodu najveća čast i ponos, neka služe za primjer mnogim ženama i muškarcima, koji bježe od naše narodne borbe. �BANIJA Borbe protiv okupatora započele su u Baniji već u srpnju 1941. g. Najprije se protiv nasilja okupatora diglo selo Lušćani, a za njim i druga sela. Organizirane akcije započele su u tom kraju napadom na ustale u Grabovcu i Vlahoviću. Prva partizanska grupa u Hrvatskoj formirana j,e u šumi Brezovica (kotar Sisak), 22. lipnja 1941. g. Njoj se priključuje 40 boraca Hrvata iz Siska. Prilikom formiranja u grupi su bile Katica Kušec i Nada Dimić, a početkom srpnja dolaze Jagica Tuškanec i Jagica Hrelec. Uskoro su formirane partizanske grupe na Kalinama, u Šamarici (kotar Petrinja) i na Andelinoj kosi u Šamarici (kotar Glina). Početkom rujna 1941. g. ove se grupe ujedinjuju na Andelinoj kosi u Banijski partizanski odred. Na prve akcije partizana na Baniji ustaše odgovaraju terorom (masovni pokolj u srpskoj crkvi u Glini, u Grabovcu i drugdje). Ustanak u Baniji sve se više širi i prilaze mu sve veće mase naroda. Tokom 1942. g. stvaraju se sve novi i novi odredi. U redove boraca ulaze masovno i žene. U stud-enom 1942. g. formirana je VII. banijska divizija. U njezin sastav ušle su VII. i VIII. bani j ska brigada i XIII. (kasnije XIII. proleterska) brigada. Kad je XIII. otišla u Zumberak, došla je na njezino mjesto novoformirana XVI. brigada. Krajem prosinca 1942. g. imala je VII. divizija oko 4.000 boraca. Kako je u to vrijeme bila čitava Banija, osim gradova Siska, Petrinje, Gline, Kostajnice, Topuskog i Sun je, pod kontrolom NOV, krak glavne balkanske saobraćajne arterije, koji ide od Zagreba preko Siska za Novsku, bio je stalno napadan od boraca VII. divizije. Budući da su i druge saobraćajne linije bile prekidane od drugih jedinica, to je neprijatelju bio gotovo potpuno onemogućen saobraćaj prema jugu i jugoistoku. Borci VII. divizije istakli su se u brojnim bitkama i herojskim podvizima u toku IV. i V. neprijateljske ofenzive. Među najslavnije stranice historije VII. hanijske divizije spada »bitka za ranjenike« na području Bugojna, planine Bitovnja, Prozora i planine Kobile, u toku IV. neprijateljske ofenzive. »Pozadi vas je 4.000 ranjenika i bolesnika naše vojske. Neprijatelj ne smije prodrijeti u Prozor«, — glasila je naredba Vrhovnog štaba Štabu VII. divizije. U tim borbama s daleko nadmoćnijim neprijateljskim snagama, pokazali su borci VII. divizije izvanrednu pozrtvovnost i hrabrost. Kad su Nijemci bili odbačeni iz Gornjeg Vakufa i VII. divizija stigla u dolinu Neretve, njezina je VIII. brigada dobila naređenje da prenosi ranjenike i tifusne bolesnike. Tri noći je brigada prebacivala ranjenike i bolesnike pod napadajima neprijateljske avijacije. Poslije mnogih bitaka i značajnih uspjeha vratila se VII. divizija na Baniju, iako je neprijatelj tvrdio da ona više ne postoji. Njezin povratak i pobjede u borbama oko Generalskog Stola i Karl >vca značile su veliki, moralno-politički uspjeh. �Dokument 412 IZVJEŠTAJ KK KPH GLINA OD 14. X. 1944. 0 ŽENAMA BORCIMA S PODRUČJA KOTARA KK KPH 14. I. 1944. GLINA Popis žena boraca koje se nalaze u N O V i koje su Općina u NOV: Drenovac: Sada s e nalaze Metikoš Kata, Metikoš Zorka, Livun L j u bica, Kovarbašić Miljka, Kačar Ljubica, Petrović Ranka, išteković Ljubica, Livun Milka, Martinović Zorka, Metikoš Ana, Jelić Ranka, Baždar Stana, Mraković Dragica, Mraković Evica, Božić Stoja, Božić M i l j a , Glumac Ljubica, T a r a b i ć Kata, Martinović Dragica, Dabić Evica, Mraković Stana. Općina NOV: Klasnić: Nalaze se do sada poginule u N O V - u O p ć i n a B u č i c a : Nalaze s e u N O V : Jović Dragica i Stanojević Božena. Iz ostalih općina još nemamo podatke, ali ćemo ih naknadno poslati. Računamo da iz općina koje nisu poslale podatke ima još oko 100 drugarica koje se nalaze u N O V , a možda i više. u P©š ut Milka, V u j a k l i j a Milka, Demić Anika, Relić Miljka, Sarapa Anka, Resanović Milja, Anđelić Evica, Podunavac Miljka, Relić Ljuba, Demić Milka, Relić Milka, Šućyra Draginja, Resanović Draga, Milakara Milka, Milakara Mara, Milakara Soka, Zorović Draga, Budić Danica, Ognjenović Milja, Milakara Ljubica, Vučković Ljubica, Birač Miljika, Šikanja Ljubica, Petrović Jelena, Kuka Soka, Zec Stoja, Prodanović Stoja, Vukčević Jeka, Španović Ljubica, Martić Dušanka, Tabak M a r i j a i Viničić Mira. O p ć i n a M. Gradac: Nalaze se NOV: V u j n o v i ć Sava, Tarbuk Mara, Tarbuk Jelica, M i l o j e v i ć Ljubica, K r e ć a Sava, Kreća Desanka, Li'kar Milka, Boromisa Danica, Boromisa S o f i j a . Općina Stankovac: NOV: Ivanišević Mara. Nalaze se u Katica Kušec Do sada poginule u borbi: Općina Drenovac: Erak Mara, Tovarlaža Danica, Branković Stana, Martinović Draga, Lončarević Mara, Jovičić Evica, Kovarbašić Miljka, Todorović Evica i Demonja M i l j a . Općina Klasnić: Radanović Ljubica, M i l j e v i ć Miljka, Kuka Draga, Sarapa Jelena, Milakara Anka, Dragović Duka, Vukelić Ljuba, Vukčević Jeka. O p ć i n a M. G r a d a c : V r g a Milka, Kreća Anka, Davidović L j u bica, Šukunda Evica, Samac Janja, Samac Ljubica, U g l j e š a S o f i j a i T a r b u k Kata. Iz drugih općina nemamo podataka, ali broj poginulih drugarica iznosi sigurno oko 25. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav (Potpis n e č i t l j i v ) �Dokument 413 TAKOVE SU Iz brošure »Zeno, vojnik«, izdanja ŽENE-BORCI Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 194-5. g. Mala Bosa To je junačka djevojčica, 1 negdje iz blizine Knez - polja, mjesta čuvenih junaka. Ustaše su je odvukle iz Kozare s toliko druge djece. Odvojili su je od roditelja i pustili da živi u nekom bilogorskom selu. Nisu fašisti znali koliko se mržnje skupilo u maloj Bosiljki i nisu se sjetili da ta mala pripada junačkoj kozarskoj omladini. Da su to znali ne bi je pustili. Bosa je sada brigadir, borac već gotovo dvije godine. Izrasla je i snažna je, u svojoj brigadi čuven junak, pomoćnik puškomitraljesca. Brigada je trebala da se probije kroz neprijateljski obruč, Noć je i kolona brzo kreće. Cesta je blokirana. Odjednom-, već na cesti, čuje se prasak pušaka. Čelo kolone sukobilo je s neprijateljem iznenada. Na čeku je i mala Bosa, u prethodnici. Neprijatelj se u nekoliko minuta razbježao, ostavivši mrtve i ranjene. Kratko vrijeme iza toga vraća se Bosiljka tjerajući pred sobom deset razoružanih bandita. Bosa još i danas tuče neprijatelja. Ona često govori : »Oj, ustaše, da znate, koga ste pustili!«. * Držali smo položaj u Novom Selu, u predgrađu Capraga. Iznenada se pojavi neprijateljski avion i baci nekoliko bombi. Drugarica Stana Zorić iz čete za vezu, stajala je na pragu svoje kuće. Jedan komad pogodi je u ruku, slomi kost, tako da je ruka ostali viseći. Stisnuvši zube i držeći ljevicom slomljenu desnicu, ona se uputi sama do brigadnog previjališta. Za vrijeme previj a n j a nije ni jauknula, a kada su je kolima prenosili, prolazeći k r a j svojih drugova i drugarica, neke od njih zaplakaše. Stana im pruži lijevu ruku i oprosti se s njima s riječima: »Nije mi žao desnice, već mi je žao što odlazim iz čete za vezu i naše brigade.« Sljepčević L j u b a četa za vezu I. brigade VII. ud. div. * Kad je 16-godišnja Stana Cvetojević izjavila želju pred borcima VII. divizije da i ona želi da se bori u njihovim redovima, pogledali su je s nepovjerenjem, jer su znali da je Stana kćerka čuvenog četnika, zlikovca u Dvoru. »Slali su me ćaći u Dvor — rekla je tada djevojka, — ali meni nije tamo mjesto.« Kroz kratko je vrijeme Stana pokazala koliko mrzi izdajničkog oca. Bila je među prvima u jurišu na neprijatelja. * Stana, seljanka iz Drljače, došla je u štab I. brigade IV. korpusa s riječima: »Evo puška moga muža, on je četnik, a ja želim njegovom puškom, da tamanim zlikovce kakav je on i njemu slični.« Postala je Stana borac, i u jurišu je prva. Noću bi se ona od vremena do vremena prikradala u svoje selo da vidi dječicu koju je ostavila. A jedne noći našla je mjesto doma garište. Djeca su joj bila odvučena s ostalim suseljanima toga kobnog dana. Stana nije kuhala, već su za nju teške akcije bile utjeha. »Na četnike!« vikala bi Stana u jurišu, i ispred sviju letjela i bacala bombe. 1 Bosa je bila partizanka u Banovskoj jedinici. Redakcija j o j n i j e uspjela ustanoviti prezime. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA PARTIZANSKIH ODREDA I DRUGIH JEDINICA BANIJE N A L A Z I L E SU SE I OVE DRUGARICE: Adžić-Kotrešan Stana, rođena 1925. g. u Gornjem Hrastovcu, k. Kostajnica. Bila je borac i delegat u XVI. i VII. brigadi VII. divizije. Ima čin zastavnika. Arbutina-Benak Milka, rođena 15. VII. 1923. g. u u partizane. Bila je borac, vodni delegat diviziji i artiljerijskoj brigadi X X X V I I . vana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Pakovcu, k. Dvor na Uni. 1942. g. odlazi i zamjenik komesara diviziona u VII. divizije. Četiri puta je ranjena. OdlikoOrdenom zasluga za narod III. reda. Baltic Ljubica, rođena u Donjem- Selištu-, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula 1943. g. u borbi na Zelengori. Baltic Slavka, rođena 1923. g. u Belin-cu, k. Glina. Od 194-3. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala 1944. g. za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive u -Crnoj Gori. Banjanin Janja, rođena 15. III. 1916. g. u Hrastelnici, k. Sisak. 26. I. 1942. g. odlazi u partizane. U VIII. brigadi V I I . divizije bila je borac i politički rukovodilac. Od 1944. g. radi u dječjim ustanovama. Nosilac je -Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Ordenom za hrabrost. Begović Ana, rođena 1911. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. 5. V I I I . 1941. g. odlazi u Kalinski odred. Bila je borac, kuharica i bolničarka. Nosilac je Spomenice 1941. Benak Julija, rođena 1928. g. u Pakovcu, k. Dvor na Uni. 8. IX. 1942. g. odlazi sa svojim bratom u partizane, gdje su se već od ranije borila još dva njezina brata i dvije sestre, Milka i -Stoja. Zbog mladosti htjeli su je zadržati kao bolničarku, ali ona je htjela da bu-d-e borac. Upućena je u bataljon. U prvu borbu otišla je bez puške, jer je, kako joj je rekao komandir, u partizanima pušku trebalo »zarobiti«, a iz borbe se vratila sa četiri zarobljene karabine. Za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive sudjelovala je u borbama s četnicima na Jablanici, gdje je bila i ranjena, kao i u mnogim drugim borbama. Na Zelengori po peti put je bila teško ranjena. Nakon liječenja u Italiji upućena je u I. artiljerijsku motoriziranu diviziju. Sudjelovala je i u borbama za oslobođenje Zagreba. Bijedić Safija, rodom iz Bihaća. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici u Bihaću, a od 1943. g. u VII. diviziji bataljonski bolničar. Bijuković Draginja, iz Bosanske Dubice. Odlazi u prosincu 1941. g. zajedno sa svojom drugaricom Jelenom Stanislavac, partizanima na Kozari. Bila je borac II. čete I. bataljona II. krajiškog odreda. U svibnju 1942. g. radi kao omladinski rukovodilac na terenu. Umrla. Bobetko-Goldman Jelena, rođena 1924. g. u Majuru, k. Kostajnica. U NOV od travnja 1942. g. U V I I I . i kasnije II. brigadi VII. divizije bila je bataljonska bolničarka i brigadna higijeničarka. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bojanić Jelena, rođena 20. I. 1911. g. u Donjem Hrastovcu, k. Kostajnica. 1942. g. odlazi u I. krajiški odred. Bila je bolničarka u četi i bolnici. Nosilac je Spomenice 1941. Borojević Branka, rođena 1921. g. u Borojevićima, k. Kostajnica. U siječnju 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Bila je borac, zatim delegat i komesar čete za vezu. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin kapetana. • Borojević Dušanka, rođena u Mečenčanima, k. Kostajnica. U NOB od početka 1942. g. Od 1943. g. bila je borac u jedinicama VII. divizije. Brodarec Ankica, rođena 1921. g. u Sisku. 1941. g. je hapšena i do svibnja i-ste godine bila u logoru u Lepoglavi. 22. V. 1941. g. odlazi s prvom grupom Sisčana u partizanski odred u Brezovici. U VII. banijskoj brigadi bila je referent saniteta brigade. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. �Janja Banjanin Milja Bimčić Brodarec Jagica, od 1942. g. bila je borac u NOV. Broz Ankica, rođena 21. XII. 1925. g. u Odri, k. Sisak. U lipnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je borac u VII. banijskoj diviziji i Krajiškoj brigadi. Ima čin potporučnika. Bujić Marija, rođena 10. XI. 1919. g. u Capragu, k. Sisak. banijsku brigadu. Nosilac je Spomenice 1941. 4. VI. 1942. g. odlazi u XVI. Bunčić Mara, rođena 1924. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. Početkom 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u II. četi III. bataljona XVI. brigade. Istakla se u borbama u Crnoj Gori. 1943. g. postala je delegat voda, zatim zamjenik komesara čete. Bunčić Milja, rođena 15. X. 1923. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. 1942. g. član je Općinskog komiteta KP za šušnjar i Bačugu, kasnije član KK SKOJ-a Glina. U veljači 1943. g. odlazi s grupom omladine u NOV. U VII. diviziji bila je borac u I. četi I. bataljona VII. brigade, omladinski rukovodilac u III. bataljonu XVI. brigade, III. bataljonu VII. brigade, te komesar čete u III. bataljonu II. brigade. U borbi je bila dva puta teže ranjena. Butković Ljuba, rođena 1923. g. u Odri, k. Sisak. Od 18. III. 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula u svibnju 1942. g. Conjar Janja, rođena u Skeli, k. Glina. Od 1942. g. radila je na vezi između oslobođenog i neoslobođenog teritorija. 1943. g. odlazi u NOV. Poginula 1944. g. u borbi kod Bihaća. Crnobrnja Kata, rođena 1926. g. u selu Šakalinski Riječani, k. Dvor na Uni. Od srpnja 1943. g. bila je borac u I. bataljonu I. brigade VII. divizije. Poginula u borbi kod Capraga u travnju 1945. g. �Cvetković Vera, rođena 10. XI. 1924. g. u Sisku. Poslije okupacije radila je na sakupljanju i prenošenju oružja i održavanja veza s prvim- diverzantima Sisačkog odreda. Bila je neko vrijeme u zatvoru. U kolovozu 1941. g. odlazi u Sisački partizanski odred. Kasnije postaje član politodjela VII., XXXV. i XXVIII. divizije, član Kotarskog odbora USAOH-a Dvor, Okružnog odbora USAOH-a Banija i Glavnog odbora U-SAOH-a Nosilac je Spomenice 1941. Čakola Ljubica, rodom iz Trnovca, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u jedinicama VII. divizije. Čavić Ana, rođena 1923. g. u Donjim Javorinama, k. Dvor na Uni. Od 19. X. 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Čizmić Danica, rođena 1925. g. u Mečenčanima, k. Kostajnica. Bila je borac u jedinicama VII. divizije. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Čolić Draginja, rođena 1928. g. u Donjim Pastušama, k. Petrinja. Bila je borac u jedinicama VII. divizije. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost. čučković Ana, rođena 1925. g. u Gornjem Selištu, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula 1943. g. u borbi na Pivi. čučković Anđa, rođena u Balincu, k. Glina. Majka dvoje djece, radila je od početka ustanka za NOP i bila odbornica AFŽ. Krajem 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Poginula. čučković Zora, rođena 1927. g. u Balincu, k. Glina. Od 1942. g. bila je bolničarka u V I I I . brigadi VII. divizije. Nestala u Bosni 1943. g. Ćurčija Milka, rođena 10. XII. 1924. g. u Pruscima, k. Bosanski Novi. U partizanima od 7. XII. 1941. g. Bila je zarobljena od Nijemaca na Kozari i otjerana na prisilan rad. Uspijeva joj pobjeći i ponovo je u NOV. Bila je borac u Sunjskom odredu i zamjenik referenta saniteta u Omladinskoj udarnoj brigadi. Ranjena je prilikom napada na uporište Draganić u Žumberku. Dabić Bosiljka, rođena 12. VII. 1924. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 11. IX. 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Istakla se u mnogim borbama. Bila je delegat. Poginula 24. I. 1943. g. u borbi s Crnom legijom na Brezovom Polju. Dabić-Durman Nevenka, rođena u Komogovini, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji od 1942. g. Daić Stana, iz Luščana, k. Glina. Bila je borac u četi za vezu VII. brigade VII. divizije. Dmitrović Dragica, rođena 1923. g. u Brnjeuški, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u IV. brigadi VII. divizije. Poginula 1944. g. Dragaš Kata, rođena 1906. g. u Mlinogi, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala 1943. g. u Crnoj Gori. Drakulić Stana, rođena 1929. g. u Gornjem Hrastovcu, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom» i Medaljom za hrabrost. Dražić Danica, rođena 1925. g. u Velikom šušnjaru, k. Glina. U NOV od 1943. g. Bila je borac u VII. diviziji, vodnik i zamjenik komandira čete u I. proleterskoj diviziji. Poginula. Dražić Zorka, rođena 1925. g. u Majskim Poljanama, k. Glina. Od studenog 1942. g. bila je bolničarka u VII. brigadi VII. divizije. Poginula u svibnju 1943. g. na Zelengori. Durman-Vilus Radojka, rođena 1926. g. u Petkovcu, k. Petrinja. Bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Ima čin kapetana. Džakula Stana, rodom iz šušnjara, k. Glina. Bila je od 1942. g. borac i omladinski rukovodilac u III. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Teže je bila ranjena. Đurić Ankica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Erak Mara, rođena 1922. g. u Bijelim Vodama, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Poginula u Sandžaku u V. ofenzivi. �Učesnici vojno-omladinskog kursa na Baniji, 1942. g. rođena 1923. g. u Mečenčanima, k. Kostajnica. Od jeseni 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala u V. ofenzivi. Erent Ljubica, rođena 1922. g. u Gradcu, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Galjen D r a g i n j a , rodom iz Slavonije. Bila je upravitelj pošte u Pokupskom. Radila je kratko vrijeme na organiziranju AFZ-a u selima općine Mečenčani, a zatim odlazi u NOV. U napadu na Mečenčane i Majur išla je bez puške, ali ju je ubrzo osvojila. Zora je bila prva žena na Baniji, koja se borila puškom u ruci. U kolovozu 1942. g. odlazi s odredom »Nine Marakovića« u Slavoniju i ističe se aktivnim političkim djelovanjem u slavonskim selima. U borbama za Veliku Mlinsku, Grub. Polje, Kloštar i druga neprijateljska uporišta istakla se kao neustrašiv borac. Vrativši se na Baniju, u listopadu 1942. g. Zora postaje zamjenik komesara čete u Odredu, a nešto kasnije, kad je formirana VII. divizija, zamjenik komesara II. bataljona VII. brigade »Vasilija Gaćeše«. Prilikom osnivanja XVI. brigade Zora je bila komesar bataljona iste brigade. Ima čin majora. Nosilac je Spomenice 1941. Glavačević-Zebić Zora, rođena 1921. g. u Komogovini, k. Kostajnica. Od 20. X. 1941. g. bila je borac u Banijskom partizanskom odredu, I. krajiškoj brigadi, vodni delegat u I. proleterskoj brigadi, član kirurške ekipe XXVII. divizije i referent saniteta XX. brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Gojsović-Novaković Danica, rođena 1926. g. u Jošavici, k. Petrinja. Od jeseni 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Sredinom 1943. g. poginula u borbi kod Jablanice. Gojsović Ružica, rođena 1921. g. u Nikšiću. Formiranjem prvih partizanskih jedinica stupila je u Nikšićki partizanski odred, u kojemu je bila omladinski rukovodilac. U IV. crnogorskoj proleterskoj brigadi bila je omladinski rukovodilac bataljona i član bataljonskog partijskog komiteta. U studenom 1942. g. upućena je u Hrvatsku, gdje je bila član politodjela V. kordunaške brigade, a kasnije član politodjela VIII. kordunaške divizije. Koncem 1944. g. odlazi u Beograd kao instruktor Centralnog komiteta SKOJ-a. Poginula prilikom oslobođenja Trsta u travnju 1945. g. Golović Olga, �Grbić Dušanka, iz Plitvica. U NOV od 1942. g. Bila je borac u l i . brigadi VII. divizije i bolničarka u aerobazi XI. korpusa. Ranjena 1943. g. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Grubić Anđa, rođena 1923. g. u Moštanici, k. Petrinja. Od studenog 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Ima čin vodnika. 8-, II. 1943. g. bila je ranjena u borbi. Grujić Ana, rođena 1927. g. u Mačkovom selu, k. Petrinja. Od- 1943. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Iste godine u V. ofenzivi nestala u Crnoj Gori. Habulin-Kralj Jelka, rođena 25. V I I I . 1916. g. u Poznanovcu, k. Zlatar. U srpnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je upravnik vojno-partizanskih bolnica na Baniji, zatim na Kordunu i Lici. Za vrijeme IV. i V. neprijateljske ofenzive povlačila se s ranjenicima kroz Bosnu i Crnu Goru. Od lipnja 1943. g. bila je upravnik bolnice VII. divizije, a od ožujka 1944. g. rukovodilac sanitetskih kurseva pri IV. korpusu. Ima čin kapetana I. klase i više odlikovanja. Hanzić Barica, rođena 7. I. 1899. g. u Staroj Drenčini, k. Sisak. U NOV odlazi 12. V. 1942. g. Bila je član K P O u Primorsko-goranskom odredu i bolničarka u bolnici VII. udarne divizije. Kasnije je bila član Kotarskog odbora A F Ž Dvor, član Okružnog odbora A F Ž Banije, te referent Kulturno-prosvjetnog odjela ONOO Banija. Nosilac je Spomenice 1941. Janeković Dara, rođena 1924. g. u Stepanovićevu, k. Novi Sad. Po dolasku ustaša radi na okupljanju omladine. Početkom kolovoza 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Kalinskom odredu, u XV. kordunaškoj brigadi, rukovodilac omladine u bataljonu, te član politodjela brigade. Kasnije je bila sekretar MK SKOJ-a Glina, član OK SKOJ-a Banija, te član prosvjetnog odjela ZAVNOH-a. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Janus Milica, rođena 1926. g. u M. Poljanama, k. Glina. Od listopada 1942. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici Komande banijskog područja. Umrla 1943. g. Jekić Danica, rođena 1924. g. u Gornjem Grabovcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Smrtno ranjena u siječnju 1943. g. u Bosni. Joka Danica, iz Kosne, k. Dvor. U NOV od 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici na Podgrmeču i Krajiškom Korpusu. Jokić Jela, rodom iz Bosne. Od 1943. g. bila je četna, zatim bataljonska bolničarka u VII. diviziji. Poginula na Baniji početkom 1944. g. Jovičić Evica, rođena 1928. g. u Drenovcu, k. Glina. Od kolovoza 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Nestala u siječnju 1943. g. za vrijeme IV. ofenzive. Kačar Ljubica, rođena 1915. g. u Drenovcu, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Vodnik. Kajganić Ljubica, rođena 1925. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi. Kale Zora, rodom iz Podgrmeča. Od 1942. g. bila je bataljonska bolničarka u VII. a zatim u V I I I . brigadi. Poginula 1944. g. Karavidić Vuka, rođena u Mečenčanima, k. Kostajnica. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi. Karlovčan Stanojka, rođena 1915. g. u Čemernici, k. Vrginmost. Od svibnja 1942. g. aktivno učestvuje u borbi. Početkom 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Bila je borac, kulturno-prosvjetni radnik u četi za vezu i komesar brigadne bolnice. Kasnije je bila na kulturno-prosvjetnom radu u Oblasnom komitetu za Istočnu Bosnu. U V. ofenzivi je ranjena. Kladarin Danica, rođena u Borojevićima, k. Kostajnica. dužnostima u vojnom sanitetu. Od 1941. g. bila je na raznim �Knežević Jela, rođena u Buniću, k. Titova Korenica. U NOV od 5. I. 1943. g. U VII. diviziji bila je omladinski rukovodilac bataljona i član politodjela Divizije. Kasnije je bila član partijskog komiteta IV. korpusa. Ima čin kapetana. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Kovačević Marija, rođena 1923. g. u Slovincima, k. Kostajnica. Od studenog 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi na putu za Crnu Goru. Kovarbašić Miljka, rođena 1925. g. u Drenovcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Nestala za vrijeme IV. ofenzive u Crnoj Gori. Krnjaić-Rastovac Marija, rođena 27. V. 1925. g. u Željavi, k. T. Korenica. U NOV od 13. IV. 1942. g. U II. bataljonu III. udarne brigade VII. divizije bila je referent saniteta. 9. XI. 1943. g. ranjena u borbi kod Grabuštana u Baniji, izvlačeći s bojišta ranjene drugove. Kuka Soka, rođena 1924. g. u Buzeti, k. Glina. Bila je borac u VII. diviziji. Ima čin zastavnika. Lalović-Garibović Kaja, rođena 1921. g. u k. Šabac. 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je član politodjela brigade i kasnije divizije. No.silac je Spomenice 1941. Lapčević Marica, rođena 1914. g. u Gredi, k. .Sisak. 1941. g. odlazi u Kalinski odred u Šamarici kao borac. Poginula početkom 1942. g. u borbi protiv ustaša u Gredi. Lekić Stoja. Bila je od 1943. g. bolničarka u III. bataljonu I. brigade VII. divizije. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lončar Danica, rođena 1923. g. u M. Poljanama, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u II. četi II. bataljona II. brigade VII. divizije. Poginula 10. VII. 1944. g. u borbi kod Gline. Lončar-Gruborović Ljubica, rođena 1920. g. u Glinskoj Poljani, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je bolničarka u bolnici VII. divizije. Nestala u IV. neprijateljskoj ofenzivi u Bosni. Lončarević Julika, rođena 1923. g. u Mečemčanima, k. Kostajnica. Centralnoj bolnici VII. divizije. U travnju 1943. g. umrla. Bila je od 1942. g. u Lončarević Mara, rođena 1925. g. u Vlahoviću, k. Glina. Od siječnja 1942. g. bila je bolničarka u VIII. brigadi VII. divizije. U veljači 1943. g. umrla. Maestro Gracija, iz Zagreba. U proljeće 1943. g. poslije IV. ofenzive bila je bolničarka u vojnoj bolnici u Rudinama nad Neretvom. Istakla se kao jedna od najboljih bolničarki prilikom povlačenja bolnice u planinska sela, u pravcu Crne Gore. Jednog dana, krajem svibnja 1943. g. pri obilasku jedne udaljenije grupe bolesnika, na putu, kojim je bio pod stalnom neprijateljskom vatrom, bila je ranjena. Nešto kasnije bila je kao nepokretni ranjenik zarobljena i otpremljena u logor, odakle se nije vratila. Mamuzić Marija, rođena u Nebojanima, k. Petrinja. Od 1. XI. 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. U lipnju 1943. g. poslije prolaza Sutjeske, ranjena je. Manojlović Dragica, rođena 1925. g. u Sibinu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u II. četi III. bataljona V I I I . brigade VII. divizije. U V. ofenzivi nestala u Bosni i proglašena mrtvom. Maraković Evica, iz Vlahovića, k. Glina. Bila je bolničarka u VII. diviziji. Dobrovoljno je provela trideset noći pored ranjenika i prenijela stotine nepokretnih drugova, spašavajući ih od neprijatelja. Marić Evica, rođena 1925. g. u Martinovićima, k. Glina. Od siječnja 1943. g. bila je borac u III. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula za vrijeme V. neprijateljske ofenzive kod rijeke Pive. �BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA Milanka Kljajić je rođena 1924. g. u Starom Selu, kotar Petrinja, u siromašnoj seljačkoj obitelji. Zbog siromaštva svojih roditelja završila je tek četiri razreda osnovne škole, ali se svojom oštroumnošću i smjelim, otvorenim karakterom isticala medu svojim drugaricama. MILANKE KLJAJIĆ čanj 1943. g. Veliki snijeg, zima. Prsti se smrzavaju i lijepe za čelične cijevi pušaka. Nadmoćan neprijatelj bijesno ' navaljuje i nadire, VII, junačka, dočekuje, luče se. Položaji prelaze po nekoliko puta iz ruku u ruhe. Metla, krvavo bojno polje, tia kojemu su uvijek vodene odsudne bitke. Po- Već prvih dana Narodnog ustanka, 1941. g. Milanka, se pridružuje partizanima. Ona je prva seljačka djevojka Banije koja s puškom u ruci odlazi u borbenu jedinicu. U ratu su joj poginuli otac i dva brata, a majka joj je umrla od tifusa. Ti teški udarci nisu pokolebali Milankin moral. Tuga za izgubljenom porodicom dala joj je novu snagu i odlučnost. Smjela i neustrašiva ističe se medu najboljim borcima 1. brigade VII. divizije. U napadu na 369. njemačku diviziju, u borbama kod Gline i Majura, u akcijama kod Blinjskog Kula i Sunje, u jurišima na bunkere u Volinji i kao voda bombaške grupe, Milanka je bila proslavljeni junak medu svojim drugovima. 1942. g. postala je član Komunističke Partije Jugoslavije i, premda još mlada, postala je desetar i kasnije vodnik voda. Poginula je 22. siječnja 1943. g., za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive. Njeni drugovi nisu htjeli dozvoliti da mrtvo tijelo omiljelog desetara padne u ruke neprijatelju. Petorica se dobrovoljno javljaju da je pocl najžešćom vatrom izvuku s bojišta. Tom su prilikom svi bili ranjeni. Glas o Banijom. Milankinoj pogibiji tužno Iste godine donosi list »Banovka« ženama borcima Banije«, u koj,em se Kljajić kaže: je odjeknuo članak »0 o Milanki »Cijeli narod Banije pozna je po njenoj hrabrosti, i naša VII. divizija ubrajala ju je medu najbolje svoje junake. Njena neustrašivost, požrtvovnost i samoprijegor bodri i danas borce, bombaše i jurišače I. brigade . . . Milanka sa svojom desetinom juriša, ubija Švabe, u akciji na Majur sama zarobljuje njemačkog oficira i predvodi ga pred svoga komandira. Nastavljaju se akcije na Bjelnik, Mlinogu, Hrastovac, itd. Milanka je uvijek medu prvima, kao bombaš ili jurišač. Mijenja se mišljenje boraca o njoj. Njen ugled raste u cijeloj brigadi. Njena desetina izvršavala je svaki zadatak. Desetar Milanka isticana je uvijek za primjer i pohvaljivana. Dolazi 17 IV. neprijateljska Žene Hrvatske u N O B ofenziva. Mjesec sije- Narodni heroj Milanka Kljajić sljednja noć na Metli ispunjena je žestokim borbama. VII. brigada vrši tri juriša, jedan za drugim. Milanka kao i uvijek, neustrašiva, čvrsta i uporna, s nožem na puški, sa smiješkom na usnama, juriša na čelu svoje desetine. Iste noći, u zadnjem jurišu, s bojnim poklikom: ,Za nvnom, drugovi, Metla mora biti čista', pada dva metra pred neprijateljskim rovom.« Milanka Kljajić, junačka omladinka Banije, ponos svog rodnog kraja, dobila je za svoje herojsko držanje u borbama najveće priznanje: Prezidijum Narodne skupštine FNRJ odlikovao ju je Ukazom od 29. IX. 1953. Ordenom Narodnog heroja. 257 �Metikoš Zora, rođena 1922. g. u Bijelim Vodama, k. Glina. U NOV od 22. VIII. 1942. g. Bila je vodnik u VIII. brigadi VII. divizije. Ranjena u borbi kod Miljevina. Mikulić Anka, rođena 1923. g. u Pastusi, k. Petrinja. Bila je komesar bolnice u Grmeču, komesar čete pri Komandi područja, pomoćnik komesara u partizanskoj bolnici li Italiji i kasnije u iSomiboru. Nosilac je Spomenice 1941. Miletić Dragica, rođena 1920. g. u Detinu, k. Dvor na Uni. Od 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona IV. brigade VII. divizije. U studenom 1943. g. kod napada na Glinu, bila -je smrtno ranjena. Nišević Milka, rođena 1922. g. u Kepčijama, k. Dvor na Uni. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Nišević Pavlija, rođena 1924. g. u Kepčijama, k. Dvor na Uni. Od 10. X. 1942. g. bila je borac u II. četi I. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Poginula 1943. g. u Crnoj Gori. Nožinić-Slijepčević Mira, rođena 1926. g. u Suhopolju, k. Virovitica. U jesen 1942. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je borac, desetar, zamjenik komesara čete i komesar čete. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod II. reda. Oljača Ljubica, rođena 1912. g. u Tremušnjaku, k. Petrinja. U NOV od 16. XI. 1941. g. Bila je kuharica u Banijskom području, a kasnije bolničarka u bolnici VII. divizije. Nosilac je Spomenice 1941. Pajić Ljubica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom' za hrabrost. Papo-Binenfeld Gina, rođena 1924. g. u Sarajevu. Nakon izlaska iz logora u jesen 1943. g. odlazi u VII. diviziju. Bila je bataljonska bolničarka i omladinski rukovodilac. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. OPašica Kata, rođena 1918. g. u Nebojanama, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula 1943. g. na Zelengori. Pavelić Kaja, rođena u Mošćenici, k. Petrinja. Od početka 1943. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u bataljonu VII. divizije. Pavičić Jela, iz Kostajnice. Bila je 1944. g. borac u četi za vezu I. brigade VII. divizije. Pavičić Slava, rođena 1921. g. u Petrinji. 1942. g. bila je rukovodilac AFŽ-a u kotaru Kostajnica i član KK K P H . U VII. diviziju odlazi u veljači 1943. g. Bila je komesar divizijske bolnice. Zarobljena u V., neprijateljskoj ofenzivi. Pešut Ljuba, rođena 1921. g. u Dabini, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. ofenzive u Bosni. Petrović Branka, rođena 1927. g. u Drenovcu, k. Glina. Od 1. X. 1942. g. bila je borac u I. četi I. bataljona III. brigade VII. divizije. Ranjena 25. XI. 1943. g. u borbi kod Gline. Ima čin zastavnika. Plavljanić Ana, rođena 1924. g. u Mečemčanima, k. Kostajnica. 1942. g. odlazi u Kozarski odred, a kasnije prelazi na teritorij Banije. Za vrijeme V. neprijateljske ofenzive ranjena je u borbi kod Sunje. U NOV je bila komesar čete i komesar bolnice. Jedinog dana kad je u Buzeti (kod Gline) nabavljala mlijeka za ranjenike, četnici je uhvate i ubijaju. Plavšić Stoja. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom, za hrabrost. Pojić Milka, rođena 1925. g. u Drljači, k. Kostajnica. Od 15. XI. 1942. g. bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula u siječnju 1943. g. kod Prozora. Prečanica Ankica, rođena 1924. g. u Gornjoj Bačugi, k. Petrinja. U NOV od 11. XI. 1942. g. Bila je borac, a zatim vodnik IV. čete I. bataljona II. brigade VII. divizije. Ranjena 21. V. 1944. g. u borbi s Nijemcima kod Jablanice. Pustinja Stana, rođena 1924. g. Tremušnjaku, k. Petrinja. Od veljače 1943. g. bila je borac u II. bataljonu VII. brigade VII. divizije. Poginula kod Jablanice 1943. g. 2.58 ' �Dokument 414 PARTIZANKA SUDI Iz »Žene , borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br 1, lipanj 1943. g. u hnrhi« «Insila AF7. Hrvatske, br_ 1. li T i h o i nečujno su se p r i v l a č i l e s j e n e redu gusto z b i j e n i h kuća uz cestu. K r o z noć pronio se pucanj, pa još jedan, pa čitav r a f a l , dok se tiha, z v j e z d a n a noć n i j e p r e t v o r i l a u pakleni urnebes, u jednu od onakvih noći, kad sa svih strana z a v r i j e kao u kotlu. P o č e l a je jedna od onih noći, k o j e će se oni, k o j i je' p r e ž i v e s onu stranu žice, u bunkerima, s jezom sjećati još dugo i dugo. Mukle eksplozije p o t r e s a j u z e m l j u . P a l e se p r v e bombe. P o d čeličnim pritiskom prskaju v a n j s k e odbrane, a n e p r i j a t e l j ,se u panici počeo komešati. P o l a sata iza p r v o g naleta situacija je bila riješena. Po peti put je napadnut M a j u r . Opet j e jedno n e p r i j a t e l j s k o g n i j e z d o uništeno, opet je medu kućama i na cesti ostalo nekoliko desetaka neprijateljskih lješeva. U t o j noći poginuo je v o j n i l i j e č n i k Sanitätsunteroffizier-Feldwebel Martin Aimer iz Beča. Ubila ga je mala partizanka Milanka K l j a j i ć . Stigao ga je metak iz n j e z i n o g mauzera upravo u trenutku, kad je iskočio iz kuće i kad mu je trebalo samo još nekoliko koraka da se pod o k r i l j e m mraka izgubi u noći. M r t a v leži t a j sin bečkog t v o r n i č a r a — svršeni doktor. Čitav ž i v o t n j e g o v v i d i se iz slika k o j e su nađene kod n j e g a . Tu je on kao planinar u nekom luksuznom hotelu, u b i j e l o m o d i j e l u na tenis igralištu, u automobilu, pod sjenom egipatskih piramida, na S i c i l i j i i sunčanoj k r v a v o j Španiji. I m a i slika žena k o j e su ga v o l j e l e i k o j e mu pišu p o s v e t e : » z a uspomenu, v j e č i t o s j e ć a n j e , sretan p o v r a t a k « , ali k o j e ne znaju da je otišao u z e m l j u odakle takvima nema povratka. Mala Milanka ne zna za tenis, vile, automobile, luksuzna p u t o v a n j a . Ne zna ona za sve to. Ona zna samo da su takvi prouzročili p a l j e n j e naših sela, u b i j a n j e naše braće, m a j k i i sestara, p l j a č k a n j e našeg žita. Ona zna samo to i ništa drugo, i s dubokom m r ž n j o m u srcu pritište svaki put na obaraču svoga v j e r n o g mauzera, kad j o j se jedna takva štetočina p o j a v i na nišanu. N a š a mala Milanka, akcija, izriče s v o j sud. junakinja iz svih Vladimir Bakarić • Komandant I I I . bataljona V I I . brigade NOV i POH Radanović Anka, rođena 1923. g. u Brubnju, k. Glina. Od 1941. g. bila je borac u I V . brigadi V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u prosincu 1943. g. Radanović Ljubica, rođena 1924. g. u Brubnju, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u V I I . b r i g a d i V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. na N e r e t v i . Radić M a r i j a , rođena 1923. g. u Boroviti, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u I I . b a t a l j o n u X V I . b r i g a d e V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u s r p n j u iste godine na Ščepan P o l j u kod rijeke Pive. Rajić Dragica, rođena 1925. g. u R a j i ć Brdu, k. V o j n i ć . Od s i j e č n j a 194,3. g. bila je borac u I. b a t a l j o n u V I I I . b r i g a d e V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a u I V . n e p r i j a t e l j s k o j o f e n z i v i . Rapić Barica. Od 1941. g. bila je borac i bolničarka u V I I . C r n o j Gori z a v r i j e m e I V . o f e n z i v e . diviziji. U m r l a od t i f u s a u Ratković-Popović L j u b a , iz P e t r i n j e . 1942. g. radila je kao politički radnik na kotaru Pet r i n j a i D v o r . Početkom 1943. g. odlazi u V I I . d i v i z i j u . Bila je komesar čete za vezu, zatim omladinski rukovodilac bataljona i k a s n i j e član Okružnog komiteta iSKOJ-a za Baniju. Rebrača Evica. Bila je borac u V I I . d i v i z i j i . Odlikovana M e d a l j o m za hrabrost. Relić Milka, rođena 1924. g. u Klasniću, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u V I I . b r i g a d i V I I . d i v i z i j e . P o g i n u l a 1943. g. u Crnoj Gori. Roknić Smilja, rođena 1920. g. u Kordunskom L j e s k o v c u , k. Slunj. U jesen 1942. g. odlazi na omladinski v o j n i kurs i u V I I . diviziju. P o g i n u l a u t r a v n j u 1943. g. na povratku iz Crne Gore. �Roksandić Anđelka, rođena 1915. g. Bajincu, k. Glina. Od 1941. g. u NOV. Bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Poginula u borbi kod rijeke Pive u Crnoj Gori 1943. g. Roksandić Ljubica, rođena 1920. g. u Majskim Poljanama, k. Glina. Od listopada 1942. g. bila je bolničarka u vojno-partizanskoj bolnici na Baniji. U siječnju 1943. g. poginula u borbi na Pivi. Rudić Milka, rođena 1928. g. u D. Klasniću, k. Glina. Od 1941. g. bila je bolničarka u NOV. U IV. neprijateljskoj ofenzivi povukla se u Bosnu zajedno s bolnicom, odakle se nije više vratila. Ruškovac-šarić Milka, rođena 1. VI. 1923. g. u Zagrebu. Od 1938. g. aktivno je radila u URSS-ovim sindikatima. U ožujku 1942. g. odlazi na Baniju, gdje najprije radi s omladinom, a zatim prelazi u III. bataljon PO Banije. U VII. brigadi bila je politički delegat voda, omladinski rukovodilac u bataljonu, zamjenik komesara čete i komesar ešalona ranjenika. 1942. g. je ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana sa dva Ordena za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod III. reda. Savie Milka, rođena 1923. g. u Komori, k. Dvor na Uni. 1943. g. odlazi u NOV. Nestala u borbi kod Ključa, u veljači 194,3. g. Selanac Joka Ankica, rođena 1927. g. u Odri, k. Vel. Gorica. Od 27. V. 1942. g. bila je borac u I. četi II. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Poginula 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Kladnja. Simić Vukosava, rođena 1923. g. u Slabinji, k. Kostajnica. U ožujku 1942. g. odlazi u NOV. Bila je upravnik četne ambulante, zatim bolničarka i tajnik općinskog NOO-a. Nosilac je Spomenice 1941. Sljepčević Ljubica. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Sljepčević Milka, rođena 1921. g. u Čavić Brdu, k. Dvor na Uni. 1941. g. radi na terenu kotara Dvor sa ženama i omladinom. 1942. g. bila je sekretar KK SKOJ-a i član KK K P H Dvor. Početkom 1943. g. odlazi u I. brigadu VII. divizije. Bila je borac, zamjenik komesara čete, omladinski rukovodilac bataljona i brigade, i, 1944. g. član politodjela X X X I I . divizije. Ima čin rezervnog kapetana. Nosilac je Spomenice 1941. Sokolović Ljubica, rođena 1925. g. u Perni, k.Vrginmost. Od početka 1943. g. bila je borac u II. brigadi VII. divizije. Nestala za vrijeme borbe u Crnoj Gori. Sonjar Ana, rođena 1921. g. u Skeli, k. Glina. Od 1943. g. bila je borac u mitraljeskoj četi III. bataljona II. brigade VII. divizije. Poginula 25. III. 1945. g. u borbi kod Bunića. Srdar Katica, rođena 1927. g. u Capragu, k. Sisak. U NOV od 4. VI. 1942. g. Bila je delegat voda u III. četi II. bataljona XVI. brigade VII. divizije. Umrla od tifusa pri kraju V. ofenzive. Stanisavac Jelena, rođena 4. X. 1925. g. u Hrvatskoj Dubici, k. Kostajnica. Krajem 1941. g. prelazi s Draginjom Bijuković preko zaleđene Une i probijajući se kroz njemačke i ustaške položaje, dolazi partizanima na Kozaru. U kpzaračkoj ofenzivi bila je ranjena i zarobljena. S ostalim- zarobljenicima, među kojima je bila i njezina majka Darinka, upućena je prema Zagrebu. Majci je uspjelo putem da pobjegne, a Jelena je otpremljena u Zagreb, gdje je nestala. Darinka je nakon dva mjeseca uhvaćena i ubijena. Stanisavac Jovanka, rođena 13. IV. 1923. g. u Hrvatskoj Dubici, k. Kostajnica. 1942. g. sa svojom majkom Darinkom odlazi partizanima u Bosnu. S majkom i sestrom Jelenom učestvovala je 1942. g. u kozaračkoj ofenzivi. Poginula. Stojaković Ljubica, rođena u Indiji (Srijem). Od 1943. g. bila je borac u VII. diviziji. Poginula iste godine u Istočnoj Bosni. Stojković-Aleksić Draga, rođena 22. V i l i . 1925. g. u šašu, k. Kostajnica. Nakon što je završila vojno-politički kurs u Rujevcu 1942. g. odlazi u četu za Vezu XVI. brigade VII. divizije. Ima čin mlađeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. �Bolnička četa Omladinske brigade na Baniji Šantek Bara, rođena 1902. g. u Dvorištu, k. Glina. Pristupila je NOB-i 1941. g. Njezinom zaslugom cijela se žandarmerijska stanica, u kojoj je bila kuharica, predala partizanima. U štabu VII. divizije bila je kuharica, a za vrijeme IV. i V. ofenzive borac u jedinici. Ima čin starijeg vodnika. Nosilac je Spomenice 1941. Španović Milka, rođena 1923. g. G. Žirovcu, k. Dvor. Od 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. U srpnju 1943. g. umrla od tifusa. Šteković Ljubica, iz Vlahovića, k. Glina. Od 1942. g. bila je u četi za vezu I. brigade VII. divizije. Ima čin vodnika. šteković-šašić Stojanka, rođena 1927. g. u Grabovcu, k. Glina. 1942. g. bila je u općinskom rukovodstvu SKOJ-a. U siječnju 1943. g. za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive, odlazi u VII. brigadu VII. divizije. Bila je delegat voda, omladinski rukovodilac priištabnih jedinica II. brigade i delegat u četi za vezu. Ranjena je u borbi. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Šubić Danica, iz Borojevića, k. Kostajnica. Bila je borac u VII. diviziji 1942. g. Šukunda Evica, rođena 1924. g. u M. Gradcu, k. Glina. Od siječnja 1943. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula u ožujku 1944. g. u borbi na Sutjesci. Šušković-Klepec Tonka, rođena 1923. g. u Andigolama, k. Čazma. 1943. g. odlazi u VII. banijisku brigadu. Kasnije radi na terenu. Tatić Milka, rođena u Hrtiću, k. Dvor. U VIII. brigadu VII. divizije odlazi u ljeto 1942. g. Bila je delegat voda, zatim zamjenik komesara čete. Odlikovana. �Tatić-Nikolić Duka, rođena u Kolašinu. U NOV od 1941. g. Bila je u IV. crnogorskoj brigadi, zatim divizijski apotekar u VII. diviziji i zamjenik sanitetskog referenta u I. brigadi VII. divizije. Tovarlaža Danica, rođena 1919. g. u Drenovcu, k. Glina. Poginula u Crnoj Gori. Bila je borac u VII. diviziji. Trivanović Desanka. Bila je borac u VII. diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Trkuljan Danica, rođena 1921. g. u Mačkovom selu, k. Petrinja. Od svibnja 1942. g. bila je u tehničkom odjelu VII. divizije. Poginula u IV. ofenzivi. Turkalj Mara, rođena 1920. g. u Vurotu, k. Sisak. U travnju 1942. g. odlazi u partizane. Bila je kuharica kod Banijskog područja. Za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive, pri povlačenju za Crnu Goru, prelazi u operativnu jedinicu, kao sanitetski referent bataljona. Vilus Marija, rođena 1926. g. u Petkoveu, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je sanitetski referent u I. četi II. bataljona II. proleterske brigade. Poginula 3. prosinca 1944. g. kod Martinovaca na Srijemskom frontu. Vinčić Mira, rođena u Dragotini, k. Glina. U veljači 1943. g. odlazi u XVI. brigadu VII. divizije. Vladić Marija, rođena 1. V. 1923. g. u Sisku. U NOV od 1942. g. Bila je borac u I. bataljonu VII. brigade VII. divizije i I. bataljonu PO Banije. Umrla 1944. g. Vladušić Jelena, rođena 5. III. 1914. g. u Donjem Klasniću, k. Glina. U studenom 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u T. kozarskom partizanskom odredu »Ml. Stojanovića«, politdelegat bolničke - čete XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«, zatim bataljonska bolničarka u IV. bataljonu PO Banije. Vojnović Ana, iz Bačuge, k. Glina. U NOV od 1942. g. Bila je omladinski rukovodilac u I. brigadi VII. divizije, te u jedinici X V I I I . divizije. U borbama na Kupi bila je kao mitraljezac u prvim redovima. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vorkapić-Jerić Nada, rođena 18. V I I I . 1925. g. u Topuskom. Od 12. V I I I . 1942. g. u NOV. Bila je stariji vodnik u II. četi I. bataljona VIII. brigade VII. divizije. Ranjena na pruzi Sarajevo—Višegrad. Vranešević Desanka, rođena 1924. g. u Mađarima, k. Petrinja. Od 28. XII. 1942. g. bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. ofenzive. Vrga Miljka, rođena 1925. g. u Malom Gradcu, k. Glina. Od 1942. g. bila je borac u III. bataljonu V I I I . brigade VII. divizije. Poginula u prosincu 1942. g. Vujanić Radojka, rođena 1921. g. u Brđanima, k. Dvor na Uni. 1942. g. bila je član KK SKOJ-a Dvor. U veljači 1943. g. odlazi u V I I I . brigadu VII. divizije. Bila je borac, zatim bolničarka divizijske bolnice. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi. Vukadinović Ljubica, rođena 1924. g. u D. Mlinovima, k. Petrinja. Od studenog 1942. g. bila je borac u VIII. brigadi VII. divizije. Umrla 1943. g. u Crnoj Gori. Vukotić Milka, rođena 1922. g. u Drljačama, k. Petrinja. Od 1942. g. bila je borac u VII. brigadi VII. divizije. Poginula za vrijeme IV. neprijateljske ofenzive. Weiss Vlatka, rođena u Daruvaru. Poslije izlaska iz rapskog logora, 1943. g. odlazi u VII. brigadu VII. divizije. Bila je brigadni higijeničar. Ima čin kapetana. Weiss Zora, od jeseni 1942. g. bila je apotekar u VII. brigadi VII. divizije. Zorić Stana, iz Komora, k. Dvor na Uni. Od 1942. g. bila je borac u VII. diviziji. puta je ranjena. Dva Zorić Stoja, rođena 1924. g. u Komori, k. Dvor na Uni. Od 15. XI. 1942. g. u NOV. Bila je borac u V I I I . brigadi VII. divizije i II. brigadi XVI. divizije. Ranjena u travnju 1944. g. kod Majevice. Ima čin zastavnika. Žutić Ankica, rođena 25. X I I . 1925. g. u Gređanima, k. Vrginmost. Od 5. X. 1943. g. bila je borac u III. četi I. bataljona II. brigade VII. divizije. Ranjena je u obje noge. �Bolničarka pruža pomoć na položaju Dokument 415 IZ N A R E D B E BR. 19 Š T A B A IV. U D A R N O G K O R P U S A N O V I PO J U G O S L A V I J E OD 26. I. 1945. O P O S T A V L J A N J U I Po potrebi službe postavljaju se: ... za pomoćnika komesara 2. čete III. aero-baze IV. udarnog korpusa drugaricu Pjevač Mariju, do sada v. d. vodnika iste čete, ... za šefa odelenja D O.V.B, postavlja se potporučnik Žigić Mica, dosada šef evakuacionog odelenja, ... za pomoćnika politkomesara III. aerobaze drugarica Tatić Milka, dosadašnji crtač Operativnog odsjeka, . . . dosadašnji pomoćnik komesara III. aero-baze drugarica Tabor Dragica razrješava se dužnosti i stavlja se na raspoloženje Štabu -34. udarne divizije. Proizvođenje i unapređenje podoficira: Na osnovu Naredbe Vrhovnog Štaba NOV i POJ od 1. maja 1943. g. bilten br. 28, a u PROIZVOĐENJU ŽENA BORACA1 vezi naređenja Glavnog Štaba NOV i POH od 13. X. 1943. A broj 256. proizvode se i unapređuju: U čin starijeg vodnika: Komanda banijskog područja: ... 28. Horvat-Čauišević Mate Maca Komanda bihaćkog područja: ... 66. Čućković Drage Milena Komanda karlovačkog područja: ... 69. Balač Steve Mara ... 71. Radojčić Mihajla Zorka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: ... 82. Cukić Milena 83. Tomić Maca 84. Salamon Lili U čin vodnika: Komanda banijskog područja: ... 19. Kotur Nikole Višnja �. . . 46. Komanda . .. 62. Komanda . . . 74. Prećanica Luke Ankica pokupsko-turopoljskog područja: Havidić Stjepana LjuDica bihaćkog područja: Ban Ivana Neve ilk a Sanitetski odsjek IV. korpusa: . . . 82. Vcšnik Erasmia Nela . . . 84. Saršon Marica 85. Pentek Marica . . . 88. Raletić Danica 89. Komadina Dragica 90. Bjelivok Dara 91. Maljković Milka 92. Novković Milka 93. išikić Vasilija 94. Bogunović Zorka . . . 96. Kušić Maca 97. Radanović Dragica . . . 102. Katić I. Marica 103. Gračanin Zora 104. Varadi Katica Aeuro-baze IV. udarnog korpusa: . .. 134. Kreća Milana Desanka 135. Milakara Mićana Ljuba 136. Dobrečević Laze Bosiljka 99. Jović Slavka ...104. Vučković Zorka 105. Potkornjak Emilija 106. Koruga Soka 107. Mudrovčić Manda . . . 115. Muhek K. Micika Vojna oblast IV. korpusa: . . . 122. Dimić Maksima Sofija Aero-baze IV. korpusa . . . 141. Bunjevčević Jovana Ljubica U čin desetara: Komanda pokupsko-turopoljskog područja: . . . 16. Cingulin Martina Rezika . . . 28. Vu-neta Franje Milka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: . . . 39. Petrović Stanka 40. Kopač Danica . . . 44. Neral J. Zlata 45. Lončarić Marica 46. Petričko Zlata 47. Pavković Marija 48. Pađen J. Katica . . . 50. Puhalo P. Marija 51. Rađaković Anka 52. Vlaisavljević Zorka U čin mlađeg vodnika: Komanda banijskog područja: . . . 5. Trkulja Gene Soka . . . 9. Orlović Bože Marija 10. Srnader Miloša Kaja Komanda pokupsko-turopoljskog područja : . . . 56. Komanda . . . 61. 62. Komanda . . . 69. . . . 72. Krneta Dmitra Vasiljka karlovačkog područja: Laurić Pavia Micika Salopek Milana Marica bihaćkog područja: Radović Petra Anka Vejin Dane Milka Sanitetski odsjek IV. udarnog korpusa: . . . 75. Stanković Milana Danica . . . 79. Rapajić Dušana Soka . . . 81. Sekulić Jovana Soka . . . 83. Cvajgental Edita . . . 85. Ađamović Marija . . . 88. Studen Soka 89. ßuput Marica 90. Kordić Milka 91. Vunjak Smilja 92. Njegovan Milka 93. Izrael Berta 94. Valentić Marica 95. Milošević Milka . . . 97. Prodanović Radojka 98. Krainović Ljuba Štab Aero-baze IV. udarnog korpusa: . . . 66. Basara Mile Draga Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar, pukovnik Komandant, V. H o l j e v a c , v. r. potpukovnik: M. Šuimonja, v. r. M . P. Dostavljeno : Glavnom Štabu NOV i PO Hrvatske na znanje, Štabu VII. udarne divizije, Štabu VIII. udarne divizije i Štabu 34. udarne divizije i Unske operativne grupe, Štabu haubičkog diviziona, Pontonirskog i tenkovskog bataljona, Vojnoj oblasti IV. udarnog Korpusa, Intendanturi IV. Udarnog korpusa, Sanitetskom odsjeku IV. korpusa, odsjeku za naoružanje IV. udarnog korpusa, Komandi područja 1-7, Štabu Aero-baza 1-4 IV. udarnog korpusa, Auto-četi i četi za vezu IV. udarnog korpusa. Da je otpravak vjeran originalu potvrđuje: Načelnik štaba: potpukovnik: P. Kleut, s. r. 1 Original ovog Vojno-histoirijskog dokumenta instituta nalazi MNOJ. se u arhivi �SLAVONIJA Već u prvoj godini narodnog ustanka nikle su u Slavoniji borbene grupe i partizanski odredi. Formirane su tri čete: Papučko-krndijska, Psunjska i Moslavačka, koje sačinjavaju prvi slavonski bataljon. Krajem zime 1941-42. stvoren je I., a u svibnju 1942. g. II. slavonski odred. 11. listopada 1942. g. formirana je u Slavoniji 1. slavonska brigada, koja je kasnije dobila od Glavnog haba Hrvatske naziv — XII. brigada. Kakon mnogih borbi u Slavoniji, Podravini, Hrvatskom Zagorju i Bosni, XII. brigada proglašena je najboljom brigadom u Hrvatskoj. Nedugo iza toga dobila je od Glavnog štaba častan naziv Proleterske udarne brigade. • : 30. XII. 1942. g. formirane su u Slavoniji XV1. omladinska brigada »Joža Vlahović« i XVII. brigada. XVII. slavonska udarna brigada bila je čuvena po značajnim pobjedama, izvojevanim u borbama protiv neprijatelja. Svim tim pobjedama pridonijele su svoj udio i lene borci. U srpnju 1943. g. brigada je imala oko 1000 ljudi. Od tog broja više od 25% bile su žene. Krajem prosinca 1942. g. formirana je u Slavoniji IV. slavonska divizija NOV i POJ, koja je kasnije dobila naziv XII. divizije NOV Hrvatske. U sastav divizije kao njeno borbeno jezgro, ušla je XII. brigada, XVI. omladinska brigada »Joža Vlahović« i XVII. brigada. Divizija je tada brojila oko 4200 boraca i rukovodilaca. U svibnju 1943. g. formirana je X. slavonska divizija, kasnije nazvana XXVIII. divizija. U njen sastav ušle su XVII. i XXI. brigada, a u studenom novoformirana XXV. brodska i artljerijska brigada. U svibnju 1943. g. formiran je I. slavonski korpus, koji je tada obuhvatao IV. diviziju, X. diviziju, 1. i 2. partizanski odred, Bilogorsku četu, Čehoslovački bataljon, te artiljerijski i minobacački divizion. Polovinom 1943. g. zbog unifikacije naziva svih korpusa i divizija NOVJ, nastupa promjena u nazivima slavonskih jedinica. Od tada se 1. korpus naziva VI. korpus, IV. divizija naziva se XII. divizijom, a X. divizija postaje XXVIII. divizija. Pred kraj rata bile su u Slavoniji tri divizije sa devet brigada, te Istočna i Zapadna grupa partizanskih odreda sa šest odreda. Ukupno je bilo 40 bataljona s brojnim stanjem oko 15.000 boraca. �Dokument 416 XII. DIVIZIJA XII. XVI. XVIII. OSJEČKA I ČEHOSLOVAČKA BRIGADA DOPIS ŠTABA VI. KORPUSA OD 30. V. 1944. REDAKCIJI »ŽENE U BORBI«, GLASILU GLAVNOG ODBORA AFŽ ZA HRVATSKU 0 ISTAKNUTIM ŽENAMA BORCIMA XII. BRIGADE ŠTAB VI. KORPUSA NOV JUGOSLAVIJE Broj 199 Dana 30. V. 1944. U r e d n i š t v u »Žene u borbi« (za Hrvatsku) Dostavljamo Vam podatke o drugaricama iz XII. u. brigade koje su se istakle u borbama : se sada nalazi na Kozari na pozadinskom radu, gdje je upućena radi iznemoglosti od zadobivenih rana i oboljenja na plućima. Radulović Jovanka, rođena 1923. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar, Srpkinja. Bila je politički delegat, član KP, u partizanima od 28. II. 1943. g. Poginula u šestoj ofenzivi prilikom; juriša na Čerkeze u Miškovcima, kod Dervente. U narodnoj vojsci služila je kao uzor drugarice i borca svojom odanogću i disciplinom sve do momenta, kada je, prezirući smrt, dala svoj mladi život na oltar domovine. Ista drugarica je bila u II. četi I. bataljona. Lončar Darinka, borac III. čete III. bataljona, rodom iz Bosanske Dubice, Srpkinja, Skojevka. Stupila u NOV mjeseca aprila 1943. Istakla se svojom hrabrošću i neustrašivošću u borbi u Lepoglavi, Našicama, na Kalniku, a naročito u zasjedi kod Pakraca, gdje je pod neprijateljskom' vatrom prilazila mrtvim banditima i sa njih skidala oružje i municiju. Do sada je ranjena tri puta, a posljednju ranu u grudi dobila je u borbi protiv Švaba u Šibokovcu. Od te rane je podlegla. Mara Borčić, borac druge čete II. bataljona, rođ. 1927. u selu Pivnice, srez Virovitica, Srpkinja, SKOJ-evka, istakla se u borbi prilikom prelaska naše brigade preko Save, gdje je bila ranjena. Po ozdravljenju vrača se u jedinicu, i to prije vremena. Herojski je poginula u šestoj ofenzivi, kada su naše jedinice vodile borbu kod Dervente. Ista drugarica Mara istakla se svojom borbenošću i hrabrošću. Milaković Petra, borac III. čete III. bataljona, rođ. 1925. g. u selu Dvorska, sreiz Virovitica, stupila je u partizane 3. III. 1943. g. Član KP. Istakla se u svim dosadašnjim borbama svojom srčanosti, hrabrošću, a naročito u pogledu discipline i morala. Bižić Milica, borac III. čete III. bataljona, rođ. 15. X. 1926. g. u selu Špilja, srez Duibica, Srpkinja, član KP. Stupila u NOV mjeseca augusta 1941. g. Ranjavana 3 puta. Zadobila šest težih rana, istakla se u borbi u Đulavcu, na Dilju i Kalniku, kada je naša brigada tamo bila. Odlikovala se svojom odvažnosti, hrabrosti, radi čega joj je bila povjerena dužnost desetara. Ista drugarica Marić Borka, borac II. čete III. bataljona, rođena 15. IX. 1924. g. u Bračevcima srez Đakovo. Stupila u NOV 14. VIII. 1942. g. Srpkinja, Skojevka, isticala se svojom odvažnošću i hrabrošću u svim borbama koje je vodio njen bataljon. Po nrelazu u Bosnu, u jednoj neravnoj borbi sa Čerkezima, jurišajući među prvima, herojski je pala. Seražin Štefica, borac-bolničarka III. čete IV. bataljona, rođena 5. IV. 1927. u selu Berek, sreiz Garešnica, stupila u NOV 5. XI. 1942. g., Hrvatica. Isticala se u svimi borbama u kojima je učestvovala. Neobično hrabra i odvažna, pala je u VI. ofenzivi u planini Uizlomcu, kada je kao bolničarka priskočila u pomoć ranjenom drugu. Neprijateljsko zrno pogodilo ju je u srce. Svoju dužnost je izvršavala najsavjesnije, u svojoj jedinici služila kao primjer borca i bolničarke. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Vlado Janić �I PRIJEDLOG ZA PRIZNANJE Dokument 417 RANGA KAPETANA PRVOBORCU MILAKOVIĆPANJKOVIĆ ANI 1 �1 Milaković - Panjković Ana, saradivala N O P do odlaska u partizane 10. X I . je komesar mjesta čačinci i narodne fronte Podrav. Slatina. kom Ana Dokument odbora o p k o l j a v a n j a 'Čačinaca, njena. Milaković-Panjković Nosilac je Spomenice 1944. g. sa 1941. g. Bila Komande skog je član teško KotarPrilije ra- 1941. 418 U XII. UDARNOJ BRIGADI BILO JE NA DAN 29. VIII. 1943. 136 ŽENA 29. V I I I . Brojno stanje 1 I. 23 bataljon 1 — ženskih — i naoružanje 2 X I I . narodne brigade na licu muških ženskih Štab brigade u razhodu muških t muških Jedinica ženskih po spisku 23 1 230 31 71 5 209 26 I', bataljon 246 36 57 9 189 27 111 batalj on 274 33 73 6 201 27 IV. bataljon 264 30 63 3 204 27 Četa za vezu 63 — 11 — 52 — Pioners. četa 57 — 14 — 43 — Bacački v o d 25 — 8 — 17 — — 16 1 — 10 4 — 13 Agit-prop 16 1 Ref. saniteta 13 4 Topovsko 13 odel. — 3 — Ukupno 1 tutu 2 Original se nalazi 1277 u 300 23 Vojno-histori jskom insti- MNOJ. Naoružanje izostavljeno. 136 1943. 977 113 �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XII. PROLETERSKE UDARNE BRIGADE BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Ačanski-Madavić Saveta, rođena 10. X. 1924. g. u Suhomlaki, k. Orahovica. U NOV od 1942. g. Bila je borac u XII. brigadi, bolničarka i borac u Podravskom1 odredu. Kasnije je bila predsjednica NOO u Suhomlaki, te član Kotarskog NOO Donji Miholjac. Antonija Ruža »Tetka«, rođena 1910. g. u Letincu, k. Brinje. U NOV od 1942. g. Bila je borac u XII. brigadi i upravnik bolnice u Radnovcu. Kasnije prelazi u civilnu bolnicu Okružnog NOO Nova Gradiška. 1944. g. izabrana je za člana Općinskog komiteta Bektež. Babić Anka, rođena 3. X. 1922. g. u Drakseniću, kraj Bosanske Dubice. Od 3. X. 1943. g. bila je borac u XII. brigadi. U akciji na Veliki, u jesen 1943. g. bila je ranjena. Prilikom akcije na Čaglin, u proljeće 1944. g. otela je od neprijatelja mitraljez. Ima čin mlađeg vodnika. Bencek Mandica, rođena 1925. g. u Orahovici. Bila je borac XII. brigade. Poginula u ožuj ku 1943. g. Berić Betika. Kao 15-godišnja djevojčica bježi zajedno s majkom iz ustaškog logora u Novoj Gradiški. Dugo lutaju do Miklauša, gdje se povezuju s partizanima. Betika je najprije bila bolničarka, a zatim borac u XII. brigadi. U istoj brigadi je njezin otac bio komandant bataljona, a majka mitraljezac, te vodnik i komandir čete. (Poginula u Bosni.) Betika je bila četiri puta ranjena. Po izlasku iz bolnice bila je bolničarka u II. moslavačkoj brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Blanuša Darinka, rođena 1902. g. u Pakracu. U siječnju 1942. g., nakon što joj je drug ubijen u Jasenovcu, odlazi sa šestoro djece u partizane. Njena kćerka: Blanuša-Belić Dobrila, rođena 1923. g. Bila je u N O V : borac u I. slavonskoj četi, bolničarka u bolnici na Kozari, delegat čete u I. bataljonu X I I . brigade, komesar pješadijske čete, komesar mitraljeske čete u X X I . brigadi, komesar bolnice na Dil ju, bolnice IV. armije i hig. epidemiološkog odreda III. armije. Ranjena je 29. VIII. 1943. g. na Krndiji. Odlikovana Ordenom; zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Druga kćerka: Blanuša Vida, rođena 1925. g. bila je borac u I. slavonskoj četi. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na Slavoniju prelazi na Kozaru, gdje je bila zarobljena s majkom i otjerana u logor. Nakon bijega iz logora, Vida postaje član OK SKOJ-a Nova Gradiška. Kasnije odlazi u XII. brigadu, gdje je bila borac i omladinski rukovodilac. 1943. g. bila je ranjena. Odlikovana Ordenom zasluga za narod i Ordenom za hrabrost. Bosanac Soka, rođena 1927. g. u Bedeničkoj, k. Bjelovar. Od listopada 1942. g. bila je borac u I. bataljonu XII. brigade. Vršila je dužnost delegata. Ranjena je u borbi protiv Nijemaca kod Siraća 1943. g. Braj Marija, rođena 28. V I I I . 1924. u Milcleušu, k. Podrav. Slatina. Bila je borac u sanitetskoj četi III. bataljona IV. brigade. Poginula 6. V. 1945. g. u borbi protiv ustaša i Nijemaca na položaju Drenovac kod Varaždina. Brezović Ida, rođena 1917. g. u Murskoj Soboti. U radničkom pokretu sudjeluje g., a 19401—1941. g. radi aktivno za NOP. Na takvo-m je radu izdana i na smrt od pokretnog prijekog suda. Nakon što je pomilovana 1943. g. NOV. Bila je borac u XII. udarnoj brigadi i kasnije bolničarka u VIII. od 1935. osuđena odlazi u korpusu. Buković Marica, rođena 1923. g. u Trnovu, k. Đakovo. Odlazi u NOV 11. XI. 1943. g. gdje je bila sekretar u I. četi II. bataljona Diljskog odreda i komesar čete u XII. slavonskoj brigadi. Ranjena je u borbi kod Drenovaca, 16. V. 1944. g. Cvetković Smilja, rođena 1922. g. u Glogovu, k. Gračac. U NOV od 11. XII. 1942. g. Poginula u svibnju 1943. g. na položaju kod Sirača. �Dobras Saveta, rođena 1924. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u XII. brigadi. Poginula u borbi kod Javornika 1943. g. Dovniković Cvijeta, rođena 1920. g. u Čepinu, k. Osijek. U NOV od 1943. g. U jesen iste godine, u borbi kod Kutjeva, nestala i proglašena mrtvom. Gatalica Evica, Kovačević Evica i Milka, iz Grmušine, k. Grubišno Polje. Bile su borci u XII. brigadi. Odlikovane su Ordenom za hrabrost i nekoliko puta pohvaljivane. Sve tri su poginule. Gužvić Milenka, rođena 1924. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac XII. brigade. Hojdanić Milka, rođena 1923. g. u Peratovici, k. Grubišno Polje. U NOV od 10. VI. 1942. g. Bila je borac u XVIII. brigadi i X I I I . proleterskoj brigadi. llonka Rajdl Japundžić Stana, rođena 1924. g. u Rudopolju. U NOV od 1942. g. Bila je na dužnosti kod Radio-stanice XII. brigade. Poginula u borbi kod Ratkov Dola 13. IV. 1945. g. Karagić Ljubica, rođena 1923. g. u Bršadinu, k. Vukovar. Od 23. VIII. 1943. g. bila je bolničarka u II. četi, II. bat. X I I . brigade. Poginula kod Sesveta 13. IV. 1945. g. Krajnović Vida, rođena 1925. g. u Ciko tama, k. Požega. U NOV od 1942. g. Nestala u toku borbe, te proglašena mrtvom. Lončarević Milka, rođena 5. V. 1928. g. u Poljani, k. Vrginmost. U NOV od 24. IX. 1941. Martinović Ljubica, rođena 1914. g. u Malom Gradcu, k. Glina. U partizanima od 1941. g. Bila je borac u XII. brigadi Ima čin starijeg vodnika. Mijatović Radmila, rođena 1924. g. u Breeiku, k. Podrav. Slatina. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac, zatim vodnik i zamjenik referenta saniteta I. bataljona XII. brigade. Poginula 7. V. 1945. g. u borbi kod Velike Glogovice. Ostojić Ljuba, rođena 1922. g. u Lađevcu, k. Nova Gradiška. Bila je borac XII. brigade. Podvorac Ilonka Dika. Bila je borac XII. brigade. Poginula u veljači 1943. g. jurišajući u prvim borbenim redovima na žandarmerijsku stanicu u Garešnici. Priča Marija Mica, rođena 1928. g. u Trnavi, k. Nova Gradiška. Bila je borac u XII. brigadi. Uhvaćena od neprijatelja i obješena u Zapolju 1943. g. Rabić Regina, rođena 31. V. 1922. g. u Zvečevu, k. Podr. Slatina. Od 10. V. 1942. g. bila je borac u III. bataljonu XII. brigade. U borbi ranjena. Radoslavić Katica, rođena 8. IX. 1926. g. u Pagu, k. Rab. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Poginula prilikom napada kod Banove Jaruge, 29. III. 1945. g. Rajdl Ilorika, rođena u Slav. Brodu 1. X. 1919. g. Od 1942. g. bila je borac u X I I . brigadi. Sudjelovala je pri osvajanju mnogih neprijateljskih uporišta i uvijek ise isticala vanrednom hrabrošću. Poginula prigodom osvajanja žandarskog bunkera u Garešnici. Simanić Ljuba, rođena 1925. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac u XII. brigadi. Poginula u ožujku 1943. g. u borbi na Kolcu. �Dobrila Blanuša-Belić, Darinka Blanuša, Vida Blanuša i Branka Blanuša-]ovanović Srdić Jagoda, iz Pušine, k. Orahovica. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Prilikom napada na Našice 1944. g. teško je ranjena. Stanisavljević Vidosava, rodom iz čačinaca, k. Orahovica. Bila je borac u XII. brigadi. Poginula. Stanivuković Danica, rođena 1922. g. u Vrbovljanima, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. Poginula prigodom juriša na prugu, u kolovozu 1943. g. u borbi s Nijemcima. Šalamunović Eva, iz Glogovice, k. Slav. Brod. Aktivno radi za NOP do 1944. g., kada su je ustaše došli hapsiti i pri hapšenju ubili njenu majku Mariju i ranili Ervačinović Rezu. Najprije je bila kuharica u Općinskom NOO, a zatim borac u Brodskoj brigadi. Šalvari Marica, bila je 1941. g. zajedno sa svojim ocem otjerana u logor u Koprivnicu, odakle zajedno uspijevaju pobjeći. Kasnije ju ustaše ponovo hapse i tjeraju u Njemačku. Nakon 8 mjeseci vraća se teško bolesna kući. U siječnju 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Kad su neprijatelji doznali za njezin odlazak, ubili su joj oca, majku i malog brata. U borbi je tri puta teže ranjena. Teodorčević Jela, rođena 15. IX. 1924. g. u Kričkama, k. Pakrac. Od 10. I. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XII. brigade. Ranjena u borbi kod Garešnice 20. IX. 1944. Trubarac Ana, rođena 3. VII. 1925. g. u Demirovcu u Bosni. Zajedno s ostalim narodom sjeverne Bosne prošla je Kozaru i bila ranjena. Poslije toga prebacuje se u Slavoniju i u srpnju 1942. g. odlazi u XII. brigadu, gdje je bila pomoćnik kod mitraljeza, povjerenik za kulturno-prosvjetni rad i bolničarka. U Tomašici, za vrijeme trećeg napada na Hercegovac, bila je opkoljena od neprijatelja. Baca bomibu među ustaše i uspijeva pobjeći <s plijenom. Kao bolničarka bila je uvijek u prvim borbenim redovima. U borbi kod Đakova teško je ranjena.. �XU. slavonska brigada na marsu kroz Požešku dolinu iz Vrbovljana, k. Nova Gradiška. 1942. g. odlazi u XII. brigadu. U borbi je ranjena. Turudić Nada, Prije odlaska u NOV bila je član Kotarskog odbora NF Đakovo. 1943. g. odlazi u XII. brigadu. Vladisavljević Marica. rođena 8. IX. 1924. g. u Rogozi, k. Garešnica. U NOV od 24. II. 1943. g. Bila je borac u XII. brigadi i bolničarka u II. moslavačkoj brigadi. Dva puta je ranjena. Vlahović Milka, iz Ciglenika, k. Slavonski Brod. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u I. bataljonu XII. brigade. (Sudjelovala je u mnogim borbama u Bosni i (Slavoniji. Teže je ranjena jurišajući na bunker, u borbi kod Grubišnog Polja. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vranešević Soka, rođena 16. V. 1928. g. u Klekovcima, k. Bosanska Dubica. U NOV od 1941. g. Bila je borac u I. slavonskom odredu i XII. brigadi. Vukas Dušanka, rođena 11. XI. 1922. g. u Donjem Prnjarevcu, k. Čazma. Od 1942. g. bila je borac u III. četi IV. bataljona XII. brigade. Vukelić Katica, rođena 1925. g. u Voćinu, k. Podravska Slatina. U NOV od 1942. g. Bila je borac u III. četi II. bataljona XII. brigade. Poginula u srpnju 1943. g. na položaju Golubovac kod Koprivnice. Vuković Ana, rođena 2. III. 1925. g. u Drežnici, k. Ogulin. Od 1943. g. bila je borac u III. četi II. bataljona XII. brigade. Poginula 18. VII. 1944. g. u borbi na Grubišnom Polju. Zrnić Nedjeljka, iz Milan Luga, k. Slav. Požega. Kao bolničarka u XII. brigadi istakla se pri spasavanju ranjenika. 1942. g. za vrijeme bombardiranja kod Gradišta, sama je previla 35 ranjenika. Kasnije je bila upravnik bolnice. Zubović Antonija, �Borei XII. slavonske brigade Borci I. bataljona XII. brigade — jesen 1943. g. lg ! Žene H r v a t s k e u N O B �Bolnička četa omladinske brigade »Joža Vlahović«, na prihvatnom previjali'stu u Suhopolju za vrijeme oslobađanja Podravske Slatine — krajem ljeta 1944. g. Dokument 419 PRIJEDLOG ZA UNAPREĐENJE JUGOVIĆ Podatci 1 za drugaricu Jugović (Simeuna) Dušanku, koja se predlaže za proizvođenje u čin p-poručnika. 2. Rođena 11. IV. 1925. g. u Pucarima, Moštanica, Bos. Dubica. 3. Srpkinja — pravoslavna. 4. Neudata. -— Brat Mirko star 21 g. Boško star 8 g. — Sestra Milica stara 16. g. Kosa stara 15 g. Zorka stara 9 g. Otac Simeuin star 45 g., majka Simeuna rođena Mataruga stara 45. g. 5. Otac i braća ratari, sada u NOV. — Majka i sestre domaćice sada u NOV. Cijela porodica živela od zemljoradnje u selu Pucarima. U službi neprijatelja nema nikoga. 6. Domaćica. 7. Samouka. — Drugih škola i kurseva nema. 8. Sem NOV nije ni jedne vojske dužila. 9. U NOV stupila 11. IX. 1941. g., dobrovoljno. Od sloma Jugoslavije do stupanja u NOV bavila se domaćinstvom kod svoje kuće u selu Pucarima. Radila na terenu kotarskog NOO-a Dubica i bolničarka V P B na Kozari do 1942. g. — Kuharica partizanske straže Kričke do kraja avgusta 1942. g. — Na Bos. juia selo lije- DUŠANKE BORCA XVI. BRIGADE čenju od tifusa VPB Rogulje do januara 1943. — Borac XVI. brigade do oktobra 1943. — Politdelegat u istoj jedinici do 1. V I I I . 1944. — U novogradiškom području do 13. IX. 1944. U borbi učestvovala na Đulovac, Suhopolje, Pakrac, Lekenik i Draganik 1943. g. -—• Na Zdenčini, Lug, Draganić, Komarevo, Kupinec, Horvati i Jastrebarsko 1944. g. 10. Do sada nije proizvedena. 11. Telefonistkinja Komande mjesta Pakrac od 14. IX. 1944. g. 1. Ranjena u desnu ruku 19. IV. 1944. g. u borbi na selo Draganić-Žumberak. 2. Pohvaljena usmeno pred strojem od politkomesara bataljona druga Gaje Gaćeše, za hrabro držanje u borbi na Suhopolje. Odlikovana nije. 3. Kažnjavana nije. 4. Karaktera čvrstog, vedra vesela, razgovorljiva i brbljava. Odana i povjerljiva. U odnosu prema drugovima dobra, disciplinovana. Ima uslova za razvijanje po telefonskoj službi. P o v j e r e n i k personalnog otsjeka Politkomesar kapetan (potpis 1 Original rijskom dokumenta institutu MNOJ. nečitak) nalazi se u Vojno-histo- �U REDOVIMA BORACA XVI. OMLADINSKE BRIGADE »JOŽA VLAHOVIĆ« BILE SU I OVE DRUGARICE: Bijelić Milja. Bila je borac u I. četi I. bataljona XVI. Brigade. U borbi kod Male Barne, kada su poginuli puškomitraljezac i njegov pomoćnik, postojala je opasnost da puškomitraljez padne u ruke neprijatelja. Milja je pojurila na brisan prostor, kuda je već jurišao neprijatelj i uspjela spasiti puškomitraljez. Tom prigodom je pohvaljena od štaba XVI. brigade. Bjelajac Vukosava, rođena 1926. g. u selu Pakoj, k. Slav. Požega. Od 1943. g. bila je borac u XVI. brigadi. Poginula u Dapčevcima koncem 1943. g. Bobetko Slavica, rođena 1928. g. u Zagrebu. U NOV od 15. II. 1943. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu i pomoćnik komesara bataljona u omladinskoj brigadi »Joža Vlahović«. Učestvovala je u mnogim borbama. Ranjena kod napada na uporište Jazbinci, zatim prilikom napada neprijatelja na Štab njezina bataljona. Umrla 2. IX. 1946. g. od posljedica rana. Borojević Nevenka, rođena 19. III. 1923. g. u Svodni, k. Bos. Novi. 3. II. 1943. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu. Na položaju Draganić, prilikom napada gestapovaca i Čerkeza, smrtno je ranjena. Bratić Terezija, rođena 2. II. 1922. g. u Silašu, k. Vukovar. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Mađarskom bataljonu i zamjenik sanitetskog referenta IV. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. U borbi je ranjena. Dobrila Jurić Bukarica Marica, rođena 1924. g. u Zrinjskom, k. Grubišno Polje. 7. XII. 1943. g. odlazi u II. četu III. bataljona XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«. Ranjena kod sela Brnjanice 2. II. 1944. g. Ima čin starijeg vodnika. Čupić Vida, rođena 2. XII. 1925. g. u Borovu, k. Vukovar. 20. IX. 1943. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. omladinske brigade »Joža Vlahović«. Bila je borac, a kasnije na raznim dužnostima u sanitetu brigade. Dejanović Katica, rođena 12. VII. 1927. g. u Sjeničaku, k. Vrginmost. U NOV od 1943. g. Bila je borac i bolničarka u III. banijskoj brigadi i III. bataljonu omladinske brigade »Joža Vlahović«. Đermanović Marija, rođena 30. VIII. 1922. g. u Pirovcu, k. Šibenik. Aktivno radi za NOP od 1941. g. U travnju 1943. g. odlazi u XVI. brigadu »Jože Vlahovića«. Nosilac je Spomenice 1941. Đurđević Danica, rođena 1924. g. u Sokolovcu, k. Koprivnica. 9. II. 1943. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu »Joža Vlahović«. U ožujku 1944. g. u borbi kod sela Glavetić u Žumiberku smrtno je ranjena. Gansberger-Ivančić Marija, rođena 1926. g. u Podgorju, k. Đakovo, Od 1943. g. bila je borac u XVI. omladinskoj brigadi, a zatim u Osječkoj brigadi. Ima čin vodnika. T r i puta je teže i dva puta lakše ranjena. �Gostimir Jela, rođena 1926. g. u Zailu, k. Daruvar. U NOV od 1942. g. XVI. omladinskoj brigadi. Poginula 10. III. 1943. g. Bila je borac u Jež Dragica, rođena 1923. g. u Kalniku, k. Križevci. Od 9. VII. 1943. g. bila je borac i bolničarka u I. četi II. bataljona XVI. omladinske brigade. Umrla u siječnju 1944. g. Jorgić Saveta, rođena 5. VII. 1925. g. u Lisičinama, k. Podr. Slatina. 15. VII. 1942. odlazi u I. četu III. bataljona XVI. omladinske brigade. 13. V I I I . 1943. g. ranjena je u borbi s Nijemcima kod sela Lončarice u Bilogori. Jurić Dobrila Fatima, rođena 1. XII. 1916. g. u Splitu. Od 1935. g. učestvuje u radničkom pokretu. 1941. g. radi ilegalno u Zagrebu. 1. ožujka 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Moslavačkoj četi, komesar udarne čete, komesar III. udarne čete II. bataljona brigade »Joža Vlahović«, obavještajni oficir IV. bataljona iste brigade, komesar II. bataljona Splitskog odreda, zatim pomoćnik šefa Ratne obavještajne službe za kotare Viroviticu i Slav. Požegu. U travnju 1944. g. pomoćnik je komesara III. bataljona IV. splitske brigade IX. divizije, a kasnije komesar istog bataljona. Nekoliko puta je bila pohvaljena. Odlikovana Ordenom partizanske zvijezde III. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda, Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom za hrabrost. Nosilac je Spomenice 1941. Ima čin majora. Karavukovac Veseljka, rođena 6. V. 1925. g. u Dalju, k. Osijek. 20. IX. 194,3. g. odlazi u II. četu IV. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. U četi je bila borac, omladinski rukovodilac i bolničarka. Karl Katica, rođena 1927. g. u Kozarici, k. Pakrac. Od 1942. g. bila je borac u XVI. brigadi. Umrla 1943. g. Kovačić Marica, rođena u Štefankima, k. Pisarovina. U NOV od 10. II. 1943. g. U Turopoljsko-posavskom odredu, a zatim u XVI. brigadi bila je borac, a kasnije bolničarka. Kozar Milica, rođena 1924. g. u Mihajlijama, k. Slav. Požega. Od 18. I. 1943. g. bila je borac u III. četi I. bataljona XVI. brigade. U ožujku 1943. g. bolesna od tifusa, bila je zarobljena. Ubijena u logoru Stara Gradiška. Kralj Štefica, rođena 1928. g. u Osekovu, k. Kutina. 7. II. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac i bolničarka u Moslavačkom odredu i u XVI. brigadi. U borbi kod Lončarice, pod teškom neprijateljskom vatrom, izvukla je tri ranjena druga. Bila je ranjena kod Zapolja. Langer Katica, rođena 1924. g. u Daruvaru. 1943. g. odlazi u I. bataljon XVI. brigade. 11. IV. 1944. g. bila je ranjena. Lasić Katica, rođena 20. I. 1920. g. u Maloj Vašici, k. Šid. Od 16. IV. 1943. u NOV. Bila je bolničarka u bolničkoj ekipi omladinske brigade »Joža Vlahović«, a kasnije referent saniteta II. bataljona iste brigade. Lovrić Barica, rođena 27. VI. 1920. g. u Kravarskom, k. Velika Gorica. Od 8. IX. 1943. g. u NOV. Bila je borac u Turopoljskom odredu i II. četi V. bataljona XVI. brigade. Više puta pohvaljena. Milić Milka, rođena 25. VII. 1928. g. u Velikoj Pisanici, k. Bjelovar. Od siječnja 1943. g. u NOV. Bila je borac u Moslavačkom odredu i III. četi I. bataljona omladinske brigade. Završila je vojno-oficirski i sanitetski oficirski kurs. Kasnije je u brigadi vršila dužnost zamjenika referenta saniteta i referenta saniteta u III. bataljonu. Milošević Ljubica, rođena u Ratkovu Dolu, k. Đakovo. U NOV od 1942. g. Bila je vodnik u XVI. omladinskoj brigadi. Mirković Ana, rođena 30. VII. 1927. g. u Brod. Zdencima, k. Slav. Brod. Od 21. IX. 1943. g. bila je borac u I. četi IV. bataljona XVI. omladinske brigade. Poginula 22. II. 1944. g. u borbi s ustašama kod Krašića. Ogrizović Anka, rođena 10. VIII. 1925. g. u Blatu, k. Ogulin. Od 15. X. 1942. g. borac je u XVI. omladinskoj brigadi. Kasnije je bila desetar i vodnik. U borbi kod čačinaca s puškomitraljezom je držala položaj, dok se ostali drugovi nisu povukli ispred jake neprijateljske vatre. �Narod se brine za ishranu svoje vojske rođena 1923. g. u Dišniku, k. Garešnica. 1943. g. odlazi u II. bataljon XVI. omladinske brigade. 8. V. 1943. g. poginula je u borbi kod zauzimanja Voćina. Poljak Jelka, rođena 1920. g. u Popovcu, k. Garešnica. U prosincu 1942. g. odlazi u XVI. omladinsku brigadu. U napadu na Viroviticu, 15. XI. 1943. g. bila je zarobljena i ubijena. Popović Anka, rođena 19. I. 1919. g. u Lonji, k. Čazma. U NOV od 1943. g. Bila je borac u III. četi I. bataljona XVI. omladinske brigade. Poginula 15. lipnja 1944. g. u selu Zajezdi (Hrvatsko Zagorje), u borbi s ustašama i Nijemcima. Presnec Mara, rođena 13. XI. 1926.. g. u Trbovićima, k. Ogulin. 1943. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. brigade. Bila je delegat bolničkog voda III. bataljona omladinske brigade »Joža Vlahović«. Ranjena prilikom napada na Hercegovac. Trbović Milica, rođena 25. V. 1926. g. u Devetaci, k. Bos. Novi. U početku rata Nijemci su je otjerali u logor Jasenovac. Po izlasku iz logora, 1. I. 1943. g. odlazi u I. bataljon omladinske brigade. Završila je podoficirski kurs. Bila je dva puta ranjena. Vujrović Darinka, Zarić Stana, rođena 1925. g. u Paku, k. Vukovar. 6. IV. 1942. g. odlazi u I. četu I. bataljona XVI. omladinske brigade. 30. IV. 1944. g. ranjena. Ima čin starijeg vodnika. �MEĐU ŽENAMA BORCIMA XVIII. BRIGADE BILE SU I OVE DRUGARICE: rođena 1924. g. u Klokočeviku, k. SI. Brod. 5. X. 1942. g. odlazi u III. četu III. bataljona XVIII. brigade. Ranjena u srpnju 1943. g. na položaju Bilo Gora. Bataić Nada, rođena 10. X. 1928. g. u Međeđi, k. Dubica. U prosincu 1942. g. odlazi u II. četu III. bataljona XVIII. brigade. Ranjena 1943. g. kod Slav. Požege. Bosanae Desanka, rođena 14. VI. 1927. g. u Brđanima, k. Daruvar. U NOV od 14. VII. 1942. g. Bila je borac, kasnije šifrant u XVIII. udarnoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Brnjevarac Sofija, rođena 1924. g. u Tenji, k. Osijek. U NOV od 9. IX. 1943. g. U borbi kod Voćina 26. IV. 1944. g. poginula. Banda Đurđa, Damjanović Milena. Bila je borac u XVIII. brigadi. Poginula 28. V. 1943. g. u Setovu. rođena 1916. g. u Budincima, k. Našice. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u III. četi III. bataljona XVIII. brigade. Dva puta ranjena. Dobozić Anka, « Dobrojević Milka, iz Voćina, k. Podrav. Slatina. Bila je borac u XVIII. brigadi. rođena 1924. g. u Stipanovcima, k. Našice. Od 10. II. 1943. g. bila je borac i bolničarka u XVIII. brigadi. U rujnu iste godine postaje desetar u Omladinskoj brigadi. Bila je ranjena u borbi kod Brezarića u Žumberku, krajem 1943. g. Dološić Marica, Bolnička četa XVIII. brigade u Slavoniji — ljeto 1944. g. �Grupa partizanki XVIII. brigade na Papuku, 1943. g. Gregić Mandica, rođena 1925. g. u Tomašancima, k. Đakovo. Od 1944. g. bila je borac u II. četi X V I I I . brigade. Nestala u lipnju 1944. g. u borbi s Čerkezima na Dilju, te proglašena mrtvom. Gvozdenović Ruža, rođena 1920. g. u Suhoj Mlaki, k. Orahovica. Od 15. X. 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona XVIII. brigade. U borbi je ranjena. Herceg Štefanija, rođena 1923. g. u G. Jesenju, k. Krapina. 28. VIII. 1943. g. odlazi u X V I I I . brigadu. Poginula 1944. g. u borbi oko Viljeva. Ilić Anka, rođena 1927. g. u Budincima, k. Našice. Od 1943. g. bila je borac u III. četi II. bataljona X V I I I . brigade. Poginula prilikom napada ustaša na čačince 15. XII. 1943. g. �Kaioper Dragica, rođena 1924. g. u Poljanskoj, k. Slav. Požega. U NOV od 1943. g. U X V I I I . brigadi vrši dužnost politđelegata voda. Kasnije je bila šef centrale u VI. korpusu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Klašnja Zorka, rođena 24. II. 1920. g. u Korenici. Radila je aktivno za NOP od početka okupacije. 1943. g. bila je član Oblasnog odbora USAOH-a Slavonije, zatim predsjednik okružnog odbora USAOH-a za okrug Viroviticu. U NOV bila je referent saniteta u X V I I I . brigadi XII. divizije, asistent kirurške ekipe XII. divizije i referent saniteta XII. proleterske brigade XII. divizije VI. korpusa. Nosilac je Spomenice 1941. Kočić Danica, iz Topolovica, k. Grub. Polje. Bila je borac X V I I I . brigade. Ordenom za hrabrost i nekoliko puta pohvaljivana. Poginula u borbi. Odlikovana Kujavić Milica, rođena 1924. g. u Pušini, k. Orahovica. 1942. g. odlazi u X V I I I . brigadu. Bila je politički delegat voda. Više puta je bila ranjena. Lalić-Letić Jovanka, rođena 1926. g. u G. Viljevu, k. Podravska Slatina. Od 14. III. 1943. g. bila je borac u II. bataljonu X V I I I . brigade. 1943. g. teško ranjena. Lončar-Vuković Ankica, rođena 12. VIII. 1924. g. u selu Živike, k. Slavonski Brod. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Diljskom odredu i X V I I I . udarnoj brigadi, zatim: telefonista u Požeškom području. Lošić Janja, iz Starih Mikanovaca, k. Vinkovci. Od 1942. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Mikelić Milka, rođena 1925. g. u Brđanima, k. Daruvar. 1942. g. odlazi u I. bataljon X V I I I . brigade. Bila je delegat voda, zamjenik komesara čete, zamjenik komesara bataljona, komesar jurišne čete i komandir čete. U akciji na Bizovac, premda je bila ranjena u ruku, ne napušta položaja, nego do kraja akcije rukovodi svojom četom. Mikić Milka. Bila je borac u X V I I I . brigadi. Mileva »Bosanka«. Bila je od 1943. g. borac u III. bataljonu X V I I I . brigade. U borbi kod Dapčević polja u Đakovici njezina je četa vodila borbu protiv tri ustaške satnije. N j o j tada uspijeva da savlada jednog ustašu i da mu otme pušku i tri bombe. U toj istoj borbi, zajedno s još nekoliko drugova, zarobila je ustaškog satnika. Mitrović Zlatica, iz Velikog Nabrđa, k. Đakovo. Od 1942. g. bila je borac i omladinski rukovodilac u X V I I I . brigadi. Ima čin rezervnog poručnika. Mitrović Zora, rođena u Velikom Nabrđu, k. Đakovo. Bila je borac u III. četi III. bataljona X V I I I . brigade. Poginula u borbi u Zrinjskoj. Nenadović Jela, rođena 1928. g. u Donjim Borcima, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u X V I I I . brigadi XII. divizije. Poginula 15. XI. 1943. g., prilikom napada ustaša na Viroviticu. Poljak Boja, rođena 1921. g. u D. Pištani, k. Orahovica. Bila je borac u X V I I I . brigadi. Rađosavljević Ljuba, rođena 1923. g. u Dopsinu, k. Osijek. X V I I I . brigadi. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Od 1942. g. bila je borac u Runjanin Vidosava, rođena 1921. g. u Gabošu, k. Vinkovci. U NOV od 7. VI. 194,3. g. Bila je stariji vodnik u I. četi II. bataljona X V I I I . udarne brigade. Ranjena je u borbi s Nijemcima 17. ožujka 1944. g. kod Andrijevaca, SI. Brod. Invalid. Sovilj Duka, rođena 25. III. 1923. g. u Orđonji, k. Našice. Bila je borac u juriš,noj četi X V I I I . brigade. U borbi kod Đurđevca, pod jakom mitraljeskom vatrom, iznijela je ranjenog druga i nosila ga pet kilometara do previjališta. Ima čin starijeg vodnika. Stanisavljević Paca, rodom iz kotara Vukovar. 1943. g. bila je komesar čete I. bataljona X V I I I . brigade. U borbama s gestapovcima i Talijanima kod Jakopovca i Đakova smjelo je rukovodila četom protiv nadmoćnog neprijatelja, i kada je već pala ranjena, ne napušta četu. Na jednom od mnogih juriša smrtno je ranjena. �Stanivuković Jela, rođena 1923. g. u Poganoveima, k. Našice. U NOV od 25. XI. 1942. g. Poginula 12. V. 1943. g. u borbi kod Sirača, kao borac I. bataljona X V I I I brigade. Stanivuković Mileva, rođena 1926. g. u Poganovcima, k. Našice. 17. III. 1942. g. odlazi u II. četu I. bataljona X V I I I . brigade. Smrtno je ranjena 27. V. 1943. g. u borbi s ustašama kod Vetova. Starčević Marica, rođena 1922. g. u Gajinama, k. D. Lapac, Dozet Savka i Ljubica, bile su bolničarke u bolničkoj četi X V I I I . brigade. Istakle su se prilikom Viljevačke akcije 1944. g. kada su sprovodile osam teških ranjenika u pozadinu. Ispred neprijateljskih tenkova uspjele su đa sve ranjenike iznesu iz kola i sakriju u grmlje iznad ceste kod Pušine. Ostale su uz ranjenike sve dok se neprijatelj nije povukao. Sve tri su odlikovane Medaljom za hrabrost. Stojaković Živana, rođena 1928. g. u Borovu, k. Vukovar. Od 1. V. 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula u srpnju 1943. g., u borbi u Zrinjskoj. Šećek Anica, rođena 1924. g. u čačincima, Paca Stanisavljević k. Orahovica. U jesen 1943. g. odlazi u IV. četu III. bataljona X V I I I . brigade. Poginula u borbi između Pušine i Humljana, u studenom 1943. g. Segota Kata, rođena 1926. g. Od 23. III. 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula 25. XI. 1943. g. na položaju kod Vinkovaca. Šobačić Slavka, iz Paučja, k. Đakovo. Od 1943. g. bila je borac u X V I I I . brigadi. Poginula 1944. g. na Papuku kao komesar čete. Špeh Reza, rođena 1921. g. u Orahovici. 1944. g. odlazi u IV. bataljon X V I I I . brigade. Poginula u borbi na pruzi Vrpolje— St. Perkovci. �Dokument 420 ŽENE BORCI OSJEČKE BRIGADE XII. UDARNE DIVIZIJE Spisak drugarica I. bataljona Osječke brigade 1 Red. br. PREZIME I IME Rođ ena dan, mjes. god. Mjesto U partizanima od VI. 1944 I Topic Ana 15. V I I . 1906 Korušac 2 Vekić Dragica 23. I V . 1923 Grub. Polje 3 Popović Stojanka 6. X . 1927 Subotska 4 Štula Pava 10. X I . 1923 Kukunjevac 10. X. 1942 5 Štula Petra 3. X. 1926 Kukunjevac i. XI. 1943 6 Štefičić Barica 6. I. 1928 Uljanik 7 Takus Finika 3. I. 1928 Obriež 22. V I I I . 1943 8 Klarić Kata 11. V I I . 1927 Bab. Greda 10. I I I . 1944 9 Kejkliček Jaroslava 27. I V . 1923 Velhota (Č. SI.) 21. V I I I . 1943 IO Mraković Đurđa 6. V I I . 1926 Zagreb 18. I. 1944 li Bogojević Latinka 5. V. 1925 Hum. Varoš 12 Velagić E vica 9. I. 1923 Cremušina 13 Štefičić Ankica 6. I. 1928 Uljanik 14 Bosanac Bosiljka 15 3. 10. X. 1943 18. I. 1943 i. I I I . 1943 15. I. 1943 25. V I I I . 1942 i. V. 1943 3. I X . 1923 Dar. Brestovac I. I I I . 1943 Bučak Reza 3. V I I I . 1925 Trebinje 10. I I I . 1944 i6 Brai Sofija 9. I X . 1924 17 Barjamović Divka 20. I V . 1927 i8 Medved Anica 7. IV. 1924 Miklauš Fatlica Krunosavlje 30. III. 1944! 10. I I I . 1944 29. V I . 1944 �Red. br. PREZIME I IME Rođena dan mj. god. Mjesto V. U partizanima Nabrđe 12. I X . 1942 19 Savić Agica 7. V . 1923 20 Rozman Katica 10. V . 1918 21 M e r c Emica 17. X . 1924 Spišić Bukovica 20. I I . 1943 22 Venus Olga 9. I I . 1915 Dolj. Miholjac 19. I V . 1944 1 12. I X . 1943 Otok Dugarice II. bataljona Osječke brigade: I Štetić Zlata 2 Pavelik Anka 3 Vuković Milenka 4 K a d i ć Jelka 25. V . 1922 Trpinje 14. I X . 1943 5 Mećava Stoja 18. X . 1928 Gradina 30. I X . 1943 6 M a r e t i ć Ruža 20. I X . 1925 Potočani 19. I I I . 1944 7 Pokrajac M a r i j a 18. V I I I . 1929 Graber je 11. I V . 1924 8 Vukičević Kata Klokoćevik 23. X I . 1943 9 Krivokuća L j u b i c a 21. V I I I . 1924 Nurković 8. I I . 1944 3. V I . 1921 Zdenkovac 8. I I . 1944 13. I I I . 1925 Borovik 24. V . 1943 •1 3. V . 1921. 25. V I I . 1928 Cetinja 15. V I I I . 1943 10 Horvat Milka 27. I. 1923 Spišić Bukovica 28. v i : 1943 u M o s t o v i ć Blažica 16. I . 1927 Virovitica 25. V I I I . 1944 12 N j e ž i ć Danica 20. I V . 1923 Krička 13 Babuć Leposava 7. V I I . 1926 14 Kristanić Albina 2. I I . 1928 Gašinci Zagreb 15. X . 1942 15. I I . 1944 7. I- 1944 od �Red. br. PREZIME I IME Rođena dan. mj. god. Mjesto U partizanima od 15 Kosanović Kosana 21. I I I . 1926 Budimci 23. V I I I . 1943 16 Svajhofer Evica 20. V I . 1923 Lafinovac 20. V I I I . 1944 17 N i k o v i ć Mara 21. I X . 1927 Uljanik 8. I X . 1943 18 Švajger Marija 27. X I I . 1923 K u t j evo 16. V I I I . 1944 19 Geltar Zdenka 6. I V . 1924 Pakrac 2. V I I . 1944 20 Barbarić Bertrega 26. I. 1924 Brod n/s 23. V . 1944 21 Ilić N a d a 17. X . 1924 Budimci 22. V I I I . 1943 22 Katić Jelka 20. V . 1922 Trpinje 14. I X . 1943 23 Ostojić Blažana 16. I. 1927 Vinkovci 17. V I I I . 1944 D r u g a r i c e III. bataljona Osječke brigade : I Lekšan Kata 9. V I I I . 1925 Čepin 26. V I I . 1943 2 Kampić Milka 19. V I I . 1922 Kamesarac 12. V i l i . 1943 3 Savić Soka 4 Tešanović Milica 5 F o j t Eia 6 3. V . 1925 Vera i . I V . 1944 31. V I I I . 1927 Ključ 29. I X . 1943 28. I I . 1926 Zenica i . X . 1943 P o p o v i ć Đurđa 5. V . 1922 Beočin 2. I I I . 1944 7 Vorkapić Zorka 2. V I . 1926 8 Vojinić Davorka 23. X I . 1926 Split 8. I V . 1944 9 D e l i ć Milka 8. V I I . 1922 Babin Potok 3. I I . 1942 Hrkanovci 24. X I I . 1943 �Red. br. PREZIME IO IME Žužić Ankica li I Rođena dan. m j . god. Mjesto U partizanima od 10. V I I I . 1925 Klokčević 10. V . 1943 Macković Milka 10. V . 1926 Vel. Bastaji i . V I I I . 1943 12 Voka Milka 24. I I . 1924 Nov. Topolje 7. I I . 1944 13 Bošnjak Velinka 17. V I I . 1923 Budimci 7. X . 1942 14 Božić Marija 26. V I I I . 1926 Cepin 26. V I I . 1943 * 15 Matošević Marija 16. I I I . 1923 Andrijevci 13. I V . 1944 l6 Radivojević M i l e v a 4. V I I . 1925 Treštanovci 4. V I I . 1942 Drugarice IV. bataljona Osječke brigade: I H r g i ć Marica 2. I I I . 1922 Babin D o l 9. V I I . 1944 2 Vračarević Saveta 5. I V . 1928 Kukunjevci 7. I I I . 1944 3 Vujanić Savka 10. V . 1926 Kip 10. V . 1943 4 N o v a k Pavlina 30. I I I . 1929 Treglava 21. V I I I . 1944 5 Ognjenović Natalija 29. I X . 1929 6 Čurić Jelka 7 Čip Evica 8 Berković Dušanka Brod n/s 20. V I I I . 1944 9. X I . 1926 Bos. Dubica 10. I X . 1941 2. X . 1927 Bukovica 27. V I I I . 1944 Dalj i . I X . 1944 15. I . 1926 ! ) O v a j dokumenatj kao i crtice » O najboljim borcima i bolničarkama Osječke brigade« poslao je Štab X I I . divizije G l a v n o m odboru A F Ž Hrvatske p o v o d o m priprema za I. kongres A F Ž Hrvatske. �Dokument 421 0 NAJBOLJIM DRUGARICAMA BORCIMA I BOLNIČARKAMA OSJEČKE BRIGADE I. Evica Vielagić, bataljonska b a t a l j o n : Hilda bolničarka. Kad smo po drugi put nastupali na bunker na K r n d i j i bio je ranjen drug delegat. Ostao je ranjen na brisanom prostoru. Da bi ga izvukla u zaklon, pošla je prva bolničarka Evica, ali kad je stigla do njega bila je pogođena. Za njom je skočila bolničarka Reza, ali i nju je pogodilo neprijateljsko zrno. Ranjena je i drugarica Savka, koja im je pošla u pomoć. Iako ranjene, drugarice su uspjele da izvuku svoga delegata do prv o g zaklona, g d j e je svima pružena prva pomoć. Dio Štaba 11. slavonske KKOJ Majer, borac. Nalazili smo se u zasjedi kod sela Grabarja. Nakon izvjesnog vremena naišlu su na nas Čerkezi. Otvorila se borba. Drugarica Hilda izletjela je iz zaklona i spazivši neprijateljskog mitraljesca uputila se prema njemu. Mitraljezac je, primjetivši nas, otvorio vatru, no usprkos toga Hilda nije legla niti uzela zaklon, već je iz stojećeg stava pucala na njega, pozivajući drugove da što snažnije udare na bandite. Poslije nekoliko ispaljenih hitaca drugarica Hilda b i l a * j e pogođena smrtonosnim neprijateljskim tanetom. brigade na Psunju — veljača 1945. g. �Borci II. slavonske KKOJ brigade na Psunja — veljača 1945. g. Latinka Bogojević, delegat. Nakon likvidacije Podgoraća sačekali smo neprijatelja između Razbojića i Braćevaca. Razvili smo se u streljački stroj. Na čelu svoga voda išla je Latinka prema neprijateljskom sektoru. Oko njih su padale granate, ali su oni jurišem uspjeli da rastjeraju neprijatelja i da zarobe top. Iako je neprijatelj pokušao da pokvari top, nije za to imao vremena, jer ga je spriječila brzina našeg juriša. Finika Takus, borac. Sačekali smo kolonu ustaša koja je dolazila iz Gaja. Razvila se teška borba u kojoj je ranjen zamjenik komandanta, drug Brko, baš na brisanom prostoru. Drugarica Finika pritrčala je k njemu da ga izvuče, ali je primijetila da je već mrtav. Počela je da ga vuče u zaklon, kad je na nju otvo- rena jaka vatra. Ranjena u desno bedro, pala je, ali se opet digla i uspjela, uz krajnje napore, da prenese druga do zaklona, gdje su joj priskočili u pomoć ostali drugovi, jer ni sama nije više mogla da se održi na nogama. Đurđa Mraković, bolničarka. Povlačili smo se iz Krndije. Na povlačenju bio je ranjen jedan drug i u tom momentu nailazio je neprijateljski avion. Ranjenik se sakrio u rov, a u istom času neprijatelj je počeo da juriša. Đurđa je sišla u rov k ranjenom drugu i previla ga. Dotle su se naši već bili povukli, a ona je sa ranjenikom ostala sama u rovu. Neprijatelj se približavao», bio je već sasvim blizu. Ali ona nije ostavila ranjenog druga, nego ga je nosila rovom, dok nije stigla do naših boraca. �lì. bataljon: Barbara Bertreger, bolničarka. U borbi sa (Čerkezima kod Barica, bataljon je bio zauzeo položaj, ali je Barbara izgubila vezu s njim. Čerkezi su jurišali, ali su njihov juriš naši odbili. Ona je za sve to vrijeme bila sakrivena u grmu prema kome je jurio neprijatelj progonjen od našeg bataljona. Nedaleko od grma pao je ranjen jedan drug. Niko nije mogao da ga izvuče. Pod jakom vatrom neprijatelja Barbara je izašla iz zaklona i iznijela ranjenika, te je tom prilikom i sama lakše ranjena. Danica Nježić, borac. U borbi kod Ljevanske Varoši, kad je naš bataljon već bio ušao u uporište, još jedan bunker nije bio likvidiran. Naše dvije čete bile su se povukle, i ostala je samo jedna, koja je još tukla bunker. U toj četi bila je i Danica. Bunker se nije dao likvidirati. Trebalo je da jedan ili dva borca pođu na krov bunkera, da lopatama načine rupe u njemu i ubace bombe. Danica se javila dobrovoljno, uzela lopatu i popela se na bunker, u kome je bilo 14 neprijateljskih vojnika. Napravila je rupu i ubacila bombe. Tri III. ba Mileva Radivojević, vodnik. Jednog dana, u jesen, bila je Mileva u zasjedi, kada je iz Novske krenula jača grupa ustaša. Zbog velike nadmoći neprijatelja naši borci morali su se pod vatrom povući. U toj borbi ranjena su od minobacača dva druga. Mileva, sa još jednom1 drugaricom, priskočila je ranjenima u pomoć. Pod kišom metaka vukle su one ranjenike čitav jedan kilometar. Ustaše su ih opazile i vikale: »Gledaj žene, treba ih sve žive pohvatati!«, ali to im. nije uspjelo. Drugarice su se sretno izvukle s ranjenicima i bile pohvaljene za ovo junačko djelo. Sudjelovala je u borbama na Španovicu, Gojio, Viroviticu, Široko Polje, Čaglin i Koprivnicu, te u mnogim akcijama na rušenju raznih objekata i miniranju željezničkih pruga. U svim borbama istakla se svojom hrabrošću i političkom sviješću. Đurđica Popović, bolničarka. Za vrijeme lipanjske ofenzive koju su vršili Čerkezi, ostala je sa dva ranjena druIV. ba Jelka Hovanjec, borac. Za vrijeme napada na Gromačnik, 24. X I I . 1943. g. padao je snijeg i kiša, a ona je noću, iza borbenih linija, previjala ranjeni- neprijateljska vojnika su poginula, a ostali se predali. U napadu na Ljeskovac borba je trajala 24 .sata. Tada su se naši povukli, a ostala je samo desetina u kojoj je bila Danica da se bori na brisanom: prostoru. Neprijatelj ih je počeo opkoljavati. Danica je preuzela komandu i jurišem se probila sa svojom desetinom kroz neprijateljski obruč, tako da nitko nije bio ni ranjen. Tada je bila pohvaljena. Kosanka Kosanović, borac. U borbi kod Duhova bio je ranjen jedan drug. Odred je nastavio put za Toranj, no ranjenika se nije moglo voditi, pa je komandir zatražio da se javi netko tko će ga čuvati. Javila se dobrovoljno Kosanka. Cijeli dan i cijelu noć skrivala ga je u šumi, prenosila ga tamo-amo da ga skloni od neprijatelja, koji su bili u neposrednoj blizini. Kroz cijelo to vrijeme lijevala je kiša. Tek kad je naišla jurišna četa, prenijela je Kosanka, uz pomoć drugova, ranjenika do prvog previjališta. a1jon: ga iza brigade koja se pod borbom povukla. Đurđici je uspjelo da jednog druga prenese u neposredni zaklon, dok je drugog neprijatelj uhvatio, jer nije mogao da ide. Sakrila se sa ranjenikom u rov sve dok neprijatelj nije otstupio, a tada ga je prenijela zajedno sa dvije puške u svoju jedinicu. U borbi kod Brežanaca bila je teško ranjena u prsa ispod rebara. Zorka Vorkapić, borac. Kada smo se nalazili u zasjedi između Pušina i Drenovaca, naišli su neprijateljski tenkovi. Povukli smo se u šumu, dok je na brisanom prostoru ostala sama drugarica Kata Stanić. Bila je ranjena. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da ranjenu drugaricu izvuku iz najžešće vatre, priskočila je k njoj Zorka Vorkapić i uspjela da je prenese u zaklon. Zorka Vorkapić bila je odlična bolničarka i hrabar borac. Ona je u ovoj akciji i poginula kao borac. a1jon: ke. Među njima bio je jedan teško ranjen u glavu. Od strašnih bolova je poludio. S teškom mukom uspjelo je Jelki da ga previje. U međuvremenu su se naši borci povu- �kli, a ona je ostala sama sa ranjenikom, koji je urlikao od bolova. Neprijatelj je čuo njegove jauke i počeo da puca u tom pravcu. Ranjenik je nekoliko puta pokušavao da «trgne sa glave zavoj i da bježi u noć. Gurnuo je Jelku u jarak pun vode, tako da se gotovo utopila, ali joj je ipak uspjelo da se izvuče iz jarka i da ga uhvati. Svom snagom je pridržavala i vukla 'ranjenika, jer je neprijatelj sve jače pucao i približavao se. Poslije dva sata teške borbe sa poludjelim čovjekom, dopremila ga je u Glogovicu, gdje je našla ostale drugove. Jelka Čurić, borac. Kada je kolona njemačkih tenkova prolazila pored Daruvara za Mađarsku, njezina četa bila je u zasjedi. Bio je ranjen sekretar SKOJ-a. Zbog jake neprijateljske paljbe naši su se povukli, a ona je ostala sama sa komesarom čete kraj ranjenika. I pored neprijateljske vatre uspjela je da ranjenika previje i da ga uz pomoć komesara spremi na sigurno mjesto. Dokument PRIZNANJE BORCIMA XII. U D A R N E I OSJEČKE BRIGADE ZA 422 BORBENE U S P J E H E U P E R I O D U OD 15. VI. DO 10. IX. 1944. POHVALA I. XII. OSJEČKE UDARNE I BRIGADE . . . »Radi uspješne i brze likvidacije neprijateljskih uporišta u Podgoraču, Grub. Polju, Badljevini, Perkovcima i Vrpolju, radi uspješno vođenih borbi oko Đakova, na Dilju, oko Požege, Daruvara, Pakraca i Siraća i na mnogim drugim sektorima u toku protekla tri mjeseca pohvaljujemo gove : . . . i ističemo za primjer svim borcima i rukovodiocima ove divizije slijedeće drui j - \1 . . . Bojčić Ružu, desetara IV. bataljona, XII. udarne brigade . . . . . . Tulum Milku, borca II. bataljona, XII. udarne brigade . . . Iz Osječke brigade: 1 . . . Horvat Milku, borca III. čete I. bataljona . . . . . . Kadić Jelenu, borca I. čete II. bataljona . . . \ . . . Krivokuća Ljubicu, bolničarku I. čete II. bataljona . . . Iz čehoslovačke brigade: 2 . . . Bastaga Milku, bolničarku-vodnika . . . V. d. komandanta: M i l a n Stanivuković O s j e č k a b r i g a d a b i l a j e u sastavu X I I . s l a v o n divizije. 2 Nacionalne m a n j i n e u S l a v o n i j i , Česi, S l o v a c i , M a đ a r i i N i j e m c i s t v a r a l i su s v o j e n a c i o n a l n e čete, b a t a l j o n e i b r i g a d e , k o j e su se b o r i l e u sklopu sla1 ske 19 Žene Hrvatske u N O B Politkomesar: potpukovnik Otmar Kreačić v o n s k i h j e d i n i c a . T a k o j e 26. l i s t o p a d a 1943. f o r m i rana Č e h o s l o v a c k a b r i g a d a » J a n Ž i š k a « , k o j a j e i z rasla iz Č e h o s l o v a č k o g b a t a l j o n a , sastavljenoig od Čeha i S l o v a k a iz D a r u v a r a i o k o l i n e . 289 �Borei Čehoslovacke brigade »Jan Žiška« M E Đ U B O R C I M A OSJEČKE I ČEHOSLOVACKE OVE BRIGADE »JAN ŽIŠKA« BILE SU I DRUGARICE: Bartoš Marija, rođena 4. XII. 1926. g. u Hercegovcu, k. Garešnica, po narodnosti Čehinja. Od kolovoza 1943. g. bila je bolničarka u Češkoj brigadi »Jan Žiška«. rođena 1923. g. u Daruvarskom Brestovcu, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac u Osječkoj brigadi XII. udarne divizije. Poginula 8. IX. 1944. g. u borbi s neprijateljem kod Našica. Bosanac Bosiljka, rođena 26. VI. 1923. g. u Dežanovcu, k. Daruvar. Od 24. IX. 1943. g. bila je borac u Češkoj brigadi. Poginula 22. II. 1944. na položaju kod Kaptola. Hosi Anica, rođena 19. II. 1922. g. u Komesarcu, k. Slunj. U NOV od 12. VIII. 1943. g. U diljskom odredu ostaje do svibnja 1944. g. kada s cijelim odredom prelazi u Osječku brigadu. Ima čin starijeg vodnika. Bila je dva puta ranjena. Kampić Milka, Kolaček-Željković Ana, rođena 1923. g. u Daruvaru. 10. X. 1943. g. odlazi u Češki bataljon. Bila je bolničarka. 1944. g. je ranjena. Invalid. Ima čin starijeg vodnika. rođena 1926. g. u Ivanovcima, k. Našice. Od 12. II. 194,3. g. bila je borac u Osječkom odredu. Umrla 27. X. 1944. g. u bolnici u Italiji. Majstorović Anica, Milekić Darinka, rođena 1925. g. u Sapini, k. Slavonska Požega. Od 1943. g. bila je borac u Osječkoj brigadi. rođena 1925. g. u Boboti, k. Daruvar. Od 1943. g. bila je borac u Osječkom odredu. U borbi kod Koritne, 1944. g. smrtno ranjena. Mitrović Ljubinka, rođena 1926. g. u Uljeniku, k. Daruvar. Od 1942. g. bila je borac II. bataljona Osječke brigade. Poginula 15. X. 1944. g. Štefičić Bara, u I. četi �Dokument 423 X. KASNIJE XXVIII. DIVIZIJA XVII. XXI. I XXV. BRODSKA BRIGADA DOPIS ŠTABA VI. KORPUSA OD 22. V. 1944. UREDNIŠTVU »ŽENE U BORBI«, 0 ISTAKNUTIM ŽENAMA BORCIMA XVII. BRIGADE I OSTALIH JEDINICA VI. KORPUSA NOV Dan, 22. V. 1944. STAB VI. KORPUSA NOV JUGOSLAVIJE Broj 199 Uredništvu »Žena u borbi« 1 Dostavljamo Vam podatke o drugaricama koje su se istakle svojom hrabrošću u ovim posljednjim borbama i koje zaslužuju svaku pohvalu radi hrabrosti, i koje služe za primjer u svojoj jedinici u svakom pogledu. Radojka Kuzmanović, rođena 12. VI. 1926. g. u selu Vel. Nab rđu, srez Đakovo, seljakinja, Srpkinja, koju je okupator otjerao na prisilan rad 1942. g. Nakon povratka, 6. VI. 1943. g., stupila je u NOV, i bila borac u XXI. brigadi. Prošla je mnoge borbe. Sada se nalazi u I. bataljonu Osječkog NOP Odreda. Hrabar je borac, čak je sposobna da bude i rukovodilac, što će naskoro i biti. Naročito se istakla u borbi kod Poganovaca na zasjedi, dana 19. III. 1944. g. Vrlo je disciplinovana i služi kao primjer narodnog vojnika. Istakla se prilikom akcije na Čaglin, 23. I. 1944. g., kada je u zajednici sa drugom Dragić Nikolom, drug. Milanom Kolarcem i Maromi Bjelajac ubila 15 bandita. 2. Bjelajac Mara, rođena 25. III. 1921. g. u selu Grabovac Novi, općina i srez Novska, Srpkinja, seljakinja, neudata, član KP, stupila u partizane 22. IV. 1943. g., vrši dužnost politdelegata. U borbi kod sela Bazije istakle su se svojom hrabrošću slijedeće drugarice: Fištek Ana, Velicki Ana, Kurac Ana i Mačko Francika. One su sa poklicima išle naprijed i uvijek bile prve. Imenovane drugarice pohvaljene su naredbom štaba čehoslovačke brigade. 9. II. 1944. g. prilikom zasjede I. bataljona Diljskog NOP Odreda kod sela Selaca, Đakovo, istakla se drugarica Perković Ružica, rođena 1922. g. u selu Topolju, općina Garčin, srez Slav. Brod, Hrvatica. U partizane je stupila 6. IX. 1943. g. Ona je prva jurišala na neprijatelja. U toj borbi neprijatelj je imao oko 50 ubijenih vojnika. Ružica je bila ranjena, i bez ičije pomoći sama se povukla sve do sela Gašinaca. Ona služi primjerom u svakom pogledu svimi drugaricama u svojoj jedinici. Dostavljamo imena i podatke drugarica iz XVII. udarne brigade, koje su se istakle u borbama kao odlični borci i onih koje su kao odlični borci poginule. I. bataljon: 1. Jorgić Mileva, rođena 5. VII. 1924. u selu Kometniku, opć. Voćin, k. Podravska Slatina, Srpkinja, seljakinja, čl. KP, vrši dužnost politdelegata. Stupila u partizane 6. XII. 1942. g. Mileva Jorgić-Miščević (prva lijevo) s drugaricama �Obje ove drugarice istakle su se zajedno, pa opis borbe, u kojoj su se istakle dajemo zajedno. Pred samu likvidaciju Čaglina ustaše su pokušavale da se različitim jarcima izvuku napolje, da bi tako spasili goli život. Tako je 15 ustaša pobjeglo u jedan jarak sa namjerom da tuda pobjegnu. Tada su pošle gore navedene drugarice da ih unište. Svih 15 bandita su pobijeni bombama i iz pušaka, ali je pri tome lakše ranjena Mileva Jorgić, a teže Mara Bjelajac, jer je neprijatelj tukao jakom mitraljeskom vatrom iz ostalih još nelikvidiranih bunkera. Premda je vatra bila tako jaka, pokupljeno je sve oružje sa poubijanih bandita. 3. Korman Dragica, rođena 1927. g. u Gornjoj Stubici, općina i srez Donja Stubica, Hrvatica, radnica, neudata, stupila u partizane 10. V. 1943. g. Istakla se u akcijama na Čaglin, gdje je i poginula. 4. Žakula Mileva, rođena 10. XII. 1922. g. u selu Gor. Trnava, općina Mašić, srez Nova Gradiška, Srpkinja, seljanka, udata, član KP, stupila u partizane 20. I. 1943. g. Prilikom borbe sa neprijateljem koji je nastupao od sela Latinovca prema St. Čaglinu, poginuo je kraj nje mitraljezac. Ona je uzela mitraljez i nastavila da juriša. Poginula je u momentu, kad je mitraljezom tukla neprijatelja. Bilo je to dne 24. II. 1944. g. Mileva se isticala kao dobar borac. 5. Krnjajić Dušanka, rođena 24. III. 1926. g. u selu Međeđe, općina Ravnajsko, srez Bos. Dubica, Srpkinja, seljanka, stupila u partizane HO. III. 1942. g., bolničarka, poginula 24. I. 1944. g. U borbi s neprijateljem koji je nastupao od sela Latinovca prema St. Caglimi, osobito se istakla kao bolničarka. Pod najvećom vatrom prišla je da previje ranjenog druga i da ga izvuče, ali je pri tome poginula. I ranije se ona uvijek isticala kao hrabra i odlična bolničarka. 6. Stanar Milica, rođena 6. II. 1927. g. u selu Rajić, srez Novska, Srpkinja, seljanka, stupila u partizane 6. IV. 1943. g„ bolničarka, poginula 22. I. 1944. U borbi za likvidaciju Čaglina, bio je ranjen jedan drug i ostao ležeći pod najjačom vatrom. Ona mu je prišla i nastojala ga iznijeti da ga previje. Tada je bila smrtno pogođena. 7. Mudrinić Ljubica, rođena 1925. g. u selu Rogolji, općina Čaglić, srez Pakrac, Srpkinja, seljanka, bolničarka. Stupila u partizane 15. III. 1943., a poginula je 22. I. 1944. g. u Čaglinu. III. četa II. bataljona bila se probila u neprijateljsko uporište i čitav jedan dan nalazila se odsječena od ostalih naših jedinica u uporištu. Banda je nekoliko puta pokušavala da ih jurišem izbaci napolje, ali j o j nije uspjelo. Prilikom tih juriša ranjeno je nekoliko drugova. Jednome, koji je bio ranjen, hrabro je prišla Ljubica da ga previje i iznese u zaklon. Pri tome je poginula. 8. Njegovan Bogdanka, rođena 27. I. 1922. g. u selu Međeđa, srez Bosanska Dubica, Srpkinja, seljanka član KP, stupila u partizane 20. I. 1943. g. desetar, ranjena 16. III. 1944. g. kod Pivnica. Uvijek se isticala kao odličan borac i dobar rukovodilac. U napadu na neprijateljske tenkovske kolone, koje su prolazile cestom Daruvar—Pivnice bila je ranjena. Neprijatelj je nastupao, i ona je, vidjevši da ne će moći izmaknuti, pripravila bombu da se ubije, da ne bi živa pala u ruke neprijatelju. Međutim su naišli još neki drugovi i iznijeli je. 9. Kovačević Jula, rođena 1925. g. u Gređanima, općina Okučani, srez Nova Gradiška, Srpkinja, seljanka, član KP. Stupila u partizane 18. IV. 1943. Poginula 22. I. 1944. g. u Čaglinu, kao pomoćnik puškomitraljesca. Pokazala se kao odličan borac u napadu na aerodrom Kurilovac. Kad su naši jurišali i došli do žice, ona je svoj ranac prebacila preko žice, a onda preskočila sama, te dok se mitraljezac prebacio, bacila tri bombe u neprijateljski bunker. Prilikom napada na Čaglin bila je među prvima koji su prišli neprijateljskim bunkerima. U zajednici sa drugaricom Maricom Kovačević prišla je da likvidira i drugi bunker, ali su tom. prilikom' poginule i jedna i druga. 10. Kovačević Marica, rođena 1922. g. u Virovitici, Hrvatica, radnica, stupila u partizane 16. XI. 1943. g., borac, poginula 22. I. 1944. g. Bila je primjerna u pogledu discipline i uvijek odličan borac. U Čaglinu je u jedan bunker ubacila dvije bombe. Prilazeći drugom bunkeru poginula je. 11. Zlokapa Milja, 1 rođena 1924. g. u Slabinju, srez Bosanska Kostajnica, Srpkinja, seljanka član K P , stupila u partizane 15. IV. 1943. g. mitraljezac, po činu ml. vodnik. Poznata je kao jedan od najboljih puškomitraljezaca u brigadi. Prilikom akcije na Čazmu naša se brigada nalazila na zasjedi prema Ivanić gradu. U selu Dabcima, gdje smo vodili borbu, Milja se je odvojila sa još tri borca i tako bila opkoljena od bande. Jednim rafalom iz svoga mitraljeza ubila je trojicu bandita, a odmah zatim bacila bombu. Nakon toga ubila je još jednog i oni odstupe. Četvero partizana neokrznuti su se izvukli. �U Kurilovcu joj je pomoćnik bio ranjen, nakon čega je sama uzela ranac i jurišajući prva stigla do bunkera. Ubacila je dvije bombe u bunker i ubila dvojicu bandita, a ostali su pobjegli. Iz neprijateljskog bunkera nastavila je dalje tući svojim mitraljezom. Drugarica Milja je primjerna i disciplinovana. Član je vojnog suda XVII. udarne brigade. 12. Krajnović Sima, rođena 3. V. 1925. g. u Cikotama, opć. Bučje, srez Pakrac, Srpkinja, seljanka, neudata, stupila u partizane 1. I. 1943. g. bolničarka. Bila je uvijek primjerna, disciplinovana i hrabra bolničarka. Prilikom borbe s neprijateljem na Bučju, kada su naši bili pri- morani da otstupe, ranjena je teško. Nije htjela da padne živa u ruke neprijatelju i ubila se bombom. 13. Bere Tonka, rođena 10. II. 1926. g. u selu Bogovinje, općina i srez Zaječar, Slovenka, radnica, stupila u partizane 21. X. 1943. g . Kao borac vrlo hrabra i disciplinovana. Istakla se 19. XII. 1943. u smjelom jurišu na neprijateljske utvrde u Kurilovcu. Premda je bila lakše ranjena, nije napuštala borbu, već je smjelo i dalje jurišala. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! V. 1 1944. Zlokapa g. kod Milja Velikih d. Politkomesara M . B u l o v i ć poginula je krajem svibnja Zdenaca, BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA PERSE BOSANAC Rođena je 1922. g. u Čeralijama, k. Podravska Slatina, u seljačkoj porodici, koja od početka NOB aktivno pomaže narodno-oslobodilački pokret. Otac joj je poginuo od neprijateljske nagazne minePersa početkom 1942. g. odlazi u partizane. Od početka 1943. g. pa do svoje smrti bila je borac i istaknuti jimak XVII. udarne brigade. Brzo je postala desetar, a zatim i vodnik. Učestvovala je u borbama za Voćin, Podravsku Slatinu, Dulovac. Garešnicu, Viroviticu i Veliku, kao i u mnogim manjim akcijama. U ožujku 1943. g. XVII. brigada napala je dvije satnije Nijemaca, ukopane na Javorovici, jednoj od najviših kota planine Psunja. Moralo se jurišati kroz ubitačnu barijeru vatre iz svih vrsta oružja. Persa je jurišala vješto, kao svaki stari iskusni ratnik, koristila zaklone za drtrećem, jer se borba vodila u šumi. Ipak, izlagala se i suviše. »Zar se ne bojiš da ćeš poginuti?«, upitao ju je komesar. »Ja se, druže komesaru, ne znam bojati« — odgovorila je ponosno . . . Borba za Javorovicu trajala je cijeli dan. Pred veče, kad su borci VII. brigade bajonetama i bombama upali u njemačke postave, od dvije satnije Nijemaca nije ostao ni jedan jedini čovjek... Među prvima upala je u rovove Persa sa svojom drugaricom Katicom Hacman, koja je u posljednjim časovima borbe prepolovljena mitraljeskim rafalom. U srpnju 1943. g., u jurišu na neprijateljsko uporište u Siraču, Persa se isto »nije znala bojati«. Podigla se iza zaklona da baci bombu i ustaški ju je metak pogodio u srce. Uporište je zauzeto nakon duge i teške borbe. Svi neprijateljski vojnici ubijeni su ili zarobljeni, ali je i pedeset dobrih boraca brigade izbačeno iz Narodni heroj Persa Bosanac stroja. Među mrtvima bila je Persa Bosanac. Nikada je brigada nije zaboravila, ni prestala spominjati. Za bezgraničnu odanost Narodno-oslobodilačkoj borbi i herojsko držanje dobila je Persa Bosanac najveće priznanje: Prezidijum Narodne skupštine FNRJ proglasio ju je 1952. g. Narodnim herojem. �MEĐU BORCIMA XVII. UDARNE BRIGADE NALAZILE SU SE I OVE DRUGARICE: Batina-Baden Ivka, rođena 1928. g. u Novakovcu, k. Varaždin. 15. VII. 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona XVII. udarne brigade. Poginula u borbi kod Trebuža, prilikom prijelaza preko Save, 20. VIII. 1944. g. Bogdanović Bosa, rodom iz Knežpolja ispod Kozare. Bila je borac XVII. brigade. Predvodila je desetinu i vod u I. četi II. bataljona, najboljoj četi brigade. Jednom se brigada probijala iz neprijateljskog obruča. Kad je prelazila blokiranu cestu Pakrac—Slav. Požega, u namjeri da se probije s Papuka na Psunj, iznenada je Bosin bataljon u selu Branešci naišao na ustašku bojnu. Nakon pola sata borbe većina ustaša je ili poginulo ili bilo ranjeno. Kod prebrojavanja ratnog plijena i poginulih, odjednom se pojavila Bosa, tjerajući pred sobom deset ustaša — svojih zarobljenika. Prema njima je držala pušku »na gotovs«, a preko ramena naprtila 10 njihovih pušaka. Sama ih je zarobila i razoružala. Cvetić Milka, rođena 7. X. 1920. g. u Kantrovcima, k. Slav. Požega. U NOV od 25. XII. 1941. g. Bila je borac i kuharica u Papučkom odredu, a 1943. g. borac u XVII. udarnoj brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Čović Ilinka, rođena 1915. g. u Čeliću, k. Virovitica. Od 19. XI. 1942. g. bila je borac u I. četi I. bataljona XVII. brigade. Ranjena 1943. g. Čulić Dušica, rođena u Ožegovcu, k. Pakrac. Od 1942. g. bila je borac u XVII. brigadi. Poginula 1943. g. na položaju Hruševo. Dobraš Milka, rođena 1922. g. u Malim Bastajima, k. Daruvar. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. u borbi kod Sirača. Dokument 424 U JEDINICAMA X. DIVIZIJE NARODNO-OSLOBODILAČKE VOJSKE HRVATSKE (XVII. I XXI. BRIGADI) BILE SU NA DAN 20. IX. 1943. 262 ŽENE Brojno stanje i naoružanje jedinica X. divizije Narodno-oslobodilačke vojske Hrvatske 1 Naoružanje 2 Brojno stanj e ženskih na licu 2 10 52 2 1314 143 141 19 1173 124 X X I . Brigada 1135 117 168 28 967 79 2511 262 319 47 2192 205 Štab X- Divizije Ukupno STAB X . D I V I Z I J E NARODNO-OSLOBODILAČKE HRVATSKE muških 62 X V I I . Brigada muških muških u rashodu ženskih ženskih po spisku Jedinica VOJSKE B r o j 131/1943. Komandant dne 20. septembra 1943. Vinko Antić 1 Dokument se nalazi u Vojno-bistorijskom institutu M'NOJ. 2 N a o r u ž a n j e izostavljeno. �Dokument 425 U XVII. BRIGADI N O V BILO JE NA D A N 1. V. 1943. 247 Ž E N A Datum 1. V. 1943. Pregled brojnog stanja X V I I . brigade 1 Muških 19 63 1 23 9 119 8 2 18 — — 282 310 6 3 — — 19 242 270 6 1 14 — — Ukupno u Brigadi S v e g a Borci Štab [ Intendantura I Sanitet 1 Pionerski vod I Prateći vod S v e g a Borci S v e g a Štab Intendantura Pionerski vod Prateći vod 1 Sanitet Štab Intendantura Sanitet Pionerski vod Prateći vod S v e g a Štab Mitraljeska četa Sanitet Pionerski vod Agit — prop. Jedinica III. Bataljon II. Bataljon Borci I. Bataljon Štab brigade 206 227 922 Po spisku Ženskih Muških 2 — 9 — —- — — 2 11 2 — — 14 2 16 88 104 — 57 71 — — — — — — — — 71 73 1 2 — — 1 57 61 — 14 56 70 247 1 23 24 — — 5— — 20 25 170 U rashodu Ženskih Muških 1— 1— — 19 54 1 23 7 104 6 2 18 — 8 8— — — 4 4 37 18 185 209 6 1 9 — 211 2?7 5 1 — — 186 202 752 15 65 80 — 52 66 210 Na licu Ženskih 1— — — 1— — Priraštaj — 14 — — 7 49 63 — — — — 119 — — 19 — 128 55 309 Manjak P o l i t i č k i komesar: Komandant: (SI. otsutan) 1 Dokument se nalazi u R a d o j i c a N e n e z i ć , s. r. Vojno-historijskom institutu MNOJ. Domazet Ana, rođena 1924. g. u Kunskom Brdu, k. Virovitica. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu. U srpnju 1943. g. zarobljena je od Nijemaca i otpremljena u zemunski logor, gdje je nestala. Đurašinović Draga, rođena 3. I. 1924. g. u Borovcu, k. Novska. Bila je borac u X V I I . brigadi. Poginula 10. V I I I . 1942. g. u Našicama. Germovšek-Martić Anđelka, rođena 1. V. 1924. g. u Zagrebu. Do odlaska u partizane, početkom 1943. g., u Zagrebu aktivno radi za N O P . U N O V bila je borac, šef Štaba X V I . brigade, član agitpropa X X I . brigade, ratni dopisnik X X V I I I . divizije, ratni dopisnik I. armije i član redakcije lista » Z a pobedu«. Odlikovana sa dva Ordena zasluga za narod I I I . reda i Ordenom za hrabrost. Grabić Anka, rođena 8. V I I . 1925. g. u Macute, k. Podr. Slatina. Od 27. X I I . 1942. g. bila je borac u X V I I . brigadi. Prilikom raznih akcija otela je od neprijatelja više karabina i radi toga je bila pohvaljena. Ranjena 1944. g. Habeković Ljubica, rođena 1920. g. u Ostrni Maloj, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u XVII. brigadu. �Ivković Milka, rođena 1922. g. u Poljančanima, k. Bjelovar. U NOV od veljače 1944. g. Bila je borac u I. četi I. bataljona X V I I . brigade. 27. IV. 1944. g. nestala na položaju Hercegovac, u borbi protiv ustaša. Jelić Živka, rođena 1924. g. u Negoslavcima, k. Vukovar. U NOV od 1943. g. Bila je borac u XVII. brigadi. Smrtno je ranjena kod Ćagljina 3. III. 1944. g. Kanišek Marica, rođena 1929. g. u Milanlugu, k. Slav. Požega. U NOV od 17. V I I I . 1942. g. Radila je u partizanskim bolnicama. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Ima čin vodnika. Karaš Marica, rođena 25. III. 1927. g. u Kozarevcu, k. Đurđevac. Od 8. I. 1944. g. bila je borac u II. četi II. bataljona XVII. brigade. Ranjena kod Zvečeva. Žene borci XVII. brigade Komnenović Mileva, rođena 1922. g. u Latinovcu, k. Slav. Požega. U siječnju 1943. g. odlazi u Diljsko područje. U XVII. brigadi bila je borac i omladinski rukovodilac. Poginula 1943. g. u Doljanovcima, k. Slav. Požega. Kopač-Balenović Anđa »Sitna«, rodom s Korduna. U N O V od 1941. g. Bila je borac i kasnije bolničarka u Banijskoj proleterskoj četi i komesar bolničke čete u XVII. brigadi. Kovač Emilija, rođena 24. III. 1926. g. u Klisi, k. Pakrac. 3. III. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac i bolničarka u Daruvarskom odredu i X V I I . brigadi. U borbi kod Dežanovca pod neprijateljskom' vatrom, izvukla je svog ranjenog komandanta. Kratofil Ruža, rođena 1921. g. u Virju, k. Đurđevac. Odlazi u NOV zajedno sa svojim mužem Stjepanom u veljači 1944. g. Bili su borci XVII. udarne brigade. U proljeće 1944. g. nestali su na položaju kod Mihovljana. Proglašeni mrtvima s danom 1. IV. 1944. g. Krupa-Begović Ivka, rođena 1925. g. u Pitomači, k. Đurđevac. Od 1943. g. bila je bolničarka u XVII. brigadi. Umrla iste godine. Ljubičić Dušica, rođena 1926. g u Roguljarra, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac u III. bataljonu XVII. brigade. Poginula 1943. g. u borbi kod Našica. Maksić Anica, rođena u Slav. Brodu 19. VII. 1924. g. 1943. g. odlazi u partizane. Bila je neko vrijeme omladinski rukovodilac, zatim prelazi u X V I I . brigadu. Ima čin poručnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Miletinac Jovanka iz D. Rašenice, k. Grubišno Polje. Bila je borac X V I I . brigade. Nekoliko puta je pohvaljena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula. Novaković Cvijeta, rođena 1924. g. Od 6. I. 1943. g. bila je borac u II. četi II. bataljona XVII. brigade. Poginula 8. XI. 1944. g. u borbi kod Banje-Koviljače u Srbiji. Pavković Jula, rođena 1924. g. u Bukovčanima, k. Pakrac. U prosincu 1942. g. odlazi u mob. centar Rogulje. Bila je borac i bolničarka u XVI. omladinskoj i XVII. brigadi. Pavlović Ljubica, rođena 1919. g. u Jagmi, k. Pakrac. 1943. g. odlazi kao bolničarka u XVII. brigadu. Poginula 27. VI. 1943. g. kod Voćina. �Potkonjak Smilja, rođena 26. II. 1916. g. u Ornicama, k. Gospić. U NOV odlazi 2. X. 1944. g„ 25. XII. iste godine poginula kao bolničarka XVII. brigade. Preradović Mileva, rođena 1927. g. u Vel. Klisi, k. Virovitica. Od 1942. g. bila je borac u X V I I . brigadi. Poginula. Radmanović Marica, rođena 1928. g. u Božićima, k. Grub. Polje. 8. III. 1942. odlazi u XVII. brigadu. Ranjena svibnja 1942. g. u borbi kod Voćina. Radojčić Draga, rođena 10. VII. 1925. g. u Kusonji, k. Pakrac. U NOV od 6. VI. 1942. g. Prilikom napada XVII. brigade na neprijateljsko uporište Sirač dobrovoljno se javila, sa Dujom Bosiočić, Anom Misiračom i Bogdankom Njegovan, za bombaša. Tada su u jurišu bombama osvojili crkvu, iz koje su ustaše davale jak otpor. U borbama za Voćin likvidirala je jedan neprijateljski bunker. Za vrijeme V. ofenzive savladala je dva Nijemca i otela im mitraljez. Pod neprijateljskom vatrom izvukla je iz borbe ranjenog druga. Neko je vrijeme bila komesar čete. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Ima čin poručnika. Anđa Kopač-Balenović, Joco Drača Germovšek-Martić i Anđelka Ratić Milka, rođena 1920. g. u Kantrovcima, k. Slavonska Požega. U NOB od 1941. g. Bila je borac u Papučko-krndijskom odredu i X V I I . brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Savić Ljubica, rođena 1923. g. u Bujavici, k. Pakrac. U NOV od 1943, g. Poginula 1944. g. Sekulić Slavka, rođena 1922. g. u Pakoj, k. Slav. Požega. 28. I. 1943. g. odlazi u XVII. brigadu. Poginula 1943. g. u akciji na Bučju kod Kamenske. Stjepanović-Dorontić Mara, rođena 1925. g. u Sekulincima, k. Podravska Slatina. 1942. g. odlazi u partizane. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu, gdje vrši dužnost delegata voda. Kasnije radi u šifrantskom odjeljenju VI. korpusa. Potporučnik. Strnat Marica, rođena 1923. g. u Đakovu, k. Grub. Polje. 1. IV. 1943. g. odlazi u XVII. udarnu brigadu. 1943. g. bila je ranjena. Šmit Anica, rođena 1927. g. u Zagrebu. Od 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XVII. brigade. Poginula u rujnu 1943. g., prilikom napada na njemački oklopni vlak. Todorović Anka, rođena 1923. g. u Voćinu, k. Podr. Slatina. 1943. g. odlazi u X V I I . brigadu. Poginula 22. I. 1943. g. u borbi kod Rajića. Tvrdorijeka Milka, iz 'Čremušine, k. Grub. Polje. Od 1943. g. bila je borac u XVII, brigadi. Vučković Cvijeta, iz D. Rašenice, k. Grubišno Polje. Bila je borac u XVII. brigadi. Nekoliko puta pohvaljena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Poginula u borbi. Vuga Anka, rođena 8. X. 1925. g. u N. Grabovcu, k. Novska. Od 24. IV. 1943. g. bila je borac u XVII. brigadi. Ranjena 24. IV. 1943. g. u borbi za Voćin. Vukasović Marija, rođena 15. IX. 1921. g. u Tenju, k. Osijek. Od 8. III. 1943. g. bila je borac u I. bataljonu XVII. brigade. Ranjena u borbi kod Ludbrega, 3. X. 1943. g. Žganjan Danica, rođena 1923. g. u Markušici, k. Osijek. 9. I. 1943. g. odlazi u X V I I . udarnu brigadu. Poginula u borbi kod Mikleuša, 15. XI. 1943. g. �U XXI. SLAVONSKOJ I XXV. BRODSKOJ BRIGADI BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Bobić Milka, rođena 1924. g. u Ordanji, k. Našice. Od prosinca 1942. g. bila je borac u X X V . brodskoj brigadi. Na putu između Ordanje i Bijele Loze zarobljena je od ustaša 1943. g., otjerana u zatvor Našice gdje je ubijena. Derma Evica, rođena 25. X I I . 1926. g. u Slav. Požegi. Od 1943. g. bila je bolničarka u X X I . brigadi. U borbi kod Štefanja, 1944. g., kao teški ranjenik, bila je zarobljena i ubijena. Dražić Milica, rođena 1925. g. u Gornjim Obriježima, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac i delegat u X X V . brodskoj brigadi. 1 Umrla 1946. g. Jergović Marija, rođena 1. I. 1923. g. u Gromačniku, k. Slav. Brod. Odmah po okupaciji aktivno surađuje s NOP. 6. II. 1942. g. odlazi u I. slavonski odred. Nosilac je Spomenice 1941. Krajnović Milka, rođena 1924. g. u Koški, k. Našice. U NOV od 1. I. 1943. g. Bila je poručnik u X X I . brigadi. Ranjena u borbi za oslobođenje Beograda. Umrla 1948. g. Mirković Zorka, rođena 1927. g. u Skenderevcu, k. Pakrac. Od 1943. g. bila je borac u XXI. udarnoj brigadi. Poginula 1944. g. na položaju Vel. Grđevac. Mitrović Bogdanka, rođena 1927. g. u Bobotama, k. Vukovar. 1944. g. odlazi u XXI. udarnu brigadu. Poginula u borbi kod Bijeline. 19. XII. 1944. g. 1 zvane D v a d e s e t i p r v a Slavonska brigada f o r m i r a n a XXVIII.) slavonske divizije. XXV. Borci 17. V. 1943. g. Ušla je u sastav X. brodska brigada formirana j e 29, I X . 1943. g . II. bataljona XXI. brigade (kasnije na- �Dokument 426 U JEDINICAMA VI. KORPUSA NOV HRVATSKE BILO JE NA DAN 20. LISTOPADA 1943. 929 ŽENA Dne 20. oktobra 1943. Pregled 1 brojnog stanja i naoružanja' VI. korpusa Narodno - oslobodilačke VI. Korpus N O V i PO Jugoslaviji 36 4 36 ženskih na licu muških muških ženskih u rashodu ženskih muških 1 po spisku Hrvatske Naoružanje 2 Brojno stanje Jedinica vojske 4 XXVIII. Divizija 2139 221 316 50 1823 171 XII. Divizija 3692 372 732 64 2960 308 Konačna grupa odreda 1981 218 176 26 1805 192 Zapadna grupa odreda 1813 112 278 12 1535 100 Ukupno 2 136 2 2 39 2 9844 929 1510 8334 777 142 I. Divizion VI. korpusa 1 6 41 Diverzanski batalj. 152 Komandant: Petar Drapšin, s. r. Original se nalazi u Vojno-historijskom instituta M N O J . Naoružanje izostavljeno. Pajalić Hrovat dr. Alenka, rođena 1918. g. u Pragu (čehoslovačka). 21. IV. 1943. g. odlazi u VI. slavonski korpus. U početku radi u bolnicama VI. korpusa, a kasnije postaje u XVII. brigadi referent saniteta. 1944. g. bila je referent saniteta u bolnicama Požeškog područja, a kasnije upravnik poljske bolnice XXXII. divizije X. korpusa. U veljači 1945. g. prebacuje se s bolnicom u Mađarsku, gdje dočekuje oslobođenje. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Ima čin majora. Praovac Slavica, rođena 1927. g. u Otoku, k. Vinkovci. U NOV od 11. VIII. 1943. g. Bila je vodnik u XXV. brodskoj brigadi. Teško je r a n j e n a 1944. g. Radišić Milka, rođena 1925. g. u Gabrošu, k. Vinkovci. Odlazi 1943. g. u XXV. brodsku brigadu. Poginula 1944. g. u napadu na Podravsku Slatinu. Šegota Julka, rođena 1928. g. u Podgoraču, k. Našice. 8. VIII. 1943. odlazi u XXI. brodsku brigadu. Poginula 15. VII. 1944. g. u napadu na Pakrac. Šimić Soka, rođena 21. XI. 1922. g. u Kokočaku, k. Orahovica. U NOV od 15. XII. 1942. g. Bila je borac u XXI. brigadi. Ima čin vodnika. Ranjena 4. XI. 1943. g. u borbi s Nijemcima kod Vel. Gorice. Tomić-Marković Milka, rođena 1924. g. u Blagorodovcu, k. Daruvar. 16. IV. 1943. g. odlazi u III. četu III. bataljona XXI. brigade. Poginula 17. XI. 1943. g. prilikom neprijateljskog napada na Koprivnicu. Vraneš Marija, rođena 8. IV. 1943. g. u Podravskoj Slatini. U NOV od 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu XXI. brigade. Poginula 23. I. 1944. g. u borbi protiv ustaša i Nijemaca kod Čagljina. Vukadinović Anka, rođena 1924. g. u St. Slatiniku, k. Slav. Brod. Od r u j n a 1943. g. bila je borac u II. bataljonu XXV. brodske brigade. Poginula na položaju u Bosni 15. III. 1945. g. �Dokument ŠTAB 427 VI. KORPUSA Narodno-oslo'bodilačke vojske JUGOSLAVIJE P. broj: 2587 Dana 23. X I I . 1944. P O P I S poginulih drugarica-boraca i rukovodioca u jedinicama na području Štaba V I . korpusa N O V J �Red. br. I ZVANJE i čin (jedinica) bolničarka PREZIME I IME Brezanović Sirnica 2 Zivec Vida 4 Kokić 5 R a j i ć Dušanka 6 1921 Hušica Stojanka 3 God. rod. L j i l j a k Dušanka 7 M j e s t o , općina i srez rođenja Voćin, P. Slatina Vranovac Dubica Sveti Juraj Maribor Đurčići Drenovac P. Slatina Saveta Kusonje Dragović Pakrac Rajić Novska K a d a je poginula i u kojoj borbi decembra 1942 god. u borbi u Virovitici 12. februara 1943 u Virovitici Isto 22. februara 1943 u Garešnici Isto Isto 8 Zdjelar Petra 1919 Podgrmeče Požega 19. februara 1943 u borbi u Velikoj Pisanici Bosanac Petra borac 1923 Voćin P. Slatina 23. februara 1943 u borbi u Garešnici Podravac Anka 1919 Brod Isto Kozar 1924 Bučje Pakrac 27. marta 1943 u Vu čjaku Bjelajac Bosiljka 1923 Klisa Virovitica Poginula 22. marta 1943 u borbi u Zailama 9 Polit, delegat 10 bolničarka li borac 12 3 3 A c m a n Kata 1921 13 3 3 Milošević 1925 Poganovci Budimci Našice 14 3 3 Gabić Velinka 1921 Prijedor 15 3 3 Simović L j u b i c a 1925 D . Pištana Orahovica Našice 21. marta 1943 u borbi na Gradini i6 bolničarka Voćin Slatina 23. marta 1943 u borbi na Babjoj G o r i 17 „ Međeđa Dubica Kostajnica 9. aprila 1943 u borbi na Bučju Mileva Milosava Bajanić Boja 1920 Alas Rosa 1921 Severin Gr. Polje 28. I I I . 1943 u Javo rovici na Psunju 23. marta 1943 u Bučju na R a v n o j G o r i 8. aprila 1943 u borbi u Tisovcu Opaska �\ Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME God. rod. 18 borac 19 5 3 Slivar Barica 5 5 M i j a t o v i ć Jula 1925 21 borac M i l k o v i ć Vidosava 1920 22 5 5 Genzić Katica 23 5 5 ? Jelena 24 5 5 M r a k Marica 25 5 5 Rilić Milka 26 5 5 L o v r i ć Dušanka 27 5 5 H e r o l Danica 28 5 5 P o l Ilonka 29 5 5 30 5 5 3i Subocka Čaglić Pakrac 1927 20 M j e s t o , općina i srez rođenja Hadaković M a r a 1927 K a d a je poginula i u kojoj borbi 8. maja 1943 u borbi u Voćinu Skenderovci Čaglić Pakrac Isto 8. maja 1943 u borbi kod Voćina Sesvete Zagreb Isto Dišnik Garešnica Isto Plemenština Pogledalo Isto D v o r na U n i Isto Lučina Požega Isto M . Brusnica Koprivnica Isto Sisak Damjanović Milanka « Isto Kričke Pakrac Isto Paklenica Novska K r n j a i ć Dušanka 1922 Međeđa Bos. Dubica desetar Bosanac Persa 1922 Ćeralije P. Slatina 32 borac Đaković Milka 1921 Slabinja Kostajnica 33 5 5 Počuč Kata 1925 T u r č e v i ć Polje Grubišno Polje 34 5 3 Ostojić Bosiljka 1 1924 Lađevac Okućani N o v a Gradiška 35 » Đukić M a r a 1927 Bukovica Virovitica Opaska 25. V I I . Drenju 1943 god. u 9. V I I . 1943 između Đulovca i Bastaja 13. juna u borbi kod T u r s k o g grada u Siraču Isto Isto 13. juna u borbi u Ba dl je vini Isto �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja 36 « T r i v i ć Vukosava 1921 Međeđa Draksenić Dubica 37 »9 Rusman Ivanka 1922 Zagreb 38 5 5 Turban Ljuba 39 « N e š i ć Jelka 40 Polit, delegat 42 borac 43 bolničarka 46 borac X V I I Grujić Bosiljka Brigade 47 Borac X X I Brigade Treskavica Anka 48 Borac X I I Brigade 10. avgusta 1943 god. u Kukunjevcu 29. V I I I . 1943 god. u borbi kod Gorjana borac M r k o n j i ć Anka 50 » Zaklan Bosiljka 51 borac L u k i ć Nevenka 52 » D e m a g i ć Anka Poginula u borbi u Okučanima u septembru 1943 god. V . Londžica Našice U m r l a od rana bivenih u borbi Sirač Daruvar 1926 Gradina Dubica Kostajnica O g r i z o v i ć Dragica 49 u SI. Vlast L e v . Varoš Đakovo Jurišić Mara Bozičić Ljeposava 8. jula 1943 god. borbi u Jakobovcu Bijelo Brdo Osijek Jasenaš Grubišno P o l j e Drenković Dragica 2 X V I I I . brigada, borac 14. juna 1943 god. u Sirači 14. septembra 1943 g. kod T r o j e g l a v e Jelušić Nada 45 Opaska Sušak 1927 Markus Jaga 44 K a d a je poginula i u kojoj borbi Beograd Jeftenija Draginja 41 • Negoslavci Vukovar zado- Isto U borbi kod Čačinaca U borbi u Hercegovini Ratkovica N . Kapela N . Gradiška U borbi u G l o g o v c u Blato Isto Medari Mašić N . Gradiška Trnava Mašić N . Gradiška N. Gradiška Rajić Novska 13. X. 1944 u borbi u Bujavici Isto 13. X. 1943 u Bujavici 13. X. 1943 u Bujavici �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME K a d a je poginula i u kojoj borbi God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja 1908 Maja Petrinja 27. X. 1944 umrla od zadobivenih rana u borbi Opaska 53 Prosvjet. referent 54 borac Margetić L j u b i c a G. Miholjac P. Slatina 12. X. 1943 u borbi u Šeovici 55 3 3 K o v a č e v i ć Jelena Bjelo Brdo Osijek 11. X . kraca 56 3 3 Pavić Marica 57 delegat Dragila Slava Bukovčani Čaglić Pakrac Isto Lužani Brod 2. X. 1943 u borbi u Čačincima Marija Magdalena 12. X. 1943 u napadu na Pakrac Klokočak Orahovica Našice Borojević Sofija 3 Šlopar Marija 58 1943 kod Pa- 2j X. 1943 u borbi u Čačincima 59 Borac XVIII. Brigade 6o borac M r k o n j i ć Anka 1927 Medari Mašić N . Gradiška 6i borac Zaklan Bosiljka 1926 Trnava Mašić N . Gradiška 62 3 3 Bjelić M a r a 1925 Obrež Badljevina Pakrac Isto 63 5 3 L u k i ć Nevenka 1924 Bos. Gradiška Isto 64 3 3 Vuksović Jula 1922 Rović Isto 65 Borac XVI. Brigade Berta Barica 66 Delegat Dilj. Odreda Lončar Kata 67 Borac Bilogor. Odreda Bakić Marija 68 borac Savić M i c a 69 3 3 Janjić Anka Zubić Anda Bjelovar U borbi kod K u k u n j e v ca U borbi u Kukunjevcu U m r l a od rana zadobivenih u borbi Br. Stupnik Brod 6. novembra 1943 borbi u Patjanima D u g o Selo Lukač Virovitica 1923 6. I X . 1943 u borbi u selu Peratovici D. Meljani P. Slatina 1929 Široko Selo % Utopila se u U m r l a kao upale pluća u Savi borac od �Red. br. ZVANJE čin i (jedinica) 70 borac 71 Borac X I I . Udarne Brigade Kaptolić 72 Borac X X I . Udarne Brigade Joka 73 Borac X V I I . Udarne Brigade 74 borac PREZIME Sudić IME Zorka 76 Pol Del. X X I . Ud. Brigade 77 Borac 78 5 3 Politički Delegat 79 Borac X V I I . Ud. Brigade Celović St. T o p o l j e Andrijevci Brod Umrla Zdenkovac Bektež SI. P o ž e g a U borbi u Brod M . Bistrica D . Stubica 1927 Beketinci Vuka Đakovo 1920 Pakrac Ojkić Milka 1924 Voćin Slatina Danilčević Ljuba 1921 Borovo Vukovar Jelušić N a d a 1911 Zagreb Simić Milica K a d a je poginula i u kojoj borbi u Opaska bolnici Smrtićima 7. X I I . 1943 u b o r b i u Podvoznici 7. X I I . 1943 u Gudci u borbi P o g i n u l a 19. X I I . 1943 U m r l a o d rana z a d o b i venih u napadu na D a ruvar 14. X I I . 1943 U borbi u Zdencima 4. V I I I . 1943. u k o d Škrobutnika borbi 28. V I I I . 1943 u b o r b i u Krndiji Poginula u borbi u P o d g o r a č u 27. V I I I . N o v a k o v i ć Bosa 1943 81 Borac X X I . Udarne Brigade Vojnović 82 5 5 Marković 83 3 5 Branežac 84 Borac XVII Brigade Drenković Zene 1928 Milica 5 5 Borac Omladinske Brigade M j e s t o , općina i srez rođenja Desanka 80 85 God. rod. Danica Beneš Jelka 75 20 I Voharević 1925 Bjelo Brdo Osijek 10. X I . 1943 u K a p e l i Milica 1926 Bobota Vukovar P o g i n u l a 7. X I . 1943 u borbi u Koprivnici Milka 1924 Duhovi Daruvar Isto Marica 1929 Ruševo Požega U m r l a u bolnici od za d o b i v e n i h rana SI. Vlast L e v . Varoš Đakovo U m r l a u bolnici od zad o b i v e n i h rana 9 . I X . Verica Dragica Šlapar M a r i j a Hrvatske u N O B 1921 1924 1943 U m r l a u bolnici od zad o b i v e n i h rana 18. X. 1943 305 �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME 86 borac 87 Borac XII Brigade 88 Borac Omladinske Brigade 89 Borac I I . Odreda 90 Borac Udarne Brigade Borac XVIII Brigade Mjesto, općina i srez rođenja 1927 Blato Filipović Ilinka 91 God. rod. Jerković Milka 92 Polit, delegat Ogrizović Dragica Bobić Velimirka 1921 Divljak Bosa 1925 M o l j ani ć Piskavica Bosiočić Milka Borac XII Brigade 94 Borac XVIII. Brigade R i j enei Ceralije P. Slatina 95 Polit. del. XVIII. Brigade Subotić Ljubica 5 96 P o l del. X V I . Udar. Brigade Radmilović Jovanka Isto 15. X . 1943 Isto 28. I . 1943 Isto 25. I 1943 Umrla od zadobivenih rana U m r l a 16. V I . 1943 od rana u bolnici Poganci Budimci Našice Rašković N e n a 1 M a r i ć I . Borka Opaska U m r l a 29. I V . 1943 od tifusa Branković Drena 93 K a d a je poginula i u kojoj borbi 1926 Bračevci Đakovo Draksenić Bos. Dubica 1925 Poginula u Šagovini Poginula u borbi u N o voj Vesi 10. X I I . 1943 24. I I . 1944 u borbi u Podgoraču Bračevci Đakovo Vel. Bastaji Daruvar U borbi u Sibovskoj 1943 97 Borac Vuković Jovanka 98 Borac XVII. Brigade Haberin Katica Podgorje M . Bistrica D . Stubica 13. I I I . 1944 u borbi kod K o m a r i c e 99 Borac XXI. Brigade Čuča Jovanka Botinci Đulovac Daruvar 8. I I . 1944 u borbi kod Ožegovca 100 » Budimci Našice 15. I I . 1944 u borbi u Breznici 101 Borac X X I . Udarne Brigade Podgorje D . Stubica Poginula 22. I. 1944 u borbi u K u t j e v u Bojanić Jela Štefanek Katica Čepin Osijek Isto Poginula u Prnjavoru borbi u �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I IME 102 Omladinski sekretar u četi Vraneš Marija 6 IO3 Borac X X E Udarne Brigade Ižar L j u b i c a IO4 Borac X V I I . Ud. Brigade God. rod. Slatina Podgorje M . Dubica D. Stubica K o r m a n F. Dragica IO5 5 5 5 5 desetar K o v a č e v i ć Marica IO7 5 5 borac IO8 G. Stubica D . Stubica Sinković Dragica IO6 M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi 23. I. 25. I. 1944 u K u l i 1944 u Milan Lugu 22. I. 1944 u Čaglinu Zagreb Isto Virovitica Isto K o v a č e v i ć Jula Gređani Okučani N . Gradiška Isto 5 5 T o m i ć Marija Delnice Isto IO9 5 5 bolničarka Žakula M i l e v a Trnava Mašić N . Gradiška Isto no 5 5 Stanar Milica III Bolničarka X V I I . Ud. Brigade Krnjaić Dušanka 112 5 5 Mudrinić Ljubica II3 Borac XVIII. Brigade Brkanić Marica 1926 II4 Borac XXI. Brigade Todorović Mila 1928 Ostrovo Vukovar " 5 5 5 Lončarić Marija 1923 Koprivnica 116 Borac Brodske Brigade Besarić Ana Brod 24. I I I . 1944 u borbi kod Pepelana 117 » V e l f l Marica Trnava Đakovo 16. I I I . 1944 u borbi kod K l i s e 118 Bolničarka X V I I . Ud. Brigade Negoslavci Vukovar 2. I I I . 1944 u borbi kod Kovačevca Jelić Angelina Rajić Novska Međede B. Dubica Rogolji Čaglić Pakrac Ribnica Vel. Gorica Opaska Isto Poginula 24. I. 1944 u borbi kod Čaglina Isto 23. I I I . 1944 u Ruševu nesretnim slučajem 16. I I I . 1944 u borbi kod Klise Isto �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 119 Borac Bilog. Odreda Smiljanić Katica 120 Bolničarka Daruvar. Odreda Desančić Persa 121 Borac XVIII. Brigade Japundža L j u b a 122 3 3 desetar God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi _ St. Gradac Šp. Bukovica Virovitica 5. I V . 1944 u borbi više N o v o g Kerovca Bistrica B. Gradiška 20. I V . 1944 u borbi u Markovcu Budimci Našice Poginula 5. I V . 1944 u borbi kod Čađavice K r u l j i ć Katica SI. Kapela N . Kapela N . Gradiška 5. I V . 1944 u borbi kod Dohovica Stanić Kata Zdenci Podcrkavlje Brod 11. V. 1944 kod Pušine PREZIME I IME 1925 123 Borac Osječke Brigade 124 Sekr. bat. Komiteta Skoja 125 Borac X V I I . Ud. Brigade Čeliković S. Ankica 1925 126 Bolničarka X X I . Ud. Brigade Čarak M i l e v a 1925 127 borac Ficek Štefica 128 Borac Osječke Brigade 129 Paravinja Smilja u borbi Budimci Našice 5. V. 1944 u borbi kod Orahovice Rudnik-Bare Despotovac Pirot 30. I V . 1944 u borbi kod Voćina G . Rajić Novska 11. V. 1944 u kod Tomašice borbi 1924 V . Gašin Vrnovac K o p r i vna 11. V. 1944 u kod Hercegovca borbi M i l e t i ć Matilda 1923 Propatinja Vrgorac Makarska 29. V. 1944 u borbi na Dilju Borac XII. Brigade Petrašević Milica 7 1922 Gušće Bistrica N . Gradiška 24. V. 1944 u borbi na Bilu D i l j a 130 Borac XII. Brigade Smiljanić Milica 131 Bolničarka Osječke Brigade 132 Borac Osječke Brigade 133 Borac X I I . Ud. Brigade Majar L e v . Varoš Đakovo 25. V. 1944 kod Pake 25. V I . 1944 u borbi na K r n d i j u M e ć a v a Stoja 1928 Gradina Draksenić B. Dubica Vranješević Katica 8 1923 D u r danci Vrbica Đakovo Hodak Ankica 1924 Đurđenovac Našice u borbi Isto 19. I V . 1944 u borbi kod Podgorača Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 134 borac 135 33 136 137 138 Borac XVII. Brigade 33 3) politički delegat PREZIME I IME God. rod. M j e s t o , općina i srez rođenja K a d a je poginula i u kojoj borbi Medeđa D . Dubica Draksenić 25. V I . 1944. u borbi kod Ivanovca Papuča Radojka 1928 Lučić Ana 1920 Baćin D o l N . Gradiška R a e Zlata 1926 Virovitica 4. V I . 1944 u Dubravi Zlokapa Rosa 1926 Zlobinje Kostajnica B. N o v i 14. V I . 1944 u borbi kod V e l . Zdenaca U z u r Katica 1924 Brusnik Dragović Pakrac Jakopec Francika 1923 Križovljani Martijance 139 Bolničarka X X I . Ud. Brigade 140 Bat. sekretar Skoja Čavrak Katica 1926 141 Borac XXI. Brigade Stošević Milka 1923 Dobrljin Bos. N o v i Kovačević Anđa 1926 G . Daruvar Daruvar Isto 16. V I . kraća Brinje 142 33 Opaska 143 Borac XVIII. Brigade 144 Borac XII. U d . Brigade 145 Borac Osječke Brigade 146 Bolničarka Brodske brigade Lukić 147 Borac X V I I . Ud. Brigade K o v a č i ć Milica 9 1925 148 Borac Brodske Brigade Bogić Zagorka 1928 149 Borac X V I I . Ud. Brigade Badem Joka 1928 1944 kod Pa - 17. V I . 1944 u borbi u Vel. G r đ e v c u Isto 17. V I . 1944 u Grđevcu u borbi Vel. 14. V I . 1944 u borbi kod V e l . Grđevca 1921 Omiš Split Leskovac Veselinka 1927 Bobota Vukovar 14. V I I . 1944 u borb i kod Cerovca M a j e r S. Hilda 1924 Sijekovac B. Brod D e r venta 17. V I I . između Čosinaca i Graharja Jurčić Milka Vranovci Trnjani Brod Mara 18. V I I . šincima 1944 u Ga- 16. V I I . 1944 u borbi kod Severina Brusnik Dragović Pakrac 6. jula u borbi u L u d bregu Banovci Šid 7. V I I I . 1944 u borbi u Batinj anima Novazovac Lejžabet Varaždin 20. V I I I . 1944 u borbi kod T r e b e ž a �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 150 Borac Osječke Brigade 151 Borac X I I . Ud. Brigade 152 PREZIME I IME Krivokuća L j u b i c a Biletić Anđelka God. rod. 1928 1927 Savić Soka 1925 Mjesto, općina i srez rođenja Kada je poginula i u kojoj borbi Cetinja Krujan 10. V I I I . 1944 u borbi kod Grahovljana Adolfovac Relfala Osijek 9. V I I I . 1944 u borbi kod sela L j u d e v i t Vera Vukovar 14. V I I I . 1944 u D u g o j njivi 153 5 5 Dreković Anka 1928 Bjelajci Bučje Pakrac 154 XL. Divizija desetar Hercog Anđelka 1926 Horvati Sv. Martin Samobor 10. V I I I . 1944 u K o n čanici M i t r o v i ć Anđelka 1921 Zelugrad Ohovac Benkovac Umrla od zadobivenih rana u borbi Drenoković Dragica 1921 Slobodna Đakovo Leskovac Verica 1927 Bobota Vukovar Poginula kod Požege Kata 1924 Đurđenovac Našice Poginula kod Voćina Vlaković D u b i ć Marica 1924 Gor. Kapela Bjelovar Poginula kod Paklaca D e v i ć Bogdana 1926 Karanj B. Kobaš Derventa Isto 1923 Martinci Bizovac Valpovo Poginula kod Pakraca 155 borac 156 Borac XVII. Brigade 157 Borac X I I . Ud. Brigade 158 3 3 159 Bolničarka X I I . Prolet. U d . Brigade 160 Borac 3 3 161 Borac X I I . Prolet. U d . Brigade Bosnić Darinka 162 Borac Omladinske Brigade M a n d i ć Savica 163 3 3 Dakić Koviljka 164 3 5 Kožić 165 5 5 Banjan Rezika Jela Isto Isto Dragović Pakrac Poginula 30. V. 1943 u Čremušini Kapela Viljevo D . Miholjac Poginula kod Zajezde Selan Dobava Brežice Poginula 9. I X . 1943 u Kat. Šagovini Podvinje Brod Poginula 14. X I I . 1943 kod N o v s k e Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) PREZIME I 166 33 Živković Nada 167 33 Lecković 168 33 Drlić 169 Delegat X V I I I . Ud. Brigade IME God. rod. Mjesto, općina i srez rođenja Poganovci Budimci Našice Trpinja Vukovar Jelica Radojka Dubica Kada je poginula i u kojoj borbi Poginula 18. I. 1944 u borbi za Draganić Isto Poginula 29. V. na Žumberku 1944 Rakasović Jelka 1924 Gaboš Vukovar Poginula 27. V. 1944 na pruzi kod Perkovaca Janžek Marija 1923 Koprivnica Poginula 18. V I I . 1944 u Satnici Popović 1923 Bebrina Brod n/s Poginula 18. V I I . 1944 u Satnici 1927 Orahovica Našice Poginula 14. X I I . 1943 u Đakovu ml. vodnik 170 33 171 Borac X V I I I . Ud. Brigade Mara 172 33 173 33 Dumančić Slavka 1928 Kupres Bugojno Poginula u X I . 1943 u Mikleuši 174 33 Miletić 1925 Gundinci Županja Poginula 14. X I I . 1943 u Đakovu 175 >3 Majstorović Kata 1928 Moslavina D . Miholjac Poginula 5. I. 1944 kod Barovca 176 33 Egić Stana 1926 Virovitica Klisa Poginula 15. I I . 1944 u Podgoraču 177 33 Jelenić 1919 Široko Polje Đakovo 18. V I I . kod Đ a k o vačke Satnice nestala u borbi 178 33 Rapić 1925 Novo Topolje SI. Brod U V I I . m j . 1944 na D i l j u u borbi nestala Stevčić Barica 1928 Uljanik Daruvar Bujić Radojka 1922 Čepin Osijek Ostojić Mladenka 1 0 1921 179 Borac Osječke U d . Brigade 180 Borac Art. Diviziona 181 K o m . čete X I I . U d . Pr. Brigade Matek Jelka Mara Kata Liza Negdje u Dalmaciji Poginula 12. X. kod Đurđevca 1944 Poginula 4. I V . 1944 u Slatini U maju 1943 poginula u zasjedi kod Pleternice Opaska �Red. br. ZVANJE i čin (jedinica) 182 Borac 183 Delegat Osječke Brigade PREZIME I IME God. rođ. Zec Paula 11 Tešanović Milica Mjesto, općina i srez rođenja K r a j Bos. Dubice 1927 Ključ K a d a je poginula i u kojoj borbi Opaska U akciji Našice u maju 1943 ranjena i od rana umrla Poginula u nepr. ofanzivi u proljeće 1944 kod Pušine Polit, komesar pukovnik ; Otmar Kreačić 1 Ostojić Bosiljka, odlazi u partizane 1942 g. i kao borac X I I . udarne brigade, poginula u Badljevini jurišajući na bunker. 2 Drenković Dragica, sarađivala je od 1941 g. sa narodno-oslobodilačkim pokretom. U NOV od 1942 g. Poginula rujna 1943 g. kao sekretar čete u X V I . omladinskoj brigadi, u borbi s N i j e m c i m a i domobranima. 3 Borojević Sofija, 1943 g. odlazi u XVIII. bri- gadu i ubrzo postaje sekretar bataljonskog, a zatim brigadnog komiteta S K O J - a . Istakla se prilikom napada na V o ć i n 1943 g. Prilikom zauzimanja ustaškog bunkera kod Orehovice, dobrovoljno se javlja za akciju i pogiba u posljednjem jurišu, prostrijeljena kroz pluća. i R a š k o v i ć N e n a , učestvovala je u borbama IV. bataljona X I I . brigade kod Vetova, K u t j e v a , Čačinaca i Đakova. Istakla se u borbi kod L o n d i c e , studenoga 1943 g., g d j e je uspjela da savlada ustašu i otme mu pušku. Poginula. 5 Subotić Ljubica, stupila je u NoV 6. rujna 1942 g., kao borac X V I I I . brigade. Poginula 24. I I . 1944 g. kod Podgorača, u borbi s ustaškom zasjedom. 6 V r a n e š M a r i j a , stupila u NOV 1944 g. Bila je borac I I . bataljona X X I . brigade. Postigla je čin poručnika. Poginula 23. I. 1944 g. u borbi na položaju kod Čaglina. 7 P e t r a š e v i ć M i l i c a , nakon ofenzive na Kozaru, g d j e se nalazila među partizanima, prešla je u Slavoniju. U X I I . udarnoj brigadi bila je bombaš i pomoćnik kod mitraljeza. Sudjelovala je u m n o g i m akcijama, ističući se hrabrošću. U borbi na Prnjavoru sama je o d bila neprijateljski napadaj. Za V I . neprijateljske ofenzive p o n o v o je sama, s komandirom Vašom Radićem, na vrhu M o t a j i c e , odbila kolonu Čerkeza, koja je pošla prema partizanskim položajima. Poginula je za vrijeme juriša na Čerkeze i ustaše, koji su nadirali iz Broda i Podvinja u Slavoniji. 8 V r a n j e š e v i ć K a t i c a , bila je ranjena iz mitraljeza u obje noge prilikom napada na K r n đ i j u , u svibnju 1944 g. N i j e m c i su je živu uhvatili i na zvjerski način ubili u šumi kod Josipovca. 9 K o v a č i ć M i l i c a , stupila je 1943 g. u X V I I . brigadu i vršila dužnost četne bolničarke. Poginula je u borbi za oslobođenje L u d b r e g a , pri izvlačenju ranjenih drugova ispod neprijateljske vatre. Bila je neobično požrtvovna i hrabra. 10 O s t o j i ć M l a d e n k a , rođena u P o v l j u na Braču priključila se oslobodilačkom pokretu u kolovozu 1942 g. N a k o n osnutka X I I . slavonske brigade bila je, uz još jednu drugaricu, prva žena u toj brigadi. Postala je doskora delegat. Poslije V. ofenzive, početkom travnja 1943 g., bila je postavljena za komesara čete. Sudjelovala je u svim borbama, najprije kao borac, onda na čelu svoje čete. Za vrijeme druge akcije na V o ć i n , kad je njezin bataljon ležao sedam dana u snijegu opsjedajući uporište, istakla se kao bombaš, jurišajući na neprijateljske bunkere i bacajući u njih b o m b e kroz puškarnice. Za vrijeme V. ofenzive nosila je ranjenog borca do previjališta udaljenog više od jednog kilometra. K a o komesar I I . čete I I . bataljona bila je jedan od najboljih komesara, tako da je još i danas stari borci X I I . udarne brigade spominju s poštovanjem. Poginula je pred Pleternicom, polovicom svibnja 1943 g., zajedno sa 14 drugova. 11 Z e c P a u l a , rođena u selu kraj Bosanske D u b i c e , sudjelovala je već u p r v i m partizanskim akcijama u Bosni. Za vrijeme neprijateljske ofenzive na K o z a r u bila je zarobljena i otjerana u logor N o v a Gradiška. Pretrpjevši u logoru m n o g e patnje i muke uspijeva pobjeći, i koncem 1942 g. dolazi među slavonske partizane. Bila je borac u I I . bataljonu X I I . udarne brigade, te se u svim borbama pokazala kao vrlo hrabra. U svibnju 1943 g., u akciji na Našice, bila je ranjena u jurišu na mlin. M i t r a l j e z joj je presjekao obje noge. Jedva se dovukla do jednog kanala, da se skloni, no tu je dobila otrovanje krvi i umrla drugog dana na putu za bolnicu. �MEĐU MNOGIM BORCIMA PARTIZANSKIH ODREDA I RAZNIH JEDINICA SLAVONIJE BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Arsenić Zlata, iz Osijeka. Radi za NOP, a kasnije odlazi u partizane. Prilikom napada na prugu Zagreb—Beograd, kod sela Rajića, opkoljena s nekoliko drugova, probila se kroz neprijateljski obruč. Babić Rezika, rođena 22. IX. 1926. g. u Vel. Miletincima, k. Daruvar. U NOV od 19. IX. 1943. g. Bila je borac i politdelegat čete u XL. diviziji. Beara Anđa, iz Budimaca, k. Našice. Bila je borac od 1942. g. Bijuk Bosiljka, rođena 15. XII. 1928. g. u Vilaniću, k. Sinj. U NOV od 8. VII. 1943. g. Bila je borac, zastavnik, politdelegat voda II. bataljona XL. divizije. Binelfeld Valerija, rođena 1897. g. u Voćinu, k. Podravska Slatina. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. Bolmanec Jela, rođena 1919. g. u Poganovcima, k. Našice. Bila je borac u Diljskom odredu. 18. X I I . 1942. g. odlazi na terenski rad s omladinom. 26. III. 1943. g. je uhapšena i otjerana u logor Auschwitz, gdje je iste godine umrla. Borić Mileva, iz Ordanja, k. Našice. U siječnju 1943. g. odlazi u NOV. Poginula 1944. g. Bošnjak Anđa, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Bošnjak Jela, iz Budimaca, k. Našice. U NOV od 1942. g. Poginula. Bošnjak Mirjana, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Kada Dragosavljević u partizanskom logoru na Psunju, 1941. g. �Borci Posavskog odreda Bošnjak Radojka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. rođena 30. IX. 1922. g. u Dubokoj, k. Slav. Požega. Za NOP radi od 1. X. 1941. g. a 25. IX. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je bolničarka u partizanskoj bolnici. Nosilac je Spomenice 1941. Branežac Kosana, Branković Radmila, Bursač Jagoda, iz Budimaca, k. Našice. Bila je borac u NOV od 1942. g. iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. je borac u NOV. rođena 4. IV. 1924. g. u Velikom Pašijanu, k. Garešnica, po narodnosti Mađarica. 10. X. 1943. g. odlazi u Mađarski bataljon. Bila je borac i bolničarka, a zatim vodnik bolničkog voda. Bužaki Marija, rođena 1922. g. u Dugopolju, k. Split. 1943. g. odlazi u NOV u Slavoniji. Bila je komandir voda sa činom starijeg vodnika. Umrla 1945. g. u Zagrebu. Caktaš Slavka, rođena 1921. g. u Trnakovcu, k. Nova Gradiška. Od 1942. g. bila je borac NOV. Umrla 1944. g. Celie Soja, Cvetković Smilja, Draganić Milka, u iz Babjaka, k. Našice. Bila je borac od 1942. g. Poginula 1943. g. iz <Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. rođena 1925. g. B. Brdu, k. Osijek. Bila je borac od 1943. g. Poginula 12. XII. 1944. g. Dragojlović Darinka, �Dragosavljević Nada, rođena 1919. g. u Okučanima, k. Nova Gradiška. Odmah nakon okupacije sudjelovala je u mnogim diverzantskim akcijama. U selima kod Psunja i Papuka prva je radila na organiziranju žena. Poginula 25. IV. 1942. g. u borbi s ustašama na Psunju, kod Gradine. Kao jedna od prvih žena-boraca u Slavoniji, bila je veoma popularna, i narod je poslije njezine smrti spjevao pjesmu : »Žao nam je drugarice Nade, jer od Nade postaše brigade«. Dujmović Ana, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Džebić Mara, iz Babjaka, k. Našice. U NOV od 1942. g. Bila je borac, a zatim vodnik. Đaković Ruža, iz Đurđanaca, k. Đakovo. Bila je borac u Podravskom 1943. g. kod Martinaca. odredu. Poginula Đaković Ružica, rođena 8. IX. 1917. g. u Lenajevu. 28. XII. 1941. g. odlazi u Vojno-partizansku bolnicu kod Slunja u Kordunu. Bila je bolničarka u zbjegu u Slavoniji, Ravnoj Gori, na Psunju, zatim radi u odboru A F Ž Đakovo, te u zdravstvenom odjelu ONOO Slav. Brod. Nosilac je Spomenice 1941. Ečimović Milica, rođena 1924. g. u Vrbovljanima, k. Nova Gradiška, Bila je borac u NOV. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin vodnika. Ervačinović Greta, rođena 1928. g. (k. Slav. Brod). 1942. g. bila Krajem 1943. g. odlazi u NOV. Bila je dva puta ranjena. je član KK SKOJ-a. Filipović Z o A a , iz Babjaka, k. Našice. Bila je borac u NOV od 1943. g. Fischer-Sartorius dr. Feda, specijalista za dječje bolesti. Odlazi 1943. g. iz Koprivnice, gdje je bila šef Dječjeg dispanzera i Školske poliklinike, u VI. korpus u Slavoniji. Radila je u civilnim i vojnim bolnicama na Psunju i Papuku i na terenu, gdje je osim neposrednog pružanja pomoći narodu, organizirala higijensko epidemiološku službu i kurseve za higijeničare. Odlikovana. Glazer Anica, iz Đurđevca, k. Našice. U NOV od 1943. g. Poginula. Gregurek Ana, rođena 1910. g. u Koprivnici. Od 11. III. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. na položaju Voćin. Hutić-Orlović Nedjeljka, rođena 1927. g. u Gračacu. 25. VI. 1943. g. odlazi u II. bataljon Diljskog odreda. Ranjena 1943. g. kao bombaš u borbi kod D. Vrbe. Jagar Kata, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Jakšić Zora, rođena u Orđanji, k. Našice. Od siječnja 1943. g. bila je borac u NOV. Janković Rosa. Bila je stariji vodnik u jedinici VI. korpusa. Ima čin potporučnika. Janošević Ruža, rođena 1927. g. u D. Borcima, k. Daruvar. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici na Papuku. U srpnju 1943. g. umrla. Jović Ankica, rođena 1. VI. 1922. g. u Slavonskom Brodu. U NOV od 8. IX. 1943. g. Bila je stariji vodnik u sanitetu Virovitičke udarne brigade. Juranić Darinka, rođena 16. I. 1916. g. u Tinjanu, Istra. 26. VI. 1943. g. odlazi za bolničarku u partizansku bolnicu u Krndiji. Jurjević Ana, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Kajčić Biserka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Karakaš Ana, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Karan Jelisavka, rođena 1920. g. u Treštanovcima, k. Slav. Požega. U ožujku 1943. g. odlazi u NOV. Bila je u Komandi partizanske straže u Škrabutniku, bolničarka u partizanskoj bolnici na Papuku, te borac u Virovitičkoj brigadi. Katić Julka, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Kulašinović Jelka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. �rođena 1908. g. u Zagrebu. Od listopada 1941. g. radi za NOP, a 1942. g. odlazi u Papučki odred. 1943. g. postaje komesar partizanske bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Kulić Nevenka, rođena 5. IX. 1926. g. u Kr. Velikoj, k. Novska. Od 15. V. 1942. g. bila je bolničarka u XL. diviziji. Ima čin starijeg vodnika. Ljubičić Ankica, Majstorović Ana, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula. iz Širokog Polja, k. Đakovo. 1943. g. odlazi u partizane. Ranjena je u borbi za oslobođenje Beograda. Invalid. Maleševac-Vinkov Danica, iz Budimaca, k. Našice. 1942. g. odlazi u NOV. Marić Velinka Seka, rođena 1927. g. u Zagrebu. Aktivno je radila od 1941. g. za NOP. U travnju 1943. g. odlazi u Podravski partizanski odred u Slavoniji. Bila je u omladinskom rukovodstvu Podravskog, a zatim Osječkog odreda. Kasnije je postala član okružnog odbora USAOH-a Osijek i Krapina. Radila je u šifrantskom odjelu GŠH. Nosilac je Spomenice 1941. Marić Zlata, Dr. Olga Milosevic rođena 1928. g. u Siraču, k. Daruvar. U NOV od 1. VIII. 1943. g. Bila je borac u II. četi II. bataljona daruvarskog odreda. Poginula 1943. g. u Kukunjevcu. Marković Jaga, rođena 21. XII. 1921. g. u Gornjoj Kovačici, k. Grubišno Polje. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Bilogorskom odredu, u XVI. omladinskoj brigadi i Žumberačkoj brigadi. Nekoliko puta je ranjena. Bila je pomoćnik komesara čete. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Mataković-Cvitanović Mira, rođena 14. I. 1909. g. u Medarima, k. Nova Gradiška. 17. XI. 1941. g. odlazi u prve partizanske grupe na Begovači. Bila je borac, bolničarka i kuharica. 3. IX. 1943. g. odlazi na politički kurs, i po završenom kursu postaje politkomesar vojne bolnice. Nosilac je Spomenice 1941. Mihaljević Sajka, rođena 1924. g. u Pušini, k. Orahovica. 25. XI. 1941. g. odlazi u partizansku grupu Ive Marinkovića. Do prosinca 1941. g. bila je borac, a zatim bolničarka u bolnicama. Kasnije iz evakuacione bolnice Zvečevo odlazi a ranjenicima u Italiju. Nosilac je Spomeice 1941. Milaković Draginja, Miletić Ružica, Milić Ankica, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je u NOV komesar čete. iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. iz Bijelog Brda, k. Osijek. Kao komesar čete istakla se u borbi s Nijemcima u Podravini. Pohvaljena za hrabrost od Štaba Podravskog odreda. Milinković Ljubica, rođena u Budimcima, u borbi. Milošević Ana, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOP. Poginula �Milosevic dr. Olga, rođena 6. VI. 1906. g. u Temišvaru. Od 1938. g. sarađuje s radničkim pokretom. U partizane odlazi 1941. g. Bila je u Orjenskom, a zatim u Nikšićkom odredu. U Crnoj Gori organizirala je i vodila partizanske bolnice. U III., IV. i V. ofenzivi bila je liječnik Vrhovnog štaba i njegovog pratećeg bataljona. Poslije V. ofenzive prelazi na rad u ZAVNOH. Radi kao liječnik u Gorskom Kotaru, a od k r a j a 1943. g. u Slavoniji. U travnju 1944. g. birana je u Oblasni NOO za Slavoniju kao pomoćnik za zdravstvo. U t r a v n j u 1945. g. odlazi u Ministarstvo za zdravlje F'NRJ na dužnost načelnika za zaštitu majki i djece. Ranjena je bila u ruku. Nosilac je Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva I. reda i Ordenom zasluga za narod II. reda. Milošević Leposava. Odlazi 5. X. 1942. g. kao borac u II. odred. Poginula 1944. g. Milošević Maca, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Milješić Anđa, rođena u Ordanji, k. Našice. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula. Milješić Stana, rođena u Ordanji, k. Našice. 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula. Mirić Mara, rođena 1927. g. u Kravlju, k. Našice. Od 1942. g. radi u ambulanti Krndijskopapučkog područja. Poginula u travnju 1944. g. u blizini sela Paučja. Miščančuk Marija, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Modrić Manda, rođena 1925. g. u Orahovici. Bila je borac u NOV. Poginula 1943. g. u Rozmaerovcu na Dilju. Dokument 428 U JEDINICAMA II. OPERATIVNE ZONE BILO JE NA DAN 4. IX. 1943. 128 ŽENA Pregled 1 brojnog stanja i naoružanja jedinica II. Operativne Zone — 1 Napomena ženskih ženskih — Hrvatske na licu muških muških Štab zone ženskih muških Jedinica u rashodu PO Naoružanje 2 Brojno stanje po spisku NOV i 56 Zum beračko-Pokup. Odred Moslavački P. 0. 1 56 1 Po stanju 1. IX. 1943. 826 84 148 6 678 78 Po stanj. 15. VIII. 1943. 428 XIII. Prol. Brigada „R. K." 10 94 1 334 9 Po stanj. 15. VIII. 1943. — — 1000 Kalnički P. O. 431 33 50 II. N. 0. Brigada II. Oper. Zona N. 0. V. i P. O. H. 710 — — Ukupno 3451 128 292 1000 — 5 — 12 — 381 28 710 — 3159 116 Po stanj. 26. VIII. 1943. Po stanju 4. IX. 1943. i 1 aparat za miniranje Po stanju";4. IX. 1943. 1 aparat za miniranje Dne 4. I X . 1943. Politkomcsar M. P. M. Belinić 1 Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O J . 2 N a o r u ž a n j e izostavljeno. Komandant Vlado Matetić �Mudrinić Ljubica, rođena 15. XII. 1924. g. u Čaprigincima, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. g. Poginula u akciji na Čagljin 1943. g. Mudrinić Sava, iz Babjaka, k. Našice. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. Muselin Anđa, rođena 1920. g. u Kokočaku, k. Orahovica. U NOV od 1943. g. Poginula 2. X. 1943. g. pri napadu na Čaćince. Nikšić Milka, rođena 1923. g. u Čovcu, k. Nova Gradiška. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Poginula 1943. g. Oberhofer-Šik dr. Tea, rođena 1913. g. u Karlovcu. U partizane odlazi 7. XI. 1943. g. iz Koprivnice. U NOV je bila upravnik bolnice Diljskog područja, upravnik poljske divizijske bolnice XII. divizije i referent saniteta XII. divizije. Više puta pohvaljena od Štaba korpusa. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Ima čin kapetana. Obradović Ana, rođena 1919. g. u M. Peratovici, k. Grubišno Polje. 1942. g. odlazi u Bilogorski odred. Umrla. Ostojić Milka, iz Babjaka, k. Našice. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. Paunović-Miščević Danica, rođena 20. I. 1924. g. u Paklenici, k. Novska. Bila je član Kotarskog komiteta Novska. U NOV odlazi 1943. g. Petiška Marica, rođena 1924. g. u Milanlugu, k. Slav. Požega. U NOV od 1942. g. Bila je upravnik vojno-partizanske bolnice, zatim omladinski rukovodilac u I. bataljonu podravskog odreda, član Kotarskog komiteta SKOJ-a Slatina, Đakovo i Slavonska Požega, sekretar Općinskog komiteta Velika, član Kotarskog komiteta Čaglin, pročelnik prosvjete Kotarskog NO-a Slav. Požega i član KK K P H Slav. Požega. Ima čin potporučnika. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom za hrabrost. Poklepović Marija, rođena 16. IV. 1920. g. u Milni na Braču. U NOV od 28. XII. 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici X X V I I I . divizije. Poljak Ruža, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Radošević Jovanka, iz Sibinja, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Rakoševac Marica Strelka, iz Pakraca. U NOV od 1942. g. odredu. Bila je borac u Psunjskom Romanjak Kata, iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Rudić Anka, rođena 1918. g. u Gakovu, k. Grubišno Ranjena 1944. g. Ima čin zastavnika. Polje. U NOV od 15. III. 1942. g. Savić Anka, rođena 12. VII. 1919. g. u Vasinim Lažima, k. Slav. Požega. U svibnju 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Slavonskom odredu i Virovitičkoj brigadi. Koncem 1943. g. uhapšena je i otjerana u logor. Po povratku iz logora, nastavlja aktivno rad u kotarskom odboru AFŽ. Sinjerac Milka, rođena 1924. g. u Koprivničkim Bregima, k. Koprivnica. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Poginula 1944. g. kraj Stare Ploščice. Smiljanić Smilja, rođena u Budimcima, k. Našice. Poginula. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Sremac Milka, rođena 1925. g. u Svinjicama, k. Vojnić. U NOV od 6. VII. 1943. g. Ranjena 1945. g. na položaju kod Čađavice. Ima čin zastavnika. Stanar Milica, rođena 10. V. 1923. g. u Gornjem Rajiću, k. Novska. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. u napadu na Voćin. Stojanović Ruža, rođena 1923. g. u Borovu, k. Vukovar. Početkom 1943. g. bila je uhapšena radi aktivnog rada za NOP. Iste godine odlazi u NOV i pogiba u borbi kod Ravne Gore na Papuku. Šelović Cvijeta, rođena 1921. g. u M. Grđevcu, k. Grubišno Polje. Od 1942. g. bila je borac u Bilogorskom bataljonu. Umrla krajem 1943. g. �Šević Radoslava, rođena 24. XI. 1926. g. u Bršadinu, k. Vukovar. U NOV od 24. IV. 1943. g. Svršila je sanitetski kurs III. klase oficirske škole. Bila je bolničarka u Virovitičkoj udarnoj brigadi. Ima čin starijeg vodnika. Šimić Jelena, rođena 1927. g. u Orahovici. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka u bolnici na Papuku. Ranjena u borbi s Nijemcima na položaju Jankovac, 1. IV. 1944. g. Invalid. Škiljan Vikica, rođena 1919. g. u Batinskoj Rijeci, k. Daruvar. U NOV od jeseni 1942. g. Bila je bolničarka u bolnici Ljutoč, a kasnije učiteljica u Slat. Drenovcu. Umrla 1943. g. Šrajber Anđelka. Bila je na dužnosti u Vojnoj oblasti za Slavoniju. Ima čin poručnika. Štambuk Volga, iz Selaca na Braču. Poginula 1943. g. kao borac Slavonske jedinice. Topi jak Julijana, rođena 1927. g. u Vel. Miletincu, k. Daruvar. Od 19. IX. 1943. g. bila je borac u II. četi I. bataljona Virovitičke brigade. Ranjena 1944. g. na položaju kod Suhopolja. Ujić Danica, rođena u Topolovačkim brdima. U NOV od 1942. g. Bila je prva žena borac u Bilogorskoj četi. Kasnije radi kao bolničarka u bolnici na Bilogori. Vargaš Manda, rođena 22. IV. 1920. g. u Malinu, k. Slavonski Brod. U travnju 1941. g. radi u Malinu i ostalim selima na organiziranju omladine. U lipnju i srpnju radi u Zagrebu i učestvuje u udarnim omladinskim grupama. 1942. g. odlazi u NOV. U I. slavonskom odredu bila je omladinski rukovodilac čete. 25. IV. 1942. g. zarobljena je i otjerana u logor. 15. I. 1944. g. izlazi iz logora i ponovo je u partizanima. Postaje član KK K P H i K NOO Brod, član OK K P H i 0 NOO Brod, sekretar OO A F Ž Brod i član Oblasnog odbora A F Ž Slavonije, član Oblasne komisije za pomoć postradalim krajevima, nastavnik politodsjeka VI. udarnog korpusa, šef politodsjeka III. JA. Nosilac je Spomenice 1941. Viljanac Nedeljka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Viljanac Radojka, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Viljanac Vukosava, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vučenović Jagoda, iz Kokočaka, k. Orahovica. Bila je 1941. g. borac u Papučkoj grupi. U toku NOB radila je u organizaciji žena i u narodnim odborima. Vučković Ljubica, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vujatović Margareta, rođena 1919. g. u Pakracu. 1942. g. odlazi u I. slavonski odred. U borbi kod Bobara na Psunju bila je ranjena. Za vrijeme ofenzive na Kozari nestala, te proglašena mrtvom. Vujnić Radoslava, iz Budimaca, k. Našice. U NOV od 1942. g. Uhvaćena od neprijatelja u Orahovici i obješena. Vujnić Velinka, rođena u Budimcima, k. Našice. Od 1942. g. bila borac u NOV. Vukadinović Mira, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Vukadin-ović Savka, rođena 1926. g. u Čeralijama, k. Podravska Slatina. U NOV od 1942. g. U ofenzivi na Zvečevo bila je ranjena i prenesena u bolnicu kod Zvečeva. Bolnica je bila izdana neprijatelju i svi ranjenici ubijeni. Vukelić Dragica, iz Gromačnika, k. Slav. Brod. Bila je borac u NOV. Vukelić Ljubica, iz Gromačnika, k. Slav. Brod, Bila je borac u NOV. Živanović Dara, iz Budimaca, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Živković Kata, iz Brodskog Varoša, k. Slav. Brod. Od 1942. g. bila je borac u NOV. Živković Ljeposava, rođena 1919. g. u Benkovcu, k. Nova Gradiška. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. u Podravini, u borbi s ustašama i Nijemcima. �Dokument 429 PRIJEDLOG ZA U N A P R E Đ E N J E ŠRAJBER ANĐELKE U ČIN PORUČNIKA 1 K O M A N D A SLATINS'KOG PODRUČJA VI. KORPUSA N O V Podatci drugarice p. poručnika, Šrajber Stjepana Anđelke, koja se predlaže za unapređenje u čin poručnika 2. 8. X. 1921. g. u Zagrebu. 3. Hrvatica, rimokat. 4. Neudata, otac Stjepan 55. g., majka Julijana Malek (umrla) sestra Mira 24. g. 5. Otac tapetar, majka domaćica, sestra isto žive u Zagrebu od ličnih prihoda. Majka umrla. 6. Student medicine. 7. Veliku maturu 2. semestra. Svršila sanitetski oficirski kurs, br. kursa 8,38 od 7. XI. 1944. g. 9. 24. V. 1943. g. Dobrovoljno. Od kapitulacije Jugoslavije do stupanja u NOV bila u logoru 6 mjeseci u Gospiću, Jaski i Drenju, a ostalo vrijeme do stupanja u NOV bila kod svoje kuće u Zagrebu. Stupila kao medicinar i narkotizer III. Operativne zone VB. br. i bila do 7. X. 1943. g. Od 7. X. 1943. g. do 5. XI. 1943. g. u kirurškoj ekipi na Ljutoču, od 5. XI. 1943. g. do 27. IV. 1944. g. u kirurškoj ekipi XII. divizije, od 27. IV. 1944. do 1. X. 1944. g. u VB VI/2, a. asistent, od 1. X. 1944. g. do 19. XI. 1944. g. na sanitetskom kursu, oficirskom pri GŠH u Baniji, od 19. XI. 1944. g. do danas u VB. VI/2, a. asistent odelenja. 10. Proizvedena u čin p. poručnika Biltenom broj 40-43 st. 2. 19/1155. od maja 1944. godine. Kada je bila predložena u čin p.poručnika vršila dužnost asistenta Odelenja VI/2.a. 11. Od 19. XI. 1944. g. asistent odelenja VI/2.a. II. 1. Srpiskohrvatski i njemački. Liječnik (medicinar). 2. Hapšena od Mačekove zaštite 7. XI. 1940. g. a 1941. g. 15. VII. od strane ustaša kao komunista, puštena na slobodu na intervenciju Cara. 3. U Italiji 1938. g. na maturalnom putovanju. III. 1. Ranjavana nije. 2. Pohvaljena i odlikovana nije. 3. Kažnjavana nije. 4. Dobra, marljiva, vredna, odana, poslušna, fizički slaba, te nesposobna za uporan rad, može se od nje razvijati dobar medicinar, ima iskustva u kirurgiji. Komanda Slatinskog područja IV. korpusa N O V Povjerenik personalnog odseka politkomesar kapetan: Rad. Rajović, s. T. 1 Original dokumenta nalazi se u Vojno-historijskom institutu M N O J . �Partizanska bolnica na Psunju Dokument 430 I Z N A R E Đ E N J A Š T A B A S A N I T E T S K O G O D S J E K A II. K O R P U S A N O V I P O H O D 8. VII. 1943. 0 R A Z M J E Š T A J U Ž E N S K O G S A N I T E T S K O G K A D R A K O D V R Š E N J A BESPLATNE AMBULANTNE STAB 2. KORPUSA NOV I SLUŽBE PO HRVATSKE SANITETSKI Br. OTSJEK 37 8 . VII. 1943. g. Upravama bolnica broj 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 10 U 19,10 č. Naređuje se: 1. Upravnica 2 ođeljenja vojno-partizanske bolnice Psunjskog područja (dosadašnje bolnice 2) sestra Ksenija Krajnović vršiće ambulantu kao i sve ostale bolnice i svi upravnici subotom. Ambulante će se vršiti po sporazumu sa NOO-om u selu Bobare ili Rogolji... 3. Upravnica infekcioznog ođeljenja bilogorske vojno-partizanske bolnice (dosadašnja bolnica broj .8 na Ravnoj Gori) Dr. Katarina Vevern vršiće besplatnu ordinaciju svake subote u selu Popovci. 6. Upravnik oporavilišta broj l/II, odjeljenje vojno-partizanske bolnice Papučkokrndijskog područja, Dr. Alenka Hrovat-Pajalić vršiće besplatnu ordinaciju u Voćinu svake subote. 2. B o l n i c e . . . Za smještaj djece koja nemaju nigdje da se spreme pristupili srno, u zajednici sa prosvjetnim odborom Oblasnog NOO za Slavoniju i masovnimt antifašističkim organizacijama, formiranju dječjeg doma. Prostorije već imamo, samo ih još treba iznutra namjestiti, organizirati prehranu i t. d. Kao stručnu silu dao sam iz saniteta drugaricu Editu Farner, sestru pomoćnicu, koja je ranije radila sa -djecom. U upravni odbor doma od strane vojske ušao sam ja. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Šef 21 Žene Hrvatske u NOB sanitetskog otsjeka 321 �Dokument 431 IZ N A R E Đ E N J A SANITETSKOG ODSJEKA II. KORPUSA NOV I POH OD 8. VII. 1943. 0 RAZMJEŠTAJU ŽENSKOG SANITETSKOG KADRA U VOJNO-PARTIZANSKE BOLNICE ŠTAB 2. KORPUSA NOV I PO HRVATSKE -SANITETSKI OTSEK 8. III. 1943. g. u 12,45 č. Br. 34 . . . I. Vojno-partizanska bolnica Psunjskog područja . . . Za šefa 2. odjeljenja te bolnice (dosadašnja bolnica broj 2) postavlja se med. sestra Ksenija Krajnovič. . . . Za političkog komesara 1 odjeljenja ove bolnice postavlja se drugarica Vilma Divić-šoštarić. Za šefa 2 odjeljenja postavlja se dr. Katarina Vevern, dosadašnji sekundarni liječnik bolnice broj 7 bolnica Požeškog područja III. Vojno-partizanska (bolnica broj 8) . . . Za političkog komesara postavlja -se Kulić Nevenka, dosadašnji politički komesar bolnice broj 3. IV. Vojno-partizanska bolnica Papučko-krndijskog područja . . . Za upravnika sadašnjeg oporavilišta broj 1 postavlja se dr. Alenka HrovatPajalić. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politički komesar: Komandant: Šef Sanitetskog otsjeka: Dr. Žarković s. r. Osoblje ambidante u Mikleušu, 1944. g. �Pred partizanskom bolnicom na Papuku, prosinac 1943. g. Dokument 432 IZ IZVJEŠTAJA ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VI. KORPUSA OD 4. XII. 1943. SANITETSKOM ODSJEKU GLAVNOG ŠTABA HRVATSKE 0 ŽENAMA SANITETSKIM RADNICIMA SANITETSKI OTSJEK ŠTABA 6. KORPUSA NOV I POJ Br. 7-6 Predmet: Izvještaj za mjesec novembar 4. X I I . 1943. Šefu Sanitetskog otsjeka Glavnog Štaba NOV i PO Hrvatske 1. Raspored liječnika u operativnim jedinicama i pozadini. a) Opći pregled U toku mjeseca novembra dobili smo 6 liječnika, 3 studenta medicine, jednu studenticu farmacije, jednu dentisticu i jednu laboratorijsku asistenticu. Novodošli liječnici raspoređeni su ovako : . . . 4. Dr. Feodora Fischer, specijalista za dječje bolesti, raspoređena je na rad u civilnom sanitetu, budući da je ovaj ostao bez kadrova zbog odlaska dr. Koharevića i zbog povećanog broja zaraznih bolesti. 5. Dr. Tea Oberhofer, bolnički liječnik, raspoređena kao (Dilj). Jučer je tek otputovala na svoju d u ž n o s t . . . upravnik VP bolnice 6 Od medicinara mobilizirali smo drugaricu Zoru Hirjanić, stud. X. semestra. Raspoređena na praksu u VP bolnicu II/3 (kirurško odjeljenje dr. Koporca). Klašnja Zorka, stud, med., raspoređena na praksu u VP bolnicu III/I. Kljaić Nikola, stud, med., raspoređen na praksu u VP bolnicu IV/1 (kirurško odjeljenje dr. Polačeka). �Vera Švedova, dentista, dobrovoljno stupila u partizane U novembru. Ne želi raditi zubarski posao i po vlastitom traženju raspoređena na rad kao bolničarka. Vera Duić, laborant, asistentica, raspoređena na rad sa svojim mužem u VP bolnicu 1/2. Sestra pomoćnica Matoničkin Anica, stupila kao dobrovoljac u partizane 2,3. X. 1943. g., raspoređena kao šef odjeljenja VP bolnice III/4 (oporavilište), b) SANITETSKI KADROVI: .. . Politkomesar VP bolnice 5 Nevenka Kulić dobila je tuberkulozu i upućena je na liječenje. Njezinu dužnost preuzeo je Milenko P a l i k u ć a . . . . .. referent saniteta 17. brigade slomio je nogu i nalazi se na liječenju, njegovu dužnost preuzela je doktorica Alenka Hrovat i sasvim- zadovoljava na tom poslu. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! i Šef sanitetskog otsjeka, major D r . Žarković, s. r. Dokument 433 IZ NAREDBE ŠEFA SANITETSKOG ODSJEKA VI, KORPUSA NOVJ OD 4. XII. 1943. KOJOM SE POHVALJUJE VEĆI BROJ DRUGARICA U POZADINSKOM SANITETU SANITETSKI ŠTABA 6. OTSJEK KORPUSA NOV I POJ Br. 175 4. XII. 1943. Naredba br. 1 Za osobito vrijedan i požrtvovan rad u sanitetskoj službi pohvaljuju se slijedeći drugovi i drugarice : . . . 3. Drugarice bolničarke VP bolnice I/l za -savjestan i požrtvovan rad u redovno vrijeme, i uzorno držanje za vrijeme neprijateljske ofenzive u ljetu 1943. 4. Drugarice pralje iz 1 kirurškog odjeljenja VP bolnice 1, koje najtočnije i najsav jesni je obavljaju svoje naporne poslove. 5. Drugarica Stoja Buzdum, pomoćna kuharica u VP bolnici I/l, za uzoran i požrtvovan rad kroz 12 mjeseci kao pralja i kuharica. . . . 7. Greta -Skalak, bolničarka-instrumentarka VP bolnice I/l, za uzoran, neumoran i točan rad. 8. Palčec Tonka, bolničarka VP bolnice II/l, za požrtvovan i savjestan rad kroz godinu dana. . . . 11. Drugarica Milka Mikojević i Stojanka Novaković, kuharice VP bolnice II/2, za naporan i požrtvovan rad u kuhinji za vrijeme bolesti ostalog osoblja. 12. Presečan Kata, Gavro Sljubura, Jela Boičić, bolničari u VP bolnici III/l, zbog uzornog i o-sobito pažljivog odnošaja prema ranjenim borcima. 13. Drugarica Danica Miletić, bolničarka VP bolnice III/l, za uzoran i vrlo naporan rad u p-revijali-štu prvog kirurškog odjeljenja. 14. Drugarica Boja Milanković, vešerica VP bolnice III/l i drugarica -Jovanka Lončar, kuharica VP bolnice III/l, za uzoran i požrtvovan rad na dužnosti, koja im- je dodijeljena. . . . 19. Drugarica Majić Jagoda, bolničarka, i drug Anđelić Đuro, bolničar VP bolnice IV/1, za uzoran i požrtvovan rad oko ranjenika. . . . 21. Drug Blagoje Romanic, bolničar i drugarica Katica Furnić, bolničarka VP bolnice I V/2, za požrtvovan i uzoran rad. . . . 23. Drugarica Milka Priča, šef odjeljenja VP bolnice IV/3, za požrtvovan rad. . . . 25. Jelka Foketi, bolničarka VP bolnice IV/4, za požrtvovan rad i lijep postupak prema ranjenicima. Prednju Naredbu pročitati pred strojem na svakom pojedinom bolničkom odjeljenju. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Šef Sanitetskog otsjeka: D r . Zarković, s. r. �U posjeti invalidskom domu VI. korpusa na Ljutoću Dokument P O H V A L A K A T I GOVORUŠIĆ, P O L I T K O M E S A R U VOJNO - P A R T I Z A N S K E NICE ZA NJEN POŽRTVOVAN UPRAVA V.P.B. 434 BOL- RAD1 VI/2 Br. si. Dana 23. XI. 1944. Upravama odjeljenja — svima Od Komande SI. Područja od 21. XI. 1944. g. pod br. 1307, dobili smo slijedeći dopis: »Ovim pohvaljujemo drugaricu Katu Govorušić, pol. komesara V. P. B. VI/2-b, kao najaktivnijeg radnika našeg Područja. Ista drugarica je tako rekuć nemoćna starica, kojoj se ova Komanda divi na njezinome radu i agilnosti, te tako bez sumnje možemo reći da je ista kao najbolji, najradiniji rukovođioc na ovome Području. Ista drugarica može svim našim1 rukovodiocima da posluži kao primjer, jer mnogi naši rukovodioci zanemaruju naš posao i lenčare, a dok naša draga drugarica Kata ne sprovodi niti jednoga dana uzalud nego u radu. Još jednom napominjemo drugovima rukovodiocima da se ugledaju u rad naše drugarice, Kate.« Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: (Potpis n e č i t l j i v ) 1 - O r i g i n a l ovo,g dokumenta nalazi se u arhivi H i s t o r i j s k o g U p r a v n i k , kapetan: (Potpis nečitljiv) o d j e l j e n j a CK S K H . �ŽUMBERAK I POKUPLJE Žumberak i Pokuplje obuhvatalo je u toku NOB brdski sklop Žumberka, polje, širu okolicu Zagreba južno od rijeke Save i dio Posavine do Siska. ravno Pokuplje, Turo- Polovinom kolovoza 1941. g. formiran je u šumi blizu sela Đurića 1. žumberački partizanski odred od 37 boraca, većinom radnika i studenata. Odred je otpočeo s akcijama, ali se nije održao. Početkom travnja 1942. g. GŠH je uputio na Žumberak jednu desetinu boraca IV. bataljona I. kordunaškog odreda, da bi pomogla svojim iskustvom razvoju i organiziranju KOB u neposrednoj okolici Zagreba, gdje su za to već postojali svi politički uslovi. Za nekoliko dana, po naređenju GŠH, dolazi u taj kraj Narodni heroj Milka Kufrin-Bulat zajedno s nekoliko članova Partije i SKOJ-a iz kotara Samobor i s vodom od 16 drugova. Odmah je osnovan vod od oko 30 boraca. Akcije voda i politički rad partizana doprinijeli su mobilizaciji novih boraca, koji su sve više stizali iz Zagreba, Okića, Horvata, Donje Kupčine i t. d. Sredinom lipnja vod se već povećao na 90 boraca. Tih dana stigla je na Žumberak još jedna desetina, formirana od dobrovoljaca I. kordunaškog odreda. Krajem lipnja formira se od tih boraca I. žumberačka partizanska četa od tri voda. Za pomoćnika komesara čete postavljena je Milka Kufrin-Bulat. Pred kraj lipnja četa već ima oko 150 boraca i formira se bataljon »Josip Kraš« od tri čete. Za komesara III. čete tog bataljona postavljena je Milka Kufrin-Bulat. Istodobno s upućivanjem desetine u Žumberak, jedan vod 1. čete IV. bataljona 1. kordunaškog partizanskog odreda upućen je u Pokuplje. I on je postepeno jačao, tako da je početkom lipnja 1942. g. već formirana četa »Kljuka« od 60 boraca. Pod konac lipnja četa već broji 110 boraca. Krajem lipnja 1942. g. formira se Žumberačko-pokupski partizanski odred, u koji ulazi jedan novoformirani bataljon od 120 boraca, četa »Kljuka«, koja kasnije prerasta u bataljon »Slavko Klobučar«, i Žumberačka omladinska četa, formirana u kolovozu 1942. g. od omladinaca-dobrovoljaca iz općina Kalje, Radatovići, Sošice, Horvati i Okić. Da pomogne razvoju narodnog ustanka u Žumberku i Pokuplju, GŠH, krajem kolovoza 1942. g. upućuje na taj teren IV. kordivnašku brigadu, a u rujnu 1942. g. I. proleterski udarni bataljon Hrvatske. Početkom listopada formirana je u Žumberku Zagorska četa, koja je krenula ti Hrvatsko Zagorje i spojila se s Kolničkim partizanskim odredom. Većinu boraca u četi sačinjavali su Hrvati iz okolice Zagreba i Hrvatskog Zagorja, a ostalo su bili prvoborci Korduna. Od I. ,proleterskog bataljona Hrvatske i Žumberačko-pokupskog odreda formirana je 7. XI. 1942. g. XIII. KO udarna brigada »Josip Kraš«, koja je kasnije dobila naziv: XIII. udarna KO proleterska brigada »Rade Končar«. Polovinom 1943. g. među borcima brigade bilo je preko 10°/o žena. Brigada je bila sastavljena od boraca iz svih krajeva Hrvatske: Dalmatinaca, Primoraca, Kordunaša, Ličana, Banovaca, Gorana, Zagrepčana, Žumberčana, Zagoraca, Slavonaca i nekoliko Bosanaca. XIII. proleterska brigada imala je ogromno značenje za razvitak narodnog ustanka u Žumberku. Na stotine novih boraca stupalo je u njezine redove. �3. XI. 1943. g. brigada kreće preko oslobođenog teritorija u Bosnu, gdje ulazi u sastav I. proleterske divizije, s kojojm prolazi VI. i VII. neprijateljsku ofenzivu. 23. VIII. 1944. g. brigada je stigla u Srbiju i učestvuje u posljednjim naše zemlje. borbama za oslobođenje Za izvanredne zasluge u borbama, XIII. proleterska brigada je 28. VII. 1944. g. odlikovana Ordenom Narodnog oslobođenja, a 24. XI. 1944. g. Ordenom Partizanske zvijezde I. reda. U toku veljače 1943. g. formiran je u Žumberkii terenski bataljon od 147 boraea, radi osiguranja slobodnog teritorija i djelovanja u pravcu Samobora i Jaske. Prilikom napada neprijatelja, 21. ožujka 1943. g. koji je namjeravao da stegne obruč oko Žumberka i onemogući povlačenje jedinica NOV i bolnice, bataljonu je uspjelo da na 120 kola evakuira 198 ranjenika, te oko 700 ljudi, žena i djece. U dugom i teškom maršu, kolona duga preko 12 kilometara, s ranj,enicima i narodom stiže u Čremušnieu. Ranjenici su smješteni u slovenske bolnice na Rogu, a bataljon i narod vraćaju se u Žumberak. Kroz to vrijeme snažno rastu udarne grupe Žumberka i Pokuplja, tako da se 8. V. 1943. g. formiraju dva nova bataljona sa oko 400 boraca. Polovinom srpnja 1943. g. formiran je Turopoljsko-posavski 30. siječnja 1944. g. formirana brigadu »Joža Vlahović«, Seljinu je brigadu, XXXIV. divizija, Karlovačku odred od koja je imala brigadu, 300 u boraca. svom Turopoljsko-posavski sastavu omladinsku i Žumberački odred. Karlovačkog kotara. 27. kolovoza 1944. g. formirana je. Zumberačka brigada. Karlovačka brigada formirana je 1943. g. na Kordunu, od boraca s terena Brigada je djelovala samostalno sve do ulaska u sastav XXXIV. divizije, 1944. g. �Dokument 4 3 S NAREDBA KOJOM SE MILKA KUFRIN POSTAVLJA ZA POLITKOMESARA III. ČETE BATALJONA »JOŽE KRAŠA« Naredba br. 6 U svrhu j a č a n j a P a r t i z a n s k o g pokreta u dijelu Žumberačko-Pokupskog, kao i organizacije odnosno reorganizacije Žumberačko-Pokupskog N O P Naređujem 1. Da se organizira Štab b a t a l j o n a »Jože K r a š a « i to kako s l i j e d i : Za komandanta b a t a l j o n a imenujem druga B r e b e r i n a Miška, za njegovog zamjenika imenujem druga Simić Milutina. R a z r j e š u j e m dužnosti politkomesara b a t a l j o n a » J o ž e K r a š a « druga F o r š t Milana, a na njegovo mjeato imenujem druga Matu Mejašića, t. j. za politkomesara bataljona »Jože K r a š a « , a n j e g o v i m z a m j e n i k o m i m e n u j e m : d r u g a L o p a j i č M i l a n a . D r u g F o r š t odlazi u četu... . . . Za komandira 3. čete b a t a l j o n a » J o ž e K r a š a « i m e n u j e m druga Gugu, njegovim zamjenikom druga Ivana Videkovića. Za politkomesara imenujem drugaricu Milku Kufrin, a njezinim zamjenikom druga Butkovića. 3 . P r o v o đ e n j e ove Kraša«, drug Breberina naredbe imade i Mejašić. izvesti k o m a n d a n t i politkomesar b a t a l j o n a » J o ž e 4. N a r e đ u j e m da se odmah izvrši primopredaja Smrt fašizmu — Sloboda svih dužnosti prema ovoj naredbi. narodu!- Za štab II. Operativne zone N O P i D Vojske Hrvatske Politkomesar i vršioc dužnosti komandanta II. OZ Marko iStubičanec v. r. 1 N a p o l o ž a j u dne 9 . V I I I . 1 9 4 2 . 1 Narodni heroj Marko Belinić. BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA Rođena je 15. X. 1921. g. u selu Purgariji, Okić, kotar Jastrebarsko, u seljačkoj porodici. Nakon svršene osnovne škole polazi gimnaziju u Zagrebu. Nakcm završetka srednje škole upisuje se na agronOmski fakultet, jer je htjela da svojim stručnim znanjem pomogne izmjeni društvenih odnosa, koji su vladali na nalem selu. Već u gimnaziji, 1938. g., postaje član SKOJ-a. U SKOJ-u izgrađuje svoje poglede na društvo, njene ideje o novom, socijalističkom društvu postaju šire i temeljitije, i ona traži sredstva za njihovo ostvarenje. Neposredno pred okupacijom naše zemlje napušta studij i potpuno se posvećuje političkom radu, naročito u selima Okića (k. Jastrebarsko) i Horvatima (k. Samobor). Početkom okupacije učestvuje u diverzantskim akcijama i pomaže u prihvatu interniranih boraca nakon njihovog bijega iz Kerestinca. Usprkos stalnih progona i potjera, neumorno radi na širenju ideja NOB. Kad su joj ustaše uhapsili MILKE KUFRIN čitavu porodicu, da bi je prisilili na predaju, ona se ne koleba, svijesna da sa fašizmom nema pogodbi, već samo borba na život i smrt. Odlazi u Zagreb, gdje se povezuje sa SKOJ-evskom i partijskom organizacijom. Na prijedlog druga Rade Končara, sekretara CK KPH, u lipnju 1941. g. postaje član KP. Tada izjavljuje: »Spremna sam na sve, idem na svaki zadatak, pa i onaj koji je nemoguć, idem tamo gdje me Partija odredi.« Zatim postaje član MK SKOJ-a Zagreb, organizira i učestvuje u akcijama SKOJ-evskih organizacija, u pisanju parola, trganju ustaških i njemačkih plakata i proglasa, u skupljanju oružja, pripremanju i vršenju diverzantskih akcija, kurseva za prvu pomoć, i u političkom radu na okupljanju omladine protiv okupatora. U Zagrebu radi ilegalno sve do odlaska u partizane, krajem listopada 1941. g. Postaje član OK SKOJ-a za Karlovac i radi na stvaranju omladin- �skih organizacija, na mobilizaciji omladine za NOV, te učestvuje u akcijama partizanskih odreda. Početkom travnja 1942. g. odlazi na Žumberak i Pokuplje zajedno sa desetinom partizana, koju je CK KPH i Glavni štab Karoclno-oslobodilačkih i partizanskih odreda Hrvatske uputio na taj teren sa zadatkom da u neposrednoj okolici Zagreba, u kraj gdje se osjećao jak utjecaj Mačekove izdajničke politike, mobilizira hrvatski narod na oružanu borbu protiv okupatora i domaćih izdajnika. Milka postaje zamjenik komesara 1. žumberačke čete. S jednim vodom te čete i Karodnim herojem Pavlom Videković i Mraović Milanom Simićem vrši prve akcije na pruzi Zagreb-Karlovac, pali ustaške općine i čisti teren od neprijatelja. U Hrvatskom Leskovcu, zajedno s drugom Simićem, razoružava željezničku stražu i zarobljava 9 domobrana i 6 pušaka. Kasnije postaje komesar 111. čete bataljona »Josip Kraš«, s kojim vrši svakodnevne akcije oko samog Zagreba. Sa svojom je četom srušila nekoliko vlakova oko Zdenčine i Horvata, a na jednom vlaku zarobila talijanskog vojnog atašea i dva policijska agenta. Nevjerojatna smionost partizana, iznenadni napadi, brzo manevriranje i napadi na ustaše tamo, gdje su se osjećali potpuno sigurni, stvorilo je kod neprijatelja paniku i prisililo ih da obustave svaki noćni promet na pruzi Zagreb-Karlovac. Karod kotara Jaske i Samobora bio je oduševljen tim akcijama partizana. Omladina odlazi u partizane, a sela oko Okića i Horvata masovno pomažu KOP. Ta sela postaju čvrsta baza III. četi za napade na ustaše. Ona se u njima slobodno kreće i zadržava, iako se u neposrednoj blizini nalazi čitav niz ustaških uporišta. Milka je sredinom 1942. g. postala poznata politička ličnost u okolici Jaske, Samobora, Slovenije, a naročito u Zagrebu, ličnost, koju resi hrabrost i revolucionarna svijest. Ustaše su se bojali tog imena, a narodu je njeno ime bilo simbol pobjede. Nije bio nimalo rijedak slučaj, da su ljudi pričali: »Kad se ova mlada djevojka ne plaši neprijatelja slobode, a nismo ni mi za to da sjedimo na ognjištu, hajd' mo u partizane.« 1 zaista, odlazile su djevojke, mladići, pa i starci iz okolice Jaske i Samobora u partizane, a mnogi radnici iz Zagreba želili su da dođu u Žumberak, jer su znali za njene oružane i političke akcije. Kod formiranja OK KPH za Pokuplje, Milka postaje njegov član. 'U studenom 1942. g. odlazi sa Narodni heroj Milka Kufrin Žumberka i postaje član, a kasnije organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. 1943. g. postaje predsjednik Saveza Antifašističke omladine Hrvatske. Pod najtežim uslovima često prelazi s jednog kraja Hrvatske na drugi, kroz poluoslobodeni i neoslobođeni teritorij, pruža pomoć organizacijama na terenu i vojsci i uvijek se ističe upornošću i požrtvovanjem. Na prvom zasjedanju ZAVNOH-a, 13. i 14. VI. 1943. g„ izabrana je za vijećnika. Poslije oslobođenja izabrana je za člana CK SKH, za narodnog poslanika Savezne narodrm skupštine i za Sabor Narodne republike Hrvatske. Nosilac je Spomenice 1941. Za izvanredne zasluge u razvitku narodnog ustanka u Hrvatskoj, Milka Kufrin odlikovana je Ordenima: Bratstva i jedinstva I reda, Zasluga za narod I. reda i Ordenom za hrabrost, a Prezidium Narodne skupštine FNRJ, ukazom 23. VII. 1952. g., odlikovao ju je najvećim priznanjem — Ordenom Narodnog heroja. �MEĐU Ž E N A M A BORCIMA ŽUMBERAČKO-POKUPSKIH I TUROPOLJSKO POSAVSKIH JEDINICA BILE SU I OVE DRUGARICE: Babić Ljubica, rođena 1923. g. u Horvatima, k. Samobor. U NOV od početka 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Jože Kraša« i XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u jurišu na ustaška utvrđenja na Krašiću. Babić Zorka, rođena 1925. g. u Horvatima, k. Samobor. 1942. g. odlazi u III. četu bataljona »Joža Kraš«. Početkom 1943. g. upućena je na politički rad na području Žumberka, a početkom 1944. g. postaje član KK SKOJ-a za Samobor. Badovinac Ana, iz Badovinaca na Žumberku. Poginula kao borac 1944. g. Badovinac Draga, rođena 1923. g. u Šiljcima na Žumberku. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac-mitraljezac. Poginula na Žumberku u borbi s ustašama 1944. g. Balent Marica. 1943. g. odlazi u XIII. poletersku brigadu. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent u brigadi. Barbarić Jagica, rođena 1924. g. u Španskom, kraj Vrapca. U NOV od 20. III. 1943. g. Bila je borac i bolničarka I. čete II. bataljona žumberačkog partizanskog odreda. Prilikom borbe na Plješivici, usred najžešće vatre, previla je i izvukla s bojišta sedam ranjenih drugova. U zimi 1943. g. pratila je iz Plješivice u bolnicu u Sošicama petnaest ranjenih drugova. Ostala je tri dana i tri noći sama s ranjenicima u dubokom snijegu tražeći pomoć. Zadatak je izvršila i dovela drugove na određeno mjesto. Bašić Nevenka, rođena 1927. g. u Podgrađu, k. Samobor. Bila je borac Žumberačkog partizanskog odreda. Prilikom napada na Malune zarobljena je od neprijatelja. — Uspijeva j o j da se oslobodi i ponovo odlazi u Žumberačku brigadu. Bašić Slavica, rođena 1924. g. u Podgrađu, k. Samobor. U NOV od rujna 1943. g. Bila je bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi, zatim u bolnici X. koipusa i bolnici I. armije. Benceković Zora, rođena 1927. g. u Horvatima, k. Samobor. U kolovozu 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bertović Dragica, rođena 1928. g. u Sv. Klari, k. Zagreb. Bila je bolničarka u sanitetskom vodu Žumberačkog odreda. Bolf Ljubica, rođena 1921. g. u Pribiću, k. Jastrebarsko. Bila je uhapšena i odvedena u logor Stara Gradiška. Po izlasku iz logora odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Brezar Draga, rođena 1926. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. U proljeće 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Poginula 1943. g. u borbi u Dvorištu kod Lović-Prekrižja na Žumberku. Brezar Milka, rođena 1925. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. 1943. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Broiz Josipa, rođena u Klanjcu. 1943. g. bila je bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi. Broz Ljubica, rođena 1919. g. u Ledinama, k. Klanjec. Od 1940. g. aktivno radi u naprednom pokretu. 13. X I I . 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu u kojoj je bila delegat voda i komesar čete. Nosilac je Spomenice 1941. Bubić Ankica, rođena 1921. g. u Kupincu, k. Karlovac. 25. I. 1942. g. odlazi u Tisovački odred. Kasnije je bila bolničarka, referent saniteta bataljona i brigade. Nosilac je Spomenice 1941. Catela Marica, rođena u Vrapču, k. Zagreb. Od 1943. g. bila je bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi. �Grupa partizana i partizanki u Pokuplju Geranić Anica, rođena 1920. g. u Ogulinu. Od 1937. g. radi u URS-ovim sindikatima. U prosincu 1942. g. odlazi na Žumberak. Završila je vojni kurs i poslije toga neko je vrijeme politički radila u općini Kalje. U proljeće 1943. g. bila je u II. četi I. bataljona XIII. proleterske brigade. Ima čin starijeg vodnika. Nosilac je Spomenice 1941. Crnčić Anka, rođena u Stajnici, k. Brinje. 1942. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je borac, a kasnije bolničarka. Nekoliko puta pohvaljivana. Curiš Pepica, rođena 1916. g. u Zagrebu. 7. VII. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila ie ranjena 1945. g. Ima čin vodnika. Dimitrijević Slavica, rođena 1925. g. u Zagrebu. 3. III. 1943. g. odlazi u II. četu I. bataljona XIII. proleterske brigade. Poginula kod Kupčine 1943. g. Fajfer Marija. Bila je bolničarka u NOV i učestvovala u borbama u Žumberku i Bosni. Iz najžešće vatre izvlačila je ranjene drugove. Poginula. Ferek Štefica, rođena u Zagrebu. Od 1943. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Ranjena je kod Travnika. U borbi kod Mrkonjića, 1944. g. njezinu su četu opkolili četnici. U borbi je bila ranjena, zarobljena i ubijena. Fiolić Marica, rođena u Maloj Mlaki, k. Velika Gorica. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu kao borac čete za vezu. 1944. g. radi s omladinom. Bila je član KK KPH Velika Gorica. Fučko Jelka, rođena 1921. g. u Pisarovini. U NOV od 20. XII. 1941. g. Bila je borac u IV. bataljonu XIII. proleterske brigade. Goleš Marta, rođena u Goleši-Radatović na Žumberku. U proljeće 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Poginula. �Grdan Mara, rođena 1927. g. u Modruši, k. Sisak. U NOV od 8. II. 1943. g. Bila je bolničarka u III. četi III. bataljona Seljine brigade. Poginula 7. IV. 1945. g. kod Kurjevca. Gurovič Marica. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka Žumfoeračkog partizanskog odreda i III. bataljona Žumberačke brigade. Harapin Irma. Odlazi kao 15-godišnja djevojčica u X I I I . proletersku brigadu i već se u prvim borbama istakla hrabrošću. U borbi na Pribiću bila je teže ranjena. Po ozdravljenju odlazi u bataljon »Kljuka«. Poginula na žažini. Heraković Jelka, rođena u Cerovici na Žumberku. U jesen 1943. g. odlazi u partizane. Radi na terenu općine Kalje, zatim kao bolničarka i u četi za vezu Žumberačke brigade. Hinić-Viktorovski Darinka, rođena 1924. g. u Radatoviću na Žumberku. Od 1942. g. bila je borac i sanitetski referent u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula u borbi kod Brašljevice. Hlopec Barica, rođena 1925. g. u Novom Čiću, k. Velika Gorica. U NOV od 25. VIII. 1943. g. Ranjena 1944. g. kod Dubravca, kao borac Seljine brigade. Horvatić Ivanka, rođena 1925. g. u Čeglji, k. Jastrebarsko. U NOV od kolovoza 1943. g. Bila je borac u četi za vezu Seljine brigade. U ožujku 1944. g. kod Zdenčine smrtno je ranjena. Horvatić Pavica, rođena 1927. g. u Golom Vrhu, k. Jastrebarsko. 15. X. 1943. g. odlazi u III. bataljon žumberačke brigade. Poginula 1944. g. u borbi na Plješivici. Hotko Ivka. Bila je od 1943. g. bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi. Ima čin vodnika. Hotko Jelka. U NOV od 1943. g. Bila je borac, a kasnije bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula na Palisadi. Hrenek-Lučić Katica, rođena 1926. g. u Kućama, k. Velika Gorica. Bila je od jeseni 1943. g. borac u Seljinoj brigadi. Hrestak Marija, rođena 1922. g. u Zagrebu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Poginula 1943. g. kod Sv. Jane. Jambrek Francika, rođena 1923. g. u Stupniku, kraj Zagreba. U kolovozu 194,3. g. odlazi u Žumberački odred. Bila je borac, a kasnije delegat voda. Dva puta ranjena. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom zasluga za narod III. reda. Jordan Ivka. Bila je 1943. g. referent saniteta bataljona »Kljuka«. U najtežim borbama izvlačila je s položaja ranjene drugove. Ima čin zastavnika. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost. Jugović Dušanka, rođena 1925. g. u Kućarima, k. Bosanska Dubica. Od 11. V. 1942. g. bila je borac u Seljinoj brigadi. Ranjena 1944. g. kod Draganića. Juraj Roza. Bila je borac u NOV. Poginula u borbi s ustašama 1944. g. Kamauli Anka. Od 1943. g. bila je borac i bolničarka u XIII. proleterskoj brigadi, te referent saniteta u jedinici I. proleterske divizije. Karlović Zdenka. Bila je borac u I. četi I. bataljona Poginula. žumberačkog partizanskog odreda. Katić Slavica, rođena 1923. g. u Samoboru. 12. I. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je referent saniteta bataljona, higijeničarka i zamjenik referenta saniteta brigade. Nekoliko puta pohvaljivana. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Katić-Šantić Katica, rođena 1921. g. u Ogulinu. 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u odredu, borac i bolničarka u X I I I . proleterskoj brigadi i upravnik bolnice u Žumberku. Invalid. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. �—, P,epica Broz, Milica Pipit, Anka Crnčić, —. Milica —, Kao 12-godišnja djevojčica odlazi u NOV. Bila je borac u bataljonu »Kljuka« i Seljinoj brigadi. U borbi na Brezovači istakla .se hrabrošću. Klanec Zora. rođena 1925. g. u Okiću, k. Jaska. 3. X. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Žumberačkom odredu, u II. četi I. bataljona i bolničarka u sanitetskom vodu Žumberačke brigade. Klemenić Barica, rodom iz Splita. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je borac, kasnije prelazi u Centralnu kazališnu družinu. Knapić Etica, rođena 1920. g. u Lekeniku, k. Sisak. 25. IX. 1943. g. odlazi u Seljinu brigadu i postaje politdelegat. 1944. g. smrtno je ranjena. Kokot Bara, bila je delegat čete u Seljinoj brigadi. U borbi oko Dobranca i Bukovčaka bila je teško ranjena kod izvlačenja ranjenih drugova s bojišta. Poginula. Kokot Dragica, rođena 1925. g. u Slav. Brodu. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi od 194,3. g., a kasnije član glumačke grupe iste brigade. 1944. g. postaje član Centralne kazališne družine ZAVNOH-a. Kolesar Irena, rođena 1921. g. u Oštarijama, k. Ogulin. U NOV od 1943. g. Bila je omladinski rukovodilac, a zatim pomoćnik komesara u četi za vezu Žumberačke brigade. Kolin Lucija, Bila je borac u Turopoljsko-posavskom odredu. U toku jedne borbe u Posavini osvojila je »šarac«. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Kos Dragica. rođena u Hraščini, k. Zagreb. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu s grupom omladine iz sela Brdovca. Kod Mrkonjić grada bila je ranjena. 1944. g. upućena je u Zagrebački okrug na rad s omladinom. Postaje član i zatim sekretar KK SKOJ-a i član OK SKOJ-a Zagreb. Kos-Jan,čić Katica, rođena 1923. g. u Tisovcu, k. Kalje. U NOV od početka 1942. g. Bila je borac u Žumberačkom partizanskom odredu. Kovačić Jelka, �Kufrin Draga, rođena 1900. g. u Okiću, k. jaska. Bila je neko vrijeme u zatvoru zajedno sa svojim drugom, koji je 1942. g. ubijen, i dvije kćeri: Ljubom i Zorom. Zatim s kćerima odlazi u bataljon »Josip Kraš«, gdje je bila kuharica. Radi njezine snalažljivosti i brižljivosti borci su je zvali »Naša mamica«. Kufrin-Kožić Ljubica, rođena 1923. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. U kolovozu 1942. g. odlazi u NOV. Bila je borac u bataljonu »Josip Kraš«, te borac i omladinski rukovodilac u X I I I . proleterskoj brigadi. 1944. bila je sekretar KK SKOJ-a Jaska. Odlikovana Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod III. reda. Kufrin Pava, rođena u Okiću, k. Jaska. U NOV od 1943. g. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Kufrin-Rak Zora, rođena 1926. g. u Gornjoj Purgariji, k. Jaska. Odlazi u NOV u kolovozu 1942. g. zajedno s majkom Dragom i sestrom Ljubicom. Bila je mitraljezac u brigadi, a kasnije delegat voda. U travnju 1944. g. prelazi na rad u ONOO Pokuplje. Latković Ana, iz Mrkoplja, k. Jastrebarsko. U NOV od 1942. g. Bila je politički delegat u Seljinoj brigadi. Poginula 1944. g. u Kraljevcu kod Kupinca. Levak Dragica, rođena 1928. g. u Splitu. Povlačeći se s roditeljima pred terorom fašističkih okupatora u Dalmaciji, stigla je u Pokuplje. U Pisarovini radi u Komandi mjesta, a zatim prelazi kao bolničarka u sanitetski vod Žumberačke brigade. Kasnije je borac u II. bataljonu iste brigade. Lisjak Dragica, rođena 1909. g. u Maloj Rpenji, k. Pregrada. 1942. g. odlazi u I. kordunaški odred, a zatim u XIII. proletersku brigadu. Bila je sedam puta ranjena. 1944. g. radi u organizaciji A F Ž u Pisarovini. Nosilac je Spomenice 1941. Lučić-Hadžiahmetović Barica, rođena 1925. g. u Kućama, k. Velika Gorica. Od sredine 1943. g. bila je borac i bolničarka u X I I I . proleterskoj1 brigadi. Ima čin vodnika. Magovac Ana, iz Kamenica, k. Karlovac. 1943. g. odlazi brigadu. kao borac u XIII. proletersku Mahovec Dragica. Bila je borac u NOV. Poginula u borbi kod Dubranaca u Pokuplju spašavajući mitraljez poginulog mitraljesca. Majdačić Mara, rođena 1916. g. u Stupniku, k. Zagreb. Od 1942. g. bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Kupčine. Iza nje je ostalo maloljetno dijete. Majdak Marica, rodom iz Vrapča, k. Zagreb. brigadi. Bila je bolničarka u XIII. proleterskoj Malašić Darinka, rođena 1927. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. Od lipnja 1943. g. bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Dva puta odlikovana. Ima čin zastavnika. Malašić Nada, rođena 1922. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. U lipnju 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Odlikovana. Ima čin kapetana. Maltarić Đurđa. Odlazi u partizane sa cijelom porodicom. Bila je borac, a kasnije radi kod radio-stanice. Menjak Milica. Bila je borac u Seljinoj brigadi, u četi za vezu X X X I V . divizije i u artiljerijskoj brigadi X X X I I . divizije. Mesić Katica, rođena u Gredi, k. Sisak. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. U svibnju 1944. g. upućena je na rad s omladinom u kotar Sisak. Mihaljević Ljubica, iz Donje Kupčine, k. Karlovac. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. Kod napada na žažinu 1944. g. pri povlačenju jedinica, ostao je ranjen jedan borac blizu bunkera. Vratila se da ga izvuče, ali tada pogiba smrtno pogođena. Mikan Jela, rođena 1927. g. u Blatu, k. Zagreb. 28. VII. 1944. g. odlazi u četu za vezu Žumberačke brigade. Ranjena kod Zdenčine. �Dragica Mikšić-Tabor i Rozina-Govetnik sa brigade drugovima — borci Karlovačke Mikša Mara, rodom iz Lučelnika, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Prilikom napada ustaša 1944. g. na oficirsku školu u Jamničkoj Kiselici, prijetila je opasnost da čitava škola padne u ruke neprijatelja. Iako je bila teško ranjena, Mara baca bombe među ustaše. Ohrabreni njezinim primjerom, borci, koji su se bili počeli povlačiti, vraćaju se i uspijevaju spasiti ostale ranjenike. Mikša Marija. Bila je borac Turopoljsko-posavskog odreda. U borbi kod Kupčine u Pokuplju iznijela je iz najžešće vatre ranjenog druga. Milašinčič Mica, rođena 1923. g. u Pribiću, k. Krašić. Počela je aktivno raditi s naprednom omladinom 1939. g. u Karlovcu, kada postaje član MK SKOJ-a. U NOV od 1941. g. Bila je član KK Slunj i radila s omladinom i ženama. U kolovozu 1942. g. odlazi u Žumberak, gdje radi na istim zadacima. U listopadu 1943. g. odlazi u XIII. protersku brigadu i postaje omladinski rukovodilac. Nosilac je Spomenice 1941. �Mraović-Lešev Savka, iz Bovića, k. Vrginmost. 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je bolničarka i sanitetski referent bataljona. Učestvovala je u mnogim borbama. Nekoliko puta pohvaljena. Noršić Ljubica, rođena 1927. g. u Plesu, k. Velika Gorica. 11. XI. 1943. g. odlazi u III. bataljon Seljine brigade. Bila je higijeničarka. Poginula 5. V. 1945. g. kod Draganića. Novosel Anđela. Bila je desetar I. čete III. bataljona Žumberačkog partizanskog odreda. Prva je od žena u svom bataljonu i u cijelom Žumberku proizvedena u čin vojnog rukovodioca. Poginula u borbi na Plješivici, Peti-Dumić Zlata, rođena 1928. g. u Zagrebu. 28. I. 1944. g. odlazi u I. bataljon Turopoljskog odreda. 1945. g. ranjena kod Velike Gorice. Petković Mara, rođena u Lučelnici, k. Jastrebarsko, 1943. g. bila je borac u NOV. »Partizansko bure« na Pokuplju Plantak Marija, rođena 1928. g. u Podevče- Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Žumberku. Proglašena mrtvom. vu, k. Novi Marof. U NOV od 1942. Zarobljena 1943. g. od Nijemaca u Pohle Nina, rođena u Reihenburgu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac, delegat voda, komesar čete i omladinski rukovodilac u brigadi. Ima čin poručnika. Pongrac-Raček Barica. Od 1943. g. bila je borac čete za vezu, kasnije šifrant u X I I I . proleterskoj brigadi. Popović Jela, rođena 1921. g. u Sopotama, k. Jastrebarsko. U kolovozu 1943. g. odlazi u II. bataljon X I I I . proleterske brigade. Poginula 1943. g. na D. Kupčini. Potočki Nada. U NOV od 30. IX. 1943. g. Bila je borac u bataljonu »Kljuka«. Prah Josipa, rođena 1925. g. u Humu na Sutli. 1943. g. odlazi kao borac odred. u Žumberački Predović Danica, rodom iz Žumberka. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Žumiberačkom i Turopoljsko-posavskom odredu. U bataljonu » K l j u k a « istakla se u akciji kod Izimlja, kad je, kao pomoćnik komesara, komandirala vodom, koji je u žestokoj borbi upao u uporište i izbacio neprijatelja. U napadu na Hrastovac, kao pomoćnik komesara čete za vezu, učestvovala je u uspostavljanju linije preko pruge, koju su držale ustaše. U Peščenici je sama zarobila trojicu ustaša. U jurišu kod Sv. Jane je ranjena. Prpić Katica, rođena u Banskim Oravcima, k. Karlovac. 1943. g. odlazi u X X X I V . diviziju. Invalid. Prsa Nada, rođena u Zagrebu. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi, bolničarka u četi, a kasnije šifrant u I. armiji. Pučar Ljubica, rođena 1928. g. u Tržiću, k. Jastrebarsko. Odlazi u NOV u proljeće 1943. g. i radi u vojnoj bolnici Sošice i Radatović. �Radić Anka, rođena 1926. g. u Vrhovinama, k. Otočac. 194,3. g. odlazi u II. bataljon XIII. proleterske brigade. Imala je čin vodnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Iloka. Rapljenović-Jandriš Katica, rođena 1919. g. u Stojdragi u Žumberku. Od 1936. g. aktivno radi u URS-ovim sindikatima. 1941. g. uhapšena je od žandara, ali joj uspijeva pobjeći. Bila je borac u partizanskom logoru u Tisovcu. U bataljonu »Jože Kraš« u X I I I . proleterskoj brigadi bila je osam mjeseci mitraljezac, a poslije delegat. Krajem 1943. g. upućena je na teren kotara Žumberak, gdje radi u obavještajnoj službi. Nekoliko puta ranjena. Rapljenović Marica, rođena 1926. g. u Kravljaku na Žumberku. 1943. g. bila je sekretar općinskog rukovodstva SKOJ-a u Kalju, član KK SKOJ-a za Žumberak i bolničarka u bolnici. Kad je formirana Žumberačka brigada, odlazi u četu za vezu. Rogić-Devčić Ankica, rođena u Prnjavorcu, k. Čazma. Od ožujka 1943. g. bila je u X I I I . proleterskoj brigadi borac, a kasnije bolničarka. Romanović Jela, iz Tisovca u Žumberku. Sa 14 godina odlazi u jedinicu. Bila je bolničarka. Rušnjak Daisy Vera, rođena 1926. g. u Prelogu. Od listopada 1943. g. bila je bolničarka u vojnoj bolnici X X X I V . divizije u Suhoj Perni. Savatović-Dumić Ankica, od 1943. g.. bila je borac, bolničarka i kasnije sanitetski referent bataljona u X I I I . proleterskoj brigadi. Sečenj-Lacković Marica, rođena 1920. g, u Velikoj Mlaki, k. Velika Gorica. Od 1. III. 1943. g. bila je borac u IV. bataljonu Seljine brigade. Dva puta ranjena. Stanišić Anka. Bila je od 1943. g. borac i bolničarka u četi za vezu X I I I . proleterske brigade. Ima čin kapetana. Stanišić Draga, iz Stanišića u Žumberku. Aktivno je radila Bila je borac u brigadi. u omladinskoj organizaciji. Stijić Anica, rođena 1926. g. u Stijićima, k. Jastrebarsko. U srpnju 1943. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu kao bolničarka. Umrla. Strmac Ankica. Bila je delegat Turopoljsko-posavskog odreda. Sa 17 godina je na čelu svog voda, u borbi u Kupčini, jurišala na neprijatelja. Ranjena. Šabić Franka. 1942. g. bila je neko vrijeme u zatvoru. U NOV od 1943. g. Nakon formiranja Turopoljskog odreda odlazi u vod za vezu kao delegat, a kasnije v. d. komesara čete. Bila je nekoliko puta ranjena. Kasnije radi kao šifrant KNOJ-a. Škrtić Ljubica, rođena u Karlovcu. 1942. g. odlazi u X I I I . proletersku brigadu. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent bataljona. Pohvaljena usmeno i pismeno. šoštarić Vera, rođena 1921. g. u Donjoj Lomnici, k. Velika Gorica. Od travnja 1943. g. u NOV. Bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi i bolničarka u bolnici u Lasinji. Špicer-Čalić Kata, rođena u Čakovcu. 1941. g. bila je internirana u logoru, odakle je 1943. g. zamijenjena, te odlazi u Žumberački odred. Poginula 1943. g. na Kalju. Štulić Marijana, rođena 1922. g. u Hercegnovom (Boka Kotorska). U NOV od 10. II. 1943. g. Ranjena iste godine u borbi s domobranima u Kravarskom, kao borac II. čete III. bataljona X I I I . proleterske brigade. Tkalec Štefica. U ožujku 1943. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Bila je bolničarka, a kasnije sanitetski referent. Tončić Marija, rođena 1916. g. u Pilatovcima na Žumberku. Od 1942. g. bila je borac u X I I I . proleterskoj brigadi. Poginula u V. neprijateljskoj ofenzivi u Bosni. Vincelj Barica. 1943. g. odlazi u NOV. Tri puta ranjena. Vrban Danica, rođena 1923. g. u Velikoj Gorici. Od srpnja 1943. g. bila je borac u jedinici X X X I V . divizije. 1944. g. ranjena u borbi kod Sv. Jane. Ima čin poručnika. 22 Žene Hrvatske u N O B 337 �Vugrin Dragica, rođena 1924. g. u Cerju k r a j Samobora. U NOV od 8. VIII. 1943. g. Bila je borac u bataljonu »Kljuka« i Žumberačkom partizanskom odredu, bolničarka u Samoborskoj četi, bolnici na Petrovoj Gori i referent saniteta u II. bataljonu Žumberačke brigade. Vuković Jela, rođena 1929. g. u 'Tisovcu, na Žumberku. 1942. g. odlazi u XIII. proletersku brigadu. Istakla se u borbi u Krašiću kad je kao bolničarka spasila ranjenog druga i dva puškomitraljeza. Kasnije radi na terenu Pokupija-Žumberk i kao politički radnik. Vunetić Vera, rođena 1925. g. u Drenju, k. Zagreb. Bila je borac, bolničarka i sanitetski referent u XIII. proleterskoj brigadi. Poginula 1945. g. kod Pleternice. Zamer Slavica, rodom iz Slovenskog Primorja. 1941. g. bježi pred Talijanima u Banja Luku i 3. IV. 1942. g. odlazi u XIV. kozarsku brigadu. Bila je ranjena, zarobljena i otpremljena u logor. 1943. g. uspijeva pobjeći i odlazi u XVIII. brigadu, a 1944. g. prelazi u Liku u XXXV. diviziju XI. korpusa, te u XXXIV. diviziju. Ima čin potporučnika. Odlikovana Medaljom i Ordenom za hrabrost. Zuber Marija. Bila je vodnik u IV. bataljonu XIII. proleterske brigade. Za vrijeme borbe s bugarskim fašistima na Palisadu sama je zarobila pet Bugara. Žmirić Zora, rođena 1907. g. u Zagrebu. U NOV od 13. III. 1943. g. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi i Žumberačkom odredu. Invalid. Žnidaršić Jela, iz Tisovca na Žumberku. U NOV od lipnja 1942. g. Bila je borac u I. četi bataljona »Jože Kraša«, Žumberačkom odredu, XIII. proleterskoj brigadi i bolničarka u bolnici. Dokument 436 Pregled 1 brojnog s t a n j a i naoružanja 2 jedinica II. Operativne Zone NOV i PO Hrvatske U JEDINICAMA II. OPERATIVNE ZONE BILO JE NA DAN 4. IX. 1943. g. 128 ŽENA Brojno stanje ženskih j — — 56 1 XIII. Prol. B r i g a d a „ R . K . " 826 84 148 Žumberačko-Pokupski Odred 428 10 94 — — Moslavački P. 0. 1000 Kalnički P . 0 . 431 35 50 II. N. 0. B r i g a d a II. Oper. Zona N. 0. V. i P . 0 . H. 710 — — Ukupno 3451 128 292 Naoružanje na licu muških muških Š t a b zone ženskih j muških Jedinica u rashodu Napomena ženskih po spisku 56 1 6 678 78 Po s t a n j . 15.VIII 1943. 1 334 9 Po s t a n j . 15.VI11.1943. 1000 — 5 — 12 — Po s t a n j u 1.IX. 1943. Po s t a n j . 26 VIII.1943. 381 28 710 — Po s t a n j u 4. IX. 1943. 116 1 a p a r a t za m i n i r a n j e 3159 Po s t a n j u 4. IX. 1943. i 1 a p a r a t za m i n i r a n j e Dne 4. I X . 1943. Politkomesar M. P. M. Belinić 1 2 Dokument se nalazi u Vojno-historijskom institutu M N O J . Naoružanje izostavljeno. Komandant Vlado Matetić �ZAGREBAČKA OBLAST Zagrebačka oblast obuhvatala je u toku KOB Hrvatsko Zagorje, Prigorje, Medumurje, Moslavinu, dio Podravine i dio Posavine. Izuzevši nekoliko desetaka srpskih sela na obroncima Kalnika, Garića i Bilogore, te nešto malo Čeha i Mađara oko Bjelovara, u ovoj oblasti Uvi isključivo hrvatsko pučanstvo• Već od prvih dana ustanka borile su se u ovim krajevima partizanske grupe, formirane od radnika i studenata iz obližnjih gradova, kao i nešto seljaka, Srba i Hrvata, iz sela oko Kalnika, Bilogore, Garića i Hrv. Zagorja. Te su grupe napadale na saobraćajne linije, na oružničke postaje i manje neprijateljske posade. One su se održale do polovice 1942. g. kad je formiran Moslavački, a malo kasnije i Kalnički partizanski odred. Osim toga, postojale su i tri partizanske čete u Hrvatskom Zagorju. Kalnički odred (oko 300—400 boraca) operirao je oko Kalnika, u Zagorju i na zapadnom dijelu Bilogore, dok je Moslavački djelovao u Moslavini. Čim su ovi odredi formirani, počeli su u njih dolaziti novi borci, tako da su oni naglo rasli i jačali. Veliku ulogu u dizanju narodnog ustanka ovoga kraja imale su XII. i XXVIII. slavonska divizija, koje su u toku 1943. g., po naređenju GŠ Hrvatske i uputama CK KPH, prodirale u ove krajeve i izvršile niz Uspješnih akcija. Krajem ljeta 1943. g. postoji u ovoj oblasti već pet brojno jakih partizanskih odreda i to: Zagorski u Hrvatskom Zagorju, Zagrebački u Prigorju, Kalnički oko Kalnika, Bjelovarski na zapadnom dijelu Bilogore i Moslavački oko Garić-gore. naziv 12. prosinca 1943. g. formirana je Prva divizija XXXII. divizije KOV Jugoslavije. na teritoriju Zagrebačke oblasti, koja je dobila U sastav XXXII. divizije ušle su: brigada »Braće Radića«, — prva brigada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, formirana 4. rujna 1943. g. i brigada »Matija Gubec« — formirana 22. prosinca 1943. g. 19. siječnja 1944. g. formirana je na području Zagrebačke oblasti XXXIII. divizija KOV Jugoslavije. U njezin sastav ušle su I. moslavačka brigada, formirana 21. rujna 1943. g. i II. moslavačka brigada, formirana 19. siječnja 1944. g. Početkom 1944. g. formirane su dvije grupe partizanskih odreda i to Zapadna grupa, u sastavu koje su bili Zagorski, Zagrebački i Kalnički partizanski odredi, i Istočna grupa, u kojoj su bili Moslavački, Bjelovarski i Posavski partizanski odredi. Pored toga, postojale su Komande Kolničkog, Moslavačkog, Bjelovarskog, Zagorskog i Posavskog područja, a pod njihovom komandom bilo je više područnih četa i partizanskih grupa. 19. 1. 1944. g. formiran je X. korpus zagrebački. 10. svibnja 1944. g. formirana je Zagorska brigada, 25. rujna iste godine — srpska brigada »Kikole Demon je« i 19. studenog 1944. g. — Podravska brigada »Pavleka-Miškine«. �Dokument 43? IZ IZVJEŠTAJA REFERENTA SANITETA II. OPERATIVNE ZONE OD 16. X. 1943. GLAVNOM ŠTABU HRVATSKE O USTAŠKOM NAPADU NA PARTIZANSKU BOLNICU IZNAD OSIJEKA (NA KALNIKU)1 ŠTAB II. OPERATIVNE ZONE NOV I PO HRVATSKE Sanitet 'br. 77 16. X. 1943. g. Glavnom Štabu NOV i PO Hrvatske . . . Prije 10 dana obrazovana je Komanda kalničkog područja, koja ima svoj sanitetski otsjek čiji je šef drugarica Dr. Božidara Herkov. Organizacija sanitetske službe u pozadini kao i vojnopartizanskih bolnica spada pod nadzor sanitetskog otsjeka. Na ovom sektoru postoji osim kirurškog odjeljenja čiji je upravnik drug Dr. Alojzije Ronko i zarazno odjeljenje, koje smo obrazovali u vezi s pojavom trbušnog tifusa i dizenterije. Upravnik zaraznog odjeljenja je drugarica Neda Drenovac. Kirurško odjeljenje smješteno je u novo sagrađenim barakama u šumi, koje su građene tako, da se može u njima zimovati. Brojno stanje tog odjeljenja jeste oko 50 ranjenih drugova, uglavnom lakše ranjenih. Odjeljenje je snabdjeveno potrebnim namještajem, krevetninom i hranom. Zarazno odjeljenje ima 10 bolesnih drugova od kojih 4 sumnjiva na pjegavi tifus dok ostalih 6 boluje od griže. U posljednje vrijeme imali smo 3 smrtna slučaja od trbušnog tifusa. Drugarica Dr. Jelka Vesenjak dosadašnji upravnik bolnice također leži sada kao rekonvalescent posle preboljelog pjegavog tifusa . . . 21. IX. 1943. g.2 neprijatelj je u jačini dviju ustaških satnija šumom prodro do mjesta naše bolnice, koju je djelimično uni1 Iz Zbornika dokumenata NO ratu Jugoslavije, knj. 2. sanitetske službe u 2 Donosimo opis Dr. Jelke Vesenjak-Zmijanec, tada upravnika partizanske bolnice iznad Osijeka (na Kalniku) o ustaškom napadu na bolnicu: Oko 3-4 sata poslije podne, 21. IX. 1943. g. ustaške jedinice, predvođene dvojicom izdajica iz sela Kamišnice, prišuljale ,su se mimo stražarskih mjesta našoj bolnici. Bolnica je imala stalno stražu na tri mjesta, i stražar, koji je stražario na brdu iznad bolnice, primijetio' je jednog ustašu, a t a j je bio zadnji u koloni. Ne podigavši buke, obavijestio' je hitno komandira bolničke straže, a ovaj mene. 'Svi imalo1 pokretljivi ranjenici i bolesnici, kao i osoblje bolnice, smjesta su se povukli prema vrhu brda, g d j e još nije bio zatvoren obruč. Ostali su samo potpuno nepokretni ranjenici u kirurškom odjeljenju bolnice, ispred koje je straža zauzela položaj, da bi zadržala nalet neprijatelja i omogućila povlačenje. štio. Sa moje strane bilo je neprestano upozoravano da sektor Kalnika ne može imati konspirativnu bolnicu, nego da se bolnica može održati samo sa vojnim osiguranjem protiv manjih jedinica, a pravovremenim obavještavanjem o jačim neprijateljskim snagama. To je u teoriji bilo primljeno, dok u praksi slabo sprovedeno. Na dan napada na bolnicu I. bataljon brigade »Braće Radića« nalazio se na položaju otkuda je nastupao neprijatelj. Isti bataljon koji je osjetio nastupanje neprijatelja nije primio borbu, a isto tako nije pravovremeno obavijestio o nastupanju neprijatelja. Bolnička straža koja je primijetila neprijatelja u neposrednoj blizini zapucala je, te tako omogućila većem dijelu ranjenih i osoblja da se spasu (njih 79), dok je 13 drugova, uglavnom teško ranjenih, od neprijatelja uhvaćeno i zaklano. Zbog kratkoće vremena i iznenađenja ranjeni drugovi nisu mogli da se smjeste u pripravljene zemunice. Tom prilikom uništena je i velika količina sanitetskog materijala, koji je upravo prije nekoliko dana stigao iz Novog Marofa. Uništen je i sav bolnički inventar. Naš štab se za vrijeme napada nalazio u Moslavini... Smrt fašizmu — Sloboda narodu! •Sanitetski referent Ustaše su nadirali u dvije grupe. Prvu grupu je straža zadržala 10—15 minuta, a onda se morala povući. Ustaše su nasrnuli na ranjenike, palili im ležaje i na najzvjerskiji način ih mučili i pogubili. Spasio se samo jedan teški ranjenik, kojemu je uspjelo da pod sobom raskopa ležaj, da se spusti ispod njega i zatrpa lišćem. Po njemu je kapala krv druga, 'koga su mučili na gornjem ležaju. Kad je bio zapažen, smatrali su da je već likvidiran, ali za svaki slučaj htjeli su mu ispaliti metak u glavu. Metak je promašio i on je otpuzao do jarka za smeće i tamo se sakrio. 'Ostao je kao jedini očevidac ovog užasnog zvjerstva. Bolnica je bila opljačkana, razorena i spaljena. Veći dio ranjenika i osoblja bio je spašen. Od ukuipno 95 lica, koja su se tada nalazila u bolnici, poginulo je svega 14 osoba, a od toga 12 u samoj bolnici. Među poginulima bila je drugarica Resnec Marija, teški ranjenik iz borbe kod Lepoglave i Leskovar Marija, koju je metak pogodio u šumi, prilikom bijega. �Žene borci brigade »Braće Radića« Dokument IZ IZVJEŠTAJA OD SANITETSKOG ODSJEKA ŠTABA X. ZAGREBAČKOG KORPUSA 1. VIII. 1944. 0 P A R T I Z A N S K O J B O L N I C I U M O S L A V I N I 1 . . . 6. Bolnice Na čitavom našem terenu postoji samo jedna bolnica i to Korpusna oblasna bolnica u Moslavini. .. . Upravnik ove bolnice je drugarica Dr. 1 Iz 438 Zbornika dokumenata sanitetske službe Herkov Božidara sa još jednom liječnicom drugaricom Dr. Hellenbach. 7. Kadrovi Na našem terenu od stručnog imamo 7 sestara pomoćnica. u NO ratu naroda Jugoslavije, knj. 2. osoblja �Dokument 439 DOPIS ŠTABA XXXII. DIVIZIJE OD 28. X. 1944. POLITKOMESARU X. ZAGREBAČKOG KORPUSA S PODACIMA 0 DRUGARICAMA U XXXII. DIVIZIJI ŠTB X X X I I . DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE K. broj SI. 1944. Politkomesaru X. korpusa »Zagrebačkog« N O V i POJ U vezi s dopisom od 18. oktobra o. g., odnosećeg se na I. Kongres AFŽ* dostavljamo Vam podatke o drugaricama i to : 1. Od osnutka ove Divizije do danas kretao se broj žena u jedinicama od 2—4%, što je odgovarale 95—130 drugarica. 2. Danas u Diviziji imade 126 drugarica, što bi iznašalo 4%, koje se nalaze i to: 2 polit, radnice, 1 pisar u štabu, 18. podoficira, dok se 105 drugarica nalazi na dužnostima bolničarki, zamjenika referenata saniteta i referenti saniteta. Neke drugarice predložene su u oficirske činove, ali bilteni o proizvodstvu još do danas nisu stigli. 3. Odlikovanih žena-boraca u našoj diviziji nema. Dokument Dne 28. oktobra 1944. 4. Poginule su drugarice u diviziji slijedeće: Mirt Marija, politdelegat, Majetić Ankica, politdelegat, Patafta Gita, vodnik, Zora Horvat, referent saniteta, bolničarke Roslek Viktorija, Halužan Rezika, Vuroić Barica, Šantek Danica, Grdak Kata, Višnjić Marija, Picig Zdenka, Bajdak Roza, Holjevac Jelica, Fajtović Milena, Pavlek Dragica, Gajski Marija, Lister Štefanija, Gradečki Nada i borci Rramarić Justa, Stipak Dragica i Kramarić Ivka. 5. Prilažemo primjere herojskog držanja žena boraca; 1 b i o g r a f i j e od poginulih drugarica kao i njihove slike ne prilažemo, jer ih nemamo, odnosno nemamo podatke istih. Smrt fašizmu — Slohoda narodu! Polit'komesar-potpuikovnik Bobetko Janko 1 Redakcija ne posjeduje taj dokument. 440 IZVJEŠTAJ ŠTABA XXXIII. DIVIZIJE OD 31. X. 1944. POLITKOMESARU X. ZAGREBAČKOG KORPUSA 0 DRUGARICAMA U DIVIZIJI ŠTAB X X X I I I . DIVIZIJE NOV JUGOSLAVIJE K. broj 472 Predmet: Izvještaj o stanju drugarica u D i v i z i j i D a n a 31. X. 1944. Politkomesaru X. korpusa Zagrebačkog U našoj diviziji nalazi se danas na licu 107 drugarica boraca, koje su uglavnom najviše na dužnostima u jedinicama pomoćne službe, bolnička četa, četa za vezu, šifrantice i pisarice. Priličan broj drugarica poslali smo na radio-telegrafski kurs. Jedan manji dio drugarica su borci i puškomitralješci i to vrlo dobri. Broj drugarica u našim jedinicama svakodnevno se smanjuje s razloga što ih izvlačimo iz jedinica i šaljemo na lakše službe. Inače drugarice do sada u svima našim jedinicama pokazale su se kao vrlo dobri i požrtvovni borci. Mnoge od njih su po svojim djelima nadmašivale čak i same drugove. Drugarice su se naročito dobro pokazale kao bolničarke, u k o j o j službi su u požrtvovnosti i spremnosti nezamjenjive. 0 ovom pregledu, kojega ćemo dati po brigadama, ne ćemo biti u stanju da obuhvatimo sve drugarice, a i u samim opisima njihovih djela zbog pomanjkanja podataka biti ćemo oskudni. I. B R I G A D A Od formiranja te brigade postotak žena kretao se od 25—30% od ukupnog stanja jedinice. U posljednje vrijeme t a j postotak znatno se je smanjio, tako da danas imade u toj brigadi na licu 31 drugarica, od kojih su 9 drugarica vojno politički rukovodioci. D v i j e drugarice su najbolji puškomitraljesci u brigadi, dok su ostale bolničarke, a imade i nekoliko običnih boraca. D v i j e drugarice od tih drugarica predložene su za odlikovanja. �Drugarice, koje su se često isticale svojom hrabrošću jesu slijedeće: Mađarac Dragica, st. vodnik, borac od 1941. g. nekoliko puta ranjena i sada se nalazi u bolnici na Siciliji. Ista drugarica se u svimi borbama isticala kao jedan od najboljih i najhrabrijih boraca te je radi toga predložena za odlikovanje. Gombkete Vera, obavještajni oficir bataljona. Veoma hrabra drugarica koja se istakla u mnogo juriša i bila je primjer drugarstva. Sada se ista teško ranjena nalazi u bolnici u Siciliji. Vrbanić Marija, slovi kao najbolji puškomitraljezac u svom III. bataljonu. Istakla se u nizu borbi. Inače je vrlo mirna i skromna drugarica. Ložačar Ankica, bolničarka. Istakla se u nizu borbi, neustrašivo se zalažući za izvlačenje ranjenih drugova, često uz najžešću mitraljesku i artiljerijsku vatru. Naročito se istakla kod Podrav. Kloštra, gdje je izvlačila ranjene drugove ispred samoga tenka, kojom prilikom je bila i ranjena. Stanić Jelica, vrlo hrabra drugarica, koja je pohvaljivana skoro poslije svake borbe od svoga štaba. Ista je bila iz II. bataljona. Imade čin mlađeg vodnika. Perković Ankica, iz II. bataljona, neobično hrabar borac, mitraljezac. Ista imade čin vodnika. Poslije svake borbe ista je pohvaljivana i do sada je već dva puta bila ranjena. Štimac Đurđa, ml. vodnik vrlo hrabra i požrtvovna bolničarka. Sada je ranjena i nalazi se na Siciliji. U toj brigadi mnogo je poginulo drugarica za koje momentalno nemamo podatke, pa spominjemo samo one, koje su poginule u posljednjim' borbama i te su: Zaleščak Marija, polit, delegat, Bužić Katica, polit, delegat, Janković Ankica, borac, Koprivnjak Cilika, borac. II. B R I G A D A likom likvidacije neprijateljskog uporišta Podrav. Kloštar. Ona je pod najvećom neprijateljskom vatrom spasavala dvije ranjene drugarice i jednog komandira za koje je prijetila opasnost, da će ih neprijatelj onako ranjene uhvatiti žive. Pohvaljena je od štaba bataljona i predložena za odlikovanje. Dobričić Ankica, borac II. čete III. bataljona istakla se u jurišu na bobanove ustaše 3. rujna 1944. g. Ista je kao borac pohvaljena za hrabrost od štaba brigade prilikom akcije na neprijateljsko uporište Podravski Kloštar. Štriter Ankica, istakla se u borbi protiv bobanovih ustaša 1. i 3. rujna 1944. g. Ona je kao bolničarka prilikom oslobođenja Podrav. Kloštra pod najtežom neprijateljskom vatrom pošla po ranjenog komandira, koji je ležao u neposrednoj blizini neprijateljskog bunkera, i tom prilikom bila je ranjena. Pohvaljena je od štaba bataljona za hrabrost. Križnjak Ankica, borac, bolničarka III. čete III. bataljona. Istakla se kada je kao bolničarka pod najžešćom neprijateljskom vatrom išla da povuče i previje ranjenog komandira kao i ranjenu drugaricu bolničarku, koja je prije nje pošla do komandira i bila ranjena, ostala ležati kraj istoga. Ista je pohvaljena od štaba bataljona za hrabrost. Stana Terezija, bolničarka. Ista je za vrijeme na Podrav. Kloštar pod najžešćom vatrom previjala i odvodila ranjene drugove ispred samih bunkera. Krsnik Ružica, bolničarka istakla se u nizu borbi kao vrlo hrabra i požrtvovna bolničarka zbog čega je u više navrata pohvaljena od štaba bataljona i štaba brigade. U toj brigadi poginule su slijedeće drugarice : 1. Jagić Zora, borac, poginula 1. II. 1944. g. u Carevdaru. 2. Skube Ankica, borac, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 3. Mandić Maca, ref. san. bat., poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 4. šešić Dragica, bolničarka, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. 5. Miklić Dora, bolničarka, poginula 29. III. 1944. g. u1 Oborovu. 6. Filipaj Maca, borac, poginula 29. III. 1944. g. u Oborovu. Od osnutka brigade kroz istu je prošlo do danas 183 drugarice boraca, što iznaša 30% od sveukupnog brojčanog stanja. Danas u brigadi imade 34 drugarice što znači :3°/o od ukupnog broja. Od tih drugarica dvije su pom. polit, komesara čete, četiri su polit, delegata četiri ml. vodnika, jedna je šifrantica, a dvadeset i tri drugarice su borci. Iz te brigade su se borbama istakle drugarice : 7. Mijaković Slavica, borac, poginula 8. V. 1944. g. u Rovišću. 8. Štefić Ljubica, bolničarka, poginula 26. VI. 1944. g. u Vučanima. Galić Marija, polit, delegat iz I. čete III. bataljona. Ista se hrabro držala u borbi pri- 9. Červenko Jelena, polit, delegat, poginula 22. VI. 1944. g. u Deanovcu. �10. Bradelik Katica, polit, delegat, poginula 24. VI. 1944. g. u Grabovnici. 11. Zagajski Anđela, polit, delegat, poginula 9. X. 1944. g. u Podrav. Kloštru. 12. Albanese Blanka ob. of. bat., poginula 26. VI. 1944., u Vučanima. 13. Karmela Pešo, sek. bat. SKOJ-a, poginula 26. VI. 1944. g. u Vučanima. III. B R I G A D A Ovo je naša najmlađa brigada, koja je, kad je bila formirana imala 27 drugarica, što znači 3% od sveukupnog broja boraca. Sada u toj brigadi imade 26 drugarica na licu, pošto je jedna drugarica sad poginula. Poginula je drugarica Vida Krajnović, vodnik, rođena 1926. g. u Cikotama, Pakrački kotar. Stupila u partizane 1942. g. i istakla se kao neustrašiv borac u mnogim borbama. Sa X I I . udarnom brigadom» sudjelovala je u svim borbama iste brigade u Bosni. U toj brigadi su samo dvije drugarice pom. polit, komesara čete, a jedna je polit, delegat. Ostale drugarice su borci. Dokument Od svih drugarica u toj brigadi se najviše ističe drugarica Jelena Ivanović, pom. polit, komesara čete, a sada zadužena za kulturno-prosvjetni rad u brigadi. Ista je kao borac učestvovala u mnogim borbama sa XVII. udarnom brigadom. Jedinice pri štabu divizije Brojno stanje drugarica u jedinicama pri štabu divizije je 15, što iznaša 10% od sveukupnog broja. Od tih drugarica jedna je polit. kom. čete, jedna je pom. polit, komesara čete, dok je jedna i to šifrantica u diviziji polit. del. Imade i jedna drugarica ml. vodnik, dok je jedna desetar. Drugarice u timi jedinicama niti su pohvaljene, niti su se istakle bilo u čemu. Napominjem da za jedan veliki broj drugarica, koje su se istakle, bile ranjene ili poginule, nisam mogao prikupiti podatke. Smrt fašizmu — Slohoda narodu! Polit, ikonu, potpuklov. Mutak Vlado 441 P I S M O K O M A N D E V O J N O G P O D R U Č J A X. Z A G R E B A Č K O G K O R P U S A OD 5. III. 1945. OKRUŽNOM NARODNOM ODBORU VARAŽDIN ĐURĐICE 0 SMRTI BORCA DANIĆ K O M A N D A K A L N I Č K O G PODRUČJA X . KORPUSA » Z G B « N O V Pers. Broj službeno 1945. Okružnom NOO-u — Varaždin Drugovi! Molimo vas, da na najpogodniji način obavijestite druga Danić Stjepana, mlinara u Martijancu, da je njegova kći, Đurđica Danić, rođena 1922. g. naša drugarica zastavnik-polit. delegat Komande mjesta Vrhovac, dne 3. II. 1945. g. poginula junačkom smrću u borbi protiv ustaških zločinaca u mjestu Vinici u Koprivnici. Isporučite drugu Daniću, da je drugarica Đurđica poginula herojski jurišajući na neprijatelja, da spasi mrtvo tijelo poginulog druga. Komanda područja sa svim borcima, podoficirima i oficirima sačuvala je nezaboravljenu uspomenu svojoj dragoj i miloj drugarici Đurđici. Poduzeti su koraci da se mrtvo tijelo sahrani na njenom voljenom Kalniku. Neka je slava đici. — junačkoj našoj Đur- Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar-kapetan: Komandant-major: si. odsutan (potpis nečitljiv) �U RAZNIM JEDINICAMA X. KORPUSA BORILE SU SE I OVE DRUGARICE: Aleksić-Morelo Marija, rođena 4. III. 1922. g. u Zagrebu. U NOV od 28. IV. 1943. g. Antić-Gazda Marija, rođena 1928. g. u Zagrebu. Odlazi 8. VI. 1943. g. u I. kalničku brigadu. Poginula u rujnu 194,3. g. na položaju kod Kalnika. Antonie Marija, iz Bribira. U siječnju 1943. g. odlazi u brigadu »Braće Radića«. Bila je delegat i komesar čete. Ima čin poručnika. U borbama je bila pet puta ranjena. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bahortić Katica, rođena 1926. g. u Čakovcu. 5. III. 1943. g. odlazi u I. brigadu divizije. Ima čin zastavnika. 1944. g. bila je ranjena u borbi. XXXII. Bajzić-Maček Kata, rođena 1926. g. u Obedišću, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u Moslavački odred, a kasnije u I. moslavačku brigadu. Balin Agneza, rođena 1925. g. u Tuku, k. Bjelovar. 1943. g. odlazi u III. bataljon bjelovarskog partijanskog odreda. 1944. g. zarobljena od ustaša i proglašena mrtvom. Balog Ljubica, rođena 26. III. 1928. g. u Borčecu, k. Zagreb. U NOV od 22. X. 1943. g. Bila je bolničarka u I, četi II. bataljona kalničkog odreda. Imala je čin vodnika. Po' ginula u jesen 1944. g. kod Daruvara. Balja Zora, rođena 1925. g. u Brdovcu, k. Zagreb. U NOV od 19. III. 1943. g. Bila je zastavnik u brigadi »Braće Radića« X X X I I . divizije. Ranjena 1944. g. u borbi s Nijemcima kod Krapine. Barac Marija, rođena 3. V I I I . 1921. g. u Barcima, k. Crikvenica. Od 1942. g. bila je borac Zagrebačkog odreda. Poginula 1944. g. u borbi kod Varaždinskih Toplica. Barber Marica, rođena 1915. g. u Vel. Korenovu, k. Bjelovar. 28. XI. 1943. g. odlazi u II. četu I. bataljona II. moslavačke brigade. Invalid. Biskup Micika, rođena 1927. g. u Zagrebu. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u četi za vezu Posavskog odreda, u brigadi »Matija Gubec« i moslavačkim brigadama. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Bituh Milica, rođena 1929. g. u Kustošiji-Zagreb. U NOV odlazi 10. V. 1944. g. Umrla krajem iste godine. Bižić Dragica, rođena 26. X I I . 1926. g. u Rogoži, k. Garešnica. 6. V. 1943. g. odlazi u III. četu I. bataljona III. brigade X X X I I I . divizije. U borbi je ranjena. Ima čin potporučnika. Blagec Đurđa, iz Gornje Stub ice. 1944. g. odlazi u NOV. Blanuša Anka, rođena 1921. g. u Osekovu, k. Kutina. U NOV od 5. V I I . 1943. g. Bila je komesar u II. četi II. bataljona moslavačkog odreda. 1944. g. ranjena, a nešto kasnije zarobljena. Bježi iz zatvora i odlazi u partizane, gdje vrši dužnost komesara odjeljenja bolnice u Pođgariću. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Invalid. Blau-Francetić dr. Ruža, rođena 1914. g. u Bačkoj Topoli. Od 1935. g. aktivno učestvuje u naprednom pokretu. 1941. g. uhapšena je od mađarskih fašista s partijskim arhivom, PK Vojvodine i osuđena na smrt. Pomilovana radi poroda i ponovo u zatvoru od jeseni 1941. g. do ljeta 1942. g. 1943. g. živi ilegalno u Budimpešti, odakle početkom 1944. g. s grupom liječnika i omladinaca odlazi u partizane. U NOV je bila referent saniteta Zagorskog odreda, te Kalničkog i Bjelovarskog područja. Ima čin majora. Bogdanović Anka, rođena 1923. g. u Srpskoj Kapeli, k. Vrbovec. Od 1. V I I I . 1943. g. bila je politdelegat u II. moslavačkoj brigadi. Poginula 1944. g. u borbi kod iSedlarice. Bonačić Neda, rođena 1924. g. u Milni na Braču. U rujnu 1944. g. odlazi u Bjelovarsko vojno područje. Poginula u VII. ofenzivi. �Bugarin Slavica, rođena 1929. g. u Ježevu, k. Dugo Selo. Od 1943. g. u NOV. Bila je borac u Moslavačkoj brigadi i brigadi »Matija Gubec«. Teško ranjena 1944. g. Carek Mara, rođena 1917. g. u Virju, k. Đurđevac. Odlazi 12. X. 1943. g. u Bjelovarski odred. Poginula 31. III. 1944. g. kao borac brigade »Braće Radića« kod Mučne Rijeke. Cenić Marija, rođena 1925. g. u Prnjavoru, k. Koprivnica. 15. II. 1943. g. odlazi u III. četu III. bataljona brigade »Matija Gubec«. 1944. g. ranjena. Ima čin vodnika. Cetušić Mileva, rođena 14. XII. 1907. g. u Osijeku Vojakovac, k. Križevci. 2. VII. 1941. g. odlazi u NOV. Bila je borac u I. kalničkoj četi, desetar u I. kalničkom bataljonu i komandir čete u X V I I I . brigadi. Nosilac je Spomenice 1941. Cimaš Ana, rođena 1928. g. u Obedišću, k. Dugo Selo. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu i I. moslavačkoj brigadi. Cumin Jozefina, rođena 1928. g. u Slavonskoj Požegi. Od 1. I. 1944. g. borac je u I. četi II. bataljona II. brigade X X X I I I . divizije. 1944. g. bila je ranjena. Čanadi Jelka, rođena 1927. g. u Palinovcu, k. Prelog. Odlazi u studenom 1943. g. u brigadu »Matija Gubec«. Ima čin starijeg vodnika. Čorba Roza, rođena 3. IX. 1892. g. u Sesvetama Podravskim, k. Đurđevac. .23. V I I I . 1942. g. odlazi u partizane u Moslavinu. Bila je borac u XIII. proleterskoj brigadi i bolničarka u brigadi »Braće Radića«. Tri puta ranjena. Nosilac je Spomenice 1941. čurčić Vasilija, rođena 1919. g. u Bjelopolju, k. T. Korenica. U NOV od 16. XII. 1943. g. Ranjena 1944. g. na položaju u Šekovićima kao borac komande Bjelovarskog vojnog područja. Delija Dragica, rođena 1927. g. u Gračanici, k. Kutina. Od kolovoza 1943. g. bila je borac u I. četi III. bataljona moslavačke brigade. U siječnju 1945. g. smrtno ranjena na položaju Mali Grđevci u borbi s Čerkezima. Dobrinić Maca, rođena 1924. g. u Budaševu, k. Sisak. Od 1944. g. bila je borac u II. bataljonu posavskog odreda. Poginula 1944. g. u selu Svinjički. Doložić Marica, rođena 6. XI. 1924. g. u Stipanovcima, k. Našice. Od 1942. g. bila je borac u Zagrebačkoj brigadi Narodne obrane. Poginula 1945. g. kod Bastaja. Drenovac dr. Neda, rođena 1900. g. Od 1942. g. sarađuje s NOP-om. U kolovozu 1943. g. odlazi u Kalnik, gdje je najprije liječnik ambulante kalničkog područja, a zatim liječnik bolnice za ranjenike. Kasnije je bila referent zdravstvenog odjela kotara Garešnica i referent zdravstva Okružnog NO za Moslavinu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda. Dugorepec Marija, rođena 1923. g. u Deanovcu, odred. Bila je tri puta ranjena. k. Čazma. 1943. g. odlazi u Moslavački Dvorščak Dragica, rođena 18. II. 1918. g. u Varaždinu. 1941. g. učestvovala je sa svojim drugom u paljenju padobranskog materijala u Tvornici svile u Zagrebu. Bila je uhapšena i odvedena u logor, a zatim zamijenjena. 1943. g. odlazi u Kalnički odred. Poginula 14. IV. 1944. g. kod Leskovca kraj Varaždinskih Toplica. Njezin drug Milan strijeljan je od ustaša 1943. g. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Džimoti Katica, rođena 1923. g. u G. Ljeskovici, k. Slav. Požega. 1943. g. odlazi u II. moslavačku brigadu. U borbi s ustašama i Nijemcima 1943. g. smrtno ranjena. Đunđek Slava, rođena 1924. g. u Prgomelju, k.. Bjelovar. 1942. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Poginula u borbi kod Dubrave 1944. g. Đurašin Katica. U NOV od 1943. g. Bila je borac u udarnoj grupi » C e r j e « i bolničarka u Posavskom odredu i Seljinoj brigadi. Đurec-Harambaša Mara, rođena 1926. g. u Prečnu-, k. Dugo Selo. Krajem 1943. g. odlazi u II. moslavačku brigadu. ! Ferlić Terezija, vođena 7. X. 1925. g. u Klenovcu, k. Pregrada. Od 1. I. 1944. g. bila je borac u brigadi »Matija Gubec«. Poginula 16. V. 1944. g. kod Ivanca. �kadio-telegrafski kurs u Grabovnìci kraj Čazme — ljeto 1944. rođena 1927. g. u Kostel-Bregu, k. Pregrada. 16. II. 1944. g. bila je borac u I. udarnoj brigadi XXXII. divizije. Poginula 1945. g. u borbi s Čerkezima kod Koprivnice. Fleger Emilija, rođena 1924. g. U NOV od 1942. g. Bila je borac u Kalničkom odredu i komesar bolnice na Kalniku. 1943. g. radi u agitpropu, a zatim u X. korpusu. Fras Ružica, Frgec Jaga. 1942. g. odlazi u Moslavački odred. Uhapšena je u Zagrebu 1941. g. i do 1943. g. bila u koncentracionim logorima. 1943. g. zamijenjena i odlazi u NOV. Radi neko vrijeme u AFŽ u Moslavini, a zatim odlazi kao borac u operativnu jedinicu. Bila je komesar čete. Frgec-Pezelj Kata. Frigo Natalija, rođena 1927. g. u Žabnjaku, k. Vrbovec. 1944. g. odlazi u I. bataljon brigade »Braće Radića«. Zarobljena 1944. g. kod Đurđevca i ubijena. Golub-Rogač Marija, rođena 26. III. 1921. g. 1,3. III. 1944. g. odlazi u diverzantsku četu XXXIII. divizije. Nestala prilikom probijanja obruča u G. Rijeci na Kalniku 1944. Grgurić Blanka, K o đ e n a 1925. g. u Zagrebu. Od kolovoza 1944. g. bila je borac u III. bataljonu posavskog partizanskog odreda. Zarobljena od Čerkeza na položaju Velješac 1944. g i strijeljana. rođena 1919. g. u Đelekovcu, k. Koprivnica. U NOV od 1943. g. Bila je borac u Kalničkom odredu i bolničarka u ambulantama na Kalniku i Bilogori. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Medaljom za hrabrost i Medaljom zasluga za narod. Habijanec-Sokač Dragica, �Haleuš Marica, rođena 1926. g. u Ježevu, k. Dugo Selo. U NOV od borbi. 1944. g. Hanić Eva, rođena 1925. g. u Turčišću, k. Prelog. 1943. g. odred. Poginula kod Leskovca 1944. g. Kalnički partizanski odlazi u Ranjena u Harabajs Marica, rođena 1918. g. u Novakima, k. Dugo Selo. Od početka 1944. g. bila je borac u Posavskom partizanskom odredu. Harambaša Slava, rođena 1926. g. u Ostrni Velikoj, k. Dugo Selo. U NOV od listopada 1943. g Bila je borac i četna bolničarka u II. brigadi X X X I I . divizije, a zatim borac i šef apoteke u I. moslavačkoj brigadi. U borbi je ranjena. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Haramija Franciska. Bila je u Budimpešti kad je izbio rat. Zbog svog rada je uhapšena i zatvarana po raznim logorima. Nakon oslobođenja Budimpešte u veljači 1945. g. dolazi u Jugoslaviju u III. moslavačku brigadu. Hasanec Anđelka, rođena 1920. g. u Kapeli, k. Bjelovar. 2. II. 1942. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. Ranjena 1944. g. u napadu na Koprivnicu. Herceg Milka, rođena 9. V I I I . 1927. g. u G. Jesenju, k. Krapina. Od rujna 1942. g. bila je borac u I. moslavačkoj brigadi. Poginula 1943. g. u borbi kod Vojnog Križa. Hmelina Mira, rođena u Škavićevu, k. Krapina. Od 1943. g. bila je borac u NOV. Hohnjec Dragica, iz Zagorja. 1942. g. odlazi u NOV na Kalnik, gdje je postala desetar. Horvat Katarina, rođena 1927. g. u Palinovcu, k. Prelog. Od 1943. g. bila je borac u Kalničkom partizanskom odredu. Ima čin starijeg vodnika. Horvat Zora, rođena 1925. g. u Zagrebu. 1943. g. odlazi u II. brigadu X X X I I . divizije. Poginula 1944. g. kod Lepoglave. Hrenović Danica, rođena 1928. g. u Vrapcu, k. Zagreb. Od 1943. g. bila je borac u I. bataljonu Zagrebačkog partizanskog odreda. 1944. g. u borbi s ustašama u .selu Vel. Planina teško je ranjena, zarobljena i ubijena. Hrešć Ljubica, rođena 1924. g. u Rakovcu, k. Ludbreg. U NOB od 1942. g., a 1943. g. odlazi u I. četu III. bataljona II. moslavačke brigade. Kasnije radi u četi za vezu i u sanitetu X X X I I . divizije. Bila je dva puta ranjena. Ivančić Katica, rođena 1926. g. u Kapeli, k. Bjelovar. 16. V. 1943. g. odlazi u II. četu brigade »Braće Radića«. Poginula 1944. g. u borbi za Šamaricu. Jakopčin Milica, rođena 14. V I I I . 1925. g. u Malom Bukovcu, k. Ludbreg. 18. IX. 1943. g. bila je bolničarka u III. bataljonu1 brigade »Braće Radića«. Dva puta ranjena. Jakšić Anka, rođena 8. IX. 1930. g. u Kunovcu, k. Koprivnica. Od 1. XII. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Ranjena 1944. g. na položaju kod Zlatara. Invalid. Jambrečec Marica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. U NOV od 1943. g. borac u Moslavačkoj brigadi, a kasnije u brigadi »Matija Gubec«. Bila je Jambrek-Čor Milka, rođena 1924. g. u Prečmu, k. Dugo Selo. Od 1943. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. Jurec Amalija, rođena 1902. g. u Bedekovčini, k. Zlatar. Od 20. II. 1944. g. bila je borac u Zagorskom partizanskom: odredu. U travnju 1944. g. zarobljena je od ustaša i otjerana u logor odakle se nije više vratila. Juršić-Galenić Anica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. U N O V od 1943. g. Bila je borac u Posavskom partizanskom odredu brigade »Matija Gubec« i kuharica u Okružnom NOO Zagreb. Uhvaćena od ustaša i zaklana u Prevlaki. Juršić Katica, rođena 1924. g. u Rugvici, k. Dugo Selo. 1943. g. odlazi u Posavski partizanski odred. �JuŠić Ljubica, rođena 1923. g. u Popovači, k. Kutina. Öd 23. IX. 1943. g. bila je bolničarka u IV. bataljonu I. moslavačke brigade. Smrtno je ranjena 1944. g. kod Poganca. rođena 1924. g. u Ludbregu. 14. II. 1943. g. odlazi u Kalnički partizanski odred. Bila je omladinski rukovodilac za okrug Varaždin. 1943. g. umrla. Kancijan Dragica, Kapusta Marija. Bila je borac u I. bjelovarskoj grupi. rođena 1922. g. u Leprovici, k. Dugo Selo. Od početka 1943. g. bila je borac u Moslavačkoj brigadi. Karaš Marica, Kerep Justina, rođena 1925. g. u Klokovcu, k. Pregrada. Od 2. II. 1943. g. bila je borac u jurišnom bataljonu XXXII. divizije. Poginula 1945. g. na položaju kod Severina, kraj Bjelovara. iz Deanovca, k. Čazma. Sredinom 1943. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kezerić Maca, i Kukec Štefica. Početkom 1942. g. bile su uhapšene, te su iz zatvora pobjegle u partizane. Bile su borci u Kalničkom odredu. U lipnju 1943. g. Klas Ruža je uhvaćena od ustaša i strijeljana kao taoc. Klas Ruža Kljak Kata, rođena 1920. g. u Čemernici, k. Čazma. Od 7. VII. 1943. g. bila je bolničarka u bolnici X. korpusa u Podgariću. 1944. g. zarobljena od ustaša i zatvorena u Jasenovcu, odakle se nije više vratila. Knok Milka, rođena 10. XI. 1924. g. u Petrovoj Gori, k. Zlatar. U NOV od rujna 1943. g. Bila je stariji vodnik u brigadi »Matija Gubec«. 1944. g. -smrtno ranjena u borbi kod Koprivnice. rodom iz okolice Klanjca. Sa 14 godina odlazi u I. moslavačku brigadu. Bila je bolničarka, zamjenik referenta saniteta i referent saniteta u bataljonu. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Kodrnja Milica, Kolar Marženka, rođena 1927. g. u Jertovcu, k. Zelina. Sudjelovala je u NOB-i s čitavom svojom porodicom od lipnja 1942. g. Bila je član KK .SKOJ-a. 1944. g. odlazi u Zagrebački odred, gdje je bila politički delegat čete i pomoćnik komesara čete, a kasnije je na istoj dužnosti u III. brigadi Narodne obrane. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. rođena 28. II. 1928. g. u Ljudovčini, k. Ludbreg. U NOV od 1. I. 1942. g. Bila je borac u III. četi II. bataljona brigade »Braće Radića«. Poginula u borbi kraj Bjelovara 1944. g. Kolarić Katica, rođena 1914. g. u Plaškom, k. Ogulin. U NOV od 1942. g. Bila je u Kalničkom odredu sanitetski referent. Kasnije radi u bolnici. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Medaljom za hrabrost. Komarek Milka Matilda, rođena 1915. g. u Rogozu, k. Garešnica. U NOV od 1942. g. Zarobljena od ustaša kao kurir I. moslavačkog odreda 6. IX. iste godine i odvedena u Jasenovac, gdje je ubijena. Korica-Lalić Milka, Korošec Ana, rodèna 1927. g. u Zagrebu. U kolovozu 1944. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. Poginula u listopadu iste godine kod Vojnog Križa u Moslavini. Kos-Čalić Micika, rođena 2,3. I. 1907. g. svibnju 1942. g. otjerana je u tara Varaždin, a 26. III. 1944. Bila je politdelegat i pomoćnik u Varaždinu. Od 1941. g. sarađuje s NOP-om. U logor i 1943. g. zamijenjena. Radi na terenu kog. odlazi kao borac u Kalnički partizanski odred. politkomesara čete. Nosilac je Spomenice 1941. Kos Milka, iz Krapine. 1943. g. odlazi u Zagorski partizanski odred. Kod Apatovca 1944. g. zarobljena od ustaša i nakon zvjerskog mučenja, ubijena. Kosovac Ljubica, rođena 7. VII. 1925. g. u Konjščini, k. Zlatar. U NOV od 15. X. 1943. g. Bila je radio-telegrafist pri Štabu brigade »Pavleka Miškine«. Ranjena 1944. g. kod Podravskog Kloštra. �Kovačić Verona, rođena 13. I. 1927. g. u Karivarošu, k. Donja Stubica. U NOV od siječnja 1944. g. Bila je borac u II. bataljonu Zagrebačkog odreda. Nestala, te proglašena mrtvom. Kozina Štefica, rođena 1918. g. u Staroj Vesi, k. Krapina. 20. III. 1944. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. U travnju iste godine je uhapšena u Zrinjskom Topolovcu zajedno sa svojom sestrom Ankicom i otjerana u logor Jasenovac, gdje su obje ubijene. Kralj Štefica, rođena 1926. g. u Maturovcu, k. Pregrada. 13. I. 1944. g. odlazi u II. bataljon Zagorskog odreda. Zarobljena od ustaša i otjerana u Lepoglavu, gdje je nestala. Kukec Ana i Magda, sestre iz Palinovca, k. Prelog. U N O V od 1943. g. Bile su u Kalničkom1 odredu. Magda, stariji vodnik, poginula na položaju kod Velike Rijeke 1944. g., a Ana, poručnik, koja je kasnije prešla u X. zagrebački korpus, poginula je u borbi kod Križevaca 1944. g. Njihova je majka bila, poslije njihovog odlaska u NOV, internirana u logoru Dahau, gdje je poginula. Kukolja Jelka, rođena 6. IV. 1926. g. u Vrapču Gornjem', k. Zagreb. U NOV od 20. VIII. 1943. g. Bila je borac u II. bataljonu posavskog partizanskog odreda. 1945. g. ranjena. Ima čin zastavnika. Kuzmić Marica, rođena 1927. g. u Imbrijovcu, k. Koprivnica. 1943. g. odlazi u I. bataljon kalničkog odreda. Istog mjeseca poginula u borbi s ustašama kod Vojakovca. Labaš Zlatica, rođena 27. II. 1926. g. u Sub otići, k. Ludbreg. Od 1942. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. Dva puta ranjena. Ima čin starijeg vodnika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Lehki-Vujić Marija, rođena 1911. g. u Prelogu. U NOV od 1942. g. Poginula 1943. g. zajedno sa svojim drugom Petrom u borbi kod Gline. Iza njih je ostalo maloljetno dijete. Leskovar Dragica, rođena 24. IV. 1924. g. u Zagrebu. 1944. g. bila je borac u II. moslavačkoj brigadi. U ožujku 1944. g. ranjena i zarobljena u Crncu kod Oborova, te ubijena u Jasenovačkom logoru. Leskovar Marija, iz Zagreba. U NOV od 1943. g. Bila je borac i bolničarka. Poginula na Kalniku u listopadu 1943. g. Lesnjak Pepiea, rođena u Jesenju, k. Krapina. 1943. g. odlazi u partizane s bratom i sestrom. Bila je borac u brigadi »Braće Radića«. 1944. g. teško ranjena. Levaković Tereza, rođena 9. X. 1920. g. u Virju, k. Đurđevac. Od 1943. g. bila je borac u Bjelovarskom! odredu. Nosilac je Spomenice 1941. Lončar Katica, rođena 1925. g. u Đelekovcu, k. Koprivnica. Od 19. X. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. 20. XII. 1944. g. poginula kod Kalinovca. Lončarić Ivka, rođena 192.8. g. u Rijeci, k. Koprivnica. Od 1942. g. u NOV. Bila je borac u Kalničkom odredu i brigadi »Braće Radića«. 1944. g. smrtno ranjena u borbi s ustašama kod Večeslavca. Lukaček Barica, rođena 1922. g. u Novakima, k. Vrbovec. 11. IX. 1943. g. odlazi u II. bataljon II. moslavačke brigade. Poginula 1943. g. u borbi za oslobođenje Čazme. Magoš Ankica, rođena 1928. g. u Obreški Gornjoj, k. Čazma. Od 1943. g. bila je borac u omladinskom bataljonu Moslavačkog odreda. Poginula 1943. g. u borbi. Majetić Mara, rođena 1922. g. u Podurnu, k. Otočac. U N O V od 1942. g. Bila je borac u bataljonu »Matija Gubec«. 8. XI. iste godine smrtno ranjena kod Babina Potoka. Manojlović Dušanka, iz Samobora. Odlazi u partizane početkom 1943. g., a sredinom iste godine zarobljena i otjerana u logor, odakle bježi u NOV. Bila je bolničarka u X X X I I . diviziji. Manojlović Soka, iz Sokolovca. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka. �Maranić Štefica, rođena 1920. g. u Zagrebu. U NOV od 1943. g. Bila je borac u terenskoj četi »Ivančica«. Ranjena 1943. g. Markuš Nada i Lesičar Dragica. Od 1. II. 1942. g. bile su borci u brigadi »Braće Radića«. Postale su pomoćnici mitraljesca u istoj četi. Dragica je dva puta teško ranjena. Istakla se u Velikom Grđevcu kad joj je uspjelo u borbi savladati ustašu, zarobiti ga i dovesti u štab bataljona. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Nada je poginula 1943. g. kod probijanja obruča preko Bednje. Dragica je mrtvo tijelo svoje drugarice iznijela i sahranila. Matijević Anđela, rođena 1919. g. u Starigradu, k. Senj. U NOV od 17. II. 1943. g. Poginula u studenom iste godine u borbi protiv ustaša kod Šamarice. Nada Markuš i Dragica Lesičan — borci Mikulec Stanka. Čitava je njezina obitelj XXXII. divizije ubijena u Jasenovcu. Stanka odlazi u NOV 12. VI. 1942. g. Bila je borac u Crnogorskoj brigadi i III. brigadi X X X I I . divizije. Prva je u svom bataljonu bila odlikovana Ordenom Za hrabrost. Miljević-Rob Jelka, rođena 22. IV. 1922. g. u Dišniku, k. Garešnica. U NOV od 10. IX. 1942. g. Bila je u Moslavačkom odredu i XVI. omladinskoj brigadi. Iste godine je zarobljena od ustaša u Srpskom Selištu. 1944. g. uspijeva joj pobjeći i odlazi u Komandu mjesta Garešnica. Modrić Barica, rođena 7. IX. 1926. g. u Zagrebu. U NOV od 1943. g. Bila je u agitpropu brigade »Braće Radića«. U borbama kod Svibovca 1944. g. teško je ranjena i zarobljena od ustaša. Otjerana u logor Jasenovac, odakle se nije vratila. Modrinić Milica, rođena 1910. g. u Sočanici, k. Dvor na Uni. 7. V I I I . 1943. g. odlazi u I. moslavačku brigadu. 1944. g. ranjena u borbi kod Volodera. Ima čin vodnika. Mraović Marica, rođena 1925. g. u Čremušnici, k. Vrginmost. Od 2. III. 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula 1944. g. u borbi kod Radoboja. Mrkonja Anka, rođena 1928. g. u Medarima, k. Nova Gradiška. Početkom 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona posavskog odreda. Poginula 1943. g. Muhek Micika, iz Bistričkog Podgorja. Od 1943. g. bila je borac u Zagrebačkom odredu. Nobergaj-Mrkoci Ivanka, rođena 1926. g. u Vipavi, Slovensko Primorje. U NOV od 28. XI. 1942. g. Bila je borac u II. kalničkom bataljonu, bolničarka u X V I I . brigadi i radio telegrafist u II. korpusu. Odlikovana Ordenom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Novak Anđela, rođena 1928. g. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je u Zagrebačkom odredu i II. moslavačkoj brigadi omladinski rukovodilac čete, politički delegat voda i komesar čete. Novak Marija, rođena 1913. g. u Novakima, k. Zagreb. U NOV od 1943. g. Bila je borac ü Žumberačkoj jedinici i X X X I I . diviziji. Ubijena na putu između Dugog Sela i Sesvetskog Kraljevca. Novak Slavica, rođena u Pretkovcu, k. Krapina. Od 1943. g. bila je borac i bolničarka u brigadi »Braće Radića«. Ima čin poručnika. �Novko-Dabić Slavica. Od 1943. g. radi u omladinskoj organizaciji u Varaždinu. Zatim odlazi na Kalnik, gdje radi u Kotarskom komitetu SKOJ-a. U rujnu 1944. g. borac je u Kalničkom odredu. Iste godine je teško ranjena. Invalid. Odlikovana Ordenom i Medaljom za hrabrost i Ordenom zasluga za narod III. reda. Obran Marija, rođena 1928. g. u Varaždinu. U NOV od 1943. g. Umrla 1944. g. Odavić Vera. Bila je borac u VII. vojvođanskoj brigadi, mitraljezac u X I I . proleterskoj brigadi i bolničarka u X X X I I . diviziji. Odlikovana Medaljom za hrabrost. Patafta Brigita, rođena 1926. g. u Hrženici, k. Ludbreg. 1943. g. odlazi u brigadu »Matija Gubec«. Imala je čin starijeg vodnika. Poginula 1944. g. u borbi kod Koprivnice. Patafta Milica, rođena 1924. g. u Hrženici, k. Ludbreg. 1943. g. odlazi u brigadu »Braće Radića«. 1944. g. na položaju kod Ljubeščice bila je teško ranjena i zarobljena od ustaša. Ubijena u Lepoglavi u travnju 1945. g. Pavlek-Miškina Dragica, iz Đelekovea, kćerka seljačkog pisca Pavleka Miški ne, poginula je kao borac Kalničkog odreda. Perković Zlata, rođena 16. XI. 1920. g. u Stržcu, k. Kutina. U NOV od 13. V. 1942. g. Bila je borac u Moslavačkom odredu, zatim bolničarka, sanitetski referent III. bataljona MO, šef dječje bolnice i podoficir bolničke čete u Bačkoj. Nosilac je Spomenice 1941. g. Persi Anđela, rođena 1927. g. u D. Kućanima, k. Varaždin. 10. III. 1943. g. odlazi u III. četu kalničkog odreda. Poginula 1944. g. u borbi s ustašama kod Sredica. Pobor Marija, rođena 1922. g. u Selcima. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula kod Koprivnice početkom 1945. g. Polak. dr. Vera, rođena 24. V I I I . 1902. g. u Orahovici. 1941. g. radi kao liječnik u Popovači. U proljeće 1942. g. sarađuje s partizanima i kasnije, kad su veze bile bolje, prima u ambulantu preobučene bolesne partizane i odlazi u udaljenija sela da ih liječi. 10. listopada 1943. g. odlazi u partizane u Moslavačku goru i radi u sanitetu. U ožujku 1945. g. kada je počela zadnja i najteža ofenziva na Moslavinu, povlači se s bolnicom u Slavoniju. U svibnju 1945. g. odlazi u Varaždin na dužnost upravnika vojne bolnice. Koncem kolovoza 1945. g. premještena je u zaraznu vojnu bolnicu u Zagrebu. Odlikovana Ordenom zasluga za narod III. reda i Ordenom rada II. reda. Polandak Jula, rođena 1910. g. u Podbrestu, k. Čakovec. 1944. g. odlazi u jedinicu X. zagrebačkog korpusa. Umrla u prosincu 1944. g. Popović Jelka, rođena 2. II. 1923. g. u Sv. Ivanu Zelini. Od 9. V I I I . 1944. g. bila je član umjetničke ekipe X. zagrebačkog korpusa. Ubijena od ustaša 28. XI. 1944. g. u Novom Mjestu. Poslek-Plevnik Branka, rođena 1926. g. u Desinić Gori, k. Pregrada. 12. III. 1944. g. odlazi u II. četu III. bataljona zagorskog odreda. Bila je rajnena 14. IV. 1944. g. kod Golubovca. Potre Slavica, iz Velike Gorice. U NOV od 1943. g. Bila je bolničarka u Kalničkom odredu, a kasnije u X X X I I . diviziji. Prugovečki Zlatica. Od 9. IX. 1943. g. borac je u Zagorskom odredu. Bila je teško ranjena. U borbi kod Sv. Ivana Zeline branila je šmajserom u ruci odstupnicu ranjenim drugovima. Tada je zarobljena i otpremljena u logor u Žitomiru. Jedne noći partizani napadnu logor i ona uspijeva pobjeći. Ima čin zastavnika. Pumper Kata, rođena 1924. g. u Orlovcu, k. Bjelovar. U NOV od 1942. g. Poginula 1944. g. na Kalniku. Iza nje je ostalo maloljetno dijete. Pušić Milka, rođena 1928. g. u Zagrebu. Od 27. VII. 1944. g. bila je borac u Omladinskom bataljonu, a kasnije u Zagorskoj brigadi. Poginula 1945. g. kod Oštrice. Pužek Marica, rođena 1921. g. u Leprovici, k. Dugo selo. Početkom 1943. g. odlazi u Zagrebački partizanski oded, gdje je doskora postala referent saniteta. Poginula 1943. g. u svom rodnom mjestu Leprovici. �Paula Špiček, Milica Hrenović i Zlatica Prugovečki — borci XXXII. divizije Rajačić Jula, rođena 1924. g. u Rajačićima, k. Okućani. 28. XII. 1942. g. odlazi u I. vod II. čete I. bataljona Posavskog odreda. Poginula 1943. g. u borbi kod Snjegavice. Raletić Darinka, rođena 1926. g. u Borovljanima, k. Koprivnica. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula na Kalniku 1943. g. Rostuha Micika. Bila je borac u jedinici NOV. Rupčić Anka, rođena 1927. g. u Kutini. U NOV od 1943. g. Bila je kurir vojno obavještajne službe X. zagrebačkog korpusa. U lipnju 1944. g. uhvaćena je i 1945. g. ubijena u Lepoglavi. Sakal-Kovačićek Rozika, rođena 24. IV. 1925.g. u Zdencu, k. Garešnica. Od 1943. g. bila je borac u Moslavačkoj brigadi. Ima čin vodnika. Santo Elina Mira, rođena 2. VII. 1922. g. u Hreljinu, k. Rijeka. 1942. g. radi u omladinskoj organizaciji u Zagrebu. U partizane odlazi 1943. g. i radi u Okružnom odboru AFŽ, a zatim u NOV u agitpropu I. bataljona kalničkog odreda i kao š i f r a n t u obavještajnom odsjeku ištaba X. korpusa. 23 Žene H r v a t s k e u N O B 353 �Sedmak Ljubica, rođena 1906. g. u Karlovcu. Bila je borac u Zagrebačkom odredu, te U kancelariji raznih jedinica i ustanova. Nosilac je Spomenice 1941. Sekel Anđela, rođena 1923. g. u Dubravi, k. Vrbovo. U NOV od 11. V I I I . 1943. g. Bila je pomoćnik komesara I. čete III. bataljona II. m-oslavačke brigade. Prilikom napada na Oborovo, smrtno ranjena. Sekulić Jovanka, rođena 1926. g. u Vlaislavu, k. Koprivnica. U NOV od listopada 1942. g. Bila je borac u Bjelovarskom partizanskom odredu. 1944. g. smrtno ranjena prilikom napada na Drenovicu. Sitar Marija, rođena 1924. g. u Bartolovcu, k. Varaždin. Od 1943. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Poginula 1945. g. u borbi za oslobođenje Zagreba. Sivoš Danica. Bila je 1943. g. upravnik zaraznog odjela pri sanitetskom odsjeku Kalničkog područja. Slukan Božica, rođena 24. XII. 1925. g. u Varaždinu. Isticala se prije rata u radničkom sindikalnom pokretu kao omladinski rukovodilac. Odmah po okupaciji aktivno je učestvovala u svim akcijama SKOJ-evske grupe u gradu Varaždinu. 20. II. 1943. g. odlazi u Kalnički partizanski odred. Poginula iste godine na Riječkim Krčima. Slukan Ruža i Ljubica, sestre. 1943. g. sa čitavom obitelji odlaze u Kalnički odred. U istom odredu poginula je njihova mlađa sestra Božica i brat Stjepan. Smolčić Marija, rođena 1926. g. u Dabru, k. Otočac. U NOV od svibnja 1944. g. Pi ginula iste godine kod čačinaca kao borac Podravskog odreda. Sobotnjak Maca, iz Sv. Ivana Zeline. 1943. g. odlazi u Moslavački odred. Odlikovana, Ordenom za hrabrost. Stanković Marija, rođena 1925. g. u Velikoj Mučni, k. Koprivnica. 20. VIII. 1943. g. odlazi u II. četu II. bataljona III. brigade X X X I I I . divizije. Ranjena u borbi. Ima čin potporučnika. Starman Dragica, rođena 1922. g. u Jakovlju, D. iStubica. Od 6. XII. 1943. g. bila je borac u I. bataljonu zagrebačkog odreda. Koncem 1944. g. zarobljena od ustaša i ubijena. Steiner-Goldšmit dr. Zora, rođena 1902. g. u Novigradu - podravskom, k. Koprivnica. U NOV odlazi 8. srpnja 1942. g. Bila je liječnik u I. proleterskoj brigadi,, šef raznih kirurških odjeljenja Centralne bolnice Vrhovnog štaba, -šef kirurških ukipa VII. divizije i X. korpusa »Zagrebačkog«. Pri kraju ratu bila je referent . aniteta I. gardijske brigade. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda, Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Ordenom za hrabrost. Svat Betika, rođena 12. V. 1925. g. u Grubišnom Polju. Od 10. II. 1944. g. bila je borae u I. četi II. bataljona moslavačkog odreda. 3. IV. 1944. g. ranjena. Šeić Ljubica, rođena 1929. g. u Kutini. 5. II. 1942. g. odlazi u I. bataljon moslavačkog odreda. 1945. g. ranjena. Invalid. Šekerović Marija, rođena 1,3. VII. 1926. g. u Novoselcima, k. Bosanska Dubica. Od lipnja 1942. g. bila je borac u Moslavačkom odredu i Omladinskoj brigadi. U borbi za Pakrac ranjena. Škaretci Ivka, rođena 1922. g. u Popovači, k. Kutina. 13. VIII. 1943. g. odlazi kao borac u Moslavački odred. 1943. g. poginula u napadu na Čazmu. Šnjarić Marija, bila je u prosincu 1943. g. pomoćnik rukovodioca kursa za bolničko osoblje pri sanitetskom odsjeku Kalničkog područja. Šobak Ankica, rođena 1927. g. u Obedišču, k. Čazma. U NOV od 8. III. 1944. g. Bila je politički komesar u II. četi II. bataljona II. moslavačke brigade. 1945. g. zarobljena i ubijena od ustaša. Špiljak Slavica, rođena 1924. g. u Rusnicama, k. Pregrada. Od 27. X I I . 1943. g. bila je borac u brigadi »Matija Gubec«. Imala je čin starijeg vodnika. Poginula 1944. g. kod Starog Golubovca. �Špoljar Štefica, rođena 1927. g. u Lovreća Selu, k. Pregrada. Od 28. XII. 1943. g. bila je borac u III. zagorskom odredu. 1944. g. uhapšena je od ustaša i otjerana u Lepoglavu, odakle se više nije vratila. Štampar Ljerka, iz Zagreba. Od 1944. g. bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Stefanie Dragica, rođena 9. X. 1923. g. u Zagori, k. Krapina. U NOV od 8. I. 1944. g. Ranjena iste godine u borbi s ustašama. Štibrić Marica, rođena 1922. g. u D. Jelenskoj, k. Kutina. 6. IX. 1943. g. odlazi u XXXIII. diviziju. Poginula 10. XII. 1944. g. kod Velike Pisanice. Švigir Ludmila, rođena 1925. g. u Zagrebu. 4. IV. 1944. g. odlazi u II. četu II. bataljona zagrebačkog odreda. 8. VII. 1944. g. za vrijeme borbe kod Trgovišta, uhvaćena od ustaša i obješena u Pušćoj Bistri. Takač Vera, iz Rasinje, k. Ludbreg. Bila je bolničarka u XXXII. diviziji. Tepeš Štefica, rođena 1928. g. u Čurlovu Trojstvu, k. Bjelovar. U veljači 1943. g. odlazi u NOV. Bila je borac u Omladinskoj četi i Bjelovarskom odredu. Vajnhart Katica. Do 194,3. g. radi ilegalno i održava vezu s partizanima na Kalniku. 1943. g. odlazi u NOV. Bila je bolničarka u Kalničkom odredu i I. četi I. bataljona II. brigade XXXII. divizije. U prosincu 1944. g. u napadu na Kovačicu, previla je 28 drugova, a u ožujku 1945. g. u borbi kod Oštrog Zida, pružila je pomoć 30torici ranjenika. Odlikovana Ordenom za hrabrost. Vedrina Micika. U NOV od 1943. g. U Zagrebačkom odredu bila je borac i omladinski rukovodilac. Vesenjak-Zmijanac dr. Jelka, iz Maribora. Surađuje s NOP-om od 1941. g. u Zagrebu. 1943. g. radi u Varaždinu i nekoliko puta odlazi na poluoslobođeni teritorij Kalnika da vrši operacije. U srpnju 1943. g. odlazi u partizane na Kalnik. Bila je prvi liječnik na tom terenu i upravnik partizanske bolnice, referent O'NOO Varaždin, liječnik XXXII. divizije, sanitetski referent i liječnik Oblasnog NOO. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda i Medaljom za hrabrost. Ima čin rezervnog kapetana. Vidović Dragica, rođena 1926. g. u Radoboju, k. Krapina. U NOV od 1943. g. Poginula 1944. g. u borbi protiv ustaša kod Varaždinskih Toplica, kao borac II. čete, II. bataljona zagorske brigade. Vidrač Ružica, rođena 18. II. 1926. g. u Koprivnici. Bila je borac u brigadi »Braće Radića«. Ima čin starijeg vodnika. Vlaisavljević Draginja, rođena 1922. g. u Medovini, k. Okućani. U NOV od proljeća 1943. g. Bila je borac u II. četi II. bataljona posavskog odreda. U jesen 1943. g. u napadu na neprijateljsko uporište Pakrac, bila je ranjena i zarobljena od Nijemaca. Ubijena u Jasenovcu. Vranić Katica, rođena 1919. g. u Virju, k. Đurđevac. Polovinom 1943. g. odlazi u Bjelovarski odred. 1944. g. ubijena od ustaša u svom selu, gdje je ležala bolesna. Iste je godine poginuo i njezin drug Stjepan kao borac NOV. Iza njih je ostalo dvoje maloljetne djece. Vrućina Štefanica, rođena 192,3. g. u Slanju, k. Ludbreg. Bila je od svibnja 1943. g. borac u I. četi II. bataljona kalničkog odreda. Poginula 1943. g. u borbi kod Vojakovca. Vuger Katica, rođena 1923. g. u Vugerselu, k. Zagreb. Bila je borac u Zagrebačkom odredu. 1945. g. zarobljena je od ustaša i ubijena. Vujanović Branka, rođena 2. IV. 1922. g. u Damankušu, k. Bjelovar. U NOV od 1943. g. Ranjena 1945. g. u borbi kod Križevaca. Vukelić Sara, rođena 6. VIII. 1910. g. u -Stupovači, k. Garešnica. Od 1935. g. učestvovala je u naprednom pokretu. Bila je nekoliko puta zatvarana. U NOV od polovine 1942. g. Bila je borac u Moslavačkom bataljonu, u Omladinskoj brigadi »Jože Vlahović« i kuharica u štabu Moslavačkog odreda. �Vukošić Katica, r o đ e n a 1923. g. u Š u p n j a r u , k. Č a z m a . 8. I. 1943. g. odlazi u I. b r i g a d u X X X I I I . d i v i z i j e . B i l a j e v o d n i k . P o g i n u l a 6 . I X . 1944. g . kod Sv. I v a n a Žabna. Vukotić N e d e l j k a , r o đ e n a 1923. g. u Srbu, k. D. L a p a c . Od 28. V I I I . 1943. g. b i l a je u četi za vezu X X X I I I . divizije. Invalid. Vuković Milica, rođena 1917. g. u S u h o j M l a k i , k. O r e h o v i c a . 1943. g. odlazi u I. četu I. b a t a l j o n a p o d r a v s k o g odreda. 1944. g. u b i j e n a od ustaša u Cačincima. V u l j a k Julka, rođena u M u č n o j R i j e c i , k. K o p r i v n i c a . Od l i p n j a 1944. g. b i l a je u I I . moslav a č k o j b r i g a d i . Z a r o b l j e n a u K o p r i v n i c i od ustaša i u b i j e n a . Z a u h a r N a d a , r o đ e n a 1925. g. u D e l n i c a m a . Od 1943. g. b i l a je b o r a c u K a l n i č k o m odredu. 1944. g. u b o r b i kod C a r e v d a r a , smrtno r a n j e n a . Žanić Kata, r o đ e n a 2. X. 1918. g. u D e a n o v c u , k. Čazma. S a r a đ u j e s N O P - o m od 1941. g., a 1943. g. p r e l a z i na oslobođeni t e r i t o r i j . U l i p n j u 1944. g. odlazi u I I . moslavačku brigadu. ž e ž e l j Anđela, r o d o m iz K o n j š č i n e , k. Z l a t a r . U N O V od 1943. g. Bila je b o r a c i t e l e f o n i stica u b r i g a d i » B r a ć e R a d i ć a « . R a n j e n a . Žirović Maca, r o đ e n a 1918. g. u P o t r k a č u , k. Sisak. U č e s t v o v a l a je u N O P z a j e d n o s m a j k o m i d v i j e sestre. U N O V od s i j e č n j a 1943. g. B i l a je b o r a c i b o l n i č a r k a u 1 M o s l a v a č k o m odredu i I I . m o s l a v a č k o j b r i g a d i . U v e l j a č i 1944. g. u b o r b i kod O b o r o v a , p r e n i j e l a j e p r e k o L o n j e š e s n a e s t r a n j e n i h boraca, ali kod t o g a j e bila zajedno s ranjenicima zarobljena i ubijena. BIOGRAFIJA NARODNOG HEROJA MARIJE Marija Vidović rodila se 6. II. 1924. g. u Novskoj, u siromašnoj porodici seljaka, doseljenika iz Hrvatskog Zagorja. Osnoxmu je školu završila u Novskoj, a nešto kasnije stupila kao naučnica u trgovinu. Tu je vrlo remo osjetila svu surovost i nepravdu bogatog i škrtog gazde i gramzljivo iskorištavanje radne snage. Kad više nije mogla izdržati napore, a često i uvrede i šamare, napustila je zanat i zaposlila se kao radnica. Naprednom radničkom pokretu pristupila je 1939. g. u svojoj petnaestoj godini, kada je u Novskoj stvorena i prva partijska organizacija i kada je rad među tamošnjom omladinom dobio šireg zamaha. Njezina braća su već tada stavila svoju kuću na raspolaganje pokretu i ona je sve do rata bila centar za okupljanje naprednih elemenata. U to su vrijeme u Novskoj i okolici progresivne snage, pod rukovodstvom partijske organizacije, već uzimale vidnog učešća u pružanju otpora profašističkim elementima, koji su se nalazili u tadašnjoj vladi i opoziciji, i koji su sve otvorenije sabotirali rad na obrani zemlje pred nastupajućom agresijom. Od tada, pa sve do napuštanja Novske, u jesen 1941. g., Marija je aktivno učestvovala s ostalom omladinom u svim akcijama: dijeljenju i raspačavanju letaka, sakupljanju dobrovoljnih priloga, organiziranju kružoka, radu među omladinom i širenju napredne literature. VIDOVIĆ ABESINKE Nakon okupacije i uspostave zloglasne NDH. uprkos masovnim hapšenjima i teroru, koji je bio vrlo jak, Marija je nastavila s aktivnim radom. Partija joj je tada dala zadatak da uspostavi prekinute veze s organizacijom u Posavini. Više puta je odlazila kao kurir na razne punktove i veze, noseći upute i materijal. 'U početku nitko od tadašnjih organa vlasti nije sumnjao, da bi ta sitna, okretna djevojčica mogla nositi letke i proglase CK, u kojima se narod pozivao na oružani otpor protiv okupatora. Tih dana, po naređenju Partije, ona je čak i u mjesni zatvor unijela pištolj i bombe nekim zatvorenim drugovima. Svoju mržnju prema okupatorima i domaćim izdajnicima ustašama nije znala, a ni htjela sakrivati. Izazovno je nosila na glavi crvenu maramu, iako su je zbog toga nekoliko puta batinali u ustaškom stanu, a u jesen 1941. g. i uhapsili. U zatvoru je bila podvrgnuta mučenju, ali nikoga od drugova, koji su još bili na slobodi, nije odala. Jedne su je noći ustaše dugo tukli i mučili pred bratom, koji je zajedno s njom bio uhapšen, ali ona nikoga nije odala. Kada su vidjeli da od nje ne će ništa doznati, a jer je bila gotovo još dijete, pustili su je na slobodu poslije nekoliko dana zatvora i zlostavljanja. Kada joj se brat spremao u partizane, Marija je uporno tražila da pođe s njime. Tek nakon dugog nagovaranja i uvjeravanja da je to nemoguće obzi- �rom na predstojeću zimu i velike napore, koje ona onako slaba ne bi mogla podnijeti, pristala je da se privremeno smjesti kod rođaka u Varaždinu, ali uz uslov da joj se rano u proljeće 1942. g. omogući odlazak u partizane. Po odlasku u Varaždin odmah se povezuje s partijskom organizacijom i sudjeluje u mnogim akcijama. Nije, međutim, htjela čekati na obećanu vezu i krajem ožujka 1942. g. odlazi na Kalnik i stupa u I. kalnićku četu. Četa je tokom travnja svakog dana vršila akcije na prugu i žandarmerijske stanice i u svim je akcijama učestvovala i Marija. Polovinom travnja 1942. g. neprijatelj je vršio ofenzivu na Kalnik. Tri dana i tri noći, po kiši i snijegu, borila se četa od 56 partizana neizmjernim junaštvom protiv 3.000 neprijateljskih vojnika. I u toj je borbi učestvovala Marija. trodnevne borbe četa probija Nakon neprekidne neprijateljski obruč. Marija se s još četvoricom drugova prebacuje preko Bednje prema Varaždinu. Umorni, gladni i prozebli sklonili su se na jedan štagalj, u neposrednoj blizini Varaždina, da se malo odmore i da se zatim prebace preko pruge prema Vimici. Ali su bili primijećeni i izdani. Ustaše oko 3 sata u jutro opkole kuću i pozovu ih na predaju. vatrom iz puškomitraljeza. Partizani odgovore Borba je trajala puna tri sata. Opkoljeni partizani borili su se do posljed- Narodni heroj Marija Vidović Abesinka njeg metka. Kroz zaglušni prasak pušaka iz kuće je neprekidno njihovoj pjesmi odjekivala pjesma. — Internacionali, 1 u čuo posljednjoj se Marijin glas. Posljednji metak Marija je sačuvala za sebe. On ju je spasio da živa ne padne u ruke neprijatelju. t Za pokazano junaštvo i beskrajnu odanost Partiji i svom narodu, Marija Vidović Abesinka je, ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 29. XI. 1953. g., odlikovana Ordenom Narodnog heroja. �DJECA OP'TUŽU/U... �. . . Velike su to bile patnje i zato se ini nikad ne možemo otrgnuti od tih dana. Lika, Banija, Kordun, Istočna Bosna uvijek ce nam se vraćati u mislima na te dane. Ja vas savjetujem da to nikad ne zaboravite, ali ne zato da to bude vaša strašna prošlost, već samo zato da bi bolje znali cijeniti ovu slobodu i ono što smo danas postigli. Mi, draga djeco, mnogo polažemo na vas. Ka vama će ostati naša nova Jugoslavija. Ka vama će ostati djelo koje smo mi započeli. Suviše su velike naše rane i razorenost naše zemlje, da bi na ovo bili kadri da zaboravimo i zato će na vama biti da doprinesete svoj dio. Vi već prelazite u omladinske redove, a omladina kod nas predstavlja jedan snažan faktor na koga se mi oslanjamo. Budite uvijek, kaß, vam bude najteže, u mislima na ona vremena kad je bilo još mnogo, mnogo gore. Vi mnogi nemate roditelja. Vaši roditelji su ili pali pod nožem krvnika, ili su pali u ofanzivama. Vi ste djeca nove Federativne Karodne Republike Jugoslavije, vi ste naša djeca, vi ste naš najdragocjeniji kapital, vi ste najdragocjenije što naša zemlja ima. Mi ćemo se truditi da vam osiguramo dostojan život, ali vi treba da učite, tako da kad bude trebalo da iziđete iz doma, da ćete moći izići kao ljudi koji su stekli znanje i mnogo više koriste našoj zemlji... Tito pionirima Dječjeg doma u Kovom Sadu, 20. siječnja 1946. / �Dokument 442 NEKOLIKO IZJAVA DJECE, KOJA SU PREŽIVJELA USTAŠKI TEROR U BANIJI, LICI I KORDUNU Danica Knežević, rođ. 1927. u selu Buniću, kot. Titova K o r e n i c a : »U proljeće 1941. g. masovno su ustaše odvodili ljude iz općine i sela, ubijali ih i bacali žive u jame. No 10. V I I . 1941. g. t. j. oko Ilin-dana, počeli su klati i paliti u našim selima. U mom selu Buniću t a j dan pobiše i spališe u stajama oko 70 osoba-ljudi, žena i djece i tako pohvataše i moju f a m i l i j u , g d j e sam i ja bila s njima. Stariju moju sestru -odveđoše, jednog rođaka ubiše, a nas ostale postrojiše za strijeljanje. V i d j e v š i što će biti, raspršimo se svak na «svoj kraj, ali jednoga dječaka rane, a mi ostali pobjegosmo . . . « Jaga Osik: Mileusnić, iz Kule, općina Lički »U proljeće 1941. g. dođoše ustaše u naše selo da naprave pokafl. Uhvate mene, moga tatu, majku i troje moje braće. Odvedoše nas u selo i zatvore s ostalim narodom u našu crkvu. Osam dana smo bili zatvoreni. N i j e s u nam davali ništa jesti. Puškama su pucali u staklene svećnjake, i nama je staklo padalo po glavama. Moga tatu su odveli u jednu konobu i tamo ga tukli. U crkvu su dovezli dva voza slame i htjedoše nas zapaliti. U tome ih netko spriječi, i mi se vratismo kućama. Oca izvukosmo k r v a v o g iz jedne gomile. K o d kuće ostadosmo nekoliko dana, ali ustaše ponovno navale, i mi pobjegosmo na Ljubovo, iz L j u b o v a gonjeni bježasmo u Podlapaču, g d j e je otac ostao, a nas djecu smjestiše u selo Debelo Brdo. Oca nisam nikada više v i d j e l a . . . « L j u b a Miedić, rođena 1932. g. iz Rudenice: »Godine 1941. oca su mi odvele ustaše i zaklali. Drugi dan su došli u naše selo i poklali mnogo naroda. Ja i moja sestra gonili smo toga dana blago na pašu. K a d smo vidili ustaše, mi pobjegnemo. T a d a su odveli mnogo djece, pokupili naše blago i od druge djece i odveli sa sobom. Ja i moja sestra preplivamo rijeku Koranu i došli smo kod ujaka u Kordunski Leskovac. Kad su ustaše navalili u Leskovac, mi smo pobjegli u šumu. Tu smo bili tri dana. Kad su ustaše zauzeli šumu Mašvinu, u k o j o j smo se i mi nalazili, poklali su mnogo naroda, također i moju mamu. Mi smo -se razbježali i pobjegli, te dospjeli do jedne pećine. U n j o j smo bili 8 dana gladni i izmoreni. P r i s i l j e n i glađu opet smo lutali dalje i došli blizu K a r l o v c a . . . « Stojan Roknić, rođen 1934. g. iz Kordunskog Leskovca: » B j e ž a l i smo pred ustašama i dospjeli u šumu. Još smo se dublje sakrili u jednu dolinu. Tu -su bacili nekoliko bomba i stali vikati da izlazimo iz doline. Mi nismo htjeli, a oni su došli i izvadili moju majku, sestru i mlađeg brata. Mama je držala brata na desnoj ruci i ustaše su j o j otsjekli desnu ruku. Mlađa je sestra na licu mjesta umrla. Jedan je čovjek odvezao mamu u prvo selo u bolnicu. Onda -se vratila kući i išla opet u šumu, i tamo ju je jedan ustaša ubio . . . « Smilja Cvjetičanin, rođena 1933. g. u selu Melinovac, kotar D o n j i L a p a c : »Godine 1941. došli su ustaše u naše selo i upali ran-o u zoru na našu kuću. Otac je spavao, i nitko nije znao što će se dogoditi. Počeli su vikati na oca da treba da ide na rad. M o j otac je rekao da on ne ide, j e r da ima četvero djece i ženu i da može ž i v j e t i kod svoje kuće. Ustaše su ga odveli. Pokupili su još i druge i tjerali ih jedan kilometar dalje od sela. Mi smo ih gledali sa jednoga brijega. Tu su ih počeli klati velikim noževima. Neki su počeli bježati, i ustaše su za njima pucali. Spasilo ih se samo 6, a druge su pobili i bacili u jame. Ustaše su se vratili u selo i pobrali blago i sve što je bilo v r e d n i j e i-z kuća. Mi smo svi pobjegli u šume. Drugi dan su ustaše zapalili selo . . . « Milka Mlađan: » B j e ž a l i smo pred ustašama. Bio je veliki snijeg i kiša. Došli smo u jednu kuću, g d j e sam- stala u zapećku i izgorila nogu. Baka mi je zavijala, j e r mi je majka poginula. Ustaše su je ubile dok smo bježali. M o j tata je uhvaćen u Karlovcu, kad je vozio kola. Odveli su ga u jednu kuću i tu ga u b i l i . . . « Sara Lacković, rođena god. 1935.: »U Slavskom P o l j u imali smo kuću. Bio je tata, mama i nas četvero djece. Tatu odvedoše ustaše 1941. g. Kad su ustaše došle u selo, mi pobjegosmo u šumu, a oni zapale čitavo selo, osim tri kuće, u k o j e smo se smjestili sa ostalim narodom. T a m o je došla jedna žena, koja je bolovala od tifusa. Ona je umrla, a moja majka, k o j a je spavala s njom umre i ona. Bilo mi je teško. Na grob me nisu pustili da idem. Odnijeli su je u b i j e l o j plahti, j e r nije bilo škrinje. Mali brat Đuro, koji je imao pola godine, kako n i j e imao �smo bježali, i grane su me bole. Nismo ništa jeli. Onda smo išli kroz polje. Noge su me jako boljele. Nisam imala cipela. Bili su mi žuljevi, a otac je psovao.« šta jesti, umro je i on. Od gladi su umrli još brat Milan od 9 godina i sestra Nevenka od 3 godine. Poslije mi umre od bolesti tetka, a mene i sestru Maru odvede jedna drugarica u dječji dom' u Grabovac. Stariji brat Stojan ostao je čuvati blago u selu Lacković, i nikad mi se nije javio . ..« Milica Basta iz Starog sela: »Moje selo zove se Staro selo. Jednog dana dođu ustaše u naše selo, a ja sa svojom sestrom pobjegnem u obližnju šumu Orlovu. Ustaše dođu za nama, a ja i sestra sakrijemo se za jedan kamen. Tu uhvatiše jednu ženu i njeno dvoje djece. Jedno dijete dignu na bajonetu i privežu ga na stablo, drugo starije bace u potok. Kad su djecu tako ubili, počnu majku udarati kundakom, zatim je svu izbodu noževima, odvuku i bace u jamu. Ja i sestra smo se od straha zavukle u neku jamu, potrpale sa granjem i zemljom i tako ostale, sve dok ustaše nisu otišle.« Pero Vuinović iz Kuzmovače, općina Lički Osik: »Ustaše su upali u moje selo, palili kuće i ubijali narod. Uz selo su napravili jamu kao bezdan, dovodili ljude do jame i bacali ih unutra. Kad su narod našli u šumi, bacali su ljude u vatru i klali. I mi smo se sakrivali u šumi. Bacali su malu djecu u vatru i tjerali nas iz šume u šumu ...« Branko Paskas iz Široke Kule, rođen g. 1939. : »Ja sam bio u kući. Došle su ustaše, i mi smo utekli u šumu, a prije sam skočio sa krova. Imao sam majku, imao sam Bogdu, Milu, Jovu i Milku. Bio sam u škrapi, a ustaše su bili u gaju i pucali iz mitraljeza. Sve po škrapama su prporili metci i kidali lišće i grane. A u daljini su bile vatre, i grmilo je. Odjedanput čuo sam vruće, bolilo me je i plakao sam. Ranili su me, biće iz mitraljeza u glavu. Trčao sam i pao u jednu duboku jamu. Bilo je crno. Noć. Moj me je tetak izvadio iz jame ...« Vojim Trivanović, rođ. 1938. g. u Donjoj Komori na Baniji: »Kad su došli ustaše u naše selo, uhvatili su moga tatu i mamu, ubili ih i bacili u jednu duboku vodu. Moj brat me poslije odveo u Rujevac u dom. U Rujevcu je bilo puno velikih krušaka i jabuka, pa smo ih tresli i jeli. Jednog malog Dušana je jako bolilo oko i dugo, dugo nije vidio. Jedanput kad je išao, pao je i umro. Iz Rujevca sam išao sa drugom djecom u Buzetu.« Gospava Petković, rođ. 1938. u Poljicama, Udbina -— Lika: »Bježali smo u drugo selo po snijegu i upala sam u snijegu, pa me je tata izvukao. Ustaše su bombardirali naše selo, pa smo pobjegli u šumu. Tada je poginuo moj tata i moja mama, a ja sam bila ranjena u ruku. S narodom sam se vratila kući. Kuća nam je bila malo srušena. U kući je ostao samo djed.«1 Ljuba Dakić iz Kordunaškog Ljeskovca, rođ. 1938. g.: »Bila je zima i bilo je mnogo snijega. Po noći su došli ustaše. Kuće su nam palili. Bježali smo pred njima. Bježao mi je tata Rade i majka Danica kroz šumu. Ustaše su trčali za nama i psovali. Jedan ustaša je otšarafio bombu i bacio je. Bomba je puno dimila i pukla. Mamu su pogodili u nogu. Ona je vikala i umrla. Ja sam pala. Mi smo utekli. Bježali smo kroz šumu, bosi. Tri dana Dokument 1 I z j a v e su prikupljene 1944. g. od d j e c e u partizanskim d j e č j i m d o m o v i m a na oslobođenom teritoriju. 443 POD VIDOM POKRSTA, A UZ SURADNJU KATOLIČKOG KLERA, USTAŠE SU VRŠILI MASOVAN POKOLJ SRPSKOG NARODA Iskazi djece, koja Đuro Vojnović, rođen 1934. g. u Vojniću: »Ljude su zvali na pokrst. Kad su ljudi došli, misleći da će se pokrstiti, trpali su ih u kamione i odvezli u crkvu, gdje su ih klali. One, koje nisu ubijali, odveli bi u polje, bacali u jamu i polijevali živim vapnom. su f preživjela »pokrst«1 Djecu i žene odveli su u logor Stare Gradiške. Tko je htio od nas djece, koja nisu imala nikoga, mogao je ići da služi kod ustaških porodica. Tako i ja u osmoj godini pošao da služim kod jedne porodice. Moju majku, dva brata i tetku istjerali su u drugi logor. Tata �mi je — kad su pozivali na pokrst — pobjegao k partizanima. Moju baku i ostale stare žene zatvorili su u općinu, gdje su ih tukli i trgali im nokte s prstiju.« Nikola Sučević, rođen 1933. g. : '»Živio sam u Kordunu. Ustaše dolaze sa kamionima u naše selo. Mi smo bježali u šumu. Ustaše su zvali ljude na pokrst. Ako se pokrste, da će spasiti svoje obitelji. Nekoji su povjerovali i pošli, a oni su ih odveli u šumu i ubili. Nakon 6 dana evo ti opet ustaša u selo. Pohvatali sve muškarce i pobili, te naredili ženama da ih idu pokopati u jednu jamu. Ja sam pobjegao u šumu, ali su me uhvatili i tukli. Svi moji izginuli su u pokrstu.« Ljuba Bubalo, rođena 1934. g. u Ličkom Petrovom Selu: »Poslije pada Jugoslavije, ustaše dođu u naše selo i odvedu moga i oca i majku. Oca ubiju, a majku odvedu u logor, i ona ostane živa. Nedavno mi se javila iz Srbije. Kad su moje roditelje odveli ustaše, ja pobjegnem mojoj tetki u selo Lipovaču na Kordunu. Cesto sam bježala i lutala šumama s narodom, koji je bježao ispred ustaša. Kad ustaše odu, mi bi se vratili natrag u selo. Tako jednog dana dođu ustaše u selo Sadilovac, koje je blizu Lipovače. Tu pokolju mnogo naroda, samo malo ih se spasilo. Kad su tamo narod poklali, dođu u naše selo Lipovaču, pokupe omladinu i natjeraju je, da ide žeti žito poklanih. S omladinom bilo je dotjerano i nas male djece. Vidjela sam po jarugama poklane. Neki su čak bili još živi. Oko njih bile su lokve krvi. Narod su pozvali pred crkvu, nešto im govorili, a onda ih utjerali u crkvu. Na krov su metnuli slame i s nečim polili i zapalili crkvu s narodom, koji je pošao na pokrst. Vidjeli su se ostaci izgorjelih, i još se je pušilo. Nitko nije smio zakopati mrtve, a ni onima, koji su umirali, pomoći. Mene je bilo strah kao i drugu djecu. Ustaše su još sa krvavim noževima sjekli i jeli jabuke. Jedna im omladinka kaže: »Kako vam se ne gadi«, a oni kažu, da im je tako slađe. To je bilo u ljetu 1942. g. U zimi sam s tetkom i s narodom is Korduna utekla u Liku, i tu smo od ustaša i četnika i drugih bandi pobjegli u Velebit. Tetka se razboli, a mene partizani dadu u partizanski dječji dom.« M n o g o b r o j n a su d j e c a bila s v j e d o c i nasilnog pokrštavanja srpskog stanovništva u H r v a t s k o j , k o j e su vršili ustaše, a k o j e je ustvari "bilo masovno ubij a n j e srpskog stanovništva. 1 Svetozar Sekulić, rođen 1934. g. u Kordunskom Ljeskovcu: »Jednog proljetnog dana 1942. g. podiže me iz kreveta moja tetka i reče da se dižem, jer dolaze ustaše. Djed opremi nas troje djece, natovari na nas kukuruza i pošalje nas da otjeramo prasce u šumu. U to već dođoše i ostali seljani, i svi smo se sklonili u neku dolinu. Najedanput začujemo glasove da pozivaju narod, da izađe iz šume, da im ne će biti ništa, ako se pokrste. Mnogi povjeravaše i pođoše, a da nisu znali ni ko ih to zove. Prestrašili su se, kada pred sobom ugledaše do zubiju naoružane ustaše. Nastaje opet bježanje, pucanje i klanje. Jauk matera izmiješao se je sa vriskom male djece, i za čas je ta dolina proprimila izgled ljudske klaonice. Moj brat nije uspio, da se s nama povuče, i njega je krvnik pogubio. Tu noć smo se, naime, htjeli povući za selo Močila, ali nam nije uspjelo, jer su ustaše stalno napadali. Tako smo se sklonili u jednu dolinu i tu prenoćili. Sutra dan ustaše opkole tu dolinu, i tada se ja u bježaniji izgubim od svog oca i majke. Ja sam preletio preko puteljka u namjeri da pođem za njima, ali se u tom ustaše pomiješaše među nas, i nastade užasan metež. Ja sam dozivao majku, a ustaša mi se odazivao ... Utekao sam1 i probdio noć u šumi pod vedrim nebom. Kiša je padala, bilo mi je studeno, i bio sam jako gladan. U ranu zoru izašao sam na jednu čistinu. S jedne i druge strane vodio je put, a ja sam se sklonio iza jednog kamena i gotovo cijeli dan promatrao kako Turci gone naše blago. Pred večer osmjelim se i odem u jedno brdo nazvan Čardak. Putem sam nailazio na žrtve strašnog ustaškog pokolja. Srce mi se kidalo od užasa i straha, ali ja sam išao dalje. Ne znajući puta, upao sam pred same ustaše. Nisam već imao kuda, i oni me zarobiše. Odveli me u njihovo selo i ispitivali gdje je narod izbjegao i gdje su partizani, a ja sam samo šutio, koliko od straha, toliko i od mržnje. Odveli su me onda u Cazin, gdje sam našao i svog brata. Iz Cazina nas odvedoše u Krupu, i tu sam bio 6 mjeseci s drugom zarobljenom djecom. Stalno su nam se prijetili i držali nas gladne. Spasio sam se kada su partizani napadali Krupu, i pomiješavši se s narodom, pobjegnem. Za oca i majku još ni danas ne znam ništa. Partizani me smjeste u dječji dom u Grabovcu na Kordunu.«1 Smrt falizmu — Sloboda narodu! G o r n j e iskaze o » p o k r s t u « dala su 1944. g. djeca, k o j a su se tada nalazila u d j e č j o j k o l o n i j i u oslobođenom Splitu. �Dokument 444 IZVADAK IZ POPISA DJECE SELA ČEMERNICE U v r i j e m e , k a d su se p r e d očima d j e c e o d i g r a v a l i o v i p o k o l j i , ni j e d n o d i j e t e n i j e još bilo navršilo deset godina. R e d a k c i j a p o s j e d u j e popise iz g o t o v o svih d o m o v a u H r v a t s k o j , k o j i su izvršeni p r i l i k o m e v a k u a c i j e d j e c e u I t a l i j u , u srpnju 1944. g., kao i u s i j e č n j u 1945. g. za v r i j e m e e v a k u a c i j e d j e c e u V o j v o d i n u . Iz svih popisa se v i d i , da su, kao i d j e c a 1 KOJIMA SU USTAŠE POUBIJALI RODITELJE iz Cemernice, tisuće i tisuće d j e c e naše z e m l j e izgubili r o d i t e l j e — j e d n i na klerofašističkom ustaškom pokrstu, zdama njemačkih i talijanskih fašista, a treći u p o k o l j i m a , k o j e su vršili četnici u irne » k r a l j a i otadžbine«. drugi u odma- �Dokument 445 LOBOR-GRAD, LOGOR ZA ŽENE I DJECU OSNOVAN U RUJNU 1941. Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, br. 16141, o logoru Lobor-grad J e d i n i logor u NDH, koji su Nijemci zadržali direktno pod svojom upravom, bio je logor za židovske žene i djecu u Loborg r a d u . Zapovjednik i s t r a ž a r i bili su u tom logoru — K u l t u r b u n d o v c i ( V o l k s d e u t s c h e n ) . U dvorcu Lobor-grad, koji je do 1941. g. služio kao- s t a r a č k i dom za šezdeset staraca, bilo je m j e s t a n a j v i š e za 300 ljudi. N i j e m c i su u t a j logor strpali 1600 židovskih i 300 srpskih žena iz H r v a t s k e i Bosne, te preko stotinu n j i h o v e djece ispod 14 godina. Logor je osnovan u m j e s e c u r u j n u 1941. g., a likvidiran u jesen 1942. g. U n j e m u su, pod n a j s t r a š n i j i m uslovima, mučene na posve n j e m a č k o - f a š i s t i č k i način, proživjele godinu d a n a zatočene žene i djeca. Te židovske, kao i srpske žene i djeca, s p a d a j u među prve uhapšenike u NDH. Oni su zatvoreni već u m j e s e c u junu, 1941. g. j e d a n dio u Zagrebu, a drugi u S a r a j e v u . P r i j e n e g o što su zatočeni u Lobor-gradu, prošli su strahovito mučeničko p u t o v a n j e po čitavoj NDH. Gonili su ih od logora do logora, od s t r a t i š t a do s t r a t i š t a . Iz Zagreba o t j e r a l i su ih već u j u n u u Gospić. Odatle, nakon k r a t k o g z a d r ž a v a n j a , prebačeni su n a j p r i j e u Karlobag, a zatim brodićima u logor Slano na otoku P a g u , g d j e su 20 d a n a ležali pod vedrim nebom na s r p a n j s k o j žezi, s k a p a v a j u ć i od žeđi i gladi. Već u Gospiću bilo je u t a j t r a n s p o r t ubačeno i desetak srpskih žena i djece iz Like i K o r d u n a . U logoru Slano na otoku P a g u izvršili su ustaše nečuvena z v j e r s t v a k l a n j e m i ubijan j e m zatočenica i n j i h o v e djece. Ovi zločini Dokument po svojoj svireposti prelazili su k a t k a d a i o n a u J a s e n o v c u . Tu je poginulo oko 50 zatočenika. Nakon dvadeset d a n a boravka u Slanom, prebačen je preživjeli dio zatočenica i djece ponovno u Gospić, g d j e su utovareni u plomb i r a n e vagone, te su nakon 4 d a n a vožnje, bez h r a n e i vode, ne z n a j u ć i k u d a ih ustaše vode, č e t v r t o g d a n a stigli u Slavonski Brod, odakle su prebačene u Bos. Brod, a odatle u logor Krušćicu k r a j T r a v n i k a . Tu je istovremeno stigao iz S a r a j e v a t r a n s p o r t bosansanskih Židova, g d j e su odijelili m u š k a r c e i ostavili samo žene i djecu. U toj g r u p i je preko 250 srpskih žena i d j e c e iz Bosne i Hercegovine. 'Tu su, pod s t r a š n i m uslovima giada i nereda, proboravili dva mjeseca, i tu je poginuo veliki b r o j djece. Koncem kolovoza 1941. g. ponovno su u t o v a r e n i u plomb i r a n e vagone i o t p r e m l j e n i u Zagreb, g d j e ih je na zagrebačkom kolodvoru od u s t a š a preuzela straža K u l t u r b u n d a . Zatim su ih Nijemci odpremili u Lobor-grad. Od t r b u š n o g t i f u s a umrlo je oko 200 žena i djece, koji su sve bez lijesa, potpuno goli, s a h r a n j e n i uz ogradu logora. Direktor toga logora bio je Karlo Heger, k u l t u r b u n d o v a c , u r a r iz Zagreba. Mlađe S r p k i n j e o t p r e m l j e n e su u N j e m a čku na prisilni rad, a ostale prebačene u S r b i j u . Židovske žene i d j e c a s t r p a n e su u posebne t r a n s p o r t e i o t p r e m l j e n e preko Zagreba u koncentracioni logor u Auschwitz u Poljskoj, g d j e su sve zaglavile. 446 STRAHOTE LOGORA ĐAKOVO Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača, br. 16142, od 11. IV. 1946. . .. Koncem s t u d e n o g 1941. g. stigla su u logor 2 t r a n s p o r t a zatočenica i t o : oko 18310 židovskih žena i djece i 50 srpskih djevo1jaka. Do 29. ožujka 1942., u p r a v u logora vodila je Židovska bogoštovna općina iz Osij e k a pod nadzorom Župske r e d a r s t v e n e oblasti iz Osijeka, a pod stražom đakovačkih r e d a r a , te je postupak, život i i s h r a n a , za koju se je u to v r i j e m e b r i n u l a židovska bogoštovna općina iz Osijeka, bio r a z m j e r n o p r e m a postupku, životu i i s h r a n i u drugim logorima, donekle snošljiv. Početkom m j e s e c a veljače 1942. g. dobiva Židovska bogoštovna općina iz Osijeka, koja vodi u p r a v u logora Đakovo, obavijest od Židovske bogoštovne općine iz Zagreba, da u logoru S t a r a Gradiška imade oko 1200 židovskih žena i djece, k o j a se nalaze u stra- �snom stanju, te koje bi trebaio smjestiti također u logor Đakovo. Odmah su poduzeti koraci da se i te žene i djeca izvuku iz logora Stara Gradiška i smjeste u Đakovo, te je konačno 18. II. 1942. g. Maks Luburić dao odobrenje za prebacivanje zatočenica iz logora Stara Gradiška u logor Đakovo-, no zašto je to učinio, vidjelo se je tek kasnije kada se je ustanovilo, da su sve zatočenice iz logora -Stara Gradiška ušljive i zaražene velikim dijelom od pjegavca i trbušnog tifusa. Konačno dana 24. veljače 1942. g oko 10 sati na večer, stiže po strašnoj zimi 1200 bijednih, polugolih žena i djece iz iStare Gradiške u Đakovo. Pred upravu logora u Đakovu postavlja se pitanje smještaja tih zatočenica, i oni se obraćaju molbom na đakovačkog biskupa Antuna Akšamovića i mole ga, da im stavi na raspolaganje prazan magazin, koji se nalazi k r a j mlina »Cereale«. Delegaciju uprave logora, koja je biskupu predočila teško stanje, u kojem se nalaze zatočenice i djeca, užasne p a t n j e koje su ove nevine žrtve pretrpile, te svu bijedu i iznurenost njihova života, biskup je primio u prisutnosti kanonika Rogića, te ravnatelja biskupskih dobara logornika ustaškog logora Đakovo ing. Asančajića, no molbu konačno odbio, sprečivši da razluče zdrave od bolesnih, i time izravno pridonio širenju zaraza u logoru i mortaliletu zatočenica. Radi toga su zatočenice iz Stare Gradiške morale da budu smještene u štale. Dana 29. ožujka 1942. g. upravu logora preuzeli su ustaše. Toga dana došao je iz logora Jasenovac jedan odred ustaša na čelu sa poznatim krvnikom Ljubom Milo-šem u Đakovo, zbacili tadanju upravu, preuzeli upravu u svoje ruke, zabranivši ujedno pristup liječnicima u logor. Sada nastaje u logoru vrlo teško stanje i strahoviti teror. Pomor od pjegavca i trbušnog t i f u s a iznosio je dnevno 5—7 osoba. Pomrlo je 569 zatočenica, što od bolesti, a što pobijeno mučenjem. Sve su bez lijesa, gole, sahranjene na logorskom groblju, jedinom takve vrste u Jugoslaviji, — u đubrišnoj jami iza štale mlina »Cereale«. Prema podacima, kojima raspolaže ova komisija, u logoru Đakovo bilo je 3080 zatočenica i to oko 28010 Židovki i 280 Srpkinja od toga znatan broj djece u dobi od nekoliko dana do 14 godina. Koncem proljeća 1942. g. započela je likvidacija logora Đakovo, i to na t a j način, da su preostale preživjele zatočenice, njih oko 2400 na broju, u tri transporta — u svakom oko -800 zatočenica — odvedene iz Đakova u nepoznatom pravcu. Nije se moglo ustanoviti, da li su transportirane u Jasenovac 1 i tamo masovno likvidirane, ili -su izručene fašističkim krvolocima u Njemačkoj. Logorske zgrade i inventar logora na traženje đakovačkog biskupa Akšamovića predani su Đakovačkoj biskupiji. Mučenje i smrt židovske i srpske djece Sebi »za zabavu« ustaše bi među izgladnjelu djecu bacali komade kruha. Kada bi djeca poletila, na sa zemlje uzmu kruh, na- huckali bi ustaše na njih gladnog psa vučjaka. Kada je jednom pas otkinuo djetetu s tijela komad mesa, na očigled bespomoćne majke, zatvorili -su dijete sa psom u jedan magazin. I dok se po dvorištu orilo zapomaganje bespomoćnog djeteta, izloženog razbješnjeloj zvijeri, ustaše su svirali harmoniku. 1 O likvidaciji ovog transporta žena i djece u Jasenov-cu govori izjava F r a n j e Solaka iz Zagreba, koju je 4. VI. 1945. g. dao Ministarstvu socijalne politike NR Hrvatske: »Za vrijeme moga zatočen ja u logoru Jasenov-cu g. 1942/43. vidio sam između svemogućih zvjerstava ustaških koljača nad muških zatočenicima još i ovo: Kako sam kao t-ekstilac preko dana radio kod tekstilnog magazina izvan logora, ali u mjestu J a senovac i -Gradini, kamo je stizala sva odjeća i sve vrsti tekstila, skinute sa poklanih zatočenika, to sam jednom zgodom, kada smo se vraćali u 9 sati na večer sa rada, vidio, kako oko 3000 žena i djece, Židovki i Srpkinja, koje je neki poručnik Matijević doveo iz logora Đakovo na likvidaciju u Jasenovac — vode na skelu za prijevoz u Gradinu na ubijanje. Ove žene i djeca trebali su biti u samom. Đakovu likvidirani, ali, prema dnevnom stanju zatočenih žena i djece u Đakovu, koje mi j-e slučajno medu njihovom prtljagom došlo u ruke, išlo je to tamo presporo, pa su dovedeni u Jasenovac na jednokratno likvidiranje. Te večeri, (ljeto 1942.) prolazeći mimo skele, kojom su kandidate smrti prevozili preko Save u Gradinu, vidio sam svojim očima, kako su koljači djecu grabili i sa obale bacali na skelu, gdje su ova polomila pojedine udove. To su činili zato, jer im je presporo išao silazak djece na skelu. S nama j-e išao drug Hiršberger rodom iz Vinkovaca. N a j e d a n p u t mu se izobličilo lice, trznuo se i u prestavljenom šapatu rekao: »Joj, moja kćerka« — pokazavši prstom na 5—6 godišnju curicu. Zgrabili smo druga Hiršb'ergera ispod ruke i poveli u logor, da ne bi koljači možda primijetili ovo, jer inače u ovakovome slučaju bio bi i on, a možda i svi mi u našoj grupi, povedeni prijeko u Gradinu na likvidaci ju . . . Isto tako sam ljeti i jeseni 1942. godine vidio, kada su u roku od 10—14 dana likvidirali 70.000 Uz strašna stradanja i patnje matera i djece u logoru Đakovo, kojim je upravljao jedan od najsvirepijih ustaških koljača i krvnika Ljubo Miloš, mučilo se djecu 1 na očigled majki i na -ovaj naročit način: �Cigana, m e d u k o j i m a je bilo n a j m a n j e 40.000 žena i djeca. U g o r n j e m r a z d o b l j u v i d i o sam također m n o g e žene i djecu, k o j e su ustaše i žandari iz raznih kraj e v a , a n a j v i š e iz Bosne i Korduna, u masama sa kolima i svom p r t l j a g o m dopremili pol km daleko od logora, u ograđeni prostor, g d j e sc nalazi I. četa (satnija) Luburićevaca. To sam v i d i o tako, jer sam sa rada se vraćao kasno u logor. Sve žrtve imale su ruke vezane žicom na leđima, kada su ih cestom v o d i l i prema skeli, ili kada su već bili pripravni za v o đ e n j e na l i k v i d a c i j u . Čitao sam u » V j e s n i k u « , da su ih i do 1.000 najedanput v o d i l i na l i k v i d a c i j u . Nažalost, m o r a m g o r n j e ispraviti, jer ja sam vidio, da ih je po k o j i Dokument put bilo i do 7.000 u grupi, k o j u su v o d i l i na l i k v i d a c i j u u G r a d i n u . . .« I z j a v u F r a n j e Solaka p o t v r đ u j e i slijedeći p o d a tak, utvrđen od Drž. K o m i s i j e za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j i h o v i h pomagača, k o j i glasi: » Z e m a l j ska komisija po sucu istražitelju svoga istražnog otsjeka preslušala je zločinca F i l i p o v i ć - M a j s t o r o v i ć M i r o s l a v a , fratra, kad je nakon oslobođenja z e m l j e pao u ruke pravde, pa iz n j e g o v o g iskaza donosimo: » . . . Posebno ističem, da je u početku l j e t a izvršena u Jasenovcu l i k v i d a c i j a logora Đ a k o v o . T o m je l i k v i d a c i j o m rukovodio M a t i j e v i ć Joso, ustaški poručnik. K o d te l i k v i d a c i j e logora Đ a k o v o računam, da je bilo p o b i j e n o oko 2—3 h i l j a d e Ž i d o v k i i n j i hove d j e c e . . . « I 447 POKOLJ DJECE U LOGORU JASENOVAC Iz dokumenata Dri. komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača1 Kroz čitavu 1942. g. vrvio je logor III-C od djece, koja su dovedena u Jasenovac2 zajedno sa svojim roditeljima. Prilikom likvidacije mnogo je dijete zalutalo i izgubilo svoje roditelje, pa su zatočenici prigrlili tu djecu. Mnogi je tako logoraš sakrio kod sebe u baraki siroče bez oca i majke, hraneći ga s onim, što je otkidao sebi od usta. Oni zatočenici, koji su primali pošiljke s hranom od kuće, dijelili su toj djeci sve, što su dobili. Koncem ljeta 1942. g. opazio je Luburić, da se mnogo djece nalazi na tavanima radio- nica i po zatočeničkim barakama, te je naložio ustašama, da pregledaju cijeli logor i pokupe svu djecu. Tako se otkrilo, da se u logoru nalazi preko 400 djece muške i ženske, u dobi od 4—14 godina. Luburić se posavjetovao sa svojim »oficirima« te je — na veliko čudo svih zatočenika — dao svu tu djecu registrirati i smjestiti u posebne prostorije. Našao je među zatočenicima nekoliko učitelja i učiteljica, pa ih je zadužio, da uče djecu čitanju, pisanju i pjevanju. Poklana djeca u Jasenovcu �Tako je taj mali »dječji dom« postao jedina radost svih zatočenika. Njihovo veselje nije dugo trajalo. Matković Ivica, Kapetanović i Slišković Ivan nisu bili zadovoljni rezultatima u odgoju djece; činilo im se da odgoj ne napreduje dovoljno u ustaškom duhu, a osim toga ustanovili su, da su ta djeca većinom» srpska ili židovska. Kad je Luburić stigao u jasenovac, prijavili su mu stvar, pa je odredio, da se sva ta djeca, koja su i onako bila na teret opskrbnog budžeta, pobiju. Ustaše su tu djecu odveli u grupama od 60—80 u Gradinu, gdje su ih zaklali i zakopali.3 1 Državna k o m i s i j a za u t v r đ i v a n j e z l o č i n a okupatora i n j e g o v i h pomagača utvrdila je ovo zločinstvo n a t e m e l j u iskaza, k o j e j e d a l o više zatočenika, n a r o č i t o Josip Stazić iz Z a g r e b a i S v e t o z a r J o v a n o v i ć iz O s i j e k a . b a c i l i u Savu. V i d i o sam d r u g o m z g o d o m , k a d j e v j e š a n o 35 zatočenika, a m e đ u n j i m a i j e d n a žena, koja je imala u logoru četvero male djece. D j e c a su prilikom n j e n o g v j e š a n j a plakala za n j o m i h v a tala j o j s e z a suknju, ali j e P i c i l l i jedinu 6 - g o d i š n j u d j e v o j č i c u u d a r i o n o g o m tako snažno, d a j o j j e pukla l u b a n j a . « i A n d r i j a Katalinić: » . . . J e d n o m sam p r i l i k o m čuo, kako se j e d a n ustaški stražar, s t a r i j i č o v j e k , i m e n o m Jozo, h v a l i o p r e d svima, kako j e n j e m u p r a v i užitak k a d k o l j e partizansku d j e c u , i k a k o on za z a b a v u p o k o l j e svaku večer 10—20 d j e c e . « U Jasenovcu p o s t o j a o j e k r e m a t o r i j p o d i m e n o m »Picillijeva peć«. T a j e peć g u t a l a s v o j e ž r t v e o d konca m j e s e c a v e l j a č e 1942. pa do s v i b n j a iste g o d i n e , k a d su je ustaše dali srušiti iz n e p o z n a t i h r a z l o g a , tako da o d n j e n i j e ostalo n i t r a g a . 2 P r v i transporti z a t o č e n i k a d o v e d e n i su u l j e t u 1941. ;g. u selo K r a p j e , 12 km z a p a d n o od Jasenovca, g d j e s u sami m o r a l i s a g r a d i t i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v J a s e n o v a c — l o g o r b r . 1. K a k o je b r o j i n t e r n i r a c a rastao, o s n o v a n j e i z m e đ u J a s e n o v c a i K r a p j a n a r i j e c i Strugi d r u g i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v l o g o r br. I I . S r e d i n o m studenog 1641. g. l i k v i d i r a n i su l o g o r i br. I. i I I . , a o s n o v a n j e n o v i l o g o r , k o j i j e d o b i o službeni n a z i v l o g o r br. I I I . 3 Kao svjedoci ustaških zločina počinjenih u Jasenovcu n a d ž e n a m a i d j e c o m , i z j a v i l i su p r e d D r ž a v n o m komisijom za ispitivanje zločina okupatora i n j e g o v i h p o m a g a č a F r a n j o K o s i n a : » P r e d B o ž i ć 1944., i to j e d n e n e d e l j e , v i d i o sam k a d je o k o 11 sati t j e r a n o o k o 40 g o l i h žena i d j e c e i z l o g o r a G r a n i k n a Savu, g d j e i m j e Lu'burić n o ž e m p r e s j e k a o v r a t , a P r p i ć r a s p o r i o trbuh, te ih Dokument U s t a š e su u t o j peći n a j p r i j e s p a l j i v a l i ž e n e i d j e c u , k o j u su d o v o d i l i iz Stare G r a d i š k e i d r u g i h logora. 448 NASELJE I LOGOR TENJE Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje 14. kolovoza 1942. g. stigao je u Tenje1 jedan SS oficir iz Zagreba, pa je u roku od 24 sata sastavljen prvi transport, koji se sastojao od nekih 1000 lica. U ovaj su transport ušli skoro svi Jevreji, dotjerani u logor Tenje iz provincije, te veliki broj djece. Vagoniranje počelo je 15. kolovoza 1942. poslije podne. Jevreji su nastojali da spriječe otpremu djece. Kad je to primijetio SS oficir, izdao je nalog, da se dignu bezuvjetno sva djeca i ubace u transport. Prema iskazu 24 Žene Hrvatske u NOB OSNOVAN zločina okupatora 1941. i njegovih pomagača, svjedoka Grünbaum Vlade, u transport je ubačeno oko TOO djece. 0 sudbini ovog transporta nikad se nije ništa točno saznalo. Iz okolnosti, da je otpremu vršio SS oficir, može se zaključiti, da su sve ove žrtve otpremljene izravno u njemačke logore, gdje su pobijene. Ovo izlazi i iz iskaza svjedoka Kohn Arnolda, koji je po svom dolasku u Auschwitz vidio tamo neke svoje znance iz ovog transporta. 1 Ovaj je l o g o r o s n o v a n 1941. g. 369 �Dokument 449 (neprijateljski) PUTNI NALOG DRAGICI HABAZIN IZDAN OD HRV. CRV. KRIŽA ZA PREUZIMANJE I PRIJEVOZ DJECE IZ SABIRNIH LOGORA JASENOVAC, MLAKA I UŠTICA HRVATSKI CRVENI KRI2 Središnjica CROIX - ROUGE CROATE B u r e a u Central Broj S.4557/42. Zagreb, 2 8 . s r p n j a 1942. Predmet: Putni nalog Derenčinova ul. 38 Brzoglas 3 1 - 1 3 Čekovni račun 3 6 - 8 4 5 Sestri Dragici Habazin, 1 dobrovoljnoj bolničarki Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu Prema saopćenju Ministarstva udružbe broj 58030-1-2 od 27. srpnja o. g. ima se organizirati preuzimanje i prijevoz djece iz sabirnih logora2 Jasenovac, Mlaka i Ustica, koje dužnosti ima izvršiti posebna komisija, na čelu sa g. Franjom Perše, nadzornikom Ministarstva udružbe. Na traženje spomenutog ministarstva izvolite s navedenom komisijom odputovati u spomenute sabirne logore u svrhu pružanja pomoći kod preuzimanja i prijevoza djece. Kad na licu mjesta upoznate prilike, izvolite najbržim putem saopćiti koliko bi još sestara trebalo odaslati tamo, da budu od pomoći kod preuzimanja prijevoza djece. Za Dom spremni. Tajnik: Nikola Zec, v. r. Predsjednik: Dr. Hiihn. v. r. Stampilja: Hrvatski Crveni Križ Središnjica 1 Zagrebačka p a r t i j s k a o r g a n i z a c i j a već od p r vih dana okupacije o k u p l j a širok kru,g aktivista, k o j i uz masovnu podršku stanovništva, rade na spašav a n j u d j e c e iz fašističkih koncentracionih logora. T a j r a d naročito dolazi do i z r a ž a j a u drugoj polovini 1942. g. Na prihvatnim p o s t a j a m a Crvenog križa na zagrebačkim kolodvorima, k o j e su fašisti osnovali kao raskužoe stanice za transporte civilnog stanovništva, zaustavljani su gotovo svi vlakovi k o j i m a su fašisti odvlačili narod u logore, internacije, na prisilan rad u N j e m a č k u , i prisilno iseljavali. Zbog toga P a r t i j a stvara na t i m stanicama svoja uporišta, i one od 1941. g. p o s t a j u mjesta, otkuda antifašisti i m a j u mogućnost da k o n t r o l i r a j u transporte, uspostave kontakt sa zatočenicima i pruže im pomoć. Ove su .prihvatne stanice odigrale naročito važnu ulogu u a k c i j a m a na spasavanju djece iz fašističkih logora, j e r su se gotovo svi transporti djece zau s t a v l j a l i na zagrebačkom kolodvoru i odatle raspoređivali po logorima. U prvim antifašističkim grupama, k o j e su radile na spasavanju djece, 'bile su drugarice, k o j e su već r a n i j e prošle t e č a j e v e za dobrovoljne bolničarke Crvenog križa. Medu n j i m a su bile: V e r a J u r i ć , J a n a Koch, A n k a Meleš, N a t a š a i A n a V o d o p i j a , J a n a l l i a n i ć (uhapšena 1944. g. i u listopadu iste godine obješena u Sv. Ivanu Zelini), i druge. Ope su na tom Tadu aktivizirale velik b r o j dobrovoljnih sestara Crvenog križa. Tu su bile: D r a g i c a H a b a zin, glavna sestra Crvenog križa, k o j a je od 1941. g. rukovodila prihvatnom stanicom na kolodvoru, K a t i c a J a m b r e š a k , V e r a Dekomati, J o ž i c a B a k i , V e r a Cerne, A n k a Šepić, B r a n k a Neferović, V a n d a Koroša, Ivka V r l j a n , Z o r a Školić, Nevelika Kuštera, T e r e z i j a Pintarić, H e l e n a Breslav, L a l a Markieti, T e r e z i j a Homota, V a l p u r g a Augustin i dr. Aktivno su radile i D i a n a Budisavljević, J e l e n a L o b o d a Z r i n j s k a , K a t i n k a F a b i j a n i ć , E r n a K r a j a č (uhapšena 1943. ,g. u Zagrebu i u b i j e n a u Lepoglavi), M a n j a H a n i e v a č k i (ubijena od ustaša 1944. g.) i druge. Od prvih dana okupacije, u s a r a d n j i s ovim grupama, radile su na spasavanju d j e c e : Staša J e l i ć , dr. Desanka Štampar, V e r a Luketić, T a t j a n a M a r i nić ( k o j a je bila j e d n a od organizatora ovih a k c i j a ) , dr. Miler, dr. Olga B o š n j a k o v i ć i niz drugih. Postepeno se na ovom radu okuplja sve širi krug antifašista i antifašističke se grupe stvaraju u svim ustanovama i mjestima, 'kuda fašisti masovno dovlače narod. T a k v e se grupe organiziraju u t. zv. »prihvatnim stanicama za izbjeglice« (koje su ustvari trijažne stanice za narod, d o t j e r a n od kaznenih ekspedicija, kao na pr. u Sisku), u t. zv. d j e č j i m »prihvatilištima« i »sabiralištima« (koji su bili logori za djecu, kao u Zagrebu, Jastrebarskom, Sisku), kao i u svim ustanovama, k o j e su po s v o j o j funkc i j i ustaše uklopili u r a d oko z a t v a r a n j a , internir a n j a i u b i j a n j a djece, kao Glavni odbor Crvenog križa, Centri za kolonizaciju djece, ministarstvo udružbe, H i g i j e n s k i zavod, Središte medicinskih sestara, Z a r a z n a i druge bolnice i t. d. Naročito su se na poslu p o m a g a n j a i spasavanja djece okupljali liječnici, medicinske sestre, bolničarke, pedagozi te �Užasi logora u Staroj Gradiški široki krug g r a đ a n a , pa i c i j e l e ustanove, kao što j e t o bio slučaj Š k o l e z a o d g a j a t e l j i c e u R u d a m a . 2 Stalno p r o š i r i v a n j e oslobođenog teritorija, pris i l j a v a l o j e ustaše d a o r g a n i z i r a j u l o g o r e u b l i z i n i većih mjesta. T i m e su ustaško-njemačka zvjerstva u t i m l o g o r i m a p o s t a l a o p ć e n i t o poznata. To je t a k o đ e r bio j e d a n od r a z l o g a , da su fašisti » p r e s e l j a v a l i « d j e c u iz » s a b i r n i h i k o n c e n t r a c i o n i h l o g o r a za odrasle«, u specijalne l o g o r e za djecu. Ovim logorima dali su nazive » p r i h v a t i l i š t a « ili »sabirališta« za djecu » i z b j e g l i c a « , a da kamuflaža bude p o t p u n i j a , k o r i s t i l i su z a t o » M i n i s t a r s t v o u d r u ž b e « i C r v e n i križ. U s t a š e su h t j e l i s t v o r i t i utisak, da se u tim specijalnim » d j e č j i m ustanovama« vodi i specijalna briga o djeci. Dokument 450 DJECA U KONCENTRACIONIM LOGORIMA STARA GRADIŠKA I MLAKA Izjava Dragice Habazin — Iz arhiva Držaxme komisije za utwàivanje zločina okupatora i njegovih pomagača U srpnju 1942. g. odredilo me »ministarstvo udružbe« da budem delegat za preuzimanje djece iz logora Stara Gradiška. Bilo mi je odobreno da uzmem sa sobom potreban broj sestara Crvenog križa. S nama je išla i komisija, na čelu sa g. Štefancem, koju je imenovalo to ministarstvo. U logor Stara Gradiška stigli smo 9. VII. 1942. g. oko pet sati popodne. Tražili smo zapovjednika logora Vjekoslava Luburića. Predstavila sam mu se kao sestra Crvenog križa i delegat za preuzimanje djece. Tog su dana ustaše imali banket u čast njemačkog generala, koji je došao sa svojom ekipom da odvode žene na prisilni rad u Njemačku. Sve do večere s nama nitko nije razgovarao, niti su nas puštali iz logora. Tek oko 8 sati naveče jedan nam je njemački oficir iz »ekipe za radnu snagu« poručio preko dežurnog ustaškog oficira da dođemo sutra u jutro, pa će nas uputiti u sve glede preuzimanja djece. Slijedećeg dana oko 7 sati ujutro (samnom je bilo oko 15 sestara) stavljen nam �je na raspoloženje jedan liječnik logoraš, Židov,1 koji nas je imao u sve točno uputiti. Ja sam odmah odredila sestre, koje će vršiti popis djece i transportirati ih do Okućana, u vlak za Zagreb. Djeca, koju smo preuzimali, potjecala su od roditelja Srba, većinom sa Kozare. Za popisivanje čekala su na dvorištu, gdje su istovremeno Nijemci i ustaše vršili »vizitaciju« žena za Njemačku. Toj su komisiji prisustvovale i neke žene u uniformi »Crvenog križa«. One su nam predavale djecu žena, koje su bile određene za Njemačku. U međuvremenu gospođu Dijanu Budisavljević i mene spomenuti liječnik, logoraš, odveo je najprije u t. zv. »dječju bolnicu«. To je prva zgrada od ulaza na desno. Pod je bio čist i oriban, ali djeca su ležala na golim daskama. U uglovima su bile noćne posude, na svakoj noćnoj posudi sjedilo je po jedno dijete, više slično priviđenju ili mrtvacu, nego živom biću. Vidjele smo jedna vrata u toj »bolnici« i upitale liječnika, kuda ta vrata vode. On još nije dorekao: »na tavan«, a jedna je od nas otvorila vrata. U taj su se čas počeli kotrljati i padati u salu »bolnice« - kosturiIješinice umrle djece. Tu su, navodno, smještali mrtvu djecu iz ove »bolnice«. Mrtvu — pokraj teško bolesne djece. Rekli su nam, da ustaše i samoj toj bolesnoj djeci, koja su u punom smislu riječi izgledala kao živi kosturi, nalažu, da iznose svoje mrtve drugove na to stubište. Na moje pitanje, upućeno liječniku, da li bi ja i tu djecu iz »bolnice« smjela prevesti u Zagreb, odgovorio je: »Ako možete, i ako vam uspije, ja bih vas molio, da se vani sazna za sve ovo.« Mi smo tu djecu popisale bez znanja Luburića i najprije njih utovarile za prijevoz u Okućane. Znale smo da se toj djeci više ne može pomoći, ali smo htjele, da ljudi vide što ustaše rade od djece. Liječnik-logoraš pokazao nam je još i podrum, koji je bio natrpan ženama i djecom. Pokazao nam je i jednu kulu u logoru, u kojoj smo vidjele oko ,300 dječaka od 7—14 godina. Bili su dobrog izgleda i obučeni u crna odijela sa ustaškim »U« na kaputima i kapama. To su bila isto partizanska djeca. Ja sam zatražila, da nam se i ovi dadui, da ih ne zadesi ista sudbina kao djecu u »bolnici«. Odgovoreno nam je: »To su poglavnikovi pitomci i oni ostaju tu.« Ipak je uspjelo, ne znam više, da li u prvom ili drugom transportu, izvući oko stotinu tih dječaka. Liječnik, koji nam je sve to kazao, bio je ubijen. U Okućanima nije bilo ništa priređeno za transport, tako, da smo morali smjestiti djecu na goli pod vagona. Tek nakon par sati uspjelo nam je iz nekog domobranskog magazina dobiti slame. Pri tome smo, kao i inače kod transportiranja djece iz logora, imali najveću pomoć od željezničara. Oni su imali propusnice za kretanje izvan »redarstvenog sata«, pa su noću dovlačili hranu, slamu, što nam je hitno trebalo. U tom transportu, prvom po redu, bilo je oko 1000 (hiljadu) djece — teških bolesnika. Nakon pet dana pustili su nas još jednom u logor Stara Gradiška. Tada su nam dali samo 700 teško bolesne djece. ,Sva su ta djeca otpremljena u Jasku, a najbolesnija u bolnice u Zagrebu. Taj je put u Staru Gradišku išla gospođa Budisavljević, a ja sam čekala i preuzimala djecu u Okućanima. Kasnije su ustaše sami dopremili još dva transporta djece iz tog najstrašnijeg logora: jednim transportom dopremljeno je u logor Sisak oko 700 samo dojenčadi, a drugim — u Jeronimsku dvoranu u Zagrebu preko tisuću djece, čije su majke odvukli u Njemačku na prisilni rad. Tako je po mom računu »izašlo« iz logora u Staroj Gradiški jedva oko tri i pol hiljade djece, a tamo ih je bilo više od deset tisuća. Tri puta sam odlazila po djecu u logor Crna Mlaka i jedamput u Jablanac kraj Jasenovca. Prva dva transporta sa oko 2000 djece iz Mlake dopremili smo u Zagreb, a otuda su ih naše drugarice otpremile u »dječje sabiralište« u Jasku. U Mlaki je bilo osim djece, preko 5000 žena. Liječnik-ustaša Karađole i četiri učenice iz škole Sestara pomoćnica vršile su cijepljenje protiv pjegavca. Kada smo se interesirale, što tu ljudi jedu, odgovorili su nam: zdravu hranu i kruh. Međutim, kasnije sam ustanovila, da pasu travu i dobivaju samo pregršt kukuruza na 5 članova obitelji. U prvom transportu iz Mlake dne 29. VII. 1942. g. bilo je preko 1000 djece. Tu smo djecu do Jasenovca prevozili na kolima. U Jasenovcu nam je Maks Luburić, zapovjednik logora, morao dati dozvolu da sa transportom pređemo preko teritorija logora. On je izjavio, da će djecu pobacati u Savu, jer da su to neprijatelji, s kojima treba nakratko obračunati. Nakon dužeg objašnjavanja, transport je propušten : na svakim kolima sjedio je ustaša s nabijenom puškom i bajunetom, a naprijed na kolima bila je zastavica Crvenog križa. Ovaj je transport djece po »ustaškom naređenju« otpremljen u Sisak, gdje je djecu trebala dočekati i za njih sve prirediti »Žen- �ska loza ustaškog pokreta«, koju sam telegrafski obavijestila o dolasku transporta. Kad smo stigli, dočekale su nas predstavnice »Ženske ustaške loze«, ali ništa nije bilo pripremljeno. Transport je dočekao i prof. Kamilo Bresler, od »ministarstva udružbe«, pa su uz njegovu pomoć djeca smještena pod krov, na goli pod u Teslićevom ku- palištu i staklani, gdje je prije bio logor za odrasle zatočenike. Za drugi transport nije tu više bilo mjesta, pa su djeca smještena i u druge razne zgrade. Nisam se tada zadržavala u Sisku, jer smo se odmah vraćali po drugu djecu u Mlaku i Jablanac. 1 Dr. Buki Kunorti. D o k u m e n t 451 (neprijateljski) SABIRNI LOGORI ZA ŽENE I DJECU S KOZARE Iz izvještaja Mihajla Komunickog »ministarstvu udružbe KDII«, od 9. VIII. 1942. Izvještaj Iskoristivši priliku svog službenog puta u Zagreb, kuda sam došao, nakon što sam dopratio dne 7. VIII. djecu bez roditelja iz sabirnog logora Prijedor u Sisak — da bih u Zagrebu iznio nadstojnicama pojedinih odsjeka ovoga ministarstva svoje primjedbe iz područja djelokruga ministarstva udružbe na terenu podvrgnutom Obće opunomoćenom ministru u Banja Luci, — podnosim ovaj izvještaj .. . Dana 25. VII. obišao sam kao član pratnje opunomoćenog ministra dr. Turine sabirne logore u Novskoj, Jasenovcu, Uštici, te Bos. Gradiški. Toga dana je bilo stanje u tim i ostalim logorima sliedeće: Logor : Mlaka Jablanac Novska Prijedor Ustica Ukupno : br. žena i djece 9.176 logoraša je obavljen uz potrebne opreze u dobro zatvorenim vagonima, te su u Lipiku poduzete sve mjere, da se ne bi sporadični slučajevi pjegavog tifusa razširili na građansko stanovništvo. Logor u Bos. Gradiški je malen, a u jednom njegovom dijelu su smješteni pripadnici Državne časne radne službe, koji rade na spremanju žetve do crte odobrene od njemačkih vojničkih vlasti, takozvane Sperlinie Ost. Do te crte je žetva imala biti dovršena do 28. VII., dok su tamošnja napuštena imanja predana u istom cilju povjerljivom hrvatskom stanovništvu na obradu uz polovicu .. . muškarci stoke Primjedba 393 1.406 djece 5.531 2.592 4.090 204 120 1.150 23.858 717 2.556 8.000 Na prvi pogled već se vidi, da je taj pregled tek približno točan. Logor u Novskoj1 se nalazi u jednoj ciglani, gdje su ljudi pod krovom. O zdravstvenom stanju i prehrani vodi računa uprava sabirnih logora u Jasenovcu, te su ta pitanja u logorima čak bolje riješena, nego li za hrvatske izbjeglice. Logor u Uštici, koje mjesto se nalazi do Jasenovca, na drugoj strani Save, nalazi se pod vedrim nebom. Taj logor je sada likvidiran, tako da su ljudi prebačeni u Lipik. Stoka je tom prilikom podijeljena okolnim seljacima na držanje uz potvrdu, jer je stoka vlastništvo države uz neka ograničenja prema prijašnjim vlasnicima. Transport tih .. . Važno pitanje je smještanja djece bez roditelja. Tu su u prvom redu hrvatska djeca, a zatim i djeca pravoslavnog žiteljstva. Za one prve ugovorio sam s nekim tamošnjim katoličkim samostanima, da ih smjeste, dok ću ostale ovih dana prevesti u Zagreb. Dne 7. VIII. predao sam 68 pravoslavne djece iz logora Prijedor, koji se sada raspušta, dječjem skloništu u Sisak. . . . O ostalim važnijim događajima izvještavat ču prigodice ministarstvo. 1 Mihajlo Komunicki bio je u tom periodu činovnik »ministarstva udružbe N D H « , d o d i j e l j e n u kolovozu 1942. g. na rad ustaškom ministru Oskaru T u r i n i u B a n j a Luku. 25. V I . 1942. g. obišao je, prateći T u r i n u , p r i vremene sabirne l o g o r e za narod Kozare, o čemu je 10. X. 1945. dao i z j a v u , k o j u donosimo u izvodu: Zagreb, dne 9. VIII. 1942. Z a D o m spremni! (Mihajlo Komunicki) �» N a j p r i j e sam v i d i o l o g o r u N o v s k o j . U š l i smo u p r o s t o r c i g l a n e i g o t o v o da n i s m o n i k o g v i d j e l i . Od n e k u d se p o j a v i o j e d a n ustaški p o d o f i c i r i p r i šao T u r i n i i p o z d r a v i o g a . T e k k a d a smo prišli bliže konstrukcijama ciglane, usko nat'krovljenim s p r e m n i c a m a za c i g l u , naše oči su m o g l e l j u d e , ž e n e i d j e c u r a z l i k o v a t i od i l o v a č e , na k o j o j su oni l e ž a l i , p r i l j u b l j e n i uz h l a d k r o v o v a , i sami b o j e i l o v a č e , crno smedi, m r š a v i , muškarci zarasli d u g i m b r a d a m a i o t v r d n u l o g , č e k i n j a v o g lica, žene, i z g l a d n j e l e i j a d n o zapuštene. N e k i su bili p r i s l o n j e n i uz b a l v a n e spremnica isprane o d n e v r e m e n a , b l i j e d o b i j e l e i crne b o j e , a istu b o j u su d a v a l a g o l a , smeda t j e lesa t i h l j u d i , p r e k r i v e n a g d j e g d j e k o m a n d o m p o crnjelog rublja. N i t k o se od zatočenika n i j e g o t o v o ni micao. S a m o su im oči l a g a n o i u p o r n o s l i j e d i l e n e z v a n e goste. I z a j e d n e spremnice n e k o l i k o ustaša j e kuhalo ručak. G r a h . V e ć j e b i l o b l i z u d v a sata p o p o d n e , a j e l o još n i j e b i l o p o d i j e l j e n o . T u r i n a j e p r i š a o kotlu, p o g l e d a o unutra i p o h v a l i o u p r a v l j a č e iza t o l i k u brigu. Iz g r u p e l o g o r a š a d i g n e se t a d a j e d n a žena i rekne: — Od deset sati ga k u h a j u . I ne d a j u . A d j e c a s k a p a j u i ne p r e s t a j u v i r i t i p r e m a kotlu. J a v i o s e j o š j e d a n muškarac: — A jučer topla voda. — P r e k j u č e r m a l o kukuruzne j o š j e d a n glas. čorbe — dodao je N e k o l i k o ih se s a g i b a l o i m r m l j a l o u stranu. Bilo je jasno, za o v u p o s j e t u . da je ovaj grah spremljen samo . . . U o v o j c i g l a n i č a m i l o j e o k o 2800 l j u d i , žeina i d j e c e . Od t o g a je j e d n a č e t v r t i n a b i l o d j e c e i o k o 200 muškaraca. Č a m i l o j e v e ć t u k o j i m j e s e c . U d a rani kišom, z a p r a v o bez k r o v a . M u č e n i g l a đ u , l a g a no, n e č o v j e č n o . I z l o ž e n i n e v r e m e n u , bez r u b l j a , bez ležaja. Izloženi kundacima zločinaca, k o j i i m a j u toga svega u izobilju. . . . N e d a l e k o k r a j S a v e i u dubinu r a v n i c e sve do šumskih p r o p l a n a k a v i d e se žene, d j e c a , k o l a s k o n j i m a , k r a v e . M u š k a r a c a g o t o v o i n e m a . D a nisu same ž e n e tu, rekao b i : stočni s a j a m . A l i b r z o v i d i š da k o n j i n e m a j u s i j e n a i da j e d v a s t o j e na n o g a m a , o s l a b l j e n i m o d žestine sunca, k r a v e p r e v r ć u o č i m a kao da ih n e t k o d a v i , i l j u d s t v o a p a t i č n o g l e d a p r e m a šumi s l o b o d e ili u v a l o v e S a v e . Dokument O v d j e s e nisu n i k a k v a p i t a n j a s t a v l j a l a n a z a t v o r e n i k e . A oni sami se nisu tužili ni na što. G o s t i su lagano prolazili k r a j p r v o g reda kola. T a d j e j e d n a m a l a sestra p o m o ć n i c a , k o j u j e tko zna k a k v a ruka i l i strah o d z a r a z e p j e g a v c a proturila među te bijednike, izazvala incident. Kada je »ministar«, lagano koračajući, zapazio j e dno n a p a d n o l i j e p o i isto tako slabašno mlado žensko lice, z a v a l j e n o u s i j e n o kola, p r i š a o je i p o k a z a o interes: — Bolesna? Žena se — upitao nije micala, T a d se ta kola i r e k l a : sestra je. ni odgovarala. pomoćnica p o j a v i l a iza drugih — Sirotu su s i l o v a l i . O n a i j o š n e k o l i k o drugih, pet, šest, p o l u d j e l o j e o d t o g a . I o č i t o ne misleći, k a k v e to p o s l j e d i c e m o ž e za n j u imati, k a o d a g o v o r i o s v o j o j l i č n o j p a t n j i , užurbano je i bez daha g o v o r i l a o tom, k a k o je žena p o s l i j e s i l o v a n j a teško j e c a l a , kako se b a c a l a n o ć i m a i r i d a l a , i k a k o ju je t a j u d a r a c iza p o g i b i j e m u ž a i j e d n o g d j e t e t a p o t p u n o dotukao, i l u d i l o ju je zahvatilo. . . . O v d j e u U š t i c i n i s m o v i d j e l i n i k a k v o g kotla z a hranu. V j e r o j a t n o j e s v a t k o i m a o j e s t i o n o što j e i m a o , a ako n i j e i m a o u g i b a o b i o d g l a d i . T k o se b r i n e za to. A k r a j p r o p l a n k a šume b i l o je m n o g o g r o b o v a , n a j v i š e d j e č j i h , k a k o n a m j e Tekla j e d n a starica, p o k a z u j u ć i d r h t a v o m r u k o m u p r a v c u šume... P r i odlasku » m i n i s t a r « s e z a n i m a o k o d p r e d s t a v n i k a nekih v e t e r i n a r s k i h i k o l o n i z a c i o n i h ustanova, k a k o p r o t j e č e o d u z i m a n j e i d i j e l j e n j e stoke z a t o č e nika. O d g o v o r e n o m u j e : — S t o k a i k o l a se d i j e l e » p o u z d a n i m « i » n a c i o n a l n o i s p r a v n i m « l j u d i m a o k o l n i h sela. K a s n i j e sam čuo k a k o j e d a n o d tih č i n o v n i k a optužuje drugoga, da je krave p o d i j e l i o ovako: naz n a č i o j e u z i m e s e l j a k a , k o j i k r a v e ima, samo j o š b r o j n j e m u predanih krava. N i t i potpisa primatelja, a niti i k a k v o g opisa k r a v e , n i t i p r o c j e n e v r i j e d n o s t i , niti i m e n a d o s a d a š n j e g v l a s n i k a . I r e k a o je t a j čin o v n i k s m j e š k a j u ć i se: — Z a r a d i l j e on, b o g a m u . . . T a k o j e o v d j e ž i v i l o i u m i r a l o , o k o 8.000 žena i d j e c e , č e k a j u ć i na n e o d r e đ e n u g o r k u sudbinu, d o ž i v l j a v a j u ć i da ih se v r i j e đ a u n a j t a j n i j e strane duše . . . « 452 LOGOR ZA DJECU S KOZARE U GORNJOJ RECI U Izjava prof. Kamila Breslera pred Državnom i komisijom njegovih pomagača Nije prošlo ni 14 dana iza posjete ministra »dječjem domu« Gornja Reka1 kad dobijem dopis: »Preuzmite smjesta djecu, jer se zdravstveno stanje pogoršava«. Još nisam stigao ni da organiziram najnužnije za trans^port i preuzimanje djece, kad mi poslije podne stigne brzojav: »Preuzimajte bezuvjetno sutra djecu, jer zapovjedništvo napušta Gornju Reku. za HRVATSKOM ZAGORJU utvrđivanje zločina okupatora Sutradan, sa Dragicom Habazin, glavnom sestrom i još nekoliko sestara Crvenog križa otišli smo bolničkim kolima Crvenog križa i sa dva kamiona u Gornju Reku, da preuzmemo- djecu. Pretpostavljao sam, da je zavladao pjegavac ili kakova druga zarazna bolest, jer sam znao za Gornju Reku kao zloglasni logor, u kojem su do pred kratko vrijeme bili zatočeni Židovi. Osim toga, već �sam preuzeo nekoliko grupa po 800—1000 kozaračke djece iz raznih logora, i sva su bila zaražena najmanje dizenterijom. Ipak nisam pretpostavljao, da ustaše i mladež aktivno učestvuju u zločinima nad nedužnom djecom. Zapovjednik logora bio je jedan student tehnike, rodom iz Petrinje, a njegov zamjenik neki mladić, za kojeg su mi kasnije rekli, da je poznati ustaški koljač. Odgajatelji — bile su elegantno uniformirane članice »ustaške mladeži«. Kao »pomoćno osoblje« bile su pozvane na obaveznu praksu »časne radne službe« studentice zagrebačkog sveučilišta — desetak djevojaka, od kojih smo neke našli u sličnom zdravstvenom stanju kao i djecu. Bilo je rano jutro, kad sam stigao u Gornju Reku, a sva djeca već su bila na dvorištu. Nemoćno su i apatično ležala, drhtala i šutila. Imala su na sebi samo crna cicana odjelca bez rublja — ali na glavi kapu s ustaškom oznakom. Brzo sam od jedne studentice zatražio popis djece, ali mi ona reče, da ta djeca nisu uopće popisivana. Kad smo pozvali djecu da se dignu, da ih barem mi popišemo i smjestimo u kamione, dizala su se, ali mnoga nisu mogla ni da se drže na nogama, a kamoli da se popnu u kamion. Otpremili smo ih i utovarili u vagone, koje smo još jučer isposlovali u Zagrebu za prevoz djece. Dali smo svakom po šalicu toplog mlijeka, koje nam je dopremio moj prijatelj šef liječnik sanatorijuma za tuberkulozne u Novom Marofu. Na stanici se okupilo oko vlaka tridesetak seljaka i seljakinja iz okoline, koji su donijeli nešto hrane za djecu. Kad su vidjeli djecu i saznali da su sva zaražena tifusom, rekli su, da se »tome nije čuditi«, jer su ih strpali u »dvorac« odmah iza Židova, koji su umirali od tifusa. Pitali smo ih, da li znaju, gdje su pokopana djeca koja su umrla. Rekli su, da su ustaše to radili tajno i da za to »ne bu nikad nitko saznal«. Nakon što je došao 1 26. V I . i 2. V I I . 1942. g. pripadnici »ustaške zadnji kamion, upitao sam, da li su preuzeta sva djeca. Jedna od sestara odgovorila je: »Svu koju su nam dali, jer bolesnici su ostali«. »Bolesnici«? Nisam u prvi čas shvatio, jer sva ova djeca bili su teški bolesnici. Sa par sestara vratim se 40 km natrag. Sad nas je dočekao »zapovjednik«, jer je slutio da sam možda otkrio tajnu »preodgoja« u »dječjem domu« ustaške mladeži. Bez riječi uđemo ravno u zgradu i prolazeći kroz nekoliko prostorija, u kojima su kao jasle u štali, jedan iznad drugoga bila prikovana uz zid tri reda »kreveta«, konačno nađemo bolesnike. U dvije sobe u veličini 3X4 m, na tim trokatnim uskim policama, na golim daskama, zbijeni jedni uz druge, ležali su bolesnici •— goli, pokriveni nekim dronjcima. Potpuno sama djeca, u svim stadijima pjegavca i agonije. Na vratima iza nas stajali su »zapovjednik« i njegov »zamjenik«. Smiješeći se rekli su mi: »Pa valjda ne ćete to vući sobom. Samo vi to ostavite nama, do na večer mi ćemo »to urediti«. Imao sam osjećaj, da govore s mnogo rutine. Nisu htjeli pristati da nam dadu bolesnike, ali kad nismo popustili, pristali su, uz uvjet da potpišem, da sam djecu »u redu« preuzeo. Zahtijevali su da idemo u kancelariju i da najprije potpišem potvrdu. Potpisao sam, što su tražili. To je bilo brzo gotovo. Kad smo izašli, rekoše nam, da su »bolesnici« već u kamionu. Pogledam u kamion. Skoro sam se srušio. Dva su kamiona bila do ruba puna dječjih kostura. Potpuno golu djecu, koja se više nisu mogla ni micati, nabacali su u kola kao cjepanice. Umrla su sva do jednoga u zaraznoj bolnici u Zagrebu, kuda mi je uspjelo da ih smjestim. Ostalu stotinu nije se moglo smjestiti u zagrebačke bolnice — prepune djece iz logora. Prevezli smo ih u Jasku, gdje su ih, i pored gotovo beznadnog stanja, u kojem su se nalazili, doktor Dragišić, Davila, Glumac i Weissmann, te ostalo medicinsko osoblje, uspjeli u većini spasiti. tenciju kao m l a d e ž i « izabrali su u logoru Ušti-ca k r a j Jasenovca Reka dvije »dječji dom« s tim, da će se Gornja mladeži. stotine, a 13. VII. u logoru Stara Gradiška opet d v i j e stotine n a j l j e p š i h i n a j z d r a v i j i h dječaka među kozaračkom djecom, dina, i ih u otpremili u starosti od 7—14 go- l o g o r G o r n j a Reka u H r v . Zagorju, navodno s namjerom, da ih »preodgoje«. N a k o n nekoliko dana t a j je l o g o r obišao ministar udružbe L o v r o Sušić i preuzeo ( ga u s v o j u kompe- »urediti« Već Bresler, 13. koji kao uzoran kolovoza hitno je u to dječji dom je p o z v a n prof. vrijeme bio šef ustaške Kamilo odsjeka »za zaštitu i skrb o b i t e l j i i d j e c e u ustaškom ministarstvu udružbe«, da preuzme djecu iz G o r n j e Reke. O tom preuzimanju g o v o r i g o r n j a i z j a v a . �» . . . Jula partizanskih mjeseca, uporišta u bila je Krajini. dnevno bombardirali količina artiljerije, kojom je očajnom bijesu, okupator sreza odvedeno u svom Prijedorskog koje bjesomučno planinske ubijaju, je ili posljednja Nekoliko klance, i neprijatelj se skoro ih velika desetina mnogo dejstvovao, okomio 100"!o. zvjerski na Računa ofenziva hiljada ustaša vojnika, tenkova, •—• se bodljikava sve narod u da prepuštaju gladi, to. nije pozadini. su i i odveli bolestima Nijemaca preko žica Novskog, su tom Ali, Gradiškog djece i logorima II. velika Kozari... Dubičkog, žena, od svako- strujom, na koncentracionim »Zbornik«, jedno koji električnom partizane 70—SO.OOO po Kozaru, aviona, sa uništilo Iz na 20 str. i staraca, . . .« ISO—181. �D o k u m e n t 453 (neprijateljski) UREDBA USTAŠKOG »MINISTARSTVA UDRUŽBE« OD 23. VIII. 1942. 0 RAZMJEŠTAJU IZBJEGLIČKE DJECE NEZAVISNA DRŽAVA Ministarstvo udružbe, HRVATSKA ZagTeb B r o j : 66621-1-2-1942. Predmet: R a z m j e š t a j i z b j e g l i č k e Zagreb, dne 2,3. VIII. 1942. djece MINISTARSTVU UDRUŽBE Odjelu za društvovno osiguranje, zaštitu i skrb — Zagreb U skladu sa smjernicama određenim po Županstvu pri Poglavniku, a prema sporazumu s Uredbom III. Ustaške nadzorne službe ODREĐUJEM da naslovni odjel ovog ministarstva žurno poduzme sve potrebne mjere za razmještaj izbjegličke djece, koju je Ministarstvo po nalogu Poglavnika preuzelo iz sabirnih logora u dječja prihvatilišta. Pomenuta djeca imaju se u koliko su zdrava odmah, a u koliko su bolesna nakon provednoga zdravstveno-zaštitnog roka u dječjim prihvatilištima predati na odgoj i to : 1. Roditeljima, u koliko ne postoje politički razlozi protiv ove predaje. 2. Hrvatskim i katoličkim,, seljačkim i građanskim obiteljima. Državnim i posebničkim dječjim domovima i odgojnim zavodima, ako to zahtijevaju posebni razlozi. Dojenčad i mala dj eca, za. koju ne postoje potrebni podatci, imadu se proglasiti nahodima i s njima postupati prema postojećim zakonima. U koliko se pokaže potrebno može Odjel hraniteljima takove djece odrediti uobičajeni redovni uzgojni doprinos. U gore spomenutom radu surađivat će Odjel s hrvatskim i katoličkim, crkvenim i dobrotvornim ustanovama i društvima, te osobito s »Charitasom«1 i Hrvatskim Crvenim Križem.2 Radi što žurnijeg obavljanja gore navedenih poslova ovlašćujem nadstojnika Odsjeka brige za. obitelji i djecu g. profesora Kamila Breslera, odsječnog savjetnika, da podpisuje sve žurne dopise u savezu s gornjom odredbom, te određujem da u toku i razvitku poslova redovno podnosi izvješće Pročelniku naslovnog odjela g. dr. Salihu Kuloviću, odnosno neposredno meni. 0 svoj preuzetoj i razmještenoj djeci treba voditi što točniji očeviđnik s potrebnim podatcima. Sva gore navedena djeca smatraju se pitomcima Državne dječje zaštite ministarstva udružbe. Ministar udružbe D r . L o v r o Sušić 1 U isto v r i j e m e i nadbiskup Stepinac i z d a j e odredbu o k o l o n i z a c i j i djece, k o j a je o b j a v l j e n a u Godišnjaku Karitasa od 1942. g., igdje piše: » O d r e d b o m Preuzvišenog Nadbiskupa D r . A l o j z i j a Stepinca, H r v a t s k o g Metropolite, u sporazumu s Ministarstvom udružbe, preuzeo je » K a r i t a s « N a d biskupije Zagrebačke smještavanje po selima i g r a d o v i m a djece, k o j a su u s l i j e d sadašnjih ratnih prilika većim d i j e l o m ostala bez r o d i t e l j a i bez dom o v a . . . Preuzvišeni Gospodin Nadbiskup zagrebački uputio je poslanicu svim župnim uredima, da pomognu »Karitas« Nadbiskupije Zagrebačke u ovome radu.« O radu » K a r i t a s a « dao je p o s l i j e oslobođenja i z j a v u S t j e p a n Đumić, r a v n a t e l j te ustanove, k o j u o v d j e donosimo u izvodu: » K a r i t a s je m o l j a k a o p r i l o g e za djecu i d o b i v a o ih, a d j e c a su dobila samo otpatke. Od p r i l o g a k o j i su sakupljali g r a đ a n i za djecu, kupili su kanonik Borić i D r . Ciko žita. Za djecu krumpira, k o j i je n j e su zaklane ništa. u L u đ b r e g u 12 s v i n j a i 5 v a g o n a su dali samo v a g o n pokvarenog m o r a o biti bačen svinjama. Svina Kaptolu. D j e c a nisu dobila Nadbiskup je imao na svom i m a n j u u Brezovici 110 krava, a d j e c a nisu dobivala ni kapi m l i j e k a . Za bolesnu djecu u » N a d b i s k u p o v o m c v j e t n j a k u « k o j i je bio smješten uz ogradu ulice R i b n j a k , sakup l j a l i su g r a đ a n i iste ulice m l i j e k o i d a v a l i kradomice d j e c i preko plota. Isto tako donosili su razni dobrotvori za djecu pokrivače i sve što im je trebalo, a K a p t o l n i j e davao sasvim ništa. K a d a su građani jednom dali za djecu ispeći b i j e l o p e c i v o i d o n i j e l i nešto voća, odredio je Stepinac, da se to djeci p o d i j e l i u n j e g o v o ime, premda on zato n i j e dao ni jedne kune. Opatice, f r a n j e v k e sa Širokog b r i j e g a iz H e r c e govine, k o j e je nadbiskup namjestio u » K a r i t a s u « , �kada su v o d i l e djecu u p o j e d i n e župe, obilazile su sela i sakupljale živežne namirnice za partizansku djecu. D o b i v a l e su od naroda dosta, ali to d j e c i n i j e davano. D i o p r i l o g a zadržavale su za sebe, a ostalo slale svom samostanu u Mostar. G l a v n a od tih časnih sestara b i l a je zagrebačkim g r a đ a n i m a dobro poznata L a u r e n c i j a Čurić, k o j a je na z g r a ž a n j e svih prisutnih l j u d i na zagrebačkom kolodvoru, kad su došla teško bolesna d j e c a iz l o gora Stara Gradiška, v i k a l a : » T u djecu treba svu p o u b i j a t i , to su partizanska djeca. N j i h sve treba poklati, pa uzeti našu ustašku d j e c u . « Tu istu časnu sestru ustaškinju poslao je kasnije nadbiskup da o d g a j a partizansku djecu u d j e č j e m domu u P o dravskoj Slatini. 0 nadbiskupu Stepincu pisala je ustaška štampa na v e l i k o kao » d o b r o t v o r u « djece, k o j u je on p r i hvatio k a o » d j e l o m i l o s r đ a « . M e đ u t i m on se n i j e brinuo ni kako žive d j e c a k o j a su bila smještena u n j e g o v o m c v j e t n j a k u , premda j e bilo opće poznato da su tu izložena g o t o v o smrtnoj opasnosti radi nehigijenskih uslova, nikakve n j e g e i v e o m a slabe prehrane. N a r e đ i v a o mi je da djecu šaljem u sela, premda je znao, da su gola i bosa, a v e ć je bila kasna jesen. K a d bi se na n j i h g l e d a l o zaista kao na » d j e l o m i l o s r đ a « , K a p t o l , k o j i je dosta bogat, pa i sam » K a r i t a s « , m o g a o je tu djecu i obući i obuti i nahraniti i l i j e č i t i . U » K a r i t a s u « je postojao d j e č j i f o n d . M e đ u t i m kanonik B o r i ć i doktor C i k o p o d i zali su i trošili t a j n o v a c u druge svrhe, premda su to bili milodari, k o j e su d a v a l i dobrotvori za djecu. » K a r i t a s « j e m o r a o držati menzu z a v j e r o u č i t e l j e i razne svećenike u Zagrebu. Ta menza izdržav a l a se iz d j e č j e g fonda. O v i su doduše nešto i plaćali. Posebno je p i t a n j e dječji dom u Brezovici. 1944. g. k a d je nadbiskup osjetio da bi u Brezovicu m o g l i doći partizani, na brzu ruku ga je pretvorio u d j e č j i dom. To je bilo u v e l i k o j h i t n j i . U srijedu je dvorac zamišljen kao d j e č j i dom, a u subotu su d j e c a morala da budu tamo. P o s l i j e je polovicu dvorca nadbiskup dao t r o j i c i dominikanaca. U d v o rac je došlo i deset opatica, i to radi djece, a d j e c e je bilo u čitavom dvorcu šestero. K a s n i j e je došlo još d v o j e . Na račun te d j e c e hranili su se dominikanci i časne sestre, a sredstva su išla iz d j e č j e g fonda, što znači od p r i l o g a , k o j e su davali razni dobrotvori za djecu. P r e m d a je u B r e z o v i c i bilo 110 krava, tom domu nisu dobivala ni kapi m l i j e k a . D o k u m e n t 454 djeca u K a d su partizani b i l i u Brezovici, z a p l i j e n i l i su krave. T a d a su z a m o l j e n i da ostave 10 krava, jer da će u dom doći veći b r o j djece, pa da za n j i h ima m l i j e k a . Partizani su ostavili 10 krava. P o oslobođenju trebalo j e predati p o v j e r e n i k u narodne vlasti svu imovinu » K a r i t a s a « , pa su tada l j u d i sa K a p t o l a energično tražili od mene da drž a v i ništa ne predam. K a d a sam ja to ipak učinio, K a p t o l me je otpustio iz službe.« N a j v e ć u pomoć u radu na z b r i n j a v a n j u d j e c e pružio je sam hrvatski narod, bez obzira na poteškoće i na opasnosti, k o j i m a se tim s v o j i m postupkom izlagao p r e d ustaškim vlastima. N a r o d i grada i sela davao je sve od sebe, kada se g o d to od n j e g a tražilo. 26. V. 1945. g. izvršena je p r i m o p r e d a j a imovine »Karitasa« Ministarstvu socijalne politike NRH. P o d a c i iz zapisnika p r i m o p r e d a j e pokazuju, da je » K a r i t a s « , p o s l i j e svih tih a k c i j a oko djece, imao na raspolaganju, u uložnim bankovnim knjižicama, samo u b l a g a j n i » D j e č j e g f o n d a « 10,920.982.41 kunu ukupno. N a drugim f o n d o v i m a b i l o j e još preko 1.000,000.000 kuna. Zapisnik d a l j e kaže: » I z b l a g a j n i č k e k n j i g e d j e č j e g f o n d a v i d i se da su v e ć e svote izdavane za živežne namirnice, za k o j e se, p r e g l e d o m j e l o v n i k a djece, n i j e m o g l o utvrditi da su te namirnice bile z b i l j a n a m i j e n j e n e za djecu. T a k o je između ostalog, izdato 165.000 kuna za jednu svinju, tešku 159 kg, za k o j e se izdatke n i j e našla potvrda, a iz d j e č j e g se jelovnika v i d i da d j e c a kroz mjesece V i l i , I X , X , X I i X I I uopće nisu dobivala s v i n j skog mesa ni m a s t i . ( ! ) To meso i mast dobila je svećenička menza, k o j a se nalazi u istoj zgradi, g d j e su i prostorije » K a r i t a s a « . . . iSlično je bilo i sa drugim ž i v e ž n i m namirnicama, k o j e su se nabavljale iz dječjeg fonda.« Što se tiče tekstila, zapisnik tvrdi, n i j e m o g l o utvrditi p r a v o stanje. da se tada N a l a z K o m i s i j e za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača u p o t p u n j u j e i p o t v r đ u j e i z j a v u r a v n a t e l j a Dumića, a sve to skupa govori, da su i z v j e š t a j i » K a r i t a s a « bili lažno p o l a g a n j e r a čuna javnosti o n j i h o v o m radu, p r i k r i v a n j e pravih c i l j e v a c i j e l e o v e akcije, f a l s i f i k a t p r a v o g stanja stvari sračunat na to da se zavedu u b l u d n j u svi oni, k o j i su se iskreno i pošteno ž r t v o v a l i za spašavanje partizanske djece. U samoj stvari, to je bila zakamuflirana stara klerofašistička suradnja, p r o v o đena, o v a j put, na račun života, z d r a v l j a i o d g o j a postradale djece. (neprijateljski) IZ IZVJEŠTAJA USTAŠKOG »MINISTARSTVA ZDRAVSTVA« O KARANTENI U SISKU . . . Samom podizanju baraka za karantenu nije se moglo odmah pristupiti s razzloga, što ministarstvo zdravstva nije imalo u svom proračunu slobodnih navjera, a osim toga i vlasnici posebničkog zemljišta nisu još dali konačni pristanak za potpisivanje ugovora za privremeno uzimanje njihovog zemljišta u zakup. Pošto su u međuvremenu počeli pristizati veliki transporti izbjegličke djece u Si- sak, za koje nije bilo mogućnosti smještaja, zatražilo je ministarstvo zdravstva 6. VIII. o. g. pod br. 50148/42 od ministarstva udružbe, da za žurno uređenje karantene, u koju bi se privremeno smjestila djeca, odobri navjeru od Kn. 3,300.000.-—, što je bilo i prihvaćeno, te je 8. IX. o. g. doznačena svota od Kn. 1,000.000.— kao prvi predujam. Nakon toga morao je biti proveden izvlastbeni postupak posebničkog zemljišta, te se je 1. �X. — još u toku samog izvlastbenog postup- se ostalih 6 baraka podiže na prostoru, pred- ka — pristupilo radovima na podizanju baraka. Stanje radova jest sliedeće: Jedna velika baraka vel. 12,5X45 m postavljena je neposredno kod raskužne postaje (bivše Teslićevo kupalište) kao t. zv. baraka za čiste, a koja sada privremeno služi kao prihvatilište1 za izbjegličku djecu, dok viđenom za karatenu. Izgrađeni su temelji za 4 barake, a postavljanje prve karantenske barake doseglo je do polovice. Ovaj se posao izvodi sa mogućom brzinom-, jer prema stiglim obaviestima imade doskora stići u Sisak više transporta sa 3—400 izbjegličke djece,2 koja bi se privremeno prihvatila u karanteni .. 1 Logor za djecu u Sisku nosio je n a z i v » P r i hvatilište za djecu i z b j e g l i c a « , a bio je u sastavu » p r e l a z n o g l o g o r a za i z b j e g l i c e « , t. j. sabirnog l o gora, u k o j i su kaznene ekspedicije N i j e m a c a i ustaša sve do 1944. g. dovlačili s c i j e l o g t e r i t o r i j a N D H čitave o b i t e l j i s djecom. K a o i u logoru Stara Gradiška i tu su m a j k a m a , k o j e su slali na prisilni r a d u N j e m a č k u , otimali djecu, pa i dojenčad i trpali ih u » p r i h v a t i l i š t e « , što je za djecu značilo sigurnu smrt. 2 Koliko se do danas m o g l o utvrditi, bilo je u specijalnom logoru za djecu u Sisku 1942. g. zatočeno oko 7000 djece. 29. V I I . 1942. g. dovedeno je iz l o g o r a Crna M l a k a u l o g o r Sisak oko 1200 djece, a 3. V I I I . oko 800 djece. Tu su djecu dopremile D r a g i c a H a b a z i n i Diana Budisavljević. 8. V I I I . 1942. g. dopremili su sami ustaše iz l o g o r a Stara G r a d i š k a oko 650 dojenčadi. 8. V I I I . 1942. g. dopremio je M i h a j l o Komunicki iz l o g o r a u P r i j e d o r u 72 d j e c e . U k o l o v o z u i rujnu 1942. g. oteto je od matera u »sabirnom l o g o r u « Sisak i smješteno u » d j e č j e p r i h v a t i l i š t e « oko 2000 djece. iSvega je bilo zatočeno do k r a j a rujna u logoru oko 4.722 djece. Od te d j e c e oslobodio je narod iz logora do 26. I X . 1942. g. oko 1702 djece. Od 17.—26. I X . o t p r e m l j e n o u Z a g r e b 420 djece. P o g i n u l o u logoru do 26. I X . 1942. g. oko 1600 djece. jalnu politiku N R H . P r o v j e r e n e su i sređene odmah p o s l i j e oslobođenja 1945. i početkom 1946. g. 3 O strahotama logora u Sisku dao je dr. V e l i mir D e ž e l i ć 3. I X . 1945. g. i z j a v u D r ž a v n o j k o m i siji za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača, k o j u o v d j e u izvatku donosimo: . . . » N a j z l o g l a s n i j i j e bio l o g o r u Sisku. T u j e osnovana t. zv. »prelazna stanica« i »prihvatilište za djecu i z b j e g l i c a « , k o j u je n a v o d n o trebalo preseliti iz Bosne u Podravinu. Na oko v r l o humana ustanova, ali za čas se pročulo, da je » p r e l a z n a stanica« — sabirni logor, a »prihvatilište za d j e c u i z b j e g l i c a « — d j e č j e stratište i grobnica. U tom logoru djecu su silom o d v a j a l i od m a j k i , k o j e su slali na prisilni r a d u N j e m a č k u , a n i i h o v u djecu o s t a v l j a l i u » d j e č j e m prihvatilištu«. D j e c u su tu zatvarali u prostorije zaražene p j e g a v c e m i svim drugim zaraznim bolestima i o s t a v l j a l i ih tu danima bez hrane i v o d e , da o v a k o pomru. G o v o rilo se čak, da neki » l i j e č n i k « uštrcava p r a v o s l a v n o j d j e c i nekakve i n j e k c i j e , i da n a j z d r a v i j e d i j e t e sat iza takve i n j e k c i j e umre. Dočuvši to, smjesta sam se uputio u Sisak, ali tu mi nisu dopustili niti da se približim tom » p r i h v a t i l i š t u « . U z a l u d sam se legitimirao legitimacijama ministarstva, Crvenog Križa, pa i zelenom n j e m a č k o m l e g i t i m a c i j o m . I z j a v i l i su, da je to čisto ustaška ustanova, i da civilna lica n e m a j u s tim nikakva posla. T e l e f o n i r a o sam, t e l e g r a f i r a o i ekspresno p r i j a v i o u Zagreb, neka se neodložno nešto poduzme na spasavanju d j e c e iz sisačkog » p r i h v a t i l i š t a « , jer je u g r a d u notorno poznato, da je pomor d j e c e katastrofalan. N i g d a nisam saznao, kuda je dospjela m o j a p r i j a v a , tek kada sam bio u ustaškom zatvoru, m o j izvidni sudac mi je spočitnuo i u zlo upisao tu » d e n u n c i j a c i j u « . U s p j e l o mi je da f o t o g r a f i r a m neke strašne l j e š i n i c e djece, i da se d o g o v o r i m o d a l j n j e m (dakako i l e g a l n o m ) skupljanju dokaznog materijala o tom » p r i h v a t i l i š t u « . Sve što sam na s v o j u ruku m o g a o učiniti b i l o je, da » i z b j e g l i c e « , do k o j i h sam još mogao, ne upućujem u P o d r a v i n u preko S u n j e i Siska, nego u S l a v o n i j u preko Okućana i Bosanskog Broda. I još nešto. U č i t e l j D u m b o v i ć bio je p o s t a v l j e n od ministarstva udružbe da v o d i e v i d e n c i j u i k o l o n i z a c i j u djece, i da svakom djetetu oko vrata objesi kartončić s natpisom n j e g o v a imena i mjesta odakle je. R a d i e v i d e n c i j e d j e c e i sastava kartoteke, po k o j i m a će r o d i t e l j i p o s l i j e moći pronaći svoju djecu, to se činilo opravdanim, pa i neophodno potrebnim. Mi smo međutim bili p r i s i l j e n i da p o t a j n o skidamo d j e c i te »uputnice u smrt«. U listopadu 1942. g. p o n o v o je oteto od matera u »sabirnom l o g o r u « Sisak i smješteno u » d j e č j e prihvatilište«, oko 2000 djece. Od te d j e c e : 11. X. 1942. 16. X . „ 17. X . 26. X . „ „ dopremljeno „ ' „ „ je „ u „ „ „ „ „ Zagreb „ „ „ 550 566 djece 400 350 „ „ O v e transporte dopremile su u Z a g r e b medic, sestra K a t i n k a F a b i j a n i ć i još neke drugarice. U listopadu 1942. g. umrlo je u logoru 105 nov o r o đ e n č a d i i dojenčadi. 8. I I . 1943. g. dopremila Jana K o c h desetoro d j e c e (da li je bilo više d j e c e zatočeno i što se s n j i m a d o g o d i l o u periodu od 26. X. 1942. do 8. I Ì . 1943. n i j e poznato). O v e podatke utvrdila je D r ž a v n a komisija za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j i h o v i h pomagača, premda su oni sigurno još m n o g o veći. U č i t e l j Ante Dumbović vodio je evidenciju djece u logoru. On je sačuvao 755 f o t o g r a f i j a m r t v e d j e c e — v e ć i n o m dojenčadi i n a j m a n j i h mališana, k o j i su u koncentracionom logoru u Sisku umrli od g l a d i , nereda, bolesti i tuge. ( N a r o d je g o v o r i o da je tu djecu upravnik prihvatilišta ustaški l i j e č n i k N a j žar p o t r o v a o kao štakore.) Te f o t o g r a f i j e i kartoteke predao je D u m b o v i ć u svibnju 1945. g. t a d a n j e m Ministarstvu socijalne politike. Kartoteke iz Siska kao i sve druge, v o đ e n e ilegalno ili po ustaškim ustanovama, nalaze se danas u arhivu S a v j e t a za narodno z d r a v l j e i soci- O č a j n o l j u t i t jednoga dana, što mi u Sisku n i i e uspjelo ništa i z v i d j e t i , otpješačio sam izvan g r a d a •oosve sam cestom i tu naišao p r e d nekom v e ć o m kućom na nekoliko pripitih ustaša. Zaustavili me, legitimirali, a kako sam bio srdit, z a p r i j e t i o sam im, da ću se doskora vratiti i službeno ispitati, što se radi u n j i h o v o j » p r e l a z n o j stanici«. Jedan me je p i j a n i ustaša na to cinički uputio neka se popnetn pod krovište zgrade, pa ću v i d j e t i » m a l u podružnicu prihvatne stanice« . . . Tu sam na pregTŠtima strugotina ili slame razasute po tlu, v i d i o petnaestak p o sve nagih, obeščašćenih lešina d j e v o j č i c a , k o j e su se jedva zadjevojčile« . . . �Dokument 455 »PRIHVATILIŠTE ZA DJECU IZBJEGLICA« U SISKU — NAJSTRAŠNIJI KONCENTRACIONI LOGOR Iz zapisaka Rujan 1942. Prvi put bila sam u Sisku sa Verom Luketić početkom rujna 1942. g., kada smo od sestara Crvenog križa, koje su par dana prije otišle da tamo rade, bili obaviješteni, da u »dječjem prihvatilištu« u Sisku djeca umiru u velikom broju. Krenule smo s putnim nalozima Crvenog Križa, j e r smo tako imali pristup u »dječje prihvatilište«. Prof. Bresler upozorio me je, da je jedini čovjek, na kojeg se možemo obratiti u Sisku, da saznamo istinu, učitelj Dumbović, koji je tamo postavljen od »ministarstva udružbe«, i radi na kolonizaciji i evidenciji djece u kancelariji zgrade Špiler. Inače, da je taj logor, t. j. »prihvatilište za djecu izbjeglica«, potpuno u rukama ustaša, da se samo formalno nalazi u kompetenciji »ministarstva udružbe«, a inače je u sastavu »sabirnog logora«. Obje ove ustanove imale su istu upravu njemačko-ustaškog zapovjednika. Neposredno upravljanje »dječjim prihvatilištem« bilo je u rukama ustaše liječnika Najžara. On je raspolagao inventarom, novčanim sredstvima, upravljao zdravstvenom službom i osobljem. Logor je bio pod pokroviteljstvom »Ženske loze ustaškog pokreta« i »ustaške nadzorne službe« na čelu s logornikom Fagetom. Odmah po dolasku u -Sisak slučajno smo naišle na Najžara. On nam je rekao: »Djece baš i nema. Ima nekoliko bolesnih u »Školskoj poliklinici«, a desetak u »Solani«. Oni u »Solani« potpuno su zdravi. Ne vjerujem da ćete ih danas zateći, j e r nedeljom djeca odilaze na raskuživanje i šetnju uz obalu Kupe.« Zaustavljamo se pred »Školskom poliklinikom«. »Školska poliklinika« je nekakva stara zgrada, u kojoj je improvizirana »bolnica« za djecu iz »prihvatilišta«. Zgrada u žici, a pred zgradom ustaška karaula. Na zgradi zastava Crvenog Križa. »Nekoliko bolesnih«, kako nam je rekao Najžar, bilo je, ništa manje, nego sto i šezdeset bolesne djece, koja su sva ležala u visokoj temperaturi na golome podu, na izmetinama, u mokraći i truležu, zavučena pod smrdljive dronjke, kojima su se htjeli zaštititi od muha, kojih je bilo na tisuće. Bila su to u većini mala djeca i nešto dojenčadi. Ispod prnja, djeca su osjetila, da je netko ušao, ali se nisu razotkrila, već su ona veća, tužno zacviljela: »Hljeba . . . donesi vode . . . « Jane Koc/i1 a dojenčad je ležala nemoćna i gotovo bez glasa jecala . . . Dali smo se odmah na posao. Sa ženama zatočenicama oribali smo podove u toj »bolnici«, unijeli svježu slamu, prekrili je plahtama i gunjevima, kojih je bilo prepuno skladište, baš kao i suda i žlica. Sve su to donijeli roditelji, kad su ih s djecom dotjerali iz njihovih kuća, ali je Najžar sve ono, što nisu pokrali ustaše, držao u magazinu. Djecu, pa i dojenčad, »smještao« je čak i u ovoj »bolnici« na goli pod. iSestra Dragica Habazin ostala je uz djecu u bolnici, a mi ostale pošle smo u logor. Pri povratku, iza mosta, sastali smo se sa učiteljem Dumbovićem. Zajedno smo produžili do logora u Solani. Ušli smo u dvorište. Odmah do ulaza nalazi se mala zgrada, u kojoj je smještena kancelarija evidencije. Na ulazu — ustaška straža. Duboko u dnu dvorišta stoji velika zidana baraka, slična velikoj zidanoj staji ili magazinu — bivša solana. Inače samo dvorište služi gradu Sisku za navažanje smeća. Oko Solane, a posred dvorišta, teče otvoreni kanal zelene gnojnice, koja se slijeva iz velike staje nedaleko solane. Cijelo je dvorište otvoreno sa sviju strana, samo uz Solanu protegnuta je žica. Još iz daleka čuli smo vrisak, kuknjavu, dječji plač. Oko 250 male djece, najviše od 3—5 godina stare, napola gole, bježeći u strahu ispred ustaša — vraćalo se sa »šetnje« uz obale Kupe. Sakupili smo djecu i odveli ih u Solanu. Solana, gola goleata zgrada, sva od betona, neugodno hladna. Na podu ni krpe ni slame. Zidovi, godinama zasićeni solju, isparuju tešku vlagu, koja grize oči i peče u grlu. U toj hladnoći apatično sjede četiri postarije zatočenice. Premda je već davno- prošlo tri sata poslije podne, djeca još toga dana nisu ništa jela. Bila su puna gnojnih rana i krasta, a svakom djetetu curio je iz uha gnoj, po kojem su milili crvi. Jadna su djeca neopisivo zaudarala. Njihove oči bile su upaljene i gusto suzile. Plač djece jezivo je odjekivao u tim hladnim zidinama. U logoru našle smo nešto preko četiri stotine djece od oko četiri tisuće, koliko ih je moralo biti prema informacijama, koje smo dobile u Zagrebu. Nismo u prvi čas pitale za onu djecu, koje nema, jer smo se �Dj.eca samrtnici iz logora u Jasenovcu �morale hitno pobrinuti za onu, koju smo još zatekle u životu. Bilo nam je jasno, da djecu treba što prije odvesti iz Siska. Započele smo pregovarati s Najžarom. Tražile smo, da se odmah otpremi najteže bolesnu djecu i dojenčad, a zatim i ostalu. Najžar je odmah pristao. On je najbolje znao, da poslije »boravka« kod njega, ni ta djeca ne će preživjeti, pa otpremili ih kuda bilo. Tako se i dogodilo. Otpremili smo djecu u tri transporta u Zagreb. Dojenčad i mala djeca bila su smještena u dom za majke i dojenčad, koji je upravo u to vrijeme preuzeo Crveni Križ. Od te djece ostao je mali broj na životu, djelimično i radi potpuno nesređenih uslova, koji su vladali u tom domu. Listopad 1942. Po drugi put sam otišla u sisački logor listopada 1942. g. sa još četiri drugarice. To je bilo povodom poziva uprave »sabirnog logora« središnjici Crvenog Križa u Zagrebu, da preuzme rukovođenje ambulantom logora za žene. Sada smo u Sisku naišli na posve novu situaciju. Nakon što smo 26. IX. 1942. g. odveli zadnji transport djece u Zagreb, logor za odrasle i djecu u Sisku premješten je iz grada i reorganiziran. Sada je uz poseban logor za djecu osnovan i poseban logor za žene, u koji su ih, odmah po dolasku, odvajali od muškaraca. Taj je logor bio smješten u barakama pod imenom »karantena«. Pristup »karanteni«, t. j. »zaraznim bolesnicima«, bio je sada dvostruko zabranjen. Nakon prijavljivanja u kancelariji, krenule smo u pratnji ustaša prema novim logorima. Poljskim putem presijecale smo livade i polja i teško izvlačile cipele iz ljepljivog blata. Negdje na kraju svih tih livada, daleko od grada, ugledale smo nove barake. Odmah smo se uputile u t. zv. »ambulantu«, koja je bila smještena u praznoj i prljavoj baraci punoj smolastog vonja, što se i spariva» iz novih dasaka. Na golome podu ležale su žene. Sve su od reda imale temperaturu. Dan prije, ujutro, oduzeta su im djeca, i one su se tužile na boli u prsima. Među ovim ženama bilo je i visoko gravidnih i nekoliko žena s pjegavcem. Barake su bile povezane hodnicima, na kojima su stražarili ustaše. Sva vrata iz soba izlazila su na te hodnike, i nitko se nije mogao nikuda maknuti, da ga ustaše ne vide. Prozori bili su ugrađeni samo na vratima soba, i to u visini očiju čovjeka. Jedino, što su kroz njih mogli vidjeti djeca i žene, bila su iscerena lica ustaša, ili njihove bajunete. Podalje od ambulante, iz neke druge barake, čuo se tužni plač djece. Tu je bilo smješteno na golom podu četiri stotine djece: novorođenčadi, djece od nekoliko nedelja i mjeseci, do deset godina starosti. Koliko je djece dolazilo, i kuda su ih otpremali, nije se više u ovoj »novoj« organizaciji logora Sisak moglo saznati. Djeca u dječjoj baraci neutješivo su plakala i dozivala matere, koje su bile samo nekoliko koračaja udaljene od djece, ali koje do njih ne propušta fašistički zločinac. Dok su tri drugarice ostale, da s ustašama rješavaju pitanje ambulante, mi ostale smo pokušale da dođemo u baraku s djecom. Veća djeca pričaju nam kroz suze, kako ne mogu umiriti malene, jer su gladni, nema ih tko previti... i kako se boje, da će svi pomrijeti. Ta djeca, koja još nisu navršila ni deset godina, zaklinju nas: »Ajde, sestro, dovedi nam matere, dovedi barem majke ovim malenima. Vidjet ćeš, ako im ne dovedeš matere, ugušit će se, već od samih suza. Ajde, ajde, dovedi ih odmah ...« Dovesti matere ovoj djeci nije za nas bilo jednostavno, jer ih ustaše »iz principa« odvajaju i ne puštaju k njihovoj djeci. Osim toga, mi smo imale pristup samo k ženama u ambulanti. U barake »zdravih« žena nismo smjele ulaziti, a nismo se mogle pored ustaških straža niti prikrasti, a kamoli izvesti žene u barake k djeci. A ipak nam je uspjelo i to izvesti, iako je izgledalo nemoguće. Bilo je to u noći od 10. na 11. listopada, kada smo sve pripremili, da taj transport djece još iste noći otpremimo u Zagreb. Trebalo je da majke zadnji put nadoje svoje dijete i da ga tim umire, a onda da ga možda zauvijek ostave, kako bi mi iza toga mogle što lakše djecu otpremiti. Tko da opiše radost djece, kad su ugledala majke. Njihove male ručice ovile su se oko majčinog vrata, a teški jecaji još dugo i dugo bili su jeka pređašnje tuge. Iz tih malih, uzbuđenih grudi izlazili su duboki i teški uzdasi. Njihova pohlepna usta pripila su se uz majčina prsa, a na kosicu djece kapale su krupne suze matera, koje su šutjele. Bile su to majke — heroji. Kada je i posljednje dijete, premoreno tugom, zaspalo, ostavile su matere svoju djecu i tiho nestale u suprotnoj baraci. Na vratima svaka se još jednom okrenula, toplo nam se zagledala u oči i prošaptala: »Čuvaj nam djecu, čuvaj ih rođena ...« Transport sa 590 djece otpremili smo u Zagreb, i jedino, što smo mogli kao utjehu reći tim materama, bila je adresa, gdje da potraže djecu kad se vrate iz tuđine ... Njih su sve još iste noći otpremili u Njemačku. Ali, barake su se punile novim materama i njihovom djecom. 16. X. otpremili smo za �Zagreb daljnji transport sa 566 djece, 17. X. transport sa 400 djece, 26. X. sa 350 djece. Sve su to bila mala djeca, najstarija 10 godina. Nisu to više bila djeca sa Kozare, nego sa Korduna, Banije, iz Slavonije, iz hrvatskih i srpskih —• partizanskih porodica. 2 Od k r a j a listopada 1942. g. Sisak ustašama nije više bio pogodno mjesto za »raspored« uhapšenika. 1943. g. bilo je ukinuto »dječje prihvatilište«. Sabirni je logor ostao i dalje, a djecu su putem »Karitasa nadbiskupije zagrebačke« predavali na smještaj u obitelji. U okolici Siska narod se masovno dizao na borbu. Jedinice Narodno-oslobodilačke vojske zauzimale su pojedina sela i oslobađale čitave krajeve u neposrednoj blizini Siska, i više se nije moglo nesmetano ubijati djecu ni u posebnim, od grada udaljenim barakama. 1 J a n a Koch vršila je u ovom razdoblju dužnost jednog od tajnika Hrvatskog Crvenog križa (na kojoj je dužnosti bila i prije okupacije), te je imala mogućnost da sama sudjeluje u transportiranju partizanske djece iz logora u logor. 2 U logoru Sisak radile su medicinske sestre Vera Lipovča'k-Čegec i Neva Šiler do kolovoza 1942. g. i Katinka Fabijanić — do raspuštanja logora, koje su kao antifašistkinje radile na spasavanju djece. Dokument 456 DJECA IZ KOLONE SMRTI Iskaz očevidaca Jane Koch i Jednog dana u jesen 1942. g. opet se skuplja svijet oko zatvora Gestapoa, pred zgradom gimnazije u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Opet otpremaju Nijemci transport zagrebačkih Židova, koje su noćas pohapsili, u Njemačku. Okružuju ih rodbina, znanci i prijatelji, da ih još jednom vide. Oko njih se okuplja sve više svijeta. Zgradu i ulicu pred ulazom cernirali su ustaše. Dolazi kolona kamiona. Izlazi kolona smrti — žene i djeca —• zatočenici iz logora Lobor-grada. Otpremaju ih u Auschwitz, otkuda se više nikad nisu vratili. Mirno kao janjci penju se te žene, sivih, ispaćenih lica, obučene u dronjke. Snagom, koju još imaju, matere bojažljivo miluju djecu i pomažu im da se tiho popnu, kako ne bi bilo ustaške i n t e r v e n c i j e . . . Čuje se usklik zaprepaštenja među narodom. Kroz špalir naoružanih ustaša, kolona smrti počinje da se kreće. Okupljeni svijet probija se do kamiona, čuju se povici: »Dajte nam djecu — bacite ih . . . I brže nego što je ustašama doprlo do mozgova, što se događa, žene su iz kamiona stale bacati djecu među zbijeni svijet, da se onima, koji su ih uhvatili u ruke, u času zametne trag. Tako je oteto desetak djece iz te kolone smrti. 2 1 Anka Meleš, medicinska sestra. Već od prvih dana okupacije narod je spontano spasavao progonjenu djecu Srba i antifašista. Tako su građani Siska i seljaci iz okoline dnevno dolazili u logor i tražili, da se n j i m a preda bar m a n j a i bolesna djeca. Ustaše i doktor N a j ž a r davali su im 'međutim, samo zdraviju, veću djecu. Građani i seljaci uzimali su djecu i potajno, premda su uz sve zgrade, gdje su bila djeca, naoružani ustaše držali stražu. Oko nekih zgrada bila je doduše žica, ali kroz n j u su se mogla provući djeca, da ih ustaše ne vide. Kad su ustaše vozili transport od oko 500 djece iz Crkvenog boka za Sisak, narod iz okolnih sela išao je kolima uz transport. Putem je rasla kolona kola, jer je narod iz sela uz prugu uprezao konje i išao za vlakom, te je već putem izvlačio djecu iz vagona i odvozio. 2 Narod je otimao ... Anke Meies1 �. . . i spasavao djecu iz Dokument kolone smrti 457 0 ZDRAVSTVENOM STANJU DJE CE U LOGORU JASTREBARSKO Trema za dječje izjavama bolesti. — prof. Iz dr. Branka dokumenata Dri. a r. Dragisića, komisije Nine Dragišić za utvrđivanje Logor1 za djecu u Jastrebarskom osnovan je 12. VII. i postojao je do kraja listopada 1942. g. Sastojao se od tri dijela i bolnice. Bolnica je bila smještena u zgradi dječjeg doma — u bivšem dvorcu grofa Erdödya, i u njoj je ležalo 300 bolesnika. Radila je do oslobođenja. Uz dvorac, u jednoj bivšoj talijanskoj baraki za konje, bilo je smješteno 250 djevojčica. Drugi dio logora nalazio se u tri barake — bivše talijanske štale za konje, uz franjevački samostan. Tu je bilo smješteno 400 dječaka. 14. VIII. 1942. g. uređena je u franjevačkom samostanu karantena za 100 dječaka oboljelih od tifusa, koje je ovamo dopremio prof. Kamilo Bresler iz logora Gornja Reka. U samoj Jaski bilo je oko 800—1000 djece, dok je oko 2000 ostale djece bilo strpano i zločina dr. Glumca okupatora — i specijalista njegovih pomagača u poseban logor u selu Reka, 3 km udaljenom od Jaske, (prema Plješivici). Taj je logor bio smješten u bivšoj ciglani i talijanskim konju,šnicama. Nalazio se u žici i bio pod stražom ustaške posade, a kasnije pod stražom »ustaške nadzorne službe.« Upravu logora u Jaski ustaše su povjerili časnoj sestri Pulheriji Barta, koja je bila svastika Mile Budaka, poznatog ustaše i srboždera. Zato nije čudo, da su ustaše dozvolili, da se upravo u taj logor dopreme prvi transporti »oslobođene« djece iz logora Stara Gradiška. Ukupan broj djece u logoru Jaska (dvorac, baraka i karantena u franjevačkom samostanu) i Reka iznosio je 3.336 djece od 6 mjeseci pa do 14 godina. To su bila uglav- �Tako su živjela i umirala djeca u logoru u Jaski nom djeca Kozare i veći broj djece iz Korduna, Banije, Like i Slavonije, koja su gotovo sva bila iz srpskih, većinom partizanskih porodica. Djeca su dopremljena u grupama: 12. VII. — 850 djece, 13. VII. — 36 djece, a 14. VII. — 750 djece — sve iz logora Stara Gradiška; 31. VII. dopremljeno je 850 djece iz sabirnih logora Jablanac i Cerovljani ; 5. VIII. — iz sabirnog logora Crna Mlaka i Slavonije — 800 djece, a 15. VIII. — 100 dječaka iz logora za djecu u Gornjoj Reci. Djeca su većinom stigla potpuno gola, pa i dječaci i djevojčice iznad 12 godina. U najboljem slučaju bila su zaogrnuta kojekakvim dronjcima. Izgledali su kao kosturi, naročito djeca iz prve tri grupe. Mnoga su imala otekline zbog gladi, dok su im lica bila mršava, boje cementa, usta razvučena, a oči potpuno upale. Svi su od reda imali teške proljeve, koji su bili krvavi i odgovarali slici jedne teške dizenterije. Crijeva su im po nekoliko centimetara visjela izvan tijela. Istovremeno su gotovo svi bolovali od nekoliko zaraznih bolesti, kombinacija tifusa i dizenterije, hripavca, ospica i upale pluća, šarlaha, difterije nosa i ždrijela; ulcerozne stomatitide najtežeg stepena, mnogo edema na nogama i t. d. Bilo je djece, koja su kod najmanjeg 25 Žene Hrvatske u N O B napora, kao na pr. kod ustajanja sa kreveta da obave nuždu, naglo umirala. Padala su kao snoplje od opće tjelesne slabosti i iscrpljenosti. Liječnici, prof. dr. Branko Dragišić i dr. Nina Dragišić uz pomoć sestara pomoćnica počeli su odmah s davanjem subkutanih infuzija fiziološke otopine, da djecu povrate u život. Davanjem injekcija šećera i »coramina« održavali im srce, jer su manje ili više sva djeca bila moribundna. Da bi se dobila samo približna slika o stanju te djece uopće, navađaju se slijedeći podaci: dizenterije je bilo oko 400 slučajeva, i to najteže vrste; ospica s upalama pluća ili bez njih oko 300; abdominalnih (trbušnih) tifusa oko 200; skorbuta neobično mnogo i to najtežeg stepena s ispadanjem zubi i sekvestriranjem vilica. Drugih avitaminoza također velik broj. Na stotine ulceroznih stomatitida s potpunom destrukcijom obraza; difterija nosa i ždrijela oko 200; varicela i zaušnjaka (parotitis epidemica) oko 100; šarlaha je bilo malo, a tuberkuloze, koliko se moglo ustanoviti bez rentgenskog pregleda, nije bilo mnogo ; svraba i raznih gnojnih infekcija na koži gotovo kod sve djece. Cjelokupnu kliničku simptomatologiju označuje prof. dr. Branko Dragišić kao pa385 �toìogiju kod atrofične i izgladnjele djece, gdje takav organizam nije imao dovoljno sposobnosti za stvaranje antitijela. Zato se događalo, da su se kod jednog te istog djeteta, na uzglavnoj cedulji, nalazile po redu sve moguće infekciozne bolesti. Isto to vrijedi i za atrofije, naročito iz prvog transporta oko T O djece. To nisu bila O djeca, nego isušeni skeleti prevučeni kožom, s velikim očima, duboko upalim, bez izraza. To su bili živi leševi, koji su jedva pokazivali znakove života. Premda su liječnici od jutra do mraka, a i noću u bolničkoj ambulanti davali špricom 20 ccm subkutane infuzije i sredstva za srce, teško je uspijevalo da se djecu iz prvog transporta vrati životu. Predzadnja grupa djece (logor Mlaka i Slavonija), kad su došla, na oko izgledala su prilično dobro. Ali već sutradan pojavili su se teški proljevi tako, da se posumnjalo na grizu. Međutim, višekratni pregled stolice pokazao je da nema klica. Stvar je ostala nejasna, to više, što su sluznice usta, mekanog nepca kao i ždrijela pokazivale napadno crvenilo, koje svojom slikom podsjeća na egzantem kod šarlaha, no osip na tijelu djece nije se mogao ustanoviti. Tek kasnije, prigođom seciranja nekih lješinica umrle djece, kada su pronađeni i čirevi u tankom crijevu, kao i promjene na sluznici želuca, ustanovljeno je, da su ta djeca u prijašnjim logorima i trovana. Smrt djece bila je golema u početku, jer su ta djeca bila potpuno izgladnjela i atrofična. Kasnije je uspjelo organizacijom' bolnice, pružanjem- liječničke pomoći, strogim odvajanjem zdrave od bolesne djece i najvećom njegom, koju je bilo moguće dati djeci u uslovima tako strašnog logora, da se taj mortalitet smanji. Prema statističkim, podacima umrlo je u logoru Jaska 449 djece i to: od 12. VII. 1942. do 1. VIII. 1942. umrlo je 153 djece, od 1. VIII. 1942. do 1. IX. 1942. umrlo je 216 djece, od 1. IX. 1942. do 1. X. 1942. umrlo je 67 djece, od 1. X. 1942. do 1. XI. 1942. umrlo je 8 djece. Iza raspuštanja logora umrlo je u bolnici logora još 5 djece. Tu bolnicu organizirao je Epidemiološki zavod u Zagrebu (dr. Arkša Černozubov) kao epidemijsku bolnicu za djecu. 1 Jedini logor, za k o j i je ustaško »ministarstvo udružbe« direktno preuzimalo i raspoređivalo djecu, bio je l o g o r u Jasenovcu. R a d i t o g a je bilo moguće da se pomoću antifašista, k o j i su radili u tom » m i nistarstvu« (prof. K a m i l o Bresler, dr. V e l i m i r D e želić), ubaci u t a j l o g o r organizirana grupa od 26 antifašista, zdravstvenih i pedagoških radnika. Bili su to l i j e č n i c i : p r o f dr. Branko Dragišić i n j e g o v a drugarica dr. N i n a Dragišić, medicinske sestre: V i n ka Šoljan, M i r a Šlehta i sestra Anica, pedagozi: T a t j a n a M a r i n i ć , L i n a P a d o v a n i učenice Škole za o d g o j i t e l j i c e iz Ruda: R e g i n a Drame, A n k i c a Čegec, Danica Čendak, M i r a D e b e l j a k , A n i c a H o i v a t , A n k a Korošec, M a r i j a I v a n k o v i ć , Dubravka D o l e n t e , Ruža H e r c e g , D r a g i c a V i t k o , Julka Marinić, M a n j a Ratković, I v a n k a G l a v a n , Z i t a Pušić, Blarika K o l a r , O l g a D u p a l o , Blarika T a k a č , I v k a Strmac (uhapšena 1944. g. u Rudama, i ubijena u Jasenovcu) i druge. P r v e dane radili su svi u Jaski. K a d je logor proširen i na Reku, u bolnici su ostale, uz liječnike i medicinske sestre — učiteljica L i n a P a d o v a n i svega četiri učenice, k o j e su d v o r i l e preko 3:>0 na smrt bolesne d j e c e . Po tri učenice ostale su u barakama u Jaski, a n j i h osam, s T a t j a n o m M a r i n i ć , m e d i cinskom sestrom A n i c o m i k n j i ž e v n i c o m V e r o m L u ketić ( k o j a je p r v i dan došla s ovom ekipom u Jasku), prešle su u Reku, g d j e je bilo oko 20010 djece. S d j e c o m bilo je d o p r e m l j e n o oko 25 bolesnih žena, k o j e je uspjelo prokrijumčariti iz logora Stara Gradiška, j e r su b i l e p r o g l a š ; n e nesposobnim za rad u Njemačku. šena i ubijena 1945. g. u L e p o g l a v i ) . Sa zdravstvenom ekipom u Jaski o s t a j e i L i n a P a d o v a n . U tom periodu znatan dio antifašista, k o j i rade na o v i m poslovima, angažiran je na ilegalnom smještaju d j e c e u porodice i s u d j e l o v a n j e u l e g a l n o j kolonizaciji, koju provodi ustaško »ministarstvo udružbe«, a kasnije » K a r i t a s « nadbiskupije zagrebačke. R a d i t o g a v e ć k r a j e m kolovoza prelaze u Z a g r e b prof. dr. Branko Drajgišić i dr. N i n a D r a gišić. U Jasku m j e s t o n j e g a dolazi dr. W e i s m a n n i medicinska sestra N e v a Šiler. Iz Reke se povlači i T a t j a n a Marinić, k o j a tada radi na k o l o n i z a c i j i d j e c e i o r g a n i z i r a n j u spasavanja d j e c e u svim l o g o rima. N a n j e n o m mjestu dolazi Jelena 'Černozubov (zarobljena u V I I . o f e n z i v i na P l i t v i č k i m Jezerima i ubijena u logoru Auschwitz), te medicinske sestre: P a v i c a D e f i l i p i s , S o f i j a Vlašić i A n a Papailiopulos, k o j e rade u tom logoru do n j e g o v o g raspuštanja. Ostale medicinske sestre i učenice O d g o j i t e l j s k e škole prelaze na r a d u Centar za kolonizaciju d j e c e u Z a g r e b u . U rujnu 1944. g. većina ovih učenica, s upravnikom škole T a t j a n o m M a r i n i ć i nastavnicima: L i n o m P a d o v a n , dr. Josipom Rasuhinom i P a v i c o m D e f i l i p i s , odlaze u partizane. S n j i m e odlazi i grupa omladine iz Ruda i okolice. N a k o n nekoliko dana, kad je oro ; d j e c e u logoru v e ć p r e l a z i o 3000, došle su na rad u Reku liječnica dr. Glumac i medicinska sestra M a c a T o m i ć . U 1o v r i j e m e dolaze u Jasku, na p o z i v upravnice logora P u l h e r i j e Barta, sestre milosrdnice iz Zagreba. T a d a sve učenice O d g o j i t e l j s k e škole iz Ruda p-elaze na r a d u Reku, a u bolnici i barakama u Jaski ostaje zdravstvena ekipa, k o j o j se pridružuju medicinske sestre: T a n j a Černozubov i M i c a Škaberna (uhap- Grupa antifašista u logoru Jaski (i R e k i ) oslan j a l a se na ilegalne antifašističke o r g a n i z a c i j e u Jastrebarskom (dr. Branko D a v i l a , kotarski liječnik i član ilegalnog N O - a za Jasku, M i r k o M e r l e iz sela Reka i dr.), na antifašističke grupe iz sela Ruda (Stasa Jelić i D e l k a Prosoli, o d g a j a t e l j i c a na M a l o j školi u Rudama, uhapšena 1944. g. i ubijena u Jasenovcu), na antifašiste sa epidemiološkog zavoda u Z a g r e b u (dr. N i k š a Černozubov, k o j i je za rad u o v o m logoru angažirao antifašistkinje — svršene učenice škole medicinskih sestara i medicinske sestre). Antifašisti k o j i su radili u Jaski i u Reki bili su povezani sa grupama na p r i h v a t n o j p o s t a j i C r v e n o g križa na kolodvoru u Zagrebu i svim antifašističkim grupama na prihvatnim stanicama i bolnicama. �Dokument 4Ö8 PRVI SMIJEH1 ìz zapisaka Tatjane Marinié i Prema izjavi jedne odgojiteljice: » . . . N a j t e ž e n a m j e bilo savladati strah kod djece i u sebi. D j e c a su nam umir a l a na rukama, na krevetima, u bolnici i na podu u barakama, a bile smo same u bolnici . . . i same u barakama . . .« Dvije tisuće djece, dvije tisuće djece na jednom malom prostoru, a ne čuje se običajni žamor, ne čuje se dječji smijeh . . . Preko dana djeca su vani, pred barakama, sjede jedno do drugoga, apatično, nijemo. Iz očiju im viri strah, a jedino oči odaju život. Za ništa ne pokazuju interesa. Ni hrana ne privlači. Nema osjećaja sigurnosti, samo nepovjerenje i strah, do užasa doživljen strah. Tek uzrast odaje da je to dijete. Kako steći povjerenje te djece, kako pokrenuti to mrtvilo duše, kako opet izazvati smiješak na dječje usne. Mlade odgojiteljice također još djeca sa 16—17 godina, nastojale su da sakriju svoj užas pred djecom, ali, kad bi se jedna s drugom samo na čas sastale, suze su im same od sebe počele teći i nisu ih mogle zaustaviti. Svakog dana umiralo je koje dijete, umiralo stisnutih usana, bez riječi, kao da mu Stase Jelić o logoru u Jaski-2 je od te beskrajne tuge puklo malo srce. Što se sve nije pokušalo! Ovdje, gdje nema ničega — smiješno je pomišljati na igračke, a kako bi bile potrebne. Odgojiteljice su na najraznovrsnije načine pokušavale pokrenuti djecu na bilo kakovu aktivnost. One su im pjevale, pričale i pokazivale, kako se pletu stolčići iz trave, koje su nabrale uz rub logora. No dječje bi ruke uzele travu u ruke, a onda đpet klonule, i ostale nepomične. S onim manjima pokušale su graditi iz pijeska, kojeg je bilo dovoljno na ciglani, iz ostataka opeka i kamenja. No sve uzalud. A navečer, kad se spustio mrak, kad su djeca stisnuta jedno uz drugo ležala na podovima baraka, započeo bi otegnuti vapaj, otegnuti zov, koji se prenašao od jednog djeteta na drugo, iz jedne barake na drugu i pretvorio u val. »Nano moja, dođ' ovamo, nano moja dođ ovamoooo . . . « ječala su djeca. Sakrivena od svakog pogleda i ohrabrena mrakom, ona su izricala svoju bol. »Moj P erica je umro«, »Moja Milka izdiše«, »Onaj mali s madežom na obrazu ne će dočekati jutro« — Saputale su učenice, obi- Štala u Jaski — logor za djecu �lazìle djecu, gladile im ruke i obraze, i na sve načine nastojale ublažiti bol. Ništa im nije bilo teško. Iz noći na noć, od jutra do sutra djevojke su njegovale djecu. Ali ono najteže, bila ta strašna apatija djece, užas koji je virio iz hiljade pari očiju. S tim užasom one su se uhvatile u koštac. Htjele su vratiti djecu u život. Jedne noći, kad su stariji, okupljeni sjedili pred barakom, planule su ospice s upalom pluća. Svakog je časa trebalo nešto izdati, svakog časa moglo se opet nešto nova pojaviti. Svi su na nogama. U svakoj baraci po dvije učenice. Malo pomalo stišao se zov djece, presahle su suze, usahnula grla. Kad najednom oko dva sata u noći začuo se iz jedne barake krik, krik kakav se još nije čuo u logoru. Svi su potrčali, da vide što je. U baraci djeca sjede i stoje u krugu, a u sredini kruga, Regina i Julka, okićene lišćem, izvode dječje igre i predstavljaju. Nisu nas opazile. One nastavljaju, zbijaju šale, djeca se ponovno, ponovno počinju smijati... Sad nas je opazila Regina. Sva uzbuđena nam dobacuje: »Oni se smiju, oni se smi- ju . ..«, i brzo nastavlja s Julkom igrokaz. Mi smo se brzo povukli, da nas djeca ne primijete, a kasnije, prema jutru, došle su Regina i Julka, sretne, nimalo umorne i ispričale nam svoj veliki uspjeh. Vrlo polagano išla je ta psihička rehabilitacija djece, a koliko ih je samo umrlo stisnutih usnica. Malo pomalo djevojke su predobijale djecu, malo pomalo djeca su se počela uključivati u igru, slušati priču, dok se jednog sutona nisu sva uhvatila u kolo, tako veliko kolo, kakvog još nitko nije vidio, i zapjevala pjesme svojih krajeva, pjesme s njihovih toplih ognjišta. Oči su zablistale, usta su progovorila, ruke su oživjele, a i bolesti počele jenjavati. Vjetar je nosio pjesmu na vrhove Plješivice, i još dalje, do tamo, odkuda su se čuli topovi, do vrhova Žumberka, gdje su se borile brigade, koje su nosile slobodu. Kroz noć, pjesma im je nosila pozdrave s patničkih usana onih najmanjih, koji su ih zvali: O v a ortica odnosi se na 1942. g. P u l h e r i j a Barta, opatica, u p r a v i t e l j logora u Jaski, g o v o r i l a je za d j e c u da je to »komunistička gamad, k o j u treba potamaniti«. Iznosimo neke d i j e l o v e iz i z j a v a , k o j e su dale pred K o m i s i j o m za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača, učenice i nastavnice škole za o d g o j i t e l j i c e iz Ruda: » Z d r a v s t v e n a situacija d j e c e u barakama n i j e se m n o g o razlikovala od one u bolnici. Ipak, za tu djecu d o b i v a l e smo živežne namirnice samo za n a j g r u b l j u kazansku hranu, premda je bilo d o v o l j n o zaliha b o l j e hrane. A l i tu je hranu slala P u l h e r i j a samostanima u B e o g r a d i L j u b l j a n u . . .« » . . . uz puna skladišta tekstila, plahta, pokrivača, o d j e ć e kao i posuđa, sapuna i drugog za djecu, morale smo p r o v a l j i v a t i u skladišta i otimati što se moglo, barem za n a j b o l e s n i j u djecu . . .« d i j e l u logora već smo imali preko 2.000 djece, od k o j i h je 420 bilo m l a d e od g o d i n e dana. T r e b a l o je barem tu n a j m a n j u d j e c u dići sa poda, nabaviti krevete. K a d a su zatraženi kreveti od P u l h e r i j e , pravila se kao da ne čuje, i g l e d a jući malu djecu, golu na slami, g o v o r i l a j e : » T o je krasno, to me potsjeća na 'muke m a l o g Isusa u Betlehemskoj štalici«. D o p r e m i l i smo naše krevete iz Ruda, i po šestero d j e c e smjestili na j e d a n krevet. T a d a je došla P u l h e r i j a da uzme te krevete, jer da ih ona treba za časne sestre iz Zagreba, k o j e su došle da rade u bolnici. T r e b a l o je dobro manevrirati, dok je odustala od svog strašnog zaht jeva .. .« 1 2 » . . . K a d smo stigle svega nas d v i j e u Reku sa transportom od 70'0 djece, među k o j o m je bilo 120 d j e c e od 6 mjeseci do godine dana, bila je noć i p a d a l a je kiša. N i s m o imale ni svijeće. Dočekala nas je ustaška posada i pokazala nam barake za djecu. Bile su to štale za konje, još pune đubreta. P o s t o j a l a je još samo jedna baraka za ljude. Ostale su ustaše već srušili. Jedva su nam dopustili da u tu baraku sklonimo djecu, da ne ostanu cijelu noć na kiši. . . . ÌSamo ta noć pokosila je živote nekolicine djece. Baraka je bila za 120 l j u d i , a u n j u smo strpali 700 d j e c e . . .« »Anđele moj, jablane moj«? ». . . Da bi onemogućila koliko toliko normalnu prehranu djece, P u l h e r i j a je odredila mljekarima, da m l i j e k o za Reku dovoze u 11 sati p r i j e podne, umjesto u 6 sati ujutro. K a k o je bio mjesec srpanj, m l i j e k o bi svaki dan došlo pokvareno. T a d a smo organizirali sakupljanje m l i j e k a u selima. Žene su svako jutro besplatno donosile m l i j e k o za n a j m a n j u djecu. Od m l i j e k a , k o j e je slala uprava logora, -po nalogu prof. dr. Dragišića, p r a v i o se sir, k o j i je bio l i j e k d j e c i s p r o l j e v i m a , a sa sirutkom kuhali su se Sganci . . . « ». . . 'Osim golih ruku i 700 d j e c e nismo imali doslovce n i š t a . . . T r i dana jela su d j e c a samo prežganu juhu. B i l a su gola, dani kišoviti, a oko nas duboko ciglasto blato. B i l o nam je jasno da d j e c i m o ž e m o pomoći samo uz p o m o ć naroda iz Reke i o b l i ž n j i h sela. Oni su nam p o m o g l i očistiti štale, okrečiti ih i nasuti pijeskom. N a v e z l i su toliko slame, da smo m o g l i spaliti staru slamu i provesti dezinsekciju. No za t a j posao trebalo je osam dana. » . . . U našoj j e d i n o j baraki za l j u d e , u k o j o j smo imali smještenu n a j m a n j u djecu, morala se hitno urediti bolnica, jer su z a v l a d a l e ospice. O'd uprave logora n i j e se m o g l o dobiti ni krevete, ni p o s t e l j i n e . Otišle smo u Z a g r e b , i uz pomoć tamošnjih drugova nabavile i dopremile kr-evete i sve što je bilo potrebno za opremu j e d n e improvizirane bolnice. Sa većim d j e v o j č i c a m a i z d r a v i j i m ženama, u roku od 24 sata, uredilo smo bolnicu. Imena većine djece nisu nam bila poznata. Da bi im mogle davati l i j e k o v e , p r i l i j e p i l e smo svakom djetetu kvadratić iflastera sa b r o j k o m na čelo. D r u g doktor Dragišić p o h v a l i o je našu s n a l a ž l j i v o s t . . .« D j e c a su g o l a ležala na slami, pokrivena g u n j e vima. Za nekoliko dana poslali su nam drugovi iz Zagreba odjeću, sakupljenu za djecu. Međutim, sve je to b i l o premalo, j e r za 14 dana u ovom » . . . D a n i c a Čendak v o d i l a je d v i j e sobe u koju su bila smještena d j e c a na umoru. I m a l a je 16 g o dina. N o ć u j u j e b i l o strah. T o doduše n i j e htjela priznati, ali je tražila od upravnice logora, da se �požuri sa u v o đ e n j e m električnog svijetla, barem u tu baraku. K a d to n i j e uspjelo, pomogao je drug M i r k o M e r l e . On je angažirao drugove, k o j i su uveli s v i j e t l o . . .« ». . . K a d smo od ustaša izmamile i počele uz pomoć seljaka graditi zahode za djecu, došle su P u l h e r i j a i G a u d e n ć i j a (ekonom l o g o r a ) s kolima, da odvezu m a t e r i j a l . D o k se jedna grupa s n j i m a svađala, druge su odvukle i sakrile sav m a t e r i j a l u obližnji vinograd. T o k o m noći majstori, k o j e je poslao ilegalni NO Jaska, napravili su zahode i uveli električno s v i j e t l o . . .« ». . . Medicinska sestra A n i c a morala je vršiti dužnost mrtvozornika. Jednoga dana došla i i z j a vila, da više ne može o b a v l j a t i t a j posao, j e r ne može gledati, kako se po nalogu P u l h e r i j e Barta po nekoliko lešinica d j e c e » t r p a « u sanduke od šećera, tako, da im se m r t v i m a lome kosti. T e k na naš pritisak počelo se za djecu praviti posebne mrtvačke sanduke, nekoliko djece. pa su to bili sanduci za po 3 Kada je 26. V I I I . 1942. g. jedna četa X I I I . proleterske b r i g a d e sa Žumberka p r o v a l i l a u Jasku i posjetila logor, p o v e l a je sa sobom n a j v e ć e d j e čake i ulila o s j e ć a j sigurnosti onima k o j i su ostali. Iza toga nestalo je »ustaške nadzorne službe« iz Reke i p o j a č a n je r a d na r a z m j e š t a j u d j e c e u porodice. Od 3.336 d j e c e iz logora za djecu u Jastrebarskom: do k r a j a rujna 1942. ilegalno je predano u porodice 1.637 d j e c e 26. V I I I . 1942. oslobodile su jedinice N O V 450 d j e c e 7 X. 1942. transportirano u Z a g r e b i kolonizirano po » K a r i t a s - u « Ostalo u e p i d e m i j s k o j bolnici u Jaski U m r l o u logoru 500 d j e c e 300' d j e c e 449 d j e c e Ukupno D o k u m e n t 459 3.336 d j e c e (neprijateljski) IZVJEŠTAJ DRŽAVNOG DOMA ZA MALU DJECU NA JOSIPOVCU OD 13. X. 1942. HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU O OČAJNIM ZDRAVSTVENIM PRILIKAMA U DOMU1 NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA D r ž a v n i dom za malu djecu kod ministarstva zdravstva u Z a g r e b u B r o j : 1207/42. Predmet: I z v j e š ć e o zdravstvenim prilikama kod bosanske d j e c e Pretsjedničtvu Hrvatskog Crvenog Križa Zagreb Kao nadstojniku za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece čast mi je i dužnost podnieti naslovu sliedeće izvješće. Prilike, u kojima se nalaze bosanska djeca u Dječjem domu na Josipovcu su u zdravstvenom pogledu očajne. Sada se nalazi ovdje u dvije srednje velike sobe smješteno 150 djece i to djeca od 8 dana do 3 godine starosti, zdrava i bolesna zajedno. Pošto nam manjka potrebni prostor za razvrstavanje i razmještaj djece, to smo silom prilika primorani imati na jednom krevetu 4 do 8 djece, a to je stanje u obim sobama isto. Među bolestnima imade griže, hripavca, šarlaha, ospica, a bilo je i slučajeva dječje paralize i difterije, a da se ne govori o gripoznim obolenjima i upalama pluća, koje haraju kod djece uslied nedostatka potrebnog rublja i odjeće. Na jedno dojenče dolazi jedna ili dvije pelenice na dan. U tim se pelenicama djeca nalaze cieli dan onečišćena tako, da osim prehlada, koje radi toga dobivaju ta djeca, može da se svaki čas jedno diete od drugoga zarazi sa fekalijama. Što se tiče zdravstvenog pomoćnog osoblja kod ove jadne djece, moram primjetiti, da na 150 djece dolazi 8 sestara, koje do sada nisu nikada ili vrlo malo poznavale njegu dojenčeta. Iako se žrtvuju za tu djecu, ipak ne mogu uslied malog broja njih, da udovolje najpotrebnijem ... U Zagrebu, dne 13. listopada 1942. N a d s t o j n i k odsjeka za zaštitu m a j k i i Dr. 1 Dr. O l g a B o š n j a k o v i ć dala je 1945. g. pred D r ž a v n o m k o m i s i j o m za u t v r đ i v a n j e zločina okupatora i n j e g o v i h pomagača i z j a v u o užasnim p r i l i - Luka kama, u k o j i m a su bila hvatilištu na Josipovcu. cijelosti: djece: Bezić partizanska Donosimo d j e c a u pritu izjavu u �» D o j e n č a d , k o j u su ustaše u » n e z a v i s n o j državi H r v a t s k o j « zatočili z a j e d n o s m a j k a m a u logore, i kasnije, ikada je započela a k c i j a na spasavanju djece, dopremali u Z a g r e b , bili su smješteni u današnjoj zgradi D o m a za m a j k e i d o j e n č a d u Zagrebu. U srpnju 1942. g. kada su počeli dolaziti p r v i transporti d o j e n č a d i i male djece, bilo je u t o j zgradi: Prihvatilište državnih d j e č j i h k o l o n i j a , kojlim sam ja rukovodila, sa oko 60 kreveta. Tu smo r e d o v n o primali djecu od 3 mjeseca do 14 godina, i otuda ih kolonizirali u o b i t e l j i . D o m za m a j k e i dojenčad, k o j i m je r u k o v o d i o dr. Bezić, sa 40 raspoloživih kreveta. To su bila sva raspoloživa mjesta za d o j e n č a d u Zagrebu. Sve je b i l o u v i j e k p o p u n j e n o i daleko premalo prema potrebama. P r i j e okupacije zadržav a l a se u tim ustanovama samo z d r a v a djeca, a bolesna bi se smještala u bolnice. P r v i transport dojenčadi iz logora Stara G r a d i ška stigao je bez ikakovih prethodnih priprema 3. V I I . 1942. ig. oko 6 sati izjutra sa 30'—35 djece u starosti od par dana do 3 godine i par d j e c e od 4 — 5 godina. B i l a su to d j e c a fizički potpuno iznurena. Ekstremiteti su im b i l i otečeni, edematozni, lica b l i j e d a i mršava, oči potpuno upale, p o g l e d zabrinut. Došla su g o t o v o sva gola, u zapuštenom stanju, i davala su sliku teško bolesne i i z g l a d n j e l e djece. Sva ta djeca, g o t o v o bez izuzetka, došla su sa teškim p r o l i e v i m a , k o j i su svi skoro bili k r v a v i i o d g o v a r a l i slici jedne teške dizenterije. Sva su bila krastava s g n o j n i m upalama kože. D v a dana iza t o g a n a j a v l j e n i su n o v i transporti djece, a u prihvatilištu n i j e b i l o više ni jednog praznog mjesta. P r i p r e m i l i smo za n j i h d v i j e v e l i k e sobe u staroj zgradi na Josipovcu. U drugom transportu došla su, ponovno iz logora Stara Gradiška, bolesna d j e c a o d 2—8 godina. K o d o v e d j e c e bilo je još d i f t e r i j e , tifusa, nekoliko slučajeva šarlaha, poliomielitisa i hripavca. D o j e n č a d , k o j a je v e ć bila u teškoj a t r o f i j i , o d bila je svaku hranu i u n a j k r a ć e v r i j e m e , v e ć i n o m za dan-dva, umirala. S t a r i j a su se d j e c a lakše odhrvala bolesti. N j i h se je m o g l o izliječiti, i ona su pretežno, ostala na životu. Sitnu su djecu ustaše dovozili vlakom, k o j i je putovao po nekoliko dana. N a t r p a n i , zatvoreni u marvinskim v a g o n i m a , puzali su za v r i j e m e putov a n j a po podu i jeli izmetine. Putem nisu dobivali niti v o d e . I m a l i su tek m a l o kruha, k o j i bi im ubacili l j u d i duž pruge, k o j o m je transport prolazio. U srpnju i kolovozu 1942. g. stigla su još tri transporta: dva iz logora Stara Gradiška, a j e d a n iz logora M l a k a — svaki sa po 80—100 i više djece. Tu je d j e c u preuzeo D o m za m a j k e i d o j e n čad. N j e g u d j e c e preuzele su stručne medicinske sestre i d j e č j e n j e g o v a t e l j i c e , a nadzor dr. Bezić. P r v i od ova tri transporta bio je isti kao ona d v a , k o j a smo p r v i put primili u prihvatilište, pa su i rezultati bili jednaki — u m i r a n j e d o j e n č a d i za dan-dva. D j e c a iz druga dva transporta davala su utisak dobre tjelesne k o n d i c i j e . No već drugi dan i kod o v e su d j e c e započeli teški p r o l j e v i i p o v r a ć a n j e . P r o l j e v i su tako naglo napredovali, da su djeca v r l o brzo b i l a u toksičnom stanju. Usprkos davan j a potkožnih fizioloških i n f u z i j a , dubokih klizmi, te i n j e k c i j a za o d r ž a v a n j e srca, n i j e se m o g a o zaustaviti n a g l i tok bolesti, i ta su djeca, osim v r l o r i j e t k i h iznimaka, umirala, tako da su od transporta do transporta g o t o v o svi krevetići bili prazni. — (Transporti od 11. V I I . , 14. V I I . i 3. V I I I . 1942. g . ) Ta su d j e c a davala utisak, kao da se radi o trovanju. Međutim, Patološko-anatomski institut, od k o j e g a smo tražili obdukciju lješinica neke djece, o d g o v o r i o nam je, da obdukcija d a j e sliku kao k o d ostalih p r o l j e v a . Za nas, k o j i smo bili uz djecu, takav rezultat obdukcije n i j e izgledao v j e r o j a t a n , j e r su iste p o j a v e bile k o d sve d j e c e iz obe grupe (transporta) dojenčadi, g d j e n i j e bilo zaraznih bolesti. Osim toga, čim su se pokazala ta » o b o l j e n j a « , naše n a j b o l j e i n a j i s k u s n i j e medicinske sestre preuzele su djecu i kod n j i h bile neprestano dan i noć, ali ništa n i j e p o m o g l o . N o v i transporti d o j e n č a d i i male d j e c e u rujnu i listopadu iste godine, k o j i su stizali iz logora Sisak, dolazili su brzo jedan iza drugog i bili su još brojniji nego raniji. Te transporte, kao i n j e g u te djece, preuzimao je Crveni K r i ž i smještavao u prostorijama D o m a za m a j k e i dojenčad. Pošto n i j e b i l o mjesta za s m j e š t a j nove djece, s t a v l j a l i su ih po četvero i više na jedan krevet. 'Ova d j e c a iz sisačkog l o g o r a bila su zaražena morbilama kombiniranim s teškim upalama pluća, često d i f t e r i j o m i hripavcem. Sva su ta d j e c a bila fizički potpuno shrvana, b l i j e d a i neishranjena. M e đ u n j i m a bilo je svih vrsta kožnih upala, kao i avitaminoze i gingivitisa. O k o 30 d j e c e preuzela je U d r u g a učiteljica u s v o j dom. B i l a su odabrana z d r a v i j a djeca, ali i ta su umirala, kao i ona na Josipovcu. D j e c u , k o j a su p r e ž i v j e l a , kolonizirali smo u porodicama u Zagrebu. N a s t o j a l i smo da što više d j e c e direktno iz p o j e d i n o g transporta damo g r a đanima, k o j i su tražili i uzimali djecu. Od te su d j e c e samo neka umrla, dok su se ostala, nakon duž^g b o l o v a n j a , ipak spasila. Z a d n j i je transport došao 1. X I I . 1942. g. To su bila d j e c a iz Spanovice u S l a v o n i j i , stara 5-10 (rodina. M e đ u tom d j e c o m bilo je slučajeva tuberkuloze. Ukupno, od 3. V I I . do k r a j a 1942. g. došlo je na Josipovac oko 800 djece, od k o j e je 530 umrlo, i to uglavnom dojenčad. Imena d j e c e nismo znali. N e k a od n j i h bila su označena b r o j k o m ili ced u l j i c o m oko vrata, na k o j o j je pisalo ime, ali često su te c e d u l j i c e kod p r e u z i m a n j a nestajale, jer su ih djeca p o j e l a . Ona su pokopana kao bezimene žrtve. P o s l i j e rata dolazile su m a j k e i tražile djecu, ali mi im nismo m o g l i reći, da li su n j i h o v a d j e c a bila kod nas.« �PREGLED I STATISTIČKI PODACI BOLESTI I SMRTNIH SLUČAJEVA U PRIHVATILIŠTU ZA DJECU S KOZARE U ZAVODU ZA GLUHONIJEME U ZAGREBU �D o k u m e n t 461 (neprijateljski) U PROSINCU 1942. BILO JE U TALIJANSKOM LOGORU NA RABU 1.000 DJECE IZ HRVATSKE Izvještaj »ministarstva vanjskih poslova HDH«, od 7. I. 1943. hrvatskom Crvenom križu o zatoienju hrvatske djece na Rabu NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA M I N I S T A R S T V O VANJSKIH POSLOVA ZAGREB Broj: I 31/43. Predmet: Rab — zatočenje hrv. djece, prelaz u Hrvatsku Zagreb, 7. siečnja 1943. H r v a t s k o m Crvenom K r i ž u na ruke predsjednika Z a g r e b P r e m a viestima, k o j e je ovo ministarstvo primilo oko 10. prosinca 1942. g. u sabirnom logoru na otoku Rabu nalazilo se oko 1.000 djece, većinom hrvatske narodnosti i većim d i j e l o m iz anektiranih k r a j e v a . D j e c a su uglavnom bila bez roditelja, k o j i su za v r i e m e raznih djelatnosti poginuli ili se inače izgubili. S t a n j e d j e c e u logoru na Rabu bilo je v r l o težko radi p o m a n j k a n j a hrane, obuće i liekova i radi p o m a n j k a n j a prikladnih nastamba. 1 Da bi se t o j našoj djeci pomoglo, ovo je ministarstvo odmah zamolilo b r z o j a v n o Poslanstvo u Rimu kao i naše Obće upravno z a p o v j e d n i č t v o na Sušaku, radi posredovanja u pravcu, da se saobći t a l i j a n s k i m vlastima, da je hrvatska vlada v o l j n a primiti svu djecu, k o j a se nalaze u logoru na Rabu. Od strane t a l i j a n s k o g ministarstva v a n j s k i h poslova obećano je, da će se sve poduzeti, da se ovo p i t a n j e odmah rieši, dok je Obće upravno p o v j e r e n i č t v o obaviestilo, da je od strane Z a p o v j e d n i č t v a iSupersloda saobćeno, da su zatočenici iz Raba p r e m j e š t e n i u Gonars 2 ( i z g l e d a kod T r e v i s a ) , a da je na Rabu — radi bolesti — ostalo samo j o š 13 d j e c e s r o d i t e l j i m a te da će i ovi kad ozdrave biti upućeni u Gonars. Osim toga na t a m o š n j e t r a ž e n j e j a v l j e n o je ovom ministarstvu iz L j u b l j a n e , iz pouzdanog i z v o r a i s l i e d e ć e : P o t v r đ e n e su viesti, da se na Rabu nalazilo oko 1.000 naše d j e c e te da su isti premješteni iz Raba u Gonars, T r e v i s o i d r u g d j e . S našom, d j e c o m bilo je nešto slovenske djece, ali postotak naše djece prema Slovencima iznosi 75%. 3 Stanje djece p r i j e na otoku Rabu i sada u novim logorima v r l o je slabo radi pom a n j k a n j a hrane, o d j e ć e i liekova tako, da djeca dnevno umiru što od bolesti, što od s l a b o s t i . . ,4 Za Dom spremni Po naredbi 'ministra: Pročelnik političkog odjela Dr. V. Bačić 1 U s r p n j u 1942. g. talijanski su okupatori na Rabu, u selu Kamporu osnovali koncentracioni lo.gor. 29. listopada u noći, zbog d u g o t r a j n i h jesenskih kiša, koje neporozno tlo logora n i j e moglo upiti, nastala je poplava. Voda je odnijela šatore, i mnogo se djece te noći utopilo. Saznavši za te grozote, žene Raba uputile su se odmah predstavnicima talijanskih vlasti i energično tražile, da se djeca oslobode i dadu obiteljima otoka na uzdržavanje. N j i h o v e su molbe bile odbijene i žene sa djecom iz »logora smrti« bile su brzo prebačene u unutrašnjost Italije. U studenom 1942. g. bilo je u logoru 13.000 H r v a t a , Slovenaca i Židova. Dnevno je umiralo po t r o j e do četvero, a k a s n i j e 4—5 djece. U ovo vrijeme većina ljudi, zbog izgladnjelosti, n i j e mogla više da hoda. Nastupile su bolesti, naročito dizenterija. Nečistoća je bila očajna. Nepomični i izgladnjeli bolesnici ležali su pod pokrivačima puni ušiju. Za pola godine umrlo je oko 4400 ljudi. T a l i j a n i su u sanduke stavljali po tri leša, a interrarci, premda su bili sami od gladi iscrpljeni, nisu to ni primjećivali. Z a p o v j e d n i k tog »logora smrti« 'bio je fašistički pukovnik Cuiuli, koji je poslije kapitulacije I t a l i j e bio z a r o b l j e n od partizana i u zatvoru izvršio sa- �Dolazak transporta djece s Kozare moubistvo. O'n je sadistički p r a v i o m n o g o b r o j n e albume povećanih f o t o g r a f i j a leševa žena i djece, k o j i su u n j e g o v o m logoru pomrli od g l a d i i bolesti. 2 Krajem 1942. g. otpremili su T a l i j a n i zatvorenike H r v a t e i jedan dio Slovenaca u l o g o r e u Italiju. L j e t i iste g o d i n e d o p r e m l j e n o je u logor oko 2650 J e v r e j a , tako da su sve do kapitulacije I t a l i j e na Rabu b i l a dva l o g o r a : jevrejski i slovenski, u k o j e m je bilo 1800 zatočenika. Ti su logori bili potpuno o d i j e l j e n i jedan od drugoga. 3 U m n o g o b r o j n i m logorima i u internaciji u I t a l i j i bilo je u toku 1943. g. oko 30—40.000 zatočenika H r v a t a , od toga 10—15.000 djece i n o v o rođenčadi. T a k o je u samom logoru Gonarsu u v e l j a č i 1943. g. bilo 4.000 zatočenika iz Gorskog Kotara, i to većinom žena i djece. Stanje djece u logoru bilo je naročito teško, i dnevno je umiralo u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu 5-6 djece, dok je dnevni prosjek; pomora — o d r a slih i d j e c e — iznosio redovno deset osoba. 4 U M e t a j n i , na otoku Pagu, p o s t o j a o je poseban logor za žene i djecu. U l o g o r i m a Slano i M e t a j n a ustaše su u p o t r e b l j a v a l i iste metode mučen j a d j e c e kao i talijanski fašisti na Rabu — m o r i l i su ih g l a đ u i žeđo'm i u b i j a l i kao i odrasle. Ustaša bi donio k o m a d kruha, razrezao ga na m a l e komadiće i bacao među djecu, u ž i v a j u ć i kako se d j e c a tuku za svaku mrvicu kruha. N e k i mornar, k o j i je p r e v o z i o ustaše na Slano, pokušao je, da djetetu neke zatočenice pruži čašu vode, ali ustaša, k o j i je to p r i m i j e t i o , n a v a l i o je na n j e g a puškom i v o d u prolio. B i l o je slučajeva, da su u jamu bacali p o u b i j a n e žene sa sitnom djecom, vezane leđa uz leđa, pa se pretpostavlja da su to bile matere sa s v o j o m rođenom djecom. Dokument 462 OKRUŽNICA OKRUŽNOG ODBORA AFŽ ZA KORDUN OD 12. I. 1943. KOTARSKIM ODBORIMA AFŽ O UREĐENJU DJEČJEG DOMA OKRUŽNI ODBOR ZA KORDUN AFŽ 12. I. 1943. Kotarski odbor Budući da u roku od 14 dana možemo urediti dječji dom,1 molimo Vas da odmah u Vašem kotaru popišete djecu do 7 godina, kojima je najpotrebnije da budu smještena u domu. U prvom redu dolaze u obzir djeca palih boraca, zatim djeca bez roditelja i djeca političkih radnica, kojima će time biti omogućeno da se potpuno posvete radu na terenu. �Ujedno nam dostavite popis djece izbjeglica, pa u koliko će biti moguće, uzet će se i oni u naš dječji dom. Molimo vas da stvar shvatite vrlo savjesno i da nam popis pošaljete što prije. S drugarskim pozdravom. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za odbor »Dječjeg doma« Marijana2 1 Dok početkom 1943. g. na okupiranim teritorijalna još bijesni fašistički teror n a d djecom i rad je antifašističkih organizacija usmjeren na spašavanje djece iz koncentracionih logora, na oslobođenim područjima već tada, u toku IV. ofenzive, pod najtežim uslovima oružane boAe, započinju pripreme za osnivanje dječjih domova. Do k r a j a 1943. g. postoji na oslobođenom teritoriju čitava Dokument 463 mreža dječjih domova (Kordun, Lika, Banija, Primorje, Pokuplje). Ovi domovi koje, uz smještaj djece u porodice, organiziraju narodni odbori oslanjajući se na organizaciju ÄF'2-a i štabove NOV, postaju temelj nove organizacije zaštite djece u duhu NÖB-e. 2 M a r i j a n a Novosel. (neprijateljski) IZVJEŠTAJ OD 31. I. 1943. 0 TEŠKIM ZDRAVSTVENIM PRILIKAMA PRIHVATILIŠTA ZA DJECU S KOZARE U ZAVODU ZA GLUHONIJEME U ZAGREBU 1 Izvještaj o zdravstvenim prilikama doma odnosno zavoda u 1942. g. i poduzetim mjerama kao i priedloga o poboljšanju stanja. U ovo prihvatilište upućivana su djeca i majke izravno iz raznih sabirnih logora, u kojima uslied prenatrpanosti, slabe izhrane, nemogućnosti izolacije i t. d. su sve vrsti bolesti naišle na pogodno tlo za svoje razorno djelovanje. Naravno da kod svih tih ljudi u prvom redu bilo je potrebno da ih se temeljito očisti od raznih insekata, po mogućnosti od jene, a zatim da se pristupi njihovom liečenju. Unatoč svih nastojanja gg. liečnika i ostalog pomoćnog osoblja, nije se moglo spriečiti širenje nekih zaraznih bolesti (difterije, tifusa, morbila), jer su djeca s tim zarazama dolazila u ovo prihvatilište većinom u noćno doba, kada je njihovo odjeljivanje uslied umora i gladi bilo nemoguće. Te pojave su naravno imale i svoje žalosne posljedice, što se vidi iz broja smrtnih slučajeva u domu, koji se nisu mogli unatoč velikih napora liečnika i pomoćnog osoblja spriečiti. Zavod je i danas pun bolesnika, odnosno oporavljenika. Predloži za poboljšanje toga stanja ne mogu se podastrieti, jer t a j zavod kao prihvatilište prihvaća svu bolesnu djecu sa sela, gdje su bila kolonizirana, pa je tako ovaj zavod izgubio obiležje doma te se pretvorio u neku vrstu podružnice svih bolnica s obzirom na vrste oboljenja koje se vide iz izvještaja pod c. Prestankom izvanrednog stanja, u kome se t a j zavod nalazi, moći će se dom privesti onoj svrsi za koju je i osnovan, pa će se tada moći davati priedlozi za poboljšanje zdravstvenih prilika. 2 Liečnik: Dr. Permuš Franjo, v. r. Upravitelj: Ljudevit Šafarić, v. r. Zavod za gluhonijeme Zagreb 1 'Ovaj dokument prilog je godišnjem izvještaju za 1942. g. — Zavoda za gluhonijemu djecu u Z a grebu — poslanog ustaškom ministarstvu za udružbu i društvovnu skrb u Zagrebu. 2 Vera Cerne dala je 19. V. 1945. g. Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača slijedeće podatke o prihvatilištu u Jeronimskoj dvorani i Domu za gluhonijemu djecu, koju dajemo u izvodu: »Kao dobrovoljna sestra Crvenog Križa u Zagrebu, za cijelo vrijeme okupacije radila sam na prihvatnoj stanici i pomagala ljudima, koji su bili transportirani u razne logore i internaciju, kao i na prihvaćanju, smještavanju i brizi o djeci i ženama, dopremljenim tokom 1942. g. iz logora Jasenovac, Stara Gradiška i drugih, u Zavod za gluhonijemu djecu. Djeca, koju smo primali, bila su svrabljiva, puna ušiju i krastava. Djeca se nisu nikada prala. Koža im je bila smežurana, smeđa, bez vlažnosti, kao u mrtve materije i mumije. Događale su se neobične fiziološke pojave. Dijete još živo, dobilo bi po tijelu mrtvačke mrlje, koje dobiva čovjek tek nekoliko dana poslije smrti, a umiralo bi više sati kasnije. Gotovo sve njegove fiziološke funkcije zastale su već prije. Kod djece nisu više djelovali ni instinkti, na pr. glad. Mlijeko, koje im se stavljalo u usta, dijete bi ispljunulo. Djeca su bila smještena u Jeronimskoj dvorani. Tamo je izgledalo upravo užasno. U jednom uglu dvorane, sve do polovice prostorije, ležala je slama. Djeca su bila utonula u tu slamu, da ih se jedva vidjelo. Zahodi su bili začepljeni, pa se nečist razlila po dvorani i pomiješala sa slamom, na k o j o j su djeca ležala. Sve je užasno zaudaralo: dvorana, �d j e c a i slama. N i s a m z n a l a što da u č i n i m : k o n a č n o sam se o d l u č i l a da r u k o m p r o b i j e m z a h o d e . D o l a z i l i su g r a đ a n i i u z i m a l i tu d j e c u na p r e hranu. U v j e r e n a sam, d a j e v i š e o d p o l o v i n e d j e c e , od ukupnog broja, k o j i je d o p r e m l j e n iz logora, uskoro našao, u o p i s a n i m p r i l i k a m a , smrt. N a j v e ć i b r o j spašenih o t p a d a na onu d j e c u , k o j u su preuzeli g r a đ a n i . S v a ta d o p r e m l j e n a d j e c a b i l a su od srpskih r o d i t e l j a , a j e d a n sasvim m a l i p o s t o t a k b i l a su d j e c a m u s l i m a n a . V e ć i n a d j e c e p o t j e c a l a je |Sa K o z a r e , a b i l o ih je i iz L i k e , V l a s e n i c e i d r u g i h krajeva. P r i l i k e u Z a v o d u za g l u h o n i j e m u d j e c u nisu b i l e n i m a l o b o l j e o d onih u J e r o n i m s k o j d v o r a n i . H i g i j e n a u p r a v o n i k a k v a . B i l o j e s v e g a 2 0 noćnih posuda. D j e c a su v r š i l a nuždu i i z v a n n j i h , j e r ih je b i l o p r e m a l o . S l a m a je b i l a p o t p u n o m o k r a , a n i j e je b i l o -dosta, da ju se m i j e n j a . R e z u l t a t i : u p a l e pluća u m a s a m a . R u b l j a z a d j e c u n i j e b i l o , p a smo d j e c u o s t a v l j a l e g o l u , j e r j e b i l o t o p l o . Ja sam u G l u h o n i j e m o m z a v o d u v o d i l a apoteku. O s i m m e n e b i l e su j o š t r i sestre, a d j e c e 400—500. N i k a k o s e n i j e m o g l o s v l a d a t i posao. U magazinu za cipele Zavoda za gluhonijemu djecu bila je mrtvačnica. T a m o su bila naslagana gola mrtva djeca.« Između antifašistkinja, k o j e su r a d i l e u G l u h o n i j e m o m z a v o d u , uhapšene su i u b i j e n e 1'943. g. u l o g o r u J a s e n o v a c : u č i t e l j i c a Sara A b i g a m i N a d a Kaufman. Dokument 464 IZVJEŠTAJ DJEČJEG DOMA U VRELU MREŽNICE OD 8. V. 1943. OKRUŽNOM ODBORU AFŽ KARLOVAC 0 STANJU U DOMU Okružnom odboru A F Ž — Kordun Stanje u dječjem domu1 se poboljšalo. Djece je bilo 27, ali smo sad starije poslali u selo da čuvaju blago, a bolesne u bolnicu, tako da nam je lakše sa ishranom ostale djece. Sa dolaskom drugarice Sande2 bilo je mnogo bolje u samom- domu, ali ona je također sad obolila izgleda od tifusa, i danas ju kanim prevesti u jednu karantenu radi opa-s^ nosti po djecu. Ponovno smo dobili neke živežne namirnice od NO AFŽ Plaškog. Primili smo paket sa igračkama, soli.. ,3 Dobili smo još jednu kravu od Komande područja, tako da će sad sva djeca imati jedan obrok sa mlekom, jer su do sada dobi- vala samo manja djeca, a ostala su jeli samo nezačinjenu palentu i grah.4 Sad je poteškoća sa pašom, pa ću tražiti preko kotarskog NOO, da nam dodijeli, ako ima, koji vakantan posjed, pa da se tamo pase, jer bi djeci bilo lakše. Da li bi se tu mogao naći jedan šparhet radi podgrijavanja jela manjoj djeci? Ja sam pokušala i preko Plaškog, da dobijem, ali nisam uspjela. Od samog kotara ne crpemo nikakovu korist, jer su svi odbori neaktivni uslijed bolesti. 1 U toku i iza Č e t v r t e n e p r i j a t e l j s k e o f e n z i v e ( o ž u j a k — ' t r a v a n j 1943. g . ) n a k o n strašne e p i d e m i j e tifusa, k a d se n a r o d K o r d u n a iz B o s n e i L i k e p o č e o v r a ć a t i kućama, p o p r i m i o j-e p r o b l e m d j e c e , k o j a su izgubila roditelje, v r l o ozbiljne razmjere. T o j j e d j e c i t r e b a l o hitno p o m o ć i . V e ć k r a j e m v e l j a č e u selu Z b j e g (kotar S l u n j ) o r g a n i z i r a j u M i l e v a B o žić i R u ž i c a S-ekulić p r v o p r i v r e m e n o sabiralište za djecu. N a konferenciji Okružnog odbora A F Ž K a r l o v a c o d l u č e n o je da se o r g a n i z i r a d o m za n e z b r i nutu d j e c u . O r g a n i z a c i j a A F Ž p r o n a š l a j e u selu V r e l o M r e ž n i c e , u o ž u j k u 1943. g., kuću, u k o j o j su b i l a s m j e š t e n a nezbrinuta d j e c a K o r d u n a . S a b i ralištem je rukovodila Nada Drakulić (umrla 1944. g . ) cija, osniva sabiralište za nezbrinutu djecu p o d Petrovom Gorom kod Radonje. S djecom u tom domu u početku b a v i l e su se d v i j e d r u g a r i c e , k o j e su b i l e stalno u domu, a d v i j e d r u g a r i c e iz sela pomagale su prati rublje. P r v a drugarica, k o j a je o d v e l j a č e d o t r a v n j a 1943. g . b i l a u o v o m sabiralištu, a k o j u s p o m i n j u d j e c a k a o j a k o dobru i n j e žnu, b i l a j e L i d i j a Š o l j a n . O n a j e u t r a v n j u 1943. g. umrla od tifusa. D r u g o d j e č j e sabiralište b i l o j e u T o č k u . Okružni komitet Komunističke p a r t i j e Karlovac, 15, o ž u j k a 1943. g., uz p o m o ć m a s o v n i h o r g a n i z a - 5 N a k o n što se S a n d a N o v a k o v i ć -razboljela, pov j e r i o j e Okružni odbor A F Ž upravu doma N a d i Drakulić. Smrt fašizmu — Sloboda • narodu! Drugarski pozdrav N a d a D r a k u l i ć , v . r. 6 2 Sanda 3 Riječ Novaković. u rukopisu nečitljiva. Za prehranu d j e č j i h domova u to v r i j e m e brinula se N O V i m a s o v n e o r g a n i z a c i j e , a n a r o č i t o AFŽ. 4 �Dokument 465 PISMO ŠTABA I. ODREDA V. OPERATIVNE ZONE OD 22, V. 1943, KOTARSKOM ODBORU AFŽ CRIKVENICA 0 BRIZI ZA DJECU BORACA ŠTAB III. V. BATALJONA I. OPERATIVNE ODREDA ZONE 22. V. 1943. Drugarskom AFŽ za kotar Crikvenica Od KNOO za kotar Crikvenicu primili smo dopis, da se druga T i č a c Slavka, partizana ovog bataljona, pusti u tamošnji civilni logor, kako bi mogao povest računa o svoje dvoje djece, j e r je njegova drugarica nedavno zatvorena. Drug Tičac Slavko je iz Grižana. Drage drugarice! Iz pomenutih razloga mi ne možemo imenovanog druga pustiti kući, baš danas kada je došlo ono željeno vrijeme, da imamo oružja, a da nemamo dovoljno ljudi. Vama je poznato, da su svi naši partizani ostavili kod svojih kuća ženu i djecu i starce i obično pod vrlo teškim okolnostima, o čemu mora naša pozadina voditi najviše računa. Bila bi naša slabost, slabost naše pozadine, kada bi naše borce morali iz pomenutih razloga pustiti svojim kućama. Tu bi našu slabost dobro izrabio naš neprijatelj, kojemu moramo da zadamo smrtnosni udarac. Kada bi prilike u našem bataljonu dozvoljavale, mi bi vrlo rado pomenutom drugu izašli u susret, o čemu ćemo voditi računa. Mi vas drugarski molimo, da se pobrinete za djecu imenovanog druga, kako ista ne bi bila prepuštena sama sebi, i kako se njihov otac ne bi mučio mišlju, kako su njegova djeca prepuštena slučaju. Molimo Vas, da nas što prije obavijestite, što ste po ovom pitanju poduzeli, kako bi druga T i č a c mogli obavijestiti, da se za njegovu djecu neko stara. 1 Drugarskim pozdravom! Smrt fašizmu — Politkomesar: (potpis nečitljiv) 1 U B r i b i r s k o j šumi iznad V i n o d o l a osnovan je 1943. g. d j e č j i dom. O 1 životu d j e c e u tom domu u toku 1943. g. do k a p i t u l a c i j e I t a l i j e , donosimo izvatke iz č l a n k a D a n i c e Š v a l b a , o b j a v l j e n o g u č a sopisu » P r e t š k o l s k o dete« br. 3 - 5 , 1951. g. » I z n a d V i n o d o l a , u B r i b i r s k o j šumi, uz s p a l j e n o n a s e l j e L u k o v o , n a l a z i s e m a l e n o p o l j e Okruglo. O p k o l j e n o b r e ž u l j c i m a p o l j e j e sasvim okruglo, a šuma je oko n j e g a gusta i p u n a stanovnika, k o j e g r a d s k a d j e c a z n a j u tek i z slika. S a m o j e p o l j e bilo čas sasvim plavo od r a s c v a l o g a e n c i j a n a , čas l j u b i často od p l a n i n s k i h o r h i d e j a , čas žuto, dok ga nisu o b r a d i l i za naš vrt i p o s i j a l i prosom. Tu je bio naš dom. B a r a k a je uza sam rub šume, m a l e n a , od b r v a n a j e l v i . M a h o v i n o m su z a t v o r e n e pukotine, krov je visok, p o k r i v e n cinkom sa s p a l j e n i h kuća. U l a z n a p r o s t o r i j a i m a d v i j e p o s t e l j e , j e d n a n a d drugom, a soba v e l i č i n e 4 X 4 m, četiri p o s t e l j e . Na sredini je peć od benzinskog bureta, stol, d v i j e klupe, stolica i koševi za m a l u d j e c u . U b a r a k i smo smjestili pet m a j k i i 21 d i j e t e . . . V o d e je bilo dosta u c i s t e r n a m a uz s p a l j e n e kuće, a i m n o g o p r e m a p r i l i k a m a u ostalim l o g o r i m a . T o j e značilo, d a j e r i j e š e n j e d a n o d n a j v e ć i h p r o b l e m a . O d m a h smo dobili j e d n u kravu, a k a s n i j e j o š tri. H r a n a je bila p a l e n t a i grah, a počeli smo m i j e š a t i i m l a d u koprivu. M a l a z a l i h a d i j e t n e h r a n e za s l u č a j bolesti, p r v a p o š i l j k a l i m u n a i v i t a m i n s k i h p r e p a r a t a iz Sušaka, č e k a l a je u p r i p r e m l j e n o m domu. Sloboda narodu! Komandant: (potpis nečitljiv) N a š a j e b a r a k a dobila izgled i n t i m n o g doma. R a d o s t d j e č j e g u p o z n a v a n j a zbližila j e odmah i m a j k e . S e l j a c i l e d e n i č k o g k r a j a k o m e n t i r a l i s u naše j u t a r n j e p j e v a n j e , n a š e v j e ž b e u j u t a r n j o j rosi, naše u m i v a n j e na o t v o r e n o m i za kiše, naš drveni top, d j e č j e z a s j e d e , k o j e s u d j e c a sama o r g a n i z i r a l a , i straže, k o j e su vrlo o z b i l j n o s h v a ć a l a . I n a š a škola n a suncu, .nasred p o l j a , n a o b o r e n o j j e l v i , i m a l a j e s v o j i h specifičnosti, j e r nas j e kasno, hladno, p l a ninsko l j e t o t j e r a l o , d a s j e d i m o n a suncu. P o l o ž a j i kod s j e d e n j a b i l i su n a j r a z l i č i t i j i , j e r naši daći nisu imali školske klupe, ali su v o l j e l i učiti. S m a j k a m a je t r e b a l o mnogo raditi. N e d o s t a j a l a im je svijest, kad se r a d i l o o p r o f i l a k t i č n i m m j e r a ma. N a j t r a g i č n i j i m o m e n a t bio je, kad j e j e d n a m a j k a izvela d j e c u ocu ususret, k o j i se v r a ć a o iz Drežnice. N j e n o dijete od dvije godine oboljelo je drugi dan, a m a l a od četiri g o d i n e dan k a s n i j e . Da li su se z a r a z i l a u susretu s ocem i da li je on donio zarazu, ne znam, ali nekoliko d a n a iza t o g a o b o l j e l o je postepeno sedmoro l j u d i u logoru, i sva s e d m o r i c a su u m r l a . Mi smo u domu bili brži. Č i m je o b o l j e l a i druga d j e v o j č i c a n a k o n s a s t a n k a s ocem, j a sam s e o d l u č i l a d a c i j e p i m d j e c u o d tifusa. S r e ć a što n a š e g b o l n i č a r a iz n e d a l e k e a m b u l a n t e n i j e trebalo mnogo uvjeravati. Međutim zajedno sa m n o m zastao je j e d i n o p r e d p r o b l e m o m : kako c i j e p i t i d v o j e n a j m l a đ i h ? M a l o g a T i t a o d tri m j e seca, r o đ e n o g u p a r t i z a n i m a , i m a l o g G o r a n a , tri t j e d n a starog, č i j a j e m a j k a b o l o v a l a . D j e c a s u b i l a zdrava, ali c i j e p i t i ih, nismo se usudili. N i k a k v a �Za vrijeme školske obuke u dječjem domu u Novom iskustva nismo imali i čekali smo o d g o v o r od l i j e č nika iz grada. O d g o v o r je stigao prekasno. O b o j e n a j m a n j i h r a z b o l j e l o se. Prestali su jesti, teško su disali. O d g o v o r l i j e č n i k a bio je neodređen. T e š k o je njemu s malom d j e c o m i u gradu! N a š o s j e ć a j samoće i nemoći bio je težak. Na brzu su nam ruku g r a d i l i malenu baraku za ambulantu. D j e c a su kupila čavle po zgarištima. Jedne noći, p r i j e svih priprema, tiho je izdahnuo mali G o r a n . . . jela sam je sama, c i j e l o g puta n i j e drugom prelazila u ruke. S nama su išle i logorske krave, koze, neke žene i ranjenici. Zastali smo na rubu šume p r e d j e d n o m čistinom. T e š k o je bilo zbog aviona uvesti kolonu na čistinu uz brdo. Dvoje, koje se z d r a v o . K a d je stigao Komitet, razveselilo nas je p r v o pitanje: G d j e j e d j e č j i dom? M o g l i smo d a i z v i j e stimo, da smo zdravi, i da je sve u redu. N a r o d se sa stadima povlačio pred pljačkašima. I B i t o r a j oživi, kao da to n i j e ona planina, k o j a mrko nosi svoju kapu od magle. smo smjestili u ambulantu vratilo •Ledeničani su doveli d v o j e siročadi. M a l a Jana, stara tri godine, b i l a je od teškog rahitisa sasvim d i v l j a . N i j e stajala na nogama i n i j e g o v o r i l a . G l a sovi su j o j bili kao u d i v l j e mačke, f r k a l a je čim j o j se netko približio i sjedila c i j e l i dan u košu. A n e , p e t o g o d i š n j a n j e n a sestra, istakla se s v o j o m gracioznošću, talentom za r e c i t i r a n j e i bistrinom. S k l a n j a l a bi nečist ispod sestre i n j e g o v a l a je sama, skrivajući to od drugih. M e đ u t i m vitamini i n j e g a učinili su da je Jana za nepunu sedmicu stala na noge. D j e c a su učinila drugo. P o v e l i su je i radovali se svakoj riječi, k o j u bi naučila. A l i je obolila, baš pred ofenzivu. P r v i znak o f e n z i v e bili su avioni. I ranije, oko jedanaest sati stalno je našu obuku nasred p o l j a prekidao izviđač. Počeo je da bombardira n a j p r i j e Lukovsko p o l j e , p o s l i j e i kosce na Okruglom i naš put do L u k o v a . . . . U tri sata noću su nas d i g l i ; spremili smo sve bez žurbe. U svitanje smo dobili obavijest da krenemo. Jana je međutim počela pištati, kad ju je ponio j e d a n drug, koga n i j e poznavala. P o n i - Tišina je bila gluha. A l i kad smo izbili na polovicu kose, p o j a v i o se kobac avion. Z a m i j e t i l i smo ga p r i j e zvuka. Kratka komanda: č u č n i ! — N i t k o n i j e ni p r o g o v o r i o . N a s su poslali u baraku na vrh, u k o j o j je O d r e d zimovao. N i t k o n i j e znao, da su p r o l j e t n i s n j e g o v i urušili prostranu baraku. B i l i smo umorni, smjestili smo djecu na l e ž a j e na stranama pod krovom, kad je počela oluja. P o k r i l i smo ih šatorskim krilima i c i j e l e noći s n j i h posudama grabili vodu. D j e c i n i j e bilo ništa teško. Ona su uz nas bila prožeta o s j e ć a j e m sigurnosti. Septembar je donio slom I t a l i j e . N a s su o tom zaboravili obavijestiti. Čuli smo p u c a n j e i povukli djecu u šumu. Tu d o z n a j e m o da je kapitulirala I t a l i j a , da naši razoružavaju v o j n i k e okupatore i da, doduše, rat n i j e sasvim g o t o v , ali da smo mi slobodni. P r v o p i t a n j e d j e c e bilo je, hoće li oni sad kući, i da li je tat g o t o v , a poslije, kuda će oni bez kuće. T r e b a l o je čekati na o d g o v o r . Smještena su u obit e l j i naših drugova. N a š d j e č j i dom j e završio s v o j zadatak.« �Dokument 466 PARTIZANI SU N A S SPASILI Noć je tamna, tako tamna da ne vidiš ni ogromna lička brda. Sve je tiho. Tišinu prekida bolno jaukanje male djece. Grupice za grupicom, žene i djeca, prolazili su i gubili se u noćnoj tišini. S njima je i moja majka s nas četvero. Savila se jadna mati noseći topli teret, htjela bi naprijed, ali pada. Najmlađa sestra prilazi k njoj i govori: »Digni se, majo, sada ćemo u selo«. Digne se majka, i nas četvero brzo priskočimo k njoj i sa žilavim rukama čvrsto se prihvatimo za njene roklje. Idemo pomalo sve dalje i dalje. Sve se više tamna noć rasvjetljavala, sve su teži i teži koraci padali na smrznutu zemlju, sve su više noge klecale: »Majko, zašto je to sve tako mrtvo. Zašto se ne čuje vesela pjesma momaka i djevojaka, kada se vraćaju s prela, zašto se ne razliježe kukurikanje ponositog pijetla, zašto se ne čuje lavež pasa?« »E, ćerce, možda ćemo nekada i čuti,« blago mi odgovori mama. I tek što je to mama rekla, začu se muklo rezanje psa i brzo prestade: »Zašto je ovaj pas brzo prestao lajati,« začuđeno upita moj brat. »Pa i on se boji Nijemaca«, bojažljivo smiješeći se odgovori mama. »Evo jedne kućice« veselo reče mala seka, koja je cijelu noć buljila u pustoš, i jedina briga joj bila, hoće li gdje vidjeti kakovu bajtu, da otopli male smrznute noge, koje su izgledale kao dva mlada krompira. Ušli smo svi zajedno u podrum i srušili se jedno na drugo ne pazeći je li blato, je li mrtvo tijelo. Za kratko vrijeme svi su zaspali, a meni nije dolazio san na oči. Prokleti fašisti. Što smo im krivi, što im je krivo ovo mlado dijete, koje ne zna što je život, koje treba da svoje djetinjstvo sprovodi na toplom majčinom krilu, u miru i zadovoljstvu. Dokument Na blatu je nešto zapištalo . . . Dignem glavu iz blata i vidim da gori kuća. Veliki komadi žive vatre padali su na nas. Probudim majku i braću i polagano iziđemo van. Pred kućom, su stajali Nijemci, ustaše i četnici. Sa istoka rudila je zora, iz kuće buktio je žarki plamen, a naše noge crvenile su se kao krv. Ne znam što je bilo crvenije. Crvenile su se i krvave njemačke oči. Oni su nas prezirno gledali, i izgledalo je kao da će nas očima probosti. Kada se je najbolje vatra razbuktala, zapovjedi nam jedan četnik da skočimo u nju. Čvrsto smo se držali za majčine roklje pred zajedničku smrt. Ustaša gurne majku u snijeg i reče: »Čekaj ti stara svinjo, najprije će krmčići goriti.« Uze moju malu seku i dovede je do vatre. Mutne, izbuljene dječje oči uprla je u maju. Majka skoči iz snijega, zgrabi seku i stisne je na krilo. Ali opet krvnički kundak pada joj na leđa, i ona sa sekom zatetura k vatri. Mi vrisnemo i poletimo k m a j c i . . . U t a j čas sa brda zapucaše partizani, banda nas ostavi i pobježe, a nama ko da se rodi sunce«. Hajdemo, majko, otišli su »oni«. Lagano je tekla Una, lagano su se vraćale kolone naroda iz Like na Kordun. Zvao nas naš popaljeni i opustošeni Kordun. Čekali su nas novi putevi, novi napori i nova bježanja. Ali ništa zato. Zadnji će bježati fašisti, ali oni ne će imati kuda. Njih ćemo mi suditi za njihova krvava zlodjela. 1 Darinka Sekulić 1 O v o je bio samostalni sastavak Darinke Sekulić, učenice II. razreda partizanske gimnazije u Rujevcu, 1943. g., napisan k a o školska zadaća. 467 PISMO OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 17. VI. 1943. KOJIM SE UPUĆUJE JEDNO DIJETE U DJEČJI DOM U VOJNIČKI GRABOVAC 00 AFŽ KARLOVAC 17. VII. 1943. Draga mamice! 1 Šaljemo Ti jedno dijete od drugarice Anke Bjeloš, koja je ostala bez igdje ičega, 1 Katica Puškarić, upravnica d j e č j e g doma u Vojničkom Graibovcu. 2 D j e č j i dom u Vojničkom 'Grabovcu osnovan je nakon Četvrte neDrijateljske ofenzive. Na konferen- te ga nije u stanju uzdržavati. godina. 2 Smrt fašizmu — Sloboda Staro je 6 narodu! Tajnica: Draga3 ciji Okružnog komiteta K P H i N O O Karlovac odlučeno je, da se organizira stalan d j e č j i dom i da ga se snabdije sa svime, što je n a j n u ž n i j e . Briga o zgradi, u r e đ e n j u prostorija za dom, n a m j e š t a j u , �Partizanski dječji dom u Grabov,cu na Kordunu preseljenju i nabavi hrane, preuzela je na sebe Komanda područja, a upravu doma i brigu o djeci preuzeo je Okružni odbor Karlovac. Komanda područja dodijelila je za t a j d j e č j i dom bivšu zgradu osnovne škole u Vojničkom G r a bovcu, k o j a je u z a d n j o j ofenzivi bila oštećena. Z a počelo se odmah popravkom čitave kuće i dogradn j a m a prostorija, k o j e su bile najnužnije. Komanda područja dala je potreban građevni i ostali mater i j a l za g r a d n j u kao: cigle, daske, čavle, k o j e je trebalo kovati iz debelih žica, jedan po jedan, a trebalo je pronaći i žicu. V o j n e radionice, kovačnice stolarije i dr. stalno su radile za dom. Kada je drugi put oslobođen Slunj, Komanda područja dala je dopremiti d v i j e kade i d v i j e peći i uredila kupaonicu u domu, dala je izraditi i n a j potrebniji namještaj za dom, a naročito krevetiće za djecu, dopremila posuđe i branu. S v o g ekonoma, Miloša Gvozdenovića, svoju kuharicu, Baricu Bruj i ć i pralju L j u b i c u P a j i ć prepustila je d j e č j e m domu, k o j i su z a j e d n o s Katicom Puškarić sve pripremali za p r i j e m djece. O prvim danima života doma u V o j n i č k o m G r a bovcu donosimo izvadak iz zapisaka upravnice doma, Katice Puškarić, koji je ona napisala na oslobođenom teritoriju. »23. V. 1943. g. j a v l j e n o nam je da djeca dolaze. Došla su kolima. Bilo ih je 46. P r i m i j e t i l i smo, da sva imaju otečena lica. L i j e č n i k v o j n e bolnice, k o j i je v o d i o nadzor i nad z d r a v l j e m djece u domu, ustanovio je, da je to skorbut, k o j i su djeca dobila od g l a d o v a n j a . Drugarica P a j i ć i ja kupale smo djecu, drugarica Barica brisala je i oblačila curice, drug Lošo dječake. M o r a l i smo im pjevati i svačim nasmijavati, da bi mogla da izdrže bez plača, dok im operemo ranjena tjelešca. No upravo dok smo kupali djecu, drugovi iz radionice počeli su donositi d j e č j e krevetiće, na k o j e su drugarice prostirale svježu slamu i pokrivale ih čistim plahtama. K a d su djeca v i d j e l a krevetiće, nastala je prava galama. Ispitivala su za koga su kreveti, pa kada smo im objasnili, da su za njih, išlo je i kupanje bez plača. Rekli smo im, da će svaki, koji se okupa i dopusti, da ga namažemo protiv svraba, leći u krevetić. Svako dijete počelo nas je uvjeravati kako se »baš ni zerice« ne b o j i vode, i svako je sada željelo, da bude p r v o okupano, pa da legne u krevet. Hranili smo djecu prema tadanjim prilikama razmjerno dobro. Komanda područja dala nam je i d v i j e krave, ali mlijeka ipak nismo imali d o v o l j n o . Obratili smo se mjesnom N O O - u , da u tom pomogne. O d a z i v je bio lijep. Svako jutro donosile su nam žene toliko mlijeka, da je u prvo v r i j e m e bilo dosta za svu djecu. Drugi dan nakon smještaja djece, došla je iz v o j n e bolnice liječnica, drugarica V e r a Šarić, da, koliko je to bilo moguće, t e m e l j i t o pregleda djecu. M e d u djecom, k o j a su došla, a i kasnije, kada su dolazila nova djeca, v l a d a l a je u domu i dizenterija, malarija, bripavac, ospice, zaušnjaci i druge zarazne bolesti. Od sve djece n j i h 43 je imalo skorbut, 23 male djece teški rahitis, d v o j e slabo srce, a d v o j e teški nazeb. Sva djeca imala su svrab, i to već onaj u drugom i trećem stadiju, koji se neprekidno gnoji. S l i j e č e n j e m djece bilo je dosta poteškoća, jer potrebnih l i j e k o v a u prvo v r i j e m e n i j e bilo. Radilo se što je bilo moguće, da djeca ozdrave. Da bi se lakše rješavalo pitanje z d r a v l j a djece, posebno smo uredili d j e č j e jaslice. Tu smo smjestili 22 male djece od nekoliko mjeseci do 3 godine. N j e g u djece u jaslicama preuzele su drugarice Marica Mirić, k o j a je u zagrebačkom rodilištu radila 5 godina, i M a r i j a Cizelin, koja je r a n i j e radila u jednom zagrebačkom d j e č j e m domu. To su bile požrtvovne drugarice, radile su same s t o m djecom dan i noć. B r o j djece u domu svaki dan je rastao, tako da je ubrzo u jaslicama bilo 35, ali većinom bolesne djece. U dom je dolazilo sve više djece, i za nepunih mjesec dana imali smo ih već 64. Upućivale su ih drugarice iz AFŽ. Primalo se djecu, č i j i su r o d i t e l j i poginuli u borbi ili su bili zaklani, spaljeni, ubijeni, onih čiju su sudbinu djeca kratko obilježila u s v o j i m i z j a vama: »Otišli na pokrst«. M e đ u djecom bilo j e i �priličan 'broj nahočadi, k o j o j nismo znali ime. T a k o su naši borci našli u šumi već potpuno d i v l j e dijete, hodalo je četveronoške, a j a v l j a l o se čudnim ž i v o tinjskim glasom. Bio je to v r l o l i j e p dječak. O n d a tri seke Dugoreščanke, č i j i su r o d i t e l j i bili u borbi. N a k o n V I . o f e n z i v e nađen je krasan dječak star oko 18 mjeseci s c e d u l j i c o m — Singer; našlo se i po k o j e d i j e t e naših n e p r i j a t e l j a , no naši borci d o v o dili su ih u dom kao i drugu djecu. S n j i m e se, r a z u m l j i v o , postupalo kao i sa ostalom djecom. N a k o n mjesec dana p o s t o j a n j a doma prosvjetni o d j e l Okružnog N O - a poslao je 35 pločica, kutiju pisaljki i učiteljicu drugaricu Cicu Drakulić. O n a je došla da otvori školu za svu djecu iz Grabovca i okolice. Dobili smo tada i j e d n o g omladinca srednjoškolca N i k i c u Jakšića kao o d g a j a t e l j a , k o j i je s d j e c o m vršio i gimnastičke v j e ž b e . Za n j i h je to bilo novo, ali su to veoma v o l j e l a . Dr. V e r a Šarić dolazila je često da pregleda djecu, i kod n o v o g sistematskog pregleda ustanovila je, da se zdravstveno stanje d j e c e m n o g o popravilo. K a d a je p r e g l e d a v a l a m a l o g 7 - g o d i š n j e g I li— jicu Ralić rekla mu je: » T i si z d r a v . « V i d j e h , da Dokument hoće nešto da mi Šapne, a ja mu rekoh, da treba da se obrati liječnici. On stade pred n j u i kaže j o j : » D r u g a r i c e ja bih te l i j e p o molio, da mi produljiš ovu nogu, što mi je kraća.« Drugarica mu je objasnila da će mu pomoći, čim dođe sloboda. K a s n i j e me je više puta pitao: » M a m i c e , šta misliš, ne će li drugarica doktorica zaboraviti na mene, kad dođe sloboda, da mi dade načiniti onu cipelu.« N a k o n 3 mjeseca imali smo već 87 djece. P o d jesen dostavio j e Z A V N O H d j e č j i m dom o v i m a velike količine tekstila da se d j e c i sašije odjeća. D o b i l i smo flanela, gradla, štofova, platna i otvorili krojačku radionu, da se što brže sašije sve što je d j e c i trebalo. Okružni N O O poslao nam je 2 krojača i jednu k r o j a č k u . V r l o brzo iza toga dobili smo od G l a v n o g Štaba Hrvatske uputnicu za v o j n u kožaru u Jarčevcu, da izradi opančiće, pa smo zimu od 1943. na 1944. g. unatoč svih teškoća, dočekali obučeni i obuveni i u sređenim prilikama. Bilo je b j e ž a n j a ispred n e p r i j a t e l j a , ali je sve uglavnom dobro prošlo.« 3 Draga Bakiš. 468 DOPIS OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 19. VII. 1943. UREDNIŠTVU »VIJESTI« O DJEČJEM DOMU OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 19. VII. 1943. Uredništvu » V i j e s t i « Dragi drugovi! Molimo Vas da slijedeće uvrstite u idući broj »Vijesti«: »Dječji dom« Raznim ofenzivama i upadima gleda okupator da osujeti našu NOB, no sve mu je uzaludno. Najviše time stradaju majke i djeca povlačeći se pred neprijateljem, te su mnoga djeca ostala sama, bez roditelja. Naša organizacija AFŽ osnovala je »Dječji donu«, gdje će djeca palih boraca, djeca bez majki, naći sklonište. Drugarice, mi moramo toj djeci da nadomjestimo majke, ne smijemo dozvoliti da djeca gladuju, da budu neopskrbljena. Treba da se odužimo njihovim očevima, koji nisu žalili dati život, da brane svoj narod od fašista. Ugledajmo se u drugarice iz .Svinjarice, Poljane i Grabovca, koje skoro svaki dan posjećuju naše mališane, te im donose mlijeka, dok je drugarica Anđa Todorović donijela 5 kg graška, također iz Grabovca. Iz kotara Vrginmost, selo Štipan, Trepča i Šljivovca, također su drugarice AFŽ sakupile za dom: 1 košaru šljiva, 1 košaru jabuka, 2 kg kapule, oko 15 kg graha i graška i 5 vreća krumpira.1 I Banija ne zaboravlja naše male . . . Evo i drugarice iz udaljenijih mjesta misle na našu djecu, svijesne dužnosti, da mi svi zajednički moramo pomoći i nadomjestiti gubitak toj siročadi. Tako su ovih dana poslale drugarice AFŽ-a kostajničkog kotara za »Dječji dom« slijedeće : 5 pari opanaka, 2 kape, 7 rokalja, 4 para šlapa, 4 i pol vagana kukuruznog brašna, 50 kg soli, 16 kaputića, 20 kg masti, 103 košuljice, 10 kom. gaća, 13 hlača, 1 rubac, 5 kg pšeničnog brašna, 11 bluza i 7 fertuna. �Djeca su bila neobično razdragana ovom pošiljkom, videći da još ima majki, koje razumiju, što znači biti siroče bez roditelja. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav! Okružni 1 A F Ž g r a d a i k o t a r a K a r l o v a c p r u ž a l i su v e l i k u p o m o ć d j e č j i m d o m o v i m a , k o j i s u bili o s n o v a n i n a oslobođenom teritoriju Korduna. A k c i j a za pomoć d j e c i u d o m o v i m a , k o j u je sebi p o s t a v i o za z a d a t a k I n i c i j a t i v n i odbor A F Ž za K a r l o v a c , naišla je na v e l i k o o d o b r a v a n j e žena, i p r e m d a je s i t u a c i j a u odbor AFŽ K a r l o v c u (naročito za v r i j e m e Četvrte o f e n z i v e ) bila v r l o teška, ipak j e o r g a n i z a c i j a , u z s u d j e l o v a n j e širokog kri^ga žena, d o s p j e l a sakupiti v e ć e k o l i č i n e vune, o d k o j e s u žene p l e l e o d j e v n e p r e d m e t e z a d j e c u , a sakupile su i m n o g o r u b l j a , obuće, hrane, igračaka i drugog. Dokument 469 DOPIS ZAVNOH-a OD 2. IX. 1943. UPRAVI DJEČJEG DOMA U VOJNIČKOM GRABO VCU KOJIM SE ŠALJE JEDAN PADOBRAN ZA IZRADU DJEČJEG RUBLJA ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA E. VIJEĆE HRVATSKE 0. B r o j : službeno 2. IX. 1943. Upravi dječjeg doma Kordun Šaljemo jedan kompletni padobran za izradu dječjih košuljica, za prispjelu djecu od Doma iz Farkašića.1 Molimo da nam potvrdite primitak padobrana. Smrt (pečat: fašizmu — Zemaljsko Narodnog Sloboda narodu! Antifašističko oslobođenja Vijeće Hrvatske) Dr. P a v l e Gregorić, v, r, 1 Pitanje snabdijevanja djece u d j e č j i m domov i m a o d j e ć o m b i l o j e v r l o teško, n a r o č i t o u p r v o v r i j e m e p o s l i j e o f e n z i v e , pa su o d j e ć u za d j e c u sakupljale masovne organizacije. Kasnije, osloboden j e m v e ć i h m j e s t a , n a pr. O t o č c a , bio j e t a j p r o b l e m m a n j i , jer su se u g r a d o v i m a i v e ć i m m j e s t i m a n a l a z i l i m a g a z i n i s r o b o m , k o j o m su se d j e l o m i č n o 26 Hrvatüke a NOB o p s k r b l j i v a l i d j e č j i d o m o v i . Z b o g tih poteškoća u o d i j e v a n j u d j e c e p o s l a o j e Z A V N O H d j e č j e m domu u G r a b o v c u p a d o b r a n , jer se od n j e g o v o g p l a t n a m o g l o izraditi mnogo d j e č j e g rublja. Iz padobranskih s e k o n o p a c a p r a v i o konac, k o j i j e služio z a š i v a n j e i k r p l j e n j e d j e č j e o d j e ć e , j e r konca n i j e bilo. 401 �Dokument 470 IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG ODBORA A F ž KARLOVAC OD 4. IX. 1943. GLAVNOM ODBORU A F ž HRVATSKE O ORGANIZACIJI DJEČJEG DOMA U VOJNIČKOM GRABOVCU OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 4. IX. 1943. Glavnom odboru AFŽ Hrvatske Drage drugarice! Ukratko ćemo Vam opisati kako i na koji način je organiziran Dječji dom. Još prije zimske ofenzive osjećala se kod nas potreba za Dječjim domom, te smo onda još prikupile nešto plahta, peškira i šarenica te uredili zgradu. Ofenziva nam je sprečila, da te planove sprovedemo u život, no nakon našeg povratka iz Like potreba je bila još veća, te smo odmah osnovale Dječji dom. u Petrovoj Gori, u kojem je prvih dana bilo sedmero djece. Istovremeno vraćanjem izbjeglica iz Like i Bosne pojavila se potreba za jednim domom i u kotaru Slunju, pa je tamo naš kotarski odbor organizirao drugi Dječji dom, u kojem je odmah bilo oko 20 izmučene i bolesne djece. Za vrijeme lokalne ofenzive na Petrovu Goru preseljen je i t a j dom u kotar Slunj, te se našlo oko 35 djece u vrlo malim prostorijama u najtežim danima prehrane. Snabdijevanje hranomi preuzeo je kotarski NOO, no uslijed teških prilika često su djeca vrlo slabo jela, te je i priskočila u pomoć Komanda područja, a mi smo povele kampanju preko organizacije u kotaru Plaškom, pa su otada žene jedan put na tjedan dovozile hranu u Dječji dom. Najteže pitanje bila je odjeća djece, te smo povele kampanju za skupljanje odjeće, hrane, te posuđa u gradu Karlovcu i kotaru Karlovcu. Ove kampanje smo uvijek popularizirale preko naših radio Vijesti i preko lista »Riječ žene« te smo u kratko vrijeme uspjele bar donekle riješiti pitanje odjeće. U samom domu bila je jedna drugarica iz AFŽ-a kao upraviteljica doma, a Kotarski odbor AFŽ Slunj, imao je neposrednu brigu i kontrolu nad domom. U Okružnom odboru bila je stalno jedna drugarica zadužena za Dječji dom. Kako je svakim danom rastao broj djece, a one prostorije nisu ih mogle primiti, to smo preselili Dječji dom u Grabovac. Samu zgradu i sav potreban namještaj unutra uredila je Komanda područja i ona preuzela ishranu Dječjeg doma do žetve. Okružni NOO stavio je na raspolaganje jednu baštu, i tako su djeca dobila ono što je bilo za njih » najvažnije, a to je zelenje, jer se već pojavljivao u mnogo slučajeva skorbut. Organizacija iz Karlovca šalje nam vitamiinske preparate, te gris, šećer i rižu. Upravu doma preuzima odbor u koji ulazi jedan predstavnik NOO, jedan predstavnik Komande područja, jedna predstavnica Okružnog AFŽ te upraviteljica doma. Od mjeseca juna upraviteljica doma je drugarica Puškarić, koja sa ogromnom ljubavi i razumijevanjem vodi čitav dom i odgaja djecu. 1 Pred mjesec dana broj djece narastao je na 80, te .smo morali podijeliti na dva doma. Podjelu smo izvršili prema starosti djece i to : u domu »malih« djeca do 7 godina, a u domu »velikih« djeca od 7—12 godina. Djeca iz doma »velikih« polaze u školu, gimnasticiraju i imaju svoj pjevački zbor te diletantsku grupu. Cijelim tim radom upravlja uz pomoć »mamice« 2 pionirska organicija u domu, kojoj je predsjednica Darinka Sekulić, stara 11 godina. U domu »velikih« ima do danas 65 djece, a u domu »malih« 42 djece. Među djecom vlada veliko drugarstvo i oni su naučeni da sva svoja pitanja rješavaju na zajedničkom sastanku svih pionira. U samom domu nalazi se i švelja, koja stalno prepravlja i šije za djecu. Bar jedanput tjedno dolazi u dom liječnica i pregleda svu djecu tako da odmah u zametku sprečavamo širenje epidemije, kao što su bile bijele kozice, hripavac i mums, koje .su sve donesene u Dječji dom. Poslije žetve, ishranu Dječjeg doma preuzeo je Okružni NOO, a naša organizacija stalno vodi kampanju za donošenje mlijeka, sira, voća i t. d. Popularnost doma je velika te ne samo da bi mnoga djeca htjela da dođu u Dječji dom, nego je i masa žena pokrenuta u pomoć Dječjem domu. Kotar Karlovac stalno snabdijeva Dječji dom sa soli, plahtama, sapunom i drugom, odjećom. Na I. konferenciji AFŽ-a Hrvatske govorile smo drugaricama iz Banije o našem Dječjem domu i o teškim prilikama na Kordunu. Drugarice su obećale pomoć, i dobile smo baš u danima, kada su kod nas zapo- �čele žeti, veliku pošiljku i hrane i odjeće (prilažemo popis tih stvari), koje su izašle u našim »Vijestima«. U zadnje vrijeme dolaze u posjet i pionirske organizacije sa sela donoseći sa sobom darove. Ta djeca obično ostaju po čitavo popodne u Dječjem domu, zajedno se igraju, pjevaju, te obično djeca sa sela, kako sama kažu, mnogo toga nauče od djece u Dječjem- domu. Na sve zborove zovu danas pionire iz Dječjeg doma tako da ćemo stvoriti dvije diletantske grupe i dva pjevačka zbora, kako bi mogla što više masovnih sastanaka posjetiti djeca iz Dječjeg doma. Danas je stiglo u dom i 29 djece iz Dječjeg doma Frkašić,3 a ujedno smo primili od ZAVNOH-a jedan padobran, da se za tu djecu iz Frkašića sašiju košuljice. U Izvršnom Okružnom odboru zadužena je za Dječji dom drugarica Draga Bakiš, koja odlazi bar jedanput tjedno u Dječji dom. Sada imamo najviše poteškoća oko samoga personala koji je preopterećen poslom, a teško nalazimo drugarice koje znaju obavljati poslove oko djece. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski p o z d r a v : D r a g a 4 1 O školskom radu i o d g o j u d j e c e u d j e č j e m domu u V o j n i č k o m Grabövcu donosimo izvatke iz zapisaka upravnice doma K a t i c e Puškarić. » D r u g o v i iz K o m a n d e područja u Slunju z a p l i j e nili su instrumente za pleh muziku i darovali ih djeci. Z a m o l i l i su druga N i k i c u Diklića, muzičara, k o j i je došao u naš dom, da radi s d j e c o m , da organizira d j e č j i orkestar. M e đ u t i m instrumenti su bili pokvareni, a n i j e ih bilo moguće popraviti, j e r takovih stručnjaka u pozadini nismo imali. Drug Diklić, k o j i je ostao kod nas sa s v o j o m drugaricom, počeo je organizirati p j e v a č k i zbor i razne stvari za priredbe. Stvorio je tako od tridesetak djece » p r o s v j e t n u d j e č j u družinu«, k o j a je i daleko van našega doma davala priredbe. Svako p r i j e podne bila je školska obuka. D j e c a su m a r l j i v o učila i v e ć do jeseni 1943. godine nekoliko o d n j i h završilo j e I V . razred osnovne škole. T a d a nam stiže v i j e s t od Okružnog N O O - a , da se u R u j e v c u na B a n i j i otvara partizanska g i m n a z i j a , i da svu d j e c u k o j a treba da d a l j e p o l a z e školu, tamo pošaljemo. T a k o nam je 13 d j e c e otišlo u gimnaziju. V e l i k u p a ž n j u posvećivali smo radu pionirske o r g a n i z a c i j e , u okviru k o j e se o d v i j a o kulturnop r o s v j e t n i rad, razne d j e č j e igre i zabave, kao r a d u vrtu, u domu, šivanje, p l e t e n j e i drugo. D r u g N i k i c a Diklić, k o j i j e b i o muzički stručnjak, u v j e ž b a o je djecu, tako da su priredbe bile umjetnički n a visini. N a j p r i j e j e u v j e ž b a o nekoliko borbenih pjesama i recitacija, a i neki igrokaz. D j e c a su t a j rad veoma v o l j e l a . P r v u su priredbu d j e c a dala 28. V I I I . 1943. na I I . K o n f e r e n c i j i žena Korduna. B i l a je to velika senzacija. Bilo je m n o g o naroda, boraca i žena. Prosvjetna grupa pionira dječjeg doma u Graboucu V e l i k a dvorana bila je dupkom puna. P o s l i j e programa drugarice iz A F Ž došle su i čestitale d j e c i . D j e c a su sada u v i d j e l a da je program uspio, i da n i j e bio uzaludan trud, k o j i su uložili v j e ž b a j u ć i pjesme i igrokaz .. . D j e c a su davala priredbe j e d i n i c a m a N O V , nastupala na k o n f e r e n c i j a m a Okružnog N O O - a , odlazila u bolnicu ranjenicima, a j e d n o m bila su od Z A V N O H - a pozvana u O t o č a c i Senj. B i l o je to 4. prosinca 1.943. g. O k o pola noći zaustavio se neki kamion p r e d domom. N e t k o dolazi k nama. Jedan drug putuje iz Otočca i donosi našoj p r o s v j e t n o j grupi poziv od Z A V N O H - a , da budemo spremni za put, j e r će kamion doći već sutra. O d v e z l i smo se v o j n i m sanitetskim autobusom u Otočac, kuda smo stigli oko podne. Na večer d j e c a su večerala s d r u g o v i m a iz Z A V N O H - a i dobila razne darove. D r u g i dan bila je priredba, koj o j j e prisustvovao drug V l a d i m i r N a z o r , p r e d s j e d nik i drugi članovi Z A V N O H - a . Priredba je uspjela iznad očekivanja, i svi smo bili sretni. K a d a smo se već spremali na povratak, pozovu nas u Senj. T o j e bio velik d o ž i v l j a j , j e r d j e c a nisu nikada v i d j e l a more, pa je r a z u m l j i v o , da im j e , kad smo stigli, p r v i korak bio na pristanište. P r o v o z a l i su ih neki mornari na j e d n o m brodiću po moru i upoznali sa svim, što ih je zanimalo. Priredba je t r e bala da se održi drugi dan .poslije podne, pa je bilo d o v o l j n o vremena za odmor i r a z g l e d a v a n j e Senja. Za prehranu b i l i smo određeni u nekom samostanu. K a d a smo došli pred samostan, i v r a t a nam otvorila časna sestra, neka d j e c a ustuknu natrag, i z b i j u se kao ovčice, — ne će da uđu. Z o v e m o ih, guramo, naopako, plaše se oni časnih sestara. B i l a su to d j e c a k o j a su bila zatočena u logoru u Jastrebarskom, otkuda su ih oslobodili partizani. D j e c a su nam već pričala o tim opaticama, kako su ih mučile. D o k a z u j e m djeci, da su one sada pod vlašću naših partizana, i da ne treba da ih se b o j e . �T a k o uspijemo da udu u kuću. 'Opatice su priprem i l e dobar ručak, ali djecu se n i j e m o g l o natjerati da jedu, j e r su se b o j a l a opatica. M o r a l i su nas drugovi iz S e n j a premjestiti na drugo m j e s t o na prehranu, a djeca, k o j a su 'bila u Jaski, pričala su drugovima o t o m i drugim logorima, kroz k o j e su prošli i g d j e su izgubili, tko majku, tko braću. Ipak t a j neugodni d o ž i v l j a j n i j e smeo d j e c u — priredba je uspjela, i mi smo se sretno v r a t i l i u Otočac. Tu saznam, da je na Kordunu ofenziva, no nitko mi n i j e znao reći što je s našim d j e č j i m domom. U t o j neizvjesnosti p r o ž i v j e l i smo skoro 10 dana, kada su nam dopustili da se v r a t i m o natrag na naš Kordun. S a s t a j e m o jedinice V I I I . kordunaške d i v i z i j e , k o j e nas o b a v j e š t a v a j u , da je u d j e č j e m domu sve u redu, da je bilo b j e ž a n j a , ali da je sve dobro prošlo.« 2 Katica Puškarić. D j e č j i dom nice, osnovan je 3 Dokument u Frkašiću, selu nedaleko K o r e za v r i j e m e Četvrte n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. P o l o v i n o m ožujka 1943. g. upućeno je U t a j dom nekoliko drugarica iz v o j n e bolnice u 'Bijelim Potocima da o r g a n i z i r a j u dom, budući da je e p i d e m i j a tifusa zahvatila c i j e l i k r a j , pa tako i d j e č j i dom. D j e c a (u to v r i j e m e ih je bilo 124 u domu), kao i sve o s o b l j e doma, b o l o v a l i su od tifusa. J e n j a v a n j e m tifusa, o s l o b o đ e n j e m G a c k e doline i Otočca, i uz pomoć v o j s k e i antifašističkih organizacija, stanje u domu znatno se popravilo. N a b a v l j e n i su l i j e k o v i , vitamini, r i b l j e u l j e i hrana i čim su se d j e c a oporavila, dom iz Frkašića preseljen je u R u j e v a c na Baniju. U p r a v n i k doma u Frkašiću bila je Dragica V u k o v i ć , a upravnik doma u R u jevcu — M i l k a B a l jak. U o v o m e domu n a j v i š e je b i l o d j e c e iz Bosne, B a n i j e i K o r d u n a , a nekoliko ih je bilo iz Gorskog Kotara i P r i m o r j a . V e ć i n a d j e c e bila su bez oca i majke. 4 Draga Bakiš. 471 DOPIS OKRUŽNOG ODBORA AFŽ KARLOVAC OD 6. IX. 1943. AGITPROPU CK KPH 0 PRILOZIMA ZA DJEČJI DOM OKRUŽNI ODBOR AFŽ KARLOVAC 6. IX. 1943. Agitpropu CK KPH Za »Vijesti« Dragi drugovi! Prilozi za dječji dom: U vremenu od 20. pr. mj. do 5 o. mj. mnoge organizacije i članice AFŽ-a te USAOH-a posjetili su i darovali naš Dječji dom. Ima tu pošiljaka iz oslobođenih teritorija, a isto tako i iz neoslobođenog, od hrvatskih majki, koje se rado sjećaju dječice u Domu. Prilozi su slijedeći: Bović: 209 kg krumpira, 17 kg paradajza, 48 kg jabuka, 14 kg luka, 9 kg graha, 6 kg pšenice, 8 kg mahuna, 7 kg sira, 3 pogače i 2 jaja. Vojnić kolodvor (USAOH) : 15 kg paradajza, 28 smotaka duhana, (predano vojsci), 2 vagona krumpira, 40 kg graha, 13.5 1. mlijeka i 1 pogača. Perić Selo : 3 drugarice članice AFŽ-a donijele su slijedeće: 3 1 mlijeka, 2 sira, 2 poviče, 1 pogaču i košaru šljiva. Sjeničak (AFŽ) : 40 kg paradajza. Krnjak (USAOH) : 4 1 mlijeka, 2 pogače, 1 košara šljiva, 1 košara jabuka i paradajza. Kotar i mjesto Karlovac: 5 paketića griza, 1 roklje, 1 ručnik, 2 krpe, 6 haljinica, 4 m platna, 3 kom. sapuna, 65 jaja, 4 »ženske hvale«, 1 dječje hlače, 7 gaćica, 2 para cipelica, 1 milje, 3 ženske košulje, 1 dječji kombine, 13 košuljica, 1 prslučić dječji, 1 dječja kapica, 1 maramica, 1, podbradnjak, 3 para dječjih soknica, 1 dječje rukavice, 1 dječja kišna kabanica, '2 para muških čarapa, 6 jastučnica, 1 plahta, 2 gaće i 1 čarape. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Drugarski pozdrav. Okružni odbor A F Ž — K a r l o v a c �Dokument 472 PISMO OKRUŽNOG ODBORA SPŽZ BELE KRAJINE OKRUŽNOM ODBORU A F ž KARLOVAC KOJIM SE ŠALJU DAROVI ZA DJEČJI DOM NA KORDUNU OKROŽNI ODBOR SPŽZ — B E L O K R A J I N A 29. I X . 1943. Okrožnome odboru Antifašistične fronte žena Karlovac Drage tovarišice! Pošiljamo Vam darove za Vaše drage otroke v Dječjem 1 domu in ob tej priliki izročamo Vam- in vsem malčkom sesterske in materinske pozdrave tovarišic, ki so z veseljem- sprejele poziv naše protifašistične organizacije za zbiranje darov, namjenjenih Dečjem domu na Kordunu. 1 To so bile tovarišice iz rajona Vinice in Črnomlja z okolico (Belokrajina). Za vse nas je bilo to nenavadno, sveto delo. Me ljubimo Kordun, o katerem smo slišale pripovedovati samo kordunske borce, o katerem smo čitale v Vašem listu »Riječ žene«, imamo ga tako rade, da nam je mil in drag vsagdo, ki prihaja od tam in nam govori o borbi kordunskega naroda. Sedaj smo imele priložnost to ljubezen potrditi in dati joj duška. Neka stara mamica se je na mitingu s solznimi očmi in naglo, da je ne prehiti katera druga, ponudila: »Pri meni n a j se zberejo stvari, jaz bom pa poskrbela, da se vse odpelje naprej. Če bi morala na hrptu nositi, bi vse napravila za naše otroke.« Ko je pripeljala zbrane stvari, je objela tovarišico, kateri jih je izročila. Naše tovarišice so skrb no zborale in se pri tem veselile veselju otrok, spominjale so se pri tem svojih sinov in hčera, ki so daleč od njih, mislile so pa tudi na vse borce iz Hrvatske, ki so tolikrat skupaj z našimi slovenskimi partizani bili fašiste na slovenskih ti eh. Tovarišice, mi se zavedamo dolžnosti, ki ih do otrok imate ve, kajti vaše obveze so tudi naše obveze. Antifašistična fronta žen Hrvatske in Slovenska protifašistična ženska zveza so vzrastle iz naše skupne borbe in se zđružujejo v vseh naporih in ciljih. Ena zraven druge smo šle skozi vse težave in zbližale smo se. Naša želja je, da še bolj suđelujemo v naši skupni borbi in da bo naše delo trdno povezano tudi potem, ko bomo v slobodni in demokratični Jugoslaviji gradile srećo naroda in naših otrok. N a j Antifašistična fronta žena Hrvatske in Slovenska protifašistična ženska sveza postanejo nepretrgljiva vez med hrvatskim, srpskim in slovenskim narodom! 1 Tom prilikom poslale su žene Bele Krajine dječjem domu u Vojničkom Grabovcu: 1.166 kg jabuka, 129 kg brašna, 89 kg oraha, 100 kg kupusa, 12 kg riže i makarona, 738 k|g krumpira, 5 kg meda, 3 kg marmelade, 5 kg suhe slanine, 36 kom. j a j a i 3 sanduka odjevnih predmeta u težini od 137 kg. Smrt fašizmu — Svobodo narodu! Okrožni odbor 1SPŽZ — Belokrajina Dokument DOPIS ZAVNOH-A OD 15. II. 1944. KOTARSKOM NOO KORENICA 0 473 PRESE- LJENJU DJEČJEG DOMA IZ ŠEGANOVCA U BANIJU ZEMALTSKO ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE N A R O D N O G OSLOBOĐENJA HRVATSKE Socijalni odio 1 Š/E broj 515 Dječji dom Dne 15. februara 1944. Kotarskom NOO Korenica Primili smo dopis od Okružnog NOO-a za Liku, da je u Korenici, prije mjesec dana osnovan dječji dom, u kojem je smješteno 150 djece. Nadalje nam javlja, da je t a j dom osnovan pod uslovom, da se preseli u Baniju. Mi ranije nismo bili o tome obaviješteni, a odmah poslije primitka toga dopisa obratili smo se na ONOO Baniju, da pronađe odgo- �varajuće prostorije, u koje bi bilo moguće preseliti taj dom. U koliko se te prostorije budu pronašle, mi ćemo Vas odmah o tome obavijestiti. Tako dugo dok ne dobijete nalog za preselenje doma od Okružnog NOO-a, Vi nemojte nikuda kretati, jer bi se moglo dogoditi da Vi krenete na put, a prostorija ne bi imali za useliti.2 Molimo Vas za slijedeće podatke: 1. koliko imade sada djece u domu, te od koliko do koliko godina se kreće starost djece. 2. Kakve i koliko imadete sada prostorije, da li su djeca smještena u jednoj ili više zgrada. Kako je sa prehranom:, s odijelom i ostalim potrebama. Da li postoji uprava doma; Mi smo tražili hranu za dječje domove od GŠH, te nam je obećana, samo dok će biti da se Vam dostavi. Po primitku dopisa obavijestite nas o gore traženom i pošaljite opširan izvještaj. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! S o c i j a l n i odio Stjepan 1 Početak 1943. g. je p e r i o d iza V I . n e p r i j a t e l j ske o f e n z i v e , kad je L i k a bila sva porušena i pop a l j e n a i kad su ustaško-četničke i fašističke jedinice vršile užasan teror na teritoriju L i k e ( V i d i I. knji ( gu dok. 273, str. 450). D o m , o kome je r i j e č u o v o m dopisu, bio je osnovan u selu Šeganovcu. Doliument Šalamun 2 12. I V . 1944. g. poslao je Okružni N O O B a n i j a Z A V N O H - u dopis, da su pronađene prostorije za d j e č j i dom iz Šeganovca, i da se dom sa 135 d j e c e može odmah preseliti, time da se prethodno javi Općinskom N O O - u Z i r o v a c . 474 IZ IZVJEŠTAJA TATJANE MARINIć OD 9, I V . 19-14, S O C I J A L N O M O D J E L U ZAVNOH-A 0 DJEČJEM D O M U U ŠEGANOVCU Socijalnom odjelu ZAVNOH-a1 Po nalogu toga odjela br. 920 od 19. III. 1944. pregledala sam dječji dom u Šeganovcu, o čemu podnosim slijedeći izvještaj: Brojno stanje djece: Predškolske djece od navršenih 2—6 godina ima 55 Školske djece od navršenih 7—13 godina ima 76 Svega ima 131 dijete Po godinama i spolu ima: Oodina 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 Svega dječaka 1 8 1 0 8 5 7 1 4 12 1 0 1 2 1 dječaka 79 3 6 3 1 1 8 5 4 5 4 3 1 1 1 6 1 1 1 6 1 5 1 9 1 6 1 5 5 5 djevojčica — Ukupno po godinama: i Socijalni sastav: Djece Djece Djece Djece bez roditelja ima 38 koja imaju samo majku ima 77 koja imaju oca ima 1 koja imaju žive roditelje ima 15 Svega 131 406 i djevojčica 52 1 Ukupan br. djece 1 1 3 Djeca su većinom iz kotara Korenice, a ima ih još iz ovih kotareva: Lapac, Gospić, Gračac, Bihać, Petrinja i troje djece iz Crne Gore. Zdravlje djece: Oko 40 djece bolesno je (stomatitis 15, proljev 20, a 5 druge bolesti). Točan pregled �zdravlja djece nisam mogla dobiti, jer nije bilo pri ruci liječnika, koji bi djecu pregledao. Petoro djece imalo je vrućinu. Jedno dijete uzela je majka taj dan iz doma, jer je imalo hripavac i po liječničkom nalazu obolilo je i na plućima (TBC). Inače gotovo sva djeca veoma su slabog izgleda (blijeda i slaba). Zdravstveni nadzor uz kontrolu liječnika (dr. Ivan Košić) vodi higijeničarka Desa Grahovac, koja ulaže sve, da se bolesnoj djeci pruži potrebnu njegu i pomoć, te da ostalu djecu drži u redu i čistoći. Higijeničarka dodijeljena je domu pred par dana, pa je 60 djece već izliječila od svraba, ošišala ih, i tu djeca nemaju uši. Prehrana: Kotarski NOO Korenica opskrbljuje dom živežnim namirnicama i daje za djecu sve s čim raspolaže. Ove zime, kada je bilo pomanjkanje hrane, cijeli kotarski NOO odricao se je po koji dan hrane, samo da djeca ne gledaju. Unatoč svih odricanja, skrbi i brige < a strane kot. NOO-a dom oskudijeva s na najpotrebnijim živež. namirnicama, pa prema tomu i djeca na ishrani. Glavne živežne namirnice, koje dom dobiva jesu : meso, krumpir i kruh i koji put nešto kukuruznog brašna. Ovakove živežne namirnice dobiva dom već peti mjesec. Samo 2 puta kuhan je grah i 2 puta kiseli kupus. Bez razlike na dob i zdravlje sva djeca dobivaju dnevno tri obroka i to dvaput toplu hranu, a večerom kruh ... . .. Trebalo bi upravi doma dati nešto novaca, da kupuje uz redovito sledovanje, barem luka, krumpira, graha, jaja, mlijeka, što se može kupiti, pa makar i u manjim količinama, da se hrana izmjenjuje. Pred kratko vrijeme dobio je dom dodatak na hranu i to 50 kg šećera i 50 kg riže. Dok je bilo riže, nisu dobivali krumpir, tako da riža nije bila nikakav dodatak hrani, a šećer nemaju s čim davati djeci, jer nemaju niti čaja, niti ječma za crnu kavu. Davali smo ga samo bolesnoj djeci. Upravo kada sam bila u domu stigla je za djecu pošiljka živežnih namirnica, koju je sakupio Okružni AFŽ za Liku prigodom 8. marta. Primljeno je oko 300 komada jaja, 2 kg. maslaca, oko 200 kg mješanog brašna (ječam, raž, pšenica), 14 kg graha i par kg ječma za prženje, pa sam u dogovoru s upravom, napravila s drugaricama, koje kuhaju, raspored te hrane na nekoliko jelovnika, da se prehranu malo upotpuni i promjeni. Isto tako posavjetovale smo se o poboljašnju hrane za bolesnu djecu. Kakovim se oni poteškoćama bore neka ilustrira ovaj primjer. Dom je udaljen od Korenice 6 km, pa je veoma opasno za sniježnih mećava odlaziti u Korenicu. Sljedovanje dobiva se samo od danas na sutra i nema nikakovih rezervi. Jednoga dana otišle su 3 drugarice po sniježnoj mećavi u Korenicu. Dobile su svega tri torbe kruha. Put je bio tako opasan, da su zapale u snijegu i pukim slučajem spasili su ih drugovi iz Šeganovca. Cijelu zimu same su te drugarice sa upravnikom doma rušile stabla, pilile i cjepale drva, da djeci bude toplo. Može se reći da se je taj dom održao samo nadčovječnim naporima sviju, koji za njega i u njemu rade. Prostorije: U četiri mjeseca svoga opstanka dom' je tri puta premješten. Sada se nalazi u jednoj nedovršenoj baraci bolnice, koja je 11 m duga i 7 m široka.2 U velikoj sobi napravljeni su drveni ležaji, t. zv. palače. Prozori imaju tek po koje staklo, a drugo je obijeno daskama, pa je u sobama uvijek polumrak. U sobe se ulazi s dvije strane i to izravno, nema nikakvog natkrovlja, pa snijeg pada u sobu, kad se vrata otvore. Stijene su od dasaka, koje nisu zabušene. Baraka je podignuta na balvane, pod je jednostruk. Potkrovlje je nedovršeno, pa je i strop i pod nezabušen. Vjetar piri u prostorije sa svih strana, a kad je sniježna mećava, snijeg zapuhuje u dječje sobe. Peći su improvizirane od limenih kanti, puše se, a ako je vjetar, uopće ne gore. Na dječjim ležajima nema slame. U velikoj sobi leže djeca na tim- palačama, a u ostale dvije sobe na podu. Pod djecu se prostiru krpare, a pokrivaju se neki krparama, a neki biljcima. Na začelju je trijem, na kojemu je dograđena privremena kuhinja. Tu ima još 2 sobe. U jednoj je smještena kancelarija i magazin, a u njoj spavaju upravnik, higijeničarka i ekonomka. Druga soba je bez prozora, pa služi kao komora za odlaganje suđa i ostalih predmeta (rublja, sanduka i t. d.) Ostalo osoblje spava u hladnim i nedovršenim1 prostorijama u potkrovlju. Zahodi se grade malo podalje od kuće. Polugola sitna djeca izlaze na zahod izvan kuće. O d g o j n i rad s d j e c o m : S djecom! se bavi 10 drugarica i to 5 omlađinki (sestre djece) i 5 majki (majke djece). Sve ove drugarice nepismene su. Uopće sve osoblje doma osim upravnika, ekonomke, higijeničarke i kuharice nepismeno je. S dje- �com se u pravom smislu riječi nitko ne bavi. Veoma mali broj, i to najveće djece, pomaže u kućanstvu, a sva ostala djeca nezaposlena su. U domu nema školskih knjiga nego djeca uče čitati iz štampe. Jedna djevojčica, koja je skoro došla u dom i znade čitati i pisati, nabavlja pionirski list »Lički kurir«, i to je štampa, koju tu djecu povezuje sa školom i pionirskom organizacijom. 76 djece su školski obvezanici. Velik broj ih je već polazio I. ili II. razred, ali su već zaboravili čitati i pisati. Jedini je Pero Kosijer svršio IV. razr. osnovne škole, ali on je invalid. Bomba mu je od'nijela lijevu šaku, ranila desnu ruku i uništila oči, jer je ranjen u glavu. Bio je kurir i stradao je u borbi. On i mala Desa Rapaić, koja ima 10 godina i svršila je II. razred osnovne škole, pomoć su higijeničarki u radu s djecom. Pero ih uči pjevati i priča imi priče, a Desa nastoji, da nabavi štampu i da im čita. Dobavila je i jednu olovku i nešto papira, pa je odlučila da drugove uči čitati i pisati. »Obećali su nam da ćemo dobiti učitelja, i već smo u prijašnoj baraki uredili i školu, ali onda je zapao snijeg, i valjda učitelj nije mogao od smetova do nas, pa tako još nam nije počela škola...« kažu djeca. Kotarski i okružni NOO imali su namjeru u dom poslati učitelja, ali radi toga, što se je kanilo dom premjestiti, nije u dom dodijeljen učitelj. Djeca u rasporedu: U domu stalno pridolaze nova djeca, pa kad se nakupi veći broj djece iznad 10 godina, razašilju se ta djeca na raspored po selima. Sada ima na rasporedu oko 40 djece. 0 s o bije; Od osnutka doma do 29. III. o. g. vodio je upravu doma drug Dmitar Pražić iz Šala1 Koncem prosinca 1943. g. osnovan, je S o c i j a l ni odjel ' Z A V N O H - a . Medu njegovim najvažnijim zadacima, bili su: briga za invalide, za nezbrinutu djecu, za i z b j e g l i c e , za siromašno stanovništvo, za l j u d e Ito i i se nalaze u zatvorima i logorima, za prikupljanje statističkih podataka o fašističkom uništavanju. S o c i j a l n i o d j e l i f o r m i r a n i su i kod Kotarskih N O O - a . S o c i j a l n i o d j e l Z A V N O H - a postavio j e zadatak oblasnim i okružnim N ' O O - i m a da o r g a n i z i r a j u d j e č j e domove na mjestima, k o j a su n a j m a n j e izlo- munića opć. Bunić. Drug Pražić premješten je na drugi posao, pa je upravu doma povjerio Kotarski NOO drugu Jovanu Vukmiroviću iz Bunića. Drug Vukmirović bio je na dužnosti u domu tek drugi dan, ali poznaje rad doma, jer je bio u Kotarskom NOO-u. On je sa svoje strane sve poduzeo, da se dom privremeno uredi. Drugaricu ekonomku i higijeničarku izaslao je također Kotarski NOO. Kuhinju vodi drugarica Danica Babić, partizanka, koja je bila kuharica u Kotarskom NOO-u Njoj pomažu Soka Pužić izbjeglica, koja ima u domu dvoje djece i Dušanka Studen omladinka (isto izbjeglica). Sve ostale drugarice su izbjeglice. One obavljaju sve poslove, i povjereni im rad sa djecom. Zlata Rebić 40 g. ima 2 djece Julka Priča 34 g. ima ,3 djece Ljuba Priča 29 g. ima 3 djece Kaja Babić 32 g. ima 4 djece Anka Cvetičanin 29 g. ima 2 djece u u u u u domu domu domu domu domu Omladinke Mileva Hrnjak, Jelka Leka, Dara Perić, Mika Cvijanović i Mika Cvetičanin. Svaka ima sobom braću u domu. Nadzor i brigu o domu vodi Kot. NOO, a naročito se za dom zauzima drug predsjednik Kotarskog NOO-a i drugarica Neda Drakulić, sekretar NOO-a. Zdravstveni nadzor djece vodi drug dr. Ivan Košić, zdravstveni referent Okružnog NOO-a... U sjedištu ZAVNOH-a 9. IV. 1944. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Marinič Tatjana žena n e p r i j a t e l j s k i m napadima. Dužnost N O O - a je bila da se brinu o sigurnom smještaju djece u slučaju n e p r i j a t e l j s k o g upada, o i z g r a d n j i zemunica za djecu, o n j i h o v o m r a s p o d j e l j i v a n j u po u d a l j e n i m m a n j e izloženim selima, te o prehrani, o d j e ć i i obući. Oni su također vršili stalni nadzor n a d n j i hovom naobrazbom i školovanjem. 2 To je bila privremena konspirativna baraka bolnice XXXV. d i v i z i j e . Još u toku t r a v n j a dom je preseljen u R u j e v a c i Buzetu ina Bani ju. �Dokument 475 PISMO ŠTABA I. U D A R N E BRIGADE VIII. DIVIZIJE OD 18. III. 1944. DJEČJEM DOMU U VOJNIČKOM GRABOVCU Dječjem domu Grabovac Dragi naši najmlađi! U ovim velikim danima naše oslobodilačke borbe, kada naša vojska bije krvavi boj za oslobođenje naše domovine, vi, naši najmlađi, uvijek ste nam pred očima. Mislimo na vas često, ponosimo se vašom bistrinom, vašim divnim odgojem. Znademo da ste patili da ste i vi svjedoci patnje naših naroda. Slušali smo vaše pjesme, gledali smo marljive ručice, koje stišću knjigu i pletaču iglu, i vaš dječji podvig sve za front. I vi mali se borite. Vaša borba daje i nama snage i novog poleta. Nastavite samo tako dalje. Ponosimo se s vama, u vama gledamo sliku budućeg sretnog novog naraštaja. Sada vam šaljemo nešto od zarobljene vune, koju ćete vi korisno upotrebiti. Za sada ovoliko, draga dječice. Primite mnogo toplih pozdrava od boraca i starješina I. udarne brigade VIII. divizije.« 1 1 N a j m i l i j i i najbliži djeci bili su borci N a r o d no-oslobodilačke vojske ili kako bi oni uvijek govorili: »'Od svega n a j v i š e volimo naše partizane i druga Tita.«' To su bili njihovi očevi, braća, rođaci i poznanici i o n j i m a su oni uvijek govorili i stalno pratili n j i h o v u borbu. Strepili su n a d njihovim životima i veselili se svakom n j i h o v o m uspjehu. Kad se jednog dana pročulo, da će kroz Grabovac proći V I I I . kordunaška divizija, kod djece je zavladala bura oduševljenja, jer tko je od ove djece imao nekog živog, t a j je sigurno bio u V I I I . diviziji. Čim su partizani stigli u selo, d j e c a su n a p u stila obuku i brže nego bi okom trenuo, našla su se među borcima. Mnogi partizani našli su tu svoju djecu i djecu svojih rođaka i suseljana. D j e c a su kasnije još dugo pričala o prolazu Divizije kroz Grabovac. D i r l j i v je bio i susret djece s borcima pri prolazu I. u d a r n e b r i g a d e VIII. divizije kroz Vojnićki Grabovac. D j e c a su i'h zaustavila i dala n j i m a u čast priredbu, k o j a je t r a j a l a puna dva sata, a na svršetku priredbe n i j e se znalo tko je više sretan — borci ili djeca. Borci su se kasnije dopisivali s djecom o čemu svjedoči gornje pismo. Dokument 476 MASOVNI POKOLJ ŽENA I DJECE U SELIMA SINJSKE KRAJINE Iz članka »Zločin izvršen od »Vražje divizije« u selima Sinjske »Slobodna Dalmacija«, od 16—17. X. 1946. . . . 28. III. 1944. g. požar je uništio malo rodoljubivo selo Podi, zavučeno duboko u Kamešnicu. Progutao je 76 staraca, žena, majki, djece i novorođenčadi. Fašistički banditi i njihove sluge stigli su nenadano. Nitko nije očekivao ono, što se nekoliko časaka poslije dogodilo. Najprije su otjerali stoku, skromne zalihe hrane — sve što je planinski seljak kroz dugi niz godina stekao svojim radom, svojim žuljevima i znojem.. Onda ustaše stjeraše narod u dvije potleušice. Sve, što god je bilo u selu živo, moralo je ići. ».Starce su nosili mlađi, a bolesnike pridržavale djevojke«. Tako priča) dvadeset-godišnja djevojka Pera Ratković Filipova, koja je uspjela pobjeći kroz vatru, i tako spasila sebe, 14-godišnju sestru Anu i 5-godišnju Anđu Josipovu. »Zatim počeše svoje strašno krvavo djelo. Kao pomahnitale zvijeri srnuli su među nas, s noževima i s bombama. Žene su padale kao snoplje, a polumrtva novorođenčad grčevito se stiskala krajine« uz sise mrtvih m a j k i . .. Kad je sve utihlo udaljili su s e . . . No to im je bilo malo. Opet su se navratili i stali prisluškivati zadnje hropce umirućih žrtava, a na svaki hropac počeli bi iznova svoj zločin. I sve tako redom, dok je u grobnici nastala potpuna tišina. Onda su u kuću dovukli kukuruzovine, potakli među leševe i zapalili, kako bi izbrisali svaki trag svog strašnog zločina.« 14-godišnja Ana, Perina sestra i 5-godišnja Ana Josina koje su se sa Perom spasile bijegom kroz vatru stoje pred nama kao dvije optužbe, dva živa svjedoka nevjerovatnog zločina, koji su mogli počiniti samo zvijeri u ljudskoj koži, ljudi bez savjesti, bez morala, bez ičega čovječanskog u s e b i . . . Ruda je veće planinsko selo od nekoliko susjedstava, koja su raštrkana po padinama planine. I Ruda je doživjela istu sudbinu. Krvoloci su zaklali sve što su zatekli živo u selu. 73 djeteta i majki palo je žrtvom zlo- �čina — zločina, koji su organizirali dva fratra — dva zločinca sa svojim sukrivcima. »Kao i drugdje, otjerali su najprije blago, pokupili odjeću i onu šaku škrte hrane, a onda je započeo pokolj« — kaže mlinarica Šime Botica iz Rude, koja se spasila, jer je pala ranjena medu prvima i bila pokrita leševima. »Dođoše i pozvaše nas na gumno. Niko nije očekivao da je to zadnji put što odlazi iz svoga doma. 73 žene, staraca i djece stajalo je mirno na gumnu i čekalo što će biti... I tada započe zločin. Najprije prasnuše bombe, onda »šmajseri«, a najzad mitraljeski rafali. Mirno, sabrano, svijesno, promišljeno, kao da se ne radi o živim ljudima, o djeci, koju su sigurno imali i ti razbojnici i njihovi pomagači. Kad je i zadnje dijete palo pogođeno rafalom, nastao je tajac... tišina, a zatim, kad bi se prolomio hropac koje umiruće žene, zločin je ponovo počimao . . . « Pored Šime spasilo se još od strašne smrti 12 mališana, koje su njihove majke zaštitile svojim tjelesima. Hrabrost tih majka bila je tolika da su polumrtve, teško ranjene, skrivale pod svoja tijela nevinu dječicu, kako bi bar njih spasile, kad one ne mogu više živjeti. Mali Božo Crljen Franjin od 4 godine spasio se, jer ga je teško ranjena baka zaštitila svojim truplom. Božo je ranjen puščanim metkom u prsa. Nije nam ništa znao da kaže, samo je podigao svoju košuljicu i pokazao ožiljak. Isti udes stigao je i stanovništvo Male Rude. Poklano je dvadesetak žena i djece. Dokument Zaselak Milanović-Litre pao je prvi žrtvom pokolja. Rano u zoru nahrupili su banditi u selo, stjerali sve živo u dvije staje, raznijeli bombama i onda zapalili. Od svih koji su bili u staji, spasilo se njih dvadesetčetvero. To je djelo hrabre 14-godišnje djevojke, Luce Milanović, koja je sama, bez ičije pomoći, ugasila vatru i tako spasila 24 ljudska života. Jakov Milanović iz Gornjeg Otoka, star 56 godina, kaže nam-: »Dan prije pokolja kurir je došao u naš zaselak i donio poruku od fra Stanka iz Sinja, da, kad mimo našeg zaselka prođe vojska, ne bježimo, jer nam okupatori ne će ništa na žao učiniti. Kad tamo — pokolj, smrt, krv . . . « »Tko, tko nam pokla našu djecu?« — kao za sebe zapita ovaj starac, i onda jedva čujno doda: »Fra Stanko Litre, fra Jakov Lulica, ustaški pukovnik i njihovi sukrivci, jer nam oni poslaše koljače, oni prokazaše naša sela.« No fra Stanku i fra Jakovu Lulici i njihovim sukrivcima nije bio dovoljan zločin, oni su svojim očima htjeli vidjeti učinak, uvjeriti se o njegovoj veličini. Zato sutradan stigoše u naš zaselak i fra Stanko i fra Jakov u društvu dušobrižnika Ivana Vukušića i odrediše, kao za izliku, da se žrtve sahrane. Devet punih seljačkih kola leševa djece, žena kretalo se u žalobnoj povorci prema groblju, na vječni počinak, praćeno molitvama farizeja, molitvama onih, koji im oduzeše život, radost, koji radi »viših ciljeva« odrediše, da oni više ne žive. 477 IZVJEŠTAJ DANICE CAZI OD 20. IV. 1944. ZDRAVSTVENOM ODJELU OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU 0 DJEČJEM DOMU U ZVEČEVU DJEČJI DOM 20. IV. 1944. Zdravstveni odjel Oblasnog NOO-a za Slavoniju Izvještaj o političkom, kulturno-prosvjetnom radu kao i općem stanju Dječjeg doma1 od 1. III. do 20. IV. 1944. U toku mjeseca marta kao i prvom- polovinom aprila glavni rad uprave doma bio je sređivanje prilika u samom domu. Najvažniji zadatak bio je da se odmah počne sa gradnjom bunkera za djecu u slučaju neprijateljske ofenzive, te da se izvrši unutrašnje uređenje samoga doma: izrada namještaja i posteljine, te izrada kućnog reda radi uređivanja odnosa između osoblja i uprave doma. Uprava doma održala je dvije sjednice, na kojima su se raspravljali problemi osoblja i odnos uprave prema osoblju. Donesena je odluka da se smijeni kuharica Radojka Prodanović, koja je po svom' držanju bila paničarka, zatim zaključeno je da se traži nova vešerica, jer dosadanja uslijed bolesti ne odgovara. Pošto bunker, koji je napravljen, ne odgovara zbog svoje velike blizine samome domu, odlučeno je da se ubrza izgradnja podesnijeg bunkera. �Partizanska osnovna škola Na drugoj sjednici uprave doma, koja je održana koncem marta mjeseca, raspravljalo se o kažnjavanju djece, koje se u domu uvriježilo. Zaključeno je, da se zabrani fizičko kažnjavanje djece, jer to ne odgovara principima naše ideologije, a niti ideji moderne pedagogije. Zaključeno je da se pristupi još izgradnji jednog bunkera za najmanju djecu. Održano je ukupno 9 sastanaka sa osobljem doma; od toga su 5 bila u vezi sa unutrašnjim prilikama. Na tim sastancima rješavalo se pitanje međusobnog odnosa samog osoblja. 0 dužnostima u radu. 0 potrebnoj disciplini koja treba i mora da se u domu provodi. Raspravljalo ®e o odnosima osoblja prema djeci. O načinu saobraćaja sa djecom i postupcima prema djeci. Pored toga održana su četiri sastanka, na kojima je čitan politički materijal »Naprijed«, »Vjesnik« i »Glas Slavonije«. Kulturnog rada za sada nema. Zidne novine ne postoje, a ni djeca do sada još nisu kulturno djelovala, kao recitiranje pjesama ili neki igrokaz. Taj će se nedostatak morati otkloniti. Škola je počela sa radom početkom marta. Ishrana djece je uglavnom dobra — djeca nisu gladna, ali pored svega toga osjeća se veliki nedostatak u mlijeku, koji se mora otkloniti. Isto tako osjeća se nedostatak po- u Vučjaku — 1944. vrća i voća, naročito mrkve i jabuka, što bi nam trebalo i kao lijek u slučajevima proljeva, koji se kod neke djece često pojavljuje. Što se tiče obuće, ono je sada zadovoljeno, ali sa odjećom stojimo loše. Većina djece ili nema nikakvih kaputića ili pak ono što irnade strahovito je izderano, a odnikuda ne dobijemo štofa za odijelo. Higijenske prilike takođe ne zadovoljavaju. Potrebno je odvojiti dojenčad od predškolske djece. U tu svrhu bit će potrebno izgraditi još jednu bajtu. U toku mjeseca marta bilo je bolesnih od gripe 5 djece, koje smo odmah izolovali u posebnu prostoriju, tako da se gripa nije dalje širila. Izvršen je liječnički pregled sve djece po drugarici dr. Feđi Fišer. Tom1 prilikom konstatirano je, da je jedan mali broj djece fizički zaostao zbog loše ishrane (još prije nego što su došli u dom) ; njima će se morati posvetiti posebna pažnja, a troje djece imadu srčanu manu. Inače zdravstveno stanje djece je prilično zadovoljavajuće. Zbog pregleda uz izvještaj šaljemo vam i popis djece. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Politkomesar: Danica Cazi �U domu je uposleno: tri dadilje, jedna vešerica, dvije kuharice, jedan kočijaš i kurir dva druga za pilenje drva i vučenje vode, jedna upravnica i jedna komesarica. Ukupno 12 odraslih osoba, od toga 9 drugarica i tri druga. 1 Oblasni N O O z a S l a v o n i j u osnovao j e k r a j e m 1943. g. d j e č j i dom u Z v e č e v u , j e r je u to doba već bilo dosta nezbrinute d j e c e j k o j i m a su r o d i t e l j i poginuli, ili su se nalazili u partizanima. D o m je bio smješten na teško pristupačnom m j e stu ispod R a v n e Gore, između Z v e č e v a i V u č j a k a . U j e d n o j ibajti bila je smještena kuhinja, učionica i soba za osoblje. U d r u g o j zgradi nalazile su se d v i j e d j e č j e spavaonice, j e d n a za malu, druga za veću školsku djecu, zatim k a n c e l a r i j a za upraviteljicu, a u t r e ć o j z g r a d i — prostorije za i z o l i r a n j e bolesne djece. U p r a v n i c a doma bila je medicinska sestra Edita M a g l a j l i ć , k o j a je izvršila veliki dio posla oko o r g a n i z i r a n j a i n a b a v l j a n j a stvari potrebnih za r a d doma, a u j e d n o je vršila sve poslove medicinske sestre. D o m je u početku određen bio samo za p r e d školsku djecu, ali budući je došlo više d j e c e od 7 Dokument do 12 godina, prišlo se o r g a n i z i r a n j u nastave i za n j i h . N a s t a v u j e vršila M a c a Brkić, učiteljica. Školski m a t e r i j a l i pet novih pločica s kamenčićima poslali su drugovi iz borbenih a k c i j a . U domu je 'bilo i posve male d j e c e — dojenčadi, k o j e su drugarice n j e g o v a l e s velikom p a ž n j o m i ljubavi. Početkom ožujka bila je politički komesar u domu Danica Gazi. T e š k e dane p r o ž i v j e l a su d j e c a i o s o b l j e za v r i j e m e n e p r i j a t e l j s k e zračne o f e n z i v e početkom t r a v n j a 1944. g., a k o j a je t r a j a l a punih 14 dana. Kuharice su noću kuhale hranu za djecu, k o j a su se po danu skrivala u bunkeru. Za v r i j e m e te o f e n zive, šuma, a i sam dom, bili su izrešetani mitraljeskim r a f a l i m a i bombama. D v i j e velike bombe pale su u neposrednu blizinu doma. Ni j e d n o m se djetetu n i j e -ništa desilo, a k r a j e m prosinca 1944. g. i početkom s i j e č n j a 1945. g. d j e c a su prebačena preko M a đ a r s k e u oslobođenu Bačku. Za dom se brinuo referent za socijalno staranje Simo Lukić, a brigu oko z d r a v l j a d j e c e v o d i l a je drugarica dr. O l g a M i l o š e v i ć , kao zdravstveni r e f e rent O b l a s n o g N O O - a . L i j e č n i č k e p r e g l e d e i neposrednu brigu oko z d r a v l j a d j e c e vršila je dr. F e d a Sartorius-Fišer. 478 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 28. IV. 1944. O DJEČJIM DOMOVIMA NA OSLOBOĐENOM TERITORIJU HRVATSKE ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA Socijalni Br. VIJEĆE HRVATSKE odio Dne, 28. IV. 1944. 57 Izvršnom odboru ZAVNOH-a Predmet: Izvještaj o radu Socijalnog odjela. Dječji domovi. Na cijelom oslobođenom teritoriju nalazi se 9 dječjih domova, u kojima imade 565 djece. Domovi se nalaze i to: u Slavoniji jedan, Moslavina jedan, Banija tri, Pokuplje jedan, Gorski Kotar jedan i Kordun dva dječja doma. U Slavoniji imade još dva dječja doma, ali nismo primili izvještaje o broju djece. Prigodom oslobađanja Fužina tamo je nađen dječji dom sa 87 djece; od toga je 78 djece muslimanske iz Bihaća i Ključa, sa devet iz Gorskog Kotara. Roditelji te djece većinom su poklani od strane četnika, dok se jedan mali dio nalazi u Njemačkoj na radu. Nakon preuzimanja dječjeg doma izmijenjen je upravitelj doma. Dom se nalazi u prostorijama prijašnjeg dječjeg doma, koji je prije postojao. U domu se vrši školska obuka, sa kojom rukovodi jedna učiteljica. D j e č j i dom V o j n i č k i G r a b o v a c. U Grabovcu nalazi se 75 djece, od toga 39 dječaka i 35 djevojčica u starosti od 7 do 13 godina. Dom se sastoji od 5 prostorija: dvije sobe za djecu, dvije za pomoćno osoblje i kuhinja. Prostorije su premalene za toliki broj djece, a zbog prilika, u kojima se nalazimo, nije moguće stanje izmijeniti. Prehrana djece je slaba, koja se sastoji od graha, krumpira, kukuruznog kruha i povremeno mesa (tri puta nedjeljno). Djeca su relativno zdrava, bilo je 19 slučajeva trbušnog tifusa, no smrtnih slučajeva nije bilo. D j e č j i dom V e l i k a C r i k v e n a . U ovome domu nalazi se 59 djece, od toga imade 34 dječaka i 25 djevojčica u starosti od jedne do devet godina. Dom se nalazi u jednoj staroj kući, bivšoj parohiji, koja nikako ne odgovara za dječji dom, ali silom prilika zbog pomanjkanja prostorija, dom je smješten u te prostorije. Zdravstve- �no stanje djece nije zadovoljavajuće, uslijed slabe ishrane, koja je ista kao i u Grabovcu. Nešto je bolja, što povremeno djeca dobivaju iz sela mlijeka. Bilo je poduzeto sve, da se dom preseli u pogodnije prostorije ali ih nije bilo moguće pronaći. Dječji domovi na Baniji. Na Baniji je postojao jedan dječji dom1 sa 65 djece od 1-13 godina. Međutim u Šeganovcu2 bio je organiziran dječji dom privremeno s time, da se isti preseli na Baniju. U drugoj polovici mjeseca travnja dom je preseljen na Baniju sa 140 djece. Pošto sva djeca nisu mogla stati u dječji dom u Rujevcu, to su organizirana još dva dječja doma. Djeca su raspoređena tako, da djeca od 1—7 godina budu u jednom domu,3 a djeca od 7—12 godina, koja idu u školu u drugom domu, a u treći dom smjestit će se djeca koja nisu mogla stati u ova dva doma."1 Kod školske djece organizovat će se škola sa jednom učiteljicom. Zdravstveno stanje djece, koja su bila prije u domu nije bilo zadovoljavajuće uslijed slabe ishrane, kao i u svim ostalim domovima. 0 prehrani dječjih domova data su uputstva okružnim NOO-ima da organiziraju bolju prehranu dječjih domova, tako da preko NOO-a sprovedu sabirnu akciju za dječje domove kod naroda i da objasne narodu potrebu prehra- Djeica izbjeglice iza VI. neprijateljske ofenzive ne dječjih domova. Zadnje vrijeme prema izvještaju okružnog NOO-a, stanje se je nešto popravilo. Tražila sam od Ekonomskog odjeljenja GŠ riže, šećera i ostale hrane za dječje domove, ali na žalost dobilo se vrlo malo, nešto šećera i riže, dočim makarona i ostalog više nije bilo. D j e č j i dom n a P o k u p l j u . 5 Na Pokuplju organiziran je dječji dom, u kojem se nalazi 21 dijete, a druge podatke o samom domu nismo primili. D j e č j i dom u M o s l a v i n i . U Moslavini nalazi se dječji domi u maloj Bršljanici, u kojem se nalazi 60-tero djece; drugih podataka o tom domu nismo primili. D j e č j i dom u S l a v o n i j i . U Zvečevu nalazi se dječji dom sa 50tero djece, te jedan u Brodskom i Našičkom okružnog NOO-u, ali nismo primili nikakvih izvještaja o tim domovima, iako smo izvještaj tražili. U svim dječjim domovima najteže je pitanje obuće i odjeće za djecu. Do sada nam nije bilo moguće nabaviti potrebnog platna za rublje, odijela i obuću, te su djeca vrlo slabo obučena. Stavljeno je u dužnost Okr. NOO-ima da po mogućnosti nabave potrebno sabrana u KK KPH Sjeničak - 1944. g. �za djecu, ali je vrlo teško zbog toga, što je narod u krajevima Like, Korduna i Banije opljačkan od neprijatelja, i nemoguće je nabaviti potrebnu odjeću. U Slavoniji je u tom pitanju mnogo bolje, jer se može ipak kod naroda dobiti odjevne predmete. Pošto nije bilo moguće popraviti zgrade za dječje domove, a na pogodnom mjestu ih nema, to je iz općine Rakovica, kotar Slunj, preseljeno 200 djece u kotar Sjeničak i Vrgin Most, gdje su raspoređena u porodice, koje su ih mogle primiti. Isto tako je u planu da se do 200 djece preseli iz onih sela, koja su po neprijatelju uništena i popaljena, u okolicu Velike Kladuše ... Zbjeg. Nakon izlaska Italije iz rata bila je privremeno oslobođena cijela dalmatinska obala sa otocima. No kasnije je neprijatelj sa jačim snagama uspio zauzeti cijelu dalmatinsku obalu i jedan dio otoka. U povlačenju pred neprijateljem tražilo se dozvolu od strane Saveznika za slobodno preseljenje u Italiju. Nakon odobrenja preseljeno je u Italiju 25.776 osoba, od kojih je jedan dio smješten u Egiptu (oko 12.000),6 a ostalo još zasada u Italiji... U Rujevcu, kotar D v o r na U n i . U Šeganovcu, kotar Korenica. 3 U Buzeti, kotar G l i n a . 4 U Gvozdanskom, kotar D v o r na U n i . 6 Prvi d j e č j i dom u P o k u p l j u u mjestu G r a d a c osnovala je k r a j e m 1943. g. T a t j a n a M a r i n i ć . U tom domu nalazila su se djeca u dobi od 8—16 godina, k o j a su do tada bila kuriri u štabovima i brigadama. U domu su bila 52 dječaka i jedna d j e - v o j č i c a . K a d a je u Pisarovini osnovana gimnazija i đački internat, k o j i je v o d i o prof. Busija, dio djece, k o j i je bio p r i p r e m l j e n za gimnaziju, poslan je u t a j internat. U L a s i n j i osnovana su, 1944. g. tri doma: za školsku i predškolsku djecu (187 djece), i za majke s dojenčadi (27 d j e c e ) . D o m o v i su radili do oslobođenja. 6 U Ell Shattu. 1 2 Dokument 479 O ORGANIZACIJI DJEČJIH DOMOVA NA BANIJI Zapisnik sastavljen 4. maja 1944. g. u Buzeti radi organizacije i smještaja d j e č j i h domova na području Okružnog N O O u Baniji Prisutni: Božo Panjković član ONOO za Baniju po zdravstvu, dr. Gustav Jungvirt, rukovodilac dječ. dispanzera, Tatjana Marinić, izaslanica ZAVNOH-a, Socijalni odjel. Nakon pregleda dječjih domova i organizacije istih u Rujevcu, Gvozdanskom i Buzeti ustanovljeno je slijedeće: 1. D j e č j i dom u R u j e v c u : u domu ima 62 djece, od toga ima 27 predškolske i 35 školske, od kojih je 15 za raspored. Prema činjenicama, koje su poznate u domu ONOO, potrebno je izvršiti potpunu reorganizaciju toga doma kako u pogledu smještaja djece, tako i razmještaja osoblja.1 2. D j e č j i dom u G v o z d a n s k o m još u organizaciji. U domu ima sada 86 djece. Od toga ima: predškolske djece 20 školske djece 66 za raspored 32 3. D j e č j i dom u B u z e t i (u organizaciji). U domu imade sada 80 djece. Od toga imade 53 predškolske 27 školske Od toga 5 za raspored. Ukupno u sva 3 dječja doma nalazi se 22,8 djece, i to 100 predškolske, 128 školske, od toga 52 za raspored. Prema prijedlogu Okružnoga NOO da se sva djeca od 8 g. na više dadu na raspored, smatra se da su djeca još od 8 godina preslaba, pa je predviđeno da se djeca daju u raspored od 9 godina na više. Djeca i iznad 9 g. treba da ostanu u domu, ako su slabog zdravlja. O tome će se podnijeti posebni iskaz. Prema tomu ostalo bi u sva tri doma 100 predškolske i 76 školske, dok bi 52 otišlo na raspored. Za organizaciju dječjih domova predlažemo : 1. Da se sva školska djeca (njih 76) smjesti u sadanji dječji dom u Rujevcu i da se dom organizira sa dvije učiteljice (Milka Baljak, upraviteljica i Blanka Majerić, učiteljica) kao dom samo za školsku djecu, koji bi bio lakše pokretan. �2. Da se dom u Gvozdanskom uredi privremeno kao prihvatilište za djecu, koju se šalje za raspored (sada njih 52). 3. Da se u Buzeti obzirom na veliki broj i na loše zdravstveno stanje predškolske djece osnuju 2 doma za predškolsku djecu. To je potrebno s razloga, što je dom sa više od 50 male djece nepokretan, a teško ga je i pedagoški voditi. Predlažemo da se oba doma organiziraju u Buizeti, jer će biti za to dovoljno prostorija, a inače Buzeta je sigurnija od naglih upada neprijatelja. 4. Obzirom na točku 3, t. j. na veliki broj slabe i bolesne predškolske djece bezuvjetno bi bilo potrebno, da se u Buzetu premjesti dispanzer iz Rujevca i da se ovdje osnuje dječja bolnica za bolesnu djecu iz dječjih domova (Korduna, Pokuplja i Banije). Drug Panjković član ONOO-a predlaže da se dr. Jungvirta kao jedinog specijalistu za dječje bolesti dodijeli samo na rad sa bolesnom djecom i zamoli ZAVNOH da se za ekipu br. 10 odredi drugi liječnik. Drugarica Marinić predlaže, da se premještanje dječjeg dispanzera, a time i dr. Jungvirta ubrza, jer su djeca u dosta teškom stanju, i potreban im je stalan liječnik, nadzor, odnosno liječenje. Sadašnje stanje zdravlja male djece takvo je, da ih se ne smije ostaviti bez liječnika, jer kao što je pokazao pregled ima slučaja hripavca, već sada mnogo proljeva, mnogo je djece zakržIjalo i sa plućnim oboljenjima. Dr. Jungvirt predlaže, da se u slučaju premještanja dječjeg dispanzera iz Rujevca u Buzetu premjesti i drugarica Mika Drakulić, primalja, kao jedina pomoćna stručna sila. Kako u Rujevcu ostaju veća i zdrava školska djeca i gimnazijalci, njihovu zdrav- stvenu kontrolu vršio bi dr. Jungvirt i nadalje povremeno i prema potrebi. 5. Obzirom na potrebe domova predlaže se da ONOO poradi na tomu, da se drugarice predložene za rad po drugarici Marinić, i koje su stručne obrazovane za taj rad, povuku sa svojih dosadašnjih mjesta i upute na rad u dječje domove. U Buzetu: Miru Debeljak, sada učiteljica na osnovnoj školi Cerovski Vrh u Pokuplju za odgojiteljicu, a Ankicu Čegec, sada učiteljicu na osnovnoj školi Kašt u Žumberku za upraviteljicu domova. Nadalje, da se pozove Olgu Dupalo, sada na radu u glumačkoj družini za Pokuplje, Marija Horvat sada na radu u vojnoj bolnici Žumberak, Danica Čendak, sada u brigadi »Ivana Ogulinca«, Blanka Takač, sada na radu u voj. sudskom odsjeku Žumberak. 6. Predlaže se da se djecu raspoređenu po selima, dalje kontrolira, i da se u tu svrhu dadu sugestije NOO-ima i masovnim organizacijama, na koji će se način djeca nadzirati. Potrebno je paziti na zdravlje djece, higijenske prilike i polazak škole.2 7. Tečaj za dječje njegovateljice (bolničarke) održat će se pri dječjem dispanzeru nakon reorganizacije i organizacije dječjih domova po naprijed iznesenim prijedlozima, a isto tako i pedagoški tečaj za nestručno osoblje, koje sada po sili prilika radi s djecom. 8. Najprije je potrebno urediti dječji dom u Buzeti, a tek onda izvršiti reorganizaciju ostalih domova i premještenje djece. 1 U Dječjem domu u R u j e v c u radile su: M i l k a Bal jak, kao upravnica, D r a g i c a Vuković, Mane Dražić, K a j a Dražić, M i l k a Kukić, Sava Božić, M i lica Bi,gić, S l a v a Brodarac, L j u b a M i l j k o v i ć , M a r a Leka, K a t a 'Čavić, Ruža Fumić, M i l a n k a i Blanka M a j e r i ć , N a d a Sašić, Soka Pužić, Jelka Priča, Jelka L e k a i M i k a Cvetičanin. a političke o r g a n i z a c i j e , naročito A F Ž , 'bili su im na tom poslu g l a v n i oslonac. Popis tako zaštićene djece, izvršen 1945. ,g., p o kazao je, da je naš n a r o d za v r i j e m e N O B - e , samo n a t e r i t o r i j u N R Hrvatske, n a o v a j način zbrinuo preko '70.000 djece. M a t e r i j a l o v o g a popisa nalazi se u S a v j e t u za narodno z d r a v l j e i socijalnu p o l i tiku N R H . Većina ove d j e c e vratila se iza O s l o b o đ e n j a s v o j i m r o d i t e l j i m a ili rođacima. Ipak su još tisuće djece bez r o d i t e l j a ostala kod obitelji, k o j e su ih za v r i j e m e N O B prihvatile i o d g o j i l e kao svoju vlastitu djecu. 2 Raspored je n a z i v za r a z m j e š t a j porodice, koji je usvojen tada bio osnovni i u d j e c e u tuđe toku N O B , najrašireniji a koji oblik zaštite je djece i na oslobođenom i na okupiranom teritoriju. S m j e štaj i e v i d e n c i j u o t o j d j e c i vršili su m j e s n i N O O - i , Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Potpisi: Božo Panjković D r . Gustav Jungvirt Tatjana Marinić �Dokument 480 ODGOVOR SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 10. VI. 1944. RADETIĆ STEVI BORCU NOV O SMJEŠTAJU NEZBRINUTE DJECE NJEGOVOG BRATA U DOM ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE OSLOBOĐENJA HRVATSKE Socijalni odio Broj 75 Dne 10. lipnja 1944. Radetić Stevi — položaj Potvrđujemo prijem Vaše molbe u pitanju smještaja djece u dječji dom.1 Prigodom neprijateljskog upada na oslobođeni teritorij, prošlog mjeseca, spaljen je dječji dom u Voj. Grabovcu, 2 te se jedino djeca mogu poslati u dječji dom na Baniju, koji se nalazi u Buzeti. U prilogu šaljemo Vam uputnicu za dječji dom u Buzeti, te nastojte, da navedenu djecu pošaljete u t a j dječji dom. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za socijalni odio S t j e p a n Šalamun 1 Radetić Stevo borac N O V , zatražio je od Z A V N O H - a (redakcija p o s j e d u j e tu molbu), da se djeca n j e g o v o g poginulog brata smjeste u dom u Vojnićkom Grabovcu, jer on n i j e u mogućnosti da se za n j i h brine. U svom odgovoru Socijalni odjel Z A V N O H - a predlaže, da se djeca smjeste u dom u Buzeti. 2 D j e c a iz d j e č j i h domova preživjela su mnoge n e p r i j a t e l j s k e ofenzive i često su morala napuštati svoje domove i sakrivati se pred n e p r i j a t e l j e m . O djeci iz d j e č j e g doma u Vojničkom Grabovcu za vrijeme ofenzive donosimo ulomak iz zapisa'ka Katice Puškarić, upravnice doma u Vojnićkom G r a bovcu, koja ovako opisuje doživljaje iz VI. i V I I . n e p r i j a t e l j s k e ofenzive: »Već nakon tri mjeseca p o s t o j a n j a našega doma bio je prvi u p a d n e p r i j a t e l j a na Kordun. Djeca, k o j a su znala, što znače ofenzive, nisu se uplašila. Bila su zdrava, a uz nas su se osjećala sigurna. Pomogla su nam sve spremiti u zemunice, uredila su se i pripremila za »pokret«. U j u t r o r a n o drug ekonom dovede j e d n a kola iz sela. P o d r u č j e n a m dade također j e d n a kola i kon j e , a drugoga k o n j a nađemo na putu, i tako u j u t r o krenuše d v o j a kola ,puna male djece sa drugaricama. T e k što su kola otišla, poče padati strašna kiša. Dva d a n a je lijevala neprekidno. N a ; i mališani su na p u t u dan i noć. T e k drugi dan su stigli na mjesto, mokri i prehlađeni. Smjestili su ih u neke stare b a r a k e p r i j a š n j e bolnice, u kojima n i j e bilo ni peći. Poslali smo s n j i m a krave i suhu hranu. Međutim stiže telefonsko n a r e đ e n j e Komande područja, da se d j e c a prime na bolničku hranu, i dà se postavi peć, te da se izvrši liječnički pregled djece i otpočne sa njihovim liječenjem. Sa odraslijom djecom ušli smo samo u šumu i tu čekali, što će biti. Čitav d a n čula se žestoka ipaljba, a pod večer je malo j e n j a l a . Još uvijek mokri stojimo u šumi. D j e c a su se n a s l a n j a l a j e d n o na drugo da bi se odmorila. Z e m l j a je bila suviše mokra, da bi mogli sjesti, a situacija je bila vrlo nesigurna, da bi se usudili da s n j i m a odemo u dom, koji nam je bio posve blizu. Ovakvo stanje t r a j a l o je tri dana, a tada je počela ofenziva naših jedinica. N e p r i j a t e l j je bio potisnut u svoje uporište, i mi se vratimo u dom s većom djecom. Osmi dan vrate se i naši maleni, ali još uvijek bolesni, a mnogi i sa temperaturom. Koliko su se u p o s l j e d n j e vrijeme popravili, toliko su sada opet oslabili i razboljeli se, pa smo ih morali liječiti. Inače prostorije smo opet namjestili, i red sa zdravom djecom odvijao se sasvim normalno, kao da n i j e ni bilo n e p r i j a t e l j s k e ofenzive. Već nakon šest dana dobivamo ponovno depešu: » N e p r i j a t e l j n a d i r e prema Vukmaniću«. Još noću sve smo spremili u zemunicu, osim d j e č j e krevetnine. O v a j puta bili smo u nešto boljem položaju. U Liščaku osigurali n a m drugovi j e d n u baraku, da imamo g d j e djecu skloniti u slučaju pokreta. Osim toga od P o d r u č j a dobili smo za stalno j e d n a kola i konje. D j e c a su spremna za pokret. Na mjesto dolazimo noću u 11 sati umorni i blatni. Kuća je bila duboko u šumi. Imala je tri prostorije, a pok r a j n j e bila je i štala, pa smo u n j u smjestili naše tri krave i konje. Tu smo proživjeli tri dana. Front je postao nešto stabilniji, pa smo se opet vratili, ali n a j m a n j a dječica se nisu vratila više u dom u Grabovac. Okružni NO ostavio ih je i d a l j e u Liščaku, da se u slučaju n a s r t a n j a ili ofenzive ne m o r a j u evakuirati. U kolovozu 1943. g. poče ofenziva u Lici, g d j e je također postojao d j e č j i dom u selu Frkašiću, kotar Korenica. T a j dom morao je biti hitno likvidiran, i nama je javljeno, da sve pripremimo za prihvat djece. Dođoše prvi bjegunci — 34 djece. Izgledala su slabo. Četvero je bilo teško r a n j e n o od bombe. Pričala su nam o teškoćama doma u Frkašiću. Milica Mandić, 11 godina i M a n e Vuković, 10 godina, pričali su: »Bilo nas je u domu 330 djece. Bježanje svaki čas. N i k a d nismo mogli da se sredimo. H r a n u smo dobivali u bježaniji, ali se više prosipalo nego potrošilo. Zbog toga smo često bili bez hrane. Onda je zavladao tifus, i djeca su umirala. U večer su još bila živa, a ujutro, kada smo se probudili, drugovi su ih već pokopali. Ostalo nas je živih 210. Mi smo došli ovamo, a ostali će otići za Baniju. T a m o će se za n j i h osnovati domovi, jer je tamo m i r n i j e i ima više hrane nego u Lici. Samo ako živi stignu, jer se povlače uz stalno bom- �bardiranje neprijatelja. Vide oni iz aviona da su to djeca, ali svejedno »šišaju«. Ósam dana kasnije j a v i l a nam je drugarica D r a g a iBakiš, t a j n i c a Okružnog odbora A F 2 - a , da iz L i k e dolaze i ostala djeca, da im drugarice prip r e m a j u doček i da će biti smještena po selima, dok se m a l o oporave. N a r o d p o p a l j e n o g i p o p l j a č kanog Korduna upire sve s v o j e snage da pomogne t o j djeci. 2ene sa c i j e l o g Korduna nosile su hranu u one kuće, g d j e su znale da ukućani, k o j i su sklonili djecu, i m a j u premalo. U z v r a ć a l e su l j u b a v m a terama Like, k o j e su isto tako sklanjale n j i h o v u d j e c u z a v r i j e m e I V . i V . ofenzive, kada j e narod Korduna b j e ž a o u L i k u . N a k o n osam dana d j e c a su krenula za B a n i j u u d j e č j i d o m R u j e v a c i G v o zdansko u kotar D v o r na U n i . V I . o f e n z i v a n a K o r d u n započela j e 7 . X I I . 1943. N e p r i j a t e l j je krenuo baš prema V o j n i ć u u brzom maršu. B i o je zatvoren put prema P e t r o v o j Gori, pa su d j e c a krenula prema selu Dunjaku, g d j e je bio dom za malu djecu. Tu su drugovi iz M j e s n o g odbora rasporedili veću djecu u nekoliko o b l i ž n j i h sela, a malu djecu p r i m i o je i zaštitio narod u D u n j aku. K a k o j e pokret i z G r a b o v c a bio iznenadan, n i j e bilo vremena, da se hranu spremi u zemunice, n e g o se samo posakrivalo oko doma, kao i d j e č j e krevetiće i ostale stvari. Još u toku o f e n z i v e odu drugarice D i m i ć i Zinaić, prokradu se do doma i svu hranu spreme u zemunice. O f e n z i v a j e t r a j a l a deset dana. N e p r i j a t e l j j e bio u našem domu i pokušao ga zapaliti, ali žene iz G r a b o v c a spasile su ga, i n i j e b i l o naročite štete. Za nekoliko dana počeo je opet normalan rad. U p r o l j e ć e 1944. g., kada se naša bašća zazelen j e l a , a d j e c a se tome veselila, j e r su je sama obrađivala, naiđe nova n e v o l j a , k o j a je omela naš normalan ž i v o t i rad. P o č i n j e dnevno bombardiran j e čitavog K o r d u n a . U s t a j a l i smo u p o l a pet svako jutro. Kuharice su v e ć p r i j e d o g o t o v i l e doručak, pa bi d j e c a na brzo p o j e l a , i onako sneni išli bi svaki dan u veću dosta udaljenu šumu i tu ostajali po c i j e l i dan. B o m b a r d i r a n j e je t r a j a l o tri puna t j e d n a . P r v i h dana bio je strahovito bombardiran D u n j a k . T a d a je srušena zgrada, g d j e su bili naši mališani, pa je t a j dom preseljen u Skrad. I tu ih je zadesilo isto, pa je dom preseljen u V e l i k u Cri'kvenu, g d j e j e ostao d o V I I . ofenzive. V I I . o f e n z i v a započela j e k r a j e m svibnja 1944. g. U 3 sata noću j a v i l a nam je K o m a n d a iz V o j nića da budemo spremni za pokret. O f e n z i v a dolazi, ali se ne zna u k o j e m pravcu, j a v i t će nam, čim saznaju. Mi odrasli ustajemo i z a p o č i n j e m o odmah s p a k o v a n j e m robe u zemunicu. D j e c a su se probudila, oprala i nahranila, pa smo odmah iznosili u zemunicu deke, jastuke i plahte. D o b i l i smo naređ e n j e da krenemo za T r u p in j a k i M r a č a j , i da djecu rasporedimo po kućama. Četvrti dan borba j e j e n j a v a l a . D j e c i j e bilo kod seljaka u g l a v n o m dobro. U p o n e d j e l j a k ujutro odem na Okružni N O O , da saznam što je s domovima. D r u g t a j n i k N o v a k o v i ć m e obavijesti, d a j e ekonom iz V e l . Crikvene bio kod n j i h i kazao, da je n j i h o v dom čitav, a o G r a b o v c u , da ne zna ništa. Otišla sam p r i j e k i m putem za Grabovac, g d j e sam obišla d j e c u na rasporedu. P o s l i j e podne našla sam i druge drugove i drugarice na zgarištu našeg d j e č j e g doma. Od klupa, stolova i kreveta, k o j e smo sakrili u okolišna žita, nismo našli više nego četvrtinu. Z e munica n i j e bila otkrivena. T a j put j e V o j n i č k i G r a b o v a c čitav izgorio. Spasili su i naš dom,. U c i j e l o m selu bile su donekle sačuvane samo d v i j e kućice. Otišli smo tražiti, u k o j e m selu imade čitavih kuća, i tako smo našli jednu kućicu u selu R a d o n j i blizu P e t r o v e Gore. P o l o ž a j j e bio dobar, samo što su prostorije bile malene. Tu smo preselili mali d j e č j i dom iz Crikvene, a školska d j e c a iz doma u V o j n i č k o m Grabovcu premještena su u više domova. P r o s v j e t n a grupa, n j i h 30, otišlo je s drugom i drugaricom D i k l i ć u Topusko, a kasnije u d j e č j i dom u Glinu, a za ostale osnovan je dom u J o v i č i ćima. Još se nismo ni smjestili, kad početkom jula započne evakuacija d j e c e u I t a l i j u . « Dokument 481 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A 0 EVAKUACIJI DJECE U ITALIJU 2. I 3. VII. 1944. SOCIJALNI ODJEL ZAVNOH-a Tajništvu ZAVNOH-a Izvještaj o izvršenoj evakuaciji djece 2. i 3. VII. 1944. Prema primljenim direktivama izvršeno je: 1. Organizirana je prihvatna evakuaciona stanica u ičemernici, pri kojoj se okupljaju djeca za transport.1 Ta stanica organizirana je ovako: a) uređeni su privremeni .ležaj i za 150 djece s pokrivačima b) uređena je kuhinja sa 1 kotlom od 60 1., nešto posuđa te zdjelice i žlice. Pomažu 4 drugarice. c) uređeno je knjigovodstvo i to: evakuaciona knjiga, u koju se uvađaju tekućim brojevima sva lica, koja se evakuiraju, d) umnožene su evakuacione liste (posebne za odrasle, a posebne za djecu), e) za komandu aero-baze vodi se lista s popisom svih osoba, koje se evakuiraju, f) uređena je ambulanta za pregled djece i odraslih, koji se evakuiraju. 27 Žene Hrvatske u NOB 417 �Evakuaciona stanica ima svoja staina kola i kočijaša. Upravu evakuacione stanice sačinjavaju: Zlatarić Saša, Mira Debeljak, Katica Puškarić, Anica Kirac i dr. Jungwirt. Drugarica Zlatarić vodi organizaciju. Drugarica Puškarić vodi ekonomiju. Drug Jungwirt vodi ambulantu. Drugarica Debeljak radi s djecom. Drugarice Zlatarić, Kirac i dr. Jungwirt vode i popise i odpremaju djecu. U ZAVNOH-u rukovodi poslom Tatjana Marinić, a transporte vodi Draga Kajfeš.2 Delegat ZAVNOH-a za smještaj i brigu o djeci u Italiji je Dara Janeković. Na terenu organizirane su : prihvatne stanice u dječjim domovima i to : u Buzetu za ONO'O Banija, Radonja i Vorkapić za Kordun. U tim prihvatilištima okupljaju se djeca, raskužuju, šišaju i čiste, te čista dopremaju u evakuacionu prihvatnu stanicu. Poslane su ONOO-ima za Liku i Pokuplje upute za evakuaciju djece. Pratioci 2. VII. bili su: 1. Vraneš Mara, 26 g. seljanka iz Smiljana, Gospić, bila na radu u dječjem domu u Buzeti. 2. Laura Ast, 31. g., švelja, rođena Samokovlija iz Sarajeva, svršila III. raz. građanske škole, bila na radu u dječjem domu u Buzeti. 3. Matilda Papo, 43 g. rođena Salom iz Mostara, svršila IV. razreda građanske škole, bila ekonom u dječjem domu u Buzeti. 4. Slava Ogrizović, rođena Vrinjanin iz Zagreba, upravnica dječjeg doma u Buzeti. Otišla kao pratnja s tim da se odmah vrati natrag po naređenju druga Paje. �Djeca pred evakuacionom stanicom u Čemernici Evakuacija 3. VII. Taj dan prebačeno je 291 dijete i to : dječji dom Radonja 44 djece, Buzeta 46, Grabovac (kulturna grupa Diklić) 29, Gvozdansko 76, Gimnazija 78, Ličke izbjeglice djece 18 . .. svega 291 dijete. Od odraslih kao pratnja djeci otišle su ove osobe: a) za sve domove: 1. Anica Horvat, nastavnica za dječje vrtove iz Buzete, stara 17 godina. 2. Boja Babić, 19. g. iz dječjeg doma u Buzeti. 3. Zlata Rebić, 31 g. iz dječjeg doma u Buzeti. 4. Janja Banjanin, upravnica dječjeg doma iz Gvozdanskog. 5. Draga Šukunda, iz dječjeg doma, Gvozdansko. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Za soc. 1 Slične evakuacione stanice p o s t a v l j e n e su u L i c i i S l a v o n i j i . Sa evakuacione stanice u Čemernici evakuirano je 2. i 3. V I I . 1944. g. ukupno 775 d j e c e i to: 18 dojenčadi, 280 d j e c e od 2—7 godina, 358 d j e c e od 7—11, 80 djece, k o j a su tada polazila g i m n a z i j u i 39 d j e c e u dobi iznad 10 godina, k o j a su tada bila ili bolesna, ili bez r o d i t e l j a . Iz d j e č j i h domova evakuirano je 413 djece, i to iz Crikvene — 45, Buzete — 112, R a d o n j e — 68, G r a b o v c a — 33, G v o z d a n s k o g — 79, iz g i m n a z i j e — 75 djece. Ostala d j e c a bila su u većini iz ličkog, odjel: a 33 iz j e v r e j s k o g z b j e g a . Od te d j e c e 48% je bilo bolesno. D j e c e bez r o d i t e l j a bilo je — 199, d j e c e bez oca — 201, bez m a j k e — 51, sa ž i v i m r o d i t e l j i m a — 194, nahočadi — 12, d j e c e o k o j o j n i j e bilo podataka — 98. P r e m a broju, b i l o j e : iz L i k e — 301 dijete, sa Korduna — 269, iz B a n i j e — 19, Bosne — 78, P o k u p l j a — 3, iz drugih k r a j e v a — 16, bez podataka — 89. 2 Draga K a j f e š poginula je u avionskoj nesreći na aerodromu u Čemernici, kad se vraćala iz I t a l i j e , noseći i z v j e š t a j o smještaju d j e c e u z b j e g u . �Dokument 48Ž EVAKUACIJA NEZBRINUTE DJECE S OSLOBOĐENOG PODRUČJA U ITALIJU Članak iz »Ž.ene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. g. VRATIT ČE SE U SLOBODNU D O M O V I N U . . . Kad je naš Dječji dom dobio obavijest, da spremimo djecu za odlazak, nastalo je uzbuđenje. U p r o s t r a n o j kući Dječjeg doma svuda žurba. Vide se ozbiljna i zabrinuta lica drugarica. Mnoga od njih ima dijete, od koga će se za koji čas rastati, a samo m a j k a zna da to nije lako. Prozivamo djecu i popisujemo. G r a j a i g u r a n j e . Djeca su iskoristila našu užurbanost, pa nesmetano p r e s k a k u j u stolove, natežu se, ispisujući jedno drugome po licu čudnovate šare prstima crnim od dudova. Žurimo, da popišemo svu djecu. Više stotina životopisa : kratkih ali krutih životopisa koji s a č i n j a v a j u jedan dio naše krvlju pisane stvarnosti. Ana, 6 godina. Prezimena nema. Nađena u slunjskim šumama. Mala djevojčica, finih uskih obraza i koso smještenih očiju, ne sjeća se roditelja. U njezinoj d j e t i n j o j uobrazilji ostala je samo j a s n a predodžba o »buli«, kod koje je živjela. Mara, 4 godine. Crnooka djevojčica, bucmastih obraza, ima svoju jezovitu povijest. Neke hladne f e b r u a r s k e noći, kad su vukovi zavijali kroz tamnu noć, našli su partizani napola smrznuto dijete negdje u snijegom z a t r p a n o j Kapeli, koja će vječno čuvati t a j n u o Marinom porijeklu. Stevo, 6 godina. N a š mali filozof. I on je nađen negdje u podgrmečkim šumama. Podivljalo dijete, hodalo je četveronoške. Dugo je trebalo, dok je dijete opet došlo k sebi. A sada blijedi dječak, pametna, starački umorna pogleda pripovijeda: »Ustaše su odveli puno ljudi iz našeg sela. I ćakana, strica i djecu. Bilo je mnogo djece i žena. Zatvorili nas u s t a j u , a gore, na sjeniku, nad nama bili su ljudi. I moj ćakan. Po noći su došli ustaše i počeli klati one gore na sjeniku. K r v je tekla po nama . . . « i mali se Stevo uhvati za ruku, kao da je napipao vrelu krv koja je kapala s tavana . . . »Cijelu noć su klali. Čulo se k r k l j a n j e . Mi smo vikali, a m a j a je plakala. Htjeli su i nas . . . ali smo p o b j e g l i . . . Poslije je m a j a umrla u šumi, a ja sam ostao sam . . . « Prolaze djeca i govore : » . . . oca zaklali ustaše . . . « , »majka umrla u t i f u s u . . . . « , »otac poginuo u borbi na Šijanovom klancu . . . « , » . . . cijela porodica poginula od aviona . ..« Plitvice, Prijeboj, Jadovno, Gospić, Udbina — ta prokleta ustaška s t r a t i š t a — pojela su ovoj djeci hranitelje. Popaljeni su njihovi domovi, strašni plamen progutao je sestru, brata, majku u p o s l j e d n j o j ofenzivi na Liku . . . Automatski bilježimo podatke, a u ušima bruji: » . . . krv j e kapala s t a v a n a . . . « , » . . . plamen je progutao i djeda i babu i jedinu h r a n i t e l j k u , kravu Rumenku, koju je mali. Jovo vodio na pašu . . . « Djeca govore, a pred očima odvija se krvava drama naših dana. Narod-div uhvatio se u nejednaki koštac sa surovom nemani. Odvija se junačka velepjesma divne naše domovine, borbe naše mučeničke, pregažene, ali nepobijeđene Like. Nježna d j e t i n j a usta govore o užasima, klanju, paležu, o domovima porušenim od aviona. Djeca govore i optužuju. I brojke govore i o p t u ž u j u . U prvom t r a n s p o r t u bilo j e : bez roditelja 195 djece, bez oca 207 djece, bez m a j k e 49 djece. Ustaše poklali 242 oca, 46 majki. U borbi poginuo 51 otac i 5 majki. Od t i f u s a umrlo 45 otaca i 81 m a j k a . Prvi t r a n s p o r t otišao je što kamionima, što kolima. Kola za kolima k r c a t a djecom kreću iz sabirališta. O p r a š t a j u se m a j k e od svoje djece. Ličke gorštakinje, očeličene u trogodišnjem ratu, ponosno k r i j u suze, koje ih zalijevaju. Otkidaju se bez riječi, r a n j e n a srca, i ostaju nijeme u svom bolu na p r a š n j a v o j cesti, koja im je odnijela njihova čeda. Samo jedna visoka, mlada žena iz Kosinja dugo je trčala za kolima. Dok bi uz b r i j e g kola išla polagano, govorila bi : »Da znaš, k r a s n a moja, kako mi je. Moj mali L j u b a n mi je sve na svijetu. Nikoga ja više nemam. Moj je Jovan poginuo na Pogledalu još u prvim borbama s Talijanima. Sve mi je izgorjelo. Braća mi zaklana. Bježala sam poput nijeme zvijeri s nejakim djetetom u šumu, na konopcu se spuštala u bezdan, da spasim sebe i dijete od krvoloka. Patila sam, gladovala, trpila. Vidiš, nisam stara. L j u b a n mi je prvo dijete, a p a t n j a i čemer popiše mi mladost. Ne r a s t a j e m se laka srca od djeteta, ne r a s t a j e m se zato, j e r se bojim briga i p a t n j a . Ne! Šaljem ga tamo preko mora, da sačuvam jedino svoje blago od smrti, da mi se nakon r a t a vrati, i kad naraste, da opet �Partizanska škola u zaore djedovsku brazdu .. . Sine, zjenico moja!«, zagrca žena, uhvati se za kola, čvrsto stisne usne, naglo se okrenu i pojuri niz strminu. Na aero-bazi. Sipi blaga ljetna kišica. Žurimo svaki svojim poslom. Posla ima dosta, jer sve su kuće prepune djece. Na plast sijena naslonila se četiri mališana od 4 do 5 godina, zagrlila se i pjevaju : Pavelicu Sto su ne bilo te ziva, tebi mala djeca kliva. Krijemo jedan od drugoga suze i bježimo nekud za poslom. Samo plećata Ličanka, opaljena suncem, što je jučer stigla iz velebitskih strana, stala na sred dvorišta, otvorila usta, a suza suzu dostiže po umornom obrazu. iSjećanje je dovodi na njeno malo srpsko seoce pod Velebitom, na grozne bezdanke, gdje joj završiše njezina četiri cvijeta, koja prije toga padoše pod krvničkim nožem kao trava u otkosu ... Lovskoj, kotar Novska »Ocu li se, dlugalice«, pita sitni četverogodišnji glasić, koji je prije toga zavodio pjesmu, »ako budem dobal, voziti u avionu visoko, visoko sve do mjeseca?« »Hoćeš, hoćeš, Rade, samo sada treba da ideš spavati. Vidiš, kiša pada«. Nerado odlazi Rade na spavanje. Kad smo ga slijedeće večeri metali u avion, šapnuo mi je u uho : »A ako Ti budeš dobla, onda cu ti donijeti jednu zvijezdu. Uklast cu je mjesecu i poslati je iz Italije.« Sva tri aviona su puna. Jedan se već diže. Iz ostalih čuje se pjesma. Znaju, da ostavljaju rođeni zavičaj, svoju dragu okrvavljenu zemlju, da u tuđoj zemlji, pod zaštitom Saveznika, nađu zbjegove. Već su se davno digli avioni, a u ušima nam odzvanjaju posljednji pozdravi malih Ličana svojoj dragoj junačkoj Lici: Aoj Liko i te tvoje Ja odlazim na Jadransko gore, More. �Dokument 483 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU OD 15. VII. 1944. ZAVNOH-u 0 DJEČJEM DOMU U ZVEČEVU OBLASNI NOO ZA SLAVONIJU Socijalni odjel Br. 37/15. VII. 1944. Predmet: I z v j e š t a j socijalnog odjela Zemaljskom antifašističkom vije ću narodnog oslobođenja Hrvatske Socijalnom odjelu . . . U dječjem domu (Zvečevo) imamo 3'0-tero djece, koja su sa svim potrebnim snabdjevena. Sva djeca pohađaju školu. Na terenu još ima dosta djece, koja bi trebala dječji dom, ali momentano nam nije moguće da to pitanje na ovaj način riješimo, jer nam je iskustvo pokazalo velike teškoće u posljednjoj ofenzivi, naročito sa malom, djecom ispod 6 godina. U ovom domu sva su djeca između 6 i 10 godina starosti. Djeca na terenu, odnosno po selima su kod svoje rodbine, u koliko nemaju roditelja, i o njima vode brigu NOO-i, iako ta briga nije svagdje potpuna. Pored gore navedenih potreba naroda popaljenih i opljačkanih sela među prve postavlja se gradnja kuća, ali momentano zbog Dokument sezone žetve istom poslu u potpunosti nije moguće pristupiti, nego se samo obavljaju pripremni radovi, t. j. popis materijalnih sredstava, alata i radne snage (stručnjaka). Čim se dovrši žetva, momentano će se pristupiti izgradnji kuća i najnužnijih gospodarskih z g r a d a . . . U zadnje vrijeme sve više upućujemo dječake na zanat u vojne i privatne radionice. Dječaci sa voljom idu na nauk, jer je postupak u većini s njima dobar, a gdje se pojavi nepravilan odnos majstora prema naučniku, mi ga ispravljamo, t. j. niži NOO-i. Smrt fašizmu Sloboda narodu! Pretsjednik: Za socijalni odio: u z. Lukić Simo Teocer Alojz 484 BRIGA SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-a ZA SMJEŠTAJ DJECE, TRUDNICA I MAJKI S DOJENČADI Zapisnik s konferencije o smještaju djece, trudnica, majki s dojenčadi i bolesne djece održane u odjelu socijalne politike Prisutni: predstojnik odjela soc. politike drug Stjepan Šalamun, predstojnik zdravstva dr. tšilović Srećko, predstojnik odjela prehrane drug Uzelac Đuro, te Tatjana Marinić i Saša Zlatarić iz odjela soc. politike. Drug Šalamun obavješćuje prisutne, da je po nalogu Vrhovnog Štaba obustavljeno daljnje evakuiranje djece i civilnog pučanstva. Na sabiralištima sakupljeno je oko 1660 djece, i t o : Evakuaciona stanica Čemernica 206 djece, Vorkapić 130 djece, Radonja 1,31 dijete, Sjeničak 230 djece, Cvitković 150 djece, Buzeta 110 i Gvozdanski 100 djece. Koliko djece ima sabrano u Pokuplju nije poznato. Trudnica ima 16, majki s djecom na prsima 21, dojenčadi bez majki 2, te da je potrebno poduzeti korake da se djeca i majke smjeste. Nakon savjetovanja z a k l j u č u j e s e : 1. Da se za trudnice i majke s djecom na prsima otvore dva doma, jedan uz drugi i to u blizini Gline tako, da bolnički liječnik bude pri ruci. Upravu doma da preuzme jedna stručna sestra pomoćnica i da se namjesti jedna babica. U dom bi se primale trudnice u 9 mjesecu trudnoće i majke s dojenčadi, koje se nikako nemaju gdje skloniti. Organizaciju doma preuzima dr. Ivan Košić iz zdravstv. odjela ZAVNOH-a u sporazumu sa ONOO za Baniju. U tu svrhu da se odmah izašalje druga dra Košića na ONOO za Baniju. 2. Za bolesnu djecu, da se odmah uredi već projektirana bolnica u Buzeti, pa da se u tu svrhu izašalje druga dra Jungwirta da to uredi. �Osoblje partizanskog doma u St. Cesarei ONOO za Baniju da se odmah izašalje drugove dra Košića i dra Jungwirta da tamo dogovore sve što je potrebno za uređenje tih ustanova. Drug Jungwirt da zatraži od ONOO-a da uredi zgradu, u kojoj je bila gimnazija u Klasniću za dječji dom i da ONOO-a odmah preseli dječji dom iz Buzete u Klasnić, jer je sada smješten u zgradi, koja je predviđena za bolnicu. 3. Drugarica Marinić i Zlatarić, da djecu sa evakuacione stanice na Čemernici, koja su za raspored, predaju NOO-ima, a ostalu sklone u dječji dom u Klasniću. Da organiziraju dječje domove od sadašnjih dječ. sabirališta: Buzeta, Gvozdansko, Vorkapić i Radonje. 4. Da se djecu i;z Pokuplja vrati u dječji dom u Lasinji. 5. Radi opskrbe hranom dječ. domova i doma za trudnice i majke s dojenčadi pre- uzima brigu drug Đuro Uzelac predstojnik odjela za prehranu s tim da uredi tako, da glavne živežne namirnice daju ONOO-i dodatak na hranu da se kupuje. Pitanje novca za domove urediti sa financijskim odjelom. 6. Da se zamoli tajništvo ZAVNOH-a, da od sanitetskog odjela GŠ zatraži da sestru pomoćnicu, drugaricu Veru Cegec-Lipovčak, koja je sada upravnica prihvatne bolnice 34 divizije, ustupi kao stručnjaka za organizaciju nadzora nad djecom na rasporedu (smještenu u tuđim porodicama). 7. Da se zamoli tajništvo ZAVNOH-a, da od VŠ zatraži odobrenje, da se uz ranjenike prebace i bolesna djeca, koja trebaju specijalno liječenje. Završeno ! Dana, 27. VII. 1944. Za odjel soc. politike: Marinić T a t j a n a �Dokument 485 IZVJEŠTAJ PROSVJETNOM ODJELU ZAVNOH-A 0 RADU OSNOVNE I SREDN J E ŠKOLE DJEČJE KOLONIJE U SANTA CESAREI Izvještaj Radi učestalih ofenziva na oslobođeni teritorij i čestih prepada trupova počela je 1. VII. 1944. evakuacija djece sa Banije, KorRed. broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Razred I* lb I» % Id le If le Ih F li Ik II* IIb Ile III IV B r oi di ec e B ro i di ece dječ. 38 35 40 djev. svega 22 7 37 35 31 39 35 25 29 26 30 33 33 35 25 35 21 27 24 272 616 520 — — 47 — 36 35 33 — — — — 26 26 34 26 40 30 — — 5 — 10 — 30 28 24 334 Srba Hrvat. 38 35 40 47 36 35 33 26 31 34 36 40 30 44 30 50 31 — 44 — Danas imademo u osnovnoj školi 17 odjeljenja sa 8 stručnih nastavnika i 4 pomoćna, kako se vidi iz priložene skrižaljke: svega 1 — — 8 8 1 10 4 — 1. musi. — — — — — — 1 1 3 5 5 9 9 23 1 1. jevr. 94 Nastavnica Soi'ć Sofija Tadić M i r j a n a Jović Anka Jović Anka Magdić Lepa Kugler Herta Kugler Herta Jovičević Dušan Potkonjak Ljubica Gašparović Anka Magdić Lepa Rajčević Gina Jokanović T a t j a n a Jokanović T a t j a n a Potkonjak Ljubica Soić Sofija Gašparović Anka 2 duna, Like, te Slavonije. 1 Ponajprije su prebačena najmanja djeca, a već 3. VII. počelo se otpremanjem djece, koja prema starosti treba da pohađaju školu. Poslije 6-dnevnog boravka u karanteni u Carbonari-u, otpremljena su djeca u St. Cesarei Terme na jugu Italije. Budući da su iz zdravstvenih razloga morala djeca primiti više vrsti injekcija, a i topla klima izazivala je prvih dana reakciju, nismo otvorili školu 14 dana, dok se djeca nisu aklimatizirala i odmorila. 2 Dne 26. VII. izvršeno je grupiranje djece po odjeljenjima, te formiranje razreda. Do danas je osnovnom školom obuhvaćeno 616 djece. Budući da je većina djece bilo nepismeno, otvoreno je najviše I-vih razreda. Od učenika, koji su navršili 110 godina, a nepismeni su, formirali smo 2 t. zv. napredna I. razreda, u kojima se radi veće apercetivne sposobnosti te starije djece preuzima gradivo bržim tempom. Praksa pokazuje da je to pitanje pravilno riješeno, djeca će za kratko vrijeme svladati propisano gradivo za I. razred i odmah preći u II. razred. — — — — — — — — Obuka se vrši u dvije školske zgrade sa 7 prostorija te u 2 šatora. Radi velikog pomanjkanja prostorija nastava se vrši dvokratno, a da se svi razredi mogu pravilno izmijeniti, ima svako odjeljenje obuku 5 dana u sedmici. U doba, dok se djeca zadržavaju u dječjim domovima, ponavlja se sa njima i utvrđuje pređeno gradivo. . . . Materijalno stanje. Potrebni materijal za školu nabavlja se i ovdje vrlo teško, jer vlada velika nestašica teka i olovaka, te potpuno pomanjkanje knjiga. Poduzimamo sve, da se škole pravodobno snabdiju potrebnim stvarima. Sva djeca gimnazije su u organizaciji UtSAOJ, te se s njima drže redovni sastanci. Ostali prosvjetni rad. Za nepismene drugove i drugarice otvoren je analfabetski tečaj. U početku je polazilo tečaj 21 učenica. Radi karantene u �nekim domovima spao je broj redovnih polaznika na 14. Čim se dovrši karantena po domovima, otvorit će se opće obrazovni tečaj. Plan i program rada za taj tečaj već je učinjen. Predavači će biti profesori gimnazije. U mjesnom NOO-u zadužena je u školstvo Anina Tompa. Obuća i odjeća djece je potpuno manjkava. Veliki dio djece nema što presvući, a obuće nema nitko, pa je laglja prehlada vrlo česta pojava. Poduzimamo sve, da se djeci što prije nabave potrebne stvari. Zdravstveno stanje manje i odrasle djece u posljednje dane naglo se pogoršalo.3 Dosada ima 200 slučajeva ospica i mumsa, a danas su se pojavila 5 slučaja difterije i 2 slučaja šarlaha. Smjesta su poduzete sve preventivne mjere, da se zaraza dalje ne širi. Škola je zatvorena. Provedena je stroga izolacija po domovima. Porcije, iz kojih djeca jedu, iskuhavaju se. Odraslim drugaricama dr. Karanfilovićeva održala je predavanje o pitanju zdravstva. Isto tako će se održati predavanja i djeci po domovima. 1 O b r o j n o m stanju i starosti naših d r ž a v l j a n a u z b j e g u u I t a l i j i 1944. donosimo o v d j e podatke iz i z v j e š t a j a , k o j i je Centralni odbor z b j e g a iz Jugos l a v i j e u I t a l i j i uputio Z A V N O H - u 30. I X . 1944. bez u r e đ a j a i pokućstva, a p i t a n j e o d i j e v a n j a i prehrane d j e c e n i j e bilo nikako organizirano. M e đutim drugarice, k o j e su pratile transporte djece, a k o j e su p r i j e toga radile u d j e č j i m d o m o v i m a na L o g o r ili b o l n i c a od 0-1 god od 1-8 god. od 8-16 god. Preko 16 god. Ukupno djece Uku p n o M. Ukupno svega 2. S. M. di B a g n o 47 511 849 1234 1407 1096 1545 2641 S. M. di Lauca 119 435 510 1075 1064 1810 1329 Opaska 2139 10 426 687 206 1123 674 655 1329 Aversa 7 114 102 203 223 187 239 426 Carbonara 1 18 19 56 38 44 50 94 — — 16 — 10 6 16 — 37 4 33 8 41 S. C e s a r e a Bari kane. — Radna cela Maglie Radna Lecce ceta 1 3 bolnica Poggiardo Boln. Bari i okolici Ukupno: 12 — 2 190 — — 12 — 12 — 71 42 81 116 96 101 197 — —- Centr. bol. M a g l i e 3 2 59 2 59 2 61 11 2 51 15 36 30 66 3965 7022 1589 2213 2 Kulturno-prosvjetni odsjek C e n t r a l n o g odbora zbjega u Italiji uputio je Prosvjetnom odjelu Z À V N O H - a i z v j e š t a j 6 . X . 1944. g . o kulturnop r o s v j e t n o m radu u zbjegu, a k o j i obuhvaća p i t a n j e o r g a n i z a c i j e kulturno-prosvjetno.g odbora z b j e g a p i t a n j e političkih prilika i n j i h o v o g odraza na p r o s v j e t n i rad, organizaciono stanje škole i t e č a j e v a i ostali prosvjetni rad. Osnovne škole z b j e g a bile su organizirane u S-ta M a r i a di B a g n o (2), St-a Cesarei (1), St-a M a ria di Leuca (2), A v e r s a (2), a g i m n a z i j e u St-a M a r i a di B a g n o i u St-a Cesarei. U tim školama bilo je 1.683 polaznika. (Partizanska g i m n a z i j a , osnovana 1944. g. u G l i n i na B a n i j i , bila je također evakuirana u I t a l i j u , g d j e je, upotpunjena i proširena, nastavila radom). N a d a l j e su održavani mnogi analfabetski tečaj e v i , kod k o j i h su n a j b o l j i uspjeh pokazale L i č a n k e u St-a M a r i a de Leuca, zatim kazališne grupe u St-a M a r i a di Bagno, St-a Cesarea i St-a Maria di Leuca i pučka sveučilišta s p r e d a v a n j i m a u svim logorima. 3 Uslovi, k o j e je z b j e g d j e c e u I t a l i j i našao p r i g o d o m svog dolaska, b i l i su v r l o teški. Z g r a d e , k o j e su bile određene za d j e č j e domove, bile su 3030 3992 3057 Osoblje 58 oslobođenom teritoriju, pokazale su izvanrednu snal a ž l j i v o s t i požrtvovnost. Primjenjujući iskustva svog rada u partizanskim d o m o v i m a u domovini, one su u n a j k r a ć e v r i j e m e i g o t o v o ni sa k a k v i m sredstvima uredile uzorne d o m o v e . N a k o n 14 dana započeo je r e d o v a n školski rad u z b j e g u . U organiziranju d j e č j i h d o m o v a u I t a l i j i istakla se naročito M a t i l d a P a p o i Z l a t a Rebić. U d j e č j i m d o m o v i m a z b j e g a v l a d a o j e isti duh, k o j i j e v l a d a o u partizanskim d j e č j i m d o m o v i m a u domovini. O tome, koliko su se ova d j e c a brinula i bila vezana uz ome k o j i su ostali u d o m o v i m a u z e m l j i , s v j e d o č i pismo S o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a d j e č j i m dom o v i m a u Klasniću, R a d o n j i , Jovičićima, Preki, D a brini i G l i n i i d j e č j o j bolnici u Buzeti od 10. X I I . 1944., k o j e donosimo u izvodu: » P r e m a priloženom popisu d o s t a v l j a j u se razne konzerve, čokolada, bonboni, sapun i t. d. Te živežne namirnice i ostalo sakupila su naša djeca, k o j a su o v o g l j e t a otišla u I t a l i j u . Ona su otkidala od svojih usti ju i štedila da mogu poslati dar s v o j i m d r i l o v i m a i drugaricama u d j e č j i m d o m o v i m a u domovini. I a k o je svega malo, ipak to p r e d s t a v l j a skupocjenu pomoć v a š o j svakodnevnoj ishrani. R a z u m l j i v o je, da se mora nastojati, da se sa mater i j a l o m postupa što š t e d l j i v i j e i što svrsishodnije.« �Narod Dokument iz okolice Knina u zbjegu St. Maria di Bagno u Italiji — 1943. g. 486 PET MJESECI ŽIVOTA I ŠKOLSKOG RADA U PUSTINJI Članak iz »Našeg lista«, logorskih »KAKO novina SMO Navršilo se pet mjeseci našeg rada u školi. Prvo polugodište u El-Shattu. Poboljšale su se prilike i uslovi pod kojima mi danas radimo. Nad nama je sjena platnenog krova. Dječica sjede pred drvenim klupicama. Slova se nižu pred njima na crnim limenim pločama, a ilustracije raznih El-Shattskih događaja veselo se šarene u dječjim crtankama. »Pionirski list«, »Glas pobjede« i druga štampa hitro prelazi iz ruke u ruku. Nove geografske karte, zidne novine i reklamne slike savezničkih aviona i brodova osvježuju monotonu boju šatorskog zida. Rad, veselje i pjesma u svakoj platnenoj učionici. Započeli smo drukčije. Pod toplim februarskim suncem, na žutom pijesku. Svako je jutro odlazilo s pjesmom oko 450 djece iz prvog rejona tamo, gdje su se danas podigli šatori III. logora. Neobičan je to bio prizor Svaka četa sa svojim, drugom učiteljem stupala je i razmještala se na pustinjskoj širini kao mala vojska. Svaki je zauzeo svoje mjesto. Iskopao sjedalo u pijesku. Onda je počinjala obuka. prvog logora, br. 181, 1944. g. 1 NAPREDOVALI« Prvi razredi su imali u početku maleno drvce i beskrajnu žutu pustinjsku ploču. Po njoj su iskrsavali nesigurni crteži kamiona, brodova i aviona. Radost je bila velika. Prostoru ploče i crtežima nikad kraja. Nije trebala stara krpa za čišćenje školske ploče. Pod vještim rukama djece II. razreda čarobno su nicale iz pijeska i naše vrletne planine, klanci, otoci, luke i bunkeri. Sjećanje na borbu u domovini djeca su živo prenašala na pustinjski pijesak. Fašisti su tih dana grdno stradali. Sve se rušilo na njih. Ostali su zauvijek pod pustinjskim pijeskom. Najstariji su označavali u arima i hektarima veličine svojih ostavljenih vinograda, vrtova i maslinjaka, i tako su naša djeca, u topla jutra, osvajali i oživljavali azijsku pustinju. A pri kraju su oni najmlađi zavitlali kolo. Sve je šire i šire bivalo, dok se na kraju ne bi slilo u jedno ogromno šareno i raspjevano kolo. I jedno jutro, kad je aprilsko sunce ozbiljno zapeklo, a sitna dječja lica pokisla u znoju, ušli smo prvi put u školske šatore. Podigao se čitav mali platneni gradić. Bilo �ih je 19 na broju (prvi rejon prvog logora). Jutarnja se slika promijenila. Malene, brze i bose nožice hitro i vješto preskaču preko šatorskih konopaca. Kroz platnene rešetkaste prozorčiće proviruju nestašne glavice nasmijanih očiju. Veselo dovikivanje: »Hej, trećaši, nakrivio vam se krov«, »Drugaši, zategnite konopce. Odnijet će vas gibli2 lipo u Primorje.« Oni najmanji hrabro vuku svoje male bančiće,® vlastitu rukotvorinu, sjednu na njih, karton naslone na koljena, klupica je gotova. To je sav namještaj. A ipak se radi, mnogo radi, nema neprijateljskih topova, minobacača ni aviona. Osiguran je miran život i rad u El-Shattu. Najteže je bilo s papirom. Nije ga bilo dovoljno, a svi hoće da pišu za »Zidne novine«, za »Pionir«. Pitanje su riješili brzo sama djeca. Ko mišići zavukli se svugdje, gdje su bile ostavljene prazne cementne vrećice, pa i torbe. Olovka je najdragocjenija. Ljubomorno se čuva. Ali drugarstvo uvijek pobjeđuje. Lomi se ona u potrebi na dva tri dijela. Svi treba da pišu, svi žele da uče. Svaka izgovorena i napisana riječ izaziva dnevno sjećanje na dragu domovinu, borce, druga Tita. U tim malim drugovima odražava se borbeni duh Dalmacije i cijele naše domovine. Pjesme niču. Mali Ivo poručuje: »Druže 'Tito, oslobodi nas još ovo lito«. Velika je ljubav i vjera u njega. Mali Vinko sprema sliku druga Tita, nosi je u šator. »Znaš, drugarice, svi ga vole, pa se bojim da nam ga netko noću ne bi odnio. Ovako ja svaki dan. Noću ga čuvam u mome šatoru, a ujutro donosim«. šestgodišnja me Ljubica tiho moli: »Pokaži mi po dva slova dnevno. Jedva čekam da pišem ocu u Biokovo«. Jutrom se okupljaju oko geografskih karata. S uzbuđenjem prate po karti velike pobjede naše NOV i velikih saveznika. »Vidiš, drugarice, da ćeš jesti s nama još ove zime suhe smokve u Podgori«. Odgovorila sam im s osmjehom: »Nije ih imao tko sušiti«. Ali oni me zapljusnuše s povicima: »Partizanske radne čete, zar ti to ne znaš, drugarice?« I tako jedno jutro osvanule su pred njima drvene klupe. Čak i prava crna ploča. Uzbuđenje je bilo veliko. Kroz sve šatore prostrujalo je radosno dječje cvrkutanje. Natjecanje tko će bolje urediti svoj šator bilo je udarničko. I za čas očišćeni, natopljeni vodom, zasuti, ukrašeni slikama, lelujali su se veselo školski šatori na čvrsto zategnutim konopcima. Trećaši odnose pobjedu. Ali što onda? »Eh, da mi je sada imati makar ključ«, smije se mala Olja. A šator, kao za inat, ima dvoja vrata bez ključa i Obuka u Ell Shßttu �U Ell Shattu Stranica iz »Početnice« �Djeca prozore bez stakala. Stariji se đaci snašli. Izmišljaju bezbrojne načine kako će ga poslije obuke zatvoriti. Tajnu ljubomorno čuvaju. Jednu sam otkrila. Zatvaraju iznutra, pa kao mačići preko »tavana« izlete napolje. Oni najmanji dežuraju. Samo često dežuraju u društvu, zaigraju se, pa trčeći oko šatora rastvore sva vrata i zaborave na svoju dužnost. Ujutro, naravno, plač. Nestale šarene lijepe slike. Najveselije je u gimnastičkom šatoru. Zvuči harmonike razliježu se često jutrom uče na pijesku i večerom. To male pionirke igraju i pjevaju. Pored njih natječe se u vježbanju mnogo djece. Čak i oni najmanji. Veselje, radost, život. Naokolo mnogo zahvalne publike. Majke u naručju s djecom i naši starci. Djed Ivan veli: »Da mi je skinuti jedno četrdeset godina, vala bi i ja zabalao.« Naša je škola okupila roditelje i djecu. Zahvatila je duboko u srž našeg naroda u zbjegu. Večerom se razliježe po svim- šatorima popularna pjesma pionirskog kola »Zavitla se kolo usred Dalmacije«. 429 pw �1 Nakon p o v l a č e n j a od preko šest mjeseci, _oko 28.000 jugoslavenskih izbjeglica, većinom iz D a l m a cije, smjestilo se u pustinjskim logorima Egipta — u E l i Shattu, Katatbi i Tolumbatu. ( V i d i dok. br. 28«, str. 473 k n j . I.) Ž i v o t je u logorima započeo odmah. L o g o r i su bili puni djeoe. T r e b a l o ih je okupiti i otvoriti za n j i h osnovnu školu. Uskrsnuo je odmah i problem smještaja. H i l j a d e je djece, a ne'ma ni zgrada, ni šatora, ni krede, ni pisaljke, ni papira, ni k n j i g a . Ipak je na prostranim pustinjskim uvalama i huincima 22. I I . 1944. g., devetnaest dana nakon dolaska, započela radom osnovna škola u p r v o m logoru E l l Shatta. T o g a dana, nakon svečanog o t v o r e n j a , desetak g r u p a d j e c e sa s v o j i m nastavnicima razišlo se prostranom pustinjom, da potraže na pješčanim humeima s v o j e » r a z r e d e « i da u pijesku iskopaju s v o j a prva sjedala. T a k o je započela obuka u EU Shattu, zatim u Katatbi i Tolumbatu, g d j e je 5.766 učenika bilo o'buhvaćeno u 174 školskih o d j e l j e n j a . D v a mjeseca nakon o t v a r a n j a osnovne škole, o t v o rene su d v i j e niže g i m n a z i j e , u k o j i m a je r a d i l o 1.194 učenika u 32 o d j e l j e n j a . P r o b l e m i su se nizali: kako nadoknaditi školov a n j e djeci, kako sastaviti nastavni plan i p r o g r a m i t. d. Odlučeno je da starija djeca, k o j i m a je rat omeo školovanje, kroz jednu godinu završe dva razreda. O d m a h se prišlo izradbi nastavnog plana i prog r a m a za osnovne škole. Međutim, sastavljanje p r o g r a m a p r e d s t a v l j a l o je poseban problem, j e r n i j e bilo ni k n j i g a , ni slika, a okolina, u k o j o j su ž i v j e l i , davala je oskudne p o j m o v e i mogućnosti rada. Ž i v a r i j e č učitelja, i nekoliko crteža, morala je pomoći kod stvaranja predočaba i p o j m o v a za sve ostalo. D r a g o c j e n a j e bila međutim pomoć dnevnih l i stova, k o j i su j e d n o m sedmično donosili » P i o n i r s k i p r i l o g « . 18. I I . 1944. g. počeo je izlaziti na šapirog r a f u i d j e č j i list » N a š p i o n i r « , k o j i donosi p r v e štampane tekstove za djecu i originalne dječje radove. P r v e početnice sastavljao je svaki učitelj za svoj razred u obliku » Z i d n i h početnica«, a štampana slova izrezivali su sa natpisa konzervi, sanduka hrane i t. d. V e l i k i je uspjeh bio u izdavačkoj d j e latnosti štampanja »'Početnice«, na f i n o m bijelom papiru u četiri b o j e . Ilustrirani tekstovi u n j o j govore jasno o životu naše d j e c e u logorima. P o r e d škola otvoreni su u logoru d j e č j i vrtići za n a j m a n j e , d j e č j i domovi, stručne zanatske škole za o b r a z o v a n j e mladih radnika i radnica iz logorskih radionica. R a d s pionirima u vanškolsko v r i j e m e bio je bujan i raznolik. O tome s v j e d o č e m n o g o b r o j n e literarne grupe, k o j e su u svim logorima i rajonima uređivali s v o j e zidne novine, a n a j b o l j e priloge slali su u » N a š p i o n i r « . R a d u pionirskim radionicama o k u p l j a o je m n o g o pionira. R a d o v i su bili raznoliki,, rađeni n a j r a z l i č i t i j o m tehnikom i mater i j a l o m , k o j e im je davala pustinja i Sueski kanal (glina, lim, žica, komad drva i t. d.), a posebnu v r i j e d n o s t imali su d j e č j i r a d o v i ji linorezu. N a j z n a č a j n i j i uspjesi vanškolskog rada bile su folklorne, dramske grupe i pionirski p j e v a č k i zborovi. Do zavidne umjetničke visine r a z v i o se t a j rad kod pionira u p r v o m logoru, g d j e je bilo osnov a n o P r v o pionirsko kazalište l o g o r a Ell-Shatt. P r v i počeci" rada pionirskog kazališta bili su veoma teški. T r e b a l o je sve stvarati: pisati, režirati, koreografirati — i to sve bez ikakvih stručnjaka. S a v t a j posao preuzeli su p r o s v j e t n i radnici. Od obojenih vreća, šatorskog platna i konopaca izrađivale su članice A F ' Ž kostime, cipelice i kulise. V e ć u rujnu 1944. g. na s v o j o j d r u g o j priredbi pred preko 10 tisuća g l e d a l a c a iz naših logora, kao i savezničke komande tih logora, to kazalište i z v o d i l o je po .prvi put originalno d j e l o » B i r a n j « — narodni o b i č a j i iz Kaštela, izraženi p j e s m o m i plesom ( d j e l o je doživ j e l o preko stotinu izvedbi na turneji toga kazališta po Egiptu, J u g o s l a v i j i i č e h o s l o v a č k o j ) . 2 3 Pustinjski Klupice. vjetar. D o k u m e n t 487 IZVJEŠTAJ SOCIJALNOG ODJELA OBLASNOG NOO ZAGREBAČKE OBLASTI OD 4. VIII. 1944. SOCIJALNOM ODJELU ZAVNOH-a 0 BRIZI ZA DJECU, ŽENE, INVALIDE I IZBJEGLICE OBLASNI NOO ZAGREBAČKE Socijalni OBLASTI odjel B r o j 1/44 Predmet: Izvještaj o radu u mjesecu srpnju 1944. Dne 4. kolovoza 1944. Zemaljskom Antifašističkom V i j e ć u Narodnog Oslobođenja Hrvatske — Socijalni odjel Prilike za rad na području ove oblasti bile su nepovoljne za rad uslijed čestih neprijateljskih prepada, a naročito u okruzima Krapini, Varaždinu i Zagrebu. U tim okruzima je svaki rad gotovo posve onemogućen, jer neprijatelj stalno kontrolira cijeli teren. iNa području Okruga Bjelovar nalaze se 2 dječja doma i to u Koprivnici i Kloštru Podravskom. Kontrola nad radom u tim domovima sada je nemoguća, jer se u tim mjestima nalazi neprijateljska vojska. Na području okruga Moslavina nalazi se jedan dječji dom i obdanište. U dječjem domu imademo smješteno 18 djece, koja polaze školu. 19 je otpremljeno iz doma za Siciliju. �Dom za majke i djecu u Hercegovcu — 1944. g. U obdaništu su smještene žene i djeca naših boraca. Djece imade 15 u starosti do 3 godine. Opskrba sa svim potrebnim, je osigurana. Sa Moslavačkog okruga odaslani su nepokretni invalidi — pred kratko vrijeme — u Slavoniju, odakle su odpremljeni za Siciliju. Točan broj invalida sa tog okruga nismo još primili, ali su radovi oko okupljanja podataka u toku. 0 invalidima iz ostalih okruga nemamo još nikakovih podataka. Na području ove Oblasti imademo preko 700 izbjeglica, koji su smješteni u tri logora i to: dva logora na bjelovarskom okrugu, a jedan na moslavačkom okrugu. Sve su te izbjeglice opskrbljivane preko odnosnih Okružnih NOO-a. Poduzete su mjere, da su se svi za borbu sposobni prijavili u NOV i to sa bjelovarskog okruga oko 60, dok nam nije poznat točan broj mobiliziranih sa moslavačkog okruga. Veliki broj izbjeglica razvrstan je na rad — prvenstveno na rad oko žetve, — dok su u logoru sada ostale većinom žene sa djecom i stariji ljudi, koji nisu za poljski rad sposobni. U izbjegličkim logorima redovito se održavaju sastanci, na kojima se čita naša štampa, i na kojima se izbjeglicama tumače važnija politička pitanja. Pomoć obiteljima naših boraca — u koliko je bilo moguće — pružena je na svim okruzima. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pročelnik socijalnog Takač1 1 Đuro Takač. odjela: �Dokument 488 IZVJEŠTAJ I Z A S L A N I K A Z A V N O H - A MIRE DEBELJAK I SAšE 15. VIII. 1944. S O C I J A L N O M O D J E L U Z A V N O H - A 0 DJEČJIM ZLATARlć DOMOVIMA OD U R A D O N J I I JOVIČIĆIMA Izvještaj o organizaciji dječjih domova na Kordunu. Okružni NOO za Kordun organizirao je dva dječja doma i to : 1. u Radonji, kotar Vojnić za predškolsku djecu, 2. u Jovičićima, kotar Vrginmost za školsku djecu. Pregledali smo danas te domove i podnosimo slijedeći izvještaj : D j e č j i dom u R a d o n j i . Smještaj doma. Radonja se nalazi u kotlini ispod Petrove Gore, pa ni klimatski ne odgovara za smještanje dječjeg doma (magle, veoma hladne noći i t. d.), ali kako je to dom za malu djecu, koja su teško pokretna, za današnje prilike je u tom pogledu smještaj doma u Radonji dobar. Dom se nalazi uz samu seosku cestu i nema dovoljno dvorište za djecu. Tik uz zgradu, u kojoj spavaju djeca, nalaze se staje za krave i konje, a uz nju đubrište, a uz đubrište zahodi, koji se vežu na dječju privremenu blagovaonu. Zgrade. Dom je smješten u jednoj zgradi i nekoliko baraka. Zgrada ima 3 sobice. U većoj sobi, koja ima pod, smješteno je 18 krevetića, u kojima spava po 2 djece od 5—7 g. U krevetićima su slamarice, presvučeni jastuci, plahte i deke (veoma lagane). U manjoj sobi uređen je ležaj po duljini sobe za manju djecu od 2—4 godine. Na ležaju je slama pokrivena plahtom. Djeca su pokrivena samo dekama, koje su vrlo slabe, jastuka presvučenih ima samo 2—3, a u toj sobi leži oko 30 djece. Za dnevni boravak i za spavanje osoblju prenesena je jedna zgrada tako, da će za djecu biti uređena soba 5X6 m. Kuhinja je sada smještena u jednoj privremenoj baraki pod sušom. Djeca sada jedu pod sušom na stolu. Osoblje spava isto u toj suši i pod vedrim nebom. Unatoč toga što nema prostorija, sve je u domu čisto i uredno. Broj djece. Sada iznosi 60, što je preveliki broj za smještaj. Mišljenja smo, da se u domu u Radonji ne smije smjestiti više od 50 djece, jer ako bude veći broj, prijeti opasnost od bolesti. U dom u Radonji ne bi se smjelo upućivati djecu ispod 3 godine, jer se ta djeca u prilikama (klimatskim i stambenim), kakove su u Radonji, ne će održati zdrava. Upravu doma vodi sada drug Miloš Gvozdenović, koji je veoma agilan, ali nema spreme za vođenje dječjeg doma, a pogotovo doma za malu djecu, koja zahtijevaju naročitu njegu i skrb i pedagoško rukovodstvo. On ujedno vrši i rad ekonoma, za koji je veoma sposoban, jer je okretan, a što je još važnije ima mnogo ljubavi i razumijevanja za djecu. D j e č j i dom u J o v i č i ć i m a . Smještaj doma. Zgrada, u kojoj je smješten dječji domi, veoma je prikladna za dječji dom i na dobrom je mjestu (na brežuljku, dalje od ceste u blizini potoka i šuma), samo je nezgodna za slučaj pokreta, pa je zato u njoj smješten dom za školsku djecu, koja su lako pokretna. Nedostatak je što nema kuhinje, pa će se kuhinja i stan za osoblje morati organizirati u kući, koja je oko 20'0 m udaljena od dječje nastambe. Taj dom još nije organiziran. Djeca spavaju na podu na slamaricama. Nemaju dosta pokrivača, plahti, slamarica, niti jastuka. Još nisu napravljeni ni ležaji, ni stolovi, ni klupe. Za kuhinju manjkaju ploče na štednjaku. Nema nikakvog pokućtva. Radi toga posebno prilažemo popis stvari, koje dom treba, i koje valja čim prije nabaviti. Broj djece iznaša sada 45, a kada se dom uredi, moći će se smjestiti 60 djece. Ima 2 spavaonice (1 za dječake a 1 za djevojčice) bolesnička soba, i velika soba za učionicu, koja će ujedno biti i blagovaona. Posebno ima soba za kancelariju i stan upravnice. Djeca su prilično ospkrbljena odjećom, a ima i 1 padobran, od kojega se može sašiti nešto rublja. �Djeca uče ručni rad pred dječjim domom u Radonji Školski materijal upotrijebit će se od dječjeg doma u Grabovcu . . . Okružni NOO za Kordun imenovao je za upravnicu doma drugaricu Smilju Dojčinović, stručnu učiteljicu, koja će voditi i obuku u osnovnoj školi doma. U domu ima sada samo ekonom i 1 drugarica za p r a n j e rublja. Prema potrebama domova na Kordunu predlažemo da se nađe i namjesti ovo osoblje : U Radonji: 1. Za pedagoški rad s djecom Olgu Dupalo, koja je ranije polazila školu odgojiteljice u Rudama, 1 osoba 2. Za pomoćnu nastavnicu Bosiljku Đerić 1 osoba 3. Za higijeničarku treba naći, 1 osoba 4. Za k u h i n j u : 1 kuharica ima; 2 pomoćnice treba naći, 2 osobe 5. Za praonicu ima 2 drugarice, 2 osobe 6. Za čišćenje prostorija i njegu bolesne djece (danju), 1 osoba 7. Za šivaonu ima jedna švelja, potrebno je naći još jednu švelju kao pomoćnicu, 1 osoba 28 Žene Hrvatske u N O B 8. Za ekonomat sada vodi brigu drug Gvozdanović, 1 osoba Svega 12 osoba. Za J o v i č i ć e : Za upravnicu i učiteljicu Smilja Dojčinović, 1 osoba Za pomoćnu nastavnicu Reginu Kamhi, 1 osoba Za higijeničarku i administraciju drugaricu Zlatu Šestić, 1 osoba Za kuharice : Anku Velimirović i drugaricu Ljubicu iz Radonje, 2 osobe Za p r a n j e rublja i čišćenje prostorija popotrebne su 3 drugarice, 3 osobe Za ekonomat Bogdana Dobrosavljevića, 1 osoba Za šivanje i krpanje 1 švelju, 1 osoba Svega 10 osoba. Potrebno je naći 2 drugarice za p r a n j e i čišćenje i jednu švelju. Prema tomu bilo bi u domu 10 osoba, i to za rad s djecom 3 osobe, a za rad u domu 7 osoba. Na oko možda izgleda, da je broj predloženog osoblja prevelik. Međutim ako se ima u vidu, da će naši dječji domovi biti uređeni tako, da će u stvari obuhvatiti dvije ustanove, i to dom1 i školu, onda broj predloženog osoblja jedva pokriva potrebe. 433 �Naši dječji domovi prešli su fazu, kada su bili samo skloništa za djecu, i moraju se, prema općem razvoju NOB, i oni razvijati. Oni moraju osim krova i kruha našoj djeci dati potpunu zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje prema dobi djece. Zato među osobljem1 predlažemo pedagoge, koji će voditi i odgoj djece i nastavu, higijeničarku, koja će bdjeti nad njihovim zdravljem, te potrebno osoblje za obavljanje redovitih poslova oko reda u kući i životnih potreba djece, (ekonomat, kuhinja, praonica, čišćenje prostorija, šivaona i t. d-) Popis inventara Napominjemo da je neophodno potrebno da Okružni NOO Kordun postavi centralni ekonomat, koji će voditi drugarica Puškarić, jer se domovi moraju hitno snabdjeti i urediti, kako bi u njima započeo redovan život. Ova privremenost u našim domovima jako se odražava u svakom pogledu na djeci. Naročito je potrebno pomoći uređenju doma u Jovičićima ... Izaslanici Mira ZAVNOH-a Molnar-Debeljak, Šaša Zlatarić d j e č j e g doma u Radonji 1 (prilog Posteljina 20 čebadi 20 slamarica 52 jastučnice 43 plahte 7 raznih pokrivača 36 jastuka 21 ručnik 9 madraca za tri kreveta D j e č j a obuća 7 pari papučica Dječje rublje i odijela 14 crnih gaćica (spielhosen) bez rukava (padobran) 16 zelenih gaćica (spielhosen) sa rukavima (padobran) 11 zelenih muških košulja sa rukavima (padobran) 7 muških košulja bijelih (domaće platno) 19 ženskih žutih haljina kratkih rukava (padobran) 11 ženskih haljina zimskih (barhet, polovne) 4 ženskih haljina bijelih (žutica, padobran) 12 malih gaća bijelih (domaće platno polovne) 17 malih prsluka bez rukava 2 mala kaputića 6 ženskih spavaćica (stare haljine, domaće platno) 3 suknje za djevojčice 4 šarene haljine za djevojčice (nove, 2 od flanela) 5 muških hlačica (starijih) 2 ženske bluze (starije) 3 vunene spielhose 2 gaćice ženske 11 pari sokna izvještaju) 35 pari čarapa dugih (novih) 16 pari čarapa dugih (starijih) 30 pari čarapa pamučnih bijelih (starih) Higijensko 9 pljuvačnica 2 noćne posude 1 zahod-stolac posuđe Razni m a t e r i j a l i odijela 8 trbušnih povoja 14 džempera crnih talijanskih (odrasle) 12 pari šarenih čarapa 1 kutija bijele krede 1 kutija pera školskih 3 kutije plastela drv. 1 kutija vodenih boja 2 kista 1 bočica tuša 2 bočice tinte 1 mala bala pak-papira 10 komada crtanka 6 komada bilježnica (22 lista) 1 lutka »Pionir Veseljko« za kazalište 1 lopta 1 mala vrećica krpica za bebe 1 domino u bojama 1 tuba lysola (kruto stanje) 1 tuba ichtyol vaselina 2 kutije seruma proti difterije 15 gr alkohola 60«/o 5 gr kale. hypermangana 1 kutija Novalgin-Cinin tablete 2 tube Plurasola 6 kutija adexolina 1 bočica jod tincture 1 bočica valeriane kapi 1 tuba Flogacida 12 komada hydrophilne gaze 2 komada zavoja �Partizanski dječji dom u Radonji na Kordunu Partizanski dječji dom u Jovičićima na Kordunu �1 kutija catanina 2 kutije masti za kraste 1 toplomjer 1 kutija sulfamic! tablete 2 paketa vate 1 kutija atebrina 1 Iz o v o g popisa inventara v i d i se kako su bila skromna m a t e r i j a l n a sredstva, s k o j i m a su raspolagali d j e č j i domovi. U domu u R a d o n j i bilo je 60 djece, a samo 20 slamarica i 9 madraca. D j e č j e rublje i h a l j i n i c e bile su p o n a j v i š e sašiveni od padobranskog platna, a cipela uopće n i j e bilo. U inventaru l j e k a r n e n i j e bilo ni n a j p o t r e b n i j i h l i j e k o v a , Dokument pa ipak je osoblje d o m o v a i s tim sredstvima i l i j e k o v i m a uspjelo da spasi i sačuva z d r a v l j e velikom broju djece. N a r o č i t o , ako se uzme u obzir, da su u d j e č j i m domovima na oslobođenom teritoriju radile p o n a j v i š e žene, seljanke, k o j e dotada nisu imale nikakvog iskustva u tom radu. 409 DOPIS OBLASNOG NOO ZA SLAVONIJU OD 23, XII 1944, OKRUŽNOM NOO ZA VIROVITICU OBLASNI NOO ZA Prosvjetni Br. SLAVONIJU odio 1030, 1032, 23. X I I . 1944. Okružnom NOO Virovitica Prosvjetni odio Dostavljamo vam ove dvije molbe sa strane Štaba VI. korpusa za prijem srednjoškolske djece u internat. Ako je moguće ukopčati ovu djecu u odjeljenja u srednjim školama na vašem okrugu t. j. ako ima novoformiranih odjeljenja i ako je moguće primiti tu djecu u internatu, vi odlučite u koje bi se škole mogla upisati (i u koji internat).1 O riješenju ovih molba potrebno je obavijestiti Štab VI. korpusa i ovaj odio. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Pretsjednik: Pročelnik: u z. v. r. T a d i j a n o v i ć v. r. Jović Paralelno s oslobođenjem t e r i t o r i j a narodna je vlast otvarala škole i g i m n a z i j e . P r v a g i m n a z i j a k o j a je počela raditi 1943. g. na oslobođenom teritoriju Hrvatske bila je g i m n a z i j a 1 Obuka 4> ?6 u osnovnoj školi a Otočcu. G i m n a z i j a u R u j e v c u otvorena je 1943. g. 1944. g. otvorene su g i m n a z i j e u Pisarovini, Glini, Bršljanici, Pakracu i Požegi, u Otočcu — 1943. g. �Tečaj za upravitelje U dječjih sredini: domova Tatjana u Marinić, Splitu — upravitelj veljače 1945. g. tečaja Dokument DOPIS SOCIJALNOG ODJELA ZAVNOH-A OD 5. II. 1945. 490 PREDSJEDNIŠTVU ZAVNOH-a 0 ORGANIZACIJI DJEČJE KOLONIJE U SPLITU ZEMALJSKO NARODNOG ANTIFAŠISTIČKO OSLOBOĐENJA Odjel Broj VIJEĆE HRVATSKE socijalne politike 128, dne 5. v e l j a č e 1945. Predmet: Organizacija skrbi za nezbrinutu djecu. Predsjedništvu ZAVNOH-a Savezno s nalogom Predsjedništva od 7. I. 1945. broj 22 dostavlja se nacrt organizacije dječje kolonije u Splitu. Nacrt je sastavljen na temelju savjetovanja delegata odjela socijalne politike, odjela narodne prosvjete, narodnog zdravlja i predstojnika socijalne politike. Nacrt je predan zainteresiranim odjelima S tim, da odmah pristupe provedbi reorganizacije dječje kolonije u Splitu,1 jer to nalažu teške prilike, u kojima se nalaze djeca i mladež u toj koloniji. Delegati odjela, koji će provoditi tu reorganizaciju, pregledat će i sve ustanove so- cijalne zaštite i skrbi za majke, djecu i mladež u Splitu i Srednjoj Dalmaciji. Po svom povratku u sjedište ZAVNOH-a nastavit će radom na izradbi zajedničkog plana o organizaciji zbrinjavanja djece i mladeži na teritoriju Hrvatske s delegatima ostalih odjela ZAVNOH-a, koji se bave tim pitanjima. Ujedno se prilaže program i plan tečaja za organizaciju i rukovođenje dječjim domovima. Prvi tečaj, koji je ujedno i prvi takav tečaj u Hrvatskoj, održat će osoblje odjela socijalne politike, odsjeka socijalne skrbi i �Kulturno-prosvjetni rad u dječjoj bolnici u Splitu — 1945. g. zaštite u Splitu prema traženju Oblasnog NOO-a za Dalmaciju. Praksa će se vršiti u dječjoj koloniji u Splitu. Po završetku tog tečaja organizirat će se novi takovi tečajevi sa svrhom da se osposobe rukovodioci za vođenje takovih teča- jeva za cijelu Hrvatsku, a s tim i potrebno osoblje za rukovođenje i rad u dječjim domovima. ' 1 16. X I I . 1944. g., v r a ć a j u se u domovinu d j e c a iz z b j e g a u St. Cesarei. Smješteni su u d j e č j o j kolon i j i u Splitu, u zgradi bivšeg hotela » Š i l e r « . .Sa isku- stvima stečenim u tim domovima, bili su, p o s l i j e Oslobođenja, organizirani svi d j e č j i domovi u Jugoslaviji. Smrt fašizmu - Sloboda narodu! V. D. O d j e l n i predstojnik: u z. Jerko Radmilović D o k u m e n t 491 IZVJEŠTAJ VLATKE BABIĆ IZ BAJMOKA POČETKOM 1945. 0 PREBACIVANJU IZBJEGLICA SA TERITORIJA ZAGREBAČKE OBLASTI U VOJVODINU Glavnom odboru izbjeglica zagrebačke oblasti — D r a v a f o k Otkako1 smo 20. I. pošli na put, javili smo vam se iz Okoraka i proslijedili put do Pećuha. Tu smo, kako je bilo dogovoreno, ostavili Rauša2 i Dragu Horvat. Pokazalo se, da se u Batasegu mora večerati i noćiti, pa su tu ostali Novak3 i drugarica Francika, a Valiđija4 je krenuo s nama do Baje, gdje smo ga ostavili zajedno sa Brabecom.5 Sve do Baje mogli smo uspostavljati veze s mjesnim vlastima (našima i ruskima). Ali je ovo još i sada najbolnija točka našega prebacivanja i to s razloga: a) što su ovdje samo ruske vlasti, koje su i odviše okupirane prevozom vojske, ratne tehnike, municije i ranjenika, što je sva Baja puna vojske, i što je vrlo teško pronaći mjesto za odrna- �Našem transportu priključilo se u Pećuhu onih 25 majki sa dojenčadi, s kojima je krenula još ranije drugarica Marica (Zastavniković). Njih je onaj bugarski šofer jednostvano iskrcao 3 km- pred jednim selom blizu Dunava i ostavio ih da se dalje probijaju kako znaju. zumijevanje i saosjećanje. Drugarice iz AFŽ-a organizirale su na pr. svečan, korporativan doček djece i bio je upravo do suza ganutljiv sam prijem, ma da je on zbog množine djece, koja su u vlaku prozebla, i množine žena stvorio u sumraku priličnu zbrku. Seljani su se otimali za našu djecu i svaka je kuća htjela da ih što ljepše primi i utopli. Budući da su se djeca putem prilično razboljela, (prehlade, bronhitis, upale pluća, čak i 2 slučaja tifusa), privoljeli smo da djeca ostanu par dana po kućama, gdje su ih domaćice prale, razušivale, krpale njihove pohabane haljinice, popunjavale im garderobu i si. Mnogu našu djecu ne možemo ni prepoznati koliko su se izmijenili u novim haljinicama. Drugarica Marica smjestila ih je onda u Vilany-u i pošla dalje sama da otvara put. Kako je prva direktiva Štaba III. Armije bila Sombor, drugarica Marica je pronašla u njegovoj okolici nekoliko sela i organizirala tamo prihvatnu stanicu u selu Kolut. Ali jer se do Subotice lakše putovalo nego do Sombora, mi smo pošli do Subotice, stavili se u vezu s ovdašnjom Vojnom upravom u Novom Sadu, koja nam je dodijelila Bajmok kao prvo mjesto gdje da se smjestimo. U tom je selu 400 napuštenih njemačkih kuća. Drug Habdija i ja pregledali smo jedan dio tih kuća i dali ih odmah uređivati za našu djecu. Iako uređivanje prostorija sporo napreduje, moramo reći da smo od prvog dana naišli ovdje kod svih drugova na veliko ra- Pripremajući Bajmok na dolazak djece sretala sam ljude, koji su mi sasvim ozbiljno pristupali u brizi kako će ta djeca u internatu i nagovarali nas da djecu raspodjelimo po kućama, koje će ih primiti kao svoje i »dati im sigurno više no što mogu imati u zajedničkom domu.« Jedna mala djevojčica — Ruža Patarčić, stara 8 godina, govorila je sasvim ozbiljno svojoj majci : »Otići ću u Opštinu i reći ću komandantu: »Druže Đeno, komandante, ako nam ne date ovu decu, mi imamo pravo da vas izbacimo«. Ili drugo neko (dijete). »Primit ćemo četvoro, petoro i sedmoro (djece). Mama i baćo (otac) neka spavaju u ladnom, a njih ćemo staviti ovdje u toplom« i si.... Vlatka Babić ranje u kako tako toplim prostorijama kao i hranu dok se ne krene dalje za Suboticu, U Subotici nas je dočekao drug Valent.6 Moramo naglasiti da smo tu osjetili ponovno da smo među svojima, na našem tlu, gdje su nas dočekali s kolačima, toplim i slatkim čajem i za našu djecu onako premrzlu i izmorenu od puta — bratskim srcem i osjećajima. 1 štaja, Ovaj koji dokument je rukom pisani koncept i z v j e je pisala V l a t k a Babić, tada referent i juhe), to se putem pokazao m a n j a k na osoblju. Što je z b j e g bio bliže Dunavu, to je i zima bila jača. P r o s v j e t n o g o d j e l a Oblasnog N O O Zagrebačke obla- Preko sti, u B a j m o k u , k r a j e m s i j e č n j a ili početkom v e l j a č e mrznut. D j e c a su bila bosa, pa su ih veća d j e c a p r e - 1945. ,g. T r e b a o je da obuhvati čitav p r v i dio pre- nosila, j e r n i j e bilo odraslih, k o j i bi to činili. P r i j e - bacivanja Zagrebačke oblasti išlo pješice, jer je sav bio za- laz preko zamrznutog Dunava, k o d minus 15 stupnje- Mađarske u V o j v o d i n u , g d j e su d j e c a razmještena. va, koliko je bilo p r v o g dana, i s bosom d j e c o m od N i j e poznato d a l i j e o v a j i z v j e š t a j bio dovršen. 5—10 g o d i n a — bio kod iz se preko Problem izbjeglica Dunava p r e b a c i v a n j a transporta bio j e p i - tanje rukovodećih kadrova. P r i j e svega je sa samom d j e c o m b i o potreban v e l i k i b r o j problem je v r l o rukovodećih težak. kadrova Z b o g toga je i prilikom n j a bio važan. odraslih. U tu svr- 2 hu koristili su se svi p r o s v j e t n i radnici, k o j i su p o - 3 Stjepan N o v a k , z v a n Š t j e f , učitelj. šli sa z b j e g o m . A kako nisu bile predviđene poteškoće 4 Franjo oko eventualnih zastoja, pa noćenja, a time i d a l j i h 5 I v o Brabec, novih obroka hrane 6 Valent (naročito tople hrane kao č a j a I v o Rauš, učitelj. Validžija, učitelj. profesor. Horvat, učitelj. prebaciva- �Dokument 492 I Z V J E Š T A J OD 17. II. 1945. Z A V N O H - U 0 E V A K U A C I J I I S M J E Š T A J U Ž E N A I DJECE ODBOR ZA EVAKUACIJU IZ IZ HRVATSKE U VOJVODINU DJECE Subotica, 17. II. 1945. HRVATSKE Zemaljskom antifašističkom vijeću narednog oslobođenja Hrvatske1 Dragi drugovi2 potkraj kidno su napadati okrug pustili gli smo došlo lovara, pa i i narod Oblasni rovitica. borbe Nismo oko velikim već smo se naredba noć divizijom, a prebacimo prosinca u ta nam preko neki od da ostavila moram cilo i se ići s nama internati i com. tako da naših oko je u osoba, mali od veliko mogli imali smo kod Koste Nagy-a, u a cestu u Pošla U (bez sam u prihvatišta Vratila sam i je Glavno i 20 tici, sva ušivanja bilo Najviše Dravi, Tamo Drave, svu ali narod uz bilo je sa dogovorila podrobno, sa- kreta- smjestimo djece stalni da ne smetamo Odredio to v r i j e m e natrag. Uredili a pre- je smjer 700 je onda preko djece S a po tom majkama). će sa koravaju koman- odredili smještaj Komandant smo djece. armije da se jedinim nečistoću ne slažu ih djece, nema redovan kada idu u vozovi sa vojmogu djecom, Baji čekati djecu još pa i po malu djecu raznim djecom rastaju u gimnazije Frida te otposlan Malu dobro materama i obuku Novi djeca vrlo sa naše Godler kurs u u Bajmoku. — školsku i raz- dan odredišta. Hajfeld-Mastort. su stanicu, Nakon na Učiteljski Suboih raz- koji smješteno smještavamo Tamo u odmah ušiju. Babić za smo i raskužnu — Horvat. djecu Sad nou smje- smješta- selima. je sa najteže. djecom odredbama, domovima, i djecu organiziraju Vlatka Tise odredili otpremamo škole Tu dom. štena, vamo Suboti- Transportira- puna imamo sve Valent vorođenu dječji je u smo dolaze djece su drugarice drug je koja jer vagoni svu zadržavamo Bili generala mi- sve 1.800 toliko. djeca prihvatište djeca Subotici prema i ovdje preko ranjenički naši gdje primamo vrstavamo. jer i domovini jedino već moraju Prvi dana. dalje. da za nekoliko pri- armije, ne sela se dje- toga slavonske. da i sa narodom, priključiti uslijed još ili djece. bandom, već dobro moguće djece. u imamo Som- prevoz- bilo tolike za prešla U Subotici 370 polagano, transporti već — sve se Sada promet, sam tamo nije pred najmanje vezu prebacila pogoršavala, bježalo strašno smo predložio, kraj Sombor ide ostati, III. seljačke područja nje u događaji se Vojvodini će tamo Vojvodinu. Sombor. nas stići su oko se krvava. odnosno vrijeme to djecu — a a su naroda strašno kasnije slavonski Hranu u više je za na- primili Subotice. čas smještaj situacija krenemo da on selima vojske oko je je preba- za koji tim sam bilo dobiti nema prvi brojao Međutim jenjali, ci u prirediti nički još vrlo stanovalo vojske narodom namjeru Dunava puta dom sa državnu nju naše čas krcata sve transport do Djecu samo refe- zaključeno ali sredstava. jer je vlakom Dunav, se noć, s Ipak dobro mogli na pre- u smo gdje vrlo nekim odvezla za putu pa neprilika. selo, nikako moglo, na motoru su se nije željeznički sam pa seljanke su domaćih. Budući Ja naši i kućama komandanta ostavimo ko osim vojske. smo mu nekim kretanje nismo domovi, sa se negdje jedno otale kamion prvim transportom. imali sam i i neki naroda, D r a v e bila su Horvat prvi svi 30. Dravu. Nismo Baje, nih u s na drugovi Onda primili, Tu Iveković, te ali U je Još narod prešli Valent 2.000 da dr. Vranić, redom dječji Sela grada. kolona odjeljenja.8 oko sa bila vojvođanskom NOO-a narodom. počeli su stizavati stigli Madžarsku. domovinu, s vode Suhopolja. Cetušić, I. se smo naša Babić, socijalnog nerado bor do u prva Mileva Vlatka Vi- da i Pečuha, sve savjetovala Oblasnog Zastavniković kao je djecu. dalje. do ostavio defekt smjestila vojske, je XVI. Drave je članova put še je Virovitice, sa česa Božić žene Krenulo evakuaciji vezu prešla renti o a izišla iz Bje- kada do nastavili izbjeglicama: M. pa izbje- je veliki sam transportom sam informirani, naroda stavili prvim puta bila smjer Pitomače, istu smo nas nastao kod bježati. — bili brojem izdana Od počeo NOO, jedan Šofer uslijed Na panike, jer je banda je Krenula jer je ustanova, NOO-a, nepokretni. nam djece. da Sav taj naših voz na- tako, Kalnik u okrug. oko Oblasnog do bespre- Moslavinu, pa preselili se postali je i bjelovarski oko banda Varaždin, okupio mi je našim krajevima, teritorij na narod najviše po počela Krapina, svoj odnosno odredio prosinca koje već nervozno a su Žene se utvrđene uvode stanje. nikako same svuda Po sa stanovnicima, p r a v e po- u po- nered, kućama uslove ne ne se u po- �Dječji dom iz Zveoeva evakuiran gledu hrane i slično. S njima ćemo imati vrlo mnogo posla. Da je njih malo, moglo ih se smjestiti u jedno selo i držati pod stalnom kontrolom, ali tih žena je mnogo i još će ih nadoći a nikoga ne slušaju. Neke imadu dojenče i još troje ili četvero djece i to velike djece za školu pa i ako uređujemo škole u istom selu gdje su one, ne dozvoljavaju da se školska djeca rastave od njih. I kod raskuživanja je teško. Žene ne dadu svoje stvari razušivati, ne dozvoljavaju šišanje djece, osobito ženske i t. d. Tisuću zapreka mora se dnevno prebroditi. Zdravstveno stanje djece je očajno. Ta su djeca na putu većim dijelom od Božića, sva su prehlađena. Čim koji transport stigne, dadem ih (nakon razušivanja) odmah liječnički pregledati. Rezultati tih pregleda su porazni. Ima do 80% bolesne djece. iSve prehlade, bronhitisi, upale pluća, a ima i sušice. Najveću nepriliku sam imala sa internatima male djece iz Slavonije. Internat iz Suhopolja bio je zaražen trahonom. Na to nije nitko bio upozoren, nego je naš doktor na to sasma slučajno naišao putem. Djecu smo odvojili od ostale djece, ali je zaraza bila već proširena, tako da je prvi čas bilo preko 30 teže zaražene djece, a veliki broj na početku zaraze. Najteže slučajeve smjestila sam u Novi Sad u očnu bolnicu, a ostale ovdje u Subotici, samo je liječenje teško, jer je dugotrajno, a nema prostora za sve bolesne. 1944. g. u Vojvodinu Druga je neprilika sa internatom iz Lipika. U tom je internatu sveukupno 193 osobe. Sva su djeca zaražena isto trahonom i nekom kožnom bolešću na glavi. Tu smo djecu sveukupno smjestili u Bačku, gdje imadu liječnički nadzor i gdje će se nastojati da ih se izliječi. Mi smo otvorili vlastitu ambulantu u Bajmoku. Imamo odjeljenje za zarazne i unutarnje bolesti. U toj je ambulanti naš liječnik dr. Martinec i jedna sestra nudilja. Slavonska oblast, iako ima više djece nego mi, nije nam poslala niti jednog doktora, a> niti jedan lijek. U Subotici imamo uređenu vlastitu ambulantu, u kojoj imamo stručnu bolničarku, a mjesni doktor (dr. Špirta) dnevno pregledava bolesnu djecu i pruža im svu potrebnu pomoć. Mnogo je gore sa djecom, koju moramo smjestiti u bolnicu. To su u prvom redu trahomaši i teži slučajevi. Tu djeca nemaju dovoljno njege i ne postupa se s njima kako treba. Ja sam ih posjetila nekoliko puta, pa djeca od mene traže da ih uzmem napolje, bolničarka ih kažnjava šibom i stavlja u kut klečati. To našu partizansku djecu! Naravno da je revolt, kada im ja govorim o tome da se ne smije šibati — to ovdje ne shvaćaju, a naša djeca se čude odakle najednom šibe! I hrana u bolnici je slaba. Imam nekoliko žena rodilja isto ovdje u bolnici. I te se strašno žale na slabu hranu i malene obroke. Tu sam već pokušala sve što sam mogla, ali nema po- �moći. Sada šaljem iz vana hranu, jer mi imamo mnogo svega •— upravo nas obasipaju hranom.4 Samo je to teško, jer je bolnica daleko a mi imamo ovdje vrlo ograničen broj radnih snaga. Od zaraznih bolesti imala sam 2 slučaja difterije i nekoliko slučaja trbušnog tifusa. Ta su sva djeca sada izvan pogibelji. Imam 3 slučaja ludila i to dvoje djece i jedne žene. Slučaj difterije liječio je doktor u gradskoj bolnici 3 dana i poslao onda djecu natrag k meni, pa ih sada imam u posebnoj sobi naše ambulante. Uopće ne polažu nikakovu pažnju na tu djecu. Umrlo mi je do sada 14 djece. Sve dojenčadi. Sva ta djeca umrla su od zapalenja pluća a ima još nekoliko djece koja ne će ostati na životu. Napominjem', da su to sve mala djeca sa majkama, dakle nije na nama nikakova krivnja niti je govora o propustu. To su posljedice teškog puta i velike studeni. Veća djeca, čim dođu ovamo, dobiju sva proljev radi promjene vode i hrane. Tu su ljudi navikli da kuhaju strašno masno, a zaludu mi njima govorimo o preteškoj hrani — ne razumiju to. Misle dobro, a čine slabo. Dnevno svinjsko meso. Jedva sam uspjela uvesti za navečer tijesto — i sada je bolje. Inače djecu hrane odlično. U jutro dobivaju čaj ili mlijeko — kruha koliko tko hoće, i svako dijete marmelade. Ako ima drugih jela — obično kobasica ili suhe slanine, daju im to za doručak. U podne najmanje 3 jela a isto i navečer... R e d a k c i j i n i j e uspjelo pronaći k r a j o v o g i z v j e - imali i bolnicu, pa obdanište i k o l i j e v k u za n a j m a nju djecu. B a j m o k je p r i m i o preko <300 djece, k o j a su imala i d o m o v e i osnovnu školu i g i m n a z i j u i dr. U St. V r b a s bilo je poslano 108 d j e c e i 52 m a j k e , u Kulu 95 d j e c e i 4,3 m a j k e , u Bačko P e t r o v o Selo 42 djece, u N o v i S a d pet m a j k i sa dojenčadi, u H a j f e l d - M a s t o r t poslali smo učiteljski kurs sa oko 70 l j u d i — učenika, nastavnika i ostalog osoblja. N a d a l j e , d j e c a su b i l a smještena u Pacir, Čurug, Svetozar M i l e t i ć , Stare M o r a v i c e , Stari B e č e j , St. i N o v e Sove, Ž a b a l j i t. d. — o čemu nemamo točnih podataka. 1 štaja. 2 0 z b j e g u u M a đ a r s k o j i V o j v o d i n i donosimo podatke V l a t k e Babić, tada referenta P r o s v j e t n o g o d j e l a 'Oblasnog N O O Zagrebačke oblasti. » R a č u n a se da je prosinca 1944. g. i s i j e č n j a 1945. g. prešlo D r a v u oko 19.000 u g l a v n o m žena, staraca i d j e c e iz zagrebačke i slavonske oblasti. P r e l a z preko D r a v e , k o j i je svakim danom teži zbog stalnog dnevnog b o m b a r d i r a n j a prelaza kao i uslijed smrzavanja r i j e k e , vršio se uglavnom noću. K a d su nadošle sante leda onemogućile prelaz šlepom, g r a d i o se na brzinu ledeni put, tako da su se kukuruzne stabljike slagale jedna do druge, pa polij e v a l e , preko n j i h se unakrsno p o l a g a o drugi red stabljika, opet p o l i j e v a o i tako r e d o m nekoliko puta, da bi se smrzavanje r i j e k e na tom mjestu ubrzalo i omogućio prelaz pješice. Preko tog ledenog puta prelazila su d j e c a noću na oko 20 m r a z d a l j i n e j e d n o od drugoga. N j i h o v e nožice još u v i j e k su na nekim mjestima, naročito prema sredini r i j e k e , propadale u vodu. P r a t i l a nas je naša stara partizanska sreća uz isto takvu o d važnost, tako da nam ni j e d n o dijete, čak predškolskog uzrasta, prelazeći noću svo saneno i samo, n i j e skrenulo s tog zaista l e d e n o g puta i potonulo u b r z o j i m u t n o j D r a v i . Sta više, jedna grupa školske d j e c e gradeći put, o p j e v a l a ga je u desetercu. S m j e š t a j i s n a b d i j e v a n j e preko D r a v e bilo je ovisno od dozvola sovjetskih v o j n i h vlasti. Poteškoće smo oko d o b i v a n j a tih dozvola tumačili sve do 1948. g. potrebama v o j n i h o p e r a c i j a i n j i h o v i h nužnih posljedica — ratnih surovosti. Slavonci su D u n a v prešli kod Batine Skele i smjestili se u Somborn i južno od n j e g a , dok je zagrebački z b j e g iz B a j e krenuo do Subotice, k o j a je bila drugi veliki prihvatni centar i z b j e g l i c a iz H r vatske. N a š dolazak u V o j v o d i n u p r i m l j e n je v r l o srdačno, drugarski i s puno l j u b a v i prema djeci, k o j a su putem bosa i n a j v i š e nikako obučena došla sva izmučena i iscrpljena. Ne mogu se zaboraviti kolektivni dočeci građana onih m j e s t a uz prugu, k o j o m smo dolazili, a u k o j i m a su odbori A F Ž v o d i l i g l a v nu brigu. U tom je Subotica prednjačila, j e r su preko n j e prošle h i l j a d e naše djece. Ona j e r e d o v n o primala do 700 djece, z b r i n j a v a l a ih, osiguravala i o d j e ć u i obuću. Uz pomoć i podršku svih V o j v o đana mi smo ubrzo uspjeli da djecu r a z m j e s t i m o po č i t a v o j V o j v o d i n i , da ih udomimo i smjestimo u škole. U Subotici smo p o k r a j prihvatne stanice M e đ u djecom, koju srno spasavali pred velikim v o j n i m o p e r a c i j a m a na t e r i t o r i j u Hrvatske, bila su i d j e c a spašena iz ustaških d j e č j i h domova: iz L i pika 201, te 100 d j e c e iz Suhopolja. Ta su d j e c a d o n i j e l a trahom i neku bolest na koži glave, pa je b i l o muke da nam se sva d j e c a ne zaraze. U s l i j e d napora b i l o je m n o g o upala pluća, teškog kašlja, d i f t e r i j e i tifusa. V e l i k o m b r i g o m tamošnjih drugova, drugarica, rukovodilaca i svih l j u d i iz z b j e g a , uspjelo je bolesti lokalizirati i smrtne slučajeve svesti na minimum. N a j g o r e su prošla d o j e n čad do godine dana, među k o j o m je bilo oko 14 smrtnih slučajeva od upale pluća.« 3 P o r e d nabrojenih, u rukovodsvu z b j e g a bili su: M a j a Veseli, tada pročelnik P r o s v j e t n o g o d j e l a i V i e n c e s l a v Rohan, tada pročelnik S o c i j a l n o g o d j e l a N O O Zagrebačke oblasti. Z b j e g slavonskih i z b j e g lica v o d i l i su: dr. O l g a M i l o š e v i ć , pročelnik Z d r a v stveno-socijalnog o d j e l a N O O z a S l a v o n i j u i M i r k o Ha'bdija. 4 Na pr. u općini N o v i Vrbas uspostavljen je, na inicijativu Bosiljke Trboiević, predsjednice Okružnog odbora A F Ž V i r o v i t i c a , kontakt sa ženama N o v o g Vrbasa. U stalnom političkom radu uspjelo se u veoma kratkom vremenu masovno zainteresirati i pokrenuti žene za sve a k c i j e oko z b r i n j a v a n j a i z b j e g l i c a i o r g a n i z a c i j e rada žena. V e ć peti dan nakon dolaska izbjeglica žene N. Vrbasa odlučile su da pronađu prostorije i osiguraju sva sredstva, k o j a su potrebna za d j e č j i dom, u k o j e m bi bila smještena djeca, k o j a su se tada nalazila u N o v o m i Starom Vrbasu. O s i m toga d o b r o v o l j n o su se j a v l j a l e žene intelektualke kao učiteljice osnovnih škola i nastavnice viših razreda, za p o d u č a v a n j e djece. K a s n i j e j e održana k o n f e r e n c i j a žena, n a k o j o j su one preuzele obavezu da se pobrinu za oblačen j e d j e c e u domovima, kao i m a j k i , k o j e su ostale i bez n a j o s n o v n i j i h sredstava. �»Kad idu domovini, od u dvanaest, nadčovječanski buduća borbu onda je ljudi, vojska, to dužnost četrnaest, petnaest heroizam pokoljenja bila koju svakog i mladih je šesnaest ljudi, država građana godina koji stvorila, i odrasli rodoljuba. idu žrtvuju ljudi, Ali u borbu, sebe, iako kad znajuć još onda bez da zapravo je to dužnost mobilizacije, će nisu oni ni i poginuti, stupili prema dobrovoljno, u onda život, svojoj djeca je to da bi sretna.« Iz k n j i g e » T i t o p i o n i r i m a « , N o v o P o k o l e n j e — B e o g r a d 1946. �Dokument 493 DJECA BOKCI U NARODNO-OSLOBODILACKOJ Nekoliko biografija Raul Pollak, rođen 1. V I I I . 1929. g. u Zagrebu. Otac mi je po ustašama bio ubijen 1941. g. Mati i sestra su mi bile odvedene u logor 1943. g. Ja sam u travnju 1943. g. bio uhapšen, ali sam pobjegao. Tada sam otišao u partizane (6. V. 1943.). Bio sam po vezi prebačen u Slavoniju, gdje sam se javio u X V I I . udarnu brigadu. Učestvovao sam u akciji na Sirač ( l i p a n j 1943.). Za v r i j e m e proljetne ofenzive 1943. g. u Slavoniji učestvovao sam u probijanju za Baniju (borbe kod prelaza ceste za Lipik, borba u šumi Borovik kod Crkvenog Boka, borba u K r a p j u za prelaz preko S a v e ) . Kad sam bio u Daruvarskom odredu, učestvovao sam u mnogim manjim akcijama diverzantskog karaktera. K a s n i j e sam bio u štabu VI. udarnog korpusa. djece VOJSCI boraca Išli smo u napad na jednu postaju, gdje je bilo 180 N i j e m a c a sa priličnim naoružanjem. Tamno je bilo, noć je bila kišovita i hladna. Došli smo do same bodljikave žice pred bunkerom, kad odjednom N i j e m c i otvore paklensku paljbu na nas. A l i već je sve bilo kasno, naši bombaši, među kojima sam bio i ja, bili smo već prošli žicu, koju smo p r i j e iskidali i počeli bacati bombe u bunker kroz puškarnice. Nijemci, prestrašeni tim naglim napadom, počeli su bježati kroz zadnja vrata, ali ih i tamo dočekaju drugovi iz naše grupe i uhvate žive. Tu smo našli jedan potpuno ispravni puškomitraljez. Za nas nije bilo veće sreće, nego sada, kad imamo automatsko oružje. Svi od reda, od borca, pa do komandanta i komesara, grlili smo ga i ljubili. Tu je nastala pjesma, kolo i takvo veselje, da mu nismo znali kraja. Anđela Car, Nataša, rođena 21. I I I . 1928. g. u selu Širincu, općina Križ, kotar Čazma. U partizane otišla sam 1942. g. dobrovoljno. U borbi sam bila 2 i pol godine. Kroz to Dolaskom okupatora u našu zemlju t. j. v r i j e m e proživjela sam mnogo teških, ali i 1941. g. ustaše su mi ubili oca i dva brata, lijepih časova. U v i d j e l a sam što je pravo, i kao i što su napravili mnogo drugih zlodjela upoznala život. u našoj zemlji. Videći sve to, odlučio sam Prošla sam mnoge borbe po Moslavini, da krenem u borbu, da osvetim pale žrtve, Kalniku, Bilogori, Zagorju, Slavoniji i Korkao i da se borim za bolju budućnost sviju nas. i dunu. Za v r i j e m e neprijateljskih ofenziva gladovali smo često po 3 do 4 dana, ali nikad Odmah 1941. g. po zadatku naših drugo.. se nismo požalili, što smo stupili u borbu, va, išao sam u gradove, uzimao podatke od znajući protiv čega i zašto se borimo. Uvijek ustaškog naoružanja, brojnog stanja i t. d. ' s m o se međusobno drugarski pomagali i žii pomagao u raznim stvarima. U početku v j e l i u slozi i ljubavi, j e r su nas čvrsto ve1942. g. stupio sam aktivno u borbenu jedizali zajednički ideali. Kad bi četa prisjela nicu, g d j e sam nakon kratkog vremena bio na odmor u neko selo, niti ovdje, iako smo zarobljen od strane neprijatelja, odakle sam bili umorni, nismo prestajali da radimo i da bio pušten radi mladosti. učimo. N a j p r i j e bi iskopali za svaku sigurnost rovove iza kuća, kao obranu u slučaju 1943. g. pisale su o meni Pavelićeve nonapada. Postavili bi straže i patrole, a onda vine, kao o komunisti i partizanskom koljaču, održavali v o j n e i političke časove, pisali a ja sam imao tek 14 godina i požrtvovno zidne i četne novine i tako učili. sam radio u oslobodilačkoj borbi. Marijan Staničić, rođen 27. V I I . 1929. g. u selu Staničići, općina K a l j e , kotar Žumberak. Moga oca i tri brata ubili su fašisti, dok mi se još jedan brat i sestra nalaze u Jugoslavenskoj armiji. Odlikovan sam Ordenom za hrabrost radi svog držanja i rada za vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe. Stjepan Horvatić, rođen 14. XI. 1928. u Slavonskom Brodu. Bilo je to 1942. g., kad su naše partizanske grupe, koje su bile jako slabo naoružane, zarobile od N i j e m a c a prvi puškomitraljez. Naše veselje ne može se zamisliti. Za v r i j e m e borbi nije bilo milosti prema neprijateljima. Mi smo jurišali na njega svom žestinom, samo da ga što p r i j e uništimo i učinimo k r a j tim patnjama. Tada smo se međusobno, ili sa drugim brigadama natjecali tko će više učiniti i dati od sebe za slobodu. Pod k r a j 1944. i početkom 1945. g. vodile su se najteže i najžešće borbe. Izgubili smo u borbi mnogo starih i dobrih drugova, ali su ih stalno nadomještavali novi borci, i mi smo bez predaha i odmora jurišali pravcem Zagreba, u koji smo i stigli 7. V. 1945. g, �Đuro Laić, rođen 16. studenog 1928. g. u Šeovici, kotar Pakrac. U partizane sam stupio svojom odlukom 1942. g. Još 1941. g. počelo je po mome kraju ubijanje, klanje, tjeranje po logorima i ja sam prestao ići u školu, još dok sam bio kod kuće. Bježao sam ispred ustaša i Nijemaca, ali su me uhvatili i otjerali sa čitavom porodicom u logor Staru Gradišku, zatim u logor Sisak. Odatle sam uspio pobjeći i prebacio sam se za Slavoniju. Došao sam u moje selo. Bilo je sve popaljeno, porušeno i opljačkano, pa sam odmah stupio u NOV, 1942. g. Prošao sam Šestu i Sedmu ofenzivu u borbama oko Banove Jaruge, Poljane, Slav. Požege i drugih mjesta. Bio sam još za vrijeme borbe poslan od Komande u gimnaziju u Pakracu, ali i tu sam prekinuo školu radi ofenziva. Sada, kada je sva zemlja oslobođena, polazim III. razred gimnazije. Ivo Lončar, rođen 10. VI. 1929. u Koprivničkom Ivancu. Odlučio sam ce u partizane zato, jer su mi bila 2 brata i sestra u NOB. U borbi sam proživio sve doživljaje, koje je doživjela brigada »Braće Radića« od 10, IX. 1943. g., pa do oslobođenja. Bio sam teško ranjen u desnu nogu, te sam imao prelom kosti sa skraćenjem noge. Sada idem u II. razred gimnazije. Pero Kosijer, rođen 1930. g. u Kosijerskom Selu na Kordunu. Bio sam kurir u selu Kurjak. Jednog dana, kad sam nosio poštu za selo1 Barilović, napali su me ustaše i ranili u usta. Ja nisam stao, već sam se borio sa svojim pištoljem tako, da mi nisu mogli pristupiti i živa me uhvatiti. Bježao sam do šume i spasio se. Drugovi su me uputili u bolnicu, i kada sam ozdravio, opet sam radio kao kurir. Jednog dana napadoše ustaše i Talijani na naše selo, i borba se vodila žestoka, u kojoj sam i ja stradao. Jedna granata pala je u blizini, druga pokraj mene, a treća me pogodila. Odbila mi ruku niže lakta i ranila me po čitavom tijelu tako, da sam zadobio 37 rana. Nije mi žao što sam izgubio ruku, nego mi je žao što sam izgubio oči. Jedno mi je odmah iscurilo, čim sam bio ranjen, drugo oko imam, ali na njega ništa ne vidim. Ništa mi nije tako žao kao očiju. Četnici su mi ubili oca u početku, brat mi je bio ranjen 1941. g., kad je bio na straži. Moja majka za vojsku je plela čarape i na položaj nosila hranu. Veselim se što smo pobijedili, samo mi je žao što ne vidim. Ali kad se promislim Borac-učenik partizanske gimnazije na naše pale borce, onda mi nije tako teško, jer znam da bi mnogi bili sretni da su dočekali slobodu, pa makar i be;z očiju. U domu za djecu invalide učim zanat. Vida Grbić, rođena 19. VI. 1927. u Crnoj Vlasti, kotar Otočac. Kada je kralj Petar izdao Jugoslaviju i svoj narod, i otišao u London, a narod je predat njemačkim i talijanskim fašistima i Paveliću, koji je poslao ustaše da kolju prvo srpski, pa hrvatski narod, i ja sam morala bježati i kriti se po raznim gudurama, da me ustaše ne uhvate. Kada sam čula, da se diže ustanak, ja sam se propitkivala da uhvatim vezu tko je to i tko se diže na ustanak. Kada se pročulo da su to neki partizani narodni borci, bila sam sva radosna i počela sam da �i ja pomažem, da budem kurir i da im nosim hranu u šumu. Ali ustaše i četnici saznali su da ja pomažem partizane i počnu da me traže. Govorili su da će me zaklati i da će mi majku ubiti. Ja se nisam uplašila, nego sam i dalje pomagala i išla na sastanke. Jednoga dana dođu četnici da me traže. Ja pobjegnem. biti napad na našu bolnicu. Mi smo bili slabo spremljeni. Imali smo samo sedam drugova i 6 pušaka. U noći jedan ustaša privuče se do stražara i baci bombu. Stražar, jedan drug iz Bosne Mile Štrbac, ispali pušku. Ustaše viču, »juriš«. Naši otvorili vatru na njih. Ja sam bila u jednoj maloj sobi gdje su mi metci padali oko glave. Naša drugarica komesar bolnice reče da sam poginula. Ustaše opet i po drugi put viču »juriš«. Naši drugovi opet pucaju. Mi uzmemo svaki jednu bombu i držimo u ruci, pa jer nismo imali metaka, branili smo se bombama. Svanulo je jutro, a ustaše još uvijek jurišaju, ali ne mogu ništa. Jedna naša drugarica zapjeva pjesmu, »puška puca, Titova se vojska ne predaje«. U partizanima sam bila bolničarka. Bilo je to 1943. g. Jednoga dana u ranu zoru dobijemo jedno malo pismo, da udara ofenziva na našu bolnicu, koja je bila u Otočcu. Mi krenemo sa ranjenim drugovima. Morali smo ih nositi na nosilima na našim ramenima. Bilo je dosta daleko, ali mi smo ih nosili sa pjesmom i nismo klonuli. Donijeli smo naše ranjene borce na mjesto koje se odredilo. Tu smo bili jedan mjesec dana, a onda smo krenuli za Kordun iz Like, ali ofenziva udari sa sviju strana i opkoli nas. Mi smo preko noći u tišini nosili ranjene borce na našim ramenima. Naše je putovanje trajalo 14 dana po Lici bez odmora, a fašistički tenkovi su nas pratili i njihove, puške i mitraljezi, ali mi smo se čvrsto držali. U jednoj velikoj šumi ostavimo naše najteže ranjenike u jednoj dubokoj pećini, a mi sa pet stotina ranjenika krenemo dalje na put i donesemo ih na Kordun, a kasnije i one iz pećine. Ustaše su morali uzmaknuti. Imali su gubitaka dosta. Mi smo samo jednog druga izgubili. Tako su nas metnuli u listove, i čitalo se po raznim jedinicama. Tako sam bila po raznim mjestima i šumama kao bolničarka : u Lici, Kordunu, Dalmaciji i Bosni. Od rukovodilaca više puta sam pohvaljena, a za njegu naših drugova dobila sam odlikovanje i čin desetara. Iza toga bila sam u Bosni u jednoj bolnici. Jednoga dana i tu dođe vijest, da će Đaci « partizanske gimnazije 1 O v e b i o g r a f i j e pisala su d j e c a borci 1945. u T i t o v o j partizanskoj g i m n a z i j i u Zagrebu. u Glini za vrijeme učenja g. �BIOGRAFIJE A h m e t o v i ć Z o r a , r. 1939. radila SBOTIČ. AFŽ u nog u U 1916. u V a t o v l j u u S l o v e n i j i . sekciji jesen Zagrebu. 1942. bila trgovačkih 1941. p o s t a j e Od travnja kurir član odbora konca do Gradskog pomoćnika stude- komiteta KPH A n d e l f i n g e r - M e s i ć K a t i c a , r. 1908. u S t a j n i c i , k. B r i n j e , r a d n i c a , H r v a t i c a . 1941. p o č i n j e a k t i v n o r a d i t i z a N O P u O r a h o v i c i . 1942. o d l a z i u N O P i radi kao bolničarka, a zatim u vojnoj kro- r. u M. Brajinskoj, k. radi za NOP. je jačkoj radioni. Zagreb. Z a t i m odlazi u partizane na Žumberak. Na terenu 00 AFŽ, okruga tajnica Pokuplje 00 kuplje. Od dila radila i 1944. član do kao OK član Po- Koprivnica. oslobođenja ra- član NOP od f o r m i r a n i s u opć. 1941. Njenim zalaganjem odbori žena na kotaru, g d j e s u u s l o v i r a d a b i l i j a k o t e š k i . 1943. r u k o v o d i l a kursom AFŽ. Bila birana u 00 NF i NOO Dubrovnik. seljanka, Hrvatica. nje ilegalni njen za Od prvih rad: partizane, organizira u neprijateljska vještenja o kretanju 1942. h a p š e n a dana ' N O B proturuje materijal dr. 1941. NOO Sokolovac. Zaklana Bila od ustaša A n i ć L e n k a , r . 1910. u S t a r i g r a d u , d o m a ć i c a , H r vatica. 1936. Učestvuje Bila član formiranja. gomolje u radničkom Kot. odb. pokretu AFŽ od O r g a n i z i r a l a k u r s A F Ž u opć. i Sučurju. Učestvovala u od njegovog Bo- demonstra- cijama žena u Starigradu za v r i j e m e talijanske A l e š k o v i ć K a j a , r . 1918. u P r v a n selu, k . P e r u š i ć , pomoć opć. Nada, Od k o d g r o b l j a u K o p r i v n i c i 9. I I . 1944. A k r a p Elodija, iz Janjine, k. Pelješac, Hrvatica. Pomaže Andrašić-Barberić za ZAVNOH-u. u prosinca AFŽ i materijalnu propagandni uporišta, snagama poči- daje oba- neprijatelja i od u s t a š a . okupacije 1942. i nastavlja Anić u odlazi organizaciji u proslave partizanski logor 1. na maja. Hvaru i radom. Ruža, iz Medinaea, k. Podravska Slatina, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Od 1942. o r g a n i z i r a ž e n e u selu Pčelicu za NOP. 1943. morala napustiti k u ć u i p o v u ć i se na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j sa t r o - A l j i n o v i ć Pavenka, iz Žrnovnice, k. Omiš, seljank a . O d 1941. r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a u s v o m je male djece. B i l a član Kot. odb. A F Ž Viro- vitica. 1 o b l i ž n j i m s e l i m a . 1943. b i l a t a j n i c a Opć. odb. AFŽ Poljica i član KO izabrana z a člana 0 0 AFŽ AFŽ Omiš. Kasnije Srednja Dalmacija. A n i š i ć Marica, iz Osijeka. P r i j e rata bila aktivna u URSS. 1936. bila jedna od organizatora š t r a j k a u » S v i l a n i « u Osijeku, g d j e je bila zaAmbriović-Vulević nju, k. Draga Karlovac, Balja, r. namještenik, početka okupacije radi u udarnoj vezi Po između direktivi Karlovca NOP i 1942. 1919. u Tur- Hrvatica. Od Od početka namještenik domaćica, Hrvatica. prednom pokretu. datke i AFŽ. 1943. odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j , j e r je bila ugrožena. hapšenje Bila tajnica Kot. drugova. odb. u u p r a v n o m odb. N O O K a r l o v a c . menice 1941. radila za NOP. A n t i č e v i ć L e n k a , r. 1917. u P o t o m j u , k. P e l j e š a c , župskog redarstva u K a r l o v c u , odakle d a j e pospriječava ustanka 1942. u h a p š e n a i s t r i j e l j a n a . grupi, te na oslobođenog teritorija. postaje poslena. AFŽ 15. V. i radila Nosilac Spo- Kasnije Od 1938. učestvuje 1941. p o m a ž e N O P postaje tajnik Kot. i u naradi u odb. AFŽ i iste godine prelazi u ilegalnost. R a d i na M l j e t u i K o r č u l i . B i l a član I z v r š n o g o d b o r a K N O O i član O Pelješac. NOO Nosilac Dubrovnik, Spomenice te član 1941. KK KPH �Antcnić-Robić Gorica, Slavica, NOP od kraja AFŽ za Buševac 1944. r. 1921. namještenik, 1942. i u Buševcu, Hrvatica. 1943. član bila Opć. član K K K P H V . k. V. Učestvuje u predsjednica odb. Gorica i V. Gorica, član 00 AFŽ t i z a n s k i odred. 1943. p r e l a z i u Ž u m b e r a k i radi kao polit, radnik. Bila predsjednica AFŽ potpredsjednica Radatović, Žumberak i član KK KPH Opć. odb. Kot. Žumberak j NOO i Pisa- ] rovina. Pokuplje. Balciš S t a n a , r. Aralica Marta, Srpkinja. žena u 1944. iz k. toku U Škara, rata radi selima bila opć. Škare prosvjetni Otočac, na i učiteljica, prosvjećivanju brinjskom kotaru. referent O NOO Gorski 1903. u K r n j a k u , k. V o j n i ć , se- l j a n k a . O d 1941. r a d i z a N O P skupa s a svojim mužem i četiri sina. Bila predsjednica A F Ž u s v o m selu i j e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a . Mnogo b r i g e je p o s v e t i l a b o l n i c i i d j e c i p a l i h boraca. ; K o t a r , n a s t a v n i k učit. k u r s a u V . K l a d u š i , g d j e j e r a n j e n a p r i l i k o m n a p a d a ustaša n a k u r s i s t e . Kasnije rukovodi Gospiću. silac učit. kursom B i l a član K o t . odb. u oslobođenom AFŽ Otočac. No- S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a O r d e n o m za- sluga za narod II. reda. aktivna radi dini u radnik, profesor. Od lipnja 1641. član KK KPH. A F Ž za Liku. 00 borbi«. Nosilac dinstva 1942. Inic. odb. oslobođenja tajnica iSpomenice reda je na Otočac B i l a član r e d a k c i j e » Ž e n a u za hrabrost, II. kotara član 1943. d o A F Ž za Liku. Ordenom II. Od omla- učestvuje organiziranju N O P na području kao P r i j e rata u napredno-srednjoškolskoj Gospiću. i 1941. Ordenom Ordenom Odlikovana bratstva i zasluga za je- narod reda. B a b i ć P e r i c a , r . 1921. (k. G r a č a c ) , seljanka, Srp- k i n j a . U t o k u N O B a k t i v n o r a d i l a u K o t . odb. AFŽ. Babić Bila član K o t . Vlatka, r. odb. 1901. u NOP, n j u ž e n a , a 21. I I I . gora na Crnom r. 1917. Srpkinja. ca Kot. odb. AFŽ NOO AFŽ Vojnić, Karlovac. Kordun u u K r n j a k u , k. 1941. p r v i o d b o r ž e n a u s v o m selu. zatim Koncem socijalnom izabrana u 1942. bila tajnipostaje 1944. radi odjelu. član u 0 Isticala se u r a d u o k o o r g a n i z a c i j e d j e č j i h d o m o v a . Nosilac Spomenice 1941. B a k o v i ć Z d e n k a , r. s e v r a ć a 1921. 1917. u B o l i v i j i . U domovinu Kao kroj. pomoćnica u Zagre- bu a k t i v n o r a d i u U R S S , u » Ž e n s k o m p o k r e t u « 1 sudjeljuje u svim akcijama, koje su vođene u Z a g r e b u . O d 1941. v o d i t r a f i k u , k o j a p o s t a j e v e z a z a r a z n e a k c i j e K P J . 20. X I I . 1941. uhapšena. Poslije teških mučenja, ubijena. (Vidi k n j . I., dok. 46, str. 6 6 ) . Balaš Roza, ždin. r. 1936. 1904. u Kućan-marofu, učestvuje formiranja. Crikvenici, rasturanju Draga, domaćica, u velikom k. V a r a - »Tivarovom« š t r a j k u . B i l a p o v j e r e n i k U R S S d o n j e g o v o g ras- Gračac. učiteljica, H r v a t i c a . O d 22. V I . 1941. r a d i n a s a k u p l j a n j u pomoći Vojnić, 00 A r a l i c a S t o j a n k a , r. 1921. u Š k a r a m a , k. O t o č a c , Srpkinja, politički Bakiš-Stefanović štampe, organizira- 1941. u h a p š e n a sa senovac, djece aktivno radi svojim drugom gdje su poginulo oboje u i za ' N O P . 1942. o d v e d e n a u Ja- ubijeni. Njeno dvoje NOV. 1942. g. o d l a z i u četu lo- Vrhu povrh Grobničkog P o l j a B a l e n o v i ć M a r a , r. 1915. u K r u š č i c i , k. seljanka, z a t i m r u k o v o d i l a c c i v i l n i h l o g o r a u šumi, p o l i t , raditi radnik k u p l j a n j u o d j e ć e i obuće za p a r t i z a n e i protu- KPH OK na terenu Sušak KPH i za siječnja KPH Primorje sjednik Inic. odb. do KK 1943., Kastav, do član KK šef a g i t p r o p a ožujka 1943., pred- odb. A F Ž z a H r v a t s k u , član I n i c . ZAVNOH, kasnije član za N O P u na Od za 1942. svom propagandni uporište. selu. počinje ilegalno U č e s t v u j e n a sa- materijal u neprijateljsko O s l o b o đ e n j e m n j e n o g s e l a 1943. bira- sekretara odbora, nicu Opć. 1945. p o s t a j e šena od Izvršnog zadužena za p r o s v j e t u . U v e l j a č i ruje Hrvatica. Perušić, u H r v . P r i m o r j u . B i l a b o r a c d o k o l o v o z a 1942., SKOJ, odbora ustaša. i kasnije za p r e d s j e d - AFŽ Pazarište. 1944. Iako p r o s v j e t n i r e f e r e n t Obi. N O O , a o d t r a v n j a 1945. priznala." Nakon što načelnik stavlja radom u su mučili, Spomenice prosvjete DFJ. Nosilac oslobođena, ništa na- 1941. Ban-Dolenec Babić bila uhap- nije AFŽ. Ministarstva je je Zorka, iz Zaostroga, k. Makarska, seljan- k a . Z a N O P r a d i o d 1942. B i l a t a j n i c a M j e s . i di Mira, suradnje s iz Koprivnice, partizanima, učiteljica. uhapšena od Rausta- ša i s t r i j e l j a n a 1944. u K o p r i v n i c i . 1 Opć. odb. A F Ž , član Opć. N O O , a z a t i m član Opć. kom. K P H i K o t . odb. A F Ž . U z b j e g u u Africi u radila je Badovinae-Đurašević nima, k. Karlovac, organizaciji Dragica, r. AFŽ. 1914. namještenik, B a r a č - D a k i ć R u ž a , r. 1922. u K o k i r i m a , k. V o j - nić, s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana ustanka u Kunča- Hrvatica. 26. V I . 1942. o d l a z i u S l o v e n s k i b e l o k r a j i n s k i p a r - radi za NOP. Bila predsjednica Opć. NOO V o j n i ć , član Opć. k o m . K P H , k a s n i j e član K K K P H V o j n i ć . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. �Barhača Neda 1941. Dunja, radi u iz sekretar Grad. kom. u partizane, SKOJ i i 1942. član postaje Hrvatica. Od organizaciji. Bila S K O J sve do s v o g odlaska rujna Šibenik Kasnije Šibenika, omladinskoj Radila Kot. član odb. Kot. sekretar propodjela član AFŽ odb. NOO O kao KK Šibenik. AFŽ partizane, spić, Kaja, radnica, r. 1916. Hrvatica. kroz selo na putu član Opć. odb. AFŽ D v o r , član K o t . odb. A F Ž D v o r , član Opć. k o m . i NOO-a. Nosilac Benac-Vukonić Ledeniku, NOP prolazili Spomenice 1941. Kistanje Šibenik. u U su A F Ž u Kotaranima, zatim Sušak, Barić-Miletić koji za Bosnu. U toku N O B bila član p r v o g odbora k. Go- učestvuje od Marija, domaćica, r. 1900. Hrvatica. u Od Hrelinju, 1941. radi k. za N O P , a 9 . X I . 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e u l o g o r Tuhobić. Bila kuharica u četi u Drežnici, zatim 1941. U t o k u 1942. b i l a n e k o v r i j e m e u h a p š e n a . u Po s t a j e član K o t . N O O K r a l j e v i c a , član K o t . N O O izlasku ritorij i iz radi kom. K P H KPH zatvora u odlazi AFŽ. na 1944. oslobođeni bila sekretar te- Opć. i kasnije na radu u propodjelu OK Banija. Barišić Đona, AFŽ. Sušak i 1941. Vrlike, omladinski đak. Za vrijeme NOB rukovodilac u Vrlici tajnica Kot. Bila prva Barišić-Janković odb. od Zora, odb. i u AFŽ. r. Našice, Podravska u Đurđenovcu. U NOB 00 Slatina AFŽ i Našice, član Obi. KK odb. KPH AFŽ raždin. Prije velikom Branka, r. na Rabu, Rabu. počinje organizirati Uhapšena Poslije 1943. kapitulacije g d j e radi u i raznim na odvedena Italije vraća Hrva- 1942. p r v a AFŽ otoku u na Po Rab, dolasku N i j e m a c a 1944. p o n o v o h a p š e n a , a l i b j e ž i i p r e bacuje se zasluga na za otok narod Olib. III. Odlikovana u Nakon NOP. Jelisava, Ordenom reda. okupacije 1942. tvorima u Vrativši 1941. Talijani Italiji, se na A F Ž . 18. I I I . teritorij. rodom Rab, iz Raba, počinje i ostaje Hrvatica. surađivati odvode po s za- Kalnički član Od brovniku. ranju Slavica, r. 1908. odb. u oku- teritoriju odbora A F Ž . gdje Luce, 1941. 8. brovniku. djeluje iz 1944. kao Dubrovnika, ilegalno radi m a r t a 1943. na odlazi politički radnica, Hr- NOP Du- za učestvuje u žena Kapitulacijom Benzon u u organizi- okupiranom Italije odlazi u DuNOV. Mileva, r. u Vranjicu, k. Split. Za vri- jeme studija u Beogradu učestvovala u naprednom studentskom goslavije vraća NOO. pokretu. se u Kapitulacijom rodno mjesto i Ju- počinje U toku predsjednicu kretar NOB okruga za Rab. Veleškovcu, k. bila Sred. KK narice, 1943. kom. za i preba- uhapšena od radnik tajnica Solin, član KPH OK KPH Sred. za Istru, Dalmaciju politički Dalmacije, KPH član Obi. Zlatar, sakupljanje za partizane. Talijana. U s p i j e v a pobjeći i odlazi u partizane. kapitulacije. AFŽ Organizirala civanje hrane KPH Bašić i demonstracija za birana Kot. NOO Učestvuje Nakon neoslobođenom odred, šojka do 1945., p r e b a c u j e s e n a o s l o b o đ e n i Bila na URSS. štrajku. aktivno raditi za N O P . Bila tajnica p r v o g M j e - je hapse gdje aktivna u radnik. snog Bastijančić Orde- zatvor. se odborima A F Ž . rata organiziranju vatica. tica. N a k o n okupacije radi za N O P . Spomeriice reda. »Tivarovom« radi Benussi Basti jančić-Batistić Nosilac za hrabrost i za Slavoniju. žena Sušak. B e n č e k B a r a , r . 1915. u K u č a n u G o r n j e m , k . V a u 1943. U t o k u N O B b i l a č l a n O p ć . AFŽ od KPH Odlikovana Ordenom pacije učestvuje KK G u p c a « . K a s n i j e po- nom zasluga za narod II. iz radila kao Štabu b a t a l j o n a » M a t i j e član Izvr. za terenu AFŽ, politodjela se- mor- Dalmacija, Dalmaciju, i kasnije na 00 član odb. član Obi. Obi. kom. NOO za Mihalovcu, k. Istru. r a d n i c a . P r i j e r a t a a k t i v n a u U R S S . 1941. r a d i u organizaciji član RK bođenja AFŽ. KPH. polumrtva stavljanja i Bila 1945. predsjednica u uhapšena prevezena mučenja u i na kući, NOO, dan oslo- nakon zlo- zatvoru. Bermanec Rezika, Čakovec, je za 1901. u G. Hrvatica. radničkim među radi r. domaćica, ženama NOP, brine se Prije Marija, nja. Od prvih Bila član r. 1897. u Rausovcu, k. dana ustanka učestvuje u Mjes. odb. AFŽ, zatim Petri- Zagrebu. NOP. tim predsjednica O p ć . odb. A F Ž , t e član K o t . odb. A F Ž P e t r i n j a . Begović Anđa, seljanka, dana ustanka. bila je baza 29 r. 1912. Srpkinja. u Javorniku, Učestvuje u Njena kuća za m n o g e Žene Hrvatske u NOB u selu ranjene k. Dvor, N O P od prvih Kotaranima borce, kurire i Bila radila kao rešnica, CK u Nosilac u Savskoj Moslavačkog politička ekonom KPH. četi 1941. snabdijevanje g o v a z a t v o r e n i h u kaznioni na Batnožić djelu- Zagrebu. u za rata radnica ZAVNOH-u Spomenice dru- cesti u odreda, za- u kotaru Ga- i kuharica u 1941. B e r t i ć S a r a , r . 1918. u Č e m i n c u , k . B e l i M a n a s t i r , student Osijek. agronom. 1941. S t r i j e l j a n a 26. V I I . bila 1941. član OK KPH (Vidi knji. I. d o k . 16, s t r . 2 9 . ) 449 �Bićanić Jela, iz Banja Luke, učiteljica, Hrva- Blanuša Jelka, r, 1922. u Pavlovcu, k. Prelog, t i c a . J o š u u č i t e l j s k o j š k o l i u B a n j a L u c i uče- r a d n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . A k t i - stvuje vna u 1940. naprednom učiteljica u srednjoškolskom Bos. Grahovu. pokretu. Prvih dana je na ustanka odlazi u Liku. Bila kurir između Bosne dinici i dužnosti štampariji redove. Beogradu. Like, te smjelo U Zagreba se jesen i probija 1941. Like. kroz Na toj neprijateljske izabrana za tajnicu Inic. AFŽ za 1943. i z a b r a n a za t a j n i c u Hrvatsku. skog Kotara, Tada odlazi S l a v o n i j e i dr. rata prateće ličke i Lapac (u Lici) v r i j e m e bila u jedivizije, štampariji Spomenice zatim u CK KPJ u 1941. radi teren Gor- biroa i pomaže organi- u ileg. Domaće vrijeme u r. 1900. u pokretu. tvornice rata više Zagrebu. P r i j e rata sekretar partijskog Bila rublja puta u Zagrebu. hapšena. 1944. Za odlazi partizane. profesor. Bobetko K a t a , Bijelić-Sinobad rata KPH Nosilac D. Neko čete V I . CK štefanija, odb. z a c i j a m a A F Ž u r a d u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. Poslije Bobek Glav. na kotara odb. A F Ž z a L i k u . 1942. p o s t a j e u r e d n i k l i s t a » Ž e n a u borbi«. terenu g d j e radi sa ženama. Irena, aktivno učiteljica, radila u r. 1890. Prije maćica, Hrvatica. društvima. aktivno surađivati Hrvatica. naprednim u Stupnu, k. Poslije u Sisak, do- okupacije NOP zajedno počinje sa svojim N a k o n kapitulacije bivše Jugoslavije učestvuje s i n o v i m a i m u ž e m . 1941. o d l a z e j o j č e t i r i sina u antifašističkom pokretu, okuplja učitelje, pre- u NOV, n o s i š t a m p u i m a t e r i j a l e za p a r t i z a n e . 1942. po- oslobođeni s t a j e č l a n i l e g . M j e s . odb. A F Ž u S p l i t u . K a s n i j e N O B r a d i l a j e u p a r t i z a n s k i m b o l n i c a m a i po- rukovodi zadinskim pododborom Italije, Mjes. postaje tajnica član M j e s . NP, odborom Mjes. NOO a odb. iza kapitulacije Split. NP Tonka, iz AFŽ Split i, 1944. k. Pelješac, Hrvatica. B o r a c u N O V od 1942. 1943. o d l a z i na t e r e n i radi kao nailazi član K o t . na jemcima odb. AFŽ neprijateljsku u ruke, ali Pelješac. zasjedu joj i uspijeva 1944. pada Ni- pobjeći iz zatvora. Bistričić s aktivno Mjes. Bodi Za Paga, Hrvatica. NOP od siječnja AFŽ za Pag. odb. Francesca, 1943. Rujna Surađuje Bila 1943. član postaje nakon što je teško prebacuje Oliba, gdje NOO vrši se bolesna na puštena oslobođeni dužnost načelnika iz NOB aktivno AFŽ na toku Otočac. odb. 1913. Istakla Mussolinija, »Fascio« se na u u Rovinju, radi u krojačica, demonstracijama kad zgradi je odb. AFŽ te razlupala stranke fašističkih odlazi u partizane. Kot. prilikom čekićem fašističke skidanje 1943. sjednica i time emblema po P o s t a j e pred- član K K KPH Ro- v i n j . K a s n i j e b i l a član G r a d . k o m . K P i G r a d . odb. A F Ž . 31. V I I I . ljena u Kot. r. pada NOO P a g . U s t a š e su je u dva navrata hapsili vrijeme NOP. sku tvora, U Talijanka. Među prvima u Rovinju sarađuje s član K o t . odb. A F Ž z a P a g , a 1944. član u K o t . i čitavo Bila član K o t . gradu. iz prelazi 1942. jedinicama. dala znak za Fumica, mužem početkom Bobić Ružica, iz D a b r a , k. O t o č a c , s e l j a n k a , Srpkinja. Split. Lovišta, teritorij Istovremeno AFŽ. Bilčić a ona sa s v o j i m zasjedu. 1944. u p a l a u n e p r i j a t e l j - Nakon zloglasnoj zvjerskog »rižijeri« mučenja, u spa- Trstu. za- teritorij propodjela B o g a t e c Josipa, t e t a P e p a , r. 1878. u R i j e c i , H r vatica, majka aktivno Pag. radila 9-ero djece. za N O P , a Sva su joj s i n o v i se djeca nalazili u r e d o v i m a N O V . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a N O P B j e l a j a c M i r a , r . 1919. u M a j s k i m P o l j a n a m a , k . Glina, namještenik, Srpkinja. Od 1939. uče- u Rijeci. 1943. sama sina u p a r t i z a n e . šalje Skoro svog najmlađeg svakodnevno je m i m o s t v u j e u N O P . 1940. t a j n i k j e D r u š t v a z a p r o - neprijateljskih straža svjetu pu Martinčica—Sušak—Trsat. žena u Petrinji. Do rujna 1941. bila na relaciji prenosila ilegalnu štam- sekr. Opć. kom. K P H Glinski T r t n i k , a k r a j e m iste godine postaje Glina. član, te sekretar K K K P H 1942. n a I . p a r t , k o n f e r e n c i j i b i r a n a z a Nosilac Spomenice 1941. od Odlikovana logor, a Ordenom zasluga za narod I I . reda. počela raditi za NOP. Đurđevac. uhapšena i iz logora formirane OK pri KPH NOP Đuruče- zatvorena radi AFŽ, U drugoj Bogdanović-Pavlina u NOO u i član k o m i s i j e za okrug Bje- Ćana, r. 1920. u Kestenku, k . P e r j a s i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i za AFŽ izlasku U odb. A F Ž i u D. odb. po Bila Š e m o v c i m a , k. Bila član K o t . član Kot. 1941. u Hrvatica. AFŽ. p o l o v i c i 1943. f o r m i r a l a u selu o d b o r A F Ž . B i l a prvog 1919. lovar. B l a g a E v i c a , r . 1919. u Đ u r đ e v c u , d o m a ć i c a , H r 1942. r. namještenik, stvuje O r d e n o m bratstva i jedinstva I I . reda i 2 puta vatica. đevac, sa člana O K K P H Banija, t e zadužena z a rad ženama. Bogdan Marica, NOP. Bila predsjednica P e r j a s i c i i član NOO. prvog odb. U toku N O B AFŽ bila �član, te predsjednica Kot. član K o t . NOO, Karlovac, predsjednica odb. AFŽ Veljun član, t e p r e d s j e d n i c a član Kot. odb. AFŽ odb. AFŽ Sombor, Kot. odb. Slunj, član 00 AFŽ Plaški, predsjednica KK KPH i AFŽ Borčić N i n a , iz Podšpilja, k. Vis, domaćica, H r - v a t i c a . O r g a n i z i r a ž e n e u s v o m m j e s t u , i 1942. p o s t a j e član K o t . odb. AFŽ. Kot. Plaški, Ve- Borić-Martinović Ljeposava, r. 1922. u Podgori, l j u n , S l u n j i S o m b o r . 1944. z a v r š i l a 4 - m j e s e č n i k . M a k a r s k a , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . Z a N O P ak- općeobrazovni kurs t i v n o r a d i o d 1941. B i l a član O p ć . i K o t . odb. menice Odlikovana u Topuskom. Nosilac Spoi AFŽ, narod III. KPH. B o g d a n o v i ć - P j e v a č M i l k a , r. u O r n i c a m a , k. Go- 1941. jedinstva i Ordenom Ordenom zasluga bratstva za član Opć. i Nosilac Kot. NOO Spomenice i NF i član KK 1941. reda. Borić-Popić Jana, r. 1896. u M a l o j Solni, k. G l i - na, s e l j a n k a , S r p k i n j a . P r i j e r a t a a k t i v n o učepokretu. Poslije D i v o s e l u . 1942. p o s t a j e član Opć. odb. A F Ž z a nastavlja radom. Uspostavlja veze općinu galcima, prenosi materijal, spić. 1941. učestvuje u o r g a n i z a c i j i ustanka u Gospić, a 1943. član Kot. odb. AFŽ stvuje u radničkom kurira. Gospić. 1943. neprijatelj Bogdanović Sava, r. 1923. Vrginmost, seljanka, AFŽ u Vorkapić u Vorkapić selu, a selu, k. ne član zasjede, član odb. Gupca«. 1943. Opć. da U sva ona o se tome IV. A F Ž P e r n a i k a s n i j e č l a n K o t . odb. i K o t . suda nije Vrginmost. vrši ofenzive, hrvatska noću odlazi gdje uhvaćena krac. u r. S NOP okolna 1922. u G. K r i č k a m a , k. Pa- s a r a đ u j e o d 1942. R a z n o s i p o š t u sela, učestvuje u održavanju straža, je s je opći- kroz četu ofenzivi Bosnu, kada sela probija obavijesti ile- dužnost sve »Matije narodom od Ba- telja i ubijena. Bogičević Jula, u početka zaposjeo Stankovac, 1942. b i l a Srpkinja. prije te okupacije među neprija- B o r j a n L u c i j a , r. 1903. u P u l i , e k o n o m i s t , H r v a tica. Od 1927. kretu, zatim a k t i v n a u stud, u SBOTIČ, naprednom po- URSS i Seljačkom radi na s a k u p l j a n j u h r a n e i dr. za v o j s k u . Iste kolu, g d j e radi u ženskim sekcijama, te u ko- godine birana za člana N O O u T r n a k o v c u i za m i s i j i z a š p a n j o l s k e d o b r o v o l j c e . 1941. u h a p š e - tajnicu na ostala odbora sela na izvršavanju AFŽ. U kotaru, toku gdje zadataka za NOB odlazi okuplja žene u na NOP. i nakon član 00 zamjene AFŽ za odlazi u Krapinu partizane. i politički Bila radnik u Z a g o r s k o m odredu X X X I I . divizije, kao i na raznim B o g n a r - K u n s t i ć Zlata, r. 1923. u B. B r o d u . 1942. r a d i za N O P , a 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e u O b o - NOO dužnostima u Krapini u i vojnom Oblasnom sanitetu. NOO za U O Zagreb radila je na pitanjima zdravstva i financija. rovo, na dužnost u OK K P H Bjelovar. Poginula 29. III. 1944. Borošak B o g u n o v i ć M i l k a , r. 1920. u B a č i n i , k. M e t k o v i ć , domaćica, Hrvatica. 1941. mlade Od Radi seljanke aktivno vrlo za brzo u dobrog političkog rukovodioca. NOP se od uzdiže U toku NOB b i l a član M j e s . odb. A F Ž , član M O O , č l a n K o t . odb. A F Ž , č l a n K o t . N O O , č l a n K o t . član K K K P H , t a j n i k član ciju 00 i NF, član član Obi. 00 Obi. odb. AFŽ, kom. NF i član KPH odb. N F , OK KPH, za AFŽ. Dalma- Organizator Josipa. NOP u 1945. Za Zagrebu. vrijeme okupacije radi Bila j e član R K K P H . 5. za II. odlazi u partizane. Borović J a g a , rađuje s iz N o v a l j e , k. NOP još prije Bila predsjednica K o t . Borović Marija, Prenosila je iz P a g , H r v a t i c a . Sukapitulacije odb. Novalje, poštu, dijelila AFŽ k. za Pag, letke i Italije. Pag. Hrvatica. radila na j e I . o k r . k o n f e r e n c i j e A F Ž u D a l m a c i j i , 1942. o r g a n i z i r a n j u ž e n a u A F Ž . B i l a č l a n K o t . odb. N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a u č i t e l j i c a . AFŽ Pag. Aktivno radila na prosvjećivanju žena. Boljanić Milja, r. u Krčevu, k. Kostajnica, se- ljanka, Srpkinja. Iako već stara žena, sarađuje s NOP nja od AFŽ prvih u Krčevu, organizacije. organizira teritorij dana Za ustanka, aktivno cijelo od sarađuje vrijeme prebacivanje a boraca rata na u osnivau radu Krčevu Borovnjak-Sruk rac u terenu KPH Kata, Moslavačkom s (kotar Kutina). odredu. omladinom i 1942. bo- K a s n i j e radi na ženama. Bila član KK Kutina. oslobođeni i sakupljanje pomoći za partizane. Bošković M a g d a , r. 1914. u O s i j e k u . K a o s t u d e n t r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u u Z a g r e b u . Od 1934. Bonmarčić A m a l i j a , r . u M a l i n s k o j , o t o k K r k , d o maćica, Hrvatica. Dubašnica. Bila A k t i v n o radi u je član K o t . odb. AFŽ AFŽ i NOO i član član omladinske sek- cije »Ženskog pokreta«. A k t i v n o radila u dru- štvu SKOJ. »Svjetlost«, K o t . N O O K r k . N i j e m c i s u j o j ubili sina, k o j i žene, je »ženski bio sekretar SKOJ-a. Bila je u SBOTIČ i svijet«. odboru KUSP, URSS. Istakla Društvu za prosvjetu Bila je član se u redakcije publicističkom �radu. Autor je pjesme »Ženska himna«. Bila Brajčić-čušković Terica, 1922. r. v i š e p u t a h a p š e n a , a 1941. o d v e d e n a po r a z n i m Slav. Brod, namještenik. l o g o r i m a i 1942. u J a s e n o v c u u b i j e n a . NOP. U svibnju Brod. sela IX. 1942. s prvom nakon toku odb. nekoliko NOB bila mjeseci član, A F Ž Đakovo i grupom 1943. a član bila 00 član K K K P H svog odlazi na kotar Županja, iz uspijeva zatim NOB AFŽ, zarobljena, pobjeći. tajnica AFŽ Slav. Kot. i u narodnoj sluga za član odlazi Slav. u K l o k o č e v i k u , k. odlazi u partizane. ali U 22. 1922. bila 1943. toku B o š n j a k Julka, r. jedinstva II. P o d v i n j u , k. Kot. odb. Brod. AFŽ, član Krajem 00 1943. g d j e radi sa ženama Odlikovana III. sarađuje s u partizane. U Slav. vlasti. narod u Od 1941. reda, Ordenom Ordenom za- bratstva i reda. Brod. B r a j č i ć Tonka, r. u D u č i ć i m a , R a d a t o v i ć , k. K a r - Božičković Mandica, r. 1908. Bri- lovac. Učestvuje 1941. b i l a k u r i r i z m e đ u nje, radnica, Hrvatica. u S t a j n i c i , k. prvog odbora A F Ž u Orahovice i Gradskog kom. K P H Osijek. 1942. Opć. odb. AFŽ u NOP od svom 1942. Bila član Kasnije selu. član Radatović. r a d i u A F Ž i k a s n i j e u K o t . odb. A F Ž O r a h o v i c a . 1944. u h a p š e n a i o t j e r a n a u l o g o r V i n k o v ci, odakle člana bježi Kot. partizanima. NOO Bila birana za Našice. Brcković breg, Kata, r. 1920. seljanka, u Križevljanu, Hrvatica. Radi k. za Lud- NOP od 1941. B i l a k u r i r i z m e đ u p r v e p a r t i z a n s k e g r u p e na K a l n i k u i V a r a ž d i n a . 1943. član j e , a z a t i m Božić Dušanka, r. u Dragotini, k. Glina. Uče- s t v u j e u N O P o d 1941. B i l a član s e o s k o g N O O u Dragotini, član O p ć . KPH NOO Klasnić i Klasnić, Opć. kom. prva Kot. odb. A F Ž G l i n a . N o s i l a c sekretar predsjednica S p o m e n i c e 1941. Božić J a g o d a . S a r a đ u j e s N O P od 1942. U p a r t i zane odlazi niziranju i OK 1943. žena. KPH gdje Bila aktivno član KK radi na KPH orga- Pregrada Krapina. Kršlja, 1941. dilac k. Slunj, aktivno Opć. seljanka, učestvuje odb. Kordunskom AFŽ u Srpkinja. NOP. Bila Od rukovo- za N o v u Kršlju, zatim u Ljeskovcu. Za vrijeme neprija- teljske ofenzive, dok se nalazila na kursu A F Ž , ustaše kuću su j o j spalili. zaklali U toku majku NOB i dvoje bila djece, član K o t . te odb. A F Ž S l u n j , O p ć . N O O R a k o v i c a , a k a s n i j e član Kot. NOO, na dužnosti pročelnika Nosilac Spomenice zasluga 1941. zdravstva. za narod I I I . reda. Odlikovana Ordenom Kot. odb. bila član 0 0 AFŽ Ludbreg. A F Ž Varaždin. neprijateljske partizane. ofenzive 1945. na postaje U toku NOB Z a v r i j e m e velike Kalnik, član KK odlazi KPH u Lud- breg. B r e k a Jela, i z Z r m a n j e , k . G r a č a c , s e l j a n k a , Srpkinja. Od 1941. aktivno radi u AFŽ. U toku N O B b i l a član O p ć . odb. A F Ž . Brkić B o ž i ć - M a r j a n o v i ć M i l e v a , r. 1905. u J a m a r j u N o va tajnica Maca, partizane Polje), r. 1914. u o d l a z i 1942. gdje je Zagrebu, iz tada učiteljica. Gakova bila (k. U Grubišno učiteljica. 1941—42. u n j e n o j se k u ć i i l e g a l n o s a s t a j u p o l i t i č k i r a d nici, koji radi u OK KPH čevu, rade na tom terenu. U toku Štabu B i l o g o r s k o g b a t a l j o n a , i Virovitica, u u štampariji dječjem Obi. NOB agitpropu domu na komiteta Zve- KPH za Slavoniju. B r k l j a č i ć Jelka, r. 1916. u M o š č e n i c i , k u ć n a po- moćnica, H r v a t i c a . Od p r i j e rata radi u U R S S . 17. X. 1941. u h a p š e n a i n a k o n m u č e n j a , 24. 1942. prebačena u logor, gdje je I. umrla od tifusa. B o ž i ć M i l k a , r. 1919. u G r đ e v i c i , k. Pakrac, se- l j a n k a , S r p k i n j a . S N O P s a r a đ u j e o d 1942. I s t e godine član je t a j n i c a Opć. Mjes. NOO ileg. odb. u odb. AFŽ. AFŽ u svom selu i U t o k u N O B b i l a član B r m b o t a D a r i n k a , r. seljanka, odbor AFŽ Božikov Jozica, i z M u r t e r a , k . Š i b e n i k , s e l j a n k a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . B i l a p r e d s j e d nica A F Ž u Murteru. u neprijateljskoj Bračulj Pera, iz Poginula početkom 1943. zasjedi. Bitelića, AFŽ Brnčić A n k a , k. Sinj, seljanka, Hr- stvuje u održavanju Dalmacija. veza s Nosilac jedinicama. 00 AFŽ i Spomenice 1904. prvi bila vrlo član K o t . odb. u Kunčanima, seljanka. 1942. bila Radatović, predsjednica Radatović . Hrvatica. 1904. u Žabnu, k. Već naprednom Bila član Kot. između Obi. odb. AFŽ održavala 1941. NOB toku sa ž e n a m a kao B r o d a r e c Jagica, r. hrane i ostalog m a t e r i j a l a za partizane, te na S i n j , član U Gračac, organizira s e o s k o g o d b o r a A F Ž K u n č a n i , a 1943. član Opć. ljanka, AFŽ Štikadi. r. Karlovac, odb. N O O k. Ilegalno Gračac. vatica. Od početka ustanka radi na sakupljanju odb. u aktivna u radu Koprivni. 1915. u Š t i k a d i , k. Srpkinja. KK KPH vezu prije pokretu. Sisak za l i j e v e i desne strane rata i prenos OK Sisak, se- aktivno 1941. KPH bila učekurir Sisak, materijala te između S a v e . 1942. o d l a z i u p a r - �tizane i radi Spomenice u AFŽ do oslobođenja. Nosilac Bukvić Katica, r. 1905. u D. V a r o š u , k. St. G r a diška, namještenik, H r v a t i c a . P r i j e rata aktiv- 1941. no s u d j e l u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u . R a d i u p a r Brozičević Anka Crikvenica. r. Rikica, 1941. 1923. aktivno u Bribiru, surađuje s k. NOP, a t i j s k o j tehnici i n j e n stan se koristi za održavanje ileg. sastanaka i skrivanje 27. V I I . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i do 1943. r a - funkcionera. 1942. odlazi u dila u omi. o r g a n i z a c i j a m a . aparatu KPH i Kot. kom. Bila tajnica Kot. odb. zatim član 00 Novi, 1943. r a d i u A F Ž . AFŽ i AFŽ član za KK KPH Hrvatsko Pri- te Opć. B r o z o v i ć Danica, r. u P l e v l j u , Crna Gora. 1941. aktivno radi za N O P u Nebljusima, k. D. 1942. b i l a član M j e s . godine izabrana za odb. člana La- Nebljusi i iste Kot. odb. AFŽ D. L a p a c . 1943. član j e Opć. k o m . K P H D . L a p a c . B r u s i ć M a r i j a , r. 1911. u P u n t u , o t o k K r k , r a d - i referent silac morje. pac. član CK pri Bukvić Milosava AVNOJ, Obi. Spomenice KPH NOO Radi u kasnije Nova za postaje Gradiška, Slavoniju. No- 1941. Misa, Brinje, seljanka, ustanka aktivno r. 1920. Srpkinja. radi u u Vodoteču, Od NOP. prvih Bila k. dana član Kot. A F Ž Lika. Nosilac odb. A F Ž B r i n j e i 0 0 menice partijskih partizane. Spo- 1941. B u l a t - P a v l o v i ć Danica, r. 1922. u K i r i n u , k. V r - n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P , o d r ž a v a ginmost, vezu početka ustanka, z a t i m odlazi u I V . bat. K o r d , s Krkom i organizira AFŽ u Puntu. seljanka, Srpkinja. 1942. p o s t a j e s e k r e t a r M j . k o m . P u n a t , t a j n i c a o d r e d a . 1942. r a d i u A F Ž . A F Ž , član K o t . odb. A F Ž i č l a n K o t . N O O K r k . staje Odlikovana nice Ordenom bratstva i jedinstva 1920. Splitu. II. član 00 AFŽ Pomaže NOP od P o č e t k o m 1943. p o - Karlovac. Nosilac Spome- 1941. reda. Bubalo-Šijan Milena, r. u Aktivna u r a d n i č k o m p o k r e t u o d 1938. 1940. č l a n j e C K S K O J - a z a D a l m a c i j u . 1942. b i l a u t a l i j a n s k o m zatvoru, a u 1943. z a m i j e n j e n a . R a d i sa ž e n a m a kotarevima Omiš i Sinj, postaje član Obi. B u l j M e l a n i j a , r. 1925. u V r l i c i , k. S i n j . U l i s t o p a d u 1942. o d l a z i u D i n a r s k o - p a r t i z a n s k i o d r e d . Početkom 1944. odb. AFŽ. AFŽ Vrlika izabrana Kasnije i 00 za predsjednicu postaje AFŽ tajnica Opć. Kot. odb. Knin. N O O i O b i . A F Ž z a D a l m a c i j u , a k r a j e m 1943. član Obi. k o m . KPH. Nosilac Anka, Mravinaca, Spomenice 1941. Bunčić D r a g i c a , r. 1913. u M a r t i n o v i ć i m a , k. G l i na, Bučan Hrvatica. iz Od 1941. aktivno kovodi g r u p a m a žena u galce, učestvuje 1942. član Opć. NOO. je u za seljanka, NOP, ru- s v o m k r a j u , k r i j e ile- odb. toku Split, radi rušenju Opć. U k. pruge AFŽ NOB Sinj—Split. Solin bila član je Srpkinja. odbora 1942. Od AFŽ prosinca u svom osnovala niz nizirala 1941. selu. seoskih prenošenje sanit. predsjednica U toku odbora mat. 1941. AFŽ, iz i orga- Petrinje na oslob. t e r . k a o i s p r e m a n j e h r a n e z a p a r t i z a n e . tajnica i 1942. b i r a n a j e z a p r e d s j e d n i c u O p ć . odb. A F Ž KPH, š u š n j a r , a k o n c e m 1943. p o s t a l a član K o t . odb. KK K o t . N O O i K o t . odb. A F Ž Solin, član 0 0 A F Ž AFŽ Glina i član 00 AFŽ Banija. i t a j n i c a O b i . odb. A F Ž D a l m a c i j e . B u n j e v a c Liza, r. 1913. u G o r j a n i m a , k. Đ a k o v o , Budak Franjica, Hrvatica. kretu. NF. r. Prije Radi Iza 1895. rata na na aktivna održavanju okupacije Cresu, u radničkom veza s po- logorima P r i j e rata aktivna u U R S S . 1941. i l e g . r a d i u O s i j e k u . tizane gdje je bila 1942. o d l a z i u p a r - upravnik Vojno-part. bol- n i c e . 1944. p r e l a z i na p o l i t , r a d , o d l a z i u oku- 18. V . 1943. u h a p š e n a . N a k o n š t o j e o s l o b o đ e - pirani Osijek, g d j e radi na stvaranju ilegalnih na, organizacija. šifrant, te siječnju šifr. odjeljenja OZN za Hrvatsku. Nosilac student. je godine Spomenice Anka Od Seka, okupacije MK SKOJ odlazi omladinom u na u r. GŠH SI. član i daruvarskom »Udarnice«. AFŽ s Brodu. partizane i urednik u Poruč- sekretar KK Na SI. Brodu, NOP. U sa kotaru, SKOJ. Obi. za Sloveniju izabrana je OK K P H Virovitica. 1942. jesen radi za iste ženama gdje 1943. Nosilac Spomenice 1941. i B u r s a č M a r i j a , r. 1922. u Pavlovcu, k. G o s p i ć . 1941. b i l a član p r v o g o d b o r a A F Ž u s v o m selu. Kasnije 1921. sarađuje staje 1944. u Bila 1941. član K K K P H ciji 1944. načelnik Bujak-Fumić i u O d l i k o v a n a O r d e n o m zasluga za narod II. reda. član partizane dužnosti u na istoj nik. u aktivnim i radnica, Hrvatica. radom. odlazi nastavlja učiteljica, član a radi Opć. 1944. u omladinskoj kom. SKOJ postaje član za OK organizaciji. Medak SKOJ i KK Lika. Bila SKOJ, 15. IV. 1945. p o g i n u l a n a t e r e n u L i č k o g P e t r o v o g s e l a u neprijateljskoj zasjedi. je po- konferentajnicu. B u s i j a Katica, r . rica, 1942. seljanka, Bila AFŽ u 1914. u Hrvatica. kurir svom i selu. 1943. P o k u p s k o m , k. V. U N O P učestvuje postaje Good predsjednica �Butković k. Ivanka Sušak, svibnja AFŽ Desa, 1941. U r. Lujevo partizane. ljetu Sušak. 1910. u Sarađuje Hrvatica. s 1942. Orehovici, NOP postaje Početkom od član 1943. odb. odlazi pokretu. šena Od i 1941. odvedena radi u za NOP. logor 1944. Jasenovac, uhap- gdje je ubijena. u Bila bolničarka u bolnici u Drežnici Cetina M i l k a , r. u J a r d a s i , k. ozdravljenju Opć. odb. A F Ž i O p ć . N O O K a s t a v , č e s t o od- ilegalnim kom i radom se u na drugim Sušak i boraca Ordenom na za narod zasluga za nastavlja održavanju veze s centrima, novomobiliziranih ljom gdje u Rije- prebacivanju NOV. III. Odlikovana reda i lazi na 1944. radi razne NOP. terenske uhapšena rana za Od p r v i h dana vraća ustanka Rijeka. p r o s i n c a 1943. k a d a s e r a z b o l j e l a o d t i f u s a . P o od 1942. akcije. talijanskih u n j e m a č k i konc. bila U kolovozu fašista logor, član i otje- g d j e je ubijena. MedaCindrić-Ivošević hrabrost. Rezika, r. u Gorači, k. Čabar. Z a N O P r a d i o d p o č e t k a 1942. I s t e g o d . o d l a z i C a j l e r - P o k u p i ć A n k a , r. 1919. u L o z a n u , k. V i r o vitica, s seljanka, NOP. kotara Radi Hrvatica. sa ženama Virovitice Podr. i OK K P H , sekretar član KK KPH nom zasluga Medaljom Carević radi odb. Kot. kom. narod dijelu odb. KPH Našice, te Odlikovana III. reda, AFŽ žena pri Orde- Ordenom i za hrabrost. Milica, 1941. neoslob. u Miholjac. za sarađuje član je k o m i s i j e Opć. D. na kasnije 1944. Slatina. 1942. Od iz za AFŽ, Kot. Bila k. Vrginmost. član seoskog i Od Opć. odb. A F Ž i O p ć . N O O . 1932. sudjeluje štrajk organizira u u tekstilnoj Zagrebu. Saveza ind. za siječnju 1943. rad sa te Gori i uprave a pri 1940. CK je polit, član KPH. Radi u komesar domova u U 00 bol- Ravnoj Daruvaru. Cecić-Randić Šolti, »Gaon« partizane. dječjih 1934. tvornici radnika, u zatim upravitelj pokretu. Centralne član ženama odlazi Virovitica, nice, bila zanatskih Komisije AFŽ u 1937. radnič. radnica, radničkom r. 1917. Hrvatica. pokretu. u Prije 1940. Grohotama rata na aktivna organizira u štrajk u t v o r n i c i t j e s t e n i n a u Splitu. 1941. p o s t a j e č l a n P o k r a j , k o m i s i j e ž e n a z a D a l m a c i j u . 1942. član j e i l e g . M K K P H S p l i t i k a s n i j e član M j . N O O Split. Iste lazi iz kao god. zatvora član KK uhapšena, i a slijedeće god. iz- odlazi u partizane, g d j e radi KPH Brač-Šolta, član O NOO zive, radi kao NOO i KK rata učestvuje II. Spomenice bratstva i 1941. jedinstva reda. u šaku učestvuje u radnič. pokretu u Zagrebu. Kroz nekoliko sa U proljeće 1941. u tara Novi i bila 1943. sekr. nakon partizane. Sušak. vrijeme radničkom Radi Su- terenu na ko- Poslije kapitulacije Italije, njemačke ofenzive pala je stanove i je oslobođena. na Sušak i r a d i u g r a d . radi za kao član okruga. lac prije stopostotni Odlikovana r. u u radi u Sušaku. i raspačava RK invalid. Ordenom Sakuplja domaćica, pokretu okupacije materijal partizansku u Sušak, u za Corva Erminia, seljanka, r. i u Crnković žena kotara JNOF. Matija mještenik, radi od Buje. akcijama. 1944. Dade, Hrvatica. 1918. student, učestvuje Hrvatica. u Kao naprednom ga za u r. 1943. na Učestvovala Bila član Kot. od zarobljena 1918. Od ilegalnim NOV. kom. Kloštar aktivno a organizaciji Nije- strijeljana. Opć. r. je Italiji, G r o ž n j a n u , k. B u j e , Aktivno borbenim AFŽ i 1922. Talijanka. mnogim odb. Gorici i dr. Ema, partiBila AFŽ. odlazi u srednjoškolka još ilegalno štampu. radila za- hrabrost. Kraljevici, naprednom dana Nosi- bratstva za z a t v a r a n a po l o g o r i m a u povratku KPH Ordenom Medaljom prvih zane po i 1885. Od uhapšena i reda, reda Surađuje rata. sekr. se Kasnije primorsko-goranskog rata II. Vinka, Hrvatica. AFŽ, 1941. III. vraća SKOJ. Štabu narod jedinstva Partije kom. odb. u Poslije za direktivi Kot. Spomenice sluga i Po Grobinštinu, m a g a z i n e , o d l a z i n a oslob. t e r i t o r i j u V u k o v o j Cekurić Njem- c i m a u r u k e i b i l a osuđena na s t r i j e l j a n j e , ali u Gospiću, početka U KPH narod II. i Čazmanskom i Ivaniću. jedinstva NOO rata 1944. b i l a član t e s e k r e t a r R K K P H . ileg. kom. u rijala pronalazi Prije pokretu Grad. Zagrebu partizane, 1943. provale cijelo v r i j e m e N O B radi na sakupljanju mateza svojom Sušaku, H r v a t i c a . napred. Sušaku. odlazi maca C e j Barica, r . 1907. r a d n i c a , H r v a t i c a . P r i j e r a t a te Čabar. u štrajkovima. SKOJ u Nosilac Ordenom radnik. Cindrić M i r a , r. 1922. u druga Dalmaciju. Nakon Hrvatsku, polit, organiziranju za u KPH z a S r e d n j e - d a l m . o t o č j e i član Odb. z e m l j . z a Odlikovana jedinice. se b i r a n a z a č l a n a N O O Č a b a r . 1945. član j e K o t . Cindrić Marija, part, vraća jedinicom odlazi U Liku, gdje, u toku I V . ofen- za Cazi Danica, r. 1914. u R i j e c i , r a d n i c a , H r v a t i c a . Od slovenske mjeseci i Sjeničaka, NOP. u III. reda. u AFŽ Odlikovana reda i matičnom a radi u zatim u Ordenom Ordenom u odb. Iste god. okrugu Čazma, na- radi zaslu- bratstva i �Crnković-Štimčeva Micika, iz V. Lešnice, k. Del- snije je član prehramb. k o m i s i j e za okrug V i r o - nice. O d p o č e t k a u s t a n k a r a d i z a N O P , a 1943. viticu, zatim p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . B i l a j e d n a o d n a j - vojne cenzure aktivnijih bila se žena centar u gdje svom selu. su navraćali sakupljao materijal za Njena je partizani upravnik u gdje NOV. Početkom U SKOJ Pačetina, Kot. toku počinje bila KK sarađivati sekretar KPH Opć. Vukovar, s kom. tajnica odb. A F Ž i K o t . N O O V u k o v a r . » Crnojevac Štefica, učestvuje više puta gdje odbora u u 1944. i 1936. radi Zagrebu. odlazi u na Bila zagrebačke 1941. Odlikovana i II. reda. Ordenom Orde- za hrabrost reda. Od Radila kao član K o t . nuti NOO Za N O P radi vanju r. od štampe, u Cukarićima, 1943. k a o u k. kurir na borbenim dana izviđač i u Voćinu. daljom aktivna. za šef ustanka pomaže obavještajac. Iako cijelo Odlikovana Bila se m o r a l a brivrijeme N O B Ordenom i Me- hrabrost. Ljubica, iz k. K r a p i n a . Poznanovca, U r a d n i č k o m p o k r e t u s u d j e l u j e od 1939. 1943. odlazi s NOO kćerkom u partizane. Bila član Kot. Zlatar. Čović Jovanka, r . u S a r a j e v u , r a d n i c a . P r i j e r a t a aktivna u U R S S . rajevo. Do Pula. raspača- akcijama i dr. radi Odlazi OK D. na Kozaru dužnostima zarobljena u KPH 1939. b i l a član M K K P H ofenzive partijskim bolesnik Marija, prvih za dvoje male djece, bila vrlo Slavoniju. Cukarić i partizane, odboru jedinstva za narod Od 1942. u Spomenice bratstva zasluga AFŽ radnica. Čleković Krapini. Narodnom Nosilac Ordenom nom 1908. hapšena. radi oblasti. r. u radničkom pokretu. organiziranju II. 1943. NOB Pivnici području. Čevizović Savka, r. 1916. u V o ć i n u , k. P o d r . Slatina, C r n o g o r a c Soka, r. 1920. u P a č e t i n u , k. V u k o v a r , Srpkinja. u kuća i NOP. NOP. pošte Somborskom u od Bosni, 1943. Miholjac. je na kao i otjerana na Bilogoru postaje 1944. Sa- bila kada Nijemaca partizanima KPH. 1942. bila sekretar član OK u i KK KPH Našice. 1944. b i l a član K o t . odb. A F Ž i K K K P H P u l a . Čudić-Vujnović D a r a , r. 1920. u B a b i n o m P o t o k u , I s t i c a l a se b o r b e n o š ć u i h r a b r o š ć u . seljanka, Cvetičanin Anka, ljun, k. dana r. Vojnić, ustanka 1919. u seljanka, radi za Opć. odb. odb. AFŽ, 00 Srpkinja. NOP. A F Ž Veljun. Kot. Vođević 1941. Od Ve- prvih birana u ničkom Srpkinja. pokretu. organizaciji i N O B b i l a član NOO predsjednica za i NOO Od Od u 1938. 1941. AFŽ. sudjeluje u rad- radi u Bila omladinskoj prva tajnica Kot. odb. A F Ž K o r e n i C a . K a s n i j e b i l a član, a z a t i m Veljun U toku AFŽ, Brdu, Liku 00 AFŽ za Liku, 1943. i član OK KPH član za 0 NOO Liku. Nosilac Spomenice Iste C v e t k o v i ć K s e n i j a , r. godine bila uhapšena 1941. 1922. u od u s t a š a i n a k o n č e t i r i mjeseca Krnjaja. Nosilac zamijenjena. Spomenice 1941. Sisku, đ a k , H r v a - t i c a . 1941. o d l a z i u S i s a č k i o d r e d , s k o j i m p r e - čurčić Grozda, r. 1925. u J e s e n a š u , k. V i r o v i t i c a , l a z i u B a n i j u . 1942. r a d i u t e h n i c i i a g i t p r o p u . seljanka. Poslije o r g a n i z a c i j i . 1943. član j e M j . N O O , č l a n O p ć . IV. brigadu ofenzive »Jože prelazi Vlahovića«. u U Slavoniju, jesen u 1943. po- kom. Od početka SKOJ u s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž D a r u v a r . 1944. se- Grub. SKOJ, član sekr. K P H Garešnica. odb. Đakovu Polje. kretar je Opć. kom. K P H Berek i kasnije org. Cvjetičanin ka, Sofija, Srpkinja. odb. AFŽ aktivno u S p o m e n i c e 1941. iz Visuća, k. Bila Udbina, p r v a predsjednic seljan- Mjesnog čurčić prvog JNOF odbora u Cvrtila-Novoselec k. Gospić. svom selu Bila 1941. član 1942. NOB b i l a član O p ć . odb. A F Ž M e d a k . Z a č i t a v o v r i - 1944. jeme Katica, r. u Novigradu. Za NOB aktivno 1941. NOO U veljači Bjelovar, kolovozu 1944. 1943. član radi 00 u odlazi AFŽ vojnoj Bjepošti. radila sa ženama. Č u k - B o j a n i ć Jela, r. 1919. u Z r m a n j i , k. G r a č a c , K P H Gračac. U AFŽ. Umrla odjelu lovar. Obi. čitave učestvuje O KK član toku učiteljica, od 00 USAOH sekretar žena. p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a na d u ž n o s t i u soc. radi i u odb. Virovitica, Vrepca, AFŽ Kot. omladinskoj U selu. u NOP iz u postaje NOO Slavonija Mileva, i Kasnije Kot. radi organizaciji svom radi Nosilac rata Srpkinja. u NOB. Od Bila prvih član dana KK ustanka SKOJ i KK N a I I I . Okr. konf. K P H z a Liku i z a b r a n a z a člana O K K P H . B i l a č l a n 0 0 A F Ž za Liku. Nosilac S p o m e n i c e 1941. Čalić-Subašić L j u b i c a , r. 1924. u Š i b o v c u , k. D a r u v a r , d o m a ć i c a . 1942. o d l a z i u N O V . 1943. završava kurs AFŽ, radi sa ženama Kot. NOO Daruvar. U toku zive kratko vrijeme je u V. XVII. i član neprij. brigadi. je ofenKa- ćulumović M a r i c a , r. 1917. u B u k o v c u , k. Peru- šić, s e l j a n k a , H r v a t i c a . O d p r v i h d a n a u s t a n k a ilegalno hrane za radi na sakupljanju partizane i odjeće, prenošenju obuće i sanitetskog �m a t e r i j a l a iz neprijateljskih uporišta. Pošto je bila kompromitirana, bođeni teritorij. 1943. p o v l a č i Bila član se na oslo- Kot. odb. AFŽ Dimić T o n k a Bibinica, r. 1890. u Splitu, radnica, Hrvatica. Prije održavaju Perušić. domaćica, 1912. u R o g o z i , k. G a r e š n i c a , Srpkinja. Od 1941. svom Bila predsjednica A F Ž u radi za selu, NOP. član K o t . u 00 AFŽ, Dejanović 00 Sava, r. domaćica, radila član NF NOP Garešnica). 0 1908. u Srpkinja. za i na Bila Za u rad- KPH. na 14. IX. fašističke 1941. karabi- nirana bori u Italiji. se za U zatvoru poboljšanje oslobođena se u organizira uvjeta žene života. intervencijom i Krajem C r v e n o g križa. Split i nastavlja radom. Sašu, k. K o s t a j n i c a , vrijeme terenu član učestvuje n j e r e u S p l i t u . K r a j e m g o d . u h a p š e n a i inter- 1943. NOO. MK napadu Vraća i aktivno sastanci učestvovala Danović N a j k a , r. rata n i č k o m p o k r e t u . U t o k u 1941. u n j e n o j se kući NOB općine 00 AFŽ aktivno Vukovje (k. D i v j a k Cvijeta, ka, iz M e k i n j a r a , k. Udbina, seljan- Srpkinja. Od radi u A F Ž . Bjelovar. Nosilac prvih dana Bila član K o t . Spomenice ustanka odb. aktivno A F Ž Udbina. 1941. Delibašić Jula, r. 1902. u č o v c u , k. N o v a G r a d i ška. Sarađuje s Čaprgincima i diška. NOP od član K o t . 1941. odb. Nosilac Spomenice Bila AFŽ kurir Nova u Gra- Janja Divjak seljanka, učestvuje 1941. vodilac, Jagoda, iz Srpkinja. u NOB. zatim T u r j a n s k o g k. Od prvih Radi kao član KK kao dana Otočac, ustanka omladinski KPH ruko- Otočac. Delić B o g d a n k a , r . 1923. u B j e l o p o l j u , k . T . K o aktivna D i v j a k Jelka, r. 1902. u D. L a p c u , d o m a ć i c a . Od u naprednom pokretu. U početku ustanka radi 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1943. b i l a i z a b r a n a u z a č l a n a K o t . odb. A F Ž . renica, seljanka, odborima AFŽ. Srpkinja. NP i AFŽ. Prije Bila T. Korenica. Nosilac rata član Kot. odb. S p o m e n i c e 1941. Dobrilović Delić-Grković S m i l j a , r. 1922 u B j e l o p o l j u , k. T. Korenica, seljanka, Srpkinja. Od 1941. uče- Mara, 1942. i l e g a l n o iz Lučelnice, pruža pomoć z i n sin je p r v i iz t o g sela k. Pisarovina. partizanima. Nje- otišao u N O V , i u s t v u j e u N O P . B i l a član O p ć . k o m . K P H B j e l o - borbi poginuo. K r o z čitavo v r i j e m e rata, aktiv- polje, no radi za N O P . član KK KPH T. Korenica, član Opć. odb. A F Ž , t a j n i c a K o t . odb. A F Ž i član K o t a r skog NOO Korenica. Delić-Modrić Hrvatica. zira U skim odb. u r. NOP sabotaže sturanju Radi Neva, u i 1925. školi, U s Sinj. u učenica, 1941. Organi- od r a d i na omladinom. član Nosilac 1941. Sinju, vezama i ra- partizane rukovodstvima, AFŽ Spomenice učestvuje štampe. AFŽ Nosilac odlazi Bila Kot. u 1942. omladin- NOO Spomenice i Kot. 1941. domaćica, kom. SKOJ AFŽ, a 1943. Spomenice Srpkinja. Srb, 1942. u Kot. 1941. radi izabrana NOO D. u u Opć. Kot. Lapac. odb. Nosilac 1941. Despot N a d a , r. Glina, rad- n i c a , S r p k i n j a . O d 1937. b i l a č l a n U R S S . 1941. r a d i i l e g a l n o u G l i n i . 1941. B i l a član K o t . NOO KPH, tajnica O kasnije NOO za od radi u šena na Deša, 00 u AFŽ Belaju, o d l a z i na opć. k. Karlovac, sarađuje oslob. Iste u i Belaju s NOP teritorij, Barilović. sastanku Dobrinić-Šagi SBOTIČ, puta Ljubica, i URSS i hapšena. zatvarana 23. XII. godine na gdje uhap- najzvjerskiji r. 1899. u Zagrebu, na- Stranci r a d n o g naroda. Više 31. po IV. i ponovo logorima odlazi Ekonom, isljednik, 1941. raznim 1942. kancelarije u partizane. odsjeka sekretar uhapšena odakle izlazi Bila šef GŠH, vojno-sud- suda Goranskog vojnog p o d r u č j a i š e f k a n c e l a r i j e v o j n o g suda X I . k o r pusa. AFŽ Banije i član Nosilac Spomenice Dojčinović-Đerić radi u A F Ž . 00 1913. 1943. u Aktivno 1941. odlazi u partizane. Glina, s e k r e t a r Opć. kom. Baniju. r. 1901. način z a j e d n o s k ć e r k o m ubijena. AFŽ AFŽ. Devčić r. Hrvatica. 1942. ski 1920. u B a l i n c u , k. Dora, domaćica, m j e š t e n i k , H r v a t i c a . 1932. r a d i u p a r t , tehnici, Desnica D r a g i c a , r. 1920. u P o d u r l j a j u , k. D. L a pac, Dohrinić Zagrebu, profesor. Od Karlovac U toku svjetnom Smilja (k. Vojnić). Bila tajnica K o t . NOB i predavač isticala se odb. Od 1941. AFŽ, član na kursevima radom na pro- polju. 1935. r a d i u n a p r e d n i m ž e n s k i m i s t u d e n t s k i m organizacijama. Od kratko v r i j e m e kurir. početka 1942. rana po r a z n i m logorima. okupacije uhapšena i 16. I . bila zatva- 1944. z a m i j e - D o k i ć - B r k l j a č i ć Jelica, r. 1895. H r v a t i c a . U t o k u NOB radi na za partizane. sakupljanju Aktivna na i oružja mobiliziranju materijala dobro- njena odlazi u partizane, g d j e radi na organi- voljaca za N O V . N j e n o m zaslugom veći je broj ziranju talijanskih vana školstva Medaljom i u AFŽ zasluga za na Baniji. narod. Odliko- vojnika i oficira prešao partiza- n i m a . Č e t i r i sina s u j o j b i l a u N O V , o d k o j i h �su dvojica poginula. sluga za narod Odlikovana III. Ordenom za- nih sastanaka, mnogi reda. niziranju Domitrović R e z a , r. aktivno odb. radi AFŽ za 1899. u B r đ a n i m a . Od 1942. NOP. Čazma i kod odbora oslobođeni nje su NP. U teritorij, organizaciji AFŽ na orga- 1941. g d j e radi formiranju dječjih domova. stanovali Radila prosincu Kot. odlazi u A F Ž i na 1943. izabrana na često rukovodioci. u 1943. radi na i partijski U m r l a u listopadu u kotaru. Drakulić Neđa, Dončević-Kvadranti namještenik, NOP 1942. ilegalno, staje Smilja, Hrvatica. Do rujna KK 1922. Počela 1943. organizirala član r. Rabu, Iste s boru za selu. 1942. Rab-Pag i godine radi u poAFŽ. morje. da, Odlikovana u Ordenom Odjel imf. zasluga za ZAVNOH. narod III. je član i Seka, iz Rizvanuše, k. Gospić, Hrvatica. 1941. i 1942. i l e g a l n o r a d i u s v o m selu, a k a d je bila kompromitirana, t e r i t o r i j . B i l a član 0 0 odlazi na u K a l e b o v c u , k. predsjednica je Opć. Kot. Opć. Karlovac, odbora r. 1919. seljanka, AFŽ u u Ladešić Hrvatica. svom selu. Dragi, 1943. 1944. KPH NOO u svom Korenica. Kot. 1943. Korenica, kao Krajem instruktor 1941. Ordenom reda i Ordenom Korenica, za Liku. Spomenice hrabrost, KPH tajnik rad i 00 1944. r a d i za bratstva su- član Odlikovana NOO. Ordenom jedinstva zasluga za narod Drakulić nja. II. II. reda. Zaga, r. u Mostaru, Srpki- Od p r v i h sudjeluje u N O P . Jedan j e o d n a j a k t i v n i j i h f u n k c i o n e r a N P , č l a n Opć., član je k. K o t . i O k r . o d b o r a N P . 1942. č l a n j e K o t . odb. Kot. bila član učiteljica, 1941. b i l a u č i t e l j i c a u K r b a v i c i . dana ustanka aktivno Anka, AFŽ Korenica, oslobođeni A F Ž za Liku. Dva nje- na sina od p r v i h dana u s t a n k a b i l i su u N O V . Draganjac je AFŽ NOO kom. kom. ZAVNOH-u za T. K o - S r p k i n j a . 1941. r a d i u od- Korenica, predsjednik K o t . nar. Okr. Nosilac Došem i član NOO AFŽ u reda. NP sekretar Kot. odlazi 1912. odb. A F Ž i t a j n i c a Opć. 1944. b i l a u a g i t p r o p u O K K P H H r v a t s k o P r i Zatim r. renica, namještenik, Rabu surađivati radila je na AFŽ. KPH na AFŽ. Nosilac Spomenice 1941. odb. A F Ž K a r l o v a c . U t o k u N O B z a v r š i l a k u r s AFŽ i općeobrazovni, Odlikovana Ordenom te za poljoprivredni kurs. hrabrost. Dronjak-Prodanović IR rir, Dragaš Ana, iz Sinja, domaćica, Hrvatica. Od 1942. a k t i v n a u N O P . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e i radi kao član Opć. kom. SKOJ, Opć. KPH Sinj. ćica, Hrvatica. istodobno 1942. Talijani joj odlazi Zadar, doma- u odnose ilegalnost, malo dijete a iz kuće u Z a d a r , g d j e s e n a l a z i l o d o k a p i t u l a c i j e I t a l i j e . U ilegalnosti radila na na opć. B o ž a v a , bila žava, Kot. odb. KPH AFŽ član odb. davala Opć. Dudić namještenik, obavještenja odb. AFŽ Slavica, stava Cerovcima, o kretanju neprija- Otrić. r. od narod u Brdima 1943. Čepić, k. Pazin. Za R o đ e n a u k r a j u , k o j e na- rumunjskog porijekla, mnogo do- prinijela r a z v o j u N O P u tim selima, u k o j i m a je uživala veliki KPH Opć. kom. i Kot. ugled. 1944. AFŽ Buje. odb. postaje član KK D v o r š č a k D r a g i c a , r. 1917. u V a r a ž d i n u . Od p r i je r a t a a k t i v n a u radničkom pokretu. kao radnica Zagrebu D r a g o j e v i ć - D u b o š Katica, r. aktivno radi član A F Ž Bo- Božava. Garešnica, i u o r g a n i z a c i j i že- Opć. Preko 1919. t e l j a , r a d i l a u A F Ž i dr. U t o k u N O B b i l a član N O P radi D r a g i ć E v i c a , r. 1920. u S a v r u , k. r. kom. K P H i K o t . odb. U S A O H . 1945. b i l a o r g . sekr. KK Jela, k . G r a č a c . O d 1941. u č e s t v u j e u N O P . B i l a k u - 1921. u K a p e l i c i , k. Hrvatica. Od 1943. sa ženama na terenu kotara. brane, u Zagrebačkoj učestvuje zatim kasnije u odlazi u zamijenjena. Poginula na 1941-42. industriji palenju svile ilegalnost. Bila je svile za u pado- Uhapšena, borac u a NOV. Kalniku. D r a k u l i ć D r a g a , r. 1913. u K o n č a r e v o m k r a j u , k. T. od Korenica, 1941. seljanka, Srpkinja. Bila predsjednica Za Mjesnog N O P radi odb. AFŽ Đerđa-Dorčić k. Dugo u D r a k u l i ć R i j e c i , član M j e s n o g N O O , č l a n Opć. sudjeluje i Kot. prednim i član odb. A F Ž Korenica, Opć. kom. KPH. član 00 Nosilac A F Ž Lika Spomenice 1941. u radničkom pokretu. u K a r l o v c u bio je centar za N j e z i n dom održavanje ilegal- u r. radničkom bila 1908. nastavnik, ženskim stanu 1941. Drakulić N a d a , r. u Glini. P r i j e rata aktivno je učestvovala je Marija, Selo, 1942. Brckovljanima, pokretu i organizacijama. smještena radi na vezi između terenu. u Hrvatica. Od radi U ilegalna i org. na Bila član 00 A F Ž Lika, tajnica 0 0 A F Ž Pokuplje i 0 0 Zagrebačke oblasti. na- njezinom štamparija. CK K P H odlazi u partizane. 1934. u AFŽ �Đukić Milka, .Srpkinja. iz Kurjaka, Iako starija k. N O B aktivno radi u A F Ž . AFŽ Udbina, žena za seljanka, cijelo vrijeme B i l a član K o t . Udbina. Visoku patriotsku odb. svijest majke- tivno u radničkom pokretu. Radi u ilegalnoj p a r t i j s k o j tehnici i naprednim o r g a n i z a c i j a m a : Ženskom i t. pokretu, SBOTIČ, d. k a o i u k o m i s i j i brov. Bila član Seljačkom kolu za p o m o ć š p a n j . d o - redakcije »Ženskog svijeta«. b o r c a p o k a z a l a j e 1943., p r i l i k o m s a h r a n e s v o g 1941. r a d i k a o k u r i r i u p a r t i j s k o j t e h n i c i CK sina KPJ borca, kad je poginuo, poginuo na grobu rekla: »Neka si a si za domovinu.« i CK 1942. KPH. Uhapšena zamijenjena. u Bila Zagrebu tajnica 1941. Obi. AFŽ S l a v o n i j e i č l a n O b i . k o m . K P H S l a v o n i j e . 1943. Đuranović-Zlatarić pravnik, Saša, Srpkinja. studentskom r. 1916. Titogradu, O d 1936. r a d i u n a p r e d n o m pokretu i Ženskom Beogradu. Radila je aktivno u grebu, Stranci u u SBOTIČ u je član r e d a k c i j e menice AFŽ Glavnog u okrugu odbora Krapina. AFŽ »Žena u borbi«. Hrvatske Nosilac Spo- 1941. Za- za p r o s v j e t u žene, u omladinskoj sekciji Udru- štenik, H r v a t i c a . Za v r i j e m e r a t a radi ilegalno obrazovanih u i organizaciji član F a b i j a n i ć V e r a , r . 1918. u O k l a j u , k . K n i n , n a m j e - univerzitetski naroda, u na 1944. Društvu ženja radnog pokretu radi žena, te sa- r a đ u j e u » Ž e n s k o m s v i j e t u « i t. d. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i u A F Ž , u v o j n o m i ci- u Zagrebu u A F Ž , a NOO 1944. p o s t a j e član M j e s . i MK K P H za grad Zagreb. 1. V I . 1944. u h a p š e n a n a s a s t a n k u M N O i o b j e š e n a 28. X I I . iste godine. v i l n o m s a n i t e t u , na z a š t i t i d j e c e i u P r a v n o m o d j e l u Z A V N O H . 1944. član j e r e d a k c i j e » Ž e n a u borbi«. Odlikovana dinstva II. Ordenom bratstva i je- kovodstva Od p r v i h dana ustanka aktivno radi u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž U d b i n a , član i k a s n i j e p r e d s j e d n i c a 0 0 A F Ž z a L i k u , t e povjerenik za Nosilac staranje Spomenice Ervačinović Brod, soc. Ruža, počinje aktivno raditi među studentskom omladinom u Zagrebu. reda. E g i ć B o j a , r . 1920. u Jošanu, k . U d b i n a , s e l j a n k a , Srpkinja. F e d e l Fumica, r. 1918. u L i ž n j a n u , k. P u l a . 1941. r. 0 NOO za svibnju SKOJ 1943. član AFŽ za Od Lužanima, k. SI. okupacije aktivna je u U morju i pod prve uslovima radi na formiranju S K O J - e v s k i h g r u p a u selima. U toku N O B bila sekretar KK član Obi. S K O J , član i kom. SKOJ. sekr. 1944. OK ilegalno SKOJ i radila u omlad. Bina, r. 1920. organizaciji. u 1942. Splitu. 1941. uhapšena i radi u osuđena na 10 g o d i n a . I n t e r n i r a n a u I t a l i j u . N a k o n k a pitulacije Italije vraća Istri. Radi 1944. bila sa se i ženama u sekretar K K o s t a j e na r a d u u kotaru KPH Puli. Krajem svojoj sekretar KK K P H NOO Pula, predsjedP u l a i član Obi. r. 1912. u domovini naprednom Kladnu, sudjelovala pokretu. Pred prvim partizanskim logorima u Gorskom Kotaru partizanske sa ženama ra A F Ž . 1942. Ogulin, radi štampe, Drežnice na na a oslobođenjem osnivanju postaje član K o t . zatim prelazi u 00 Pri- izdavanju prvih odb. AFŽ odbo- AFŽ Gorski za Ko- t a r . 1943. r a d i u p r o p o d j e l u O N O O z a G o r s k i Kotar, Zagrebu. Eskenazi O Zdenka, U studentskom tizane. teškim U r a t , d o l a z i u J u g o s l a v i j u i 1941. o d l a z i u p a r - u N O P . 1942. f o r m i r a p r v i o d b o r A F Ž , k a s n i j e vrlo Zagreb. Istru. čehoslovačka. student, H r v a t i c a . i odb. A F Ž , 0 0 A F Ž Fekeža-Kamaradova u SKOJ Liku. 1941. 1922. MK B i l a član, t e OK K P H nica K o t . s e k r e t a r j e sveuč. r u - član odlazi u partizane u Moslavinu, zatim u Istru. Pula, 1943. i a 1944. na partizanskim gimnazijama. Felanda Bartula, iz K o m i ž e , k. V i s , radnica, H r vatica. Od odbora AFŽ ziranju 1941. za radi demonstracija rata i fašizma. za Komižu. NOP. Član Učestvuje 1941. protiv Bila uhapšena i je u prvog organi- Talijana, internirana u Italiji . Rovinj. F i l a j d i ć R u ž a , r. u G. B e b r i n i , k. SI. B r o d . P r i j e E š l e n g e r A n k i c a , r. 1913. u I v a n k o v u , k. V i n k o v ci, seljanka. odlazi u Od 1942. partizane i g d j e j e bila član K o t . sarađuje radi na s NOP. kotaru 1943. Županji, odb. A F Ž . rata namještenik, Srpkinja. Od 1932. s u d j e l u j e ak- a godine zamijenjena. KPH 1913. u Z a g r e b u , Aktivno pokretu, radi 1941. u naprednom pomaže NOP. stuU o ž u j k u 1943. u h a p š e n a i o t j e r a n a u l o g o r . I s t e Kot. E v i ć - K r a j a č i ć B o s i l j k a B e b a , r. student. dentskom Podcrkavlje NOO. Nakon i 1944. b i l a č l a n Opć. k o m . radi u s t a j e član M j e s . k o m . K P H radi u AFŽ. Upravnom oslobođenja SI. odjelu Broda po- SI. B r o d i a k t i v n o �Filipac A n đ e l a , r. 1913. u K a r l o v c u , r a d n i c a , H r - F r n t i ć B e š k a , r . 1913. u K o t o r i b i , k . P r e l o g , H r - v a t i c a . P r i j e r a t a č l a n U R S S . P o č e t k o m ustan- vatica. ka ske radi za tifusni NOP. bolesnik 1944. odlazi čarka u uhapšena otpuštena u Kot. Bila iz partizane. NO 1942. i logora. Radila kao 28. kao X. tehni- rata, svile, kao namještenik rano se veže Varaždin- uz radnički pokret i aktivno radi u radničkim sindikatima. 1936. ku. Karlovac. Prije tvornice učestvuje 1939. u član velikom je Grad. »Tivarovom« kom. KPH štraj- Varaždin, a 1941. č l a n Opć. k o m . Do 1942. o s t a j e u V a Filipović Lenka, iz Brela, k. Makarska, seljanka. Za NOP odb. radi AFŽ, od 1942. član Opć. Bila i član Kot. Opć. NOO i i Kot. član KK raždinu je zatvora. oslob. KPH. na godine Nakon N O P u neprijateljskom nosi štampu, za NOP. od uporištu Desinić. sakuplja pomoć i Radi s v o g rada Raz- aktivizira žene bila 1945. ustaša. nja i NOB radu, i dvije teritoriju U toku Fiolić š t e f i c a . O d p r o l j e ć a 1943. a k t i v n o r a d i z a ilegalnom uhapšena a godine izabrana 0 NOO svibnju na tri iste godine zamijenjena. za tajnicu bila p o v j e r e n i k zdravstva u osuđena 00 socijalnog Varaždin i Na AFŽ. stara- član OK K P H . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a č l a n CK KPH. uhapšena F u č e k - Z d j e l a r A n k i c a , r. 1922. u O r o v c u , k. B j e lovar, seljanka, Hrvatica. Od početka okupacije F i š e r A d a , r . 1900. u B a k r u , n a m j e š t e n i k , H r v a tica. Prije Bila tehničar u NP i rata radi u naprednom pokretu. Pokrajinskog kom. kurir bila KPH. kaznionice CK KPH za Radila i i n o s t r a n s t v o . 1941. u h a p š e n a i u b i j e n a u j e d n o m od ustaških Franičević ćica, logora. Ivka, r. Hrvatica. Vrsniku, Prije KK KPH za Hvar, u radničČlan j e njegovog Hvar doma- aktivna u N O P . 1941. od menice k. rata učestvuje Kot. AFŽ i formiranja, Hvar-Vis. član Nosilac Spo- 1941. Hrvatica. Prije rata radi u naprednom pokretu na kotaru K r k . Od prvih dana okupacije učestvuje u N O P , a zane. U kolovozu đena u na 13 Italiju. na Krk. iste godina Poslije 1942. godine robije i odlazi u partizarobljena, odvedena kapitulacije Italije Bila sekretar K K K P H u osulogor vraća Krk, se član O K K P H z a H r v a t s k o P r i m o r j e , član K N O O K r k , član O Kot. NOO odb. Primorje ske. za Primorje, tajnica Glavnog Spomenice bratstva zasluga Hrvatsko Krk, član Nosilac denom za AFŽ i odb. NOO Fulgosi II. AFŽ odbora 1941. i jedinstva narod 00 reda za AFŽ Hrv. Hrvat- Odlikovana II. i tajnica reda, Or- Ordenom Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Severin, K o t . odb. AFŽ i član Bjelovar. Bosiljka, učenica iz stručne Po Šibenika. škole, dolasku stavlja radom. Prije učestvuje rata, u okupatora kao naprednom još življe na- U d e m o n s t r a c i j a m a za povišicu k r u h a 1942. b i l a u h a p š e n a o d T a l i j a n a . Nakon n e k o l i k o m j e s e c i p u š t e n a iz z a t v o r a i o d l a z i u partizane. Radi u org. S K O J i A F Ž na kotaru Šibenik. K o d p r e b a c i v a n j a l a đ o m n a o t o k M u r ter, u borbi s Talijanima, bila ranjena, zaro- F u š t a r L j u b a , r. 1921. u O k i ć i m a , k. V o j n i ć , seljanka, Urša, iz kon na Korčuli, seljanka, završenog Opć. Od prvih dana ustanka radi odb. kursa AFŽ, AFŽ zatim izabrana postaje za člana predsjednica i s t o g o d b o r a , t e član 0 0 A F Ž . Gabrić Danica, r. most, 1912. u S l a v . P o l j u , k . V r g i n - seljanka, Srpkinja. Od kolovoza 1941. radi za N O P . Iste godine izabrana za predsjednicu odb. AFŽ u Slav. Polju i člana prvog N O O u n j e n o m selu. 1943. b i l a član O p ć . odb. i član K o t . Gaćeša Od Blata Srpkinja. z a N O P . B i l a član odb. A F Ž u s v o m selu. N a - s Franulović AFŽ bljena i krišom ubijena u šibenskoj bolnici. F r a n o l i ć Antica, r. 1907. u P u n t u , o t o k K r k , r a d nica, Opć. Kot. pokretu. u kom pokretu, a odb. radi sa ženama. Bila član odbora A F Ž Orovac, te Boja prvog odb. i kćer dana Soja, ustanka garnizonom, pomažu A F Ž Vrginmost. prebacuju kod iz Vrace, rade k. materijal prebacivanja Gračac. uporno na i vezi štampu, partizana iz Za- H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. p o s t a j e greba rukovodilac t a k v o g r a d a č e t n i c i i h h a p s e i n a z v j e r s k i na- odlazi u SKOJ u partizane kovsko-neretvanskom F r i g a n M a r i j a , r. seljanka. NOP. Od 1942. svom mjestu. kao borac. kraju Iste godine Kasnije radi u u AFŽ. bila dana okupacije predsjednica prvog Selo, radi za odbora A F Ž u J e ž e v u . 1943. t a j n i c a K o t . odb. A F Ž z a Dugo Selo Ordenom i član 0 0 zasluga za AFŽ narod Zagreb. III. Odlikovana reda. čin . ž i v e Gračaca bacaju u na oslob. zapaljenu teritorij. baraku Radi na cesti i z n a d n j i h o v e kuće. 1921. u J e ž e v u , k . D u g o prvih Bio- preko G a l e k o v i ć S l o b o d a M a r a , r. 1903. u S i n j u , p r o f e s o r , H r v a t i c a . 1942. o r g a n i z i r a o d b o r A F Ž I I , u Bakru, gdje je stanu s a b i r a o čavala štampa bila profesor. materijal i za održavali U njenom partizane, sastanci. se raspaPo na- r e đ e n j u P a r t i j e o s t a j e u B a k r u d o s r p n j a 1943., �kada 0 odlazi NOO u i partizane. agitpropu Radi OK pri KPH propodjelu za Hrvatsko n a r o d n o g ustanka u ta 1941., P r i m o r j e . B i l a u r e d n i k » P r i m o r k e « , član r e d a k - kući cije »Primorskog vjesnika« i prozor Hrvatsko Primorje. sluga za narod član Odlikovana 00 AFŽ za Ordenom za- I I I . reda. u kad od iz Raba, prvih lijekove lije dana i odlazi za partizane. postaje član predsjednica za Hrvatica. Surađuje s NOP Nakon Kot. Mjes. kapitulacije A F Ž Rab, odb. AFŽ 1944. Rab i i Ita- bila član je žandari da na je privukli njenoj skače kroz teritorij. oslob. hapse, Bila jedna od n a j o m i l j e n i j i h r u k o v o d i l a c a i b o r a c a u G o r njoj okupacije sakupljajući hranu svom kotaru. K r a j e m lje- se Jezeranima, Lici. Poginula Galli M a r a , su Bila 16. sekretar IV. 1942. u KK KPH borbama Brinje. za oslobo- đenje svog rodnog mjesta Jezerana. U spomen na svog Lici omiljenog prozvao rukovodioca, se bat. »Ljubice jedan bat. Gerovac«. u (Vidi k n j . I , d o k . 61, str. 8 6 . ) NF Rab. Gilić Cvita, i z D . M u č a , k . S i n j , s e l j a n k a , H r v a tica, politički radnik. P o č i n j e sarađivati s N O P Galović Soka, r. 1919. u V i t u n j u , k. O g u l i n . Od početka ustanka radi Ogulin, uhvaćena od jeljana za NOP. Kao osuđena i 1941. U toku AFŽ za Dalmaciju Gledić Danica, r. 1921. 1941. s u d j e l u j e u d i v e r z i j i k o d d i z a n j a t e l e f o n - radnica, ske c e n t r a l e u Z a g r e b u . I z a t o g a o d l a z i u p a r - odreda. Bila tizane. 1942. kancelarije u Glavnom štabu H r v a t s k e d o k r a j a 1942. Z a t i m b i l a član KK KPH Žumberak KK K P H kovana Slunj. i Slunj. Nosilac Ordenom za 1943. sekretar Spomenice hrabrost sluga za narod I I . reda. i 1941. je Odli- Ordenom domaćica, r. 1917. Srpkinja. u o d l a z i u I. b a t . K o r d , Kot. u O odb. NOO AFŽ bila k. član Pakrac, ileg. Gloc Z o r a J u l a , r. 1914. u H r v . D u b i c i . Od 1936. odb. žena aktivno kod od ustaša, 1941. odlazi Iste u Fužine, član Kot. odb. A F Ž P a k r a c . K a s n i j e b i r a n a u O p ć . N O O i opć. kom. se K P H , u kome isticala u je bila Sekretar. širenju bratstva i Naročito akcijama, koje ile- organizira Učestvuje u Partija. 1943. odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j k a o politički radnik. Bila član Kot. kom, K P H , tajnik jedinstva. optu- gdje g a l n o r a d i i o d r ž a v a v e z u s p a r t i z a n i m a . 1942. svim postaje U NOB godine p r e l a z i na i l e g a l n i r a d u D e l n i c e . 1943. toku n a m a . O d r ž a v a l a k u r s e v e A F Ž i t e č a j e v e z a ne- selima, da U p i s m e n e . P o g i n u l a 1943. u V o j n i ć u . A F Ž u Golobrdcu. Osniva odbore i u susjednim tako Vrginmost. Karlovac. radi u naprednom radničkom pokretu. Grđevcu, 1942. B o v i ć u , k. V r g i n m o s t , N O B isticala se u p r o s v j e t n o m radu među že- učestvuje Jeka, Sinj. u član izabrana i KK K P H za- ( V i d i k n j . I . d o k . 27. str. 41. i dok. 206. str. 336.) Gazibarić seoskog 1941. Srpkinja. šef član č l a n O O A F Ž z a S r e d n j u D a l m a c i j u , član Obi. odb. kao bila stri- G a l j e r - H o l j e v a c N a d a , r. 1920. u Z a g r e b u . 14. I X . Radi NOB odb. A F Ž , č l a n K o t . N O O i K K K P H M u ć , 1943. 1942. Talijana, krajem za kurir i na drugim odb. Opć. AFŽ, sekretar Opć. N O O , radi u K K K P H političkim dužnostima. Gazić M a r i j a , r. 1898. u V i n k o v c i m a , k. K r i ž e v c i , radnica. P r i j e rata aktivna u radničkom pokre- Glodić Savka, r. 1906. u K i p u , k. Daruvar, se- tu. 1941. r a d i na s a k u p l j a n j u s a n i t e t s k o g i dru- ljanka, g o g m a t e r i j a l a z a N O V . U h a p š e n a 1942. i s t r i - u Bijeloj, sakuplja hranu i obavještenja o kre- j e l j a n a 6 . X I . 1942. tanju ( V i d i k n j . I , dok. 114, str. 161.). Srpkinja. 1942. neprijatelja, aktivno organizira radi žene za za NOP sakup- l j a n j e vune i pletenja čarapa za N O V , te vrši sve zadatke za pomoć partizanima. Gerovac Lojze Anka, Brinje, ka domaćica, radi član aktivno Mjes. Brinje. 1896. Hrvatica. za NOO, Nosilac r. i U toku član Spomenice J e z e r a n i m a , k. O d p o č e t k a ustan- NOP. AFŽ u NOB bila Kot. odb. AFŽ 1941. Gluhak Jelka, r. 1912. u Oporovcu, k. Prelog, radnica, Hrvatica. P r i j e rata radi u naprednom radničkom povezuje pokretu. se s Od NOP. prvih 1943. dana odlazi okupacije u partizane i r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a . 1944. član j e N O Gerovac L j u b i c a , r. 1920. u J e z e r a n i m a , k. B r i - n j e , student, H r v a t i c a . prednoj radi Od srednjoškolskoj svog rada omladini. uhapšena, Garešnica i radi na terenu AFŽ. 1935. p r i p a d a l a naa 1937. 1936. bila izbačena iz Glumičić-Pribić M a r i j a , Perušić, seljanka, r. 1920. u M l a k v a m a , k. Srpkinja. U NOB od 1941. T r g . akad. u Zagrebu. Š k o l o v a n j e m , kao i svo- U početku radi na sakupljanju m a t e r i j a l n e po- jim m o ć i za p a r t i z a n e , a od 1942. u A F Ž . 1943. član Za u aktivnim vrijeme Zagrebu kultetu. vih dana radom, studija nastavlja na u bila je s e k r e t a r part, Ponovo hapšena ustanka Banja Ekonomskom 1939. i Luci. fakultetu K o t . odb. A F Ž P e r u š i ć . ćelije na f a 1940. Od p r - aktivno učestvuje u dizanju G o b a c Z o r a , r. počinje 1916. u Z a g r e b u , H r v a t i c a . 1942. ilegalno raditi za NOP u kotaru Pe- �rušić, g d j e j e t a d a ž i v j e l a . K r a j e m i s t e g o d i n e odb. p o v l a č i se na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j i r a d i u A F Ž . Jesenje. U veljači A F Ž K r a p i n a i član s e o s k o g od u s t a š a Gojak Ana Janja, vac, radnica, NOP, 1910. i odašilje u T u r n j u , k. 1941. Hrvatica. prima Karlovca i r. ilegalno kurire i Karloradi između Radi takvog Grbić r a d a u h a p š e n a i b i l a u l o g o r u t o k o m 1942. K a - radi Bila OK šena i 1945. s radom. 1944. ponovo uhap- ubijena. NOP. Njezin materijala, stan koji bio slao sklonište na oslobođ. raznog teritorij. 1941. u predsjednica i odb. 00 Kot. AFŽ gdje AFŽ Gradiška. odlazi odb. Nova je u AFŽ, Za partizane. zatim Gradiška, te član član Slavonija. G r b i ć Z o r a , r. 1922. u D. Srbu, k. D. L a p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. izabrana za člana K o t . KP 1943. logor, iz k o j e g a se kasnije vraća, te s mužem Srb. Srb. Nosilac odb. izabrana AFŽ za Spomenice i Opć. kom. člana Opć. NOO 1941. odlazi u partizane. G r g i ć Boja, r. Gojković A n k a , i z V . P o g a n c a , s e l j a n k a . R a d i z a 1915. u V a g a n c u , k . T . K o r e n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . M a j k a d v o j e d j e c e . O d 1941. N O P s c i j e l o m p o r o d i c o m . 1943. b i l a č l a n K o t . radi odb. Vaganac-Drežnik, AFŽ Lepoglavu, 1942. T e š k o bolesnu, u s t a š e je u h a p s e i z a t v a r a j u u i troje djece se je Ratkovca, k. N o v a od KPH Obi. Gojak Maca. Od p r v i h dana ustanka radi aktivno za odvedena iz Anka, NOP snije nastavlja i ubijena. za poštu Kordunskog područja. odbora A F Ž 1945. u h v a ć e n a u L u ž a n i m a Koprivnica, a 1944. odlazi u zbjeg u Vojvodinu. za N O P . P r e l a z i na neoslobođeni teritorij prenosi letke i vrši propa- g a n d u . B i l a član K o t . odb. A F Ž K o r e n i c a . 1944. u h a p š e n a od u s t a š a u Z a k l o p a ć i i n a k o n z v j e r - G o j m e r a c T e r k a , r. 1901. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , Hrvatica. kretu. skog mučenja, ubijena. Od 1934. u č e s t v u j e u r a d n i č k o m po- Iste godine aparatu CK KPJ Krajem 1934. radi i u Beču, prenaša aktivna je u tehničkom G r g i ć - K a t i ć M i l i c a , r. 1897. u S l u š n i c i , k. S l u n j . ilegalnu K o n c e m 1941. p o č i n j e r a d i t i z a N O P . 1942. p o - Zagrebu u štampu. u hađa k u r s NP i S B O T I Č i kasnije u Stranci r a d n o g naroda. Sve 00 AFŽ AFŽ. U toku NOB radila kao član Karlovac. d o 1941. k o r i s t i o s e n j e z i n stan z a s t a n o v a n j e ilegalaca i održavanje ilegalnih sastanaka. Grozdanić Marija, U h a p š e n a 16. V I I . 1941. i z a t v a r a n a po r a z n i m ka, logorima. u tada u sluga Zamijenjena partizanima. za narod Gostović-Grubor u listopadu Odlikovana 1943. i od Ordenom za- II. reda. r. 1917. u Gostovu svom selu U za toku 1942. aktivna NOB 1943. p r e l a z i Jedna od Brinje. KPH 00 naprednom organizatora Od 1941. Brinje. AFŽ za ustanka član, Vrlo Liku. studentskom a na zatim aktivna u Nosilac pokretu. k. terenu sekretar AFŽ. Bila Spomenice radnica. 1941. tvornice bila centar revolucionarne jevu. Član je Pokr. duhana. kom. Njezina aktivnosti je kuća u birana u Opć. aktivno radila na u omladinskom oslob. teritorij. Sara- »Crvene pomoći« za Hrvatica. omladine. ka. U U njenoj 1941. radi na o d r e d u je j i m a su se sklanjali partizani, kad na t a j teren. Tu je bio i punkt n j e pošte za Split i iz uhapšena od Splita. Nijemaca, ali pokretu u Zagrebu. španskim 1937-38. borcima. u odboru Poslije je član Z b o g svog rada vatica. tizane komesar Prenosila nice, organizator ženama. Nosilac gdje je invalidskog Spomenice bila doma, i bol- radi sa 1941. za N O P od 1943. U toku NOB Dalmacija. Nosilac Od uslijedila Radi b i l a član K o t . početka hranu NOB preko pomagala Kozjaka za partizane. NOV. Kod j e d n e a k c i j e S o l i n s k o g o d r e d a n a T a l i j a n e , 1942, s G r a b a r Veronika, r. u Jesenji, k. K r a p i n a . Sred. 1941. Grubišić Milka, iz Solina, k. Split, domaćica, H r - odlazi u par- Slavoniju, SKOJ pobjeći K r a j e m rata za okupacije r a d i za N O P , a u s v i b n j u 1943. u OK Spomenice su dolazili za prebaciva- uspijeva bila izdržava u Požarev- i bolničar- k u ć i b i l o je v i š e b u n k e r a , u k o - na cu. Po i z l a s k u s r o b i j e u č e s t v u j e u r a d n i č k o m pomoć sekretar Split. okupljanju žena prigodom bombardiranja Zemuna. godina robije, koju AFŽ. pokretu. Bila bila kurir B o s n u i H e r c e g o v i n u . 1929. u h a p š e n a i osuđena 5 odb. G r u b i š i ć I v a n k a , r. 1922. u S o l i n u , k. S p l i t , r a d nica, 1906. u č e s t v u j e u g e n e r a l n o m š t r a j k u radnica partiza- KK član 1885. u F o j n i c i , k. , S a r a j e v o , kao pomoći Opć. kom. K P H i član K K K P H i Govorušić K a t a , r. organiziranje Grubić Desa, iz V r a n j i c a , k. Split, đak, H r v a t i c a . polju, k. Brinje, agronom, Srpkinja. P r i j e rata u Komića, k. Udbina, seljan- nima, posjeta ranjenicima, borcima na p o l o ž a j 1 dr. Dušanka, iz Srpkinja. Bila jedna od najaktivnijih žena drugim je talijanska ilegalcima na K o z j a k u . Talijani blokada. povukla su ih u Ona se tada jednu pronašli, p a l j b e i z p e ć i n e nisu i m m o g l i p r i ć i . pećinu ali zbog Predveče �kad im je ponestalo municije, a pošto nisu h t j e l i pasti ž i v i u ruke n e p r i j a t e l j u , istrčali su iz pećine. Milka toku borbe je bila ubila je smrtno tri pogođena. U Talijana. Hanzić-Barić Barica Teta, r. 1899. u Staroj D r e n č i n i , k . Sisak, u č i t e l j i c a , H r v a t i c a . O d travnja 1941. ploziva, radi na p r i k u p l j a n j u m u n i c i j e , eks- sanitetskog materijala i dr. za NOV 12. V. 1942. o d l a z i u P r i m . - g o r . odred. Za vriSplit, đak, j e m e I V . o f e n z i v e b i l a b o l n i č a r k a u bolnici V I I . H r v a t i c a . P r i j e rata aktivno učestvuje u omla- d i v i z i j e , k a s n i j e b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž Dvor, dinskom član Grubišić-Poljak Palmina, iz učit. pokretu, škole. teškim Za radi Solina, k. čega bila izbačena cijelo vrijeme rata, radi ilegalno u uslovima, iz pod vrlo Solinu. MK teritorij. KPH Opć. Za vrijeme N O B Solin, kom. tajnica KPH, AFŽ Banija Banija. i prosvjetni referent u Spomenice Nosilac 1941. H a s H e r t a , r. 1914. u M a r i b o r u , e k o n o m i s t , Slo- Opć bila sekretar v e n k a . Od 1934. r a d i a k t i v n o u s t u d e n t s k o m na- NOO, Mjes. tajnica 00 NOO Bila na vezi za prebacivanje materijala iz Splita na oslob. O sekretar prednom odb. AFŽ, član, odb. pokretu omi. na podr. zagreb. Ženskog fak. i pokreta. kao član Za vrijeme k a s n i j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n Kot. N O O o k u p a c i j e a k t i v n o r a d i za N O P , a 1942. uhap- Solin, šena. član 00 AFŽ i Obi. odb. AFŽ Dalma- cija. Nakon zamjene odlazi u partizane. Bila č l a n O K K P H z a B e l u K r a j i n u i n a č e l n i k odjeljenja u Glavnom štabu za Sloveniju. G r u b i š i ć S e j a , r. 1924. u V. P o p i n i , k. G r a č a c , seljanka, Srpkinja. P o d v r l o t e š k i m uslovima ile- g a l n o r a d i u selu, u k o m e su č e t n i c i i m a l i v r l o jak utjecaj. Bila član Opć. i Kot. komiteta S K O J i član Opć. odb. A F Ž . Gušić S o f i j a , i z K r s t i n j e , k . V o j n i ć . U t o k u N O B bila predsjednica prvog odbora AF^, zatim p r e d s j e d n i c a Opć. odb. K r s t i n j a , član K o t . i 0 0 A F Ž , t e član Opć. N O O K r s t i n j a . H a b e k A n a , r. član K o t . odlazi Za NOP radi odb. A F Ž Đ u r đ e v a c . u zbjeg u na od 1942. Bila za p a r t i z a n e . tar. Marija, Od r. a P o z n a n o v c u , k. k r e t u i b i l a č l a n G l a v n o g o d b o r a S B O T I Č u Zagrebu. 1941. 1941. učestvuje u odlazi u Beč, španjolskom potoku 11. IX. kod u Srpkinja. Bila svom član selu 1941. strijeljana u Zagreba. i član predsjednica član i odb. AFŽ i kasnije za Mjes. Opć. član K K odb. odb. sekretar KP, KPH od pomoć partizanima AFŽ. AFŽ Kasnije D. D. Lapac. Kot. Nosilac o b j e s i l a se u z a t v o r u . ( V i d i k n j . I, d o k . 10, str. rijal za radi na uslovima veze, vojsku NOP od i radi 1942. za potrebni propagirajući Savka, 1941. ilegalnosti sakupljajući oslobođenom Haluza-Teslić 1941. počela Herceg s Kata, NOP iz ci. Jesenja, od p r v i h Radi za k. NOP. Krapina. okupacije. partizanskoj 1942. Sarađuje Organizira i grupi na Trahinšči- rada aktivnog bila ugrožena p r e d u s t a š a m a i o d l a z i u p a r t i z a n e . 1943. član j e s e o s k o g N O O J e s e n j e i K o t . odb. A F Ž K r a pina. Hercog radi Mila, od r. 1933. 1915. u u Zagrebu. radničkom Kao pokretu student i kasnije štampu. NOP mate1944. teritoriju. r. u Sisku. i osuđena na r o b i j u , k o j u i z d r ž a l a u P o ž a r e v c u . kurir 1938-39. radi u U R S S , u Više puta Sarađuje s Hinić-Trtica Milica, ustanka aktivno 1943. kom. KPH Banija. i proganjana. 1941. uhap- od u s t a š k i h l o g o r a . K P H B l i n j a . B i l a član K o t . odb. A F Ž P e t r i n j a . OK uhapšena S t r a n c i r a d n o g n a r o d a i t. d. hapšena t o r i j k o t a r a P e t r i n j e i p o s t a j e č l a n Opć. k o m . agitpropu 1935. šena u S B O T I Č , odvedena u Jadovno i ubijena u jednom odlazi na oslobođeni teri- CK K P J . seljanka, u dana svog Otočac, radi raditi član i p r e d s j . K o t . odb. A F Ž . kao teškim U srp- iscrpljenosti u Centralnoj p a r t i j s k o j tehnici. Odlazila u Beč 1941. održavajući Zagreb. krajnoj Lapac, presjednica H a l u z a Jelka, r. u P r a č n u , k. P e t r i n j e . Od 1941. pod u 22.) pruža pomoć Za N O P počinje raditi Odbora bila Spomenice i ratu. H a j d i n o v i ć - K o s a n o v i ć Soka, r. 1916. u D. L a p c u , 1941. član je MK K P H uhapšena dom na kotaru K r i ž e v c i . Bila član M j e s . N O O , robiju. domaćica, Zagrebu, namješte- nik, H r v a t i c a . P r i j e r a t a r a d i u n a p r e d n o m po- u h a p š e n a . P o p o v r a t k u i z z a t v o r a n a s t a v l j a ra- V r a ć a se u d o m o v i n u 1939. B i l a h a p š e n a i odRakovom materijala strijeljana. Zla- 1937. v e d e n a na u i H e r c e g H e d v i g a , r. 1903. u D. L a d a n j i , d o m a ć i c a , Po n a l o g u P a r t i j e u j e s e n 1934. Pariz, 1942. 1911. a k t i v n o radila ostalog učestvuje u radničkom pokretu. 1932. u Uhapšena r. 1941. i P o č e t k o m 1945. Vojvodinu. 1912. Od lijekova Heiligstein N a d a , Hrvatica. Habulin Osijeka. prikupljanju nju 1910. u Š e m o v c i m a , k. Đ u r đ e v a c , seljanka-primalja. H a s Štefica, i z KPH. r. 1912. Srpkinja. radi za u Turjanskom, Od NOP. prvih Bila član k. dana Opć. �Hlača Slava, r. 1906. u Grobniku, Hrvatica. Od zane. N j e n a je kuća bila punkt za p r i h v a t a n j e 1941. p o č e l a s a r a đ i v a t i s N O P . I s t e g o d . u h a p - i šena i odvedena u zatvor u z a t i m po l j a n j e hrane, odjevnih predmeta i dr. za N O V . raznim logorima Italiji. kapitulacije K o d n j e se održavali sastanci i stvarali planovi u Italije odlazi u N O V . Rijeku, Poslije Odlikovana Ordenom za- otpremanje za a k c i j e . ali dr. Erna, r. 1906., liječnica. Učestvovala u n a p r e d n o m p o k r e t u u g r a d u B j e l o v a r u . 1940. kod osnivanja bila je »Društva prva uhapšena za predsjednica od ustaša i U svibnju prosvjetu 1941. i dalje 1943. gestapovci su i z v r - tog odvedena u logor, ali Ivančić-Milenić sa aktivno svojim raditi. drugom Početi dvoje odb. na smrt. Strije- l j a n a na V o j n i ć u u B j e l o v a r u . Eraa, r. 1922. u B r g u c u , k. Bu- z e t , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 1942. s a r a đ u j e s N O P . Početkom osuđena uspijeva odlazi djece u partizane. grupom i 1944. z a sakup- žene« društva. ona kom u b r z o p u š t e n a . 1942. p o n o v o u h a p š e n a s v e ć o m rodoljuba za partizane, šili p r e t r e s u n j e n o j k u ć i i u h a p s i l i j o j d r u g a , sluga za narod I I I . reda. Holik drugova 1943. USAOH postaje i član predsjednica odb. AFŽ. seoskog Jedna je od p r v i h ž e n a - o r g a n i z a t o r a A F Ž u I s t r i . B i l a član KK H o r v a t i ć - B o s i l j e v a c M a r a , r. 1920. u D u g a R e s i , k. KPH Kras, KK KPH Buzet i KK KPH Rovinj. Karlovac, radnica, Hrvatica. P r i j e rata aktivna u URSS i SBOTIČ. Od 1941. r a d i n a p r e b a c i - vanju ljudi i materijala za partizane. Početkom 1942. b i l a AFŽ za delegat s v i b n j u 1942. u AFŽ. do i U ilegalno radi 1943. i bila 1940. Zagrebu. strijeljana u Od Savezu postaje u Adela, član MK 1941. 1937. s namje- SKOJ i uhapšena, Rakovom radi privatnih I. RK zlostavljana Potoku. r. 1911. u Zagrebu, namješte- n i k , H r v a t i c a . O d 1937. a k t i v n o r a d i u S B O T I Č te kasnije u Stranci radnog naroda. Nakon o k u p a c i j e u č e s t v u j e u r a d u A F Ž i č l a n j e odb. za pomoć drugovima u odlazi početkom menice namještenik. zatim štenika. i Novsku konferenciji uhapšena. uhapšena k r a j e m KPH u na toga zamjene. Dragica, omladinom, Rese Nakon odlazi u Ponovo u logoru Hotko Duga Karlovac. Ivanković logorima. listopada U 1943. partizane Nosilac Spo- 1941. Ivanović Staža, r. 1910. u G o r j a n i m a , k. Đ a k o v o , namještenik. Od Održava veze 1941. sa ileg. selima, radi u organizira Osijeku. prikuplja- n j e hrane, r a z n o g m a t e r i j a l a i lijekova za partizane. 1944. uhapšena i iste godine ubijena. Hrelec J a g a , r. 1913. u S t a r o m P r a č n u , k. Sisak, d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 10. V I I . 1941. o d l a z i u p r v u Iveković Micika, Glina. U jesen odjel O NOO 1944. terenu kot. Bos. Novi i o d l a z i na r a d u s o c i j a l n i Banija. Nosilac Spomenice 1941. vrlo aktivna, iako je u selu Od kasnije i s ostalim selima općine Pivnica. Bila na ženama Hrvatica. radi ženama sa Virovitica), 1942. sa radila (k. partizansku g r u p u u šumi k o d Žabna. K a s n i j e imala Trapinska, dvoje a male djece. U t o k u N O B r a d i l a k a o č l a n Opć. odb. P i v n i c e i član Kot. odb. AFŽ Virovitica. H u i s C v i j e t a L j u b i c a , r. 1921. u Z a b o k u , k. K r a pina. Od prvih dana U toku N O B O od NOO i ustaša svojim OO i okupacije radi bila član K K K P H AFŽ Krapina. strijeljana u za NOP. K r a p i n a , član 1943. Zaboku uhapšena zajedno sa drugom. Ivković D a r i n k a , r. 1909. u N e g o s l a v c i m a , k. V u kovar, seljanka, Srpkinja. 1942. počinje sara- đ i v a t i s p a r t i z a n i m a . 1943. f o r m i r a o d b o r A F Ž u svom selu. oslobođenom Nakon svršenog teritoriju, vraća kursa se u AFŽ na svoje selo i nastavlja s ilegalnim radom u A F Ž . H u m e k P a u l a , r . 1919. u Z a g r e b u , r a d n i c a , H r v a t i c a . Od 1940. r a d i za N O P . 1942. o d l a z i u p a r tizane n a Baniju. Bila član K K K P H Bos. N o v i , sekretar Bos. komiteta Gradiška, odbora Bos. OK Krupa, KPH član Banja KK KPH L u k a i član AFŽ. Ivošević-Janjanin D u š a n k a , r. 1917. u D o n j i m D u bravama, k. Ogulin. 1941., 1942. Ilakovac M a r i j a , r. Prije đuje od rata 1942. 1899. u B e r a v c i m a , k. Đ a k o - aktivna 1943. u bila HSS. puta hapšena od S NOP predsjednica odbornica N O O u Beravcima. tri od Pomaže partizane već radi u AFŽ saraAFŽ i Za vrijeme N O B ustaša. l j a n k a . P o č e t k o m 1942. p o č i n j e r a d i t i z a p a r t i - od predsjed- kotara Ogulin, gdje Gomirje, postaje a ka- član Kot. odb. A F Ž . 1944. p o s t a j e član O O A F Ž z a G o r ski K o t a r i član Opć. i K o t . odb. N O F O g u l i n . Jacmenović Jana, r. vac, Ilin Ruža, r. 1907. u B r o đ a n c i m a , k. V a l p o v o , se- kao n i c a o d b o r a O k l i n a k . O d 1943. a k t i v n a n a osniv a n j u o r g a n i z a c i j e A F Ž u opć. snije vo. a seljanka, 1919. Hrvatica. u L u p n i k u , k. 1943. bila Karlo- predsjed- n i c a s e o s k o g odb. A F Ž . Z a c i j e l o v r i j e m e r a t a ilegalno radi na oslobođenom teritoriju. �Jadranić Milica, KPH za iz Zameta. Rijeku, 1943. prenosi bila kurir poštu OK štampu, pre- i b a c u j e d r u g o v e u p a r t i z a n e i dr. N a t o m p o s l u Jančić-Starc Jelena, r. 1914. u P r i m i š l j u , k. Slunj, agronom, Srpkinja. Kao student agronomije s u d j e l u j e u n a p r e d n o m s t u d e n t s k o m p o k r e t u od dnevno je prelazila granicu R i j e k e po nekoliko 1933., puta. r e d a k c i j i l i s t a » Ž e n s k i s v i j e t « i t. d. 1941. radi U drugoj da, n a i š l a polovini na 1944., zasjedu. U i z l a z e ć i iz riječkom gra- zatvoru u Ženskom pokretu, u NP u Zagrebu. uspijeva pobjeći r a n a u k o n c . l o g o r u N j e m a č k u . K r a j e m 1945., radi na organiziranju oslobođena, taru i zvjerski nakon mučena, ali vraća mjesec ništa se u dana ne priznaje. domovinu, od Otje- ali posljedica umire mučenja i iscrpljenosti. kao Drežnici. AFŽ dopisnik Kotar r. 1914. u Trnavcu, k. T. Kore- nica, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Z a N O P r a d i o d 1941. Bila predsjednica Opć. odb. AFŽ gdje Krajem radi kao i gdje Gorskom Kou bolnice tajnica urednik prelazi agronom. zasluga za narod II. u »Borbe«, 1943. ali j o j partizane, partizanske Gorski za u žena komesar kolu, u bila uhapšena, odlazi Bila Ijupka«. Jagnjić Milka, 1942. i Seljačkom lista u 00 »Rodo- ZAVNOH, Odlikovana Ordenom reda. Korenica, član K o t . odb. A F Ž i član Opć. k o m . K P H . Jandrić N e r a n đ a , i z D o n j e S t u p n i c e , k . D v o r , učit e l j i c a , S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o u č e s t v u j e u Jakšić A n a , r. 1915. u I m s o v c u , k. D a r u v a r , seljanka. Od 1942. sarađuje s NOP. 1943. od- lazi u partizane, g d j e je izabrana za predsjed- NOP i radi prosvjetni na okupljanju referent otvaranjem škola kod i žena. Kot. Kasnije NOO tečajeva za i bila rukovodi nepismene. nicu K o t . odb. A F Ž . B i l a a k t i v n a u f o r m i r a n j u odjela A F Ž po svim selima kotara. J a n k e z - K o m a r I v a M a j a , r. 1920. u G o s p i ć u , a g r o nom, Jakšić K l a r a , r. 1907. u St. M i k a n o v c i m a , k. V i n kovci. u Od 1942. partizane. sarađuje s N O P . Bila predsjednica 1943. Kot. odlazi odb. AFŽ Od Bjelovar i Virovitica. zamijenjena. Pavka, r. 1912. Vinkovci, seljanka, rađivati s stvuje u u St. partizanima. mnogim Mikanovcima, Srpkinja. Skriva sabirnim laska u partizane, t r a v n j a k. 1941. p o č i n j e sailegalce akcijama. i uče- Do kao Slavonije, član 1942. Postaje Gradiška, kasnije Jakšić 1939. student radi u odlazi u p a r t i z a n e u S l a v o n i j u . P o s t a j e član O K K P H te Vinkovci. Hrvatica. r a d n i č k o m i s t u d e n t s k o m p o k r e t u . 1941. bila zarobljena, OK KPH član predsjednica Obi. NOO za Inic. Nova odb. Slavoniju. ponovno je uhapšena te z a m i j e n j e n a . AFŽ 1943. Od svib- n j a 1944. na l i j e č e n j u u I t a l i j i . od- 1943. b i l a d v a p u t a Jardas Slavica, r. Od 1919. u Matuljama, Hrvatica. AFŽ u s a k u p l j a n j u odjeće i hrane za partizane, raspa- Birana za predsjed- č a v a n j u i l e g a l n e š t a m p e i d r . U t r a v n j u 1942. Hrvatske u Otočcu. Po org. A F Ž u kot. Vinkovci. nicu prvog niju. Bila Oblasnog pročelnik povratku, odbora soc. AFŽ odjela radi za Obi. Slavo- NOO za 1944. vraća Kot. KPH. Matulji, 1944. kom II. odlazi žena kao Srbije odlikovana delegat u Hrvatske Beograd Ordenom i bratstva tom i na prili- jedinstva Učestvuje u u h a p š e n a i osuđena na 16 g o d . r o b i j e . P o č e t k o m S l a v o n i j u i r u k o v o d i l a c s e k c i j e ž e n a Obi. k o m . skupštinu 1941. r a d i z a N O P . radnica, h a p š e n a o d u s t a š a . 1943. d e l e g a t j e n a I . k o n f . odb. NOO se kući AFŽ za tajnica Buzet Opatija i i i radi u AFŽ. Opatiju, tajnica Kot. NOO Rijeka, te Bila Opć. Opatija, sekretar član NOO član KK 0 KPH Lovran. reda. Jarčov Stana, r. u V o r k a p i ć selu, k. V r g i n m o s t , Jakuljić K a t j a , i z O r e b i ć a n a P e l j e š c u , H r v a t i c a . Od prvih dana ustanka kao organizator žena i stu. Bila nica 00 ilegalno radi Crvenog NOP omladine u svom mje- komesar bolnice na Visu, Okružnog za križa, član 00 zatim NF taj- i seljanka, Srpkinja. 1942. p o s t a j e član s e o s k o g odb. A F Ž , a k a s n i j e Opć. odb. A F Ž z a općinu Perna. se Iako među je bila najboljim bez jedne ruke, isticala odbornicama. član suda. Jarić Anđelka, r. u Bihaću, Srpkinja. Od 1941. u č e s t v u j e u N O P i u A F Ž n a k o t a r u D v o r . 1942. Jančić Ljubica Slunj, prednom kretu. radi 1941. je 1916. Od za je MK Kom. i Primišlju, te i Spomenice lista član po- Zagrebu, te »Put zamijenjna za k. u na- studentskom SKOJ u SKOJ Hrvatsku Nosilac u 1934. r a d i omladinskog uhapšena, Obi. SKOJ prijed«. član redakciji Bila član PK r. Srpkinja. srednjoškolskom 1940. u vot«. Buba, student, u nice. Za kotar 00 vrijeme Dvor, AFŽ za član NOB bila član KK Kot. odb. AFŽ Dvor Baniju. Nosilac KPH i Spomenice za član 1941. ži- 1943. Slavoniju, član redakcije »Na- 1941. rukovodi kursom za žene kotara D v o r i Kostaj- Jarić J a n j a , r. 1911. u J a v o r n j u , k. D v o r , seljanka, Srpkinja. Od prvih dana ustanka radi u A F Ž n a općini D v o r i N O O . B i r a n a u p r v i K o t . odb. A F Ž Dvor 1942. Nosilac Spomenice 1941. �Jauk Štefanija, r. u K u t i , k. B r o d M o r a v i c e , k r o - Jovanović j a č i c a . O d 1942. r a d i z a N O P i i s t e g o d i n e p o - prije staje član grebu. sjednica Mjes. Kot. odb. odb. AFŽ, zatim član i pred- A F Ž Vrbovsko. Milka rata Dunja, radnica. Početkom sekretar KPH KK r. 1917. 1941. 1942. KPH u Bos. Krupi, radila u Za- ilegalno odlazi u partizane. Grub. Polje, te Bila član OK Virovitica. Jelenić M i r a , r . u P o d r . N o v i g r a d u , k . K o p r i v n i c a . Od početka ustanka radi osuđen s grupom Bjelovaru i 1941., odvedena vratila. u U a majka logor rujnu za NOP. komunista je u uhapšena Jasenovac, 1941., Otac j o j strijeljan i po Sava, ma na dizanje nije KK KPH se Partije, od- teren Lovran. Bila je bila r a n j e n a , 1944. svibnju 1942. Jeličić M a r i j a , r . 1922. u B i o g r a d u n/m, k . Z a d a r , Hrvatica. latu, Od 1942. odakle Italije. se U toku u dar kotaru je vratila NOB dinom povjerenik i bila internirana poslije radila Zadar, u kapitulacije sa ž e n a m a i bila član prosvjete Mo- Kot. KK omla- KPH NOO Za- Zadar. r. 1919. u K n i n u , t r g . p o m . , S r p - k i n j a . Od početka ustanka radi za N O P u okup. Kninu, neumorno omladinom i djelujući ženama. zatvoru zlostavljana, naročito Bila te je uhapšena otpremljena u odakle j o j d r u g o v i omogućuju bijeg. renciji AFŽ bila okrug Knin. birana Umrla za među člana i u Zagreb, Na konfe- 00 AFŽ za 1949. za namještenik, NOP. član MK 1942. U veljači Narodne ubijena u 1941. logora logoru u lipnju NOP pomaže ske jedinice. AFŽ od žena, kao Jurčić I r m a , Sinj. Bila 1941. prva Kasnije Vrlo aktivna u u za partizan- predsjednica izabrana Kot. 00 AFŽ odb. Sred. Dalmacija. tu Od početka ustanka sarađuje s NOP i radi u A F Ž . Hrvatica. u su član Opć. je se- AFŽ. uhapsili NOO odlazi naišla zasjedu 1909. na u Bribir. partizane. neprijatelja u L o k v a m a , k. uhapšena i Delnice. organizirano od Talijana 1944. i z l a z i i z AFŽ Darinka, od 1932. i Od pomaže u zatvoru zatvora i nastavlja NF. r. 1896. u Učestvuje Kastvu, u Istra, radničkom 1941. r a d i u N P i n a rad- pokre- zbrinjavanju odlazi u partizane, gdje radi kao kuharica i bolničarka. Jurić Vera, r. 1917. Od u 1935. omladine, u Travniku, radi u namještenik, organizaciji napred- SBOTIČ, te po direktivama KP u o r g a n i z a c i j a m a H S S . K r a j e m 1941. b i l a k u r i r između CK Tribunja, Poslije k. Šibenik, okupacije Bila član radi Opć. sa seljanka, ženama odb. AFŽ, i Opć. KPH, u KPH odredu, a ujedno i Glavnog štaba Hrvatske. je do prelaza početka KK Informacija Vodice i 00 AFŽ. zatim radi u tehnici na terenu agitpropa sa ženama. CK Za v r i j e m e I V . o f e n z i v e odlazi u vojsku, g d j e osta- k o m . K P H z a V o d i c e , K o t . odb. A F Ž , K o t . k o m . KPH Talijani u P o č e t k o m 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a j e n a j - iz omladinom,. radi Nijemaca Hrvatica. prije Mitra, Crikvenica, i l e g a l a c a . 1943. u h a p š e n a . P o i z l a s k u i z z a t v o r a ne Jerkin k. i Jaska. P o s l i j e k a p i t u l a c i j e v r a ć a se okupacije 1942. Hrvatica. Jeričević Ljubica, iz Žrnova, k. Korčula, učiteljica, Hrvatica. r. dana Jurdana Gradiški. i materijala žene kotara 1942. Od najtežim svibnju Jelinčić L u j z a , i z G l a v i c a , k . S i n j , s e l j a n k a , H r v a okupljanju Od postaje 1944. radom Staroj Bribiru, u Jaska. pod organizira terenu VIII. i bila ubijena. nica, tica. i kao U rada, r. zlostavljana. Zagreb. na KPH 18. k. 1943. na dolaska uhapšena bila KK strijeljana. Purgariji, aktivnosti radi Od član odlazi mučenja, AFŽ njene 1940. Srpkinja. k. seli- postaje član Rijeke, NOP. Hrvatica. Nakon U Matej, 1943. postaje u u i otjerali u logor. iz Uskoro nakon ilegalnog Dragica, Zbog Sv. kastavskim krajem blizu 1923. odbor prvih Pomoći r. uslovima stvara NOP. Jelić V e r a , i učestvuje ljanka, Jelić D u š a n k a , a gdje Škrinju Vera, Jurčić radi po 1944. u L o v r a n š t i n i n a i š l a n a z a s j e d u . u 1942. Mladenići, ustanka. Kastav, zarobljena Juraj u aktivno Lovrana, iste godine žandari je hapse u D. V e l i k o j , g d j e strijeljaju u 1916. 1941. lazi na rad u OK K P H Bjelovar, a u studenom i r. Rijeka. god. iste odakle odluci Jugo u 1944. redakciju do »Žene oslobođenja ZAVNOH. u borbi«. radi Nosilac u Od odjelu Spomenice 1941. Jolić Bosa, seljanka, 1943. je odlazi referent ren i 1920. u u II. su bat. član je Đevrskama, Od saniteta postaje 1944. u b i l i 30 r. Srpkinja. do II. ličke 1944. Kot. četnici Žene Hrvatske u NOB 1942. odb. iz k. radi Šibenik, za NOP. brigade, Vraća AFŽ zasjede. se gdje na te- Kistanje. Jurin-Mrkoci Od na Tonka, prvih dana okupljanju žena sjednica 00 Krapina. 1944. Lepoglavu, iz Poznanovca, ustanka AFŽ gdje u Hrv. NOP Krapina uhapšena je u i i k. Zlatar. Zagorju radi AFŽ. i Bila član OK KPH u logor odvedena pred- ubijena. 465 �Jurković ske Nevenka, iz Šibenika. Kao škole p r i j e rata učestvuje đak učitelj- u omladinskom pokretu. Bila sekretar Grad. kom. S K O J u Ši- K a r a n D r a g i c a , r. 1915. u K u p l e n s k o m , k. V o j n i ć , seljanka. Poslije rata završila b e n i k u . D v a p u t a h a p š e n a i b i l a u z a t v o r u do s j e d n i c a A F Ž u selu J u r g a . kapitulacije Kot. tizane. U Italije, toku nakon NOB Šibenik, Obi. kom. 0 Šibenik čega bila je odlazi član u par- OK SKOJ S K O J z a D a l m a c i j u i član odb. A F Ž Vojnić za Kordun. O NOO Kasnije (povjerenik prosvjetnog i soc. Jurković Savinka, NOP 1941. od iz Šibenika, 1942. radnica. učestvuje jama protiv gladi u Šibeniku. drugova, koji iz Šibenika su Radi za u demonstraciBila sprovodnik odlazili u NOV. Centr. odb. školu. 1942. p r e d s j e d n i c a predsjednica 00 Kot. 1942. NOO izabrana Karas-Perić Vojnić, Jugoslavije Desanka, seljanka, r. na AFŽ Vojnić za i člana Petrovcu. Bos. AFŽ i član Karlovac. u NOO odjela). babičku R a d i z a N O P o d 1941. U t o k u N O B b i l a p r e d - 1923. u Srpkinja. konferenciji Burićima, 1941. k. izabrana u o d b o r A F Ž s v o g sela. B i l a član O p ć . odb. A F Ž K r n j a k , K o t . odb. A F Ž V o j n i ć i O O A F Ž K a r - 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e i p o s t a j e član 0 0 A F Ž lovac. Šibenik. P o č e t k o m p r e d s j e d n i c a O p ć . odb. A F Ž . I s t i c a l a s e r a d o m nika. što 1944. b i l a o p k o l j e n a o d čet- B o m b a m a je ubila nekoliko njih, je bila izolirana, a municije a l i po- nestalo, Kasnije radi u Bosiljevu, sa ž e n a m a u h r v a t s k i m gdje je bila selima. čet- n i c i s u z a p a l i l i kuću, u k o j o j j e ž i v a i z g o r j e l a . Kasum Dara, iz Očestova, k. Knin, seljanka, S r p k i n j a . Od k r a j a 1941. r a d i u o m i . o r g . 1942. K a j f e š - Jančić Slunj, Draga, profesor, r. 1910. Srpkinja. u Kao Primišlju, student č i l a se u n a p r e d n i s t u d e n t s k i p o k r e t . k. uklju- Od 1941. p o s t a j e u s v o m selu j e d n a o d n a j a k t i v n i j i h ž e na. Bila član K K nica K o t . odb. SKOJ, AFŽ KK KPH i predsjed- Knin. r a d i u NP u Z a g r e b u . U p a r t i z a n e o d l a z i 1943. g d j e radi u redakciji propu CK KPH. »žene 1944. u borbi« i agit- sprovodila Italiju transport djece s avionom u oslobođenog teritorija Katalenić M i l k a , i z J e s e n j a , k . K r a p i n a . A k t i v n o sarađuje s NOP od 1941. U toku NOB član j e K o t . odb. A F Ž K r a p i n a , č l a n K o t . N O O K r a - i na p o v r a t k u p o g i n u l a u a v i o n s k o j n e s r e ć i k o d pina, i Topuskog. 1945. bila kasnije sekretar uhapšena KK KPH ustaša od i Krapina. u zatvoru zlostavljana. K a j f e š M a r i c a , i z P o d l u ž a n a , k . V r b o v e c . O d 1943. aktivno radi na o r g a n i z a c i j i sabirnih akcija, u nabavljanju i lijekova i sanitetskog materijala dr. Katić Kata, Za N O P Kozica, od k. 1942. Makarska, Bila član seljanka. Opć. i Kot. A F Ž , član Opć. i K o t . N O O , sekretar Opć. i KK KPH, K a l i m i ć S a v k a , r. 1921. u Srbu, k. D. L a p a c , đak, Srpkinja. 1941. radi u Opć. odb. SKOJ 1944. b i l a p r o s v j e t n i r e f e r e n t u K o t . N O O . N o Spomenice tajnica Oblas. odb. AFŽ Dalmacija i član O b i . odb. N F . Srb. 1942. p o s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . silac iz radi 1941. Katić-Kuprešanin Marija, iz Smiljana, k. Gospić, H r v a t i c a . Od prvih dana ustanka radi za N O P . 1942. postaje član 00 AFŽ za Liku. Radi sa ž e n a m a u k o t a r u G o s p i ć , a 1943. u k o t a r u B r i Kapetanović Olga iz Splita. u organizaciji A F Ž u 1942. g a l n o g G r a d s k o g odbora A F Ž jonskog kuću komiteta partizansku aktivno radi S p l i t u . 1943. član je ile- KPH. Gorskog Kotara. Nosilac Spomenice 1941. Split i član R a - Primala štampu, nje. Do oslobođenja radi sa ženama na terenu koja je je u svoju dolazila sa Katić M a r i c a , r . oslobođenog teritorija, kao i oružje i materijal odb. za v r š e n j e s a b o t a ž e u magala Splitu. 1893. (k. Slunj), primalja. Od j e s e n i 1941. r a d i z a N O P . B i l a član Opć. i K o t . AFŽ Slunj. narodu Kao i zdravstveni borcima na radnik terenu po- općine Primišlje. K a r a đ o l e - T r e š n j i ć Mila, r. 1911. u Šibeniku, r a d - nica, H r v a t i c a . P r i j e r a t a aktivno radi u U R S S . 1941. postaje na u Šibeniku. za grad. cijama član p r v o g 1942. -bila č l a n Organizira protiv gladi 00 u i fašizma. Postaje AFŽ za za KPH. nu kot. Nosilac že- ilegalnog N O O učestvuje 1943. č l a n j e M K Kistanje. aktiva i s j e d n i c a p r v o g i l e g . odb. predsjednica ilegalnog demonstrapred- K a t i ć R o z a , r. 1910. u Solinu, k. iz Splita se sakrivali bila okrug. rijala. Početkom radi na tere- Spomenice 1941. u Solin i obratno prenosila ilegalni m a t e r i j a l . Stalno je kuhala za ilegalce, koji su Šibenik, a k a s n i j e Kasnije Split, s e l j a n k a , H r v a t i c a . 1941. k a o m l j e k a r i c a s v a k o g j e dana centar pod za Kozjakom sastajanje Pomagala je i i njena je sakupljanje organizirati kuća mate- karavane i vršila stražu za v r i j e m e akcija po Rupotinama. Nosilac Spomenice 1941. �K a v a j G r e t a , r . 1910. u A u s t r i j i , r a d n i c a . A k t i v na u U R S S p r i j e rata. vodjelskih radnika u šena i otjerana u 1932. b i l a s e k r e t a r d r - Slav. Brodu. logor St. 1941. u h a p - Gradiška. Odlikovana ka, Srpkinja. Za radi u A F Ž . čitavo Bila vrijeme član K o t . NOB aktivno AFŽ Otočac. odb. Nakon što je z a m i j e n j e n a , otišla u partizane. S p o m e n i c e 1941. Kmezić Mileva, iz D u g o g Dola, k. Otočac, seljan- Nosilac Ordenom bratstva K n e ž e v i ć M i l k a , r . 1912. u J a b l a n i c i , k . S e n j , H r vatica. 1941. bila uhapšena, ali joj uspijeva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga za narod pobjeći. U srpnju iste godine odlazi u Srp. M o - II. r a v i c e , g d j e r a d i s a ž e n a m a . O d p o č e t k a 1943. reda i Ordenom rada. bila Kekanović D r a g a , r. 1920. u V e l j u n s k o j G l i n i , k. .Slunj, s e l j a n k a , S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o sar a đ u j e s N O P u L u č i n c i m a , k . S l a v . B r o d . 1942. izabrana u odbor AFŽ rata kao tajnica tog u svom selu. odbora vrlo d i l a n a o s n i v a n j u odb. U predsjednica Jesenicu. Plaški i borbi AFŽ i član Kasnije postaje član protiv 00 AFŽ NOO za Kot. odb. AFŽ Isticala se u član Karlovac. Ličku četnika. toku aktivna. Ra- A F Ž u okolnim selima. Knifić Jelka, (k. Senj), Hrvatica. Sarađuje s N O P v e ć o d p r v i h dana o k u p a c i j e . 1942. o d l a z i u partizane, g d j e radi na organizaciji A F Ž . Po- K e p č i j a D r a g i c a , r. 1924. u s e l u K e p č i j e , k. D v o r , đak, .Srpkinja. omladine i kom. 00 Od žena. 1941. U na toku ' N O B KP Javoranj, USAOH radi Kot. odb. B a n i j a i član okupljanju bila član Dvor, AFŽ 0 NOO Opć. član Banija. Prije studentskom KPH Split. rata sudjeluje pokretu. Hapšena 1942. od u bila naprednom sekretar Talijana. U o d l a z i r u j n a 1942. B i l a član Obi. RK partizane odb. A F Ž z a D a l m a c i j u , član, t e org. sekr. O K K P H S r e d n j e Dalmacije. na Nosilac Ordenom Spomenice za hrabrost, 1941. Odlikova- Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda i Ordenom zasluga za narod II. reda. NOO Hrv. sekciji Pepica, r. 1918. u Prigorju, k. Krapina. Kot. Kot. NOO odb. Senj. AFŽ Od Senj i 1944. član O Primorje. Justa, Slovenka. r. u Bila Kočevju član kućnih u Sloveniji, URSS i 1943. radnica, aktivno pomoćnica. aktivna u N O P . Od radila početka u rata odlazi u partizane, g d j e r a d i u A F Ž . P o g i n u l a 24. I. 1944. na Ž u m b e r k u . K o h n - M i s s o n i Elena, r. rata aktivno 1908. u V a r a ž d i n u . učestvuje u radničkom Prije pokretu. Od početka okupacije radi na okupljanju žena u NOP. gdje je rušić, P o č e t k o m 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . B i l a č l a n no K o t . N O O i 0 0 A F Ž K r a p i n a . U p r o l j e ć e 1944. 1944. uhapšena i odvedena u logor, ubijena. Kokotović Klasić odjela predsjednica je Kočiš Kesić-Senjanović Juga, r. 1918. u Splitu, student, Hrvatica. slije kapitulacije I t a l i j e vrši dužnost pročelnika prosvjetnog Danica, r. seljanka, 1921. u Srpkinja. M l a k v a m a , k. 1941. Pe- počinje ilegal- šić. upala je u ustašku zasjedu i nakon raditi Koledić Lucija, radnica, Od 1941. aktivna radi je odb. 1943. bila član 00 protiv za kao predsjednica Opć. r. 1902. seljanka, NOP, a odbornica seoskog u odb. Hrvatica veljači AFŽ. AFŽ 1942. Kasnije Kunić, je član A F Ž Kunić i Kot. odb. A F Ž P l a š k i . predsjednica odb. AFŽ četnika. Kot. Karlovac. Isticala Nosilac Spomenice AFŽ se aktivno u NOP. U studenom odvedena u v r a t k a iz logora nastavlja zacijama logor. s borbi 1941. iste dikatu po- AFŽ. organi- kao zane. Završava Hrvatica. kurs 1942. AFŽ u odlazi SKOJ Peru- r. 1916. u Drežniku, Prije radnica rata drvne k. Slunj, aktivna industrije u u sin- Đurđe- o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član i sekr. Opć. k o m . KPH Feričanci, član O NOO Našice. Odliko- vana. K o m l e n a c Ruža, iz S r p s k o g S e l i š t a , k. K u t i n a . U učestvuje član K o t . Komozec u parti- Zvečevu. Iste od oslob. odb. Janja, prvih teritorij AFŽ iz dana i Kutina Komozeca, ustanka. radi u i 00 k. 1943. AFŽ. AFŽ Bila Čazma. Benkovac, se- l j a n k a , S r p k i n j a . U č e s t v u j e u p o k r e t u od 1942. Radila odb. Kmecik K a t a , r . 1923. u B a n o v o j J a r u g i , k . N o v ska, d o m a ć i c a , KK n o v c u . D o 1943. i l e g . r a d i u Đ u r đ e n o v c u , k a d a NOP godine Nakon radom u član Plaški, u K l o b u č a r Zorica, r. 1923. Od v e l j a č e 1943. s u d j e bila uhapšena i Bila Hrvatica. p r e l a z i na luje NOP. mučenja obješena u Zaboku. Klipa M a r i j a Điđa, za na organizaciji AFŽ i bila član Kot. AFŽ. Kontak Ana, iz Adolfovca, ljanka. B i l a č l a n odb. nje održavaju se k. AFŽ u ilegal. D. Miholjac, svom sastanci i selu. seKod njena je g o d i n e p o s t a j e t a j n i c a K o t . odb. A F Ž . 1943. i z a - kuća bila baza za o d s j e d a n j e aktivista. U toku brana za čitave člana O NOO Nova Gradiška. NOB aktivno radi za N O P . �K o n j o v i c A n a , r. Kao grafička radničkom Ì912. u Slav. Brodu, H r v a t i c a . radnica sudjeluje pokretu. 1941. radi K o r d i ć - B a s t a j i ć M a r i c a , r. 1923. u K a r l o v c u . R a - u d i z a N O P o d 1942. Z a v r i j e m e N O B b i l a p r e d - ilegalnim s j e d n i c a o d b o r a A F Ž u C v i j e t i š t i m a , član Opć. prije u rata po odb. AFŽ Radatović, izlasku iz z a t v o r a odlazi u partizane. K a d i na bora AFŽ Hrvatske, B a n i j i u bolnici, zatim u rak skom Drežnici štamparijama u odredu. Zagrebu. U Bila II. uhapšena primorsko-goran- osniva i pokreće list » D r u g a r i c a « . i U odbore lipnju i član 00 1943. član Glavnog član K K K P H AFŽ od- z a Žumbe- Pokuplje. AFŽ 1942. za- Korenić Rožina, r. 1919. u Korenići, k. Poreč. r o b l j e n a od č e t n i k a i osuđena na d o ž i v o t n u r o - Od 1943. r a d i a k t i v n o u o m i . o r g a n i z a c i j i . P o - biju. staje Zatvorena u Italiji. Nakon kapitulacije v r a ć a se u domovinu, te rukovodi š t a m p a r i j o m u Moslavini i sarađuje u partizanskoj Nosilac Spomenice odb. član Korporić K o p i t a r M a r i j a , r . 1899. u P a z i n u , u č i t e l j i c a , H r v a t i c a . K a o u č i t e l j i c a u Sv. P e t r u u Šumi m n o je doprinijela cionalne svijesti odgajanju kod i djece i razvijanju čitavog na- sela. U o ž u j k u 1942. p o v e z u j e se s p a r t i z a n i m a . U n j e noj se kući kolovozu u o d r ž a v a j u sastanci, 1943. zajedno partizane. Kao sa veze i dr. Galja, od r. 1903. 1932. kurir između u kćeri, Istre prisustvovala Partije 17. VII. 1941. odlazi K o s a n o v i ć - K u k i ć Z o r k a , r. ljanka, Srpkinja. logora. Nakon Kopitar Silva, r. 1924. u strahote oslobođenja, Petru u Šumi, k. Pazin, učiteljica, Hrvatica. S m a j k o m i sestrom počinje prve aktivno odbore 1943. za i NOP žena 1942. Stvara kotaru u Pazin. o d l a z i u p a r t i z a n e i p o s t a j e član o m l a d . rukovod. AFŽ raditi omladine za za Istru, 1944. izabrana u Obi. od 00 1941. AFŽ Karlovac. se u domovinu. Sv. odb. Istru. 1921. u V i s u ć u , k. Srpkinja. dila organiziranju na KK Od prvih omladine. ljanka, Dvor, član odb. član A F Ž Visuć. i u NOP. Nosilac Od 1939. Bila Od Opć. 1941. u č e s t v u j e u N O P i odb. 00 AFŽ, AFŽ odlazi se radom Bila član Opć. Kot. Spomenice s sa Kot. odb. Banija i na AFŽ član Gl. S p o m e n i c e 1941. oslobođeni Gospić, teritorij. na neoslobođenom oslobođeni teri- i radi u A F Ž u koreničkom kotaru. kao 1941. Bila odb. na na Gospić i isticala se požr- neoslobođenom teritoriju. Kosović Ivka, iz Zaostroga, k. Makarska, seljanka. Radi aktivno M j e s . , Opć. Kot. za i Kot. NOO, te NOP od 1942. odb. A F Ž , član član KK Bila član M j e s . , Opć. KPH. K o v a č e v i ć D e s a , r. 1922. u V r l i c i , k. S i n j , s e l j a n ka, Srpkinja. Jedna od p r v i h žena u t o m k r a j u koja Kot. okuplja KPH i literaturu. odlazi AFŽ tvovnim radom i komunisti- Hrvatica predsjednica čita naprednu ženama Kosović D r a g i c a , r . u L i č k o m N o v o m , k . G o s p i ć . g a l n o g m a t e r i j a l a i ilegalne sastanke. V e ć tada kojima KPH r. u L i č k o m N o v o m , k. 1942. m a . N j e n a k u ć a b i l a p u n k t z a r a z a š i l j a n j e iležene, OK 1941. sekretar U d b i n a , član predsjednica sarađuje SKOJ član te OK t e r i t o r i j u . B i l a član K o t . odb. A F Ž Gospić. K o r a č Z o r k a , r. 1900. u Jošanu, k. U d b i n a , s e l j a n ka, S r p k i n j a . D. član Ističe 1919. u V i s u ć u , k. U d - kasnije Liku, organi- SKOJ se- 1941. sudjeluje omi. ra- b i n a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana ustanKPH, Gospić. Udbina, član K o t . aktivno za Kotar, predsjednica 1942. kom. u Kot. kom. odbora A F Ž Hrvatske. Nosilac torij ka radi član Spomenice Srpkinja. tijevici, silac K o r a č - D r a k u l i ć Z o r k a , r. logor u A F Ž . Bila član i l e g a l n o g odbora A F Ž u M a - O K S K O J z a L i k u i član 0 0 A F Ž z a Liku. N o Spomenice u ustanka dana S K O J Udbina, član K K K P H Mno- K o š i ć A n a , r. 1920. u D. J a v o r n j u , k. D v o r , se- Hrvatica. ljanka, Bila Nosilac Kosović Ankica, K o r a č B o r k a , r. Beču. 1920. u D. L a p c u , se- Aktivno Gorski njemačkih CK K P J u otpremljena i mnogih SuBila Ubijena. OK K P H narušenog zdravlja, vraća (Letonija). na 2 g o d i n e r o b i j e , k o j u i z d r ž a v a u P o ž a r e v c u . Lapac, član sve u Rigi i zarobljena Prošla Kot. go p u t a h a p š e n a i p r o g a n j a n a , a 1934. suđena zaciji Nijemaca. i naprednom pokretu. p r v o m z a s j e d a n j u Z A V N O H . 27. X . i s t e g o d i n e od omladine U dvije delegat rukovodstva Poreč. štampi. 1941. djeluje go Kot. AFŽ je počela Vrlika sarađivati član s NOP. AFŽ, član OK KPH i org. Sjev. Bila sekr. prva KK Dalmacija. 1941. b i l a j e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a u k o t a r u . Kao i Kovačević K a t a , r. 1897. u S a m a t o v c i m a , k. V a l - član Inic. 0 0 A F Ž z a Liku. U toku čitave N O B takva p o v o , s e l j a n k a . O d 1941. s a r a đ u j e s N O P , s k r i - radila u A F Ž i organima narodne vlasti. Cijela va partizane, sakuplja hranu, te njena z i r a o d b o r A F Ž u s v o m selu. obitelj postaje član KK b i l a je u b o r b i . KPH Udbina J e d a n sin bio u 1942. N O V , a jedan ubijen kao komunista u logoru. obitelji Nosilac kao kuharica u raznim ustanovama. Spomenice 1941. odlazi u partizane, organi- 1943. s a c i j e l o m g d j e radi u A F Ž i �K o v a č e v i ć Manda Bila, kinja. Od odlazi u dilac u 1942. iz radi partizane. Lukara, k. ilegalno U omladinskim toku Srp- NOP. NOB hapšenja 1943. materijal Knin, za bila organizacijama rukovo- i i ustaša. pronađen njene Hrabro Novoj AFŽ. 1942. se Gradiški i je kod pjesme nje protiv držala u Lepoglavi. partijski Pavelića logorima Ubijena i u 1945. Sinj, K r a j a č i ć - M i l i d r a g M i l e n a , r. 1918. u O š t r e l j u , B o - Srpkinja. Radi njenog aktivnog rada sna, n a m j e š t e n i k . Od 1940. a k t i v n a u S B O T I Č . K o v a č e v i ć M a r i j a , r . 1915. u K o l j a n i m a , k . seljanka, četnici ,su j o j z a p a l i l i kuću i t a d a je ž i v j e l a u Za kolibi Zagreb, pod Vještić-gorom. Uspostavljala vezu vrijeme u okupacije Kot. odb. radi NP u i Raj. kao odb. član AFŽ RK K P H . sa srpskim s t a n o v n i š t v o m u L i v a n j s k o m polju. 1944. u h a p š e n a . N a k o n z a m j e n e u s r p n j u 1944. U l i p n j u 1943. č e t n i c i radi su je z a k l a l i . u Upravi državne bezbjednosti za Hrvat- sku. K o v a č e v i ć Vinka, iz T r o g i r a , domaćica, Hrvatica. Za u vrijeme NOB ilegalnom jedna radu. od 1943. najaktivnijih odlazi na žena K r a j a č i ć S o k a , r. 1917. u S a d i l o v c u , k. S l u n j , S r p - oslobođeni kinja, pol. t e r i t o r i j . B i l a član K K K P H T r o g i r i K o t . odb. gradu učestvuje AFŽ. Početkom radnik. Za v r i j e m e u stud, travnja studija u naprednom 1941. vraća se Beo- pokretu. na Kordun i p o v e z u j e se s p a r t i z a n s k i m o d r e d o m u K o n Go- čarevu K r a j u . U listopadu odlazi u part, odred r i c a , H r v a t i c a . P o m a ž e N O P o d 1941. S a k u p l j a u selu B u g a r u i r a d i na o r g a n i z i r a n j u o m l a d i n e i šalje i ž e n a . P o č e t k o m 1942. član j e K K K P H Kovačić Barica, r. u Mraclinu, sanitetski m a t e r i j a l , te partizanima. V. 1905. Gorica. teritorij 1943. Iste izabrana godine Žumberka i u O V. održava veze Opć. prelazi u k. odb. na NOO s AFŽ oslobođeni vrši dužnost U drugoj održava AFŽ. objesili ga. org. Kovačić Ljubica, r. 1916. u 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i sa ž e n a m a Dugo sjednica Inic. Zagreb, član vatsku i povratku Selo. 00 AFŽ Obi. član U toku AFŽ zasjedanja selu Suša k r a j NOB Zagreb, odb. ZAVNOH. sa radi U za Za- domaćica, kotaru 1941. k. greb, u Hrvatica. Sesvetama, bila član za NOP. OK proljeće KPH Hr- 1944. bila na je, u S a v e , u h v a ć e n a od u s t a š a i od- vedena u z a t v o r Sisak, gdje Slunj. Opć. kom. odb. AFŽ kurseve 1944. te polit, Obi. kom. AFŽ. AFŽ član je za 1941. Oblasnom odboru Podrav. Slatina, KPH sekretar KPH Poslije rata menice pri KK OK KPH Slavoniju član C K i Našice, član član odb. Nosilac SKH. Obi. Spo- Odlikovana. pred- Sjevernu ZAVNOH sekretar je K o r e n i c a . K r a j e m 1943. o d l a z i u S l a v o n i j u , g d j e sina i 1942. K P H K o r e n i c a i B u n i ć , t e član K o t . referenta za zdravstvo. N i j e m c i su j o j uhvatili omladinca-kurira polovini je ubijena. Krajnović Milena Nena, ljanka, Srpkinja. Do organizaciji i iz Škara, k. 1942. 1943. AFŽ. bila O t o č a c , se- radi u omladinskoj sekretar Opć. k o m . P r i m i š l j e i član K o t . odb. A F Ž S l u n j . P o g i n u l a 16. V I I . 1943. p r i l i k o m da na KK K P H Slunj. četničkog napa- (Vidi knj. I , dok. 206, str. 339.) K o v a č i ć M i r a , r. Istra, 1936. 1920. u Z g r a b l j i ć i m a , k . namještenik, 1943. Hrvatica, postaje član, član Poreč, od sekretar kasnije URSS KK Krašić Nevenka, 1941. Po iz Gline. dolasku u K P H K u s t o š i j a - L j u b l j a n i c a . 1944. o d l a z i u N O V omlad. o r g a n i z a c i j i , g d j e vrši dužnost sekretara 1943. S K O J u brigadi. grada, radnica. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o - NOP zatim učestvuje radi sa Našice i 1944. bila član ženama. član O K K P H 00 u Ljeti odb. AFŽ, Našice, od najprije o d r ž a v a k u r s e v e A F Ž pri Obi. Slavonija. K o v a č i ć R e z i k a , r . 1919. u Z b i l j u D o n j e m , k . P r e - U partizane AFŽ KK KPH sekretar Grad. kom. Pakrac i tajnica Grad. N O O . Iste godine k u N O B b i l a član 0 0 A F Ž V i r o v i t i c a , 0 0 A F Ž b i r a n a z a člana O b l a s n e k o m i s i j e A F Ž Našice, Kot. voniju. Podrav. Slatina i pol. k o m e s a r partizanske bol- odb. nice virovitičkog nom zasluga AFŽ za D. Miholjac, područja. narod III. KK Odlikovana KPH Orde- reda. Kravar Rajna, Hrvatica. skom Kozar Bosiljka, r. 1920. Požega, namještenik, u S t r i j e ž e v i c i , k. Srpkinja. Od 1942. te predsjednica Opć. Kot. odb. odb. AFŽ AFŽ 1918. rata pokretu. Bila u Drnišu, aktivno prvi namještenik, radi spiker u na Jugoslavija« studentilegalnoj Slav. radio-stanici bu. 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e se t e š k o r a z boljela »Slobodna Sla- sara- đ u j e s N O P . U t o k u N O B b i l a član Opć. k o m . K P H , predsjednica r. Prije za u Zagre- i umrla. Striževica, Slav. Požega. Kreačić-Kovačić Olga Žoga, r. 1913. u Zagrebu, e k o n o m i s t , H r v a t i c a . Od 1934. u č e s t v u j e u naKrajač Erna, r. 1886. u Zagrebu, književnica. prednim stud, ženske i ženskim komisije CK organizacijama. KPH i član Bila Za v r i j e m e N O B u č e s t v u j e u ileg. radu, propa- član redak- gandi i raspačavanju ilegalnog materijala. K o d cije »Ženski s v i j e t « . Po okupaciji radi za N O P . �1941. i njena u 1942. nekoliko rujnu Centralni puta 1942. hapšena. Iste godine odb. A F Ž J u g o s l a v i j e . Kruljac-Čebotar Zamije- birana 1943. Marija, iz Kupjaka, k. Delnice. O t i š l a u r u j n u 1941. u p a r t i z a n e k a o b o r a c . U u borbama radi na bila ranjena i vratila s e kući. Kako o r g a n i z i r a n j u A F Ž u H r v a t s k o j i na p r v o j kon- . su T a l i j a n i za to d o z n a l i i u n j e n o j kući v r š i l i ferenciji premetačinu, AFŽ Hrvatske birana za člana. Ure- Nosilac Spomenice ona Krunić-Maraković NOO. Hrvatica. 1943. sakrila u plastu sijena, 1941. 1942. aktivno tajnica je ilegal. radi u Grad. AFŽ odb. Vera, r. 1921. u Petrinji. U p a r t i z a n e d o l a z i 1942. i r a d i u A F Ž na k o t a r u K r i š k o v i ć S l a v a V j e r a , r . 1908. u Sušaku, n a m j e štenik, se k o j e g a s u isti z a p a l i l i , i t a m o j e ž i v a i z g o r j e l a . đivala »Ženu danas« i kasnije »Ženu u borbi«. G l i n a . B i l a s e k r e t a r Opć. k o m . K P H S t a n k o v a c , i član K K AFŽ KPH Glina i tajnik 00 AFŽ za Ba- niju. S u š a k . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e , ali se, po nal o g u P a r t i j e , v r a ć a u g r a d na dužnost o r g . sekr. Grad. kom. Sušak. U svibnju 1944. odlazi Kučar Marica, u domaćica, P u l u , g d j e j e član G r a d . k o m . K P H . činje K r i z m a n i ć - M u f i ć F r a n k a , r. k. Delnice. nizaciji i O d 1942. r a d i u o m l a d i n s k o j AFŽ. 1943. 1944. č l a n K o t . svjetnom 1921. u N a d v u č n i k u , orga- p o s t a j e član N O O , a o d N O O Vrbovsko i radi na pro- r. raditi za NOP. 1942, Talijani zapalili kuću, teritorij. na 1943. birana nakon prelazi za Pelješcu, okupatora što na po- su joj oslobođeni predsjednicu Kot. odb. A F Ž P e l j e š a c i p o s t a j e č l a n M j e s n o g N O O Janjina. Nosilac Kučinac Ivka, agronom., OK u iSreseru Dolaskom Spomenice 1941. sektoru. K r i ž a n M i l i c a , r . 1918. u D o p s i n u , k . O s i j e k , stud, i 1896. Hrvatica. Srpkinja. SKOJ 1941. Osijek. bila r. 1895. u seljanka. Od B r o đ a n c i m a , k. V a l p o - početka okupacije sarađuje OK 22. KPH s p a r t i z a n i m a . I a k o j e selo b i l o o k u p i r a n o , ona X. član Strijeljana vo, 1941. uspijeva da srpnju ( V i d i k n j . I , d o k . 16, s t r . 2 9 . ) organizira 1943. niz izvršena je akcija u selu za NOV. velika s a k u p l j a n j a h r a n e z a p a r t i z a n s k u bolnicu. K r l e ž a A n t o n i j a , r. 1903. u K r a p i n i . O d t r a v n j a lima je b o l n i c e . 13. X I . partijska štamparija. Čitavo vrijeme Sve j e s a k u p l j e n o u n j e n o j kući, o d a k l e j e ona k o - 1941. r a d i k a o k u r i r . 1942. u n j e n o m s t a n u b i l a ileg. U akcija prenijela kroz neprijateljske redove do 1943. n e p r i j a t e l j j e u h a p s i o u N O B radila na prenošenju i raspačavanju ileg. selu p e t e r o l j u d i , m e đ u k o j i m a i n j e n o g d r u g a , štampe i materijala k o j i je odmah ubijen. Jednom, kad je prijetila NOP. i na d r u g i m z a d a c i m a Nosilac Spomenice za opasnost 1941. su Krnčević Dinka, iz Šibenika, domaćica, H r v a t i c a . Od 1941. r a d i za N O P , a 1943. zane. Bila član Grad. denom predsjednica odb. za AFŽ odlazi u parti- rajonskog Šibenik. odb. AFŽ Odlikovana i da ilegalno k r i l a na kolima, sela. U radu dva pokrila su j o j druga, Ivka đubretom pomagale i ih koja j e sa- izvela njene kćerke iz i sin. K u č i n a c Z l a t a , r. 1923. u B r o đ a n c i m a , k. V a l p o v o , seljanka. Petrinja, uhapšena u t o m selu, Or- hrabrost. K r n j a i ć - C v i t k o v i ć D r a g a , r. 1913. u S t a r o m selu, k. budu radila seljanka, Srpkinja. S NOP sara- zaciji. 1942. 1943. aktivno odlazi u radi u omlad. partizane. organi- Bila član KK S K O J Valpovo i org. sekretar K K K P H Osijek. đ u j e o d 1941. z a j e d n o s a s v o j i m d r u g o m , o d r - 1945. žavajući s j e d u p r e d B r o đ a n c i m a . S t u p a j u u b o r b u , u ko- vezu teškim i skrivajući ilegalnim oslobođeni uslovima. pod vrlo 1944. odlazi na u Stranci iz S p l i t a . P r i j e r a t a sa- radnog naroda. dana ustanka radi u A F Ž . 1942. Od prvog odlazi u par- tizane. D u g o radi na sinjskom kotaru, g d j e se istakla NOB Krtinić u radu bila u Boja, ljanka, sa r. 1912. Srpkinja. AFŽ. Udbina. Nosilac Milka, Srpkinja. ženama. rukovodstvima radila u Krtinić joj s g r u p o m d r u g o v a n a i đ e na u s t a š k u za- Zlata pogiba. teritorij. Krstulović-Bogdan Kita, rađivala ilegalce Od Za cijelo čitave Udbina, NOB Bila član p r v o g K o t . iz Spomenice Bruvna, 1941. k. aktivno č l a n O p ć . odb. A F Ž M a z i n . se- aktivno odb. 1941. NOP, na sakupljanju oružja i pomoći te na okupljanju rukovodi kome ileg. je bio žena. lazi na oslob. b i l a član M j e s . 1941. u seljanka, AFŽ. domobranske otpremanje oružja. teritorij vojske, domobrana u N e k o l i k o p u t a od- kao odb. A F Ž Kukoč-čulić Desa, iz Gračac, Iza kapitulacije Italije komitetom zadatak za delegat. Od 1942. Split. AFŽ 1941. radi P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu. radi N O V i prikupljanje u V i s u ć u , k. U toku vrijeme AFŽ. K u d r i ć M i l k a , r. 1910. u Splitu, r a d n i c a H r v a t i c a . Bila Bila omlad. Splita. Sarađuje u N O P od rukovodilac, kurir PK K P H z a D a l m a c i j u , t e član u d a r n e g r u p e . U h a p š e n a od Talijana 1942. U najboljih rukovodilaca. zatvoru Iz bila jedna od internacije po kapi- �tulaciji Italije član teta KPH odlazi KK K P H u Solin, partizane član GNO i i radi Grad. kao komi- K u z m i ć Julka, Polje, na Split. r. 1920. Hrvatica. vezi za u V. B a r n i , k. Od 1942. radi prebacivanje za Grubišno NOP. drugova iz Bila Zagreba z a N O V . 1943. i z a b r a n a z a č l a n a K o t . odb. A F Ž Kukoč-Debeljak mještenik, splitskoj vala Dobrila, Hrvatica. 1942. odlazi za Muć i oružje, u u 1941. Prenosila partizane. je i Bila član Omišu, i U član lipnju Obi. Kot. odb. Grubišno Polje. ileg. raspača- dr. Spomenice Nosilac na- aktivna u municiju Dalmaciju, Sinj. 1917. Od organizaciji. štampu, AFŽ r. odb. AFŽ za Lakuš-Plašč Vera, r. 1920. u S e s v e t a m a , k. Za- greb. Od početka ustanka radi aktivno u N O P . 1943. odlazi u partizane. Bila tajnica 00 AFŽ Zagreb. 1941. L a l i ć K a t a , r. 1910. u S e v e r i n u , k. B j e l o v a r , se- Kunjašić Marija, radnik kod na iz terenu proturanja rišta i kod u NOB Istre. iz Hrv. Istakla se Primorja. štampe u polit, ljanka, Hrvatica. Za 1942. Bila hrabra tajnica Opć. A F Ž , predsjednica Kot. odb. kao Bila neprijateljska prebacivanja ruskih upo- zarobljenika AFŽ, Katica, r. 1921. Hrvatica. nica, predsjednica odbora AFŽ u žabnu kod 1935. aktivno Siska, rad- radi u omladin. Milka, pokretu radi Društvu ženskom VI. aktivu, studentskom 1941. iz Siska je grupu, koja srpnja 1941. se povezuje omladinom odlazi toga je te u dana na- Sisku. u prvu s 22. partizansku formirana. uhapšena. Nakon Krajem izlaska iz 1942. u AFŽ Moslavinu, gdje je bila član OK odKPH Čazma, 0 N O O , 00 J N O F , te tajnica, a kasnije matinske potpredsjednica menice 00 AFŽ Čazma. Nosilac i U član Glavnog profesor, Hrva- brigade tada a lipnja odlazi Obi. odb. politodjela III. dal- član NOO u OK KPH, Zadar. borbi«. Odlikovana i u Do član (1943.), O uni- pokretu, dr. bila član »Dalmatinke 1941. i Šibeniku, NOB Ordenom bratstva zagrebačkom Ženskom žene u toku potpredsjednik menice i ilegalno i u prosvjetu Dalmaciju, urednica u i Splitu, učestvuje za za KK K P H Petrinja i P o č e t k o m 1943. u beogradskom te radi NF lazi AFŽ od Hrvatsku. 1914. partizane. z a t v o r a ponovno u partizanima i radi kao član Sisak. r. na verzitetu, prednom 00 radi t i c a . Od 1935. u č e s t v u j e u n a p r e d n o m student, o r g a n i z a c i j i u s e l i m a O d r a i Žabno. L j e t i 1939. u za NOP garnizona Hreljin. Lasić Kušec odb. Nosilac Ordenom jedinstva 00 Prva je Spo- za hrabrost II. reda. Spo- 1941. L a s n i b a t A n k a , i z M a k a r s k e , d o m a ć i c a . O d 1941. ilegalno Kuzmanić-Franičević T a s j a , iz Kaštela, k. Split, Mjes. radi za odbora NOP AFŽ i u Makarskoj. član NOO u Bila član Makarskoj. H r v a t i c a . K a o đak učestovala u naprednom omi. pokretu. Od početka N O B radi za N O P . 1944. b i l a s e k r e t a r O K S K O J - a i član O K K P H Sred. Lavrnja-Vezmar k. Slunj, D a l m a c i j a . 1945. b i r a n a z a s e k r e t a r a O b i . k o m . 1942. SKOJ torija Dalmacija. Milosava, seljanka. Održava i Za veze r. 1922. NOP između neprijateljskog u radi Grabovcu, od travnja oslobođenog uporišta u teri- Rakovici. P o s t a j e član o d b o r a A F Ž z a R a k o v i c u , a 1943. Kuzmanić-Hajduković Mara, radnica, Hrvatica. Prije i u r. radnog 1938. Stranci 1918. rata u aktivna naroda. Splitu, član Kot. odb. AFŽ Slunj. u URSS U vrijeme Lazić Bosiljka, r. 1915. u Srpkinja. nošenju o r u ž j a iz skladišta mornaričke stanice svom u r i j a l a z a N O V i n a r a s p a č a v a n j u š t a m p e . 1943. Splitu NP, do pripremljenih raspačavanju 1941. p o s t a j e 1942. član uhapšena skrovišta. i, Radi štampe, ilegalne krajem udarne nakon grupe. mučenja, a U u srpnju prebačena kad selu je počinje ilegalno bila teritorij. odb. 1942. B o r o v i , k. V i r o v i t i c a , kapitulacije bivše Jugoslavije učestvuje u pre- na toku NOB s NOP. sakupljanju kompromitirana, U AFŽ radi sarađivati bila odlazi na U mateoslob. predsjednica Kot. Virovitica. u logor u Italiju. Intervencijom Crvenog križa, u prosincu nastavlja 1943. vraća radom. Nosilac se u domovinu, Spomenice gdje Lelas-Ljubić Hrvatica. 1941. Sonja, Prije ženskom pokretu. K u z m a n i ć M a r a Bileta, r. 1902. u M i l n i , k. B r a č , r. rata 1921. u Omišu, učestvovala Za vrijeme u radnica, naprednom okupacije ilegal- no r a d i u O m i š u . K r a j e m 1942. o d l a z i u p a r t i - domaćica, H r v a t i c a . P r i j e rata aktivno učestvu- z a n e . B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž O m i š i Opć. k o m . je u naprednom pokretu u K P H Poljica. okupacije kući nastavlja nalazi ileg. ileg. Splitu. radom. štamparija, U Za v r i j e m e njenoj izrađuju se se gir. Nosilac Lelas-Polić M e r i , r. n j e n o m j e dućanu s k l a d i š t e o r u ž j a , h r a n e i s a - vatica. nitetskog materijala. stvuje Spomenice 1941. pro- pusnice, l e g i t i m a c i j e , p e č a t i i dr. za N O P , a u Nosilac 1943. r a d i u A F Ž u k o t a r u T r o Spomenice 1941. Od u 1936. mnogim 1913. u u Splitu, radnica, H r - radničkom pokretu. demonstracijama i Uče- radi na �o k u p l j a n j u ž e n a . 1941. n a s t a v l j a r a d o m u O m i - L o n č a r M i l i c a , r. 1918. u D. S j e n i č a k u , k. V r g i n - šu i M o s t a r u . U r u j n u 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e . most, Bila član K o t . radi NOO odb. AFŽ Omiš i tajnica Mjes. seljanka, za 1943. Milka, r. 1909. Od Hrvatica. pokretu. 1942. 1937. 1942. u Krapinskim Toplicama, učestvuje bila u predsjednica u ulazi KK u KPH Kot. Od početka aktivna s n i j e p r e d s j e d n i c a Opć. Omiš. Lemić Srpkinja. NOP. je član, odb. A F Ž u odb. AFŽ ustanka kao za ka- Sjeničaku. Vrginmost i Vrginmost. naprednom matičnog od- Lončarić Katica, iz Senja, Hrvatica. Za N O P radi b o r a u Z a g r e b u i član K o t . odb. A F Ž . 1944. od- od 1942. B i l a n e k o l i k o p u t a h a p š e n a i m u č e n a . lazi u partizane, g d j e radi kao član Opć. kom. Kao K P H Lasinja, organizira žene za pomoć N O P . AFŽ Kot. odb. AFŽ Pisarovina i 00 Pokuplje. seljanka, Hrvatica. O d 1943. Jedna je seljanki od prvih koja 1944. s tada jednoj ovog dijela partizane. i male dvoje teritorij. U djece Završava i radi kao član K o t . u sarađuje s N O P . pomaže mužem oslobođeni Gradskog partizane, ali i d a l j e L e s i ć K a t a , r . 1919. u B a b i n o j G r e d i , k . Ž u p a n j a , nije, predsjednica Slavotravnju Lovrenčak Mica, r. odbora AFŽ održava v e z u sa 1908. u Senj 1943. o d l a z i u Krapini, Senjom. učiteljica. Od 1935. s a r a đ u j e s r a d n i č k i m p o k r e t o m . 1940. član je OK sumnjiva KPH i Krapina. ustašama 1941. bila nepoćudna je kao premještena na za učiteljicu u Bosnu, g d j e se odmah p o v e z u j e kurs s N O P i 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e . R a d i l a je na odlazi politički odb. A F Ž . P o g i n u l a 1952. terenu kao politički radnik. Razboljela se od t i f u s a i b i l a na l i j e č e n j u u selu n e d a l e k o T r a v - nesreći. nika. L i c u l I r m a , r . 1914. u Š u m b e r u , k . L a b i n . A k t i v - Tu je bila izdana, zarobljena od ustaša i o t j e r a n a u l o g o r St. G r a d i š k a , g d j e j e u m r l a . n o r a d i z a N O P o d 1941. P o č e t k o m 1943. o r g a nizira prvi staje odb. AFŽ u Opć. član odb. AFŽ, svom predsjednica je Kot. član K o t . i KK K P H NOO odb. selu, a u AFŽ zatim svibnju za po- 1944. Labin. Bila Lozica Andrina, Hrvatica. Bila jedna Agica Delnice. Renka, r. O d 1942. 1920. u Ravnoj ona prelazi radi kao u civilni kuharica, Gora vraća AFŽ Vrbovsko. se R a v n o j Gori. Gori, k. radi za N O P . K a d je nepri- j a t e l j ponovo upao u M r k o p a l j logor čim tamo i i R a v n u Goru, kod je bila Bribira, oslobođena postaje 1944. član član Selaca, početka od gdje Ravna Kot. Opć. u šena i k. njemačke Brač, ustanka najaktivnijih n o m o d b o r u . 8. I I I . Labin. letke Liker iz Od domaćica, radi za članova u NOP. Narod- 1944. o r g a n i z i r a l a i b a c a l a bunkere, p o s l i j e č e g a uhap- o d v e d e n a u l o g o r u N j e m a č k u , g d j e je ubijena. Lozo Marija, iz Poljica, seljanka. Za N O P radi o d 1941. B i l a član M j e s . i K o t . odb. A F Ž i N F . odb. NOO u Zatim odlazi u N O V kao šifrant. Lujak Marija, iz Dubrovnika, student, Hrvatica. P r i j e r a t a p r i p a d a l a j e p o k r e t u n a p r e d n i h studenata. P o č e t k o m ustanka aktivno radi na K o r - Lilić-Medić Kata, iz Siverića, k. Drniš, domaćica. Počela raditi za NOP 1942. 1943. prelazi na oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž Drniš, član člana O 00 NOO AFŽ Knin, a 1944. Knin — povjerenik birana za za socijalno staranje. čuli, a kao Bila odlazi je u rukovodilac na rad zbjegu AFŽ i u u Srednju Africi, član CO gdje Dalradi zbjega. L u k a s T o n k a , r. 1911. u S p l i t u , d o m a ć i c a , H r v a tica. 1941. član j e 1942. L o k m e r S l a v a , r . 1907. u š p i š i ć B u k o v i c i , k . V i r o - kasnije maciju. aktivno radi za Mjes. odb. AFŽ ileg. internirana izdavanju ileg. u NOP. Italiju, lista Iste godine Split. gdje »Naša U travnju učestvuje borba«. u Krajem vitica. U početku ustanka okuplja žene i omla- 1943. v r a ć a se iz i n t e r n a c i j e i r a d i u I s t r i k a o dinu pol. r a d n i k . sela Skriva Korije partizane, i organizira koji ilegalno pomoć dolaze NOV. u o d l a z i u o s t a l a sela k o t a r a , r a d i na s a k u p l j a n j u hrane i dr. lom Pred opasnošću hapšenja, sa cije- obitelji prelazi na Nosilac oslobođeni t e r i t o r i j . Lukić Katarina k. Kostajnica, Maša, Anka, seljanka. r. Od organizaciji. pohađa Opć. kurs kom. 1923. početka 1943. AFŽ. KPH u Paklenici, ustanka odlazi u U toku Novska, radi bila KK organizator Novska, u omlad. partizane, NOB član k. gdje i NOO O r. 1916. učiteljica, v i m a pri Lončar S p o m e n i c e 1941. selo, predavač na Banija u D. Hrvatica. do rujna AFŽ Nova kada iz referent Istre NOO i radi Pokuplje. kao prosvjetni Nosilac Spomenice pri 0 1941. sekretar KPH i KK Lukić Ljubica, r. 1918. u B. Brdu, brana za predsjednicu seoskog 00 1944. 1945. v r a ć a se u član kao tečaje- o d l a z i u I s t r u na i s t i z a d a t a k . Srpkinja. i Radi učiteljskim S K O J N o v s k a , komesar administrativnog kursa Đulovcu Hrastovcu, Gradiška. Od 1941. aktivna u N O B . odb. k. Osijek, 1942. i z a AFŽ u B, �B r d u . I s t e g o d i n e u h a p š e n a o d u s t a š a , osuđena na smrt nicu. i kasnije Prilikom pomilovana jednog na tešku tansporta tam- 1945. skače iz v o z a i o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e r a d i u A F Ž . M a đ a r i ć Štefica, r. nik, s Hrvatica. NOP. 1908. u L u d b r e g u , n a m j e š t e - Od Aktivna prvih na dana okupacije okupljanju ziranju t e č a j e v a za prvu žena, pomoć i radi organi- sakupljanju hrane z a N O V . U toku N O B bila član K K K P H Lukić M a r a , r. 1918. u K r b a v i c i , k . T . K o r e n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . Z a N O P r a d i o d 1941. B i l a član Opć. odb. odb. AFŽ Korenica AFŽ silac Spomenice Bunić, i član predsjednica 00 AFŽ Ludbreg, 00 No- iz NOO Maglica Anta, iz Zlarina, Pučišća, k. Brač, Hrvatica. na organiziranju postaje sekretar Sudjeluje u N O P od početka ustanka. Bila pr- član benik i tajnica K o t . KPH za KK KPH Kot. Brač. AFŽ za odb. bardiranja AFŽ za 1943. Visa postaje Brač, član otočje, Srednjo-dalmatinsko Dalmaciju. Obi. odb. prigodom bom- 1944. domaćica, raditi terijala i na na Hrvatica. Magovac Mara Od bora na zatim odb. Marijana, Hrvatica. svom selu. KPH član 1944. Jadrtovac, KK KPH Ši- Crvenog križa. iz Magovaca, odb. odb. A F Ž organiziranju k. Kar- A F Ž u Ma- Sošice. A k t i v n o žena i stvaranju od- AFŽ. 1938. poma- M a j s t o r o v i ć D a n i c a B e l a , r . 1919. u G o r n j o j V e - Radi z i c i , k . Sušak. P o č e l a j e r a d i t i z a N O P u l i p n j u zadacima za NOP. 1941. Aktivno odbora A F Ž sa AFŽ, u kom. l o v a c . U t o k u N O B b i l a član s v o g a k t i v n o g r a d a u t o k u 1942. b i l a h a p š e n a . radila Šibenik, propagandnog rasturanju drugim odb. AFŽ g o v c i m a i član Opć. L u s t i g - č a č a l o v i ć K a t a , r . 1904. u K a n i š k o j I v i , k . Garešnica, tajnica 1941. član član Poginula Kot. radila činje i Spomenice k. Opć. va predsjednica OK Ludbreg Nosilac U p o k r e t u u č e s t v u j e od 1941. 1942. r a d i i l e g a l - 1941. Draga, Kot. Varaždin. Kot. Lika. no Lukinović član AFŽ ženama na terenu općine V u k e v j e k a o č l a n O p ć . odb. A F Ž . Bila član Mjes. na i RK Sušaku, SKOJ, kasnije kom. K P H , član K K K P H član p r v o g član Mjesnog Sušak, č l a n N F , K o t . odb. A F Ž , č l a n 0 N O O . L j e p a v a B o s i l j k a , p r o f e s o r . B i l a j e d v a p u t a uhapšena k a o t a o c u S a r a j e v u . U j e s e n 1942. o d l a z i u Koprivnicu, gdje 7. XI.. 1943. p o s t a j e član Grad. N O O . K a s n i j e radi u p r o s v j e t n o m odjelu 0 NOO Bjelovar. 1944. u srpnju odlazi 1943. b j e ž i i z t a l i j a n - skog i zatvora Nosilac u Krasici Spomenice za hrabrost, Ordenom bratstva l o v a c . U N O P u č e s t v u j e o d 1942. A k t i v n o r a d i i odjeće za partizane, u o r g a n i z i r a n j u ž e n a i d r . B i l a č l a n Opć. odb. Radatović. namještenik, aktivna u URSS. Jugoslavije radi 1941. odlazi tehničarka čarka, ž d i n , r a d n i c a u T v o r n i c i s v i l e . Od 1942. a k t i v n o r a d i z a N O P . 1943. b i l a u h a p š e n a i n a k o n m u č e n j a o d v e d e n a u l o g o r St. G r a d i š k a , a k a s n i j e Jasenovac, gdje je ubijena. na u u zamj. brig. V I I I . L j u b e k D r a g i c a , r . 1918. u T e d e l j a n c u , k . V a r a - u jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Karlovac, hrane i radom. Ordenom M a j s t o r o v i ć M a c a M a r i j a , r . 1913. u M o s t a n j i , k . L j u b a n o v i ć Julika, i z Š i l j a k a , R a d a t o v i ć , k . K a r sakupljanja s Odlikovana u Z A V N O H kao referent za prosvjetu. kod nastavlja 1941. rata stare za Hrvatica. N O P u Karlovcu, partizane. Štabu U toku Korduna komesara i III., tajnica 0 NOO te propodjela). Korduna Maksić-Božičević 00 Marica I. u bolni- bat. uprav., Iskra, r. II. i i član socijal., 1941. 1925. 1941. X. bila Drežnici Spomenice Hrvatica. 8. Banije, Karlovac (pročelnik Nosilac učiteljica, AFŽ a NOB zatim div., k o m e s a r bolnice Kordunu, hovici, Prije Odmah po kapitulaciji u bila Ora- omlad. rukovodilac u Orahovici. N j e n a grupa omladine Ljubetić Ecija, iz Šuti v a n a , k. Brač, Hrvatica. O d 1941. v r l o a k t i v n o r a d i n a o k u p l j a n j u ž e n a 1 omladine. član Srednje-dalmatinsko KK i na 1943. b i l a član, a k a s n i j e s e k r e t a r K K S K O J , član, a z a - za bila službi t i m s e k r e t a r O K S K O J N a š i c e i član O K K P H . NOO NOB obavještajnoj KPH, OK toku na sakupljanju m a t e r i j a l a za partizane. K o t . odb. A F Ž i K o t . N O O z a B r a č , z a t i m član O U aktivno je radila otočje i član KPH. 1945. b i l a č l a n O b i . k o m . vrijeme N O B L j u b i ć A l e k s a n d r a — M a l a p l a v a , r. 1912. u D e - ljanka, u radničkom pokretu u Zagrebu. u svom na i l e g a l n i r a d . 1942. u h a p š e n a i n a k o n t e š k o g Opć. m r c v a r e n j a n a p o l i c i j i , s t r i j e l j a n a 9 . X I . 1942. Vojnić, u Maksimiru. te 162.) ( V i d i k n j . I., d o k . 115, str. 1 6 1 — Slavonije. Za M a l i ć M i l k a , r . 1922. u B a r i l o v i ć u , k . V o j n i ć , se- siniću, r a d n i c a , H r v a t i c a . O d 1940. a k t i v n o r a d i 1941. p r e l a z i SKOJ aktivno radila u A F Ž . S r p k i n j a . O d 1941. r a d i u o d b o r u A F Ž selu. odb. član 1 Kot. U AFŽ 00 toku NOB Tušilović, A F Ž Karlovac, Opć suda bila predsjednica član K o t . odb. AFŽ sekretar Opć. kom. NOO Tušilović, Vojnić. Nosilac KK KPH Spomenice član 1941. �Malie Nevenka, la je u Ljeti nastavnica, naprednom 1941. Hrvatica. pokretu počinje raditi još Sudjelova- Marčetić Soja, p r i j e rata. Srpkinja. na u od ilegalno Sušaku iz Zrmanje, svom selu. Organizira i 1942. r a d i u A F Ž . S r e d i n o m 1943. b i l a h a p š e - sakuplja odjeću, n a i p o s l i j e n e k o g v r e m e n a p u š t e n a n a slobodu. B i l a član Opć. Iste godine radi u AFŽ u Praputnjaku. kao 19. X I . pročelnik prosvjete i propodjela. 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e . seljanka, posjete partizanima, obuću i h r a n u za b o r c e i dr. odb. A F Ž . M a r e č i ć M a r i j a , iz M a r e č i ć i , k. P a z i n . Sa cijelom o b i t e l j i u č e s t v u j e u N O P o d 1942. N j e n a kuća bila je prvo M a l i n a A n i c a , r. 1920. u B u d a š e v u , k. Gračac, 1944. u l a z i u i l e g a l n i G r a d s k i odb. A F Ž i G r a d . N O O Sušak k. O d p r v i h dana u s t a n k a i l e g a l n o radi Sisak, se- l j a n k a , H r v a t i c a . 1941. o d l a z i u p r v u p a r t i z a n - prva baza vrijeme i t. d. je partizana kurir, u tom raznosi kraju. poštu, U štampu a k a s n i j e r a d i na o r g a n i z i r a n j u žena i omladine. s k u g r u p u u B r e z o v i c i , g d j e o s t a j e d o 1942. k a d p r e l a z i na r a d u bolnicu. P o g i n u l a 1943. u G r meču za vrijeme Malivuk-Basrak kinja. IV. Sava, Aktivno neprijateljske k. radi u AFŽ B i l a član Opć. i K o t . NOB organizirala Dvor, seljanka, Srp- početka 1942. od odb. ofenzive. A F Ž Dvor. nošenje hrane U toku borcima na p o l o ž a j e i posjete b r i g a d a m a i bolnicama. M a l j k o v i ć M a r a , r. seljanka, 1912. u V o d o t e č u , k . Srpkinja. Član prvog Nar. p o m . u k o t a r u i N O O u s v o m selu. 1942. član K o t . odb. A F Ž B r i n j e , a k a s n i j e 0 0 A F Ž L i k a . Nosilac Spomenice Mance Tonica, r. 1941. 1921. je stupila u lazi na rad u Kot. Od Gubavčeva jedinicu. polja, U toku N O B k. Gračac, a k t i v n o radi- l a s a ž e n a m a . B i l a član Opć. i K o t . odb. A F Ž Gračac. Marić-Grubić đak, Čedna Beba, r. 1924. u Kninu, S r p k i n j a . Od 1941. a k t i v n o r a d i u omlad. Knina. odvedena logor u U lipnju u 1942. uhapšena i Italiju i nakon kapitula- c i j e i s t e v r a ć a s e n a t e r e n k o t a r a V r l i k e , zatim Drvara K P H , OK i Knina, SKOJ i gdje 00 radi AFŽ kao član Knin. 'Neko OK vrije- m e b i l a p r e d s j e d n i c a 0 0 A F Ž , a p o s l i j e tajnica, (pročelnik prosvjete). 1941. odlazi u partizane, g d j e operativnu iz Srpkinja. član O N O O K n i n u Delnicama. r a d i z a N O P , a 1942. Jelica, seljanka, organizaciji Brinje, odbora Maričić Kasnije pre- odb. A F Ž n a t e r e n u k o t a r a Delnice. Marijan Katica, r. u Javorovcu, 1941. r a d i za N O P . 5. I I I . tizane. K o d Voćina Od i zatvorena. sin k o d L u d b r e g a . 1942. p o g i b a j o j je seljanka. 1943. o d l a z i u par- zarobljena P o povrat- k u i z z a t v o r a v r a ć a s e u s v o j e selo, g d j e naManojlov rane Jelena, Bugarka, mladosti radi kom u Zagreb radi u ska radnja u r. u napred. Bugarskoj. pokretu. Od Dolas- r a d n o g naroda. u Hercegovačkoj N j e n a povrćarulici u Zagrebu bila je jedan od centara za raspačavanje ileg. gdje je i bila štampe. 1943. odlazi u partizane bolničarka. Manola-Trkulja Poslije SRZ Javorovac. 1941. kupljanju pomoći provale u teritorij. 1942. 00 AFŽ za za Liku. r. 1922. sarađuje za radi Nosilac u i u u rata bila prva pred- odlazi Lici član u na Iste na pri- godine oslobođeni AFŽ. agitpropa Spomenice r. u Velom Ižu, k. Zadar, Hrva- tica. U č e s t v u j e u radničkom pokretu Za vrijeme kotar NOP Preko. AFŽ bila Osim u od rukovodstvu toga bila član 1940. AFŽ za OK K P H i Zadar. Karlovcu, Karlovcu partizane. Karlovcu Liku Marijan Meri, 00 Nevenka, Srpkinja. zbog radom. sjednica 1937. n a s t a v l j a r a d o m . A k t i v n o Stranci materijala stavlja Bila član OK KPH 1941. Marinić Tatjana, tica. r. Učiteljica djece. Od 1919. i Slav. P o ž e g i , Hrva- radnik aktivno kretu. Jedna je prirode« 1897. u i na radi zaštiti i odgoju u r a d n i č k o m po- od osnivača društva » P r i j a t e l j »Društva za prosvjetu žene«. Od 1941. r a d i u H r v a t s k o j na s p a s a v a n j u d j e c e iz u s t a š k i h l o g o r a . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e s ve- Maravić Danica, pokret od seoskog r. 1941. odbora 1914. u Početkom AFŽ. Zatim Drežnici. 1942. ulazi Pomaže postaje u član Općinski, K o t a r s k i i k o n c e m 1942. u 0 0 A F Ž z a G o r s k i Kotar. ćinom učenica i nastavnica škole za odgojite- l j e u R u d a m a . Do k r a j a 1943. b i l a u č i t e l j i c a u selu Radatović odjelu 0 NOO na Žumberku Pokuplje. i Od u prosvjetnom početka 1944. u O d j e l u z a soc. p o l i t i k u Z A V N O H r a d i n a zbri- Marčetić Milka, iz Zrmanje, k. Gračac, seljanka, Srpkinja. Od 1941. akcijama za pomoć aktivno učestvuje partizanima. 1942. u svim izabra- n j a v a n j u d j e c e oslob. t e r i t o r i j a , o r g a n i z i r a dječje domove n a j e z a č l a n a K o t . odb. A F Ž G r a č a c , a k a s n i j e za člana z a člana vana. 00 A F Ž z a Liku. i prihvatilišta, te otprema velike t r a n s p o r t e d j e c e u I t a l i j u . U t o k u N O B birana Glavnog odb. AFŽ Hrvatske. Odliko- �Marinković Vinka, Hrvatica. iz Aktivno Komiže, k. učestvuje u Vis, NOP ciju, sekretar O K K P H z a Biokovo-Neretvu, t e radnica, od član 1941. OK SKOJ. Nosilac Spomenice 1941. B i l a p r v a p r e d s j e d n i c a K o t . odb. A F Ž z a k o t a r Vis. Organizirala i rukovodila svim akcijama M a r t i n o v i ć A n i c a , r . 1916. u K a m e n s k o m , k . K a r - žena na otoku V i s u za čitavo v r i j e m e okupacije. lovac, Jedna 1941. je od organizatora sardina u K o m i ž i . 1943. Srednjo-dalmatinsko V i s i član K o t . sabotaža u Tvornici bila član 00 otočje, član učiteljica, 1942. Hrvatica. odlazi Za NOP u partizane. radi od Bila član Opć. AFŽ za i K o t . odb. A F Ž , a n e k o v r i j e m e član K K K P H KPH KK za Vrginmost. Nosilac Spomenice 1941. NOO. M a r u š i ć M a r i j a , r . 1913. u O m i š u , r a d n i c a , H r v a - M a r k a č K a t a , r . 1922. u Đ u r đ e v c u , s e l j a n k a , H r vatica. Od 1942. radi za NOP. 1943. tica. P r i j e r a t a aktivno učestvuje u radničkom odlazi u pokretu. p a r t i z a n e . B i l a b o l n i č a r k a , z a t i m r a d i k a o član Kot. Bila Za v r i j e m e Omišu, odb. A F Ž k. Đurđevac. z i v e 1944. Za vrijeme ofen- odlazi u z b j e g u Vojvodinu. član Ružica. nekoliko Za puta vrijeme hapšena stare radi Jugoslavije ileg. rada. p o s t a j e član P o k r . ženske komisije ciju, Mjes. a 1940. član kom. za 1939. Dalma- KPH Split. ra. je bila Po zamijenjena, prošla nekoliko dolasku u partizane A F Ž za Dalmaciju. je predsjednica 1944. Centr. član je odb. AFŽ logo- Obi. odb. zbjeg, odlazi u odb. gdje zbjega. AFŽ Omiš, i član K K 1941. KPH Odlikovana Omiš. zasluga za štenik, Hrvatica. uhapšena i izdržala u Kao osuđena Požarevcu. U P o s t a j e č l a n K o t . odb. je AFŽ Garešnica i Bjelovar. Početkom i odb. domaćica, radi povratku iz 1937. je izlazi za NOP. zatvora od- 1938. p o n o v o u h a p - za p o m o ć p a r t i z a n i m a . partizane, g d j e radi na ustanka po 1935. koji 1940/41. r a d i u p a r t i j s k o j t e h n i c i i č l a n AFŽ uhapšena bila Stranke radnog naroda, Vukovje, 1942, jedin- M j e s n o g odbora za štampu, te radi na pomoći V. Hrvatica. i zatvor, svibnju 00 Brač, SKOJ strogi član k. Spomenice bratstva član na KPH Postira, AFŽ M a r u š i ć - š t r o s e r Z l a t a , r . 1914. u Z a g r e b u , n a m j e - šena. iz 00 narod. španjolskim dobrovoljcima. Marković Katica, u stva II reda, zasluga za narod II. reda i Med. za N O P . Bila član i k a s n i j e sekretar Opć. kom. KPH radi teritorij. član Nosilac Ordenima: k . G a r e š n i c a , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1942. r a d i KK oslob. iz z a t v o r a i a k t i v n o r a d i u S a v e z u p r i v . n a m j . M a r k o v i ć - D e j a n o v i ć J e l k a , r . 1921. u V . V u k o v j u , član ilegalno na U v e l j a č i 1941. p o n o v o h a p š e n a i do s i j e č n j a 1943, kad Kot. okupacije prelazi z a S r e d . D a l m a c i j u , č l a n Obi. odb. A F Ž D a l m a cije Markotić a kasnije i SMG. 1942. osnivanju odlazi u organizacije Bila predsjednica Kot. odb. AFŽ G a r e š n i c a , č l a n K o t . odb. A F Ž O t o č a c , član, t e sekretar KK Karlovac. KPH Bosiljevo Nosilac i Spomenice član KK KPH 1941. l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član K o t . odb. A F Ž B r a č . M-arlović-Perković k. V e l . Gorica. stvuje u AFŽ u Rezika, r. 1910. u O d p o č e t k a 1942. NOP. 1943. Petrovini, a k t i v n o uče- bila predsjednica odbora početka AFŽ i ustanka. sudjeluje u 1942. postaje sabirnim odbornica akcijama za zatvora, đeni Olib, u srpnju gdje iz Sinja, učiteljica. Od početka član a kasnije tajnica Kot. odb. AFŽ Omiš i 1944. prelazi na član K o t . N O O . 1944. j e član, a z a t i m t a j n i c a Dalmacija. AFŽ Sred. Bila » G l a s b o r b e « . Birana u Obi. urednik odb. lista A F Ž Dalma- cija. par- tizane. R a d i s v o g rada uhapšena. N a k o n izlaska iz Vjeka, N O B r a d i n a t e r e n u o m i š k o g k o t a r a . 1942. b i l a 00 Lukovcu. M a r o k i n i J o s i p a , r . 1902. n a R a b u . R a d i z a N O P od Marušić oslobo- nastavlja radom. Masleša-Grubor I v a n k a , r. u Cavtatu, k. Dubrovn i k , d o m a ć i c a . O d 1941. r a d i z a N O P u T r ž i č k i m Raštelima, k. Cazin. Sarađuje s partizan- skim odredom u Kordunskom Ljeskovcu, kome Marović-Bobanac seljanka. Za rukovodilac partizane. Anđelka, NOP AFŽ Bila radi u iz Kule, aktivno svom selu. predsjednica k. od Metković, 1941. 1942. Opć. Bila odlazi u odb. AFŽ M e t k o v i ć , t a j n i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n K o t . odb. NF nice i član K K K P H Metković. Nosilac Spome- 1941. Marović-Stefanović mještenik, Neda, Hrvatica. Od r. 1920. 1934. u Splitu, na- s u d j e l u j e u na- daje podatke lja. je 1942. bila tehničarka i Mašić za Dalma- KK Milica, Srpkinja. Otočac. SKOJ u odredu Bila sekretar K P kuharica postaje član i na i snagama neprijate- oslobođeni bolnici, teritorij, zatim prelazi gdje da r a d i s a ž e n a m a n a t e r e n u opć. D r e ž n i k . P o s l i j e prednom omlad. pokretu. Za v r i j e m e N O B bila KP K P H o kretanju odlazi član KPH iz u II. kord. Poduma, k. Otočac, Za čitavo vrijeme N O B Opć. partizanskom Slunj. kom. KPH i seljanka, radi u A F Ž . Kot. odb. AFŽ �M a t a i j a A n a , r. 1908. u M a t a i j a D r a z i , k . N o v i , Matković Draga, r. odb. u Poljicima, k. Hvar. Bila seljanka, Hrvatica. V e ć prije okupacije radi za član O p ć . A F Ž J e l s a i član M j e s n o g od- N O P . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a p r e d s j e d n i - b o r a P o l j i c a . N j e n a k u ć a j e b i l a p u n k t z a pre- c a Opć. i K o t . odb. A F Ž , član K o t . N O O , član c i v a n j e p a r t i z a n a p r e k o m o r a z a B i o k o v o . Stal- KK no radila na vezama kao kurir. KPH silac i član 00 AFŽ Hrv. Primorje. No- S p o m e n i c e 1941. Matošević-Raos Matetić Sava Rezika, Među prvim aktivno KPH i sela ženama raditi Kastavštine za N O P . Kot. odb. 1942. AFŽ i krivim se legitimacijama. i Više puta 1943. Zatim prelazi Čoba, Korčula, seljanka, N O P od 1941. r. 1920. se iznenađena Hrvatica. u M a t r i j a n D r a g i c a . Od nom pokretu potpuno Račišću, k. aktivno za Radi Postaje član Kot. odb. A F Ž , z a t i m t a j n i c a t o g odbora i član 0 0 rovnik. KK 1944. KPH, bila zatim 1945. b i r a n a u Spomenice je 00 AFŽ organizacioni član OK AFŽ KPH a Dub- sekretar Dubrovnik za Dalmaciju. i Nosilac skom 1941. Hrvatica. grupom 1941. Đoke sarađuje Patkovića, sa partizan- skuplja oružje, m u n i c i j u i h r a n u z a N O V . 26. V I I . 1941. u h a p šena str. je i Pag i radi kao 1939. u č e s t v u j e u napred- na za radu .Sušaku. NOP, 1941. p o s v e ć u j e se sakupljajući novac i z a p a r t i z a n e . Koncem 1942. u l a z i u o d b o r A F Ž i r a d i na o r g a n i z a c i j i ž e n a . 1944. b i l a č l a n i l e g a l n o g N O O i N F . Matulić Vinka, iz Bola, k. Brač, H r v a t i c a . Aktivno radi Kot. za NOP odb. nik za AFŽ, od 1941. zatim socijalna 1942. član pitanja. postaje Kot. NO Nosilac član povjere- Spomenice 1941. M a t i ć S l a v k a , r. 1922. u B o b o t i , k. V u k o v a r , domaćica, na član K K K P H i č l a n 0 0 A F Ž z a H r v . P r i m o r j e . razni potrebni materijal Ana Hrvatica. Od obilazi služeći od n e p r i j a t e l j a , ali u v i j e k u s p i j e v a pobjeći. Matić-Pecotić Krka, Krk član K K Stalno krijući iz 1942. a k t i v n o r a d i z a N O P . B i l a član K K K P H počinje 1941. postaje Kastav. organizira žene Nevenka, Kastav. r. u R o n j g i m a , k. strijeljana. (Vidi knj. I, dok. 16, 30.) M e r l e - T u r k M a r i c a , r. u P o ž a n i c i , k. D e l n i c e , seljanka. U Lukovcu N O P učestvuje od 1942. u selu G. ( k . V . G o r i c a ) , g d j e j e ž i v j e l a . Uhap- šena u s t u d e n o m 1942. N a k o n m u č e n j a osuđena na 20 godina robije i o d v e d e n a u l o g o r Jase- novac odakle j o j u s p i j e v a pobjeći. V r a ć a se u Pokuplje, gdje nastavlja s aktivnim radom u NOP. M a t i j a š i ć - š a n t i ć Š t e f i c a S a n d a , r. 1912. u Z a g r e bu, r a d n i c a , H r v a t i c a . 1940. a k t i v n o r a d i u naprednom pokretu. 1941. bila uhapšena u času k a d s e u n j e n o m stanu o d r ž a v a o s a s t a n a k I n i c . odb. AFŽ nastavlja za s Hrvatsku. Po ilegalnim izlasku radom. iz Pri zatvora ponovnom M e s a r o v i ć - V i t a s o v i ć I v a n k a , r. 1913. u S r e m . Mitrovici, NP i u (Vidi nja. knj. smrt iz dok. 110, str.156.) osuđena na AFŽ. 1943. h a p š e n j u , 1942. n a k o n z v j e r s k o g m u č e n j a I, student. 1938. radi s o m l a d i n o m i že- n a m a u Z a g r e b u , a od p o č e t k a r a t a a k t i v n a u Bila uhapšena u u m r l a od listopadu teških posljedica 1942. i zlostavlja- ( 2 4 s a t a p r e d s m r t , p o l u m r t v a , otpuštena zatvora.) t e p o m i l o v a n a n a 2 0 g o d . r o b i j e . 1944. k o d p r e b a c i v a n j a i s k a č e iz v l a k a i o d l a z i u p a r t i z a n e . M e s i ć M i l e v a , r. 1917. u O r a h o v i c i , s e l j a n k a , Srpkinja. Matijević Zora, r. 1903. u Sušaku, nastavnica, H r v a t i c a . Od 1941. u č e s t v u j e u N O P . 1942. r a di na organiziranju A F Ž i postaje član p r v o g ilegalnog Grad. odb. A F Ž . za Sušak. Bila je h a p š e n a i z a t v a r a n a po r a z n i m l o g o r i m a , a poslije kapitulacije Italije 1943. v r a ć a s e u Pri- m o r j e , odakle više puta odlazi po zadacima JA u Italiju. radi na 1944. član prosvjeti. uhapšena i U zatvorena je Obi. NOO listopadu u za 1944. Istru i ponovo Rawensbrücku, gdje p r o ž i v l j a v a sve strahote t o g logora. Iznemogla nakon oslobođenja, vraća se u domovinu. 1919. u Lopatincu, u Od 1941. partizane Kot. odb. Ana, rođena Selo, seljanka. Dugo Radi za NOP od sarađuje radi u A F Ž za Našice i Metikoš Draginja r. 1913., radi s ilegalno Ogulinom, rijala za kao kao kurir i oko Gomirski U svibnju Bila te član 1942. Kot. AFŽ za Zagreb. r a z n o g materadi sa že- član 0 0 o d l a z i na o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j . odb. AFŽ Italije odlazi baterije AFŽ, KK u brigadu 1941. Kasnije, na poziv Z A V N O H , hrabrost, reda i KPH Gorski Kotar. mesara 00 stu- o d r ž a v a n j e veze 1942. kotar te Od U prvo vrijeme n a m a u s v o m selu i na p o d r u č j u k o t a r a Ogulin. IV. brigade za AFŽ, učiteljica. za logor. za prosvjetnog referenta. odb. odlazi predsjednica O r a h o v i c u , t e radi prenosa Z a v r i j e m e N O B b i l a p r e d s j e d n i c a s e o s k o g odb. član K o t . 1942. Bila d e n o g 1941. s u d j e l u j e u N O P . AFŽ u Lopatincu, s NOP. AFŽ. na p o l u o s l o b o đ e n o m i n e o s l o b o đ e n o m t e r i t o r i j u . lacije Matker i Ordenom Vrbovsko, P o s l i j e kapituna d u ž n o s t ko- XIII. divizije. odlazi na Baniju O d l i k o v a n a Ordenom zasluga Ordenom rada I I . reda. za narod III. �Mezic j o z k a Marijana, r. 1924. u M a l o m I ž u , k . s v j e t u ž e n e . 1941. s n j e n o g j e t e l e f o n a i z a z v a - Z a d a r , H r v a t i c a . U č e s t v u j e u N O P o d 1941., a na eksplozija na z a g r e b a č k o j pošti 26. VII. 1942. rukovodilac odlazi AFŽ u u kotaru radi kao dok. 1943. ilegalnost po- 1942. u b i j e n a u l o g o r u i Biograd. (Vidi knj. I, 27, str. 4 2 . ) T i m j e p o v o d o m u h a p š e n a i Stara Gradiška. ginula. Milde Mihaljević Danica, iz Ostrvice, k. Split, seljan- Slavica, r. k a . Od 1941. u č e s t v u j e u - N O B . R a d i l a na t r o - i girskom vala Kot. kotaru u AFŽ, gdje je odb. A F Ž i č l a n K K K P H bila tajnica od p o č e t k a vezu štenja Trogir. 1919. u U l j a n i k u , k. Daruvar, Čehinja. Za v r i j e m e rata živjela u Golubinjaku 1942. s o sarađivala Daruvarom i neprijateljskim s NOP. Održa- prikupljala snagama, obavje- radila na sakupljanju materijala za N O V , na otpremanju Mihelčić Marica, seljanka, r. u Hrvatica. Polju-Dobrinj, U NOP otok Krk, od 1942. sarađuje boraca u partizane. U toku NOB bila vrlo aktivna. A k t i v n o r a d i u 0 0 A F Ž , član j e K K K P H D o b r i n j , č l a n K K K P H K r k , K o t . odb. A F Ž i član Mjes. odb. M i l e n i ć M i l k a , r . 1918. u Z a m e t u , k . R i j e k a , r a d nica, Polje. Hrvatica. 1941. i p r v o g odb. ž e n a . M i k a c R u ž i c a , r. 1919. u B r e s t u , I s t r a , n a m j e š t e nik, H r v a t i c a . prebacivanju na 1941. drugova falsificiranju 1942. 1944. u partizane, legitimacija uhapšena. svibnja aktivno radi za N O P , na Bila kada u je i u dr. raznim tehnici, U veljači logorima oslobođena, te do odlazi u partizane. M i k š a - S u m r a k Jana, iz Lučelnice, k. Pisarovina. A k t i v n o u č e s t v u j e u N O P o d 1942, noseći h r a nu partizanima na položaj, skupljajući pomoć, i aktivirajući žene na t i m zadacima. Mikulić M a r i j a , r. o d b o r a A F Ž u s v o m selu. Kupe u G. siječnju 1943. 1942. član j e odlazila preko Sjeničak, g d j e je radila u A F Ž . 1945. bila uhapšena uprkos mučenju nije od ustaša, ništa priznavala. U P a r t i j e , odlazi u Istru i osniva p r v e organizacije AFŽ. raznim Ponovo OK U je ški logor radi oslobođena i no legat na I. zatim KPH u 1945. član Opatija i seljanka. U Milešine, k. od Učestvovala kao de- A F Ž Jugoslavije u Bos. Pe- konf. 1941. Za v r i j e m e N O B Sinj, bila u r u k o v o d s t v i m a p a c , d o m a ć i c a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n o r a d i u A F Ž . 1942. i z a b r a n a u K o t . odb. A F Ž D . L a pac. N o s i l a c Spomenice 1941. Danica, r. 1917. Aktivna u od Zminju, 1941. Istra, radnica, Bila kurir za Za- Oraho- 1942. o t j e r a n a u usta- m j e n e , 27. I I I . 1944., b i l a j e u l o g o r u . U p u ć e n a 1925. u P u š i n i , k. saradnje iz Kastav, KK Bila travnju g r e b — S a r a j e v o . 12. I. 1942. u h a p š e n a i do z a - s NOP. odlazi u partizane. Vinka, KPH sekr. u M i l e u s n i ć M i l k a , r. 1917. u O s r e d c i m a , k. D. L a - Milić Iste godine Z a v r š a v a bol- Blata na na r a d u I s t r u . 8. I I . p o n o v o u h a p š e n a i i n t e r nirana u Njemačkoj Spomenice n i č a r s k i k u r s i r a d i u b o l n i c i na P a p u k u . Milat-Cetinić iz sarađuje trovcu. zarobljena. odb. A F Ž z a I s t r u . Stana, NOP KK Rijeka, član O b i . 1943. odakle bježi član KPH Miletić jesen logorima Hrvatica. vica, radnica, Srpkinja. Su- š a k i 0 0 A F Ž H r v . P r i m o r j e . 1943., p o n a l o g u Kasnije z a m i j e n j e n a . U toku N O B član K o t . N O O . M i l a k o v i ć D r a g i n j a , r. Kastav AFŽ. 1914. u D . K u p č i n i , k . K a r l o - l o v a . U č e s t v u j e u N O P o d 1941. član j e K K K P H 1942. č l a n j e K K K P H Korčuli, doma- do oslobođenja. Nosilac 1941. Milić Fanica, r. u Kuličima-Sroki, k. K a s t a v . Od ćica, H r v a t i c a . O d p o č e t k a 1942. r a d i z a N O P . 1941. r a d i z a N O P s a c i j e l o m s v o j o m U t o k u N O B b i l a član p r v o g M j e s n o g odb. A F Ž , N j i h o v a je kuća jedna od n a j g l a v n i j i h v e z a za z a t i m član K o t . prebacivanje član KK AFŽ i KPH, OK odb. član A F Ž , sekretar KK KNOO Korčula, SKOJ, član 00 Poginula SKOJ. M i l a t Jakica, i z B l a t a n a K o r č u l i , r a d n i c a , H r v a tica. 1941. Bila član prvog Kot. odb. AFŽ, sekr. radi stavštini. aktivno Mjes. član S K O J , t e član odb. KK OK na KPH novomobiliziranih član Kot. bila 1942. postaje org. član Kot. odb. A F Ž Vrginmost. jeme bila član seoskog i Ci- KaAFŽ. Milić Milka, r. u Blatuši, k. V r g i n m o s t , seljanka. 1941. S K O J Dubrovnik. u odb. 1944. član zatim Korčula i postaje žena. okupljanju AFŽ, hrane 1943. obitelji. predsjednica član Opć. prvog odbora odb. NOO AFŽ Za i AFŽ. kasnije cijelo vri- Blatuša. jelo v r i j e m e aktivno radi u A F Ž . M i l i n k o v i ć D a r i n k a , r. Milčinović Olga, iz Zagreba, profesor muz. aka- 1903. u B. B r d u , k. Osi- j e k , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n a u N O B . d e m i j e . Od 1934. a k t i v n a u r a d n i č k o m p o k r e t u . K r a j e m iste godine uhapšena od ustaša i 1935. i z a b r a n a z a p r e d s j e d n i c u D r u š t v a z a p r o - đena na 10 g o d . r o b i j e . 1943. i z l a z i iz z a t v o r a osu- �i nastavlja radom. 1944. ponovo uhapšena i 1941. Bila član AFŽ Banija, NOO strijeljana. Petrinje. Kot. Opć. odb. AFŽ NOO Nosilac Petrinje, Jabukovac, Spomenice 00 te Kot. 1941. Milinković J a n j a , i z D . S t u p n i c e , k . D v o r , s e l j a n ka, .Srpkinja. Birana u p r v i odbor' A F Ž za D. M i m i c a B l a ž e n k a , r. 1920. u M i m i c a m a , k. student, Stupnicu. U t o k u N O B a k t i v n o r a d i s a ž e n a m a . Na prvom kotarskom zboru, 8. ožujka • đuje u i Ljuba, s (k. NOP. 1943. Mirkovcima. na Vinkovci). bila Radila prebacivanju je u Od obavještajnoj u AFŽ AFŽ menice Mioković Beba Marija, maćica, r. 1923. k. 1941. Hrvatica. Solinu, sprema hranu člana K o t . N O O po- i kojem 00 SKOJ u KPH pripremanja a ujedno radi sa ž e n a m a k o d karavana. 1942. internirana. M o g o r i ć a , k. čka, Srpkinja. Sudjeluje 1942. č l a n 0 0 A F Ž za Liku. od redakcije, borbi«. zatim Nosilac Spo- r. bila za 1921. za N O P . i Kot. Doljani. 1944. Nosilac D. Lapcu. Od izabrana za odb. A F Ž D . L a p a c , u predsjednica. Liku. u 1942. 1943. bila bila član Spomenice tajnica Opć. kom. 1941. Mioković Jana, i z J a m n i č k e G o r i c e , k . J a s t r e b a r - Gospić, k r o j a - u NOP je AFŽ sko. iz član u Po- slije kapitulacije I t a l i j e odlazi u partizane. Milojević Mileva, Jelka, aktivno radi do- Split, m a ž e s k r i v a t i p a r t i z a n e . B i l a član r u k o v o d s t v a Solinu, »Dalmatinke službi partizane. u i 1941. 1941. Milišić Split, napred. 1941. u č e s t v u j e u o r g a - Dalmacija urednik predsjednica drugova pristupa l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član K K K P H O m i š , član sara- 1941. rata n i z i r a n j u u s t a n k a u o m i š k o m k o t a r u . 1942. odObi. Milinović Prije omladinskom pokretu. 1942. j a v n o i s t u p a i p o z i v a ž e n e u b o r b u p r o t i v neprijatelja. Hrvatica. 1941. Od Poginula u jesen O d p o č e t k a 1943. učestvuje u p r e d s j e d n i c a odb. A F Ž u selu i na pomoći NOV. 1944. NOP. Bila aktivno radila uhapšena od Nijemaca 1 ustaša, ali u s p i j e v a pobjeći. 1942. o d n e p r i j a t e l j s k e b o m b e , d o k j e u o k o l i c i Lovinica p r e d a n o radila na organiziranju žena. M i r i ć D a n i c a , r . 1922. u D . D u b r a v a m a , k . O g u lin, M i l u n Ružica, na iz Sinja, Hrvatica. okupiranom Gradskom području teritoriju. odboru bila AFŽ jedna Sinj. od Do Bila 1944. u Na radi ilegalnom oslobođenom rukovodioca AFŽ u okrugu. seljanka. r: 1924. u Subotskoj, k. Pakrac, Od početka okupacije aktivno radi u Livađanima (k. Pakrac) z a N O P . K r a j e m 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a član K o t . odb. AFŽ i odb. AFŽ za KK 1941. odlazi u N O V k a o bo- radi kao politički radnik. 1943. aktivna je u A F Ž na teritoriju Korduna. Mirić Sonja, iz P i j a v i č i n e , na Pelješcu, H r v a t i c a . O d p r v i h d a n a u s t a n k a r a d i z a N O P . 1942. b i l a Miljanić Mica, i namještenik. rac, a kasnije prelazi na teren G. Dubrave, g d j e KK KPH KPH Slav. Slavoniju, Požega, član član K K K P H Pakrac. 1943. izabrana Glavnog odb. AFŽ Hrvatske. završila kurs AFŽ i niži Za Obi. Đakovo za člana vrijeme partijski rata kurs. predsjednica A F Ž u svom selu i NOO. KK član, 1943. zatim Dubrovnik Desa, Srpkinja. r. Prije 1920. rata u učestvovala u naprednom sekretar i član OK Obi. član M j e s n o g SKOJ SKOJ, kom. Pelješac, član O K K P H SKOJ za Dalma- M i r k o v i ć M a r i j a , r. 1901. u P u n t e r i , k. P u l a , seljanka. Za postaje predsjednica svom Delnicama, pravnik, član ciju. NOP selu. zarobili Miljenović postaje aktivno Nakon muža, što odlazi član Kot. odb. org. sekr. radi odb. KK K P H su u AFŽ. od AFŽ 1943. i član joj Nijemci partizane Kasnije i 1944. NOO radi postaje u 1944. kao član te Žminj. o m i . p o k r e t u . U s v i b n j u 1942. u t o k u b o r b e r a dila u AFŽ na Kordunu, brigade bila bataljonu V. VIII. agitpropu OK K P H Karlovac i dopisnik divizije, u IV. radila CK K P H . u 1943. u r e đ i v a l a l i s t 35. l i č k e div., a 1944. u r e d n i k je n o v i n a 34. d i v i z i j e . K a s n i j e b i l a n a p r o p a g a n d nom radu u I V . korpusu, šef odsjeka za štampu GŠH i urednik »Narodnog vojnika«. Ima čin k a p e t a n a . O d l i k o v a n a O r d e n o m z a h r a b r o s t , Ordenom bratstva nom zasluga i jedinstva za narod II. reda, Orde- I I . i I I I . reda. Mirković-Ostović krojačica, radi u A F Ž . član 00 Mara, iz Srpkinja. AFŽ Bila i O Zalužnice, Za čitavo član K o t . NOO za k. Otočac, vrijeme odb. AFŽ NOB Otočac, Liku. Mirošiević J a k i c a , r. 1921. u V e l a L u c i , k. K o r č u l a , domaćica, Hrvatica. Od početka ustanka po- m a ž e ' N O P . 1942. p o s t a j e t a j n i c a M j e s . o d b o r a AFŽ odb. i član AFŽ, Mjes. član 00 NOO. AFŽ i 1943. član je član KK KPH Kot. Kor- čula. 1945. član j e O K K P H D u b r o v n i k , t e t a j M i l j i e v i ć Danica, r. 1918. u D r a g o t i n c i m a , k. P e trinja, seljanka, Srpkinja. U N O P učestvuje od nica 0 0 AFŽ za Dalmaciju. Dubrovnik i Nosilac član Obi. Spomenice odb. 1941. AFŽ �MiŠčević Štaka, Srpkinja. Bila član p r v o g odbora A F Ž u s v o m selu. K a s n i j e b i l a član odb. za Medak i predsjednica K o t . Nosilac Spomenice AFŽ za AFŽ Gospić. šena i osuđena na 2 g o d . r o b i j e , k o j u i z d r ž a v a u Požarevcu. Beograd. 1941. 1935. nastavlja aktivno s ilegal- n i m r a d o m u Z a g r e b u . 1941. p r e l a z i na r a d u U rujnu 1941. g e s t a p o v c i je h a p s e i o d v o d e u z a t v o r u B e o g r a d , o d a k l e je u s i j e č M i š e t i ć A n đ e l k a , i z Selaca, k . B r a č , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1942. p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž z a B r a č . 1944. b i l a s e k r e t a r Opć. kom. KPH KPH za i KNO sektor Selce, zatim član nju 1942. drugovi Prije Munižaba član r. Zagrebu, rad. odb. AFŽ 1941. KK Sisak. KPH Nosilac bila Zagreb. odlazi u partizane. Žumberak, sekr. K K K P H Hrvatica. pokretu. 1942. KPH u u Grad. ilegalnog cem lipnja KK 1912. aktivna Mara, đenom član i org. Spomenice iz Makarske, domaćica. U r. 1924. toku odb. (k. NOB teritoriju član K o t . 1941. Münk Zdenka, kustos, na Gračac) radila na seljanka, poluoslobo- organiziranju AFŽ žena kao Gračac. Za N O P r. 1912. Hrvatica. u Od G r a d c u , k. 1931. radi u Makarska, naprednim stud, i r a d n i č k i m u d r u ž e n j i m a . P o č e t k o m 1942. radi Montana Blaga, 1942.. Kon- Bila Jaska srpnju KK Brač. Ankica, rata U je u h a p š e n a i u z a t v o r u u b i j e n a . Srpkinja. Mokosek oslobađaju. d o l a z i u Z a g r e b , da se p r e b a c i u p a r t i z a n e , a l i ilegalno u A F Ž , u iNOO. Zagrebu 1944. u Matičnom odboru odlazi na oslobođeni teri- r a d i od 1941. B i l a član M j e s . Opć. i K o t . odb. torij, g d j e radi u kulturno-umjetničkom odjelu AFŽ. 1943. gdje ZAVNOH. radi aktivno u organizaciji Jelka, r. 1921. odlazi sa zbjegom u Afriku, u u partizanskoj štampi. žena. Murat Možina Sarađivala Kamniku, Slovenija. Ana Mati, r. Hrvatica. 1942. njena u Turnašici, je kuća k. bila Virovitica, stanica za O d l i p n j a 1941. a k t i v n o s u r a đ u j e s N O P . U č e - kurire i političke radnike t o g terena. stvuje c i j e l o m porodicom odlazi u partizane. K a o H r - u svim grupa na zane. Bila ilegalnim Sušaku. član akcijama 5. V. KK omladinskih 1943. o d l a z i SKOJ za u Kastav. partiPoslije na stvaranju bratstva i srpskog jedinstva član šak, a z a t i m upućena u X I I I . p r i m o r s k o - g o r a n - Kot. odb. hrvatskog Opć. I t a l i j e p o s t a j e član K K SKOJ sa vatica isticala se radom Su- kapitulacije 1943. odb. i AFŽ naroda. Bila Bukovica, i špišić član A F Ž Virovitica. sku d i v i z i j u , u k o j o j o d r ž a v a p o l i t i č k e k u r s e v e za Nosilac M u s e l i n A n a , r. 1921. u S l a v . D r e n o v c u , k. O r a - S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a M e d a l j o m z a h r a - omladinu. h o v i c a , s e l j a n k a . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e brost j e b i l a b o l n i č a r k a . 1943. r a d i u A F Ž k a o p r e d - i Ima Ordenom čin potporučnika. zasluga za narod III. reda. sjednica Možina Slavica, r. 1913. u Rihembergu, k r o j a č i c a . K a o član o m i . o r g . u p a r t i z a n e o d l a z i u s v i b n j u 1943. K r a t k o v r i j e m e j e r a d i l a u 0 0 AFŽ za Liku, Primorje, gdje radi nakon u Kot. toga odb. poslana Otočac Mjes. odb. AFŽ. Slav. Drenovac. Gorica, i je u Plaški. Narančić-Ružić Otočac, Štaka, seljanka, omladinskoj r. 1923. u Srpkinja. Doljanima, Od 1941. k. radi u o r g a n i z c i j i . U t o k u N O B b i l a član K o t . odb. A F Ž . N o s i l a c S p o m e n i c e 1:941. Za v r i j e m e V I I . o f e n z i v e , bila bolničarka u bolnici VIII. Odlikovana korpusa. Nosilac Ordenom Spomenice zasluga za 1941. narod III. reda. Negulić Danica, Učestvovala iz u Vlašića, k. Pag, Hrvatica. radu, pozadinskom sabirnim akcijama za N O V i radila na organiziranju žen a u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž P a g . M r k o c i A n a , i z P o z n a n o v a c a , k . Z l a t a r . 1939. a k t i v n o r a d i u r a d n i č k o m p o k r e t u . 1942. u č e s t v u je u dizanju kraju. AFŽ Bila narodnog član KK ustanka KPH u zlatarskom Zlatar i član 00 M r s a M i l k a , iz Zatona, k. Šibenik, seljanka, H r Od 1941. učestvuje u NOP. B i l a učes- nik I. z e m a l j s k e k o n f e r e n c i j e A F Ž u Petrovcu. Kasnije postaje član 00 AFŽ nula o d b o m b a r d i r a n j a u moštena Josipa, Šibenik. Loznicama, kod r. 1913. u Selcima, k. Buzet. Od p o č e t k a 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . O r g a n i z i r a odbore AFŽ član O p ć . Krapina. vatica. Nežić u NOO svom i i Kot. obližnjim odb. selima. Bila AFŽ. N i k o l a E n a , r . 1916. u A m e r i c i , o d a k l e s e v r a t i l a u Lukovdol 1920. Od 1942. radi za NOP kao k r o j a č i c a . U j e s e n i s t e g o d i n e p o s t a j e član M j . Pogi- odb. AFŽ, Pri- AFŽ za Lukovdol a uskoro i i predsjednica član Kot. Opć. odb. NOO. 1943. N i k o l i ć M a r a , r . 1901. u P s i k o v c i m a , k . S l a v . P o - Muačević-Nikoliš Za Ivanka, vrijeme studija r. 1911. u Vukovaru. (medic, fak.) aktivno radi u s t u d e n t s k o m n a p r e d n o m p o k r e t u . 1933. uhap- žega, domaćica, 1941. član Srpkinja. U partizane Kot. odb. odlazi AFŽ, 00 S N O P sarađuje 15. VIII. AFŽ 1942. Slav. od Bila Brod i �predsjednica silac Obi. odb. AFŽ za Slavoniju. No- Nikoliš Ranka Danica, r. 1920. k. Vrginmost, seljanka, di za 1942. N O P od Sjeničak, Kot. u KPH Sjeničaku, Aktivno ra- seljanka, r. 1912. Srpkinja. Nada, AFŽ srednjoškolskom, AFŽ kretu. odb. A F Ž i član Bačkovici, k. NOP od Za t o k u N O B b i l a č l a n Opć. radi Bjelovar, 1942. U odb. A F Ž , član O p ć . odb. N F , č l a n O p ć . N O O i član K o t . odb. A F Ž . Ninčević-Pleština Ivanka, r. 1915. u Splitu, rad- i pomoćnik Poginula r. 1917. komesara 1943. Zagrebu, u 9. V I I . agro- n o m , H r v a t i c a . Od 1933. s u d j e l u j e u n a p r e d n o m Od studentskom 1941. partizane. radi Bila Primorje, u borac brigadi. 00 Vrginmost, Vrginmost. Sava, Bila XXI. Novosel-Brnčić član 0 Nikšić 1948. u odb. član Opć. AFŽ za Kordun, predsjednica K o t . KK G. Srpkinja. Bila odb. otišla čete S p o m e n i c e 1941. NOO Hrv. za tajnica KK 00 ženskom 1942. AFŽ KPH Primorje, i NOP. za Senj po- odlazi u Hrvatsko i Rab, sekretar K K član KPH Pi- s a r o v i n a , a o d 1944. t a j n i c a C r v e n o g k r i ž a H r vatske. Nosilac Spomenice 1941. Odlikovana Ordenom zasluga za narod I I . reda i bratstva i jedinstva II. ordenom reda. N o v o s e l D r a g i c a , r . 1912. u H r a š ć u , k . K a r l o v a c , nica, H r v a t i c a . P r i j e rata aktivna u r a d n i č k o m s e l j a n k a , H r v a t i c a . P o č e t k o m 1943. p o č i n j e r a - pokretu. diti za N O P , a u jesen iste g o d i n e p o s t a j e ru- 1940. član je ženske radne komisije. U n j e n o j se k u ć i o d r ž a v a , 8. o ž u j k a 1941., i l e g . kovodilac pokr. konferencija za Dalmaciju. Iza okupacije sjednica A F Ž z a kot. r a d i na p r i k u p l j a n j u o r u ž j a i m u n i c i j e i p o s t a j e AFŽ. član udarne i mučena. miteta. grupe. veljači 1942. u svom selu. 1944. bila pred- K a r l o v a c , z a t i m član 0 0 uhapšena zatvoru bila član z a t v o r s k o g ko- N o v o s e l V a n d a , r . 1915. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , zamijenjena. U 1943. Nosilac U AFŽ Odlazi u partizane. H r v a t i c a . O d 1933. član S K O J . P r i j e r a t a r a d i Spomenice u 1941. omladinskoj kao Novak-Tomaseo Marija, r. 1919. u Omišu, liječ- tajnica grebu, i u ženskog za redakciji »ženskog u svijeta«. poduzeća i knjižare » K u l t u r a « u Zagrebu, g d j e KUSP. U travnju 1941. p o s t a j e član M K K P H Šibenik i član O K S K O J aktivno za štampe. Sjev. Dalmaciju. Rukovodi tehnikom OK K P H , č i j i u s k o r o p o s t a j e član. U v e l j a č i 1942. odlazi u partizane Šibenik. za 1943. Šibenik, član KPH. radi postaje Dalmaciju, kom. i Obi. 1944. NOO za u AFŽ izlazi OK KPH maljskoj Obi. izabrana Dalmaciju Spomenice i 1941. izdavanju postaje izdavačkog legalne tajnica partijske Inicijativnog odbora za H r v a t s k u . Bila uhapšena i odvedena KPH odb. sekretar na 1941. OK član sekretar Obi. zatim Nosilac kao radi vlasnik Za- 1940. po i postaje zatim žena radi »Svjetlosti« Partije pokreta, prosvjetu nik, H r v a t i c a . P r i j e r a t a , k a o s t u d e n t m e d i c i n e , u nalogu sekciji Društva logor Stara iz Gradiška, zatvora. U konferenciji za AFŽ sekretara Jugoslavije. zatim prosincu Na toj zamijenjena 1942. u na Bos. Centralnog I. Ze- Petrovcu odbora AFŽ dužnosti ostaje do oslobo- 1913. u H a b j a n o v c i m a , k. đenja. N o v a k V l a t k a , r . 1901. u V u k o v a r u , n a m j e š t e n i k . P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu. radi u partijskoj dine uhapšena. tehnici Bila u u Zagrebu. raznim 1941. Iste logorima. go- 1945. o d l a z i u N O V i r a d i u V o j n o m sudu u P o k u p l j u . Novaković-ćirić Gina, r. 1920. u Pačetinu, k. Novoselić Manda, r. V a l p o v o , d o m a ć i c a , H r v a t i c a . 1943. i z a b r a n a z a predsjednicu radila kao seoskog kurir N j e g o m i r Anđa, i iz odb. AFŽ. U toku NOB obavještajac. Zavoda, k. Gospić. B i l a član V u k o v a r , d o m a ć i c a , S r p k i n j a . 1943. p o č i n j e sa- Opć. odb. A F Ž z a M e d a k 1942. i j e d n a o d n a j - rađivati a k t i v n i j i h ž e n a u s v o m selu. Z a č i t a v o v r i j e m e s NOP. Aktivno radi u omi. org. a k a s n i j e u A F Ž . N e k o je v r i j e m e bila u brigadi. 1944. r a d i u A F Ž u NOB aktivno Njegovan N o v a k o v i ć M i l j a , r. na, Srpkinja. ustanka. Do Vlahovićima, uški. 1943. 1921. u V l a h o v i ć i m a , k . G l i - Pomaže 1942. bila zatim NOP član od prvih dana ilegalnog N O O predsjednica AFŽ u u Brno- i z a b r a n a z a p r e d s j e d n i c u K o t . odb. A F Ž z a G l i n u i člana O O A F Ž B a n i j a . Novaković-Radelić Gradcu, prvih k. dana Požega i Trešnja Makarska. ustanka. tajnica radi u AFŽ. Srijemu. Rahela, Bila Kot. član odb. KK AFŽ. 1917. s N O P od KPH U r. Prije n o g naroda, rata prenosi 1909. u Splitu, učestvuje ileg. u štampu domaćica, Stranci iz rad- Splita za Z a g r e b , r a d i u i l e g . k u h i n j i i o d b o r u za p o m o ć španskim dobrovoljcima. 1941. internirana na Liparskim otocima. Kapitulacijom I t a l i j e vraća se u d o m o v i n u i o d l a z i u p a r t i z a n e . r. Sarađivala Fedora, Hrvatica. u Slav. partizane Njegovan Karla, vatica. r. 1902, u P r i j e rata bila nika, član Inic. član ženske kot. odb. Splitu, radnica, član Odbora graf. Hrrad- Stranke radnog naroda i komisije. 1940. postaje član �PK KPH radi te za na Dalmaciju. postaje Split. Od organiziranju član 1942. prvog ileg. i U radi Nosilac AFŽ, odb. zatvorena, partizanima agitpropu. okupacije grupa, Mjes. bila uhapšena i zamijenjena. sanitetu početka partizan, AFŽ a po 1943. AFŽ, Spomenice u 1941. O p a l a M i l i c a , r . 1922. u D . L a p c u , S r p k i n j a . K a o tekstilna radnica učestvuje u kretu od 1938. partizane odlazi 1941. kao za član Hrvatsku. Vojnić, U OK Pokrajinskog U toku Mara Korduša, Krajem 1942. počinje bornica Mjes. odbora iz Kašta, raditi za AFŽ k. Karlovac. NOP. u Bila Kaštu, a od- 1943. ćena na komiteta SKOJ bila član K K član OK ofenzive bataljonu V I I . liječenje u SKOJ SKOJ Ba- omladinski ru- divizije. Italiju. po- prosincu Kordun, SKOJ kovodilac u u NOB nija, te za v r i j e m e IV. Obradović radničkom 1944. Nosilac upu- Spomenice 1941. član j e Opć. odb. A F Ž . A k t i v n o r a d i l a n a o r g a nizaciji AFŽ u općini Sošice. Opsenica Jovanka, renica, Obradović M a r i j a , iz čitluka, k. Gospić, učiteljica. Bila prva predsjednica Mjes. odb. AFŽ i član N O O u s v o m s e l u . 1942. i z a b r a n a z a č l a n a K o t . odb. AFŽ Gospić, za Liku. za nepismene. U pri Kot. a kasnije toku NOB 1944. NOO za člana 00 organiziranju 1924. u L j u b o v u , k . Srpkinja. omladine radi za nima tečajeve prosvjetni referent Gospić. Korenica. Nosilac Opsenica Milica, seljanka, r. osniva prvi Kot. održava stalnu vezu s n a b d i j e v a ih h r a n o m odb. odbor A F Ž u i s Mjes. bila 1943. Brodu i p o s t a j e član s niz radničkim pokretom: poslova. Mjes. i Kot. NOO. Ogrizović-Vrinjanin Bosni, vno sakriva partijske sakuplja podatke o neprijatelju ilegalnih u Društva U Slava, r. i vrši bila član S p o m e n i c e 1941. 1907. u Z v o r n i k u u 1938. prosvjetu je kod n j e u NOB Hrvatica. SBOTIČ. za toku Nosilac namještenik, radi Prije bila žene. akti- predsjednica U Zagrebu prihvatna rata 1941. bila stanica za ku- rire. U jesen iste g o d i n e postala član Inic. AFŽ za gdje radi Hrvatsku. ma. 1945. na lac partizane i referent socijalne Spomenice hrabrost i U socijalnim bila vjereništva 1941. odlazi prosvjetnim socijalnog politike odjela Po- Nosi- Ordenom Ordenom zasluga za narod 1941. počinje aktivno NOV. na Bila 1941. Ćukovcu, radi k. kao Gospić, kurir partizanima. NOO i Kot U odb. na toku AFŽ T. Korenica. Orlandini Tina, iz Pučišća, raditi k. Brač, domaćica, Hrvatica. Radila je na o r g a n i z a c i j i žena i omlaradi na Z a t i m kao član K o t . okupljanju žena u odb. kotaru. O r š a n i ć Z l a t a , r . 1913. u K a r l o v c u , n a m j e š t e n i c a , Hrvatica. Od 1938. radi u naprednom pokretu, a od početka okupacija za N O P . Bila član Ileg. odb. A F Ž K a r l o v a c . R a d i l a n a p r i k u p l j a n j u N P , osnivanju pododbora A F Ž i dr. Ostank Pina, radi r. namještena. Član Vrh. U njenoj u 1909. u Puli, za N O P u tvornici podrumu i dr. je radnica. »Opifici«, odb. AFŽ sklonište Bila član Grad. za odb. je bila rajonu u se kući o d r ž a v a j u ima Aktivno gdje Veli ileg. sastanci, ranjene drugove AFŽ. 1944. pitanji- ZAVNOH. Odlikovana odb. za II. reda. O p a č i ć K a t a , r . 1911. u B a l i n c u , k . G l i n a , r a d n i c a , Srpkinja. među dine, u s v o m m j e s t u . AFŽ. renica, seljanka, Srpkinja. V e ć p r i j e rata vezuse u T. K o radi partiza- odjećom. O g n j e n o v i ć M i k a , r . 1895. u B j e l o p o l j u , k . T . K o - radnike, član u 1941. veza AFŽ je žena Spomenice 1921. Srpkinja. uspostavljanju 1902. u B r o d u n a K u p i . O d 1941. NOP, i 1941. č l a n O p ć . odb. A F Ž Bunić, član K K S K O J i K o t . NOO NOB O f a k D r a g a , r. i Od AFŽ organizirala bila r. seljanka, za NOP Ostojić Dušanka. Za v r i j e m e ofenzive na Kozaru došla iz Bosne terenu okruga u Slavoniju, Nova gdje Gradiška je radila na na stvaranju o r g a n i z a c i j e A F Ž . K r a j e m 1943. n a z a h t j e v p a r tijske organizacije, vraća se u Bosnu na rad. Ošpuh A n k a , r. u Poljancu, k. L u d b r e g , seljanka. Od 1941. sarađuje s NOP. i vrši dužnost kurira. 1943. odlazi u partizane A F Ž Gornje i Novi Marof član je bolnici Opačić skih AFŽ u Glini. Seja, ustanka zane. 00 iz radi Često Banije. Nosilac Plavna, za Spomenice radi u Drž. Knin. Od prvih a 1943. odlazi u dana parti- se i uporno p r o b i j a l a do p a r t i z a n - jedinica, noseći Žene Hrvatske u N O B obavijesti o kretanju ne- radi 1944. i 1941. k. NOP, prijatelja. 31 Kasnije 1944. u kotarevima bila nakon uhapšena mučenja od žene ustaša u NOP. 1943. i omladinu Ludbreg. selu Jalševcu strijeljana. O v a n i n M a r a , r . 1902. u L o n j i . s i diver- r i š t a . O d p o č e t k a 1942. r a d i k a o č l a n O p ć . o d b . 1942. d o okuplja u zantskim Selište, a od rujna akcijama, Učestvuje iznoseći razni m a t e r i j a l iz n e p r i j a t e l j s k o g upo- izabrana za S a r a đ u j e o d 1942. predsjednicu AFŽ u s v o m s e l u . U p a r t i z a n e o d l a z i p o č e t k o m 1944. i radi vojnim u Kot. odb. krojačkim AFŽ, a kasnije u raznim radionama. 481 �Ozretić Neda, radničkom Bila iz Splita. pokretu. član 00 Prije 1942. AFŽ za rata učestvuje odlazi Srednju u u partizane. seoskog na. Dalmaciju. odbora Bila vrlo u zasluga Sekulincima, odb. zadataka. za a 1943. Podrav. AFŽ Slati- s n a l a ž l j i v a , odlučna i h r a b r a pri izvršavanju P a č e n o v s k i D r a g i c a Lasta, iz D. Stubice, radnica. AFŽ za predsjednicu Kot. narod Odlikovana III. Ordenom reda. P r i j e rata kao tvornička radnica bila više puta b i r a n a z a r a d n i č k o g p o v j e r e n i k a . O d . 1941. p o - P a n k a r i ć M a g i c a , r . u V i r j u , k . Đ u r đ e v a c , seljan- m a ž e N O P , a 1942. u l a z i u o d b o r A F Ž i N O O k a , H r v a t i c a . O d s r p n j a 1943. a k t i v n o r a d i z a u Z a g r e b u . B i l a član I I I . K o t . odb. A F Ž . P o l o - NOP. vinom U kolovozu birana je za tajnicu ilegalnog Kot. 1944. odlazi u partizane. Do oslobođe- n j a radi u Opć. kom. K P H Š t e f a n j e , k. Čazma. odb. vatica. Bila jedna od n a j a k t i v n i j i h žena u svom godine osniva odbor A F Ž za k o t a r Đurđevac. KK P a d r e Dinka, iz Čare, k. Korčula, domaćica, H r - Iste KPJ i član Odlikovana 00 NOF Ordenom AFŽ U za u 1944. okrug zasluga za Virju. član j e Bjelovar. narod III. reda. m j e s t u i o d m a h u p o č e t k u p o s t a j e t a j n i c a ilegalnog Mjes. nje ilegalna organizacija u mjestu održavala vezu s parti- zanskim terenu. odb. odbora odredom AFŽ i AFŽ. na član 0 0 Preko Bila član Kot. AFŽ. ka, Srpkinja. 1941. a k t i v n a u i l e g a l n o m p o k r e t u u Z a - Aktivna i na ž j a i t. d. U o ž u j k u 1942. o d l a z i u M o s l a v i n u , lasku ali uskoro je bila uhapšena i nakon z v j e r s k o g novo hapšena m u č e n j a osuđena skoj lovana i 1944. kadrovik OK ponovo KPH mesara bolnice u partizanima. Virovitica, III. pomi- i Bila zamjenik ko- robiju, koju ljanka. sarađuje 1936. uhapšena i u osuđena Požarevcu. Po 1941. prelazi u 1942. odlazi Delnice, u u uspijeva da pobjegne na Zagreb zlostavljana ali »Glavnjači«, i izPo- ilegalni rad. partizane. član OK Bila KPH beograd- sekretar za i Početkom Gorski KK Kotar 1942. b i l a u r e d n i k l i s t a » D r u - P a k r a c , se- g a r i c a « u Drežnici, sarađuje u »Ženi u borbi« omlad. organizaciji. i o s t a l o j p a r t i z a n s k o j š t a m p i . K a o t e š k i boles- 1920. u B u j a r i c i , k. 1941. a izdržava i član 00 A F Ž . P a đ e n V u k a , r. Ističe s robije nastavlja ilegalnim radom. KPH armije. 1942. K a o s t u d e n t i c a u B e o g r a d u b i l a a k t i v n a u naprednom pokretu, Amnestijom od P a p M a r i j a V a l i k a , r. 1912. u L e s k o v c u u Srbiji. i l e g a l a c a , na o d r ž a v a n j u v e z a , prenošenju oru- smrt. NOP strijeljana. grebu. Radi na raspačavanju štampe, skrivanju na u se u r a d u sa ž e n a m a . 1944. u h a p š e n a od ustaša Pađen Lilika, iz Ivanić Kloštra, k. Čazma, H r v a tica. P a n t e l i n a c C v j e t a , i z B . B r d a , k . O s i j e k , seljan- u K a s n i j e p o s t a j e član K K S K O J i K o t . odb. A F Ž nik prebačena, u Novska. je, nakon nekoliko mjeseci, umrla. Učestvuje u akcijama rušenja pruga, srpnju 1944. u Italiju, gdje napadu na v l a k o v e i dr. Završava partijski kurs i kurs A F Ž i prelazi na rad sa ženama. Bila P a p a r e l a - M a r i n k o v i ć O l g a , r. 1909. u Splitu, rad- d e l e g a t na I. k o n f . A F Ž za H r v a t s k u u Otočcu. n i c a , H r v a t i c a . Od 1937. u č e s t v u j e u r a d n i č k o m Po pokretu. povratku izabrana u 00 AFŽ i 0 NOO. za Paić-Roje Neva, r. 1921. u Splitu, radnica, Hr- 1940. b i l a č l a n p o k r . ž e n s k e k o m i s i j e Dalmaciju i član vatica. P r i j e r a t a aktivna u U R S S , radi na po- član moći kretar RK K P H sa za španjolske zatvorenicima dobrovoljce, Lepoglavi u održava dr. i vezu Krajem Mjes. odb. NP Split. Za c i j e l o v r i j e m e N O B i l e g a l n o r a d i u Splitu. Bila i Raj. odb. dr. N o s i l a c NOP i AFŽ Manuš-Lučac, Lučac, član R a j . Spomenice 1941. NOO se- Manuš O d l i k o v a n a Or- 1941. član je u d a r n e g r u p e u S p l i t u i u č e s t v u j e d e n o m z a s l u g a z a n a r o d I I . i I I I . r e d a i Orde- u n j e n i m a k c i j a m a . U t r a v n j u 1942. u h a p š e n a . nom bratstva N a k o n nekoliko partizane. Obi. Član NOO za za Hrvatsku nice mjeseci i Obi. oslobođena odb. Dalmaciju, član AFŽ za Glavnog ZAVNOH. i Dalmaciju, odb. Nosilac AFŽ Spome- 1941. Paprica ka, i z B a b i n o g P o l j a , k . M l j e t , se- ljanka, Hrvatica. Od 1941. r a d i z a N O P . Bila Dragica, Srpkinja. u s v o m selu. na Palunčić M a r i j a , terenu vatica. je uhapšena oslobođena. 1944. od- iz II. 1939. reda. u k. Dvor, prvi seljan- odbor AFŽ Rujevac. 1915. u Z a g r e b u , student, H r radi u ilegalnoj i je K a s n i j e a k t i v n o r a d i s a ženama 1937. u Grmušana, Izabrana općine Od a Italije jedinstva P a t a k i M a r i c a , r. j e h a p š e n a i T a l i j a n i s u j e osudili n a s m r t , a l i kapitulacijom i odlazi u osuđena s t u d e n t s k o m pokretu, partijskoj na robiju, tehnici. koju Bila izdržava lazi u partizane, g d j e p o s t a j e omladinski ruko- u P o ž a r e v c u . 1941. b j e ž i s r o b i j e i d o l a z i u Za- vodilac greb, g d j e nastavlja s ilegalnim radom. K r a j e m i aktivno radi u A F Ž . 1941. Panić Vida, Slatina, r. 1918. seljanka. u Sekulincima, 1942. izabrana ponovo k. Podrav. logor Stara uhapšena za tajnicu bođenje, ubijena je u L e p o g l a v i . Gradiška. i 1942. 1945., otpremljena u pred samo oslo- �Paulié Bara, ljanka, r. 1910. Hrvatica. u Cvitoviću, Od 1941. k. radi Slunj, za se- NOP. U Pavlek Anđela, seljanka. t r a v n j u 1942. o d l a z i na oslob. t e r i t o r i j . U t o k u omi. NOB partizane. bila Kot. član Opć. odb. AFŽ, predsjednica org. AFŽ odb. A F Ž i član K K K P H S l u n j . Marica, Hrvatica. ranja iz Bila Vrbanja, u odbora. k. Hvar. organizaciji 1943. su od je formi- uhapsili i odveli u internaciju. Po povratku nastavlja radom kao član K o t . odb. AFŽ. Od okupiranim vih 1941. aktivno Delnicama. partizanskih Sudjeluje u partizane odlazi radi Bila logora, osnivanju za kurir prvih NOP između Delnica početkom i CK odbora 1942. Bila u pr- KPH. AFŽ. član U KK K P H D e l n i c e , K o t . odb. A F Ž , 0 0 A F Ž z a G o r ski Kotar, NOO i tajnica Kot. KPH Gorski OK menice 1941. NOO (1943.), Kotar. Odlikovana Pavlić OK član Nosilac Ordenom O Spo- bratstva U Pavić Danica, iz D r a g o š e v a c a , Radatović, k. K a r 1942. organizaciji Bila član nić, odbora Opć Pavić-Đurić učestvuje AFŽ odb. NOP. u Radila općini na Radatović. Milica ziranju 1917. u Srpkinja. P r i s j e k i , k. V o j - 1941. izabrana u prvi seoski odb. A F Ž , a u j e d n o j e b i l a k u r i r . U t o k u N O B p o s t a j e č l a n O p ć . odb. A F Ž K r s t i n j a , K o t . odb. A F Ž , K K K P H i N O O V o j n i ć , t e č l a n 0 0 AFŽ Kordun. 1944. aktivna u raskrinkavanju četničkih elemenata na Kordunu, k o j i su je za osvetu dva godine bila Nosilac puta sačekali pročelnik Spomenice i k. početka na Grub. 1942. Bilogori. Grubišno Polje, U toku r. Kot. NOO. na NOB član 1921. u V . D a p - radnica, učestvuje Polje, u Iste 1941. Pavić-Tencer Jovanka Tanja, čevici, isprebijali. zdravstva Srpkinja. dizanju bila OK član KPH Od ustanka KK Kata. u zapreke U kod kobu s u komesar u odbora i član NOB ujedno bila radi Ludbreg sekretar na i aktivi- formiranju zadataka Poginula agentima u 1943. pred ne- u su- tvornicom nica, H r v a t i c a . O d 1942. r a d i u A F Ž . P o l o v i n o m 1943., među prvim aktivistkinjama, odlazi na r a d u I s t r u . B i l a član K K K P H Ž m i n j i r a d i l a u AFŽ. P a v l o v i ć Jula, r. 1913. u V r b o v l j a n i m a , k. N o v a domaćica, Srpkinja. 1942. izabrana j e z a p r e d s j e d n i c u i l e g . odb. A F Ž u s v o m selu. 1943. odlazi u predsjednica član 00 NOO partizane. Kot. AFŽ, odb. Obi. U toku AFŽ odb. AFŽ i KK K P H Nova NOB Nova bila Gradiška, Slavonija, član Gradiška. P e j n o v i ć L j u b a , r . 1920. u M . J a s n o v a č i , k . G r u b . Polje, seljanka, Srpkinja. O d 1941. s a r a đ u j e s N O P . 1942. p r e d s j e d n i c a j e A F Ž u G r u b . P o l j u . K r a j e m 1942., n a k o n što j e b i l a u h a p š e n a i p o bjegla toku iz ruku NOB Izvrš. ustaša, bila je 0 NOO odb. NOO Slavonija. brost i odlazi partizane. 00 AFŽ, Virovitica, te član Odlikovana Ordenom u predsjednica zasluge Ordenom za nariod za III. U član Obi. hra- reda. Pekić Zorka, r. u V e l o m Ižu, k. Zadar, Hrvatica. U č e s t v u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u od 1940. U t o k u N O B b i l a č l a n K o t . odb. A F Ž i M j e s . NOO. KPH Virovitica Polje, toku a P a v l i ć R u ž i c a , r . 1925. u L i č u , G o r s k i K o t a r , r a d - i P e l c l - T u r k o v i ć B e š k a , r. 1911. u Z a g r e b u , n a m j e sekciji, te Kot. Varaždinu. Hrvatica. Osijek, u odlazi Varaždin izvršavanja ustaškim »Tivar« ženskoj KPH Aktivna 1943. član AFŽ prijateljskim uporištima. štenik, Grub. 00 Koprivnica, odbora A F Ž . H r a b r a i požrtvovna, nije pozna- Slavonija, KK bila kotaru N o v a G r a d i š k a , član O b i . odb. A F Ž i Obi. N O O sekretar ožujku NOB član žena Kot. AFŽ. Stanka, r. seljanka, u toku U k. NOP. Ludbreg. Gradiška, Od AFŽ. za i jedinstva I I . reda i O r d e n o m zasluga za narod. lovac. u SKOJ Varaždin, vala P a v i č i ć P a v i c a , r . 1918. u V r b a n j u , k . H v a r , namještenik. Đelekovcu, radi domaćica, AFŽ Talijani i KPH u 1942. Ludbreg, KK Pavičić r. Od član MK vojno-partizanske 1935/36. šena bolnice. i bila Aktivno kao i u na r o b i j i . otpremljena u radi u ilegalnoj U ožujku logor, SBOTIČ u štampariji. 1941. odakle se uhapvraća 1943. O d l a z i u p a r t i z a n e , g d j e j e k a o b o l n i č a r Pavišević Natalija Mara, iz Ostrova, k. Vinkov- ka prošla I V . Kasnije radi ofenzivu s tifusnim bolesnicima. u AFŽ na Pelješcu. 1944 odlazi ci. 1942. b i l a j e t a j n i c a odb. A F Ž u s v o m selu. u z b j e g u A f r i k u , i tamo vrši dužnost tajnice A k t i v n o r a d i l a s v e d o h a p š e n j a u v e l j a č i 1945. Crvenog Uspijeva pobjeći i dolazi na oslobođeni Križa. teri- torij. Penezić Mara, iz Bregane, s t v u j e u N O P od Pavković Draga, nica. Radi iz Velikog Poganca, k. Kopriv- za N O P od 1942. na organiziranju ž e n a . 1944. o d l a z i sa z b j e g o m u V o j v o d i n u . selu. Krijući partizanima se 1943. pred hranu na k. Pisarovina. Uče- i radi u A F Ž u svom neprijateljem, položaje ih o k r e t a n j u n e p r i j a t e l j a . i nosila je izvještavala �Piplović-Drača rata u 1941. Ana Daša ženskom Član partizane. maciju, je iz pokretu. MK KPH B i l a član Splita. Radi Split. OK K P H P o d u n a v a c T r n i n k a , r . u S t a r o m Selu, k . P e t r i n j a u namještenik, odlazi u stare Jugoslavije bježi pred ustašama i skriva Srednju Dal- se u s r p s k i m s e l i m a B a n i j e . U i s t o v r i j e m e p o - 1942. za zatim komesar vojne prije žena Organizator bolnice na Visu. Srpkinja. Odmah po kapitulaciji č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P . U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. A F Ž i K K K P H z a Glinu. P i ž i r - B u č i Z o r a , r. 1920. u Sv. I v a n u Z e l i n i . 1943. aktivno radi za N O P . Sakuplja pomoć za par- Pokrajac Anka, seljanka, tizane, prenosi poštu i radi u A F Ž . s v o m selu. P l a v e c Jela, početka r. 1908. u radi za 1942. U toku N O B bila s k. Gračac, omladinom u omladinski ruko- N O O Gračac i rukovodilac polit, kursa. N o s i l a c Spomenice 1941. odb. A F Ž . Pokrovac radi Bruvnu, radi vodilac i radi ujedno sa ženama. Bila član K o t . P l a z i b a t A n a , r. 1911. u D. A n d r i j e v c i m a , k. SI. Brod, u 1941. Od seljanka. Bila od u s t a š a , k o j i su j o j i kuću s p a l i l i . 1943. član je Kot. 1924. zlostavljana Strigovcu, NOP. r. Srpkinja. radnica. za N O P . Od Do okupacije odlaska u zemlje aktivno partizane, ožujka Manda, Hrvatica. četkom mini. iz 1942. Puljena-Promine, počinje raditi k. Knin, za N O P , a po- 1943. p o s t a j e a k t i v i s t k i n j a A F Ž u P r o - Bila član Kot. odb. AFŽ Drniš i Knin. kroj. radnica. 1943. d v a p u t a h a p š e n a . U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. AFŽ Slav. Brod. 2. X. 1943. z a r o b - Polak Laura, r. 1908. u Bijelini, ljena od ustaša. P o s l i j e nekoliko mjeseci b j e ž i P r i j e rata aktivna u radničkom pokretu i Stran- i ci r a d n o g n a r o d a . odlazi u partizane. održavali Plečaš Sofija, tivno radi k. u G o s p i ć , student. P r i j e r a t a ak- studentskom pokretu. Za v r i j e m e i su se povremeno U njenom sastanci boravili stanu u CK K P H partijski Zagrebu i MK KPH funkcioneri. 1941. a k t i v n a u N O P . 1943. o d l a z i u p a r t i z a n e N O B b i l a član 0 0 A F Ž i O N O O z a L i k u . N o - i silac Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Spomenice Plečko Marija, 1941. (k. K l a n j e c ) . S N O P sarađuje od 1941. i a k t i v n o r a d i na o r g a n i z i r a n j u ž e n a . B i l a član 00 AFŽ Krapina. P l e š e - J u r a s K a t i c a , r. ćica, H r v a t i c a . prvom zane Od ilegalnom odlazi nizaciji žena Delnice. P l e š e K a t i c a , r. 1908. AFŽ gdje aktivno kao član Kot. Spomenice tizane, aktivno gdje 1942. U parti- u orga- KK KPH radi odb. i Bila u za je, pokretu, NOP. a 1942. nesretnim od p o č e t k a odlazi slučajem, u par- poginula. Srpkinja. Majka troje pozadinskim Ljubica djece. Od po- Naša, r. ustanovama. 1921. Od 1942. r a d i za N O P . ne. Bila član Kot. u Odlikovana Sušaku, radnica. 1943. o d l a z i u p a r t i z a - odb. Primorje, KK K P H AFŽ Sušak, Crikvenica. 00 AFŽ 1943. od- lazi u Istru, g d j e j e birana z a člana O K K P H P a z i n i Obi. odb. A F Ž z a I s t r u . Polovina Stana, r. 1904. u D o b r o s e l u , k. D. La- p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a AFŽ u odb. NOB svom selu, AFŽ a 1943. Lapac. radi aktivno D. na izabrana Kroz za člana čitavo v r i j e m e organiziranju žena u NOP. P o l j i č a n i n K a t a , r . 1887. u D . Segetu, k. T r o g i r , seljanka, Hrvatica. Muž strijeljan od Talijana. Od P o č u ć a M i l i c a S i m i n a , i z D i v o s e l a , k . G o s p i ć , seljanka, u Kot. 1941. 1908. u D e l n i c a m a . Još od p r i j e rata radi u naprednom ustanka u Delnicama, domapomaže N O P . odboru Nosilac Polić Hrv. 1941. 1943., radi 1941. jama sakriva partizane, pilenja telef. stupova, učestvuje u rušenju akci- putova i dr. B i l a u odb. A F Ž . P r i g o d o m k a p i t u l a c i j e I t a - č e t k a u s t a n k a r a d i n a o r g a n i z i r a n j u ž e n a . Član lije, ušla p r v o g o d b o r a A F Ž u D i v o s e l u i K o t . odb. A F Ž vala talijanske vojnike. Gospić. Isticala v a t s k i m selima, galnim u se ile- uslovima. požrtvovnim 1944. umrla radom partizanima u Trogir i razoruža- hr- g d j e je radila pod teškim s od tifusa. P o p a d i ć D a r i n k a , r . 1906. u M . U l j a n i k u , k . P a krac, seljanka. Od početka 1942. sarađuje s N O P . I s t e godine bila član N O O i predsjednica Počuča-Pejnović Gospić, Milica, Srpkinja. r. U 1924. prvim u k. A F Ž u G r a h o v l j a n i m a . 1943. član j e , a k a s n i j e ustanka p r e d s j e d n i c a K o t . A F Ž P a k r a c , član O p ć . k o m . Smiljanu, danima radi kao kurir na terenu kotara Gospić, zatim K P H Branešci i radi likovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda s omladinom i ženama u k o t a r e v i m a Go- spić i D. L a p a c . 1942. b i l a b o l n i č a r k a u b o l n i c i i 1944., K o t . Ordenom zasluga za narod NOO Pakrac. Od- I I I . reda. u K r b a v i c i . 1943. o d l a z i u M o s l a v i n u , g d j e r a d i k a o č l a n K K S K O J i M K K P H . 1945. član Opć. kom. KPH. Nosilac Spomenice 1941. P o p o v i ć - M i r i ć Borka, r. Vojnić, učiteljica. 1916. u U t i n j i V r e l u , k . Aktivno radi za NOP od �1941. B i l a član K o t . odb. A P Ž z a k o t a r V e l j u n , n j e z i n u su kuću p r o l a z i l i p a r t i z a n i , k o j i su pre- tajnica Kot. A F Ž i prosvjetni r e f e r e n t za kot. l a z i l i n a t e r e n Ž u m b e r k a . U j e d n o r a d i n a akti- S l u n j , k a s n i j e z a V e l j u n . U t o k u r a t a k a o uči- v i z a c i j i ž e n a u A F Ž . 1943. p r e d h a p š e n j e m , od- teljica lazi održavala tečajeve za nepismene i po- u 00 Popović Sava, r. 1900. u svom selu, a 1943. K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . NOB aktivno radi Radi sa ženama na terenu AFŽ, Pokuplje. u N e b l j u s i m a , k. D. L a - p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a AFŽ partizane. k o t a r a S a m o b o r i o p ć i n e Sv. M a r t i n . B i l a član litičke t e č a j e v e , na k o j i m a je bila predavač. na izabrana za člana K r o z čitavo v r i j e m e organiziranju žena u P r i c a - D o b r i n i ć A d a , r. ca, H r v a t i c a . 1907. u Z a g r e b u , u č i t e l j i - K a o učiteljica skloništa z a malu d j e c u u Z a g r e b u , b o r i s e p r o t i v b i j e d n i h uslova života djece u domu. R a s p i s u j e ankete i vodi b o r b u u U d r u ž e n j u u č i t e l j i c a . A k t i v n a j e u rad- NOP. ničkom Popović Smilja, (k. D. L a p a c ) seljanka, Srpkinja. ga, pokretu. Ognjena Nakon Price, pogibije 1941. O d 1941. r a d i a k t i v n o z a N O P . 1942. član K o t . nastavlja ilegalnim radom. odb. A F Ž D. tizane. nica istog L a p a c , a 1943. p o s t a j e ' p r e d s j e d - odbora. Te godine postaje i Opć. k o m . K P D o l j a n i . 1944. r a n j e n a o d četni1941. Spomenice poginula dru- Split, gdje 1942. o d l a z i u p a r - za v r i j e m e V. ofenzive. član ka. Nosilac 1943. njenog odlazi u P r o d a n i ć K a t a , r . 1912. u Sr. L a z a m a , k . V i n k o v ci. Krajem Bila član 1942. odb. počinje AFŽ u sarađivati s NOP. u B o b o t i , k. Vuko- Ostrovu. P o p o v i ć Zorka, iz Gračaca, seljanka, Srpkinja. U toku ' N O B aktivno radi u A F Ž . odb. U m r l a o d t i f u s a B i l a član O p ć . Prodanović var, 1943. Slavica, domaćica, r. 1905. Srpkinja. Nakon što je njen d r u g b i o s t r i j e l j a n 1941. p o č i n j e a k t i v n o saraP o s a v e c - T e s l i ć M a r a , i z S i s k a . O d 1941. u č e s t v u j e đ i v a t i s p a r t i z a n i m a . U s v o m selu b i l a t a j n i c a u N O P radeći pod v r l o teškim uslovima ilegal- i l e g . odb. A F Ž i član M j e s . N O O . O d l a z i u obli- n o s t i u o k u p i r a n o m g r a d u . 1944. o d l a z i na oslo- žnja sela i bođeni odb. A F Ž Vukovar. teritorij. Radi kao politički radnik na organizira žene. B i r a n a je u Kot. terenu, a zatim kao učiteljica. Pruginić P o s t i K a t i c a , r . 1895. u O r l o v c u , k . B j e l o v a r , domaćica, Hrvatica. pokretu. Njen P r i j e r a t a aktivna u radnič. je stan ilegalnih sastanaka, je boravio ilegalno drug radila Tito. u služio za održavanje a u više navrata kod nje Za cijelo Zagrebu. vrijeme Nosilac NOB Spomenice 1941. Poščić iz Veprinca, k. Rijeka. Krajem 1942. r a d i l a k a o o m l a d . r u k o v o d i o c u s v o m selu. Kasnije postaje prinac, AFŽ član za član Kot. Opć. NOO, kom. KK KPH KPH i za Kot. Veodb. Opatiju. P o z n o v i j a L j u b i c a , r. 1914. u D a r u v a r u . Od 1942. sarađuje u Čazmi predsjednicu član radi Opć. i s Mjes. NOP. odb. 1943. AFŽ. izabrana Kasnije predsjednica K o t . odb. za postala AFŽ. r. seljanka, za N O P . u Las. Sjeničaku, Srpkinja. Bila član Od k. Vrgin- p o č e t k a ustanka Opć. odb. A F Ž Sjeni- č a k i s e o s k o g odb. A F Ž . Z a c i j e l o v r i j e m e N O B isticala Puhalović se u je r. 1916. naprednom upraviteljstvu uhapšena 1944. Okr. aktivnošću. u Splitu. P r i j e rata studentskom pokretu. s još nekoliko d r u g o v a , osniva N O O pri rizničkom 1944. svojom Ljubica, sudjeluje 1942. Ivanka, Marta, most, i zamijenjena. komisiji za u Zagrebu. otpremljena Radi utvrđivanje u zatim U veljači logor u ratnih odakle Splitu u zločinaca, te u Z A V N O H . Puklek Sanda, Organizira radnica. Prije štrajk u Tvornici rata član URSS. čarapa u Zagre- bu, g d j e j e b i l a z a p o s l e n a . P o o k u p a c i j i nastav l j a r a d o m . 1942. o d l a z i u V a r a ž d i n i k a o r a d nica t v o r n i c e » T i v a r « radi n a v e z i i z m e đ u Pod r a v i n e i Z a g r e b a . 1943. u h a p š e n a i n a k o n mu- P o ž e g Fanika, r. u Adlešiću, k. č r n o m e l j , radnica, Hrvatica. sarađuje s Prije s rata NOP čitavom teritorij. radnik na vana ljom terenu KK za za u URSS. 9 članova aktivno KPH i narod odlazi na kao jedinstva OdlikoII. reda oslo- politički Karlovac. III. čenja strijeljana. 1942. 1943. siječnju bratstva zasluga zasluga u od Radi Ordenom Ordenom i obitelji bođeni aktivna i P u š t a j B a r a , r . 1920. u K o z l i k o v c u , k . J a s t r e b a r sko. U N O P u č e s t v u j e o d 1943. B i l a č l a n Opć. NOO OO Klinča AFŽ selo, član Kot. odb. AFŽ i član za Pokuplje. reda, Meda- narod. P u š k a r i ć D a r i n k a , r. 1922. u Z a g r e b u , H r v a t i c a . Od 1938. a k t i v n a u n a p r e d n o m s r e d n j o š k o l s k o m pokretu. R a d i s omladinom u Gorskom Kotaru. Prevendar Ženka k. Samobor, Blaženka, seljanka. r. 1906. Od početka u Drežniku, 1942. k r o z U t r a v n j u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a b o r a c Goransko-primorskog odreda. U jesen 1942. �radi u PK S K O J za H r v a t s k u kao predavač na omi. kursu Koncem i urednik 1942. je urednik »Omladinskog borca«. je »Omladinske borbe«. R a d e l j e v i ć Kata, iz K o n a v l j a , k. Dubrovnik, radnica, H r v a t i c a . Još p r i j e rata radi u naprednom pokretu. 1941., sa svojim kćerkama, ilegalno 1943. r a d i u V r h o v n o m štabu N O V k a o š i f r a n t , radi za N O P . Bila jedna od prvih organizatora te žena u rukovodilac toga odjeljenja u Generalštabu J A . I m a čin kapetana J N A . N o s i l a c 1941. II. Odlikovana i III. reda Ordenom i Ordenom Spomenice zasluga za narod i Dubrovniku. Korčulu, 1942. prelazi na nastavlja gdje radom. Dvije za hrabrost. R a č k i E m a , r . 1923. u M r k o p l j u , k . D e l n i c e , r a d 1942. a koncem bovsko. Kotar odlazi u civilni M r k o p a l j s k i 1942. u l a z i u K o t . 1943-1944. radi u logor, odb. A F Ž z a V r - 00 AFŽ za član KK Gorski jedno vrijeme kao KPH Delnice. R a d a k o v i ć D a n i c a , r. 1920. u M o g o r i ć u , k. G o s p i ć , učiteljica. Još priključuje u se učiteljskoj pokretu toku rata radi kao Otočac. 1943. dana izabrana stvaranju Radaković za Moslavinu i AFŽ organizacije r. u Garešnica. Gospić 1922. i dana u Ploči, ustanka ženama. Bila Nosilac Radaković-Žegarac Udbina, i 1942. radi k. na r. akcio- P l o č i , te član K K s SKOJ i K u Jošanu, Poslije rata k. zavr- šila u č i t e l j s k u školu. O d 1941. u č e s t v u j e u N O B . Bila član i sekretar KK kom. Udbina, KPH 1944. r a d i u AFŽ SKOJ i član kao OK član sekretar Opć. SKOJ 00 AFŽ za Liku. za Liku. 1945. p o s t a j e č l a n O K K P H i O N O O z a L i k u . Spomenice Radanović radnica, NOP. uslovima pirani često Danica, r. Srpkinja. Odlazi u 1941. u Selištu, 1941. jedinicu radi i uskoro k. Glina, aktivno za se v r a ć a na namještenik, sa prelazi Bila ženama. s Hrvatica. Pod teškim oslobođenog zarobljena na od oku- ustaša, i dok su je sprovodili k r o z Sinj, h r a b r o se držažala, pjevajući NOB bila AFŽ 00 partizanske član KK KPH, pjesme. Kot. U toku AFŽ odb. Sinj Sinj. R a d i č e v i ć M a r i j a , r . 1909. u M . K o p a n i c i , k . Đ a kovo, seljanka. S a r a đ u j e s N O P o d 1942. N j e - nom inicijativom žene i d j e v o j k e M. Kopanice, zlatom i svilom su izvezle zastavu za NOV. U s t a š e su saznali za to i pretukli M a r i j u zahtij e v a j u ć i d a i z d a one, k o j e s u i z r a d i l e z a s t a v u , ona n i j e ništa priznala. Radić Duka, iz Radušića, k. Knin, seljanka, Srpkinja. Počela raditi početkom 1942. na okup- l j a n j u ž e n a k a o član s e o s k o g o d b o r a A F Ž . K a odb. A F Ž K n i n . R a d i ć Milica, iz Radučića, k. K n i n , seljanka, Srpkinja. 1942. birana za rukovodioca seoskog o d b o r a A F Ž . 1944. o d l a z i u z b j e g u A f r i k u , g d j e radi kao zbjega. Radin član Olga, r. rajonskog 1926. u i selu Centralnog odbora Radinu, Umag. k. R a d i od 1943. na o r g a n i z i r a n j u o m l a d i n e i ž e n a u svom kraju. U prosincu odvedena u zatvor u T r s t , vo radi kao član K o t . 1944. zarobljena i odakle bježi. Pono- odb. A F Ž . Radišić Ina, iz Visa, domaćica, Hrvatica. A k t i v n o radi 1919. Od Splita, teritorij. AFŽ 1941. 1926. Srpkinja. Gračac, radila u Spomenice Mika, seljanka, Nosilac u radu s n i j e b i l a član K o t . za p o m o ć p a r t i z a n i m a u Gračac. Od pr- AFŽ. nom omladinom i oslobo- NOB. Prvih odb. Gospić Gospić. radi Srpkinja. NOO iz aktivna ali aktivno odb. Marija, U 1941. Mogorića, k. Kot. Gospiću do sekretar KK K P H ustanka u u omladine. član K K K P H Spomenice Radaković Deva, iz vih školi napredne odlazi u đ e n j a b i l a član i Nosilac Tonka, Vrlo i i kćeri su j o j p o g i n u l e u t o k u r a t a . Radica nica. Pelješac za N O P od 1941. Koncem 1942. ulazi u K o t . odb. A F Ž V i s . 1943. p o s t a j e član 0 0 A F Ž za Srednjo-dalmatinsko otočje, zatim član O NOO. terenski rad kao politički radnik. Bila predsjedn i c a K o t . odb. A F Ž , č l a n I z v r š n o g odb. J N O F , član, t e t a j n i c a K o t . Spomenice NOO Sjeničak. Nosilac Radonjić-Miranović Uhapšena 1941. Stranke R a d a n o v i ć Jelena, NOP od početka iz Kapelne. ustanka. Aktivno 1943. bila radi za u prvom Mara Crnogorka, na Hvaru radnog kao naroda. agitator Dobiva di u ileg. štampariji u Splitu nakon i od T a l i j a n a , z v j e r s k i m u č e n a i toku je odlazi Kapelna s bila cijelim spaljena selom u N O B bila član K K K P H , član K o t , n a r . suda i 0 0 AFŽ. od nepri- partizane. U član K o t . N O O , izbore iz Dal- v r a ć a u D a l m a c i j u i n a s t a v l j a r a d o m . 1941. r a sekr. što za izgon m a c i j e za Crnu G o r u na 5 godina. I l e g a l n o se i l e g a l n o m o d b o r u A F Ž u s v o m selu. 13. I. 1944. jatelja, radnica. 1940. i z a b r a n a z a č l a n a P K K P H z a D a l m a c i j u . MK KPH god. robije. pitulacije, u U zatvoru kad partizane. Split. se 16. IV. u Italiji vraća u postaje 1942. org. uhapšena o s u đ e n a na 18 o s t a j e do ka- domovinu i odlazi �Radošević-Matković Delnice, Katica, seljanka. U kući formira zira sakupljanje hrane selu, koje prvi je r. jesen seoski bilo 1914. u 1941. odbor Liču, k. njenoj u se Rajić Mileva, Srpkinja. iz Ostrova, Od 1942. k. radi Vinkovci, za seljanka, NOP. Početkom čvrsto AFŽ. Organi- 1943. o s n i v a i l e g . odb. A F Ž u selu i o r g a n i z i r a partizanski za logor u žene za pomoć N O V . Bila član K o t . talijansko uporište. odb. A F Ž Vinkovci. I s t e g o d i n e o d l a z i u Sušak, g d j e n a s t a v l j a i l e g . radom. Polovinom radi kao u član Mjes. 1942. vraća s e o s k o g odb. se u AFŽ. Lič, gdje 1943. b i r a n a NOO. R a k a r - M a g a š i ć A n i c a , r. 1914. u Z a g r e b u , p r o f e sor, H r v a t i c a . Društvu Radulović Danica, r. nica. Tokom 1918. u P a d a l i š t u , k. D r e ž - čitave NOB radila kao politički radnik na teritoriju G o r s k o g K o t a r a , a najviše u kotaru Na Ogulin. Od 1943. bila član 00 AFŽ za Gorski K o t a r . M n o g o se z a l a g a l a u radu na za p r o s v j e t u španjolske borce. pomoć logorima zane na radi u R a d u l o v i ć Z o r k a , r. 1913. u V r u č c u , k. D r e ž n i c a . član M j e s . Iako majka najaktivnijih djece i Opć. petoro žena odb. djece, Drežnice. od u s t a š a , u AFŽ bila Drež- jedna Ubijena s od Mira, u Sušaku, Od 1939. radi za Pokrajinskog odb. NP za a odatle na Kordun. Bila član OK gdje 1942. KPH i 00 odje- Odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i III. Podgrmeč, Polovinom 1944. r a d i u p r o s v j e t n o m ljenju Z A V N O H . rod na AFŽ. Ordenom zasluga za na- reda. dvoje Rakić-Galić o f e n z i v i 1944. r. kod Baniju, seljanka. Raduna-Ban žene. 1941. p o s t a j e član o d b o r a z a organizacijama A F Ž Karlovac, nica. sudjeluje H r v a t s k u . K r a j e m o ž u j k a 1942. o d l a z i u p a r t i - odlazi suzbijanju epidemije tifusa u Drežnici. Radila kao sveučilištu aktivno u naprednom studenskom pokretu, a kasnije u Hrvatica. 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član O K S K O J z a H r v . Marinka, iz Od aktivno 1942. predsjednica Mjes. Vrgorca, odb. k. radi AFŽ, Metković, u AFŽ. Bila član Opć. zatim i K o t . odb. A F Ž , član O p ć . odb. N F i O p ć . N O O . P r i m o r j e . P o č e t k o m 1943. o d l a z i u I s t r u i r a d i kao član Obi. kom. SKOJ. Ona je prva žena Raner Katja, r. 1900. p a r t i z a n , k o j a je došla u I s t r u . U s i j e č n j u 1944. vrijeme talijanske p r i upadu cionalni borac. poginula Nijemaca u od Gajanu, gdje je noćila, neprijateljskih metaka. telji r a d i o d 1941. B i l a član M j e s . i K o t . odb. A F Ž . domaćica, raditi rali za teta Mima, Hrvatica. NOP. r. 1887. grad u namjeri su u 1941. Početkom Kada počela je 1943. T a l i j a n i b l o k i - je uspjelo teta na stotine ilegalnih Mima pred kućom Za s e k a o na- sarađuje s N O P . Član j e je Inic. odb. Početkom AFŽ no radila kao prosvjetni za 1944. p r e d - Istru. Neumor- radnik u kotaru K r a s Labin. R a n e r L e a , r. 1921. u P a z i n u , đak. 1941. p o č i n j e raditi na organiziranju omladine i žena. Član j e O b i . odb. A F Ž z a I s t r u . 1944. o d l a z i n a te- obavi- da ih or- ren kotara B u j e i U m a g , g d j e radi sa ženama. j e s t i i t a k o spasi od z a t v o r a . U n j e n o j je k u ć i održano učiteljica. Rijeci, da uhapse na desetke ganiziranih ljudi, n j o j 1942. odlazi u partizane. sjednica i Marija, Pazinu, p r v o g odb. ž e n a u P a z i n u . 1943. sa c i j e l o m obi- Rafanelli Marica, iz Makarske, domaćica. Za N O P Rahelić u okupacije ističe Kasnije postaje sekr. KK KPH Buje. sastanaka, dok je držala stražu. Odliko- vana Ordenom zasluga za narod I I I . reda. R a n e r N a d a , r. 1919. u P a z i n u , u č i t e l j i c a . Poči- n j e a k t i v n o r a d i t i z a N O P 1942. N a O b i . k o n f e r e n c i j i A F Ž z a I s t r u 1944. i z a b r a n a z a t a j n i c u Obi. odbora. Bila član B r i n j e , r a d n i c a , S r p k i n j a . O d p r v i h dana u s t a n - KPH Poreč. Jedna je ka Istre. Rajačić-Vukelić Julka, aktivna u N O P . r. 1918. Bila u član Lučanima, KK KPH k. i Kot. OK od KPH Buzet najistaknutijih i OK žena N O O B r i n j e , p r e d s j e d n i c a p r v o g K o t . odb. A F Ž Brinje Nosilac i 1943. član Spomenice OK KPH Gorski Kotar. 1941. R a o s Jaka, r. 1912. u V r g o r c u , k. M e t k o v i ć , r a d nica, H r v a t i c a . P r i j e r a t a a k t i v n o r a d i u U R i S S u V r g o r c u . O d 1941. r a d i z a N O P . Z a v r i j e m e R a j č e v i ć G i n a , r. 1912. u G o s p i ć u , u č i t e l j i c a , S r p - rata bila k i n j a . B i l a učit. u G r a č a c u . U t o k u N O B član član 00 ciju, član i sekretar Kot. odb. AFŽ analfabetskim bardiranja Gračac. tečajevima. Aktivno radila Ranjena kod na bom- član Opć. Obi. i Kot. odb. odb. AFŽ za Opć. kom., član AFŽ, DalmaGlavnog odb. A F Ž z a H r v a t s k u , član Obi. N O O z a D a l maciju, Bruvna. predsjednica AFŽ, Nosilac član KK Spomenice KPH Vrgorac i Metković. 1941. R a j č e v i ć S o f i j a (k. G o s p i ć ) . Od p r v i h dana ustank a r a d i u A F Ž . B i l a član K o t . odb. A F Ž G o s p i ć i član 1941. 00 AFŽ za Liku. Nosilac Spomenice R a p a j i ć S o f i j a , r. 1924. u B r l o g u , k. O t o č a c , sel j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. a k t i v n o r a d i z a N O P . Bila omladinski rukovodilac, član 00 USAOH �L i k a , član K o t . Nosilac NOO Spomenice i Kot. odb. AFŽ Otočac. 1938. bila Kroz 1941. predsjednica sve v r i j e m e 1944. uhapšena. prve ženske N O P radila Uspijeva sekcije. ilegalno. pobjeći i 3. III. odlazi na R a s , p o r - M i o k u š Đ u r đ a , r. 1919. u J e l e n j u , k. R i - oslobođeni t e r i t o r i j u K a r l o v a č k o područje. Bila j e k a , r a d n i c a , H r v a t i c a . P o č e t k o m 1942. p o č e l a član K o t . odb. A F Ž K a r l o v a c i član O p ć . N O O raditi D u g a R e s a . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. O d l i k o v a n a za NOP. Bila mnogo puta hapšena od T a l i j a n a . N a k o n š t o j e o s l o b o đ e n a , 1944. o d l a z i Ordenom u p a r t i z a n e i r a d i a k t i v n o k a o član K o t . ljom AFŽ Sdšak. narod III. Odlikovana Ordenom odb. zasluga zasluga Milka Ličanka, r. 1925. u Sr- bu, k . D . L a p a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . U D . L a p c u Brač, radi na reda teren okruga Nosilac Knin Spomenice i postaje 1941. Od početka ustanka radi N O P . K o n c e m 1942. u l a z i u K o t . k a o o m l a d i n s k i r u k o v o d i l a c r a d i z a N O P . 1944. AFŽ. III. i Meda- Restović R a j k a , iz Nerežišća, k. Brač, domaćica, Hrvatica. odlazi narod za reda. RastoviC-Jaramaz 00 za za hrabrost. a 1944. na bila poslana organiziranju u žena u aktivno za odb. A F Ž z a Afriku, gdje zbjegu. član Odlikovana Rismondo Ersilia, iz Rovinja, učiteljica, Talijan- Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom k a . Z a N O P r a d i o d 1943. B i l a č l a n G r a d . odb. bratstva AFŽ i jedinstva II. reda. u odlazi R a š e t a S m i l j a , r. 1923. u O r a v c u , k. D. L a p a c , seljanka, Srpkinja. niziranju žena Kot. odb. žena u KPH D. 1941. p o č i n j e r a d i t i n a o r g a - i omladine. AFŽ, a 1943. Glinskom Lapac. 1942. postaje Nosilac 1945. bila Spomenice 1944. partizane. nakon pogibije Postaje muža, potpredsjednica Obi. A F Ž I s t r a . ' N e u m o r n o r a d i l a n a s t v a r a n j u bratstva j jedinstva Talijana i Hrvata. član radi na o r g a n i z i r a n j u kotaru. Rovinju. u član KK 1941. Rivoseki Melanka, Sudjelovala Od 1942. u do iz Senja, profesor, naprednom 1943. u pokretu Senju Hrvatica. prije ilegalno rata. radi na okupljanju omladine, a z a t i m na o r g a n i z i r a n j u R a š k o v i ć Jul,a, r. 1909. u L j e š t a n i m a , k. P a k r a c , seljanka. 1942. bila predsjednica A F Ž u Kričkama. 1943. seoskog odb. Otočac, Obi. za odb. AFŽ Poslije kapitulacije Italije odlazi u par- član j e K K K P H N o v - ska. I s t e g o d . o d l a z i n a p r v u k o n f e r e n c i j u A F Ž za H r v a t s k u u žena. tizane i dalje radi u A F Ž . Rnjak-Oluić Soka, iz B u k o v i ć a , k . B e n k o v a c , se- a po povratku ulazi u ljanka, Slavoniju. Organizira razne o d 1942. B i l a član N O O i a k t i v n o r a d i l a u A F Ž . Srpkinja. Počela je sarađivati s NOP akcije pod Papukom i žetvu žita u Zdencima i okolici radi pod kao vrlo član teškim KK okolnostima. KPH Novska i Kasnije Podravska Slatina. Rodica Ljubomira srednjoškolka pokretu. stanu Raušević Marija, r. 1899. u Doropolju, pomoćnica UR,SS. Učestvovala u demonstraci- ileg. ma. hapšena kurir radi i poginuo svog na Baniji. tifusa 1943. u dok revolucionarnog bolnici je na ležala teško Vučjaku od sastanci, 1941. U Kao omlad. njenom se raspodjeljuje u MK K P H . postaje član U ožujku MK KPH K a s n i j e bila 1944. Pula obavještajni i odlazi radi u sa Pulu žena- oficir. Često rada. N O V bila je borac u M o s l a v a č k o j brigadi. četkom Rijeci. š t a m p a i si. U s i j e č n j u 1943. u h a p š e n a . P o s l i - U i l e g a l n o m r a d u p o m a ž e j o j m a l i sin, k o j i j e bio radi ileg. održavaju u naprednom j e k a p i t u l a c i j e v r a ć a s e u R i j e k u i p o s t a j e član i NOV NOP 1917. u Bre- jama i ostalim akcijama, k o j e je provodila K P . u r. Saveza kućnih žice. P r i j e r a t a bila rukovodilac k. Za Neđa, učestvuje U Po- bolesna Slavoniji, od Ni- jemci su je zaklali. R o d i ć - K o t u r A n g e l i n a , r . 1916. u V a g a n c u , k . T . Korenica, NOP. seljanka. Sakuplja jela, hranu, Od prosinca 1941. radi oružje, municiju, vojnička lijekove i bila t a j n i c a Opć. N O O dr. za p a r t i z a n e . za odi- 1943. Drežnik. Ravnić š t e f a n i j a , r. u Lupoglavu, k. Buzet. K a o profesor Istri. u Trstu Početkom sarađivala 1943. s napušta partizanima službu i u odlazi R o j č e v i ć M a r i j a , i z P l a v š i n c a , s e l j a n k a . O d 1941. radi za N O P . 1943. p o s t a j e p r e d s j e d n i c a M j e s . u p a r t i z a n e . B i l a član 0 0 A F Ž B u z e t , član Obi. N O O P l a v š i n a c . 1944. u h v a ć e n a od u s t a š a i na- odb. A F Ž kon Istra i Obi. N O O stavštinu 1944. p r o č e l n i k z a p r o s v j e t u za Istru. K r a j e m god. i na jednom sastanku u Zametu pada neprijatelju odlazi u K a s u ruke. teških Odvedena R o k o v - B a r a n i ć M a r i j a , r. Zadar, Hrvatica. uhapšena Julka, r. 1893. u strijeljana na Ciglani u učiteljima u Trst i ubijena. Rendulić mučenja Koprivnici. M o d r u š u , k. Ogulin, radnica, Hrvatica. P r i j e rata aktivna u U R S S . i Radi odvedena 1923. u M a l o m I z u , k . za ' N O P u od internaciju 1941. u Bila Italiju, o d a k l e s e v r a ć a p o k a p i t u l a c i j i i r a d i k a o član K o t . odb. A F Ž i K o t . N O O P r e k o . �Rokov-Lukin Marija, r. 1921. u Malom Ižu, k. Ružić-Kruljac Katica, iz Starog Laza, Ravna Zadar, H r v a t i c a . U radničkom pokretu učestvu- 'Gora, k . D e l n i c e . O d p r v i h dana u s t a n k a a k t i v - je no od 1939. 1941. bila omladinski rukovodilac radi i pomaže NOP. 1942. s mužem i u s v o m selu. U h a p š e n a od T a l i j a n a i o d v e d e n a t r o j e djece odlazi u partizane. Za v r i j e m e nje- u l o g o r . 1944. v r a ć a se iz i n t e r n a c i j e i r a d i k a o mačke sekretar ranjena u obje noge i, kako nije m o g l a pobjeći, Opć. kom. KPH i član Opć. NOO Iž R o m a c Z o r a , r. 1915. u B r e s t u , k. P a z i n , s e l j a n Od 1943. sjednica jeme Ružić N e v a , i z diti u 1944. omi. organizaciji, Za vri- Kot. AFŽ AFŽ svom selu, a početkom i K o t . odb. A F Ž K r a s . ofenzive zarobljena na Planiku i 1. Viševica bila teško za NOP. r. 1914. u Z a d v a r j u , k. Omiš, radnica, radničkom Hrvatica. pokretu. Šestanovac, P r i j e rata aktivna 1940. postaje član Ž e n s k e r a d n e k o m i s i j e i r a d i sa ž e n a m a . Splitu učestvuje u delegaciji, 1941 koja je listopadu a 1942. p o č e l a ra- iste zatim u godine AFŽ. radi Bila u član Pag. Sachs M i r a , Hrvatica. Rosandić Zora, U V. 1944. s t r i j e l j a n a . u logor Paga, Hrvatica. aktivno radi za N O P . Bila pred- član K o t . N O O u na N i j e m c i su je zarobili i ubili. Veli. ka. ofenzive od tadanjih političkih obrane 1900. u rata Karlovcu, učestvuje namještenik, aktivno u rad. p o k r e t u . 1938. i z l a z i i z k a z n e n o g z a v o d a u P o žarevcu nakon izdržane kazne robije od 2 go- dine. 1941. p o n o v o u h a p š e n a r a d i k o m u n i s t i č k e propagande i internirana u Lepoglavu, zatim u l o g o r Gospić. U b i j e n a . građanskih stranaka tražila saradnju r. Prije na bazi zemlje i saveza sa Salaj M a r i j a , r. 1912. u Đ a k o v u . P r i j e r a t a ak- S S S R . T a l i j a n i j e hapse. Imala herojsko drža- t i v n a u r a d . p o k r e t u . 1929. osuđena na 2 g o d i n e nje je robije. na policiji, najzvjerskiji gdje način. su Nakon fašisti mučili kapitulacije na Italije U NOP. toku 1944. NOB ileg. uhapšena i radi u Osijeku za strijeljana. v r a ć a se u d o m o v i n u i o d l a z i u p a r t i z a n e . B i l a član Obi. odb. Spomenice AFŽ za Dalmaciju. Nosilac 1941. Samboliček Slavica, r. 1914. Marica, Počela raditi iz za Vlašića, k. Pag, Hrvatica. N O P poslije kapitulacije Ita- radnica. Od ničkom Rumora Krško, pokretu. Prije na. 1939. u 1936. Auguštinama, učestvuje rata više bila u konc. logoru. p a r t i z a n e . B i l a član K o t . u k. rad- puta hapše- 1942. odlazi u odb. A F Ž i K K K P H l i j e . P r e n o s i l a p o š t u z a p a r t i z a n e i v r š i l a oba- Virovitica. Odlikovana Ordenom i M e d a l j o m za- vještajnu sluga za narod i službu. 17. siječnja 1945. uhapšena Medaljom za hrabrost. i strijeljana. Rupčić E v a , iz L i č k o g Lešča, k. Otočac, seljanka, H r v a t i c a . I l e g a l n o r a d i o d 1941. n a o k u p l j a n j u žena u svog kotara. svom selu i neoslobođenom teritoriju d o m a ć i c a . Od 1938. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . U p r v o j p o l o v i n i 1943. b i l a č l a n i l e g a l n o g N O O u s v o m mjestu, a kratko iza t o g a osniva odbor A F Ž , k o j e m u j e bila zatim član Bila je tajnica čitavo prvog predsjednica. Kot. odb. Iste AFŽ godine Đurđevac, odlazi u z b j e g u Vojvodinu. Rušec Danica, r. član odbora Kot. odb. u Kot. NOP u AFŽ NOO Velika 1922. u L e p š i ć u , k. D u g o Sekulić A n i c a , Slav. Požega, Ružić J o s i p a , r. 1908. u H r e l j i n u , k. Sušak, d o - m a ć i c a , H r v a t i c a . 1941. p o v e z u j e se s d r u g o v i ilegalnom za AFŽ. radu, pomaže partizane, 1943. jeljuje svu ilegalnu u Mjes. 1943. štampu p r o v a l e , k r a j e m 1944. član K o t . Za NOP. štampe odb. AFŽ i 1944. r a s p o d i - za Sušak. Nakon odlazi u partizane. Bila odb. A F Ž K r a l j e v i c a . Kasnije tajnica povjerenik prosvjete seljanka. Aktivno učestvuje u sekretar Gradiška i pri OK U partizane član otišla od 1942. u 1943. U toku KK K P H i Kot. OK K P H i OO rukovodilac odb. AFŽ AFŽ Nova nižeg p a r t i j s k o g kursa KPH. sakupljanju raspačavanju ulazi Sušak k a o p r e d s j e d n i c a . na i student. Za N O P radi bila u selu. za Selo. NOB 1943. Tuževiću. Brinje Gorica, s a ž e n a m a . B i l a član K o t . odb. A F Ž D u g o Selo. radi svom radila S e d m a k - M i h a l i n č i ć S l a v a , r. 1917. u G. L u k o v c u , Požegi. i u Brinje. .Slav. u AFŽ aktivno teljica, Srpkinja. U p r v i m 'danima ustanka bila v r a ć a se na t e r e n i radi terenu kotara. materijala NOB N O P o d p o č e t k a 1942. B i l a član K o t . odb. A F Ž . 1942. o d l a z i k a o b o r a c u p a r t i z a n s k u g r u p u na ma odbora vrijeme S a v i e M a r i c a , r. 1909. u P o d u m u , k. O t o č a c , uči- Ru,pec K a t a , r. 1903. u M i h o l j a n c u , k. Đ u r đ e v a c , postaje Saplaić Katica, iz Budimaca, k. Našice, seljanka. S e k u l i ć - P o p o v i ć R u ž i c a , r. 1922. u K o r d . L j e s k o v cu, k . S l u n j , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1941. r a d i za NOP. Početkom 1942. postaje predsjednica O p ć . odb. A F Ž . a u l j e t u i s t e g o d i n e p r e d s j e d nica Slunj. Kot. U odb. IV. AFŽ ofenzivi Slunj i član odlazi u V I . KK KPH primorsko- �goransku brigadu. p o s t a j e član silac 00 1943. AFŽ Spomenice vraća za se na teren okrug Karlovac. i No- K o t . odb. A F Ž S l u n j , a 1943. o d l a z i u b r i g a d u . Kao teško bolesna vraća se kući i, po ozdra- v l j e n j u , r a d i k a o t a j n i c a K o t . odb. A F Ž P l a š k i . 1941. Nosilac Spomenice 1941. S e r d a r š t e f i c a , r. 1920. u S i b i n j u , k. S l a v . B r o d , student, Hrvatica. prednom stud, Prije rata pokretu. Kot. odb. KPH Brod, AFŽ silac Spomenice te Nova član U na- aktivna Slabinjac je u NOB ljanka, član toku Gradiška, sekretar KK OZN-e. No- Mara, r. u Srpkinja. stvuje u NOP. k. Predsjednica 1941. selu. Radi Petrinja, se- d a n a u s t a n k a učeje svoje prvog odbora AFŽ u vrlo opunomoćstva svom Petkovcu, Od prvih aktivnosti obljubljena. Bila predsjednica Opć. i član bila K o t . odbora A F Ž , te se isticala kao o r g a n i z a t o r Sertić M a r i j a seljanka, svom Kovačeva, Hrvatica. selu. iz Od Početkom Kamenice, k. 1941. Brinje, ilegalno radi 1942.. u h a p š e n a , mučenja, internirana povratku, nastavlja u Italiju 1943. radom aktivnim B i l a član Opć. i K o t . i nakon do u žena. 1944. u m r l a od t i f u s a . u Po NOP. odb. A F Ž B r i n j e . S l e z a k R u ž a , r. 1923. u G u d o v c u , k. B j e l o v a r . Od 1942. aktivno odb., tajnica Inic. Se vero vić-Mi jačino vie k. Ludbreg, Milka, domaćica, iz Belanovog Srpkinja. sela, Za N O P AFŽ Varaždin. ca, H r v a t i c a . 1941. o d l a z i u p a r t i z a n e . Š i l a član odb. Opć. kom. AFŽ, član KPH 00 AFŽ Kapela. Bjelovar Nosilac i član Spomenice 1941. član 00 Kata Pučinica, r. 1880. u Hvaru, do- maćica, H r v a t i c a . P r i j e rata učestvovala u mnoradničkim akcijama i demonstracijama. Aktivno radila na otpremanju Španiju. Više puta hapšena. pacije ilegalno djece bilo Skendžić radila u dobrovoljaca Za Splitu. vrijeme Četvoro za okujoj je u partizanima. Julika, Srpkinja. iz Majka prvog za Kot. kotar U toku NOB bila Severin, t a j n i c a Opć. odb. Bjelovar, Bjelovar, član 00 član AFŽ i NF. S l i v k a P a v i c a , r. 1909. u V r a t i m a , k. D e l n i c e . Od odb. Škara, dvoje ma u k. borbi. Od početka ustanka prvog odbora A F Ž u Otočac, Sin pomaže svom selu. seljanka, od 1941. NOP. 1942. okupiranom istakla Hrvatica. đuje u se u svim akcija- selu. S l u k a n - J u r e c J e l k a , r. 1920. u V a r a ž d i n u , r a d n i - P r i j e rata kao radničkom pokretu. član U R S S saraIste godine luje u velikom » T i v a r o v o m « štrajku. sudje- Od prvih dana o k u p a c i j e r a d i z a N O P . U h a p š e n a i o d v e dena u l o g o r Stara Gradiška, a kasnije zami- jenjena. Odlazi na oslobođeni t e r i t o r i j K a l n i k a , g d j e r a d i k a o član K o t . AFŽ i djece. A F Ž , a ubrzo i tajnica Mjes. N O O . K r o z čitavo v r i j e m e N O B ca, Siriščević gim NOO NOP. odb. 1941. r a d i z a N O P . 1943. p o s t a j e t a j n i c a M j e s . S i m i ć I d a , r. 1913. u K a p e l i k, B j e l o v a r , u č i t e l j i Kot. za radi o d 1941. B i l a član K o t . o d b o r a A F Ž L u d b r e g i 00 radi tajnica prvog Mjes. i Kot. tajnica NOO Grad. Spomenice odb. J N O F , K o t . Varaždin, odb. AFŽ član Grad. Varaždin. odb. NOO Nosilac 1941. u Član birana S m o l č i ć M a r i c a , r. 1913. u S t a j n i c i , k. B r i n j e , seljanka, Hrvatica. 1938. a k t i v n o r a d i u n a p r e d - z a člana 0 0 A F Ž z a Liku. Četnici s u j e uhva- n o m p o k r e t u u B u d a š e v u ( k . S i s a k ) . 1941. uče- t i l i i na n a j z v j e r s k i j i n a č i n u b i l i . stvuje kod gande za narodni ustanak. Skendžić Štaka, Srpkinja. iz Škara, Od prvih k. Otočac, dana u s t a n k a stvuje u ilegalnom radu kao seljanka, a k t i v n o uče- omladinski ruko- v o d i l a c i u r a d u sa ž e n a m a . U h a p š e n a od č e t nika i Skorup s t r i j e l j a n a zajedno sa s v o j i m bratom. Ika, r. 1919. u Ričici, k. Gračac. Bila ko sakrivanja navrata bila oružja hapšena 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e , terena kotara i širenja Pošto od propa- je u nekoli- ustaša, svibnja g d j e r a d i u A F Ž na Sisak. K a s n i j e o d l a z i u Slavoni- j u i M o s l a v i n u . U t o k u N O B b i l a član 0 0 A F Ž Moslavina, predsjednica Kot. te org. menice sekr. KK K P H odb. A F Ž Dubrava. Čazma, Nosilac Spo- 1941. p r v a žena, k o j a je radila na o r g a n i z i r a n j u žena za N O P na neoslobođenom teritoriju lovinačke općine. Gračac U i toku 00 NOB AFŽ bila je član Kot. odb. S m o l i ć L i z a , r. Gradskog Lika. sarađuje odb. AFŽ III. Dragica, namještenik, r. 1918. u Laptu, k. Plaški, S r p k i n j a . P o l o v i n o m 1941. b i l a j e 27. kao član K o t . lazi godine OK KPH Slav KK KPH Vinkovci. Po izlasku iz zatvora ustanka radi u u AFŽ. Plaškom. Bila član NOP. u izabrana za Brod. 1942. Slav. odlazi odb. A F Ž stvovala organiziranju s na k o t a r Đ a k o v o u h a p š e n a o d u s t a š a k a o p r v a ž e n a k o j a j e učeu S l a v . B r o d u . Od p o č e t k a 1943. KPH. Skorupan 1914. u okupacije i član je Brodu u i ileg. član partizane. Slav. Brod, zatim radi tajnicu Kasnije sa 00 ženama. AFŽ birana MK Radi odIste i člana za člana �Soldo Luca, iz D. Muća, k. Sinj, seljanka. A k t i v - S t a n i ć L j u b a , r. n a u N O B o d 1942. B i l a član seoskog- odb. A F Ž nica, Muć, prosvjetnom Kot. NOO Muć i 00 AFŽ Srednja Dal- lju, S p l i v a l o P e r k a , i z Jelse, k . H v a r , H r v a t i c a . B i l a je tajnica prvog Kot. za kotar H v a r i odb. A F Ž , član K K K P H član r e d a k c i j e l i s t a žena«. Odlazi u zbjeg u Afriku mesar kazališta logora i »Hvarska po Marija, AFŽ. T. r. 1910. borbe. Bila Dišniku, k. Garešnica. s j e d n i c a A F Ž u s v o m selu. LT t o k u r a t a n e k o puta hapšena. svog »Se- prvih o p o l o ž a j u žene dana ustanka predsjednica Nosilac Kot. Spomenice radi odb. i u AFŽ 1941. 1941., s cijelom kada je zanska grupa. ustaša. u Cijelo tvovnim svojom Bila dva vrijeme radom. obitelji od srpnja došla prva parti- Žumberak U puta rata toku zatvarana isticala od požr- izgubila NOB se muža i d v a sina. Srdić M i k a , iz V r h o v i n a , k. Otočac, seljanka, SrpBila predsjednica K P H Vrhovine. prva preko g o v o r i n a K r b a v s k o m poPartije, Od Korenica. Bjèlopolje Kore- kulturno- S t a n i š i ć Jela, r. 1889. u D a n i m a , k. J a s k a . U N O P II. u opć. 1939. T. aktivna u p o s t a j e ko- 1941. p o č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P . 1943. b i l a p r e d - kinja. radu uputstvima potrebi sarađuje liko P r i j e rata ljačkog kola«. macija. Srbić 1919. u B j e l o p o l j u , k. Srpkinja. Opć. odb. AFŽ i član U b i j e n a o d četnika pred očima djeteta. Stanojević Jelica, r. 1893. ginmost, domaćica, NOP. Bila u predsjednica Čremušnici, zatim Č r e m u š n i c i , k. Srpkinja. Od prvog član Opć. odbora i Vr- 1941. r a d i z a Kot. AFŽ odb. u AFŽ Vrginmost. Čitavo v r i j e m e N O B radila ilegalno Sremec Nada, r. 1898. u Vinkovcima, profesor, na vezi. Nosilac Spomenice 1941. Srpkinja. Od rane mladosti sarađuje u napred. p o k r e t u . 1939. i z d a j e k n j i g u » N i s m o m i k r i v e « . U NOP 1943. sudjeluje odlazi teritorij. U ZAVNOH i sa stanci od prvih cijelom obitelji listopadu 1943. član A V N O J . AVNOJ i dana godine postaje urednik »Žene knjigu uspomene partizanskog iz oslobođeni na puta postaje u NOB vijećnik dnevnika«. štampi, a u borbi«. pod Katica, radnica, 1944. r a d i n a r a d i o - sarađuje Stanša okupacije. iste r. hapšena. Anka, iz radnik. »Iz Odlikovana. Bila je domaćica. U svibnju psunjski Stoja, 1941. 1942. bolnice, i polit, član 1925. u pred partizanski bolničarka odb. N F . r. radi Popoveu, odred. U AFŽ odlazi toku u NOB partizanske 'Nova k. organizaciji. hapšenjem komesar 00 u omlad. I. bila vojne Gradiška, ofenzive, odbora krajem izbjeglica za 1944., radila Slavoniju na kao član evakuaciji d j e č j i h d o m o v a i naroda za Mađarsku. St. 00 AFŽ i član 0 NOO 1920. u Gomirju. prvih odbora Kao prva 1942. AFŽ u radi na gomirskim postaje član KK K P H za Ogulin i član NOO. Stojaković Draga, Srpkinja. selu. iz Ljubine, k. Dvor, seljanka, Bila član p r v o g odbora A F Ž u svom K a s n i j e p o s t a j e član Opć. odb. A F Ž Ru- j e v a c , član Opć. k o m . K P H R u j e v a c i p r e d s j e d nica K o t . odb. AFŽ Dvor. član O b i . odb. A F Ž S l a v o n i j a i član O N O O . Z a v r i jeme Više logoru s e l i m a , i s t e g o d i n e p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . 1944. Od Bjelovar, URSS. u o d ž e n a p r i k l j u č u j e s e N P 1941. Kot. Novska. zatvorena član Stipanović Milka, r. AFŽ i Stambolija-Prpić 1941. član Bjelovar. Z a N O P r a d i o d 1941. B i l a član Opć. i K o t . odb. član Opć. i K o t . G r g i n c u , k. 1930. Izdala naslovom: Makarske, u Od G r a d i š k a . 1943. z a m i j e n j e n a . R a d i k a o p o l i t i č k i odganiziranju Srzić-Dragičević 1899. Hrvatica. Odliko- Stramčević ljanka. Jaga, r. u Jelkovcu, k. Zagreb, se- Od prvih dana okupacije p o m a ž e N O P . Njena kuća svega 2 kraj šume, kilometra od koja je bila udaljena neprijateljskog uporišta vana Ordenom za hrabrost i M e d a l j o m zasluga Sesvete, bila je u v i j e k puna partizana, k o j i su za narod I I . reda. iz Z a g r e b a u t o m p r a v c u o d l a z i l i u N O V . 1942. i 1943. u n j e n o j j e k u ć i b i l o s j e d i š t e O K K P H . Stanić Bojana, iz Bračevaca, k. Đakovo. Odlazi u p a r t i z a n e 12. I X . 1942. U t o k u N O B b i l a član Kot. odb. Đ a k o v o šila n i ž i kurs i 00 A F Ž Brod. 1943. zavr- AFŽ. KK KPH jeme U i radila toku Kot. na NOB odb. u NOP. rovina. ( k . P i s a r o v i n a ) . O d 1943. u č e s t v u j e U toku N O B bila član K K K P H Aktivno radila sa ženama na Pisaterenu k o t a r a i općine Pokupsko. Stanić Jovanka, iz Mutilića, k. Udbina, seljanka, Srpkinja. Strnić M a r a , bila AFŽ član Udbina. terenu Velike Opć. kom., Neko Gorice. vri- Stupar-Sužnjević stovcu, 1941. k. Ana, r. Kostajnica, aktivno radi 1920. u seljanka, za N O P . Donjem Hra- Srpkinja. U toku NOB predsjednica A F Ž u D o n j e m Hrastovcu, Od bila sekre- �tar Opć. niju i kom. član menice KPH, tajnica NOO O za 00 AFŽ Baniju. za Ba- Nosilac Spo- u s v i m d e m o n s t r a c i j a m a i m i t i n z i m a u Šibeniku. Za vrijeme ističe 1941. se u kapitulacije sakupljanju stare i Jugoslavije skrivanju oružja. K o n c e m 1941. u h a p š e n a i z a t v o r e n a u l o g o r u Supanc A n k a , r . 1895. u C i g l a n i , k . B j e l o v a r , H r vatica. S u d j e l u j e u r a d n i č k o m p o k r e t u od 1918. Italiju. nik, Kapitulacijom gdje nastavlja I t a l i j e vraća se u s radom. 1944. Šibe- uhapšena 1921. u h a p š e n a i osuđena na i z g o n iz Z a g r e b a . j e o d č e t n i k a i n a k o n z v j e r s k o g m u č e n j a , ubi- Odlazi u L j u b l j a n u i radi u sindikatu i partij. jena. tehnici 1929. do 1927., uhapšena z a t i m sa ž e n a m a u i osuđena na 2 koju izdržava u Požarevcu. odb. Zagorju. godine robije, 1936. r a d i u M j e s . Stranke r a d n o g naroda, zaini u sindikatu i NP. Od okupacije organizira A F Ž . 1942. po- Šarin A n đ a , iz Široka, k. Šibenik, seljanka, Hr- v a t i c a . Z a N O P r a d i o d 1941. 1943. p o s t a j e član Opć. odb. Šibenik. AFŽ Bila Primošten, među zatim Kot. najaktivnijim AFŽ ženama u staje predsjednica K o t . A F Ž i radi u K o t . N O O kotaru. Učestvovala u velikim akcijama preba- u Z a g r e b u . 2. I I . 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e . civanja hrane S u š a n j B o s i l j k a , r. 1919. u O g u l i n u . Od 1941. r a d i maćica, naciju, odakle se vraća poslije kapitulacije Ita- odb. l i j e i o d l a z i u D r e ž n i c u i D e l n i c e . B i l a na r a z - Nova i dno organizaciji radi u pozadinskim funkcijama, a Srpkinja. AFŽ. Sava, r. Gradiška Šegota Grabovnici, k. bila predsjednica ileg. postaje i član član Kot. odb. AFŽ seoskog N O O . uje- AFŽ. 1915. u NOV. 1942. 1943. Mira, r. namještenik, Svilar za Š e a t o v i ć S t o j a , r. 1899. u R a j č i ć u , k. N o v s k a , do- za N O P . 1942. u h a p š e n a i o t p r e m l j e n a u i n t e r - nim v o j n i m s Visa Čazma. 1911. u Karlobagu, Hrvatica. Prije naprednim ženskim društvima. 1941. Gradski i Kot. odb. A F Ž i v e z a j e i z m e đ u O K KPH i odb. AFŽ Čazma za i za predsjednicu člana 00 Kot. AFŽ za Mo- KK Sušaku. KPH Formira Sušak, prvi Rijeka, Ka- s t a v i t . d . 1942. član j e M K K P H Sušak U h a p - slavinu. šena Šaban Primorje na u 1936. u h a p š e n a . dine birana radi Gospić, aktivna P o č e t k o m 1943. a k t i v n o r a d i z a N O P . I s t e g o bila ilegalno k. rata Pepica, iz Ličkog Novog, k. Gospić, se- i z a t v a r a n a po r a z n i m l o g o r i m a u I t a l i j i i u o ž u j k u 1943. osuđena na 20 g o d . r o b i j e . Po l j a n k a , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a p a r - izlasku iz t i z a n e u s v o m selu. 1942. k a d j o j j e z a p r i j e t i l a radom. Bila opasnost od hapšenja, odlazi na oslobođeni te- tar KK K P H ritorij. AFŽ morje. hra- Ordenom zasluga za narod I I . reda i Ordenom Iste godine Gospić bro i 00 AFŽ poginula u izabrana u za Liku. Širokoj Kot. Krajem Kuli odb. 1943. prilikom napada zatvora i prosincu 1943. Pag. nastavlja član i sekre- S e n j i član 0 0 A F Ž z a H r v . P r i - Nosilac bratstva u član K K K P H Spomenice jedinstva II. 1941. Odlikovana reda. ustaša. Šegović-Bartolac Šandrić Antica, Hrvatica. iz Od Betine, početka k. Šibenik, okupacije NOP. Odlazi u partizane k r a j e m je organizaciji u AFŽ u Kot. odb. AFŽ i učestvuje 1942. svom b i l a član O p ć . k o m . K P H seljanka, selu. Radila Kasnije T i j e s n o , član član K o t . u opć. i mještenica, SBOTIČ. r. 1941. 1917. u Prije rata sudjeluje u Karlovcu, na- aktivna udarnim u grupama u K a r l o v c u . 1943. b i l a u h a p š e n a i po p o v r a t k u iz zatvora davač član NOO. Ivka, Hrvatica. na Kot. odlazi na oslob. političkim NOO prosvjetnog teritorij. kursevima, Karlovac, odjela. Nosilac Bila pre- član 00 AFŽ, pročelnik prop, Spomenice 1941. i Š a r i ć A n k a V i š n j a , r. 1921. u Šibeniku, d o m a ć i c a , H r v a t i c a . O d 1939. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . 1940. u č e s t v u j e n a k o n f e r e n c i j i Dalmaciju, Dalmaciju a 1941. u Mjes. kom. Splitu. SKOJ i na savjetovanju Iste član S K O J za godine prvog Sjev. žena postaje Šibenik i član RK KPH. član aktiva žena u Šibeniku. K a s n i j e j e č l a n i l e g a l n o g G r a d . AFŽ za Početkom odb. 1943. š e g v i ć V e s e l a , r . 1910. u P r e k u , k . Z a d a r , n a m j e š t e n i k , H r v a t i c a . Od 1934. a k t i v n a u r a d n i č k o m pokretu. d o b r o v o l j a c a iz odlazi Birana odlazi u partizane. Bila član 0 0 A F Ž z a okrug Nosilac odb. zatim AFŽ član KK KPH i tajnica vrijeme španjolskog građanskog Splita. Aktivna u Stranci rad- n o g n a r o d a i D r u š t v u z a p r o s v j e t u ž e n e . 1942. postaje sekretar Grad. kom. K P H , nakon čega Šibenik, U rata sudjeluje u prihvatu i otpremi španjolskih u partizane. za člana Radi Obi. Spomenice kao odb. politički AFŽ radnik. za Dalmaciju. 1941. Kot. Šibenik. šelendić Jela, iz Markuševca — grad Zagreb. Sarađuje s N O P od prvih dana ustanka. 1942. Srpkinja. ustaše j e hapse. Bila p o r a z n i m l o g o r i m a . N a - Od 1938. r a d i u n a p r e d n o m p o k r e t u . U č e s t v u j e k o n i z l a s k a i z l o g o r a o d l a z i u p a r t i z a n e . 1943. u postaje Šarić Leposava, svim iz Šibenika, štrajkovima radnica, tekstilnih radnica, kao i predsjednica 00 AFŽ Zagreb. �š i l o v i ć B l a n k a , r. 1900. u C r i k v e n i c i , n a m j e š t e n i k , Hrvatica. kretu. P r i j e rata aktivna u radničkom po- S k r i v a l a i l e g a l c e , r a d i l a n a p o m o ć i špa- njolskim dobrovoljcima, na sakupljanju NP i Š o b o t Z o r a , r. 1918. u Buniću, k. T. K o r e n i c a , seljanka, Srpkinja. rodne pomoći žena. Bila 1941. na radi u odborima organiziranju predsjednica Opć. Na- omladine odb. AFŽ i Bunić, d r . 1942. u h a p š e n a i i n t e r n i r a n a u I t a l i j u . N a - č l a n K o t . odb. A F Ž T . K o r e n i c a i č l a n 0 0 A F Ž kon k a p i t u l a c i j e I t a l i j e v r a ć a se i n a s t a v l j a ile- za Liku. Nosilac Spomenice 1941. g a l n i m r a d o m n a Sušaku. 1944. o d l a z i u p a r t i zane, g d j e j e bila potpredsjednica Hrv. Primorje i član za Šolaja »Primorskog 00 redakcije AFŽ nik, vjesnika«. L j u b i c a , i z K n i n a , d o m a ć i c a , s a d a službeSrpkinja. Počela u Italiju, Š i m i č i ć A n t i c a , r. 1906. u B a r b a t u na R a b u . P o - č i n j e s a r a đ i v a t i s N O P p o č e t k o m 1943. ljajući hranu i m a t e r i j a l za N O V . pitulacije Italije odb. Barbat. AFŽ se ilegalni izabrana Preko materijal i sakup- Poslije ka- za predsjednicu njene pošta kuće sjednica K o t . odb. ' A F Ž Šimić-Duvnjak Milka, r. na Mj. Olib, g d j e je Rab. i ilegalno 1944. odlazi rata aktivna 1922., r a d n i c a , H r v a t i c a . u Dolaskom Splitu na URSS i Stranci okupatora sa nastavlja svoja okupljanju postala Šolaja Milka, renica, r. 1904. seljanka, radi lazi u partizane, dionicom, radi g a t prateće fašističkim na čete IV. oper. te oddele- Nosilac Spo- 1941. 1942. u URSS. uhapšena Jeka, domaćica, radi s i Od 1941. aktivna u r. 1920. u Srpkinja. N O B član j e K o t . 1941. i k. u odb. Korenica, član j e N P . ženama. Bila svom AFŽ Spomenice T. i Ujedno među selu. vatica. boru 1942. a k t i v n o odb. Hrvatica. žena u AFŽ, za za AFŽ član u AFŽ Nosilac Liku. 00 Spo- ožujku u 1942. Zagrebu. radi Bila u Matičnom član, te od- sekretar V . R K K P H . 3 . V I I . 1943. u h a p š e n a i u z a t v o r u zlostavljana. Izmrcvarenu bacili su je ustaše k r o z p r o z o r u Z v o n i m i r o v o j ulici, g d j e j e o s t a 336.) Prije sekcije iz Bobovišća, Aktivno radi B i l a č l a n seo- 1943. k. na kroja- Kot. odb. A F Ž , a 1944. r a d i n a V i s u , u k o m i s i j i z a z b j e g , član K o t . odb. NF i KK KPH za Brač. Šnidarsić-Pavlinić Anđela, rukovodilac odb. NP u ženske Zagre- odlazi sekretar za 25. KK te XII. KPH šef Sjeničak personalnog Spomenice hrabrost, 1941. 1941. Ordenom Ordenom zasluga Bila i šef kancela- KK KPH odsjeka Odlikovana bratstva za narod II i Žum- ZAVNOH. Ordenom jedinstva i reda. r. 1920. u Od 1941. aktivno V. Gorici, k . K o p r i v n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . U svibnju na nica 1943. odlazi u partizane, terenu kao politički radnik. Kot. tajnica odb. Kot. AFŽ, NOO član 0 Koprivnica i g d j e radi Bila predsjed- NOO Bjelovar, član KK K P H Senj, Hrvatica. Koprivnica. Špalj Anka, iz Krivog Puta, k. radi Sarađuje s N O P od prvih dana okupacije. N j e - za N O P u Odboru za pomoć logorašima, zatim na d j e c a , pa i ono n a j m a n j e od 5 g o d i n a , s l u ž e u kao Odboru Hrvatica. kao š o š t a r i ć K a t a B r a n k a , r . 1913. u G a b a j e v o j g r e d i , Brač, u radi član M j e s . odb., t a j - organiziranju ulazi SBOTIČ, bu, č l a n k o m i s i j e z a ž e n e p r i C K K P H . U p a r - berak, Opć. 1913. u H v a r u , p r a v n i k , H r v a - rata r i j e u Štabu g r u p e Ličkih partiz. odreda i G Š H , i član 0 0 A F Ž . svom mjestu. namještenik, materijala odbora tizane KK K P H Kore- radi za N O P . AFŽ Marica, čica, postaje NOO Kodana naj- 1941. s k o g o d b o r a A F Ž , k a s n i j e član te U AFŽ Nosilac Škrometa 0 odb. T. toku U š k r i v a n e k M a r i c a , r. 1920. u C a g i n c u , k. Č a z m a . nica K o t . predsjednica k. prvih 1941. Šoljan M a r i j a , r. Kaštu, omladinkama nica. ' N o s i l a c Od Od NOP. strijeljana. omladinom aktivnijim Šeganovcu, S o l a r V e r a , r . 1923. u Z a g r e b u , n a m j e š t e n i k , H r - tica. Škorić na l a n a m j e s t u m r t v a . ( V i d i k n j . I., d o k . 205, str. Šimić Slavica, iz O s i j e k a , radnica. P r i j e r a t a bila aktivna Početkom drugom oružja, vodni zone. u član K o t . z a L i k u i član agentima, bolničarka, i sakupljanju s v o m selu, menice u g d j e rukovodi k r o j a č k o m ra- kao sina Srpkinja. Bila radi žena, prenošenju sumnjiva radom. dva Knin. radnog ilegalno u d i v e r z a n t s k i m a k c i j a m a . U v e l j a č i 1943., k a d menice NOP oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e b i l a član K o t . odb. A F Ž ustanka s a n i t e t s k o g m a t e r i j a l a i dr. z a N O V i u č e s t v u j e je za odakle se poslije kapitulacije I t a l i j e vraća partizane. Prije raditi odašiljao bilo sjedište K K K P H z a R a b i P a g . Bila pred- naroda. aktivno 1942. I s t e g o d i n e u h a p š e n a i o d v e d e n a u l o g o r privatnih namještenica. U kolovozu obavještajci i prenose vijesti partizanima. 1944. o d l a z i u p a r t i z a n e u S l a v o n i j u , g d j e r a d i I n a k o n što s u j o j u s t a š e o t j e r a l i j e d i n u k ć e r - kao ku u l o g o r , ona i d a l j e n a s t a v l j a r a d o m u o r g a - službenik Gradiška. u Nosilac KK, a kasnije Spomenice u 1941. OK Nova nizaciji AFŽ. �šperac K a t j a iz Omiša, domaćica. P r i j e rata ak- Štefanac-Pintarić Anica, r. 1919. u Zagrebu. Od tivno učestvuje u radničkom pokretu. Od prvih 1941. r a d i z a N O P . 29. I . 1942. u h a p š e n a r a d i dana ustanka radi na o r g a n i z i r a n j u žena. Bila ilegalnog rada. č l a n K o t . odb. A F Ž i član Obi. lazi macija. Poginula u jesen odb. A F Ž D a l - 1943. kod u Po Štengl-Milasinčić Fanika, Hrvatica. ilegalno radi u skladištarka član Danka, i 1905. Splitu AFŽ sekr. r. za ileg. za u Puli. NOP. rejon 1941. 1943. od- područje. bila Od naroda jedan i 1938. španjolskim je r. u Pribiću, domaćica, aktivna od u Stranci organizatora dobrovoljcima. radnog za Prije pomoć okupacije kasnije Dobri, a odb. b i l a č l a n M K K P H K a r l o v a c . L j e t i 1942. p r e l a - Split. z i n a oslob. t e r i t o r i j , g d j e n a s t a v l j a r a d o m n a AFŽ Gradskog l o g o r a 1944. Moslavačko prebaci- vanja iz Visa na Hvar. Špero-ženžerović izlasku iz partizane u 1944. p o s t a j e član r e j . N O O , t e č l a n R K K P H . organizaciji AFŽ. Odlikovana Ordenom zasluga za narod II. reda. KPH Umrla Slunj. 1943. od postaje tifusa sekretar poslije V. KK ofen- zive. .špiljak š t e f a , r. u tivno učestvuje Sisku, r a d n i c a . u naprednom Od 1938. pokretu. ak- U par- Š t e n g l V e r a , r. 1900. u R e p i š ć u , k . J a s k a . Radi t i z a n e o d l a z i s v i b n j a 1942. K r a t k o v r i j e m e r a d i z a N O P o d p o č e t k a 1942. P o d s t r o g i m u s l o v i m a u ilegalnosti Posavini, Opć. zatim kom. SKOJ Slavoniju, gdje odlazi u Baniju. Rujevac. ostaje Bila Kasnije na član odlazi u radu do političkom Špirić A n t i c a , iz V o d i c a , k. Šibenik, seljanka, H r vatica. Prije kretu. jala rata učestvuje u naprednom po- Od prvih dana ustanka ilegalno radi na održavanju za veza, borce prikupljanju i dr. raznog Bila član Opć. materi- odb. AFŽ, Opć. k o m . K P H z a V o d i c e , K o t . odb. A F Ž i K o t . NOO Vodice. terenu sa uspijeva lazi O Oslobođenja. 12. još III. 1943. desetoricom spasiti uhvaćena drugova. bijegom sa je na Jedina samog se mjesta strijeljanja. aktivno radi na okupljanju žena i o r g a n i z i r a n j u o d b o r a A F Ž . P o č e t k o m 1944. odna oslob. NOO teritorij Žumberka. Bila član Pokuplje. Š t i m a c - Z m a j i ć S m i l j a , r . 1917. u S r e m . M i t r o v i c i , student. Od 1935. aktivna u omi. pokretu. U l i s t o p a d u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e . U t o k u N O B b i l a č l a n K K K P H N o v s k a , č l a n O b i . odb. A F Ž Slavonija, član OK KPH Slav. Brod, član ka- d r o v s k o g o d j e l j e n j a Obi. k o m . K P H i polit, rukovodilac obrazovnog i partijskog kursa. Š t r b a c J o k a , r. 1924. u č u č e v u , k. K n i n , s e l j a n k a , Srpkinja. NOP. O d p r v i h d a n a 1941. a k t i v n o r a d i z a Bila kurir i kao takva naučila čitati i p i s a t i . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i na t e r e n u seljanka. B u k o v i c e u A F Ž i o m i . o r g . 1943. p o s t a j e č l a n P r i j e rata učestvuje u naprednom rad. pokretu. K K i S K O J i član K o t . odb. A F Ž K i s t a n j e . 1944. Poslije šprljan Ilinka, iz Vodica, k. okupacije član Opć. AFŽ za kom aktivno KPH i Šibenik, radi NOP. za Bila b i r a n a u O b i . odb. A F Ž z a D a l m a c i j u i p o s t a j e Opć odb. član K P H predsjednica općinu V o d i c e . 1942., k a d bio o s u đ e n na s m r t , h r a b r o joj je se d r ž a l a i n a s t a - vila aktivnim radom. Bila delegat na I. zemaljskoj od konferenciji fašista herojski i u Bos. ubijena. Petrovcu. Pred Kistanje. muž Uhapšena neprijateljem se Štrbac M a r a , kinja. žena u raditi Bukovici za koja Knin, NOP je u zatvoru seljanka, 1941. Bila organizirano raditi na sakupljanju žena. jana, držala. iz čučeva, k. Počela Srpprva počela Uhapšena od Tali- zlostavljana i otpremljena u internaciju u Italiju, iz k o j e se vraća po kapiŠprohar Stanka štenik, Mira, Hrvatica. S r. 1909. NOP u Trstu, aktivno namje- sarađuje od 1941. R a d i n a o r g a n i z a c i j i ž e n a i član j e M j e s . odb. AFŽ Karlovac. 6. X. 1943. prelazi na oslob. t e r i t o r i j g d j e r a d i k a o t e h n i č a r k a u Štab u I V . u d a r n o g korpusa, I V . v o j n e oblasti, K K K P H S l u n j i O K K P H K a r l o v a c . B i l a član Opć. kom. KPH Slunj. Odlikovana Ordenom Nosilac Spomenice bratstva i 1941. jedinstva II. reda i Ordenom zasluga za narod I I I . reda. Š r a j e r M a r i c a , r. domaćica, u -St. Mikanovcima. AFŽ St. Mikanovci, AFŽ Osijek. Nosilac Aktivno Bila član radila tajnica O NOO Spomenice za NOP Mjes. i 1941. član Radila odb. 00 je u Istri u kotaru Motovun odb. A F Ž . v r a ć a ,se iz i Crvenom križu. Istre u Kistanje Nosilac radi Spomenice 1945. u AFŽ 1941. i t š t r b a c M i l e v a , r. 1916. u I v a n c u , k. K r i ž e v c i , seljanka, Srpkinja. Kao saradniku NOP ustaše s u j o j ubili m a j k u i d j e c u , t e s e o d t o g d a n a nalazila ževci, u ilegalnosti. radila stvaranju 1907. u I v a n k o v u , k . V i n k o v c i , Hrvatica. tulaciji. kao član K K K P H i član K o t . na odbora Šubinski-Palfi Obilazila aktiviziranju sela kot. žena u Kri- NOP i AFŽ. Ankica, r. 1914. u Čakovcu, rad- nica, H r v a t i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . U t o k u NOB član bila 00 tajnica AFŽ ževci. Nosilac OO Bjelovar AFŽ i Kot. S p o m e n i c e 1941. Nova odb. Gradiška, AFŽ Kri- �Šučur K a t a , i z Z m i j e v a c a , s e l j a n k a . Z a N O P r a d i aktivno i od 1942. tajnica Kot. Kot. NOO, Bila odb. te predsjednica A F Ž , član K o t . član KK KPH i Mjesnog odb. član NF 00 i AFŽ Dalmacije. T e p a v e c N e v e n k a , r. namještenik. naprednom cima. radi kotara sekretar Od 1935. učestvuje u srednjoškolskom pokretu u Vinkov- 1941. terenu 1917. KK s omladinom Županja. SKOJ Bila Županja, i ženama član KK t e član na Sušak, među čla- Za vrijeme španjolskog ilegalan rad. čiji je Vlasnik je organizator izdaje i raspačava knjige 9. 1943. II. zvjerskog uhapšena, mučenja knjižare i po a »Nova rukovodilac, direktivama 13. IV. 1943. te KP. nakon ubijena. Tintor Julika, iz D. Žirovca, k. Dvor, seljanka, Srpkinja. Bila je jedna od n a j a k t i v n i j i h odbornica Šupica Draginja, nice, r. seljanka, za 1910. majka NOP. nizira žene neprijateljske kova i Bila Jezeru, 9-tero za pomoć za u Sakuplja kroz ke. aktivno KPH, OK K P H Brod. radi radi r a t a r a d i u O d b o r u za Š p a n j o l c e . 1938. p r e l a z i knjiga«, r. 1908. u M e j a m a , k. 1925. novima H r v . kazališta. na Šumanovac Mica, Od Od 1941. odjeću, i radi ofenzive AFŽ u Žirovcu. Jeseorga- bolnici, p r o b i j a redove vrijeme djece. hranu part, Ličke nabavke se lije- prebacuje ranjeni- član r u k o v o d s t v a A F Ž . Tišma Vaja, r. seljanka, 1917. u Đevrskama, Srpkinja. Od k. Šibenik, dana prvih pomaže N O P . U s i j e č n j u 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i sa ženama član na terenu odb. Kot. AFŽ, Bukovice. član 1943. KK KPH postaje Kistanje, č l a n Obi. odb. A F Ž z a D a l m a c i j u i k a s n i j e član 0 N O O Š i b e n i k . U l i s t o p a d u 1944. o d l a z i u I t a - Šuran Antica, r. 1922. u Tivtu, Boka Kotorska. l i j u k a o član C e n t r . odb. z b j e g a . K r a j e m 1942. o d l a z i u I s t r u , g d j e s e p o v e z u j e s NOP. P o s t a j e č l a n Obi. omlad. rukovodstva. Tkalčec Regina, r. 1894. u Kotoribi, k. Prelog, 1943. član j e O K K P H B u z e t i sekr. O K S K O J . domaćica, Zatim radi na okruzima Pazin, P o r e č i Rijeka, p r e d n o m p o k r e t u . Od 1936. u n j e n o m stanu sta- te bila član 00 AFŽ tih okruga. Hrvatica. Ernesta, iz Šibenika, domaćica, Hrvatica. u AFŽ, 1942. zatim O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. p o s t a j e č l a n G r a d . odb. A F Ž Šibenik. 1944. u h v a ć e n a o d ' N i j e m a c a Spomenice u č e s t v u j e u nasastanci odlazi u partizane, kuharica v o j n e pošte u i 1935. nuju ilegalci i održavaju se 1 CK K P J . Šurić Od u Cetingradu GŠH, i CK K P H g d j e radi kao upravnik Josipdolu. Nosilac 1941. odvedena u l o g o r . N a k o n p o v r a t k a iz l o g o r a radi u AFŽ i predsjednica šutić Silva, Crvenom križu. 00 za Gradca, iz AFŽ k. Kasnije postaje Dalmaciju. Metković, domaćica. odb. A F Ž i M j e s N O O , p r e d s j e d n i c a Opć. i K o t . odb. A F Ž , č l a n O p ć i K o t . N O O , član K o t . odb. NF i član KK KPH. Tambača Ljuba, Hrvatica. r. Od od 14 AFŽ 1907. početka na s a k u p l j a n j u partizana. Po u AFŽ u odlazi Bila u član Šibenik. N o s i l a c u zbjeg, Ell-Shattu. Šibeniku, okupacije o r u ž j a , na v e z i 1943. godina. odlasku organizaciji domaćica, ilegalno radi i prebacivanju partizane prvog sa sinom ilegalnog Spomenice odb. seljanka, 1938. 8. Gaćeše« Srpkinja. VIII. u 1941. Šamarici. Sarađuje odlazi u r. 1914. u Puli. paciji sarađuje s N O P . KPH Slav. NOP od Brod. partizane. tajnica U Kot. odlazi u U toku 1933. prilazi rad. 1942. član j e i l e g . M K siječnju NOB odb. A F Ž i član O b i . 1943. bila AFŽ član Slav. Brod, odb. A F Ž z a Zagorje i radi odlazi KK član Slavoniju. kao u KPH, član KK 00 1944. KPH Ivanec. T o d o r i ć S o f i j a , r. 1921. u Z a v o d u , k. G o s p i ć . B i l a član prvog odbora AFŽ u svom selu. 1943. član j e K o t . A F Ž G o s p i ć , k a s n i j e č l a n K o t . odb. A F Ž O t o č a c i s e k r e t a r Opć. k o m . K P H D a b a r . Nosilac 1941. T a r a b i ć M i l k a , r . 1907. u D o n j e m Selištu, k . G l i na, Zora, p o k r e t u . R a d i s v o g r a d a b i l a h a p š e n a . P o oku- A k t i v n o r a d i z a N O P o d 1942. B i l a član M j e s . aktivno radi u Tkalec Todorović Spomenice Marica, 1941. r. Gradiška, seljanka, od 1941. u Kleniku, k. Nova odred »Vasilija S radi u u Aktivno NOP 1907. Srpkinja. A k t i v n o sarađuje organiza- i A F Ž u s v o m selu. N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. U toku NOB bila član NOO c i j a m a NF i u A F Ž . Za v r i j e m e I V . nepr. ofenzive bila u V I I . Kot. lište. diviziji. K a s n i j e p o s t a j e član Nosilac Spomenice Tomac-Benić Donje Se- Barka, r. 1915. u G. 1941. Karlovac, namještenik, Hrvatica. okupacije odb. A F Ž z a D v o r , t e č l a n N O ilegalno u radi Mekušju, Od Karlovcu. k. početka Bila taj- n i c a M j e s . odb. A F Ž K a r l o v a c . U s v i b n j u 1943. Tepavac Manda, U prosincu kasnije toku član čitave iz Visuća, k. 1941. bila prvog NOB član Kot. aktivno odb. Udbina, Mj. AFŽ radila seljanka. NOO u Visuć, Udbina. AFŽ. U odlazi na oslob. teritorij, i nosi svotu novaca za postradali narod dok. org. 191, str. 314.) Na oslob. sobom veću (Vidi knj. I, teritoriju bila i p o l i t , s e k r e t a r K K K P H K a r l o v a c i član �OK KPH Karlovac. Odlikovana reda i Nosilac Ordenom Ordenom Spomenice bratstva zasluga i 1941. jedinstva za narod II. II. Topuzović 1942. reda. sa Tomac K a t a Bizerova, r. maćica, Hrvatica. a odlazi 1942. 1896., u D e l n i c a m a , d o - 1941. u j e m e bila bolničarka i tim kao aktivno radi za je jedno partizane, g d j e bolesna borac X I I I . upućena na NOP, u iz Slobodne Vlasti, k. Aktivno sarađuje s 'NOP od Krajem dvoje Opć. male kom. za- pozadinu. Polje, bođenja upućena uhapšena na tara. Nosilac kao delegat Spomenice drugu žena Titu Gorskog s Ko- 1941. člana 00 aktivno AFŽ radi selu. Medak. u AFŽ. 1942. Čitavo birana te vić, seljanka. Julija, Bila iz član vrijeme NOB 1941. Bačine, Mjes. k. odb. u početka partizane NOB bila član Kot. odb AFŽ u član ali predsjednica odb. 00 U AFŽ AFŽ godina pobjeći radom partizane. NOO Iste uspijeva ilegalnim Kot. ilegalnog Topolovici. ustaša, Nastavlja odlazi Sirnica, Trbović domaćica, 1941. Tomašević-Bošković u i toku Grub. u iz lipnju NOB bila Polje, član, Virovitica. za Spomenice Nosilac toku bila AFŽ od zatvora. 1943. T o m a š Sava, iz P a v l o v c a , k. Gospić. B i l a član prsvom U predsjednica 1942. predsjednica predsjednica v o g odbora A F Ž u i radnica. pozivom je djece. KPH odlazi T r b o j e v i ć B o s i l j k a , r . 1920. u T o p o l o v i c i , k . G r u b . i konferenciju godine Đakovo. K a s n i j e p o s t a j e član K o t . odb. A F Ž . P r i j e osloI. iste Đakovo, vri- divizije, rad Kata, seljanka. Metko- AFŽ, taj- r. Početkom AFŽ, a odb. 1907. Srpkinja. iste AFŽ u U Drežnici, pokretu 1942. b i r a n a j e u godine postaje Drežnice. k. Ogulin, sudjeluje seoski predsjednica Nosilac Spomenice od odbor Opć. 1941. nica Opć. i K o t . odb. A F Ž i član K o t . odb. N F . Nosilac Spomenice 1941. Trinaestić-Dubajić 1940. Tomašević-Dragović Ljubica, r. 1913. k. Metković, seljanka, Hrvatica. vno radi za N O P . U toku Bačini, Krajem 1941. beniku, do N O B bila član M j e s . Opć. odb. 00 NF. Tomić AFŽ, član K o t . N O O , z a t i m član Nosilac Danica, r. NOO, Obi. Spomenice 1911. u N O O , tajnica član odb. 00 AFŽ AFŽ, i radi u naprednom pokretu, a od p r v i h dana okupacije aktivno učestvuje u N O P . štajnoj službi, 1 matičnim rukovodi odborima 1942. r a d i u o b a v j e - raznim u član je odlaska odborima Zagrebu. Bila delegat na I. benik i KPH OK Tomić stići, k. ljanka, Hrvatica. nizira A F Ž . za više Crikvenica, član Anka, iz s između O NOO odbornica A F Ž i za i od Hrv. NOO Senj, Hrkao 1943. Sudjeluje u NOP Primorje i od 1942. član KK Krivi Član je KPH za odlazi u Od Srpkinja. na član Obi. u dana selu Put. odb. u NOV 1941. U toku NOB bila AFŽ Perna, AFŽ Vrginmost i sekretar 1942. član član i Kot. Opć. kom. Iva, za iz NOP AFŽ, Ravča, k. od član 1941. Opć. i Metković, Bila seljanka. predsjednica Kot. odb. AFŽ, Radi Mj. član odb. Mjes., 00 AFŽ Opć. i za Crikvenicu. odb. AFŽ za Kot. N O O , t e član K K K P H . Vikica, r. 1912. u Drvaru. aktivna u radničkom pokretu. a od 1939. u pronalaženju na Jaski organizaciji smještaja dopremi i hrane Jasenovcu Crvene za dr. rata SBOTIČ, pomoći, španjolske za i Prije Radi u na dobro- drugove u logoriU prosincu 1941. odlazi na teren s m u ž e m i m a l i m d j e t e t o m . P o č e t k o m 1942. v r a ć a s e u Z a g r e b , g d j e Topuzović Jula, seljanka. Od niži ferenciji iz 1943. kurs AFŽ Slobodne AFŽ. Žene Hrvatske u NOB Vlasti, aktivno izabrana 1945. 32 sara- Perna. Tu-čkorić Istru. vršila Trinaj- ustanka odb. Opć. KPH ma i 1914. Odlazi teren. predsjednica voljce, Buzet r. prvih partizane. se OK za u Ši- T r k u l j a Vasilija, r. u K a t i n o v c i m a , k. V r g i n m o s t , K o n c e m 1943. p r e l a z i u I s t r u g d j e p o s t a j e č l a n KPH AFŽ bila T o n k o v i ć N a d a , r . 1924. u B r i b i r u , k . C r i k v e n i c a . Hrv. 00 Pri- radeći Od konferenciji tajnica đ u j e s N O P . U s v i b n j u 1942. s m a l i m d j e t e t o m Trlin 1941. partizana. član M j e s . AFŽ borbi. K r i v o g Puta, k. NOP sela se- radi za N O P , orga- je poginuo u Sarađuje vatica. veza O d 1941. 1944. Sin j o j Tomljanović B r i b i r u , k. 1943. p o s t a j e p r e d s j e d n i c a 0 0 Primorje, morje. u Ši- 1942. Šibenik. Ivanka, Rijeka. seljanka, r. u krajem AFŽ je hapšena. Genoveva, student. organizaciji. aktiva žena zemaljskoj Postaje član omi. partizane Petrovcu. vraća puta Šibenika, ilegal. u Bos. Trinajstić-Širola 1929. iz član 1941. Gomirju. Bila Vjera, srednjoškolskoj O d 1941. a k t i - odb. A F Ž , M j e s . N O O , član Opć. član O u radi u Na za radi prvoj za k. Đakovo, NOP. okružnoj predsjednicu. Zakon- Umrla dana uhapšena. logora i Poslije godinu radi kao kurir MK dana KPH. je istog izlazi 1944. u ilegalnost i p o s t a j e član, a p o s l i j e o r g . MK KPH ustaša i Zagreb. obješena 28. u X. Sv. 1944. iz odlazi sekr. uhapšena od Nedelji. 497 �Turčinović A n đ e l k a , r. 1915. u S v . P e t r u u Šumi, k. Pazin. 1941. bila član Mjes. AFŽ odb. Za- Udier Marina, r. 1922. u greb. Iste god. uhapšena i bila u raznim logo- p o k r e t u , a od 1941. r i m a do k r a j a bila i kuplje, zatim okružnih 1943. u NOO Odlazi u partizane u Po- Istru. Poreč, Radila Pazin, u propodjelima Pula, te u prop- o d j e l u Obi. N O O z a I s t r u . B i l a č l a n Obi. odb. A F Ž I s t r a . O b i l a z i i s t a r s k a sela, r a d i s a žena- Žakanju, k. Karlovac, u č e n i c a , H r v a t i c a . Od 1939. r a d i u o m l a d i n s k o m uhapšena vraća koncem za N O P . odvedena godine v l j a radom kao u KPH svibnju logor, Karlovac, 1942. odakle gdje se nasta- član M K K P H K a r l o v a c . o d l a z i na oslob. t e r i t o r i j kom. U u 1944. i r a d i k a o član Opć. Rakovica. ma i p i š e u » G l a s u I s t r e « , i » H r v a t s k o m l i s t u « , u čijoj redakciji radi do oslobođenja. U g a r k o v i ć Anica, iz Komića, k. Udbina, seljanka, Srpkinja. T u r i ć K a t a , r. 1901. u P e r u š i ć u , s e l j a n k a , H r v a tica. Prije kretom. rata povezuje Poslije se s kapitulacije radničkim stare po- se nalazila u neposrednoj t e l j s k e posade. V r l o Kot. član kom. KPH. 1941. aktivno odb. AFŽ Nosilac učestvuje Udbina Spomenice i u NOB. član Opć. 1941. Jugoslavije, u n j e z i n o j s e kući o d r ž a v a j u p a r t i j s k i sastanci, iako Od Bila blizini neprija- aktivno radi na sakuplja- n j u m a t e r i j a l n e p o m o ć i z a p a r t i z a n e , d a j e oba- Ujević ka. Antica, Za iz Krivodola, N O P radi od k. 1941. Imotski, Bila seljan- predsjednica M j e s . odb. A F Ž , t a j n i c a i p r e d s j e d n i c a K o t . odb. A F Ž , član K o t . odb. NF i Kot. NOO. v j e š t e n j a o k r e t a n j u n e p r i j a t e l j a i radi na mobilizaciji omladine predsjednicu za Opć. NOV. odb. 1943. AFŽ i birana člana za NOO. 1944. p o v l a č i s e n a oslob. t e r i t o r i j , g d j e j e i z a brana za predsjednicu Kot. odb. AFŽ Perušić. U l e m e k L j u b a , r . 1920. u V . P e c k i , k . V r g i n m o s t , seljanka (danas izabrana za predsjednicu selu Pecka. Opć. Turković D r a g i c a , r. 1920. u I v a n j s k o j , k. B j e l o var. Za Mjes. NOP odb. radi AFŽ od 1942. kao član prvog Ivanjska. odb. namještenik), U AFŽ predsjednica toku NOB Perna, Kot. Srpkinja. seoskog odb. bila u predsjednica član Opć. AFŽ odb. 1941. AFŽ Vojnić, kom. KPH, predsjed- n i c a K o t . odb. A F Ž V r g i n m o s t , p r o č e l n i k z d r a v , odjela O N O O K a r l o v a c , član 0 0 A F Ž i J N O F Karlovac. Nosilac Spomenice 1941. T u r k o v i ć K a t a , r. 1911. u P a v l i ć a n i m a , k. Č a z m a . Radi od 1942. na organizaciji odbora AFŽ u Umičević Mileva, kotaru, na r a z n i m sabirnim a k c i j a m a i dr. Bila seljanka, član O p ć . i K o t . odb. A F Ž . NOP. iz Suhomlake, k. Srpkinja. Bila 1942. D. počinje predsjednica Miholjac, sarađivati s odb. seoskog i AFŽ član K o t . odb. A F Ž D . M i h o l j a c . I s t i č e s e s v o T u r k o v i ć Ružica, r. 1913. u Z a g r e b u , r a d n i c a , H r vatica. Od pokretu. pri Član CK pri 1932. KPH, MK Komisije je radi za Komisije KPH MK K P H aktivno za Zagreb, Zagreb. u rad rad član sa u RK Polovicom ženama sindikatima KPH 1941. N P z a H r v a t s k u . U o ž u j k u 1942. Trnje, sekretar je član OK K P H OK K P H Pokuplje i Spomenice za OK K P H Uroić Roza, iz Brlekova sela, k. Zlatar. Sara- đ u j e s N O P o d 1941. S a k r i v a i l e g a l c e , s a k u p l j a hranu i materijal u A F Ž i t. za partizane, okuplja žene d. odlazi u par- t i z a n e u Gorski K o t a r . Osnivač je i urednik lista »Primorka«, j i m radom na stvaranju bratstva i jedinstva. radničkom Hrv. Primorje, Zagreb. Nosilac 1941. Usorac-Ljubišić Zorka Ruža, Koprivnica, namještenik. r. u Plavšincu, O d p o č e t k a 1942. k. ra- d i k a o p o l i t i č k i r a d n i k . B i l a član K K K P H K o p r i v n i c a , član O N O O B j e l o v a r , K o t . odb. A F Ž i N O O kotara Koprivnica. Turza Herta, rodom iz Rume, kroj. pomoćnica, H r v a t i c a . ( V i d i k n j . I , d o k . 11, str. 2 5 . ) Utvić Milka, r. 1911. kinja. U toku N O B Tuškanec J a g a , r. 1911. u maćica. S r p n j a 1941. odred kod član K o t . Gračacu, seljanka, Srp- odb. A F Ž G r a č a c . odlazi u prvi partizanski Kalinski U v o d i ć K a r m e l a , iz K l i s a , k. Split, domaćica, H r - odred na Šamarici. A k t i v n o radi na organizira- v a t i c a . O d 1941. r a d i n a o r g a n i z a c i j i o m l a d i n e , nju učestvuje AFŽ terenu Žabna. S e l i m a , k. S i s a k , do- u aktivno radila u A F Ž kao u Iza toga prelazi u sisačkom Sanskog Mosta kotaru, i u te u kotaru Bosni Čazma na u Moslavini. U radu v r l o agilna. u karavanama, K a s n i j e bila Solin i Učkar M a r i j a , iz Vodnjana. Bila tajnica K o t . N O O Vodnjan. i dr. OK član sakupljanju Opć. kom. i pomoći KK KPH SKOJ. U z e l a c D a n i c a , r. 1913. u Ondiću, k. U d b i n a , dom a ć i c a , S r p k i n j a . Još p r i j e r a t a s a r a đ u j e s k o - �munistiina. U njenoj se kući o d r ž a v a j u p a r t i j - Vejnović Milica, kinja. Od A F Ž , z a t i m član opć. N O O , član K o t . odb. A F Ž godine i ženama iz M o k r o g Polja, k. odlazi ski sastanci. Kot. 1942. NOO predsjednica Udbina. Nosilac je Mjes. odb. Spomenice 1941. često Uzelac-Filipović Ljubica, r. 1913. u Kasnije naprednom radi U siječnju u pokretu ilegalnoj u tehnici Zagrebu. MK Zagreb. 1942. u h a p š e n a i o t p r e m l j e n a u l o - g o r Stara Gradiška, a zatim u Jasenovac, odak l e je 15. I. 1945. z a m i j e n j e n a . U p a r t i z a n i m a radi na organiziranju Spomenice poljoprivrede. Nosilac 1941. AFŽ. nim Od U početka toku na okupiranom kroz NOB ustanka bila radi oslobođeni Knin, za NOP teritorij. Srp- i iste Radi sa probijajući terenu, neprijateljske V e k i ć V u k a , r. 1917. u ljanka, u Srpkinja. se redove. svom odb. selu, a A F Ž D. Vernic-Török aktivno učiteljica u radi u oslobođe- S u v a j i , k. D. L a p a c , se- 1941. 1942. bila predsjednica izabrana za AFŽ člana Kot. Sarajevu, pro- Lapac. Magda, r. 1911. u f e s o r , H r v a t i c a . 1935. k a o s t u d e n t u č e s t v u j e u naprednom pokretu. Radi u omladinskoj sekciji Ženskog U z e l a c K a t i c a Z i t a , r. 1900. u G o s p i ć u , u č i t e l j i c a , Hrvatica. na aktivno Dubravama, k . B r č k o , a g r o n o m . P r i j e r a t a u č e s t v u j e u studentskom 1943. pokreta, žene, U R S S , te u Krajem u Društvu u za Stranci prosvjetu radnog naroda. 1941. b i l a u h a p š e n a i l i p n j a 1942. ot- p r e m l j e n a u l o g o r ,Stara G r a d i š k a , z a t i m 1944. u Lepoglavu, g d j e je zaklana. selima kotara. V e s a n o v i ć M i l e n a , r. 1914. u Splitu, n a m j e š t e n i k , V a l č i ć - J a k u l i ć K s e n i j a , r. 1919. u B r n u , č e h o s l o - Hrvatica. P r i j e rata aktivna u v a č k a , n a m j e š t e n i c a , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l - naroda Odboru no v o l j c i m a . 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e i r a d i u A F Ž . radi za N O P u Karlovcu, prikuplja pomoć i za partizane i brine se za partizanske obitelji, Bila r a d i na p r o p a g a n d i i d r . 18. X I I . 1944. p r e l a z i Spomenice n a oslob. teritorij Karlovačkog područja, radi kao tehničarka, a kasnije kao komesar Veseli Po Grad. iz Raba. Počinje N O P k o n c e m 1942. B i l a ra AFŽ Italije u svom bila 1944. sili zatvor otpremili Trst, te u u logor s Nijemci u i NOO odb. korpusa. Sarađuje grebačke Koprivnica. oblasti član za s Koprivnice član bila Obi. zatim u Ravensbriick, oslobođena, v r a ć a se u Nevenka, za iz NOP Banjola od na 1942. tajnica NOO Za- evakuaciju djece i član Gl. odb. V e š e r a - P o p e l a r J o s i p a , r. 1909. u S e v n i c i , k. B r e žice, radnica, Slovenka. Prije rata domo- Rabu, Iste Hrva- godine aktivna u radničkom pokretu. Radila u odborima NP i na zbrinjavanju ilegalaca. U B i l a je u omladinskoj zatim Radi od član (pročelnik za p r o s v j e t u ) , član u partizane. tica. NOP s u j e uhap- vinu. Valovičić Nosilac postaje Kasnije A F Ž Koprivnica, Odbora i g d j e je p r e ž i v j e l a sve strahote tih logora smrti. Svršetkom rata, dobro- zbjega u Vojvodini. Rijeci, Auschwitz Kot profesor. kapitulacije odb. VIII. oslobođenju AFŽ Poslije Kot. K o t . N O O . 22. I I I . i sarađivati o d b o r n i c a p r v o g odbo- mjestu. blagajnica bolnice Stranci r a d n o g španskim 1941. Maja, 1943. Anica, pomoć gdje šef kance- larije. Valovičić za radila kao svibnju kuharica 1943. u odlazi brigadi, a pozadinskim ustanovama. po- s t a j e č l a n M j e s . odb. A F Ž u B a n j o l u . I l e g a l n o Vidović Jerka, iz Sevida, k. Split, seljanka. Ra- radi na sabirnim akcijama za N O V i na orga- dila n a p r i k u p l j a n j u m a t e r i j a l a z a p a r t i z a n e niziranju stalno u č e s t v o v a l a u k a r a v a n a m a z a p r e b a c i v a - žena. i nje oružja i municije vojnim jedinicama. UhapV a r a d y K a t i c a , i z C v e t k o v i ć a , k . J a s k a . O d 1941. učestvuje u N O P . Bila je jedna od prvih žena, koja je primala partizane, donosila obavještenja. teritorij i radi kao sakupljala pomoć 1943. prelazi politički radnik i na oslob. i bolni- čarka. šena o d N i j e m a c a , n e p r i z n a j e , g d j e s e n a l a z e skladišta oružja, iako podvrgnuta strašnom m u č e n j u . O b j e š e n a 1944. Viđak-Krstulović maćica, radu, Marica, Hrvatica. u svojoj r. Od 1900. u Splitu, 1926. skriva kući učestvuje ilegalce, u doileg. održava razne partijske veze, radi na prenošenju pošte Vasić-Tomić Marija, r. 1917. u Karlovcu, učite- i dr. Za vrijeme ljica, Hrvatica. K a o učiteljica u Korenić Poto- žena ku vih zadataka. (k. Bosiljevo), okuplja omladinu i radi ž e n a m a . P o s t a l a j e član I n i c . bila uhapšena u i nakon izlaska obavještajnoj službi odb. A F Ž . iz sa Nosilac aktivna na okupljanju najrazličitijih povjerljiSpomenice 1941. 1944. zatvora radi Karlovačkog NOB i na i z v r š a v a n j u područja. Vignjević Radi na Tonka. Od sakupljanju 1941. učestvuje hrane i ostalo u NOP. za NOV, �te u A P Ž na Sušaku. 1944. u h a p š e n a od s t r a n e V l a h F r a n i c a , r. 1882. u L j u b l j a n i . Od 1897. ž i v i N i j e m a c a i o d v e d e n a u l o g o r R a v e n s b r i i c k , oda- u k l e s e v r a t i l a 16. V I I I . 1945. u Sušak, g d j e na- zila često u sukob s t a l i j a n s k i m vlastima, jer Puli. Majka 7-mero djece. Prije rata dola- se u v i j e k isticala kao borac za nacionalna pra- stavlja radom. va. V i l i D a r i n k a , r . 1916. u A m e r i c i , r a d n i c a , S r p k i - Već 1941. bila je prva žena-kurir u Puli. 1944 j e u h a p š e n a o d N i j e m a c a , ali u s k o r o pu- nja. P r i j e rata aktivna u U R S S u Zagrebu. Iza štena okupacije ma i borbi za priključenje Istre Jugoslaviji. odlazi u V. Barnu i povezuje partizanima. K r a j e m 1942. odlazi na ni U bila teritorij. kom. KPH Kot. odb. toku NOB Drenovac, AFŽ član Podrav. KK se KPH i Opć. tajnica član K K K P H i K o t . odb. A F Ž S l a v . P o ž e g a . Z a v r i j e m e N O B završila kurs kurs. AFŽ, te niži i iz zatvora. Isticala se u demonstracija- oslobođe- sekretar Slatina, s srednji partijski O d l i k o v a n a s a t r i O r d e n a z a s l u g a z a na- Vlah Marija, S NOP prvog r. 1910. sarađuje odbora u od AFŽ Puli, 1942. u zubarski Radi Puli na asistent. osnivanju početkom 1943. u kome je postala predsjednica, a kasnije tajnica. Isticala se u borbi za p r i k l j u č e n j e I s t r e Jugoslaviji. r o d i M e d a l j o m za hrabrost. Vlasta Ana, V i l j a n a c R a d o j k a , r . 1927. u B u d i m c i m a , k . N a šice, s e l j a n k a . 1943. b i l a j e p r e d s j e d n i c a M j e s . NOO selu. u maca svom je odlazila U toku većina kotareva Valpovo, NOB ljudi preko u Budi- partizane Osijek i Vukovar. s Događalo se da je u t o k u n o ć i d o l a z i l o u s e l u i do 100 p a r t i z a n a , k o j e j e R a d o j k a r a z m j e š t a l a p o kućama, brinula se za guravala kurire, koji ma. njihovu su prehranu i osi- ih v o d i l i k p a r t i z a n i - 1943. b i l a u h a p š e n a od N i j e m a c a , a 1944. oslobođena. r. 1903. u U N O P sarađuje od Puli, radnica, Talijanka. 1942. R a d i n a organizira- n j u r a d n i c a T v o r n i c e d u h a n a i s a k u p l j a n j u pomoći za partizane. Član I s t i c a l a se u b o r b i je Grad. odb. APŽ. za s t v a r a n j e b r a t s t v a i j e - dinstva između H r v a t a i T a l i j a n a i za priključenje Istre Vojinović Jugoslaviji. Joka, r. 1902. u Bruvnu, k. Gračac, d o m a ć i c a , S r p k i n j a . O d 1941. u č e s t v u j e u N O B . K r a j e m 1941. b i l a p r e d s j e d n i c a A F Ž u M a z i n u , a 1942. član N O O , i k a s n i j e č l a n K o t . odb. A F Ž G r a č a c . J e d n a od n a j a k t i v n i j i h ž e n a u k o t a r u . Nosilac Spomenice 1941. V i n c e k V e r a , i z M a r k o v o g p o l j a , k . S e s v e t e . 1942. radi u ilegalnoj štampariji OK KPH Zagreb, Vostrel Ana, r. 1904. u Brestovcu, k. Daruvar, b r i n e se za i l e g a l c e , k o j i su o d s j e d a l i u n j e n o j Č e h i n j a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i z a N O P u selu kući Čemernici i dr. U lipnju 1943. odlazi sa s v o j a tri (k. Virovitica). sina n a p o l u o s l o b o đ e n i t e r i t o r i j M o s l a v i n e , g d j e nije radi v r i j e m e radila aktivno na kulturno-prosvjetnom polju kao član postojao odbor k a z a l i š n e d r u ž i n e . 1944. č l a n j e Opć. k o m . K P H pomoć partizanima. u žavali AFŽ Ivanić Kloštru. Poginula u borbi s usta- šama. ileg. Iako u na toku kroz okupljanju U njenoj sastanci, u selu, dolazili kući NOB čitavo žena su politički se za odr- radnici, o d r ž a v a l e r a z n e v e z e i d r . 1944. b i l a član N O O grada Virovitice. Z a v r i j e m e V I I . o f e n z i v e pre- Vinovrški Mara, r. 1919. u V . E r j a v c u , k. K a r - šla s narodom u Mađarsku. l o v a c , H r v a t i c a . O d 1943. a k t i v n o r a d i n a osnivanju NOO opć. Jaškovo. 1944. član je odb. V r a č a r Milka, iz M e k i n j a r a , k. Udbina, seljanka, i 00 AFŽ za Srpkinja. okrug Karlovac. V i n t e r š t a j g e r L j u b i c a , iz Jaske. U N O P učestvuje od zira 1941. Prima prebacivanje teritorij. kurire raznog i ilegalce materijala Radi pod vrlo teškim i organi- na oslob. i l e g a l n i m uslo- U KK NF Udbina KPH toku NOB i bila 1944. član KK sekretar SKOJ, KK KPH Žumberak. Vraneš Milija, seljanka, AFŽ. r. 1906. Srpkinja. Bila u Vodoteču, Od član K o t . 1941. odb. k. Brinje, aktivno radi u AFŽ Brinje. v i m a , j e r j e u J a s k i bio s m j e š t e n j a k u s t a š k o talijanski garnizon. V r a n e š M i l k a Rabatina, r. u Vodoteču, k. Brinje, seljanka. Viskić Polda, iz Gradca, k. Metković, seljanka. Z a N O P r a d i a k t i v n o o d 1942. B i l a t a j n i c a M j . odb. A F Ž , t a j n i c a M j e s . N O i član Opć. i K o t . AFŽ. Od 1941. radi aktivno u odboru NP i sa ž e n a m a . U t o k u N O B b i l a član Opć. i K o t . odb. AFŽ Brinje. Vranešević Janja, Brod, seljanka r. 1920. u C i g l e n i k u , k. Slav. ( s a d a u č i t e l j i c a ) . O d 1941. radi z a N O P . U t o k u N O B b i l a član K o t . A F Ž i O O Višek Alojzija, Hrvatica. P r i j e rata učestvuje u AFŽ r a d n i č k o m p o k r e t u u Z a g r e b u . 1941. r a d i u ile- član galnoj kurs A F Ž štampariji. Slav. KK Brod, KPH i sekretar Slav. Brod. Opć. 1943. kom. KPH završila srednji partijski kurs u i viši Slavoniji. �V r a n e š e v i ć M i l k a , r . 1921. u N o v i m D v o r i m a , k . Klanjec, student, organiziranju kotaru. Srpkinja. narodnog Listopada 1941. ustanka 1941. (k. vraća radi na teren, Od Baniju, a gdje kraja 1943. na odlazi grupu na Čerkezovcu dinom. učestvuje u Dvor) 1942. sa izabrana ali uskoro je za gladnjelu djecu u zbjeg. Nosilac i OK se omla- KPH tajnicu Vučković radi pripremanju 1941. narodnog odlazi 1941. borac, a zatim na osnivanju u (k. Našice). Od NOP. U proljeće 1943, neprijateljske odbora predsjednica četu. AFŽ. Opć. silac Spomenice u prosincu je kotaru radi toku je odlazila u raznih Vuga Kata, trinja, od r. 1941. zaciji U u Velikoj Srpkinja. toku N O B član Našice. N o - 1941. Vujaklija Kata, Srpkinja. iz Čavlovice, AFŽ, a na p r v o j B r i n j u , H r v a t i c a . O d 1941. i l e g a l n o r a d i u B r i - 1942. za člana u Ogulinu, na NOP k. Pe- učestvuje radi u organi- učiteljica Baniju k. Dvor, Okružnoj konferenciji 1942. izabrana Zem. Centr. seljanka, od n a j a k t i v n i h žena u općini Ž i r o v a c . N a p r v o j 1895. uporišta Gradusi, U aktivno Bila je jedna u r. neprijateljska AFŽ. za Anča, S l a v o n i j u ona j e i z zadataka. 1904. seljanka, AFŽ Vučetić vrijeme NOB Orahovica, O p ć . k o m . K P H i član K o t . N O O aktivno za Ora- Najprije U NOO ofenzive na 1941. v e z l a p a r t i z a n i m a puna kola r a z n o g m a t e r i j a l a . Često U našičkom sprema u sela Budimaca, kroz neprijateljske redove, pre- sudjeluje ustanka. u partizansku bila bila Srpkinja. ih AFŽ 00 1915. u K o k o č a k u , k. domaćica, ili Zorica, za izvršavanje hovica, dom za z a B a n i j u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. V u č e n o v i ć J a g o d a , r. dječji S p o m e n i c e 1941. dvorskom partizansku ženama član u konf. odb. za u člana Bos. 00 Petrovcu A F Ž Jugoslavije. n j u . U s t a š e j e h a p s e i o t p r e m a j u u l o g o r , odakle zamijenjena 1942. Tada radi na oslobođe- V u j a k o v i ć M i l k a , r . 1919. u P o d b r đ a n i m a , k . K o stajnica, učiteljica, Srpkinja. Učestvuje u N O O nom teritoriju kao učiteljica i u A F Ž . i a k t i v n o r a d i u A F Ž od 1942. Vučković Ana, r. 1917. u Srpskim Moravicama. Od 1941. a k t i v n o u č e s t v u j e u N O P . 1942. o d l a z i Vujanić-Slavić A n k a , r. u K r č e v u , k. K o s t a j n i c a , u p a r t i z a n e . B i l a član k o t . odb. A F Ž V r b o v s k o seljanka, i 00 A F Ž za Gorski Kotar. i r a d i u A F Ž od 1941. Vučković Angelina, r. 1910. u Cvijanović Brdu, k . S l u n j , s e l j a n k a . O d p r v i h dana u s t a n k a radi za N O P . Aktivna kao bila zarobljena od član N O O ustaša i i AFŽ. zvjerski 1944. mučena, Vujanović-Zdelar đuje u s NOP. ma. sekretar Ordenom bratstva i je- Živka, r. učestvuje 1914. u u NOP Kapelni, k. 1943. osniva ilegalni odbor A F Ž S u h o m l a c i , a a k t i v n o r a d i i u o k o l n i m seli- ali j o j u s p i j e v a k a s n i j e pobjeći. N o s i l a c SpomeOdlikovana Aktivno D . M i h o l j a c , s e l j a n k a , S r p k i n j a . O d 1942. s a r a - nice 1941. Srpkinja. U toku NOB bila kom. KPH Opć član u Kot. i 00 AFŽ, Crncu. dinstva I I . reda i M e d a l j o m za hrabrost. V u j č i ć A n k a , r . 1918. u V e l j u n u , k . V o j n i ć , stuV u č k o v i ć M a r t a , r . 1887. u S r p s k i m M o r a v i c a m a . Od 1941. luje u zajedno NOP. zane, gdje četiri sina sin p o g i n u o . ski l o g o r , radi sa vraća se već jedna Kad i djecom 1942. nalazila kćerka, prelazi u od Jasenak Poslije u svoje selo i sudje- odlazi u parti- su T a l i j a n i ženama. se mužem U proljeće su i s njezina kojih napali i djeca, je jedan partizan- Drežnicu, kapitulacije nastavlja s gdje Italije aktivnim dent, S r p k i n j a . 1940. a k t i v n a u n a p r e d n o m studentskom pokretu. dunu, na Od okupacije radi prikupljanju oružja i na Kor- organiziranju b o r b e n i h d e s e t i n a . U r u j n u 1941. o d l a z i u o d r e d » Š l i v n j a k « na Kordunu. KK KPH, OK KPH U t o k u N O B b i l a član Karlovac, OK KPH Hrv. Primorje, O K K P H Pokuplje, O K K P H Zagreb, u istim AF.?- okruzima Nosilac član okružnih Spomenice organizacija 1941. radom. V u j n o v a c R e z a , r. Vučković-Polović Mila, Vojnić, je seljanka, seoskog odb. r. 1906. u Srpkinja. AFŽ Velika i povo, 1941. Krajem A F Ž na sakupljanju hrane i Mala U toku N O B bila predsjednica Opć. član Crkvina. odb. A F Ž , seljanka. gestapovaca mučenju, predsjednica liko Veljun, predsjednica KK K P H i neprijat. ofenzive nje i šte. odb. Kot. NOO AFŽ, 00 AFŽ Vojnić. svojim ramenima KK KPH Karlovac, Za organizira žene n j e g u ranjenika kao Na član član vrijeme za promrzlu i aktivna u bila najzvjerskijem priznala. oslobođena. Radi u 1944. u h a p š e n a od podvrgnuta ali ništa n i j e mjeseci stavlja i NOP. odjeće, na raspa- Vraća N a k o n nekose kući i na- radom. IV. spašava- i dječje prihvatilinosi 1943. č a v a n j u š t a m p e i d r . 1. V. č l a n O p ć . N O O , član O p ć . k o m . K P H G . S k r a d , Kot. 1908. u P e t r i j e v c i m a , k . V a l - S k r a d u , k. G. iz- Vujnović-Milković Hrvatica. 1942. i član postaje Luca, iz odlazi Kot. na odb. Smiljana, k. oslobođeni AFŽ za Gospić, teritorij Gospić. Za �vrijeme na čitavog N O B neoslobođenom aktivno radi sa ženama teritoriju. ljeta 1941. do jeseni 1942. bila kurir između H r v a t s k o g P r i m o r j a i Z a g r e b a . O d v e l j a č e 1942. bila član K K K P H z a N o v i V i n o d o l i K K K P H Vukadin Za a Manda, iz Vrbnika, N O P počela raditi u 1943. odlazi u k. Knin, drugoj partizane, seljanka. polovici gdje je 1942., bila član za C r i k v e n i c u , a od k o l o v o z a do p r o s i n c a 1943. član O K K P H , t a j n i c a 00 A F Ž Hrv. Primorje i K o t . odb. A F Ž . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. O d l i - K o t . odb. A F Ž K n i n , a k a s n i j e t a j n i c a 0 0 A F Ž kovana z a o k r u g K n i n i član K o t . N O O K n i n . I s t i c a l a Ordenom bratstva i jedinstva II. reda i Orde- se u r a d u sa ž e n a m a P r o m i n e i B u k o v i c e . nom zasluga za narod I I I . reda. Vukasović Koviljka, r. 1913. u J a s e n a š u , k . V i - r o v i t i c a . 1941. r a d i z a N O P u K u s o n j i m a . 1942. odlazi u mesara partizane. i kurs polit, ko- radi u požeškom kotaru u A F Ž . Vukelić-Lipovska kotar Završava Milka. Pisarovinu. kurseve za kurseve Krajem Radi sa aktivistkinje 1943. i u održava analfabetske za žene. zasluga za narod II. reda, Z a g o r a c V e d a , r . 1914. u š i š i n c u k r a j S i s k a , e k o n o m i s t , H r v a t i c a . Od 1934. a k t i v n o r a d i u naprednom napose odlazi ženama, AFŽ Ordenom studentskom pokretu naprednim ženskim u redakcije »ženskog u Zagrebu, a Bila član 1938-1939. svijeta«. org. član j e ž e n s k e k o m i s i j e p r i C K K P H . 1941. r a d i ilegalno na Sušaku, a sarađuje u 1943. 00 g d j e j e b i l a član AFŽ redakciji odlazi u partizane, za Hrv. Primorje i »Primorke« i »Žene u borbi. Vukelić Mara, vatica. iz Od Alama, k. 1942. radi Senj, domaćica, H r - na organiziranju žena. U s t a š e je hapse i o t j e r a j u u logor. Po kapitulaciji Italije ženama do vraća se u svoje selo i radi sa Zahtila Anđelka, b i l a član K o t . oslobođenja. kasnije Vukić Filka Iako su one i Mara, ustaše iz Koritnje, svakog su uspješno r. dana k. u Sv. Bartolu-Vinež, član odb. A F Ž i K o t . N O O L a b i n , a KK KPH. Karlovac. upadale održavale vezu 1923. k . L a b i n . A k t i v n o r a d i z a N O P o d 1943. 1944. u selo, s Karlovcem, prebacivale drugove u partizane i davale oba- vještenja o neprijatelju za cijelo v r i j e m e N O B . Z a s t a v n i k o v i ć K r u n k a , r. 1920. u Z a g r e b u , n a m j e štenik, Bila Hrvatica. član Od 1941. rajonskog učestvuje odbora NP u u NOP. Zagrebu. U h a p š e n a u s r p n j u 1942. i p o s l i j e d v a m j e s e c a z a m i j e n j e n a . U p a r t i z a n i m a b i l a član K o t . odb. Vukmirović Dragica, iz renica, seljanka, Bijele Rijeke, k. T. Srpkinja. Za NOP Ko- radi od 1941. B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž K o r e n i c a i član Opć. kom. KPH Plit. Ljeskovac. U radu A F Ž z a S l u n j i O t o č a c . O d l j e t a 1943. t a j n i c a 0 0 A F Ž B j e l o v a r . U r u j n u 1944. r a d i u U p r a v nom odjelu ZAVNOH. vrlo požrtvovna. Zastavniković Vukmirović Štaka, r. 1923. u G. Babin Potoku, k. O t o č a c . Od 1930. ž i v i u š u š n j e v c i m a , k. Brod, seljanka. svojoj kući 1941. hrani povezuje i liječi se bolesne s SI. NOP. U partizane, Marica, predni radnički nju ilegalne ma u član j e K o t . odb. A F Ž z a u Hrvatskoj. S l a v . B r o d . 10. I V . i s t e g o d i n e p r e d h a p š e n j e m hovnog skače kroz prozor i bježi u partizane. za omladinom kao član KK r. 1914. Radi s SKOJ. pokret štampe. zamijenjena 1943. 1896. u Rumi, namje- i radila na raspačava- 1941. k a o k u r i r CK K P H održavala vezu s Beogradom i mnogim mjesti- o k u p l j a ž e n e , t e 1942. f o r m i r a p r v i o d b o r A F Ž s v o m selu. r. š t e n i k , H r v a t i c a . P r i j e r a t a b i l a v e z a n a u z na- štaba vrijeme smještaj Uhapšena 1942. NOV IV. koncem 1941., a Jedno v r i j e m e radi kod V r i POJ. ofenzive U Hrvatskoj organizira 1943. ishranu i z a s t o t i n e i z b j e g l i c a i t i f u s n i h boles- nika. B i l a v i j e ć n i k Z A V N O H i član G l . o d b o r a Vukobradović Jela, rešnica, seljanka, radi NOP. za u .Srpkinja. B i l a član Popovcu, Od ' 1942. Opć., K o t . k. Ga- aktivno i 00 AFŽ. A F Ž H r v a t s k e . 1944. p o s t a j e član N O O z a b j e lovarski okrug, a koncem iste g o d i n e rukovodi prebacivanjem ranjenika V u k o v i ć J a n j a , r . 1909. u B e r a v c i m a , k . Đ a k o v o , s e l j a n k a . O d 1942. s a r a đ u j e s N O P . B i l a p r e d sjednica AFŽ su AFŽ u Đakovo. V. Kopanici Njezin se sastajali salaš i je 5000—6000 Mađarske Spomenice 1941. za djece Vojvodinu. Odlikovana i No- Ordenom bratstva i jedinstva I I . reda, Ordenom zasluga član K o t . odb. za bio gdje hrabrost. baza, narod II. reda, Ordenom i Medaljom za aktivisti N O P . V u k o v i ć M a r i j a D u n j a , r . 1912. u V i š n j i c i , k . P o d r a v s k a (Slatina, silac transporta prekò vrtni tehničar, Hrvatica. Od 1937. r a d i l a u l o z n o m r a s a d n i k u u N o v o m . Od Zebić M a r a , učestvuje iz u A F Ž u svom Bregane, k. NOP selu. od Pisarovina. 1943. Bila Aktivno predsjednica �Z e c M i l e v a , r. 1923. u M a š v i n i , k. S l u n j , s e l j a n k a . Počela aktivno raditi za N O P od veljače 1942. 1943. p o s t a j e r u k o v o d i l a c Opć. odb. A F Ž u R a - Žanić K a t a , r. tivno radi NOP odbore A F Ž u 1943. k o v i c i , k a s n i j e član K o t . odb. A F Ž . 1914. u D e a n o v c u , k. Č a z m a . A k - za odlazi od u radnik. K a o đak aktivno učestvuje u radničkom p o k r e t u . 1934. u h a p š e n a i b i l a 9 m j e s e c i u z a tvoru. Nakon toga puta. Aktivno bila radila hapšena još nekoliko SBOTIČ, u odborima u N P i n a p o m o ć i š p a n j o l s k i m b o r c i m a . 1941. odlazi u partizane. proleterskoj Hrv. Primorje, stav. Bila brigadi. 1943. u IV. 1942. crnogorskoj upućena i I. rad na u g d j e j e b i l a član K K K P H K a - odlazi u Istru, gdje postaje član Obi. k o m . K P H i O b i . N O O z a I s t r u , p r e d s j e d nica Obi. odb. A F Ž , t e član Križ i K NOO Žarković-Čorić skom k. rođena Glina, počinje Prenosi izvještaje, 1942. diviziju raditi Gline, za NOP pisaći tada 1944. 1901. seljanka, borac. u za Glin- rujnu odb. 1941. lijekove neprijateljskog izabrana u Srpkinja. materijal, bila predsjednica Opć. Trtnik. kao odb. A F Ž , član O p ć . N O O Anđelija, Aktivno iz je Čazma. Trtniku, drugo Organizirala selima u svom kotaru. XXXIII. 1944. b i l a član K o t . Z l a t i ć D i n a , r. 1914. u P o l j i c a m a na K r k u , p o l i t , 1941. mnogim i uporišta. AFŽ Glinski predsjednicu Kot. odb. A F Ž z a Glinu. K a s n i j e u p r a v n i c a d j e č j e g d o m a u G v o z d a n s k o m . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. Slavensko-talijan- ske a n t i f a š i s t i č k e u n i j e z a I s t r u i R i j e k u . N o s i l a c S p o m e n i c e 1941. P o s l i j e r a t a član C K K P H . ž e ž e l j S m i l j a , r . 1923. u D . L a p c u , d o m a ć i c a , S r p kinja. Od 1941. aktivno radi za NOP. 1943. b i r a n a u K o t . odb. A F Ž D . L a p a c . I s t e g o d i n e Zoričić-Lopaić učestvuje Mira, u (k. NOP. V. Gorica). 1942/ odlazi » K l j u k a « i u Žumberački Od u 1941. bataljon odred. K o n c e m 1943. prelazi na politički rad na teren k o t a r e v a Žumberka i Jaske. Glavni odbor AFŽ za Hrvatsku, šalje je u Žumberak da radi na s t v a r a n j u o r g a n i z a c i j a AFŽ. Nosilac S p o m e n i c e 1941. Ž i l i ć - Č i k a r a K a t a , r . u P e t k o v c u , k . P e t r i n j a , domaćica, Srpkinja. U NOP učestvuje od 1941. U toku N O B aktivno je radila sa ženama. Bila Z o r i ć M i l k a , r. 1917. u B o s . K r u p i , n a m j e š t e n i k . Učestvuje dila u Odboru pomoć 1936. član Kot. odb. AFŽ Petrinje. RaŽ i v k o v i ć D a r i n k a S o n j a , r . 1908. u O r e š c u , k . V i r o v i t i c a , r a d n i c a . O d 1941. r a d i z a N O P . 1942. Grubišno za od partizanima. KPH u pokretu 1942. o d l a z i u p a r t i z a n e u B i l o g o r u . B i l a član KK 1941. radničkom Polje. odlazi u NOV. Kasnije aktivna radnik na kotaru P o d r a v . Zorić Milka Mika, kinja. U toku iz D. K o m o r a , k. NOB aktivno Dvor, učestvuje u Živković Gospava, Bila član Opć. i đuje S e o č a n i m a , k. D r e ž n i c a . Mjes. odbora A F Ž . Umrla u o f e n z i v i 1944. Zrnić-Vučković ma, Srpske Srpkinja. ilegalno vezu r. 1912. u sa u r. Moravice, 1941. 1913. k. u D. Vučkovići- Vrbovsko, domaćica, aktivno pomaže N O P i organi- (k. Vinkovci). Od Vinkovcima NOP. susjednim selima, s 1941. s a r a - preko Održava kojih šalje razni materijal partizanima. Bila zatvorena od ustaša 1944. Živković Mara, Smilja, politički SrpNOP i A F Ž . B i l a č l a n K o t . odb. A F Ž z a D v o r . Zrnić M i l i j a , kao Slatina i Daruvar. u borbenoj iz Slav. Broda, H r v a t i c a . jedinici i u jednom Bila je jurišu teško r a n j e n a u pluća. K r a j e m 1943. d o l a z i n a t e r e n k o t a r a D . M i h o l j a c , g d j e r a d i k a o č l a n K o t . odb. AFŽ D. Miholjac. zira pomoć partizanskom logoru. Radi na organ i z i r a n j u ž e n a i o m l a d i n e , a 1942. p o s t a j e član Mjes. kao odb. AFŽ bolničarka, u Drežnici. lesnika u u Moravicama. te 1944. komesar Kasnije odjeljenja radi bolnice s u d j e l u j e u p r e b a c i v a n j u bo- Italiju i postaje komesar škole u Grumu ( I t a l i j a ) , z a t i m komesar bolnice u Crikvenici. Nosilac Spomenice 1941. 1922. u Zagrebu. ž i ž i ć M a r i j a , r. tica. Božena, r. Solinu, d o m a ć i c a , H r v a obitelji pomaže partiza- ne. U č e s t v u j e u k a r a v a n i i r a d i na s a k u p l j a n j u pomoći za NOV. i Opć. kom. Bila član Solinski teren i bataljon. radi MK SKOJ Solin Solin. Z a v r i j e m e k a p i t u l a c i j e I t a - lije pomaže razoružavati u SKOJ Žakman 1922. u sa c i j e l o m 1941. kao Talijane. Z b o g bolesti član K K KPH T a d a odlazi vraća se na sekretar i KK Solin. 1941. r a d i ilegalno kao glavni tehničar u zagrebačkoj or- ž i ž i ć M i l k a , r. 1908. u Solinu, k. S p l i t , d o m a ć i c a , g a n i z a c i j i A F Ž . 19. I V . 1944. u h a p š e n a i o t p r e - Hrvatica. P r i j e rata radi u naprednom pokretu mljena u l o g o r Stara Gradiška, a zatim u Za- žena. g r e b na nosi šena. S a v s k u cestu. U siječnju 1945. obje- 1941. pomaže partizane borcima materijal. 1942. i s karavanom Talijani joj za- p a l e kuću, n a k o n š t o nisu u s p j e l i d a j e u h a p s e . �Otada s radi kćerkom ciju. i živi od Nosilac 13 ilegalno. god. i Kasnije otjerana uhapšena u interna- S p o m e n i c e 1941. organiziranju Gradskog je hapse da Žunić M a r a , r. 1920. u D. L a p c u , d o m a ć i c a , Srpkinja. a 1941. 1942. bila član predsjednica Kot. ođb. AFŽ D. A F Ž Lapac. Lapac, Poginula je žena odbora i u muče u bolesnu AFŽ. AFŽ Bila Sušak. zatvoru. premjeste u predsjednica 1943. Kasnije bolnicu, Talijani prisiljeni odakle ju p a r t i z a n i s p a š a v a j u i o d v o d e na oslob. t e r i t o r i j , gdje postaje tajnica 00 AFŽ m o r j e . N a putu z a Obi. k o n f . za Hrv. Pri- A F Ž za Dalma- ciju, prelazeći preko otoka K r k a , pogiba 5. I I I . 1944. u K o z j o j D r a ž i k o d U d b i n e . 1945. u n e p r i j a t e l j s k o j z a s j e d i . Žunić M a r a , i z V l a š i ć a , k . P a g , H r v a t i c a . R a d i l a aktivno u A F Ž jama. Bila član i sudjelovala u Kot. odb. AFŽ sabirnim Pag i akciMjes. NOO. Ž u v i ć M a r i j a , r. 1921. u L u c i , k. Z a d a r , student, Hrvatica. 1942. lasku iz zatvora 1909. u Sušaku, H r - Kot. odb. AFŽ v a t i c a . 1942. r a d i v r l o a k t i v n o i p o ž r t v o v n o na NOO Ž u r g a I z i d o r a M a r ž e n k a , r. Zadar. uhapšena od Talijana. odlazi u partizane. Preko, član 00 AFŽ Po iz- B i l a član i član 0 �D ruga knjiga dokumenata i podataka o učešću iena Hrvatske u KOB ima tri dijela i jedan dodatak, koji zajedno predstavljaju jedinstvenu ejelinu i prikazuju razne vidove učešća žena Hrvatske u KOB. U prvom dijelu II. knjige daje se nastavak dokumenata o radu Antifašističke fronte lena Hrvatske u KOB do kraja rata, a zamšava se s I. kongresom AFŽ-a Hrvatske, održanim u oslobođenom Zagrebu 12. i 13. srpnja 1945. g. Drugi dio II. knjige uvodi nas u poglavlje o učešću žena u Karodno-oslobodilačkoj vojsci. U Karodno-oslobodilačkoj borbi jedan od najznačajnijih i u historiji rijetkih načina aktiviziranja žena jest njihovo učestvovanje u vojsci. Ogromnim naporima, hrabrim držanjem i jurišima na jaka neprijateljska utvrđenja, u borbama s daleko nadmoćnijim neprijateljem, iene dokazuju da sa u svemu ramie svojim drugovima. Ovi materijali zahtijevali su posebnu obradu. Dok je redakcija uspjela prikupiti prilično velik broj dokumenata o Antifašističkoj fronti žena, dokumenti o ženi-vojniku bili su vrlo rijetki i oskudni. Za vrijeme KOB nisu se posebno davali izvještaji o ženama, tako da su se tek u vojnim izvještajima mogli naći neki podaci o njima. Srećom, sačuvao se mali broj dokumenata o ženama-borcima, koje je prikupio Glavni odbor AFŽ Hrvatske kiajem 1944. i početkom 1945. g. pripremajući Prvi kongres AFŽ. Da bi ipak 'mogli dati potpuniju sliku o ženama u vojsci, pristupili smo sabiranju kratkih podataka o ženama vojnicima, i to većinom o onima, koje su ušle u KOV prvih godina rata, i smatrali smo, da će nekoliko hiljada imena s kratkim biografijama i podacima moći upotpuniti materijale dokumenata. U ovakvoj postavci, sami dokumenti s nizom opisa herojskih podviga ženaboraca, djeluju kao neka vrsta okvira svim onim mnogobrojnim, ali podacima oskudnim kratkim biografijama. •Ovaj je dio razdijeljen prema krajevima, u kojima su nicale pojedine jedinice (na pr. Lika, Dalmacija i t. d.), te smo dali i kratke podatke o razvoju vojnih jedinica na odnosnom terena, da èitaoeima bude jasniji put i borba onih žena-vojnika, koje su se u njima borile i o kojima govorimo. Time smo ujedno postigli, da mnoge od ovih podataka nismo morali unositi uz tekstove pojedinih biografija. Kod biografija smo se ograničili na podatke o datumu i mjestu rođenja, o odlasku u KOV, dužnostima u KOV i nekim odlikovanjima i činovima ukoliko smo ih uspjeli saznati. Mnoge su žene bile na odgovornim dužnostima kao desetari, vodnici, komandiri i komesari u jedinicama i vojnom sanitetu i iznoseći neke od ovih podataka, htjeli smo podvući ogromno povjerenje, koje su postigle svojom hrabrošću, i njihov razvoj kao vojnika-rukovodioca. Velik je dio žena-boraca prije odlaska u KOV aktivno radio u pozadini, u okviru omladinskih organizacija, AFŽ, u organima narodne vlasti i t. d., ali niti te podatke nismo sve saznali. Kismo unijeli niti borbe, u kojima su one učestvovale, niti smo isticali hrabrost pojedinih žena. Sve su one bile hrabre, sve su sudjelovale u mnogobrojnim borbama i jurišima, sve su podnosile nadčovječanske napore i često bile izdržljivije od svojih drugova. Kaglašavamo, da redakciji nije bio cilj, a niti zadatak, da iznese i zabilježi sve žene učesnike u KOV, pa niti sve one, koje su ušle u KOV prvih godina rata (iako smo kod prikupljanja podataka nastojali da unesemo većinu istaknutih žena-boraca). Opseg knjige je tu nužno postavio svoje granice. Za jedan dio žena imali smo veoma oskudne podatke, tako da nismo mogli utvrditi u kojim su se jedinicama borile. Mi smo podatke o tim drugaricama unijeli pod jedan zajednički naslov »Razne jedinice« (kao na pr. u Slavoniji i Dalmaciji). Materijale iz Slavonije i Dalmacije, koji su opširniji od ostalih, razdijelili smo, radi boljeg pregleda, prema jedinicama, koje su se razvile na tim terenima. �Nastojali u vojnom smo kovodstvom dr. skoj, čemu i da sanitetu. o s nizom, Posebno Slave dokumenata i se smo na Očko-četković, navi je ona zadržali započelo sama dala mnogim s podacima sanitetu gdje organiziranjem dragocjene osvijetlimo Like, se i učešće najprije, sanitetske službe iena pod u ru- Hrvat- podatke. U trećem dijelu II. knjige nalazi se poglavlje o fašističkim zvjerstvima nad djecom u zloglasnoj KDH, i o zbrinjavanju djece na oslobođenom teritoriju. Ka prvim stranicama ovog poglavlja govore djeca o pokoljima, koje su vidjeli i doživjeli, i u kojima su zaklani njihovi roditelji, braća, sestre i susjedi. Kižu se dokumenti o hiljadama djece u koncentracionim logorima i specijalnim logorima za djecu, o zvjerskom odvajanju djece od njihovih majki, o vagonima punim dojenčadi, koja doduše stižu u logor — ali mrtva o opaticama-zvij,erima u dječjim logorima, o hiljadama i hiljadama ubijene djece. Čitamo dalje o masovnom pokretu antifašista širom naše zemlje za spasavanje te djece iz fašističkih kanda. Dokumenti nam pokazuju koliko se brige, za vrijeme teških i krvavih borbi za slobodu, posvećivalo djeci i na oslobođenom teritoriju. U ovom ustaških stvima u zločinaca iz niz neprijateljskih dokumente poslužili iz KOB. smo se dokumenata, U koje nedostatku bogatom arhivom smo dobili dokumenata Komisije o iz zaplijenjenih fašističkim za zvjer- utvrđivanje ratnih pažljivo odabi- Hrvatskoj. ovom dijelu dokumenata poznati ima uz logorima, u Ka ranje dijelu arhiva, socijalni fašističkih i knjige, koji podataka, radnik, koja kandža, i je radila je od nastavila zahtijevao je, s prvih radom poznavanje grupom dana na situacije drugarica, okupacije zbrinjavanju i Tatjana djece na naš spašavanje organizirala Marimić, djece oslobođenom teritoriju. Ka kraju, u dodatku, redakcija je smatrala potrebnim, da za jedan broj istaknutijih aktivistkinja objavi kratke podatke o njihovu radu za vrijeme KOB. Mnoge su, naime, drugarice, rukovodioci i organizatori AFŽ, u dokumentima i napomenama obiju knjiga samo spomenute, jer nije bilo tehničkih mogućnosti da se u samim tekstovima daju opširniji podaci o njihovu radu. Mislili smo, da ćemo lu prazninu popuniti objavljivanjem kratkih biografija od oko 900 aktivistkinja AFŽ u Hrvatskoj. Ke smatramo, da smo ovim popisom obuhvatili sve rukovodioce AFŽ-a u Hrvatskoj, jer je njih bilo znatno više. Međutim, mislimo, da je bilo potrebno uza sve manjkavosti, i ove materijale objaviti, jer mnoge su radnice, seljanke i intelektualke za vrijeme KOB vršile naporan, težak i odgovoran rad, kako u AFŽ, tako i u partijskim i drugim organizacijama, a ove biografije, barem za ovaj dio aktivistkinja, daju sliku njihova rada i razvoja za vrijeme KOB. Žao nam je, što u ovom dijelu nismo objavili i odlikovanja svih drugarica, jer su skoro sve odlikovane, ali, uza sav trud, nismo uspjeli da sve te podatke saberemo. Želimo napomenuti, omladinskih đutim, bila u rukovodioca. poglavlju osnotmi Knjiga kadar o da Meke objavljujemo biografije od su ušle nalaze vojsci, naše njih se većinom Karodmo-oslobodilačke je dokumentirana sa 147 u samo ovaj žena spisak, biografije aktivistkinja jer su omladinki, AFŽ, radile jer je u a ne AFŽ. Me- omladina i vojske. originalnih fotografija i faksimila. Molimo čitatelje, da nas upozore na sve griješke i propuste u dokumentima i podacima prve i druge knjige, kako bi ispravke mogli unijeti u naše materijale. Ka kraju, želimo još jednom da zahvalimo svim partijskim i antifašističkim organizacijama, hiljadama drugarica i drugova, te brojnim pojedincima, koji su svojom suradnjom doprinijeli, da povodom 10-godišnjice naše Karodne revolucije, objavimo ove dvije knjige dokumenata i podataka o učešću žena Hrvatske u KOB, koje predstavljaju i prilog historiji naše Karodno-oslobodilačke borbe i priznanje hiljadama i hiljadama žena, herojima rata i borcima za našu slobodnu, socijalističku domovinu. REDAKCI/A �INDEKS A A b i g a m S a r a — 395 A b r a m o v i ć L u c i j a — 151 A c m a n K a t a — 301 A č a n s k i - M a d a v i ć S a v e t a — 269 A č i m o v i ć A n đ a -— 157 A d a m o v i ć M a r i j a — 179, 264 A d ž i ć - K o t r e š a n S t a n a — 251 A d ž i ć L j u b i c a — 179 Adžić-Majstorović Smilja — 179 A d ž i j a L i d i j a — 74, 94, 228 A h m e t o v i ć Z o r a — 447 A k i k J u l i k a — 29 A k r a p E l o d i j a — 44, 447 A k r a p P e r i c a — 157 A l a s R o z a — 301 A l b a n e s e B l a n k a — 344 A l b u n i ć K l e m i c a — 106 A l e k s i ć - M o r e l o M a r i j a — 345 A l e š k o v i ć K a j a — • 447 A l u j e v i ć B o s i l j k a — 152 A l u j e v i ć Ž a r k o —• 32 A l j i n o v i ć P a v e n k a — 447 A m b r i o v i ć - V u l e t i ć D r a g a — 13 447 A m i ž i ć A n a — 115 A m i ž i ć A n d r i c a — 115 A m i ž i ć M a r i j a — 115 Andelfinger-Mesić Katica 447 — A n d r a š i ć - B a r b e r i ć N a d a — 447 A n d r i j a š e v i ć P a u l i n a — 115 A n d r o m a k A n k a — 128 A n đ e l i ć B o š k a — 128 A n đ e l i ć Đ u r o — 324 A n đ e l i ć E v i c a — 249 A n đ e l i ć L u c e — 142 A n đ e l i ć M a r i j a — 106 A n đ e l i ć N e d a — 142 A n i ć L e n k a — 447 A n i ć R u ž a — 447 A n i š i ć M a r i c a — 447 A n t i č e v i ć L e n k a —• 44, 447 A n t i ć - G a z d a M a r i j a — 345 A n t i ć M a r i c a — 115 A n t i ć V i n k o — 294 A n t o n i ć M a r i j a •— 345 A n t o n i ć - R o b i ć S l a v i c a — 448 A n t o n i j a R o ž a T e t a — 269 A n t u l o v L j u b i c a — 115 A n t u l o v R u ž a — 138 A n t u n o v i ć I v a — 157 A n t u n o v i ć L e n k a — 157 A n z u l o v i ć Z o r a — 135 A p a t D a n i c a -—• 65 A r a l i c a M a r t a — 448 A r a l i c a S t o j a n k a — 21, 24, 92 93, 448 Arambašić Ika — 9 A r a m b a š i ć L j u b i c a —- 218 IMENA A r a s B i s e r k a — 142 A r a s V i c a — 106 A r b u n i ć K l e m i c a — 157 A r b u t i n a - B e n a k M i l k a — 251 A r i ć F i l a — 133 A r s e n i ć Z l a t a — 313 A r ž i ć J a g o d a — 142 A s t L a u r a — 418 A u g u s t i n V a l p u r g a — 370 B B a b i ć A n k a — 269 B a b i ć B o j a — 419 B a b i ć D a n i c a — 408 B a b i ć K a j a — 408 B a b i ć K u z m a — 172 B a b i ć L j u b a — 330 B a b i ć M a r i j a — 151, 218 B a b i ć M i l k a — 138 B a b i ć P e r i c a — 448 B a b i ć R e z i k a — 313 B a b i ć V l a t k a — 94, 438, 439, 440, 442, 448 B a b i ć V u j a n a — 28 B a b i ć Z o r k a — 330, 448 B a b o v i ć C a n a — 72, 74, 78 B a b u ć L e p o s a v a — 283 B a č i ć R u ž a — 153 B a ć e - D u j m i ć L j u b i c a — 128 B a d e m J o k a — 309 B a d l o v i ć S t a n a — 218 B a d o v i n a c A n a — 330 B a d o v i n a c D r a g a — 330 Badovinac-Đurašević D r a g i c a — 448 B a g a t E t a — 176 B a g a t J e l i c a — 128 B a g a t V j e r a — 176 Bahorić K a t i c a —• 345, B a i c a M i l e n a — 142 B a j a n i ć B o j a — 301 B a j d a k R o z a — 342 B a j z i ć - M a č e k K a t a — 345 B a k a r i ć d r . V l a d i m i r — 62, 72, 76, 95, 259 B a k i J o ž i c a — 370 B a k i ć M a r i j a — 304 B a k i ć M i l k a — 179 B a k i š S t a n a — 448 B a k i š - S t e f a n o v i ć D r a g a — 13, 400, 403, 404, 417, 448 B a k o t a V e r a — 142 B a k o v i ć Z d e n k a — 448 B a l a č - B a s t a M i l i c a — 179 B a l a ć D a n i c a — 179 B a l a č M a r a — 218, 263 B a l a č S a v a — 179 B a l a č S a v k a — 19, 179 B a l a š R o z a — 448 B a l e n o v i ć K a t a — 179 B a l e n o v i ć M a r a — 448 B a l e n t M a r i c a — 330 B a l i ć A n a — 147 B a l i n A g n e z a — 345 B a l o g L j u b i c a — 345 B a l t i ć L j u b i c a — 251 B a l t i ć S l a v k a — 2,51 B a l j a Z o r a — 345 Baljak-Podboj M i l k a — 404, 414, 415 B a n - D o l e n e c M i r a — 448 B a n M a r i c a — 157 B a n N e v e n k a — 212, 264 B a n O l g a — 240 B a n d a Đ u r đ a — 278 B a n f i ć R u ž a — 157 B a n g o l e t i M a r i j a — 157 B a n i n a - D u n a t o v E v a -— 157 B a n o v a c A n k i c a — 148 B a n j a n J e l a — 310 B a n j a n i n J a n j a — 251, 252, 419 B a n j a n i n Z o r k a — 179 B a n j e g l a v - Š t u l i ć M i c a — 179 B a n j e g l a v Z o r k a — 191 B a n j e g l a v i ć M i k a — 212 B a r a c M a r i j a — 345 B a r a č - D a k i ć R u ž a — 448 B a r a č K a t a — 17 B a r b a č a N e d a D u n j a — 449 B a r b a r i ć B e r t r e g a — 284 B a r b a r i ć J a g i c a — 330 B a r b a r i ć M i l k a — 128 B a r b e r M a r i c a — 345 B a r b i r D r a g a n — 364 B a r b i r i J o k a — 107 B a r e š i ć A n t u l a — 157 B a r e t a N e d a — 125 B a r i ć M a r i j a — 179 B a r i ć - M i l e t a K a j a — 93, 449 B a r i š i ć Đ e n a — 449 B a r i š i ć - J a n k o v i ć Z o r a — 449 Barišić-škerović Ljubica — 1 1 0 B a r j a m o v i ć D i v k a — 282 B a r t o l a c I v k a — 13 B a r t o l i ć R u ž i c a — 94 B a r t o š M a r i j a — 290 B a r t u l i c a D a r i n k a — 142 B a r t u l o v i ć D r a g i c a — 32 B a r t u l o v i ć T e r e z a , — 115 B a s a r a D r a g a — 264 B a s a r a M i l a — 218 B a s a r i ć K o k a , — 179 B a s a r i ć S m i l j a — 179 B a s a r i ć S t a n a — 154 B a s t a A n k a — 179 B a s t a D a n i c a — 179 B a s t a D r a g i c a — 179 B a s t a M i l i c a — 362 B a s t a M i l k a — 179 B a s t a S a v a — 179 B a s t a Z o r k a — 180 B a s t a g a M i l k a — 289 �B a s t i j a n č i ć B r a n k a — 449 B a s t i j a n č i ć J e l i s a v a — 449 B a š i ć M a r i j a — 157 B a š i ć M a r i j a —• 157 B a š i ć N e v e n k a — 330 B a š i ć S l a v i c a — 16 B a š i ć S l a v i c a — 330, 449 B a š i ć V i c e — 157 B a t a i ć N a d a — 278 B a t e l i ć F o š k a — 59 B a t e l i ć M a r i j a — 59 B a t i n a - B a d e n I v k a — 294 B a t i n i c a D a r a — 180 B a t i n i c a Z o r k a — 180 B a t n o ž i ć M a r i j a •— 449 B a t u r i n a J a k a — 157 B a u č i ć I v k a — 157 B a u č i ć O l g a — 157 B a u k V e s e l a — 157 B a u s M a r i j a — 105 B a v e c J u l k a — 240 B a ž d a r S t a n a — 249 B e a r a A n đ a — 313 B e b i ć A n đ a — 128 B e b i ć N e d a — 128 B e č i c a S l a v i c a — 115 B e č i ć V u k i c a — 106 B e c k e r Z o r a — 158 B e d a l o v S l a v k a — 128 B e g o v i ć A n a — 251 B e g o v i ć A n đ a — 449 B e g o v i ć A n t i c a — 158 B e g o v i ć B o ž e n a — 94 B e l a m a r i ć - B a r b a r i j a A n k a — 8, 115 B e l a m a r i ć K a t i c a — 158 B e l a v a A n k a — 105 B e l a v i ć K a t a — 13 B e l i n i ć M a r k o — 317, 328, 338 B e l u š i ć M a r i j a — 59 B e n a c - V u k o n i ć M a r i j a — 449 B e n a k J u l i j a — 251 B e n c a n M i c i k a — 218 B e n c e k M a n d i c a — 269 B e n c e k o v i ć Z o r a — 330 B e n č e k B a r a — 14, 449 B e n č i ć M a r i j a — 59 B e n e d e t t i K s e n i j a — 237 B e n e š J e l k a — 305 B e n e š i ć M a r i j a — 106 B e n u s i - Š o j k a L u c a — 449 B e n z o n M i l e v a —• 449. B e r e T o n k a — 293 B e r i ć B e t i k a — 269 B e r i s l a v i ć - K l a n j e c A n k a — 93 B e r k o v i ć D u š a n k a — 285 B e r m a n e c R e z i k a — 449 B e r o š A n k a — 153 B e r š i ć M i r a — 218 B e r t a B a r i c a — 304 B e r t i ć S a v a — 449 B e r t o v i ć D r a g i c a —- 330 B e r t r e g e r B a r b a r a — 288 B e r u s A n k a — 33, 62, 74, 84, 92, 94, 95 B e s a r i ć A n a — 307 B e s l a č M i k a — 19 B e š i ć M a r i c a — 180 B e z b r a d i c a J e k a — 158 B e z b r a d i c a S t e v k a — 9, B i ć a n i ć J e l a — 450 B i d o v e c — 96 B i g a N a d a — 180 B i g i ć M i l i c a — 415 B i j e d i ć S a f i j a — 251 115 B i j e l i ć M i l j a — 275 B i j e l i ć - S i n o b a d I r e n a — 450 B i j u k A n k a — 128 B i j u k B o s i l j k a — 313 B i j u k o v i ć D r a g i n j a — 251 B i l a n Z o r k a — 138 B i l č i ć M a r i j a — 240 B i l č i ć T o n k a — 44, 450 B i l e t i ć A n đ e l k a — 310 B i l u š i ć F i n k a — 142 B i n e n f e l d V a l e r i j a — 313 B i o n d i ć A n a — 240 B i r a č D r a g i n j a — 180 B i r a č M i l j k a — 249 B i s t r i č i ć F u m i c a — 450 B i š k u p M i c i k a — 345 B i t u h M i l i c a — 345 B i ž i ć D r a g i c a — 345 B i ž i ć M i l i c a — 266 B j a ž e v i ć - J a d r i j e v i ć K a t i c a •— 115 B j e g o v i ć Š t a k a — 180 B j e l a j a c B o s i l j k a — 301 B j e l a j a c M a r a — 291, 292 B j e l a j a c M i r a — 27, 450 B j e l a j a c V u k o s a v a — 275 Bjelanović Marta — 9 B j e l i ć M a r a — 304 B j e l i v o k D a r a — 264 B j e l o b a b a M i k a — 180 B j e l o b a b a M i l i c a — 180, 182 B j e l o b r k M a r i c a — 218 B j e l o š A n k a — 398 B l a g a E v i c a — 450 B l a g a i ć - K a l e b i ć M e l a n i j a — 142 B l a g e c Đ u r đ a — 345 B l a n u š a A n k a — 345 B l a n u š a D a r i n k a — 269, 271 B l a n u š a D o b r i l a — 269, 271 B l a n u š a J e l k a — 450 Blanuša-Jovanović Branka — 271 B l a n u š a M a r a — 17 B l a n u š a V i d a — 269, 271 B l a u - F r a n c e t i ć d r . R u ž a — 345 B l a ž e v i ć B i s e r k a — 138 B l a ž e v i ć I v a n k a — 207 B l a ž e v i ć dr. S l a v a — 180, 207, 210 B l a ž i n a M a r a — 13 B l a ž i n a L u c a — 59 B l e č i ć Z o r a — 59 B o b a n A n k a — 158 B o b a n A n t u l a — 158 B o b a n - P o l j a k L j u b i c a — 110 B o b a n J e l a — 158 B o b a n - K a č u n k o M a r i j a — 143 B o b a n K a r m e l a —- 158 B o b a n a c A n đ e l k a — 158 B o b a n o v i ć J e l k a — 143 B o b e k S t e f a n i j a — 450 B o b e t k o - G o l d m a n J e l e n a — 251 B o b e t k o J a n k o — 342 B o b e t k o K a t a — 450 B o b e t k o S l a v i c a — 275 B o b i ć I v k a — 14 B o b i ć M i l k a — 298 B o b i ć R u ž i c a •— 450 B o b i ć V e l i m i r k a — 306 B o d i F r a n c e s c a — 450 B o d r o ž i ć J a k a — 158 B o g a t e c J o s i p a — 450 B o g d a n J e l a — 180 B o g d a n M a r i c a •— 450 B o g d a n i ć M a r i j a — 110 B o g d a n o v i ć A n k a — 345 B o g d a n o v i ć B o g d a n k a — 218 B o g d a n o v i ć B o s a — 294 B o g d a n o v i ć - O s t o j i ć B o j a — 218 B o g d a n o v i ć - P a v l i n a C a n a — 13, 450 B o g d a n o v i ć - P j e v a č M i l k a — 451 B o g d a n o v i ć S a v a — 451 B o g d a n o v i ć Z d e n k a — 158 B o g i č e v i ć Jula — 451 B o g i ć A n t e — 172 B o g i ć D i n k a —- 104 B o g i ć Z a g o r k a — 309 B o g n a r - K u n s t i ć Z l a t a — 451 B o g o j e v i ć L a t i n k a — 282, 287 B o g u n o v i ć D r a g i c a — 115 B o g u n o v i ć M a r a — 115 B o g u n o v i ć M a t i j a — 158 B o g u n o v i ć M i l k a — 94, 451 B o g u n o v i ć Z o r k a — 180, 264 B o i č i ć J e l a — 324 B o j a n i ć M a r i j a — 158 B o j a n i ć J e l a — 306 B o j a n i ć J e l e n a — 251 B o j a n i ć Z l a t a — 124 B o j č i ć R u ž a — 289 B o k a n - V j e š t i c a M a t i j a — 115 Bolanča Bepa — 9 Bolanča V a n a — 7 B o l d i ć K a t i c a — 143 B o l f L j u b i c a — 330 B o l i ć D a n i c a — 218 B o l i ć Z o r k a — 158 B o l m a n e c J e l k a — 313 B o l j a n i ć M i l j a — 451 B o l j a t - B e l i ć V j e r a — 143 B o m b u l o v i ć M i l k a — 180 B o n a č i ć N e d a — 34,5 B o n a č i ć S o n j a — 115 B o n i f a č i ć E m i l i j a — 240 B o n k o v i ć K a r m e l a — 147 B o n m a r č i ć A m a l i j a — 451 B o r a s k a D a v o r k a — 154 B o r č i ć M a r a — 266 B o r č i ć N i n a — 451 B o r d i n i S a l v a t o r — 232 Borić-Martinović Ljeposava — 45, 451 B o r i ć M i l e v a — 313 B o r i ć M i l k a — 115 B o r i ć - P o p i ć J a n a — 451 B o r i ć T o n č a —• 158 B o r j a n D r a g a — 180 B o r j a n L u c i j a — 451 B o r k o v i ć B o r k a — 180 B o r o j e v i ć B r a n k a — 251 B o r o j e v i ć D u š a n k a — 251 B o r o j e v i ć N e v e n k a — 275 B o r o j e v i ć S o f i j a — 304, 312 B o r o m i s a D a n i c a — 249 B o r o m i s a S o f i j a — 249 B o r o š a k J o s i p a — 16, 451 B o r o v i ć J a g a — 451 B o r o v i ć M a r i j a — 451 B o r o v i ć O l g a — 104 B o r o v n j a k - S t r u k K a t a 451 B o s a n a c B o s i l j k a — 282, 290 B o s a n a c D e s a n k a — 278 B o s a n a c P e r s a — 293, 302 B o s a n a c P e t r a — 301 B o s a n a c S o k a — 269 B o s i ć M i k a — 180 B o s i ć S t a n a —• 138 B i o s i ć Đ u j a — 297 B o s i o č i ć M i l k a — 306 �B o s n a O l g a — 138 B o s n i ć D a r i n k a — 310 B o s n i ć J a k i c a — 147 B o š k o v i ć M a g d a — 451 B o š k o v i ć U č a — 108 B o š k o v i ć Z o r k a — 158 B o š n j a k A n đ a — 313 B o š n j a k J e l a — 313 B o š n j a k J u l k a — 452 B o š n j a k M i r j a n a — 313 B o š n j a k R a d o j k a — 314 B o š n j a k V e l i n k a — 285 B o š n j a k o v i ć d r . O l g a — 370, 389 B o t i c a Šima — 410 B o t i ć D a n a — 154 B o ž i č i ć L j e p o s a v a — 303 B o ž a c L j u d m i l a — 65 B o ž a n i ć J a k i c a — 158 B o ž a n i ć K a t i c a — 158 B o ž a n i ć L u k r i j a — 158 B o ž a n i ć N a d a — 158 B o ž i č k o v i ć M a n d i c a — 452 B o ž i ć A n a — 240 B o ž i ć B o s a — 18 B o ž i ć D u š a n k a — 452 B o ž i ć J a g o d a — 452 B o ž i ć K a t a r i n a — 59, 65 B o ž i ć M a r i j a — 59 B o ž i ć - M a r j a n o v i ć M i l e v a — 10, 13, 395, 452 B o ž i ć M i l k a — 59, 452 B o ž i ć M i l j a — 294 B o ž i ć M i r j a n a — 138 B o ž i ć N a d a — 180 B o ž i ć N e đ a — 180 B o ž i ć R u ž a — 158 B o ž i ć S a r a — 180 B o ž i ć S a v a — 415 B o ž i ć S t o j a — 249 B o ž i k o v J o z i c a — 452 B o ž i n A n k a — 138 B o ž i n M a r g a r i t a — 158 B o ž i n M a r i j a — 150, 285 B o ž i t k o v i ć A n đ e l a —• 116 B o ž o v i ć dr. B o r o — 213 B r a b e c I v o — 439 B r a č u l j M i l i c a — 158 B r a č u l j P e r a —• 452 B r a d e l i k K a t i c a •— 344 B r a i S o f i j a — 282 B r a j M a r i j a — 269 B r a j č i ć - č u š k o v i ć T e r i c a — 452 B r a j č i ć T o n k a — 452 B r a j k o v i ć K a t a — 138 B r a k u s A n a — 154 B r a k u s M i k a — 180 B r a l a M a r i j a — 158 B r a l i ć M a r i c a — 110 B r a l i n i C v i t a — 110 B r a n e ž a c K o s a n a — 314 B r a n e ž a c M a r i c a —• 305 B r a n k o v i ć D r e n a — 306 B r a n k o v i ć R a d m i l a — 314 B r a n k o v i ć S t a n a — 249 B r a š k i ć N e d a — 154 B r a t i ć T e r e z i j a — 275 B r c k o v i ć K a t a — 14, 452 B r e k a J e l a — 452 B r e s l a v H e l e n a — 370 B r e s l e r K a m i l o — 373, 374, 375, 377, 380, 384, 386 B r e z a n o v i ć Sirnica — 301 B r e z a r D r a g a — 330 B r e z a r M i l k a — 330 B r e z o v i ć I d a — 269 B r i t v i ć L e n k a — 159 B r k a n i ć M a r i c a — 307, B r k a r i ć S t e f a n i ja — 65 B r k i ć D u š a n — 62 B r k i ć M a c a — 412, 452 B r k i ć T u g o m i l a — 93 B r k l j a č S p a s e n i j a — 181 B r k l j a č i ć J e l k a — 452 Brković Cvita — 7 B r k o v i ć D r a g a — 218 B r k o v i ć L j u b a — 13, 218 B r k u š i ć K a r m e l a — 151 B r m b o t a D a r i n k a — 452 B r m b o t a M a r i c a — 181 B r n č i ć A n i c a — 452 B r n i ć - B o r o z a n N a d a — 181 B r n j e v a r a c S o f i j a — 2:78 B r o d a r a c S l a v a — 415 B r o d a r e e A n k i c a — 251 B r o d a r e c J a g i c a — 252, 452 B r o n z o v i ć I v k a — 181 B r o z A n k i c a — 252 Broz-Budisavljević Jovanka — 181 B r o z J o s i p T i t o — 13, 21, 22, 23, 33, 39, 42, 52, 53, 54, 57, 64, 65, 67, 73, 74, 79, 88, 91, 99, 101, 360, 443 B r o z J o s i p a — 330, 333 B r o z L j u b i c a — 330 B r o z i č e v i ć A n k a R i k i c a — 453 B r o z i č e v i ć M a r i j a — 240 B r o z n i ć M a r i j a — 240 B r o z o v i ć D a n i c a — 453 B r u j i ć B a r i c a — 399 B r u s i ć M a r i j a — 453 B r ž e n d a A n a — 59 B u b a l o - Š i j a n M i l e n a — 453 B u č a n A n k a — 453 B u b a l o A n k a — 218 B u b a l o D a r a — 181, 213 B u b a l o K a t a — 181, 189 B u b a l o L j u b a — 363 B u b a l o M a r a — 181, 213 B u b a l o S o k a — 181 B u b a n C v i t a — 135 B u b a š - R a d a k o v i ć A n k a — 182 B u b i ć A n k i c a — 330 B u b i ć J e l a — 128 B u b i ć M l a d e n k a — 159 B u b i ć - S t a n i č i ć L j u b i c a — 128 B u b n j a j a B o s i l j k a — 182 B u č a k R e z a — 282 B u č a n A n k a — 94 B u č e v i ć N e d a — 154 Bučić Jelka S m i l j a — 8 B u d a k F r a n j i c a — 228, 453 Budak-Tomičić-Morović dr. A n k a — 218 B u d e n A n k i c a "Vesela — 16 B u d i ć D a n i c a — 249 B u d i s a v l j e v i ć - D r l j a n D a r a -— 182 B u d i s a v l j e v i ć D i a n a — 370, 379 B u d i s a v l j e v i ć S m i l j a — 182 B u d i s a v l j e v i ć S o k a — 182 B u g a r i n S l a v i c a — 346 B u j a k - F u m i ć A n k a ,Seka — 453 B u j a š M a r i j a — 116 B u j a š S l a v e n k a — 116 Bujaš Suzana — 9 B u j i ć J e l k a — 182 B u j i ć M a r i j a — 252 B u j i ć R a d o j k a — 311 B u k a r i c a M a r i c a — 275 B u k i ć B i s e r k a — 116 B u k l j a š N a d a — 45, 48, B u k o v i ć M a r i c a — 269! B u k v i ć K a t i c a — 453 B u k v i ć M i l o s a v a M i s a — 453 B u k v i ć Z o r k a — 212 B u l a t A n k a — 216, 218, 219 B u l a t D r a g i c a — 216, 218 B u l a t K a t a — 219 B u l a t L j u b a — 219 B u l a t - P a v l o v i ć D a n i c a — 453 B u l a t S a v k a Seka — 216, 219 B u l i ć A n k i c a — 219 B u l i ć D r a g i c a — 219 B u l i ć V e s n a — 143 B u l o v i ć A n đ a — 116 B u l o v i ć M. — 293 B u l o v i ć : V e s e l i c a B o j a — 159 B u l j M a r i j a — 159 B u l j M e l a n i j a — 453 B u l j a n A n đ e l k a — 128 B u l j an M a r a — 143 B u l j a n V i c e — 53 B u l j e v i ć F i l o m e n a — 159 B u n č i ć D r a g i c a — 453 B u n č i ć M a r a — 252 B u n č i ć M i l j a — 252 B u n j e v a c L i z a — 453 B u n j e v č e v i ć L j u b i c a — 264 B u o v i ć K a t i c a — 159 B u r a M i l k a — 104 B u r a Z o r k a — 105 B u r s a š J a g o d a — 314 B u r s a č M a r i j a — 453 B u s i j a p r o f . — 414 B u s i j a K a t i c a — 453 B u t k o v i ć - B u n e t a S l a v a —• 240 B u t k o v i ć I v a n k a — 454 B u t k o v i ć L j u b a — 252 B u t o r a c D r a g i c a — 240 B u t o r a c M a r i c a — 240 B u v a M a r i j a — 159 B u z d u m S t o j a — 324 B u ž a k i M a r i j a — 314 B u ž a n č i ć A n t e — 172 B u ž i ć K a t i c a — 343 C C a j l e r - P o k u p i ć I v a n k a — 454 C a k t a š - P r p a V e s e l a — 128 C a k t a š S l a v k a — 314 C a r A n đ e l a — 444 C a r B a r a — 41 C a r J e l e n a — 240 C a r e k M a r a — 346 C a r e v i ć M i c a — 13 C a r e v i ć M i l i c a -— 454 C a r k o l a I v a n k a — 240 C a t e l a M a r i c a — 330 C a z i D a n i c a — 410, 411, 412, 454 C e č i ć M a r i j a — 32, 454 C e j B a r i c a — 454 C e k u r i ć E m a 16, 454 C e l i ć S o j a — 314 C e l o v i ć M i l i c a — 305 C e n i ć M a r i j a — 346 C e r a n i ć A n k i c a -— 331 C e r j a k J e l e n a — 13 C e t i n a M i l k a — 454 C e t i n i ć ž u v a — 176 C e t u š i ć M i l e v a S o j k a — 94, 346, 440 �C i g a n o v i ć A n đ a •— 197 Ciganović Smilja Petrova — 182 C i g a n o v i ć S m i l j a — 182 O i k a č M i l k a — 14, 94 C i k a t i ć N e d a — 125 C i m a š A n a — 346 C i n d r i ć - I v o š e v i ć R e z i k a — 240, 454 C i n d r i ć M i r a — 454 C i n d r i ć V i n k a — 454 C i n g u l i n R e z i k a — 264 C i z e l i n M a r i j a — 399 C o n j a r J a n j a — 252 C o r a z z a M a r i a — 65 C o r v a E r m i n i a — 454 C r l j e n B o ž o — 410 C r l j e n i e a B o s i l j k a — 30 C r n č i ć A n k a — 331, 333 C r n k o v i ć M a t i j a — 16, 454 C r n k o v i ć R u ž a — 16 Crnković-Štimčeva Micika — 455 C r n o b r n j a K a t a — 252 C r n o g o r a c S o k a — 455 C r n o j e v a c Š t e f i c a — 455 C r n o k r a k M i c a — 182 C r n o š i j a D a n i c a — 105 C u k a r i ć M a r i j a — 455 C u k r o v A n k a — 128 C u m i n J o z e f i n a — 346 C u r a č A g a t a — 148 C u r a č A n k a — 124 C u r i š P e p i c a — 331 C v a j g e n t a l E d i t a — 264 C v e t i č a n i n A n k a — 408, 455 C v e t i č a n i n M i k a — 408, 415 C v e t i ć M i l k a — 294 C v e t k o v i ć K s e n i j a — 455 C v e t k o v i ć S m i l j a — 314 C v e t k o v i ć S m i l j a — 269 C v e t k o v i ć V e r a — 16, 253 C v e t o j e v i ć S t a n a — 250 C v i j a n o v i ć A n k a — 182, 219 C v i j a n o v i ć K a t a — 183 ' C v i j a n o v i ć L j u b a — 219 C v i j a n o v i ć M i l k a — 138 C v i j a n o v i ć M i k a — 408 C v i j a n o v i ć N a d a — 219 C v i j e t i č a n i n A n a — 13 C v i t a n A l e k s a n d r a — 7, 9 C v i t a n F r a n a — 116 C v i t a n K a r m e l a — 116 C v i t a n M i l k a — 138 C v i t a n ž i v k a — 116 C v i t a n i ć L e n i t a — 159 C v j e t i č a n i n M i l k a — 20 C v j e t i č a n i n S m i l j a — 361 C v j e t i č a n i n S o f i j a — 455 C v r t i l a - N o v o s e l e c K a t i c a — 455 č Čabo D a n i c a —- 159 č a č i ć L j u b a — 219 Čakić V u k o s a v a — 183 Č a k o l a L j u b i c a — 253 Č a l e t a - C a r M a r a — 159 Č a l e t a D a n i c a — 160 Č a l e t a J a n j a — 160 Č a l e t a M i l k a — 104 Č a l e t a Z i t a —- 6 Čalić D a r a — 138 Čalić D u š a n — 62 Čalić-šubašić L j u b i c a — 455 Č a n a d i J e l k a — 346 Č a n a k D a r a — 183 Č a n k o v i ć J e k a — 20, 183 Č a n k o v i ć N a d a — 183, 199 Č a n k o v i ć Stana — 183 Č a n k o v i ć S t o j a — 183 Č a r a k M i l e v a — 308 Č a t l a k M a r i j a — 160 Č a v i ć A n a — 253 Č a v i ć K a t a — 415 Č a v i ć S a v k a — 183 Č a v i ć S t a n k a — 183 Č a v r a k K a t i c a — 309 Čebo M a r i c a — 160 Č e g e c A n k i c a — 386, 415 Č e l i k o v i ć S. A n k i c a — 308 Č e n d a k D a n i c a — 386, 388, 415 Č e r k o v s k i Đ u s t a -— 29 Č e r n e V e r a — 370, 394 Č e r n i J o s i p — 64 Č e r n o z u b o v d r . N i k š a — 386 Č e r n o z u b o v J e l e n a — 386 Č e r n o z u b o v T a n j a — 386 Č e r n j u l K a t i c a — 59 Č e r v e n k o J e l e n a — 343 Č e t k o v i ć - O ć k o dr. S l a v a — 74, 94, 180, 183, 208, 209, 210, 212 Č e t k o v i ć V l a d o — 174, 220 Č e v i z o v i ć S a v k a — 455 Čika L e c a — 13 Č i k o v i ć T o m o -— 62 Čip E v i c a — 285 Č i z m i ć D a n i c a — 253 Č l e k o v i ć L j u b i c a — 455 Č o g e l j a I v a n k a -— 160 Čolić D r a g i n j a — 253 Č o l o v i ć - K r u ž i ć e v i ć N i k i c a —• 160 č o l o v i ć M i l k a — 160 Čolović-Smiljanić Desanka — 129 Č o r b a R o z a — 346 Č o r t a n J e k a — 183 Čosić D r a g i c a — 183 Č o v i ć I l i n k a — 294 Č o v i ć J o v a n k a — 455 Č o z i I v k a — 94 Č u b r i l o A n k a — 19 č u č a J o v a n k a — 306 č u č k o v i ć A n a — 253 č u č k o v i ć A n đ a — 253 č u č k o v i ć M i l e n a — 263 č u č k o v i ć Z o r a — 253 Č u d i ć - V u j n o v i ć D a r a — 21, 455 Č u j i ć D u š a n k a — 183 Č u j i ć L a t a •— 184 Č u j i ć M i l i c a — 184 Č u j i ć S o k a — 184 Č u j i ć S t o j a — 184 Čukić M i l e n a — 263 čulić-Bakotić Ivanka —-143 Čulić D u š i c a — 294 Č u l i ć - J u r j e v i ć J u g a n a — 160 Č u l i ć - K u k o ć D e s a — 32, 36, 470 Čulić M a r i j a P a v i c a — 143 Č u l i ć - M i t r o v i ć M a r i j a — 160 Č u l i ć - P a r u n o v C v i t a — 129 Čulić Z d e n k a — 110 Č u l i n - M a r i n o v i ć M i l i c a — 109 Čupić V i d a — 275 č u r č i ć G r o z d a — 455 č u r č i ć M i l e v a — 18, 20, 455 č u r č i ć V a s i l i j a — 346 Ć u r č i j a M i l k a — 253 Ćurčin Ž i v a n — 232 Čurić J e l k a — 285, 289 Č u r k o v i ć - V u j i ć i ć M a r i c a — 160 Č u t u r i l o - M o h a r A n k a — 219 Č v r t l j a k A n a — 160 ć Č u k - B o j a n i ć J e l a — 21, 455 Ćuk L j u b i c a — 184 ć u l u m o v i ć M a r i c a — 455 D D a b i ć B o s i l j k a — 253 D a b i ć - D u r m a n N e v e n k a — 253 D a b i ć E v i c a — 249 D a b o M a r i j a — 150 D a i ć S t a n a — 253 D a j i ć D r a g i c a — 184 D a j i ć M i c a — 184 D a k i ć K o v i l j k a — 310 D a k i ć L j u b a — 362 D a m j a n o v i ć D u k a — 184 D a m j a n o v i ć M a r a — 94 Damjanović-Midenjak Mila — 184 D a m j a n o v i ć M i l a n k a — 302 D a m j a n o v i ć M i l e n a — 278 D a m j a n o v i ć Z o r k a — 184 D a n i ć Đ u r đ i c a — 344 D a n i ć S t j e p a n — 344 D a n i l č e v i ć L j u b a •— 305 D a n o n B l a n k a — 152 D a n o v i ć N a j k a — 456 D a p i ć - R a d e K a t i c a — 110, 175 D a v i d o v i ć L j u b i c a — 249 D a v i l a dr. B r a n k o — 375, 386 D e b e l j a k M i r a — 386, 415, 418, 432, 434 D e f i l i p i s P a v i c a — 386 Definis-Ožegović Marija — 160 D e j a n o v i ć K a t i c a — 275 D e j a n o v i ć M a r a — 219 D e j a n o v i ć M i c a — 13 D e j a n o v i ć S a v a — 456 D e l i b a š i ć Jula — 456 D e l i ć - Đ a k o v i ć M a r i j a — 160 D e l i ć B o g d a n k a — 456 D e l i ć E v i c a — 184 D e l i ć - G r k o v i ć S m i l j a -— 456 D e l i ć J e l a — 184 D e l i ć M i l k a — 284 D e l i ć M i l k a — 184 D e l i ć - M o d r i ć N e v a — 456 D e l i ć R i t a — 148 D e l i j a D r a g i c a — 346 D e l t r e p o F o š k a — 65 D e l u š i ć I v a n k a — 59 D e m a g i ć A n k a — 303 D e m i ć A n k i c a — 249 D e m i ć M i l k a — 249 D e m o n j a M i l j a — 249 D e r m a E v i c a — 298 D e r o s i E m a — 59 D e s a n č i ć P e r s a — 308 D e s n i c a D r a g i c a •— 456 D e s n i c a S m i l j a — 184 D e s n i c a S r e t a n a — 138 D e s p o t A n k i c a — 138 D e s p o t N a d a — 93, 456 D e š i ć M a r i j a — 184 D e š k o v i ć K a t i c a — 126 D e v a l e t i s M a r i j a — 65 D e v č i ć D e š a — 93, 456 �D e v i ć B o g d a n k a — 310 D e v i ć L j u b a — 219 D e v i c M a r i j a -— 110 D e ž e l i ć dr. V e l i m i r — 379, 386 D i j a n D a n i c a — 138 D i k i ć N i k i c a — 403 D i m i ć - C i g a n o v i ć L j u b i c a — 184 D i m i ć J a g a — 184 D i m i ć - M a t i ć A n k a —• 184 D i m i ć M i l i c a — 184 D i m i ć N a d a — 184, 248 D i m i ć R u ž i c a — 184 D i m i ć S o f i j a — 264 D i m i ć S o k a — 185 D i m i ć T o n k a B i b i n i c a •— 456 D i m i t r i j e v i ć M i t o — 212 D i m i t r i j e v i ć S l a v i c a -— 331 D i v i ć - š o š t a r i ć V i l m a — 322 D i v j a k C v i j e t a — 456 D i v j a k J a n j a J a g o d a 456 D i v j a k J e l k a — 456 D i v l j a k B o s a — 306 D i v l j a k D a n i c a —• 185 D j e v i ć M a r a — 185 D m i t r a š i n o v i ć M i l e v a — 185 D m i t r a š i n o v i ć S o k a — 185 D m i t r o v i ć D r a g i c a -— 253 D m i t r o v i ć Z o r a — 138 D o b o z i ć A n k a — 278 D o b r a s M i l k a — 294 D o b r a s S a v e t a — 270 D o b r e č e v i ć B o s i l j k a — 264 D o b r i č i ć A n k i c a — 343 D o b r i ć L j u b i c a — 218 D o b r i ć M a r a — 138, 220 Dobrijević Simeuna — 9 D o b r i l o v i ć M a r a — 456 D o b r i n i ć D o r a — 456 D o b r i n i ć M a c a — 346 D o b r i n i ć - Š a g i L j u b i c a — 456 D o b r o j e v i ć M i l k a — 278 D o b r o s a v l j e v i ć B o g d a n a — 433 D o d i g - B e č i r A n a — 143 D o j č i n o v i ć - Đ e r i ć S m i l j a — 433, 456 D o k i ć - B r k l j a č i ć J e l i c a — 456 D o k m a n o v i ć A n k a — 13 D o l e n e c D u b r a v k a -— 386 D o l o ž i ć M a r i c a — 278, 346 D o m a n d ž i ć M a n d a — 116 D o m a n d ž i ć - R e i ć M a r i j a — 110 D o m a z e t A n a —• 295 D o m i ć V e s e l a — 210 D o m i n i k o v i ć D a n i c a — 129 D o m i t r o v i ć R e z a — 457 D o m j a n D a r i n k a M a r i j a — • 240 Dončević-Kvadranti Smilja — 457 D o r o t i ć J a k i c a — 160 D o š e n J e l a — 138 D o š e n S e k a — 457 D o t l i ć M i l k a — 220 D o v e č a r F r i c — 236 D o v n i k o v i ć C v i j e t a -— 270 D o z e t L j u b a — 185 D o z e t S a v k a — 185 D o z e t S m i l j a — 185 Draga Milica — 9 D r a g a n i ć M i l k a — 314 D r a g a n j a c A n k a — 457 D r a g a i A n a — 457 D r a g a š K a t a — 253 D r a g i č e v i ć A n k a — 160 Dragičević-Dumanić Marija — 154 D r a g i č e v i ć T o n k a — 124 D r a g i ć E v i c a — 457 D r a g i ć M i l k a — 13 D r a g i ć N i k o l a — 291 D r a g i l a S l a v a — 304 D r a g i š i ć dr. B r a n k o —- 375, 384, 385, 386, 388 D r a g i š i ć dr. N i n a — 384, 385, 386 Dragojević-Duboš Katica — 457 D r a g o j e v i ć S u z a n a — 150 D r a g o j l o v i ć D a r i n k a — 314 D r a g o s a v a c S a v a — 185 D r a g o s a v a c S o k a — 185 D r a g o s a v l j e v i ć N a d a —• 313, 315 D r a g o v i ć D u k a — 249 D r a g u l j e v i ć I v k a — 150 D r a k u l i ć A n đ a — 185 D r a k u l i ć D r a g a — 457 D r a k u l i ć J e l e n a — 63 D r a k u l i ć L j u b a — 185 D r a k u l i ć L j u b i c a — 185, 212 D r a k u l i ć M a r i j a — 220 D r a k u l i ć - M a t i ć C i c a — 400 D r a k u l i ć M i k a — 415 D r a k u l i ć M i l i c a — 240 D r a k u l i ć M i l k a — 220 D r a k u l i ć N a d a — 395, 457 D r a k u l i ć N e đ a — 94, 408, 457 D r a k u l i ć S m i l j a — 185 D r a k u l i ć Š t a k a — 185 D r a k u l i ć S t a n a — 253 D r a k u l i ć Z a g a — 457 D r a k u l i ć Z o r a — 185 D r a k u l i ć Z o r k a — 185 D r a m e R e g i n a — 386 D r a p š i n P e t a r — 32, 64, 299 D r a š k o v i ć M a r i j a •— 160 D r a u š n i k J u r i c a — 62 D r a ž i ć D a n i c a — 253 D r a ž i ć D r a g a —• 185 D r a ž i ć K a j a — 415 D r a ž i ć M a n e — 415 D r a ž i ć M i l i c a — 298 D r a ž i ć M i l k a — 185 Dražić Zorka —253 D r a ž i n i ć M a r i j a — 149 D r č a D r a g a — 185 D r e k o v i ć A n k a — 310 D r e n k o v i ć D r a g i c a —• 303, 305 D r e n o k o v i ć D r a g i c a — 310, 312 D r e n o v a c dr. N e d a — 340, 346 D r l i ć R a d o j k a — 311 D r i j an M i l a n k a — 185 D r o b n j a k M a r k o — 364 D r o n j a k - P r o d a n o v i ć J e l a — 457 Dropuljić^tjepanović Sofija — 220 D r p i ć F r a n k a — 160 D u b i ć M a r i c a — 310 D u b i ć S l a v i c a — 457 D u g a n d ž i ć J e l a — 160 D u g o r e p e c M a r i j a — 346 D u i ć V e r a — 324 D u j m o v i ć A n a — 315 D u j m o v i ć M a r i c a — 153 D u j m o v i ć N e v e n k a — 240 D u j m o v i ć O l i v e r a — 147 D u j i l o B l a ž e n k a — 134, 135, 141 D u j š i n K a t i c a — 110 D u k i ć A n k a — 185 D u k i ć L j u b i c a — 7, 9 D u k i ć M a r a — 185, 205 D u k i ć S a v k a — 186 D u k i ć Z o r k a — 186 D u l č i ć K e t i — 160 D u l č i ć M a r i c a — 148 D u l č i ć M i l k a — 110, 174 D u l i b i ć J a n j a — 161 D u l i b i ć M a r i c a — 161 D u l i b i ć M i l k a — 161 D u m a n č i ć S l a v k a — 311 D u m a n i ć N e d j e l j k a — 124 D u m a n i ć S e k a — 33 D u m a n i ć - T a d i n L j u b i c a — 116 D u m b o v i ć A n t e — 379, 380 D u m i ć A n č i c a — 121 D u m i ć V e s e l a — 124 D u n a t o v J a k i c a — 116 D u n a t o v S l a v a -— 117 D u n a t o v V i l m a — 117 D u p a l o O l g a — 386, 415, 433 D u p l a n č i ć - D u l č i ć D r a g a — 143 D u p l a n č i ć V e s e l a — 133 D u r a k o v i ć D r a g i c a -— 186 D u r b a b a A n đ e l k a — 129 D u r b a b a D u š a n k a —- 117 Durbaba-Traživuk Ljubica — 125, 134 D u r m a n - V i l u s R a d o j k a — 253 D v o r n i č i ć F r a n k a — 240 D v o r n i k L e n k a — 147 D v o r n i k V e s e l a — 151 D v o r š č a k D r a g i c a •— 346, 457 Dž D ž a j a N e d e l j k a — 117 D ž a k u l a S t a n a — 253 D ž e b i ć M a r a — 315 D ž i m o t i K a t i c a — 346 Đ D a k i ć D u k a — 125, 134 Đ a k o v i ć M i l k a — 302 Đ a k o v i ć R u ž a — 315 Đ a k o v i ć R u ž i c a — 315 Đ a p i ć - K r a n j a c M i l i c a — 129 Đ o k i ć A n a —• 161 Đ e k o m a t i V e r a — 370 Đ e l a l i j a M i l k a — 104 Đ e r đ a - D o r č i ć M a r i j a — 94, 457 Đ e r i ć B o s i l j k a — 433 Đ e r i ć E v i c a — 18 Đerić-Milanović Jovanka — 186 Đ e r i ć - Š o b a j i ć M i r a — 186 Đ e r m a n o v i ć M a r i j a — 275 Đ i p a l o K a t a — 220 Đ i p a l o M i r j a n a — 22:1 Đ u k i ć B o s i l j k a — 186 Đ u k i ć M a n d a — 17 Đ u k i ć M a r a — 302 Đ u k i ć M i l k a — 19, 458 Đukin Luka — 7 Đ u n d e k S l a v a — 346 Đ u r a n o v i ć - Z l a t a r i ć Saša — 458 Đ u r a š i n K a t i c a — 346 Đ u r a š i n o v i ć D r a g a —- 295 Đ u r đ e v i ć D a n i c a — 275 Đ u r đ e v i ć V e r a —• 93 Đ u r e c : H a r a m b a š a M a r a — 346 Đ u r i ć A n k i c a — 283 Đ u r i ć J o k a — 31 �Đ u r i ć M i c a — 216 Đ u r m e z M i l k a — 161 Đ u r m e z M i l i c a — 161 Đ u r o v i ć B o s i l j k a — 53 E E č i m o v i ć M i l i c a — 315 E f e n d i ć J a k i c a — 110 E g i ć B o j a — 18, 458 E g i ć S t a n a — 311 E k e r Š t e f a n i j a — 94 E r a k M a r a — 249, 253 E r e e g A n đ a — 161 E r c e g D o m i n a — 107 E r c e g o v i ć A n k a — 153 E r c e g o v i ć P a v i c a — 104 E r e n t L j u b i c a — 254 E r g i ć Joka — 9 E r v a č i n o v i ć G r e t a — 315 E r v a č i n o v i ć R u ž a — 458 E s k e n a z i B i n a — 458 E š k i n j a M a r i j a — 139 E š l e n g e r A n k i c a — 458 E t e r o v i ć M a r g a r i t a — 154 E v i ć - K r a j a č i ć B o s i l j k a — 458 F F a b i j a n č i ć M a r i j a —• 94 F a b i j a n i ć K a t i n k a — 370, 379, 383 F a b i j a n i ć V e r a — 16, 458 F a b j a n o v i ć M a r i j a — 153 F a b j a n o v i ć V i n k a — 161 F a j f e r M a r i j a — 331 F a j t o v i ć M i l e n a — 342 F a k Z o r k a — 221 F a r a g u n a R o ž a —• 59 F a r n e r E d i t a — 321 F e d e l F u m i c a — 458 Fekeža-Kamaradova Zdenka — 458 F e l a n d a B a r t u l a — 458 F e r d e r b a r R u ž a — 13 F e r e k Š t e f i c a — 331 F e r l a n - P u l j a s A n t i c a — 129 F e r l i ć T e r e z i j a — 346 F i a m e n g o J e r k a — 110 F i c e k š t e f i c a - — 308, F i č u r i n I v a n k a — 22:1 F i č u r i n M i c i k a — 221 F i l a j d i ć R u ž a — 458 F i l i p a c A n đ e l a — 221, 459 F i l i p a j M a c a — 343 F i l i p i D o r a — 117 F i l i p i ć M a r i j a — 59 F i l i p o v i ć d r . D o r a -— 94, 186, 210 F i l i p o v i ć I l i n k a — 306 F i l i p o v i ć L e n k a — 459 F i l i p o v i ć M i l a n — 232 F i l i p o v i ć R u ž a — 240 F i l i p o v i ć Z o r k a — 315 F i o l i ć M a r i c a — 331 F i o l i ć Š t e f i c a — 459 Fischer-Sartorius dr. Feodora 315, 323, 411, 412 F i s t a n i ć A n k a —• 106 F i š e r A d a — 459 F i š t e k A n a — 291 F l e g e r E m i l i j a — 347 F o j t E i a — 284 F o k e t i J e l k a — 324 F o r š t M i l a n — 328 F r a n S l a v i c a — 59 F r a n c e t i ć I k a — 17 F r a n č e s k i N e v e n k a — 153 F r a n i č e v i ć B o r k a — 161 F r a n i č e v i ć I v k a — 459 F r a n i ć I v a n k a — 186 F r a n i ć - K o s t a n i ć N e d a — 111 F r a n k o M i l e n a —- 59 F r a n k o v i ć M a r a —• 148 F r a n o l i ć A n t i c a — 93, 459 F r a n u l o v i ć U r š a — 459 F r a s R u ž i c a — 347 F r e d o t o v i ć A n a — 36 F r g a č i ć K a t i c a — 240 F r g e c J a g a — 347 F r g e c - P e z e l j K a t a — 347 F r i g a n M a r i j a —• 94, 459 F r i g o N a t a l i j a — • 347 F r k o v i ć - B a n R u ž a — 240 F r k o v i ć - B r o z o v i ć Z l a t a — 241 F r k o v i ć D r a g i c a — 241 F r l a j a M i l k a — 143 F r i an M a r i c a — 231, 247 F r l a n R a d o j k a — 241 F r l j a n A n t i c a — 126 F r n t i ć B e š k a — 69, 94, 459 F u c e k B l a n k a — 193 F u č a k R u ž i c a —• 237 F u č e k - Z d j e l a r A n k i c a — 459 F u č k o J e l k a — 331 F u d u r i ć A n k a — 221 F u d u r i ć B a r k a — 221 F u l g o s i B o s i l j k a — 8, 459 F u m i ć K a t i c a —• 324 F u m i ć R u ž a — 415 F u n d u k B o g d a n k a — 63 F u n d u k J a n j a — 186 F u n d u k Mirna — 63 Funduk N e d e l j k a Beba — 2 4 1 F u n d u k - N o v a k J o s i p a — 241 F u n d u k S o k a — 63 F u n d u k Z o r a — 242 F u n k M a r i j a — 29 F u r l a n L j u b i c a — 221 F u š t a r L j u b a — 13, 459 G G a b i ć V e l i n k a — 301 G a b r i ć D a n i c a — 13, 459 G a b r i ć D r a g i c a — 12 G a b r i ć - J a r š u l i ć M a r i j a — 221 G a ć e š a B o j a —• 459 G a ć e š a S o j a — 459 G a č i n a M i l a — 111 G a č i n a S k o l a s t i k a — 151 G a i ć R u ž a — 207 G a j i ć Z o r k a — 186, 193 G a j ski M a r i j a — 342 G a l e k o v i ć S l o b o d a M a r a — 459 G a l i ć - A n đ e l o v s k i Š i m a — 129 G a l i ć M a r i j a — 343 G a l l i M a r a — 460 G a l o v i ć N e v e n a -— 20 G a l o v i ć R e z i k a — 221 G a l o v i ć S o k a — 460 G a l j e n D r a g i n j a — 254 G a l j e r - H o l j e v a c N a d a — 93, 460 Gansberger-Ivančić Marija — 275 G a š k o r i ć K a t a — 28 Gašparac M a r i j a Zora 245 — G a š p a r a c V e r a D i k a — 39, 94 G a š p a r o v i ć A n k a — 424 - 242, 53 G a š p a r o v i ć M i r a — 13 G a š p i ć M a r i j a — 129 G a t a l i c a E v i c a — 270 G a v r a n i ć M a r i j a — 150 Gavranić-Šiun M a r a — 154 G a v r a n o v i ć R u ž a — 106 G a z z a r i T a t j a n a — 152 G a z d o L j u b i c a — 148 G a z i b a r i ć J e k a — 460 G a z i ć M a r i j a — 460 G a ž i F r a n j o — 33, 62 G e l t a r Z d e n k a — 284 G e n e r V e r a — 221 G e n z i ć K a t i c a — 302 G e r a l i ć F i l e — 154 Germovšek-Martić Anđelka — 295, 297 G e r o v a c A n k a — 94, 460 G e r o v a c L j u b i c a — 460 G i b i ć L j u b i c a —• 135 G i g i ć M a r i j a — 124 G i l i ć C v i t a — 46, 460 G i l j e v i ć K a t a — 161 G i l j e v i ć M i l k a — 117 G i o r g i M a r i a — 59 G i z d i ć B o ž i c a — 106 G i z d i ć D r a g o — 32 G i z d i ć J e l a — 161 G i z d i ć K a r m e l a — 139 G i z d i ć M a r i j a — 129 G i z d i ć N e d j e l j k a — 161 G l a m o č I v a — 135, 136 G l a v a č e v i ć - Z e b i ć Z o r a — 254 G l a v a n I v a n k a — 386 G l a v a n M i l k a — 105 G l a v a n S l a v k a — 186 G l a z e r A n i c a — 315 G l e d i ć D a n i c a — 460 G l e d i ć M a r a — 13 GÌ oc Z o r a Jula — 460 G l o d i ć S a v k a — 460 G l u č i n a N e d a — 129 G l u h a k J e l k a — 94, 460 G l u m a c d r . — 375, 384, 386 G l u m a c L j u b i c a — 249 G l u m a c M i l i c a — 186 G l u m a c M i l k a — 222 Glumičić-Pribić M a r i j a — 18, 460 G n j a t o v i ć A n k a •— 222 G o b a c Z o r a — 460 G o d l e r F r i d a — 440 G o j a k A n a J a n j a — - 461 G o j a k B a r k a — 222 G o j a k D e s a n k a — 129 G o j a k M a c a — 13, 461 G o j k o v i ć A n k a — 461 G o j m e r a c T e r k a — 461 Gojsović-Novaković Danica — 254 G o j s o v i ć R u ž i c a — 254 G o l e š M a r t a — 331 G o l e š V i n k a — 107 G o l i k I l o n k a — 242 G o l o v i ć O l g a — 254 G o l u b - R o g a č M a r i j a — 347 G o m b k e t e V e r a — 343 G o r t a n — 96 G o s p o d n e t i ć L u c i j a — 148 G o s t i m i r J e l a — 276 G o s t o v i ć Đ u r o — 232 Gostović-Grubor Dušanka — 237, 461 G o s t o v i ć Seka — 19 G o s t o v i ć Z o r k a — 186 �G o s t o v i ć Ž i v k a — 186 G o š o v i ć B l a g a — 186 G o v e t n i k R o z i n a — 222, 335 Gović K a r m e l a — 9 G o v o r u š i ć K a t a — 74, 93, 325, 461 G r a b a r V e r o n i k a — 461 G r a b i ć A n k a — 295 G r a č a n i n Z o r a — 264 G r a d e č k i N a d a — 342 G r a d i š k a M a r i j a — 134, 136 G r a h o A n i c a -—• 222 G r a h o v a c D e s a — 407 G r a h o v a c M i l k a — 19 G r b a D a r a — 13 G r b a M a r a — 13, 94 G r b a S o k a — 13 G r b a c L j u b i c a — 134 G r b a c M a r i j a — 242 G r b i ć A n k a — 186, 461 G r b i ć B o j a — 161 G r b i ć B r a n k a — 228 G r b i ć D r a g a — 186 G r b i ć D u š a n k a — 255 G r b i ć J o v a n k a — 186 G r b i ć K o s a — 187 G r b i ć L j u b i c a — 136, 1 3 7 , 1 4 1 G r b i ć M i l k a — 105 G r b i ć N e v e n k a — 187 G r b i ć V i d a — 445 G r b i ć Z o r a — 461 G r č i ć J o v a n k a — 9, 135, 176 G r č i ć - V r d o l j a k V o l g a — 143 G r d a k K a t a — 342 G r d a n M a r a — 332 G r e b I v i c a — 106 G r g i ć B o j a — 461 G r g i ć - K a t i ć M i l i c a — 461 G r e g i ć M a n d i c a — 279 G r e g o I v i c a — 109 G r e g o r i ć d r . P a v l e P a j o — 401 G r e g u r e k A n a — 315 G r g a s o v i ć M a r g a r i t a — 152 G r g i n o v i ć M a r i j a - — 161 G r g u r e v i ć T o n k a — 161 G r g u r i ć B l a n k a — 347 G r i v i č i ć E m a — 213 G r k o v i ć M i l k a — 187 G r o z d a n i ć M a r i j a — 461 G r u b e l i ć K a r m e l a — 139 G r u b e l i ć M a r i j a — 139 G r u b e l i ć V e r a — 139 Grubešić T a d a — 9 G r u b i ć A n đ a — 255 G r u b i ć D e s a — 461 G r u b i ć M i l e v a — 154 G r u b i š i ć A n k a — 161 G r u b i š i ć B i s e r k a — 139 G r u b i š i ć I v a n k a — 461 G r u b i š i ć M a r i j a — 161 G r u b i š i ć M a r i j a — 111 G r u b i š i ć M i l k a — 461 G r u b i š i ć M i r o s l a v a — 117 G r u b i š i ć - P o l j a k P a l m i n a — 462 G r u b i š i ć S e j a — 462 G r u b i š i ć V i c a — 46 G r u j i č i ć V o j k a — 187 G r u j i ć A n a — 255 G r u j i ć B o s i l j k a — 303 G r ü n b a u m V l a d o — 369 G r ž e t i ć M a c a — 39, 72, 74, 89, 93, 94 G u b e r i n a D r a g i c a — 222 G u b e r i n a M i c a — 13 G u d e l j T e r a — 129 33 2ene Hrvatske u NOB G u d e l j - Z e c N e d a — 129 G u j i n a - Š p i k a T o n k a — 117 Gulin Luca — 9 G u l i n Z o r k a — 117 G u r o v i ć M a r i c a — 332 G u š i ć S o f i j a — 13, 462 G u ž v i ć M i l e n k a — 270 G v e r i n D i n a — 121 G v o z d e n o v i ć M i l o š — 399, 432 G v o z d e n o v i ć R u ž a — 279 G v o z d i ć D e s a — 228 H H a b a z i n D r a g i c a — 370, 371, 374, 379, 380 H a b d i j a M i r k o — 439, 442 H a b e k A n a — 462 H a b e k o v i ć L j u b i c a — 295 H a b e r i n K a t i c a — 306 H a b i j a n e c - S o k a č D r a g i c a — 347 H a b u l i n M a r i j a — 462 H a d a k o v i ć M a r a — 302 H a f f n e r V e r a — 139 H a j d i n o v i ć - K o s a n o v i ć S o k a —• 20, 462 H a l a m e k A n t o n i j a — 236 H a l a m e k N e d a — 237 H a l e r I v a n a — 151 H a l e u š M a r i c a — 348 H a l o v a n i ć M a c a — 222 H a l u z a J e l k a — 462 H a l u z a S a v k a — 27, 462 H a l u ž a n R e z i k a — 342 H a m z i š a H a i š a — 124 H a n i ć E v a — 348 H a n z i ć B a r i c a — 255, 462 H a n ž e v a č k i M a r i j a — 370 H a r a b a j s M a r i c a — 348 H a r a m b a š a S l a v a — 348 H a r a m i j a F r a n c i s k a — 348 H a r a p i n I r m a — 332 H a r a š i ć N e l i — 161 H a s H e r t a — 462 H a s Š t e f i c a — 462 H a s a n e c A n đ e l k a — 348 H a v i d i ć L j u b i c a — 264 H a v o j i ć A n đ e l k a — 193 H e b e l O l g a — 13 H e č i m o v i ć J a g a — 20 Hečimović-Kučišec Manda —187 H e g e d u š B a r k a — 222 H e i l i g s t e i n N a d a — 462 H e l l e n b a c h d r . — 341 H e r a k o v i ć J e l k a — 332 H e r c e g H e d v i g a — 462 H e r c e g K a t a — 462 H e r c e g M i l k a — 348 H e r c e g R u ž a — 386 H e r c e g Š t e f a n i j a — 279 H e r c o g A n đ e l k a — 310 H e r c o g M i l a — 462 H e r k o v dr. B o ž i d a r a — 341 H i r j a n i ć Z o r a — 323 H i r š b e r g e r — 367 H l a č a S l a v a — 463 H l o p e c B a r i c a — 332 H m e l i n a M i r a — 348 H o d a k A n k i c a — 308 H o h n j e c D r a g i c a — 348 H o j d a n i ć M i l k a — 270 H o l i k d r . E r n a — 463 H o l j e v a c J e l i c a — 342 H o l j e v a c V e ć e s l a v — 69, 264 H o m o t a T e r e z i j a — 370 H o r v a t A n i c a — 386, 419 H o r v a t - Č a u š e v i ć M a c a — 263 H o r v a t D r a g a — 438 H o r v a t K a t a r i n a — 348 H o r v a t M a r i j a — 415 H o r v a t M i l k a — 283, 289 H o r v a t V a l e n t — 439, 440 H o r v a t V i l m a — 236 H o r v a t Z o r a — 342, 348 Horvatić-Bosiljevac Mara —463 H o r v a t i ć I v a n k a — 332 H o r v a t i ć P a v i c a — 332 H o r v a t i ć S t j e p a n — 444 H o s i A n i c a — 290 H o t k o D r a g i c a — 463 H o t k o I v k a — 332 H o t k o J e l k a — 332 H o v a n j e c J e l k a — 288 H r a b a r D i n k a — 242 H r e l e c J a g i c a — 248, 463 H r e n e k - L u č i ć K a t i c a -— 332 H r e n o v i ć D a n i c a — 348 H r e n o v i ć M i l i c a — 353 H r e s t a k M a r i j a — 332 H r e š č L j u b i c a — 348 H r g i ć M a r i c a — 285 H r k a l o v i ć L j u b a — 1-87 H r n j a k D a n i c a — 187 H r n j a k - Đ u k i ć J e l e n a — 187 H r n j a k J e l k a — 188 H r n j a k M i l e v a — 408 H r n j a k S t o j a — 188 H r v a t i c a A n k a — 19 H r ž e n j a k J a n j a — 188, 207, 210, 213 H r ž i ć P e r i c a — 161 H u i s C v i j e t a L j u b i c a — 463 H u m e k P a u l a — 463 H u š i c a S t o j a n k a — 301 H u t i ć - O r l o v i ć N e d j e l j k a — 315 I 340, H e r o - L u č i ć Z o r k a — 242 H e r o l D a n i c a — 302 H i d ž a k - P o š t i ć D e s a n k a — 222 H i n i ć N a c a — 19 H i n i ć M a r a — 19 H i n i ć R u ž a — 187 H i n i ć - T r t i c a M i l i c a — 462 Hinić-Viktorovski Darinka — 332 H i r e r A n i c a — 94 I l a k o v a c M a r i j a — 463 I l i a n i ć J a n a — 16, 370 I l i ć A n k a — 279 I l i ć J e l i c a — 147 I l i ć M i l i c a — 191 I l i ć N a d a — 284 I l i j i ć M a r i j a — 129 H i n R u ž a — 463 I l i n i ć D e s a n k a — 33 I n s e l t M e l a n k a — 152 I v a n a c A n k a — 111 I v a n č i ć Jela — 59 I v a n č i ć J o z i c a — 150 I v a n č i ć K a t a — 74 I v a n č i ć K a t i c a — 94, 348 I v a n č i ć - M i l e n i ć E m a — 463 I v a n i š e v i ć M a r a — 249 I v a n i š e v i ć S l a v i c a — 117 I v a n i š e v i ć V e r a — 108 I v a n k o v M i l k a — 161 513 �I v a n k o v i ć A d e l a — 463 I v a n k o v i ć M a r i j a — 386 I v a n o v i ć D r a g i š a -— 64 I v a n o v i ć J e l e n a — 344 I v a n o v i ć M i l e v a — 13 I v a n o v i ć S t a ž a — 463 I v a s K a r m e l a — 117 I v a s R o s a — 139 I v č e v i ć M a r i j a — 149 I v e k o v i ć L j u b a — 94 I v e k o v i ć dr. M l a d e n — 62, 440 I v e k o v i ć M i c i k a — 463 I v i c a M a š a — 154 I v k o v i ć D a r i n k a — 463 I v k o v i ć I v a n k a — 161 I v k o v i ć L j u b a — 222 I v k o v i ć M a r i j a — 111 I v k o v i ć M i l k a — 296 Ivošević-Janjanin Dušanka — 463 Ivošević-Rogović Kosa — I v o š e v i ć M i l i c a — 216 I z r a e l B e r t a — 264 I ž a r L j u b i c a — 307 242 J J a c m e n o v i ć J a n a — 13, 463 J a d r a n i ć M i l i c a •— 464 J a d r e š i ć L u c a — 9, 161 J a d r e t i ć M i l i c a — 59 J a d r i ć - Š p i k a T o n a — 161 J a g a r K a t a — 315 J a g i ć L j u b i c a — 14, 94 J a g i ć Z o r a — 343 J a g n j i ć M i l k a — 464 J a j i ć A n k a — 188 J a k i ć M i l k a — 135 J a k o p č i n M i l i c a — 348 J a k o p e c F r a n c i k a — 309 J a k o p o v i ć K a t a — 94 J a k o v l j e v i ć J e l a — 111 J a k š i ć A n a — 464 J a k š i ć A n k a — 348 J a k š i ć K l a r a — 464 J a k š i ć M a c a — 236 J a k š i ć M a r i j o l a — 162 J a k š i ć M i l i c a — 233 J a k š i ć M i l k a — 108 J a k š i ć N i k i c a — 400 J a k š i ć P a v a o — 64 J a k š i ć P a v k a — 38, 74, 93, 464 J a k š i ć Z o r a — 9, 315 J a k u l j i ć K a t j a — 42, 464 J a m a n M a r i j a — 105 J a m a n - U v o d i ć N e v e n k a — 139 J a m b r e č e c M a r i c a — 348 J a m b r e k - Č o r M i l k a — 348 J a m b r e k F r a n c i k a — 332 J a m b r e š a k K a t i c a — 370 J a n č i ć L j u b i c a B u b a — 464 J a n č i ć N e v e n k a — 222 J a n č i ć - S t a r c J e l e n a — 94, 464 J a n d r i ć N e r a n đ a — 464 J a n e k o v i ć - Š k a r i ć D a r a — 255, 418 J a n e š M a r a — 242 J a n e š V e r a — 242 J a n i ć V l a d o C a p o — 266 J a n k e z - K o m a r I v a M a j a — 464 J a n k o v i ć A n k i c a — 343 J a n k o v i ć R o s a — 315 J a n o š e v i ć R u ž a — 315 J a n u s M i l i c a — 255 J a n ž e k M a r i j a — 311 J a n j a n i n M i l i c a — 222 J a n j i ć A n k a — 304 J a p u n d ž a L j u b a — 308 J a p u n d ž i ć S t a n a — 270 J a p u n d ž i ć Z o r k a — 188 J a r a m a s M i l i c a — 139 J a r č o v S t a n a — 464 J a r i ć A n đ e l k a •— 464 J a r i ć J a n j a — 464 J a r d a s S l a v i c a — 464 J a r o m a s D r a g i c a — 139, 172 J a v o r i n a M i l i c a — 188 J a u k Š t e f a n i j a — 465 J e č i m o v i ć M a r i j a — 117 J e f t e n i j a D r a g i n j a — 303 Jek M a r a — 129 J e k M a t i j a — 162 J e k i ć D a n i c a — 255 J e l a č a A n k a — 188 J e l a s k a A n k a — 32, 143 J e l a v i ć - M a r i n o v i ć A n k a — 154 J e l č i ć D o b r i l a — 117 J e l č i ć K a t a — 149 J e l e n i ć K a t a — 311 J e l e n i ć M i r a — 465 J e l i č i ć B e p i c a — 162 J e l i č i ć F l o r a U č i — 162 J e l i č i ć M a r i j a — 465 J e l i ć A n g e l i n a — 307 J e l i ć D u š a n k a — 45, 465 J e l i ć - G a č i n a M a r i j a — 117 J e l i ć K a t a — 111 J e l i ć M i l a — 117 J e l i ć R a n k a — 249 J e l i ć S t a š a — 370, 386, 387 J e l i ć V e r a — 465 J e l i ć Z o r k a — 117 J e l i ć Ž i v k a — 296 J e l i n č i ć L u j z a — 465 J e l i n e k Z o r a — 39 J e l o v a c S o k a — 188 J e l o v i ć T a t j a n a — 162 J e l u š i ć N a d a — 303, 304 J e r g o v i ć M a r i j a — 298 J e r i č e v i ć L j u b i c a — 465 Jerkin Antica — 9 J e r k i n M i t r a — 465 J e r k o v i ć - B u r s a č L j u b a — 188 J e r k o v i ć J a g a — 188 J e r k o v i ć M i k a — 188 J e r k o v i ć M i l k a — 306 J e r k o v i ć R o s a — 152 J e r k o v i ć S a v k a — 188 J e v č i ć A n k a — 143 J e ž D r a g i c a — 276 Ježina Vesna — 9 J o b C v i j e t a — 162 J o g o v i ć A n k a — 188 J o k a D a n i c a — 255 J o k a D e s a n k a — 305 J o k a n o v i ć T a t j a n a -— 424 J o k i ć J a n j a — 188 J o k i ć J e l a — 255 J o k i ć M i l k a — 188 J o l i ć B o s a — 465 J o r d a n I v k a — 332 J o r g i ć - M i š č e v i ć M i l e v a — 291, 292 J o r g i ć S a v e t a -— 276 J o v a n i ć Đ. — 207 J o v a n i ć S l a v a — 213 J o v a n o v a L e n č a — 84 J o v a n o v i ć L i d i j a — 84 Jovanović Milka Dunja — J o v a n o v i ć N e v e n k a — 124 465 J o v a n o v i ć S v e t o z a r — 369 J o v i č e v i ć D u š a n — 424 J o v i č i ć E v i c a — 249, 255 J o v i ć A n k a — 315, 424 J o v i ć D r a g i c a — 249 J o v i ć D u k a — 436 J o v i ć J a n j a — 188 J o v i ć N e n a — 93 J o v i ć S l a v k a — 264 J o z e f č e k Z d e n k a — 222 J u g o S a v a — 465 J u g o v i ć D a n i c a — 242 J u g o v i ć D u š a n k a — 274, 332 J u j n o v i ć I v k a — 147 J u k i ć I v a — 111 J u k i ć M a r i j a — 143 J u k i ć Š i m a -— 162 J u n a k o v i ć A n k a — 108 J u n g w i r t dr. G u s t a v — 414, 415, 418, 422, 423 J u r a g a B o g d a n a — 149 J u r a j R o z a — 332 J u r a j V e r a — 465 J u r a n S o f i j a — 222 J u r a n i ć D a r i n k a — 315 J u r a s J a n j a — 154 J u r a s L o v o r k a — 162 J u r a s M a r i j a — 162 J u r a s M i h o v i l k a — 150 J u r a s Z o r k a — 9, 143 J u r a š i ć S r e ć k a A n k a — 162 J u r a š i n - M a n d i ć A n k a — 162 J u r č e v i ć K o s a — 162 J u r č e v i ć L j u b a — 162 J u r č e v i ć M a r i j a — 162 J u r č i ć A n a — 188 J u r č i ć D r a g i c a — 465 J u r č i ć I r m a — 465 J u r č i ć K a t i c a — 188, 232 J u r č i ć M a r i j a — 59, 242 J u r č i ć M i l k a — 309 J u r d a n a D a r i n k a — 465 J u r e c A m a l i j a — 348 J u r e c J e l k a — 14 J u r e t i ć S l a v a — 143 J u r i č e v B i s e r k a — 141 J u r i ć D o b r i l a — 275, 276 J u r i ć L j u b o — 46 J u r i ć M i r a — 174 J u r i ć S m i l j a — 162 J u r i ć V e r a — 94, 215, 370, 465 J u r i ć V e s e l a — 124 J u r i l j K a t a — 117 Jurin Milica — 7 J u r i n S v e t i n k a — 143 J u r i n - M r k o c i T o n k a — 94, 465 J u r i š i ć M a r a — 303 J u r j e v i ć A n a — 315 J u r k o v i ć N e v e n k a — 5, 9, 466 J u r k o v i ć S a v i n k a — 162, 466 J u r š i ć - G a l e n i ć A n i c a — 348 J u r š i ć K a t i c a — 348 Jušić L j u b i c a — 349 K K a b a l i n i - K o v a č i ć A n k i c a — 16 K a č a r L j u b i c a — 249, 255 K a d e n i ć - A r a l i c a J e l e n a — 222 K a d i ć J e l k a — 283, 289 K a d i j e v i ć A n a — 117 K a d i j e v i ć A n a — 162 K a d i j e v i ć M a n d a —• 162 K a j č i ć B i s e r k a — 315 K a j f e š D r a g a — 418, 419, 466 �K a j f e š M a r i c a — 466 K a j g a n i ć L j u b i c a — 255 K a j g a n i ć M a c a — 222 K a l a f a t i ć N i k o l a — 232 K a l a u z P e r i n a — 125, 134 K a l a u z T o n a — 162 K a l e Z o r a — 255 K a l e b i ć A n i c a — 162 K a l e b i ć M a r i c a — 129 K a l e m b e r A n đ a — 188 K a l i ć A n i c a — 133 K a l i n i ć B o j a — 163 K a l i n i ć D r a g a — 188 K a l i n i ć M i l k a — 188 K a l i n i ć S a v k a — 466 Kaliterna-Šore Marija — 111 32, K a l o đ e r a R u ž a — 163 K a l o p e r D r a g i c a — 280 K a l p i ć Z đ r a v k a — 143 K a m a u l i A n k a — 332 K a m h i R e g i n a — 433 K a m p i ć M i l k a — 284, 290 K a n c i j a n D r a g i c a — 349 K a n i š e k M a r i c a — 296 K a n t a r M i r a — 189 Kapetanović-Cemović Perina — 111 K a p e t a n o v i ć O l g a — 32, 466 K a p o r M a r i j a — 149 K a p t o l i ć D a n i c a — 305 K a p u s t a M a r i j a —• 349 Karađole-Trešnjić Mila — 9, 45, 46, 94, 466 K a r a đ o l e Z d e n k a — 163 K a r a g i ć L j u b i c a — 270 K a r a k a š A n a — 315 K a r a m a r k o v i ć M i l k a — 222 Karamatić Neda —-118 K a r a n D e s a n k a — 223 K a r a n D r a g i c a — 13, 466 K a r a n D u k a — 20 K a r a n J e l i s a v k a — 315 K a r a n S a v a — 223 K a r a n f i l o v i ć dr. —• 425 K a r a n u š i ć N e d a — 144 K a r a r a - J e l i ć K a r m e l a — 129 K a r a š M a r i c a — 296 K a r a š M a r i c a — 349 K a r a s - P e r i ć D e s a n k a — 13, 466 K a r a v i d a K a t a — 189 K a r a v i d i ć V u k a — 255 K a r a v u k o v a c V e s e l j k a —• 276 K a r d e l j E d u a r d — 98, 99 Kardum Ika — 9 K a r l K a t i c a — 276 K a r l o v č a n S t a n o j k a — 255 K a r l o v i ć D a n i c a — 242 K a r l o v i ć Z d e n k a — 332 K a r u z a J e r i n a — 163 K a s u m A n i c a — 163 K a s u m D a r a — 466 K a s u m M i l i c a — 163 K a s u n i ć M a g d a — 223 K a t a l e n i ć M i l k a — 94, 466 K a t a l i n i ć A n d r i j a — 369 K a t a l i n i ć G o r k a — 172 K a t a v i ć A n a — 172 K a t i ć A l e m k a — 130 K a t i ć A n k a — 118 K a t i ć B l a ž e n k a — 107 K a t i ć D a r i n k a — 163 K a t i ć F r a n c i k a — 13 K a t i ć J. M a r i c a — 264 K a t i ć J e l k a — 284 K a t i ć J u l k a — 315 K a t i ć K a t a — 466 K a t i ć M a r i c a — 466 K a t i ć M a r i j a — 163 K a t i ć - K u p r e š a n i n M a r i j a — 466 K a t i ć N e d j e l j k a — 163 K a t i ć R a d o j k a — 163 K a t i ć R o z a — 466 K a t i ć S l a v i c a — 332 K a t i ć S l a v k a — 118 K a t i ć - Š a n t i ć K a t i c a — 332 Katunarić-Miliškov Ivanka — 163 K a u f m a n N a d a — 395 K a u z l a r i ć A l b i n a — 234 K a u z l a r i ć D r a g i c a — 242 K a v a j G r e t a — 466 K a z a n o v a M a r i j a — 111 K e ć a S o k a — 189 K e j k l i č e k J a r o s l a v a — 282 K e k a n o v i ć D r a g a — 467 K e k i ć - č u r č i j a M i l k a — 223 K e p č i j a D r a g i c a — 467 K e r e p J u s t i n a — 349 K e s e r - P o š t i ć M i l k a — 223 K e s i ć J u g a — 53, 467 K e v r a A n i c a — 163 K e z e l e Pepa Ordinančeva — 236 K e z e r i ć M a c a — 349 K i r a c A n i c a —• 418 K i u k L j i l j a n a — 31 K l a d a r i n D a n i c a — 255 K l a i ć A n đ a — 104 K l a n e c Z o r a — 333 K l a r i ć K a t a — 282 K l a r i ć M a r i j a — 118 K l a r i ć M i l k a — 223 K l a r i ć - V u k m a n J e l i c a — 163 K l a s R u ž i c a — 349 K l a s i ć P e p i c a — 467 K l a š n j a B o j a — 189 K l a š n j a P e r a — 189 K l a š n j a Z o r k a — 280, 323 K l e m e n i ć B a r i c a — 333 K l e n D a n i c a — 189 K l e u t P e t a r — 264 K l i p a M a r i j a Đ i đ a — 13, 467 K l i š m a n i ć K a t i c a — 118 K l o b u č a r J e l k a — 189 K l o b u č a r Z o r i c a — 13, 467 K l j a i ć M i l k a — 189 K l j a i ć M i l a n k a — 257, 259 K l j a i ć N i k o l a — 323 K l j a k K a t a — 349 K l j u n a k N i k o — 46 K m e c i k K a t a — 467 K m e z i ć M i l e v a — 467 K n a p i ć A n đ e l a — 223 K n a p i ć E t i c a — 333 K n a p i ć M a r i j a — 59 K n e z i ć M i l i c a — 242 K n e ž e v i ć A n k a — 190 K n e ž e v i ć D a n i c a — 361 K n e ž e v i ć D r a g i c a — 190 K n e ž e v i ć D u k a — 190 K n e ž e v i ć J e l a — 256 K n e ž e v i ć J e k a — 190 K n e ž e v i ć K a t a — 190 K n e ž e v i ć M a r i j a •— 118 K n e ž e v i ć M a r i j a -— 190 K n e ž e v i ć M i l i c a — 118 K n e ž e v i ć M i l i c a — 190 K n e ž e v i ć M i l i c a — 190 K n e ž e v i ć M i l k a — 467 K n e ž e v i ć N a d a — 190 K n e ž e v i ć N e d a •— 139 K n e ž e v i ć S a v a — 190, 212 K n e ž e v i ć Š t a k a — 190 K n e ž e v i ć S t a n a — 190 K n i f i ć J e l k a — 467 K n o k M i l k a — 349 Knježić Zorka — 9 K o c h J a n a — 370, 379, 380, 383 K o č i š J u s t a — 467 K o c j a n č i ć V a l e r i j a — 82 K o č i ć D a n i c a — 280 K o d r n j a M i l i c a — 349 K o h a r e v i ć dr. A l e k s a n d a r — 62, 323 K o h a r o v i ć S o n j a — 94 K o h n A r n o l d — 369 K o h n - M i s s o n i E l e n a — 467 K o k a n A n a L u g a — 111 K o k e z a - T r a n f i ć R u ž a — 144 K o k i ć D r a g i c a — 111 K o k i ć L j u b i c a — 127 K o k i ć S a v e t a — 301 K o k i r D r a g i c a — 223 K o k o t B a r a — 333 K o k o t D r a g i c a — 333 K o k o t o v i ć D a n i c a — 467 K o k o t o v i ć M i l k a — 190 K o l a č e k - Ž e l j k o v i ć A n a — 290 K o l a r B l a n k a — 386 K o l a r M a r ž e n k a — 349 K o l a r e c M i l a n — 291 K o l a r i ć K a t i c a — 349 K o l e d i ć L u c i j a — 467 K o l e s a r I r e n a — 333 K o l i n L u c i j a — 333 K o l u n đ i ć S o k a L o l a — 190 K o m a d i n a D r a g i c a — 264 K o m a r e k M i l k a M a t i l d a — 349 K o m l e n a c R u ž a — 467 K o m n e n o v i ć M i l e v a — 296 K o m o z e c J a n j a — 467 K o m u n i e k i M i h a j l o — 373, 379 K o n č a r D a n i c a — 190 K o n č a r D r a g a — 190 K o n č a r D u š a n k a — 190 K o n č a r Jela — 190, 193 K o n č a r L j u b i c a — 190 K o n č a r R a d e — 328 K o n č a r - R o d i ć N a r a n č a — 190, 228 K o n č a r S o k a — 191 K o n t a k A n a — 467 K o n j e v o d a M a r a — 163 K o n j o v i ć A n a — 468 K o p a č - B a l e n o v i ć A n đ a — 296, 297 K o p a č D a n i c a — 264 K o p i t a r M à r i j a — 468 K o p i t a r S i l v a — 468 K o p r i v n j a k C i l i k a — 343 K o r a č B o r k a — 468 K o r a č - D r a k u l i ć Z o r k a — 468 K o r a č M a r a — 191 K o r a č N a d a — 49 K o r a č S o f i j a K o k a — 191 K o r a č Š t a k a — 181, 213 K o r a č Z o r k a — 94, 468 Korda Ruža — 9 K o r d e š P a u l a — 242 K o r d i ć A n k a — 94 K o r d i ć - B a s t a j i ć M a r i c a —• 468 K o r d i ć M a š a — 163 �K o r d i ć M i l k a — 264 K o r e n i ć E o z i n a — 468 K o r i c a K o k a — 191 K o r i c a - L a l i ć M i l k a — 349 K o r i c a M i l i c a — 191 K o r i c a S o k a — 191 K o r k u t S t a n a — 223 K o r l a t Stana — 9 K o r m a n D r a g i c a — 292, 307 Korolija Ružica — 9 K o r o š a V a n d a — 370 K o r o š e c A n a •— 349 K o r o š e c A n k a — 386 K o r p o r i ć G a l j a — 468 K o r u g a S o k a — 264 K o s - Č a l i ć M i c i k a — 349 K o s D r a g i c a — 333 K o s - J a n č i ć K a t i c a — 333 K o s M i l k a — 349 K o s a n o v i ć A n k a — 191 K o s a n o v i ć - B o l j e š i ć M i c a — 242 K o s a n o v i ć K o s a — 284, 288 K o s a n o v i ć M a r i c a — 13 K o s a n o v i ć M i l k a — 13 K o s a n o v i ć M i l k a — 191 K o s a n o v i ć N a d a — 191 K o s a n o v i ć Z o r k a — 3 9 , 468 K o š i ć A n a — 93, 468 K o š i ć d r . I v a n — 407, 408, 422, 423 K o s i j e r M i l a — 223 K o s i j e r P e r o — 408, 445 K o s i n a F r a n j o — 369 K o s o v a c D a n i c a — 191 K o s o v a c I v a n — 232 K o s o v a c L j u b i c a — 349 K o s o v a c M i l k a — 19, 41 K o s o v i ć A n k i c a — 468 K o s o v i ć D r a g i c a — 468 K o s o v i ć I v k a — 468 K o š t a J e l a — 148 K o s t a n i ć J e l k a — 147 K o s t a n i ć M a r i j a — 111 K o s t o v i ć B o ž i c a — 163 K o s t o v i ć N i k e — 144 K o š a r a A n a — 59 K o š č a k A n t i c a — 163 Koštan Frana — 9 K o t u r V i š n j a — 263 K o v a č A n k a — 163 K o v a č E m i l i j a — 296 K o v a č S a v a — 20 K o v a č V i n k a — 163 K o v a č Z o r k a — 118 K o v a č e v - P e š i ć V i n k a — 111 K o v a č e v i ć A n d r o — 126 K o v a č e v i ć A n đ a — 309 K o v a č e v i ć B o j a — 191 K o v a č e v i ć D e s a n k a — 212, 468 K o v a č e v i ć E v i c a — 270 K o v a č e v i ć J e l e n a — 304 K o v a č e v i ć J u l a — 292, 307 K o v a č e v i ć K a t a — 468 K o v a č e v i ć L j u b i c a — 105 K o v a č e v i ć M a n d a B i l a — 469 K o v a č e v i ć M a r i c a — 292, 307 K o v a č e v i ć M a r i j a — 469 K o v a č e v i ć M a r i j a — 256 K o v a č e v i ć M i l e v a — 191 K o v a č e v i ć M i l k a — 270 K o v a č e v i ć - P e j n o v i ć S o k i c a —• 191 K o v a č e v i ć V e l j k o —- 231, 232, 241 K o v a č e v i ć V e s n a — 111 K o v a č e v i ć V i n k a — 469 K o v a č i ć B a r i c a — 469 K o v a č i ć D o r k a — 13 K o v a č i ć J e l e n a — 151 K o v a č i ć J e l k a — 333 K o v a č i ć - J o k i ć J a g o d a — 154 K o v a č i ć K a r m e l a — 163 K o v a č i ć L j u b i c a — 468 K o v a č i ć M a r i c a — 276 K o v a č i ć M a r i j a — 144 K o v a č i ć M i l i c a — 309, 312 K o v a č i ć M i r a V o l g a — 16, 469 K o v a č i ć O l g a — 94 K o v a č i ć - R a d e l i ć K s e n i j a — 150, 154 K o v a č i ć R e z i k a — 469 K o v a č i ć S t a n a — 223 K o v a č i ć V e r o n a — 350 K o v a r b a š i ć M i l j k a — 249, 256 K o z a r B o s i l j k a — 469 K o z a r M i l e v a — 301 K o z a r M i l i c a — 276 K o z i n a Š t e f i c a — 350 K o z l i a n D o r i n a — 65 K o ž i ć R e z i k a — 310 K r a g i ć - B a č i n a I v k a — 112 K r a g i ć - J e l a v i ć J e l a — 163 K r a g u l j a c M i l k a — 12, 94 K r a j a č E r n a — 370, 469 Krajačić-Milidrag Milena — 469 K r a j a č i ć S o k a — 469 K r a j i n o v i ć L j u b a -— 191, 264 K r a j i n o v i ć N a d a — 191 K r a j i n o v i ć D u š a n k a — 191 K r a j n o v i ć K s e n i j a — 213, 321, 322 K r a j n o v i ć M i l e n a -— 469 K r a j n o v i ć M i l k a — 298 K r a j n o v i ć S i m a — 293 K r a j n o v i ć V i d a — 270, 344 K r a l j - H a b u l i n J e l k a — 210, 255 K r a l j M a r i j a — 94 K r a l j š t e f i c a — 350 K r a l j Š t e f i c a — 276 K r a m a r i ć I v k a — 342 K r a m a r i ć J u s t a — 342 K r a n j a c J o s i p a — 164 K r a n j a c M a r i j a — 65 K r a n j č e v i ć S l a v k a — 223 Krašić-Crnobrnja Nevenka — 94, 469 K r a t m a j e r - S e s a r d i ć L i n a — 144 K r a t o f i l R u ž a — 296 K r a v a n j a Z l a t a — 213 K r a v a r R a j n a — 469 Kreačić-Kovačić Olga Žoga — 469 K r e a č i ć O t m a r — 212, 289, 312 K r e č a A n k a — 249 K r e č a D e s a n k a — 249 K r e č a D e s a n k a M i l a n a — 264 K r e č a S a v a — 249 K r e š t a l i c a K a t a — 28 K r i č k o v i ć M i l i c a — 191 K r i č k o v i ć M i l k a — 191 K r i j e s o v i ć M a r a — 13 K r i l i ć I v k a — 48, 112 K r i s t a n i ć A l b i n a — 283 K r i š k o v i ć S l a v a V j e r a — 470 K r i v i ć M a t i j a — 164 K r i v o M i l i c a — 124 K r i v o k u ć a B o j a — 191 K r i v o k u ć a L j u b i c a — 283, 289, 310 K r i v o k u ć a M i k a — 191 K r i v o k u ć a M i l k a — 223 K r i v o š i ć D u š a n k a — 112 K r i z m a n i ć - M u f i ć F r a n k a — 470 K r i z m a n i ć N. — 65 K r i ž a n M i l i c a — 470 K r i ž a n a c S l a v i c a — 152 K r i ž n j a k A n k i c a — 343 K r l e ž a A n t o n i j a — 470 K r n č e v i ć D i n k a — 470 K r n e t a V a s i l j k a — 264 K r n j a č i ć M a r i j a —- 46 K r n j a i ć - C v i t k o v i ć D r a g a — 470 K r n j a i ć M a r i j a — 36 K r n j a i ć - R a s t o v a c M a r i j a — 256 K r n j a i ć D u š a n k a — 292, 302, 307 d r . K r o n j a ( — 212 K r s n i k R u ž i c a — 343 K r s t u l o v i ć K i t a — 32, 470 K r s t u l o v i ć L u c i j a — 130 K r s t u l o v i ć M i l j e n k a — 130 K r s t u l o v i ć N i n a — 233 K r s t u l o v i ć N i n a — 164 K r s t u l o v i ć V i c k o — 53, 62 K r s t u l o v i ć V i n k a — 130 K r t i n i ć B o j a — 470 K r t i n i ć M i l k a — 470 K r u h a n T e r e z i j a — 94 K r u l j a c - č e b o t a r M a r i j a — 243, 470 K r u l j a c D a n i c a — 191 K r u l j a c - P l e š e E m a — 39, 242, 243 K r u l j i ć K a t i c a — 308 K r u n i ć - M a r a k o v i ć V e r a — 470 K r u p a - B e g o v i ć I v k a — 296 Kružičević-Katušić M a t i j a —• 112 K r u ž i č e v i ć P i l e — 164 K r ž e l j J e l a — 164 K u č a r M a r i c a — 44, 470 K u č i ć D i n k a — 164 K u č i n a c I v k a — 470 K u č i n a c Z l a t a 470 K u d r i ć M i l k a — 32, 470 K u f r i n D r a g a — 334 K u f r i n - K o ž i ć L j u b i c a — 334 K u f r i n M i l k a — 326, 328, 329 K u f r i n P a v a — 334 K u f r i n - R a k Z o r a — 334 K u g a D a n i c a — 191 K u g l e r H e r t a — 424 K u j a v i ć M i l i c a — 280 K u k a D r a g a — 249 K u k a S o k a — 249, 256 K u k a n i ć L o v o r k a — 233 K u k e c A n a — 350 K u k e c M a g d a — 350 K u k e c Š t e f i c a — 349 K u k i ć - B j e l o b r k D a n i c a — 223 K u k i ć D r a g i c a — 223 K u k i ć M i l k a — 33, 223, 415 K u k o č - D e b e l j a k D o b r i l a — 471 K u k o l j a J e l k a — 350 K u k u l j a n M i l k a — 181, 213 K u l a š i n o v i ć J e l k a — 315 K u l i ć N e v e n k a — 316, 322, 324 K u l o v i ć d r . S a l i h — 377 K u l u n d ž i ć B o s a — 192, 207 K u l j a k D a n i c a — 181, 213 K u m i c R u ž a — 74, 94 K u n a c Z r e n k a — 105 K u n o r t i B u k i — 373 �K u n j a š i ć M a r i j a — 471 K u p r e š a n i n K a t a — 192 K u p r e š a n i n M a r i j a — 228 K u r t o v i ć D r a g i c a — 112 K u r u c A n a — 291 K u š č e v i ć D a n i c a -— 105, K u š e c K a t i c a — 248, 249, 471 K u š i ć M a c a — 264 K u š t e r a N e v e n k a — 370 K u v a č i ć - S t a n i ć M a r a — 118 Kuzmanić-Franičević Tasja — 471 Kuzmanić-Hajduković Mara — 471 K u z m a n i ć J o z i c a —• 112 K u z m a n i ć M a r i j a —- 164 K u z m a n i ć M a r a B i l e t a — 471 K u z m a n i ć M a r i j a — 135 K u z m a n i ć S o n j a •— 164 K u z m a n i ć - V e i ć A n k a — 144 K u z m a n o v i ć R a d o j k a — 291 K u z m i ć - D m i t r o v i ć Z o r a — 118 K u z m i ć J u l k a — 471 K u z m i ć M a r i c a — 350 K u ž i n a M i r a — 139 K v a r a n t a n B o r i s — 176 L L a b a š Z l a t i c a — 350 L a c i ć K a j a — 164 L a c k o v i ć S a r a — 361 L a i ć Đ u r o — 445 L a j i ć S m i l j a — 192 L a k i ć S t j e p a n — 237 L a k u š - P l a š č V e r a — 471 L a l i ć D r a g i c a — 118 L a l i ć - J a k o p o v i ć K a t a — 471 L a l i ć J o v a n k a — 192, 208 L a l i ć - L e t i ć J o v a n k a — 280 L a l i ć L j u b a — 63 Lalić Milica — 9 L a l o v i ć - G a r i b o v i ć K a j a — 256 L a m b a š a F r a n k a — 107 L a n g e r K a t i c a — 276 L a p č e v i ć M a r i c a — 256 L a s i ć K a t i c a — 276 L a s i ć - K o s m a t M a r i j a — 112 L a s i ć - Š e a t M i l k a — 69, 94, 471 L a s n i b a t A n k a — 471 L a s t a v i c a D e s a — 192 L a s t a v i c a M a r a •—- 192 L a t k o v i ć A n a — 334 Laurić-Stanić Micika — 264 223, L a u s A n a — 106 L a u t e r - L a l i ć J u l k a — 243 L a u t e r M a r i j a — 243 L a v r n i ć D a n i c a — 192 Lavrnja-Vezmar Milosava — 13, 471 L a z a r i ć C e l e s t i n a — 59* L a z i ć A n k i c a — 192 L a z i ć B o s i l j k a — 471 L a z i ć L j u b a — 192 L a z i ć N e d e l j k a — 192 L a z i ć S o k a — 20 L e c k o v i ć J e l i c a — 311 L e h k i - V u j i ć M a r i j a — 350 L e k a J e l a — 192 L e k a J e l k a — 408, 415 L e k a M a r a —• 164, 415 L e k i ć S t o j a — 256 L e k š a n K a t a — 284 L e l a n o v i ć V i n k a —• 148 L e l a s A n i t a •— 16 L e l a s - L j u b i ć S o n j a — 471 L e l a s - P o l i ć M e r i — 471 L e m i ć M i l k a — 472 L e s i č a r D r a g i c a — 351 L e s i ć K a t a — 472 L e s k o v a c V e r i c a — 310 L e s k o v a c V e s e l i n k a — 309 L e s k o v a r D r a g i c a — 350 L e s k o v a r M a r i j a — 340, 350 L e s k o v š e k M a r i j a — 84 L e s n j a k P e p i c a •— 350 L e t i n i ć L j i l j a n a — 152 L e v a k D r a g i c a — 334 L e v a k o v i ć T e r e z a — 350 L e v i č n i k K a r o l -— 64 L i c u l I r m a — 472 L i k a r M i l k a — 249 L i k e r A g i c a R e n k a •— 472 L i l i ć - M e d i ć K a t a — 472 L i n i ć Z d e n k a — 243 L i p o v a c F r a n c a — 237, 238 L i p o v č a k V e r a — 213, 383, 423 L i s a c M a r i j a M i c i k a — 245 L i s j a k - J a k o p l i ć D r a g i c a — 334 L i s t e r Š t e f a n i j a — 342 L i s t e š N e d e l j k a — 164 L i v u n L j u b i c a — 249 L i v u n M i l k a — 249 L o b o d a - Z r i n j s k a J e l e n a — 370 L o k m e r S l a v a — 472 L o m b a r d i ć J e l a — 164 Lončar A n k a — " 4 7 2 L o n č a r D a n e — 232 L o n č a r D a n i c a — 256 L o n č a r D a r i n k a — 266 Lončar-Gruborović Ljubica — 256 L o n č a r I v o — 445 L o n č a r J e l a — 150 L o n č a r J o v a n k a — 324 L o n č a r K a t a — 350 L o n č a r K a t a — 304 L o n č a r M i l i c a — 223, 472 L o n č a r M i m i c a — 41 L o n č a r S o k i c a — 192 L o n č a r Š t a k a — 192 L o n č a r - V u k o v i ć A n k i c a — 280 L o n č a r e v i ć J u l i k a — 256 L o n č a r e v i ć M a r a — 249, 256 L o n č a r e v i ć M i l k a — 270 L o n č a r i ć I v k a — 350 L o n č a r i ć K a t i c a — 472 L o n č a r i ć M a r i j a — 264, 307 L o n g i n Z d e n k a — 164 L o p a j i ć M i l a n — 328 L o s R u ž i c a — 213, 224 L o š i ć J a n j a — 280 L o v r e n č a k M i c a M a r i j a — 472 L o v r i ć B a r i c a — 276 L o v r i ć D u š a n k a —- 302 L o v r i n J o l a n d a — 118 L o z i c a A n d r i n a —• 472 L o z o A n a — 164 L o z o M a r i j a — 472 L o z o v i n a A n k a — 164 L o z o v i n a I v a n k a — 124 L o ž a č a r A n k i c a —• 343 L u č i ć A n a — 309 L u č e v L j u b o s a v a — 164 L u č i ć E s t e r a — 59 Lučić-Hadžiahmetović Barica — 334 L u č i ć M a r i j a — 105 L u č i ć M i l e n a — 59 L u č i ć D a n i c a — 144 L u č i n T o m i c a — 164 L u č i n T o n k a — 155 L u č i n - Ž i v a l j i ć S l a v i c a — 164 L u j a k A n a — 164 L u j a k M a r i j a — 472 L u k a č e k B a r i c a — 350 L u k a č i ć - F u m i ć Z o r k a — 224 L u k a s T o n k a — 472 L u k e t i ć V e r a — 370, 380, 386 L u k i ć K a t a r i n a M a š a — 472 L u k i ć L j u b i c a — 472 L u k i ć M a r a — 309, 473 L u k i ć M i l k a — 192 L u k i ć N e v e n k a — 303, 304 L u k i ć O l g a — 192 L u k i ć S i m o — 412, 422 L u k i n B a z i l i j a — 118 L u k i n F a b i j a n a — 112 L u k i n J a n j a — 119 L u k i n M a r i j a — 119 L u k i n M i l k a — 119 L u k i n - M u t o v L j u b i c a — 144 L u k i n N e v e n k a — 119 L u k i n Z o r k a — 112 L u k i n o v i ć D r a g a — 473 L u l i k K a t i c a — 224 L u s t i g - č a č a l o v i ć K a t a — 473 LJ L j e p a v a B o s i l j k a — 473 L j e p o v i ć D a n i c a — 216 L j i l j a k D u š a n k a — 301 L j i l j a k M i l k a — 23 L j u b a n o v i ć J u l i k a — 473 L j u b e k D r a g i c a — 473 L j u b e t i ć E ci ja — 36, 473 L j u b e t i ć J e r k a — 165 L j u b i č i ć A n k i c a — 316 L j u b i č i ć D u š i c a — 296 Ljubić Aleksandra Mala Plava — 473 L j u b o i ć V e s e l j k a — 139 L j u b o v i ć S o k a — 192 M M a č k o F r a n c i k a — 291 M a c k o v i ć M i l k a 285 M a c u r a M i l a — 50 M a c u t D r a g i c a — 224 M a č e š i ć M i l k a — 224 M a č e š i ć S t a n k a — 224 M a đ a r a c D r a g a — 69, 79, 93, 343 M a đ a r i ć Š t e f i c a — 14, 473 M a e s t r o G r a z i a — 256 M a g a š M a r i j a — 139 M a g d i ć L e p a — 424 M a g l a j l i ć E d i t a — 412 M a g l i c a A n t a — 6, 9, 46, 473 M a g o š A n k i c a — 350 M a g o v a c A n a — 334 M a g o v a c M a r a M a r i j a n a — 473 M a h o v e e D r a g i c a — 334 M a j d a č i ć M a r a — 334 M a j d a k M a r i c a — 334 M a j e r H i l d a — 286, 309 M a j e r i ć B l a n k a — 414, 415 M a j e r i ć M i l a n k a — 415 M a j e t i ć A n k i c a — 342 M a j e t i ć M a r a — 350 M a j i ć J a g o d a — 324 �M a j i ć M a t i j a — 165 M a j i ć N e d a — 144 M a j s t o r o v i ć A n k a — 316 M a j s t o r o v i ć A n i c a — 290 M a j s t o r o v i ć Danica Bela — 473 M a j s t o r o v i ć J a n j a — 192 M a j s t o r o v i ć K a t a — 311 M a j s t o r o v i ć M a c a — 12, 13, 473 M a j s t o r o v i ć M a r i j a — 20 M a k s i ć A n i c a — 296 Maksić-Božičević Marica Iskra — 473 M a l a š i ć D a r i n k a — 334 M a l a š i ć N a d a — 334 Maleševac-Vinkov Danica — 316 M a l i ć E m i l i j a — 224 M a l i ć M i l k a — 473 M a l i ć N e v e n k a 474 M a l i ć R a d o j k a — 224 M a l i n a A n i c a — 474 M a l i v u k - B a s r a k S a v a — 28, 474 M a l l y - M o c h L e n k a — 155 M a l k o v i ć A n k a — 224 M a l t a r i ć Đ u r đ a — 334 M a l j e v a c L j u b i c a — 224 M a l j k o v i ć M a r a — 474 M a l j k o v i ć M i l k a — 192, 264 Maljković-Popović Karmela — 112 M a l j k o v i ć Z o r k a — 192 Mamić Zorka — 9 M a m u z i ć M a r i j a — 256 M a n c e T o n i c a — 474 M a n d a r i ć J o v a n k a — 192 M a n d a r i ć M i l k a — 192 M a n d a r i ć S a v a — 204 M a n d i ć A n i c a •—• 9 M a n d i ć B o s a — 20 M a n d i ć D a n i c a — 224 M a n d i ć L e l a — 192 Mandić Ljubica — 9 M a n d i ć M a c a — 343 M a n d i ć M a r a — 147, 165 M a n d i ć M i l i c a — 416 M a n d i ć S a v i c a — 310 M a n d i ć S m i l j a — 193 M a n d i ć Z o r k a — 134 Manić Zorka — 8 M a n o j l o v J e l e n a — 474 M a n o j l o v i ć D r a g i c a — 256 M a n o j l o v i ć D u š a n k a — 350 Manojlović Mika — 9 M a n o j l o v i ć S o k a — 350 Manola-Trkulja Nevenka — 474 M a n o l a S r e ć k o — 32 M a r a č M i r a N i r v a n a — 243 M a r a k o v i ć E v i c a — 256 M a r a k o v i ć - K r u n i ć V e r a — 27 M a r a n i ć Š t e f i c a — 351 M a r a s A n k i c a — 193 M a r a s M a r i c a — 193 M a r a s M i l i c a — 165 M a r a v i ć D a n i c a — 474 M a r a v i ć D u š a n — 232 M a r a v i ć M i l i c a — 139 M a r a v i ć Ž i v k o — 232 M a r č e t i ć B o s i l j k a — 193 M a r č e t i ć M i l k a — 474 M a r č e t i ć S o j a — 474 M a r č e t i ć Z o r k a — 119 M a r e č i ć M a r i j a — 474 M a r e l i ć M a r i j a — 119 M a r e l i ć M i l e n a — 119 M a r e t i ć K a t i c a — 236 M a r e t i ć M a r i j a — 244 M a r e t i ć R u ž a — 238 M a r g e t i ć L j u b i c a — 304 M a r i č i ć J e l i c a -— 474 M a r i č i ć M a r i c a — 244 M a r i č i ć M a r i j a — 155 M a r i č i ć S m i l j a — 139 M a r i č i ć S o f i j a K o k a — 193 M a r i ć B o r k a — 266, 306 M a r i ć D a n i c a — 119 M a r i ć E v i c a — 193 M a r i ć E v i c a — 256 Marić-Grubić Čedna Beba — 474 M a r i ć M a r i j a — 193 M a r i ć V e l i n k a S e k a — 316 M a r i ć V e s e l a — 153 M a r i ć Z l a t a — 316 M a r i j a n K a t i c a — 474 M a r i j a n M a r i c a — 152 M a r i j a n M e r i — 474 M a r i j a n M i l i c a — 193 M a r i j a n i N e d a — 33 M a r i n č i ć M a r i j a — 36 M a r i n e l i ć L e n a — 112 M a r i n i ć J u l k a — 386 M a r i n i ć T a t j a n a — 94. 370, 386, 387, 406, 408, 414, 415, 418, 422, 423, 437, 474 M a r i n k o v i ć B o s i l j k a —• 149 M a r i n k o v i ć D a n i c a — 165 M a r i n k o v i ć D r a g a — 193 M a r i n k o v i ć - J u r i ć N e d a — 155 M a r i n k o v i ć L j u b a — 19,' 194 Marinković-Mandić Milka — 194 M a r i n k o v i ć M i l a M i r a — 165 M a r i n k o v i ć O l i v a — 151 M a r i n k o v i ć V i n k a — 94, 475 M a r i n k o v i ć Z o r k a — 148 M a r i n o v i ć A n a — 119 M a r j a n o v i ć S o k a — 224 M a r k a č K a t a — 475 M a r k i ć J a n k o — 212 M a r k i e t i L a l a — 370 M a r k o č I d a — 141 M a r k o t i ć I v k a — 119 M a r k o t i ć M i l a — 48 M a r k o t i ć R u ž i c a — 52, 475 Marković-Dejanović Jelka — 475 M a r k o v i ć - D u p a l o S e k a — 27 M a r k o v i ć J a g a — 316 M a r k o v i ć K a t i c a —• 475 M a r k o v i ć L j u b i c a -— 130 M a r k o v i ć M a r a — 224 M a r k o v i ć M i l k a — 305 M a r k o v i ć M i l e n a — 194 M a r k u l i n B a r a — 41 M a r k u s J a g a — 303 M a r k u š N a d a — 351 Marlović-Perković Rezika — 475 M a r m u n M a š a — 125, 134 M a r o k i n i J o s i p a — 475 M a r o v J u r k a — 107 Marović-Bobanac Anđelka — 475 M a r o v i ć M i š a M i l e n a — 165 Marović-Stefanović Neda — 475 M a r š i ć N e d a — 150 M a r t i ć A n đ a — 148 M a r t i ć A n i c a — 119 M a r t i ć D u š a n k a — 249 M a r t i ć J o k a — 119 M a r t i ć M a r t a — 119 Martić Mila — 9 M a r t i ć M i l i c a — 119 M a r t i n a c K a t a — 165 M a r t i n č i ć J o v a n a — 244 Martinčić-Rakamarić Seka Paul a — 16 d r . M a r t i n e c — 441 M a r t i n e l i J e l e n a — 130 M a r t i n i ć A n a — 165 M a r t i n i ć - C e z a r L j u b i c a — 165 M a r t i n i ć Z o r k a — 155 M a r t i n k o v i ć E v a — 14 M a r t i n o v R u ž a — 152 M a r t i n o v i ć A n i c a — 475 M a r t i n o v i ć D r a g i c a — 249 M a r t i n o v i ć D r a g i c a — 147 M a r t i n o v i ć L j u b i c a — 270 M a r t i n o v i ć M i l e v a — 165 M a r t i n o v i ć O l g a — 130 M a r t i n o v i ć Z o r k a — 249 M a r u n i ć D e s a n k a — 194, 211, 212 M a r u š i ć — 96 M a r u š i ć M a r i j a M a r i n a — 140, 475 M a r u š i ć N e d a — 144 M a r u š i ć - š t r o s e r Z l a t a — 475 M a r u š i ć V j e k a — 475 M a s a r i E l e n a — 94 M a s c i l o n g o I v a n — 232 M a s l e š a - G r u b o r I v a n k a — 475 M a š č e R o z a — 165 M a š i ć M i l i c a — 228, 475 M a š i n a J e l k a — 140 M a š k o v i ć D o b r i l a — 155 165 Maštrović-Marinković Ida — M a t a i j a A n a — 476 M a t a i j a Z o r a — 244 Mataković-Cvit'anović Mira — 316 M a t a k o v i ć R u ž i c a — 224 M a t a n a N a t a l i j a — 155 M a t a s L j u b a — 165 M a t a s N e v a — 153 M a t e k J e l k a — 311 M a t e n d a A n đ a — 165 M a t e š i ć A n k i c a — 224 M a t e t i ć S l a v a R e z i k a — 476 M a t e t i ć V l a d o — 317, 338 M a t i ć d r . — 172, 174 M a t i ć A n k a — 194, 212, 213 M a t i ć Đ u r o — 238 M a t i ć M i l e n a C i c a — 224 M a t i ć M i l k a — 205 M a t i ć - P e c o t i ć A n a Ćoba — 476 M a t i ć S l a v k a — 476 M a t i ć - ' V u k e l i ć N a c a — 238, 239 M a t i ć Z o r k a — 194 M a t i j a š T o m i c a — 112 M a t i j a š e v i ć Ž e l j k a — 152 M a t i j a š i ć - š a n t i ć Š t e f i c a Sanda — 476 M a t i j e v i ć A n đ e l k a — 351 M a t i j e v i ć M i k a — 194 M a t i j e v i ć M i l i c a — 165 M a t i j e v i ć M i l k a — 165 M a t i j e v i ć S t o j a n k a — 194 M a t i j e v i ć Z o r a — 476 �M a t k e r A n a — 476 M a t k o v i ć D r a g a — 476 M a t o n i č k i n A n i c a — 324 M a t o š e v i ć M a r i j a — 285 M a t o š e v i ć - R a o s N e v e n k a — 476 M a t o š i ć B r a n k a — 112 M a t o š i ć V i c a — 32, 33 M a t r l j a n D r a g i c a — 476 M a t r i j an M e l a n i j a — 242, 244 M a t u l i ć V i n k a — 476 Mažibrada Stana — 9 M e ć a v a S t o j a — 283, 308 M e d a n i ć A n k a — 120 M e d a n i ć B e b a — 112 M e d a n i ć M a r i j a — 135, 165 M e d a n i ć - R o k o v M a r i j a — 165 M e d i ć L j u b a — 361 M e d o r i ć T i n a — 112 M e d v e d A n i c a — 282 M e j a š i ć M a t o — 328 M e l a d a M i l k a — 149 M e i e s A n k a — 370, 383 M e n j a k M i l i c a — 334 M e r e E m i c a — 283 M e r l e M i r k o — 386, 389 M e r l e - T u r k M a r i c a — 476 Mesarović-Vitasović Ivanka — 476 M e s i ć K a t i c a — 334 M e s i ć M i l e v a — 476 Meštrović-Crnković Marinka — 244 M e š t r o v i ć D e s a n k a — 32, 113 M e š t r o v i ć V e r a — 165 M e t i k o š A n a — 249 M e t i k o š D r a g i n j a — 93, 476 M e t i k o š K a t a — 249 M e t i k o š Z o r k a — 249, 258 M e t l i č i ć D a n i c a — 165 M e t l i č i ć E c i j a — 165 M e z i ć A n k a — 119 M e z i ć J a k o m a — 119 M e z i ć J a n j a — 119 M e z i ć J o z i c a M a r i j a n a — 477 M e z i ć M i l a — 125 M i c e t i ć V i l m a — 212 M i č e t i ć B e r t a — 244 M i h a j l o v i ć D e s a n k a — 13 M i h a l i ć R u ž a — 13 M i h a l j e v i ć D a n i c a — 477 M i h a l j e v i ć L j u b i c a — 334 M i h a l j e v i ć S a j k a — 316 M i h a n o v i ć - Š a r i ć F i l a — 120 M i h a n o v i ć T o n k a -— 151 M i h a r i j a I v a n — 232 M i h e l č i ć M a r i c a — 477 M i h o v i l o v i ć M a n d a — 113 M i h o v i l o v i ć M a r g i t a — 155 M i h o v i l o v i ć M a r i j a -— 165 M i j a k o v i ć S l a v i c a — 343 M i j a n K a r m e l a — 155 M i j a t o v i ć Jula — 302 M i j a t o v i ć R a d m i l a — 270 M i j i ć - Č e r i n a M i l e n k a — 165 M i k a c R u ž i c a — 477 M i k a č i ć N i k o l i n a — 165 M i k a č i ć dr. S m i l j a n a — 172, 173, 174, 175 M i k a n J e l a — 334 M i k a n R u ž a — 224 M i k e l i ć L u c i j a — 165 M i k e l i ć M i l k a — 280 M i k e š i ć L j u b i c a — 224 M i k i ć M i c a — 194 M i k i ć M i l k a — 280 M i k l i ć D o r a — 343 M i k o j e v i ć M i l k a — 324 M i k o v i ć S o k a — 13 M i k š a M a r a — 335 M i k š a M a r i j a — 335 M i k š a - S u m r a k J a n a — 477 M i k š i ć - T a b o r D r a g i c a — 224, 263, 335 Mikulandra-Gašpar Janja — 106 M i k u l a n d r a M i l k a — 105, 166 Mikulandra Rosa — 6 M i k u l e e S t a n k a — 351 M i k u l i ć A n k a — 258 M i k u l i ć M a r i j a — 477 M i k u l i ć R o ž a — 65 M i k u l j a n M i l k a — 59 M i l a k a r a A n k a — 249 M i l a k a r a L j u b i c a — 249, 264 M i l a k a r a M a r a — 249 M i l a k a r a M i l k a — 249 M i l a k a r a S o k a — 249 M i l a k o v i ć D o b r i l a — 194 M i l a k o v i ć D r a g i n j a — 316, 477 Milaković-Panjković Ana — 267, 268 M i l a k o v i ć P e t r a — 266 M i l a n k o P e r a — 166 M i l a n k o v i ć B o j a — 324 M i l a n k o v i ć A n k a — 124 M i l a n o v i ć J a k o v —• 410 M i l a n o v i ć L u c a — 410 M i l a n o v i ć M a r a •—• 140 M i l a š i n č i ć M i c a — 335 M i l a t - C e t i n i ć V i n k a — 477 M i l a t J a k i c a — 477 M i l a t i ć M a r i c a — 108 M i l č i n o v i ć O l g a — 477 M i l d e S l a v i c a — 477 M i l e k i ć D a r i n k a — 290 M i l e n i ć M i l k a — 477, M i l e r d r . — 370 M i l e t a - K a t i ć V i c a — 130 M i l e t i ć D a n i c a — 324 M i l e t i ć D r a g i c a — 258 M i l e t i ć M a r a — 311 M i l e t i ć M a r i j a — 194 M i l e t i ć M a r i j a — 166 M i l e t i ć M a t i l d a — 308 M i l e t i ć R u ž i c a — 316 M i l e t i ć S i l v a S o n j a — 16 M i l e t i ć S t a n a — 46, 477 M i l e t i n a c J o v a n k a — 296 M i l e u s n i ć B o s i l j k a — 194 M i l e u s n i ć D r a g i c a — 194 M i l e u s n i ć J a g a — 361 M i l e u s n i ć M i l k a — 477 M i l e u s n i ć M i l k a — 194, 224 M i l e v a B o s a n k a — 280 M i l i č i ć L j i l j a n a — 104 M i l i ć A n k i c a — 316 M i l i ć D a n i c a — 477 M i l i ć F a n i c a — 477 M i l i ć M i l k a — 276, 477 M i l i n k o v i ć A n k i c a — 225 M i l i n k o v i ć D a r i n k a — 477 M i l i n k o v i ć J a n j a — 478 M i l i n k o v i ć L j u b i c a — 316 M i l i n o v i ć A n k a — 244 M i l i n o v i ć B a j i c a —- 13 M i l i n o v i ć L j u b a — 478 M i l i š i ć M a r i j a — 107, 478 M i l i š i ć Z l a t a — 145 M i l k o v i ć - B e n z o n S o n j a — 130 M i l k o v i ć L u c a — 194 M i l k o v i ć - Š č e k i ć M i l e v a — 225 M i l k o v i ć V i d o s a v a — 302 M i l n e v i ć M i k a — 225 M i l o j e v i ć L j u b i c a — 249 M i l o j e v i ć M i l e v a — 478 M i l o š — 96 M i l o š N e d a — 120 M i l o š e v i ć A n a — 316 M i l o š e v i ć K a r m e l a — 120 M i l o š e v i ć K a t i c a — 46 M i l o š e v i ć L e p o s a v a — 317 M i l o š e v i ć L j u b i c a — 276 M i l o š e v i ć M a c a — 317 M i l o š e v i ć M i l k a — 264 M i l o š e v i ć M i l o s a v a — 301 M i l o š e v i ć dr. O l g a — 316, 317, 412, 442 M i l o š e v i ć - P r v i n i ć M i l a — 120 M i l o v i ć B r a n k o — 364 M i l o v i ć M a c a — 364 M i l o v i ć M a r k o — 364 M i l o v i ć M i l e — 364 M i l o v i ć M i l k a — 137 M i l o v i ć S t a n i c a — 364 M i l u n R u ž i c a — 478 M i l j a n i ć M i c a — 478 M i l j e n o v i ć D e s a n k a — 74, 93, 478 M i l j e š i ć A n đ a — 317 M i l j e š i ć S t a n a — 317 M i l j e v i ć D a n i c a — 478 M i l j e v i ć M i l j k a — 249 M i l j e v i ć - R o b J e l k a — 351 M i l j k o v i ć L j u b a — 415 M i l j u š D a r a — 194 M i l j u š D r a g a — 194 M i l j u š M i l e v a — 194 M i m i c a B l a ž e n k a — 32, 478 M i o d r a g o v i ć N e d a — 130 M i o d r a g o v i ć P e t r i c a — 130 M i o k o v i ć B e b a J e l k a — 478 M i o k o v i ć J a n a — 478 M i o k o v i ć J a n j a — 22, 94 M i o k o v i ć N e đ a — 194 Mioković-Tomljenović Jelka — 195 M i o š i ć B o s i l j k a — 166 M i r i ć B o j a — 195 M i r i ć D a n i c a — 195, 225, 478 M i r i ć L j u b i c a — 19, 195 M i r i ć M a r a — 317 M i r i ć M a r a — 195 M i r i ć M a r i c a — 399 M i r i ć M i k a — 195 M i r i ć N a d a — 195 M i r i ć S m i l j a — 195 M i r i ć S o n j a —- 44, 478 M i r i ć S t o j a — 195 M i r k o v i ć A n a — 276 M i r k o v i ć B u d e — 211 M i r k o v i ć M a r i j a — 478 M i r k o v i ć N e v e n k a — 130 M i r k o v i ć - O s t o v i ć M a r a — 478 M i r k o v i ć Z o r k a — 298 M i r o š e v i ć J a k i c a — 94, 478 M i r t M a r i j a — 342 M i s i r a č a A n a — 297 M i š a k M i c a — 14 M i š č a n č u k M a r i j a —• 317 M i š č e v i ć Š t a k a — 479 M i š e t i ć A n đ e l k a — 479 M i š u r a c M i l a — 135, 136 M i t a r M a r i c a — 225 M i t e l K a t i c a — 244 M i t r o v i ć A n đ e l k a — 310 �M i t r o v i ć B o g d a n a — 298 M i t r o v i ć L j u b i n k a — 290 M i t r o v i ć S l a v i c a — 120 M i t r o v i ć Z l a t i c a — 280 M i t r o v i ć Z o r a — 280 M l a č i ć D a r a — 130 M l a č i ć M a r a J e r k o v a — 166 M l a č i ć N e d a — 145 M l a d i n i ć N i k o l i n a — 166 M l a d i n o v M i l e v a — 105 M l a đ a n M i l k a — 361 M o d r i ć B a r i c a — 351 M o d r i ć M a n d a — 317 M o d r i n i ć M i l i c a — 351 M o d r u š a n F o š k a — 59 M o h o r i ć C e l e s t i n a — 236 M o h o r o v i ć P i j e r i n a — 59 M o k o s e k A n k i c a — 479 M o m č i l o v i ć M i l k a — 13 M o m č i l o v i ć M i l i c a — 195 M o m č i l o v i ć Z o r k a — 20 M o n t a n a B l a g a — 479 M o n t i d r . A n t o n i e t a — 130 M o r e l j d r . M a r i j a n — 231 Morpurgo-Mladinov Silvana — 166 M o s i ć - D e l i ć A n đ e l k a — 130 M o s t o v i ć B l a ž i c a -— 283 M o š k u n J e l k a — 13 M o ž i n a J e l k a — 479 M o ž i n a S l a v i c a — 479 M r a č i ć M i l k a — 109 M r a k M a r i c a — 302 M r a k o v i ć D r a g i c a — 249 M r a k o v i ć Đ u r đ a — 282, 287 M r a k o v i ć E v i c a — 249 M r a k o v i ć S t a n a — 249 M r a o v i ć - L e š e v S a v k a — 336, M r a o v i ć M a r a — 225, 351 M r a o v i ć M i l a n S i m i ć — 329 M r a o v i ć M i l k a — 13 M r d u l j a š A n t e — 32 M r d a M a r i c a — 225 M r d a S a v k a — 195 M r k i ć A n đ e l a — 234 M r k o b r a d a M i l k a — 195 M r k o c i A n a — 94, 479 M r k o n j a A n k a — 351 M r k o n j i ć A n k a — 303, 304 M r š a D a r i n k a — 141 M r š a M i l k a — 7, 479 M u a č e v i ć - N i k o l i š I v a n k a •— 479 M u d r i ć L j u b i c a — 225 M u d r i ć M i l i c a — 225 M u d r i n i ć L j u b i c a — 292, 307 M u d r i n i ć L j u b i c a •— 318 M u d r i n i ć S a v a — 318 M u d r o v č i ć M a n d a — 264 M u h e k M i c i k a — 351 M u h e k M i c i k a K . — 264 M u n i t i ć - R o j i ć S p a s e n i j a — 120 M u n i ž a b a M a r a — 479 M ü n k Z d e n k a — 479 M u r a t A n a M a t i — 479 M u s e l i n A n a — 479 M u s e l i n A n đ a — 318 M u s i n o v B e n k a — 145 M u š i c a J e l k a — 32 M u t a k V l a d o — 344 M u ž i n i ć L u c i j a — 145 N N a d i l o F r a n i c a — 125 N a đ K o š t a — 440 N a g l i ć B o s i l j k a — 245 N a k a r a d a S o f i j a — 212 N a r a n č i ć M a š a — 195 N a r a n č i ć - R u ž i ć Š t a k a — 479 N a r a n č i ć - S t o j i ć D a n i c a — 195 N a r a n d ž a A n a — 130 N a r a n d ž i ć M i l i c a — 195 N a z o r V l a d i m i r — 33, 62, 72, 75, 403 N e d i ć J o k a — 195 N e d i ć - S a r š o n M a r i c a — 245 N e f e r o v i ć B r a n k a — 370 N e g o t i ć L o r e n c a — 166 N e g u l i ć D a n i c a — 479 N e k i ć L j u b i c a — 245 N e k i ć M a n d a — 195 N e n a d o v i ć J e l a — 280 N e n e z i ć R a d o j i c a — 295 N e r a l Z l a t a — 264 N e š i ć J e l k a — 303 N e ž i ć J o s i p a — 479 N i k o l a E n a — 479 N i k o l i ć M a r a — 284, 479 N i k o l i š R a n k a D a n i c a — 4801 N i k š i ć M i l k a — 318 N i k š i ć - R a f k o D r a g i c a — 225 N i k š i ć S a v a — 480 N i n č e v i ć - P l e š t i n a I v a n k a — 480 N i n k o v i ć D r a g a — 195, 197 N i š e v i ć M i l k a — 258 N i š e v i ć P a v l i j a — 258 N i ž e t i ć M a r i j a — 166 N o b e r g a j - M r k o c i I v a n k a — 351 N o b i l e M i l k a — 106 N o d i l o N i k e — 149 N o g i ć T o n k i c a — 22 N o l a L i l i — 130 N o l a - P u r i š i ć K r a s n a — 94, 107, 109 N o r š i ć L j u b i c a — 336 N o v a k A n đ e l a — 351 N o v a k D a n k a — 133 N o v a k M a r i j a — 131, 351 N o v a k P a v l i n a — 285 N o v a k S l a v i c a — 351 N o v a k S t j e p a n — 439 N o v a k - T o m a s e o M a r i j a — 5, 9, 53, 93, 480 N o v a k V l a t k a — 480 N o v a k o v i ć B o s a -— 305 N o v a k o v i ć , Č i r i ć G i n a — 480 N o v a k o v i ć C v i j e t a — 296 N o v a k o v i ć M i l k a — 225 N o v a k o v i ć M i l j a — 480 Novaković-Radelić Trešnja Rah e l a — 480 N o v a k o v i ć S a n d a — 395 N o v a k o v i ć S t o j a n k a — 324 N o v i ć Z o r a — 131 N o v k o - D a b i ć S l a v i c a — 352 N o v k o v i ć M i l k a — 264 N o v o s e l A n đ e l a — 336 N o v o s e l - B r n č i ć N a d a — 94, 480 N o v o s e l D r a g i c a — 13, 480 N o v o s e l M a r i j a n a — 394 N o v o s e l V a n d a — 480 N o v o s e l i ć M a n d a — 480 N o ž i n i ć - S l i j e p č e v i ć M i r a — 258 NJ Njegomir Njegovan 297 Njegovan Njegovan A n đ a — 480 Bogdanka — F e d o r a — 480 K a r l a — 480 292, N j e g o v a n M i l k a — 264 N j e g o v a n Š t a k a — 195 N j e ž i ć D a n i c a — 283, 288 O O b a j d i n M i l k a — 13 O b e r h o f e r - Š i k d r . T e a — 318, 323 O b r a d o v i ć A n a — 318 O b r a d o v i ć A n đ a — 196 O b r a d o v i ć B o s i l j k a •— 196 O b r a d o v i ć D e s a n k a — 196 205 O b r a d o v i ć D u k a — 196 O b r a d o v i ć D r a g a n —• 364 O b r a d o v i ć J a g a — 196 O b r a d o v i ć J a n j a — 196 O b r a d o v i ć J e k a — 196, 199 O b r a d o v i ć K o v i l j k a —• 196 O b r a d o v i ć M a r a — 481 O b r a d o v i ć M a r i j a — 481 Obradović-Milošević Milica — 196 O b r a d o v i ć N e đ a — 196, 199 O b r a d o v i ć S m i l j a — 196 O b r a d o v i ć S o f i j a — 140 O b r a d o v i ć S t e v o -— 364 Obradović-Vlatković Boja — 196 O b r a n M a r i j a — 352 O d a v i ć V e r a — 352 O d o v i ć R u ž a — 166 O f a k D r a g a — 481 O g a r M a r i j a — 140 O g n j e n o v i ć M i k a — 481 O g n j e n o v i ć M i l j a — 249 O g n j e n o v i ć N a t a l i j a — 285 O g r i z o v i ć A n k a — 276 O g r i z o v i ć D r a g i c a — 303, 306 Ogrizović-Vrinjanin Slava — 418, 481 O j k i ć M i l k a — 305 O k l o p d ž i j a M i r k o — 207 O l u i ć J a n j a — 166 O l u i ć P e r a — 166 O l u j i ć M i l k a — 140 O l j a č a L j u b i c a — 258 O p a č i ć A n k a •— 196 O p a č i ć Čanica S t a n k o — 62 O p a č i ć D r a g i c a — 13 O p a č i ć K a t a — 31, 481 O p a č i ć S a v a — 140, 481 O p a č i ć V i n k a — 113 O p a l a M a c a — 196 O p a l a M i l i c a — 481 Opara M a r i j a — 7 O p s e n i c a J o v a n k a — 481 O p s e n i c a M i l i c a — 481 O r e š č a n i n d r . B o n k a — 22, 94, 225, 231 O r e š č a n i n N a d a — 13, 225, 226 O r e š k o v i ć M a r k o •— 80 O r e š n j a k M a r i j a — 108 O r l a n d i n i T i n a — 481 O r l i ć B o s i l j k a — 196 O r l i ć D a n i c a — 196 O r l i ć J e l a — 63 O r l i ć M i l k a — 196 Orlović Dinka — 9 O r l o v i ć D r a g i c a — 196, 213 O r l o v i ć M a r i j a — 196, 264 O r o v i ć A n k a — 113 O r o v i ć B e t a — 120 O r o v i ć M i l a — 120 �tsj O r š a n i ć Z l a t a — 94, 481 , O s e n i č k i L u c a — 120 O s t a n k P i n a — 481 O s t o i ć B l a ž a n a — 284 O s t o j i ć A n i c a — 166 O s t o j i ć D u š a n k a — 481 O s t o j i ć B o s i l j k a — 302, 312 Ostojić K a t a — 148 O s t o j i ć L j u b a — 270 O s t o j i ć M i l k a — 318 O s t o j i ć M l a d e n k a — 311, 312 O s t o j i ć V e s n a — 166 O s t o j i ć V i c a — 166 O š p u h A n k a — 481 O v a n i n M a r a — 481 O z b o l j t F r a n j o — 232 O z r e t i ć N e d a — 482 O ž e g o v i ć D r a g a — 364 O ž e g o v i ć M i l a n — 364 O ž e g o v i ć N e d a — 131 O ž e g o v i ć Z o r k a — 364 O ž e g o v i ć Ž a r k o — 364 P P a c i n o t i T i n a — 84 P a č e n o v s k i D r a g i c a — 482 P a č i ć M i l a — 166 P a d o v a n L i n a — 386 P a d o v a n L j e p o s a v a -— 150 P a d o v a n M a r i j a — 124 P a d o v a n N e v e n k a — 150 P a d o v a n i M a r i c a — 108 P a d r e D i n k a — 482 P a đ e n A n k a — 234, 235 P a đ e n D r a g i c a — 245 P a đ e n K a t i c a — 264 P a đ e n L i l i k a — 482 P a đ e n Š t e f a — 245 P a đ e n V u k a — 482 P a i ć - A d ž i ć - R o d i n L e n k a — 145 P a i ć - R o j e N e v a — 482 P a j a l i ć - H r o v a t dr. A l e n k a — 299, 321, 322, 324 P a j i ć A n k a — 13, 226 P a j i ć D a n i c a — 196 P a j i ć L j u b i c a 258, 399 P a j i ć M i k a — 196 P a j i ć R u ž a — 13 Pajić Vesela 145 P a k u š i ć d r . Z. — 176 P a l a d a A n k a — 107 P a l a v e r s a M a r i j a — 120 P a l č e c T o n k a — 324 P a l i k u ć a M i l e n k o — 324 P a l u n č i ć M a r i j a — 44, 482 P a n i ć V i d a — 482 P a n k a r i ć M a g i c a — 94, 482 P a n o v i ć M a r i j a — 120 P a n o v i ć M i l e n a — 140 P a n t e l i n a c C v j e t a — 482 P a n j k o t a L j u b i c a — 113 P a n j k o v i ć B o ž o — 414, 415 P a p M a r i j a V a l i k a — 482 P a p a i l i o p u l o s A n a — 386 Paparela-Marinković Olga — 482 P a p i ć D r a g i c a — 28 P a p i ć K a t i c a — 166 P a p o - B i n e n f e l d G i n a — 258 P a p o M a t i l d a — 418, 425 P a p r i c a D r a g i c a — 482 P a p u č a R a d o j k a — 309 P a r a v i n j a S m i l j a — 308 P a s k a š B r a n k o — 362 P a š i c a K a t a •— 258 Paškov-Vujošević Marija — 131 P a š k v a n I v a n k a — 193 P a š k v a n - T u r k B r a n k a — 197 P a t a f t a B r i g i t a — 352 P a t a f t a G i t a — 342 P a t a f t a M i l i c a — 352 P a t a k i M a r i c a — 482 P a t a r č i ć R u ž a — 439 P a u k M i l k a — 46 P a u l i ć B a r a — 483 P a u l i ć M a r a — 13 Paunović-Miščević Danica — 318 P a u t - G r u b o r M i r a — 226 P a v a c a S l o b o d n a — 166 P a v e t i ć K a j a — 258 P a v e l i k A n k a — 283 P a v e l i n - B o ž i ć K a t a — 145 P a v i č i ć J e l a — 258 P a v i č i ć M a r i c a — 483 P a v i č i ć P a v i c a — 483 P a v i č i ć S l a v a — 258 P a v i ć D a n i c a — 483 P a v i ć D r a g i c a — 13 P a v i ć - Đ u r i ć S t a n k a — 10, 13, 94, 483 P a v i ć J e r k a — 166 P a v i ć M a r i c a — 304 Pavić-Tencer Jovanka Tanja — 93, 483 P a v i š e v i ć N a t a l i j a M a r a — 483 P a v i š i ć A n k a — 166 P a v k o v i ć D r a g a — 483 P a v k o v i ć - E m e r M i l a — 120 P a v k o v i ć J u l a — 296 P a v k o v i ć M a r i j a — 197, 264 P a v l e k A n đ e l a — 14, 483 P a v l e k - M i š k i n a D r a g i c a — 342, 352 P a v l i č e v i ć M a r i j a — 107 P a v l i ć M i l i c a K a t a — 483 P a v l i ć - P a v e š k o v i ć S t o š a — 131 P a v l i ć R u ž i c a — 483 P a v l o v M a r i c a — 155 P a v l o v i ć - B r d a r Stana — 226 P a v l o v i ć D a n i c a — 13 P a v l o v i ć J u l a — 483 P a v l o v i ć L j u b i c a — 296 P a v l o v i ć M a c a — 226 P a v l o v i ć M i l a — 226 P a v l o v i ć - P a p i ć F i l a — 145 Pavlović-Paripović Marija — 197 P a ž a n i n M a r a — 145 P e c o t i ć I l d a — 166 P e c o t i ć M a r i n k a — 124 P e c o t i ć N e d j e l j k a — 148 P e č a r R u ž a — 151 P e č a r e v i ć M a r i j a — 108 P e i ć M a r i j a — 108 P e j i ć M i r a — 197 P e j k o v i ć M a r i j a — 166 P e j n o v i ć K a t a — 42, 53, 74, 93 P e j n o v i ć L j u b a — 93, 483 P e j n o v i ć P e r a — 18 P e j n o v i ć V u k a — 197 P e k i ć J e l a — 149 P e k i ć Z o r k a — 483 P e l a i ć Z d e n k a — 135, 137, 141 P e l c l - T u r k o v i ć B e š k a — 483 P e l i k a n D a n i c a — 226 P e n e z i ć M a r a — 483 P e n t e k M a r i c a — 264 P e r a n A n k a — 131 P e r č i ć A n k a — 120 P e r č i ć Z o r k a — 120 P e r e ž a M a r i j a — 120 P e r i c a A n k i c a — 107 P e r i ć A n a — 131 P e r i ć A n đ a — 484 P e r i ć B o j k a — 197 P e r i ć D a r a — 408 P e r i ć J e l i c a — 148 P e r i ć J e l k a — 94 P e r i ć K a t a — 484 P e r i ć - L e v a n t i n S l a v a — 131 P e r i ć M a r i j a — 13 P e r i ć M i l e v a L e c a — 484 P e r i ć M i l i c a — 197 P e r i ć M i l k a — 197 P e r i ć - P o p o v i ć A n k a — 197 P e r i ć R u ž a — 140 P e r i ć T o n k a — 113 P e r i ć Z o r k a — 145 P e r i š a A n k i c a — 145 P e r i š a M a r i j a — 120 P e r i š i ć A n a — 145 P e r k o v A l b e r t a — 9, 120 Perkov Anđa — 9 P e r k o v i ć A n k i c a — 343 Perković Milka — 9 P e r k o v i ć R u ž i c a — 291 P e r k o v i ć Z l a t a — 352 P e r l a i n - J u r i ć N e v e n k a — 166 P e r o v i ć L e p a — 80, 484 P e r š i A n đ e l a — 352 P e r u č A n k a — 245 P e š č i c a M i l k a — 484 Pešić Jere — 9 P e š i ć L u c i j a -— 131 Peškir-Stambolija Ljubica — 484 P e š o K a r m e l a — 344 P e š u t L j u b a — 258 P e š u t M i l i c a — 13 P e š u t M i l k a — 249 P e t e r n a c J a n a — 484 P e t i - D u m i ć Z l a t a — 336 P e t i š k a - F u m i ć M a r i c a — 318 P e t k o v i ć A n t u l a — 167 P e t k o v i ć - D r o b a c D r a g i c a — 197 P e t k o v i ć F r a n k a — 108 P e t k o v i ć G o s p a v a — 362 P e t k o v i ć J a n j a — 197 P e t k o v i ć K a t a — 14, 74, 484 P e t k o v i ć M a r a — 336 P e t k o v i ć M a r i j a — 176 P e t r a k J a g a — 226 P e t r a n o v i ć F r a n c i k a — 484 P e t r a š e v i ć M i l i c a — 308, 312 P e t r i č e v i ć M a r i j a — 131 P e t r i č i ć A n k a — 120 P e t r i č i ć B e r t a — 484 P e t r i č i ć D a n i c a — 197 P e t r i č i ć M a r i j a — 121 P e t r i č i ć M i l e v a — 140 P e t r i č i ć N a d a — 121 P e t r i č i ć R a j k a — 167 P e t r i č i ć T i n a — 121 P e t r i ć A n k a — 484 P e t r i ć M a n d a — 197 P e t r i č k o Z l a t a — 264 P e t r i n o v i ć M a r i j a — 151 P e t r o v i ć - A n t o n o v i ć Stana — 198, 264 P e t r o v i ć B r a n k a — 258 P e t r o v i ć D a r i n k a —• 13, 226 P e t r o v i ć J e l e n a — 249 �P e t r o v i ć L u c a — 167 P e t r o v i ć N e v e n k a — 167 P e t r o v i ć R a n k a — 249 P e t r o v i ć R a z u m e n k a — 84 P e t r o v i ć R o ž a — 84, 93 P e t r o v i ć - T o d o r o v i ć E v a — 848 P i c i g Z d e n k a — 342 P i h l e r D r a g i c a — 484 P i j a n o v i ć A n a — 167 P i j a n o v i ć M i l i c a —- 121 P i k u n i ć A l m a — 484 P i l e p i ć E m i l i j a — 237 P i l e p i ć K a t a C r n a — 484 P i l i n g e r J o z e f i n a •— 167 P i n t a r i ć T e r e z i j a — 370 P i p i ć M a r i c a — 484 P i p i ć M i l i c a — 333 P i p l o v i ć - D r a č a A n a — 485 P i v č e v i ć K o s o v k a — 172 P i ž i r - B u ć i Z o r a •— 485 P j e v a č L j u b a — 226 P j e v a č M a r i j a — 263 P l a n t a k M a r i j a — 336 P l a t i š a M a r a - — 198 P l a v e c J e l a — 485 P l a v l j a n i ć A n a — 258 P l a v š i ć i S t o j a n k a — 258 P l a z i b a t A n a — 485 P l e č a š D a n i c a — 198 P l e č a š S o f i j a — 485 P l e č a š J a g a -— 198 P l e č a š L j u b i c a — 198 P l e ć k o M a r i j a — 485 P l e n č a F r a n a — 106 Plenča M a r a — 5 P l e n č a Z o r k a — 113 P l e š e - J u r a s K a t i c a — 485 P l e š e K a t i c a — 485 P l e t i k o s i ć M i l i c a — 124 P o b o r M a r i j a — 352 P o č u č a K a t a — 302 Počuča Milica — 4Q5 P o č u č a - P e j n o v i ć M i l i c a — 485 P o č u č a Zortca — 198 P o d g o r s k a V i k a — 94 P o d r a v a c A n k a — 301 P o d u n a v a c M i l j k a - - 249 P o d u n a v a c T r n i n k a — 485 P o d v o r a c I l o n k a D i k a — 270 Pohle Nina - 336 P o j i ć M i l k a — 258 P o k l e p o v i ć M a r i j a — 318 P o k r a j a c A n k a — 485 P o k r a j a c M a r i j a — 283 P o k r a j a c M i l k a — 198, 208 P o k r o v a c M a n d a — 485 P o l I l o n k a — 302 P o l a d i ć L u j a — 94 P o l a k L a u r a — 485 P o l a k d r . V e r a — 352 P o l a n d a k J u l a — 352 P o l i ć L j u b i c a N a š a — 485 P o l l a k R a u l — 444 P o l o j a c M i l i c a — 226 P o l o v i n a M a r a — 198 P o l o v i n a M i l k a — 198 P o l o v i n a M i r a — 198 P o l o v i n a S a j a — 198 Polovina Sofija - 198 P o l o v i n a S o k a — 198 P o l o v i n a S t a n a — 4S5 P o l j a k B o j a — 280 P o l j a k J e l k a — 277 P o l j a k R u ž a — 318 P o l j a k V j e r a — 121 P o l j i č a k Š i m k a — 167 P o l j i č a n i n J o z i c a — 124, 126 P o l j i č a n i n K a t a — 485 P o m a n J a n j a — 167 P o n i g r a c - R a č e k B a r i c a — 336 P o p a d i ć A n a — 131 P o p a d i ć D a r i n k a — 94, 485 P o p a d i ć M i l a — 167 P o p a d i ć M i l i c a J o v i n a — 167 P o p a d i ć M i l i c a S t e v i n a — 167 P o p a r i ć L i l j a n a -— 113 P o p o v Z o r a — 13 P o p o v i ć A n k a •— 277 P o p o v i ć B o j a — 113, 167, 198 P o p o v i ć C v i t a — 167 P o p o v i ć D a r i n k a — 198 P o p o v i ć D u š a n k a — 198 P o p o v i ć Đ u r đ a — 284, 288 P o p o v i ć J e l a — 198 P o p o v i ć J e l a — 336 P o p o v i ć J e l k a — 352 P o p o v i ć M a r a — 311 P o p o v i ć M i k a — 198 P o p o v i ć M i l i c a — 18, 198 P o p o v i ć M i l i c a — 198 P o p o v i ć - M i r i ć B o r k a — 485 P o p o v i ć S a v a — 486 P o p o v i ć S m i l j a — 20, 198, 486 P o p o v i ć S o k a — 198 P o p o v i ć S t o j a n k a — 282 P o p o v i ć Z o r k a — 486 P o r o p a t M a r i j a — 59 P o s a v e c - T e s l i ć M a r a — 486 P o s l e k - P l e v n i k B r a n k a — 352 P o s t i K a t i c a — 486 P o š č i ć A n a — 59 P o š č i ć I v a n k a — 486 P o š t i ć M i l k a — 226 P o t k o n j a k L j u b i c a — 424 P o t k o n j a k S m i l j a — 297 P o t k o r n j a k E m i l i j a — 264 P o t o č k i N a d a — 336 P o t r č S l a v i c a — 352 P o z d r i j a n D u k a — 42 P o z n o v i j a L j u b i c a — 486 P o ž e g F a n i k a — 486 P r a h J o s i p a •— 336 P r a o v a c S l a v i c a — 299 P r a r M a r i j a — 167 P r a r P e r a — 113 P r a ž i ć D m i t a r — 408 P r d i ć I v k a — 125 P r e č a n i c a A n k i c a — 258, 264 P r e d o v i ć D a n i c a — 336 P r e d o v i ć J e l a — 13. 226 P r e r a d o v i ć M i l e v a — 297 P r e s e č a n K a t a — 324 P r e s n e c M a r a — - 277 P r e v e n d a r Ž e n k a — 94, 486 P r i b i č e v i ć d r . R a d e — 62 P r i b i s a l i ć M i l k a — 104 P r i c a - B l a n u š a A n k a — 198 P r i č a D r a g i c a — 140 P r i c a - D o b r i n i ć A d a — 486 P r i č a J e l k a — 415 P r i č a J u l k a — 408 P r i č a L j u b a — 408 P r i č a K a t a — 199 P r i č a M a r a — 199 P r i č a M a r i j a — 270 P r i č a M i l e n a — 199 P r i č a M i l i c a — 199 P r i č a M i l k a — 324 P r i č a S m i l j a — 200 P r i č a S o k a — 200 P r i č a V u k a — 200 P r i j i ć O l g a — 200 P r i j i ć S o k a — 200 P r i m o r a c D a n i c a — 150 P r i ž m i ć M a r i j a — 124 P r n i ć M a t i j a — 152 P r n i ć M i l k a — 167 P r o d a n Z o r k a — 167 P r o d a n i ć K a t a — 486 P r o d a n o v i ć R a d o j k a — 410 P r o d a n o v i ć R a d o j k a — 226, 264 P r o d a n o v i ć S l a v i c a — 486 P r o d a n o v i ć S t o j a — 249 P r o s o l i D e l k a — 386 P r o t e g a J a n j a — 167 P r o t e g a K a t a — 167 P r o t i ć M a r i j a — 108 P r p i ć A n a — 200 P r p i ć K a t i c a — 336 P r p i ć M a r i j a — 200 P r š a N a d a — 336 P r u g i n i ć M a r t a — 13, 486 P r u g o v e č k i Z l a t i c a — 352, 353 Pšeničnjak-Turković Edita — 155 P u c - A n t u n o v i ć D r a g i c a — 167 P u č a r L j u b i c a — 336 P u đ a A n k a — 226 P u h a l o M a r i j a — 264 P u h a l o v i ć L j u b i c a — 486 P u h a r - P r a v i č e v a M a r i j a — 59, 60 P u h a r i ć F i l e — 167 P u h a r i ć M a r a — 167 P u h a r i ć D o b r i c a — 147 P u k l e k S a n d a — 486 Pulić M a r a — 9 P u m p e r K a t a — 352 P u r i ć A n đ a — 168 P u š t a j B a r a — 486 P u s t i n j a S t a n a — 258 P u š i ć M i l k a — 352 P u š i ć Z i t a — 386 P u š k a r i ć D a r i n k a — 486 P u š k a r i ć K a t i c a — 398, 403, Pužić Pužić Pužek 399, 404, 416, 418 S o k a — 408, 415 V u k a — 200 M a r i c a — 352 R . R a b a d o v D a n i c a — 145 R a b i ć R e g i n a — 270 R a e Z l a t a — 309 R a č k i D r a g i c a — 235 R a č k i E m i c a — 93, 487 R a d a k o v i ć A n k a — 264 Radaković D a n i c a — 487 R a d a k o v i ć D e v a — 487 R a d a k o v i ć D u š a n k a — 200 R a d a k o v i ć J e k a — 200 R a d a k o v i ć M a r i j a — 487 R a d a k o v i ć M a r i c a — 200 R a d a k o v i ć M i l k a — 168 R a d a k o v i ć - P r i c a K a t a — 200 R a d a k o v i ć - Ž e g a r a c M i k a — 487 R a d a n o v i ć A n k a — 259 R a d a n o v i ć D a n i c a — 13, 487 R a d a n o v i ć J e l e n a — 487 R a d a n o v i ć L j u b i c a — 249, 259 R a d a n o v i ć P e r i c a — 46 Radanović-Stanić Dragica — 226, 264 Radečić M a r i j a — 9 R a d e l i ć A n đ e l k a — 168 �R a d e l j e v i ć A n u š k a — 168 R a d e l j e v i ć K a t a — 487 R a d e l j e v i ć M a r i j a — 168 R a d e š i ć R u ž a — 149 R a d e t i ć S t e v o — 416 R a d i c a T o n k a — 487 R a d i č a n S a v a — 226 R a d i č e v i ć M a r i j a — 487 R a d i ć A n k a — 337 R a d i ć D u k a — 487 R a d i ć I v a n k a — 152, 155 R a d i ć J e l a — 113, 145 R a d i ć M a r i j a I v a n o v a — 145 R a d i ć M a r i j a J o s i p o v a — 145 R a d i ć M a r i j a — 259 R a d i ć M i l i c a — 168, 487 R a d i ć M i l k a — 168 R a d i ć - Š e r i ć T o m i c a — 113 R a d i n O l g a — 487 R a d i š i ć I n a — 487 R a d i š i ć M i l k a — 299 R a d i v o j e v i ć M i l e v a — 285, 288 R a d i v o j š a S e k a — 205 R a d m a n o v i ć M a r i c a — 297 Radmanović-Rašeta Smilja — 2-00 R a d m i l o v i ć J e r k o — 438 R a d m i l o v i ć J o v a n k a — 306 R a d o č i ć M a r t a — 13 R a đ o j č i ć D r a g a — 297 R a đ o j č i ć Z o r k a — 263 R a d o j k o v i ć M i c a — 19 R a d o j k o v i ć J e k a — 207 R a d o l o v i ć N e l a — 65 Radonić-Bracanović Neda — 107 R a d o n i ć S e n k a — 121 Radonjić-Miranović M a r a Crnog o r k a — 487 R a d o s a v l j e v i ć L j u b a — 280 R a d o s l a v i ć K a t i c a — 270' R a d o š M i l k a — 132 R a d o š e v i ć B o ž i c a — 20 R a d o š e v i ć J o v a n k a — 318 Radošević-Matković Katica — 488 R a d o v a n e c M i l i c a — 18 R a d o v č i ć N e d a — 168 R a d o v i ć A n k a — 168, 264 R a d o v i ć D a n i c a — 200 R a d o v i ć - J u r i n e c M a r i c a — 245 R a d o v i ć M i l k a — 200 R a d o v i ć S a v a — 29 R a d o v i ć S o f i j a — 200 R a d u l o v i ć D a n i c a — 488 R a d u l o v i ć J o v a n k a — 266 R a d u l o v i ć N i k o l a — 232 R a d u l o v i ć Z o r k a — 488 R a d u l j M a r i j a — 150 R a d u n a - B a n M i r a — 488 R a đ e n o v i ć M a r a — 200 R a f a n e l l i M a r i c a — 168, 488 R a f a n e l l i V o j n a — 113 R a h e l i ć M a r i j a — 488 R a j a č i ć J u l a — 353 R a j a č i ć P e t a r — 232 R a j a č i ć - V u k e l i ć Julka — 39, 488 R a j č e v i ć G i n a — 424,488 R a j č e v i ć S o f i j a — 488 R a j đ l I l o n k a — 270 R a j i ć D r a g i c a — 259 R a j i ć D u š a n k a - — 301 R a j i ć E I z a — 235 Rajić Karmela — 9 R a j i ć K o v i l j k a — 207 R a j i ć M i l e v a — 488 R a j o v i ć R a d . — 320 R a j š i ć M a r a — 200 Rak Kata — 9 R a k S t a n a — 168 R a k V e s e l a — 168 R a k Z o r k a — 145, 168 R a k a r - M a g a š i ć A n i c a — 488 R a k a s D r a g a n — 364 R a k a s o v i ć J e l k a — 311 R a k i ć A n k a — 9, 200 R a k i ć D a n i c a — 201 R a k i ć - G a l i ć M a r i n k a — 488 R a k i ć M i l k a — 201 R a k i ć S m i l j a — 135, 201 Rakoševac Marica Strelka — 318 R a k o v a c Z v a n a M a m i c a — 59 R a l e t i ć D a n i c a — 264 R a l e t i ć D a r i n k a — 353 R a l i ć I l i j i c a — 400 R a l i ć M i l j k a — 364 R a m i ć S m i l j a — 168 R a n e r K a t j a — 488 R a n e r L e a — 94, 488 R a n e r N a d a — • 488 R a o s D a n i c a — 121 R a o s D r a g a — 121 R a o s J a k a — 488 R a p a i ć A n đ a — 201 R a p a i ć D e s a — 408 R a p a j i ć D e s a — 201 R a p a j i ć E v i c a — 201 R a p a j i ć M a r a — 201 R a p a j i ć M a r a — 201 R a p a j i ć N i k i c a — 33 R a p a j i ć S o f i j a — 201, 488 R a p a j i ć S o k i c a — 201 R a p a j i ć S o k a —- 201, 264 R a p a j i ć V u k i c a — 201 R a p i ć B a r i c a — 259 R a p i ć L i z a — 311 Rapljenović-Jandriš Katica — 337 R a p l j e n o v i ć M a r i c a — 337 R a s p a r - M i o k u š Đ u r đ a — 489 R a s t o v a c M i l k a — 104 R a s t o v i ć - J a r a m a z M i l k a — 489 R a s u h i n dr. Josip — 386 R a š e t a L j u b a — 201 R a š e t a M a r a —- 201 R a š e t a M a r i c a — 201 R a š e t a K i k i n j a — 211 R a š e t a M i l i c a — 20 R a š e t a S a j k a — 201 R a š e t a S m i l j a — 489 R a š e t a S o k a — 201 R a š k o v i ć Jula — 489 R a š k o v i ć N e n a — 306, 312 R a t i ć M i l k a — 297 R a t k o v i ć A n a — 409 R a t k o v i ć A n đ a — 409 R a t k o v i ć M a r i j a — 386 R a t k o v i ć P e r a —• 409 Ratković-Popović Ljubica — 259 R a u l M a t i j a — 168 R a u š I v o — 439 R a u š e v i ć M a r i j a — 489 R a v k i n M i l j e n k a — 121 R a v k i n T o m i c a — 112 R a v n i ć Š t e f a n i j a — 489 R e b i ć Z l a t a — 408, 419, 425 R e b r a č a E v i c a — 259 R e i ć - A l f i r e v i ć A n t o n j e t a — 155 R e l i ć L j u b a — 249 R e l i ć M i l k a — 249, 259 R e l i ć M i l j k a — 249 R e n d u l i ć J u l k a — 93, 489 R e p a c D u š a n k a — 201 R e s a n o v i ć D r a g a — 249 R e s i ć K a t i c a — 168 R e s n e c M a r i j a — 340 R e s t o v i ć B o s i l j k a — 168 R e s t o v i ć K a t i c a — 155 R e s t o v i ć M i l k a — 105 R e s t o v i ć R a j k a — 489 Ribarović-Josipović Jušta — 168 R i l i ć M i l k a — 302 R i s m o n d o E r s i l i a — 69, 74, 84, 94, 489 R i v o s e k i M e l a n k a — 489 R n j a k - O l u i ć S o k a — 94, 489 R o c a M a t i j a — 168 R o d i c a L j u b o m i r a N e đ a — 489 R o d i ć B o s a — 201 R o d i ć D u š a n k a — 201 R o d i ć - K o t u r A n g e l i n a — 489 R o d i ć M i l k a — 201 R o d i ć S t e v a n — 364 R o g i ć - D e v č i ć A n k i c a — 337 R o g o v i ć M i l o š — 239 R o g u l i ć M a r i j a — 155 R o h a n V j e n c e s l a v — 442 R o j č e v i ć M a r i j a — 489 R o j e A n i c a — 32 R o j e - B r o n z i ć T o n k a — 152, 155 R o j e P e t r i c a — 133 R o k i ć M a r i j a — 145 R o k n i ć M i l i c a — 227 R o k n i ć M i l i c a — 226 R o k n i ć - M i l k o v i ć D a n i c a — 13, 227 R o k n i ć S m i l j a — 259 R o k n i ć S t o j a n — 361 R o k o v - B a r a n i ć M a r i j a — 489 R o k o v - D u d e V i n k a — 168 R o k o v - L u k i n M a r i j a — 490 R o k o v M i l k a — 105, 109 R o k o v Z o r k a — 121 R o k s a n d i ć A n đ e l k a — 260 R o k s a n d i ć L j u b i c a — 260 R o m a c K a t a — 145 R o m a c L j u b i c a — 113 R o m a c Z o r a — 490 R o m a n i ć B l a g o j e — 324 R o m a n o v i ć J e l a — 337 R o m a n j a k K a t a — 318 R o m a u s M a r i n k a — 168 R o n k o dr. A l o j z i j e — 340 R o s a n d i ć Z o r a — 52, 490 R o s a n o v i ć M i l j a — 249 R o s l e k V i k t o r i j a — 342 R o s s i B r u n o — 232 R o s s i d r . I v a n a — 94 R o s t u h a M i c i k a — 353 R o z m a n K a t i c a — 283 R u b č i ć V j e k a — 16 R u d i ć A n k a — 318 R u d i ć M i l k a — 260 Ruić Anica — 1 5 5 R u k a v i n a M i l k a — 94 R u m o r a M a r i c a — 490 R u n j a n i n V i d o s a v a •— 280 R u p č i ć A n k a — 353 R u p č i ć E v a — 490 R u p e e K a t a — 490 R u p i ć M a r i j a — 168 �R u s m a n I v a n k a — 303 R u š e c D a n i c a — 490 R u š k o v a c - š a r i ć M i l k a — 260 R u š n j a k D a i s y V e r a — 337 R u ž i ć J o s i p a — 490 R u ž i ć - K r u l j a c K a t i c a — 490 R u ž i ć N e v a — 490 S S a b i ć K a t a — 153 S a b l j a k D a n i c a — 13 Sachs M i r a — 490 Sačer K a t a -— 14 S a i l i D r a g u t i n — 69 S a k a l - K o v a č i č e k R o z i k a — 353 S a l a j M a r i j a — 490 S a l a m o n L i l i — 263 S a l o p e k M a r i c a — 227, 264 S a m a c J a n j a — 249 S a m a c L j u b i c a — 249 S a m a r d ž i ć M a r a — 169 S a m a r d ž i j a M a r t a — 121 S a m a r đ i ć L j u b i c a — 169 S a m b o l i č e k S l a v i c a — 490 S a m o h o d F i l a — 169 S a m o h o d J e l a — 169 S a n d r i ć V o j n a •— 140 S a n t i ć T o n k a — 149 S a n t i n i - D u p l a n č i ć J e l k a — 156 S a n t o - E l i n a M i r a — 353 S a p a r D r a g i c a — 227 S a p l a i ć K a t i c a — 490 S a r a p a A n k a — 249 S a r a p a J e l e n a — 249 S a r d e l i ć F r a n k a — 147 S a r d e l i ć M a r i j a — 124, 126 S a r š o n M a r i c a — 264 Sašić N a d a — 415 S a š i ć S e j a — 201 S a v a t o v i ć - D u m i ć A n k i c a — 337 S a v i ć A g i c a — 283 S a v i ć A n k a — 318 S a v i ć L j u b i c a — 297 S a v i ć M a r i c a — 490 S a v i ć M i c a — 304 S a v i ć M i l k a — 260 S a v i ć S o k a — 284, 310 S c a g l i e r L u i g i — 96 S e č e n j - L a c k o v i ć M a r i c a — 337 S e d m a k L j u b i c a •— 354 S e d m a k - M i h a l i n č i ć S l a v a — 490 S e g e d i n M a r a — 149 S e k e l A n đ e l a — S54 S e k s o N e d a — 146 S e k u l i ć A n i c a — 490 S e k u l i ć D a r i n k a — 398 S e k u l i ć J o v a n k a — 354 S e k u l i ć L j u b a — 227 S e k u l i ć M i l i c a — 13 S e k u l i ć - P o p o v i ć R u ž a — 12, 13, 93, 395, 490 S e k u l i ć S l a v k a — 297 S e k u l i ć S o k a — 264 S e k u l i ć S v e t o z a r — 363 S e k u l o v i ć M i l i c a — 169 S e k u l o v i ć M i l i c a J o v i n a — 169 S e l a n a c J o k a A n k i c a — 260 S e l e k L j u b i c a — 13 S e n j a n o v i ć M i n k a — 132 S e r a ž i n Š t e f i c a — 266 S e r d a r A n đ a — 201 S e r d a r A n k a — 193 S e r d a r Š t e f i c a — 491 S e r t i ć M a r i j a K o v a č e v a — 491 S e s a r t i ć - C e c i ć T o n k a — 156 S e s a r t i ć V i n k a — 121 S e v e r G a b r i j e l a - E l a — 202 Severović-Mijačinović Milka — 14, 491 S i b i n o v i ć A n đ e l k a — 202 S i m a n i ć L j u b a — 270 S i m i č i ć M a r i j a — 151 S i m i ć I d a — 491 S i m i ć M i l i c a — 305 S i m i ć M i l u t i n — 328 S i m i ć V u k o s a v a — 260 S i m o v i ć L j u b i c a — 301 S i n d i k M a r a — 169 S i n k o v i ć D r a g i c a — 307 S i n o b a d I r e n a — 32 S i n o b a d N a t a š a — 245 S i n o v č i ć Z o r k a — 169 S i n j e r a c M i l k a — 318 Siriščević-Demarki Dinka — 132 S i r i š č e v i ć K a t a P u č i n i c a — 491 S i r n i k S m i l j k a — 246 S i t a r M a r i j a — 354 S i v o š D a n i c a — 354 S k a l a k G r e t a — 324 S k e n d e r A n a — 169 S k e n d e r M i l k a — 169 S k e n d e r Z a n a — 169 S k e n d e r Z o r k a — 169 S k e n d ž i ć J u l i k a — 491 S k e n d ž i ć Š t a k a — 491 S k o č i ć D a n i c a — 169 S k o č i l i ć D i n a — 93 S k o r i n M a r i j a — 46 S k o r u p I k a — 491 S k o r u p a n A n k a — 94 S k o r u p a n D r a g a — 10, 13, 227, 491 S k o r u p a n - D r a g n i ć A n k a — 227 S k o r u p a n M i l i c a — 227 S k o r u p a n - T r k u l j a M i r a — 227 Š k o t i M a r i j a — 146 S k r a č i ć M a r i c a —• 169 Skube A n k i c a — 343 S l a b i n j a c M a r a — 491 S l a v i c a J a n j a — 146 S l a v i c a V e s e l a — 169 S l e z a k R u ž a — 491 S l i v a r B a r i c a — 302 S l i v k a P a v i c a — 491 S l u k a n B o ž i c a — 354 S l u k a n - J u r e c J e l k a — 491 S l u k a n L j u b i c a —• 354 S l u k a n R u ž a — 354 S l j e p č e v i ć L j u b i c a — 250, 260 S l j e p č e v i ć M i l k a — 260 S l j u b u r a G a v r o — 324 S m i l j a n i ć K a t i c a — 308 S m i l j a n i ć M i l i c a — 308 S m i l j a n i ć S m i l j a — 318 S m o k o v i ć N e v e n k a — 65 S m o l č i ć M a r i c a — 93, 491 S m o l č i ć M a r i j a — 354 S m o l i ć L i z a — 491 S m o l j a n o v i ć A n k a — 176 S m o l j e v i ć M i l e n a •— 13 S o b o t n j a k M a c a — 354 Soić S o f i j a — 424 S o k o l o v i ć L j u b i c a — 260 S o k o l o v i ć - N a g l i ć E s m a — 202 S o l a k F r a n j o — 367, 368 S o l d o A n a — 169 S o l d o L u c a — 492 S o n j a r A n a — 260 S o r i ć - R o g u l j J o v a n a — 146 S o r i ć V j e k o s l a v a — 169 S o v i l j D r a g i c a — 19 S o v i l j D u k a — 280 S o v i l j S o k a — 19 S p a j a A n a — 149 S p a j a M a r i j a — 149 S p l i v a l o P e r k a — 492 S r b i ć M a r i j a — 492 S r b l j a n B o j a — 14 S r d a r K a t i c a — 260 S r d i ć J a g o d a — 271 S r d i ć M i k a — 19, 492 S r e m a c M i l k a — 318 S r e m e c N a d a — 25, 28, 74, 94, 492 S r n a d e r K a j a — 264 S r o k M i l e n a — 246 S r z i ć - D r a g i č e v i ć A n k a — 492 S r z i ć M a r i c a — 132 S r z i ć N a d a — 113 S t a c h l e r S o f i j a — 237 S t a m b o l i j a - P r p i ć S t o j a — 492 Stana ' T e r e z i j a — 343 S t a n a r M i l i c a — 292, 307 S t a n a r M i l i c a — 318 S t a n g e r d r . U l i k s — 62 S t a n i č i ć M a r i j a n — 444 S t a n i ć A n đ a — 169 S t a n i ć A n i c a — 169 S t a n i ć B o j a n a — 492 S t a n i ć D u k a — 20 S t a n i ć J e l a — 169 S t a n i ć J e l i c a — 343 S t a n i ć J o v a n k a — 492 S t a n i ć K a t a — 308 S t a n i ć K o v i l j k a — 202 S t a n i ć L j u b a — 492 S t a n i ć M a r a — 132 S t a n i ć M a r i j a — 237 S t a n i ć M i l a J u r i n a — 169 S t a n i ć M i l a M a r k o v a — 169 S t a n i ć P e t a r — 232 S t a n i ć T e r e z a -— 146 S t a n i ć Z o r k a — 212 S t a n i s a v a c J e l e n a — 260 S t a n i s a v a c J o v a n k a — 260 S t a n i s a v l j e v i ć J e j a — 94 S t a n i s a v l j e v i ć P a c a — 280, 281 S t a n i s a v l j e v i ć V i d o s a v a — 271 S t a n i š i ć A n k a — 337 S t a n i š i ć D r a g a — 337 S t a n i š i ć J e l a — 492 S t a n i v u k o v i ć D a n i c a — 271 • S t a n i v u k o v i ć Jela — 281 S t a n i v u k o v i ć M i l a n — 289 S t a n i v u k o v i ć M i l e v a — 281 S t a n k o v i ć D a n i c a — 264 S t a n k o v i ć M a r i j a — 354 S t a n k o v i ć S m i l j a — 202 S t a n o j e v i ć B o ž e n a — 249 S t a n o j e v i ć J e l i c a — 12. 25, 492 S t a n o j e v i ć K a t i c a — 169 Stanša K a t i c a — 492. S t a r č e v i ć M a r i c a — 281 S t a r m a n D r a g i c a — 354 S t a z i ć J o s i p — 369 Steiner-Goldšmit dr. Zora — 354 S t e r n D r a g a n — 418 S t e v č i ć B a r i c a — 311 S t i j a k D r a g a — 202 S t i j i ć A n i c a — 337 S t i p a k D r a g i c a — 342 Stipaničev-Babun Cvita — S t i p a n i č e v M a r i j a — 169 140 �S t i p a n i č i ć I v o — 234 S t i p a n o v i ć M i l k a — 492 Stjepanović-Dorontić Mara — 297 S t j e p a n o v i ć S o f i j a — 213 S t o j a k o v i ć D r a g a — 492 S t o j a k o v i ć L j u b i c a —• 260 S t o j a k o v i ć Ž i v a n a — 281 S t o j a n a c C v i t a — 132 S t o j a n a c S a v a — 202 S t o j a n o v i ć M i l k a — 233 S t o j a n o v i ć R u ž a — 318 S t o j e v i ć A n d r i n a — 246 S t o j i ć D e s a n k a — 202 S t o j k o v i ć - A l e k s i ć D r a g a — 260 S t o š e v i ć M i l k a — 309 S t o š i ć N e d a — 107 Stošić Z o r k a — 9 S t r a m č e v i ć J a g a — 492 S t r a ž i m a n e c E lz a —• 15 S t r i ž i ć - T u s A n i c a — 246 S t r m a c A n k i c a — 337 S t r m a c I v k a 386 S t r n a t M a r i c a — 297 S t r n i ć M a r a — 492 S t r u j i ć O l g a — 170 S t r u k a n - V e t m a T o n k a — 132 Studen D e s a n k a — 202 Studen D u š a n k a — 408 Studen J e k a — 202 Studen S o k a — 227, 264 S t u p a r - J u r j e v i ć S m i l j a — 113 S t u p a r - S u ž n j e v i ć A n a — 492 Subotić L j u b i c a — 306, 312 S u č e v i ć N i k o l a — 363 Sučić Z o r k a — 53 Sučur D r i n a — 108 Sudar M a r a — 20 Sudić Z o r a — 305 S u đ u k o v i ć N e v e n k a — 202, 212 Suhelić J a g a — 41 Suknaić K a j a — 202 Sumić I v a n k a — 121 S u n a j k o J e l a — 202 Supanc A n k a — 493 Suša D r a g i c a •— 202 Suša M i l i c a — 202 S u š a n j B o s i l j k a — 493 S u v i n d r . — 174 S v a t B e t i k a — 354 S v i l a r B o j a — 202 S v i l a r J e l k a — 202 S v i l a r S a v a — 22, 493 S v i l a r S m i l j a — 202 S v i t i ć V l a s t a — 65 S v r d l i n A n đ e l k a — 132 S v r d l i n A n k a — 170 S v r d l i n M i l i c a — 147 š Šaban P e p i c a — 493 Šabić F r a n k a — 337 Šaćir K o s o — 127 Šain L u c a — 170 Š a j i n o v i ć L j u b a — 202 Š a j i n o v i ć M a r i c a — 202 Šajinović-Ristanović Danica - - 202 Šajinović-Stojanović Milica — 202 Šakić B o s a — 140, 203 Š a l a m u n S t j e p a n — 406, 416, 422 Š a l a m u n o v i ć E v a — 271 Š a l v a r i M a r i c a — 271 Š a n d r i ć A n t i c a — 8, 9, 493 Šantek B a r a 261 Š a n t e k D a n i c a — 342 Š a n t i ć I v a n i ć a — 170 Š a r a c D a n i c a — 227 Š a r i ć A n k i c a V i š n j a — 5, 6, 8, 9, 493 Šarić Cvita — 9 Š a r i ć L e p o s a v a — 493 Š a r i ć M a r a — 48 Š a r i ć M a r i j a — 121 Š a r i ć M a r k o — 176 Šarić T o n a — 9 Š a r i ć d r . V e r a — 228, 399, 400 Š a r i ć Z o r k a — 132 Š a r i n A n đ a — 9, 493 Š a r o v i ć A n k a — 170 š a š i ć S e k a — 228 Š a t e l i ć D e s a n k a •— 170 Š e a t o v i ć S t o j a — 493 Š e č e g A n i c a — 281 Š e g a n D a r i n k a — 246 Š e g i ć M a r i j a — 122 Š e g o t a J u l k a — 299 Š e g o t a K a t a — 281 Š e g o t a M i r a — 493 Š e g o v i ć - B a r t o l a c I v k a — 493 Š e g v i ć V e s e l a — 493 Š e g v i ć Z d e n k a — 140, 141 Š e g v i ć Z e j n a — 151 Šeić L j u b i c a — 354 Š e k e r o v i ć M a r i c a — 354 Šelendić J e l a — 493 Š e l o v i ć C v i j e t a — 318 Š e p a r o v i ć - C i c o M a r i j a -— 146 Š e p a r o v i ć F r a n k a — 108 Š e p a r o v i ć I v i c a — 104, 109 Š e p a r o v i ć L j u b i c a — 209 Šepić A n k a — 370 Š e r i ć B l a ž e n k a — 126 Š e s t a n M a r i j a — 59 Šestić Z l a t a — 433 š e š a r e k A l m a — 246 š e š i ć D r a g i c a — 343 Š e v i ć R a d o s l a v a — 319 Š e v o M a r i j a — 146 Š i b e r P i r i k a — 53 Š i j a n D a r i n k a — 203 Š i j a n S a r a — 203 Š i k a n j a L j u b i c a — 249 Šikić V a s i l i j a — 264 Š i l e r N e v a — 383, 386 Š i l o v i ć B l a n k a — 494 Š i l o v i ć I r e n a — 94 Š i l o v i ć d r . S r e ć k o — 422 Š i l j e g o v i ć B o š k o — 174 Š i m a c S t j e p a n —- 40 Š i m i č i ć A n t i c a — 494 Š i m i ć - D u v n j a k M i l k a — 170, 494 Š i m i ć J e l e n a — 319 Š i m i ć S l a v i c a — 494 Š i m i ć S o k a — 299 Šindik M a r a — 147 Š i n k o v i ć M a r i j a — 156 Š k a l a b r i n D a r a — 170 Š k a l j a c M i l a — 228 Š k a b e r n a M i c a — 386 Š k a r e t c i I v k a — 354 Š k a r i c a K s e n i j a — 153 Š k a r i c a M a r i j a — 170 Škarica M i l k a — 9 Š k a r i ć D m i t r a — 170 Š k a t e r E u f e m i j a — 65 Š k i l j a n V i k i c a — 319 Školić Z o r a — 370 Š k o r i ć D a r a — 203 Š k o r i ć J e k a — 17, 494 Š k o r i ć L j u b a — 203 Š k o r i ć M i l k a — 203 Š k o r i ć S o k a — 203 Š k o r i ć Z o r k a — 203 Š k o r i n M a r i j a — 7, 9 Š k r g i ć M i l a — 228 Š k r i v a n e k M a r i c a — 94, 494 Š k r o m e t a M a r i c a — 494 Š k r t i ć L j u b i c a — 337 Š k u n d r i ć D e s a n k a — 175 Škundrić M a r i c a — 203 Š k u r i ć M i k a — 18 Š l a p a r M a r i j a — 304, 305 Š l e h t a M i r a — 386 Š l e z i n g e r A d a — 236 Š m i t A n i c a — 297 Š n e l e r - L u l i k M i m i c a — 228 Šnidaršić-Pavlinić A n đ e l a — 494 Š n j a r i ć M a r i j a — 354 Šobačić S l a v k o — 281 Š o b a k A n k i c a — 354 Š o b o t Z o r a — 18, 494 Š o l a j a L j u b i c a — 494 Š o l a j a M i l k a — 69, 94, 494 Š o l a j a R a d o j k a — 122 Š o l a r V e r a — 494 Š o l j a n L i d i j a — 395 Š o l j a n M a r i j a — 94, 181, 494 Š o l j a n V i n k a — 386 šoštarić K a t a — 494 š o š t a r i ć V e r a — 337 Š p a l j A n k a — 494 Š p a n o v i ć D r a g i c a — 13 Š p a n o v i ć L j u b i c a — 249 Š p a n o v i ć M i l k a — 261 Špeh R e z a — 281 Š p e r a c K a t j a — 495 Š p e r o - ž e n ž e r o v i ć D a n k a — 495 Š p i c e r - Č a l i ć K a t a — 337 Špiček P a u l a — 353 Š p i k a - Š e v o M a t i j a — 146 Š p i k a Z o r k a — 122 Š p i l j a k M i k a — 69 Š p i l j a k S l a v i c a — 354 Š p i l j a k Š t e f a — 495 Š p i r i ć A n t i c a — 5, 9, 495 Š p i r t a d r . — 441 Š p o l j a r Š t e f i c a — 355 Š p r l j a n I l i n k a — 495 Š p r o h a r S t a n k a M i r a — 495 Š r a j b e r A n đ e l a — 319, 320 Š r a j e r M a r i c a — 495 Š t a j n e r d r . Z o r a — 113 Š t a m b u k B o s i l j k a — 151 Š t a m b u k B o s i l j k a — 170 Š t a m b u k E s t e r a — 153 Š t a m b u k J a k i c a — 170 Š t a m b u k O l g a — 170 Š t a m b u k V o l g a — 319 Š t a m p a r dr. D e s a n k a — 370 Š t a m p a r L j e r k a — 355 Š t e f a n a c M a r a — 13 Š t e f a n a c - P i n t a r i ć A n i c a — 495 Š t e f a n e k K a t i c a — 306 Š t e f a n i ć D r a g i c a — 355 Š t e f i č i ć A n k i c a — 282 Š t e f i č i ć B a r i c a — 282, 290 Š t e f i ć L j u b i c a — 343 Š t e k o v i ć L j u b i c a — 249,261 š t e k o v i ć - š a š i ć S t o j a n k a — 261 S t e n g l - M i l a š i n č i ć F a n i k a — 495 �Š t e n g l V e r a — 94, 495 Š t e t a M i r a — 18 Š t e t i ć Z l a t a — 283 Š t i b r i ć M a r i c a — 355 Š t i m a c Đ u r đ a — 343 Š t i m a c Z l a t a — 107 Štimac-Zmajić S m i l j a — 495 Š r b a c D a r i n k a — 203 Š r b a c J o k a — 9, 495 Š t r b a c M a r i j a — 9, 495 Š t r b a c M i l e v a — 495 Š t r i t e r A n k i c a — 343 Š t r k a l j D e s a n k a — 104 Š t r u m b e r g e r K a t j a — 94 Š t r u m b e r g e r Z l a t a — 228 Štula P a v a — 282 Š t u l a P e t r a — 282 Štulić L j u b i c a — 203 Štulić M a r i j a n a — 337 Š t u m f o l D r a g i c a •— 132 Šubić D a n i c a — 261 Šubić J a k o m i n a — 122 Šubinski A n k i c a — 495 Šučur k a t a — 496 Šučura D r a g i n j a — 249 Šukunda D r a g a — 419 Šukunda E v i c a — 249, 261 Š u m a n o v a c M i c a — 496 Š u n j a r a V o j n a — 170 Šupe S t a n a — 171 Šupe Š i m i c a — 9 Š u p e r i n a E r i k a — 237 Šupica D r a g i n j a — 496 Šuput M a r i c a — 264 Šuran A n t i c a — 4 9 6 Šurić E r n e s t a — 9, 496 Š u S k o v i ć - K l e p e c T o n k a — 261 Š u S n j a r - B u b a l o M i l e v a — 203 š u š n j a r Z o r a — 13 Šutić F a n i k a — 203 Šutić S i l v a — 496 Š v a b e n i c - Z o r i č i ć V e r a — 231 246 Š v a j g e r M a r i j a — 284 Š v a j h o f e r E v i c a — 284 Š v a l b a D a n i c a — 59, 396 Š v a r c J e t i — 231 Š v e d o v a V e r a •— 324 Š v e l j o S a v a — 203 Š v i g i r L u d m i l a — 355 T T a b a k M a r i j a — 249 T a d i ć Đ u l k a — 203 T a d i ć M i r j a n a — 424 T a d i j a n o v i ć M i š a — 436 T a k a č B l a n k a — 386, 415 T a k a č Đ u r o — 431 T a k a č V e r a — 355 T a k u s P i n i k a — 282, 287 T a m b a č a B i s e r k a — 146 T a m b a č a L j u b a — 6, 9, 50, 146, 496 T a r a b e n e K a t i c a — 171 T a r a b i ć D e s a n k a — 228 T a r a b i ć K a t a — 249 T a r a b i ć M i l k a — 496 T a r b u k D a r a — 13, 203 T a r b u k D e s a — 228 T a r b u k J e l i c a — 249 T a r b u k K a t a — 249 T a r b u k M a r a — 249 T a r b u k S t a n k a — 228 T a k i ć M i l k a — 261, 263 T a t i ć - N i k o l i ć D u k a — 262 T e n c e r A l o j z — 422 T e o d o r č e v i ć J e l a 271 T e p a v a c D a n i c a — 203 T e p a v a c M a n d a — 496 T e p a v a c S o f i j a — 229 T e p a v e c N e v e n k a — 496 T e p e š Š t e f i c a — 355 T e p š i ć S t a n a — 218 T e r z i j a A n a — 147, 171 T e s l i ć M a r i c a — 203 T e š a n o v i ć M i l i c a — 284, 312 Tešilov Ruža — 6 T i č a c S l a v k o — 396 Tikulin Zora — 9 T i n t o r J u l i k a — 496 T i š m a B o j a — 203, 210, 211, 213 T i š m a I l i n k a — 204 T i š m a V a j a — 9, 496 T i z i e B o s a — 204 T k a l č e c R e g i n a — 496 T k a l e c Š t e f i c a — 337 T k a l e c Z o r a — 496 T o d o r i ć S o f i j a — 496 T o d o r o v i ć A n đ a — 400 T o d o r o v i ć A n k a — 297 T o d o r o v i ć E v i c a — 249 Todorović Jerka — 9 T o d o r o v i ć M a r i c a — 496 T o d o r o v i ć M i l a — 307 T o l e n t i n o R o z i n a — 151 T o l j a g a K o s o v k a — 124 T o m a c - B e n i ć B a r k a — 13, 496 T o m a c K a t a B i z e r o v a — 39, 244, 497, 246 T o m a s e o dr. V a n j a — 174 T o m a š J e l a — 122 T o m a š S a v a — 497 Tomašević-Bošković Julija — 497 Tomašević-Dragović Ljubica — 45, 48, 49, 497 T o m a š i ć D i n k a — 149 T o m a š i ć - Đ u j i ć Z l a t a — 122 T o m a š i ć M a r i j a — 108 T o m i č i ć A n k a — 19, 153 ' T o m i ć D a n i c a — 497 T o m i ć G e n o v e v a — 69, 93, 497 T o m i ć I v a n k a — 146 T o m i ć M a c a — 263, 386 T o m i ć M a r a — 212 T o m i ć M a r i c a — 246 T o m i ć M a r i j a — 307 T o m i ć M a r i j a — 246 Tomić-Marković Milka — 299 T o m i ć M i l j a — 30 T o m i ć - P e r i ć D r a g i c a —• 114 T o m i ć Z l a t a — 114 T o m l j a n o v i ć A n k a — 497 T o m p a A n i n a — 93, 425 T o m p a - K r e a č i ć V a n d a — 27 T o n č i ć M a r i j a — 337 T o n k o v i ć N a d a — 497 T o p i ć A n a — 282 T o p i ć A n đ e l k a — 171 T o p i ć C v i t a — 104 T o p i ć M a r a — 146 T o p l j a k J u l i j a n a — 319 T o p u z o v i ć J u l a — 497 T o p u z o v i ć K a t a — 497 T o r b a r i n a A n k i c a — 114 T o r i ć S o f i j a — 204 T o v a r l a ž a D a n i c a — 249, 262 T r a ž i v u k M a r i c a — 114 T r a ž i v u k R u ž a — 122 T r b o j e v i ć B o s i l j k a — 71, 442, 497 T r b o v i ć A n k a — 237 T r b o v i ć B e b a — 238 T r b o v i ć B o s i l j k a — 246 T r b o v i ć J e l k a — 236 T r b o v i ć M i l i c a — 277 T r b o v i ć N a d a — 244, 246 T r b o v i ć Sirnica — 39, 94, 497 T r b u h o v i ć K a r m e l a — 106 T r e s k a v i c a A n k a — 303 T r i n a e s t i ć - D u b a j i ć V j e r a — 8, 9, 497 T r i n a j s t i ć - Š i r o l a I v a n k a — 497 T r i p a l o M i k o — 53 T r i v a n o v i ć D e s a n k a — 262 T r i v a n o v i ć V o j i n — 262 T r i v i ć V i d a — 172 T r i v i ć V u k o s a v a — 303 T r k u l j a A n k a — 204 T r k u l j a M i r a — 204 T r k u l j a S o k a — 264 T r k u l j a V a s i l i j a — 497 T r k u l j a n D a n i c a — 262 T r l i n I v a — 497 T r n i n i ć B o s i l j k a — 229 T r o h a r I v a n k a — 40 T r o š i ć M a t i l d a — 156 T r o š i ć Z d e n k a — 229 T r u b a r a c A n a — 271 Trumbić-Alfirević Nevenka — 131, 132 T r u m b i ć - R a i ć N e d a — 146 T r u m b i ć S m i l j a n a — 171 T u č k o r i ć V i k i c a — 15, 16, 497 T u l i ć I v i c a — 150 T u l u m M i l k a — 289 T u m o r a A n k a — 13 T u r b a n L j u b a — 303 T u r č i n o v V i d o s l a v a — 171 T u r č i n o v A n đ e l a — 59, 498 T u r i ć K a t a — 94, 498 T u r k D a r i n k a — 246 T u r k M i c i k a — 246 T u r k M i c i k a — 246 T u r k Z d e n k a 246 T u r k a l j A n k a — 237 T u r k a l j M a r a — 262 T u r k a l j M a š a — 18 T u r k o v i ć D r a g i c a — 498 T u r k o v i ć K a t a — 498 T u r k o v i ć R u ž i c a — 74, 94, 498 T u r k u l i n A r t u r — 220, 232, 241 T u r u d i ć N a d a — 272 T u r z a H e r t a — 498 T u š k a n e c J a g i c a — 248, 498 T v r d o r i j e k a M i l k a — 279 U U č k a r M a r i j a — 498 U č k a r M i c i — 94 U d i e r M a r i n a — 13, 93, 498 U g a r a k M i l j a — 204 U g a r k o v i ć A n i c a — 498 U g a r k o v i ć D a n i c a — 204 U g a r k o v i ć M a r a — 204 U g a r k o v i ć S o f i j a — 204 U g l j e š a S o f i j a — 249 U j e v i ć A n a — 171 U j e v i ć A n t i c a — 498 U j e v i ć M a r a — 171 U j e v i ć M i l a — 171 U j e v i ć N e d a — 171 �U j i ć D a n i c a — 319 U l e m e k L j u b a — 13, 498 U l e m e k M a r i j a — 216 U m i č e v i ć M i l e v a — 498 U r l i ć N e d a — 108, 156 U r o i ć R o z a — 498 U s o r a c - L j u b i š i ć Z o r k a — 498 U t v i ć M i l k a — 19, 94, 498 U v o d i ć L u c a — 171 U v o d i ć K a r m e l a — 498 U v o d i ć M a r i j a — 114, 124 U v o d i ć M a t i j a — 171 U v o d i ć V e r o n i k a — 132 U v o d i ć Z o r k a — 122 U z e l a c D a n i c a — 498 U z e l a c D a r a — 204 U z e l a c D e s a — 141 U z e l a c Đ u r o — 422, 423 U z e l a c - F i l i p o v i ć L j u b i c a — 499 U z e l a c J e l a — 204 U z e l a c K a t i c a Z i t a — 499 U z e l a c M i l k a — 204 U z e l a c S t o j a n k a — 204 U z u r K a t i c a — 309 V V a j n h a r t K a t i c a — 355 V a l č i ć - J a k u l i ć K s e n i j a — 499 V a l e n č i ć — 96 V a l e n t i ć M a r i c a — 264 Validžija Franjo — 439 V a l o v i č i ć A n i c a — 499 V a l o v i č i ć N e v e n k a — 499 V a l p o t i ć E v i c a — 94 V a r a d y K a t i c a — 264, 499 V a r d a D a r a — 181, 213 V a r g a š M a n d a — 319 V a s i ć - T o m i ć M a r i j a — 499 V e d r i n a M i c i k a — 355 V e i n o v i ć M a š a — 204 V e j i n M i l k a — 204 V e j i n M i l k a — 204 V e j i n M i l k a — 264 V e j i n o v i ć N e n a — 204 V e j n o v i ć M a š a — 205 V e j n o v i ć M i l i c a — 204, 499 V e j n o v i ć M i l i c a — 204 V e j n o v i ć M i l k a — 204 V e j n o v i ć N e d a — 204 V e k i ć D r a g i c a — 282 V e k i ć V u k a — 18, 499 V e l a g i ć E v i c a — 282, 286 V e l f l M a r i c a — 307 V e l i c k i A n a — 291 V e l i m i r o v i ć A n k a — 433 V e l i m i r o v i ć D r a g i c a — 229 V e n u s O l g a 283 V e r n i ć D e š a — 31 V e r n i ć - T o r o k M a g d a — 499 V e s a n o v i ć M i l e n a — 499 V e s e l i M a j a — 442, 499 V e š e r a - P o p e l a r J o s i p a — 499 V e s e n j a k - Z m i j a n a c dr. Jelka — 340, 355 V e v e r n dr. K a t a r i n a — 322 V e ž a I v i c a — 171 V i c i ć J e r i c a — 171 V i c u l i n M a n d i n a — 124, V i d e k a L u c a — 122 V i d e k a V i n k a — 114 V i d e k o v i ć I v a n — 328 V i d e k o v i ć P a v a o — 329 321, 125 V i d o š J a n j a — 156 V i d o š e v i ć V j e r a — 171 V i d o v i ć D r a g i c a — 355 V i d o v i ć J e r k a — 499 V i d o v i ć K a t a — 114 V i d o v i ć L j u b i c a — 229 V i d o v i ć M a r i j a — 114, 146 Vidović Marija Abesinka — 356, 357 V i d o v i ć N e d j e l j k a — 171 V i d r a č R u ž i c a — 355 V i d u l i ć L u c i j a — 171 V i đ a k - K r s t u l o v i ć M a r i c a — 499 V i g n j e v i ć I l i j a — 229 V i g n j e v i ć T o n k a — 499 V i l i D a r i n k a — 500 V i l o v i ć T a m a r a •— 171 V i l u s M a r i j a — 262 V i l j a n a c N e d e l j k a — 319 V i l j a n a c R a d o j k a — 319, 500 V i l j a n a c V u k o s a v a — 319 V i n c e l j B a r i c a — 337 V i n c e k V e r a — 500 V i n č i ć M i r a — 249, 262 V i n i ć M a r a — 13 V i n k e t a R i n a — 246 V i n o v r š k i M a r a — 13, 500 V i n t e r š t a j g e r L j u b i c a — 500 V i s k i ć P o l d a — 500 V i s k o v i ć B o s i l j k a — 114 V i š e k A l o j z i j a — 500 V i š n j i ć M a r i j a — 342 V i š n j i ć S t a n a — 229 V i t a s L j u b i c a -— 205 V i t a s o v i ć B o r k a — 171 V i t a s o v i ć D r a g a — 12-5, 134 V i t e z i c a Z o r k a — 171 V i t e z i ć M a r i j a — 246 V i t k o D r a g i c a — 386 V j e š t i c a V u k o s a v a — 205 V l a d i ć M a r i j a — 262 V l a d i s a v l j e v i ć M a r i c a — 272 V l a d u š i ć J e l e n a — 262 V l a h F r a n j i c a — 500 V l a h M a r i j a — 65, 500 V l a h o v i ć M i l k a — 272 V l a i s a v l j e v i ć D r a g i c a — 212 V l a i s a v l j e v i ć D r a g i n j a — 355 V l a i s a v l j e v i ć M i k a — 181, 231 Vlaisavljević-Šobot Mara — 205 V l a i s a v l j e v i ć Z o r k a — 264 V l a j č i ć M a r i j a — 122 Vlajić Maša — 9 V l a k o v i ć K a t a — 310 V l a s t a A n a — 500 V l a š i ć S o f i j a 386 V l a t k o v i ć S m i l j a — 205 V o d a n o v i ć M a r i j a — 36 V o d o p i j a A n a — 370 V o d o p i j a K l a r a — 36 V o d o p i j a N a t a š a — 370 V o h a r e v i ć V e r i c a — 305 V o j a č e k T e r i n k a — 94 V o j i n i ć D a v o r k a — 284 V o j i n o v i ć J o k a — 500 V o j i n o v i ć M a r i j a — 205 V o j n o v i ć A n a — 262 V o j n o v i ć D r a g i c a — 229 V o j n o v i ć Đ u r o — 362 V o j n o v i ć M i l i c a — 305 V o j v o d i ć K o k a — 205 V o k a M i l k a — 285 V o r k a p i ć A n a — 16 V o r k a p i ć - J e r i ć N a d a — 262 V o r k a p i ć M a r i c a — 218 V o r k a p i ć Z o r k a — 284, 288 V o s t r e l A n a — 500 V o š n i g - B a č i ć N e l a — 229, 264 V r a č a r M i l k a — 500 V r a č a r e v i ć S a v e t a — 285 V r a n e A n k a — 20 V r a n e š M a r i j a — 299, 307, 312, 418 V r a n e š M i l i j a — 500 V r a n e š M i l k a — 500 V r a n e š e v i ć B o g d a n — 364 V r a n e š e v i ć D e s a n k a — 262 V r a n e š e v i ć J a n j a — 500 V r a n e š e v i ć M a c a — 364 V r a n e š e v i ć M a r i j a — 364 V r a n e š e v i ć M i l k a — 28, 501 V r a n e š e v i ć S o k a — 272 V r a n i ć I. — 440 V r a n i ć K a t i c a — 355 V r a n j e š R u ž a — 171 V r a n j e š e v i ć J a n j a — 94 V r a n j e š e v i ć K a t i c a — 308, 312 V r b a n D a n i c a — 337 V r b a n e c I v a n k a — 233 V r b a n i ć M a r i j a — 343 V r c e l j M i l k a — 141 V r d o l j a k - J a n j i ć S o n j a — 114 V r g a M i l j k a — 249, 262 V r k l j a n A n t e — 62 V r k l j a n I v k a — 370 V r n j a k L j u b i c a — 212 V r s a l o v i ć A n k a — 156 V r š i ć M a r i j a •— 69 V r t l a r I v a n k a — 122 V r u ć i n a Š t e f i c a — 355 V u č e n o v i ć J a g o d a — 319, 501 V u č e t i ć A n č a — 501 V u č k o v i ć A n đ e l k a — 135 V u č k o v i ć A n a — 69, 93, 501 V u č k o v i ć A n g e l i n a — 13, 501 V u č k o v i ć C v i j e t a — 297 V u č k o v i ć L u c a — 205 V u č k o v i ć L j u b i c a — 319 V u č k o v i ć L j u b i c a — 249 V u č k o v i ć M a r t a — 501 V u č k o v i ć P e t a r — 176 V u č k o v i ć - P o l o v i ć M i l a — 10, 12, 13, 74, 501 V u č k o v i ć Z o r i c a — 501 V u č k o v i ć Z o r k a -— 171 V u č k o v i ć Z o r k a — 264 V u d r a g Stana — 9 V u g a A n k a — 297 V u g a K a t a — 28, 74, 92, 93, 501 V u g e r K a t i c a — 355 V u g r i n D r a g i c a — 338 V u i n o v i ć P e r o — 362 V u j a k l i j a K a t a — 94, 501 V u j a k l i j a M i l k a — 249 V u j a k o v i ć M i l k a — 501 V u j a n i ć R a d o j k a — 262 V u j a n i ć S a v k a — 285 V u j a n i ć - S l a v i ć A n k a — 501 V u j a n o v i ć B r a n k a — 355 V u j a n o v i ć D u š a n — 364 V u j a n o v i ć I l i j a — 364 V u j a n o v i ć - Z d e l a r Ž i v k a — 501 V u j a s i n o v i ć D a r i n k a — 94 V u j a š k o v i ć D a n i c a — 246 V u j a t o v i ć M a r a — 141 V u j a t o v i ć M a r g a r e t a — 319 V u j č i ć A n k a — 13, 69, 501 V u j č i ć J e l e n a — 18 �V u j e v i ć J a g a — 134 V u j i č i ć A n đ a — 205 V u j i č i ć B o s a —• 205 V u j i č i ć D u š a n k a — 205 V u j i č i ć D u š a n k a — 205 V u j i č i ć J o v a n k a — 205 V u j i č i ć M i l i c a — 205 V u j i č i ć Z a g o r k a — 205 V u j i ć D r a g i c a — 229 V u j n i ć R a d o s l a v a — 319 V u j n i ć V e l i n k a — 319 V u j n o v a c R e z a — 501 V u j n o v i ć J a g a — 205 V u j n o v i ć K l a r a — 49 V u j n o v i ć M i l i c a — 206 V u j n o v i ć - M i l k o v i ć L u c a — 501 V u j n o v i ć S a v a — 249 V u j r o v i ć D a r i n k a — 277 V u k a č e v i ć - P r i c a S o f i j a — 206 V u k a d i n M a n d a — 94, 502 V u k a d i n M a r i j a — 171 V u k a d i n o v i ć A n k a — 63, 299 V u k a d i n o v i ć L j u b i c a — 262 V u k a d i n o v i ć M i l k a — 63 V u k a d i n o v i ć M i r a — 319 V u k a d i n o v i ć S a v k a — 319 V u k a d i n o v i ć - Š a k i ć N e n a — 206 V u k a l o v i ć M a r i j a — 141 V u k a s D u š a n k a — 272 V u k a s o v i ć K o v i l j k a — 502 V u k a s o v i ć M a r i j a — 297 V u k a s o v i ć M i l i c a — 124, 134 V u k č e v i ć J e k a — 249 V u k e l i ć B r a n k o — 239 V u k e l i ć D a n i c a — 247 V u k e l i ć D r a g i c a — 319 V u k e l i ć K a t i c a — 272 V u k e l i ć - L i p o v s k a M i l k a — 502 V u k e l i ć L j u b a — 249 V u k e l i ć L j u b i c a — 319 V u k e l i ć M a r a — 229, 502 V u k e l i ć S a r a — 355 V u k e l i ć Z o r a — 247 V u k i č e v i ć K a t a — 283 V u k i ć F i l k a — 502 V u k i ć M a r a — 502 V u k i ć S o k a — 29 V u k m a n A n k a — 146 V u k m a n M a r a — 156 V u k m a n R u ž a — 8, 122 V u k m i r o v i ć A n đ a -— 206 V u k m i r o v i ć B o s a — 206 V u k m i r o v i ć D r a g i c a — 502 V u k m i r o v i ć J o v a n — 408 V u k m i r o v i ć L j u b i c a — 206 V u k m i r o v i ć M a r a — 17, 18 V u k m i r o v i ć Š t a k a •— 502 V u k o b r a d o v i ć J e l a — 502 V u k o b r a t o v i ć D r a g a •— 206 V u k o b r a t o v i ć M a r i j a — 19 V u k o b r a t o v i ć M a r i j a — 206 V u k o b r a t o v i ć M i l k a — 206 V u k o j e v i ć I v k a — 124, 125, 134 Vukojević 134 Slavka — 124, 125, V u k o š i ć K a t i c a — 356 V u k o t i ć M i l k a — 262 V u k o t i ć N e d e l j k a — 356 V u k o v - C o l i ć E m a — 146 V u k o v i ć A n a — 272 V u k o v i ć B o j a — 171 V u k o v i ć D a n i c a — 229 V u k o v i ć D r a g i c a — 404, 415 V u k o v i ć J a n j a — 502 V u k o v i ć Jasna — 45 V u k o v i ć J e l a — 338 V u k o v i ć J o v a n k a — 306 V u k o v i ć L j u b i c a — 171, 356 V u k o v i ć M a n e — 416 V u k o v i ć M a r i j a D u n j a — 502 V u k o v i ć M i l e n k a — 283 V u k s o v i ć J u l a —- 304 V u k š a M a r i j a — 5, 45 V u k š i ć B o s i l j k a — 132 V u k š i ć - G r č i ć N e v e n k a — 206 Vukšić Janja — 9 V u k š i ć M a r i j a — 171 V u l e t i ć M a r i j a — 132 V u l j a k J u l k a — 356 V u n e t a M i l k a — 264 V u n e t i ć V e r a — 338 Vunić Ika — 9 V u n j a k B o j a — 206 V u n j a k D a n i c a — 206 V u n j a k L j u b i c a — 206 V u n j a k S m i l j a — 264 V u r o i ć B a r i c a — 342 W W e i s V l a t k a — 262 W e i s s Z o r a — 262 W e i s s m a n n dr. — 375, 386 Z Z a g a j s k i A n đ e l a —• 344 Z a g o r a c D a n i c a -— 206 Z a g o r a c M a r t a — 172 Z a g o r a c V e d a — 94, 502 Z a h t i l a A n đ e l k a — 502 Z a k l a n B o s i l j k a — 303, 304 Z a k l a n M a r a — 206 Z a l e š č a k M a r i j a — 343 Z a m e r S l a v i c a — 338 Z a n i n o v i ć F r a n a — 122 Z a n i n o v i ć F r a n a — 172 Z a n i n o v i ć N a d a — 146 Z a n i n o v i ć Š i m a -— 9 Z a r i ć S t a n a — 277 Z a s t a v n i k o v i ć K r u n k a — 502 Z a s t a v n i k o v i ć M a r i c a -— 69, 93, 439, 440, 502 Z a u h a r N a d a — 356 Z a v a d a Đ o k o — 213 Z d j e l a r - F u č e k A n k i c a — 94 Z d j e l a r P e t r a — 301 Z d r o b l j i ć I v a n — 232 Z e b i ć M a r a — 502 Z e c M i l a — 13 Z e c M i l e v a — 503 Z e c P a u l a — 312 Z e c S t o j a — 249 Z e l e n i ć M a r a — 93 Z e l i ć L e n k a — 172 Z e n z e r o v i ć F u m i c a — 94, 247 Z i r i ć A n đ e l i j a — 229 Z i v e c V i d a — 301 Z j a č a - č a č i ć K a t i c a — 229 Z l a t a r M i l e v a — 229 Z l a t a r i ć S a š a — 418, 422, 423, 432, 434 Z l a t i ć D i n a — 74, 82, 93, 503 Z l o k a p a M i l j a — 292, 293 Z l o k a p a R o s a — 309 Z m i j a r e v i ć M i l i c a — 132 Z o r i č i ć A n k a — 152 Z o r i č i ć - L o p a j i ć M i r a — 503 Z o r i ć M i c a — 13 Z o r i ć M a r a — 206 Z o r i ć M i l k a — 503 Z o r i ć M i l k a M i k a — 503 Z o r i ć S t a n a — 250, 262 Z o r i ć S t o j a — 262 Z o r o M a n d a — 172 Z o r o M a t i j a — 172 Zorotović-Štambuk Domina — 172 Z o r o v i ć D r a g a — 249 Z r n č e v i ć S l a v k a — 104 Z r n i ć M i l i j a — 503 Z r n i ć N e d e l j k a — 272 Z r n i ć - V u č k o v i ć S m i l j a — 503 Z u a n i ć - B a c k o v i ć M a r i j a — 122 Z u a n i ć M a r i j a — 122 Z u b e r M a r i j a — 338 Z u b i ć A n đ a — 304 Z u b o v i ć A n t o n i j a —• 272 Z u b o v i ć M a r i c a — 206 Z u l a n j a k A n d r e n a — 132 ž Ž a g i N a d a — 49 Ž a j a J a n j a — 172 Ž a k m a n B o ž e n a — 16, 503 Ž a k n i ć A n đ e l a — 106 Ž a k u l a M i l e v a — 292, 307 Ž a k u l a S m i l j a — 206 Ž a n i ć K a t a — 356 Ž a n k o v i ć S t o j a — 206 Ž a r k o v i ć dr. G r u j i c a — 322, 324 Ž d e r i ć A n k a — 122 Ž e n d i ć M a r i j a n a — 59 ž e ž e l j A n đ e l a — 356 ž e ž e l j Jeka — 9 Ž g a n j a n D a n i c a — 297 Ž i g i ć A n đ a — 206 Ž i g i ć D r a g i c a — 206 Ž i g i ć E v i c a — 207 Ž i g i ć M i c a — 207, 211, 212, 213, 263 Ž i g i ć M i c a — 207 Ž i g i ć R a d e — 72, 207 Ž i l k o v i ć V i n c e n c a — 107 Ž i l j a k A n i c a — 94 Ž i r o v i ć M a c a — 356 Ž i v a n o v i ć D a r a — 319 Ž i v k o v i ć D a r i n k a — 13 Ž i v k o v i ć K a t a — 319 Ž i v k o v i ć L j e p o s a v a — 319 Ž i v k o v i ć L j u b a — 229 Ž i v k o v i ć N a d a — 311 ž i ž i ć K a t i n a — 172 ž m i r i ć Z o r a — 338 Ž n i d a r š i ć J e l a — 338 Ž u g a j M a r a — 23 Ž u l j a n A n đ a — 122 Žunić A n đ a — 42 Ž u n i ć M a r a — 504 Žunić M a r a — 504 Župčić R e z i k a — 229 Ž u p i ć I v k a — 124 Ž u r g a I z i d o r a M a r ž e n k a — 504 Žutić A n k a — 207 Žutić A n k i c a — 262 Ž u t i ć S t a n a — 207 Ž u v e l a M a r a — 148 Ž u v e l a - P i č u l i n M a r i j a — 114 Ž u v i ć A n k a — 114 Ž u v i ć M a r i j a — 504 ž u ž i ć A n k i c a — 285 ž u ž i ć S t a n k a — 212 �POPIS slikà Strana Strana Ljuba Tambuca i Anka Šarić Mila Karađole-Trešnjić Sa konferencije u Kunića 26. XI. 1944. Izložba ručnih radova na Kordunu . . . Vikica Tučkorić Mira Bjelajac, Seka Marković-Dupalo, Vanda Tompa-Kreačić, Vera Marković-Krunić i Savka Haluza Domaćinski tečaj pri ZAVKOH-u u Glini Žene Orljevca peru za partizane . . . Narod Slavonije prebacio je 14 vagona žita za Liku Ivanka Trokar Cvita Gilić, Slana Miletić i Perica Radanović — članovi Kotarskog odbora AFŽ Muć — siječanj 1944. g. . . . II. okružna konferencija AFŽ Dalmacije 38 40 u Sinju 1945 Predkongresni miting u Splitu 7. III. 1945 Radno predsjedništvo I. oblasne konferencije AFŽ-a u Splitu Žene Pule šiju za vrijeme njemačke okupacije zastave za doček Jugoslavenske armije Žene glasaju na izborima za NOO u oslobođenom Splitu Doček međunarodne komisije u Pazinu . Katica Černjul Bunker u kojem se nalazila štamparija OK KPH Rijeka. Marija Puhar daje hranu svojoj kćerki Julki Prva Narodna vlada Hrvatske . . . . Proslava oslobođenja u Rijeci . . . . Žene Hrvatske u posjeti kod Maršala Tita u Beogradu 19. III. 1945. . . . S izložbe radova za I. kongres AFŽ-a Hrvatske u Zagrebu — srpnja 1945. Izložba darova Okružnog odbora AFŽ Virovitica Prvi kongres antifašističkog fronta Hrvatske 47 Žene dolaze na Kongres Dolazak žena na Kongres Delegati kotara Slav. Požega Žene Julijske Krajine na svom Prvom kongresu odlučno traže priključenje Jugoslaviji 34 6 9 11 11 16 Žane Hrvatske u NOB Narod Istre traži priključenje Jugoslaviji Doček međunarodne komisije u Pazinu . Narod je na svim kućama ispisao zahtjeve za priključenje Jugoslaviji . . . . Sa dočeka međunarodne komisije u Labinu 1946. g 96 97 98 99 Prva partizanska mornarica 27 34 37 46. 51 53 54 56 58 59 60 62 64 67 70 109 Marija Lasić-Kosmat Vinka Videka Ljubica Dumanić-Tadin Marija Klarić Vjera Poljak Proslava 1. maja 1944. g. na Visu . . . Nevenka Trumbić-Alfirević i Marija Novak Zorka Mandić Blaženka Dujilo Iva Glamoč Mila Mišurac Zdenka Šegvić . . Borci XX. divizije - Velika Popina u Lici, 1944. g Prve odlikovane drugarice XX. divizije — Trst 1945. g Omladinke sa Iža odlaze u partizane na terenu Vodica 1942. g 112 114 116 118 121 123 131 134 135 136 136 140 142 144 159 Dalmatinke na bolničarskom kursu 1944. g. u Bari-u 170 Partizanska iskaznica dr. Smilje Mikačić od 1. I. 1944. g 173 Omladinka-bolničarka Marija Šoljan, kao komesar partizanske bolnice na Bijelim Potocima u Lici 1943. g 174 181 Na previjalištu . . 187 Anđa Ciganović i Draga Ninković . . . 197 Jeka Obradović, Neda Obradović i Nada Čanković 199 71 Seka Radivojša, Desa Obradomć, Milka Matić, Maša Vejnović i Mara Dukić . 72 Faksimile pisma dr. Slave Četković-Ocko 208 75 79 81 Dr. Slava Četković-Očko . . . . . . . Narod hrani svoju vojsku Anka Bulat Bolnica na Kordunu u Petrovoj Gori . . Nada Oreščanin Mira Skorupan-Trkulja 85 205 209 216 219 221 225 227 529 �Strana Strana Nada Dragosavljević u partizanskom logoru na Psunju, 1941. g Borci Posavskog odreda Dr. Olga Milošević Partizanska bolnica na Psunju . . . . Marija Kuprešanin, Desa Gvozdić, Zlata Štrumberger, Lidija Adžija, Franjica Budak, Milica Mašić, Ruža — -, Naranča Končar i Branka Grbić - - šifrantski odsjek GŠH, na Kordunu ljeti 1944. g Narodni heroj Anka Pađen Naca Matić 2'28 235 239 242 242 Melanija M atrij an Ema Kruljac-Pleše Ž,ene borci iz Hrvatskog Primorja - delegati na 1. konferenciji AFŽ za Hrvatsku: - srpanj 1943. g Kata Tomac Bizerova Nada Trbović Katica Kušec Janja Banjanin Milja Bunčić Učesnici vojno-omladinskog kursa na Baniji, 1942. g Narodni heroj Milanka Kljajić . . . . Bolnička četa Omladinske brigade na Baniji Bolničarka pruža pomoć na položaju . . Ana Milaković-Panjković llonka Rajdl Dobrila Blanuša-Belić, Darinka Blanuša, Vida Blanuša i Branka Blanuša-Jovanović XII. slavonska brigada na maršu kroz Požešku dolinu Borci XII. slavonske brigade Borci I. bataljona XII. brigade - jesen 1943. g Bolnička četa omladinske brigade »Joža Vlahović«, na prihvatnom previjalištu u Suhopolju za vrijeme oslobađanja Podravske Slatine - krajem ljeta 1944. 243 244 244 249 252 252 254 257 261 263 270 271 272 273 273 274 275 277 Borci 290 čehoslovačke brigade »Jan Žiška« (prva 278 279 281 286 287 lijevo) 291 Narodni heroj Persa Bosanac 293 Žene borei XVII. brigade . . . . . . . . 29'6 Anđa Iiopač-Balenović, Joco Drača i Anđelka Germovšek-Martić Borci II. bataljona XXI. brigade . . . »Partizansko bure« na Pokuplju . Žene borci brigade »Braće Radića« Radio-lele graf ski kurs u Grabovnici Čazme - ljeto 1944 Nada Markuš i Dragica Lesičar - . . . . . . kraj 322 323 325 329 331 333 335 336 341 347 borci XXXII. divizije Paula Špiček, Milica Hrenović i Zlatica Prugoveiki - borci XXXlI. divizije . Narodni heroj Marija Vidović Abesinka Djeca optužuju Poklana djeca u Jasenovcu Užasi logora u Staroj Gradiški . . . . Zbjeg s Kozare u Slavoniji Djeca samrtnici iz logora u Jasenovcu . Narod je otimao spasavao djecu iz kolone smrti . . Tako su živjela i umirala djeca u logoru u jaski 351 353 357 359 3i68 371 376 381 383 384 3.85 Štala u Jaski - logor za djecu . . . . . 387 Dolazak transporta djece s Kozare u Zavod za gluhonijeme u Zagrebu . . . 393 godine Dobrila Jurić Narod se brine za ishranu svoje vojske Bolnička četa XVIII. brigade u Slavoniji - ljeto 1944. g Grupa partizanki XVIII. brigade na Papuku, 1943. g Paca Stanisavljević Dio Štaba II. slavonske KNOJ brigade na Psunju - veljača 1945. g Borci II. slavonske KNOJ brigade na Psunju - veljača 1945. g Mileva J orgić-Miščević s drugaricama Osoblje ambulante u Mikleušu, 1944. g. Pred partizanskom bolnicom na Papuku, prosinac 1943. g U posjeti invalidskom domu VI. korpusa ina Ljutoću Narodni heroj Milka Kufrin Grupa partizana i partizanki u Pokuplju Pepica Broz, Milka Pipić, Anka Crnčić Dragica Mikšić - Tabor i Rozina Govetnik s drugovima — borci Karlovačke • brigade 313 314 316 321 297 298 Za vrijeme školske obuke u dječjem domu u Novom Partizanski dječji dom u Grabovcu na Kordunu Prosvjetna grupa pionira dječjeg doma u Grabovcu Partizanska osnovna škola u Vučjaku 1944, g Djeca izbjeglice iza VI. neprijateljske ofenzive sabrana u KK KPH Sjeničak . 2944. g 397 399 403 411 413 Faksimile evakuacionoe lista Djeca pred evakuacionom stanicom u če' \ . mernici 418 Partizanska škola u Lovskoj, kot. Novska 421 ... 419 Osoblje partizanskog doma u St. Cesarei 423 Narod iz okolice Knina u zbjegu St. Maria di Bagno u Italiji - 1943. g. . . . 42i6 Obuka u Eli Shattu 427 U Eli Shattu 428 Stranica iz »Početnice« 428 �Strana Djeca uče na pijesku Dom za majke i djecu u Her.cegov.cu 1944. g Djeca uče ručni rad pred dječjim domom u Radonji Partizanski dječji dom u Radonji na Kordunu Partizanski dječji dom u fovičićima na Kordunu Obuka u osnovnoj školi u Otočcu - 1943. g. 429 431 433 435 435 436 Strana Tečaj za upravitelje dječjih domova u Splitu - veljače 1945. g. - U sredini: Tatjana Marinić upravitelj tečaja . . . Kulturno-prosvjetni rad u dječjoj bolnici u Splitu - 1945. g Dječji dom iz Zvečeva evakuiran 1944. u Vojvodinu Borac-učenik partizanske gimnazije . . Daći partizanske gimnazije u Glini za vrijeme učenja 437 438 441 445 446 �SADRŽAJ Strana P r v a k o n f e r e n c i j a A F Ž za o k r u g Š i b e n i k o d r ž a n a 22. i 23. X. 1944. u S t a n k o v c i m a Biranje Okružnog Treća okružna odbora AFŽ konferencija za okrug Antifašističkog fronta žena za okrug Karlovac odr- ž a n a 29. X. 1944. u V o j n i ć u 10 Organizaciono stanje A F Ž za okrug Karlovac u vrijeme održavanja III. okružne konferencije Brzojavni 14 pozdrav žena Varaždinskog okruga od 29. X. 1944. Prvom kongresu žena H r v a t s k e povodom njihove P r v e konferencije O 5 9 Šibenik daktilografskim Članak iz studeni 14 kursevima »Žene 1944 u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 11, 15 O g l a s G l a v n o g r a v n a t e l j s t v a za j a v n i r e d i s i g u r n o s t od 4. X I . 1944. o v j e š a n j u Vikice Tučkorić i o s t a l i h (neprijateljski 15 dokument) O I I I . O k r u ž n o j k o n f e r e n c i j i A F Ž L i k e o d r ž a n o j u S r e d n j o j G o r i 4. i 5. X I . 1944. Iz brošure »Žene Like bore se, Pozdrav delegata sa III. rade i Okružne govore« 16 konferencije AFŽ za Liku od 4. X I I . 1944. M a r š a l u Josipu B r o z u Titu 21 Žene u obnovi i i z g r a d n j i z e m l j e Članak rujan iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 10, 21 1944 Izvještaj Okružnog odbora A F Ž za L i k u o d 9 . X I . 1944. Glavnom odboru A F Ž Hrvaske o rezultatima predkongresnog takmičenja 24 O izgradnji popaljenih krajeva Članak Kade Sremec br. studeni 1944 11, iz »Žene u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 25 I I I . O k r u ž n a k o n f e r e n c i j a A F Ž B a n i j e o d r ž a n a u G l i n i 11. i 12. X I . 1944 26 K o n f e r e n c i j a A n t i f a š i s t i č k o g f r o n t a žena u oslobođenom Splitu Iz »Slobodne Dalmacije«, glasila JKOF Domaćinski tečajevi na oslobođenom Članak Letak »Banijskih Okružnog studenog O iz vijesti«, odbora AFŽ glasila Dalmacije, br. 82, od 20. XI. 1944. . . . 32 teritoriju Okružnog Varaždin odbora ženama JKOF Banije, varaždinskog 25. XI. okruga 1944. 33 krajem 1944 34 Okružnim konferencijama A F Ž u Dalmaciji Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, studeni 1944 35 I z v j e š t a j O b l a s n o g o d b o r a A F Ž z a S l a v o n i j u o d 4 . X I I . 1944. G l a v n o m o d b o r u A F Ž H r v a t s k e o p r i p r e m a m a za P r v i k o n g r e s 36 �Pismo Maci Gržetić — predsjednici Glavnog odbora AFŽ za Hrvatsku o pred- k o n g r e s n o m n a t j e c a n j u ž e n a G o r s k o g K o t a r a k r a j e m 1944 39 Biografija Narodnog heroja Ivanke Trohar 40 Izbjeglice Like i Gorskog Kotara u Pokuplju Članak iz l~'sta »Naprijed«, glasila KPH br. 95-96, od 8. 111. 41 1945 Predkongresna izložba darova žena Moslavine Dopis iz »Žene prosinac u borbi«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, br. 12-13, 42 1944 Izvještaj O k r u ž n o g odbora A F Ž Dubrovnik Oblasnom odboru A F Ž z a D a l m a c i j u o žena radu 43 K o n f e r e n c i j a A n t i f a š i s t i č k o g fronta žena u oslobođenoj Članak iz Izvještaj »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, Dopisi Dalmaciji 1-2, 45 1945 O k r u ž n o g o d b o r a A F Ž B i o k o v s k o - N e r e t v a n s k o g o k r u g a o d 19. I . Oblasnom odboru A F Ž D a l m a c i j e o I I . okružnoj za od 5. I I . br. štampu o predkongresnom radu 1945. konferenciji žena grada 48 i kotara Virovitice 1945 49 I z v j e š t a j M j e s n o g o d b o r a A F Ž Š i b e n i k o d 20. I I . 1945. O b l a s n o m o d b o r u A F Ž z a Dalmaciju o predkongresnom takmičenju Izvještaj Gradskog odbora A F Ž Sušak 49 od 21. I I . 1945. Propagandnom odjelu O k r u ž n o g N O O z a H r v a t s k o P r i m o r j e o radu o r g a n i z a c i j e A F Ž o d p o č e t k a N O B II. oblasna konferencija AFŽ Dalmacije održana u oslobođenom Splitu 50 od 7.-10. I I I . 1945. Članak iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 3-4, 52 ožujak-travanj 1945. P r o s l a v a 8. m a r t a 1945. u I s t r i Iz »Hrvatskog lista«, glasila I z b o r i za br. 69, od 11. ožujka 1945. 54 1945 55 Narodno-oslobodilačke odbore u Dalmaciji Članak iz Izvještaj Okružnog odbora KOF Pula, »Dalmatinke u borbi«, ilegalnog Mjesnog glasila odbora AFŽ br. 3-4, Sušak od AFŽ Dalmacije, ožujak-travanj 19. ožujka 1945. Okružnom odboru A F Ž za H r v a t s k o P r i m o r j e o predkongresnom radu žena P o m o ć naroda Članak iz Istre Narodno-oslobodilačkoj »Hrvatskog lista«, glasila 57 vojsci Okružnog odbora KOF Pule, br. 71, od 58 25. III. 1945 U S p l i t u j e 14. I V . 1945. f o r m i r a n a P r v a n a r o d n a v l a d a H r v a t s k e 61 J u n a č k a I V . A r m i j a d o n i j e l a j e slobodu n a p a ć e n o m n a r o d u L i k e Članak iz »Srpske riječi«, glasila Srpskog kluba vijećnika ZAVKOH-a, od 63 15. IV. 1945 Z a h v a l a V r h o v n o g k o m a n d a n t a j e d i n i c a m a I V . A r m i j e i m o r n a r i c e o d 3 . V . 1945. povodom oslobođenja Istre i Slovenskog P r i m o r j a 64 I z g o v o r a M a r š a l a T i t a p r e d s t a v n i c a m a A F Ž I s t r e o d 20. l i p n j a 1945 65 Okružnica Glavnog odbora AFŽ Hrvatske od 27. V I . 1945. s v i m Oblasnim i Okružnim odborima A F Ž povodom saziva P r v o g kongresa A F Ž Hrvatske . . . . 66 I z l o ž b a ručnih r a d o v a u Č a z m i Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 12-13, 1945 68 Z b o r ž e n a u Z a g r e b u 21. V I I . 1945. uoči P r v o g k o n g r e s a A F Ž H r v a t s k e Prvi kongres i 23. V I I . 1945 Antifašističkog fronta žena Hrvatske održan u Zagrebu 69 21. 22. 72 �T e l e g r a m M a r s a l a J u g o s l a v i j e Josipa B r o z a T i t a I . kongresu A F Ž H r v a t s k e . . . 74 Govor predsjednika Z A V N O H - a Vladimira Nazora 75 G o v o r predsjednika vlade N R H r v a t s k e dra V l a d i m i r a Bakarića 76 Govor Cane Babović predsjednice A F Ž - a Jugoslavije 78 G o v o r borca D r a g i c e M a đ a r a c u ime žena boraca Jugoslavenske a r m i j e 79 G o v o r L e p o s a v e P e r o v i ć predsjednice žena Bosne i H e r c e g o v i n e 80 G o v o r V a l e r i j e Kocjančić u ime slovenki Trsta 82 G o v o r Dine Zlatić u ime žena Istre 82 Politički referat 84 A n k e Berus Iz organizacionog referata Mace Gržetić 89 Govor K a t e V u g e iz Banije 92 Govor Stojanke Aralice iz Like 92 Glavni odbor A F Ž - a Hrvatske izabran na I. kongresu 93 B i o g r a f i j a Narodnog heroja A n k e Berus 95 Rezolucija Prvog kongresa Slavensko-talijanskog antifašističkog saveza žena J u l i j s k e K r a j i n e o d r ž a n o g u R i j e c i 17. v e l j a č e 1946. 96 Iz »Glasa Istre«, glasila KOF Istre, od 18. II. 1946 I z p i s m a J u g o s l a v e n s k e d e l e g a c i j e n a čelu s d r u g o m Edvardom Kardeljem Kon- f e r e n c i j i za m i r u P a r i z u 16. X. 1946 98 Dalmacija 102 Žene borci I. dalmatinske proleterske brigade 104 M e đ u ženama borcima I. dalmatinske proleterske brigade bile su i ove d r u g a r i c e 110 M e đ u ženama borcima I I . dalmatinske proleterske b r i g a d e bile su i o v e drugarice 115 I z v j e š t a j štaba I X . d i v i z i j e N O V J u g o s l a v i j e o d 27. X . 1944. o ž e n a m a b o r c i m a 123 . I V , s p l i t s k a u d a r n a b r i g a d a - s p j e s m o m se b o r i , s p j e s m o m u m i r e 127 Među ženama borcima I X . d i v i z i j e bile su i o v e drugarice 128 U j e d i n i c a m a X I X . d i v i z i j e b i l e su na d a n 31. X. 1943. 292 ž e n e 133 D o p i s X I X . d i v i z i j e G l a v n o m o d b o r u A F Ž H r v a t s k e k r a j e m 1944. u k o m e j e i s t a k nuto nekoliko likova žena Dopis političkog komesara boraca XIX. divizije X I X . divizije Glavnom i drugih dalmatinskih odboru A F Ž Hrvatske, jedinica 133 o ženi vojniku Iz brošure »Žena vojnik«, glasila Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 136 Nekoliko primjera iz života i borbe najboljih drugarica X I X . divizije Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, str. 9. 1944 Među ženama borcima Iz naših XIX. divizije bile s u i o v e d r u g a r i c e 137 138 brigada Iz »Dalmatinke u borbi«, glasila AFŽ Dalmacije, br. 8, 1944 141 M e đ u ž e n a m a borcima X X . d i v i z i j e bile su i o v e d r u g a r i c e 142 Žene borci X I . dalmatinske brigade X X V I . d i v i z i j e 147 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a X X V I . d i v i z i j e bile s u i o v e d r u g a r i c e 154 �Herojstvo omladinke Marije Šinković 156 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a d a l m a t i n . o d r e d a i d r u g i h j e d i n i c a b i l e su i o v e d r u g a r i c e Iz izvještaja Sanitetskog odsjeka V I I I . korpusa od 5. ožujka 1944. 157 Sanitetskom o d s j e k u V r h o v n o g Štaba o d r u g a r i c a m a u s a n i t e t s k o j službi 172 I z i z v j e š t a j a š e f a S a n i t e t s k o g o d s j e k a V I I I . k o r p u s a o d 30. o ž u j k a 1944. S a n i t e t s k o m o d s j e k u V r h o v n o g Štaba o p o s t a v l j a n j u M i l k e D u l č i ć u p r i h v a t n i c i . . . . 174 I z i z v j e š t a j a S a n i t e t s k o g o d s j e k a V I I I . k o r p u s a o d 4 . t r a v n j a 1944. o p o s t a v l j a n j u K a t i c e R a d e za r e f e r e n t a saniteta b r i g a d e Iz pisma 175 S a n i t e t s k o g o d s j e k a V r h o v n o g Štaba o d za u n a p r e đ e n j e d r . S m i l j e M i k a č i ć 7. t r a v n j a 1944. o prijedlogu » 175 Iz č l a n k a o p o h v a l a m a s a n i t e t s k o g o s o b l j a od s r p n j a 1944 175 Z a h v a l a p r e v i j a l i š t a I . dalmatinske p r o l e t e r s k e b r i g a d e A F ž - u Šibenik z a d a r o v e ranjenicima 176 I z m j e s e č n o g i z v j e š t a j a u p r a v n i k a m o r n a r i č k e b o l n i c e o d 30. X I . 1944. o r a z m j e štaju drugarica u sanitetu 176 Lika 177 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a l i č k i h p a r t i z a n s k i h j e d i n i c a b o r i l e su se i o v e d r u g a r i c e Partizanka . 179 priča Iz »Ličke žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 182 7-8, studeni 1942 N a j v e ć i dar Iz »Ličke iene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 14-15, svibanj-lipanj 1943. . . . 189 K a k o se bore ličke partizanke Iz »Ličke žene u Naredba borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 9, 193 prosinac 1942 štaba V I . divizije N O V Hrvatske 207 Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 12-13, 1943 Politdelegat Milka Pokrajac 208 Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 P i s m o d r . S l a v e C e t k o v i ć - O č k o o d 1 . V . 1942. K o m i t e t u z a p o m a g a n j e p a r t i z a n s k i h odreda u Zagrebu, k o j i m poziva liječnike u N O V i traži pomoć u sanitetskom materijalu 208 ž e n e u D o n j e m L a p c u brinu s e z a s v o j e r a n j e n i k e 211 Članak iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 2, svibanj 1942 Izvještaj B o j e Tišma upravnika partizanske bolnice na Bijelim Potocima od 15. I X . 1942. o s m r t i j e d n o g d r u g a u b o l n i c i 211 Žene pomažu ranjenicima za v r i j e m e napada na M o g o r i ć Članak ii »Žene u borbi«, glasila AFŽ za Liku, br. 3, srpanj 1942 212 P r i j e d l o g u p r a v n i k a v o j n o - p a r t i z a n s k e b o l n i c e u K r b a v i c i o d 23. I I I . 1943, O t m a r u K r e a č i ć u da se u »Dnevnim vijestima« pohvali osoblje bolnice u Krbavici . . 212 S p i s a k s e s t a r a p o m o ć n i c a i b a b i c a u s a n i t e t u H r v a t s k e od 8. I X . 1943 213 Kordun 214 Kroz ofenzivu Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 1, 215 lipanj 1943. Žene borci Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945 216 �U j e d i n i c a m a I. k o r p u s a N O V H r v a t s k e bilo je na d a n 19. I I I . 1943 571 ž e n a . 217 K a r l o v a č k a b r i g a d a - to je naš ponos Iz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, br. 10, rujan 1944 217 M e đ u b o r c i m a k o r d u n a š k i h j e d i n i c a b i l e su i o v e d r u g a r i c e 218 U V I I I . k o r d u n a š k o j d i v i z i j i b i l e su na d a n 28. I I I . 1943. 194 ž e n e 220 I z v j e š t a j č e t e V I I I . u d a r n e d i v i z i j e o d 16. X . 1944. š t a b u d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a 229 P r i m o r j e i Gorski K o t a r 230 I z i z v j e š t a j a r e f e r e n t a s a n i t e t a X I I I . d i v i z i j e o d 22. X I . 1943. r e f e r e n t u s a n i t e t a I V . korpusa o stanju sanitetske službe u d i v i z i j i Iz naredbe Štaba XIII. divizije o d 28. XII. 231. 1943. kojim se pohvaljuju borci i rukovodioci I V . bataljona I I I . brigade Izvještaj tivnim 232 Štaba I . u d a r n e b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o učešću ž e n a b o r a c a u o p e r a - jedinicama 233 B i o g r a f i j a Narodnog heroja A n k e Pađen 234 I z v j e š t a j Štaba I I I . b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a u s v o j i m j e d i n i c a m a 235 I z v j e š t a j Štaba I I . b r i g a d e X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a 236 I z v j e š t a j Štaba X I I I . d i v i z i j e o ž e n a m a b o r c i m a u s v o j i m j e d i n i c a m a 237 Prva Goranka partizanka - komesar bataljona 238 Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Gorski Kotar, srpanj 1944 Među borcima POJ i NOV Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara nalazile su se i o v e d r u g a r i c e 240 31. X I I . 1943. b i l o j e u j e d i n i c a m a X I I I . d i v i z i j e 139 ž e n a b o r a c a 241 Još jedna junakinja je p a l a ! 24.5 Iz »Rodoljupke«, glasila AFŽ za Gorski Kotar, br. 2, 1943 P r i m o r k a i z Š k r l j e v a p i š e s v o m sinu b o r c u u N O V 247 Iz »Primorke«, glasila AFŽ za Hrvatsko Primorje, br. 12, studeni 1943 Z e m i t r a v e z k a d nisi z a s o l d a t a ! 247 Banija 248 I z v j e š t a j K K K P H G l i n a o d 14. X . 1944. o ž e n a m a b o r c i m a s p o d r u č j a k o t a r a . 249 T a k o v e su žene borci Iz brošure »Žena vojnik«, izdanje Glavnog odbora AFŽ Hrvatske, 1945. Mala Bosa 250 M e đ u ženama borcima partizanskih odreda i drugih jedinica B a n i j e nalazile su se i o v e d r u g a r i c e Biografija Partizanka 251 Narodnog heroja Milanke Kljajić 257 sudi lz »Žene u borbi«, glasila AFŽ Hrvatske, lipanj 1943 Iz N a r e d b e br. 19 259 Štaba I V . u d a r n o g k o r p u s a N O V i P O J u g o s l a v i j e o d 26. I . 1945. o p o s t a v l j a n j u i p r o i z v o đ e n j u ž e n a b o r a c a 263 Slavonija 265 D o p i s Štaba V I . k o r p u s a o d 30. V . 1944. r e d a k c i j i » Ž e n e u b o r b i « , g l a s i l u G l a v n o g odbora A F Ž za Hrvatsku o istaknutim ženama borcima X I I . brigade 266 �P r i j e d l o g za p r i z n a n j e r a n g a k a p e t a n a p r v o b o r c u M i l a k o v i ć - P a n j k o v i ć A n i . . . 267 U X I I . u d a r n o j b r i g a d i b i l o je na d a n 29. V I I I . 1943. 136 ž e n a 268 Među ženama borcima X I I . prolet. udarne brigade borile su se i o v e drugarice 269 P r i j e d l o g z a p r o i z v o đ e n j e u čin p - p o r u č n i k a J u g o v i ć D u š a n k e b o r c a X V I . o m l a dinske b r i g a d e » J o ž a V l a h o v i ć « U redovima boraca XVI. 274 omladinske brigade »Joža Vlahović« bile su i ove drugarice 275 M e đ u ž e n a m a b o r c i m a X V I I I . b r i g a d e bile s u i o v e d r u g a r i c e 278 Žene borci Osječke b r i g a d e X I I . udarne d i v i z i j e Spisak drugarica I. bataljona Osječke b r i g a d e 282 Drugarice I I . bataljona Osječke brigade 283 Drugarice I I I . bataljona Osječke brigade 284 Drugarice IV. bataljona Osječke brigade 285 O n a j b o l j i m drugaricama borcima i bolničarkama Osječke brigade 286 P r i z n a n j e borcima X I I . udarne i Osječke b r i g a d e za borbene uspjehe u periodu o d 15. V I . d o 10. I X . 1944 289 M e đ u borcima O s j e č k e i č e h o s l o v a č k e b r i g a d e » J a n Ž i š k a « bile su i o v e drugarice 290 D o p i s Štaba V I . k o r p u s a od 22. V. 1944. u r e d n i š t v u » Ž e n e u b o r b i « , o i s t a k n u t i m ž e n a m a borcima X V I I . b r i g a d e i ostalih jedinica V I . korpusa N O V 291 B i o g r a f i j a N a r o d n o g heroja Perse Bosanac 293 Među borcima X V I I . udarne brigade nalazile su se i ove drugarice 294 U jedinicama X. divizije Narodno-oslobodilačke vojske Hrvatske (XVII. i XXI. b r i g a d i ) b i l e su na d a n 20. I X . 1943. 262 ž e n e 294 U X V I I . b r i g a d i N O V b i l o j e n a d a n 1 . V . 1943. 247 ž e n a 295 U X X I . slavonskoj i X X V . brodskoj b r i g a d i borile su se i o v e d r u g a r i c e 298 U jedinicama V I . korpusa N O V Hrvatske bilo je na dan 20. l i s t o p a d a 1943. 929 ž e n a 299 P o p i s poginulih d r u g a r i c a boraca i rukovodioca u jedinicama na području Štaba V I . korpusa N O V J 301 Među m n o g i m borcima partizanskih odreda i raznih jedinica Slavonije borile su se i o v e d r u g a r i c e 313 U j e d i n k a m a I I . o p e r a t i v n e z o n e bilo je na d a n 4. I X . 1943. 128 ž e n a 317 P r i j e d l o g za unapređenje Š r a j b e r A n đ e l k e u čin poručnika 320 I z n a r e đ e n j a š t a b a s a n i t e t s k o g o d s j e k a I I . k o r p u s a N O V i P O H o d 8 . V I I . 1943. o razmještaju ženskog sanitetskog kadra kod vršenja besplatne ambulantne službe 321 I z n a r e đ e n j a s a n i t e t s k o g o d s j e k a I I . k o r p u s a N O V i P O H o d 8 . V I I . 1943. o r a z m j e š t a j u ženskog sanitetskog kadra u vojno-partizanske bolnice Iz i z v j e š t a j a šefa sanitetskog odsjeka V I . korpusa od 4. X I I . 322 1943. s a n i t e t s k o m o d s j e k u G l a v n o g štaba H r v a t s k e o ž e n a m a s a n i t e t s k i m r a d n i c i m a 323 I z n a r e d b e š e f a s a n i t e t s k o g o d s j e k a V I . k o r p u s a N O V J o d 4 . X I I . 1943. k o j o m s e p o h v a l j u j e veći b r o j drugarica u pozadinskom sanitetu Pohvala Kati požrtvovan rad Govorušić, politkomesaru 324 vojno-partizanske , , . bolnice za njen 325 �Žumberak i Pokuplje 326 Naredba kojom se Milka K u f r i n postavlja z a politkom-esara III. čete bataljona »Jože Krasa« 328 Biografija Narodnog heroja Milke Kufrin 328 Među bile ženama su i Pregled borcima ove žumberaČko-pokupskih i turopoljsko-posavskih brojnog stanja 330 i naoružanja jedinica II. operativne zone NOV Hrvatske Iz i PO * Zagrebačka 338 oblast izvještaja štabu jedinica drugarice 339 referenta Hrvatske o saniteta ustaškom II. operativne napadu na zone od 16. partizansku X. bolnicu 1943. Glavnom iznad Osijeka (na Kalniku) 340 I z i z v j e š t a j a s a n i t e t s k o g o d s j e k a Štaba X . z a g r e b a č k o g k o r p u s a o d 1 . V I I I . 1944. o p a r t i z a n s k o j bolnici u M o s l a v i n i 341 D o p i s Š t a b a X X X I I . d i v i z i j e o d 28. X . 1944. p o l i t k o m e s a r u X . z a g r e b a č k o g k o r pusa s p o d a c i m a o d r u g a r i c a m a u X X X I I . d i v i z i j i Izvještaj Štaba X X X I I I . d i v i z i j e o d 31. X . 342 1944. p o l i t k o m e s a r u X . z a g r e b a č k o g korpusa o drugaricama u diviziji 342 P i s m o K o m a n d e v o j n o g p o d r u č j a X . z a g r e b a č k o g k o r p u s a o d 5 . I I I . 1945. O k r u ž nom narodnom odboru V a r a ž d i n o smrti Đurđice Danić 344 U r a z n i m j e d i n i c a m a X. k o r p u s a b o r i l e su se i o v e d r u g a r i c e 345 B i o g r a f i j a Narodnog heroja M a r i j e Vidović Abesinke 356 N e k o l i k o i z j a v a djece, k o j a su p r e ž i v j e l a ustaški teror u Baniji, Lici i Kordunu 361 Pod vidom pokrsta, a uz suradnju katoličkog klera, ustaše su vršili masovan pokolj srpskog naroda 362 Iskazi djeee, koja su preživjela »pokrst« I z v a d a k i z p o p i s a d j e c e sela Č e m e r n i c e č i j e s u r o d i t e l j e p o b i l i ustaše . . . . 364-365 L o b o r - g r a d , l o g o r za ž e n e i d j e c u o s n o v a n u r u j n u 1941. Iz dokumenata Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih po366 magača, br. 16141 o logorìi Lobor-grad Strahote Iz logora Đakovo dokumenata magača, br. Državne komisije 16142 od 11. IV. za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih po366 . 1946 P o k o l j djece u logoru Jasenovac lz dokumenata Drž. komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača 368 zločina okupatora i njegovih pomagača 369 N a s e l j e i l o g o r T e n j e o s n o v a n 1941. Iz dokumenata Drž. komisije za utvrđivanje Putni n a l o g D r a g i c i Habazin izdan od H r v . Crv. križa za preuzimanje i prijevoz djece iz sabirnih l o g o r a Jasenovac, Mlaka i Ustica (neprijateljski 370 dokument) Djeca u koncentracionim logorima Stara Gradiška i Mlaka Izjava Dragice patora i njegovih Habazin - pomagača lz arhiva Državne komisije : za utvrđivanje zločina oku371 �S a b i r n i l o g o r i za ž e n e i d j e c u s K o z a r e Iz izvještaja Mihajla Komunickog »ministarstvu L o g o r za djecu s K o z a r e u G o r n j o j Izjava prof Kamila okupatora i njegovih Breslera udružbe KDH«, od 9. VIII. 1942. 373 Reci u Hrvatskom Zagorju pred Državnom komisijom za utvrđivanje zločina 374 pomagača U r e d b a u s t a š k o g » m i n i s t a r s t v a u d r u ž b e « o d 23. V I I I . 1942. o r a z m j e š t a j u i z b j e gličke djece (neprijateljski 377 dokument) Iz i z v j e š t a j a ustaškog » m i n i s t a r s t v a zdravstva« o karanteni u Sisku 378 » P r i h v a t i l i š t e z a d j e c u i z b j e g l i c a « u Sisku - n a j s t r a š n i j i k o n c e n t r a c i o n i l o g o r lz zapisaka Jane Koch 380 Djeca iz kolone smrti Iskaz očevidaca Jane Kock i Anke 383 Meleš • O zdravstvenom stanju djece u logoru Jastrebarsko Prema za i izjavama prof. dječje bolesti. njegovih Branka — Iz Dragišića, dokumenata dr. Drž. Kine Dragišić komisije i za dr. Glumca utvrđivanje - specijalisti zločina okupatora 384 pomagača Prvi smijeh 387 Iz zapisaka Tatjane Marinić i Staše Jelić o logoru u Jaski I z v j e š t a j D r ž a v n o g d o m a z a m a l u d j e c u n a J o s i p o v c u o d 13. X . 1942. H r v a t s k o m Crvenom križu o očajnim zdravstvenim prilikama u domu (neprijateljski Pregled i statistički podaci bolesti i s K o z a r e u Z a v o d u za (neprijateljski U prosincu Izvještaj 389 dokument) smrtnih slučajeva i prihvatilištu za djecu gluhonijeme u Zagrebu 391 dokument) 1942. b i l o j e u t a l i j a n s k o m l o g o r u n a R a b u »ministarstva vanjskih poslova KDH«, 7. od I. 1000 d j e c e i z H r v a t s k e 1943. hrvatskom Crvenom 392 . križu o zatočenju hrvatske djece na Rabu (neprijateljski dokument) Okružnica okružnog rima o AFŽ odbora uređenju AFŽ dječjeg za Kordun od 12. I. 1943. Kotarskim odbo- doma 393 I z v j e š t a j o d 31. I . 1943. o t e š k i m z d r a v s t v e n i m p r i l i k a m a p r i h v a t i l i š t a z a d j e c u s K o z a r e u Z a v o d u za g l u h o n i j e m e u Z a g r e b u (neprijateljski 394 dokument) I z v j e š t a j d j e č j e g d o m a u v r e l u M r e ž n i c e o d ,8. V . 1943. O k r u ž n o m o d b o r u A F Ž K a r l o v a c o stanju u domu Pismo Štaba I. 385 odreda V. operativne zone od 22. V. 1943. Kotarskom odboru A F Ž Crikvenica o brizi za djecu boraca 396 P a r t i z a n i su n a s s p a s i l i 398 Pismo Okružnog odbora A F Ž K a r l o v a c od 17. V I . 1943. k o j i m s e u p u ć u j e j e d n o dijete u dječji dom u Vojnički Grabovac Dopis Okružnog odbora AFŽ Karlovac 398 od 19. VII. 1943. uredništvu »Vijesti« o d j e č j e m domu Dopis Z A V N O H - a od 2. 400 IX. 1943. u p r a v i d j e č j e g d o m a u Vojničkom Grabovcu k o j i m se šalje jedan padobran za izradu d j e č j e g rublja 401 I z v j e š t a j O k r u ž n o g o d b o r a A F Ž K a r l o v a c o d 4 . I X . 1943. G l a v n o m o d b o r u A F Ž Hrvatske o organizaciji d j e č j e g doma u Vojničkom Grabovcu 402 �Dopis Okružnog prilozima Pismo odbora za d j e č j i Okružnog AFŽ Karlovac od 6. IX. 1943. agitpropu CK KPH o dom odbora 404 SPŽZ Bele Krajine Okružnom odboru AFŽ Karlovac k o j i m se šalju darovi za d j e č j i dom na Kordunu 405 D o p i s Z A V N O H - a o d 15. I I . 1944. K o t a r s k o m N O O K o r e n i c a o p r e s e l j e n j u d j e č j e g d o m a iz Š e g a n o v c a u B a n i j u Iz izvještaja Tatjane Marinić 405 od 9. IV. 1944. socijalnom odjelu Z A V N O H - a o d j e č j e m domu u Šeganovcu 406 P i s m o Š t a b a I . u d a r n e b r i g a d e V I I I . d i v i z i j e o d 18. I I I . Vojničkom 1944. d j e č j e m d o m u u Grabovcu 409 M a s o v n i pokolj žena i djece u selima Sinjske K r a j i n e lz članka- »Zločin izvršen od „Vražje divizije" u selima Sinjske krajine«, »Slobodna 409 Dalmacija«, od 16-17. X. 1946 Izvještaj D a n i c e C a z i o d 20. I V . 1944. z d r a v s t v e n o m odjelu Oblasnog N O O za Slavoniju o d j e č j e m domu u Zvečevu Izvještaj 410 s o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a o d 28. I V . 1944. o d j e č j i m d o m o v i m a n a oslobođenom teritoriju Hrvatske 412 O o r g a n i z a c i j i d j e č j i h d o m o v a na B a n i j i 414 O d g o v o r s o c i j a l n o g o d j e l a Z A V N O H - a o d 10. V I . 1944. R a d e t i ć S t e v i b o r c u N O V o s m j e š t a j u nezbrinute d j e c e n j e g o v o g brata u domu 416 I z v j e š t a j soc. o d j e l a Z A V N O H - a o e v a k u a c i j i d j e c e u I t a l i j u 2. i 3. V I I . 1944. . . 417 Članak iz »Žene u borbi«, glasila Glav. odbora AFŽ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. 420 Evakuacija nezbrinute djece s oslobođenog područja u Italiju Izvještaj soc. o d j e l a O b l a s n o g N O O z a S l a v o n i j u o d 15. V I I . 1944. Z A V N O H - u o d j e č j e m domu u Zvečevu Briga soc. odjela ZAVNOH-a 422 za smještaj djece, trudnica i majki s dojenčadi 422 I z v j e š t a j p r o s v j e t n o m odjelu Z A V N O H - a o radu osnovne i srednje škole d j e č j e k o l o n i j e u Santa Cesarei 424 Pet mjeseci života i školskog rada u pustinji 426 Članak iz »Našeg lista«, logorskih novina prvog logora, br. 1,81, 1944 I z v j e š t a j s o c i j a l n o g o d j e l a O b l a s n o g N O O - a Z a g r e b a č k e o b l a s t i o d 4 . V I I I . 1944. soc. o d j e l u Z A V N O H - a o b r i z i za d j e c u , žene, i n v a l i d e i i z b j e g l i c e 430 I z v j e š t a j i z a s l a n i k a Z A V N O H - a M i r e D e b e l j a k i S a š e Z l a t a r i ć o d 15. V I I I . 1944. soc. o d j e l u Z A V N O H - a o d j e č j i m d o m o v i m a u R a d o n j i i J o v i č i ć i m a Dopis Oblasnog N O O za Dopis socijalnog odjela Slavoniju od ZAVNOH-a 23. od 5. XII. II. 1944. 1945. Okr. NOO 432 za predsjedništvu Viroviticu 436 ZAVNOH-a o o r g a n i z a c i j i d j e č j e kolonije u Splitu 437 I z v j e š t a j V l a t k e B a b i ć i z B a j m o k a p o č e t k o m 1945. u p r e b a c i v a n j u i z b j e g l i c a s a teritorija Z a g r e b a č k e oblasti u V o j v o d i n u Izvještaj 438 od 17. I I . 1945. Z A V N O H - u o e v a k u a c i j i i s m j e š t a j u ž e n a i d j e c e iz Hrvatske u Vojvodinu 440 Djeca borci u Narodno-oslobodilačkoj vojsci Nekoliko Biografije biografija djece boraca 443 447 �KRATICE NOV NOP NOB PO KP CK FNRJ FNRH KPJ KPH AFŽ AOŽ URS SKOJ SMG SBOTIČ SDS SPŽZ HSS CK KPJ CK K P H CK SKH OK K P H NP NOO OK KK NOF CKS MK 0 0 AFŽ SSSR USAOH AVNOJ ZAVNOH JNOF PK RK = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = — = = = Narodno-oslobodilačka vojska Narodno-oslobodilački pokret Narodno-oslobodilačka borba Partizanski odredi Komunistička partija Centralni komitet Federativna Narodna Republika Jugoslavija Federativna Narodna Republika Hrvatska Komunistička partija Jugoslavije Komunistička partija Hrvatske A n t i f a š i s t i č k a f r o n t a žena A n t i f a š i s t i č k i odbor žena U j e d i n j e n i radnički sindikati Savez komunističke omladine Jugoslavije Savez mlade generacije Savez bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih, industrijskih činovnika Samostalna demokratska stranka Slovenske protifašistične ženske z v e z e H r v a t s k a seljačka stranka Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske Centralni komitet Saveza komunista H r v a t s k e Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske Narodna pomoć Narodno-oslobodilački odbor Okružni komitet Kotarski komitet Narodno-oslobodilačka fronta Centralni komitet Slovenije Mjesni komitet Okružni odbor A n t i f a š i s t i č k e f r o n t e žena Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Ujedinjeni savez antifašističke omladine H r v a t s k e Antifašističko v i j e ć e narodnog oslobođenja Jugoslavije Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske Jedinstvena narodno-oslobodilačka f r o n t a Pokrajinski komitet Rajonski komitet �ISPRAVCI U toku štampanja II. knjige »Žene Hrvatske u NOB«, stigli su neki ispravci na m a t e r i j a l e iz I. k n j i g e , k o j e niže donosimo: str. 281. Potpisi pod slikama — Tonka su izmijenjeni. Na p r v o j slici je A n a M r k o c i , na d r u g o j Mrkoci-Jurijj. str. 420. l i j e v i stupac", 10 red odozgo: U i z v j e š t a j u stoji da su u C r n o j G o r i ( P e l j e šac) sve žene nepismene. - Drugarice sa terena su nas izvijestile, da su v e ć p r i j e rata sve žene do 50. g o d i n a u tom k r a j u bile pismene. str. 420. U istom pasusu piše, da je M a r i j a R a d e l j e v i ć poginula u zatonskoj T a j podatak n i j e . točan. M. R. općini. je poginula u Vrućici na Pelješcu, o čemu piše dokument na str. 328, z a d n j i pasus desno. T a k o đ e r n i j e točan podatak, da je postojala zatonska općina. Drugarica, k o j a je davala izvještaj, sa tog terena, te su se tako potkrale greške. str. 421. Ad Obi. odb. A F 2 za D a l m a c i j u , t. 5: stoji: Bučišće, treba: Pučišće. str. 487. fus. 1. red 5. odozgo: stoji: R a d m a n o v i ć J., treba: R a d a n o v i ć J. str. 551. stoji: R a d m a n o v i ć J., treba: Radanović J. M o h m o , da se i d a l j e šalju ispravci na m a t e r i j a l e I. i I I . k n j i g e . R e d a k c i j a nije �Tehnička redakcija i grafička oprem ä ČUČA SMOKVINA-BORANIĆ Crtež na naslovnoj strani izradio HUBERT KRULJAC za prvi broj » Ž E N E U BORBI«, — lipanj 1943. Lektura i korektura ANKA OSZELDA Štampano u tiskari GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE Strojni slog M. ORŠIĆ Cinkografija M. PODHRAŠKI, I. PETEK, V. BALAŠ Prelom F. L U Ž A R i M. K O S štampao I. D R O B N I Č , A. M E R T , D. PEVEC, Z. O P R E Š N I K , S. S M E R D E L , R. C R N I Ć Uvezano u knjigovežnici GRAFIČKOG ZAVODA HRVATSKE � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi: knjiga druga Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource Marija Šoljan Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1955 Rights Information about rights held in and over the resource Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 30-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 544 str. AFŽ Hrvatska narodna herojka Narodnooslobodilačka borba NOB žene borci ženski pokreti http://afzarhiv.org/files/original/775a4a92c347cdd2c78774ff938446cb.pdf e04cb23e1cfabcfdea3ca35716b81545 PDF Text Text ��Kata PejnoviC �IZDAVACI MONOGRAFIJE: Savjet za pitanja drustvenog polof.aja tene RK SSRNH redakcija Casopisa »:lena« Odbor Nagrade »Kata PejnoviC« i Institut za historiju radniCkog pokreta SRH GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marija So/jan BakariC Savjet za pitanja drustvenog polozaja zene RK SSRNH REDAKCIJA: Stojanka Aralica Anka Bents lela BiCaniC N eda Drakulit Marija Erbet.nik Fuks Soka KrajaCiC Artica Maga.Sit Marija SentiC :ZakniC clr Gordcma VlajCiC Savjet redakcije casopisa »Zena« Odbor Nagrada »Kata Pejnovic« Institut za historiju radnickog pokreta SRH SIRA REDAKCIJA: izdaju ovu monografiju Cana BaboviC Jakov Blazevic Pero Car lela Cuk V aska Duganova l'iktorija JankoviC RadoviC Doko 1ovaniC Greta Kavaj Zorka Karat Veselinka Malinska Torno NikSiC Bosa PejoviC ProtiC dr Mirjana PoCek MatiC Mile Pocuca Mara Rupena Dubravka Skarica Rui.a TacliC Vida TonzSiC Mara VejnoviC U cast cetrdesetgodisnjice Titovih i nasih jubileja U cast tridesetpetgodisnjice Antifasisticke fronte zena Jugoslavije U Zagrebu prosinca 1977. TEHNICKA REDAKCIJA I OPREMA: CuCa Smokvi1za~BoraniC SEKRETAR REDAKCIJE: Draga PisaroviC KOREKTOR: Blai.e~zka Trf.an Tisak: Stamparski zavod »Ognjen Prica« Zagreb Naklada: 10 000 primjeraka Stampanje zavrSeno studenog 1977. g. ��, v KATA PEJNOVIC- ZIVOT I DJELO Revolucionarni radnicki pokrct u Jugoslaviji, prcdvoc1en Komunistickom partijom, imao jc mean stotinama tisuca sudionika svoje junake, junakinje i narodne heroje. Njihov se lik revolucionara stvarao na odanosti KomustiC~ koj partiji, u djelovanju ostvarivanja zivotnih stremljenja radnih !judi, u zajednistvu nasih naroda. Obiljezja su njihova: neustrasivost, samoprijegor i poZrtvovnost berea, podudarnost rijeci i vlastitog djela. Kata Pejnovic jedna je od tih junakinja Jugo· slavije i narodnih hcroja, koja vee u godinama prije drugog svjetskog rata izrasta u prekaljenog revolucionara. Njen Zivot je priCao o trazenjima boljeg, ljudskijeg zivota za sebe, svoje suseljane, za narod. Njeno djelo govori o beskrajnoj odanosti Komunistickoj partiji, idejama koje su je nadahnjivale i koje su je vodile. Prenoseci ih, sama raste s njima, unosed u njih svu njoj svojstvenu zivotnu realnos!. Kao istaknuta licnost nase oslobodilacke borbe i Revolucije ona ucestvuje u dizanju naroda na Ustanak, sluzi primjerom tisucama zena antifasistkinja. U jednom historijskom trenutku ona raste do simbola borbenih zena Jugoslavije. I upravo zato lik Kate Pejnovic, zene u crnoj marami - predratnog komuniste, clana OkTliZnog komiteta KPH za Liku, majke petero djece i clana IO Antifasistickog vijeca narodnog osloboaenja Jugoslavije i Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobot!enja Hrvatske, saveznog i republickog zastupnika u mnogim sazivima, i clana CK KPH ne moze se odvojiti od historijske Prve zemaljske konferencije AF2 Jugoslavije. Tako je Kala pestala simbol jednog vremena u kojem se rat!ao novi tip zene Jugoslavije - partizanke, borca i rukovodioca. Krenimo na izvoriSte tog bogatog i osebujnog zivota. Sagledajmo pobliZe odaklc je dosla Kata Pejnovic, gdje je to, i kada, nasla sebe u onoj svojoj autenticnoj ulozi i u smislu postojanja. Upoznajmo sredinu, prilike i !jude s kojima se sretala, s kojima je djelovala i drugovala, koji su doprinijeli tome da ut!e u Partiju u vrijeme kad je Komunisticka partija hila u dubokoj ilegalnosti i kad je u cijeloj Jugoslaviji bilo osam tisuca clanova Partije. Upoznajmo je kao clijcte, cljevojku, zenu i majku, poljoprivreclnika, susjeda, clruga, partijskog raclnika i funkcionera. Srest cemo je mcc1u rukovocliocima - pokretaCima Ustanka u Lici, i kao jednog od najistaknutijih nosilaca razvoja organizacija Antifasisticke fronte zena Like i preclsjednicu te licke organizacije. Ta nasa traZenja bit ce kretanje tragovima clokumenata, njcnih zabiljeski, Clanaka i govora, sjecanja njenih suboraca-suclionika u zajednickoj borbi. Na kraju srest cemo jc kao Naroclnog heroja. A prije toga jos na mnogim mjestima u kojima je cljelovala. U Vijecu naroda Savezne Skupstine kao poslanika, u Preziclijumu Sabora NRH kao potpredsjeclnika, u rukovoclstvu Crvenog kriza Hrvatske, u Matici iseljenika Hrvatske, u PreclsjeclniStvu Ratnih vojnih invalicla i Savezu uclruzenja boraca Hrvatske, kao potpreclsjeclnika Prosvjete, kao clana CK KP Hrvatske. Naravno, i u njenoj Lici kojoj sc uvijek vracala kao svom pravom ognjiStu, u Smiljanu gclje je ostalo samo razoreno kuCiste njcnog nekaclasnjcg doma i stara lipa pod kojom je rado sjeclila sa svojom porodicom, sa svojim suseljanima i drugovima. 5 �Njena trazenja srest cemo i u skolama koje nose danas njeno ime, u radoznalosti ucenika za saznanjima, u domovima zdravlja s njenim imenom, u djecjim ustanovama po njoj imenovanim. Srest cemo je posebno u Nagradi njenog imena koja se dodjeljuje za izuzetne napore i za stvaranje konkretnih uvjeta za afirmaciju drustvene uloge zene u udruZenom radu i javnom zivotu i takva ostvarenja u oblasti znanosti, publicistike, knjizevnosti. DJETINJSTVO, DJEVOJASTVO I MATERINSTVO PODNO VELEBITA Da bismo je bolje upoznali, moramo poceti pricanjem jedne zivotne povijesti s kraja proslog stoljeca. Kala Pejnovie, rodena Bogie, rodila se 21. marta 1899. godine u Smiljanu, selu podno Velebita. Smiljan je pet kilometara udaljen od Gospica. »Vrlo lijep i divan kraj« - reCi ce Kata Pejnovic za svoj zavicaj. Uz to ce dodati, opisujuCi taj predratni opcinski centar, i nekoliko statistickih podataka da ga pobliZe odredi: »U godini 1931. bilo je 985 domacinstava sa 4.782 stanovnika. Od toga 2.145 muskaraca i 2.637 zena. Medu njima Hrvata 4.161 i Srba - 621. U nasu opCinu Smiljan pripadala su jos i mnoga sela i zaseoci: BuZim, Rastoka, Trnavac, BruSane, Rizvanusa i Polje Smiljansko. Prema podacima iz isle godine, teritorij opCine protezao se na 158 km' sa oko 27.000 jutara zemlje. Racuna se da je pred izbijanje II svjetskog rata opCina mogla brojiti oko 5.500 stanovnika« .' Katin otac, Dmitar Bogie, jos za sluzbovanja u Austro-Ugarskoj monarhiji razbolio se i otiSao ra6 no u penziju. Tada s zenom Jelenom, rodenom Dobric, seli iz Lapca, gdje se nalazio na sluzbi sa svoje cetvero djece, u svoj rodni Smiljan. Tu se rada jos petoro djece, sesta po redu rodenja bila je Kala. »U Smiljanu se otac zaduzio i napravio kucu. Zemlje ga je dopalo malo. Otac je bio jako dobar. Iako nije mogao raditi, ucio nas je raditi. Vee od osme godine uCili su me svim poslovima u kuCi i van nje. Majka je bila krojacica. Ona je zensku djecu ucila sivati. Najstarija sestra sivala je s njom u selu. Drugu, mladu sestru poslala je u Gospic da nauCi sivati gradanska odijela. Tako nas je majka na iglicu othranila«. Najosnovnije potrebe porodice namirivale su se iz oceve penzije. »Sjeeam se dobro, kad bi otac dobio penziju otisao bi da kupi najosnovnije namirnice. To bi dijelio pomalo svakome, i nikad se do sita najesti. Zivjelo se Iesko. Mati je sila dan i noc. Trudila se da nas dobro odgoji. Majka je bila plemenita i inteligentna zena. Ucila je seljake higijeni i redu, zene je uCila kuhati i imala je na njih puno utjecaja iako je bila nepismena. Smatram i danas da sam sve ono sto je u meni plemenito bastinila od svoje majke. Ne znam da li je otac imao neku drugu skolu osim osnovne. Imao je malu bibliotecicu iz koje sam kao dijete sve knjige procitala: narodne pjsme, kalendare i sl.« Cim su Bogieeva djeca porasla, iSH su raditi i drugima, da smanje roditeljima brige za uzddavanje doista velike, jedanaestoclane poredice. Kata se isticala medu dobrim radnicima i svi su je trazili. Kata o tome kaze: »Bracu je mati slala u zanat, tako da su se razasuli svuda po zemlji. Bila sam mala kad su otisli u svijet. U Smiljanu je jedino ostala sestra Draga Lemajie. Nju su ustase ubili 1941. godine. Ostavila je iza sebe dvoje djece prvoboraca NOB·a«. Sestra Mica, udata Krajnovic, u Citluku, rasla je s Katom podno Velebita i odgojila cetvero djece boraca NOB-a. Kata je bila izvanredno zivahno i nestasno dijete, odlican dak, ali je dobivala i batina. Otac je cesto morao u skolu, a i zanimao se kako mu uci dijete. Tada bi slusao same pohvale od uciteljica Jovicke i Petrovieke i od nadzornika Stipca: »Dei dobro, najbolji je dak u skoli. Ali je sva vrazja, pobiju se djeca, tu je i Kata, pa ju moram viSe puta tuci.« Otac bi uvijek nalazio razumijevanja, jer je znao da je odlican dak. »Caca me volio mnogo. Sjecam se jednom mi je kupio plavi cic na cvjetice. Sasila sam suknjicu na tri volana, a gore bluza. Eh, sto sam se ogledala i vrckala u torne«.1 Kako su duboko usjecena u pamcenje takva djetinja ispunjenja zelja. Ali poslije zavrsene skole, Kata ostaje kod kuce. Nadzornik skole Stipac uzalud uvjerava oca da ju dade u gimnaziju. Prilike i mogucnosti nisu to dozvoljavale. Tako je poceo njen zivot i borba za zivot. U Smiljanu se zivjelo tesko, pogotovo ako se zivjelo samo od poljoprivrede. Proizvodi su se tesko prodavali, i ako nije bilo drugog dinara kraj se s krajem tesko vezao. Rodilo malo, prodavalo se jeftino i tesko. Preostaje joj da radi, kao i druge djevojCice njene dobi, jer u njenoj kuCi nije bilo nikog u Americi da bi slao novae kao nekima, koji su bo!je zivjeli. Radi tako Kat a Bogiceva i u kuci, i na njivi, i u selu kod imucnijih seljaka. Sarna ce reCi da je iSla u nadnicu: kopala, :lela, radila u imucnim kucama. I jos: »Placali su mi kao i odraslim curama,« Iako su Katinu porodicu u selu smatrali imucnijom, Kata Bogiceva pamti prvi svjetski rat, aprovizaciju, glad i nepravde. Dok je na ognjiStu lonac s vodom uzalud pripravan cekao brasno, Kata se svadala s biljeznikom: »Gazdama dajete bijelo brasno, a nama ni zobeno«. Uza sve to Kata je znala biti i vesela i vedra, kako to vee biva u mladih. Takve su bile i djevojke i mladiCi njene dobi. Iako je promatrala Zivot i sve viSe shvaCala nepravdu, na casove i zaboravljala, vesela po naravi i orna za salu. Tako se i zadjevojcila. »Voljela sam pjesmu i pies. U selu je postojao jedan tamburaski zbor u kojem je sviralo nekoliko mladica. Omladina se sastajala oko crkvenih zborova gdje se pjevalo i plesalo. Katina se mladalacka ljubav prekinula smrcu voljenog momka u sjeci drva u sumama Velebita. Sve je to bio dio Kalina zivota. Ona, kakva je bila, intenzivno je prozivljavala taj gubitak. Bila je i dobra vezilja. Znala je tkati cilime i poznate licke biljce. Sastavljati boje u sarenice. Svojim sestrama i udavacama u selu spremala je dote, samo sebi nije. Za nju nije dostiglo. Dok su se mladi tako sastajali, ona bi im znala nesto i procitati. Pocelo je - sjeca sc- s »Bojem na Kosovu«. Knjige bi nalazila u jednoj biblioteci u selu. Sjeca se da je to bilo u kuCi u kojoj je zivio Tesla. Bila je tu zaboravljena biblioteka, knjige nitko nije citao, pa ni zapazio da ih ona uzima. Citala je i novine pa bi i to koristila u razgovorima. Tu su poceli njeni prvi razgovori s ljudima 0 zivotu. U tim svakodncvnim razgovorima prenosila jc i svoja prva iskustva i znanja, onako kako je to Cinila nekoc i njena majka. Ona se je u periodu I svjetskog rata u vremenu svog 7 �zadjevojcenja nagledala i drugih stvari, sabire i gorka zivotna iskustva a poslije rata svjedokom je nepravdi i zlodjela sto ih u njenu kraju poCinise zandari: »Mrzila sam to i uvijek mislila mora nesto drugo dock Bile su to jos samo slutnje, nadanja u nevolji, i nista vise. Reakcije na sve vrste nepravdi i necovjestva. Reakcije na razlike medu bogatima i siromasnima. Bilo je to vrijeme Obznane. U njoj se budi silan osjecaj za pravdu. To je bilo onda samo to! Te sumnje bile su upucene i prema krcmarima kojih je bilo dosta u Smiljanu i koji su bili posjednici, kao i prema trgovcima- nasuprot seljacima- koji su zivjeli od svojih proizvoda i bili siromasni, a neki i gladovali. U svojoj devetnaestoj dvadesetoj godini, znaci poslije prvog svjetskog rata, 1919. godine, Kata Bogiceva upoznaje svog buduceg supruga Jovana Pejnovica. I on je bio radom iz Smiljana, ali je punih petnaest godina proveo na radu u Americi, kuda je otiSao kao djecak s navrsenih petnaest godina. ViSe se ne vraca u svijet i ostaje kod kuce. Bio je stariji od Kate oko deset godina. Mnogi su je odgovarali od tog braka, ali »dala sam rijec i ja cu je odrzati«, odgovarala je ona i uskoro se, 1921. godine, udala. »Nije donio mnogo novaca iz Amerike, tek toliko da kupi neku zemlju, a njegovi su vee imali prilicno zemlje koju je trebalo obraditi. U kuCi mog supruga zatekla sam samo svekra i svekrvu«. Kad se Kata udala, maja 1921. godine, na nju se srucuje mnogo posla. Njenom muzu u pocetku »nisu bili dragi seljacki poslovi« - kako je ona rekla - »trebalo je vremena da se snade kod kuce«. Kad je umro svekar, a svekrva otiSla kceri u Bosanski Perovac, Kati je bilo jos teze »jer je svekrva 8 ipak nesto pomagala u kuCi«. A dosla su i djeca, njih petcro.' Tada vee i muz radi, »jer tesko bi bilo obavljati poljskc pos!ove i odgajati djecu. Bio je dobar radnik, muz i otac. Nije bio kao drugi seljaci koji nece zeni ni drva nacijepati. On je radio i ostale kucne poslove. Zajedno smo radili i u polju i u kuci. Najgore je bilo to sto nase proizvode nismo mogli prodavati, a novae je bio potreban za podmiru poreza i najnuznijih kucnih potrepStina.<c 1 Institut za historiju radniCkog pokreta Hrvatske, Zagreb, Memoarska grada, 87(III, !0(12, Kata PcjnoviC, Autobiografija i sjcCanJe na razvoj NOB-a u Smi!janu i Lici. Isti izvor koristi se u Citavom tckstu i posebno se nc navodi. l NataSa Popovicki: teua u ta11moj marami, 2ena, 1958, br. I, 22-23. J Prcma kazivanju njcne kCerke Milice majka je rodila osmoro djcce, ali je prvo dvoje blizanaca odmah umrlo, a trcCe dijcte u 4. godini Zivota. OD SPOZNAJE ZIVOTNIH ISTINA DO PARTIJE Dosadasnje slutnje o tome da mora postojati mogucnost nekog drukcijeg zivota dobivaju realnu osnovu. Pred njom se otvaraju perspektive sa svom svojom odredenoseu. Spoznaje da se za drugaciji zivot, drukCije odnose medu ljudima, mora boriti, voditi dugotrajna borba za koju se treba oboruzati znanjem. To je put koji je Kata Pejnovic, supruga i majka, zena iz Smiljana, primjerna domadca odabrala kao svoj pravi i jedini put u svojim tridesetim godinama zivota, aktivirajuci 'se na programu Komunisticke partije Jugoslavije. Oko 1936. godine zivot Kate Pejnovic dobiva i svoj puni drustveni smisao. Dvije godine kasnije, godine 1938, bila jc primljena u clanstvo Partije, u smiljansku celiju KPH. Njeno susretanje s Komunistickom partijom poklapa se s vremenom kad se politicki rad Partije medu sirokim slojevima naroda, na njihovu pridobijanju za program Partije, osjetio veoma intenzivno u cijeloj Jugoslaviji, pa taka i u Lici. Kata Pejnovic dolazi veoma cesto u Gospic da bi tu prodala svoje mlijecne proizvode, da bi nabavila za kucu koji dinar i kupila najpotrebnije. Razgovara s ljudima, nabavlja knjige i taka sve vise dobiva i odgovore na pitanja koja je muce a postavljaju se na svakom koraku. Blize se upoznaje u to vrijeme i sa svojim susjedom, slasticarskim radnikom Jovom Rajcevicem, komunistom, clanom gospieke partijske celije, zaposlenim kod slasticara Poglajna. On otada cesce navraca u kueu Pejnoviea is Katom razgovara i daje joj knjige. Snabdijeva je i politickom stampom koju ona prenosi u svo jim ml jekarskim kant am a iii kosaricama u Smiljan. »Bilo je to vrijeme spanjolskog gradanskog rata (1936-1938). Pokazala sam se u nekim akcijama« - kaze o tome Kata Pejnovie skrto kao i uvijek kad govori o sebi, o svom radu. Prva knjiga koju je dobila od Jove RajceviCa, bila je »Mati« Maksima Gorkoga. Iako je rijec o literaturi, u Katinu zivotu odigrala je ta »Mati«, izuzetan lik zene- majke - aktiviste, veliku ulogu. Po svojoj simbolici, po istovjetnosti, iako u drugom vremenu i u drugim sredinama, dobiva jos vece znacenje. Materinstvo ne maze biti u opreci s politikom. To je Kata Pejnovic takoder naucila iz te knjige, pamtila za cijeli zivot, nosila u sebi, sobom pronosila i koristila kad bi zatrebalo. Taka je nastavila dalje, citala i razmisljala o procitanom, trazila nesto bolje, istinito. »Tada sam upoznala Jakova BlaZeviCa, Ne~ djeljka Zakulu, Duru Stankoviea i neke sreclnjoskolce iz GospiCa«. Dobra se sjeca tih dana i Jakov Blazevic: »lnteresantan je naCin kako sam upoznao i cuo za Katu Pejnovie. Jednoga mi je dana pricala skojevka Rada Tatalovie da je upoznala i da znade jeclnu zenu seljanku iz Smiljana koja dolazi u Gospic sa raznim seljackim proizvodima, obilazi kuce i prodaje. Taka je dolazila i u njenu kucu, te da je ona toj seljanki davala knjige. One su onda pocam od Maksima Gorkog, Dzek Londona, Krleze i taka dalje, da taka kazem, znacilc uvod u jednu svojevrsnu politicku naobrazbu, orijentaciju, sa koje se onda moglo poCi dalje na razgovore i na Citanje i na primanje materijala koji su vee bili uze i blize ondasnjoj partijskoj politici. PricajuCi mi to, kazala je, bilo bi dobra da se ti nadeS s tom Zenom, da je vidiS, da razgovaras s njom. To je bilo, mislim oko 1937/38. godine, i ja sam se naSao s tom Zenom. Ona je vee bila pripremljena, i moralno i duhovno i politicki, za mnogo dalje od onaga sto jc mogla iz te beletristike da nauci, da zakljuci. Ona je vee bila orijentirana i trazila na kraju ono sto je nasla. Trazila je jednu politicku akciju, traZila je politiCku organizaciju, tra:Zila je revolucionarni rad. Jer sve ono sto je iz te beletristike citala i spoznavala, a to su bile izvjesne zivotne istine, to je ona aplicirala, odmah znala da primijeni na uslove njenog zivota, njenih komsija, !judi, tih seljaka, taka da sam ja s njome razgovarao, kada sam se s njom sastao, o Komunistickoj partiji, o organizaciji i o njenom mjestu gdje bi trebala da bude«.' 9 �I hila je na tom mjestu. Tocno od 10. aprila 1938. postala je sesti clan smiljanske partijske celijc, na prijedlog J akova Blazevica - sto je napisala i u partijskom Anketnom listu odmah nakon rata 7. VI 1946. Sekretar partijske organizacije u Smiljanu !ada je bio Jovo RajceviC a clanovi Ivan Uzelac - Dan, Dujo Katie, Torno Serdar, Ivica Katie i Kala Pejnovic. Cetvorica od njih hili su Hrvati a dvoje Srbi, tri radnika i tri seljaka. U toj smiljanskoj organizaciji razvijala se Kata Pejnovic u istaknutog, u narodu voljenog, partijskog radnika. »Od tada sam uvijek imala dosta knjiga i partijskog materijala« - rekla je Kata Pejnovic, sjecajuCi se svcga onaga sto je prenosila u svojim kantama za mlijeko iz Gospica - »ne samo za sebe i svoju partijsku celiju, vee i za one iz susjednih sela kuda bi ih sama odnosila iii javljala po svojoj djeci da drugovi dodu po materijal«. Upravo nekako u to vrijeme upoznaje ju i Stojanka Aralica, tada ucenica Uciteljske skole u Gospicu: »U prvim grupama srednjoskolske omladinc u Gospicu, koje je organizirao SKOJ 1937. i 1938. godine, slusala sam o Kati iz Smiljana, ko ja tamo organizira omladinu, radi u »Seljackom kolu« i »Seljackoj slozi«, o Kati seljanki koja cita mnogo, pa i najteze stvari iz marksisticke literature. S nestrpljenjem sam ocekivala kad cu je vidjeti. Jednog dana, negdje u jesen 1939. godine, bas kad smo hili pred Uciteljskom skolom na odmoru izmedu nastavnih casova, povice mi jedna drugarica: 'Eno ti Kate'. U seljackim kolima vozila je zito za mlin. Kad nas je spazila vedrim osmijehom pozdravljala nas je stisnutom pesnicom, sve 10 dok kola nisu zamakla za ugao ulice. Ta slika ostavila je na mcne dubok utisak. Kako je neustrasiva - pomislila sam. Prcd skolom stoji mnogo daka medu kojima ima velikosrpskih sokolanata, ljoticevaca, frankovaca itd., preko puta tadasnji Srez (kotar) sa pristavom (sef policije) Nikolicem i ostalim policajcima, a Kata prkosno stiska pesnicu i smije se. Osjetila sam da se to ne odnosi toliko na nas, koliko bas na njih. Poslije nekog vremena srela sam Katu na ulici. Razgovarala je s J akovom Blazevicem i Nedjeljkom Zakulom. Prosetali smo okolo dok je s njima zavrsila razgovor. U rukama je drbla dvije plave kante za mlijeko. To su te cuvene kante u kojima, vracajuCi se u selo, nosi letke, brosure i ostali politicki materijal za selo. Konacno sam se s njom upoznala. Pricala nam je kako treba raditi, jer su !judi zavedeni i zaslijepljeni, kako se treba boriti za svakog pojedinog covjeka, da mu se otvore oci i poka:ze put pravdc i slobode. A da bismo to mogli, trebamo mi sami mnogo da citamo, da ucimo i to svakog dana da nesto prouCimo. Govorila je polako, jednostavno, oci Stl JOJ sijale od srece, sva je djelovala tako ubjedljivo, tako sigurno u pobjedu istine. Zurila je. 'A nije ni zgodno da vas vide ovako samnom' skoro poluglasno i na prekide, obaziruCi se i mrsteci - rekla je. Jos sam uspjela da je upitam kad stigne toliko da cita. 'E, cerce, ja predem i citam, ljuljam dijete i citam, kuvam i citam ... ' - i mahnuvsi rukom pozdravi se i ode«.5 Koliko jednostavnosti u svim tim rijecima! A one kriju toliko napora kakav je tesko zamisliti. Zena na selu da cita. Zena da se bavi politikom! Trebalo je svladavati te predrasude u selu, uzdignuti se iz tog ponizavajuceg ropskog polozaja. I vremena je zato trebalo naCi: najcesce je to hila noc, ona je hila najpogodnija. I razumijevanjc muza je trebalo, ali ono je bilo tu. »Od politiCkog rada nije me odvracao niti mi je branio da postanem clan Partije. Jedino mi je savjetovao da pazim, kad bi bilo oko 1. maja iii oko Dana oktobarske revolucije. Tada bi mi komunisti i Skojevci vjesali crvene zastave i parole. Svak bi svoj tercn ukrasavao. Dosli bi zandari i tada sve pretresli po kuci. Kod mene nisu nikad niSta mogli naci, a uvijek je bilo mnogo materijala, meciu njima i »Srp i cekic« i »Proleter«, i »Vjesnik«, i leci, zastave. Imala sam bunker pod susom gdje su se drva cijepala. Tu je hila jedna velika kanta ukopana u zemlju. Zasula bih je otpacima drva i nikad niSta nisu nasli. Mali moj, onaj sto su ga ustase ubile u trinaestoj godini, uvijek je pazio na zandare te bi doletio: 'Majko eto zandara, ima li sto'. Ako bih ja imala sto uza se, on bi to uzeo sebi u njedra. Njega nisu dirali. Muz od bojazni da cu u zatvor znao je govoriti: vidiS da si osjetljiva na hranu, tuci ce te i mucitL Ja bih odmah odgovorila: ako me pokusas sprijeciti, onda rastava braka. Ma dobra - rekao bi - ali osirotit ces ovo djece. On je mene mnogo volio te me tako u par navrata, iz bojazni da cu pasti u zatvor, opominjao«. 0 svom suprugu Kata Pejnovic znala je cesto govoriti kako je jos u Americi, kad je bio na radu, bio uclanjen u sindikate. On je bio dobar simpatizer Partije. Kasnije, nakon njegove smrti i nadcovjecanskih muka sto ih je pretrpio 11 ustaskom zatvoru u Gospicu, govorila je da je bio veoma hrabar. Gledajuci smrti u oci nije odao nikoga, iako je znao sve, i gdje se tko nalazL »Kad sam upoznala Jakova Blazevica i Nedjeljka Zakulu, oni su mi posvetili puno paznje<c - piSe Kata PejnoviC u svojoj biografiji, osvrcuci se na vrijeme priprema za prijcm u Partiju i na svoj ulazak u Partiju. Spominje tom prilikom da su se na teoretskim sastancima proucavali neki dijelovi iz Segalove »Politicke ekonomije«, citalo »DI'Zanje Dimitrova pred sudom« zatim se upoznavalo s »Komunistickim manifestom«, »Historijom SKP(b)«, pratilo »Srp i cekic«, »Proleter« i »Politicki vjesnik«. Cesto se u svojim sjecanjima vraca na >>Politicki vjesnik«, izdavan u Zagrebu, koji je bio »prekrasna stvar«. I objasnit Ce za.Sto: ))0 cijeloj smo situaciji putem njega hili informirani. On nam je sluzio u objasnjavanju ljudima o opasnosti koja prijeti od fasizma«. 6 • Arhiv Radiotclevizije Zagreb (dalje: RTV), Iikovi Rcvolucije, kut. 9839, Skolska televizija 1972; Jakov BlaZeviC o Kati PejnoviC. Isto emitirano u emisiji ))ObiCno gledanoa, TV Zagreb, u viSe navrata, djelcr mice. s Stojanka Aralica: Biografija PejnoviC Kate, Rijeka, septembra 1951. Arhiv Savjeta za druStvenu aktivnost Zena RK SSRNH. 6 Biografija Cini sastavni dio cjeline sa veC spomcnutim Anketnim listom; pisana istog datuma. 11 �I U MATICI :ZIVOTA I REVOLUCIONARNE BORBE KOMUNISTA Upravo u tom objasnjavanju narodu o pravom stanju stvari, u poticanju na akciju, na okupljanje za borbu, Kata Pejnovic je bila neumorna. Izuzctnom sposobnoscu nesebicno je prenosila svoja saznanja ne samo seljacima u Smiljanu, nego i gradanima u GospiCu u cije bi kuce zalazila, prodavajuCi poljoprivrednc proizvode. A tako i na sirem podrucju, u selima zapadne Like. Za taj svoj rad oboruZavala sc na sastancima svoje partijske organizacije koji su se odrzavali ili u njenoj kuCi ili u breziku povrh njene kuce, ili u kuCi sekretara njene partijske celije. Radilo se tako da se pisane materijale Citalo a onda se diskutiralo. Sastanci su znali trajati satima. Na njih su dolazili cesto Jakov Bl:lZevic i Nedjeljko Zakula, a u kasnijem periodu, tamo 1940, i Marko Oreskovic. Mnogo godina kasnije, sjeca se Kata Pejnovic, da su mcdu ostalim aktualnim temama, a nc samo anima s podruCja marksistickog obrazovanja, bile na dnevnom redu i teme o konspiraciji, o drlanju pred klasnim neprijateljem u slucaju zatvaranja i da je upravo o tome mnogo govorio Marko Oreskovic. Jakov Blazevic u svojim sjecanjima na djelovanje Partije u Lici cesto se navraca na temu: partijska organizacija u Smiljanu. U tom kontekstu on na jednom mjestu piSe i govori o Kati Pejnovic kao primjeru izrastanja covjeka sa sela u aktivnog revolucionara koja se u svojoj sredini vrlo dobro snalazila, cvrsto afirmirana ll narodu, medu muskim i zenskim svijetom uvazavana, postovana medu Srbima i Hrvatima, medu onim mnogim povratnicima s 12 rada u Americi i Kanadi kojih je bilo u Smiljanu gotovo u svakoj kuci. Isticc njcne kvalitete domaCice i sposobnost da savjetom i djelom priskoci svakome u pomoc, sto joj jc pribavljalo autoritet i sto joj je pomoglo da masovan politicki rad razvija tako uspjesno, da istodobno bude uzorna domacica i politicki tribun, koji stvara oko sebe krug simpatizera i aktivista. PiSe o njoj kao o pravom masoviku sa istancanim osjecajem potreba svoje sredine. Organizacija u Smiljanu odlikovala se time da je znala pronalaziti takav nacin rada ciji su rezultati bili sve masovnije uvodenje seljaka u politicki zivot, i to ne samo u Smiljanu, nego i u susjednim selima. Karakteristicno je bilo za tu organizaciju - ciji je clan bila i Kala - da je znala partijsku politiku u svakom selu dobro i konkretno postaviti, bilo kad se radilo o sirim skupovima ili lead se razgovaralo u kucama pojedinih seljaka ili na sijelima. Naravno, da je to moralo pridonijeli ne samo osvjeSCavanju seljaCkog stanovni.Stva i njihovom okupljanju oleo Partije, nego je to istodobno jacalo i svijest o snazi utjecaja revolucionarne akcije i ukazivalo na slabosti nenarodnih re:Zima.7 Nikad J akov Blazevic ne propusta priliku a da ne spomene Katina supruga i njenu djecu, kao one koji su bili uvijek pri ruci tada kada je trebalo duboko u noc cuvati strazu pred kucom kad bi se kod Kate odrzavao partijski sastanak. Cinili bi to i po najostrijoj poznatoj licko j zimi. Naglasava pri tom ljubav Katinog supruga JovaniSe prema komunistima, te o njegovom postovanju prema Kati. On se njome ponosio. »Ona je znala da to visoko cijeni, tako da je uvijek s naroi'itim osjecajem postivanja govorila o njernu«.8 I I I I ! J, I I l I ' l' l l ' ! I I ·i l Da bi se bolje shvatila borba komunista u Lici u tom predratnom periodu, a koja kasnije presuclno utjece na uspjesan razvoj Ustanka i narodnooslobodilacke borbe u tom kraju, trebalo bi naznaciti samo neke osnovne znacajke drustveno-ekonomskog i politickog zivota u Lici. Ekonomske prilike u Lici - koje vee decenijima karakterizira izrazita nerazvijenost privrede i beznacajna ulaganja, koja su se uglavnom temeljila na slabo razvijenoj poljoprivredi, pracenoj prezaduzenoscu seljaka i daljnjim procesima osiromasivanj a sela - nece se u Lici mijenjati nabolje ni nakon I svjetskog rata, a niti kasnije, izmedu dva rata. Nesto se malo zaposlenja naslo na zeljeznici, u pilanama, na eksploataciji suma, u vojsci, hndarmeriji, u Cinovnickim sluzbama upravnog aparata u kotarskim mjestima i u nastavnickim zvanjima. U takvim prilikama manje i veCe trgovine i gostionice ipak niCu na svakom koraku, a i masa banaka koje spekuliraju ustedama lickih isel j enika. Naime7 i u veCem dijelu ovog meduratnog razdoblja, napose u prvim decenijama, ne jenjava odlijev ekonomske emigracije iz Like, radna snaga iz Like prodaje se jeftino na trzistima zapaclne Evrope, Sjedinjenih Americkih Drzava i Kanade.' Zivotne teskoce u Lici dostizu svoj vrhunac istodobno s ekonomskom krizom koja tridcsetih goclina snazno potresa temelje vodecih kapitalistickih zemalja u svijetu na celu sa Sjedinjenim Americkim Drzavama." Dole nasa ckonomska emigracija, medu kojom je i velik broj Licana, uzalud trazi posao lutajuCi s kraja na kraj SAD i Kanade, njenc Iesko prikupljene ustedevine kod kuce propa- daju raznim spekulacijama i stecajem malih banaka koje su s tim ustedevinama radile a na njima su lihvarenjem, preko mreze sitnih trgovaca, veletrgovine, ostvarivale razmjcrno krupnu dobit. Upravo na osnovi talco porasle svoje ekonomske mod, ta ce trgovacka burzoazija u meduratnom razdoblju graditi i svoje politicke pozicije i utjecati na politicke odnose, iskoristavajuCi pri tom vjerska i nacionalna trenja pri cemu ce joj pomoCi i popovi obiju crkava, clio zatucane i nepostene inteligencije i obrtnika kojima se stalno klimalo tlo pod nogama. U svom djelovanju ona se lacala svih sredstava, kamuflirajuci se vjerskim i nacionalistickim oznakama. Te njene vlastodrzacke ambicije podrzavali su velikosrpski rezimi, zasnovani na nacionalnom i socijalnom ugnjetavanju, na politickom nasilju i pljacki naroda. Kata Pejnovic u svojim se sjecanjima navraca cesto na to vrijeme. »Oni su nam pili krv kroz nase scljacke kosulje« - njena je poznata izreka kojom slika stanje bijede u kojoj je zivjela vecina seljaka. Pri tom opisuje nacionalisticke organizacije, politicke stranke i njihova rukovoclstva koja raspiruju najprimitivnije strasti - nacionalnu i vjersku mrznju, sijuCi je medu dijelom neorijentiranih seljaka i skolske omladine. U tom kontekstu ona spominje i Radikalnu stranku i Orjunu i postojanje drugih ekstremnih elemenata gradanskih politickih grupacija, cetnicka udruzenja te organizacije krizara, ustasa. U toj atmosferi zatrovanosti i borbe za politicku prevlast i osvajanje ekonomskih pozicija opisuje i nekoliko krvavih obracuna, sukoba i ubojstava pojedinaca. Naglasava da je stanje bilo sve napetije i bremenitije sukobima i razracunima, sto se viSe pribliZavao II svjetski rat. 13 �Upravo na planu politicke borbe Komunisticka partija u Lici razvija svoju kontinuiranu aktivnost, koja sc snaznije osjeca od 1927. godine i koja raste dolaskom clruga Tita na celo Partije 1937, te osnivanjem KP Hrvatske. Vjcrojatno je zanimljivo podsjetiti da se Kata Pejnovic priblizava Komunistickoj partiji i pocinje cljelovati na njenu programu 1936. godine, tj. upravo u vrijeme kada se drug Tito vraca u zemlju, i kad nastavlja borbu za konsolidaciju Partije i jedinstvo njenih redova, za njenu cistocu prvenstveno od frakcionasa i konacno staje 1937. godine na njeno celo. Kata Pejnovic vrlo dobra pamti ,da se naroCito osjetila zivost i aktivnost Partije poslije dolaska druga Tita na njeno celo, tada se Partija cistila od raznih elemenata, idejno i akciono je osposobljavala svoje clanstvo za predstojece bitke, osnivani su kotarski komiteti KP i konacno Okruzni komitet za Liku.« Kata PejnoviC postaje tako jedan od 280 lickih komunista, tj. jedan od dvanaest hiljada komunista Jugoslavije, clanova Partije, koji sudjcluju u svim priprcmama za Ustanak naroda Jugoslavije, za borbu protiv fasistickih okupatora nase zemlje i domaCih izdajnika. Kao Clan Okruznog komiteta KPH za Liku preuzima ubrzo teske i odgovorne zadatke. Na liniji svoje antifasisticke i revolucionarne platforme Partija pronalazi razne mogucnosti da u narodu budi raspolozenje protiv fasizma, cla ukazuje na opasnosti koje on sobom clonosi, i da na tom planu putem konkretnih akcija aktivira sve siri krug istomiSljenika. Tako ce bucliti u narodu snazan revolt protiv izazivaca spanjolskog graaanskog rata, i putem ,crvene pomoCi« sakupljati pomoe borcima internacionalnih brigada. Kalina sjecanja na te su dane vrlo ziva pa ih navodimo: 14 »Kad je propala revolucija u Spanjolskoj, mnogi su borci dospjeli u francuske logore. Mi smo za njih vee i ranije, a tada pogotovo preko odbora Narodne pomoei sakupljali novae, hranu i odjecu. Odbor su saCinjavali clanovi naSe partijske organizacije. Komunisti su tu pomoe sakupljali putem omlacline, Skojevaca i simpatizera. Od Licana u Spaniji, sto ja znam, bio je Torno Cacie, Pekisa Vuksan, Miea RadakoviC. I Marko Oreskovie je bio u Spaniji, samo on tada nije zivio u Lici.« Na liniji antifasisticke platforme Partija je u Lici mobilizirala 1938. godine siroke slojeve naroda i demonstracije povodom pritisaka vrsenih na Cehoslovacku i Hitlerovog napada na tu zemlju. Kao sudionik tih akcija Kata zapisuje: »Organizirali smo velike demonstracije u Gracacu, gdje se okupilo nekoliko tisuca !judi. Izvikivali smo parole: Dolje fasizam! Zivjela Cehoslovacka! Mnogi su se iz Like javljali u dobrovoljce za obranu Cehoslovacke. Slicne demonstracije priredili smo i u Divoselu gdje su se okupili Smiljancani i Brusani. Ali nista se ozbiljnije nije moglo poduzeti, jer je Cehoslovacka hila okupirana za par dana« .11 Jeclnom prilikom je Kala to objasnila: »Tumacili smo napad Hitlera na Cehoslovacku kao opasnost od fasizma i za nasu zemlju.« Partija je u Lici, kao i u citavoj zemlji, djelovala u raznim legalnim organizacijama gradanskih partija i u njima utvrdivala svoja uporista za akciju. U citavoj su Lici posebno znacajnu ulogu na stvaranju Naroclnog fronta, na stvaranju bratstva i jedinstva Srba i Hrvata Like, i uopce na revolucioniranju masa, imali komunisti u djelovanju putem legalnih organizacija »Seljacko kola« i »Seljacka sloga«. Njih su formirale u razdoblju 1936-1938. opoZicJOne gradanske stranke - Samostalna demokratska stranka i Hrvatska seljacka stranka kao forme svog utjecaja i djelovanja na privrednom i kulturno-prosvjetnom uzdizanju sela. Aktivnost Kate Pejnovic u tim organizacijama veoma je znacajna upravo po njenom neposrednom djelovanju meau seljacima, koji su hili clanovi tih organizacija. Tu je dosla do izrazaja sva ona njena izuzetna sposobnost poticanja na akciju, organiziranja, okupljanja, i predocavanja perspektive jednog pravednijeg drustva, njeno zalaganje za unapreaenje zivota na selu, njen licni primjer, njena stalna preokupacija borbom za stvaranje bratstva i jeclinstva Srba i Hrvata Like. Citava aktivnost komunista u tim organizacijama hila je okrenuta borbi protiv fasizma i borbi protiv reakcionarne i profasisticke jugoslavenske vlade. »Partijska organizacija u Smiljanu - piSe Kata - clobila je zaclatak da prodre u te organizacije. U Smiljanu su postojale obje organizacije, stanovniStvo je bilo hrvatsko i srpsko. Antagonizam nije postojao u radu tih dviju organizacija. Vee u samom pocetku imali smo velikih uspjeha. U kuci Petra Pejnovica, clana Seljackog kola, bio je osnovan Ekonomski centar, ciji su clanovi hili i clanovi Seljackog kola i Seljacke sloge. U Ekonomskom centru seljaci su kupovali umjetno gnojivo, prehrambene artikle i manje poljoprivredne strojeve. Uvecer bi se sastajali u Centru clanovi i jedne i druge organizacije, pa su ovu priliku koristili danovi Partije da govore o politickoj situaciji, ekonomskoj krizi i drugim aktualnim politicko-ekonomskim zbivanjima«." Kata Pejnovic sudjeluje i u najkonkretnijim akcijama Partije u borbi za raskrinkavanje aktivnosti crkve na raspirivanju nacionalne i vjerske mrznje i na pljacki narodne imovine. Koliko je njeno djelovanje bilo zapazeno i kod klasnog neprijatelja govori i podatak cla je od papa StijaCica u crkvenim propovjedima stalno hila »prozivana«. Protiv nje on je slao v!astima razne prituzbe i prijave, taka da su joj zandari cesto upadali u kucu i vrsili premetaCine. Pop Stijacic i nezajazljivo gramzljiv pop Tomljenovic sa privremenim sjediStem u Buzimu (pop-cetnik i pop-ustasa kako ih naziva J akov Blaievk) okomili su se na smiljansku zadrugu kao na komunisticku, pa taka i na one koji u njoj djeluju. Ljudi su se pred ovim popovima sklanjali s pula cla se s njima ne bi ni sreli. A kakav je bio covjek StijaCic i na sto je sve bio spreman, neka ilustrira i pismo bana Kostrencica upuceno Stojadinovicu13 u kojem se prikazuju prilike u Smiljanu i govori o ubistvu bivseg narodnog poslanika Karla Brkljacica u Trnavcu. Tim se povodom kaze doslovce »da je ubica vjerojatno bio nagovoren od smiljanskog paroha Mateja Stijacica, koji je neobuzdan, veoma nasilan i grub Covjek<c. Iz svog predratnog rcvolucionarnog rada Kata Pejnovic sjeca se i mnogih drugih akcija, u kojima je sudjelovala zajedno s drugim komunistima iz Like. Pamti posebno dogaaaje s podrucja gospickog kotara. Taka se, na primjer, sjeca predizborne kampanje i zive politicke borbe vodene 1940. u povodu izbora za opCinska vijeca kada su komunisti teziSte svog djelovanja usmjerili na okupljanje svih demokratskih snaga u jedinstveni front radnog naroda, i kada su kandidati KP i lijeve demokratske orijentacije dobili veCinu glasova u mnogim opc'inama, pa taka i u Smiljanu, dok 15 �su u ostalim dijelovima opcina Like dobili takoder visok postotak glasova. To je ~io !edan od oCitih dokaza cia je proces podvapnJa cl~­ mokratskih snaga ocl onih reakcionar~o onjentiranih u punom toktt. Bio je to s1gurno krupan rezultat politiCkih bitaka komumsta, vodenih u ranijim godinama a i u goclm1 1939. Jeclan cljelicak tih zbivanja oslikat ce Kata Pejnovic ovim rijeCirna: »Prerna sporazumu Cvetkovic-Macek (1939. gocline!) irnali smo jasan i cist stav. Racl1h _smo 5 ljuclima iz organizacije HSS-a, mnog1 .. o~ njih bili su nasi simpatizeri, ali smo razb!J~h propaganclu njihovih vrhova, kotarsklh rukovodstava i Maceka. Nas slav prema vrhov1ma HSS-a i SDS-a dosao je do izrazaja na jecln~~ vecem zboru prirectenom u Gospicu posl!Je sporazuma CvetkoviC-Macek, gdje su bili pnsutni i jeclni i drugi. Svasta su obecavali u svojim govorima. Komunista j_e r;a z~oru b!lo mnogo, pa smo ove druge 1sfuckah. ~padah smo im u rijec, oclgovarali na svaku njlhovn I ukazivali kuda taj sporazum vodi. Taka ~e odvijala ta borba izmedu nas i gradansbh partija«. 1 Jakov BlaZeviC: Borba komtmista za pobjedu R~v3zbornik Lika u NOB 1941, Beograd 1 6 , luci ·e «-'sS· Arhiv CK SKJ u Bcogradu, Memoarska g1_ada ?358· Borba konumista za osnovne uslove pob,ede R.ev~lucije. Viditc biljeSku br. 4. 9 Srdan BrujiC Duro StanislavljeviC: Rc.zvoj organizacija KP u Lici i njihova ulC?ga u Ustanku 1941, zbornik Lika u NOB 1941; n. dJ. 7-39. POSTALA JE cLAN OKRUZNOG KOMITETA KPH ZA LIKU Polovinom jula 1940. komunisti Like odr2avaju svoju Prvu okruznu konferenciju KPH za Liku na Plitvickim jezerima i izabiru svoj prvi Okruzni komitet KPH za Liku. Kata Pejnovic poklanja posebnu paznju u svojim sjecanjima upravo toj Konferenciji i to ne slucajno, jer ce se ta konferencija komumsta Like iskazati u buducim dogadajima kao cin od historijske vaznosti. Sve do srpnja 1940, do I okruzne partijske konferencije za Liku i izbora Okruznog komitela KPH za Liku, rukovodecu ulogu u Lici ima gospicka partijska organizacija na celu s J akovom Blaievicem.u Do 1940. godine mnoge su se partijske organizacije u Lici formirale, organizacijski i akciono ojacale, isto kao i organizacije SKOJ-a. Dinamika partijske aktivnosti u svim tadasnjim kotarevima Like bila je takva da je trebalo izabrati okruzno partijsko rukovodstvo, koje ce istodobno djelovati i na jacanju samostalnosti kotarskih partijskih rukovodstava. »Konferencija je odriana na jednom proplanku, teze pristupacnom, ali sa kog se ipak pmzao relativno dobar vidik. Taj se proplanak nalazio na sjeverozapadnoj strani jezera Kozjak. Delegati su stizali na konferenciju u grupama, u zoru, posjedali u krug po panjevima 5 111 Vidite bilje:Sku 17. . . " u Kata PejnoviC: Akti~IWS! kol~l!mzsta u. ~el}_at-:Twf!l kolu i SeljaCkoj slozt tt Gosptc~t, zbormk SJC~?~JU aktivista Jugoslavcnskog rev?lucwnarnog radmckog pokreta, Cetrdeset godirz.c~ knJ .. 3, Be?grad 1960, ~?0--­ -361. (Objavljujc se u CIJClostl u pnlogu ove kn]lge). 16 Kata PejnoviC: Aktivnost kon.z_zmista u. Selfa~kol!z kola i SeljaCkoj slozi u Gospzc~l., zbormk S.JC~anJa aktivista jugoslavensko.g revo~uc10narnog radmCkog 12 pokrcta Cetrdeset godn!a, hJ. 3, Bgd. 1960, ~60-361. (Objavljuje se u CIJelosti u pnlogu ~ve kn~tge). !l Arlziv ]ugoslavije u Be?gradu, Ostav.Stma . .~Ilana StojadinoviCa, kut. 5 - p1smo bana Kostrenc1ca od 13. IV 1936. godine. i travi, cekajuci pocetak I ok!UZne konferencije KP Like«." Na konferenciju su stigli i delegati iz Divosela, Smiljana i Rastoka - u istom mahu. Pjesice su iSli do Perusica - kako se sjeca Kata - a tu ih je docekao kamion kojim su posli do Plitvica. Pamti i mnoge detalje s te konferencije: »Zagrebacki i beogradski studenti logorovali su na Plitvicama pod satorima. Medu zagrebackim studentima bio je i Srdan Brujic. On je odr2avao vezu s nama, donosio narn hranu i vodu. Trebalo je da djelujemo kao grupa izletnika. Studenti su imali zadatak da cuvaju strazu za vrijeme odrzavanja partijske konferencije. Mislim da je na konferenciji bilo zastupljeno oko 50 organizacija, tocno se ne sjecam. Konferencija je trajala jedan dan. Od strane CK KPH konferenciji su prisustvovali Mirko Bukovac i Martin Franekic«. Referat na konferenciji odrzao je Mirko Bukovac. Nakon analize politicke situacije ukazano je na tesko stanje u kojem se zemlja nalazi. Rat je pred vratima. Treba se spremiti. Data je kriticka analiza partijskog rada i ukazano na neka pitanja kojima partijske organizacije moraju pridati vecu painju. Iz sjecanja Kate Pejnovic zakljucuje se da su posebno istaknuti zadaci koji se acinose na ucvrscenje organizacija, odrzavanje kotarskih konferencija ina izbore kotarskih komiteta KP. Posebno je istaknut zadatak na jacanju jedinstva Srba i Hrvata. Naglasena je i potreba veceg politickog rada s omladinom, Skojem i grupama simpatizera kao i njihova organizaciono ucvrscenje. Govoreno je i o obuhvatu novih clanova u Partiju. Narocito je data vaznost sirenju partijske stampe. Poslije referata delegati su pod- nosili izvjestaj o svom radu i dotadasnjem djelovanju partijske organizacije. Drug Bukovac je bio zadovoljan radom komunista Like. Taka Kata Pejnovic na neki nacin zaokruzava svoja sjecanja na I okruznu konferenciju lickih komunista. Na I okruznoj partijskoj konferenciji Like izabran je - Okruzni komitet od sedam clanova, medu kojima je i Kata Pejnovic, a za sekretara izabran je Jakov Blazevic." Mnogi delegati koji su sudjelovali u radu ove konferencije upamtili su bas tada Katu Pejnovic. Taka se na primjer sjeca i Joso DasoviC," da je tada prvi put upoznao Katu Pejnovic. Njegova perusicka partijska organizacija morala je organizirati prijevoz delegata kamionom s podrucja nekoliko kotareva Like, pa taka i iz Gaspica. Negdje kod Lickog Osika, ujutro, iza jedne zivice, spustila se grupa delegata iz Gaspica medu kojirna je bila i jedna zena sa seljackom maramom na glavi. Odmah je svima bilo jasno da je to drugarica Kata. Nosila je sa sobom, za svaki slucaj, licku kosaru, pokrivenu »taviolom« i znali su da to ona nosi hranu, iako su bili obavijesteni cia im je hrana osigurana. Sjecanja o Kati teku kao bujica: »Vee i putom, a i na samoj konferenciji, vidjeli smo da je to zena kakvih je malo i kakvih ja do tada nisam ni vidio. A tek na samoj konferenciji morao se covjek iznenaditi. Mi smo svi diskutirali onim jezikom koji smo crpili iz literature i publikacija Partije. Medutirn, drugarica Kata je diskutirala na svoj posebni nacin - dornaCim jezikom. Mi smo tu prvi put zapravo u praksi culi i spoznali kako treba govoriti narodu. Za nas je to bilo vrlo poU<':no, jer smo 17 �u svom svakidasnjem radu primjeCivali da nas !judi, narocito mladi, svaki put bas ne razumiju, a vidjeli smo da se nju maze razumjeti. Govoreci o istim stvarima, bila je i razu:nljivija i shvatljivija svakom covjeku. Ne treba nikoga da iznenadi, ako kaZem da smo se mi njenim imenom sluzili u agitaciji. I to narocito medu zenama, kad smo ih privodili pokretu. GovorcCi o njoj kao o zcni, majci, seljanki, politickom radniku, pobudivali smo in teres kod zena za rad, i zelju da je vide, cuju, upoznaju. I otuda o njoj glas koji je jos tamo prije rata kruzio u Lici, Kata Pejnovic bila jc nesto posebno, bila je pred nama u svoj svojoj prirodnoj veliCini, svi smo je mogli vidjeti, upoznati, Cuti«. 0 svom izboru za clana Okruznog komiteta KPH za Liku, Kata Pejnovic ne govori posebno. Jednom prilikom, nakon dvadeset i dvije godine, ona jc rekla jcdnostavno samo ovo: »Partija me uzdigla za clana Okruznog komiteta«. Ali o radu, koji je uslijedio odmah nakon Prve okru:lne konferencije i izbora okruznog partijskog rukovodstva, govorila je mnogo viSe: »Odmah po povratku poceli smo se baviti sistematskije organizacijom SKOJ-a. Formirali smo i kotarski komitet SKOJ-a. Poslije konferencije izvukli smo na sapirograf zadatke sto ih je postavila konferencija i poslali ih svim parlijskim organizacijama. U Smiljanu smo formirali Opcinski komitel SKOJ-a, i laj smo saslanak odrzali jos prije nego se J akov vratio iz vojske. Kad se vratio iz rezerve odr:lali smo u septembru kotarsko parlijsko savjetovanje u sumici Sedrvanu kraj Divosela kojem je prisustvovalo oko 70-80 komunista. Tu smo prenijeli zadatke i zakljucke s Okruzne konferencijc. Politicki izvjestaj podnio je Jakov, 18 a i direktive je on prenio. U diskusiji smo sudjelovali svi. Bili su tu Mile Pocuca i Torno Niksic iz Okruznog komiteta. Poslije tog partijskog savjetovanja na kojem su kao i na konferenciji, istaknuti, osnovni problemi organizacije, formirani su odmah kotarski komiteti GraC:ac, Donji Lapac, Korenica, PeruSiC, Ud~ bina i Otocac. Gospicki neslo kasnijc, jer je tu djelovao Okruzni i Mjesni komitet. Sarno je Brinjski komitet formiran nakon godinu dana.« OpisujuCi provedbu zadataka postav!jenih na Prvoj okruznoj konfcrenciji KPH za Liku, Kala Pejnovic navodi mnogo deta]ja o radu Okruznog komiteta. VeCinom bi se Komitet sastajao u petak, na sajmeni dan u kancelariji Nedjeljka Zakule u Gospicu. Tamo su cesto navraeali i Clanovi kotarskih komiteta na dogovore i po zadatke. Tu se predavala i c!anarina, te je Kala bila zaduzena sa Zakulom i za partijsku blagajnu. Inace - kaze ona »svi smo imali iste zadatke, posebnih zaduzenja nismo imali«. Opisuje i kako je trebalo obilaziti teren, odl'Zavali sastanke i intenzivirati politicki rad partijskih organizacija medu narodom i utjecati na njihova osamostaljivanje a i povezanost s kotarskim, odnosno Okruznim komitetom KPH Like. Jedan od zadataka posebno istice: »Na Okruznoj partijskoj konferenciji postavljen je zadalak: prosiriti rad sa zenama. Kriticki je ukazano na slab rad na tom planu. To zaduzenjc bilo je zajednicko, a ne samo moje. C:lanova Partije - zena, nije bilo mnogo, dok je Skojevki bilo dosta. Bilo je nekoliko zena- clanova Partije u Koncarevu kraju. Inace su medu clanovima Partije veCinom bile intelektualke, neke na studijama u Zagrebu, a neke u Beogradu. One su iz SKOJ-a presle u Partiju«. 15 Taj zadatak kojeg se prisjeca Kata Pejnovic s I okru:lne konferencije KPH za Liku, kao i kritika sto je tom prilikom izrecena 0 nedovoljnom radu Parlije medu zenama, Komunisticka partija Jugoslavije gotovo je uvijek islicala i na svojim kongresima i konferencijama, u opcim iii posebnim rezolucijama. Tako je Partija djelovala i u Lici. Prilike su 1940. godine zahtijevale jos sire okupljanje zena i na bazi njihova antiratnog i antifasistiCkog opredjeljenja, posebno na osnovi borbe protiv raspirivanja sovinistickih strasti a za jedinstvo nasih naroda. Kata Pejnovic ce mno· go puta jos u pripremama za Ustanak, u toku narodnooslobodilacke borbe i poslije rata, govoriti i pisati o potrebi jedinstva Srba i Hrvata Like, Srpkinja i Hrvatica, i svih oslalih nasih naroda. Mnogim ce primjerima ilustrirati to jedinstvo na djelu, u borbi i u najtezim trenucima. Svi njeni clanci, govori i pisma odiSu tom istom vizijom zajedniStva bratstva i jedinstva naroda. Kao borac na tom polju izrasta ona u svoj svojoj ljudskoj veliCini. Komunisticka Partija Hrvatske zahtijeva da partijske organizacije posvete najvecu paznju radu medu zenama u svim sredinama, i da odrede za taj rad drugove i drugarice, jer imperijalistickim ralom taj rad postaje sve vazniji sektor rada Partije. C!anovi Okruznog komiteta KPH za Liku stalno su medu narodom, obilazeCi teren, svatko tamo kamo je rasporeden. Tako i Kata. Ona se sjeca da su upravo u to vrijeme dobivali sve viSe agitacionog materijala iz CK KPH s kojim je preko pojedinih drugova uspostavljena stal- na veza. Partijski su materijali tada, u 1940. i 1941. uopce cirkulirali bl'Ze i izmedu Okruznog. i kotarskih komiteta i partijskih organizaciJU. I Katine kante od prodanog mlijeka u povratku iz Gospica bile su jos viSe no ranije ispunjene tim materijalima. »Politicki vjesnik« koji su dobivali u Okruzni komitet u svega jednom do dva primjcrka - a bio je izvanredno agitaciono sredstvo - izvlaCili su na Sapiro~ grafu koji se nalazio u napustenoj kuCi Antica Uzelca. Za taj je rad bio zaduzen Ivan Uzelac -Ban a za izvlaCenje njcgova drugarica MaSa i Dujo Katie. Kasnije su se malerijali ceslo pohranjivali u tajna skrovista, ponajvise u Katinoj kuCi, dok se ne bi razaslali na razne strane. Ponekad bi te materijale raznosila i neka od djece a najcesce sesnaestogodiSnja kcerka Milica, tada u 1940. vee Skojevka. Bio bi to i sin Branko - od milja zvan BraniSa. On bi pozivao i clanove Partije na sastanak i straZario oko kuce kad bi dolazili Jakov Blazevic, Mile P?cu~a _ili Marko Oreskovic. Druga su joj djeca b!la JOS mala za takve zadatke, ali znala su dotrcati u kucu kad bi vidjela zandare da negdje u blizini vrsljaju i reCi: »Dolaze zandari!« Naucila su to, jer su premetaCine bile cesta pojava u Katinoj kuci. Kcerki Ljubi bilo je 8 godina, a najmladi sin Mile napunio je tek 4 godine. Najslariji sin Nikola od 19 godina, koji je izucio pekarski zanat u Zagrebu, nesto prije okupacije zaposlio se u Gospicu. Nikolu je Kala posebno voljela. Usporedo s jacanjem unutarpartijskog zivota i rada i sireg djelovanja u narodu, razvijala se jos zesca borba komunista na javnim zborovima sto su ih sazivali gradanski politicari opozicionih stranaka. I dalje se vodi borba za politicki neopredjeljene seljake i gradane. 19 �Pojacan je rad i sa kandidatima Partije i simpatizerima. S njima se odrzavaju i posebni sastanci. U Smiljanu samo bilo je sest takvih simpatizerskih grupa sa ukupno 167 clanova. Bili su mec1u njima i stariji !judi, i omladina, i zene. »Tako je to iSio sve do kapitulacije stare Jugoslavije«. Ta jednostavno srocena rc· cenica i ocjena sav je Katin komentar sve one bogate aktivnosti koja ee u ustanku pokazati plodne rezultate. U meiluvrcmenu, u godini 1941, u tadasnjoj Jugoslaviji dogadaji su tekli nesmiljenom brzinom. Vlada Cvetkovie-Macek potpisuje izdajnicki Trojni sporazum. Znalo se kuda njena politika vodi. Dvadeset i sedmog marta 1941. narodi Jugoslavije, predvodeni komunistima, izjasnjavaju se u citavoj zemlji a posebno javnim demonstracijama u Beogradu, za rusenje izdajnicke vlade i razbijanje Trojnog pakta. Sarno nekoliko dana kasnije, 6. aprila 1941. okupator upada u zemlju, ne osjetivsi skoro otpor stare jugoslavenske vojske, a vlada, kralj i generalska klika bjeze u inozemstvo. Na kolima izdajnicke vladajuee klike fasisti Hitlerove Njemacke, Mussolinijeve Italije potpomognuti fasistima iz Madarske, Bugarske i domaCim narodnim izdajnicima, vrse okupaciju zemlje, sijuei smrt i pustos, porobljavajuCi jednako sve narode Jugoslavije. Vee 15. aprila 1941. javlja se glas slobode u porobljenoj Evropi: Proglas Centralnog komileta Komunisticke partije Jugoslavije upueen svim narodima Jugoslavije, pozivajuCi ih da zbiju svoje redove sto jedinstvenije, da ne klonu duhom, da docekaju najtde udarce uzdignute glave, jer borbu za istinsku nacionalnu 20 nezavisnost svih naroda preuzimaju komunisti i radnicka klasa Jugoslavije. Oni ee istrajati do konacne pobjede. ~ Razgovor P. DamjanoviCa s M. PoCuCom i J. Blazcvicem (Viclitc biljesku 12.) 1 n Milan VukmiroviC-Skarpa: Odrf..ali snzo konferen- ciju, zbornik Lika u NOB 1941, n. dj., 39--43. 16 Jakov BlaZeviC: Traf.io sam crvenu nit, n. dj. prcdgovor Mile Pocuca, 5--Q. U Okruini komitet KPH za Liku izabrani su jos Nedjeljko 2akula, Milan VukmiroviC-Skarpa, DuSan BrujiC, MiCa KulaS, Torno Niksic i Mile Pocuca. 17 SjeCanje Jose DasoviCa na Katu PejnoviC u cmisiji Nede Dolezal u Radio clncvniku (I) II. XI 1966. (RTV - magnetofonski snimak). ~~ CK SKJ, Mg 1971 intervju Perc DamjanoviCa s Katom PejnoviC u oktobru 1957. U PRIPREMANJU NARODA ZA USTANAK PoCinju pripreme za oruzani ustanak. Gledano ocima Kate Pejnovie ti su se dogadaji u Lici odvijali ovako: »Nekoliko dana pred rat odr2an je sastanak partijske organizacije kod moje kuee u jednom brezoviku. Odmah zatim, odr2an je drugi sastanak na kojem se citao proglas da se ide u rat. Narod je demonstracije u Beogradu pod parolom- »Bolje rat nego pakt«, >>Bolje groh nego rob« - primio s odusevljenjem. Clanovi Partije spremili su se da idu u rat. Prije odlaska Okruzni je komitet u Divoselu odr2ao sjednicu. Bili su od Okruznog komiteta prisutni Mile Pocuca, Jakov Blazevie i Nedjeljko Zakula. J a sam ostala u Smiljanu. Oni su tada zakljucili da nema smisla, da sav rad Okruznog komi tela ostane na meni, jer vee sam bila kompromitirana, pa su se bojali da se neeu mod probiti svugdje, bez obzira na svoje veze sa Skojevcima i mojom djecom, koji su mi pomagali. Tako je odluceno da Jakov Blazevie ostane u Divoselu, a ostali su otisli u rat. Ne znam dokle su stigli. Na putu ih je zatekla kapitulacija i oni su se vratili kuei. I J akov, i Mile, i Nedjeljko odmah su presli u ilegalnost i raspodijelili teren. Osnovni je zadatak bio da provjeravamo kako nam se dr2i skojevski i partijski kadar. Pazilo se da se ne bi tko pokolebao. Omladinci i skojevci odr2avali su veze medu clanovima Partije, obavjestavali o dogadajima na pojedinim podrucjima. U pripremama za ustanak prikupljali smo u prvom redu oruzje i municiju. Odmah nakon kapitulacije neke smo skojevce iz Smiljana i Buzima po zadatku poslali u domobrane. Oni su nam dobavljali puske i municiju, a i informacije. Taj materijal neko smo vrijeme skrivali kod mene, a kasnije su ga Mile i Jakov prenosili za Divoselo i dalje. Oruzje su sakrivali u nekom stogu sijena. Oruzja nije bilo mnogo, ali s onim sto je bilo, upravo je u Divoselu dignut ustanak<<. Bilo je to gotovo istovremeno kad je u Srbu 27. jula 1941. pukla prva ustanicka puska i poceo ustanak. Vratimo se malo unazad. Vee 10. aprila 1941. proglasena je tzv. Nezavisna dr2ava Hrvatska. U GospiCu je uspostavljena ustaska vlast na celu sa zloglasnim Jucom Rukavinom. Ustase vee prvog dana pocinju sa hapsenjima i ubistvima Srba i Hrvata antifasista. U isto vrijeme zastrasuju hrvatski narod cetnicima, ubacujuei stalno novo sjeme mrinje, najavljujuCi da ce Srbi klati hrvatski narod ukoliko ovaj ne stupi u ustaske redove. Vee prvog dana uhapseno je pet muskaraca iz Smiljana od kojih dvojica podlijezu ustaskim batinama, dok trojici uspijeva da pobjegnu. Ubijeni su baceni u jamu iznad Buzima. Tad pocinje pravi lov na !jude. Prvih dana uhapsen je i Katin muz. Potresna su sjeeanja Katina na te dane. Tada su ustase ubile nekoliko istaknutih antifasista Hrvata, medu njima i Ivana Rukavinu-Palentu. Poslije toga vrsena su sistematska odvodenja ]judi. Desetoricu su muCili u opCinskoj zgradi u Smiljanu. Batinjanju su prisustvovali i ustase-emigranti na celu s Jucom Rukavinom, koji m je nezadovoljan nacinom batinjanja domaeih, ustaski orijentiranih seljaka iz smiljanske opCine i Gospiea, »Strucno« pokazivao kako su njega tukli starojugoslavenski zandari kad je kao frankovac sjedio u zatvoru. Poslije toga odvodili bi ih u Gospie, gdje bi nastavljali zvjerskim mucenjima i onda ih bacali u jamu na Janci. Osim u jamu Janca, ubijene i izmrcvarene !jude, koje bi nekolicina ustasa pohvatala u selima, bacali su u jamu kod Buzima, pa u Sevicjamu kod Pazarista. U masovnim julskim pokoljima Kata Pejnovic gubi svoje najdraze- sve svoje sinove i muia. Koliko joj je snage tada trebalo da stisne srce? Stisnula je pesnicu i posla narodu u pomoc, u Ustanak. ,J a sam se tada nalazila u selima podno Velebita. Trebala sam uhvatiti vezu sa logorom Jadovno. Htjeli smo organizirati oslobodenje logorasa. U tom je logoru bilo mnogo komunista svih nacija, antifasista, a narocito Srba i Zidova iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Vojvodine. U logoru je bilo oko 30 tisuca !judi. Logor je bio utvrden i ograden s cetiri reda bodljikave zice. Ljudi su se prvih dana hranili korijenjem, travom, korom od drveta i liScem. Kad su to pojeli poceli su naglo propadati. Onemoeale su izvodili iz logora i bacali u jamu koja je bila u blizini. Ustase su ipak uspjeli 21 �"'uv "-"' @k lJ-IllQ?.:\Y~lT § [K_[ likvidirati taj logor, a pet tisuca Zidova muskaraca, zena i djece, ovaj je broj tocno utvrden, izdvojiti i prebaciti u Pag -Iogar »Siano«. Natjerali su ih da kopaju sami sebi rake. Od tih pet tisuca, nitko nije ostao ziv. Sve ostale u logoru Jadovno su poubijali. Partijske i skojevske organizacije Smiljana i Buzima imale su namjeru da napadnu Iogar i oslobode zatocenike. Sve je bilo dobra organizirano. Ubacili smo elva skojevca kao domobrane za straiare u logoru da budemo tocno obavijesteni o broju ustasa. Oni su dobra izvrsili svoj zadatak i podnijeli iscrpan izvjestaj. Ja sam trebala uhvatiti vezu s logorom. Bilo nas je tu sestoro. Cekali smo Dana Uzelca, a Luka Cacic je otiSao prema logoru i podnio izvjestaj. Jedan je logoras pobjegao pa su pojacali straze. Upravo u zoru zacusmo mitraljeske rafale. I rekoh: Eno ubijaju one jadne !jude u logoru. Tako je i bilo. »Plan za oslobodenje logorasa iz J adovna je propao. Logar je za nekoliko dana bio likvidiran. Drugog augusta 1941. godine u logoru Jadovno nije viSe bilo nikoga zivog, a jame i bezdani hili su puni ]eseva nevinog naroda.« Kata Pejnovic, kao i clanovi KP iz Smiljana, za citavo vrijeme ustaskih zlocina nalaze se u ilegalnosti. Za Katom ustase uporno tragaju, buduCi su znali da se nalazi negdje u Smiljanu. Sve im je bilo uzalud. Nitka je od naroda ne izdaje. »Iako je vee od same okupacije zivjela u ilegalnosti, tako da je tek ponekad nocu svracala kuCi, a sakrivali bi je obicno Hrvati - simpatizeri KP. Znala je uvijek sto se dogada« - kaze njena kcerka Milica, tada kurir Okruznog komiteta KPH za Liku, i nastavlja: »Prenosila sam joj obavijesti i poruke od Jakova Blazevica, Marka Oreskovica, Mile Pocuce te Domo- 22 branskog centra iz Gospica prcko Luke Cacica, ilegalca tako da je uvijek mogla ilegalno dolaziti na sastanke, sama ih odrzavati i djclovati na tom podrucju. Jedno vece prijc tatinog hapsenja pohapsili su narod u Smiljanu i dosli pred nasu kucu. Vidjcla sam ustase kako su isprevrnuli cijelu kucu, stalu, tavan, podrum. Tra:lili su mamu. Ispitivali su brata Milu i BraniSu, a mene i scstru Ljubu su pokupili i nakon ispitivanja- gclje je mama, da li dolazi Jakov Blazevic - odveli na glavnu cestu Gospic-Smiljan, i nakon sto su nas dobra iSamarali i udarali puskom, sve jedno po jeclno iz te grupe pustali su nas kuci, gdje su ostali i Mile i Branisa. Drugog dana otisla sam u Divoselo, jer se proculo da ce sve klati i hapsiti. ISla sam da to javim. Tamo je bio i drug Marko Oreskovic«. »Istog dana kad je Iogar u Jadovnom likvidiran, ustase pocinju masovni pokolj naroda na teritoriji opCine Smiljan. Plan istrebljenja Srba pripremio je ustaski stozer iz Gospica. Bio je to pakleni plan: u roku od 6 dana Irehalo je istrijebiti sve Srbe iz Like. To im je u nekim selima djelomicno i uspjelo, a narocito u anima blize Gospicu: Lipe, Divoselo, Smiljan. Na red su dosla i sela: Barlete, Vrebac, Mogoric itd. Ove su akcije klanja naroda trajale oko cetiri dana. U tom vremenu usp jeli su na najzvjerskiji nacin pobiti viSe stotina Srba, muskaraca, zena i djece. Mnoge su nakon zvjerskog mucenja zive spaljivali.« U tom stravicnom ilinskom pokolju nestala su tri Kalina sina i muz. »Muza su mi prije bacanja u Sevic-jamu zvjerski mucili, samo da progovori, da kaze gdje sam ja, J akov i drugi drugovi. Kozu su mu derali, oko kopali, usi rezali, ali on niSta nije kazao«. Ona nije tada ZA VJGCNU USPOMGNU NA ZRTV€ TcRORA f/1-f!STICI>If! OnUPATORA ! f1,7f110VJH SLUGU PR,_(;Z!D/Ju_M:-f...1liORA i/A RODN$:-·RGPVBL I /1.$ lfk'V4TS/16, JJ,.:J Pt:n~7E'DLOG -~£H--·"E'Z4 80/?ACA- NARODNOOJl.OIJO;rJ!iACKOG RATA llD..-1,76 OVUSPQJdt::NICU ZA PEJI!/!JJIIC 1i Jlli1.4N PEJiVtlJl/C J /'1/A'llLiJ PEJ/IIOJI!l.J BliA/i//(0 ~- > P'EJNtltl/C 1 l'fl/IJJJi.tl ·. \" ~ .::#-~,~:,. ,\ ·":< .. . ~--:>\~:.$¥·;.:_·.:,:;· ·-_.·,~;·::_-_-~<;'. ~ . · i/o;;Y.~" rJ.ftqiJ8M~l~gJoNddstoeolJil:tlcr{o~k1'T~t r. '~< __ .--, -/f4_RpDfl~~-R_(2Vott(Cii1? ~q~t)!NS_~·qi){t{~J!f0/{Ap.{R- - :•·t: :-::>.·._\-!11A/.4s?sl;i::t{Oo !G,J?0/1~: -~-::~i!IV.-!t('t;.f)J~A}o;/(t<_;h_ -_ ·-~< _o.r/0Booyefl4- 1/CriOJ.§ffdltf 80RiiOM.'fi4P.OIJJt -Po!Jo ':. R(!/I(}VOtfJ;TVlH1/(0A1/jV!SIIifkePc!RI"IJ~ 1 ... lJRUGAjif,t_ /W>9G.NJh>1D J.~JBORAV!fl ,irur.'6N!Ciit!. iRl-vt?./14' c'IJ!M JG llOST/.414 s,10RAD,7€ff4 . ,_\,, -~~z~sdpA I(!t:iA:wfNOst NiJROD~1 FBoeR;.; iiV~Ie ' ·c:./1'{.4f?ODNei28PUB! lk€ .:(t.JGO.J/AVI:J$ S!i...f!YJ.~l'D/!C£2.3GU'5/.h,tda l/ZA&R£8!) .~'JI/.~)"''i;W,~l~; 19;;{} ~-- •' ·Plu: z JD;.:;ru/d .);1JO,~'A N.-,1_RODN£ RG:PJ_/81/If£. <---" fi-RVAr.Sf.;e ?_,RC"f"..fJfi/)fv(/:1. ·,' . -~·_>; Spomenica za vjeCnu uspomenu na Zrtve terora fa.SlstiCkih okupatora I njihovih slugu �znala ni da su joj sinove pobili, a ni za sudbinu svojih dviju kceri. Slutila je samo, ali nije znala. Bila je tada u selu Zablatu u jednoj kuci na obroncima Velebita. Kad je nastalo masovno okupljanje i bjezanje naroda, povukla se sa tim stanovniStvom u Gluvaju. U toku tog stravicnog vremena ostala je bez veze s organizacijom, a i sa svojima. Kad je pronasla drugove krenula je na organiziranje zbjegova izbezumljenog naroda. »U zbjegu u kojem sam se nasla bilo je oko cetrdesetak !judi. Tako i u drugom. U trecem nesto manje. Tu su hili oni koji su izbjegli kad su Katicevu kucu, punu naroda, zapalili. Uslase su ubrzo otkrili zbjegove. Poput zvjeri poceli su juriSati i opkoljavati sva tri zbjega. Uspjela sam samo reCi: 'Bjezimo'.« Kata se povlacila prema hrvatskom selu Vaganac gdje se sklonila pred ustaskom potjernicom koja je za njom raspisana, kod Geme Sarica - tada simpatizera Komunisticke partije. Treba napomenuti da su Gemo Saric i Luja Cicina izvrsili tada jos mnogo slicnih i drugih akcija kao antifasisti i simpatizeri Komunisticke partije. 1 ne samo oni. Ima viSe obitelji u hrvatskim selima podno Velebita, tzv. zapadne Like, a koja su sela dijelom mjcsavine hrvatskog i srpskog stanovniStva. »Najednom vi dim ustase, vode preko onih bara !jude iz tri logora. Zatvorili su ih u kucu i stalu. Neke su poubijali, a neke zive spalili. Svih su unistili. U tu vatru je bacen i moj mali - Mile. I Ljuba je tu trebala da strada, ali im je ona utekla.« Ne znajuCi jos tada sta se dogodilo, Kata Pejnovic spustila se u selo. Nocu je lutala zgariStima tra2eCi svoje. Nikog nije nasla. Kucala 24 je na jedan prozor poznate kuce. :lena u kuCi od straha samo je bez rijeci slegnula ramenima. Gotovo je, znala je Kata. Bila je sigurna da je izgubila svoje najdraze. Za sve ovo sto ce ispricati saznat ce kasnije od Marka Sarica Geme iz zaseoka Vaganca kod Rastoke u ciju se kucu sklonila i u njoj proboravila nekih dvadesetak dana. To je i ono sto je saznala od kceri Milice, Ljube i Luje J clinic Cicine. »Ljuba je pobjegla iz kuce gdje su ih natjerali, koju su kasnije spalili i zavukla se u neki siprag koji joj jc bio poznat. Sve je cula. I jauke !judi koji su zivi gorjeli. Sutradan, prestravljena, lutajuCi krenula je prema kuci Hrvatice Luje Jelinic - Cicine. Nije usia u kucu, nego je ispod njene kuce legla u zito i tu su je nasli napola mrtvu, - prepoznali i odnijeli kuci. Tamo je ostala mjesec dana. Lujin sin Ivan saznao je da se je proculo da Luja skriva Ljubu. Zbog toga je Ljuba prebacena kod Geme Sarica. Kasnije je prebacuju u Divoselo. Ne zna Kata jos uvijek da su joj zive Milica i Ljuba a ni one za nju ne znaju niSta, niti jedna sestra o drugoj. Milica je upravo tada krenula iz Divosela u Smiljan preko Gospica odakle vodi Micu Mu· hara koji treba da uspostavi veze s Primorjem. Trebalo je da se poveze s Danom Uzelcem i drugima, da podnese izvjestaj o stanju Smiljancana. Slusa ona o svemu ali ne zna tocno sto se dogodilo ni tko je stradao. Njena majka dobiva obavjestenja od Geme, kod koga se sklonila, da je kci Milica poginula negdje na pola puta izmedu Smiljana i Gospica. Kata moli Gemu da pregleda taj dio terena. Prema opisu neke nadene mrtve djevojke sve se cinilo da se radi o Milici. TrazeCi, na Katinu molbu, Milieu, Gemo je nasao Ljubu i javio majci harem jednu radosnu vijest. Medutim, ta mrtva djevojka nije hila Milica. Milica je u to vrijeme, ne znajuCi sve o svojima i dalje izvrsavala svoje politicke zadatke. Ostale su zive obadvije kceri i Kati jedino olaksanje. Po dolasku u Divoselo, gdje se nalazio Okruzni komitet Partije, bolna srca, stisnutih pesnica, Kata PejnoviC odrzava masovni sastanak. Okupljene su zene i seljani Divosela, Pocitelja, Metka itd. Svoju tugu pretvorila je u borbenost. Govori da nikome ne zeli da dozivi takve boli i stradanja kakve su dozivjele proslih dana stotine srpskih obitelji a i svi oni Hrvati koji su se na bilo koji naCin usprotivili krvavim zlocinima ustasa. Da se to ne bi viSe nikad dogodilo, svi treba da stanu kao jedan i pomognu dizanje ustanka. Citav august nizu se akcije za akcijom pod rukovodstvom KK KPH za Gospic, OK KPH za Liku i ostalih kotarskih komiteta KP Like. Sva ustaska gnijezda smjestena u selima, ponajcesce u skolama, razbijana su jedno za drugim. U Katinu Smiljanu, Jakov Blazevic polovicom augusta i nakon kritike o nedovoljnom snala2enju dijela komunista upravo sa komunistima i skojevcima uniStava i posljednje ostatke domacih ustasa. Ustase bjeze i sklanjaju se u Gospic, osjecajuCi se sigurnije pod okriljem svojih gospodara, talijanskih okupatora, s kojima su i dosli. A okupator se u tvrdio u svim lickim vecim centrima, iz kojih vrsi preseljavanje Srba u Bosnu iii ih odvodi u transportima u logore (Kninska krajina). U Srbu poCinje Ustanak, oslobada se prvo vece mjesto u Hrvatskoj - Donji Lapac. A Kata Pejnovic bas u tim danima, dok se jos nije stiSala strava koja se sirila s Jadovnog, Jance, Velebita i dr. ide Likom i dize pouzdanje naroda u vlastite snage. Svojom vlastitom vjerom komuniste budi povjerenje naroda u borbu u koju ih vodi Komunisticka partija. Ovdje u zapadnoj Lici Ustanak se razgara, a njcgove iskre pali i Kata Pejnovic. Sarna, toliko ranjene duse, uvijek u sebi smaie nove snage da svoj zadatak sluzenja narodu, na koji se zarekla kad je postala komunista, ispunjava na najbolji moguCi nacin. VideCi je borbenu i sabranu, znajud za njenu licnu tragediju o kojoj ona nikad ne govori, razbija paniku, objasnjava tko je neprijatelj, a tko prijatelj, narod joj ukazuje povjerenje. Upravo ona poziva ne samo Srbe nego i Hrvate da se bore, da stupe u borbene grupe u kojima su se prvi nasli komunisti i skojevci. Svatko od nas moze lako zamisliti s koliko ce radosti i olaksanja docekati u tim danima augusta da se u Divoselu kao borci pojave omladinci - skojevci, partijci i antifasisti Hrvati iz njenog rodnog Smiljana i ovdje se poCinje stvarati na djelu jedinstvo Srba i Hrvata- pravo borbeno. Siri se sve viSe saznanje o tome da su ustase oruije okupatora. Upravo o tome Kata je uvijek govorila. Gdjegod se krece, gdjegod zanoci - to svi znaju, zna to narod. Istovremeno svi znaju da za njom neprijatclji tragaju, kao i za drugim komunistima. Njena rijec - u Citluku, Raducu, Ploci, Mogoricu, Vrepcu, Barletama, Ostrovici, Sirokoj Kuli, Divoselu itd. jedva se doceka. Razumljiva i bliska teznjama naroda. Velika je u tim casovima njena sposobnost da saslusa boli nad jos svjezim grobovima, kao sto je veliko njeno ljudsko srce. 25 �NA ZADACIMA STVARANJA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA ZENA U osloboaenom Drvam 21. augusta 1941. odrzava se velika skupstina zena, na kojoj prvi put javno istupaju i zenc scljanke iz drvarskc doline. Sudionice te skupstine bile su i Licanke iz plitvickc opCine, protjerane od ustasa s narodom u Bosansku Krajinu, a medu njima je bila i jedna od organizatora tog skupa Naranca Koncar. Ona je izabrana u tada formirani Antifasisticki odbor zena Drvara i okoline kao predstavnik lickih izbjeglica. Kasnije, u toku jula mjeseca 1942. upravo je ona jedan od organiza tor a poznate I zenskc licke cete od 120 omladinki u Trnavcu i postaje njen prvi komesar. Bile su jos dvije takve cete. Meau Drvarcankama nalaze se i Slovenke, transportirane s porodicama od njemackog okupatora u razne krajeve zemlje. Jela Bieanie, uciteljica iz Banja Luke koja tada radi u Drvam u redakciji »Gerilca« opisuje taj, dotad nevideni skup zena, kao izrazitu manifestaciju otpora protiv fasizma, na kojoj je doslo do izrazaja povjerenje zena u KPJ, sagledavanje njihova mjesta u jedinstvenom narodnooslobodilackom frontu i njihove uloge u stvaranju jedinstva fronta i pozadine, te njihova rijesenost da udruzene sudjeluju u borbi do konacne pobjede nad fasistickim neprijateljem i njihovim slugama." Prvi put govorile su zene na toj skupstini o konkretnim oblicima svog doprinosa narodnooslobodi!ackoj borbi. Na konferenciji je donesena i poznata »Rezolucija zena i djevojaka Drvara i drvarske doline« .20 Ona se, umnohva i usmenom predajom, !Hri Likom i Krajinom. Jela Bieanie, na inicijativu 26 Marka Oreskoviea, koji se tada stalno nalazio na podrucju Like i Bosanske Krajine po partijskim zadacima i na dizanju Ustanka, odlazi u Liku gdjc se vee 7. septembra odrzava slican skup zena Donjeg Lapca i okolnih sela. I na toj je konferenciji narocito isticano bratstvo i jedinstvo kao jedina alternativa i perspektiva zajednicke borbe i spasa za narod. Tada u Donjem Lapcu nije oformljen nikakav odbor zena kao stalni oblik njihova okupljanja i djelovanja, ali sve akcije koje su pokrenute u toku priprema i poslije konferencije nisu prestajale ni kasnije. Z:ene su radile: sakupljale vunu za odjecu i obueu, sastajale se, prele vunu, plele odjeeu i obueu, pokrenule krojacku radionicu, sivale odjecu za borce. Otvorile su i prihvatiliste za ranjenike i osnovale tkaonicu zavoja. Sarno nekoliko dana kasnije, 11. septembra, Kata Pejnovic nalazi se u Donjem Lapcu nasastanku Okruznog komiteta KPH za Liku. Na toj je konferenciji, pored razmatranja politiclee situacije i stanja partijske organizacije Like, ukazano i na potrebu joS veCeg rada sa Zenama i njihovog organiziranja u drustveni i javni zivot. Konstatirano je takoder da je tamo, gdje se radilo viSe meau zenama, bilo i znatnih rezultata. Kao glavni zadatak smatra se tada formiranje odbora Narodne pomoci po selima, jer u nckim kotarima takvi su odbori vee postojali. To sve znaCi i organiziranije prikupljanje hrane, odjeee, obuee i drugih potreba za borce. Upravo zahvaljujuci radu odbora Narodne pomoCi u svim selima na oslobodenom teritoriju Korenice, Udbine, D. Lapca, te u srpskim sellrna kotara Gospie, Gracac, Brinje, Otocac i u nekim hrvatskim selima na neosloboaenom teritoriju kotara Gospic, Otocac, Bririje sprijeceno je da neprijatelji oduzimaju zito, stoku i ostale za zivot potrebne stvari kao i odnosenje na sajmove hrane. Pristupalo se organiziranom stvaranju rezervi zivotnih namirnicazita, brasna, graha, krompira, masti, suhe slanine, mesa, suhog voca itd., i sklanjanju na s1gurna mjesta, ne samo za borce na polozajima nego i za nezbrinuto stanovnistvo koje je ostalo bez svojih domova. Isto taka su se prikupljale i rezerve odjece, obuee, vune, platna itd. U svim odborima znatno je bilo sudjelovanje zena, koje su se okupljale sve viSe i na politickim sastancima. U oktobru i novembru 1941. nalaze se i na bolnicarskim tecajevima i prate praktiCnu nastavu ukazivanja prve po· moei ranjenicima. Vee u kasnu jesen i zimu 1941. organizirali su se analfabetski tecajevi za zene, sto su ih odriavale istaknute aktivistkinje i prosvjetne radnice u raznim dijelovima Like. Nakon savjetovanja od 11. septembra OK KPH za Liku daje svim dmgaricama zadatak da se pristupi organiziranom okupljanju zena u pojedinim kotarima. Radile su to drugarice clanovi KPJ, ondje gdje su zivjele iii gdje ih je Partija poslala. U udbinskom kotaru - Zorka Korac i Danica Dimitrijevic, u gospickom Kata Pejnovic, Slavka Blazevic i Marija Katie -Kupresanin, u lapackom - Neda Z:akula, Milica Pejnovic i Smilja Popovic, u brinjskom - Dusanka Gostovic-Grubor, u otocackom Stojanka Aralica, u korenickom - Jela Bicanic i Dara cudic, u opCini Plitvice, u gracackom - Smilja RadoseviC-Pokrajac, i u perusickom - Marija Glumicic-Pribic." Ubrzo nakon sastanka u Krbavici, Kata Pejno· vic odrzava masovni sastanak zena i omladine u Srednjoj Gori gdje se odrzava i sastanak OK KPH za Liku. Za nekoliko dana obiSla je gotovo sva sela kotara Udbine. Dnevno je odrzavala sastanke, bez predaha. U svakom se]u su organizirani odbori zena. Ponegdje i omladinske i skojevske grupe. Na tom je terenu tada s njom i Ncaa Z:akula, koja je u pocetku bila zaduzena i za taj kotar. Bilo je i mnogo posla i mnogo problema. Tako taj rad opisuje Neda Zakula", rekavsi pri tom za Katino djelovanje: »Impresionirao me je njen nastup i njen govor<<. U Debelom Brdu, u korenickom kotaru, adrian je krajem septembra 1941. sastanak zena sa tamosnjim aktivistkinjama na kojem su govorile Kata Pejnovic i Jela Bicanic. Zene tog kraja sakupile su u prvoj akciji 232 kg vune, 80 kosulja, 150 komada gaea, 123 rucnika, 11 biljaca, 13 maja, 10 dzempera, 10 salova i 15 muskih kaputa. Zatim Kata odriava prvi sastanak zena u selu Vrebac, kotar Gospic. Na sastanak je doslo oko osamdesetak zena ali i muskaraca. Ona govori o narodnom Ustanku, o organiziranju zena i potrebi pomaganja NOB-a (oktobra 194!). U istom mjesecu Kata Pejnovic drii sastanak u Metku. Sastanak se odrzava nedaleko Metka ispod Ljeskovceve glavice, gdje Talijani vrsljaju po selu, nastojeCi probiti izolaciju i pribliziti se narodu. Sastanak se odriao u kuci Perice Kleuta, koji je pozivajuci zene na sastanak - kako se sjeea Desanka Canak-Vlaisavvljevic- rekao da dolazi jedna vaina drugarica - komunista. Na sastanak su bile pozivane one najpovjerljivije, jer se tada vee osjetila polarizacija snaga u Metku: ogromna veCina naroda hila je za komuniste tj. za Pericu Kleuta, tj. za partizane, a dio za Gavru - tj. za 27 �procetnicke grupe koje su suradivale s Talijanima. Desanka opisuje taj sastanak i susret s Katom: , Ude jedna mrsava seljanka, ogrnuta velikim crnim salom. U ruci joj seljacka torbica. Svi se s cudenjem u nju zagledasmo. Blijedo lice povezano crnom maramom koja kao da je izostrila izraz lica i pojacala njegove crte. C:im je sjela pocela je govoriti o Ustanku i njegovim ciljevima. Narocito je mnogo govorila o bratstvu i jedinstvu Srba i Hrvata jer je tu bilo o tom govoriti dosta vazno. Potanko nam je objasnjavala zvjerstva ustasa i posebno uzroke koji su do toga doveli. Da to sve zlo savladamo - rekla je- moramo se organizirati, moralno i materijalno pomagati nasu oslobodilacku vojsku i narodnu vlast. Potrebno je motriti neprijatelja i o njegovim pokretima obavjestavati vojsku, odbornike itd. Sastanak je vrlo brzo zavrsio, a na nas je ostavio takav utisak da smo onog casa bile spremne da podemo za Katom i da golim rukama jurnemo na Tali jane. Poslije toga i drugih sastanaka koje ce ona tu oddavati sve smo mi omladinke primljene u SKOJ. C:ini se da smo preko zadataka koje smo primale na tim sastancima bile provjeravavane. A jedan od tih zadataka bio je i osnivanje kulturne ekipe. Trebalo je pripremiti program i iCi po selima. Vee za proslavu godiSnjice Oktobarske revolucije omladina iz Metka prebacuje se preko neprijateljske pruge u Mogorie, gdje je odusevljeno prihvaeena sa svojim zborom i recitacijama. To ponavlja u mnogim selima i u Divoselu«. Taka Kata uporno prenosi istinu o teskim putovima ka slobodi koji vade svim linijama 28 borbe istome cilju. Radi s narodom, sa zenama, s omladinom. Uporan je to rad, on trazi svoje tumace, upravo takve kakva je i Kata. Bilo je to vrijeme kada je mucki ubijen Marko Oreskovie. »Kad sam je vidio da ide prema meni i place, znao sam odmah sto se dogodilo: Ubili su Marka Oreskovica« - zapisao je u jednom od svojih clanaka Jakov Blazevie. Nije plakala samo Kata za Markom. Plakali su borci, seljaci, muskarci, zene i djeca. Od tada Kata jos viSe, sa vise znanja, uvjerenja i prezira govori i objasnjava narodu izdajnicku ulogu cetnika. Za njom se uvijek sirio glas: »Prava zena. Svaka joj rijec ima mjesta«. Govorilo bi taka i staro i mlado. »Sve smo zeljele da budemo kao govorile su mnoge .Zene. ona« - Pocetkom decembra 1941. stigla je iz Zagreba poznata Okruznica CK KPH br. 4. U njoj se govori 0 organiziranju antifasisticke fronte zena i njenim zadacima.23 To je tek bio onaj pravi poticaj koji je dao velik polet i zamah osnivanju i raclu Antifasisticke fronte zena na podrucju cijele Hrvatske pa tako i u Lici. Ta organizacija imala je za cilj ostvarenjc borbenog jedinstva svih slojeva zena, i ona je sastavni clio naroclnooslobodilacke fronte i Antifasisticke fronte zena Jugoslavije kao i svjctske antifasisticke fronte zena. Zadaci organizacije su mnogostruki. Njih su i aktivistkinje u Lici razradivale i provoclile jos intenzivnijc, obilazeci selo za selom, mjesto za mjestom. Trebalo je vee na mnogo mjesta postojecu aktivnost Zena sistematizirati, organizirati, stvoriti cvrste odbore - od seoskih, opCinskih do kotarskih, okru2nih i gradskih odbora, na oslobodenom i neoslobodenom teritoriju. Na sastanke je dolazilo sve viSe zena, djevojaka, pa i muskaraca. Trebalo je borbu zena razviti na jos viSe frontova nego dosad i postaviti na jos siru osnovu. oslobodilackom borbom. Slusale su i o tome da je ta borba i za njihovu ravnopravnost. Te kasne jeseni i zime 1941. Kata Pejnovie je sa Jelom Bieanic mnogo pula odrzavala sastanke sa zenama. Prikupljanje materijalne pomoei za borce bio je i ostao jedan od prvih znacajnih zadataka, vee od samog pocetka aktivnosti zena. Poznavati ciljeve borbe vee je znacilo politicki rad mcdu zenama. To is to znacilo je i dobra raspoznavanje neprijatelja, njegovih namjera i manevara, kao i obavjestavati o njegovu kretanju i brojnom stanju, sprijecavati mobilizaciju koju provode fasisticki okupatori i njihove sluge i pridobivati nove borce za bitku. Znacajan vid borbe bio je da se sacuva ljetina, zetva, hrana u trapovima i zemunicama, da se ruse ceste iii bojkotira tdiSte. Voditi brigu o partizanskim bolnicama, pruzati pomoc ranjenicima i porodicama onih ciji su sinovi u borbi - sve je to bila siroka osnova djelovanja zena u NOB. Za sva ta pitanja brzo se razvija mreza oclbora AFZ-a koji se organizaciono i akciono povezuju u svim sreclinama sa jedinstvenim rukovodstvom. »>mala je poseban nacin govora i izvanredan pristup zenama - sjeea se Jela BiCanic, njena jedna od najblizih suradnica. »Govorila je polako rijetko podizuCi glas, lako gestikulirajuCi, najcesce o onome sto je povezivalo scosb zene s njome: o teskom seljackom zivotu, o porobljavanju naroda u staroj Jugoslaviji, o perspektivama borbe za narodno oslobodenje, o buducnosti za koju se treba boriti. Svi su voljeli s njom razgovarati. Iz nje je izbijala jednostavna ali duboka mudrost. Znala je govoriti o najtezim situacijama, a za kratko vrijeme ispricala bi ponekad nesto veselo, cemu su se svi morali nasmijati«. U odbore ulaze najaktivnije drugarice - receno je u direktivno j okruznici br. 4. - clanice Partije, simpatizerke, najbolje i najborbenije zene iz raznih organizacija NOP. Sve ove zadatke trebalo je rjesavati u najcvrscoj suradnji sa NOO-ima. Antifasisticki front :lena taka se sve bde razvija u Lici. Okruzni komitet KPH za Liku pruzao je izvr5enju tih zadataka punu pomoe. Zene su pazljivo pratile sto im se na sastancima govori, upijale su svaku rijec, saznavale kakve im se perspektive otvaraju narodno- Sredinom decembra ocldavao se u Krbavici sastanak Inicijativnog odbora AFZ-a za Liku. Na sastanku glavnu rijec vodi Kata Pejnovie - biljezi u svojim sjecanjima na rae! AFZ-a za Liku- Jela Bicanic (kao tajnica), Dusanka Grubor-Gostovie, Stojanka Aralica, Marija Katie-Kupresanin i Neda Zakula. Iako tada zbog velikih nanosa snijega nisu mogle stiCi na sastanak u Odbor su usle Smilja Radosevic -Pokrajac i Zorka Korae. Na tom je sastanku Kata Pejnovie govorila o zaclacima na daljnjem sirenju i jacanju organizacije AFZ-a. Dogovoreno je da se sastanci Inicijativnog odbora odl'Zavaju svakog mjeseca, ali to se tek kasnije uspjelo ostvariti jer su se vodile zestoke borbe s talijanskim okupatorom po cijeloj Lici. Borbu za Udbinu opisuje Kata PejnoviC u jednom posebnom Clanku, objavljenom u toku rata u 29 �listu Okruznog odbora AFZ-a za Liku. Opisuje je taka zivo, slikovito i kao da se sama s pus· kom u ruci borila pod Udbinom. Jer kad ona kaze >•vodili smo borbe«, onda to znaci: i vojska i partijsko, i vojno rukovodstvo, i odbor, i masovne organizacijc, medu kojima uvijek imaju veliku ulogu i organizacije AFZ-a, iako mlade po stazu, ali vrlo znacajne po djelu. Pored borbe, aktivnost na organiziranju AFZ-a nije smanjcna, akcije u koje su zene ulazile smjelo i po.Zrtvovno, jaCale su snagu organi~ zacije u selima, i rijetko gdje nije uspjelo dotad osnovati odbor AFZ-a. Okruzni komitet KPH za Liku kontinuirano prati tu aktivnost, i pruza pomoc gclje ustreba. U toku januara i februara 1942. radi se na stvaranju inicijativnih mjesnih i kotarskih oclbora AFZ-a. Za vrijeme svih borbi zene vade posebno i bitku za ranjenike. Aktivno ucestvuju u tzv. pozadinskom radu, inicijativne su, hrabre, clobri organizatori i sa sve viSe entuzijazma skup~ ljaju oko AFZ-a nove zene. Sve cesce se javljaju kao borci u partizanske jedinice, hoce i same s puskom u ruci boriti se za sloboclu. Pocetkom 1942. gocline Kata clolazi na teren kotara Otocac, gclje je vee bio osloboden veCi broj srpskih sela, pomaze partijskoj organizaciji toga kotara u raclu sa zenama kao i u mobilizaciji naroda u borbi za Oslobodenje. Vee 27. februara 1942. nalazi se ponovo u korenickom kotaru, u selu Krbavici, na Plenumu OK KPH za Liku gdje se, kao njegov dan suoeava sa svim uspjesima, teskocama i situacijama koje uvijek iziskuju nove napore. Tom je prilikom ukazano, nakon analize stanja po kotarevima, na potrebu jos intenzivnijeg rada u hrvatskim selima, na opasnost od cetnika 30 koji se naoruzavaju i na zadatke u pogledu claljnjeg jacanja partijskih organizacija i partizanskih odrecla." 19 Jcla BiCaniC: SjeCanje rza rad AF2-a u centralnoj Lici u prvoj godini rata, Zbornik Prva godi1la narodlloosloboclilaCkog rata 1w podruCju Karlovca, Korduna, Cline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i 2umberka, knj. 3. Karlovac 1971, 815-834. ~J t.ene Hrvatske u NOB, I, n. dj., 19-20. Rczolucija sa skupStine Zena drvarskc doline od 21. VIII 1941. " Vidite biljdku 20. z: Ncda 2aku1a: Na zadacima Partije tt prvoj godini rata, zbornik, Prva godi11a NOUR-a 1za podruCju Karlovca ... III, n. dj., 849-865. 23 Zene Hrvatske u NOB, I, n. dj., 57 - Iz OkruZnice br. 4 Ccntralnog komiteta KPH od 6. prosinca 1941. o organizaciji i zadacima AntifaSistiCke fronte Zcna. 2 ~ InZ. DuSanka Grubor: Ustanak i razvoj borbe !-l brinjskom kotaru, zbornik Prve godine, NOR-a na podrucju Karlovca ... III, 741-770. U NOB-u HRVATSKE STVARA SE PRVJ ZENSKI LIST ObilazeCi sela i odrzavajuCi sastanke Kala Pejnovic u svojoj partizanskoj torbici nosila je raznovrstan partijski materijal, stampan u to vrijcme na ciklostilu iii sapirografiran. Zene su htjele doci do novih spoznaja. Stvarane su CitaIacke grupe kao vrlo uspjesan oblik rada. Kako su zene trazile uvijek nesto novo - vee u februaru 1942. gocline pocinju se Kata Pejnovic, Jela Bicanic, Marija Sol jan, dr Slava Ocko clogovarati - kako proslaviti 8. mart i kako odgovoriti na bezbrojna pitanja zena. Dogovoreno je da Marija Soljan napiSe referat o 8. martu - medunaroclnom borbenom danu zena. Posebno da se pribave tekstovi pjesama koji po svom karakteru oclgovaraju proslavi tog dana, a cia Jela Bicanic napiSe propagan- Prvi broj liCke })Zene u borbi« 31 �dnu aktovku »Smrt fasizmu i preslicama!« Dogovoreno, i ucinjeno - a onda umnozeno i razaslano odborima AFZ-a. Taka je taj program, uz pomoc istaknutih aktivistkinja, izvo· den na primjer u korenickom kotaru u 12 sela. Medu ostalima to je bio jedan od povoda za stvaranje prvog zenskog lista u Hrvatskoj. Ovakav list bi poticao na nove akcije i informirao o aktualnim politickim zadacima te o uspjesima partizana i doprinosu zena narodnooslobodilackoj borbi, njihovim junastvima, njihovoj borbenosti i pozrtvovanju. Dogovore o tom prvom ratnom listu za zene Like podrzao je Okruzni komitet KPH za Liku, a J akov Blazevic predlozio da list nasi naziv »Zena u borbi«' sto je odmah i prihvaceno.25 PriSio se odmah ostvarenju prvog broja, koji je uz napisan uvodnik i neke clanke, bio uglavnom zasnovan na materijalima pripremljenim za 8. mart. I njegov datum izlazenja je oznacen sa- 8. mart 1942. Stampan je, tj. sapirografiran u 120 primjeraka. »Pocele smo ga uredivati u selu Krbavici, kotar Korenica, ali radi neprijateljske ofcnzive morali smo se povuci u selo Trnavac i tu smo uspjele u nekoj bajtici izvuCi taj prvi broj na sapirograf« - pise Kata Pejnovic sjeeajuci se zajednickog rada na listu s J elom Bicanic."' Uz rad Kate i Jele veliki doprinos uredivanja lista dala je i Marija Sol jan. Zene su izvanredno primile ovaj list. Citale su ga na skupnim sastancima zbog toga sto je tiraz bio skroman a i mnoge su bile nepismene, prenosile su ga, sakrivale kad je trebalo, i mnoge su brojeve sacuvale kroz sve ofenzive. Ljubav prema svom listu i znacenje koje je on tada za njih imao, osjecale su kao nepro32 cjenjivo blago. One su se odazivale i pozivu redakcije da piSu, slale su svoje dopise redakciji po kuririma iii bi ih predavale urednicama na sastancima. To su dokumenti jednog vremena, kad je zena Like, ponekad i nevjestom rukom pisala o svom drugom roil:enju u borbi. Kata bi se uvijek, kao i dmgi, obradovala kad bi se »Zeni u borbi« javljale seljanke. One su pisale o nekadasnjem svom ropskom zivotu, 0 velikom preokretu sto su ga dozivljavale, 0 svom organiziranom radu, o stupanju u redove partizanske vojske, i u organe narodne vlasti, o zedi za znanjem i Citanjem. Rijec njihovu bolje je prenijeti o tome bez posredstva: »Sretne smo kad je dosao dan i cas da mozemo slobodno da progovorimo i piSemo nesto 0 sebi i svome zivotu. ... Mi vee danas osjecamo novi zivot, mi smo ravnopravne, imamo pravo ulaziti u NOO, imamo svoj AFZ, imamo svoje sastanke na kojima se organizujemo i ujedinjujemo .. .'"' Kata Pejnovic javlja se u »Zeni u borbi« sve cesce i kao autor clanaka koje obicno potpisuje samo imenom - Kata iii inicijalima K.P. Od 17 - 21. maja 1942. ona se nalazi u Korenici na II okruznoj konferenciji OK KPH za Liku. Za tu je konferenciju pripremila onaj dio izvjestaja OK KPH koji govori o radu Partije meil:u zenama." J akov Blazevic - izvjestavajuCi CK KP Hrvatske o II okruzno j konferenciji" - kaze da je na njoj adrian referat i o AFZ-u. On dalje navodi da se uspjelo okupiti ogromne mase zena na oslobodenom teritoriju u AFZ, da su organizirani mjesni. kotarski i Okruzni odbor AFZ.-a. U cilju sto bolje organizacije i sto us- �pjesnijeg rada AFZ-a i lista »Zena u borbi« kao i u mnogim hrvatskim selima uspostavljeni su odbori AFZ-a. Smotrom bratstva i jedinstva Srba i Hrvata Like, Srpkinja i Hrvatica Like, uspjesnog rada AFZ-a i izrastanje zene-seljanke u danima narodnooslobodilacke borbe, moze se smatrati izborna skupstina zena kotara Korenice, odrzana 24. maja 1942. Na skupstini je pred 2.500 !judi - prema sjecanju Jele Bicanic i sacuvanim listovima »Zene u borbi« - govorilo cak 13 drugarica, Srpkinja i Hrvatica. Skupstina zena pretvorila se u pravi opcenarodni zbor. Dolazak Hrvatica sa Plitvica, Prijeboja, Ljubova, Bunica i Kozjana srpske su zene primile sa odusevljenjem. 0 skupstini zena u Korenici zabiljezeno je u lickoj »Zeni u borbi« jos i slijedece: »Zene su jos jednom vidjele da nasa govorenja o ravnopravnosti nisu samo prazne rijeCi, veC stvarnost.« Na toj velicanstvenoj skupstini zena Korenice govorila je i Kata Pejnovic. Zbor je bio uvelican i prisustvom predstavnika KP, vojskc, NOO, SKOJ-a i odbora AFZ za Liku, koji su pozdravnim govorima odali priznanje zenama za sve sto su putem svoje organizacije ucinile u korist narodnooslobodilacke borbe i ucvrscivanja bra tstva i j edinstva naroda. Iako uvijek u pokretu, na sastancima, medu narodom, zenama i omladinorn, u kornitetima Partije iii stabu odreda, Kata Pejnovic nalazi vremena za »Svoj« list. Kako su za Prvi maj 1942. odrzani masovni zborovi sirom Like a najsvecaniji u Korenici i Donjem Lapcu - kojima je prisustvovao ogrornan broj zena pristiglih iz udaljenih sela i na kojima su nastupili i glumci zagrebackog kazalista - partizani, te Clanovi dru'line omladine koje su tada osno- vane, zato Kata Pejnovic osjeca potrebu da ti junskorn broju »Zene u borbi« napiSe clanak pod naslovom: »Kako su zene Like proslavile 1. maj«. Kako je zetva hila pred vratirna trebalo je provesti i agitaciju medu zenarna da vode borbu za svaki snop zita, jer bi obicno u vrijeme zetve neprijatelj poduzimao ofenzivu s ciljem da ga uniSti iii odvuce. zene bi zito nocu zele, cesto pod straZorn partizana a i izvrgnute neprijateljskoj vatri. Upravo zbog potrebe da se :lito sacuva, Kata i pisanorn rjecju ulazi u borbu, obracajuCi se zenama parolom koja je i naslov njena Clanka o spomenutom junskom broju: »Ne smijemo dati ni zrna zita okupatoru«. Iz toga slijedi obrazlozenje i zadatak: »Ako bi mu to dopustili, produzili bi mu zivot, omoguCili da nas bolje porobljava i uniStava. Svako selo, svaka organizacija mora o tome povesti racuna, izgraditi skloniSta gdje okupator nc rnoze da dopre. Sklonista treba podici za zenc, djecu i neboracko stanovniStvo. Isto tako i skloniSta za stoku, spremiSta za zito i ostalu imovinu. Sve to treba izgraditi putem radnih zajednica :lena. Za slucaj napada neprijatelja, svatko mora biti na svorn mjestu prema unaprijed odredenom plann<<. Nista nije bilo prepusteno s!ucaju. Sve akcije bile su usrnjerene istorn cilju a na plecima zena pocivala je velika odgovornost za ishod borbi. Upravo turnac te odgovornosti koju zene rnoraju ponijeti u ovoj opcenarodnoj borbi za oslobodenje hila je uvijek, u svim susretirna sa zenama i Kata Pejnovic. Kad se s Katom dogovaralo o odr:lavanju osnivacke Okruzne konferencije AFZ za Liku, ona je vidjela tu mogucnost tek u jesen, pos33 �lije zetve i spremanja ljetine. Sve sto se dotad radi smatrala je pripremom za taj cin - za zetvu. U junu 1942. u Opacica Gaju oddava se opcenarodni zbor. I za taj je zbor karakteristicno veliko sudjelovanje zena. Pored Jakova BlazeviCa i Slobodana Uzclca na tom zboru govo;·i i Kata. 12. jula 1942. i u Dobrosclu se oclrzava opcenarodni zbor sela kotara Lapac kojcm masovno prisustvuju zene okupljene oko AFZ-a i omlacUna tog kotara. Na zboru govori dr Vladimir Bakaric, komcsar Glavnog staba NOV i POH. I na tom jc zboru govorila Kata Pejnovic. Za augustovski broj »Zene u borbi« 1942. gocline clrugarica Kata, povoclom goclisnjice ustanka, piSe i'lanak o temi koja joj uvijek lezi na srcu i nacl kojom se stara kao nad zjenicom oka: »Kujmo borbeno jedinstvo Srba i Hrvata Like, Srpkinja i Hrvatica Like«. lS Viditc biljeSku 20. 1 K. PejnoviC: 0 ulozi tena u narocbzooslobodilaCkoj ~ borbi u Lici, Kalcndar srpskog kulturno-prosvjetnog druStva »Prosvjcta«, Zagreb 1947. Ovaj Clanak sc objavljujc u prilogu ove knjigc. 7 ' ))Zena u borbi,,: 00 AFZ za Liku, br. 3 od lipnja 1942. godine. " Viditc biljcsku 20. :n Arhiv Vojnoistorijskog instituta u Beogradu (daljc: VII mikrofilm CK Hrvatskc 14/756-750), dok. 759. 34 BILA JE PRVA PREDSJEDNICA OKRU.ZNOG ODBORA AF.Z ZA LIKU Konacno je closao i 15. septembar 1942. kada je pocela radom Prva ohuzna konferencija AFZ Like u Salamunicu koja je trajala elva dana i gclje se okupilo 160 delegata iz svih krajeva Like. Skupstini su prisustvovali, kao gosti, sekretar OK KPH za Liku, Jakov Blazevic i clan OK KPH Mile Pocuca, te preclstavnici 00 AFZ za Primorje i 00 AFZ za Kordun. Konferenciju je otvorila Kata, kao predsjeclnica Inicijativnog oclbora. Ona je na toj konferenciji podnijela politicki referat. Iako je sva arhiva 00 AFZ za Liku uglavnom propala u ofenzivama, kao glavni svjeclok o tom clogadaju ostala je ,zcna u borbi«, i u njoj clanak o konfcrenciji. Otvarajuci konferenciju Kata Pejnovic, izmedu ostalog, je rekla: »Bivsi protunaroclni rezimi onemogucavali su nama zenama ucestvovanje u politickom zivotu. Danas, u jeku najzesCih borbi protiv fasistickih razbojnika i njihovih slugu, u borbi kojom rukovodi herojska Komunisticka partija, mi se borimo s nasim drugovima i vee danas imamo svoja politicka prava. Zato bez straha gleclamo u buducnost, nase drugarice uzimaju i pusku u ruku, da i u oruzanoj borbi obracunavaju s fasistickim razbojnicima«. Konferencija je izabrala i novi Okruini odbor AFZ-a ocl 15 Clanova na celu kojeg je izabrana za preclsjednicu Kata Pejnovic, a za tajnicu Jela Bicanic. Konferencija je utvrdila ogromnc uspjehe, slabosti i zadatke za naredni period. Medu tim zaclacima su najvazniji: pokrenuti u borbu one clrugarice kojc su jos uvijek samo posmatraCi velike bitke; osamostaljivati rukovodstva organizacije i ostvarivati njihova cvrsce povezivanje; isticati zene u izborima za organe naroclne vlasti, posvetiti jos viSe paznje politickom osposobljavanju kadrova na kursevima i uzclizanju kulturno-prosvjetnog nivoa zene; list »Zena u borbi« uciniti ogledalom rada zena, njihovih organizacija i borbe. Prvi puta Citamo da je sa jedne konferencije zena upuceno i pozdravno pismo clrugu Titu, vrhovnom komanclantu NOV i POJ. Obimnost zaclataka, postavljenih na konferenciji zena Like, nalagala je da rae! treba jos viSe intenzivirati. Na toj liniji odrzavani su kursevi poli tickog i organizacionog karaktera za oclbornice AFZ-a na svim razinama njihove organiziranosti. Na njima je bila stalni preclavac Marta Aralica, uciteljica i clruge uciteljice.30 0 kursevima kao uspjesnom obliku racla sa zenama govori i pismo CK KPH upuceno CK KPJ o radu AFZ-a31 u kojem se konstatira da je zapazeno kako je u posljednje vrijeme znatno porasla politicka svijest zena, cemu su sigurno priclonijeli i kursevi »koje su oclr2avale nase drugarice a kroz njih je proslo stotine zena seljanki«, te da je velik broj aktivistkinja pridonio osamostaljivanju kotarskih i opCinskih oclbora AFZ-a. U tom istom pismu konstatira se i da »Uspjesi u radu AF2-a nisu ni izclaleka clovoljno iskoriSteni, tj. nasi su se komiteti potpuno kruto oclnosili po pitanju prijema clrugarica u Partiju«. U zapisniku Plenuma OK KPH za Liku, odrzanog 20. XI 1942. kaze se: 32 »Zatim podnosi izvjestaj drugarica Kata po Ji. niji AFZ-a. Govori o kursevima pri Okruznom antifasistickom odboru zena, kojih je bilo cetiri i kroz koje je proslo 75 drugarica. Posljeclnji kurs najbolje je uspio. Pri Kotarskim OOZ oddavali su se kursevi. Kroz njih je pro- sio - u Gospicu 16, u Gracacu 14, u udbinskom 9 drugarica. Rae! na prikupljanju zimske pomoCi oclvija se uglavnom povoljno. Najbolje u udbinskom, lapackom i korenickom kotaru<c. Nepismcnost je jako pogadala zene. A borba protiv nepismenosti ostro je najavljena i na Prvoj okruznoj konferenciji zena Like, jednako kao sto je istaknuta i potreba kulturnoprosvjetnog uzclizanja i smjelije ulazenje zena u narodnoosloboclilacke odbore. Upravo o tome je i Kata Pejnovic pisala u svojim uspomenama na rae! AFZ-a u Lici. 33 »U nekim okruzima bilo je i do 85% nepismenih zena. Zato je jos 1942. godine pocelo oclr.lavanje analfabetskih tecajeva, pored kurseva koji su se jos oddavali, i o politickim pitanjima. Tada se pristupa i kulturno-prosvjetnom raclu medu zenama, stvaraju se diletantske grupe, pjevacki zborovi ... Zene su se u borbi politicki osposobile. UpuCivale su se u niz pitanja, ne samo poli tickih nego i strucnih.• »One su u organima naroclne v]asti primjerom davale svoj doprinos. Poslovi su postajali sve ozbiljniji - kaze Jela BicaniC.<< U njima je ucestvovao sve veCi broj zena. u jesen su prvi izbori za narodne oclbore. U Salamunickom Gaju, radosne nase drugarice, koje clanas prvi put glasaju, pjevaju pjesmu sto se odmah uz taj clogadaj roclila: »Oj, javore, zalenbore, sutra Cerna na izbore<c.:u J<J Jela BiCaniC: Fragmenti iz. sjeCanja, uz proslavu Prve konferencije AFl Flrvatske, Zcna. 1958, br. 5; Zena Hrvatskc u NOB, I, n. dj., 137; Prvi kurs AFZ u Lici. Zene Hrvatske u NOB, I, n. dj., 162-163 - Pismo Cerztral11og komiteta KPH ad 14. studenoga 1942. Centra/Hom komitetu KPJ o radu AFt. " Arhiv VII - mikrofilm CKH 14/841-844. " Vidite biljcsku 27. " Vidite biljeske 30. 31 35 �L"ll'li'.I''~·t...l"l':o·x· t,!l :(~ "·ta Pojnod6 •• • l ~·-• . . . ".::r 111.0<0 4·,. ftri,..tJ.Pit~ J···A . . · t • · • • • ,.. t •J tl'>-t t t t l'tt•t . . . . t t t't J • • • • )U PRVA tENA U JUGOSLAVIJI NARODNI PREDSTAVNIK ~ ~~ ~ .- ;_~ .... ;" •• ·n ._... · · .".. ~ ........ -, . ·:._~ ....._>... ;r. ~·.:~~. .. ~•· · . t :1. • ••• rvatsko . · · jo ~pun~-my 6a~-~OlGJ& ·: II•A•~-! ... ••·•··~;,;,-, ....... .-,.. _.,;,n,·.-··•t• u ·.~f-ua.,··.-osedan;j"o' AVNO;r~a • . ... . .' Fakslmlle legltlmaclje Kate Pejnovlc, lzdane od Izvdneg odhora A.ntifa5lstiCkog vljeea narodnog oslobodenja Jugoslavlje .. . ..) ' l 6radaninu ( %k~'ne7~ ...................................................,~.................................,...c.... Volild usp}lltl nale &laYne Narodno-olilobodlla&e Vojsb~-;vlsokl atupanj ruvltlta Narodno-otlobodUa¢ko borbe u avim :romljama Ju~vlle, tfofonl :radaiCI kojl.au ao-radl tog_a nametnun narodima Jugotlavlj&, dovell tu, koncam ptollo godlne, .do osnJvanja AnUfallaiic!~_og i i, l Vlj$¢a Narodnog Ol!obolfonja Jugoalll.vljo. , . lmnJuti -u vldu vollke utpJOhe ~arod~Ua~e Vojsko _' u · HrvatikoJ.: k:~ I podttku 1vo!ikC) o4v~'trljt!'ljo 11'-f'Qdnffi mut n ~arod'l(Kitlob®llltku lxl_fbU:II ~klboO't!llfrd.~oostotxMI'antm I ; lmaju~ u dlo oalobo(Jenog; terltorlja_..Hrvatake, ''·.---·"·~~~~~~~~~~~~tf~:~..:~~!~~~. k &kupithto- ·u::_<:Ujlt OII(I~Ja fh:va.tak"""ll spo~u. • ";.:':,i -~~;.,;~::~. Nuodn:e- vlattlll prek() njlff.-f ~u pOUt~ prebtavnlltva ru g~a "·.... ··-··· - .... aotPodlnkoa. pollt!&Og-1_ aOeljtl~ , _ Poziv Kat! Pejnovlc da prlml clanstvo u Zemaljskom AntifaSlstiCkom vljeeu Narodnog osloboaenja Hrvatske . 36 Dva historijska dogaaaja koja se zbivaju posljednjih mjeseci godine 1942: Prvo zasjedanje Antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Jugoslavije u Bihacu i Prva zemaljska konfe. rencija Antifasisticke fronte zena Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu - najtjesnje su povezana s tim likom vojnika Revolucije- Katom Pejnovic. I vrijeme, prilike i mjesto zbivanja tih doga· aaja opisivani su detaljno i u udzbenicima nase najnovije historije. Tim povodom drug Tito je zapisao: »Dolazak Vrhovnog staba u Krajinu sa proleterskim brigadama, sa srbijanskim i crnogorskim bor· cima, medu kojima je bio i znatan broj sinova svih nasih naroda, i zajednicke akcije sa bosansko-hercegovackim i hrva tskim jedinicama u 1942. godini imali su velik znacaj za daljnji razvitak Ustanka. (...) Koliku je snagu vee u to doba predstavljala nasa mlada armija, najbolje se moze vidjeti iz cinjenice da se protiv nasih 150.000 boraca nalazilo oko 800.000 neprijateljskih vojnika. Pred kraj 1942. godine Bihac je postao glavni grad osloboaene teritorije koja je obuhvatala skoro jednu petinu predratne Jugoslavije, a premasivala povr5inu nekih evropskih zemalja kao sto su Belgija, Svajcarska i druge ...« Dokumenti o tom bogatom zivotu na raznim podrucjima djelatnosti govore mnogo. Sreauju se civilna i vojna vlast, narodnooslobodilacki odbori imaju veoma slozene zadatke i mnogo posla; odrlavaju se kursevi od opceobrazovnih do partijskih: u ratnim uvjetima radi Vojna skola Vrhovnog staba NOV i POJ, for· mirana od Partizanske oficirske skole Glavnog staba Hrvatske, osnovane 1942, u Lici, u Donjem Lapcu; otvara se narodno sveudliste; proradili su domovi kulture; Kazaliste narodnog osloboaenja; stamparija radi danonocno: stampaju se knjige, novine, plakati, pozivi, uputstva, partijski list, legitimacije itd. Otvaraju se trgovine, kavanice, sreduju se bolnice, prihvatni stacionarni domovi za djecu. Prisutni su umjetnici, slikari, knjizevnici, pjesnici partizani, svi u sluzbi narodnooslobodilacke vojske i naroda. I upravo ovdje, 26. i 27. no· vembra 1942, u osloboaenom Bihacu, odriano je Prvo Antifasisticko Vijece narodnog osloboacnja Jugoslavije. Na zasjedanju u Bihacu sudjelovali su - kako je pisao dr Ivan Ribar u svojim uspomenama - »pored delegata Komunisticke partije, SKOJ-a, narodnooslobodi· lacke vojske, Antifasisticke fronte zena, Narodnooslobodilackog fronta i delegati svih graaanskih politickih stranaka, koji se nisu ogrijesili o narodne interese, i bili aktivni u narodnooslobodilackom pokretu«. Pozive koji su hili upuceni delegatima i buducim vijecnicima za Prvog zasjedanja AVNOJ-a uputio je Vrhovni stab NOV i POJ s potpisom: komandant Tito, s. r. - sadrzavali su, pored obrazlozenja o sazivanju skupstine, o neodloznosti stvaranja cvrsce i trajnije organizacije narodne vlasti, jos i formulaciju koja glasi: »Stoga ceneCi tvoju iskrenu privrlenost i adanos! narodnooslobodilackoj borbi, pozivamo te da se primiS clanstva u Vecu Narodnog Oslobodenja Jugoslavije, te da kao takav licno ucestvujes na konstitucionom zasedanju Veca«, »Obavijest da sam predlozena za delegata i vijecnika Prvog zasjedanja AVNOJ-a zatekao me je u selu Salamunicu kraj Korenice, gdje sam upravo, sa Jelom Bicanic, pripremala Clanak 37 �za list »Zena u borbi« - piSe Kata Pejnovic. Ovu obavijest saopcio mi je drug Vlado Bakaric, komesar Glavnog staba Hrvatske. Moram priznati da me obavjestenje vrlo prijatno uzbudilo i iznenadilo. Do tada nisam ni znala da se priprema Zasjedanje AVNOJ-a a jos manje da netko od predstavnika Like treba da mu prisustvuje. Odmah sam se spremila i posla na put. Iz Salamunica posla sam preko Korenice i Prijeboja u Licko Petrovo Selo. Put je bio dosta teiak. U oslobodenom Lickom Petrovom Selu nasla sam druga Vladu Bakarica i s njim pos· Ia dalje automobilom u Bihac«. Katin prikaz boravka, rada, susreta s Jjudima - po svojoj nabijenosti emocijama - govori o velicini tog dozivljaja koji je ostavio duboke tragove. Tu je srela divne ]jude s kojima ce se kasnije cesto nalaziti i na II zasjedanju AVNOJ-a u Ustavotvornoj i Saveznoj skupstini, i na zasjedanjima ZAVNOH-a i u Saboru NR Hrvatske, kao i na radu u raznim drustvenopolitickim organizacijama. Dva susreta, koji su joj ostali nezaboravni i sama je izdvojila. Prvi - sa dr Simom Milosevicem iz beogradskog Univerziteta - kojeg je upoznala jos prije zasjedanja i kojeg pamti kao divnog covjeka pazljiva, prijazna, veoma osjecajna, i koji joj je mnogo pomogao da se osjeca ovdje kao u porodici, u toj novoj srcdini, medu vijecnicima. Kata Pejnovic hila je tada u Bihacu medu vijecnicima jedina :lena. Bila je prva zena Jugoslavije - narodni predstavnik. U tom trenutku Kata prerasta okvire Like, Hrvatske i Bosanske Krajine. 0 tom njenom izboru proculo se diljem Citave Jugoslavije. Drugi susret, koji je duboko prozivljavala, bio je njen dozivljaj prvog videnja druga Tita na zasjedanju. 38 »Ucinio mi sc veoma mlad i blag. Dugo sam ga promatrala da bi mu sto bolje upamtila lik. Njegov izgled i stalozenost u nastupu odavali su snagu i sigurnost. Svojom prisutnoscu, ispunio je dvoranu. Svi smo bili neopisivo raspolozeni i ponosni: zbog Tita, zbog uspjeha izncsenih na zasjedanju«. Zasjedanje, koje je odrzano u tadasnjem danas Muzej AVNOJ-a- Domu kulture pocelo je - kako to opisuje reporter Narodnog oslobodenja - svecanom sjednicom, u iskicenoj dvorani u 18 sati. Tada su procitana imena pocasnog i radnog predsjedniStva, tada je prema pomenutom izvoru- »svakom seljaku i grailaninu koji su napunili prostranu salu i veliko dvoriSte, bilo jasno da prisustvuje jednom velikom istorijskom cinu«. Taj je cin zapoceo kad je drug Tito usao u dvoranu, pozdravljen burnim aplauzom, klicanjem svih vijecnika iz srca i odusevljeno - kako su to opisali oeevici. I Kata, kao sudionik tog cina, sjeea se svih detalja: »Na pocetku zasjedanja dr Ivan Ribar pozvao nas je da minutom cutanja odamo postu palim drugaricama i drugovima. Poslije pozdravne rijeci izabrano je radno predsjedniStvo. Nakon sto je radno predsjednistvo preuzelo svoju duznost u sastavu: predsjednik dr Ivan Ribar, advokat, bivsi predsjednik Ustavotvorne skupstine, Nurija Pozderac, bivsi senator i clan glavnog JMO, Mosa Pijade, akademski slikar, dr Sima Milosevic, profesor beogradskog univerziteta, Pavao Krce, bivsi poslanik HSS, Kata Pejnovic, predsjednica Antifasistickog fronta zena za Liku i prota Jevstatije Karamatijevic, bivsi predsjednik Narodnooslobodilackog adbora iz Nove Varosi, rijee je uzeo Vrhovni komandant, drug Tito. Tito je govorio o znacenju odluka koje se donose, a usmjerene su cilju da se do krajnjih granica ujedine napori svih rodoljubivih snaga u revolucionarnoj borbi za konacno osloboilenje i da se poloze temelji istinskog bratstva i ravnopravnosti naroda Jugoslavije o jcdnom novom pravednijem drustvenom ureilenju. U tom kontekstu drug Tito je vijecnicima, medu ostalim, rekao: »Rezultat dugotrajne, teske i krvave borb~ ( ... ) je taj, sto mi danas imamo mogucnost da stvorimo jedan organ, jedno tijelo koje ce zajedno s Vrhovnim stabom narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, zajedno sa narodnooslobodilackim odborima podupirati ovu borbu, organizirati pozadinu, organizirati politicki i ekonomski ovu nasu razrusenu zemlju, da bismo ovu tesku borbu mogli dovesti do pobjedonosnog zavrsetka. Mi nemamo mogucnosti da stvorimo jednu legalnu vladu, jer nam to jos meilunarodni odnosi i prilike ne dozvoljavaju. Mi imamo pravo na jedno, a to je, da u ovim teskim okolnostima stvorimo jedno politicko tijelo, jedan politicki organ, koji ce okupiti nasc narode i povesti ih zajedno sa nasom junackom vojskom u daljnje borbe koje stoje pred nama, a koje ce biti veoma teske. Mi nemamo nikakve vlasti na nasoj tcritoriji osim narodnooslobodilackih odbora, koje je sam narod stvorio. Mi ne prizna jcmo razne fasisticke marionetske vlade i bas zato mi moramo na ovoj zemlji, na ovoj svojoj zemlji, natopljenoj krvlju najboljih sinova nasih naroda, da stvorimo takvo stanje u kome ce nasi narodi u tim okolnostima moCi da doprinesu narodnooslobodilackoj borbi svoj maksimum ... " Sam tok zasjedanja Kata opisuje na jedan poseban nacin - dajuci u stvari jednu opcu sliku putem koje se stjece dojam dinamike posla koji jc tu uspjesno uCinjen, i koji je naoruzao sve prisutne toliko da dogovoreno mogu i ostvarivati: »Referati, pozdravi, telegrami, diskusija, od~ luke, rczolucija ... To jc bio drugarski dogovor vijcCnika za buduCi rad, veliCanstven dogovor, dostojan njegova historijskog mjesta. Sve je teklo ne moze biti bolje. Osjecali smo se potpuno spremni da jos odlucnije nastavimo borbu za konacno osloboilenje«. Vijecnici iz svih krajeva zemlje, podrzavajuCi donesene odluke, na tom su politickom forumu osudili krivce aprilskog sloma, londonsku izdajnicku vladu, zlocine okupatora, cetnickih i ustaskih bandi, kao i oportunisticku i izdajnicku politiku Maccka i svih suradnika s okupatorom. 0 svojim zadacima kao vijecnik Kata pise: »Poslije zasjedanja vijccnici su se poceli razilaziti. Trebalo se vratiti u svoju jedinicu, stab, odbor, selo, komitet i nastaviti aktivnost. Pristupilo se odmah sprovoilenju odluka. Odl'Zavani su zborovi po selima, pocela su se izdavati pismena uputstva. Kulturne priredbe i predavanja odrZavani su svako veCe. Svakodnevno stizu novi i novi dobrovoljci. Prolaze jedinice. Do duboko u noc radi sc u Vrhovnom stabu i u Centralnom komitetu KPJ. Ovaj grad, duboko u srcu J ugoslavije, bio je centar partizanske drzave i osigurao sebi casno mjesto u nasoj najnovijoj historiji«. Nakon kraceg zadrzavanja u Bihacu, Kata Pejnovic krece u svoju Liku istim putem kojim je i dosla. Ali, sada po drugim selima Like, kao na primjer u Mekinjaru, Krbavici, Trnavcu, Seganoveu, Ponoru, Turjanskom, Visucu kod Udbine, Salamunicu, Bunicu itd., objas39 �5~~6 BORBA SMRT fASJZMU - JJ;ra se pono!lm tfme llto atojtm na telu. armlje u kojoJ lmM ogroman broj 1:ena". (b ~om. ~ Tltll ~& ko.ttrJadJI .ut·•) DRGAI IIDIIUNISJI~IIE PARTIIE IUGDSIAVIIE .. ftllCJ njava sto je AVNOJ, njegov znacaj, odluke i dalekoseznost tih odluka. Taka ce ana javno, na skupovima naroda, na skupovima zena, omladine, obavljati svoju vijecnicku funkciju i ucestvovati u mobilizaciji cjelokupnog naroda za nove napore i pregnuca u smislu odluka i zadataka AVNOJ-a. Narod ju je uvijek rado slusao, a sada s jos vecom painjom i radoscu. Sve je morala u tancine opisati: i kako je bilo, i kako je teklo. Zajedno sa svima dijelila je sveopcu radost koja je zracila s lica !judi novom snagom. Proslo je viSe od pola godine od Bihaca, kada ana u listu »Zena u borbi«, organu Glavnog odbora AFZ Hrvatske, piSe: »Ponosne na velike vojnicke i politicke uspjehe nasih naroda, obecajmo u ime Antifasisticke fronte zena Jugoslavije, da cemo uloziti svc snage za sto vecu pomoe nasoj junackoj vojsci i nasem narodnom predstavnistvu u izvrsenju njihovih velikih zadataka u ovom oslo· bodilackom ratu, pa makar kroz kakve teskoce mi prolazile«. Iza ovih rijeci nije stajala samo Kata, nego stotine tisuca zena J ugoslavi je. PARTIJA JOJ POVJERAVA DUZNOST PREDSJEDNICE ANTIFAsiSTicKE FRONTE ZENA JUGOSLAVIJE Ubrzo nakon povratka iz Bihaca u Liku, Kata Pejnovic se vraca u Bosansku krajinu, na oslobodeni teritorij u Bosanski Petrovac, koji je mnogim sponama vezan uz Katino ime. Prva zemaljska konferencija Antifasisticke fronte zena Jugoslavije odriana je tu od 6-8 decem- -GOO. VI! SlOBODA NARODU I ll DU:l'.MilRA lOon OJENA: 3 t>l:-1.:3 KUNe;-1~ Ut..>A. bra 1942. »Jednog dana 1942. godine, nekih desetak dana prije konferencije, u lickom selu Salamunicu - gdje sam se nalazila kao predsjednica AFZ za Liku i clan Okruznog komileta Partije - drugarica Anka Berus obavijestila me da ce se uskoro odriati Prva zemaljska konferencija AFZ-a Jugoslavije i da sam predlozena za delegata. Ubrzo sam dobila poziv za tu konferenciju. Delegati su birani na opcinskim, kotarskim i okruznim konferencijama. Ne sjecam se koliko je zena izabrano iz Like, ali mislim da nas je bilo oko dvadesetak. Cim su se licki delegati za konferenciju sakupili, krenuli smo istim putem kuda se iSla i na Zasjedanje AVNOJ-a. Iz Bihaca smo se prebacili kamionom u Bosanski Petrovac, gdje je konferencija i odriana ...« - piSe Kata. 1942. na adresu CK KPH stize pismo u kojem se trazi da partijske organizacije »Odrede odgovornu drugaricu iii druga za rad po liniji zena« i to »od partijskih celija do najviSih foruma«, te da se pred AFZ postave »najaktualnija pitanja, u prvom redu snabdijevanje nase vojske namirnicama, odjeCom i obuCom za zimu«, i da »U tu svrhu treba mobilisati sve zene, citavu nasu pozadinu bilo na oslobodenoj iii neoslobodenoj teritoriji«. U pismu se naglasava takoder da »pravilnim postavljanjem rada medu zenama, partijske organizacije moraju uciniti ne samo da zene moraju biti okupljene u svoje organizacije, nego i da uzmu aktivnog ucesca u stvaranju i izgradivanju narodne demokratske vlasti. PodnoseCi veliki dio tereta ovog rata, zene, u borbi za svoja prava i odbranu svoje domovine, moraju biti direktno zastupljene u narodnooslobodilackim odborima. To ce biti jedna garancija viSe uspesne borbe protiv fasistickog okupatora i njegovih slugu, to ce ubrzati oslobodenje nase napaeene zemlje od poFakslmlle •Borbe• od 13. Deeembra 1942. 40 41 �robljivaca«. U nastavku pisma govori se o potrebi cvrsceg povezivanja organizacije AFZ-a do najviseg nivoa, a s tim u vezi obavjestava i o sazivanju Prve zemaljske konferencije i izboru delegata kako bi se rad AFZ-a koordinirao na citavoj osloboaenoj i neosloboaenoj teritoriji u smislu postavljanja zajednickih zadataka. Sazivacki odbor salje 22. XI 1942. Okruznicu svim pokrajinskim komitetima KPJ i proslavljenim jedinicama narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda. Ovom se Okruznicom vee naznacuje mjesto odrzavanja konferencije i dan njena pocetka, te dnevni red sadrzan u cetiri tocke. Sarno tri dana kasnije, 25. novembra 1942. CK KPH salje svoju Okruinicu istog sadriaja, svim okruinim komitetima na podrucju Hrvatske, pozivajuCi sve organizacije AFZ-a, na osloboaenoj i neosloboaenoj teritoriji, da na ovu konferenciju posalju svoje delegate iz svih pokrajinskih, oblasnih, okruinih, kotarskih, a po mogucnosti i svih opcinskih i mjesnih odbora AFZ-a. »Bilo bi pozeljno - kaze se nadalje u pozivu CK KPH za Prvu zemaljsku konferenciju - da svi delegati budu birani od svojih organizacija putem konferencije i sastanaka, da kao predvodnici zena svog mjesta i kraja doau sa izvjestajima i prijedlozima za buduCi rad. Narodnooslobodilacka vojska, brigade i odredi, u kojima se sve cesce susrecu zcne-borci treba takoaer da posalju svoje delegate, drugove i Trebalo se probijati kroz neprijateljska uporista, neosloboaeni teritorij, izmaci zasjedama, iCi pje5ke, prelaziti pruge i glavne ceste, citave regije. A vrijeme je bilo zimsko, mokro, susnjezno, odjeca i obuca- slabi. Mnogo je prijelaza kontrolirao i driao neprijatelj. Delegati Hrvatske na I konferenciji AFZJ bile su iz Like: Kata Pejnovic, Jela Bicanic, Dara Cudic - Vujnovic, Milka Solaja, Mileva MilojevJc, Pepica Saban, Stojanka Aralica, Smilja Popovic, Ana Vujnovic; iz Gorskog kotara: Marija Pap-VaFka, Draginja Metikos, Simica Trbovic, Danica Radulovic, Vera Gasparae; iz Banije: Milka VraneseviC, Kata Vujaklija, Kata Opacic; iz Dalmacije: Marija Novak, Milka Lasic, Vesela Segic, Dohrila Kukoc, Juga Kesic, Mila Karaaole, Vjera Trinaestic-Dubajic, Antica Spiric, Ilinka Sprljan, Marija $karin, Neda Marovic-Ranka; iz Korduna: Anica Rakar-Magasic, Dragica Karan, Dragica OpaCic, Cana Bogdanovic, Draga Bakis, J ela PredoviC, Milica VujiCic. Delegati Hrvatske hili su nadalje: Olga Kreacic-Kovacic - Zoga, Vanda Novosel, Anka Berus, Marica Zastavnikovic. Iz Hrvatske nisu mogle da se prohiju kroz neprijateljska uporiSta delegatkinje iz Slavonijc i Moslavine (Katica Kusec i Ankica Buden Vesela). Trebalo je mnogo priprema izvrsiti do samog pocetka konferencije. Rokovi su hili zgusnuti, a ipak u ono vrijeme sve je bilo moguce. drugarice.« U jednoj svojoj izjavi za Radio Zagreb, povodom 20 god. tog dogaaaja, Anka Berns je rekla: I na kraju ovog pisma-okruznice, stajala je jedna vrlo znacajna napomena: »Delegati iz udaljenijih mjesta treba da poau blagovremeno, kako bi stigli na vrijeme. »U roku manje od mjesec dana sve su pripreme izvrsene, iako onda nije bilo nekih naroCitih veza i komunikacija. Cak su oddane, tamo gdje se to uspjelo, i pripremne konferencije za 42 izbor delegata. U svemu tome trebalo je savladati mnoge prepreke«. Uoci odrzavanja Prve zemaljske konferencije 5. decembra 1942. delegati su se nalazili iii na putu iii u Petrovcu koji se spremio na docek. »Uoci 6. decembra 1942. godine, ulice malog gradica, Bosanskog Petrovca belele su se od snega. Antifasistkinje Bosanskog Petrovca pripremale su se za veliki dogaaaj - Prvu zemaljsku konferenciju AFZ Jugoslavije. Jednc su pripremale i ukrasavale svoj dam, da hi mu dale sto svecaniji izgled, druge su pripremale konaciSta i prihvatilista za stotine delegatkinja iz drugih mesta. Ove su stizale eesto promrzle, probijajuci se prako sneznih vrhova, neprijateljskih zaseda, a mnoge i iz okupiranih gradova ...«. Taka opisuje ocekivanje i dolazak delegatkinja u Bosanski Petrovac, jedna od sazivaea Konferencije i clan CK KPJ - Cana Babovic. Dio delegacije zena iz Hrvatske - Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Banije i Korduna imao je prije polaska zborno mjesto u osloboaenom Slunju, kuda su trebale stici i delegatkinje iz Slovenije, ali su ih ratne okolnosti u tome sprijeCile. Domacin im je hila Anica Maga§c, tada clan OK KPH za Karlovac-Kordun. Njena su sjecanja: »Delegate u Slunju snabdjeli smo, koliko se moglo, potrebnom opremom. Clanovi Glavnog staha Hrvatske pokazali su puna razumijevanja za odlazak prve grupe zena na veliki skup zena-horaca Jugoslavije. Kad Sll nam se u autohusu pridruzili delegati Like i Dalmacije, nasa se radost udvostrucila. Nezahoravan je u Petrovcu hio susret sa Mosom Pijade, ciji se vedar duh i smisao za salu niti u najtezim trenucima nije gasio: »Ej zene, lijepo se do- tjerajte ... Ne vjerujem da niste u tim svojim torbama ponijele i pudera sa sohom.« »Na konferenciji u Veljunu izabrana sam hila za delegata. Eh, puste radosti! Sve drugarice sakupiSe ono sto se najholje naslo, pa sastavili uniforme, ko kapu dao, ko bolju bluzu, da im Kordun tamo na konferenciji ne obrukamo« prisjeca se delegat AFZ-a sa Korduna Cana BogdanoviC. Delegat Banije Kata Vujaklija prisjeca se da je u bazi na kotaru Dvor obavijestena da sa Milkom Vranesevic i Katom OpaCic treha da ide na konferenciju. Dohile su i propusnicu Komande hanijskog podrucja da im se svugdje izaae u susret. ISle su sto pjeske, sto saonicama sa obaveznom ugrijanom ciglom u slami, pre. krivene pokrivacima za konje, pravcem Vrnograc, Kladusa, Cazin, Bihac, gdje ih je docekalo ogromno iznenaaenje: autohus. »U njemu se orila pjesma. Tu sam prvi puta srela Katu Pejnovic. Odmah sam je zapazila u njenoj crnoj marami. Jako sam je zagledala. Po dolasku u Bosanski Petrovac zaj edno smo setale i pricale sa dvije drugarice iz Prve proleterske. Sve ju je zanimalo. I slusala je, i pitala«. Paula Humek, tada clan delegacije :lena Podgrmeckog kraja, sjeca se: »Na konferenciju smo krenuli iz Srpskih Jasenica gdje su se okupljale delegatkinje iz San· skog, Novskog i Krupskog sreza. Krenule smo kolima preko Srnetice. Petroveanke su vrlo dobra organizirale prijem delegata i smjestaj i hranu. U Petrovcu je sve vrvilo. Menu delegatima hila je jako mnogo zena vojnika•. I Jela Perovic, Bosanka, hila je delegat u Petrovcu i sjeea se: 43 �»Bila je to velika cast predstavljati takve i tolike zene na konferenciji. Medu delegatima hila je i Soja, majka Branka Copica, i njena kCi Smiljka, koje su mean prvim seljankama toga kraja posle u borbu. Smiljka je poginula u IV ofenzivi, a njenu smrt je njen brat ovjekovjeCio pjesmom l>Grob u Zitu<' .<< Draginja Metikos, clan 00 AFZ za Gorski ko· tar, sjeca se: »Biti delegat na konferenciji - bilo je najvece priznanje koje se moglo dati drustveno-politickom aktivisti u to vrijeme, jer je konferencija imala mnogostruki znacaj«. Stana Tomasevic, koja je krenula s delegacijom zena boraca IV crnogorske brigade iz Radaslija na domak Glamocu, piSe o prvoj slici Petrovca i svojim dojmovima: »Spustili smo se na ulaz u Petrovac. Mozda nam se samo ucinio divan i pun svijetlosti. Zgrada u kojoj je trebalo da se prijavimo radi rasporeda za smjestaj, vrvila je od ljudskih prilika: omladinaca i omladinki »redara«, zena u seoskoj odjeci, u titovkama, sajkacama, trorogim kapama krajiskih boraca. U gradu iskicenom borovinom i brsljanom, ukrasenom transparentima i parolama na platnu, sa slavolukom pozdrava i dobrodoslice vrvilo je od delegacija: zena-boraca, bolnicarki, omladinskih kulturno-prosvjetnih i politickih rukovodilaca, zena tek razmijenjenih za neprijateljske vojnike i oficire, iz ustaskih logora i logora smrti, partizanki s Kozare, omladinki iz radnih brigada Sanske doline, majki palih boraca, zena iz organa narodne vlasti, zena iz okupiranih gradova.« 0 tom dogadaju piSe i »Rijec zene«, list zena Korduna: 44 »Sarena i slikovita bujica kna slila se na ulice bosanskog gradica, koji je preko noCi postao gradom zena. Pomijesala se povezaca s partizankom, pregaCa sa zarom i mladost sa oz~ biljnim i sijedim glavama starih zena. Cijela ta raznolika i sarena masa ipak cini jednu divnu jedinstvenu cjelinu koju veze ista krvava sadasnjica, zajednicka borba i zajednicka buduCnost.<( Napokon je konferencija mogla poceti sa radom. Stigle su i partizanke sa Kozare i omladinke iz radnih brigada i iz okupiranih gradova u Hrvatskoj - Splita, Sibenika, Susaka itd. Nisu se mogle probiti iz Hrvatske - Slavonke i Moslavcanke, te delegatkinje iz Slovenije i Makedonije. Reporter jednog zenskog lista o tom trenutku u Bosanskom Petrovcu zabilje:lio je i ovo: »Uiicama suncem obasjane male varosice na oslobodenoj teritoriji vrvile su vee 5. decembra grupe zena. Stiglo je 166 delegata sa nekoliko stotina ucesnica iz svih krajeva, okupiranih i oslobodenih. Rat je skoro sasvim izjednacio njihova odijela, samo poneka povezaca iii pregaca iii odlomak razgovora jasnije kazuje iz koga je kraja koja grupa. Sazivacki odbor radosno je biljezio: Gorski kotar, Kordun, Banija, Lika, Dalmatinska zagora, Hrvatsko primorje, Bosanska krajina, Sibenik, Karlovac, Beograd, Zagreb, Cetinje, Drvar, Kljuc, crnogorske, krajiSke, hrvatske proleterske brigade, a za njima se nizu tek oslobodeni gradovi: Bihac, Grahovo.« I dvorana u kojoj ce se odrzati konferencija svecano je uredena cemu su pridonijeli likovni umjetnici- partizani. Vojo Dimitrijevic i Pivo Karamatijevic dekorirali su dvoranu u kojoj se odrlavala konferencija. Plakat »Zena da- nas« (naslovna stranica lista) - zena s puskom u ruci - rad je Pive Karamatijevica, a crtez »Majka koja nosi dijete u narucju« i »Pored spaljene kuce i ognjiSta« nacinio je Voja Dimitrijevic. Na konferenciji oni su, sa Ismetom Mujezinovicem, crtali portrete delegata. Neki od tih portreta objavljeni su u »Borbi« i »Zeni dan as«. Konferencija je pocela svecanom sjednicom 6. decembra 1942. 0 tom Kata Pejnovic govori: »Konferencija je odrlana u zgradi bivseg Sokolskog doma,- danas Dom kulture - na kojem stoji spomen-ploca. Atmosfera je hila srdacna i vedra, ali i veoma svecana. Zidovi su bili dekorirani zelenilom, zastavama i cilimima izmedu kojih su se vidjele slike zena kako juriSaju na neprijatelja, zavijaju rane partizanima, grabe zito i kudjelju ispred neprijatelja. Kao da je sad vidim, narocito se isticala slika zene s puskom - naslovna stranica lista »Zen a danas«. Citamo kronike tih dogadaja i saznajemo: Drug Tito je dosao na svecanu sjednicu. Kad je usao radost je obujmila salu, radost tiha i burna, nasmijesena lica, topli pogledi i plameni uzvici. Ulazeci u dvoranu rukovao se sa zenama-borcima, postrojenim dt!Z citave dvorane. Zauzeo je mjesto u prvom redu medu zenama-borcima, invalidima iz dosadasnjih borbi. Mira Moraca iz Bosanske krajine predloZila je pocasno i radno predsjedniStvo. U radno predsjedniStvo usia je i drugarica Kata Pejnovic. Konferenciju je otvorila, i istakla njen znacaj, Mitra Mitrovic. »Kada je uzeo rijec drug Tito, neka neobuzdana radost zahvatila je citavu dvoranu - tog casa zene su, viSe nego ikad, osjetile da su zakoracile u jednu sudbonosnu epolm« - zapisuje Kata i nastavlja: »U pocetku je drug Tito - nakon sto nam je prenio pozdrave narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda kao Vrhovni komandant - iznio historijat borbe protiv izrabljivanja i ugnjetavanja naroda Jugoslavije. Govoreci o antifasistickom pokretu zena rekao je da danas AFZ ima viSestruki znacaj. Zene se bore danas rame uz rame sa svima narodima Jugoslavije protiv zvjerskih okupatorskih osvajaca i protiv njihovih domaCih izdajnickih slugu. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, one se bore protiv fasistickog sistema, one se bore za ravnopravnost. Neko mi je rekao da se takav gromoviti plotun jos nije cuo, kao sto je bio aplauz kad je Vrhovni komandant zavrsio svoj govor rijecima: 'Ja mogu kazati da su zene u ovoj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrlljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim borbenim redovima i narodima Jugoslavije Cini cast sto imaju takve kceri'.« Sve ce delegatkinje tako dozivjeti dolazak i rijeci druga Tita. Nitko, tko je u proteklih godina od konferencije pisao sjecanja na te dane u Bosanskom Petrovcu nece propustiti da upravo tu radost, i ponos izrazi. Netko ce jos dodati i poneki drugi citat iz Titova govora, koji je dobro upamtio. Tko da ne pamti to obracanje druga Tita zenama, kad je njegov govor predstavljao historijski dogadaj za zene, kad je povezan s cinjenicom o onoj, visokoj ocjeni kojom je ovjekovjecio i slavom ovjencao sudjelovanje zena u narodnooslobodilackojborbi, istakavsi pri tom golemo znacenje Antifasisticke fronte 45 �zena, njen doprinos narodnooslobodilackoj vojsci i njen doprinos ostvarivanju trajnih tekovina Revolucije. Tko da ne pamti posebno onaj njegov iskazani pones - sto stoji na celu armije u kojoj ima toliki broj :lena. IIi onu njegovu tvrdnju - da su zene usle u borbu svjesne historijskog zbivanja, da je borba za sretniju buducnost svih nasih naroda i borba za sretniju buducnost :lena. »Ova borba mora donijeti ploda i zenama Jugoslavije. U obranu tih tekovina stajati ce nasa narodnooslobodilacka vojska i sve zene koje stoje u njenim prvim borbenim redovima«. 0 tome je pisala »Borba«, organ Komunisticke partije Jugoslavije, »Vjesnik«, organ jedinstvene nacionalno-oslobodilacke fronte Hrvatske, »Zena danas«, organ AFZ Jugoslavije i mnogi zenski listovi. Ta istina se prenosila i usmenim kazivanjima ucesnika Prve konferencije AFZ u Bosanskom Petrovcu i djelovala je snazno i neposredno svojom mobilizatorskom moci na omasovljenje i organizaciono ucvrscenje AFZ-a u svim krajevima Jugoslavije. Titova ocjena i misao o ulozi zene u narodnooslobodilackoj borbi i drustvenom preobra:Zaju, i danas nakon 35 godina prisutna je po svojoj zivotnosti. Drug Tito je tada takoder naglasio kako je drustveno-politicka aktivnost i sudjelovanje :lena u obrani zemlje njihovo pravo i obaveza, i da tek punim sudjelovanjem zena svaka nasa borba za daljnji progres postaje opcenarodna. J asno je izrekao kako je sudbina zena najuze povezana sa sudbinom naroda i kako su te zene i same dokazale uzimajuci svoju sudbinu u vlastite ruke. Konferenciju su pozdravili predstavnici AVNOJ -a i organizacija omladine Jugoslavije. U ime CK KPJ konferenciju je pozdravila Cana Babovic. 46 Svecana sjednica konferencije nastavila se izvedbom Kociceva »J azavca pred sudom«, borbenim pjesmama i recitacijama koje su bile sastavni dio svih predstava KazaliSta narodnog oslobodenja Jugoslavije. Dva naredna dana konferencija je imala radni karakter. Na sjednici 7. decembra Mitra Mitrovic odrzala je politicki referat »0 antifasistickom pokretu zena u okviru narodnooslobodilacke borbe«. Na sjednici 8. decembra referat o organizacionim pitanjima i zadacima AFZ-a odr:Zala je Cana Babovic. Istupali su i govorili delegati u ime svojih organizacija, u ime boraca iz brigada, bolnicarki, Muslimanki, Hrvatica, Srpkinja, Crnogorki. Prava i ziva slika o zivotu i radu zena na njihovoj okupiranoj i oslobodenoj teritoriji dobila se iz ovih sadrzajnih govora - zapisat ce kronicar u prvom ratnom broju »Zena danas«. Na govornicu je stupila i Kata Pejnovic. Nema kronicara koji nije tada zabiljezio njen nastup. I prvi puta javno, sa govornice, izrecene su rijeci: »Meni su ubili tri sina i druga. Srce mi je bilo klonulo od zalosti i tuge. Ali, trebalo je osvetiti moje zlatne jabuke i hiljade takvih koji su stradali. Stisnula sam srce i pesnicu«. Te njene rijeci duboko su se usjekle u srce, u pamcenje. Pred delegatkinjama i ucesnicima konferencije izrekla je to zena u crnoj marami, mati koja je u tom ratu izgubila tri svoja sina. Mati - horae, revolucionar, koja se iz svojih najdubljih ljudskih intimnih patnji zene i majke- znajuCi da nije osamljena u stradanjima koje joj je nanio neprijatelj - otrgla besprimjernom ljudskom snagom. Kao da su nacas svi uz nju na govornici ugledali i Nazorovu Majku pravoslavnu i Kulenovicevu Majku kne- zopoljku, te legendarne majke rodene u narodnoj Revoluciji i hiljade drugih hrabrih majki. Njena licna bol nad izgubljenim sinovima i muzem prozimala se s bolom i stradanjima svog naroda, hiljada poznatih i nepoznatih partizanskih majki i svih majki koje su u tragicnosti rata izgubile svoju djecu sirom zemlje. Ta njena snaga prevladavanja boli, potresla je sve prisutne. Zato su se te njene rijeci tako duboko usjekle u pamcenje i bile pokretac za jos vecu aktivnost. Te njene rijeCi bile su izrecene s tugom, ali bez malodusja; one su bile materinska osuda fasizma, popracene borackim izvjestajem o organiziranoj borbi naroda i zena Like protiv fasizma. Svi su osjetili tu snagu: ta zena ne moze da klone, njen jedini put koji je sama izabrala je put borbe kojim je vodi Komunisticka partija i drug Tito. Njena se rijec oslanjala na ogromne rezultate koje su vee dosada postizale organizacije AFZ-a u Hrvatskoj i u Lici: na stotine organiziranih odbora zena u selima, gradovima i tvornicama na koje se moglo uvijek oslanjati, na borbenost i politicku zrelost do jucer nepismenih zena; na bratstvo, na jednakost i pravdu koji dobivaju u toj revolucionarnoj borbi najviSi smisao ljudskog zivota; njena se rijec oslanjala na ogroman oslobodeni teritorij u Hrvatskoj i na junastvo boraca u kojem junastvu zena postaje opcom pojavom; njena se rijec oslanjala na sustinski drustveni preobrazaj i narodnu vlast i na velike vojnicke i politicke pobjede izvojevane u svim dijelovima zemlje. »Glavno pitanje organizacije jeste da organizaciono obuhvata i Srpkinje i Hrvatice, cije jedinstvo postaje svakim danom sve cvrsce. To pokazuje pomoc, koju daju jedne drugima: zene kotara Doljnji Lapac sakupile su ljetos za postradala sela kotara Korenice 2304 kg zita; zene kotara Korenice isplele su partizanima 1500 pari cokalja. Zene srpskih sela kopale su krompir za postradala hrvatska sela od cetnika. I njihova je zasluga Sto Hrvati, naroCito zapadne Like, danas sve viSe odlaze u partizane, i sto su zene hrvatskog mjesta PerusiC obukle bataljon »Matija Gubec«. Zene Like obukle su od glave do pete citavu jednu brigadu i Prvi proleterski bataljon. One paze svoju vojsku kao cedo svoje. 15. septembra 1942. odrzana je Okruzna konferencija AFZ za Liku, na kojoj je izabrano rukovodstvo. Postoji cvrsta veza sa okupiranim dijelovima. Organiziranih clanica ima oko 15.000 na oslobodenom dijelu, mjesnih odbora 297, kotarskih 7, opcinskih 17, odbornica 2247. Na konfcrenciji je bilo 160 delegata iz svih kotareva, medu njima 20 Hrvatica. U okmznom rukovodstvu od 15 clanica - 8 su seljanke.« Naslov »Nasa snaga« pod kojim su te Katine rijeCi objavljene u ,zeni danas« kao i rijeci drugih delegatkinja, otkriva snagu uvjerenja koja je zraCila i osvajala svojom istinitoscu i odlucnoscu. Na govornici konferencije i drugog i treceg dana rada cula su se uvijek iznova svjedocansta o nevidenim naporima i primjerima junastva zena iz raznih krajcva zemlje. Sagledavala se tako silna snaga organizacije i heroizam zena boraca. Sve se to izmjenjivalo s iznosenjem mnogo korisnih prijedloga za ucvrscenje organizacije i njeno omasovljenje, za razvijanje politicke svijesti zena, za njihovo uzdizanje, prosvjeCivanje, opismenjavanje, ukljucivanje u organizaciju vlasti, i njeno djelovanje posebno u sistematicnijoj i organiziranijoj pomoCi narodnooslobodilackoj vojsci. 47 �SVI ZADACI NAsll SU SVOJE MJESTO U REZOLUCIJI KONFERENCIJE Na zavrsetku konferencije donesena je Rezolucija. Izabran je glavni odbor (centralni) AFZ Jugoslavije i Izvrsni odbor. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Kata Pejnovic. U glavni odbor AFZ za Jugoslaviju usle su: seljanke Kata PejnoviC, predsjednica AFZ za Liku; Dragica Karan, predsjednica AFZ za Kordun; Kata Vujaklija iz Banije; Nada Trbovic iz Gorskog kotara; Danica Medan i Mika Pecanac iz Bosanske krajine; radnice - Spasenija Babovic iz Srbije; Maca Grietic iz Zagreba; Rahida Sakic iz Bihaca; Judita Alargic iz Vojvodine; Nada MarkoviC iz Beograda; domacicc Zora Brkic iz Mrkonjic-grada; Vehida Maglajlic iz Banja Luke; intelektualke -Mitra Mitrevic iz Beograda; Olga KovaCic iz Zagreba; Vanda Novosel iz Zagreba; Marija Novak iz Dalmacije; Stana Tomasevic iz Cetinja; Dina Vrbica iz Podgorice; Mira Moraca iz Bosanske krajine. U Izvrsni odbor izabrane su na sastanku plenuma Glavnog odbora: Spasenija Cana Babovic, Kata Pejnovic, Vanda Novosel, Mitra Mitrovic i Mira Moraca - za predsjednicu Kata Pejnovic, a za sekretara Vanda Novosel. Antifasisticka fronta zena dobila je u svojoj povijesnoj ulozi nove dimenzije. Ova se antifasisticka organizacija zena potvrdila kao izvanredno znacajan oblik masovne mobilizacije obespravljenih zena za postizanje neposrednih ciljeva narodnooslobodilacke borbe. StoviSe, KPJ je izgradujuCi politicku funkciju, ulogu i zadatke Antifasisticke fronte zena Jugoslavije - onako kako ih je i naznacio drug Tito u svom govoru - osiguravala i ostvarivanje ciljeva politicke borbe za drustvenu emancipaci- 48 ju zena kao sastavni dio ukupne klasne strat(>gije i pokreta kod nas. Sve sto je na Konferenciji u Bosanskom Petrovcu receno u ona tri dana, bilo je podredeno ratu, ali i sutrasnjici bez njega - napisat ce mnogo godina kasnije tadasnji delegat i borac Stana Tomasevic. Izborom Kate Pejnovic u predsjedniStvo AVNOJ-a, svega desetak dana prije ove historijske konferencije, dato je upravo u tom smislu, u tom historijskom kontekstu, zenama puno priznanje, otvoren najsiri prostor za njihova aktivno sudjelovanje u procesu preobrazbe drustvenih odnosa. Otvorene su im sve mogucnosti da biraju i budu birane u organe nove narodne vlasti u kojoj su vee i dotada polagale ispit zrelosti, ruseCi stari poredak i stara shvacanja, gradeCi nove puteve kretanja. Rezolucija tu promjenu u zemlji sto su je u nju unijele zene svojim sudjelovanjem u borbi i Revoluciji, konstatira i cinjenicom da su zene postale tako mocna aktivna snaga bratstva i jedinstva naroda i narodnooslobodilackog rata bez ko je se ne moze zamisli ti ni narodnooslobodilacka borba ni pobjeda nad fasizmom. Ukupnost tih zadataka i njihova provedba stajala je pred Centralnim odborom AFZ-a Jugos]avije i pred predsjednicom - Katom PejnoviC. Kata Pejnovic kao prekaljeni revolucionar poci ce najpripravnije u provedbu zadataka koje joj je povjerila Partija na sve sirem i slozenijem ratnom zadatku. Nakon dvadeset godina, ona ce- u tom istom gradu u kojem su sc okupile na proslavu prezivjele ucesnice Prve zemaljske konferencije- reCi kako je dozivjela taj izbor za predsjednicu: »Izbor za predsjednicu za mene je bio veliko iznenadenje. To, da mi je Partija dala takvo povjerenje, shvatila sam kao veliku cast aii i kao veliku odgovornost i obavezu. Bez Partije same zene aktivistkinje ne bi mogle dati ono sto su dale. Partija je mene uzdigla na tu visinu, a jos prije za clana Okruznog komiteta KP za Liku. Partija je bila ta koja je vodila brigu prije rata, a pogotovo za vrijeme rata, da ta natpolovicna veCina naroda - zene ucestvuju u svenarodnoj Revoluciji. Revolucija ne bi bila potpuna da u njoj nije bilo zena. Zenc su se herojski borile. One su u Partiji vidjele snagu koja ce ih povesti, jer prije su bile !judi drugog reda. I putem narodne vlasti zene su se u Revoluciji uzdigle na veliku visinu. Moram ipak reCi zasto sam se toliko iznenadila kad mi je CK na celu sa drugom Titom dao to povjerenje, mada sam se tome i divila. Smatrala sam da ima tu sposobnijih zena i da bi njima viSe ta duznost pripadala nego meni. Mnogo sam mislila o tom ogromnom zadatku i velikoj duznosti. Nase aktivistkinje, pa ni one iz Centralnog odbora, nisu mogle svuda stignuti. Ali i drugovi su iSii na teren i okupljali zene i odriavali sastanke kao i nase aktivistkinje iz okruznih, oblasnih i gradskih odbora. U meni uvijek Bosanska krajina jos viSe budi onaj revolucionarni duh, tako i sad kad me zdravlje najbolje ne sluzi, i gdjegod bi njome posla bilo bi isto. Tu su se odigrali znacajni historijski dogadaji iz nase revolucije, tri datuma jedan za drugim. Upoznala sam mnogc !jude, povezivala se s komitetima, odrzavala sastanke, govorila ... « Nekako priblizno u isto vrijeme kad se prisjeca na trenutak izbora za predsjednicu AFZ Jugoslavije, Kata Pejnovic dala je u jednom intervjuu zenskom listu osvrt na ulogu i uspjehe organizacije AFZJ u vrijeme svog predsjednickog mandata: »Duznost sam prihvatiia gotovo neposredno pred cetvrtu neprijateljsku ofenzivu. Zbog toga je sve do ljeta 1943. odgodeno odriavanje osnivacke konferencije Antifasisticke fronte :lena Hrvatske, a tako i u drugim dijelovima zemlje. Posebna organizacija zena Jugoslavije osnovana u Bosanskom Petrovcu bila je najbolji, najefikasniji nacin povezivanja zena s narodnooslobodilackom borbom. Kao rezultat takva nacina rada vidimo ogromne uspjehe u mobilizaciji zena za zadatke narodnooslobodilacke borbe. Antifasisticka fronta zena razvija najraznovrsnije oblike politickog rada, organizirajuCi pomoc NOV i stvarajuCi oslonac narodnoj vlasti. Za vrijeme narodnooslobodilacke borbe, rjesavanjem osnovnog pitanja narodne vlasti, pod rukovodstvom KPJ, rjeseno je pitanje ravnopravnog polozaja zene. Sjetimo se da su upravo u tim godinama, u jeku borbi osnivani i glavni odbori organizacije na teritorijama buduCih republika, da su birana rukovodstva i izgradeni daljnji planovi sirenja i organizacionog ucvrscenja Antifasisticke fronte :lena. Svemu tome prethodila je siroka politicka ak· tivizacija ogromnog broja zena u svim dijelovima Jugoslavije, tamo gdje su nicali odbori AFZ, od seoskih do kotarskih, okruznih i oblasnih. Kako inace sebi objasniti danas, da je vee za odriavanja Konferencije u Bosanskom Petrovcu bilo, na primjer, samo na teritoriji Hrvatske obuhvaceno oko 250.000 :lena u 22 okruzna i 35 kotarskih odbora? Kako sebi da objasnimo drukCije one cifre koje govore o 2 milijuna ze· na ucesnica NOP iii oko 100.000 :lena boraca u redovima narodnooslobodilacke vojske? Zbog; takvog masovnog ucesca :lena trebalo je stvarati i posebne organizacione forme, da bi -49 �se ta golema snaga sto bolje iskoristila, da bi se mobiliziralo u oslobodilacki pokret sve vise zena. Tako su svaka konferencija, svaki zbor Zena, svaki teCaj, svi izbori za organe vlasti i organizacije, svaki Osmi mart, zadavali novi udarac neprijatelju, razvijali jos vcci polet, spremali za jos vece podvige i takmicenja, isticali nova imena i nove likove boraca za oslobodenje. Partija i drug Tito dali su ocjenu tog perioda rada Antifasisticke fronte zcna Jugoslavije na Prvom kongresu 1945. godine kad su postavljeni novi zadaci koji su se uklopili u opec napore na.Se zernlje za obnovom i izgradnjom.cc Nakon zavrsene Konferencije u Bosanskom Petrovcu, Kata Pcjnovie zadriava se jos izvjesno vrijeme u tom gradiCu. U javnosti se odmah zapaza djelovanjc Centralnog odbora AF2: Jugoslavije. Jos u toku decembra 1942. cuje se Proglas: - Zenama Jugoslavije, sestrama nasim, Srpkinjama, I;Irvaticama, Mus'limankama, Slovenkama, Crnogorkama, Makcdonkama. To je poziv svim zenama da se okupljaju oko AntifasistiCke fronte zena, da stupaju u narodnooslobodilacku vojsku i partizanske odrede, da pomazu borce za slobodu i da udne sve da se pojaeaju redovi narodne oslobodilackc vojske bratstva i oslobodcnja svih nasih naroda. Prog!as je stampan u velikom tirazu kao letak, a cesto je i prestampavan u raznim tchnikama, o cemu svjcdoce sacuvani prin1jerci. U listu CK KPJ »Proleteru« is tog mjeseca objavljen je Clanak o ulozi Antifasisticke fronte zena u narodnooslobodilackom ratu. Izvrsni odbor Centralnog odbora AFZJ organizirao je u toku decembra kurs za idejno i akciono osposobljavanje svog rukovodceeg ka50 dra, tj. clanova rukovodstava kotara i okruga. Kurs za rukovodioce i aktivistkinje AF2-a poceo je 5. januara, ali je nakon 19 dana morao prestati s radom zbog IV. neprijateljske ofenzive. Centralni odbor AFZJ zaostrava pitanje kursova AFZ-a, postavljajuCi ih kao trajnu formu politickog osposobljavanja i odgoja zena. U jescn 1943. godine »Zena danas«, u svom drugom ratnom broju objavljuje s tim u vezi prijcdlog programa s jasno naznacena tri tematska podrucja: Narodnooslobodilacka borba ciljevi i karakter; Ravnopravnost zene; AF2 kao masovna organizacija NOP-a. Svako podrucje sadrzi i vise podtema. Kata Pejnovie hila je veliki pobornik obrazovanja zena i zenske omladine, napose onih sa sela. Na njen slav prema obrazovanju i novim saznanjima podsjetit ee je, prigodom odriavanja proslave 20-godisnjice Prve konferencije, odrzane u Saboru SRH u Zagrebu 1962. godine, i J ela J ancic-S tare: »Sjeeas li se Kato, kad si govorila zenama: Ostavi sve i dodi na sastanak. Ovdje se uci. Ostavi kucu, njivu, blago i dodi, jer za nasu borbu vise vrijediS ako vise znas. Sve ti neprijatelj moze oteti i uniStiti: i kucu, i njivu, i blago, ali ono sto si naucila nitko ti ne moze oteti! Kako daleko sezu tvoje rijeci. Koliko ih se pula sjeti omladinka i :lena, koja je tada mozda hila i nepismena, a danas radi odgovoran posao za koji se osposobila ucenjem i radom. Kako si jednostavno dala objasnjenje za jednu od bitnih postavki marksizma-lenjinizma, dala si perspektivu zenama za buduenost: primarnost drustvenog djelovanja i na osnovu toga stjecanje priznanja, i osposobljavanje za to, nasuprot staroj ulozi zene iskljucivo kucanice ... « Takav je bio nacin racla i djelovanja Kate PejnoviC mnogo prije nego je postala predsjednica AFZ-a J ugoslavije. Nova ju je funkcija samo jos viSe obavezivala da svoje napore u tom pravcu intenzivira i druge mobilizira na takvu aktivnost. Ta inicijativa Partije u odnosu na pisanu rijec u Hrvatskoj dosegla je u realizaciji ogromne uspjehe kojima je mnogo pridonijela upravo i Antifasisticka fronta :lena Hrvatske i Okruzni i Oblasni odbori AF2-a u svim dijelovima Hrvatske. Na podrucju zenskc stampe imamo u toku rata pojavu 22 zenska lista. List »Zena u borbi«, u Cijem je osnivanju i uredivanju sudjelovala Kata, bio je prvi medu njima i kao glasilo zena Like, a od juna 1943.- zena Hrvatske. Prije nego napusta Krajinu, Kata jos jednom odlazi u Bihae, gdje se od 27-29. decembra 1942. godine odrzava prvi Zemaljski kongres Ujedinjenog saveza antifasisticke omladine Jugoslavije. Bio je to jos jedan krupan politicki zbor od historijskog znacenja. Okupilo se 365 dclcgata, omladinaca i omladinki, radnicke, seljacke i studentske omladine, skolaraca koji su prekinuli skolu da bi posli u borbu, Skojevaca, mladih ratnika - proletera, partizana, politickih ilegalnih radnika iz neoslobodenih teritorija. U redovima te mlade generacije bi!o je i mnogo mladih zena koje je jednim dijelom obuhvaeala i Antifasisticka fronta zena. Kongres mladih pozdravio je Vrhovni komandant NOV i POJ drug Tito; Ivo Lola Ribar mu je predsjedavao i u ime omladine izrekao rijeoi zavjeta mladih Vrhovnom komandantu, te podnio politiCki referat. U onoj istoj dvorani, u kojoj je samo mjesec dana ranije sjedila u radnom predsjednistvu za vrijeme zasjedanja AVNOJ-a kao vijeenik, Katu viclimo sacla kako prati rae! kongresa ti funkciji predsjednice AFZ, pozdravlja kongres, prenosi pozdrave AFZ Jugoslavije i zeli uspjesan rad. 0 njenom govoru na tom skupu zabiljeieno je i u sacuvanim dokumentima kongresa USAOJ-a. Za nju je taj kongres bio nezaboravan toliko da je zapisala: »Kongres je bio velicanstven. Govorio je i drug Tito. Njcgov dolazak u salu doi'ekala je bura omladinskog odusevljenja koje se nije stisalo nekoliko minuta. Imponirao je stav i diskusija omladine, njena odlucnost, ucesce u herojskoj borbi. On je bio snazan podsticaj za mobilizaciju jos veceg broja omladine i impuls za hcrojstva mladih u nasoj Revoluciji ciji je doprinos bio ogroman. U svorn pozdravnom govoru ukazala sam na doprinos omladine nasoj borbi, na njen rad u sirenju bratstva i jedinstva i na njenu suradnju s organizacijama Antifasisticke fronte zena.« Nakon izvjesnog zadrzavanja u Centralnom odboru u Bosanskom Petrovcu, predsjednica AFZ Jugoslavije - Kata Pejnovic, posla je iz Bosanske Krajine u Liku, na podrucje korenickog kotara. Na povratku nasla se u jeku priprema za osnivai'ku skupstinu Zemaljskog antifastistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske, za odrlavanje Konferencije AFZ Hrvatske i Ujedinjenog saveza omladine Hrvatske. Upravo u vezi s pripremama tih skupstina iz sacuvanih dokumenata saznajemo da je OK KPH za Liku poslao iz Salamunica na zahtjev Centralnom komitetu KPH vee 14. decembra 1942. prijedlog liste kandidata za vijeenikc ZAVNOH-a. Medu predlozenih 12, odnosno 16 moguCih kandidata nalazi se i Katino ime. Me· au 10 kandidata koliko ih je konacno odre51 �deno za Liku u CK KPH, predlazu se za cianove ZAVNOH-a i dvije drugarice: Kata Pejnovic i Smilja Pokrajac. Saznajemo nadalje o odlasku 4 druga i 1 drugarice (Kate Pejnovic) iz sastava OK KPH, izabranog na II okruznoj konferenciji, na nove polozaje i rad, kao i to da je reorganizirano Okrillno rukovodstvo AF2 odlaskom drugarice Kate. Na polozaj predsjednice dolazi tada Smilja Pokrajac, dotadasnji clan 00 AFZ za Liku i clan KK KPH za Gracac. Nakon herojske pogibije Smilje Pokrajac duznost predsjednice 00 AFZ za Liku preuzima Dara Cudie VujnoviC. U vremenu od odrzavanja Prve zemaljske konferencije u Bosanskom Petrovcu i Katina povratka u Liku, razvila se takoder i na polju AF2-a velika aktivnost usmjerena ususret Konferenciji AF2-a Hrvatske. S jedne strane, pristupilo se sirokoj akciji i takmicenju prikupljanja zimske odjeee i obuee, pletenje pulovera, carapa, kapa, rukavica za borce. Partija posvecuje veliku paznju pripremama za Konferenciju AFZ Hrvatske. Vee 15. decembra 1942. poslana je »na teren« - okruznica, tj. pozivno pismo sazivackog odbora za osnivacku konferenciju AF2 Hrvatske, i to s tocno utvrdenim terminom odrzavanja: 24. i 25. januar 1943, i s detaljnim uputstvima za izbor delegata i pripremu izvjestaja. Medutim, oba spomenuta historijski vrlo znacajna skupa, morala su biti odgodena zbog IV neprijateljske ofenzive, koja je vee pocela. Buduci da neke organizacije nisu bile obavijestene na vrijeme, s delegatkinjama koje su dosle iz tri okruga, odnosno oblasti, adrian je sastanak 25. januara 1943. u selu Seganovac, 52 u korenickom kotaru, i formiran je Inicijativni odbor AF2-a za Hrvatsku u koji je usia i Kata Pejnovic. U toku IV neprijateljske ofenzive, koja je pocela 20. januara 1943, Kata PejnoviC nalazi se uglavnom na terenu: Korenica - Bijeli Potoci - Kamensko - Ponor, a kasnije sa OK KPH na podrucju Udbine. Organizacija AF2-a zajedno s omladinom i narodnim odborima trebala je svu svoju djelatnost i sve svoje kadrove dati na izvrsavanju zadataka koje je Partija postavila u tom momentu. Sto tisuca okupatorskih i kvislinskih vojnika stustilo se na podrucju Like, Banije, Korduna i Bosanske krajine s namjerom da okruzi snage narodnooslobodilacke vojske koje su se tu nalazile, i da ih stezanjem obruca u Bosanskoj krajini uniSti zajedno s Vrhovnim stabom. Trebalo je izvrsiti prebacivanje ranjenih boraca na sigurnija mjesta, izvrsiti evakuaciju naroda Like u sume, prihvacati izb jegli narod Korduna i Banije, koji se u desecima tisuca povlacio ispred neprijatelja. U selu Seganovcu adrian je uz sudjelovanje drugarice Anke Berus sastanak 00 AFZ za Liku s konkretno razradenim zadacima i nacinom njihove provedbe. Barbe u Lici trajale su punih 5 tjedana. Jedinice NOV razbile su neprijatelja i IV ofenzivu kod Lapca - na Zulesevici, te protuofenzivom povecale oslobodeni teritorij. 2ene koje su se s djecom i starcima nalazile u toku borbi u sumama i zbjegovima spremale su hranu noseCi je borcima na polozaje, pripremale pletenu odjecu i obueu za svoju vojsku, nosile vodu na ledima, odrzavale su sastanke i radilc iako su bombe, bacaci, mitraljezi i puske praskale svuda oko njih. Poslije sloma IV ofenzive nastupili su jos tezi dani. Vraeaju se izbjeglice iz Bosne, Korduna, a narocito Banije preko Like na svoja ugasena ognjiSta. Komisije za ishranu vojske i prihvatanje izbjeglica, osnovane pri Inicijativnom odboru ZAVNOH-a koji djeluje od svog osnutka 6. marta u Ponoru kotar Korenica osnivaju prihvatne punktove za izbjeg!ice i organiziraju borbu protiv epidemije tifusa. Odbornice AF2-a ucestvuju u svim tim akcijama. Pri tome su se mnoge razboljele i polozile svoj zivot. Narod je s izbjeglicama dijelio posljednje obroke hrane, a zene su je dopremale iz najudaljenijih krajeva, cesto na ledima, jer je mnogo zaprezne i druge stoke uniSteno u svakodnevnim borbama i radi gladi. Na takvim je zadacima Mara Rupena - koja se kao delegat Slovenske protivfasisticne zenske zveze probijala na Prvu zemaljsku konferenciju AF2-a Jugoslavije u Bosanski Petrovac i stigla s velikim zakasnjenjem do Like - srela drugaricu Katu u jednom selu pored porusene i popaljene Korenice. 0 tom prvom susretu po povratku u Sloveniju napisala je, medu ostalim, i ovo:" »Drugarice su mi predstavile predsjednicu Centralnog odbora AF2-a Jugoslavije, drugaricu Katu Pejnovie, 43-godiSnju seljanku, Licanku. Drugarski mi je pruzila ruku i raspitivala se o nasem radu. Zagledala sam se u bore na njezinom lieu, u pronicljive oci, izradene ruke, siroku seljacku suknju, crnu pregacu, i crnu sprijeda vezanu maramu. Bila je opasana piStoljem. Govorila je polako, rijeci su njene padale kao kad sijeces drvo, cvrsto, promiSljeno, trijezno. 'Iako je ofenziva, moramo na posao, moramo medu narod'. Zadivljeno sam gledala u zenu, koja je prekoracila 40 godina, a tako je borbena, radina, neustrasiva. Iz njenih rijeci spoznala sam koliko mrzi okupatore i njihove placenike. Drugarice su se dogovorile koja ce kuda na rad. Mene je sa sobom povela drugarica predsjednica. Dok smo sjedale na kola, iz daljine se cula jeka bombardiranja, a negdje iz blizeg topovi, mitraljeska paljba. Na putu smo saznavale o novim uspjesima partizana ... Narod je odusevljeno primao vijesti o uspjesnim akcijama svoje vojske ... « I Stane Markic, koji je tada jos gotovo djecak, radio u tehnici OK KPH za Liku, i mnogo vremena proveo u Katinoj blizini, dobra se sjeea tih dana:" »Tko kaze jos, da za zenu nije politika?« odjekuje Katina rijec vee na 8. martu 1943. prigodna rijec za praznik i poticaj za nove napore. I nakon svega odgovor - cinjenica: »Kroz ovaj rat, zene su se uzdigle u gorostasne junakinje, koje se zajedno s muskarcima bore protiv fasisticke nemani, protiv starih okova, i zajedno sa svojom vojskom i narodom grade novu zajednicu, novi svijet, i svijetlu buducnost<<. 35 Mara (Rupena): Pri sestrah na Jugu, redakcija »NaSinz i.e~zama((' IOOF Novo Mesto, 1943. Pismo Staneta MarkiCa iz Ljubljane u januaru 1977. redakciji ove monografije. Porodica MarkiC, roditelji i Cetvero djece transportirani su od Njemaca iz Maribora 1941. Stigav?ii u Trnavec, odmah su se ukljuCili u NOB. Svi su osim Staneta, koji je bio dijete i koga je Kata PejnoviC naroCito voljela, nosioci Spomenice 1941. .)6 53 �U OTOcCU POSTAJE - I VJJEC:NIK ZAVNOH-a I cLAN RUKOVODSTVA AFZ:-a HRVATSKE* Ljeto je 1943. godine. Mjesec juni. Dvije godi· ne od pocetka Ustanka, dvije godine narodno· oslobodilacke borbc naroda Jugoslavije i naroda Hrva tske. Nalazimo se u Otoccu, u gradu ko j i je u tom trenutku, po svemu sto se u njemu dogada, glavni grad Hrvatske. U tom je gradu II. juna 1943. pocela radom - Prva konferencija Antifasisticke fronte zena Hrvatske, koja se nije mogla odr2ati u januaru te godine, jer je hila osujecena neprijateljskom ofenzivom. U citavom ovom medurazdoblju rad organizacije AFZ-a u Hrvatskoj nije se prekidao. Rastao je i sirio se, organizacije su se omasovljavale novim zenama iz svih drustvenih slojeva, svih nacionalnosti. Obogacivale su svoje programe, ucvrsCivale SU se OrgaHizaciono i kadrovski, jacale svoj politicki utjecaj medu hiljadama Zena. Rezultati takvog intenzivnog politickog rada Antifasisticke fronte zena u Hrvatskoj u cjelini, doS!i su do puna izrazaja i na konferenciji u Otoccu. Sa Vratnika grmjela je tutnjava topova, kad je Otocac docekivao delegatkinje AFZ-a iz Slavonije, Dalmacije, Pokuplja, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Zumberka, Hrvatskog zagorja, Banije, Like, Korduna, zene - borce narodnooslobodilacke vojske i vojnog saniteta s pjesmom i pravim narodnim veseljem. Nekima od 80 delegatkinja i vise od stotina uces· nica, trebalo je i tjedan dana da bi se probile na svoju konferenciju. Ali sve te teskoce i prepreke predstavljale su sitnicu prema veliCini 54 dozivljaja: biti na svojoj konferenciji i dozivjeti to zajcdnicko istih strem]jenja, istog napora, istog cilja. Svecani dio konfercncije otvorila je predsjednica Antifasisticke frontc zcna Jugoslavije Kata Pejnovic. Ona se nalazila i u radnom prcdsjedniStvu ovog skupa. Slike zena boraca sa fronte i pozadine, slika druga Tita i visokih rukovodilaca i slika dnrgarice Kate, krasili su zidove konferencijske dvorane.37 Izraze zahvalnosti i divljenja dijelu zena u pozadini i na frontu, i poticaje za jos vecu aktivnost sadrzavali su pozdravni govori dr VIade Bakarica, politickog k0mesara Glavnog staha NOV i POH, Karla Mrazovica, predstavnika CK KPH, dr Pavia GregoriCa u ime ZAVNOH-a, Milke Kufrin u ime PK SKOJ-a, Dane Misigoj-Kozak .predstavnice Osvobodilne fronte zena Slovenije. Zbog opasnosti od nadlijetanja i napada neprijateljskih aviona, konfercncija je radila II. i 13. juna u obliznjem selu Prozor, u zgradi skole. U referatima i u diskusiji ucesnica - dosli su do izrazaja masovni heroizam zena i njihova odanost borbi i narodnoj vojsci. Naglasen je narocito politicki karakter te borbene masovne organizacije zena. Osnovna pretpostavka za provcdbu svih zadataka zacrtanih rezolucijom konferencije jeste podizanje politicke svijesti najsirih masa zena.38 Po svom karakteru, bogatstvu sadr2aja, intenzitetu rada i odlukama, ova konferencija imala je veliki utjecaj na sirenje i jacanje organizacije Antifasistickog fronta zena Hrvatske. Za prvu predsjednicu Glavnog odbora AFZ Hrvatske izabrana je Maca Grzetic, radnica iz Zagreba, clan Centralnog odbora AFZ Jugoslavije. U Izvrsni odbor Glavnog odbora AFZH usle su, osim Mace Grietic, kao tajnica Jela Bicanic, uciteljica, te clanovi Kata Pejnovic, seljanka iz Like, Anka Berus, profesor iz Splita, Olga Kovacic, cinovnica iz Zagreba, Nevenka PajiC, radnica iz Splita, Vlatka Babic, uci teljica sa Susaka, Milica Vujicic, seljanka iz Korduna. 13. i 14. juna 1943. odrialo se u Otoccu i Plitvicama Prvo zasjedanje Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske. Taj veliki dogadaj u zivotu hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj - kad prvi put ti narodi dobivaju svoje pravo narodno predstavniStvo - docekan je u narodu medu borci· rna, omladinom i Zenama, s ogromnom rado~ sen. Na toj historijskoj skupstini Kata Pejnovic izabrana je za vijecnika tog najviscg politickog tijela narodnooslobodilacke borbe u Hrvatskoj. Ovaj put nije bila jedina zena; za vijecnike jc izabrano jos deset drugarica. Za predsjednika Izvrsnog odbora ZAVNOH-a izabran je hrvatski pjesnik Vladimir Nazor. Prije tog Prvog zasjedanja, jos 17. marta 1943, Kata Pejnovic hila je jedan od potpisnika Poziva hrvatskom i srpskom narodu da pomognu Inicijativni odbor ZAVNOH-a kao privremeno predstavniStvo u rjesavanju mnogih po zivot naroda vaznih pitanja. Potpisnik je tog akta po funkciji vijecnik AVNOJ-a iz Hrvatske. * Dokurncnt vidi str. 36. 11 Prva konferencija AFZ Hrvatske, »LiCka I.etta u borbi«, II, 1943, 14-15, 1-3. Dvije godine oslobodilaCkog rata, iz referata Anke Berns, »0 politiCkim zadacima AFt Hrvatskecc na Prvoj konferenciji AF2 Hrvatske, »lena u borbi«, 1943, br. 2, 11-13; Novim putevima. lz referata Jele BiCaniC na Prvoj konferenciji AFZ·a Hrvatske, isto glasilo, 14-15. J;J NA TERENU BANIJE I MOSLAVINE Ubrzo nakon tih znacajnih dogadaja koji su se odigrali u toku mjescca juna godine 1943. na relaciji Otocac - Prozor i Otocac - Plitvicc, Katu PejnoviC susrecemo na Baniji, gdje pruza pomoc Okruznom odboru AFZ-a u rasplitanju teskoca jer je rijec- kako o slozenoj politickoj situaciji na oslobodenom, tako i na neoslobodenom teritoriju u kojoj odbor djeluje - i o nedovoljno homogenom djelovanju odbora. >>ZahvaljujuCi drugarici predsjednici AFZ-a Jugoslavije, koja nam je ukazala greske i nedostatke koji su nam kocili rad odr2ali smo sastanak odbora i uz njenu pomoc pristupili smo rasciscavanju svih gresaka i istoclobno sproveli reorganizaciju odbora. Raspisali smo odmah i izbore od scoskih do okruznog. Konfercnciju cemo odrzati krajem drugog mjescca. Pokrenuli smo i pitanje naseg lista. Sto se tice prosirenja organizacije prodrli smo u selo Hrtic u kotaru Dvor, gdje smo formirali ilegalni odbor, u kostajnickom odboru prodrli smo u elva hrvatska seta Majur i Panjani, te u elva srpska sela, Slabinja i Zivaja, u kojima su hili naseljeni ustase nakon protjerivanja stanovnistva u logor. Ali nasa je slabost sto tim selima i ranije nismo posveCivali dovoljno pal'nje.« 39 Nakon Banije Kata odlazi u Moslavinu. U jednoj sumi izmedu sela Kopcic i Andigole, gdje danas stoji spomen-obiljezje odriana je I. augusta 1943. godine Prva okruzna konferencija AFZ-a za Moslavinu. Konferenciji je prisustvovala i predsjednica AFZ-a Jugoslavije Kata Pejnovic, koja se pod vrlo teskim uvjetima prebacila za Moslavinu. Jedan bataljon moslavackog odreda drzao je osiguranje za 55 �- .ll- ~':Dosia na. m· - 12- Je .Kola. . . ~·:~'·'· ,r . ·"l?ONOSN'E .N.A: VELIK'E VOJ"iiiC:lv; I roq:TICKE USPJEHE NA~J.?. NA"GQDfl.,. OBEC.AJE:''.:.:O U FIDNTE ZENA ULOZITI SvE 'POIDC UAOOJ IME .illfTIF..t..SISTl0~ · JUGOSLAVIJ:E DA C:SL:O SN.AGE ZA STO .VE.fu JUliACKOJ VOJSCI I NASEM r<ARODlmdi FREZrS".r.AVNISTv1J U IZVRS~~~· NJDIOVIH VELJ.KIH ~ADA •rlJLI< U OYOhi OS'....VBODIL.AG'KO~ :;:u\TU ,P.A MAKAR KiiOZ -;;- AKVE TBSKCCE HI PROLAZTLE." ·· Kata Pe~~oYic· . ·"Kat·a je·;tul"g:-~•.Dok\la n;c;un j~·. Ka:f;a"!"" ..; culo.se sa;-u~ tanje. zena U S'>..m.i :ila mjestu.·~:oje je. bile Okiceno ·Zele., nilom i e;'dj e ce se odrzati· Pr<ra Okruzna Konferencija .A.!?Z...;a.zene zeljno cekaju da'je videS..natiZeljne· su ·dl:i;. li je· doista onak:ova kako ju· prikazl.).ju ·na· ~rtezima, ~a li dQ.ista nosi maramu i seljacko odijelo. . .. . . (.~fl;a: !?ll m.n.og\.J .o .nj·c:j,·o. ll,ji:;zinom -rac1u.-i. ZivOtU..;' Zna-·· d;,1, dr:. 6'1. ·j..,j ·us·t;a.S:{.L J::S:i. 1l"!)il i tJ.•i. s:i.na· i d:t;Uga.Znadu i to·, d.:! ;:d.j.3. kl•.>niJCJ.,r.egc · ;;c ·cvrsto stisuula ~voje .majcin sko srce i rekla: "'.l!r·s"ba osvectj_ti .moja zla·me. ;jabu.ke"..I. danas,kada nemu ;r:i.se s-.;ojih si.nova. ·m. svog do;na;kada :su joj sva dj eca na.. · domovine si:r.oyi ·i kce.I:'i,kad,a. je SV9f;' qe ·gdje,ma. gdje se ·nala.Zil"a,kod kuce·,.ona je stv~o posv~..., til a .sav svo·j zivcit ostvarenju onih ,ciljeva,.za·~koje se ~F: narod stotinama godina bori i .daje SV0j1f dragocj,enu: ·Jtrv.- za. slobodu i nezavisnost na8e domovine. . fusla. je· iz Like;naih~ oslohod jene L:!.ke 1 donijela ,PO.iidra:ve ;Lick~p i d~g:i.h zena~kojc .vee •slave. blagdaii.· alobOde .Ne mari za dugacak i opasan put na kojem. cetni-. 1 ti razoo ~nini i izdajice s:r:pskog naroda, vrel;>~~· u za ~jedi na nele <h:ugove i drugarice,koje se· prob:!.~S.JU od mjesta do· mjesta,od veze do veze.Znade on~.aa ;}e.s~da ocekivana i dobro do~la.Njena po~~c sva~Je t~ba,n;Jeno znanje i iskustvo treba.da posluz~_stot~am~ z~na • "Evo je ide'' ka.Ze jedna drugar~ca koJ~ JU Je pr~o­ znala po .slicLUpravo je onP}co-.ra kako su ;,e one. zSB~­ sl·jale.Nasniijanatcmih ~ciju,~a m~r8.J!~Om n~ ~aV!._U sulc:nji i pregaci.Docekana Je odusevl~e:lm _PlJesk~!!i. .:!. p~kl~ ~a.Natiskuju se oko ~je,svaka_b~_zel~la da ~OJ stJ.sne mku,da jU nesto zapita.IntereSli'~JU .se k~O. ;)e pU~O~a-: la kako se osjeca u nasem .rtoslavacko~ kraJU :!. da 1~ JOJ sto treba. . . Kad se· stis.alo odusevljenje,o~vara se konfere:r:_lC~Ja. zavladala .je g:rObna · tisina cim je yo3ela d~ govon _Kat~. Sve zele da cuju svsku rijec koju. ire ".l:pucu~e p~~~SJedn; ca.:A ona je neumoma~Govor~ o~rE!du,o .org~z~c:;:p~,o -~~; bi.Rasipa svoje zna.'1Je medJU. zene ,ko~~ sr.~ .,v""~ nJ .. ~:­ llU ri;jec.Govori jednostavno :!. razumlJ:!.V~. ~ad~~ cemo ;:a ovoliko znati" uzdisu. zene.Radosne su ·sto Je aata ta.><:o jednostavna,prlstupacna,nekakc na4a. ~ .. ~ . · I Kata je radosna.Vidi da su zene IJazlJ:!.ve, ze~,Jne zllf:lll,ja,Vidi i sama,da ih je osvojila i. ~ovezala 1!-a :!.spu njeiije svih zadate.ka koje je konf'erenC:!.Ja postaVJ.la .pJ:'ttd · njih.Yidi da je' zmo znan~a posijano na p~o~~, tlo. Po" zavt'Setlru konferencije, zene se _opet .~tl.s.<.UJU oko Kate opet zele da joj stisnu ruku :!. da JOJ ba:L', na taj nacin izraze ·avoju zahvalnost,sto ce se obog~c~~e .zn~jem vratiti svojim kucama,da ga opet one upo~rl.Jebe ·na dob:robit na8eg na.mda. , . ~ . r Kata odlazi noseci po·zdrave sloboanJ.lll zenama,slobodne Like. "Zdravo ,Kato! Dodji nam opet! 11 -. '!JA SE FO:t{OSIM TIM §'i'O STOJIM NA JOJ D4A OGIDMAN BIDJ ZENA!" CEw ARMIJE U .KO- T .I T 0 Fakslmlle •Glasa zene•, AF1:-a 6wne broj 2, I. IX. 1943. 56 57 �citavo vrijeme odriavanja konferencije. Konferencija je hila veoma znacajna za razvoj organizacije AFZ-a u Moslavini - zabiljezila je Katica Kusec, koja je tada hila izabrana za prcdsjednicu Okruznog odbora. Tek stvoreni list antifasistkinja Moslavine, u svom osvrtu na konferenciju dao je treCinu prostora izrazima oclusevljenja, kojima su delegatkinje iz Cazmanskog, gareSniCkog, kutinskog i sisa· ckog kotara, te predstavnice okruga Banije i Bjelovara- docekale svoju predsjednicu. Prerna njihovu sjecanju, govor Kate je bio veoma znacajan. Prema zapisima u listu vicli se da je Katin govor bio prvenstveno poziv na mobilizaciju na poli ticki rae!, ko ji je trebalo narocito razvijati u uvjetima velikog clijela neosloboaenog i poluosloboaenog teritorija. U svom govoru Kata se zadriala na prikazivanju snage narodnooslobodilacke vojske i njenih uspjeha koji su omogucili sada i stvaranje najviSeg politickog predstavniStva na nivou Hrvatske, a i odriavanje ove konferencije. Ukazala je na snagu sto je u pozadini predstavljaju tisuce i tisuce organiziranih zena koje su postale svjesne svoje uloge u narodnooslobodilackoj borbi. Naglasila je, kao i uvijek, potrebu stvaranja borbenog jeclinstva svih zena i svih naroda, kao jedini zalog pobjecle. Ona je nakon podnesenih izvjestaja odgovarala na pitanja sto su ih clelegatkinje postavljale kako bi se bolje snasle u politickom radu. Sva ljubav i postovanje sto su ih gajile zene Moslavine prema svojoj predsjednici iskazana je u njihovom listu »Gias zene« posebnom ljepotom: »Dosia nam je Kata«. Citav clanak odise tom prisnoscu. Osjeca se iz svake rijeCi da su je dozivjele kao nekog svog najbliZeg druga. 58 Vee 31. augusta 1943. Kata je ponovo na Baniji, na II okruznoj konferenciji koja se odrzavala u Klasnicu i traje elva dana. Na okupu su zene iz svih dijelova Banije, Srpkinje i Hrvatice. Dosie su na svoj radni dogovor, dosle su cla jos jeclnom potvrde svoju borbenost i jedinstvo iskovano u borbi, cla naau oclgovore na mnoga pitanja koja ih muce, cla saznaju za sva zbivanja u zemlji i u svijetu i da lakse sagledaju svoje mjesto meau aktivistima narodnooslobodilackog pokreta. »Eno ih zajedno pjevaju nacionalne i borbene pjesme, narodne nosnje Hrvatica, pregace i sarene roklje Srpkinja, splele su se u jedan vijenac, kojeg viSe nikad nece moci raskinuti ni Svabe, ni Pavelic, Draza Mihajlovic ni njima slicni - pise ratni izvjestilac u listu »Banovka« i nastavlja: - Odmah nakon zalaska sunca, lijepo iskicena dvorana, zasjala se od petrolejskih Iampi. Nastala je tiSina. Pjesma je umukla. Svecani clio konferencije je poceo .. _ Uz dugotrajni pljesak, uzima rijec drugarica Kata Pejnovic. Donosi nam tople pozdrave zena iz svih krajeva Jugoslavije, koje su kao i zene Banije bile glas svoje Komunisticke partije i posle da svojom borbom s puskom u ruci iii u pozadini u organizaciji AFZ-a istjeraju okupatorsku bandu iz svoje zemlje ... « U PLAsKOM, JAJCU I TOPUSKOM HISTORIJSKIM SKUPsTINAMA NA Mjesec dana nakon kapitulacije fasisticke Italije, Kata Pejnovic sudjeluje kao vijecnik na II zasjedanju ZAVNOH-a u Plaskom. Ona je i delegat na historijskom II zasjedanju AVNOj-a u Jajcu, kuda ce krenuti iz Otocca sa svim ostalim vijecnicama AVNOJ-a iz Hrvatske i Slovenije. »Nas put u Jajce nije bio lak. Bilo je nevremena i teskih prijelaza putem okupiranog i poluokupiranog teritorija. u Livnu smo culi vijest da je poginuo Lola Ribar. Bas to jutro zajedno smo s njim razgovarali i izljubili se na polasku. Nema onoga tko nije zalio za njim od drugova - i Tito i svi« - piSe ona dvadeset godina kasnije evocirajuCi sjecanja na zasjedanje, njegove oclluke, susrete s dmgom Titom, i s narodom koji je svoje zadovoljstvo donesenim ocllukama odmah pjesmom izricao na svoj naCin. Zajednickim putovanjima na II zasjedanje vijecnici su sc upoznali i zblizili. U svojim sjecanjima cvociraju uspomene na dogadaje i ljude. Nada Sremec sjedila je u kamionu na tom putu do Kate, i opisala je detalje iz razgovora koji SLl vodile prolazed pustim gradicima zgaristima i rusevinama. Ti gotovo do temelja nestali gradid i sela - kroz Kalina kazivanja u toku VOZTije - govoriJi Sll 0 patnjama naroda i o teskim bojevima, i o junastvima vojske, i 0 nevidenom heroizmu zena."' "?!f'_.~--"C""'~-"'-=~,...,..<'d p,_•..1Y R i~-~;. ~~~);~ ; ~ ;;~,~";--:·;~}~:t~tz:r;· -~~tr v :\ ~h ~~·n_~~.::_oto- ,._ ~=~~~. ~-~! 'ft(ii! :r.tf;!J ·.-.:· · -O:iit.UU~1U;;_~_:t,..'\'_:.,_~!_O(t_~X.:~~-~:.f~i':f:'.~~;+ } ":·: ·-~~<~..&~ ... cc ·>: .~: ~-~~~~:~t:~}q:J§<:~<; _.:.>::-:~::::~~.f~!,}~~~t-'z;~~-t:~ ~-eCnik:je':-AI'ltif!lSis.f\Skqq::.yee_~~-:.naro-d'n*Jr:Q;!;!q~i:l.·.-" •dt!nja ~~li~~-!J::ll_no'!'Onf·."s<!:~n}C!Z~;-s__to.!xJdno;: _ . __k~tntt1'§ia~t~~oder~ci •..- ···r •.. _.,.'*·!'!.· , ~- ,_ ~~~Lt~~iiU~~11-~~~-~~!._ ~AA'-'il..f \ila::i.;TU!}~usrct i -~~~:~~~£~~; ~--~:~:~~:--~ '<:f:.:~}f~t·::-~.~~ ·:"t '- ~,if '·"' ~ ~- ', P\et!;.>:ldn!Sh-o ~ • •• ' ~ 'l'-~""'':" ' ~~)~~;$t)<;kqg '<'~~a MlrQc:{f)QQ ~"" Pe0tf.., · :-.go;-1o~~~;; Jugos!crHlfl /'.. 'E ~ !:..~ { :,_ b'r. f:).~: ·;· ./A~l~J.)._;k v ~~~~~;i' .... ' "'"'::. ~-,.,__ "-"·•~,.:::..~\'·"''"~4-c ~ · .~ · Faksimlle Iegltlmaclje Kate Pejnovic kao vijeCnlka AVNOJ.a Mica Slander - Marinko iz slovenske delegacije, zapisala je s tog puta o Kati: IHRPH, AF2, 1/39 - Izvjestaj Okruznog odbora AF2-a za Baniju Clavnom odboru. AFZ za Hrvatsku. » »U hrvatskoj delegaciji odmah mi je pala u oCi jedna skrornna i bistra zena. Bila je to 59 �Kata Pejnovic. Na lieu joj se vidjela borbenost i inteligencija. Razgovarajuci s njom imala sam utisak da kao politicki radnik u borbi svojom pojavom izaziva simpatije jednostavnih !judi, narocito zena. Nesto toplo, nesto neposredno, zracilo je iz nje. U razgovoru o njenom radu o teskim terenima Like mnogo mi je prieala o obicnim ljudima koji su toliko propatili zbog ustaskih pokolja. Potreban je bio covjek sav prozet vjerom u pobjedu, covjek koji bi poslije svih strahota ulio vjeru ovim zbunjenim ]judima, koji bi im predocio perspektivu nase borbe i uvjerio ih u nasu pobjedu. Kata Pejnovic je hila takav covjek. Vidjela sam da je i drugi veoma cijene. Morala je da upre sve svoje snage da bi izdrzala na teskom terenu i organizi· raJa ovaj narod da se odupre nasilju ...« 41 Na III zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, ko. je se odrlava od 8-9. maja 1944, i na kojem se donosi odluka o izgradnji Hrvatske kao demokratske federalne drzave u federativnoj Jugoslaviji, vijecnik Kata Pejnovic izabrana je za clana PredsjedniStva ZAVNOH-a. Na toj skupstini narodnih predstavnika, na kojoj se ZAVNOH, u skladu s odlukama II zasjedanja AVNOJ-a, uspostavlja kao vrhovno zakonodavno i izvrsno narodno predstavnicko tijelo i najviSi organ drlavne vlasti federalne Hrvatske, na kojoj se donosi deklaracija o pravima naroda i odluka o ustrojstvu i poslovanju narodnooslobodilackih odbora i skupstina na svim nivoima, Kata Pejnovic odrlala je govor. Pozdravljajuci hrvatski Sabor u svjetlu donesenih historijskih odluka, i dosad postignutih golemih uspjeha nase narodnooslobodilacke vojske i nasih naroda u borbi protiv fasizma- 60 koji su okrunjeni odlukama II zasjedanja AVNOJ-a - ona jo posebno istakla ulogu i doprinos zena, njihovu ulogu i udio u stvaranju Narodnooslobodilacke fronte, u razvijanju bratstva i jedinstva svih nasih naroda. U ime zena, njihovih patnji, stradanja i napora nasih naroda da se rat privede kraju, trazila je s govornice od saveznika otvaranje drugog fronta i priznanje Nacionalnog komiteta, kao jedine legitimne vlade naroda Jugoslavije. U toku ljeta 1944. Kata Pejnovic nalazi se ponovo u Lici. Sudjeluje u radu Plenuma OK KPH za Liku. U diskusiji o radu sa zenama, nakon sto je izneseno da je rad zena znatno oslabljen, ona krivca za takvo stanje ne nalazi medu samim zenama, buduci kod njih postoji veliki interes za njihovu organizaciju i rad, vee smatra da partijski aktivisti nisu uspjeli da taj rad podstreknu kako valja, a nece tome pripomoCi - dodaje - ni savjetovanja u kotarima ukoliko ne budu temeljito pripremana." "' Objavljuje se u cijelosti u prilogu ove monografije. u Mica Slander-Marinko: Svi smo znali da je vodstvo naSe Revolucijc u dobrim rukama, zbornik »Tako je rotlena nova Jugoslavija«, n. dj., 226-230. " Zapisnik sa Plenuma OK KPH za Liku od 6. VII 1944. Fakstmlle potplsa vijecnlka AVNOJ-a sakuplo Bofldar Jakac 61 �U PREDVEcERJE POBJEDE - NA KORDUNU, PETROVOJ GORI I U OSLOBO£>ENOM SPLITU Godine 1944. Katu Pejnovic Partija salje na rad u OK KPH Karlovac - Kordun, da pomogne tamosnjoj partijskoj organizaciji narocito u radu sa zenama. Iste godine 10. decembra, za vrijeme bombardiranja Topuskog, ranjena je od avionske bomb e. Provela je oko pet mjeseci u bolnici na Petrovoj gori i u Splitu. Kad se u Splitu o Osmom martu 1945. godinc odrzavala oblasna konferencija AFZ: za Dalmaciju, Kata Pejnovic - iako bolesna od jos nezalijecenih rana, prisustvuje Konferenciji i prenosi joj pozdrave u ime Centralnog odbora AFZJ. »Dalmatinka u borbi« broj 3-4, 1945, o tom je zabiljezila medu ostalim: »Burna pozdravljena, Kata PejnoviC predala je plamene pozdrave zenama Jugoslavije, odala puna priznanje borbi zena Dalmacije i pozvala ih da nastave i dalje herojskim putem kojim su posle.« U dvorani ju je slusalo tada viSe od 1800 delegatkinja iz svih krajeva Dalmacije, predstavnice zena Crne Gore, Bosne i Hercegovine i drugih dijelova Hrvatske. Antifasistkinje Dalmacije, kao i one u drugim dijelovima Hrvatske pripremale su se na svojim radnim dogovorima za Prvi kongres AFZ: Hrvatske koji je adrian isle godine u ljeto u oslobodenoj domovini. Jos u decembru 1944. godine, u okrugu C:azma, u cast I kongresa, organizacije AFZ-a sprovelc su medukotarsko takmicenje koje je zavrsilo okruznim zborom JNOF i izlozbu rucnih ra62 dova. Zene Garesnice tom su prilikom darovale Kati Pejnovic, preclsjednici AFZ:-a Jugoslavije, naroclno oclijelo. Iz vee oslobodenog dijela zemljc, sa Prve pokrajinske konferencije AFZ Vojvodine, od!'Zane u januaru 1945. u Novom Saclu uputilc su predstavnici Centralnog adbora AFZ:-a Jugoslavije Kati Pejnovic, svoje pozclrave i na dar takoder - narodno odijelo. Sve je jos oclisalo ratom, ali i slobodom. Pobjecla je bila na pragu. Trebalo ju je ubrzati i ucvrstiti. Istjerivanje okupatora traiilo je ulaganje krajnjih napora boraca i naro~ cia, objedinjenog u Jeclinstvenoj narodnoosloboclilackoj fronti, u toj svenaroclnoj politi· ckoj organizaciji. Za postizanje tog cilja trebalo je pobjeclu ucvrstiti za novi zivot i rad u slobodi, trebalo jc »prohoclati« u tom smislu i citav clrustveno-politicki sistem, shodno zaclacima koje zahtijeva rat i anima koji predstoje u miru. Sve energije, sve ljudske i materijalne potencijale trebalo je usmjeriti prvenstveno tim ciljevima: istjerivanju okupatora i ucvrsCivanju narodne vlasti. To je u januaru 1945. gocline Marsal Tito stavio na srce zenama Srbije, rekavsi im cia je njihov prvi zaclatak - da stanu kao kamen-stijena uz one koji jos prolijcvaju svoju mladu krv za slobodu i da napregnu sve snage i pruze borcima potrebnu pomoc; a kao clrugo - naglasio je - cia je naroclnooslobodilacki pokret jedina snaga koja moze ovu zemlju izvuci iz ove strahote i bijede i donijeti joj potpunu sloboclu, te cia budu pozrtvovani pobornici stvaranja nasc nove federativne drzave Jugoslavije, fecleralne Srbije i zdrave clemokratske narodne vlasti, ne nasjedajuci raznim agitatorima u zemlji i iz inozcmstva koji govore o nekoj ugrozenosti clcmokracije, itd., jer pravu demokratsku vlast stvorio je ovaj narod - prvoborac sam. 1 U znaku zasluznog priznanja zenama svih narocla Jugoslavije tom je prilikom Predsjeclnistvo AVNOJ-a ocllikovalo AFZ Jugoslavije, Orclenom naroclnog oslobodenja Jugoslavije, »cla bi se precl nasim narodima vidno istakle zasluge Antifasisticke fronte zena Jugoslavije, kako u borbi protiv fasistickog okupatora, taka i za izgraclnju naroclne vlasti. Tom prilikom je Kata Pejnovic - kao preclsjeclnica organizacije koja je clobila taka visoko priznanje, a na cijem se celu ona nalazi - odlikovana Ordenom bratstva i jeclinstva Prvog reda. Da bi se moglo zivjeti u slobodi, ocuvati stecene tekovine narodnoosloboclilacke borbe i Revolucije ocl ugrozavanja i nasrtaja na jedinstvo naroda Jugoslavije i Hrvatske, jos u toku rata potrebno je bilo utvrcliti jasne stavove prcma ratnim zlocincima. Saveznicke zemlje u clrugom svjetskom ratu osudile su ratni zlocin proglasivsi ga ravnim svakom drugom zlocinstvu i razbojstvu i oduzeli su pravo azila ratnim zlocincima u svim zemljama. Ratni zlocin proglasen je u slobodoljubivom svijetu kao pravni termin. Taka je jos u toku rata, na VI sjeclnici Predsjednistva ZAVNOH-a, 11. marta 1945, u oslobodenom Sibeniku, prosirena Zemaljska komisija pri PredsjedniStvu ZAVNOH-a za utvrdivanje ratnih zlocina okupatora i njihovih slugu na teritoriji Federalne Republike Hrvatske. Kata Pejnovic, kao clan PreclsjedniStva, postaje clan te Komisije. Zadatak je bio - pronaCi i ustanoviti pocinjene zlocine u ovom ratu i utvrcliti odgovornost svih koji su ih pocinili. List »Zena u borbi« pozvao je zene Hrvatske da priclonesu sve sto je u njihovoj moCi za izvrsenje tog zadatka. Snaian tempo rada osjetio se na svim poclrucjima zivota. Na planu ucvrscenja i funkcioniranja naroclne vlasti u Hrvatskoj imenovana je u Splitu 14. aprila 1945. prva Naroclna vlada Hrvatske na celu sa dr Vladimirom Bakaricem. Ciljevi tih napora jesu: oslobocliti sto brze zemlju i izvrsiti svc pripreme za organizaciju i uredenje clrzave. U tom pcriodu jos uvijek se vade vrlo zestoke borbe za konacno oslobodenje zemlje. U sklopu tih napora za postizanje navedenih ciljeva zene Hrvatske docekuju oslobodenje zemlje i svoj prvi kongres na kojem ce preuzeti i kao organizacija i kao pojedinci oclgovorne i slozene zacla tke. OBNOVA I IZGRADNJANOVI ZADACI U tom preticanju dogadaja Kata je prisutna svuda, cluboko uronjena svojom cjclokupnom licnoscu u zadatke koji slijecle, koji stoje pred citavim naroclom. Kata govori na mitingu u povodu oslobodenja Zagreba, maja 1945. Ona docekuje u Zagrebu u junu 1945. godine, s ostalim clanicama Izvrsnog oclbora AFZ Hrvatske, clelegatkinje iz raznih krajeva koje polaze na Prvi kongres AFZ: Jugoslavije za Beograd. Prvi kongres antifasistkinja Jugoslavije, koji je odl'Zan neposredno nakon oslobodenja zemlje ocl 17- 19. juna 1945. u Beograclu oznacit ce citavo jedno razdoblje u razvoju AFZ:-a, slavno po ucljelu zena u oslobodenju zemlje i uspostavljanju naroclne vlasti. 1400 delegatkinja iz svih krajeva zemlje, iz svih sredina, ucesnica 63 �narodnooslobodilackog rata na frontu i pozadini, uz prisustvo mnogih delegacija iz inozemstva i prisustvo najviSih drlavnih, partijskih, drustvenih i vojnih rukovodilaca, utvrduje zadatke koji stoje pred zenama i pred citavim narodom, a val!ni su u obnovi i podizanju zemlje i izgradnji drlavnog zivota. Na ovom kongresu drug Tito je naglasio da su junacke zene Jugoslavije pokazale u ovoj nadcovjecanskoj borbi besprimjerni heroizam i hrabrost isto onako kao i nasi hrabri borci na bojnom polju. Ponovo je istakao da su zasluge zena J ugoslavije u borbi ogromne i one za njih imaju priznanje ne samo svih naroda nase zemlje nego i Citavog slobodoljubivog covjecanstva: »Ali - rekao je Marsal Tito - zemlja stoji pred vrlo teskim zadacima•. Rekavsi to trazi, da se zene angaziraju upravo na onim najprecim zadacima koje navodi slijedeCim redom: (1) ucvrscenje narodne vlasti; (2) ucvrscenje i bdijenje nad bratstvom i jedinstvom nasih naroda - jer na to oboje nasrce neprijatelj i vanjski i unutarnji; (3) pitanje odgoja i obrazovanja djece stavlja na srce zenama; (4) obnova zemlje, ekonomsko podizanje zemlje tako je krupan problem kojemu ce svi gradani morati posvetiti najvece napore, i zene tu mogu uciniti mnogo; (5) uporedo s tim zadacima rjesavat ce se, a na tome ce zene uCiniti mnogo kao i dosad, socijalna pitanja, zbrinjavanje djece, pomoc invalidima, drugovima i drugaricama koji su izgubili zdravlje u borbi. »U ime radnog predsjedniStva - piSe izvjestilac s Kongresa AFZJ - zahvalila se Marsalu Titu drugarica Kata Pejnovic, koja je u ime svih zena Jugoslavije obecala, da ce ispuniti sve zadatke, koje pred zene postavlja Marsal Tito i narod.« 64 Drugarica Cana Babovic, clan Predsjednistva AVNOJ-a- koja je otvorila I kongres AF2J, treceg dana njegova rada, nakon referata i diskusija, i utvrdenih zadataka u svjetlu Titova govora - izabrana je za predsjednicu novog Centralnog odbora, a Kata Pejnovic izabrana za potpredsjednicu. Sarno mjesec dana nakon Prvog kongresa AFZ Jugoslavije, u Zagrebu se okupilo 4000 delegatkinja iz svih dijelova Hrvatske na svoj I kongres koji je odrian od 21 - 23. jula 1945. Kongresu AFZH prisustvuje predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor, predsjednik prve Narodne vlade Hrvatske dr Vladimir Bakaric, predstavnik Jugoslavenske armije, delegacija Sovjetskog Saveza i drugih susjednih zemalja i delegacija svih federalnih jedinica. Kongresu je prisustvovala i Cana Babovic, predsjednica AFZ Jugoslavije. Predsjednik Tito je telegramom I kongresu AF2H zahvalio zenama Hrvatske na hrabrosti, junastvu, upornosti i pozrtvovnosti koje su pokazale u oslobodilackom ratu, i pri tom im ukazao na zadatke u narednom periodu, izrazivsi sigurnost da ce ih i ispuniti. Poruke s tog kongresa suocavaju nas s jednim trenutkom nase historije, kad je sve trebalo preorijentirati iz ratnog stanja. Taj proces razvoja tral!io je i od zena ogromnu djelotvornu energiju, organiziranost, budnost prema ostacima fasistickog neprijatelja, visoku svijest, napore na planu politicke i strucne izobrazbe, bdijenje nad najvecom tekovinom borbe - bratstvom i jedinstvom. Kongres AFZ Hrvatske ukazao je nedvosmisleno da je sloboda tek pretpostavka izgradnje zemlje i obnove zivota. Obnova zemlje postaje sad najvecim zadatkom naroda i narodne vlasti i svih drustveno-politickih organizacija. �Svi istupi govornika na kongresu bili su podrska osnovnim porukama kongresa, koji je bio odraz snage, odanosti i opredjeljenja zena 1-Irvatskc za obranu i ucvrscenje stecenih tekovina i za izvrsenje zadataka sto ih iziskuje obnova i izgradnja zemlje. Kata Pejnovic ce i u organima Sabora u 1-Irvatskoj i u onima Savezne skupstine, u rukovodstvima JNOF-e, ciji je bila Clan od samog osnivanja u maju 1943. u Topuskom, u Glavnom odboru AFZ-a 1-Irvatskc i Centralnom odboru AFZ-a 1-Irvatske i Centralnom odboru AFZ-a Jugoslavije, intenzivno na razne nacine sudjelovati u provedbi tih zadataka koji su bili zajednicki cijclom narodu 1-Irvatske. Na ovom I kongresu AFZ-a 1-Irvatske, ona je - sumirajuCi rezultate rada zcna i nove zadatke- u svojoj zakljucnoj rijeCi na kongresu izrazila uvjerenje da ce zene 1-Irvatske, kao i dosad, sve uCiniti da bi stvorile ljepsu i sretniju buducnost svojoj djeci. Ona je na tom I kongrcsu birana za potpredsjcdnicu AFZ 1-Irvatskc, a za predsjcdnicu novoizabranog Glavnog odbora od 116 clanova izabrana je ponovo Maca Gr:lctic. Citav svoj daljnji zivot i rad Kata Pcjnovic ostat ce vezana mnogim nitima uz Antifasisticki front zena. Njen rad i rad ove organizacije stapaju se u jedinstven pojam veliCine doprinosa zena u oslobodilackoj borbi i izgradnji zernlje. Ona ce ostati - svojirn prisustvorn, svojorn pornoc'i, svojim savjetorn, svojim poznavanjern zene i njena drustvenog bica - uvijek povezana s djclom tc organizacijc i njcnirn naporirna. U vrerncnu odmah nakon oslobodenja, u godinarna prvih pctogodiSnjih planova razvoja, u periodu osposobljavanja zena za preuzirnanje najodgovornijih zadataka i funkcija, javnih radova, prvih izbora, razvijanja udarniStva, u akcijama kolonizacije, naciona!izacije, u razvijanju seljackih radnih zadruga, osnivanju sekcija Zena zadrugarki, razvijanju brige za zdravstvenu zastitu majke i djeteta, zdravstvenim, prosvjetnim i socijalnim ustanovarna - Antifasisticka fronta iena je uloiila veon1a mnogo napora. S tim naporima organizacije vezano je i Katino ime i njeno djelovanje. Odlazila je na radilista, u tvornice, u sela, govorila i prenosila iskustva. Tu je dolazila do izrazaja njena poznata snaga i moe kornunikacije sa sugovornikorn. Njen ugled, srdacnost i jednostavnost, ostrina zapazanja bili su faktori koji su i zene vezivali uz Katu i aktivnost sto je pokrece. U svirn godinarna pos!ije rata birana je u rukovodstva AFZ-a Jugos]avije i Hrvatske, pa i onda kad je AFZ prerastao u Savez ienskih drustava, u Konferenciju za drustvenu aktivnost zena. Poznati su njeni susreti s radnicirna u tvornicama, narocito sa seljankama. Svi su je docekivali s paznjom i izrazirna postovanja, drugarski, srdacno i toplo. Mnogo puta su zene Jugoslavije prije kongresa Saveza kornunista, ili povodorn svog kongresa iii Kongresa sarnoupravljaca, povodom Osrnog marta, povodom izdavanja knjiga dokumenata, iSle u delegaciju kod druga Tita. Uvijek je Kata PejnoviC, dokle god ju je zdravlje harem djelomicno sluzilo bila rnedu njima. Ne jednom, pozivale bi je drugarice iz pojedinih republika da ih posjeti, da je upoznaju sa svojim krajem, da joj kazu kakve rezultate postizu u svom radu, s kakvim se teskocama bore. Za vrijeme odr:lavanja prvih kongresa AFZ-a u oslobodenoj zernlji, nalazirno je u drustvu sa delegacijarna zena iz inozernstva koje su dosle na naSe kongrese. 65 �Jos u toku rata, godine 1944. zene SSSR-a obratile su joj se kao predsjcdnici pismom, iskazujuci u imc Antifasistickog komiteta sovjetskih zena divljenje za herojsku borbu naroda i zena Jugoslavije, i tom prilikom su poslale albume o borbi zena njihove zemlje, trazeCi da im se posalju fotografije i materijali o sudjelovanju nasih zena u borbi:" Iste godine obraca joj se i gospoda Eleonore Roosewelt pismom u kojem zahvaljuje na prijcmu listova »Zena danas«, sto joj ih je uputila redakcija s posvetom, iskazujuci tom prilikom divljenje za borbu koju vode Zene Jugoslavije, za sve Sto su naSi narodi postigli u teskoj borbi za oslobodenje, uz obecanje da ce uciniti ubuduce sto je moguce vise da se nasoj zemlji pomogne:" Kata Pejnovic sudjeluje u najrazlicitijim aktivnostima sto ih provodi ili inicira Glavni odbor AFZ-a Hrvatske. Tako je, na primjer, vidimo i u Komisiji za prikupljanje historijske grade o sudjelovanju zena Hrvatske u revolucionarnom radnickom pokretu i u narodnooslobodilackoj borbi. Iste godine svc manifestacije, pa i II kongres AFZ-a Jugoslavije (25-27. januara), provodeni su u znaku mobilizacije naroda, i zena, za izvrscnje zadataka I PetogodiSnjeg plana, borbe za produktivnost i kvalitet, jacanje brige za djccu i omladinu. Cesti su tada Katini susreti i sa zenama-udarnicama, koje ulaganjem najveCih napora prelieu vrijeme i same sebe, i onu primitivnu tehnologiju, samo da sto viSe pridonesu provedbi planskih zadataka i njihovu premasivanju. Znala je o njima govoriti kao o pravim ratnicima. Te iste godine Kata poziva zene na upis Narodnog zajma za provedbu PetogodiSnjeg pia66 na, pa ih i putem >>Zene u borbi«, traZi da clokazu i time svoju ljubav i odanost djelu izgradnje socijalizma u nasoj zcmlji kojim rukovodi Komunisticka partija i drug Tito. Poziva zene tom prilikom da razviju u tom smislu i takmicenje u cast V kongresa KPJ. Godine 1950. odrzava se u Hrvatskom narodnom kazalistu svecana akademija u znaku proslave Osrnog marta. Na akademiji govori Kata Pejnovic, ona povezuje historijsko znacenje tog praznika i borbu zena pod rukovodstvom KPJ sa aktuelnim zadacima tog trenutka. Na II kongrcsu Komunisticke partijc Hrvatskc, godine 1948. birana je za clana Centralnog komitcta KPH. U julu 1949. godine Kata Pejnovic, clan CK KPH i potpredsjednik CO AFZ Jugoslavije i AFZ Hrvatske, aktivno sudjeluje u radu i predsjedava II kongresu AFZ-a Hrvatske, koji je citav usmjcren zadacima izvr5enja PetogodiSnjeg plana. S tog je Kongresa upuccna protestna rezolucija protiv klevetnicke kampanje Informbiroa na nase rukovodstvo i na nasu zemlju. Nije bilo ni jedne jubilarne godisnjice I konferencije AntifasistiCke fronte zena Jugoslavije ili Hrvatske koja se proslavljala u Zagrebu, Beogradu, Bosanskom Petrovcu, Otoccu ili Slunju, a da joj Kata Pejnovic ne bi prisustvovala, prisjeCajuCi se dana radanja organizacije antifasistkinja Jugoslavije. U historiji razvoja i djelovanja te organizacije na pocasnom mjestu ugraaeno je i njeno ime. S delegacijom zena Jugoslavije hila je godina 1960. na prijemu kod druga Tita prilikom proslave 50-godisnjice Osmog marta. Godine 1962. hila je na proslavi 20-godisnjice Prve konferencije AFZ Jugoslavije u Zagrebu, Beogradu i Bosanskom Petrovcu. I godine 1963. hila je na proslavi 20-godisnjice Prve konferencije AFZ Hrvatske u Otoccu. Ivledunarodni kongres Zena odrZan je u Parizu od 26. XI do 1. XII 1945. Kata Pejnovic posla je u Pariz kao clan jugoslavenske delegacije zena." Na tom je kongresu stvorena Meaunarodna demokratska federacija zena. Inicijativni odbor pozvao je zene Citavog svijeta, da se ujedine u savez na velikom djelu uniStenja fasizma i ucvrscenja demokracije u svim zernljama, na pripremanju sretnijeg Zivota buduCim generacijama, na osiguranju zenama politicke, ekonomske, socijalne i pravne ravnopravnosti. Na ovom kongresu, u Cijem je radu najaktivnije sudjelovala i delegacija zena J ugoslavije, stvorena je jedinstvena zena u medunarodnim razmjerima. U statutu novostvorenog saveza navodi se potreba da se takvo jedinstvo ostvari i u nacionalnim okvirima u svim zemljama svijeta kako bi se lakse osigurao mir i napredak. Na kongresu su sudjelovale nacionalne delegacije iz 42 zemlje. Bilo je prisutno 840 delegatkinja koje su predstavljale 128 organizacija i 81 milijun organiziranih zena. To su bile zene koje su u toku II svjetskog rata aktivno sudjelovale u svojim zemljama u borbama ili ratnim naporima za pobjedu demokratskih snaga, pa je i sav rad kongresa podcrtao uvjerenje zena da mogu izvrsavati zadatke koje su sebi pastavile ali samo ukoliko povezu svoj rad sa programom i radom istinskih demokratskih snaga u svojoj vlastitoj zemlji. Sarno u. stvarnoj demokraciji - podvuceno je na kongresu Zene mogu ostvariti i punu ravnopravnost politicku, socijalnu, pravnu, punu zastitu materinstva i djece. Kongres je konstatirao da i pored toga sto je poslije rata u mnogim zemljama doslo do sirokog demokratskog poleta, jos uvijek reakcionarne snage u nizu zemalja ugroZavaju uCvrscenje demokracije. Kongres je trazio da se izdajnici i suradnici faSista svuda i u punoj mjeri ostro kaznjavaju za sve ono zlo koje su pocinili. Izrazio je zahvalnost velikim saveznicima za vojnicko uniStenje fasizma, kao i toplu zahvalnost partizanima u svim zemljama, koji su dali ne mali udio u toj velikoj borbi. Jedan od osnovnih zakljucaka kongresa je uloZiti sve napore za osiguranje mira, za uklanjanje more od novog moguCeg atomskog rata. Svojim stavovima kongres je potvrdio da svim narodima pripada pravo, da ocllucuju o svojoj sudbini i cia odaberu onu formu vladavine koja im najbolje odgovara i da to pravo svake zemlje treba u cijelosti postivati. U kontekstu oCuvanja trajnog mira i potpunog uniStenja fasizma i njegove ideologije i sprecavanju agresije - statut saveza donio je odredene obaveze svih nacionalnih organizacija jer ce se samo na taj nacin osigurati i demokratska prava zena i socijalni napredak. 1 Kongres se bavio i pitanjima socijalnog, ekonomskog i pravnog polozaja zena u svijetu i konstatirao cia se u tom smislu polozaj zena u veCini zemalja nije izmijenio i pored toga sto su u veCini zemalja zene dobile politicka prava. Posebno jc naglaseno da na tom podrucju treba ulagati trajne napore, a naroCito u sferi rada zena i nagradivanja. Konstatirano je cia ogroman rad ocekuje zene na podrucju zastite materinstva i zastite djece na kojem su fasizam i rat izvrSili razorno djelovanje, uniStivsi nebrojene hiljade najmlade generaci67 �je po logorima i mucilistima, ostavivsi kod prezivjele djece duboke posljedice fasisticke okupacije i rata. ••Mi, zene Jugoslavije, bile smo ponosne na kongresu rezultatima ko je smo postigle u svojoj zemlji - pise Anka Berns u vee spomenutom osvrtu na kongres. Imale smo prilike da uporedimo svoj polozaj s poloiajem zena u mnogim drugim zemljama. U okviru nase zemlje mi smo postigle sve ono sto je kongres sebi postavio u zadatak. Te nase tekovine bit ee utvnlene sada i Ustavom. Zato je i Kongres u Parizu pozdravio proglasenje nase Narodne republike i Ustavotvornu skupstinu koja ce ozakoniti sva stecena prava zen a J ugoslavije«. Upravo u tom velikom historijskom trenutku naroda Jugoslavije - proglasenja Republike koji je docekan s odobravanjem na kongresu a s vclikom radoscu u Citavoj zemlji, govorila je za vrijeme odrzavanja kongresa u Parizu, na sam dan - 29. novembar 1945. Kala Pejnovie putem Radio-Pariza.'" Evocirala je pri tom sjecanja na one dane kad su u Bihacu i J ajcu stvarani temelji nase drzavnosti i ustavnosti, kao izraz jedinstvenih teznji nasih naroda iskazanih njihovim punim, vlastitim ucesc'em u revolucionarnoj borbi za osloboc:lenje. Pri tom nije mogla a da nc spomene i velik doprinos zena pobjedi Revolucije i pobjedi nad fasizmom, stvaranju takvih odnosa u zemlji i svijetu koji osiguravaju i zenama pun razvoj na svim poljima rada i zivota. Tog istog dana 29. XI. 1945. u Beogradu se odrzava zasjcdanje Ustavotvornih skupstina Jugoslavije. Kala Pejnovic, poslanik te skupstine, tu radost stvaranja nove Jugoslavije dozivljava u Parizu. Na Kongresu u Parizu mnogo68 nacionalne delegacije bile su stalno u kontaktu s nasim dclegatkinjama i znale mnogo o Kati. Trazile su da ih se sto detaljnije upozna s nasom borbom, nasim radom medu zenama, o cemu je Kata Pejnovie imala sto da kaze. Pitanja su bila najrazliCitija, i uvijek nova o narodnoj vlasti, o Narodnom frontu, o zastiti djece, o odnosima medu nasim narodima, o polozaju zene - i na njih je odgovarala i Kala i svi clanovi nase delegacije. Posebno je bilo prijatno dozivjeti u toj kongresnoj atmosferi - koliko je ime druga Tita odusevljavalo sve delegacije kongresa, tako da su ga mnoge govornice spominjale u svojim govorima, ukazujuCi pri tom da primjer Jugoslavije najbolje dokazuje sto se sve moze uciniti i kakvi se rezultati mogu postici u borbi protiv fasizma, imperijalizma, unutrasnje reakcije, u borbi za stvarnu slobodu naroda i za stvarnu ravnopravnost zena. Kako je delegacija AFZ-a Jugoslavije bila i jedan od osam sazivaca kongresa u Parizu, ona je bila toplo pozdravljena gdje god bi se nasla. Pred nama je ••Femmes fran~aises«, list Saveza francuskih zena, jedan od onih koji su izaS!i upravo nakon konferencije. Helene Goset pise da su posebno zene J ugoslavije docekivanc svuda sa velikim simpatijama. Drugi autor, Fran~oise Leclercq, istice da u Jugoslaviji zene traze za dobro naroda prava ( piSe to u kontekstu rasprave o nacionalizaciji) koja im pripadaju, te da aktivno sudjeluju u upravljanju drzavom i u njenoj transformaciji na osnovama demokracije.47 Vee i ove dvije zabiljeske govore o atmosferi koja je vladala na kongresu, o prijateljstvu koje je dolazilo do izrazaja prema nasoj zemlji. I Kata Pejnovie je o tome sama govorila nakon kongresa u Ljubljani." ••Medu delegatkinjama nije bilo niti jcdne koja nas ne bi zapitala odakle smo, sto smo, sto radimo u Jugoslaviji i kakav je nas zivot. Svima je poznato ime druga Tita. Kod svih se zapa· zala velika ljubav prema nasoj zemlji, koju mnogi narodi ranije nisu poznavali. Primijetile smo medutim, da napredne snage znaju o nama mnogo, ali ne razumiju da u nasoj zemlji nema drugog gospodara osim nas samih, tj. naseg naroda i nase vojske. Narod u Francuskoj mnogo se radovao s nama progla~ senju Republike. Mnogi su nam i cestitali.« Na kongresu su podnesena cetiri referata. Prvi referat koji je govorio o borbi protiv fasizma podnijela je Nina Popova. Odmah nakon nje govorila je Anka Berus. GovoreCi o uspjesima nase narodnooslobodilacke borbe, ona je ukazala i na zrtve i stradanja nasih naroda. Olga Milosevic referirala je o zastiti i odgoju majke i djeteta. Jedan od referata govorio je o demokraciji i zastiti mira u svijetu, a jedan o socijalnim problemima. Svi referati odnosili su se na stanje u Citavom svijetu. U diskusiji su sudjelovale zene iz Kine, Francuske, Engleske, kolonija Afrike, Indije, Maroka, Argentine. Predlozeno je da se osnuje Komitet demokratske federacije zena Citavog svijeta. u odbor su usle i cetiri Jugoslavenke ... zene su diskutirale vrlo zivo, zahtijevale su jedinstvo i cvrstu povezanost zena cijelog svijeta, povezanost s omladinom, sindikatima i drugim organizacijama - radi zajednicke borbe protiv ostataka fa5izma u svijetu(<. Svoja saznanja o stanju u svijetu, sto ih jc stekla u Parizu, o zivotu u drugim zemljama, Kala Pejnovic prenijela je vrlo zivo, na svoj nacin: ••Primijetile smo da narod u drugim zemljama, nakon tog strasnog rata, zivi vrlo Iesko. Upoznale smo se s ekonomskim, socijalnim i politiCkim prilikama. Tako je delegatkinja iz Grcke govorila da kod njih ima jos mnogo fasista koji zauzimaju istaknute polozaje i ometaju rae!, a 24.000 boraca za slobodu zivi po tamnicama. Na kon· gresu je procitano protestno pismo zena iz Trsta, koje nisu mogle doCi na kongres, jer im americke vojne vlasti, koje su driale Trst, nisu htjele dati vizu za Pariz, vee su od njih traiili da se ukljuce u talijansku delegaciju. zene Trsta su to odbile, ocjcnjujuCi to kao grubi diktat i prejudikaciju na opredjeljenje samih Tr5cana. Kongres je poddao zene Trsta. Pismo je bilo prihvaceno s odobravanjem. Delegatkinja iz Argentine govorila je da tamo via· cia vojnofasisticka diktatura. Ta je zemlja bogata - naglasila je ona - mogla bi da zadovolji potrebe sve nase djece i djece citavog svijeta, medutim tamo radnici umiru od gladi na ulici. Delegatkinja iz Maroka govorila je o tome da je Maroko tvrdava reakcije a istodobno i bogata zemlja. Ali i tu djeca, majke, radnici i nizi sluzbenici umiru od gladi u zemlji se sire bolesti ... Delegatkinja iz Indije govorila je isto. I kazala je da se o nekim pravima zena tamo uopce ne moze govoriti. Takvo je stanje i u drugim kolonijama, jer iz njih maticne zemlje crpu samo ogromne dobiti. U Francuskoj kao i svuda mnogo je artikala racionirano. Skupoca je daleko veea no u nas, postoje tamo jos veee teskoee nego u nas, iako tamo nije bilo ni stoti dio grabeza od strane 69 �okupatora kao sto je bilo kod nas. Mi se ne mozemo pohvaliti da je nasim radnicima i sluzbenicima vee dobro, ali kad smo bile u Francuskoj, cinilo nam se da je kod nas svaki dan- bo:ZiC.« U svom izlaganju Kata Pejnovic osvrnula se posebno na susrete delegata sa slavnim borcem za slobodu Spanjolske, La Passionariom koju je Citav kongres docekao na nogama. I susreti sa zenama iz Sovjetskog Saveza ostavili su na nju dubok dojam. Nakon zavrsetka kongresa, na kojem je polozena i zakletva o rijesenosti zena cijelog svijeta da ce se boriti zajedno i posebno u svojim zemljama za ostvarenje postavljenih ciljeva, delegacije su otputovale na razne strane Francuske na poziv francuskih zena. Kata Pejnovic sa Nadom Sremec i Veselinkom Malinskom odabrala je mogucnost da se nade s nasim ljudima, iseljenicima, koji su posli za kruhom u belgijske rudnike, u godinama izmedu dva svjetska rata. Posle su u Sevengue gdje su ih docekali nasi iseljenici u svom Domu. »Bile smo u Belgiji - rekla je o tome u Ljubljani. Na 150 kilometara od Bruxellesa je nasa kolonija. Kad smo stigle nasle smo okupljene radnike u velikoj dvorani. Jedva su uspjeli da istisnu iz grla nekoliko rijeci pozdrava, plakali su. Mnogi su nam postavljali pitanja o tome kako je kod nas. Govorili smo im o svim teskocama s kojima se borimo. Svi bi se rado vratili doma. Jedan pionir nas je ispitivao o nasoj pionirskoj organizaciji. Zapazile smo veliku ljubav sto je gaje prema Marsalu Titu i Republici. Radnici su nas ispitivali kako se to radi »udarnicki«, i kako se maze stupiti u Titovu vojsku .. .«. 70 Tako je, eto, Kala sagledala svijet iz Pariza i Sevenguea. I stekla je nova iskustva, nova saznanja o ljudima, zemljama, o sudbinama naroda i zena, u jednom vremenu kad se radao mir, za koji - vidjelo se - borba nikad ne prestaje. " Arhiv CK SKJ, CO AF2/22, 24 i 30. Pismo Antifa. SistiCkog komiteta sovjetskih Zena upuCeno Kati PcjnoviC, prcdsjednici AF2 Jugoslavijc. ~~ Pismo Eleonore Roosewelt upuCeno Kati PejnoviC, predsjcdnici AFZ Jugoslavijc. ».Zerza danasu, br. 33 od septembra 1944, str. 8. ~~ Medunaroclni kongrcs Zena u Parizu. Delcgacija naSih antifaSistkinja koja je predstavljala naSu Zensku organizaciju AntifaSistiCku frontu Zena Jugoslavijc na Mctlunarodnorn kongrcsu Zcna u Parizu. Nalazile su sc: Mitra MitroviC, Anka Berns, dr Olga MiloScviC, Kata PcjnoviC, Vcsclinka Malinska, Ana Hafner, Milica StaniSiC, Milcva RodiC, Evgenija SeliC, Nada Sremec, Krista DordeviC, Veda Zagorac i Olga Humo. Politika, 12151, od 26. XI 1945, str. 4. <16 Govor Kate PejnoviC emitiran u programu RadioPariza 29. XI 1945. za vrijemc njcna boravka na Mcdunarodnom kongresu Zcna. Gramofonska ploi:':a sa snimljenim govorom poklon je radio-stanice Pariz Kati PejnoviC; nalazi se u obiteljskom vlasniStvu. n 0 Mcdunarodnom kongresu Zena, »Femnzes franr;aises({, list Savcza francuskih Zena, br. 63 (drugi specijalni broj posveCcn Medunarodnom kongresu!) od 7. decernbra 1945. - Helene Goset. lmpresije; Franc;oise Leclercq. Participacija Zena u borbi za mir i demokraciju. ~ Kata PejnoviC, 0 znaCenju Medunarodnog kongresa :lena, »Ljudska pravica<e, 8. XII 1945. U SKUPSTINSKOM ZIVOTU - KAO ZASTUPNIK SABORA NRH I POSLANIK SAVEZNE SKUPsTINE Drustvena aktivnost Kate Pejnovic u poslijeratnom razdoblju obnove i socijalisticke izgradnje zemlje, kontinuirano i istodobno se nastavlja na raznim frontama. Susreti s Katom PejnoviC postaju sve redovitiji na raznim funkcijama i zadacima, koje su proisteklc iz njenih vijecnickih funkcija u AVNOJ-u i ZAVNOH-u. Sudjeluje kao vijecnik III zasjec!anja AVNOJ-a, na zasjedanju Privremene narodne skupstine Demokratske Federativne Jugoslavije. Birana je za narodnog pas~ lanika Ustavotvorne skupstine DFJ u godinama 1945. i 1946. i u Vijece naroda. Bila je poslanik i u drugom sazivu Narodne skupstine FNRJ, sve do kraja 1953. godine. To su godine njene pune aktivnosti na onoj istoj liniji koja je pocela jos u Bihacu, novembra 1942. godine. Ovo njeno djelovanje sada se odvija u novim uvjetima. U toku donosenja prvog Ustava FNRJ, koji je izglasan 30, a proglasen 31. sijecnja 1946. godine, Kata Pejnovic je, kao narodni poslanik, u ime NR Hrvatske odrlala go· vor.49 Tom je prilikom istakla da ce glasati za Ustav, jer u cjelini izrazava ostvarenje ideja za koje su se nasi narodi borili kroz oslobodilacki rat, i posebno je naglasila da ce za njega glasati i zbog njegovih istinskih demokratskih obiljezja koja su izrazena i u odnosu na ravno· pravnost zene u javnom, politickom i ekonomskom zivotu, na radu, u braku i porodici, i u zastiti materinstva, " ... Nas Ustav, koji nosi u sebi istinsko demokratsko obelezje, srusio je onu paklenu ogradu kojom je bila ogradena polovina zivlja u nasoj zemlji. Jasno je, drugovi, da su to bile zene. Onakva drlava kao sto je bila tamnica naroda Jugoslavije, koja je zivjela na izrabljivanju i tlaccnju sirokih masa, imala je kao najvecu zrtvu bas zenu. Nas Ustav predvida ravnopravnost zena i muSkaraca. Zena uZiva ravnopravnost veC kroz cetiri godine rata i uziva mnoga druga prava. U navecoj mjeri ona vee koristi svoja prava. Na izborima za narodnu vlast, na izborima za Konstituantu najved broj glasaca dale su zene. :Zene su sve glasale za demokratsku narodnu Republiku. Sto znaci to, dmgovi? Znaci da ogromna veCina zena nece viSe monarhiju, nece vise staru tamnicu. Kad govorimo o ravnopravnosti zena, treba podvuCi da su nase zene stekle mnogo iskustva iz prakse ucestvujud u narodnoj vlasti na svim poljima rada. ( , .. ) » ••• U Ustavu se kaze da se zasticuje materinstvo. Za zenu to mnogo znaCi, jer je do danas briga oko deteta bila samo briga zene, a sada jc briga svega naroda i cele drzave. Nas Ustav kaze da se za jednak rad daje i jednaka plata. Kad zena bude imala mogucnost i punu pomoc za svoje strucno osposobljavanje, ekonomski ce se obezbediti i nece biti onaka kao sto je dosada bilo da je uvek bila zavisna iii od roditelja iii od muia. Svojim sopstvenim radom i daljim razvitkom u nasoj demokratskoj zemlji ona ce sticati svaki dan sve vise i svoja ekonomska prava i svoje osamostaljenje u ekonomskom pogledu. ( ... ) >> ••• Mnogo je bilo toga sto je onemogucavalo zeni da radi i koristi koliko je mogla, ali je 71 �zena pored svega toga i pre rata snosila veliki dio tereta i u kuci, i na polju i u tvornici i u skoli. Njen rad nikad nije bio priznat, a danas kad nas istinski demokratski Ustav daje sva prava i moguCnosti naSim narodima da se razw vijaju, ta prava dobija i zena. Nas Ustav je, kako sam rekla, demokratski i nosi u sebi sve ideje za koje smo se borili. On, dalje, daje mogucnost svakom covjeku da se osposobi i da bucle koristan ne samo sebi nego i citavoj nasoj zajeclnici. Kao poslanik iz Hrvatskc ja cu glasati za ovaj Ustav.« (Dugotrajno oclobravanje i aplauz). Sucljclovala je u organima Savezne skupstine u onom vremenu burnih promjena u nasem ekonomskom i drustvenom zivotu i, uredenju, koje su uslijeclile poslije clonosenja Ustava: nacionalizacija sreclstava za proizvoclnju, clonosenje petogocliSnjeg plana, pa citavog onog revolucionarnog procesa prenosenja upravljanja privrednim pocluzeCima na racine kolektive koje je pocelo 1950, postepena clecentralizacija uprave sa saveznih na republicke organe i naroclne oclbore, i uvodenje clrustvenog upravljanja u javne poslove. Paralelno sa svim zbivanjima na saveznom planu koja oznacavaju citav proces prerastanja AVNOJ-a u Naroclnu skupstinu oclvijaju se i u Naroclnoj Republici Hrvatskoj, a Kata Pejnovic je aktivni suclionik u njima. I tu znatno cluze. Racunamo li samo ocl oslobodenja do isteka njena mandata - punih 18 goclina. Bila je prisutna u svim naporima koji su se cinili cia se zemlja obnovi, pocligne iz razorenosti, cia se ucvrscuju tekovine borbe i naroclne Revolucije, cia se zakonima regulira normalno funkcioniranje citavog drustveno-ekonomskog i politickog sistema, cia se ostvare planovi drustvenog razvoja, da se n osigura svim sredstvima na osnovu ustava i zakona svestrani razvitak i republike Hrvatske i Jugoslavije, te daljnji socijalisticki razvitak jacanjem i prosirenjem socijalisticke clemokracije. Kata Pejnovic u toku III zasjeclanja ZAVNOH-a, kao clan PreclsjedniStva pod preclsjeclanjem Vlaclimira Nazora sudjeluje u clonosenju vaznih odluka tog tijela - kao sto su: sazivanje IV zasjeclanja ZAVNOH-a na kojem se clonijela oclluka o pretvaranju ZAVNOH-a u Narodni Sabor Hrvatske i odluka o proglasenju 27. srpnja - danom naroclnog ustanka - naroclnim praznikom. Kao vijecnik ZAVNOH-a i clan njegovog predsjedniStva od III zasjedanja sucljeluje u radu svih pet zasjedanja: kao naroclni zastupnik u Ustavotvornom Saboru NRH i Saboru NRH u cetiri manclatna perioda, ocl izbora na kojima je bila izabrana 1946. gocline, 1950, 1953. pa do izbora odrianih 1958. gocline s manclatom do 1963. godine. Na svim ovim izborima Kata Pejnovic birana je za naroclnog zastupnika za izborni kotar Gospic. Na petom zasjeclanju Sabora NRH, u augustu 1946. godine, ona je odriala govor, u kojem naglasava znacaj stvaranja nove naroclne vlasti i postignute krupne uspjehe u obnovi inclustrije i poljoprivrede i uopce clomete na ekonomskom kao i na politickom planu. Tom prilikom posebno je ostro govorila o reakciji sitnoj i nemocnoj - kojoj ne ide u racun sve sto jc postignuto, te pokusava raznim makinacijama podjarivati sovinizam. U maju 1950, naroclni zastupnik Kata Pejnovic izabrana je za potpreclsjeclnika Prezidijuma Sabor<J. NRH."' Na toj istaknutoj funkciji ost<J.- je do kraja I saziva Sabora i gotovo za Citavo vrijeme II saziva, tj. do 1. II 1953. kacl je susrecemo na funkciji clana Izvrsnog vijeca Sabora. Evo izvocla iz zapisnika o Katinu izbont na novu funkciju: PredsjeclavajuCi clr Zlatan Sremec: »Sabor nadopunjava clnevni reel izborom potpreclsjednika Prezidijuma Sabora. Za rijec se javlja Slavko Komar«: - »Drugarice i drugovi 1 ••• za potpredsjednika Prezidijuma Sabora NRH predlazem clrugaricu Katu Pejnovic (burni pljesak). Naroclni zastupnik drugarica Kata Pejnovic poznati je i zasluzni prvoborac i mislim cia nema potrebe da iznosim njenu biografiju. Mislim cia cete se svi jeclnoglasno sloziti s njenim izborom.« (Burni dugotrajni pljesak). Predsjedavajuci: »Vase odusevljenje govori, da ne trebam stavljati ovaj prijecllog na formalno glasanje, nego konstatiram cia je prijedlog zastupnika Slavka Komara, cia se za potpreclsjednika Prezidijuma Sabora izabere clrugarica Kata Pejnovic, primljen aklamacijom.« (Burni pljesak.) Zapisnici sjeclnica Preclsjeclnistva Prezidijuma svjedoce cia je Kata Pejnovic prisutna gotovo na svakoj sjednici, a one su veoma ceste, i cia rukovocli manje-viSe barem svakom clrugom sjcdnicom i potpisnik je mnogih Ukaza sto ih to tijelo donosi. Preziclijum Sabora NRH naime zakljucuje i saziva zasjcclanja, raspravlja o prijedlozima predsjeclnika Vlade o izvrsenju raznih odluka, npr. o reorganizaciji vlacle, o postavljanju ministara i direktora glavnih uprava ministarstava, clonosi imenovanje clanova pojeclinih savjeta, razmatra prijecllog drustvenih planova za oclredenu goclinu. Prezidijum Sabora NRH donasi: Uk<J.Z o raspisivanju opcih izbora za ocl- bornike naroclnih oclbora, Ukaz o proglasenju Zakona o zborovima biraca, Ukaz o proglascnju Zakona o savjetima gradana, Ukaz o pomilovanju osudenih osoba itcl. itd. To su samo neki izdvojeni preclmeti koji su bili na clnevnom reclu na sjeclnicama PreclsjeclniStva Prezidijuma u toku njene funkcije potpredsjednika Prezidijuma NRH. U tom perioclu, nakon odlaska Karla Mrazovica, preclsjed· nika PredsjeclniStva Preziclijuma NRH na duz. nost ambasaclora u Moskvi, Kata vrsi cluznost preclsjednika Prezidijuma. U to vrijeme Kala Pejnovic odlikovana je visokim priznanjem Orclenom zasluga za narocl I recla. Kala Pejnovic pocetkom 1954. izabrana je za predsjeclnicu Oclbora za preclstavke i zalbe Republickog vijeca, koju cluinost vrsi do isteka svog manda· ta 1963. Nema pravne oblasti u kojoj se gradani nisu obracali Saboru svojim preclstavkama i zalbama cia bi ostvarili svoja osobna prava i interese. Sadriaji tih preclstavki i zalbi mijenjali su se u vremenu, koncentrirani vise iii manje na pojeclina poclrucja zivota. u godini 1958. u njima ce biti dosta rijeci o reviziji mirovina, docljeljivanju stalne clriavne pomoci, zalbi na rad komasacionih komisija, zahtjeva za vracanjem nacionaliziranih objekata iii predmeta u vezi s agrarnom reformom, kolonizacijom, konfiskacijom, nacionalizacijom i eksproprijacijom. Kasnije se sve viSe pojavljuju kao preclmet molbi i prituzbi- pitanja u vezi sa zaposJenjem, stambenim situacijama, radnim oclnosima, pitanjima iz ostvarivanja prava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ostvarivanja prava iz poroclicnih odnosa. Istoclobno sve viSe se pojavljuju kao nosioci preclstavki privreclne organizacije i traie, na primjer, potvriliva73 �Na temelj~ clana 74• tocke 2. Ustava Narodne RepubUke Rrvatske, l'r.edsjedn:l.i:ltvo l':rezidijurna Sabora Narodne Republike ,lirvatske C.onosi nje tarifnih pravilnika, pravo na investicione zajmove, iii su njihove predstavke, a i one pojedinaca, sve viSe sadrzavali i zaljenje zbog nekog postupka iii rjesenja ddavnih i drustvenih organa. U godini 1960, vode prvenstveno predstavke i zalbe u vezi raznih stambenih i upravnih sporova, samo se tu vee javljaju i nove stvari, kao sto su molbe za izdavanje gradevinskih dozvola, pomoe za podizanje kuea, i sl. Ta je godina karakteristicna i po sve vecem broju prituzbi iz radnih odnosa - otkazi, pravo na veci dohodak prema pravilniku, priznanja prava na unapredenje, na studij, na strucne ispite. Sve su prisutnije i predstavke s podrucja socijalnog osiguranja - djecji dodatak, oprost vracanja preplacenog dodatka. Prvi puta se u godini 1961. pojavljuju trazenja da se povucc otkaz 22 radnika koji se javljaju kao visak radne snage, trazi se posredovanje za zaposlenjc nekvalificirane zenske radne snage, podnosi se pritliZba na provedeni konkurs. Upore do s tim na planu socijalnog osiguranja javljaju se sve viSe zahtjevi za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, prituzbe zbog nepriznatog staza, pomoc za ostvarenje mirovine. I u 1962. godini ima medu predmetima dosta prituzbi na rad poduzeea zbog otpustanja radnika i na rad ddavnih i drugih organa, a javljaju se i molbe grupa gradana koje sc odnose na staracka domaCinstva u selima koja traze da ustupe u zakup svoje zemljiste, iii prituzbe na nepravedno podijeljenu pomoe postradalima od potresa. Tako siroki kaleidoskop zivotnih pitanja gradana odvijao se pred Katinim ocima na njenom poslu u Saborskom odboru. I pored oronulog zdravlja ona predano vrsi tu dliZnost do kraja svog mandata. 74 U povodu svog 60-tog rodendana 1959. gocline, Kata Pejnovic odlikovana je Ordenom rada I reda. Na kraju isteka svog zastupnickog mandata odlikovana je Ordenom Republike sa zlatnim vijencem 1963. g. Zasjedanjc Ustavotvornc skupStine 29. XI 1945. 6. redovna sednica 21. januara !946, str. 634-636 - (govor Kate PejnoviC) stcnografske beleSke, Beograd, 1946. :.o Sabor NRH 1947-1950, Sedmo rcdovno zasjedanje Sabora NRH (16-17. svibnja !950), Stenografski zapisnici, Zagreb 1950, str. 43. U K A Z o sazivu Sabora Narodne Re:publike Hl:vatske N I. II 1946. godine, Beograd - sabor Narodne Republik:e H:rvatske saziva se u IV. redovno zasjedanje za dan l7.ozujka l952· u Zagrebu. NA RAZNIM POUIMA AKTIVNOSTI DUGI NIZ GODINA Sva iskustva borca i revolucionara izrazit Ce se i na specifican nacin na raznim poljima cljclovanja Kate PejnoviC. Svim aktivnostima zajedniCko je jedno - briga o ljudima. Od osnivanja Jedinstvene narodnoos!obodilacke fronte Hrvatske i njezinog Izvrsnog odbora 1944. Kata Pejnovic neprekidno djeluje u toj najsiroj opcenarodnoj politickoj organizaciji. Citav njezin rad vezan je uz program i aktivnost Narodne Fronte na svim poljima borbe za oslobodenje i obnovu zemlje, za izgradnju socijalizma i socijalistickih drustvenih odnosa. Ona se stalno bori za promjenu postojeeeg stanja, za dobro naroda. Kata Pejnovic je 1953. godine Clan PredsjedniStva Socijalistickog saveza radnog naroda Hrvatske, a otprije vee i Clan Zemaljskog odbora Narodne Fronte Jugoslavije.51 Bored se za razvijanje demokratizacije svih odnosa u drustvu i ddavi, protiv birokratskog odnosa Uobroj 5 U Zagrebu, ll.o.Zujka 1952. PREZIDIJUli S.ABORA NARODNE RE~UBLIKE Hl1VATSKE ZA TAJHrtLA . POT?REDSJ:EDNIK faJ.~ v~ 75 �prema ljudima i njihovim problemima, za odgoj mlade gcneracije na osnovama socijalisti- Godine 1947. vidimo je u delegaciji Ratnih vojnih invalida kod Marsala Tita. Ckog patriotizrna, za ravnopravnost Zena, za Ova je organizacija izrasla i na odnosima drugarstva u ratu, bolnicarki, lijecnika - partizana, naroda, zcna, djevojaka, onih koji su spasavali ranjene borce uz opasnost po vlastiti zivot i teska fizicka stradanja. Radala se jedna nova etika i humanizam koji je gajila Partija i prenosila u redove boraca, u narod. »Na tom i takvom odnosu nastali su nasi poslijcratni invalidski zakoni, briga koju je zajednica produzila prcma licnim i porodicnim invalidima, te djeci palih boraca i zrtava fasistickog teror·a« 52 Kata Pejnovic i u toku rata brinula je o uspostavljanju bolnice, o djecjim domovima, 0 tifusarima, oboljelima, kao sto Sll to citavo vrijeme cinile i organizacije kojima je hila na celu. Sve ove napore trebalo je poslije rata organizirano ostvarivati, ozakoniti odredena prava, ciniti sve sto se moze da se vrati ljnbavlju harem djelicak izgubljenog zdravlja, da se pride smiSljenom osposobljavanju boraca-invalida za rad- jednom rijeci da se rjesavaju i socijalna i zdravstvena pitanja s tog podrucja kao najpreca. zadovoljenje zivotnih potreba radnih !judi, za razvijanje takvih odnosa svuda, pa i u svojoj izbornoj jedinici - u punoj je mjeri djelovala na liniji zadataka te opcenarodne politicke organizacije koja ujedinjuje sve nase narode i njene gradane u borbi za izgradnju sretnijeg zivota. Kroz svoj zivot i djelovanje cesto u kontaktima s raznim delegacijama i naprednim pokretima u svijetu, ona djeluje na obrani svih tekovina Revolucije. U citavom poslijeratnom razdoblju ona radi i u organizacijama Savezu udru:lenja boraca narodnooslobodilackog rata i Ratnih vojnih invalida. Na I kongresu ratnih vojnih invalida Hrvatske godine 1949. izabrana je za clana Glavnog adbora; isto ina II kongresu 1953, kada je birana i za clana zdravstveno-socijalne komisije. Na kongresu ratnih vojnih invalida Jugoslavije 1961. godine izabrana je i u Savezni odbor te organizacije. I jedna i druga organizacija bile su »njene«, kako po strukturi clanstva, tako i po zadacima. Savez boraca bio bi nezamisliv bez aktivne prisutnosti i zivog ucesca Kate Pejnovic. Danomice je hila prisutna, pozivali su je na svoje skupove u raznim organizacijama sirom Hrvatske, jer su njezino prisustvo, njezina vedrina, iskustvo, uvijek pomagali u nalazenju najboljih rjesenja koja je trazio zivot i zadaci njihovih organizacija. Ostalo je zivo i stalno prisutno i ime koje su joj dali borci Like jos u toku rata kada su je zvali »mama Kata«. To ime ju je pratilo svugdje gdje se pojavljivala u toku cijelog njenog zivota. 76 Kad je Kata Pejnovic ispunjavala upitnik evidencije personalne sluzbe u Saboru NRH, godine 1953. na pitanje kojim se podrucjem najviSe bavi- odgovorila je da je podrucje njena djelovanja pretezno na socijalno-zdravstvenim pitanjima. U skladu s tim je i njen rad u Crvenom krizu Hrvatske. Radi tamo od 1945. godine bez prekida doklegod je mogla raditi. Tamo ju je dovelo ono njeno nemirenje s ravnodusnoscu prema ljudskim nevoljama i problemima, pogotovo kad su oni od egzistencijalnog znacenja. A takvih nije bilo malo, pogotovu poslije rata. Na tom podrucju crpila je i sama nove snage, ccsto se radilo o najdirektnijoj pomoCi ljudima u hrani, odjeci, lezaju itd. Glavni odbor Crvenog kriza za nju je bio jedan od prostora djelovanja na kojem su jedva uocljive, a veoma bitne prisutne humane niti kojima je hila protkana i sama oslobodilacka borba. Povezanost naroda i siroke mreze aktivista Crvenog kriza koja se brzo stvara poslije oslobodenja hila je bliska Kati Pejnovic. Organizacije u tom dugom vremenskom periodu, kad u njenu rukovodstvu djeluje Kata kao potpredsjednik - a u jednom periodu i kao njen predsjednik - postavlja sve viSe svoj rae! na siroku bazu solidarnosti. Crveni kriz sve viSe usklac1uje svoj program s drustvenim razvojem i u saglasnosti s drugim drustvenim organizacijama, strucnim sluzbama i tako nadilazi nekadasnju pretezno samaritansku, karitativnu usmjerenost. Na provedbi i koncipiranju konkretnih programa djelovala je Kata PejnoviC za Citavo vrijeme svoga rada. Na zdravstvc- nom planu - razvijaju se iz godine u godinu sve vise tecajevi za mlade, a unutar njih unose se novi sadrzaji - majka i dijete, roditelji i djcca, priprema za brak, zdrava prehrana, organizacija djecje prehrane, poljoprivredno i domaCinsko obrazovanje. Posebno se razvija briga za stare ]jude, za samohrane majke, nezaposlene i invalidne osobe, a unose se u rad i elementi resocijalizacije mladih !judi. To je u stvari masovni dobrovoljni dopunski oblik napora zdrastveno-socijalne sluzbe i institucija za Osposobljavanje stanovniStva za pruzanje prve pomoci. U tom sklopu izvrsava se i program pripremanja pomocnog sanitetskog osoblja. Podrucje brige za djecu razvilo se na sirokoj osnovi. Kata Pejnovic posebnu brigu poklonila je razvoju skolskih i mlijecnih kuhinja, razradi kriterija za dodjelu pomoCi u hrani za rae! tih kuhinja prema potrebama. Bila je zainteresirana i za medunarodnu suradnju - bilo je tu kod nas i brige za smjestaj djece i ranjenika iz Konga i Alzira, za aktivnosti na pruzanju pomoci i u zemlji i u svijetu oko katastrofalnih potresa, poplava i gladi. Djelovala je ne samo na sjednicama i skupstinama i u radu pojedinih komisija, nego jos vise na onim dnevnim, radnim sastancima u Glavnom odboru i na terenu kamo je rado odlazila i gdje se nalazila u najneposrednijem kontaktu s gradanima. Nije se mirila sa stihijom, neorganiziranoscu i nebrigom za covjeka. U Crveni kriz je veoma cesto navracala na dogovore, hila je tu kao kod kuce. Na VII godisnjoj skupstini Glavnog odbora Crvenog kriza Hrvatske 1960. u Zagrebu, »Odano je priznanje drugarici Kati Pejnovic koja je uspjesno izvrsavala dumost predsjednika Crvenog kriza Hrvatske«. Kata Pejnovic, u svojoj bogatoj drustvenoj aktivnosti, djeluje i u Matici iseljenika Hrvatske. Vee 1951. ona je na osnivackoj skupstini Matice izabrana za prvog potpredsjednika. Na II godisnjoj skupstini 1953, Kata Pejnovic birana je za potpredsjednika, i tako redom, da bi 1956. hila clan Izvrsnog odbora a od 1958. i opet na funkciji potpredsjednika. U Citavom tom periodu, od osnivanja pa do 1962/3. godine, Kata Pejnovic duboko zainteresirana za taj rae! pokrece mnoga pitanja relevantna za rasplitanje te slozene problematike. U godini 1952. police raspravu o intenziviranju rada Matice iseljenika po selima. U godini 1953. inicira i vodi raspravu o osnivanju komisije za iseljenicka pitanja u saveznim driavnim organima. U godini 1954. vodi sastanak na kojem se raspravlja o budzetu drustva i osnivanju povjereni77 �stva u mjestima iz kojih ima puno iseljenika. Iseljenicki tjedan, organizaciona pitanja Matice iseljenika, proslava 100-godiSnjice Nikole Tesle- sve su to pitanja s kojima se Kata mora baviti rukovodeCi veoma cesto sjednicama. Ona je i Clan komisije koja proucava pitanja u vezi s carinjenjem poklon-paketa, clan je socijalno-ekonomske komisije, preuzima na sebe odbranu u Saborskoj budZetskoj komisiji prijedloga za snimanje filma o iseljenicima. Sudjeluje u raspravi o izgradnji doma Matice iseljenika, i u raspravi o rezoluciji za osnivanje Instituta koji bi se bavio izucavanjem problematike iseljeniStva. Na sjednicama zahtijeva da se vrse temeljite pripreme za turneje iseljenika koje organizira Matica iseljenika. Ponekad je i sama sudionik neke od turneja Hrvatske bratske zajednice, smatrajuCi taj oblik rada veoma znacajnim. Iz izvjestaja se vidi da ta problematika »raste«, jer je na primjer samo od 1951. do 1953. posjet iseljenika starom kraju porastao godisnje za 10 puta. U godinama u kojima je drugarica Kata djelovala u Matici iseljenika tek se razraclivala metodologija rada na tom polju. Cesto je trebalo raditi po intuiciji, po osjecanju, a pitanja sn se morala brzo rjesavati. Ona je bila pravi pionir u tom poslu. Mnogo je pridonijela da se izraduju principijelni stavovi u odnosu na iseljeniStvo. Ona je energicno ulazila u bitku da se iseljenicko pitanje postavi kao vazno drustveno pitanje, borila se za rjesavanje ekonomskih pitanja vezanih uz tu problematiku. U razgovoru, u susretima sa iseljenicima bila je veoma strpljiva i srdacna, znala je da svaki od njih nosi po jednu ljudsku sudbinu. Bila je u pristupu i jednostavna i korektna, i velika 78 kao covjek, beskompromisna, energicna u provedbi o dogovorenom. Izazivala je u sugovornika postovanje. Putem nje su cesto iseljenici saznavali u direktnom razgovoru sto je socijalizam, kakva je bi!a nasa borba, preko nje Stl provjeravali etiku naseg drustva, i ona bi uvijek nasla vremena za te razgovore, ne pokazujuCi nikad zurbu. 53 vanje, kao i uvijek, poCivalo je na jacanju bratstva i jedinstva nasih naroda. Neda Drakulic, tada clan glavnog i izvrsnog odbora SKD »Prosvjeta«, i dugogodiSnji suradnik Kate Pejnovic u oslobodilackom ratu i nakon oslobodenja napisala je: >>Kao jedan od osnivaCa naSeg SKD »Prosvjeta(( Jedno od podrucja na kojem se javljala Kata Pejnovic jeste njeno djelovanje u Srpskom kulturnom drustvu »Prosvjeta« - koje je u nekom vidu nastavak rada »Seljackog kola« Sirenjem svog lista »Srpska rijeC« - odnosno dan as »Prosvjeta«, kalendar s mnostvom priloga iz kulturnog zivota i stvaralastva kao i historije i gospodarstva, bavi se sirenjem knjige, otvaranjem Citaonica i biblioteka u suradnji s izdavackim poduzecem »Prosvjeta« i Savezom organizacija za sirenje knjige SRH. - drugarica Kata je kao dugogodisnji clan Glavnog i Izvrsnog odbora uvijek nalazila volje i vremena da pomogne napore naseg drustva u sirenju prosvete i kulture u nasem narodu . . . Ona je znala bolje nego itko da jednostavnim rijeCima mobilizira !jude na daljnje stvaranje. Njena ziva rei\ njeno prisustvo, njen polet pretvarali su se u poziv na akcije u kojima je citavim svojim bicem ucestvovala. Posebno je velik njen doprinos u stvaranju i uCvrSCivanju bratstva i jedinstva nasih naroda, Srba i Hrvata u Lici ... << 54 List Prosvjete - »Srpska rijec« poceo je izlaziti 1943. kao glasilo narodnooslobodilackog pokreta, da bi od 1944. izlazio kao organ Srpskog kluba vijecnika ZAVNOH-a, a od oslobodenja kao organ Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj. Godinc 1952. mijenja svoje ime i izlazi kao »Prosvjeta«. Kata Pejnovic se povremeno javlja u tom listu svojim clancima, naroCito o ulozi zena Like u narodnooslobodilackoj borbi. Kata Pejnovic je godine 1947. birana za clana Glavnog i Izvrsnog odbora, da bi 1961. i opet bila birana u Glavni odbor s mandatom do 1964. godine. Od osnivanja do prestanka rada bila je clan Srpskog kluba vijecnika ZAVNOH-a, odnosno Srpskog kluba zastupnika Sabora SRH. Na toj liniji, od osnivanja do prestanka rada bila je i clan Izvrsnog odbora Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj kao jedan od predstavnika Like. Osnovno njeno djelo- Od godine 1963. dmgarica Kata Pejnovic uglavnom je privezana za bolesnicki krevet. Teska bolest iscrpljivala je dugo taj neslomivi vitalitet. Njen duh se nije predavao, premda sc branio na sve moguCe naCine. Pored svog nesebicnog revolucionarnog rada - dozivjela je i radosti majke i bake, kad je bila okruzena svojim najblizima. Nikad tim mladima, unucadi svojoj, nije govorila o onom teskom iz svog Zivota, Sto sc moZc zatomiti, ali ne i zaboraviti. Ponekad tek, o ujacima- kaze jedna unuka o njima kakvi su bili. A inace, radovala se s njima, ljutila se s njima, grlila i slavila je s njima, cas jedan, cas drugi rodendan, a i svoj. Kao prava mama i baka. Ne neka nedohvatna nego svoja - takva je za njih bila, kao i za sve, kad bi se pored nje nasli. I I ' I I l Svojoj Lici, i Smiljanu, nikad nije ostala duzna. I zato su je uvijek iznova na svim izborima redom birali za svog zastupnika. A ona- dosla bi medu njih, radovala se njihovim uspjesima, pa i malim - kad bi elektrika dosla u njen Smiljan, na primjer, iii kad bi put od Gospica - onaj pravi krenuo prema Smiljanu. Pod lipom, tamo pred nekadasnjom Pejnovica kucom, zastala bi kad bi dosla. Kao da je tu vodila neki svoj tihi dijalog uvijek iznova svima nepoznat, mozcla tek dokucen kao slutnja iz daleka. Umrla je 11. novembra 1966. go dine. ,zasto sam joj pokrio lice?<< »Kad sam postavio ispod vjesala zenu koja place, pokrio sam joj lice maramom, jer sam bio uvjeren da sam nemocan da na njenom lieu izrazim svu bol i tragediju te zerie. Znao sam, naravno, tu zenu i drugovao sam s njom sve do njene smrti prije desetak godina ... Upoznao sam je u ledenom paklu Like, u bijelom i krvavom paklu 1943. neposredno posto sam u taj ledeni pakao dosao iz drugog jednog pakla, zagrcbackog, pakla izdaje i pakla srama ... Tada su mi kazali: ovoj zeni, ubili su tri sina i muza, i ja sam gledao, gledao to lice i ona je znala da je pomno i pazljivo gledam, pa se nasmijala pa je od svog lica pokusavala da ucini sve kako bi sakrila tragediju koju je dozivjela ... Tako je Cinila sve do svoje smrti i ja sam u svakom susretu, u svakon1 razgovoru, ponovo dozivljavao te njene pokusaje da pobjegne od tragedije. I kad su me prije viSe od dva decenija Licani pozvali da nacinim spomenik 0 Jadovnom, imao sam u vidu nju, tu zenu o kojoj nepre79 �stano govorim i koju nikad necu zaboraviti. Licani me vole ( da li zato sto osjecaju koliko ja njih volim ?) pa su mi kazali: cini sto te volja! Dali su mi odrijesene ruke, razumijete? I ja sam naCinio ta kamena vjesala i ispod njih zenu koja place ... Da, ideja je Cista i sve je iSla kako treba dok se nisam sreo s licem te zene . . . Kako izraziti tragediju te zene, majke i supruge, zar umjetnost uopce maze da to odrazi i izrazi? Ne, rekao sam, nemoean sam pred tom tragedijom i nisam u stanju da je predstavim ... Jednostavno, pokrio sam lice zene maramom pa neka svako, na svoj nacin, dozivljava to lice«. »Rijec je o Kati Pejnovic. Culi ste za nju, naravno. A taj spomenik u Gospicu, nesto mi je najdraze sto sam u ovih sedamdeset godina stvorio ...«55 Lika je nije nikad zaboravila. Podigla je u Gospicu osnovnu skolu, spomen-skolu Narodnog heroja Kate Pejnovic. Danas skolska djeca zastaju pred njenim likom koji ih, vajan rukom umjetnika, docekuje i ispraca. A oni pisu o njoj legendu- za danas. U Udbini- bolnica za medicinsku rehabilitaciju nasi njeno ime. I u Zagrcbu jedan djecji centar nasi ime Kate Pejnovic. I kraj Banja Luke - osnovna skola u Laktasima. I Nagrada Kata Pejnovic, koja se dodjeljuje svake dvije godine, pronosi njeno ime i njeno djelo sirom Republike Hrvatske. Nagrada na onim podrucjima na kojima je ona uvijek bila prisutna, nikad posustala svojim budnim interesom dodjeljuje se kao izvanredno drustveno priznanje u cilju poticanja i isticanja aktivnosti koje doprinose unapredenju drustvenog in80 teresa polozaja zene i porodice. Nagrade Kate Pejnovic primaju i pojedinci, i ustanove, i proizvodne radne organizacije za izuzetne uspjehe na spomcnutom podrucju. Svc su to rcdom zivi spomenici Kati Pejnovic koji pokrecu na stvaralastvo i snovidenjc. Krecu zivot i Revoluciju naprijed. I ona sama primila je priznanja. Odlikovana jc mnogim visokim priznanjima: Ordenom bratstva i jedinstva I rcda, Ordenom za hrabrost, Ordenom rada I recla, Orclcnom Republike I rcda. I kad se sve sabralo sto je znacilo to ime - Kata Pcjnovic, ona je posmrtno odlikovana i Ordcnom Narodnog hcroja, koji je okrunio i sva ranija priznanja Saveza komunista Jugoslavije i naroda. Nosilac je »Spomenice 1941.«. Kata Pejnovic, ta mati, taj hrabri borac, komunista, vrstan organizator, taj pregalac na viSe razboja, ta nasa clrugarica koju i Lika i zemlja i svijet pozna i postuje, taj revolucionar iz redova scljackih zena - ovjckovjcccn jc i u mastanju ljudske slobode. Njcn zivot i djelo imaju vlastitu egzistenciju s neizbrisivin1 pe~ catom, njenim pecatom u nasoj stvarnosti. Marija Erbeznik Fuks 51 Arhiva Sabora - Personalni podaci - upitnik Kate Pejnovic iz 1953; AJ, AF2, Rcgistrator, biografija Kate PejnoviC iz 1950. !! DuSko RoksandiC: Predgovor zbornika ))Za Covjeka«, RepubliCki odbor Saveza ratnih \'ojnih invalida Hrvatske, Zagreb, 1950, str. 8. 51 Kazivanje Branke KraSiC-Trgo, zabilj. u g. 1977. ~ Neda DrakuliC: Herojski lik Zene-revolucionara iz malog Smiljana zaddat Ccmo u trajnoj uspomcni, Prosvjeta, mjescCnik Srpskog kulturnog druStva »Prosvjeta<c, Zagreb, XXIII, br. 553, dec. 1966. 55 Iz razgovora Slave StojkoviC s Vanjom RadauS 17. 4. 1975. �IZ OBITELJSKOG ALBUMA 1\'lica KrajnoviC i Draga LemaiC, Katine sestre Jelena BogiC, r. RodiC, Katina majka ..... Kata PejnoviC fotografirana u Parizu 1945. Ill �·~ I Ljuba BogiC-MiSkulin, Katina sestra MiloS BogiC, najstariji Katin brat Nikola PejnoviC, najstarlji Katln sin Rranko BogiC, Katin brat IV Mirko BogiC, Katin brat v �Kata sa kCerima Millcom PoCuCom i Ljubom ObradoviC Sa unukom Veljkom PoCuCom VI unuCicom Brankicom PoCuCom VII �Kata pod lipom. koja je zasadena na dan rodenja Katina supruga s unukom Brankicmn PoCuCom .._ Na Sezdeseti rodendan s unuCadi slijeva nadesno: Mirjana ObradoviC (kCerka Marije)~ Milkica i Veljko, u sredini Kata s Mirjanom (Ljubinom), Brankicom i Brankom ObradoviC Branka PoCuCa, Milkica I Mirjana sa svojom bakom Ill �U PREDVECERJE REVOLUCIJE 1938-1941. Lipa je ostala kao sjeCanje na dom PejnoviCa PRVA LICKA PARTIJSKA KONFERENCIJA ODRZANA JE 1940. NA PLITVICAMA U PRVI OKRUZNI KOMITET IZABRANI SU: JAKOV BLAZEVIC MILE POCUCA TOMO N_IKSIC KATA PEJNOVIC MILAN VUKMIROVIC·SKARPA NEDELJKO ZAKULA MICA KULAS I DUSAN BRUJIC U Lici je 1940. g. bilo 80 partijskih Celija, 240 Clanova Partije i isto toliko skojevaca Spomen~ploCa X PlitviCka jezera - biser Like na mjestu gdje je stajala Katina kuCa Snimila: Cul:a Smokv!na-BoraniC XI �:II IZ NARODNO-OSLOBODILAcKE BORBE 1941-1945. Krsto HegeduSiC, Mostarski :l.eljezniCari dotjerani u Iogar u Gospic u srpnju 1941. Krbavica u jesen 1941. OkruZni komitct KP za Liku, Clanovi: Jakov BlaZeviC, Kata PejnoviC, Mile PoCuCa, Torno NikSiC, Rade ZigiC. Sekrctar OkruZnog komiteta omladinc Slobodan Uzelac s drugovima Durom MilojeviCem-Durtom, Pejom ZuniCem i Bogoljubom RapaiCem XIII �A U Krbavici. Sjede: Marija soljan, dr Slava Ocko i Kata PejnoviC. Stoje, slijeva uadesno: Marija KatiC-KupreSanin, Dara CudiC-VujnoviC, Zorka KoraC i Stojanka Aralica IV U Donjem Lapcu 1942. Zdesna nalijevo: Jakov ...,. BlaZ.eviC, Sekretar OkruZnog komiteta za Liku, Ncaa Zakula, Clan Okru:l.nog odbora AFZ-a, Rade ZigiC, Vlado CetkoviC, Komandant Staba Grupe IiCkih odreda, Kata PejnoviC, Clan OkruZnog komiteta i predsjednica AFt-a za Liku Drugi red: Marija Soljan, Danica GregoriC i MiloS Uzelac �U Lici Draga Milan Sjcdi: 1942. Slijeva nadesno: Mrda, Kata PejnoviC, Pokrajac, Smilja Pokrajac. Slava Bla:i.eviC Stojan Aralica, LiCki stogovi sijena U Donjem Lapcu 1942. Slijeva nadesno: Necta :lakula, Kata PejnoviC, Marija Soljan XVI XVII �Tito govori na zasjedanju AVNOJ-a . k Zasjedanje AntifaSisti·1e o~dv ijeCa narodnog 1942. 26. do 29.. XI oslobodenja ~ugo~:dsjedniStva nalazt se Medu Clanov1~a -IIIII i Kata Pejnovic XIX �PredsjedniStvo AVNOJ-a na II. Kongresu USAQJ.a u Bihacu 29. XII 1942. I zasjedanje ZAVNQH.a na Plitvicama 14. VI 1943. Knrlo MrazoviC-GaSpar pozdrav1ja Prvo zasjedanje ZAVNOH-a B. VI 19.J3. u OtoCcu T Medu uCesnicima Anka Berus XX Jedna minuta Sutnje za poginule borce na Prvom zasjedanju ZAVNOH-a XXI �Jcla BiCaniC govori na Prvoj konfercuciji AFZ·a Hrvatske 12. VI 1943. u Skoli u sclu Prozoru kraj OtoCca KuCa u kojoj je odrLana Prva konferencija AFZ-a Hrvatske od 11. do 13. VI 1943. Kata - XXII Zena u crnoj marami XXIII �Drugovi pri odlasku aa Drugo zasjednnje AVNQJ.a. :\'a r.:roJazu kroz Livno sJijeva nadcsno: Oskar Danon, Jela BiCaniC, Nada Sremcc, Kata PcinoviC, Nikola v'idoviC. Vicko Krstulovi~. Radc TurkoviC i Vice Buljau Kalona s de!cgatima krcCc prerna Jajcu na Drugo zasjedanje AVNOJ-a ocl Doljana prema Srbu 1943. BoZiG~::· Jakac, Pnrtizanska kalona XXI �U Jajcu 1943. Slijcva nadesno: drugovi Jaka Av§ic, Edvard Kardelj, Skorpik I V!ado Bakarlc Vanja Radau§, Babin potok, Lika 1943/44. Ivan Ribar na putu na Drugo zasjedanje AVNOJ-a XXVII �VijeCnici AVNOJ-a iz Hrvats!'\:e s <h·u~~om Titom i p1·atiocima poslijc :!lrugog z<~sjcdanj<l AVNOJ-a u Jajcu 29. XI 19~3. Na povrutku s Drugog zasjedanja AVNOJ-a drug Jaka AvSiC O'ovori krajiSkim Zenama ~ odlukama Zasjedanja Tito za vrijeme Drugog zasjedanja AVNQJ.a XXIX �()()( U Jajcu poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Slijeva nadesno: delegatkinja Slovenije (neidentificirana), Kata PejnoviC, Maca Gr.letiC i Mitra .M.itrovi~ Povratak delegata Hrvatske Povratak sa zasjedanja AVNOJ-a. Slijeva nadesno: Boiidar Jakac, Boris KidriC, Zoran PoliC, Zdenka KidriC. Na kamionu Kata PejnoviC SJovenije sa zas jedanja AVNOJ-a. Katin susret s KrajiSkinjama Vilim Svecnjak, Na zgariStu, 1944/45. Franjo Mraz, Bolnica u Petrovoj gori, ljeto 1944. XXXI �Dogovor u vrijcme odrfavanja OsnivaCke ,. konferencije JNOF, Topusko 1944. Lepa Pijade Kata PejnoviC u Topuskom svibnja mjeseca A 1944, za vrijeme zasjedanja ZAVNOH·a ~~---·~ Vilim Svecnjak, Partizan A Vladimir Nazor, predsjednik ZAVNOH-a. otvara TreCe zasjedanje u Topuskom Kata PejnoviC. predsjednica AFZ Jugoslavije, govori na TreCem zasjedaniu ZAVNOH-a u Topuskom 1944.T �Poslije bombardiranja Topuskog ljeti 1944, ranjenu Katu Pejnovlc odvoze u bolnicu Kata PejnoviC u bolnici na Petrovoj gori 1944. Kata PejnoviC Snimio: Mahmud KonjhodZiC Anka Berns u radnom predsjedniStvu Druge oblasne konferencije AF2-a u Splitu, oZujka 1945. Minuta Sutnje poginulim drugovima i drugaricama. XXXV �POSLIJE RATA 1945-1960 Kata PejnoviC govori na mitingu AFt-a na TreSnjevki u Zagrebu lipnja 1945. XXXVII �XXXVIII Prvi kongres AFz-a Hrvatske, 21-23. VII 1945. u Zagrebu Kata PejnoviC govori na Prvom kongresu AF:i:-a Hrvatske u Zagrebu XXXIX �Delegatkinje iz Like u Zagrebu, .... na proputovanju na Kongres AF.t-a Jugoslavije u Beogradu ljeta 1945. Kata PejnoviC otvara izlozbu AFz-a u Zagrebu 1945. Kata PejnoviC .... sa delegacijom sovjetskih Zena l XLI �U Parizu 1945. Kata PejnoviC s Nadom Sremec i s predsta\·nicom francuskih Zena <1111 Prvi kongres Osvobodilne fronte Slovenije u Ljubljani 1945. U drugom redu u crnoj marami sjedi Kata PejnoviC XLIII �Kata PcjnoviC kod marSala Tita s dclcgatima Kongrcsa ratnih vojnih invalida Kata PejnoviC na Drugom kongresu Narodnog fronta Jugoslavijc u Beogradu 1947. Kata PejnoviC kao rezervni potpukovnik Jugoslavenskc Narodne Armije JV XLV �Vanja RadauS, Spomenik Zrtvama faSizma u Jasikovcu kraj GospiCa Na proslavi 27. srpnja u Srbu 1950. Slijeva nadesno: Smilja Ze:lelj, Milan MajstoroviC, Kata PejnoviC, Doko JovaniC i Geno JuriC XLVII �:LVIII SveCana akademija u povodu 8. marta: Kata PejnoviC drll referat u Hrvatskom narodnom kazaliStu u Zagrebu Kata PejnoviC Clan odbora za molbe i Zalbe Sabora SRH Snimi!a: Cuen Smokvina-BoranlC XLIX �U Saboru NR Hrvatske: Marija Soljan, Kata PejnoviC, dr Vladimir BakariC, Cana BaboviC i Stevo KrajaCiC .... Vcljko VlahoviC s Katom PcjnoviC i Ljubicom VuCiniC na primanju u Saboru Na primanju u Prezidijumu Sabora NRH. Slijeva nadesno: Sima TodoroviC, Kata PejnoviC, Maca GrietiC i Ivan Ribar Kata PejnoviC, Karla MrazoviC i Toma BabiC u prijateljskom razgovoru Posjet U Nua Jugoslaviji: na ZagrebaCkom kolodvoru gosta su docekali dr Vladimir BakariC, Marko BeliniC, Kala Pejnovic i Veljko Drakullc L Ll �.II Vicko KrstuloviC prilikom dodjeljivanja odlikovanja Kati PejnoviC, 1952. Grupa preZivjelih vijeCnika Pl·vog zasjedanja AVNOJ~a na proslavi 26. XI 1952. u Zagrebu. Prvi red, slijeva nadesno: Svetozar VujinoviC, Ivan MaCek, Kata PejnoviC, Miloje DobraSinoviC, MoSa Pijade, Pavao Krce, Mile PeruniCiC, DuSan Vrstina. Drugi red: Rocloljub ColakoviC, Todor VujasinoviC, Vicko KrstuloviC, DuSan lvoviC, Duro Pucar, Jovo MirkoviC, Vladan ZeCeviC, prof. Pavlc SaviC, i Florijan SuCiC A Na Sestom kongresu KPJ u Zagrebu 1952. Grupa delegata iz Like, slijeva nadesno: Milan MajstoroviC, Gena JuriC, Stipe DevCiC, Rade GrkoviC, Mile PoCui:a, Jakov BlaZeviC, Kata PejnoviC, Jure lveziC, Torno NikSiC, Aco RadakoviC, Mito Dimitrije\'ski, Budc Grahovac, Stojanka Aralica, Pel"ica Dozct Na zasjedanju Narodne skupStine Jugoslavijc u Bcogradu 1953., medu poslanicinm Kata PejnoviC i Lidija Sentjurc �.IV Kata Pcjno\'iC na proslavi vatrogasue brigade u tvornici »Mcba« PreZivjeli sudionici Konferencije u Bosanskom Petrovcu 1942., pred Kata PejnoviC s vrhovnim komandantom naSe J. N. Armije mar.Salom Tit om Spomen·domom Konfercncije 6. XII 1952. LV �.VI Kata PejnoviC u radnom predsjedni§tvu IV. Kongresa SSRNH u Zagrcbu 1953. LVII �Kata PejnoviC sa svojim dugogodiSnjim ratnim poslijeratnim suradnikom ll'anom Uzelcem~Danom, funkcionarom KP gospiCkoga kotara Na Sv. Naumu u I\bkedoniji II. V 1953. Slijeva nadesno: Neda BoZinoviC, Bosa CvetiC, 1\"lileva PlanojeviC, Kata PejnoviC, Judita AlargiC U selu l\letku Kata PejnoviC za vrijeme rada kraj GospiCa, prilikom otvaranja Zadruinog doma !952. Slijeva uadesno: Ivan Uzelac·Dan, Kata PejnoviC, Marija ObracloviC i Nikola StaniC, upravitelj Skole ))Kata PejnoviC<( .,_ LIX �Kata PejnoviC ... Otkrivanje spomen-poprsja dra Mladena StojanoviCa u istoimenoj bolnici u Zagrebu 30. III 1954. sa aktivistima Crv~nog kriZa u gospiCkom kotaru, prcd Gimnazijom ))Nikola Tesla({, 1954. Kata PejnoviC kod porodice MarkiC u Ljubljani 1955. .X Na proslavi 1. maja 1955. u Zagrebu LXI �:II U povodu pros1ave godiSnjice AFZ-a Hrvatske, u Zagrebu 1958, Kata PejnoviC s de1egatkinjama na Prvoj konferenciji AFZ-a u Bosanskom Petrovcu 1942. Slljeva nadesno: Draginja MetikoS, Stojanka Aralica, Kata PejnoviC, Cana BaboviC, Anka Berus. Drugi red: Anica MagaSiC i Marica ZastavnikoviC S pros1ave 15. godiSnjice Prve konferencije Zena Jugoslavije, u Saboru Hrvatske prosinca 1957. -<1111111 Kata PejnoviC delegacija kineskih zena 1956. u Zagrebu LXIII �Radno predsjedniStvo .A prilikom proslave 15. godiSnjice Konferencije u OtoCcu. Slijeva nadesno: Maca Gr:ZetiC, Milka Solaja, Marija Soljan, Kata PejnoviC, Anka Berus i Jela BiCaniC Kata PejnoviC polaZe vijenac ..... na spomen-ploCu pred Skolom u Prozont Marija Soljan, Kata PejnoviC i Stojanka Aralica primaju Cestitke pionira u povodu 15. godiSnjice Konferencije u OtoCcu .... LXIV Snimlln: CuCa Smokvina-BoranlC LXV �Proslava 15. godiSnjicc Prve konferencije AFZ·a Hrvatskc u OtoCcu, u lipnju 1958. Slijeva nadesno: Marija ObradoviC, Katina sestra Mica, Kata PejnoviC, Danica BrozoviC, kCi Milica PoCuCa, Marica OstoviC, Milica Opsenica, Soka KrajaCiC, Zorka PopoviC, Stojanka Arallca, Jela BiCaniC Kata PejnoviC na svome radnom mjestu u Saboru u odboru za molbe i Zalbe ( Snimi!a: CuCa Smokvina-BoranlC Kata PejnoviC na zasjedanju Sabora SRH .A medu zastupnicama Stojanka Aralica i Soka KrajaCiC Proslava XIII proleterske brigade. Na govornici Marko BeliniC 'Y �Na Sczdeseti rodendan, kCi Milica PoCuCa CHa pozdravni brzojav Jovanke Broz Pioniri Cestitaju 60. rodendan Kata PejnoviC sa Clanovima Odbora Matice iseljenika Hrvatske na plenumu odrZanom 20. svibnja 1960. LXIX �U povodu pedesetogodiSnjice 8. marta, marSal Tito prlmio je 21. veljaCe 1960. u Belom dvoru u Beogradu dclegaciju Zena Jugoslavije. XX LXXI �XXII Joko KneZeviC, dctalj mozaika ))NOB« s portrctom Kate PejnoviC, u Skoli nKata PejnoviCc< u GospiCu Vanja RadauS, Kata PcjnoviC Josip Cazi u Saboru 1960. LXXIII �r l l I l I F !\_ ,'\Z 0 J\ Pf\EDSEDNlKA SOC!fALIST!C:K_E FEl>Ef{_ATIV\iE I(EPl!BLII(E JUGOSU\V!JE JOSIPA Bf\OZA TITA BI(O f 9.7 OD .1;,/"""n,' !qOR, CO!HNE J l I ~Ia; cfi/JnolJirJ /0£/wJJm/ moJuv:lnr;? fiM;r/ 0 C'EMU SE !ZDA)E OYA I'OVE LlA I( A N C ,E L A 1(1. J A l.i UEO-G.J\.;;\.00 . .l~ui/ 0 " D, E, N A 196/J. «%i!E44f!h4h Jakov BlaZeviC uruCuje Milici PoCuCi Orden narodnog heroja kojim je odliko\'ana njena majka Kata PejnoviC XXIV LXXV ��AUTOBIOGRAFIJA KATE PEJNOVIC Rodena sam 1899. god. u Smiljanu, kotar Gospic. Porijeklorn san1 iz vrlo siromaSne CinovniCke porodice. Otac mi je bio Austro-ugarski Zanclar, ali mi svi Oton Postruinil<:, U ocaju, 1944 82 ostali bavili smo se scljaCkim poslom. Radi bolesti otac je rano penzionisan, te se je i on zatim bavio seljackim poslovima. SvrSila sam 4 razreda osnovnc Skole. J oS kao elijete odlazila sam kod bogatih seljaka na razne poslove. Kad sam svrSila Skolu iSla sam raditi kao nadniCar, kod seoskih gazcla, pa neSto san1 i Sivala. Ovako sam pro:Zivjela sve do clvadesete godine, kada sam se udala za Jovana PejnoviCa iz Smiljana. On je bio srednje.bogati seljak, te sam se zato udala za njega, jer sam mislila da Cu taka svoj te.Ski Zivot poboljSati. Volila sam Citati, ali sam za vrijcme djevojaStva Citala san1o razne romane i pripovjetke, bez naroC:ite sadrZine. Isto taka volila san1 Citati novine, naroCito za vrijen1e prvog irnperijalistiCkog rata. JoS kao djevojka uvidala sam teZinu toga posla, ali nisam n1ogla nikako zakljuCiti gdje jc krivica. Nakon udaje nisam prestala sa interesom za Citanje, veC sam uvijek sve hvatala u Zelji da neSto nova otkrijem. No usprkos svcga nastojanja, nisam mogla krenuti naprijed, do 1935. god., kada sam se upoznala sa jednim pekarskim pomoCnikom, koji je cesto dolazio kod nas. On mi je jednom zgodom ponudio, da li Zelim ncke stvari citati. Odmah mi sinulo, da bi to moglo biti ono Sto ja traZim. On mi je donio knjigu od Maksima Gorkoga »Mati<(. Od tada me sve viSe vukla Zelja za Citanje naprednih stvari. Svc sam viSe dalje Citala. Zatim sam se upoznala sa Jakovon1 Blaievicem i Nedjclj:kom :l:akulom 1937. god., koji su mi posvetili punu paZnju i davali razne napredne knjigc. Citala sam neke stvari iz »PolitiCke ekonornije(<, »Srp i CekiC«, Hi'storiju SKP(b). Proleter, Vijesnik koji je tada izlazio. Citala sam >>Gvozdena peta« i joS rnnoge druge naprcdne knjige. 1938. g. u aprilu mjesecu, postala sam Clan KP. UvidajuCi sve viSe teSki i ropski Zivot, koji sam prezivljavala, ponukalo me je da Sto viSe uCinim za bolje uslove Zivota. Kao takova primljena sam u Partiju. Bila sam Clan organizacije »SeljaCko kolo« i »SeljaCka sloga« i tu sam djelovala po direktivi Partije, sve do spo· razurna CvetkoviC MaCek. Bila sam Clan Cclije u Smiljanu i radi aktivnog djelovanja medu seljacima i u GospiCu, medu omladinom, bila sam br zo kornpromitovana. Radi toga dolazili su mi CeS· Ce Zandari na pretrese kuCi, ali ja sam sc uvijek dobra i cvrsto driala. Seoski pop me je tuZio i napadao, te sam se jednom s njim tukla. Sve Sto mi je Partija postavljala u zadatak sve sam izvrsavala. 1940. god. na Plitvockim jezerima, na prvoj Okruznoj konferenciji Partije za Liku, bila sam birana za clana O.K. K.P.H. za Liku. Tu su prisustvovali Mirko Bukovac i Martin Franekic, poslani od C.K. K.P .H. Bila sam zaduzena za blagajniCke poslove i za rad u rnojoj opCini. Tako sam radila sve do okupacijc. Tada sam radila u Gospicu Kotaru. Sakupljala i spremala usta· nak, drZala vczu s organizacijom, zajedno sa Markom OreSkoviCern, J akovom BlaZeviCem, Milom PoCuCom, Tomom NikSiCem Q ostaHm drugovima. Do us tanka sam hila Citavo vrijeme sa drugovima i izvrSavala sve postavljene zadatkc. UstaSe su me mnogo i mnogo proganjali. JoS prije pokolja, tukli su mi moje kceri i familija mi se je isto skrivala. U julu mjesccu 1941. god. uhvatili su mi druga, kojeg su jako xnuCili da kaZe gdje mu je :lena i rnnogi drugovi. On je u najjaCim muka rna govorio »Ja ne znam niSta«, iako je sve znao. Odveden je vee na pola mrtav, sa ostalih 450 !judi negdje u Pazariste, gdje je ubijen. U tom pokolju zaklali su n1i tri sina, medu njima jednog od 5 godina, koji je Ziv u vatri izgorio. Iz te vatre mi se je spasila jedna kcerka koja je tada cimala 8 gocliina. Pred sam pokolj potjerali su mi i stariju kcerku, koja je kao Skojevka izvrsavala sve za· datke, koje smo joj postavili. Pokolj u julu mjesecu zatekao me je u opcini Smi· ljane. Nakon par dana iza pokolja, ostala sam sa neldh 40 !judi opcine Smiljane u sumi, u nasto· janju da ih nekako spasiin. Bila sam izgubila vczu sa drugovima, poSto su oni otiSli na rad na drugi tercn. Cetvrti dan nakon pokolja bili smo opko· ljeni od ustaSa. koji su skoro sve pohvatali, kao i druga dva logora, koji su bili bli~u nas, ali ja sam uvijek uspjcla pobjeCi. Spasilo se jos nekoliko ko· je sarn sabrala, te kad sam dobila vezu sa dru8 8 8 govima otiSli smo k njima. Poslije toga, prilikom ilegalnog rada u Smiljanu, tj. poslije pokolja, gdje sam bila dvadcset dana otkud sam se jedva izvukla na oslobodeni teritorij, gdje sam djelovala kao Clan O.K. NajviSe sam radila na organiziranju i proSirenju Partizanskih odreda, na okupljanju iena u NOP. Bila sam predsjedniea 0.0. AFZ·a za Liku, i kao takova dje!ovala sam sve do 1942. god. Na prvoj konferenciji AF:I:-a za Jugoslaviju, bila sam izabrana za predsjednicu AF:I:-a za Jugoslaviju. NeSta prije birana sam i u AVNOJ, te sam nakon toga otiSla iz Like, na novu duZnost, sve od 4-5 ofenzive, kada sam se vratila natrag u Hr~ vatsku, poSto se pripremala konferencija Zena za Hrvatsku, koja nije tada odriana racli ofenzive. Za vrijeme ofenzive formirali smo I.O.AF2:.a Hrvatske, kojeg sam bila Clan. Za vrijeme ofenzive otiSla sam u O.K. Lika, Ciji sam bila Clan, te sam tamo radila nekoliko mjeseei. Poslije toga sam Cesto odlazila na teren, u razne krajeve naSe zem~ Jje, po pitanju rada sa Zenama. Na prvom Zasjedanju ZAVNOH-a birana sam za Clana istoga. 1944. god. otisla sam u O.K. Karlovae, gdje sam ostala na radu sve dok nisam bila ranjena od avionske bombe u jesen 1944. god. U bolnici sam provela punih 5 mjeseci, te sam za to vrijeme otiS!a i u Dalmaciju. Na trecem Zasjedanju ZA VNOH-a birana sam u predsjednistvo, a prigodom osnivanja JNOF-e za Hrvatsku, bira· na sam u plenum iste. Nakon odlaska iz bolniee opet se vraCam na rad sa Zenama. N_akon oslobodenja dosla sam u Zagreb, gdje radnn u G.O.AF:I:·a, kao potpredsjednik i u komi· siji AF:I:-a pri C.K. K.P.H. Predsjednik sam u Sa· boru za molbe i Zalbe. NajviSe radim na terenu sa z:n~ma. Birana sam za narodnog poslanika, skupstme naroda, za clana Okruznog N.O·a za Liku, te u predsjednistvo JNF za Hrvatsku, te clan predsjednistva C.O. AF:I:-a Jugoslavije. Sve zadatke koje pred mene postavlja K.P., izvrSavam, ali osjeCam da bi mogla viSe dati, no me~ ne se dovoljno ne iskoriStava i ne daju mi se oni zadaci, gdje bi n1ogla viSe koristiti. U Zagrebu, 7. VI. 1946. god. * Ova je biografija koju je Kata PejnoviC napisala uz Ankctni list za potrebe CK KPH 1946. 83 �v , CLANCII GOVORI KATE PEJNOVIC AKTIVNOST KOMUNISTA U SEUAcKOM KOLU I SEUACKOJ SLOZI U GOSPICU Opozicione gradanske stranke HSS i SDS osnovale su 1938. godine u Smiljanu i drugim selima gospickog kotara Seljacku slogu i Seljacko kolo. U tim organizaci· jama okupljali su se demokratski nastrojeni ljudi. Ove organizaci~ je su u eri krize i prczaduZenosti seljaka imale u prvom redu ekonomski znacaj. Partijska organizacija u Smiljanu, kojoj sam i ja pripadala, dobila je zadatak da prodre u te organizacije. Vee u samom pocetku imali smo velikih uspjeha. U kuci Petra Pejnovica, Clana Scljackog kola, bio je otvoren takozvani ekonomski centar, Ciji su Clanovi bili i clanovi Seljacke sloge i Seljackog kola. U ekonomskom centru seljaci su kupovali umjctno gnojivo, kukuruz i druge prehrambene artikle i manje poljoprivredne strojeve. UveCer bi se sastajali u centro Clanovi i jedne i druge organizacije, pa su ovu priliku koristili clanovi Partije da govore o politickoj situaciji, ekonomskoj krizi i drugim aktuelnim politickoekonomskim zbivanjima. Tako smo okupljali prilican broj simpatizera. Nedjeljom smo tu viSe puta odr:iavali sastanke, na kojima se govorilo o unapredenju domaCinstva i gospodarskim ternama. Djelovali smo veoma aktivno i sjecam se da je pod firmom Se84 ljackog kola 1938. godine Partija organizirala veliku demonstraciju u Gracacu, povodom okupacije Cehoslovacke. Na demonstraciji se okupilo nekoliko tisuca !judi, koji su izvikivali parole »Dolje fasizam! zivjela Cehoslo· vaCka!« Govor:o je i Adam Pribicevic, koji je bio organizator Seljackog kola. Na zboru je bio i advokat Brujic, koga su 1941. godine ubile ustaSe. Na mitingu, koji je potpuno uspio, sudjelovao je i velik broj clanova Partije iz Like. Druga priredba odrzana je jedne ncdjeljc 1938. godine, a organiziralo ju je Seljacko kolo iz Divosela. Tada su se okupili clanovi Seljacke sloge i Kola iz Smiljana, BruSana i drugih sela gospickog kotara. Sjecam se da je na programu bio »Sluga Jernej((, »Voda sa planine« i recitacije »0 klasje moje<(. Bili su prisutni i Jakov Blazevic, Mile Pocuca, Nedjeljko zakula, Duro Stankovic. Pristalice reZima su poCele da ometaju priredbu, praveCi galamu i lupajud u kante, ali smo ih mi usutkali. Djelovanjem u tim organizacijama, imali smo mnogo uspjeha na okupljanju sin1patizera i stvaranju jedinstva Srba i Hrvata u tim krajevima. Godine 1940. pripremili smo rna· sovni sastanak u Rastoki. Na taj sastanak je pozvan i Ante BrkljaciC, clan kotarskog rukovodstva HSS za Gospic. Na zboru je govaria Jakov BlaZeviC o sporazumu Cvetkovic-Macek i uopce o politickoj situacij:. Brkljacic mu je upadao u izlaganje, ali ga nitko nije slusao. Poslije je podneo izvjestaj svom predsjedniku Murkovicu u Gospicu. Tuiili su nas Sto smo odrZali masovni poJ:ticki sastanak. To se dugo ispitivalo, ali zahvaljujuCi nekim sucima, naSim simpatizerima, te Jakovu Blazevicu, koji je takoder radio u sudu i advokatu Nedjeljku zakuli nije doslo do hapscnja. Kala Pejnovic Cetrdeset godina, Zbornik scCanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radniCkog pokrcta, 19351941, knj. 3, Kultura, Beograd 1960, str. 360-361. SUKOBI SA cETNICIMA U LICI u danima ustanka bile je cetnickih grupa i po Lici, ali se one u prvim borbama s ustaSama nisu pojavljivale u pravoj boji. Kasnije, jedna grupa cetnika u selima Medak i Pocitelj, na celu sa Gavrom StanojeviCem Bugarom, povecala se dolaskom nekih ljoticevaca i nediCevaca iz Beograda, koji su bili radom iz ovih krajcva. Mectu njima bio je, mislim, i je~ dan zandarm po imenu Bogdan Ljubojevic, koji je sluzio negdje u Kninskoj krajini i prikljucio se talijanskim karabinjerima, te kasnije dosao medu cetnike. Svi ovi cetnici koji su dosli iz Beograda, i povezali se u Lici, imali su zadatak da likvidiraju istaknute Clanove Partije i rukovodioce ustanka. Prva Zrtva bio je spanski dobrovoljac Mico RadakoviC, koga su Cetnici u prvim danima ustanka zvjerski ubili kod Udbine. Druga zrtva bio je Ivlarko OrcSkoviC, ubijen pri preIazu iz Like u Bosnu, u selu Ocijevo. Cetnicka banda, na celu s Gavrom StanojeviCem, ubila je iste godine u s. Medak na spavanju komandanta odreda »Velc· bit« PekiSu Vuksana, takoder .Spanskog borca. Cetnici su mu odsjekli glavu i odnijeli je Talijanima, koji su se tada nalazili u centru s. Medak. Ista grupa cetnika dosla je te n~­ ci u selo Pocitelj i ubila na naJ· zvjcrskiji naCin Vlaclu Cerina, uhvativSi ga na spavanju u jednoj seljackoj kuCi. Cerin je bio partijski radnik iz Zagreba i dje· lovao je na tom podrucju Like. Te veceri i ja sam stigla u Pocitelj i smjestila se u jednu kucu blizu PoCiteljskog odreda. Malo zatim vratio se Vlado Cerin s terena, pa smo skoro do 22 casa razgovarali o razvoju ustanka 1 politickom radu u narodu. SjeCam se dobra da mi je pokazivao neki novi politiC:ki materijal, za koji jos nisam znala i salio se da je, eto, bolje informiran oct mene. Onda je otiSao da spava u jednu kucu, nesto dalje od one u kojoj sam se ja smjestila. Te sam noci bila nesto uznemirena, pa sam dosta slabo spavala. Kroz polusan cula sam da netko prolazi cestom. Pucnjave nije bile, pa nisam ustajala, jer sam vjerovala da to prolazi naSa straZa. Ustala sam vrlo rano, bilo je jos mracno, i otiSla u drugu sobu k zeni kod koje sam prespavala. Zapitala sam je: - Saro, jesi 1i cula, da je nocas ovuda netko prolazio? Zasto su naSi iz odreda toliko Setali, a da ustaSe nisu pucale? Ona me uplaseno pogleda. Odmah sam shvatila da nesto nije u redu. Ponovo sam je pitala, a ona poce da place i niSta nije odgovorila. Odmah sam se uputila u odrcd. Kad sam stigla vidjela sam jednog borca omladin~ ca svezana i joS dvojicu, koji su nocili u odredu. Ostali su bili na straZi, jer smo se nalazili u neposrednoj blizini Talijana i ustasa. Kad sam usia u stab, imala sam sta vidjeti. Cetnici skidaju nase parole, stavljaju svoje i bacaju sve Sto je partizansko. Izgledalo je kao da su se i oni iznenadili, kad su me ugledali kako ulazim u Stab odreda. Odmah sam se vratila u kucu gdje sam prenocila. Tamo sam nasla jednog cetnika, koji je sudjclovao u ubistvu Pekise Vuksana. Izuvao je mokre carape i pjevao cetnicke pjesme, a mene je samo pogledao. Otisao je u stab odreda, a poslije njega je dosao drugi i rekao: - Kato, ti CeS sada ostati s na~ rna. Ti si pametna Zena i nemoj se upustati u te komunisticke i ustaske poslove. Odgovorila sam: - Dobra, samo cu otici u Medak da javim da nece biti sastanka koji sam s njima zakazala. Pristali su da odem u Medak. Znali su da im je tamo voda Gavro Stanojevic pa su mislili da im ionako neCu moCi umaCi. Ja sam se, medutim, dosjetila da mogu preko bare poCi prema Citluku, pa sam taka i uCinila. Ni~ sam se okretala da victim slijede li me iii ne. Blizu cestc ugledam jednog covjeka s puskom o ramenu. Dosavsi blize vidjela sam da je bio iz naseg odreda, jedan od onih sto su ih Cetnici zadrZali. Imala sam revolver, otkaCila sam ga i pomislila: »Ako me napadne, pucat Cu«. On se, medutim, nije micao, guivao je neSto medu prstima, i kad sam mu prisla zapitao me: - Drugarice Kato, imas li sibica da pripalim cigaretu? - Imam - odgovorim i pru.Zim mu. Onda mi je rekao da su ga poslali da me doCeka, sveZe i vrati natrag i sve mi je ispricao 0 nocnoj akciji cetnika. - Ja te neCu vezati i voditi toj bandi. Idem u Velebit, a ti vee znas kuda ces, rekao mi je na kraju. Kad su primijctili da se on ne vraca i da sam produiila put za Citluk, cetnici su poslali trojicu namuzanih bandita da me uhvate i vrate. Medutim, ja sam vee bila blizu Citluka. U selo se nisu usudivali da udu pa su se vratili. Prvi na koga sam nai.Sla u Citluku bio je nas drug, agronom Mica. Isprieala sam mu Sta se dogodilo i rekla da br:ie sazove sa· stanak u stabu odreda. Komandir Citluckog odreda bio je Mite Krajnovic, koji je prije rata bio zandarm i ranije pripadao cetniCkoj organizaciji. Drugovi i omladlna brzo su se skupili i ja sam im ispricala kakva je zvjerstva pocinila cetnicka banda; govorila sam o cetnickoj opasnosti i njihovoj zlocinackoj politici. Pri 85 �tom sam stalno gledala u Mitu da vidin1 kako Ce na to reagirati. On je napokon progovorio: - Nikad nisam bio za takve cetnike i takvu politiku. - Treba cuvati odred - rekla sam - i paziti na to da se Cetnici ne poveZ.u s kim u selu. Nisam joS ni zavrSila, kad udoSe dva CetniCka kurira s pismom za Mitu. Pred sobom su vodili svezanog Micu Muhara, koji je ujutru stigao u PoCitelj. Miti su pru~ Zili pismo. On ga otvori i poCne citati. Stala sam kraj njega i rekla: - Daj, da i ja to citam. - Ma, cekaj, dok victim sta je! Ipak sam pogledala, a u pismu je pisalo: »Dragi brate Srbine, u Citluk je dosla Kala Pejnovic. Ubij tu ustaskinju, a isto tako i Micuna. A ako neces, posalji ih svezane natrag po naSim kuriri~ mace. - Sad, Milo, reci odmah, sto ces uCiniti? - upitam ga. - Ne bih te ubio ni za cijeli svijet - uvjeravao me je on. - A sta ce biti s Micunom? - Nis ta. Sto i s tobom. Onda mu rekoh da razveze Micuna. Zatim sam govorila kako Ce Cetnici platiti za zloCine koje su poCinili ave noCi. Tada sam poSla u Divoselo. Tamo je prije mene stigao kurir i moja kcer Milica. I u Citluk smo poslali drugove da ponovo odr.le rnasovni sastanak, jer se u toj situaciji nasa partijska organizacija nasla pred novim teskim politickim i borbenim zadatkom. Poslije toga zaredale su se borbe. Kad su napadale ustase, napadaIi su i Cetnici. Oni su imali neke 86 odrede u Medaku, i Pocitelju, na· ravno, pod okriljem Talijana; no naSi su se odredi svakog dana poveCavali. Za vrijeme rata nekoliko pula u Lici sukobila sam se s ljotiCevskim i nediCevskim elementima, koji su dolazili kao agitatori iz Beograda da Sire CetniCku pro.. pagandu. Sjecam se jednog zbora u Josanu u proljece 1942, kada sam imala s ljotiCevcem LajkoviCem pravi obraCun. DoSia sam u selo da osnujem odbor AFZ; od· bor Narodne pomoCi je vee postojao. Na politickom zboru govorila sam okupljenom narodu o naSoj borbi i naSim zadacima, a Lajkovic koji je oko sebe okupio jos nekoliko malodusnika poceo mi upadati u rijec i negirati ono sto sam govorila. Tvrdio je da u nasim odredima ima ustasa. Cak je rekao, da je i moj sin ustaSa. Pri tom je mislio na Hrvate u partizanima, jer je glavna CetniCka tendencija bila razbijanje bratstva i jedinstva. NiSta me u tim danima nije viSe pogadalo nego napad na nase bratstvo i jedinstvo, koje smo ta· ko uporno stvarali. Odgovarala sam na svaku njegovu rijeC i pri tom ga dovodila u takvu situaciju da nije znao sta da kaze. Iznijela sam na zboru i podatke o ubistvu daka kragujevacke skole i rekla da, iako tamo nema ustaSa, svaka banda, pod okriljem okupatora, pravi zvjerstva nad narodom. Kad je vidio da mu nema druge, priSao mi je i rekao: - Mi smo istomisljenici, samo se nismo razumjeli. - Dobro sam ja razumjela tebe i tvoju politiku. Tesko je reCi sve o zlocinima, ko· je je cctnicka banda nanijela narodu i borcima po naSim selima. Da spomenem samo teski zlocin Cetnika iz GraCaca, koji su bili povezani sa DuiCevim '~etnicima. Oni su opkolili Kotarski komitet Graeac, a zatim sebetaru Nikoli KrajnoviCu odsjekli glavu i odnijeli je Talijanima. Tu je poginula i Smilja Pokrajac, Clan Kotarskog komiteta i Okruznog odbora AFZ-a za Liku. Isti zlocin su uCinili i u selu Vucjevu, gdje su opkolili herojskog borca Bicu KesiCa i ubili ga na zvjerski naCin; odsjekli su mu glavu i predali je Talijanima. Za to su dobivali cigarete i paste. Narod je bio tako ogorCen na njihova zlodjela, da je i majka omrzla sina, ako je bio u CetniCkim redovima. Kapitulacijom Italije razbili su se i CetniCki redovi. Mnogi koji se nisu okrvavili doSli su u partizane, a oni koji to jesu, pobjegli su. Neki od tih otiSli su u Knin. Dolaskom Nijemaca opet su se prikupljali u mjestima u kojima su oni imali svoja uporiSta i nastavili zlocinacku rabotu. Kata Pejuovic Cetrdeset godina, Zbornik scCanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radniCkog pokreta, knj. 6, Ku!tura, Beograd, 1961. Isto objavljeno: pod naslovom Barbe s Cetnicima u knjizi Ustanak je planuo# izdanje LiCkih novina 1961; u Rattza seCanja aktivista jugoslo-venskog revolucionarnog radniCkog pokreta, knj. 2, Kultura, Beograd 1961; u zborniku Lika u NOB 1941, Vojno delo, Beograd, 1963, str. 191-195. NE SMIJEMO DATI Nl ZRNA ZITA OKUPATORU faSistiCke zvijcri ponovno oStre zube, ponovno se spremaju da napadnu naS oslobocteni tcritorij. NaSc AntifaSistiCkc organizacije moraju se spremiti cia doCekaju svaki napadaj neprijatelja. Ne smijerno dozvoliti da okupatoru padne u ruke i jedno zrno Zita, niti rna Sta, Cime bi se rnoglo koristiti. Ako bi mu to dopustili, produZili bi mu Zivot, omoguCili bi mu da nas bolje porobljava i uniStava. Svako selo, svaka organizacija mora o tome povesti racuna, izgraditi sklonista gdje okupator ne mo:le da dopre. SkloniSta treba podici za djecu, Zene i ostalo neboraCko stanovnistvo. Isto take sklonista za sto· ku, spremiSta za Zito i ostalu imovinu. Sve to treba da se izgradi preko radnih zajednica zena. Za sluCaj napada neprijatelja, svak mora biti na svom mjestu po unapred odredenom planu. Kao uzor kako treba postupiti aka nas neprijatelj napadne, mo.Ze nam posluZiti ta organizacija na Kordunu. Za vrijemc ofenzive, okupator nije naSao nigdje ni jednog Covjeka, ni jednog grla stoke, ni jednog zrna Zita. Narod je Cak poskidao krovove i prozorc s kuCa, samo da okupator ne moZe da se nastani u njima. Neprijatelj ne spava, naSe organizaciJe rnoraju biti neprestano u pokretu, moraju biti neprekidno budne, da nas neprijatelj ne bi iznenadio. Eto, to su zadaci, koji se postavljaju pred nas. Povezati se orga- Franjo Mraz, Otoeac 1943. nizaciono, poCam od mjesnih do najviSih rukovodstava, stvarati kadrove zena antifasistkinja, organizirati borbene grupc :lena, skloniti narodnu irnovinu za sluCaj napada okupatora, ostvariti saradnju Narodno-oslobodilackih odbora i AntifaSistiCke fronte iena, pornoCi u svemu naSe partizane. A najvaZniji zadatak jeste: proSiriti naSu organizaciju, ostvariti borbeno jedinstvo srpskih i hrvatskih zena u borbi protiv faSizma. Izvr.Scnjem tih zadataka odazvat Cemo se mi Zene Like zapovijedi, koju je dao Prvoga maja drug Staljin i uCin:i:t Cemo sve za izvrSenje tih zadataka. t.ena u borbi, list OOAF2 za Liku» br. 3, VI, 1942, str. 9-10. 87 �KAKO SU i:ENE LIKE PROSLAVILE 1. MAJ Sirom Citave Like u naSim oslo~ bodenin1 kotarevima, kao i u se~ lima, proslavljen je Prvi maj, nas veliki praznik kao nikad u historiji Like. Jos uoci Prvog maja na svim vrhovima plamsale su vatre i vijale se crvene zastave, koje su palili naSi drugovi, drugarice i omladina. Isto tako, plamsale su vntre i vijale se crvene zasta~ ve, zastave slobode i u neoslobodenim hrvatskirn selima. Na dan Prvoga rnaja u odredeno vrijeme, okupile su se sve naSe organizacije, koje pripadaju Narodnooslobodilackoj borbi na odredeno mjesto, noseCi crvene zastave, te nacionalne i partizanske sa peterokrakom zvijezdom i razne parole. Nase organizacije, A. 0. :2:. dovele su masu Zena vesele i zadovoljne na proslavu Prvog maja. Na svecanoj manifestaciji su govorili predstavnici: prestavnik Komunisticke Partije, prestavnik vojske, prestavnik narodnO-{)slobodilackih odbora, prestavnik omladine, prestavnice Zena i dtugi. U govorima iznesene su sve potrebe narodno-oslobodilacke borbe kao i o sv<m tegobama, koje pred nama stoje. Mi zene znaderno da faSizam, ta najveCa kuga covjccanstva skuplja oko sebe sve izrode, izdajice naSeg naroda, cetnike, ustase, skuplja ih protiv narodno-oslobodilackog pokreta. Medutim, nama je jasno, da se narodno-oslobodilacki pokret vee toliko rasplamsao i da neCe prestati do konaCnog istjerivanja fasistickih okupatora i 88 uniStcnja cetnika, ustasa i svih jer samo u Cvrstorn jedinstvu narodnih neprijatelja iz nase ze- moicmo da dodemo do narodne mlje. slobode i nasih prava. Te zadatke Na proslavi Prvog maja zado- postavlja pred nas narodno-oslovoljstvo svih ukupno bilo je ogro- bodilacka borba i mi ih moramo mno. Klicalo se je KomunistiC- izvrSiti. Mi smo svijesni toga, Sto koj Partiji kao organizatoru na. sprcma razbojniCka cetnicka banrodno-oslobodilacke borbe, klica- da nevinom hrvatskom narodu. lo sc drugu Staljinu, Crvenoj Mi necemo dozvoliti pokolj nad Armiji, Sovjetskom Savezu, na- nevinim hrvatskim narodmn kao rodno-oslobodilackoj borbi, na- Sto su ustaSe Cinili sa srpskim Sim herojima partizanima, Anti- narodom. Sav onaj reakcionarni fasistickom frontu zena, jedin- olos, koji je okrvavio noz bilo stvu srpskog i hrvatskog naroda, nad srpskim iii hrvatskim naroitd. Nas srpske zcne Like naro- dom, mi Cerna ncmilosrdno kazcito je veselilo, kad smo na pro- niti. Danas je nama jasna saradslavi Prvog maja vidjele veliko nja ustasa i cetnika pod okriljem uCeSCe Zena Hrvatica. One su Hitlera, Musolinija, NediCa i Paodu.Sevljeno nosile crvene i hrvat- velica, tih smrtnih neprijatelja ske zastave. VraCajuCi se zado- srpskog i hrvatskog naroda. voljno kuc'i, one su ponijele so- Mi Zene, koje smo vcC organiziborn saznanje da je nasa borba rane, moramo se povezati sa prava narodno-oslobodilacka bor- hrvatskim zenama i osposobljaba, borba koja se vodi za oslobo- vati za naSu organizaciju i nadenje srpskog i hrvatskog naroda rodno·oslobodilacku borbu, te od fasistickih razbojnika i njiho- preko njih povezati i hrvatski navih slugu - ustasa i cetnika. rod Like. To su zadaci, koji se Mi zene Like pokazale smo na postavljaju pred nas. 0 tom sveproslavi Prvog maja, kako vjeru- mu govoreno je na proslavi Prvog jemo u svoju organizaciju A.F.:Z. maja i te zadatke, koji su pred i u put koji nam je pokazala Ko- nas postavljeni, mi Cemo ih i munistiCka Partija. _Z:ene su no- izvrSiti. sile zastave, svoje parole i najvi- Mi zene Like pros!avile smo ove se su klicale svojoj Komunistic- godine Prvi maj kao nikada u koj Partiji, svijesne da ce pod historiji Like, i zak!ele smo se njenim rukovodstvom osloboditi da Cen1o izvrSiti sve zada tke u se od fasistickog ropstva i dod korist narodno-oslobodilacke bordo pune svoje slobode i ravno- be, koji se postavljaju pred nasu pravnosti. organizaciju. Mi smo sretne, Sto Mi Zene, koje smo se organizirale smo sa ostalim slobodoljubivim i ujedinile u A.F.:Z., treba da se narodima zaplivale u duboke vopoveZemo sa hrvatskim Zenama, de narodno-oslobodilacke borbe. koje jos i danas zive u strabotama faSistiCkog terora, ustaSa i cetnika. Mi moramo da im poka- Ze11a u borbi, list OOAFZ za Liku, zemo put, put nase organizacije, br. 3, VI, 1942, str. 10-11. JEDINSTVO NARODNIH IZRODA Mrski okupator ulozio je sve svoje snage, da razbije na.Su narodno-oslobodilacku borbu. Preko svojih vjcrnih slugu, NediCa, Koste PcCanca i PaveliCa, traZi or~ ganizovanjc i okuplja oko sebe sve narodne izdajicc protiv Narodno-oslobodilaCkc Partizanske i Dobrovoljacke vojske, koja im svakim danom zadaje teske udarce i ometa im sve njihove paklene planove. Svaki pokusaj neprijatelja da unisti, opljacka i popali nasa sela, da poubija nas na· rod, naSa ih hrabra vojska svagdje ometa. Iako je okupator okupio pod svoje okrilje sve narodne izdajice, nemo:Ze da ostvari svoje krvave planove. Sa okupatorom i ustaSama nalazi se olos srpskog naroda, cetnicka banda. U nasoj Lici narodne izdajice hrvatskog i srpskog naroda, ustaske i cetnicke bande prO· dale su se i sluZe okupatoru. Po ugledu onih u Bosni uvukavsi se pod skut okupatora prodali su se okupatoru. Cetnici u Metku, Otoceu i Gracacu priznali su Pavelica za svog gospodara, i da ce kao njegove sluge voditi borbu skupa sa ustaSkim gadovima protiv nase partizanske vojske, protiv narodnO-{)slobodilacke borbe srpskog i hrvatskog naroda. Pakt o njihovoj saradnji krvavi Pavelie objavio je preko svojih novina. Srpski i hrvatski narod znade ko je Pavelic i sto mu je donijela njegova slobodna i nezavisna driava Hrvatska. Krvavi Pavel<c poubijao je na tisuce i tisuCe ncvinog srpskog naroda, Zena i djece, opustoSio, popalio i opljaCkao na stotine srpskih sela i ostavio ih bez krova i bez hranc. NaroC:ito Srbi u Lici strahovito su stradali ad te u:lasne zv:jeri i njegovih ustaSkih banda. Mi Zcne Like nikad neCcmo i ne moZcmo zaboraviti zvjerstva PaveliCevih ustaSkih pasa, koja su Cinili nad naSom djecom, zvjerstva koja su Cinili nad na.Sim muZcvima, oCevima i nad nama majkarna. Sa majCinih prsiju otimali su nejaku djecu i ubijali ih, ubijali naSe tn1dne Zene, silovali nase zene i djevojkc. Ali to sve zaboravljaju novi BrankoviCi, CetniCka banda prelazi preko svega toga, prclazi preko svjcZih grobova i krvi naSih najmilijih, koja se joS nije ni osuSila na prstima ustaSkih pasa, preko krvi ko· ja vri kroz naSa rnajCina srca. To sve skupa zaboravljaju Cetnici sa ustaSkim psima idu protiv naSe Narodno-oslobodilaCke Partizanskc Vojske. Mi srpske i hrvatske rnajke i djevojke osvetiti Cerna se zajedno sa naSim drugovima u nasoj borbi, kako ustaskim psirna tako i CetniCkim banditima. Osveta Ce biti nemilosrdna. U koncentracionim Iogorima poubijano je i pomrlo od gladi na hiljade i hiljade najboljih sinova naSe zen1lje, u naSoj dornovini uveden je takav teror, kakav se ne pamti u historiji CovjeCanstva. Sa porodicama Hrvata, koji su osjetili raskomaclanje i porobljavanje Hrvatske, koji su odmah priS!i narodno-oslobodilackoj borbi, postupalo se kao i sa Srbima. munistiCke Partije, svrstali su se u Cvrste redove narodno-oslobo~ dilacke borbe, da brane svoju krvlju natopljenu zemlju i donesu nacionalnu slobodu svomu na~ rodu. Kada se naSi hrabri parti~ zani bore na Zivot i smrt sa nasim neprijateljima koji ubija, pali i pljaCka naS narod, CetniCka banda u sluZbi okupatora puca u lccla naSim hrabrim narodnim borcima, koji daju svoje mlade Zivote za slobodu svog napaCenog naroc!a. Na tom krvavom poslu Cctnici su se pokazali u viSe sluCajcva. Okupator drhti od straha pred rastuCim valom naroclno-oslobodilacke borbe, okuplja oko sebe sve narodne izdajice, bez razlike vjere i narodnosti, okuplja Cetni~ ke, koji su i prije muCi1i i ubijali hrvatski narod, samo da raspiri gradanski i bratoubilaCid rat u nasoj zcmlji. Ovo ujedinjenje najcrnje reakcije joS nas CvrSCe povezuje i okuplja tl nasoj narodno-oslobodilackoj borbi. Ova zvjerstva ujcdiniti Ce i nas srpske i hrvatskc Zcne protiv istog nam neprijatelja u naSoj borbi, u borbi koja se vee toliko rasplamsala i neCe prestati do konaCnoga istjerivanja okupatora i konaCnog uniStenja Cetnika i ustaSa. Jedinstvo Srpkinja i Hrvatica u Lici se ostvaruje. Slobodoljubivi narodi Jugoslavije pod vodstvmn NaSe slavne Ko- :lena tl borbi, list OOAFZ za Liku, br. 4, 1. VII 1942, str. 8-10. SMRT OKUPATORU, CETNICIMA I USTA· SAMA! Kata PejnoviC 89 �KUJMO BORBENO JEDINSTVO SRBA I HRVATA LIKE, SRPKINJA I HRVATICA LIKE Okupatori i njcgovc sluge kroz Citavu godinu borbe nisu uspjeli da nas vojniCki uniSte. Iako je neprijatelj mnogo nadmoCniji u ljudstvu i oru:Zju, naSa hrabra partizanska vojska, koja se sva~ kim danom kroz te borbe jacala i naoruZavala, junaCki je zadavala sve te:Ze i teZe udarce neprijatelju. Uz nasu vojsku stajala je Cvrsta pozadina, pozadina, koja je bila dobra organizirana u Narodno-oslobodilaCkim odborima, Antifasistickoj Fronti zena, Skoju, Savezu Mlade Generacije. Ona je svojim organiziranim radom moCno pomagala narodno-oslobodilacku borbu. Kad je neprijatelj napadao na naSa oslobodena sela Like, naSa ga je vojska svagdje docckivala i zadavala mu velike gubitke. Na hiljade okupatorske vojske je poubijano i palo u ru· ke partizana. U borbama kod Sijanovog Klanca, Pogledala, Korenice, Ljubova, BloCanskog Klanca, Lapca, Srba i MogoriCa, naSa je vojska zarobila velike koliCine automatskog oruZja, puSaka i rnunicije. Neprijatelj je brzo shvatio, da nas ne maZe vojniCki unistiti. Zato sc je posluzio novern metodom, kojom se inaCe fasisticki okupator sluzi. Htio je, da nas ekonomski uniSti. VideCi, da njegove sluge ustaSe ne mogu viSe sami da izvrSavaju njegove krvave i paklene namjere, on pru:Za svoje krvave prste u 90 srpski narod i tra:Zi preko pete kolone i i ... t srpskog naroda, CetniCku bandu, da lakSe prodre u naSa sela, da ih popali, opljaCka i uniSti narodnu imovinu. Okupator je tu i tamo uspio. NaSao je izrod srpskoga naroda, koji su preSii preko vrele krvi i svjeZih grobova naSih najmilijih i otiSli pod okrilje okupatora. Cetnicka banda je provodila okupatora u nckim naSim kotarcvima i zajedno s njim i ustaSama palila naSe kuCe, pljaCkala i ubijala naSu stoku i uniStavala narodnu imovinu. Okupator je sa svojim slugama mnoga naSa sela pretvorio u zgariSta i uniStio naSu hranu, ali sve mu to nije pomoglo. Na:'; narod se je opet snaSao, i ako je ekonomski jako stradao. Narod je kroz borbu, koja se vodi za narodno oslobodenje, oCvrsnuo i prekalio se, taka da ni novi zloCini okupatora nisu pokolebali moral naSe vojske i pozadine. NaS narod ostao je Cvrsto vezan i nepokolebljiv uz svoju narodnu vojsku, a joS ogorCeniji na neprijatelja i njegova zlodjela. Mi zcne Like, kroz borbu i svoju organizaciju A.F.Z. Cvrsto smo povezane u narodno-oslobodilackoj borbi. Iako se susreCemo sa svim teSkoCama i oskudicom, golotinjom, bosotinjom nas samih i naSe djece, a negdje i sa gladi, bez soli, petroleja, sibica, itd., mi ipak dajemo koliko mozemo za naSu narodno-oslobodilaCku vojsku. ZahvaljujuCi tome, naSa vo} ska do sada nije bila gladna. Okupator sa svojim slugama ustaSama i Cetnicima sada opet vreba, kako ce da pruzi svoje krvave sake na nasu zetvu. Cet- nicka banda pod okriljem okupatora spremna je na sve zloCine, da bi zadovoljila svoga faSistiCkog gospodara. Zato treba da buclemo na sve spremni, kako vojska tako i pozadina, da se Cvrsto odupremo svim nastojanjima faSistiCkog okupatora i njegovih slugu. NaSa pozadina treba u interesu naroclno-oslobodilaCkc borbe da zajedniCkim silama pristupi dizanju ljetine. NaSa pozadina ne smije dozvoliti, da neprijatelju paclne u ruke rna Sto, Cim bi se mogao koristiti i Sto bi mu ornoguCilo produljenje njegove faSistiCke vladavine u naSoj napaCcnoj zemlji. NaSe masovne organizacije treba, da odigraju naroCitu ulogu. One su zato i pozvane. Siroke narodne mase, preko svojih organizacija moraju biti povezane u torn velikon1 zadat~ ku, jer ce samo na taj nacin pornoCi svom narodu i narodno-osloboclilackoj borbi. I nase masovne organizacije moraju, ako ho~ Ce da odgovore postavljenim zadacima, izvrSiti organiziranje Zetve, kosidbe, skloniSta itd. U izvrSenju postavljenih zadataka zavisi uspjeh naSe narodno-oslobodilacke borbe. Ne smije se dozvoliti, da porodicama Ciji su Clanovi u borbi ili su stradali na bilo koji naCin, ostane ljetina neobradena, posto to ide citavom narodu na stetu. Ne smijemo dozvoliti, da neko pored nas gladuje. Zemlju, koja je ostala bez vlasnika i pripada naSoj vojsci. a koja je zasijana 'Worn treba u zajedniCkom radu, pokositi, poinjeti, Zito i sijeno spremiti u sklonista, tako da ne bi bila gladna ni vojska ni pozadina. Na taj nacm Ce pozadina pridonijeti veliki udio u narodno-oslobodilaCkoj borbi. Iz svega ovoga vidimo, pred kakvim se zadacima nalazi naSa vojska i pozadina. Ali mi Cerna sve sa borbom i radom savladati, poSto sa naSom borbom rukovode najbolji sinovi naSeg naroda. NaSa omladina, naSe Zene, na poziv KomunistiCke Partije organizirale su se u svoje organizacije i kroz te organizacije dobra shvatile, Sto treba da rade u narodnooslobodilackoj borbi. Danas, mi :Zene Like nosimo veliki dio borbe na svojim pleCima. PomaZemo narodno-oslobodilacku borbu na sve naCine, radimo u zajedniCkom radu za nasu vojsku. Radimo od zore do mraka na polju i kuCi, kupamo se u znoju, ali smo kroz svoju organizaciju, shvatile, da bez borbe i rada ne moZemo da pomognemo borbi, koja se vodi za oslobodenje naSeg vee toliko napaCenog naroda. NaS narod ima veliko povjerenje u svoju narodnu vojsku, jer je vidio da se bori na zivot i smrt za odbranu svog naroda. On je vidio snagu naSe vojske. Od neznatnih »odrediCa<<, stvoreni su mocni bataljoni i brigade, dobra naoruZani, koji su kroz borbu sa mrskim ncprijateljem stekli borbena iskustva, disciplinu i svijest. Narod voli svoju vojsku i kale: »Mi Cemo na.Se bataljone paziti, kao Sto majka pazi svoje Cedo<<. Neprijatelj zna borbenost i snagu naSe narodne vojske, koja mu svakim danom zadaje sve teZe udarce. Plamen partizanskog rata prenosi se iz oslobodenih srpskih sela u hrvatska sela. Nasa partizanska vojska ne ide u hrvatska seta radi osvete prema hrvatskom narodu, kao Sto to Cine okupatorske sluge, ustaSe i Cetnici, nego mu pon1a:Ze u organiziranju zajednicke borbe protiv okupatora i njegov:h slugu, ustaskih i cetnickih bandita. Hrvatski narod sve viSe uvida, gdje mu je mjesto. Zato se svakim danom poveCavaju na~ si bataljoni. Hrvatski rodoljubi svakim danom prilaze narodnooslobodilackoj borbi, jer su oni shvat:li, da Ce u bratskoj saradnji sa srpskim narodom doC.i do potpune slobode. Mi smo danas Cvrsto uvjereni u svoju pobjedu, jer je clanas naSa vojska i pozadina Cvrsto poveza~ na, a to je ono Sto neprijatelja najvise boli. Zato je on i trazio u srpskom narodu CetniCku bandu, da pomocu nje oslabi narodno-oslobodilacku borbu. Zato cetnici unose u naS narod laZi po nalogu okupatora, da se oni bore za srpstvo. Ali naS narod zna Sto hoCe okupator i njegove sluge Cetnici. On zna, da oni hoCe da prevare narod, da bi pomogli svom gospodaru. Oni hoCe bratoubilacki rat, oni hoce da se opel pune jame rnrtvim tjelesima nasih najmilijih. Nije to davno pred godinu dana, kad su ustaSki psi klali i bacali u vatru naS nevini narod. To narod nikada neCe zaboraviti. Danas se CetniCka ban~ da ni malo ne stidi naroda, nego gdje joj uspije zajedno s okupatorom i ustaSama upada u oslobodena sela, pali srpska i hrvatska sela, hvata srpski i hrvatski narod i predaje ga u ruke okupatoru. U neoslobodenim selima ti banditi provode strahoviti teror nad narodom, koji voli i pomaze narodno-oslobodilacku borbu. Ima jedan najnoviji oCevidni primjer u otoCaCkom kotaru, gdje Cetnici sa Talijanima tuku topovima u Skare i okolna sela, u svoje vlastite domove, dok u graCaCkon1 kotaru uCestvuju u palenju srpskih sela i uniStava~ nju ljctinc. Narod to sve dobro zna, on Ce im i suditi. Srpski i hrvatski narod doSao je do spoznaje, da se je okupator sa Cctnicima i ustaSama uhvatio u krvavo kola protiv naSe narod~ no-oslobodilacke borbe. Kao odgovor na to, narodi porobljene Jugoslavije, srpski i hrvatski narod, Srbi i Hrvati Like kuju bor· beno jedinstvo, kojim ce osloboditi od mrskog okupatora zemlju i uniStiti don1aCe izdajnike ustaSe i CetniCke bandite. S.\,1RT OKUPATORU USTASA:\1A I CETNICIMA Z.IVJELA NASA NARODNO-OSLOBODILA.· CKA VOJSKAI Z.IVJELO BORBENO JEDINSTVO SRPSKOG I HRVATSKOG NARODA! !IVJELO BORBENO JEDINSTVO SRBA I HRVATA LIKE! !IVJELO BORBENO JEDINSTVO NJA I HRVATICA LIKE! SRPKI- Kat a :lena a borbi, list OOAFZ za Liku, br. 5, I. VIII 1942, str. 1-5. 91 �U BORBU PROTIV USTAsKO-CETNicKOG TERORA Narodno-oslobodilacka borba u Lici uzima sve veCi zamah. Na oslobodenoj teritoriji zahvatila je ona sav narod. Ogroman dio lena Srpkinja i Hrvatica aktivno sudjeluje u naroclno-oslobodilackoj borbi. Prilikom nedavnih u~pjeha partizana u zapaclnoj LiCI odusevljcnje je naroda, a naroCito Zena, pokazalo da i hrvatski narod u neosloboctenom dijelu Like vidi svoj jedini spas u narodno-oslobodilackoj borbi. Radosnih i nasmijanih lica daCekale su partizane hrvatske majke, Zene i sestre pri njihovom ulasku u Rizvanusu, Brusane, BuZim, Smiljan, KalinovaCu i ostala sela gospiCkog i peniSiCkog kotara, koja su oslobodili. Stradajuci pod ustaskim tcrororn, Zene su osjetile sve njihove strahote na svojoj vlastitoj kozi. 0 svim svojim stradanjima, bijedi i nevolji pricale su one partizanima. Njihove muZcve i sinove poslao je krvnik Pave!ic: da sc bore za raCun njemaCkih i talijanskih fasista. Mnogi su od njih ostavili svoje kosti u Bosni, Kordunu, ili Baniji i ostalim krajevima naSe zemlje. Tamo ih je slao PaveliC da se bore protiv vlastitog naroda. Mnogi su baCeni na Istocno bojiSte da pucaju na svoju slavensku bracu. Crna odjcca njihovih majki, Zena i sestara rjeCito govori o tome. Bilo je !judi, koji se nisu htjeli odazvati PaveliCevorn pozivu, jer nisu htjeli da ginu za okupato- 92 rove interesc. Njih su ustaSe onda prisilno naoruZavali. Zato niko ad rnuSkaraca koji su bili sposobni za borbu, nije smio da dode u Gospic, Pcrusic i ostale gradove, gdje se nalazio okupator ili ustasa. Ljudi su bjezali i skrivali se. Dolazili su u dodir sa partizanima. Vidjeli su da partizani nisu nikakvi »ZloCinci<,, kako su ih prikazivali ustaSe. Shvatili su cilj narodno-oslobodilacke borbe i pristupili su i sami u redo-ve partizanske vojske. BojcCi se, da Siroke hrvatske mase ne clodu u bliZi dodir sa part1zanima i naroclom sa ostobodene teritorije, ustaSe prisiino iseljavaju ona sela koja moraju napustiti. StanovniStvo, Zene i djecu, ustaSe odvode u gradove, zatvaraju ih u ))z::cu(( i vrSe nad njima straSan tcror. Zato mnogi iz hrvatskih sela: RizvanuSe, BuZima, Smiljana i ostalih, odlaze u partizane. Oni shvaCaju da je jedini spas u zajednickoj borbi sa sroskim narodom protiv okupator; i njegovih placenika. Njihove porodice ustaSe muCe na sve naCine. Zato Zenc s djecom bjeZe ispred ustaSkog terora na oslobodeni teritorij, gdje ih srpski narod bratski prima. Izgladnjeli narod priCa o svom gladovanju. Okupator i njegove sluge iscrpili su iz tih sela najpotrebnije namirnice. Narod mjesecima nije vidio kruha. Dok je imao, prodavao je svoje :lito i stoku za bezvrijedan papir, za koji Ce navodno nakon rata dobiti odstetu. Narod je ostao bez hranc. Tin1e su ga okupatori i ustaSe vezali za gradove. Narod je bio prisiljen da odlazi u Gaspic i Perusic po hranu. Danima su morali Cekati na aprovizaciju. FaSisti bi im »milostivotc dava!i po koju kilu brasna za nekoliko nedjelja, prikazujuCi sc »prijateljima(( i »Spasiocirna({ naroda. Zato su Hrvati u zapaclnoj Lici doCekali partizane kao svoje oslobodioce. PazariSka opCina pe~ ruSiCkog kotara, opCina u kojoj su ustaSki razbojnici Rude Ric i Juco Rukavina htjeli stvoriti ustaSko uporiStc, doCekala je prijateljski partizane. Neki su muSkarci iz neobavijeStenosti, nasjedajuCi propagancli ustaSa, bjeZali u Sume, dok su Zenc prvc priSlc i zdravile se s partizanima. One su objasnilc anima koji su pobjegli, kakva je vojska doSla u sclo. Partizani su podijelili izgladnjclom narodu zito koje ustase nisu htjeli da mu dadu. Tako se narod uvjerio da su sva ona priCanja usta.Sa, koji su mu prikazivali partizane u najcrnjoj boji, potpuno izmiSljene i neistinite. Sa iskrenim odusevljenjcm docekao je narod oslobodilacku vojsku u smiljanskoj opcini. Zbor u Smiljanu, na koji je narod doSao u ogromnom broju, pretvorio se u pravu manifestaciju borp benog jedinstva Srba i Hrvata. NaroCito se je isticala omladina i Zene, koji su partizanima darovali zastavu. Narodno.oslobodilaCka vojska primila ju je sa suzama radosnicarna. Smiljan jc veC dao na stotine partizana. On je vee sada ZariSte naroclno-oslo-bodilacke borbe Hrvata tog kraja. Odatle ce se plamen narodnooslobodilacke borbe prosiriti na sve Hrvate Like. Ovi. dogadaji su najbolji dokaz 1 da JC hrvatski narod, a narocito Zene, shvatio, da mu je mjesto u narodno-oslobodilackoj borbi zajedno sa srpskim narodom. Okupator je bio prisiljen mobili· sati sve izdajnike srpskog i hrvatskog naroda, da bi skrSio narod~ no-oslobodilacku borbu. Znamo kako su ustaSe izvrSavalc nalog okupatora medu hrvatskim narodom. Ulogu koju jc okupator nan1ije· nio ustaSama kod hrvatskog na~ roda, imaju Cetnici da odigraju kod srpskog naroda: da razbiju naroclno-oslobodilacku borbu i da srpski narod upregnu u kola faSistiCkog okupatora. U izvri:ienju te namjere sluZe se istin1 meta~ dama. 0 tome govore dogadaji u otoCaC:k01n kotaru. CetniCka banda je usia u Skare, Doljane i Podum i opljaCkala narodu Zito i stoku. I ovdje su Cetnici tcrorizirali narod, naroCito :Zene. Pogotovu su bjesnili protiv Zena aktivnih u radu A.F.Z.-a. Prctsjednicu kotarskog odbora vukli su i batinali od Skara do Otocca. Isto su taka clanicu A.O.Z. iz Do!jana zvjerski muCili. Prostorije A.F.Z. u $.karama su uniStavali sa posebnim uZitkom, jer su ti razbojnici shvatili vaZnost uloge Zena u narodno-oslobodilackoj borbi. Iz svega vidimo, da okupator i njegove sluge, nastoje svim sredstvima da zaustavc val narodno· oslobodilackc borbe. J edan od tih naCina jestc ekonomsko iscrpljenje naroda i njegovo izgladnjivanje. On Zeli, da ga uCini ckonom~ ski ovisnim, da odvoji narod od njegove narodno-oslobodilaCke vojskc i na taj naCin ju IakSe uniSti. Da bi postigao taj svoj cilj okupio je sve izdajnike i srpskog i hrvatskog naroda: ustaSe i Cetnike. Na.S odgovor na jedinstvo izdajniku pod skutom okupatora mora biti: U AntifaSistiCkom frontu Zena okupiti Sto veCi broj Zcna. ProSiriti, ojaCati i uCvrstiti borbeno jedinstvo srpskih i hrvatskih Zena i time ih Cvrsto povezoti u narodno-oslobodilackoj borbi srpskog i hrvatskog naroda. NaS odgovor biCe: organi.drano sprcmanje naSe Zetve i Cvrsto jedinstvo vojske i pozadine. K. i J. Zena u borbi, Clanak K. PejnoviC i J. BiCaniC, list OOAFZ za Liku, br. 5, I. VIII 1942, str. 9-11. AKCIJA NA UDBINU U oslobodenom dijelu Like kao gnojni Cir stoji Udbina, »prokleto gnijezdo(( kako je naziva naS narod. U njoj su se zadrlale do danas sluge faSistiCkog okupatora- ustaSe. VeC po svom prirodnom polozaju Udbina je vrlo povoljna po neprijatelja za odbranu. Osirn toga joS su se Talijani, za vrijeme svoga boravka na Ud.bini, utvrclivali, tako, da je ona danas utvrda Zicom ogradcna, sa betoniranim rovovima i jakim puSkarnicarna. UstaSe su Cak pri· InOI·ali stanovniStvo iz okolnih sela U dbine, da se povuCe na samu Udbinu, jer su ustaSe znali, da hrvatski narod zna ko su partizani i da se partizani bore sa oslobodenje i srpskog i hrvatskog na~ roda. Sve je to bilo potrebno ustaSama na Udbini, jer su oni okrvavili ruke nad nevmim srpskim narodom i boje se narodnog suda. Za to uniStcnje tog zlocinackog gnijczcla nije bilo ni lako ni jednostavno. Pogotovo Sto su ustaSe bile potpomognute ncprijateljskim avionima, koji su neprekid~ no i zcstoko bombardovali okolinu gdje su se nalazili naSi poloZaji. Medutim, neprijatelj je znao, da ni sve te mjerc nisu dovoljne. On dobra zna i osjeCa snagu i borbenost nasih hrabrih partizana. Zato je i pored silne utvrde i pored aviona pripremao napade na naS oslobotteni tcritorij, kako bi osujetio naSu akciju. On je napao na nas u zajcdnici s izrodom srpskog naroda- CctniCkom bandam - na RaduC. Zatim su usta~ Sc sa veCim snagama napale Cu~ kovac, Ostrvicu i Vrebac. I treCi napad fzvrsila je cetnicka banda od Vrhovina prema Crnoj Vlasti, Turjanskom i Babin Potoku. Ali i pored toga naSi su hrabri parti~ zani uspjeli prodrijeti u jedan dio utvrda na Udbini. Medutim, uslijecl bombardovanja, ofanziva, kao i nadmoCnosti neprijateljskog oruZja, naSi su partizani hili prisiljeni da se povuku iz tih utvrda. NaSi su se partizani, za vrijeme napada, dr:lali herojski i sa sve veCom Zestinom napadali ustaSke zvijcri. U tim borbama izgubili smo mnogo nasih najboljih sinova, kojc smo volili i za Cijim mla~ dim Zivotima Zalimo. Ali naSa llrabra partizanska vojska nam garantujc. da Ce osvetiti smrt palih drugova i krvave ustaSe platiCe skupo Zivote naSih palih dru~ gova. 93 �U akciji na Udbinu istakle su se na.Se Zene, koje su nosile sanitet· ski materijal i hranu na poloZaj, i na taj naCin pokazale da su spremne dati i svoje Zivote za narodno·oslobodilaCku borbu. SMRT ZA SMRT - KRV ZA KRV! SLAVA NASIM PALIM DRUGOVIMA! Kala Pe j novic tena tl borbi, list OOAFZ za Liku, br. 6, I. IX 1942, str. 9-10. PRVA ZEMAUSKA KONFERENCIJA AFZ-a U prvim danima narodno-oslobodilacke borbe, jos u toku 1941. godine, bila sam predsjednica Anti· faSistiCkog fronta Zena u Lici. Ni· kada neCu zaboraviti herOjsko drZanje na.Sih drugarica u tim danima. U Lici, gdje su se vodile stalne borbe, Zene su vr.Sile ku· rirsku sluzbu, bile su kuharice po odredima i jedinicama, sakrivale su hranu u zemunice, vukle u grmlje ostatke sa zgariSta, koji su, kad bi se vojska ponovo vra· tila, opet n1ogli koristiti. Koliko je bilo djevojaka, koje su svu svo· ju djevojacku opremu odnosile u partizanske bolnice i cepale je za zavoje, koliko jc Zena iznosilo iz svojih kuca i zadnji komadic hrane i zadnju krpicu odjece. J ednom rijeCju, Zene su proizvodile odjeCu i hranu za narodnooslobodilacku vojsku. Pred Prvu zemaljsku konfereciju AFZ-a na stotine odbora ra- 94 dilo je po selima. Odbori AFz-a bili su Cvrsta politiCka tijela na terenu, na koja smo se mogli oslanjati i kad se radilo o najteZim zadacima. PolitiCka svijest velikog broja icna bila je na takvoj visini, da nas je to upravo zadivljavalo. I pod kiSom kursuma, one su znale pobirati ljetinu i otimati hranu ncprijatelju. Ni· Sta ih u tome nije moglo sprijeciti. A sto tek da se kaze o herojskoj borbi Zena-boraca i njihovom drZanju po zatvorima. SjcCam se jedne drugarice iz VaSana. Cetnici su kod nje naSli na.Su zastavu. Ona se s njima borila i nije im je htjela dati, a kad jc vicljela cla je ne n1oZe spasiti, bacila ju je u rijeku pod led, sanlo da Cetnici ne pogaze zastavu. Velike su l\rtvc podnijele i delegatkinje Prve zemaljske konfercncije AF:Z>a, koju smo odrlali koncem 1942. godine u Petrovcu. Probijale su se kroz neoslobodeni i poluoslobodeni teritorij, danima i tjednima, ali su stigle na konfcrenciju. Tu su prisustvovale i dvije studentice Beogradskog univerziteta, obe invalidi bez nogu, koje su ranjene kao borci Prve proleterske brigade. Nikakav referat nije mogao obuhvatiti ogromnu aktivnost Zena, koju su razvile u sviln krajevima zemlje. Dojam koji je na sve ostavila diskusija delegatkinja sa terena, bio je snaZan. I sam drug Tito, koji je prisustvovao konferenciji, bio je imprcsioniran naSim rezultatima. Ali pred nama su bili jos veliki i te.Ski zadaci. Jer i pored ogromne aktivnasti, koju srno veC bile pokazalc, znale smo koliko je na- Sa Zena, bez svoje krivnje, duga vremcna bila manje cijenjena u druStvu i da se ti tragavi teSko briSu. Bilo nan1 je paznato i to koliko ima nepisrnenih Zena, ko~ je uprkas svaje poZrtvovnosti i rijeSenosti da se bore ne mogu uCiniti sve Sto je hila potrebno u tim danima. U tom pravcu trebalo je da se razvija rad Centralnog odbora AFZ>a, koji je izabran na Prvoj zemaljskoj konfcrenciji. Taj rad nije bio lak. Ali svakim danom, Zene su se sve viSe i viSe politiCki uzdizale. AFZ je postao rnasavna organizacija i na oslobodenom i na neoslobodenom teritoriju. Obilazed teren i odrZavajuCi sastanke, vidjela sam prizare koje neCu nikad zaboraviti. Na sastancima Afz.a istupale su i majke ko· je su u naSoj barbi izgubile po dva, tri sina. Umjesta suza, one su davale rijeC, cla Ce se joS predanije boriti za oslobo<lenje zemlje i da Ce i daljc prinositi svc Zrtve. SMRT OKUPATORU, CETNICIMA I USTASAMAl 2.IVJELO JEDINSTVO SRPSKIH I HRVATSKIH I SVIH SLAVENSKIH Z.ENA! ZIVIO ANTIF'ASISTICKI FRONT 2ENA! Kala Pejnovic Cetrdeset godina Zbornik seCanja aktivista jugoslovcnskog rc:\'olu· cionarnog radniCkog pokreta 1941 -1945, br. 7, Kultura, Beograd, str. 116, 117. Isto: Komunist od 8. XII 1961. >)Prva dri:avna konferencija AF2«, v Bosanskem Petrovcu pred 19 leti. 1 BILA SAM VIJEC:NIK PRVOG ZASJEDANJA AVNOJ-a Obavijcst da sam prccllozcna za delegata i vijcCnika Prvog zasjedanja AVNOJ-a zatckao Inc je u selu SalamuniCu kraj Korenice gdje sam upravo sa Jelom BiCaniC priprcmala Clanak za list J>Zena u barbi(( 1• U to vrijcmc bila sam Clan OkuZnog kmniteta KPH za Liku i predsjcdnica OkruZnag adbara AFZ za Liku. BaS smo pisalc Clanak, kad dade kurir i reCe mi da admah dodc1n u Stab grupe, jer me neko hitno zave telcfonmn. Zurnim korakom po· Sla sam tama. Onaka zadihana uzela sam sluSalicu. Sa drugag kraja Zice javio se drug Vlada BakariC, komesar Glavnag Staba Hrvatske. Glavni Stab se u to vri· jeme nalazio, takode, u Lici. SaopCio mi je da sam predloZena za clclegata, i da se dobra sprernirn za put u BihaC gdje Ce se oddati Prvo zasjcdanje AVNOJ-a. Pored toga, napomenuo mi je cla su me u CK KPH predloiili i za vijeCnika. Spustila sam sluSalicu i poCela razmiSljati: zasjedanje, poziv, Bihac, vijecnik. Mo· ram priznati cia me obavjcStcnje veoma prijatno uzbudilo i iznenadila. Do tada nisam ni znala da se priprema Zasjcdanje AVNOJ-a, a jos manje da neko od predstavnika Like treba da mu prisustvuje. Odmah san1 se spremila i poSla na put. Iz Salamunica posla sam preko Korenice i Prijcboja u Licko Pe- trovo Sclo. Put je bio dosta teZak. Ponegdje sam se vazila seljackim kolima. U Lickom Petrovonl Selu naSla sam druga Vladu Bakarica i s njim posla dalje automobilon1 u BihaC. Grad na Uni bio je vrlo Ziv. Ve· liki braj vijeCnika veC je stigaa. Narod, a naroCito partizani i omladina, kao da su se stalna nalazili na ulicama. Kraz mnoStvo svijeta jedva su se prabijali kamiani i autabusi. Trgovine atvorene. Pijace rade. PoslastiCarnice pune. Magla se poncSto i kupiti. Svc jc to na menc snaZna uticalo. Ovakav izglcd oslobodenog BihaCa i n1oji prvi utisci bili su mi jaS jedna potvrda naSe snage i velicine. Slobodni Bihac u porectenju s osirornaSenom 1 lscrpljenmn Likorn, izgledao je zaista veliCanstveno. Smjcstila sam se u hatelu »Bosni«. Ovdjc su se vcC nalazili vijeCnici iz ostalih krajeva naSe zemlje. Razgovarala se o raznim dogadajima, o pabjedama Narodno·oslobodilacke vojske, o situaciji u pojedinim krajevima; raspitivala sam se za znance, prijatclje, i mnogo diskutirala o predstojeCem zasjedanju i o njegovom znaCaju. Iako sam jedva kaga poznavala. osjeCala sam se kao da san1 daSla u familiju, prijatcljima. Prije Zasjedanja susrela sam i drugave MoSu Pijade, Simu MiloSeviCa i Vesu MasleSu. Sima MiloSeviC rni je posveCivao veliku paZnju. Stalna se brinuo da se sto bolje osjecam mcdu ostalim delegatima i vijeCnicima, jer sam bila jeclina Zena vijeCnik. Njegova paznja me je dirnula. Takav je on bia Cavjek: blag, pa:Zljiv, prijaz:::m i veama asjcCajan. Zaista je bio divan Covjek. Na zasjedanju sam prvi puta vidjela druga Tita. UCinia mi se veoma mlad i blag. Dugo sam ga pasmatrala da bih mu Sta bolje upam til a lik. Njegov izgled i staloZcnost u nastupu odavali su snagu i sigurnost. Svojam prisutnoSCu, prosta je ispunio dvoranu. Svi smo bili neapisiva raspoloZeni i ponosni: zbog Tita, zbog uspjeha iznesenih na Zasjedanju. Na pocetku Zasjedanja dr Ivan Ribar pozvaa nas je da minutom Cutanja odamo paStu palim dru· garicama i drugovima. Poslije pozdravne rijeC.i izabrano je radno predsjedniStvo u kaje sam i ja uSia. Za sve vrijeme Zasjedanja nalazila sam se za presjedniCkim stolom. Zasjedanje, referati, po· zdravi, telegrami, diskusija, odluke i rezoluccje ... To jc bio dmgarski clogavor vijeCnika za buduCi rad, veliCanstven clogovor, dostojan njcgovog historijskog rnjesta. Sve je teklo ne moZe biti bolje. Osjecali smo se potpuno spremni da joS odluCnije nastavin1a borbu za konaCno oslabadcnje. Poslije Zasjedanja vijeCnici su se poCeli razilaziti. Trebala se vratiti u svoju jedinicu, Stab, odbor, selo, komitet i nastaviti aktivnost. Pristupilo se odmah sprovodenju odluka. Snazan polet najprije se osjetio u Bihacu i njcgovoj najblizoj okolini. OdrZavani su zborovi po selima, paCcla su da se izdaju pismena uputstva. Kulturne priredbe i predavanja odrZavani su svako veCe. Svakodnevno stiZu novi i 95 �novi dobrovoljci. Prolaze jedinice. Do cluboko u noc racli sc u Vs i u CK. Ovaj grad, duboko u srcu Jugoslavije, bio je centar parti~ zanske dr.lave i osigurao sebi ea. sno mjesto u naSoj najnovijoj historiji. Zadrlala sam se poslije Zasjeda· nja 5-6 dana u BihaCu. Bila sam stalno ll kontaktu sa clanovima CK i Vs. U to vrijemc dosla je i clclegacija Antifasistickog fronta zena Like kod c!ruga Tita. J a sam joj se prikljuCila u BihaCu. Uskoro su nas prhnili drugovi Tito i Marko. NajviSi rukovoclioci naSe rcvolucije interesirali su se o prilikama u Lici, o organizaciji :lena i o njenom radu u narodnow oslobodilackom pokretu. Obavijestile smo ih o svemu. Cak smo im ispricale kako su bile jednog muSkarca osudile na smrt zato Sto je tukao svoju Zenu. Presuda ni· je izvrScna jer se Cekalo na mi· sljenje rukovodstva (Kate PejnoviC i Jcle BiCaniC). Bilo jc mnogo Sale i smijeha na raCun prcsude. Naravno, prcsuda nijc izvrSena. Drugovi Tito i Rankovic salili su se na moj raCun i zadirkivali me kako sam to vaspitala :Zene kojc nisu umalo ubile Covjcka - za »SitnicU<t, za batinjanjc }>vlastite« Zene. Nakon tih razgovora vratila sam se u Liku istiln putcn1 kuda sam doSla. Odmah smo po selima oslo· bodene teritorijc poceli objasnjavati znacaj Zasjeclanja AVNOJ-a kao vrhovnog predstavniCkog ti· jela, i tadasnju ratnu situaciju. Odriali smo zborove u selima Mekinjarima, Krbavici, Trnovcu, Turjanskom, Visucu kod Udbine, SalamuniCu, BuniCu i u drugim. 96 Interesiranje naroda bilo je ve~ liko. Nebrojeno puta smo morali da objasnjavamo sta je to AVNOJ, njegov znaCaj, odluke i da· lekoseZni smisao tog skupa. J eclnog dana 1942. goc!ine drugarica Anka Bcrus obavijestila me je da Ce se uskoro odr:Zati Prva zcmaljska konfercncija AF:Z-a i da sam prcdlo:l:ena za delegata. Ubrzo sam dobila poziv za tu konferenciju. Delegati su birani na opCinskim, kotarskim i okruZ· nim konferencijama. Ne sjeCam se koliko jc Zena-delegata izabrano iz Like, ali mislim da nas je bilo oko dvadesetak. Cim su se liCki delegati za Konferenciju AFZ sakupili, krenuli smo istim putem kucla se iS!o i na Zasjeclanje AVNOJ-a. Iz Bihaca smo se prebacili autobusom u Bosanski Petrovac, gdje je Konferencija i odr:Zana. Na njoj sam izabrana za prvu predsjednicu AF:Z-a Jugoslavije. Krajem decembra 1942. godine, kao predsjcdnica AF:Z-a Jugoslavijc, poSla sam iz Petrovca u Bi· hac cia pozclravim delegate Prvog kongresa USAQJ.a2• Kongres je odr:Zan u istoj zgradi gdje je odrzano i Prvo zasjcdanje AVNOJ-a. Na njemu je bila omladina iz svih krajeva nase zemlje. Omladinci i omladinke probijali su se s tcSkom mukom, a neki su Cak prcvalili i po nekoliko stotina kilometara da bi stigli na svoj kongres. Bilo ih je iz ncoslobodenih gradova i sa neoslobodene terito· rije. Kongres je bio velicanstven. Govaria je i drug Tito. Njegov dolazak u salu docekala jc bura omladinskog odusevljenja koje se nije stisalo nekoliko minuta. Imponirao je stav i diskusija omladine, njena odlucnost, ucesce i hcrojstvo u borbi, doprinos bratstvu i jcdinstvu. Omladina je svestrano proanalizirala svoju aktivnost i dogovorila se za svoj buduCi rad. Ja sam u svom pozdravnom govoru ukazala na doprinos omladine naSoj borbi, na njen rad u Sirenju bratstva i jedinstva i na njenu suradnju s organizaci· jama AFZ:-a. Zaista, Prvi kongres naSe omladine bio je joS jedan krupan prilog narodnoosloboclilackoj borbi. On je bio snazan podsticaj za mobilizaciju joS vcCeg broja omladine i impuls za herojstva mladih u na.Soj rcvoluciji Ciji je doprinos bio ogroman. ' Kata Pejnovic OkruZni odbor AFZ za Liku izdao jc prvi broj lista Zetla u borbi, 8. marta 1942. List je umnoZavan na Sapirografu u Trnovcu, korcniCki kotar. Redakcija se trudi1a da list izlazi mjcscCno. Rasturan je u Lid, Gorskom kotaru, Primorju i na Kordunu. Jedan od urcdnika bila je i Kata PejnoviC. ~ Ujcdinjcni savcz antifaSistiCke omladinc Jugoslavije. Bihacka republika: 4. XI 1942-29. I 1943, prva knjiga, zbomik clanaka, 1965, Muzej Pounja i AVNOJ-a u Bihacu, 1965, str. 271-273. 1 PREDAVANJE KATE PEJNOVIC I JELE CUK POVODOM PROSLAVE 8. MARTA 1943. U LICI :Zena davno prije i za vrijeme Jugoslavije, zajedno sa svojom bra· Com, drugovima, oCevima i sino· vima, snasala je duplo ropstvo, radcla je isto kao i muskarac, bila u tvornici, na polju iii rna gdje bilo, jos vise u kuci oko djeteta i drugo. No njen rad je duplo manje placen i jos podcjenjivan, a samo zato Sto je :Zena. Pored svega njenog velikog rada, izgledalo je da je zena od rodenja pa do smrti, kao po nekom udesu iii nuZdi, ovisila o roditew ljima iii muZu, srnatrana je kao neka suviSna briga iii teret. Nije bilo rijetkih slucajeva, kada bi se rodilo zensko dijete, da se gundalo s osjeCajem tereta i ne· srece zbog toga. Prilikom udaje vodilo se raCuna o imovini, spremi Sto je nosi sa sobom i t. d., o svemu drugom, samo ne o stvarw nim osjeCajirna, o onome Sto bi trebalo. Jednom rijecju, trgovalo se pri tom poslu i izvlaCio se profit. Tko je kriv da vee stotine i stotine godina Zena Zivi u mraku i neznanju, a da ni dugo vremena nije bio jasan pravac kojim one trebaju da podu. K.rivica za rapski polozaj zene je protunarodno drustvo, koje se temeljilo na izrabljivanju i tlacenju, a najveca zrtva toga tlacenja bila je uvijek Zena. Kroz historiju su se Cesto pojavljivale naprednije zene i razni zenski pokreti, koji su nastojali da Zene izvuku iz njenog ropskog poloZaja. Ali svi ti pokreti nisu mogli imati nekog narocitog uspjeha, jer nisu shvatili uzroke toga ropstva, nisu znali na koji ga nacin treba rijesiti. Ti zenski pokreti smatrali su se da se borba zena sastoji u borbi protiv muSkaraca, jer su oni toboZe svemu krivi. Muskarci su opet svoj teski polozaj, nevolju i bijedu iskaljivali na zeni. A glavni krivac i uzrok bespravlja i muskarca i Zene bio jc najkrvavije ugu· Sivan od protunarodnih reZima, kojima je to bespravlje islo u korist. J edino je Komunisticka partija, od kada postoji, pravilno ocijenila polozaj zene i pokazala uzroke toga ropstva i put, kojim ona treba da pode, u borbu za svoje oslobodenje. I prije 30 godina, na medunarodnoj konferenciji zena u Baselu, 1912. godine, Zene Citavoga svijeta postavile su svoje zahtjevc za slobodu, te politicku i ekonomsku ravnopravnost i izabrale 8. mart kao medunarodni dan :lena, kao praznik borbene solidarnosti zena citavog svijeta. Taj dan je uzet kao uspomena na prve velike demonstracije, na kojima su ameriCke Zene tra:Zile ravnoprav· nost. Od tada pa na dalje, napredne zene citavog svijeta pocele su sve jasnije dizati svoj glas, posle su putem, koji im je pokazala Komunisticka partija, boreci se jos u prvom svjetskom ratu protiv rata, bijede i glacli, pa dalje preko demonstracija i strajkova za ekonomsko poboljsanje, te politicku slobodu i ravnopravnost Zene. Uza svu tu borbu Zena, ipak stalno se gledalo sa podcjenjivanjem na zenski pokret, podcjenjivao se pokret i stvarale se Citave teorije i iluzije, da Zena nije sposobna za nikakav rad izvan kuCe, a najmanje da se mijesa u politiku, i da je svaki pokret :lena bezuspjesan. Medutim kroz ovaj rat, Zene su dosle do svog pravog izrazaja, one su se uzdigle u gorostasne junakinje, koje se zajedno sa n1uSkarcima bore protiv faSis tiCke nernani, protiv starih okova i zajedno sa svojom vojskom i narodom grade novu zajednicu, novi svijet i svijetlu buduCnost. Protunarodni reZimi u bivSoj Ju. goslaviji nisu dali Zenama nikakva prava, za politiku nije smjela znati zena, dok su ti vajni politiCari na drugoj strani pripremali porobljavanje zemlje, pripremanje na klaonicu, na koju bi vodili za svoje interese i djecu, koje su majke sa tolikom mukom odgajale. Za tu i takovu politiku nisu smjele znati Zene, ni· su smjele znati lavice, koje bi se digle na nemilosrdnu borbu u oclbranu svoiih mladih. DoSlo je porobljavanje naSe zemlje, do koje je dovela njihova politika, nastalo je klanje i ubi· janje. Iz pocetka je to islo potajno, !judi su nestajali, a povorke srpskih zena izoblicene od straha i sumnje u najgore i najcrnje, stajale su pred ustaskim stanom i fasistickim komandama traZeCi odgovor na svoja pita· nja: >>Gdje su?<c 97 �Poslije je nastalo rnasovno klanje ne zavili u crno, mnoge rnajke ostale bez djece, rnnoga djeca ostala bez roditelja. Eto, to je njihova politika, koja je progutala tolike narodne sinove, koja Malu nevinu djccu su pred oCi~ rna roditelja na noZ naticali i je koStala toliko Zrtava. rnaljern ubijali. Nije rijedak slu- Medutim kroz skoro tri godine caj bio da su rnajke poput lavica borbe naroda za slobodu, narod skakale na krvnike, zubima ih je, predvoden svojom Komuniklale i borile se do posljednjeg stickom partijorn, poceo voditi i daha. Nema dovoljno rijeci da izgradio je svoju narodnu, istin· se opiSu te strahote. Desilo se sku politiku. Kroz tu tesku i nanovo u historiji svijeta, najpod~ pornu borbu, patnje, Zrtve i stra· lije od najpodlijega, najsramnije danja i zena je postala jednakood najsramnijega, da su masov- pravni Cinilac u druStvu, pa i u no ubijali nevine Zene, starce i politici. Narod je skupo placao djecu. Eto do cega je dovela iz- svoje iskustvo i dosao do saznadajnicka vlada sa kraljern na ce- nja, da nitko drugi ne rnoze volu i njihova politika. I sva pomoc, diti narodnu politiku, nego sam koju je ta vlada iz Londona pru- narod. I suviSe je suza proliveno, zala, kroz ove strahote bila je mnoga su majCina srca zakrvari· parola ))Cekajte«. No Cekati se Ia, i suviSe su zene prepatile, dok nije moglo. Na poziv Komuni- su dosle do saznanja, da nitko sticke partije narod se je digao drugi nema prava i ne smije go· u borbu, digle su se u borbu i spodariti sudbinom njihove djezene. Izdajnicka vlada upotre- ce i njih, ncgo one, sa svojim na· bljuje sada drugu taktiku, orga- radom, sa svojim najboljim, najnizira DraZine bande, koje sada najprednijim sinovima i kCerima kolju hrvatsku djecu i hrvatske i svojorn vojskom. zene. Pored rnnogih primjera tko No ipak se postavlja pitanje, sta jos ne zna za strasni pokolj 170 ocekuje zena od ove borbe, i kahrvatskih Zena i djece u Gatu u kva su prava, koja ona tra2i? Sta Dalmaciji, koje su pale zrtvom znaci oslobodenje zene? cetnickih zlikovaca. No ni te zrt- 1. Ocekuju punu politicku slobove nisu bile dovoljne. Izdajnicka du, kao ternelj ravnopravnosti i vlada i kralj idu dalje, sve te potpune slobode zene. :l:ene ne bande se povezuju: Cetnici, usta- 1nogu dozvoliti, da se ponovi stase, Macekovi agenti, Rupnik pod ra patnja i rnuka, da se ponove pokroviteljstvom vlade i kralja, nova krvoproliCa i ratovi. Kasno organizirajuCi rat - protiv ko- je bilo zenama Njemacke u ovom ga? Ne protiv okupatora, nego, ratu lijegati na tracnice, kad su zajedno sa okupatororn protiv im odvezeni sinovi u sigurnu naroda, koji se digao u borbu za smrt na Istocni front. Kasno je svoj Zivot i za svoju slobodu. bilo talijanskim rnajkama traziti, Eto, to je pravo lice njihove poli- da se povrate njihovi sinovi, kad tike, zbog koje su oni mnoge Ze- su vee posla ti na klaonicu za tui ubijanje, a na stratiSta odvodili su malu djecu, zajedno sa njihovim majkama. 98 de interese, da ubijaju i budu ubijeni. Kasno je bilo srpskim i hrvatskim majkama traZiti i proklinjati ustaSe, Cetnike, Nijemce i druge, da im kazu gdje su im njihovi sinovi, oCevi, muzevi, proklinjati i suze liti, kad njih nije vise bilo. Zar dozvoliti da se ikada viSe ovo povrati? Zar maZe tko da kaZe jo.S, da za Zenu nije politika? Zcna nije viSe automat ni rnaSina da rada djecu, a drugi da ih baca na svjetske klaonice i gdje to zatreba. Zena je postala svijesna i ona Ce uzgajati svoju djecu, ali baviti se politikom i zajedno sa svojim narodorn i vojskom, odlucivati ce o sudbini svoje djece i starati se o izgradnji za daljnji razvitak sve ljepse i sretnije buducnosti. Vee danas vidirno zene u AVNOJ-u i ZAVNOH-u, u najvisim narodnim predstavnistvirna, u NOOima gdje one zajedno sa svo· jim narodom i vojskorn cuvaju tekovine dosadasnje borbe i stvaraju novu buducnost. Lijepo je rekla jedna zena iz Smiljana, koja je izgubila tri sina u NOB »i krv rnoje djece bi me proklela kada bi sjela skrstenih ruku i ne bi se i dalje borila i cuvala ono, za Sto su moja djeca i Zivot dala«. Tko kaze da to nije politika, kada zene postavljaju pitanja: »Sta je sa drugim frontom, napreduje li Crv. armija ?cc, iii kad uzvikuju: »Ne Cerna izdajniCku vladu i kralja, hocerno federativnu Jugoslavijucc, »Zivio drug Titocc itd. Tko moze da kate danas, sta ce politika Zenama! 2. :l:ena se bori kroz NOB i za puna ekonornska i socijalna pra- va. Zasto da se njen rad podcjenjuje, za.Sto da radnice za isti rad dobivaju duplo manju nadnicu, zaSto da seljanke, pored tolikog njihovog rada ovise o roditeljima i muZu, zaSto cia se prilikom udaje trguje i spekulira i poigrava sa njenom sudbinom. Zena je sposobna cia isto radi kao i mu· Skarac, pa joS i viSe, i treba da joj se taj rad i prizna. Sarno preko ekonornske slobocle mogu se izbjeCi razne braCne razmirice i nesreCe, samo preko ekonomske slobode, vodeCi raCuna same o osjeCajima, moZe se stvoriti sre· tan brak, a onda i sretan Zivot, i Z.ene i muSkarca. 3. Zena je sposobna ne sarno da radi, veC i da uCi i nauCi isto kao muskarac. Pored tolikih skola, koje su postojale, Zene su ipak ostajale nepismene, nije im se posveCivala paZnja i onemoguCavalo se da se :Zene i kulturno ra· zvijaju, iako su imale sposobnost. Kroz teske dane NOB, od dojuCe nepismenil1 Zena, razvili su se divni rukovodioci, koji ni malo ne zaostaju iza rnuskaraca. Do juce nepisrnene zene piSu danas clanke, pjesme, glume itd. 4. Zena se bori i za svoj zdravstveni poloZaj, na koji se do sada malo ili nikako nije pazilo. Poznato je da su Zene, za vrijeme trudnoCe, izbacivane sa posla i bacane na ulicu bez kruha, dok su seljanke radile najgrublje po· slave do kraja poroda, da se morale ustajati drugi dan iza poroda, a o lijeCniCkoj pomoCi i porodiliStima da se i ne govori. Take se postupalo sa anima koje su stvarale novi svijet, a o djeci, koja su se rodila, pogotovo se nije vodila briga, i nitko se nije brinuo osim majke. Medutim posli- je 20 godina, kada je od toga djeteta stvoren covjek, pod najtcZim uslovima i brigom roditeljskom, majke nisu viSe bile gospodar svoje djece, nego su s njima gospodarili drugi, gonili ih na klaonicu, ratove itd. U SSSR-u jedino je rijeseno to pitanje sa Citavom mreZom besplatnih porodiliSta i lijecnicke pomoc'i, djecjim jaslama, vrtovima, te pravom plaCenog odmora Zeni za vrijeme trudnoC:e. To je Cak u SSSR·u i ustavom zagarantirano. Nikome se u SSSR-u ne posvecuje tolika paznja i briga kao majci i djetetu. Znaju to na hiljade naSih Zena i one se za to i bore. Govori se o ravnopravnosti, Citave teorije o tome priCaju, neprijatelji zloupotrebljavaju i igraju se sa tom rjeCju, praveCi razne avanturistiCke planove o nekom diktatorstvu Zene, prostitu::ranju, slobodnoj ljubavi i t. d. Sta je ravnopravnost i Sloboda Zene? To je ostvarenje gore navedenih tocaka, koje ce zenu uzdignuti na visinu, na kojoj nikad nije bila, na visinu Zene Covjeka, najsretnije majke, najbolje drugarice, najrnoralnije zene. Ostvarenje ovoga ne samo da ne ide na Stetu rnuSkarca, nego u korist ne same muSkarca, nego i Citave zajednice i druStva. Zene saCinjavaju polovinu naroda, i ne voditi o toj polovini racuna, nego zapostavljati njihovu slobodu i ravnopravnost znaCi ne ostvariti punu demokraciju druStvene zajed.nice. Kroz NOB :lena je prokrCila sebi put i posla putem, koji joj je jedini osvijetlila Komunisticka partija. Zato danas Zene Cvrsto stoje uz KomunistiCku partiju, i nema toga, tko ih maZe odvojiti od nje i od puta, kojim su one posle i borbe, kojorn je posao sav naS narod. SMRT FASIZMU - SLOBODA NARODUI Kata P. i lela 1 c.1 Kata PejnoviC i Jcla Cuk Arhiv IHRPH - original teksta u cjelini Izvod: Zena u borbi, list Saveza :Zen- skih drustava Hrvatske, br. 3 1955, str. 3 Zene Hrvatske u NOB, I, Glavni odbor Saveza Zenskih druStava Hrvatske, Zagreb, 1955, Dok. 156, str. 243 (Stampano u cjelini bez kraCe- nja) 99 �NAs PUT ZA JAJCE NIJE BIO LAK Put nas za Jajce nije bas bio taka lak, bilo je i nevremena i teskih prelaza kroz okupiranu i poluokupiranu teritoriju. Kad smo dosli u Livno docekao nas je Dalmatinski korpus, kome je tamo bilo sjediste. Tamo su nas docekali, castili, okrijepili cajem, jelom i hranom i ugrijali smo se. Mogu reCi da je organizacija za smjestaj bila dobra. U Livnu smo morali da ostanemo nekoliko dana zbog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koje je odriano u Mrkonjic-Gradu. Onda smo krenuli u Jajce. Tu u Livnu Culi smo Zalosnu vijest, da je poginuo Lola Ribar. Na nas je to ostavilo jako tezak utisak. Bas to jutro zajedno smo razgovarali i izljubili se na polasku sa Lolom, i ubrzo, za k!·atko vrijeme, saznali smo da je poginuo. I to kakav dobar drug, rukovodilac omladine Jugoslavije, komunista. Nema onoga ko nije zalio za njim od drugova - i Tito i svi. U Jajcu organizacija je hila dobra i zasjedanje je pocelo. Jajce je bilo bombardovano viSe pula prije nego Sto smo doSLi, pa smo bili oprezni. 0 samom znacaju zasjedanja ja ne bib mnogo govorila; znaCajno je da je osnovana privremena vlada i da je zabranjen povratak staroj vladi i kralju u zemlju, a to je ono zbog Cega mi je srce najviSe raslo. Odluke koje su donesene, to je sve istorija zabilje~ zila. 0 tome ja ne bih ovdje govorila. 100 Poslije zasjedanja isli smo na sprovod Loli. Ne mogu da ne po· menem predsjednika Ribara, koji je bio predsjednik AVNOJ-a, i njegovo junaCko dr.Zanje na samom zasjedanju. On je zatra:Zio, kada je Cuo da je Lola poginuo, da Jurica dode na zasjedanje u Jajce. Onda mu je drug Tito morae reCi da je Jurica poginuo prije mjesec dana. On je imao toliko snage da je rukovodio citavo vrijeme zasjedanjem AVNOJ-a kao predsjedntk. J edino kada je dosla omladina, predstavnici Centralnog komiteta Narodne omladine, da pozdravi zasjedanje AVNOJ-a, onda se malo povukao, izi.Sao na zadnja vrata~ ali se ipak brzo vratio unutra. Sam sprovod je bio tuzan i Lolu su odvezli, ne znam taC:no u koje mjesto, jer su se bojali ako neprijatelj dode u Jajce da ce mu i kosti iskopati. Poslije smo bili u peCini kod Tita na prijemu i tamo smo se dosta zadriali. Tito nas je tamo Castio, razgovarao se sa svima nama, slikao se sa svim delegacijama Hrvatske, Slovenije, Srbije ... Mi smo se zatim vraCali natrag, htjeli smo ici istim putem kojim je dosla hrvatska i slovenacka delegacija, medutim kad smo dosli blizu Bugojna, dosla je vijest preko vojske da su se Svabe rasplinule oko Srba i prelaze ovamo za Bosnu. To je granica Bos~ ne odnosno Bosanska Krajina. U Bugojnu smo ostali jedan dan i morali smo se vratiti natrag za Jajce, a zatim preko Mrkonjic· Grada za Kljuc. Usput smo narodu govorili o zasjedanju i objas- njavali odluke koje su donesene uvijek vodio drugu politiku, imao Onda sam dosla u Bosansku Kra- na njemu. je namjeru drugu, a doSao je k jinu i tu sam se stvarno osjeCala kao da sam u Lici. NaiSla sam na Ja sam u to vrijeme bila predsjednica AF2:-a Jugoslavije. Na n1ene je ostavio snaZan utisak taj susret s narodmn - svuda su nas Castili li toplo -primali. Svuda se cula pjesma: »Kralju Petre, -necemo te amo, tvoja djela dobra nTi paznarno ... <t Bilo je to vcHko zadovoljstvo Cuti narod. Od Grmeca je trebalo iCi prema Baniji, ja sam tim putem veC ra~ nije dva pula prelazila, a prelaz nije bio jednostavan. Vee je veliki dio Banije bio osloboilen, osim Kostajnice, Dvora i Petrinje i nekih drugih centara. Sela su bila oslobodena. Na jednom prelazu, koji je bio veoma tezak, trebalo je preCi cestu, prugu i Unu, morali smo se prebaciti skelom iii camcem, a neprijatelj je bio oko jedan kilometar udaljen. Oni su driali jedno brdo, kotu svoju, a druga je bilo malo niZe i mi sad treba tu da predemo. Ja sam govorila da mi zastanema ondje gdje smo hili obavijeSteni o polo~ zaju neprijatelja, jer neprijatelj nije imao hrabrosti da se dugo zadrzi na jednom mjestu, posto je ovo Krajina, vojska, tu su partizani, heroji naSi, neCe oni lako omrknuti ovdje. Preko dana su usli u nekoliko sela i tamo harali i povukli se kad su vidjeli da ce brzo naC. Mcdu tim~ neki nisu stali na to stanoviSte i >komanda je pala da se ,mi vratima opct u neko drugo mjesto, cijeg se imena ne sjeCam. Tamo sma preno~ 6ili i sutradan smo presli. Magla bih i ovo reCi, sjeCam se dobra Magovca i on je bio izabran u Nacionalni komitet. On je nama. Mislio je da ce Macek do· ci, i da ce to drukcije ici, da nece Tito, vojska i Partija biti na celu ove zemlje, !judi koji krv liju, da nece svi narodi Jugoslavije biti pod jednom zastavom -bratstva i jedinstva. On 'Se jo-S uvijek nadao da Ce se vratiti Cet· nici, da Ce se vratiti kralj Petar, da ce se vratiti macekovci. Onda se on malo oko mene vrtia i pitao me o tome, ali se na vraga namjerio. Kad sam vidjela sta on hoce i kad smo presli u Baniju, ja sam mu govorila kaka je to strasno, i kad je vidio kako je tu, uplasio se da ne padne ustasama u ruke. Tu je pruga, tu je Una, tu je cesta, tu je neprijatelj, a mi moramo proCi, joS sam ja njega prestraSila; bio je straSljiv kao vrag. Tada smo presli u Baniju. Tu smo zanoCili u prvim banijskim selima. Tu nam je reCeno da neko ostane na Kordunu, neko na Baniji, a neko da se vraca u Liku, u razne krajeve, da se objasnjava Drugo zasjedanje. Ja sam imala zadatak da ostanem na Baniji i Kordunu. Medutim, na Banijc i Kordunu je bila ofanziva tako da nisam uspjela da se tamo prebacim. MaZe se reCi, Sto se tiCe Bosanske Krajine, da je to herojski narod. Ja sam tamo dosta radila i hila povezana i sa vo jskom, akruZnim kom.itetirna i radila sam na okupljanju zena. Kada sam otisla iz Like, bilo mi je zao sto sam ostavila Liku. Bilo mi je zao i da ostavim i moj Okruzni komitet. istu borbenost, na istu onu snagu vojske; organizacije niCu, razvija se narodna vlast, tako da sam Zivjela isto kao i u Lici. Kako je poznato, u Bosanskom Petrovcu je odriana Prva konferencija Zena Jugoslavije i ja sam tamo izabrana za predsjednicu. Jasno, da je to bio jedan veliki i odgovorni zadatak. Bojala sam se da tom zadatku necu mod da adgovarim, jer rad sa Zenama nije Iak. Tu se nailazi i na nepismenost. Ja sam imala sreCu utoliko sto sam stvarno bila masovik, okupljala oko sebe gdjegod sam mogla i postavljene zadatke izvrsavala. Teren moj je bio Bosanska Krajina, Kordun, Banija i Lika, Bjelovar i Cazma. Kad sam iSla po tim konferencijama, prelazi su hili jako teski, negdje sto bi rnagao da predeS za dva dana, moras da izgubiS 15 dana - nepri· jatelj spreci prolaz. Sjecam se narocito jedne konfe· rencije, oblasne, u Bosanskoj Krajini, a pamtim ih puna. Bilo je to 1944. godine iii 1943. Ta konferencija je bila na takvoj visini, taka sna:Zna! Koliko se :lena okupilo i u redovima vojske, i u pozadini na radu. Na toj konferenciji koja je odriana u Hasanima, prisustvovao je drug Duro Pucar Stari~ i astali drugovi. Mogu reci da su zene Jugoslavije dale svoj veliki udio u NOB-u, aktivno uCestvujuCi na svim sektorima Zivota - bareCi se u jedinicama iii radeCi u pozadini sve one teske i neophodne poslove koje je situacija nametala. Otuda je Partija od Centralnog komiteta Jugoslavije pa preko svih svojih organa, pasvetila tome naroCitu painju, shvativsi veliki znacaj ucesca zena u borbi i revoluciji. Nasa organizacija kao i ostale radile su na bratstvu i jedinstvu naroda; pod tom zastavom je vodena borba i pobjeda je postignuta. Mi smo ulagali ogromne napore u radu na neoslobodenom teritoriju. Stvarali smo odbore zena na neaslobadenim terenima, zatim odbore narodne vlasti, tu i tamo partijska jezgra u kojima su radile i djelovale zene, - sve je to mnogo doprinijelo zajednickoj borbi i pobjedi. Da ne govorimo o sakupljanju sanitetskog materijala i oruija, robe, hrane itd. Rad na neoslobodenom terenu nije bio lak i tamo smo slali najbolje i najaktivnije omladinke i zene. Mi smo tu izgubili dosta kadra, na primjer predsjednika omladine za Liku, iz Otocackog kotara. Ti su zadaci bili teski, a bilo je sve cinjeno za pobjedu. Pejnovic, Kata Taka je rodeua nova Jugoslavija, Kultura, Beograd, 1963, str. 62-65 101 �GOVOR KATE PEJNOVIC NA Ill ZASJEDANJU ANTIFAsiSTicKOG VIJECA NARODNOG OSLOBODENJA HRVATSKE Franjo Mraz, U selu 102 KATA PEJNOVIC: Drugovi! Hrvatski sabore! Drago mi je da mogu na ovoj historijskoj sjednici kazati par rijeci. NaSe junaCke Zene Jugoslavije pokazale su da nisu pognule Siju pred fasistima. Kada je KomunistiCka partija pozvala narod na ustanak, one su se digle poput lavica. Kada su faSistiCke zvijeri, svabe, ustase i Talijani poceli da unistavaju njihovu djecu i njih same, one nisu ni 1n:nute Cekale, nego su na poziv KomunistiC:ke partije zajedno sa svojim naroclom stupile u redove Narodnooslobodilacke fronte i vee tri godine sc nalaze u borbi s puskom u ruci ili rade u pozadini pomaZuCi svoju vojsku. One nose hranu na frontu, sakupljaju sve sto je potrebno i pomaiu vojsku na sve nacine. (PI j e s a k.) DrugovU HoCu da naglasim da su u Hrvatskoj najviSe stradale srpske majke. U Hrvatskoj je prijetila opasnost istrebljenja Srba. Ustaske zvijeri pocele su da istrebljuju srpski narod. Kada je najveca opasnost prijetila nasem narodu i kada su ustaSke zvijeri punili jame na Velebitu i sirom nase zemlje ljesinama poklanih !judi, izdajnicka vlada iz Londona porucivala je da cekamo, iako nije bilo do cekanja. Otvoreno da kazem, stara Jugoslavija bila je tamnica naroda, a naroCito nas Zena. Danas na.Se Zene rade u svim arganizacijama, a naraCito u svajaj organizaciji AntifaSistiCkoj fronti zena, koja broji stotine hiljada Zena, kaje su se uzdigle i politicki i vojnicki i koje se nalaze na duZ.nastima paCev od mjesnih organa vlasti pa do Nacionalnog komiteta. ZahvaljujuCi nasoj slavnoj junackoj Partiji, koja je otvorila put nasim zenama, ni,kada ih viSe ne Ce ugnjetavati nikakovi pratunarodni reZimi i izdajnici, koji su i doveli naS narod do ovoga. (P 1 j c s a k.) Drugavi i drugarice! Govorim to zato, Sto veC tri godine rata ani stalno raspiruju mr:Znju izmectu srpskog i hrvatskog naroda. :Zelim da kaZem, da su naSe Zene zajedno sa slavnam Narodno-oslobodilackom vojskom i partizanskim odredima mnogo pridonijele u stvaranju jedinstva srpskog i hrvatskog naroda. Nisu naSc srpske zene mrzilc zbog ustasa hrvatske zene. One su znale razlikovati ustase od postenog hrvatskog naroda i pozvale su hrvatske zene u borbu pa su se one i odazvale. Kasnije su uz hrvatske i muslimanske majke prolile mnogo suza zbog zvjerstava Cetnika i agenata akupatora. Drugovi i drugarice! Ja.S nisu prosla stradanja od njemackog faSizma i njegovih slugu, ustaSa i cetnika. Oni danas vide da stoje pod udarcima Crvene armije, pod udarcima nase Narodno-oslobodilacke vojske, nasih saveznika, da stoje pred smrtnom opasnoSCu. Zato danas gdjegod mogu upadaju u nasa sela, ubijaju nas narod, bacaju djecu u vatru, siluju naSe Zene. I danas naS narod ima puna pravo da trazi, jer vodi borbu tri godine, da se otvori druga fronta od strane saveznika, da se na taj naCin skrati rat i smanje bezbrojne zrtve. (Burn i pI j es a k.) Drugovi! Borba i junastvo a i stradanja naSih naroda kroz tri godine teskog i krvavog ali slavnag rata i svi uspjesi naSe junaCke vojske i naroda u pozadini, koji je Cvrsto organiziran u Narodno-oslobodilackoj fronti, dobili su najsvjetliju krunu na II. zasjedanju AVNOJ-a. Nitka nije bio sretniji od naSih naroda na oslodenom i na neoslobodenom teritoriju, kada se saznalo za oclluke II. zasjedanja AVNOJ-a. Ja, drugovi, mogu punim pravom da kazem, da stotine i stotine hiljada rascviljenih majki i rascviljenih srdaca ni.Sta nije moglo umiriti. da niSta nije moglo taka zalijeciti njihove rane kao odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i osnivanje Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije. Zato nasi narodi, ispaceni narodi Jugoslavije i sve naSe Zene punim pravom traZe priznanje naseg Naciunalnog komiteta~ naSe prave istinske vlade. Ja bih time zavr5ila. Da kliknemo: :Zivjela Antifasisticka fronta zena! (z i v j e I a!) Zivjela slobodna federativna Jugoslavija! (:1: i v j e 1a!) Smrt njemackim okupatorima! (S m r t i m! PI j e sa k.) Pejnovic, Kata Tre6e zasjedatzje AntifaSistiCkog vijeCa narodnog oslobode11ja Hrvatske (8-9. svibnja 1944), Zagreb, 1950, str. 33-34 103 �PISMO KATE PEJNOVIC OKRUZ:NOM KOMITETU K. P. H-a KORDUNA Dragi drugovi, ja sam stigla zdravo u Liku, te vam se jav/jam sa par rijeci. te/ila bi da mi javite, kako je proslo savjetovanje O.A.F.t., jeli uspjelo iii nije. Ako je uspje/o, nastojte da se sad, sto brze odrze kotarska savjetovanja, da se taj rad pokrene i zatalasaju sve mase Z.ena kroz org-ju AFt, u J.N.O.F., to ce drugovi mnogo znaCiti za opceniti rad kod vas, posto danas mi imamo, najveci broj, kako u ostalim krajevima, tako i na Kordunu zenskog svijeta u pozadini. Radite cvrsto na tome da se taj rad pokrene i da se zene zatalasaju, te zainteresuju za resavanje svih problema koji stoje pred nama. Treba pokrenuti zene, da idu na svaki sastmzak J.N.O.F., gdje se proucavaju odluke II. zasjedanja A.V.N.O.J i III zasjedanje Z.A.V.N.O.H, da one sa punim ucescem mogu da ucestvuju u izgradnji nase nove Federativne drzave. To drugovi sve ovisi od vas, partija nasa svagdje /reba da punom snagom pomogne rad svih antifasistickih org-a, to je drugovi glavni rae/ nase partije. Pozabavite se vise sa proucavanjem cirkularnog pisma C.K.K.P.J po pitanju AFt te dajte puno uputstva po tome K. Komitetima, isto tako i sa ostalom stampom u vezi stim. Kako inace dmgovi? cujem da se dezerteri vracaju natrag u svoje jedinice. Kada je vojnicka i politicka situacija za nas odlicna, zato treba da u masama sve objasnimo, da nemaju narodni neprijatelji svog paklenog uticaja na nas narod. Sta bi oni radili, da su njihove prilike ovakve, i ako je u usta!iko-cetnickim redovima nastala velika demoralizacija, oni u narod idu sa svojom propagandom i td. Pisite mi drugovi, ja ono vreme dok sam kod vas hila, pricali smo o svemu, zelila bi i dalje da imamo pismene veze, dok se opet ne sastmzemo. Pozdravi te mi sve drugove i drugarice u va5oj kuci. Kako si ti druze Ivo? pa Mane, Dusan i svi skupa pis te mi, znam da nije do piskaranja, ali ipak nije losa ni ta veza, ipak smo neko vreme zajedno hili neznam, jesam li vam se sto zamjerila, mozda sam hila kad i kruta, pa me nzozete po tome i kritikovati tl pismu. Primite kom pozdrav Kate Smrt njemackim okupatorima i njihovim pomagacima. Fakslmile prve stranice plsma Kate Pejnovlc OkruZnom komltetu K.P.H-a Korduna 104 105 �SEUAcKE ZENE GLASAT C:E ZA REPUBLIKU Htjela bih nakon velikog oslobo~ dilaCkog rata i pred izbore za Konstituantu da kaZem nekoliko rijeCi o seljaCkoj Zeni i o tome Sto smo n1i, borcCi se u oslobodi· laCkom ratu, izvojevale sa svojim narodom, i Sto za nas i za naSu buduCnost znaCe izbori za Konstituantu. Najprije Cu se dotaCi ropskog Z;ivota nas seljaCkih Zena prije rata. Sve smo mi ilnale teZak Zivot. Neprekidan i naporan rad pratio nas je iz dana u dan. NaSe Zuljevite ruke radile su zajedno s naSim muZ.evima, sinovima, braCom, sve poljske poslove: orale, sijale, kopale i spremale ljetinu, proizvodile hljcb i ostalu hranu, dakle radile smo korisne poslove. Pored taka teSkog fiziC.kog racla koji je :lena snosila, govorilo se, da seljaCka Zena nije sposobna, nego sarno da Cuva kuCu i racli kucni posao. Ne treba joj ni osnovne skole, nije joj potrebno da zna Citati i pisati, ana je glupa, itd. NaSi najbliZi govorili su da je kuCni posao lagan, da ne oduzima mnogo vremena i da pored njega treba raditi poljskc poslove. SiromaSna i srednja seljanka morala je racliti i kucni i poljski posao. Kucni posao traZio je rnnogo vremena, trebalo je toviti svinje, musti krave, uzga· jati zivad, pored krpanja i pranja kuhati. Sve jc to seljacka ze- na rnorala trkom svr.Savati, narcCite preko ljeta, a ni zimi joj ni· je bilo lako - trebalo je plesti, tkati, itd. Uza sav teski rad ra- 106 dati i odgajati djecu i to bez lijecnicke pomoci. Zenu, koja je toliko toga stvarala, nazivali su glupom i potcjenjivali na svakom koraku. Pored svega njenog velikog rada izgledalo je, da je :lena ocl rodenja pa do smrti, po nekoj nuzdi, ovisila o roditeljima ili muZu i smatrana je kao neka suviSna briga i teret. Nije bio rijedak slucaj, kacl bi se rodilo Zensko dijete da se gundalo i primalo ga se kao teret. Tko je kriv, da je dugi niz godina Zena Zivjela u mraku i neznanju, i da joj clugo vremcna nije bio jasan pravac kojim mi trebamo da krecemo da bi se oslobodile. Krivicu za ropski polozaj Zene snose protunarodni reZimi, koji su se temeljili na izrabljivanju i tlacenju, a najveca zrtva tOga tlacenja bila je zena. Nismo imale nikakva prava, a najmanje cia ocllucujemo o sudbini svoga naroda. Kroz oslobodilacku borbu pored radnica i radnih intelektualki, seljaCka Zena se najmasovnije odazvala u borbu, rame uz rame sa svojim narodom izvojevala sva prava koja joj pripadaju. Pitala bih ja one koji su ogradivali zenu ocl svega, da li bi bilo potpunog ustanka da u njernu nisu uCestvovale i Zene? Da li bi bilo bratstva i jedinstva, da ga najsvesrdnije nisu sprovodile Zene? Da li bi bilo jedinstvo fronta i pozadine, da ga nisu ostvarile i zene? Svega toga ne bi bilo. I jos to nije sve. Mnoge ad nas su borci i borile su se na frontu, ili su ljekari, bolnicarke, politicke aktivistkinje, i taka boreci se ad prvog dana borbe uzivamo sva prava. Ta smo prava izvojevalc i ta narn prava niko ne maZe oduzeti. lzvojevale smo i pravo glasa, da biramo i da budemo birane, i ravnopravni smo Clanovi narodne vlasti i Cak u najviSim drZavnim organima. Punopravno smo sudjelovale kako ce se urcditi naSa sretnija zajcdnica Hrvata, Srba, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca i drugih gradana J ugoslavije. I seljaCka Zena u savezu sa Zenom radnicom i radnim intelektualkama kroz ovu natcovjeCansku borbu nauCila je mnogo i dosla do spoznaje tko su nam ncprijatelji, a tko prijatelji. Seljacka :lena ucila je kroz borbu Citati i pisati, kao i to kako i zaSto treba da se bavi politikom. Evo sto jedna ad mnogih piSe: »Drage drugarice, evo ja pod moje starije godine nauCila Citati i pisati u borbi, sto mi prije niko nije omoguCio, najsretnija sam kada znam napisati: dolje kralj i monarhija i da se viSe nikad ne povrate.<c Neka ne misle viSe ostaci reakcije u zemlji i van zemlje na celu sa kraljem i Macekom, da ce vise ikad moCi voditi zaplotnjacku izdajniCku rabotu nad naSim narodom, kao sto je to nekad bilo. Mi seljacke zene dosle smo do spoznajc otkud i s koje strane je seljaCka Zena hila rob, zaSto smo podnijele one strahote u 1941. godini. Eta, mi smo u Jedinstvenom frontu u zajednici s radnicirna i intelektualkama izvojevale sva prava. Tko maze jos i danas da kaze, da za seljacku zenu nije politika? Tko moZe danas da kaZe, da slobodna Zena maZe dozvoliti, da se ikad povrate stare rane i patnje Zene i naroda uopCe i da nastanu nova krvoproliCa i da Zcna ostane opet bez svojih najmilijih. Nikacl viScl Dockan je bilo i Srpkinjama i Hrvaticama traZiti njemaCke, Cetnicke, talijanske i ustaske komande, pitati gdje su im sinovi i braCa, kad njih viSe nije bilo. Zar dozvoliti cia se to ikad povrati? NeCe viSe Zcna da ju vade oni pokvareni ljudi, koji su nan1 tolike zla nanijcli i tolike majke u crno zavili. Mi smo danas najbudnije kome Cerna da damo svoj glas i 11-tog novembra izlazimo na izbore za Konstituantu, na kojirna Cerna okruniti sva naSa velika djela izvojevana u borbi. "Dat cemo svoj glas za TITA i Republiku.« oZIVJELA FEDERATIVNA •ZIVIO MARSAL TITO!~ JUGOSL\VIJA!« Ocllomak iz govora Kate Pejnovic na Radio Zagrcbu - objavljeno: lena tt borbi, list AF2 Hrvatske, br. 20, 1945, str. 4. GOVOR KATE PEJNOVIC NA RADIO PARIZU 29. novembar ostat Ce u istoriji svih naroda Jugoslavije kao najveCi praznik. Na taj dan 1943. godine u Jajcu pod zastitom Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije sastali su se izabrani predstavnici naroda Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Makedonije da ozakone krvlju iskovano bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije. Sastali su se da udarc temelje novoj demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Istorijske odluke na Drugom zasjedanju AntifaSistiCkog vijeCa Narodnog oslobodenja Jugoslavije, svi narodi Jugoslavije pozdravili su i docekali taj dan sa velikom radoscu. U odlukama o federativnonl uredenju narodi Jugoslavije vidjeli su garanciju svoje sopstvene sreCe. Drugo zasjedanje AVNOJ-a jos vise je dalo poleta narodhna Jugoslavije za odluCnu borbu protiv faSistiCkih okupatora i novi borci punili su redovc naroclnooslobodilacke vojske. Sest mjeseci poslije oslobodcnja cijele Jugoslavije, naSa privremena vlada odrlala je slobodne i tajne izbore, na kojima je lista Narodnog fronta, lista najveCeg nasega sina Marsala Tita, dobila ogromno povjerenje svih naroda Jugoslavije. Oko 85 posto glasalo je za prOgram Narodnog fronta. Na ovim izborirna izabrani su narodni poslanici. Poslanici sastaju se danas na Prvom zasjedanju Ustavotvorne skupstine J ugoslavije, da danesu istorijske odluke o konac- nom uredenju naSe drZave o Republici. Danas narocli Jugoslavije ponovno preZivljuju veliku raclost koju su osjecali 29. novembra 1943. gocline. Ali clanas mnogo veCu i snaZniju, jer se konaCno ostvaruju svi oni icleali radi kojih su nasi narodi poSli tako nesebicno u borbu protiv fasizma, clajuCi za danasnju sloboclu preko milijun i sest stotina hiljada zivota svojih najboljih sinova i kCeri. Danas, ja se nalazim na .rvlcdunarodnom kongresu Zena u Parizu kao delegat jugoslavenskih zcna. Kada sam poslije Drugog zasijedanja AVNOJ-a, na kome sam kao narodni poslanik iz Hrvatskc prisustvovala, prolazila s naSom vojskom kroz Bosansku Krajinu, Baniju i Kordun, narod, ko ji je Cuo za istorijske odluke u Jajcu, sa neopisivim oduSevljenjem su nas doCekivali i pozdravljali i darivali novim darovima. Na danaSnjem zasjedanju UstavotvonlC skupStine ne mogu prisustvovati kao izabrani poslanik Hrvatske, zbog odsustva. Ali ja znam, da narodi J ugoslavije i danas preZivljuju ogromnu radost, koju i ja i sve naSe delegatkinje delimo sa svim naSim narodima. Mi Zene J ugoslavije Cule smo na Medunarodnom kongresu Zena o borbi Zena protiv faSizrna u svim slobocloljubivim zemljama. NalazeCi se u prijateljskoj Francuskoj, mi smo osjetile ljubav i razumijevanja francuskih Zena za naSu zcmlju. Francuske Zene u borbi protiv faSizma uCestvovale su aktivno i isto kao i Zene Jugoslavije imale su kao primjer herojstvo sovjetskih Zena. Mi srno, 107 �nalazeCi se u Francuskoj, preko francuskih Zena osjetile radost francuskog naroda Sto se danas u Jugoslaviji ostvaruje prava, istinska demokracija, za koju su se narodi Jugoslavije, zajedno sa narodima Sovjetrs-kog Saveza Engleske, Amerike i drugih demokratskih zemalja toliko borili. :liVID 29. NOVEMBAR, VELIKI PRAZNIK SVIH NARODA JUGOSLAVIJE! ZIVJEL\ DEMOKRATSKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA! Gover je adrian u povodu skup.Stinskih izbora na kojima su se narodi Jugoslavije opredijelili za Republiku, 29. XI !945. a za vrijcme boravka Kate PcjnoviC u Parizu, kao Clana jugoslavenske delcgacije Zena na osnivaCkom kongresu Mednnarodne Demokratske Fedcracije 2ena. Govor je snimljen na gramofonsku ploCu i deSifriran. KATA PEJNOVIC 0 ZNAcENJU MEDUNARODNOG KONGRESA ZENA U petak uvece Kata Pejnovic, predstavnica Centralnog odbora AFz Jugoslavije na Medunarodnom kongresu Zena 1 u Parizu, odrlala je predavanje 0 znacaju kongresa i o utiscima s puta. Predavanje su odr:Zale i drugarica Mileva Rodic, predstavnica AFZ Bosne i Ancka Hafner, predstavnica slovenskih Zena. Kata Pejnovic nam je, izmedu ostalog, rekla: 108 Drage drugarice i drugovi, sestre i braCo! Pozdravljam vas u ime jugoslavenske delegacije koja je hila na kongresu u Parizu. Medunarodni kongres :lena antifaSistkinja imao je veliko znaCenje ne samo za Jugoslavenske, nego uopCe za sve Zcne svijcta. Na kongresu su sudjelovale :Zene iz 42 drZave. Zastupalo ih je 450 delegatkinja s memorandumima i 160 delegatkinja bez mcmorancluma, to jest bez prava glasa. Delegatkinje su bile predstavnice 400 milijuna Zena iz cijelog svijeta. Kongres je otvorila i prikazala njegovo znaCenjc Francuskinja Caton. gcntine -itd. Na zavr.Seth."U rada kongresa bile su ;predlo:lene rezolucije. U odnosu na prijeclloge i pi· tanja sto ih je kongrcs postavio, izabrane -su bile posebne komisije. Pao je i prijedlog za osnivanje Komiteta demokratske federacije :lena Citavog svijeta. U odbor su uSle i Cetiri Jugoslavenke: Mitra MitroviC, Vida TomSiC, Olga Milosevic, a za cetvrtu je zakljuceno da se predlozi u zemlji. zene su diskutirale vrlo Zivo, zahtijevale su jedinstvo i Cvrstu povezanost Zena cijelog svijeta, povezanost :lena s omladinom i povezanost s drugim organizacijama, Ona je bila izabrana za predsjed- posebno sa sindikatima - radi nicu kongresa. Prvi potprcdsjed- zajednicke borbe protiv ostataka nik hila je Anka Berus, ministar fasizma u svijetu. zene su zahti· financija federalne Hrvatske i Ni- jevale da se poboljsa njihov po· na Popova iz Sovjetskog Saveza. lol:aj. Primijetile smo, da narod Na kongresu su podnesena Cetiri u drugim zemljama, nakon tog referata. Oni se nisu odnosili na krvavog rata, Zivi vrlo te.Sko. Ta~ pojedine zemlje, nego su sadrza- ko je delegatkinja iz Grcke govovali u sebi prikaz borbe i rada rila da kod njih ima jos mnogo :lena svih zemalja. Jugoslavenka fasista koji zauzimaju istaknute Olga Milosevic referirala je o za- polozaje i ometaju rad. 24.000 bostiti i odgoju majke i djeteta, je- raca za slobodu Zivi po tamnicadan od referata bio je politickog ma, reakcija je stvorila u:Zasne sadrZaja, govorio je o demokra- odnose u zemlji. Nadamo se, istaciji i zaStiti mira u svijetu. Za kla je ta delegatkinja, da ce zene njim je slijedio referat o socijal- cijelog svijeta govoriti i pisati o nim problemima koji se takoder nasim patnjama koje traju vee odnosio na stanje u Citavom svi- od godine 1941. Na kongresu je jetu. Prvi referat u kojem se go· bilo procitano takoder i pozdravvorilo o borbi protiv faSizma no pismo Zena iz Trsta, koje nisu odr:lala je Nina Popova. Nakon mogle doci na kongres, ali pisnjena referata prva je istupila re- mom zahtijevaju da Trst s Pri· feratom Anka Berus, govored o morjem pripadne Jugoslaviji. Pi· uspjesima nase narodnooslobodi- smo je bilo prihvaceno s velikim lacke borbe i ukazavsi pritom na odobravanjem. Delegatkinja iz Arzrtve 'i stradanja nasib naroda. u gentine govorila je da tamo vladiskusiji su sudjelovale i zene iz da vojnofasisticka diktatura. Ta Kine, Francuske, Engleske i ko- je zemlja bogata, mogla bi - na· lonija, Afrike, Indije, Maroka, Ar· glasila je ana - zadovoljiti po- trebe sve naSe djece i djece Citavog svijeta. Medutim, u Argentini radnici umiru od gladi na ulici. Apeliram na Zene cijelog svijeta - rekla je ana - da pomognu pronaCi krivce tog zla. Delegatkinja iz Maroka govorila je o tome kako jc Maroko tvrda· va reakcije a istodobno bogata zemlja. Medutim, i tu majke i djeca, radnici i ni:Zi sluZbenici umiru od gladi. U zemlji se sire bolesti, bolnice su pune bolesnika. :lene iz Sovjetskog Saveza ta· koder su govorile i imale su sto reCi. Mi poznamo Sovjetski Savez i znamo dobra Sto su sve tamo Cinile Zene za vrijeme rata. Narodi Sovjctskog Saveza znali su sto brane. Iz Sovjetskog Saveza na kongresu su bile 42 zene. Mnoge od njih krasio je citav niz odlikovanja. Jedna medu njima ima· la ih je ukupno devet. Govorile su o velikim Zrtvama i strahota~ rna Sto ih je prouzroCio faSizam. One nikad neCe zaboraviti ni na zvjerstva koja je nama donio fa· sizam. zene i djeca u Sovjetskom Savezu mrze f-asiste. To su poka· zali u ratu kad je Crvena armija isla na Berlin. Nakon Zena iz Sovjctskog Saveza na govornicku tribinu stupila je slavni borac za slobodu, Spanjolka, La Passionaria. C:itav kongres se naSao na nogama i pozdrav~ ljao je pljcskom nekoliko minuta. Medu ostalim, ana je rekla: •Svjetska reakcija je ugusila nas oslobodilacki pokret. Danas vlada Franco, uz punu podrsku medunarodne reakcije i fasizma. Mi ne trazimo pomoc za borbu protiv Franca, zahtijevamo samo da strana reakcija ne pomaie nasu domaCu reakciju! Mi Cerna se sa~ mi boriti i obraCunati s neprija~ teljem u zemlji!« Delegatkinja iz Indije govorila je o veoma teSkom Zivotu, o tome kako na tisuce !judi umire od gladi. 0 nekim pravima Zena tamo se uopCe ne n1oZe govoriti. Takvo je stanje i u drugim kolonijama. Iz njih crpu njihove rna· tiCne zemlje samo ogromne dobiti. U svim tim kolonijama raste pokret, koji je svakim danom sve snaZniji, koji se bori za oslobodenje svog naroda. Zatim je Kata govorila o Francuskoj i Belgiji. Narod ih je svuda pitao, ka~ kva je nasa sloboda, kakva su naSa prava. )>Primijetile smo<( - re~ kla je ana - »da napredne snage znaju o nama mnogo, ali ne ra~ zumiju da u naSoj zemlji nema drugog gospodara osim nas sarnih, tj. naSeg naroda i naSe voj~ ske<(, Narod u Francuskoj s nama se jako radovao proglaSenju Re~ publike. Mnogi su nam i cesti· tali. Za nas Zene taj je kongres bio vaZan i s drugog stanoviSta. Upoznale smo se i s ekonomskim pri~ likarna u drug~m zemljama. U Francuskoj, kao i svuda drugdje, mnogo je artikala racionirano. Skupoca je daleko veca no u nas. U Francuskoj postoje jos vece teSkoCe nego u nas, iako tarno nije bilo ni stoti dio takva grabeza od strane okupatora kao sto je to biIo kod nas. Mi se ne moZemo po· hvaliti da je nasim radnicima i sluzbenicima vee dobra. Ali, kad smo bile u Francuskoj, cinilo nam se da je kod nas svaki dan - bozic. Meclu delegatklnjama lllJe bilo nijedne koja nas ne bi zapitala odakle smo, sto smo, sto radimo u Jugoslaviji i kakav je nas zivot. Svima je poznato ime druga Tita. Kod svib se zapazala velika ljubav prema nasoj zemlji, koju mnogi narodi ranije nisu ni poznavali. Mi smo gospodari svoje zemlje. U ovom smo ratu s obzirom na teritorij i broj stanovnika dali viSe nego Sto smo mogli dati. Po tome su naSi narodi, nasa vojska i nasa zemlja prvi za Sovjetskim Savezom Q Crvenom armijom. Izbjeglicama i oficiri· ma Petra Karadordevica nije !aka u toj zemlji. Izgubili su se. Zade· sila ih je najveca kazna - izgubili su dr:lavljanstvo. U Francuskoj :live naSi rudari, koji su tame veC dvadeset godina i za vrijeme bivse Jugoslavije nikad ni· su pozeljeli da se vrate u domo· vinu. Danas se pak Zele vratiti svi, jer i ani Zele sudjelovati u obnovi zemlje. Sve ucesnice kongresa bile su svjesne velikog znacenja sto ga kongres ima u smislu zbliZavanja Zena svih naroda svijeta, lakSeg rjesavanja svih pitanja, socijal· nih potreba, brige za majke i djecu, uni.Stenja ostataka fa.Sizma, osiguranja mira i pune demokracije u svijetu. Zene okupljene u Parizu, i omladina koja je bila na omladinskom kongresu u Londo· nu, vratit Ce se u svoje zemlje i provoditi ave zadatke. Sve su zene odiucne u pravcu nastavljanja borbe za izvojevanje svojih prava, jer dostiCi ta prava i Cuvati ih, znaci da zene nikad vise nece dozivjeti godinu 1941. 109 �Bile smo i u Belgiji - 150 km od Bruxellesa je nasa kolonija. Kad smo tamo stigle, naSle smo okup~ ljcne radnikc u velikoj dvorani. Jedva su uspjeli da istisnu iz grla nekoliko rijeCi pozdrava, plakali su. Mnogi su nam postavljali pitanja o tome kako je kod nas. Govorili smo im o svim teSkoCama s kojima se borimo. Svi bi se rado vratili doma. Jedan pionir nas je ispitivao o naSoj pionirskoj organizaciji. Zapazile smo vcliku ljubav sto je gaje prema Marsalu Titu i Republici. Radnici su nas ispitivali o tome, kako se to racli »udarniCki<' i kako se maZe stupiti u Titovu vojsku. Taka nam je Kata PejnoviC u kratkim crtama opisala svoje utiske s kongresa i sa svog putovanja. Govorila je isklesano i Cvrsto, njene su rijeCi bile popraCene krctnjama njenih lijcpih ruku. Sva njena liC:nost zraCila je borbenoscu covjeka, seljacke majke, koja je u jednom danu izgubila tri sina i rnuZa. Takvu Zenu Lika je scbi izabrala za svog poslanika. Sa slovenskog prevela Marija Erbei;11ik-Fuks Predavanje je odrlano u Ljubljani u decembru 1945. Objavljeno: Ljmlska pravica, 8. XII 1945. 110 GOVOR KATE PEJNOVIc U SKUPsTINI NARODA USTAVOTVORNE SKUPsTINE Kata Pejnovic (NR Hrvatska): Drugovi i drugarice narodni poslanici, naS Ustav, koji je izrastao kroz oslobodilacku borbu nasih naroda, zaista je ostvarenje svcga onog za Sto su se naSi narodi borili kroz oslobodilacki rat. On je zaista sve ono zbog Cega su naSi narodi lili toliko krvi i dali ogromnc Zrtve. NaS Ustav, koji nasi u sebi istinsko demokr~tsko obeleZje, sruSio je onu paklenu ogradu kojom je b:Ja ograt'lena polovina zivlja u nasoj zemlji. Jasno je, drugovi, da su to bile Zenc. Onakva drzava kao sto je bila tamnica Jugoslavija, koja je Zivela na izrabljivanju i tlaCenju Sirokih narodnih masa, imala je kao najveCu Zrtvu baS Z.enu. NaS Ustav predviOa ravnopravnost Zena i muSkaraca. :Gena uZiva ravnopravnost vee kroz cetiri godine rata i uZiva mnoga druga prava. U najveCoj meri ona vee koristi svoja prava. Na izborima za narodnu vlast, na izborima za Konstituantu najveCi broj glasa~ ca dala je bas zena. Zene su sve glasale za demokratsku narodnu Republiku. Sta znaCi to, drugovi? ZnaCi da ogromna veCina Zena neCe v1se monarhiju, ncCe viSe staru tamnicu. Kad govorimo o ravnopravnosti Zena, treba podvuCi da su naSe Zene stekle mnogo iskustva i prakse uCestvujuCi u narodnoj via~ sti na svima poljima rada. Ali mi ;mama i to da joS mnogo naSih Zena treba uvuCi u taj rad, a one koje su vee ukljucene treba da se daljc strucno i politicki razvijaju. Ravnopravnost Zena ne maZe nikome da naSkodi, sem anima koji su ih izrabljivali i tlaCili. Ukljucivsi sc u javni i politicki Zivot, Zene Ce biti od ogromne koristi naSoj istinski dcmokratskoj drZavi. NaSa Ce Zena svojim radom dati puni doprinos razvitku nase zemlje. U Ustavu se kaZe da se zaStiCuje materinstvo. Za Zenu to mnogo znaCi, jer je do danas briga oko deteta bila samo briga Zene, a sada je briga svega naroda i cele drZave. Nas Ustav kaze da se za jednak rad daje i jednaka plata. Kad zena bude imala moguCnosti i punu pomoC za svoje struCno osposob~ ljavanje, ekonomski Ce se obezbediti i nece biti onaka kao sto je dosada bilo da je uvek bila zavisna ili od roditelja ili od muza. Svojim sopstvenim radom i daljim razvitkom u nasoj dcmokratskoj zen1lji ona Ce sticati svaki dan sve viSe i svoja ekonomska prava i svoje osamostaljenje u ekonomskom pogledu. Svi vi znate da je Zena bila ogradena ad svega, a da ne govorim o tome koliko jc ana bila odvojena, odstranjcna od politickog Zivota. Mnogi su smatrali da Ze~ na uopste nije za politiku. Danas naSa Zcna uCestvuje u politiCkom Zivotu naSih naroda. Ona radi u kuCi i odgaja decu u ljubavi, bratstvu i jedinstvu rnedu naSim narodima. Svi znamo 1 kako je blagotvoran njen uticaj bio i ko- I i liko je uCinila kroz ove Cetiri go- dcca bacala za takvim detetom dine borbe. kamenjem i nazivala ga mulatom. Dobra znamo kakvih je razmirica Majke su se mnogo patile i sav i nesuglasica bilo baS u braku i taj teret snosile. Danas takva dcporodici, i koliko su te bracne ca imaju prava kao i obiCna deca. nesuglasice smetale baS i muZu, i Mnogo je bilo toga sto je onemo.Zeni i deci. NaS Ustav kale da guCavalo Zeni da radi i koristi brak i porodicu stiti drzava. To koliko je mogla, ali je Zena pored je sreCa i za dr.Zavu i za porodicu svcga toga i pre rata snosila velii sav narod uopSte, jer iz braka ki deo tereta i u kuCi, i na polju i porodicc potiCe snaga naroda. i u tvornici i u skoli. Njen rad Kad su brak i porodica zdravi i nikad nije bio priznat, a danas na svome mestu, nikome to ne kad naS istinski demokratski mole da Skocli, sem anima koji Ustav daje sva prava i moguCnosu se dosad koristili razdorom sti na.Sim narodima da se razvijamedu narodom uopSte, a taka ju, ta prava dobija i zena. Nas isto i u braku i porodici, te nam Ustav je, kako sam rekla, demonisu dali da se reSc ta pitanja kratski i nasi u sebi sve ideje za kako treba. Nasa deca, kao sto koje smo se borili. On, dalje, dasam rekla, imaCe prava da se te- je moguCnost svakom Coveku da rneljno odgajaju za svoju bolju se osposobi i da bude koristan ne buduCnost 1i buduCnost svoga na- samo sebi nego i Citavoj naSoj zaroda. Ne maZe se to prepustiti jednici. bilo kakvoj ustanovi, nego onaka kako kaZe naS Ustav: brak i po- Kao poslanik iz Hrvatske ja cu rodica su pod za.St:tom dr.lave, glasati za ovaj Ustav. (Dugotrajno odobravanje i aplauz). to jest narodne vlasti. Koliko je samo dobra to sto Ustav kaZe da vanbraCna deca imaju ista prava kao i braCna. Kad se sarno setimo koliko je Zena pretrpela u ton1 pogledu, morala je bezati u druge krajeve, a dete jc dolazilo viSe puta u tu situaciju da skoro nije bilo niCije. Dete je najviSc padalo na teret majke, a maj ka je bila u takvom matcrijalnom poloZaju da nije mogla da ga hrani i - detc je bilo prepustcno ulici. Bilo je takvih krajeva u kojima se deSavalo da Zena nije smela ni da tuZi oca deleta, a aka ga je i tuzila, bila je ismejavana i opet je dete palo Zasjedanje Ustavotvorne skupStina teret majke, koja nije bila u ne 29. novembar februar stanju da ga odgaja i da od njega 1946. Stenografske1945 - 1.Beograd, bcleske, stvori Coveka. Cak su se i mala 1946. GOVOR KATE PEJNOVIC NA V ZASJEDANJU SABORA NR HRVATSKE (26-30. KOLOVOZA 1946) KATA PEJNOVIC: Drugovi i drugarice narodni zastupnici! Ekspoze naScg preclsjednika Vlade o raclu Vlade poslije IV. zasjedanja Narodnog sabora Hrvatske pokazao je vclike i krupne usp jehe na politiCkom i ekonomskom polju kroz godinu dana, pokazao je i politicko i ekonomsko stanje u naSoj zemlji. Mi smo iz ekspozea vidjeli i mogli smo da ocijenimo, Sto je znaCila naSa borba, Sto je za naS narod i za sve narode Jugoslavije znaCilo ruSenje one stare protunarodne vlasti i stvaranje naSe nove narodne vlasti. Ja se ovdje ne bih osvrtala na teSko stanje poslije rata, koje je pogodilo naSe narode, i na uspjche, koji su po· stignuti kroz ovu godinu dana, jer vi ste svi Zivi svjcdoci toga stanja i vi ste svi vidjeli krupne uspjehe na obnavljanju naSe industrije, u proizvodnji robe unaSam tvornicama, u obnavljanju naSe poljoprivrcde, u svim gra~ nama u poslijeratnim moguCnostima, ogromnih uspjeha uopCe na ekonomskom polju. NcCu sc na tmne zadt-.lavati, nego Cu sc osvrnuti na neprijatelje, kojima ne miriSu naSi uspjesi kako na politiCkom, tako i na ekonomskom polju. Mnogim pojedincima u naSoj zernlji ne miriSu ti uspjcsi, nc m:riSi irn savez radnika i seljaka, a prvenstveno im ne rniri.Si narodna vlast 111 �to sto je narod gospodar na svom, - pa se danas pojavljuju neki briinici seljastva. Kad je seljastvo bilo u najgorem polozaju, kad je bilo u ocajnom stanju, nikakav se briznik nije pojavio i poveo brigu o seljaku - ne samo kroz rat kad je seljak bio u najteZem stanju, nego prije rata kad je seljak svoje proizvode po najjeftinijoj cijeni prodavao, a skupo 'Placao industdjske .proizvode. Nic~ko tada nije zalio seljaka, a sada najedamput pojavljuju se - kako sam vee spomenula - briZnici seljaS·tva. Viele oni da nemaju viSe Sto da uSiCare, da-ne mogu od seljaka - koga su ne· kada smatrali glupim - dobiti niSta, a isto taka znaju da danas od radniStva niS.ta ne .mogu da otkinu, pa izmisljaju razne gluposti i neke pojave svetaca; a svi m-i - irna nas ovdje koji imamo prilican broj godina - nikada nismo vidjeli sveca. (S m i j e h.) Sada popovi sire propagandu, boje se da narod ne bi vjerovao u boga. Nama je jasno zaSto oni to cine. Povratkom pravoslavnih popova, koji se poslije rata vracaju iz Beograda, Sire se razne priCe. Tako jedan pop koji se vratio u Liku, a koji se prvih nekoliko dana pritajio, govori narodu da ova vlast ne valja, da su na vlasti neuki iH cak mepozeljni !judi itd. On zna izmisliti sve ono Sto sma· tra potrebnim i tvrdi kako je staro bilo dobro; a ja ne znam tko u nasem narodu moze da pohvali ono staro - nama Ce ono stare biti u sjeCanju da Zivimo jos stotinu godina. Hocu, drugovi i drugarice, danaglasim da je Jedinstvena fronta, 112 koja je sa svojim najboljim sinovima povela narod u borbu, koja je vodila ne samo borbu za istjerivanje okupatora i domaCih izdajnika, nego i borbu za nacionalno oslobodenje i nacionalnu ravnopravnost, stvorila pod vrlo teskim uvjetima bratstvo i jedinstvo svih nm·oda Jugoslavije, a kod nas bratstvo i jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda. Vide protivnici da Jedinstvena fronta stoji cvrsto kao granitna stijena i da se o nju razbijaju svi pokuSaji reakcije; zato ani preziru i !jude i narodnu vlast, zato pokuSavaju da raspirivaju Sovinizam rnedu naSim narodima. Ja mislim da je duinost svih nas narodnih zastupnika i svih organizacija Jedinstvene fronte da svakom tko pokuSa da Siri Sovinizam izmedu nasih naroda pokazemo, da Jedinstvena fronta ima snage da mu zaCepi usta, da mu onemogucimo da potkopava bratstvo i jedinstvo naSih naroda, jer je to bratstvo i jedinstvo stajalo skupo nase narode i mislim da je opasna stvar izaziva ti i Siriti Sovinizam medu naSim narodima. Vesele se oni danas - sitna i bijedna reakcija - kad cuju kako netko vani nesto odvali 0 nasoj zemlji i onda prave kojekakve planove o buduCnosti naSe zemlje. Medutirn, mi znamo da naSa zemlja stoji Cvrsto kao granitni bedem, da smo u njoj ostvarili i socijalnu pravdu i nacionalnu ravnopravnost svih naroda, da smo stvorili naSu Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, koja je garancija naSim narodima da nece nikada vise nitko da gospodari u na.Soj zemlji nego sam narod; znamo da je cvrstina Jugoslavije u narodn~m rukama i da Ce se narod znati obraniti ad takvih elemenata. NaSa zemlja je miroljubiva zemlja i ona Zeli mir sa svim narodima, ona Zeli dobre odnose i rnir sa svim zemljama. To je zelja svega naSeg naroda; nitko ne Zeli rat i mi neCemo rata - ali m.i znamo da imamo i prijatelje sirom svijeta, sve demokratske rodoljubive snage, koji postuju narode Jugoslavije i nasu borbu. Zato mozemo lako sitnoj reakciji zaCepiti usta i mirno reCi, da nedamo da nas narod pada pod utjecaj reakcije kod nas u zemlji, da nedamo da oni naS narod obmanjuju, da im laiu, da im po· kazuju neka straSila i sta ja znam. Mi smo duini da i dalje jaCamo jedinstvo naSeg naroda, da dalje vodimo nasu narodnu politiku, da nastojimo da nas narod proucava zakone koji su izdani od Savezne vlade i od Vlade Narodne Republike Hrvatske. J a potpuno primam ekspoze naseg predsjednika Vlade druga BakariCa. (P I j e sa k.) UPISUJMO NARODNI ZAJAM! S visokom svijescu i ljubavi prerna svom narodu i drZavi, Antifasisticka fronta zena Hrvatske pristupa upisivanju Zajma. Sa odusevljenjem diljem cijele nase Republike preuzimaju Zene obaveze za upisivanje Narodnog zajma Petogodisnjeg plana sa zeljom da dokazu svoju ljubav i odanost djelu izgradnje socijalizma u nasoj zemlji, kojim rukovodi nasa herojska Komunisticka Partija i drug Tito. U tu svrhu organizacije Antifasisticke fronte zena Hrvatske preuzela je obaveze u takmiCenju u cast V Kongresa KPJ, koji ce kotar, grad, selo iii ulica upisati vise zajma, gdje ce vise zena upisati zajam, gdje ce se upis najprije izvrsiti. Da zivi nasa Federativna Narodna Republika Jugoslavija, bratska zajednica na.Sih naroda! Da zivi organiza tor i rukovodilac svih nasih pobjeda KPJ na celu sa drugom Titomt ZIVJELA DEMOKRATSKA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSL\VIJA! KATA PEJNOVIC Potpredsjednica AntijaJistiCke jronte Zena Hrvatske -~ -~f·j 'w Stenografski zapisnici, Zagreb, 1950. Zdenko Venturini, na radnoj akcijl BrCko-Banovlcl Poziv na takmiCenje u Cast V kongresa KPJ! u ime AFZH, tena u borbi, list AF:l.H, br. 7, 1948, str. 7. 113 �0 ULOZI ZENA U NARODNOOSLOBODILAcKOJ BORBI U LICI u Lici su se vee prije vrSile pripreme za ustanak, ali prije ustanka vrlo mali broj zena znao je za to. Narocito poslije pokolja Srba u Lici: Divoselo, Smiljan, Lipe, Ostrvica itd. rad je zauzeo veCeg maha. Nas prvi odred napao je ustaski stan u Divoselu 27. jula 1941. Medu prvoborcima nalazili su se Jakov Bla:ZeviC iz Smiljana, pa Mile Pocuca i drugi. Mi smo stvorili vise odreda. Oni su se u one prve dane zvali gerilski odredi. Bilo ih je po citavoj Lici i po svim kotarevima. VeC 2. augusta bio je osloboden kotar Donji Lapac kao i sva sela u Lici, dok su fasisti drtali samo sreska mjesta. Prije su usta.Se bili po selima, a u uporiStima oko pruge i veCim mjestima Talijani. Kad su poceli prvi pokolji, narod je vee Zeo Zito. Trebalo se zato boriti da zito ne odnese okupator. Mnogo vagona Zita smo povukli na vrijeme i razdijelili narodu koji je trebao hrane. U prvim naSim odredima Zene su raznosile postu, kuhale i radile na samom terenu. Oslobodena sela bila su obicno do temelja opljackana i tu se trebalo snalaziti. Od hrane je najvise bilo kukuruza, pa graha, ponekad se pronaSla i koja krava i Zene su imale duinost da opskrbljuju hranom te nase prve odrede. To je bio njihov prvi zadatak. Tada jos nismo imali organizaciju AFz-a. U narodu stvarali su se odbori za 114 pomoe i ti odbori su imali zadatak da spremaju obueu i odjecu za borce. Zene su tu najviSe pomagale. One su isplele na hiljade i hiljade komada maja, carapa, rukavica itd. tako da smo te zime, kad smo vee imali bataljone i poceli stvarati brigade, bili snabdjeveni obueom i odjecom. Kroz rad za pomoC vojsci mi smo dolazile k zenama i odrzavale s njima politiCke sastanke, govorile o faSizmu, o krivnji za rat, o izdajnickim vladama, prenosili radio-vijesti, citali naprednu literaturu itd. Krajem 1941. g. vee je izvjestan broj Zena bio obuhvacen u citalacke grupe gdje su zene raspravljale o raznim pitanjima i upoznavale se sa ciljevima narodno-oslobodilacke borbe. Veliko je bilo zanimanje zena za politicke prilike u svijetu i u zemlji, pa smo uz ostali nas posao priSli i stvaranju jedne CvrSCe organizacije a to su bili odbori AFz-a po selima. Na prelazu izmedu 1941. i 1942. godine stvoren je inicijativni odbor AF:l-a za Liku u koji je uslo deset zena. I u svim selima formirani su takoder ovakvi odbori kao i odbori u pojedinim kotarevima. vee u februaru 1942. odbori AFz-a osnovani su u svim kotarevima Like. Ja sam bila predsjednica AF:l-a a J ela BiCanic, uCiteljica iz Banje Luke, tajnica. Taj odbor vee za 8. mart izdao je svoj list l>Zena u borbi«, koji naslov nosi i danas, glavno glasilo Zena Hrvatske. List je joS viSe povezao .Zene iz svih krajeva Like. Poceli smo ga uredivati u selu Krbavici, kotar Korenica, ali radi neprijateljske ofenzive mo- rali smo se povuci u selo Trnavac i tu smo uspjeli u nekoj bajtici izvuCi na Sapirograf taj prvi broj. Zene nisu samo pomagale bardrna i radile na svom izdizanju putem citalackih grupa. Odriavali su se kursevi na kojima je sudjelovalo dvadesetak zena i tu su se prouCavali ciljevi narodnooslobodilacke borbe. zene zivo sudjeluju u radu organizacije i nastoje da u ogranizaciju uvuku sto vise zena. Vee 1942. one nisu zadovoljne da samo rade na pruZanju pomoCi borcima pripremajuCi za njih hranu, odjeCu i obuCu, nego traZe da se bore puSkom u ruci. One su bile naroCito agilne u predobivanju !judi za narodno-oslobodilacki pokret. NaroCito su Zene bile zasluZ.ne na razvijanju bratstva i jedinstva izmedu naSih naroda u prvom redu izmedu Srba i Hrvata. Srpk:nje su odlazile uz najvecu opasnost u hrvatska sela i povezivale se s hrvatskim Zenama, a ove opet stale pomoe na osloboaeni teritorij. Sakupljale su i kupovale papir za nas list kao i sve ostale potrebne stvari. Kad su se stvarale organizacije na oslobodenom teritoriju, one su ih materijalno pomagale. Zene su djelovale i na svoje sinove, muZeve i braCu da odu u borbu i same su htjele iei. Vee u prvoj lkkoj ceti zena 1942. g. njih 80 proslo je kratak vojnicki kurs i borilo se u sastavu bataljona VI divizije. One su prosle i kroz prvu vatru borbe na Kordunu oko TuSiloviCa i Perjasice. U prve dvije cete bilo je stotinu i nekoliko zena a poslije je sigurno oko 7 do 8 hiljada zena sudjelovalo u borbi. Godine 1942. odr.lana je prva konferencija AF:l-a na kojoj je izabrano okruzno rukovodstvo. Uz politicka pitanja bila su podnijeta i dva referata i prihvaCena rezolucija. Najvaznija parola bila je raditi na razvijanju brats tva i jedinstva i uvuCi u borbu Sto veei broj Hrvata. Ovaj je kraj (Lika) bio najvece zariSte borbe u Hrvatskoj. Redale su se ofenzive, borbe s ustaSama i Cetnicima, Talijanima i Svabama. Preko Like prelazilo se u Dalmaciju i naSe jedinice napadale su kolone a narod je svugdje pomagao. Ljudi nisu nikad smjeli docekati neprijatelja i povlacili su se Sumama noseCi sa sobom onoliko imovine koliko su n1ogli. Pored velikog rada za borce, Zene su vrSile i sav ostali kuCni posao. Vodila se borba za svaki snap Zita, jer obiCno u vrijeme zetve neprijatelj je poduzimao ofenzivu, specijalno sa ciljem da uniSti Zito. Zene su po noCi to Zito Zele, vrSile ga i sakrivale u zemunice da bi njime mogle prehraniti djecu i vojsku. Iako su prilike u Lici bile teske, ipak kroz Citavo vrijeme borbe sve do 1943. nitko nije gladovao, ni narod ni vojska. Poslije cetiri, pet ofenziva neprijatelj je spalio sva sela. Onda je bilo vee tesko. Pogotovo je bila teska opskrba boraca hranom. :l:ene su meclutim nosile hranu borcima i pod najtei.im uslovima, Cesto puta i kroz samu vatru pusaka i granata. Gledala sam tako kako Zene nose hranu borcima u Podlapacu u udbin- skom kotaru 1942. Sa svih strana prStale su granate a one su svejedno nastavile svoj put. - Ne mogu gledati, rekla je jedna, kako se oni tamo bore gladni. I odnesoSe im hranu. Omladinke i zene ucile su se takoder i za bolnicarke. Slavka Ocko i S. Blazevie ucile su ih o davanju prve pomoCi, dr.Lale im kratka predavanja. Zene su iSle i u bolnice i vrsile ovdje sluibu bolnicara ili opel kuhale i radile razne druge poslove. Znatan dio njih nauCio se previjati i davati injekcije. Medu njima bilo je i 16-godisnjih omladinki i mladih. Masa njih poginula je pri radu u pozadini. Obilazile su srpska i hrvatska sela po citavoj Lici uz opasnost vlastitog Z~vota. Godine 1944. poginula je Pepica Saban, iz LiC:kog Novog. Ona je stradala u Kuli. Bila je u kuci kada su dosli fasisti i htjela pobjeCi, ali su je pri tom ubili. Brata su joj vee prije ub:Ji ustase. Pokolji u Lici bili su strasni. Ja sam bila u Smiljanu. Tamo je poklano 700 do 800 srpskih zena i djece. Pohvatali su masu ljudi. Kad sam vidjela sto se sprema, ja sam pobjegla. Dugo sam pjeSaCila traZeCi da uspostavirn ponovo vezu s naSim lj udima. Ko~ nacno mi je to uspjelo preko Marka Sarica. Toliko je pobijeno !judi da je od 160 familija ostalo svega 25 duSa, a 7 familija od njih samo s jednim covjekom. Narod nije znao da ee ih klati. Da se to znalo, ne bi do toga ni doslo. Ne bi ni meni zaklali tri sina. Usta.Se su dolazili, pitali za ovoga i za onaga, odvodili !jude, ali su govorili da ce se oni vra- titi kad se rat umm. Stali su prekrstavati narod i kod toga je mnogo Ijudi bilo pobijeno. U Divoselu je izvrSen straSan pokolj: samo za jedan dan preko 700 lica. Narod je onda jos jace prionuo uz narodno-oslobodilacku borbu. Oct malenih odreda nastajale su cete, bataljoni, brigade i divizije. Poslije su dolazili Talijani. Vodile su se prve borbe s okupatorom. Narod je trebalo pripremiti za borbu s TalijaHima. Trebalo mu je objaSnjavati ko je PaveliC, ko su ustase, okupator itd. i da bez borbe protiv okupatora ne mozemo pobijediti. I narod se spremao na te prve borbe s okupatorom. 1942. vode se borbe u koreniCkom kotaru, u PloCanskom Klancu, Ljubovu ... Tu su neprijatelji bili strasno potuceni Recta se Sijanov Klanac, Pogledalo, Bijelopolje. I svagdje su zene sudjelovale noseei hranu na polozaje, sakupljajuei odjecu i obucu. Te zime bio je snijeg visok dva i po metra, ali one su vodile neumorno brigu za ishranu i opskrbu. 1006 ranjenika licke omladinke i zene u VII. ofenzivi nosile su na ledima preko stotinu kilometara, da bi ih spremile na sigurno mjesto pred neprijateljem. Njihova leda bila su crna oct teskih zuljeva. One su ih ipak iznijele i spasile. Mnogo je primjera gdje su se Zene hrabro drZale sakrivajuCi ra~ njene borce. J edno j zeni dosli su u kuCu Cetnici traZeCi dva ranjena borca koje je ona sakrila u podrumu is pod kuce. Pi tali su je: - !rna li ko u kuCi? - Nije niko - odgovorila je. 115 �- Garantujes li glavom? - prijetili su Cetnici. I ona je ipak ostala kod svog odgovora, rna da su oni provirili kroz otvor na podu, ali se ranjenici sakriSe i pritaji.Se u kutu l Cetnici ih nisu zapazili. Tako su otiSli. NaroCito Cetnici i ustaSe, a i Svabe voljeli su hvatati ranjenike i onda bi ih klali. Ne samo vojska nego sav narod, omladina i AFZ anga:Zovali su se u Cuvanju ranje- nika. Kad se je bombardovao kakav polozaj oni su ranjenike odnosili iz mjesta da ih tako ocuvaju. U teskim momentima javljao se i po koji dezerter. Nije bilo lako izdrZati tolike napore. Zene su takve trazile, slale ih ponovo u borbu i pjevale im podrugljive pjesme: Dezerteri sramne kukavice, napu.State svoje jedinice. Zene sudjeluju u svima akcijama. One su i u organima narodne vlasti i svagdje daju primjer svojim drzanjem. Postoji takoder primjer jedne omladinke iz Krbavice koja nije glasala za vlastitog oca prilikom izbora za narodnu vlast. Otvoreno se izjavila protiv njega i rekla pred svima da on ne spada u odbor, jer ne gleda iskreno na naSu stvar. Ja sam vee 1942. otiSia na polozaj predsjednice AFz Jugoslavije. Organizacija se prosirila. Prva konferencija za Citavu zemlju odrZana je u Petrovcu u Bosni i na nju su do.Sle Zene iz svih krajeva Jugoslavije. Jedino bez zena iz Slovenije jer nisu mogle proci. zene su prvi put u naroclno116 oslobodilackoj borbi kroz svoju organizaciju mogle sudjelovati u politiCkom i druStvenom Zivotu. One su se kao dio naroda vratile svom narodu i borbom izvojeva- le svoja prava. Borbom su postigle i svoja prava i ravnopravnost. Ne samo to, one su se kroz borbu i razvile. UpuCivale su se u niz pitanja i ne samo politiCki izdizalc nego takoder i strucno vaspitale. Masa Zena pro.Sla je kroz dornaCinske, bolniCarske i druge kurseve. One su ne samo dobile pravo glasa nego su biranc u prve narodno-oslobodilacke odbore. A i danas na raznim poloZajima one vr.Se svoju du:Znost, Cesto puta i bolje nego i njihovi muski drugovi. U nekim okruzima bilo je i do 85% nepismenih Zena. Zato se joS 1942. g. pocelo odrzavanjem anal- fabetskih tecajeva pored onih kurseva koji su se odrZavali o politickim pitanjima. zene su ne same sijale bra.Sno, pripremale hranu za vojsku i radile bezbroj poslova, nego su kod toga i posvetile izvjesno vrijeme svom obrazovanju. One su po brasnu pisale rukom slova i tako utile Citati i pisati. Za vrijeme borbe nicale su i stvarale se diletantske grupe, pjevaCki zborovi, i Zene sudjeluju u tom radu. Pristupa se kulturnoprosvjetnom radu meau Zenama, a pogotovo u uklanjanju nepismenosti. Kotarske konferencije odrzavaju se unatoc neprijateljskih ofenziva. Konferencija AFZ-a Hrvatske koja je odriana u Otoccu u junu 1943. g., vodila se je dok su topovi tukli sa Vratnika. Dosie su iz svih clijelova Hrvatske. Mnoge od njih pjesaCile su dan!· rna i danima probijajuCi se mimo uporiSta, preko zeljeznickih pruga i cesta i s konferencije opel se vracale pjesice. Takav rad morao je pokazati dobre rezultate. U Dalmaciji od 95.000 boraca oko 12.000 otpada na Zene-borce. I poslije rata one jednakim poZrtvovanjem sudjeluju u radovirna na izgradnji narodne vlasti i obnove zemlje. !rna slucajeva da u Lid zene stare 62, 63 godine prenose po pet sest kubika kamena koji je potreban za iz. gradnju ceste. One pruzaju pomoc djecjim domovima i snabdijevaju ih hranom. Nema tog podruCja javnoga Zivota gdje one ne sudjeluju. Da su zene bile jos za vrijeme rata proZete iskrenim rodoljubljem i pravo shvatile visoke ciljeve nase borbe najbolje se otituje u Cinjenici da se vrlo mali broj zena vezao uz okupatora. I Kata Pej12ovic Clanak objavljen u Kalendaru »Prosvjeta« 1947. izdanje Srpskog kulturno-prosvjetnog dru.Stva ))Prosvjeta«. Clanak je ilustriran foto· grafijom Kate PejnoviC i grafikom Marijana Detonija: Partizanski logor Krsto HegeduAlc, u kutu cellje 117 �KONCEPT KATE PEJNOVIC ZA GOVOR NA I KONFERENCIJI AFZ-a Lika, od prvog dana ustanka u Hrvatskoj je popriste borbe. Pored krupni 7 ofenziva, bilo je bezbroj upada neprijatelja, po svim kotarevima Like, kroz ovaj rat ona je popaljena i opljackana. Narocito zadnji 7 mjeseci okomili su se Svabski psi sa svojim slugama ustaSama i Cetnicima, da uniSte i ekonom. i fiziCki borbeni narod, ali narod koji je prolazio kroz Cetvrtu god. te.Ske ali slavne pobjedonosne borbe, neda se ni istrijebiti ni pokoriti, nego je spreman i staro i mlado zajedno sa svojom herojskom vojskom da se bori i cupa sa neprijateljern do njegovog podpunog unistenja. zene Antifasistkinje Like sa svojom vojskom i narodom kao i ostale Sirom Jugosl, od prvog dana ustanka pomagale su na sve naCine prvu vojsku i Sirile ustanak, tesko je nabrojiti sto su one sve dale, ali u prvi red dolazi najljepsi dar koji su one zrtvovale domovini, a to je, dale su svoje sinove i braCu. Brzo se razvila iz malih odreda VI Divizije, koja danas, pronosi borbenu slavu sirom Jugosl, ponosne su danas njihove majke i sestre i nesarno one, nego je ponosna Citava Lika. Za VI Divizijom stvara se XXXV Divizija koja pod najteZim uslovima vodi svakodnevne bez odmora borbe sa mrskim neprijateljem, 7 - 8 mjeseci. Od prvog dana nase zene stare i rnlade dale su na raspolaganje skoro svu svoju decu, odjcvale svoje golubove u vunenu odjecu, brinule se za hranu a bolnice su bile pune plahta, jastuka i biljaca, dakle to je bila njihova briga, briga pozadine. Kroz svoju organizaciju AFZ, i omladinske organizacije u ovom ratu one su dale veliki udio u osl. ratu. Nisu se one zadovoljavale samo sa uzdr:Z.avanjem naSe vojske, nego su i same iSle u borbene redove, da sa oru:Zjem u ruci tuku neprijatelje. JoS u 42. god. formirala se prva ceta od 100 mladi zena i polazi vojnu vje:Z.bu, sa komesarom. NaranCom te ide u sastav VI. D., a zatim i 2. Ceta, to su bile prve Cete Zena u Hrv. Cule su one za Zene borce u prvim Srpskim i Crnogorskim brigadama i Cesto su se dalje javljale i odlazile da puskom u ruci dokazu bandi, kako se brani Cast domovine. Ponosne su LiCke Zene na sve Zene borce u drugim D-ma, naroCito na S!avonke, gdje je najveOi broj Zena boraca. Nije bio rijedak slucaj, da su zene iz drugi Okruga slu:Zile se primjerom organizovanog rada liCki :lena poSto su one prve stvarale odbore AFZ i izdale prvi list »Zena u Borbi« koji je bio pijonir u Citavoj Jugosl. Preko toga lista povezale se sa svojim radom sa mnogim pokrajinama Hrvatske, a za njim su nicali rnnogi listovi iz drugi Okruga, sjeCam se zatim prvog lista, junaCkih Zena Korduna, kad je dosao u Liku, kako su ga IiCke Zene radosno docekale. Radovale su se razvo- ju org-e u svirn krajevima naSe zemlje, kao i svojim uspjesima. Znale su prvi dana cijeniti svoje sestre koje isto kao i one daju sve od sebe, za oslobodenje naSe nepokorene zemlje. Kroz svoju org-ju, one su danas, politicki rukovodioci zastupljene aktivno u NOO-ma veliki broj iena, a ostale zene daju punu pomoC naSirn novim narodnim tj. drZavnim organima, uCestvuju aktivno u raznim komisijama, velik broj zena bolnicarka itd, naSe Zene borba na svim poljima rada nije !aka, posto je neprijatelj uniStio do cega je god stigao u Lici, ali one sa svojim narodom svladavaju sve teSkoCe, otimaju se sa neprijateljem za zito na par kilometara, jedan primjer u Mihaljevcu kod Korenice vade se Zestoke borbe, naSe Zene i o1nladinke u Seganovcu izvlaCe Zito u snopovima da ga neprijatelj ne uniSti, znaju one za koga su ga sijale i pod kakvim uslovima. Citave dane one rade na polju teske fizicke radove, a u Gospickom kotaru, nastave preko noCi Zrvnati Zito za svoju vojsku i djecu poSto je banda mlinove uniStila. »Za vojsku mora biti kruva, makar djeca jela kasu kao Sto to i jedwc, kaZe jedna starica. NajviSe one mrze domaCe izrode naroCito CetniCku bandu, banda je okupirala u posljednje vrijeme veliki dio Like, u svakodnevnim borbama sa njima naSe zene i omladinke pokazale su kako se mrzi neprijatelj, junacki vode zene i omladinke Gracackog, Lapackog i Otocackog kotara borbu sa domaCim izrodima, nikakav teror ne moie ih da pokori, ni Fakslmlle koneepta govora Kate Pejnovlc za I konferenclju AF:t-a 118 119 �batine ni mucenja, vee kako to cetnici znaju, ima slucajeva gdje su ih sasvim onesposobili na najzverskiji naCin, one su im pljuvale u lice govorile im samo ono sto i jesu, kada su sasjekli proljetos jednu zenu iz odbora AFZ druge su im svega govorile »izdajice i strvinari svog vlastitog naroda, nije daleko dan kada ce to placati racun pred narodom. Sto vise neprijatelj bijesni on nailazi na veci otpor. Nas narod predvoden sa najboljim svojim sinovima nije u prvim danima gubio vjeru u pobjedu, a kamoli danas kad stojimo pred punim oslobodenjem nase zemlje, da gubi snagu pa makar pod najtezim vojnickim i ekon. prilikama, to je kroz sve teske i duge zadnje borbe u Lici, Licki narod, pokazao neprijatelju u biti kako se brani sloboda i Cast domovine ne samo u Liki nego Sirom na.Se nepokorene Jugosl., banda danas nailazi na teske udarce. Kroz sve te borbe i teskoce, nas narod, Zene i omladina odrZavaju svoje konferencije, omladina je Like izvrsavala zimus u borbi pred Kongresne zadatke, na II Kongresu bila najbolja medu najboljim, sada se spremaju i omladina i Zene za I Kongres omladinski i I Kogres AFZ Hrvatske, izvrSenju takmiCenja. idu u neoslobodene djelove Like, hoce vise izvuCi iz neprijateljskih redova u nasu NOV, hoce sa viSe naroda prouciti odluke sa II zasjedanja AVNOJ-a i III zasjedanja ZAVNOH-a koji ce kotar odnjeti vise na polozaj vojski itd. itd. Znaju oni da je tesko pod takvim uslovima izvrsiti pred kongresne 120 zadatke, ali mi cemo uloziti sve svoje snage mi imamo prakse, kaiu naSe iene. Svjesne su one da je mnogo krvi proliveno u Citavoj nasoj zemlji za oslobodenje i svjetlu buducnost, treba u JNOF izvrsiti sve zadatke, treba opravdati povjerenje koje su one dobile na II i III zasjedanju i postale ravnopravni clanovi ljudske zajednice. Nasoj su novoj drZavi udareni Cvrsti temelji slobodne demokratske Federativne Jugosl. treba izgradivati nasu zemlju onaka kako to narod zeli. Na Kotarskoj konferenciji AFZ GraCac kaiu Zene, naS narod je prosao tri god. rata u cetvrtoj godini svladali smo najvece teskoce, nasa zemlja stoji pred oslobodenjem, mi Zene dale smo sve od sebe kao i ostali nas narod i postigli smo krupne i vojnicke i politicke uspjehe, kad smo bile spremne kroz nar - osl - borbu izdrlati i uCiniti sve, spremne Cemo biti, i kroz prakticni rad se nauciti kroz nasu org-u AFZ u JNOF resavati sve probleme koji stoje pred nasim najvisim driavnim organima i NOO u izgradnji nase nove drzave, naucila nas je naSa zemlja kako se bori i radi za slobodu, mi smo nastavile njezina djela, to kazu mnoge zene Like. Jasno je njima da nasi saveznici sa Istoka, Zapada i Juga tjeraju Hitlerovske zvjeri u njihov brlog, gdje ce se dotuci ranjena smrtna zvijer, a vide da se u Liku strpala banda najveci koljaci. Joco Rukavina, Rude Ric, Pelko Bogdanic, dosao je i Sertic sa svojom bojnom koljaca, te cetnicke poglavice sa Lukicom Popovicem, Milanom Mrdjom i drugim koji harace po Liki vee duie vremena, ubijaju ko im dodje u ruke znaju da nece dugo, do.Sli su i ani u svoj brlog, gdje ce im suditi narod Like, dan slobode nije daleko, narodni sud za sve krvopije nije daleko. Platice za sva svoja krvava djela, posto Lika nece zaboraviti nikada pored mnogi svoje najbolje prvoborce drugove i drugarice, koji su pali Zrtvom, a veCinom od Cetnicke kance: Marko Oreskovic, PekiSa Vuksan, Bico Kesic, VIade Cerin i naSi ranjenici na Krcani i mnogi drugi, drugarica Smilja P, Ljubica G, Julika Skenzic, mlada djevojka u Metku koju su cetnici na kolac nabijali i jos druge drugarice, za takav zlo· cin sudice im junacki narod Like bas u njihovom brlogu, uniStiti ljudozdere, a poceti temeljito izgradjivati nasu federalnu demokratsku Hrvatsku u krilu Federativne Jugosl, to je zelja i sveta duznost u J.N.O.F-i ogromni masa Jugoslavije. Nasa narodna osl. - Armija unistava hitlerovsku gamad, oslobadja grad za gradom, oslobadja se Srbija zariSte ustanka, oslobadja se potpuno Jugoslavija. Crvena Armija dosla na Jugoslavensko tlo, borci nar-osl-vojske su u zagrljaju Crvene Armije. Zvijeri kako hitlerovske tako i domace izdajice dotuci ce u svom vlastitom brlogu. ZENE HRVATSKE GLASAT CE ZA SRECU I NAPREDAK SVOJE ZEMUE - ZA POBJEDU SOCIJALIZMA Referat drugarice Kate Pejnovic o znocenju 8. marta. U referatu o znacenju 8. marta, odrlanom na sveCanoj akademiji u Zagrebu, drugarica Kata Pejnovic rekla je izmedu ostalog: »U opcem preobraiaju nase zemlje mijenja se lik i zivot nase zene, koja je u kapitalistickoj Jugoslaviji bila obespravljena politicki, ekonomski i drustveno. Danas, u novoj Jugoslaviji, ravnopravna i slobodna Zena ulazi sve viSe u politicki zivot. Ucestvuje u cuvanju i razvijanju tekovina Narodne revolucije i svojim uCeSCem na svim sektorima druStvenog zivota pridonosi ucvrscenju narodne vlasti. Na posljednjim izborima NO-e u nasoj Republici na primjer, glasale su zene stopostotno u kolarima Brinje, Donji Lapac, Senj, Titova Korenica i Udbina. U 8 kotara glasale su 99 posto a u 10 kotara preko 98 posto. U ostalim kotarima prosjecna cifra zenaglasaca iznosi oko 94 posto. Na izborima za narodne odbore 1945. godine izabrane su u Hrvatskoj u mjesne organe narodne vlasti 1154 zene, 1947. godine 2630 zena, a 1949. godine 4588 zena. U kotarskim i gradskim narodnim odborima danas ima 5681 zena, iako ni taj broj nije realan odraz politicke aktivnosti nasih Zena. Od 1.045.000 zena glasaca u nasoj Republici, uclanjeno je u Narodni front 903.000. Koliko je masovno uCeSCe :lena u izvr.Savanju zadataka Narodnog fronta najrjecitije iskazuju ovi podaci: Na lokalne akcije Narodnog fronta 1949. godine zene su dobrovoljno izasle na rad 3.101.102 puta i dale 27.000.000 dobrovoljnih radnih sati. U posebnim brigadama Narodnog fronta na objektima saveznog i republickog znacaja radilo je 109.889 zena, koje su dale 12 milijuna dobrovoljnih radnih sati. Na izgradnji zadruZnih domova 1948. i 1949. godine 216.822 zene dale su 1.848.076 dobrovoljnih radnih sati. Na posumljivanju od ukupnog broja frontovaca radilo je 70 posto zena, a na zemaljskim poljoprivrednim dobrima radilo je 58.765 zena. Iz toga se razabire ogroman polet naSih Zena u izgradnji socijalizma, njihova rijesenost i volja da u tu izgradnju uloZ.e maksimum svojih snaga. Ukljucivanjem u sve grane privrede, naSe Zene postaju aktivni borci za izvrsenje zadataka Titovog PetogodiSnjeg plana. Iz g": dine u godinu povisuje se brOJ zena u privredi. Na primjer 1947. godine bilo je zena u privredi 45 posto viSe negoli 1945. godine, a 1949. godine povisio se broj zena u privredi prema 1947. godini za 47 posto. U redovima prvoboraca za izgradnju socijalizma istiCu se imena Zena viSestrukih udarnica kojih je od Oslobodenja do danas u nasoj Republici 13.828, a od njih 16 vee radi za drugu Titovu Petoljetku. Medu njima mnoge su odlikovane Or- denom i Medaljom rada, a nekoliko hiljada je pohvaljeno. U svim granama naSe proizvodnje lenarna je omoguCen struCni razvitak i sticanje kvalifikacija na raznim struCnim kursevima i Skolama. Od 4.393 udarnice, koliko ih je proglaseno samo 1949. godine, 504 su kvalificirane radnice, a 2.346 polukvalificirane. I broj zena boraca za socijalistiC.. ki preobraZaj sela poveCava se iz dana u dan. Dok je potkraj 1948. godine bilo u seljacke radne zadruge uclanjeno 18.000 zena, krajem 1949. godine taj se broj povisio na 75.172, sto od ukupnog broja zadrugara iznosi 54,6 posto. I taj broj stalno raste. To jasno dokazuje da su Zene sela pravilno shvatile historijske odluke II plenuma CK KP Jugoslavije, da sve viSe uvidaju prednost socijalistiC.. ke privrede koja im ostvaruje bolje uvjete;;zivota. Prije i pored svog tesk;g rada, seljanka je uvijek bila ekonomski ovisna o drugima~. a .. danas ona vidi ogromnu prOmjenu u svom polo:Zaju, jer za svoj rad dobiva zasluZenu nagradu jedriako kao muskarac. Od nekada ; .~~spravne zene sve viSe izrasta riO.vi lik zene sela, koja danas kao· zaista slobodan i ravnopravan Covjek svojim radom svijesno pridonosi podizanju zivotnog standarda nasih radnih !judi. Danasnja zena sela bori se protiv kulturne zaostalosti, pri cemu joj pored narodne vlasti veliku pomoC pruZa organizacija AFZ-a odriavanjem domacinskih poljoprivrednih i krojackih tecajeva za njegovateljice, higijensko-zdravstvenih teeajeva, s<>121 �minara, predavanja, Sirenjem literature itd. Sastavni dio izgradnje socijalizma je izgradnja novog Covjeka. Zato naSa narodna vlast i Antifasisticki front zena kao dio Narodnog fronta obracaju veliku paznju kulturno-prosvjetnom i politickom radu medu zenama, da bi uklonili zaostalost - per sljedicu teske i mracne proslosti. Od 1945. godine do 1948. godine, u naSoj Republici opismenjeno je 95.437 zena, nekoliko hiljada opismenjeno je 1949. godine, ali jos uvijek ostaje blizu 20.000 zena koje treba opismeniti. Od 1946. godine dosad, raznim oblicima kulturno-prosvjetnog rada, kao citalackim grupama, opceobrazovnim teCajevima, seminarima itd. obuhvaceno je nekoliko stotina hiljada zena. u ideolosko· politicke tecajeve Narodnog fronta ukljuceno je 121.313 zena. Uz ucitelje, kojih u nasoj Republici 75 posto sacinjavaju zene, i uz profesore, kojih je 50 posto zena, organizacija AFZ-a dala je 786 zena dobrovoljnih poducavatelja u suzbijanju nepismenosti. NaSe Zene su na SveuCiliStu i visokim skolama postigle znacajne radne uspjehe. Za uspjesan i pozrtvo· van rad dvije su od njih odlikovane Ordenom rada II recta, 17 ih je nagradeno nagradom Komiteta za nauCne ustanove, sveucilista i visoke skole. u staroj Jugoslaviji 1938. godine bilo je samo 10 zena asistenata i lektora na Zagrebackom sveuciliStu, a danas ih ima 130, medu kojima dva izvanredna profesora i 4 do· centa. Godine 1939. bilo je upisano na fakultetima 1.386 zena, a 122 na nekim fakultet:ma ih nije ni bilo. 1948. godine bilo je upisano na svim fakultetima 487 4 Zena.« Zatim je drugarica Kata PejnoviC govorila o brizi i staranju koje Partija i nasa Vlada poklanja majci i djetetu. »Nov izraz brige narodne vlasti o obitelji, majci i djetetu ogleda se u nedavno donesenoj Uredbi o n:aterijalnoj pomoci djeci radnika, namjeStenika i sluZbenika. Tom uredbom drZava osigurava novorodenom djetetu potrebnu opremu i ishranu i djetetu i majci u stalnom novCanom dodatku za djecu i jednokratnoj novcanoj pomoCi obiteljima s viSe djece. Sve te uredbe i zakoni ukazuju punu brigu za zaStitu radne majke. Tako naprednih zakona i uredaba nema ni jedna zeihlja na svijetu, a u nekim pitanjima ni SSSR. Provodenjem tih uredaba i zakona uvelike se olaksava zivot racine Zene i majke, i omoguCuje joj se da se ukljuci u privrednu izgradnju zemlje. Drugarica Pejnovic govorila je i o klevetnickoj hajci koju provodi rukovodstvo SSSR-a sa svojim satelitima protiv nase zemlje, a koju su zene Hrvatske, kao i cijele Jugoslavije, kao sav nas narod, najodlucnije obile i u borbi protiv njih ukazale jos ved elan i jos jace se zbile oko Partije i driavnog rukovodstva. Na kraju je drugarica Pejnovic istakla: l>Zene Hrvatske. zajedno sa svim narodima J ugoslavije, ulozit ce sve svoje snage da istinu o nama upozna Citava medunarodna javnost. J er, nasa borba za rav- nopravne odnose medu narodima i medu drZavama nije samo nasa borba. Ona prelazi granice naSe zemlje i ima medunarodno znaCenje. U osmomartovskom takmiCenju koje je istovremeno i :predizborno takmiCenje, na.Se su zene pojaCale svoju aktivnost, one se takmice na svim poljima rada da bi sa sto boljim rezultatima izi.Sle na izbore za Narodnu skupstinu FNR Jugoslavije, da kao ravnopravni Clanovi naSe socijal~stiCke zajednice izvrSe svoju vehku gradansku duznost. DajuCi svoj glas najboljima medu nama, mi Zene glasat Cerna za sreCu i napredak, za nerazruSivo bratstvo i jedinstvo na.Sih naroda, za nezavisnost naSe zemlje, za pobjedu socijalizma. Slaved 8. mart, izraZavamo svoju Cvrstu vjeru u izvr.Senje naSe Petoljetke u izgradnju socijalizma u naSoj zemlji. Ponosna na velike rezultate, ali i svjesne svih teskoca koje nas cekaju na tom putu, naSa Ce organizacija, AF2:, razviti i produbiti joS viSe inicijativu :lena na svim zadacima u izgradnji socijalizma. Razvit Cemo jos vecu ljubav i polet koji naSe Zene unose u svaki posao. Pojacat cemo sirom zemlje socijalisticko takmicenje, dati novu radnu snagu nasoj privredi. Uci· nit cemo sve da nasu zenu kulturno i politicki jos viSe uzdignemo. Razbuktat cemo kod zena joS veCi elan na socijalistiCkom preobrazaju sela. Ucinit cemo sve za odgoj nase djece u socijalist:C. kom duhu.« SAlAM SKENDER KATICA VII A 123 �I KATI PEJNOVIC- UcENICI OSNOVNE sKOLE NARODNI HEROJ »KATA PEJNOVIC<~ U GOSPICU 1-<ATA 'PEJN0\1/C ]}lAv JE 1-IEROJ L\C l.Z l. . J)f LA-JE MAJkA • l '?€li-101JI c 'PUS\\\J J~ IZ.G/1\IUSE. . i-IOSti...A. .,. . 2>0R10C>H ..TtHA ·ZENO 0 tR!-li)'J ( I~At!li ,;.\MMAH I~ .5ES 'PONOsit...'A, >IERCJ .lES 'POSTI'l\..R. ·IJJ£w :;.vclu si·KCV€. :C EH l:\ i 'l.JRJ..fi. PO't.(f\I')IU\ ';)\ \I€Dt<i N\J l 2.11: NR!-\'A 5R~cu· St.Ol?;Ol)C; .ia 51 J\IOVA3TC ZA l)Of\10V!A.IU 'I>OkLDNil.A, ' " Z lVOT Jf DONO ViAll ])ALit~ PRED NOJON SI.(_()L (}f'1. i\ljEZ! NA BISTA STOJJ, SA])A 11) Hil\JI NE. U ~Rt\l kRll.A - ~\JOl-t. U DliM,Io., JADRAJV!{A 1-!1 R.i AN 1'1 51 Bllt., I .- O,S. ~l11l'E SAl'. '" Ht!RClONi v j Sll<lC vmc H€R(!}J 5LO~JD()), TII-lA iENO <.1 JJ' CRNO~ H!IMM\I• ff\)tttA 05 It f\IAROl)htl 1-H::ROJ VI?.I(LIM·l I \}f-C • I • # C.~. ,. NM.IlONl- HI:: FoOl. KATA I G05P\I::. 124 PF-~ NOUlC /{ATA PEJA!o Vtc // I GOSPIC 125 �If ~·RArsrvo IME MDJE SkOL .f ,SJ10lt· I11 EHDJE U $R.ATSTVtJ !DR "' I ' DDLUCNOsrr flLR~I!-tFl .ioS. HEROJSIY!t SLR-VNt TO Jf POV.JtST""I. jfONO !1::JESTO U ~RAT~tVU 'RBST'e U S!..OGA ' 1 .I HH.JV.E C. I'\. .J~ UVfJE~\ S!A. .. :.. ' -J: ·, ~ 'BR'):trsrvo je; TO.~£ ENER.GI':JI) !2R,FI5Lfi $VOJE I .£>RE:.C.R 8RAT.STVLJ ~UNCG IZ eVoLucroNRJUJ.. U VR€£l! jE CVJeTR, :-.S!..Ol)(J'DA . 'R,ClB€1-lA. U Sf>IS.k(} TO JNE AIO.ol/1 . U IOR'RTS.WLJ' 'LjUBRV tJ ~RRr~rvu ' ' :euoe ~otJ<=, 1\RFH'STVO TO :li? DlO . 'i\A l>l vO~E f> HNc)60 POJR/'1 BORI3ENO.Sr-l 5E rz .60/.. R U SR.cu ~i.fa9. <1-li~l'f .• e'iu\rsrvo ·· l€ .SMt¥:! Z...JU:e,iiVI. ~l-t:)GO.$hH~iE .SViHA; · HN.V\tC'A ~l=tcic O.s. I GOSPlc r1 NH~ODN\ H~!<.OJ 104tlq Ntc 1>clNO~·fc cr �kATA HLF!ONV 'ZEI,JEZO i lf£ J l.JOVIC tH1:Jc-STO fiRIVi{i SJf..!OVI ft./A SLO SOJ) 1 'Jt il<O.D IJO ':\ z.£N LJ I 'PO:J) A-1<. i U! ~1\\.JJE IJO SRCE:. N/\:Jk& OSTJWlll\ j E. l 11'!1/MOR. GROJ3 SIWOVA IJ l<L G&ili.J~ POU->e't>T/ " I <>V::>c:Z - ll.fiR.F!i.l FILl OKD . 12-Mvi:ctJR (;GJ-!i- 1 /..!l:l'c 1'02.1-IAI.O 5TO ZA TONO\J liJ U. IH. illADE r,JtJHJ t c.:c osve n 1-.ll:!l: OS.) E t HO I . J:iiYSKoJJFJc'NR, TuzvJJfJ PRI~VATILA----~-~ ~HORA,STRAM~,GLAlt 1.1.. SV IH~o 1\1 TR e 1-l u . z.IJIH AhD ~ fl-il J ~ Ro-z. .H1.AZ-l\ LL T~ N Lt PRIC!t· RO £) Fhl f\ G.R tl:D A Slk!Ril.O.J~IC-1; VO]IO IZJ)AW KE SVOJE z Ll-HJ:t R :1 c ~10 f1t;;r/)LIJ06. ~ IU ISl<IZ E PR06t.O.S"rl ilRSPIJ IJJ}Tfl.OHEr HIS/..1 RffzSuwrft;)V PL.i'IHEJJ, PL!IHGJJ PR.hVDE' PJ..Rfft:~ v;;~s ctJos TJ v 1:t./1( It, G Flf./ IJf/.Jlfl/1 MllJf$1" kRVARIU z.A Zl\/OT :r& 1-l R-Hli J!l-IJ :ltt J5 U k: r .lV Att !JJ HI ~0 RA!:: !S1'110, U.~RCGi ~l l.LZ:AST AVU... CR.VclJ U. li 'j>OLOL'!Ul ~c 01VO REhlA RAI-lA U.SRGLL i.E hiE O'KOSF.t.lc OEi STt0l-~ !.LL , 2~1'-te.lT¥! IV R<YilOLJLl~A .SVO:m JN. &ROJliJ I Cl\ ,llt~N roCA1l41C~t - I -U 1-JFI~IJ~ :>V ~/Hie- e I c>J';JGPD~< :Z.i>R.fl'rii11Jli~li k~VI SLO i!>OOflRA. -6NftG-fl VOI.Jii I COVJ/;CtJ06T ' UR~tar<obr cct.Jct/111 To PRfD {28 l(ll\.lt.H J.lc I{O::J A o.l, .fh·PTC>N J E ~A · c, LI'!Z.i VII -R.A~R£ D J.ll1~0I>l.Ji HfROJ ~ATA ~l>'J!V0\1 IJ/)1)1\ I it 1 {)()S.PtG $oL LL'PLB LA :1£ _. , U.. 01lJ E6 u..if>ARTJZ.Af.ll ~A Ttt&U JE . lt 'P] ESNU.. })ARTIZ:A~SI::ll "::!iiJIAiorv;J. N£=/ZN:Jfi-Rf./11 I::RlK ALVnEUO P_\(;GA 2/tl<L6TVIL J)f\L~ .svo~u f .SUIJC.<.t fLO flO.:)) !J06 J}AIJ /l f.IR!JBR{)f:>7' ::Jti S Po H GYl If 11t>'Jor-f iko~.:ot'-1 Sk-R ILA. LL f-.\ AsH I J A\..1 u 2:1 t K!l Clt lJ..TO'PILI\ ..1~ HRZ'N~U. ..l'f--\1\ Z tJ 1I'{ GU\ S0 !\-! T!(I\21LI\ 'J£ OSV13TU L'Ju.t~V -S\IU. JVO:J.U 129 �, SJECANJA NA KATU ... ZENA U CRNOJ MARAMI Godine rada pred rat, masovne forme i neposredna metoda poli tiCkog rada i borbe na rnalim stvarima i uskirn okvirima, osim pojedinaCnog i Si~ reg utjecaja naSe Partije na te mase, imale su dalekosezan utjecaj na nase partijske kadrove. Oni su se u tom razdoblju osposobili, da se u Ustanku i daljnjoj borbi brie i bolje snadu u masovnim politiCkim i oru:Zanim bitkama. Taj rad po selima stvarao je njibove istinske borce i rukovodioce. KROVOVl PEZEU MILAN VII C Nekoliko godina uoci rata jedan lijecnik iz GaspiCa, naS simpatizer, vraCao se noCu iz Smiljana od jednog bolesnika. Sa cudenjem i pomalo senzacionalisticki mi je pricao, kako je u kuci bolesnice sreo jeclnu zenu srednjih godina, koja je ne samo pomagala bolesnici, vee ujedno i punoj kuCi naroda govorila 0 politici, 0 teskom zivotu seljaka, o tom poretku, o situaciji u svijetu, o opasnosti rata i faSizmu, o tome da se radni ljudi trebaju sami boriti za svoju obranu i obranu zemlje itd. Pri tom ga je najvise cudilo sto je govorila jednostavno, jasno i s poznavanjem stvari, i viSe od toga kako su nju - seljanku, paZljivo sluSali svi prisutni i s uvaZavanjem. Te veceri su mu rekli seljaci da ta zena Kata zna pruziti pomoc bolesnom, cia savjetuje u poslu i raznim prigodama i da osim toga u blizoj i daljoj okolici Cesto govori o dogadajima u zemlji, svijetu itd. Lijecniku, koji mi je to pricao, nije iS!o u glavu to novo i neobiCno interesantno Sto je dozivio, da je seljacka zena politicki agitator, komunistkinja, Cvrsto afirmirana u selu, i kod Srba, i kod Hrvata. Sve mi je pricao sa cudenjem i veseljem, jer je dozivio, da je ipak »taj marksizam« Ziva snaga, da ga ima i izvan intelektualnih diskusija. Pitao me je, da li sam Cuo za tu Zenu. Naravno, znao sam na koga se namjerio, da je to bila drugarica Kala Pejnovic. Koliko jednostavan toliko i interesantan bio je put i razvitak drugarice Kate kao radne zene, majke vise djece, do uvjerenog i voljenog revolucionara-komuniste. Tada mi je jednog dana (ranije) rekla u Gospicu jedna gimnazijalka - skojevka Rada .. Joko Kneievlc, Krvava ko!rulja, 1942. 130 �'ratalov!c, da kod njih dolazi jedna seljanka iz Smiljana koja prodaje mlijeko, sir i drugo, i da toj zeni daje razne knjige, beletristiku, socijalnu progresivnu literaturu, ali i neke >>teZe« stvari. Sve je to ta zena nosila u nekoj kosari. Kako joj je kuca bila uz glavnu cestu na pocetku Smiljana, kuda se prolazilo za Buzim, Rastoku, Pazariste, itd. to je ubrzo njena kuca postala »punk!« za vezu, poruke, sastanke itd. Vee prvi kontakti s njom uvjerili su me u snagu njene volje, uvje· renja, borbenost i neustraSivost. Ona je i kao seljanka-domaCica imponirala selu, jer je znala dobro gospodariti, raditi, a uza sve to nalazila jc dovoljno vremena i entuzijazma za masovan politicki rad. Kad bi se u njenoj kucici odrlavao politicki sastanak znao je cesto njen drug, pokojni JovaniSa, >>StraZarCiti{( pred kuCom, kuckati na prozor da pita »jesmo li gotovi«, jer ne maZe viSe izdr.lati mraz. Bio je ponosan na nju, na njen ugled u tom kraju, pa je u Sali znao govoriti kako ne maze spavati, jer mu Kata ponekad cita i do zore i da potrosi sav petrolej. Utjecaj i rad ovakvih revolucionara, zatim desetaka omladinaca komunista, kao i starijih ljudi, osjeCao se i javno manifestirao na opCinskim izborima 1940. U smiljanskoj opCini iziSli smo s radnicko-seljackom listom, za koju se, ne samo po imenu, nego i po nosiocima, znalo da je komunisticka. Nasa snaga bila je tolika, da je natjerala na medusobnu suradnju popa cetnika i papa ustasu. Morali su otkriti svoje karte i postaviti zajednickog kandidata. Izgubili smo za nekoliko glasova, a znali smo da smo jaCi, jer nam je dosta dobrih mladih ljudi i drugova bilo otsutno u vojsci·rezervi, kojom se onda prikrivala mer bilizacija. Mogao bib navesti niz drugih drugova i drugarica koji su revolucionarnom akcijom osposobljavali radnicke seljacke mase, objasnjavali im njihov klasni interes i idejno ih osposobljavali da u datom momentu postanu ziv i vrlo utjecajni odred Revolucije. Prema tome, inzistirali smo na klasnom pristupu. Medutim, taj klasni prilaz nije bio ograniCava· juCi, sektaski, vee homogenizirajuci za sve racine 132 i napredne !jude, za naciju. To je znaCilo otimati se za seljastvo i gradanstvo. To je znacilo skinuti s leda komunista tesku politicku hipoteku da su oni, tj. komunisti, anacionaln~, i to baS onda kada je nacionalno pitanje (prvenstveno hrvat· sko) bilo predmet pogadanja velikosrpske i hrvat· ske burloazije oko podjele vlasti. Za jugoslavenske je komuniste to bilo -sudbonosno rjesenje, prilaz, slav i politika, koja je u Hrvatskoj i Hrvate i Srbe stavila u jedinstven front bratstva i borbe za slobodu, demokraciju i revoluciju. To je narocito bilo sudbonosno za Liku, koja bi bez te svijesti postala bas ono sto su neprijatelji htjeli - popriSte rata do istrebljenja izmedu dva bratska naroda. Borba lickih komunista do Ustan· ka za to bratstvo i jedinstvenu revolucionarnu po. liticku borbu bogata se u ratu isplatila, Lika je od potencijalnog poprista medusobnog klanja Srba i Hrvata, gdje bi svaki rat protiv okupatora, ustaSa i Cetnika bio onemoguCen, postala i raz· vijala se u jedno od prvih zariSta narodnooslobodilacke borbe i revolucije u Hrvatskoj. Jakov Blaf.evic Izvor: Jakov BlaZcviC »Traf.io sam crvenu nit«, Za· greb, 1976, str. 43,44. DRUGARICA KATA Glas o njoj isao je ispred nje: drugovi su pricali o Kati, seljanci iz gospickoga kotara, koja ide iz sela u selo, od Zene do Zene i potiCe, govori, organizira za svetu borbu koja je poCinjala. Pri· je nego Sto sam je upoznala sluSala sam od dru· gova, prvih liCkih partizana, o njoj i njenoj porodici, o njenom revolucionarnom radu. U Anketi Glavnog odbora AFZ Hrvatske, provedenoj odmah poslije rata, nalazim podatak: Kala je u Krbavici Citala Zenama Maksima Gorkoga (Citata ga je i u drugim selima). Bila je sredina septembra 1941. kad je, po podne, dosla u to selo. Tra:Zila je da se sastanak sa Zenama odr:li tog dana. PredveCer, one su se skupile u Skoli: uCionica je bila puna. Rekla sam joj da bih zeljela da ana prva govori - a ona je htjela Cuti mene. I pak je pocela prva. Govorila je konkretno. Svaka rijec jasna, adekvatna slika; rijeci zaokruzene kao obluci u potoku. Sjecam se, govorila je i o sovjetskim Zenama, o Zivotu i patnjama naSih :lena u staroj Jugoslaviji. JoS i danas mi je u uhu reCenica: »Oni su nama krv pili kroz naSe grube seljacke kosulje«. Svoje izlaganje propracala je gestikuliranjem; kad je zeljela nesto istaknuti, pokrenula bi desnu ruku i stezala pesnicu. Bijase tada u Krbavici dva-tri dana, a onda nekamo ode. Nije rekla ni kuda, ni kamo: ni pri· je odlaska ni po povratku. Bila je tada clan Okruznog komiteta KPH za Liku i znala je sto je partijska konspiracija. Nitka od nas nije ju ispitivao kamo odlazi, niti Sto na tim sastancima radi. Nekad je odlazila s drugovima Milam PoCuCom, Jakovom BlaZeviCem, Tomom NikSiCem, tada clanovima Okruznog komiteta, nekad sama. Njena kcerka Milica, tada sedamnaestogodiSnjakinja, boravila je u selima korenickog kotara, najviSe u Debelom Brdu i, kako kazu podaci, slijedila put svoje majke - citala zenama na sasiancima. Desetogodi&nja Ljuba bila je sklonjena u cvrstih i pouzdanih suboraca, a ostali dio porodice uniStile su joj ustaSe na najkrvoloCniji i najuzasniji naccn. Ocekivao bi covjek da ce je sretati pogruzenu, slomljenu njenom osobnom tragedijom. Ne! Nije pokazivala sto misli i osjeea. Na sastancirna sa Zenarna govorila bi o zvjerstvima ustaSa nad nevinim ljudirna, Zenama i djecom, ne iznoseCi straviCan primjer svoje vlastite porodice. Duga je bila ta sutnja: trajala je viSe od godinu dana. Tck na I zemaljskoj konferenciji AFz Jugoslavije, pred delegatkinjama AFZ iz gotovo cijele nase zemlje, ona je osjetila potrebu da to saopci Zenama i poCela je svoje izlaganje rijeCima: »lma~ Ia sam tri sina, tri zlatne jabuke ...« Na toj konferenciji bila je izabrana za predsjednicu. To ju je ispunjavalo ponosom, ali je nije zanijelo, jednako kao ni sucljelovanje u predsjednistvu I zasjedanja AVNOJ-a. Ostala je ona isla nasa Kata koja je, reklo bi se, poslovno a ipak s odusevljenjem rjesavala zadatak za zadatkom. ISle smo od sela do sela i osnivale odbore zena. Kad smo 1941. organizirale podosta seoskih odbora AFz-a u svim lickim kotarima, doslo je do osnivanja Inicijativnog okruZnog odbora AFZ za Li· ku, sredinom mjeseca decembra. Tada smo se okupile, mi drugarice iz svih lickih kotara, opet u Krbavici, da se dogovorimo za daljnje nase aktivnosti. Kao clan Okruznog komiteta, Kala je vodila taj sastanak i jednodusno tada usvojismo misljenje Komiteta da ona predsjeda tome ocl· boru. Fizicke napore nije podnosila tesko. Po kiSi i snijegu, popodne i uveCer, nekad i prije podne, ona je iSla iz mjesta u mjesto. ISla je po nalogu Partije, a Cesto se odazivala na pozive da dade nekamo. S najvecim odusevljenjem je, s ostalim clanovima redakcije ,zena u borbi«, prikupljala gradu i ocjenjivala vrijednost pojedinih clanaka i, kasnije, dopisa sto su pristizali od seljanki. Izuzetno je cijenila taj rad u vezi s izdavanjem lista. U torbi je i ranije uvijek nosila »materijal«, skromnu marksistiCku literaturu, svoga Gorkoga, koji joj je bio pomagac i oslonac. Sada je tome dodala jos i ,zenu u borbi«. Poznato je da smo prvi broj tog !isla pripremali za 8. mart 1942. Talijanska ofenziva sprijecila nas je da na vrijeme ostvarimo svoj plan. Pisaci stroj, papir, rukopise - sve smo zakopali u jednoj supi u Krbavici. Zajedno s ranjenicima povukli smo se u selo Trnavac. No, bijasrno nestrp-ljivi: za nekoliko dana sam se vratila, otkopasmo 133 �sve Sto smo sakrili i odnesosmo u Trnavac. Nikoga nije bilo da nam pomogne u tehnickoj izradi lista. Kata i ja, iako nijedna to nikad nije ranije radila, preuzesmo posao i za noC i, Cini mi se, dva dana list je bio gotov. Sto dvadeset primjeraka! Nismo imali papira za viSe. :2:ene su nam donosile hranu, sve su znale Sto radimo. Naslovnu stranicu izradio je drug Bosko Snajder, radnik iz Zagreba. Stampali smo list sapirografom, pa kako je posao odmicao kemikalije hivase sve manje. Kad dodosmo do stotog primjerka, prva stranica gotovo da nije bila citljiva. !mali smo jos nesto papira i zeljeli smo stampati viSe primjeraka. Kemijskom tintom presla sam preko crteza. Nastavile smo izvlacenje i primjerci su izlazili jasni i vidljivi, ali ne tako lijepo kao onih prvih sto ... U Muzeju revolucije u Zagrebu nalazi se primjerak upravo tog naseg amaterskog rada, a onih prvih stotinu (uspjelih) »utopilo• se u lickim selima, u zena koje su list docekivale, radovale mu se, Citale iz njega na sastanku. Drugarica Kata je veoma cijenila taj rad. Veselila se dobrim clancima, ;i svoJim i tudim. Bio je to naCin da di? svoje bogate lienosti podari zenama, narodu. NJikad nismo mijenjali njen nacin pisanja, nikad popravljali. Svaki njen napis direktan je u iznosenju misli, i slikovit, te se nije imalo ni sto dodavati ni sto oduzimati. Rado je pisala za list, a u godi·nama poslije oslobodenja cesto. m~ j~ govorila: »Sjecas li sa, Jelo, kako smo m1 p1sah one nase clanke ...• Ona je svjesno obogaCivala svoju Jicnost citanjem. Procitala je dosta jos prije rata. Cit~la je, kak~ mi je to prieala, najcesce uz petroleJku. Kad. b1 posvrsavala sve svoje dnevne poslo_ve ~ao majka i domaCica koristila je veCeri za CltanJe, za pr<r sirivanje s~og vidokruga. Jednom mi rece da joj je najdra'Za knjiga »Zdravlje naroda u Sovjetskom Savezn«. Vozila je iz svog Smiljana u Gospic mlijeko i izvrstan sir, a nazad u Smiljan, u istim kantama, iii skrivene u sijenu, letke, knjige, partijsku stampu. Sve je to skupa iskovalo Katu kakvu je danas pamtimo: odanu Partiji i gotovu na svaku zrtvu kad se radilo o poslovima borbe i revolucije. 134 Gotovo da se nije ni spominjalo njeno prezime. Govorilo se, jednostavno: Kata. Borci su ju najCeSCe zvali Mama Kata. Sa svakim je znala razgovarati, uvijek spremna na vedru rijeC, bodrenje drugih. Zaboravljajuci sebe, unosila se sva u razgovor i svatko je, razgovarajuCi s njom, osjeCao da se ona istinski unosi u ono Sto joj se govori, da shvaca, razumije, a takav je sugovornik uvijek drag. Zagreb, 1976. lela Bicani6 TRI SJEcANJA IZ ZAVIcAJA Kata . Kaja Milkovic: 0 KATI Kata-Kaja Milkovic iz Varosa- zaselak Smiljana, rado je ispriCala svoja sjeCanja na drugaricu Katu Pejnovic. Katu je poznavala od djetinjstva, ali se nisu druzile. Kaja je djevojka mlada od Kate 20 godina. Pripadala je krugu seoskc omladine koja u to vrijeme nije bila angaZovana. Sta si ti Kaja znala o Kati? Znala sam da je posebna zena i komunista. Cesto sam je sretala. Gdje bila, ona je trazila kontakt s ljudima, omladinom i drugim narodom. Zivo bi pricala i ubjedivala prisutne. Dolaskom ustasa na vlast culo se govorkanje kako ce komuniste i Srbe klati, a Kata je prva bila na spisku. Mnogi se !judi sklanjaju pred ustasama, a stariji bi govorili: Ovo Sto se sprema, neCe nam se izdobriti. Presto nisam mogla pojmiti da hi !jude iz Cista mira mogao neko ubiti, a kamoli zakiati. Uvece 2. VIII 1941. godine cula se zvrka kamiona i strasna pucnjava po Bogdanocu i Zablatu. Sutradan i slijedecih veceri i dana doSii su na red Seliste, Ljutaca, Smiljansko polje pa Rosici, zaseoci Smiljana naseljeni Srbima. Bila sam izbezumJjena, zaplasena i nesretna sto me je jos vise udaljilo od ustasa. Pokolj je trajao oko 6 dana. Ustase su otiSle u Gospic, a u selu su ostali domaci predvodeni Ivanom Abramovicem - US· ta.Skim emigrantom. Organizirali su Citavu hajku za Katom, govoreCi da ce nas sve pobiti jer cuvamo komunistkinju i Srbe. Racunali su da je moralo po selu biti sakriveno oko stotinu dusa. Da li ti je bilo poznato gdje se skriva Kata i ostali? Znala sam. Kata je bila sakrivena u napustenu kucu Marke Bl.Zevica gdje su joj SKOJ-evci i komunisti sagradili skloniSte. Vjerujem da je skoro citav nas zaselak znao za Katu i za srpski Zivalj. Nitka nije odao njihova skloniSte. U nasem zaselku zivio je ustaski koljac Gluvi Markisa koji je pocinio strasne zlocine. On je natjerivao omladince da traze Katu i narod. Omladinci bi se slomili pretra:!ujuci ona mjesta gdje su znali da niko nije sakriven. Ti isti mladici bi po noci pazili na MarkiSu, i Katu i narod hranili. Zgodno bi to oni izveli. PjevajuCi bi otisli u prelo u drugo selo, a zatim se jedan dio brzo vratio i hranio Katu i narod, iii b: s Katom drlali sastanke, iii kao kuriri iSli u Divoselo. Sta ti je od svega toga najviSe ostalo u sje6anju? Katina hladnokrvnost. U tom zlu stradala joj je familija, a nju nije uhvatila panika nego je sve to izdrlala i jos organizirala i drlala sastanke. Isto tako u sjecanju mi je ostao Ivan Duic-JandriSa koji je uporno pod strasnim terorom usta.Sa iSao na sastanke, sakrivao Katu i ostali narod izlafuci svoj Zivot smrtnoj opasnosti. IIi Pajo Milkovic u koga se otvoreno sumnjalo da je komunista. Njega je MarkiSa s bajunetom na pusci gurao i tjerao da tr.Zi Katu. On je znao gdje se ona nalazi, prkoseci smrti nije je htio odati. Divila sam se narodu u mom zaselku koji se nije pokolebao pretnjama i odao skloniSta. Cak mislim, da je za Katu znao i Markisin otac i brat. Kako danas gleda$ mz te dogadaje? ·Ponosim se drlanjem omladine i mojih susjeda u Smiljanu koji tad nisu puno znali sta ce nam donijeti socijalizam, ali su znali sta je postenje, komsija i prijatelj. Sta je narod. Izlozili su svoje zivote i na djelu jaeali bratstvo i jedinstvo hrvatskog i srpskog naroda i udarili temelje novoj zajednici nasih naroda. Znali su cijeniti dobro, a mrziti zlo, izolovati sacicu koljaca, koji su se bacali blatom na hrvatski narod i njegove slobodarske tradicije. Gospi6, 1976. Razgovor zapisao: Nikola Stani6 Milica- Mika Stanic: 0 KATIIZ SMIUANA Danas 35 godina od Ustanka jos uvijek je uzbudljivo sjecati se heroja, koji su 1941. godine taj veliki cin zapoceli i uspjesno izveli revoluciju na cijim temeljima gradimo nasu sadasnjicu. Sjedim u hladu stoljetne lipe i sa staricom koja ove jubilame godine navrsava 78 godina zivota razgovaram. Jedna je od stotine hiljada zena koje su pokretale tocak nase istorije. Ima dobra pamcenje. zivahna je. Kad sam joj spomenuo da eemo razgovarati o Kati, starica rukom potisnu srebrne vlasi pod emu maramu i prstima lijeve ruke obuhvati bradu, povlaceci ruke navise da bi ih easak na usnama zadrlala. Nabra celo i sjaj joj u ocima bljesnu. Na eelu se pokazase bore karakteristicne za trenutaC. nu odsutnost. Mislima je umivala proslost. Pogleda me. VeliS da cemo razgovarati o Kati iz Smiljana? Da ... Zelia bih cuti koju rijec o Kati Pejnovic. Dobra ... Razgovaracemo sto god 'oces ... Sarno ti pitaj. Ja cu ti reci ono sto ja budem znala. Tako nas dvoje pocesmo razgovor o Kati iz Smiljana, kako je moja sagovornica nazva. To ime, dugo je zvucilo u mojoj dusi. To ime izgovoreno je ljudski, od srca. Sa njim je sve receno. Te rijeci su najavljivaJe otvoren i vrijedan p.Znje razgovor. To ce biti stivo iz kojeg cu zbilja imati sto nauciti. 135 �Kad si prvi put srela Katu? - Srela sam je u jesen sam poznavala. Bilo je Da.: · da .. : pocetkom stanca. To Je bllo prije Jest- bo~ami, jos dok 1941. godine. Prije je nije.. to pocetkom septembra. septembra - prisjeca se dolaska Smiljancana. se nas odred (misli na ce.. tvrt1 bataljon odreda ))Velebit<<) nalazio na Dragaskom B:ctu (zaselak Divosela). U opasno doba dode sa M1hcom Siminom da osnuju odbor zena. Odmah .m'. upade u oci. Bila je razlika izmedu nje i ostahh zena na prvi pogled. Kad je slusas i bolje r~zg~e~as, o~et ti se ucini da je kao i ostale zene n!.ez;.nih go~n~a. Govorila je osjeceno, ali se u tim riJeCima OSJecao prizvuk njeznosti i tuge. Naslonjene na Jovancicev plot cekale smo da se Zene skupe. Divanile smo o obiCnim stvarima i upoznava!e jedna drugu. U razgovoru ona zavuce ruku .u k~klJ~, Izvadi kutiju i pocne motati cigaretu. VjeSllJ~ Je savijala cigaretu nego i jedan muskarac. ~a Je S Cudenjem gJedam i taka nam Se OCi sretose ' pogled, zadr.lase Sve mi se cinilo da mi je htje~a reci, sta je tako. cudno gledam, a ja joj u ~1shma odgovori: BucLi Bog s nami, ovo je prvi put u mom zivotu da victim kako zena pusi. Kako je izgledalo Divoselo u to vrijeme? -;- Povrazij~: .. Sinko moj ... bilo je to vrazije vri· Jeme. Vrat1h smo se iz pokolja (u Divoselu od 2-20. VIII 1941. pokJano 990 stanovnika) nasli smo po!<_lanu celjad, opljackane kuce, odvedena stoka I Zivma. UZ.asna vruCina. SmrdeZ na sve stra- ne. J?a te bo.g saCuva ... Ne znaS Cega bi se prije ':'v~tiO. Da ~'. saranjivati pokojnike ciji lesevi na !~n tru_n~, 1h spremati ono ljetine sto je ostalo, III pustiii sve k vragu i otici na kraj svijeta. U selu odred se svaki dan tuce s ustasama i brani naro~ i z.ito: Neka gospoda i Talijani vrsljaju oko sela '.. uhzuJu se bijednicima koji jedva spasiSe gole Zivote. Bacaju letke kako su oni preuzeli v~ast. Da ne~e biti vise ustasa. Da treba ici u Gosp!c P.0 P;ovizac!ju i na prepoznavanje stoke i stvan koJe s~ II opljackane. Oni garantuju sigur· nos!, a dace l karabinjere da nas prate i cuvaju. 136 Hvale nas kako smo dobri, a drugi su losi i da im trcbamo vratiti milo za drago. Gospoda iz Go· spica stidljivo sapcu da Hrvatima ne treba vjero· vati. Treba osnivati svoju vojsku - cetnike. Pojedinci srljaju u grad. Poneki dovede svoju kravicu i danese koju kilicu provizacije. U selu je nasa vlast koja nam objasnjava da se u Gospic ne ide bez propusnice i upustava kako sc !reba vladati. Da nas Talijani i preobucene ustase izmudruju, da bi doznali sve o odredu i nama, pa ce nas lakse unis ti ti. Eto, taka je bilo kod nas kad je Kata dosla. Kako izabraste odbor zena? - Sakupismo se u Dedinu kucu i Kata nam poce tumaciti zasto smo dosle i situaciju u kojoj se nalazimo. Objasnjavala nam je tako lijepo i jasno da smo je sve razumjele. Ona nesretna Mara Sta· kina joj upade u rijec. Bog je sapeo ... Lako je tebi dr.lati prodike, te nije kriv ovaj, te nije kriv onaj. Kriv je sveti Pctar sto nas dr.li na ovom svijetu. A kako je meni, koja sam svoju dje. cu ostavila u jami. Muci nesretnice, bog te ne ubio, sto zeni upadas u rijec i ne das joj divaniti. Svi mi znamo kako ti je, zavikasmo. Kata nas pogleda. Pustite je zene, neka isprica svoje jade i muku. Mi cemo njoj ispricati nase, pa cemo nakon toga razgovarati o ratu i izboru odbora. A ti drugarice priCaj. NiSta se nemoj ustruCavati, vee nam sve iskreno i ad srca reci. Mara nastavi. S moja dva sina bila sam uhvacena od ustasa. (Pisnu nesretnica ko luda spominjuci svog Nikolu jedva je umirismo.) Odvedu nas na Olanak i zatvore u Lukinu supu. Tu smo bili dva dana gladni i zedni. Zatim nas odvedose iznad kuca pred Jarciju jamu. u dubini su se vidjele nabacane cabrkJjave stozine. Oduzese mi djecu i zive ih baciSe na stoZine. Mene htjedose udariti nozem, ali ja skocim u jamu. Osjetim ubod u leda. Ustavim se na nekoj panti u stjenama provalije. Ispod mene djeca i narod jaucu. (Zajauka nesret· nica.) Padam nckuda. Osjetim da me neko drma i vuce. Probudim se. Svuda mrak. Neko mi sapce da bjezimo. Cujem glas Jele Jankove i Marije Vujkanove. Ne znam kako su me izvukle. Cijelu bo· govetnu noc sam nekud teturala. Kad je svanulo victim da sam na Grabovackoj strani. Spustim se u Bjelanova ne bi 1i se kako kuci privukla. Ne znam sta je s Micom i Stakom. Cini mi se da cu· jem pjesmu. Poslusam bolje. Stvarno cuju se kola i pjesma oko Crljenih greda. Polako se povratim natrag jer sam znala da niko naS sada ne pjeva. Usput ucupam kuCicu Nikolcevih krunpira. Popnem se u Trnjak i gledam ko na dlanu svoju kucu. Vidim kokosi kako ceprkaju po guvnu. Cujem konje i ovce pod sjenarom i dikulju kako muce u podrumu. Prsi hoce da se raspadnu. Dusa me pece i glava 'oce da pukne. Rane gore. U stomaku samo krulji. Kola i pjesma se svrati u moje dvoriste. Nasta lupa po kuci. Vatra se lozi. Okrece se razanj. Srpovi zanju psenicu na Poprijekoj i Milinoj nji· vi. Pjesma, pocikivanje i izrugivanje na naS raCun samo se razliZe njivama. Ja oCajna grizem usne i loCem slane suze. Lipsavam i stenjem ko bijesna kucka. Spopade me vrucina, povracanje i proliv. Sotona me odvuce u provaliju. Kad sam se probudila hvatao se suton. Odvucem se kuci. Nisam zatekla ustase. Ni krave. Ni konje. Ni ovce. Ni Zivinu. Na njivi je ostala samo strnjika. Ko vukodlak sam lunjala. Tvrdo sam odlucila da sama sebi sudim. Ridala sam hitajuci kuci po srp. Zajedno sa zorom dodem kuci i mjesto srpa nadoh Micu i Staku. Nato ce Kata. Sve ti ja vjerujem, drugarice. Govoris cistu istinu. Upri ovdje u sobi prstom iii ako hoces u selu, koga nisu ustase ujele za srce. Velis, lako je me· ni. Lako je crnom davolu, brada joj se malo zatre.. se i suze joj zablistase u · ocima. Nema moga Mi· le. Nema moga Nikole. Nema moga JovaniSe. Ne znam da li su zaklani iii spaljeni u ognju. Ne smijem im traziti grobove, a niti doci u selo vid· jeti moju kucu, vidjeti svoje zuJjeve i muku cije· log zivota. :l:ene moje, ko je tome svemu zlu kriv? Upita Jelu? - Talijani. - Ko te lijecio i sakrivao. - Doktor u Gospicu. - ReCicu vam ... da su mene i druge u Smiljanu spasili Hrvati. Vidite, cika Mika i ostali cak iz Zagreba su dosli da se zajedno s nama bore. - Ko je onda kriv za sve ave naSe muke i nevolje? Mi ko iz puske odgovorismo: - Talijani. - Ko se zajedno s nama bori u odredu. - Hrvati. · - Moze li nas odred i mi sami pobijediti ustase i Talijane? - Ne mozemo. - Eta vidite. Ako se svi udruiimo, moZemo srusiti fasizam i kazniti ustase za njihova zlodjela. U toj borbi rodice se nova dr.lava radnika i se. ljaka u kojoj cemo svi bolje zivjeti. Zatim nam potanko objasni ciljeve nase borbe. Njezine rijeCi nam vratise vjeru u same sebe. Na. stade kod nas preokret. Ona nesretna Mara opel joj upade u rijec. - Juce mi gospa Marijana dade male frtaljic ka· ve i cukra. Bi li kako bilo da skuvam malo kave. - Kako ne bi. Sarno nam je svari, svima Ce dobro doci. - Eno je sad vragu i njegovom caci, rece Sara PeCina. - Da je bacis s Visocice ostala bi ziva, rece Ani· ca Pilipova. Pijuci kavu Kata nam je pricala o svojim sinovima - zlatnim jabukama. 0 svom JovaniSi koji je donio price iz Amerike o strajkovima. 0 komunistima i borbi za bolji zivot. Ras tale smo se u mrkJu no c. Jeste li izabrale odbor :lena? - Poslije takvog razgovora !ako je bilo izabrati odbor i pozvati zene da rade. S lakocom smo tako radile cijeli rat. 137 �Je li Kala jos koji p«l bila na vasem saslankt<? - Kako nije ... pobogu brate. Poslije tog sastanka ubrzo dodose i Smiljancani. Odrcd se preselio u Declinu kuCu. Kata se nastanila u Malam Kraju. Skoro svaki dan smo se vidjele. Nije bilo ni jednog sastanka, a da mu ona nije prisustvovala. Svaki smo se dan vic1ale i do mile volje narazgovarale. Razgovarale smo o ratu i naSoj borbi, a bogami i o domaCim poslovima. PodsjeCale smo se kako se uvlaCe daSCice i veze riza. PriCale smo o svojoj djeci i muzevima. Rat je bio tu. 0 njemu nije trebalo puna razgovarati. Trebalo je puna raditi za vojsku i ratne potrebe. Bi li se sjetila kako je lekao saslanak? - Kako se ne bi sjetila. Obicno bi Kata nas upoznala o situaciji u svijetu i kod nas. Kakvo je stanje na frontovima i o naSim zadacima. Mi bi postavile koje pitanje, a Kata nam ga objasnila. Zatim bi svaka iznosila s Cim je bila zaduZena i kako je zaduzenje izvrsila. Kritikovale smo jedna drugu, ako smo smatrale da je bolje trebalo izvrsiti zaduienje. Na kraju bi do bile nova zaduienja. Kakva su bila zaduzenja? - Jedna je bila zadu:Zena za organizaciJU pletenja i sivanja. Druga za higijenu i pranje i parenje odjece kad vojska dode na odmor. Treca za organizaciju posjeta ranjenicima u bolnici. Bolnica se nalazila kod JajiCa. Cetvrta za obradu zemlje i posjetu vojsci na polozaj. Peta za sakrivanje zita. S:esta za odbranu sela i organizaciju zbjegova. Bilo je i drugih zaduzenja, bilo pojedinacno iii smo grupno zadu:livane. Nijesmo pojcdinaCno radile, nego surailivale s odborom, omladinom itd. Jesle li bile naomzane? - Bile smo u posljednje vrijeme. Kad su se po- javili trupovi, iSle smo kombinovano s omladinom i odbornicima u patrole i zasjede. 138 Sjecanja na narodnog heroja Katu Pejnovic evocirala je Milica Mika Stanic rodena 19. VIII !898. godine u Divoselu. Kad je upoznala Katu imala je 43 godine i hila starija od Kate nepunu godinu dana. Najmiliji joj sagoriSe u ponorima Jadovnog. Cim bi joj koje dijete doraslo do puske, poslala ga je u partizane. Izdrzala je 75 ustaskih napada i 5 velikih talijanskih ofenziva na Divoselo. Bajtu je pravila 9 pula. U predahu borbe obradivala je zemlju i sadila duvan. da bi mogla hraniti sebe i vojsku i Castiti ranjenike. Hranila je ponekad zarobljene domobrane i Talijane. Sarna i cista obraza docekala je zavdetak rata, saCuvavSi dodijeljeno »ralo i volove<c da moZe u slobodi poceti novi zivot i docekati svoju djecu kad se vrate iz JA. Cos pic, 1976. Razgovor zapisao: Nikola Slanic Desanka- Desa Canak- Vlaisavljevic: HTJELE SMO SLIJEDITI NJEZIN PRIMJER Desanka-Desa Canak-Vlaisavljevie rodena je 1927. godine u Metku ispod Ljeskovceve glavice. Danas je domaCica. Stanuje u Gospicu. Drzi na krilu simpaticnu unucicu i rijec po rijec slaie u pricu koja pred mojim ocima ocrtava lik istinske revolucionarke. - Bilo mi je IS godina te jeseni. Neprimjetno sam prerasla djetinjstvo i pocela se osjecati kao djevojka. Odlazila sam na zborove, sijela i pre1a gdje se sastajala omladina. Ustanak je vee bio dignut. Formiran je i Odred »Velebit«, Talijanski garnizon u Dvorini. Talijani vrsljaju po selu, nastojeci probiti izolaciju i pribliiiti se narodu. U predvecerje oktobra mjeseca pozove me Perica Kleut. Porucio je da ce na sastanak doci vaZ!la dn1garica. IduCi k PeriCinoj kuCi oCekivala sam lijepo obuCenu i dotjeranu Zenu. U najmanju ruku neku ucitelj:cu. Kad smo se skupile u kucu, ude jedna mrSava seljanka. Bila je ogrnuta velikim crnim Salam koji je bio iSaran crvenim cvjetovima iznad franclZa, a takva joj je bila i marama. U ruci je nosila seljacku torbicu. Perica nam je predstavi dodajuCi: - Drugarica Kata je komunista. Svi se sa Cudcnjem u nju zagledasmo. Blijedo lice povezano crnom rnaramom kao da je izoStrilo izraz Iica i pojaCavalo crte. Cim je sjela pocela nam je pricati o Ustanku i njegovim ciljevima. Zatim je puna govorila o bratstvu i jedinstvu Srba i Hrvata, kao i o svim radnim ljudima u svijetu. Potanko nam je objasnjavala zvjerstva ustaSa i uzroke koji su do toga doveli. Da to sve zlo savladamo, moramo se organizirati i moralno i materijalno pomagati naSu vojsku i vlast. Motriti neprijatelja i o njegovim pokretima obavjestavati vojsku i odbornike. Sastanak je vrlo brzo proSao, a na nas je ostavio takav utisak da smo onog casa bile spremne da podemo s Katom na Dvorinu, jurnemo na Talijane i golim ih ru.kama zadavimo. zadataka koje smo primile na sastanku bile provjeravane. Nas omladinke na tom sastanku su zadu.Zili da se javimo u kulturnu ekipu koju je vodio neki Safet. Svaku vece smo vjezbali u kuci Ilije Tarbuka. Cim uvjeZbamo program, a mi s priredbama po selima. Iako je bilo teSko i pogibeljno, puno se pjevalo i s narodom radilo. Da li ti je koja priredba oslala u posebnom sjecanju? - Svakako. Uvijek cu se sjecati priredbe koju smo priredile u Mogoricu u cast Oktobarske revo!ucije. Bilo je to 1941. godine. Tamo je bio stab odreda »Velebit«. Mogoric je bio jedna vrsta partizanske prestolnice, a Divoselo front. U ta sela smo s posebnim odusevljenjem odlazili. Trebalo je preCi prugu koju su Talijani cuvali patrolirajuCi svaki Cas. Po grupama se prebacimo do pruge. Kad smo je prelazili, opaze nas Talijani i ospu iz mitraljeza i puSaka. Meci zviZde na sve strane i svaki cas ocekujes da te svale u bujad. Jedva izvukosmo zive glave. Kad smo dosle u Mogoric i u skoli nastupili, mislim da nikad s takvim odusevljenjem nije pjevao nas hor i recitovali nasi recitatori. Koliko vas je bilo na tom sastanku? Je li jos kojem saslankt< prisuslvovala Kala? - Nije nas bilo puno. Bilo nas je desetak. Od muskaraca je bio Perica Kleut i mislim da je bio Stevo Maodus. Nije nas se smjelo puno okupljati jer je u neposrednoj blizini bio talijanski garnizon i svakog Casa su mogli banuti i pohvatati nas. Radi toga smo sastanke drZali po zaseljcima u manjim grupama. Na sastanke su iSle samo one omladinke i zene koje su bile povjerljive. Nairne, vee se u to vrijeme osjeCala polarizacija snaga u Metku. $aptalo se, ovaj je za Pericu, a ovaj za Gavru. Ogromna veCina omladine i naroda bilo je za Pericu u kome su gledali vojnika koji je dorastao da nas brani od ustasa i tuce Talijane. Gavre je u naSim oCima bio kriminalac, kartaroS i probisvijet oko koga se skuplja olos i seoske avanice. Poslije toga i drugih sastanaka sve smo mi omladinke primljene u SKOJ. Cini mi se da smo preko - Odrzali smo jos nekoliko sastanaka prije nego su cetnici izvrsili puc u bataljonu (3 bat. odreda »Velebit«) i ubili Pekisu Vuksana i Vladu Cerina. Tad je Kata hila iznenadena i zarobljena u Pocitelju. Cetnici je na lukav nacin uhvate i svezu, te posalju u Citluk da je tamo ubiju. Kata se junacki drzala. Sve vrijeme dok su je vodili svezanu u Citluk govorila je da su izdajnici i da ce im narod suditi. Poslije svega toga zanimljiv je bio sastanak kod Stranjina, gdje je Kala poslije tih dogadaja javno govorila Citavom narodu. Govorila je silno, jasno i otvoreno o cetnickoj izdaji i treCem frontu na kame se moramo sad boriti. Predstavila je eetnike kao eksponente domace burioazije koja je izdala zemlju i sluii okupato- 139 �ru ili nam iz inostranstva poruCuje da Cekamo, a ustase, Talijani i sad cetnici neka nas istrebljuju. Objasnjavala je ciljeve nase borbe i ulogu masovnih organizacija. Poslije toga sastanka na molbu nas omladinki Skojevki posebno je s nama odriala sastanak gdje das je detaljno upoznala s izdajom cetnika i njihovom ulogom u zici s Talijanima. Objasnila nam je ciljeve njihove omladinske Zenske organizacije »Kola srpskih sestara« koje je nazvala kola izdajnika i talijanskih ulizica. Preuzele srno zadatak da za JuriSnu Cetu Perice Kleuta sasijemo kape s petokrakim zvjezdama, da im nabavimo bijcle ogrtace za zimu, a da za odred i druge jedinice izvezemo zastave. VracajuCi se kuCi slusala sam razgovor o Kati koji su vodili stariji ljudi-domaCini. Prava zena. Svaka joj rijeC ima mjesta. Sve je istina Sto je govo.. rila, ali nikako nam ne ide pod kapu sto uporno traZi ravnopravnost za Zene. E>e moZe Zena zamijeniti cojeka. Tko je na tebe najvise uticao da se opredijeliS za NOP? - Utjecao je Perica Kleut i osta!i u mom zaseljku, ali najviSe mi je ulila vjere u pobjedu i pravednost partizanske borbe Kata. Ona je imala neku nevidljivu snagu koja nas je uza nju vezala. Da li je to hila njezina jednostavnost iii price koje su o njoj krozile u narodu?! Pricalo se kako se junacki driala pred cetnicima. Kako nije klonula kad joj je familija pobijena, nego je nastavila da se bori. Njezine rijeci su mi lijegale na srce. Govorila je isto kao i moja pokojna majka. Sve smo zeljele da budemo kao i ana. Gospic, 1976. Razgovor zapisao: Nikola Stmzic Nikola Stanic, upravitelj Osnovne skole Narodni he- roj 140 ~>Kata PejnoviC«, u GospiCu. VELIKA JE BILA, ZA SVAKOG Bl NASLA TOPLU, UUDSKU RIJEC ... Za mene je Kata Pejnovic zaista hila vanredan covek. Srela sam je u teskim danima cetvrte ofenzive i celog Zivota Cu nositi u sebi njen lik, jer mi je ostala u tako dubokom i Iepom secanju. Zbog toga sam je toliko postovala, cenila i volela, da sam Cesto, u raznim prilikama, o njoj govorila u toku rata, pa i danas, na sastancima po Skolama i selima. Govoreci o nasem narodnooslobodilackom ratu, naSoj revoluciji, likovima koji su se u njoj kovali, prikazivala sam i zivotni put licke seljanke, Kate Pejnovic, koju je podigla i izgradila partija. Takvu sam - zajedno sa drugim revolucionanima predstavljala i stranom svetu, sa ·kojim sam se sretala. Nedavno sam, govoreCi predstavnicama Zena Afrike i Azije - uCesnicama medunarodnog seminara u okviro aktivnosti u Medunarodnoj godini zena - govorila o Kati, kao liku zene, koji moze i njima biti vrlo blizak. Jednom prilikom, mislim da je to bilo o 25-godi~niici Prve zemaljske konferencije u Petrovcu, 1967, rekla sam da je Kata za mene olicenje nase borbe. U onim zimskim danima 1943, za vreme IV neprijateljske ofenzive, kad smo hodale promrzle, umorne i gladne po popaljenim selima njene voljene Like - a proS!a sam tada i Baniju i Kordun, delomicno Bosnu sve do Livna, Duvna i Prozora - ne seCam se taCna gde smo sve zajedno bile, ali jednog se vrlo dobra secam - naseg toplog i istinskog drugarstva! Razgovarale smo mnogo i o svaCemu, a pre svega o borbi i iunaStvu nasih !judi, zlodelima okupatora i niihovih pomagaCa, o novom Zivotu koji Cerna razvijati u slobodi. Soavale smo zajedno i delile sve sto smo imale. Velik deo pula provela sam s njom a .iedan 1 sa Jelom Bicanic. Na tom mom dugom, ali lepom putu, srela sam i drogaricu Anku Beros, a u Livnu i Duvnu i mnoge droge - Canu, Vandu, Mitro, Blazenku, Mariju_ u meni su se saeuvale taka zive uspomene na te nase razgovore, mogu cak reci uspomene na nase drugovanje, a pogotovo zivo je seeanje na njena Prva strana bro~ure vatrena istupanja ne samo 'PO selima kuda smo prolazili, .nego i pred borcima ,koj~ smo n~ naS_em putu sretali. Kata je prosto osvapla SVOJOm J_ednostavnoscu svojom ljudskom toplmom. Tol!ko je mladalaclcog, poletnog i donekle sanjalackog u toj nasoj Kati, da smo je pored sveg postovanja svi prihvacali - mislim na nas '!'lade tada, naravno - kao drugaricu u najdubljem smtslu reCi. Nikad neCu zaboraviti susrete •s borcima i civilnim stanovniStvom. Svuda, gdegod smo ~_na .:. nasem putu nailazili na grope izbeglica s Banije i Korduna - a beskrajne su bile njihove kolone, polugolih, polubosih, gladnih, bolesnih i nepiocrrih, na putovima zavejanim na nekim ~mestima).- snegom, koji su napustali rodna sela paljen;t ,od n;-. prijatelja, a na svim obroncima su bile borb~,pue- njava se Cula sa svih ·Strana a .nad glava~a avioni - adeaod smo te !jude sretah skoro sv1 su Katu po;na;ali iii bar Culi za nju, i obradovali se kad su je sreli. A ona - vclika je bil~ - za -~~~koga je nasJa topJU, JjudS~U fCC, ll'!'eJa je da teSI 1 hrabri istovremeno, ali 1 da poziva na borbu, nuZnu i neodloZnu, hitnu i obaveznu za sve i svakoga. Stvarala je poverenje u pobedu, u pravdu. Za rilcne je zaista ostala jedinstvena, velika kao Zena - ma]ka, velika kao covek. Kad bi stizale do jedinica - neprestano smo bile u pokretu, ana je izdr.lava~a neverovatn.e ~apo:e, i po tome smo bile drugance - ne znaJUCl loZI~­ ku onog dana ili veCeri, svuda su nas propuStah, cim bi ustanovili da je s nama Kata. Kao da i sad cujem: »Ko ide? Stoj! Lozinka!« i na Kalina »Sta141 �r H.· J. •!9C~/371 ·I GUISILO SlOVUISKE.PROTlfASISTICNE lENSKE ZYEZE I l.A PRI110RSK0 ! li smo!« - odgovor brz i kratak »Kata je, pustaj ih, sve je u redu!<e Ne jednom sam upravo o tome, medu ostalim doZivlJajima, govorila za vren1e rata pred naSim brigactarna i bataljonima, na sastancima naSih Zena i gradana, jer za mene su to bili i ostali doZivljaji doZivotne vrednosti. Za mene je taj nesebitni, topli i ljudski odnos, koji sam doi.ivljavala na ce1on1 tom putu, primer socijalistiCkog hunlanizmal I posle onih teskih dana, kada je svaki dan ginulo na stotine naSih napaCenih ljudi, kod Kate bi se zapaZala ona istinska radost, neopisivo oduSevljenje pri susretu sa svakim borcem, sa svakim Covekom, bio poznanik ili ne, jer je svaki susret bio jedan spaSeni Zivot viSe. Obnavljajuci secanje na te velike dane i plemenite !jude kao sto je bila Kata, koja nikada na tom naSem zajedniCkom putu nije niSta za sebe traZila, niti primala kad bi joj kao rukovodiocu i ponudili, covek toliko vise ceni tu ljudsku osobinu. Sve sto je imala, delila je s nama, mladima. Nikada nije isticala, cak ni pominjala godine, jos manje sto je prosla. Bila je skromna i jednostavna, ali odlucna i u svakom pogledu - tu·abra. Kao da je sad vidim pred sobom - u crno odevenu, vitku, rekla bib Cak mrSavu, sa crnom rnararnom, upornu, odluCnu, i izdrZljivu - oliCenje naseg buntovnickog duha u pravom smislu te reti. Gdegod stigne, poziva ljude, borce i civile na borbu do krajnjeg cilja - isterivanje neprijatelja, okupatora i njcgovih pomagaea, oslobodenje i ujedinjenje cele zernlje - izgradnja pravednog druStva. Pa njeno tumaCenje bratstva i jedinstva! Za nju nije postojala razlika izmedu Srba i Hrvata Opaska: Po povratku u Sloveniju, Mara Rupena napisala je joS u proljeCe 1943. broSuru pod naslovom :.>Pri sestrah na Jugu~~ Cije je prvo izdanje izaSlo u redakciji »NaSim Zenamcc IOOF Novo Mesto; original se nalazi u Studijskoj knjiZnici Mirana Jarca u Novern Mestu, a primjerak istog izdanja i u Muzeju NOB u Novom Mestu. BroSura je izdavana 6 puta, Stampana u raznim tehnikama, izaSla je i u okupiranoj Ljubljani. Prevodena je na engleski i francuski i u nekoliko navrata slata u inozemstvo. Na francuski je prevela Sidonija Jeras. U toj broSuri autorica 142 - »samo neprijatelj je vidi i SlJC razdor medu nama! Ne verujte mu! Svi smo jedno, borimo se za jednu zemlju, u kojoj cemo zivjeti slobodni i ravnopravni!« To je toliko ubedljivo govorila, da nije n1oglo osiati ni trunCicc sumnje. Buduci da sam ja - zbog izuzetno neskih uslova - stigla kao jedini delegat iz Slovenije (pa i zakasniia) za Bosanski Petrovac, na Prvu ze1naljsku konterenciju antifaSistkinja Jugoslavije, svuda me je predstavljala kao predstavnika najsevernijeg dela nase zemlje, naroda, koji stenje pod cizmom nemackih, talijanskih i madarskih fasista, ali se ne da - hrabro se bori i odupire. Svuda sam morala pricati sto i kako radimo. Sretala sam Katu i posle oslobodenja, u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, u doba kad smo gradili poruSenu zernlju i nailazili na drukCije prob!en1e od onih o kojirna smo razgovarale u zimskim danima 1943. Ne manje iskreni, ne manje drugarski bili su naSi razgovori jer smo sve do kraja ostale do· bre drugarice koje pokuSavaju shvaCati iivot kakav je, i !jude kakvi su. Bila je i ostala veliki drug. Nastojala je, trudila se prilagoditi novin1 uslovima borbe i novim, odgovornim zadacima, koji su joj - mozda poneki put - bili tezi od onih u ratu, ali nije se predavala. Toliko je u nje bilo borbenosti, Zivotne vatre, i odluCnosti da sc Iwata u kostac s neprilikama i potcskocama svih vrsta a istovremeno toliko ljudske topline i razumevanja. Ta se svojstva retko sreC.u objedinjena u jednom coveku, kao sto je to bilo kod Kate PejnoviC, koju sam imala Cast i sreCu sresti na svom Zivotnom putu i koja mi je ostala do dana danaSnjega u mnogo Cemu uzor. Ljubljana, 23. VI 1976. Mara Rupena- Osolnik govori o Kati PejnoviC i njihovim zajcdniCkim putovima u vrijeme IV ofenzive. Kako je sa sobom ponela crteZc i slike kojc prikazuju Katu, prema tin1 predlo.Scima - za prvu broSuru - nacrtao je Katu sadaSnji akadcmski slikar Ive Subic. Dio teksta iz ovc bro.Sure odmah prcnosi :.>Slovenkac(, glasilo slovcnske protifaSistiCne Zenskc zveze Primorske u broju od 1. juna 1943, pod naslovirna: »Kako se bore naSc Zene i djevojke s onu stranu granice; Sve Zene radc za drugove na fronti; U posjeti ked predsjednice Kate«. I I v E N ' h. iz~ajati I P::-iccle.·s.,o sv•5 zenski list. P• m)•,gih letih i• dr)bila ])rim.erska Zena.. zopet svo j list piZl~!l "'~ :aatcrinem ,j czi .10J.. Potr. l.d.im0 se, da pride nal::i list v sle:1ci:n,. :ll"'ven~ko vas v rd~e vsaki neSteni slnvenski Zeni 'in. deklet:.1 1 ki trpi . .Pod ~ :t"r-?:iistiC'!"!im ~;rmoo iJl te.Zi po svobodi svejP.gi:l naroda) za. ena1 kopravr..o:::tjo ~enc, zu b~~ji'io bcdoCr~ostjo svoje rJ.ruZi!1A in SVOJ~!l otrol{. . ... . '\Slovenka': hol:-e .biti zrcalo v katerem se bo ·odra.Zalo. zlV 'ljenj e ~n bl"'~be Zena na Primorskem brez ozlra :'J.a stan, s:taro·st in 'pcl':lic. J)elayl-:e, km.etice, vajenke, sluZkinje, m~SCarJto! 11 8loven.~::a 11 Zeli l'a·Stati v ·resnici glasilo va.Sih.. Zelja, up~v i..r.. priC.aJ:ovanj, pa tudi va~ih teZenj i.Yl naporo\" v teh "teZklh .1· t:asih. cil; J"'e da ncS'tane 11 Slovrnka:· o~njif5.C.e vneb priml)ri'a~· , k' .k <1 J • • li.t · X J.,...' . !:iici~ . .Zcna in del~":let brez oziru. n:;;"l. lwkrrnokali s'~Dl'El po ne--·ali k'.ll turn.e· re.zlikR- in razprtije. Vse· .,p_ako trpimo-,-~--·v.s~ ~m;., zs.suZ.njene od iote:~a. O'-VraWikn. Vse hoC.,mo i_str: osvocO U.::!.t111v slc-venokega narodD. i::-1 uni~·enje faOizma z veewi · · njego·vi:i!i nou1c C:nik·~ vre d. u;~E:dn:!..Ctvo pr:..:::alru;jc, da Sd bod.o primorske ?enc in. de}cle ·te oklm··,iln 8vo_jc~a liste in da !Jodo pri njf.!lll ~odclovalP s. tem, da aar:'l. JJodo pc~ilja.lo dcpise in ?Slenke o s~~jem. ~ivljAnju, o svojih ta 2i~vah i.l! u.spehih v bqrbi proti ozovmZen~mu tlacJ.telJU in okupa.torju na~e ~p·ete :love:-J -,-~~.~ ze;JJ. je Ze.to naj ne l_.o Slovcn1~·e, ki r~e bi biJ a bralka in Co ·jn la mo{{oC,.. tudi dopi.:::J.jca r..a.Cc,;B. lista. "' Ured.~iJ'="tvo 11 SIDV~N"i~E ~ ~ -. . . a 11 "KJJ~O S~. Bo::·IC'O !~.:4.~~ ZJ:!·:E Il~ DFZ<LB~}._ OliS}]:(lJil_§Jj~ [.'!EJE. v letoSnji ?.ir..i ~c fUn C.elegn-tka Sl~o~ven8ke pro"tifaSisti0nc Zf:nsl<c z:€'~i'! /SP~Z/ tcv. E?.ro ~o. osv 0 bo~eno 1'\ZG!!llje v Lih:i i~ :So.sni. Tam j~ bilo V!:'lJ..!-:o :~bor~van 10 . :,.one.· 1>\ r.lcklt>t vsoh neruclr:.v Jugoolavi j to.• 0 svojih~ ~vt~.sih ·na. csvo 11 o~.;enf!l!o·;zc:;r.lju j<:~ nopiscla knjiZicc z naalovoln 11 Pri sf!strah fla. jugu ,· ~b­ ja;lje.:.;.c n-ekaj. (")(llornl:ov iz tz knj i Zice. I: tell Vrst .b\.r~O nl1::-l'! pr~m~~~~e t.t""lari3ice suo.znale s l:<:'k~r~r) poZ:rtvove.ln"'StJO se boriJO .tz:rat~ce, u~~.i{ ..... je ~' :E·,sM.f:e, !.:~sl:_.'"!!2Xlk€, Dalm::.ti.."*e zc. c~VOb~diteV . . v:: eh j~tno.slOVOll.Skl.h '~fl:O~OV • Vse 2e::!.e ::l."!:lc.~<' z::: trwari~e.£0 fl.:.i,..!.!tl~· 11 Dezoval() ;~a, ..-:& sm?. s~ U..;,t:t:~-li -: ·gor:;;ki vn.s:::.c::.. ka::.wnite ii\~<.!. T.rvarH:i ud.b9!'!!iki so :r.as r~zde.1.~l~ pc. 1n:-;~h · :.:~ _t:JrenoCiSCe in hra..."l1.0. Obstuli s:::o prcd hir-..o, i~ k:8.tcrc zc. j<:: Culo r.PetJO 1 t:ar-ti·z~skih r:.c.roclniD. ·"JeGmi. 11 i~ar vst1:9i t~v::.riihco._, da n~ odJ mokra~ :u~ je - wat-ila J;:ril '""tnJ. Zt::znc·.·.• ·~ "., ·" e zc ~ yon d'r "O "' h-.;·:5.- zb,...,~e ·.... ' ~one YS€ .1-~~..r~c2-0 se J ...... ~- .., • ~ -~'--'-. -a. ll: t 1 lc. :ple:sti. V~!akn j c Co tela d.ckonC:;.ti svoj pa!' nue-avic ,a:.i r~~El;V~c ·. z;a t'J .-;v<triSc narliz.~·.;•. u;,irzl.:· j:-, pa morarc.o _pohiteti, do. nc bo t,:.Nal"l.nflV ~vr~ov ·-::. ,bl>'"\'',- j~ p..,j:;l...3Ii..~.li?. tov3.Y"ir-ica predsed..'1ica. Povedale 30.' da. raclc C:2 taJ o Fakslmile oSiovenke«, glasllo AF:l-a za Prlmorje 143 �DO MENE U AUTOBUSU SJEDI DRUGARICA KATA Otocac, 14. XI 1943. Znali smo da ce se odrlati Drugo zasjedanje AVNOJ-a ali kad ce to biti i gdje nije nam bilo poznato, jer se to drlalo tajnom. A ipak smo svi ocekivali da ce to biti uskoro. Danas je iz S!ovenije stiglo 16 de!egata i medu njima jedna druga· rica. Sad Cerna sigurno brzo na put. Slovenci su poveli sa sobom i jednu cetu vojnika kao pratnju. Tesko su, kazu, putovali, probijali se kroz njemac· ku ofenzivu, i poslije 11 dana putovanja stigli k nama u Otocac. Stizu delegati i iz hrvatskih krajeva, sve je sprem· no za put. (...) 17. IX 1943. Danas putujemo. Vee rano ujutro sve je uzrujano. Zao nam Sto s nama ne mo:Ze putovati naS pred~ sjednik ZAVNOH-a, pjesnik partizan, Vladimir Nazor. Boles! mu nije dala da dozivi tu srecu i sa ostalim delegatima iz Hrvatske da prisustvuje historijskom zasjedanju AVNOJ-a. Ispred zgrade ZAVNOH-a vreva, zurba, stoje poredani autobusi, motori drndaju. Dovikivanje, jed· ni druge pozuruju. Ceta iz proleterske brigade stoji postrojena pred zgradom, putovat ce s nama. Kazu da putujemo za jedan sat, ali nikako da kre· nemo. Dijele nam na put svakom po vreCicu smokava. (...) Nailazimo na porusene kuce. Neke su od tih ru· Sevina pokrivene za nuZdu daskama ili starim li· mom, da bas ne lije kisa u njih. Pod taka improviziranim krovom u ruSevinama svoje biv.Se kuCe stanuje po nekoliko porodica. Ima naime kuca, koje su posve sruSene, pa se u ove polusruSene sklanja po nekoliko porodica. Do mene u autobusu sjedi drugarica Kata, pred· sjednica AF2: Jugoslavije, seljakinja cetrdesetih godina, koja je u borbi od prvog dana. Promatra· juCi rusevine govori mi o bojevima i stradanju na· roda u tom kraju. 144 - Lako je danas, kad smo otjerali i ustase i Tali· jane, pa mada je sruseno i popaljeno, svoje je i slobodan si. - Kako si ti, drugarice Kato, dosla u borbu upitam je. - Bolje da me ne pitas, ne volim spominjati svoju tugu. I, zasto govoriti o meni, zar sam ja jedina, koja sam to pretrpjela? Koliko je hiljada zena pretrpjelo isto sto i ja, pa zasto onda govoriti samo o meni? Podi Kordunom, Banijom i Likom, pa Sto vidiS? RuSevine i ruSevine, svuda Zalost. Zar se ne pjeva: »Aoj Liko ravnija od Srema, svuda kuce nigdje krova nema.« Kad me pitas, kako sam dosla u borbu evo cu ti reCi: Kad ono u pocetku ustaske zvijeri zapocese klati narod, palili su i rusili sve kuce redom. Stotine hiljada mu.Skaraca, Zena i djece izgubili su iivot, ; to kako! Sve sto je uZaS, sve sto je strahota, sve su ustase ucinili. Nije bilo dosta da te ubiju, nego je trebalo i muke podnijeti. Zamisli uZas ma· tera pred Cijim su oCima klali jedno dijete za dru· gim. Bolje da se toga ne sjecam, davno je bilo i previSe je strasno. A sto da ti kazem o ponorima bez dna, kuda su bacali !jude, neke ubili, a neke onaka bacali neka se zivi medu mrtvima udave. Ja bar nisam vidjela, kada su moju djecu klali. Bila sam se sakrila u Sumu, muZa su mi odveli u zatvor i tamo ubili. Mislila sam: »Neka djece, same njih nece valjda diratk Ali mare davoli za djecu. Da sam onda znala, sto danas narod zna, svu bih djecu sa sobom u sumu odvela. Bila sam se sakrila blizu kuce, mislim tako cu lakse pripaziti na njih. Dodose ustase, tesko se je i spominjati toga ... ubiSe najstarijeg sina, bilo mu je 19 godina. Junacki se branio, sve onako bez oruzja, ali sve uzalud. Ubise i malaga od 15 godina i onoga najmanjega tek mu nastala jedanaesta ... Zasuti Kala a ja je i ne pitam dalje. - Ostale rni dvije djevojke, jedna je jos dijete - nastavi Kala. Eto, odonda sam u borbi s dru· govima. Hodam po selima i ucim zene borbi. Nije ih mnogo trebalo uciti, to sto sam prepatila ja, prepatilo je stotine hiljada. Danas smo organizi. rane u svojoj Antifasistickoj fronti zena, pomaiemo vojsku, hranimo je, oblaCimo je, sluZimo i �same u vojsci i jos obavljamo sav posao u polju. Tko bi ti nabrojio sve, Sto danas naSe Zene rade, njihove Zrtve i njihova junaStva ne bi ti opisala ni nabrojila da ti bez prcstanka pripovijedam. Ne znam da li se ikada u ikojem narodu, osim u Sovjetskom Savezu, Z.ena pokazala tolikim herojem i u tolikorn broju, kao naSa Zena danas. U tom razgovoru stigosmo u Korenicu. Prolazimo ulicama, u kojima nema ni jedne cijele kuCe. Ni na jednoj nema krova, vrata iii prozora. Str.Se samo dimnjaci izmedu porusenih zidova. Na po kojem zidu vide se pojedina slova, nas!ucujes da je tu hila trgovina ili gostiona. Tamo se vide ruSevine gimnazije, a tamo ostaci moderne bolnice ili crkve. Od nekih kuca ostali su samo temelji. Na jednom mjestu vidjela sam samo tri betonske ste. penice, koje su ostale od cijele kuce i naznacuju gdje je nekad bio ulaz u kucu. ( ...) Vozimo se dalje i uskoro nailazimo na drugi pusti grad - Udbinu. - Zna5 Ii ti - upita me Kata - koliko je krvi proliveno za taj sruseni grad? Stoji on tu, na toj uzvisini, san1 na Cistini i teSko ga je napadati. Svuda oko Udbine Cisto polje, nigdje brijega ili Sume. Dva puta pokusali smo je osvojiti, izgubi!i smo mnogo ljudi, ali uzalud. Na Cistern polju navali na nas avijacija, prikovala nas na zemlju i tukla nemilosrdno. !pak nam je konacno uspjelo blokirati grad, i Udbina stoji kao tudinski otok u partizanskom moru. Cio narod od najmanjeg do najstarijeg pomaZe u borbi. MuSkarci i snaZnije Zene izlaze na polozaje. Neki su izdr.lali i 15 dana bez smjene pri ternperaturi od minus dvadeset. Da su bar bili dobra obuveni! Mogo si na snijegu naiCi na krvave tragove njihovih bosih nogu. Medutim dolazi do velikih uspjeha Narodnooslobodilacke vojske. U sjevernim krajevima, oslobadamo grad Slunj, Bihac i druge gradove. Ustase se poplase i izmuceni blokadom, jedne maglovite noCi pobjegnu iz grada. Partizani su pored magle opazili njihov bijeg, dadu se za njima u potjeru, jedan dio stignu i potuku. Time se nije zavrSila borba za Udbinu. Mi smo, istina, uSli u grad i naSli tamo veliki plijen, ali 19. I 1943. pocne velika neprijateljska ofenziva, u kojoj su Nijemci zajedno s Talijanima i ustasa- ma navaljivali na nas. Svrha je te ve!lke ofenzive bila da potpuno uniste partizane. Zapoce bombardiranje Udbine, koje je trajalo punih IS dana. Ve· lik dio grada je srusen. Neprijatelj nastupa prema nama jakim snagama. Vidimo da grad ne moiemo odrzati. Neprijatelju je do grada mnogo stalo, jer je ljuta zima, a nigdje nikakvog sklonista. Napustamo grad u plamenu i povlaCimo se. Sad protivniku stizu nova pojacanja. Opkole nas, stisnu na uzak prostor. Postajemo svi borci. Bore se Cak i djeca. Zene nas hrane, nose nam jelo na polozaje bosih nogu, a ruke hitro pletu vunu da obuju noge borcima. Svijesni smo da moZemo izginuti, spremni smo na smrt, ali prije nje i na borbu, strasnu i krvavu. Skupo smo cijenili svoje Zivote. Zapoce ogorcena bitka, i nasa vojska potuce ha· metice neprijatelja, kod Gornjcg Lapca. Izlazimo iz srusene Udbine i nastavljamo put dalje. Slovenaca jos nema, autobus im se pokvario. SkreCemo prema VisuCu i nailazimo na prve namete snijcga. Probijamo se kroz njih. Mraci se. Vozimo se joS neko vrijeme i autobusi se zaustavljaju. Od sada cemo daljc putovati pjesice. Izvodi iz Partizanskog dnevnika Nade Sremec, Za- greb, Glavni odbor AFZ Hrvatske, 1945. 145 �ZAKUUCNA RIJEC KATE PEJNOVIc NA PRVOM KONGRESU AFZ HRVATSKE Drugarice! I kongres antifasistickih zena Hrvatske pokazao je lijepe primjere rada na.Sih Zena na svim poljirna rada. Mi znamo dobra kako su Zcne Hrvatske, Srpkinje i Hrvatice vrsile pripreme za I kongres svojim udarniCkim radom, politiCkim, socijalnim itd. Nama je Zao da na ovom kongre· su od herojskih boraca i Zena politiCkih rukovodi· oca nismo mogli da Cujemo rijeC, one nisu moglc doCi na red zbog kratkoCe vremena za diskusiju. Ali svc ono Sto su naSc Zene dale kroz 4 godine rata mi dobra znamo, znaju svi narodi Jugosla· vije. To je pisala naSa Stampa a pisat Ce i dalje. U pozadini i u borbi, na svakom mjestu Zene su dale svoj puni udio u ovoj borbi. Ovaj kongres :lena pokazao je ogromne rezultate rada Zena i jasno manifestirao raspoloZenje Zcna prema prijateljima i prema neprijateljima. One su pokazale ljubav i zahvalnost KomunistiC:koj Partiji (Zivjela), koja je povela naSe narode u ovu teSku borbu sve do potpunog oslobodenja naSe zemlje. Pokazale su ljubav i zahvalnost najboljem sinu naSc domovine drugu Titu, koji je povezao sve narode Jugoslavije u Cvrstu jedinstvenu na· rodno oslobodilaCku frontu i sijao ljubav i brat· stvo medu nama i koji nam je uvijek svojim pri· znanjem ulijevao nove snage i davao poleta da izdrzimo do kraja u ovoj teskoj i krvavoj borbi. I ovaj pula zene su pokazale svoju Jjubav prema naSim velikim saveznicima a naroCito bratskom Sovjetskom Savezu i Crvenoj armiji, koja je za· jedno s naSim hrabrim borcima oslobadala naSu domovinu i koja je ponijela glavni teret rata pro· tiv fa.Sizma na svojim led:.ma. Svojim manifestacijama Istri izrazile su Zene Zelju i nadu da Ce za. kljucci Atlantske povelje i deklaracije velike trojice biti zaista sprovedene, da Ce lstra biti naSa, jer je to volja i Hrvata i Talijana Istre. Na ovom naSem kongresu mi smo Zene jasno per kazale da ne Zelimo povratka izbjeglici Kralju Petru. Da Zelimo i traZimo da se izruCe svi krvnici naSeg naroda, rna gdje se ani nalazili, da im narad sudi. 146 Da hocemo republiku kojoj ce na celu biti oni ljudi, koji su u najteZim danima za naSu zemlju astali uz svaj narod, barili se zajedno s njima, vodili ga kroz barbu i koji Ce ista taka znati stajati u prvim redovima nove naSe domovine. Ovaj kongres Zena iznio je rezultate sveopCeg rada Zcna na frontu i u pozadini za vrijeme Cetiri go· dine barbe. lako su ti rezultati ogromni, i koliko god su Zene tim svojim rezultatima stekle priznanje naroda, baS zato potrebno je da sve ncdostatke koji su se do sada pokazali uklonimo i da prcgncmo joS jaCc, joS CvrSCc, joS sloZnije na obnovi i izgradnji naSe domovine. Na zavrSetku kongresa potrebno je da podvuC.eino sve naSe zadatke kaje je ovaj naS prvi kongres pred nas Zene Hrvatske postavio. U toku narodno·oslobodilacke borbe prvi i najveCi zadatak bio je i ostaje danas uCvr.SCenje bratstva i jedinstva. Tu naSu tekovinu moramo Cuvati svim svojim silama, od onih koji je ugroZavaju, a to Cerna postiCi bespo.Stednom borbom protiv Sovinizma i raspirivanja mrinje rna s Cije strane ona dolazila, CiSCenjem naSe zemlje od astataka faSizrna, ad svih onih koji su se uvukli u naSe redove da bi izbjegli pravednoj narodnoj kazni, i cia bi rastoC.ili naSu vlast. Protiv pokuSaja svih onih, koji nam osporavaju pravo na tekovine Atlantske. povelje i deklaracije sa sastanka velike trojice. Drugi naS zadatak jest izgradnja i obnova naSe poruSene i napaCene damovine. Unutar obnove naSe zen1lje trebamo razviti Siroku inicijativu, pronalaziti nove naCine rada, udarniC.ki raditi, promijeniti naS odnos prema radu, koji danas donosi plodove rada za nas san1o, za naSu zemlju. Na nas Zene padaju kao najveCi zadaci odgoj mladih naraStaja, novog Titovog pokoljenja, zbrinjavanje djece u pnrom redu ratne siraCadi, briga za invalide i ranjcnike, puna pomoC organiziranju zdravstvene slu.Zbe a kao i do sacla pomaganje narodne mezimice - Jugoslavenske armije. Suzbijanje nepismenosti stoji danas na prvom planu naSeg rada, jer je to temelj svake daljnje politiCke i struCne izgradnje naSih Zena. Ne samo da zene treba da se opredjeljuju za razne struC.ne teCajeve i Skole, veC svojim organizira~ nim radom treba da to omoguCe Sto veCem broju naSe omladine. Osnivanjem daC.kih domova, daC~ kih kuhinja, omoguCujemo i djeci najudaljenijih krajeva, siroma.Snoj djcci, njihova pravo Skolovanje. Konacno svojim aktivnim sudjelovanjem u prosvjetnim aktivima Zene Ce najbolje moCi pomoCi naSe narodne vlasti u provodenju prosvjetne poli~ tike uopce. Kao sto su dosadasnji nasi uspjesi, uspjesi svih Zena, tako i naSi zadaci za buduCi rad zadaci su svih Zena naSe domovine, a na varna je da ih prenesete na sve na.Se drugarice, da se avi zadaci zaista i ostvare. DA ZIVI BRATSTVO I JEDINSTVO NASciH NARODA! DA .ZIVE NASI NARODNO·OSLOBODILACKI DEMaKRATSKA NARODNA VLAST! DA 2:.IVI JUGOSLAVENSKA AR.VllJA - ODBORI, PRAVA CEDO NASIH NARODA! DA 2IVI FEDERALNA HRVATSKA U DEMOKRATSKOJ FEDE· RATIVNOJ JUGOSLAVIJII DA t.IVI ANTIFASISTICKA FRONTA :lENA - MOCNA PODRSKA JEDINSTVENE NARODNO-OSLOBODILACKE FRONT£! DA :ZlVI NAS UUBWENI VODA, NARODNI HEROJ, .MARSAL JUGOSLAVUE JOSIP BROZ TITO! PISMO ELEONORE ROOSEWELTKATI PEJNOVIc 1944_ GODINE »Draga gospot!o PejnoviC, Bilo mi je neobiC~w milo, Sto sam dobila pismo od vas. Posmatrala sam s velikim divljenjem izvanrednu borbu koju vi vodite i ja danas s dubokorn brigom mislim o vaSem narodu. Ja vwrn da UN RRA pravi planove da ucini t< najkraCem roku sve Sto je moguCuo. Ja se nadmn du Cu u buduCnosti moCi uCiniti neSto da vam se pomogne. Duboko sam svesna poCasti koju ste nzi ukazali, posvetivSi nzi dva prin-wrka »Zene danas«. Srnatram, da je ono Sto ste vi postigli izvanredno, kad se ima na wnu sa koliko malo sredstava 1·aspolaZ.ete. Moje molitve upuiene su zajedno sa vaSima za brzi kraj rata. VaSa veoma iskrena Eleonore Roosewelt Redakcija )>:lena clanas<( poslala je g·di Rooscwelt dva broja lista sa posvetom. Gospoda Roosewelt zahvaljivala jc pismeno, preko pretscdnice AntifaSistiCkog fronta Zena Jugoslavije Kate PejnoviC, Izvor: »2ena dauascc br. 33, 1944, str. 8. JEDNA OD NAJAKTIVNIJIH CLANOVA DHEGACIJE U PARIZU Pn•i kongres AFZ Hrva tske odrZan je u Zagrebu oct 21-24 VII 1945; Kata PejnoviC nalazi se u radnom predsjedniStvu; na Kongresu je izabrana za potprcdsjednicu Glavnog odbora AF2 Hrvatske i odr:Zala je zakljuCnu rijeC. Izvor: tene Hrvatske " NOB, II, Zagreb, 1955, str. 74 i 93. Katu PejnoviC sam upoznala za vreme Medunarodnog kongresa Zena u Parizu, novembra 1945. godine. Zajedno smo bile Clanicc clelcgacije AntifaSistiCkog fronta Zena Jugoslavije. Pre toga sam o njoj mnogo Citala i sluSala kao o seljanki borcu i komunisti, pretscdnici AF:Z·a Jugoslavije, hrabroj majci i izuzctnoj Zeni uop.Ste. Sad mi se pruZila prilika da je liCno i neposredna upoznam. U Parizu su se joS uvek na svakom koraku oseCale posledice rata, ali je organizacija Kongresa 147 �hila u svakom pogledu veoma dobra. To se odnosilo ne samo na rad sednica Kongresa i smeStaj delegacija veC i na mnoge pratcCe aktivnosti ove prve posleratne medunarodne manifestacije Zcna. Razume se, naSoj delegaciji su u radu za Kongres i uopSte od velike pomoCi bili naSi gradani, kojl su u to vreme Ziveli i radili u Parizu. NaSa delegacija hila je koliko reprezentativna iz svih republika, iz Armije, sela i sliCno - toliko i radna i aktivna u svim telima Kongresa. Sve je to omoguCavalo da svaki Clan delegacije aktiv~ no uCestvuje u radu Kongresa, posebno i u politiCko-manifestac:onim akcijama, koje su povodom njega bile organizovane. U takvim okolnostima Kata PejnoviC je hila jedna od najaktivnijih i najangaZovanijih Clanova nase delegacije. Njeno ucesce u narodnO·OS!obodilackom ratu, funkcije i duznosti koje je imala u politiCkom Zivotu I-Irvatske i Jugoslavije i njcna liCna sudbina majke, koja je izgubila tri sina u borbi za oslobodenje zemlje od faSizma, stvarali su od njenog lika Zene seljanke i borca jednu izuzetnu prisutnost u okviru naSe delegacije na Kongresu, i Sire od toga. Kata PejnoviC je za vreme boravka u Parizu svitn svojim radom i ophoctenjem potvrdivala tu pretstavu o sebi. Ona je svojim clrZanjcm pokazivala da je svesna svega onaga Sto u sebi nosi, onaga Sta pretstavlja na Kongresu kao Clan jugosloven~ ske delegacije, onoga Sto personificira kao majka, kao scljanka, kao radni Covek, kao komunista. Kata PejnoviC je svega toga bila svesna na jedan prirodni, urodeni dostojanstveni naCin, koji je svojstven san1o skromnim i jednostavnim !judirna. Uprkos svemu Sto je preZivela, iz nje je zraCila sigurnost i vera u buduCnost, tako svojstvena ljudima iz najdubljih narodnih sredina. Takva rni je ostala u seCanju sa Kongresa u Parizu, i kada je prisustvovala raclu na sednicama. i kada je govoriJa preko radio Pariza, SireCi istinu o Jugoslaviji i njenim Zrtvama u borbi protiv faSizma, i kada smo zajedno s Nadom Sremec putovale u Belgiju i precl na.Sim iseljenicima govorile o borbi za novu, pravedniju Jugoslaviju. Za vreme boravka u Parizu bila sam smeStena zajedno s Katom Pejnovic. DeleCi istu sobu imala 148 sam prilike da je upoznam iz blizine. Bi!a je covek, s kojim se od poCctka oscCate opuStcno i ravnopravno, ali istovremeno i u jednom stalno aktivnom odnosu i intcresovanju o svcmu. Htela je da zna kako je bilo za vrcme rata u Makedoniji, kakvo je bilo ucesce zena, koliko je bilo zrtava itd. Divila sam se njenoj encrgiji u radu, aktivnom odnosu prcma svemu Sto se deSavalo na Kongresu i oko njcga i stalno mi se nametalo pitanje kako je moguCe da, pored svcga Sto je preZivela, ima takvu snagu i veru u Zivot i u bucluCnost. Jedne veCeri, kad smo dugo, pre spavanja, priCale o njoj, o meni, o mnogim drugim stvarima, upitala sam je koliko joj je tesko bez dece, koju je izgubila. Nijc se iznenadila i kao da je oCekivala takvo pi· tanje, kao da je htela da joj ga neko postavi, kao da je oseCala potrcbu da priCanjern o tome olakSa svom majCinom srcu. Rekla mi je da preko dana, dok radi, dok je neCim angaZovana, na to misli sredeno i mirno, i ako je bol, koju oseCa za svo~ jom decom stalno jedna ista i neizmerljiva. Ali, rckla n1i je glasom koji je poCeo da podrhtava, da znaS, Vesclinka, kako mi jc noCu, kad ostanem sama, kad poCnem da razmiSljam i kad poCnem svega da se seCam! Ti ne zna.S kako mi je onda te.Sko! ZaCutala sam pred tim straSnim izlivom oola i tuge i te vcCeri dugo smo zajedno bile budnc, misled na isto. Ali ovaj razgovor duboko mi se urezao u secanje i za Katu PejnoviC ostavio mi je uspomenu kao na naSu drugaricu, koja u najlep.Sem smislu reCi pretstavlja idcntifikaciju naSe narodno-oslobodilacke borbe i jugoslovenske zene u njoj. Skopje, 1977. Veselinka Malinska zENA U TAMNOJ MARAMI >>Meni su ubili tri sina i druga. Srce mi je bilo klonulo od Zalosti i tuge. Ali, trebalo je osvctiti moje zlatne jabuke i hiljade takvih koji su stradali. Stisnula sam srce i pesnicu.« Sada, eta, s tom Zenom Sto je znala stisnuti srce i pesnicu zastadoh pred palaCon1 Sabora. Zabradena tamnom maramon1. Nekad je to bivao samo porubljcn komad krpe (kao ono u Bjelovaru ... na meni neka karirana suknjetina, o pojasu born be ... ih, mani! Ncgdje !judi mislili - kakva je to predsjednica. Valjda oCekivali da Cu doCi u SeSiru Sto 1i ...). Bez te njene marame nc moZcmo je ni zamisliti. Kate je ne skida. Danas je to tamni »kaSmir<< s tamno crvenim Sarama. Ulazimo u zgradu Sabora. Gledam jc kako se slobodno kreCe, uspinje Sirokim stepenicama i vodi me sigurnim korakom dugim hodnicima u svoju radnu sobu, a svi koje usput susreCemo, pozdravljaju je dubokim postovanjem. Pomislih da se ona ovdje osjeCa kao u svojoj kuCi i kaZem joj: zar ne, drugarice Kato. Saber je tvoja druga kuCa? A ona meni: »Ta 'est nekako mu dode tako<<. DoSie smo do njene radne sobe, elegantne, i ugodno zagrijane. >)Ovdje Cemo, reCe, na miru razgovarati. PriCat Cu ti kako sam putovala na prvu konferenciju u Bosanski Pctrovac, a putovalo ti se danima i svakojako. Nijc to ko danas, sjedi u voz, pa hajd na kongres ... <( I o djetinjstvu tvom, drugarice Kato, siromaSnom, liSenom Sarenih igraCaka, o prvoj knjizi koja ti je najavila jedan drugi svijet - od · tih dana do danasnjega - do postanka Sabora NR Hrvatske i Savczne skupStine, priCaj. »Eh, moja draga ...« Kata lomi cigaretu, zatiCe jc u eigarluk. Ruke su joj cvrste, jake i lice s isturenim jagodicama izrazito. SnaZno izvlaCi dim za dim om. (Svijet nam se nudi, treba ga uzeti. Zivot primiti u svoje ruke. Ne promatrati, nego djelovati. Seljanka iz Smiljana znala je uzeti Zivot u svoje ruke.) Zato mi njene ruke i njeno lice viSe govore od njene price. Zato mi je jasno da i one njene rijeci: eh, moja draga - ·sadde neki svoj posebni smisao. - Bilo nas je devetoro, paCe ona kazivati: malo iskidano, ispreturano, onako kako joj je u sjeCanjc naviralo. Otac zbog bolesti rano po.Sao u penziju. Majka nas je na iglicu othranila. Sila dan i noC. Nikad se najesti do sita. Mati se trudila da nas dobra odgoji, a ja sam opet imala smisla za svakog davla. Bijeda i nuZda svakom te poslu nauCe. Kata je iSla u nadnicu, kopala, zela, radila u imucnirn kuCama. ())PlaCali mi ko i odraslim curama.«) u skoli je dobro ucila i to sto nije mogla dalje u gin1naziju, bila je prva Katina tragedija, kako kaZe: (Pita CaCa uCitelja, kako moja Kata?- Dobra uCi, samo je nemirna, pobiju se Uaci, tu je i Kata. - Znan1, i u kuCi je nemira, odgovorio bi mu CaCa. Avolio me on mnogo. Jednom sjcCam se, kupio mi plavi cic na cvjetiCe. SaSi ja suknjicu na tri volana, gore bluza, eh, sto sam se ogledala i vrckala u tome<,.) Bila je dobra vezilja. Znala je tkati Cilime, sastavljati boje u Sarcnice. Svojim sestrama i udavaCama sela spremala dote, samo scbi nije. (»Nije dostigla za mene<(). I dok je tako vezla s drugima, Citala bi im »Boj na Kosovw< (iz male oCeve biblioteke koju je citavu prcturila, kako kaze). Voljela je pjesmu i pies, ali knjiga je hila njena najveca radost. Kasnije je krala knjige iz popove kuCe, Citala i potajno vraCala. ())Taka sam doSla do historije starog i novog vijeka.(() Kata je, CitajuCit izrana poCela promatrati Zivot oko sebe, okupljati seosku omladinu, savjetovati. Svi su je voljeli i svi su je traZili. Prvi svjetski rat. Aprovizacija i Kata pamti glad i nepravde. Vidjela je brata kako pada od gladi, tugu majke koja nema sto da im pruzi da utole glad. Dok je na ognjiStu lonac s toplom vodom uzalud pripravan cekao brasno, Kata se svadala s biljeznikom: »Gazdama dajete bijelo brasno, a nama ni zobeno.« Ni udajom Kata se mje oslobodila mukotrpnog rada. ())Novaca nije bilo da se plati radna snaga. Nosi djecu na njivu, a ona stizala sve jedno za drugim. Teska je dolazila do robe. Skupa je hila. !49 �Svaki je dinar bio s krvlju zaraden. Natovari ja puna kola krumpira, Zita, sira, vrhnja, kokoSi, po· tjeraj u GospiC. I za sve to jedva da sam mogla kupiti malome za 140 dinara gojzerice. MaleSne, uSa je tek u clvanaestu godinu«.) Za Prvog svjctskog rata Kata jc glcdala prcmetaCine u roditeljskoj kuCi, gdje su traZili ruCnike s izvczenim srpskim grbom i trobojke srpske. Poslije rata, bila je svjedokom nepravde i zlocljcla Sto su ih Cinili u njenu kraju srpski Zandari. ))Mrzila san1 to i uvijek mislila mora neSto drugo doCi.{c A onda tamo negdje 1935. Kata nade put. Njene slutnje, sva ona htijenja, nejasna u njoj, dobise svoju odrcdcnost i smisao. - U GospiCu ncki slastiCarski pomoCnik upita me jednom: - Citas li ti nesto? - Vraga, sve sam veC proCitala, pa niSta. - A bi li ti htjcla neSto drugo Citati? - Bih, jos pitas. - Dat Cu ti ja knjige, samo nikom ne govori. Kata je proCitala knjigu Maksima Gorkog ))Mati«, (»Obnoc ne bi spavala. Dok svi polijezu, ja Ci· taj{{.) NeSta kasnije upoznala je Jakova Bla:ZeviCa, Zakulu ... clrugove Cijom se pomoCi izgraduje u svjesnog borca, jaCa svoju snagu, postaje komunist. Uvijck pripravna da izvrSi svaki zadatak, da podnesc svaku Zrtvu. Ako se ncgdje pojave parole, svatko zna da ih je Kala raspacala. Njen radin Z.ivot, borbcnost, aktivnost, koji odmalena nosi u scbi, druZenje s razliCitim svijctom (kad je iz nuZde morala u nadnicu), njcna prirodna veselost kojom je stekla ljubav omladine, njeno iskustvo koje je obilno pruZala drugim Zenama, sve je to uCi~ nilo da je Kata dobro poznavala !jude svoga kraja, svoj svijet i da mu se znala pribliZiti. Narodnu revoluciju Kata je docekala s odredenim zadatkom komuniste. - Rasle su cetice, cete, odrediCi, odredi. Vodila se borba. Radila sam sa zenama. (Negdje je islo tesko. Vecina ih je bila nepismenih, na poli tiku nisu ni mislile. Navrati nekoliko puta u jcdno selo.) Ali Sto dalje, broj Zcna u pokretu je rastao. Hranile su vojsku, bile kuriri, pripremale odjecu. Djevojke davale svoje dote za ranjenike, zene os- 150 tavljale kuce. Hrabrost ,im je rasla s brojem. Ali kako je broj Zcna u pokretu iz dana u dan rastao, sve viSe smo uvid:ale da bcz Cvrste organizacije ne moZcmo. PoCele smo sc organizirati. VeC u studenom 1941. u kotarima Lika, na oslobodenom teritoriju bila je okupljena masa Zena. Tu je vee i klica narodne vlasti. U prvim narodnooslobodilackim odborima ima vee i Zena. Pravo je Cudo kako su zene p0slije tako kratkog politickog rada znale birati najbolje. Kada je izaSla okruZnica Centralnag komiteta, poceli se osnivati odbori Antifasistickog Lonta zena. Stvorena je podloga za jednu Cvrstu organizaciju. Hiljade i hiljade Zena bilo je spremno ostaviti kuCu, izvrSiti svaki zadatak. poginuti u borbi. Koliko je radosti u tom radu bilo! Putovanje na konfercncije pod bombama i kurSumima, dosluh sa Zcnama iz dalckih ncoslobod.enih pokrajina, pO· kretanje Zcnske Stampe, prvi kursevi, prvi govori pred mikrofonom i referati zena koje su do jucer joS bile nepismene; susreti s drugom Titom, vjera i pouzdanje u Partiju i pobjedu. Otvarao se novi svijet. Kata lomi vee ko zna koju cigaretu. Pripaljuje. ))Eh, moja draga ... veliko je to bilo, veliko.« Ona, u svojoj kuCi, ovdjc, povezana tamnom maramom. Danas baka troje unuCadi. JoS uvijek borbena, joS uvijck neun1orna. Danas je Kata Pejnovic predsjednik Komisije za zalbe i molbe Sabora NR Hrvatske. SAVEZ ZENSKTH DRUSTAVA JUGOSLAVIJE Beograd, Dctansk:t 35 Beograd, 13. decembra 1957 Draga naSa Kato, NavrSilo se petnaest goclina od osnivanja Antifa. SistiCkog fro,-zta Zena Jugoslavije. Oi.ivljavaju6i usponzene na te dane, dogadaje i !jude se6amo se pre svih tebe, prve pretsednice - svoje drage Kate i od svih nmogo voljene drugarice. Sve Sto je vezano za uspehe AFL:.a i naSih dm1aS· 11jih organizacija vezano je i za tvoj clugogodiS· nji revolucionarni rad, za tvoje ime. Zato si svim ienama Jugoslavije bliska i draga, a posebno na. ma koje s1no s tobom bliZe saradivale i liCno te poznajemo. Darzas ti steZ.emo srdaCno ruku i Zelimo ti mnogo uspeha u radu i sre6e u Zivotu. Prinzi draga Kato, na.Se najljepSe pozclrave, kojima se -sa sigunzoSCu nzoZ.emo tvrditi - srdaCno pridruZ.uju sve iene Jugoslavije. SEKRETAR PREDSEDNICA Marija Kos Bosa Cveti6 Pismo Glavnog odbora Savcza Zenskih dru.Stava Jugoslavijc drugarici Kati PejnoviC povodom prosla· ''c pctnacstogodiSnjice osnutka AFZ-a Jugoslavije, u Zagrebu 14. prosinca. Objavljeno u listu »1.ena<<, br. 1, 1958, str. 9. NataJa Popovick1 GLAVNT ODBOR SAVEZA ZENSKIH DRUSTAVA HRVATSKE Zagreb, Trg Republikc 8 Zagreb, 21. Ill 1959. Draga nasa Kato Cestitamo Ti Sezdeseti rot!endan! Tvoj 60·ti rotlendan povezujemo sa toplinz Cestitkama na zasluienom priz.nanju i odlikovanju Or· denom rada I. reda za zasluge i Tvoju stalnu aktivHost u poslijeratnoj izgradnji zemlje. ))Zena~,, br. 1, str. 22, 23, god. 1958. Nemoguce je, da ovdje nabrojimo sva Tvoja djela, sve Tvoje zasluge u stvaranju naSe socijalistiCke domovine, ni da istaklzemo sve Tvoje vrline dab~ rag druga i stvaratelja. Brojnim svojim djelinza svrstala si se u plejadu svijetlih likova na.Se zemlje, zallzinzajuCi Casno rnjesto prekaljenog borcaZene. Zato priznm1je i visoko odlikovanje Ordenom rada. /. reda, koje Ti je preko naSeg voljenog Predsjednika Tita uputila naSa socijalistiCka zajednica nas, Tvoje drugarice, a vjerujemo i sve Z.ene Si~ rmn naSe zemlje, ispwzjava ;wroCitim ponosom. U ovom Casu sje6amo se, da si u uslovima najtete borbe za odrf.anje svoje porodice, traZila da po- mogneS svima, koji su Zivjeli pod jednako teSkhn uslovinza. Komunisticka partija pokazala Ti je put, kojim si najpripravnije poSla ne prezaju6i ni pred teretom, a ne pokleknuvSi ni pred najveCim Zrtvama, koje si podnijela kao zena i majka. Borba i pregaranja su te oCeliCila davajw5i Ti kroz to stvaralaCkt~ snagu, koju si uloiila na stvaranje razvijanje i jaCanje na.5e organizacije AF2, organizacije, koja se ne da zamisliti ni u NOB-i, ni u poslijeratHoj izgradnji, bez povez.ivanja s Tobom i Tvojinz organizatorskim radom, u Cemu su i Tvoje posebne zasluge. 1 Draga nasa Kato! loS jednom istiCenzo, sretne snw i ponosne, da na Tvoj 60-ti rotlendan, uz niz. priz.nanja i opCu zahvahwst za Tvoj rad, i kroz 1zajviSa odlikovanja koja si primila, primaS joS jedno, koje Te svrstava u red naSilz najveCih pregalaca na polju poslijeratne izgrad11je zenzlje. PridruZ.t~juCi se Cestitkanza, koje Ti se slivaju iz ravzih krajeva naSe ponosne zemlje, upu6ujemo Ti naSe najtoplije drugarske pozdrave i zelje, da nam jos dugi niz godina poiiviS, s Tvojom CeliCnom voljom i elmwm, iduii zacrtanim putom na radost i veselje Tvojih najblif.ih i sviju nas. PREDSJEDNICA Marija So/jan Objavljeno u listu »Zenau, br. 4, 1959. 151 �Ol'C!NSKA SKUl'ST!NA OTOCAC 'N'A SV0.10:J S.1£DN!C1 U !'OVO.DU DVAD£.S£T£ GOD!SN:J!C£ OSN!VAN.1A Z£MAlJ.S!<:OG ANT!f'AS!.ST!C!WG VVECANARODNOG OSLO:BOD£N3A HR-VATSK£ KAO VRHOVNOG !'R£DSTAV1"HCKOG OR-GANA NARODNOOSW:BO.D!:LAC!<OG !'OKR£TA 1 R£VOLUC!ONARN£ NARODN£ V.LAST! 1 NO.SWCA.D:J!..ZA_VNOG SUV.£R£N!T£TA NARODA HRVATS!<£1 C!.J'£ :J£ 1WNST1TU!!U\N,J£ ODRi:ANO 13• .L!:FN:JA 1.943. U OTOCCU 'PO:D..1£:LJU..1:£:. 1'0VELJU 0 t:Z:SO:R.U -:POCASN'OGo-1\.ADANt:KA Ol'ClW'£- OTOCAC r-::DRUqAR1Ct-1<.ATt 'J'£-!NOV1C 1'RE.DS.JEDN!C! .ANTIFJ..S!STICKOG- PRONTA ZEN'A, ,J'UGOSI.AVlJ'£ 1 CI.ANU P:R-VOG ZASJ'£DANJ'A ZAVNOH-a. 1'rogla!a.va.juei Vas poca.$nhn gra&minom. opcinska. .skup.stina Otocu .sm.a:tra _svojo:m. daznoscu. .h. Va:m. kao domacin na taj naeinizrazi p.unu. za.hvAlno,st i priznanj~. cESTITAMO Tl KATO! Rasla si s borbom i prerasla teritorij svoga okruga, rnnogo prije nego si postala predsjednica AFZ-a Jugoslavije u Bosanskom Pctrovcu. Tvoj neposredni naCin i pristup ljudima uCinio Te je postovanom i voljenorn u cijeloj Lici. Iz Tvojih rijeci politika i linija Partije postajala bi jos jasnijom i bliskijom. U teskoj 1941. godini herojski si podnijela gubitak muZa i tri sina, nalazeCi sebe u radu i borbi. Time si dala primjer mnogim hiljadama Zena koje su dijclile istu sudbinu. Zar nijc prirodno da si i taka, Kato, znalaCki i brzo stvorila organizaciju u svome kraju, da su se oko Tebe okupljale dobre suradnice s kojirna si zajcdno dalje uCila, kako i sto da se radi. Pam tile su se i citiralc Tvoje rijcCi. Govorila si o bratstvu i jedinstvu, o Partiji. )>Vlastitu tugu pretvorila sam u borbenost« - rckla si. Taka u Lici i na Kordunu, u Baniji, Moslavini, Dalmaciji svuda ka1no si stizala. SjeCaS li se, Kato, kad si govorila Zenama: »Ako trcba doCi na sastanak - ostavi sve i dodi, jer tu se uCi! Ostavi kuCu, njivu i blq_go, i dodi! I za naSu borbu viSe vrijedi.S, ako viSe znaS. Sve ti neprijatclj maZe oteti i uniStiti. I kuCu, i njivu, i blago. Sarno ono sto si naucila, nitko ti ne moze oteti!« Kako daleko stizu Tvoje rijeci! Koliko puta ih se danas sjcti mnoga Zcna i omladinka koja Tc tada sluSala i bila maZda nepismena, a danas radi odgovoran posao u naSoj zajednici, posao za koji se osposobila uCenjem i radom. Jednostavnim objaSnjenjem - davala si perspektivu Zenama za buduCnost! Mi Ti Cestitamo, Kato, i za sve ono Sto si uCinila za borbu naSih naroda, a napose :Zena Jugoslavije, objedinjenih u antifaSistiCkom frontu Zena, moZemo Ti reCi toplo i srdaCno - hvala! Iz rijeCi Jelc JanCiC - upuCene na svetanoj sjednici Konfcrencije za druStvenu aktivnost Zena Hrvat~ ske povodom proslave 20-god. I konf. AFZ Jugoslavije - Kati Pejnovic, prvoj predsjednici AF:1:J 152 U POVODU 75. GODisNJICE RODENJA NARODNOG HEROJA KATE PEJNOVIC Svaka revolucija imala je svoje likove koji su u vlastitoj suclbini izrazili smisao svoje epohe i ve~ liCinu revolucionarnog djela. I nasa revolucija dala je takve likove, likove u kojima se isprepleCe veliCina naroda pojeditJCa, likove kroz koje pojedinac - svojirn djelom, svojom veliCinom, svojom CovjeCnoSCu i svojim Zivo~ tom - nadilazi svoju pojedinaCnu osobu. Kata Pejnovic je takav lik! U njezinom zivotu i djelu doSla je do svestranog izraZaja ona ispre~ pletenost povijesne i liCne sudbine. ))Zena s crnom maramom« viSe je nego simbol borbe i poZrtvcr vanja, viSe nego alcgorija heroine. U sebi, i po onome sto je bila i sto je znaCila, ona je lik jedne epohe, lik same revolucije. Rodena prije 75 godina, siromasno seljacko dijete, predodredena je vee od najranije mladosti dijeliti sudbinu Zene radnice·proletera-nadniCara, bespravne Zene i seljanke potCinjene svoj teZini patrijarhalnog naCina Zivota. Iako je zelja za skolovanjem ostala neostvarljiva, njezina potreba za knjigmn i znanjem nikada nije prcstala. TraZeCi odgovore na pitanja o izlazu iz mukotrpnog Zivota, Kata PejnoviC u sebi razvija ona klicu revolucionarnog otpora prema postojecern koja ce je kasnije, pod utjecajern Kornunis. tiioke partije, oblikovati u cvrstu prekaljenu lienest revolucionara. Aktivni revolucionarni rad Kate PejnoviC poCinje u osvit onih zbivanja koja su je pripremala za velika i casna buduca djela. clan Komunisticke partije od 1938. i aktivni partijski radnik, Kata PejnoviC - u najkritiCnijim danima povijesne tragedije svoga naroda- stoji u prvim redovima ustanika. Djeluje, bori sc i Zivi na naCin koji pokazuje svu temcljitost jasno opredijeljenog, izgradenog i od Partije oblikovanog revolucionarnog borca. Revolucionarna svijest o nuZnosti borbe protiv stanja obespravljenosti i bijede opredmetila se u snazi volje, zanosa i Zrtve koje je Kata Pejnovic revoluciji dala do kraja. 153 �Ona u borbu ulazi Citavim svojim biCem. Kao Clan Okruznog komiteta KPH za Liku (od 1940.) Kata PejnoviC nalazi se rncctu prvim organizatorima us~ tanka u Lici. Njczina IiCna tragcdija 1941. gocline, kacla u pokolju gubi supruga i tri sina - kao tra~ gcclija i uZas jcdnog bratoubilaC:kog rata u njezinoj liCnosti dobiva znaCcnje revolucionarne eks~ taze kojom prcvladava svoju vlastitu situaciju na povijesnoj razini. Kao uzviSeni n1uCcnik, kao iz~ graden partijski radnik, kao revolucionar i kao velik C:ovjek, Kata PejnoviC postaje legcnda. Izvrstan organizator, izuzetno sposobna za rna~ sovno o.Zivljavanje i poticanje na akciju, na okupljanje, stalno u akciji, nesustala - ))Zena s crnom lllaranlOffi<< vee je krajem 1941. g. i predsjcdnica Inicijativnog odbora AFZ-a za Liku, a ljeti 1942. liCke Zenc izabiru je za predsjcclnicu OkruZnog odbora AFZ-a za Liku. 22. XI 1942. na Prvom zasjedanju u Bihaeu. Kata PejnoviC izabrana je za clana AVNOJ-a. U prosincu 1942, na Prvoj konferenciji AFZ~a Jugoslavijc u Bosanskom Petrovcu, Kata PejnoviC postaje prva predsjednica AFZ~a, predsjednica prve revolucionarne i masovne orga~ nizacije Zena u Jugoslaviji. Njezino ime vezano je i za pokrctanje prvog Zenskog lista u NOB »Zena u borbi«, koji kao borbeni poklik nosi nje~ zinc porukc bratstva i jedinstva, borbenosti i smisla revolucije. Ona je svugdje: U borbi, na selima, zborovima, konfercncijama, skup~tinama. Organizira, okuplja, govori, piSe, objaSnjava, racli. Iza nje ostaju sagradeni temelji uvjerenja, borbeni i etiCki liCni primjer, snaga volje i vjerc u pobjedu i buclue~ nost, zajednica bratstva i jedinstva, perspektive novog druStva i Zcne koja Cc svojim vlastitim sna~ gama i radom stjccati i potvrclivati svoj poloZaj u druStvu. U poslijcratnom razdoblju Kata Pejnovic nastavlja borbu na fronti obnove i socijalistiCke izgradnje: kao clan CK KPH, kao zastupnik Sabora SRH, kao poslanik u Savcznoj skupstini, kao nosilac razliCitih odgovornih funkcija u Saboru, druStveno~politiCkim organizacijama i druStvenim organizacijama. Djelima koja je ostavila iza sebe, likom kojim je izrazila revoluciju, Kata Pejnovie danas je legen- 1S4 cla - jedna od najveCih i najcjclovitijih liCnosti revolucije. Danas joS nismo dovoljno temeljito saglcdali sve dimcnzije veliCine te osebujne Zcne koja je izrasla iz narodne jednostavnosti, komu~ nistiCk~ poZrtvovnosti, ljuclskc skromnosti i povi~ jcsnc dubinc iz koje izranjaju vclike liCnosti velikih vremena. Kata PejnoviC dala je revoluciji svc Sto pojedinac mole uCiniti da smisao jednog zbivanja dobije pcCat istinski ljudskog. Ona je revoluciji dala svoj vlastiti lik, a to jc viSe od simbola. Jer taj je lik beskrajno ljuclski, kao sinteza vrijednosti koja se utjelovila u l>Zcni s crnom maramom« - u naw rodnom heroju, u legendi - Kati PejnoviC. Ostaje na nama dug da duboko prodremo u sve~ koliko znaCenjc te Jegcnclc, da proSirimo polje nje~ zina djelovanja i trajanja njczinog smisla. Upravo zato ~to taj smisao naclHazi egzistcnciju pojedinca koja ga nosi, njegova veliC:ina dopire i do nas. Lcgencla je poruka jednog vrcmcna koja Ce trajati i svijctliti cloklc god dopire njezin smisao. Osvjet~ ljenje koje dolazi iz poruke legcndi ostaje kao naslijec1c novim gencracijama. Revolucija se tako, samo preko mladosti u kojoj se obnavlja, oduZuje heroju i liku Ciji je Zivot prisvojila i obli~ kovala za scbe. Svojim djelom i likom Kata Pejnovic postala je simbol :lena nove Jugoslavije. Taj nas simbol obavezujc ne samo na trajno sjcCanje i oC:uvanje uspomcne na borca 1 revolucionara i narodnog he~ roja, vee i na prenoSenje sadrlaja njezina Zivota mlaclim gencracijama, svima anima koji je nisu poznavali koji s njom nisu clijelili povijest. Stoga u po\'oclu ove godiSnjice Odbor za proslavu PredsjedniStva Konfercncijc za druStvenu aktivnost Hrvatske i Upravni odbor RepubliCkog fonda »Kata PcjnoviC« preclla:lu uCesnicima svcCane sjcdnice da clonesu odluku da se inicira snimanje dokumentarnog filma i objavljivanje studijske rnonografije o liku te izuzetne Zene u povijesti naSeg naroda i Partije. Dr Mirjana Pocek-Matic 21. III 1974. odrZana je sYcCana sjcdnica u povodu 75. godiSnjicc rodenja narodnog heroja Kate PcjnoviC, na kojoj je o njcnom Zivotu i radu govorila Dr Mirjana PoCck-JV1atiC. Objavljeno u casopisu »tena« br. 2, 1974, str. 10-12. I I ZJatko Prlca, iz mape »Jama•, 1944, ISS �3AKJII0l.J:EHHE SUMMARY KATA llEfiHOBHq, )Kll3Hb H AEAO THE LIFE AND WORK OF KATA PEJNOVIC MoHorpac}mSI I-IapOAI-Ioro repo.SI Karnr ficih-IOBifli nocn5II.IJ;CI-Ia 40-Aermo noi6opa romtpnm;a T1na reHepaAbHhiM ceKperapeM KoMMYHHCTHlJCCKoll napTun lOrocAamm (KTI!O), OTHOCHTCAhHO COI03a ROM· MYHHCTOB IOrocAanun, 85-i\.enno ero .iKH3Hn u 35·Aenuo 1 KoncpepeHI~I-m ArrniCjmrnncrcKoro <}>ponra >I<enuum IOrocAamm (AC:f>)I(IQ), OAep;Kat-moH or 7 AO 8. AeKa6psr 1942. r. n EocaHCIWM TieTponue. Ha :=noll KOH<f>epeuunn Kara TleH:uomrti 6LIAa m~16pana nepnofr rrpeACCAaTCALI-mQeH A<I>)K. IOra.- ::>cfl- CAamm, OpraHU3aUHH KOTOpmi 6biAa CaMhlM <}:lCKTHBHblM 1-·fCTOAOM H cflopMOJ:i BKAIOt.ICHH51 )I\CH· IIJ;HH B BapOAHO OCB060AHTCAhHyiO 60pb6y (HOE). Aef>)K IOrocAannn pa3m)maer caMLTC pa3HOPOAHhiC <l:>opMbl ITOAHTWICCKOi:J pa60Thi. 0Ha opraHH3YCT ITO~WlUL HapOAHQ-OCBO!SOAHTeALHOil apMHH H op~ TafU-I3VCT OTIOpy HapOAHOii BAaCTH. BocrroMHHaH Te AI-m I<OrAa 6LIAa BLI!SpaHa ITPCA~ ceAareA&HHu;eH: At:DJK IOrocAamru, KaTa TieHnonnq ronopnT: »AAH MeHH BLI60p rrpeACCAaTeALHHUCti npeA~ cTaBAHA orpm.ume VAHBAeuue. To, l.J:To IIapTIUJ MHC BhlCKa3aAa T3KOe AODCpne, 6biAO AMI MCH5I 60ALIIIOi:J: l!CCTLIO, OTBCTCTBCHOCTLIO II o6e3aTeAbHOCTI)IO. Ee3 Tiapnm Ca\1hlC :tKeH~HHM HC CMOI'AH 6bi AaTL TO liTO AaAII.« Kara TieihronW-I craAa II nennoH )Rem.u;mwH t.rAei-IOM AHTn<f>alllHCTCKoro Bel.Ia HapOAHOro Oc~ nooa>KMIHIH !OrocAaBHH (ABHOIO), Bbi6pamwro n Te'!eHne HapOAHO-ocno60AHTeAbHOil6opbobJ, (HOE), 1942. r. B 1943. r. Bbi6pana B Kpaenoe ammpaiiiHCTCKoe neqe I-IaPOAHOro ocno6o)I<ACHH5I XopnaTHH (3ABHOX). Bo DCCX CCCCHHX ::>THX CaMLIX BLICOKHX I!pCACTaBHTCAhHbiX OpraHOB H Opfai-IOB BAaCTH D TCl.Jei-JHe HOE-M, KOTOP&Te rrocAe ocno6o)RAei-um Aeti:cTBVJOT KaK Ca6op CounaAncrnt.tecKoH Pccny6AHKH Xopnann-I II HapOAHa5I CKynlUHHa CP IOrocAamm, nee AO KOHUa cnoefi T5I.m.eAofi 6o.Ae3HH II CMCpTH Ka~ Ta llei.fi-IOBill.l Bbl6HpaHa AerryTaTO~t. 0Ha 6LIAa t.I.AeHOM IJ;e:urpnALHoro KoMnTeTa KoM· MYHHCTH't.JecKoii rrapnm XopnaTHH. Knnra, AaALlliC, COAep)l·mT ee ueA YIO pa6ory B o6mecTBeHHQ-IlOAUTII'tiCCKHX opraiUBaUHSIX, CAIIHCTBeHHOM HapOAHO·OCB060AHTeALHOM <flpOHTe BO npeM5I noilHhi H rrocAe ocno6m-KAemrH. B HeM nAeT peqb o pa6ore KaTLI TieHHoniitt n ¢YHI<l..tHH 3aMCCTHTCAJI npCACCAaTCA.H, a HCKOTOpoe BpCM51 Ii !56 HCI10AH.51IOIIJ,Cfl 065I3aHIIOCTL rrpCACeAaTCA51 I1pe3HAHI0Ma Ca6opa CP Xopnanm, 3aTCM 0 ee paOore n Cowae o6bCAI-nrem-ILIX nerepaHon n nHBaAHAOB CP XopnaTHH, n KpacHOM Kpecre, KaK H o ee pa6oTe B ManiLte 3MHrpaHTOB H T. n. Kara llei-inonw-I y)Ke HeCKOAbKO ACT AO II Mnponot'I BOJiHbl aJ<THBHO BKAIOtiUCTC5I D pa6ottee ABH~ .)KCHHC, a D 1940. r. Ha TiepnoH OKpy)JGIOti: KOHc}>epCHIJ;I·JH I<oMMYHHCTl!l.Jeci-wH naprnn Xopnannr AAH AHK:H, B1)16pana tJACHOM 0Kpy)f(HOrO KOMHTCTa. Orm cTaHOBHTC5f OAHOH H3 280 KOMMYHHCTOD AHI<I-r, T. e. 12 000 KO~tMyi-IHCTOB IOrocAaBHH, 't.I.AcHOB Tiapnm, KOTOpLIC ytiaCTBOBaAH BO DCCX TIOAfOTOBI-\aX noccramm napOAOB IOrocAaBHH, ::nora TH)KC.Aoro H OTBCTCTBeHHOfO 3a;\UHHH. O:ua npH3bmaeT napoA B 6op&6y nponm cpaumcT~ CKH:X OKKyrraTOpOB H HX CAyr, IlOAbiMaeT BOCCTaHHe H pa3)KHBUCT 6op&6y. Kara Ilefl:HOBH'tJ CUMOOTBep;RCHHO TIOAHOCHT H CBOIO AI-I4HVJO TpareAmO, I<OrAa B 60AblliOM y6oe <f>arnHC. Tbl 3BCpCKH y6biAH ee TPH CLIHa H Myn<a. B 60AblliOM rope, KaK ca~1a ronopnr: »SI 3)RaAa KVAaK n cepAUe ll TIOII.IAa B 6opb6y, KOTOpy10 BC;.\CT MOR IJapTHSI, 'tJTO 6LI OTOMCTHTL My)J<a H MOHX Tpex CbiHOBeif 1MOJIX Tpf!X 30:\0TLIX 5I6AOK1 , t.UO 6bl 6oporc.sr 3a cno6oAy cnoero HapoAa<(. fua ACrCH;\apnaH )f(eHI.I.{H:Ha B qepHOl\t IT.'\UTKC, 9Ta >I<CHilJJJHa AnKH, CTa.Aa 3Hai\.OMOfi: He TOALKO B !OrOCAUBHH, HO H B MHpe. 0Ha IIOAb3VCTC51 penyTai.UICfi:, ynan<eHHCM J1 AI060Bbl0 CBOCfO HapoAa. KaTa Ileihwnnq nor.srnyAa 3a co6oio KOAOHHLI )f(CH~ li.J;HH H MHO)I<eCTBO HapoAa B KpOBaByiO 6opb6y npOTHB <PaiiUJ3Ma li OCTaAaCb DCCrAa IIOCACAOBa· TCALI-IOH CaMOfi ce6e, CBOHMH HACa.AaMH lt HACaAa· MH CBOCii: flapTHH. Ee ACAO CTUAO HencntpaeMO npncycrnywi.I.J;ee no ncex ::nanax lOrocAancKo:H counaAncrnqecKofi penoAJO~HH. KI-mra 3acnonaHa Ha .MHOn<eCTBC apxunHLIX Ma· TepU51AOB ll Ha AO CHX rrop HCOny6AHlWBaHHhiX tf>aKTax n3 >KH3HH H pa6oTbl KaTLI llefiuonw-I. Kt-mra cocTanAeHa H3 qerhrpex t.JacreH. B rrepnoii qaCTI-I OITHCbiBaCTC.51 5ICHO II TCTIA.O ee >KU3Hb H pa· 6ora CO AH5I p0)KACHH5I 1899. r. B CMUA51He, Ma· ACHbKOl! ACpCBHII AnKH, nee AO ee Cl\lCpTII 1966. r. BropaH t.IaCTh ITPCACTaBAHCT ¢oro-AoKyMernaUHOHHbie MaTepH5IAbi. B TpCTbeH: t.IaCnf rry6AH~ KYIOTC51 HeKOTOpbie H3 ee MHOfO'tJHCACHHbiX CTaTe.H U BbiCTYITAeHU.H, a B "tieTaeproli t.IaCTH HaXOAID.l BD-CllO.MUHaHH.H ee TOBapnw;eti ITO 60pb6C. The monograph on the Yugoslav national hero Kata Pejnovic is dedicated to the fortieth anniversary of President Tito"s leading the Communist Party, viz. the League of Communists of Yugoslavia, and the 85th anniversary of his life as well as the 35th anniversary of the First Conference of the Front of Anti~Fascist Women of Yugoslavia held at Bosanski Petrovac on the 7th and 8th of December, 1942. It is based on abundant archival material and on yet unpublished documents from the life and work of Kata PejnoviC. The book contains four parts: the first part des· cribes the life and activities of that famous Yu· goslav woman since her birth at the small village Smiljan in Lika in 1899 until her death in 1966; documentary photographs constitute its second part; a number of Kata PejnoviC's many articles and speeches are published in the third part, while the fourth part includes recollections of her fellow soldiers. Kata PejnoviC began to actively participate in the workers' movement as early as several years prior to the Second World War and in 1940 at the First Regional Conference of the Commu~ nist Party of Croatia for Lika she was elected member of the Regional Committee. She is one of the 280 communists from Lika and among the 12,000 members of the Communist Party of Yugoslavia having taken part in all the preparations for the uprising in Yugoslavia, which was a hard and responsible task. At the conference at Bosanski Petrovac Kala Pejnovic was elected to be the first president of the Front of Anti-Fascist Women of Yugoslavia, this organization being the most effective way and form of incorporating women into the Na· tiona! Liberation War. The Front of Anti-Fascist Women of Yugoslavia developed various forms of political work assisting the National Liberation Army and supporting the People's Government. Recollecting the day when she was elected pre· sident of the Front of Anti-Fascist Women of Yugoslavia Kata PejnoviC says: »The election was a great surprise to me. I considered it a great honour, but also great responsibility and obligation to be entrusted with such a task by the Party. Without the Party women alone would not have been able to give what they have given(c. Kata PejnoviC became also the first woman mem- ber of the Anti-Fascist Council of the People's Liberation of Yugoslavia (AVNOJ) during the National Liberation War in 1942. It was in 1943 that she was elected member of the Anti-Fascist Council of the People's Liberation of Croatia (ZAVNOH). During all the convocations of these supreme representative bodies and government bodies in the course of the National Liberation War, which after the liberation of Yugoslavia act as Assembly of the Socialist Republic of Croatia and National Assembly of the Socialist Republic of Yugoslavia, until her serious illness and death Kata PejnoviC was elected to be deputy. She was a member of the Central Commitee of the Communist Party of Croatia. The monograph describes in detail all her work in sociopolitical organizations of the Unified National Liberation Front during the war and following the liberation of the country. Her activities as vice-president and for some time acting president of the Presidium of the Assembly of the Socialist Republic of Croatia are given particular attention, and she was also active in the League of War Veterans and Invalids of the Socialist Republic of Croatia, the Red Cross etc. Kata PejnoviC bore her personal tragedy stoi- cally. The Fascist slayers killed her three sons and her husband; with infinite sorrow, as she states herself ... »I clenched my fists and joined the struggle under the leadership of my Party, in order to revenge my husband and my three sons. the apples of my eye, to fight for the freedom of my people«. This legendary woman in her black kerchief, this woman from Lika, is famous not only in Yugo- slavia but also in the world. She enjoys respect, esteem and love of her people. Kata Pejnovic led thousands of women and masses of people into a bloody struggle and always remained faithful to her ideals and the ideals of her Party. Her work is ineffaceably present in all the periods of the Yugoslav socialist revolution. Prevela: Noemi Jungwirth Prevela: Lidija Bakaric 157 �POPIS FOTOGRAFIJA I ILUSTRACIJA BIBLIOGRAFIJA Strana Strana BihaCka republika 4. XI 19.;2 - Knjiga I: Zbornik Clanaka, 29. I 19-B, Muzej Biha~. Lika u NOB 1941. Zbornik, Knjiga I. Beograd, Vojno delo, 1963. AVNOJ-a i Pounjn, 1965. BilzaCka republika 4. XI 1942 - 29. I 1943, Knjiga II: Zbornik dokumenata, BihaC, Mu.zej AVNOJ-a i Pounja, 1965, B!nleviC, JakO\•: Tratio sam crvenu nit, Zagreb, ,Zagreb..-, 1976. Pregled istorije Saveza komu11ista Jugosla· vije, Beograd, lnstitut za izutavanje radni¢· kog pokrcta, 1963. Prva godina narodnooslobodilatkog rata na podruCju Karlovca, Kordwra, Cline, Like, Gorskog kotara, Pokup/ja i Zumberka. Zbor· nik 3, Karlovac, Historijski arhiv, 1971. Borbcni put lena Jugostavije, Beograd, Leksikografski zavod •Sveznanjcc, 1972. Cetrdeset godina. Zbornik seCanja aktivista jugoslavenskog rcvolucionarnog radni~kog pokreta, Knjiga III: 1935-1941 (I dec), Beograd, Kultura, 1960. :Zer1a danas 1936-1944. Fototipsko izdanje, Beograd, Konferencija za nost ~cna Jugoslavije, 1966. Zemaljskog nntifa!listiCkog oslobodenja Hrvatske (13-Stenografski zapisnici, Za· Hrvatske, 1950. Rupcna, Mara: Pri sestra1r 11a jttgll, Novo Mesto, Rcdakcija »Na!iim fcnrun~ IOOF NO· vo Mesto, 1943. Cetrdeset godir1a. Zbornik seCanja aktivlsta jugoslovenskog revolucionarnog radniCkog pokreta, Knjiga IV: 1935-1941 (II deo), Beograd, Kultura, 1960. Sremcc, Nada~ lz partiz.m:skog dnev11ika, Za· grcb, Glavni odbor AF2 Hrvatske, 1945. Cetrdeset godina. Zbornik seCnnja aktJVista seCanja u~esnika Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Knjiga I, Knjiga II, Beograd, Kultura, 1!.153. TreCe zasjcdanje Zcmnljskog antifa~istiCkog vijeCa narodnog oslobodenja Hrvatske (8-9. svibn.in 1944), Stcnografski zapisnici. Zagreb, Saber NR Hrvatske, 1950. II Cetrdesct godina. Zbornik seCanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radniCJ:og pokreta, Knjiga VII: 19-U-1945, Beograd, Kultuta, 1961. Cctvrto z.nsjedanje Narodnog Sahara Hrvat<:ke (Zcma]jsk.og antifa~istiCkog vijcCa narodnog os]oboilcnja Hrvatske} 24--25. srpnja 1945, Stcnogrnfski zapisnici, Zagreb, Sabar NR Hrvatske, 1950. Drugi kongrcs KomunistiCke partije Hrvatske, Zagreb, Kultura, 1949. Drugo zasjedanje Zemaljskog antifa!Hstitkog vijeta narodnog oslobo!lenja Hnratske (1215. listopada 1943), Stenografski zapisnici, Zagreb, Sabor NR Hrvatskc, 1950. GrozdaniC Milutin; LjubljanoviC SreCko; Pu· liC, Nikola; Ramljak, Ivan; SehoviC, Serif: Revolacija i rcvolucioflari., Zagreb, Napri· jed. 1970. KomunistiCki pokret l socijalistiCka rcvolucija u Hn•atskoj, Zagreb, Institut za historiju radniCkog pokreta Hrvatske, 1969. !58 Ustanak je plam1o. Zapisi prvoboraca o pr~ vim ustani!!kim danima, GospiC, Lil!ke novine, 1961. Zascdanje Ustavotvorne skupWne 29. nov. 1945 - 1. febr. 1946, Stenografske beleSke, Beograd, 1946. Zemaljsko nntifaSistiCko vijeCe narodnog oslobodcnja Hrvatske. Zbornik dokumenata 1943. Zagreb, Institut za historiju radniC.kog pokreta Hrvatske, 1964. Zemaljsko antifaSistiCko vljeCe narodnog oslobcAenja Hrvatske. Zbornik dokumenata 1944. (Od 1. sijeCnja do 9. svibnja). Zagreb, Institut za historiju rndniCkog pokreta Hr· vatske, 1970. Zemaljsko antifa~istiCko vijeCe narodnog oslobodcnja Hrvatske. Zbornik rndova 1944. (Od 10. svibnja do 31. prosinca), Zagreb, In· stitut 7.a historiju radniCkog pokrcta Hrvat· ske, 1975. Kata PejnoviC fotografirana u Parizu 1945. III dru~tava :lene l/rvatskc t1 rad11iCkom pokretu do aprila lliliadu devetsto Cardeset prvc, Zagreb, Konfcrcncija za dndtvcnu aktivnost tcna Hrvatske, 1967. :Zene Like bore se, rade { govore, Zagreb, Glavni odbor vatskc, 1945. Antifa~istiCkc frontc Zcna IV Ljuba BogiC-MiSkulin, Katina scstra MiloS BogiC, najstariji Katin brat IV Branko Bogie, Katin brat IV Hrvatskc, 1955. Mica KrajnoviC i Draga LemaiC, Katine scstre IV :leHe Hrvatske u rzarodnoosiobodilaCkof bor~ bi, Knjiga I, Knjiga II, Zagreb, Glavni odbor III Mirko BogiC, Katin brat V VI VII Ur~ VIII VIII Ckih novina. Komzmista, Rad11itkih novina, Ljudske pravice, Slovcnskog porotevalca, itd. Osim toga korBtcni su arhivski dokumenti pohranjcni u Vojnoistorijskom instirutu u Beogradu i Arhivu Jugoslavije u Beogradu, Arhivu instituta za historiju radniCkog pokreta Hrvatskc u Z'lgrebu, Arhivu Hrvatske u 7..agrebu. Arhivu Sabora SR Hrvatske u Zagrcbu, Arhivu Matice iseljenika Hrvatskc u Zngrebu i Muzeju rcvolucije naroda Hrvntske u Zagrebu. KorBtcni su i materijali dokumentacionog centra Radio-telcvizije Zagreb, kao i pojcdi~ ni obiteljski fondovi u privatnorn vlasni~tvu. IX X X XI Za vrijcme prebacivanja iz Udbine u Donji Lapac 1942.. Zdesna nalijevo: Marica Muhar, Kata PcjnoviC, Jakov BlaZcviC, Ana MilkoviC i Draga DraganCiC XV U Donjem Lapcu 1942. Zdcsna nalijcvo: Jakov BlaZeviC, sckrctar OkruZnog komitcta za Liku, Neda Zakula, Clan OkruZnog odbora AFZ-a, Rade ZigiC, Vlado CctkoviC, komandant Staba Grupe liCkih odrcda, Kata PejnoviC, Clan Okru:Znog komitcta i predsjednica AFZ-a za Liku. Drugi red: Marija Soljan, Danica GrcgoriC i MiloS Uzelac XVI U Lici 1942. Slijcva nadcsno stojc: Draga i\Irda, Kata PejnoviC, Milan Pokrajac, Smilja Pokrajac. Sjedi: Slava BlaZcviC XVI Stojan Aralica, LiCki stogovi sijcna Kata s kCcrima Milicom PoCuCom i Ljubom ObradoviC Sa unukom Vcljkom PoCuCom i unuCicom Brankicom PoCuCom Na Sczclcseti roc:tcndan sa unuCadi Branka PoC:uCa, Milkica i Mirjana sa svojom bakom Kata pod lipom, koja jc zasaa:cna na dan rodcnja Katina supruga s unukom Brankicom PoC:uCom Lipa je ostala kao sjcCanje na dom PejnoviCa XVII U Donjcm Lapcu 1942. Slijcva nadcsno: Ncda Zakula, Kata PejnoviC, Marija soljan XVIII-XIX Zasjcdanjc AntifaSistiC:kog vijcCa narodnog oslobodcnja Jugoslavijc od 26. do 29. XI 1942. Mct1u Clanovima PrcdsjedniStva nalazi se i Kata PcjnoviC XIX Spomen-ploca na mjcstu gdje jc stajala Katina kuCa XX U Lici je 1940. g. bilo 80 partijskih celija, 240 Clanova Partijc i isto toliko skojcvaca XX XI Pli tviC:ka jczcra - U Krbavici. Sjedc: Marija Soljan, dr Slava OCko i Kata PcjnoviC. Stojc, slijcva nadcsno: Marija KatiC-KuprcSanin, Dara CucliC-VujnoviC, Zorka KoraC i Stojanka Aralica XV Nikola PcjnoviC, najstariji Katin sin slijeva nadcsno: Mirjana ObradoviC (kCerka Marije), Milkica i Veljko, Ll sredini Kata s Mirjanom (Ljubinom) Brankicom i Brankom ObradoviC :Zene Srbije u NOB. Knjiga dokumcnata, Beograd, RK SS&'JS, Nolit, 1975. Opaska: Pregledani su svi fenski listovi koji su za vrijcme NOB iz!azili na podruCju Hrvatske poC.'lm od listova 00 AF2-a do tene u borbi, lista AF2-a Hrvatske. te Litfd kmir; ratna izdan.ia Barbe, Vicsnika i Naprijeda; sva godgta poslijcratnih izdanja li· sta :terre u borbi, :lene i C.1sopisa :lena; sva godi~ta listova AF2-a, Saveza icnskih dru· St;;wa, Konfcrcncijc za druStvcnu aktivnost lena s podruCja Jugoslavijc odnosno drugih republika - :Zc11a danas, Nova tena, (BiH) NaJa lerla (Cma Gora), Prosvetena tcna (Makedoniia), NaJa lena (Slovcnija); sva godiSta lista Matica (iscljcnika Hrvatske ad 19501960), sva godiSta lista N~ rad (Giavni odbor Crvenog kriia Hrvatske) od 1952. do 1966; sva godi!ita Hsta Prosvjeta (Srpsko kultumo druStvo Prosvjeta); zatim su koriSteni brojevi poslijeramog Vjemika, Barbe, Li· XIV }elena BogiC r. RediC- Katina majka Tako ie rodena 11ova }ugoslavt'ja. Zbornik jugoslovenskog revolucionarnog radniCkog pokrcta, Knjiga V: 1941-1945, Beograd, Kultura, 1961. aktiv~ :Zena u borbi 1943-1945. Reprint, Zagreb, Konfcrcnciia za dru~tvenu aktivnost ~ena Hr~ vatske, Casopis .,zenac, Institut z.a historiju radniCkog pokreta, 1974. S:wcza Zenskih Prvo zasjednnje vije6.o narodnog 14. lipnja 1943), grcb, Saber NR dru~tvcnu Tito govori na zasjedanju AVNOJ-a PrcdsjcdniStvo AVNOJ-a na II kongresu USAOJ-a u Bihacu 29. XII 1942. I zasjcdanjc ZAVNOH-a na Plitvicama 14. VI. 1943. Medu uccsnicima Anka Berus XXI Karlo MrazoviC-GaSpar pozdravlja Prvo zasjedanje ZAVNOH-a 13. VI 1943. u OtoCcu Jcdna minuta Sutnjc za poginulc borce na Prvom zasjedanju ZAVNOH-a biscr Like XII Krsto HegeduSiC, Mostarski ZcljczniC:ari dotjcrani u logor u GospiC u srpnju 1941. XXI XII-XIII Krbavica u jesen 194!. Okruzni komitet KP za Liku, Clanovi: Jakov BlaZeviC, Kata PcjnoviC, Mile PoCuCa, Torno Ni:· Radc ZigiC. Sckrctar Okru:Znog kom1tcta omladine Slobodan Uzelac s drugovima f)urom MilojcviCcm-Durtom, Pejom Zunkem i Bogoljubom RapaiCcm XXII Jcla BiCaniC govori na Prvoj konfcrenciji AFZ-a Hrvatske 12. VI 1943. u skoli u selu Prozoru kraj OtoCca XXII KuCa u kojoj je oddana Prva konfcrcncija AFZ-a Hrvatskc od 11. do 13. VI 1943. !59 �XXIII XXIV XXIV XXV XXVI Kata - Zcna u crnoj marami Dn1govi pri odlasku na Drugo zasjedanje AVNOJ~a, na prolazu kroz Livno. Slijeva naclcsno: Oskar Danon, Jela BiCaniC, Nada Srcmcc, Kata PcjnoviC, Nikola VidoviC, Vicko KrstuloviC, Rade TurkoviC i Vice Buljan Kolona s delegatima krcCe prema Jajcu na Drugo zasjcdanje AVNOJ~a od Doljana prema Srbu 1943. BoZidar J akac, Partizanska kolona U Jajcu 1943. Slijeva naclesno: drugovi Jaka Avsic, Edvard Kardc1j, skorpik i Vlado BakariC XXVI Ivan Ribar na putu na Drugo zasjcdanje AVNOJ·a Vladimir Nazor, predsjednik ZAVNOH-a, otvara TrcCe zasjcdanje u Topuskom XXXIII Kata PcjnoviC, predsjednica AFZ Jugoslavijc, govori na TreCem zasjcdanju ZAVNOH-a u Topuskom 1944. XXXIV XXXV Vanja Radaus, Babin potok, Lika 1943/44. XXVII XXXIII XXXIV XXVIII VijeCnici AVNOJ~a iz Hrvatske s drugom Titom i pratiocima poslije Drugog zasjcdanja AVNOJ·a u Jajcu 29. XI 1943. XXVIII Na povratku s Drugog zasjedanJa AVNQJ.a drug Jaka AvSiC govon krajiSkim Zenama o odlukama zasjedanja XXIX XXX XXX XXXI Tito za vrijcme Drugog zasjcdanja AVNOJ·a U J ajcu poslije Drugog zasjedanja AVNOJ.a. Slijeva nadcsno: dclcgatkinja Slovcnije (neidentificirana), Kata PcjnoviC, Maca Grzetic i Mitra Mitrovic Kata PcjnoviC govori na Prvom kongrcsu AFZ-a Hrvatske u Zagrebu XL Delcgatkinje iz Like u Zagrebu na proputovanju na Kongres AFZ-a Jugoslavijc u Beogradu ljeta 1945. Kata PcjnoviC sa dclegacijom sovjetskih Zena XLVIII XLIX XLII-XLIII XLIV Kata PcjnoviC kocl MarSala Tita sa delegatima Kongresa ratnih vojnih invalida Vi1im Svecnjak, Na zgaristu 1944/45. XLIV Dogovor u vrijeme odrlavanja OsnivaCke konferencijc JNOF, Topusko 1944, Lepa Pijade i Kata PcjnoviC u Topuskom svibnja mjescca 1944, za vrijcmc zasjedanja ZAVNOH-a Vi1im Svecnjak, Partizan XLV Kata PcjnoviC, Clan odbora za molbe i Zalbe Sabora SRH L Posjet U Nua Jugoslaviji: na ZagrcbaCkom kolodvoru gosta su doCckali dr Vladimir BakariC, Marko BeliniC, Kata PejnoviC i Vcljko DrakuliC LI U Saboru NR Hrvatskc: Marija Soljan, Kata PcjnoviC, dr Vladimir BakariC, Cana BaboviC i Stevo KrajaCiC LI Veljko VlahoviC s Katom PcjnoviC i Ljubicom VuCiniC na primanju u Saboru Ll Kata PcjnoviC, Karla MrazoviC i Toma BabiC u prijateljskom razgovoru LII • Grupa preZ.ivjclih vijeCnika Prvog zasjcdanja AVNOJ-a na proslavi 26. XI 1952. u Zagrebu. Prvi red, slijcva nadesno: Svetozar VujinoviC, Ivan MaCek, Kata PejnoviC, Miloje DobraSinoviC, MoSa Pijadc, Pavao Krce, Mile PcruniCiC, DuSan Vrstina. Drugi red: Rodoljub ColakoviC, Todor VujasinoviC, Vicko KrstuloviC, DuSan IvoviC, Duro Pucar, Jovo MirkoviC, Vladan ZeCeviC, prof. Pavle SaviC i Florijan SuCiC LIII Na zasjcdanju Narodnc skupStine Jugoslavijc u Beogradu 1953, mcdu poslanicima Kata PejnoviC i Lidija Scntjurc LIV PrcZivjcli sudionici Konfcrcncijc u Bosanskom Pctrovcu 1942, prcd spomcn-domom Konfercncijc 6. XII 1952. LIV Kata PcjnoviC na proslavi vatrogasne brigade u tvornici >)Mcba« LV Kata PejnoviC s vrhovnim komandantom naSc J. N. Armijc marSalom Titom LVI·LVII Kata PcjnoviC u radnom prcdsjcdniStvu IV Kongresa SSRNH u Zagrebu 1953. LVIII Kata PcjnoviC za vrijcme rada LVIII Kata PcjnoviC sa svojim dugogodi.Snjiro ratnim i poslijcratnim suradnikom I vanom Uzclcem·Danom, funkcionarom KP gospiCkoga kotara LIX Na Sv. Naumu u Makedoniji 11. V 1953. Slijcva nadcsno: Ncda BoZinoviC, Bosa CvctiC, Milcva PlanojcviC, Kata PcjnoviC, Judita AlargiC LIX U sclu Metku kraj GospiCa prilikom otvaranja ZadruZnog doma 1952. Slijeva nadcsno: Ivan Uzelac-Dan, Kata PcjnoviC, Marija ObradoviC i Nikola StaniC, upravitclj Skolc »Kata PejnoviC<( LX Kata PejnoviC sa aktivistima Crvcnog kriZa u gospiCkom kotaru, prcd gimnazijom »Nikola Tcsla<(, 1954. LX Otkrivanjc spomcn poprsja dr Mladena StojanoviCa u istoimcnoj bolnici u Zagrcbu 30. III. 1954. LX Kata PcjnoviC kod porodice MarkiC u Ljubljani 1955. LXI Na pros1avi 1. maja 1955. u Zagrcbu LII Na Sestom kongresu KPJ u Zagrcbu 1952. Grupa delcgata iz Like, slijeva nadcsno: Milan MajstoroviC, Geno JuriC, Stipe DevCiC, Rade GrkoviC, Mile PoCuCa, J akov BlaZeviC, Kata PcjnoviC, Jure IveziC, Torno NikSiC, Aco RadakoviC, Mito Dimitrijevski, Bude Grahovac, Stojanka Aralica, Pcrica Dozct LXII U povodu proslave godiSnjice AFZ·a Hrvatske, u Zagrebu 1958, Kata PcjnoviC s delegatkinjama na Prvoj konfcrenciji AFZ·a u Bosanskom Petrovcu 1942. Slijcva nadcsno: Dracrinja .l'vlctikoS, Stojanka Aralica, Kata '=' PejnoviC, Cana BaboviC, Anka Bcrus. Drugi red: Anica MagaSiC i Marica ZastavnikoviC LIII Vicko KrstuloviC prilikom dodjeljivanja odlikovanja Kati PejnoviC, 1952. LXII Kata PejnoviC i dclcgacija kineskih Zena 1956. u Zagrebu Kata PejnoviC na Drugom kongresu Narodnog fronta Jugoslavije u Beogradu 1947. Kata PejnoviC kao rezervni potpukovnik Jugoslavenske Narodne Armije XLVI Vanja RadauS, Spomenik i.rtvama faSizma u Jasikovcu kraj GospiCa SveCana akadcmija u povodu 8. marta: Kat a Pcj no viC ddi rcfcrat u Hrvatskom narodnom kazaliStu u Zagrebu Na primanju u Prezidijumu Sabora NRH. Slijeva nadcsno: Simo TodoroviC, Kata PejnoviC, Maca GrZctiC i Ivan Ribar Prvi kongres Osvobodilne fronte S1ovenije u Ljub1jani 1945. U drugom rcdu u crnoj marami sjedi Kata PejnoviC Povratak dclegata Hrvatskc i Slovenije sa zasjcdanja AVNOJ~a. Katin susret s KrajiSkinjama Na proslavi 27. srpnja u Srbu 1950. Slijeva nadesno: Smilja ZeZclj, Milan MajstoroviC, Kata PcjnoviC, Doko JovaniC i Gcno JuriC L Kata PejnoviC otvara izloZbu AF.Z-a u Zagrcbu 1945. XLI XLVI-XLVII U Parizu 1945. Kata Pejnovic s Nadom Sremec i s prcdstavnicom francuskih Zcna Franjo Mraz, Bolnica u Pctrovoj Gori, 1jcto 1944. XXXII Kata PcjnoviC i Anka Berus u radnom prcdsjcdniStvu Druge oblasne konfcrencijc AFz.a u Sp1itu, ozujka 1945. Minuta Sutnje poginulim dntgovima i dn1garicama XLIII XXXI XXXII Kata PcjnoviC u bolnici na Petrovoj Gori 1944. Povratak sa zasjedanja AVNQJ.a. Slijeva nadesno: BoZidar Jakac, Boris KidriC, Zoran PoliC, Zelenka KidriC. Na kamionu Kata PcjnoviC XXXI XXXII Poslijc bombardiranja Topuskog ljeti 1944. ranjenu Katu PejnoviC odvoze u bolnicu XXXVI- Kata Pejn'oviC govori na mitingu Af:Z.a -XXXVII na TreSnjevki u Zagrebu lipnja 1945. XXXVIII Prvi Kongres AFZ·a Hrvatske 21-23. VII 1945. u Zagrcbu XXXIX Strana Strana Strana Strana 161 160 �INDEX IMENA S proslave 15. godiSnjice Prve konfcrcncije Zena Jugoslavije, u Saboru Hrvatske prosinca 1957. LXVII LXIV Kata PcjnoviC polaZe vijenac na spomen·ploCu pred Skolom u Prozoru LXVII LXIV-LXV Radno predsjedniStvo prilikom proslave 15. godiSnjice Konferencije u OtoCcu. Slijeva nadesno: Maca GrietiC, Milka Solaja, Marija Soljan, Kata PejnoviC, Anka Berns i Jela Bicanic LXIII LXV LXVI Marija Soljan, Kata PejnoviC i Stojanka Aralica primaju Ccstitke pionira u povodu 15. godiSnjice Konferencije u OtoCcu AFZ-a Hrvatske u Otoccu, u lipnju 1958. Kata PejnoviC na zasjedanju Sabora SRH medu zastupnicima Stojanka Aralica i Soka Krajacic Proslava XIII proleterske brigade. Na govornici Marko BeliniC LXVIII Pioniri Cestitaju 60. rodendan LXVIII Na Sezdeseti rodendan kCi Milica PoCuCa Cita pozdravni brzojav Jovanke Broz LXIX LXX-LXXJ Kata PejnoviC sa Clanovima Odbora Matice iseljenika Hrvatske na plenumu U povodu pedesetogodBnjice 8. marta, marsal Tito primio je 21. veljace 1960. u Belom dvoru u Beogradu delegaciju Zena Jugoslavije LXXJI LXXIll LXXIV ,BABOVIC Spasenija .Cana 43, 46, 48, 64, !40, LJ, LXII BAKARIC dr Vladimir 34, 38. 54, 63, 64, 95, 112. XXVI. L, Ll BAKIS Draga 42 BELINIC Marko L, LXVII BERUS Anka 42, 52, 55, 68, 69, 70, %, 108, 140, XX, XXXV, LXII, LXIV- -LXV BICANIC Jela 26, 27, 29, 30, 32, 33, 34, Joko KneZeviC, detalj mozaika ))NOB« s portretom Kate PejnoviC, u Skoli ))Kata PejnoviC« u GospiCu 35, 37, 42, 54, 93. 95, 96, 114, !34, 140, Vanja RadauS, Kata PejnoviC i Josip Cazi u Saboru 1960. Kata PejnoviC na svome radnom mjestu u Saboru u odboru za molbe i Zalbe ABRAMOVIC Ivan !35 ALARGIC Judita 48, LJX ARALICA Marta 35 ARALICA Stojan XVI ARALICA Stojanka 10, 11, 27, 29, 42, XIV, LJ1, LXII, LXV, LXVI, LXVII AVSIC Jaka XXVI, XXVIII BABIC Toma LI BABIC Vlatka 55 oddanom 20. svibnja 1960. Proslava 15. godBnjice Prve konferencije Slijeva nadesno: Marija ObradoviC, Katina scstra Mica, Kata PejnoviC, Danica BrozoviC, kCi Milica PoCuCa, Marica OstoviC, Milica Opsenica, Soka KrajaCiC, Zorka PopoviC, Stojanka Aralica, Jcia BiCaniC LXVI • Strana Strana J akov Blaievic urucuje Milici Pocuci Orden narodnog heroja kojim je odlikovana njena maj ka Kata PejnoviC XXII, XXIV, LXIV-LXV, LXVI BLA2EVIC Jakov 9, !0, 11. 12. 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 25, 32, 34, 82, 83, 84, 114, !32, 133, ISO, 158. XII- -XIII, XV, LII, LXXIV BLAZEVIC Marko 135 BLAZEVIC Slavka "ll, 115, XVI BOGDANIC Picek 120 BOGDANOVIC Cana 42. 43 BOGIC Branko IV BOGie Dmitar 6 POPIS DOKUMENATA Spomcnica za vjeCnu uspomenu na Zrtve terora faSistiCkog okupatora i njihovih slugu . Prvi broj liCkc »Zene u borbi« . Faksimile legitimacije Kate PejnoviC, izdane od IzvrSnog odbora AntifaSistiCkog vijeCa narodnog oslobodenja Jugoslavijc . Poziv Kati PejnoviC da primi Clanstvo u Zemaljskom AntifaSistiCkom vijeCu Narodnog oslo- Faksimile potpisa vijeCnika AVNOJ-a sakupio 23 31 Ukaz a sazivu Sabora Narodne Republike Hrvatske 75 Faksimile prve stranice pisma Kate PejnoviC 36 !OS Okruinom komitetu KPH-a Korduna . Faksimile konc:~pta govora Kate PejnoviC za . 119 36 Prva i Sesta strana bro§ure »Pri sestrah na jugu« I konferenc•Ju AFz-a 141 41 Faksimile »Slovenke«, glasila AFz-a za Primorje 143 Povelja drugarici Kati PejnoviC o izboru nog gradanina opCine OtoCac . . . Faksimile »Glasa Zene«, AFZ-a Cazme broj 2, !. IX 1943. . Faksimile legitimacije Kate PejnoviC kao vijeC- 162 60-{i 1 57 bodenja Hrvatske . Faksimile •Barbe« ad 13. decembra 1942. nika AVNOJ-a Bozidar J akac _ . 59 . . . . . . poCas~ . . 152 BOGIC Jelena, Rodic 6, III BOGIC Milos IV BOGJC Mirko IV BOGIC-MISKULIN Ljuba IV B021NOVJC Neda LIX BRKIC Zora 48 BRKLIACIC Ante 84 BRKLIACIC Karlo 15 BROZ Jovanka LXVIII BROZOVIC Danica LXVI BRUJlC Bogdan, advoka t iz GospiCa COPIC Branko 44 COPIC Smiljka 44 COPIC Soja 44 CUK Jela 97, 99 CACIC Luka 22 CACIC Torno 14 CANAK-VLAISAVLIEVIC Desanka "ll, 28, 138 CETKOVIC Vlado XV COLAKOVIC Rodoljub LII CUDIC-VUJNOVIC Dara 27, 42, 52, XIV DANON Oskar XXIV DAMJANOVIC Pero 20 DASOVIC Joso 17, 20 DEVCIC Stipe LII DIMITRJJEVIC Danica 27 DIMITRJJEVIC Voja 44. 45 DIMITRIJEVSKJ Mito LII DIMITROV Georgi II DETONI Marijan 116 DOBRASINOVIC Miloje LII DOLEZAL Neda 20 DOZET Perica LII DRAGANCJC Draga XV DRAKULIC Ncaa 79, 80 DRAKULIC Vcljko L DUIC Ivan (JandriSa) 135 fJORfJEVIC Krista 70 fJUIC 86 ERBEZNIK-FUKS Marija 80, 110 FRANEKIC Martin 17. 83 FRANCO Francisco 109 GASPARAC Vera 42 GEROVAC Ljubica 120 GLUMICIC-PRIBIC Marija 27 GORKI Maksim 9, 82, !33, ISO GOSET Helene 68, 70 GOSTOVJC-GRUBOR Dl!Sanka 27, 29, 30 84 BRUJIC Dusan 20 BRUJIC Sraan 16, 17 BUDEN Ankica (Vcsela) 42 BULIAN Vice XXIV BUKOVAC Mirko 17, 83 GRAHOVAC Bude LII GREGORIC Danica XV GREGORIC dr Pavle 54 GRKOVIC Rade Lll GROZDANIC Milutin !58 GR:I.ETIC Maca 48, 54, 65, XXX, L, LXIV-LXV CAZI Josip LXXIII CERIN Vlado 85, 120, !39 CVETIC Bosa 151, LIX CVETKOVIC DragiSa 16, 20, 83, 84 HAFNER Ana 70, 108 HEGEDUSIC Krsto 117, XII HUMEK Paula 43 HUMO Olga 70 IVEZIC Jure LII IVOVIC Dusan LII JAKAC Bo,idar 61. XXV, XXX JANCJC-STARC Jcla 50, 153 JARC Miran 142 JEL!NIC Ivan 24 JEL!NIC Luja (Cicina) 24 JERAS Sidonija 142 JOVANIC floko XLVI-XLVII JOVIC, uCiteljica 7 JURIC Geno XLVI-XLVII, LU KARAfJOLE Mila 42 KARAMATIJEVIC Jevstatije 38 KARAMA TIJEVIC Pivo 44, 45 KARAN Dragica 42, 48 KARDELl Edvard XXVI KATIC Dujo 10, 19 KATIC Ivica 10 KATIC-KUPRESANIN Marija 27, 29, XIV KESIC Bico 86, 120 KESIC Juga 42 KIDRIC BORIS XXX KIDRJC Zdenka XXX KLEUT Perica 27, 138, 139, 140 KNE2EVIC Joko 131, LXXII KOMAR Slavko 73 KONCAR Naranea 26 KORAC Zorka 27, 29, XIV KOSTRENCIC (ban) 15, 16 KOS Marija 151 KRAJACIC Soka LXVI, LXVII KRAJACIC Stevo Ll KRAJNOVIC Mica 7, LXVI KRAJNOVIC Mito 85, 86 KRAJNOVIC Nikola 86 KRASIC-TRGO Branka 80 KRCE Pavao 38, LII KREACIC-KOVACIC Olga (Zoga) 42, 48, 55 KRLEZA Miroslav 9 KRSTULOVIC Vicko, XXIV, LII, Llll KUFRIN Milka 54 KUKOC Dobrila 42 KULAS Mica 20 KULENOVIC Skender 46 KUSEC Katica 42, 58 LAJKOVIC 86 LASIC Milka 42 LEMAIC Draga 7, III UUBLIANOVIC Srccko !58 UUBOJEVIC Bogdan 84 163 �MACEK Ivan LII MACEK Vladimir 16, 20, 39, 83, 84, 98, 101, 106 MAGAS!C-RAKAR Anica 42, 43, LXII MAGLAJLIC Vchicla 48 OPACIC Kata 42, 43 ORESKOVIC Marko 12, 14, 19, 22, 26, 83, 85, 120 OPSENICA Mi!ica LXVI OSTOVIC l'vlarica LXVI lo..YAGOVAC BoZidar 100 MAJSTOROVIC Milan XLVI-XLVII, LII lViALINSKA Vcsclinka 70, 148 MAODUS Stcvo 139 MARKIC Stanc 53, LX MARKOVIC Nada 48 MAROVIC Ncda (Ranka) 42 MASLESA Veso 95 MEDAN Danica 48 METIKOS Draginja 42, 44, LXII MIHAJLOVIC Dral.a 58, 98 MILKOVIC Ana XV MILKOVIC Kata (Kaja) 134 MILKOVIC Pajo 135 MILOJEVIC Duro XII-XIII MILOJEVIC Milcva 42 MILOSEVIC dr Olga 69, 70, !OS MILOSEVIC dr Sima 38, 95 MIMICA BlaZcnka 140 MIRKOVIC Jovo LII MIS!GOJ Dane (Kozak) 54 MITROVIC Mitra 45, 46, 48, 70, 108, 140, XXX MORACA Mira 45, 48 MRAZ Franjo 87, 102, XXXI MRAZOVIC Karla (Gaspar) 54, 73, XXI, LI MRDA Draga XVI MRDA Milan 120 MUHAR Marien XV MUHAR MiCo 24, 86 MUJEZINOVIC Ismct 45 MURKOVIC 84 MUSSOLINI Benito 20, 88 NAZOR VLADIMIR 46, 55, 64, 72, 144, XXXIII NEDIC Milan 88, 89 NIKOLIC (po!icijski pristav) 10 NIKSIC Torno 18, 20, 83, 133, XII-XIII, LII NOVAK Marija 42, 48 140 PAJIC Ncvcnka 55 PAP Marija (Valika) 42 PASIONARIA (Dolores Ibaruri la Pasionaria) 70, 109 PAVELIC Ante 58, 88, 89, 115 PECANAC PECANAC PEJNOVIC PEJNOVIC Kosta 89 Mika 48 Branko (BmniSa) 19, 22 Jo\'an (Jovani.Sa) 8, 12, 82, 132, 137 PEJNOVIC Kata (rod. BogiC) 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 32, 33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 42, 43, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 52, 53, 54, 55, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 76, 77, 78, 79, 80, 83, 84, 85, 86, 89, 91, 93, 94, 96, 97, 99, 101, 103, 104, 105, !07, 108, Ill, 113, 116, ll8, 119, 121, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 138, 139, 140, 141, 142, 144, 145, 146, 147, 148, 150, 151, 153, 154, !56, 157, II, VI, IX, XII-XIII, XIV, XV, XVI, XVII, XVIII-XIX, XXIII, XXIV, XXX, XXXII, XXXIII, XXXIV, XXXV, XXXVI-XXXV!I, XXXIX, XL, XLI, XLII-XLIII, XLIII, XLIV, XLV, XLVI-XLVII, XLVI!I, XLIX, L, Ll, LII, LIII, LIV, LV, LVI-LVII, LVIII, LIX, LX, LXII, LXIV, LXIV-LXV, LXV, LXVI, LXVII, LXIX, LXXII, LXXIII, LXXIV PEJNOVIC Mile 19, 22, 24, 137 PEJNOVIC Nikola 19, 136, 137, V PEJNOVIC Pctar 15, 84 PEROVIC Jcla 43 PERUNICIC Mile LII PETROVIC, uCitcljica 7 PIJADE Lepa XXXII NOVOSEL Yanda 42, 48, 140 PIJADE Mo.Sa 38, 43, 95, LII PLANOJEVIC Milcva LIX POCEK-MATIC dr Mirjana 154 OBRADOVIC (Pejnovic) Ljuba 19, 22, 24, 25, 133, VI OBRADOVIC Marija LIX, LXVI POCUCA Brankica VII, VIII, IX POCUCA Mile 18, 19, 20, 21, 22, 34, 83, 84, ll4, 133, XII-XIII, Lll OBRADOVIC Mirjana VIII POCUCA (PejnoviC) l\Hiica 8, 19, 22, 24, OCKO dr Slava 30, 115, XIV OPACIC Dragica 42 164 25, 27, 86, 133, VI, LXVI, LXVIII, LXXIV POCUCA Veljko VII POGLAJN (slasticar) 9 POKRAJAC Milan XVI POKRAJAC-RADOSEVIC Smilja 27, 29, 52, 86, 120, XVI POLIC Zoran XXX POPOV A Nina 69, !08 POPOVICKI Natasa 8, 150 POPOVIC Lukica 120 POPOVIC Smilja 27, 42 POPOVIC Zorka LXVI POZDERAC Nurija 38 PREDOVIC Jela 42 PR!BICEVIC Adam 84 PRICA Zlatko 155 PUCAR Duro (Stari) 101, Lll PULIC Nikola 158 RADAKOVIC Aco Lll RADAKOVIC Mica 14, 84 RADAUS Vanja 80, 81 XXVI, XLVI, LXXIII RADULOVIC Danica 42 RAJCEVIC Jovo 9, 10 RAMUAK Ivan 158 STOJADINOVIC Milan 15, 16 STOJKOVIC Slava 80 SUCIC Florijan LII SVECNJAK Vilim XXXI, XXXII SABAN Pcpica 42, 115 SAKIC Rahida 48 SARIC Marko (Gcmo) 24, 25, 115 SEGVIC Vcscla 42 SEHOVIC Sc1·if 158 SENTJURC Lidija LIII SKORPIK N. XXVI SLANDER-MAR!NKO Mica 59, 61 SNAJDER Bosko 134 TESLA Nikola 7, 78 TITO-Josip Broz 14, 35, 37, 38, 39, 45, 46, 47, 49, 50, 51, 54, 59, 62, 65, 66, 68, 69, 76, 94, 95, 96, 98, 100, 101, 107, 109, 121, XIX, XXVIII, XXIX, XLIV LXX-LXXI TODOROVIC Sima L TOMASEVIC Stana 44, 48 TOMLJENOVIC (pop) 15 TOMSIC Vida !08 TRBOVIC Nada 48 TRBOVIC Simica 42 TRINAESTIC-DUBAJ!C Viera 42 TURKOVIC Rade XXIV SKORIN Marija 42 SOLAJA Milka 42, LXIV-LXV SOLIAN-BAKARIC Marija 30, 32, 151, XIV, XV, XVII, LI, LXIV-LXV UZELAC AntiC 19 UZELAC Ivan-Dan !0, 19, 22, 24, LVIII, LIX SPIRIC Antica 42 UZELAC MaSa 19 UZELAC MiloS XV SPRUAN Ilinka 41 SUBIC lvc 142 UZELAC Slobodan 34, XII-XIII TARBUK llija 139 TATALOVIC Rada 9, 131 VENTURINI Z. 113 VIDOVIC Nikola XXIV VLAHOVIC Vcljko LI VRANESEVIC Mi!ka 42, 43 VRBICA Dina 48 VRSTINA Du.Snn LII VUCINIC Ljubica LI VUJAKLIJA Kata 42, 43, 48 VUJASINOVIC Todor Lll VUJICIC Milica 42, 55 VUJINOVIC Svctozar LII VUJNOV!C Ana 42 VUKMIROVIC-SKARPA Milan 20 VUKSAN Pekisa 14, 85, 120, 139 ZAGORAC Veda 70 ZASTAVNIKOVIC Marica 42, LXII ZECEVIC V1adan LII ZAKULA Neda 27, 29, 30, XV, XVII ZAKULA Nedjcljko 9, 10, ll, 12, 18, 20, 21, 82, 84, 150 ZEZELJ Smilja XLVI-XLVII ZIGIC Radc XII-XIII, XV ZUNIC Pejo XII-XIII RANKOVIC Aleksandar (Marko) 96 RAPAIC Bogoljub XII-XIII RIBAR dr Ivan 37, 38, 95, 100, XXVII, L RIBAR lvo (Lola) 51, 59, 100 RIBAR Jurica 100 RIC Rude 120 ROD!C Milcva 70, !08 ROKSANDIC Dusko 80 ROOSEWELT Eleonore 66, 70, 147 RUKAVINA-PALENTA Ivan 21 RUPENA-OSOLNIK Mara 53, 142, 158 RUPNIK 98 SAVIC, prof. Pav1c LII SELIC Evgenija 70 SERDAR Tomo 10 SKENZIC Ju!ika 120 SREMEC Nada 59, 70, 145, 148, 158, XXIV, XLIII SREMEC dr Zlatan 73 STAUIN Josif VisarionoviC 88 STANIC Milica (Mika) 135, 138 STANIC Niko1a 135, 138, 140, LIX STANISAVLJEVIC Duro 16 STANISIC Milica 70 STANKOVIC Duro 9, 84 S~~~OJEVIC Gavro (Bugar) Zl, 84, 85, STIJACIC Matej (pop) 15 STIPAC, nadzornik Skole 7 165 �SADRZAJ Strana KATA PEJNOVIC - ZIVOT I DJELO 5 Djetinjstvo, djevojastvo i materinstvo podno Velebita Od spoznaje zivotnih istina do Partije U matici Zivota i revolucionarne borbe komunista Postala je clan Okruinog komiteta KPH za Liku . U pripremanju naroda za Ustanak Na zadacima stvaranja Antifasistickog fronta zena U NOB-u Hrvatske stvara se prvi zenski list . Bila je prva predsjednica Okruznog odbora AFZ-a za Liku . Prva zena u Jugoslaviji - narodni predstavnik . Partija joj povjerava duinost predsjednice Antifasisticke fronte zena Jugoslavije Svi zadaci nasli su svoje mjesto u Rezoluciji konferencije . U Otoccu postaje - i vijecnik ZAVNOH-a i clan rukovodstva AFZ-a Hrvatske Na terenu Banije i Moslavine . U Plaskom, Jajcu i Topuskom - na historijskim skupstinama . U predvecerje pobjede - na Kordunu, Petrovoj gori i u oslobodenom Splitu . . . . . . . . . . . . . . . . Obnova i izgradnja - novi zadaci U skupstinskom zivotu- kao zastupnik Sabora NRH i poslanik Savezne skupstine . . . . . . . . . . . . . . . . Na raznim poljima aktivnosti dugi niz godina Autobiografija Kate Pejnovic . cLANCI I GOVORI KATE PEJNOVIc 84 Aktivnost komunista u Seljackom kolu i Seljackoj slozi u Gospicu . Sukobi sa cetnicima u Lici . Ne smijemo dati ni zrna zita okupatoru Kako su zene Like proslavile 1. maj . Jedinstvo narodnih izroda . Kujmo borbeno jedinstvo Srba i Hrvata Like, Srpkinja i Hrvatica Like U borbu protiv ustasko-cetnickog terora . Akcija na Udbinu Prva zemaljska konferencija AFZ-a Bila sam vijecnik Prvog zasjedanja AVNOJ-a 166 74 82 84 6 8 12 16 20 26 30 34 37 40 48 54 55 59 62 63 71 84 87 88 89 90 92 93 94 95 I ! I I ~ Strana Predavanje Kate Pejnovic i Jele Cuk povodom proslave 8. marta 1943. u Lici . . . . . . . . . . . . . . Nas put za J ajce nije bio lak . Govor Kate Pejnovic na III zasjedanju Antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske . . . . . . . . . . . . Seljacke zene glasat ce za Republiku . Govor Kate Pejnovic na Radio Parizu . Kata Pejnovic o znacenju Medunarodnog kongresa zena . Govor Kate Pejnovic u Skupstini naroda Ustavotvorne skupstine Govor Kate Pejnovic na V zasjedanju Sabora NRH (26-30. kolovoza 1946.) . . . . . . . . Upisujmo narodni zajam! . 0 ulozi zena u narodnooslobodilackoj borbi u Lici Koncept Kate Pejnovic za govor na I konferenciji AFZ-a Zene Hrv~~ske glasat ce za srecu i napredak svoje zemlje - za pobjedu SOCIJahzma . . . . . . . . . . . . . . 97 100 103 106 107 108 110 111 113 114 118 121 SJECANJA NA KATU 131 Zena u cmoj marami Drugarica Kata . Tri sjecanja iz zavieaja Velika je bila, za svakog bi nasla toplu, Ijudsku rijec Do mene u autobusu sjedi drugarica Kata . 131 Zakljucna rijec Kate Pejnovic na I kongresu AFZ-a Hrvatske Pismo Eleonore Roosewelt - Kati Pejnovic 1944. godine Jedna od najaktivnijih clanova delegacije u Parizu . Zena u tamno j marami . Cestitamo Ti Kato! . 146 133 134 140 144 147 147 149 t.~. ··· ,,,,, 153 U povodu 75. godisnjice rodenja narodnog heroja Kate Pejnovic 153 3aK.Aloqenne 156 Summary Bibliografija 157 Popis fotografija i ilustracija 159 Popis dokumenata Index imena 162 158 163 167 �� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Kata Pejnović : monografija / [glavni i odgovorni urednik Marija Šoljan Bakarić]. Subject The topic of the resource Kata Pejnović Creator An entity primarily responsible for making the resource Marija Šoljan Bakari, glavna i odgovorna urednica Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Savjet za pitanja društvenog položaja žene RK SSRNH : Redakcija časopisa Žena : Odbor nagrade Kata Pejnović : Institut za historiju radničkog pokreta SRH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1977 Rights Information about rights held in and over the resource Savjet za pitanja društvenog položaja žene RK SSRNH : Redakcija časopisa Žena : Odbor nagrade Kata Pejnović : Institut za historiju radničkog pokreta SRH Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 12-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 167 str. Kata Pejnović narodna herojka Narodnooslobodilačka borba http://afzarhiv.org/files/original/6685939ebbc6437b9d1e411d2179105b.pdf 69dbc942bb19f71ce6425f921f7673e3 PDF Text Text • • zap1s1 0 vahidi maglajlic Materijal prikupila i obradila HIMKA MAGLAJLIC-HADZIHALILOVIC �Za izdavaca: BESIM KARABEGOVIC Teh. i Iik. urednik: ENVER sTALJO Lektor: IRFAN HOROZOVIC Redaktori: MILORAD GAJIC i MILORAD GONCIN Za stampu: SULEJMAN TUFEKCIC Korektori: SLAVICA MILINKOVIC i NADA KOTARAs Meter: ALIJA GUNIC NaSe Zene, naSe kCeri, majk~, uCestvuju s puSkom u ruci u narodnooslObodilaCkoj borbi. Ja se ponosim Sto s-tojim na Celu armije u kojoj ima ogroman broj Zena. Ja mogu kazati da su Zene u ovoj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrf.ljivosti bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima, i naSim narodima Jugoslavije Cini Cast Sto imaju takve kCeri. Knjiga je stampana uz pomae Fonda za prikupljanje memoarske grade i djela o NOB i revoluciji Republii:kog odbora SUBNOR BiH. Izdaje Stampa NIP »Glas«, Banjaluka, 1973. (Josip Broz Tito na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFZ u Bosanskom Petrovcu 6. decembra 1942.) �Sjecanja Vahidinih clanova porodice, prijatelja i saradnika samo djelimicno ilustruju njen zivotni put. Rijecima nije lako iskazati i potpuno opisati taj osobeni lik zene, jedne od 64 Jugoslovenke koje su postale narodni heroji. Ko su ti ljudi koji duboko u sebi nose sjecanja o Vahidi? Gdje zive i rade? Kako doci do njih i ozivjeti sjecanja? Od toga sam pocela. Odusevljenje s kojim sam prisla ovom radu umnogome mi je olaksalo napor i pomoglo da uradim i vise nego sto sam ocekivala. Obilazila sam !jude u Banjaluci, Prnjavoru, Skender-Vakufu, Bihacu, Sarajevu, Zagrebu .. _ Svi oni, Vahidine drugarice i drugovi iz djetinjstva, iz ilegalnog rada, sa slobodne teritorije, pamte je kao neustrasivu i prisnu u ophodenju. 5 �Razgovor o Vahi_di zapoce_la sa.~ .s njenom m_ajkom, a zavrsila sa S1dom MarJanovlc 1 Ahmetom _se: hovicem - sehom, koji se sjecaju borbe u yehkOJ Rujiskoj, posljednje Vahidine borbe i poslJednJ~9. da· na zivota. Brinula sam da potpuno sacuvam ongmalnost njihovog kazivanja. Vahidinim drugaricama i drugovima dugujem zahvalnost 1 postovanje za sve sto .s~ uc!ni!i u o~vjet­ ljavanju njenog lika. Oni su o Va~!d1 p;1cah ~a SJetom i osjecanjem duga za iskreno pnJateljstvo 1 drugova· nje kakvo je ona umjela gajiti. Posmatranje njihovih Ilea. kad. priz~~aj_u sjecanj~. toliko mi je priblizilo Vahidu da m1 se cm1 da sam Je i sama poblize poznavala. H. M. VAHIDA MAGLAJLIC Malo je Banjalucana · koji ne znaju kadiju Maglajlica i njegovu .porodicu u kojoj su se isprepletala patrijarhalna i napredna shvatanja. To ipak nije smetalo da devetoro brace i sestara, zajedno s roditeljima, nai!u zajednicki jezik i postanu saradnici u borbi protiv neprijatelja. Po tome se ta porodica raz· likovala od mnogih drugih u Banjaluci. Prvo kadijino dijete, Vahida, roi!ena je 17. aprifa 1907. godine. U djetinjstvu i ranoj mladosti ispoljavala je izuzetnu fizicku i duhovnu snagi.J. Njena razboritost, marljivost i istrajnost bill su protkani izuzetnom vedrinoni, cime je plijenila sve oko sebe. Postala je snazna i uticajna licnost u porodici i drustvu. Neravnopravnost zena je osjecala dublje nego njene vrsnjakinje iz slicnih sredina. Zato se trudila da stekne solidno obrazovanje, smatrajuci da ce to umanjiti 7 �razlike izineau nje i njene brace i -izmijeniti odnos prema njoj kao zenL Zavrsila je Zensku strucnu skolu, kada je malo Muslimanki sticalo najelementarnija znanja u osnovnoj skoiL U zelji za znanjem htjela je u Zagreb, u Strucnu uciteljsku skolu. Nastali su dani iskusenja. Trebalo je postupiti kako razum i zelja "nalazu, iii po_slusati oca koji je mislio da zensko dijete ne treba slati od kuce. Pred ocevim autoritetom ona se, ipak, bar za neko vrijeme, pomirila da zivi zivotom koji joj je od roaenja namijenjen, kojim su zivjele i ostale muslimanske djevojke. I pored toga, ona se nije prepustala stihiji i odustajala od teznje za necim novim, ljepsim, sadrzajnijim. Pod- uticajem brace Ekrema, Dzevada i Muniba, naprednih omladinaca i komunista, opredijelila se za radnicki pokret, prihvatala nove ideje i postala istaknuti aktivista. Narocito se zalagala za emancipaciju zena, bila sekretar, a zatim predsjednica »Zenskog pokreta« u Banjaluci. U napredne zenske organizacije Vahidu je dovela licna pobuna protiv zivota koji joj je namijenjen, zelja za slobodom, znanjem i akcijom. Sposobna i inteligentna, duboko osjecajna, brzo je uocila vezu izmeau borbe za osloboaenje zena i radnickog pokreta. Hadnicki doni i predavanja koja su odrzavana u njemu omogucili su joj da prosiri vidike, a knjige i borbene pjesme zamijenile su mahalska sijela i razgovore u kojima je prolazio drustveni zivot muslimanskih zeha. Njen drustveni rad bio je sputavan obavezama prema ·porodici: Trebalo je nositi zar, krijuci odlaziti na sastanke i drugovati sa komunistima. U tim casovima Vahida je zbacivala zar, prenosila se u svijet ·a 9 �kratkotrajne slobode i ucenja, .svijet za koji je htjela da zivi i hila spremna da umre. .. . Poslije okupacije, Maglajlica kuca, u kojoj se zivjelo udobno; postala je znacajan centar mnogima koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Dusa cjelokupnog tog rada hila je Vahida. . Kucu je takoreci, preko noci pretvorila u skladi· ste hrane, obuce, odjece, sanitetskog materijala, oru· zja i ponasala se kao da joj ne prijeti nikakva opasnost. Dva Vahidina brata vee su hili u partizanima, a jedan u ustaskom zatvoru. Policija je, ko zna koji put, premetala kucu, ali Vahida je, kao da je prkosila poll· ciji koja se nalazila u blizini, skrivala ilegalce, brinula o njima i otpremala ih u partizane. Sve sto se u kuci naslo. bilo je na raspolag[Jnju NOP-u i ljudima koji su se sticajem okolnosti tu nasli. Zarove je uvi jek imala u .rezervi, a obezbjedivala je kljuceve nekih ilegalnih stanova u gradu. Nikada niko nije ostao nezbrinut. U svojoj kuci je organizovala i pravu radionicu rublja za borce. Prekrajala je djevojacko ruho koje je godinama spremala za svoj buduci. dom, cilime. sa poda zajedno· s majkom osipala, a vunu koristila za pletenje dzempera, carapa i drugih odjevnih predmeta potrebnih partizanima. U doba masovnog ubijan]a Srba, kada su I ljudi sa zutim trakama oko ruke odvodeni u logore, Vahida je u zaru obilazila grad, prikupljala hranu, odjecu, radio-aparate, sanitetski materijal i novcane priloge za borce i partizanske porodice, hrabrila i sirila ideju otpora protiv okupatora. · Vahida je tako radila danju l nocu, sve do onog oktobarskog jutra 1941. godine, kada je uhapsena i strpana u ustaski zatvor. Mucenjima i. batinanju nije 10 podlegla. Hrabrila je zene s kojima je hila u zatvoru: •Ne mogu onl nama nista. Zatvaraju, muce, ubijaju. Ubice stotinu, a hiljade ce ustati na otpor. Osveticemo svaki uzdah, svaku kap krvi! Slusajte kako nasi pucaju! Blize su nego sto mi 1 slutimo ...• Ustase su to primijetile i Vahidu izdvojile u samicu. Dok je hila u samici, ugledni gradani Banjaluke, pod uticajem ko~~nista, ~rsili su pritisak na ustasku policiju, dok niJe prebacena na prvi sprat. Uoci odvodenja u Zagreb, na Prijeki ustaski sud, 20. decembra 1941. godine, Vahida i Danica su odlucile _da ~objegnu skokom kroz prozor. Dok je ustaski strazar setao s druge strane zgrade, one su oprezno skocile, pregazile rjecicu Crkvem.i i preko baste do!~cale Vahidinoj kuci. Brzo su se presvukle i produzde groz grad, oprezno, da ne izazovu sumnju. Stigle su kuci Dalke Halimica, a poslije Zalma Hadziisakovica, odakle su upucene u partizan ski odred u cemernici. Vahida je nesto kasnije otisla na Kozaru i Podgrmec. Svugdje je vrijedno radila. Njegovala je ranjenike, radila sa zenama i organizovala masovnu poinoc vojsci. U mnogjm mjestima Podgrmeca, osnivanje pryih odbora AFZ-a je nerazdvojno vezano za VahJdino 1me. U srpskim, muslimanskim iii hrvatskim selima, ona je docekivana podjednakom ljubavlju i svugdje je sijala rodoljublje. I u najtezim casovima znala je naci rijeci koje su u srcima drugih rasplamsavale odusevljenje za borbu. Prisustvovala je i Prvoj konferenciji Antifasistickog fronta zena Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu I izabrana u Centralni odbor AF2-a. Pri kraju cetvrte neprijateljske ofanzive, aprila J943. godine, u Velikoj Rujiskoj, u ranu zoru, Vahida Je pala pokosena iz neprijateljskog mitraljeza. . Za izvanredne zasluge proglasena je narodnim heH. M. ro] em. 11 �Dr Ekrem · Maglajlic PRVA SAZNANJA Kao mlad komunista cesto sam dolazio u sukob s ocem koji me je istjerivao iz kuce. Vahida mi je tada prilazila i pitala sta ja to unosiin u kucu. Da bih olaksao sebi, a ujedno pridobio mlaou bracu i sestru za radnicki pokret, Vahidi sam objasnio u cemu je sukob izmec:lu oca i mene, i postepeno, dajuci joj literaturu i objasnjavaju6i smisao i svrhu borbe radnog naroda, uveo je u red boraca radnickog pokreta. To je bio pocetak njenog saznanja o radnit'kom pokretu i radu KPJ. Pod uticajem komunista iz nase sire porodice, ona se kasnije potpuno opredijelila za na· predni radnicki pokret, manifestujuci to ucescem u •Zenskom pokretu• i drugim akcijama koje je Partija organizovala. .. Jos prije rata, kada sam poslije duzeg boravka u Zagrebu dosao u roditeljsku kucu, osjetio sam revC>luciju u nacinu zivota. Cim sam usao, primijetio sam sto sa onoliko tanjira koliko je. ukucana. Bio sam izne, nac:len i upitao ko je oca · nagovorio da se .iz kuce. izbaci sofra. Bila je to Vahida. Vrsila je, takoc:le, pritisak na oca sve dotle dok se nije pomirio da ona 'izlazi bez zara. Bila je nemilosrdna prema patrijarhalnim navikama. Sarno s njoj svojstvenom upornoscu izborila se da· je majka, ponekad ne odobravajuci njene· postupke, I preko volje, uzme u zastitu I brani pred ocern. 12 Osman Maglajlic SESTRIN KURIR . . Kad god pomislim na' Vahidu ·, nas zivot u rod1teiJs~oj kucl, uvijek je vi dim u pokretu, nikad bespo_slenu 1 umornu. Uvijek spremnu da radi vise od sv~h . nas ••. a!i i da organizuje posao. Zato je ona u nas_~J kuCI 1 na~e!ala liacin zivota koji je smatrala bo!JI~ od dotadasn]eg, makar to od nje zahtijevalo ; naJvece napore. · Po.. prirodi vesela, bila je spremna i poslije najn~porn_IJ,Ih poslova, u kucl i van nje, da ode negdje na SIJ_elo 1h, pak, ~a ga priredi u kuci, da prva zapjeva ; za1gra sa mlad1ma kao da dotle nista nije radila. _Obicn~ se, ~ na~em dvoristu, rvala sa starijom ~~acorn. ~~ m_lao1. uv!.Jek s.mo •navijali• za nju, naroCito zato sto_Je blla ze~a 1 to jedina koja se s njima hv_atala u kostac. Ona Je, mec:lutim, pobjede ; poraze ~~1hvatala normalno. Prema svima nama bila je pazlJIVa, .svakoga veoma voljela i tu ljubav ispoljavala na 13 �njoj svojstven nacm. Nismo se ljutili kada nam je smisljala posebne nadimke koji nisu uvijek zvucali najljepse. Osjecali smo da to cini od milja. Ja sam bio »Lilo• zato sto sam bio visok i mrsav. Kad sam poodrastao isli smo zajedno na izlet, na Suturliju, poznato izletiste Banjalucana. Cijelim pu tem, u razgovoru, Vahida je navodila primjere koji su potvraivali da nema boga. To je za mene bio veoma upecatljiv razgovor. Otac je u kuci nametao svoje uvjerenje, suprotno Vahidinom, ali su njena tumace, nja bila uvjerljivija i uticaj jaci. · Kod roaaka u Sarajevu boravio sam prvi put 1941. godine. Ubrzo po mom povratku Vahida mi je prisla, ozblljnog skoro strogog lica i rekla: »Posto si upoznao Sarajevo, moras ponovo ici.« Zatim mi je objasnila da u odreaeno vrijeme odem lsmeti Demirovic i kazem da me Vahida poslala, da ce mi lsmeta reCi sta dalje da radlm. Kad sam dosao, lsmeta me uvela u jednu sobu. Tu sam z.atek(lo jednog covjeka koji mi je dao neko pisamce da ga odnesem u Sarajevo, u Skerlicevu ulicu. Pismo je stavio u kutiju cigaret~. I danas se sjecarn. bila je to »Morava•. Dao mi je 1 80 dinara za put. Bio je to fluro Pucar. Pri polasku u Sarajevo kupio sam jos tri kutije istih cigareta. · lz Sarajeva sam doveo jednu drugaricu u Banja, luku. Do Jajca smo putovali vozom, zatim autobu: som. Putovali smo na izvjesnom rastojanju, kao da sene poznajemo. U Banjaluci, na stanici, sacekala nas je Vahida. Pokazao sam-je drugarici koju sam dopra, tio i sapnuo da ide s njom. Njih dvije su krenule jed· na za drugom. U to vrijeme od Vahide sam dobijao i novae za kupovinu vecih kolicina brasna, pisaceg pribora, ci· gareta, Zileta, sapuna i sl. lstovremeno mi je objas· njavala kuda da odnesem nabavljeni materijal. Bila ~~r~~;nd:~aena mjesta gdje se sakupljao materijal za Kad sam bio uhapsen, u jednoj sob; bilo nas ·e je svakodnevno slala ~v_am ~omp1r 1 meso. Slala nam je, dobra . • koristil~~ ~=k:~·l~v~asop!s »Mirj a~"! kojeg je vjesto · . • naJme, ov as Je precrtavala a ~~c~~o or~ft~~ ~~ odgovdarajuci nai:in i dobivali infor. . .. CIJI u gra u. Rahmija Kadenic Tut k · Ja sastaviJah smo informacije. U bojazni da •nekoe o~ prov?katora nij·e· ubacen meau nas, informaci'e smci P 0 ~Jno prenosi11 samo onima u koje smo ima1· povJerenje. 1 puno ~~~n~~ ~=~~~~~ita. Va.h~da na~ 1 Jed~~put. mi je duiazila u zatvor, na razgovor. • Pos.l~ednJ~nog hapsenja i odlaska u partizane vi· ~~ .se m a msmo sreli. U mojim sjecan·; V h'd Zl~~ tka1 izvanredna sestra, veliki drug ~:sebi~a~ ? pnJa e J. I a 14 15 �Nazim Maglajlic BORBA ZA EMANCIPACIJU ZENE P oduhvate u kuci Vahida je ubjedljivo pravda Ia pred ocem, tako da joj nije davao otpor. Mijenjala je i svoj lik, i unutrasnjost kuce;_ i na?in z~vlje­ nja. Slobodna u svojim P?gledima ~a z1vot 1 d:us~o. ona nije htjela da _zaostaJe za drugu~ __napred_mm djevojkama u gradu. Zeljela je kratko os1sanu fnzuru, _da ide bez zara, da plese, i sve je to polako sprovod1la. Kad joj je otac dozvolio da skrati ~osu, .?nda je sve islo lakse. Otac vise nije mogao m svOJlm mlac'lim sestrama, nasim tetkama, sprijeciti da ne skrate kosu. cak ih je vodio na godisnje •Gajretove• zabave, gdje nisu zaostajale u plesu i pjesmi. Bilo mi je nejasno zasto Vahida duze odsustvuje ad kuce? Zasto je dugo boravila u Sarajevu, razjasnilo mi se tek po osloboc'lenju zemlje. Morala se privremeno skloniti od policije. 16 U toku rata bila je izuzetno aktivna I znala da se moze osloniti na svakoga od nas u kuci. To je veoma vjesto cinila. Po dolasku iz zarobljenistva, radio sam u Mobilnom odjelu vojnog okruga u Banjaluci. Od me· ne je zahtijevala da nabavim vecu kolicinu vojnih objava i stambilj, da udesim da neke drugove brisu iz vojne evidencije, sa napomenom •nestao•, •umro• itd, a da lica, na koja se sumnjalo da saraauju sa ustasama pozovu u vojsku, posebno ona lica koja su posezala za tuoom imovinom, preuzimajuci srpske i jevrejske radnje. • Treba nabaviti pisacu masinu, radio-aparat, harmoniku•, govorila je. U svako doba, treba, treba, treba ... Kakvo bogatstvo maste! lijepo je bilo kad smo svi zivjeli zajedno, u kuci. Rat nas je rastavio od njih cetvoro, a nas prezivjele poslijeratni nacin zivota odveo svakoga na svoju stranu. Da je Vahida ziva, cini mi se da bismo cesce bili zajedno. 2 17 �Zumreta Selimovic DRUGARSTVO IZ OSNOVNE SKOLE Sa Vahidom sam drugovala u osnovnoj skoli. Rado se sjecam njenog lika, kao da me bd toga doba ne dijeli nekoliko desetina godina. Osim vidljive bistrine, u skoli se isticala pravdoljubivoscu. Otvoreno bi i sa uvrijeaenoscu protestovala kada bi uciteljica pokazala neku ocigledno nepravicnu naklonost prema bilo kojo] ucenici. Vahida je odlucno i jarosno protestovala kada se nasa, inace nestasna drugarica Maida drsko ponasala prema uciteljici. Kada je Maida i poslije prijateljskog razgovora tjerala po svome, Vahida nas je sve okupila i na govorila da sa Maidom ne govorimo dok se uciteljici ne izvini. I kao djevojke smo drugovale, sve dok se ja nisam udala. Narocito su nas zblizavale nase djevojacke tajne. Cesto bi skoknula do mene, da sa moga prozora malo proasikuje, jer joj to moji roditelji nisu 18' zamjerali. Zalazeci u moju kucu mogla je da vidi drugaciji nacin zivota i odnose u porodici. Nas otac je bio savremenijih shvatanja, jednako je skolovao i kceri i sinove. Meautim, ona je rano osjetila teret nepravednog, patrijarhalnog odnosa prema zenskoj djeci i zeni uopste. ~jec~m se kako mi je dosla sva uzbuaena, ljutita, kada Je nJen brat Ekrem odlazio u Zagreb na studije i rekla: "Kakav je to otac koji dozvoljava braci da se skoluju, a mene hoce da zatvori u kucu«! Bila sam prisutna kad je braci prigovarala za takav odnos prerna njoj. U jednoj takvoj prilici mi je povjerila: »Kada bih znala lijepo pisati, opisala bih ovo i nagrdila sve redom, pa neka bude sto sramota.• Nimalo me nije iznenadilo kada sam cula da pripada Komunistickoj partiji. Znam da je u tome radu nasla oduska. Vahida u osnovnoj Skoll 19: �· Sultanija Camo RUCNI RAD - NJEN HOBI Cesto sam svracala u Maglajlica kucu, jer sam sa Vahidinom mladom sestrom isla u osnovnu skolu i gimnaziju. . Vahidu sam zavoljela zbog njene paznje i ljubavi prema meni. u to doba, u osnovnoj skoli, rucni rad je bio predmet kome se poklanjala velika pa~nja: Sa strpljenjem i smislom za ovu vrstu. rada, Vah1da Je u meni razvila ljubav prema rukotvormama, tako da su one i danas moj hobi. Bilo mi je cudno kako ona stize na sv':'. ~trane i cibavlja toliko poslova. Uza sve to, posao kOJI J.e za~?· cinjala sa svojim vrs~jakinjama za':'rsavala Je. pnJe rijih. Bila je nenadmasna u brzom 1 u~ednom vezu. Koliko sam puta kao dijete gledala u n]ene ruke koje su nevjerovatnom brzinom provlacile konac i po nekoliko puta, dok b_i druge di~yojke pr~v~kl~ sa~o jedanput. Nikada necu zaborav1t1 kako m1 Je 1sponla 20 sve sto sam bila izvezla i usput •ocitala lekciju• da je bolje nikako ne raditi nego uraditi svakako. Nije joj trebalo vise od jednog dana da kupi materijal i sasije haljinu i da nas uvece na nekom sijelu iznenadi. Ako je kod neke od prijateljica primijetila da zeli takvu haljinu, nije za Vahidu bilo nista da joj je sjutradan pokloni. Cinilo joj je zadovoljstvo da nekoj od nas lose sasivenu haljinu skine i odmah je dotjera. Uz to nije propustala da primjeti: •Slampava si ... Ugursuze!• Ali se na to niko nije ljutio, jer se znalo da je dobronamjerna. !mala je ostro oko da zapazi sitnice, osobinu da odmah kaze sto joj se ne dopada i da pohvali za dobro uradeno. Vahida je voljela veselo drustvo i cesto je zakazivala velika sijela u svojoj kuci, gdje se okupljalo stotinu i vise osoba. Bilo je djece i starica, a najvise omladine. Ovim sijelima smo se. unaprijed radovali I na njima se podjednako veselilii Zahvaljujuci Vahidinoj paznji nikad se nije desilo da je neko ostao nepocascen iii zapostavljen. Jednako je vodila brigu o najmladim kao i o starima. Mnogima ce ostati u sjecanju kako smo za dugih zimskih noci pravili ·keten-halvu•. Kakve je sve igre i sale Vahida znala organizovati na ovim sijelima! To su bili pravi umjetnicki programi. Koliko se puta sjetila, u posljednji cas, da bismo mogli ici na izlet, u Slatinu iii drugdje. Dovoljno je bilo da prode korzom iii da nas sretne na nekom drugom mjestu, pa da kaze: • ... pokret u cetiri sata, ponesi ...• Znalo se, ona 6e ponijeti pite i kolaca. Kod nje bi se uvijek, u ovakvim prilikama, naslo nekoliko drugarica da joj pomognu. Kada bismo se izjutra sastali na ugovorenom mjestu, nismo bili iznenadeni ugledavsi velika konj- 21 �ska kola natovarena svim i svacim. U kola bismo se smjestili nas dvadesetak i uz pjesmu isvirku krenuli. Na takvom tefericu Vahida nas je podsticala da se takmicimo u trcanju. Obicno je pobjedivala, premda su se takmicili i muskarci. Svaki cas bi iskoristila da s nekim nesto porazgovara, a jos vise da pomogne ... Nije bio rijedak slucaj da svrati u seosku kucu, bilo kojim povodom i otpocne razgovor o svakidasnjim prilikama i radu. Uz razgovor, zenama je pokazivala kako se plete bluza, dzemper, iii kako se nesto sije. Na izletu u Bronzanom Majdanu nekom malisanu je skinula predugacke pantalone koje je, vjerovatno, naslijedio od starijeg brata i od njih za tren oka napravila dvoje kratkih. Uz to je savjetovala zene oko sebe kako su jeftinije i pogodnije kratke hlace. Ako se neko udavao iii zenio, Vahida bi se prva nasla da pomogne u kuhanju i spremanju ruha. Kada su se njene dvije rodakinje istovremeno udavale, Vahida je planirala sta sve treba da ode za njima kao oprema. Zasla je po kucama rodaka i prosto »Oporezovala• ko sta treba da danese, da ne bi bilo istih stvari. , Jedna od njih, dobivsi ruho, rekla je: •TO same Vahida maze da izvede«. Nije joj bilo tesko da nedjelju i vise dana provede u kuci gdje je neko umro. Priskakala je u pomoc, ne samo rodbini, nego i komsiluku. Svi su znali za tu njenu osobinu, pa su se umnogome i koristili. njenom pomoci. Mirnim putem i na najzgodniji nacin, Vahida je znala da otkloni nesuglasice i sitne sl(ade. Sjecam se zamjerki kad je potkratila kosu, a pod njenlm uticajem to je ucinilo jos nekoliko rodakinja i drugarica. Da bi dokazala da nije sramota imati kratku kosu, odvela je majku i nanu u posjetu kod tetke Zize, 22 najstarijeg clana u porodici. Tetka Ziza, inace poznata kao veliki zastitnik omladine, kada joj se Vahida pozalila kako joj zamjeraju, okrenula se njenoj majci i rekla: •Nemojte ih gledati otrag nego samo naprijed. I vi ste imale odrezane solufe isto kao i one sada. Taka je bilo u nas vakat, a u njihov ovako ... Sve sa svitom«. - '23 �Kp~eacxoj .r.laHCJCcj ~c:paaK lt'nJ'I\BlfO O.ll;'M9K9 BAiiA JIYKA Dusanka Kovacevic qa.c\' w je '10]:H'fi~ cner.elut -I'IBB&BI't'&.j t W OB• Ke!!ot FeHCRil noP:i,J&'l' Y <!Maj Jli~ O.ll:'paiiO j'e OBO;!y o&ynmT\my ':/ CMH ~Nil Kpalloa. Uerpa B911m:or Oo~O:OAHOJilf,. Cf:ynmTI'lH'J je O'l'BOp!!JI8. np&'l'Cf3/llfHtt!l llOP:p61f!, 1'\1!1. llaeBJrll.• noaliJ)aam~a npnoyTHe, a U'l'll~>~ AM~ pEI"' HBacJJ!U!R"" l'l8 Barp• ISa rlJil' J4ojldl, KOja je '1 CI'IO!Il I'OBOpy KCT&Ie:IJ& 1 ,n:a ::Je CBB !reB'IIII MOpaj'y -)'~YJ'IH~ jep 0N je t'O jel(P.HH' TlY'l' H HS'Im!' ~a je)%fi'Oio ne.Ha nOC'!RHY 011149 YllBCilH~& 'J rpa);l~ay caoje CYD:6mfe. 31lTHM rta Mo~Jth OSNIVANJE I AKTIVNOST »ZENSKOG POKRETA« U BANJALUCI 0 snlvanje ·2enskog pokreta• u Banjaluci i prvi sastanci zena pokazali su koliko su one, iz najrazlicitijih drustvenih slojeva, zainteresovane za raci i spremne da pomognu. Dolazile su radnice, intelek· tualke, studentkinje, domacice. Na mnogim sastancima bilo je Muslimanki koje su nosile zar, a vecina ih je bila protiv nosenja zara. Za razliku od drugih zenskih organizacija (•Kolo srpskih sestara• organizacije unutar •Gajreta•, •Na· pretka« itd.) koje su, uglavnom, okupljale bogatije ze. ne i imale karitativni karakter - ·2enski pokret• je bio masovna organizacija, sa jasno odrea13nim programom borbe za politicka prava, za prosvjecivanje i kulturni rad meau zenama. Sa takvim programom i uticajem, ovaj pokret bio je nepocudan rezimu i svaka javna priredba, skupstina, zbor iii kulturna mani ;~24 BBJJK I ·,. HenpaBK.zHOCT ,!1.8.HI!I!I&HX B81eOHS. '-xojJ.t noTH!liCy;fy xea_y ca JIF.!C'ra-·na rco~a OHa HNI'I. npaao 'lfl) On'1'apah~ncTM n0:11aeaa_ Ol'iafle8y"!e I!"I!K~· II'BH1 .l!fl·npHl!a· 090111& ·noxPI91.'Y• ·,Haei~~p~j'/ csora l'I?!!Opa r,!l fl,ojall. BeliR .• • ll:etf!l NOf.l!!. n,8!11i 11!11U!OCTH drelrn 1-1 O.n:I'Oilli!.!Bjyha npa.BI:L 8 TO he n0C!"l'i:l!K CSMO nYT9M"Ptl.aH0'1ptumoCTit.-• !'!oc.ae rosopa r))& Mojl:lh /~l)!ja PEN rl)a maO:tth. C'I'llH"' ll:a, KOja j& i"IU':OJ;ie. MC1"SK.ll& r101"P8t:'l1 l'fiHOJ:Or 'lllKp~& H yxpa'l'KO 1'18"' tfe.lla C'r'llli8 J(BHal!lllila p8ltlfltQS ·If llillXOB 't&l!"IIX tlMIOEaj y !COM~ ~ Jl'lp .llaae. "0JI8 js I'090pi4'.110. joi'J .HtiConnK"o roBOpHlll;S. a. aaTa.: je na~oaam~qa ua .3arpel1tl t"tla MojHl!. iipo'lM't'l.ll'l·Pe&tulyiU!jy 1 Koja rnaoa 1 • .Jl.a oe 't8;fll01 «<:nnJTl:H·a je i5P.ne. II.Of'"po nncehesa., H:l Kojoj cy v Y Btlh&l>l Y HOB>l Ha·oo~n, aaxoa YHt~e je;ut~~Ko, oamto, ftkTY.B!JC H tl'!!.CHBHO tlpa.Be r.IIMI!l 8& 088 IIYUGPI:IB I'J EeHI!Io•- O:poj:7 Y'lfe<!TSOB!I.J/6 Y'l&HY.l(a C!BHX CpBZ!IUIX l!IK'DJI!I.,oltB.C H !lHOl'O'" CSpojne ii"Ba!~:r"Hll'qe, & TI!Xo~e j& ~IIllO nr,mcyr»o H ~ocra ae.m!IC CIPOj !fYlllltapana. .. • CitYJ]IITHtla je .llaBJ:I!eH& y nomyTHoH peJlB' 11 MHJIY~ ... ~ Eirt:ne.ec:;.iJ . .... , nPaJl!'.P- ce lllfll:-r.,. .._:~ t..:f""'J;::;J .110~fawr.a c Y.Dll~"' P'l!til an>ll!.a.... ~---- ~ lzvjeStaj o skupStlnl 2:enskog pokreta u Banjalucl 20. oktobra 1935. god. 25 �festacija, nailazili su na svakojake smetnje od strane policije. Bilo je slucajeva da predstavnik policije pri odrzavanju skupstine oduzme rijec pojedinim zenama, da se organizatori pozivaju na saslusanja zbog pojedinih tacaka programa itd. Najplodniji period u radu •Zenskog pokreta• nastao je poslije izbora Natalije Jovic, profesora banjalucke gimnazije, za predsjednika drustva. Komunista po ubjedenju, poznata u gradu kao vrlo trezvena i kulturna zena, dobar nastavnik i omiljena kod omladine, ona je mnogo doprinijela jacanju drustva i sprovodenju njegovog programa u zivot. Zajedno sa Ne· venkom Vojsic (Vranjesevic), uciteljicom, koja je bila sekretar drustva, cesto je pozivana na saslusanja, gdje su joj policajci prijetili premjestajem i kaznama. Zahvaljujuci Nataliji Jovic, uz ovaj pokret su se vezale i druge nastavnice banjalucke gimnazije: Ruza Rakic (Maglajlic). Milena Rajcic i Dragica Kosovic. Vrlo aktivnu pomoc pruzala je pokretu dr Danica Pe· rovic i jos neki ljekari iz Banjaluke. U drustvu je radila i omladinska sekcija u kojoj su bile aktivne Vahida Maglajlic, Jela Perovic, Dragica i Ljubica Mrkonjic, Fahira Fejzagic, Antonija i Dragica Banusic, Ajsa Karabegovic, Kata DZin i druge napredne omladinke. Jedna od krupnih akcija koju je poduzeo •Zenski pokret• bilo je organizovanje analfabetskih tecajeva. Policija je osujetila pokusaj da se tecajevi organizuju na selu i prijetila da ce zabraniti rad drustva zbog •propagiranja komunisticke politike na selu•. Ni u gradu analfabetski tecaj, pod rukovodenjem •Zenskog pokreta•, nije bio zvanicno dozvoljen. L/prkos tome, pronadene su prostorije i osigurana sredstva uz pomoc muslimanskog drustva ·Buducnost•, u Gornjem seheru. Tecajem je rukovodila Nevenka Vojsic, uciteljica. Vecina polaznica tecaja, koji su organizovale 26 Vahida Maglajlic i Ajsa Karabegovic, bile su Muslimanke. Vee 1938. godine napredne snage Banjaluke bile su dovoljno organizovane da postave na dnevni red i jasniju borbu za politicka prava zena. U organizaciji •Zenskog pokreta• pripremljen je zbor za pravo glasa zena. Zboru je prethodio niz krupnih politickih priprema. Sakupljani su potpisi za rezoluciju koja je zahtijevala pravo glasa za zene. Za kratko vrijeme sakupljeno je preko 400 potpisa. Na saradnju su pozvani i predstavnici gradanskih politickih stranaka Demokratske, Zemljoradnicke, HSS. Trebalo je da se u ovaj opsti zbor ukljuce i ostala zenska gradanska drustva, ali su se samo pojedine clanice tih dru~ stava odazvale. Prvak HSS, advokat Ljubicic, odbio je da govori na zboru, a zenama iz •Napretka• preporucio je da ne idu na zbor i rekao im: ·Ako nesto postignu - zapasce i vas, a ako ne postignu - necete biti umijesane.• , Zbor je odrzan u sali kina •Luksor•, koja je ispunjena do posljednjeg mjesta. Dosie su radnice, inte. lektualke, sluzbenice, studentkinje, domacice i seljanke iz okoline Banjaluke. Vecina zena bile su Muslimanke pod zarom. Zbor je protekao u borbenom raspolozenju. Uvodnu rijec je odrzala predsjednica pokreta, Natalija Jovic. Jednu zenu koja je nastupila u ime intelektualki, ali sa visine i rezimski, zbor je primio hladno i s negodovanjem. Govorili su Djedo Kecmanovic, u ime Demokratske stranke, inz. Vojsic, u ime Zemljoradnika, Pavao Radan, u ime URSS-a. Jedan od oblika rada bile su kulturne priredbe i cajanke, koje su uvijek bile dobro posjecene. Od prihoda sa ovih priredbi davana je pomoc za spanske borce, za uhapsene drugove itd. Omladinska sekcija drustva cesto je organizovala uspjele izlete u okolinu grada, koji su koristeni 27 �za razgovore, citanje materijala i politicki rad. I na proslavama Prvog maja koje su, zbog zabrane, organizovane. kao izleti ·Prijatelja prirode•, ucestvovao je, takoae, veliki broj zena. Sjecam se kako je pod rukovodstvom dra Danice Perovic •Crveni krst• organizovao dva sanitetska kursa za zene, na koji se prijavio veliki broj mladih clanica •Zenskog pokreta•. Jednim je rukovodila Dan,ica Perovic, a drugim dr Stjepanovic. Tu je radila i medicinska sestra Zlata Smailagic. Najveci dio programa odnosio se na prvu pomoc, a bio je u stvari sracunat na pripremanje zena za ratne bolnicarke. Kurseve je zavrsilo oko 40 zena i djevojaka, ad kojih su mnoge kasnije otisle u partizane i hrabro poginule vrseci duznost bolnicarki u jedinicama. Mnoge funkcionerke •Zenskog pokreta•, meilu njima i Stana subic, Nevenka Vojsic, Vahida Maglajlic, a narocito Nata Jovic bile su cesto pozivane u policiju, gdje su ih prijetnjama i kaznama primoravall da odustanu ad drustvene aktivnosti. Najveci dio clanica •Zenskog pokreta• nastavio je svoj borbeni put u toku narodnooslobodilackog rata i revolucije, boreci se za ostvarenje revolucionarnog programa Partije, koji je u sebi sadrzavao i slobodu i ravnopravnost zena. Medu njima i Vahida Maglajlic. STVORENA ZA BURNO, USKOMESANO DOBA N ase drugarstvo je pocelo u doba njene aktivnosti u •Zenskom pokretu•. Patrijarhalno vaspitanje i obicaji namijenili su joj sudbinu domacice. Trebalo je da zar i tamni veo preko Ilea ujednace njen zivot sa zivotima hiljada muslimanskih zena, ciju je potlacenost poznavala i osjecala vise nego iko. 28 Vahidu nije slucaj doveo u napredne zenske or ganizacije. Dovel a ju je pobuna protiv zivota koji joj je namijenjen, divna ljudska zelja za slobodom, znanjem i akcijom. Sposobna i inteligentna, duboko, osjecajna, brzo je shvatila vezu izmeau borbe za osloboaenje zena i radnickog pokreta. Radnicki dam zami-jenio je ovoj izvanrednoj zeni vise skolovanje koje joj porodica nije omogucila, jer je bila zensko, a knjige i borbene pjesme zamijenile su mahalska sijela i raz govore u kojima je prolazio drustveni zivot muslimanskih zena. Njen drustveni rad, u to doba, bio je sputavan obavezama prema porodici. Trebalo je nositi zar, sakriti ad oca odlaske na konferencije, drugovanje sa •inovjercima• i komunistima. A nikada nije izostala. Oznojena ad trcanja i zurbe, stizala je na sastanke, zbacivala zar i prenosila se u svijet kratkotrajne sicbode i ucenja, svijet za koji je htjela da zivi i bila spremna da umre. Sjecam se kako je dolazila na radnicke priredbe. Raspremila bi svoju postelju, stavila cjepanicu, pokrila je jorganom i na taj nacin povrsnom posmatracu, a to je najcesce bio otac, ostavljala utisak da je u postelji. To sakrivanje osjecala je kao ponizavanje. Mrzila je laz, a bila je prisiljena aa se neprestano sluzi raznim izgovorima zbog izostanaka i izlazaka iz kuce. A u tome svemu na njenoj strani bila je tiha, plemenita majka, puna vjere u Vahidu, u nas sve, puna zelje da njena djeca budu sretnija i slobodnija nego sto je ana bila. Citava kuca, zahvaljujuci Vahidi i majci odisala je sirinom, humanoscu, susretljivoscu prema !judirna i spremnoscu da im se pomogne. Svoju spretnost i umjesnost u domacinstvu Vahida je koristila da drugaricama sasije haljine, da organizuje bife na radnickim i studentskim priredbama, a cesto su se 29 �vrijedni rucni radovi iz njene ku?.e ~ala~ili kao ukras u salama za radnicke konferenCIJe 1 pnredbe. Bila je nevjerovatha njeha zelja za znanjem i ucenjem. cesto smo nocu citali. U blizini .~rev~ta drzala je desetine knjig_!l_ iz oblasti <;lkonomiJe, ftlozofije, prirodnih nauka. C1tale smo zajedno _!lebei?VU •Zenu i socijalizam«. Jednoga dana sa ustruca~anj~m mi je pokazala svoj prvi clanak: N_aslov mu. J~ ~to: •lstina o zivotu Muslimankeu. Bto Je to nevjest cia· nak, ali snazan svojom iskrenoscu i poniranjem u SU· stinu problema. • Poslije okupacije Vahida je s'!ljelo • i odvaz~t? obavljala niz znacajnih poslo~a. Svo]u k~_cu, u ko!OJ je zivot tekao mirno, tako reci preko noc1, pretvonla je u skladiste hrane, obuce, odje~e. sanitetskog materijala, oruzja, oruila i dr. Os]et1la sam ~a~ da ~~ doslo njeno doba u kame je mogla pokaza~t 1 razv1~1 sve svoje sposobnosti. Ponasala se kao da JO] ne pnjeti nikakva opasnost, nego d~ tr":?a ~amo ~ruge da zastiti. Njen smisao za orgamzactJU Je dost1zao nesvakidasnje razmjere. Dogovarala bi se sa trgovcima - ~~vrej_ima :dok im jos radnje nisu bile ~duzete, da JOJ <)aJU vece kolicine robe uz neznatne CIJene - tek toltko da se naplati (cetkice za zube, sapun, secer, _bra.sno i d~.) U svojoj kuci je organizovala prav~. rad10~1cu rubiJ~. U jesen 1941. godine, u svom _dvonstu, pnpremala Je vel ike kolicine pekmeza. »lmacemo pokmeza do~ god traje rat•, rece majka, na sto on a odgovon: •Necemo ga, stara, ni okusiti, ovo~ ce ici tamo gdje treba.« Kada su se. te godine organizovali sanitetski tecajevi, Vahida je obez~ijedila sa~itet~ki materijal za tecajeve i za slanje u sumu, part1zamma. U doba masovnog ubijanja Srba, u doba kada su !judi sa zutim trakama oko ruke m~sovn_o odvoilen! u logore, Vahida je obilazila srpske i Jevre)ske porodtee 30: u gradu. Govorila im je istinu, da ce im neprijatelj oduzeti sve stvari i trazila da to dobrovoljno ustupe ustanicima. I na taj nacin ]e· obezbjeilivala radio-aparate i druge potrebe za borce. Oko smjestaja !judi koji su bili u ilegalnosti cinila je prave podvige. Pribavljala je zarove i kljuceve od velikog broja ilegalnih stanova. Nikada niko nije ostao nezbrinut poslije policijskog casa. Sjecam se jednog detalja kada je porodica Boj!mvski odselila u Beograd. Dobavila je kljuc njihovog stana. Rada Vranjesevic i ja odjednom smo se nasle u trosobnom stanu. Vahida nas je obilazila i tom prilikom govorila da drugi stanari cuju: •Moram im zalijevati cvijece.« Jednog dana, u zoru, silazile smo niz stepenice kuce i naisle na zenu nekog ustaskog funkcionera. Vahida se odmah snasla i pocela vikati kako ne znamo cistiti parkete. Vise se nismo smjele vratiti u taj stan. ' Vahida je u radu imala veliku podrsku svoje maj ke, dok se kadija, da bi sacuvao svoj »autoritet., pravio da nista ne primjecuje. Jednom sam se, meilutim, uvjerila da on zna mnogo vise nego sto pokazuje. Bila sam uhapsena. Prozori zatvorske sobe gledali su ka- . piju Vahidine kuce. Trebalo je da nekoga obavijestim da sam u zatvoru, pa sam dugo cekala da se neko pojavi iz Vahidine kuce. Naisao je stari, Vahidin otac. Odlucila sam da se obratim njemu. Rekla sam: »Molim vas, kadija, recite Vahidi da je Dusanka u zatvoru.« Prosao .je ne obaziruci se, kao da nista nije cuo, i otisao u grad. Brzo se vratio. Vahida mi je poslije pricala da joj je rekao: •Eno ti druge u zatvoru, red je da je obiiles, jer je i tebi tamo mjesto.« Bio je to grub nacin, ali je, ipak, bio spreman da pomogne. Jednom me je sreo u svojoj kuci, a ja - prolazeci u zaru - rekoh: ·Dobar dan«! Poslije je otisao u Va~ hidinu sobu i rekao joj: •Opomeni onu Kovacevicku, kad vee ide u zaru, da ne vice dobar dan.« 31. �Takav njegov stav · je znacio odobravanje. cijelog rada i pokreta protiv neprijatelja. I pored naprasite naravi i starog shvatanja, to govori koliko je on bio covjecan. U knjizi •Krajiske brigade•, pod naslovom •Krajiske zene•, opisujuci odlazak u partizane, nisam mo· gla a da to ne vezem za Vahidino ime: •Pred polazak vidjele smo se i pozdravile sa Vahidom Maglajlic. Posljednji put prekontrolisala je da li smo pravilno obukle zar i metnule pecu, dala nam stotinu savjeta i sitnica koje nam mogu zatre· bati, zasuzila je i zastidila se suza. Sa gruboscu kojom je uvijek pokusavala da sakrije svoju covjecnost i dobrotu, rekla nam je da nista ne znamo, nazivala nas •vlahinjama• i dugo ostajala na kapiji gledajuci za nama. Zarove nam je dala Vahida iz svoje kuce, uz pristanak majke, stare kadinice, koja je bez razmi' sljanja zamijenila udobni mir svoje starosti za .sva kodnevni nemir koji su u kucu unijeli sinovi i kceri - komunisti gonjeni od policije. Prostrana kuca sa sobama debelih zidova i gu· stim zavjesama na prozorima, koji ni usred ljeta nisu propustall vrucinu, u kojoj je mirno i udobno tekao zivot relativno obezbijedene porodice, postala je vazan centar mnogih koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Dusa cjelokupnog tog rada bila je Vahida, kci .patrijarhalnog kadije, cijoj je snazi i zeljama davno postao tijesan zar i uska perspektiva muslimanske djevojke koju joj je namijenila patrijarhalna sredina i obicaji. U sav svoj posao unosila je sestrinsku ljubav .i brigu za svakog covjeka. Nikada nisam 'vidjela Vahidu da se pred necim zbunila. Kao da je bila stvorena za to burno, uskomesano doba, kao da joj je ono .PO· moglo da oslobodi dokraja svoju neiscrpnu snagu i vjeru u bolji zivot.« 32 Ruza Maglajlic BITI AKTIVISTA - SVRHA NJENOG 21VOTA -~ rije_ nego sam Vahldu upoznala, mnogo sam o nJOJ slusala. llegalni radliici iz Banjaluke Kazaz i M~slo, svrac~juci kod nas u Zagreb, pricali su da je Va~1d~ ~troga 1. beskompromisna u gledanju na .odnos m~za 1 zene u braku. Osjecala sam malu bojazan od bhzeg ~?znanstva i svakodnevn,og kontakta uslovljenog mo11m ulafkom u njihovu porodicu. Ekrema sam· mn?go voltela i mislila sam da ce njena strogost uti· ?~tl n~. nase ~dno~~- Zbog zenidbe Ekrem n!je smio ICI kucJ. Kada je Vldjela kako zivimo bijedno StudentS~i':' Zi~OtO":J U jedn?j SObi, prodala je SVOj biser ina: usmce 1 kupda sve sto nam je trebalo od odjece·. Od tada nam je svakog mjeseca slala paketc Bilo je tu suvog mesa, slatkog, cigareta, a uvijek bi ubacila i koji peskir iii maramicu. Avgusta 1939. godine dosla sam kao profesor na sluzbu u Banjaluku. Nisam ·se · kako ono kazu, ni okrenula u gnidu, a ona me je vel 3 33 �uvela u rad •lenskog pokreta•, ciji je bila predsjednik. Znala sam da me kao Srpkinju nece odmah pri· hvatiti i stanovala sam sama. Dok jos nisam ni usia u njihovu kucu, Vahida mi je jednostavno kazala: •Draga moja, vrijeme je da se prihvatis posla, a kakvog, ti vee znas. Poslijepodne idemo na sastanak.• U prostorijama ·Zenskog pokreta• nasle smo se sa Radom Vranjesevic, Dusankom Kovacevic, Stankom subic i sa jos nekoliko drugarica. Na sastanku je bilo govora o predstojecoj skupstini i izboru odbora. Meni je dodijeljena duznost blagajnika. Njeno djelovanje isla je za tim da svim mogucim metodama probudi svijest kod zena o njihovoj ravnopravnosti i teskom polozaju, kako u porodici i braku, taka i u drustvu. U svim tim nastojanjima bila je uporna i dosljed·: na. Koristila se zivom rijeci, literaturom, predavanji· rna i licnim kontaktima, sluzeci se uvijek primjerima iz svakidasnjeg zivota. Na sijela preko Vrbasa i u Gornjem seheru pozi· vale smo napredne djevojke, s tim da svaka povede jos neku drugaricu, Ponekad bi se nasla i .harmonika.. Djevojke su obicno radile rucni rad, a Vahida je istu· pala sa unaprijed pripremljenim programom. Citale smo· knjige, novine i sakupljale pomoc za drugove u · koncentracionim logorimil, · · Sijela su bila po kucama, bastama, gdje bi Vahi· da zapjevala i povela kola. lzvjestan krug zella ju je osudivao, i to uvijek jednostrano: da se bavi muskim poslO\dma. To su bile, uglavnom, zene koje su imale ad cega da zive, Siromasnije su joj odobravale, ali misleci da je neravnopravnost bogomdana, govorile su joj: •Moja Va· hida, ne maze to kod nas taka biti•. Aka nije mogla 34 drugacije, uzvrtali bi im: ·Draga moja, taka ce ti biti, pa ti radi sta hoces!• Sve te~koce i prepreke strpljivo je savlai:livala, nailazeci cesto na nerazumijevanje i kod svojih naj" blizih. Malograi:lanska carsija, namjerno iii lz neznanja I vjerskih predrasuda, krivo je tumacila Vahidin stav i nastojala ju je okaljati kako u gradu, taka i u porodici. •Kao Vlahinja obukla usku suknju, odrezala kosu, _ide u kino, pozoriste ... Zasto je poletjela u, takvo drustvo? Sto ce joj Dusanka Kovacevic koja hoda po Seogradu ... • Ocu su taka, u gradu, prilikom izlaska, svim i svacim punili usi. Po njegovom povratku kuci nastajao bi lorn, pri cemu je i majka mnogo trpjela. Silo je Muslimana koji su namjeravali · da Vahidu ozene. Licno su prilazili kadiji, porucivali preko nane i drugih da se ona mane drustva u kame se nalazi, jer joj se vrata udomljenja sirom otvaraju samo pod tim uvjetom .. I bliza i dalja rodbina vrsila je pritisak na nju. Silo joj je zabranjeno da izlazi rna gdje. Takva situacija je trajala mjesecima. lpak · je izlazila. Ja sam joj cesto posluzila kao izgovor. Kadija je meni, kao sinovljevoj zeni, vjero· vao. Rekla bih da moram u skolu, zamolila da mi Vahida pravi drustvo i tvrdila da ce me cekati U..zbornici. Cim bismo izasle iz kuce, ona bi otisla svojim putem, a ja svojim. Ako joj porodica da neki zadatak, ja bih to <Jbicno uradila. Vahida bi za to vrijeme obavljala svoj drustveni rad. Cak se desavalo da babi rek·. nemo da Vahidi nije dobro i (la l_ezi. Nesto bismo smotali _i stavili u krevet, kad proviri da pomisli kako je ona u postelji. · Pricala mi je da se zabavlja sa .Srbinom i da je on •jedini za koga bi se mogla udati•, ali radi oca, koji je veliki autoritet, to ne bi niposto ucinila. Prili· kom razgovora o tome plakala je i govorila da je ni 35, �majka ne bi razumjela. lako ju je u svemu stitila pred ocem, cesto ju je opominjala: •Vahida, sta to radis?• A ona bi o sebi govorila: •Meni je jasno da necu imati licne srece. Sve svoje nadanje i snagu ulozicu u rad. To mi je svrha zivota i u tome se osjecam potpuno srecna.• Posebnu je brigu vodila o kuci. Uvela je peglanje rublja i svakome postavila krevet, jer se do tada spa. valo na dusecima, na podu. Nastojala je da se u kuci jede' sto vise zeleni. Odrzavala je besprijekornu cistocu posuda i od sviju trazila cistocu tijela. Stalno je ruzila obicaj zen a da hodaju po mahali. da ispijaju kate i prije i poslije podne. Kada sam subotom odlazila u Zagreb, uvijek bi mi nesto sasila ·da se pokazem pred muzem«. Uoci rata, predvidajuci dogadaje, svekar je, pod stepenicama koje vode iz prizemlja na sprat, sakrio izvjesnu kolicinu brasna, rize, ulja, secera, kate, rna· sla. Bio je uvjeren daza to niko ne zna i_ da su stvari na mjestu. Kad je nesto zatrebalo, ostao je zaprepascen jer tamo vise nigdje nista nije bilo. Vahida je to vee bila spremila na •pravo mjesto•. Od brace i oca pokupila bi sve vuneno sto bi nasla, isparala i podijelili!Zenama da pletu pulovere i carape za borce. lz kuce je iznijelaskoro sve posteljno rublje. Ostavi· Ia je poneku plahtu, koje smo kasnije iskoristile za iavoje. Sanduke sa svojim ruhom potpuno je ispraznila. Domaci svileni -vez, namijenjen za posteljinu, iskrojila je u zalioje i sterilizirala prije upucivanja u partizansku bolnicu. Tako je. Vahida sve sto se moglo obuci, obuti i pojesti iznijela iz roditeljske kuce i otpremila partizanima, 36 Rastale smo se krajem juna 1941. godine i nlkad se vise nismo vidjele. Vahidino pismo bratu Ekremu Za vrijeme rata cesce sam dolazila u zabacene krajeve Cazinske krajine. U Maloj Kladusi, Podzvizdu, Gati ... uvidjela sam kolika je bila snaga njenog du· ha i rijeci. Svaka zena je zapamtila Vahidu i ponavljala je njene rijeci. Mnoge su se ukljucile u rad odbora AF2·a i posle na razne tecajeve zahvaljujuci Vahidinom uticaju. cuvsi da sam Maglajlicka, zene su pitale jesam li Vahidina snaha. Prosto su me zasipale pricama o njoj, kako je razgovorna i neposredna. U kuci gdje hi se nasla, uvijek je bilo mnogo zena. U jednoj kucl vidjela sam kako se cuva rucnik kojim se Vahida sluzila. Kad nam je stiglo njeno pismo, Vahida vise nije . bila ziva. 37 �Vezu je uspostavljala i sa Han-Kolima preko Suturlije, do koje je sama dolazila. U tim poslovima uvijek i u svako doba, najsigurnije je bilo obratiti se Vahidi. .· K~d je uhapsena, Vahida je ]edina bila u speciJalno 1zolovanoj samici. To mi je poznato, jer sam u to vrijeme i ja bio uhapsen i lezao u istom zatvoru celija do celije. lako zatvorena, ona je ispoljila vanrednu snala2ljivost. Kada je ]edna djevojka pocela pricati o omladinskoj organizaciji preko Vrbasa, Vahida mi je nekako uspjela reci, u prolazu na hodniku, da bi toj djevojci trebalo nekako zaprijetiti da dalje ne govori o ilegalnom radu. Ne cekajuci nasu inicijativu, Vahida je ubrzo pocela simulirati bolove u stomaku, taka da su ·se oko njene celije zacas okupili ustanski agenti. . . l~koristivsi kratkotrajnu odsutnost agenata, zatvoremk Bozo Radman, omladinski rukovodilac iz Budzaka~ presao je u celiju one djevojke, opomenuo je zbog neopreznog drzlmja u zatvoru lona je •zatvorila usta•. · · . . Jednog ·~ana ustaski istrazitelj Bogojevski zapri")etl nam da ce nas ·poubijati, aka mu ne kazemo ko je razgovarao sa onom djevojkom. Svi smo, naravno, kazali da nista ne znamo; U stvari za to smo znali samo ja, Bozo i Vahida. Ponovo" sam se, a i posljednjl put, sa Vahidom sr.eo tekdecembra 1942. godine, u Lusci Palanki, kada se Prvi krajiski proleterski bataljon ·Zdravko Celar• vratio iz Slavonije ·i Hrvatske. Posta je ranije bilo javljeno da je nas bataljon izginuo, o cemu · je i Branko Copic spjevao pjesmu, narod Podgrmeca nas je docekivao razdragano, vezenim peskirima kitio od Budimlic Japre do Lusci Palanke. 40 Bilo je tu raznih ponuda: pita, ustipaka i jabuka. Sve ]e to Vahida organizovala. Svi smo se okupili oko nje. Kada je sjela s nama borcima, gutala je svaku rijec dok smo pricali o putu kroz centralnu Bosnu, o cetnickoj izdaji, 0 muckom ubistvu drugova meau ko· jima je bio i njen mlaai brat Nedzib. Ona je pricala o osloboaenim krajevima u Podgrmecu, o postignutim uspjesima. •Kod nas postoje paste, skole i bolnice ... Ljudi se osjecaju kao da je potpuno osloboaenje, cak su se poceli i zeniti.• U sali je dodala: •Ovo nam je postao nov problem.• 41 �cin obezbijedila rucne radove da bi se doslo do vise priloga za tombolu i do sredstava za drustvene po~trebe. Bisera Hasanbasic Vahidi nije trebalo davati ideje za rad. Ona je imala mnogo korisnih ideja i odmah je pristupala njihovom ostvarenju. Na zajednickim izletima i turnejama, bila je zapazena zbog svog vedrog duha, a i snalazenja u svim situacijama. Dolaskom okupatora postala je oprezna I uzurbana. Cinilo mi se da nije propustala nijedan trenutak da proae beskorisno. Zurno je ulazila u moju sobu. gdje me je zaticala za masino~. _ostavljala_ m! materijal za sivenje ruksaka, raznobojmh zarova 1 br zo odlazila. Zbog svega toga u mojim ocima je pnstala velika i njena velicina je sve vise rasla. UNOSILA JE VEDRINU Sa prozora sam ugledala Vahidu. Isla je prerna mojoj ku6L U koracima, vedrom pogledu i poznatom osmijehu, ogledali su se sigurnost i pouzdanost u sebe i svoje pothvate. U kucu je usia smijeseci se, ali sam na njenom lieu citala da se radi o nekom zadatku. Rekla mi je ozbiljno: ·Trebalo bi izvrsiti popis svih nepismenih Muslimanki, pa sam dosla da i tebe zamolim da nam pomognes.• Tako je obiiila jos nekoliko drugarica, organizovala i rukovodila popisom nepismenih muslimanskih zena u cilju okupljanja na analfabetske tecajeve. Godine 1940. napredna radnicka i studentska omladina, uz pomoc Banjaluckog sportskog kluba, pripremila je zabavu. I tu je Vahidina organizatorska sposobnost doiila do punog izrazaja. Obiiila je vise zena, koje su je uvijek vesela lica docekivale, jer im je ona uz svaki posao donosila i vedrinu, i na taj na'42 43 �Temka Alibegovi6 NIKOGA NECU ODATI V ahidu sam upoznala 1941. godine, preko njenog brata Muniba, koji je ilegalno radio, jos prije rata, sa mojim muzem (1 ). Od tada je poznajem. Kada je Munib otisao u partizane, Vahida je nastavila svoju djelatnost sa mojim muzem i sestrom Sidom (2). Nikad se nicega nije bojala. Pricala mi je da je, osim drugih llegalaca, krila druga Starog i Vasu Butozana. Znam da je preko drugih, a i licno, sakupljala narod' nu pomoc. Odlazila je bezbroj puta. sa raznim receptima, u apoteke i uspijevala da pribavi vece kolicine sanitetskog materijala i lijekova. Vidala sam je cesto kako oko podne prolazi uskim sokacima prema •Cr· noj kuci•. odnoseci hranu zatvorenicima. . Vjesto je pronasla i pridobila veliki br~j zena kojima je odnosila materijal da siju kosulje i ostali ves za borce. Jedne veceri skripnuse vratnice. Ugledah Vahidu kako je sva zadihana uprtila poveliki paket 44 Bilo je to veliko satorsko krilo koje smo odmah prekrojile u nosila za prenos ranjenika i u torbe. za m~­ niciju. Jednom mi je ispricala kako)e _i_z _svOJe kuce ispratila u partizane Dusanku Kova?e~11c 1 Radu _vranjesevic. Obukla im je zarove, namJestala pece 1 poucila ih na pravilno drzanje u toj odjeci. ·Rastati se s njima - bilo je taka tesko ... Suzdrzavala sam se da ne zaplacem i pretvarala se da sam vesela. - Do videnja dok i ja ne dodem!• kazala im je. U zatvoru se nije zbunila i poklekla. I tamo je nastavila svoj rad. Kada ju je ustasa jedanput spro~o: dio u nusprostorije, istovremeno je doveden u musk1 klozet moj komsija Sasa Bole. U meduvremenu su ustase nekud odazvane, a Vahida je to iskoristila da razgovara sa Sasom. lspricala je da je stalno saslusavaju, da nije nista priznala. •Aka, Sasa, prije . izades, reci svi~a da se ne boje, jer necu nikog otkriti. Neka i daiJe slobodno rade.• 1 meni je, poslije bjekstva moga muza, porucila iz ustaskog redarstva da ce mi kucu pretresati i da se na vrijeme sklonim. Bilo je to tacna, jos iste noci dosli su agenti i ustase ... 1) Muharem Alibegovi6, poginuo u NOB-u- 1942. godine 2) $ida Agi6, omladinka, poginula u NOB-u 1942. godine 45 �Zumra Cejvan PRVA PARTIZANSKA PJESMA V ahida je bila jedna ad najaktivnijih clanica •L:enskog pokreta•. Takvu sam je upoznala 1940. go dine u Banjaluci. Vise puta smo se sastajale u njenoj kuci. Sastanci su imali vaspitni karakter. Njima je rukovodila Dusanka Kovacevic. U Vahidinoj basti, na travi pod vockama, sastalo se uproljece 1941. godine dosta nas drugarica. Naj' prije nam je Rada Vranjesevi6 toplo govorila o novonastaloj situaciji 1 predstojecim zadacima. Rijec je uzela i Vahida. Govorila je kako nas ocekuju teski · zadaci, o rukovodecoj ulozi KPJ i snaznim rijecima prosto nam ulijevala nadu u pobjedu. Bas iz njenog kazivanja osjetila sam koliko je plemenita stvar za koju sam se pocela boriti. Htjela bih ovdje, koliko·toliko, · da osvijetlim Vahidin lik, ali to mi je dosta tesko, jer izuzetnog druga, borca i radnika vise nikad 47 �nisam srela. Posjedovala je sve osobine i odlike pravog komuniste i narodnog berea. lz rada sa Vahidom u sjecanju mi je duboko ostao jedan dogadaj. Dosia sam da primim zadatke. Dacekala me je sva ustreptala, odmah mi pokazala pismo · koje je upravo stiglo od nasih drugova iz sume. Trazili su nesto odjece, jer su u tome mnogo oskudijevali. I dok sam pismo citala, Vahida je ispod secije izvukla dva kofera puna raznog platna. Smjesta je otpocela da kroji musko rublje, uzvikujucl: »Zar avo da stoji ovdje, a nasi drugovi idu goli i basi!• Mislim da je to bio dio Vahidine djevojacke opreme, ali na njenom lieu nije se vidio ni tracak tuge. Stavise, osjetila sam da je bila strasno ljuta na samu sebe sto se toga nije ranije sjetila. Jos dok sam sjedila, krojila je komad po komad. Njena majka mi se cesto tuzila da joj nestaju mnoge stvari iz kuce. •Eta, juce sam svu kucu prevrnula da nadem rorove i u sobi postavim pee, ali nigdje nijednog, kao da ih nikad 'nisam imala.• Kada su pred njihovu kucu dosli kuriri sa kanji rna, u povjerenju mi je rekla da ce zalihu, koju su njeni spremili, .poslati partizanima. Od Vahide sam prvi put cula partizansku pjesmu. Dok smo u njenoj sobi sredivale prikupljeni materijal za boree, tiho je zapjevala: •Po sumama ·i gorama ... • Pjesmu je cui a od boraca kad je krisom odlazila na sehitluke. Dok. je pjevusila, Vahida je bila UZ· budena i oci su joj zasuzile. 2eljela je da se bori s puskom u ruei, ali je Partija od nje trazila da ostane u gradu. Kuca joj je blla pored same policije, a ana je bez prekida radila, kao da im prkosi. lznenada. Vahida je dospjela u ustaski zatvor. I mene su uhapsili. Srele smo se slucajno, na zatvorskoin hodniku, kada·su. je poveli na saslusanje, .i tre48 nutak smo ostale same. Rekla mi je da nista' ne priz' nam, da je to najbolji nacin drzanja p~ed_ neprijateljem. Potuzila mi se da je mnogo terete r VJerovala da ce se nekako izvuci. Poslije njenog bjekstva bila ~am is_tins_ki sret~a._ a medu agentima je nastala panrka. Brla 1e ned]eiJa. Osim dezurnih niko se nije cuo. Za tili cas, medutim, skoro svi agenti su bili na okupu. Prebaeivali su jeda~ drugome sto su dozvolili da im ta~o ?P~~an komunr: sta pobjegne. »Sad niko od vas neee rzaer•, rekao mr je jedan pobjesnjeli agent. Vahida i ja ponovo smo se srele, 1942. godine, u Podgrmecu, gdje je bila P_?liticki _radnik _na. te~e~u. Odmah se pobrinu,l~ ~a dobrJem nes_to o~ue~ 1 ?dJeee. Morala sam joj prieatr o radu u Ban1aluer. Brla Je sretna sto je slobodna i zadovoljna sto radi sa zenama. 1 Muslimankama i Srpkinjama. To je bio odgovoran posao u vrijeme kada se KPJ svim silama borila za bratstvo i jedinstvo. · · Rijetko smo se odvajale. Zajedno smo o~isle u oslobodeni Bihac i Cazin. lake je na terenu brio neprijatelja, uvijek je isla bez zastlte. Za kurire je bila majka. Uvijek im je susila odjecu, da se ne prehlade, krpila i peglala kad je imala vremena. Pocetkom cetvrte ofanzive dobili smo zadatak_~a se vratimo u Bihac. Od Pecigrada smo se povlacrle zajedno sa kolonama izbjeglica iz Banije i Korduna. U tim teskim danima trebalo je vidjeti Vahidu. Svakome je htjela da pomogne. Ni nocu se nije odma;ala. Gledala je da nas najprije smjesti i da nas udomr. Za sebe nije brinula. »Imam ja dosta rezerve•, govorila je vedra se osmjehujuci. Djeea u zbjegu bila su jadna i nemocna. Od dugog i teskog puta noge su im bile p~eP_une rana, iz kojih je skropila krv i natapala raskaiJanJU eestu. Va4 49 �hida je: brizna previjala rane malim neduznim stvorenjima i bodrila ih da izdrze sve teskoce. Bila je nesretna kad nejakima. nije mogla da po· mogne! lzvukli smo se iz bombardovanog Bihaca i preko Drvara dosli u Glamoc. Vahida je mnogo zalila sto nije u borbenoj jedinicl, jer je to bio. njen san. Cinilo joj se da salllo u otvarenaj barbi, licem u lice sa neprijateljem, maze dati svu sebe. · £elja jaj se ispunila u Livnu, kad je stupila u · Drugu krajisku brigadu. Teufik Maglajlic BORAC ZA RAVNOPRAVNOST 0 ka Vahide su se akupljale zane I djevajke nasa mnagabrajne paradice. Jas prije rata mabe su bile prava veselje, kaje je u svajaj kuci cesta prire' aivala. Jednam se mijese rezanci za zimu, .drugl put tarana, iii se kamusaju kukuruzi ... Uz pjesmu i pri' cu vrijeme pralazi brza, a pasaa se abavi s lakacam. I mi, muskarci, rada sma adlazili na vesela sijela kaja je Vahida karistila da pragavati o on arne sta je bali, cime je pagaaala zenska srca. cesta je paminjala prava kaja uzivaju sama muskarci. •Oni idu na fakultete, krecu se slabadna, a mi astajemo kod kuce. I kad izlazima, sputane sma zaram, kaa buba u ca• hurl ...• Okupljala· je zene oka sebe, svakadnevna I sve vise, pastepeno ih pridabila da se ukljuce· u raznavr' sne akcije i shvate neminavnast pramjena u drustvu: 51 �Vahida je prije rata pohaaala sanitetski tecaj koji je organizovao odbor »Zenskog pokreta•. Poslije okupacije uspostavila je saradnju sa osobljem Drzavne bolnice i Higijenskog zavoda i tamo stvorila antifasisticke grupe. Uz pomoc dra lhsana Zukanovica (3) i dra Asima Kulenovica u Drzavnoj bolnici, a u Higijenskom zavodu preko Mustafa Sabitovica •Gape• (4) i Mihajla Trkulje sakupljala je instrumente, lijekove i osta~ li sanitetski materijal. I sa pojedincima je saradivala, ali tako da nisu znali jedni za druge. U tim ustanovama ~esto se viaala. Kada me je pozvala da odemo zajedno u Higijenski zavod da uzmemo sakupljeni materijal, iznenadila me njena snalazljivost. Ona je, naime, sanitetski rnatarija! vjesto uvila da lici na novorodence. »Bebu• je nosila u narucju sve do svoje kuce, odakle je pomenuti . materijal upucivan u ·partizanske bolnice. U tim teskim danima, od Lausa do Rebrovca, s kraja. na kraj Banjaluke, Vahida organizuje grupe zena koje jojpomazu u radu: pletu, siju, sakupljaju odjecu i obucu, a kao blagajnik crvene pomoci, kupovala je razrie potrepstine za partizans. Jednom me je zaduzila podem u kupovinu i rekla: »Evo ti novae, kupi vise muskih pulovera bez rukava · i koznih kapa sa nausnica.ma. Kad zima stegne, borcima usi najprije ozebu.• Vahida se svakodnevno izlagala opasnosti, ali je radila ne prezuci pred policijom i agentima. 'Policijske premetacine u njenoj kuc.i postale su nesto svakidasnje. Prilikom jednog pretresa, policajci su Milieu Vranjesevic nasli bez legitimacije. Vahida je uzela u zastitu i predstavlla kao svoju iznenada oboljelu rodaku. 52 Vahida MaglajiiC �Cak ni u policiji, kad je uhapsena, Vahida nije gubila prisustvo duha; Da bi uspostavila vezu sa nekim drugovima ,fz Higijenskog zavoda, ona se ozlijedila i zatrazila ljekarsku pomoc. Odvezli su je ,na preglad. Tamo je kriliom razgovarala sa,Trkuljom i prenijela mu zadatke koje ona nije izvrsila - da organizuje antifasisticke grupe u ustanovama i skolama. U samici je dugo ostala i stalno smisljala kako da umakne iz zatl(ora. Po lsmeti Demirovic (5) poslala mi je svoj plan bjekstva: odreaenog dana, kada je budu sprovodill na Prijeki sud u Zagreb, trazila je da istim vozom krene grupa omladinaca i na stanici u Omarskoj da izazovu metez i paniku. Vahida bi "tada pokusala da pobjegne. Kada je stab Drugog krajiskog (Kozarskog) narodnooslobodilackog partizanskog odreda javio da se ova zamisao ne moze ostvariti, Vahld!! je trazila od zatvorskih vlasti da je premjeste na prvJ sprat. . Na intervenciju gradana, videnih Muslimana, podsta~nutih od nekih komunist<i, ona je zaista preseljena iz samice na prvl sprat odakle je kasnije i pobje:gla. · • 3) Zarobljen ,na· ·Kozari 'i strijeljan 1942. godine u Banjaluci kod RebrovaCke crkve 4) poginuo u NOB-u 5) poginula u NOB-u Mubera Osmic BESKRAJNO POZRTVOVANA I SK~OMNA B ilo mi je devet god ina kad je Vahid!l pocela dolaziti u nasu kucu. Ono sto s~m _tada znala_ o njoj, bilo je vrlo oskudno. Znala sa":J_J_edmo da u,nJe, noj kuci zivi. mnogo muskaraca, pnhcno_ st_rog pta,c. sestra-],da ima pune ruke posla u upraviJanJU domaz, lukom.,. , . . , . . . , . fz,.moje stvarne price,, ja_, bih_ ime svog JUDa_~~ Vahide· urezala sv·uda po ,Qorn)em seheru, Novos_eltJt! Stupnici ,, u centru i na perifer}ji ~anjal~ketpo _nJe~OJ okolini i svuda u nasoj zemiJt. Ttm prtje sto J~ btl~ zena onog perioda kada je poloz~j zene ll; drustvu ! porodici bio skoro istovjetan sa ma koJOm _:;tvar! u kuci, a rad skoro robovski.Prava nikakva, duznOstl beskrajne!. . . ,, •• . . , · 1 · · Vahidom sam se sretala na st!ehma,__ tz ett~a_. akcijaina u predrevolucionarno doba 1 kasmJe, u tle• galnom radu. . s 55 �Sijela su bila skoro jedina mjesta na kojima su zenska celjad mogla da kazu sta misle, zele i osjecaju. Tih sijela se sjecam jail od 1935. godine pa nadalje. Obicno su se odrzavala u Vahidinoj kuci. u nasoj kuci, iii negdje u Gornjem seheru. Ona bi nas pozvala, a kadinica bi nakuhala raznih jela. Odrasli su se povlacili u sobu, a mi. djeca, igrali smo se u kuhinji. Stariji su citali nesto sto meni nije bile dostupno. Vahida je citanje koristila za razbijanje raznih predrasuda, kao sto su; da knjiga nije za zensko, da se zena mora kriti i svemu pokoravati. Propagirala je pismenost i borila se za emancipaciju zena, Muslimanki. lz avlija bi je obicno ispracale, njih dvadesetak, i dovikivale da opet svrati. Ni mojoj Hami (mami) nije bile tesko da side cak do kapije. Ponekad je citavo drustvo vodila na poznata ·Uzdanicina• sijela i igranke. Na ovaj nacin je .znatno omasovila •Lenski pokret". .Radnicko drustvo •Prijatelji prirode• bilo je ponosno na svog istaknutog clana Vahidu. Djelovalo je . vecinom ljeti, jer su izleti bill glavni oblici rada. Na izlete se isla pjesice, najcesce negdje kraj Vrbasa, a muskarci su camcem dovozili hranu. Odlazili smo u Trapiste, Slatinu. iii Han-Kola. Nisu ml poznata Vahi· dina direktna zaduzenja, ali znam da je svaki nien posao izgledao spontan. lgrali smo, pjevali, citali I razgovaraiL Kao da je sada gledam kako vodi racuna da porcije hrane budu podjednako nasute. Skupimo se oko Vahide i svako samo pita za jelo. · Seoska omladina u Han-Kolima radovala se nasem dolasku. S nama su pjevali. Donosili smo im raznu literaturu za citanje. Zahvaljuci Vahidinom toplom :56 odnosu i neposrednosti u razgovoru sa selj~ci.~a. u Drustvo je, pored radnicke i studentske, ukiJUCivana i seoska omladina. . Jednog dana seljanka iz Han-Kola sjaha.•s konja pred nasim vratnicama i upita moju sestru .-:'1su: •Kako bih nasla gospojicu Vajidu?• PretpostaviJam da se radilo o dogovorenom poslu. vahida je drugovala sa mojom starij_om se~trom Aisom, koja je takoile bila _ilegalni r~?m~. ~o!e s~­ znanje o zamahu predstojece revolucye 1. njemm -~~­ ljevima je raslo i uskoro su me ~~ga21ra!1 na r~zhCI· tim zadacima, vodeci racuna o mDJim godmama 1 sposobnostima. Aisa [6) me poslala. u jesen 1941. godine, dadonesem nekakvu •vunu• od Vahide. Usla•. ~am "'!. ~P~: redni ulaz u djeciju sobu i sjela na _seciJU._ PruzaJUC~ mi korpu prekrivenu peskirom, V~h1da r!"~e: •Znas sta, Berka, avo nije same vuna, to J~ mumcl]a za P!'rtizane, a odozgo sam stavila klupcad. Berka, du~o. cuvaj se preko mosta, a i put je dalek. Ako se nesto desi• ... Tu je malo zastala i ubrzo dodala • ·.~· ako padnes. pa ti se prospe, ne govori odakle no_s1s. Usput svrati kod sandora, dace ti jedne bak~n.dze.: Vahida je sakupljala stare bosanske cli!me 1 s~r dzade da bi se domogla sredstava ~eophodmh za nas~ drugove u sumi. Nocima se to na S1Jel1ma paralo, pleh se dzemperi. salovi. carape . . . .. _ Srela sam je u partizanima, za vnJeme cetvrte ofanzive i tada mi se ucinila ozibljnija neg~ ikad ranije. Bil~ je u kratkoj bundi od plisa, u smeil1m panta•. lonama, s pistoljem. u pokretu prema satoru odmorili smo se u kuc1 strica Gavrila Principa. Bile nas je mnogo. Dok_ sam pjevala, Vahida je sjela uza me i_ poe~ Ia. plakat1 ..~a­ grlila sam je i upitala zasto .P!ace. SJet1la se A1se, koja je to like zeljela da me v1d1. 57 �·: Cijelu no6 smo marsirali, da savladamo ledom okovani ·Sator. Vahida je izdrzala ogromne napore u svojstvu politickog radnika otisla na drugu stran~ i vise je nisam vidjela. · · Urezala bih tako duboko njeno ime svuda kao sto o~~ zivi u mom sjecanju: beskrajno pozrtvo~ana, ~eseb1cna, skromna, sa neiscrpnom energijom i zeIJ?m da se sve ono sto 'je dostojno zivljenja i divljenJa, _u covjeku i za covjeka, nade u svacijoj buducnostl. · · · · Jusuf Selman U USTA5KOM ZATVORU 6) AiSa Karabegovi6, komunista, poginula u NOB·u· 1942. godine P orodicu kadije Maglajlica poznajem od pri· je rata, jer su sva njegova djeca, (Vahida, Ekrem, DZevad, Munib, Muniba, Nazim, Osman, Nedzib i Alija) pripadala naprednom radnickom pokretu u Banjaluci. Posebno mi je poznata Vahidina aktivnost u »Zenskom pokretu•,. Munibova u Radnick<im sportskom drustvu »Borac•, Osmanova .u Radnickom kulturno!ll drustvu »Pelagic• i Ujedinjenim radnickim sindikati· ma i Nedzibova u· aktivu SKOJ-a u srednjoj skoli u Banjaluci. lako zbog konspiracije u tadasnjim uslovima nije bilo preporucljivo odrzavati skupove i sastanke u .ku cama kompromitovanih aktivista (Dzevad i Munib hap seni su i ranije], i .pored toga, u njihovoj kuci, odrzavani su sastanci i dogovori aktivista, umnozavani leci i proglasi KPJ i SKOJ-a .. Neke od ·proglasa pisali. su 59 �Munib i Stjepan Pavlic - Pipe, a mi smo ih rasturali po gradu. Vahida se posebno isticala u radu sa zenama Muslimankama - djelujuci preko zenskih sekcija le· galnih drustava ·Buducnost•, ·Uzdanica•, •Gajret•, ·Fadilet• i •Sioga•. Nakon okupacije zemlje, 1941. godine, Vahida je veoma aktivno ucestvovala u radu i organizovanju ilegalnog NOP-a u gradu. Pored toga sto je rukovodila organizacijom »Crvene pomoci• i brinula o smjestaju mnogih ilegalaca, ona je obavljala niz drugih povjer· ljivih poslova za NOP. Bila je neposredno angazovana oko smjestaja druga flure Pucara Starog koji je u to vrijeme ilegalno boravio u Banjaluci i omogucila mu da uspostavi mnoge kontakte sa clanovima KPJ i sa radnicima narodnooslobodilackog pokreta. Njena aktivnost u NOP-u bila je rano otkrivena od strane redarstva UNS-e, jer su u njemu radili neki bivsi policijski agenti koji su zavrbovali i nekolicinu predratnih aktivista naprednog pokreta u Banjaluci i preko njih saznali imena izvjesnog broja ilegalnih radnika. Radi likvidac;ije partijske organizacije u Banja· luci, uslijedila su hapsenja od strane UNS-e. Pohapseni su neki aktivisti, a vecina je izbjegla hapsenje. Meilu uhapsenima se nasla i Vahida. 1 ja sam bio u istom zatvoru, u samici, a Vahida iznad, u sobi 16. Odlazeci u zajednicke prostorije neposredno smo razgovarali podmicujuci ustasu - cuvara - objasnjava· juci mu da smo komsije i rodaci. U toku nasih razgo· vera koji su trajali i po 2 do 3 minuta, Vahida mi je ispricala da joj je donijeta posteljina i jos neke potrepstine i da je s njom zatvorenica Danica Marie u koju ima povjerenja. lspricala mi je i ko je tereti, isticuci da je svjesna da je za nju jedini izlaz bjekstvo iz zatvora. Koristila·je svaku priliku da obavijesti par· tijsku organizaciju u Banjaluci da je spremna da po. 60 bjegne i trazila da joj se pomogne. Odlazak u Higi· jenski zavod, na previjanje, ona je iskoristila da uspostavi kontakt sa Razijom Biscevic i dr Margitom Hercl i preko njih poruci da zeli pobjeci iz zatvora, i to sto prije. 1 svojima kod kuce je porucila da namjerava pobjeci i trazila da joj pomognu. Misao o bjekstvu nikad je nije napustala i svakodnevno se pripremala. Najvise je racunala na skok kroz prozor. Daske koji· rna je bio zakovan prozor celije postepeno je odvalji· vala, da ih sto lakse i sto brze odbaci, cim se ukaze prilika za bjekstvo. Uoci odlaska na Prijeki sud u Zagreb, Vahida nije imala sta da ceka. Pokusaji partijske organizacije da joj pomogne u bjekstvu nisu uspjeli i ona je donijela odluku da sama nesto ucini. Kad je strazar zasao za drugu stranu zatvorske zgrade, bacila je jastuk i sko· cila kroz prozor a za njom· Danica Marie. Obje su, iste noci, uspostavile vezu sa aktivistima NOP·a i poslije otisle na osloboilenu teritoriju .. Poslije nasih tajnih razgovora u zatvoru vise ni· sam imao prilike da s njom popricam, ali Vahidino ime budi u meni sjecanja na jednu izuzetno hrabru, pozrtvovanu i razboritu zenu. 61 �Danica Marie NIJE GUBILA PRISUSTVO DUHA · .Sa drugom f>urom Pucarom' Starim dosla san:', nove~bra 1941. godine u Banjaluku; da ilegalno rad1m ka? clan KPJ, Tamo sam, preko druga Starog,· usp~~ta.vJia vezu .sa Zagom Umicevic koja je tada bila p~rtiJSkl rukovod1lac u gradu. Dok sam boravila u BanJa~ucJ, upoznala sam niz aktivista, s kojima sam saradJvala, kao na primjer, sa pokojnom Aisom Karabegovic koja mi je mnogo pomogla da se snadem u ife~alno~ radu .. C?d nje sam saznala za Vahidu Maglajlic, Jer. m1 !e o nJOJ mnogo pricala. lstakla mi je niz njenih vrlma_ 1 ugled koji je uzivala u Banjaluci medu na~redm~ gradanima. Od Aise sam, takode, saznala da JS Vah1da uhapsena. Ubrzo, 3. dec~mbra 19!1, ja sam takoae uhapsena .. od strane dVOJIC": ustasa iz Bosanskog Grahova, kOJI su me prepoznah u Gajevoj ulici, kod hotela •Pa- 62 las•, odmah odveli u njihov logor, a odatle u ustaski zatvor, gdje se nalazila i Vahida. U zatvoru sam nasi a Havku Sarac koja mi je rekla da se u podrumu, u samici, nalazi Vahida,· da je muce i smatraju teskim politickim krivcem. Poslije nekoliko dana mene su odvojili od Havke i smjestili u drugu sobu, gdje sam zatekla Vahidu. I nju su upravo tog jutra premjestili ovamo iz samice, na intervenciju, kako mi je ona pricala, lsmete Kulenovic iz Banjaluke. Tu je otpocelo moje licno poinanstvo sa Va, hidom. Bila je sva izmucena, otecenih nogu i lica; ispijena, blijeda, velikih modrih podocnjaka, zavijenog vrata, posljedica ustaskog mucenja. Odmah smo se sprijateljile. Vahidi sam priznala da sam cula za njenu aktivnost. Ona se interesqvala za pojedine aktiviste u gradu. lnformisala sam je o mnogim drugovima za koje sam znala, o prilikama u Banjaluci. Zajedno smo provele nesto oko dvanaest dana. Vahida je bila svjesna tezine svog polozaja, ali nijednog momenta nisam osjetila da se demoralisala. Do kraja je ostala energicna i vedra. Predlozila je da bjezimo, jer su nam ustase stavile do znanja ·da cemo biti upucene u Zagreb, na Prijeki ustaski sud. Tada mi je priznala da se jos u ·samici bavila mislju o bjekstvu, ali da je to bilo neizvodljivo. lz zatvorske scibe, medutim, to je bilo lakse izvesti. Zajednicki smo se pocele pripremati da pobjegnemo iz kandzi smrti. Vahida je u tome .pokazala izvanrednu snalazljivost i hrabrost. Dobro je proucila polozaj zatvora i· stranu na koju treba bjezati. Nasa celija, nekadasnja kuhinja jednog od stanova · Gruberovica kuce, imala je samo jedan prozor, okrenut prema ustaskom dvoristu. Vrata ostave i prozor prema basti bili su zakovani daskama. Vahida je uporno, iz ·dana u dan, prstima rasklimavala eksere na zakovanim vratima, dok .ih nije podesila da se lako 63 �mogu iscupati. 0 olabavljene eksere u vratima je. vjesala dijelove odjece da prikrije tragove ... Poslije su njeni utrnuli i pomodreli prsti nastavili da klimaju i izvlace eksere iz zakovanog prozora ostave, nase je, dine nade. Zatim smo cekale pravi trenutak. On je, najzad, dosao ... Uoci odvoaenja na Prijeki sud, uvece 21. decembra 1941. godine, ustase su slavile neki praznik. Dok je ustaski strazar setao s druge strime zgrade, Vahida je uklonila daske s prozora ostave, pogledala okolo i napolje izbacila jastuk. Posto niko nije primijetio pad jastuka, Vahida je prva skocila, drzeci torbu u ruci, a za njom i ja. · Potrcale smo, preskocile neke tarabe i zadihane stigle do rjecice .Crkvene. Snijeg je gusto padao i zasipao nase tragove. Pregazile smo skoro. zaleaenu rjecicu i bjezale dalje, preko basta koje je Vahida odlicno poznavala. Odjednom sam primijetila da sam bosa, da su moje raskvasene cipele ostale negdje u snijegu. Vahida je bila snalazljivija pa se izula i sa cipelama u ruci pregazila vodu. Premorene i ozeble dotrcale smo pod prozore njezine kuce. •Pobjegle smo, dajte brzo zarova da idemo dalje•, povikala je zadihana Vahida iznenaaenim ukucanima. Brzo smo se presvukle i nastavile kroz grad, s naparom usporavajuci korake da ne izazovemo sumnju. Opasnost je prijetila iza svakog ugla. Nesta ubrzanije smo prosle pored tvraave Kastel, jakog" neprijatelj' skog uporista, omeaenog visokim zidom koji se izdizao nad smaragdno zelenirn Vrbasom i izazivao neku cudnu jezu. Uzbuaene smo prosle pored pojacane ustasko-njemacke straze na mostu preko Vrbasa. Poslije smo sigurnije produzile manje osvijetljenim ulicama prema Gornjem seheru. Jste veceri smo stigle u kucu aktiviste Dalke (7], koga smo obje poznavale. Kad nas je ugledao, on se ocevidno uplasio. U kuci je bilo mnogo zena, jer mu je supruga hila pri ·g4 poroaaju. Odmah nas je smjestio u stalu. Saopstile smo mu da moramo sto prije na osloboaenu teritoriju. Ubrzo nam je doveo omladinca Zaima (8), koji nas je poveo prema Poniru. Nesto vise od sata isle smo uz brdo, po dubokom snijegu, koji je cijelu noc padao. Odjednom smo, pri snjeznom bjelasanju, ugledale da se n:ko sklonio u grmlje iznad nas. Pomislili smo na usta~k~_patr12Iu i odmah legli u snijeg. Ostali smo tako lezeCI do cetiri sata ujutro i vratili se u Gornji seher, u Zaimovu kucu i tu sakrivene provele dan. Ujutru je Zaim otisao u grad i vratio se sa Zagom Umicevic. Ona nas je upoznala sa nekim Velom (9), koji nas je uvece, 22. decembra 1941. godine, poveo na Ponir, gdje smo stigle u svanuce. Tu smo ~rele Karla Rojca, komandira cete za vezu sa gradom 1 ?S· tale drugove, istinski odahnule i prvi put se odmonle. Poslije nekoliko dana upucene smo u Tisovac, odakle je Vahida otisla na Cernernicu, u partizansku bolnicu. lzvjesno vrijeme je radila kao politicki radnik na terenu Cemernice i Manjace. Poslije rastanka u Tisovcu, opet smo se srele tek u aprilu 1942. godine, prilikom odlaska nekih nasih jedinica iz cent~alne Bosne na Kozaru. Nas posljednji kraci susret, za vrijeme o!anzi_ve na Kozari, nije mogao biti drugaciji nego srdacan, Jer je Vahida na mene ostavila nezaboravan utisak kao neustrasiv ·covjek, komunista i veliki drug. 7) Dalko Halimi6 8) Zaim HadZiisakovi6, poginuo u NOB-u 9} Veljko MiletiC - 5 Vele 65 �ski. prozor koji je za nas bio taka blizu, ali 1 taka da· leko. · Do~volili su da joj donesemo jastuk, odjecu i hranu. Cak su dozvolili da joj, s vremena na vrijeme, i moje dijete dodamo. Bila je to Vahidina zelja koju je umjela da iskoristi. Stavljala je malisanu pisamce u odjecu i taka smo danima saobracali. Na njen zahtjev, donosili smo joj mosure sa malo namotanog konca. U mosur bi utisnula ceduljicu i dobacila ga £ednoj nasoj komsinki, Jevrejki. Cim bih ugledala tu zenu kako sa bokalom ide u nase dvoriste, i ja bih uzimala augum i polazila na pumpu. Toceci vodu, spretno mi je urucivala Vahidina minijaturna pisma. Jos ]edna starija zena iz komsiluka bila nam je •postar•. Dok je r.azastirala rublje u dvoristu pored zatvorskih zidova, Vahida joj se javljala sa podrumskog prozora samice, dobacivala joj pisamce, takode utinsuto u mosur. Od tada je starica, razastiruci ves, pjevala i pjesmom prenosila nas odgovor Vahidi. . •Kad. god su je vodili u bolnicu na previjanje, ostavljala nam je znak - bijelu krpu - objesenu o prozor. Bila je to ]edina prilika da je neko od nas vidi. lzlazila sam tada, u zaru, na ulicu da je ugledam. S naporom je hodala, sva pogurena. Ustase su joj vrelu vodu bile prosule medu noge. I tada je nasla snage da mi neprimjetno mahne rukom koja je bila sva crna, jer joj je agent divljacki prilupio vrata preko prstiju. . Ceduljicom je zamolila da 20. decembra, u subotu, u odreaeno vrijeme, sacekam s fijakerom na mosticu iznad Crkvene, u blizini zatvora. Trazila .je da ponesem zar za Danicu Marie jer je ona imala zar ·u kame je uhapsena. Na sve je mislila. Kao signal, u '68 slucaju da je sve u redu, predvidila je da se sagnem i vezem cipelu .. lako je bilo sve pripremljeno, fijaker nije izisao. Javljeno nam je, u meauvremenu, da ce; uz pomoc lsmete Demirovic, ·agent Paternoster u ponedjeljak pustiti zatvorenike, pa i Vahidu. Ali, Vahlda nije ce· kala da je Paternoster oslobodi, jer mu nije vjerovala, nego je u nedjelju uvece iskoristila prvu pogodnu priliku i pobjegla. U nedjelju, okupljeni u kuhinji, sjedjefl smo u neizvjesnostl. Poslije sedam uvece, neko ubrzano i snazno zalupa na prozor. Zacusmo: •Vahida!• Brat Nedzib je ugledao njih dvije, a ja sam zgrabila zar i izletjela iz kuce. Smjesta smo se sklonile u susjedno dvoriste da Daniel obucemo zar. Sljapkala je u raskvasenim cipelama i ja sam joj dala svoje papuce s nogu. U dvoristu se slucajno nasao nas susjed lbra· him, bastovan, koji je sve vidio. Zamolila sam ga da ide iza njih, kako bi nas mogao obavijestiti jesu li presle preko mosta. Vahida je posla trotoarom s jedne strane, noseci svoju zutu koznu torbu, a Danica drugom stranom ulice. lzmicale su gradom, ispred same policijske stanice, i zamakle u zimsku noc. U strahu od potjere, nastojali smo da zametnemo trag koji je po snijegu vodio ispod nasih prozora. Mlada braca Nedzib i Alija izletjeli su poluodjeveni napolje i trceci oko kuce, kroz susjedne baste, stresali snijeg sa grana. Po povratku, Ibrahim je ispricao da je Danica iz· gubila papucu. Ta noc bila je duga, nikad da svane. Nismo znali sta se dogaaa s one strane Vrbasa. Smirili .smo se 69 �tek"sjutradan rano, kada nam je dosla Nazifa Hadzi· isakovic i majci ispricala da su Vahida i Danica izmakle potjeri. " · ·' Po ~azifi smo poslali odjecu koju je Vahida tra· z1la. Jav1la se tek kasno u ljeto 1942. godine iz Ko· tor-~arosi._ Tr~zila je, po "nekom seljaku, kon~a dugmad I, topllh carapa, gusti cesalj i nesto slatko. To je bilo posljednje sto smo mogli za nju uci· niti. Jovanka covie DRUG U NEVOLJI 1_0- FaCul Se~iq,-Narodni heroj iz B~sanske Dubic.e -, .pOg"inuo .u. NOB.,.u .1942.. g,_ ' lz Tuzle, gdje sam bila sekretar Mjesnog komiteta KPJ, morala sam da bjezim, u septembru 1941. godine, jer su me na ulici prepoznali agenti i pokusali da uhapse. · Odjevena u zar, upucena sam hitno, partijskim putem, u Banjaluku i javila se Vahidi. Toplo me je pri· mila I smjestila u svoju kucu. Tu sam ostala nekoliko dana, dok mi nije obezbijeden drugi stan i dok nisam, preko Vahide, uspostavila vezu sa drugom flurom Pu' carom Starim i Mjesnom organizacijom KPJ. U Vahi· dinoj kuci, u to vrijeme, krile su se Rada Vranjesevi6 i Dusanka Kovacevic i cekale povoljan .trenutak da odu na oslobodenu teritoriju. " . Tih dana nismo mi bile jedine u Vahidinoj kuci. $vakodnevno nas je tu bilo po petoro-sestoro. Za s\te je bilo mjesta za spavanje, hranei i ostalog. Vahida nas je umjesno razmjestila! Za merie je pronasla kom· 71 �pletnu odjecu, od cipela do vesa, i sve sto mi je bilo potrebno da se neupadljivo krecem po gradu. Vahidina majka, snazna zena, po cijeli dan je bila ~auzeta spre~an;em hrane za mnogobrojnu familiju ; rl~galce. Sv~ J.~ t? trebalo pripremiti a da star; kadija n_rsta. ne pnmr;etr. On je bio namcorast covjek, starm~krh shva!anja, sklon zamjerkama i gunaanju. Ocito ;e, meautrm, da je mnogo stvari vidio ali se pra' vio da ih ne vidi. . On _!e bio ~udar i znao je da takvo njegovo drza- n;~- odbr;a nepn;at~lja od njega i njegovih ; da na taj ~a~m. odgaaa us!~ske i policijske upade u kucu, koje ;e mtrmno naslucrvao. . . Vahida i~ P_rihvatila desetine I desetine nasih l;udr, omogucrla rm da se sklone ; upute dalje. Danas mi izgleda prosto nevjerovatno kako je to sve_ ~oglo da se nesmetano cini pred nosom ustaske P?lrCrJe. U _B_a.njaluci je bilo jos takvih kuca, ali porodrca Magla;l_rca, zahvaJjujuci Vahidi i njenom uticaju, ~ potpun_?str se angazovala u borbi protiv neprijatel;a: Sve sto. se u kuci naslo, bilo je na raspolaganju nasem n~ro_dnooslobodilackom pokretu ; ljudima koji su se strca1em okolnosti nasli u gradu na Vrbasu. . Kad se s!ecam Vahide, u uspomeni mi ozivi 1 lik n!en~ plem~nrte _majke, kadinice, kako smo je zvali. ~ria J~ to drv!"'a zena, dobrodusna i smirena. Sve sto 1e radrl~, radrla je mirno, bet •srkleta•. Ni traga od s!raha: rako se_ pored nas u kuci nalazio sakriven 1 nJe!"' _sm. u sobr na spratu, iza vrata koja je zaklanjao velr~r o~mar, ~ _za koga mi nismo znali. Ostali njeni sin?vrvec_ su brlr u partizanima. Pricalo se.kako je kadin!ca na ;ednom •mevludua, pred vecim brojem prisutnrh, n_a klevet~ da partizani cine zlocine, hrabro odgovonla: •Partrzani to ne rade! Moja djeca su tamo a oni to ne bi ucinilif. ' 72 Snagom svog odusevljenja Vahida je majku pridobijala i za akcije izvan kuce. Kada je bilo najteze preci most na Vrbasu, kada su straze ~!le pojacane, stara kadinica je prelazila most, nosecr pod _zar~m razne predmete koji su slati na osloboaenu tenton;u. Ponekad je u korpi prenosila bombe, pokri_vene s nesto povrca. Vahida bi joj oko struka_ nanrzala dosta carapa da ih odnese na odreaeno m;esto. Ide s!ar~ tako s noge na nogu, mirno prolazi pored ustasa 1 svojim izgledom ne izaziva sumnju. A preci preko Vrbasa, pored ustaske straze, bio je pravi •kunst•. Vahida je bila zivahna i energiGna, s puno smisla za organizaciju, nevjerovatno spretn~ I dokr~­ ja spremna da izvrsi povjerene zadatke. Pn tome ;e bila krajnje oprezna, vodeci racuna da se ne desl nesto nepredviifeno. Sjecam se slucaja sa drugom Duskom-Siovencem, kako smo ga zvali. !mali su sast~­ nak u parku. Trebalo je prenijeti neku poruku~ Vahrda je bila u zaru, a on je drzao se~i~ u..ruci. Dusko S? zbunio i pruzio joj ruku, zaboravl;a;ucr da se Muslrmanka ne rukuje. Ona se brzo snasla, JJiasno gov~: reci: •Dragi efendija ...•, a malo kasnr;e, obazrevsr se, tiho ga izgrdila: •... ti vrag, sto mi pruzas ruku•. 1 mene je jednom prekorila sto sam joj se javila u prolazu, kad to nije bilo neophodno. Sretale smo se cesce i odrzavale vezu za vrijeme mog boravka u gradu. Ja sam izasla na slobodnu Cemernicu krajem oktobra, gdje se, u sredini sume, u brvnarama, pored staba nalazila partizanska bolnica. Krajem decembra i Vahida je dosla u nas partizanski logor. lshrana je predstavljala ozbiljan problem. Rijetki su bili da~i kad smo imali soli. Jeli smo hljeb od zobenog brasna, a kukuruzni je bio prava poslastica. Sve sto su nase jedinice zaplijenile, davalo se, po pravilu, ra_njenici: rna u bolnici. A pomoc koja je stizafa iz Ban;aluke 1 73 �ostalih mjesta, isla 'je preko »Veza• dalje, preko nasih isturenih jedinica. Jasno, dok bi to doslo do nas, cesto je nedostajalo mnogo stvari, a pomoc pom'lkad nije ni stizala. Kada je Vahida stigla, javili su nam da cemo dobiti paket sa tahan-halvom. Ali, od toga nije bilo nista. Neko se usput osladio. Nama zao, a pomalo smo bili i ljuti na drugove kojl su halvu pojeli. Vahida nas je gledala, sva zapanjena, i rekla: ·Drugovi, sasvim je svejedno ko se osladio« ... Mi smo tada stalno govorili o hrani. To su bili prvi mjeseci u partizanima i gladovanje smo prilicno tesko podnosili. Skender-Vakuf, mjestance pod obroncima Cemernice, bio je slobodan januara 1942. godine. Ne· prijateljska posada ga je napustila bojeci se naseg napada. Mi smo se odmah, sa stabom bataljona i agitpropom, uputili tamo i smjestili u kucama nasih simpatizera. Vahida i ja smo zajedno. Skender-Vakuf je izgledao prijatan postije Cemernice i dascara u kojima smo boravili. Jedan od imucnijih mjestana slavio je tih dana krsnu slavu, Svetog Nikolu, i pozvao 'nas u goste. Cega tu sve nije bilo! Pecenica, kokosi ... i poslije svega - domaca halva. Od taka obilate gozbe meni je pozlilo. lzasla sam na drvenu verandu. Ubrzo je dosla Vahida i, videci me onaka presavijenu preko ograde, malo me prodrmala i progovorila: •Uh bo,ga ti, jesi .li luda! Kako ces povracati halvu!• OtiS!a sam u Maslovare krajem januara 1942. godine za politickog komesara bolnice u Borijama. Vahidu sam srela ponovo· kod Bocca, kada je nas udarni protivcetnicki bataljon prelazio preko Vrbasa, vodio danonocne borbe i povlacio se prema Kozari. Nikada ne mogu zaboraviti Vahidinu paznju i bri· gu prema meni. Bila sam se nesto ranije porodila i pod najtezim uslovima, sva iscrplj.ena, nosila dijete u 74 povoju. Vahida mi je pruzila prvu_ sestrinsku pom?c. Dijete mi je nasi fa ... J~d_nom, !IDC:U, ~ada smo se tih~ kretali u koloni i svak1 cas ocekivaii borbu, ana m1 pruzi dijete i prosapta: •Evo ti ga, bojim se da cu ga ispustiti kad zapuca ... ti si majka!• Vahidu sam posljednji put vidjela u osloboilenom Prijedoru ... Ove izvanredne zene odavn? .n~ma, ali i danas intimno osjecam neki dug prema nJOJ, 1ako mi ni vrijeme ni prilike nisu dali da joj uzvratim, bar djelic, za njeno plemenito drugarstvo. 75 �Sida Marjanovic TAKVA JE BJLA VAHIDA U banjaluckom kvartu •preko Vrbasa•, 10. oktobra 1941. godine, prije podne, odigrala se potresna drama. Posta je policija slucajno otkrila sastanak aktivista narodnooslobodilackog pokreta i grupe domobranskih oficira, koji su bill spremni da partizanima liferuju oruzje iz vojnog logora u tvrdavi Kastel, gestapovci i ustase su se spremali da sprijece ovu akciju. Spretno su opkolili kucu. lz zelje da se pokazu brzim i hrabrijim, ustase su zapucale pod prozorima ranije no sto je trebalo. To je ilegalcima bilo dovoljno da pokusaju da umaknu prema ranije utvrdenom planu. U okrsajo je pao partizan Braco Potko· njak kojl je pistoljem i bombama branio odstupnicu. Sedmoro ilegalaca su pobjegli kroz sokake i preko malih basta. Pola sata poslije ovog slucaja, na periferiji Banjaluke, partijska organizacija u gradu bila je obavi- 76 jeiitena i spremna da nam omoguci bolji smjestaj iii vezu za oslobodenu teritoriju. Prebacujuci se od nisana do nisana u zatravljenom muslimanskom groblju, dosla sam i do kuce Kapora. U dvije rijeci objasnila sam Basi sta se desilo. Ne oklijevajuci ni trena, ona je otisla .u grad. O~tala sam u podrumu i cekala. Bosa se vr~tlla s~ '(~h1dom Maglajlic prije nego sto sam mogla 1 pom1sht1. Obadvije su bile pod zarovima i nisu z~drzava~.e od m~?: gobrojnih ustasa, agenata · i policajac~ k?J' su vrs1~1 · raciju u cijelom kvartu. Veza je funkc10msala bespnjekorno. Mada smo stanovale u neposrednoj blizini, moj prvi susret sa Vahidom bio je nesvakidasnji i neue' bicajen. Nismo jedna drugoj pruzile r~k~ u znak upoznavanja. Nismo se ni »Upitale•. Pnv1d~.o bez 1ka: kvog uzbudenja, kratko mi je rekla: »DOmJel~ sam t1 zar. Obuci ga i smjesta podi na ul1cu. Pogrb1 se, napravi se starom prosjakinjom, drzi parce hljeba u ruci i drhti. lspred tebe ce ici drug na biciklu. Kad budete izvan ustaske zone i njemacke posljednje straze na izlazu iz grada, on ce ti prici i reel sta treba dalje da radis.• Plan je bio izvanredno smisljen. Agenti su uzbudeno pretrazivali svaku kucu, baste uz Vrbas. Nikog nisu uspjeli uhvatiti. Pored nas su prolazili kao poludjele zvijeri kad tragaju za plijenom, ali na druga na biciklu i mene, staru zgrbljenu zenu, niko nije obracao paznju. ••• Na partizanskom slobodnom tere.nu -: ~a Ce: mernici - po drugi put sam srela Vah1du. B1o Je kraJ decembra. Dosia je u suknji i gojzericama. Nije stigla da ponese sve ono sto je mjesecima brizljivo 77 �RPe3HAHJYt\l Hc\POAH~ CKYRWTHH~ <I>EAEPaTHBHE HaPOAHE PEflYfi,HKE ]YrOCMBHJE H4 hpMrtor SPX06H0f 1\01\\llHMHT!l OPYi'l\!ltfHX CHdf4 11)4PUJM4 JYfOCI'I.dSIIJe JOCHnll Gf'03ll-THTd ne koja je prolazila necujno, bez suma. Pred zoru smo stigli iscrpljeni u Dobre Vode, divno, pitomo seoce, u zelenilu, u kome se vee uveliko osjecao dah proljeca. Tu smo predanili, odmorili se, prezalogajili i naredne noci produzili dalje, prema Kozari. U osvit dana smo stigli u Kozarac. Na obroncima Kozare bilo je zivo kao u kakvom partizanskom logoru. Proslavljeni Drugi krajiski (Kozarski) narodnooslobodilacki odred »Dr Mladen Stojanovic• sisao je u to mjestance i zauzeo polozaj pred napad na Prijedor. Nikad necu zaboraviti susrete sa Kozarcanima, vedrim, borbenim, i sa grupom Banjalucana za koje nismo ni znali da su u partizanima. Neko nam rece da je lutka, (13) Vahidina dobra poznanica i moja najintimnija prijateljica iz razreda, nekoliko kilometara iznad Kozarca. Brzo smo je pronasle, dan i noc provele u lutkinoj bolnici, pricajuci o raznim dogaaajima iz partizanskog zivota. Sutradan, 16. maja 1942. godine, Prijedor je osloboaen. Kurir je donio poruku da Vahida side u grad, na politicki rad. Njeno ogromno iskustvo u radu sa zenama iz grada bilo je korisno. I tako smo se ponovo rastale ... • • • 11PE3llllHIYM .H4P04HE Cl\fnWTHHe HaPOI\11(; PffiYElllti\E JYfOC"MRH.IE !llli'A~PdTf16HE lii\HI.I.EMpHJ4 <lpi\Etra · "K06p. ._/.!i2!Q__ -.&/?~19.'>/ ""'" r 5<orpo~~v lU<~ Y,~ll!lfMl>H)e OP'JWhl. 741_./--f I 80 Skoro godinu dana Vahida je provela u politickom radu na terenu Podgrmeca. Vedrim smijehom, govorljivoscu, jednostavnoscu u pristupu ljudima i zenama, ona je brzo stekla ogromnu popularnost. Svi su je postovali i voljeli, pozivali u kucu i odzivali se na njene zahtjeve da nesebicno pomazu narodnooslobodilacku borbu. Kasno poslije podne, pocetkom aprila 1942. godine, Dvanaesta krajiska brigada je stigla u Rujisku. Vahida se nasla u tome selu. Kao i ranije sto bismo cinile, odvojile smo se Vahida, Zora Kovacevic, po6 81 �mocnik politickog komesara cete i ja da razgovaramo. Zbijale smo i sale na racun najmlaoeg politkoma sa masinkom, na racun Vahidinih pantalona skinutih sa nekog podebljeg svabe, a vrijeme je prolazilo brzo i neprimjetno. Nije prosao ni sat-dva kad smo zaspale, ·a plotuni pusaka i rafali masinki odjednom su zaparal.i izmeou seoskih kuca. Bunovne smo skocile _i izletjele u dvoriste. Na samom brdu, u osvitu zore, krivudala je neprijateljska kolona zatvarajuci obruc. Neprijatelj se prikrao i poduzeo ofanzivu iz tri prav, ca: Bosanskog Novog, Otoke i Krupe. Zapocela je bor, ba prsa u prsa, na zivot i smrt. Bili smo u nepovoljnijem polozaju, u dolini, pa smo zeljeli da se domognemo Osretka, uzvisenja koje je dominiralo selom. I mi smo se uporno peli. Negdje na samoj cuki, komandant. brigade Petar Mecava (14) me upozori: •Ljubica je zaostala, pomozi joj.• Ostavila sam Vahidu i Zoru i posla u sus ret nasoj brigadnoj bolnicarki, vee bolesnoj od tifusa. Njih dvije su produzile naprijed, a nas dvije zaostale mozda desetak metara. Kao i uvijek u .takvim prilikama, trenuci odlucuju o ishodu borne: Nekoliko trcecih. koraka, prema groblju kuda je oznacen proboj; bili ·su dovoljni da se ostane u zivotu. Drugarice i drug0ve izvan tog uskog prolaza zahvatila je unakrsna paljba neprijateljskih puskomitraljeza. Njih dvadeset .je palo, a med:u njima Vahida i Zora. Neprijatelj je jurio za nama i nije se zadrzao · u blizini seoskog groblja. · Naredne noci jedna ceta, mislim Treceg bataljona dospjela je do groblja i tu sahranila pale drugarice i drugove. 11L i 12) UroS_ ElrenoviC i Laza TeSanoviC i l:etniCke vojvode narodni izdajnici 13) lJ,.Jtvija SmailagiC, poginula u NOB·u 1942. godine 14) Nar.odni heroj, poginuo · ·navnika ~ 82 1944~ - go.dine u borbi za oslobodenje Nazifa Hadziisakovic NESVAKIDASNJA I PLEMENITA K ad su Vahida i Danica pobjegle iz zatv~ra, nisu uspjele iste veceri da odu na osloboaen~ ~ent9: riju. Moj brat Zaim doveo ih je, pre? zoru, ca~?J kUCI u. Gornjem seheru, gdje su ostale c!o d~n. ~} adm~ ·e tada zamolila, da cim svane, njenDJ ~a)CI o ne ~em pismo. Upozorila me ~a ponesem _kan~IC~d pa kk~ me neko usput upita kuda Idem, da kazem. • em o . kadinice da kupim mlijeka.• . · Od majke je trazila da joj posalje P.?tre~nu opremu za hladne dane, a za mene·da odvOJI. nes.to ~Jene odjece. Dirnula me njen!l dobrota. '!lko J~. bllt,IZ~~' cena, u napetom iscekivanju da .~e sto pr~ e s ?m ~': okupiranog grada, njenom oku mje prom_a_ a moJa ~ kudica. Nije propustila da razgo':'ara o Cll!evlma ~ase borbe, isticuci potrebu da i daiJe n~sta_v1~ ~ ra b.~· Ostala mi je u sjecanju kao nesvakldasnJa I oso I o plemerHta zena. 83 1 �Slavko Odic SUSRET SA VAHIDOM I zlaskom iz Banjaluke, krajem juna 1941. godine, u njenu neposrednu okolinu, sentimentalna vezanost za grad, u kojem smo proveli mladost i u ciji smo progresivni radnicki pokret ulozili sve svoje snage, polet, samopozrtvovanje i radost mladosti, postala je jos jaca, jos izrazitija. Jer, u novoj situaciji, spremali smo se i skupljali snage da bi se jednoga dana ponovno vratili u svoj grad i obracunali s anima koji su nas prisilili da ga napustimo. A, pored toga, u nasem gradu, u nasoj seher Banjaluci, ostalo je vise nasih drugova nego sto je nas bilo u njenoj okolini. Nasli smo se razdvojeni, na dva fronta jedinstvene borbe. I koliko smo se radovali svakom uspjehu drugova u gradu, bili smo svjesni da ani dolje, u nasoj Banjaluci, vade neravnopravnu borbu, goloruki sa naoruzanim i brutalnim protivnikom, stalno izlozeni smrtnoj opasnosti. I, premda smo znali da su te zrtve 84 zaloga pobjede i da su neminovne, s tim smo se intimno tesko mirili. Svaka vijest o hapsenju nasih drugova 1 drugarica jacala je nasu mrznju protiv neprijatelja, jer smo taka mogli savladavatl tugu i bol za izgubljenim drugovima. Desetine 1 desetine banjaluckih komunista padale su u toj borbi, nestajale u ustaskim policijskim zatvorima i logorima smrti. Njihova mjesta, meautim, nisu ostajala upraznjena. Popunjavali su ih drugi, mlaai bore!, iz redova banjaluckog proletarijata i napredne omladine. Ali, meau rijima je bilo sve manje pripadnika onih generacija s kojima smo mi stasali i zajednicki radili, jer su te generacije bile u onim borbenim redovima koji su trebali da izdrze prve nalete neprijatelja. Utoliko je nasa radost bila veca kada bi se neko od tih drugova iscupao iz kandzi neprijatelja. Takvo zadovoljstvo smo dozivjeli u decembru 1941. godine. Znali smo da je Vahida Maglajlic u ustaskom zat voru, odakle su putevi rijetko vodili u slobodu. Vijest o njenom hapsenju svima nam je tesko pala. Dozivjeli smo je cutanjem koje je prikrivalo dubinu bola za bll· skom i dragom drugaricom, neumornim partijskim radnikom, cija je prisutnost, narocito u teskim danima okupacije, mlae!im drugovima ulijevala osjecanje sigurnosti, nadmocnosti nad uzurpatorima vlasti u nasem gradu, u gradu kojl je nama pripadao i kojem smo mi pripadali. Utoliko je za sve nas koji smo Vahidu dobra poznavali bila veca radost kada se jednoga dana ponovno obrela meau nama. Stigla je iz Banjaluke, zajedno sa Danicom Marie. Pobjegle su iz zatvora. Vahida je opet s nama, sa svojim starim drugovima I saborcima. Vahidu sam sreo u Boccu, neposredno poslije njenog bjekstva iz zatvora. I kao sto to uvijek biva u ovakvim situacijama, mi smo se interesovali za deta- 85 �~je o njoj. i njenom .bijegu, o situaciji u gradu, o drugovima koji su ostali da nastave s .radom, o drugovirua koji · su u zatvoru, a ona se, opet, interesovala o svemu sto je znacilo novi zivot na partizanskoj teritoriji .i za drugove koji su izasli iz Banjaluke u partizanske jedinice. Na njenom, uvijek vedrom i raspjevanom izraztJ fica, nije bilo tragova teskih zatvorskih dana, a njene okrugle, zive i vesele oci kao da su htjele da kazu: to sto je sa mnom bilo, nije vazno. Tu sam, sad sam s varna! Gledajmo naprijed! .. · Da, naprijed. Vahida je uvijek gledala naprijed. Nije dozvoljavala da ana, njen licni udes, bude glavna tema. · •lzbacile smo kroz prozor jastuke, na njih iskocile iz zatvorske ~obe i pobjegle.• . To je bilo sve sto sam od Vahide cuo o bijegu iz ustaskog zatvora .. Vahida je otisla na teren Skender-Vakufa, gdje je radila na formiranju i ucvrscenju partijske organizacije. Bila je sekretar prve partijske celije na tom terenu. Rijetko smo se sretali, a poslije naseg povlacenja iz .centralne Bosne u Kozaru, nisam je vise vidio. Jednog dana stigla je vi jest da je neprijatelj nocu i-zvrsio napad iz Bosanskog Novog, sto nikada ranije nije cinio; da je iznenadio dijelove Dvanaeste kraji-. ske brigade. Tada su Vahida Maglajlic i Zorica Kovacevic polozile svoje zivote za ono za sta su se citavog zivota borile - za ljepsu sutraiinjicu, za pobjedu . revolucije. Vahida i Zorica nisu docekale da vide slobodnu Banjaluku, kao ni stotine njihovih drugova,i drugarica, Banjalui':ana i Banjalucanki, koji su zivotima potvrdili svoj borbeni revolucionarni put, svoje mladalacke ideale i zivot. 86 Veljko Miletic- Vele C:UVAJ SE DANE OZEBES K ad smo zarobili prvi mitraljez, ledo Kara· begovic ga je u odusevljenju ljubio i nikom ga nij~ davao. Vahidin lik intimno poredim sa ledom. Na sl1· can nacin su iskazivali svoju odanost i ljubav prema NO B-u. Bio sam komandirvoda u i':eti za vezu. Taj itod i? bio najblizi i direktno vezan za Banjaluk~. Svaku noc, iii svaku drugu noc, dolazio sam u Banjaluku, ·sa ne• kim drugom iz voda. · Po obavljen?m ..zadatku odmah sam se vracao na oslobodenu tentOriJU. Sa Vahidom sam se prvi put sreo u Bukica kucl .. lznenadila me svojom neposrednoscu i razgovorom kao da se odavno poznajemo.lnteresovala se za svakoga ad poznatih drugova na osloboderioj teritoriji. S ogorcenjem je opisiitala postupke neprijatelj_~ li nasem voljenom gradu. Taka je interesantno pncala da sam je mogao slusati nekoliko dana I noel, a da ne 87 �osjetim kako vrijeme prolazi. Ali, to sebi nismo mo· gli dozvoliti. 2urili smo svak na svpju stranu. Pokupio sam materijal koji je Vahida donijela za partizane. Sve je bi lo rasporedeno u posebne pakete i naznaceno sta kame pripada. Drugove je od ranije poznavala, znala im je zelje, pa je taka i poklone namjenjivala. Nekima je cak poslala i po parce butera, sto je tada bila prava rijetkost. Onakva kakva je bila, neposredna, plemenita, cijelim svojim bicem adana narodnooslobodilackom pokretu, postala mi je taka bliska da sam se s njom rastao kao sa odavno poznatim i najblizlm drugom. Od tada je uvijek slala pakete sa napomenom: •Vele, avo podaj ...• Drugi sastanak je uslijedio u Sitarlma, kod Adema Bajagilovica. Bilo nas je cetiri do pet u grupi. Vahida nas je docekala s baklavom i hurmasicama. Takvo iznenadenje u ono doba niko drugi nije mogao prirediti. 2eljni poslastica, jeli smo koliko smo mogli. a sto je ostalo - ana nam je zapakovala da ponesemo. I tada smo izmijenili uobicajene •poruke•. Od kuce je donijela i nekoliko civilnih odijela. Bio sam odusevljen njenom smjeloscu i drzanjem. lako nije bila nao ruiana, ponasala se hladnokrvno i nimalo zbunjeno. A sve se to odvijalo u okupiranom gradu. I Adem je potvrdio moje zapazanje i ispricao: •Njena aktivnost i izuzetna prodornost u prikupljanju pomoci za parti zane poznata je svakom od nas. Obracala se i nekim gradanima koji cak nisu bill ni simpatizeri pokreta. Licno je traiila od njih pomoc sve dotle dok nije uspjela u svojoj namjeri. Jednostavno, nikoga se nije bojala.• Treci put smo se sreli kod Zalma i Nazife Hadziisakovic - Zifke. kako smo je mi zvali. Dosao sam dobivsi Vahidino pismo koje je Zaga Umicevic ostavila za mene kod Dalke Halimica. Pisala je: •Vele, dodi ti lie no kod Zalma•. Trebalo je da sto prije Vahidu 88 Danicu odvedem na oslobodenu teritoriju. Cekale su me sa nestrpljenjem, pogotovu sto sam malo i zakasnio. U uslovima u kojima su se one nalazile nije bilo nimalo lako cekati. Svaki minut mogao je biti koban. Spremajuci se da krene, Vahida je, izmedu ostalog, rekla: •Mnogo sam debe Ia, kako li ce mi stajati pantalone?• •Zato je lako, gore kilogram! brzo spadaju• - dodao sam. Vahida je jahala osedlanog konja kao da je i u tome Imala nekakvo iskus~o .. 1. tiho _je pjevusila: •Dimitrove, sabljo britka, pobjedmce SVIJU bitka•. Znao sam ko je Dimitrov i mali a sam Vahidu da mi sto vise prica o njemu. Ona mi je, pored ostalog, pricala i o procesu u Lajpcigu. Kad smo sreli nase straze i dali znak raspoznavanja, Vahida je sva ustreptala rekla: •Prvi put sam vidjela naseg vojnika, osjecam se kao u drugoj drzavi.• Logor je bio na Kabajkovcu·, kod kuce Dusana Hajdara. Kad smo usli u kucu, Vahida se prvo obratila djeci i neSto im dala. Nisam vidio sta, ali su se djeca veoma obradovala i poslije njenog odla~ka cesto su pitala: ·Gdje je ana velika tetka, kad ce opet doci?• U nasem logoru smo vecerali. Za vrijeme vecere Vahida nam je pricala o zakletvi nad Lenjinovim adrom. Od nje sam prvi put cuo za Kalinjina, Ordzonikidzea, Kirova, Vorosilova. Timosenka, Budonija ... zao mi je bilo sto smo poslije vecere, morali nastaviti put. Zelia sam da je dugo slusam. Pricala je osjecajno. za to birala pogodan momenat i gledala kogt> ima pred sobom. Na putu za Ponir pjevala je: •Na tri fronta tri marsala, sva tri protiv kapitala.• Vahida je boravila dva dana na Poniru i produzila na Cemernicu, a Danica je ostala u ceti. Zajedno sa cetom i dalje sam primao iz Banjaluke materijal za partizane. Prenijeli smo ogromne ko- 89 �licine materijala, a nikada nismo ni pogledali sta sve ima unutra. Jedne veceri, kada su . se · nasi drugovi vratili sa Cemernice, donijeli su mi paket od Vahide. Napisala je i ovih nekoliko rijeci: •Druze Vele, posto se ti izlazes raznim teskim situacijama, saljem ti topli ves, cuvaj se da ne ozebes ...• Osjecaj i briga o covjeku bili su sastavni dio njene licnosti. Kad god sam odlazio na cemernicu, radovao sam se susretu s Vahidom i cinilo mi se da se dugo poznajemo. Gdje god sam bio, uvijek sam se interesovao za Vahidu. Kad sam se vratio iz Crne Gore, cuo sam da je pala u borbi protiv neprijatelja. Nisam vjerovao. Cinilo mi se da ona nikada ne moze poginuti. Ali morao sam se pomiriti sa tuznom istinom da Vahide vise nema. I danas, kad sjecanja naviru, divim se Vahidinoj fizickoj i duhovnoj snazi pred kojom nije hilo prepreka u ostvarel")ju plemenitog cilja. l { l Slavko Popovic \ 1 SEKRETAR PARTIJSKE CELIJE l ' P rvi put sam Vahidu sreo pocetkom januara 1942. godine. Na konferenciji, kojoj su prisustvovali muskarci, zene i omladina, Vahida je govorila o ciljevima narodnooslobodilacke borbe, a posebno o · ulozi zene u borbi. U sjecanju mi posebno zivi i zbog tog sto je ona bila prva zelia politicki rad~ik: koja)e zapocela razgovor o fanatizmu i zapostaviJallJU nas1h zena u odnosu na muskarce. Poznavala je mentalitet nasih zena, znala im se pribliziti i kroz razne forme rada brzo se afirmisala. U svakoj prilici je isticala ulogu KPJ i NOB-a i organizovala konkretne akcije. U jednoj akciji prikupljanja hrane, dobili ~mo i sepet pun jaja. Vahida je to ovako prokomentansala: ·Da ovo vidi neprijatelj u Banjaluci, kako bi se osje· Cao.« Skupove je koristila i za igru i obicno bila kolovoc'la. Ona nas je naucila kako se igra kozaracko kolo. 90 9t �Bila je veoma vitalna i dnevno se odmarala samo nekoliko sati. Preostalo vrijeme je koristila za rad. Jednom prilikom, kad sam Vahidu pratio na konferenciju, sreo nas je jedan stariji covjek i u prolazu oslovio ranije uobicajenim pozdravom? ·Pomoz bog•! Vahida je odmah zastala, upustila se u razgovor sa cicom i rekla: ·Mozes nas i tako pozdravljati, ali nas je pozdrav: •Smrt fasizmu·...,.. Sloboda narodu!• I od. mah mu je objasnila sta to znacl. Za vrijeme Vahidinog boravka na nasem terenu je formirana prva teritorijalna partijska celija od domacih kadrova. Tada mi je Vahida saopstila da sam kandidat za clana KPJ, a posto je ona rukovodila tom organizacijom, kasnije me primila u KPJ. lz Skender-Vakufa je otisla prije cetnickog puca, krajem aprila iii pocetkom maja 1942. godine. Vise je nisam vidio. U Banjaluci cesto svratim u park Muzeja Bosanske krajine i zastanem pred Vahidinom bistom, ispitujuci koliko je vjerna njenom liku i prisjecajuci se naseg zajednickog rada. 92 2ivka Podgorac Kukolj ZA NJU NIJE BILO PREPREKA S vako od nas docar~va svog idola, a moj stvarni idol hila je i ostala Vahida. Sigurna u svaki svoj poduhvat, fizicki snazna i duhom vedra, za kratko vrijeme je osvojila sve koji su s njom saraelivali i one s kojima je imala ma i najmanji kontakt. Nije lako opisati licnost u kojoj se steklo bezbroj divnih ljudskih osobina. Priroda je obdarila takvim duhom kojim je sijala plemenitost. Zato joj nije bilo tesko okupiti zene nasega kraja. Dovoljno je bilo da je jed. nom vide i cuju i da se same okupljaju oko nje. Upoznala sam je. u Skender-Vakufu, januara 1941. godine. Pobjegla je iz ustaskog zatvora u Banjaluci i kao politicki radnik dosla u nas kraj. Za Vahidu nije bilo vazno da li se nalazi u muslimanskoj iii srpskoj kuci. Prema svakom je bila podjednako ljubazna i svugdje podjednako cijenjena. lzvjesno vrijeme je stanovala kod Jovanke Crnomarkovic, a zatim 93 �je presla kod moje majke, gdje je ostala sve do 5. maja 1942. godine. Tada smo, zajedno sa drugom Starim, otisle na Kozaru. · Cim je Vahida dosla u Skender- Vakuf, odmah je zapocela rad sa zenama. U radu je bila toliko pozrtvovana, samoprijegorna i izdrzljiva da nismo mogli primijetiti posljedice njenog mucenja u ustaskom zatvoru. 0 tome nam je samo ponekad, i to veoma skrto, ponesto rekla. U pojedinacnim razgovorima i · na konferencijama, Vahida je propagirala emancipaciju zena i isticala znacaj njihove ravnopravnosti. Zanimljivo je pricala o uces6u zena u NOB·u i ulozi KPJ. Svaka od nas pri· sutnih, slusaju6i je, pretvarala se u uho da zapamti sto vise. S njom sam bila svakoga dana. I danas sam fascinirana cinjenicom da jedna zena, ponikla u staroj muslimanskoj porodici i odrasla u dobrim materijalnim uslovima, nije poznavala prepreke u borbi za ostvarenje svojih ideja. Ni glad, nf hladnoca, ni nesa· nica, ni strah od neprijatelja za Vahidu nisu bili pre• preka. Druzeci se s njom pocela sam i misliti kao ona. I mene je Vahida prililila u Partiju. Tom prilikom mi je rekla ono sto je i dailas srz naseg Saveza komuni sta~ »Komunista mora biti svjestan odgovbrncisti i tezine zadataka koji se pred njim rialaze; Komunisti mo· gu biti samo oni I judi kojima nista nije tesko ikoji su . · . · . · · izu?etno pouzdani.• Za zene Skender-Vakufa Vahida· je pojam samo· prijegora, ·plemenitosti.Lpozrtvovanosti, a za mene i vise· od toga. Moji prvi koraci u borbr protiv neprijac telja •. u drustveno-politickom radu i licnom razvoju blisko su vezani za Vahidino ime. · · 94 Ramiza Salihovic MNOGO SAM JE VOLJELA Bila je u mojoj kuci oko trl nedjelje. cesto smo razgovarale, nekad samo nas dvije, a nekad i vise zena. U razgovoru nas je savjetovala da budemo oprezne u svakoj prilici da nas neprijatelj ne iznenadi. lsticala je kako mozemo mnogo koristiti svom mjestu i. pomagati narodnooslobodilacki pokret: u svoje kuce sklanjati ranjenike, plesti dzempere, salove, ca· rape, spremati hranu, prati ves i zavoje. Sve je to koristan posao- govorila je Vahida. Njene smo rijeci sprovodile u djelo. Ucila nas je kako treba da se cuvamo od aviona. Po njenom savjetu, prikrivali smo se tamo gdje smo se zatekli. Bila mi je tako bliska i draga da nisam mogla zaspati kad ona spava, vee sam stalno strazarila da nas neprijatelj ne iznenadi. 95 �Bila je vesela i vedra Kad sa . . . kla: »Vahida kako se moz" • t k m JOJ Jedanput reces opet lei 'u borbu? es a .0 • slatko smijati kad ces, moja Ramiza s·m" r-t .on~ dml Je odgovorila: »Sta • 1e Je na .• U paketu koji jo· 1· s~ maramice dugac~ :aff~1a~ nek~ iz .~anj_aluke bile 1 y1la oko vrata, a samiju pokl sam~Ja._ Sal je staJe devet godina. om a men1. Cuvala sam e!fa Mnogo smo je zavoljel · k d · se raspitivale za njenu sud'i/ a Je otisla stalno smo mu. U znak sjecanja n v h"d . ~jestu, ulicu u kojoj 1: st:n~: 1ednbu ~1~?~ u nasem mm 1menom. . a a, o I jez1h smo nje. 1 1 Jovanka Trkulja NISTA JOJ NIJE BILO TEsKO 96 0 kupili smo se lla skojevski sastanak. Sa mjesnim rukovodstvom dosla je i jedna drugarica koju ranije nismo vidjeli. lz nasih pogleda izviralo je pitanje - ko je, i odakle je? Receno nam je da je ana partijski rukovodilac i da ce prisustvovati nasem sastanku. Fizicki jaka, slgurnog, vedrog pogleda I nasmija· na, ulijevala je sigurnost i povjerenje i nas mlade odmah osvojila taka da smo pozeljeli da uvijek bude sa nama. Bila je to Vahida. Ostala je meou nama nekoliko mjesecl. Od pocetka 1942. godine do kraja aprila i.li pocetka maja. Za to vrijeme mnogo je ucinila u nasem kraju. Po dolasku u Skender-Vakuf odlazila je u nase kuce i pojedinacno razgovarala sa zenama, obilazila okolna sela i oko sebe okupljala zene. Nama je izgle7 97 �dalo da to cini sa lakocom. Ali, u posao je unosila cijelu sebe. Nikada joj nista nije bilo tesko. Odlicno se snalazila u svim situacijama. Kada je na jednoj konferenciji upucivala zene kako i na koji nacin da pomazu narodnooslobodilacki pokret, jedna Muslimanka je upitala: ·A sta ce nam ljudi reci?• Posto je poznavala mentalitet tih zena, Vahida joj, nimalo iznenadena, odgovori: »I ja sam Muslimanka, i to kadijina kci, iz Banjaluke, pa sam dosla da se borim.« Poslije konferencije pomenuta zena joj pride i upita: •Jesi li ti bas kadijina kci iii se s.alis?• »Zar .ti meni ne vjerujes?• - rece Vahida. •Ama, vjerujem ja tebi! A pitam onako•, dodade ze. na. Kad se udaljila od Vahide, obrati se ostalim ze. nama: •Vala, kad moze ona ovoliko raditi, sto mi da ne mozemo? Niko je nije tjerao da se bori, pa 1 pati sa nama. Mogle je uzivati u svojoj kuci i rahatluku.• Vahida je· imala, u nasem kraju, velikog uticaja na· masovno pristupanje Muslimanki NOP-u. Svaki zadatak su prihvatile i izvrsavale. Vahidu · nikad nisu mogle odbiti. Ucestvovali su u akcijama pletenja, prikupljanja hrane i odjece, prale ves ranjenicima, radile u kuhinji. Kad je Vahida, jednom prilikom, govorila o znacaju· sto masovnijeg i istrajnijeg ucesca zena u radu, jedna joj prigovori: •Lako je tebi. Ako neprljatelj naide, ti ode, a sta cemo mi?• ·Bjezite od nepri· jatelja I idite sa jedinicama. Znam kakci je neprijatelj nemilosrdan. Ja sam pobjegla iz ustaskog zatvora .. Koja zena. mora ostati sa djecom i starcima i da' lje treba da pomaze NOB-u, ali oprezno, da je neprijatelj ne otktije• zavrsila· je Vahida. Pored orgarlizovanja pom06i vo)sci. i sprovodenja. raznih akcija, Vahida. se u Skender-Vakufu zala- 98 gala 1 za opismenjavanje zena: za njlhovo osp?sobljavanje za samostalan rad sa zenama lz okolmh sela. Licno sam bila radosna kad sam radlla zajedno sa Vahidom. Uzivala sam slusajuci kad govori, ko zna koji put, o NOP-u, o ciljevima nase borbe -~ ulozi zena u toj borbi. Uvijek sam od nje nesto naucrla. Cgg �Poslije njenih rljeci nekako sm~ se ohrabril': I odmah izabrale odbornice. I ja sam 1zabran~. Vah1da je prednjacila u radu. Bila je vrlo vesela. Cm~ se sastane vise zena, ona povice: ·Haj'mo ~?vest1. kolo.!• Mi smo se neckale, govoreci da n~~a mJe do 1g;an!a, ali ona bi nas povukla u kolo. ~VIJek smo se cud1le njenoj veselosti, i cilosti, dok J~ s~uda o~o nas pu~ calo. Cesto je pjevala pjesmu •NI bajrami v1se nisu ... Fahra lmamovic ZA SVAKOG IMA POSLA I stab, 1 bolnica, i kuhinja bill su u mojoj kuci. Neprljatelj je nekoliko puta pokusao da je bombarduje, ali uzalud - bomba je nije pogodila. Pocetkom 1942. godine Vahida Maglajlic je dosla u Skender-Vakuf. S njom su bile Aisa Karabegovic i lsmeta Demirovic. Stanovale su kod mene. Vahida se odmah poceia sastajati sa zenama, u pocetku pojedinacno, a posl-ije na konferenciji. Na prvoj kon· ferenciji je istakla da primjecuje da smo mi, zene, veoma uplasene, da se ne treba bojati, uzimajuci Maslicku za primjer: •Evo, zena ostavila djecu u Banjaiuci i dosia da se bori, a vi ste kod svojih kuca. Varna je mnogo iakse. Zaiito da se bore samo muskarci? Borite se i vi, onako kako koja moze. Neke ce sakupljati hranu, odjecu, obucu, neke ce plesti pulovere, carape, salove, neke prati ves, a neke, opet, ljustiti krompir i pomagati u kuhinji.• JOO c101 �Mila Bajalica KCI PODGRMECA N asle smo se na drustveno-politickom radll .u Podgrmecu, koncem avgusta 1942. godine. Vahida je vee bila star! znanac podgrmeckih zena i omladine. u. Podgrmec sam doiila iz Srbije, sa proleterskim jedi· mcama. Susret sa Vahidom znacio je brz prelazak preko mosta nepoznanstva sa ljudima, zenama, om· ladinom i ulazak u siroko polje gdje je ana veoma u~pjes.no. razvijala ideje narodnooslobodilackog rata, SIJala rdeju bratstva i jedinstva meau narodom stva· raJa jedinstvo fronta i pozadine, danonocno radiia na mobilizaciji svih snaga za borbu protiv okupatora i domacih izdajnika. Bio je to rijetko prisan, jednostavan, drugarski s:rsr~t. Partizans~! jednostavan kao sto je i Vahida brla Jednostavna 1 neposredna. Bas kao da smo zajedno djevovale po banjaluckim ulicama. Bila sam svjesna da vanredna situacija narodnooslobodilacki rat, u koji smo usle svim svojim bicem,.daje .svoj ·pe· cat nasem prvom susretu, drugarskom ·odnosu i prh jateljstvu. Moralo je tu biti i nesto drugo sto nas je taka brzo sprijateljilo. Odgovor sam trazila u docni, jim susretima i zajednickom radu; Nasla sam ga i na· lazila u njoj samoj. Potpuniji i tacniji. ukoliko sam je vise poznavala. Uzdrzljiva u rijeci, odmjerena I uredna, praviC: na i ozbiljna, ana je svojom pojavom osvajala i lomila sve pregrade u ljudskim · odnosima. U susnltu s njom i razmisljanju a njoj, uvijek nii se nanietahi pi· tanje kako je to moguce i sta je to sto ana nasi u sebi da taka jednostavno prelazi rijeke. bez mostova J·pJotove bez prelaza, da se zblizi sa tim srpskim se' Jjackim svijetom i taka neodvojivo osvoji njegovu du' su. Odgovor je bilo tim teze dati kada sam saznala da potice iz muslimanske, · gr.aaanske, · patrijarhalne porodice. Mislila sam, atu je bio istinski odgovor; da je imala izvanrednu snagu da .se suprotstavi tradici, jama koje su vladale u porodici kojoj je pripadala, da ju je nesto posebno nosilo i dmielo u redove napred' ne banjalucke omladine, izvelo iz grada, od\fo)ilo ad prilicno ugodnog zivota i dovelo u· ova ·sela da danq: nocno radi na buaenju svijesti, sirenju .ideja.o novorn zivotu, da poziva u boj iz koga se ziva glava cesto n;e iznosi. Meau podgrmeckim aktivistkinjama bile su: Pa· ula, Irena, Jela, Zorica, Smilja, Danica, Pirika i mnoge druge. Vahida im je pripadala svim svojim bicem. U lijepo vezenoj torbici nosila je, sjecam se, maramu za glavu i vrat, knjizicu, neku pjesmaricu, svesku. olovku, sve to pomijesano i u radu potrebno. Sretale smo se u Gorinju, Podkalinju, Benakovcu, Suvaji. Ce· sto smo zalazile u rijeku Japru, krile se ad nepozelj· nih ociju da se malo operemo u tople dane druge par· tizanske rane jeseni. U vrbaku bismo pricale o svrse· �nim i nesvriienim poslovima, o ljudima koje smo srele, o akcijama koje predstoje. Po pravilu je zurila negdje, kao da ce zakasniti na cas, jer je pjeske trebalo stici preko brda do odreilenog zaseoka, kuce, pronaci neku drugaricu, organizovati pripremanje hrane i odjece za ranjenike, pripremiti narod za konferenciju, zbor, priredbu. Za umor nije znala. Vahida je nepogresivo pamtila staze i puteljke koji su je vodili izmei!u sela I zaselaka Podgrmeca. Posmatrala sam je na sastancima i u razgovoru a drugovima. Uvijek je odavala utisak lskusnog drustveno-politickog radnika cije se rijecl radoznalo slusaju i pamte. Svuda su je prlmali kao svoju. Kao da je kci Podgrmeca. Clnilo ml se da su zene Podgrmeca s posebnom toplinom izgovarale njeno ime. Vje· rovala sam da je to zato sto je to za njlh neko cudno, dotad nepoznato ime, drukcije od svih koje su ranije cule. lmale su obiCaj da kazu •drugarica Vahida je taka rekla, to je prenijela, taka je govorila• ... cinilo mi se da je to posebno toplo, toplije nego kada su izgovarali sva druga imena. Ostala je na strazi u Podgrmecu da mlade narastaje opominje kako se bori za ideale mladosti, za slobodu i bolji zivot. Njen Ilk ostace i u nama kao trajan spomen na zajednicki zivot i rad. 104 Jusuf Lipovaca ciJA BUSIJA - ONOGA I MEGDAN S Vahidom sam se i.Jpoznao po oslobodenju Bihaca. Zajedno smo radili na formira_nju ~~rodno­ oslobodilackih odbora u selima Vinica, cerkhJe, ~a~­ kici i Velika Zalozje. Po dolasku u ~e_lo: z~kaza~l blsmo konferenciju na koju bi se iskuplil ljudl. p~\/~t su pocele dolaziti i Muslimanke, ko)e do_ tada 01 a ~ nisu dale svoj glas za narodne predstav~1k~: ~om pn~ Jikom Vahida je ukazivala na zvjerstva koJa <:101 _okupa tor zajedno sa ustasama i' cetniclma. Govoni a JB: •Ja nisam · mogla mirno posmatrati sve sto se. O~.? mene b'va vee sam se odazvala pozivu Komumst1cke par~ij~ ,· krenula u borbu. Nasa voi~k~ nije_ ~ila naobuzana, ali je borbom dosla do oruzJa 1 uspJesno se ori protiv neprijatelja.• . . Objaiinjavala je ulogu narodnih predstavmka.. I nacin biranja. Pazljivo su je slu~ali i nikom. se nlje zurilo kuci. cuo sam kako neke zene govore. •Biago 105 �ti je njoj kad ovako zna govoriti! Da sam samo malo mlada, i ja bih s njom krenula u partizane.• Kada smo dosli u Veliko Zalozje, odveo sam Va· hidu svojoj kuci, gdje je povela razgovor sa mojim ocem - hodzom - i jednim susjedom. Tako su saz· nali da joj je otac kadija. Cak se razgovaralo i o reis·ul-ulemi Maglajlicu, prema kome je moj otac gajio simpatije. Kada je Vahida otisla u sobu sa mojom majkom i zenom, nas susjed je govorio: ·Dijete, ovi se ne sale. Po svoj prilici, ovi se ne pokoravaju. ni· kome. Ja bih rekao da ce oni naprasiti i cetnike i us· tase, i Nijemce. Vidis bolan, kako ova kadijina 'cerka prica da se moze i gladan ratovati, nocivati na zem· lji ... Ja tebi kazem - cija busija onoga i megdan.• Sutradan smo krenull u Bihac. Vahida mi je us· put pricala da je u razgovoru sa zenama prove! a skoro cijelu noc, a da ni ona ni zene nisu osjetile kako im je to vrijeme brzo odmaklo. . Za vrijeme boravka u Bihacu sretao sam je uvi· jek u razgovoru sa zenama. · Nocu, izmedu 27. i 2B. januara 1943. godine, kada smo napustili Bihac i kretali se preko Ripackog klanca. sreo sam Vahidu na Gorijevcu. Pitala me kuda idemo, a kada sam joj kazao da se povlacimo, ana rece: ·Posla sam u Cazin i, eto, ko zna kad cu.doci.• Stigll smo do sela Lipe, gdje je Vahida ostala. Vise je nisam vidio, a.li noslm u sjecanju simpaticnu drugaricu kratke kose, u sm.edim pantalonama i kratkoj bundi, s kojom nikada nije bilo dosadno. Hakija Pozderac U CAZIN$KOJ KRAJINI · -N eposredno poslije oslo~odenja _Bih~ca, i unske okoline, novembra 1942. godme. Vahida..Je do· sl po zadatku Partije, na teren Cazinske kraJine da a, " • politicki radi meuu zenama. • . Uslovi za rad bili su veoma.te~ki. ~~osta!ost ~u­ slimaske zene ovoga kraja, koJa Je VJJ~kovJma biia izrabljivana 1 u neravnopravnom polo~aJu~ predstavljala je osnovnu teskocu za mladu Banjalucanku. P:_ko) se. tom.e doda da je neprijatelj (okupator I ~.stase aktivno djelovao u ovim krajevima, sve_,do nJI~ovog oslobodenja, ; narocito nastojao da odvOJI Mu_shmdane od NOB-a, tek tada se moze sagl~dati kak~v !e o go· voran zadatak stajao i pred Vah1dom kOJ~ Je, p_u~a poleta, volje, vedrine i tople rijeci za covjeka, smla ideje te borbe. • Kad covjek danas baci pogled na dane nase slavne narodnooslobodilacke epopeje, od novembra 1942. 107 106 �godine do pocetka IV neprijateljske ofanzive, vezane . za Gazinsku krajinu, mora se sjetiti vedre, poletne, radine i Partiji privrzene Vahide. Njoj je palo u duznost da zapocne prve politicke razgovore sa zenama Muslimankama, koje su u zarovima dolazile na sastan· ke da cuju Vahidu. Kako su mi se duboko u sjecanje urezali utisci koje su na mene ostavile Vahidine rijeci, pune top· line i covjecnosti, pune razumijevanja i osjecanja, . · upucene Muslimankama Cazinske krajinel . Svugdje je rado docekivana. I kad bi ponovo dosla u neko selo, a zene to doznale, iskupile bi se, ·ne samo zene nego ; stariji muskarci. U to vrijeme meelu zenama se moglo cuti: •Oh, kako je draga ova nasa Vahida, kako je pametna i dobra. Vala, svaka joj je rijec na mjestu.• Sa zarom je Vahida govorlla ovlril zaostalim ze· nama o nasoj borbi, o bratstvu i jedinstvu, o Partiji, o Sovjetskom savezul Sve svoje vrijeme je posve· til a samo radu meelu narodom. Njen boravak u kuci, na putu, svugdje ·-. znacio je intenzivan politicki rad, Nije trazila samo veliki skup da politicki dieluje. Ne! Vahida je radila ; sa pojedincirila. I njima je sa toliko za.ra i ubjedljivosti, kao i na nekoj konferenciji, govo· rila o ciljevima NOB-a i objasnjavala liniju nase Par tije. · U ovim selima !judi i zene i danas rado sje· caju svoje Vahide, koja im je otvar9la ocl i ukazil(ala na bolju sutrasnjicu. · U mjestima Cazinske. krajine, od Trzca do Buzi. rna, od Pistalina do Vrnograca, poznato je i postovano · · Vahidino ime. se 108 Hajro Kapetanovic PREKO ZALEElENOG 5ATORA Vahidu Maglajlic poznavao s~m ~r]Je rata. · kt1vnoscu nepo· d S njenim revolucionarnimkrda o~ d~sla na podrucje 1 d "k osli"e oslobo· sredno sam se upoznao . ~bihackog okruga, kao politick!. ra m '/ve~bru 1942, oenja Bihaca . i Cdabzilsk~d~~~kn;d ~kr~wog komiteta d adi na tegodine. Tada Je 0 1a z KPJ ci"i sam bio sekretar, da nepo~re no r . ren~ C~zinske krajine, posebno sa zena_ma. . da Vahlda Je Vr lo kratko vrijeme, · To joj je uspjela '"I o Za omoguCI • · k upo~n~ stantni~t~~n~vnkol~~~- selima. Njen rad_ni· uspjesan ~ u ao na tormiranje organizacija AFZ·a, je se svo 10 _sam e nacine da zene Cazin· nego je_pokusav~l~, ndaa rpa~~upiJ"aju n~mirnice, odjecu . ske kra)me angazuJ~ . ; obucu za na~u VOJs_l<u. .. da su zene cazinske kra· Slodbodno. speu. tmosztuep~i~'u ozbiljniji politicki zivot. jine ta a prv1 109 . �lsto take, kad je odrzana Prva zemaljska konferencija · AF2-a Jugoslavije, delegaclja zena Cazinske krajine, zajedno sa Vahidom, prisustvovala je ovome istorijskom skupu. Politick! rad na terenu Cazinske krajine bio je vrlo tezak i slozen za sve politicke radnike, pa i za Vahidu, zbog toga sto su se grupice razbijenih neprijateljskih jedinica na novooslobodenoj teritoriji (tzv. •zelenasi«) krile po selima, sa oruzjem, i u zgodnim prilikama napadale politicke radnike. . . Aka se uzme u obzir da je cijeli ovaj kraj bio vrlo zaostao u materijalnom, prosvjetnom i kultur· nom pogledu, da je ovdje vladalo mnogozenstvo i da se zena nalazila u podredenom polozaju, potpunije se mogu sagledati teskoce na koje su nailazili nasi politicki radnici u ovim krajevima. Vahidin politicki rad na ovom terenu, od nepuna tri mjeseca, zatlm djelo· vanje drugarica Jele Aralice, Aise Malicevic i drugih ostavili su vidnog traga na politickom i. kulturnom prevaspitavanju zena ovoga kraja. One su se svakodnevno sve masovnije ukljuclvale u aktivnostl Narod: nooslobodilackog .fronta. Poslije povlacenja nasih jedinica iz Bihaca, Va• hida je danonocno brinula o evakuaciji stanovnistva koje je uzmicalo ispred neprijateljskih jedinica u IV ofanzivi. Narocito se zalagala oko. ishrane izbjeglica iz Bihaca i Banije. · Poslije povlacenja s podrucja 13iha6a, ana se pri· druzila Osmoj krajiskoj brigadi i ucestvovala u bar· bama ked Drvara. Sa ovom jedinlcom je presla zale· deni sator, a poslije se vratila na teren Podgrmeca i tu nastavila politicki rad. Dnlgarica Vahida spada u red revolucionara koje je .podigla i odgojila slobodarska Banjaluka, koji su zivot posvetili borbi nase Partije i revoluciji. Nadzija Omanovic PUT U PETROVAC . p 0 osiobodenju Cazina, Vahida ~e pojavila u nasoj sredini. Dosia je u sivim suknem~_Y~ pan~alo· nama i kratkoj dolamici. Ocekivao ju je tezak ra . sa zenama Cazinske krajine. • . Pocela je sa. individualnim ra~om. Sv~ku noc Je s avala u drugoj kuci. To je rad•la da bl up?znala p~jedine porod ice i priblizila se ~enama. Ka?a Je st~­ kla sire. poznanstvo '· sin:"patii": zena,. orgamz.ov~. a .1~ konferenciju za form•ranje prvlh odbora Antlfas•st•c kog fronta zena. . . .. . . u novembru srno, na njenu IOICIJatiVU, ~r~amzovale konferenciju. Vahida je govoril~ .o zn~caJ_u prikupljanja pomoci ranjenicima u bolmc1 u B1~acu. Tada ·e izvrsen 1 izbor delegata za Prvu zemaljsku ko~­ fer~nciju Antifasistickog fronta ze~a·.1~abrane d~o ~a i jos jedna drugarica. Kada se pnbhz1o dan o as_.a na konferenciju, pocele smo vrsiti pripreme. Plas•o 1 111 110 �me je veliki put i neobican dogadaj, tim vise sto je bila zima, ali bilo mi je veliko ohrabrenje to sto ce i Vahida ici sa nama. Cinilo mi se, aka Vahida ide sa mnom, nista mi se ne maze dogoditi. Dva dana prije konferencije, krenule smo u Petrovac. Pred polazak smo se sastale u mojoj kuci. Prvi put sam obukla pantalone, debele carape i gojzerice, a Vahida je smisljala sale na racun moje odjece. Uzele smo pakete hrane koje smo namijenile borcima u Petrovcu i nesto poslije dvanaest sati posle pred Komandu mjesta, gdje su nas cekala zaprezna kola. Cijelim putem je duvao hladan vjetar. Snijega jos nije bilo. U Bihac smo isle preko Rekavica. Kako je most na Uni bio porusen, prebacile smo se kerepom, i mi i nasa kola, te predvece stigle u Bihac, gdje smo prenoci/e. Sutradan nam se prikljucila jos jedna drugarica u zaru koja mi se dobra usjekla u sjecanje, jer je jedina na konferenciji bila u zaru. lz. Bihaca smo imale na raspolaganju autobus i kamion. U autobusu je bilo ostalo samo jedno slobodno mjesto, koje je ponuaeno Vahidi. Ona ga je ustupila meni, jer joj je bilo zao sto sam njezna, a ana je krenula kamionom. · Autobus je stigao u Petrovac aka podne, dan prije konferencije. Sacekala sam kamion kojim je Vahida putovala. Prijavivsi se, ana mi rece: »Ovdje ima jedan beg koji nema delegata na spavanju. Kako bi bilo da odemo njemu? Pretpostavljam da nas nece dobra primiti, pripremio .se na to, ali cemo njegove, mislim, pridobiti.• Kada smo dosle u begovu kucu, primljene smo hladno. Onaka ozeble, ostavi/i su nas u hodniku. To nije zbunilo Vahidu. Vodi/a je glavnu rijec i ukucanima dala do znanja da joj je otac kadija. Poslije kraceg vremena beo se oraspolozio, pa su nas pozvali u 112 . . . 1 -T1 ·a·em. Pripremili su n~m toplu kuhmju .' pas UZI dcnJ nas nesebicno ugostih. udobnu posteiJU, a sutra a b 1942 godine nasle smo se medSestog. decem r~ · . · okup·lranih i osl_oboaenih I t a i gost1ma 1z • 1· e ega 1m . . rila i pozvala majke da sa)u krajeva. I Vah1da god~acku borbu. Obracala se ze1 djecu u narodnoos o .!! "estvu·u u NOB-u. Meau 20 nama lzabramh u en ran i od~or AF2-a . sto _masoCvmJet ~c Jugoslavije; zena, au lf ?a bi/a je i Vahida. . a reznim kofi. . Poslije konferedcije kre~~~~:~~ d:Sie u Bihac, ma iz Petrovca. Ka a s~~m Kulenovicem. Na njego· nasle sn:'o se ska Sk_ende "ela ave Cazinke povesti na_ "tanJe· »Ka o Sl uspJ · · · leda vo PI :. ? Vahida je odgovori/a: ·Mem IZQ konferenCIJU lako, a nJI h P1 kako su one uspjele? .. "taJ· da je bilo · Mazda je bilo i suza.« · krenule 0 Tada je Vahida ostala u ~~~a?~~as~~ ~~e zavoja, u cazin, sa zadatkom d~ P!k -~ bihackoj bolnici. Ka· posteljine i h~ane_za _ra~Je~~~= kolima, Vahida nas je 1 da smo to pnkuplfe . docekala, pa smo zaJ~ don~ posJ"etile ranjenike i · pre· dale prikupljeni matenJal. . azin i organizovala Kas~ije se Vahl.'t~~k~k~t:~a uu P~trovcu, na koji sam . odlazak zena na po I IC i ja otisla. . d za vrijeme IV neprijateljske Nakon ':!lJesec ana, Glamocu odstupajuci ispred ofanzive, nasla sar se u 0 zadatku otisla u Livno, neprijatelja. Odat e sam P · srela kao da me gdje je i Vahi_da stigla. Kadms~~ ~: se a~ a pobrinuti je sun~e ?9rJJalo .. Zna!a J~ete. u Livnu je ostala sveda smJeStl mene_l_ moJe ~r-i'eme ucinila mnogo. Okuga deset dana, ah J? ~a.to enj! 1 pletenja, koristeci tu pi/a je zene na .tecaJ Sl~r iz raznih oblasti. Narocito priliku da povede rabzgol ~ . koJ·a .e bila u zapustenom se istakla u radu u o nJCI' 1 8 113 �, - ... . ' Jela Peravic DELEGAT NA PRVOJ KONFERENCIJI AFZ-a bra ~ lvjele .s~o u istom gradu. Vahidu i n·ena bort~ ~~~~~~~~~a~a~ p~gin~_a u naradnaslobodil~cko~ ~~njaiucke _!l'lU~Iimansk~s :;:~d~~~t_aQ~~~~~~j iJe ug/~dke d~~~asir~Te~~~~~· :~~~rlka~ijenjen, a !f-lajka joj je bi~ cetkam 1941 d" ' . JU ~am .f?YVI put Vidjefa poVah;idu da jaj ~~s~~ep u n~~naJ kucl, kada sam trazila prilaga za NOP Docek~lau~~ ~ vezi s~k prikupljanjem Primila me bla · · . ~Jena maJ a - kadinica. paznavala On go_ I s_ pavjeren!em, iaka me ranije nije svaje dje~e. 1~!~ldi~g~eg~a'c· b;/ba. !JPU6ena u aktivnost .. .· a I 1 su napredni /judi 1 PYIJe rata Vahidu sam sret 1 ·1·k · prednih r·uct1 ·. d .. a a pn I om akcija na1 · na pre avan11ma priredb . . 1 . I drugim manifestacijama Klub~ akadem~~a. IZKet,lma no-umjetnickag drustva •Pel . • _ JCara, u tur•Prijatelja prirode« i dr Bif~~J~e" 'u'v'~~nkskog pokreta«' · IJe otvorena, di116 ' rektna i originalna u izrazalianju, osrednjeg rasta, sportskog izgleda i cvrsto gradena. · Ponovo smo se sreli na oslobodenoj teritoriji u Podgrmecu, u selu Lipniku, 1942. godine, gdje je bila poslana za clana Sreskog komiteta KPJ za Sanski · Most. Tu smo, krace, zajedno radile. lako· je ovaj srez vazio kao vrlo tezak za politicki rad, a jos je bio i pas ivan, ona se brzo snasla u radu sa zenama, i to bas zbog svoje neposrednosti u pristupanju. Znala se vrlo brzo na svaki nivo spustiti, a to je bilo vazno za uspjeh u radu. Govorila mi je da voli da radi sa zenama, i to bas sa Srpkinjama, jer su one jednostavnije i lakse im se priblizava, a i one su nju voljele zbog njene duhovitosti i otvorenosti. Bila je vrlo snalazljiva na terenu koji je pasivan, pa se moralo ponekad ostati bez obroka i nocivati po tavanima seoskih stala. lako je navikla na udoban zivot u svojoj kuci, to joj nije tesko padalo i uvijek je. takve zgode sacinjavala salama i kakvom umjesnom dosjetkom. C:esto smo se, vrlo cesto, s njom nasmijali od sveg srca. Sve sto je u odnosima !judi bilo prikriveno i neiskreno, odmah bi u sali izvrgavala ruglu. I niko se nije na nju ljutio. Kad je osloboden Cazin, otisla je u .Cazinsku krajinu, opet na rad sa muslimanskim zenama. Pricala mi je da ih je na konferencijama ruzila sto se kriju, sto su zaostale, a muskarce je psovala sto su grubi i prosti prema zenama. Smatrala je da tako moze, jer je Muslimanka, i - zacudo - na nju se nisu zbog toga ljutili. Bila je delegat na Prvoj ze.maljskoj konferenciji AFZ'a u Bosanskom Petrovcu i tom prilikom je izabrana za clana Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije. Poslije cetvrte ofanzive, u kojoj se, pricala mi je, namucila na Satar-planini, jer je bila i bolesna, paslata je panova u Padgrmec, taka da sma se srele u selu Hasanima, kad Saje Capic, koju je ana cijenila i 117 �.yoljela,- pa je tu rado svracala, a znala je valjda ·da i Ja _tu s~racam.__ Nosila je pant~lone, kao i uvijek, a o POJ~su Jedan. hJ~p,. nov p1stol!. N~ sjecam se ko jbj .~a )e dao, ah b1!a Je sva srecna -sto ga ima. Trebalo Je da ~d_e ~a ~ad1_ u ~rezu B_osanski Novi. To joj je bila davnas~Ja zeiJa, Jer_ Je to b1o dobar i pitom kraj, zene sve akt1vne u NOP-u, njoj zbog toga drage i prijatne MiliTo joj se da. radi s njima. Tada smo se rastale vise _se ~ismo vidjele. Na polasku mi je rekla,. radosna sto 1de tamo: •Drago mi je sto cu tamo raditi samo mi je zao ako poginem, Steta bi bilo da ovak~ qobar pistolf dopadrie u ruke nekom fasisti.• Tad a ni• je _bilo nikakl(og izgleda, da ce ona uskoro poginuti. · Al1, t.'? se,_ ipak, ubrzo desilo, u Velikoj Ruiskoj, kada su N~!emc1 _Pr?~rli izn~na_d~ na oslobodenu teritoriju, a ~as1 ?orcl b1l1_ opkolJem 1 morali probijati .obruc nepnJatelJa .•T~a _J_e pogin~la-i Vahida, a zajedno s njom I .Zora Kovacev1c, omladmka i. borac Dvanaeste krajiske brigade.. . i J.' ' 1HI Soja Copic VAHIDA JE BILA NASA Po prirodi snazna, snaznog duha i r1Jec1, Vahida je dosla u Podgrmec 1942. godine. lznenada dosla i iznenada otisla da se vise nikad ne vrati, kao ni veliki broj boraca, sinova i kceri, oceva i rilajki. Upoznala sam je u mom selu Hasanima, na. Podgrmecu. cesto je dolazila i u moju kucu gdje su se odrzavali partijski i drugi sastanci. Veoma vjesto i brzo okupljala je narod u politicke organizacije koje su se tada organizovale. Preko zenskih i drugih orgac nizacija narocito se zalagala za sto masovniji dobrovoljni odlazak u jedinice narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda. S njom sam isla i na neke seoske konferencije, na konferencije zena koje je Vahida i organizovala. Na skupovima je govorila o znacaju NOB-a i ulozi KPJ u borbi protiv okupatora i domacih izdajnika, ustasa i cetnika. Koristila je svaku priliku da istakne znacaj 119 �bratstva i jedinstva izmedu Srba, Muslimana, Hrvata i drugih naroda. Hasani i Potkalinje su dva sela, koja su bila usko povezana po organizacionoj strukturi, jer su vee u prvim danima ustanka imali Mjesni narodnooslobodilacki odbor, omladinski aktiv, odbor AFZ-a, zajednicke masovne konferencije i druge aktivnosti. Potkalinje je jedino muslimansko selo medu srpskim selima u tom dijelu Podgrmeca. Zajedno sa Srbima, Muslimani Potkalinja borili su se protiv okupatora. Kao Muslimanka iz ugledne banjalucke poredice, Vahida je cesto odlazila u ovo selo i okupljala Muslimanke govoreei im o neravnopravnosti koju su trpjele u staroj Jugoslaviji, o znacaju nase revolucije za njihovu emancipaciju i emancipaciju zena uopste. Neposredna, vedra i vrijedna, odmah je nalazila mjesta u njihovim srcima i u radu postizala velike uspjehe. I ne samo u srcima zena Potkalinja vee i naroda u cijelom Podgrmecu. lako ranije nije bila na Podgrmecu, cinilo se da. ga odavno poznaje, a i Podgrmec nju. Od prvog susreta tako se zblizila sa ljudima da nije bilo posla koji zajedno sa Vahidom ne bi obavili. Ko je Vahidu makar samo jedanput vidio i cuo morao ju je zavoljeti i uvijek spominjati. Vahida u partizanlma, sjedf prva -s lljeva 129 121 �Ahmed sehovic - Seho Sa Zorom Kovacevic i nekim drugovima iz jedinice i staba, Vahida je pokusala da umakne iz obruca. Kretali su se uz potok koji je tekao u podnozju brda. Primjecerii su i pokoseni iz neprijateljskih mitral!eza. lstoga dana, oko podne, blizu kuce Josana Gaka, sosa i ja nasli smo Vahidu. Bila je u jarku, zgrcena, licem okrenuta zemlji i prekrivenom kosom, kao da spava. Metak joj je prosao kroz srce i nacinio veliku ranu. Nijemci su je ocigledno pretresli, jer je njena zelena engleska kosulja bila potpuno raskopcana. NIJE SE PROBILA KROZ OBRUe . . I u novsk9m srezu Vahidu su zapamtili kao vrijednog i sposobnog politickog radnika. Pod nje nim rukovodstvom, u svako doba, zene su izvrsava!e razne zadatke i ucest\/ovale u narodnoslobodilackom pokretu. · U Podgrmecu, s proljeca 1943. godine nalazila se Cetvrta krajiska divizija, sa sosom (15) na celu. Oko Rujiske je bila smjestena Dvanaesta krajiska brigada. Kada se jednog ranog aprilskog jutra cula pucnjava od Dubovika, niko nije racunao da ce doci do • neceg ozbiljnijeg, iako su postojali podaci da Nijemci cine iznenadne prodore. Pucnjava je nagovjestavala prepad na citav novski srez. , · Nijemci su brzo nadirali. Stab Dvanaeste brigade bio je opkoljen. Partizan; su prihvatili borbu i dugo davali otpor da se obruc ne bi zatvorio. U toku noci neke jedinice su se probile kroz neprijateljske linije. 122 Brata Osman i Alija sa seslrom Munibom na Vahidinom grobu 15) Josip MaZar, ·Narodni heroj, poglnuo 1944. godine u borbi za ·oslobodenje Travnika 123 �Camila Maglajlie BEZ VAHIDE KUCA JE PUSTA K ad sam usia u kucu, kadinica je sjedila na seciji, a pred njom su bile fotografije njezine djece. lzdvojila je fotografije zivih od onih kojih vise nema. Od njih devetoro, cetvoro je palo u borbi protiv neprijatelja. Vahida, Munib i Nedzib dali su zivote NOB-u, a Dzevad je ubijen u logoru. Na svakom je duze zadrzavala pogled, a zatim je uzela Vahidinu fotografiju, uzdahnula i prosaputala. - Kuca mi je bez Vahide opustjela. Malo je pocutala, suzdrzala bol, bez treptaja gledala i progovorila: . - lako se u ono doba roditelji obicno nisu radovali zenskoj djeci, Vahida, nase prvo dijete, jednog kisnog proljeca je docekana sa radoscu. lzrodili smo devetoro djece. s nama, pod istim krovom, zivjeli su kadijini roditelji, sestre, braca sa svojim zenama i djecom. 124 Nas sin Munib (16) radio je u Opstini kao tehnicar. Dzevad (17), takode tehnicar, poslije hapsenja i zatvora u Sremskoj Mitrovici nije mogao dobiti posao u svojoj struci, vee kod Singera, kao trgovacki putnik. Ekrem je studirao u Zagrebu, a ostala djeca su isla u skolu iii na zanat. Vahida je bila vedra, ali nemirna. lgrala se, ali ne s lutkama, kao ostale djevojcice, vee ·konjima.. i "puskama", koje je djetinjom mastom dozivljavala na obicnoj drsci od metle iii krisom iscupanoj pritki oko koje se jos obavijala grahova loza. O.ruzila se sa muskom djecom, sa braeom i stricevima, jer je u kuei bila samo jedna curica njenih godina. Jos u osnovnoj skoli pokazivala je sklonost za rucni rad, te smo je kasnije upisali u zensku strucnu skolu, iako je tada bilo neobicno, prava rijetkost, da muslimanska djevojka pohada bilo kakvu skolu. Sjeeam se price kad smo je upisivali ... Govorilo se: "Vidis, kadija, pa salje zensko dijete u skolu ...• Vahida sa sestrom I braCom, kadinicinih devetoro djece 125 �Njena sklonost za rukotvorine se snazno razvila tokom skolovanja i po tome je postala poznata u svojoj okolini. Vahidin smisao za rucni rad ogledao se u izradi narodnih motiva koji su obilovaiJ divnim skladom boja: C:udili smo se kakvom je brzinom, vjestim prstima, nizala cvjetove i sare na bijelom tkanju. Najuspjelijim i najdrazim radom smatrala je prekrivac za koji je sama smislila motiv. Uilijek je bila okruzena drugaricama koje su joj prosto hrlile, jer im je nesebicno otkrivala svoje zamisli i umjesnost.Imala je neodoljivu zelju za vecim znanjem i zbog toga se nije zadovoljila skolom koju je zavrsila. Zeljela je u Zagreb, u_ strucnu uciteljsku skolu. Nastali su dani iskusenja. Trebalo je posturiiti kako razum i zelja nalazu, iii poslusati oca. Njegovo shvatanje, da zensko dijete ne treba slati od kuce, pobijedilo je. Vahida je pripadala samo kuci i bavila se domacinstvom. Pred ocevim autoritetom -ona je, bar neko vrijeme, ustuknula i pomirila se sa zivotom, koji joj je od roaenja namijenjen, kojim su zivjele f nase ostale djevojke. Trudila se da nasu bosansku kucu, sa debelim zidovima, prozorom do prozora, hladnim hodnicima, ucini lijepom i prijatno namjestenom. Nastojala je da uredi savremenije, koliko je to mogla postici, bez mnogo _ izdataka. _ da mnogo cita. C:esto su svracale i trazile je drugarice koje ranije nisam vidjela u nasoj kuci. Zatvarale su se u njezinu sobu i nesto sasaptavale. Oci su mi se otvorile istom kada se zaratilo. Poslije okupacije, Vahida svoj rad vise nije mogla kriti. Trebala joj je nasa pomoc. Postalo je sve vidljivo. Cijelu kucu, od podruma od tavana, pretvorila je u skladiste raznog materijala za partizane, koji je pribavljala dovijajuci se na razne nacine. I ovdje se ispoljila Vahidina velika snalazljivost i okretnost, koju smo i ranije primjecivali. Jedanput se kadija popeo na tavan. Oci su mu stale od cuda, kad je ugledao kamaru koja je zakrcila pola potkrovlja. Bilo je tu svega, od sjekira do radio·aparata. Pogled mu se duze zadrzao na uspomeni koju je dobio od oca - -na starom »Crnogorskom• pistolju. Ni to nije zaboravila. U tom radu nije ni mene stedjela. Jednog dana unesen je u kucu dzak bijelog brasna koje smo sljedovali za veliki broj clanova nase porodice. Brasno je tu omrklo, ali nije osvanulo. Znala sam da je to Vahidin posao. a na moj prijekor, odgovorila mi je s osmijehom: •Kadinice•, tako me je obicno zvala, •ti mislis da si samo ti ziva.• Tako je radila, iz dana u dan, sve dok je nisu zatvorili. Opustjela mi je kuca bez nje. Najznacajniji dogaaaj za-. nas bio je kada je sofru zamijenila stolom, koji je dci tada .stajao kao ukras u jednom uglu. Na sofri sam poslije samo pite razvijala. Primijetila sam jednom da se Vahida nekako cudno ponasa' i da od nas nesto krije: I otac je zapazio 16) Muriib je postao Clan KPJ jOS prije rata. Aktivno je radio u Kultui'nO-umjetniCkom ·druStvu »PelagiC«. Zbo_g svoja djelatno'sti prije rata je uhapSen. OtiSaO je u partizane 1941. godine, a· poginuo maja 1943. godine, pokraj Tesli6a, kao zamje.nik politiCkog- kamesara Druge krajiSke ·-brigade. 17) DZevad se, )vee u. srednjoj Skoli u Sai'ajevu, druZio sa naprednim omladincima. 1931. godine primljen je u SKOJ, a 1932 .. u:·K.PJ. U 1-26 f21· �VAHIDINI RODITEWI partijskoj Celiji u Banjaluci bio je zajedno sa Osmanom Karabego~iCem i $efketom Maglaj/16em, a sekretar Celije bio je Safet FilipoVIC .. : 1937-'-1939. godine bio je na robiji u Sremskoj Mitrovici. Za Vnjeme rata, odmah na poCetku, ponovo je uhapSen J odveden u koncentracioni Iogar u Bosansku GradiSku gdje' je, pred _ sam kraj rata, ubijen, 18) NedZib je 1941. godine oti.Sao u partizane. Tada Je bio ucenik Sestog razreda gimnazije. Poginuo je u CetniCkom puCu, 1942. godin~;t. 128 K adlja je spadao u red obrazovanih Musil mana, kojih u to vrijeme u Banjaluci nije bilo mnogo i rukovodio Serijatskim sudom. Bio je protiv veli· kosrpskog nacionalizma, protiv diktature Aleksandra Karaaoraevlca I diktatorskih metoda vladavine. Zbog toga, pred sam rat, nije uzivao odgovarajuce povjere· nje u vladajucim krugovlma stare Jugoslavije. . Prvih dana okupacije kadija je izrazavao ogor· cenje I osuilivao zlocinacke postupke okupatora i US' tasa prema Srblma, Jevrejima i drugima. Kad je otpocela oruzana borba protiv okupatora, kadija je pokazivao, na njemu svojstven nacin, sim' patije prema. NOP-u i odmah protestovao protiv hapsenja pristalica pokreta. Kod komunista mu je. sme: tala samo to sto ne vjeruju u boga. lako su ustase, iz politickih razloga, nastojale da ptidobiju · Muslimane ill da ih sto vise pasiviziraju, 9 129 �prema kadiji nisu dugo ostali pasivni. Penzionisali su ga vee 1941. godine kao nepozeljnog. Uhapsen je 1942. godine i odveden u koncentraciOni logor u Bosanskoj Gradiski. U vrijeme hapsenja bio je clan Gradskog odbora NOF-a. U logoru je ostao skoro do kraja godine. Nije ubijen zbog ugleda u sirokoj javnosti i ogorcenja, narocito Banjalucana, zbog njegovog hapsenja. Kad se iz logora vratio kuei, docekao ga je gotovo cio grad. Kadija je i dalje bio ogorcen na ustasku vlast i nastavio, iako iznuren i oronuo, da pomaze narodnooslobodilacki pokret. Vahida I njena majka bile su izuzetno cijenjene i postovane licnosti. Slicne po svojaj humanasti, smislu za drustveni zivot i humor, uzajamno su se dopunjavale. Zato im i nije bilo tesko naei zajednicki jezik i u presudnim danima 1941. gadine, bez obzira na teske i izuzetne uslove. U majci je Vahida irnala veliku podrsku, i ne samo ona, vee mnogi ilegalni rad- K8di.riic:~ u kuCI !Spi'ed ·spOme.riic:a. K8~ija ispr:ecf. kuCe. u s.an)alucl · 130 svOje djece nici. Kad je nekom od njih trebala majcioska podr· ska nasao ju je u kadinici, a kada im je, opet, zatrebal~ njena saradnja, to je mogaa naci u kadinici. Ona je pripremala hranu za mnogobrajnu famili~ ju i ilegalce koji. su se sk:ival_i u nj~noj ku~i iii P.~­ vremeno .navracah. A kada Je Vrbas .b1lo naJteze prec1, kada su straze na mostu bile poostrene, stara · kadinica: abucena u zar, prenasila je razne predmete kaji su slati na aslobodenu teritoriju; Panekad je u korpi prenosila i bombe pokrivene pov~eem. l!i mnostvo carapa nanizanih oko struka. Stara Je koracala s nage na nagu, ne izazivajuei sumnju i mirna prolazila pored ustasa. Tiha, plemenita majka, puna vjere u svoju Vahidu, u sve ilegalce, puna ~elje da nje~a djeca__ bu?u sretnija i slobodnija nego sta je ona b1la, zam•Jemla je udobni mir svoje starosti za svakodnevni nemir koji su u kucu unijeli sinovi _i kceri - ~omuni~ti gonjeni od policije. Ova part•zanska majka odhkov~­ na je Ordenom zasluge za narad sa srebrnam zv•· jezdam. Kadija i kadinica su pamagali NOP uvjereni da su na pravam putu. Prilikom ~apada partizana na Banjaluku, septembra 1944. godme, oboje ad~aze na oslabodenu teritoriju. Radovali su se kao da ce opet svu djecu okupiti aka sebe. Vratili su se u osiaboilenu Banjaluku, u svaj dragi slobodarski grad, bez cetvora najdrazih. H. M. Zar je u toku NOB-a znaC!o mnogo upravo zato Sto je pokrlvao i tijelo i lice tako da je bilo teSko raspoznati lice odjeveno u ovu uobiCajenu muslimansku Zensku noSnju. Hiljade ilegalaca, i~na. I muSkaraca, odjevenlh u zar nezapai:eno se kr?talo u okup1ramm gradovima izvrSavaju6i zadatke znaCajne za r?ZV?.J NOP-a. U za!u. su mnogi simpatizeri odlazili na oslobodenu tentonJU, pored ustask1h I njemaCkih straZ.a, u vrijeme kada je ustaSka policija koristlla sva svoja raspoloZiva sredstva da ih pohapsi. 131 �_ Neuspjesl · u potrazl za ilegalclma · natjerali su okupatora I domade lzdajnike da z~brane Ze~ama u zaru da idu spuStene paCe (vale), pbaveznog diJela zara, odnosno pokrivenog Ilea. To je, u ono vrljeme, lzazvalo veliko negod9valije -Muslimana, I Zena I· muSkaraca, _nenaviknutih da se ne poStuje obiCaj i lice Zene Muslimanke otkrije pred jlivnoS6u. NegodovSnje. Muslimaila podstrekavali su lfegalnl radnid I komunisti, jer im je otkrivanje fica Zena u zaru oteZavalo rad. Poslije oslobodenJa naSe zemlje· Zene · su sve rJec!e nosile zar i on je kao no.Snja postepeno iSCeiavao·, a Po· donoSenju Zakona o ~abrani noSenja zara skoro je nestao 1 rijetko se moZe vidjeti. Postao je muzejska- vrijedno~t. POBJEOA ,.;; t, j- ~asJoVri~l-~t~4n8._br_osu~e ':~ va~_,cir·,·~~ju ·Je -~8piS~P,.'EI._ H_~~~~-- -~o~_a~~d . i I . ·IL :pismlr- --u-puCe~o~' vallitiinor Sestri 'Murii~i·-'. i~'2'~i:f-~-. o_~tafo~, istakSo je. da je broSuru napisao u Zelji da Vahldn't''hk zene---'-·IJ~rOJB ....:;__ 5JuZ:i za primjer zenama Palestinskog oslobo~ilaCk~g po~ret~ ' da je u tome uspio, jer se broSura Cita masovno 1 sa 1:uze!n1m _mte~e­ sovanjem. CltajuCi__ o Vahid.i z.avoljeylL su je I _~uS.~_a(CL !"~;*~-"~~ I OSJeCaju je- bliskom kao da je- rasla". s njima i kao_· da se ~0~1 ~aJed~o s njima. Uzimaju6i j_e .Cesto _za prill)lE)r, _,ime -Vah1da sa diVIJenJem IZQOvaraju, zavrSlo je pismo El Helou Mohamed. Take je kao Jegenda Vahida uSia u lstoriju Palestinskog oslobodilaCkog pokreta. 133 I I I �.... "., ' -~..,·~. -)''? UMMP~ilkt1Afi3R412!ZS k&\.. lzvod lz plsma El Helou Muhameda 134 SADRZAJ Stranica PREDGOVOR 5 Vahida Maglajlic 7 12 .Prva saznan)a . Sestrin kurir 13 Borba za emancipaciju Zene . 16 Drngarstvo iz osnovne Skole . 18 Rucni rad - njen hobi . 20 Osnivanje i aktivnost zenskog pokreta u Banjoj Luci 24 Stvorena za burna, uskomeSano doba 28 Biti aktivista - svrha njenog Zivota 33 Uvijek pouzdana . 38 Unosila je vedrinu 42 Nikoga necu odati 44 Prva partizanska pjesma . 47 Borac za ravnopravnost . 51 Beskrajna, poZrtvovana i skromna 55 U ustaskom zatvoru 59 Nije gobila prisustvo duha 62 Bijeg iz zatvora 66 Drug u nevolji . 71 Takva je bila Vahida 76 Nesvakidasnja i plemenita 83 Susret sa Vahidom 84 Cuvaj se da ne ozebeS 87 Sekretar partijske eelije 91 Za nju nije bilo prepreka 93 Mnogo sam je voljela 95 NiSta joj nije bilo tesko 97 Za svakoga ima posla 100 Kci Podgrmeea 102 .135 �Cija busija - onoga i megdan U cazinskoj Krajini . Preko zaledenog Satora . ~ Put u Petrovac , Delegat._ na Prvoj konfereociji AFZ-a Vahida~je bila nasa . Nije se probila kroz obruc Bez V$ide koea je pusta· Vahidini roditelji .· 105 107 109 111 116 U9 122 124 129 r .· .. - .. 'II ., -!; •. '· 136 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Zapisi o Vahidi Maglajlić Subject The topic of the resource Vahida Maglajlić Creator An entity primarily responsible for making the resource materijal prikupila i obradila Himka Maglajlić-Hadžihalilović Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available NIP „Glas“ Banja Luka Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1973 Rights Information about rights held in and over the resource NIP „Glas“ Banja Luka Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 26-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 136 str. narodna herojka Narodnooslobodilačka borba Vahida Maglajlić http://afzarhiv.org/files/original/aff7e2c7188700104dce91f912e95328.pdf ac03660e2e2dd9351230c286444e3d8f PDF Text Text / -r.. APYfO. 3ACEAAI-bE . 1113BPLUHOf ·OA60PA tv1EcYHAPOAHE · AEMOKPATCKE CI:>EAEPAU111JE >KEHA , ., ·,. H3AAH>E U,EHTPAJTHOr OA50PA A."'· )1(, JYrOCJTABI1JE �Y B 0 A Jow HH,cy IT"IOA~-tr.HyTa nopyweHa ce.na ;11 npaAOBI-1, HH 3apaC.Jle paHe HaiHeceHe. y>t<acHMM paroM, . a !Beii pea1KtV10'HapHH KpyroErH y osery •Vi 1-bH.XOB'H areH:r.H r'p!Bope o ,He·w·36e>KHOCTH ,;Hosor para". HMinepH}am11cT'H· ·H· peaiH~lJIMOHapHH· ao,o.e"hw ~py­ res~ EH1rneoKe IH AMep)olliKe •c,ny>t<e ce aroMCKOM 6oM16o'M Kao ,q;HnnoMa'J'ICK'WM .H ,nom<1nf4KHM opymjeM, caMe P.a 6"' 3acrpaW)I1flJ.1 ·Mane HapOA9 1 ,q,a 6J.1 .- 6lil IB!pWH·mt npHTI-tCaK Ha H:>H·X, ·KaKO OS~· norrycT'J.1·11 H· y CBOjHtM npaB9AH'I1M 3aXTeB"H-Ma. H tKS'KO 6H -Kao 1np~ para 161<1nJ.1 'Y :no.nyKonoHHjanHOM nono>Kajy 1 npeMa 1-bliliMa. 0HH1• ce HS:.QBH'Kyjy ,HOSHM ,P8TOM 11 1 '1-mKO CTBap- H).1.X Mqr~HOCTK p,a'Harc ·3a -Hoa~-11 par HeMa, caMe 3aro iDt.B Ha raj 'HBY.YfH oMery -capaA:I-bY Mei)y ·HapOA'HMa, AFI aem11J<e ·HcrHHcto1 ASMOKpar.oKe .cHare y oc:aery CJ·cpSIHy c ny-ra. 3aJe,Q:HH4-Ke 6op6e 3a y4apwiielhe TpajHor u· l'l·ciHHcKO'r M1J.otpa-_ W·. 6e·36eA:. HOCn.f Hapo,qa. T~-1-. 11MnepHjam1cTH4KH ·Kpyroal-1· C•BHM MOryi;·HM c:perci'BHM"a rywe AeMot-cparqKJ.'l noKpeT f\,D.e ro,q_ Mo·ry. CaMe t-t.wxo·aoM noMoiil-1 jow 6ecHH cpa·WJ.13a-M y WnaHHjH, t-blo1Xo·aoM opymaHoM ,noT'nopO'M ce ryw1o1 ,qeMoKpatoKvr 1no~peT y Tp4'Koj, 1-ba-txoae 6oM6e ·J.1 MeU,·J.1 npawre -no KHHH H ,ltfH,D,OHe3Hj-H. Cse TO ·LJ.HIH'J.1 MeijyHapo,AHa pea1K:ti,'J.1ja-- J.1 3 r6edl·<pajHo-r Cl'paxa npeA aenJ.1KI1M ASMO.J<par:oKJ.otM no:~pen1Ma y rOSery. ~. pa3yMJb·HBO je. V1·cTJ.1HCKH ASMOKpar·C·Ke CHare y ·CBeTy cy BSJlHKe •. 0H6 cy ycr-sapM H00~·1ne cas reper para Ha caojHM neijH·Ma ·H Ha '4eny ca CoejeTCKio1M Ca•se30M '~-t3eojeBa-ne no6eAy Ha,o. XHTnepo-M 'J.1 t-t.e·ro,BHM carenlo111HMa. 0He cy "--- IKa-Ko y roKy para, TBK9 ).1 Ha MJ.otpOlBHOjr 'KOHcJ:lepeHU, Hj·H y na.pY13Y ).1, 'Ha 3ace,qat-t.y_ CKynwrHHe OpraHH3au.Hje YjeAJ.1;t-beHio1X . HaLv-tja y f-i?yjoplq'- jaoHo ysJ.of,qene •Ko HM je npl-ijaTelb, IKO HenpJ.1ljaTelb. 1 1 WraMna JyrociiOBeHcKor wraMnapcKor npe.Llyaet.a y 6eorpaAy Ha,npe,q'Ho LJOBe4aHicrso je .no.q:H,rno csOjy nom1TH41KY CBeCT, 'CTSK110 orpOM-HO parHO ~-QK}'CT·BO H )liBHASllO ,D.a je M0- 1• ..., ' ,.-·-- .. .. ............:.. �5 ryhe ocrsapeH:oe Jo1C1'111HOKOr MYrpa ·caMo capaAJ-bOM ~ei)y _HapoA'Jo1Ma H jep,HHC"f;BOM OB'YI'X :AeM{)'l(lp~TCJ{IHX C'H8!ra C~era. . Beiiasa!-be TaKa ce Mome o6:jaoHHTH ,n.pou.ec Cl1BapaH:oa •H :n01 6poja Met,yHapoAHHX ,qeMoKpaToKHX opraHH3aqHja. Ha _se3y ,Aa 11·3apwe OA ·1-b_e 1nOCTBIBJbeHe aa,D.allKe ,0-He cy ·THMe !-13-p8'3HJ1e •selby a'HTJ.1cflaWH·CllKJ.1tba Ha.we 3eMJbe, Koje cy ronH·ko crpa,qq!-ba- 'nop.Hene y pa-ry, H· 'KOje ~a<Ha.c TOI11 1-1KO re>Ke roj ocrsapeHoy M>!pa y oaery. Ha Apyroj <:e,llHH'L\H lt1e<spwHor o,ll6opa Met,yHapoAHe ,qeMOK'pa·r-ot<e -cpe.a.epau,·Jo1·je >KeHa y -MocKJBJ.1, ·Koja 1e OAp»<aHa o,q j 10-15 a•srycra 1945 •Kao ,qenerarH ·L\eHrpanHor o,ll6opa AHTH- ocHoBJ.1- 'je 1 CTBopeHa H• Mei)yHapo.a.Ha AeMm~pa-r:c·Ka cpep,epa4•H'Ja >KeHa. _ MHcao o ·c~aapa!-by Met,}'Hapo,qHe ,qeMOKparoKe cj>e,qepa4Mje meHa noreKna je ner:H· 1945 ... JyHa re 'fO,ll;YiiHe OAp>KBH je cpa-wY!cTW-IKor cpporHTa >t<eHa Jyrocna'BYI'je 6-Hne cy -B11~a ToMWoH-4, -npeTceAHHK KoHTponHe KOMvtcJ.11je CnoseH1-1je H Ap. Onra MvtnoweeJ.1ii. y Cl:>paHI.\YCKoj npal1 KoHrpec Ca•Be3a ·cj>paHI.\)'OI<I1iX >KeHa. Ha HoHr.pec cy 6Hne no3'BaHe npeTcTa1 BH'H4·e >KeHa CBYIX ·3eMalba 1113 fQIBOpa T-1-fX KOje cy c6 8Kf1Jo1BHO 6opHne rnpO"T1HB_ cf:laWH:3Ma. 1 •y roKy para 4a'CIHO 6opHne nporMs 3a,sojeB64a · w _ Aa .qaHa'C 1]p~a ,a.a P~Ae 1Ha y4apwt.e>Dy MHpa y caery. OpraHH3o..a.H Je "'""~"JSTI1•B'HH o,q~6op- KO j"H je H'Mao Aa 1113BpW·I1 1npHnpeMe 3a ca·3·H.eaH:oe MeijyHapo,l\Hor >t<eHcKor 'KO'Hrpeca. no yone>C11Ma 11 pa,qy cPe,qepa4Hje 0 •KOjHMS je 6Hno pe411 ,a.enerar:~M!-ba 'B'J.11Ae11o ce .a.a-rcy ce >K~He KoHrpec je o,qp>KaH o,q 26 HO<leM6pa ,qo 30 ,qeljeM6pa 1945 y· napH3y. Ha HoeMy <:e 911Aeno: 6opY1ne AB cy >KeHe Ma-nil!x .Jo1 ·BeJnU<!HX AP>Ka"Ba Koje •cy ce 1 ~po~HB XH·Tnepa ,qane orpoMa<H ,qonp>tHOC y roj 6op611; Ha ceA'Hi-14YI, jacHO je .,qa -cy >t<eHe l.tYITaeor osera ,o.o6v111e, cTsapaH:.eM MeijyHapo,qHe · AeMoK:paroKe cpe~epau,ll!j-e >KeHa; ·KaKo je TO peKna Aonopec Vl6apypH nacl1oHap11ja, aaaHrapAY Koja t I . .a.a. ·ce IBeliwKe aa,[(a"ke y4sp1uhe!-ba M'Y1pa y osery · tco~e croje npeA Ho:9pOAI-1Ma He Mary -ocrsap~-1<111-1 1 6e3 y4e'Wiia meHa; . ~a He Mome ·6J.1TY1 cpe-kHor ~HBOTa Ae4e 16e3 y-cnosa ,M~pa y ·csery J.1 capaAJ-be AeMoKparcoHHx opraHI-1384-H ja H . ~a ·He- Mo>Ke 6-wrJo1 'VI'Cl'HHOKe 'CJ1o6oAe '1-1 ,qeMoKpantJe -y 0Ba rnpa1sa 'VI He YY·eo-HHM aeM!baMa y ·KojHMa me'He HeMajy 1 Cllsyjy y ,1:\p}"WTBeHO;M H·'"""'-'STJo1'TI14,KO·M >HI-1BOTy. Crora ·je Ha HoHrpecy asopeHa Met,yHapo,l1Ha AeMoKparcKa cpe,D,epa41-1-ja meHa .~oja je nocTaBJ.1na ce61o1 3a ~Hlb YJ€~HJ-beJ-be os1-1x ·»<·eHa: '41-iTa<aor csera 693 o63Hpa IHa• pa'Cy, Hapo·,ll,HocT, 'Bepy· IH ;nonl-17i.l'f4Ke ~no-rn~e pa~H 3aje,[l}H~4Ke 6op6e 3a nOTrn'Y'Ho ·yHJo1wTet-he -cpamV~aMa·, 3a •4epcT 'H TP6·JBH MHp, 3a I'IPYW~BeHH 1nporpec 11 3a npaaa. >KeHa. Met,yHapo,qHa ,qeMoKpaTCKa cpeAepau,•H'ja meHa- :J.1Ma aa ·U.·H!b ,qa 1noMaffie >KeHaMa csera p;a H·3s,pwe re c.so je •Belli-iKe o6aee3e 1npeMa '-!OBe4aHcrsy. Haw AHrY1cpawH'CllH4KI1• ~pOHT .meHa je '41161H ·cPep,epau,11je. lJ.i-!IbeBI-11 IKOjHMa Te>t<HMo Mw., cy- 11 L.IJH·JbeB'J.1, Mei)yHapo.o..He .,o.e.MoKparcKe _¢e,qepaq:H:je >KeHa. 3aro cy 1Ha-we np~TCTaBHHtJ,e Ha npsoM KoHrpecy ''1PI1XBa~l1ne craryr Cl:>e,qepal(Hje •H o6a- I '-IBpCTO 'CTOj.J.1: Ha -no3J.1tJ,I-11jaMa 6op6e inpOTMB OB'ii!X H61n8A846 ·Ha, Hapo,D.a. Mei)yHapO,D,Ha AeMO+<paTCKa- cpe~epalf,'l-lja >KeHa- no3HBa >KeH-e y 16op6y 'Ha npHMep npon1a cpaowJ.1CTII!·YKor ·peJ-KI11Ma -Wrna<HI-lj-YI, ·3oee y noMoi=. ~eMOKpaT'CKOM •nO~pery y f.p4HOj, rn03HBa y 6op6y -npOTYI'B yr}beTa>B8·t-ha >Ke'Ha H6,P04YITO y K0110HY1janHYIM 3e.Mlb8Ma, Tpa>tM nornyHo KaJ-t<-H:.asat-he parHII!·X 3Jl04JAHaqa ·Yf yHHwret-he ocraraKa cpa-lim-3Ma. , Ha. ce~HI-14·Yf je HeABOCM•M·cneHo •Y1· o11so~peHo p~YeHo Aa cy HenpV~jarelbYf ·M·II!pa vt •!IICTYIIHCKe ~eMoHipan-1je eHrnec1KI'f 'Y1. a-MepY14Ki1 py~<-oso,a,ei;~· pea·K4'1-ioHapHV1 ·KpyrosYI· KojH Hacroje AB M14p, cno6o.~y 'H rH6361BYICHO.CT Y oMerajy " Met,yHapOAHY AeMoKparcKy cj>eAepa4"'iY >KeHa y H:>eHOM paAy 6Y!no HeAaBaH:.eM BJ..1·3a 3a · noje.QYIHe Aenerau;YJje, 6Yino o>t<YfBJbaBa!-beM crap1-1x, .npe)t(lt!BenHx Meij-yHapoAH~x >t<eHCKYIX oprarHV13aqlt1ja t<eje lo1Majy 3a L.J,_Hlb ~a pa-3jeAio1He >KeHe y csery. . aHTit1¢a-wJ.1crvt4·KI-1X >KeHcKI-lX opraH'J.13S..l..I,'~-Ja MoHron~t~je, ,MaAa·ra-c·Kapa H- CesepHe Ko.peje, 3a npHjeM y ·cPeAepau,·l-i-jy !J.1 !-bJ.1'XO·B ·np~t~jeM, .,qoKa13 cy ~a ·ce Mei)yHapO,ll,Ha .QeMoKpa·TicKa ¢e~epaL.J,·Jo1·ja meHa csa:Ko~HeBHO jaYa. Ha •C6A<HI-1'l.J,-lt1 cy ,qoHeceHe pe3qnyu,kje '~"~- aa:KibY4U,Yl, ·Ko je iie opra'HH-aau,Mje YnaHOB'ltl ·cPeAepa·41-1-je Ol'llposecr-ltl y m1-1eor. Mon6e L\eHTpanHH o,l16op AHTI1cj>aw"cm4Kor cppoHra >KeHa Jyrocna,ewje o6jaBJbiYje ·noao,ll,OM ~pyre ce,AHHU,e li1131BpwHor op,:6opa Met,yHapOAHe AeMoKparoKe cpe,qepaq11je >KeHa yrnaBHOM cae �/ peq:>~pare, peaonyu.1-1je, m-t'C-Ma H -3~YlfKe Te ce,qJHHu.e, Ka,_Ko 61-1- Ha·we >t<eHe MOflle AB ce yno3H~·JY c ·1-bii'IIMa, a np~o, 1-bl-fX ca ynoroM .J.1 ·3'Hal-!aJeM, CHa·roM 11 ja4al-beM cPet\epat-tHJe-. Me~yT>!M noTpe6Ho je no.qayl;w .qa •je Me~yHapo,Di~a .qeMo·KpaTcKa cpeAepaw•ja >KeHa opraH'>!3act>~ia Yl· Kojoj cy 3aCTynlbeHe aH11HciJa:Wj.11Cl'J.14Ke opraHH3aiJ..Hje >KeHa 41 aeMJbej ..qa ~-36 1-b6 CToje Orpp-MHe CHare. O,D. 8Q· M'HflHOHa >KBHa KOje cy CBOjO.M BKTHIBHOM 6op60M y 1 y ·oeery pary ,D.O·Ka·3ane Aa" npeTCeAH>~K 'MeJjyHapO,[IHe .qeMoKpar.cKe cpe,!lepatj~je ->KeHa 0_Y cnpeMHe .qa mpreyjy c-ee aa ocreapel-be MHpa y csery, H KOJe cnpoaoAe y mwaoT oAnyKe Me~yHapoAHe .qeMol<paroKe cpeAepaLV<ie >KeHa~ . · Tpe6a Harnacwnt Aa ce Me~}"Hapo,!!Ha AeMOKpaTcKa cpeAepa4JHja >KeHa 3HaTIHO pa.3ni·1K}rje OA •cBHX ,q_ocaAaW·I-b'HX MeijyHapo,qHHX >K~I-\IOf<.HX opraHH3al.\11'ja ntMe WTO ~Ha •Hl~je HeKa penpeaeHrari1.BHa, H11H cf:lo.pManHa ·opraHJ.13B4J.o!Ja KOJa .caMe nHwe nenfLVtje, J.111H nocro j~-1 •caM'o Ha nanHpy, Hero .n.a Je TO CHa>KH0 1 ,[!,J-IHBMJ-11-IHO TellO, Koje BKTJ-IBHO A611yje no ·KOHKpeTHO nocTaBlbeHH,M 3atAa·4'HMa-; p,a je Mei)yHa:poP.Ha P,eMOIKparoKa t:pe,l\epa411ja >KeHa npeMa ToMe eenY!·Ka 'CHara ~H _je.AaH· OA cpaKTopa y MeijyHapo.AHOM mHBOTy 'KO:Me peaKU,II.f'Ja c. pa3noro~ np1-1,!\aje ·BamHO'CT J.1 :no:ey,wasa ·cB·HM Cpe,D;CTBHMa p,.a. Je flOAP~f~Je yt· AB OM6Te 1-bSHO .q_ellOIBal-be. AHTH,cpa,WHCH14'i<YI ¢POHT >KeHa Jyrocna•eH.je OHOnYf·KoM -MepoM ·KOIJ:HKOM ·ce 6op-Ho 3a 1no·6ep,y 'HB.A tpaWJ.f3MOM y OBOM paTy, A<>np>!·Het.e H, •ja4alhy Me~yHapo.qHe J!E>MOKpaTcKe cpeAepau,Hje -:>t<eHa· y ,.q,aHa•wt-beM !M·anpai)HrBa-1-hy <M~t~pa y csery.. - E>KeHw KOTOH (C!>paHI.IYCKa), PE<I>EPAT 0 Y'IEIII'I'iY li{EHA Y 3AIIITHTM MlfPA H Y liOPBH llPOTH~ CBE JA'IE AfPECHBHOCTif CHAfA <MIIIH3MA lO'dJlO~e, BenJ.ot·Ka MH je 1.1arcr .J-1 y •1-fcro epeMe ·senHKa paAOCT, .n.a npeTCe,[la,aaM cacTaHKY I-13BpwHor OA6opa Me~yHapoAHe .<l': MOKpaTcKe cpep,epau.Hje >t<eHa y cpu,y oHe senwKe 3eMlbe, Ko~a je y2ena OAilY"Yiyl;er. yAena y ·no6eA>r HaA cpaw>!JMOM " KOJa . · ca,qa J.fCT!paj.Ho Te>KH ycnocraslbal-by npaae.qH~·r MHpa." Y Yocy, Ka.n,a. 'Ce VbepWHH· o.p.!6op Mapa no6pHHYTH p,a Y4BrpcTW w noja4a yyewt.e >KeHa y 3aWT>!TW M>~pa " y 6op6w npoT>~B HenpecraHHX n:oKywajar AB ce oMere MHp, .Hapo·YHTO, y nocnep,t-be speMe M'Jil Har)llJlS'3JII!MO Ha nyHy nOMO'-J., <:OBjSTCI<!H'X _>KeHa- Jia l.Jeny ~a HY!HOM nonoBOM, .nornpeT<:SP,'HJ..'IKOM cPe,D,epau,Hje. MH- •OM•o o,n,ny4H1le .qa ca;30,BeMo oa.arj ·ca.cTaHa·K V13epmHor OA6orpa csera rpvt Me1ceu,a oocne. npeor cacrarHKa 36or sa>KHJ.otx AOra-f}a;ja· F<Oij)ll· ree AaHa.c OAJ-~rpa-B!3-jy y u,enoM -osery. Y speMe, -Ka,D,a ,paroM 3a.qo6~t~BeHe paHe jaw HJ-f'CY H3nel.leHe, 11 KaAa MHore 3eMfbe jaw. Ayro He"fte Mof:.H .rr.a ce onopaee o..q nycToWet-ba .Jil pa3.?1fal-ba, MH ,BHAHMo ,D,a ·M"'PY nQHOBO npeTe onaCHOCTH. 4yjy c6 J1 J.1.3ro·sapajy pe"''H, Hoje .fiOB11a4e pa:3MI1MOHna)f(61-ba H·3Mei)y· sefrJ41KJ.1:X rrro6eP.'HJ.11'-llKH·X 3SMalbao ·H ~Koje y:»oce noM-en-t.y ..&orare .,/Jjp>t<ase .pa3amtt-by Mpe>Ke, :seWTo .Ka.Myq:mlllpaHe ~ .noKywa·aajy Aa yrywe ,[leMoKpaTCK>! AY•· Me~yHapoAH~ cy;A 'HJ.11je ·onpa:ap,ao 861li1•Ke Ha,D,e rtJapop,a. Ha H11pH6epWKOM npou,ecy OCTBIBfbeHa cy y >HlH'BOTy 1:p14 40BeKa, KJOjH cy ~11/ba,tJ.y nyTa aatnymHnH OMpr. YMecTo ,q,a ce yrac~-t ·Mp>Kl-ba, "T:a H~npa­ ""'""" ocYAa jow 'BJ<we .npoAy6n;yje jaa Me~y noWTeH•M,, �8 yap6ij_eH~M · IbYJlJ.Wa C jeAHe C'IpaHe, 11 3flO~MHU,J.1tMa, Ho·}~ · ce )ia · Tilf _ 8~'-IMH: ocefiajy noTnoMorH~H. _ , _ f:l<lw" CDe.t~ep<~'l'<i" -cTBopeHa npe ~:o.<WHY .qaHa y 4Hn,y ·,_ 66ea_6E;3:ijet-ba· .a.~Mokpa_THje 11 M11pa, He Md>Ke, "' He cMe, )J,a -o:CTaHe .paBHo,o,yW~Ha npeMa_·_ TH~ ·. ppeT_I-baMa- peaH:411je. - : . HaweM· s_~~f.1K0~-,:caaOOy ·o6pa+.ajy ce ·>K~~:e -Ha. PaG~11x 3~­ M·an;q :c- Mo.rr6·oM. --a·a ·r10iMOii· w .npoTecTH·Ma .- I'lpOrH-B_ aKT:I:ts:M3"?l~l:'i;jt; (j>aw.,.Ma. · . . _ . .-. -- . 6a:~ Te HOOAnO>KHe·y-~-1-beH~.u_e Aan'e cy :no-sop,.a Aa ce.:·w_ro fl;p~· ·cac'raHeM.6,: iclt<O' 6H. Mrinle ,qa ·-M"06v!m1Li.JeiMo1· cBe: Halue Ha'4MOHiinHe c'*<:4.:.je 3a jep,Htiqaefly 6op6y ripo"i~a cpamH:>Ma :«~jl'l;- -.qs-t>Ke rJl?ay,_··aa caMOonpE(Ae!bef:be _HapoAa, 3a.' MH·P ~ · Ai>Mo"'flaT~o~jy. . . _ . . _ Hawa ipeAepa4Hja he1 yci<opo 3a6elle>KH1ci-i - .rop,H,ti!H>H'4Y . ~~-Ora -·,n-~cToj~u:b~-·- · Ha· -~aH-~ ··._MBi)YHapo,ql-!or : ~·Hi-1~111j~~I-1'B_~or · oA6<ipa; y h\ec<"lY · ·iioaeM6py 1945, oAa·3Haajy ce "'"""OHH ~e,Ha-:- ·P~il:H·J.i1 4a~ _·:.~·liTe.JleKTYailKll-1~ ceJb.aHK~:,· _>KeHa 'AeM<mp-ara; i< yjeA11ihyjy y Mohfiy opratJHSa4Mjy ca ceAHWTeM y nap>i3y. i-iawa :Cb_e:s,_epa4'i-1:ja'· o6yxBaia: -~eHe; ·Koj~· -CY ·sei=ui4HoM aKr~_~sHo Y )'4ffi:T_a6sane· Oc;~·5o.D.Mna4H0M paT)t, ·He· npe-3ajyi;_ 14 OlL\ '>Hlp;r-aBa~·.6o·pe~vf·-Ce. pa.-Me :Yi paMe ca-MymKa·Pu.I-1Ma·:p.a o~1-1rypa·h- · .cadj6f - dta~6.. Hif . cm:i6DAHY 6yAyf;·~oo. . Ose o'Eie' )j<E>He, ripeKatJpeHe~ y T6WK11M 1-'l:'CXyWeH.Jif·Ma- XH·T11epoBCKe' TJtfpaH·Wje, ; 1 ~)'H~·cy ·p_eLLi9Hotn:.r, _He calMa Jlia· -y49!_cTeyjy<ca,Aa y peKoH:c:rpyK: UJJ.11}11'·caojHX _paT-o·M ·ortyc:row€:HI-1X 3eMaJb·a; sei;·:·Aa-·,~e 6ope ·oBI•1'M . oHai-BMa ··iip'0T~fa· -q)aiw~dMa~a· y'criocraB.iblaH>e· '-!•spC:ror, npa1 M.1-1}1a; .... . . , - . . . . --y ·.L\eno·M: --Ce-' 'cse-ry-- 'yi..ie.pw+tyje· jeA-~:HcrsO: HaWY1K .·_s.e.i\HO·r: -.-·.-: Jberba:, 1-1' cl-pe!Mf.A.Vl · C~- "pa'·,tJ,o·w-fty fH1AIV!Mo· -Me'ijy. :Ha.M'a, -y ~3B"pWH0M -:~A6,op_y,_ -.M·CTaR~yte_ ~nPc31'cra•a1v.Ke .,Ha:n.pe:AHV!x' ,meHa- _Ceaep·He !;! . )y~He_._ AM~puHe, Koje cy, 6e3 o6_3H.pa:Ha rnp'en·peKe, .Q.o-wn.e·_ p._a .·no'l_:sP.q,e ·---'OBQ'je, 'Te>Ktbe 3a- · ,cnpe4aBa1--b-e .no-r-116efbHe [,.Q-ri~TI-1He l\no.<osa. ·. . . . dpeMibel-ba- j~w aHwe· ce y;~apwt.yje : y~ei.J..l~eM -y.,~-:~awe{'A .pBAY ;·~e.Ha. -~ono~:~l-1•}an_~·I-1_X~ 3eMaf!;ia., Ko•je-:cy To-, ,je,!I"HCll'O TafCOije. •Ctpap.a)le OJ\ .>KOCTOIKe <fl_a-WHCTW·H<e TY!paHWije. lt1 o·se cy meHe yYee11sos·a·ne y apawHoj 6op:61-1•, 'Vi 3axsaJbyjy'hY1· l-bOj, CTerKI16_ ·cy •C83Hatbe HI'!POAa. o() •CBO<jHM . npaBHMa lif npa.BI-1'Ma CBOj.I-1X rocnoi}a EmeHw KOTOH .(c:t>paHu,ycKa), npeTCe.QHWK Me-ljyHapo.QHe .QeMOKpaTCKe cj:le.Qepau,\llje meHa �!. I 9 I i MH ca, pa,qowt.y no3ApaB1baMo >KeHe. Kopeje, MaAaraOKapa, MoHroJmje ··Koje npHcryna•jy. Q)eAepat!•HJH · H 6ope ce ' 3aje.AHO -c 'HaMa sa 'M'~p H AeMoKpa·N1jy, 3a n:paso 1Hapo.Aa· .o.a ca-MH pacnona-my c·sojoM cyA6~~t.HoM . YYewfae >KeHa ro11oeo ~cs111jy 3eMa,Jba- oseTa y Hawoj cPe.Aepall,-loijYI, cse Tewl-be · 1<1· Tew·tt.e 6palC·Ke ee3e H:oje ce Me'\jy I I • 1-bl-fM.a CTB!apa~y, je.n,·r.ilHCT•BO 1-bi-1'XOEH1X 3aje,AHIYI'Y'K~YIX CTp9M,Jb91ob6'1 yY·spwi;yje H8,we y6e'ljet-be, .Aa je M11p 3a·l-1·cra HeAefbJ.1.s, ;D.a ra Mary o•6e36e.AHTH y YHraBOM csery jep;~t~Ho mf11e AeMo-Kpantlje, ·Koje Mary cnpe'-IIYITM csa'Kitl Ma.Hesap 3a.· yHoWel-be pa:3p,opa _y csery. Cse ce meHe 6ope- 3a re U,HJbese, a.nJ;t ycnos11 l-bH,xose 6op6e H>lcy oByAa HCTH. . , ~p~<:l,l'l·be •H W~na·monKe, ,qa 6H H·3·B.Ojesane .csojy cno6o.Ay, 6ope ce npon1,s cpawHICH1'-IKor ·J.1J1:H nonyq>awH'Cn1'4·K·or pe>K11Ma. }f{eHe nanecTYIHe, Y1H:A·Hje, Er11nTa, MapoKa. 11 'CB!YI·X l<0110HJ.otjanHI1X 3eMia.lba., 6ape ce nponrs -HMnep11jaJu1cTYI4·Kor yrl'beTa'sal-ba, •K01je o'cyi)yje ·Hapo,[\e Ha 6ep.y 1-t noHJ·Ht<el'be. I I i \ ii l1 I HajaaA HeKe meiHe cy np111MopaHe AB ,QTKlpJII·saiy MHoro ·CKpW•BSHYI'je cflO.pMe cfJBWI113Ma y 3eMJbB'Ma 'f·AS nO!CTO jH. npHBH·AHO'CT Ae'MO~pa11C"K0f pemfi!Ma. Cfle.AeparUJI'tja: ce He CMe OAHOOYIT-111 narCfi!BHO npeMa 6op6!4 npoTHB cparmi13Ma, seii Mapa ,IJ,'a ce nporH·B thera 6opH KOHKpen:~o, a npeMa oneli:Hcfl-HYHHM ycnoBHMa nojeJl.HHI'IX 3eMafba. Y 6op6H· ·npolliii·B cpaw,Yf•3Ma, Wn_aiH!IIija 11 A·afl>e OCTaje Ha.j6onHH•je MSCTO y 'CBST'f. W~naHOKe >t<eHe cy HaC o6a Becn11le 0 peopraHio13B4111·jY1· .CBOji'IIX OTa1.)6!11HCJ<:Io1!X_ BHTY!cfJB.WJ.11CTIII'Y'K·J.1X Opra~ HH-3au,J.1ja-. M'l1· cMIO -d6asewreHe o ·1-b'HX:o:soj 6-op6H,· o 1-b!IIXO·B'YI'M crpap.aH>HIMB-1 0 Tepbpfli'C11J.NKO'M pe»(:HMy, K:Ojl1• n01Ky'WaBa· JJ,a yrywH· o·mop Hapo:Aa, MH· cMo :o6areeWTeHe Ta!J<oi)e o 1-b.HXO·BOM HSfOAOBa>l-by 36or n!QIMOi{;J.1·, KOjy 11-389CHe B611HK9 39MJbe yKa- · 3yjy pe>«H•MY <PpaHKa, H oMaT1paMo .,qa oseTJ.1· AYf o6a,ae3yje IHa.Wy ¢leAepaq:Yiijy JJ.B OA·rOBOipYI' Ha- no311'8 wnaHOI<:J.1'X ~eHa. Apyre ·cTpaHe, Ml1 ~HaMo AB je ABHaWI-be cratt.e WnaHrJ.IIj'H -cranHa npeTiba 0'~'~PY y u.enoM c-se,y. Ha-wa cPeJJ,epaL.I,'IIi'ja :npHMHll'a• je TaiKo,i)e ma116y )f{eHS rp41K8. rp~.tKe )f{eHe C Beni1KOM ynopHO'-Wi;y' 6pa:He He3a'BI'I•CHOCT csoje 3SM1be, 6e3 o63Hpa Ha· rpy6e .penpec.anM~e MQHapxocpawH!CTHYKMX 6aiHAr-f, KO.je 6e=?~063M.pHO >H!pTsyjy He3aBf.11CHOCT 1 c y �10 . 11 / caoje 3eM'Jbe caMe- ,qa ocT.SHy · Ha .snocTH. M~-t ca• ys6yl)et-beM n03PJp8BJb~M,O npeTCT8B'~J11.\Y rp4K6 1 Kojoj je ycneno, ynp.KO'C MHoro6po1HHX Tew~roifta" ,D,a· ce cacraHe c Ha:Ma. y MoOKBH. ClleAepal.l~ja je eHepr..,4HO npoTecrsosana npor"s pacnywTaJ-ba n1-1re er;J-IIna'f10KI1·X CTyA,eHTKI1t-b"a-1 K'Oja yna•3H y C8CT6B xa·n6poja l-blo1X013HX pyK0BOAI-fnBLI,a. 'jaaHo pa3o,-:wpHIH1·. arpec11jy a TaiOOije ·H npora- Ha•we opraHH3B!l..J,·I1je, npbT.H'B 3aTsapaH::.a JIJ11re patAHJ.1:4a . 1o1 we!-ba H3B6CHOr MH· CM'O ~a'lhe n~'P"OTa MywKapa•l.la " meHa y Tpcry " Jyn..,j<oKoj KpaJHHH, KOJe cnpoao,qe cpawHcTH4~1-1· areHTtYt nap, 3aWt:I1T.OIM oKy·nau,r-~oHHX Bil"a'CTYf', -r 0AllyYHO 6paHei:iJ.1 paa'HdnpaiBHo~r Hapo.p,.a,. 16e3 pa3·11111'1<e Ha pa1cHy np:HnajJ.HocT 11 aepoH1onoae.cT, Hawa cPe,IJ.epat,~J~t~ja· je eHepr1141Ho ,n_poTe·craoaana nponof·B !IHH.Yoaal-ba 'UpHatl,a y AP>Ka.alo1 eopn1:jJ.1-, Cje)J,'M'f-beHJ.11M A·Mi!,pY14Hlr.1M Ap>Ka•Ba•Ma~, H npOTJ.Il·B r y HeKa)f{l-bB·BSJI-ba l-b'Jii•XOBJ.1X )'i6J.14a. MJ.1 HaHna3J.1MO Ha MHore TeWKoiie 'Y pa,qy ·cPe,o,epaU;I-fje. HaWJ.1M 1cy npeTCTa'BIHJ.1U,a.Ma 'HeKOJliJ.-11KO · nyra 611ne o,!J,iS.HijeHe BH3e. Osa-KaB cny4aj ,D,ec•11o ce Jl,e1leraTKJ.11-bYl HwHe, K0ja 36or rora HHje Morna· ,qa nplo1icyterayJe 3acep,al-by ~spwHor o,D,6opa jeA"He ceK~"·je crapa•jy ce ,[!a. wa"'Y ClleAepall"'i'" "3sewraje o TOKY 1o1 .pa3sojy opraHW3all;l-1lja, o npYiljeMy l-IJla!Hap~-tHa, o cnposoi}el-by ·KaiMna-1-ba npe.qy-3eTrKX o~ c'rlpa'He cPe.n,~pa4·~-tje, a·n1o1 ·,.o Hamano·cT He LJIJ-t!He aee =Hame ceKU;J.ilje, K os·a,Ka·B HeM:ap npeMa om:uTeM paAy <Pe.n.epau;1-1je Heo.'5114HO OTe>Ki:l·sa ,qe.naTHOCT Hawer CeKpeTap~ja·Tar 11 m1wa.sa ar.1il'al11HOC11H Hawy eenH·KY opra- . H H'3Cl'LJ,.H•JY. 0AJ1~Ke cPeAepa41<je Mopajy ce Jo!onylha•sar". Ha nocneA1-beM 3aceAa.tt>y Hawer ·H31epwHor opJ6opa pe4·eHo je, ,qa <:;e y csar~oj -3eMJbil1 anpoe~e KarM'nal-ba 3a. CTBapal-be. KOM'H·CI-1'je npaaH"Ka, Koje 6" ~pe6a·ne ,[!a omyryjy y W:naH"jy ·.,.., A• TaMo l'tcnwra~jy no·no>Ka•j 1Yf >HlY!IBOT meHa arHTH<!JawHc'PK:H.tt:.a,. H11cMo A061o1JlJ.1. Hi-fKa1KB·I-11X .1-113BewTarja 0 TOMe K~·KO je KB'M!lSol-ba CnpoB8)J,eHa. TaKoije HHcy· CT.Hrne· npeTcraeH~-tlJ,e H3 · oojeAH·H111X 3eMaJba y CeKpeTa.pYijar ctJeAepau,Hje, 1Ka·Ko je · TO 161-1-.no peweHo Ha KOHrpecy y napt1-113y, ,3. TO. je HOOr1-XO,D,IHO 'n0Tpe6HO 3'a ycnewaiH P"A CeKpeTap..,•ja.ra·. y na:p..,3y, y jyHy Mecel.\y 0, r. ~ y MooK""· Mecel.la OIKT06pa Yri<jpB11K0 1 OHQ. WTO CMO yY·J.1HH-ne, J.1:3'rne,n.a BSOMa· He3·HaTHO nope)J. onpoMHor 6poJa. n.J.IJTBII-ba, ~orja Tpe6a pe·w•r.tr·J.11 H no~ Tpe6Ho j6 ,11,a Ha os·oM caiCTaHKy }113rspwHO•r o,q:6opa AOHeceMo ose ro:Jl,·HHe. pe30J1Y4"iY o noja4a'lhY Aena.,HoCI'"- ClleAepal.l"je. · Vlcro Ta-Ko H~je Mama Aa omyryje y Aycrpam<iY Ha >ro•Hrpec_ aycrpam-lcKJ.1X meHa, asrycTa Meceu,a o·Be rop,!-1He, cosjercHa ):lenera'4J.1ja, y ,LJJ.1jeM ce cacTasy Hana3J.1na TaHoije J.1 npercraBHMlJ,a Hawe c:Qe,q~1-1je. . AMeptJ.1'4•MJ.1 'I<OH3ynaT y napJ.1·3Y OA5ko je Jl,a H!3·Aa. B:J.1:3y, Koja M" je 6"na no~pe6Ha 3a nymaalhe Ha Met,yHa:po;!!Hy ClKYnWc"·Hy >KE>Ha• y f-byjopKy. . . Ose npenpe1Ke yMecTo ,qa, 3a:ycraee Hawy .n.e.naTIHocr, p,;ane cy HaM, HanpoTJ.1B, -nol'crpeKa. MH CMO 6a•w aa·ro 11 cas-sane VbspwHH o,A6op ,qa 6H ~D,D'Hene pewel-bao, Iroja ·npm-iiCTH·Yy ~3 ca:BpeMeHe Me-lj•yHapo:.Q-He cYfryaot.\'H'je H· Aa 611· }o·w noja'--lane Haw pa·p,. .D..o·3BOlli·1'Te MIH .a.a BalM ce noeo,q-oM rora o6pa:rM'M ca nornyHo np~jare~CKOM, allYf •BpllO BCp-KHOM ·F<:P~·1'JiJ.1KOM. l'Ja1K0· je TaLJHo .Jl.a -ceaKa ceK-U,~-tja noja'4aHo paAH y HB4HOHanHoM nnaHy, MH He MO>t<eMo peii·1o1 ,qa Hau,H·oHanHe ceKU.H je nocse'hyjy no1ip96Hy na:>KI-bY <l>eAepau.wjJ.1. 1-1-Ma:, pa3yMe ce, 113'HM~Ma:Ka: no- Hawa 1Helnoope,q1Ha· .Qy>KHD'CT Haname HaiM. Aa ce ·aa.n6>KJ.1'-MO 3a TO .n.a ,f1.ol6e,n.a, Koja je TaKa c-KynO cTajana, ~aAe o4eKweaHe ' 14 npaiB'J.1'4He pe3ynTaTe. . Mw ce He MQ>KeM'O· ·nOM!I-l:plo1T•H c Tri1M Aa. ·CTpa,Q'a-1-ba TO·JlH-KYlX MywKapal.la " >KeHa 6yAy y3anyA'Ha. 3aro CMo ce o6par..,:ne M"•posHoj -KoHcpepeHLl"i'>< (o'KT06ap 1946), .~ OpraH"'3"~"j"' Yje,n.l1·1-beHYf·x HalJ,Ytrja•, Ka·o WTrO ce TO BJ.1AH· 1-'13 pecpepaTa: ~orcse­ iieHor TrOM n'Yf11a·tt>y. M-''AI -MiopaMo -nal3·itl:rYf Aa Hltl-Kal<lo He cMal-byjeMo Hatuy a-KT1H'BHO'CT ·Jtl: Hawy 5ypJH'OiCT. MopaMo HarcTO j'an1 .Qa HaWHM -P_aAOM 3aHHTepe'cyjeMo orpOMIHY BeiiHHY >KeHa CBitiX 3eMalba, Halnp!H'Mep nyreM crsapat-ba. ·opraH~-t3a•lJ,•J.1lje ,np~jarelb MYilpa", ~<~o1ja- ce ca,p,a crsapa y -cPpa;HlJ,ycKoj. Ta!I<IB·J.'IM HaiYVIHOM noMoii·w· 'heMo yje,q·H·l-bel-be >KeHa Koje Hei;e Aa: p,o·>HlH!Be -cee y>Kace Hosor paTa. �/ KoH-rpec je n03sao meH~K~ AeMoHipaTcKe opraiH~-t3atl)l-1j~ u,enora cseTa p;a_ rpa>Ke OA csojHX snap;a flpe c-sera op; snaA.a senHKHX p;p>Kaea p;a onpdsop;e TaKsy ·nonHTHKY Koja -6H 3arapa1HTosana ·III'CTipe·6Jbel-be cpawi1,3'Ma y· os-WM 3&MfbaMa,, )'IOnocra·BJbaH:.e oseonwrer Tpa'jHcir M11pa, H. o:c-11·rypa:na. Hapo·AHMa p;eMoK:p-ar;cKe cno:6op;e. KoHrpec je- no3sao -AeMoHparcKe meHcKe opraHJ.1~au,Hje Aa CBIIIM cpe,D.CTBI-i'MB HBCTOje AB BJ1a-p,e t-bi1XO'BYIX 36MBfba CrjpO- H~Ha nonOBA (OCCP), nompercellHHK 'MeljyHapollHe ll6MOKparcKe cpe11epau,~;e BO/le cne,qet.e Mepe y l.lWJby Y46pwt.e"'a M>!pa w6e:>6e,[lHOCT}I: fOBOPVI 0 1) nyHy ""'"'""llal.l>tjy aojHor noTeHL!Hjana, He,Ma4,J<e "' Y'IEillnY lliEHA Y 3AIIITMTM MMPA M Y I>OPSM UPOTMB AKTMBM3AIJ.MJE <I>Aill~3MA M PEAKIJ.MJE JaonaHa; 2) ,IJipare .<~pyrapl<'U,e, Cacnywane' cMo pecpepar nperce,qH1<4e CiJe!lepa4~je o y1..1ew'hy >KeHa y 3aw-rH-n1. Ml-i.pa 11 6op6e npo11HB a'KTI-fBH3aiLJ,Hije c:paw:!-13-Ma -,H peatKU,:Htje. Hecy'Mi-bJ.1·Bo je Aa F.e t\HcKycl-1ja no osoM ·m1Tal-by Ha Ha·wetM II 3alce,l:\ai-b'Y 6YITH u,eHTap naml-be M~-torYlx MrJ.f:JlJ.1·oHa >KeHa pa3HJ<X 3eMaJba, Koje ce , Ha,qajy ,qa t.e MeljyHapo,qHa ,qeMo~paTcKa cfJeA·epat"J.1ja meHa ·3aW11HTYIT~tt 't-bHxosa nparea M ,qeMoKpC!_TcKe T6KOBHH€ O,l\ Hana,ll.a peaKU,Vlje J.1 ,qa fie ,IJ.OnpHHeTH yl..!epwi;el-by M~11pa. "J.1t 6e36e,lJJHO'CT1H·. Ka~o WTO je n0'3HaT'o Hl-1 je npe""' nyr ,b.a pyJ-CoeoAei;Yi opraHYI 1 Hawe cPep,epai4'J.1je npe:rpeca1jy 6p3o Ill-' cypoao Ka>KI-b-a-Bat-be paT·HHX 3J1D-"1:11Hau,a; ,D.!Jofln110Ma~OJ-U1X OP,H:O'Ca ca- ClJacnpym:at-be noMo--fM·· wnaHCKOM HapoAy 3a ycnocraelba·l-be JJ.SMOK;parcKo-r pemHMa; 3) npeH)J.1A 9KOHO·MOKIIIX 3aAa:tHe 'KOj.l-l· cr.otje npep, Meijy- Hapop;H.VJM A6MoH:pa:rcKIIIM ~no1~f!'~TJ.1-M:a· y 6op6J.o~ 3·a. JlJ.1;KBYf.Qa.U.Htjy cpa.wHCTI-I-'·ll-tJ.1X >KapH·w~a !-1. aa o6y3AaBa.H>e peaKu,11oH'apH14X cHara. Oc,aMAe,ceT M1 141lvroHa meHa, ·Koje npJ.11na~ajy cDe.qepau,Hj-1-1 TOnne cy 1 nO-~~paB1-1·fle _peWeH:.e nap~CKiQir »<eHCKO'r I<O'Hrpoca \II npownor 3a·ceAal-ba Vbspt.uHor KoMI·1TeTa, -Koj,H- noi3HBaljy meHe u,eno:ra c•sera y Heno-MIIItpJbH·sy 6op6y r~poli~!B cjla1UJ\113·Ma J.1 pea~u,·Hje, 3a. 3aWTery ,D,eMoHpaTo~~t~x npa1ea Hapo',LI.:a', 3a pa·sHonpaBHOtT >KeHa:. n~p!-tCKH ·K:OHrpec no-3'sao je >KeHCKe AeiMOK!paTcKe opra..:.. HJ.13aLV-1Je c-B·IIIX 3eMafba p;a, ce 6ope 3a ·~t~,any.~-t>el-be pewel-ba 5ep- 11111'~c~e KOHcf>ep~HLJ,Ylje py~-GOB'o~·oou,a 11p111jy sen:Ht<·l1x p;p}tca1 sa, KOJa JS :t<ao C<BOJ nparpaiM o6jas-J.1.na ocwrypal-be MJ..tpa H cseonw.'Tle 6e36eAHOCl111 y nocnepaTiHOM nepHop;y. ,j •• W'J;I1CTJ.t4'itOM s~arAOM Winc3!HI-11je ·1-1 1-1· 4) o,qny4HY 6op6y npoms peaJ<LJi"O'HapH"x ~<p)'maa, K<>j" >1crynajy y 3awr,"ry cpami13Ma y ll"!bY 4ena"'a je,q,Hcrsa ,qeMo!K:parcHMX cHara Hapo,ll,a 11- ·cTaapa-1-be Moryf;Ho'CTK 'HO~ora para.· 5) O/l11Y4HY H AO'Cfle,llHy 6op6y ,3a J>J< HlBH/l8'4l<jy OCTaTal<a cpa'WIIIIC,J.o1'4KII-1X ·14 npo·cjlaiUJJ;lCTI'IIl.!:I<I-1X opr-aHH·3BU,H'ja y QBJ.1'M 3eM1 oWTipo- Ka:ml--basal-be 111Hqa, woje. w:Hpe cpa!ll.,ll!t!Ga:Mj npora-1-ba~-t>e cpa~wHC1111·4H!IIlx Ill npoctJa:WJ..liCTIJ.-1''-I·KHX e.neMeH~·ra, -lll'_3 ,o.p>t<a SH}1'X 111 Apywr.BeHIIIX o.praHI13aLV·tja, J.t no11nyHy, AeMoKJparl1·3a~Hl}y cs·l'!x o6nac1111 ,q-pyw11seHor mHaore..-Y ocno6o1baJM-a, J.'l 6) 1 ij:eHHM H- 61-1·a·w11·M H6np;Mj:a:reJbCI(IIif'M p;rp>KasaMa; 7) sa,on-HTa'~-t>e OMI1aAIII1He 111 Ael.\e y AYXY AeM01Kpa-TCKlHX np.HtHu,i-rna jeAH.3'KOCT'Io1, cna6o:.Qe, npllllj"aTe!b'CrBa 11. He3aBHCHOCTY! IHapOJJ.a.; , 8) 3a;6paHy Yl yHH-W'Pel-be OB'H'X KHmmeBII-fMX H yMeTHI-11'-UtHX .qena, Koja, -nponoaeAa1jy He40BeYIHY -H•Aeonon11}y ¢a-W~t~3Ma \II -M·H-nHTaipH3iMa, - HoHrpec je tno3sao Aa ce 1Ha csai{H Ha-YI-1H y'-+spw+.yje jey ~~~~~HCTBO Hapo,D,a· P,eMO'KlpaTOKH·X 39M-8'1bal1 KO-je je CTB·OpBHO TOKy Ap)"ror osecaKor palB,, w Koje je oc"'rypaJlo no6eAy Yj;eC JtHII--beHH'X Haqr.11j"a Ha.q HenpVIijaTeJbHMa, YOBeLJaHc,sa - HeMa4~11M cpawHcT~t~Ma . H janaHcKHM IIIM'nepHjaJ111CTHMa. KoHr.p·ec Je .no3sao >KeHe ·OB<YlX 3eMaJba·, ,D,a Ha osa•KJ.1 Ha4J.1•H no.q.y,nH.py cse Mepe OpraH>I3a4"'je Yje,t~>~lbeHHX Hau;•ja, KojJ<Ma je 4l<Jb rpaja'H 'l< "BpcT M><p Me~y HapOAH'Ma, · �14 / Pewe/tie napHCKOr· 'KOHrpeca 16HJ10. je· H' ocraje MOiiHO 3f5J-~jal-be ,qeMOKp8110KHoX .C:Ha1ra y Me!}yHapOP/HOM >KeHOKOM no,pe-ny., cpep.CTBO 38 M05HnH3aU.'Hjy. •14 AeM-ot{paTIOKe meHCKe _opra1HW38!4Jif!je CBy'M oy· ·Hapacne H -oYspcne y 1nOpHOAY -nocne- KoHrpe'Ca. 0He - cy ~no4ene a<K:n1BHJ.1;je ,Qa• rYfCTyrna.jy y 36W-nny tl,e'MOtg)81'1CKH·X npasa HapO·Aa 1<1· pa,BH01npa•BIHOCTH· >KeHa. Y .461l'OM HJ.13Y 3eMalb·a >K6HCIKIH ~e­ je B~AibW·Be pe3y11T8T6 y 6op6H 3a -onposoijett.e ..qeMOJ-<lpa1'1CK6·r· nporpaMa, 1KOjl1 je nnaHwpaH Ha MOKpaTCKI-1 noKpeT nOCTJ.1f80 nap11CKOM >KSHCKOM KOHrpecy. noKpera TSCHO je B936H .pe1IKLJ.~1je, _a HCTO T8KO J.1 C OHHM ASM~pa11CI{IJ.1M .pecpopMaMa, ~e H·3ao.n.e 3eMJbaMa jyrol'lcroYHe Espone, rAe cy ce y4apcn1n11 _HO'BM, crsapHo JJ.eMoKf)aTC'Hil-1 pemi-Wd1•. 5p3 nopa·CT 1-1- 31611Jat-be at1ara ,qeMoHipa11oi<or >t<SHOKior no1<ipera. -cnpOBP,[\11 Ce HICTO TaiKO y KO·n:OHio1jaMa '.J-1 p,!p:yr.lii'M 316·BI-10HJ.1M ,qpmaeaMa, 4111j:l1 Hapo~l-1 Te>Ke ,EJ,a yT.Sp;Ae ceojy Hat,V.·10Ha'llHY He3aBI-fOHOCT. ' noCTo j.at-be ""' PB•3·S:J1Talf{ meH!CKOr ·AeMo~<:pa11CKOr flO'Klpera, KOMe· je Ha '4eny Hawa ·cPeAepaLV1ja, noja·elby.Je ce Ha ra'j Ha4•YIH Kao ca•craBHI1 •f.i. -HerH'316e>KHH .a.eo o.nwre .o.eMoKlpa11CKe 6op6e npOT:J.fB cJ:>a!UJIY!·CT•W4Kio1'X J.1 peaH•I..I,11o10H6ipHIJ.1X CHBira··. YnopeAo ca ja4·aiJ-beM AeM01Hipa!l10Ko~r nOIHlpeTa: meHa y ceery O>tH1sena je J.1 ,qenaTHOCT peaKU.'HoHapHH·x rp)llna 11 ocra- . TaKa cpaiW·I11CT:14'4K:I1x eneMeHaTa. nomyHO je OY'>friJe.l\HO ~Ce y Cje,q>tH>eH>tM ,!J,p>KaBaMa AMep>rKe " y EHrnecKo j Hana3e pyKosoget.>r KpyrosH Me!}yHapOAHe pea1KI..lJI1fje, 11 KOj.l'l cy Ha 4eli)t Hana·~a Ha .qeMO'KpaTcKa npaea Hapo.n.a:. T~-1· ·tcpyroBI1·, KO•J11· <;:Y y csoje epeMe CT·B·OIP'J.ofJ1•M 4)11AOBHWHJ.1 X""Tnepo·B'CKJ.1 pe>K~t~M, KO•j~-t Aony•wTajy pe>KJ.1M .cp.paHKa .y .WnaHio1jl1, caAa oreopeHo ·UJT);!Te •cpawJ1·cTH'-tKe eneMeHTe y HeMaYKoj, fpYiKoj 11· PJpy-ni1'M 3eMJbaMa. 0Hw Te>K_e. Aa cna:cy op, npo1nacTJ.1 venaTa W:naHoKOr Ha!POAa. CDpaHKa. ceaiHl~ HatlljW~·I:iHK:Joi; J.1" M·J.11mt11alp!o11CT~H' yntu.aj HO AP.YW11B9,H9 YCTB!HOBe, HS ~yn1)'1pHI't EOOOHOMOKJ.ot ')-KIYfBOT HeMa41KOr Ha:pOJI.a.'' Mei;yr·I1·M ce y 3a'na,D,HHM oKyn.3u,J.o1oHMM 30HaMa HeMa4Ke He anpo'BOJlJJ.1 TO pewel-be o JIYI!KBJ1lJ\8iUJI1}11 cjla-wlo1·3Ma Ha 3aAOBoJbasajyt.>r HaM>IH. KawnaH>a 3a, , .1\eHa4>$~<Kal..l>tj,y npeTsapa. · ce y .npa3H)t cjJOpManHOCT, y .KOni1·K0 ce Or1,POBO,AH 6e·3 aKTJ.1BHOr y4eurl=ta ,D,eMoK:pa11c:~~x HBIPOAHHX opraHf.f381l.IJWja.. · X11JbaAe eenl<iHMX 11· MaJ1'1-iX 6_~sWHX cpawi1'CT111'4'KlHX pyKoBoA·Milau,a, nponal3ei;J.1 Klp03 KOMJ..iCWjy 3a p,e,Ha•ll,IH<J>HIKSUJI1'jy, A0.6H. jajy 3BBIHI14HO ocno6oi)el-be OA ·Ka•3He 3a caoje 3n0411He. nopacT ,[\SMOKpaTCKOr JH:SHCKOr C 6op6oM npoT·HB <j:laW!ool3M8 H Kofe y Y pewelobw,<a Hipi<MOKe K<>Hcj>ep"H"-l>lje py<o•so,q~<ol.ja •p~<jy ,D.p>Ka.ea rosopwno ce no nwral-by AeHau,Hcj:JHK:au,w je HeMa4Ke, o HeonxO',LI,HO:CTJ.1· p,•a: tCe ,36pM:we c- n1o14a 3eMibe ·H8iJ,IH•CTI14'Ka napTJ.1ja, 'HSI..I,HCTJot4Kloi 3ai<OHH 1 opraHK36U,I1je H ycTaHOBe, OTCTpSHI:'f- HeMa4KI1 TpycroeM 11 MOHonom1 -:- t<oj11 cy ca4HI-basanl1 ocHOBHY 6a3y XHTnepH3Ma -.He niiKBI1AHpajy ce. Jlkro raKe -ce w~~-t-re "" t<p)'lnHI1 senenoce.qHH4·J.1,, Y V1ran11.jt11 cpaw J.1:CTII1'4H!J.1· eneMeH1'11 cno6o.,q.Ho cTeapajy 4J.ria:ey Mpe>t<y nop,3eMH11X opraHM'38L\Yija 3a 6op6y npoTHB p,eMoKpaTCK~-tx opraHW3aU.J.1ja, y 36Mlbl1. 1 Ben11'Ky- ona.c:HocT :sa ·MHp 11-1 p.eMOKlpan1ljy npeTCTB-BJb.a yronocra.slba·l-be cf:JatWWC111-i'4:K-Q-MOHapX111CTI-14K8 ,AiofK.Tal)'lpe· y rp4·KlOj. , MelttH"PO\llHM >KeHGJ<" KoHnpec y Mee<>4Y HoseM6py npowne ·rOAHHe np~-tMI-10 je pewel-be, y KojeMy je pe4eHo: ,Aa 611 ce y4spcT110 -o:nwrl1 .MMp, HeonxoAHO je npe ceera Aa AeMo-: ·KpaT·I1"·ja 6y,.n.e oo11'rytpB1HB: y ·csaiKoj 3eMJb'W, jep je ona'A·81-b_e A'eMOKp.a-rHlje y eetMHII-1 esponoKY1X 3eMaJba y npepa·THOM ne·p>rogy {i"o ycnos sa np"npeMy arpec>rje " 3a np~<speMeHy no.6e.,D,y cpa·Wio13Ma·". rp4KI1· pea•KlLJ,IWOHap);l, Y3 no~pwHJy eHrJleCHii'IX pe8K4'J.10HapHio'iX Kpy~oea, noKy;wa,sa.jy ,D,a cnOMe HecanoiMJb'l1•sy Boiby .Hapop,a, •KOI}YI 6pa1H1H M11!p, ,p,eM01KlpaT111jy J.1 H814JI'I•OH811Hy He3'SBI1CHOCT. Opy>t<aHe 6aHAe MOtHapxl'l·cTa y611jajy, nane 11 rywe csa!K!II nOIKyw.a.j mmopa,- nporal-batjy},Yf 111 yH);IoUJTatsaj:yl;·J1" p,eMo·Kpal"oKe eneMeHre. r:p4'Ka BJ1:a·.Q8 1 3a6p~-t1Hyra OHa,rOM >KeHOKOr rlQII<JpeTa y · 3eMJbiH; 3a6paHI1•rw je rpYKMM meHaMa ~a op,p>Ke csoj KOHr·pec. ,,Het<a. 3Ha o· TOMe 46110 4'1-1·8ii1JllJ.1'30BaHO 4086YBH'CTB0 1 ' ' R'H-wy rpYKe *"He ce~pempwJa-.y Mei}yHapo,qHe geMOHlpill'CKe cpe.llepaU;11je >KeHa, ,HeKa. '3Ha cse:r 3a ·CBe '3Jl0411He ·Kojl1 ce J1·3·sp-. wyjy npeMa HapO.l\Y·" �17 / Ca·,qaWf-biH' MOIHapxWCl'H-Y'Hll1' pemlo11M y fpYKOj oPeTICTSB.Jba 3'6or rora Hajona!OHJ.ofje <H<apuwre npoliw.e M-Mpa 1-1 6oo6e,q,HOCTvt HSip0)::\0. AKrMBY136LJ,Hja meHcKor ASMOKpaTcKor noKpera y ErJ1nry pacryha yno~a >t<:eiHC'KII1X opF-aHH·aat.}J~-tja y 6op5H 3a HeaaBI4CHOCT ErJ.1nra,, aa eKioHoMoKy 11 -nonJ.1·11J.1:4HJy pa:BHonpasH-ocr 11 / meHa, aa no6.olbwa.l-be >t<J.1·BOTa p,eu,e, )'lnOOUJIHIJla je pearKu;~«>­ HapHe Kpyroee Er.l-!1rrra, Yl HiWXO·Be eHrnecKe no~<~pOBIHTelbe. Y nero o·ee ro·AJ-1He enmarcKa enap,a · pacnycrwna je :>t<eHcKe ,D,eMoKpaTCiKe O,Pf6HI1361J..J;I1-je, a M'HOre OP, 4J16HO'Ba THX 4J.1Ija yxanc-ll!na.. . opraHM3a- ~ Mei~tyHapoAHa peaKUJWJa.. n01~wasa., p,a Ha C:ea:KH Ha:4HH yr·yWJ.1 Te}t{l-be .HapOA6' . H:OJ10IH~j.GJ1HJ.o11X J.1 36BIJ.1'0HWX ,ll.pma,Ba· 36 , HSL\I-10Ha•nHy He3a•BWOHO;CT, AHrno-xqJJaH,ti.CK!W HMnep1-1janl-fcn'l set. s~·Li.Je OA ro,l:J.I"'HY ,D,aHa- so,D,e ..KonoHY'IjanHI-1 ,paT npon1s Hapop,a · VIHA01He3-J.1je. tJ,a 611' Ce MOra•o np:y>KHr'PYI' WTO ja-YH OTinop peatKU;H jM, OBO 3aceAal-be Mapa Aa no3aee >t<eHe u.enora ceeTa ,D.a noja-· ~.Jajy je·A'HHCTBO meHa MeijyHapo,D.Hor meHcKor ,qeMoKpaTcKar noKpera, ~ Aa yonocra-ae jaw rewl-by capaAJ-bY >KeHCKio1X AeMoKpa·l'cKJ.1X opraHII!3all,llo1ja ca Hanpe,qHJ.1M p;pywrseHII!rM IM c11HAI1·KaJltHI1'M -opraHI1·3aU.K-jaMa tCrB'H:X .· 3eMa-Jba. Heonxo,D,HO je Aa ce aKTJ.1BJ.13·1-1pa _,qena;rHocr · meHCKY!X .qeMoKpa11CKMX opraHI43a4'1o1ja,· KOp11creii~ •CBa Mofyiia· ope,qcrsa 3a pa3·0·n<:pHsal-be no~waja 11-1 •nJ1aHoea pea:KUJI11je, ry LI,'HJbY 3SWTIJ.1'Te M11pa, iKOjJ.1 je .Y1.3"BojesaH no 4e-Hy ·ae111HIKJ11X >t<pTaea H na.nbl-1 Ha:po,ll.a • HeKa 3Hajy MeljyHapo,qHa peaK~"ja "' nponaraHA"CTJo! Hesora para ,qa Met,yHapogHa geMoKpa~CKa cpegepa~Jo!ja >KeHa i:roj11 "" cTajaiie y nps~-M. rpeA0'13YIMa 6opau.a 3a KOHa4Ha v.crpe6Jbel-be ocTaT~Ka cpawi1'3Ma- 11 't-berOae Y~,~J,eonorHje, 'Y 4J.1JbY M~-tpa J.1 6e36e,q~HOCTI1 Hapo,ll.a. 1 PeaK:41HiO>HapH11o1 Kpyr~oBJitl. KyoMiti'HTaHra y3 noMo~ a•MePJ.t'-1tKI"'X J.11MJnepvr•ja.nY!cTa, HaMel1HY11'Jo1' cy KJJ.11HeoHldM Hapop,y npa"ljatHCKIYI· paT y L\·IHbY rywe·t-ba JJ.SM'OtKpaTOKOr noKlpeTa- y 3eMJb'YI·, noJJHTtJ.1tKa y K~H'J.1·, ynpasJbeHa npo'T-YIB Hapop,a, 1-bSJ"iOSIMX >KSIHa J-f ,ll,e4·e, Ha:HOCtl1 o36J.1-IbHY nospeAry -cTlBapH. onwTer Mwpa. AsaiHTypli1CTIYI-I..I'Ka HatnaheHOr H:I-1'HSOKOf CseTaKa pea'K4~·ja IC·BI1-M ·OJIInaMa onoKywaiBa ,a.a no4ena catpa,c,l-bly aeniY!·K!~'x ,o.p>t<asa. 1 Vl3 paga napJolcKe M11.pOBHS KOH<jlepeH~«je jaCHO ee BJo!AJo! ,D,a· pa·3MI1'M'o'V!na·>Kel-ba -M~y4eoH~~~Ma ·11'3na•3e npe caera •H3 Te>KJ-be aHrrnoaMepH'-1·'1<11-1-X pea1Hll.Jilo10HapH11X · Hrpyrosa AS: Ha:MeTHy csoje .rocno,.a.cTBO Hapo,CJ,YIMa,- KOjJII -cy ce ocno6oA·J.1nH o,q ¢a·Wio1:C:n-t4KO'r 1poncTBa ·H )'ldnocTa,BIH 1 n~ y. -ceoj!H•M 3eM1b-a•Ma /J.eMO-' ·~pa~c,~o ype~e,.,e .. Pyko•so,Liei>Jo! '~PY"OBJof MeljyHapOII!He pea~~~Jo!lje Bo,Lie •HeyM·Op!HrY nponara'H~y 3a HOIBY! paT y ·UJI't·Jby Aa 3a'nJ1awe Hapop.e J.1 -o:cna6e -1-b-HXOB ASMO~paTICi~H cppoJ-iT, HecyMJ-bHBO je ,[\a cy AeMo·KparcKe cHare H'apoAa 0481pcne y >KecToKoj 6op61-1 ·ca cpawll!cTI-1-Ma w .D,a cy cap,a, -Kao HJ.1Ka,D.a, peweHe p,a IC-e OAynpy tC:BaJKOM np1111~ peaiKJI.l,IW~je. JJ..a 6lll ce Taj 3aAaTaK MO·rao I-1·3BpWJ.111H, norpe6Ho je oae tae~e •JII setie OJ:C'y1nfba-1-be C•BJ.1X HatnpSAH11X AeMOKpa<Tc'H:HX opratH'J.13aiU1 Hja. 2 �/ ,,HwKo He MO'>Ke caAa Aa T·B'F)AH .AB- y KYIHH HeMa rpa~aH- ~ ~Kor para, HnH ,qa ce OH ao,qH y Mal-beM o.6HMy", H3'jaBHo · je 41laH ,lJ.eMOKpdTCKe nHre 4>t<oy-EHnaj Hd KOH<jJepeH4HjH wraMne y WaHrajy. ,ll.-p I,J. BEnTC!JVIW Oc-a.M CTOrrHHa asMoHa, Mo6Y~nxcaHo je 38 6otM6apJJ.oBa-l-be .M.HpHor CTSHO'BHHWTBS y K;pajeB·HMa Koje caMe CT8HOBH11WTBO ocno6o:AHno OA janaHCKH·X 381BojeBa:4a. TewKo Je Oln~t~caTH: cTtpa.Aal-be HMHea~or HapoAa. Ha XlHibBiP,e J"byr,IJ,·K, meHa ·J.1 ,ll,eu,e oCTajy 6e3 Kposa •HayJ, rna.soM ·H: 6e3 ~paHe, a yMecTo xne6a- arM-epH·YKM 8BJ.1'0HJ.1 6aq-a'JY HM CMpT, (AMepH~a), nornperce,LlH"K MeljyHapo,L~He ,LleMoKparcKe <jle,Llepatj"je }l<eHa · 3EHJMO CBOJE PEllOBE Y EOPEH UPOTHB PEAI{UllJE Ta·KO ce peW8'sa y KHHJ..1 nJ..1Tatbe Ae'MOKpaT'Hje, TatKO ce ao.p,e 6J.f11Ke 38; ,AeMo!Xipa1111Jy. Oee 61111Ke ·BOAI1' Hapo·A· iJJpare ,llpyrap!"L\e, -:' , MeHH je noaepeHa oA·roaopHa Ay>KHOCT, Aa sac l-1·3'se·cTVIM OA npaHe JlbapwHor <>.r!6opa MeljyHapo,LlHe AS'MOi~pamKe rpeAepalll><ie >KeHa o y4ewt.y >KeHa y 3aW~HT>< MHpa 1< y 6op6H npo-nVI'B cpaw~-tcm11YK!I-1'X c~-tna ·Koje no,ja4asajy ~cso,jy a:KTH•aHOICT. K·11HeoKe >KeHe o.cy ce ·Y oso;j 6op6J..11 no•Ka3ane tK8o npeABIHe «-hep-~t~·_,csora HapoA-a:. M·11· :no3'APB·BibaMo tbHXOtBy HenonytCTJb'H'By .xpa6pocr. Hpep,- 11114eM c~pTH·, ·Kojry Hoce aMepw-l'KM aiBIJIH)HtH·, •KJ..1:HeCKe >KeHe Atp>Ke ·Ce -KCIO •BOjHMll,'H tHapo,qHe .eoJCIK6, 20 MHnYfOHS. >KeHa CesepHe K~t~He 'H'3'Pa~-11lle ·cy >Kelby ,D,a: cT·yJne y pep,oee MeljyHapO,l!He ASMOI~pal'cKe rpe,llepaq><je >KeHa ,lla 6H ce noA 3a'CTaBoM j;AHHcrsa >KeHa 6opHne, H o6 jep,'l1ne y 6op611, 3a ,D,eMoKpaTYilJy, 3a· ·cra61-fnaH H TrpajaiH Ml~t~p; 38 ·ope:liy ceojy ,1-1 cso·ra •HapoAa. Beii c:a:M oaa:j IHacnos o6a·se3yje IHac A? npo,y4'MMo, MaKap CaMO y OCHOBHIVI·M tiJpTaMa, 'OHO WTO ce JJ.SWaBa OKO oHCIC. MeljyHapOP/Ha· 'cHryalJIHja. je Kpa<jH>e cno>t<eHa. Pa.r je Jasp- weH, 111- »<.eHe u,enora cse-r:a Ca Haj:seiioM pa!Aow"hy pp4eKane 1 1 cy .senHKY no6eAy HapoAa. Arm MHp jow H><je csyr AS ycnocTa,albeiH, Ha a:r-poMHHM npocr.opHMa jymHHX Mapa T•H·xor OKeaHa, Ha jy~o-,J11CliO·~ ·HaAa. 'EHrnecKJJ.oll AaJ.1}m<or B•O jiHHU,IH; IHI3 ,. HeKa ·:nnaM·eH ·~c.eeTe 'Mrp>t<il-be npeMa :HenpH jaTeJby 1H Jby6a~H npeMa. HapoAy ropH· y '1-b'H·:>GOBI..fM .cpu,HMa! HeKa OB8'KJ.t rieAaJb KHIHecKe 36Mlbe nocraHe rpo6oM yrlbeTa-4a ,H 6a-3oM 3a· O'CI1o6o~el-be 4e.1Jor IHJ!-1HeoKor HapoAal He Ma'tbY npeT~t>y ·MHpy 11 _AeM:01K!pa1iJ..11}H• IHOOYI co6oM ooll'HTJ11Ka E_HrnecKe y EsponH., Hatpo4WTo y fpYHoj. tf<:OH"['li-'IIHeHTa He npecTaje tKaHoaMep1·1HIKIHX tnyW·BiKa \W 6)'TOMaTa crpelbaljy Haj6olbe OI'!Hose K!ollOHMja.m-rJ.1x 36!MaJba, crpelbajy CBMO 38TO .WTO pa60BIII me He'fte ,0.8 6yAy. po6oBH, 3aTO WTO cy rpa>K~t~IlM p,a ce 111 •Ha' i-biWx- ~npowl'tpe MaKap '1-1· o·He eneMeHrapHe cnot6op,e l't npa-ea, Koje cy 6·J~t.ne npornaweHe ATnaHr- M~~y~apo·,lJJH11 >Ke'HCHll1· IJ{l01Hrpec IHOBeM6pa npowne ro,o,-11-He, ·OKo-M 'nOB6JbQM, ADHeo Je ··Je-AHD npa•BYI'Jl'HO pewel-be, 1Kao y:nyncTso 3a .o.en8T-- tJ.·oK. cy norne.q•lll: u.eno!KyJnHor IHanpeAHOr '-lOse4a:HcTsa ynepeHH· Ha K•oiH¢epeHLI,IItlljy MHpa y ·naipW3y, IHa HanaiieHo craHo-sH~t~wrso KI1-1He na~ajy ·aiMepil'tl.!Ke 6oM6e 'Itt ·rpaHaTe, Hocr MeljyHapOAHe AeMoKparoKe <jJeAepa•L\Hje >t<eHa: 1no· ·K-1o1He3a .a.op.e osa•j mecTOIKI-1· par, TBP:A'I-1 AHajeA~t~Ho ·C ·roM pa-:3.nl'tKOM, .c TI'IM orcry.nalbeM op, HQpMa, Aa cy ·soj_HY!U,J1 4aH-~Ka j..JWeKa HaopymaHI1 npsoK.nacHoM 8M6p1-1YKOM T9XHJ.1KOM AOK je Hapo,ll. 6e3 opy>Kja .. nponl.B Ml't'J1:1·1!0H 'Yf llyju,a CrpoHr, Hap6AH.J.1·X Maca 11'1 •BOj-OK9 6.3461-1·0 .je"' 256 .AJM-BII-1i31J.1-ja, OA KOj-I'IX je 57 ,D,W-81J.113·1-1!ja o6y1.1e~o ·).{ cHa6,13.eseHo OA A.Mepiii·Ka.Hau,a. - "y LI;I1Jby Y'-~ 1 Bipwii~l-ba •MY!pa: cs;y;Aa, Heonxot,DJHo je, npe. .cBer8 ~a ,£\6MDKparJ.1j8 6yAe y csaKoj 3eM1bH o6e36e~eHa, :nouno _je .cna6Jbel-be ,o.eMOHlpa.TI-1je y ·Beii·H'HYI· esponoKJH·X .3eMa1ba y npeAp8THOM nepH'OA.Y'r C11BOipl1IlO ycno·se 3a npH~~peM-a-1-be .arpecH je '"" 1npJ.1ispeMeHH• ,p~t~,jyMcj> cpawH3Ma. C Te TaYKe r JleA11WTa. rp'-l•Ka· ·npe-rCTS'Biba HajonaOHV1.je on-biHWTe paTa. \ y U.!1JbY A8 CJlOMe HenoH:0·11e6Jb:I1•By ·BOJby ~apOA8r ·K·Oj.H Te>KH cno60A'HOM mw,sory, 1Haopyma1He :6aHt:fe_ ·:MoHap~MICTa ·s1pwe 2. �20 21 / y611crsa~ oJ.t naJbeS»He, rywe'h~-1- csa·K'H ln-01-fYL.Uaj npoTH"BJbet-ba, roHeft·K ·~t~· YHIH.WTa:sa~ryi;,vt t:\9MOKpa11cKe. eneMeHTe. rp.,Ke >t<SHe BO,!Ie Xepo j'OK)' 6op6y 3a, 4a<:T " cno6o,!ly csOje oTav6~He, He npe3ajyi1·11· o.A ·o·naoHoc-r:YI ,D,a non1Hy, Kao WlO je -no·r;~o·l'l'iry11a JlfpYI•HS rl!tliHYI, KOja je •nOKS•3·ana H•386Hp9AHH np.,Mep xepoj'CTaa. rp41Ka 'BJ16P,a>, 3a6pH1Hyra 36or ja4·J.Il1He >KeHCKO-r JJ,9M·O~paT­ CKOr nm<peTa y 3eMJb"", on1w11a je Ya·K Ta"Ko ,D,aneKo, Aa je 3·a6paHH...na rp'-I'Kiti'M meHaMa ~a ·Oi,D.ip>Ke •csoj •KO'Hrpe·c. ,HeKa 49110 Ha•npe,ll,HO YOB9"-16HCTBO ·C63Ha 36 TO, n11wy rp4Ke >K9H9 CeKpeTap><jaTy Melj)'Hapo,!IHe JISMo•pamKe cpeAepaL~"je >KeHa HeKa ca:3Ha qeo •CBeT 3'a- 3110-'·t~-1He, Koj'.l-i -ce Bpwe npol'HS. Hapo,ll,a. '.' · 4c ·y_ YI•Cl10 ·BpeMe 1'1p4-K9 >KeHe M-0!19 36 noM~fi. rp4·Ka He CMe· A-a ocraHe 6e3 3-aWll-ll'e. Meijy.HapoA:Ha .QeMOKpar:cKa cpe.QepaU,'I1ja >t<erHa. no,Q~-rrna je ·rnaJc rrqJorecTa npOTY!B caMosnawtia If nporoHa rKO:jl-1· BJ1BAB y rp1.moj. }KeHe 41 36MJb6 no:sene cy xa"Mna:~try npoTecTa •H noHa8a·ne npYKoj sna:AJ.1· ,ll,a 3J104.11·1:'fil1 Kojw ce apwe y rp4,KOj He MOry Aa 'npoljy HeKO'>Kft>eHH. Y TOMe ne>HJ.~~ ·cHara 1-1 3oHaYaj Me'ljyHapop.Hor yje,ll.¥11-bef-ba >t<eHa. MeljyHapoAHa, AeMo•pam<a cpeAepa4wja, >KeHa 'Ke>ja )'je,!IH~ H::.yje ·o·Ko 100 MHn14•0Ha. >KeHa, ca csoM OA~YLJHow'hry :v~cnolba•sa OBOj Heno.MHpib.YI·BH ·CTB:B npeMa cj>a.WI'I'CT.YIY'KOM pemHMY ctlpa·HKa y W·.naiHJ.1j.J.1 H 'ltl·3'pama.sa .csoje_Hero.A.OB-a'l-be 36or n0111-i·TI1:Ke lla6yPI-1'Cl'lltiYKe .Bna.Qe ·11 ·BJla,,.qe CjeA:J-1'1-beHJ!IX aMepHY-K~J!IiX Ap>Hasa. Dna-· roAape--h·J!I osoj noni1TJA'li,J!I, •no6ep,a Yjep,·!-11-be•HI--IX Ha4j).jj·a He caMo wro HH'je A·O•Bena A·O na,~ei; je K'om-ncoroA napa.QoKca.nHo TO J.1·3rne;,Qano ,.q.OrupHHena yYBpwiiel-by nonomaja 1Kpsasor venaTa CD.paHKa •1-1· J.ber•osor cpawJ..1lcTI1'LfKor pe>Kw.Ma·. 1 Ko 61-1 Morao, 3a speMe para, npeABI1p,eTJ.1, .Qa iie no6e.Aa Yj6..Ql11-beHHX Hci:LJ,IHja ·,a.osecl'H AO yyspw'l;eH:.a ~;.~enaTa cPpa•H.Ka? CsJII•Ma. j6 Ja'CHO .Aa je rea •ClloX-\oM X.JIIrnepa HWYe3·ao. rnaBHJ.1 ocnoHa··u. ctlpaHKa \1: wnaHoKe ~pea~~<:U,11•je. 5e3 ryl)e noMo-hY'l, CDpaHKO ·Ce He 61-1 OAip>Ka-o HH jep,aH AarH. Am1 cPpaHKO· A06.. ja TY 'ryljy ".C>P/pW<y. non"'"'""P" >13 MOHapxo-Karon.,4KOr Ta6opa. rCn.peMa-jy crtpO'BO"Ijel-be •nne6JIICl.ljr.1Ta nO,Q KOHTrp0110M 8116CH1 11 KOH'CTHTyll,HOHe MOHapXV!je" J.1 ,Ao6po onpeMJbeHe· npocpecJ.1oHaJ1He ·eo}oKe'' cnpeMa:jy ce _,qa tHaMeTHY W.naHU,·JII·Ma ASMoHJ(:la11J.1·3a.tpa,Hor <f:la.wHCTY .Q·OH XyaiHa, a Peny6nM-U.I4' - <MpT." Pe>t<'Yf'M cPpaHrKOB y WnarHJ.1ij:~-t .npeTcTa·B~a cocreM 03a.KOI-beHor. Tepopa., .np11ci1J1Hor pap,a rw Hajreme eJ<Ionnoa'Ta4'1-1'je Hapo,n;HJ.1X Ma:ca.. .no11nyHo je 0'4~-trJle.,.q-Ho, ,D.a Tai~Bo cral-be OCTBBJba •CB-Oj .ney·aT Ha ·CaB >H:YIBOT WnaiHCI<iHX >KerHa. 1-bwxose .c;e ,na.TI-be He Aajy 01n11can1. Y nocne,!l>t>e speMe yYewhe >KeHa y 6op6" "POTHB cPp9HKa. Jo·W je BY!We. rnoparcno. WnaHCKe >KeH.e• ·cy opra'Hiof30BaJ1e' nporecre, Wl!pa-j.H;ose, noC11Yfrne c'y ASM06HnHcal-be csoje 6pa:fie, ClofHO•Ba 11 My>t<esa 11113 cP.paiHKo:se sojcKe, 1ipa>Kl4ne cy cMa·H::.el-be u.e.Ha, riOIBe'haH::.e 3apa,D.e :H IOHJof:>KeH>a ·nope3e, , Tpa>K·H-MO Heop,Jlo>KHO ocJl0"6oi)el-be 3aTeopeHHX rnaT'pJ.1oTa «a•J<:o 6J.1• npeKipaTIH·Jle H::..Hxa.se MyKe. TpamvtMo .Qa ce o6ycTase My~;-~eH::.a y 3ar:sorpHMa, Trpa:»<II!Mo p,a. ce YKIH-He GMipT·Ha K-a'3Ha. Tpa>t<Y~Mo xne6a Y1 o.qei;e ·3a. Hawy ,qeu.y''. Y sapow~-1 T6~J<cTHnHe >1HJ1ycrpw.je Marapo 2.000 pa,!IH'"'4a )"'ecesosa·no je y ,!leMoHcrpa,~J.1.jYr, 0611MHOICT o.se AeMoHcTa4J.1'je ·J.1 peweHocT wrpajHaYa ,D.a ·J.1cTpajy y 'C'BojHM 3BXTes~o~Ma HarHane cy ynpa-sy MaTapa .Aa .o·cnp6oAH neropY~u,y yxanweHJ.1X 11 Aa nPey3Me .Mepe 3a 113'BeoHo '-no6o!lbwa.l:b.e oHa6AeBal-ba. 1 OrpoMHy MopanHy .no,.qpw~ >t<eHa!Mar WtnaHJ.1tje, ·y i-bJ.1:xo"BOrj 6op6H rnpOTY!"B cpawtH·3M<a, npyma Meijy:Hapo,qt~a .QeMoHipaTCKa· cpeAepau.1o11ja >t<eHa. ·¢eAepa;u,.H•ja je yno-rpe61-1·na. ca.s csoj ynll'r.iB, cas ·csoj ayropHTeT p,a 6"' 3a,qp>t<alla pyKy cpaJlaHrHcr.J.ofYIKI-"fX 1,1enar·a ·sei; Han-ryry Ha.p, rna,saMa 11pJ.ofjy wnaHCK:IofX na"TpJ.ofOTK'Jof·l-ba. >KeHe 49110ra· cB"eTa-, rnOA pyt<:O'BOACTBOIM Meijy·HapOA•He AeMOIK!pallcKe cpe.,qepa·u,H:je »<eHa., 6ope ce 3a. csprHyf;e cpanarHre J.1· venara, CDpaHKa, 3a ¥BOifjef-be (pemHMa cno.6o.n.e 1-1 .p.eMoKparY~'}e. WtnaiHcKe >t<eHe. ·HI1tey ycatMJbeHe y ceo joj 6op6"" npOTJ.ofB WIJ18HC~-VOT cpawY1,3Ma, 'KSO• l1' y 6op61-1 38 MHp, 3a 6e3..: 6e,A+IOCT. 4911011<ynHor Y·O•B64'8Hcr:Ba, Ha np,HMepJ.ofMa KHHe, rpYKe .r.1 WtnaHJ.1je. Bli,lJ.IofMO ,.qa sojHI4Y•K!H 1Cl1oM HeMa,LJKe jaw He 3HaYw nomyHo· YHri"'WTerue ¢awH3Ma, ,q.a ·BOjH'J.of·LJH~J.1· .nopa13 HeM•a:4He caM no ce61o1 jow He npeTcTa·BJba <:HrypHy rapaH1'1-1jy rnpoT•H_B onatOHOCTII"'' Hoaor paTa. 1 CHne Koje cy AOI!lp:J.ofHene ye·o:lje·l-by X,l'frnepose THpaHHje l1 eapsapcT.sa HWYeKyJy rpeHyTaK ,qa ce noHoso nojaBe Ha Hat.J,l1oHanHoj J.1· .Mei)_YHapo.n.Hoj apeHx. Oay npe-rl-by a'HAWMo csa•Ko,.QHeBHo y .caf?.oTa·mJ.f .QeHa4'Hcf:lJ..1'KC!4~'~'ie VI' noKywaij"HMa. ,.qa ce H'3•l1rpa~y pewef-b"a Y.jefl.'r.1'1-beHr.1X Ha.4J.11ja. Ha.J:;IB·A Mo>t<e n111 ce npe'I;H M . ·. , I �22 23 / _npeKlo~ ocno6oijel-ba r.pojw4e cjJawHcr-H·YH:Hx l,lenara? CseT je -·,ll.oYeKao osy 'BeCT <:a ·~-teHeHai)eJ-beM r-t"'Herop,osa.J-beM. Awo -soi)e cjJa,WJ.11CTa IHY!Cy ·KlpY11BJ.1·1 ·ko je OH,qa KpJ.II·B y Tpa-rep.Hj'YI· MHJU10Ha Jby.QiH, y ipa·re,D.1Wj1H rOTOBO L1,9110'f 4086'-18HC"f.Ba? Oso onpa'BJI.'Sl-be cse,qoY;H o ,oMe, -ABI HH'je npowno• speMe, y cseTy jow ~Ma nyHo o53~pa npeMa cpawwCT><Ma. 3aTo MHOfOMHIH1dHCK~ H8'npe,ll.H9 Mace C HBAOM ytm1,py 0'-11-1 y Haj4Bpwi;y 10spt,asy M14pa '" AeMoKpanr)e, y •HajynopH•J4•jer 5opl\a 3a- cno6o,o.y H He3a'B'HOHOCT 'Bemn~~x a-t Manl1x 3eMa1ba, y Haj- !<aA ce sepH1Hjer npi-~ja.Telba )"rl-beTa8a'Hiloi'X ·H yHecpef.eHHX jeT'CKyj Case3. y C{),B- ""! MHpH!-1 pa,o. cosjeroKH,£ -meHa y o6nacn1 11-'!IH,D,)IICTpwje J.1' rpaHcnopra, y noJbonpH,spe.AH, y IHayL.J,-1-1 -H IHa IJ,eny -sa·amnal-ba: Mna,Aor ,no~olbel-ba, 1n:percra•s!ba ,J-bJ.1XO'B sem14aHCTIBeHII1 pp,npH~ Ho-c p,eny 6op6e 3a •cra6HrmH 1<1 rpa jaH .MHp, 3a 6e36egHocr Yosel.laHcrea, 3a ysoi}el-be- y mHeor- op,nyKa KoH(pepeHu.Hja y Jan1iH ).1 nor:c.n,aMy, a not.UT·O lie npesa-31H·na>Ke·f-be· Cra•Jb<J.1HO·BO:r neroro,ql<1ml-ber ·nm3Ha .npe o,qpe-ljeHor poKa jaw BH·we yl.lspcTMTYI ·sen).{~ CoejelloKy ,qp>Kas.y, 1-beHo- >Haopy>Ka·l-be, Ma:repHjanHe •YI"" MopanHe cHare, H ro he 6~-t'l11-1: :pewasajy-li-H cpa1Krop y Aeny ycnocraelba 1-ba -Milllpa y t..~eno-M caery. ,D,y6oKo ycxH-hel-be .J.13a'3Y1'Ba 'J.1 -o-rpoMHa He)llMO!pHa ..n,enarHOCT >KeHa; -cnoeeHCKY1X 3eMaJba· Jyr01cna.s·~ttje, 5yrapcKe, 4exo-cno;sa·YKe, nolbciKe. MY1 31HaMo .n,a .oy a<eHe OB·HX 36M61ba- npHHene sem"''Ke >t<prae Ha onrap -no6ep,e Hapo,qa y pary npoTHS. cpa-wJ.1·3·M-a•. rbi"'XOBa 8611'1<1M@fii'SBCJ1yfa. J16>H:I1 y H;CT•O!p'WjafCOIM cj:la:KTYr ,qa je yHyrpa•WJ-be jeAYIHCT£-Q- a'HT•J.1·¢'6'W,11CTJ.-11.fl<Or >KeH'CKOr -f10Kp6T& AOTipHH6-I10· KOIH0011111D,aU,tt~•jiYf Ha:U,.HOHafliHJ.1X 'OHa·ra OB'HX 3·eMalba, y- 6op6H 38 ,Q6'MOKpa'T'J.1•jy, 361 m1-KB·l1,D.8U,Hjy O'CTaiTaJ<a c1Ja·W!If3Ma" y 6op61-1 3a Cra6J.1na'H 111 rpajaH Ml-ip. 0He ·cy ,o.y6oiK-o ceecHe T-ara Aa, 6pa1He·ii.Y11 ,qeMOK!pa·TJ.1·jy y ceojoj -3eMJb11 ·H· yi.I1Bpw"hy1jyi=M je, 6paHe cso,jy pa'B'rtonpa·sHocr __:.. rpa>aQ,e 'HOB '!:BeT. PaAI-1 T,PHyMcpa Tara ceera jyrocnoeeHcKe >KeHe, TaMe rp.e -cy npowne cpawMcT<HY.Ke X·Op~e, 'Ha pyweB·H HaMa-, rpaAe HO•Be eapo-wYI, eneKTpii!·LJHe u,eHipa-ne, cpa6p,11Ke, WKone, p.ajy ceoJ caMonomprsosaHII! TPYA 1Ha ,qap orav6KHH, 3Hajyi=M p.a je yt.t-ep..::. w-Jie,l-be Moiil-l Jyrocnas1-1-je, p.o,np.HIHOc · j_yro,cnoseHOCHX meHa. Aeny 3a<WTI4Te M14pa. 28.000 pa·A>I><X Yacosa ,!lalla je 400 meHa 1 3a ,no,D,·I-l!3cil-be- ·~yrli-a ~ttMopenHX 3a1 ·speMe _~pa-ra... 20.000 1.1acoea . A06pOBOibHOr pa•Aa Aallle cy >KE>He li;pHe rope Ha, nOAH'3aH>y' eneKTpM'I.I-He u,eH11pa.ne. · • PaT je ppHeo opaxe<BJ4Te fteapei'>e Ae~>r. 500.000 ASL\e y Jyrocnae·J.1lj-H ocTano je ,5e3 ,K:posa, .6e3 xne6a. C -KaH!BOM cpp.a4H6M 6p11rOM cnpoeene Cy meHe J)'1rOC!lB-B'I-fje He,qe~y noMoi=,-11 AeU.'~"~', t.~ecro. 36pJ.·H·-bSIB·a·jyWK -p.eury 6e3 noMoiiH- p;pmaee, pyK-oaOijeHe je)J;HIHOM >KelbOM AS npy»<e ASLI,H• ronm1. ·KyTSK .yt He,_t<;HOCT, y 3a-MeHy 3a MarepH'HC~ ,Hea<Ho<CT ~<;ojy cy 'YIIM cpaww-cTH 3a yseK oTen-1-1. }t{eHe 5yrapcKe1 4ex•OCJ10'86''-IIK6 H: noJb•OKe T-OnllO C·y Ce o.qa,3sane Ha n:o311B Mei)y:Hapop,!He A9MO'KpaTICIKe ¢eAepa'LI,II'I'je »<eHa; 3a -noMoi=. Ae41-'t - mprsaMa para. Hep.elba- noM·oi=aH _AeLV1 - >KpTBS'Ma para - npe-r:cTS'BJb6 n04eTa'K .,D.611S.liH0-CTI1• >t<eHCIJ-<:Yi'X AeMoKparo~YIX opraHH3B-U.'YIIja·, · 38· onac .,!J,el.\e op. Heope-ha npoy3po~<:o.saHHX paroM, 3a• 6op6y npoTIH·B eKcnnoa.TatJ,I-'!je -Koja- 1-i'Ma Kapa:Krep Het.~osei.I'HOIC"TIH', 3a. 6op6y nporJ.1'B -ynn11Ba1 'HenpHjaTe!bOKe 1-'l.n,-eonofHje Ha A941l'llje -Ma•ce, 3a· ea·CrtJ.1'T6'1-be M116AOr no'K-9Jbel--ba y p_y•xy ·Hayt.~Hor !nooMaTpal--ba csera- ·11 36- o6e36eijel-be cpe"lie 6yAyhHOIC11Yt JJ,eu,e u,~nora csera-. Ca rneAHWTa nojal.la-1-ba 6op6e 38 MY1ip -sa,>KHO je 3a6ene>KI1TJ.1 Aa je ct>e,a.epau,11ja pyMyHCKHX )f{eH8 ,qoHena pewel-be o aKT.IIf'BHO'M. HajeHeprr.14HJ.1jeM yt-~ewiiy pyM)IIHCK:I-1-X >K6H6- Ha .np·eTCTOje-fi·J.11M IHI36op14Ma. , KoHcpepeHl1"i" je pewMn" Aa "PY"'"' o~JJY"HY nOAPWKY 6no'KY ,qeMoKpar:ot<Mx napTH,ja, •Ka:t<o 6vt ocHrypana1 no6e.n,y Tora 6JJO'KB• 'HB•A pBBIKii..\1.1-tJOM ·11· K6'i<O 61-1:• p)IIMYHCKY1 HapO·A ysepeHO 11 se,c,po ·lllWao csojoj 'opeii'JII. Y .-c-soMe no3~rr.ey K-o.HcpepeHUJY1ja ce o6paTI41la meHaMa PyMYH"je npenopyYyjyt,~ •14M Aa 6yAy y3 Ha:pO,O. y Q18JHIM ·0Jl.11Y4'Yjyl;lll'M 11CTOpY1:jCKJ.1·M ~aiHI-rMS !J.1 ,ll.B ,llfC:KOpi-1CTe Aaro IH•M l-136opHo -npaso, 3a Y4·BpwiieH>e ,qeM.O'K:paTHje H nopa3 peaKL~"je. )l.eMoKpaTcKa cpeAepal!~ja >HeHa PyMyHHje, y L\~Il>Y Aa no,6oJb·Wa· reW•Ko 3·,.qpa·s·creeHo cra.l-be pyMyHcKo:r •cena, opraHI-13oeana je -caiH'J.1TeToKe -Kapa•sa·He OA Hap01.1iJ.1TO 3a TY cspxy yAeweHI-'IX -sarOH-6 "1-1 M-Q.TOpH11X K:OJla, 1KO-jY1· -he OOC8TI1T11 Hajyt,ll.S·Jb6HHja. C6118 3eMJbe ,J.1 yKa.3HB6-T·I1· neKapCKlY nOIM'O-h C€·01CKOM CTaHOBHII"'IWTsy. Oaa ce Mepa anposo,a.YI y3 -no.n,pwKy 6noKa AeMOKi:pBTCK!Yf-X ~_apT~tt-ja, KOjllf je OJl.pBA:HO 50 M!J.1'JTIHQH6 neja• H �/ -CJ:9e~.6~,n;-l-1.o 10 _Mm:opH~x •Kana y TOM L.Wtlby. M·I-1HYh:rapcrso · COL\Hjan>ior o6e:>6et,eH,a H3,qa\llo je' o,qet.y 3a 2.000 i:HpoYa,q•, ' t.OOO Krp. i.uehepa o< ,1: KoMnne.'!H>I peHrreHOK>~ anapar. M•H>~­ cmpcTB.o c·Ha6,qesa>ha H3Aa\llo je 500 Krp .. B>~11p>~oria " 10.000 K_rp. •cany.Ha. Ap-fi-e -yc_riiH.O:ee· ,q·aJle ·cy_ ~a: pa•Ono~aral-he AeMo-_ 'Kpa'J'I.oKoj cp~.Q·epa"L.J.VI•}I-1 >K~Ha P)rM)'IHi-fje ~eKape, p,eHl'YIICTe, 6a9w4e, ee-re:p~~~pe ·1-1 5:ecrp.e._ ~Ha~aJ cs_era-_T~ra noCTaje Hapo. 4'J.1TO ja1Ca1H 'a~~<o· ce ceT'H•MO Aa .cy npe·Y! nyr. y J.1icrop_YI•jYJ· PYMYHOKor .HapOJJ.~r )t(eH_e .A0:~J.1:ne_ .'~ee Heorixo,o.·8e _ ycnoBe_ 3a Hajw~-tpy noMo-i; 1o1 .c-eeoHy -,z::tenarHocr y .Q:p>Ha•B~-t, ,qpywrey J.1. :nopo,c,~wu,•w . . nps>l nyT y HCTOpHjH PYMYHCKOr Hapo,qa >KeHa je ,qo6Hna Moryt,Hocr p.a y3w.e yYewl\)'i y o6Ho""' 3eMJbe, yYBpwl\eH>y f\6MOKpa1iHje .1-1 ~4YBSI-by Mlo1p·C!. ·Mw no·3Apa·Bfba1Mo oMen» nocryna•K: aMepJ.1~KIIf•X ·>KeHa y U."'~Y KplllTJ.1'Ke H pacKp1-1HKa~al-ba IOnG~H~ nomnHKe CesepHo AM~P~·4t<HX· ,fl,p:H:caa,a, KO•ja1 je yrnpa.e!beHa Ha· .To, ,n;a· oMeTe nptVIrH- u;~ne _j~·I4,QHCT6a. 18eJlJ.1·~l1X, HaU,•J.1ja :rlOCT,~f~J:-!YT~ 3a_ BipeMe -paTa ·f-O~O>i<6-H_e Y· no-rc~aMoCK()j ~ Ja.nT~HOK:Oj ,IJ,eKnapat.1,111JJ.1. J.1 Vl·CT·'flriB't-be 'KoHrpeca a-M-ep1141K~x »<eHa-·•Yr31BaHpe,.c,;t-m je ~?a­ . >KHo ~a..w. caAa, KalA-B .ce 11·3- Ta6opa 1peaKLJ,11•je 1-'lyrjy- r nacoe11· KO jH Tpci>t<e ~a 'ce Te Aet<Itapau,:l-fj_e npe.o,a,Ary. ·3a6opa•sy. ·Haw je cTa•e 1 npeM·a A61K;_napaLfHjOIMa .QOIHeTJ.1M ·o1,o. •c::-l1paHe cas-e3H'I-1iKa, 'V13pa)f{eH ,· Ha Ta.j_ ,HS411H; WTO .11X M·l-1 •CTaBJbaMp· y. QC-HOB H6iW6 npOIJlS.-raHp,e ·_·Meijy >Ke~;t·aMa u,en:ora ceeTa, npona•ra1H~e oH.Hx .U,1111·1beBa 3a' 4·wje ·ice .<o-cl'sapetbe· MY1 6op:ktMO, Te»<e'hr.i y!Boijel--by cTa6MnHor- 1-1 .--TpajHor:· M~p6·.: ~ I ·- ,lJ.pai-e ·,.c,pyi-apH·u.e, npw:6'm1>Kasa- c·e .n.aTyM.... Ka.l\a ·CMo ce npe rOAJ.1iliy ..qa,Ha_; ··_MJ-1- ·>I<E_9'f:·fe· pa:3J11W·I'J.1TYfX .1Kila'C6 1 pa311111-'111TJ.1·X -sepo•I;I•Ono_secn'f, ·11 -nofli1T~J.1•4'Hr-1X napn1}a ca:Kyn~;~ne · ca asJ.11jy ~<pajesa -'CBeTa Ha1 Me_ijyHapOAI-H-1 Kfl!H·r1Pec.' 06y3eTe 3a.:je.D,:t:tl1~--l<iOIM nneMeHiJ.1TOM Te>KI-boM A-a noM<>-rHeM9 'yY"sp~r..rk~l:bY Mr.ipa, A~ne .CM'O- •oseL.JaHy 3aJ<neTIBY. -p,a F.e:Mo ce 69p1:1TH 3a 'LJ,J.1.fbt?Be :nporna:weHe y Jam:-HHOKoj, A.eKna.pau,Kj-J..t, 33 1-b'r.iXOBO ysoijel-be y >HI:1BOT 1 npeMa OHOM nporpaMy npa!KTI:1·4!HOr pa:.o,a·, -~<o-Ja je 61:1o npHMJbeH Ha KoHcpepeHU,'YI.j.w· y no~c,qaMy. AaHac ca -ose 1!pJ16wHe XTena 61-1-x Aa n11ra!M •sac cTsapaTe 1:1 100je ce 6opJ..ne 3a IH,OB ,o.eMo•Jtpa1'CK:K M!Hp, - · A-P ~. BEJlTC!JYIW (AMepKKa), noTnpeTce~H(.o!K Me~yHapo.D,He ~eMoKpaTCKe cpe~epau,11je »<eHa Koje KMa .. �25 .11'1-1" 4era y3BJ.otW,eHHjer H· nneMeHHTH'jer OA C.S·J.1 !bY,IJ;·H y 6op6e 3a T{) ,D,a, 61't OBI<'lMS- 3eMlbCifMa MOrllH ,!J,3 >ttJ.1Be CBO>j,VIX )t{J.ofiBOT~, 6e3 .CTpaxa OA paTa, '6e3 CTlpaxa OA HeMaW'"JlHHe? · Ha· t<oHcpepeHLJ.iHjH• y JanTH npeTLCTaBHvn...r,.r.-l· IBenHIJ-Of.iX -Apma•ea nrJ:ornacJ.1IB1' cy 1Kao .oeojy ceery .Ay>KHOCT AS· 11 M:AY, 3aje.n.!"lo He. caMe ·y pary, eeii -"" ·y l43rpa,ql-bl-l Hoeor nocnepa11~or MHpa." OcTaTH eepaH oeHM pewe!-biH'Ma 3H.a41-1- 6op1<1'1'H ce 3a cra<iwnaH '" Tpaja'H M>!p, 3a 11;3rpaAH>Y 6o1be 6y.r~yhHO'CTI1 "ose"aH- <:T·Ba, 3a npH,jaTeJblc:reo_ Meijy Hapo,D.:J.1Ma. MH, >KeHe, ocrajeMo eepHe nt:M. pewel-b~Ma. �27 / BH.<la TOMWY14 (JyrocnaeHja), 4naH nneHy,Ma MeJjyHapO.zlHe .zleMOKparcKe <jle.z1epa4Hie JKeHa rOBOPVI 0 BOPBM HAPOJlA 3A MMP fl JlEMOKPATHJY nocne TeW~i1·X ·rop;l1iH6 O~Cito6.o·,ll,H·l16-4KO:r para Hapo·A'YI· JyroCilSB·Yije cy ·c:a Hec11pnibel-beM, a w ca· ~sem,11ti:VIM HaAaMa., 0'4ern1--. samo1: Mi1p01BIHY -~oHcpepeHLJ,iYIIjy, .t<:oja je rpe6a·na Aa y nocnepa:THOM ype'l)el-by cseTa, ocnsapY1 npi11HL.Iil-1ne 3a. Koje Of :MJ1JJ·woHH · 6opau,a p,anJ..t c;soje >tn1sore: ocno6oijel-be os·YfX cnc6o,n.oJby6i1s~r~x HapoAa, c npa·soM Ha caMoo·npe.p.elbel-be, crsa.patbe wcTI-1HcKe .n.e·Mo·K!pa'1'11je, YHMUJTel-be KopeHa c:J:laW'I'13'Ma, t<am:l-ba•sa.t·beADj~epawl-bw-x anpecopa, ·J.1· parHHIX 3.nOI..I'JiiiHal.,\a·, Haop,OKlHa,o,a WTeTe Hana\lJ;Hyr:J..1 M 3eMib61Ma J.1 Ha Ta:j rHa4J.1'H H3npa,ll;J-b6 YBpCTI-'IX 1 teMelba Mi1pa .J.1 •opei'YHH·je ~6yAy\;;HOC1lH HanaiieHI1X HapOJAa. JbyA'Yf i1 meHe· Jyrocnasl1lje cy ce y "toKy ocno6o}J,'W11aYKo·r paTa 6op1-1·11'H 3a ose np1-11H4:l1lne, •H· y HMe OBH'X 38. ocno6oi}e1-be ·VI' yjeAVII-bel-be CnoseHaU,a '"' Xpsara· y Jynl'lj'oKoj l{parjHHW, HcTpV!f Tpcry H ·KopywKoj, 3a ocno.6oi}e>be ·H yjeAH>be>be MaHe.zloHaqa y 3-atje:AHI-14'1'1 jepJHaKonp~rx Ha:po.n.a y cPeAepaTHrB'HDj Jyrocnas-HjH; Hapo..z1 Ko'JH je .11asao TOflHKe mprse y pa'l)', Hap<>•.<! JynHjc-Ke Kpa.'}!'lHe, ~cTrpe, Tprcra 'H- Kopyt..UKe no-HoBo npom1sa Hlps, ·no HoBo naTVI no· T6MHI1l\6Ma J1: MY4'VIfl.H'WT'HMa. 6op6y Ljen:o·KYnHor Hap<>Aa lpcra o{ JynHjcKe KpaiMHe 3a YI·CH1HCHO AeMOtcpaTicKo nparB6-A-HO pewe_l-be Tara• nii!Ta-1-ba; noTno-Ma>K'y' ,QSM01KpaTCKe :>KSHCKe Mace, KOje cy o-praHH:30'86-H6 y CnoseHcKo-ranHjaHcKoM a:HTVItpami-1'CTVI4KoM ca·ee3y >t<eHa. Mopa-11~ 6VIx Ba·M rnpw-lant 0 ~Hlba.Aa.Ma 1KOHtpepeHU,VI'ja, 36oposa., aKu,.VIrja 6'HT,'H¢aWVIC"f;trW!-ba· Jyn11jcKe Kpaj.HHe ·111 Tpera, Ha KojHMa cy p,a,sane ·11·3pal)t(a.ja csoj.VIM 3axTe'B'HrMa H Tpa>t<VIne o~.fly4HO yHMwre·l-b~ cpaw·y,-crn4:H:I-1X oCTaTaKa. ·Mopa-!la 61-1x saM npHYaTJ.i o AB61HaecTOPJHSBIHOM reHepa-nHoM WTtpB'iKY y Tpcry, o yl.leUJ.iia >KeHa, _a TOMe K6KO cy W'fpajKa-l.fHMa :>KeHe J.1·3 O'CT6!1HX ., Kpajesa Jyrocna·BJ.fje C116'1le p,apoe-e 1o1 rH1'CMa, o6a·sewraeajyiiH. Ylx o ceo joj l.J·spcroj O!AI1ry'4HOCllJ.1 ,D.a iie oCTa11H y3 t-b'YIX, .n.a He nonycTe, ,o,a ce 6ope Jl.'O :Kpaja. Ty conHAapHocT; T.31j OP.llYl.IBIH crars xre!l'J-t 6H pe6Kl.l,'H'OHap111 y <:ae-ry npH·Ka3an.f K60 !HeMHip H onpa,s.n.aTI-1 csoje Ha-Mepe, Aa- y Tpcry 3a·se,o;y nopeAa-K cn~l.laiH oHoM y nopo6IbeHVIM KonoHJ.1janHWM 3eM!baMa. Mei)yTJ.1M - TO je CJlOBeHalf~H, XpBaTOKJ-1 -H J-~TaJliJ-1-jarHCKI-1 ciHTHc!JarWJ..1'CT<J.1'4'K'H Hapo.n., 'Kojw ·ce 6op11 3a .n.eMOH~pa111-1jy 11 cno6o.n.y. M''ll >KeHe Jyro-tJlBIB'IIje, 3aje.n.Ho ca ,csojH.M HaipO.AHMa 11 36jeAHO ca CB-1-'f.M ,J.1CT1H'HCKJ1M tJ.·eMO'I<PBTOK'IIM CHalr·a,Ma_ y CB6Ty" CMaTpaMO AS 3a.J.1•CT6r He MO>Ke 6J.1TJ.1 npa.sor IM~-ipa ·y CBeTy Jl,'OR ce M-J.1•MOIJ.1Jlal36 Toni1Ke 11 Ta~se mpfise H -rnan-be •Ha:poAa-, JJ.OK ce 3a6opa-slbajry npVIHU,VIrn~< ..n.eMoK:parTwje ·H· cno6oAe, ,qoK cy y nHTSI-by >KJ.1BOT.J.1· J.1rCTI-11~1CKlHX 6opa'46 npOTYIB cpa·ilM3Mar, a. ,AOK ce Ha ,!\pyr6j CTpaHVI C H6rj-seiioM ·-onpe3HOWiiy H· O'C8Tll;iJ.11BOWiiy Kpoj!'l 11npa•s.n.a" OHO'Me, Ko-j.H· je H!E_r.'IB 3a re >Kplise H nar,l-be. HarMal je jac!H'o ,Aa nJt~Ta'l-be JynYljroKe Kpa.jJ.1:He, HJ.1je caiMO Ha·we jyro·cnrOB6HCKO nHT6'1-b8 1 se"f:1 AS je TO TlJ.1TS.t--be l.I'YlTBIBOr l.IO·Bel.larHcrsa. TaKas eras IHa· l{.o·HtpepeH4J.1jrlo1l, IKojar 6J.oi M'Dpa-na. 3·a y.seK oKOHl.IB'fiJII -MoryllHorcr IHanaAS.l.I'KHrX paroea·, yc-rsap-H. 3'H6·\.I.J.1 • I oA n-QrM6fal-be H· j6·4a!--be .arpeCH•BHIHX ,11 cpaw~CT·Io'NKlH?<. CHita•. Yl T61KO cy Kpo3 MHpoeHy K6HcpepeHq~jy Koja 6>< Mopa,na eHeprH4HO 11 36 yrse·K yHJ.1WTI1nt arpecMjy J.1 cpawH3aM, jy4ep61WtbYf· HanaAa'4W, pB~rHJ.1 xywKa4'J.1',· 11MnepV11}6Il'Vt:CTIH, 3anpaeo p,_o6vmiJ.1 no.n.pw~. Gs•l-1 rHaw:H H6pOAH' y roKy para- oceiianH: Of ·BSI111l.liHHy C6,B63HHLi.JT,Bar OBMX ,A6M0'K'parTQKI-11X 3SM6Jb6· .H nOC!le n0'6e,n.e CiBJ.f cy 61111J.1 onpeM!HJ.1 Y'-~·H'H'MTYI .cse .Aa ocTaHe · 11 ,qa ce npop,yma ra capa.zlH>a, y Kojoj cy rne.z1anH rapaH4Hi'Y 6y.z1yt.er MWpa. A11'11 Ha41J.1H pa·anpaB!b6-t-ba H ,D.Q_HOWel-bar O>AilyKa Ha napi'I-CKOj KOHclJepeHU,I-1jH rnperCTaBlb6 38 CBe HaWS Hapop,e, KaO 11 36 CBS MCTJ.1HOKJ.1 ,qeMO'KpB"TCKe <Hapo,qe. y C·B8Ty1 TSWrKO pa~o­ l.larpet-be. nocite TOJl.H!KH·X mpTa:sa, CBV!X 3eMalba y OBOMe paTy, TaK?·~ nOCTYna-K 3-H6•41J.1 pyrall-b8 0B'J.1·M TI-1M 'Ha'n'OpHM6 1 a 3iH6HII-1 ·HCTOBpeMeHo 14 0·36HllbtHY npenpeKY ~Ha nyry ocrsape't--ba M,·i-ipa y ose-ry. Tpe6a jarcHo 'BI1:P,en-t AB· rar~sa nparKJc-a y Mei))'IHa-PoiA·HHM DA'IiOOI-1rM6 3H8-4'VI no\.leTa·K ICT6p~ra•, p,a rMory cyTpa cne',[\J.1T•VI jow 1 �28 J.1 / Apyre Henpa•e.qe, oee·p;o 'nOHOBIHQr ycnocTaBJbaH>a H•MnepYija- \ Iii4·CTI'f:411{10r MJ.1pa - J.13·B'Opa HOSI-1X pa-ToBa. OrpoMIHa je 3aX'sa·niHOCT Ha.u.r1-1:x •Hapo)J,at Goeje,CJKoM Case3y 3a 1-berosy oA6paHy' ,D,eMOHlpaTOKJ.otX npHHLV-Ina •Y! J-ber:o:e·HM npeACTS'BHH·l'.IIJM:a" ~o.fJ.1' cy OA1l:Y41HH 361..4TY!T1HI,H..\iJ.1' p,eMQ'KP.a1'J.118 14 npasa ManHx H21pop,a·. 36or rora Iby6a1s npeMa· -ca.ee3y }ow Bf.'I'We pa•cTe y Ha.WJ.1M opUJ1-1Ma. 3a -~peTcTaBHJ.1,Ke EHrnecKe, AMep).11Ke ·~-'~ <PpaHL?rfcKe He .MO>t<6MO AS s.epyjeMO :,qa· ce je Ha TOj '1<0HefJelpOHLI,'J.1'fJ.il npe·KO l-bi'1X '-I'Y:O npa·sJ.t rnac Hapo,c.a, seii . .o.a ·ay T·J.1 3a•crynHJ.1U,1 Y13paH· >Ka.Ba•m1 caMo 'eras Ma.t-ber .Jl,_811a- ce·b·ra. HapoAa. MH menMrMrO Aa :sepyjeMo, .n.a HaipOA!J.1 'y A!"'epM.LJ.I-1, 6~-~:rnemcoj" J.1' cP.pa1H4Y:CKoj pa·3YMejy Ha•we T6>t<l-be, a ·J.1·CTOBpeMeHO 1:1 B611•YH<Y onacHOCT :t<oja nocrojM· 3a ,c,eMoKpar1-1jy Yl Mo~-tp,. aKo 1 6~-t •ce npoAy>t<Hno C pa,c,OM Ha Taj Ha'·MH. M·yj 3H8MO A8 6Y!! Ha napYl•dKD'j :troHcjlepeHLI,'YlljYf oatO~Yf·~ ~pyK­ "'-!11je 'J.1·3T11eAB110! fca<A 611 TaMO 6Y!IH1 38iCry'lnlb€!HYl OHK·,. HOJI-1 CJ ce 6op1-11111 c8ojHM >KY!BOTYlMB npOTI1·B t:paUJY13Ma, KOJYf 3H8JY ~eHtlt!TYf Mt11p ).1 J.1•CTJ.1Ht0Ky ,C,eMOKpa-rJ.1'jy. · V1 a•Ko ce n11r:a•J:be JyJltHij•cKe K:paj·HIHe, Vlcrpe J.1 TpCTa· o•p,.HO'OI Ha Jyroc119'BII41jy, ro ni1Tal-be .aei; Ayro HV~je caiM'O· Hawe nHTal-be, KaHo cMO ,sef. ~Ka3a.rn1, MHore Hawe opra'H'Y:1:3a4H:je no-c:nane cy nM,cMa VI .Aenewe Ha· MACIJ}}{ Ka·o VI Ca,se3y •MVIHJ.11Crapa J.1 ~apw­ oKoj ~OIHq)epeHLJ,IHjYf, ~n'03opasajyi;Yf' vrx Ha. Henpa·BAY K?Ja. ce "-H1HY'I J-yr.ocnaS:HijYl•, YJn03opa1sa,jyii-J.ot ·Ha '·H·1·J-beH'YfU,y, ,qa HYf}e ~ow Tpasa npel{pY!na rpo6ai:e HawJ.1X }l{pra.ea, ,qa ce H~Je JOW crY'lwao nna4 YAOB!-1U,a 111 ·cHpo4aAH, a se'h ce cnpeMa>JY .Ho~e parHe ·crpaxore y ·s·YI,c,y nopo6Jbasal-ba HaF:o,c,a, '11Mm:~pY1JBI111crY14KOr pewasa:J-ba MY1pa Y1 Harpai)wsal-ba JY4epa.WI-bY1X Hanap,a4a, Ha wrery ,qeMoHparcKwx HapoAa. M11 >t<eHe - JyrocnaBH:je, opra·HI-1·30BaHe y OpraHY13B4YfjYi M,l\ctl}!{ np\¥1y>Kyjyt.H. Ha·wy 6op6y 3a yje.l!H><><»<>e cBIHX Haw~x Hapo.n.a, cMarpa'MO ~a MeijyHapOPJHa Jl.eM-oKparaKa cpe,c,epa4'11Ja )KeHa MOpa. 3ay3eT!-1· o,c,ny4aH 'CT8B ·Ka'p, je y ni1lB,J-bY -6yA!'f'hHO.CT 1 MHpa. -.-- PE3011YLjJ.1JA Co1BJeToKDI-.-\ V13BPWHOr OA60PA MEbYHAPOAHE AEMOKPATCKE. CIJEAEPAL\Y1JE )I{EHA 0 Y4EWnY )I{EHA Y 3AWTY1TY1 MY1PA Y1 Y 60P6Y1 nPOTY11J. AKTY1BY13AL\Y1JE CHArA PEAKL\Y1JE no u;eHy orpoMHI.fX >KpTasa YjeA14H:.eHe Ha~J.fje 11asojeaane cy no6eAY' HSA ¢aWJ.1Cnf4KI1M arpecop11Ma. HapOAI'I KOjl.f cy 'npemMsenH HajTema YICKYwel-ba paTa, HajeHepn1YHI1je Tpa>t<e WTO 6pme ycTaHOBibel-be TpajHor w c11rypHor M11pa. ltbspwH11 oA6op Me~yHapo,qHe AeMoKpaTCI(e cj:leAepau;11je meHa Koj~-t; y ceoj11M pep,os~o~Ma o6yxsaTa 80 HYTOCT y 88311 ca M!IIIB10Ha >t<BH~, 1-1apamasa ,qy6oKy aa6pH- 110f<ywaji1Ma cflaWI-13Ma 11 peBKLI.Hje, KOjJ.1M8 je LJ;IIIIb 110l_\e:_- naTJ1 jeA11HCTso Yjep;l11-bBHJ:1X Ha1.11t1ja, nocejan1 pa3AOP Meijy Hapo,qHMa, w np~-!npeMJ.fTI'I Tno 3a no'-leTaK Hosor,· jaw r<psas11jer pa'ra. Mef:,yHapo,qHa pea1<~1-1ja, Koja noCe>+<e 3a ,lleMoKpaTCKHM TeKOBI1HaMa. Hapo,D.a, noKywaaa ,qa noHoaa aKTYIBHpa CHare cp.aWJ.t3Ma. To noKa3yjy Cll8Aet.e 4J.IH:o8H1148: , PeaKU,YIOHapH~<~ Kpyroaw Cje,qHI-heHI1X AMepH4KHX Apmasa H EHrnecKe, oTsopeHo 3aWTYit.yjy cpaw~<~CTI1"lK8 11 npocpawHCTJ.14Ke eneMeHTe y HeM64Koj, fp'"IKOj 11 ,qpyrJ.1M 38M1baMa, 0HI1 CnpOBO,l\8 noiii1TI1KY ,-HeMeUJaH::oa" y O,liHOCY Ha UJnaHCKYI Hapo,q, MOAp}l{aaajyt.l1 ctJpaHKoiJ pe>HYIM y -wnaH11jl1, Y oKynY1p8HI1~ 30H8Ma y 3aMaAHOj HeM6'"1KOj, AO Ca,lla HYICY OCTB6-peHa pewe~-~::oa Kp1-1McKe 11 6ep!111HCKe KOHtpepeH411je o ,D.eHa411tp111<a411j»: 1-1 A8MI-tllt-tTapY136L\I-1jYI. ct>aWJ.1cTI1"lKI1, eneMeHTt-t y V1ran11jH HeKa>HH:oeH·o opraHY13yjy Mpe>+<y no,q3eMHYIX opraHJ.13a4Yija y 4~<~Jby 6op6e np0TJ.1B A8MOKpaTCKHX cHara, 38Mlbe. --~. Y TpcTy 11 Jynt-tjcKoj Kpaj~<~HI-1, eHrnecKt-t H aMep114K11 I1Mnep.11jam~cn1, 36WTI1t.yjy cpawt-tCTt-tLJKe 6aH,qe KOje nporoHe cnoseHa'-11<11 11 11TaJJJ.1jaHCKI-t· Hapo,q KOjH ce 6op11 36 ,qeMOKparJ.1jy y caojoj 38M1bl1, CaAaWH::ol1 c:paw!-1cTI14KO-MOHapxHcTVI<rl<l1 pemHM y fp'"IK.oj 1<0j11 ceocnaH:oa Ha 6p11raHcKe. opy>+<aHe <:Hare, KpHje y ce611 npeTH:oe 3a M11p w· 6e36e,qHocT Hapo,qa. y VlH,ql1jH, y naneCTI1HJ.1, y EnmTy 11 ApyrHM 38M1baMa Aq:>p11K8, 11MMf:!!pHjani1CTJ.1 nm<ywaaajy ,qa OMeTy T8}1{H:.Y Hapo,qa KOllOHJ.1jallH11X 11 36Bii-CHI1X 38Ma1ba, 1<6 H8Ll,I10H61lHOj H836BI1CHOCT11'. . BHwe o,q rOA!I!HY ,[\aHa, xonaHACKH peaK414oHapH y3 noMoi\ eHrne-CKJ.IX opy>+<aHHX CHara, BOA8 KOIIOHI1janHI1' par npon1B HapOA6 VIH,[IOH83J.1je. PeaK4110HapH1-1 t<pyi-oal1' KyoMI1HTaHra, y3 noApWKY I1Mnep11jam1cTa, CjeAHH::o8HI1X AMep11L1KJ.1X Ap)l(aaa HaMeTHynl1 cy rpaijaHc~H paT KI-!HeCKOM.. HapoAy y 41-!IbY <:y36J.ija~-~:>a ,qeMOKpaTcKor noKpera y KJ.tHI-1. Y jy)I(H.oj... • �/ KopejJ.ot peaKU,Io10HapHa _aMep~-t'-!Ka ~o:r.-tn1Ka ·· J.1~a sa 1.\1-tlb rpaij BHCKI'I par 111 ycnocraBibal-be KOilOHiiiJanHor pe;c:e. jaeHocrr..s 1-i3a3Bano je ocno6oijel-be HerOAOBal-be cs T omy»<eHHX \113 OrpoMHO rpoj~o-~u.e npo4ecy~ 6 aT•HI-IX rpyn:~n~s::~~x 38 3110 '-l~otHau,a IbYA~'~, paTHltiX 3J10'-IJ.1Hau,a ca replo1HfOM HB "'1811Y· • TaB HeKI-!X A8Il8fSI.\11JB Kojlo1 6ecyMI-be 'je MoryftHOCT nperpyn~o~pajy 11 Mll!pOBHOJ. KOHcfJepeH- peaKU,J40HBpH11n~OT~B BOibe A8MOKpBTCKI1X Hapo,D,a. l cseTCKor para. • noM caery 1-1 y caaKoj 3eMJbl1 Je,qHHCTBO .qeMoKpaTCK11X CH6a u,ea M!-ip npoTIIIB CHara peaKL..J,I'Ije je Heonxo.qaH ycnoa 3a ycnex Y op !A 3 ' ""' e aL..J,JIIje >KeHa no3YIBa >KeHCKe o,q6op 'T'e,ll, pecHy Be3y ca CYIHAJIIKanHYIM, H~t~:3aL..J,!-lje ,qa ycnocTaae T · . .qe·MoKparcKe opra seHI'!M o raH~t~3aL..J,~t~jaMa, pa,ql-1 YJe;A~t~l-bel-ba · oMna,q!-lHCKIIIM » Apyn1M. APYWT · P Kor cppoHTa y L..J,It!IbY 3aJeAHW·IKe C5\o1X Ha·npe,qH»X CHara 14 Ji'l4i'l!-bi'l A8MOKparc • l-13spwH!A nornperce,l1HHK Me/jyH.apo,11He ,11eMoKparcKe cpe,11epa4•ie lKeHa orsopeHo 11cryne eMoK aTCKe ¢eAepaU.Io1je meHa cMa- VbspWHI-1 O,D,6op Mei)yHapOAHe A OK paTCKiiiX meHCKI1X opraHio13aU.11ja 3 rpa KSO HajBi'l)I{HI-1jl1 i'l~i'lTi'lK CB!A~ A~p6~ npOTI'IB OOTOi'lJbJ.1Ba4a HOBOr pacH:p1-1HKaBa~-t>e noKyWaJa pe!KU,I'!Je, ill cpawH3Ma. A-p l,l. BEnTCI>i-1W (AMepHt<a), Ha n ocpawi1CTI1Ltln1M eneMeHn1Ma AB AHri-!AeMol<parcKII! c ce Iii KOJI-I cy CYA ~o~sJII. Kp l-1Hy, KBKBY cy-- nocntrilH Apyrl'lx jep,aHaecr rnasHI-!X P I'ICTY 38CllY>KYJY U,lo1jlo1, ABO Ha H1-1pH6epwKoM Ml1m1oHa Me~yHapo.qHe 6op6e npon1B OCTi'lTaKa t:paWio13Ma lo1 pe_aKL..J,I!Ije;eCHOM jeAIIIHCTBY C Apyri!IM AeMoKparcKe li<eHCKe. opraHw:;~a~JIIje Y Mopajy HeyMopHO .qa p,eMOKpi'lTCKI-IM Opri'lHI4:3i'lU,J.1ji'lMi'l CBOJYIX 38Mi'l!bi'l nocntmy ,qa: · ana,qe aeni!IKHX:. .qpmaaa cnpoao.qe _TaKay H:>I1XOBe sna.qe VI npe caera cj:>aWI!I:3Ma y CBI!IM :;~eMJbaMa, non»TIIIKY Koja 6 111 rapaHroaana I!ICKopeH>el-be • Ke cno6o.qe ca»M HapoAHMa, 6/ · H o6e3 eAI-111i'l Kpyroaa KOj!A !AcTynajy y 0,1:\IlYY.HY op y U,WibY L..J,ena 1-bi'l j'e,qi'!HCTBa ,o,eMOKpaTCKHX Hapo.qa H 3awn1Ty q>aW!A3Ma, Y np ~eM6KparcOT!-lB peaK~HoHapHI-IX • paTOM' CTaapaH>a nperH>e HOBI1M 6 p6y' 3a l11-1KB11Ai'lll.l-1jy OCTaTaKa cf:laWI-13Ma, 38 OA11YY.HY 1-1 CTi'llll:i~ · CBI1M eMJbaMa cyposar Ki'l)l(l-ba3 pacnywTa~-t>e cpaWI1CTI14K praH113i'l~WJa y pli<aBHOr ana~aTa H ,qpywraeaal-ba CB!-lX paTH.I1X 3J1041-1HaU,a, "'YI~ . e:e :aKU,J.1CH3pHHX 8118M8Hi'!Ta, nyHy HI1X opraHYI3i'lL\.~Ji'l 0,0, cf:l6i'lWI1CTI14K Xyw, TB:HOr >KI-1BOTa y CBI1Mi'l 3eMibaMa, AeMOKparw:3aU,WJY cs11x o nac-nt AP , _ 6 611 UJJIIM IH80p11jaT8JbCKI1M 38Mibi'lMa, J-1 ceo y o:6op Mei)yHapo,qHe ,o,eMoKpaTcKe cpe,qepaL..J,Hje >KeHa ltl3pa38PUJHI1 H0 CT a Ml-t111t10H11 >KeHa ,qeMoKpara, CT001-1BWJ.1 masa HenoKone6Jbl-1sy yeepe A cppoHT ja'-lajy .qeMOKpaTCKe cHare ce y ceeTCKi!ll je,0,11HCTB8HI4 . .qeMo~a:=::Ma~- 3a ' ycnocraa!bal-be YBpcTor Ill y 6op61-1 npoTYis peaKU,!IlJe Ill ......-a • TpajHor MY1pa. 111~-tro, 113 PECI>EPATA 0 Y3AJAMHHM 0.1\HOCMMA ME"BYHAPO,QHE .l\EMOKPATCKE ci>E.l\EPA~MJE lKEHA If 0PfAHH3A~HJE YJE.l\MlbEHMX HA~HJA OcHwBa-YK!H 1KOH11pe:c Meij')'IHapoP;He P.eM,~Kpa-liCJKe cfJeAepat\Hje >KeHa, KO'j" je OllJp>KaH y napH•3y 0,11 26 H'DBeM6pa ,110 1 ,ll,eu,eM6pa 1945, 1o<1 Ha ·KOMe je npeKo ceojJ.~~x AeneraTa 61-1110 36CT)'InlbeHo· 80 MJ.IIJH-10-Ha· >KeHa- ·1-13 -41 3eMlbe, npH·3Hao je ,qa >+eeHe -Ko,je cy Ha1c11pa~,qane y pary IJ.1. yYecllsosane y 6op6~-t. 3a · ocno6oijel-b-e csoj'I-11X 3eMaJba, J.11Majy =npa'Bo ..qa 3ay3My Mecro y opra!Hiy, ;no,3Ba-HoM A-a' yonocTaBJ.1 LJ'BipcTH MHp. C11ora je 'l«liHrpec je,llJHop.ywHo np11 X=B611J.1o pe3o11YIU,1 H~jy, KojoM ce 3aXTeea-, p.a ·ce Cbe,qepau,w.j.11· ,o.a:Ae npa·Bo rnaca1 y Cot~H 1jalnHoM 1-1 E·KoHO'MCKOM ca-eery YjeAH·l-beHHX oHall,~ja, nPaoo CTtsaparba }f{eHciKe 1 ~OMWcHje np11 11-1lCToj opraiHH136U,'11jJ.f IJ.f _yYew-l;e CbeAepaq.J.1je y -CK}'lnW1iJ.1HJ.1· Yje)J.'W:f-b91HJ.11X Ha4J.11·a ca ca,eeTo,O.aBIH'J.1M r eiHepaJlHOj f116C<JrM. Ce~perapHjar MeljyHapo,!!He AeMot<pamKe C/Jev:~epal.l•·ie >KeHa yn)'l'HO je OI1Ma< ca KDHrpeca ( 1945) osy pe3ony4·" jy Ha <'illpecy CeKpeTapHjaTa Yje,L~"IbeH"X Ha~Hja y noH,[10Hy, nowm HIW.je 6H-110- AOH6-To pewel-be no TOM m-tTa J-b'Y Ha- ~cac-Fi?HKY Vhspw.Hor OA6opa MeijyHapOAHe ,[1eMo,~pa1'CKe C/JeAepat.IHje meHa y 1 jyHy 1946 rop,, y nap113y, O.A11YY9HQ je ,.ll,a Ce nOH0 BQ nocTa'B'J.o:l 1 (npHM!heHo je.QHornaCHO Ha nneHapHoj 15-X-1946 roA.) 3axrea o yYewt.y Me/jyHapO/lHe AeMoKpaTCKe C/Je11epa4Hje >K'eiia y pa.Ay OpraH1-1·3au,11je Yje,q_.Hf-beHwx IHapop,a, ca ·npa-eoM ca·BeTo,IJ,a:sJHor rna-ca, Aa ce Taj 3axree ynyn'l· ~roono,!J,'W·Hy Tp11:1"1ee Jhr-y, , TeHepa-nHoM ICeKJperapy OpraHJ.13a:u,w,je Yje,qw-1-beHHx Ha'lJ,'YI'ja·, wro. je ·U yY·J.1:f-beHo. Oea1j onpa:E¥t.aHw· 3aXTee Meij~Ha­ poAHe p,eMol<lpaiT"oKe ¢e,n,epa1..1,:11-je >KeHa ,o..oca!,LI.a jew HH,je 3a,D,o- �eo~eH, 69'3 ~631-1pa ·Ha cee yYMI-beHe Hanope. Mei;yr·MM,. yYewi=ae >KeHa y OpraiHH·3arUJwjH Yjep,KI-beHJoiiX HB!pop.a 4lo1;HH HaM ce caAa Heonxop,HH;je Hero HKa~. . }i{eHe ay ce 6opH;ne ca· HCTOM xpa6powt.y ;r ~nop><owt.y td3'0 J.1 MywKapu,r~t~, IHeKe OA t-bJ.1:X opymje~ y pyU,H·, p.pyr~ paAei=a·l-1 .J.1 no,c;Ho:cei=aJ.1· QBB•KO:AHe,BIHY 6op6y 3a 30:WTJ.olry· C•BQ~e p.eu,e, csoj.H-x · onbJJ.1WTa. 0He' cy nop;Heile ,opsOJbHO CT'Ipa•,o;ai'ba, ,o.ane cy p.oCTa >KpTa'Ba, .noKa,3ane cy pps·o!bHO xepOV13Ma, Aa-. 611; ca·p.a no,o.wrne rna-c ·11 Aane cee cBo·je OHare 3a1 nocn1rHy"he rpa·JBOr Ml!oipa. 6so 3aWlio >KeHe oMarpa•jy, Aa cy y npa'BY AB 3ay3MY Mecro y Me"ljyHa;poAHOM .q'eMoKpa_110KOM OpraHy, ri03BaiHOM p.a opraHK:>yje ~paja:H M11p. • M1-1p je ,a.eno He 'CaMe pyKo·sop.Hnau,a Ap>t<ase, sei=a H c.a·MI'IX Hapop.a, a y.spcr Ml'lp Mo>Ke 6HTJ.1· nocrJ.1'11HYT jep.,j..j;H_o 1-blo'IXOBJ.1;M Mei)yco6HYIM .nosepet-beM l1 <:apa,ql-bOM J.1· caMO Y TOM cnyYajy.aKo 6-yJJ.y y3ere y .a63J.1tp- 3a!teOHI<1Te Te>Kl-b~ Hapo.Q.a. AaHac, KB-Aa je np-o.wno 16 Me'CeU,Io'l OA no6e,c.e CaseaHHKa HaA c'Ha·raMa cpaw~t~GMa, >t<eHe cy jaw yseK y3HeMY!peHe: O·!=TaU,H cpawH3Ma. jow y•BeK noMpa~yjy Hawy 6yAyf>HOCT. . no·CJle o8or TeWKOr. paiTa H·eon~O,,D,HO J6 O,D,IM6X npeAy3eTH cse -norpe6He Meipe 3·a Ma-repllt~ja-nHy J.1, M·opanHy 3awn·ITy Ae~e, norpe6Ho je ·,CrapaTH ce o 1-bY!xoso·M 3Aea B!b·y, o6pa3oBa'1-bYr saocm.rraH:.y J.1, 3aH:QIHOKiO·j • 3·a:wn1'TYI. . • EKoHoM<::KI-1 -H coL~t~ttjanHH caseT OpraHJ.1·3a-L.I)I-fJe .YJe,AIIf+beHIIIX Hau,.J.1-ja no3'B-aH je ,v.a •J.1·3!spw.H o·saj· Hatn:peAa1H 3a•Aara•K. An11'1 M·J.1 cMarpa:Mo· .o.a o'H He~>t<e ,qa ',ll,osep,e T-o p.eno cpe"li·Ho p.o t<paja-,_ 6e-3 noMoi=.·~t~ meHa·, •Koje cy TOJlloill{,O HenoopeAHO 3a-llfH:ep~co-saHe 3a ra mna-1-ba' 11-1 ,~oje i=ae yMeTIIf· Aa- c7 nocnryme CBOJJ.iM H·CiiCYCl":BJ.1Ma., 1-f .i\a YfCTO·B:peMSHO W3pa3e CBO j8 »<eJbe, CTora MIH npe..o.-nai)KSIMO p,a. ce noHo·sJ.1· 36Q(TeB OPJHOCHO Y"ewl;a Met,yHapop,He AeMO'~paToKe cpel\epai.I/Hje >KeHa y pal\y QpralHYI3a-u,wje Yje,ll,}·11-beHY1'X Ha•u.JIIja. npeAnE>t<eMO 1\E ce 1\0Hece 01\COBapajyt,a pe30n~ljHja H ,qa, te O!Ha ynyr.~-t Opra;H~t~aau,H,jJ.1 Yje,c.J.ft-beHJttX Ha4111ja, ·H ,qa cse Ha:LV10HaJlHe ce~<:u,H.je noAp>Ke ,o.enaTH~CT cPeJtepal..\.M1je, 3a ycnex 1-beHor -3-axTesa. 1 PE30JIYLI,J.1JA ~3BPWHOr )I{EHA 0 . O,l\60PA MEnYHAPO,l\HE ,l\EMOKPATCKE ct>E,l\EPAl.lJo1lE Y4EWnY )I{EHA Y 3AWTHTH M~PA 1-1 Y 60P6~ nPOWIB AKTHB~3AI.j~JE CHArA PEAKI.jio1JE no L\eHy orpoMHI-1X )KpTaea Yj~,D,HI-beHe H8L\Hje H3eojesane cy no6e,qy Ha,q cpawl-1cn>t'-IKI-1M arpecop~;~Ma. Hapo,qH, KOjH cy npe:m~;~een~;~ HajTema HCKYW_el-ba paTa, HajeHeprH'"IHHje Tpame wTo 6pme ycTaHOBibeH>e TpajHor 1-1 otrypHor Mloipa. 1-hspwHI-1 o,q6op MeijyHapo,qHe ,qeMoKpaTcK·e ¢e,qepal\l-1je >KeHa, KojH y ceoj~;~M pe,qosHMa o6yxsaTa 80 MHRHOHa >KeHa, M3pa>t<aaa ,qy6o~<y 3a6plo1HYTOCT y se3J.1 ca noKywajJ.1Ma cpawJ.13Ma J.1 peaKL\Hje, KOjJ.1Ma je LtHJb noL\enaTI-1 jep,HHcTso Yje,q~;~H>eH~;~x H8L\Hja, nocejaTH pag,qop Me-t,y HapoA1-1Ma, 11 np11npeM1o1TJ1 TnO 3a no'"leTaK tJOBor, _jaw KpBaBHjer paTa. · MeijyH<a.POAHa peaKL\Hja, Koja noce)Ke 3a p,eMoKpaTCKJ.1M TeKOBlitHaMa Hapo,qa, noKywaea ,qa noHoao aKTHBioipa cHare cpaw~;~3Ma. ·ro ,qoKa3yjy cJle,qei;e 41-11-beHioiL\e: PeaKL\HoHapH>f. Kpyros~;~ CjeAJ.1H>eHJo!X AMepJ.to.rK~;~x .Qp>Kasa 11 EHr11ec~e OTBOpeHO 3aWTHiiyJY cj:laWJ1CTJ14K€ H npocj:laWHCTio1YKe eneMeHTe_ y -HeM8'-IKOj, rp'"IKOj 1-1 ApyrHM 3€MibaMa. 0HH cnposop,e nomiTHKy .,HeMewatt.au y op,Hocy Ha wnaHCKI-1 Hapo,q, ·'no,qpmasajyli~-t <t>p·aHKOB pe>KJo!M y WnaHHjH. Y OKynaL\HOHHM 30HaMa y 3anap,Hoj- HeMa'-IKOj, AOCaAa HHCy .- oi::TaapeHa peweH>a Kp~;~McKe 11 6ep1111HCKe KOHcflepeHLV'de o AeH8L\Hcj:litK,a4HjH 11 p,€MHJ111TapH38L\I-1jlo1, . ¢>aWio1CTI-1'"1Kio1. elleMeHTI1 y J.ofTanHjH HeKa>Ktt.eHO opraHio13yjy· Mpe>Ky no,q3eMHHX opraHio13a~~;~ja y ~WhY 6op6e- nponts ,qeMoKpaTCKHx cHai'a 3eMibe. Y !PcTy, y Jyn~;~jcKoj KpajHHI-1_, eHrnecH:~;~ 11 aMepH'"IKH HMnep~;~jarmcnt. 38UJTI-1iiyjy cj:>aWHCTH'"IKe 6aHAe, KOje nporoHe CJloBeHa'"IKH 11 HtamtjaHCKii HapOA, KOjH ce 6opH 38 A€MOKp8TI<fjy y_ CBOjOj 3€M1bH, Ca,qawt·bJ.f cpawHcTH'"IKO-MoHapxJ.1cTM4Kio1 · pe>KHM y fpl!Koj; KOjH ce ocnal-ba Ha 6p~<~TaHcKe opymaHe CHare, Kplo1je y _ce6H npent.y 3a MHp 1-1 6e36ep,HOCT H8POA8. . y J.1HAHjH, y n~JleCnfHI-1, y ErJ.1nTY J1 ,qpyrHM- 3eM1baMa A¢pJ.1Ke,_ HMne-· plo!Jani'!CTI-1 .nQKyWaBajy ,l\8 OMeTy T€>KI-be :HCilpOAa KOnOHHjaJ1H11X i1 3BBI-1CHI4X :3eMa1ba, Ka H84HOHanHoj He:3aBMCHOCTJol. . BHwe oA roAiofHY AaHa, ,x:ollaHACKH peaKI..IIoiOHapH, y3 noMoi; eHr.neCKJ.1X opy>KaHHX CHara, BO,qe KOnOH-11jaJ1HJ.1 paT npOTI<!B HapOAa ltfHAOHe3~-tje. . PeaH41-10HapH1-1 KpyroBJ-_t KyoMio1HTaHra, y3 noApWKY lo1MnepHja.n~-tcTa. CjeA·I-11-beHioiX AMep~o~4KI-1x ,Qpmaea, HaMeTHymt cy rpai}aHCKH paT KHHecKOM HapoAy y 4WhY cy36JoljaH>a ,qeMoKpaTcKor noKpeTa y KHHH. Y JyH<Hoj Ko- 1 3 �Aonopec i-16APYPI-1-nA.oi-1oHAPI-1A Weny5n"KaHcKa WmH"ja), nomperce,qH"K MeijyHapo,qHe ,!leMoKparcKe <PeAepaq"ie )/{6Ha PEC!JEPAT 0 06HOBM PAaA MEoYHAPOaHMX lliEHCKMX OPfAHM3AQMJA 0Kopo t.e 6"r" rog"Ha AdHa orKaKo je c~sopeHa MeijyHa- pOAHa ASMOK!pa11C•Ka c!Je.c.epa'U,;J..1 ja >KeHa;, •KO ja je OA ASHa OBora nOCTSHKa -yjeAJ.1HJ.1Il6 A6C6TJ.11H6 MHJH10Ha >KeHa CBJ.1X 3eMaJba. npe'H nyr y HC"ropH.jl-1 >KeHCK~ noKpeT 11'Ma aBaHrapA•HY H MohHy Mei~ryHapo,rl,Hy opra1HJ..1·~atv1jy, Koja npe~CTaalba senH,~ CHa·ry, 6e3 1Koje 3a·.c.ara;K y4•Bp.wfiett>a AeMoKpar.H•je ·)II. M11pa He MO')t<e 6lATJ..1 0C11BapeH, OcHw.ea:l-be CbeAepaUJHje/ H 1-beHo nocro•jal-be 3Ha41r.1 Ho·sy cHary y .6op'6J.1· npon-r.s· peaH:L..Iillllje, 1l<:aja.--:me.n~-t .c.a noepam1-1 cTape H <Hapo,D.y Henp~jaTelbOKe art-tTJ..11AeMo~parcKe pe>KY1Me ·H AS Jew Aa!be no,llJp>Ka:ea ycnose ·KojM cy .n,oeen11 Hapo,ll,e AO KJaraCl1pocpe. Era 3awro oee .pea:K4YI'OHapHe CHile, Hoje ynopH'O no·Kywasa.jy Aa npenpeYe nyr .L\eMOI~pa11c,l{oM pai3Bojy Hapop,a, 3ay3'MMajy Henp11ja-reJbcK11 .crars npeMa Ha·woj cPe,qepall,ll-'lj_Yl', noKywa•Bajyi;H OB'HM CHJlaMa .£\6 · je pa·3>61o1jy 'l'fn:J.1 0CJ1a6e J.bSH ynJlll-181 KaHO y HS.U,'YIO'H61nHoM, TBIJ«l ·J.1, y MeijytHapOP,HOM ~61o1My. Ill 6aw ratAa Hia·,q·a Cbe.qepa.u.Mja Ha,J.1·J1a31-1 Ha C¥\Y.weslbeH npMjeM -Kop, HanpeAIHYl'X >Ke~a-, TaMHe ·cw.ne pea'K'L\'Ylje C110M1beHor cf>aw!-1-3-Ma~ Hi1p,a•jy •ce, .qa iie MOi=rJ.1. ,nyreM na>WHHx 11031-'!HKI-1 cyrnporcTaiBY!iT.I-1' CIJep,epa4'YljH· jeAHY H.n:H! BI-1UJe MeijyHapop,=HHX opraHJ.1'36·LV-1}a·, -IWKO 611 Ha raj Ha'4:HH- OC11a6HJ1'H HnH pa.3jeP,IJ.1HI-1·n-H· BeJ1.J.11KIY! >KeH'CKI-1· A6MOKlpa11CK·J.1' nOKper, Y'Yl•jiJ..1 je 1-i'CTMIHOKI-1 >KH,~r-t Yt3pa3, Ha-wa C!Jev:\epall.!Ylja. An'" cse Be>t.a Mol\ " YT"4aj Hawe CDegepaLJ"je, Koja o6y- X.eara. p,ecer•YlHe MW·JlMOHa >KeHa ·H-3 41 .o,p>Kase, ·He rpe6a HYlKaKo 3. �37 Aa Ha~ Hasep.e Ha MI4C8'0, A8 je Ha:We A6fl0 Jl,ecj:>HHJ.1TIH-BHO aa.spweHo, . Ha'nporM,s, MH' MOpaMo jew Ay6Ibe .n.a ocel'J~~IMO c-ay ·oJI,to_sopHoCT ·Kojy HaiM HaMeiie 'BeJW14-Y1Ha 3a'A8Ta•Ka, Koje 1pe6a Aa ocrsapl1 cPeAepalJiHja. HanaAH KO ji1Ma je 113IlO>KeHa cPeAepal\><ja, jacaH 3Ha,YeH::oa · KOjl-1 Hawof o,praHHaat..JJJ.1jM ,np1-1,o.ajy cy AOKa3 Henp~jareJb-H AeMo!<pantje. Kapa,KTepoM, yonocTaB!ba'H.e MeljyHapOAHOr >KElHcKor YAPY>t<el-ba y CAA cse cy ro AOKa31H 3aHHrepecos·aHO'Cl1111 He~HX Kpyrosa p.a Hawo.j cPeAeJPSU,H'j'H ,-cynpo11cra1se >KeHoKe OipraHI13au,Hje. Aim oeo Hac He YYAH, " He o6ec~pa6pyje, ae\; caMe noMai)Ke ,c.a yoLJ.JIIMO crsapHe np~t~nl<i•Ke y KojH'Ma pap;HMO, cay 1-1' CI10·>KeHo·cT H8W-14X aaAaTS,KS -KSO 'H· noTeW'KO-fte KO je MOpa,MO Aa npeOpOAHMO IHa HiiWeM nyry, CM-al'paiMO Aa- 'HYICY C!l"f48ijiHOC1Yl, -not<yWaj1H O>H.vt'Bfba-Ba-1-ba MeijyHapOAHIJIIX »{eHOK!I-1 X OpraHI1·3at..\,JIIjS )11, T6'i-lABH4Hje 38 -CT·Bapal-be Hos·vtx oprsHYI3au,wja, Yl MYI· He ccMeMo Aa 3a1"'aapa'Mo 04YI npe,c. O'BrH·M 4HI-beHIYU-"a.Ma ;l·"lniJ.ot ..n.a ·ce rcaMo orpa1HH'Y'14MO Ha 1-bYl!XOBO ocylj,l1sstbe. ~ 06eno,o,aH»TY1. HS·Mepe Henp14jareJb8,, 3Ha'-l'r-t .c.o6HT14 nonos·H·Hy 6¥1-rKe, a MJ.1· MopaMo A:06H.l'H 6wnKy y u.eno·c'TI4. cPe·AepaujH:ja- je o•6ase31Ha, He caMe Aa 31Ha· 'Ill ,p,a -6y,p,Ho npa-rvt MBIHeBpe ceo.jlllx npo~HIBHHKa, aei; :Aa ·11:M ce ca~M oH·naMa cynpoTcTaiBJil. cPeAepati(Jo1rja- He MO>t<e ,p,a OCTaHe paeHO!f!.Y'UJHa Hl'1 npeMa je,D.HOM C'Hl'y1ny,· HH· npeMa jeA HOj Mei)yHapO,,D;HOj >t<eHCKOj KOHcpepeHL\I<j'H·, Tpe6a csa,Koj OA fbi<X no'K~OH~<r,H, na>KH>Y 1<ojy o»a 1 1 1 3ac~ymyje. T0 \;e HaM HCTOBp~MeHo OMory\;·HTH Aa npH,By4eMp y AeMo~<pacrcKY cPeAepa'LI"''JY »<eHa Haja,Kn<BH~<je " Haj6op6eHI1je eneMeHre· H3 THX >KeHC'KIYIX opra'HH'3S4'14ja·, Aa THMe TS,Koi;e O'He- M~ryf;-~~~o MaiHespe Henplll'jaTelba 11 ocna6HMO pesKu,Jiljy, nill,waBaJyliH je J.1 Te T6·4Ke OCI10HLJ.8, no~Wa!j,~ ,qa. ·ce Cl:B0p'Y1 CseaMepH4K8 >t<eHOKa opra-HJ.1·3aL.J;Hija 1-1 ,qa ce ~no'Hoso omJ~~-se crape n.pemi'f.se.ne »<eHoKe.· opraHM3at.U·1je, H!oje cy aa ·BpeMe 1 pa·ra, AO'-K ce pewa,sana cyA6~-tHa HapoAa H· 6y!Ayri;!Hocr · u,e11br. 4·ose4a'HcT·Ba, o·((·ra-jane 'nacJII,BHe 1-1 np11-KipJ.o1188'1l6 ce OBOj'YilM. clJeMl-l'HJ.IIICTMYKHM ·11 naL\J'1'¢IH'CTII-141KJ.1'M B611HY·H!HY 3aro wr-9 -cy pijs·sO opYijBH"H1·CaHe r-t.o.y nyreM npemJ.-teeno-r ¢eM'WHH·3Ma YI11H· naU,Yicfl14i3M8 KOjH HeMa nOA110're, · Ta,Ko rpe6a AS nOcrynaMo, He 381'0 wro 6Y1 TOII<JBHM HOHc.pepeHu,xja•Ms .q-a-nYI o6enemje,- 'H:!oje a-He HeMaj<y., .ae-ii 3aTO' Aa nap8.JU1UJ6Mo' M:81H&Bpe 81HT·l-1AeMOHpa-T8- 1 ·J.ol· AS npH·By-4BMO Ha capa'A·tby C Ha1 Ma, HS. np8'81H rfyT AB~'I<ipBTHje OHe >KeHe, Koje, 1 C·Kol?aWJ-bll-1 l{oHnpec ,Mei)y·HapoAHe 11111re )KeHa 3a MH'P " o,c.pmsH ssrycrs Meceu.a ose rOAHHe y Jlyl{ceM6ypry, Kao 1o1 KoHrpec ,MeijyHqpoAHe >KeHcKe an1o1jaHce'' y VIHTepnaKeHy, noKa_3anJII -cy, .c.a je ynn111s OBIIIX ,n~t~rs" Ha meHe seoMa orpaHJ.1YeH. Oa1-1 cacTaHU,YI o-rKpJilnH cy raKoije cynporHOCTJ.1 H3Meijy HBO,C.pei;eHOCTH l:hJIIXOBOr nporpaMa Ji1 OHYIX W-A:r19paTJII·BHJ.1·X 36XTesa KQ je HaMehe YI388H,p9AH8 CllO>KSHS CJ.1TYSU.Hja· Y ·csery, a KO'jS Tpa>KH KOH~p6THO peWSI-be CBSKOr c-no6DAY " , npo6JleMa. . AnH 3S Hac a-sH- ,KoHrpeol'f wMajy .ceo-j •r103HTYfBHJ.1 3HaYa,j: CHill cy HaM r101-<a3SJ11Jil KOPYI'CT yYewha HBWYI-X np6TCT8'BHHLJ.S Ha OBJIIM Ct<ynW'f.Y1-HSIM8. - Ha KoHilpecy y lt1Hrepna~~<eHy, Js-BHYI H Taj'HI4,areHT,J4 cpawH- 3M~ noqwanH-· cy ~a npeA.nOOKe SIHT'HAeMoKpa'POKe pe3onyLV1.je KOje -ce 11p01MBe TeOpH'OKYIM r1p11H4Yrniii'Ma -Jl.Yire, npYIHL.I;YmiiiMa 3a6ene>+<eHJ.1M y 1-bSHOM nporpaMy. To ce HW<je A-DrO)lJYino, 6na,rOJl.apeftl4 np1-11ayc~sy npeTCra:sHJill....\a Hawe cPe,c.epS.I....\I-1je -~ npeTCTaJBHJ.-tU,S H91-GY1X HB'WIYIX H8oU,HO:... H811'HH.X CeKU,YI:j,a,_ ·K!Oj_e cy, oBojHM eHeprW·tiHJ.1·M npOT9CTYIM8 )II o..o.peijeH1-11M 4B1pCT11M cra:S:QIM Ha KorHf!pecy, nocl'Yir.ne, ,c.a ce 08JJ.1 ~PBAJl'03H' O,l]j6at..~,e. W·ra- BIIIWe, npe3HJl,:YIIjyM 'KOHrpeca ocyp.HO Je npeJl. Ctcy~nWTIJ.1HOM oHe ,qenera're, I{OjJ.11 cy no.KywanH, .n.a no,QJMerHry KoHrpecy pe3ony~YI·je cpawHc~H41Kor Kspa-KTepa. Hawe yYew\;e Ha KoHcpepeHL.I~<jH y VIHTepna•KeHy, H~<je Aano O'He pe2y11rare, KJoje je Mo·rno ,p..a AS, nowTo je raMo np~c11so·asna -csera jeJl,Ha- ,c.enera•TKY11-bS J.1. ro ca·Mo Kao nocMs- Tp~4. 4H,fbeHHI.\a je Aa j~ KOHcpepeHLlHJa npow~a AOCT3 6e36ojHO. M" rpe6a A• Ha•crojH,Mo Aa Hawe yYew\;e Ha MeljyHaPOAHH'M_ o~nos-wM.a· Aaj7 no·3·_HI11H'BSH _e¢eKsT Yl Aa Ha,WH·M npHcyCT•BOM yY·B!pw-\;yJeMo JePJH'HICl'so· A9MOHJpaTCK~x ,J.1 aHTillcj:>a.w 11 cr.HY,~HX oH.s•ra. �38 / 39 36MaJba. Y, pa11y C!JeAepat.~>!je, }\{eHe 1\e OSOM CHaroM 6paHHTH. npe11 oSOJH•M snaAa,Ma HeonxoAHY no~pe6y onopaJyMa Meljy cB111M Hapop,wMa Aa 6H ce Hapo,qw ocno6op,H.J11H He-Bolba, na'fl-b:l1 0_ ·Ka-Tacrpocpa. 0BHX AaHa op;pmasa ce Me~yHapoAHa- >KeHoKa oKynwTHHa y CieAHibeH>!M AMepH.,~H'M ApmaeaMa. Toj ooynwTHHJof npwcyCTBOsalie HeKOflrt•KO npe'TICT81BHI1-U,8 -HaWHX ·Ha·~H'OH811Hio1X C6-KU,r.1ja. BeoMa Hm·~ je mao, Uno Hawa npen:eAH14U.a r-i)a KoroH Helie MOf.l-1 .Aa np11·cycTsyje, · am-1 cMo yaepeHe -Aa +.e AellaTHO-cT Hq·WI1X npeTcTaBIH'J.1t.J,a yno3HaT111 Aenerarre ca· np11:HU;J.1lnHMa cpe,o.epaqeje H npJofA06W!'H Hose npeoranel.le HaweM no·~pery; Ha npeTJ<Op;HOM C<l'CT81HKY vhepwHor O,ll6opa 6Hno je nol<peHyro '" m<Tolbe. ~ o npHI<lby4elby MeljyHapo,liHHx opraHH3BLI"'ia C!JeAepaL\H'jH. 1-laKo je y npHHLI"''"Y 6>1no peweHO AB ce ose opraHI13aL.J,Mje nprtMajy, HaKoH wTo +.e ce y -csaKOM KO'HKpeTHOM CI1Y4ajy 'Y10mtrra·TJ.1- ~"'-"!-OTHIB'J.1 3a npH•jeM 1-1'11'11 op;6Hjatb~, ja 1-1naK cMarpa-M, AB je lt13BpWHJ..1· o,D~6op ,D,.ry>Ka:H, Aa CaseTy nDAJJ-IOCJ-1 eHepni-148H npep,nor o np1-1jeMy· y cPe:Aepa'U.'"'iY QIH11X Mei)yHapoAHJ~~X meHOKHx <>praHJ.1'3aLV1ja, Koje cy carnaJC·He ca Ha:w·J.1M nprt'H~J.1lni1Ma 6op6e:.n.pon1·B cpaw11aMa, 3a AeMoKpaTI-ljy l I II I ,I ![ I II,, i .... " MHp. Ca't?BI-l'M je Moryt;e, Aa nocToje 11 raHse OipraHH·aa:U}wje, ·Koje "'• pa'3HHX no6yAa He mene Aa npecryne cPeAepa·~wjH, anH cy no -M3BOOHJ.ollM m1Tal-b!-1Ma cnpeMIHe JJ,a cryne c 1-bOM y seay. AKa cy Te opraH~·3atJ;I1je ,ll,eMo·~pa~C'Ke ~ aH.a oHe 1-iMajy I-13-BecTaH yniH1B, Mlr1 OMO Ay»<JHVI' npoy4WT·Ir1 Moryi'I'HOCT cap.S.,l:V·be· c l-b'I-1Ma, Ha 6a-3M Cl1BapaH:.a ·Kaop,A·MIHaU.M'DH'~-tX -o,DJ6opa, 1-1JU1 Ha 6a3H· capaiAI-be npH onpO'~oiJel-b'Y K!OH~<:peT,H!-iX KaMnatba y OApeijeHH·M CJ1Y4a;je'B-J.1·Ma. Hawa cPe,ll,epaL\~O>Ke "' AyoKHa je Aa OAHrpa, senKKY ynory y 6op6H npOcHS Bi'>OI<[X8 peaKL\>IO'H8pHKX H cpaw>!CcH41<WX CV!Jla, Koje, nocne caor eneMa ·HcYeKyjy Ha Mei)yHapoAHHM ·p"act<:pwfiJ.1Ma, Kao .pa•36o j.H·~~J.1 Ha seJ1HKJ1·M APYM·O·BJ.i•Ma, r-cnooe 1\8 KpeHy y HOSe ><psase a'SOIHT)'pe. HeonxoAHo· je, ,D,a ce y OB8!J<Ioj 36MJbH 3Ha Aa cy MJ.inJ..10HI-1 >KeiHa, yrjeAHiheHHX y Hawoj $eAepaU.J.1jYI, nY'H:~tt· pe.weHO'CT·H Aci ce HeyrWopHo 6ope_ npOT'J!I;a os~-tx no•wywa ja Hapywa-sai-ba !J.eMoKpaTC'}(lJIIX npa,Ba-, rO-rt<J;B.J.ot ,D,a< Y4·J11He cse OHO WTO 61-1 OH€JM'Oryii.1-1no crsapal-be H no·Ap>KaBalhe L.J,.eHTpa cpa•wJ.1crH·4•He Yl W'MnepwjanH1CTM4Ke npo•s-oiKa.u.YI.j-e 11 arpecYije y K!OM 6~-no A·eny cseTa. He ·nocToje npenpeKe -Ha "nYTY Hapop.a, Koje ce He 6H Aane onmo~HTJ.1·, 3a o-cTsapelbe ·Mioipa 11 6e3i6e.D,HOCTIV~. Oeaj Ha'W a_aJJ.aTa!K ona,K:wa,aa y4.1ewii.e senHHor 6poja meHa •H3 pa·3HHX y paAy Hawe · C!Je11epa~>1je r>OCTOjH npa,3HHHa', y lbOj, He y4ecrsyjy >t<eHe CKaHp,11iHaeKe J!l aHrnocaKCOHcKe >KeHe. MYI -Ty npa13HHHy MO>t<SMO J.1C11YHHTH IHaWHM ,Ha-no:p~Ma 1-1 --Ao6poM 80/bOM. rnac C!JeAepaqHje Mapa p;a ce yyje csyAa. lpe6a 118 ce oeyp,a 3Ha- wra OHa npe11cTa-eiba. TO ce y npaoM peAy OAHOC·H Ha oHe 39MJbe, r,D,e CMo jaw ·cna•6e.· · nponaraHA>!CTW<KOM paAy y. Hawoj C!JeAep8tl>ljH ~pe6a, 118 6y~Ae noKilO·I-beHo MHoro BI-'I·We n?>Ki-be, Hero wTo je· "'f10 p,ocap,a 6Hno .. . nona3a,K Hawer reHepa·Jl'HOf ceKpeTapa Mapw-Knop, Ba jaHKyrepHje y namHCKy AMeP'"''KY· npe-.cTa'Siba noy48H npHMep Katro Tpe6a paJJ.ii-'!TH·. 3a MeceU,.I.J.B'Ha osora ·nyrosal-ba no_ApreHTHHH, 4'Hney, Ypyrsajy .,., &paJeneje, Mape-K11011 BajaH-KyrHpHje Wl1p"O-Ko je nonynapH:cana Ha-wy t;IJep,epat.vtjy H HaiHena, oa6HJbaH yp,apau. OHJ.1Ma, KOjH- cy nOTCTp&~HIBBm-t >K·eHe nan1HOK9 AMepH'Ke p,a c-,;sope opraHH3BUJJ..11jy Henpr.11jaTelbctey" Hawoj cPeAepaL\HiH'. ~ CMaTpa·M p,a, HaM TC? HOK"Y'C11BO rosop»_ o .HOOnXOAHOCTH HO'B•VIX ny-TOBS'I-ba y pa3.m-14'11"[_9 39MJb6, Pe3YI•MHpajyh;H·_ cee wro je pe4~Ho, Hamr3HM p,a y norneAy! Me't)yHapOAHJ.1X H -HB·l\-JIIOHanHHX KOHcpepe~H4Wj.a H KO"Hl'ipeca )t{SHa, M"l1 He Tpe6a AB CTOjHMO Ha nllaTcj>opMI» HeMeWS.I-ba', HanpoTJ.1;B1 Aa y 1-tMM-?J Y3YI<MaMo a-KTI-i·BHO·r y4ewii.a. Hawa cPeAepat.~H'ja ~pe6a AB 6)"Ae asy11a, rAe MH MO>KeMo roeop1-1TH c-a OHJ.1M >KieHa·Ma·, Koje jew ·3BCaAa· HHCY c Ha.Ma, an~-1 Koje ·~aM Hl1lcy HenpH'j.aTelbH M Hloje i=ieMo npwayfi,H y 6op6y npor'"'s cpaWH3Ma H 3a AeM<>'~PBTHjy. · · Hawe OAro.sopHe npeT>cTa:BJH~e Mo-pajy npJ~~.cyc.,'oosaTI-1 0,11;6op cDep,epaL.J,.·H'je, - . a H8 TaKB'JII'M cwynWTJ.1HBMa. J.13'spW1HH· HB•U.·HO'Ha·nHe ce•Ku,Ytje no·ce6Ho, rpe6a .A'a pewYI y oaaKo-M nojep;H'Ho-M cnyyajy Aa llH i=ie Ha-we · npeTcTa-BHHu,e np·H'cycT'BosaTYI H-JlH He, •H ,D,a ·OU,eHH· U,eJloHCX·OJl.'liOCT J1 uffia Ha THM OKylnWl'J-11HaMa. q:>opyM HaWer y"'e- �II l I I 1: II I . noi\SJ1a4HM· lio1'pe6y A6· qie,qepal!>~ja noja:Y·a W npOWHpH , o~i-tpe · -CI:lota-- pa,.q~: Ka1Ko. 6~ · joj . np~wne pee :->HeHCKe -AeMoKpaT'gKe-. opr_aiHH3:SU.M1e !Soje _:AOc_a;A.a ~o jaw' ;H;W,cy- yi.t~r~HVI-ne. · MHor~- aa:Aa411' cToje npeA:HaMa-, a~~O. M~ xo~eMO ;qa· c'ile1\HM(l nP'HH4~r~·ne· -cPe,D,·eP-a_4H•je. J( ,qa --oc:raapMMo :oHo,-·wTo OA H~c- -ol,.i~Kyjy_ ·M.~r~nV~OHH· ~meHa-:-wje'· •~-tMajy- .noBepel-b_a.- y ·Ha·c,_ ·M~r~ C!'f!O ::.qymHe _.£1,0- OJ].~ Hawe·"·Qle;qepau,wj"e ct-&Op)IIM-0 ·. f"H1n~KO 1-1 ,lJ, W'Ha36 M"f>, 36 Meljy~·apOPIHY' 6e:t6eAHOCT . . 1 "MH4HO opylje y 66p6H H A6M01<pal'Hjy. .. ~-- ,1\onopec 1-lliAPYP~-nACVIOHAPVIA (Peny611111 KaHcKa WnaH1o1ja), nompeTceAH.J.H< Mei;yHapOAHe AeMoKpaTcKe q>eAepa~l1je >KeHa �/ PE30DYL\VIJA ~3BPWHOr OA60PA MEoYHAPOAHE AEMOKPATCKE CI>EAEPAL\V1JE lKEHA no nV1TAfbY OAHOCA CI>EAEPAL\V1JE CA APYr~M MEoYHAPOAHV1M lKEHCKY1M OPrAHY13AL\V1JAMA Mei)yHapo,qHa ,qeMoKpaTCKa cpe,qepau.11ja meHa noH~-ttma je H3 cas-HaH>a >+<eHa l..leJlora ceera, o Heonxo,qHocnt yje,qlo1H>eH:.a nocr111rne eem1KY ,qenaTHOCT sa yYspurlieH:>e MHpa 1o1 y csoj~o~x cHara, ,qa 6"' 6op611 3a 11C.Kope1-bel-be ocraraKa cpawH3Ma, P93BI1TaK ,qeMoKparHje 'Y ~enoM csery. Cxsarajyt.11 ,qa caMe je,qr-~HCTBO ,qeMoKp,arcKMX cHara MO>Ke ,qa Y'-II-IHI1 Moryt.HM ocraapeH:.e nnaMeH~-tx relKI"bH Hapo,qa sa M~-tp, Mei;,yHapo,qHa p,eMOKparcKa ¢e,qepau.11ja· meHa ycMep1o111a je cay csojy eHepr1o1jy Ha yjeR ,qyrl-beH>e y jep.11HqBeH1o1 cppoHr CBHX Hanpep,HI1X meHa caera. Y carnacHOCTI1 ca U.11JbeBHMa y "111je je 11Me 6wna craopeHa· MeljyHapo,qHa ,qeMoKparcKa cpe,qepat..U-tja >KeHa, aHa je re>KJiJ/Ia 11 rem1o1 Ha ycnocraalbaH>y sese ca >KeHCKMM ,qeMoHpaTCK\IlM opraHH3a~HjaMa, «oje !-fMajy C11H4He U.~t~Jbeee ca ctJe,D,epau.~-tjoM. • - Ctora l-13spwHH oA6op noHoeo noTspi)yje csojy _op;nyKy p;a npHMa peAose ct>ep;epa~~-tje, Mei)yHapop;He meHCKe opraHitt3aU.~ttie carnacHe ca np14HU.~ttnHMa 11 U.11IbeBHMa c:be,D,epau.wj e. · y H3spWH11 op;6op ceM Tara cnpeMaH je Aa ycnocTaBH TecHy capap;H::.y Ca T8KBHM >K6HCKI1M A6MOKpaTCKI-IM opraHI138LJ.I-IjaMa, KOje 1-13 OB\IlX Hnl'l OHI1X pa3nora He Mory AB np1.fljy Hawoj <l>e,D,epaU.11jJ.1. JlbspWH11 OA60p OA11Y4HO ocyi)yje WT6THy Henp~ttjaTeibCKY A6J,'!~lTHOCT HeKHX. peaKU.i1oHapH11X eneMeHaTa, KojH nyTyjyiiH no nojeAittHHM Ap>KaBaMa, no-KyWaaajy Aa yHecy pa3p;Op y je,D,IttHCTBO Koje je nOCTI1rHy.To HBWOM ¢eAepaU.11jOM. I-13BpWHI-l OA6oP no311"Ba cae HaU.!-fOHB11He ceKU.!-fje AB p;ajy AymaH omop THM pa3opHHM eneMeHT~<~Ma. VbapwHI1 OA6op pa30TKp~-taa MaHespe cpawHCTHI.IKHx; areHaTa, KOjl-l cy ce npoayKn!-1 y cf:>eM~-tHI-ICT114Ka 111111 TaKo3BBHa na~H<J:IIIICTIII"!Ka YAPY>Kel-ba, fj:ao Ha-~ np11Mep ,Mel)yHapoAHa >+<eHcKa A1111jaHca", ,Il~ttra 3a M~ttp 11 cno6oAy'' 111 ,Qp. Koja npy)Kajy n1M areHntMa rosopH11L\-Y 3'a HanaA _Ha AeMoKpantjy 11 38 npocf:>aW)o!CT114KY nponafaHAy, KBKO je TO 61<1110 Ha KoHrpeC!-1Ma HaaeAeH!-1X opraHH38U.11ja y IlyKceH6ypry H VIHTepnaKeHy. �42 )lbBpLUHJtl o,o,6op .CKpet.e na>KH>Y H81.4,HOH8nHJ:1M C9KU,Io1j8Ma Ha CTBa- paH>e HOBHX :H<9HCKI1X Mei;yHapOAHJ.1X opr8HJ1384Hja, KOje Mary AS HMajy caMo je~aH u,~-tn. pac1.4,enan1 ceeTCKH )KeHCKH noKper, cnymet.J.1 npH TOMe CTBap~-t H~npHjaTelha AeMOKpantje. H;:~spwHitt oA6op no3J.1Ba AeMoKparcKe >f<eHcKe opraH~-t3au,Jttje CBJttX 3eMaiba Aa ce yjeA~t~He oKo Me1;yHapoAHe ,D.eMoKparcKe clleAepal,\~ootje meHa, Aa 36Yijy csoje peAoBe nponte peaKU,Hje, ,qa 61-1 3awn1l"Hne npaea meHa, cno6oAy HapoAa Ill· 6yAyt.Hocr ,o,eu,e; Aa y"''apcTe MeljyHapoAHy capaAH>y, AS ja'-lajy AeMot<par11jy, ycnocraee rpajaH H Y.epcT MJ.1p. (npHM~eHo jeAHornacHo Ha nlleHapHoj HHHa nonoBA (CCCP), nornperceAHHK MeijyHapoAHe A9MOKparcKe <j>eAepa!.lwje JKeHa ceAIU1U,11 15-X-1946 roA.) t 1'13 PE<PEPATA 0 TOKY KAMfiAfbE fiPOTHB <I>PAHKA )J,pare ApyrapHL\e, Y TO'ey ·Ka'M'nal-be 38 noMo-li wnaHc~oM HapoAy lo1 J-bepo.soj 6op6H r>por"'s cpaw>~CrH4'KOr c:tJpaHKO:Bor pe>t<IM\a Met,Y'HapoAHa ,qeMo'HlpaToKa ctJeAepau,.J4ja- >t<eHa ·H· t-beHe HaU,'I10HanHe opraiHH3al.liH'j.e y rnojeAH'HHM seMiba'Ma cnojU.·1IIe cy osoje Hanope ca cw·H.QHKan1·Ma H ·CBl1M APYrJ.1·M A9MOKpa110K'I1'M opraHI13Bt..l;s-tja.Ma. }t{eHe "CY cyAeno.sane y IJ,.S!MOHCTpau..H•ja,Ma ·lo1 MaHHt:pec-r;all,'l-1-jaMa, ca:KynJbane Hosat.J. •Yf ·CT·BapH< 3a 6opu,e .pen-y"~6n'HKaHcKe W·naHI-1'je . .D,eceTII!iHaMa Te.nerpa-Ma- IJ.1 pe3ony•4Hja- npoTecra ynyh•eHIV!X Ca•sejy' WlnBIHOKIII'X >t<eHa-, KOjY!· ce Ha.na3Yl y napl.f:3y, 6HIIO j.e H3pB>K6HO Ca-oce-\;al-be 1-1·· cnpeMHOCT 3a •nOMQ-\;. WnaHCKOM Ha·poA'Y >1 fberosoj 6op6H npon•s c:tJpaHKa. 1 Y c:tJpaHL\ycKoj je crsopeH cnel.\HjanHH o116op 3a peanH3aLl"iY peweH.a ill3spwHor KoMmera MeiJY'Ha.pO,D,He .o.eMoKparcKe cf>eAepau,~t~je >KeHa. KoMY!TeT .ce ,o.orOsopH·O ca npa!BHJ.11.1,•1-1Ma o nyrosa.l-by y W•naHHjy p8.All1' ymo3Ha 1 Ba.l-b~ ca .'CTal-beM sar·sopeHH-x wrnaHc~r;~x meHa. Y MaijapcKoj ·cy JKe,He &yA>I'.Wnewre, OK)"tlHBW>I ce 22 jyna Ha npoTeCT-HO'M M'l41'HHry;"' np1-1MYI11e peso.nyu,Hjy y ·Klojoj Tpa>Ke Aa MeljyHapoAHa A9Mo!<pacroKa cpe.o.epal.lHja JKeHa C6HM csoj>~M ayropl1'T6TO·M 11pa>t<111 O\Q OpraHI'fGa·U,H•je Yje:tJ~I11-b•eHI-1·X Ha·u;J.o1ja Y1 nap..cKe MHpDSIHe KOH<jJepeHl.\>lje AS Bfla'A9 YjelliHfbeH"X Ha1..-'l~ja cnposerAy eK0 1HOMC~~~~ H· ITOIII'ITY!:YKI-1· 6ojiKOT W•naiHr;~je. Y PyMyHwjH je Ca'8e3 P'f/WfH'O~Hx >KeHa ywao y, cnel.l>~jan'"'o sa ry HaMina•l-by c,-;sopeH 'KOM'Y!TeT, .-Kojll1 ce cacTojr;~ OA 5 Ha.jeehH·X AeMOKpa<roK~x ·opraHHBau.-~:ja 3eMJbe. Ga1Be3 pyMyHct-~:l1x �/ 44 meHa je 'YI·o-rynn·10 ca oneU.·HjanHYIIM npornacoM os'Y11Ma meHaMa y 3SMJI>~, ~ot3p;aO n11S'K3T 0 C(>n'Jot'A3pHOCTJot Ca wnaHC<KJotM HapO!J,OM· 6H110 je' ~ynibeHo 1,512.800 no11nHca- >KeHa 3a cneLV'~"" jailaH npOTeCT npOT,J.1•B cPpaHKO:BOr pe>KYI'M8· ·Caae3 TyHHCKHX meHa y Cy3_·H, 3arpa>K'JiiO je ,o.a ce oAMax 33T·i3qp~ot WnaKcK~ot· KOH3ynaT y npeTcTaslba npasy yspep;y 3a CYIHOB8,...-A8I11J-l OB'Oje )i{lo1BQT6 TyH~ot•cy jep ,..,.Oroeo nocrojal-be TYH~CKI1 Hapop;, Yl1j~otx ·CY 70.000 y" 6op6Y1· npOTJtfB cpaw•H·3Ma.. '!I AycTpan~oti~ cy meHe, sajep;HO ca L\enW·•-p<iPIH"'M Hapop;oM Tpal!<Jotne OA cj>ep;epaiWde snap;e. p;a y.Kal!<e wnaHcKOM ttapoAY Ma•Ko"Man>+y noMot.; ,pa·A" yonocTa•se p;eMOKpa'l'C1<e sna-AaB·H!He y- WnaiHI-iljl-1. >KEJHCKJot· KoNMTeT ,DiOHeD' je pesonyll"iY y 3aWT·I1•TY Tp>rjy, Ha ·aMpT ocyljeH·Jot'X, wnaHOI<JotX 1 narpl-IOTK·I'Hb8' -H· ce 3B' 6op6y os1-1x p eMoaHara y Lli""'Y WnaHoKe HopsewK~ot ~paTcK~X KooPA""a~~o><Jot ~w-aja'OHI-1-0 Ho.psew~~~~x Peny6n~<Ke. 33WT~<~e JyrocnoaeHcKe meHe -cy l-1'3ja-sM.:ne: ,,M·YI· Koje cMO noAHene TOilii'fKlO c1paAat-b'a 3a. .speMe para H3 ·concrsei'H'o'r IHICKyCTsa 3H8MO K8KB8 .paaapal-ba AOHOC.J.tl ca co60M' paT 1 11 MJ.1 i;eMO CBYIM cHaraMa, aa}e.ri,tHo ca. meHaMa u.es10r ose-ra, Aa ce 6op1-1MO npo- M~"~P· TI"'B cf:l8W1"13MB 3a npa,aeAaiH ,J.1 Tip a jaH '' YexocnosaYKe >KeHe oy :>Ha•'<ajHy ynory y M06"11H3BU.JIIjVI c.sJIIX ·cHara y 3eM!bJ..i 3a no·ApwKy wnaHcKor Hapop.a. }t{eHe c:y yume y oae ~He KO'MMTeTe 38 anpoaoi)et-be HaMnat-be, a 5 >KeHa I-1CT8•KHyri1X ,D;pyWT·BeHI-1X ywne CY y op;"rpa~e pa~HI-1•U,S, Ha-u,:J.1oHanHI1' KOMIHTeT. )t{eHe 4eXO'CnOIBa"4KB 8KTY118HO cy y4ec11BO'B8flB H8 2.140 MH'THHra 1'1· opraHI-130·BaHVIX no u.enoj 3eMJbl-1. MBHI"'cpecTa:LI,'~i"ja, ~-·cTyn"ne Map~<je Otte •cy aoKTJot,BHO y 3aWT"T'f Tepe3e Topa·n, Mepoep;ec r.aMeL\, Orepo " vba:6en ,CaHC Tane,v,aHO. Y. 6yrapCKOj cy ~rsope>t" •KOMI<T9T" 33 3aWT"TY -HapoAa 'J.1· ,D.eMol<paTJIIje, y ·KO je cy ywne cae Hanpep,.He a Me~y !'bH'Ma ·W· »CeHcKe op!aHI13a·u.•Hje. Y 3eM1baMa AMeP"Ke MeKCI<·KY, Ky611, Ypyreajy, KocTa -P\1-~~-t 11 p,pyr·HM8', cnpo•eeAeHa ·je w·HpoKa IKaMinal-ba nap; pyKOSOPICTBOM KoHcpep;epaq>rje DaT"HOKe AMep~<oKe na·M6apPP Tone,[laHa. nopep; npOTeCT>t"•X 6""" wnaHcKor flaT~otHcKe npe~ce,DiHI<Ha cn'y'll<6e>t~Ka �46 47 M}"~el-ba 'pa~Hl1-M npeMa 3amsopeHHL!'>fMa cjJanaHrl1CTH 'KOpl1•CTe CBe M€TO,qe t<Oje ·cy llpl1•MeH>H·Ban.u fecmno·B'-!11 npeMa aapo61beHit4HMa H CTaHOBHitt..un>y OKynHpaH·Itx aeMalba, Ha,sewl;y caMo HeKonH•Ko >KeHa, o.mja 11MeHa aa ca,qa, np~tMepa MY~eH>a V.3 pa'3YMJbJ.11B-H·X Pd3nora, -He'ky CfliO'M'J.111-bal1Yf.. npBH cny<taj je,DJHa 'CT)',qeH'KH!-ba cjJHnoaocp11•je 'H Kfb11>KeeHQcru, 611na je yxanweHa '" aarsopeHa y 'nOAf>)'My MHHHcrapcr·sa YHyrpawfbHX nocnoaa. o,q 5 Maja Ao 2 jyHa, Ty •cy je TyKnlo1 Ka·}"4)"KOBHM •neHAp8411Ma no Ta6aH11Ma CBe AOK He 611 nana y Heoaecr, nospat.anH je noHoso •K csecm '" oner TyrKn•H. ,llpyrH cnyya j 7 cenreM6pa 6Hna je yxant..ueHa >«eHa o,q 58 rOAHHa, KftH. joj je •611na crpeibaHa 1941. Crap114a je nposena 20 AaHa y no.qpyMMMa MHHHcrapcraa YHYTpawl-hHx nocnosa, r,qe cy je T)"'<nH· npe,q 04HMa H>eHe 5..,-o roi'!HWH>e YH)IKe. Ta HeopehHa npeTpn~~HJ.'I~c- MYJ<a. >«eHa •A<> ca,qa ce He MO>Ke onopa•aH.TH o,q •cn)'~aj ~ynan11 Tpet;11 >KeHa je 6Hna· yxanweHa y 6ap4enoH11, H30HnH cy joj ay6e, •Kocy. .lla 611 f1pet<paTI1fla MyKe, noKywana je ,qa ce orpyje. Y ABL!eM6py 1945 •ynyl;eHa je y MaAP""ACKJ.1·-3al'sop. rAe je Ayro !le>t<ana y 6onH11411, Ye~sp~H cnyY•aj 'Oe .qecHo ca ceibaHKOM 113 nye6ne Ae Ant<acap. 0Ha je 6Hna y ·ceAMoM 'Mece4y TPYAHol\e. Oef>HL!Hp jy je Kpel;e. Ta•Ko }"AapHO y CTOMa•l(, Aa HHje •6Hna y CTafby ,qa ce · cn~ajesa Morao 611 ce raj '""a nonyH11TH jow AeceTH'HaMa. M...cnHM .qa TJol npHMepH ,qosolb'Ho Hnycrpyjy re;:,a·nosCKe Mero,qe Cf>anaHnHcra Ha,q y ca•cnywal-ba. Ga~sopeHHL!HMa ~ory AeMo~<pare ocno6o;:~e Haw je MopanH11 Ayr, A'Jr ·csaKor nowreHor ·H BHTM<J>a•t..uH'CTe, ,qa CBMM CHaraMa npo,qy}I(J1 YKB3'MBa1-beM noMO#;H wnaHoKoM HapoPJy, tuna'HoK"M >«eHaMa ,qa ce OJl cpanaHrHcrr""·I.JHHx raHrcr:epa. Ma .qa je Cllpa'HKO npornacHo W.naH"iY aa HB)'Tpan"Y Ap, >«asy aa speMe para, noaHaro je ,qa je OH aKT.I1BHo noMarao XHmepy .qa BDAH par npor"s YjeA·HibeH,Hx Ha4,.,ja, CIHa6,qeaajyliH HeMaYKy 6ojHHM MeTanJo!Ma H 'PBl'H><M MarepHjanoM. Ero aa-wro je •CilpaHKo paTHH anoYHHa4 ·H ammo Mapa ,qa ce Hase,qe npe,q Me~yHapo.q'HH cy,q. l'!pyr·>~M CIJpaHKO'Ba WnaHHja je )'T04Ht..ure HaL!Hcra. '-lnaH AMepH4KOr •KoHrpeca, ABMOKpara KocpH, je 9 Maja 1946 Ha Haja·a~o~o �48 npwpe'~~o Ocno6o~eipa Wna'Hf!j~, - py4i<y Ho}11 je 'KoMHceT. Aa· ce_ . _5·:000 ,>ieMaYKW'X ·•Hay4HWKa '"' 3500 HaljHcfa -:Hana~e: y: Wnofl'ljw · ~-·~;qa· ·HeMa~-H~a.'--~H;ri.yc:rp~jah4,.H·- Kt:)Hrpomfwy ·_3·Har~H- ,q¢o wlia'H.cKe >tHAyi:~pHje. . .H-i.!KC.oH1 .6~~-~·M ·,qw;p:eKtop OTc~Ka ~~- H-qrn{rH-sa:l-be ·. A~lici!~ ·_8oC.P~'~_'_'HeMa·YKMX..-K~PTell~' '11,-:H,MOeJ.iHe···y" MH:o·cypa:HcT~yi· _Ka-3ao: j~ 9 a•np;1n~ 1~4§ fOA·•me' ·Ha aHT>tcpaiJJI1CT>t4KOj KOHcpepe>ii(i<jw kpjy · je. opraH,H3osa6 J1-l:fvt4Hja-rH~!~HH- ~KOM·i:ner b0no6.oijel-ba- W'l'•a.· Hwje, y Aa ce -150,000.000 ·Aanapa HeMaY'Ke ~Mac awlie "P"ie y ca•Aauiit.e ,.;peMe y WirlaH"j" (l\psefia 3!lia3Aa OA . 4 anp11na). . · · . .- · . . . . . . . 1-by-Jopey, , : if(ab .·:LiJTO. je, ~ccl0nwri.10 1 Eian.ii-iH~-T~H0Kw --~omf-oHHK,'· (:TOH; y'HoB>tHW ,1-1, M;'' OA 13~1V~46, •I'IE>MlJ>t >tonwyyjy aToMcKy eH~­ rw.jy ;_Ha ipa6p>t'~" ,Cw;\ettc WyKepT" y B>truoay, r..ie .,,,a jy sa ro. -on64•1-1Ja.nH:a MH.6rM HeMa·I.!!~H Hay.4H,J.1'4J~f npci.o.y. >t<yjy cnooo,llHO osoj pa,ll y WnaH>tj~. C"cTeM KOpHwl;eH>a TajHI1X .na6opar·apHja .qpyr11x aeMalba 3a 011sapal-be HaopyffiaH:.a, ripH.Mef-h,J;fs_~,Ji_a·. :_J~- l-leM~LJKa. •seFi -_~oCne. n-paor __ Osero~Or , p·a-ra. -·noc.rpojel-ba: -I! J : CDpaHK6a-a: U:Jina;HHja y c~,o;a:wJ.be ~peMe _n~pEm:Ta1Biba , rt,qeaiiHo MetT0~3·a_:r~~-K~Y::A8J!aTHoCT, ·a )r~r~O ·ra~6 ·:11_.'3a' npaB.rbel-b'e aTOM·_oKwx -~-q~q~,,- TiHM. -·~pe. wro ,~y.q·H~ot4·11 6a1~pa-_,·· 11~ .rio.D.ci4'11·~a: aMe. P~!..ftv~X· ·-HoMrMc11-jB' · 3a: Hc-nHrl-1sal-be .8-luMoKe. ·eHeprw1j~, · __ca_'AP>«C? ypa:H; >t' Ha 'fa) ·Ha4wH T·~, PYAH>tljl< P.aj'Y '6oraTy cJ1posi1Hy 3a 'nPa"lsJb~·J-b·~- aro'M1C't(i1 X '6o-M6H·. ·y CBoM" AOn~cy GTC?·H _H~~s-o.q·M caOrrwTet-be. ·_a·reH4~otjei ,Oeepo11·c J-byc" ··o__ ._.ToMe . .qa,-_._-':feMci·_Yl<l-1 ~ iipocjlecbp' 3arepmll Ko)" )e pyKe>BOil'MO · eliGnepHMElHT"Ma ca ...reLi.J-KdM -·,Bo,dciM' y- ·HOpseW~)t caAaLUI-be: 1sp_C3<Me_ -p~~~80;QH !'l-cn1M paAoa·wMa y 0·Kiuiil1 .jy>KHO o.p, ToneAa: (,-,·Vbse'c~l'fja" op, 1 18ciV~46.) - • . ·VI-~-- -~·a'B:~.\0.~~-H-J:<__ . ~W-betJ~'4·~·.:ja~Ho _je. A8 je ti?pa;~,~oa~ -Luna_; Hi1ja ocnoHa:'l cpaWI<GTW~a KOj" yrpo>t<asajy M~p. Jow y no4eTKy fl(Jp6.e wmiHCKOr Hapo,lia,.Apyr CTall>WIH je peKaO Olja ce paT y _l:Hij~IHMijH. 'He_:·- rW·I~ ·~cf(Iby~_l-1ab Ll.}'na'Ha~a, _Her~ ··~eri~r .H'~~f,l-PeA1-Jor.:. Y~·a·eY~~:ns·c;:~· •._ H- <::i!P._?·· _ ,j~ :. }'ijHWTeH>e· Cllpa'HIKoBor _p~m'HMa_ y -. WnaHf.1j'l1· He caMe ·MOpiin'Ha ,qyHCHOOT npeMa ·wnaHi:KOM · ·Hapo.qy, -Hero •H Heo.nx-o,qaH 1npep,ycnoa 3a y·4Bpwt.etb-e M11-pa 11 5es5eAHD'CT>< y oeery. CTora Hawa iPeAepa4"'ja Mapa: HHHa nonosA (CCCP), nompeTCe,l\HIIIK Mei)yHapOAH€ .qeMoKpaTcKe Qle,D.epat.vo~je meHa �, .. 49/ 1) ,/:Ia npo,qymyje, aaje,qHo ca Me!;yHapo,!lHHM CHH,!!H•J<al'HMa '"'· OMlla;D.HHOKHM opraHH3al,.I·H,jaMa, c ymhwea":beM MarepHjanHe n?Moi;_J.1'· ~maHOKH'M 6opu;HMa, Ha,Ko OH-HrMa- y 36~Jb·H, -Ta<Ko H 0~11'M'S KOf!-1 ce .HSJ1a36 BS'H l-beHHX rpa'I-H14B. Aa lpa>KH ocno6o!;eH>e non•HTH4KHX 3a~eopeH.,Ka. ,[Ia HCKopHcn1- ooe Moryi;Ho·cnt 3a yKa3:H,Bal-be no'Moi;w 3areopeH-H- 2) 1..\oJ.1Ma, Meijy l-bJ.1 MS Hap04YfTO >KeHaMa-aHT•J.1cj>aWHCT:KHI-baMa. 1 3) ,[Ia ynopHo Tpa>KH o,q enaga aeMalba YjeAHH>eHH~ Ha-t.~•J.1ja J.1. CBHX CJT060~0Jby6H·BY1•X 3eMaJba 1 JJ.B OAMSJ:'. l'rpe"KHHy --A~H­ nnoMaTCKe H 6'KOHO'MCKe O,lJ.:HOCe, WTO i;e JH1.WHTJ.1 ctJpaHKa ceaKor o·cnoH4a, ,D,oeecnt ra ,D,O no~n)'IHe H30naLV1je 11 Ha' raj HS'·H1H 011aKwan1 WnaHCKOM HapOAY AS ra 36a4J.1. 4) npo,qy>KHTH 'fnOpHHM Tpa>l<efbeM ,qa Ce r eHepanHa· cKynWl'HHa OpraHH-3at.V1'je YjeAH·I-beHJ.1X Hau.-~otja o316J.HbiHO no3a6a'BH "Y!Om1T•W~I-beM CBHX 4·J.1.1-b6HH'L.\8 H ,ll,OKyMeHaTa, Koje noceAyje -oee-roKa ja:BHOCT, a Koje ce op,Ho·c;e Ha cpawHCT·~·4H!H- ,Kapa,KTep t:ppaHKo·eor p6>tOiMa, IHa t-berbee Be3e oa HeMa'-I'KH'M cpawwcTHMa, Ha ei-OCinepMMeHre 1ca· aroM·OKOM eHeprHjoM H· npaiBJbeJ;beM aTOM'CKH·x ·6oM6H, ~a 61-1- ce COpaHKO_ 1J.1· 1-beroe pemi1M cTa-BHnH ·BaH 3B'KO'Ha, COpaHKo npe,D.ao .MeijyHapo,q.HOM cy_p.y, a Ca•eeT 6e36e,D.Hoc~H n.·PeAy3eo ecpeKT·H,BHe 'Mepe 3a IIH>KBH-.qau,·J.1jy Tor -Hajona·OHHjer >t<apHwTa para. - ,[lpare ApyrapHtje!' HaljHOHanHe ceK4Hje cy H3BpwHne -~3eecraH .paA Ha Mo6Hm13aU.11jH jaeHor Ml-bel-ba npon1'e CO.paHKOBe WnaHIIl·je. ' Am-1 6r..ma 6H 1Bell'J.11Ka rpewKa Aa ·ce Ha ToMe era He, jep. je Me~yHapop,HH nono:>«aj TaKas, p,a csaKo cna6lbet-be 6op6e -npOTH'B cDpaiHKD'BOr pe>KHMa, Mo>Ke ,qa•. ypoA-H o36YilbHJ.1M no·cnep,HtJ.a•Ma. npaTJ.11B pea•~IJ,'Hje Koja· -H6CTyJna, He-0nXOAIHO je noTpe6Ho yj-e):l,H!-b818al-be OBJ.1X CHara ,qeMOK:pa111-11je J.i 3a.je,q.HH4Ka ,qena11H-QICT OeeroKe CH'HlJ.\'I'N<:anHe cpeAepa·u.llfje, Mei;yHapaAHe AeMo•~pa'ITOKe <fJeAepaq><je meHa H' Me!;yHapo,qHe oMnaJ:IHHOKe cjleAepaw<je y 6op611 npoTHB C!>pa'HKDBe WnaHHje, Koja .npeTCTSBlba >K~pHWTS cj:laWHGMa J.1 J.1390·p HOBS at:pe!C'~otje. �' PE3011Yl..P1JA V13BPWHOr KOMV1TETA ME"DYHAPOAHE AEMOKPATCKE <PEAEPAL\V1JE, Jt(EHA no nV1TAI-bY KAMnAI-bE nPOTV1B <PPAHKA KaMnal-ba sa noMoi'! wnaHCKOM HapOAY 111 H>eroaoj 6op6H nponta c:paw~~tcntYKor CllpaHKoaor pem~t~Ma o6yxean-~na je HanpeAHe cHare 4enon caera. M1111"'-0H~-t meHa 1-13pa31t1JH1 cy ~ojy ronny otMnar1-1jy 1o1 com1ABpHocr ca WOBHCKIIIM HapO,O,OM, KOjl1 ce jyHaYKH 6op111 38 YHIAUJTelbe <j:laWioiCTW-IKe AHKTarype ct>paHKa, sa IJHKBHA~-tpaH>e m'ap~L.ura arpec11je y WnaHI!Ij~-t, V1naK CBJ.i Hanop11 nporpeCHBH\IIX CHara, HHCY 6YJJ11o1 AOBOJbHH AB cpywe <tlpaHKa Ill AB OOMOf·HY WOBHCKOM HapOAYr ce Ha AB ycnOCTBBH ,qeMOKpBTCK\11 pe:aotM no caojoj >KeibJ.1, lt>paHHO M'O>Ke AB O,QpJoKH BJ18CTI-1 3aTO WTO a.!Ma no,!l,pWKY ana,qa EHrnecKe 111 CjeA111-beH11X AMeplo1'-1KI1X Apmaea, wro a.tMa noAPWKY caercHe peaKU,ytje Koja ce TPYA!oi AB nyreM nponaraH-Ae ro6oml-boM ~op6oM nponte KOMyH~o~3Ma Ill nyreM nonlo'lTI'IKe HeMewaH>a OAyroanaYH 'ICJC naAa ¢aum3Ma y WnaH11j1-1. ' An~<~ wnaK pe»<HM <PpaHKa Mapa Aa 6yAe YH11WTeH, jep He Mome ,Aa 6yAe 'lspcTor M~<~pa .cse AOTne AOK y Wna1111j11 noctoj.H cpaw~o~cTVI'IKO >Kap11WTe pata, cpawl'lcnt'-lt<a AHKTarypa Koja je npersop11na seMiby. y npaey T8MH_lo1~Y Hapop,a. Tepop npoTI'IB ,qeMOKpata 11 aHTI-'IcfJaWHCTa cse ce Blo1We noaeV.aaa. (f)anaHntcn1 Kopl'!cte cae MeTOAe MyYeH>a Koje cy ynotpe61baBaJ11-1 r ecra~OBU.M npeMa CT8HOBHio1WTBy OKyn~o~paHI'l)( 39Malba. · CllpaHKo je nocneAH:.11 ocraraK pas61-1jeHor XHrneposor 6noKa. OH je aKTVIBHO noMarao X·HTllepa ~80,!1,11 par npoTI-18 Yjep,I'IH:.eH~<~X Ha~11ja, oH je· Hanpasloio WnaH1-1jy li.9HTpoM wn~o~jyHa:H<e y KOP.HCT XHTnepoae He~aYKe; oH je cnao sojcKy Ha coejeTcKo-HeMa<IKI-1 ¢poHT, OH je cnao XHT.IIepy pa3HI1 paTH~'! Marep1-1jan. nocne c.imMa X1-1rnepoae HeMa'IKe, <tlpaHKO je Hanpas11o OA WnaH1-1je cKnoH~<~wre sa par-He sno•uiH~e 11 Hali.I'ICTe. nperpneBWI1 nopas, 'HeMa'-IKI1 J.1Mnep11jal11-1CTI1 )1(€119 Aa J.fCKOj»>CTe .wnaHcKy I'I,D,ycrpHjy 1o1 ·1-beHe cl-!posHHe Kao 6asy Hosora Haopy>KaH>a, a fbeHy rep1-1T0p11jy 11 nplllpOAHO 6orarcrso, sa eKcnep·11MeHTa11He paAoBe C 6TOMCI(0M 6oM6oM. . YHI'IWTel-be clJpaHKoeor pe>KI-!Ma HMje caMe MopanH!-l p,yr · npeMa wnaHCKOM Hapo,o,y TO je HeOOXOAHB Mef}yHapOAHa noTpe6a 3a y'-lapwtleHoe Ml'lpa 11 6es6e,D,HOCTM. lrbapwHI1 oA6op eel saAosolbCTsoM KOHCTaryje p,a CosjercK!II ~aaes.­ aoAH jacHy 1-l ,D,ocne,D,HY nonloiTHKY y 6op611 npOT~iB cpaw1o1aMa y WneH~jH. \lbapwHH o.z:~.6op no3Apaa1ba snaAe noJbcKe 11 Coejerc.Kor Casesa, f:(oje cy n1-1raa.e o Wna1-111j-11 H3Hene npeA Caaer 6e36ep,HoCTI1 OpraHH- �53 / +!elby,!IOKOM MY"""'Y· np....e3a.nl1 cy je 3a ,llpBo, ryKnl1 6ari1HaMa AD'i< HHje yMpna. Y renerpa•My 113 pa\D,><H·'lKOr 4eHrpa CanoH><K (Ce~<L!Hje Cseonwre KoHcpeAepaL!Hje paAa fpyKe) KalKe ce Aa je y paAHJ.1YIKOM l"pa..qy Hayca non~u1 1-1;ja aa11sopv111a 6ea WKa~sor no·BO·Aa H. rEOPfiiiY (rp'!Ka, EAM), SH'We O,ll. 46Tp,qecer P8AHH48 l-1 ,qa HX je noA·Bprna My4el-by H H8 CHJby, Koja noTC·eiiajy Ha opep,l-b'J.1 .eeK. PaAHJ.149 AHTIH'Ha npa- nneHyMa Mei)yHapO,liHe ,lleMoKparcKe ynaH-3aMemtK cpe,llePB4Hie JKeHa 1 nac 11 ,D.opa 0H,llepornynoc (Koja jaw .noxalja WKany) HHCY ·H•3,llpJKane My~-~el-be H nony,qene cy. EnH3ar6eTI-1 nanaBa C'J.1nYfH npeO'HnH cy ;KH'!My. .L\esoj'l'114e Map11aHa Yr11pac ... TepnCHXopa naJla'nac (14 ra,li11Ha) nOABprHyre cy He'laBe'fHOM MY"""'Y 11 Hanaae ce y ~6oll.HJ.1l.J.'J.1. Ere ro cy pe3ynrar11 Mepa Kaje je ana,o;a npe,ll)l'3ena 3a 1 ~3 ~3BEWTAJA )!{EHA, yqECHHQA DOKPETA OTDOPA 0 liEJIATHOCTM Y fJ711KOJ ).,. '_;-.v.-; <>Ap>Kal-be pe,qa, noA aawn1TOM H 4SK pyKoBOJl.'CTBOM oxyna4'MoHe eHrneaKe aoj'oKe. Ha ocHosy THX 4'1-U·b·eHJ.1U,a ja'C'Ho HaM je Aa cy •craHoBHI14'" Kpajesa Kojl1 cy no,llsprHyTI1' repopy, np11HyljeHI1 ,lla 6e>Ke y wyMy ·11 Aa ce 6paHe OA repapHCT11'lKOr pe»<i1M'a. Ha,jTe>Ke Je. noroAHn·a >t<eHe npHMeHa XJ.1rnepO'BOr M.eTo,qa raow'l'sa. Ha OIOHO'BY Tara 611ne ·c-y .no:cn'aHe M.na..qe MajKe c ..qojeH4a.QI1 w cTapYIU,e y nporoHcreo. Esc KapaKrepHCTI1'laH np11Mep: 113 o6nacrH L!ene (MaKetJ.OHuja) 611:.no je noc.naHO BJo1iW6 CTO'l'H:Ha >K6H8 1 nap, ·M3fOB0pOM .:.Qa cy polDJ611HOH:YI· ·Be3aHe c !byp,·11'Ma, ,KojH. •cy ,o.a·BHo -Ha•nycr"~l-lnH ry o6nacr. C Apyre C'PpaHe non114'ffOKH opraH y EAeCI1· (Ma,Ke...LJOH>tja) nocnao je y nporoHc'Pso 84 >KeHe, Meljy •KO j11M 11 ..[\eMerpy Ll11Myp11 Mjoj je KOA •Kyi;e ocrano wecropo .ll"L!S, AHy npHKy Koja je y3ena co6oM ABO je Manone'PHe ASL!e, a J!1Boje OCTS.B>H.na •KO·,D, K")'i\e. ,L\oK MOHap><o-cpaw"CT"4Ke 6a>iAe apwe Tepop y rpaAoBr-tMa 11· ·no cem1Ma, CJ.Il·neiir-t ,qeMo~pare ,p,a -ce cKna!-bajy y wyMe,' o6pa4yHa,ea!-ba yG·J.Il'Majy •ose c'l'paWHJ.ije pa-3Mepe. HMKo ce He oceha cJ.otrypHHM npe.o. repopHcTHMa -Koje ·no.n·wu.w•ja no,D.p>t<:a•ea. TaKa cy, Ha np11Mep, repop11CT·H ynanH Hat.y y 'Kyl;y 3axap11je EcrantM ,qa 611 .joj y-611JHIJ· 6paTa, ,qeMoKpan:•Ko·r nocn,aHw·Ka H3 Ca-nMwca, a.nJ.1· Ka'KO Hl4cy !-bera Hawm1·, "jep ··My je ycneno Aci no6erHe, y611n11 cy >bemsy cecrpy. Ha HCTI1 Ha'!HH je y611jeK 11 Mna.QI-l poJJ,oJby6 AraMeMJHOH Cboec y MOMeHTy Ka..q je M·ana.311-o 11"3 ayro6y}Ca. · nom1U,I-l,ja IHS npe..q.y3UM3 H14K8H1Be Mepe Aa· -HOn"n.S re cnY4ajese, 3aTo repo'EHCT~+-KtwrocJ.1 npo,qy•maaajy ,q,a �/ 54 55 6ec:He no ym1:.u,aMa, AB n~wy napone KOjHMa )(IBane KpaTba ,no6eA·Hou,a" ~-t-· npeTe AeMoK:paTaMa cKopoM CMpi;y, Y "CTO speiAe Heocj>aw~C1'~4·Ka EinaAa, y3 nyHy noApUJK'f eHrnecK'I-!'X OKylnaTopa, tnporatha JJ.eMOtqJBTOKH HacrpojeHe 411!HO·BtU1Ke H cnym6eHKKe, ·npHMel-byjyi;H Ha l-bHMa J(Me_pe 3a o3Apas- n.eH>e". OcaMAe<:eT J<liJbaAa n.yA~< mo;ee y cTp8xy npeA cMpt.y o,c. r naAI-1, jep cy o11nyWTe.HJ.1 c paAa 6e2 npaea ·noHOB'HOr crynal-ba Ha M81Kap •KaKa·B nocao. 4~-tTSIBa.fM HH30M 3a'KOHa, YJnepeH~X npOTHIB .pBAHH·Ka, 6HG je oMeiaiH paA, CI1H·.A!J.1•K8Ta, AOK __KO'H84,HO H~ 6H·nW YHHWTBH~ 3aKoHHHl pyKoBoAeii-H o_praHH oiHAH'KaTa, a 3a paAHHLtKe nose-· petH•tKe nocTa•sJbeHa JH1'U.a ,•Koja IPBW11Clii14HB BJ18A9, ·CTOje. noCJ10A8·BaU. npaea H8 cY opyi;e y p'fiKBMa nonw4ocKe WTpajKOBB {1lp8il-€fH4H~J..1 He no- Ollnywra pa,D,HI-1iKe 1n0 COOC'MeHOM HaX~· ljeH>y. C~8MAeceT p8A><I<L\<> 6~no je o•nywTeHo "'" ·WHAycrp><je XSM!tl·CKOr ijy6p~-!Ba, pa,D.H CBOr _A6MOKp8"fCKOf nOll!ltTHl.!KOr y6eijel-ba, BnaAa je HSA81BHO sa6paHH·na 'i!lt'HO>BlH'I-lLV·-'~Ma· Aa 6y.n,y ·1-WlaHQIBlil 6Hno Ka·KBe. opraiHJ..t38U.·Hje 6e3 o,a.o6pe!-ba opraHa anacnt. nom-1LV1ja 3811Bapa Hawe >t<SHCKe O,DJ6ope <nop. J1'3rOBOpOM, Aa: om1 o.n;p>Ka1aa.jry H·neranHe -caCTaHH:e. Itt 086 TO ce 4YH.fl1 3aT0 J\8 611 ce CflOMHna ,A€-MOKp8TOKcl' so!ba rp4-K:or HapoAa, saTo Aa .ce :apaTH t<palb, •orrpeMaH A3.npo,Aa·, Ki80 WTO je aeil •H y ,D,:py,flH·M npH·J11H'Ka·Ma p~,D;HO, •J.tHTepece fpiJKe y wHTepecy ,qe>M8t.e H C11p8He pea'~4><Je. KoA HOC. -ce ca -cTp81He BllaAe 6o~ sa HaLJ.-HOHallHa npaaa CMaTpa 31101-tHHOM·. Mlil >HeHe, y4e'CHI-1U,e noKpeTa Ol'nopa pyKoBOAI-1Mo 8HTlilTe-· .pop1-1CTH-'-\1KOM 6op5oM rp'-fi<H'X >KeHa. Snarop,ape-li~-t Hawoj 1-lt;Hl..\Hj.aT·H·BJ.ot, >t<eHCKe' p.eneraq1-11je OA'I1Y4'HO· cy ,npoTecl'BOIB8116 npa~ TH'S Tepopa :KOjJ.t 6ecHJ..t -y fip4 H:Oj. ·WaJby ce OBa•KO)J,HSBHO. , proo.ny!.J;1-1.je rp4K!I-1M enaCTI-!Ma, -aM6aca:p.aM~, .npeTcra-eH~u,HMa J.tHOCTpaHHX 'MWCI1ja·. Maco-s•tta ,AeMOH-crpa-LIJJ..tJa Je 6J.otna opraHYI.30BaHa 6aw y MOMeHiy, KSA je CKYOWTYfHa, r.t3a:6.paHa H6A6MO' Kpa11CKiiM w.>6op~M8 31 M8pra 1946, OAo6pwn8 <j>8UJI1Cl'H'<Ke Mepe u3a OAP*<~I't·be nopeTKa". 1 Y 6op6Y1 ·3a nonl-lTH4Ka, eKoHoMcKa H cou;oHjanHa _npaea meHa, y4eOHJ.1l.\e nm<peTa ol'nopa r'f'lOCTane cy WHHU;I-l-Jaropa..t Macos»l-lX AeMO·HCrpaiJ.Hja. Y fpYKoj j~ HBAHmJ.S Ta-Ka Mana ,qa -~H-tje AOBOJbH8 3a OOA-, .MHpet-be HH HajocHO'BH14}Y1x >KH'BOTHYfX ·riorpe6a. BetMHa meHa · y npeAy3et.~<Ma He 38pal;yje H~ Taj MliHHMyM. 0He HacTO Je Aa na:6olbwa,jy yc.no;ee pa!Aa, 6ope ·ce 3a noHO'BHo o11aapat-be wKona Koje cy 3aTBOpJ.1·ne oeynau,HoHe ·1-1 rp4•Ke rs.nacr:H. }:<ao w:o ·BJ.1A•J.1Te, fp4Ka je. jeAHO oA map_YfWTa cpawHsMci.. · MJ~~ me He, yl.!ecHHU,e noKpera 011nopa BOAYI·iieMo ·HenpeCT8HY 6op6y 38 AeMoKpaT~jy. Y3~M8jyt.~ y4ewl;a y H8.pOAHOM <j>pOHTY ocno6oljeH>8, y EAM-y, c~s8mne cMo ,118 je AeM01Kp8TI-1>ja jeA'YIHI-1 nyr Ka· npa,BYUlHOM pewet-t>y npo6neMa JtC&Ha. _HI-l'lm Hac He Mo>t<e say.cra1BHTH Ha 1nyry 6op6e s_a P;eMoKparY1jy. MH CMO yeepeHe AS +.e· HaM meHe .u,e.nora ceeTa, AS- lie .HaM MeijyHapo}l.IHa ¢leAepatJ,tJ.-11ja >t<eHa, OBOjY11M 3aXTeB·OM LJ.a·.np.a.p1-11CO:BOj enaAI-1, noMoiiH, AB ce -aeoj'HM 1Ky'i;aMa ·Bpare rp4-Ke MajtKe Koje cy c ADjeH48AIH nocnaHe Ha n)'cTa oci'pea, rAe cy .nH-weHe · Kpoea, o,Aena 1-1 xpaHe. 3axreeajre OA Uan,D.apHcoae enaAe Aa apa-nt ~H HeSH'He Ma1j-1ce c A6U,OM. YeepeHe. eMo Aa -he · A·SMOKparcKe >KeHe ceeTa noMofaH rp4-KH H8P9A AS H3aojyje ca,oja · · HaU,IIIOIH,an'Ha npaea, Aa ce Yl36ae» B'H'rno•ca'WCO'HC'Ke mcyna-u,'~<'~Je Koja je ·K'PY11Ba 3a· MO!HapxocpawHcT><4Kii Tepe>p, 38 yo~P'cHyt.e <j>aw..aMa ..., 'rp8lj8Hci<H paT. M>< ce, npe~o Mei)yH8POAHe AeMoKpamKe <j>eAeP8L\~je >KeHa o6paiia·Mo ·H" ettrneoK·H:M MajKaMa., AS yi'IH·4y Ha· ceoje CI-1HOIBe A·a ce spaTe y caojy p,oMo·a'H·Hy. Y1eepeHe. OMo p.a -lie Ce M_I-!JH-10H'J.i >KeHa-. ,q6MOIKpaTa -M06KJJHCaTI-l y 6op6H 3a )'IHYIWTet-be cfl8WI-1C-rH-4J<Or pe>K~Ma y f:p4KOj, KOjH BOAH -Ha-wy 3eMiby y npo:nacT H no·cTaje cee ja4!-l Y1 ja4H J.-f3Bop -no>Kapa KojH yrpomasa MHp y 1.1enoM cseTy. · �57 / 5) Cee HaU,HoHcinHe ceMLIHje npoy1.1e n11raH>e_ o Moryi;Hocm yKaaH.maH>a ·MaTepHjanHe noMoi;J.1 (>K11BOTHHM HBM11pH11LiaMa 1 JleKOBJ.1Ma 11 o·Ae- / -11o'M) meHaMa 11 ,qeLIJ.1 y rp"'KOj. 6) ·ct>e,!\epau,J.1ja npJ.1MH peweH:>e 0 OABWJ.11bal-by y rp"'Ky' MeljyH~­ tpDAHe Aenera~l!lje,· Koja iie MopaTH AB ce yno3Ha ca ymaCHI1M craH>eM y IOj -3eMJbJ1, '7) Ha Kpajy tllaspwHJ.1 KOMI1Ter J.13pam~sa csojy ronny conJ.1,qapHOCT ,...;a rp'-IKJIIM meHaMa Koje ce jyHa'-IKI1 6ope npon1s cj:laW·J.13Ma J.1_· peaKU,JIIje, :3a CI1060Ay, He3aBI1CHOCT J.1 AeMOKpaTJ.1jy. PE30JIYL\l-1JA (npHMJbeHO . jeAHOfJlBCHO ,l.l,pyro 3ace,qal-be J.13apwHor KOf1~TeTa Me~yHapo,qHe AeMoKparcKe q>eAepal.l~-tje meHa (oA 10-15 OKT06pa- 1946) cacnywaHo je c Hajeei\oM namE-baM rp'-IKe ,qeineraLt.l-ije. VbapuiHI1 KOMI-ITer Meij"yHapo,qHe q:,e,qepa1.11o1je meHa npanto je c aem1KOM Y3HeMHpeHowliy, pa3BJ!ITaK ,qoraljaja y rp•H<oj y roKy npouJ11e rOA11He. Kao wro je no3Haro; ca,o.awl-ba rpLtKa sna,qa yHHwnma je cse ,qeMoKparcKe cno6o,qe "' o6HoaJ.~na je x~onnepoBCKI-1 repop. npio!CTa11J.1U,e HaLt_r-IOH81lHOr cj:lpOHTa OCJ106o'ljetba fp'-IKe Y 39MJhl1 1 KBKO MyUJKap411 TBKO 1'1 >KeHe, CB8KO,I:IH98HO pajy, ynyhyjy Ha np11HY.l:lf!H pa,q, crpe!baiy 11 My'-!e. 11 CBI<I ,[19MOKpaTI-( Ce CTOTI1·H8M8 38TB8- H3apw·Hw KOMI1Ter '-Iepera je y6ei)eH ,~:~a· je rpLEKa nocrana HosemapHUJTe cpaLW13Ma H npercraalba onacHOCT .3a ,qeMoKpaT!-!jy 11 onWTI-! MJ.1p. Ocyl)yje · ca ,qy6oKHM peeomoM ,ll.ellaTHOCT rp1.11<e Heocj>aWJ.1CTJ.1'-IKe .ana,ll.e 11CTO Ka0 !-! noApWKY Kojy joj yKa3yjy eHrnecKe enaCT!-!. npoTecTeyje npoT·HB nporaH:>aH:>a KojeM ce no,qepraaajy >KeHcKe ,qeMOKlpaTcKe opraHH3al\wje. npe,qna>Ke ,qa: 1) Cae Ha~l1oHa11He ceKLII-Ije C!Je,qepa~11je paaa11jy w11po1<y KaMni3H:oy Aa 611 ynoaHane jaBHO MH:>eH:>e, ioflllll!l'to6!-!TO ->KeHe. 4enora ceeTa, ca npaBHM cTatt>eM y rp'-!Koj .Y ~111bY '-!era Tpe6a np11MeH:>J.tBaTH caa Moryl\a cpe,~:~craa: pa,q1o1o, wraMny, MHTMHre, a6opoae J.tT,q. · 2) Cae Ha~I10_HanHe ceKL111je nowaJ'by rp"'KOj ana,q11 nporecrH_e re11e-· rpaMe "' m1CMB 1 rpa>Ke'hl1: a) YKHAaH:>e XHT~epoeCKor aaKOHa o raOI..\1-tMa; 6) ,qa ce _.o,qMax· spare caoj~-tM ,qoMOBI1Ma -HeawHe MajKe H Ae1.1a; a) ceeonwry aMHecrMjy aa ,ll.eMOKpare Koj11 ce My'-le Ha po6ujH "' y saraopHMa MYWI<Bpl\e 11 >KeHe. 3) Cae HBLIHOH8JII;ie CeKI...\JIIje OpraHH3yjy MBCOBHY npoTeCTHY I<BMnatby npor11a nporatbalba, KojHMa ce M3na>Ke caerp1.1t<a cjle,[lepaLIJ.1ja meHa 11 3B ycnOCTBBJ'bBH:>e pacnywreHI'l_~ C11HAHKa11HI'IX opraHJil3BL\Hja, 4) Me~yHapo.n,Ha ,qeMoKpaTcKa cpe,qepai...\Hja )!(eHa aarpa>KH OA Me~y­ Hapo,qHor QpaeHor t<pcra H YHPPA-e ,qa yKa>Ke noMot. ,qeMOKpaTJilMa Ha po611j11 11 y 3araopHMa, a Hai...\1-!0HanHe ceKLIJ.1je ,[IB ce o6pare Apywray· QpaeHor t<pcra y caojwM aeMJbaMa ca 1-!CTHM aaxTeaoM. Ha 15-X-1946) 113BPWHOr KOMI'ITETA MEoYHAPOAHE AEMOKPATCKE <l>EAEPAL\I'IJE lKEHA no ni'ITAfhY lKEHCKOr AEMOKPATCKOr nOKPETA Y rP4KOJ • ·.•.·I ., nneHapHOj ce,qHI1U,1-t �59'l. / Y HCTO BpeMe V1HA"ja ·noceAyje MHora np"POAHd 6oraT~ Cl'B8. MJ.oi.Wlbel-by CTpy4·1-b8'K8 39MJb8 'MO>KB A8 rnp0143BBA6:.' cae -n01'Pe6e aa oncraHaK 40.BeKa. 1-beHe ..q•HMeHa·Yije .cy_ eenYI'Ke~ KIMMa A,OCTa nOBOJbHa·, 39MJbJ.o!WTB n110AH0 1 a HB'pOA- CKpOMa·H~', '"IBCTHT 1 pa,qHH. Cee TewKoiie OA ·Koja.~x crpa,o.a >HapoJI., Marne 6l-! 6J.o1rl4c y·Knot-beHe. no 1,1. K. XAH,!l.Y (1-iHA><ia), 4naH l-13spwHor ot~6opa MeljyHaPOAHe AeMoKparc<e cjJeAepaf.1><ie JKeHa ~3 3~o4·HHaY·Ko npeHe6pera;eal-be HapoAHYIX ·J.oiHTepeca- Y3J1Jp-Mano J9 'HS·L.J.'YIO'HB-11-HY npl-I·Bpe,D,y, 00TKOI08J1_0 HapOPtHO 3AP,B-BJbe " <1pOy3pOKOB6110 TeWKY '68Ay MHilHOHa JbYA"· JeAHd rpetMHa craHOBHMwrsa >Kl-IBH y ycnoBJ.o1Ma repno ·cna6e •YI·cxpaHe. MacosHa< ~3BEWTAJA o flPHRHKAMA Y HHAHJH noHOCHB CSM LUTO Mary Aa ce o6paTYIM OBOM CB'CTaHKY" VbspwHor OA60pa <PeAepal\><je. 3aXBa.TbyjeM HSWIIIM pycKHM AenerantMa Ha TOM WTO CY' OMoryli·J..1.nH Hawy tnocery .J..fCrOpl'fiJoKOM rpa,p,y MOcKB·Yf. Jt<eHe 4enora csera ·HMajy jow MHoro Aa ypaAe. · HaMa,.. 14H..llJI-1jcKJHM >KeHaMc:', jacHo je ,qa rpe:6a Aa ce· 16o.pHMO 3a pa·B-· HOr>paBHO MeCTD f'iHAHje Meijy Apyr><M 38M1b6Ma. HanpeAHe cHare y 3eM1b>< H MeljyHapDAHa CHyYdl\Hja,, HaTepane cy .floHAOHcKor Hajpea:K41-10HapH1-1jy anaAy, Hoja -je 1BpWHJ1a •Bolby· Yajr-Xo.na- Aa :noseAe pa4tHa o >t<elbaMa Hapo,qa,_ •-mja ce eoiha He Mo>Ke -!BHWe .J.trttopHcaTH·. Y1H,D,•J.orja .HHtje jow CT8K11a M11 <i.-Mo -csecHe Aa: .nollnyHy He3aBa.i·OHOCT, VfH.AHje xo-he To Aa -nocn1 1 r~ ii1HAJ..1ja Hl-1je 38Mlb8 Ca 8'J..1CO'KO, pa3B!IIjSHOM anH HapDAif'~ liiHJ!.y(:TpH'jOM~ Bei\1-1Ha ·craHOBH~WT·ea mweH OA aeM!bOpaAI-be Koja npercras.Jba· rnasHy rpaHy npHspeAe. Ha noibonp"'spel\y JeMJbe ,naAa cse Te>t<e 6peMe, y -aeaw. ·ca 1HenpecTaH~·M •nopacroM craHOBHH'UJT\Ba, "--l1j-H: oncraHaK 3aS·J.o!CI-1 OA re ·1-1cre •I-1GU,pn1beHe 3eM1be. 3~-i-parHa·., 3eM1ba_ je noAeJbeHa Ha seoMa Mane noceAe, WTO oHerMory-hasa yeo'ljetbe Ma KBKB'H'X MBTOAa o6paij·H'eal-ba- 3BM1be, a· CHCTeM Ha·so.,D;l-basaH:.a y aeMib'H He o,Dtroeapa no~pe6aMa. 36orTora }1{6T>Ba y een~KO j Me_pJ.ot •38·BHICJ.1 OA HJ1J.iM8TOKHX cj:la·KTopa, · .yrnaeHoM oA noeolbHHX ~na·carHHx serpoea. CelbaK >+<lUBJ.1 ·11 paJlll-f. ; y cranHoM crpaxy OA yrH:.eraeal-bci OA c11paHe ·onax1o1ja H 3ene-Ha,wa. Y T8~J.I!M ycnosi-1Ma >KH'BH 80% CT8HOBHH'WTB8 J.iHJJ,J.o~je,_ Mane 3BM1b8He ·~o-m-t6e He .npy»<ajy HHK8'KBY aawn1TY op;:,. 'Op'KB'HC.KHX ~J.twa _1-1 cyw-laHe >Kere. rnaA Y V1HA>YijJ.1, je ·l-I'CTO TB'KO nepHO,D,Y14H8·1 1K80 H ·rO,D,J.oiWt-be ,o,o6a. Oe-o .ce o6jawl-baaa _ntMe, wTo ce y TOM norneAy He npeAy-3KMaJy Ha.t:KaKee -npeeeHTHBHe M~pe. · CeocKo ra·3AH-HCT•BO y· HH...qYij'H HHje HH·Ka,D,a AOCTJ.otrno OHBJ HKBO npoY13BO,D,I---b6 ·Koj-YI· 6H"' 61o1o Mor'fl;aH •no,ll. ycnQBMMa pa'3YM!Hor reo-ljel-ba, Koje 61o1 ao,D,YillO:· pa4yHa 0, HapOAHYI'M YIHTB.pec~a. , rna-sHe cy rrpaHe •YI>H,C:HjCKe npO•Io1·3BO,D,I-b9 pyJJ.apCTIBO, ~~a jet-be~ Yaja, Kacpe ·~ jyre. Oee re rpaHe -Hana3e ce y pyKaMa· ·M·Hocrpa--Hor M'OHOnonHCTYIYKor Ka-nHr~na, yrnaBHOM eHrnecKor. PeaKu,H-o·HafJHYI 8'A;MHHI-1CTp8THBHH a·napaT, KOja.t· ynpa:eJba THM rpaHaMa-HHJl.YCTpHje,_ O,D,'6Hja ceaKH :noKy-waj aa ~no6olbw_q·l-be: ycnoea paAa'; y DArDBapajyiHtM npeAy3et."Ma. 5op6a paAHHKa Ja no6oJbWaJ-be,'· . H::Mxoeor nonof)t{aja HaHJ18·3'J.Il ·Ha Haji)Kewi=..J.o~< ornop. Mep, Wro ce TH4e ycnoe~ pa,D,a- enafCHYI4H nna~:~rama, Ha npH-y AcHMI-1, CH•CTeMaTCKH ce cnyme AB'Bal-beM na>KHH-x·: ""cpopMau,..ja. OH" cBpAe AB paAHH,l\H nnaHTama 4dja >t<>rsey Haj60Jb"H•M ycllOBH'Ma, •Ka·~Hi ce yonwte MOry '3SMHCJ1HTH y JIIH,D,Hj-lo1.- 0HH" TBpJJ.e, Ha !OpHMep, ,D,a H8,ll;HHU,8 jeAH<;>ra pa,D,HHKa•. "'3HOC" noHeKaA jep,HY pyn~<jy. WTO ·CS TH46 >KH BOTHOr MHHHMyMa, OH je •nopacTaO Ha~ 1 500-600% np>< )"nopeljeH>y Ha 1939 roA"'HY· Y ·"cro speM"' nopacr nnare, YJ"Majyf.>< y o63"P pa3Ha no60Jb'WaHoa Koja cynoc~}o'lrn~ pa,D,HH·Lij~, •HY~je M'3Heo ·SJ.1We OA 100%. 0Ape'ljH"Ba·l-be HOpMa mH·BOTHH,·X =H8M1-1pHHU,a y CBa·KOM noje-" ,QHHOM ·cny4ajy 38GHCH OA BOJbe ynpaBJ.IlTelba 1nnaHTa>Ke. npOH3BOAii>B jyre y DeHranHjH jeAHB je "OA Hajcrap><iHX,, HajaHaYajHH.j~x 1-1 Haj6olbe opraHM3oea'HJ;tX r:paHa -·MK.LJ.ycrp~je--. . �{)Ko 300.000 pa,o;H••><a 3anocneHo je y 180 Hajsel\><x npe,o;Y3el\a, · .,Koje yjeA>fl-byje KOH\.IepH ·>tH,o;ycrp•je jyce. . Oea •HH,AyctpY~ja npOH3;BO,D:l-1na je o·rpoMHe KohlifLJHHe npe0paljes•Ha OA jyce, remeh• ,o;a 3a,o;oBOJb>f ·sojHe nopy~6>fHe • nosel\asana je. csoj ro,D;>fWH>>t . . np>fXOA oA 100% y 1939 ro,o;>fH>f .+10 296% y 1943 ro,D;>fH>f. ' 3a nocneAI-bHX 20 roAH'Ha y osoj •npoH·3-BOAI-b·H · HHje 3a6e....ne>KeHto KaK:ao 6H.no cr>sapHo noseha·J-be nnare~ Kojc;~ yo·cra.naM .H•je HopM>fpaHa. Hajsel\a MeCe4,Ha nnara pa,o;H>fKa >fH,o;ycrp•je jyce >f3HOO>f 23 pyn>fje. X•:rba.o..e pa,D;H><Ka He 3apaljyjy B>fWe o,o; 11 pyn•ja MeceYHO. · Y cpa6p"'"aMa 4"4" • y 3aso,o;•Ma 3a npeljy 3anocneHo je .3,700.000 pa,D;H>f·Ka, o,o; ·><oj>fx •cy 19% >KeHe, 4% Ae4a. ,[\y>K>fHa -,;pa.AHora ,p.aHa je seoMa aem1Ha, · a HaAHHU.e He npeMawyjy 4-5 aHa. Cy.o.16J.1Ha pap,HYI:Ka no'Tiny;Ho 3aBHCW o,o, eolbe npeAy.-aHMa4a, KOj1J.1 46CTO p8A6 ca MS.JH1'M o6ptHJ.1M KaTII1T8IIOM \If . 'Te>Ke p,a H·cu,eAe MaH:CYIMa.nHy A0'6\'1T· nowro -cy y 38B'J.1CHOCTH -OA Kone6al-bci u,eHa ca.~po·aJ..1Ha, OBI-1 n.PeAy3HMa41-1 ce crapajy, AB 3-5 XHJbaAa >-KeHa ~ ,1:\el..\.e. · )t{eHe He6oM. · noWTO H1-1_je B'l-'I•COKO- pa-3-Bl-'ljeHa J.1H.Ayc-rpl-1iCKa 3eMJb8, <J.1HA11ja .He oce'lia owrpy .norpe6y 3a yrroeM 1Kao rnaaHl-'IM ··>t3BopoM eHepr•je 38 >tH,D;ycrpwjy. 1939 ro,o;>fHe .npo·•3BOAtb~ ·yrsba y lt1Hp,·l!ljl-1 'Hio1j8 npeMaWana Hl-180 OP, 20 Ml-111:1o10HB TOH8, rj. CKO 9% npo>f·3BOAH>e yrlba Ben"Ke IOp•raH•>fje, Koja je >teTe ,~-rop,HHe H3HOCI-1na 231 Ml-'IJ1110H TOHa. B.nacHI'IU,HMa PYAHI'IKa ·o,o;o6peHo je A8 yseAy 9-ro ~acoBH>f pa,o;H>f ,o;aH. Pa,o;H>t~Ka +-~a,ri.HHU,a ·H3HO'Cl-1 O·KO 9 Wl-111'1-1Hra. Pap,HHLI,H .pa,p.e y He96111J..tHO ·TeLiJK·Io1M ycnoeJ.o1Ma eeoMa 3aocTane TexHH·.Ke. V1HAYCTplllja.n·u,·J.o1 ce nOtcy'W81Bajy onpa•B.0,8TJ..1 1'11M61 WTO 'J.ot·HA•IIIjCKJ..1 •py.o,ap p,o6JII-ja '-:6ecnnaraH cTaH, 6ecnnaraH yraib, neKapct<y no-Moi; 11 pa3HO·:spcHe npHeJ.1ner1o1je. l-'1·3:pa4yHaro je ,D.a 4enoKynHa epep,;HO<:T -ce1o1x os1o1x 6ecnna-rHI!IX ycny·ra He .npena3J.1 jeAaH WHil.I'IHr 'H -;:neHCB Ha jeAHOr paA'HI-1 Ka H6A61bHO.. A·Be ·cMeHe. 6p11TaHCKa KpalbeBCKa- «.OMHcHja, «oja je 1-1cnHra~a ycnoee·. pa,o;a Y PYAH>ftl>fMa, 3a6enem>fna je He3a,o;osolba·sajyl;e ycnosec· »<11·Bora. Y3 -eeoMa Ayra4a1K paAHH ABH. 1935 ro,n;1o1He" HHAYijcKa- ,ana,o;a J9 AOHeJla 38·KOH o·pyAH>f\.I~Ma, KOj>fM'ce yc·spljyje 9-TQ· .'-18COBHH paP,HH ,Q,8H 3a .PYAape KOJI-1 pap,e no,q 3SMJbOM, 10-TO-'· '-la-c:o-sHI-1 3a paAHI1·Ke KOJI-1 cy 3a·nocne):-ll-1 Ha ~nospw·HHCKHM paAoBf'!Ma, C HiM Aa -paAHH4Ka HeiJ.elba 113HOCI1' 54 4a-ca. 1 '~HA>f}Ci<>f pyAap. pa,o;• y ycllOB•>f·Ma Haj.,o;ymer pa,o;Hora )::\8Ha Ha ceery, Y3 HBJHJ?>KY HBAHJ.iLJ,Y J1 y HajropJ1-M TeXHJ.l4KJ1M·,, ycJlOBMMa-. ' Pa,qHJ.14'11 -ce noc:TeneHo onajajy H- opraHH·3yjy y cee eei;HM. pa3MepaMa •.CKopa-w·l-bl1 WTpajt< nOWT8H.CKJ.1X paAHHKa, KOjJ.-1 je: ~mo~eo 11 Jyna 1946.roA~He a Tpajao 25 ,!\aHa- y6eAJb>tS:· Je npHMep paAHH'-I·Kor j6,1J.J.1HCTBa. nocne yn03opaBat-ba ·Bfi8CTJ.1 KB'KO TO 3axreea nowTe 11· Tenerpacpa 3aoKo~, paAHI-1l.~lo1 o6yc7a~ 9 . cy ce WTpaJ,K8411MB. Y wrpajKy j~ y~ecrsosano 100.000 !bYA~· Bna,o;a je 6•nac 'HeMajy- rp,e AB H·x ocra1ae. Ycno•a-1-1 mweoTa cy ymacHH. X·11Jba"Ae orso~M Y 1934 roA•H• pa,o;H>f ,o;aH je Tpajao 12 Yacosa. PaA","'" y HH-1111 ,,o;oHoce ca co6oM Ha pa,o; •csojy AOjeHYaA • Many Aeu.y, jep .1bYA" onasajy no,o; ce B>fll>< •cy pa,o;. no~TaHC~>f cnym6eH>f4>f y KanKyr>f np•caje,o;•-' ·'-Ce H•3BYKY Ha pa'-lyH paAHHKa. Y npeAY3eh>fMa 3a npo>f3JBOA"'Y jyre 3anocneH je Hewro oael\" 6poj pa,D;H>fKa Hero y ·naMy"!H>fM npe,o;y3el\>tMa. Y csaKoM <>A oaJ.-!x npep,y3ei;a IIIMa • npJ.lMopaHa AB ~nonyC:l:l-1, npYI·MI1•BWJ.1 HS•KS 38XTeBS -KO je -cy· no~TaBI-1111-1 w~paJKa4J.l. HapogH y ii1HAJ1jl1 c;JaKI!IM AaHoM cry-~ naJy y cse J""'Y 6op6y 38 ocno6oljel-be o,o; 'e~<cnnoaraiJi"je, .c;:TpaHI!IX HM'nepHjaJlHCTa, 38 H638Bio1CHOCT C'BOje 36MJb6. �63 ·ypoi)et:~"·H.J.·H ·OBHX fit Mace ce!baturea, HSAHJ.14apa 111 nacn1pa. pa311114HTJ1X KaTeropHja CTSHOBHHWTBa -i.a>by ryljer 6orarcrsa. Cas TJ)y:e; Clly>KJ.1' nose..: · Wra ..o.a ce Ka>t<e o cyp,61-1HH- >KeHe?- Y cnojeB-J.tMa B!-f:Wer APYWl'Ba >t<eHe ·aoAe 6ea6pH>Ka'H H 6eoKopH·craH >t<J.1BOT nyH )K MEPEHC (Anm~p), ~bspwHor o,ll6opa MeijyHapo,llHe "AeMoKparcKe cpe,llepall•ie JKeHa 113 PE<l>EPATA KAKO }!{!1Bll CTAHqBBlllllTBO AJI}!{l!PA l1306H1ba. -tU1L\81 no sapOWHMa 11proBKYll-be, ).ll· C911H-Ma cnym6eHJ.1~e, MJ.1 ·BJ.1AI4-MO >t<eHe-4·J.1HOB- ~pa..QHI-1[46, AOMaii·Hu.e. Ha- ·.aiDKHpcKoM ceny ce.lbaHKa Aem1 ·ca csojHM My>t<eM Te·WKY c-6op6y aa oncraHaH:. 1-bHxosa je cy.A61-1Ha Hepac·KHAHO se3aHa. na 1Y!lnaK, IHajaeiiH A60 oeor repera naAa Ha .nnetla >t<eHe, jep ·npeMa MY'CllHMSHCKOM 38KOHy OHa ce yonwre CMaTpa Apyro:.pa3pe,!IHHM ooheM, omepeheHa je ,llyJKHOCT~Ma MajKe, 3a HoY ce Mo>Ke pel;~ Aa je ,.po6 po6a." CbpaH·U.ycKa oKynau.wja H3Met-wma je ~sr11e~ 38Mfbe: .·npeile~~He ,H <:rsopeH~ KpynH~ nocep,·~, 'H3npaijeHill H >K81183HH4K8 npyre, ocyweHO MHOWTBO M04Bapa, :pa·3·BYtjeHa e~c.n.noara4Hja PYAHH'X 6orarcra-sa. An~-1 ro HJ.1je no6o1bWaJlo mH'BOTHe npHnH~Ke sem1Ke ·aeiiHHe ypoi;,eHJ.1Ka. ·:·-1-bH<XOBa XpaHa, Op,ei;a, CTa•HOBI'l, caB >KJ.1.BOT"HYI IHYI'BO ocram1 cy IIICT"H, HaH~)'l cy 6HnH H HOA . 1-bYIXOBHX 'npe.AaKa, 06pa30Bal-be je ~npHcryna~Ho e-a:Mo He3HarH0 j MSI-bHHJ.1. HenHCMeHocr je Onwra opaHe ·cy ,~pyMOBiif -nojasa. Ha raj Ha4HH .Jit ry ce jacHo o4pra•aa Kapa:Krep t<anHranl-1·cTW-IKO'r ·c1-1creMa onpoMHa 6oraTcraa c jep,He crpaHe, yma- ·casajYi;a 6eAa 'c Apyre. Oea rewKa onya4·~ja -nocra11a je cacsHM •Kara-crpotiJanHa y roKy -nocne,q·l-hl1x roAHIHa 3'6or HeysH"Ija·BHOCTYI snap,e, 36or .·nycrowel-ba para H ·npl-ipO.QHHX HenoroAa - Haje3p.a c-KaKaaa4a H Heo6w-mo p,yre cywe (y nojep,HHHM KpajeawMa Hw.je 611110 . "•KJ1Wa y TOKY 14 Meceu,11). noM-al-b·Kal-be xpaHe fl0fO,ll,l1.flQ je .,AOHe:Kne J-1 EaponlbaHe, a ·Mei)y ypoi)eHHU.11Ma -sna,qana je crpa..._.xosHra rnap,, npaileHa p,w·crpocfJHjoM 11 MacoBHHM ·en!--ip,eMJ..!ja·Ma, ·Koje cy op,Hene x·HJbap,e »<Hsora, y np-soM pep,y »<eHa H Ae4e. Cu,eHe Koje cy ce o.n,11rpasane Marne cy M-HO'fHMa Harne:".v.an1 Heae.pqeaTHe 3a Haw seK Ha,npe11Ka H U,HBHnl-1·3aLV-tje, y ..::3eMJbJ.1 ·Koja je yp,aibeHa ,csera HeKOJU1Ko 4acoea a~ <t>paHu,y,cKe. Ge1-1, KO j11 cy ce 3aTeK.nH y rot<y npowne 3Y'!Me Ha jyr)'\ .An>t<Hpa, span-l.nJ.Il ey ce OAaHAe norpeceHY'l- H · J.1HP.I--1rH11paHH. i �Hyca H CHjajyl;H . OA cpel\e, ·rp4eBHTO CTe>Kyi;H . AparOL16He HaM.r.1pHH_49 1 6eJ.KanH ·lfHM 6H .J1X ~06HnH,. HaMecntBWH ce . . -y "fiowKy, AeBoj~.tYU...\a o,q, c-sojHx . 8 roA., 4Hja je u.ena nopoAHU.i3 noMpna, jena je xananlb~Bo, Konyrajyi;loi ·aYJ.1Ma. nnawei;1o1 Ce aa H:.eHO a,.q,paBJb8 1 oHJ.1CMO 3Hamf ,q,a 11.111 ,qa je aaycraeH-Mo, H/1H Aa je nycrHMO ,D,.a yrohH rna.a. K6ja jy je MY4Hna. · MajKe, M11aAe >KeHe Ja Koje 6H ce Morna noMHcmn·a AS cy cMemypaHe Ho-wryH:.a·ee crapHu,e, ca 11H4HMa rol-beHHX asepH,_ noKa3Heane· cy ceoje Hc_yweHe rpy,q,H ·J.1 npymane ceoje MaJll-1- c waHe, Ha .Koje je 611110 HeMoryiie rne.qant 6ea cyaa~ B111,.q,em-1 CMo To. B-Hp,enH ·cMo cea1Kor jyrpa KaKo ce 0Ko caHP.yKa aa ~y6pe OK}'inlbana roMHna rilaAHHx. - _b~no HaM je Y*BCHQ, noMoi;- KOjy <:MO y·Ka3afiH .nOKaaana CS H8AOB_01bH8 ,qa . ~-tW4yna •H3 pyKy ·cMpT>Ioi, AeceTHHe XHJba,qa Jb'YACKHX ·>KHeora. OnwntHe, ,QeMoKparcKe napn1je ·H opraHH3a4Hje, Ka.o H Haw€ MecHe rpyne, opraHH3~·eane cy no,qeny Yop6e, pacno,qeny ~ HaM"HpHHU.a, yao'ijet-b-e npeHo-hHWTa, ·ocnal-bajy~H ce •npH ToM ·~:B 1 WHpOKy ja-BHOCT 1 -flOTCTHI..fyllH B·KTH·B}:IOCT amKHpcKe 8,D.-MHHJ.1CTpa- l\Hje. Me~yHapoA>Ia AeMoKpaTOKa cpeAepa4Hja >KeHa, Caae3 an>KHpOKHX >KeHa, Ca-se3 .tteMofCparcKe oMna,qHHe Anm1-1pa, ,Hapo.qHa noMoi>.", 11 En KeH-pHc'-', MycnHMaHe«a ,qpywraa y3ajaMHe noMoiHf ·HT,Q. npHK!byYHm1 cy Ce OBOMS: Aeny. Me~yTHM noTpe5Ho je yHHWTHTH ano y H>eroBOM ·KopeHy. r 11aBHH- pa3nor cseonwre ·6e,qe --H rnaAH nOcn·e.z:v·bHX rO,qH-Hil nemH y KO!IOHHjC!_!IHOM C·HCTBMYi ··KojH je' ,qQaeo ,QO KOfiU.SHTpa4Hje 3SM1be y pyt<aMa npJ.otBaTHHX noceAHJ.1Ka, .-oreswH je OA- · OHHx ·KojH cy je Ha.noj-HnH c·aojHM 3HojeM. Taj cHcTeM ,qao je Y pyKe esponcKHX 1'pycrosa :py,qHa 6orarcrsa 3SMJ'be. Haj3a,q,. OBOMS pe>KHMY OJJ., 'n04~T-Ka AO Kpaja cny:m~-t 1BHWS BJI>KHpCKa B,D,MHHI-1CTpa·4·J.1ja, Y.t<ynHa nospW1-1Ha o6paijeHor 3eMJbHWTa ·H3HocH 16 MH1!HOHa xeKrapa; t-beroaa nonosHHa rj. OKO 8 M·HnHQHa xeKrapa Hana3H ce y pyKaMa 26.000 noceAHH,Ka, yrnasHoM EBponJbaHa.' ,ll,pyra nonoBHHa. npHnaAa ·celbai.IHMa-ypo!JeHHLIHMa, 4HjH 5poj .· H3HOCH 1,336,000. . 0Ho wTo nojeAHHLIY np><naAa HHje •se!;e OA ABa xeKTapa. · noapwHHa senHKHX noceAa y 75% cny4ajesa npeMawyje 100 XeKTapa, AOCTH>Kyi\H noHeKBA 15.000. 5 �67· ArpapHo ·n"TaH>e ··apno je ·npocTo: 3BMJba je y pyKaMa waKe cpeyAanau,a 1o1 oKo cronn-:~e rocnoAapa-K0noHio13aropa. Jew s1o1we OA rora, -KOilOHJ.olj~.nHH 'CHcreM J.o1M8 3a pe3ynrar A8 ce ~cHoBHe__ Kynryp8 (:»una), a ra_Ko ·Jt~cro .J.ol nawa 3a croKy, cse ""we cMaH>yjy Ha pa4yH nopacTa cneL\"janH"X Kymypa, Koje ABlY eefiH npHXOA: 11038 (y 39MibH fA9 seiil-11:"18 CT8HOBHHWTB8 He n"je •B"Ho}, AYBaH " sol;apcTso. L\eHTpanHa ynpasa An>K"pa 3B3HH4HO je· H3ja·Bio1118 Ha KOHcf:>epeHU,HjH ·wtaMne A8 •CB8KH CT8-HOBHI-1K KOjH je HM80 y r. 1871. y Majy 0, r., neT KBHHT8118 .rOA"WH>e >KeTBe nweHHL\9 · (y3"Majyl;" cpeAH>Y L\"cjlpy 38 speMe OA r. 1849-1900) c?A HeMa ""we OA ABa KB"HTana. Osa KOJ1l14!.1Ha 04HrneAHO norpe6J:"Io Wro yao3~~tTH »U.·IT·a. je 1-teAOBOJbHa, raKe, Aa je . .o.aHac. A 'C9 TH4e BOA9 1 CHCTSM Ka·Ha1lH38!.V1 je ,Itt -H8BOA!-baB8!-b8 HaJla3H ce, 'Y seii111HH c~y4ajesa, y pyKaMa KpynHHX '-3eM1bono.o,0K ce cHpOM8WHH CYITHlo'l cpe.nacH. (ceibaU,H) H811839 y .aeoMa He3roP.HOM nonomajy. PacnoAena cpoHAOBa 3a ceMe. ypet)eHa je J.1CTO .TaKa, .o.a. caMo KpynH" noceAH"L\" A06"jajy ceMe. Manw 3eMJbopaAHWL\H HH·CY ra HH BHA6Jllo1 -eeii HSK0In1KO _ rop,·MHa. npao61o1THYI H841o1•H o6paAe 3eMThe, Kpaj.>be 3a<:Tapena opylja KO}"M ce cny>K" CYITHI-1 36Mlb.Op8AHHK 1 :KBO H- nyHO OT·cycTBO arpo-TSXHH4KOr . 3Hal'ba, ,o.oaoAH AD .Tara Aa. je mer·Ba ,Manor -c61ba4tKOr ra3Alo1Hcrea Helo13MepHo HJ.t>t:<a, Hero KOA KipynHlo1X -no-cep,Hl-tKa, ·~rAe ce no.qH>Ky' oneu,J-1janHe Kyn~e y ycno-IUiMa cTanHe Here. noWTO yonWT9 HeMa'jy 39MJbe ·Wn" je WMajy y HBA,OBOJbHOj KOn"4"HH, cpenacH. cy 'npHHyljBHH 1\8 CTynajy K80 H8AH"- ca 'KOA noceAHYIK3 1 npt.t 46MY ce OH 'l111H npetelbaBa CBOM CBOjO_M nopOAJ.1l.I,OM Ha 36M1bY no>ceAHHKa, ·H11J.1 ce Ha tbOj Hana3H npw-epeMeHo 38 ·apeMe »<~rae. Y npeoM cnyYajy, caa ce nopoAYll..\8 Hana3W H8 nyHOM pacnoJlo>Kel-by· noceAHJ.1·Ka. >KeHe paAe 3a t-bera, Heryjy 11o3y, p,_yeaH., paAe Ha u.et)et-by, Ha ca6111pat-by nnoAoaa a-tTA· Cse ro 3a Hl-1WTaBHY nnaTy, ca pap,HYIM ABHOM OA H3113CK3 ,[\0 38J18CI<a cyHL\8 . .ll.eu.a nacy 'CTOKY npeKO u,enor p,aHa 3a .HeKoilYIKO cjJpaHaKa MeceYHO. AKo orau. H·Ma oMa-t-be nap4e 3eMJbe, a np1o1Hy~eH je p,a paAYI Kao_ Hap,H!IIYap, TO H>eroso nap4e o6P-aljyje H>erosa >KeHa ·H AeL\a. }l{eHe paAe no Hajae-hoj >Ke3_YI Ha -cyHu.y, J!inJ.1 no 3YIM•CKoj .cry.o.eHJ.1, cTa.nHo carHyTe, .Hoce-hH· Y6CTO Ha ne-ljYIM8 ASI..\Y npYIB63at-fy KpnoM. ya,ei.Je nocne rewKor .pa.n.Hor ..o,aHa, ·~aKynJba A"BJbe 6"JbKe Aa >KeHa HAS .n.a 6" onpeM"na OA H>"X se4epy. e_cro, norpewHoM,. oHa craslba y ·noHau, orposHo 6Hlbe .38J6,D.HO Ca .OCT811HM , H y·M 1-lpe ca ceOJOM . p,eu,oM orpo-aaHa. • T , . -K:KB·~ C11Y43JSSH cy H8p04HTO 49CTH y Ha·WJ.1M C9111-lMa. noHe~ Je norpe6Ho 1-liil-l seoMa ,qaneKo no _sop,y H· HOC_J.1TH je M:y Yl y TSWKI-lM 3~MlbaHJ.1M CyAOBJ.1MS. A Hoiiy CBH CS CMSLilTci" Ha npocmpKe npocTpTe no noAy, y 6eAHoj Kon"6", O.A cKnenaH~ 36Mlbe .J.1 rpaHa. Ty>KaH H Heyro,qaH 0AMOp. . en" V1HAycrp"j~n"38L\"ja Ari>K"pa Morna 6" CMaH>"m 6ecno. ·· ceAHHHa_, ~aplo1 'l<yKaBHi<t CTBOflOBH, 6e3 OApeljeHor I\06a. CTapocm, j'9AB8 o6y-· ·I.JeHe, yseK 6o'ce. 1..\Y J.1IJ.l-l _nony-~ec.nocmn..\y, ·Kapa-KrepHcTJ.1YHy 3a ceno. Oaa ·"HAycrpHJan"3aL\"J" Je nornyHo Moryl;Ha. PyAHa 6oraT<:Tsa ce H3B03e:. rB03AeHa 'PYAB ' 6a KSRHa·, ..n m M . 'T'oc'T'aTJ.1. HeHe OA osJ•o( 8:'9 P"Ja M'6n" 6"cMo npepalj"saT·" Ha MBCTY, Ha np. cpoccjlaTe cKOJ" .Mory HTH n~epaljeHH 38 ljy6pe.. Moryl;e je Cl'BapaH>e . xeM"JcKe "HAYCTP"Je (o6paAa cpoccjlaTa, con" PYA•) Hao H .-epa6pHKa MaHapoHa Jil ApyrHX TeCTa, •n¢oH3BO~~a i;J.1~·11MOBa ·reKcTI111a J.1TA • AnJ.t Me-~=. H apoAHJ.i _TpY,:CTOBH ce TOMS •n¢OTJ.1B8 • •JY -~ >KelbH .,qa orpap,e y MeTpo·nonaMa csOjy HH,qycTPHjy -OA ·-KoH~ . ypeHL\"Je, npomsel;" <:e nojas" "HAY'FP"ioKor nponeTap".JaTa, Kora 6 1-'! 61-lno Te>Ke eKc-nnoanrcaTH HerO nbfbonpH·epe..qH:e ,paAHYIKe, ~na6'? opra<HH3oaaHe ·H _pacejaHe :no u,enoj aeMibH. V1Ma JOW a"we pa3nora onwToj ·6eAH· JeAaH OA >bHX ~ p6aKU,HOH8pHa H8AS119KOB!oip.Ha BflaAa, ·KOja· ce CTaBHJla y cny-. . :>K ~ f?KcnnoaraTopa. · . 0Ha HI-1'LUTa HHje .npeAyJena 3a noseiiaf-he 6 BAHe 3apa11e. OH · a H"Je H"WTa ypaA"na A• 6H o6pa3osaH>e 6"no np"cTy- na4HO caJ.1Ma. y wKonaMa OA 10 yYeHHKa -caMe je je,QaH o- non"~~K lje"""· Ta aAM"H"cTpaL!Hja He onposoA" ·npaseAHY BOAS " He cTapa. ce Aa pew" cTaH6eH" npo6ne1 ·~acnoAene WTa A.a Ka»<~MO 0 6ecpaMHl1M H84WHWMa pa-CnOA8118 3~ ~)I[BQT H8JHY>KHJ.1jWX apTWKSJ'Ia xpaHe J.1 o,qeiie, 0 6eAHHM neH3WJ~~a serepaHa Jil parHH·X YAOBWI..\a, cHpoYBA~-t? Ta ni-lrat--ba pewasajy ce· CTaiiHO Ha WT~T'f ypo-ljeHHKa-, 0HJ.1 CT811HO Tpne Y!H:.eTaB~I-ba ·1-i -yn-ceTa4a. noABprHyTI-f cy Ae11HM6 H~npasp,e O.Q, CTpaHe tbi1XOB)i[X. s• �69. A wra p.a ·Ka>KeMo o _pacnalb•••"'Y pacHe MP?f<"'e, Kojy· npaKTl-!Kyje ynpa-ea, HapoYHTO nOcne,D.t-bHX Meceu.H. XywrKatt.e · jeAHHX rpyna craHOB':\H.WTBa Ha Apyre, AOBeno je p,o Tara ACf cy cror•He EsponlbaHa ·•zry6•n• >K><Bore, " ,D,a OKO 30.0.00 ypoljeH•Ka rpn• penpecan•je. L\•Jb je csera rora cnpeYasaHoe yjep,Ht-bel-ba HapoAHHX Maca. 4ecro, He •cn•ryjyt.• Kp•••t~e, enacr• xance " ocyljyjy -cyK0- Ha CMpT HSBHH9 1bYAB 1 •KOjJ.o! 48K HJ.IICY HH 61111111 •npHcyrHH 6HM8. TH-M· K83H8M8' nperx0AJ.1 YHl-IWTaBat-be u,enHX HaCelba~ TaKaS nocrynaK np•c•Jbasa ypoljeH,.4-Ke meHe p.a ce A""'Y y 3aWTHTY ceojHx c•HHoaa, Mymeea, 6paiie. Y npao apeMe, oHe cy noYene p.a ce yjep.•Hoyjy ·,..p.a crsapajy op.6ope. Y 'OpaHy 6HnH cy creopeHH }\{eHcKH oA6opH 3a -nocrs-~3al-be aMH6CT\.1je MycnHMaHc·KHX nonHTW·IKI-iX KpHaau,a. OaH oA6op~<·f KojH cy opraHH3oaanH wHpoKy noMok nopoAl1U,aMa yxanweHHX, y>K!IIBanH cy nop.pWKY cs•x p.eMoRparcK•x cJiojesa Anm•pa. OH" npop.ymyjy p.a p.enyjy y TOM npa·BL\y, nowro jow MHOrl< Hes•Ho yxanweH• YeKajy csoje ocno6oljeHoe. Itt cee ce TO ,c,ewaea ynpKoc 3aKoHa o aMHecTHjH, AOHeror Ha npaOM 3ace,D.atby' HapO_AHe. YcrasorsopHe CKynWTHHe,. a nposoKaropH cy p.otap.a Ha cno6op.H. XwibaAe meHa OpaHa, cx,sarwne· cy 'HeonxoAHOCT _ yjeP.~-t~ HoeHoa " op.nyY•ne p.a npHljy Ca•Be3y Anm•pcK•x meHa. -oA6op~-'~ 3a nocTH3al:'be aMHecrHje o6pa3oeaHH ceyAa, jep·csyAa J,~~Ma MHOrO f>aHa KOje rpe6a 38116\.fWTl-1 1 CBYAB MHOro-' cnaibeHWX ·cena, npwrso~Ka "" ,Ka»<l-b._eH""Ka, pyweeHHa, 6eA.He -cY D,et~e " meHa, Koje. Hy>KAa repa Ha npocnnyt~•iY· npep. Hacrynajy\;oM 3HMOM rpe6a npow•pHTH H8Wf noMoti, KO ja je JJ,O caAa H6A0130JbH8_. 0A60p11 3a noCTH3ai-be aMHecrwje, craelbajy ce6w . 3ap,ara·K, .D,a opraHW3yjy. ycsa-jai-be c•po4BAH OA C'paHe ypoljeH"YK"< nopoA•LI•· Y ·TOMe OHH. •Majy ycnexa. 3ap.at~• 3a 6yp.yf.HocT cy sen•KH: •3pap.HTH HOB4aHy noMoi; 3a nocrpaAane nopofJ.I-1~e, 4J,~~jW <:.y 046BW 6a-mH y611jeHJ.1, tcyi=.e 00061b6H6. no6oibW6TI't CTat;6eHe npH11HK6 1 caKynwrl-1 ~ pacnoAellHflil HaMlilpHiil~e, oAeiiy, neKoBe, noWTO 6onecrH ADspwasajy crpaxoTe HeMawn1He. Case3 am-t<lilpCKJ..1X >KeHa ·noKpera4 je seni-1Ke KaMnaH:Ie OOMOiiW OBI-1M jafJ,HJii~HMB, H no3HBa A6MOKpaTCI:<6 opraHiii38~Hje p.a y3MY yyew\;a y osoj KaMnaHoH. >KeHcK• op.6opJot 3a nocru- �/ Koje paAe 1n0 Hyi;aMa He y>t<HBajy HHKaKey 'aaKOHCKy 3aWnfiy . lol He Mary Aa ce yjeAHH>yjy y CHHA~KaTe, H1-1aaK, crynal-b o6paaoeaHoCnt l..\lpHaYK~t~X >t<eHa He At:mywra ·!liM Aa 111aa"ljy 1113 KaTeropY~je HeKeam1cfmKoBaHHx PaAHYILJ.a. ~a1Ko B. MEJCOH (AMepHKa) l..lpHI.\Iol 3BaH~4Ho y>t<Hsajy 6~pa4Ko npaso, .<\e cpa"KTO YIM ce He p,aje MoryRHocT p,a TO npaeo KOpYI.cTe. Orp8.HIII:eHH nonHTHY"KH ASllOKpyr ·Kao 11 ,Hapeijerbe aa rnacaH>e", 1'13 .PE<PEPATA KDJe ce npaKT~o~Kyje y H~3Y Ap>t<asa. rAe l..lpHL\Iol npeTcTaeJbajy 0 llOJIOlKAJY UPHAllA Y CJEJllilbEHHM JlPlKABAMA OA A06a yK~AaH>a poncTaa y :nono>Kajy" l..lpHal.la ,!leC~~e cy ce l-! 3 eecHe npoMeHe · y ..opaeL~y HanperHa. HeocnopHa JS BefiY~Hy CTBHOBHHWTBa, a CSM TOra 'CBBKOja-Ka 3B;CtpaWH·Batba, npeTl-be .J.1 Ha-CI1Iba, oMerajy no'JmTH4-KJ.1 pa3Bo j [4pHau,a. CTamcT~4Kio!M ·nOAai.\~Ma lol3 1940 rO,[llo!He, 70% paAH~I.\a-!1pH­ UpHaY:Ke >t<eHe, yonwre y3ee-wH, y non!41114KOM norne,qy cy 3aocrane o.q ·MywKapau.a. CeJ.1 paan03J.I! .KbjH cnpeYaeajy yYewiie [4pHat.ta-MywKapau.a y nonYIT11YK_OM :»CYIBOTy, Mary ce ' npHMeH~TH y jow MHDrD aeiloj MepH Ha >KeHycl..lpHKHH>y, CTaH6eHH ycnoaH .l..lpHal.\a y AMep~I.\H 'npeTCTaBJbajy jeAaH o,q HajynaAibJ.1a~-tjY~x •npY~M8pa 1-bHxoaor TewKor nono>Kaja. y CBJiiMa BeiiJ.1M ·11 cpep;1-bl4·M BapOWI1Ma nOCTOjH ~8TO 3a l\pHU,e. Ty l..lpHI.\~ >t<Hse y HajcTpawH~j"M H Haj3anywTeHHjHM cTaHoBHM~~ KOjH He aa,qoeoibaeajy HH HajeneMeHTapHY~je ycnoae Xl1"rHJ8H8. Y.npKOC cpe,qepa11H11M 11 llOKallHI'IM 3SKOHJ.1Ma 0 , H3rpa,O.I-bJ.1 CTaHOBa, MHJIHOHI-! [4pHa4a >KJ.1Be M A,albe y Kyi;HU.aMa KOje He J1J.1Y8 Ha JbYACKa npe611BaJ111WTa. . HenyHonpaeHocT y o6nacrYI o6paaoaa·t-t:.a npeTcraalba JSAHY o,q rnaBHJ.1X npenpeKa Ha nyry oH·anperKa ·l..\pHaHKOr craHO·BHHWrsa. Y rpJ.1HaecT ,qp>t<asa nocToje· cneq111janHe w·Kone caMo 3a "'pHI.\e. Cpe,!lcTaa Koja ~M <:e ADAeJbyjy seoMa cy OCKy,qHa'. nnare H6CTaBHJI!Ka cy HJI!)K9 OA ·nJlaTa. HaCTB-BHHKa y UJKOllaMa 3a 6ene Jby,qe_. <PoH,qoe·H 3a jaBHH KynrypHH H Hay4HI1 paA, KojW :6H AOHeKne Morae ,qa no·6oJbwa wKoncKH paasoj, He nocTOje yonwre. Ha XHJba,qe- U.pHa4He ASL\e Hanywrajy WKone, npe Hero WTo aaepwe wecT pa3pe,qa ocHOBHe Hacraee H ocrajy nonym1cMeHH. 3aro cy OH!tf ynylieHH ,qa rpa>Ke ce61-1 3anocneH>a y pa,qy Koj>r ce HajHH>Ke nnaila. 1935/36 roA"He cpeA"'~ npH- ce ,nnaila. Ay>t<HHa paAHDr ,AaHa H~Je orpaHH4eHa. l..lpHK~Ibe ro,ql1wl-he, a l..\pHa4KH 480 ,qonapa. _TewKo je ou.eH.HTYf wreTy Koja npoJ.1311a3H o,q ·no-cTojat-ba Hapo4vtTI1X u,pHaYKI1X wKona. Oaaj C:McreM J.13aaHaa y UpHI...\Y oceilaj Mal-he apeAHOCTJ.1, .napC!llJ.1we Jh~roey selby,· ·H cnoco6- l.J).Ilt-beH»U,a Aa ce- raj pa3e·oj 'OABI-ijao no,13, -HeJ.1cKa3aHo reWK!tiM ycnoBHMa. Cny4aje~H eamtjyi;e HenpasAe, pa<:He A~~p11M·I-1Ha­ U.~'~je, repopa 1-1· y6).1lcrasa l-13 kowKa, cae~~4e ·a roMe AB L\pHaL\ crsapHo HHje nyHonpaeaH rpaijaHYEH CjeJVil-bSHHX AMepH41U1~ Ap>t<aaa. · nocmje O,!lpeljeHe rpaH~I.\6, H3 KO j~X Lip HI.\~ He Mary H3aii 111 • y HeKIII·M Aenoe1-1Ma 3eM!be o~e rpaHMu,e OApeij.eHe cy MOCHitfM o61<14~JYIMS H-_ 3aKoi-lo,D.aBHI'I'M 1nyreM, . y _ApyntMa "ycnoeii!Ma. Cae ro 3ajeAHO crasiba UpHU.a y nono>ttaJ HH>Ker . crsopa, wro ce MaH!IIcpecryje y i:BHM eranaMa 1-beroeor >Ki1BOTar OA poljeH>a AD CMpTH. JaKBr.-t· ycnOBJ1 )t().llBOTa .Hap04·iiTO cy TSWK).Il 38 U,pH84KY' }f{eHy. Onrepe-heHa He·eepoearHo rewKHM TeperoM 6p1-1ra o· nopo,b,VJL..J,I-1 aHa 1pn1-1 HeYyBeHa Jli'ILUSrbS. nonyni'ICMSHa 11n111 y6m~.lTe H~nHocMeHa, o·n~_"heHa 6onecntMa, aHa y TOKY l..\enor >KHBOTa Ha csaKOM Kopa-Ky -HaVJna3H Ha npenpeKe. l-beHo ce. aApae~e paHo norKonaea. l-beH nonomaj ce rom.-:Ko . pa311HKyje OA nonomaja 6ene >t<eHe, Aa .cy ry yonwre HeMoryiia VJKBKBa yno.pei)el-b_~· H\lfje Yyp,o .wro JS .tbeH >K!IIBOT spno Kpar-· 1mr ee"Ka. PaAHH ycnoBH U,'pHaYHHX >KeHa eeoMa cy TSWK·Yf. npeMa KI1rba 6Hno · je aanoc.neHo Ha AOMa"hi-1M VI nolbCKHM pappB~t~Ma~ '-la'K J.1 3 a epeMe para, KB,!l. HJII je 6J.1I10 H836o00C116HOCTJ.1, 6poj u,pHKHI-ba, ·Koje cy ocrane H Aalb_e Ha no.JbCKHM H ~oMa­ i1HM pa,ll.OBJ.1~a, Hl'tje ce npoMeHJ.10. ~ Ta spcTa paAa HajMat-t:.e 1 XO.A 6ene nopoAioll.\e y CA,ll KpeTao ce oKo 1.100 ,qonapa �' "' .. ---~~-~---~~---- ,.,......_ --. 73 / HOCT, nHwaaa ra "Ha4110HanHor noHoca. · Oso lipercraeJba nopyry ·.D.BMoKparcKHM Hai.JellHMa ·cno6oAHDr 1Hap0Aa y cno6oAHOj aa csoj H<"HBor, a ·ro --ra Y3Ap>Kaea OA 6HJ1o -KaKBHX 'I'Jporecra ,'tlm-t noKywaja •no60JbwasaH::.a ycnoaa caora >KHBoTa. {' Y 31; ,!!p>t<asa 3a6paH>eHH cy 6paKoB" >!3Meljy L(pHa·t.~a 36M1bH. OnwTe cTaH>e 3.!lpaa1ba L(pHat.~a MoMa je cna6o. To .!!O- M 6enalla·. Y MHOr"M .,llp>KaeaMa L(pHt.~a cy.!le crpo>t<"je Hero 6enqa, na3H Hac ·nocnEttv·u.-ta HeMawn1He a HB3Hal-ba. Y noje,qHHHM Ap>KaBaMa yOnwre ce He ·BOAH 6pi~~·ra· o 3Apaslby ·J.1 · XJ.1n-fj6HCKOM sacm1Tatt.y UpHal..\a, 6onHH4e _lo'l :K!lYlHHKe cy 1-1M Heng_~t~­ clyna4He. Owrpo ce oceha 'HBAOCTaraK y 4PHL\HMa-neKap~>·fMa, ,qeHTHCTHMa, 6onHH4apJ1f.Ma •M cecrpaMa. Y AP>KaBH MHci-1cHmt, HanpHMep, 1924 f0A·11He, 3cil JleYel-be BHWe CPa jeAHOr MHllHOHa MeljyHapo.!!HB .!!SMQKpaTCKa <j>e.!lepat.~"ia meHa Tpe6a .!!B ·'OcHyje Hapo~"T" 6"po np" ceKpeTap"jaTy, ,Koj" 6" 6"o 3B.!ly- l\pHat.~a nocTO jane je caera 58 LlpHa~K"X lleKapa. , Ha XH!ba.p,e · ~pHa4•KJ.1X loKeHa paijajy 6e3 MKa.Kse neKapcKe," sapajyt.e npenopyKe reHepallHOM ceKpetapy CDe.!!epat.~"je. na· Ya-K i.f aKyWepc-Ke ··.noMOivt; Oi-te He Mary Aa ce cny»<e cne4Hjai1HJ..iM 'CaserosaJH1WTJ.I!Ma y nepl-<tap,y rpyAHO'he 1-t y speMeHy Here ·aAOjYeta. .·· npot.~eHaT CMpTHOCT" L(pHBL!a pa3HHX .!!068 MHOfO je aehH Hero TIH Mef)Y 6eTJHM CTaHOBHWWTBOM. Y CBSKOM ,qo6y" CMpTHOCT >KeHa j.e seiia- o,o. eMpTHOCTiil MywKapau.a. Y aMepHt.!KOM 3SKOHOAa.BCT·By He nocrojH HHjeAaH 3aKOH · KOjH 61-1 AO'nY,Wraq Kpt-bet-be np-asa Hml ,Q,H·CKp1-1MJ.1HBU,Hjy' Ka·KBe 6"no pace "11" rpyne Hapo.!la Cje.!l""'eHHX AMep"YKHX ,L\pY HSKMM ,qpmaeaM"a -:- oHe cy MaJ1o6pojHe ,;....._ nocrojH masa. 11 3a·~OH ·no.qje,o.HaKHX npaea ·H rpai}aHCK·HX cno6oAa • OH npe.!!B"lja · Ka3HY 3a pacHy .!l"""P"MHHB4Hjy tia jaeH"M 11 raKo3BaHH MSCT!IlMa,_ ro•CTHOHI-HJ.aMa, •KacfJaHaMa, 3a6aBHHM J10·KaTIHMa· HTp,. Osaj rpa.!!OB"Ma aaKOH -ce Hapywa-sa Ha 'CBaKoM ·Kopa-Ky.. 38'K0HH " 4""iPeH>SHH Moryi'IHOCTH Aa· ce KOpHCTJ.1 Y. o6"Yaj" He ,qajy HajOCHOBHHJHM npi3.s·ltf·Ma MHorHM L(pH4Y '-10'881{8. Y je.!laHaecT AP>Kaea L(pHL!H HeMajy npaea .!!8 ce 3ajeAHO ca 6eJ1LViMa lKOpHCTS jaBHI-1M TpaHCnOpTHHM cpeA·CTBHMa. 3a 1-bi'IX nocroje HapoYI-IHI ynaaH H wa.naaH, aace6H.I'I KnoaerJ.i J.1 LtecMe. M"mH3" 6ena4a " L(pHa4a Mopajy ce O.!lp»<aeaT" 3ace6Ho. 11HH4o·aal-be H csa·Ko jaKa y6~crsa Up Halla Mory ce Paewasan"' y ceaKoM MecTy 3eMibe. HajcTpawHl"ije je To wro ce y61-1u,e roroso HHKaA He Kaml-baeajy, l"iaHo cy no3Hare eea,KoMe. HeMa ~TaKeor cpep;epanHor 3aK<;>Ha KojYI o6a:ee3yje a~a~n1 1'\8 O.!!Max npe.!!Y3MY Mepe y cny~ajy ll"H~oeaH>a L(pH48. H>!j8.'l8H L\pH,l4 y Cje.!!"H>eH"M Ap>t<a,eaMa He Mo»<e 6"T" CH'rypaH :Y l..feMy ce ornep,a Heje,AI-iaKOcr npeA 3SIKOHOM. :>KeH 3a np1-1Kynlbal-be H npoy'":laeal-be HHcpopMaU.I-1ja o nonomajy 'L(pHat.~a y t.~enoM ceeTy. Oeaj 6"po Tpe6a .!!8 no.!!HOC·" o.!lroct>ep;epau,1-1ja Hac L\S111-1Ha H. ceaKa cpeAepanHa ceKu,Hja rioce6Ho rpe6a ,Aa HHcfJopMHWY csaje enap,e "" c·ee p;eMoKparc«e .opraH"3at.~"ie o yc11oe"Ma "'"BOTa UP,Hat.~a y CA,L\. Ha a.!lpecy . -aMef)l-lctKe B116Ae,· ·aMep1-14KI1X CHHAH·KaTa 1-1· >+<6HCKH)!: opraHiil3S-, :.u;l'lja, •Kao ·H opf'aHi-13a4Hje Yje_,.qw-beHHX HBU,Hja_ HeonxgAHO je >llOTpe6Ho ynyr"T" pe30llY4"iY npqTecra npoT"B nocmjet."x ycnosa >K"BoTa L\pHat.~a y CA.[\. Hapo~"TY •na>KH>Y Tpe6a o6pa.JHTH H HB TO .p;a 36WTI-1TS pacHe H •n011HTI-14Ke pasHonpSBHOCTH ~au,HoHanHHX .MarbHHa npercraslba o6ase3y, ·Kojy cy y3enH Ha ,cef5e cs" ~nailoBH OpraHH3at.~"je Yje.!!"H>eH"x Hat.l"ja. Tpe6a ·T~KO~e ytC336TH 1-of Ha TO, AS ce CYICT8MSTCKa AHCKpHMHHSU,Hja repop -npOTYIB -rb~Xi 111-!HI..fOBaJ-ba, nOHH>HeHa 1-!Tp;., .Hana3~ y nyHoj cynpoTHO'CTI-1 ._ca ,D.eMoKparJ.1joM, Ha Kojoj ce 6a3Hpa KBO WTO ce TO o6W-i'HO T·Bp.A·H .Qp>K68HO yje..!l">heH>e C/>1,[\ .. TaKaa npaKca Her"pa 3Ha~aj ·CA,L\ Kao .!leMo;KparcKe 38Mlbe. _i-1 npercraeJba onacHy .np6Yt-by npa·BHMa HB4lll.:oHallHHX Mal-bHHa H yrrberaaaHHX Hapo,qa u.enora csera. :lfspHS·l.\6 1 �PE30nYL\VIJA XE-.QEH-CYK (CesepHa Kopeja) i'13BPWHOr 0,1\60PA ME"bYHAPO.l\HE .1\EMOKPATC\{E <l>E.l\EPAL\i'IJE )I{EHA 0 ni'ITAI-bY 3AWTi'ITE · L\PHAL\A KOJi'f. )1{1;1BE Y .CJE.l\i'IH>EHi'IM AMEPI1YK1<1M ,1\P)I{ABAMA . 0 )lEMOKPATCKOM IIOKPETY lKEHA KOPEJE nowro cy onaro,qapel;" ""'!: UpHU.» Ayro 611mi' J101111HIYKIII, COL\HjaJlHO 11 eKOHOMCKK npqraH>aHIII, nowro ca,qa KW~a ce noowr~aaa pe~Ku,11ja, 1-bl'lxoao yrH:>eraeaHoe nocraje , cse jaYe 11 jaYe 1'1 nowro re 4~-tl-beHWL\e epei)ajy caeec:r. cno6o,D.c;)Jl:.y6~t~el1x ··1bYA11 u.enora: csera Vb~pWHH C:A66p Mei)yHapo.l:!He. AeMoKparc:Ke ¢eAepau,11je meHa· Aa /l,O no,D.pLUKY neTI1U.IttjiiJ, HatV10HaJlHOr UpHaYKor KoHrpeca CjeA»I-beHI'IX 'Apmasa, Koj~~t npercras.n:.a crorwHe xH.n:ia.qa L..l,pHaL\:J-AeMoKp_ara, nocnaTOj KoMI'lc~t~jltt 3a 40Be4ja npaaa np111 EKOHOMCKQ-COLJ,HjailHOM: Caaery OpraHI-13au;J.f{e ._Yje,qHF-bBHI1X · Hau,11ja, rpa~eh11 · Aa KoMwc~o~ja ·3a peWJ.~O ·Je npaea YOBeKa f'U1HI1 cse WTO OA 1-be 38BI1C1:'1, ·y Ll,l'llbf A,a . np113Hajy csa npasa YoeeKa Koja _Of :aarapaHTaaaHa Hau,t.1ja. · Y noaEm.t-1 Ce ·L.J.pHL\HM.a YjeAHH:oeHHX. - (npH~o PE<l>EPAT "CTOpHjCKOj no5e,q" xepojC·Ke 1..\pBeHe apMI-lje HaA cpawi-!CT~4KI-1M JanaHOM, Kopeja ce ocno6oAI-111a no.nyaeKoBHor· rocnoAapet-ba janaHoKor I-1M·nep1-1jan\113Ma ·H crynHna je Ha nyr He3aBI-1CHor 1o1 ~.no6a,ll.HOr "pa3BHTKa. Cpei'!Ha caM wro y4ecrsyjeM y pa,qy 3ace,qafba Vl3spwHor o,q6opa Met,yHapo,qHe ,qeMOKparcKe cpe,qepa4Hje >KeHa " wro M" ce npy>Ka MoryhHOCT ,qa yno3HaM ,qpyrapH4E> ca >KE>HCK"M ,qeMOKpaTCK"M noKp<;roM y KopejH. · P.o3ApasJbaM sac y HMe 15 MHJlHOHa >KeHa Kopeje. .Qo3BOm1Te MH AS cMarpaM npeoM AY>KHowiiy, Aa H3pa3HM ceojy Ay6oKy 3axeanHocT ·H- HcJ<peHo npV~jareJbCTeo coejerctH1M meHaMa, t<eje ·cy raKe MHoro yYHHH.ne 3a onac meHa u.enora csera o,q cpaw"cTH4Ke peaK4Hje. }f{eHe Kopeje o,qajy ,qy6oKo npH3Hal-b9 meHaMa CoejeTcKor Casera 3a- 1-bHxoe caMono>t<p- rsosaHH rpy,q " xepojcKy 6op6y 3a speMe senHKat para nporHs j~AHornacHo - Ha nneHap1-1oj 15-X-1946 roA.) ce~HJ:'IL\~ . repMaHcKOr H janaHCI<Or HMnepHja.nH3Ma. no3.QpaelbaM 1-13 Ay6~t~He Aywe Hero raKe 1o1 meHe p;pyrHx Ap~aea J.1 Hapop,a, Koje cy ce 6opH11e 3a AE>MOKparHjy " cno6o,qy. Y roKy 36 rop,Y!Ha .>I:CeHe KOilOHHjanHe Kopeje ·nOAHOCI·111e cy >KSCTOKY 9KCn11oarau.Hjy .H AHBJbS HBCVIIb9 Ty~YIHCKHX 3aBOjeeaYa. 0He -cy ce 311onanme -noA 4H3MOM ·CaMypajc·KO-HMnepHjam1cTH4KOr ,IJ,SCOOTYI3Ma J.1 60,ll.YI119 69,AaH >t<HBOT noHH>+CSHYlX " yspet,eHHX. KonoHwjanHa ,nomnKHa janaHcHor HMnepHjam13Ma, o6eJ1e>KeHa Kpajl-bJ.otM peaKu,J.otoHapcreoM J.1 eapeapcKOM ·CBY!penowiiy, 6Y!J1a je Hap04J.1TO HenO,ll.HOWJb·Y!Ba KOpejCI<J.o!M )t{SHSM8 1 KOje cy 6HI19 nO,ll.BprHyTe ABOCTpyKOM yrl-beTaBal-by: 'KOJIOf.-!YijaJtHOHMnepY!janHCTI14·KOM J.1 op6AI-b889KO.SHO-cjJeyp,aJ1HOM. JanaHU,J.ot cy �76 ;/ nHw~mH Kcipe}cKe meHe eneMeHrapHHX 4o·ee41-1jHx npae~ · ~npaea HacneACTBa, :npaaa cno6oAHB OAilYKe y mtTal-by <6p8K8 HT,[l. Y KonoHHjanHoj KopejH 6Hno je HenHcMeHHX 80% >KeH~; ·y KopejcKH·M .OCHO·BHHM WKOJ1SMS npOU.BHaT >KeHa 6HO JS .ceera 20-30%. 6peMe HeMawn1He ABOcrpyKoM re>KHHOM ""' )npa-tTI'ICKHaano je meHe 6e3 3awn1Te H 6e3 npaea: .1-1H~nnyr. :3a rejwe -H ·npocnnyu,Y~jy, Koj~-1 cy 3aeo~HnH y KopeJ1·1. Ja:naHcKH HMnepHjanHCTJ..l CBBA0\.11-1 :.>KeHa. Y 0 yHH>KSBSjyl\BM nOllO>t<ajy OB)IIX rpa>t<el-by lo1311a3a 1-13 HeMaWT!-lHe, poAHTelbH cy · 4ecTo npoAaaam1 .Ceoje KiiepH ja43Hio1'M Kyi;aMa, AD'~ cy meHe, AS 6H \Ce cnacne CMpnt OA rna,D,M,• oA.na3Hile y reJU.le. H~ootje norpe6Ho AS roaopYIMo o no~HTH~·IKoj 6ecnpaeHoc~_H_ :me·Ha Kopeje noA ja~naHCKI-1M KOJlOHHjanH~-tM pe>KHMOM KaAa JB llOJli-ITHKS 3a >tCBHY 61-1na H8AOCTynHa. An1-1 -w noapaj caor 6ecnpasHor ononomaja x:opeaHcKe meHe, MyW'Kl-1 cy ce 6opHne, ;o,a ·61-1 ce6w M3Bojeeane cno6o,qaH >t<MBor. 0He cy Y3HMane aKTHBHor y~.~ew'ka y pcno6o,o.Hna;KoM no<peTy caora H8po,!l8. BenHKa 0KT068pcKa peaonyl.\HJ8 Y CCCP, ,Koj8 je pewHna aeKoaHe COL\HjanHe npo6neMe Y PycHjH, a .AOce6Ho OT·B!?p.H11a >KeHI!i W1-1pOK nyr Ka p~BHOnpa-BHOM y1.1ewhy y jasHo-.nom1TYl4KOM >t<HBory, nocny>Kii1Ila Je Kao Mo'kHH noTcrpeK ABJbeM ·pa3eojy -ocno·6oJI,Ml1aLJ~or noKpera Hopea'HcKHX meHa. MHIIHOHH -KopeaHCKHX >K~Ha 6opau.a 3a He3a:BH'CHOCT csOje oTa1,16HHe y3e1111 -cy }I{~Bo·r y'-lew'ka y onwreHapOAHDM M8proBCKO~CT8HKY 1919 ·rOAHHe, KOjH je HHK80 6na.rOA8pet.H 6naroTBOpHOM yTHL\8jy COL\Hj8nHcTHYKe pesonyLJ,Hje y PycwjH Ha <:aMOCB6CT HopeaHB4?· nocn~ o~or J.tCTOpHCKOr ,[\Or8ij8j8, >KeHCKH nOKpeT y ·KopejH ,!l06Hj60 je CBe 3p;-11Hjlll KapaKTep: 1104eJ1e cy Aa HH'-~Y >KeHcKe opraHH3al.\Y'l~e {,,ll.oH-)t-Xoj" 1 ,-,rHH-y-Koj" I Case3 meHCKe OMJla,ll,M~e KopeJ-e " Jlp.), Koje cy pa3s"ne 6op6y 38 ocno6oijelbe >KeHe " lb~Ho npocse'kweal-be. npHpOAHO je A8 je, nOA ycJlOBMMa H0110HHJB11HDr pe>KHMa y "Kopejw 1 ocno6oAI111a4KH nm<per meHa MOpao npe csera, Aa oce pa3BHje noA J103HHKOM 6op6e 3a He3aBY'lCHOTC Hopeje, 6e3 4era je -6Hno HeMory'ke nocn1;J;111 pew~tbe '1111-iTiU·ba_ HBWI'IX Tpa~aHCI(HX: npaea. Y 6op6H nporHB j8n8HcKor HMnepHjanH3Ma, y nepHOAY A-pyror ceerc·Kor para, KopeaHCKe >KeHe ~3HMane -cy WHpoKor yYetut.8 H 'H8 6ojHOM nolby. 0He cy O,!lfl)"lHO c860THp8ne eojHe Mepe JanaHa-1..\a, K<?jH cy noKywasanY'l .qa cTsope o,q. Kopeje 6a3y 3a -Ha•na,q Ha Co·sjeroKH Caee3. HopeaHcKe >KeHe· optaHJ.130sane cy MacoeHe ,o.eMoHcrpaLJ,J.o1je npon1s npt-1CJ.o111He· · sojHe o6a-se3e Mna.q~oo~Fial •nporHs Mo61-1nH3a41-1je oc~anor era-· HOBHJ.iWTBa 3a paA y no3aP,HHJ.o1. Y. nepl-1o,qy para cpawHcTI-14-· Kor J8n8H8 H8 KoHT~HeHTy 1931-1945 ro,!lHHe, y KopejH ~· MaHl,lypl-ijH ;Mo'kHo ce pa3sa.tjao :KopeaHc-KI'l naprH·3aHCKH no-Kper. Hapo4Y~TO H'CTaKHyry yn.ory o,qY"~rpanH cy napT~-i3aHcKw O,!lpe,!lH ,aoije Kope8HCKor t'lapo,!l8 KwA-il1p-CeH8, y KOjHM8 cy·. ce 6op~oo~ne X!-1Jba,qe Kop~aHCKHx meHa. KopeaHc-Ke >KeHe cy ce ynopHo H MYWKH 6op~oo~ne nporHa.: j~naHCKHX HMnepHjaill'lcra, 3a ocno6o~et--be caoje orav6~-iHe. 0He· cy CT?BHJle Ha onrap ·~o6e.,o.e csoj >t<Hsor H ceojy Kps, - · ,QeceTHHe XHJba,D.a cnaBHJ.oiX Khepa-1 ~opeaH'CKo·r Hapo,qa 61-1ne-. cy y6HjaHe J.oi 3areapaHe op, JanaHa4a- 3a epeMe M'HHynor pq.ra. neTH89CTOr 8BrycT8 1945 rOAHHe, ,[\8-H K8A8 je y Kopej~. no6e.qoHOC:l--!a cosjerc-Ka sojcKa rio6eAHna JanaHu.e, 'npercraslba Hci:sy eenHKy epy y Hcroplo1jH Hawe 3eMJbe. lora ,qaHa nano je non_yseKOBHo janaH'cKo roqlOACTBo y Kopej~oo~ Jot KopeaHcKH HapoA ,qo6a.to je Moryi;HOClj 3a _:csoj H84YIOHanHH H Ap>KaBHH: B8CKpc. A8 n.H je OH.<\8 .4yJlO .<\8 Haw H8PO.<l. ocet.8 ,!ly6oKy 38XB811HOCT ·npeMa B911HK0M eosjeTCKOM HapOAY 1 ~a je C t-bHM8938H H6p83A6JbHBHM npHjarelbCTBOM. AnH CaB KOpeaHC·KH HB.POA- He KOpHCTH .c8 CBAa .no-6e,qoM. H8A J8n8HOM• A8H8C jow HeM8 je,!lHe ocno6ot,eHe Kopeje, HeMa jeAHOr ocno6o~eHor KopeaHcKor ·Hapo,.o.a. tJ.aHil:c .MW H~aMo ABe Kopeje ce~epHy H jy>KHy, Koje -ce H3 ocHosa· pa3nlofKyjy jeAHa OA .,o.pyre cBojoM -nonHTH'-IKOM cy.Q6HHOM, nornyHo np_OTY'J8He y COLJ,HjallHOM, SKOHOMCKOM H •KynrypHOM norne,!ly. l-13 ocHosa ce p83fl"Kyjy je,!lH8 OA Apyre ~ y norneAy nonomaja meHe y o6a ,qena ,qaHaWI--be Kopeje. Wra npercra8Jba p,aHaw~a. ceaepHa Kopeja H wra ce cse raMo· ,qewasa? 0Ha ,q?Hac npercraelba 3"eM1bY 3aHcra .ocno6oi)eHy o,q -KOllOHl-ljanHor yn-bera~:~al-ba, KOja je nowita nyreM HCTY'IHCKor HanperKa. TaMe ce caAa Aewaaajy eenY"~KH' C04J.o1janHo-eKOHOMCKI-1 H ja·BHo-non!-1TH4KY'l np6o6pamajH. YKpar·Ko, yKa3ai=ly ,caMe Ha cpa•Kar nyHe ,qeMoKpaTH3a·u.~-tje nomnH~Kor >KHBOT8 ·~ ·H8 8rp8pHy pecpopMy. Y ceaepHoj Kopej~ flOcTojH • �/ 78 p,enarHocnt CBHX napno1ja H cas.e3a;· tmjH croje ·Ha -AeMoKparc-KoM npHHLV·my. Y3 rO cy H3 ceeepHe nyHa cno6oAa nocrojat-ba 1-1 Kopeje Y!crepaHH CBH peaKu,l-ioHapHH eneMeHTJ.1 KOj)lt cy H3p.amt 1-!HTepece KOp98HCKOr HapOAS 1-1 capa'I)J.1B8J1H ca janaHCKHM CHH CaB€3 .. , y 88 OKpyra 0Kpyii<HH, y· 12 Bapo.W" f pa,!ICKW caBe3H " y 616 ·cpe2oea CpecKH o,q6opH .. ,[\eMoKparcKH >KeHcK" caee3 Ce,sepH':' Kopeje Y3HMa Haj>KHBJbe y'4ewt.e y 6op6H, aa ,qeMoKparH3a4HJY " ,qaJbe Hanpe,qHo npeypet,eH>e np"spe,qHor H KynrypHor >tu1sora CeaepHe Kopeje. OH aop,H Heno- "3,qajH"4"Ma. Csy,qa cy CTBopeH" HapoAH" o,q6op", Kao op- .MY1p1b111BY raHI-1 HaU.HOHanHe enacTH, -cacra-elbeHI-1 OA npercraeHHKa p,eMol<parcKHX napTHja 11 Hanpep.HHX OOJ1YITH4KJ.1X ja-BHio1X paAHHKa, Koj" Y"'"Eiajy nyHy no,qpWKY >< nosepeH>e Hapo,qH"X Maca. · ~OAMyKnor nop,pY!eal-ba y. peAOBHMa >KSHC•I<Or noKpera. Ta,Ko JS 6~na pacKpJ.1HKaHa 11 lo136a4eHa 1113 ,lJ.eMoKparcKor caee3a Y CesepHoj KopejH cnpose,qeHa je arpapHa pe<jlopMa, Koja je - Ib8-K8 - H31p~DKSBajy'hH ·se•KOBHS 049KH881-ba _KOpeaHCKOr Ce- ocreapYIIla npHH~I1n 11 4<0 He ope, raj He ena,D.a aeMJbOM". Kao pe3ymar a'rpaJ>HS pe<jlopMe y CesepHoj KopejH, m1KBI"''Al-iP8HO je 39M1bOnoceAHI-1W.TBO cna?'wja. npeKo MHlli'IOH xeKrapa 3eM!be, ·Koja je paHI-ije np111naA6.na cnaxHja·Ma 11 JanaHU,HM8 1 ,D.8TO je pap.HOM ·Ce1b8WTBy. 0KO 3,5 MHJlHOHS pa,qHHKa H cHpoMaxa Ao6Hno je 3SMJby. CHHyno je cyH4e cpehe aa KopeaHcKor ceJbaKa-. HanpeA Hase,D.eHe H 1-bHMa cnH4He HanpeAHe Mepe y o6nacTH" Col\Hjam-Jo-eKoHoMcKor H KynrypHor »C"''sora creopHne cy ·noeoibHe ycnose aa :creapHo pewetbe nHTal-ba pa.aHonpae. HOCTH >KeHe y CeeepHof KopejH. · Y Mece4y jyny oee ro,qHHe nperce,qHHK HapoAHor o,q6opa teBepHe Kopeje Hap,ao je 3aKoH o ·paeHOnpaeHocrH H<eHe, npeMa ·KaMe ce >KeHaMa 'npH3Haje paaHonpaBHOCT -ca. Mywt<ap- U,H~a y P,~>Ka-BHOj, 3H8J9 Ha jaBHO,i:t eKOHOMCKOj o6naCTl1 >K!'fBOTaj npH- ce paaHonpaeHocr 'J paAy H aapa,AH, npH3HaJe ce npaso o6pa3oBatbe; 3aKOHOM. je 11HKBH.AHpaHa HHCTHTY41-1ja aa rejwe H npocTHTY4"iY· YHHHyro je Hecno6o,qHo, npHcHnHo crynal-be y 6paK; npHaHaTo je ·npaao Ha pa3BOA 6pat<a; MHoro>KeHcrso, Kao o_craraK npe>t<Wsenora cpep.tber eeKa, npornaweHo je HB38KOHHTHM HT A· . Oeaj aaKoH npercraelba no4eTaK creapHor ocno6oi)e1-ba 6,000.000 >KeHa CesepHe Kopeje H ~ny>K" Hao Mof.H" noKpe- raY, y Aeny ·nop,J.13al-ba 1-bWxoee norhn~4Ke aKT~BHOCT"", y Aelly · pa3soja ,D.eMoKparcKor noKpera meHa. no):119 ""3fOHa JanaHau,a, cenTeM6pa 1945 rop,Y!He, y CesepHoj KopefYI 6J.-io je ocHoeaH )J.eMoKparcKH meHCHI-1_ caae3,' HojH je jyna 1946 6pojao y ceojHM peP;OBHMa 700.000 4naHHL!a. Y ce,!laM o6nacr" CesepHe Kopeje creopeH" cy 06na- 6op6y npon1·B peaKU,J.10HapHHX 9119M9HaTa 11 H::.HXOBOf npo-JanaHcKa rpyna ,naK-XeH.:..CyK", K_oja je -noKywaeana ,q,a yHece ..Ae3opraHI13aU,IIIjy y Haw no·Kper. MH cnpoeoAHMO -orpoMaH nocao y o6na'CTJ.1 KynrypHor ASilal-ba. JeAaH npHMep: 88% >KeHa Cee~pHe Kopeje ca,qa ce o6y4asajy y 8.000 se4ep.,J-bHX WKOlla, KO J9 cy O.CHOBSH9 np~ npe,D,yaeiH1Ma ~ y C611J.1Ma. Kopea~oKe_ ~eHe >KH•BO H owrpo pearJ.1pajy Ha -nOJWITW·IKe }~o~a~aJe, •KOJH cy seaaHH c mna!-bJ.1Ma cy,q,6HHe CeaepHe KopeJe. TaKa y Be3H c_ o6ycraaoM paAa aajeAHW·IKe coajercKo.aMeplo'!KaHcK_e KOMJ.1cHje aa Kopejy, Kopea~cKe >t<eHe,- y_ aHaK nporecra ·nponta_ aHTHp,eMoKparcKor era-sa aMepi11YK~-tx nper-. -craBHJ.o1Ka, no nHraH:oy craapaH:oa jeA~-tHcrseHe KopeaHc-Ke anap,e ,opraHJ.1aosane cy MacoaHe ABM?Hcrpa4Hje. CaMe y sapow~ .nxett.aH Ha THM p,eMoHcrpa4.J.1JaMa yYecraoaano : je npeKo r .40.000 >KeHa.. Ta,Ko ,qaHac CTOJe crsap" y Ceaeplioj Kopej". Wra p,aH~c npercraalba Jy»<J-!a Hopeja H- wra ··ce TaMe .Aorat,al H1o1je norpe6H~ osp,e tcpHTH ropKy J.1CTJ.1HY o roMe, p,a ~:AaHac Jy>t<Ha ~opeJa 1o1 p,albe ocraje y HCTOM nono»<ajy Kaq 51· 3a speMe JanaHCKOr KOIJOHJ.1ja11HOr pe>Kio'!Ma. no6e,D,a Ha,ll, J.~MnepHJam-tCTHYKHM Ja-naHOM, ""crepHBal-be Jana-Ha4a H3 KoPeje HJ.o~cy Haaaaanl-1 _HJ.1KaKaa~ (Jo6oTbwal-ba Y· nono>Kajy KoPeaJ1CKOr -<:TaHOBHJ.1wrsa JY>KHor Aena Hawe aeMJbe.. AMep1-14Ke snactH _>t<ecroKo yrywyjy ABMOKpar-cKH noKper KopeaHa4a: oHe ·cy n"HBH,qHpa~e Hapo,qHe o,q6ope KopeaHcKe Hapo,qHe Penyi-6J1J.1-Ke. , KOJYI cy n~HJ.1K11H y npBHM AaHJ.1Ma· •nocne HcrepHsal-ba JanaHa4a, nporal-baJy HoMyHz..tcrH4HY naprHjy H cnpe4asajy cno·60AY wraMne. AMep11KaH4111 cy ·nornyHo npeHe6pernl1 >KeHe H J.1Hrepec~ HCTHHCK~-tx H?peaHau,a, AOBOAei=.H ~:~a B:OAeiia Mecr'a ::KopeaHcKe ynpa_ae, KOJY' crsapajy, AMepHKaHu,e, aojHe npecrynHHKe, npo-J_an~HcKe eneMeHTe 1-1 H3AajHJ.1Ke J.13 pe.Q.osa · .xopeaHcKe peaK4HJe. AMepH4Ke enacrH · y Jy>KHoj KopejH �80 / 81 nornoMa»<y A"'BibY ·KaM~al-by· peaK4Hje Ha Yeny~ c·q 'KIIIM-Ky' H Jli-1-CHH-MaHoM, <KOjH H9K8>KI-bi-1'BO, 1113Bpwyjy y6Hcn3a, tepa- , p11wy Hapop, p,a 61o1 ra Harepam1 1-\B poncKy no_cnywHocr- ,l\a r6Y1 -c•npe'-1YI1le ~-MepH4KY anaAy ,Qa onpo-eo;v1 HeAeMoKparc+<y , nonHTHKy y KopeJH. r ocnot,e, 4naH"4e V13BpWHOr O):l6opa Met,yHapOAHe AeMoKpaTCKe cpe!lepa4HJe >KeHa! KopeaHoKe >KeHe cy yeepeHe Ai'l ~y OHe, 'C-80 ji-1M, 8KTJ.1_BHHM yye~iieM y 6op6Y1 38 ne_oTepHB61-b9 HHo- crpaHOM rocno,qcrey. AMepHKaHLV1 H KopeaHCKI-1 peaKU,HoHap1:11 KojH ynpaslbajy Jy>KHOM KopejoM ocTasJbajy HeTaKHyTe 3eMJbHwHo-noc6AHHYKe OAHOce KonoH!IIjanHe KOpeje, ca Cloo!CTeMOM cpeyAallHO-r-tMnep~-tjanHcTHLJKe eKcnnoarau,l-fje ·ceJbawrea; 0HH, pe.n.OBHO, LJyeajy caB crapH ryQpep,aK y C04HjanHHM OAHOCIIIMa. JanaHC:KII!X :aeoJeBa4a. ·J.13 Hopeje, 3a AeMoKparH36U.Yijy ocno-6oijeHe Kopeje, 3acnym:l-lne ·Bawe -npH3Hat-be H Aa Mary 61-iTH HHje norpe6Ho HH roeopHTH o roMe, AB cy >KeHe JymHe Kopeje, Kao H paHI-ije, 6ecnpaeHe H noHJ.1»<e;He. Ca 38BHW~'i rrreAajy oHe Hac, csoje ceB"BpHe canneMeH~u.e, ·Koje crBapaMo• peJe, OAp>KaHa y MaJy 1946 rOAI1He, ycsojHna je pe3ony4Hjy o ynacKy y 4naHcTeo Met,yHapoAHe AeMo<pamKe cpeAepal.\Hje npHMJbeHe y peA oBe <PeAepa4Hje. . CKynwn1Ha ,lJ.eM?Kpar-cKor >KeHcKor caee3a CeeepHe Ko- »<eHa. O,o, crpaHe AeMoKparoK·or >KeHcKor · c3ee3a Kopeje M011Y1M oey cKynwn1HY Aa yp,oBOJbl-1 oeoj Hawoj M6n6H, Hoe >t<HBOT. }t{eHe Jy»<He Kop~jer Hei\e p,a ce noM~-ipe ca no-crojeiiJ.1M cra!-beM creapH. 0He Hacra-Blbajy ·acno6o,IJ,~na4Ky6op6y, oHe cy creopHne ceojy opraHI-!3aU.Hjy 11CeeonL;LJnf meH~ 11 CKH cae_e3 , KOjH 6pojH ~o MHJ11.10H YnaHoea. Cne,IJ,yjyii1-1. npH~ Mepy ,[J,eMoKparcKor :H<eHcKor caee3a CesepHe Kopeje, osaj~ caee3 BDAH 6op6y 3a creapaH:.e ASM6KparcKe Kopeje· H ocno-· 6oijet-be meHe cpe,qtt.eeeKoaHHx y3a ~- lo1Mnep1-1janl-1crH4·Ke~ 6ecnpaBHOCTH. ,l\eMQ~parcKe ,meHe JymHe Kopeje BOAe >+<e-· c1 oKy 6op6y ·npon1a peaKU.HOHapHor .,narpHorcKor >KeHcKor- ,l\pare ApyrapH4e! '}l{eHe ro je. pa311HKa H3Mei)y noni-1T~-tKe CoajercKor Caeeaa THKe i :i ii !! 'I " " ii ::I enaAe aHrnocaKcoHc~e pea-Ku,Hje ..Cpe-hHa caM -WTo caM Ha osoj ceAHli!LP-1 .n.pyrapCKH· CA,l\ y crerna PY·KY OAHocy npeMa caspeMeHoj H o,qywe'BJbeHoj no6opHiif.lllo1 3a cno6oAy " AeMoKpaTHjy ,l\onopec Vl6apypH. }f{J.1B9110 je,Ar.1HCTOO, ,D.6MOKpaTCKHX >KeHa caei"a! . HeKa TP"YMcpyjy MHp JymHoj KopejH - ceecHe oKoM noKpery, roonot,y- KoroH, rocnot,y KYT11pHje, mcnot,y AHy nayKep '" Apyre. PaAyjeM •ce WTO BI1A11M Ha oeoj CeAHio1U.YI npercra-BHHL\6 VIH,qYlje M rp4Ke Koje ce . 6ope nponi-B · 11 cy V13BpUJHOr OA6opa·MeijyHapOAHe AeMoKpaTCKe cpeAepa4Hje - noJ1HTHYKktX A6MOHcrpat.V1ja 1-1. wrpaj-Koea. .pa,IJ,HHU.a H c:elbaHKI-1, KOjl-1 c:e raKe 4ecro noHaeJbajy AaHa-c y JymHoj KopejH ·H •KOjHI cy ynPaeJbeHH npon1e K0110HJ.1janHor peMU1Ma HacHiba, yeeAeHor OA _c:rpaHe AMep!IIIM6Hau,a, ·J.i. nporHe -caMoanawlia HaU.I-f-· oHanHe peaK4Hje. TaKo croje cTeap~< y AaHaWiboj lymHoj' PaanHKa H3Met,y cralba y CesepHof Ay6oKo Wra6a .QeMoKparcKor meHcKor · noKpera MHpa. CpehHa caM WT~ MYI ce .Aalla •npH11HKa Aa BJ..!AI1M H ·4yjeM npercraBHHU.Y COBJ9TOKI-1X }t{9Ha, J.1CT8KHyTe pa):\HHU,e y MefjyHapO.,&HOM >KeH.:.. caeeaa 6op6e 3a y6p3albe He3aBHCHOCTI1 Kopeje". ,l\eMoKpaT- · CKI1 casea >KeHa Jy>KHe Kopeje H·HH411jarop je " opraHH3arop- KopejH. Kopeje CHare MeijyHapq~He CQllYI,I:\apHOCTJii >KeHa y 6op61-'1 3a MHp 1-t ,qeMOKparYJjy. Ja ce paAyjeM ·wro y3HMaM yyeu.rlia rHa ceAHYIU.H H AeMOKpaTHja! · Xe-):leH-CyK no.nH- KopejH. AMepHYKa nomtTHKa y KopejH ynpaaJbeHa je Ha HOBO nopo.6JbaBal-be KOpeaHcKor HapoAa H H3a31-!Ba onpae.n.aHo HeroAOBat-be H aa6pHHyrocr Hawer -HapoAa y norneAy cy,IJ,6HHe · r ocnoi)a naK ,D,eKoj, npeTCe,qHJ.iK Wei-ITpaJJHOr O):l6opa ,ll,eMoKpaTCKOr caBe3a meHa CesepHe Kopeje, ynynma je 25. jyHa 1946 Mon6y y. HMe Kopeje. pal.IHj~ H<eHa ,l(a 11X 11p~-tMe r ocno~e, PYKOBOAHOU,H' ~eMOKparcKor flOKpera )1{6Ha aa ., . MHp! 06pat.aM ce BaMa c Mon6oM A• OAny4HO noAynpeTe Hawy 6op6y npoTHB peaK4HOHapHe noni1T11Ke AMepHKe y Jy>KHoj KopejH. 06pat.aM ce npe ceera npeTcTaBHH4aMa aMe- · p~-t4KHx meHa. KaKo 6M _oHe yYHHHne cse wro ~o tt.HX crojHp . 648.000 YJJaHJ.ll.la V'bapwHoM o.o.6opy Mef;yHapoAHe AeMoKparcKe cpe.qe, y '-IJlaHCTBO CIJeAe"pau,11je. Ha .Apyroj ceAHHll11 H3spwHor OA?opa Mei)yHapo..qHe AeMoKparcKe $eAepal.\Mje >KeHa y MocKBj.j je.qHornacHo H c~ sEHlHKMM o,qywesJbeH.eM nplo1M!heH je .ll,eMoKpaTCKH ca,ee3 >HeHa CesepHe Kopeje y Yna~-tCTBO ¢e.qepau.J.lje. 6 / �.83 / H. JAH}f{l'fMA (MoHronwja) PEQJEPAT >KEHA Y HAPO.llHOJ PEllYBJIIfUII MOHfOJIIfJH Y wMe Case3a Xypana l+<eHa-Tpy,q6eHHKa MoHmnHje, ynyi;yjeM sarpeH~ no3,qpa-s ·Bi!-Ma, HawHM cecrpaMa, Koje cy t:e cKynHne Ha ce,qHW1.1W ilbspwHor. o,q6opa Mei)Y·HapOAHe AeMoKpaTcKe cpe,qepat..V1je meHa, H -Koje yna>Ky cee csoje 'CHare y ,qeno noTnyHe -no6e,qe MYJpa "' 6e36e,qHpcnt, ·npoTMB cpawH3Ma. MoHronCKJ.1 Hapo,q rje H3sojeeao csojy c.no6o,qy J1 He3~BH­ cHocr 1921 ro,qi-1He, Kao pea_ynraT HapOAHe ,qeMoKparcKe peBOJlY1.1Hje. ,D,o no6e,qe Hapo,qHe peBOilYL\Hje y MoHrOJmjH, je,qHa Mana waka -JbYAH' TaK03BaHor awwer cra.nema, >K}'TJ.1 ·H ~PH I-f cpey,qanw, ,qpmana je cay •BnacT y caojHM p)"KaMa H 3aje,qH<> ca HH039MHHM ocaajaYHMa noAsprasana He4ose'-IHOM yn-berasal-by rpy.Dt6eHJ.1Ke MoHrom-tje, a Hapol..tHTO meHe. npe pesonyLV-!je MoHr011CKa >KeHa, H6 caMe WTO H~-tje J.1Mana eH:OHOMCKHX, rpaf}aHCKHX J.1 n~_.nHn:14KYIX •n.pasa, sefi HHje HMana npasa HH Ha KaKso o6pa3oBaJ-be. CeM rora >t<eHa .o,opesony4HOHapHe MoHron~ Hana3Hna ce y nono>t<ajy se4J..ne po,6J.H·be ceora My»<a. CeeMy ToMe yYWHHna je Kpaj ·s.e.n'HKa MoHro.ncKa Hapo~Ha ,qeMOKpaTCKa ipeBOilYL\~ja 1921 roAHHe, Y Toj peBOJlYI.1HjJof MOHc roncKa >KeHa y3ena je xepo jcKOr Y""lewiia. MHore Jo1'CTopHcHe 4W.J-beHH-4.e ,rosope HaM o yyewi;y >+<eHa y 6op61o1 3a He3aBio1CHOCT 3eMJbe, 3a cno6oAy H cpel;y caora Hapo~a. 0He cy 6MI16 aKTHBHe y'-lecHMI...IS npBHX napTJ13aHCfU1X o.o.pe.o.a. Ta«se >t<eHe, Kao wro cy WarA,apwH, U.eHAeajyw"' J-13 6aTocyM6yp CoMOHa, ll<eHa-<1apTH3aH HaMlKHJla Jly6ceH "' ,qpyre 1o1Wne cy y Jof3BH,QHWL\Y y HenpHjaTeJbc><y no3aAHHy, CHa6,qeeane cy napTH3aHe KOf-bHMa H· >KJ1BOTHJ1M ·~aMHpH114aMa. Be.nvtKa MOHronct<a AeMOt<paT<:·Ka Hapo.o.Ha peeony411ja Mcrepana je crpaHe -wMnepMjanHcre ca TepHropHje Hawe o~ai,J6wHe, npe,qaaww •BJlacT y PY"e Hapo,qa. . YYeurlieM y Hapo.o.Hoj pesonyu.HjH, MoHronrc:Ka >KeHa nocrana je oa6H1bHa CH"ara y ..qeny .yt.:~apu..rliel-ba .. H pa3BHTKa HeaaSHCHOCTH MoHronHje. HeMa Hwje.a.He. rpaHe raa,qHHcraa r.o.e ·He 611 6HJJO pa,q,HOf yt.:~ewka >KeHa y B6JJJ..1KOM CT·BapanaYKOM pa.q,y MOHroncKOr Hapo.o.a. >KeH·e ynope.o.o ca MYWKa.p4HMa y311Majy aKntBHOr yyewt.a y ynpaBJbafhy p,pll<aBOM. 3ay3HMajy pyKOBO,[\ei;e nono>Kaje y opraH~oiMa sna<;:rl1 ·11 ynpa·ee. Y cSAaW.I-be speMe o,o; 75 YllaHoaa Hapo,q,He cKynwTHHe 13 cy meHe. CroYapcrso je ocHosHa rpaHa npH·Bpe.o.e MoHroncKe Ha. po,qHe peny6nwKe, Y raj o6nacTH meHe cy ·Bpno 3Ha<JajaH <J>a·J<Top. Hanpep,HHM croYapHMa •KOjl1 cy noCTHrnH aenH.KH yonex y pa3Bojy croYapcr.aa, .qop,elbyje ce 3Baf-be _3acnym:HHX croyapa 36M!be. O,q, 4enoKynHo·r 6poja croYapa H-arpai;eHwx Bl-tWOM ,q,p>Ka·BHOM Harpa,q6M,. Op,D,SHHMa H Me,qaJbaMa, HS )!(eHe ,qona3H 30,5%. CTotiapKa 5aAMa je y ro,qwHaMa pesony~...tHje, noseiiana 6pojHo cTafbe cTa,qa caojHx osal!a ,qo 10.760 rpna. CrorHHe >KeHo? pa.q,e y .qp>KaBHHM raa,qHHCT'BHMa y ·Csoh crsy rpaKrop11cra, 6pHra,q·H-pa, aerepw.Ha·pa w -aerep1-1HapcKHX . nOMOiiHHKa. Y HHAYCT·PWCKHM .npe,qy3et.HMa 6poj meHa H3HO<:H 38% npeMa 1.1enoK)I'nHoM 6pojy pa,qHHKa. . Hanpe,qHJ.1M pa,qHH4HMa npoH3BO.QI-be, ,Qo,l:\elhyje .·ce 3'BaJ-be y,qapHHKa. O,q 4enoKynHor 6poja y,qapHHKa YnaH-6aTOpcKornpoMKoM6Jo!HaTa Ha lKeHe OTi"la,qa 32%. OrjJOMHa yllora rnpHna,qa MOHrori'CHOj )K9HJ.f y paasojy Kynrype ·J.1 npocsei:ll1saf-ba- csoje aeM!be. Y HaW~t~M WKonaMa 3anocneHo je 365 y4HT6fbHL..Ia, Mei)y -Kojl1Ma I'!Ma He Manl1 6poj TaK·BI1X, l<Oj11Ma je ,ll.O,Q,61b6HO 3Ba•l-be 3acny>KH11X . HapOAHHX y4HTe1bHL\a. BenH'Kitl je H aHaYajaH .QonpHHOC )K~Ha y paasojy HB4HoHanHe yMeTHOCTH Hawe 3eM!be. MH HMaMo Ji<eHa ·KI-bH>KeBHI1Ka, YM6THH4a, My3H4apa lit neaa'-la.- Meijy ··f-bHMa HMa 3acny:>KHHX H .Hapo,q,HHX YM6TI+J.1Ka peny6m1Ke 1 KBO· WTO ·cy ~.nr30JlMa, OjyH, E4HHxopno, U.epBHAYilMa, P11HYHxop6o, ,Qonrop- 6• �84 85 / cypeM H Apyre. Y o6m>CTH Yyaa..,;a Hapot~Hor 3Apaalba .pa,!je' XHJbaJJ,e :i«eHa-, Meijy 1-b,HMa H t:~te'cen1He y: •BHWI-1M. WKOJISMa H3HOCI1- 25 %-.. neKapa. Epoj yY6HJ.1~i:t­ MoHro.nc:Ka >«eHa je ynope..a.o ca MYWKapu,eM y3HMa·na aKTWBHor yyewt.a ca opymjeM y PYl1" y DA6paHH caoje. oTa~6HHe. Ko,D. Hac .nocrtijH 3HaTaH ·6poj meHa wocpepa paTH.-JX. B03J.1JIS 1 mH10TS 1 pa,D,J.10cfl0Hitf'CTS 1 T6XHJ.14apa H p;p. Y H~woj .peny6mu..J,I'! nocroje ycraHoae: 3awnne MarepH!-1crsa J.1 ,ll,eu,e, ,a.eYHj"J sprosH,' ca~erosam-1wra 3a >KeHe_. Maj-Ke. Hawa ana..qa .Aein1 caaKe_ rOAI1He HOBYa·Hy noMoii ca s~-twe p,eu,e. CaMo y 1945 ro,ll,J.1HI-1 H3Aaro je Ha __ w.ajKaMa (12.952 oco6e) 11.;571.000 ryrpHKa. I-1Me Ma jKaMa noMohH . Aeu.a •ce 6ecnnarHo wKoilyjy M ym1-1eajy 6ec,nnarHy M6AI4- U.J.1HCKY noMoi;, npaaa KO ja je CT6t<Ila _ MOHrOJTc-Ka >KeHa 143pa>t<eHa cy y 73 YnaHy Ycra.ea MoHroncKe Hapop,He ,peny6nHKe,' y KOMe ceKa>t<e Aa meHa ynope'-'o -ca MywKapL\HMa HMa nornyHo npaao Aa 6Hpa " ,!Ia 6y,11e 6MpaHa. Y l.lnaHy 8 Y.cTasa MoHroncKe HapoAHe p~ny6n1-1Ke noAana4H 'Ce, p,a >tceHa HMa no,qjeAHaKa ~npaaa c Mywt<apu,H-Ma ycBHM rpaHaMa eKOHOMCKOr, ,D,p>«aBHOr,- KynrypHOr, nOm1H1'-IKOr H-~ ApywraeHor >KHsora 3eMJbe. Ycraa MoHronc~;<e Ha2_o,o,He peny6mt~He oMoryflasa ->KeHw npaso -Ha pa.Q, OAMop Yl o6pa3osat-be. MajKe pa,o,Hi'l4e l'!Majynpaso Ha nnai=.eHo oTcycTBO 3a -speMe ·rpy,qHo'he. nocne ~eMOKpaTCKe peaonyu,Hj"e, 1921 rOA11H6 1 >KSHe Tpy.,~~6eHHL\e MoHrDilHje '~e cy opraHH3oBaHe y opraHH3aL\HjH 1/Xypan~-1 meHa", KY.Qa cy :»ceHe cnane csoje -npercTa:BHI.-IL\eAenerarKI11-be. T11 xypan;t~ >KeHa 6Hne cy npae HS'4JtfOHanHe opraHH3au,wje MOHroncKvtx meHa. Y jyny 1931 ro,ll,;t~He 6wo je ca3_BaK nps1o1 KOHr:pec _>t<eHa- Tpy,DJ6eHI1Ka · MoHronc.Ke HapOAHe peny611HKe. nocne npaor KOHrpeca >KeHa-rpy,o,6eHio1K8 MoHrO.nlllje, AenaTHO'cT Me'ljy meHaMa y~~na je aeker ~Maxa. Xypa.n~-1 (cKyn-· WTHHe) p,eneraT-KHI-ba cy OCHOBa »ceH,CK~X opraHH3aU,Io1ja. 3a apeMe ,ll,pyror csercKor 'paTa, KojH je p,oHeo HajcrpaWHltlja CTP3A8-1-ba AOMafiVIM OrfbJ.1WTJIIMa M11JlHOHa >KSHa, ·KOileBKaMa 1-bY!xoae ~eu,e, MoHroncKa meHa ce,_ Kao nyHonpasaH rpaljaHHH caoje peny6m1Ke, TPYAHila w· 6opHI1a Ha upaHH Yje,1111- H.eHI-1X Ha~11ja. Ha-we meHe' .cy •-tspcTo _seposane y no6eAy Hanpe,qHor YOBe4aHcTBi3 Ha,£1. cpawi1'.3MOM. Crora cy ~oHroncKe --.>KeHe Y3HMane aKTHBHor yL!ew-ha y npHKynlbarby 11 cnarhy nq~YAa VI HO·Bl.laHJ.1X cpSACTBBa cPoH,D.y noMo"hH_ U.pseHoj apM11jH 3a speMe BenltiKor orav6HH'.C·Kor para CosjeTcKor Case3a. lv\oHroncKe meHe cy ca ~enH-KOM pa~owi1y np;t~MHne a~nen MI'IHIH~a cosjercK;t~x >KeHa, KojH je op,p>t<aH 7 cenreM6pa 1941 ro,D,HHe y MocKB-11, ynyileH >t<eHaMa 4811ora csera. 0A¥ax nocne rora, Case3 >KeHa rpyA6eHMKa MoHronY!je J103sao je MOHroncKe meHe Ha opraHJ..13BL\Yijy noHyAa, np!-1-· KYnlbaf-be HO·B'-!aHHX cpe.qcrasa 11 CTOKe 3a cPoHA noMoi1H ~pse~oj apM11jH, Ha wra je MDHroncKa meHa OA'rOsop~t~na noHOBHHM paP,HHM e.naHOM 14 npY!KynJba/-bBM HOB46HJIIX Cpep,cTasa, OOf-lyP,a, TOnne OtJ,elie J.1 OABajal-b8 CTOK8 33 CIJOHA nOMOilH L\paeHoj apMHjH. fV\oHroncHa >KeHa je OA11H4Ho cx-sar;t~na, Aa je 1-beHa , aKTJ.1BHa ,ll.811ilTHOCT y CBYIM 'rpaHaMa HapQAHOf f63,£t.J1HCTBa, 3anora no·6e~e Ha,rt q>awH3MOM. Ha,[l.axHyre TOM 11p,ejoM MHore >t<eHe cy noaeiiane csoje HOpMe y npO;t~3'BO.Q.I-bJ.1 o~ 250--460.%, 36or !..!era je 375 >KeHa o,qm1KOBaHo opp,eH~Ma 14 Mep,albaMa MoHroncKe HapOAHe peny6m11<e. CeM Tara ,MOHronc~e >KeHe cy cnane :noHy,ll,e ·>t<etlaMa 11 ,qe4111 y ttenose Cosje-rcKor C:ase3a oc.no6o"l)eHe. OP. HeMaY-Ke · 'oKynau.111je. Ha npHMep 1943 roAHHe 6H11o je noc11aTo 10.760 KoMaAa ronn;t~x cr·sap;t~. ~MoHroncKe >KeHe, cy HajaKniBHYije_ yl.lecrsosane y Rp11Kynlbal-by cpep,crasa 3a H3rpap,l-by TeHKosoKe 6pr.1ra,qe ;,Pesony4MOH£!.PHa ·MoHrO.nY!j_a" J.1 SB;t~OeCK8Ap~1Ile ,MOHfOJTCKH· a.paT'\ rmjH cy y peAO·BMMa L.lpseHe a.pMHje y3;t~Mane Henocpe,qHor yt-~ewiia y cnoMy HBU.11·CTY14Ke HeMaYKe "' 3ay3eii.y- H::.eHe npeCTO-HHU.e 5epi1MHa. ,lJ,eceror asrycTa· 1945 ro!J,MHe, KaAa je MoHroncKa HaPOAHa .peny6m.-.Ka o·6 jas1o1na par JanaHy, MOHroncKe· >KeHe cv Henocpep,Ho yYecTsosane y sojH;t~M onepau.HjaMa MoHroncK~ HapOArJ6 peB011Y!.\J.tOH8pHe apMHje npOTJIIB J.1MnepMjanJ.1CTH4·KOr JanaHa. · lt1cro ·TaKa, Kao 11 3a speMe 6wraKa Ha Xa.n-x;t~H-foJle c jana-HcKHM caMy-paj.HMa 1939 ro,&HHe, Hawe >KeHe cy ce noKa- �87 6 oKro6pa 1946 rOAI-!He rocnoija JaHWY!Ma, npeTCeAHI-!1.\a . CaeeTa 3a11e i@O ·npa·Be naTpHOTKI H-b6, n0A HenpHjaT6Ib'C'KOM 'BaTpOM oHe cy ·arpw)lfne ceojy AY»<HOCT y caojcr.ay 6onHHYapKH, renerpatpHCTK~-tH:.a,. pa,qi-IOtpOHHCKl-11-b·a. 0He cy .p,a,D.l-1116 y nOJbCKHM 6onHH4Q<Ma, H Haj3aA, .paroeane Kao aojHHU,H H ocpHu.wpYI caoje apM1-1je. 65 Ji<eHa OAm1KoaaHo je parH)IIM op,a.eH~Ma. 1 Caser Xypana >KeHa-rpyl'!6eH"Ka, MoHroncKe HapOAHe peny6nHK6 cnpoBOAH BellHKJ.Il n01lHTH4HH M opraHJ.13ai.\J.10Ha..l paA Ha wro seheM yYewhy >KeHa y aKmBHoj I'!P>KaBHoj " Apywrse- xypa 11 a · rpyA6eHI-!LfKI1X >KeHa MoHrOilCKe HapoAHe peny6n11Ke, ynyn111a je Mo116y -aa npHjeM Xypana rpyA6eHW·IKI-lX >KeHa MoHroncKe HapOAHe peny6m1Ke y MeijyHapOAHY ,qeMoKpaTcKy cf:leAepa~jy >KeHa. Ha ceAHYII.\111 VbspwHor oA6opa MeijyHaPoAHe AeMOKpaTcKe. ¢1e,c.e- pau.Hje >KeHil y MocKBYI, .Caser xypa_na TP.YA6eHWYKHX meHa MoHron~;~je 6wo je jeAHOrnacHo npWMibeH 3a YnaHa MeijyHapOAHe AeMoKparcKe cf:leA~­ pau.Hje >KeHa. Hoj Aella:THOCTH, Ha WYipeH:.y nHCM6HOCHI H nOAH3at-by )KI'IBOTHOr HJ.1BOa. , Ha•wa opraHH3al.l"ja, Kaja 6poj" 125.150 YnaHosa, YBpcTo je peweHa Aa aKTHBHo yYeCrilyje y 6op6H 3a ·nornyHy no6eAy ceeonwrer M1-1pa H 6e3!6e,AHOCTH, 3a rec-Hy capa,n;t-by Hapo.qa y OOJ1J.1TJ.1'-IKOM 1 eKOHOM'CKOM H ·KynrypHOM no.Apyyjy, 3a Y46pwfieH:.e np)lfjarelbcrsa H •caee3a Meijy meHaMa L\enora csera. MoHro.ocKa >t<eHa iie 6J-~TH AOCTOjHa caora cno60AOiby6Heor Ha,POAa, KOjl1 je ·cefi)lf. ~TBOpHO cpefiaH >kHBOT H 6naroCTal-be, ·Koje He 3Ha 3a rnaA H 3~My, HJo1 3a noHJo1maaaH:.e 4oaeYHjer ,D.OCTOjaHCTBa. Y CBOM )lfCTynat-by. CMar.paM 3a yMeCHO A,a nO,D.By4eM, ,D.a je MoHronc·Ka Hapot~.Ha ,peny6nHKa, Koja rajH TpaA.H'LJ."HoHanHo npHjarelbCTBO ·npeMa HapOAI'!Ma CoajercKor _Caae3a ~ Koja. je c 1-bHM a·e3aHa Y-roeopoM o npHjaTelbCTBy H y3aJaM'Hoj noMoiHt, yeeK 6Hna y A3Hj~ JeAHa OA rspi)asa cno6o,'ID!by6>tawx HapoAa, · o Kojy cy ·ce paa611jam1 arpeta.tBHH nnaHOBH janaHc-Ke COJlA~­ recKe, Koja je re>KHna ....ilie- J..tcKop11Cn"' Hawy 3eMibY Kao crparenK·KH Mocro6paH 3a e.KcnaH3Hjy Ha 3ana,o.. Hawa Apmaea 611na H ocraiie jeAaH o,q 6eAeMa AeMoH:parcKI1X 3eMafba y 1-bHxoeoj 6op611 nporHs arpecHBHYIX Ap»<aea, 3a Aen·o "M~-tpa Yr le 6e36eAHDCTH y 1.\elloM csery. MaHroncKa ->i<eHa y noTnyHocrH ·cxeara caoje o6aseae npeMa meHaMa 4enora csera. Y J.iMe meHa MoHroncKe HapOAHe pen)'6nl1He A03Bomne· ·Aa sac yeepHM P,a cMo ·cnpeMHe ·Ha cae 3a Ae¢"'HHTH·BIHO' yHw-wret-be cpawJo13Ma, ocHry.pal-be MHpa H- 6e:a6e,a.HOCTH, aa cno6oAy H .,qeMoKparHjy · HapoAa, H y norny:HocTH ce cna>+<eMoc :U.HibeSHMa, 38..Q8L\1"1Ma '""' M9TOActMa .Mei)yHapo.qHe AeMOKpaT- CKe <jleAepal\>tje >KeHa. )J.a _>t<)IIBH Caee3 ,qeMoKpaTcKwx ·M<eHa L\6110ra ·cseral nYICMO }I{EHA MAJ].AfACKAPA 3A nPYIJ6M y MEoYHAPO,ll.HY ,ll.EMOKPATGKY CbEJJ.EPAL\HJY }I{EHA,, Cases meHa Ma,qarac~apa, ocHOBaH n046TKOM 1946 ro- A~He, yjeAHH>yje ,liBHaC senHK" '6poj >KeHa, KBKO )'poi)eHHLI~ Ma,qara'cKapa, raKO 11 espo:ncKHX >KeHa, 11 craslba ce6111- y 3a,qaraK. no6olbWaH:.e COL\Jo1jaJlHOr nono~aja >KeHa MaAaracKapa. Case3 je seii or·sopHo ~sa .QI1CnaH3epa, opr_aHH3oaao Ha6a~lba4ke· 3atipyre 11 cnpeMa ce ,r:ta npo-wH:pH OBOJY AenarHOCT y T10M npaBU,y. Case3· >KeHa Ma,D,aracKapa c-Ma.Tpao 6H ce cpeiiHI'tM Aa cryn" sawoM noMohy, y sen>t~y MeijyHapoAHY AeMoKpamKy cfl6A6Pa'U.Hjy >H6Ha, YHje T6>KI-be 11· 1.\HJbeBe OH nOT·nY:HO A611H. Y HaAH, Ha ncirspP,aH OAr?BO:P -MOn)lfMO ea'C, ,qpara rocnO~o ·KoroH, p,a npHMHTe y:eepetbe Hawer J.t3~aHpe,qHor nowroaat-ba 11 cHMnar.Hje. Ha Apyroj ceAKWI.\111 VbspwHor OA6opa MeijyHapOAHe AeMOKparcKe cpeAepa4wje >KeHa y MocKBW np11M.rbeH je Case3 >KeHa MaAaracKapa, jeAHOrnacHo 11 ca senHKHM oAywesJbet-beM, y 4naHcreo CbeAepau,~;~je'~ �/ Y' 4J.1n.ey oHe Mary Y3HMaTY~ yyewfia caMo .. y Of1Wn1HCK:J.1M H36opHMa.- IIIMa meHa YnaH!t'lu,a onwntHCKHX casera, anf-1 cy OHe Mano6pojHe. · · Y cae YeTHpH 3eMJbe >KeHe ce 6ope raKoi)e 11 3a eKoHOM'cKa. npaea. }l{eHcKe-- 3apa.Qe cy 3HaTHO HH>Ke o.q 3apaAa MYWKapa4a. CeM rora, HemtcMBHO CTSHOBHJ.1UlTBIQ HeMa rpa-ljaHCKJ.1X npaea, rj. !11paKTHYHo, ae-1:\HHa craHoBHHwrea . He MO>Ke Y3.HMaTJ.1 yYew-fia y nomn~oNKOM >KI-1Bory, nowro JB y 6pa3J.'I11HJJ.1, 'HanpY!Mep, -81-'!We O,(i 75% Heni-1CM8H~1X. MapH-I<JlOi1•BajaH-KYTV1PV1JE (<:PpaH4ycKa), reHepanHH ceKperap MeijyHapoi1He 11eMoKparcKe cpe11epa4Hje JKeHa Vf3 Vf3BEWTAJA 0 llYJ'Y Y 3EMJhE JIATMUCKE AMEPMKE 3. Y•npKoc roMe wro ose seMibe Hl1cy npem1o1sene crpaxore para, >KeHe raMo •noKa3yjy eeJ1Yf'I01 HHrepec 3a 6?p6y 3a. yysal-be MHpa·, oHe cy ~eoMa 3a6p14+1yre 36or J.'I-MnepY1JanH<:Ti14-t<e nom1TI1Ke J.1 oHe ce :6oje p,a nop,ena cseTa Ha ABa 6noKa o ~eMy -rosope P~ssecHIIl nonHTJ.1YapH CA,Q MO>Ke JJ..a ):\OB8Ae AO _H'OBOr para, y KOjH 6H Marne p,a 6yp,y ysyYeHe J.1 l--bi1Xose 3eMJbe, aKa 61-1, Ha npHMep, 6Ho 1np1-1xBaReH TpyMaHOB nnaH. ETa 3a·wro caM csyp,a HaHna3Hna H~ 6na-roHaKnOHP~ npl'ljeM csaKJ·1' n-y1 Ka,q caM rosopHna o Heonxo,o.-Ho:TJ.1 p,a c-se >+<eHe csHx 3eMalba y3My yyew-ha y 6praHM3aU,HJJ.1 MHpa, ."" .HaA caM yKa-311Bana Ha onacHOCT naHaMepJ.'I~KJ.1X opraHJ.13a4HJa C11J.1YHJ.1X oHH-Ma -KaKse 61-1 xrena p,a ·CTBOpJ.1 Me-ljyHapo,D,Ha Kao wro ce cei;are, Ha nocneAt-beM aaceAal-by )113-spwHor O,l16opa 6Hno je peweHo, ,qa r eHepanHH ceKperap MeijyHa- poAfie p;eMOKparcKe cpe..q,epa41-1je >KeHa, y TOKy aBrycra· Meceu,a orn)'Tyje y Jy>KHY AMepV!Ky, Ha 1noaHB Ha4~0HaJlHOf" caseaa >KeHa Ypyreaja 1<1 ApreHTYIHe 11 Xytne lflo·6e,D,e". Oao neroHe.qelbHo nyroaa~te npowno je seoMa 6p3o, aJHf je 6Hno MHOro nllO,[tOHO'CHHje Hero WTO '61-1 TO 6"1!1VI "--YITBBH MSCSU,H npen_HcKe. 0Ho je AOnpHHeno no6olbwal-by P~Aa >KeHcK~ttx opraHf.'l3aU,Io1ja Jlarii!HcKe AMepHKe H .noMorno 1-fM je ,qa ce ynoaHajy ' JlMra ,3a MJ.1p MHOro 6111-!>Ke ca H.;lWOM _cPe;qepSH..\HjoM, Hero WTO je TO 6M110 Moryhe ,o.a_ ce· ypqAio'f· npeKo Hawer 6J.1nTeHa ... ja caMa Morna caM .n.a KOHcra-ryjeM -KaKo cy 'npo6neM'J..~ KojM ce TY!Yy >KeHa cayAa-M:TYI: cKynoii.a mw,siora, npaaa meHa, cT.pax o,q para. je Ty6epKyno3a MaCOBHa nojaaa. Y PMo-Ae-}f{aHe"PY CBaKa ABa cara YM"pe no je11aH 4oaeJ< 011 ry6epKyno3e. 2. -•Wro·- c_e TYI4e npaea >tCeHa y 6na31111J.1j~tt oHe · ~Majy npaao rnaca H Mary, 61-1n1 J.1aa6paHe, am-1 y AaHaWI-bOj YcraBOTBopHoj cKynwT~HH HeMa lf<eHa. Mef:;y nocnaH•4MMa ypyraajcKor napnaMeHra -J.1Ma ABe >KeHe, 'TaKoije J.1 y CeHary. Y ApreHniHH >t<eHe yonwre HeMajy non~TVIYKHx npa.sa. II . cn660AY · . Ca,q xolly AS saM AS-M KparKy 3aqHjaMa· meHa na.TJ.1HC.Ke A 1. Cqnoiia >KJ.iaoTa, - ro je npo6neM KOjH y Hajse'heM. creneHy HHrepecyje meHe ose 4erHf>l'i 3eM1be. He.QOBOibHa J.tCXpaHa je ·4ecra nojaaa y lfwne)', a Hapo411To y 6pa3H1111jY~, rAe I H • Hawoj <:Pe11epaL\Hj". "H~DpMall"JY AMep11Ke, KOJG cy ce_ o opraH•npYmojHne . c · · , . Y opa3Hill1JI-1 JS caMe ~eHcKa c-e K1111Ja KoMyHHCTW-IKe nap'"" T~je 6Mna YnaH <:Pe,!1epaL\HJe. An"!, Kao wro caM se-h- peKna, meHe cy 3a6p1o1Hyre 36-~r 6yp,yi;HoctJ.1, na YaK H y oBHM 3eMlbaMa rp,e ~eHe HeMaJy Hawe HcKyCTeo, oHe H~naK oce-hajy tteonxop,HoCT YJGP,"!I-bel-ba H MH:OTO OfJ. HaC OYeKyjy. . Y PMo-,!1e-}f{aHe"PY je Hawa •npeTCTaBHML\a ApcenHHa Mowen o6e-liana p,a _-he yno>+<J.1TH cse Hanope y -noKyW01,Y Aa npe11 Tsop~ .,npHjeMHJ.1 ·KOMJ.1T8T , CTBOpeH y ·se3H C MOJI1M P,OJlaCKOM1 y CTBilH\1 t<OOpAHHaLV·lO~J.'i KQMJ-lTer J.1 p,a CTBOpH MBCOBHH noKpeT pap;H 6op6e 3a 3axTese >+<eHa J.1 3a o4ysatbe MH~a. · Y Ypyrsajy cy ce He,l1aBHO yje,q•HHne rpH opraHH3a4~}e: _,_,Ha-u.HoHanHH >+<eHCKH" caee3", ,>KeHCKI-1' ·noKper 3-a no6eAy v. �~ " -;''l 11 KJ1HHH·Ka pap;He meHe". Hosa opraHH3a41o1Ja npi1M~t~na je y nornyHOCTH nporpaM Hawe Cbe,qepau,Hje 1o1 3oee ce ,Caee3 ypyreajcK-J.1X >KeHa". Caee3 MMa HaMepy .n.a opraHH3yje KOMHrer ,RpHjarelba MHpa", KOjl-1 MO>Ke p;a HMa wHpo-t<:o nolbe aKt,V1je. Y ApreHT~t~HH jep;1<1Ha eemtKa >t<eHcKa_ opraH~-t3a4~t~ja "XyHra no6e.£le" 6pojH 27.0()() 4IJaHOBa. 6HIJO HX je 48.000 npe HO WTO cy ,.XyHTy" 3a6paHHI1~ y Majy 1943 roA•He, rrXY•HTa · no6eAe" je y -nornyHOCTI-I ynnarHna rop;H-WH::.Y 4IJaHap•Hy H >t3AaiJa 20.000 6powypa ·noceekeH~X MeljyHaPDAHOM Ko>trpecy. 11 11 Yjep;H-tb~He p;eMOKpaTC;Ke >K9H9 y EiyeHoc-Ajpecy -~Majy HaMepy Aa Hac 3aMone Aa Hx npHM11Mo · y ¢leAepau,Hjy, H Aa !tiM _nOwalbeMo ceoj· Y.crae 1o1 .nporpaM paAa. }t{eHCKa 9f ~ / opraH•3a4•ia y 4•ney yjeA""'Yie y ce6• 20 opraHJ.II3aUaHja. Mome ce pekH Aa cy pe3ymar" ·nyroea·"'a epno no3•nteHH. 0HO je ·y4HHHJ10 AS ce CTBOpl-1 01Mnantja 3a Hawy gleAepa·L.~Hjy " Aa ce nonynapHwy Haw• 4>flbeBH " HaW>f 3aAau,~r~ y 39Mlba<Ma 'f/~9 cy. >KeHCKe opraHH3S4J.olje -jow BpllO Mna,qe, am1 r,l\e ce Hanaae caH ycnoeH 3a 1-bHxoe pa3aoj. · Y peaonyu,H-jH, KOja je npHM1b9Ha ·no OBOM 'nHTal-by r V13spwHH OA'6op Cbe.qepa·u,1o1je ,KareropHYKH npoTecreyJe H· ocyi)yje .qp>Kal-be 6pHTaHcK~t~X Yl aycrpamrjcKHX ''BJlaCT~t~, Koje· oMera crsapai-be -npHjarelbCKbr KOH~aKra H y3ajaMHor .pasyMe- · Bal-ba'· Y13Me-}_;y A6MOK!=!aTCKI'IX HapOAa, KO jH ce r6ope 3a ,MHp 1-t. AeMciKpan1jy''. KHHeCKe snacrH ·cynporcraa,we cy ce o.qnacKy npercraaHHL\d' KHH6CKHX }f{eHCKHX 0pfdHH3dJJ.HjiJ , Hd CdCTdHdK I13BpWHOr 0.£160pa V13spwHH AOrOA"I10 >f o,Q6op 38 o6asewreH · je, &peMe ,Qa npse CBAH"'4e , cy Kao wro ce Vl3epwHor DA6opa Cbe,QepSL\I-Ije Klo1H6CK6 BJlSCTIII noHOBO OA'6Hne p,a IJ.aAy ,q.oasony aa Yf3nas 1113 K;~t~He ,qenerarKI-'fl-baMa p,eMoKparct<Hx >KeHCKHX. opraHH3BI..Vtja Te ·39Mlb9. Y pe30ny4•i• ·l13epwHor o,q6opa no oeoM n•raH>y noAsna'"'IH ce, p,a "Ha:aep,eHJ,II ·cnyYaj npeTcraslba jep,aH AO"Kas BHwe Aa J{HHecKa snap,a ·cBJ,IIM ·nyreBHMa H -cpep,cTBHMa -cn.pe4aea pa3s~t~raK AeM-oKpa.rcKor noKpera. t--hspwHI-1 op,6op "Jpa>KH OA K~t~HecKe BJlaP,e p,a KJ.I!HeCKIIIM :>KeHaMa n!!Jy>Kio't Moryi;Hocr y4ewt.a y paAy MeljyHapOAHe AeMoKparcKe cpeAepal...\:Hje meHa". PEAKLI;VIJA XOliE AA - OMETE OClBAPHbE MHYHAPO,!J;HVIX BE3A 113MH>Y }f{EHA EHrnecKe H :aycrpanHjcKe. ·Blla-crH op;611ne cy p;a .L\BAY rpaHcnop11Ha cpert:Tea 3a npeaOO y A)rcr-panY~jy coajercKHX Aenerar·KI-iH::.a, ·Kao 1o1 ·npercraBH~U,a 1Mei;yHapo.qHe p;eMoKpar-cKe <f:leAepaJ.lHje meHa. CosjeTcHe >KeHe_ npHMHne.' -cy 'C pa.qo~y ·no 3MB caojJ~Jx aycrpan•jcK•x Apyrap11L!a Aa np>fcycreyjy KoKrpecy aycrpan•jcK•x meHa y 'C>fAHejy. An" eHrnecKe " aycrpam<jcKe enacn1 ocyjenme cy t-hlfX'OB ,q,ona3a-K, TMMe wro cy OA6~we .qa A3AY rpat+cncpTHa cpercrea 3a -nyr OA JlOHJIOHa AO C•AHeja. AMep•YHe anaa• OA5>fne cy yna3HY BH3Y y CA,ll r-lj• KorOH, nperceAHHJ.lM MeljyHapoAHe ABMOKparcKe <f:leAepaJ.lwje meHa AMepH4KH KOHcynar y na-pH·~Y 0,146Ha je Aa ~~~a su~y r-'ljJA KoroH, ,r:IDor '1-beHe KoMyHHCT!"l4Ke p,enarHocn1 , Te Je Ha Taj Ha4HH oMeo 1-beH o,qnooaK' y CA,lJ. Ha •cKynwTJ.IIHY >+<eHa, "KOja je r6Hna opraHJA•3aBaHa no,q . noKpos~TelbCTBOM r-ije. Py3senr H Ha. Kojy je r-~a KercH 6"ma 11~t~4HO fl03BaTa~ {Tpe6a, "3Meljy ocranor, 3a6enem•r• ,qa r-lja KoroH ""je I...JJlaH KoMyH~t~CTH4Ke •naprJAje). Y n~cMy, Koje je aHa ynyT'Hna r-i;H Pyasenr, aHa 113pa_..:. >Kasa caoje 4yi)e1-be 1-1 >KalbeH::.e --y 'Be3H c THM cnyl.lajeM. .,3a apeMe HeMa'-IKe oKynau,Hje, - nHwe r-i)a KoToH,- ja· caM oa·ayMena wra •3HB4H HBU.I1CTI14Ka r11paHH-ja, 11 npHwna -t:aM W:eHaMa cewx -crpaHa-Ka ·H csHx nonomaja, ·Ko-je cy yje-· �93 92 _,q~HI-1lle cspje CHare y 6~op6~ -.nponfs cpawi13Ma .. _·. Y ,o.BeMa .cpra~H~3au,~jaMa H8U.I:10HanHoj 11 Me~yHapop,Hoj ~ ·4wja- caM np_eTce,qHMU,a, Hana3e ce meHe csHx crpaHaKa, Koje p:a.Ae y HaJYSWt-beM cnopa3yMy, 11 y3 yyew-Jie KoMyH~-tera, KOjH .cy o,.qHrpanw rar<o samHy ,vnory y ocno6oijel-by CDpclHlWCKe, a KO}H rt caAa paA.e ca HBJBeiioM ~no>KprsoaaHowliy 'Ha p,eny o6Hose 3eMJbe, npercraslba sem1KJ.<1_ .QonpwHoc. . npJ.1HU,I-m 'KOjl1 cnpOSOAH sna.a,a Cjep,l1,1-b6HJ.1X A'Mep114KJ.1X .):\p>t<aBa, a KOj-YI J.1P,e 3a TI-!M p,a >KeHBMa-KOMyHHCKVI~aMa pa3t:~MX 3e.MaJba onpe4H yY~wiie Ha raK.sl1i-.\ KoHcf:lePeH4J.1jaMo Kao_ UJTO je Bawa, 3B'C11Y>f<YJ,7 y MOjYrM OYJ.1Ma ,qy6oKO ca>Ka- . JbeJ-be, nowro -he osa ~Mepti 3HarHo yMal-bi1TH 3HaYa:j sawj.oix pewe!-ba". • . Csvt 4llaHoBVI II13BpwHor {)A~opa y csojwM rosopHMa J6-':.HOAYWHO c-y 3aKJby4HJH1, .Qa cse ose 4HI-beHI'Iu,e o.o;pa>Ka-: BBJY YICT}' Te>KH:)y peaKU,I'Ije JJ,a OMeTe pa3BOj •np·1-1,jaTeJbCirnX -op,Hoca J.13Me}yy. >KeHa-.QeMOt<para pa3.11W-IJ.1ntx 3eMalba. lt13BpU1HJ.1 O,ll.6op AOHeo. je _pe3011y4H-jy 14 no OBOM 'lllo1TQ~Y· Y pe3onyu,Hji.1 11nporecrsyje nponrs Ta"Ksor nocrynKa 1<0JI1M cy aMepY1'4Ke snacn1 o,aP1'111e ,v,a H3,qajy BYI3Y 3a yna3 Y CAA npeTcegH~4~ MeljyHapogHe geMoKparcKe cpegepa41<je "JKeHa, rocnoij1-1 KoroH". . · · .,ltbepwHH o,p,6op KOHcra'ryje .v.a ·onoMeHyn·t' cny4aj He npeTcra·sJba ca~o noapeAy 1npas1-1na o6H4Hor rocronp1-1M'crsa, eeii 1-1 noKywaJ oMeTal-ba AenaTHO'CTI1 MeijyHapO,l\He· ,qeMoKparceK cfJe.QepaU.I-1 je >KeHa, KOja je CTBOpeHa. Ha rCseTCKOM MOHrp~cy npercrasHVJU,a ~Vll1MoHa meHa 1113 41 3eMJbe. · .npercrasHHu,y llH"re er!'lnarcKHx <:TyAeHnh'f~a cnpe4Hl1H cy bp.6opa, WTO ·npe11CTaBJba HOB AOK63 CVfCTeMaTCKOr -pa.Qa etltlnaTCKe B11SA6 npOTJ.o!B HajeJleMeH- · 7apH~<~j~<~x o6ene>Kja A6MO'KparJ.1je. Jl.S 'AO"Ijy Ha C6.QI-tJ.o!Ll,J.1 Vf3BpWHOr 'r-t;e nayKep (PyMyH~ja}, Xogi1HOBa (4exocnoaa~Ka), no-· noaa (CCCP), ToMW>14 (JyrocnaeHja), nparepoea (nolbCKa) " 06oea (6yrapcKa), Koje cy y3ene yyewha y A"cKyt:l1jH, cMaTpajy, A·a VbspwH£1 OA•6op He Mome .qa npei)e ·npeKo cni-1'-IHI-1-x. PE:!npecJ.fsH~<~X Mepa 111 npeA11aJt<e ,qa ce nopeA 1I1pOTecra KOjJ.1 Fae 6HTH nocnar eranaTcKoj ena,ll.£1 ynyr1-1 y HMe ltbep~Hor b,EJ.6opa .OYICMO COJlVI,!],SpHOCTl-1 enmaTCKVIM >l<eHaMa. l13spwHI1 OA6op ycsoj11o je pe3Dl1Y4"iY npoTecTa npoTHB• yt"yuiHB'al-ba meHcHor AeMoKpa11cKor ;noKpeTa y En-mry. 0.Q6op je. ynyrHO flHrl'! 'CTYA6HTKJ.11-ba J.1 Jl~n1 paAHYI_L.\.a 'nWCMO, 'KOjHM c_e_ conHAap)1we ca enmarcK~<~M >KeHa··Ma y 1-bi-IXOBoj 6op6J.1 3a paBHOnpaBHOCT £1. 3S H63SBI1CHOCT ·CBIIIX HanaAaja- peaKL~J.1je, y 6op61-1 3a c-soja eJ<o:HoMcKa 1<1 no11J.1TW-+Ka . npaBa, 3a Mlllp a AeMoKpaTJ.1jy, 3a -no"ffnyHy . Hau,l-loHanHy t-~e3as~ct-~ocr . V13spwHJ..1 OA6op cMarpa 3a HeonxoAHO ,o;a op, MeljyHapoAHe 4SMoKpaTcKe ¢ege,pa4Hje >KeHa, ErwnTa. 'CTpaHe ynyTH y Enmar jeAHY KOMJ.1cl4jy, Koja 61t1 Ha m·n.w MecTa npoy41-1na nono>Kaj :>t<eHe -VI }KeHcKI'!x AeMot<parcKYIX· _opraHH3aLJ,'~"~'ja . ni'!CMO 1-lje KOTOH r-ljH PY3BEJ1T PEnPECAni-1JE nPEMA AEMOKPATCKOM }I{£HCKQM nOKPETY Y EnlinTY VbspWHH DAOOp cacnyUlao je "Hcj>OpMa4Hjy 0 yryw~sal-by )KeHcKor AeMO·Kparct<or ·noKpera y Er~mry. . JlMra erl-1flaTCKYIX 1CTY,.Q6HT'Kr.11-ba w .QHnnoMJ.1paHHX }KeH·a Koja Je 4naH MeljyHapogHe 1\E>MoKpaTcKe <j:>egepal\Hje meHa " 11Hra paAtH)o'IU,a, paonywreHe cy OJl. crpaHe er11-naliCKI1X •s11acn1 a ~tt3ee­ calt1 6poj. pap,HI-iu,a 41laHJ.1U,a re opraHI-i3aU.Hje yxanweH. CeteperrapHjaT . cPe.D.e.pat..V<1je •nocnao· -je erHflal1CK0M nocnaHI>it<y y cPpaHu,yct<oj :nporecTHO lllifcMo npont~s os1-1x- Mepa. fbY-JOPK (CA/1) )].para rocnoijo,, KaKO caM seii -ca-onwnm~ TenerpacpcKY! roono'ljJ.1 KapTep,. 2 O'KT06pa OBe rOAY!He AMepi-1'-IKH KoH3yiiaT y nap113y, o.g6Ho MH je go3sony 3a yna3aK y. CA[J.. MOT>1B"wyt." csojy 3a6paHy MOjOM ·KOMYHMCTI14KOM ,qenaTHow'hy. 36~r rora HJ.1CaM MOrna .qa oTnyr_yjeM H cyAenyjeM y. paAOB)41Ma MeijyHapo,qHe cKynwTHHe meHa, Ha ·Kojy caM 6Hn& �95 '94 / .no:3saHa 3ay3HMarbeM M'9je np~jaTelbH~e J.1peH }f{on~-to-KHpl'l. Ocet.aM Ay6oKo maibe"'e 36or TOra, jep MHCnHM A• 6.., y cattaWJ-bSM MO"MSHTy 6J.illO pa3nH'4HTJ.1X cranema 11 .,nom1TW·IKO:r rne.o;HWTa H6J.13M8pHO p,a Ba>KHO pe~y Hc·KOpvnufiasa·l-ba cre4eHor HCKy·crsa pap,H ce >KSHe cwyne y HHre6op6e 3a MHp. Ja ··ni1-4HO caM ce oco611ro pa,q,oeana nperCrojeiieM nyToeaf-by y CA.D.. Kao ·not.~aCHJ.1 ,o,HpeKTop ·aHwer >t<eHcKor nep,arowKor MHCnfryra, ja CaM BJ..ll.Ue nyra 11Ma!la 3aP,OBOJbCTBO p,a BI1'P,MM y osoJ senJ.1Koj ycraHOBH aMepM':IKe. CTYASHTKHI-be, KOjHMa je. <j>paHI.lycKa snaAa npymana csaKe roAHHe Moryt.HoCT Aa y«e y Cespy, o6e:.6et,yjyt.H "'"xose cnmeHAHje. CeM Tora, 6Hna caM "YilaH KoMY'IcH:je 4H•jl1 je n~rce,o,HHK 6Hna .no'-lacHH p,Hpe~crop f oanoija .D.H>KOH, H ~N1jJ.1 je- 3aJ\aTaK 611no op,pei)l-lsal-be cnmeHAHja Ja tppaHI.\YCKe cTyAeHTe P"A" nyTDBa·"'a y CAA. Kao TpajHor H .'CHrypHOr MHpa Meljy HapOAHMa H o6ea6eije"'a DA arpecHja. 2) 3aje.QHH4Ka AellaTHOCT aa opraHM30Bal-be meHa ~cs1-1x ,qp>Kasa y csery pa,qM O,q6paHe >KHBOTHWX, nonHTW-tKHX, e.KoHOM<:KI1:X, npaBHJ.1X 11 C0411Ja11HHX npasa, y 11HTepecy C04Hj611HOr nporpeca. 3) 6op6a 3a ,3ApaBCTB6HO DCHrypa ... e, Hap04~TO 3a D'fy3.Qpaslba ,qe4e ·H ·1-bHxosor xapMOHH4HOr paasHjal-ba o63Jt~pOM Ha 1-bJ.!XOBe H6KJ10HOCTM ~no6o1bW61-b8 cJ>H3J.1'-IKOr, ,q,yxoaHor, MopanHor ·J.1 yMeTHH.YKOr eacnHTal-ba, crpy4He BS·I:b8 C cnpeMe HTA.). 4) Y«spwt.e"'e ApyrapcTaa H jeA·HHCTBa :>KeHa 4enor csera. Y osoj opraHH3aLV1jH Hanaae ce >KeHe cBHx napr1o1ja, nol'nperee.qHHH ,,Case3a ,D,l-inllOMJ.1paHHX cbpaHu,ya<HH>a··· (meHa paAet.H y HajTeW,.,eM caae3y " yo. cyAenasa"'e y H>oj KOMY- ca <P•"YmeTcHoM Hao6pa36oM), ja jaw caAa HJ.1cra, - cyAenyjeM y pacnOA9IH1 TSI<BHX CTJ.1'n9HAJ.ofja. HHCSM M-orna"' HH ,qa 3SMI-!CflYIM ,qa lie nocne raKe npM,.CHJ.1X H cp~a4HJ.1X ae·aa ca sawoM senMKOM 36MJbOM AO"Iil-1 ,D,SH, KaAa i;e MH 6J.1Till 3a6pa1-beH yna- CHare '3aK y "'Y· HI1X Wro ce TJ.14e cywTHHe ~ene creap11, "' at<o ro 6aw Hftfje Hajsa>KH)IIje, 'M'opaM- .qa saM jaeJ.1M, Aa KoMyHJ.1CTKI-il-ba HHcaM. 6Hna caM, Kao H. MHOre Apyre CbpaHLJ,;yCKI-IH:oe, ,qy6o1<o peson:T~paHa HeYyaeHHM noHawalheM HeMau.a aa speMe oKynau.Hje. Moj Mym, EMe KoTOH, 4naH AKaAeMHje HBYKa 611o je ABa nyra yxanweH OA r ecTBnO-a: 1941 H 1942, KaAa My je 6HnO BHW6 OA 72 rDAHHe. npHnH~ Apyror xanWe>?a 6Ho je HCTOBpeMeHo yxanweH J..1 Moj c~1H; KOA MeHe cy HanpasJ!fJlJ.o~ npeMeTSLJHHy. Pa3yMena caM wra 3Ha4YI Ha411CTiii4Ka TJApaHHja, H npHw.na caM >KeHaMa cBJ.1X napn1ja H csHx crane>Ka, Koje c~ yjeA>rliHJ16 CBDje cHare 3a 6op6y npOTHB <j>aWH3MB. nocTaJla caM nperceAHHK--- Caae3a cppaHu,ycKHX meHa 11 npeAJJoau.ma caM Aa ce ocHyje MeljyHapoAHa AeMDKpaTCKa tpeAepal\Hja ->KeHa .Aa 6111 ce· noae3ane meHe u,enor csera paAM cnpooo- 1jef-ha cneAeii~x 3aAaraKa: 1) aKTHBHo cyAeJloBa"'e y 6op6H 3a Ae<j>"H~THBHD YH~­ wre~e ¢awH3Ma 11 MCKopel-bel-be ¢aWMCTJ.1YKe H.o.eonorHje, recHa capa,Qt-ba Hau,Hja Ha Mei))'Hapop.Hoj OCHOBiil Ha nom1nft.f- _ KOM, 8KOHOMCKO~ Jil -KynryptiOM nolby, y 4Mlby ycraHOBJbeH:.a KOjJ.1 cy -OA11·rpanH TOJlJ-IKO sem1KY ynO'ry y o-cno6o- t,e"'y cPpaHI.\YCKe " KDjH caAa TaKO Hece6"4HD Aajy cse csoje aa o6Hosy aeMJbe. npJt~HU,J.1n, He,Q,·onywraf-ba >KeHaMa KOMYHHCT-KJt!f-baMa pa·3,qp>Ka•sa AS 'Cy,Qenyjy Ha aawoj KOHcf>epeHLV1jH, KojH. je cnpoaena enaAa CAA, H3rneAa MH Aa 3acJly>K}'je Ay6oKo >Ka!beH:.e, jep -he ra Mepa aHaTHo AS cya11 3Ha'-laj saw1-1x pewel-ba. VlasonHre npHMHTH, .n.para_ ~ocnoijp, ysepel-be o MOM ,D.y6oKOM nowrosal-by, npeTCe,liHHK Mei)yHapO,liHe- J:~eMoKpaTCKe cfle,qepaL!Hje >KeHa, EHceHH KoTC}H �/ • • • • 'CeKpeTap MeljyHapoAHe Q_ q; 0 <PeAepaL!itje >KeHa 113 PEQJEPATA. 0 OPfAHM3AUHJH .,PAJ{A CEK~ETAPMJATA Apare ilpyrap~L!e, · V13 J.t3·Bewra ja -Ha·ille npe:rceP,HJ.1U,e -BJ.1AIIfMO_ Aa je 6vrnaH¢ Hawera' pap.a ·-ai<TJ.1B8Hr .qa Hawa <PeAepa4Hja Ha•np·ep,yje, H Aa -. ce · -pa3BHjct. A1f1-1 ·M·M CMarj:>"aM'o ,q'a je .Heonxop,Hd' norpe6Ho npo_lli1-1pHTI1 y jew ··sekaj· Mepvr Hawy ·AenarHo'cr Ka•Ko '6H 6~-tna Ha dH-oj_ ·BIIICHHI-1 -KojY oA Hac rpame MHnJ.10HJ.1 >KeHa q~nora csera, Koje Te>t<e aKTV!sH-oM )IYec-reoeaH:>y y' opraHI1384J..lj~<·f yY·BpuJil'el-ba · Mvtpaj· jep he KM taKBB: MJ.1p ABT~ Moryi;HOCT Aa pa,qe Ha :HanpeTK.y csojJ.1x 3eMcl1ba · 11 .Qa_ -o6836ep,e- 6y.Llyi;HocT csoje p,eu.e. · To_ 0Ha 0AroeopHa ·y11ora, Kojy je Hawa ClleAepa41-1ja npHMH.[I8 Ha_:~e6e Ha· 0CHJ..1884KOf:A KOHrpecy. ie . Carn~cRo~!Ha~e~- ~Ta~, c~~perap_a-ijar npe_TCTBBJba ~e~o pewe,.,aJ.13spwflor OA6opa <beAepaLI"Je. Y iHaWf!M ·AaH~.Ma KaAa ce ,11oraljaj~ raKo 6p3o pel) a jy " KaA / KOJe · cnposo;<~~ Tpe6a ·nom1TI-14'Ka PEJ3Wet-ba ,qoHo~·l-fTI-1 spno 6pGo, w3rneAa HaM Heonxo,qHo -noja4an1 CexpeTapwjar, KaKo ce nonJ.1TJ.1l.JKO pyKoBOACTBo H·e 611'·_-npe~l-iAan.o. Y·_IF-ro4en<y c"Mo ·MHCnHnw· .n.a.·i;e ce · VbBp-wHYI ·aA6op cacrajar11 _caaKa 1ip11 Meceu;a, anH npaKTJ.14KI1' ce noKa3S119 Aa je ro -seoMa rewKO o_cTsapJ.1TJ.1, 316o·r ·senHKe pa3Jl,aJbi1He M Bl-fCOKI-1X npeB03HJ.1X U,eHa. YcneA 'rora. j_~, ·pa-P,I-1 ocTaapel-ba :3a,qanca, nocraBJbeHHX OA Vl3spwHor OA9opa, HOOnxo.Q.Ho· nojal.JaTI1 CeKperapHjar, Kojw ce caAa cacrojl-1 OA 2 4naHa. ca 3aro Ml-1 ·noHoso HacrojaMo, KaKo ca nonJ..lTH"iKor raKo w Ha Heonxo,o,Hocrl-1 noja431ha ~eKpe- ·npa'I<T~,Hor rne~li'wra, 0 • 3 • Q_ M s �97 / TSpHjora y HSjKpaileM pOKy, aMepH4KHM H KHHeCKI1M ceKperapJ.:1M6. TewKo je o4eKHBarJ.1 nornyH paasoj Hawe ct>eAepa·L.V1je, KaAa HeMa ceKperap&, KojH 6YI 6y,.qHo npan1nJ.1 paasoj >K9HCKO·r n0Kpera y CBJ.1M 39M1baMa. · YKaaahe ce MO>K,.qa Moryi;Hocr, A~ ce y CeKpera.pMjar yse,qy jo·w je,.qaH 11m1 ,qsa cet<perapa H3 ApyrYix aeMalba. C ,qpyre crpaHe, nopep, caMor CeKperapYijara, a y l...IJ.1IbY ,.qa MY ce noMOrHe y pa,qy, 6Hno 61-1 Heonxo,.qHo ,.qa HaM nojeAHHe 39Mlbe nowalby y napH3 cB·oje CTS11H9 OArOB'OpHe nperCT68HH·49• To je HapO'-lJ.1TO Ba>KHO C 063MpOM Ha TO, WTO MJ.1 HaMepasaMo ,D,a M·a,qajeMo Mei}yHapo,.qHI-1 yacom1c, noceeileH nHTal-bJ.1Ma >t<eHcKor noKpera J.1 . npo6neMY!Ma ~ojM ce nocrasJbajy npe,q >+CeHe cBY!x aeMalba. Y aaKJbY4KY cMarpaMo aa norpe6Ho ,.qa HajasvtMO, ,qa je Hawa ct:>e,o,epa4J.1ja, ynpKoc csHx rewKofia ·Ha KOje OHa HaHna31'1, ee-h OAJ-l·rpana. eeoMa noaJ.1rJ.1.eHy ynory y Aeny yjeAJ.11-bel-ba >KeHa y 6op61-1 nporJ.1e cjJa·WH3Ma · 11 3a wHpeH;>e AeMOKparHje y 4e11oM ceery. Hawe oy nepcneKr"ee y6yAyt.e jow 3Ha4ajMw ce M'OpaMo cnpeMarJ.1 HJ.1je, anH HH peaKU.J.1ja He .APeMa. 3a jow orop4eH"jy 6op6y " M" 3HaMo AS ileMo nocr"t." ceoj 4"lb, aKo 6yAeMo yMene AS npereop"M-o Hswy CIJeAeps4"jy y opraHH-3aM, YHja -he ce cranHa ono·co6Hocr ,qenal-ba ocna1-banf Ha aKTH·BHy capSA!-bY C·BJ.1X HaWHX· ee-h nocroj~"fiHX !=6KLJ.Hja Yf Ha CTB!=Jpa~e HOBJ.1X, cByAa r..qe J.1X jew HeMa. 7 �/ TarjaHa KOWEJbEBA (CCCP), ceKperap MeijyHap6,llHe ,lleMoKparcKe C/Je,llepallHie JKeHa PE30flYL\V1JA V!3BPWHOr 01\DOPA MEbYHAP0/1HE CllE/1EPAL\V!JE )t{EHA 0 OPrAHVI, 3AL\VIJVI PAAA CEI{PETAPVIJATA. V!3BPWHOr 01\DOPA 1) Y ~1-1/by ja4al-ba cranHor HBonxo,qH~;~M . cMaTpa ,qa noiH1H14KOr. pyKOBOACTBa lll3epWHI<I CHCTBM8TCIH1 C831-1B8 Caeer oJJ,6op nRBTCGAHHHa, 1'!0T- npeTC8AH!41<8 1-1 ceKperapa ct>e,qepe~11je aa pyKoaoljel-be paAOM · Mei}yHapo,qHe ,qeMOKparcKe cpe.r~epau,1-1je *~Ha y speMeHC~I1M pa3M8U,11Ma. ~~t3Meijy ce,qHHU,a Vbapwl-for o,q6opa saHpe,ll,HOr 3 ace,qal-b8 2) Vbspum 11 p1-1jar: 1.1,1-lje 1-1 3ace,qal-ba lti3splUHOr KOMI1TBT KOM!-1TeTa cMarpa 1-1 K11He, y carnacHOCTI1 ca y He 1-tCK/bY'-IYJe. ca3HB HeonXOAHHM. Heonxop,Ho ,qa CilY'-18JBBJ.lM8. CeKperay 1-beroa pa,q ceKperapa C!Je,qepapewel-beM Mei}yHapoAHOr >t<eHCK<?r 3a a) wro CKop11jJ.1M yKTbyYeH,eM CA,O, Caeera. To nOJ84a ·Kowj:leca Kojl1 ie 0 6ase3ao opraHI138L\11je TI4X 3eMaJba p.a 11CTaKHY CBOJB KaHA11Aar'e; 6) ~poLU11p11TI1 cacraa CeKperap11jara npercraa~11411Ma HBU,!-1~~ HBI1HI1X ceKU,lllja Koje HI1CY ~<13a6paHe Ha KoHrpecy 11 KOJ~ t.e nna'l\a o,!l,rOaapajyhe Ha~!-1oHanHe opraHJ13aU,I1je. V!MaTI-1 y BI<1AY !-13JSBe npercraa~ HJIIU,a l)oibcKe, LJexoc.noaaLJKe, PyMyHlllje, Jyroc11aa~je .r~a. i;e noc.ne KOHcy:TaU,I-1je ca CBOji-1M opraH11 3 au,11jaMa nOCI18TI1 CBOJB npeTCT8BHI-1U,8 HS p A y CeKperap1-1jaT. , · 3) Vf 3 apUJHI-1 o,!l,6op cMarpa AS je apeMe ,D,a ce OCHYJY cranHe I<OMI1CI-1je no TBKBI>lM ni-1T8,1-bi1M8 K80 UJTO je n11T81-b8 0 npaai1M8 »<BHS, 0 npo6neMYoMa ABTI1H::.CTBa, o Ko.no~l1jai1HI1M npo6neMI1Ma 1-1 npo6neMI1Ma pacHe 11 pe1111rli!03HB ,!l,I1CKpwMI-1Hau,I-1JB. , ; l..JnaHOBI-1 TIIIX I<OMI1CI-1ja. . . .ai;e. ce. ltl3 opraHl-1384~)8 '-1118HOB8 cbe,!l,epaU,11je Koje ce Hana3e y o,qroaapawhoJ 3BMibl-1 w KOJB 6yAY op,p»<aaa~e 883 y ~a ctJeAepal\llljOM, npeKo op,roaopHo_r · ceKperapa ,v,are KOMI1C)IIje. (npl'iMfbeHo jeAHornacHo Ha nneHapHoj 15-X-1946 roA.) V\3 PECilEPATA 0 <i>HHAHCMJCKOM fiMTAlbY <i>E)lEPAU:MJE ce,!l,H)IIU,I-1 .[\pyrapwt~a TarjaHa Kowelbesa, 4naH CeKperapwjara Me- ijyHapoAHe ,c,eMOKparcKe cpe,qepaLV1je meHa, H·31l'O>KH1Ta· je y CBOM pecf>epaTa cfJV:HSHCI1j'CKO CTSI-be ctJe,qepau,Vfje J.1 Ba>KHOCT q:mHaHcr.1JcKor nr.-~ral-ba 2a yonewHo cpyHKU,Ji!OHr.1Cal-be opraHJ.13aU,J.1je. OpraHJ.13au,wja ca raKe 3aMaLU-HMM 3a,qau,HMa, Mapa pac~o­ nararl-1 ca o,qroeapajY'f.J.1M tpvtHaHcr.-~jcKY!M cpe,o,crsMMa, Jep YiHaYe pa,q HeMYlHOBHo nocraje ct<yYeH 1-1 MoryliHOcnr 3a pa.Q ce cym:asajy. KoHcrarosaf.;l-o je ,qa cse Hau,woHanHe c~t<u,Hje -H~-tcy jow •nop,MMp~t~ne cso·jy ro,o,MLiH·by 4IJ_aHapMHy, 1-1 ,qa cy 4naHapY~rfe, .C)HaKBe KaKse cy p,o ca,o,a, npeManeHe Vf· He Mory nm<p1-1TVI Tpow~ose cPe,qepau.wje. O,qny4eHo je ',o,a ,cee Hau,woHanHe ceKu,Vfje 1-13pap,e csoje npe,o,nore· 2a op,peijv.·eal-be swcr-~He rOAVIWt-ber Jo13HOCa .YJ1aHapHH6 .n~je,O,J1HI-1X H6U,I-10HBJlHYlX C6KU,Wja, npeA.f10'31-1 fie 6Y!TJ.1 ·npOP,YICI<YTOBaHI-1 Ha nneHapHoj ceAHH'l.l}-1 y cpe6pyapy Mece4y. 1947 roAHHe. Y .£lHCKycwj" cy npeAno>t<eHe pa3He p,pyre· Mory'liHO·CTJ.1 (ca61-1pHe aKU,Ylje, op,eajal-b.e YI3B&Hor npot~eHra OA np"pe.q6w 3a cPeAepatjwjy HT.£l.) ,lla 6" ce cPe,llepau,Yijw MarepYlj~nHo ona'KLLJaO noca·o. Cee npeTcTaBH'YlU,e noKa3ane cy nyHo pa3yMesal-be 3a eamHocr· c:fJMHaHcHjcKor n11ral-ba 1-1 cnpeMHocr p,a yLH-tHe. cse, npeMa ceojYlM Mory"liHocrr.-~Ma, AS <Pe,qepau,wja y ToM nornep,y He 6lil HMana 1-f.YlKat<s~t~x 3anpeKa y paAY· 7', �1()j / En1nAT KoMJ.1TeT cryA&HTKJ.1H>i!:l "' AHnnoMHpaH~-tx _Er~-tn"haHKJ.f VITAJl~JA OPfAHl-13ALIJIIJE YLJJlAf-bEHE Y MET:>YHAPO,ll,HY )J.EMOKPATCKY QJE)J.EPAL.ll-11Y )f{EHA . OPrAHI13Al\~JA 3EMibA AJ16AH~JA AHrHcpaUJJIICTI1"1KH cppoHT meHa An6aHHje AnJK~P Caee3 aR>t<11pCKI-1X meHa Caee3 >+<e~CKHX ,qenaprMaHCKI1X npotpecopct<J.1X y~py>Kel-ba npercraBHHI...\8 Mei:JyHapOAHOr KOMHTEna APrEHT~HA AYCTPAJl~JA 4JlaHH~e xpuw~aHcKe neBH~e , AHTI1¢awi1CTI11.1ke >KeHe caee3a no6eAe 4naHHlW peny6nHKaHCKe crpaHKe lfll8HI149 ,qeMOKpaTCKe crpaHKS pa,l\HHKa }J{eHe '-IJ1aHHU.e paAHI1'-IKe napr11je Aycrpan11jcKo YAPY>Kel-be >KBHa nocnaHJ.1Ka- 1<YCTP11JA Caae3 meHa .Mram1je Casa3 oMna,qHHKH V'lran11ja Ha~HoHanHo y,qpy:>KeH:>e HTanHjaHCKHX · nBpTHaaHKH Y,qpymeH>e meHa rnyMJ-1~a 11 >KeHa cno6o,qHHX npocj:lecJ-1ja y V1ran11jJ-1 Y,qpymeH>e cjlaKymeTcKH o6paaoaaHHX meHa y V1ran11jH Y,qpy>KeH>e 3a npas,qy, cno6o,qy 11 MJ-1p (meH. CKa C6KL111ja) . Cseonwra KoHcf>epeH~Hja >MeHa pa,qH114a 4naHH~e naprHje pa,qa 4JlaH!-l~e COL\HjamfCTHYKe napr11je lfnaHHL!e KOMYHJ.1CTI1"11<9 napr11je 4naHH4e rm6epa11He napr11je ~H!1VIJA 4naHJ.11...\B napmje AyCTp11je Y,qpyme~e H<eHa aanocneHz..tX y 11HAycrpHjz..t KoMJ-1TeT caM033WTHTe meHa 6eHrallz..tje CaeJ-1H,qHjCKa cj:le,qepa4Hja cry,qeHTKHH>a YfHA·l4jCKa >KeHCKa CSI<L!Hja cseTCKe cj:le,qepa4J-1je ,qeMOKparcKe oMna,qHHe Caee3 ,~:~eMoKparcK~t~x >HeHa 4J1aHJ.li...\B n11re· aycTp11jCJ<I1X COl"JiljaJ111CTa 4naHI'!U,e aycrp1-tjcKor noKpera ocno6oijel-ba KOMyHi1Cn1YI<B 4naHI11...\B MJ1aAe }f{eHCKYl Y1cnaH,qcKI1 caBe3 aa paaHonpasHocr >+<BHa (yna3e cse nollHTH"'Ke H npocpecHOHallHB napn1je) AHT11cj:law11cn1YKI1 cppoHr_ >+<eHa KAHA!\A >K~HcKo y,qpy>Hef-be MJ-1pHora - noperKa K~HA Y,qpy>Hel-be meHa KHHe J-KeHCKa C€1<41-tja KHHeCKOr y,qpyme..ua pa,qa >KeHcKa ceKl4l'fia OMna,q~-tHCKor y,qpyme1-ba KynrypHo y,qpy>Kel-he KJ-1HeCKI1X meHa fnac K11HBCK11X >KeHa KOPEJA Caae3 meHa ceaepHe Kopeje Ca"ee3 6enrl1jCKHX >t<BHa 5PA311J111JA VICJ1AH!1 JYrocnAB~JA HJ1ri1JA K0MJ.1TBT 3a J10MO-fi UJJ18HCKI!IM 1136erm11..1aMa Cl>e,q:,gg_.1..111ja HanpBAHJ.1X )f(BHa KoM re"'f >t<eHa 3a ,qeMoKparHjy >KeHe KoMyH11CT11'l!<e napr11je EYrAPCKA Dyrapct<i-1 B~ET-HAM }t{eHe rP4KA Caee3 rp1.11<11x meHa y ct>paH~ycKoj EHrnECKA -Y,qpy>KeH>e y,qar11x :>KeHa napr1-1ja weer Ta<.JaKa Y,qpymel-be )i(eHa Hay'fHI1x pa.qHu~a 4naHJ.14e KoMyHHCTHI.!Ke napr~-tje Ha~HoHanH11 caee3 npo,qasa"'~-t4a lJpKaeHo y.qpy)l(el-be rpaijaHCKJ.1X cnym6eHH~a n1o16epa11HO y,qpy>KeH:>e >KeHa Caae3 pa.QHM~a ,qyaaHcKe npa»aso,q~e Hapo,qHI1 >KBHCKI1 Caeea Bvier-HaMa KY6A 4naHI'l4B peso11Y4HOHapHe napTJ-1je Ky6e J1116AH CoL!HjanHa ABMOKp<iTCKa ~Jll-1ra >+<eHa n~6aHa nYKCEM&YPr Caae3 >K~Ha nyKCeM6ypra MA)1ArACKAP Caae3 meHa MaAaracKapa �103 MAbAPCKA }\{eHcKa' ceKU,>1ja KoHctJeA-epaLV·1je pa,qa-AeMoKparcKH caae3 Mai)apcKHX >KeHa MEKCVIKO Hau,l-!oHa_nH!-1 61101< peB01lY41110HapH~o~x )tl:eJ-Ia MAPOKO Caae3 >KeHa Map01<a MOH<OilVIJA Caae3 Xypana rpy,q6eHHYKI'IX >KeHa MoHronloije Jl11ra A~MoKparcKI-1X >KeHa CllHHcKe CIJPAHL\YCKA LJnaHJ.1L(e KOM1-1rera ornopa ct>paHu,ycKe >HeHcKa ceKU,I-1ja caae3a peny6nJ.1KaHcKe OMno!IA11He C!>paHu,y_cKe I...J.nSHJ.1U,9 H8U,HOH8flHOr y,c;py:a<el-ba nopOAHU,a crpelbaHJilX LJnaHJ.1l!._e KoMyHI-1CTJ.t4Ke napr1o1je LJnaHJ.1U,e napr~o~je paA11Kana Caae3 cppaHu,ycKJ.1X >KeHa >KeHcKa ceKU,Hja n1-1re sa 40B94~-tjll npaaa LJnaHI-11..!.8 , Me~_yHapOAHOr L-~HHLJ,Hjar~o~aHor KoMHrera oKpyra PoHe LJnaHHU,e Me'ljyHapOAHOr KOMHTera OKpyra Bf'!we PajHe }\{eH"e BOjHI-1411 110IbCKe apM11je 4naH!-1U,9 ,!\8MOKpaTCK8 napr11je L\EJnOH YAPY*BI-be meHa Ll,ej.noHa 4naHJ.1u,e npocpecopcKor caae3a CeJba"'Ka y3ajaMHa noMoi'l meHa HOPBEWKA CIJY1HCKA 'lEXOCnOBA4KA Hau,~o~oHanHf'l cppoHr >+<eHa Caae3 cnoea4KI'IX :H<eHa WnAHI-!JA CaBe3 meHa WnaH~o~je Caae3 m~Ha KaranOHI'Ije >KeHcKa ceKU,J.1ja BKr WBAJL\APCKA . l.JnaHI-148 paAHI-1'-IKe naprf'lje Hau.~o~oHanHo Y.£\PY*eJ-be »<eHCKHX Apywraaa WBEACKA >KeHe '-lf18H;1l.l.e I<OMYHJ.1CTl1'-IKe napr~-tje Me'ljyKapoAKa n11ra >KeHa 3a M11p 11 cno6o.Liy Mei)yt:.:::poAHO YApymel-be meHa nocnaHHKa Caae3 YY~TeJb~-tl..\a HopsewKe n11ra >KBHCKHX -npaaa l.JnaHl.1LJ,8 KOMyHIIICTI-141<8 '-lnaHJ.1LJ,8 COL\11jaJ1!ACTW·IKe napn1je. napTMje Hau,HoHallHI-l case3 HopsewKwx meHa _llnaH~-tLJ,e KOH3epsarMBHe naprY~je nOJbCKA Case3 nolbCKI'IX :»<eHa . }l{eHe YHI1sep3~-trera }\{eHe I11-1CU,I1 }!{eHe I101li1TW·IKI'I f1HTBpHHpl\1-t Case3 no!bCKI4X >KeHa noPTYf All~JA y <DpaH4YCKOj Case3 nopryrancKHX >KeHa 1!136ernlllu.a y cbpaH- u,ycKoj PYMYH~JA Y,qpyme~-~>e yHHsep3·J-Herctu1 o6pa3osaHio1X meHa Y,qpymel-be npaaocnaBH!IIX >KeHa LJnaHiolU,e yApymel-ba HOBJ.1HajJKH J.1 COLI.J.1jaJ1J.1CTKJ.1tba LJnpHHU,e KOMyHHCTI-1.'-IKe napTJ.1je »<eHe "lflaHI-il.l.e .ceJba4Ke. napTJ.tje Caee~Ha aH'mtj)awwcrKJ.11-b8 }\{eHe. COLI.HjanHCTKWH:>e CCCP AHTH¢laUJHCTio14KW CAH AOM~HfO ,A6ol-1,l\e" CAA Caeer yje,lll-11-beHI-lX I1H,llycrp1o1ja Hau,1-1oHanH1t1 caae3 Ll,pHKI11-b~ 4naHI1l.l.e KOMJ.1T8T8 He38BJ.tCHHX rpal)aHa 4naHio1L!.e Y.£\pymeH::.a yMeTHJ.tKa H HBY'-!HiolKa 4naHJ.11..1.8 HSLI.J.10HanHor KoHrp~ca Ll,pHau,a Llf113HJ.1L\8 KOMYHHCTH"'Ke naplJ.1)8 Y.rlpy»<eH::.e meHa MopHapa »<eHcKa a1<U,11ja aMepJ.1KaHcKor caeera L!.naHHLI.e yApymel-ba po.r~J.tren.a TYHI-iC Caae3 TYHJilCKHX meHa KOMio'ITeT COBjeTCKJ.1X >K8H8. �/ V13BPWHV1 0 <I>PAHL\YCKA: KoTcH. nOTnPEftE.l\HVIL\E: CJE,l\VIH:.EHE ,D,onOpec: V16apyp11 ,1\P}!{ABE: Bem<j:>Hw; naci-IOHapl1ja; CCCP: nonoea; WnAHmA: K111HA: jow Hl1je 0ApeijeHa. 1 CEKPETAPVI: <I>PAHL\YCK.A: O,l\pei)eHa; CCCP: BajaH KympHje; CJEAVIH>EHE ,1\P}!{ABE: jow HHje Kowelbesa; KHHA: Jly K111aHr Wy-XyaH. Vi3BPWHVI OA50P: YJlAHVIL\E: Act>Pt4KA: (CeeepHa) Amtc Cnopn1c; APfEHTV1HA: Mapr~Hes rapepo; EiYrAPCKA: ,ll,paroj4esa; 4EXOCDOBA4KA: Xopa~<oea; EHrJlECKA: · HI1CY jew oApeijeHe; <PPAHUYCKA: ·KoTcH, BajaH Kyn1pJ.1je, XBHAy, PajA; ViTAJlVIJA: r - ; JYrOCJlABVIJA: KVIHA: JlH nej, Jly WjaHr Wy-XyaH (npHepeM.); CTawencKa; PYMYHVIJA: AHa nay•ep; CJE,l\Y!H:.EHE Jlpenap, Jl-p MejcOHj CCCP: nonoea, Kowelbeea, l-16apyp_lol nacl1oHap111ja. Bel1T¢HW, LUnAHitlJ~_: ,l\onopec BepMew; ltlH,D,WJA: MHTpa MHTpOBHh; nOibCHA: 1\p. J. ,1\P}!{ABE: MypHjen ~arapi'!Haj 3AMEH11LIE: &YrAPCKA: TeoAopa 06oea; . 4EXOCJlOBA4KA: XoAHHoea; <I>PAH~YCKA: 6pyHWBI1r, MapJotjl!l KyaT, ¢>paHcoaaa Ilet<nepK; J.1TAflHJA: Pasepll; JYrOCJ1ABV1JA: Jlp. Onra M11nowee~oo~t-.; CCCP: 6en~ttjeaa, AneKcaHApoec~~:aja, n11T~l.l6HI<O. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Drugo zasedanje izvršnog odbora međunarodne demokratske federacije žena : održano u Moskvi od 10-15.X.1946 Subject The topic of the resource Demokratska federacija žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Međunarodna demokratska federacija žena. Zasedanje Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1946 Rights Information about rights held in and over the resource Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 05-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 104 str. 1946 AFŽ Jugoslavije Međunarodna demokratska federacija žena http://afzarhiv.org/files/original/4db7b459b6b0be1e8f44a733dc067ecd.pdf f2d53f993fd1add2d608ed43b1da8bcf PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Okružnom odboru AFŽ-a za Drvar Subject The topic of the resource Distribucija lista "Žene u borbi" Creator An entity primarily responsible for making the resource Mila Bajalica Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 26.08.1944. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 19-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 1 str. Type The nature or genre of the resource dopis "Žene u borbi" 1944 AFŽ Bosna i Hercegovina Mila Bajalica http://afzarhiv.org/files/original/2cefe2d176f1d4d280b1922d4ff82fcd.pdf df2320d4b4ca782fc0d56408555108ba PDF Text Text ��..\\ ila Beokovit ZE.\.E HEROJI �BmLIOTEKA •OSLOBODILACKI RATe Recenzent DUSANKA KOVACEVIC Urednik MILICA BORIC Za.§tltnl ovitak lzradlo 2ELJKO MARJANOVIC �MILA BEOKOVIC ::7 v ZENE HEROJI SVJETLOST • 1967 • SARAJEVO �1) ~\0 .WI TYi ('( \. :kaa titro prilcupljanja· materijala :za ovu knjigu omogucio je Savez :lensltih dru5tava Bosne i Hercegovine, a objavljivanje knjige Konferencija za drulltvenu aktivnost zena Bosne i Hercegovine. . .. .. '\.., .. . ., ,_ �fL4~-..-. MAY 31 1968 •'.. . ~ . . • ' · .I{: t 'l•..;." . ..• . . . :. ..-,r:.;. ' . . ..: . ~ :· ': ..·.-. __ ;_:_- ,: : . · :~ ... .. --... :.: : ~ . ~ Ovo ;e knfiga. o ~et mladih i.eM koje au hTa.lno pale u borbi a:a osZobo4en;e zeml;e. N;thoou hMbTost f Z41luge ln41'od ;e ocijento dajuCi im na.;vef!e prizna.n;e - onlen. naTodnog ·hm>jcl.. One &fl. pale u borbi u Taznfm k1'11jevima Ba.ne i HeToegovine. ,za ..nelce od n;th ne zna. se gdje po8va;u. UmiTUCi juntJ~ki, one au oetale·d4 iive u nazivima dje~;th wti&l i Jkol4, T4Znih dru!taw · t oTg(lnizaci;a, apomen ft4 n;th bdije u ptJTkovima f na. J)41'tiz4Mkim gTolrljima. Spomen na. njih neugarivo odnave~ju ndi naTodi .Bvii~l~, ~ au .iene u ·na.jsudb()n()CJftijim danima nde. tstorii~ ~4Ze: . ~­ •v iBto tGko hTt~bTe f da iBtim iaTom vole 1ooju zemlju i..slo!J®.u. k4o i mulkaTci. Nijed11<1 od njih nije alu~;na pOjaoa. i OS4mZjeR\, he1'oJ. Iznikle au u at1'dnim godintJma k4da ;e Komu~iBtU~ ·pqr: tija pozvql4 Mle naTode ft4. oru.Nnt uataftllk. Ta; gllla ;e odjekn'40 u 11'cim4 mUic;mo ieM _Jf,l{10sl4vije. U Bosni f HeToegovini, "mlfi, nepilmeno;, aif'OmCitnoj, z~mlji auTovih zak01UI, zeml;t ~Jim · iffnaTodima prijetilo iBtTebljenje, pr-eko noCi je oganj borbe zahvatio i stotine hiljada iena. Sestm ;e stala u boTbeni atToj uz .. brata~ :Eena uz muia, d1'Ugarica uz dmga. Radnice, intelektualke, seljan~•­ dcimaCice ahvatile au avo; ZDdatak i putove · alobode. Devet ien4 ;,.'noja · rimboli eu uloQe iena u Tevoluciji. Sve one iznUde .W :~i· m480vnog heTojstoo · koje au iene iBpoljile 1'4tU. · · ·_ : · u bile kmr'iunistkinje, .svim avojim bif!em, mjeJI!u .i .()ljfl:: ctm;ima vezane ~- !Bvoj- naTod. Stajale au u PTtnm Ted.ovima ,._ borbi za 06Zobot!en;e zeml;e od fdistic!kih okuptJtoTa, u bOTbi: za. iz(11'adnju novog dTultva. SWJ.kt!. . od njih, · wred QPJ(Iih aada.t4ko, Ttuiil4 je ntJ okupljanju iena. u Tedove na.Todno oslobodil~~ ~ kr~ta. Sva~ - od njih anaino je doprintjel4 da lene postanu zntJI!czjan ftiktoT Mle Tevolucije. Nepouedno, k4o organtzatori iemkih orpani,z4ci~ i n;thove Dktivno.tti iM. dajuCi P!'lmje1' 06tali~ kao : . .Sve BU �-vojfttci, boln~arke, ilegalke na okupiranoj teritoriji, one su po•t4le izra.z s~e, teinji. i opredjeljenja najtirih masa zena u Bosni -~ Hncegovhli. U tom vremenu obilje~ nadljud$kim fl4porima nuoda. 1wda ;e moralna vrijednost rovjeka mjerena njegovim doprinosom borl>i, zauvijek ;e sru&en mit o manjoj vrijecinoati .iene. Ono Ito je izbilo na vidjelo u danima revolucije - potvr4ena tinjenica da je zena hrabar covjek i veliki patriota, to je onaj dokaz koji. je bolje od ikakve agitacije pokazao kakva se ogromna enngija i snaga, vijekovima sputavana, krije u njima. Zakonima i obicajima okovani zivot iene sprecavao je bujni polet tih SfiUl(Ja, gu8io ceinju za drukCijim, pravednijim svijetom. Dovoljno_.. je bilo .. dati ienama povjerenje, pokazati kako se stiZe 1111. d_aleke puteve slobode i zene su svojom snagom, hrabro!eu i ljubavlju prema zemlji. i slobodi isp&sale najljepse stranice nde revolucije, dale joj op8tenarodni karakter, opredijelile se za bolje i naprednije dru&tveno ure4enje. Dati sooju s-nagu, sposobnost4, materijalno pomo«S borbu, dati, ako treba i zivot- time nije iscrpljeno sve na !to su zene nde zemije bile spremne u tevoluciji. Jo8 ve~ od toga bila je irtva materimtvG,- bolnijeg i tegobnijeg mego ikada u wo; .teSkoj istoriji. Vectnci lienih sudbina iena boraca i ucesnika Mrodno oslobodilackog. rata -sadrii ·u sebi u ta.znim oblicima i tragediju materinstva, l1dricanja i bolnUi rastanaka .sa rot!enom djecom. Radi sreenijeg •utra bila je potrebna ogromna moralna stwzga i avijest i lene au Je masmmo Vpoljile. Tragiena audbina i tuino materinstvo fXne Vrbice je primjer kakvih je bilo na stotine u to ·vrijeme. . . Nije sZueajno da je ogroman broj zena i djevojaka u narodno-oslobodilaCkoj borbt u!ao u redove Komu'nisticke partije i Saveza kom.unisticke omladine. OpredjeZjivanje za marksisticku ideologiju i radnicki pokret JH:Oizla.zilo je iz ubje4en;a da revolucija pod nkovodstvom kOmunista &tvara i novu dru&tvenu etiku i odnose koji. ce izmijemtf polOiaj Zene i kao grai!anina i njen poloiaj u lWaku i porodici. - KGda au ponijele oni.ije, stale na barikade, umi· rale u zatvorima odnoseci u grob tajne revolucionarnog pokreta, kad4 8u ttzdignute glave odla.zile na streljanje, svaka zena borac umirala je za slobodu svoje zemlje, i naroda kao i za ljeplu sutra!njicu za zene. -Svaki dan -rata i borbe, svak4 irtva koju au dale bfla je osmiJlJena dubokim ubjet!enjem u pravednost stvari za koju se nar'Od bOri i jOf -nel!im: aa opsti:i+n slobodom dolazio je i novi dru!tven.i �poredclk u lcome je feMma garantovcM putU& drultveM i lUnG ravnoprCJtmOSt. Tu .u mi&ao norile i ml4de studentkinje .f>haa, &dojk4 i DTCJgica, nJu je tu~ila kCi ba.njalutkog kadije ienamo Cazimke krajine, n;u ;e proni;ela Jirom Kra;tne Rada VranjeleviC, s n;om .u herojski umrle mlade komunistktn;e Mari;a Bursa~, Rava Jankovit i Lepa RadiC, s n;om ;e postala MJboZ;a mectu 11a;boZ;tma Danica Mat~ u h.erojskom I>Tvaru. naa ow knfigu ata~e u~esntce f'evoluctJe ' u n;o; dio sopstvene i&tori;e. Za n;th fene heTo;t nisu •Jenke proJZoati i uspomene, nego dio n;th.ovog biCa, n;thove svt;estf, dto kolone tl4 okf'vavl;entm stazama boTbe za slobodu. NJu ~e Btati f mlade iene t djevojke, dandnje gener4dje koje nast4vljaJu bOf'beni put svo;th. prethodnica u ljep!u i svjetltju budu~t fene u soctjali&t~ko; zemZ;t. Nf za n;th. to ni&u •Jenke. To ;e devd mladth feM f djevo;4k4, radnictJ, sel;ankt, studentktn;a, jednost4vnth i bli&kfh. ko;e .u vol;ele ifvot, f'adovale se cva')e~ i .uncu, tTafile u ifvotu ljubav i ne~. Takve kakve .u one ne s;a;e udclljene od obi~ oov;eka. One posf4Ju bli&ke, f'azuml;tve, one .u ;edno~tavne kao i&tina da .u za ove dane u kofima ifvfmo i stvaramo umirale i dlvne, skromne djevojke i iene i .svo;tm ifvotom i smr~ i&pi&fuale stTantce o veli8111i i h.rabrosti iene. Te stramce .u bogatstvo ko;e ;e pri&utno u svfjesti i b~ savremenih iemkih gener4d;a, u n;thovom shvat4nju ftvota iene i njene uZoge u savremenom drultw. DVSANKA KOVACEVIC '1 �. :r .... �MARIJA BURSAC ���r �MARI.JA BURSAC Prva f.eoa narodni heroj .Tugoslavije, rodiia se jula 1921. godine u selu Kamenici, u neposrednoj blizini Drvara. kao najstarije dijete zi.dara N'lkole BursaCa. Samouka oobanica zavriila je 1939. godine domaCII:ki te&j u svom selu i bavila se domatins1vom. U NOB je stupUa 2'1. jula IMI. i te iste godine, u septembru. postala skojevka. Krajem ljeta J~ primljena u KP.T. Prvo kao Ban Odbora !onda i radne fete u selu, a zatim kao predsjednik seoskog odbora USAO.T-a i Ban odbora AF2-a. pa komesar radne l!ete i Ban op&-tinskog i sreskog odbora AF2-a. aktivno doprinosi NOP-u u jesen 1941. i tokom cljele 1M2. godine Pol!etkom februara 1M3. otilla je na svoj li&U zahtjev u X krajilku udamu brigadu, gdje je bUa prvo bol.n.U!arka u U l!eti I II �bataljona, a kasnije borac-bombaA Prve pa ~ ~te m bataljona, sve dok nije ranjena u borbi na Prkosima, n~ 17. na 18. septembra 1943. godine. Parte minobaca~ke granate raskidalo joj je gleb.nj desne noge. Uprkos t.estokih bolova, na nosillma je cijelim putem do bolnice prepjevala borbene pjesme. Time je zadivila sav okolni narod i p~ se nadaleko. Donedavno van njenog zavi~aja sasvim nepoznato ime postalo je simbol hrabrosU i odanosti NOB-i i Narodnoj revoluciji Jugoslavije. Umrla je od posljedica ranjavanja (gangrena-tetanus) 23. septembra 1943. u maloj provizomoj bolnici drvarskog podru~ja u Vidovu Selu. Sahranjena je na seoskom groblju u podno!ju Ka·· menice, na bre!uljku Spasovine. Za narodnog heroja proglaAena 15. X 1945. godine. �~ : . : . PRKOS NA PRKOSIMA - Mariju BUrsae poznaj.ein od kraja 1938. godine, kada sam do§ao u Bosansku Kamenicu kao u~iteljski pripravnik ..- sjeea se Velimir· Stojnil:. - Bolje sam je upoznao krajem ~1939; kada je u seoskoj ikoli ocb-!ann domal:i~ki ~aj; pored ·ostalih petnaestak kameni~kih ·devojaka posel:ivala ga je i :ona. Sve te devojke poznavao &am isto toliko koliko i svakog ~oveka na Kamenici, svako dete. Danas, vile se ne secam ni ;jedne od- njih po imenu, izuzev Marije Bursae. Po zavrietku . ~~aja grupno smo se slikaU j sa te fotografije uveli~an- je po;i.nati Marij~ portret na kome je samo u grubim ·crtama aa~uvan njen lik. · Neke kuce u sel\1 bolje ~am poznavao i vi§e u njima boravio. Me<!u takvima bila je i kuea Nikole i Joke Bursaca, roditelja Mariiinih· Tesnju v_ezu sa tom ku~omuspostavio sam preko DuSka Bursal:a, koji je u 'Vreme stvaranja partijske or_ganlzacije -u Kamenici 1939. bio simpatizer SKOJ-a. Radio f&am sa njim politi~ki. da bi i on jednoga dana postao akti~ni Jskojevac. Ali u najlepioj uspomeni mi je ostala cela porodica rBursal:a, jer su svi znali da su moje veze sa Dwkom .;;,_ poli..ti~ke veze, da ih to mole dovesti u nezgodan pololaj pred -vlastima :state :Jugoslayije.· Ak.t.iviranje DuSka Bursal:a u radni~kom pokretu moglo je, zbog toga, da uriese nemir u kucu. To se u mnogim kucama dogadalo. Bilo je dramati~ sukoba roditelja i dece. Medutim, kod Bursacevih to se nije :dogOdilo. 0 tome . u porodici niko nata nije govorio,. niti su iDulku'} pravili smetnje. Tamo sam uvek bio dobrodo§ao, sr~-da~rto · priman: · · ·. :·_. . 1) DuJko Bursa(: je· kao sekretar OK SKOJ-a herojski pogtntio '-$· -cijeUm svojim komitetom u ·DeSantu na Drvar, borel:i se s njema~kim padobrancima 25. V 1944. �Upravo iz tih dana ~ivo se seeam i Marije, koja m1 Je naj<!esce otvarala vrata te kuce. Bila je uvek vedra, nasmejana, gostoljubiva. Bio je to odnos seoske devojke prema u(!itelju. Mariji nije smetalo sto su vlasti na tog u(!itelja gledale sa podozrenjem. Jednom re<!ju, ta je kuea mene ohrabrivala u mom ilegalnom radu. Iz tog ilegalnog perioda, iako neangaiovana, ostala mi je u svesti vedra seoska devojka Marija Bursae. Sigurno da je taj period ostavio najdubljeg traga na Mariji, i da je to doprinelo njenoj -brzoj aktivizaciji od:rnah u po<!etku ustanka. Marija je prva lena narodni heroj! Otuda i veliko interesovanje za njenu biografiju, za nju kao borca; --za njene podvige. Njeno progla8enje za narodnog heroja vezuje se za bitku na Prkosima. Tvrdi se da se ona na Prkosima izdvojila heroizmom. Dobro se seeam bitke na Prkosima. Bio sam tada politi<!ki komesar V korpusa. J edinice nase X brigade i Drvarskog odreda, pretrpele su te8ke gubitke. Jos te~e gubitke imao je neprijatelj. Drug Tito nas je neposredno posle te bitke upozorio na <!uvanje boraca. Ovo pri<!am zbog toga da bi se shvatilo da u bici na Prkosima nije bilo fronta i pozadine, nije bilo prvih i zadnjih redova. Na Prkosima se vodila borba na ~ivot i smrtl Prilikom izvla<!enja ranjenog druga smrtno je pogodena. I tu se neo<!ekivano javio Marijin prkos na Prkosima! Ona je bolove svojih rana savladivala pesmom! Pevala je i kada su je na nosilima prebacivali u bolnicu. Njeno stanje se vrlo brzo pogoriavalo. Bila je u dru8tvu ostalih bolesnika i ranjenika. Svi su oni lakSe povredeni nego Marija i razli<!ito su podnosili svoje rane. Marijin slu(!aj bio je najteZi. Ali, ona je pevalal I tu se Marija Bursae izdvojila od svih ostalih. Umrla je pevajuei partizanske pesme! Takva njena smrt pronela se 1 kroz vojsku i kroz pozadinu. Znaiill.a je poziv na borbu. Jer niko nije mogao tako ubedljivo da saopsti drugima da smrt u borbi nije teska. To je rekla Marija Bursae i tako olaldala mnogim ljudima, mnogim devojkama i mladi(:ima da se bde odlu<!e. . . · �' · · COBANICA U. SltOLI - Usred sela Kamenice, ispod brda Pra~ijaka, nalazila ·se stara kuca Nikole Bursaca i njegove !ene Joke. Niska ·i poduga, s krovom od pocrnjele §indre. Na sredini prostorija ·s ognjiitem, a umjesto poda nabijena zemlja. S desna i s lijeva, po jedna soba. Nasuprot ulaznih · izlazna vrata, ito vode na bdtu podno kuee s vocnjakom Aljiva i tre§anja. Poviie kuce orijetka Aumica kr!ljavih bukvica. Nikola je pred rat napravio joA · jednu ljep§u kucu. U istom zaseoku tivjeli su i BosniCi, Rodici, TrikiCi, a bila je tu i §kola. Imali su petoro djece - -prii!a Dragica Bdic. - NajstariJa Marija, pa Du§an, Milka, Dragan i najmladi Vaso. Tri sina i dVije kceri. Okupljeni u §iroj porodici, u zajednici sa stri~evima, babom i djedom, bavili su se pretemo sto<!arstvom, manje zemljoradnjom. Rasia je Marija kao i ostale seljaneice . . . Seoska §kola otvorena je tek -1938, a sve dotad !enska djeca ostajala su nepismena, §to se smatralo normalnim. Klap~ci, kako ovdje nazivaju mll.§kar~ce, iAli su u Akolu u Drvar. Svaki dan: sat hoda tamo, sat nazad. Djetinjstvo je provela kao ~obanica, ~vajuci ovce i goveda, sve do svoje ~etrnaeste godine. Poslije je ostajala kod kuee, jer je kao najstarije dijete imala i najvece du!nosti. Uz majku je radila sve po kuci: kuvala, §ila, prala rublje, n pored toga i oko stoke, i na njivi. Odmalena je ispoljavala mnogo dara za ru~ne radove i vezove. Njeni prijatelji i poznanici ~esto su je hvalili: »Sto Marija ~ima vidi, rukama stvori!c Najviie svojih radova napravila je uz stado. Dok su ovce leble u hladu, Marija je s ostalim djevojkama sjedila na kamenu i vezuci pjevala: . »CekaJ Mile dok otkam peJktre, t jof plate, pa tv po8 zc tee. Momci su joj, prikriveni negdje iza zbunja, na to dobacivali: »Zuri se Marija, ne ~eka se Mili, jesen je blizuc. A .Marija bi pjesmom odgovarala: »~ekaJ me dra(lt o-ve ;e•em, 6ik4J me drczgi, ~ekaJ me dragi, tpt~m . darove •••• :15 �Tako je ona, kao i sve seoske dj&\'Ojk~, · \'eselo ·i· .u!ul:bano tkala i prela, vezla, plela, da bi pripremila svoje djevojal:ko ruho za svekra, svekrvu, djevere, starog svata; kl.una, mlado!enju . . . U svojoj djevojal:kpj sobi l:esto je sa drugari~ izvodila ialu uz otvoren kovl:eg, prebil'ajuci svatovske darove: · »Ovo ~ za svekra i ·»SVekrivuc, ovo za djevera,. ovo .za zaovu,. a ovo, najljep!e, za dragoga!c . · · Kada su 1938. njena braca na zvuk zvonceta po!urila u ei>bli!nju novu skolsku zgradu .sa torbicama na ledima, i Ma·riju je neito- privla01o · Akoli. Htjela bi i ona se bracom da ul:i, da l:ita one lijepe pjesmice iz Citanl:ice, kao i mali bracp Naso. . Cesto bi ispuitala· preslicu i uzimala Bukvar,. prelista.vala, gledala slike· i· sricala slova. ~olila je Vasu da joj Cita Zmaj J ovine pjesme. Majka. J oka'} · bi ·je poprijeko pogledala: . ~Marija,. radi svoj posao, . nije za· te. knjiga! Ti si vee velika. Ni druge cure ne prate knjige .vei: predu i vezu, gle·daju ~a ·se udaju i ·kul:u da zaku6e.«· ·· · . · Blagim pogledom krupnih bistrih o~iju Marija bi je casak . posmatrala, pa tiho rekla: .. · . ~Mama. . sve ovo Ito vidim u knjw,.·u stvari nilta vidiml Slijepa sam kod ovih mojih velikih · ol:iju!c 'Kri!om je kasilije; da Diajka · nEi -vidi; otvarala Bukvar, a ~zatim bi .se pohvalila · bratu DuSku, · kako ·je vee dosta .slova na:ucila. Marija bi- rado iSla u §kolu, iako> je vee odrasla;··ali •!ita< mole kad stariji misle da »tensku djeeu ne treba ·skolovatic. Eto, Duiko je po§ao u prvi rllZred kAda je 'navriio 'dvanaest godina, ··a · l:etvrti je %avriio u osamnaestoj. Uzgred je jos -izul:io i Stolarski zanatl A: ona · mje manje bistra Cld DuJka. ·.· · ' · tr'selu se mriogo _§ia promi.jenilo kad namje ~o§ao prvi u~itelj, napredan mlad l:ovjek, komunfsta Veljo Stojnic. Prijateljski je priSao narodu i svojim ·skromnim. ponasanjeih odmah stekao velike si.Jnpatije. Skola. postaje centar kulturnoprosvjetnog i politil:kog; zivota ~itavog sela. Odmah je organizovao Narodnu knjiZnicu i l:itaonicu, kUiturno-umjetnil:~u gtilpu, 'sportski klub i d~ju kuhinj\t. :Tako .je : ubrio oko :Sebe ok\ipio omhidinu. - ·- ' ' A kada je 1939. u ikoli otvoren: doln8Cil:!kt te~aj, -Marij~ je me4u prvim po1azni.cima_poeela .Q.a J.t~~- ~ako se kuha, kroji ne . I) Joka Bursa~ ·It } . .• je iza rata ·poenala ·thin la'J. �i odriava higijena. I da ~ita i piAel Zapa!ena je odrilah kao rijetko vrijedna i darovita djevojka. »Pohadale smo skupa sestomjese~ni Singerov teQj za krojenje. Marija se pokazala neobi~no bistra i vrijedna pri~a f>uka Ba~konja. Kupila je sival:u masinu. I ovdje je pokazala svoje veliko drugarstvo i nesebi~nost: Krijul:i od nastavnice, vezla je i izradivala krojeve mladim, manje vj~ stim djevojkama.c Stanovale smo u susjedstvu i ~esto se obilazile i pomagale jedna drugoj u poljskim poslovima; nar~ito pri oko..: pavanju kukuruza. Po fizi~koj snazi i izdr!ljivosti ni muikarac joj nije bio ravan. Uvijek vedra i duhovita! U svako.i prilici umjela je da zapodjene salu, posebno 0 praznicima, na zborovima kod osnovne skole, kad je vodila kolo. Voljela je da pjeva! Na zajedni~kom radu, na njivi, bila nam je voda u pjesmi. Skupa smo bile i na prelima, gdje je Marija onim svojim zvonkim smijehom i zadirkivanjem osvajala prisutne. Mnogi mladil:i priieljkivali su njeno dru.§tvo. Nije voljela spletke ! ogovaranja, sto je doprinijelo njenoj velikoj popularnosti medu nama. Uz Du8ka, koji je sve slobodno vrijeme provodio u ~itao..;. nici i u svim kulturnim akcijama bio desna ruka ucrtelja Velje, Marija je po~ela pomalo da shvata zasto postoji nejednakost, bijeda i neznanje ... Od najboljih omladinaca, vel:inom radnika, medu kojimaje bio i Du8ko, u~itelj je 1940. godine formirao prvi aktiv SKOJ-a. Njegov rad se posebno osjetio na kulturno-prosvjetnom polju. Gotovo sva omladina obuhval:ena je tom aktivno!il:u. Marija, f>uka Ba~konja i druge omladinke prvi put su tada ~ule za rij~ komunista i za borbu radni~ke klase. Djevojke su se stalno okupljale oko Velje, Ito je postalriupadljivo i ~udno starijim zenama. Govorile su: »Sta l:e on~ etalno sa u~iteljem, nije on prilika za njih.c Ali svjetlost razuma vel: je po~ela da razbija stara shvatanja i odnosi sti se polako po~eli mijenjati ... Nisu badava zandarmi sve viSe pratili rad u~itelja Velje i kretanje omladine oko skole. Da bi ga onemogul:ili, najposlije su poku8ali da ga l)remjeste. AU narod Kamenice listom je ustao i to osujetio. Najzad su ga povukli u rezervu, na vjezbu u Banjaluku. Skojevci ' su tad svoje ilegalne sastanke oddavali u luini; Dulko bi uZi.mia 1- ~ene beroJI �sjekiru i testeru, i pod izgovorom da ide ujaku u Gomju Kamenicu, odlazio na ugovoreno mjesto pod neku bukvu ill hrast • •• U kuCi Nikole Bursaea sve ~e se sastajala omladina, pa i odrasli, uveee na prelo. Tada bi Marija i osta1i uz zujanje vretena sluSali DuSka kako Cita, dok na stranicama titra nemimi sjaj s ognji.Sta. Tako su sva djeca Nikole i Joke priMa naprednoj omladini. Rat ih je zatekao spremne, sa jasnim ciljevima i zadacima kojih se smjesta prihvataju. Odmah poslije kapitulacije, kad usta§e odvode ljude, ubijaju ih i bacaju u jame, prvoborci Veljo Stojnie, Milan Bursae, Nikola Kotle, Ljubo Babic i drugi komunisti, okupljaju narod oko Drvara i govore o otporu . . . Oni organizuju prve cete ustanika: jednu i u Kamenici. Oko 1. jula 1941. kamenicki ustanici su vee bill formirali svoj logor u Sumi na Tminica Oklinku nedaleko skole. Tamo su spremali i cistili or11Zje: pu§ke, bombe, pi.Stolje, sjekire, vile ... Otvorili sui kuhinju, a namirnice su prikupljane po selu. Marija sa strinom Andukom sakuplja oruZje i hranu ... DuSko politicki organizuje omladinu . . . Majka je ostala kod kuce· da euva jetrvinu malu djecu, da kuva i bdije na straZi, jer ·su se usta.Se cesto zalijetale u sela. Otac Nikola je pred rat dobio zapaljenje desnog oka i uoci ustanka nekako uspio da ode u Zagreb na lijecenje, gdje ·je ostao cetiri mjeseca. Marija i f>uka, kao istaknute omladinke, dobro su posl11Zile Partiji i SKOJ-u u tim predustanickim danima. Obje su bile kuriri. Marija je s nekoliko omladinki odrzavala kurirske veze sa ostalim logorima ustanika na opstini, sa odredima i cetama na polozajima oko grada, i vee tada je zapaiena kao ozbiljna i zrela djevojka. Sve zadatke izvrsavala je sa puno volje i zalaganja. Pripreme su trajale do 27. jula; u dva sata poslije ponoei ustanici su krenuli na Drvar ... Tog dana ·OSlobcx!en je i Ostrelj, Smetica, Potoci . .. Plamen borbe sirio se na sve strane. PROBNI ZADACI SKOJ-a - KCi uglednog i po§tenog domaeina zidara Nikole bila je tih dana neumoma. Cijeli taj ustanicki mjesec avgust ispu1'8 �nio je narod · masovnim radom za gerilce. I ona se angalovala potpuno; Ne znam ni sama odakle da po&lem - kale Duka Ba~konja- ita prije da spomenem: Ui one nde iarama izatkane vunene torbe, nabijene hranom, ito smo skupa na ledima nosile drugovima na polozaje, provla~eCi se gusto olistalim iipraljem, zadihane i srel:ne. Ili ono njeno tr~karanje po Donjoj Kamenici, od kul:e do kul:e, gdje je rukovodila sakupljanjem vune, raznovrsne prede, lanenog tkanja, ve5a .. . Ili, kako s porukom u njedrima hita na pri.peci do udaljenih voj • nih komandi i rukovodstva u gradu. Teiko je sve pobrojati! Prvo se istakla ptikupljajui:i pnmro: za ·115tanih.e, k-:.•, clan seoskog Odbora fonda~) sastavljenog vel:inom od lena. Sakupljale smo vel: izra<!ene odjevne predmete kao i sirov materijal, ito bi opet po dogovoru iile, prekrajale ill rasporedivale !enama da rade po grupama. Radilo se po svim zaseocima pa i u njenoj kul:i. U kameni~ku ikolu smo prenijele nekoliko iivaCih maiina i nas desetak omladinki iile koiulje i ostali vei, a zatim odnosile u Drvar u Kantinu, gdje je bio centar rada za vojsku. Sjel:am se, isle smo kamionom i na iumoviti Oitrelj, u posjetu nasim borcima koji su cuvali polozaje prema Petrovcu. Donosile smo im poklone naroda. Pucalo je strdno, granate se rasprskavaju oko nas, a mi iza zaklona dijelimo hranu, odjel:u i obul:u, ito smo s ostalim !enama pripremile. Sve su to u stvari za nju bili probni zadaci SKOJ-a. Odlicno ih je izvriavala i pokazala se kao dobar organizator. Zato je vel: u septembru primljena u SKOJ (u mojoj kul:i), s prvim omladincima koj1 su u slobodnom Drvaru pripremani za organizaciju mladih komunista. Vazila je kao najrevolucionarnija omladinka svoje grupe, slobodna i energicna u istupanju i radu. DOLAZIOKUPATOR Dva mjeseca Drvar je bio u rukama ustanika, sve dok ga 25. IX nisu ponova okupirali Talijani. Branel:i svoju kratkotrajnu slobodu nasi borci su im hrabro odolijevali na sumskom prijevoju Plo~e. izmedu sela Resanovaca i Kamenice. U meduvremenu, narod je iz grada organizovano izvlacio 3f Odbori fonda: Prvi pomol:nl organl vojno-pozadinske vlastl u Ustank.u; organizovali su snabdijevanje borackih jedinica. 2• 111 �hranu, ondje, grac!evinski materijal i fabri~ku opremu iz Celuloze i Pilane, i sklanjao u tajne podzemne magacine po okolnim !umama. U ovim akcijama posebno se isticala omladina; osjetio se rad predratnih skojevaca. - J edne tople ve~eri - pri~a Dragica Bdil: - Du.Sko je sazvao svoj aktiv SKOJ-a i kratko, o!tro postavio ratni zadatak: »Neprijatelj nadire od Knina i B. Grahova prema Drvaru. Jo! u toku nol:i treba sru.Siti prugu na Hrnjadima i prokopati cestu na Plol!ama. Zadatak je ozbiljan, ali nas nije strah; nije nam ni prvi niti posljednji! Iako znamo da (:e nam selo biti spaljeno, da ce mnogi stradati, s pjesmom l:emo krenuti u akciju«. Zna Marija da nas, koji smo do!li na sastanak, ima dosta gladnih. Ni.Sta nismo jeli osim malo pure iii skroba bez soli. Kraj je pasivan, »hljeba ni do BoZica« - kako ka!u stari, a pogotovu u ove ratne dane. Ona se nekud izgubi i ubrzo vrati s pola jel!menika i punom zdjelicom masnog ovl!jeg sira, !tD je donijela od svoje Joke. Komandir radne ~ete Milan Bal!konja rasporedio je ko ce u koju akciju i odredio skojevke da prol!u kroz selo i obavijeste i ostalu omladinu da odmah krenu na posao. Skojevke uze!e a5ove i krampove i izgubise se u noci ... Uz zveket pijuka i lomljavu kamenja l!uje se razgovor: »Ala ce se neprijatelj »obradovatic kad mu se prvi tenk ili kamion survaju u ovu provaliju!« Za tili ~as pruga je pokidana i cesta prokopana. Usporen je prodor okupatora; stanovnistvo se moglo evakuisati. Sa jos vecim odu.Sevljenjem prihvatala se Marija raznih zadataka tokom jeseni. Krajem 1941. SKOJ-evska organizacija u selu tako se omasovila da je brojala 23 l!lana. Svi sposobni mladil:i stupili su u gerilske l!ete, a zenska omladina svrstala se u radne ~ete. Sve se stavilo u sluzbu barbel NastaSe sve teZi dani. Marija se kao skojevka istakla u ndoj radnoj l!eti; narol!ito, kada smo s pol!etka 1942. ru.Sili na8u osnovnu skolu, da se okupator u njoj ne bi ugnijezdio. Gradu smo odnosili u sumu, gdje je odmah podignut magacin. Kasnije je pretvoren u vojni logor. Skojevski sastanci se u po~etku drie u najveeoj tajnosti; mjesto okupljanja je u Marijinoj kuci, u njenoj ~istoj djevD- 20 �ja~koj sobi, svijetloj i potkr~enoj.- Tu je najsigurnije. U njenoj porodici su ~etiri Bana SKOJ-a: strina Anduka Bji se mu! vee bori u partizanima, sestre Marija i Milka, i brat DuJko sekretar SKOJ-evog aktWa u selu. A i roditelji su im vrlo pailjivi i opremi. U sobi nema za sve stolica. Marija, uvijek orna za §alu, uzima biljac i prostire ga po patosu govoreci: »Ovako cemo, ko Turci, kad piju kavu!c Sastanci moraju biti sa!eti i kratki. Postavljaju se najpreci zadaci. Treba lito prije sakupiti odjecu i obucu za partizane, jer kod nas ima dosta drugova s udaljenih strana: iz Banije, Like, Korduna, sa Kozare . . . Bosi su i slabo obu~eni, daleko od svojih popaljenih kuca, od majki i sestara. A zima je tu. Skojevke smjesta doneso§e odluku da one prve na~nu svoje ruho. Ionako ga neee dragi poderatil Prvo ustade Marija, otvori kovceg i izvadi dzemper i dva para carapa, tankih i bijelih kao snijeg, ito je svojom rukom oprela i oplela u hladu kod ovaca. Nije Zalila: »Drugovi koji odlaze u borbu, najljepsi su mi svatovi.c Na redu su i drugi zadaci: Nijedan skojevac ne smije biti nepismen. Pa ni ostali omladinci. »Lako je Mariji, povikalle uglas neke drugarice, ona je ranije naucila da cita i pi§e; kao da je znala da ce nam sve to trebati.c Zadatak je ozbiljno shvacen; skojevke pribiraju olovke, traze sveske svoje brace . . . Dobro im dodu i komadici razbijenih tablica, izlomljene pisaljke. Marija im pcma!e i uskoro organizuje analfabetske tecajeve za sve zene. NE MOZETE VI NAMA NISTA - Te jnuarske v~eri 1942. - pri~a Rosa Torbica komunisti su organizovali politi~ku konferenciju naroda u osnovnoj llkoli na Kamenici. Po§li smo i mi iz susjednih sela Vrto~a i Prnjavora. Iz svih zaselaka pristizale su povece grupe starijih ljudi, lena i omladine. Mu~no smo se probijali kroz visok snijeg i sa raspaljenom lu~i ville glava osvjetljavali usku prtinu. Strama hladnoca prosto nas je rezala po lieu i koljenima; kad smo stigli, znam dobro, ~arape su nam na nogama bile smrznute. 21 �11ar..;a Xa ~ Uc.:e ~ DaS je na r.o:-a ~ i S gl"''¥AD cirugar.ca ra:mt;eita}a DaS po ~ ~ ~ Ooa ~ Cl7dje bi.la domae'..ca; razdrag;ma i ~...,........a u ~:!i mat jet' DaS je priDiaJ.a i kao K::.;~ svjema vaiDosti .. rnr..p skupa. .Dr :;e u Drvaru, Talljani su sa zebt:;ac1 i5:i na poEnak i ... poo rro nr.,C ostavljali upa!jene n:zo-.e iar.L;a po n·;ca::--a i rad:liitima Celuktze i Pilane. Po~ ratn:.Cki op~;eni. pa ipak puni straha i ne:z-.jesnosti! Partizani su po b~ uz ceste, spremno rekali u zas:iedi. ne dajuci im da m.Y"ti!m iz grada. Za blt.tkadu je t:rebalo pripremit.i sav narod. 0 tome au vojno-pr lititki rukovodioci i govorili ove veCeri. Svaki .. c.naj ko neprijatelju odnosi mlijeko, kajm.ak. jaja. . . i razmjenjuje to za so, petrolej, riZu ••• slabi narodnu borbu. Stisnuti u prepunoj sali, zaguSljivoj od isparenja mokre obui:e, lula i game lampe, ljudi su pa.Zljivo sluSali. Otvorena je diskusija. Za rije<: se javila i Marija, da potpomogne nast/Jjanja predgovomika. Objainjavala je zaSto treba i hranom i obu.Com i odjeeom pom.oCi borcima koji se ovaj C:as mrmu u mijegu ... Odjednom ustade neki mladiC, eetnicki raspolo!en, i prekide je govoreCi ljutito Sta ona ima nekoga da uCi i da priU. bolje joj je neka se pripazi jer, ako je on uhvati, zadaviCe je. lstovremeno nahrupi pet-Sest ljudi sa koljem i vilama, i nasrnuk d.a nas rastjeraju. Nasta guiva ... Sjeeam ~W-, drugovi su Db omladinke kroz prozor izbacivali u snijeg, d.a nas za§tite. Prije nego Sto sam iskoCila, vidjeh Mariju kako sva zajapurena od srdZbe ~e: »Ne morete vi nama ni.Sta, neeete nas omesti ... Nas je vile. Ako ovu konferenciju ne odrZ.imo, odrlacemo druge.~ Narod se raziJao, ali veCina je shvatila Sta treba da radi - Te zime - prisjeca se Duka Backonja - zapamcene 1 po vi.Jokim smetovima, Marija je sa.kupila veliku kolicinu ~ariafa od cega smo izradivale borcima kabanice s kapulja~om, da bi se kamuflirani uspjesnije borili na snijegu. I sama je lila u kuCi sa strinom Andukom. Istakla se kao prva u brzoj izradl. Po citave noci je radila; uz petrolejku dok je »gasa« trajalo, a kasnije pored lojanice i luca. Stalno na oprezu, da otkud ne bane talijanska izvidnica. Rukovodila je grupom omladinki koje su sabirale .i pripremale odjecu. One su u~estano okupljale zene i djevojke sad 22 �u ovoj sad u onoj prostranijoj kuci na masovna prela i posijela, gdje bi zajednil:ki prele i plele d!empere, l:arape, rukavice, !aloye. Skojevke su !enama l:itale i tumal:ile »RadiOvijesti«, pril:ale o borbi. Pala bi ttl i pokoja !ala, zaorio se smijeh i pod l:ac1avim gredama odjeknula neizostavna pjesma. Pokazala se korisnom i kao obavjestajac. Silazila je ~ sto kakvim izmiSljenim poslom u Drvar i drugovima pribavljala svjeze novosti o stanju kod Talijana i, uopste, u gradu. PREGRSTIMA JE DAVALA - No{: je uveliko osvojila kada smo nas trojica-l:etvorica promrzlih i mokrih partizana u8li u nisku sindrom pokrivenu kucu, utonulu u snijeg - prica Duro Sabljic. - Oko 26 boraca sislo je te januarske veceri 1942. s Metle i zanocilo u kucama Bursaca, Sobota i Bodroza, jer u svacijoj kuci nismo. smjeli nocivati. Dok je mati zurno pripremala vel:eru na ra!arenom ognjistu, Marija je odmah skocila sa sestrom Milkom i strinom Anc1ukom da nam skida mokru odjecu i obucu i vjesa da se su8i. Iz sobe su, iz djevojackog ruha, donijele bijele lijepo opletene carape, jedne, druge, trece, sto su danima pripremale za udaju. Iznose sve! Pregr8tima je Marija iznosila i davala[ »Vojska dosla« zacas se ra8culo u zaseoku. Otvarali su se sanduci, izvlacili darovi. Znao sam da je Marija sestra starog skojevca Du8ka Bursaca, ali do tada je nisam vidio. Poslije kratkotrajne stagnacije, izazvane ponovnom okupacijom Drvara, snamo su se prikupljale partizanske snage~ naro.Cito poslije Okru!nog partijskog .savjetovanja 3. I 1942. u selu Risovac kod Bos. Petrovca. Kratko vrijeme komandir cete nam je bio ustanicki junak Jole Marie, a zatim je cetu preuzeo obljubljeni 55-godisnji zemljoradnik Jandrija Tomic zvani »Cicc•), ucesnik ruske revolucije. Pricalo se da ga metak neee. Jednom, sjecam se, u akciji na Vrtocu gdje smo razbili Talijane kad su posli u pljacku stoke, »Cil:c je izvadio hladnu kuglu iz njedara eemu smo se svi smijali. ') Jandrija Tomic je poginuo u Desantu na Drvar, kao Komandant drvarskog podrucja. 2~ �Sa joA nekoliko omladinki Marija je donosila na poloiaje &ti veJ za borce naJe rete, kao i suvu obuCu, odjeeu i hranu. Uvijek nasmijana! Nije joj bilo teJko po citave noCi prati i lapati. Kao skojevka stalno je nekud trCala, zadu!ena mnogim zadacima u omlad.inskom aktivu, u teeajevima za nepismene, u radnoj eeti, Odboru fonda . . . Poeelo je organizovanje AF2-a, pa je i tu potpuno ueestvovala. Partijski sastanci odriavali su se najeesce u kuCi Nikole BursaCa. Sva porodica bila je u NO borbi. Kada smo se po~etkom februara 1943, u jeku cetvrte ofanzi.ve, ispred Komande podrucja u Drvaru opra.Stali sa omladinom, Clanovima Partije i SKOJ-a, koja kreee u X brigadu, vidio sam koliko su slomi. Dok su drugi roditelji na ispracaju plakali, a poneki molili da njihove keeri ostanu, otac Nikolai majka Joka ni rijeCi nisu izustili da bi se Marija zadriala i vratila kuCi. Znali su da je clan Partije, da je to njena volja i njeno veliko oduievljenje. - U aprilu, kada je ojuZilo - prica dalje Duka Backonja - iznova smo, u nekoliko navrata, ruSili cestu prema B. Grahovu jer su se Talijani poceli probijati iz blokade u kojoj .smo ih dr!ali svu zimu. (Za to vrijeme pojeli su 129 mula. Partizani im nisu dali u sela.) S jedne od tih akcija Marije .se sjeea i Mara Crnogorac-Materic iz Trninic Brijega. »U poeetku sam je vidjela na na8im zajednickim radnim akcijama - kde ona. - Dovela je bila svoju omladinu na Ploce, gdje smo u martu prekopavali cestu kad su Talijani poeeli da se izvlace iz na8e blokade. Jaka hladnoca stegla. Pvva je uzela kramp u ruke. Cijeli dan je s krampom radila. Dogovorile smo se da najjace uzmu kramp. One slabije radile su sa lopatama. Stizale smo i da zapazimo kako koja radi i to odmah naglas prepricavale: »Vidi, ona ... Gle, ova ... Neka sad neko ka!e da zensko nije sposobno!« Marija se sva znojna i rumena sagibala bez zastoja, zadjenuvsi za pas kraj siroko nabrane erne pamucne »kiklje«, da joj ne smeta. Uvijek je kratko nosila, do koljena. Maramu bijelu na potiljku svezala. lmala je crveni dzemper od domaee vune. Tu boju nosile su cure kamenicke, bijelu iii crvenu!« »Drvar ce uskoro opet biti slobodan« r~e mi Marija u povjerenju poeetkom juna u selu Koritima, gdje smo saku:24 �pljale hranu za borce - sjeea se Dragica Bdi~. - I zaista, nai gradi~ razasut dolinom Unca, bio je 13. juna opet u natim rukama. Ali upola poruJen i popaljen. Utrotili smo dosta radnih ~asova dok smo ruJevine rd&till i ku~e obnovili. Rad se silno razmahao u svim organizacijama. Sav drvarski narod zahvacen je nevidenim borbenim i radnim poletom. - Sa svojim drugaricama - nastavlja f>uka - Marija svakodnevno u~estvuje u radnim akcijama: Obradivale smo zemlju bora~kim porodicama, iSle u posjetu ranjenicima ... Nda radna ~eta nije imala mira ni odmora. Utom su nam u julu stigle proleterske jedinice, crnogorske i srbijanske! Velii:anstveno ih je doi:ekao narod cijele doline. Dan i noc prenosili smo ranjene proletere strmim stazama do skrovitih bolnica-brvnara po okolnim iumama. Prebijali smo se i po visovima Klekovai:e. Ne mogu da zaboravim kako je Marija tada bez smjene pjesai:ila viSe kilometara ugibajuci se pod nosillma, dok su se drugi poi:esto smjenjivali. Sve to vrijeme vruce je !eljela da ode u brigadu, iako je bila neophodna svojoj porodici kao njen najsposobniji radni i:lan. MARIJA JE NARODI - Kad govorim o Mariji Bursae - kde Rahela Albahari - ne mogu nikako da mislim samo na tu djevojku heroja a da njen lik ne identifikujem sa ~itavim jednim krajem, sa narodom herojske Krajine. GovoreCi o njoj, ja vidim ljude njezinog zavicaja, sa svim njihovim plemenitim osobinama; sa takvim narodom svaka zemlja samo se ponositi maze, jer su to odlike pravih ljudi. Vidim plato viSe Drvara i selo Kamenicu, gdje sam po zadatku odlazila pocetkom ljeta 1942. U kamenickoj skoli i oko nje, i:esto se sastajala omladina. Tamo su Mira Maraca, Bosa Jurincic i ostale drugarice radile sa zenama, ukljucujuci ih u Antifa8isticki front. Tih dana upoznala sam krsnu, jedru mladu djevojku, lijepih kestenjastih oeiju, koja se isticala svojom pojavom i necim zdravim, bujnim, sto krasi mladost ovoga kraja. Prije nego je postalo popularno »Kozaracko koloc, mec:!u naprednom omladinom igrala se i pjevala »Vanjkac. Prihva- 2l' �tio je narod ovu rusku pjesmu, srcem i razumom je tumaCio, ali »umjetnicka obradac Vanjke bila je u duhu naroda Krajine. Jos i sad kao da mi u sluhu odjekuje tekst pogresno izgovaran ali pjevan sa zanosom: Vanjka, Vanjka, propadjot ni za Ita •.• Pjesmu prati trupkanje igraca, koji na svoj nacin igraju ovu rusku igru. Igra omladina u ovim ustanickim danima »Vanjku« do besvijesti, kao da svu svoju ljubav za zemlju, sav svoj otpor okupatoru, pretacu ovaj cas u igru, u tekst koji ne znaju pravilno ni da izgovore ali znaju: »Vanjka« je nilda u dalekoj, velikoj dragoj zemlji, koja se u strahoti svjetskog pozara opire fasistima, kao sto se opire Krajina i cijela nasa zemlja. Okrece se kolo u Kamenici, u Bosanskim Osredcitna, u Velikom Cvjetnicu ... A kad trupkanje zadise i oznoji igrace, od stihova se vise nista ne razabire, samo isprekidano: Vanjka ... Vanjka . . . Vanjka ... Igra Marija Bursae, seljanka-omladinka, igra do nje mlada ~ena, igraju mnoge Marije Bursae ovog divnog suncanog dana 1942, kada je na Kamenici formirana III krajiska brigada. Viju se zastave, ori pjesma, slusaju govori ... U toku 1942. slobodna teritorija se prosirila ... Pokret je zahvatio sve krajeve Bosne. Gerilske cete prerasle su u bataljone i brigade . . . Stvorena je NOVJ. Omladina dobija slozenije zadatke. 0 svemu tome govori se na masovnim zborovitna opstinskog, sreskog i okruznog znacaja. Na svakom koraku viju se crvene proleterske zastave. - Omladina Kamenice nece da zaostane iza drugih sela - prisjeca se D. Basic - i zato Marija na jednom sastanku zatrazi rijec: »> mi, omladina Kamenice, moramo imati svoju zastavu... Ona ce nam biti simbol slobode i poziv nasoj omladini u borbu ina rad. Ja imam crvenu suknju od svile, samo jedanput sam je obukla, razasicu je i od nje napraviti zastavu. Treba nam jos samo zutog svilenog konca da izvezemo srp, cekic i petokraku.« Za dva dana posli smo s pjesmom na sreski zbor u Gruborske Naslone. Na celu se lepr5ala nasa vlastita zastava. Sasila ju je Marija i na njoj izvezla znake bratstva. · SKOJ je sad u selu djelovao legalno i znatno se omasovio. 26 �- Trideset puta noCio sam pod krovom Marijinog oca pril!a Milan Trninic. - Njihova kuca bila je uvijek otvorena svakom borcu, drugu, prijatelju. Ovdje su oni nalazili i rul!ak i vel!eru i konak. I, uvijek, dobru rijel!l Te~ko mi je da u sjecanju obnovim sve one detalje iz raznovrsne i naoko obil!ne, svakodnevne, Marijine aktivnosti. Znam da se na svakom zadatku na§la, bez razlike i izuzetka, i da je uvijek ispoljavala upornost i borbenost. lstakla se u SKOJ-evskom aktivu Kamenice. Prva je, na primjer, bila u diskusiji: predlagala je ~ta da se radi, kad bi odlul!ivanje o nekom poslu zapelo. Njezino »mo~e sec pratilo je sve skupove i dogovore. Bila je puna volje i optimizma. Kakd su zaseoci ovdje razasuti, sastanke smo oddavali na raznim stranama sela, pa i kod Marije. Sjecam se ndih radnih dogovora u njenom vajaticu- zgradici pored kuce. Po patrijarhalnim obil!ajima ovoga kraja, ~to otac rece to je bog rekao. Kod Bursacevih, ~to ka~e brat joj Du5ko i ona, to su bili zakoni ~ivota i rada u ovoj kuci. Kad je trebalo dati ne§to za vojsku, prilog je i§ao najprije iz njene kuce. Pod njenim uticajem se davalo, od djevojackog ruha do krompira, tita i ovce. - Zbog ozbiljnosti u radu i pamje prema ljudima Marija je postala omiljena i kod omladine i kod starijih- kaze D. Bdic.- Za nju se brzo l!ulo i u drugim selima. Znala je Mariju l!itava op§tina. Svuda su je rado primali; vedru, blistavih ol!iju, uvijek spremnu na ~alu i pjesmu. U pripremama za sabiranje ljetine u Sanil!koj dolini, istakla se medu nama kao najaktivnija. Ona okuplja omladinu i govori joj o znacaju predstojecih akcija. Prisustvuje konferencijama USAOJ-a po svim selima. Stalno je u pokretu. I u Kamenici se sakupila sva omladina. Marija je otvorila skup i predala rijel! Branku Dragdu. On je govorio o vamosti zetve: NOV ce dobiti zalihe hrane, a neprijatelj ce vidjeti da je cijeli narod ujedinjen u borbi. Podvukao je znacaj parole: Ni zma ~ita neprijateljul - i na kraju predlozio da s radnom l!etom u akciju ide Marija, kao komesar. Odjeknuo je aplauz i jednoglasan povik: Svi smo za to! Uzela je rijel! Marija: »Primam se nove duznosti, iako bih vi§e voljela da sam borac na polozaju, sa pu.§kom u ruci •••« 27 �Tako je formirana i nda ~eta za zetvu i iste noCi krenula je na zadatak. Radne ~ete i brigade dale su neprocjenjiv doprinos NOP-u; ne samo sabiranjem ljetine na oslobodenoj i poluoslobodenoj teritoriji, vee i u sakupljanju hrane za vojsku, u prenosenju ranjenika, pa i ~itavih bolnica, u evakuaciji materijala iz oslobodenih gradova, kr~enju rusevina, ~iS­ cenju ustanova, prenosenju raznovrsne grade za podizanje vojnih logora, tajnih skladiSta i bolnica po sumama, obradi zemlje bora~kim porodicama i ostalim nebrojenim poslovima. Bili su to' pravi vojnici, mada, umjesto pu8ke, s krampom, srpom ili motikom u ruci! Uvijek pripravni za rad: lila kiSa il' przilo sunce, ili meeava oduzimala dahl Naj~esce gladni, goli i bosi! KOMESAR RADNE CETE - Ova puta u toku ljeta 1942, u julu i septembru, iSla je omladinska radna brigada Drvara da sabira ljetinu u Sani~koj dolini i pomogne tamosnjem narodu da zito podigne i skloni, i voce obere, prije no sto bi ga neprijatelj ugrabio. Komandant brigade je bio Marijin brat Dusko. Na stotine mladih, organizovanih u ~ete i bataljone, kretalo je pjesice sa zbornog mjesta kod Komande podru~ja, uz pjesmu i silno odusevljenje, preko Ostrelja na Bravsko, gdje smo se sastajali sa omladinom drugih srezova. lspod razvijorenih zastava na suncu se sarenila narodna nosnja: kiklje, bluze, marame. - Ja sam bio komandir a Marija komesar Trece ~ete u Drugom radnom bataljonu - pri~a dalje Brane S. Bosnic ~ kada smo u julu prvi put krenuli na zetvu. Nasa grupa se sastala na goletnom Pasjaku iznad Drvara, pa smo posli samostalno preko Ostrelja, sela Drinica i Bravskog Vaganca ... Cijelim putem orila se Marijina pjesma. Stigli smo kasno po podne u selo Bajer i zalogorovali u sljiviku preko puta srusene zandarmerijske stanice. Prvo ve~e isli smo zeti psenicu ... Maloga Sevu, najmladeg medu nama, nesto je ujelo te prvc veceri, noga mu otekla, nije mogao hodati. Marija se oko njega mnogo brinula. smje:. stala ga, stavljala mu obloge, dok smo se mi smijali i zadirkivali: »Ujela ga kornjacalc . Ona nas je ruZila: »Nije to- ?.a 'JO �smijeh, treba ~ovjeku pomo81c U otavoj ~eti, od nas osamdeset, bila su samo ~etiri mladica; ostalo sve omladinke. Marija ni po ~emu nije li~ila na nekog rukovodioca nego na obi~nog !eteoca. Prva je poi!ela da !anje i izvla~i snopove. Vesela i poletna, hitro je obarala ote!alo klasje i medu prvima se primicala rubu njive. I tako, svaku noc, sve dok !ito nije po!njeveno i sklonjeno. Do!ili smo u pravu pustos. Usta5ke porodice izbjegle ... Sanicu je tek bila oslobodila I kraji!ika brigada; okolo su i dalje vodeni okrsaji. Pridru!ili smo se ostalim radnim bataljonima, od kojih je svaki imao svoj zadatak na velikoj teritoriji oko Klju~a, Sanice Gomje i Donje i u neposrednoj blizini Sanskog Mosta. Kako se neprijatelj povla~io tako smo mi, za8ticeni na8im borcima, iSli za njim i uz frontove !eli iz noci u noc, a ~esto i danonocno. Stitila nas je Treca krajiSka brigada. Radili smo i u tamnim nocima i po mjes~ini. U grobnoj tiSini, ~uo se samo sum srpova. U tami nam je vise !ita ostajalo, ali moralo se turiti. · U naJoj ~eti Marija je organizovala politi~ki rad, jer je bila komunista i najiskusnija. Shvatila je to vrlo ozbiljno. Na na8im redovnim politi~kim ~asovima trudila se da ono !ito pro~itamo bude svima jasno. Nas dvoje smo zajedni~ki rasporedivali grupe na rad, jer se ~esto iSlo po rascjepkanim njivama. Voljele su je djevojke jer je u ~etu unosila !ivota, sale, pjesme. Stizali smo i u kolu zaigrati, kozarackom, obi~no uz veceru uz logorske vatre. Po vojni~ki organizovani, imali smo svoju kuhinju ali - posnu. Uz odsjaj plamena naj~e!ice pojedemo, ko mo!e, po grumen zobene pure za~injene - salomr »Da su nam makaze, javi se neko od nas, da ovo osiSamoc. »Ko je! je!c zasmiju se ostali. Prinesemo puru ustima, a ljuspi~ava bota »nehoticec se otkotrlja nizbrdo, tr~imo za njom, nazabada se susnja, gran~ica i eto »pravoga jeZacl A zatim se po mjes~ini usunjamo medu zrelo klasje, gladni kao vukovi. Mjesec nam se tad pricinja kao trbu5asta vruca kukuruza. Pred svanuce vracamo se opet pod sumu, sve uz polo!aj, do!iaptavajuci: veza ... veza . . . Kao pravi borci! Spavali smo pod vedrim nebom, u svje!oj slami tek ovr§enog !ita. Miri§e slama i ~etina, zrikavci zri~ul Tada Marija obilazi !eteoce i ne legne dok se ne uvjeri da je svaka omladinka smjestena. �Davali smo i kulturne priredbe; Uspjeli smo odr!ati i veliki miting svih radnih brigada u prisustvu naroda i vojske, iako je nekoliko puta odgac:tan i ometan od neprijatelja koji nas je tjerao, upadao ... Stalno su voc:teni okdaji. Jedan dan zauzmu nam dio terena, drugi dan n~i ih protjeraju, a mi bde-bolje sve Zito dignemo i odnesemo. I tako: kad kome sreca! Jedne svijetle, tople noci u septembru, vratili smo se pred ponoe sa berbe §ljiva i jabuka, i onako umorni, u odjeei, odmah polegli u slamu i zaspali. Oko tri sata probudi nas zestoka paljba. Nijemci i ust~e nas opkolili! Uhodili su nas jo!i od Sanskog Mosta. Opet su nam iz §ume u pomoc pritekli n~i borci pa smo se na veliku brzinu izvukli. Cim meci oko nas prestanu da zvi.Zde, mi pjevamo: :oOmladino, diko ponosita, ne dai Svabi ba! ni zrna !ltal Oj fa!isti, nece vam pomoCi, mi znademo lett i po noCi!• Odmah smo evakuisali i zito i ma!iine; ne!ito smo zakopali u rupe, trapove, granjem zaklanjali, ne!ito na lec:tima odnosili i konjima prebacivali prema Bravsku. I tako: danas zanjemo. sutra se povla~imo, sve dok ispred neprijatelja nisu ostala pusta stmji!ita. PARTIJKA Kada se vratila sa zetve, Mariju je ocekivalo uzbudlji-. vo i radosno iznenac:tenje. Evo §tao tome kaze Milan P. Bosnic: - Upoznao sam je na jednom od sastanaka kandidata KPJ u proljece 1942. Bio sam prisutan kao sekretar Op§tinskog komiteta. Njih §est-sedam, pretezno omladinki, okupilo se u jednoj od kuca Bodroza pod Sobotovom Glavicom, u malom zaseoku sela Kamenicc. Raspravljalo se o pomoci vojsci i obradi zemlje bora~kim porodicama a zatim smo diskutovali o ciljevima NO rata, o ulozi KPJ i o liku komuniste. Na ovim sastancima redovno se provjeravalo izvr!iavanje zadataka. Kandidati su podnosili izvje§taj o politi~kom stanju u selu: o raspolozenju naroda i o djelovanju neprijateljskih elemenata. Marija se tad obicno isticala savjesno obavljenim zadacima. Bila je mec:tu prvima. Od ostalih je odskakala svo- �jom bistrinom i otvorenom mr!njom prema neprijatelju. Vrlo brzo je politii!ki sazrijevala i bila sve bliZa Partiji. Postala je jedan od glavnih oslonaca partijske ~elije na Kamenici. Takav njen rad omogucio joj je da bude primljena u KPJ vee krajem ljeta, prilikom jednog masovnijeg primanja najistaknutijih omladinki sa cijele opstine. Saopstili su joj to drugovi iz kamenicke partijske celije, na svom posebnom svei!anom sastanku, u prisustvu i!lanova Sreskog komiteta: Mire Morai!e i Nine Dejanac. Marija je bila zbunjena i radosna. Kao i obii!no u tim prilikama, neko je govorio o ulozi KP kao avangardi radnicke klase i o i!asnom ali teskom zvanju i!lana Partije. BRAVO MARLTAI - Znam je najvise sa konferencija! Bila je predsjednik seoskog odbora USAOJ-a na Kamenici - kafe Mara Crnogorac - a ja i!lan Opstinskog odbora USAOJ-a u Drvaru. Ali, Mariju sam najbolje upamtila s one bucne skojevsk~ konferencije u Vrtocu: U Sobica kuci, usred sljivika, okupili se poeetkom februara 1943. rukovodioci omladine i SKOJ-a sa drvarske opstine. Na dnevnom redu: formiranje i popuna brigade na na§em terenu. Uvodnu rijec dao je Du§ko Bajic.Mati5) iz SK SKOJ-a. Slu§ali smo pdljivo svaku rijec; pa i kad je sjeo, tajac se produzio, napregnuto smo disali u prepunoj sobi. Tada, odjednom, podigla se Marija i sva ustreptala od uzbudenja, masuci rukama, pocela da govori: »Nasi borci iz dana u dan ginu. Novi omladinci, a posebno skojevci, treba da popune njihova mjesta. Na na§em terenu se mora stvoriti brigada! Cetvrta ofanziva je u najvecem jeku . . . Dali smo borce u tolike brigade, dacemo i u ovu, dorasli smo za to.« Bila je jako uzbudena. »Mi moramo izdr!ati do kraja ... Mi moramo ... Mi moramo· ...« ponavljala je vise puta. Prva se javila u brigadu. Iza toga je nastao pravi prolom odusevljenja. Svi su poustajali i uz aplauz uzvikivali: I) D. Bajic, kao l!lan herojskog OK SKOJ-a, poginuo u Desantu na Drvar. 81 �dila na Grabovu. u Stnnici, na Plavnu, u Vrlici, na TiCeYu. na Livnu ..• i na Prkosima, posljednji put. Vee u martu je na vlast:iti zahtjev preSla u TreC:i bataljon, 8ji sam komandant bio, i dodijeljena je Treroj &ti kod komandira Petra Pilipov'.Q. Na njeno upomo traienje, raspore4ena je kao borac, iako sam ja insistirao da bude referent 18Diteta. Cak je traZila, dobro se sjei:am, ako joj vee ne mof.emo povjeriti puSkomitnljez, da bude pomoCnik kod teSkog mitnljeza. Poslije prvih akcija naieg bataljona, u kojima se osjetila i drat pobjede. Marija je bila toliko oduievljena da se kod nje razvila i oevjerovatna hrabrost i samouvjereuost. Najviie je drugovala sa borcima koji su nam doili iz jedinica sa bogatom borbenom tradicijom; privlaCilo ju je njihovo iskustvo i iirina ctoz:vljaja, feljela je da Sto viSe euje i naua Iako je i ona doSla iz pozadine, kao veCina boraca na5e brigade, ubrajala se u red :.staribc. Pokazala se najizdriljivija i najupomija u ~eti. Njezine lime osobine i borbenost sluiile 'U za primjer. Nije OVO fraza, vee stvarna istina 0 djevojci koja je po hrabrosti Cesto nadmas•vala ostale borce svoje Ute i bataljona. Boreei se rame uz rame sa svojim drugovima, ani1a je podvige ito je katkad prelazilo moguenosti i prekaljenih boraca. Nije bilo akcije a da se Marija iz nje nije vratila sa ponekom puikom, p:stoljem, ma5inkom, pa i mitraljezom, sto je s ostalima zaplijenila. Cesto je i sasvim sama osvajala trofeje. Sjecam se vrlo dobro: u IV ofanzivi, u borbama na Plobma, ubila je dva Nijemca i donijela dvije ma5inke. U Strmici kod Kn:na, donijela je iz akcije tri pu5ke, sk:Oute sa ~etnika koje je sama ubila. U borbi izmedu Satora i GnjataDinara, kada je na5 bataljon zajedno sa IV krajiSkom brigadom vodio borbu protiv cetnika Dujica i Bogunovica, Marija je zaplijenila lest p\lSaka i sama ih donijela u ~tu. U ljeto 1943. u borbi za Livno, Marija je upala u jedan bunker i u njemu ubila tri ustaie i donijela pu5komitraljez. Uticala je na omlad:nu posebno uoci akcija. Njena sigumost i veselost razbijala je strah onih plasljivih. Kad bi se zapodjeli razgovori o udjelu pojedinca, ona bi im uvijek govorila da ne treba ocekivati nikakve pohvale. · A na dobacivanja nekih boraca: :.Ajde, sta vi !enske ... niste vi za borbuc, govorila je: 34 �. »Vidjecemo se u akcijil Moja borbenost pokaz~ce i moju ..hijednost!c · · - Kada je u zimu 1943. uslijedila odluka Okrufnog ko-. miteta da veci broj komunista ide u novoformiranu X brigadu, vidio sam je ponovo na jednoj sniotri njenog · Drugog bataljona - sjeca se Milan P. Bosnic. - Stajala je uspravna t otresita u stroju na snjemoj poljani, u svojoj seljackoj kiklji, crvenom d!emperu od domace vune i opancima. Novi borCi Pr:istizali su u odjeCi u kojoj se ko zatekao. Bataljoni su nam tada hili ra!trkani po grahovskim brdima i n:Sam je vic1ao ~esto. Sreo sam je tek u maju, na Ticevu ispod Satora. Ugledao sam je na niskim vratima pored neke djevojke, ltako se grije na ·suncu, jer osvanuo je bio krasan dan. Bila je sad pravi vojnik. Zelena talijanska uniforma i pwka - »Talijankac, lijepo su joj pristajale. Imala je 2 hombe oko pasa. A na kapi partizanki isticala se jarko crvena zvijezda petokraka; izrezana iii od crvenih lickih kapa ili od dalmatinskih cohanih jeleka, sto je borcima poklanjao narod oko Srba, Grahova i okoline Knina, gdje je u toku 1943. najvi.Se operisala X brigada. Upitao sam je kako je. · »OdU!no - rekla je - samo, hrana je slaba i umorni smo od borbi.« Tih dana cesce sam je vic1ao. Kroz socnu travu, prosaranu poljskim cvijecem, proticao je potok gdje je Marija, iako horae, sa ostalim partizankama prala drugovima ves i susila ga po grmlju. Dok su muskarci pripremali oruzje, zene su obicno krpile kosulje, prisivale dugmad iii sebe cistile f dotjerivale. Pred vece bi se svi okupili oko ognjista. Sjeeam se, sa dvije drugarice preuzimala je iz bataljonske intendanture hranu za svoju cetu. Povelike komade mesa stavile su na lec1a, priddavajuci ih rukom, dok su izmec1u · sebe nosile vrece sa grahom iii kukuruznim i zobenim braSnom. Pod teretom su se slatko kikotale zbijajuci sale na svo} 111cun. Jeo se obicno orijedak kukuruzni skrob iii neslano parcence govedine u bistroj corbL Najcesce je to neslano go~ec1e meso bilo tako tvrdo, da su se borci ponekad od sale znali sa njim mec1usobno gac1ati. Jovo Vuksa, komandant mog fV bataljona, znao je to meso U ljutini baCiti napolje,. kro~ seoski prozorcic, i reci: . . 35 �»Nema niAta od ovoga! Ajdmo mi druZe komesare u bitku, da se pomlatimo s i!etnicima, pa da im otmemo so i rizu ~to dobijaju od Talijanac. '·.• Na jednom brigadnom savjetovanju istaknuti su i pohvaljeni neustra§ivi borci omladinci, me<1u njima posebno Marij~ Bursa(: i Zora Dani(: iz Sipovljana. Narocitu hrabrost poka-· zale su tog proljeca~ u borbama oko Knina, kada smo hili u,. sadejstvu sa IV krajiskom brigadom, lickim i dalmatinskim, jedinicama. ·· - Dosia je jednom sluzbeno iz brigade, ti Komandu mjesta, pa je tom prilikom i kuci malo navratila - prica D,. Bdic. - Kroz selo se brzo pronio glas da je Marija u Ka-· menici. Sva omladina pozurila je da je vidi i cuje od nje o Zivotu u borackim jedinicama. Susret je bio dirljiv: radost, ' suze, zapitkivanja, sve u jedan mah. »Morala sam krenuti nesto ran.je, da sa varna malo porazgovaram- rei!e Marija.- Kako vi sada u selu? Sta ima· novo?« · Umjesto da odgovore, mladi je zasu8e pitanjima: »Marija, bojiS li se kada pucas? ... Jesi li navikla na· vojnicku disciplinu? « •Prvih dana malo sam se bojala, narocito kad meci zvizde· oko u8iju ... Sada se ne bojim ni topovskih granata! Na puc-:-_ njaw sam lako privikla i svejedno mi je poginula danas ilf sutra, ako se ginuti mora. Drugovi su me ubjedivali da budem bolnicarka, jer je oskudica u bolnicarkama, ali ja s:1m jedino htjela da budem horae sa puskom iii bomba8. I postala. sam bomba8! Divan je zivot u brigadi! Vlada veliko drugarstvo. Kad borci nemaju duvana i slucajno se nade malo, da saviju po koju cigaru, onda je cijeli vod pusi. Komadic hljeba dijeU: se na viSe osoba ...« Pitanjima i odgovorima nije bilo kraja, dok nas Marija; odjednom ne prekide: »Drugarice, moram vas napustiti, put mi je naporan, a i avioni ometaju kretanje. Moram na vrijeme stici u jedinicu.c Bila je spremna za pokret. U vojnickoj bluzi, s dvije kragujevacke bombe o pasu i puskom-talijankom preko ramena, osje~ala se sigurnom. U komoj torbici nosila je postu. lspod 36 �:movke joj udara sjaj i rumen lica. Sve na njoj odraiavalo 'Je sposobnu ~enu-borca. Iako se ndla u sasvim drugim usla:vima, sa nepoznatim ljudima, svemu se brzo i lako prilago'dila; borbe, glad, zimu, napoma pje!ia~enja, sve je to Marija brzo savladala. Sve povjerene zadatke izvrsavala ta~no na ·vrijeme, sa potpunim uspjehom. Drugovi iz brigade ~esto su nam pri~ali 0 njoj i isticali je kao uzor-djevojku i druga. 'Svakome je znala da kale lijepu rij~. da se na!iali, svakog ·da razveseli i nasmije. U STAPSKOJ KUHINJI - Znao sam da je hrabra. Bomba§! Bila je tog proljeca 'prili~no iscrpljena i jako izmrsavila. Pobolijevala je. Povukao 'sam je iz ~ete- - k&Ze Nikola Kotle - da se odmori pri stabu brigade, na lakSoj du!nosti. : Bunila se, protestovala sto je tu »dokonac - kako se izrazila, jer ona je borac. Ubijedio sam je, komesarskim autoritetom, da ostane. Bila je kod nas mjesec dana; viSe nije i,zddala. Na njeno uporno tr&Zenje vratila se u cetu. Zdrava djevojka iz naroda koju je, sa svom njenom ~isto;­ _.tom, ponijela revolucija. • • - Sun~an dan iskrio se na snijegu kada sam poslom na;iyratio u stab brigade - pri~a ~ovo Mille. - Hocu da udem. -~ straiar me zaustavlja, ne poznaje me. »Pusti druga JoV¥ -~a prode, on je s~kretar komitetac za~uh zvonki glas i ugler ;dah .nasmijano lice uokvireno gustom, raspletenom koso~ ·Grm ~itav na glavi! , , Stalno sam je vedru zaticao za to kratko vrijeme njenog ,boravka u §tabu. Uvijek je prijatno djelovala. Veselo do~ekft ~ovjekal Uvijek se Salila sa borcima iz za!ititnice, kuririm;t ·~ _rukovodiocima. Prosto je skretala pa!nju na sebe, onak9 rumena i puna Zivota. Bujna i sna!na, kao od brda odvaljen~! . - Negdje polovinom 1943. kameni~ka partijska celija ,imala je sastanak u Marijinoj kuci - ~jeca se Duro Sabljic. ~ Ona je lebla bolesna, mislim, od tifusa. Do!ila je privre~ "meno iz brigade, da prezdravi. Poslije sastanka. nas dvoje &mo dugo razgovarali. :Piiao sam je hoce li moci i dalje izdr~ �!ati napore u brigadL Predlagao sam joj, ako je bolesna, da vidino sa OkruZnim komitetom i sa !tabom X brigade, pa ·da se ne vraCa. Odgovorila mi je da ne bi ostala u pozadinL »Ovo ce me brzo proeL Cim se oporavim, odoh ja u svoju Desetu!c . A bilo je. mu8karaca koji su nastojali da se ne vrate u borbu poslije ranjavanja, preleianog tifusa i drug.i.h obolje·nja. Pril!ala mi je o te!kim uslovma za drugarice: Pje5aCilo ie noeu kroz visok sriijeg, a one u suknjici. bez donjeg ve!a, u wapama do koljena. Mnogi nisu imali dovoljno razumijevanja za renu i njeno mjesto u borbi. Svaka je morala svojom izdrZljivo!cu i hrabroscu, svojim lil!nim vrijednostima da otapa led patrijarhalnog shvatanja i da stil!e po8tovanje. Ubrzo se vratila u brigadu. Nije mogla dugo bez l!ete, bez drugova. Domobranske i ustaSke snage nadirale su od Like u pravcu Bosanske krajine. Jos slaba od bolesti, Marija se sa svojom Desetom na.Sla na Prkosima. · NA BRDU VJETROMETNOM - U Marijinu posljednju bitku, bitku na Prkosima, krenuli smo iz Dalmacije, poslije borbi sa hercegoval!kim l!etnicima iznad Kninskog polja, na ograncima Dinara-Pljesevica - pril!a Nikola Rokvic.- Dva bataljona brigade, Drugi i Tre~i. u sadejstvu sa jednim bataljonom Drvarsko-Petroval!kog .Odreda, trebalo je da likvidiraju njemacko uporiste na kosi Krmaru8i na Prkosima, Sto im je sluZilo za obezbjedenje saobracajnica Petrovac-Vrtol!e-Bihac i Vrtoce-Kulen Vakuf. Posto smo od obavjestajne sluzbe i putem izvidanja dob~li podatke, znali smo da neprijatelj raspol8Ze sa 450 vojnika, Nijemaca i pripadnika legije NDH, da od naoruzanja ima bateriju topova od 152 mm, preko 30 teskih bacal!a, dva magacina razne opreme, magacin municije i oko sto zapreinih vozila. Cilj nam je bio likvidirati garnizon, zaplijeniti opremu, nadruZanje i municiju radi opskrbljivanja brigade. · - Poslije kapitulacije Italije dobili smo zadatak da osvojimo niz jakih njemal!kih utvrdenja na Prkosima - sjeca se i Stevo M. Rokvi6. - lako su nasu brigadu smatrali starom, b:Ia je to na8a prva »prava borbac. Svi smo krenuli sa veli-:- �kim odu§evljenjem, da bi se i naoru!ali i obukli. Dotad smo stalno boravili na kamenitom oskudnom terenu oko B. Grahova i Knina, u neprekidnim okdajima sa ~etn:cima po Satoru i .Dinari. Borci su bili dronjavi i izgladnjeli. U nizinama smo jell koprivu na neslanoj. vodi; a u sumi I:stove srijemu5e sto miriSu na bijeli luk. Druge jedinice dolazile su ·do oruzja i razne opreme, snabdijevale se, a mi smo slabo prolazili sa na5im zarobljenicima ~etnicima; zaplijenimo staro oruZje, francuske pu5ke bez municije iii raznovrsnu za nas neupotrebljivu municiju, po}toji prazan ka5un i - n:St~. viAe! M~­ rije se maglovito sje~am s nekog skojevskog sastanlta u Trel:em bataljonu, ~iji sam komesar ubrzo postao. Vesela bolnibrka! Svojom vedrinom i zivoscu isticala se medu svim ostalim partizankama n~§eg bataljona. Ali najsnazn:je me se dojmila kad je bila ranjena ... - J ednog predv~erj,a brigada je nai§la kroz Kamenicu. Marija je - sjeca se njen brat Vaso - iznenada usia u kucu, i,zljubila majku i na~as sjela na svoj djevoja~ki sanduk s pu~kom na koljenima. Sanduk je sada bio gntovo praz:m. Nije imala kad ni da jede ... Dugo je majka gledala za kolonom. Posebno je voljela, a i po§tovala Mariju jer se starala o kul:i i djeci, odmjenjivala je. Ko zna kad ce se opet vratitil - Dugo smo ma;r§ovali - kde Stevo Rokvic - l najzad zastali da predahnemo na deset kilometara od cilja, da osmotrimo situaciju i proucimo podatke obavjestajaca. •Cesta na Prkosima pravi brojne okuke i . zato je neprijatelj na svim uzviSenjima oko puta izgradio bunkere radi odbrane komunikacije. Produzili smo sa jos vecom opreznoscu. Noc topla. Tiha. Vjetric po nebu ganja oblake: ~as nam sasvim zaklone mjesec, pa idemo komotno, ~as ga propuste, i tad zastajkujemo . .. Privlacili smo se tako nekoliko kilometara. Do nas je vee dopirala pjesma domacih Svaba: :.Daleko mi je biser Jadrana ...« - Krenuli smo oko devet nav~e u mrtvoj tiSini, a napad je po~eo u 11,10 ~asova - sjeca se Nikola Rokvic. - Smatrali smo da ce neprijatelj tada biti vee pospan. Oni koji su imali cokule morali su da ih skinu, da bismo poloZ&je zauzeli bez i najmanjeg suma. Za~uli smo muziku, pjesmu i pijana doviki,. �vanja. U logoru su, Cini mi se, slavili rodendan nekog od faiistilkih glaveiina. Napad su jednovremeno otpoCela sva tri bataljona. Na.S TreCi bataljon bio je u centru. U roku od tn sata, jedne od najZeSCih bitaka koje sam vodio u NOB-i. tri puta smo zauzjma]j njihove polobje i tri puta se morali povla8ti. TreCi put definitivnol - Pre8li smo cestu Vrtoee-Kulen Vakuf i otuda, sa druge strane, neeujno se primicali - kaie Stevo Rokvic. --:Ni sam ne znam koliko je to podila.Zenje trajalo. U neposrednoj blizini bunkera na.S truba~ Duro Dilas sa OOgrija zasvirao je na juri§ i odjednom, svom silinom otpoCe napad Neprijatelj je bio potpuno iznenaden. Nasta straSan. krkljanac. U trku smo otvarali vatru. Stra.Sna vatra prosula se i po nama. Karterom su nas tukli Sama borba tjerala nas je na hrabrost. Marija nije bila kraj mene, ali znam da je uBnila ito i svi mi: pojurili smo na bunkere ... I Marija se na8la u najveeem vrtlogu. Njezin vod, sa vodnikom Perom Sopieem na ~el14 izbio je u udolinu gdje su Svabe imale deset konja za vucu. Propinjuci se, preplaSeni ktmji su izbezumljeno zavriStali, ali SopiCev vod je uspio da ih pobije, da prode straiu i zauzme Uzvimcu sa nekoliko 150 mm topova. U tami i brzini ljudi sU golim i'ukama hvatali za usijane cijevi, da hi zaplijenjeno oru!je !to prije evakuisali. Uzalud Trojici su sprieni dlanovi. Sklipa sa Marijom ~eli su tad gnjevno da ubacuju u cijevi po jednu ru:~nu bombu, da bi ih onesposobili za dejstvo. Imall amo mnogo ranjenika. - Negdje iza ponoCi - kaze Nikola Rokvic - poslije na§eg drugog napada i zauzimanja neprijateljskih poloZ8ja, Marija me pronade i izvijesti: ~Dru!e komandante, eva, tu dolje zarobila sam sa jo$. nekim drugovima dva tapa, haubice, .a ave ovdje li~no ~ razoruiala.c Pogledam, bila su to ~etiri njema~ka podoficira iz haubi~kog voda! Dok sam kuririma naredivao Sta ce sa Nijemcima koje je Marija zatobila, nje je vee nestalo u mraku. Ubrzo sam cuo njen glas: · ~ •Drugovi, zaplijenili smo topove, ko zna da rukuje? Ga~ dajte nepri]atelja!~ · �Po§to se niko nije ndao da rukuje, Marija je poku.§ala da izvute topovske zatvarate, a kad nije uspjela, naBla je neku !eljeznu polugu i udarala po njima. Cule su se i dvije jake detonacije: ona i ostali borci bombama su ostetili topove. iZatim je polegla na jednu haubicu i nastavila da gada ... •Uslijedio je ubrzo i drugi protunapad neprijatelja i na5 trcci juriS, a Marija je ostala negdje kod haubice, tesko ranjena. 0 tome sam odmah doznao iz pojedinatnih kazivanja boraca: •Oko sebe pripasala dva reda bombi i posla puzeci ka prvim bunkerima , .. Unistila je tri bunkera i priSla topu oko koga su le!ali pobijeni Nijemci ... U jednom momentu pored nje je eksplodirala minobacacka granata i raznijela joj stopalo desne noge. Skakucuci na lijevoj nozi, povukla se u mali zaklon, a kad je na:sao omladinski rukovodilac njenog ba. taljona. Nikola Bodiroza, zamolila ga je da je izvuce iz .borbe, pa ne bi Ziva pala neprijatelju u ruke. Bodiro!a ju je uzeo na lec1a i iznio van poprista, do ranjenog komandanta II bataljo'na Mice Su5ilovica, kome je .g ranata raznijela desnu ruku ... « Nijemci su u mec1uvremenu dobili pojacanje i tako osna..zeni posli na nas. Pod &linom njihovog treceg protunapada •morali smo se povuci, ali - sa ogromnim ratnim plijenom! Dok sani se pribli!avao bataljonskom previjaliStu, gdje Je VeC bilo blizu dvadeset ranjen.ka, CUO sam S.lmO jedan ,gias, zvonki zenski glas. Prepoznao sam i glas i borbenu pje;smu. Pjevala je Marija. ~apanjio sam se. Bio sam obavijesten 'da je te!iko ranjena, a ona? Pjeva! Nasao sam je na nosilima, ~pkoljenu bor~ima, najvise omladincima. Neizmjerno su je 'zalili. Uz put su vee prepricavali njene podvige, njenu vedrinu 1 -lirabrost. PriSao sam i zapitao je kako se osjec.a. i .•. •Nikad bolje, dru!e komandante, kad smo tako namlatili Svabe!« Glas joj je podrhtavao od prigusivanog bola. · •Jesi li tesko ranjena?« ,. •Nije to nista ---' porurila je da nam da na znanje malo sam ogrebana!« Svaka njena rijec, svaka kretnj.a, pracena je pojacanim mlazom krvi iz rane. Nastojali smo da sa njom ne razgovaramo, ali ona bi iznova pocinjala pjesmu. Kad ne pjeva, raspituje se koliko je Svaba zarobljeno i ubijeno, ko je od ~asih tanjen, ko pao. Pa opet pjesma! · · �»Ntda borb4 zahtijet)a. lead se gine d4 se pjetXJ! Stoj, Svabo, stoj!« Moja tuga hila je utoliko veea Sto gotovo na samrtnoj postelji vidim tako hrabrog borca SudeCi po onome Sto sam cuo i vidio, znao sam da ima vrlo malo izgleda da se vrati \l moj bataljon. Znao sam da viSe neeu imati s kim da prekorim omladince, pa i ozbiljnije brkajlije, jednom djevojkom. »~enskomc kako bi to oni rekli. Ubrzo smo se morali rastati i od Marijc i od ostalih ranjenika. Na5 bataljon hitao je dalje, u nove borbe, u Dalmaciju put Splita ... Ranjenike, tu tuZnu kolonu u kojoj se jos uvijek cula Marijina pjesma, ispra:.. till smo prema Drvaru. Za njenu smrt smo saznali poslije pet:.. -8est dana. Tesko je ta vijest pala i meni i komandantu brigade i svakom borcu. Cesto smo je spominjali po njenim podvizima, po pjesmi sa njenih usana dok joj je smrt lebdjela nad glavom, i po mnogo cemu plemenitom i lijcpom sto je na.Sem bataljonu ostalo od Marije Bursae. · - Tek sto je borba malo jenjala, poZurili. smo da se <ldande sto prije izmaknemo, dok nije svanulo - kaie Stevo Rokvic.- Saznao sam da je Marija ranjena. Kad smo prelazili cestu, kJometar dalje od bojiSta, vidio sam je kako lezi na okrvavljenim nosilima na travi, pokrivena sarenim 8atorskim krilom. Pomalo je svitalo. Ona sva problijedila, ali pjeva:t U poeetku nemocno, kao da se gubi. Okolo se jos pucalo, neko je glasno jaukao; culo se dozivanje i jecanje ranjenih. Oko nje guiva. Prilaze joj drugovi, hoce da je vide ida joj pone8to kaiu. Njoj su ukazali posebnu painju, narocito oni stariji, ,i kao djevojci i kao tezem ranjeniku. Naglas su je Zalili: »Najveselija, najvedrija, kako nju pogodi!? Rekli smo joj da se pazi, da je njezino mjesto kod ranjenika, a ona trCi u streljacki stroj i juri.Sa ... Prosto je srljala u vatru!c Mnogi borci jedva su vukli zaplijenjeno oruije, municiju i raznovrsnu opremu. Dvojica brka navukli njemacke ~injele. Culi su se komentari: »Malo smo se obukli, a vidi sta bi od na.Sih!c - Tri puta smo juri.Sali - kde Doja Grahovac ~ a za,.. tim smo se u mrbi povlacili. Na brzinu se gradilo. oruije,. za,~2 �mjenjivale ptdke ... Nakupila sam i ja. koliko sam rukama mogla obuhvatiti, pubka, dva pwkonutraljeza, tri uniforme sa svom spremom: piUolji, fi!eklije, noZevi i .~uturice. Prebacivali smo se pod blje8tel::m svjetlom raketa. Jedva sam se dizala s gomilom oru.ija. Cim smo se izvukli iz vatre prosula .sam sve pred drugove; birali su Sta se kome svidjelo. Na meni ..ave njema~ko, do cipela. A cipela su bill puni bunkeri, ."kao ci porcija sa nedojedenom hranom. BJo je boraca za ~iju sudbinu nikad nismo saznali. U bolnom sjecanju mi je ostao prizor smrti hrabre Zore Danlc iz Sipovljana- Drvar. Njeno ime ~esto se spominjalo uz Ma~rijino, kad god su sumirani rezultati u borbi. Ta vitka · koStu. njava crnka bakrenastog tena bila je za zatiSja tiha i po\ru-~ena, a u borbi prva. Dok nas je zvonko poz:vala na juriS, ;metak joj je prosao kroz usta i presjekao glas. Na brzinu smo _ dovukli do gornile kamenja i grubo zatrpali, jos se hropac je ~uo. Njen lik i jun&Stvo i sada !.ivi u srcu drvarskog naroda. ·' Kad smo Zoru zatrpali i podijelili ondje, n&Sli srilo .M8tiju Bursae i Milosa PilipovicaG) sa Boboljusaka, kako le~ nasred seoskog puta; Marija na civarama, blijeda kao ' smit. Njena ~eta morala je hitno nazad, na polo!aj, da zaustavi ·prodor novih neprijateljskih snaga. Znali su da cemo ih na putu najlille naci. Ponijele smo je: ja, Dara Grubor,· Milka Trikic i Duka Jovic. Na sva n&Sa zapitkivanja odgov~ala je da joj je dobro i zapjevala: · »Mila ma;ko, kad u borbu podem, Ti ne ·plat~ ako ti ne dodem ..... Prihvatile smo pjesmu. Donijele smo je do jedne selja~­ ke kuce u Stjenjanima, brzo prostrle slamu pored ognjiSta i od domacice zatra!ile ~istu plahtu i mlijeko. Iako svc blje4a i bljeda, Marija je bila raspolo!ena; razgovarala je sa -Napominjala nam je da gledamo svoj zadatak, a nju da ne lalimo jer je njoj dobro. Po!urivala nas da idemo, da ne osta.jemo iza jedinice. Popila je samo pola solje mlijeka, govoreci: •Poslije cu, ajte vile Tako smo se od . nje oprostile. · · nama. ') Umro od rana zadobivenih na Prkoslma. .43 �NA DJEVOJACKIM RUKAMA I tako je pocelo Marijino posljednje, tegobno ali slavnb putovanje na rukama drvarske orilladine, dugo tri i po pre,. duga dan~. Selo za selom: Mali Stjenjani, Veliki Stjenjarii, ·OCijevo Malo i Ocijcvo Veliko, pentranje vratolomijama do Boboljusaka, J andrina Poda, pa klecanje niza stijenje do Bestasa, zatim Vrtoce, Drvar, Sipovljani, Mokronoge, Prekaja •it najzad, Vidovo Selo! Oko 40 km uspona, silazaka, zastajkivanja, Zw-enja, predaha ... Isto toliko osmijeha, briinih pogleda, toplih dlanova i rijeci §to du§u lijeee. I, nezaboravne pj~ sme! Jedan mladi zivot, u srcu prepunom ljubavi, sve ti§e) tise kuca. Ali ne prestaje da se opire, da se bori snagom cu:desnog vjerovanja, dok stopalo vee truli, a 11Zarene strijele ·bola zlokobno cupaju svaki nerv do kuka. Odu5cvljeni covjek horae nikad se ne predaje! Nikad ne ispu5ta oruzje! I kad mu ga izbiju iz ruku, on ce ga sam stvoriti. I Marija je u svom najtezem casu imala snage da ga stvori: Pjesma umjesto ptiike, bombe! Pjesma borbeni zovl Prkos! Melem na ranu! Pje.sma poruka: Na§a borba je divna, jo§ ljep§i ce biti .taj tajan~tveni novi zivot §to dolazi.,, Moja rana? Sitnical . , - Kada su Mariju Bursae nosili preko Jandrina Poda, jo~ ·iz daljine smo culi njezinu pjesmu - sjeea sa Janja Papa\ T Unijeli su je u Omladinski dom i spustili, da predahny. Prisla sam i ona me oslovi: ~ »Janjo moja, vidi§, ranjena sam ... Aline zalim, radi cega sam ranjena!c _ Htjela je da joj kosu razmrsim, pa sam je dobro i§ceslja· Ia. Popila je mlijeko i pojela jabuku, a zatim su je ponijeli dalje. znam ~ Pro§lo je i osam mjeseci kako se Marija·u Vrtoeu prv.a javila u brigadu ~ dopricala je Mara Crnogorac. ,___ Mi, dti.varska omladina, na Boboljuscima smo prihvatili ranjcnike sa - l;'rl.tosa. Mariju smo preuzele: ja, Stoja Perle, Stoja Trn:.nie . :. . ~.atekle .smo je vedru i raspoloZenu, iako se na njoj vidjelp da je rana mnogo bali. ~ »Nek me uzmu ·omladinke, one ee me ljep§e nositi.« za~e­ ljela je. Bijese ka~o, vee i noc pala. Cesto smo zastajale.. Ma· · ' lo-malo, pa nas pita: · f\' -44 �»Jesam li teska?c Noga joj je u gleinju slomljena, kost se vidjela. Ostala te duie bez prve pomol:i. Rana je nevjesto, tek ovla§ previ... jena. Zavoj se za~as nakvasio. Krv je niz nosila kapala . , • K,ud smo ih sve prenijeli, preko onih gudura. I sve bez smje~el Do zore smo ih iznijeli do Mokronoga. lako je vee p~elo trovanje, i ona klonula usljed velikog gubitka krvi, sve vrijeme je pjevala! Onako, kako je mogla. Vodila je •naprijedc sto je u n&Sem kraju obi~aj: jedan glas.. ~ajzvonkiji, ispjeva prvu re~enicu pjesme, a u taj mah svi :W prihvataju. r ..Bolna lett omladinka Mara, Sa svoJom se maJkom razgovara • .... Nikad do kraja da ispjeva! Zastala bi nemocno kod rije~i: .. • • . Da mu vidim samo ko.su plavu I nad kosom crvenu zastavu .. ... Stisla bi zube iii zagrizla usnu, procijedivsi: »Joj, moje drugarice, sto me boll!« Cim bol malo jenja, smijesak joj se vraca na oroseno lice. »Samo malo da pokvasim ustac molila nas je, ali vode uz put nismo imale. _ U Bastasima smo je opet spustile. Tu nas je neki bolni~ar upozorio da ne smijemo ranjenicirna davati vodu. Kod drvarske bolnice, u kojoj je tada bila prihvatna stanica, iza§ao pred nas drugi bolni~ar, stegao joj ranu sa jos zavoja i opomenuo nas da idemo sto hitnije, da je nigdje ne spustamo i ne zastajkujemo. Prolazili smo kroz pogorjele zaseoke, u kojima se !ivot obnavljao ... Marija je ~emjivo udisala mirise sadjevenih sijena, zrelih sljiva, kukuruza ... Podsjeealo je na kucu. Po ledinama se osuo ljubi~asti mrazovac, vjesnik jeseni. Kad nije pjevala, pri~ala je sa nama, cijelirn putem: kako je strahovita borba bila, Nijemci ih d~ekali ... Pri izlasku iz Drvara; kada je sunce granulo povrh nase brine, p~ela je u nesvijest da tone. Nije sala, od Prkosa ~ak do Vidova Se1a na nosilima preci! Da je kap po kap oticala, vee bi joj odavno sva krv istekla. �NA DJEVOJACKIM RUKAMA I tako je po~elo Marijino posljednje; tegobno ali slavnb putovanje na rukama drvarske omladine, dugo tri i po preduga dan~. Selo za selom: Mali Stjenjani, Veliki Stjenjarii, ·rn!ijevo Malo i O~ijevo Velika; pentranje vratolomijama do Boboljusaka, J andrina Poda, pa klecanje niza stijenje do B&istasa, zatim Vrto~e, Drvar, Sipovljani, Mokronoge, Prekaja ;1, najzad, Vidovo Selo! Oko 40 km uspona, silazaka, zastajkivanja, zurenja, predaha ... Isto toliko osmijeha, briznih pogle.da, toplih dlanova i rij~i sto dusu lij~e. I, nezaboravne pj~­ sine! Jedan mladi zivot, u srcu prepunom ljubavi, sve tise) tise kuca. Ali ne prestaje da se opire, da se bori snagom ~u­ desnog vjerovanja, dok stopalo vee truli, a uzarene strijele ·bola zlokobno ~upaju svaki nerv do kuka. Odusevljeni tovjek ·'borac nikad sene predaje! Nikad ne ispusta oruzje! I kad mil ga izbiju iz ruku; on l:e ga sam stvoriti. I Marija je u ~tvom hajtezem ~asu imala snage da ga stvori: Pjesma umjesto puike, bombe! Pjesma borbeni zovl Prkos! Melem na ranu! Pje,sma poruka: Na8.a borba je divna, joo ljepsi ee biti .taj tajan-'tveni novi zivot §to dolazi . • • Moja rana? Sitnical .,, . , , . - Kada su Mariju Bursae nosili preko Jandrina Poda, jo~ iz daljine smo ~uli njezinu pjesmu - sjel:a sa Janja Papa~ .T .Unijeli su je u Omladinski dom i spustili, da predahm~. Prisla sam i ona me oslovi: ; »Janjo moja, vidis, ranjena sam . . . Ali ne zaliin, radi tega sam ranjena!« _ . Htjela je da joj kosu razmrsim, pa sam je dobro iS~eslja~ la. Popila je mlijeko i pojela jabuku, a zatim su je ponijeli dalje. znam . .i: ' ~ Proslo je i osam mjeseci kako se Marija ·u Vl'toeu prva javila u brigadu ..._ dopricala je Mara Crnogorac. ---Mi, dtivarska omladina, na Boboljuscima smo prihvatili ranjenike sa - ~osa. Mariju smo preuzele: ja, Stoja Perie, Stoja Trn:.nie . .-. ~.atekle , smo je vedru i raspol~zenu, iako se na njoj vidjelp da je rana mnogo boli. .~ »Nek me uzmu omladinke, one ce me ljep~e nositi'« zat~­ ljela je. Bijese kal!no, vee i noe pa,la. Cesto. smo zastajale., Malo-malo, pa nas pita: · ·· ·· · · · ' {" 44 �•Jesam li te!ka? « Noga joj je u gleinju slomljena, kost se vidjela. Ostala l.e duze be~ prve pomoei. Rana je nevje!to, tek ovla§ previ.., jtma. Zavoj se za~as nakvasio. Krv je niz nosila kapala • , • ~ud smo ih sve prenijeli, preko onih gudura. I sve bez smje~el Do zore smo ih iznijeli do Mokronoga. lako je vel: ~elo trovanje, i ona klonula usljed velikog gubitka krvi, sve vrijeme je pjevala! Onako, kako je mogla. Vodila je »naprijedc ito je u na!em kraju obi~aj: jedan glas. ~ajzvonkiji, ispjeva prvu r~nicu pjesme, a u taj mah svi ~ prihvataju. r ..BoZna Zett omZadink4 Mara, Sa avoJom ae maJkom razgovara ••• « Nikad do kraja da ispjeval Zastala hi nemocno kod rije~i: ..... Da mu vidim samo kosu pZavu I nad kosom crvenu zastavu ..• « Stisla hi zube ill zagrizla usnu, procijediv!i: »Joj, moje drugarice, sto me boli!c Cim bol malo jenja, smijelak joj se vraca na oroscno lice. •Sarno malo da pokvasim ustac molila nas je, ali vode uz put nismo imale. _ U Bastasima smo je opet spustile. Tu nas je neki bolni~ar upozorio da ne smijemo ranjenicima davati vodu. Kod drvarskc bolnice, u kojoj je tada hila prihvatna stanica, iz~ao pred nas drugi bolni~ar, stegao joj ranu sa jos zavoja i opomenuo nas da idemo sto hitnije, da je nigdje ne spu8tamo i ne zastajkujemo. Prolazili smo kroz pogorjcle zaseoke, u kojima se zivot obnavljao ... Marija je ~emjivo udisala mirise sadjevenih sijena, zrelih sljiva, kukuruza ... Podsjel:alo je na kucu. Po ledinama se osuo ljubi~asti mrazovac, vjesnik jeseni. Kad nije pjevala, pri~ala je sa nama, cijelim putem: kako je strahovita borba hila, Nijemci ih do~ekali ... Pri izlasku iz Drvara, kada je sunce granulo povrh na§e brine, p~ela je u nesvijest da tone. Nije §ala, od Prkosa ~ak do Vidova Seta na nosilima preci! Da je kap po kap oticala, vee bi joj odavno sva krv lstekla. �- Kada su je sa grupom teskih ranjenika pron:bsili -kroz Di-Var - pri~a Duro Sabljic - zamolila je drugarice · da je spuste na cestu ispred sjedista Opstinskog komiteta, u kuct. Tome Dodiga, gdje sam bio sekretar. :.UCin:te nesto, da se spasim ... « s povjerenjem mise obratila poslije pozdrava. O~i su joj tog trenutka bile pune suza.: J:>ro~itao sam u njima njezinu tjelesnu patnju i ~emju · za Zivotom. Ona se nije mirila, vee borila.....;.. i protiv smrti! · ,:· I Jovo Bursae se sjeca: » Vidio sam Mariju na nosilima Drvaru ... Nasmijana, iako joj se stopalo desne noge sam<> na kozi drzalo, razneseno minobaca~kom granatom. Upitao sam: »Kako je Marija?c :.Dobro! Nista! Pala muva na mecteda!c Trudila se da ne pokaie koliko joj je tesko. Noga joj v~ poplavila i natekla, ali ona se smijala kao najzdravija.c u - Omladinska radna ~eta Kamenice - kaze Dragica Basic - bila je u svako doba spremna za iznenadnu akciju, pa i toga dana kad ih je komandir Milan Ba~konja izvijestio da se hitno spreme i preuzmu ranjenike. A koliko su ih vee prenijeli na svojim izuljenim ramenima! Sta su oputasa poderali, i sta puta vidali svoje okrvavljene tabane! I evo ih opet, zure ... · »Ranjena Marija Bursae!« pronijelo se za~as po svim iaseocima. Nasa Marija! »Mai-icac, kako su je od milja zvali. u Pesetoj brigadi. _ · Omladinke su brzo sisle podno stijenja u selo Bastase, gdje i za najzesceg ljeta te~e izvor b1stre hladne BastaSice. Na' nosilima su ih vee ~ekali ranjeni drugovi. Ugledavsi svoju' dmladinu iz Kamenice, Marija se pridize na ruke i sa svirna se pozdravi pitajuci kako su im kod kuce i u selu. »Marija, jesi li tesko ranjena?c povika omladiiia u jedan glas. »Nije nista strasno! Sarno malo me zagrebalo po desnoj nozic uzvrati ona i po~e da pjeva: ,.BoZna Zeii omZadinka Mara, sa svojom se majkom razgovara ••. « . . Potrebno je bilo izvrsiti hitmi hirursku intervenciju. A_ ~ekara - nema, zavoja nema, injekcija nema! 0 transfuziji u_ ono vrijeme nije moglo biti ni rije~i. A Marija je izgubila mno-: go krvil Pa i rana se zagadila, pojavili se crvi . . . Bolnica je ' '· 46 �daleko i treba prevaliti jo§ pet sela da bi se stiglo u Vidovo Selo u vojnu bolnicu drvarskog podru~ja. I to; kamenitim, vrletnim putevima. Na komandu »Pokretc, krenuli smo sa nosilima. Cetiri omladinke nosile su Mariju, dok su se ~ctiri odmarale u smjeni. S vremena na vrijeme Marija bi podigla glavu i, prebirajuci nas pogledom, traZila onim slabijima zamjenu. Nije dozvoljavala da se djevojke dugo zamaraju. U svakoj novoj smjeni zap~injala bi pjesmu. Ponavljala je naro~ito ~esto »Omladinku Maruc. U glasu joj se tad osjecala t.ug.1: »Pozdrav'te mt ave drugove moje, neka hrabro na braniku stoje. Neka brane na!u zemlju mUu, dok ne slome fdistii!ku silu. Pozdrav'te ih, ja im doCi neeu, kol'ko vidim wkoro umrijeeu!« Njena pjesma davala nam je snage da je nosimo bez zastanka i odmora, da bi §to prije stigli do bolnice i zatra!ili ljekarsku pomoe. Svaka od nas potajno i sa zebnjom se pitala: »Je li moguce da ovako mlado, zdravo i umiljato srce prestane da kuca?!c Svima nam je bilo lao §to joj ni~im ne mozemo pomoci. Svugdje uz put narod se jatio da je vidi i upita kako je. ~tariji nisu mogli uzddati suze. Sve ih je zadivila svojim ponosnim drZalljem. Kod uzglavlja bi joj neopazeno spustili skromnu ponudu: §aku lje§nika, uzutjelu jabuku ... I majka Joka po§la je u pohode svojoj ranjenoj kceri. · Bio je, sjeca se ona, utorak 21. septembar. Uz put je susrcla omlad:nce koji su nosili Mariju. Cim je ugledala majku, prve rijeci su joj bile: »Gdje je Du§ko, je li ziv? Gdje je Milka? Luda jedna, piakala je kad me je ispracala uo~i borbe na Prkosima«. _ Domav§i od majke da su joj brat i sestra zivi, zapjevala je: »Na!a borba zahtijeva, kad se gine da se pjeva ••. « »Zdto kceri pjeva§? Zar ti je sada do pjesme?« s gorkom tugom primijeti majka. Marija se osmijehnula: »Ne boj se majko, sve ce biti dobro!« 47 �- Kada su je sa grupom te§kih .ranjenika pronosili kroz Dtvar - pri~a Duro Sabljic - zainolila je drugarice da je spuste na cestu ispred sjedi§ta Op§tinskog komiteta, u kuctTome Dodiga, gdje sam bio sekretar. »UCin:te ne§to, da se spasim ... « s povjerenjem mise obratila poslije pozdrava. Oci su joj tog trenutka bile pune suzil.' Pro~itao sam u njima njezinu tjelesnu patnju i cemju . za Zivotom. Ona se nije mii'ila, vee borila ......:... i protiv smrtil · ,:· I Jovo Bursae se sjeea: »Vidio sam Mariju na nosilima u Drvaru . . . Nasmijana, iako joj se stopalo desne noge samona ko!i ddalo, razneseno minobaca~kom granatom. Upitao sam: »Kako je Marija?c »Dobro! Ni§ta! Pala muva na me<!eda!c Trudila se da ne pokaze koliko joj je te§ko. Noga joj v~ poplavila i natekla, ali ona se smijala kao najzdravija.c - Omladinska radna ~eta ~amenice - kale Dragica Ba§ic - hila je u svako doba spremna za izneriadnu akciju, pa i toga dana kad ih je komandir Milan Backonja izvijestio da se hitno spreme i preuzmu ranjenike. A koliko su ih vee prenijeli na svojim izuljenim ramenima! Sta su oputa§a poderali, i sta puta vidali svoje okrvavljene tabane! I evo ih opet, zure ... · »Ranjena Marija Bursae!« pronijelo se za~as po svim iaseocima. Na§a Marija! »Maricac, kako su je od milja zvali u Oesetoj brigadi. _ · Omladinke su brzo si§le podno stijenja u selo Bastase, gdje i za najze§eeg ljeta tece izvor blStre hladne Bastasice. Na nosilima su ih vee ~ekali ranjeni drugovi. Ugledav§i svoju' dmladinu iz Kamenice, Marija se pridize na ruke i sa svima se pozdravi pitajuei kako su im kod kuce i u selu. »Marija, jesi li te§ko ranjena?c povika omladiria u jedan glas. :.Nije n!§ta stra§no! Sarno malo me zagrebalo po desnoj nozic uzvrati oria i p~e da pjeva: »BoZna Zeii omladinka Mara, sa svojom se majkom razgovara • •. « . . Potrebno je bilo izvr!Hti hitnu hirudku intcrvenciju. A_ ~ekara nema, zavoja nt::ma, irijekcija nemal 0 transfuziji u ono vrijeme nije moglo biti ni rije~i. A Marija je izgubila mno-: go krvil Pa i rana se zagadila, pojavili se crvi . . . Bolnica je '. 46 �daleko i treba prevaliti jo§ pet sela da bi se stiglo u Vidovo Selo u vojnu bolnicu drvarskog podru~ja. I to; kamenitim, vrletnim putevima. Na komandu •Pokretc, krenuli smo sa nosilima. Cetiri omladinke nosile su Mariju, dok su se ~etiri odmarale u smjeni. S vremena na vrijeme Marija bi podigla glavu i, prebiraj'uci nas pogledom, trazila onim slabijima zamjenu. Nijc dozvoljavala da se djevojke dugo zamaraju. U svakoj novoj smjeni zapoeinjala bi pjesmu. Ponavljala je naro~ito ~esto •Omladinku Maru«. U glasu joj se tad osjecala tugd: »Pozdrav'te mt sve drugove moje, nekll hrabro na braniku stoje. Nekll brane na!u zemlju milu, dok ne slome faJistii!ku silu. Pozdrav'te ih, ia im doCi neeu, kol'ko vidim uskof'o umrijeeu!« Njena pjesma davala nam je snage da je nosimo bez zastanka i odmora, da bi ito prije stigli do bolnice i zatraiili ljekarsku pomoc. Svaka od nas potajno i sa zebnjom se pitala: •Je li moguce da ovako mlado, zdravo i umiljato srce prestane da kuca?!c Svima nam je bilo zao ito joj ni~im ne mozemo pomoci. Svugdje uz put narod se jatio da je vidi i upita kako je. ~tariji nisu mogli uzddati suze. Sve ih je zadivila svojim ponosnim drzanjem. Kod uzglavlja bi joj neopazeno spustili skromnu ponudu: saku ljesnika, uzutjelu jabuku ... I majka Joka po§la je u pohode svojoj ranjenoj kcerL · Bio je, sjeea se ona, utorak 21. septembar. Uz put je susrela omlad:nce koji su nosili Mariju. Cim je ugledala majku, prve rijeci su joj bile: »Gdje je Du§ko, je li ziv? Gdje je Milka? Luda jedna, piakala je kad me je ispracala uoci borbe na Prkosimac. _. Doznavsi od majke da su joj brat i sestra zivi, zapjevala je: »NaJa borba zahtijeva, kad se gine da se pjeva •.. « •Zalto kceri pjevas? Zar ti je sada do pjesme?« s gorkom tugom primijeti majka. Marija se osmijehnula: •Ne boj se majko, sve ce biti dobro!« 47 �~j~ se ~ Petrakovi~'l). - Mnogo mi je bilo bo kad sam. b.ip da su teiko ranjeni Marija i Stevo PilipoviC, zamjeni¥ komandira ~ete, a moj zamjenik Lazo Tomazovic - poginuO. • · Kada smo u!li, obradovala se, ali se osjcCala s3svim sma;. 1aksala. Naprezala se da sa nama razgovara. lmala je na sebi neki tamni kaputic i seljacku suknju. Gologlava, ~ini mi se, s. pletenicama. Pokazala nam je ranjenu nogu, natecenu sve do iznad koljena i modro-cmu od podlivene krvi. PotuZila se da ima stra5ne bolove. Mislili smo ipak da je Stevo Pilipovi~ mnogo te!i ranjenik, jer tako je izgledalo, i da ce Marija ranu sigumo preboljeti. Ni pomiSljali nismo na ono najgore. · · Dolli smo u !elji da se sa njom malo polalimo, kao nekad .u !tabu brigade, gdje smo je upoznali dok smo hili na kursu za komesare ~eta, i da joj time bar malo olak§amo patnje. Ali videci kako joj je, prckinuli smo §alu. Pogotovo kad riam je; stalno !mireei, prolaptala: »Gotovo je!c Rastali smo se od nje negdje oko podne, a navece, u Drvaru, ~uli smo da je u prvi mrak tog istog dana podlegla. VOLJELA BIH DA OZDRAVIM Posljednji put sam je vidio u maloj improvizovanoj bol~a Vidovu Selu prica Milan P. Bosnic. - Tamo sam lijecio promrzle noge. Dan ranijc, dolao je ranjeni Mico Suiilovic. Obasuli smo ga pitanjima. »lzgubio sam mnogo ljudi, oko cetrdeset §to mrtvih !to . 'ranjenih. Marija je hila medu prvima. Hrabro se borila ...« saoplti nam on i rece da sve telke ranjenike upravo nose ovamo. Sutradan, pred smiraj sunca, donije§e i Mariju. Unijeli su je u jednu od kuca u zaseoku Kovica i Bajica, gdje su se vee nalazile ranjene !ene-borci i bolnicarke. Smje!tena je u malu polumracnu sobu, sa jol dva-tri telka ranje,nika, ~a drveni krevet nastrt slamom i pokriven grubom k<>.nopljanom plahtom. , : Ulli smo nacas ja i Mico. Stojeci iznad njene postelje~ opipavao sam joj puis. Progovorila je s naporom: nici . . ' ~ M. ~e~ovic - so komesar m eete u Marijinom bataljonu. �t• 51 �Oprdtam se s tobom u ime omladine ndega sreza. Tvojim radom, tvojom po!rtvovano§cu, tvojom visokom svij~u i herojskim drianjem, osvjetlala si lik ~lana KP i SKOJ-a. Ja vjerujem da {:e tvojim primjerom poCi jo8 hiljade mladica i djevojaka ...« Du§kove rije~i duboko su dirnule i staro i mlado. Svi su plakali. Kada su Mariju u zemlju spu5tali, njema~ki avioni po drugi put su nadlijetali, ali ozbiljna i svecana masa !judi nije se ni pomjerila dok je kulturna ekipa pjevala: S tugom vas pratimo .• ·" Dl"Zanje majke zadivilo je sve prisutne. Otac Nikola 1 majka Joka stajali su stegnuta srca i suvih ociju. Ugasio se !ivot omladinke Marije kao i hiljade drugih znanih i neznanih zena i djevojaka koje su pale na polju borbe i ~asti. MARIJA NA PRKOSIMA1) Uno, djevojko iz djetinjske bajke zapZjuskuj, zapjeni, zasumori meni o ponosnoj tuzi Marijine majke ..• A ti, vjetre s gore, ogZasi se jace, del tujem srca sto osvetu kuju i sva.ke noci burnije se euju, area drugova s moje Klekovace. 0 tebi pjevam, Ma.rijo s Kamenice, djevojko-ratnice iz bataljona, !to si pod titovku sviZa. pletenice i srcem krenuZa. protiv betona. Netu da pjevam o Mariji cobanici, o skoku s ka.mena na kamen, 0 ptici pastirici, o prvoj rumenoj u vezu iici. Ni o njenoj suzi, ka.d se zorom kradu i iurno bjeie ka. Drvaru gradu Ka.meniCa.ni, radnici u SIPADU. Preeutaeu o ruvu djevojackom i ka.ko tuino miri dunja iuta a. dragi sudeni, joJ nevideni, cesto ae privicfa na okrajku puta. ') Branko Copic - pjesma je naplsana jo§ za vrijeme rata. �Sad vtdtm Prkoae, brdo vjetrome&no. njfh.ovo gntjezdo u n&tem kf'aiu, i vtdtm Mariit£ u polozaju i nfihove loge u avi&anje f'ano, polje oatnjadma poaijano. Triput je munja kf'oz noc! zaaija'l4 tripu& ie Marija jurilaZa. Kad ie na proi bunkn udaf'a'l4, u atjevanju koje !tvot brile, aelo je avoje u ognit£ gledala i atada bijela koiih nema vUe. Cula je a&af'ea gdje iz jame zbori t plat matne a dje&etom u gori. A k4d ie na df'UQi bunkn jurilala, ugleda mrlve ataze ilpod brine i pepelUte umjeato Drvara i zgr~ene u vatri mdtne. Vtdje: kolona, &amna I nijema, bdiie n4d Qf'adom koga vUe nepaa. A kad na tre8 bunkn nas&upila, amrl je finula iz tamna gntjezda i aokolid polomila krila, nad Kamenieom se otktnula zvijezda. Posljednje avi&anje gledaju joj oc'!i i zadnja pjeama tz Sf'ea ae toa. Zapjeva o aoome prvom Iljin-danu kada je sveto bf'eme ponijela, poklonila mu mlado&t ko draganu. Kako je u zore, oJtre i smrznute, novorot!enc'!e drago - domovinu, stezala na grudi netaknute i c'!esto joj pjevala Panizanku c'!elic'!ftu i rosnu uspavanku. Marija, zvijezdom ob4s;ana matt, dok nad njom smrtna zguJnjava ae tama, osmijehom posljednjim ratnike pratt, odnijeJe joj dijete na rukama; u sreu no§eno, u kf'vi rot!eno i kroz tris&a vatara proneseno. Ide brigada, nost domovinu i dijete raste, <'!trrobna bajka, nad njim nevidljivo Marija bdije i diJe topltnom djevojka i majka. 53 ��RAVIJOJLA-RAVA JANKOVIC ���·~~... ·~a..": ·· ::c~ ' :~.:~ -.~ .-:::r:.. ~- ·, !'" • . �I l 't ~ ~ l1'el SaraJevo. ...... lavrfila Je f., 1 d... u ..... "'~ ~z ~- ... "'''"''· u ..., ...,,,,. , ...... ~· ~ ~~~ ~a ~n~ ~~i. ~'lh.a: ~a ~:lu 3:.~1·u <:::~ -~ne ~ ~ ;- "' �' ' I �.. ItAVIJOJLA-RAVA JANKOVIC . Rodena je 1919. u selu Osijeku kod Blafuja, u podnt>~ju Igma- · na, srez Sarajevo, u siroma§noj seoskoj porodici. Zbog oskudice ·: ~vriila je samo dva razreda Gracianske Akole u Sarajevu i pre§la u. Strui!nu domacinsku Akolu •Kola srpskih sestara«; Prije rata n,ije bila u Pokretu, ali se dfu!ila sa naprednom omladinom u · Bla.. · !uju i okolini Vrela Bosne. Prvih dana Ustanka 1941. ·stupa kao borac u Semizovai!ku i!etu · NOP odreda •Zvijezda« - u Vlakovu. Novembra 1941. odlazi na Okruglicu u Visoi!ku i!etu Vare§kog bataljona istog odreda. Marta (12) 1942. dobrovoljno je stupila u I istol!no-bosanski udami proleterski bataljon, koji je maja 1942. u§ao u grupu udamih bosanskih bataljona, a 2. avgusta u selu Sekovici od njih je formirana VI istoi!no-bosanska udama proleterska brigada. Sav borbeni put 57 .. �tih jedinica pro§la je i Rava, kao njihov borac s puAkom u rucl. kao bombai, bolniwka i referent saniteta: porevti od ~te do brigade. U SKOJ je primljena poretkom decembra 1941. u Vare!kom bataljonu odreda »Zvijezdac, a u KPJ drugom polovinom 1942. u VI istomo-bosanskoj brigadi. U Brigadi ostaje do ileste ofanzive - zima 1943--1944, kada odlazi za referenta saniteta u XIX biramsku brigadu. Potkraj 1944. prihvata se svoje posljednje du!nosti - referenta saniteta u !tabu 27. divi,zije. »Pisati o Ravi, kao heroju u jednoj borbi, te§ko je - razmiilja Pero Kosori~. - Borbi je bilo mnogo i mnogo, i u svima je bila heroj. Pisati o Ravi, savesnoj, potrtvovanoj i nemoj bolniwkl. tdko je. Te osobine ispoljavale su se u svakoj novoj borbi i krasile ovaj lik, upotpunjavale ga i oplemenjivale. 0 njenom drugarstvu, o ljubavi prema drugovima kada je sa njima juriiala, izvlaWa ih ranjene iz borbe, pitala u kratkim predasima svojim poslednjim zalogajem, pomagala im da se odmore i okrepe, zaboravljaju~ na svoj zamor, moglo bi se mnogo rea pa da se opet sve ne kale .. .c I moMa nigdje ratna biografija jedne !ene ne slmboliie tako cjelovito rast NO pokreta u jednom kraju, kao ito borbeni put Ravin simboliie rast partizana u istomoj Bosni. Svojom izuzetnom hrabroieu i podvizima u borbi, posebno, svojim divnim limim osobinama, pomagala je svima oko sebe da lakie podnose to surovo vrijeme. To ju je jo! za Zivota uvelo u legendu. Postala je legendama partizanka Rava. Uz ime komandanta Veljka Lukica »Kurjakac i Bran,ka StQj$DOvi~a - »Krvavogc, u analima Seste brigade blista i svijetli llk Ravijojle-Rave ' Jankovi~. Ostavili su neizbrisiv trag u srcima ljudi Romanije, Birl!a, Majevice, Ozrena ... Svuda. gd~ se b()tila Sesta. istoeno-bosanska i Devetnaesta bil'Unska brigada. · · · · IJ. , ~oginula je 3. novembra 19t4: kod Crvenih' Stijena na vrhtt: Romanije, kao poruCnik NOVJ. Pred smrt je dobila P~: si>O.m enicu. ~~1. i 9rden za hra~ro!lt. . z~ .~ ~jt;kih J)94vjga . proglaiena je narodnim herojem 20. XII 1951. godine. Njeni pos_mrt~ ni ostaci .nalaze se u Spomen grobnici boraca .NO rata u velikom parku na IlidZi kod Sara]eva. · I . . �'· - lme neob1&lo, 1 u natem kraju iijetko, ·dala joj je maF ka joi pod svje!lm utiskom divljenja za jednu mladu · Ravf.. jojlu s Oitrelja1 koja je potktaj prvog svjetskog rata u svom mjeStu prkosno nosala nacio.nalni barjak. ·: Seljakali su nam se roditelji po BdSanSkoj krajini - pri~ ~a sestra Desa Petri(: - ·gdje je otac sluibovao kao poftanski zvaai~k i gdje stno ja i brat Stojan roC!eni. Osamnaeste godme ib · je neito po..naklo zavi~aju, pa su se vratili u selo OSi:.. jek' 6-7 ·Jan udaljeno od ·Did!e: kod Sarajeva. Cemera smo se napiH vel: na ~tku, kisnul:i ispred za~al:enih vrata nd~ ku~ .koju su roc!aci izltajmili za ljetnjikovac nekom sarajev;.. skom gazdi. · OOajna ·od sporova i duga· ~ekanja, upravo tad bremeilita sa Ravom, majka je otkinula ~at i u§la, ali !andart su nas izbacili- vi~l:i:· •Znd li ti da si carski ~at raz...; 9alila!?c . ' ' · ·fto4aci au nam slabu temlju dali, · zatedale su svatte 1 pod-yale . • . Otac je ~eo da pije i polako vene. I sad 'boln~ UZdrhtim pri pomisli na ono davno jutr'o 1929. kad sino bez oca ostali: Ja dvanaestogodi!nji curetak, Rava i!iest godina nuada od mene, i na§a dva brata. On \imire, a mi se u jedan• &Jak.·zbili, pogled s njega ne skidamo. :.Dijete moje, - obra:... tio se meni, - ti si mi najstarija, ~vaj dokument8 - prt tom na start vojni~k1 kofer. pokaza - pazi sestru i maloga Dragu ...« Pla~m gorko a Rava mi iapul:e: »Za!to ti, bolan;' Deso; pla~il? Suti, ono tata spavalc Htjela je da me utje!i, da •-.a :SVoj na~in olak§a onaj teiki pritisak !alosti. Odmalena je pokazivala izuzetnu vedrinu, bistar um 1 osjel:ajnost za ljude. · 2ivjeli smo od ~ve penzije, od baite 1 ne§to zemlje koju sme u napolicu davali. Vi§e smo gladovali. Mati je po selu prala vel. Doc:te kul:i mokrih haljina, s komadima hljeba. Ceato; vral:ajul:i se iz ikole, nismo mali da li l:emo od hrane tita..zatel:i. ldemo ·tako jednom pored rijeke Aos:bej ·a Rava:• e s j • I' �potuZi: aJao, ito sam ogladnilalc Ukraj puta plave se sitne opore trnjine i ona prionu da ih bere i guta. aSta to ra~?c pitam. •Hajd, bolan, sto bilo da se pojede i glad utoli.c Sta puta iz mekinja smezurane krompirice izvadi! aCekaj, samo da ih operemc kazala bi, pa bismo to kuhali i s ljuskom jell. Navikli smo se bill i na koprivu.c aOva bra ee isklijati iz menec uzvikivala je smijuci se. Patek projin hljeb! Redovnq nas_je upozoravala da se yruc_ jed,e, ier k~d . ~1:oj.i ko kaD1~il]e. · .· ._ ·· . . . _ · __ . _ Najte!e_nam je u duSi bilo za praznika. Po komSiluku se:. bravi kolju, a nama majka zakolje koko8 ill pijevca. D]eca_._ -<lavoli, zadirkuju je, isp!tuju: - aRavo, stavam je majka _zaklala?c •Zaklala nam, home, oroza!c uzyraCa. ona ponosno, . sija":'_ juci od zadovoljstva. Za_ vaskrs nas cetvoro dobijelllo samo jedn_ jaje,_ ~ok, s~ __()stala dje~a _kocopere iz.nose¢i pregrstiJw!. o _ Nju~ to_ n_:je zbunjiv.alo. Ca1t • ·se umu~rijed P9llvama: _ b~ aSad n&IIla, SJoj~ donjjeti!c ~ _ Stoj_!Ul, tllc_aj~ci se -~ djecolll; kao ' poJ:>jednik skupi puna njedra jaja. · ~ya ta j_aja· p()reda na~ :rili-avinjak i, poce_kavsi mal() _d9k _intavi P9. _nj~a_ pro~e~j~ odn~se ~ iAa!'an_a m¢u dje~u. Ova.se _ cud~~ ~Og!tuda, ti?_ c_ i daju dva jednobojna za jedno sareno. Rava ih opet sara Jl~ promet~oj h~_ci~i t zamjenjuj~ ~ pr_~ ve_c~ :-- ~ -~o ~bo-:' ~~#jic 9d _ stalih! · _ _ o -__ _.c _ . _ _ • . _ _ -. - ___ U one n~e posne veceri ne j~dnom_ se rastuzila gled~lu~ · maj~U umo~nu j ~emocnu da na~ pruzi najnuZnije._ Ali, k~()_ i obicno, ~mislila_ bi _b!ZO neki ~laz. _ aAj9mo_ nafatati riba!c. _ doyiimula bi nam i dogr~biysi gasnu lampu_ istrcavala P!'\'.a'_ ~!l rj_ecicu Zujayinu sto _nani je p_r<?ticala por_ed_same k-qce. Ne-. strpljiva da nas _r~zvedri, j~dnom I)l!tom ie osvjetljayaJ,a pli7_ ~inu a drugom na vilju8ku nabadala o~ucene ribe. .· NJena zivotn~ . radost .. ublaiil~ . ~am ~oge gorke casove. Kad j~ m~aizru,zi, _ ne znada se 11aljuti.Zagrlije k lj1lb~Ue,zapjeva: __ ~-- - __ __ __ _ -·- --· ___ _ _ - ·· »Ja curica, majka udovica, otae- i sin do4'te obojicac~ _ . ; ,, , .- ¥~jkaje_ -~ac~ .~raz9r.u_zm.a~. _Qd, ~yi~og __ ~Jllilj_avanja i v:ragolastih rijeci, njena ljutnja _ iscezl~ ~o dim na vje~ bi aSiQ je ~e uc:ia:riS~c pj~m. ~K~~o C\1, _n~ l!lOgu__.... c. · ... .- . Privlacilo·Ju je .sve noyo_i neobicno,, Puna zive radozna-: l~t~ _ sve .hi. dospjela ..da vidi_ da cuj~. . Sjel:~ _ ria ~j~·;· i se, po: ee: je. �va~kom s•- polju, gdje je sada aerodrom, vojska razapinjala Kad, evo Rave trkom, noge salomi. »Kuda tes?c :.Da vidim sta oni tamo, radelc Zadjevoj~ila se, stasala, ali je ostala prostodu§na. Cista srca. Tesko je pobrojati sve njene zgode i nezgode. Do5la jedna komSinica pa, pri~ajuci o nekakvoj kremi, veli: :.Jesi 1i vidjela Tankose, kako je bijela!c Ne prode dugo, tr~i Rava kuti i na dlanu nosi malo pomade. :.Rekla mi da dobro utrljamc pohvali se i p~e da trlja, trlja, ruke je zabolile. Mene preplanulu od sunca, ~esto je zadirkivala: :.Ih, jesi, ko tava naopako!« Voljela je da oproba sve sto bi joj se dopalo: »Daj mi Ian~it da malo pronosam« zatra!i, ili: »Daj mi minduSice!c »Kako eeA ih uvuci?« branim se. »Ih sad cu ja kumi Mileni!c Ubrzo se vratila probu!enih u§iju, vosak jos s njih visi. Majka je u selu imala prijateljicu, fenu staru i samotnu ali naviknutu na cistocu, pa bi Ravu slala da joj ocisti kucu. izriba drezve, izglaca bakreno posude. Vraca se Rava jednom od nje, pune ruke nosi. »Dala meni duSa babina - veli 1 zakikotala se - sve ona meni tako: »Bog ti dao, duSo babina •.•c Toliko su joj te staricine rijeci prionule za srce da ih je otada kao »postapalicuc stalno ponavljala u govoru. Mnogo kasnije, u partizanima, nju ce borci zbog toga i prozvati •Baba Rava«. »Ne placi, ne jeCi - umirivala bi ranjenika sad tu ja tebi ranu oprati, duSo babina!« Zbog oskudice, zavdila je samo dva razreda Jtradansl;:e skole. Knj:ge nije mogla kupovati zato je presla u Strucnu lkolu »Kola srpskih sestara« 1) gdje su je, kao i ostalu »dobru airomaAnu djecuc, primili besplatno. Polazila je od kuce u . pet izjutra, po mraku i pjesacaa do Ilidze i male zeljeznicke stanice Plandiste. Najcesce bosonoga sa cipelama u ruci, da bi ih sacuvala. Tek u voz je ulaz]a obuvena. Sama je sila i stalno nesto prepravljala od ono malo odje.ee. Sta da se prica! Imale smo po jednu kosulju! Bijeda, pa eto! Ali kod nje je sve islo jednostavno. Brzo. Kad je moju sv~anu haljinu od ruficaste svile peglajuci izgorjela, ipak ju je obukla, vjesto rasporedila nabore i, stegnuvsi se pojasom, izaAla u setnju. Kosu je uvijek lijepo uredivala. Oko nje se ~ tore. 1) Sada studentski dom »Mladen StojanoVic« 61 �okupe momci, po nekoliko nj~ a· ona samo pri~a. pri~a. '< " Ali sa svima drugarski. I na iskrena . udvaranja uzvracala j~ S&lom. Nije htjela da zna i da naglaS&va ko je ~ta, Srbin ili Hrvat. Ni u crkvu nije ~la. . ··· · Za napredni. radnicki pokret S¥Dala .J~ od ndeg rodaka Voje Latinovica, komuniste. Morao je redovno da se javlj{l zandarmerijskoj stanici na IlidZi, pa je dolazio u na5e selo. Kad bi zandarmi navratili da provjere je li on u selu, Rava ga je zapitkivala: »Za5to ovi zandari dolaze? Ja znam da ni!Ji ni ukrao ni ubio!« On joj je tad obja5njavao da je to politika . . . Drugovala je i sa naSim bliskim rodakom Brankom Jankovicem, naprednim radnikom, pa je kod njega na Alip!l~inom Mostu ostajala i po mjesec dana. A kada se pred rat »iz svijeta« vratio u selo na5 prvi kom.Sija i rodak Gli.Sa Jankovic2), pekarski radnik, Rava se i sa njim zblizila. GliSa Je bio na zanatu u Somboru a zatim u rudniku Bakovici kod Fojnice, koji su eksploatisali EnglezL - Sa Ravom sam bila komsinica - pri~a Staka ESpek. - Kuce nam je dijelila samo rje~ica. Zujevina. Bil_ joj je 14 o godina kad sam se 1932. iz Stupa udala za Vasu E~peka u Eelo Osijek. Mnogo je Rava voljela selja~ki zivot. Stalno je ~la po sijelima i svatovima. Obozavala je seosku nosnju ali, je na zalost, nije imala. lpak je onako mlada, lijepa, uvijek nasmijana i bezazlena, blistala na svim seoskim svadbama -i u pozajmljenim haljinama, nakicena pozajmljenim dukatima. Bila je kolovoda za igru, pjesmu, salu, uvijek okruZena momcima i djevojkama. Mada puka sirotinja, ddala se vrlo ponosito. Kad bih je pozvala da odemo u selo, u goste, predlagala je: »Dobro, hajde da idemo, ali ni.Sta da ne jedemo! Kad aeset dana mogu biti gladna, mogu i ovaj jedan.« Najvise je voljela da zapjeva: :oKoso moja, borovino gusta, gdje li cei se Tazdijelitl pusta? Jednu stranu Sarajevu gradu, drugu stranu na IlicUu 1'avnu • .• « »Romanijo, visoka planino, s tebe mi se vidi Sarajevo 't sva sela oko Sarajeva . • •« · :,. U meduvremcnu sam sa porodicom otil§la iz sela. K~d sam se 1940. vratila, u Ravinoj kuci smo stanoval~ nekolikp I) GliSa Jankovic - 62 nar. heroj, poginuo �.mje~i.; SjeCam se koliko je . bila pailjiva dok joj se snajka poradala. .Cijelo vrijeme ju je na sebi predriala. Da je ikalq> .mogla, rodila bi umjestQ nje. Mnogo je voljela djecu i moju J bratovu. · , Zaposlen sam bio u Zeljeznickoj radionici u Sarajevu, .pa sam od 1936. stanovao na Alipalinu Mostu- ka!e Brankica Jankovic.- Rava je svakodnevno lokalom iSla u grad u .strucnu skolu u Mis Irbinoj ulici i neko vrijeme je stanovala kod mene. Jedinac sam, a buduci da smo djeca od dva brata, ja i Rava smo se voljeli vise nego rodeni brat i sestra. lnace -~rodni i po naravi, uvijek smo bili zajedno. U novoj sredini, a bila je to uglavnom naprednija omladina, ona je na.Sla i .svoje novo dru5tvo. Uvijek veselu i bezazlenu Ravu svi su vrlo brzo i mnogo zavoljeli. Nikad ni o kome nista lose nije _govorila. Mogla . je da stane i sa deset mladica, i za svakoga je na!Ha lijepu rijec. Vee na prvi pogled je djelovala samo kao drug i covjek. U kul:i je, isto tako, uvijek bila raspolozena. .Sjel:am se, mnogo je voljela pitu. Gotovo svaki dan, dosavsi .i z skole, doviknula bi jos s vrata mojoj majci: •Strina Soko, ima li pite za rucak?« Mi smo uglavnom i jeli onu seljacku pitu i .mlijeko. Otac mi je bio dobrovoljac u I svjetskom ratu, pa sa~ 1938. . godine na ime ratnih dobrovoljackih obveznica dobio 16.000 dinara u gotovu. Bili smo sirotinja i za nas je to mnogo .znacilo. Ja i Rava smo se odmah obukli od glave do pete. Ona je kupila i grornbi-kaput. Tako obuceni otisli smo na .stocnu pijacu, kupili svinju, i sa svinjom na zaprdnim kolima, u novom odijelu i kaputu, prosli kroz Sarajevo i dosli kuci. Rava je sjala od srel:e i zadovoljstva. Ni na um joj nije palo da se zenira. Na Alipalinu Mostu bila je srpska i hrvatska citaonica. Ja i Rava smo vrlo cesto boravili u hrvatskoj citaonici. lako ·mladi i neorganizovani, nas dvoje smo instiktivno osjetili da nije dobro sto neki velikosrpski nastrojeni mladici, pa i sta·riji, omalovazavaju htvatsku citaonicu. Uprkos tome, ja i :Rava smo i.Sli na igranke u hrvatsku citaonicu, imali dosta -dtugova Hrvata i pazili se sa njima kao bral:a. Sjecam se da je Rava zestoko osudivala napad mladih sovinista na jedno :Sijelo U hrvatskoj citaonici. t.: . . Negdje 1939. godine poceo sam da primarn u Zeljeznickoj radionici neke ilegalne materijale i letke od Zivka-JoSila. ·Ja 63 �1 Rava smo to otali i pcXeli se idejno orijentisati i djelovati medu omladinom. SjeCam. se zgode u ljeto 1939. na bivioj ~ljezni~koj stanici Nova llid.ta. Bilo nas je sedani-csam mladiea: .•. VukaSin Stojovil:, Vojo Kne~vil:, Obrad Koprivica, Rudi Patehar, ja i - Rava sa nama. Svi su bill radnicl u Zeljezni~koj radionicil). Do nas je stajala grupa galamdtija; demonstrirali su i izazivali nas. Saznali smo da su to mladi ljotil:evci i mi smo ih, na njihov izazov, napali. NamamiU su nas u voz i ispod kaputa izvukli kratke debele palice. Nastala je opSta tu~ i guhra u kojoj je, skupa sa nama. u~stvovala i Rava. Dobro se tukla. bez imalo straha. Dobila je palicom, ali ni ona nije §tedila udarce. Okupacija zemlje zatekla je Ravu kod mene. Mladi velikohrvati ~eli su nam prijetiti, narooto neki Mirko Tolj i Marijan Pehara. Pripadali su kriiarskoj omladini koja je bila organizovana pri crkvi na Stupu. Rava je zatim otiSla u selo Osijek. Kad je Njema~ka napala Sovjetski Savez, i ja sam se na.Sao u Osijeku. Sela Sarajevskog polja strepjela su od u.sWkog nola. Po kul:ama i crkvama palili su Zive ljude. Poljem se mila vijest o ustanku ... Svako nemirno v~e Rava je stajala u tamnom sljiviku i oslu.Skivala sve snahriju pucnjavu: jednom je pucalo Vlakovo, drugi put se u daljini prijetel:i odzivao Igman i mramo grmio iz dubina. - U njenoj kul:i me je i rat zatekao - ka!e Staka FApek. - Javno je pjevala i govorila protiv Hitlera. SluSali su je i !andarmi pod prozorima. Te njene smjelosti sjeea se i Ljiljana Prlja: :tObi~no preko ljeta. kad sam sa roditeljima iSla na na8e imanje u Blaiuj, su.sretale smo se u vozu. U doba julskih pokolja Srba u sarajevskoj okolini, u Bla!uj smo samo s vremena na vrijeme iSle ja i sestra, da donesemo vol:a i povrl:a. Stajale smo tako, jednom, na peronu ieljezni~ke stanice kad je nai.Sla Rava u dru.Stvu nekih ljudi. Oltro je gestikulirala, vidjelo se da neMo negoduje, a zatim je prilla meni i sestri i glasno se pozalila: »E, ovo se ovako viAe ne mo~, pobiSe ljude! Nema druge, moramo se svi dizati na oru!je: i mu.Sko i !ensko, i staro i mladoc. Ja i sestra smo se samo znacajno pogledale i l:utale. Ta izjava, u to vrijeme, zvuWa je taka osvje!avajul:e i taka opasno. Bilo je cudno. ') Svi su oni 1941. od ustaJa poubijani. �da se neko usu4uje tako glasno i otvoreno oegodovati na javnom mjestu. Niko od prisutnih nije nilta rekao. U!1i smo u voz.c - Sj~ se vriidbe- kate dalje Staka.- Povjerenik je bio neki u~telj iz PazariCa. Rava ga je vrlo vjeMo zagovarala dok su naSi ljudi vagali Zito. Cuia sam kasnije da je i ovaj uCitelj otiiao u partizane. Nekako odmah iza vriidbe Rava je krenula u iumu. Dali smo joj vojni&e pantalone, bluzu i opasa~ !to je moj mui Vaso donio nakon rasula vojske stare Jugoslavije. Svratila je k nama u sumrak i Vasu sa iljive skinula. da joj to prona4e. I njega je pozivala sa sobom. Nedugo zatim, dolazila je kuCi u dva maha. Tek da se vidi sa svojima. Odmah me je posjetila. Vrlo lijepo je izgledala. Dala sam joj punu zdjelu jabuka. »Uh, !to su ~vrste, crvene!- obradovala se- Taman {:e mi dobro doCi za puta!c DOCI CU SA POBJEDOM - Rat je ~ i sve je krenulo brzim tokom - kale Ravina sestra Desa. - Govorila nije niMa, mogla sam samo da naslutim da se neMo priprema i da i ona sa tim ima neke veze. Pred Ustanak naiSao Slobodan Princip »Seljoc u narodnoj nomji sela Pila. Prepoznala sam ga, i ranije je dolazio, ali Rava mi prigovori: •Eh. ti zna! je li Slobodan! Kakav Slobodan! Uh, kao da nema sliauh ljudi!c A on je zovnu i stavi prst na usta. U me4uvremenu sam se udala i iivjela na Alipa!inom Mostu, bli!e gradu. J edno julsko popodne, dok sam na livadi nedaleko kul:e ruvala kravu, pojavila se Rava zagonetno nasmijeJena, sa kutijom pod pazuhom. Raspakovala ju je sva ushil:ena i pokazala mi nove sme4e cipele ravnih peta, zelenim oivi~e. Standardne, jeftine »Batinec cipele! »Svi4aju ti se? Hol:e li odgovarati? Zna!,- nastavila je ona, zanoseCl se neBm !to u prvi mah nisam shvatila,- !ute su kao liii:e kada opada, zelene kao jela. Taman {:e se slagati!c Zamisma se i dodala: »Zna! li ti da ja moram il:il? Ne mogu vi!e ovakolc :.Sta ti na um padal - jedva izustih - ita to govori!?c »Ajd, bolan, !to si ti-i kukavica-a-a! Zna! li ti ita sam ja uOnila? Ustaikom logorniku sam rekla: »Vi nde strijeljate I - Zelle beroJI �ovdje. - i pokazala mu zatiljak, - a mi ~ vas ravno u i!elo. Zaprijetio mi je.c Poslije nekoliko daDa dode brat i veli: <>tWa! - - Jednog julskog daDa 1Ml. posredstvom studenta Drage FilipoviCa, Jromuniste. doiao nam je Slobodan PriDcip -Seljoc - pri& Brankica JankoviC. - Zvali smo ga •Bohac. Sazvao je. sastanak u Njeginom gaju u selu Osijeku. Prisutni su bill: Drago FilipoviC. GliJa i Savo Jankovic, Rava i ja. Prootan je Proglas CK KPJ o dizanju ustank.a. a •Bobac · je saopitio da treba organizovati grupu i iCi u Cmotinu. gdje su vee izaili neki naii drugovi radi podizanja ustanka. Meni je savjetovao da ostanem na svom poslu u 2elj. radionici. jer nisam kompromitovan. Grupa je to odmah prihvatila. Rava je .bi14 . od.uSevljena. Poskakivala je. sva razdragana, uzvi.kujuCi: •Sad eemo mi njima pokazati!c Razi.Sli smo se po selu. Odmah je I>OCela da prikuplja opremu za sebe. Vesela, kao da ee u svatove. Ona je, inaCe .jako voljela da ide u svatove. •Ja odoh, ne brinite za mene ni.Stac rekla je za nekoliko dana i ..,.. otiila. - 13. jula 1941 - kaZe Nisim Albahari - ja i Rato Dugonjil! na.Sli smo se po zadatku KPJ u selu AhatoviCi kod Cmotine, da bismo organizovali Semizovacki partizanski odred.' Nakon 14 dana stvorili smo grupu oddevet drugova, veCinom komunista, i I>OCeli smo se kretati po svim okolnim selima; agitovali smo, da bi ito prije formirali odred i otpoCeli s akcij~ Tako smo doSJ.i i do sela Osijeka, koje nam je, u cjelini, svesrdno pruZilo pomoe. Tu sam upoznao Ravu. Do~kala nas je sa nevjerovatnim odu.Sevljenjem. Gledala nas je pod ol"UZjem i s lica joj se Citala silna radosL Poslali smo kurire na razne strane. U dva maha prenosila je na!u poStu partijskoj vezi u Sarajevo: ..izvje5taje o naSim pripremama i zahtjev . za sitne potrebe,. papir itd. Sa zadovoljstvom je- to obavila. . Poitu nam -je nosila i studentica Vukiea Sain iz Reljeva.. Stvaraju¢i .po selima na.Sa uporiSta, i Ravu smo uklju~. Cili met1u aktiviste u selu Osijeku. Cijela porodica Jankovica: bila je akti~ naroCito GliSa:. - Vidio sant je u · Sumi kod sela Vlakova sa pu5kom u ruci joA prvih dana ustanka - sjeca se Ranko Balorda. - Dos!a je;sa GliJomJankovieemi i imaiajasnu pred.stavu o tome kB �su partizani i zasto se oni bore. Njih dvoje su se jerum iz svoga kraja borili cijelo vrijeme rata, bez prekida. Brat · Ravin i drugi seljaci vratili su se poslije prvih teskoca. Ravin odlazak u sumu bio je za onaj kraj veliki dogadaj i nije prosao bez komentara po selima, pogotovo, jer iz tih sela 1941. godine nije otiSla nijedna zena. Prepricavalo se razli.cito: da je otiSla radi nekog momka, da ce u Sumi biti samo kratko vrijeme pa ce se .v ratiti brzo, jer neee moCi izdrZati napore, a bilo je i pogrdnih rijeci. Ali Rava je svojim drianjem, cvrstinom i borben~cu sve te price razbila i dokazala da je dosla da se istinski bori, iako je zena. Karakteristicno · je za nju da je odmah uzela pu8ku u ruku i nijednu duinost nije htjela da vrsi bez oru.Zja. I§la je sa drugovima u patrole i u izvidanja, a odlazila je s desetinom i u zasjede. Na8a semizovacka eeta ddala je u to vrijeme polozaj na Paljevu iznad Semizovca. U prvi mrak Rava je sa patrolama odlazila u sela i okupljenom narodu obja8njavala potrebu podizanja ustanka i ciljeve borbe, sakupljala oruzje i vrsila mobiliza:.. ciju. Nikakve razlike izmedu nje i ostalih boraca! Svakom drugu bila je jednako pristupacna, i predusretlji.va sa sVima, bez obzira kakvu duinost ko vrsi. Nije bilo borca ·koji bi je podozrivo gledao smatrajuci da ona ima posebnih sklon,osti prema drugovima iz staba ili rukovodiocima uopste. UZivala . je da pjeva seljacke pjesme, narocito sa Vojom FerzanovicemiZ Visokom, sa Markom ~okoru8em i llijom Koprivicom, bor- . Cimil vedrim GO i ana, uvijek raspolozenim za veselje. Mnogi . drugovi, vecinom ·mladici, pokazivali su prema njQj sklonosti.· Narocito Ferzanovic. Bio je vanredno lijep, cmomanjast, ~a­ Zan i veseo mladic visok blizu metar i devedeset. · tJ oktobru, stanje u tim selima se mijenja. Proeuli smo , se naAim akcijama i uz nas je narod. Kretali. smo .s e i . po danu. Uskoro nas pocinju napadati sa svih strana; neprijatelj poduzima jedan veliki napad i prisiljava nas ~a J;lapustimo; traj. Nastaje prilicno osipanje boraca seljaka, koji' su misliU. da ce se rat brzo zavrsiti. VraCall su se kucama. Rava i GliSa. ~ ostali i prebacili se na teren Okruglice, jer smo svi pripadaii odredu •Zvijezdac~) .ciji je politkomesar bio Hasan Brkic. '> •Zvijezda«- naziv prema planini Zvijezda u okolinfvaresa::· •• �n~ m~loj slobodnoj teritoriji, leZao je kod svoje kuce. ·Bio je ··kraj 'septembra. Jednog popodneva, oko ~etiri ~asa, Rava .i smo posli da previjemo Niku. Po nalogu komandira cete, ·: trebalo je da se vratimo nazad na Paljevo do 18 ~asova. / • .., Po zavrienom poslu Rava je predlo!ila da ne idemo od,1Il;d?. na Paljevo nego da produiimo na Malesice, blizu Dija5a, ; i. da na cesti zaustavimo .autobus koji je saobracao na relacijiSarajev~Visoko. Mislila je da ce u autobusu biti neko :od neprijateljskih vojnika, pa bi mogli da ga zarobimo. Ja .sam to odbijao ali, na njeno navaljivanje, ipak sam pristao ·i .krenuli s.mo ka cesti. Desilo se da je upravo tog dana autobus ·kasnio pa smo u zasjedi,.. iza jedne stale kraj puta, ~ekali oko t~at i po. Obuceni smo bili poluvojni~ki, a na glavi smo imaii . velike subare sa velikim petokrakim zvijezdama koje je Rava . izvezla. Naoru!ani pu8kom, bombama; pistoljima. Iskocili smo ·pred autobus i zaustavili ga. Dok sam ja vriio pretres Rava .je, desetak koraka dalje, sa pu8kom na gotov sve drZala na -oku. Naredili smo .da svi izadu iz. kola. Zapazili smo dvojicu ljudi u prekrojenoj uniformi bivse jugoslavenske vojske. Njima su pripadale dvije kante ulja koje smo na5li u kolima. I njih smo pretresli i pronasli kod rijih pistolje. Rava je predlo.!ila da ih odvedemo u komandu ~ete, pa smo ih poveli sa sobom, a autobus sa putnicima nastavio je put U komandi se ·ispostavilo da se radi o dvojici okorjelih ustasa. J a sam kao omladinski rukovodilac zbog nedisCipline bio kdnjen sa tri smje~e strde, a to je zna~ilo ne spavati cijelu noc. &va je prosla ~isto. Trdila je od komandira da kaznu dijeli sa mnom napola. Komandir nije pristao i ona se obratila razvodniku ~traie. U toj akciji dosla je do izralaja njena hrabrost, prisebnost i drug~rstvo. ' · Kao · borac Rava se istakla u nekoliko akcija; narocrto 9. novembra 1941. prilikom neprijateljskog napada na Paljevo. ::Nda Semizovacka ceta imala je stotinu i dvadeset ljudi, a napadalo nas je' cetiri hiljade Nijemaca, ustasa i domobrana. ·ova dana smo · se sa njima borili. Naro~ito tezak okdaj sa '-njemackim tenkovima imao je vod Glise Jankovica u selu :Rre~ici kod Reljeva. Sa njim je bila i Rava. Jurisala je sa . GliSinom desetinom, puna zanosa, uvijek medu prvima. Dva ~tenka su tada uniStili. Nanijevsi gubitke neprijatelju, morali ~smo. da se.. povu~emo na. Okruglicu. Tu smo, po~etkom de- :ja �.~mhra 1941. u!li u sastav. Var~kog hataljona ooreda· •ZVi_.jezdac! :·;: · .U .toku opsade Var., prvih dana decemhta, odriari je r·Paz1ijski sastanak: istaknute su velike zasluge Rave i Gli!e ~· Jankovil:a. Raya je, jo8 u horhi na Paljevu, postala ~etna ~ }Jolni~arka. U na5oj ~ti. je u ·to vrijeme bilo sest skojevaca: i l tri~etiri clana -Parti~. Poslije tog sastanka,. ja. sam Ra\fu 1,primio u SKOJ. U svim horbama na Olovu i Varesu hila 'je · :i Jl,ava. Desetog decembra 1941, kad su 'jedinice odreda •ZVi~jezdac zauzimale Vares, njena ~eta cje napadala neprij~teljslio .ruporiSte na zelj. stanici Pajtov Han .i :Rava. je neustrasi'.Co jurisala na hunkere, bodrel:i ostale borce. Sest horaca iz njenog voda je tada poginulo; a neprijatl!lj":je- lmao 40 mrtvih. : Tih dana nasa ~eta driala..je polozaj .u selu PrZil:ima nadorilak -Vare§a. Vlildalo je. zatiSje; Taj predah Rava ·je iSkoristila da -- hi u ohliZnjoj seoskoj kuei mnijesila pitu od bijelog hra5na: i '·pogostila dnrgove, sto je tada bila veli.ka. rijetkost. Ali stra!'!ar se zapricao .sa nekom seoskon'l -djevojkom, a usta5e i dot·niohrani :.su se neopazeno privlacilt .. :. Upaii sU b~ u kul:u u kojoj je Rava mijesila pitu. Ne zhunivsi se, hitro je braS. njavim nlkama dograbila 'puSkU l u posljednfelii momentu iz:makla im kroz prozor. U trk.u je- otl'esala · tijesto s prstijil. -~Kad' se sve stiSalo, ·i kad smo se opet svi sakupili, tijesto na -liavinim rukama 1 na' pu8ki sas"lfini se ~orjelo: Dttigovi su f:je u sati· pitali sta je sa pi tom. •Pa stal - smijala se ona ~ ''va!nija je pu!ka od pitelc · . · · .• 1 - · :. Jedina zena iz _odreda •Zvijezdac koja je dobrovoljno stU. pila u I isto~no-bosanski proleterski bataljo~ hila je Rava. ~ lfotmiran od "1\ajboljih boraca Romanijskog NOP odreda ·· i odreda ' »Zvijezdac; 12. marta 1942. u: Srednjem, u prisustw :~Svetozara Vukmanovil:a-Tempa delegatit VS, ovaj udarni ha~'taljon hio · je prva regularna jedinica NOV u · ovom kraju. .:· Prili.kom prelaska na Konjuh, u8ao je u sastav grupe udarnih i b&taljona. is~ne Bosne, od kojih je drugog avgusta 1942~ u :rSekovicima .formirana Sesta istocno-bosanska proleterska bri:·g;ida·. t.:.': ' Poslije Ravinog dolaska u partizane stiZe nam sve .viSe drugarica. Ima u tome i njene zasluge. I sama rodom sa ·sefa, \Trio lako je stupala u . ·kontakt sa ienama i ljudima na selu. ·Uvijek besprijekom() obu~ena, ~ista i uredna, Rava je· blla -.pajam · !ene-partizanke~ Citava is~ _ Bosna mala je. · z~ par-- ::'11 �fhankn Bavu. Pomatu pjesmu •Koso moja, bm:tNiuo gosta. DaDo, Stauo. Jaoo, joj ljuta rano ...• ona je donijela u partizaDe. Tu pjesmu je IDDOIO voljela. pjevala, a od nje su je prihvatili i a.tali partizani. Voljela je da igra. Ako ae negdje igra ill pjeva, malo ae: Bava je :za&tnik. Bila je pravi majstor za kolo »iesteracc. u danima gladi i teikih marieva svuda je unosila duh optim:zma Bila je veoma hrabar borac, dobra i nje!oa bolnii!arka, a kad zatreba i - kuvarica.. Obavljala je sve poslove oko dezi.nfekcije, prala, tila, pa i vezla. I !We petokrake zvijezde na poC!etlru ustanka izvezla je Rava. Danju je izrezivala i priiivala zvijez.de, a nob! sa nama jtlrUal.a. - Doiia je u posjetu Treroj omladimkoj &ti odreda •Zvijezdac, marta 1942, zajedno sa komandantom Vareikog bataljona uateljem Vojom I1iCem - priQ ReSad SaletoviC. Bava se interesovala za higijenu, pregledala kuhinju i orgaDizovala fiibmje vaSki. Odmah, vee pri tom prvom susretu, a.jetio sam da je vrlo neposredna i bliska. Svi koji su je poznavali odmah su joj priJli i razvio se vrlo !iv i neusiljen razgovor. Uskoro smo oboje pre§li u jedinice brigade. Za sve vrijeme naiih mariiranja, borbi i zbivanja unutar brigade, Rava je bi1a veoma obljubljena kod svih boraca i rukovodilaca. Mislim da nema pre!ivjelog borca i rukovodioca odreda •Zvijezda•, Seste proleterske, Dvadesete romanijske i Devetnaeste birUnske brigade, koji nije volio Ravu zbog njenih poznatih vrlina: prostosrdamosti, skromnosti i nesebiene spremnosti da pomogne. Cesto bi zaustavila druga: •Daj, bolan, dati prilijem dugme. Skini kaput da ti ga okrpim •.•« Time je unosila mnogo materinske brige u taj na8 tegobni Zivot. Od nje sam prvi put euo pjesmu: •Koso moja, borovino gusta •••« Cijela brigada pjevala je ovu pjesmu, a kasnije postala je omiljena u svim istoCno-bosanskim brigadama. Ova pjesma je vezana za nju, za njenu licnost. Ona je, izgleda, i rijeCi smislila. Nije se mogla ni zapjevati ova pjesma bez Rave. Nikakve teAkol:e nisu mogle da slome njenu stalnu vedrinu. Bilo je to neprocjenjivo blago za one teSke dane. To je vodilo borce. Rava je bila vrlo lijepa kao !ena. Djevojka lijepa, mlada, vedra duha i uvijek razdragana! Bila je u staJnom dodiru sa drugovima, ali ona je svojim drianjem uspjela da uspostavi .?2 �takav odnos prema sebi da smo je svi, bez razlike, sa velikim voljeli. Cijenili je. Ona je tim svojim ddanjem uspjela kod nas da uspostavi jedno rijetko uva!avanje prema · Rbi i futu sestrinsku ljubav. ~tovanjcm ~ Najbolji dokaz njenih kvaliteta je to ito je odabrana u Prvi bosanski udarni bataljon koji je .vodio Svetozar Vukmanovi~ u borbu protiv ~tnika- ka!e Ranko Balorda. Od Okruglice su otiili prema zeni~kim ~tnicima, i dalje do Ozrena prema Toii Vujasinoviru, gdje je bilo najkritiauje. Pod pritiskom ~etnika i mi smo se kaanije prebacill na Ozren, a odatle smo se svi akupa morali povla~iti preko Konjuha. Bio je to vrlo te!ak i naporan marl. Bez puteva, bez hrane. bez vode. Povrh svega, proganjali su nas ~etnici, ustale, domobrani, milicija . • • Rava je sve to bez teikore savladivala. Nikad nije hila na jednom mjestu: lako, kao da leti na krilima, naSla bi se w na ~elu ~as na kraju kolone. Vedra i nasmijana. I, uvijek s pjesmom. - Trinaestog marta 1942.- sj~a se Vojo Ljujic- primijetio sam Ravu u stroju Prvog bosanskog udarnog bataljona, kada smo dobili zadatak da rasturimo ~etni~ke odrede na Ozrenu kod Doboja. U tom pokretu pr~ Ozrenu napali smo ustdko upo. riite u Petrovicima i odmah, u toj borbi kod Olova, Rava mi se usjekla u sjeeanje. Zapazio sam je kako u povla~enju bataljona nosi ranjenog druga sa bunkera, ne obziru~i se · na buljuke muslimanske milicije iz Kladnja, koji su iznenada pri.Sli bataljonu s le<!a, od planine Drecelj. Vid~i je pod tolikim teretom, naredio sam kuriru da joj pomogne. Cuvii moje nare<!enje, Rava je momentalno spustila druga i samouvjereno, gordo mise obratila: •Mogu ja, dru!e komandante, i dvojicu nositilc No ja sam, kao komandant bataljona, ostao pri svom - nare<!enju. . . Produtili smo prema Vare§u; da bi ito prije stigli na Ozren i Jzy~ili dati zadatak. U tom pokretu zapazio sam je PQ njez1noj omiljenoj pjesmi •Koso moja, borovino gusta •..c :_-PriJao Sain grupi koja je pjevala i naiao Ravu zagrljenu sa - pokojtiim :Tripom f>oki~em i Radovanom Sururom, oba iz -VogoJCe. C"llXl ~e je _ primijetila, uzviknula ie: »Hajde i ti sa .. 73 �_nama, druZe komandante, ovo je -cmo:vrika · pjesmac~ U ino; mentu osjetih ogromnu ljubav prema toj djevojci: Tim ~e ::ito -je tu pjesmu nazvala crnovrskom; ja sam sa borcilila i~ Cmovrske cete bio nerazdvojiv .- -1941. ·godine: _ od Otada ·Am prisnijim drugarstvom bio vezan za Ravu i cesto sam navra:i::aD krid mojih botaca CmovrSanil.~ ~ ~ - ·: iNa_Ozrenu smo prvi put doZivjeli najsramnije iidajstvo eetnickih voc1a. Cetnicima. je poslo za rukom da naS- batalj'cm tazbiju na razne grupice. Kad. su vee bill do5li do_bolnice; '11 .:llamjeri da likvidiraju ranjenike, uspio sam okupiti .oto ·ce_,trdeset boraca ... U juriSu koji napravisma,. Rava · je uzvikl-_ vala: >Ne. dajmo, drugovi, ranjenike ; .. c Znam da ::smo se na-ill u bolnici i sprijeeili klanje. Rumena i sva ustreptala . 0<1mah je posla od ranjenika do ranjenika i, milujuci .svakdg od njih, veselo s osmijehom ponavljala:. »Ne da- tebe :wo}a - :sekalc .. · : ' i: _ .N a zenickom terenu spojili smo se sa prvim majevickiln bataljonima; tu je formirana grupa Udarnih bataljon~ Dobili smo zadatak da se opet vratimo u Birac. U istocnoj Bosni -Btrae· je taaa hio. jedina ·slobodna feritodjlL. Oda:tle s1no-vrsili akcije_ na komunikaciji Tu;z;la"--Zvomik, na pruzi -ZavidoVici· -Han Pijesak, likvidirali ustaSka uporiSta i razbijali cetniclte grupacije. --• Na jedhom proplankti iznad samih ustaSkih btinkera:, skupa sa mitraljescem Brankom StoJahovicem-»Krvavimc nalazHa -se i Rava. U iScekivanju ostalih bataifona, -pritajili sm<f se ria ·_ poloiaju, prozebli-od kise koja je padala dva dana. •Krv- vic a ·je sjedio niZe mene, uz mitraljez, i n~to baratao oko svojlh ovcjih opanaka. Najednom skide iaskvasen -opanak, koji' ~e otegao kao crijevo, skinuo je zatim mokru kapu i :...._ opsovao punu kapu bogova. Rava ga je, ~asmijana, poinilovala ·po kosi i obecala: »Tebi ce seka nabaviti cipele ria prvim bunkerimac. Nakon pola sata dobio sam izvjesta:j da su bataljOrii stigli i _naredio sam _napad; Za sat- L po borbe : ustaSko _ uporiSte je likvidirano. Obilazeci polozaj ugledao sam Ravu -U komplet--noj - nj~mackoj uniformi sa dvije kragujevaGk~ bo~l>e o~pasu. -!Krvavic se djetinjasto smijao_gledaj!Jci -u svoje ~ci~· ~:·~) ·- . . Stanje NOP-a u istocnoj Bosni bil~je u tom periodu.najkriticnije: cetnicke silage sn se stabilizovale, stvorile~ su svoje : vojnicke formaC!ije koje 'su, sklopivsi 'uske sporazume Sa .mtprijateljima, neprekidno napadale. ~ _udarne bataljone :_~ . �1 ;¥I~ni smo bill stalnim ma.rSevima i okr5ajima; poeelo je pojedinal:no dezertiranje. Tih dana Ravu sam l:esto zaticao u pojedinal:nom prisnom razgovoru sa onima od kojih smo ~e­ kivali da ee pobjeci. Posllje tih razgovora ostajali su preporo. deni. Primijetiv§i kolebanje i kod boraca Crnovrikog bataljo. ,na, pozvao sam Ravu i zamolio je da se sa njima sto viSe druii. 'zapazio sam da je sreena §to je dobila takav zadatak. Sn8Zqo 'me zagrlila: »Ne brini, druZe komandante, sve ee biti u redu!c '·.sutradan, prolazeei kroz Prvi bataljon na rjeacu Lovnicu, :Cuo sam pjesmu: »Koso moja, borovino gusta ~ ..« Pri§ao sam · grupi i vidio Ravu u sredini, zagrljenu sa Tripom f>okicem. i Radovanom Sucurom, a oko njih sve Crnovriani. Bill su ras. polozeni, razdragani. Zagrlio sam Ravu i nastavili smo pje. vati. Sapnula mi je: »Sve je u redu, dru!e komandantec .. Tiln ' njenim stavom i uspjehom kod boraca Crnovrskog bataljona, · i sam sam bio umiren. Rava je i meni podigla duh. Bila je, 'po mom shvatanju, nepostavljeni komandant i komesar. Bila ! je- <!ovjek koji i u najkritienijim situacijama samostalno odlu. ;cuje i zila sta 't reba uciniti. Ona je na na§im zabrinutim <!elima . citala s:voje zadatke. - Uz teske i gotovo svakodnevne borbe - sjeca se Torno . Dukic - odstupill smo na pustu i neprohodnu Konjuh-pla1 ninu. Na Konjuhu je zavladala opsta glad. Hrane ni za lijeka, danima, a sela nigdje. Zvakali smo tek izlistao bukov list, gulili i jell bukovu koru-mezgru, brali travu srijemosnik. Jz . tih isku8eni~kih <!asova gladovanja, sto i najsnamijeg covjeka . zna da obori, sjecam se Rave koja se nekako odmah sazivjela · .sa nama Romanijcima, i njenih melem-rijeei: 1 :.Sta ste se, boni, snuidili? Kao da nemate hljeba u torbi!c Odmah zatim obratila se vodniku Janku Vucicevicu: 1tBolan, Janko, visok si ko srndac, popni se prednjim nogama na tu zelenu bukvu i brsti. Lako je tebi, tako visoku, ali sta ; cemo mi malic i pokazala pri tom na Milana Radovica i sebe. ' »A ti, Manojlo - govori Manojlu Minicu - sagni se· i · pasi. Zar prije rata nisi pasao travu i list, <!uvajuci ovce i -:goveda po Romaniji?lc humorom, dosjetkama i §alama, hrabro podnoseci glad, Rava je medu nas unosila spasonosno raspolozenje. Sva. .k.o od. nas pomalo se stidio ove Ravine hrabrosti. Sramoia •.nas je bilo da pokleknemo i poka.Zemo da neeemo moCi izdr- ., vedriin '15 �lati. Mi smo se tada zaista ugledali na ovu rijetko vedru djevojku. - Prvih dana nove 1942. godine Wa sam sa jednom grupom romanijskih lrurira') na Ozren - sjeea se Ljilja Prlja. Uz put sam srela Ravu u nekom selu na Zvijezdi. Bila je u srbijanskom muikom odijelu i opanCiCima s kljunovima, razdragana, u druitvu veselih mladih drugova. Mora da je bio neki predah u borbi, ito su oni iskoristili da se provesele. Neko je imao prim. Sviralo se, pjevalo i igralo. Pod utiskom tog zajedni~kog veselja Citav dan sam hila raspolo!ena. Poslije mu~kog napada ~etnika na na8e snage, s Ozrena smo se morali povuCi u Bira~ Poslije Ozrena, tudeg i sumornog, Birae mi se uCinio divan, gostoljubiv i topao. Tu smo. proveli cijelo ljeto; iSii smo samo u manje akcije i, uglavno~ odmarali se. Sprcmali smo pokret za Majevicu. Ravu sam tada vidjala svakodnevno. Bezbroj puta povela je kolo oko logorskevatre koju smo palili gotovo svako vel:e. Bile su to nezaboravne v~eri! U strahoti rata, opasana neprijateljima sa svih strana, !ivjela je brigada i u njoj Rava, spremna i da shvati i da pomogne, i da usreCi sve oko sebe. Nikada je nisam cula da se ma na Sta pozalila. NiSta njoj nije bilo te.Sko. Gledajuci i sluiajuCi Ravu, covjeku se Cinilo da tesko<:a uopste i nema. PjevajuCi je sama na potoku vje5to lupala rublje za Aezdeset i viAe boraca iz svoje cete. Drugovi su to postovali i pomagali joj, donoseci drva i vodu za pranje. Kao jedina drugarica u svojoj ceti, i zobeno bra5no je prosijavala da bi · se mogao napraviti makar kakav hljeb. I danas mi se ucini da je zivu vidim pred sobom: njene svijetle o<!i, plavu kosu i dva rastavljena prednja zuba. Uvijek sam joj se potajno divila. - U Sekovice je aprila ill maja 1942. dosla Grupa udarnih bataljona- ispricao je Svetozar Vucicevic-Baca. .:..__ Ravu sam uocio odmah po dolasku: i po l]epoti i po. drugarskom odnosu. !mala je takvo ddanje kao da je stotinu godina bila partizan. Uprkos teskim uslovima zivota, uvijek jc bila uredna i cista, urednija i od drugarica u stabu. Svojim primjerom utjecala je i na druge. I) Njlh oko 17 po povratku s Ozrena uhvatlli su ootnlci na Stogu kod Krivaje i sve ih postrijeljall. '16 �Sesta brigada jol nije bila zvani~no formirana ali, dola21kom udarnih bataljona u Sekovi~, !ivahnuo je kulturni rad. Tog ljeta odr!ali smo ovdje jednu od na§ih prvih priredbi. Na livadi, u blizini ku~ Aumara Manojla Soskovica, napravili smo pozornicu od granja. P~elo je pred zalazak sunca. Usred programa nastupili su Rava i njen buduci suprug Mitar Minic. Pjevali su romanijske pjesme i neizostavnu •Koso moja, borovino gusta ...c I kasnije je Rava u~estvovala u nasim diletantskim grupama. U jesen 1942. zauzeli smo od ustala selo Tupkovi~ u Sp~i Poslije borbe, cijela na§a ~ta bila je zadu!ena da iz sela Sto brle evaktme hranu i ostalu zaplijenjenu robu. · Bilo je tu suvog mesa i pekmeza ... lako smo svi bill gladni, Rava me jc upozorila da gledam da hranu odnesu ranjenicima u bolnicu. lsto tako, jednom prilikom, na§la se odnekud truba platna. Od toga su i Rava "i ostale drugarice mogle da sa5iju sebi ko§ulje, ali Rava je odlucila da sve to uzme za zavoje. Svakog momenta o njima je vodila racuna. - Bio sam sa Ravom u Drugoj ceti VI brigade, Cmovrskoj, sacinjenoj uglavnom od nas Vogoscana i jednog broja Sarajlija: Moni Finci, Petko Kamhi-Samuel i drugi prica Vojno Vukovic.- Rava je svima nama bila kao sestra. Svima je cinila sve sto je tada bilo moguce uciniti. Bili smo .zajedno od formiranja brigade do pete ofan.zive tako da sam .sa njom ucestvovao u citavom nizu akcija, i mogu reci da se Rava u svakoj od tih borbi isticala prvenstveno kao vrlo hrabar i odvdan vojnik. Narocito mi je ostala u sjecanju jedna borba na Cerskoj, avgusta iii septembra 1942. godine. Od nalih snaga bio je tu samo prvi i drugi bataljon nale brigade. A moguce da je i neki NOP odred uccstovao! UAli smo u napultena muslimanska sela, nigdje live dule, i pokupili !ito. Ustale su nas osjetile i poeeo je napad sa svih strana: od Vlasenice, od Zvornika, Kasabe ... Kao pljeva su navirali, jedni za drugima. Mi zasjeli na jednoj kosi, strategijski u mnogo zavidnijem polo!aju, ali oni su od nas bili kud i kamo brojno jaci. D~ekivali smo ih na pulke, tukli se gotovo prsa u prsa. Rava je stajala u prvom borbenom redu, kao bedem. Kroz onu grmljavinu mitraljeza, pulaka, piltolja, slu5ali smo ujene zvonke poklice: •Evo ih ... drii ih . . . ne daj im naprijed, navali ..• Udrite drugovi ...c Nemam rijeei da opilem ita 77 �~ :m5 -:rrm"in :t;;em A=Wlrl :~ISm Jrl[tiiCSa drianje :D1 :..ami~<PP- ::m sm iifw!::r ~ .ui ::1115 :n::e- ~ l:lmdio ;x.lJ!I'II""' ~ :n:;BQ,. ~ % 'l:r!: samr ::nrr 3I:K!: ~ m na ;e~ .:ta ~ ~ 'JHO:IJ':'N "wciria 71llriia. - ?;:-r-..ii. ·3a!r":Il. -~ 3.:a1. :na. : ~ ~ ~ ~ znCla.. ~ ~ imm: .I.ii:::I:.m ~ ~~ -::,umDirt:m immana - -=-:!~ ~ ~.rii....,U. :mnr ~ ~j li's::J•NU X ~ ~ Tmu :..!!1 ~ ~"Y!"B'M' - U :ra..-;..:,;~i :::::. ~ :!IllDL ~ :m..-.-a):f!D :. imsa ~ a : ! : sm~ .lmBi n&:1 ieJe: ~.ir.: if'WHI!ii B"'K ~ ~D£mr. c;.,~ "1.!£ :n;~ ~~ IICfTCT'J, g:x:.. .£!li ~ tt"~r.aia, orntia. ~ lm:-!r "1: ~ ~--·-: ~~ ~-~ ~ ~ ~n ~ ii•7~ :EV.::~ Vf!"H:r ~ ?.::-vr • hili> "ll bll- :zm: 'llf>ol;'dia ~ 3.. lJil.lU ~ ~ ~~ Pnzna- liosmr gL ~ -=~ nn:,~ ~"1TT!HD'"lf · ~~ Zaf:as, :tul: mnr I:. ~-~ s:=-.::,)L. ....::.sru ~-l.t ::mirJm:. ..... :Sma ::mmj:... ?~ x. .:u.z:·.:~. :;usc~ :m..'-::·a::~ ~::une..Jsk: lara" £nmanrH: ~ ~ -u ~ I:. silrw.t ~n:itrm. ~ 1rDi;ja p.:-n:p:-~ nwc.;:n: oc;,.<e£:.:m :Sl.Intf. ~ h1.rJm;. lQ'ieg1a :Be p.:-o.-.~rm: .:. ~ :nc ~ .een-:a=. J.::. mnr ~ ~ s hniW~ ::!--::,* ~"-:::-L.u..i.r Iiugr. ~timr ~ x:. JB=Bk. t:rJmphl. 51. Sf .:. .tt"Bnf :Sf ll:"¥.ms£:m: "11-:::-mr.. ..Jlrut JIB! ::izaaa, . "h:wrna-F .:. :S...-ema::r.. n..'1llt.\..Iia. :il:. ~ ~ ~ .?=!vlacm. lif :m:"i:l.. :)r. ~-a. ~r ~'t'a... :Al:t>.m.. ni.~:n.:~ ~ju, ~~ rr:-._:;-.c::..:::I. ~ r..:::-r. ~-::ru: ~ .:m..:a. ?lava lmsa ~')5: · ·• ~ ~· iif :p: ~=-::na.. ~n..~ l'o.e"l:.. holnif:arkn z: : na-=....::..:::!a.. ::~~ b.."':f _v. '':!'.cr:-r.. o::.a.-enr ... :Sm.be Be i .. ~ ~ ~~ ;:a=G.. =~==~ ~ F'"~ ~L ~itt • -=r;;""<_:=r ._ O!ll;: ~ :::-a.:JM: - hn:::-hu: :-·amr _v. ~:-a:.' n .. ~<rDvimll. nklt. '-£ ~ ?:lL:~ :E:,~:~ Ta~ ~:lA..~ ~·•: .JL:":".:. ,2, 1. ;,a::-.cl;. JL~t!l. ~-:"'\·.~ ~ ..~.. na-...::.:ma. b.o nltdA . Ja:•-... J.f..dml. ~ �blesavim ·i zapanjenim pogledom tupo zuri u plavokosu UDU. koja mu uperi puiku u prsa. Ruka mu se nemoeno ukoo na futroli parabeluma. U mladoj lijepoj !eni preplanula lica, zarumenjena od napora borbe, smrtno prepla!eni Nijemac spoznade .osvetniCku :rnrinju pobunjenog naroda ... Hitac odjeknu, §vapski soldat skljoka se u jar~ A Rava jurnu dalje. Bill smo u Trnovi, na ·MajevicL Rava je prekomandovana u na.Su ~tu. Dodijeljena je u Lukinu desetinu. Luka je junak Seste brigade. U borbi Luka vidi sve: i neprijatelja i svoju desetinu. Uvijek ispred svih, ne da nikome da izostane. Nijedan pokret borca mu ne izmi~e. Sve Ato primijeti da ne valja, skre~ odmah otvoreno u brk. Ne govori rado ni o sebi ni o drugima. Kad Luka poslije borbe kale desetini •dobro je bilo, drugovic, onda desetina zna da je zaista bilo dobro. Kome Luka kale da je dobar borac, onda je to sigurno tako. Vrlo brzo, poslije prvog sudara sa neprijateljem, Luka r~ za Rayu; . cE jeste, brate, horae ... nema ita!c _ Prije rata, kod kuce, na poslu, u fivotu uop§te, mladi iadnik-seljak Luka, kao t.oliki drugi, stekao je o 'tenama odr~ cterio miAljenje: Zeni je mjesto kod kuce, nema ona ~ta da se petlja u •m\lSke poslovec. Mec1utim, do~lo je vrijeme kada su se . i fene upetljale u •m\lSke poslovec. Prvu drugaricu koju je -Vidio sa p\lSkom, partizanku, Luka mora da je sumnjicavo ~dmjerio od glave do pete: · : - ·.sta k~g vraga o~a tra!i tu ... c Onda je Luka, kao i toliki drugi, u borbi shvatio da nije ba§ . tako. .Bez mnogo price, predike,. bez fraza o pravima zena, o ravnopravnosti, po.smatrajuci fenu-borca, novu zenu Jugoslavije, koja se bori, pati i gine, rame uz rame sa drugovima~ on je osjetio da je zena ravna m\lSkarcu. Na jednom ~tnom sastanku razgovaralo se o polobju !ene ranije i o tome da zena treba da bude potpuno ravnopravna m\lSkarcu.. Luka ta izlaganja potkrijepi jeqnostaynim i prostim rijeCima: •Evo, Rava, ne zaostaje_ . za 'najboljim borcima. Siguran si, brate, u nju gdje je po~iilje~ .'.; Pa kako da ona ne bude sa nama tavnopravna!c Kroz Luku je ·progovorila na§a vojska, narod.. u mukotrpnim uslovima borbe, surovi u ocjeni, tvrdi: u priznanjima, na~i borci, obi~ni, polupismeni -ljudi, kO.jl ramje nikada riisu ~uli za neka •zenska pravac, primili su !enu-borca..kao rlivnopravnog druga. ·· . na8 �Taj marl je bio utasan od. Podoe i Citavu noe kolooa ae vukla kroz glibove Semberije. Jrua lila tao iz kabla. Jedva stigosmo do aela. Vatra sa ognjiJta osvjetljava lica. Neki se odmah izvaliBe i zaspaie. A Rava bdi nad svakim: »Ne spavaj joi, dru!e, prvo se osu!i ••• Prehladil:eS se ovato!« mnorna •Pusti. u.moran sam ••• •Hajd, bje!i bolan, kako umoran!c Dok se ostali su8e i odmaraju kod vatre. ona pomaie do-. m&Oci u pripremanju veeere za desetinu. •Pa. da zapjevamo, drugovi ••.c Prijatan !enski glas povede pjesmu. Osta1i prihvati§e. Zagrmi pjesma, silna, borbena partiianska . • . DomaCin posmatra te izmucene likove boraca, slu!a pjesmu, zna koliki amo put prevalili, gleda Ravu nasmijanu, raspjeVanu, Iieumornu. I reee: •E, sila ste vi, drugovil I vrijedna vam ona drugarica ~ ..• Januara 1943. poslije napornog maria na predanku u podnoiju Milan-planine ndao sam se sa Ravom u kuCi nekog Vukovica - sjeea se Tomo DukiC. - Prije nego Sto smo doili do bilo kakve hrane, pojurili smo da legnemo; kao siloplje amo popadalL Rava je, nasmijana, hrabro stajala iznad naa i, pola u iali pola u zbilji, stala da nas kori: •Kukavice jedne! Sta ste se snu!dili i skupili, ko pola dinara u siromaikom d!epu! Kakav si mi ti partizan i mu$k.aracl - obraca se jednom pokunjenom i iznemoglom drugu. - Zar ne znaJ, bolan, da je danas srpski Bofic? Sada. ~ dQmacin donijeti peeena ovna na rainju, pa cemo se najesti k.liQ nekad kod bAbe. Jest, ~ipak! Ovo je dikanska kuca. MoH bQga da bude i zobovnice; bill bismo zadovoljnic. I tako je lllilitavljala tvoju vedru ~alu, da bi je na kraju zacinila svojom qmiljenom pjesmom: "I{.Q'o moja, boTouino gustca ••• Stano, Jano, ;o; ljutG Nno!c I 'lf'ht limo 1e postidjeli pred ovom neustraJivom i rij~tko •IIJ,~.,,.,,,fl t1jf1Vojkom. Kakva snaga! Kakva rijetka v~~! /)Q;M, '.-'~ ;,.., ,, ""'''• ~hllja, mogll da nau8.mo kako se vedro 1 JU-. •-..l·h '"''~'' Pl•<lnw•IU 1ve nevolje i patnje. A to je u ono vri,-.u;. •t,.l' '"'jvll1.nljt~: bllo je to naJe najjaoo oruije. �M.TEZIMICA BRIGADE .. •. - Neposredno poslije formiranja Istomo-bnunskog udarnog bataljona, marta 1942. u Srednjem. ~ji je komandant bio Vojo Ljujic a ja njegov zamjenik, morali smo krenuti na dobojski Ozren- sjeea se pukovnik Mitar MiniCS). Prilike su se tamo naglo pogoriale i ~tnici su uzimali sve vi!e maha. Ovaj dug i uporni marl iziskivao je od cjelokupnog ljudstva krajnje naprezanje. Sve nas iscrpio je napregnuti noCni hod. iako su veCinu boraca sal!injavali omladinci i omladinke. Upravo na tom putu Ravu sam zapazio i upoznao. Jednoga jutra, poslije mada cijele prethodne noCi, obilazio sam pre· morenu kolonu i iduci od druga do druga pitao sam da li su umorni i kako podnose napor. Rava je, puna vedrine i utrkujuci se da ka!e prije ostalih, veselo uzviknula: •Nije ovo ni.Sta! Mi mo!emo cijelu naiu zemlju pje§ke· preei, a kamoll ovo!c Njenoj drugoj ~ti imponovala je ova izjava; svi au gledali u svoju drugaricu, jer su dijelili njeno mi!ljenje. Drago mi je bilo. Osjctio sam da je svima nama, koji smo je l!ull, to dalo poleta za daljnjc napore na madu koji jc bio joA do· sta dug. · Savladali smo i preostali dio puta i stlgli na Ozren umorni, gladni, nenaspavani. Svaki ·horae jedya je l!ekao da se Ito prije spusti i odmori. Ali, sada je trebalo od mjeltana priku~ piti hranu za bataljon. Javili su se dobrovoljci, medu njima Rava. Gledao sam ih kad su krenuli prema selu. Rava je p~ skakivala niz jednu njivu, kao najodmornija Odavala je osobu koja ima toliko snage i volje, da mo!e savladati 1 najvel:e teskol:e. Lil!nost rijetke energije! Pomislio sam: Stvamo, ova djevojka je na madu istinu rekla, za nju nema umora. Sa nama je i drug Tempo; on zakazuje zbor Ozrenakoa odreda u selu Brezici. Ali, umjesto da doc!u na zbor, cetnlcl u zakazano vrijeme iznenada napadaju naJ bataljon. Razvlla se ogorcena borba. S jedne strane, naA:h trlsta boraca, a •• druge, gotovo cijeli cetnil!ki ozrensk1 odred. Nlje bilo kuda vee ginuti do posljednjeg. Najposlije, lPpjeli smo razbltl tl-11.nike. Ravino drianje u ovoj bid nimalo 11e nije razllktwaltl od ddanja ostalih boraca. Bori1a 1e lc.ao 1 onL I Jtll prcrvljala ranjenike i svoje b!te i bataljona. Tek ito M bitka tmltlht, ') Prvoborac lz Mok:roe 1 - Zene berojl aarodDt beroj. �Taj marA je bio uia.san. Od pOdne i ~itavu noe kolona se vukla kroz glibove Semberije; KiAa lila kao iz kabla. Jedva _ stigosmo do sela. Vatra sa ognji§ta osvjetljava Wnoma lica. Neki se odmah izvalise i zaspdc. A Rava bdi nad svakiln: »Ne_spavaj jos, dru!e, prvo se os~i ..• Prehladil:es se ovako!c•Pusti, wnoran sam. r ,• »Hajd, bjezi bolan, kako umoran!c Dok se ostali suse i odmaraju kod vatre, ona pom&Ze do- _ macici u pripremanju vel:ere za desetinu. »Pa, da zapjevamo, drugovi •.. « Prijatan zenski glas povede pjesmu. Ostali prihvatise. Zagrmi pjesma, silna, borbena partiianska . • . Domaf:ui· posmatra te izmul:ene likove boraca, sl~a pjesniu, zna koliki smo put prevalili, gleda Ravu nasmijanu, nispjevanu, neumornu. I rel:e: · »E, sila ste vi, drugovi! I vrijedna vam ona drugarica ; •. « Januara 1943. poslije napornog mar5a na predanku u podnozju Milan-planine na5ao sam se sa Ravom u kuci nekog Vaskovica - sjel:a se Tomo Dukil:. - Prije nego sto smo dosli do bilo kakve hrane, pojurili smo da legnemo; kao siloplje smo popadali. Rava je, nasmijana, hrabro stlijala iznad_ nas i, pola u sali pola u zbilji, stala da nas kori: •Kukavice jedne! Sta ste se sntddili i skupili, ko pola dinara u siroma5kom dzepu! Kakav si mi ti partizan i muskaracl- obraca se jednom pokunjenom i iznemoglom _drul:e gu. - Zar ne zna5, bolan, da je danas srpski Bozic? Sada _ domaCin donijeti pel:ena ovna na rdnju, pa l:emo se najestt kao nekad kod babe. Jest, sipak! Ovo je dikanska kul:a. Moll boga da bude i zobovnice; bili bismo zadovoljni«. I tako je nastavljala svoju vedru salu, da bi je na kraju zal:inila svojom _ {)miljenom pjesmom: »Koso moja, borovino gusta ••• Dano, Stano, Jano, joj ljuta rano!c I opet smo se postidjeli pred ovom neustra5ivom i rijetko izdr!ljivom djevojkom. Kakva snaga! Kakva rijetka vedrina! Od Rave smo, zbilja, mogli da naul:imo kako se yedro i junal:ki mogu podnositi sve nevolje i patnje. A to je u ono vrl--_ jeme bilo najvaZnije: bilo je to nde najjal:e ondje. -80 �MJEZIMICA BRIGADE - Neposredno poslije formiranja Istomo-bosanskog udar.. nog bataljona, marta 1942. u Srednjem, oji je komandant bio Vojo Ljujic a ja njegov zamjenik, morali smo krenuti na dobojski Ozren - sjeca se pukovnik Mitar Minic8). Prilike su se tamo naglo pogorsale i ~etnici su uzimali sve viSe maha. Ovaj dug i uporni mad iziskivao je od cjelokupnog ljudstv~ krajnje naprezanje. Sve nas iscrpio je napregnuti nocni hod, iako su veeinu boraca sa~injavali omladinci i omladinke. Upravo na tom putu Ravu sam zapazio i upoznao. Jednoga jutra, poslije mada cijele prethodne noci, obilazio sam pre• morenu kolonu i iduci od druga do druga pitao sam da li su umorni i kako podnose napor. Rava je, puna vedrine i utrkujuci se da kale prije ostalih, veselo uzviknula: »Nije ovo niSta! Mi mo~emo cijelu nasu zemlju pjeske. preei, a kamoU ovo!« Njenoj drugoj ~eti imponovala je ova izjava; svi su gledali u svoju drugaricu, jer su dijelili njeno miSljenje. Drago mi je bilo. Osjetio sam da je svima nama, koji smo je ~uli, to dalo poleta za daljnje napore na mar5u koji je bio jos dosta dug. · Savladali smo i preostali_dio puta i stigli na Ozren umorni, gladni, nenaspavani. Svaki -borac jedva je ~ekao da se sto prije spusti i odmori. Ali, sada je trebalo od mjestana priku-: piti hranu za bataljon. Javili su se dobrovoljci, me<!u njima Rava. Gledao sam ih kad su krenuli prema selu. Rava je p~ skakivala niz jednu njivu, kao najodmornija. Odavala je osobu koja ima toliko snage i volje, da mo~e savladati i najve~ teskoce. Li~nost rijetke energije! Pomislio sam: Stvarno, ova djevojka je na marsu istinu rekla, za nju nema umora. Sa nama je i drug Tempo; on zakazuje zbor Ozrenskog odreda u selu Brezici. Ali, umjesto da do<!u na zbor, ~etnici u zakazano vrijeme iznenada napadaju na8 bataljon. Razvila se ogor~ena borba. S jedne strane, naSih trista boraca, a sa druge, gotovo cijeli ~etni~ki ozrenski odred. Nije bilo kuda vee ginuti do posljednjeg. Najposlije, uspjeli smo razbiti ~et­ nike. Ravino ddanje u ovoj bici nimalo se nije razlikovalQ od ddanja ostalih boraca. Borila se kao i oni. I jos previjala ranjenike i svoje ~ete i bataljona. Tek Ato se bitka smirila, ') Prvoborac iz Mokrog - narodnl heroj. 1 - Zene heroJl 81 �krenuli smo opet usiljenim mar8em u zenicki kraj do sela Kamenice; trajao je jedno popodne i cijelu noC.. Iz Kamenice bataljon je u sastavu Seste brigade otiSao na Romaniju, a odatle u Sekovice. Udarni bataljon postaje prvi bataljon Seste brigade, a ja njegov komandant. U selu Sekovia 1943. g. U Sekovicima, negdje pri kraju ljeta, ja i Rava smo se uzeli. Sklopljen je prvi ratni brak u na8oj brigadi. Nastaju i prve bracne poteskoce. Nije ih bilo lako premostiti. Kroz dandva rastavljaju nas. Ravu premjestaju iz Prvog u Treci bataljon c:ji je komandant bio Vojo Ilic. ViSe puta smo nas dvoje o tome razgovarali i nismo, nekako, mogli da shvatimo zasto je to potrebno. Izgledalo nam je to kao atak na na8 brak. Najposlije, morali smo se pomiriti sa t:m da ne mozemo biti zajedno. Razdvajanje nam je tesko palo. Cak smo sami sebe osudivali sto smo nasu ljubav iznijeli na javnost, jer u protivnom ostali bi zajedno. 82 �Jednoga dana, u Sekovicima, primijetio sam Ravu kako 'Zadovoljno korat:a u suknji od svilenog padobrana. Zat:udio sam se i upitao: »Sta ce ti to, Ravo, vidis da suknju nema nijedna drugarica osim tebe!?c »Sa5ila sam je, jer mi se svidjela padobranska sv.Ja. Moramo se i na suknje privikavati; sada cemo u gradove, pa neka smo lijepo obucene«. Voljela je lijepo da se obuce, kad god bi joj se ukazala ma i skromna mogucnost, i da se tako dotjerana sa nama proveseli. Trudila ,e i u najsurovijim danima da medu sve nas unese sto bolje raspolozenje. Utut:enost i zlovolju nije poznavala. Ravu su svi u brigadi voljeli. Tepali su joj »Baba Ravac, jer se prema svima odnosila bl:sko, rodat!ki. Bila je mjezimica na5e brigade. I u najkritit!nijim trenucima suvise samouvjerenal Nikad za vrijeme borbe nije bila u pozadini; kretala se uvijek sa borbenim dijelovima svoje jed:nice. Ponekad sam se 5alio sa njom, jer nije bila ranjavana: »Ravo, pricaju drugovi da si hraoar borac, a kako date nijedno zrno nije nigdje okrznulo?c Pocrvenjela bi i primijetila: »Nisam ja tome kriva. Ali, vidjeces, mene prvi metak kad udari, udarice tamo gdje trebac. Bila je uvjerena, ako joj se sta desi, da se nece izvuci, da l:e to biti njen kraj. Kad bi se u rijetkim pritkama nasli skupa, mnogo mi. je pricala o ljepotama Sarajeva, uz koje je bila vezana cijela njena mladost. Nas zajednit!ki zivot nije mogla da zamisli izvan Sarajeva. Mastala je o jednom novom zivotu uopste, za koji se borila i ona, sa puskom u ruci. Cesto je spominjala svoju porod:cu. Neizmjerno ih je sve voljela, pa ipak, najcesce je priZeljkivala susret sa bratom Stojanom-Stoletom, kako ga je zvala. Pred petu ofanzivu ostala je u drugom stanju. Prilike su bile veoma teske i ona je odlucila da abortira. Nasa brigada; sa kojom sam i ja bio, krenula je u sastav glavnih snaga ka .Cajnicu. I pored sve svoje upornosti da ide sa nama, . Rava je morala ostati u Sekovicima. Mnogo joj je bilo zao. Uvjeren sam, lakSe se rastala sa svojom porod:com kad je posla u par':". tizane nego toga puta sa brigadom. · Preturili smo i petu ofanzivu. Nase jedinice su se vra.. cale preko Romanije u Sekovil:e. Ni ja ni Rava nismo znali jedno za drugo. Vukao sam se potpuno iscrpljen, smalaksao,. bolestan. Bolovao sam dizenteriju, a lijekova nije bilo., Neki. drugovi su mi pomagali da hodam. Dosao sam nekako do . 83 �Han-Pijeska, na Romaniju. Tu smo pokuSali da odbijemoNijemce, koji su nadirali od Sokoca, i da ih sprij~imo da prodru ka Vlasenici. Poslije kraee borbe ipak su se probili sa motorizacijom. Nisam bio u stanju da se kreeem sa ostalim drugovima i ostao sam u Aumi, sjevemo od ceste, iza nekog ozbunjenog panja. LeZao sam tu, blizu ceste, kada je iz mune naiSla Rava. TraZila me je. Cula je da sam ziv i da se bolestan vracam iz ofanzive. Od drugova, koje je uz put sretala, saznala je gdje se otprilike nalazim. Po§la mi je u susret iz Sekovica, i st!gla upravo u tom kriti~nom momentu. Prije nego §to su nai§le druge njemacke jedinice, pomogla mi je da se odatle izvu~em kroz 5umu do Milan-planine i, kasnije, do Sekovica. Na5la me je u pravi ~as. u trenutku kad mi je gotovo sasvim ponestalo snage. Izvukao sam se samo njoj zahvaljujuci. Bio je to divan drug u najtezim C!asovima. Malo je borbi u kojima Rava nije zapazena. Poznato je njeno ddanje u prvom napadu na Tuzlu, u borbi sa ~etnicima­ na Milosevcima, u juriSu na Nikolica brdu, u bici u selu Vrbanji u Sremu . . . U neuspjelom napadu Grupe isto~n<>~ bosanskih udamih bataljona na Vlasenicu 15. juna 1942. Rava se istakla kao borac 1. bataljona na upori.Stu Han-Pogled, gdje su razbili ~etu usta§a. Za nju nije postojalo - nemoguce! Sve je stizala da uradi. Uvjeren sam da u isto~noj Bosni ima malo drugarica koje su prosle takav put i tako se razvijale kao Rava. Gubitak takve drugarice ne mole se ni~im nadoknaditi. Zao mi je nje i kao covjeka i kao borca. Vjerujem da bi danas jos mnogo dala od sebe. Kada je poginula, kod Bijelih voda na Romaniji, nalazio sam se na polozajima kod Rogatice. ....- Nije dovoljno reci samo: Bila je hrabra i pozrtvovna !ena-borac. Jer mnogi, tih dana ranjeni drugovi, za svoj Zivot mogu da zahvale samo njoj - kaze Slobodan Bobar. - Na !alost, takve pozrtvovnosti su tada smatrane normalnim i zbog toga su mnoga junacka dela ostala zaboravljena. Nije dovoljno setiti se Ravinog lika, uvek vedrog i nasmejanog, a ne. istaci koliko je to za nas, njene saborce, zna~ilo; zbog ~ega je· upravo secanje na nju ostalo ne!zbrisivo. Desavalo se da u nekoj teskoj situaciji zivci i najhrabrijeg ~oveka popuste i njegova se zabrinutost prenese 1 na njegovu okolinu. Ravi se, medutim, nije nikada desilo da se zapita: »Sta sada?c 84 �Naprotiv, delovala je na okolinu ohrabrujuce i blagotvomo. Posmatrajuci nju, ~ovek je nalazio hrabrosti da teAkoee lakSe prebrodi. Zbog takvog njenog drianja Rava spada u red onih boraca kojih ce se pretiveli drugovi uvek seeati, jer su njihove vrline ostavile jednako snabn utisak kao i njihovi juna~ki podvizi u akciji. Meni je pao u deo tebk zadatak, da vest o njenoj pogibiji saopAtim njenom drugu Mitru. Nekoliko sati posle njene smrti komandant III korpusa Pero Kosoric opisao nam je u !tabu divizije kako je Rava poginula. U istom selu nalazio se i stab Romanijske brigade, ~iji je komandant bio Mitar. Drugovi su odlu~ili da ja odem do njega i da mu to saopstim. Na lepom, sun~anom jesenjem jutru sedeli smo Mitar i ja na drvljaniku ispred kuce u kojoj se nalazio stab. Njegove o~i svetlucale su ovla!ene suzom, a na prebledelom lieu poigravao mu je miAic. OseCao sam da ga je vest teAko pogodila. Trebalo je, mislio sam, jos nesto da mu ka!em. Poku!ao sam sa onim obi~nim ratni~kim frazama: •Moida i nas, danas ill sutra, ~eka ista sudbina. Niko od nas ...« ali on kao da me i ne slu!a. A onda mi se okrenu i gotovo strogim glasom reee: •ZnaA li ti da ja takvog druga necu viAe imati u tivotuc. - Dok je Sarajevo slavilo pobjedu - sjeca se Ravina sestra Desa - na!li smo njenog Mitra kako sjedi uz ~a§u, okruZen svira~ima. Traiio je da mu zapjevaju njezinu pjesmu. Pokazivao nam je stvar~ice koje su iza nje ostale i ponavljao: •Ja sam jedini ~ovjek sa dvije Spomenice •..« - Probijao sam se od Nevesinja prema Ustikolini, tra!eci Sestu isto~no bosansku brigadu, u koju sam bio prekomandovan iz dalmatinskih jedinica - sjeca se .Zak Finci. - Na domaku brigade, negdje blizu Ustikoline, sreo sam Mitra Minica. Razgovarali smo viSe od pola sata. Tada nije spomenuo Ravu. Docnije sam saznao od drugova iz brigade da je Mitar tvrdoglavo insistirao da Rava ne ostane u Sekovicima nego da krene sa njegovim bataljonom u pravcu Cme Gore, gdje je po~injala peta ofanziva. Ovakav njegov stav, neuobi~jen u ()no ratno vrijeme, jasno je ilustrovao snainu vezu koja je postojala izmedu njih dvoje. Nekoliko puta sretao sam Mitra na marAu kroz Cmu Goru, sa pu!komitraljezom na ramenu. Visok, k~at i brabar, probijao je Mitar svojim pu!komitraljezom put kroz ne- �prijateljski obnre. Katkada smo izmijenjali poneku rijee ~ Ravi Njegov zapaljeni pogled dobijao je tad sjetnu prevlaku. Sreo sam je prvi put negdje u SekovJ.Cima. Mlada djevojka, vedra i uvijek nasmijana lica. srdamo se pozdravljala sa mnom kao da smo stari poznanicL Zvonki smijeh otkrivao je dva rastavljena prednja zuba. Njeno prijateljsko zadirkivanje bilo je izmije5ano mislima o Sarajevu i danu kada l:emo se ponovo vratiti u na5 kraj. Mnogo puta sretao sam Ravu, no ne mogu se sjetiti da je u bilo kojoj prilici bila neraspoloie.na, tuZna ill umorna. Njen Ca.sov:ti, iznenadni smijeh djelov,o je kao zaraza, odnoseci neveselost ill umor kod boraca. Njena pjesma u koloni d:.Zala je moral i m\JSkarcima navilmutim na tegobe i naporan zivot. Ja zapravo ne znam koga Rava nije zaduZila: nekog vedrom salom, nekog drugarskom rijeeju, pamj9m, sitnom uslugom. Mnogi ranjenici sjeeaju se lagane Rav..ne ruke dok previja rane, njene bodre rijeci, zvonkog glasa njene pjesme. Nikad nije mirovala. Cas je nekom nesto krpJa, pripremala sanitetski materijal, previjala, razg;,varala, ruZila, 8alila se. Borci su je volJeh, i s.1 veJrim OSJe::anjem ·privlaCili se pod bunkere ako je Rava bila u njihovoj ceti. Bill su s!gurni da ni ranjeni ni mrtvi nece pasti u ruke neprijatelja. Mi u Romanijskoj brigadi naroeito smo je voljeli. B.la su tri izvora te na8e sklonosti prcma Ravi: voljeli smo Mitra - na8eg komandanta, voljeli smo Ravu, a njih dvoje su se voljeli! Razumljivo, Rava nije mogla biti u na8oj brigadi, uz Mitra. Takav je onda bio nepisani zakon. No, svaki .njen dolazak u nasu brigadu, doeekivali smo radosno i mozda se Mitar ponekad i ljutio sto ona ne os tavlja dovoljno vremena njihovim razgovorima, i sto od onako malo dragocjenog vremena odvaja za sve nas. Kao munjom os:nuti, stajali smo bez ikakve misli u glavi lspred staba brigade: Kurir 27. divizije upravo je don:o vijest da je Rava poginula pr:je dva sata na Crvenim s;ijenama. Njen cetvorogod.snji san o na8em ulasku u oslobod.eno Sarajevo prekinuo se upravo na pragu grada. Zar je moguce da Rava nece opet vidjeti svoje Sarajevo i da ulicama rodnoga grada nece odjeknuti njena omiljena pjesma: »Sarajevo ceka partizane ... « Zar je moguce da se ugasio ovaj mladi i poletni zivot, i to u praskozorje slobode?! Mitra nema medu nama. OtiSao je jos jutros prema stabu div:zije. Da li je saznao da viSe nema njegove »vile Ravijojlec? Iz njegovog 86 �!ivota zauvijek je nestao l!ovjek i drug koji je znao da smiri plahovitu Mitrovu narav, da ohuzda njegov prkos, da ura• zumi njegovu hrahrost kada se hez kolehanja izlagao kuriumima. Kako li ce Mitar primiti smrt svoje Rave, kad mi, evo, stojimo hez rijel!i i hez misli, l!ak i kada je smrt hila svakodnevna stvar. Dosao je kasno popodne, mrsav, ozhiljan i - miran. Ml SmO stajali oko njega, hez glasa, U sutnji koja je govorila V~Se oo hujice rijel!i. Prvi je progovorio Mitar: •No, sta je, lito liutite! Da zapjevamo: »Sarajevo l!eka partizane ... « - Najzivlje sam je zapazila u napadu na Srehrenicu 1943. u ljeto- kaze Rosa Jaks:c. - Pjesal!ili smo vrlo naporn:J od Sekovica prema Han-Pijesku, pa preko hrdA na Srehrenicu. Vee dva dana hili smo hez hrane. Atmosfera napeta, puna neizvjesnosti. I vrijeme ruzno, sumorno. Isli smo u koloni po ]edan. Svi mi, koji smo hili iza Rave, smijali smo se i cavrljali, i pored toga sto je nekoliko puta vezom prenoseno da bude tisina. lmala je, odnekle, kod sehe parce crvenog papira i to je stavila na nos, usne napucila, iskrenula oci i kapu prevrnula. Naravno, svi koji su je gledali morali su da se smiju. Kad je neko od rukovodilaca prisao da vidi sta se to ra:li, Rava je vee sasvim ozhiljno koral!ala. Svako od nas zelio je -da hude u njenoj hlizini. Posto smo zauzeli Srehrenicu, hrigada se vracala prema Sekovic:ma. Nedaleko sela Cikota, na Rud:stu kod crkve, primijecena je neprijateljska vojska: oko trista ustasa i domobrana. Na vrhu sasvim golog hrda hio je postavljen njihov teski mitraljez. Iako se na lieu mjesta zadesio samo jedan nail bataljon, rijeseno je ipak da ih napadom iznenadimo i tako ·onemogucimo da napadnu oni nas. Trehalo je oteti teliki mitraljez, a brdo golo, na njemu nikakva zaklona. Komandant bataljona Don1o Simi(: odlul!io je da se sam privul!e do vrha, kako ostale borce ne bi izloz!o pogihelji na brisanom prostoru. Rasporedeni smo u podnozju hrda i oko 11 sati prije podne napad je otpol!eo sa svih strana. Dordo Simi(: je tad s puskom:traljezom u rukama posao ka teskom mitraljezu, ne pulitajuci nikog sa sobom. Rava je hila pored mene, naorutana karahinom i hombama. Kad je vidjela da je on posao, skol!ila je, potrl!ala za njim i prkosno mu doviknula: »DordG 87 �~ :==- .C: ~.;~ da sf b:L:;i od ~c "f:bm i ::y·a-_, C waer§e E~~ i ~.::::. lleiki pcltr;;Tn'~ ~}fZ. &..r.So Si::::C - sjeCa Oft ~ -~ _ • .a_, rje&:a Ta-r.:::a. a .a;:& 1M3. kacj jeo!:»p d:l:p n:je 1::» da pta".lalt cb :c;uio:a B.zr.l. pa je i d:q z::IIZ'aO da ~ Tek y . _ k.9cj je. .tr:Ltmo pr'eiDo obo!e aa ~ stnmL -.Ja UID ~ mxla!::mia je tad Ban - da ICko IIII!!IDa boljeC druca -co ja, ali ada vidjell da tToi dr.lc :aeCe Digdje bes t.ebe, a moj bez mme ide nugdje.c KjeD d:q liiBar bio je tada Da Su!jaei. Jednom prilik.om, pc:Kje njeDe udaje. uCnilo mi. se da je slabo rasp:;loh!na, ito je za nju IT~ sasrim DeQ}nmn Upitala am je zaito je tuma i ooa mi je ispriCala. :Sa ognjiStu. u balualu. Deito je kuvala.. Da napravi ialu, oC.adavila je ruke, oUtala do nelrih drugova iz itaba i nagaravila ih. • zatim pobjegla. .Nije ITJo sapuna pa su. morali pepelom da Jkidaju b4 sa lica. Iako su ae svi smijali., nien Kitar ju je ukorio Ito pravi ia1e sa rukovodiocima, a ita viSe - ana je i udata f.ena! A eto, ooa nije mogla da shvati da udajom mora da • mijenja. Sjeeam se, naila je negdje nek:u plavu maramu, 'ftD1a turban i kosu izvukla na Celo. Taj plavi turban. uz plave oCi i kosu., vrlo lijepo joj je pristajao. Rekla nam je k.ako i:e se dotjerati k.ada do4e sloboda, vezai:e turban i na visokim !tiklama, kao nekad, ietaCe kroz Sarajevo. Cesto je maStala o Sarajevu. »U bsovima sjete- sjeea se i Dinko Falatar, opun.omoCenik OZNE u brigadi - znali smo po nekoliko sati da sanjarimo o tome ita eemo raditi kada se vratimo u Sarajevo. IIi, ita ima sada tamo dolje, i da nam je da malo proJetamo sarajevskim korzom pa da se vratimo.c Drugovi su ml kamije prifali kako su je zbog bolesti odvraCali da ne ide u onu IVOju poslednju borbu, ali Rava je ostala upoma: »Neeu dozvoliti da iko prije mene uc1e u Sarajevo. HoC:u da idem, pa !iva ill mrtva!c - Kad je Sesta brigada doila u Sekoviee od Konjuh-planlne, krajem maja 1942 - spominje Milo§ Zekic - odmah ml je pala u oB svojom pojavom: krSna djevojka, a ipak vitka. plave kose i preplanula lica. U njenim pokretima bilo je ~ 6es Jlpkos t skladnog, kao kc:id sme, a istovremeno kao kod �mlade vuoce. Njene plave oa sa prelivima bile su pune iara i tivota. Bila je sva puna tivotne mage. Na nalim aijelima olro logorskih partizaDskih vatri, gledao sam je u kolu i volio sam do nje da se uhvatim. Ostala m.i je u sjeeanju kao neobimo draga djevojka. Dok sam bio komandant te brigade, ona je bila referent saniteta U bataljODU. U borbama za prvo oslobodenje Tuzle, ~tkom oktobra 1943. godiDe, Rava se istakla svojom vamedllom hrabro§Cu oko spasavanja nmjenika. Posebno se istakla u odbrani Tuzle: Ima1i smo tad i veCi broj nmjenih. Bolnica je bila podalje od popriita borbe i Rava je nmjenike tamo upuovala po drugima, a sama ostajala uz vatrene pololaje. Ranjenici, prema kojima je ll.BI'OOto bila nje!na, gledali su u nju kao u sunce kad izgrije. Bila je popularna i u radu s omladinom i f.enama Mnogo se tada govorilo o Ravi. I otprije smo je svi zna1i kao vrlo hrabru, ali tu, u Tuzli, prosto se rasplamsala prib o n:jenoj neustrafivosti. Njeno ime pr~o se nadaleko, u svim jedinicama ~e Bosne. Za mene, stvarno, ona je najsvjeUiji lik lene u ~oj Bosni. Kad je poginula, svima nam je bilo teAko i lao. Dugo nisam mogao da zamislim da je mrtva ona plamena djevojka koja je u ~vima za!Uja, na natim sijelima oko partizanskih vatri, bila neumorna u igri a u borbama, pri spasavanju ranjenika, kao mlada vuoca. BANDITI, BACAJTE BIJELEI - Sj~ se na§eg prvog napada na Tuzlu') - ka!e Rehd SaletoviC. - Nekoliko dana i noo uporno smo slamali otpor utvrdenog neprijatelja. Dva dana bezuspjemo smo napadali, a uoa trel:e noei doila je direktiva da se Tuzla mora osloboditi. Prdao sam tad u Ravin bataljon. Bio sam o~ dinski rukovodilac brigade. S padanjem mraka ~li smo podilaziti . . . Uskoro se otvorila paklena vatra. Naia Sesta, pravila je fuda ... Borci i komandanti s pu§kama su juriiali na topove. U tom neustrafivom naletu Rava je izvlaCila ranjene borce, otimala ih od Bmrti. Ona je te noCi pod naj!e§Com artiljerijskom vatrom 's ama previla 43 borca i spasila tivot veeem broju nmjenika. ') 2. oktobra 1M3. godine. �----------- ----- �Divna i dobra Rava! Svaki put, kad vid'm njenu fotografiju, probode me dubok bol. Ona je, uistinu, jedan od rijetko dragih likova i rijetko velikih gubitaka. - Rava! Sjajna devojka! Rumena, oli~enje zdravlja i vedrine. Ne secam se da sam je ikad video smrknuti iii zabrinutu - ka!e dr Dorde Dragic. - Upoznao sam je posle oslobodenja Tuzle; imala je na sebi vojnil!ku bluzu, opasa~ i bombu, a na glavi titovku. Docnije sam slu§ao kako je prilikom tog napada na Tuzlu pokazala neverovatno po!rtvovanje pri izvla~enju ranjenika iz prvih borbenih linija. Krajem oktobra 1943. Rava i ja dobili smo zadatak oci Ataba XIX bir~anske brigade, da organizujemo brigadni sanitet. Ona je posle borbi za Tuzlu postala referent Slniteta ove jedinice, a ja sam b:o br:gadni lekar. Dok sam ja uglavnom bio strul!no Hce, Rava je pred stabom odgovarala za celukopni rad saniteta - za smjeMaj i ukazivanje pomoci ranjenicima, .za ishranu, evakuaciju, za izobrazbu sanitetskog osoblja. Vanredne inteligencije, pokazala se kao odl:l!an organ:zator. Sposobna i snalazljiva. Sve njene osobine dobrog organizatora dosle su do izrazaja prilikom ponovnog napada na Tuzlu 1944. u januaru. Oko grada je bilo postavljeno i mnogo nagaznih mina, pa smo u tim borbama imali dosta ranjenika, medu njima i vise teskih. Ja sam im ukazivao strul!nu porno{: u brigadnom previjalistu, a Rava je, pored toga sto je i ona pruZala prvu porno{:, vodila brigu i 0 evakuaciji, smestaju i ishrani. Prethodno je obisla okolna sela i prikupila dovoljan proj kola za prevoz ranjenika, organizovala previjal:ste i brigadnu ambulantu, kao i sve ostalo sto je trebalo. Previjali.Ste se nalazilo u Parselu a brigadna ambulanta u Dubravama. Ranjenici kojima je trebala hirur8ka pomoc, prebacivani su u obliZnju hirursku ek~pu dr Ginsberga. U takvoj si~aciji njene zasluge bile su neocenjive. Sve je tako dobro organizovano, da u toku rada na brigadnom previjalistu, kao i pri transportovanju ranjenika, nigde nije doslo do zagusivanja i gtdve. Sve je funkcionisalo kako treba i posle te borbe itab brigade pohvalio je na8 sanitet. Bila je to uglavnom Ravina zasluga. Pored svih ostalih njenih dobrih osobina, posebno treba istaci njenu brigu i ljubav prema ranjenicima. ·Za njih je to l!esto zna~ilo isto sto i uspe8na hirudka interven- 91 �cija, a posebno tamo gde inace nismo mogli mnogo da 1m pomognemo. - Bio sam u XX romanijskoj brigadi kada je, u decembru 1943. na Rornaniju do~la Devetnaesta bircanska brigada ka!e pukovnik Jakov •Ja~a« VodWek. - Njeni borci su se tada prvi put susreli sa njemackim skijdkim jedinicama u bijeloj odjeCi. Prvi put su vidjeli kako Njemci transportiraju svoje ranjenike na snijegu, u nekoj vrsti specijalnog zatvorenog camca na skijama. Rava se, kao referent saniteta, odmah i veoma mnogo zainteresovaia za tu vrstu transportnog sred'stva za spasavanje ranjenika. Zapazio sam je bd po toj znati!elji, po tome kako je shvatila svoju funkciju referenta saniteta. Januara 1944. u rejonu Rogatice Bircansku brigadu napale su jace ustdke snage. lmali smo sedam te~kih ranjenika~ ito je za jednu brigadu u tim uslovima predstavljalo veliku te§kol:u. Zahvaljujuci Ravinoj velikoj ljubavi prema ranjenicima, i njenoj visokoj partijskoj svijesti, oni su bill spaseni. Nosila uop§te nismo imali, a ranjenike nismo mogli transportovati ni na kakav drugi nacin. Rava se sna§la: brzo je pri• kupila nekoliko cebadi i §injela, i uz pomoc sanitetskog voda za vrlo kratko vrijeme izradila od toga potreban broj nosila. Jedna ceta je odredena da nosi ranjenike i svi su spaseni. - Mad XIX bircanske brigade od Sokolovil:a za Focu i do Prace, i nazad, trajao je neprekidno cetrdeset casova, a Rava je bolovala pjegavi tifus - sjel:a se Nikola Anil:. --Strahovita studen i suzu je ledila. Odjel:a se ukrutila kao. da je od kamena. Brigada te§ka, umorna. I konji se jedva vuku. Ona nije htjela da izostane. Visoka temperatura je mu,Ci, noge se jedva micu, ali srce junaka Rave nije klonulo. Tifus lomi njenu mladost, a ona s osmijehom na usnama bodrl ostale bolesne drugove: :.Pjevajte, drugovi!« I, iznemogla, pjeva! Po povratku, ostala je u bolnici u Sokolovicima. U brigadu se vratila jos slaba i lomna sa cinom porucnika. · - U prvoj polovini avgusta 1944. vodili smo na Milan-planini borbu sa Nijemcima - prica dalje J. Vodwek. ;...,.. Jedan na§ vojnik bio je tesko ranjen od bacaca. Crijeva su mu bila povrijedena na vise mjesta i, da bi se spasao, trebalo je izvrsiti hitnu hirursku intervenciju. Na Ravino zauzimanje i pritisak, poduzeta je operacija pod izuzetno teskim okolno- �.stima, na §atorskom krilu ispod jednog drveta, dok su Nijemci bili od nas udaljeni svega oko ~etiri stotine metara. Operisao je dr Bela HohMeter, a Rava je bila glavni uistent. Ona je izvriila sve potrebne pripreme i o<':istila ranu ljutom rakijom. Vanredno se pokazala i, ko zna po koji put, polo!ila iBpit za referenta saniteta. - I nakon dvadeset godina !ivo se sjecam njenih vedrih kao nebo plavih o~iju, koje su uvijek bile nasmije§ene, toplog i cvrstog stiska ruke kada je, uvijek zaposlena, kao vihor uletela mec!u nas - spominje dr Bela Hoh§teter. Kao referent saniteta brigade, una~ svoje mladost~ gotovo maj~inski se brinula o svakom borcu: jednako o zdravima kao i o bolesnima. Ta djevojcica je pokazala nevjerovatne organizatorske sposobnosti, kada smo poslije Seste ofanzive pristupili reorganizaciji nde sanitetske sluibe. Dosljedno je sprovodila primljene direktive i u tome bila neobi~no uporna. U sprovodenju organizacionih i higijenskih mjera ispoljavala je nevjerojatnu energiju, i prema komandnom kadru i prema borcima, pa ju je u odrec!enim momentima napustala i poznata blagost, ustupajuci mjesto ~vrstom vojni~kom stavu. Njena brigada je poslije te reorganizacije postala primjerom dobro sredenog saniteta. Cesto je Rava dolazila u ndu hirudku ekipu i, u slucajevima kada je to bilo potrebno, pomagala meni i drugovima oko ope. acija i zbrinjavanja operisanJl. Ona je i inace cesto r dolazila u hirursku ekipu i divizijsku bolnicu, direktno sapolozaja, sa tezim ranjenicima svoje brigade i nastojala da se ltnjeni ranjenici« sto prije smjeste u njenu brigadnu bolnicu na daljnje lijecenje. Dobro se sjeeam, prilikom jedne neobicne <>peracije na polozaju, Rava je pomagala nositi ranjenog druga. Kasnije je dugo ostala da sjedi pored njega i izvje§tavala se povremeno o njegovom stanju. - Price o Ravi, njenoj hrabrosti i pozrtvovanju prenosili su kuriri lz odreda u odred - sjeca se Kosta Banjac. Pricali su o njoj kao §to se o nekome govori u pjesmama. Tak:o sam i ja za nju cuo, na Romaniji, kada sam u zimu 1943. dosao iz Druge kraji§ke brigade u Romanijski odred. Dugo sam o njoj slu§ao, i ne znajuci da je ona drugarica ndeg kolrlfUldanta Mitra Miniea. 93 �Jedan od mojih kurira isprieao mi je u proljete 1944.. da je vidio Ravu i da je slabo obu.."ena.. Cskoro smo zarobili nekol.ko Nijemaca. pa sam Ravi poslao koporan, pantable i vunene earape. Cini mi se, crvene boje. Tek potom uslijedilo je naie poznanstvo; bilo je to u prolazu, prilikom pokreta naiih jeddllca kod Sokoca. Kad smo se sreli otvorila je torbu. izvadila iz nje komad crnog seljaCkog hljeba. odlomila polov.:nu i, nasmijana rekla: •Ovo je, da ti se revanSiram, za uniformu~. Svima je slu.Zila za primjer. Njenim drianjem korili smo druge. Zalost za njom blla je takva, kao da je pogmulo pola brigade. - U januaru 1944. na Romaniji se nailo nas nekoliko u grupi: Rava, R:.sto To5oviC, Arif Tanovic i neki drug sa Majevice - sjeea se Gordana Petovar. - Cekali smo Sesnaestu muslimansku brigadu iz sastava 27. divizije, da sa njom krenemo u Foeu i da sustignemo BirCansku brigadu. Rava je bila zaostala na Romaruji sa teZim ranjenicima koje je predala Romanijskom podrucju. Bila je rekonvalescent poslije prele!anog tifusa. Proveli smo zajedno nekoliko dana, koliko je trajao nai put od Romanije do FOCe. Drugi susret sa Ravom bio je u planini Bi.Sini, u avgustu iste godine. Stab 27. divizije uputio me za rukovodioca SKOJ-a u XIX bircansku brigadu. Te veeeri, kad sam stigla, na8la sam se odmah pored Rave. Pri.Sla mi je neuobicajeno toplo, prisno. Osjetila sam da eu se sa njom vrlo brzo i trajno sprijateljiti. Te prve noCi spavale smo u 5atoru. Noe svjeZa, a ja slabo obucena. Zaspala sam i u neko doba osjetih kako me Rava pokriva. Taj gest pamje jos i sada iivi u meni. Kod Rave se nije ispoljavala samo ona uobicajeno uctiva br!ga za covjeka; Kod nje je bilo nesto posebno, samo njezino. Iz citavog njenog bica izbijala je blagost, prijatnost, ljubav i pamja, sto. je svima prutala. U sebi je nosila i prave vojnicke osob' ne: odlucnost i hladnokrvnost, a pored njih svoju zenstvenost u ponaianju i ddanju. N~ bataljon se nalazio u selu Osmaci kod ceste Caparde-Zvornik-Tuzla. Ustase su se utvrdile na brdu Vis, i u Capardama, i svako vece, obicno oko pet sati, pocinjali da biju artiljerijom Osmake. Trajalo je to pet-sest dana i vee smo se. navikli na to gadanje u isto vrijeme, pa smo se sklanjali iz kuca i u kakvom zaklonu l:ekali da paljba prode. Jedne ve- �~ri na!Ja sam se sama sa Ravom iza gomile rij~. potele smo ida sanjarimo o zavdetku kamenja. Rije~ po rata, o tome kako ce tada izgledati na.S !ivot . . . Zam.:.§ljala je da (:e !ivjeti u Sarajevu; osjetila sam njenu ~e!nju za Sarajevom. Opisala mi je kako zami§lja svoju kucu; bice sli~na onoj u kojoj je odrasla. U kuCi - ona, Mitar i djeca! Sasvim blizu nas pala je m:.na od baca~a. a mi smo se samo malo pomakle i produ!.le za maStom ... Cak smo nagadale Ata li ce se nositi poslije rata, kakva ee moda biti ... - Kada smo oslobodili Tuzlu, bila sam zamjenik referenta saniteta Bir~anske brigade - kaZe Raza Alajbegovic. Referent je bila Rava. Tu smo doZivjele oslobodenje Beograda. Sjeeam se, zagluUa nas je pucnjava mitraljeza, pu5aka, pi.§tolja . . . U prvi mah pomislili smo da je to napad na Tuzlu i nastala je op§ta gu!va po gradu. Kad se saznalo da je u ~ast oslobodenja Beograda, sve se pretvorilo u op§te veselje. Rava i ja smo se zanosile mi§lju o oslobo<tenju Sarajeva. Sjecale smo se svojih majki i strahovale da li eemo ih tamo zateCi zive i zdrave. :.2eljela b:h da dade§ kod moje majke u selo Osijek ...« pozivala me. Kada stignemo u Sarajevo, kupil:emo jedna drugoj spomen-poklone, za sjecanje na zaje:lni~ke ratne dane. Sa nestrpljenjem smo ~kivale taj veliki trenutak. - Poslije pete ofanzive, u ljeto 1943. srela sam je u Sestoj istoeno-bosanskoj brigadi - sjeca se Ruza Olja~a. Baa je referent saniteta jednog bataljona. Svi ranjenici tog bataljona, koji su stizali u brigadnu bolnicu, im:lli su puna usta hvale ·za svoju »Baba Ravuc. Kad smo se upoznale, pri~ala mi je da sa velikim divljenjem gleda na sve one koji su u~estvovali u petoj ofanzivi. Njoj drugovi zbog bolesti nisu dozvolili da ide na Sutjesku. Povjerila mi je, sa najvecim bolom, da se osjeea li~no nesretna §to nije ucestvovala u borbama na Sutjesci. I, kako se bolesna kradom §unjala za brigadom, u zelji da joj se pridruZi. »Isla sam sve do Milanplaninec blila mi se. Tugom i umorom slomljena vratila se u Sekovil!e, u hoJnicu, da nastavi dumost bolnicarke. Ponovo sam je srela u oslobodenoj Tuzli. Dosia je u bolnicu po vlastitoj zelji, i uz odobrenje partijske· organizacije, da izvdi prek:d vee poodmakle trudnoce. Svi smo znali za veliku i iskrenu ljubav izmedu Mitra i Rave. Svi smo tu lju95 �bav cijenili i poitovali. Kad sam Cula za Bavinu odlulm, bilo mi je bo. Dugo sam je ubje4ival.a: •Nemoj, bolan, Bavo to da tiniif Mof.e ti Mitar poginuti, pa neka ti ostane uspomenaeo •Ne, oeeu Ruio, dok ne bude .,una sloboda- usprotivila se ona. - HoCu da se vratim u borbenu jedinicuc. Dr Bela Hohlteter se sjeea: - Negdje u oktobru 1944. lij~io sam Bavu . . • U dogo:. voru sa Stabom divizije, savjetovao sam njoj i njenom drugu Mitru, komandantu Romanijske brigade, da Bava ostane u pozadinskom sanitetu ill kojoj drugoj sluibi. Ali ona o tome nije htjela niti euti, odbijala je sve argumente, i uskoro krenuIa sa svojom brigadom. - Kad je na!a brigada poretkom oktobra 1944. uSia u Tuzlu - pri~ Gordana Petovar - iza neprijatelja nam je ostalo dosta plijena. U nekom magacinu na5lo se dosta zelen~ kasto-plavkastih uniformi za njemacke SS trupe. Rava se li~o pobr:nula da sve drugarice dobiju te uniforme i da im se prekroje. Donijela je i paket puplinskih koSulja i mara-:mica, i sve to razdijeWa drugancama. I za sebe je jednu uniformu dala da se prekroji u na5oj radionici. Kada je poSla na probu, pozvala me je da vidim kako joj stoji. »Hajde zamolila je - cetvore oei bolje vide!c Bircanska brigada ostala je da obezbjeduje osloboctenu Tuzlu, pa smo ja i Rava viSe vremena provodile zajedno. Vrlo brzo smo se sprijateljile sa malom plavokosom djevojcicom naiih domaCina. Naroeito Rava, koja je upravo bila primijetila da je u drugom stanju i mnogo se tome radovala. Zavoljela je tu malu i u igri sa njom do§la su do izruaja sva njena materinska osjeeanja. Ta nabujala osjecanja prosto su se prelijevala. Dugo smo znale ma§tati o njenom jo§ nero':' c1enom djetetu. Zami§ljala je kako ce ga njegovati. Ali u m~ mentu u njoj su se sukobljavali osjecanja majke i osjecanje du!nosti i odgovornosti. Brzo bi se vracala u stvarnost, upozoravala samu sebe da jo§ nije vrijeme da na to misli, jer rat joA nije zavden. Zbog trudnoce morala bi da se povuce, a ona to ne mo!e, ne smije da ucini. Ubrzo sam oti§la sa brigadom na obezbjec1enje aerodroma; zadriali smo se petnaest dana. Kada sam se vratila, Rava vi§e nije ocekivala dijete. Osjecanje du!nosti pobijedilo je njena sna!na materinska osje-~anja. �· - Kao i vecina Sarajlija, nikad nije razlikovala ~ i ~ sjeea se Milan Vukovic - Cesto zapodijevajuCi ialu, Aalila se ina svoj ra~un »Cetiri eavke eu~e na cetiri koeica!c Otuda ju. je Zarko. Vukovic, komandant bataljona, pri svakom su~ sretu zadirkivao: »Cetiri cavke ...c Iz Spre~ sam jednom, u prolj~e 1944, poiao na savjetovanje u ltab divizije na Sokolac. Rava nas je nasmijana ispratila i kao bri!na majka upozorila: »Budite oprezni, ~uvajte se, put je dug, ima retnika ... c Ja sam njen rukovodilac bio, znala je da imam dobru pratnju, naoru!anje, ali ona mene upozorava da budem oprezanl Zaista je bila oli~enje dobrote. Vrlo ~esto pri~ala nam je o svom ranijem !ivotu: kako je ilia u ikolu, putovala od kuce ... Jednom je bila nar~ito raspolo!ena i povjerila nam se: »Eto, nac1oh se sa Mitrom, zavoljeh ga i udadoh se za njega, iako nije bilo vrijeme ni za ljubav ni za udajuc. Sjecam se, u Tuzli je hila neSto bolesna; znao sam da je to abortus, ali sam cutao. Obilao sam je i~ da bi se sa njom na§alio, r ekao sam: »Ravo, ti se ba§ sada razboli, pred osloboc1enje, a valja iei u Sarajevolc 11Ja cu lebti samo cetiri dana, a onda ponovo idem sa vama«. •Mi eemo ti narediti da ostaneic. •Pa necete valjda meni to u~initi, da ne idem u Sarajevo« primijetila je osmjehujuci se. I po!la je sa nama. Bilo je to veliko samoodricanje. U vrijeme kada je Tuzla bila slobodna, Beograd osloboden, toliki slobodan teritorij, ona bolesna nije htjela da ostane nego je poila sa nama. - - Priseeamto) se sa kakvim mi je !arom i ponosom Rava o svojim prvim p ucnjima na neprijatelja sep~embar­ skih dana 1941; bila je tada horae Semizova&e partizanske cete. Ali, naj!ivlje se secam Rave-poru~nika NO vojske i nje:.. nih poslednjih pucnjeva na vrhu Romanije, njenog osmeha kada se rastajala od nas tog novembarskog dana 1944. gO.:. dine. · ' Tri dana i noCi Crvene stijene bile su poprilte ogor~enih borbi nase XIX bircanske udame brigade sa ustaJama koji pri~ala ") I z •Sjeeanja o Ravlc sori~a. narodnog heroja-generala Pere K~ �iu' trebali" da obezbede povla~nje nema~kih jedinica ka Sata]evu: •Smenjivali su se jurifi za ·juritima Datih boraca. napildi sa protivnapadima. Zaglu!Ujueu buku vatrenih oruZja poja~avao je snafan sviZduk hladnog vetra ftc> se probi:(\o kroz staru borovu i jelovu Aumu i, odbijajul:i se od litica Crvenih stijena, zahvatao ljude na polo!ajima. uvla~ se u njih do kostij\1. Dani vlaZni i hladni. Ranjeni i promrzli borci, koji su· mogli da idu sami, dolazili su skrivenim puteljkom u oveeu uvalu do brigadne bolnice. Te8ko ranjene nosili su njlhovi drtigovi. ·Rava je bila Sa. njima. Ona ih je. prihvatala na samom polo!aju i ukazivala im pomoe. Svakoga od njih pomilovala bi svojim neZnim, blagim osmehom Ato uleva poverenje i izmu~eno lice pretvara u osmeh. U njenoj cuturici uvek je bio' gutljaj vode da ovlaZi isuSene usne. Njene spretne ruke bile su neosetne pri previjanju rane. A kad bi dopratila raitjenike do bolnice, smestala ih je sve redom, zaklanjala ih Od hladnoee, opet previjala, pritr~avala cas jednom. ~as drugom, i sve tako, dok se svi ne bi umirili ill zaspali. A tada bi, jos jednom baciv§i pogled pun saoseeajne nemosti. i brige na svakoga od njih, neeujno iScezla do ~ta na polo!ajima. Borci na polozaju strepili su za nju, terali je od sebe, a ona ih je upozoravala odakle bije neprijateljski mitraljei, save~ovala da uzmu bolji zaklon dok bi sama pucala bez zakiona. · • ~ Po~ljednje ve~eri borbi za Crvene stijene, kada smo riit>rali da se povucemo, Rava i ja ostale smo pri §tabu Drugog bataljona -'- sjeca se Gordana Petovar. - Rava je prethodllo, po svom zamjeniku Razi Alajbegovic o~remila ranjefiik¢ do· Ataba brigade u uvali. ·Imali smo dosta ranjenika. PriH¢ho' 'krumo smo legle pored vatre, pokrivene satorskim krii'otil. Osjetila .sam Ravu kako je nemirna:. Nekoliko puta je pdriovila: Moram otici da vidim sta je sa ranjenicima, kako Sti 'smjesieni. .. Ima i viSe »nosilac - tako smo zvali te§ke rlirtjenike .2..: 'moraui 'da: vidiili kako: SU«. ~ajposlije -se aigla i ~tiSl~. Bilo je to za nju presudno. "';.: . . ·_; !:: ;··. . . ..:£; .. : ...;.;,·Osvahulo:je trel:e ' novembarska jutro s-mutnim oblaL cima -_sjeea se Pero Kosoric.- Cete, smenjene u toku noei s'a/Ct'Vehili slijerua; jos su •Se odrilarale·navlamoj paprati. Manji, za§titni delovi brigade hili su na polozajima. Stab{ kb1i �se nalazio neposredno uz · bolnic:U; izdavao· je poslednja nal'ectenja za borbenu spremnost jedinice i njen pokret na nove zadatke. Bataljoni su se upravo pregrupisavali. ~eki­ yao se napad, jer je neprijateljbio u blizini. U uvali ranjenici su vee bili budni. Me<!u njima je Rava; te!ima priprema nosUa, la~ima odre<!uje konje, a one koji sami mogu ici dotjeruje za pokret. Drugovi su je pozvali u itab da se raspitaju o ranjenicima, i kakva joj pomol: treba da bi bolnica mogla krenuti. Samouvjereno je izjavila da joj nedostaju samo borci koji bi nosili nepokretne ranjenike a za ostalo neka se drugovi ne brinu. »Ukoliko ce vama trebati pomoc, ja i moji ranjenici smo tuc naialila se i krenula svojim !ticenicima. Za to vreme crna kolona usta§a mu~ki nam se privla~ila iza leda, kroz sumu, od pravca Sokoca. Neopdeno su ove erne ljudske nemani dosle do staba i bolnice. Odjeknuo je pucanj i najednom je p~elo da vri kao u kotlu. Pomesani sa tista!ama na!i borci, koji su se tu zadesili, odlu~no su se uhvatili sa njima u kostac. Pojedinci, iznenadeni, po~eli su da odstupaju. Trebalo je- samo za kratko vreme odoleti tom iznerui.dncmi napadu s ovako malobrojnim snagauia, jer su ~ete brigade vel: bile blizu i za koji minut usledil:e nas protivnapad. Rava je sa svojim ranjenicima u najvel:em popristu bortie. Sa njima hladno i odlu~no puca, uspravna: i vitka, sa zat'urenom titovkom na glavi i sanitetskom torbom na ledima. Njen reski glas »Napred drugovi! Eto naSih ~eta! Zapamtil:e Jias usta!ki gadovi!« ... prekinuo je rafal mitraljeza. Potekla je· kiv iz grudi partizanke Rave, a ona je jo§ stajala, uspravna i vitka, licem prema neprijatelju. · · Nase ~ete su vel: stigle i u nezadr!ivom jurisu okomile se na gadove. Pritr~ao sam. Ravi i zajedno sa Ratkom Peril:em priddao je. Nije mogla vise niSta da m1m. kaze. Usne su se uzalud micale. Umesto re~i, osmeh na lieu bio je poslednjf rljen pozdrav dok se rastajala od nas tog riovembarskog dana. na vrhu Romanije. ·. . za !;; ~. · .:...::, Da su uspeii istovremeno ])lo.kiraticelti: vrta~u- kde Ra.tko Peril:- nik~. od nas ne bi.~;e !iv lz~aQ. Borba je vodena nekoliko mintita. Rava je smrtno rarijena 64 pu!~anos zrna )trf:)z grudi, ali se zadriala · na · nog&ma; Pero .,Kosoric ju t(!. 'u hvatio pod Iilku.. Savetoyao sam mu · da je ttb: pre vodi t1 'pravcu ridih jedililea Pomislio sam:'iko nU'''i~~ineiuo, neka· ,. �tiY. &we • odigralo munjerito. PoYuldi _ , • ••• Jia Dekoj poljani iza vrtala prikupili _ , • i a& pomoe Ddib maea u protivnapedu razbili usta1e. Ali, ipllliti . . , . - -_ manji broj r.mjeDika. jer sa astale Ulpjeli da ih vile od pol& pobiju. a Deb sa poR)i benrinom i zap-lili Stl'eljali • i bolnlbrlw Desu PetkoriC iz Priboja, poito - je p:dboJdroo srirepo zJoaavi.l.L Vee sa bill ..,alili i ltapdrn arbivu i sve ito_ se zapaliti moglo i nestali u lumi, jer Disu imali aeka ja&l Oil (IIS(aoe JDaCU.. - Oko nas je tukao pulkomitraljez - priCa Stjepan Sari.c, tada obavjejtajni oficir XIX brigade. - Rava je ranjeDa . u desnu dojku. Ima1a je na sebi oficirsku uniformu i, ~ se dobro, krv joj je obilno potekla niz dolamicu i pantalooe. u clpele. Dema cipela bila je puna k:rvi Ja i Raza Alajbegcr viC uzeli smo je ispod ruke i s naporom vodili kojih pedesetalt metara. Upitali smo je mole li da hoda. •Mogu!c jedva bljDo se odazvala. Poiao sam da joj na4em konja. Borbe su se razvile i sa njima sam izgubio svaku vezu. - Kad smo u iumi Cukarica ltod Crveoih stijeDa iznenada napadnuti - pri& Raza Alajbegovic - svi smo pojurili na polobj. Sl~jno sam poWala u pravcu kojim su odveli Ravu. IzaJavli na brijeg, vidjela sam kako je ranjenu vode Stjepan Sarli: i jol jedan borac. Priila sam i povela je prema ostalim borclma. Jedva se kretala. Poblijedila je i brzo gubila snagu i moe govora. Drugovi, koji su je dotada vodili, otiSli su na razne strane da tra!e konja, a Rava me je zamolila da je za momenat popustim, da se malo odmori. Dok sam je pridria-vala, povijena nad njom, lalde sam ranjena. :.Evo i mene, Ravo, lupilol- potu!ih se.- Valjda eemo izdriati, biee valjda dobroc. Vel: sasvim klonula pro!aptala je: »>zdriaeemo, valjdalc Drugovi su doveli avaki po jednog konja. Videl:i u kakvom je stanju Rava, nisam na sebe ni obratila pa!nju. Zamolila ~­ ih da 1e brinem o Ravi. Stavili su je na konja. Morali su da je pridr!avaju sa avake strane. Izgubila je svijest, glava joj se klatila .•• Dok amo se povlacili prema nekim romanijskim. ~lima, wnrla je kod jedne uzvilice i tu je sahranjena _; tria~ metara dalje od popriAta borbe. - Borbe au se i dalje vodile, a m1 amo sahranjivali RaV\l - sjel:a se Gordana. Petovar.- Sahranjena je ski-omno, pod. . . . .. . . .. . ' . �Visokom jelom na tu!noj Cukarici; malo dalje od vrta~ u kojoj se do zadnjeg daha tako hrabro borila da spase ranjenike. Bajonetima su joj drugovi iskopali grob. Kopan je na brzinu i bio dosta plitak. Stajala sam blizu rake kada su je spuAtali. Ne znam zdto, smetale su cipele i neko je predlo!io da je izujemo. Skinuli su joj cipele, a na nogama su ostale crvene vunene ~arape. I sad kao da vidim crvene vunene ~a­ rape na Ravinim nogama. Prekrili smo je busenjem. Neko je preko groba stavio komad napuAtenog plota, ito se nalazio u blizini. Polaze61 pomislila sam: »Kako li cemo je kasnije naci?c Joi jednom sam se okrenula da vidim njen grob ida zapamtim mjesto. Niz Lu~evik kolona je po.lla bez Rave. Svako je u duAi osjeeao pustoa. S kolonom kao da je i luma jecala ... Grunule su telke kapi kiie, a vjetar je mahnito povijao tamnu borovinu. Koso moja, borovino gu.Bta, Gdje li tel se rcudijeliti pu.Bta ••• u toku noci Romanija je Ravi istkala lagan pokrov od snje!nih pahuljica. Sutradan, plakala je cijela divizija. 101 ' ~ �' ��YOludonar profesjonalac lie Jlftkjdajgti intew::ivou JEfl~mu aktiv....t u NOP stupa odmah 1ML i radi ......... u .............. Sarajevu kao .sretar partijste Celije u Bal buliii. sve dok DiJe ubapleDa oko pnoc .eptembaa isle pliDe. Po.tije SYih uzaludnih pokuiaja ustalb polidje cia je avhepim mu&njem prisile da otkrije svoje ""-'ne vae. polto je svoju oqanizaciju satuvala od provale. izvedeDa je krajem .ept.embaa IMI. Da .Polaetni prijeki sud. ORM'Iena Da smrt zboc JtVelebdaje NDHc i 28. .eptembaa strijeljaDa Da Vracima u Sarajevu. Svojim brabrim i dostojanstvenim dafanjem. i )lftd policijom l pred Prijeltim sudom i Da stratiflu. uponUm bdaDjem i lilDom vjerom U pobjedu, pokazala je visoki moral komtmiste I zadivila i prijatelje i oeprijatelje. Podsmjebnula se u lice svojim dleJatima, javno lgnoriJuCi njihov sud i njibovu presudu. Otada se oezadativo llrila legenda o dubovDoj veliODi Badojke ~ Za narodnog heroja prnglatena je &. juDa UMS. &Odlne- Posmrtni olltacl se na1aze u croboid narodnib bel'oja u ftlibm parku u Sarajevo, a spomen-plob aa mje8tu pocubljea.ja. -~ �.. Poznajem je joi iz Bijeljine, kada je pohadala · tre~i razred realne· gimnazije - pripovijeda Nada Manoj;. lovi~. Otac joj je bio seoski u~itelj, Srbin. Veliki naciona~ Usta. Komunizam je za njega bio bauk. . · 1 Sje~ se da je kao· jedin~e· bila sku~ena, uglavnom ve"zana za roditelje - uvijek sa njima u ku~i ill u letnji - i da u nWm razredima hije imala mnogo drugarica. Uvijek samaf Ali, kako je ulazila u Airi krug napredne omladine bijeljins~ gimnazije1), i pol!ela ·primati zadatke skojevske organizaclje', ona. se p~inje sve viJe otimati ·ispod roditeljske kontrole. za.:. to je roditelji prate u stopu: Svjesna da orii nemaju razumi~ jevuja za revolucionarne ideje, ~esto se slu!ila sitnim lukav:. atvima: znala je re~i da ima ~as. a oti~i na ilegah1i sastanak', ~ital~ku grupu i1i rasturailje ilegalne ·uterature. Kad bi' je uhvatili u la!i, uslijedile bi -represalije: dobivala je po nek~ liko dana kucnog zatvora. Ponekad ·su roditelji primjenjivalt najdrasti~nije mjere da bi joj, kako su to oni govorili, izbili te bube iz. glave. Batine su bile glavno ·sredstvo vaspitanja~ Majka je ~esto kukala: :.Joj, moje jadno dijete ... Joj, upalo je u lole druitvo ... Joj, zavedena je, u propast srlja .. ,c Htje.:. la je da izoluje svoju keer od istinskog !ivota, da je sa~va od opasnosti. Ali, Radojka je bila odlu~na na svome putu i niJta je nije moglo vratiti natrag. · Sastajali smo se obi~no izvan grada, kod · nde drugarice, napredne omladinke Darinke Bogunovi~. Kuca na osami, kao stvorena za tajne sastanke! - i ~tvrti - Ndli smo se zajedno tek u Aestom razredu gimnazije pri~a Para Bogunovic. Bijeljina je hila poznata po naprednom pokretu, 5$ dosta levi~ara. I sama aam tada pripadala jednoj od naprednih omladinskih grupa i brzo sprijateljile - I) 140 · njenib bivilh daka poJinulo je u 1\l~i. 107 �sa kojom je radila bolni~arka Hajra Alijagic, sestra oovenog borca Alije Alijagica. Radojku je to odmah privuklo. Moji su bili bdtovani u Ddnicama, na periferiji grada. Na nekoliko ari zemlje sadili smo kupus i ostalo povree, gajili i prodavali rasade. Sa tatom su radila sva deca. Profesori su znali ndu oskudicu i dozvoljavali nam da ponekad izostanema od Akole i zasejemo krompir, zelen, cveee. Radojka je ~esto dolazila da mi J)'>ma!e. Stazom dugom dvesta metara vuk1a je sa mnom .kante,. da zalijemo krastavce, i ~jivo zapitivala: »Tet)c:a · Soko, ako · p<)mognem Darinki, hoeete li je pustiti da sa mnom pri~a?c Nei&memo je volela moju mamu, koja je bila zaista dobra, tim viie .jer je- oseCala da.i mama nju voli; dozvoljavala je dane radim, da sa njom razgovaram. Tada bi se nas dve sklanjale u neki kutak i prou~avale: . •Poreklo porodicec, »Od utQpije do socijalizma•, .»Drlanje pred klasnim · rutprijateljernc,- Filipovieevu »Politi~ku. .ekonomijuc • ~ . i. po pet sati smo., sasvim zanesene, provodile u razg~ voru.. Pravile 8.l'llO planov.e i mdtale kako bi .bilo diwo da jednoga dana kod nu bukne revolucija u kojoj_ bi i nas dve u~estvovale. Ppsle dobivene bitke, zamiAljale smo, imali bismp dr!aV\.1 ·J B sv.im pravirna za ®Vek.a, ,gde bi i odnos roditelja :i ·d~ blo.: humaniji) .sa · \'ile uzajamnog · raZ11m~va.nja. Njala sreea bila je. potpuna ~d joj moja RWn!l na polasku naben! buketic nareisa.. Njeno onilljeno cvecel Ula je kuCi .sanju*ti da . e se ip~ nekako ~ sporazU!Jleti sa roditeljima, .j.~:;je.!Qen e odnos sa nji.ma bio ·bQlan. ;Ali se u porodiei odnoS nije meojao. . lliena roditeljske pa_inje,. n~la je .nfl . savrienct :r8ZUII1'&vanje svojih drugova. U te nde dve .zajedni~ke. godme .ZJWtl da je sablvala Jjubav .sv.akog pojediDog c:truga -i :simpatije. svih nas trinaestoro.u razredu. Na BVakoJri Jtorak'll btla ije. veltki drug i stekla po!tovanje kolqa~ .. lzbegavala ·.je i najobi~e primedbe, ako. smo Lpomislili da:bi se neko mogao: uvrediti. ·Takav odnos · je i ihab .bio.:izrnedu nas drugov.a i drugariela. Grani~ilo se to sa ~istunstvom. Do kraja Simo ist)lpali otvor.en:~. bez trunka la!i, pa i u najsitnijim stvarima. Ako se, reeimo, ne. dode na obecani ustanak1 . sledilo je detaljno .objdnjenje. · ·lako siromdru, kOd svojih ku~ smo naizm~nie!rio:p~i:.. vall ·da~ka posela. I·Racfojka·· se odlu~ila da nas pozove; i ;jedva od oea ·izmolila pristanlik. ·NafuesUa 1~ kola~a .i · ave sretiilii. Kod nje je bilo najlep§e; u njihovoj novoj kuCi! Svi smo se skupili. Ignjat Milo!eVi~ - · »Pe~ino idrebec, koji je \roleo da �bocka- Radojku zbog:,roditelfa, naklatio se na slatkiJe. Mati' Radojku u stranu i lapnu joj da poslu!i svakoga po-' se}lno a ne ovako, •k~jalldcl »N~u · da ~ujem, dovela sam· ih da se provedu ; , .c usprotivlla se · ona, iako svesna ita je ~lta kad se razidemo. I te malobrojne, sitne njene radosti ~vriavale su tu!no. Modrice je sakrivala i pred kom§ilukom· · i u iikoli. I u razredu je sedela iza mene.. Bila je vrlo dobra u~e-" nica. Bistral Sa malo rada postizala je dosta, iako se u nastavi mnogo tra!ilo. U lestom je ka!njena ukorom jer nije iiila na pn~t. lna~e. jedino kod profesora veronauke, ~oveka sa teoloikim fakultetom, nailazili smo na razumevanje. Kada se svaka iole lepa r~ profesora prosto gutala, Nikola Ma~kic nipll je bio primer pravoga ~oveka. - Streljan je 1941. u Kragujevcu1) sa decom svoga razreda. - Govorio nam je kako je du!an da predaje veronauku, ali nam preporu~uje obavezno jedan strani jezik - on u~i ruski - da mnogo mtamo klasike kao i nove pisce, da prou~avamo Marksa-Engelsa, a da se m:o!e pr~itati i Spencer, uporedenja radi, da §to bolje uCimo jer se roditelji za nas !rtvuju, da se sto viSe bavimo sportom ... On je uticao i na Radojkino fonniranje. . Bill su to njeni sr~ dani, kada je spoznavala svet i !arko prihvatala sve novo, nove ideje i odnose. Kao da je oduvek rasla u tim novim ljudskim odnosima! Volela je da se jKa, do maksimuma da razvija fizi~ku kondiciju. Stojeci su~elice i driea se za ruke, poku§avale smo da jedna drugu odgumemD ill sabijemD uza zid. Mnoge mu5karce je tako nadja~ala. Puna volje za igrom, plesala je dobro i rado. Bila je vrlo oseeajna. Mr!nju je pokazivala jedino prema izrazitom . neprijatelju, ina~e svugde samo toplinu. Govor joj je bio naj~eiice poluglasan, a kad bi se uzrujala postajao je jo§ tili~ ~tki su takvi, kao Radojkal Bile smo nerazdvojne. Ne vremenski, vee po onoj prisnoj . odanosti i razumevanju. Analizirale smo sve o ~emu bi pri~e. unoseCi u to sebe. Sasvim se priklonila mojoj porodici. Nala starinska kuaca u Ma!uranica ulici 25, bila je sva u nt!ama i cv~. Obema au nam svirali Mladen Caldarovic i Slo.bodan Stankovic, onako, prijateljski. Sve je to Radojka mnogo volela. Nalazila je dra!i i u naiioj jednostavnosti: kod. pow~e · ··~ Pjesma :Desiiiike Mahi.Dovt~ �nas se, recimo, jelo na brzinu, ~sto. ·s nogu, i njoj se to svi... dalo. U to vreme doZivela je platonsku ljubav prema mom bratu. Zaista ju je voleo i duboko po!tovao, ali joj nikada nije pruao kao mu!karac. Lepo razvijen, taJJmozelenih o~iju s dugim trepavicama, sa umetni~kim sklonostima, pobudio je njeno divljenje. Kasnije se odao umetnosti. Voleo ju je zbog njene prefinjenosti i duhovne mrine; oseeao je da ona ~ita­ vim bicem nagove!tava jednu veliku buduenost. · - Poznavao sam je od prvih razreda gimnazije kao mlac1u koleginicu - ispri~ao je Mladen Caldarovic. - Nismo bili naro~ito prisni niti smo se ~esce vidali, ali kada se 1933. razmahao napredni pokret na bijeljinskoj gimnaziji, Radojka Lakic je ubrzo postala na5 simpatizer. Nju je odlikovalo druzeljublje: bila je dobra drugarica, dru!tvena, uvijek vesela i prirodna u svom ddanju. Kasnije su se te njene osobine razvile u izrazitu borbenost i inicijativnost. Bila je uvijek spremna na svaku dru!tvenu akciju, na u~esce u masovnim organizacijama, na koje smo vriili utjecaj i u koje smo slali na5e aktiviste. Vrlo brzo je napustila uobi~ajene tokove malogradanskog Zivota, tipi~nog za palana~ku atmosferu. . Kada smo 1933; kao prvi organizovani skojevci dolazili do partijskog materijala, poveli smo ra~una kome ga mozemo dati, ko moze da zasluZi to povjerenje da se upozna sa sta· vovima KPJ. Ratko CvetkoviCS) i ja izabrali smo od drugarica i Radojku Lakic. Sjecam se kako je zasijala od odu!evljenja kada smo joj u parku urucili nekoliko araka sapirografisanog materijala i dali upute o konspirativnom ponasanju. Poslije nekoliko dana rado je prihvatila razgovor: ·dala svoje misljenje i postavila nova pitanja u vezi s onim sto je pro~itala, Posebno se sjecam Radojke Lakic iz vremena aktivnosti Radriicko-studentskog recitativnog hora. Bila je jedan od najdisciplinovar.~.ijih clanova. Pomagala je da se §to prije savll:ida progr_alll rada,. da. se nauce. nove pjesme i pripreme nove• priredbe. lsticala se u · recitaciji, solo partijama i u grupnom: recitovanju. Medutim, isto tako aktivno ucestvovala je u op§tedru!tveno,m tivotu .reCitativnog hora: u n~im diskusi-· •> Ratko Cvetkovic osnivac, a Mladen Caladarovic prvi sekre- tar SKOJ·a u Bijeljinl. . · ·· ···· ·.,_.';;, · >Ji•. ·· . �j~a, u razradivanju, pojedinih ·tema, u SIU!tl[lvljanj\l zidnih npvi,na· •.• Naro~ito je bila zapa!ena prilikom organizovanih izleta Radni~ko-studentskog recitativnog hora, za vrijeme ~i~ Ymja pojed~ materijala na obli!njim izletiJtima ill za vrijeme zabavnog izleta. na Drinu, koji takoc!e nije bio bez programa. Rado je pjevala naie borbene . pje~ »Mila Spanijoc i druge. I kad poneki izlet nije bio najbolje organizovan, molda u nezgodno vrijeme, kad bi se sakupilo svega nekoliko nas koji smo tog dana ~ogli da odemo na Drinu, ona bi se tu ndla. Satima je umjela da razgovara, da se spon- !. ··! . ·.. · ~ .:: ... tano ~ba~lj~ . ~ mladim radnicima i -~grtima, da im govori o omladinskom_pokretu, kasnije, kao studentjca, o . beogradskom .studentlkom pokretu, da ih u~i revolucionarnim pjesmama. bjudski prisna, sx:da~na i jednostavna, d02;voljavala je ialu .i :ul!estvovala u §&lama sto su frcale .na takvim· izletima, za vrijeme kupanja, ~ako na ra~un drugih talto i na svoj vlastiti ra!mn. Kasnije se jako anga!ovala u · studentskom po-:k:retu u .Beogradu1 u~estvovala u svim. b.Qr.Qeaim tstupanjim.a. studeut.ai,uli· je. u ,Bij.e Jjibi :bila :;Akiivista (u::·nas4Q , o§Jlovninl tU �org8nizacijama: ne samo u studentstom udndenju i ~­ ko-studentskom horu nego isto tako i u pojedinim gra4ansldm druitvima na koja smo vrtili uticaj. (Pri druftvu :.Kolo srpslrih sestarac i :.Knjeginja Zorkac postojale su sekcije omladinki: prvom je rultovodila Radojka, a drugom Olga MarasoviC.- Op. MB. - Zajedno smo bill u petom razredu gimnazije 1932-33. - prib Vojin Bobar. - Otada je zapravo livo ptuntim, ali ne toliko po 1iku vee po osobinama. Za nju su, joA tada. postojale i privlaOle je i druge vrijednosti, ~u je poklanjala neuporedivo viJe pa!nje nego svom spoljamjem izgledu. Skromno obuOO!la uamica nije se dotjerivala i cifrala. Primjeeivali smo da je nefto muO, da joj je teiko. Otac joj je bio grub! Pjevao je u crkvenom horu i za pjevnicom. a to joj je mnogo smetalo. Zbog toga se intimno osjeCala neprijatno. Vee tada je bila aktivna u Narodnoj omladini. U SKOJ je primljena 1935, ne znam da li u prvoj grupi. U iestom razredu botaniku nam je predavao Muravjov - agent Gestapoa, strijeljan 1944, - profesor koji Badojku nije podnosio. lsto tako ju nije trpio ni profesor njema&og jezika, neki Birman, koji se docnije tako4e pokazao kao njema~ki agent. Znam, iz njegovog predmeta sam imao trojku, a ona je dotad ocjenjivana sa ~tiri. Svejedno, on ju je stalno ispitivao, gnjavio i govorio joj da je :.niko i niitac, :.sjedi drvo na drvoc i tome slimo. Radojka se na to maltretiranje jednom pobunila. »Je li to jezik vaspitab?c upitala ga je pred svim dacima, naMo ju je on izbacio iz uaonice. Od predmeta joj je najbolje i.§ao srpskohrvatski jezik; njezini pismeni sastavi ocjenjivani su s odlian i vrlo dobar. Bila je uvijek prisutna svim da&im akcijama i manifestacijama. Posebno sam upamtio dane poslije pogibije kralja Aleksandra. Gimnazija zatvorena, nastave nema i mi svi. veCinom daci iz osmog i ne§to nas iz nilih razreda. otWi smo u park. Vanredno raspoloteni, tu smo se slikali poredavii se u obliku srpa i ~kiu i broja 3 - TreCa internacionala, kao i po grupama. Pravili smo politi&e viceve i smijali se. Iza te svojevrsne demonstracije za nama je uslijedila velika po,-. tjera. Dli smo sve jedno po jedno »diiic na raport i prepoznavali se na izvjesnim fotografijama, a za oatale. mu je ~ reno da nisu uspjele. »Dok narod pia~. vi . se slikate •• ,~t 112 �prigovarao nam je .direktor. U nizu •prestupac bijeljinakih 4aka, ovaj je nastavni~kom savjetu i policiji posluiio kao krupna ta~ka optu!be protiv najnaprednijih omladinaca. Prema »Jednom dokumentu o predratnom om.ladinskom pokretu u Bijeljinic - Mladena Caldarovica, na ikolskoj tabli u osmom · razredu ·11, X napisano je: »A bas tous les roisl Vive Ia revolution conteinporaine!c a na okvire Kraljevih slika stavljeni su krstici kredom. U toku istrage, koju je sprovodila Direkcija gimnazije, svi daci VIII razreda -=- osim jedne u~enice - uglavnom su negirali da je tako ne§to uopite bilo napisano, iii su tu parolu dovodili u vezu sa vje!banjem francuske gramatike. Jedan u~enik je optu!en ito se, poslije predavanja 0 Kralju ujedinitelju, »nezgodno izrazio 0 mocnoj Jugoslavijic a drugi, jer se »U sredu 10. X ironi~no sm~ jao na javnim mestima i zvi!dukao na prvi dan velike na:. rodne blosti!c Petorica su ka!njena isklju~enjem iz ove gimnazije a sedmorica ukorom. Ovaj razred je od ranije, a naro~ito te i~olske godine, odisao jedinstvenim revolucionarnim duhom, organizovao ~itav niz borbenih istupanja i nije ~udo ito se po povratku ka!njenih daka iz direkcije u u~ionicu ~itav razred sa njima solidarisao. Zabarikadirali su vrata klupama i teikom peci i odmah se dali na sastavljanje rezolucije sa zahtjevom da se proces revidira. Kad su na alarm direktora policajci do§li i otvorili vrata, daci su ramenima poduprli zaljuljanu barikadu i stavljali posljednji potpis: u obliku kruga, da bi odgovomost snosili svi jednako. .Usred gu§an'ja na v.ratima, preko glava policajaca, skamenjenom direktoru pru~na je rezolucija - otr~ut list iz teke. C~eli razred se .sklup~ao, ~vrsto se. povezavi1 rukama, i odgovarao: »Mi smo svi jednolc dok su.razjareni policajci .i !andarmi s naporom ~upali iz te ~vrste mas'e je'dnog po jednog od isklju~enih. Bilo je: i lak§e povredenih daka,; Na kraju su morali pristati da cijeli razred pode u sresko . na~elstvo. Mala p~ vorka iesnaestorice s knjigama pod i'ukom, okru!ena sa jedanaest !andarma i ·policajaca, polako . se kretala sredinom ulice ... Dok su petoro isklju~enih kod na~elnika saslu§avani, ostali su oti§li pred gimnaziju i · objayili da ce itrajkovati ako se ovi ne puste iz zatvora. I zaista, odmah su pu§teni da se upiiu u druge gimnazije; medu njuna Ratko Cvetkovic, koji je u~stvovao u . pripremi i izvodenju svih ovih akcija, usmeravajuci ih tokom samog sukoba .i uskladujuci incijativU. 1 - Zene berott Ul �ostalih. Ali sada je stvar u svoje ruke uzela iandannerija t policija. i nastavila istngu uz hap§enja, da bi najzad i Sreski sud - odrecten od specijalnog Suda za zaititu driave u Beogradu - po treCi put poveo isJectenje, posle kojeg je •Ukazom CNBp. 3323 od 26. januara 1935. potpuna realna gimnazija u Bijeljini svedena na nepotpunu s time da se Vll i Vlli razred uk:ine odmah a V i VI postepeno •••c - Sed.mi razred. dakle. nismo zavrtili u Bijeljini - kaZe Vojin Bobar. - Zbog •tirenja komnnizmac bio je ukinut i sedmi i osmi razred rude ~vene slobodarske gimnazije. Ostali smo takoreCi na ulici. Dok je u osmom trajala guiva i policija intervenisala, nat razred je, za aasa higijene, bio zaklju~ Tek nakon jednog sata, kad se tamo stiJalo, izaSli smo van. I uprava &ole i policija bill su usplahireni; mali su da u svemu tome komunisti vode rij~ Rasuli smo se odmah zatim svak na svoju stranu, da zavr!imo razred.. - Pola sedmnog i pola osmog razreda gimnazije pohadala je u Sarajevu - pria Ljubica Crnogorac. - Stanovala je kod svoga tetka, mog oca, u Halilba!iea Cikmi broj 34 u staroj bosanskoj kuCi stijemjenoj me4u II1DOiftvom kuCica na padini Jekovca, odakle se pruia krasan vidik na VijeCnicu i TrebeviC.. Mama je bila stroga i Radojka nije mnogo hodalL Sa prvim mrakom morala je u kuCu.. Pa ipak, i ovdje se ubrzo kompromitovala kao komunistL lako dobar dak, bila je prinu4ena da sa polugodi.§njih ferija ode od nas i iz &ole. Njen kolega. neki Cmogorac, stalno joj je dolazio pa su satima sjedili i priali.. Mislili smo da oni ure. Ali kad nas je posjetio direktor 2enske gimnazije Brakus, i.nale Skolski drug moga oca, i upozorio nas da je pratimo, jer se druti sa sumnjivim licima, bilo nam je sve jasno. Uskoro smo u njenom dujeku prona.Sli zabranjene knjige ... U kuCi nas je bilo petoro djece. i bojali smo se da zbog nje svi ne nastradamo. Javili smo njenom ocu i Radojka je oti.Sla. - Opet smo se sastali u osmom razredu, u Sapcu, nas osmoro Bijeljinbna., mec!u nama i Radojka - pria dalje Vojin Bobar. - Prili.kom na!eg dolaska direktor gimnazije nam je rekao: •Primam vas. ali ovdje da ste manji od makova zrna. jer ne dozvoljavam da se ifta radi me4u djec:om ~ba&e �gunnazije ... « Prema nama se odn0sio · tako kao da · smb mi stalna opasnost za njegovu §kolu. 0 nama se dakle, bilo ra§t!ulo . . . Ovdje nismo bill vezani za skojevsku organizaciju, bio je to prekid sve do Beogradskog univerZi. teta, ali mirovali nismo. Bill smo aktivni na svoj na&. Sjel:am se jednog zbora Opozicije u Sapcu na hipodromu, na koji je do§ao i Dragoljub Jovanovic. Oti§li smo i mi. Zbog toga smo t11Zeni. Neki B. Moskovljevil: nosao je uza se Dragoljubovu sliku i jednom u razredu, za vrijeme odmo:ra, stavio ju je vi§e kraljeve. Svi mi koji smo bill na tom skupu poka!njavani smo ukorom. Tom prilikom Radojka nam je kazala: »Za jeftine stvari ko!a se ne daje!« Dobro sam to zapamtio. Godine 1936-37. Radojka se upisala na Beogradski univerzitet - Tehni~ki fakultet. Od prvih dana povezuje se sa naprednim studentskim pokretom i skojevskom organizacijom. Evo o tome nekoliko rije~i Cvijetina Mijatovil:a-Maje: - Sreli smo se prvi put na stepenicama menze aSamopomoc« - sada§nje medicinske menze - u ulici Kralja Milutina. Da bismo se mogli §kolovati, mi studenti smo tada raznosili mlijeko, cijepali drva ... Vidio sam da je to ozbiljna drugardca. Zanimalo me odakle je, kako se zove. Rekla mi je. Bila je nu!na stroga konspiracija, ali smo mi ipak za svaku drugaricu koja bi do§la na fakultet dobijali i njenu karakteristiku od partijske organizacije iz njenog kraja. Nije jo§ 'hila organizovana, ali nam je na nju, kao dobru i naprednu, skrenuta pahlja. Primili smo je gotovo odmah po njenom dolasku u Beograd. Ne sjel:am se ko joj je to saop§tio. Znam da smo je zaduZili da prenosi partijsku po§tu za Bijeljinu. · 1 Bijeljin~ani - Medu prvim stanovnicima Doma studentkinja u Beogradu, jo§ 1936. godine, bile su Radojka Lakic, Zdenka i Zlata Segvic i druge - govori Neda Botinovic. - Otuda se Radojke · dobro sjecam. Dom jo§ nije bio dovden ni ureden, nije se · cak ni lo!ilo. Kada smo do§le bio je hladan oktobar, a ni ·'prozori nisu hili svuda postavljeni. Spavale smo gotovo obu·. cene, s kapom ili maramom na glavi, sa rukavicama na rukama. ; • Radojka je studirala na Tehnolo§kom fakultetu i hila je ; akiivna ·medu . tamo§njiin studenticama, kao ~Ian studentske organizacije. Kasnije, kada je· pre§!& nil Filozofski fakultel . �jer febnika je iziskivaJa veCe tnJikove i vile VlemetUl isticala • vredDoCom i u ovoj organizaciji studenata. U radu je bila me4u prvima. ADgafova1a - u kultumim i stniCnim .tudenbkim udrufenjima kao i u Centralnom odboru fiJozofa - Znam da je uvijek bila u telkoj oskudici. N"Jkad kod sebe nije imala ni dinara! Uvijek ista siva suknja na njoj i jedina bluza, lroju je noeu prala da bi ujutro imala ita da obu&. Ne sjeeam se da je za to vrijeme ikad iita dobijala od kuee. U domu je stanovala, po najniioj cijeni. a za hranu je radila u trpezariji. Naime, po ustaljenom domskom redu, siroma.Sne studentkinje su deiurale za vrijeme jela i za svoj trud dobijale hranu.- Kad bi se nkazala pogodna instrukcija, podufavala je srednjoikoke, pa je katkad i na taj naMn poneSto zara4ivala. I ona je, kao i mnoge od nas, posluiivala po slavama. Bilo je uDo u obibj da imumije, pa i one manje imuene beogradske porodice, pozivaju na slavu po jednu, dvije, a ponekad i vi!e studentkinja; vee prema svom imovnom stanju. Ove su na slavi poslutivale, a kao dar, dobijale bi i do dvjesta dinara. Tom sumom mogla je· u ono doba da se podmiri mjeseOl& ishrana. Bile smo djevojke i taj novae nam je dobro dolazio za odjeCu, pa i za ostale nde lime potrebe. Dok je stanovala u .domu, sjeeam se, Radojka nije imala lienog iivota. Kad bismo o tome povele razgovor, znala nam je reei kako ona svojom pojavom ne moZe da privu~ nioju palnju. Bila je u tijelu punija, a erne boginje ostavile su vidan trag na njenom mladom lieu. Ali, imala je neobieno lijepe i tople, i8krene ljudske ~il. Svojom dubokom izr&Zajnoieu te njene 00 uljepiavale 8U i njeno lice i otavu njenu pojavu. ZraOle su duievnC?m Bstotom. Kao da te svoje ljudske ljepote nije bila svjesna, ona se ponekad u na!em intimnom druStvu Jalila na ra~ svoga izgleda, cak i s malo ironije. :.Jedne v~eri izaile smo s Univerziteta i poAle u studentski park•jeea se anonimna drugariea. - Nama, koje smo je poznavale, ·cinilo se da ona ne !eli da zainteresuje kojeg druga bli8ko za sebe. Prema svom licnom iivotu izgledala je sasvim ravnoduina. Te veceri, u razgovoru, dopunila sam sliku o njoj: Svi vi imate ponekog ko vas nar~ito voli, nekog bliskog u !ivotu, a ja sam sasvim sama - tiho mi je rekla misWi na na.le studentske ljubavi. lza toga nas je ostavila i po§la kuci. Vee sutradan bila je ponovo borbena drugariea; na njoj ~ traga od sinoenje sjetelc · . 118 �Sva se unosila u probleme rada sa naprednom omladinom. Patila je ako tu, gdje je anga!ovana, ne ide ave kako treba. Ona se zapravo i identifikovala sa studentskim · pc)kretomt Zna~ajna je to crta njenog lijepog karaktera. Zbog takvog rada bila je zapa!ena medu studentima. - Sva se predala revolucionarnom radu - p~a Nada Manojlovic. - Nijedna demonstracija, nijedan sastanak Ui noena akcija, nisu pro§li bez nje. Kao da se bojala da ito ne propusti. P~ela je zanemarivati studije. Nije polagala ispite. »Nde dijete je opet upalo u komunisti~ko dru§tvo ... Kako cemo je i§~upati?l Eto, svi ste vi pametni i oprezni, a ona?c jadalo se dvoje starih i, kao kaznu, p~inju primjenjivati ekonomske represalije. Nisu joj slali ni minimum sredstava za egzistenciju. Suma od pet stotina dinara, za isplatu domskog pansiona, nije vi§e stizala. Radojka se probijala kroz tivot kako je znala i umjela. Otada je po~ela !ivjeti u domu studentkinja »Ki"aljica Marija« kao »ilegalac«. Cesto je spavala u istom krevetu sa drugaricama i polovila njihovu porciju. Katkad bi dobijala i kom..:. pletnu ve~eru od onih koje su odlazile u kino iii pozori§te, uzimajuci sa evidentne plo~e u portirnici njihov broj !to je va!io i kao kupon za obrok. Nijedan .»ilegalacc nije promakao o§trom oku Mile Dimic, taddnje upravnice doma. Zahvaljujuci njoj i njenim najbli!im saradnicima iz uprave: Dragici Pravici, Milki Minic, Olgi Nakic, Radmili Subakic, Olgi Strujic, Jeleni Popovic i drugim komunistkinjama, mnoga studentkinja-revolucionar ndla je uto~i§ta i pomoci u ovom domu. Mec:tu njima i Radojka. Dom joj je omogucio i da samostalno privreduje. lnstruirala je djecu beogradske bur!oazije, a slu!ila je i po slavama kod imucnij~ porodica gdje je, uz mizernu nagradu, radni dan trajao i po §esnaest sati. Kasno u noc Radojka se i poslije napornog rada vra¢ala vedra i nasmijana, s ne§to kola~a i novaca u d!epu. · Dr~tveni i kulturni !ivot u domu bio je takode veoma razvijen. U prograinima drugarskih ve~eri, · redovno .politi~ki obojenim, u~estvovala je i Radojka. Ostace nezaboravan njen lik u ulozi stare djevojke iz humoristi&e pantomime »Zena ju~e, danas i sutra«. Razbaru§ene kose, upadno na!minkana, u ekstravagantnoj haljini dc~ece boje, davala je savjete mla..; dim udava~ama. Grohotan smijeh i freneti~an aplauz ·pozdra- fi'i �vs\o oiJJ :, odl~no . karikir!lJl~ . gra,danku Mirja!Xl-::Urednicu ·»llustr:aci.ja.c, te .omiljene literature malogradana. Oom studentIWlj!l bio je vrl.Q prog~vna ustanova, zar~~ svestranog revql,ucionainog rada! Revolt prema nenarodnom rezimu mnoge· studentkinje ispoljavalEl. su uces(:em u masovnim demonstracijama. Radojka nijednom nije izostala. Kao iskusan demonstr:an~ ,snalazila se i u najteZim situacijama. Na jednim dem,pt\Stracijama iz 19~8. kao brucos sam se zadesila s Radojk0m. JT momentu kad su ~as hndarmi iznenadili, izletajuci iz haustora, zadivila me njena snalaZljivost. Dvojici !andarcina, s golemim brcinama, koji su ispali pred nas, obratila se sasvimle!erno i toboz~ u cudu: »Pa-a-a, sta je ovo?c Stekav8i utt&ak da smo slucajno upali u guzvu, oni povika8e: :.Ajde, prolazic i odgura8e nas dalje, a mi se ubrzo ukljucismo u novu grqpu demonstranata. - Sretao sam je u dru8tvu »Petar Kocic« na beogradskom Univerzitetu - kale Vojin Bobar. __; Ali Radojka se mogla sresti i vidjeti na svim demonstracijama i manifestacijama koje su organizovali komunisti. A bilo je to cesto. Sjecam se; jedan gradanski opozicioner drZao je govor u ulici Cara Nikole kod hotela Trandafilovic. Mi smo to iskoristili i onako sakupljeni posli ulicama da manifestujemo, povodom Osmog marta. :.2ivio dan zena ... c orilo se naokolo. Radojka je uvi· jek bila prva u »izbacivanju parolac. Zaustavljeni smo kod Oficirskog doma, sada Dom »Pane f>ukic«, gdje su nas zandarmi poceli rastjerivati. ISli smo skupa i ona se uhvatila za mene, pa smo se sklonili u domski park. Dobio sam pendrekom u lijevo rame, a i ona je dohvacena. Znali su j_e agenti i uvijek je, kad je stignu, podobro izvlacila. Mislim da je u tri maha hapsena po mjesec dana. · Bila je prisutna i kada smo sahranjivali naseg dobrog druga Veljka Bibica koji se ubio. Bila je sa mnom. Dok se iznad otvorenog groba Dervis Numic oprastao od pokojnika, optuzujuci vlastoddce da je ovoga bijeda u grob otjerala, nii smo ga stitili svojim tijelima, zbijeni jedno uz drugo. Taj govor bio je snazan protest protiv retima i htjeli smo da se ~uje do kraja. Opkolili su nas agenti i policija. Prijeteei mO.: trio nas je i po zlu cuveni agent Kosmajac, jedna krupna ljudeskara, kome je Radojka vee bila zapela za oko. Nju smo naroeito .paZljivo krili, da je on ne primijeti. Natjerali sm~ �je da se sve to vrijeme ne mi~e iz naie grupe, mada joj je mirovanje teAko palo. U grupi smo, stisnuti, i izdli s groblja. - Sjecam se jednog socijaldemqkratskog zbor.a iz 19.38.. godine- ispri~ala je Neda Bo!inovic- kada su, pored ostalih, govorili .Zivko Topalovic i njegova Milica. Da bismo saznale §ta se na tom zboru govori, iz doma smo tamo uputile, osim joA nekih, i Radojku. Kao da sad gledam: Evo ti Radojke, vraca se sa zbora, glave umotane u zavoje. Vee su joj ukazali prvu pomoc, sdili joj ranu na tjemenu, dugu oko ~etiri santimetra. Kasnije smo na njen ra~un pravili viceve i zadirkivale je: »Da ne bi tebe, ne bi bilo ni gu!ve ni ranjenikalc Zbilja, u stisci Ato nasta povodom Topalovicevih izlaganja, ranjena je jedino ona. Opisivala nam je: »lzla!e jedan govornik, a na§i zavikde u-a-a-al Njihovi uzvrati§e: Dr!ite ih! Komunisti nam rasturaju zborl Tako dode do gu§anja i tu~e. Neko me mlatnu ne~im tvrdim po glavi, obli me krv, ali ni ja nisam ostala du!na.c Sutradan u auli Pravnog fakulteta Radojku je sreo jedan profesor, ina~e Topalovicev pristda. Videci je povezanu upita: »Sta se to desilo, koleginice?c · »lstukoste me!c •Mi? Kako? Gde istukosmo?lc •Ju~e na zboru!c Istom tad je profesor shvatio i oti§ao ne pitajuci dalje ni!ta. Drugovi su joj savjetovali da legne, ali ona nije htjela. Kao da se pla§ila da ce oni bez nje ne§to novo organizovati i uraditi. Bila je neobi~no dru!eljubiva. Vesela prirodal Zbog toga ju je svako, ko ju je poznavao, cijEmio i volio. Lijepo je pjevala i s radoscu je pjevala u dru§tvu. Uopste, umjela je da se pribli!i masama. Mi smo je zbog te njene dobrote, zbog njene popularnosti i ljudske §irine, u mladala~koj obijesti znale peckati: •Ti si §iroka narodna studentkinja!c Na nde §ale samo se dobrocudno smijala. · Rekoh vee, bila je svugdje gdje je trebalo zadobijati mase. Onako vedra, naro~ito na domskim priredbama, znala je za~as da stvori •stimungc. Ali, na sastancima je bila cutljiva. Najte!e je Radojki padalo ako bi dobila kakav zadatak gdje je trebalo da se govori pred Airim skupom, pa i obi~no diskutuje iii referi.Ae o, recimo, proradenom materijalu. Obil!no smo se po sobama dogovarale o ndim akcijama i raspravljale �malograc:!anAtini. i drugim aktuelnim goruam temama. Spavaonice \1 · domu imale su lest do .osam postelja; one a manJe le!aja, jedan do dva kreveta, bile sU odre<!ene samo za ap8olvente, kako bi se u miru mogle spremati za ispite. Ali mi, · aktivistkinje, nismo gotovo nikad· koristile tu privilegiju. Nismo htjele da se odvajamo od ml~dih studentkinja me<!u kojima smo djelovale. · Te sobe smo naj~eice ustupale reakcionarno nastrojenim st~dentkinjama i na lijep na~in ih izolovale, a da to ·ru ·osjetile nisu. Ostavljale smo sa njima po jednu dobru, naprednu -djevojkii ·i tako ih onemogucavale da djeluju na one koje· su istom · dolazile. · Osiin zidnih novina i »vrapcac, mme smo u vidu humora ismijavali tadanju politi~ku situaciju ill malograd~nske pojave· medu nama studentima,_ sastavljali smo i prikazivali razne ske~eve, drarnske slike, pantomime . : . u tu svrhu imale smd na§e ·male ·u!e ·dbmske priredbe. u jednom takvom pro-, gramu, izrnec:!u ta~aka, pojavila se u pantomimi i Radojka s velikim: \ispjehom. · · Da poinenem 1 rie tako vedar detalj. Jednoga dana u nd dom su doili i Radojkini roditelji.- Ona· nije htjela da izac:!e pred njih, nije htjela ~ak ni da se vidi sa njima. Tek tad sam doznala za njihove zategnute odnose. Objasnila nam je to kasnije, u naju!em krugui Strahujuci od progoni, ako se dozna .za aktivnost njihove buntov~e kceri za koju su samo sumnjali da je komunista, roditelji su je ucjenjivali i prijetili da ce je se odreci. Sve »dok se ne oparrieti« nece od njih dobijati nilta! A ona je izddala, ne tra!eci, pa ~ak i ne zeleci Vi!e njihovu pomoc. Bi.Io je to objdnjenje · ne samo · komuniste nego i uvrijedenog ~ovjeka. Povrijedenog od onih od kojih je o~ekivala da joj dolazi samo dobro, da je oni najbolje razumiju. 0. religiji, - Drugovala je sa Bosancima a ja s Vojvoc:!anima prisjeca se Dara Bogunovic. - To nam nije smetalo da se ~elce nac:!emo. Cesto je ostajala :bez stana i dolazila je k meni u suteren da prenoci. Sretala sam je i u grupi »Narodnih studenata BiH«. Naprednom pokretu pristupila je u diskusijama sa mnom, ali me je daleko prevaziila. Ne samo u izvriavanju zadataka vee u ang&Zovanju od jutra do sutra. Sva se predala ·studentskom pokretu. Sve njeno bice bilo je u stu• dPntJiknm pokretu. �- Upoznala sam je 1939. u -Beogradu prilikom moga dolaska na studije - kazuje Nada Jovovic. - Sa njom sam neko vrijeme i stanovala: prvo u Albanskoj, a kasnije u Dal~ matinskoj ulicl. Prema meni je nastupila kao da smo se bog~ ma otkad poznavale. Imala je neobi~no prirodno, neizvje§ta~eno dr!anje prema ljudima, narooito prema onima za koje je vjerovala da su od nje neiskusniji. Svim srcem je htjela svugdje da pomogne. Sjeeam se kako me je odmah po mom dolasku u Beograd povela u studentsku menzu na rucak. Bio je to moj prvi rucak u menzi. Kao srednjo§kolka hranila sam se privatno, a ta domaea hrana bila je neuporedivo bolja od h"rane u menzama. Nijesam do tada ni osjetila Ata je to glad. Tog dana za rucak je bio pasulj, jelo koje nijesan voljela, a pogotovo .ne ovako neukusno zgotovljeno. Ali ne pokazah nezadovoljstvo, kako sene bih izdvajala od ostalih studenata. Pitam Radojku hol:e 1i i ona dli\.poruci ru~ak, a ona veli kako je vel: ru~ala. Jedem silom, ne svic!a mi se, pa ne pojedoh ~ijelu porciju. Rekoh da sam se najela. Radojka u~ i pojede ostatak iz moga tanjira! Istom tad sam shvatila da ona nije ni rueala. Zna~i, gladovala je! .Zivjela je ona tada, a ~ini mi se i cijeli svoj kratki vijek, u veoma te§koj oskudici; Od oca nije htjela da prima nikakvu pomoe. Kasnije, on joj je tu pomoc sam uskratio. Ne sjeeam se vi§e da 1i je imala majku iii ma(:ehu, aii znam da joj je .ova krijul:i od ,mu!a katkada slala paket hrane. Sjel:am se dobro jednog takvog paketa: bile su u njemu dunje i »k.itnltezc. Sve smo u to vrijeme nekako bile u oskudici, ni za hljeb nijesmo imale, pa se dogovorismo da za svaki obrok pojedemo samo po jednu ka§iku »kitnkezac kako bi nam ta zaliha §to dulje trajala. Te dunje i to slatko drzale smo pod krevetom. Bilo je hladno, nijesmo imale za ogrjev, pa smo tt~ile lezeei ili sjedel:i u posteljama. Pojedemo tako svaka ivoju porciju, pa ucimo, ali se istog trena sve na§e misli vrate pod krevet gdje su mirisale dunje i mirovalo slatko. Po preeutnom dogovoru svaka od nas uzme jo§ po jednu kdiku. Ponovilo se to. nekoliko puta i, ka§iku po ka§iku, mi tog dana pojedosmo gotovo dvije kile »kitnkesac. Od na§eg racionisanja ne bi ni§ta! Bile smo mlade, organizam je zahtijevao svoje, a mi smo propisno gladovale. Zanimljivo je da je Radojka, za koju pouzdano znam da je od nas svih najvi§e gladovala, izgledala od nas ugojenija. Gazdarica je, da bi 121 �za§tedjela na ogrjevu, grijala kupatilo samo jedanput i zahtijevala da se sve .tri odjednom kupamo. Polazilo je tad do zadirkivanja i mi smo Radojki u §ali naredivali da opere k'Q-: patilo jer je najpunija, njoj najvi.Ae vode treba. . . I zaista~ ona bi iza nas sve o~istila ne ljutel:i se na na§e djetinjarije.. I sama bi nam salom odgovarala, kako to mi ne znamo da postujemo starije i sve u tom smislu. Uopste, bila je neobi~no blaga, dobra i trpeljiva. Drug pravi u svemu, tako da u njenom drustvu nikada nije bilo zategnutih odnosa. . - Na8a aktivnost se nastavljala, samo u drugoj formi, i za vrijeme zimskih i ljetnih ferija- kaze Nada Manojlovic. - Kao studentska omladina odlazili smo u okolinu Bijeljine: sela Obarsku, Trnovu, Popove, Janju, Ugljevik ... Prikazivali smo pozorisne komade: •Voda sa planinec, •Obi~an ~ovjek«; •Oslobodenje Koste Sljuke« . . . Sa pjeva~kim i recitativnim horom isli smo na Drinu, devet kilometara od grada, i tamouvjezbavali program. Odusevljavali smo se naro~ito borbenim pjesmama. Sa zanosom smo ih u~ili: »Hej zasu~imo rukave, zno;l neka lije Izgradicemo novoga ~ovjeka .• ·" Radojka je imala veoma prijatan, lijep alt i pjevala je s osjel:anjem, uzivljavajul:i se. Izuzetno je voljela pjesmu. Vrhunac je bio aCup~ik«l Sva se razigrala, a plavo-smeda prirodno talasasta kosa raspr8i joj se oko zajapurenog lica. za.; bacivala ju je onom svojom tako poznatom kretnjom ruke. - Zasto bas ona?- pitam se i sama poslije toliko godina od njene herojske smrti - sjel:a se Milka Caldarovic. Kada mislim na nju, a to ~esto biva jer sam je voljela, onda mi od mnogih nasih zajedni~kih uspomena oZivi u svijesti narooto jasno- jedno. Cini mise da ba§ ta jedna uspomena, iako samo sitan detalj, daje najpuniju sliku neprosje~nih ljudskih osobina tog dragog i toplog ~ovjeka, druga i komuniste Radojke Lakil:. Kao i ina~e te, 1937. godine, kada sam ~ekala u~iteljsko mjesto, na8le smo se Radojka i ja ispred njene kul:e da bi red roditeljima kamuflirale oolazak na o~ladinski · iz~ �let na 'DriJlu.. I. moji roditelji, a pogotovo njeni, bili su ne salrio. vrJ..o. strpgi nego i nasilni ako je trebalo da nas »UCe pametic. Toga dana oddavao se izlet Radnicko-studentskog recitativilog bora · ciji smo clanovi bile i nas dvij'e. Kako je, policij~J.. ·vee u dva maba upala u prostorije gdje smo vr8ilf probe bora, ovaj put je, prema zajednickom zakljucku, . tre-. balo i{:i poje<;linacno dok sene izade iz Bijeljine a zatim skup-, no kroz sela sve do Drine. Radojka· i ja smo stigle do prvih kukuruza na njivama !to vetil sa perifernim kucama grada i sjele da sacekamo ostale. Odatle smo mogle lako posmatrati kretanje na cesti, a nas je teAko bilo primijetiti u bujnim kukuruzima, visokim i gustim kao Aumal Tek §to smo sjele, iz blizine nas iznenadi glas: :.A-a, kud ste se vas dvije uputile?c lako smo se zbunjeno trgle, nismo morale ni da odgovaramo jer je pred nas iskocio Cvijetin Mijatovic-Majo sa nekim bijeljinskim drugovima.. Stigli smo na Drinu i pocelo je prebacivanje preko. Starace - njenog rukavca u starom koritu koji je, za razliku od tzv. »five Drinec, bio mirna toka ali i vrlo dubok. Medu .Clanovima bora bilo je i vrlo mladih drugova, Aegrta, tje1esno slabo razvijenj.h, koji uz to nisu znali ni da plivaju. Jedan je bio narocito slab, upravo si{:u§an. Pri pokuAaju da prede, on odjednom nestade ispod vode. To bi za trenutakl Dok smo mi ostali stajali zbunjeni, ne odlucujuci se, Radojka vrlo spretno skoci sa dosta visoke obale i brzo izvuce iz vode maloga druga. Posmatrali smo taj prizor gotovo bez daha, a onda smo i sami pri§li da mu pomognemo . . . Sagnuta nad djecakom nisam pratila §ta se okolo de§ava, ali me iznenadna graja natjera da pogledam. Radojka je energicno nastavila da interveni§e oko prelaza. Neprestano je pomagala slabijima od sebe i upravo je prenosila preko vode jednog takode nedoraslog omladinca. .Nekim drugovima, narocito mladim, cinilo se to neobicno pa su iivo komentarisali. Prilazeci Staraci sa onima koji su kao slabiji pje§aci bili zaostali Majo upita Ata se to de§ava. Odgovor mu brzo dade mlad radnik: :.Pa, ni§ta drme, na§a drugarica Radojka prevodi radnicku klasu preko vode!c Tim odgovorom, mada u §ali, ielio je da pokaze kako je nauCio ne§to iz napredne literature. A Majo, isto tako u §ali, primijeti: »Aline :!edne!« 123 �- U pomatim studentskim de!ll()ft5bodjama - sjeQ se Lela FilipoviC- 14.. deremhra •protiv rata, gladi i skupo{::e¥ teiko je ranjena i poslije uekoliko dana podlegla Daia drugarica Bosa Mi1KeviC.. Poslije komemoracije na Dcmomskom fakultetu, kojoj je prisustvovah velika masa studeoata, poSli liDO na prosekturu u Zelji da njeoe posmrtDe ostatke ispratimo do groblja. Bilo nas je mnogo, najviie komunista. Obavijelteni o organizovanom i.spraeaju, Zandarmi su se nalli na iirokom prostoru i.spred mrtvafnice gdje smo i mi stajali ne obaziruCi se na njih. Kao da sad gledam: Postavljamo se eutke iza pogrebnih kola. a !andanni nam polako prilaze sa uperenim bajonetima. Radojka je prva odlumo stala iza kola. i ne pomiiljajuCi da uzmakne. Grlato je izvikivala parole . .. PredosjeeajuCi novi konfl.ikt s policijom, drugovi su se po strani dogovorili da se od ispraeaja odustane. Odstupali smo izmec1u zgrade Medicinskog falrulteta, uzvikujuCi protiv retima i bndarma, i raziAli se sporednim ulicama. Uvijek je Radojka energitno istupala. Stalno neOIIl zaokupljena, sva u pokretu. Bila je najprirodnija i najjednostavnija! Onakva kakva jest! - Bila je u jednoj od grupa studentskog kulturno-umjetnrekog druStva •Petar Koocc, koje je djelovalo u okviru naprednog studentskog pokreta u Beogradu - priea Tahir HaM.ovic. - Druitvo je imalo zadatak da daje priredbe po C!:itavoj Bosni i Hercegovini i time budi borbeni dub otpora rastueoj faiisti~koj opasnosti. I tako smo 1939--40. godine u nekoliko navrata obilazili Banjaluku, Mostar, Tuzlu, Doboj, Bihac, Sarajevo, Bijeljinu, Sabac . . . U Sarajevu Sino gostovali u •Napretkovom pod.rumuc. Za put smo dobijali grupnu !eljezni~ku kartu, a prilikom dolaska prihvatali su nas napredni studenti i radnii:ke organizacije, i rasporedivali po kul:ama patriota. Sobom smo nosili svu hranu. Sjeeam se, na§a diletantska grupa prikazivala je NuSicevu • Vlast«. Radojka je igrala ministrovu fenu a Marko Mihic ministrovog oca. Radojka i Marko su se tada zabavljali. Ona je glumu vrlo ozbiljno shvatila. U p<X:etku se plaSila da 1i ce, i kako, moCi da igra, ali se snasla i uspjela u svojoj ulozi. Davali smo i Capekovu •Majkuc. I sa horom je nastupala. Pripreme smo vdili u domu studentkinja •Kraljica Marija«. Na turneji nas je bilo tridesetak, sve komunisti i simpatizeri 124 ��KPJ, sve ~lanovi naprednog studentskog pok:reta. I pojedinablo smo, po kuCama, politi&i djelovali. Prodavali smo maeke-trobojnice s natpisom •Bnanib>mo svoju zemljuc. Sve Dale priredbe otvarali su obilno Slobodan PriDcip :.Seljoc - predsjednik :.Peb'a Koaeac ill Miro Popara. :.Seljoc je poOJ1jao revolucionarnim poli~kim govorom. Svi se sjeCaju njegovog objainjenja pozdrava stisnutom pesnicom. Zavriavao je pozivom da se spremno dorekaju predstojeC:i doga4aji ..• Ljudi su shvatili ideje koje je nai progrom pronosio i odgovarali su nam spontanim manifestacijama solidarnosti. Bio je to misionanJri put. Naporan. NoCima nismo spavali. Po povratku sam na ulici zaspao, o zid oslonjen. I Radojka je jednom u Novom Sadu zaspala iza bine; tek smo u vozu primijetili da je nema. Znabj toga putovanja bio je dalekoseZall u onoj psihozi ~Jrivanja rata. tad je Ceika vee bila pala . . . Unosili smo ozbiljnost u poimanje dogac!aja i mobilisali narod na pripravnost. I Radojka je, od nas neodvojiva, sa ljubavlju doprinosila uspjehu ove misije. Pa i kasnije, koliko god sam je puta sretao, uvijek je bila u poslu; onako dobra i staloZena. - Tokom 1940. godine - sjeea se Lela Filipovic - na beogradskom Univerzitetu razvila se vrlo Ziva akcija za autonomiju Bome i Hercegovine. Clanovi KPJ i skojevci sakupljali su potpise na »Otvoreno pismoc . . . U okviru te kampanje, u kojoj su nastupali i reZimski ideolozi, sjeCam. se predavanja rektora Coroviea u velikoj salt lnZenjerskog doma. Dvorana prepuna. Negdje unutra je i Radojka. Oko govornice okupio se 8tav odbor Bosanaca. Nafi drugovi su se svaki w dizali i istupali. Bila sam kod vrata a do mene na stolici stajao je Miro Popara i upadao rektoru u rij~. postavljao mu pitanja. Slu!aoci su bili naelektrisani i povremeno su prekidali predavab. Govorio je Rifat Burc:Uevic-Sandiaklija, student prava, tadanji sekretar Mjesnog komiteta KPJ u Beogradu. Organizovano smo se suprotstavili Corovicu i njegovim koncepcijama, tako da je u samom ~etku bio sprij~en. Nastala je graja. U taj mah neko nas obavijestio da su dom opkolili !andarmi! Dogovorismo se da prema izlazu nastupamo u grupama, kako bi se mogli probiti kroz njihov kordon. Hvatali su koga su stigli. Izjurili smo i, ulicama koje se odatle granaju, prsnuli na sve strane. Nas desetak naJlo se preko puta polte, kod hrpe kamenja kojim su popl~avali ulicu. Uz 128 �mene je bila i Dragica Pravica. P~eli smo se braniti . kame·njem i niBu nam mogli prici. Na samom co§ku tad ugledah Radojku kako tr~i prema Kosovskoj ulici, a odmah zatim, kako je dva !andarma vuku za ruke, tegleci je svaki na svoju .stranu. Ona se otima, plava kosa joj rd~upana, a odjel:a lepr8a oko nje. Bila je u onom svom starom izlizanom drap kaputu. Iz daljine mi se u~inila kao razapeta izme4u njih. Vidjela sam kako su je strpali u »Crnu Maricuc i odvezli. - Po~etkom 1941. godine pred zimski raspust - spominje Mira Kurilic - bosansko-hercegova~ki student! uputili su narodu otvoreno pismo, koje se Atampalo i rasturalo u vidu letka sa naslovom: »Otvoreno pismo bosansko-hercegova~ke studentske omladinec. U prvom dijelu pisma govorilo se protiv velikosrpske hegemonije i tra!ila autonomija BiH, a u drugom, protiv ratnohu§ka~kog talasa i protiv skupol:e. Stampano je na jednoj stranici u dva stupca, a na poledini su se potpisivali studenti. Ulo se za tim da potpisnici ne budu samo oni koji su vee kompromitovani kao komunisti nego da to uzme sto masovniji karakter. Radojku sam tih dana posebno u~ila: ~as u dru§tvu »Petar K~il:« ~as u studentskoj menzi ili u Domu studentkinja ... Svuda je agitovala da bi potpisa bilo sto vise. Nismo tada imale li~nih susreta i poblize je nisam mogla znati, ali ponijela sam je u sjecanju kao istrajnog agitatora i revolucionara. - S proljeca 1940, mislim maja iii juna mjeseca, upoznao sam Radojku Lakic u sarajevskoj periferijskoj kafanici basti »Kanarinac« - pri~a Iso Jovanovic. - To popodne dosla je u bdtu sa grupom !ena komunista, mahom studentkinja, koje su dobile zadatak da pomognu u ilegalnom radu me<1u !enama Sarajeva. Bio sam sekretar Pokrajinog komiteta KPJ za BiH. Kada su naiSle, sedeo sam s Avdom Humom ion mi re~e za Radojku: »Ozbiljan je covjek, hrabra, borbena!« U to vreme trebala nam je ba§ takva drugarica. Ponekad, na nekim zadacima u ilegalnom radu, !ene su bile nezamen-Ijive, a nama je tada nedostajala ba8 takva aktivistkinja. Postavilo se, naime, pitanje partijske »Tehnikec ko]u sam ne.Ato ranije oformio i u njoj radio sa BoriSom Kovacevicem. Na ·v zemaljskoj konferenciji KPJ stavljeno nam je u zadatak da · izdajemo ilegalni partijski list »Glas saveza 11adnika i seljakac. 127 �TrebaJo je oajpre naCi saradnike. malinu za pisanje, ciklostil, bartiju, itamparsku boju i sve ostalo. a poito list bude odttampan, sa stotinu uevolja i skriveno od policije svaki primerak doturiti Citaocima Prvi dvobroj izalao je u avgustu, za juli--avgu.st, i prodavao se po elva dinara. Iako neugledan. ita~ oa jeftinom ci.ldostil papiru, list je bio dobar i koristan informator. blazio je u tira!u od 600-700 primeraka. Ugljeia DaniloviC i joi jedan u ono vreme istalmuti drug imali su najbolje miDjenje o Radojki kao revolucionaru i o njeDom lilm komuniste, pa sam zakljuCio da je upravo ona ta koja ee tim svojim kvalitetima komuniste odgovarati J1ldu u •Tehnicic. NaDi smo joj sobu poviie bivie •Benevolencijec. Pozvao sam je i rekao: •Evo mene. eto tebe! Sara4ivaeemo!..: i objasoio da joj je zadatak taj i taj. Odmah sam uoCio njenu hrabrost i skromnost. Kao da se radi o n~ svakidaSnjem, mirno i prirodno je primila to zaduienje. Iako to ream. nije iskazala. verojem da je na ovo poverenje bila ponosna. Ona je u isto vreme imala zaduZenja i u svojoj jedinicL Ne znam u kojoj je i:eliji bila vezana. ali znam da je ima1a zadatak da radi i sa ienama V erujem da je bila svesna Sta je ~ ako se njen rad otkrije, ali ni reeju ni gestom nije odavala ne~ strepnju i zabrinutosL I to je govorilo o njenoj hrabrosti. Sa prekidom od par meseci, za koje vreme je radila u Beogradu u Poiti, Radojka je dolazila na rad u •Tebnikuc od &sa zaduZellja pa. gotovo. sve do svoje smrti. Kuea u k.oju smo smestili •Tebnikuc bila je vlasni!tvo nekog siromainog Jevreja sa dosta dece. On je meni i Radojki izdao jednu sobu pozadi svoga stana. dosta veliku i nu-aCnu. ali nije imao pojma Sta mi u njoj radimo. Ne seeam se viSe kako se zvala ta ulica; znam samo da je ta mala prizeqtma Jruea bila u dvoriStu, u centru grada. blizu katedrale. bsim oas koji smo radili u •Tehnicic za nju su mali samo D~ovic i joS jedan drug. Ina~ prilaz lruCi bio je neupadljiv. Da bijl aTehnikuc osigurao i od vlasnika kul:e koji, istini za volju, nije pokazivao ni najmanju radoznalost. limo sam promenio bravu na vratima. Ima1i smo ~tner. kamen i sve ito je potrebno za umnoiavanje ilegalne literature. Materijal sam 4onosio sam. ~ ledima, a Radojka je bila zaduf.ena da izvlaCi, da •ftampac na geitetneru poglavlja iz Istorije SKPb. da prelama i ~ talnim spajalicama vef.e te brolurice. Matrice za nmnolavanje. �prekucavala je kod sebe Hana Ozmo'). ali nije. zinala ni ko ni gde ih umno!ava. Vreme je bilo takvo: Morali smo u . radu .b iti strogo ko!Uij)i.rativni. Cim bi Radojka svrtila svoj .posao. preitampala i uvezala broiure i druge materijale, odlazila je kuci. Tada sam dolazio ja, sa velikim koferima sa duplim dnom, i odnosio ono Ito je ona pripremila. Za transport i rastu.ranje materijala ona nije bila zadu!ena, niti sam je u to upu(:ivao. Na§ teren BiH podelili smo na oblasti: sarajevsku, tuzlansku, mostarsku i banjalu~ku. U odredeno vreme i na odredeno mesto dolazili bi tada kuriri iz tih oblasti i ja sam im li~no predavao materijal. Bilo je tu i napetih, ~ak dramati~nih momenata; ali se nijednom nije desilo da budemo otkriveni. Ta~no je da sam 8e kao partijski funkcioner izlagao opasnosti da budem uhva(:en od policije, §to su mi stariji drugovi i zamerali, ali sam radel:i na omasovljenju KPJ u tom delu na§e zemlje, gde su ranije trzavice i provale nanosile i te kakvu itetu naprednom radni~kom pokretu, znao od kakve je va!nosti za izrastanje partijskog ~lanstva baA taj materijal. Nastojao sam, ako bude potrebno, i svojim !ivotom da ga za§titim. Bilo je tada odli~­ nih radnika koji nisu hteli u(:i u Partiju govoreci: »Sve l:emo dati od sebe, ali ne upisujte nas nigde. Svaki ~as se cuje za neku provalu«. Odlazel:i kod Vajnera-Ci~ell) koji je tada radio kao in!enjer u Higijenskom zavodu, upoznao sam nekog cmomanjastog mladil:a tehni~ara. Davao mi je za »Narodnu po~(:c po sto dinara mese~no! Bio je napredan i hteo; ~ da: ga proverim na zadatku. BaA tada su mi javili iz Zagreba da: (:e jedna drugarica, - opisali su je kao lepu, elegantnu zenu, - u specijalnim koferima doneti partijski materijal, medu kojim i tek od§tampane brojeve »Proleterac. Odlu~io sam da taj zadatak poverim mladom naprednom tehni~aru. Kazao sam mu da ce zagrebackim vozom do(:i jedna :adama«, koja: izgleda tako i tako, i on treba da je neupadljivo, kao prijatelj do~eka, uzme od nje kofere i donese na odre(!~no mesto. Primio je zadatak a ja sam, da bih proverio kako (:e sve ,i spasti, otijao na staru !eljeznicku stanicu, u neku neuglednu stanimu kafanicu odakle sam imao lep pregled celog .perona. Kad s~i!e voz, vidim, izade opisana :aelegantna dama« i ~ama I _., _,_ -.· :_ .e:.. :_ -:=. ... '-. '- -· . . ~. 4) H. Ozmo- tada clan PK KPJ. ') SlaviAa Vajner - Narodni heroj. • - ~De beroJl .1' .! 119 �~ ~~ ~ L~~ ~~ £~,1l'i;. ·~ uc.~ ~ , ~ it .,..,-:a::ra ")p:D I h :.-:.: ;r~ !:nrr= * n;.g2 n: X !i!:la::i: JLO:»Z::~- ~­ .:t·.r.~ ~ ~ £X .S::C:::. :l::Cr: ? ; 'W •- z:ar---:._,.. fr -.:-~ ,._ . J-.r..r.. ~:.&i..a.. ~ ~ -..~· c ~ ~ JZ:"?~ .=: ~ ;r..:z~ ?·-.a Jf; ~ ..... ~ :i:4 Je- ~ : JA. ....-,...r-:::~ .r.-..t~ :;..- r -~:?:A"--a =a ~:~ 7-~~= ~~ ~~'l.A ~Ai--r~ .r.·L~-..· r- • •L:..c * ~-e"..£-::;; ;r::~;ag. ~ • =-:0""!:': ;:; ~ 9 :o:-~ -=:::: J1E:- Lie. ~ ~ : • ~ -:-a.:. ::a:::~ L::t~ ~ :.ez ;re- La£-; :~--:..->::-)'•:=. ~ :-~ ..-:.-: • ... ~:·:c=- =a ~: =a ;r.Lc.;o<;.. ·-;;,-- ve&. ~~ De ~ ::-a::g.••a::a~ .!h'.'l':~,,... =r.c... ~~..a.. 5;;.-.-~~ :If: ~ 1>;..'1.-~Y-, ;rr: sr~ ~:!: ... -.as=-1..,. q-c.:::..: ..~ 'l"~..--;r--"~ ~ =:::=: .JiOil: Jle- ~~ -; ~ ~ ~ £"""~ ~--~- z;:;; -:. ~ ~ poi!"..:~,......-.Ze: • ;r~ ~~~ :. -;;,z~ :!'::.£.:. r-- t."l..... ~ =::)e JOii=: ?~ g=-:-.e:: -a·=.- ;riiJ'::s=:::;a:.. !::-ae:. ::.e::=-~ 5eo') oo-.s=m z-~,i;- -~.)£"- ~ -;.-.-;,~:X .lie~.-.- ~ s:::l::; ::a::a.. :!a r.- s=e=>- s.-:ria.. ::a SI'Ie k:J:l-. ~ .. .. ~~ ja ~-=-« ::..:;-!:- ::-~:;, ::a s:.;.:::=::_ .:._g--=-=-=.: .._£=); ~ ~ .... "'-.4 :_.s; ::. ~ c: rA ~ ;e- :::L:.g ::..::-r :? --~ A s:a 3; ~-.J,.s; ~- ~ :.....: ;;:-..L::~ ~_c :;..·_., ~ J;.; ::.;d~ :::4~~a:~~ ~.._,, s .....~-":..-;-;t+.i :a :.z-.-:id..-4!:;-~ en E:c:.: ... .a-:z.g-e:: !le !:-:.c::.... ~~ nt: ~....£ ~!""d!l nro:.~:;.::::c.a.~ c~. ·;;;!-i'J4!'-F:.. ~-=-~;e:.t: ir;;...a-:r.e. :-a: za::.:s::::o p:r p.:"'ca-.a, utah-")~ a=.:.£~- Ra:!:;n je rau Tl:!-- '..-.: r£g-> i ~!.1 ie-a-.a Sa-.-.a~ E.:.:a je t.:. ..~ ;Go gr_:;:;.a z..:~ £.-:r-:·:~-s+.a : Be:-.a Pa;x:. D : ;a-:l!ar:ia y__.._,~, z,,-:a fu.c·A:-~:-. J.._,..,-a:;La Cr.~¥'..:: pa A.::£ea £~ f'.t.r.a. f';,v... .H<ar...rs Vz:ru,_ c::~ Ha;r.J:: i ci:-_;ge.. O:le sa g;)11";1'.1 r~-=:;-e y<..:az:..:e k'XI lla!::::-.:>g ze!a.. g:a::!:ara J!lS.ira t•,:,ta_, '....-.:.:L-n•...g r:c.;>:-~-:.g e:..·.-eira., i u ~:.;eg:n·:>; h~ d:skutlrt;.~ i r.·•aru Ji:an rada. Jed:r:;::n sam ± za:eka!l kako pev;.,:J •KJ.:i:arh.-. Zat-.i.d:.? sam se: ·Br~amu. iene.. S".a per.lle tiJ ~n:J?C' •!\e zna~!.l o·;de S+.a pevamoc U!llL"iSe me O!le. MH! J r.;~ma je bJa i Rad<Jjka koju so t.ene. n.aroc:o radnice. vt_,J:,<t i ~.:re. t:m-ela je da im pride, da im se prih::b o~ , r~nb i U.Jcrffif.J, pa su j<Jj se poveravale i verovale joj. Bill su tada zr<!:li mlr...·.ri za revolucionarni rad medu radn!cama.. Seeam R Jcakr.1 5U r.j:.h?";e nadnice U fabrici Carapa »Kljuec i u fabrid l-ipaJca ..S;Jtc bile bedne. Gro radnica bile su mu•limanke. Za osam .ati rada pl.aCeue so samo eetiri dinara! £!1'.-. u ~ :=.._~ ~ ~;-~Ji:.;;:::;:!: - ~- -41 r~ ~_.,._, .-,.,Lk �Tu su nde aktivistikinje pokazale veAtinu i upornost u bu- denju !ena. Povezivale su se s njima, i govorile im kako mogu da poprave svoj materijalni polo!aj tra!eci od poslodavaca povi.Senje nadnica. Znale su dobro te sii:-omaAne radnice da su bedno placene za svoj teAki rad, ali nisu bile svesne kako ih gazde nemilosrdno eksploatiAu. Kad je to saznanje prodrlo u njihovu svest, lako je bilo podici ih na Atrajk sa zahtevom za poviAicu. Tako je taj svakodnevni kontakt sa njima urodio plodom. Organizovano su stupile u Atrajk. I prvi i drugi strajk je uspeo, kao i oni kasnije. Nadnice su im poviSene. Celo to vreme imale su i moralnu i materijalnu podrAku podrsku !ena-aktivista, odnosno Partije, zbog cega su i istrajale u svojim zahtevima. Radojka je hila borbena i beskompromisna. Ucestvovala je u svim sarajevskim demonstracijama, secam se, i u onoj pred Banovinom. Umela je sa policajcima da se uhvati u koAtac, da se guAa. - Prvi put sam je srela u stanu krojacice Zore Ser6) gdje je bio naA ilegalni centar okupljanja - kaze Roza Papo7). - Tu se neko vrijeme krio i drug f>uro Pucar) navracali su svi istaknuti drugovi: Avdo Humo, UgljeAa Danilovic, BoriAa Kovacevic ... Dolazila je i kod Estere Papo za vrijeme strajka radnica bijelog rublja, u ulici Leze Perere, kojim sam ja rukovodila tokom decembra 1939. i januara 1940. Te godine sindikati su hili zatvoreni i nismo imali finansijskih sredstava da se strajkacima pomogne. Zato smo u velikoj sobi Estere Papo sakupile preko dvadeset sivacih maAina, tu sile ves za vojsku i tako izddavale one siromasnije radnice. I Partija je dala dosta novaca. Radojka je hila naA instruktor. Okupljala nas je i objasnjavala nam smisao nase akcije. Citala nam je o radnickoj klasi, KPJ i Sovjetskom Savezu ... Bilo je to vazno u onoj napregnutoj psihozi kad su poneke radnice, pritisnute neimastinom, postajale kolebljive i htjele na posao. Vlasti nas nisu zvanicno priznavale jer je to bio »divlji strajk koji vode komunisti«. Da bismo na osnovu kolektivnog ugovora do kraja izborili nase zahtjeve za osmocasovnim radnim vremenom i povecanjem nadnica, komunisti su organizovali cuva- '> 1) .. Z. Ser - umrla od tifusa pri povratku iz konclogora. . R. Papo - kroja~ica bijelog rublja u radionici »Dora«. 131 �- .~~&-- ==-====:::II"C:::X:.' ... .._---=- :::::o:::==- -~ -=-==::!!!::::::!:=~- .-::::L -----_.-: .:.·_ -~ :. ... ~ ...--~.... ~- n: : 1IE'IIItD "*"ift!5k Zato QJpuizowala �desetodnevni politi~ki kurs SKOJ-a za BiH, u Aumi Pr!iljani kod Bugojna. •Bu§cB) je dao ideju za mjesto. Tu je ina~e logorovalo •Udndenje beogradskih studenata planinara«. Bilo nas je preko devedeset. Na proplanku usred §ume ocistili smo lugarsku kuCicu i naokolo podigli §atore. Docekivali smo grupe kursista i jedni drugima prilazili kao stari poznanici. Prvo v~e imali smo logorsku vatru. Trebalo :nas je tada ~uti i vidjetil Uz ogroman razbuktali plamen, usred Kraljevine Jugoslavije, iz bezbroj grla ori se §umom intemacionala. Sa kolikim zanosom smo pjevali! Drhtao mi je svaki nerv. Trebalo je vidjeti ta lica, OCi ••• Punim plucima smo dali odu!ika svom zanosu i klasnoj mr!nji. Bili smo jedna du§a, jedno bice. Svaki na§ dan zavr!iavao je logorskom vatrom; poslije pjesme posjedali bismo u krug i uz odsjaj plamena ocrtali konture rada. Podijeljeni u ~eti.ri grupe, poslije svakodnevnih predavanja obicno smo zivo diskutovali o istoriji radni~kog pokreta, o sindikatima, o ulozi SKOJ-a ... Bilo je oprecne, pa i zucnije polemike. Radojka je naro~ito voljela da govori o organizaciji rada. I o radu zena. Sjecam se kako je raspravljala sa nama o Bebelovom djelu •Zena i socijalizam«. Htjela je, iz srca prozivljeno, svoje misli na nas da prenese. Borila se i ona za izvjesne stavove, ali nije diktirala teme razgovora. Prosto se sama od sebe u sve to uklapala. - Od svih zena najvi!ie se ona isticala - kaze Roza Papo - bilo u diskusijama, spremanju referata iii pri svakodnevilim sitnim du!nostima logorskog zivota. Sjecam se njene skice za zidne novine, sto je brizljivo iscrtala, pa zidnih novina: bile su velike kao zemljopisna karta. Objesila ih je o na8u da§caru, spolja, jer su zene spavale u baraci a mu!ikarci pod satorima. Sarna je sastavljala razlicite napise o Zivotu u logoru. Skromna! Mnogo me podsjecala na •Bu!ia« - Mahmuta Bu!iatliju, koga sam takode zapazila: Mrsav i zapu!iten, nemarno odjeven, a kad progovori - kapacitet! I duhovit! Tamo smo se najvise srodile. Uvijek je imala neki poseban, socan i prozivljen nacin govora. Jednom mi se sva razdragana povjerila da se zabavlja sa drugom iz mostarske grupe: •Joj, Roza, tako sam sretna §to je radnik, kulturan radnik!« Bio je to onizak mladic glatko za~e§ljane erne kose. • - &) Narodni heroj Mahmut Bu!atlija. 133 �- Za na!e logorske v~ri - pri~a dalje lsak Ozmo pripremali smo veseli program: u sk~evima Zigosall smo politiku reZima, plja~ku srpske i hrvatske burioazije ..., all i na!e nedostatke na kursu. Pa i kada je sedmi dan po podne do§ao dramatiC!an kraj, kad nas je Zalldarmerija jo§ prije svrsetka kursa odavde protjerala, na stanici smo opet sve ponovili, i skeceve i pjesmu. Promariirali smo kroz ucmalu bosansku varo§icu, pjevajuCi »Crven je istok i zapadc, »Kad gospodar svoga si rada« . . . Citavo Bugojno slilo se na stanicu. Mrtva kasaba se prodrmala. Bili smo ZiZa svjetlosna, ubacena u to sivilo. Ne sjeeam se vi§e detalja, ali znam da je Radojka svugdje bila sa nama, uvijek prisutna i aktivna. Bila je nerazdvojni dio na!e revolucionarne mladosti Jedna iz plejade odu§evljenih, koji su uskoro imali da prime na svoja pleea breme revolucije. U Njemackoj, u Osnabriku i Nirnbergu, cull smo za njenu smrt i duboko nas se dojmila. Ali nismo bili iznenadeni. Svaka druga smrt bila bi sa njom nespojiva. Njen lik mi danima prosto nije izlazio iz vida; ono lice s malo tuge malo osmijeha. - Po§to sam sest mjeseci bio u bjekstvu od sarajevske policije - sjeca se Milutin I>uraiikovic - nisam se nalazio u gradu kada je dosla. Ali kad sam se vratio u septembru 1940. i raspitivao se sta ima novo, odmah su mi rekli da je u Sarajevo stigla grupa beogradskih studenata komunista odredenih na ilegalni rad. Medu njima i TuzliC-:.Petronijevic« i Radojka. Odmah su mi o njoj pricali: o njenoj druZeljubivosti, borbenosti i aktivnosti. Cim sam pun nestrpljenja izaiiao na ulicu ina korzu u blizini Narodne banke sreo prvu grupu omladine, ugledao sam medu njima Radojku veselu i nasmijanu. Nastalo je grljenje i ljubljenje sa svima. Prvi kontakt bio je takav kao da se znamo godinama. Cini mi se da joj je baS ta neposrednost davala najviSe snage i moguenosti da pridobija ljude za stvar koju je zastupala. Po tome se razlikovala od drugova koje sam godinama znao. U kontaktu sa radnicama pona!ala se prisno, sa mnogo razumijevanja. Za kratko vrijeme stekla je toliko veza, da ju je u roku od dvatri mjeseca svaki napredni radnik u Sarajevu poznavao. :.Znam je sa radnih sastanaka i sa svakog izleta u Sarajevu - ka.Ze Roza Papo. - Za te izlete obicno smo se pripremali u kafani 134 �:aKod Laha« u skrovitom zelenilu dana§nje :aPionirske , ~o.,.. line«. Tu su se okupljali organizatori, njih 10-12, mec:tu nji.:. ma Pavle Goranin, Rato Dugonjic i, obavezno, Radojka s onim svojim zdravim crvenim licem kao u seoske djevojke. Bila je bez li~nih obaveza, slobodna, i vidaJa se svugdje. Navracala je i ona ~esto u burekdZinicu kod :aMakedonca«, preko puta bivse Hipotekarne banke u Aleksandrovoj ulici, gdje su na§i drugovi jeftino jeli po dvije-tri poga~ice za ru~ak.« Bila je jedan od najaktivnijih u~esnika i organizatora nezaboravnih izleta radnika, studenata, c:!aka . . . Nijedan nije prosao bez nje. Ljeti, obi~no nedjeljom, isli smo u okolinu Sarajeva: Kasindol, Vojkovice, Crepoljsko, Se-mizovac, Reljevo . . . Izlazilo je i do ~etiri-pet hiljada ljudi! 0 izletu bi · se prvo dogovorili, a masovno u~esce bi osigurali preko sindikalnih podruznica i aktiva omladine u skolama. Vee oko §est sati izjutra iz svih kvartova su, svaka za sebe, odlazile grupice od po dvadesetak izletnika. U sumi i na cvjetnim poljanama slijevali smo se u jednodusnu masu, ispunjeni radoscu i poletom. Studenti i srednjoskolci su zajedni~ki izvodili kulturno zabavni program. Bilo je tu ske~eva koji su izvrgavali ruglu postojeci dru8tveni poredak, revolucionarnih pjesama, recitacija ... Istaknuti izletnici su bili i Pavle Goranin i Slobodan Princip. Igrali smo fudbal, kupali se, pjevali rusk~ pjesme. Najomiljenija je bila: :aCrven je istok i zapad«. I u manjim grupama odvijao se ziv program: Najednom ustane neki drug i spontano oddi politi~ki govor iii predavanje, a zatim neko pro~ita »Vrapca«. U suton smo se u velikim grupama vracali preko Vraca i Semizovca, a na prilazima grada razbijali se opet u grupice i razilazili. Ovi izleti su bili plo~ donosno sredstvo masovnog politi~kog rada i utjecaja KPJ~ - U Posti broj 2 u Beogradu otvorena je 1940. menza Mican Drakulic. - Organizovali su je komunisti, odnosno sindikat postara. U ovoj menzi, pored nasih sluzbenika, hranili su se mnogi drugovi, naro~ito siromasni napredni studenti koji su tu sebi kao osoblje zarac:!ivali hranu. Mec:!u njima i Radojka. K nama je dosla jos po~etkom decembra iste godine. Drugovi su nam sugerisali da je kod nas i zaposlimo. Od njih smo doznali da je clan Partije. Tako je ona krajem de..:. cembra 1940. postavljena za dnevni~ara Poste broj 2 na do- pri~a 135- �- Za na~e logorske veceri - prica dalje Isak Ozmo pripremali smo veseli program: u skecevima Zigosall smo politiku reZima, pljacku srpske i hrvatske bur!oazije ..., aU i na~e nedostatke na kursu. Pa i kada je sedmi dan po podne do~ao dramatican kraj, kad nas je zandarmerija jo~ prije svrsetka kursa odavde protjerala, na stanici smo opet sve ponovili, i · skeceve i pjesmu. Promadirali smo kroz ucmalu bosansku varosicu, pjevajuci »Crven je istok i zapad«, »Kad gospodar svoga si rada« . . . Citavo Bugojno slilo se na stanicu. Mrtva kasaba se prodrmala. Bili smo ziza svjetlosna, ubacena u to sivilo. Ne sjecam se v~e detalja, ali znam da je Radojka svugdje bila sa nama, uvijek prisutna i aktivna. Bila je nerazdvojni dio nase revolucionarne mladosti. Jedna iz plejade odwevljenih, koji su uskoro imali da prime na svoja pleca breme revolucije. U Njemackoj, u Osnabriku i Nirnbergu, culi smo za njenu smrt i duboko nas se dojmila. Ali nismo bili iznenadeni. Svaka druga smrt bila bi sa njom nespojiva. Njen lik mi danima prosto nije izlazio iz vida; ono lice s malo tuge malo osmijeha. - Posto sam ~est mjeseci bio u bjekstvu od sarajevske policije - sjeca se Milutin I>uraskovic - nisam se nalazio u gradu kada je do~la. Ali kad sam se vratio u se,ptembru 1940. i raspitivao se ~ta ima novo, odmah su mi rekli da je u Sarajevo stigla grupa beogradskih studenata komunista odredenih na ilegalni rad. Medu njima i Tuzlic-»Petronijevic« i Radojka. Odmah su mi o njoj pricali: o njenoj druzeljubivosti, borbenosti i aktivnosti. Cim sam pun nestrpljenja izasao na ulicu i na korzu u blizini Narodne banke sreo prvu grupu omladine, ugledao sam medu njima Radojku veselu i nasmijanu. Nastalo je grljenje i ljubljenje sa svima. Prvi kontakt bio je takav kao da se znamo godinama. Cini mi se da joj je ba~ ta neposrednost davala najv~e snage i mogucnosti da pridobija !jude za stvar koju je zastupala. Po tome se razlikovala od drugova koje sam godinama znao. U kontaktu sa radnicama ponasala se prisno, sa mnogo razumijevanja. Za kratko vrijeme stekla je toliko veza, da ju je u roku od dvatri mjeseca svaki napredni radnik u Sarajevu poznavao. »Znarri. je sa radnih sastanaka i sa svakog izleta u Sarajevu - kaze Roza Papo. - Za te izlete obicno smo se pripremali u kafani 134 �»J{od Laha« u skrovitom zelenilu dana§nje »Pionirske , ~o.,._ line«. Tu su se okupljali organizatori, njih 10-12, medu njima Pavle Goranin, Rato Dugonjic i, obavezno, Radojka s svojim zdravim crvenim licem kao u seoske djevojke. Bila je bez li~nih obaveza, slobodna, i vidala se svugdje. Navracala je i ona ~esto u burekdzinicu kod »Makedonca«, preko puta. biv§e Hipotekarne banke u Aleksandrovoj ulici, gdje su na5i drugovi jeftino jeli po dvije-tri poga~ice za ru~ak.« Bila je jedan od najaktivnijih ul:esnika i organizatora nezaboravnih izleta radnika, studenata, daka . . . Nijedan nije pro§ao bez nje. Ljeti, obi~no nedjeljom, i§li smo u okolinu Sarajeva: Kasindol, Vojkovice, Crepoljsko, Semizovac, Reljevo ... Izlazilo je i do ~etiri-pet hiljada !judi! 0 izletu bi se prvo dogovorili, a masovno u~esce bi osigurali preko sindikalnih podruznica i aktiva omladine u skolama. Vee oko sest sati izjutra iz svih kvartova su, svaka za sebe, odlazile grupice od po dvadesetak izletnika. U §umi i na cvjetnim poljanama slijevali smo se u jednodu§nu masu, ispunjeni radosctr i poletom. Studenti i srednjoskolci su zajednicki izvodili kulturno zabavni program. Bilo je tu ske~eva koji su izvrgavali ruglu postojeci drustveni poredak, revolucionarnih pjesama, recitacija ... Istaknuti izletnici su bili i Pavle Goranin i Slobodan Princip. Igrali smo fudbal, kupali se, pjevali ruske-pjesme. Najomiljenija je bila: »Crven je istok i zapad«. I u manjim grupama odvijao se ziv program: Najednom ustane neki drug i spontano odrii politicki govor ili predavanje, a zatim neko procita »Vrapca«. U suton smo se u velikim grupama vracali preko Vraca i Semizovca, a na prilazima grada razbijali se opet u grupice i razilazili. Ovi izleti su bili plo-:donosno sredstvo masovnog politickog rada i utjecaja KPJ_ omm - U Posti broj 2 u Beogradu otvorena je 1940. menza Mican Drakulic. - Organizovali su je komunisti, odnosno sindikat postara. U ovoj menzi, pored nasih sluzbenika~ hranili su se mnogi drugovi, narocito siromasni napredni studenti koji su tu sebi kao osoblje zaradivali hranu. Medu njima i Radojka. K nama je dosla jo§ pocetkom decembra. iste godine. Drugovi su nam sugerisali da je kod nas i zaposlimo. Od njih smo doznali da je clan Partije. Tako je ona krajem de..: cembra 1940. postavljena za dnevni~ara Paste broj 2 na do- pri~a 135- �sbvoo odeleilje.. U to vreme Partija- je u polti imaLa velik ~ i Dije nam bilo teiko da je zaposlimo na takvo ndDe mesto gde smo polititki najslabije stajali. Do Badojkinog dolaska medu dostavljaCima smo imali samo jednog bnctidata KP.J. Kao DOVi i nekompromitovani Clan KP.J dobro nam je dmla upravo na ovom radnom mestu.. Kod nas so vee 1ada postojale dve partijske Celije. Radojka je uSia u Milanovi~"U.. U naioj partijskoj organizaciji. pored ostalih drugarica. bile sui Neda BoZino,;c, LenCe Arson_ Milada Rajter, Mima .JovanoviC.. Mi clanovi KPJ u po5ti bill smo gotovo svi kompromitovani. jer smo bezmaJo svi bill u rukovodstvu sluibeuib PTT koje je po svom sastavu i radu bilo izrazito ljeviCarsko. GGtovo cela uprava PIT za Jugoslaviju, a naroCito beogradska sekcija, bile su u to vreme sastavljene od komunista. Krajem 1940. i poeetkom 1941. od ulrupno osam stotina naiih sluZbenika, njih Sest sto~ davalo je priloge Partiji i Crvenoj pomoCi. lsto toliko ih je kupovalo i na.Su ilegalnu i legalnu itampu. U tom brzom tempu omasovljavanja Partije i P'Jkreta uCestvovala je i Radojka. RadeC:i sa masama sticali smo dragoceno revolucionarno iskustvo. Ona je mala da pride ljudima, da ih pridobije i odu5evi Njena skromnost i teiak Zivot proletera, a to je uistinu bila, zastupali so je reCitije od rea. Posebno je imala uticaja na radnicke i n.iie sluibenitke mase. Zbog toga smo je i zaduiivali da mectu njima deluje. UCestvovala je u svim oblicima na§eg ilegalnog rada; a bilo ih je mnogo. •U PTT ustanovama- kaZe Neda BoZinovic- postojala je jaka partijska organizacija, sa svim formama rada: iene, omladina, Citalacke grupe, UdruZenje PIT, Crvena pomoC, menza - socijalna pomoe, sabotaZa, lrulturno-propagandni rad, pomoe KPJ . . . Radojka je bila od onih drugarica koje svaki. i najsitniji, partijski zadatak obavljaju sa puno odgoyomosti i entuzijazma. Uvijek spremna da se bez ograde, sa punim elanom zaloZi za njegovo izvrienje. Sa njom sam se ponovo naila istom u decembru 1940. na ovome radu u PoAti. Obadvije smo bile zaposlene kao dnevniwke ...c ZnajuCi donekle za ovakvo stanje, policija je nad po8tom vrtila strogu cenzuru i postajala· sve budnija. Imali SU: oni lwd nas avoje stalne agente, koji su deturali od poeetka do svNP.tka rada, sve do 22 easa. Rasturat;i ~egalnu Stampu ili �lette,· l sliltUh u unQtra!njost;. mOglo· se aam0 krijuci ad age. nata i to! vrlo ~to. Sve ove poslove Radojka je uspevala da obavi JUii'OOto zbog toga !to ostalim slU!benicima jo! nije bila · p~tar njena . politil:ka pripadnost. Degalnu partijsku Jtampu 1pre~osili smo putem' ambulantne polite iz Zagteba za Beogt:ad; :Skoplje .i ·dalje. Rasturali smo partijske proglase i uniitavali reakcionarnu Atampu, narocito reumsku. U isto vreme onemogufavali smo policijske agente da konfiskuju napredrtu literafur'u i sindikalne l:asopise, !to je stizalo iz ihostranstva: SSSR-a, Francuske ... (»Proleter«, dela Lenjina, Istorija SKPb . · ) Najmasovnije smo rasturali letak kojim je .. :J{PJ raskrinkavala petokolonaske vrhove bivAe jugoslovenske vojske. ' Ovaj letak o Armiji upucen je hiljadama sluibenika raznih .ustanova u Beogradu, na njihove adrese, 1 to postom. Bilo je to ugla\rnom delo Radojke i Lenl:e Msove, koje su se domogie > adresa i, zatvoriv!i se u Radojkinu sobu, ispisivale ih i razaslille. Imalo je to velikog odjeka. Ni.ko se nije nadao da ce mu letak stici direktno u ruke, adresovan na nadle8tvo ili stan. u ovakvim slul:ajevima pisma pismo slali posle odla~ka agenata, iza radnog vremena, s tim sto bi se datum i l:as na po!tanskom ugu vracao unazad. Izgledalo je da su odatiljana u vreme dok su policijski agenti dezurali u posti, Nikad se Radojka nije tuzila na svoje zadu!enje. Svaki zadatak priinala je ozbiljno i izvrsavala ga kao da se radi o nel:em izuzetn:o vdnom, pa bio on i najbeznal:ajniji. Nijedan posao za njli nije bio sitan; pa i kad je po svom znanju i iskustvu magla da rukovodi nekim vecim! Bila je bezmerno dobra, Airoka u svojoj nesebil:nosti, tako da nam se katkad u tome l:inila naivna. Pored l:vrstine i odlul:nosti hila je to divna crta njenog karaktera. Cim je do§la medu nas opazili smo da je slabo obul:ena, pa ·s mo izme<'!u sebe sakupili novae da kupi haljinu. Secam se dobro, bio je to neki plavi §tof od ~ega je sa§ila onu haljinu sa belim t:>kovrathikom, u kojoj se i slikala. Sem njene vee dotrajale suknje i bluze, to je bila i svel:ai:la i - jedina njena halijna! U to vreme zaljubila se u jednog na!ieg druga koji je prvih dana rata pao u nemacko ropstvo. Zapazio sam tu njenu ljubav na partijskim sastancima, po tome kako su se ponekad gledali, a kasnije, ·kad sam se vratio sa fronta, to mi je SaJnQ potvrdila jer sam primetio kak0 Se 0 n je1"'n T'P<:n;tuje, »Jednoga dana - sjeca se i Neda Bounovic · 'a �povjerila mi se kak.o voli i kak.o je voljeDa! Kao da gledam one njene tople oCi, sreCne. pune iivota. Lijepe oCi! A1i nije ana bila u moguCnosti da toj svojoj ljubavi posvei:uje mqpgo vremena. To doba, krcato sve novijim i novijim dogaltajima, i hju je, kao i sve nas, vodilo taka rea iz akcije u akciju. Mofda bai zato ti trenuci. !to ih je odvajaJa za sebe. nisu nikada umanjili njenu aktivnostc. Nezaboravni doeek Nove 1941. godine, kame su ton dali komunisti. priredili smo u na5oj menzi U dosta velikoj sali. pored naprednih poStara bilo je gotovo isto toliko naprednih gostiju: omladine i studenata. Svaku na5u priredbu poseCivali su i komunisti van ove ustanove. jer nam nije bio cilj aamo da se proveselimo vee i da putem javnih skupova Sirimo nal uticaj. Pripremili smo dupli govor: jedan b.laZi za policiju. u slueaju da nam ga zatraZi. drugi ,.Jevic, koji sam ja oddao. Rad URS-ovih sindikata bio je zabranjen. Znali smo da re ovde, kao i obiblo, biti agenti specijalne beogradske policije i ostali njihovi dou.Snici. Ali, sem agenata, sve ostalo bilo je na!e, napredno: od govor3. programa. pesama. pa do igranke. Alkohol je u menzi izricito bio zabranjen pa smo, da bi zdravica bila duhovitija, novogodiSnjem peCenom prasetu stavili u usta ca!icu vina i time nazdravili Novoj godini. SeCam se kako je Radojka te veeeri bila raspoloZena. SeCam se toga posebno, jer je prvi put obukla plavu Stofanu haljinu sa belim okovratnikom. Ona i Lenre Arsova bile su kolovode medu Zenama. Pevale su najlep§e od svih i cela sala, svi prisutni sem agenata, pevali su s njima. Pevale su se tada divne pesme nas komunista, pesme revolucionarne, bolj~vicke. Pevali smo i pesme narodne, peealbarske. Lenre je pevala "Pusta osta, nane, Amerikac, mi ostali smo je pratili, a Radojka, i svi mi sa njom, pevala je ..Capajevkuc, "Vanjku« i onu »Tamo daleko« pa smo, pored mnogih, cak i Sovjetsku himnu zapevali. To je, verujem, bilo poslednje Radojkino veselo drugarsko vece! Bila je mlada, zaljubljena u Partiju i u njega, i srecna, bezmerno srecna, bez obzira na neirnaltinu koja ju je tada, kao i uvek, pritiskala. Nije slutila~ kao ni mi ostali, da ce vee te iste godine poloZiti svoj Zivot za stvar naAe revolucije. Radojkinu hrabrost, odnosno hladnokrvnost u te8kim momentima, zapazio sam prilikom provale u na8oj partijskoj organizaciji u martu 1941. kada su pohapseni mnogi drugovi iz 138 �Pavloviceve eelije, gotovo svi koji su delovali u Glavnom telegrafu i telefonu. Nasa celija je bila poitedena, mada su gotovo svi pohap§eni drugovi znali za nas. Za one koji su izbegli hap§enju, to je zna~ilo preuzeti poslove uhapsenih, raditi sa vi§e odgovornosti i opreza. I pored opasnosti od hap§elija, morali smo po direktivi rukovodstva da dolazimo na duZilost. Preporu~eno nam je samo da ne spavamo kod kuca nego u Po§ti, kako bi se na§e eventualno hapienje tu odigralo i bolje politi~ki odjeknulo. Mu~no smo se osecali. Oko §est stotina simpatizera stalno se raspitivalo za pritvorene, zanimale su ih sve novosti. Bilo je i kolebanja. Neki su se i povla~ili. U toj napetoj situaciji Radojka se pokazala medu najboljima. Na njoj nikakve promene. Ni trunke straha iii nervoze. To mirno, prirodno drianje, u ~asu kad i najbolji komunisti znaju biti bar nervozni, potvrdivalo je njenu izuzetno i!vrstu i sabranu prirodu. I dalje je neumorno radila, pa ~ak i vise, jer je i trebalo viSe da se radi. Delila je letke, ilegalnu stampu, dolazila u Udru~enje po§tara, i svojom vedrinom smirivala tu mu~nu atmosferu. U susret su nam vee jurili presudni istorijski dogadaji ... I Radojka je kao redov Partije, da je tako nazovem, dala tim zbivanjima svoj ljudski deo. Sa ostalim nasim drugovima i ona u~estvuje u »trecim demonstracijama« uo~i i na sam dan 27. marta. Kao sad, seeam se nje, Nede Bo~inovic i drugih devojaka koje su od izvikivanja na§ih zahteva i tr~anja dosle zadihane, znojne, promukle. Nisu mogle ni da govore. Ubrzo smo mobilisani svi mi komunisti mu§karci. Usledilo je i bombardovanje Beograda pa kratkotrajni rat i sramna kapitulacija petokolonaskih vojnih vrhova i isto takve vlade. Odmah posle kapitulacije uspeo sam da izbegnem rop"stvo i da se vratim u Beograd. U Srbiji, kao i ovde, sve je vrilo od izbeglica s raznih strana zemlje. Na§li su se tu i mnogi drugovi koji su dotada bili na radu u drugim pokrajinama, a mnogi su, medu njima i Radojka, uskoro dobili zadatak da idu na partijski rad u unutra§njost i odlazili su bez pogovora. Vladao je mete~: na brzinu se selilo, odlazilo i dolazilo tr&Zeci veze i zadatke, jer su se sticajem tragi~nih okolnosti postojece veze gubile. Kod svoje kuce u Had~i Melentijevoj ulici broj 85 zatekao sam tih dana Radojku, Mimu Jovanovic i Len~e Arsovu. Do~ekale su me s velikom rado§cu. Bile su bez stana. Koliko se 139 �secam, stan im je bombardovanjein srwen pa su pre!ile ovamo. Nairne, kad sam bio mobilisan, ~ria mi je oti!ila u Liku, a stan sam pre polaska ostavio drugovima, lito su komunisti tada obicno cinili. Uskoro sam se na!ao sa kolegama ilegalcima, ali mi kao kompromitovanom nije dozvoljeno da dolazim na posao, iako sam primao platu. Neposredna veza sa Radojkom tada mi je dobro do!ila. Upravo nje~ · posredstvom i preko nje izvr!iavao sam mnoge akcije na po!iti. Ponovo je otiveo partijski rad i izvrsena reorganizacija kojom su rukovodili Filip Kljajic-Fica i Morna Markovic. S obzirom na novonastalu situaciju u vezi sa ddanjem pohap!ienih drugova, postavljalo se pitanje ko moie i dalje da ostane clan KPJ. Zbog kolebljivog ddanja pred policijom, neke smo zaobisli. Iznova smo formirali dve telije: sekretar jedne bio je I>oka Pavlovic, a druge ja. Sada se moralo raditi opreznije, ali bde i odlucnije. Bilo je odret!eno da Radojka i Lence Arsova idu na teren, svaka u svoj kraj, pa su obadve zbog konspiracije ostale do polaska na mojoj licnoj vezi. U mom stanu su odrzavani partijski sastanci i one su imale mogucnosti da izbliza prate celu reorganizaciju. · Upravo tih dana, secam se; dosla je kod nas Radojkina majka, ili ma~eha, da je vodi kuci. Cim se ova pojavila, Radojka mi rece kako je stara konzervativna i da ce, mozda, u ovakvoj stambenoj situaciji sva!ta pomisliti. Da bih se osvetio, namestio sam joj uvece da spava na necijem kana· beu punom stenica. Bila je to zaista varvarska §ala: sva izujedana i podnadula od nespavanja, stara je ujutro pocela da pakuje stvari. Bio je to uspeh, odustala je od nagovaranja i otputovala kuci bez Radojke. »Sredinom maja 1941. vidjela sam je posljednji put -'sjeca seN. Botinovic.- Razgov:arale smo o mnogim dogada.jima: 0 tome sta je ko do!ivio i preZivio prilikom okupacije zemlje, o susretima i rastancima, o drugovima i drugaricama .za koje smo znali, a i za koje nis;mo znali gdje su. Tako spomenusmo i njenu ljupav. Potamnio je pri tom sjaj njenih ociju. Voljeni drug je vl;'!c biou :ropstvu. Poniruci nacas negdje duboko u sebe, prosaputala je sjetno: , .. »Suvise je bilo lijepo da bi moglo dugo da traje!c Negde krajem maja Radojka je napustila Beograd i otputovala u. Bosnu. U .dokumentima Polite broj 2 koji su sacu~ 140 �vani u arhivi, stojl da je ona u Poitu doAla 30. decembra 1940. a dulnost napustila 30. juna 1941. godine. Zapravo, ona je neito ranije po partijskom zadatku bila otiila u Sarajevo, Kad neko nije stizao na posao, mislilo se sp~en je blokadQm i sli~o. pa se s otpustom rekalo, naro~ito onde gde je K}>J imala svoje uporute. Zvani~ni dekret, da je prestala biti slu1:benik, Poite broj 2 u Beogradu potpisan je istom 24. decembra 1941, tri meseca posle njene smrti, kada su doznali aa je streljana. PRESUDNI DANI - U proleee 1941. svi smo se vraeali kueama da bi$mo u Ustanku- sjel:a se Dara Bogunovie. -Ali tu nas je vee ~ekao Spisak studenata odredenih za hapsenje. Na spisku smo, naravno, bile obje. Na u4aru je prvo bila ona. Joi ranije, preko fei'ija, ona nije propuAtala priliku da odlazi mojima, bila ja tamo i1i ne. Kod mene se zadesila i tada, upravo kad je kod njenih po~eo pretres. Majka joj je poru~ila da su je tra!ili. U nekoliko mahova iili su njenoj kuei. »Saznala sam - We Kaja Tesie - da se tih dana zadesila kod svojih roditelja, k~d su ih ustaie nol:u iznenadili, i oni su je na brzinu sakrili u sanduk iza vrata. »Da nisu otisli jol za dvije minute, ne bih izddala; izalla bih, pa ita bude!« potu!ila mi se Radojka. Nasmejanu kao i obi~no, i punu poleta, srela sam je na ulici u Bijeljini.« Vee se bila povezala s mesnom partijskom organizacijom l odlu~no je da ona prebegne u Sarajevo. Tamo je poznavala dosta drugova, a i tbira je imala manje za petama. Reseno je da se presvure u nosnju muslimanke i neopdeno izvrsi zadatak: odnese poruke i letke u Sarajevo. Otada kuei viJe.nije ni odlazila, sem uv~e. kruom, da proveri ita se sve tokom dana zbilo, ili bi iJao neko od nas. U jedDo majsko v~e. na ndoj neogra<!enoj travnatoj poljanici priredili smo Radojki mali oprostaj. Iskupili smo semi studenti, gimnazijalci, radnici, i zdeleli joj veliku sreeu i uspeh. Podsetili smo se ndih ranijih telja i snova, svesni da je doAao dan odlu~uj1,1l:e borbe za naie ideale. Hladnokrvna 1 spremna na zadatke, Radojka je jedva ~ekala da po<!e. Nestrpljiva kad l:e da ~ne. Svi smo mali - tu jet Samo §to u~estvovali lU �nije buknulo! Osecala sam: Ja student - ona ~~~ Partije! Bilo je to vidljivo, mada smo i mi, narodni studenti, bill ~vr­ sti, gvozdeno disciplinovani. Bilo je to vreme kada se ~ovek stopostotno angazovao i potpuno svesno irtvovao. Nabavila sam zar od mlade Kadrije koja nas je simpatisala. Zatim smo joj izmedu sebe sakupili novae za put, mada smo imali gotovo prazne dZepove: iznos jedva dovoljan da se plati pola ·1ozne karte do Sarajeva. Ostali deo puta je prepesacila i tamo se povezala. - Sjel:am se kao danas - pripovijeda Ljubica Crnogorac - pojavila se kod nas rano izjutra 25. juna 1941. u zaru i opancima, sva izguzvana i prasnjava. Jako zamorena. Bili smo iznenadeni. Zagrlila je moju mamu: »Joj, tetka draga, morala sam .pobjel:i iz Bijeljinel Necu se zadrzavati .. c I mi smo bili u stra5noj psihozi jer mi je tata uhapsen kao taoc. Cijeli dan se ~istila i prala. Narucili smo joj cipele. Kao 'da je slu5am kako nam pri~a o svom neobicnom putovanju: saobral:aj isprekidan, neki mostovi sruseni, - kod Race se skelama prelazilo preko Drine - tako da je dobrim dijelom puta isla pjesice. Nol:u se po selima zavlacila u topla stajska dubrista da ne ozebe. »Psi laju oko mene ...« Najzad je uskocila u teretni vagon, dok je voz usporavao pred nekom stanicom, i uvukla se u sijeno. Jedva je otresla suve vlati sa sebe. Nije dugo ostajala u jednoj kuci. Zametala je trag. Cas je ovdje, cas ondje! A nije htjela ni da bude na teret svojim domacinima. »Necu niSta ponijeti, najesl:u se ovdje i bice mi dosta za dva dana« rekla mi je jednom, posavsi. na zadatak. - Odmah se povezala sa partijskom organizacijom, a istovremeno pojavila se i u mom domu - prica Dragica Vukovil:. - Moj stan na Marijin-dvoru, u ulici Kralja Tvrtka 11 C, bio je jedan od vaznijih ilegalnih punktova KPJ u Sarajevu, »prvi stab« za organizovanje ustanka. Moj muz Veljko9), inzenjer, bio je clan Gradskog komiteta, a kod nas je stanovao Avdo Humo i tu primao sve rukovodioce i kurire ... Navral:ala je cesto, u svako doba dana, najcesl:e radi veze sa drugovima koji su ovuda stalno prolazili: Isom J ovanovil:em, Esadom Cengil:em i drugima. Sa stra5l:u se predala ilegalnom ra~ 1) 142 Veljko Vukovil:- poginuo u NOB-I. �du. DolazeCi po zadatke, uzgred bi i posjedila. Siromuki obu~na, ali uvijek nasmijana! Pucala je od snage i zdravlja. Cim upadne u kueu, zarumenjena od !urnog hoda i sva uzbudena, pocne da nam prifa o svojim »uli~nim doti.vljajima"~. Bila je tako simpatifna i draga! Uvijek sam se radovala njenom dolasku. Potutila nam se jednom da je srela nekog iz Bijeljine ko je sumnjao na nju, i da se morala sakriti. Bill su to te§ki dani ... Vee krajem juna, poslije napada Njema~ke na SSSR, ustdka policija i agenti Gestapoa pohvatali su mnoge ilegalne borce u Sarajevu. Po okolnim §umama ~ula se partizanska pucnjava, svaki ~as smo ocekivali njihov dolazak, ali uvijek bi uslijedile nove represalije: Nijemci i usWe su pojacavali oprez i §pijuna!u. Oko grada su postavljali i po tri obru~a blokade; na svim vamijim prolazima strazarili su naoruiani ustde i agenti u civilu. I vje!ti partijski kuriri DovadZija i Hadzic, iako su znali svaku butu, po nekoliko puta su se vracali neobavljenog posla i po tri dana znali boraviti kod mene u kuci. - Radojka je ostala neumorni revolucionar - kde Nada Manojlovic.- Tih julskih dana potvrdio nam je to i Mahmut Bu!talija pri prolasku kroz Bijeljinu. Srela sam ga, preruAenog, na.pijaci. I u kucu mi je do!ao. Na njemu fes, zuta kosulja, zelena kravata . . . A po dZepovima »Stotinu« nekakvih legitimacijal »Sjajna je Radojka! - re~e. - Eno je, »Aije« u zaru kroz Sarajevo. Prava je Turkinja! Krupna je, upadna, a i svak je ·zna ... Bojim se, poznace je«. - Njema~ki i usWki teror u okupiranom Sarajevu sredinom 1941. dosegao je ~udovisne razmjere - sjeca se Esad Cengic. - Neke javne ustanove, ~ak i Pravoslavna bogoslovija10), pretvorene su gotovo preko noci u njema~ke i usta!ke zatvore, a svi zatvori bili su prepuni. Svakog dana otpremani su novi transporti u njema~ke i ustuke logore. Na sarajevskim ulicama osvitali su plakati Pokretnog prijekog suda sa imenima strijeljanih komunista, Jevreja, Srba i svih onih koji se nisu mirili sa »novim poretkom«. Stalno su objavljivani :»Propisi« i »Upozorenja« ~ime su ograni~avana prava gradana i prodl1Zavan policijski ~as. Imena ulica i natpisi na javto) Danas Ekonomski fakultet. 143 �-••. ,....... -t.a..••'*'""' : ;n-tv•tzw~t ~ zamJenjiviUU su, ·a a....~ -~tvn - bna.u.! Po nalogu Nijemaca vrijeme ... -'•"-....•• ·•·v•ttG '"VU\.~ -~ &ll jedan sat Wlaprijed. PrijetW ......,. .v ......,... ,: ·• $Yut ~"U ~g svjetla. Preko .,,. "''· ...... ~ ""' ,...~""'~ :.W~; Qjihovi drevni stano"Wlid, sa., •• ""' ,·. '"'- . •'att:!~ ~ ~ Ydili su racije. Ustaike ..·w... . . ->bJ&Vijival@ SU vijesti Q Da.Precfo... •• ~~~~ : ~e boij~vi&e hordec, , __ ,_ ,, ............-.:,•attoo., ~.:!12: :raii PI'GPUSDic:u za Bagdadc.. . . ... ~ ..............., .tt .•:.;a...:. .. a./:t: :stute 'astrike itampe i, ispu- ., , , ... ~ .... tt • •, 1"4...'>1.t'W!tt\& ' ...... ,._., '''"'"'· .:ian. hita.U. u nesigurna skro... ·• • ·' '"'' '-..1 '•· : •~u. ~ ~v-.e ~e u pod.,. ' .. ., . • , "" ,...,.. a ....-...;.: ...._..... .. .. .... tavamma i ~·tvi~ oa. . ·~"-:t -~X<-U.!~ su. v~ .. '•.,.,. ·• .... -:._ •., ,.~_, ...,... ., , • , .. ._·..,... '•. ...... ••uta ..... , ., ..... , ....... ,, . · •• .•.,. ,.._. , t..'tlr~~t. Sto stl .1 "'" '""'<N"'l • ... • , .,... ,· .. , . · • , n..•·. ·'ttd ., • ,......, · kroz dimiza zastrtih pro~~Pfl.J~ da tll5ta!a ne zakuca na ""''n-.;.i . .i ...- -.-~·~·-·" ••,._.._... :~.in: h.-, .._._. ~"'-';"" razdirala ovaj -irttei iivot. tivot ilegal- :......:.>:J. :lDao N taj ;Nuv~ -.....u..•,......, ..u: ~e i SVON ~t svoje QSpone; na lleJtAiit:iivo iSao na- •. ·,._. ::'.:... , .. ,.".n ,.~ "-"'•;:,.t!"t..~h · -...·~!tt~ :og slni•EDUg iivota •• ~ , i.,·,;,·_ -..."\ ....lo,·,-. ::~.'-!t.w '4-Ht -~ : ILia :94~ kao sekretar ~ ""l!t: ·~··a.. ·.:; · .,t ~ .....llt~t.!( ~ i ~ grade. lu'4**,. bade•~ .... , t:. t•·.:l' '"•'.!. !._",IJ.V .l:':·:~"~ll." >Vl""'l:": ::•.li~ 'GIIIt i bujaa pia,,. '-··~. ::. "1:t'!l~'' ! ..z~•;r,•m'.;t. ·r<t .n-t ;Ngi~ biia je nei!eg :· ,.,...:.•tv ·m~iiar:k·~·J(. tti -¥ v ;tu.hi.J :.t :J~ i &racioz~--.H "t.:•t::-.'\:!m CSDll"~IU. ~-tv :vJ ·v ..t•·!~t.-.;; :t:Q\tiu- 1:1& lh:a. Y'h:Nl'".li"!IU .:--~•·r•.J.Ut::IJma-tu S'>:.L.""t''tl ~Q ~ Jt.lojki .i,\ '-'-' .h -:u :tnlli!tt "l ':ull".""-Ulu Slll'-~!lUtt ~QV.r.rtta. ~ \.._·, ,_.,, ...... .~ ..: n.u,· r:.u t.·!r v l\.·t. .•: .. v~ "'=W ~. )!,<£ia ~ J.. ~nutn: ~ iDAauJc>De !~ . .... ~._~::-·lJi:~ 1li::.' ''.lwrr ~~ i'~ ,Pil"~ ~ i: 1Riemo .. ,, ..;..,••• •J>.:':ll "L ~:_t"''L 1 .:...._ •, •t S<No.·~ ~~ ;1~Ullii:ac :. :iU."'~nt :u.~. ~ ·~·.~-~ ':"~"T'2WF·7L :.. :mn:.-trr:_t± :X. -l~ ~ ~ b i ,. -.,,._~._,.. h.-:-1:• .J.. :~mm:>H: r.:'f!lllla l~t.llib. ~~b..._ ,. :-. ·l.~ ••t ~-:-.:._~ ==u:rn·ra. ~ ::!.i::rur ~ ~ :inlliht ~ ........ .-;,..,..:;~ ••·.:: !£:)~ larWif _:1!- :Selr_,...t.~ ~ ~ lll ~ ~'>."m:»..."\0; ~-.~<: of .I:I!'Xr.:JI. ;fu ~ lll865ine'' .oil '- .......~ ~~ :tS.a h b=..Jt. :::.Jf:!l:.. "-' ··'T".Ji :!!: ;t!.t}..'"'l"!Ja ~ - • ' \ ......; ¥ ..., .. ~ �. .:.& . :.~ ...Q: :-.:. :~ Radila je u partijskoj celiji na pod~ju B~ariije. Kad je uhapien sekretar ove celije, obucarski radnik Diavid Ha.. veric, koji je poslije herojskog dr!anja u ustdkoj policiji osut!en na smrt i strijeljan, Radojka je postala njen sekretar. Tih dana osvanule su po cijelom gradu raznobojne protestne parole: »2ivjela crvena armija11, "2ivjeli naAi partizanic, »Dolje okupatoric. Bila je to · jedna u nizu brojnih akcija Mjesnog komiteta, u kojoj je Radojka neposredno u~estvovala. Sreli smo se u blizini Principovog mosta. Bio je sumrak. SaopAtila mi je, sva radosna, da je pisanje parola u njenom kvartu uspje§no zavr§eno i da nije niko uhap§en. Nekoliko dana kasnije policijskim agentima u~a se sumnjiva beogradska studentkinja. Uhapsili su je na ulici. Proglas SK KPJ u kome se narod poziva na ustanak i Istorija bolj§evi~ke partije, §to su agenti null kod nje, uvjerili su ustdku policiju da je na pravom putu. U njihovim rukama Jialazila se mlada zena koja je u sebi skrivala tajnu o moenoj organizaciji komunista. »Dna ce morati da kaie sve §to znalc mislila je policija otpo~injuCi svoj krvavi posao sasl\lSavanja Radojke Lakic. Agenti su se smjenjivali, da bi se u §to kracem roku otkrile Radojkine veze i izvrAio prodor u sarajevsku partijsku organizaciju. Prvi ~asovi saslu§avanja pokazali su da posao nece biti lak. »Ne ide, gospodine Aefec referisali s1i agenti. Broj agenata koji su je sasluhvali povecavao se, ali zaista nije i§lo! Mlada djevojka hrabro je ~uvab. dragocjenu tajnu. Vojska usta§kih dZelata bila je pobijet!ena od jedne zene koju su oni noeima i danima svirepo tukli i mu~ili nesanicom. U policijskom zapisniku sa saslu§anja Radojke Lakic nije upisana ni rij~ priznanja. Ali za kroja~e ustdke pravde to nije ni bilo vamo. Dovoljan je bio materijal nac!en kod nje, za §ta je na sudu odlu~no tvrdila ·da joj je podmetnut od strane agenata. Kada su propali svi napori policije, predali su je Pokretnom prijekom sudu. Za nekoliko dana na zidovima sarajevskih ulica izlijepljeni su plakati: Ustdki Pokretni prijeki sud obavje§tava da je Radojka Lakic, studentkinja iz Bijeljine, osuc!ena na smrt i da je kazna izvriena tri sata nakon izr~ene presude. No§ena idealima svoje mladosti, idealima o komunisti~kom dru§tvu u kome ce svi ljudi biti ravnopravni i sretni, Radojka je doila nepoznata u okupirano. Sarajevo. Ali svojom he10 - :Zene heroJI �je- otkrila istinu -o Sebi Pred sviin stanovnicima ovoca grada i cije1e na1e zemJie. i trajDo u11a u isto-: ri~ Daie revolucije. i-opkom smreu orla -Sa Badojkom sam dosta zalogaja pojela sjeCarkiC. - Sa njom me je tog pnog ratnag proljeCa povezao Esad Cengic. Otada je Cesto dolazil.a na prvi kat stare kuCe u HadZi-Sulejmana11) ulici broj 11, gdje sam fivjela u najmljenoj sobici, u jednCl60bnom stanu uCite-: ljice Emilije DoriC, koja je sticajem okolnosti radila kao ekonom u •Hotel Evropic. Bila je napredna, a njen jediDae siJi Sefiktl), student medicine, saradivao je u Pokretu. Moja ulica je bila joi nekompromitovana kod Gestapoa, a stan uvueen u dvoriite, i Radojka je ovamo mogla neprimjetno clolaziti • odlaziti. Stizala je najoosce sa zadacima za JDeDe i drugove: donosila letke, Ito -sam dijelila izmedu nas ill lijepila vani.. broiure, Jmjige, zatim razne pisane i usmene poruke, cedulji-._ ce, ito je IDOr!llo biti isporu~o u kuee simpatizera: kod ~ rodice Foht,_ Side Abinun na Bistriku i drugib. U naiem kvar_: ~u je bilo mnogo naprednih Jevreja. · Jednoga dana organizOvala je omladin.Wi marJrsistiBQ lmdok. Okupila nas je u Karpuzovoj ulici kod Zlate Kampus· i polako, stalofeno razjamila zaSto treba da uCimo, ~o da organizujemo rad i dala nam literaturu. Grupu smo saCinja-: vall: Sefilt DoriC, ja, Zlata i njen brat, neki majder, jedna Jeviejka i njen brat ••• Poslije ovog prvog sastanka stalno se raspitivala kako nam posao ide. Donosila mi je razne mate-: rijale za atanje, kao i pojedine glave lstorije SKPb. Sa mnom ~ povremeno atala biltene, brolure. ill sa svima koji bi se~ u stanu. Govorila nam je o politiCkoj situaciji i uvijek doJlQSila svje!e ~jesti sa frontova. Kod mene je odriavala i razne ilegalne sastanke. SjeCa.m se, imala je sastaDak: sa nekim dt-ugovima od kojib nijednoga nisam poznavala. Rekla mi je da za tu priliku kupim keksa, bombona i ookolade, da we to· lijepo serviram, a radoznalim SUBjedima da ka!em kako slavim r()(!endan. Tako sam i uonila. Dok je Radojka _sa drugovima :aslavila r()(!endanc ja sam ~ se Lepa - . 11) Danaa: ulica Vuka Karad!iat. . :•., z8Jdall ga 6etnid; ~ �stra!arila .pred VJ:"atima stana i u' dvotiitu, a poVI!emeno '-"' o8matrala i na ulici. · · Voljela je da navraca k meni i kad nije bilo zadataka. U m0 joj. sobici osjecala se prijatno. Jo§ s vrata. bi :uwiknula·: »Uinrla s_am od gladi! lind li iita?c ili »Daj nii da zapalim, to mi ·j.e velika slast!c Gazdarica je l!esto ostajala na poslu i &!idojka se tad onako premorena komotno opru.tila na s~Ciji u kuhinji, govorel:i: »Bd mi je dobro, ko moze teci da mi nije dobro!c Ja bih sjedala do nje na §amlicu i uzimala u ruke Jtaveni mlin. Mnogo je voljela emu kafu. Nerijetko je pred-" lagala: »Ako nemai kafe, dacu ti novaca; malo ja, maloti, pa l:emo kupiti zajednil!kic. Do te kupovine obil!no' nije ni dolazilo, jer je moja gazdarica kao ekonom »Evropee~ znala otuda l!esto da prokrijumcari kafe, §el:era, pa i drugih 'namirnica; Ponekad je dugo sjedila, odmarala se i pril!ala razne dosjetke. 2ivjela je ona vrlo nesredenim zivotom; ·stalno je bila u . pokretu, na zadacima. Krila se i svaki l!as mijenjala boraviite. Spavala je sad tu sad tamot Posljedice takvog nal!ine liv~ta ogledale su se na njenom, l!esto zapuitenom; ·izgledu. Nije stizala i nije imala uslova da misli na sebe. To joj je smetalo. »Bd sam prljava, hol:ei li mi oprati bluzu?c ·zamolila bi me. Pozeljela bi i da je pol!e§ljam. Ceznula·je za intimnim momentima; docaravali su joj domal:u toplinu i njeznost,. ~~a. je bila liiena. Kasnije, kad god bi doila, obavezno sam ·je ce§ljala. Imala je veoma gustu i jaku plavo-crvenkastu kosu. Dosezala joj je preko ramena. Jedna pletenica kao rukat U tim trenucima tra!ila je da joj pril!am kako sam izgubila oc~ i majku, i <X!i joj se rosile dok me je sluiala. Upravo ta njena velika dobrota i saosjecajnost snamo su me pri~e njoj. I njena stalozenost i l!vrstina! Pored nje sam se osjel:ala siguzmt i jaka, jer je zral!ila spokojnom snagom i to neodoljivo pr~ nosila na mene. I danas mogu da je zamislim kao !iw: ~ ,usk9i smedoj sukinji, bijeloj bluzi i ciglastom dzemperu. Na nje-. Dim jedinim smedim cipelama iskrivile se pete. »Zdto su ,ti takve cipele, Radojka, iskrivljene?c na§alila samse. »All zatc;t je pravo ono ito u njima radimc uzvratila mi je _ smijuci se. - Za clanove KPJ zaposlenje je postajalo sve nesigurnije a odgovornost i zadaci su se iz dana. u dan povel:av,ali --' pril!a Petar Kaurin. _ Obuearska radnja Ad.ama .Maj~r~~ 8) · u . JS) ·Adam 1.. Majer - stradao u konc. logoru. �A 11!. bnJ; I ~..0 d d r o - je pmi=;;Fa D ot.Y!j;Dje zacb:aka Y"..a.sc:::k je bo llliilli :aacr.:.;ac: si:aqlatizlel' i -xr-·1c Pw-.Ato . . po .... .S:je otpcailea iz •V~ od;eCec, kod ma~ &lama a::~ a p~t:a:b» ~ ~.,c tao w~ rad=::k. a sa c:JC~:~ i Jet> x:!::C"). ..A.claiDrna ~;a naa je t:Y.:a szs:a~ st;ec:!:S:e koaul.:da j ~ ·~ 11 O'T.llll d:;eb ~ Odanle _ , prei:b Ad::a Gftbe1l). GaDa 1f;emcg kac:::eta.. od:iatali ft'Zl! a~ i par::Zanfma na J~ ~~a 11 radL~ GDaprijed bi strogo pr.pnm::i: s::gn:a 11 ~ sat. obaft ~ i odu.. L"lElo a ~ sa 1Lice, pa smo pnxstopngrad:li zavjftom i ~;i d:o kal::wfbali IIIDUSltwn ~jen:h c::pela. ito je davalo utisak da- poadi DiSia • naJazi. C tom .,areu vriila a nm:jeDa porub. a bio je i fteta Ynta sklad:.ita ramog materijala za Jum1l: cipela. diempera,. bot".ca joda. injekcija, letaka. . . Badojb je ovamo leiM naYDCala. Ako .e u radn;i na1ar1o nepomato .lice,.~ ~ je kao i svab muSterija; male. uSia bi 11 .epue i uzela fij oA<av'Ja vee prim!jeni zaveiljaj. Jedna od njen!h ft'.Za hila je i Stela Mfr..X1.,, frizent.a pomoC:nica; tako bi se leci, ito ih Je Badojka raspartavala. naS1i i pred posjetiocima :h aeutih MJona. me4u stranicama Zurnala.. Svtaeala je ovamo i sa mo aktrmom Adelom SunariCl'). Djelovala je na BaS-<ariiji. kao ina lijevoj strani M.:.ljacke: od Babiea BaSte do KovaOC:a. Sjeeam R sutanaka u stanu trgova&og pomoC:nib Sime M.arjanovreat~, iza knjiZare :.Ukropinac preko puta •Hotel Evrope«, kojem je prisustvovao i Adil Grebo. Bio je juli 1njE:See. Na dnevnom redu smo imali politiCku situaciju i neke neodlome praktitne zadatke. Radojka je najviSe voljela upravote praktitne poslove !to se moglo zakljuCiti i tada, iz njene dulc:usije o organizaciji rada: sakupljanju, rasturanju ... Ulivala je da se stalno kreCe. Jednom smo se po dogovoru n8!li na Malom Alifakovcu, blizu raskrSCa, ispred Babiea Ba!te. Predala mi je paketii: umotm u novine, na brzinu smo izmi)enjali novosti i ona se mmo udaljila, u nekom izno§enom .._,~~ ~ ,.;;x rir.. ' ' Jerko MihiC - ubijen u Staroj Gradi.lld. .., Adll Gftbo- ubijen u log.nu u Norvelkoj kao lntemirac. .., Stela ~ - poginula u Staroj GradWd. 11) Adela ~ _.: poginula tokom rata. •., Slmo Marj~ ..,.... strijeljan u Norveikoj kaO lntemirac. �balon mantilu. Vic1ao sam je jo§ samo s vremena na vrije:ole, ali nikad vedru; uvijek zami§ljenu, zaokupljenu izvrlavanjein zadataka. Kao da je vidim na pl<X:nicima sarajevskih u,lica i ulil!ica: tromo i pomalo se gegajua obilazi nd rejon. Po8Jjednji put sam je sreo u Dalmatiskoj ulici: dan IWovit, !urila ~. »Moram icic rel!e u prolazu i ode. · Iza svakog hap§enja <X:ekivalo se kakvo ce ko dda~je imati pred neprijateljem. Za Radojku se nije nimalo strah~ valo, jer se znalo o njenoj l!vrstini! - Do§la je u zaru kod familije, jedne, druge i nigdje se nije dugo tadr!avala. Policija joj je stalno bila za petama. Stanovao sam tada u Dobrovoljal!koj cikmi broj 7 preko Miljacke - prica njen brat od tetke Milutin Anicicte). - Kqcica zavul!ena. Povi§e nas Mjedenica ulica, dole Dobrovoljack~, au aredini iza kuce, ba!ta sa tarabama. Jedan klinac na ogra• di, gomji, slabo prikovan i daska se u nevolji zal!as mogla sma~ i l!ovjek provuci. Dvorute zaklonito, sa hladnjakom, moglo se tu bez zazora i kolo da zaigra. VeCinom bi kod mene i nocivala. Danju je bez prestanka dr!ala sastanke i konferencije ... Kad god se sa posla vratim, soba puna ljudi! Uvijek sam se, dolazeci, ravnao po psima: ako stoje na ogradnom zidu i umiljavaju se, znam, ona je kod kuce. Ako ih nema, ja zaobic1em i provirujem kroz onaj otvor na plotu, nije li unutra ko tuc1i. Narocito opasan bio je jedan komtija iz gomje kuee, §to je nadvisivala na!u. Poeeli su i agenti uhoditi; prvo redom ispituju kom.§iluk ... Na! prvi su:.. sjed, maju§na krivonoga vracara Sevala, navede ih na svadu, podigne se buka i oni se br!e bolje pokupe zaboravljajul:i i za!to su do§li. Iznuc1ivali su obavjeAtenja i od nekih Jevreja, a poslije su ih u logor otjerali. I mene su ispitivali, nar<X:it& agenti u civilu. Sta puta doc1i policijal Cim kerovi zalaju, Radojka bje!i kroz plot, preko bdte ... Katkad se s velikim dru.. Atvom zadesi u hladnjaku, ali tek §to ih spazi njeni se raspu. Zacas! Pogleda!, i u tren nema viAe nikogal Mnogo sam je volio. Nju nisam mogao iz kuce odstraniti pa sam djecu i !enu, za svaki slucaj, poslao u selo. Ostao sam sam u kuci. Ucestali su je tra!iti pa je dolazila neredovito · t na prekide; ode oko podne a vrati se u 15--16 sati, opet ode 1') Radojkfn otac i Milutinova mati: brat I sestra. · ·' i49 �~.do.~~ u mrak, ..A. on~a, izostane odjednorn .Po 1,1ekoliko d~~ ~-·!'figdj~ ne'. ~mijem biti dvije noci uzastopce« povjerila rni f3e: : .:.Angelina ·Vujic kaze: »Kod mene se u Zvonimirovoj ut broi,l, prizemno tokom jula nenadano pojavi obicno uvete oko rleset satL Kapija vee zakljucana, a ona preskoci preko zida i .samo cutke kucne u prozor. Pod rukom joj pisaca masina. Pre:.. 'pisivala je nesto i do dva po ponoci, a zatim bi je moj muz u rlomobranskoj uniformi ispratio dokle je ona htjela, jer· tada jos nije navlacila zar«. ·· .~ Ako je ona kod mene ..;.... prica dalje Milutin AniCic zna Se;. u .basti sam dezurni. Kasno sam s posla stizao pa . nas dvoje ujedno i rucaj i veceraj. Sjedili smo do neko doba noci~ -ona u sopi, ja u kuhinji. Otvorimo prozor. Vani toplo. Slusala je Radio-London, kod nas i u kom8iluku, i umnozavala vijesti. Saradivao je sa.njom neki Ljubo Miletic i profesor lvankovic sa zenom Andelom. Govorio sam joj da ide u sumu, jer ovako .Ce nastrada:ti, a ona: »Mora neko i ovo. raditi. .Neko mora i .ovdje da ostane«. I moja zena se toga sjeca. »Pitala sam je - kaie: Nema8 brata ni sestre, za,Sto ti gines?« .. . ·. »Hm, snajka, za narod! Sta ti misl~!? Neko mora ginutiJ~ ·. . Kao dugogodisnji vodoinstalater radio sam u vojnom g~r:; .ri.izonu, cistio sam kanale po gradu, sve . dok se u · pos~9 nij~ :Uveo novi strucnjak Hrvat. Moj pom~nik cika _ijija nasa.Q j~ ,u odvodnim kanalima kasarne dosta boml>i sto su vojnici biv.se Jugoslavije tu sakrili u vrijeme ~apituladje. Kad je Ra-:dojka saznala pa u odvodnim kanalima ima sakrivenih. bombi, ;odmah j.e zatraZila . qa joj sve donesem. I tako sam ja bombe prenosio .u kantama za pomije, a ona ih je u podn~ na sast;:lll; .ku dijelila svoj.im ljudima. . - .!mala je vezu sa Romanijom, Trnovom i udaljenijim mje-:sti,ma, . n11ida je . Sarajevo cesto bilo blokirano; neprijatelj . je osjetio da nasi po sumama dobijaju materijal iz grada. Mi; slim da je na Romaniju odlazila nekoliko puta. Jednom je. do Vojkoyi¢a otpratila drugove koji su isli u partizane. I radila, radila dok je nisu uhvatili. Pricalo se da im je Valter Perip posredno nudio tri miliona kuna 4a je puste . . . · .•, . . . ' . ~·j - Ni saina viSe ile znaril gdje i kako sam je :up_;z;n.a.la o prvih dana ok~pa~ije- sjeca se '!'~a Fejzagic. - Sretala: sam �.je na sa.~;ajevskim ulicama i uvijek mi je u prolazu necujnq, przo, samo osmijehom uzvracala pozdrav. 2ivotna radost pro7 .:;to je izvirala iz nje. Svi smo bili puni strepnje, a njeno lice i citava pojava kao da su n'am govorili: Ne brurlte, sve l:e _biti u .~;edul Osjecala sam njenu snagu i divila joj sti. Bila Je yrlo hrabra, jaka, a nadasve sk;romna. Njen. Iik, cinilo ~ ~. hadvisio je sv~ ostale. Vee poslije par susreta mogla S!lllJ. _odmah da je prepoznam izmedu stotinu drugih.: Nosila. je u sebi nesto neobicno, lik novog cov.jeka · o ):tome smo · samo ma8tali. Osjeeala sam da nf priblizno ne posjedujem njene osobine. . · . U junu, poslije napada Njemacke 'na SSSR, doslo.. je lio naseg znacajnijeg susreta; Bila sam'upravnica Gajretovog internata: Ta velika stara bosanska k.u ¢a poyise Kovaca, s izla,zom na dva dvorista, ostajala je preko raspusta poluprazna. 'l'ih dana pocele su na:rn dolaziti iz'Qj~glice iz istocne Bosne, sa 'Drine, od Foce_ i Gordda, pa su ·vlastJ. kod mEme raspo·redile veliki broj ovih }judi, koji' su .izmakli cetilickom nozu. ·sobe pune. Dan -i noe je tako gotEH:lolje. . . ' U takvoj atmosferi, jednog svijetlog popodnev'a~ kod mene .se iznenada pojavila - Radojkll! Sunce upeklo i ona dosla ugrijana, rumena i preplanula, u cicanoj haljini s~ crvenim i plavim cvjetieima. Svoju plavkastu kosu u·rolnu savila i na potiljku · Ukosnicama pricvrstila. · Na nogama joj plitke sandale sa·:~irokim kaisem. Nasmijan&j kao da se niSta stra8no ne dogada. Zaprepastila sam se ugledavsi je, i zabrinula:. Povela /Sam je odmah u drugi dio dvoriSta; iza .kuee, da se sklonimo od .svijeta. J »Ne mogu sjediti. U stra8no teskoj sam situaciji: Dosia sam tebi Iicno, da mi pomognes ako ikako mozes. Moram rilijenjati stan!« NiSta je nisam pitala nego sam u mislima groznicavo traZila neki izlaz. Na internat nisam smjela ni da pomislim. Toliki narod tu vdlja, ima raznog elementa, a policija skoro svaki dan dolazi. »Tu meni nema mjesta« ocijeniJa je i sama, vee na prvi pogled, stanje kod mene. Odlucila sam da jos promislim, nasamo, a njoj sam kazala da dode opet sutradan, u ovo doba, cekacu je na prozoru i javiti joj .rezu1tat. :Odmah je otisla. :Pustila sam je na sporedni izlaz. Najbli!a · ini je· bila Zehra Muidovic i sa njom .sam . se posavjetovala sta da ucinimo za Radojku. Odlucile·smo-~a - itie kod Zehre. »Sta zna8 kome ees se obratjti 11· ~~~uka, najsi- �gurnije je kod menec kazala je ona. Sutradan sam Radojki saopltila: •Mirno Ce! moo da radi!, biCe! nezapaiena. . . Tamo l:e ti biti dobroc. Povremeno se vi4ajuCi sa Zehrom, pitala sam je Ita je sa Radojkom, kako je. Odgovor je bio kratak: •D<>-= bro je. Radi!c Nastavila je Uegalni rad sebi svojstvenim zamahom, rijetka lena takvog kova. Jo! samo ponekad sam se sa njom sretala. Kako su se prilike pogoriavale, i ona je postajala sve ozbiljnija, samo ba nam se u prolazu pogledi ukrstili. Uskoro je obukla zar i viie je nisam mogla vidjeti. - Jednoga dana- sjeea se Dragica Vukovic- Radojka je sva presrel:na k meni doAla i pohvalila se da je nUla sobu kod neke muslimanke, ali praznu, nenamjeAtenu. Dala sam joj cilim, najpotrebnijeg suda i svoj zimski kaput, jer sam je zaista voljela. Olga Humo joj je dala jorgan, od nekog je dobila otoman i tako se malo pomalo skuCUa. Radovala se kao dijete. BUo je to prvi put da stanuje nasamo, osim gazdarica, pa su otpala i tolika strahovanja zbog ljudi u zajedni~kom stanu. ~vo i Zehrinih impresija: •Upoznala sam je u uslovima najdubljeg Uegalnog rada Partije u Sarajevu. Kao partijski povjerenik za niz ustanova, imala sam na li~noj vezi grupu drugova preko kojih sam organizovala sakupljanje pomo8 NOB-i. U toj grupi bila je i Tahira Fejzagic. Ona mi je dovela Radojku. . Stanovala sam u svojoj vlastitoj kuCi u Toplik ulici broj 4. lspod moga stana, u prizemlju zgrade, na}azio se mali jednosobni stan sa posebnim ulazom. Kuca na periferiji, zavu~na u bloku starih bosanskih zgradica, ~inila nam se neobi~o pogodna. Na suprotnoj obali Miljacke, do stare gradske VijeCnice, bio je zloglasni zatvor Beledija2°), ali ta blizina nije nas brinula. Nas tri smo se odmah dogovorUe kako da to useljenje izvedemo sa sto manje sumnje. Rijesile smo da joj •izdani stan« kao svakom drugom gradaninu, ada bi to dobilo legalnu formu, da bi se ja javno ogradila, napravile smo i ugovor o zakupu. Odlu~ile smo da se ona prijavi policiji pod imenom Katica Horvat. Taj ugovor o zakupu stana bio je docnije izloIt) Tzv. Hasan-Kula. 152 �ten kod nje u prozorskom udubljenju, kao upozorenje radoznal· cima da je tu sve u redu; to sam ja pravnicki udesila. Radojka je tu stanovala oko dva mjeseca. Imala je svoj ulaz, tako da nisam znala za poslove koje je ona tu organizovala. Ali svako vei!e ona bi posebnim unutra!njim prolazom dolazila u moj stan, gdje smo seucurene oko radio-aparata redovno slu&ale »Slobodnu Jugoslaviju«. Citale smo bilterie i dugo komentarisale. Razgovarale smo o svemu i svacemu, uopite ne pominjul:i poslove. Takav je bio zakon najstroze konspiracije: Ne pitaj niSta, ne govori bez potrebel I ja sam imala svoje veze i tajne, ali krug poznavanja stvari nije se smio iiriti. Pricala mi je o svom djetinjstvu i teskim danima punim neima!tine i samoodricanja. Bila je beskrajno dobra. Njen stanic ubrzo je postao centar za okupljanje ilegalaca. Bilo je to zaista odlicno rJeienje njenog smjestaja. Tu je oddan radio-telegrafski kurs. Tu su dolazili i Rodoljub •Colakovic i Lepa Perovic i Mira Kurilil: ... Sa Radojkom je stanovala njena drugarica Zaga. Davala sam im zarove, kad bi odlazile na razne zadatke po gradu. U komiiluku su prirnijetili veliki promet u kuci, 'cesti dolazak i odlazak osoba sa koferima, i zarove. Sve je to bilo uocljivo, ljudi su osjetili da tu ne!to ima. Postajalo je »vruce« I Svaki dan slu&ali smo o novim strijeljanjima. Iz dana u dan osvanjivali su novi plakati sa zastra!ujucim naslovima:: »Ako neko bude sakrivao komuniste, bice strijeljan domacin ... « Bili smo na oprezu, pod psihozom vjecitog straha. Ni moja stara majka nije smjela znati pravi odnos sa novim stanarom. Svake veceri, cim se smrkne, ocekivali smo policiju. Kad neko zazvoni, nikad nisani bila sigurna da li dolazi k meni ili Radojki.« Miru Kurilic rat je ~atekao u Sarajevu. Radila je s ommJadinom. »Krajem juna ..,..- prica ona ....... pozvao me na raz· govor Rato Dugonjic i saop§tio mi moj novi zadatak. Otisla sam na oznacenu adresu blizu Alifakovca. Na okupu sam zatekla Zagu BlaZic, Vojnu Jakiic i Radojku koja je tu stanovala pod imenom Katica Horvat. Tek poslije rata doz.. nala sam da je to kuca Zehre Muidovic. Zaga nam je otkrila konspirativni zadatak: Radojka, Vojna i ja u najkracem roku treba da zavdimo radio-telegrafski kurs, a ona ce nam biti nastavnik. U Radojkinom stanu imale smo radio-stanicu i sve potrebne aparate. Ali uskoro, posto je kurs vee poceo, uhap- 153 �-~~ je Vo-j,na ~aldi4 u : vezi sa :djelovanjem »Kolegiqm ·~:.:~is­ stikuma«2,t) i tako smo Radojka -i.ja ostale same. . Sa radom smo potinjale u sest .sati i.Zjutra, a prekidale ga 'ti' §est ·navece. Nikuda ·riismo odlazile, cak ni na rucak;. kup<r.o vale smo paradajza i paprike i ·same nesto spremale. uz· na~O! ·da nau~mo rukovati tadio-stanicom, trudile smo se da ovl~;­ damo i !Hfrail)a. Radile sii10 veoina rimogo jer je sve to trebalo brzo savladati. Ni za kakav· razgovor vremena nis~o }m~~ Recerio nani je- da piekinemo sve veze sa . poznanicima Sile smc,f sasvim izoloyane. Trajalo je to nepuna dva Il}jeseca, neg~ dje do kbnca avgusta. ·· - · . . ' ·-· ' ,. ' ·.:,_ Fred kraj kursa desila nam se nezgoda~ radio-stanica .~ ·pokvarilal Zaga i Radojka su "kao Sarajki, stavile . u ,z~t.; datak da pronadem'povjerljivog covjeka da otkloni kvar.. Bila sam u velikoj nedoumiCi:. Sta da radim?! Sjetih ·se profesora fizike Brank~ Galeba, ·koga sam znala kao naprednog covjeka~ Imala sam u- njega po-vjerenja jer je skupa sa svojom po:r~ dicom prihvatio mog brata kad je r8Jljen pcibjegao ispred usta~ke.'policije. Upiiala sam ga da· li zna d~ opravi radio:. -aparat i ianiolila da pode sa mnoni i da ponese sav potrii~ ban allit. rek. u stan:u vidio je'· () ~emu ' se ~adi;' :ali nie hista nije pitao riego je opravio. . · · · ;: · · ·~. .... · · · .. :: ·. ,· ..> 1 . Kada je kl.lrs zavrien, .receno n$. je- da l:emo dobiti ra~io-:~starticu' i da Radojka i ja treba .da preuzmemo duznost:'jedna s aparatoin da ostane u Sarajew, a druga po svoj prili~i dti ode u partizane. Na Romaniji je vee postojao odr~d, p;i obje · zeljele da se pridruzimo · borcima u sumi. . Nistno zna1~ koja je od nas odreden~ 'da ostaiie u gradu; izgleda, bila' $~$. to ja. Za Radojku, izgleda; .bilo je odluceno da ide u ·Ban]a.;. luku, a Zaga je otisla ti Mostar da· opremi radib-stanicu . . . Ja .sam .tad ..presla na direktnu vezu sa sekr~taroni PK isom Jovanovii:em i tako sam . sa njima . dvjema prekinula svald. kontakt. Ali, nije sve iSlo po ·planu . ; ; · ·• ' . '. , . . :·" , Radojka se u meduvremenu stalno kretala. ~ , mije._njala konacista, najcesce u rejonu BaS-~adije. Njena teticna ~~P! Crnogqrac,. iz Halilba81ca cikme 34, kale: » . . . D~lazili su n~ pret!esati ~ucu._ S:re~a; imali smp dvoja ·vrata na_ kt~l:i; na je~r nu, • I ' ' . • - ~ ; { ,. smq . • . : ' ~ . .• - . :· . • •. . "i ~ ·. •: . • , Koleg: art. '-:- napreclna kulturno •Umjetnii!ka. .Jorgamzaqij~ .. . . . . . . ' ' ... . , ,: . . svojim programom djelovala j~ .i ~iskretno politHlkl medu. ornl~':' tri.om ·sarajeva. __ · .· .. · · .. ' · .. · .. .. .. • • !I) j .· d . - 154 <. ' .I : ".. " ' .. ! , ·; C f �na oni ulaze, ana druga nju ispu8tamo. Spavala je u srednjoj, najpodeanijoj sobici s dvoja vrata. U kom.Ailuku sve fine mu.:. slimanske ·porodice. Dobri. susjedi oko nas. U brzini smo je i .kod njih: sklanjali. Stara nena Almasa ugleda ih .. sa sv.og uzvisitqg prozora kako prilaze i vee !uri k nama, upozorav~ »Skloni, ako im~ ndtol« A .oni upadaju i od jutra do mraka pretreaaju pa!tu, podrum, sobe. Krila se i kod kom.Aije Hasana Hara8lica, konjickog policajca, inace na!eg kucnog prijatelja. On.. nam je · davao propusnice i. dva-tri puta nosio Radojki hranu u seoce Donje aiosko kod Vasin-Hana gdje sam je, u dogovoru sa :mamo.m, privremeno odvela kod ndeg rodaka zemljo~;adnika, kad joj je bilo · kriticno, kad smo cull da za njom · tiagaju. Dolazio nam je tih dana Valter Peri<':, pita~ »Gdje je?c OtiSla je bila oko prvog septembra, samo ~jige je ponijela. Selo se evakuisalo, zbog ustasa niko nije smio prici gtadu: lzmedu ono mlilo preostalih · seljaka Radojka je bila u neizvjesnosti, odvojena od dogadaja. Zbog toga nije ril. saeekala ~ nedjelju, kada je trebalo da joj odnesem poruke i cipele,'rtego·se u 'kuci pojavila vee u·subotu. . U ponedeljak popodne svratila je na Ba!-cadiji kod moga strica .~ave . Majstorovica - abad!ije, u ulioci Samardzije, da i od njega .zatraii porno(: za NOP, ali kako nije bio sam u radnji brzo je 'iza!la van. Uhvatili su je desetak minuta. kas.nije, negdje · u blizini tramvajskih tr~nica na Ba!-eadiji; ~dao ju je.neJti agent, ucitelj iz .Bijeljine, kolega njenog ocac; :-; .J¥lo je sve teze raditi. Mnogi rukovodeci drugovt vee su bill u ~v9ru, a os~li su se strogo krili - ka!e :ijoza P.aw; - Po mom izlasku iz zatvora jednog dana izrienada dode ~-::­ dojka. »·Hvala, · necu rucati« odbila je ponudeno jelo i b.rzo nastavil$~ »Do8la sam radi drugog. Idi u apoteku Levija i ~ k~saj '(ia: nestO »izbaviSc od njega. Ti si Jevrejka. Borbe . s~ vode,· u, te§~oj su, situaciji, treba im za prvu_ po~oc.« U nje!}ri7 ma je ii;nala Drugil glavu lstorije SKPb. Sk1Jpa smo .iza!le. ! ..' Pos!lO ~llm .mogla da obavim, pa sam j,oj rekla: »Rad9jlta, otici cu dlJ.lgi put, u apoteci je sada do~ta svijeta«. Stig~e smC? do tramvaj'ske stanice na Ba!-cadiji i tu se rastale. Krenula sam d~~o. prema Saracima, a ona lijevo put Kovaea. Sat kas~je ~ula sam da je uhap~na. _ , . . . \ .. _:_.'_ Kaqa su je uhapsil,i na obali Miljacke, kod Principovog mo_s~a,;p~l~ :9u j~j uta!ni klj_llc _ o~ ,s tana i _ll~~u legitimacij~ �na ime K~tice Horvat - ka!e Zebra Muidovic. - Odmah su pretresli njen stan i za~atili ga ne naAavAi niMa kompro.mi... tujuce. Kasnije su iz njega sve odvukli. Ostala je skrivena samo njena omiljena knjiga :.Mati« od Gorkog koju sam, mnogo docnije, ndla ispod daske poda u ostavi. Pozvali su me na policiju. ,Agentima je bilo jasno da je ugovor o zakupu stana montiran, kao da tobo!e nismo u vezi. Bila sam »legalnac, imala zaposlenje, pa sam im dokazala ~ime se bavim. Doveli su nas na su~enje. »Poznajete li ovu lenu?c pitali su prvo mene. »Kako je ne bih poznavala, kad sam joj stan iznajmila. I tablu sam izvjesila da se taj stan izdaje; mogao je svatko docic. »Sta? Vi niste znali da je to Radojka Lakic?c pokuAao je da me isprovocira agent Cividini. · »Nikad za to ime nisam ~ula! Postoji prijava o njenom boravku u mojoj kuci. Sto mene ispitujete?c uzvratila sa11) drsko. · . Tada su nju pitali da li poznaje mene. Kazala je samo kratko: »Ne!c Odlu~ila je da odri~e apsolutno sve. Bojala se, vjerovatno, da me kakvom suviAnom rije~i ne dovede u nepriliku. Zahvaljujuci njenom upornom cutanju sa~uvani su mnogi i mnogi ljudi. Da je samo rij~ progovorila, bila bih i ja sa njom skupa strijeljana. DoAlo je i sudenje na Pokretnom prijekom sudu. Pri kraju sudenja, kada je pred prepunom sudnicom ~itana presuda, uspjela sam da se uvu~em unutra presvu~ena u zar. Cak ni to nije bilo jednostavno jer je policija, naslucujuCi prisustvo komunista, kontrolisala sve one koji su dolazili da sluAaju Radojkin proces. PoAto je presuda izre~ena, kazali su joj da ima pravo da se zali Poglavniku. Odbila je, lzjavivAi da joj »milost TAKVE DRZAVE ne trebal!c Bila sam duboko potresena i toliko zadivljena Radojkom, da su me misli o njoj proganjale zadugo, ~ak i na oslobodenoj teritoriji. - Kako spomenuh, nije sve iAlo po planu . . . UhapAena sam 2. septembra sasvim slu~ajno - pri~a dalje Mira Kurilic. OtiAla sam da vidim majku i u kuci ndla ustdku policiju. Pretresali su: Saznalo se da mi je brat otiAao u partizane. Zbog toga su me uhapsili, i ne znajuci za moj rad i moje vezP. 156 �Doveli su me u »Hasan-Kqluc zloglasni zatvor kod· V~ jeCnice i ubacili u sobu u kojoj je vee bilo oko ~etrdeset !ena. ~rostorija tijesna i u!asno zagu§ljival Tu nas je bilo razli~itog sastava; na§lo se i prostitutki koje bi prenocile samo nol:-dvije. Od komunista sam zatekla dr Veru Kuiec, Ciliku Hajnrih, Tiniku Romano, Ankicu Albahari i malu plavu Jevrejku Lun~u Altarac. Ovdje sam ostala oko osam dana. Jednog dana vrata se §irom otvorue i una§ prezasiceni prostor ubaci§e Radojku. Kad ju je komandir stra!e predavao ~uvaru pred vratima, ~l,lla sam, rekao je: . »Cuvaj je dobro, ovo ti je velika komunisti&a pticalc Kad je uila nismo se ni pogledale, kao da se i ne poznajemo, nismo znale ko se sve sa nama nalazi u celiji. Tek u nol:i pozvala sam je pod svoje l:ebe da se zgrije i tad smo iapatom razgovarale cijelu nol:. Bila je veoma neraspolo!ena §to su joj prilikom hap§enja i pretresanja na§li u njedrima politi~ki materijal, legitimaciju i prijavnicu na stan. Ujutro je po~elo Radojkino sasluiavanje ... Zaddali su je nekoliko sati. Kad se vratila, upozorila me je da l:e, mo!da, i mene suo~iti sa majkom njene stanodavke Zehre Muidovic koju su takode priveli na ispitivanje. Naravno, one su sve poricale. Od toga dana saslu§avanja su se nastavljala iz noci u nol:. lzgleda da je radio-stanica vee bila uklonjena iz Radojkinog stana, jer je o tome nisu ni§ta pitali. Insistirali su stalno: ko je u rukovodstvu komunista, s kim je sve ona imala veze ... Uprkos stra§nih mu~enja na tim isljedivanjima, ona im ni§ta nije odala. Kazala je: »Zovem se Radojka Lakic, rodena sam u Skender-Vakufu 1917, komunista sam i-to je sve §to l:ete od mene saznati!c Jutrom 'rano, dok smo se budile iza teAkog sna, ubacivali ~u je u celiju svu izm.u~enu i izubijanu. Sasvim modru od udaraca. Njenoj lijepoj dugoj kosi nedostajali su ~itavi pramenovi. Cak su je i palili! Mu~ili su je obje§enu za noge. Da bi u tim momentima bar malo predahnula, pretvarala se katkad da je u nesvijesti. Mu~enje bi tad na~as prestajalo, ali odmah su je polivali vodom i nastavljali svoj krvavi posao. Jednom u zoru, kad su je vratili, imala je svud oko usta izgoretine od u!arena vrha cigarete. Iako je u svako novo svitanje dolazila isprebijana i razIUIJene odJ•, nije htjela da· se odmara. Jednom je, uiav§i u l:eliju, zapjevala »Mitrov~ankuc. Nije dala ni mokre obloge 15'7 �da y.Jj stnljamo; nije dozv:>!javala da se zbog nje briniemo. Jfada tr..lh mnbona, o sebi unpile nije mis!:Ja Sa svakom mj~ pa i u ieliji. bila je borac i agitator. t:vijS je imala Yr..!je da .ulula priCe drugih h!Da i razgovarala je samo o nj:hn·nm brigama. U eeliji su je sve mnogo voljele. Kod oeke •tarije fene nailo se odnekud zma pasulja, pa je i Badojki •baclla grahC". Kad ga je razgrnula, zaplakala se i rekla: •Dij~. • toOOin nel:e dobro biti!• •Sernr j da platd! AJw ne bude dobro sa mnom, biee ... dr..bm sa naiQm stvari!c uzvratila joj je Radojk.a, posve ~ sa sjaje111 u OCima. - Pored mnogih drugova uhapiena sam i ja - pripovijeda Lepa CarkiC. - ()d)etaJa sam oko tri nedjelje kad je Radojka ubatena k nama u ~liju u •Hasan-Kulic, sva raSropana, isprebijana i gJadna Prosto se vukla od ulaza do lclaja na golim palafama Kad je policajac izaiao i zakljueao vrata, priskOOie smo joj. Bila je wa od krvi i blata. OCi podkrvavljene. Sva izoblifena. Sldnule smo s nje odjeeu i sve oprale na ~ a zatim i nju o8stile. Brzo smo sakupile salveta, kombinea, marama, kvasile i stavljale joj obloge na. izubijana i ranjava mjesta. Butine su joj se emile. 0 murenju nlje govorila, ali na njoj smo vidjele sve. Uprkos tome, ubrzo je vee sjedila i razgovarala sa nama. Tog dana viSe nije mlaeena. Pjevala je, i mi svi zajedno, tiho, polako, da blvar ne ~je. I CUika Hajnrih se sjeea: »Mi ~ne iz grada obimo smo u podne dobijale ru~ak od kuce, Ito su nam rochci i prijatelji donosili. Posjedale bi uo,krug i svu hranu stavljale na sredinu ispred sebe, pa bi kaSikom zaredale okolo sve dok bi jela trajalo. Tako smo i pu8Ue: nataknemo cigaretu na §penadlu i svaka povla~i po dim. Kada smo tog dana uz smijeh i !amor sjele uokrug, i Radojka se z~u rupolotila. A uve~e. na na5oj vee oubi~ajenoj sobnoj prtredbi, ona je sa nama igrala i pjevala kao da tog istog jutra nlje batinana«. ' »Ti si majstor za ~e§ljanje, ajde, po~e§ljaj me« r~e mi ona uskoro. Ovaj put sam joj te§ko razmrsila bujnu kosu, ulijepljenu od krvi i blata, i splela pletenice. Od njenih lijepth ukosnica ostala je samo jedna. Iz nekog zave!ljaja izvadila sam dvije inale 1 zaka~il11 joj to u pundu. U tom. momenta uJao je stra!ar i rekao: »Carkic Lepa, spremi se; ide§ kuci!c �K!ild'l!lam po§la, zainolila me je da joj dam ru~nik i ~e!aij; jet svoj je izgubila u 'p olicijskoj so~i, i napomenula: »MQzda cemo ,e uskoro vid]etic. · · .:. ='· • id\tcih daria ~uli smo o njoj pone§to preko moje macehe, koja je mom· pokojnom bratu nosila cigarete i crnu kafu. Uspijevao je da i Radojki-doturi ne§to od toga. · . . · »Kako se ne bib sjecala Radojke i njenih plavfu ociju .:::._: uzdahnula je Lepina maceha Anka. - Koliko. je samo pu,t a do§la u moj stan u Dobrovoljacku ulicu! Sa mojim sinom Mi1o§em!t) dugo bi sjedila i pri~ala. Krili su poslove kao zmija noge; kad udem u sobu, oni se sm.iju,, kao zabavljaju se, a om izadem oni svoje stvari _pretresaju. Skupa _su f jeli. Upitah MiioAa ko je- to, a on se uozbilji! »Suti, ·mama,' io je profeso-: riCa~. ~. ·~ Kake je s~o bila veselal Stalno se s~ijala! Jedriog sun~og dana · U: septemliru, oko podne, nosila · sam ru~ak mojoj uhap§enoj ·pastorki. lznenada ispred Beledije se zaustaVila Cma Marica i izvedo§e Radojku, jo§ jednu !enu 1· <;Iva: mu§karca. Cim me je .spazila naklonila mi se lijepo u znak: potdta-va. Nasmijana! Prepoznala mel To me je dirnulo. Vidj~ la sam kako su joj skinuli lisice sa ruku, a zatim mi se izgu..l bila iz vida u'dugom zatvorskom hodniku. I njoj sam kas¢je nosila hranu, ali viAe je nisam vidjelac. . . . Saznavlili smo o njoj pokacBto ·i od ~uvara u Hasan-.Kuli, jednog krupnog plavog mladica koji je ·prema na.§im drugo., virtla pokazivao neobja§njivu naklonost: odlazio kucama, doriosio im hranu i poruke. A onda, onog poznatog jutra kada S\1 drugovi ·Dura.§, Iso, Nisim i Crni23) pobjegli" ii z&"tvora, z~cula sam brze korake na drvenom stepeni§tu i gotovo istoga trena u sobi ugledah Milutina-f>ura.§a f>~a§kovica. ' »Jao, Mile, kad su te pustili?c oteo mi se uzvik. . Hitro mi je stavio ruku na U.sta~ govoreCi: »Zar ti je to ·moglo pasti na pametl?c Poslije iznenadne radosti i §to gil vidim slobodnog, bilo mi je tako · tle~ko kad sam saslu§ala kraj njegove pri~e o uspje§nom bjek-:stvu:. »Sarno mi je zao - uzdahnuo je ~ . §to nismo. uspj'~li · pov~sti i R~dojku«• ' .· · -. - ' -' -- · · · - · · - ! - Nikad ne bih mogla da je zaboravim. To divno biee! Gdje se ona na.§hi, sve bi sjalol Zatvorena sam u »Belediji • II) Milo§ Carldc - poginuo- 1942. na Romaniji. ·. '· · ~ Slijede au~tiala -sjeeanja. �u · sobi broj devet, prenatrpanoj !enama -"-- uzbudeno prica Marija Gavrilovic-Patalueva. - Le!ale smo kao sardine. Bilo je tu »politickihc, kriminalki i prostitutki. To me je strdno onespokojilo pa su me drugarice tje§ile. Ubacivale su nam i pokoju zavrbovanu prostitutku, pod firmom politickog krivca, ali takvih smo se cuvale; odmah bismo ih osjetile. Radojka je do§la u svijetloj haljini sa cvjeticima. Ndle smo se u istoj grupi: po pet-Aest nas rasporedivalo se oko onih koje su izvana dobijale hranu. Pricala nam je da su je na keju Miljacke uhvatili agenti. Gu§ala se sa njima ... Jednog je udarila i sruAio se. Pocela je da bje!i, gotovo je umakla, ali on ju je ipak sustigao i uhapsio. Izvodili su je po podne, a vral:ali tek sutradan. Svaki dan taka. Mnoge su, pricala nam je, spolja dovodili i suocavali sa njom, ali ona je tvrdila da ne poznaje nikoga od njih. Lancem su joj vezivali kQmade drveta izmedu nogu i tukli. po njima. Leda su joj bila sva zaprljana, u modricama. Pokazivala nam je bedra, modra kao civit. Kad se vrati, kao da ni§ta nije bilo, sjedne sa nama i prica. Skidale smo sa nje krvav ve§ i slale kuci da se opere, a njoj davale svoj da presvuce. Zagrebacki policajci bill su »bldic i dopu8tali nam da se cistimo. Kod nje nije bilo kukanja. Drugi bi ostao slomljen, a ona je cak nama davala podstreka da izddimo. Vidjelo se po svemu, nije tivjela za sebe! Za nju licni Zivot nije postojao. 2ivjela je samo za Pokret, za svoju idejul Kada bi se vecerom u grupi povela prica o radu i borbi, ona bi se preobrazila i sva ozarena prilazila da ucestvuje u razgovoru. Oci ·bi joj zasvijetlile kao zvijezde. To je neopisivol Prosto bi se proljep§ala. Cesto pomislim: velika je §teta §to je viAe nema. Bilo nas je tamo mnogo. Ali, nijedna nije hila kao ona. Nije znala za oholosl Za nju su i seljanka i intelektulka bile jednake. Ostala je do kraja pravi narodni covjek. Svake veceri strepjele smo §ta ce se dalje sa njom dogoditi. Posljednje noci mucenja, dok je pod mlazevima vode polako dolazila svijesti, cula je kako se agent Cividini jada:. »Ne znam viAe Ata je to sa njom ... Ne govoril ... Ostavite jet~ - Bio je poeetak septembra - prisjeca 'se dr Vera Ku• §ec. - Ubacena je popodne u celiju u kojoj nas je vee bilo oko dvadesel Nju smo . gledale s posebnim · interesom jer je \ISla nasmijana, vedra rekla »zdravoc i sj$:,11Q drveni lelaj. l.BO· �Na njoj samo izgu!vana §arena cicana haljina i sive sandale. Golih i praznih ruku. Sva u modricama. Celo, lice, miAice i noge, sve je bilo u modricama od batina. Zatvorenice su je odmah zasule pitanjima, a ona je odgovarala smijuCi se: •Da, tukli su me ... Ne znam zbog cega su me zatvori1i. Uhvatili su me na ulici, tu, na obali ... « Stavljale smo joj mokre maramice na celo, na ruke, na noge. Pomalo se branila, ali vidjelo se da joj to godi. Poslije nekoliko dana, duboko u noei, kada su ostale zatvorenice spavale, ispricala mi je da je u Sarajevu hila ilegalno ida je stanovala u jednoj muslimanskoj kuci pod la!nim imenom. Onog nesreenog dana, dok je i§la ulicom, prepoznao ju je neki agent - domobranski oficir, Bijeljinac - pratio ju, a kad mu se prikljucio i drugi usta§ki agent, pristupio joj je i rekao da je uhap§ena i da pode sa njima. Nije mogla da bje!i jer su je obadvojica dr!ala, a najgore je bilo §to je u njedrima imala Istoriju SKPb. lduci izmedu njih, knjigu nije mogla da odbaci. Cim su je doveli u policiju - zatvor na Obali, zatra!ila je da je puste u nu!nik, ali agenti su se dosjetili i vicuci •hoce ne§to da baci« navalili na nju da je pretra!e. Jasno, materijal su na§li i odmah poceli bjesomucno da je udaraju i da se na nju izdiru najpogrdnije. Smjesta su je uzeli na saslu§anje, ali ona im nije htjela odgovarati. ·Opet su je tukli, a zatim odveli u •Hasan-Kulu« kako su nazivali ovaj na§ zatvor. •Drago mi je da su me uhvatili na ulici, rekla mi je, da bar ona dobra !ena zbog mene ne strada.« Za dva-tri dana ponovno su je vodili na saslu§anje. Odveli su je ujutro, a vratili oko pet casova popodne, opet svu modru i izubijanu. Mi smo se upravo neeim zabavljale i ona nam se odmah s vrata prikljucila, kao da se vratila odnekud sa §etnje. Cim smo je vidjele, vi§e nam nije bilo do igre. 0 sebi nije htjela da prica. Tukli su je i - to je svel A to smo · i same opa!ale: ni djelic ko!e na njenom tijelu nije bio obicne boje. Iznova smo joj stavljale hladne obloge a ona je, kao da se ni§ta nije desilo, produ!ila da sa nama razgovara. Za onoliki broj zatvorenica celija je hila premalena. Uvece, pred spavanje, pa!ljivo smo se redale jedna uz drugu, le!eci na boku, pa ipak nismo mogle sve leci. Za dvije nije bilo mjestal Dogovorile smo se da prvo dvije ostanu budne i poslije dva sata da probude druge dvije, ove slijedece, 1 tako da se redamo do jutra. Radojka i ja ostale smo prve da 11 - Zene berojt 101 �bdijemo. Tiho smo razgovarale i kroz re8etke posmatrale mjesee i ' vrh jednog jablana, ~ija se kontura ocrtavala na vedrom nocnom nebu. Bio nam je tako drag taj jablan. Jedini predntet ·vanjskog svijeta koji smo mogle vidjeti. Cinio nam se kao silnboi· slobode. A tamo, u daljini, ~ulo se otkucavanje sata katedrali: deset, dvanaest, dva sata po ponoci ... Nije nam se spavalo. Meni je bilo zao ~to se ona ne odmara. Kako n:e bi bila zeljna sna poslije toliko mu~enja! Nagovarala sam je da legrie. . »Neka rias jo~! I tako vise necemo dugo gledati ni mjesec ni 'jablan, niti ~to drugo«. A kad sam je kasnije opet na san podsjetila,· rekla je tako smireno: »Pusti me da sjedim. I tako ne mogu na ovim daskama da lezim, boll' me svaki djelic tijelac. · Legle smo tek u zoru, kad su se ostale zatvorenice vee po~ele buditi. Pokupile smo svu cebad, §to ih je bilo u Celiji, da joj bude me~e, iako je ona protestovala. Istom kad je zaspala vidjele smo kako joj je tesko; je~ala je i svaki ~as se prevrtala. U celiji je vladala ~ina; sve smo osjecale koliko joj je potreban odmor. Neke prostitutke su plakale gledajul!i kako se u snu mu~i i ocima ostro upozoravale svaku koja bi ne~to· prog.Ovorila. Koliko je tih saslu~anja bilo, ne sjecam se, n&Zalost, ali bilo ih je vi5e. I uvijek se ponavljala ista slika. Jednom je niSU. vratili ~itav dan i noc. Strahovale smo da su je ubili. ·Ipak je dosla, blijeda, sa zgrwanom krvi oko usta i nosa, sv~:l"izubijana. Sarno je izustila: »Gadovi! Ipak od mene nisu ni~a saznali, niti ce saznati!« Nikad da k&Ze §ta su od nje radili. »Tukli su me« - to je bilo sve! A onda su prestali da je odvode. Bilo je to zati§je u ocekivanju osude. A osuda je bila - smrt! To je bilo jasno i njoj i nama. U jednom od ndih dugih nocnih razgovora pitala me: »Je li tebi zao sto ces umrijeti?c l ja sam bila kandidat za strijeljanje. »Da, zao mi je. Zao 1'ni je pogotovo ~to idem tako bespomocno, sto ne mogu da se borim, da makar jednog od njih ubijem. A tebi?c »I meni je zao. Cini mi se da sam dosada tako malo uradila. A mi smo jo~ mlade, mogle bi se boritil U~estvovati u revolut:iji, zar to nije divno!? Ali, osvetice nas drugovi! Voljela bih ·da dozivim da vidiln kako ndi partizani prolaze kroz Sarajevo sa crvenom zastavom, pa makar onda i umrla!• ria : 162 , .: .·. . �Nocu smo ~esto slu!ale tut11javu topova iz pravca Romanije. Znale smo tad sanjaritikako bi to bilo lijepo da partizani jedne noci upadnu u Sarajevo, pobiju strdu i oslobode nas. Kad bi se artiljerija ~ula blile, bile smo gotovo ubijedene da ce se to i desiti. Nove zatvorenice su ~esto pri~ale fantasti~ne stvari: da su partizani dolazili do na Kozju cupriju, da su na Trebevicul Pokatkad su nocu odjekivali pucnji iz pi!tolja, nekad otavi rafali, ami smo se nadale ... - Ne bib mogao da kdem mnogo o njenim poslednjim danima- pripovijeda Iso Jovanovic. - Bili su to kratki susreti, jezivi po okrutnosti situacije, susreti nekad li~ni nekad kroz reCi drugib, sem zadnjeg ... Da se .oseti na~in ispitivanja pohapsenih, cesto Srba, Jevreja, Cigana i drugih, a ne samo rodoljuba i ~lanova Partije, kazacu da u tome, bar u Bosni, nije bilo policijskog plana inteligentno smisljenog. Islo se na masovni zlo~in unistavanja, genocid svega ljudskog, svega sto nije bilo - fa8istal Samo time bib mogao danas da protuma~im raznoliku skalu u na~inu kdnjavanja, odnosno ispitivanja od strane ustaske policije. Naravno, sve se kretalo jos i oko ja~e iii slabije sadisti~ke sklonosti mu~itelja. Da bi se osetila ta atmosfera, jer u isto vreme i Radojka je bila zatvorena, mogao bih reci ponesto o svome slucaju. Kad su me uhapsili po svemu sam zaklju~io da ne znaju mnogo o meni, niti kakvu funkciju vdim. Noge i ruke v:e;aU SU mi zicom i najpre pustili de~ake od 13-16, godina :tUSta8ku mladezc da se vezba usta8koj vestini mucenja, da me samaraju. De~aci su se izivljavali pljujuci nas i samarajuci. Bio je to jedan od :.metoda« ispitivanja, uvod u to ispitivanje. Tu u Zenici ispitivao me neki koga su oslovljavali sa :.gos:podine zapovjedni~e«. Tu su me tukli bez nekog saslusanja. Vezanog su me neprestano udarali po nogama vise kolena, noge su mi se oduzele, mislio sam ostadoh bogalj. Tako me vezanog vuku, a taj :.gospodin zapovjednikc ponavlja idiotsk!l pitanja: :.Veze sa Kominternom?c :.Ne znam sta je to Kominternalc »ZnaS li ita je celija?c :.Kako ne bib znaol Celija je ovo, kad je ~ovek zatvorenl« Ponovo se vracao na isto: 163 �»Ko je kurir za Komintemu?c I sve u tom smislu. Nije to bio oprobani agent, upoznat sa mar:ks.istilkim radom i na&om naJih komunista kao, recimo, neki od beogradskih policajaca tipa Vujkovica, kojima je trebalo samo da ste malo nebudni tokom isledenja pa da vas steraju u ikripae. Bio je to neki ograni~eni usta§ki Iagornik, koji je znao glavnu zapovest: O&titi NDH od svega ito nije »di~no, &Ito ustaitvo«. Iz Zeniee su me morali prosto doneti u Sarajevo, pred policijskog §efa Cividinija14), onog istog koji je u isto to vreme i Radojku »saslu!avao« i koji je »petnaest godina ratovao sa komunistima« kako sam za sebe rere. Po na~inu kako me ovaj ustaia ispitivao, stekao sam utisak da je demoralisan. Imao je erne, duboko usadene oci, sa neobimo gustim, gotovo sastavljenim obrvama. Sirokih ramena, visok i neobi~no krupan, ~inio se ugojen, oko 45 godina. Gledao me tako pronicljivo, kad su me spustili na klupu u njegovoj kaneelariji na Obali Vojvode Stepe. Danima vezane noge i ruke su m1 nabrekle, a Ziea urasla u nat~ene zglobove; mo!da sam zbog zastoja krvi i iamaranja u lieu bio izobliren, tek, on me neko vreme cutke posmatrao. Udesio je da ostanemo sami, pa upita: »Sinko, jesu li. te tukli ustaie?c U Belediji, kuda me odmah zatim uputio da se »odmorim«, zatekao sam Mila I>ur~kovica, Nisima Albaharija iVasu Miskina-Cmog. Vaso je bio ~Ian PK a ostali: ~lanovi Gradskog komiteta KPJ. Sutradan su agenti opet dosli po mene. Cekao me Cividini. »Sinko, jesi li se odmorio? ...« Iza toga me jos jednom zvao i sve se svelo na pisanje biografije i psihil!ko umeldavanje, a qnda, poslije nekoliko dana, iz zatvora je pobegla Lepa Perovict Cividini me ponovo pozove, vidim, izvan sebe je od besa. Hoda gore-dole, ikrguce zubima. Vil!e na agente i polieajee. Bilo je oko sedam sati uvel!e. Obrati mi se grubo: »Ode se nalazi Lepa Perovic? Ona je kod tebe stanovala, kod tebe je uhap8enal« Tad sam planuo: »Lde ko kdel Ja sam ovde zatvoren vee toliko vremena ...« »Majku ja svoju - i izgovarao je gadosti - ako ti o svemu ne progovoriil Garantujem ti, sve ce4 mi noeas priznati!« Uveli su me u jednu dugal!ku usku sobu. Bila je tu neka uska secija, pisaci sto, sto") Ubljen od ustaia u kone. logoru u Jasenovcu. lfH �lica. U taj mali prostor sabilo se devetnaest agenatal Ovde su i Radojku mrcvarili; prilikom jednog provo4enja na sasl~anje video sam je obeAenu za dovratak, glavom nadole i raskrerenih nogu. U magnovenju mi se ufinilo da joj je glava strahovito deformisana, otekla: ill od mu~enja ill od podlivene krvi. Po modricama i opekotinama na telu videlo se: strahovito su je mu~ili. Kad sam prosao pored nje, nije davala od sebe glasa, a kasnije sam doznao da se za celo to vreme odli~no ddala. Opazio sam na stolu ~etiri metka od mauzerice. Medu agentima se nalazio i jedan krupniji od Cividinija, sa velikim sakama. Zvao se Trtak, rodom iz Ljub~kog. Cividini mi je postavljao pitanja, a kad nije dobijao "dgovor naredivao je Trtku da »radi svoj posaoc. Ovaj mi je izmedu svakog prsta na ruci stavljao metak i stezao, strahovito stezao. Od bola me oblivao hladan znoj, osecao sam kako se gubim, tonem ... Cividini je na momente izlazio, a kad se vrati pita: »No, d~ki?c Oni slegnu ramenima, !to je zna~ilo da nisam priznao. Onda se opet ponavljalo ... Cetiri puta sam padao u nesvest, ali nisam izustio ni r~i. Svu snagu sam skoncentrisao na to da ne progovorim, da ne disem, da sto pre padnem u nesvest koja oslobada od svih muka. Cividini mi tad naredi: »lzuj cipele!c Vezali su mi naopako ruke i noge, tukli po jednoj zilom, a po drugoj n~kom gvozdenom sipkom. Imao sam utisak da ce mi sve kosti biti smrvljene. Jedan mi uzjase za vrat, drugi mi na usta stavi neki lepljivi prsluk, ispovracan i krvav, i tako tuku, tuku ... To ve~e su me propisno odrali! Trajalo je do 12,25 ~asova u noci. Vracali su mi svest polevajuci me vodom i stavljajuci mi noge u kofu - voda bi se za~as okrvavila - pa su iznova ponavljali istu scenu. Kada je, naposletku, dosao Cividini ~inilo mi se da sam lud. Bio sam u bunilu. Vrtelo mi se i meAalo sve pred ocima, razlevale se konture ... Cuo sam: »No-o, de~ki?c Tad je, izbezubljen od srdzbe, skrgutao zubima i naredio mi: »Obuj sel« •Ne mogulc Secam se, on izvadi piStolj i ponovo se gadno zakle: »Majku ja svoju . . . ako te sad ne ubijem, ako se ne obujes!c Ne znam sta me je to tako silno nateralo da se obujem, kako sam na te rane i otekline, na zivo meso uspeo da nazujem 165 �~~~ 7 ~ :JU!: ~:~ ,.~.,...~ ~ m :JR ~ ~==­ ~~,~~'fa~ ~e: ~ ~ .v-A. =.--...c::m..-a.. 31&£ ~jc •• :Itt!: .,.... ~ :1a 7 s'~ :ru ft ~ ~ .....:.. ..;;o.c.~ 1:i:n ~ SI1Ji··Sar:e: £X h ~ lliilm ::Gill ia 2 ~~ ~r~ ;e::. ,.::::na ~;/'J~ ~;c.. ~ ~.G. w.~~..;i; ~.a. ~~...-, ~ ~ ~ £X ::t:;:e: 1 :::EL :ema .....::-rna ::aare::a ::n :::.:e ~ ,;:... ~ A.t"..;i; 1P.: ~..a Ja :a:ii::::t ~a ~ ~ ~;-~ :":·.:f.:• ft ~r-_=.a ~ ~ ;.:: :C ~- ___ c ~ ,fl: 11'" -~ ;:r~~: ~/..a-nc.. a~~::...-: .. ;--,,-.A· ; .•a, ,<~: .?..At"...-.:-c~ 1'1"-~r.e ~... ..s.::; ,::S"".;t-:,..:":""~r ~::~:" ;~ z:.aG. : ~ ~. :::::;::a:c...-.La : ~­ ---.re:::;. • ;a:&-,-::- .;..:.;_ : ta:: rk:. : ~ := ;e :agr-..Z:::U ia sta.:=o ::-.t".'ifk ~ v...r...:.::: =:-~ s::.:r. :. ~ j::i iB:a. '/'f~Q, ~:f;. i ~ ;:r/-::r.m. !aCT~ ;:a:::.:.e ::.ez ~~ 7~ ~ r~~.~.P:.•~ V~ ~ t::-.r==::=· c:.-=s:c ~: ~ /'f!::r.:. ff•. ~."':: ::.;e:r.c. ...-:;-e- Je £:)- ~-..i :6; .-. ~~ 111'!: ~ KfA ~-~:,...r-<. 1!~.1':~. 'A".; ••::. U:., a:; :aL-;. ;E: =:::.: - (r..r, f"h r.<:r;_t!"..afr~~E: r.r..«'..!:l :1 ~~;:; ff~ ~ r..;.~-~~ !la .RaOC;n $:.:) -Jr,y.:.. :..r.. -;;r'.ta 1!:::7'~~-c»­ t/A ..r, ~ u ~~~.c..-.m za:·1-:..~- t;•k.~ Bog1o.~j:_ ~ ~"• ZZ. j ... r.a, a f'..a.'l•.~ka neg1;e t.&:o p=-o:.g SE!J:!enhra.. Medu .,•,:,J/.n.. u.a t-,.£~ jE: i jE:dan if:sna~!.og~ji dak S:opatrer "'.tftlt ~·J Uf;'/<1~.:1 S f.>'.la.~.t.~ materaja!om.. :!\e:sCtJS3n i pre- J1rizruv, j1: na prvr_.m sa.s!u.Sanju.. Sasreo sam ga u za-. t'll,r::i(r,j t,r.j<sl.nid na ksanju. gdje su i mene hili doveli. 1 rJJ·k;ut;t, •;.m mu wpio rei:i da povuee svoj raniji iskaz.. Pri J!i"•'''Fntnn ••JJJr•~tu mladu': mi aaopSti: "Rekli ste mi da povub.,n ,.,,,j ljJkaz i ja sam ga povukao. Ali. na mene je oajviie t1Jt·lr,•t;Jl;.a JtatJ,,j"a! Kad sam vidio kako je tuku i kako ona tJ, •v1t~ t11:z rij,:d tzdriava. i meni je bilo lakSe. Dala mi je fJf r1fljt:r k:JktJ tj;, .JI: i J... drzjmc. f!!:.~, CJd nj•:ga .am ~o o Radojkinoj tvrstini Nad oboma su lntJ,Vfl:m•:no vdlli torture, tukli su ih u istoj sobi PoSta je fJIIVUkuo •voj ranijl lskaz dje~aku su, pod straSnim psihiNrim fJrltl•kom, u bubne opne zabijali iglice od metle ••. Ovog puta jt! l:utao, poncsen prizorom Radojkine ~vrstine: Kosu joj C:up11ju, bluzu razdtru, sktdaju je l pendrecima bijesno udar~aju, a ona? Nl ilasa da pustll 11) lftft Pnna1 Ekonomskl fakultet. �»Dani i noci su se smjenjivali - ka!e Vera Kulec - a onda su nas potrpali u »Cmu Maricuc i prebacili u biv~u Bogosloviju. Tog istog dana drugovi Nisim, Vaso Miskin, Dura~ i lso Jovanovic upozorili su nas da ce bje!ati i da se, Ra·· dojka i ja spremimo da podemo sa njima ...« · - Tu u Bogosloviji - kate Iso - m~ka i tenska soba bile su na istom spratu. Vodili su nas, naizmjeni~no, u isti nutnik. Nas ~etvorica smo znali da smo osudeni na smrt i da je izvdenje kazne pitanje dana, pa smo na svaki na~in gledali da smislimo beg. U isto vreme, nd Pokrajinski i Gradski komitet pok~avali su da nam to omoguce izvana. Smislili su da zatvor napadnu oko 4 ~asa popodne sa dvadesetak komunista i skojevaca. Medu organizatorima je bio Dane 01bina, Olga Marasovic, Esad Cengic. . . Jedna drugarica mi je kasnije, na slobodi, rekla: »Jao, spasili ste nasi Treba1o je da vas izbavimo, ani sami nismo znali kako ce to sve uspeti!« Prosto me i sada p~e savest pri pomisli da li se jo~ nesto moglo u~initi da i Radojka sa nama pobegne. Zapravo, zbog ~ega ona, kad je o tome bila obavestena, nije dosla na ure~eno mesto? Dogovorili smo se, dakle, Nisim Albahari, Vaso Miskin-Crni, Milo Dura5kovic i ja da betimo u dve grupe. U nedelju po podne trebalo je da se izvu~emo iz Bogoslovijc kroz neki prozor~ic u podrumu, sa ~ime smo tog istog dana upoznali i Radojku. Ali napolju je bilo mnogo ustasa i Nemaca, i dosta tena oko satora-prodavnice gde su muslimanke prodavale razne drangulije. Racunao sam da ce nas odmah zapaziti i, na moj predlog, odlu~ili smo da se od bega zasad odustane. Nesto se culo i1i naslutilo, a mozda su posredi bili i drugi razlozi, tek, nas su posle tih neuspelih planova u · sobama zaklju~ali. Pronelo se da cemo u ponedeljak biti streljani! Da bih nekako razagnao misao na smrt, predlozio sam da se igramo nekakve igre. I tad mi dode na um nova mogucnost: u ponedeljak ujutro u 7 casova, kad nas otklju~aju da po~istimo sobe, uzecemo serpe za otpatke, napuniti ih slamom i smecem, pa kad to budemo odnosili u podrum mi cemo kroz onaj otvor pobeci! Cim sam to smislio, kazah drugovima: :tGlavu dajem da cemo sutra pobecilc »Drute Stari, sam si kriv za svoju smrt. Ti si propustio bijeg. Ti si uzro~nik svoje smrtilc govorio mi je Nisim. Po167 �~,;r, c:fiU. ,~.,H; ~~ i<* i<* ~~··1. ~~ ~ ~ •~ ~#A:U ~1', ~~~..JI; ~;f~- ~J',. <-< ""' .., ... ~~ l>~ ;r..ae=.. ai il"sa;n l. :.r.:~ _;;r~ :r.t"J"~ ~ Jlid'a :nmam. Jllf ~ ~<e ~~,)'J"'r...V-""J', ~~ :ft;:; ~ S;am ~ 1 ~ ~.r ~~ .. ....._ .:ZT~ U~)e.. ~ 1;:p ..a Dr. :aa.. X-: :S '"" ;:II f•J<~ (,? ....... ~ ~~ 7..;. ~~ ~ ~ klda i:r :&:!:!..... ,,,:•. ~1 i, $,1_.. ~ ~, ¥..:--.. .;;;. ~ .... je ~ ~ . ,,.~1. !~4>: U.::¢~ .C4L.:', ~~ ~ 1:.;.0-:;-p ::::)e :La sa ~ f:" *"'"-:,N. ~.+ uu, .-:r.....a..., a 1:1 '.JN: i p:, sa:= '1ft sa A~ H J'MI'II• .C/A J'•.'-'..._..-1 • j;;, t.:i1: R i::-h ~pet da::a. ~ ~ , ••,~ ~~ tiO- .c~ ..:z:.if'~.r .. Jn"i!.e ~ ~ u.o .1. 4-'nh -yv;:.;~_ ':-.. ~4 • ,.,,.u,:,., u. l'hV/A;•,y,;; IN~.~ 1.1 /'J . •tw. ~'" ,,,.,;J,f,JII ~~ : a ~~ tr-'-&""-•:2:::a. ~ sa i tn:t.:: uas. Uy.:Xao sa::a :::a da je • f'~_,.,u., kar, i d7a ~..a- IY-aCa K:crir.a Brr.nar~;t kada sam cl'3ZDaO da -,e r~ '~ 'M' Y;JfV~llri;JU .u sa S"l:h Rn:na luva1e ustaie i S!jemci H,JJ,m Ait,-..hari. - A i unutra. na svakom btu. yn-tsnlj•-r"' J;. •trwukr.~ mjHto. Zemka soba hila je treCa t/4 ,,,..,., ,,. tJJttml, dr-ugtnn. katu j mom hodniku koji je upravo fljlt,,,.,~ "''t-"= savijao za ugao. Prozori m nam, preko UllkJJU rl•t''' lJWJfl prt,.VJra, gledali jedan u drugi. Tato sam IIIJM~ItJ V"' u K~c;, Muika soba prepuna uhapienika; nemai anJit tJM 11t1 l•pru~l,, I me<!u uhapienicima smo morali biti IIIJwmL HHo lh J" maloduinih i kukav:ica. Opasan je bio neki V11Jr, Mark11v1i:, blvil policajac, konfident. Stalno se brinuo n~a rl« ''"tarwm'' nuamo, plalili smo ga se i izbjegavali ga. 11Vt'laV11 "" 11trda 1zm1jenila 1 dolao neki Suljic, sklon famiIIJ""'""tl; pol:"'' H sa mnom za~ikavati i ja mu nabacim: "'I'IJc•~tno Jet, ajdo, puati me da radim!« »Pa, dobro, hajde izatfll-. l'ovut·••m Uurala 1 1zademo u hodnik da ~istimo, pa, niz lllt•JI"tlk" do u podrum ..• t1 n11dJ<•IJu 21. acptembra oko deset sati prije podne t>ur11• ··•• allll amo ja 1 Nlsim Albahari u podrum po uuuiJ 1 tu prunalll prozorl!ic za bijeg. Odmah smo doveli Isu ,Jov&~novll•a 1 Vlllu Mlaklna i pod tim prozorom, kroz koji se 11 Lt•ulutua UJralj ubacuje, nastala je prepirka: da li da se hj1•ll mhncah 111 kaanljc? lso je b1o za ~ekanje pomoCi izvana. Wu11ull tnnu. Ut':r.ultat: tri naprama jedan - da se vratimo u t~Jt·f *~ "'"j k"'·" 8 ) • 1) l Uum JulkA l Saro Foht. Ohl\ ht'l\ll\ au atrljoljana. �.sobu i sa~ekamo v~e, jer oko zgrade je bilo puna ustaAa i Nijemaca, a i svijet je §etao na ulici. - Oko podne - sjeea se Nisim - pruao sam !enskoj .sobL Vrata su hila zatvorena rezom i neuklopljenim katancem. Skinuo sam katanac i u§ao. Vera i Radojka su se zaprepastile kad su me ugledale. Oti§ao sam pravo Radojki. Poljubili smo se. »Spasavajte Isu pod svaku cijenu! U~inite sve da ga spasite!c bile su joj prve rij~i. »Ne brini, vee imamo u planu - rekao sam joj - sutJ.·a oko pola osam cemo bje!ati!c Sapatom sam joj objasnio gdje je to mjesto za bijeg. Zatim sam im sa hodnika donio jednu kantu za smece, kako bi je one mogle punu dole odnijeti sutradan oko osam sati, kada se obi~no izlazilo na ~i§eenje hodnika. »U~iillte sve da lsu spasitec - opet je bri.Zno napomenula i zagrlila me. »Vi bje!ite, nemojte voditi racuna o nama, ako mi ne budemo mogle izaci.« Sporazumjeli smo se da cu ja tri puta lupiti u njihova vrata i time im dati znak da odlazimo. Popodne smo ribali hodnike, ja i Nisim - ka!e Dura§. lso i Vaso su ostali u celiji. Iso je imao rane po tabanima, a Vaso temperaturu 40° od posljedica batinanja. Stra!ari su u hodnik izveli i Radojku i Veru Ku§ec, da rade. Prolazeci mimo njih sa kantama i ~etkama u ruci, dosanuli smo im da .sidu u podrum i vide. Sat kasnije, po§to sam im u sobi sve opisao - ka!e Nisim - ja i Dura§ smo se j<>S muvali po hodniku »radecic i Vera mi je u prolazu tiho rekla: »OAacovali smo!c Sutradan izjutra, cim su vrata otvorena, nas cetvorica smo se progurali van iz sobe. Za nama je u stopu i§ao konfident Markovic. »Idem i ja sa vama!c rece. Ipak sam u prolazu kucnuo u vrata zenske sobe. Kod glavne str8Zare, u prizemlju, neki str8Zar je sebi odazvao Markovica i mi smo se odmah sjurili niz stepenice u podrum. Sve se odigralo za tren. Radojka _i Vera nisu dospjele da izadu. - Nav~e su vrata bila zakljucana - kaze Dura§ - nisu nam dozvollii ni u hodnik da izademo. Tek sutradan izjutra, 22. septembra, u 7,15 casova uspjeli smo pobjeci. Kad smo ja i Iso izasli, u prolazu sam od§krinuo vrata zenske sobe i .spazivsi unutra policajca-stra!ara, kako razgovara sa zenama, brzo sam se udaljio. Radojka me je vidjela i bilo joj je, mislim, jasno zdto sam se pojavio; dao sam joj do znanja da polazimo, ali one vjerovatno nisu mogle ill nisu stigle da 169 �izadu. Petnaestak minuta docnije, kada je stra!aru postalo sumnjivo §to se odozdo viAe ne ~uje §um lopate, sve je alarmirao. Ali, bilo je kasnol - Kad su zavdili istragu, odvojili su grupu za Prijeki sud i odveli nas u Bogosloviju - pri~a Mira Kurilic. Skupa smo bile: Radojka, student Vera Ku§ec, ja, dvije omladinke sestre Malina i Jagoda, i jo§ dvije-tri zene. Medu mu§karcima su bill Nisim, f>ura§, Iso Jovanovic, Vaso Miskin i moja braca. Kad nas je pratnja iz Hasan-Kule predavala novoj stra!i, skrenuli su im paznju da se posebno pazi na Radojku. Bila je to izgleda sasvlm nova straza, ne toliko oprezna~ pustali su nas u klozet, a vrata od nase i mu§ke sobe nisu uvijek zaklju~avali. Kad su drugovi odlu~ili da se bjeZi, prvenstveno oni za koje se znalo da ce biti strijeljani, upozorili su Radojku i Veru da budu spremne kako bi se, ako bijeg uspije, mogle pojaviti na ulici. Za Radojku smo izmet'.lu sebe sakupile odjecu, jer je na sebi imala samo laku haljinu od cica, a zatim je obukle i o~esljale. Cijelog dana smo ~ekale, ali nista se nije desilo. Rano ujutro probudila me jedna od sestara, Malina iii Jagoda, govoreci da je maloprije moj brat provirio na vrata i odmah otisao. Za tren oka sam ustala: bio je opet na hodniku. »Sta radite? - re~e - Zasto ste se uspavale? Nasi su vee otisli u podrum po ugalj! Trebalo je da vas probudim, ali nisam stigao; samo sto sam se pojavio na va§im vratima, ~uo sam strazara kako prilazi.c Odmah sam probudila Radojku i Veru, ali za bijeg je bilo vee kasno. Dok je stra!ar stajao ispred podrumskih vrata, drugovi su lopatama grtali ugalj i jedan po jedan iskakali kroz otvor napolje ... Tek kad se grtanje vise nije ~ulo, strazar je u§ao i vidio da ih nema. Nije se odmah sjetio otvora nego je posao da ih trazi po hodnicima, da se nisu gdje sakrili. Bila je to njihova sreca, dobili su tako dovoljno vremena da izmaknu. - Nastala je stra§na odmazda prema svima nama. Odmah su sve stra!e smijenjene. Zaklju~ali su nas i ni u klozet nam nisu dali, ~ak ni da se umijemo. »Nisu nam dali nikud iz sobe sve do 11 sati - pri~a i Marija Patalueva. - Ina~e. prolazili su po sobama i gledali sta se naokolo radi. Radojka jP. jos lezala nespremna. Kasnije je htjela kroz krov da izade, '70 �ali je prismotra poja~ana. »Ja bih probila crkvenu ogradu, samo da se najprije spustim niz krov ...« govorila je. Zatvor je bio do pravoslavne crkve. Nije vjerovala u smrt. Nikako!<~ - Tog dana sve smo batinane - ka!e Mira Kurilic. Ustase su svaki ~as upadale u sobu i govorili kako je uhvacen Miskin, pa malo kasnije, Nisim, lso, f>ura8. Nismo znale da li je to istina ill govore samo zato da bi nas demoralisali. Moja tetka, aktivista NOP-a, nekako je dobila dozvolu za kratko videnje sa mnom. Mada je stra!ar bio prisutan, uspjela je da mi kde: »Slavimo veliki praznik!c Tako smo saznale da su na8i drugovi sreeno pobjegli. Iako sama u teskom polo!aju, Radojka se pribrano, stoi~ki ponijela: bila je vrlo srecna sto su se bar oni izbavili. Uprkos bezizlaznosti, silno je vjerovala dace joj pomoci neko spolja. Mi smo je i dalje uporno obla~ile, i dalje je dotjerivale da moze izaci ako zatreba. Proslo je otad nedjelju dana. Jednoga jutra, oko osam sati, otvorise se vrata nase sobe i mi ~usmo kako komandir stra!e veli: »Hajde, Radojka Lakic, !ita radili? Vijece Prijekog suda vee zasjeda!« Pomagale smo joj da se spremi i opra§tale se od nje. Svima se tuga svila na du5u. Bile smo i veoma uzbudene. Ona nam se obratila: »Nernojte .tako,. nije to tako stra§nol Ja nisam jo§ sasvim izgubila vjeru da ce se ne§to pokusati«. - Bila je jesen - sjeca se dr Vera Ku5ec - hladna kisa je padala. Ona u cicanoj haljini. Bez ~arapa. Znale smo da je to kraj. Suze su kvasile d!emper, maramicu, carape, lito smo joj izmedu sebe sakupljale, a ona nam je govorila: »Ne treba to meni nista! Na Vracima mi nece biti zimal« Sve smo govorile u isti mah, govorile smo besmislice: da ce se ona k nama vratiti, da ce sigurno ... Stra!ar je pozurivao. S vrata, jos jedanput se okrenula: »2elim vam da sto prije budete na slobodi. Ako izadete, osvetite me!c Sve smo plakale jer, kako re~e Marija Patalueva, »ona nije bila »salonski komunista« vee pravi narodni ~ovjek!« Posljednju no(: pred strijeljanje prenocila je u sudskoj zgradi. Sutradan je u nasu sobu dosao strdar koji ju je sprovodio i na sud i na stratilite. Iako ustasa, bio je zadivljen njenim 171 �dr!anjem. Kad su krenuli na Vraca, pri~ao nam je, u pratnji se nalazio i dr Kundurovic. Dok je Radojku nudio cigaretama ruka mu je drhtala, a ona ga je prekorila: •Doktore, zdto ti sad drhti ruka? Sto nisi drhtao onda, kada si mogao nesto da u~inis? « Pucali su u nju s tri rafala i tek tad je pala, licem prema tlu; samo je rukom ~vrsto stisnula grumen zemlje. Poslije dva dana odvedene smo i mi na Prijeki sud•). Klju~arica nam je bila neka baba Rub, a hranu nam je donosila jedna kriminalka, osuc!enik zbog ubistva. Odmah smo ih pitale da 1i je kod njih prenoCila Radojka Lakic. lspri~ale su nam kako je provela posljednju noe. Zapanjene su bile njenim ddanjem: Te noCi pri~ala je sa njima o ndoj borbi i nije im dozvolila da je sa!aljevaju. Nije im dopustila ni da pla~u nego je sama ~ak i zapjevala. U toku studija, za vrijeme ndeg kursa i zajedni~kog boravka u •Hasan-Kuli«, nismo imale prilike da mnogo razgovaramo. Tek u Bogosloviji, kad smo bile izdvojene za Prijeki sud, i nas dvije, i sve mi u celiji, !ivjele smo kao jedna du§a. Cak i ovdje nd !ivot je bio organizovan, ispunjen aktivnoscu. Diskutovalo se o mnogo ~emu: o istoriji, o knjiievnosti, pa, i o li~nom !ivotu. 0 ljubavi. Radojka o sebi, intimno, nikad niSta nije pri~ala. Vrlo lijepo je pjevala i u tim danima ~esto bi zapjevala pjesmu iz nekog filma, koju je mnogo voljela: •Idem poljem, idem sumom, gdje smo srecni bill mi . ..« Upitah je jednom zdto uvijek pjeva tu pjesmu i za kim ~ezne, a ona mi odgovori: •Ja cu ljubav voditi kada se sve ovo svrSil« U tim ~asovima na§e bliskosti, saznala sam da je veoma tesko !ivjela. Nije, izgleda, imala mnogo od svog li~nog Zivota. Sva ona, do svog posljednjeg daha, bila je predana revolucionarnom radu. - Bila je to moja psihicki najteza i najdrda odbrana, najuzbudljiviji proces u mojoj advokatskoj karijeri - prica dr Hivzija Gavrankapetanovic. - Ne mogu da izbrisem to !ivo sjecanje, duboko, i u grob cu ga ponijeti. Jednog popodneva, tek §to stigoh u svoju kancelariju u Cukovica ulici, 18) Mira Kurilic je sa Prijekog suda odvedena u logore: Jasenovac, Lobor-Grad, pa Beograd, odakle je pobjegla u partizane. 172 �zazvoni telefon: »Do& odmah, treba da preuzme§ jednu odbranuc zvali su me sa suda; bill su to l!lanovi ilegalnog aktiva simpatizera NOP-a. Navikao sam bio na ove pozive, ul!estale nar<>ato tokom 1941. kada sam u devedeset posto slul!ajeva slu!beno branio komuniste. Nju su vee bili doveli. Zatekao sam je u pratnji policije, kako stojeci l!eka ispred sudske sale broj 156 u predsoblju na drugom spratu. Na suprotnoj strani razgovarali su l!lanovi pomenutog aktiva: Predsjednik gra4anskog sudskog vijeca dr f>uro Glanc i pripravnice Kurukalic i Hand!ic. •U vrijeme su4enja Radojki ndla sam se pred sudnicom toboze slul!ajno - kaze Sahza Hand!ic. - Strata je bila pooitrena, a sudija dr Glanc upozorio me da budem oprezna jer su ustde osobito bijesni: sudili su drugarici koja u zatvoru nije progovorilal lnal!e, prisustvovala sam gotovo svakom su4enju i pratila drianje komunista. Vidjela sam je kako, pored dvojice naoruZanih stra!ara, mirno sjedi na klupi do vrata sudnice i posmatra ljude na hodniku. Dotada je nisam znala i zadivio me njen smiren i l!vrst izgled. Na njenom plemenitom i pametnom lieu nije bilo straha, kao u nekih osu4enika koji su drhtali, upomo hvatali poglede prolaznika i davali im znakove, bacali nazvrljane papiriee ... Navikli smo bill na unezvijerene fizionomije izmrcvarenih ljudi, na krikove, a ona je i tu, pred vratima smrti, gdje u ime pravosu4a bjesne najniZi instinkti, ostala tako spokojna.c PriJao sam. »Ono je Radojka Lakic, treba da je bran~...« rel!e Duro. »!mate li kakvih podataka?c pitam. »Na pretresu hvataj iz optuznice. Spasavaj kako znd .. . Ni!ta o njoj detaljno ne znamo.c Telke su bile odbrane tada, kada su ljudske glave bile jeftinije od glavice kupusa. Predsjednik Pokretnog prijekog suda Matijevic jedino je bio redovni sudija; ostale »sudije« bill su, obil!no, dva l!lana ustdkog pokreta u uniformi. Optuzba je bila usmena; ni optuzeni ni njegov branilac nisu znali za§to se ovaj optu!uje. Kad se tome doda da sa njom nisam smio razgovarati, jasno je da je i ova odbrana bila puka formalnost; ne znate ni djelo ni okolnosti! Branitelj je obil!no na su4enju upoznavao saddaj optu!be, neposredno iz toka procesa. Su4enja su zakazivana iznenadno i odrZavana tajno i na brzinu: bilo je telko saznati dan i l!as. I za Radojkin 173 �proces uopee • nije malo,. pa ipak je • maloi saJi Da ldupama sjedilo petnao>stak ljudi; pep DaS je bilo oko 25. Poneko samo ode. posluia i iza&. Kada je oko 16 bJsova prebes poCeo. Badojka je stajala i sve nas posmatrala sa oepovjerenjem; sud Da sredini, lijevol) tufioc:a i dESDO mene, gdje je zadriala pogled ne majuii mojo funkciju. Ali tim sam poCeo da postavljam pitanja. osjetil.a je da je branim. shvatila je mojo ulogu. Predmet optuibe je bio: U njedrima su joj pronaili skripta .Qmovi Lenjinizma•. Upravo je bila poila na sastanak. Negdje u blizini Doma JNA u ulici Zmaj Jove susreo ju je domobranski ofi.cir i preprznao Obavijestio je prvog strafara da je vidio tu i tu, poznatu kao ljevitarku, i ovaj je za njom po5ao, legitimisao je i poslije !estokog opiranja sproveo u policiju. Poito sam saznao za motiv optuZbe. zatraZio sam da sud provede dokaz saslu.Sanjem svih svjedoka. U slueaju da ti dokazi ne bi potvrdili stanovi.ite optuibe, bila je to jedina Jansa da joj se pomogne. PredloZio sam da se pretres odgodi, da bi se pozvali i saslu.iali novi svjedoci. Svrha mi je bila da se dobije na vremenu: da se svjedoci pronac1u i da se na njih djeluje. Sud je pob!o da vijeea o mom prijedlogu i usvojio da se svjedoci sasluiaju ali - odmah! Imenadilo me zaSto su to smjesta prihvatili. ali kad su saopStili: J>Svjedoci su prisutnic, shvatio sam da su ih sve unaprijed pripremili. Vee su ih i predveli Cak su i prostitutke doveli da svjedoCe. Svi oni su se izredali i u cijelosti potvrdili optu.Zbu. od rije8 do rijeCi! Shvatio sam da su sve Sa.nse izgubljene. Javni tuZilac Sunjic prikazao ju je kao teSkog politickog krivca i traiio kaznu, jer postojala je samo jedna kazna- smrt! Iskonstruisao sam odbranu na osnovu saslulanog rnaterijala, jer niSta drugo nije mi ni preostajalo. Po8ao sam od toga da je mlado bice, tek se rascvjetava, treba jos da doprinese druStvu a ne da se ugasi ••. Sve se odigralo u roku tri-Cetiri sata. Dok je tuiilac govorlo, sjedila je hladnokrvno, s nogom preko noge, kao da prisustvuje nekoj predstavi. Jedna stvar je fascinirala i sud i publiku: mimoca kojom je pratila tok pretresa. Sve je primala mimo i dostojanstveno. I publika i ja kao branitelJ bili smo daleko uzbudeniji. Dok sam ja govorio, okrenula se i promatrala me. Sud se zatim povukao na vijeeanje i doslo je brzo do proglaJenja presude: 1.74 �Smrt strijeljanjeml Radojka je sasluiala presudu sa nepomucenim mirom, isto kao Ato je pratila ~itavo sul!enje. Za ~itavo vrijeme procesa, pa ni u ~asu progldenja presude, ni drhtaj na lieu nije joj se odrazio u znak uzbul!enja. Ja sam kao ~ovjek pro!ivljavao strahovite momente, a ona se pondala kao da se ne radi o njenom !ivotu. Njezin mir nas je prosto frapirao. To je nar~ito doslo do izra!aja u momentu kad ju je predsjednik Prijekog suda upitao da li zeli ulo!iti molbu za pomilovanje, jer !albe nisu dozvoljavali: »MoZete napraviti molbu, imate pravoc. U sudnici nestvarna tisina. Napeto iS~ekivanje. A ona? Ustaje, odmjereno, polako, s lakocom, i uz odre~no klimanje glavom, kroz sarkasti~an osmijeh, s prezrenjem u pogledu, jednostavno i dostojanstveno odbija: »Milost takve ddave ne trebam!c O~i, usne, crte lica, sve u blagom gr~u prezira i nipodastavanja! Nije uopce mnogo govorila, a sada, sa dvije-tri rije~i izrazila je sve; sa istim spokojstvom, samo sa viSe gal!enja u pokretu i nacinu izgovora, cijelim svojim bicem rekla je - NE! - I tim ustajanjem, odbijanjem s visine, htjeia je da ih ponizi i izrazi gal!enje prema ~tavoj toj izvjesta~enoj ceremoniji. Bio je to vrhunac pretresa. Veli~anstveni trenuci! To se ne da opisati! Osul!uju je na smrt i, evo, prubju mrvicu, daje joj se tra~ak nade u !ivot, a ona to na velik nacin odbija. Cuvsi njen odgovor, sko~io sam i rekao da po zakonu branitelj moze zatraZiti pomilovanje i protiv volje osul!enog, i ja hocu da koristim to pravo. Obrazlo!io sam to, opet, njenom mladoscu: !jude treba odgajati a ne unistavati. Sud je usvojio i ovaj moj prijedlog jer su te molbe bile formalne, rjeliavane su na brzinu, sa sudenja se ililo direktno na telefon po rezultat. I tako, strijeljanje nije uslijedilo odmah, u roku od tri sata po presudi, kao obi~no, vee dan kasnije. Time je pretres zavrsen. Sad dolazi onaj momenat, ono lito mi se nije desilo u cijelom Zivotu i praksi, i po ~emu ja ovaj pretres ne mogu da zaboravim. Radojka je ustala sa stolice i jednim pogledom gnuianja i mrznje obuhvatila tuZioca i ~lanove Prijekog suda, a zatim se, neo~ekivano, okrenula is blagim osmijehom dolila do mene. PruZila mi ruku! Uz ~vrst stisak tiho r~e: »Hvala 1'15 �vam!« i u o~i mi zaroni toplim pogledom punim prijateljstva. sto osvaja, oju sam ljudsku snagu i dubinu kao bezdan osjetio. Sa takvim dostojanstvom je oti.Sla, kao da joj Zivot ovim trenutkom nije zap~acen: kao da je sa zadovoljstvom zavrsila jedan zadatak i sada s ponosom ide dalje. ZaguSilo me. Ni rij~i nisam mogao izustiti. Ovako nesto nisam doZiviot Oko trista odbrana imao sam u toku rata, sudbine raznoraznih ljudi, slu~ajeva da su bili osuc:teni takoc:te bez osnova, pa su mnogi plakali, neki prosto urlali. Nikada nisam bio komunista, ali ona me je zadivila. Bogato me nagradila. Nikakva plata ne bi mogla da naknadi ono sto mi je ona pruzila tim ljudskim gestom. Publika se razilazila. Niko ni u koga nije gledao; osjecao se neki pijetet, kao da se vraca sa sprovoda kakvog velikana. Citav iduci dan bio sam kao omamljen. Do izvdenja kazne Radojku su zaddali u sudskom zatvoru. Tu je provela svoju posljednju noc. »Ustaske sudije su se uznemirile - sjeca se Sahza HanciZic. - Predsjednik Pokretnog prijekog suda Matijevic isao je u zatvor da Radojki saopsti da je molba za pomilovanje, sto je uloZio njen branitelj, odbijena. Od nje se vratio sav bijesan i ljutito prepri~avao po sudu kako mu je nehajno i s prkosom rekla: »Sad je na tebe red! Ti ces doci iza menelc Kad joj se cini~no nasmijao u lice, dodala je: •Smijte se vi samo, mi cemo se posljednji smijatil Nisam ja ni prva ni posljednja, ali vi cete sigurno biti posljednjil« Van sebe zbog moraine nadmoci te hrabre djevojke, s mdnjom se izrugivap: »Eto joj sada njena Partijal To je najdrskija zena koju sam vidio!« Mec:tu usta8ama se dugo komentarisao slu~aj Radojke Lakic. »Osuc:tena, i jos prijetil« gundali su ljutiti. Razli~iti su bili ti mnogobrojni i Zu~ komentari, ali je istina da ih je svojom ljudskoscu za~udila, razdrmala i ~ak porazila. Dugo sam u du!ii nosila tupi bol za. njom i divila se njenoj snazi i vjeri u pobjedu; u doba, kada su fa8isti mislili da su najja~i.« Drugi dan po pretresu interesirao sam se kod kolege zapisni~ara ima li sta za Radojku. »Da si ziv i zdrav, ona je likvidirana ju~e u sumrak. Uh, sto mi je bilo tesko, tamo kod rake - re~e mi on. - Svi smo bili potisteni, samo ona raspolozena«. 178 �Mjesec-dva poslije njene pogibije, dobio sam pismo od njezinog oca. Cuo je da sam brailio njegow - k~rku i zatralio obavje!tenja. Pod sna!nim utiskom Radojkine lit!noSti i drbnja, toplo sam mu napisao da mi je !ao Ito im jad moram saopCiti, ali ona zaslu!uje ne da je !ale v~ da budu ponOSiii na nju. ....... Krajem oktobra iste godine - sj~a se Nada Manojlovi(: - p~itali smo u jednom od brojeva »Hrvatskog narodac vijest o Radojkinoj smrti. »Sta li je sa ndim djetetom? Gdje li je nde dijete?« pitali su roditelji. Muata atmosfera: Svi znaju, a svi mtel A onda, jednoga dana, pred kucom narodnog heroja Vese Gavri(:a sreo ih je stari penzioner i upitao: »Zar je bd strijeljde?c »Koga?« »Pa, vdu kcerkulc Mati se onesvijestila. Obukla je duboku cminu, puna kajanja: »Joj, ogrijesila sam se o moje dijete. Ona . j~ gladovala •.. Sta smo uradili od nje ..• Bila sam nepravedna!c i.Njezino ddanje me je zadivilo . . . Bila je to herojska smrt. Ne treba da se !alostite, neka vam njeno jundtvo da jos viSe impulsa za Zivotc pisao je ocu Radojkin advokat. Otac je to pismo ~uvao kao svetinju, nosao uza se i pokazivao ljudima. Drhteci ga je citao, a mati je plakala. Prica se da je od gri!e savjesti i tuge umrla:. Zvonko je, ka!u, zapjevala izlazeCi iz suda i lakim korakom u!la u Cmu Maricu, sto se. tog blistavog septembarskog popodneva zaustavila ispred zapadnog ulaia patinom obojene pravosudne palate. Osim pogdjekojeg »slu~ajnogc prolaznika ill znatiieljnika, na ovom dijelu ulice bilo je gotovo pusto. - Vlasti su porucile po mene i jo! jednog ljekara Rusabjelogardejca, porucnika vojne bolnice, sa riarectenjem da opet prisustvujemo nekom smaknucu i da slu!beno ustanovimo smrt - sjeca se tada5nji policijski ljekar u Belediji dr Muhamed Kundurovic. - Kad sam stigao, zatekao sam djevojku od oko 24 godine kako sjedi u policijskim kolima ria desnom sjedi!tu pozadi vozal!ke kabine, izmectu trojice stra!ara i vojnika koji su je ~uvali. Veselal Polako je pjevu§ila »Volga, Volga, matj radnaja ...c Zastane samo da po12 - 2eDe heroJl 177 �puti, baci opuiak i - opet pjeval Kola su takode hila opkoljena ·straiom od · sest domobranaca. Bio je tu i su(iija, koga · s~ upiiao ·kuda idemo. · :. »To je Radojka Lakic od Prijekog suda na smrt osudena zbog veleizdaje NOH«. : · Znao sam to ime. Jos dok je lezala u policijskom zatvoru · - Belediji trebao sam je prebaciti u bolnicu, kao sto sam kasnije slao ostale, ali po nesreci bio sam odsutari; »Steta sto nisi prije bio, mogao si Radojku spasitic rekli su mi neki ljudi kad je vee bila odvedena na sudenje. · Svi vaZniji ilegalci znali su moj li~rii opis. I ona. Ko im je to dao, ja ne znam. . Usli smo i mi i vojnici, i kola su pojurila prema Vracama. Sva lica ozbiljna, sumorna, osim njenog. Opet je zapjevala, kao da na gubiliSte vodi ona nas a ne mi nju. Svi mi, ostali, cutali smo kao ubijeni. A ona je, cijelo to kratko vrijeme voznje sarajevskim ulicama, pjevala ruske pjesme a pri koncu puta prosto je zakliktala: »Crveni se barjak vije na vrh gore Romanije ...« · Sve je islo munjevito, za dvade- . setak _ miriuta bili smo gore. : Vraca su postala stra,tiste. Taj k,omadic zaba<!ene ledine na ·padini pod Trebeyicem, dvadesetak metara od kolskog pu- ·. ta, oivicen razbacanim mezarima i niSanima napu8tenih groblja, po zlu se pro<!uo. Ustase i Nijemci su tu nocu dovodili · koga su htjeli i u .odjeci bacali jedno preko drugih ... Osvi- · tale su samo hrpe svjeze nabacane zemlje, bez reda i bez oznaka. - Kul:a Joke Malenice je uz samu cestu. »Malo, malo, pa Crna Marica dodi ~ sjel:a se ona. - Joj, pa insan povazdan niSta ne okusi! To popodrie seljaci su nam dol:erali troja kola sijena. Istovarali smo iza kul:e i gledali: Crna Marica opet dode, uzdiZe pr~u ·· i .stade ispred one iikaraste ledinice. Sunce pri zalasku.. Izade ih ·dosta, samo jedno · zensko u dugoJl} kaputu. Odmah je zapjevala partizanske pjesme. Poslije jc pusila. Ostali su citav sat . . . »Imam ja ko l:e mene osvetiti! ... Zivila kc>J~unisticka partija! ...« vikala je prije n~_go sto su zapucali, Dotad za te rije<!i nismo _ <!uli, niti ni znali sta _znace. Dogonili su sve po dvadesetoro, PO· desetoro, i .po dana i po nol:i, ali niko se ni prije ni poslije nje nije . driao tako kao ona. Kad su, ~ednom, opazili da se iza gornjeg l?IJ, : �prozora ne§to mil!e, doc:to§e ko izvan sebe, bijesni, i :zabr~ni!e nam da gledamo. · · - Iza§li smo - pril!a dalje dr Kundurovic ...:... sudija prvt~ pa ja, · ona i stra!a. Prosto nevjerovatno! Smijala se! »Sta ste se ljudi uozbiljili« veli nam. Odmah je dovedena pred iskOpanu raku pored puta. Izvr§ioci kazne uvijek su se bojali .da osuc:tenik ne pobjegne i zbog toga je cijela pratnja bila izneJiadena kad je Radojka sama uskol!ila u suvu jamu §to joj je· do pojasa dosezala. »Mogu li zapaliti?« upitala je, i ja sam priSao da joj ponudim i pripalim. Kao da gledam njenu puna§nu bijeh1 ruku kako uzima cigaretu iz moje erne tabakere. Ruke su mi s~ stra§no zatresle. Ona me prijekorno pogleda i rel!e: . »Sto drhtis, doktore!? Ne budi kukavical Ne ubijaju tebe nego mene. Sta se bojis? Ako ne budes radio posteno, odgo- . varaces narodu svomec. Pril!ekali su dok je popusila. Bilo je toplo. Sve preplavljeno rumenilom sa zapada. Mirno. Osim nas, nikog u blizini.. Pre§la je pogledom prostran vidik: sarajevska naselja, ba§te, krovove ... Iza lec:ta joj, preko ceste, u nedogled se blago _ spustaju bre!uljci put Kasindola, Vojkovica. . . .. . Kad je odbacila opu§ak okrenula mi se i ti,ho kazala: »Poma!i nase u zatvoru, inal!e, odgovaraces narodu«. Bila je tako spokojna. Plal!uCi sam se odmakao i posmatrao. Cijela tijelo mi se treslo. Jecao sam. Nikad nisam vidio da !eriu ubijaju. I to ovako! Mlado, zdravo bice u kome buja Zivotl Prisao joj je sudija i upitao !eli li da joj ve!u ol!i. Bez drhtaja je gledala u podignute cijevi i viknula: »Ne! Platicete razbojnici ovo. Drugovi me nece zaboraviti. Zivjela Komunisticka partija! 2ivio Sovjetski Savez! Zivjela Crvena armija! . .. Smrt fa8izmu!c Odjeknuo je plotun. Sest domobrana sa uperenim karabinima gac:tali su u glavu i grudi. Za trenutak je ostala stojeci a niz haljinu krv joj se probila u mlazevima. Desi se, promase! Prezrivo im se nasmijala i doviknula: »Sto vas placaju kad ni gac:tati ne znate. Da sam ja navasem mjestu ... « Opet plotun. Bila je sva izresetana ali srce je kucalo. Prisao je stra!ar i ispalio jos jedan metak u ~lavu. To je b~lo jezivo!_ Utom ~am.se. on~sv~jes~io: , :PolijeH~t~~"-~~ vodom 1 tek tada, tresuc1 se i _JecaJuC1, s~~!l9.. S.li~, ~ -.u.~,~~~qXW.. smrt. Stra§no! ·· · · · · · ·· · · �Nagledao sam se u toj svojoj slu!bi svega: um.iranja i Srba i Cigana i Jevreja ... Neki mulkarci su vriJtali i molili, neki niokrili poda se •.. A ona, !ena, tako se juna~ki ddala! Kad god se sjetim nje, ne mogu da ne mislim na jol jednog fovj~. f>uzo Orner, stolarski radnik iz Mostara, u majke jei:lm8k, isto se herojski dr!ao kao i Radojka. Ni jedno nije tiiiilo d·a im ve!u oo i vikali su isto, kao da su se dogovaralL Ona i i>uzo ostali su mi nezaboravni. Kao brat i sestra po hrabrostil BUo je to moje posljednje prisustvovanje pogubljenjima, :r;adnji uvidaj, jer sam nervno obolio i ofajno se propio. Po dvije litre .. rakije dnevnol Kud god - ona mi pred o~al Rus me z~Pnijenio~ Svima se !urilo nazad. Vladalo je milljenje da je opasno pod iumom okasniti. Ne znam jesmo li bde uzdli ili siSli. U cutanju. Kao zanijemili. Po gradu su se vee palila svjetla. Pred Marijin-dvorom ~ekalo me moje drultvo, medu njima neki Srbi: zanimalo ih je ko je strijeljan, kakav je bio ... · 0 Radojk:i se sve brzinom pronijelo. Tu istu noc saznalo je pola Sarajeva. a sutradan i »Ci~ac") na Romaniji. Pro~ulo se o veCini detalja, ·pa sam uvjeren da su iz onih kuceraka ill!e .stratilta ljudi posmatrali vireci iza zastora. Za dvadeset i . retiri sata doznalo se sve: kako sam se ja »!enskic ponio, ona __...: »mulkicl a ") SlaviAa Vajner - narodni beroj, legendarni komandant Romanijskog partizanskog odreda, poginuo. 180 �VAHIDA MAGLAJLIC �,~ . . \ }~ . :.; . ���\ ~ Vaf:tiwfa rodi1a se u Bania.:~ ~--:­ ie feWru ~ ~ia :. Uz svoju braCu. aa~~ .=D!:::e:::;;~::>-: i aktivno ~ -:.. =. • ..;::r:::::: radni&un i*hedbarr:.a. PQznata i ouliljeua ,...,.c!n emancipaciji &ua pr-#..., •Zenskog pok:reta.. u &= ac!J P<>licije. Po Oltupaciji, Vaf':~da dUZimljivoieu ukl~;e flan KPJ'. Kao 1.:n £an ��.: ·. ··, I I ;: ; ·Legend~rna · 'Vah:ida, istaknuta ·· milsnmanka :Bo·sariske· krlljinc, rodila se u Banjaluci 17. aprila·l907. godine. Kci kadije. Zavriila je !ensku strul!nu ~kolu i sve do rata bavila se domacinstvom. Uz svoju bracu, napredne intelektualce, upoznala se sa Pokretom i aktivno ul!estvovala u njegovim raznovrsnim javnim akcijama : radnil!kim priredbama, izletima, predavanjima , . . Otud je iliroko poznata i omiljena medu sugradanima. Narol!ito se anga!ovala u emancipaciji !ena - prvo kao sekretar, a zatim kao predsjednica »Zenskog pokreta« u gradu. Zbog toga je bila pod prismotrom policije. Po okupaciji, Vahida se zadivljujucom snala!ljivoilcu i preduzimljivo~cu ukljul!uje u NOP. U maju 1941. i formalno postaje <!Ian KPJ. Kao izuzetan organizator oddava u Banjaluci razgra- I �natu mre!u llegalnih veza, punktova l »baza«, smjelta l medusobno povezuje llegalce, skrlva ih od pollcije, snabdijeva odjeeom l lspravama, dornWjato ih izvla~ iz neuaodnih sltuacija ..• Njene zasluge u tome au vellke. Oktobra 1941. ustaAe je hapse, zatvaraju u samlcu l fiziW zlostavljaju, u nadl da ~ otkrltl llegalnu organizaclju. All sucX!enl sa njenlm upornlm cutanjem, odluruju da je poAalju na Prijeki sud u Zagreb. u~ polaska, 21. XII 1941. Vahida je uspjela da pobjegne iz zatvora u partizanski odred na Cemernlcu. Otada sa krajnjlm pobtvovanjem radi na oslobodenoj teritorijl Kozare, Pocicrm~a l Bihaea, uglavnom sa !enama, okuplja ih u NOB, kno Ban Sreskog komlteta KPJ 7.& Sanski Most, Bihac l Bos. Novl. NarcX!ito uspjeAno organizuje muslimanke u zaostaloj C&zinskoj krajlnl: od novembra 1942, do januara 1943. godine. Na Zemaljskoj konferencijl AFZ-a u Bos. Petrovcu 6. XU 1942. god. izabrana je u Centralnl odbor AFZ-a. Za ~tvrte ofanzive povukla se s izbjegllcama i vojskom preko Satora u GlamcX! i Llvno 1 vratlla se opet u Podgrm~. Partija je tad Aalje da radi poll1.i~ki u srezu Bos. Novl, gdje je ubrzo i poginula, 1. aprila 1943, u selu Velika RuiAka, prilikom iznenadnog upada Nljemaca. Posmrtnl ostacl se l danas nalaze u zajedni~koj grobnlcl boraca NOR-a u Vellkoj RulAkoj. Od spomen-oblijet.ja postojl njena blsta u baAtl Muzeja revoluclje - u Kastel-tvrdavl u Banjalucl. Skola u jednom selu kod Blhaca nosl lme »Vahida MagiaJllec. Vahida spada u red onih revoluclonara koje je podlgla l od.gojlla slobodarska Banjaluka l koji su sav svoj tivot posvetlll borbi naAe Partije. Za Narodnog heroja proilaAena je 20. decembra 1951. godine. 184 �- U ono doba I'Qditelji se obil!no nisu radovali radanju !enske djece. Vahidu smo, kao na.Je prvo dijete, jednog ki.Snog prolj~a ipak s rado!Cu dol!ekali - kale Camila Maglajli€:1). - Desetoro sam ih rodila. Sa nama pod istim krovom !ivjeli su kadijini roditelji, pa njegova braca i sestre sa avojim fenama i djecom. Bila je to velika zajednica, 22 l!lana, od kojih petnaest mulkaraca. Velika sofra samo mulke djece! Uvijek !iva i nemirna, Vahida se nije igrala s lutkom kao ostale djevojl!ice nego •konjimac i pulkama koje je snagom svoje djetinje mute do!ivljavala na obil!noj ddt:i od metle ili na pritki, kriAom iz zemlje i!l!upanoj, oko koje se jo.§ obavijala grahova loza. Drufila se najprije s mulkarl!icima, jer smo u kuCi imali samo jednu djevojl!icu njenih godina tetku A!idu. Ali igre su ubrzo zamijenjene obavezama: iako sama jo§ nejaka, prala je pelene za svu mladu djecu, fuvala ih i zabavljala, i nosala po dvori.Stu i ba.§ti. Kad se ide u rod iii na teferif, svezem joj dijete na leda, jer tada nije bilo kolica. Vrlo rano, jo§ dok je i.Sla u mekteb, pokazala je sklonost za rul!ni rad. Kasnije smo je upisali u !ensku strul!nu ikolu, iako je bila prava rijetkost, da muslimanska djevojka pohada bilo kakvu ikolu. Sj~am se govorkanja: • Vidi.S, kadija, pa ialje dijete u §kolu ...c Njen smisao za rufni rad sna!no se razvio tokom §kolovanja i po tome je u l!arAiji ubrzo postala poznata. Izradivala je narodne motive u divnom skladu boja. Cudili smo se kakvom brzinom se ni!u cvjetovi i sare na bijelom tkanju pod Vahidinim vje5tim prstima. Svojim naju.cr pjelijim i najdrazim radom smatrala je krevetski prekrivaf za koji je sama smislila motiv. Uvijek je bila okrufena dru1) Majka Vahidina •kadinicac za narod se srebmom zvijezdom. odllkovana Ordenom zasluge 185 �garicama, prosto su joj hrlile. Njena !iva radoznalost za sve novo i lijepo, njena djevoja~ka iskrenost i povjerljivost, a nadasve prakti~nost i sigurnost u svakom poslu stvarali su joj mnoge prijatelje, mnoge koji su !eljeU biti kao ona. Najstariji sin Ekrem studirao je u Zagrebu. Munib je radio u op§tini kao tehni~ar, a D!evad, takode tehni~ar, poslije hap§enja 1935. i le!anja u Sremskoj Mitrovici, nije mogao da se zaposli u svojoj struci vee kod »Singera« kao trgova~ki p1,1tnik. O~ta}a djeca i§la su u_ §kolu. Jl~. na za~~t. . : Vahida ~e nije zadovoljila §kolom koju je zavrsila. Vukla ju je neodoljiva !elj"a za visim znanjem. Htjela je u .Zagrel), · u stru~riu u~iteljsku §kohi. Nastali su dani isku§enja~. Trebaio se "odlu~iti: .Postup1ti kako razum i !elja nala!u ill - poslu§aii oca. Pobijedilo je shvatanje oca: 2ensko dijete .ne treb~ siflti od kuce! Pre"d o~evim autoritetom, bar za Iieko vrijeme, ponurila se sa !ivotom ·koji joj je od roden]a namijenjen. -Pripala je kuci i domacinstVu. . · . .. Na§u staru bosansku kucu debelih zidova, na kojima · je bio prozor do prozora; sa njenim .hladnim hodnicima; trudUa ~e 'da u~ ljep&om, prijatno namjestenom. Na~tojata je :aa je uredi savremenije i bez mnogo. izdataka, koliko je to " svojim radom sama mogla postici. NajviAi je dogadaj za nas l>i!l kad je ~tarinsku sofru ·zaniijenila stolorri; dotada je samo kao ukr~ stajao u je4nom uglu. Na sofri sam otad samo pite razvijalEi. · Jednog· dana priinjetih da se Vahida ~udno ponda,'-ne~to o<f rias krlje. I stari, otac-joj, zapazio je da mnogo ~ita: N~vr~~ cale su joj ~esto, iii je tra!ile,. neke drugarice koje do. tada nisam vidala. u na§oj kuCi. :zatval'ale su se t1 .rtjeziriu sobu ,i ·riesto sasaptavale. O~i · mi se otvorise istom kad se ' zaratn&. Svoj i:ad od nas vise nije mogla ·kriti; trebala 'joj je 'naAa :pomoc. ·· · '- · ·:' -'- Osini. vidljive b~trine·; odlikovala se ·pravdoljubiyo§_ cu - kliZe Zumreta Dedic najbli!a Vahidina drugarica iz osnovne skole. .;_ Otvoreno ·bi i l,lVrijedeno protestovala kod ufit~­ ijice, kad bi ova pokazala neku, ocigledno nepravi~nu, nakf~ nost prema bilo kojoj od ·u~enica. lsto tako odlu~no, bl se p~ buriila kad se nasa 'nesta.§na drugarica · Maida· porta8ala .drskb pre_ a u~ite!ji~i. I ka~ - ~jevojke_ smo. drugoval~, - sve-·~wcse m 'ja· niiam :-udala. ·eesto ·bPskoknula d6 mene; da ..s mog prozora malo proasikuje, jer joj moji to :nisu· zamjeravalL: Zala186 �zeci u moju 1tucu, mogla je tu da vidi neAto druga~iji ~a~b1 !ivota i odnosa u porodici. Nd otac je bio savremenijib sv~­ tan]a: J'ednako je §kolovao i kceri i sinove. Sjecam se kako mi je Vahida doAla sva uzbudena i ljutita kada je njen brat Ekrem odlazio u Zagreb na studije. »Kakav je to otac, koji dozvoljava braci da se §koluju, a mene hoee da zatvori u kucti!'c Ipa.k je Ekremu od svoje uAtedevine kupila za put njegovu prvu i>idbmu, a nedugo zatim poklonila mu i odijelo. Bila sam prisutna kad je u par navrata i braCi prigovarala za takav odnos prema njoj. U jednoj takvoj prilici poialila mise: »Kad bib znala lijepo pisati, opisala bih ovo i nagrdila sve redom pa nek bude i sto sramotalc Nimalo me nije iznenadilo kad sam cula da pripada Komunistickoj partiji; znam da j~e u torri radu na§la odu§ka. · - lako sam bila mnogo mlada - kale Vahidina jedina sestra Muniba Seric2) - osjecala sam je ne samo kao sestru nego i kao· drugaricu; tajni pred njom nisam imala. Nikada necu zaboraviti Vahidinu pa!nju prilikom moje svadbe. Ruho, koje je .sebi ·sa uiivanjem godinama pripremala, tako je jedllostavilO ]e podijelila sa mnom. Mom djetetu se radovala kao i ja sama~ Medu prvima me obiAla u Bos. Dubici u mom novom domu. Koiiko je samo ljubavi i truda ulo!ila oko opreme, iako je gotovo' stalno bila zauzeta raznovrsrum politickim radom. . .-:.. Kao mladi komunista cesto sam dolazio u sukob s ocem; i iz'kui:e je istjerivao- ka!e dr Ekrem Maglajlic.-, Tada mi je pri.hlzila Vahida, pitala me .Ata Ja. to u kucu unosim. Da hih. ~ebi qlak§ao polozaj u kuci, a ujedno pridobio i odgojio i mlac:!u sestru, pristupio sam prvo V~di, po godinama sebi najblizoj, i objasnio joj 0. cernu j'e sukob izmedu mene i oca. Postepeno, dajuci joj literaturu i obja5njavajuci smisao i svrhu borbe radnog naroda, uveo sam je u red boraca radnickog pokreta. To je bio pocetak njeriog saznanja. Kasnije, pod utjecajem komunista nase Sire porodice, ona je sasvim priAla ·mtpr'e.driom radnickom pokretu, inanifestujuCi to u~eA­ eem u.' »Zeilskom poki-etu« i drugim akcijama koje je Partija oi'ganizov~la: · · ·· . · . , Kada·. 1931, poslije duieg . hora.v ka \t Zagrebu, dosao .U roditeljskU. kucu, .osjetio sam citavu_ revo}UCijU U nacJnl! ' 1 ' . • me sam 1). uiloyl~a .!1 . ·' :Fadua ' ', . Serica .•. . .. . .· D.aro<inog heroja. . . . . �tiwta. Cim am ulao, primijetih pcaavljen sao s nekoJjlro tanjira koliko i nkubna Bio am iznenaden, pitajuC:i R koja je to map Ulpjela nagovoriti oca da .e iz kuCe izbaci 80fra.. Ta map bila je Vahida. Na oca je. takoc1e, vriila pritisak da je pulti da izlazi bez z:ara. ne dotJe dok .e a tim Dije pomirio. Prema patrijarha1njm DaVibma bila je IJII!Dlilosntoa Svojom upomoiCu izborila se za majCinu nakloDOSt pa ju je ova, i ne odobl'avajuCi sve njeue postupke. i preko volje zaitieavala precl ocem. Nekad sam bio imenac1en njeDom savta•--..oSCu, brzim razwmjevanjem dogadaja, pomavanjem ljudi. a imad svega mi je impcmovala njena vel.i.ka f.elja za manjem. Uvijek je bila puna pitanja i traZila odgovor od ljudi, od knjiga. od zdravog razuma. Bio sam siguran da Partija ima u njoj ~ .oboog i odanog borca. - Cesto sam navraCala u njihovu kuCu- kale Sultanija HadiiomenpahiC-Camo- jer sam sa Vahidinom sestrum Wa u lkolu. Vahidu sam zavoljela najviSe zbog njeoe painje i ljubavi ·prema meni. U osnovnoj lkoli rufnom radu se poklanjala velika pa!nja. Sa izuzetnim strpljenjem Vahida je i u meni razvila ljubav prema rukotvori.nama, tako da se i danas njima zanimam Cudno mi je bilo da ona uspijeva da stigne na sve strane i obavi toliko poslova. Uza sve to, posao koji bi zapoeela sa svojim vrinjalrinjama, zavriavala je prije njih. Bila je nenadmafiva u brzom i urednom vezu. Sta sam puta kao d.ijete gleda1a u njene ruke, kako nevjerovatno brzo prov~ konac i po nekoliko puta dok druge djevojke jedanpuL Nikad neeu zaboraviti kako je isporila sve Sto sam bila izvezla i »oatala lekcijuc da je »bolje ne rad.iti niltako nego raditi svakakoc. Nije joj trebalo viJe od jednog dana da Jrupi tkaninu, salije haljinu i da jol isto v~e na nekom sijelu sve nas iznenadi. Alto bi kod neke prijateljice primijetila !elju za takvom baljinom, nije blila da je pokloni, pa makar i da nije mogla uvijek nabaviti drugu. Cinilo joj je veliko zadovoljstvo da loie salivenu haljinu za~as skine nekoj od nas i odmah na lieu mjesta popravi. Uz to nije propu!tala da prigovori: »Slampava si, ugursuzelc U ovim »epitetimac bila je nenadmama, all uvijek duhovita i dobronamjerna. Imala je oitro oko da sve, do najmanje sitnice, zapazi i osobinu i da odmah izrekne sve Ito joj se ne dopada, a isto tako da te i pohvali. \88 �Vahida je voljela veselo druStvo i ~esto je zakazivala velika sijela u svojoj kuCi; bivalo je tu po stotinu i viSe osoba, a najvi!e omladine. Ovim sijelima smo se unaprijed radovali i svi podjednako veselili, jer je ona stizala do svakog do stareg ~eljadeta i do najmla4eg djeteta. Kakve je sve igre i Aale znala prireditil Bill su to pravi umjetni~ki programi. Ona koja je ~eznula za ikolom i savremenim !ivotom, bila je u isto vrijeme nenadmuna u svim kublim poslovima i bila stub velikog·porodi~nog doma&nstva. - Oko. Vahide su se okupljale !ene i djevojke nue mnogobrojne iire porodice - sj~a se Teufik Maglajli~. - Pravo veselje bile su mobe, koje je u svojoj kuCi cesto prire&vala. iedanput. se mijese rezanci za zimu, drugi put tarhana, i1i se cisti voee i pe~e J?ekmez ... Uz pjesmu i pricu vrijeme prolazi brzo, a posao se obavi s lako~om. I mi muikarci rado smo odlazili na .ova vesela sijela. Vahida nije propuitala da progovori o onome ito je boli, a ~ime je poga4ala !enska srca. Nar~ito ~esto pominjala je prava koja u!ivaju samo muikarci. »Oni idu na fakultete, kre~ se slobodno, a mi ostajemo kod ku~e. Pa i kad izlazimo, sputane smo zarom, kao buba u ~ahuri ...« Tako okuplja !ene oko sebe, svakodnevno proiiruje svoj krug, kako bi u njima postepeno nula razumijevanje i poddku za svoje kasnije akcije. Koliko se puta sjetila, u posljednji ~as, da bi mogli ici na izlet: bilo u . Slatinu ill drugdje. Dovoljno je bilo da pro4e korzo~ ill da nas sretne na nekom drugom mjestu, pa da ka!e: »Pokret u cetiri sata, ponesi ... « Znalo se, ona ce sve organizovati, raspodjeliti posao, a sama uraditi najviie. Zbog toga niko nije imao utisak da Vahida zapovijeda. A kad bi stizjutra iskupili na ugovorenom mjestu, nismo bivali iznena4eni ugledavii velika kola sa konjima- »tarnicec, natovarena svim i svacim. U kola bi se potrpali, nas dvadetak, i uz pjesmu i svirku kretali. Na tefericu nas je podsticala da se takmicimo trcanju i obicno je pobje&vala, premda su se takmicill i muikarci. Cesto je svra~ala u seoske ku~e. bilo kojim povodom, i otpoCinjala razgovor o svakiddnjim prilikama • . . 2eriama bi, uz razgovor, za nekoliko minuta pokazala kako se plete bluza, d!emper iii ne§to iije. Na izletu u Bronzanom Majdanu skinula je nekom maliAanu predugacke pantalone koje je naslijedio od starijeg brata i za tren oka od njih na- u �pnrr cbr~ kratke:. {;z 10 je GC:;;:je:C:a jrfta M l*epok u.!a bla takn t..:a& tao jeft;n;je i praltt.tn:je. C nim ~;:ma u toj ft:ii&oj porodlci aaa je pomapla, rad;ja, i kad se radi o bolepdru ll; o udaji i jrnidbj Kad .u P-- n;eoe ro&c:.e. d·o;je .estn; is:.tntemeuo ~ ooa ~ nae.n:Ja plan ita s-.e treba da ode za nj:ma bo oprnla.. Zaila je p> lrufama rodaka i prosto ih -opcaeanala• - ita lu> tnba da d~ da De bude istih shari.. DobiYSi rur.,J jl;dna od SI.:Stara je uzvilmula: •To samo Vahlda mo:ie da napra·n~ .. N'ije joj, ~.mo. b:Jo teilto da provede i po oedjelju dana u kui"i gdje je neko umro. Priskakala je u pomoe ne saJnCI rodt.:ni nego i komiiluku. Mimim putem ina najzgodniji nal-in umjt<la je da otltloni nesuglasice i sitne svade. SjeCam se, oorezala je Jrosu. a pod njenim utjecajem isto su uCinile neke njene rodake i drugarice. Za njenog oca i nanu bilo je to .traino; tim viie, ito su R bai za njom i ostale povele. Kako nikako nije mogla da ih ubijedi, da kratka kosa nije P'amota. povela je majku i nanu u posjetu kod stare tetka-Zize, najstarijeg ~lana porodice, poztiate kao veli.lrog z:aStitnika omladine. Kad joj R V ahida poblila, tetka se okrenula njenoj majci i rekla: •Nemojte ih gledati otrag nego samo.prijeda. I vi ste imale odrezane solute . . . Tako je bilo u na! vakat, a u njihov ovako .. . Sve sa svitom!c P01ebno R sjeeam onih ~va prosvjeCivanja koje je Vahlda u vidu sijela ~ pripremala za !ene: tu sm.o i faAizam razobll~avali otajuCi izvod iz Hitlerovog »Majn kam-pf«-a, ito ml je Bui') bio dao. - Bilo mi je devet godina kada je kod nas ~ela zala-zltl prl~a Mubera OsrniC4). - 0 njoj sam znala jedino da u kuCi lma mnogo muikih ~lanova, prilimo strogog oca, sestru 1 pune ruke posla u upravljanju domazlukom. Iz moje stvarne prl~e o djetlnjstvu ime svog junaka Vahide zarezala bih 11vuda po Gornjem Seheru, Novoseliji, Stupnici, po centru i pllrlferijl Banjaluke, njenoj okolini i svuda po na8oj zemlji. 1'1m prlje Ito je bila una onoga doba kada je zenina vrijednolt u drultvu i porodici bila gotovo istovjetna sa rna lojom._ •) Narodnl heroj Mahmut BuAatlija. •> Karabeiovlc Berka. 110 �Sa izleta u Gornji Seher. U vrhu slike ltjevo ;e Vahidina majka, Vahida u dnu proa s tijeva. st:vari · u kuci, rad na cijeni robovskog, prava nikakva, a dutn!)sti beskrajne ... · · Sijela su bila gotovo jedina mjesta gdje je na.Sa udomljena zenska celjad mogla da kaze sta rriisli, zeli i osjeca. Tih sij~la se sjecam jos od .1935.- godine pa nadalje. Zakaztvana su obicno u njenoj i na8oj kuci, Hi negdje po Gornjem Seheru. Vahida ih je obilno koristila za razbijanje raznih predra~uda: da knjiga nije za zensko, da se tena mora kriti i svemu _pokoravati. Ponekad bi citavo drustvo povela na poznata •Uzdanicina« sijela sa . igrankama. Na taj nacin je znatno omasovila »Zenski pokret«. Propagirala je pismenost, borila se za emancipa:ciju zene, specijalno muslimanke. - Sa prozora sam je ugledala - sjeca se Bisera HasanbaBic, - U koracima, vedrom pogledu njenih zelenih ociju i poznatom osm.ijehu, ogledala se sigurnost i pouzdanje u samu sebe i svoje pothvate. Usia mi je u kucu smijeseci se, ali sam · joj na lieu procitala da se radi o nekoni ·zadatku. ·Obratila nii se ·ozbiljno: ~Trebalo bi popisati sve nepismene. m.usliinanke; dosla sam da.i.tebe zamolim. da .nam pomognes ... « Rukovodii~' je popisom radi okuplj.anh\ muslimanki na ' analfebetske 19_1 �telajeve, ito au organizovali komunisti kroz drultva aGajretc i • Uzdanicac~ Te iste, 1940. godine, napredna radniCka 1 studEmtska omladina pripremila je preko BSK-Ill) svoju Zabavu. Vahida je dobrovoljnim prilozima obezbijedila bogatu tomboiU. Zene su je radosno d•kivale, uvijek vesela lica, jer im je uz svaki posao donosila i vedrinu. Vahidi nije trebalo davati ideje za rad. Bila je sva od korisnih ideja, ~ijem je ostvarenju odmah pristupala. druitvo - Radni~ko •Prijatelj prirodec - pri~a dalje Berka Osmi~- bilo je ponosno na Vahidu, kao svog istaknutog ~lana. Djelovalo je vebnom ljeti jer su izleti bill glavna forma rada. :Ulo se pjeiice, najceA~e negdje pokraj Vrbasa, a muAkarci bi ~amcem prevozili hranu. Odlazili smo u Trapiste, Slatinu iii Han-Kola. Nisam znala ~e je direktno bila zadu!ena, ali svaki njen posao izgledao je spontan. Zahvaljujuo njenom toplom odnosu sa seljacima, ovo druAtvo je uklju~ilo i seosku omladinu, pored radnicke i studentske. Seoska omladina u Han-Kolima radovala se ndem dolasku. Donosili smo im raznu literaturu, sa nama su pjevali ... Jednog dana seljanka iz Han-Kola sjaha s konja ispred nuih vratnica i upita moju sestru MAull): aKako bi nula gospojicu Vajidu?c Radilo se o dogovorenom poslu. - Moja majka je kod njih 1930. pomagala u doma~instvu pa sam u toj porodici bio kao njen ~Ian - prica Safet Fejzi~. - Kad sam izgubio roditelje, Vahida se brinula za moje dalje Akolovanje i smjestila me u intemat »Gajreta«. Nisam jedini od radni~ke omladine kome je ona pomogla. Tu je D!ehverovi~ RuAid kome je, kao siromdnom daku, takode omogul:ila da se §koluje i sam izdriava. Partijska organizacija u Banjaluci organizovala je 1939/40. besplatan kurs za ucenike sa popravnim ispitom, koji je pohadalo 150 daka. Rukovodio je Osman Karabegovil:. Vahida je obezbijedila prostorije. UspjeAim zavdetak kursa obllje!en je izletom u Gomji Seher na Suturliju7). Vahida je dovela i v~inu roditelja ove djece. •) _Banjalu~ki sportsld klub. •) AiAa Karabegovll:, komunista, 1942. svirepo ubijena od ~t­ nika. 'I) Suturllja: Vel:i potok- otav taj uvu~ni kraj iznad gornjeg iehera, bio je omlljeno izletiAte KAB-a. 192. �1Vica Mdar se osvrnuo na rad kursa i izloiio politicku situa~iju, a zatim je izveden kultumo-umjetnicki program. - Zivele smo u istom gradu. Poznavala sam jo§ pre rata nju i njenog brata Muniba - kaie J ela Perovic. - Otac kadi.ja, strog covek, bio je vrlo cenjen u Banjaluci. Majka, dobra, plemenita zena. Videla sam je prvi put 1941. kad sam traZila Vahidu da joj nesto porucim u vezi sa prikupljanjem priloga za NOP. Vahidu ne nadoh kod kuee. Docekala me njena majka-kadinica i primila blago, s poverenjem, i~ko me dotad nije videla. Bila je izgleda upucena u aktivnost svoje dece. I ostala Vahidina braca bili su napredni ljudi. Vahidu sam aretala u akcijama naprednih ljudi: na predavanjima, priredbama, izletima i drugim manifestacijama Kluba akademicara, drustva »Pelagic«, »2enskog pokretac, »Prijatelja prirodec i ostalih. Redovno je davala i sakupljala »Crvenu pomocc. Bila j~ uvek otvorena, direktna i originalna u izrdavanju. Ve§ta u recima. Sugestivna, posedovala je moe uticaja na ljude. Bila. je osrednjeg rasta, sportskog izgleda, cvrsto gradena. T~ meljna. - Mnogo sam slu!ala o njoj - prica Ruza Maglajlic, zen~ Vahidinog brata Ekrema. - Ilegalni radnici iz B. Luke, Kazas i Maslo, navracajuci kod nas u Zagreb pricali su kako j~ jako stroga u gledanju na odnos mtiZa i zene u braku. Ekrema. sam ludo voljela i pobojala sam se da ce njena strogost utjecati na nase odnose. Ekrem zbog ienidbe nije smio kuci. Medutim, kad je do§la u Zagreb, Vahida nije mogla a da nas ne obide. Vidjela je da kao studenti zivimo bijedno, u jednoj sobl,. pa je prodala svoj biser i nausnice, i kupila nam je najneophodnije od odjece. Otada nam je svakog mjeseca slala paket. hrane i drugih stvari. Avgusta 1939. dosla sam kao profesor na slu!bu u Bjlnjaluku. Nisam se, sto kdu, ni okrenula u. gradu, nisam jos ni usia u njihovu kucu, a Vahida mi jednolltavno rece: »Draga moja, vrijeme je da se prihvatis posla::; kakvog, ti vee znas. Popodne idemo na sastanak.« U prosto-rijama .Zenskog pokreta na§le smo se sa Du5ankom.Kova~evicr Stankom Subic i jos nekoliko drugarica. Na sastanlw. je bilo govora o predstojecoj skupstini i izboru odbora.. Meni je .do-· dijeljena du!nost blagajnika. Njeno djelovanje islo je ,za: tim. da svim mogucim metodima probudi kod lena. svijest. o,,nji-.. 13 - 2ene herojl �hovoj neravnopravnosti i te§kom polohju u porodici, braku, i u druAtvu. Pri svim tim nastojanjima bila je upoma i dosljednja. Koristila se uvom rijel:i, literaturom, predavanjima i lil:nim kontaktom, sl\lZeci se uvijek primjerima iz svakida8·njeg !ivota. Na sijela preko Vrbasa i u Gornjem Seheru, pozivale smo napredne djevojke i svaka od njih povela bi jo§ koju. Na§la bi se i harmonika. Djevojke su obil:no radile rul:ni rad, a Vahida je istupala sa unaprijed pripremljenim programom. Citale smo iz knjiga, novina i sakupljale pomoc za drugove u koncentracionim logorima. Neke !ene su je osudivale, i to one imucnije: da se bavi muskim poslovima. One siromasnije su joj odobravale ali, misleci da je neravnopravnost bogomdana, govorile su: :.Moja Vahida, ne moze to kod nas tako biti.c Ako nije mogla drugal:ije, uzvratila bi: »Draga moja, tako ce ti biti, pa ti radi sta hoces.« Sve poteskol:e i prepreke strpljivo je savladivala, l:esto nailazeci na nerazumijevanje i svojih najblizih. Malogradanska l:ar§ija, namjerno ili iz neznanja i vjerskih predrasuda, ·krivo je tumal:ila njen stav i nastojala ju je okaljati i u gradu i u porodici. »Kao Vlahinja! Obukla usku bluzu, odrezala kosu, ide u kino, pozoriste . . . Zasto je poletila u t.akvo drustvo?! Sta ce :i:ljoj DuAanka Kovacevic, koja hoda po Beogradu .. . « govorili su babi. Zbog toga je ponekad u kuci bio 1om, pri l:emu je i majka mnogo trpjela. Bilo je muslimana koji su prizeljkivali da se njome ozene. Prilazili su kadiji licno ili porucivali preko nane i drugih da se ona mane pomenutog druAtva, jer joj se samo pod tim uvjetom vrata udomljenja sirom otvaraju. I bliza i dalja rodbina vdila je pritisak na nju. Zabranjivali su joj da izlazi. Takvo stanje trajalo bi mjesecima. lpak je izlazila. Ja sam joj u tome cesto pomagala: Babo mi je, kao sinovljevoj zeni, vjerovao. Rekla bih da mo..:. "ram u §kolu pa neka mi Vahida pravi druAtvo i sal:eka me u zbornici. Cim bismo iza5le iz kuce, ona je odlazila svojim a ja svojim putem. De§avalo se l:ak: reknem babi da joj nije dobro, da lezi. Smotali bismo nesto i stavili u njen krevet; kad on··proviri, nek pomisli da je u postelji. · Pri~ala:mi je da se zabavlja sa Srbinom ida je on »jedini z~ koga bi se mogla udati« ali radi oca, koji je veliki autoritet, to ·nipo§to ne bi ul:inila. Povjeravajuci mi se plakala je. Poblila ·se da je rii majka u tome ne bi razumjela. Mada ju je d·· sv~niu pred ocem stitila, l:esto ju je opominjala: »Vahida, �12. apTila 1940. godine na ~vadbi sestre Munibe. Gore, s lijeva na desno: braca Nazim, Dievad - poginuo, Dr Ekrem, Munib - poginuo, Muniba i suprug Fadil Saric - poginuo, narodni heroj, braca Osman, Nediib (poginuo). Dol;e: Alija, Rda supruga Ekremova i Vahida. sta radi§!?« »Meni je jasno da necu imati svoje licne srece - saputala je sjetno, bri§uci oci. Sve svoje nadanje i snagu ulozicu u rad. To mi je svrha Zivota i u tome osjecam naknadu i veliku radost.« Posebnu je brigu vodila o kuci. Uvela je peglanje rublja i svakome postavila krevet, jer dotad se spavalo po podu na du8ecima. Nastojala je da se u kuci jede sto vise zeleni. Odrzavala je besprijekornu cistocu u citavoj kuci. Stalno je osudi\rala obicaj zena da hodaju po mahali i ispijaju kafe. - Kad bih subotom polazila u Zagreb, uvijek mi je sasila nesto novo »da se pokazem pred muZem«. · - Nase drugarstvo pocelo je u doba njene aktivnosti u Zenskom pokretu - prica Dusanka Kovacevic. - Patrijarhalno vaspitanje i obicaji namijenili su joj sudbinu domacice. Trebalo je da zar i tamni veo preko lica izjednace njen zivot sa Zivotima hiljada muslimanskih lena ciju je potlacenost ona lP 195 �poznavala i osjel:ala vile neg6 iko. U napredne !enske organizacije nju nije doveo slu~aj. Dovela ju je licna pobuna protiv !ivota koji joj je namijenjen, divna ljudska zelja za slobodom, znanjem i akcijom. Sposobna i inteligentna, duboko osjel:ajna, brzo je shvatila vezu izmedu radnickog pokreta i borbe za oslobo<!enje zene. Radnicki dom zamijenio je ovoj izvanrednoj zeni vi§e §kolovanje §to joj porodica nije omogucila jer je bila zensko, a knjige i borbene pjesme zamijenile su mahalska sijela i razgovore u kojima je prolazio dru§tveni zivot muslimanki. Nevjerovatna je bila njena zelja za znanjem i ucenjem. Negdje u svom krevetu dr!ala je desetine knjiga iz oblasti ekonomije, filozofije, prirodnih nauka. Cesto smo nocu citale. Zajedno smo proucavale »Zenu i socijalizamc Bebela. Jednom mi je, ustrucavajul:i se, pokazala svoj prvi clanak. Dala mu je naslov: »lstina o !ivotu muslimanke.« Bio je nevje§t, ali snazan svojom iskreno!cu i osjel:anjem. Njen dru§tveni rad u to doba bio je sputan obzirima prerna porodici: Trebalo je nositi zar, sakriti od oca svoje odlaske na konferencije, svoje drugovanje sa »inovjercimac i komunistima. Ipak, nikad nije izostala. Oznojena od trcanja i !urbe, stizala je na sastanke, zbacivala zar i prenosila se u svijet kratkotrajne slobode i ucenja, svijet za koji je htjela da zivi i bila spremna da umre. Sjecam se kako je dolazila na radnicke priredbe: Raspremila bi svoju postelju, stavila cjepanicu i pokrila je jorganom. Povr§nom posmatracu, a to je najcesce bio otac, koji ju je kontrolisao, ucinilo bi se da je ona u postelji. To skrivanje osjel:ala je kao ponizenje. Mrzila je ld, a bila je prisiljena da se neprestano slu!i raznim izgovorima zbog izostanaka i izlazaka iz kul:e. A u svemu tome, na njenoj strani bila je tiha, plemenita majka, puna vjere u Vahidu, u nas sve, puna zelje da njena djeca budu sretnija i slobodnija nego sto je ona bila. Citava kul:a, zahvaljujuci Vahidi i majci, odi-· sala je sirinom, humanosl:u, susretljivoscu prema ljudima i spremno§cu da pomogne. Svoju spretnost i umjesnost u domacinstvu, koristila je da saSije drugaricama haljine, da organizuje bife na radnickim i studentskim priredbama, a cesto su vredniji ukrasi iz njene kuce ukrasavali sale za radnicke konferencije i priredbe. - Vahidu sam upoznao- sjel:a se Vaso Butozan- kad je vrlo poirtvovano i uporno sakupljala priloge za pakete- 198 �naiixn drugovtina, uoa rata interniranim u logor. Razumije se, pri tom je u svojoj jednostavnosti sdeto i sa ljubavlju govorila i -o likovima i borbi tih drugova. U ovoj svojoj brizi iAla je joo .i dalje: brinula se i o njihovim porodicama. »Ne smijemo dozvoliti da djeca gladuju dok duAmani i faiisti dr!e u logoru i mu~e njihove o~eve i bracu« objainjavala je energicno i bez suza, sakupljajul:i hranu. - U maju 1941. Rada VranjeAevic me primila u KPJ i saopAtila da mi Partija povjel'ava vrlo odgovornu du!nost l,lpravnika Cinovni~ke menze - sjel:a se Safet Fejzil:. .__, Rekla mi je da je tog istog dana u KPJ primila i Vahidu, i da l:1.1 preko Vahide ddati vezu sa njom. Ova menza je u stvari bila glavna kurirska veza grada sa Pokrajinskim komitetom u Sarajevu, sa Kozarom, Centralnom Bosnom i neposrednom okolinom Banjaluke- PoniromB). Ovdje je stizala i sva posta za druga Starog koju sam samo ja, li~no, primao. Predsjednik menze bio je Vaso Butozan, a hranili su se u njoj ilegalni radnici iz ~itave Bosanske krajine. Dolazila .je i Zaga Umicevic, Jovanka Covil:, avijati~ar Franjo Kluz i Adil Alagil: ... Prikupljao je ovdje i materijal za Aumu: Vahida je donosila oruzje, municiju, sanitetski materijal, a naj~esl:e su joj pomagali omladinci Dalko DerviSil: i Enver Rizvanbegovil:. Sve se odvijalo brzo, Priloge smo odmah sakrivali u spremiSte kod gomile krompira, paprika i ostale zeleni. Kad sam jula 1941. i,zabran u Mjesni komitet, preko Vahide sam stalno ddao vezu druga Starog sa Radom Vranjesevil: i Du8ankom Kovacevic. Umotana u zar, Vahida je imala znatnu ulogu u oddavanju kurirskih veza po gradu, a i izvan grada. Vezu je uspostavljala i sa »vezomc na Han-Kolima, dolaze{:i pri tom samo do Suturlije. U tim stvarima, uvijek i u svako doba, najsigurnije je bilo obratiti se na nju. - U njezinoj baiti, na travi pod vockama, sastalo se u proljece 1941. dosta drugarica - sjel:a se Zumra Cejvan. Atmosfera rata uveliko se osjecala. Prva nam se toplo obratila Jt&da VranjeAevic. Govorila je i Vahida, sugestivno, o rukovodel:oj ulozi Partije, o teAkim zadacima koji su pred nama ... SnaZnini rije~a prosto nam je ulijevala· nadu u pobjedu. &) Prvo bfdo do B. Luke, �BaJ iz njenih rijea osjetila sam koliko je plemenita borba kojoj sam i sama priila. Htjela bih bar malo da osvijetlim njen lik, jer takvog druga, borca i radn.ika ja viJe nisam srela. Posjedovala je sve Wile se odlikuje pravi kom.unista i narodni borac. Jedan momenat ostao mi je u dubokom sjeeanju. Negdje u ljeto doila sam k njoj da primim zadatke. DoCekala me sva ustreptala i odmah mi pokazala pismo koje je upravo stiglo od naiih drugova iz iume. TraZili su neSto odjeee; u tome su jako oskudijevali. I dok sam ja otala, ona je izvukla ispod seCije dva kofera krcata ramovrsnim platnom. Smjesta je ~ela da kroji, uzvikujuCi: •Zar ovo da stoji ovdje, a naSi drugovi da idu goli i basile Bio je to dio njenog ruha, ali na lieu joj se nije odrazio ni traCak tuge. Sta viSe, osjetila sam da je stramo ljuta na samu sebe Ato se ranije toga nije sjetila. Joi dok sam sjedila, zavriavala je komad po komad vesa. Drugom prilikom njena majka mi se potu!ila kako joj nestaju mnoge stvari iz kuee: •Eto, ju~e sam svu kueu prevrnula, da ruutem rorove i postavim pee u sobu, ali nigdje ni jednoga. Kao da ih ni imala nisam!x Vidjela sam jednom kad su im pred kueu doili kuriri sa konjima i Vahida mi u povjerenju r~e da ee svu zalihu namirnica, Sto su njeni za porodic>.1 spremili poslati •goree. - Predvic!ajuci dogac!aje - sjeea se R11Za Maglajlic -· svekar je u~i rata sakrio pod stepenice, sto vode iz prizemlja na sprat, izvjesnu koli~inu namirnica. Bio je uvjeren da za to niko ne zna i da su stvari na svom mjestu. Ostao je zaprepaAten kad je vidio da tamo vise nigdje nista nema. Pored toga, Vahida je pokupila od oca i brace sve vuneno, isparala i podijelila zenama da pletu za borce. lz kuce je iznijela gotovo sve posteljno rublje; ni plahtu nismo imali da promijenimo. Sanduke sa svojim ruhom potpuno je ispraznila. Domaci svileni bez, namijenjen postelji, u gaze je pretvorila i prije slanja ~ak i sterilizirala. Tako je Vahida sve sto se moglo obuci, obuti i pojesti, iznijela iz kuce svojih roditelja i otpremila u Aumu. I kadinica je doprinosila: aBolje Zivo neg ~estito, mislim se gledajuci onu studen, a partizanima zima, pa dignem cilim s poda, uzmem jednu curu iz komAiluka, zaklju~am je u sobu i - pori! Moja Muniba i Milica Vranjesevic, koja se krila kod nas, svaki dan po jedne rukavice opletu: �jedan prst crven, drugi !ut, zelen . . . Cijelu kucu od krova do podruma, pretvorila je u skladi§te raznovrsnog materijala za partizane. Pribavljala ga je dovijajuci se na razne na~ine. Jednoga dana kadija se popeo na tavan i ~i mu stale od ~uda kad je ugledao kamaru - zakr~ila pola potkrovlja. Cega tu sve nije bilo: od sjekira do radio aparata . . . Pogled mu se prikovao za stari crnogorski pi.Stolj, porodi~nu uspomenu, §to je dobio od oca. Ni njega nije zaboravila. U tome radu ni mene nije §tedila. Jednom je u kucu unesen d!ak bijeloga bruna, sto smo sledovali na veliki broj Nanova na§e porodice. Bra!~ no je tu omrklo, ali nije osvanulo. Znala sam da je to Vahidino djelo. Na moj prijekor, samo mi se podsmjehnula: »Kadinice, ti mislis da si samo ti !iva.« Prvi pu§komitraljez koji je iz Banjaluke iznesen u sumu pribavila je Vahida od ustue, dugodi.Snjeg stanara nase dvoriSne kuCice-barake. Vidjela sam ga kako preko ba8te prenosi oru!je u na8 koko§injac. Vahida se nasmijala mojoj zbunjenosti: »Ne boj se, nije Vlah, ovo je Sokac!« Ne znam kako ga je za to pridobila. Radila je tako iz dana u dan, sve dok je nisu zatvorili. Opustjela mi je kuca bez nje. - Od nje sam - ka!e Zumra Cejvan - prvi put l!ula partizansku pjesmu. Dok smo u njenoj sobi prebrojavale prikupljeni materijal, tiho je zapjevala: »Po sumama i gorama . . .« Naucila ju je od boraca odlazeci na Sehitluke. Bila je uzbudena, ol!i su joj zasuzile. Zeljela je da se bori s pu8kom u ruci, ali Partija je od nje trazila da ostane u gradu. Spretna i hrabra, izvrsavala je zadatke i okupljala sve vise i viSe simpatizera . . . Kuca joj pored same policije, a ona radi bez prekida, kao da im prkosi. - Pohadala je sanitetski te~aj jo§ u okviru 2enskog pokreta - kaze Teufik Maglajlic. - Po okupaciji, povezala se sa osobljem Ddavne bolnice i Higijenskog zavoda, uspjela da stvori antifa8istil!ke grupe i sakupljala instrumente, lijekove i sanitetski pribor. Jednom me pozvala da odemo skupa u Hig. zavod po sakupljeni materijal; primivSi ga sve je vjesto uvila u obliku novorodenl!eta i »bebu« javno nosila sve do svoje kuce, odakle su prilozi odasiljani u sumu. U tim teskim danima organizuje grupe !ena od Lausa do Rebrovca, s kraja na kraj Banjaluke, i one joj pomaz1.1 u radu: pletu, siju, sakupljaju 199 �odjeCu i obuCu za partizaDe.. VJSOka i jak.o mriava AiJa, lena rudara Adema Celeia, bila je kurir za Jumu. Vahida je usred ljeta mala na nju da navub! i po devet dfempera, ill da joj oko tamkog st.ruka povjeia DIDOitvo &rapa i obmota metrima tkmh~e U ve1iku korpu stavljala je ostali prikupljem materijal i prekrivala ga zeljem. Tako opremljeDa. a ipak pod zarom neupadna, Aiia je odlazila partizanima pored ustala na mo.tu, kada je bi1o najtefe preCi Vrbas, strafe pooitrene, i nikad joj ae nije desi1a nezgoda, jer je oprezna Vahida umjela sve da predvidi Kao blagajnik Crvene pomoCi, za !umu je Vahida itoita i kupovala. •Evo ti novae - stavljala mi je u zadatak - pa kupi muikib pulovera bez rukava i koinih kapaa zauinicama. Kad zaduva, ozebu prvo ufi.c Opamosti su njen svakodnevni pratilac; ali ona radi ne preiuCi pred policijom. Premetafine u njenoj kuCi postaju obibla stvar; pri jednoj, nai1i su Milieu VranjeieviC bez legitimacije. Vahida ju je uvjerljivo predstavila kao svoju iznenada oboljelu roctaku i sve je proilo dobro. - Upoznala sam Vahidu 1941. preko njenog brata Muniba koji je joi prije rata ilegalno radio 8 mojim mufem lade Temka AlibegoviC. - Otada znam poitenu Maglajliea kuCu. Kad je Munib otiAao u iumu, Vahida je neustra!ivo na.tavila svoju djelatnost sa mojim mu!em i sestrom Sidom. Nikad se ni&ga nije bojala. Pribla mi je kako je, osim drugih ilegalaca, u ormaru krila druga Starog i Vasu Butozana. Preko saradnika, a i sama li~o, sakupljala je narodnu pomoC. Bezbroj puta je 8 receptima odlazila u banjalu~ke apoteke i uspijevala da iznese otuda veee koliMne sanitetskog materijala i lijekova. Cesto sam je vic:!ala kako, oko podne, prolazi uskim sokacima put »Cme kuee« odnoseCi zatvorenicima hranu. VjeAto se povezala sa velikim brojem !ena i pridobila ih za rad; donosila im je materijal, a one su §ile za borce. Jedne v~ri Jkripnuie vratnice i ugledah Vahidu kako sva zadihana prti povelik paket. Bilo je to veliko §atorsko krilo. Odmah smo ga iskrojile u nosila i torbe za municiju. - Dolaskom okupatora sva se ufurbala - spominje Bi~ sera Hasanbdic. - Cinilo mi se, ni jednom trenutku nije dala da proc:!e beskorisno. 2urno je ulazila u moju sobu, gdje me zaticala za mdinom, predavala mi materijal za §ivanje ruk2()0 �.saka i raznobojnih zarova i brzo nestajala. Uvijek je dolazila .sa zadacima, kakve je kome namijenila. Takva, kakva je bila, postala je u mojim ol!ima velika. KoristeCi svoje siroke veze Vahida je nekoliko puta druga Starog smjestala iz stana u stan da bi tako izbjegao progonu usta5a. - Svestrana aktivnost Vahidina ispoljavala se narol!ito u danima fa5isti~ke okupacije - sjel:a se Vaso Butozan. Partija je u Banjaluci vdila obimne i raznovrsne pripreme za ustanak. Dolazili su ovamo mnogi drugovi, u prvom redu oni koje je trebalo skloniti iii prebaciti u partizane. Mnogi su pomocu Vahide nalazili sigurno skloniSte iii »vezuc za odlazak preko Vrbasa, Gornjeg Sehera iii Sehitluka ... Govorila bi u:r. put svome saputniku da je u partizanima dobro, i kako je cijela Banjaluka sko~ila na noge da pomogne partizane i ·partizanske porodice. »0 svakome vodimo ra~una, ne treba se pla5iti, nije potrebno da se u partizanima brinete za va5e familijec. Tako bi uvjeravala skromna, neustra5iva Vahida; ri· jecima jednostavnim, katkad malo i oporim. Koliko sam se i sam poradovao kada me je jula 1941, poslije prelaza u ilegalnost, ona posjetila i donijela mi poruku druga Starog da se i ja spremim za izlazak. Bilo je to kod krojal!ice Roter, gdje se, pored ostalih, kiio i drug Stari. S obzirom na svoje porijeklo, ova nije bila sumnjiva. Mnoge drugarice, pod izgovorom da dolaze »na probuc, odrZ&vale o;u vezu sa nama. Tom prilikom mi je donijela muslimanske !enske haljine, zar i cipele sa visokim petama, da bih sto sigurnije mogao prol:i kroz grad do Sehitluka. Koliko se sna5la da me preobuce, bila je nesretna kad je vidjela da u takvoj odjel:i ne(:u moCi da krenem. Vratila se i saopstila to drugu Starom, na sta joj je on preporucio da pustim brkove i tek kad mi narastu mogu ici. Kad je d~lo vrijeme, pojavila se Vahida i donijela mi hrane, knjige i rublje, da mi se nade do polaska i uputila me dalje. ......:. Vahida je drugovala sa mojom starijom sestrom Ai!om, tako<!e aktivistom - ka!e Mubera Osmic. - I mene su anga!ovale na raznim zadacima, srazmjerno mom uzrastu. U jesen 1941. AiAa me poslala da donesem nekakvu »vunuc od Vahic;le. Usia sam na sporedni ulaz, u djel!ju sobu, i sjela na �seCiju. PruZajuCi mi korpu prek.rivenu peikirom Vahida rece: »Zna§ ita, Berka, avo nije samo vuna, to je municija za partizane, a odozgo sam stavila klupcad. Berka, duio, cuvaj se preko mosta, a i put je dalek. Ako se neito desi - tu je malo zastala i brzo dodala - aka padnei, pa ti se prospe, ne govori odakle nosii. Svrati kod Sandora, dace ti jedne bakand!e.c Vahida je i svome bratu Aliji, joi djeeaku, davala slicne zadatke. On spominje: Stavila bi mi u ruke korpu s municijom, ovlaA zastrtu rucnikom, i nasavjetovala: »Aka te zaustave, baci korpu u Vrbas, a u krajnjoj nevolji skoo i ti u vodu.c Sakupljanje starih bosanskih cilima i serdZada, karakteristican je primjer njene snalaZljivosti. Nocima se to na sijelima paralo i pleli d.Zemperi, ialovi, carape ... Za cetvrte ofanzive, krecuci se prema Satoru, odmarali smo se u kuci strica Gavrila Principa nedaleko Bos. Grahova. Bilo nas je mnogo. U kratkoj bundi od plisa i smectim pantalonama, sa piitoljem o pojasu, ucinila mi se ozbiljnija nego ikad. Dok sam pjevala, sjela je uza me i poeela plakati. Zagrlila sam je i upitala zaAto place. Sjetila se Ai.ie, reee, ona je toliko !eljela da me vidi. Cijelu noc peli smo se na Sator. Probila se vjerovatno na drugu stranu jer je viie nisam vidjela. Da, zarezala bih njeno ime svuda, kao ito mi se ona usjekla u sjecanje: beskrajno pozrtvovana, nesebicna, skromna, sa neiscrpnom energijom. - Smjelo izvodi akciju za akcijom . . . PonaAala se pri tome- sjeca se Duianka Kovacevic- kao da nikakva opasnost njoj ne prijeti nego treba samo druge da zastiti. Svoju kucu, u kojoj je zivot dotad tekao mirno, taka reci preko noci je pretvorila u skladiite hrane, obuce, odjece, sanitetskog materijala, oruzja, oruda • . . Tu je organizovala i pravu radionicu rublja. »Prostrana kuca sa sobama debelih zidova i gustim zavjesama na prozorima, koji ni usred ljeta nisu propuitali vrucinu, u kojoj je mirno i udobno tekao zivot relativno obezbijedene porodice, postala je vdan centar mnogih koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Duia cjelokupnog tog rada bila je Vahida, kci patrijarhalnog kadije, cijoj je snazi i !eljama davno postao tijesan zar i uska perspektiva muslimanske djevojke koju joj je namijenila patrijarhalna sredina i obicaji. U sav svoj posao unosila je sestrinsku ljubav i brigu za sva202 �• kog l!ovjeka. Nikada nisam vidjela Vahidu da se pred necim zbuniJa. Kao da je bila stvorena za to bumo, uskome§ano doba, kao da joj je ono pomoglo da oslobodi do kraja svoju neiscrpnu snagu i vjeru u bolji iivot.« (:.Kraji§ke brigade« - DuAanka Kovacevic). Njena dovitljivost i smisao za organizovanje ilegalnih akcija postaju tih dana gotovo poslovil!ni. Dogovorila bi se recimo sa trgovcima Jevrejima, dok im radnje jo§ nisu bile oduzete, da joj dadnu vel:e kolicine robe po neznatnoj cijeni, tek da se naplati: sapun, sel:er, braAno, cetkice za zube . . . Jedna njena akcija ostaee nezaboravna; nije to bilo po zadatku nego po njenoj vlastitoj inicijativi i odluci. U doba masovnog ubijanja i odvodenja u logore Srba i Jevreja, Vahida obilazi po gradu srpske i jevrejske porodice, upozorava ih da l:e im neprijatelj oduzeti svu imovinu i istice koliko je vazno i korisno ako neAto od toga dadnu za ustanike. Tim putem je obezbijedila radio-aparate i mnoge druge stvari. Kad smo u gradu organizovali sanitetske tecajeve, ona je pribavila sanitetski materijal i za tecajeve i za sumu. U jesen 1941. u svojoj avliji ogradenoj visokim tarabama pripremala je velike koli·cine pekmeza. »Na cetiri vatre, cetiri kazanac - kako kaze kadinica. »lmal:emo pekmeza dok god traje rat« primijetila je, a Vahida je doceka: »Nel:emo ga, stara, ni okusiti! Ovo l:e il:i tamo gdje treba.« Oko smjestaja !judi koji su hili u ilegalnosti cinila je · prave podvige. Pribavljala im je zarove i drugu odjel:u, a kod nje bi se nasli i kljucevi velikog broja ilegalnih stanova. Iza policijskog casa nikada niko nije ostao nesmjesten; sve je to ona regulisala. Sjecam se jednog detalja: Porodica Bojkovski odselila je u Beograd i Vahida je dobavila kljuc toga stana. Najednom smo se ja i Rada Vranjesevic naAle u trosobnom stanu! Obilazila nas je i, da bi drugi stanari culi, glasno govorila: »Moram im zalijevati cvijece.« Jednom, dok smo u zaru silazile niz stepenice, naisla je zena nekog ustaskog funkcionera. Vahida se odmah snasla. Pocela je na nas da vil!e kako ne znamo cistiti parketel Naravno, u taj stan vise se nismo smjele vratiti. I pored l!estih premetacina ustaske policije, ona je u radu imala veliku poddku svoje majke, dok se kadija, da· bi »sacuvao autoritet«, pravio da nista ne pri:.. mjecuje. 203 �• . .J~om $am se ipak uvjerila da on zna mnogo· viie ·nego st.o to pokazuje. .Bila sam uhapsena. Prozori :l:atvorske sobe gledali su na kapiju Vahidine kuce. Trebaio Je da obavijestim ne~oga da sam u zatvoru, pa sam dugo tekala ne bi li $e pojavio ko od njenih. Nai§ao je stari, Vahidin otac. Odlucila sam se. Obratila sam se njemu: »Molim vas, kadija, recite Vahidi da je Du5anka u zatwru.« Prosao je ne obziruci se, kao da nista nije cuo, i otiSao u grad. Medutim, brzo se vratio. Vahida mi je kasnije pricala da joj je rekao: »Eno ti druge u zatvoru. Red je da je obides jer i tebi je tamo mjesto.« Bio je to, istina, grub nacin, ali pokazuje da je bio spreman da pomogne. Jednom sam ga u njihovoj kuci pri susretu pozdra.,. vila sa dobar dan. Odmah je otiSao u Vahidinu sobu i posa-:vjetovao: »Opomeni onu Kovacevicku, kad vee hoda u zaru, da ne vice dobar dan.« Takav njegov stav znacio je odobravanje cijelog tog rada, izvjesno slaganje sa Pokretom. To govori koliko je on bio covjecan i pored svoje naprasite n.a~ ravi i zaostalih shvatanja9). »Pred polazak vidjele smo se i pozdravilelll) sa Vahidom Maglajlic - pise D. Kovacevic u knjizi »KrajiSke brigade«. - Posljednji put prokontrolisala je da li smo pravilno. obukle zar i metnule pecu, dala nam stotinu savjeta i si.tnica koje nam mogu zatrebati, zasuzila i zastidila se suza. Sa gruboscu kojom je uvijek poku5avala da sakrije svoju covjecnost i do-:brotu, rekla nam je da nista ne znamo, nazvala nas »Vlahfnjamac i dugo ostala u kapiji, gledajuci za nama. Zarove nam je dala iz svoje kuce, uz pristanak majke, stare kadinice, koja je bez razmiSljanja zamijenila udobni mir svoje starosti 8) Kadija Maglajlic je bio covjek strogih vjerskih na~la i via~ stitih principa. Ni Ekrem, njegov najstariji sin, nije smio da zapali pred ocem. Kao lief Serijatskog suda bio je vrlo cijenjen i ugledan. Odmah 1941•. ustalie su ga penzionisale kao »nepocudnogc. Kod komunista mu je smetalo samo to lito ne vjeruju u boga. Ali posllje prvih strijeljanjii Srba, njegovo uvjerenje se poljuljalo 1 gotovo preko noei okrenuo se Pokretu: Popustio je pod dugodilinjim utje:.. cajem svoje djece, a narocito Vahide. Cak je 1942. godine postao ,.1 clan Gradskog odbora NOF-a. Tokom 1942; bio je 1 U konclogoru u Bos. Gradiliki. Kada se vratio, docekala ga je tako .re6i sv~ Banja,. luka; obilazlli su ga najvidenijl muslimani .•• (Op~ MB).. 10) Dulianka 1 Rada Vranjelievic. ''"4 �za svakodnevni nemir §to su u ku~u unijeli sinovi i ~eri-ko­ 'ulUnisti, gonjeni od policije ...• »Rastati se sa njima bilo je tako tesko - povjerila se Vahida Temki Alibegovi~. - Suzddavala sam se da ne zapla~em i pretvarala se da sam vesela. Do vi<!enja, dok i ja ne doc!em, kazala sam ...« - Iz Tuzle, gdje sam bila sekretar Mjesnog komiteta KPJ, morala sam u septembru 1941. da bjeZim jer su me na ulici prepoznali agenti- prica Jovanka Covic.- Obu~ena u zar, hitno sam partijskim putem prebacena vozom u B. Luku, gdje je moja prva veza bila Vahida. Toplo me je prihvatila i smjestila kod sebe u kucu. Kod nje sam ostala nekoliko dana, Qok mi nije obezbijedila stan i povezala me sa drugom Starim i mjesnom organizacijom. U njenoj kuci su se upravo krile Rada Vranjesevic i DuAanka Kova~evi~. ~ekajuci da se prebace na oslobodenju teritoriju. Nismo mi bile jedine koje su se tih dana nalazile kod Vahide. Tunas je svakodnevno bilo po petoro-sestoro. Svima se na§lo mjesta za spavanje, hrana i sve ostalo. Za mene je pribavila kompletnu odjeeu, od cipela do ve§a, i sve sto je potrebno da bih se mogla neupadljivo kretati po gradu. Vahidina »starac, sna!na i krupna iena, samo je kuhala, hljebove mijesila i sjedeei za sofrom razvijala jufke za pitu. Po cijeli dan je bila zauzeta spremanjem hrane za mnogobrojnu familiju i ilegalce koji su se nalazili u ku~i iii povremeno dolazili. Cak su i u Crnu kucu svakog dana slali hranu za sedamnaest osoba: Njeni uhapseni sinovi Dzevad i Osman poru~ili su da ima mnogo zatvorenih Srba koje niko ne obilazi, a ustase ih uopste ne hrane, i da treba sto vise hrane donositi. I talco se grab kantama nosio, i kukuruze od po deset kila . . . »A da im nije dosadno - kako re~e kadinica - jer mladi su i sami u sobi, jo§ im napeci kitira i kospi. Prostri onu bo§~u i, bome, valja je natrpati!c Sve je trebalo zgotoviti a da ni§ta ne primijeti stari kadija. ~ito, mnoge stvari je vidio, prave~i se da ih ne vidi. Desetine i desetine na§ih ljudi oni su prihvatili, omogucili im da se sklone, uputili ih dalje. Vrilo je tu kao u kosnici. Danas mi se ~ini prosto nevjerovatno kako se sve to moglo nesmetano da se odvija pod nosom ustaike po.lic:ije. U Banjaluci je bilo jo§ takvih kuca, ali ova se, zahvaljujuci Vahidi i -~jenom utjecaju, stavila sva u sluibu ustan- 205 �ka: Sve §to se u ku~i na§lo, bilo je na raspolaganju . na§em pokretu, ljudima koji su se sticajem okolnosti tu na8li. Kad god se sjetim Vahide, njen lik neodvojivo velem za njenu majku, kadinicu, kako smo je zvali. Divna je to zena. Smiren ~ovjek. Sve sto je radila, ~inila je mirno, bez srkleta. Prosto je prijalo biti u njenoj blizini. Ni traga od straha, pa i kad se u sobi na spratu nalazio sakriven i njen sin Munib, iza vrata zaklonjenih velikim ormarom. Drugi sinovi su joj vee bili u partizanima. Pri~alo se kako je kadinica na jednom mevludu pred masom ljudi hrabro odgovorila na javnu klevetu da •partizani ~ine zlocine«. •Partizani to ne rade usprotivila se- moja djeca su tamo, a oni to ne bi ucinili.c Bila je Vahida ziva i energicna zena. Nevjerovatno spretna i snalazljiva. Do kraja spremna na sve, samo da se zadatak izvr5i. Pri tom i te kako oprezna, vodeci racuna da se ne desi nesto nepredvideno. Sje~am se, u parku je imala sastanak sa drugom Duskom - •Slovencem«, kako smo ga zvali. Trebalo je prenijeti neku poruku. Vahida je bila u zaru, a on je drzao sesir u ruci. Medutim, Dusko se zbunio i pruZio joj ruku, zaboravivsi da se muslimanka ne rukuje. Ona se brzo snasla. •Dragi efendija ... « oslovila ga je, a malo zatim, obazrijevsi se, tiho ga izgrdila: » ••• Ti vrag, stQ mi pruza5 ruku!« Mene je prekorila sto sam joj se javila u prolazu, kad to nije bilo neophodno. Sretale smo se ~esre i oddavale vezu, sve dok krajem oktobra nisam otisla na slobodnu Cemernicu. Kad sam 10. X 1941. poslije provale na sastanku sa domobranskim oficirima, koji su bill spremni da salju partizanima, morala hitno da se sklonim, dosla mi je Vahida i prividno bez ikakvog uzbudenja, kratko mi je rekla: •Donijela sam ti zar, obuci ga i smjesta podi na ulicu. Pogrbi se, napravi se starom prosjakinjom, drZ.i parce hljeba u ruci i drhti. Ne obziri se nina koga. Ispred tebe ce ici drug na biciklu. Idi sokacima, samo za njim. Kad budete izvan ustaske zone i posljednje njema~ke strde na izlazu iz grada, on ce ti prici i reci §ta dalje da radiA.« Plan je izvanredno smi§ljen. Agenti su uzbudeno pretrdivali svaku ku~u, dvoriAte, baste niz Vrbas, ali nikog nisu uspjeli da uhvate. Pored nas su promicali, kao poludjele zvijeri u potrazi za plijenom, ali na druga i ·mene, staru zgrbljenu tenu, niko nije ni pogledao. 206 �Kada je moj drug11) oti8ao u partizane, pre§la sam u roditeljsku kucu - pril:a sestra Muniba. - Bila je to za mene sasvim nova atmosfera, puna napetosti. U kuci se samo radilo i nekud zurilo. Ono sto je uslijedilo, upecatilo mi se u dusu za sav zivot. Najprije je uhapsen brat Dzevad. Kako nismo znali kud su ga odveli, Vahida je po§la u grad da se o njemu raspita. Htjela je da kupi i posude u kojem bi mu odnosili hranu. Ali ubrzo se vratila, ne§to uznemirena, nesvr§ena posla. Predosjetili smo: Nesto neol:ekivano se desilo. Putem ju je sreo agent Kolonic i oslovio: »Gdje si ti, Maglajlicko, otkad te trdimo!« »Pa ja sam kod kuce i niko me nije traZio«. »Trebalo bi da dodes u redarstvo radi neke izjave« dodao je toboz nehajno i otisao. .Zeljela je da se sa nama posavjetuje. Sta da radi? »Da te hoce hapsiti, odveo bi te odmah« primijetio je neko od ukucana. I Vahida, da bi otklonila sumnju, ode da se prijavi. Bez ikakvog razgovora ustase su je predali strazaru. Jos uvijek je mislila da je on vodi radi izjave. Tek kad su z~ njom zakljucana vrata, shvatila je da je prevarena. Zalupala je sakama i povikala: »Ja nisam dosla da me hapsite.« »Badava vice§ ... Svuci se i sjedi sa nama« dobacila joj je jedna zatvorenica. - Ni u zatvoru se nije zbunila, nastavila je i tamo svoj rad- kaze Temka Alibegovic. - Jednom ju je ustasa sprovodio u klozet upravo kad je tamo doveden i moj komsija Sasa Bole. U meduvremenu usta§e su nekud odazvani i Vahida je iskoristila trenutak da mu ispril:a kako je stalno saslusavaju i da nije ni§ta priznala. »Ako prije izades, Sa§a, - napomenula je - reci svima da se ne boje jer necu nikoga otkriti. Neka i dalje slobodno rade.« I meni je, poslije bjekstva mog muza, porul:ila iz ustaskog redarstva da ce mi kucu pretresati, da se na vrijeme sklonim. Bila je u pravu: Jos iste noci dosli su mi agenti. - Vahida je tada hila jedina u specijalno izolovanoj samici - prica Safet Fejzic. - U to vrijeme i ja sam lezao u istom zatvoru, celija do l:elije. I ovdje je ispoljila svoju vanrednu snaldljivost. Jedna djevojka pocela je provaljivati omladinsku organizaciju »preko Vrbasac. Na hodniku, u pro· u) Fadil Serle iz Bos. Dubice - narodni heroj. 207 �lazu, Vahida JDl Je uspjela reCi da bi ovoj trebalo nekako zaprijetiti, da dalje ne provaljuje. Ne rekajuCi na!u inicijativu, ubrzo je sama ~ela simulirati bolove u stomaku; oko njene celije zaw su se okupili ustUki agenti. Za to vrijeme zatvorenik Bow Radman, omladinski rukovodilac iz BudZaka, uvukao se u eeliju one djevojke i opomenuo je. I zbilja, poslije toga zatvorila je usta. Jednoga dana doc!e ustaSki istx:.aZitelj Bogojevski i zaprijeti nam da l:e nas sve poubijati ako mu ne kafemo ko je govorio sa onom djevojkom. Svi smo, naravno, izjavili da ne znamo. U stvari, za to smo znali samo ja, Bow i Vahida. - Cak ni u policiji nije izgubila prisustvo duha - sjeea se Teufik Maglajlic. - Da bi se povezala sa nekim iz Higijenskog zavoda, sama sebi je izazvala krvarenje. Odvezli su je na pregled. Vidjevm se sa Trhuljem, prenj.jela mu je zadatke koje zbog hapsenja nije stigla da izvrsi. Radilo se o organizovanju antifa8isti{:kih grupa u ustanovama i skolama. U samici je ostala dugo. Ali, nije mirovala. Dokopati se slf)bode, ta misao stalno ju je progonila. Poslala mi je svoj plan bjekstva: Odre<!enog dana, kada je budu sprovodili na Prijeki sud u Zagreb, istim vozom l:e krenuti grupa omladinaca. Na stanici Omarska oni ce izazvati paniku, a Vahida bi u meteiu pokuSala da pobjegne. Kad nas je Kozarski odred izvjestio da se ova zamisao ne moie sprovesti 1.\ Zivot, Vahida je zatraZila da je prebace na prvi sprat zatvora. Na intervenciju gradana - videnijih muslimana, podstaknutih od nekih komunista, ona je zaista prebal:ena iz samice na prvi kat. I ovaj put se pokazalo koliko je me<!u sugradanima bila obljubljena i utjecajna. - Ubrzo iza nje uhapsena sam i ja - pril:a Zumra Cejvan. - Susrele smo se slul:ajno na zatvorskom hodniku kad su je poveli na saslu5anje. Za momenat ostale smo same i ona mi dosapnu da niSta ne priznam, da je to najbolji nal:in ddanja pred neprijateljem. PotuiDa mi se da je mnogo terete, ali da ce se vee izvuci. Kad je pobjegla, medu agentima je nastala panika. Bila je nedjelja, osim defurnih niko se nije l:uo. I odjednom, za tili {:as, gotovo svi su bill na okupu. Optuiivali su jedni druge sto im je tako opasan komunista pobjegao. »Sad nitko od vas nece odavde izacic prosiktao je agent upadajul:i u moju sobu. Tog dana istins~ . sam blla srecna. 208 �......:. u zatvoru je ostala dva mjeseca - pri~a dalje seatra Muniba. - Za ~itavo to vrijeme uspijevala je da odrti veiu sa nama. Policijska stanica je blla uz ndu ku~u. s desna; odijeljena samo jednim visokim zidom, a usta!ko redarsivo sa zatvorom, nalijevo, preko nekoliko balta kroz koje pr~ ti~ rjecrca Crkvena, pritoka Vrbasa. Danima je nUa' mati bri!no gledala u njezin daskama zakovani prozor; bio nam je tako blizu ali i tako daleko. Dozvolili su da joj odnesemo jastuk, odjecu i hranu. Cak su dozvolili da joj s vremena na vrijeme i moje dijete dO.. damo. Bila je to Vahidina !elja, §to je umjela i da iakoristi: MaliAanu je stavljala pisamce u ~mar i tako smo se danima dopisivali. Na njen zahtjev donosili smo joj mosurove s malo namotanog konca. Ona bi u mosur utisnula ceduljicu i dobacila ga kroz prozor na!oj susjedi Jevrejki. Cim bi tu !en~ ugledala, kako s bokalom ide u na!e dvorute, uzimala sam dugum i polazila na pumpu. To~eci vodu, ova mi je spretno uru~ivala Vahidina minijaturna pisma. Jo§ jedna starija !cna iz komtiluka, »Majkicac, bila nam je »po§tarc. Kad god su je odvodili u bolnicu na previjanje, vje§ala je -o prozor bijelu krpu - znak za nasi Bila je to jedina prilika da je neko od nas vidi. Tada sam u zaru izlazila na ulice ne bih li je susrela. Narooito me zaboljelo kad sam je jednom ugledala kako sva pogurena s naporom koral:a, jer su joj usta!e kipucu vodu medu noge prolili. Pa i tada je na!la snage da mi neprimjetno mahne rukom. A ruka joj je bila sva crna; neki agent joj je preko prstiju divlja~ki prilupio vrata. A onda, dobili smo posljednju ceduljicu: Zamolila me je da je 20. decembra, u subotu, sa~ekam s fijakerom u ozna~eno vrijeme na mostil:u iznad Crkvene. U blizini zatvora. Tratila je da ponesem zar za njenu sobnu drugaricu. Ona je zar v~ imala, u njemu je uhap§ena. U slu~aju da sve bude u redu, ugovorila je da se pred susret sagnem i ve!em cipelu. Na sve je mislila. I na! brat Alija se toga sjeca: •Ujutro oko osam sati, na dan njenog bjekstva, odnio sam joj kao i obimo doru~ak na glavni ulaz i, dok sam l:ekao da mi stra!ar vrati sude od ju~er, Vahida mi je s uli~nog prozora svoje ~elije glavom dala znak da obidem zatvor i stanem ispod njenog prozora koji gleda u dvori§te. I, kao i toliko puta dotada, spustila mi je na kanapu cedulju sa dvije poruke: da l:e v~ ~eras bje!ati, opisano sa svim detaljima; i upozorenje . Muu - ~ene herojt ·209 �-et~pi ·sabitoviCu da i on bjeii. Iako je sve bllo priprem- ljeno,: fijaker nije izi§ao. U mec:!uvremenu nam je javljeno !Ja. ce u ponedeljak ustaski agent Paternoster na zauzimanje nekih gradana pustiti zatvorenike. Ali Vahida nije ~ekala da je ·Paternoster oslobodi, jer mu nije vjerovala, nego je u nedjelju uve~e iskoristila prvi pogodan trenutak i pobjegla. Te vel:eri smo, puni · neizvjesnosti, sjedili, okupljeni u kuhinji. Iza sedam sati neko ubrzano i sndno zalupa na prozor. »Vahidalc za~usmo joj glas i brat NedZib ugleda njih dvije, a ja zgrabih · zar i izletih iz kuce. Smjesta smo se sklonile u susjedno dvoriSte da Danici obu~emo zar. Sljapkala je u raskvdenim cipelama i ja joj dadoh svoje papu~e s nogu. Nd sllsjed Ibrahim, bdtovan slu~ajno se zadesio u svom dvoriStu i · sve vidio. Zamolila sam ga da ide iza njih, da vidi kako {:e ·proci · preko mosta. V ahida je posla trotoarom, noseci svoju ·Zutu komu torbu, a Danica drugom stranom ulice. Izmicale :su .g radom, ispred same polici1ske stanice, i zamakle u zim:&ku nol:. Strahujul:i od potjere, nastojali smo da zametnemo trag koji je vodio od ispod ndih prozora: Mlada braca NedZib · i · Alija, onako poluodjeveni, tr~ali su oko kul:e kroz ;okolne ba5te, pravel:i nove tragove, i stresali snijeg sa grana. »De!urali smo ,__ kaze Alija - motreci kad l:e se u hjenoj .Celiji upaliti svjetlo. Nakon sat vremena velika grupa ustasa i · agenata provalili su nam vrata i nasrnuli uz psovke ... Kuca na ·osami, za~as su je opkolili! Trojicu brace su nam tada odveli.« Ibrahim nam je po povratku ispri~ao da je Danica uz put izgubila papu~u i otisla s jednom nogom 11 C!arapi. Ta noc nam · je hila duga. Ko bi znao sta se dogad.a s onu stranu Vr-basa!? Smirili smo se tek u rano jutro, kad je dosla Nazifa :Ha:dziisakovic i sve majci ispri~ala. I danas se Nazifa toga ·11jeca: »lfe ve~eri nisu uspjele da se prebace na slobodnu teri:.. toriju i moj brat Zaim doveo ih je pred zoru na5oj kuci u ·-Gornjem Seheru. Tu su proboravile dan. Odmah. me zamo:ma da, ~iin svane, odnesem njenoj majci pismo. Upozorila ··m.e da ponesem kanticu, pa ako me neko upita kuda l:u, da :ka:Zem: »Idem kupiti mlijeka od kadinice.« U pismu je tra~tila od majke da joj po meni posalje potrebnu odjeeu i obul:u, a.i meru da dA nesto njene odjel:e. Dirnula me njena dobtota. Iako' je blla izmul:ena, u napetom is~ekivanju da se sto prije skloni iz okupiranog grada, njenom oku nije promakla .m oja .: �osk:udica. Govorila mi je o ciljevima na!e borbe, da i dalje treba nastaviti sa radom i zalaganjem. Bila je nesvakida5nja; plemenita !ena.c .Poslali smo joj odjecu za Aumu. Javila nam se po nekom seljak:u tek u kasno ljeto 1942. iz Kotor-Vare>Ai. Tra!ila je konca, dugmadi, toplih ~arapa, gusti ~eialj i neito slatko. Bilo je to posljednje ito smo mogli za nju da u~inimo. - Novembra 1941. de>Ala sam u B. Luku sa drugom Durom Pucarom-Starim, da radim ilegalno kao ~Ian KPJ pri~a Danica Marie. Preko njega sam se povezala sa Zagom Umi~viC koja je tada bila partijski rukovodilac u gradu. Tu sam upoznala niz aktivista, sa kojima sam saradivala, kao i pokojnu Mu Karabegovic, koja mi je mnogo pomogla da se snadem u ilegalnim uslovima. Od nje sam saznala za Vahidu Maglajlic. Istakla je niz njenih vrlina i ugled ito ga u!iva medu naprednim gradanima. Vee 3. decembra i ja sam uhapiena; dvojica ustaia iz Bos. Grahova prepoznali su me u Gajevoj ulici kod hotel-Palasa i i odmah odveli u ustaiki logor, a odatle me isto v~e prebacili u ustaiki zatvor. Prvo sam se susrela sa Havkom Sarac. Sa njom sam u istoj sobi ostala par dana. Rekla mi je da se ovdje, u podrumu u samici, nalazi Vahida, da je mu~e i amatraju teikim politlckim krivcem. Poslije nekoliko dana odvojili su me od Havke i smjestili u drugu sobu gdje sam zatekla Vahidu. Upravo tog jutra i nju su prebacili iz samice, na intervenciju nekih gradana, kako mi ona r~e1'). Bila je sva izmucena: otecenih nogu, i lica ispijena, blijeda, sa velikim modrim podoenjacima i zavijenog vrata, :&bog · angine. i tragova ustaikog davljenja. Stavila sam joj do znanja da sam cula za nju. Odmah se interesovala za pojedine aktivnosti u gradu i ja sam je informisala o mnogim drugovima i prilikama, koliko sam znala. Medu nama se razvilo prijateljstvo. U ovoj sobi provele smo zajcdno neito oko dvanaest dana. Bila je svjesna te!ine svog polo!aja, ali nijednog mo· menta nisam osjetila da se demoralisala. Do kraja je bila energiena i vedra. Od nje je potekao prijedlog da bjezimo, po svaku cijenu, jer su nam ustaie nagovijestile da eemo biti upul:ene u Zagreb ria prijeki sud. Rekla mi. je da se joi u 11) VahJda je uspjela da se pove!e sa partijskom organizacijom u grv.du i sama je nizom sugestija, uticala na tok svog izbavljenja, op. MB. · · · · 211 �samici bavila miilju o bjekstvu, ali taJbO je to bilo neizvodivo. U ovoj sobi. me4utim, moguCe je to Jakie izvesti. I tako smo pob!le 1 pripremama Ona je u tome pokazal.a izvanrednu snalatljivost i hrabrost. Dobro je prouMla poloiaj zatvora i stnnu na koju treba krenuti ••• Nala &ilija - nekadalnja kuhinja u jednom od stanova Gruberoviea kuee - imala je samo jedan prozor; gledao je u ustalko dvoriite. Vrata ostave bila au zakovana daskama, isto i prozor u ostavi. koji bje§e okrenut baAtama. Upomo, iz dana u dan, Vahida je prstima rasklimavala ekser po ekser na ~ zakovanim vratima, ave dok nije uspjela da ih iRupa. Da prikrije olabavljene i ovlal prislonjene eksere, vjeSala je o njih dijelove odjeee. Polto au otvorena vrata, njeni utmuti i pomodreli prsti naatavili su da izvla~e ~vie sa zakovanog prozora ostave na.Ae jedine nade. Ostalo nam je j~ samo da ~kamo na pravi trenutak. I on je, najzad, dab<>. Uv~ 21. decembra, uofi planiranog odvo4enja na prijeki sud, ustaAe su slavile neki svoj praznik. Dok je ustaSki stra!ar ietao s procelja zgrade, Vahida je lako uklonila daske i, proturivAi glavu kroz prozor, dobro osmotrila naokolo a zatim izbacila jastuk. Kako je i dalje sve bilo tiho, skocila je prva na jastuk, sa svojom neodvojivom torbom u ruci, a ja za njom. Snijeg je padao i zasipao tragove. Bilo je oko pola oaam. Preko prvih taraba pretr~e smo do rj~ice Crkvene, lijeve pritoke Vrbasa, pregazile je i nastavile da bjetimo preko bdta koje je Vahida odli~no poznavala. Ona se izula i sa cipelama u ruci pregazila vodu, a moje cipele, sasvim raskvdene, ostale su u toj jumjavi negdje u snijegu. Obrele smo se pod prozorima njene kuce. »Pobjegle smo, dajte brzo zarove da idemo daljec obratila se, zadihana, strahovito iznenat1enim ukucanima. Brzo smo se obukle i nastavile bjekstvo kroz grad, s mukom usporavajuci korake da ne izazovemo sumnju. Iza svakog ugla vrebala je opasnost. Ubrzanije smo proJle pored Ka8tel-tvrt1ave; ta jaka neprijateljska utvrda, omet1ena visokim z.idinama, nadvisila se iznad smaragdnozelenog Vrbasa i izaz.ivala jezu u ljudima. Trebalo je jo! proCi kraj poja~ane ustdko-njema~ke stra!e na mostu. lza toga smo sigurnije kora~ale manje osvijetljenim ulicama put Gornjeg-Sehera. Jo! isto v~e ~tigle 8mo kuCi na!eg akiiVist~ Dalka, koga smo obje poznavale. Kad nas je ugledao, stra!no se upla!io. 212 �U kuCi je bilo mnogo !ena; drugarica mu se poradala. Odmah nas je smjestio u italu sa kravama. Upozorile smo gada moramo ito prije izbjeci na oslobodenu teritoriju. Ubrzo nam je doveo. omladinca Zaima i ovaj nas je smjesta poveo prema Poniru. Die smo neito viJe od sata, uzbrdo, po dubokom · snijegu koji je svu nol: padao. Odjednom, pri snije!nom bjelasanju ugledasmo neku priliku kako imugnu u grmlje iznad nas. Pomislili smo na ustaAku patrolu i polegli u snijeg. Ostali smo tako le!eci do. ~etiri sata izjutra i vratili se opet u Gornji Seher, Zaimu u kucu, gdje nas je sakrio. On je odmah oti§ao u grad i vratio se sa Zagom Umil:evic. Zaga nas je povezala sa nekim Velom.. Ovaj je jo§ iste v~eri, 22. decembra, krenuo sa nama na Ponir gdje smo stigle u svanuce. Tu smo srele Karla Rojca, komandira ~ete za vezu sa gradom, i ostal~ drugove. Tek tu smo odahnule i prvi put se odmorile, a zatim smo upul:ene u Tisovac. Odatle je Vahida oti§la na Cemernicu u partizansku bolnicu koja se nalazila pored §taba bataljona u brvnarama usred Aume. Jedno vrijeme bila je politi~ki radnik na terenu Cemernice i Manja~e. Posljednji put smo se srele za vrijeme ofanzive na Kozari. Bila je neustrdiv i nezaboravan ~ovjek i komunista. - Na partizanskom slobodnom terenu, na Cemernici, srela sam po drugi put Vahidu - sjel:a se Sida Marjanovic. - Samo dva dana ranije pobjegla je iz zatvora. Do§la je u suknji i gojzericama. Nije stigla ni da ponese sve ono §to je tako · briZljivo mjesecima spremala. Blijeda i umorna, izgledala mi je mnogo slabija nego u oktobru kad sam je prvi put vidjela. Zatvor je u~inio svoje. I mada !eljne da joj postavimo pregrit pitanja, pustile smo je da se odmori i naspava snom d~ijim od onog u Crnoj kuci. Sutradan je traZila da radi, .ali joj nismo dale: »Mi cemo oko ranjenika, a ti pri~aj §ta ima u Banjaluci«. Mara, Nada, Zorica, Du§anka, ja i cijela na§a duga drvena bajta, §to smo je zvali bolnicom, slu§ali smo gnjevnu Vahidu. A ona je pri~ala o dobrom ddanju komunista po zatvorima, o zloglasnim sredstvima mu~enja i opisivala svoj smjeli bijeg. Prvi do~ek Nove 1942. godine provele smo zajedno. U' telji da prijatno iznenadimo ranjenike, a i one na frontu, grupa nas Banjalu~ana pripremila je program. Ni nas nisu .zaboravili drugovi koji su ~uvali strafe na Poniru, Karanu, 1U3 �~ Uputili su nam mnogo dobrih ielja i poldonili po koji paldil: duhana, koju ~tiju cigareta, braina, ~ Glavni aranieri Mtave proslave bill su Mara Mitrov i Vahida. One su odluffie: do ponoCi pjesma, a ta&lo u 12 sati dijelil:e se svima lipov blj. »Ovo je izuzetakc rekle su nam. Vahida nas je prozivala za pjesmu i recitaciju, kao konferansije, a onda nas je i sluZila. Jedna drugarica nalivala je blj, a ona sipala iel:er. 0 tom artiklu vodila je strogo rabma jer, ko zna kada l:e nova potiljka stil:i iz grada!? Znala je da pijemo viJe gorak nego sladak blj, no to joj nije bilo nimalo vamo. Atmosfera d~eka, vedro raspolo!enje, pjesma i sigurna vjera da l:e SP. iduca Nova godina d~ekati u gradu, to je bilo bitno, to je tako tivo i jedinstveno strujalo bajtom •.. U ndem partizanskom logoru na Cemernici s ishranom je bilo vrlo teSko- pribl Jovanka Covil:.- Rijetko kad smo imali soli. Jell smo hljeb od zobenog braina, a kukuruzni je za nas bio prava poslastica. Sve sto bi nde jedinice zarobile, iJlo je po pravilu u bolnicu za ranjenike. Pa i pomoe iz B. Luke i drugih mjesta, upucena preko »Vezac - najl!eSi:e seljaka i, dalje, preko naSih isturenih jedinica - stizala je do nas prilicno mdava. Ponekad tu pomol: ne bismo ni vidjeli. BaA tih dana, kad je Vahida ovamo dospjela, javili su nam da je poslat paket sa tahan-halvom. Ali, od toga ne bi niSta! Neko se osladio. Pomalo smo i ljuti na drugove koji su pojeli. Vahida nas je gledala, sva zapanjena, pa rel!e: »Sasvim je svejedno, da li ste pojeli vi ill oni .. . c Bill su to naSi prvi mjeseci u partizanima, glad smo tesko podnosili, i stalno smo govorili o hrani. U januaru 1942. neprijateljska posada, bojeei se napada, napustila je Skender Vakuf mjestance pod obroncima Cememice. Odmah smo se uputili tamo sa stabom bataljona i agitpropom, i smjestili se po kul:ama naAih simpatizera. Cak i Skender Vakuf izgledao je prijatan poslije sume i dall!ara u kojima smo datad boravili. - I tako u jednom danu - sjeca se Sida Marjanovic. Cemernica posta raskrsnica puteva. Vahida i Jovanka Covic uputiSe se odmah u Skender Vakuf, Nada Ma!ar i Ankica Bubil: u odred u Ribnik, a Bosa i ja krenusmo preko Vrbasa u Manjal!u. Rekose nam drugovi Ata treba da radimo, kakva nas teska isku§enja l!ekaju. Cetnil!ka rovarenja svakim danom bivala su sve otvorenija. Podmukla zvjerstva izbijala su 214 �~88 u selu ~88 u ~ti, tog~ vodu, na strati •.. Eto, zbOg: svega i ovaj na! r88tanak bio je·pomalo sjetan.. Kada l:emoti da li (:emo se joi ikada vidjeti? Stra!no okrutna bila je zima .l942. u neprohodnim, gladnim vrletima Manja~. Surova po hlad~ nol:i, ogromnim koli&ama snijega, neima!tini,. Uslovi . za .ma kakav rad, pogotovu nas djevojaka, sa nepismenim i nepovjer~. ljivim st~arima, bill su vile nego telki. Drenovic i 'l'eiano.:vil:13), sa bradonjama koji su prelazili iz Srbije i moWi se po Zmijanju, iznenada su upadali u sela, prijetili, hapsi~~ odvodili ... Strah se kao mora uvla~io pod drvene. kro~jar~ ra!trkanih, ubogih sela. Na sastancima je bivalo sve manje ljudi i lena, sve slabije su se odzivali. Pocetkom maja prikljucili smo se mi :.Manjacani« pro-. tucetnickom bataljonu koji je iz centralne Bosne prelazip. Krajinu. Bila je prijatna majska nol: kada smo se na Han:. Kolima, vise same Banjaluke cija su se , svjetla nazirala daljini, sreli sa dragim prijateljima koje tako dugo nislllo vidjeli. Negdje u sredini kolone nsJle smo · Vahidu. Nosila je tek rodeno dijete Jovanke - :.2ute« koja je slaba; ka() kakva sjena, iSla za njom. Uvrstile smo se mec1u njih u zelji da bar po koju rijec porazgovaramo. No, Vahidu Dismo niogle odvojiti od djeteta. Tepala mu je, uspavljivala ga, da ne b~ zaplakalo i odalo hod vijugave duge kolone koja je pronuca:Ia bez suma. Jovanka Covil: kaze: :.Vahidu sam ponovo srela kod Bocca kada se na5 protucetnicki bataljon prebacivao pre· ko Vrbasa, probijajul:i se uz danonol:ne borbe prema Kozari. Neito ranije sam se porodila i sva iscrpljena kretala se : s djetetom. Nikad ne mogu zaboraviti tadanju Vahidinu brigti i pa!nju prema meni. Prufila mi je pravu sestrinsku pomoc~ dijete mi nosila ... Jedne nol:i dok smo se tiho kretali u, koloni, svaki cas ocekujuci borbu, ona mi pru!i dijete i pio::sapta: »Evo ti gal Bojim se ispustil:u ga kad zapuca, ~i s~ majka!« Ove izvanredne !ene vee odavno nema, ali ja i . da.o nas intimno osjel:am dug prema njoj«. Zaobilazel:i Prijedor - sjel:a se dalje Sida Marjanovic negdje pred osvit stigli smo u Kozarac. Tu na obroncima Kozare bilo je tivo kao u kakvom partizanskom logoru. P.ro~ slavljeni kozaracki odred sisao je u to mjestance da bi zauze0o polo!aj pred napad na Prijedor. Nikad necu zaboraviti te 8usrete sa Kozarcanima, vedrim, borbenim, i sa citavom· gru- u u ''} Cetnl~ke »vojvodec. . ... \ 21S �pom Banjalu&na koji su izaiii preko Lijev&-polja i za koje nismo ni mali da su vee u partizanima. Neko od njih nam rele da je tu iznad Kozarca i Lutka14); Vahidina i moja d.rugarica. Cijeli taj dan i n~ presjedjele smo sve tri u Lutkinoj bolnici,. »pretresajuac Banjaluku, dop4aje, ljude, priaajuCi o partizanskim dogodovitinama: i onim Ito nose tugu i onim vedrim, lijepim trenucima koje se pamte otavog tivota. Sutradan, Prijedor je oslobo4en. Kurir je donio poruku da i Vahida side u grad; njeno veliko iskustvo sa gradskim !enama bilo je i ovdje potrebno. - Obradovali smo joj se u naJem Operativnom !tabu za Bos. krajinu, u oslobo4enom Podgrmebl kod LuJci Palanke - sjeea se Vaso Butozan. - Vjerovali smo da l:e sa nama i ostati. Bila je odu.Aevljena slobodnom teritorijom, radom i drianjem naroda. Nije se dugo odmarala. Postala je nestrpljiva. Tra!ila je da je uputimo na rad. Sjeeam se koliko je bila zadovoljna kad smo je poslali do §taba nde ~ete »Petar Vojnovicc u selo Petrovice, da opet radi medu borcima i sa narodom. Kao i ostali Dati pozadinski politi~ki radnici, i ona je tijesno saradivala sa vojnim jedinicama na svom terenu. Nije ni pomislila da l:e na toj du!nosti ubrzo poginuti. U ljeto 1942. sastale smo se u Podgrme~u u LuJci Palanci -:- sjeea se Du§anka Cumura. - Bila je nesnosna vruCina, a ja sam na sebi imala hla~e od debelog sukna, uz to jo.§ zakrpane, i debelu koiulju: Radovale smo se mnogo tom susretu, vezala nas 'je, osim ostalog i rodna Banja Luka. Najednom nie je Vahida upitala: »Pa zar ti nemd nikakve suknje ni haljirie, umjesto tih debelih hla~a? Zar ti nije vruce na ovoj !ezi?« Odgovorila sam joj da nemam. »Pa zar nisi dobila ni.§ta od tekstila prilikom oslobodenja Prijedora?c Cutaia sam. I, odjednom; Vahida me uvede u sobu kuce gdje je stanovala, odveza svoju torbu i izvadi kornad lijepog sivog .§tofa. Dobila ga je od drugova da napravi sebi haljinu iii kostim. Iz torbe je izvukla centimetar, uzela mi mjeru i odsjekla komad §tofa. »Eto, obje cemo imati suknje. A sada cemo naci ne§to i za bluzuc ·rekia je i po~ela opet preturati po torbi. Izvukla je dva komada neke Aarerie tkanine. »Ovaj sa crvenim cvjeti. .. &t) Lutvija SmaUagt~ - 216 pogtnula od ~tnika 1942. Iodine. �cima dacu tebi, to .pristaje mladosti. Volim .da vidim na&e omladinke lijepo obu~ene.c . Znala je da odlazim na nov.U dumost. . ~ OK SKOJ-a za Klju~ i Mrkonji~. i da se necemo tako skorp vidjeti. Sa~na mi je salila suknju i bluzu. Pobri~ nula se jo§ i da od intendanta dobijem cic za ljetnu haljinu, i da iiu' se sasije u vojnoj krojid!nici. »Morala sam te dobro opremiti,' ide§ u nepoznat kraj, ·ti-eba tek da se t1poznai sa novim i:trugovima« govorila mi je na polasku; srdacno se opraStaju~i. ViAe je nisam vidjela, ali mi je duboko u sjeca~ nju ostao ovaj njen humani i topli gest. Bila je ne samo lena borac-revohicionar nego i covjek sa mnogo ljubaVi i razumijevanja za !jude. ~ Sa. Vahidol;Xl m~ je upoznala Rada Vranjeievic, pred rat, k.ad ..slim !.tao :uciteljica slu!beno dolazila u B. Luku sjediite VJ,"b11ske ~anovine - pri~a Duianka Stiiovic. - Znala sam o njoj s.~o to da je dobra dnlgarica iz stare musliman~ ske poro~ice. Pon~>Va sam je srela. 1942. u Benkovcu u Podgrmecu. :ana je u dru§tvu Rlilde Vranj~evic. Radile smo otada skupa na .terenu sa !enama; Rada nam je davala savjete i upu~. ZapllZ:iJa sam Vahidinu ostroumnost i energiju. Posjedoval~ je. ~ ~i,n1,1 cJ,"tu duhovitosti kojom je reagirala na zapa~ zene t)epravilp.oslj, i to 0 a neuvredljiv, nevjerovatno taktican na~in. ~vld, , u razgovoru, Ni sebe nije. stedjela, svoje pi,"Qpuste j.li gr:eske u radu, .lito n~ se gdjekad potkradalo z})og nezqanja .i neisk~tva. Rijecnik njen bio je obojen goy0 rom banjaluckog kraja, sa svom slikovitoM:u .staro-muslimansltog patrijarhalnog iFa!avanja, sto je njen humor cinilo joA zivljim i~~jim. Po Radinoj preporuci citale smo i tumacile !enama broiure u vezi sa njihovim obuhvatanjem u Antifasisticki front; obicno pri Aivanju rublja i odijela za borce iii na posijelima dok pletu vunenu odjecu. Pored ozbiljnih 4iskusija i zadataka, tu .su padale i Vahidine duhovite primjedbe kojima smo se neltad. od. srca smijali. Ta njena duhovitost bila je drugarska, okrepljujuea.. Inace, Vahida je bila veoma. humana. I, §to je. slucaj u muslimanskim porodicama, posebno je bila odana svojoj majci.. Tu nje!nu.ljubav prema. majci izra!avala je tim v~e•..ito od nje nije dobijala nikakvih vijesti. Bila je uvijek spremna da savjesno izvdava .svaki zadatak; iako je bas nju, kao muslimanku to ..surovo vrijeme naglo · dovelo. u 217 �jednu sasvim drugal:iju livotnu situaciju. 0 tome sam naroato razmiiljala tad mi je, - poito smo vee nekoliko dana jell hranu iz kazana, na koju smo se telko privikavali samo laljivo rekla: •Eh. da mi je sada sjesti za kadini&u 80fru!c. V e(: smo se odavno sprijateljile. Cesto smo skupa We na konferencije, obilazile kuee naSih aktivistkinja ... Bila je fizifki izdriljiva. Znale smo pje!aoti po cio dan. Predavale smo i na 1rursu A.F2-a u Benakovcu; ~ smo osvitale u diskusijama o politi.Brlm novostima, o n.Uem radu, a ona bi ujutro istim elanom, istom energijom krenula na dnevne zadatke. Uvijek je nalazila jezik sporazumijevanja, probijala je led tom svojom neposredno§Cu i vedrinom, pa ju je svako volio. Jednom smo, tako, pje!aCile ka Duboviku. Iznenada pred nas je istr~ala iena i sva uznemirena pozvala nas objnim glasom: »Odite, molim vas, pomozite mi da spasim sinal<~ Sa koliko topline je Vahida prula postelji na kojoj je u bunilu leZ&o mladic! Nismo imale nekog iskustva sa bolesnicima ali, videCi ocajne roditelje ukraj kreveta svoga jedinca, potrudile smo se da uommo sve Mo znamo. NasluCivale smo da je, mo!da, tifus jer upravo se ~eo pojavljivati. Vahida se sjetila sirceta od rub, ali ga tu nigdje nije bilo, pa smo bolesniku na glavu i pluca stavile obloge od turiije-kiselih jabuka. Dobro smo ga utoplile, da se od mokrih krpa ne prehladi, podigle mu uzglavlje i nasavjetovale oca i majku da mu daju laku hranu i da tine isto & i mi. A ako na4eml) ljekara, poslacemo ga. Mladic je ostao u vruCici, neito manje buncajuci, ali smo zapazile da se roditelji nadaju ozdravljenju. Ne znam kako, ali mladic je bez ikakvih lijekova prebolio bez posljedica. Roditelji su vjerovali da je to nda zasluga, pa su nas stalno po nekom pozdravljali. Cesto smo razgovarale o svojim limim brigama. Kad god bismo spomenule ode porodice, sjeta joj kao oblak prekrije lice. Nije to mogla da sakrije. Trudila se da ih ne spominje, da savlada tugu za bracom i majkom koja je, kod onolike ~eljadi, sada mo!da usamljena. Nastojala sam da joj njemoAeu i pamjom bar na neki na~in olaldam to osje(:anje, i to neprimjetno, jer nije podnosila da bilo u ~mu bude izuzetak. Lebla je jednom bolesna od gripa. Prilimo je oslabila i izgubila apetit. Nisam znala 8me da je obradujem. I, sjetih se njene !elje, nedavno u iali izgovorene, pa stadoh premisljati kako da joj na~inim njene - hurmafice. Osim cmog pieni~- 218 �nog · brdna, .masti i nekoliko grama ~era, ito je ostalo jo• ~d moje bolesti, niSta viSe nisam imala. Taj Aeeer sam dobila za ~aj, pa polto ~aja nije bilo nisam ga ni potroola. Od toga sam, ipak, na~inila zasladenu zapriku u obliku hurmdica. Tek tada morala sam je ubjedivati da ovo nije neki »grijehc, pogotovo, jer se radilo o tako maloj koli~ini. Mi smo, naime, strogo pazile da ne jedemo niSta izuzetno. Svi smo jell istu hranu s kazana. I tek sto smo nde »kola~ec spustile pod nacve, da se blade, naido!e drugovi Pucar-Stari, Osman Karabegovic i Veljo Stojnic. Dok smo razgovarali, drug Stari je stalno lupkao nogom po nacvama, pa se i meni ~inilo: sad ce otud da tandrkne posudica i iz nje se otkotrljaju »hurma.§icec. Vjerujem, i ona se, kao i ja, preznojavala; ne toliko zbog tih nekoliko jedva zasladenih komadica vee zbog toga kako su i nesvjesno sklonjeni. Kad su drugovi otiAli, osjecale smo se nelagodno. Bilo nam je !ao sto im nismo ponudile. Vise ni moja radost da je obradujem ni njena Zelja za »hurma.§icamac nisu bile kao ranije. Danas mi je drago sto sam tako postupila; bili su to poslednji »kola~ic koje je Vahida jela. Ubrzo, uslijedila je ~etvrta ofanziva ... - Nas 1. krajiSki proleterski bataljon Zdravka Celara vracao se krajem ljeta 1942. iz Hrvatske u Krajinu - pri~a Safet Fejzic. - NeSto ranije pro~ulo se da je bataljon sav izginuo i B. Copic je tad ispjevao pjesmu »Mrtvi proleteric. Narod Podgrme~a. sav razdragan, do~kivao nas je s vezenim peskirima i darovima, pocev od Budimlic J apre pa sve do Lusci Palanke. Sa obiljem ponuda: pita, mlijeka, jabuka ... I sve je to Vahida organizovala. Svi smo se oko nje okupili. Sjela je sa nama borcima i upijala svaku na.§u rije~ dok smo joj pri~ali o putu kroz centralnu Bosnu i o tamo8njoj ~etni~­ koj izdaji, o inu~kom ubistvu na.§ih drugova koje je i ona poznavala. Medu ~etni~kim !rtvama bio je i njen brat Nediib. A zatim pri~ala je ona nama o oslobo<1enim krajevima Podgrm_ ca, o uspjesima: »Postoje kod nas i poSte, skole, bole nice . . . Ljudi se osjecaju kao da je potpuna sloboda, ~ak su se po~eli i zeniti ...« NasmijeAila se i dodala: »Ovo nam je postao novi problem.c - Ponovo sam je srela u Podgrme~u. u selu Lipniku gdje je bila poslata za ~lana Sreskog komiteta Sanski Most - kaze Jela Perovic. - Tu smo krace vreme radile zajedno. Imala je uspeha ba.§ zbog svoje neposrednosti, .posebno. sa ~enama. 219 �Poverila .mi· se da voli rad sa !enama, i to ba! sa srpskim, jer su jednostavnije i lak§e im se pribli!ava. I one su nju volele zbog njene duhovitosti i otvorenosti. »U Podgrmel:u ...:.._ sjeea se i Z. Cejvan - Vahida se osjeeala sretna sto je slo'bodna, zadovoljna ito radi sa !enama: i Srpkinjama i musli.:. mankama. Bio je to velik posao u vrijeme kada se Partija svim silama borila za bratstvo i jedinstvo naroda«. Iako je navikla na udoban !ivot, nije joj padalo tesko kad se ponekad moralo ostati i bez obroka i noCivati po tavanima seoskih stala. Takve zgode uvek je za&javala salom iii kakvom umesnom dosetkom. Vrlo t:esto smo se sa njom od svega srca nasmejali. Sve je u odnosima ljudi bilo prikriveno i neiskre:no odmah je izvrgavala ruglu i niko se nije na nju ljutio. Kad je osloboden Cazin radila je tamo sa muslimanskim !enama. Pricala mi je da ih je na konferencijama ru!ila ito se kriju, ito su zaostale, a mu!karce je psovala sto su grubi. i prosti sa !enama. Smatrala je da ona to mo!e kao muslimanka i zacudo, ka!e, nisu se zbog toga na nju ljutili. Neposredno iza oslobot!enja Biha~a i Unske doline, 4. XI. 1942 - ka!e Hajro Kapetanovic - Okru!ni komitet, ciji sam sekretar bio, poslao je Vahidu na teren Cazinske krajine da radi politiCki, posebno sa !enama. Vahida je za vrlo kratko vrijeme upoznala stanovniStvo toga kraja i uspjesno radila i u varosici Cazinu i u selima. Mo!e se reCi da su tada !ene Cazinske krajine po prvi put stupile u organizovan politil:ki !ivot. Djelovati ovdje, bilo je vrlo tesko i slo!eno za sve poUtil:ke radnike. Naoru!ane grupice razbijenih neprijateljskih jedinica, tzv. »Zelenafic, krile su se po selima tek oslobodene teritorije i u zgodnim prilikama iznenada napadale politil:ke radnike. Ovi su zbog ·toga bili u stalnoj opasnosti. »Pa ipak, Vahida je uvijek iJla bez oje zdtite - ka!e Z. Cejvan. ....:.... Rijetko smo se odvajale; skupa smo dosle i u oslobo.eni Bihac i Cazin. Za kurire je bila majka: su8ila ih je da se ne prehlade, krpila ih, kad bi dospjela i - peglala im.« Ako se uzme u obzir da je cijeli ovaj kraj bio vrlo zaostao, da je tu carevalo siroma8tvo, neznanje, sujevjerje i sijaset predrasuda, da je ovdje vladalo mnogo!enstvo i da se naroeito !ena nalazila u podrec!enom polo!aju, mogu se jo§ bolje ocijenitl te8koee na koje su udarali ndi drugovi. Vahidin politicki rad 220 �od nepuna tri mjeseca, kao i djelovanje drugarica Jele Ani.. lice, Ajie Malicevic i drugih, ostavio je tu vidnog tra.ga: Svakim danom !ene su se sve masovnije ukljucivale u raznovrsne aktivnosti NO fronta. - Ako se tome doda - ka!e Hakija Pozderac - da su okupator i usta!e posebno nastojali da odvoje muslimane od NOB-e, mo!e se sagledati kakav je odgovoran zadatak stajao i pred Vahidom koja je, puna poleta i volje, mila ideje te borbe. I sad duboko u sebi nosim njene osjecajne rijeCi, upucene sa puno razumijevanja i covjeenosti inuslimankama Cazinske krajine. Palo joj je u du!nost da sa njima zapoene prve politicke razgovore; u zarovima su joj dolazile na. sastanke: Svuda je rado docekivana. I Cim bi !ene cule da je p0novo u njihovom selu, iskupile bi se sve; cak i stariji mu§karci! Zene su uzdisale: »Oh, kako je draga ova naia Vahidal Kako je pametna i dobra! Vala, svaka joj je rijec na mjestu.c Sa kakvim je samo !arom govorila ovim neukim !en:ama o naioj borbi, o bratstvu i jedinstvu . . . Sve svoje vrijeme po..:. svetila je narodu: Bila ona u kuci iii na putu, ma gdje, intenzivno je politicki radila. Nije tra!ila samo veliki skup; i pojedincima je sa isto toliko ubjedljivosti izlagala ciljeve NOB-e, obja5njavala liniju naie Partije. Kad covjek danas baci pogled na Cizinsku krajinu, u periodu od novembra 1942. do pocetka IV neprijateljske ofanzive, mora da se sjeti poletne, rac:tine i narodu vjerne Vahide. I danas po ovim selima ljudi i !ene sjecaju se svoje Vahide, koja im je otvarala oei i ukazivala na bolju sutrainjicu. Svuda po Cazinskoj krajini, od Tr!ca do Bu!ima i od Pi.§taliila do Vrnograca, poznato je i po§tovano Vahidino ime. - Tokom rata ce~e sam odlazila u zabacene krajeve Ca;... zinske krajine - sjeca se Ru!a Maglajlic. _.:... U Maloj Kladu§i, Podzvizdu, Gati, uvidjela sam kolika je bila snaga njt>nog duha. Svaka !ena ju je znala, ponavljala njene rijeci. U kuci gdje bih se naila bilo je uvijek mnogo !ena. Cuv§i da sam Maglajlicka, prosto su me zasipale pricama o njoj: kako je razgovorna, cista . . . u jednoj obitelji, vidjela sam, cuvali su u uglu obje§en rucnik kojim se ona brisala. - Po oslobodenju Cazina u naioj sredini pojavila se Vahida, u sivim suknenim pantalonama i kratkoj dolam.ici ~ prica Nadtija Orilanovic. - Ocekivao ju je te!ak rad sa !e221 �aama Cazimlre kraj:De. PoCela je ~: sn.ko DIOC spayala je a drugGj k:aCi, da bi upllN!Ia sn.ko porod:aa ~ oaMI'..b i prih:.mJa R frnama Kad je stekJa i:re pllN!nslWO i r.!J:iia~;e tena. organ;.zonla je Jroo.fenuc::je u fann:nnje prv-.i1 odbora AFZ-a. t: DOvembna smo. ua njellu inic:jativu, . okupili feDe i Vabida im je govorila o maC:aju prikupljanja pomoCi za ranjenike a lr.Jiaekoj bo!JCci.. IzabraJe smo tad i delegate za prvu ZemaJjsku koofen!Dciju AF2-a: bila sam to ja i yA jedna drugarica Plaiio me ovaj. u meoe welilrl put i oeobitan doga4aj. a i z:ima. Ali &ri1o mi .e: ako Vahida sa mnom ide, Diita mi .e De JDOie desiti. Pred polazak sastale smo .e a mojoj kuCi.. Prvi put sam obakla pantalooe i gojR!rice. i Vabida je na raeun toga mriilja]a ia1e.. Uzele smo pripremljeue pakete b.r.me za bon:e u B. Petrovca... lspred Komande mjesta Ceka1a su D3S zaprefna kola. Cijelim pateln duvao je hladan vjetar, mijega joS nije bilo. lile smo preko Rekavica; most na Gni bio je poruien, pa smo .e prebacile kerepom. i mi i oaia kola, i pred veCe stigle u Bihat. Tu nam .e prikljufila joi jedna lena; na konfereDciji je ooa jedina bila u zaru. Sutradan, u autobusu je ostalo joS samo jedno slobodno mjesto i ponudeno je Vahidi., ali ona ga je ustuplla meni i krenula kamionom. Zao joj je bilo Sto sam njema Kad smo iduCeg dana oko podne stigle u B. Petrovac i prijavile se, Vahida mi reee: .OVdje ima jedan beg. on nema delegata na spavanju, kako bi bilo da odemo njemu?! Mis1im da nas neee dobro primiti. pripremite .e na to. ali mi b!mo njih vee pridobitic. U toj kuCi primljene smo bladno. ODako ozeble ostavili IA1 nas a bodnilrn. Vahidu to nije zbanilo. Vodila je glavnu rijee i u razgovoru dala im do manja da joj je otac kadija. Ubrzo, beg se predomislio, pa su nas pozvali u toplu kuhinju i posluiili cajem. Pripremili su nam udobno spavanje u sobi. a sutradan nas nesebieno ugostili Naile smo se u svebno ukra!enoj dvorani Sokolane me4u 166 delegata i nekoliko stotina gostiju iz okupiranib i oslobo4enih krajeva cijele naie zemlje. Ustala je da govori i Vahida: Pozivala je majke da ialju svoju djecu u borbu, sve fene, da Ito masovnije u~ju u NOB-i. Izme4u dvadesetak !ella izabranih u Centralni odbor AFZ-a, bila je i ona. VraCale amo se zapre:tnim kolima. Cijelim putem ispoljavala je- svoje oduJevljenje. • • Pred vere, u Bi.baeu, nalle smo se sa knjiU!vnikom Skenderom Kulenovi~m. •Kako si uspjela ove Ca- �zinke povesti na konferenciju?c upitao je Vahidu. »Meni izgleda lako, a njih pitaj kako su one uspjele; mo!da je bilo i suza.« Ostala je u Bihacu, a mi smo krenule u Cazin da prikupimo ito viAe zavoja, posteljine i hrane za ranjenike. Kad smo se pojavile sa punim kolima, dot:ekala nas je sva sretna, pa smo skupa otiJle u bolnicu. Uskoro se opet vratila u Cazin i pripn!mila odlazak !ena na prvi polititki kurs u B. Petrovcu. - Bihac je osloboden i nas dvoje zajedno smo po~li da formiramo NO odbore u selima: Vinica, Cekrlije, Carkici i Veliko Zalo!je- sjeca se Jusuf Lipovaca.- Na javnim skupovima po prvi put su se pojavile i muslimanke; nikad do tada one nisu dale svoj glas na izborima, niti su se za ita pitale. Vahida im je govorila o zvjerstvima okupatora, usta~a i cetnika. »Ja nisam mogla mirno posmatrati sve sto se oko mene zbiva, vee sam se odazvala pozivu KPJ i krenula u borbu. N~a vojska nije bila naoru!ana, ali je borbom do~la do oru!ja i dalje se uspjesno bori ... « Objasnjavala je ulogu narodnih predstavnika u novoj narodnoj vlasti i natin biranja. PaZljivo su je slu!ali; nikome se nije kuci !urilo. Cuo sam, neke !ene ~apucu: »Blago ti je njoj kad ovako zna da govoril Da sam malo mlada, i ja bih sa njom krenula u partizane.c Kad smo do§li u Veliko Zalozje, odveo sam Vahidu svojoj kul:i. Povela je razgovor s mojim ocem-hodZom i jednim susjedom. Tako su saznali da joj je otac kadija. Razgovaralo se cak i o reis-ul-ulemi Maglajlil:u, prema kome je moj otac gajio simpatije. Cim je s mojom majkom i zenom Vahida presla u sobu, susjed se obratio mom ocu: »Dijete, po svoj prilici, ovi se ne sale! Ja bih rekao da l:e oni napra~iti i cetnike i usta!e i Niiemce. VidiA, bolan, kako ova kadijina l:erka prica -da se mo!e i gladan ratovati, pa noeivati na zemlji ... Ja tebi kuem: Cija busija onoga i megdan!« Sutradan, putem za; Bihac, pohvalila mi se kako je skoro svu noc prepricala -sa !enama, a da nisu ni osjetile kud im vrijeme ode. Vidala ae po gradu; stalno zabavljena tim radom sa zenama. Noeu 27-28. januara 1943. napustili smo Bihal: i krenuli preko Ripackog klanca ... Vahidu sam susreo na Gorijevcu~ Pitala me kuda idemo. Kad joj rekoh da se povlacimo, .ona sjetno primijeti: »Posla sam u Cazin i, eto, ko zna .kada t:u tamo doCi.« Stigli smo do sela Lipe i tu je _os~la. Sjecam �je · se, siinpatiaie, rllZgovome, u sine<!im pantalonimla- ·1 kiatkoj burid.i od pm&; - Otp~ela je IV ofanziva. Pred nad.irailjem neprijatelja stanovniitvo je napu§talo oslobod:ene krajeve skupa sa nasom vojskom - sjeea se Hajro Kapetanovic. ~ Nakon ito su se na§e jed.inice povukle i iz Bihaca, Vahida je ·pokaiala veliku brigu oko evakuacije, usputnog prihvatanja i ishrane izbjeglica sa bihackog okruga i Banije. Pridru;ila ~ zatim Osmoj ltrajiJkoj brigad.i i sa njom u~estvovala u borbama kod Drvara. Sa ovom jedinicom probila se preko zaledenog Satora i vratila se ponovo u Podgrm~ . . . · - Od Peeigrada smo se povlaffie skupa sa duga~kim kolonama izbjeglica iz Banije i Korduna - ka!e Zumra Cejvan. - Trebalo je tada vidjeti Vahidu! Svakome je htjela da pomogne. Ni nocu, poslije napomog dana, nije se odmarala. Prvo bi nas smjestila. Za sebe nije brinula. •Imam ja dosta rezervec salila se. Djeca u zbjegu bila su jadna i nemoena. Od dugog i teskog puta noge im prepune rana iz kojih t~e krv i mijesa se sa blatnjavom _cestom. Sa mnogo ljubavi je Vahida previjala ta mala neduma stvorenja. Kako je sanio bila nesretna sto ne mo!e i viSe da im pomognel Pretrpjeli smo bombardovanje u Bihacu, izvukli se iz poru§enog grada i preko Drvilra doili u Glamo~. Mnogo je !alila sto nije u borbenoj jedinici: bio je to njen san. Cinilo joj se: ·Samo ti otvorenoj borbi, licem u lice sa neprijateljem, mo!e da da svu sebe. U Livnu se, bar privremeno, pridrutila borcima II krajiske brigade. - Kad sam je srela u Livnu, kao dame je sunce ogrijalo - ka!e NadZija Omanovic.- Znala sam: pobrinuce se dame sa djetetom negdje smjesti. U Livnu je ostala svega deset dana, ali za to vrijeme u~inila je mnogo. Okupila je !ene na ~aj iivanja i pletenja, koristice i tu priliku da sa njima porazgovara o mnogo~emu. Narocrto se zauzela da o~isti zapustenu bolnicu, opere ranjenike i da im obezbijedi ~isti ve!. Satima je bdjela nad njima. - Poslije ~etvrte ofanzive, u kojoj se vrlo namuffia na Sator planini jer je bila i bolesna, ponovo se naila na dumosti u Podgrm~u _:_ sjeea se Jela Perovil:. - Srele &mo se u selu Haiani kod Soje Copic, majke B. Copica, koju je ona 224 �Brllta Alija i Osman sa sestrom Muntbom 'kraj Vdht- · dinog groba u selu Velika RuUk4 1963. godine; cenila i volela, pa je tu rado navracala. Bila je u pantalonama, kao i uvek, sa lepim novim -piitoljem o pojasu; sva srecna !to ga ima. Trebalo je da ode na srez Bos. Novi. To joj je bila davna§nja ~elja jer kraj je dobar i pitom, a ~ene sve aktivne u NOP-u i njoj zbog toga drage i prijatne; mililo joj se da radi sa, njima. Radosna ito ide, i uvek puna duha, na polasku se naialila: »Drago mi je ito cu tamo raditi;; samo, tao mi je ako poginem, bilo bi !teta da ovako dobar piitolj dopane u ruke nekom fa§isti.« Nije bilo nikakvog izgleda da ce poginuti, ali uskoro ae to ipak desilo- u Velikoj RuiJkoj, kada su Nemci iznenada prodrli na oslobodenu teritoriju a' na.§t. borci, opkoljeni, morali. se .borbom probijati •• ~ · · · - I 'u novskom srezu Vahida je zapden.a kao ·vrijedan i sposoban politicki radnik- kale Ahmet Sehovic:- 2ene su se bavile raznim zadacima, a svugdje i u svako doba hila je vedra Vahida uz njih. S proljel:a 1943. u Podgrmeeu je stacionirala IV divizija sa Soiom na .~elu; oko RuiJke bila je smje!tena XII krajiJka brigada. Kada se }ednog ranog april11 - Zene heroJI 225 �~.og jutra Wa puenjava od Dubovika, niko nije ra~unao da ne~eg ozbiljnijeg; iako su nam stizali podaci da Nijemci ~ine iznenadne prodore. Ova pucnjava je u stvari najavljivala prepad na ~itav novski srez. l:e doei do - Kasno poslije podne 31. marta - sjel:a se Sida Marjanovil: - stigla je nda Dvanaesta brigada u Rui!ku. I Vahida se slu~ajno naJla u tom selu. I, k~o i prije sto smo ~i­ nile, odvojile smo se u posebnu sobu gdje su spavale seoske djevojke i gdje je mirisalo na bosiok i dunje. Bile smo opet tri: Vahida, Zora Kova~evil:, pomol:nik politkoma ~ete i ja. Salile smo se na ra~un najmladeg politkoma sa maJinkom, na ra~un Vahidinih pantalona skinutih sa nekog podebljeg svabe, pri~ale, a vrijeme je prolazilo neosjetno. Sjel:am se, kasno smo legle; nije pro5ao ni sat-dva, a plotuni pu§aka i rafali masinki odjednom su zaparali povrh ruiskih kul:a. Poskakali smo, onako obu~eni, svi na dvoriste. Vahida, sa svojom torborn. Uvrh samog brda, u osvitu zore, krivudala je neprijateljska kolona zatvarajul:i nam obru~. Neopa!eno, izmedu nasih predstraza, poduzeli su na nas ofanzivu iz tri pravca: Novog, Otoke i Krupe. U tren oka nastala je borba prsa u prsa, borba na zivot ill smrt. Na.§ neravnopravni polozaj u udolini zahtijevao je da se pod cijenu utava dokopamo Osredka, uzvisine koja je dominirala selom. I mi smo se peli. Kretali smo se_uz potok :koji se pruZao duz brda. Negdje skoro na samoj ~uki ~uh k,ako mi Petar Mel:ava11i) re~e: Ljubica je zaos~la, pomozi joj.c Ostavila sam Vahidu i Zoru i posla u susret na5oj brigadnoj bolni~arki koja je vel: uveliko oboljela od tifusa. Njih dvije posle su dalje, naprijed, nas dvije ostale smo, desetak metara pozadi. Momenti, kao i uvijek u tim prilikama, bili su presudni. Jedan tren, nekoliko tr~ecih koraka prema- groblju, }troz koje je ozna~en proboj, bili su dovoljni da se ostane .u fivotu. One koji su zate~eni iza tog uskog koridor~, zahvatila je unakrsna paljba neprijatelj~kih puskomitraljeza. · Dva~eset d111gova, dvadeset divnih fivota, medu njima Vah,ida i Zo~a. _ :flaJli su tu smrt. JureCi zt nama, nE;prijatelj _se .· -kod- ·poginulih nije zadr!avao. . ' ' .u, ll) Narodni heroji.Meeava 1 Soia _..;. Josip Ma!ar, nerazdvojai drugovi; · poginuli su 1944. _ borbama za Travnik; prvi . u tenku. u dtu~ n~ polo!aju. �- Istoga dana oko podne, blizu kul:e J o§ana Gaka kale Ahmet Sehovil:- ja i Soia1') nai§li smo na mrtvu Vahidu. Ostala je zgr~ena u jarku, sa kosom preko lica, kao da spava. Zemlji okrenuta. Metak joj je uno na lijevu plel:ku i kroz srce izdao na grudi. Ko§ulja, zelena engleska, bila joj je skroz raskop~ana. ~ito, Nijemci su je pretralivali. Umrla je po svoj prilici trenutno. Bez bola. U toku naredne nol:i jedna na!a ~eta dospjela je do groblja i tu sahranila mrtve drugove. 227 ��DANICA MA TERIG ��DANICA MA TERIC ����- -- - - - - - - - - - - - --- ·---· . ~ .:·.: . r :: DANICA MATEBIC Roc!ena je 1921. godine u Drvaru, selo Trnlni~a Brijeg, kao dijete poluproletera. Zbog oskudice rano je morala u najam u Slavoniju, gdje je ostala od 1931-1936. godine. Samouka. Odrasla u radni~koj porodiel l sredini, postepeno je pollti~kl sazrijevala. U ustanku 1941. aktivno u~tvuje od 27. jula; bila je Ban prvog Odbora fonda• u Drvaru. Tih dana primljena je l u SKOJ; v~ krajem godine Ban je Sreskog komlteta SKOJ-a. U Partiju je uAla !ebruara 1942. godine, a krajem te zime postaje l Ban prvog Sreskog narodnooslobodila&og odbora u Drvaru. Te najplodnlje godine svoga iivota naglo se pollti~kl razvila l afirmisala svestranom aktivnoAru, i u KPJ 1 u antifatisti~klm organiza- ~tvrto *) Organ! za snabdijevanje ustanika hranom, - kupill su dobrovoljne priloge u narodu. odje~om, obuoom 231 �cljama. o femu sviedole 1 njene funkclje: Clan je Opftinakog komlteta KPJ, Ban Opitlnskog 1 Sreskog odbora AFZ-a i Narodnog fronta, a v~ krajem novembra i Ban Sreskog komiteta KPJ. P~tkom februara 1943. otilla je po zadatku KPJ u tek formiranu Desetu krajiiku brlgadu. za zamjenika politkomesara Tre&! l!ete Cetvrtog bataljona. Vee aprila 1943. mul!en!W je umorena od l!etnika u selu Vrpolju kod Knina: Posllje neuspJelog napada Cetvrtog bataljona na jako b!tni&o uporilte, ostala je sama da komanduje svojom odsjeb!nom a !atim opkoljenom &!tom. Zaroblli au je telko ranjenu. dok je vatrom Atitila odstupnicu svojim borclma. Pokazala se, kao i uvijek do tada, brabra 1 odlufo.a. Svjesno se !rtvovala, misl~i. samo na povjereni joj zadatak. Za Narodnog heroja proglaAena je novembra 1953. godlne. Njenl posmrtni ostacl preneseni su iz Vrpolja 1956. godlne, kada je 4. jull proglalen za Dan borca, u zajedni~ku grobnicu boraca NOR-a u Kninu. ,. 'l32 �Danice se njen stri~evic Pero sjeea iz najranijeg djetinjstva. - Bili sino - kde 'on - bliski, kao djeca od dva brata. Zivjeli smo u zadruzi, samo kuca moga oea bila je udaljenija Oc:l grada, na · visoravni Podovini1), dok su Dani~ini -stano-vali na brdu povi!e .bolruce, . na Tniinica Brijegu, u • zaseoku ·zvanom Golubic. Zimi, kada bi napadali snjegovi iii naiilo nevrijeme, gotovo svakodnevno sam kod njih ·Svraeao prl povr~tku iz ikole. Sa njom i njenom braeom bib· ru~ao, ~rao, a-~esto i prenocio. .. Kao curica bila je umiljata, lijepa i uredna. Uvijek ~ista robica na _ joj. Omiljena i u rodu i kod susjeda! Rano ih je n zades.ila rievolja. Imala je oko pet godina kad joj se otac Jovan, 1927. g., raibolio i um.ro .od nagle su!ice kao fizi~ki radnik ' u ~elulozi. ·Ostavio ih je nezbrinute; ~etiri sina i dvije kceri. Neimdtina pritisla. Dovijali su se, mlijeko prodavali . . . Ne prOcte dugo, u pohode im stile ujak Nikola Tadic koji je; kao ratno siro~e iz prvog svjetskog rata, bio preko Crvenog· krsta smjeilten u Slavoniju i tamo odrastao. Ujak je vidio teilko sianje u kuCi. i odlu~i da.· nejaku Danicu povede sa· sobom, da se kod njega'prehrani. Tu!an je rastanak bio na rodnom ogp.jiiltu, pred punom kucom komJija i rodbine. I pla~a je bilo! Svima nama· teiko. .Gorko nam palo sto· odlazi u tudi svijet. U Drvaru se' rijetko dogadalo da neko ode daleko, · i ·to joi dijete, pogotovo !ensko.. Gledali smo je uplakanu, kako na ooi navla~i rubove Jriarame · ispod koje vire dva repica sme4ih pletenica. Osvree se niz brijeg silazeci, a kikljlca joj se oko nogu mota. l - Ra~unala sam ......:.. kde Dani~ majka - da bi on moje dijete gledao bolje nego svoje, ali vee poslije nekoliko dana ujak ju je dao nekoj !eni, u selo Predavac kod Bjelo. vara, u najamni rad. 1) Atalevac. 233 �- .JedDOm sam a sastala sa tim tovjebm - prib .Kata Koprivnjak - i OD mi je predlotio da mala primim sebi.. Smedokosa djevoj&a duguljasta lica i Jlftkramo e:a .............,. drib oaju odmah mi a nasmijeJila i veseJo polla sa IIIIKliD. Sa svima a brzo upomala, a pooajbolje s mojcJm Mvwugoctiinjom kCerkom Ljubicom. Pogled joj je bio veseo. a njeiDo lice vedro. Ljubica ju je jako zavoljela. Zi:vjeJe sa u ljubavi i slozi, kao RStre. PrihvaCaJa R svakog posla oko JmCe. Svuda je odrr.mjao njen ugodni gJas. Utivala je da gooi krave na palu .•• Katbd bi je povukla telja i za igrom. Maroa'- je pralja bila; kad god sam rublje prala, sa IDDOID je il1a -Da vodu i na glavi t . rito DOSila, da a vidi kako je i ooa ~ ve1ib.. ~ joj je iiao od rake; ito god sam joj ~ undila bi marljivo. Ponajvile a bavi1a trgovanjem; na pijacu je iila sa mnom, nekad s Ljubicom, ltasoije sama.. Telt ito ae IUDCe pro8pe 01'8nicama, stizala je orolenim stazama u Bjelovar. Cim rasproda puter, jaja, sir, !uri s praznim korpama pravo k nama na njivu l prijanja uz motiku.. Jol dijete, a mala je izvadati lale! Sati su JWD brzo teldi, bez dosade. Sve susjetke su je zavoljele jer je sa svima bila dobr.L Svacte nije poctnatala Prijateljica bai nije imala, jer je Disam pultaJa dalje ocl sebe. U zims1te ve&ri sastajale smo ae sad kod ove sad kod one, pa bi ajale perje. Moja Danica - tako sam je zvala uvijek mi je zabavljala dru!tvo. · · Dya..puta. je njen stariji brat Dane dolazio u posjetu, da vidi seku ka1ro tivi. I pisao! Pita ka1ro mala, moll da ae svi skupa slikamo za uspomenu. Danica ga je jako voljela. Kasnije je javio. da Ce doo po nju jer je vee narasla .cura. ~ koju godinu 11100 ee i da ae ucla, lakJe .kod kuCe. Ovdje. ~ je momci trie uzeti kad nema niita. Telko mi je palo, aU sam pomislila: pa tako je, . on Ce ae bolje postarati za niui BUo joj je teiko da .na.s ostavi, othranjivala sam je, ·pa me je ljubila kao rodenu majku, a navikla ae i na susjede. Svi su joj spremili neki dar. KuQ nam je ostala pusta i !alosna. Dugo- nimlo mogli da je zaboravimo. Stalno sam je «ekivala. Javila mi se dva-tri ·puta i Od· nje vi!e ni traga ni glasa. . .. Ta vjetrovita nedjelja u jesen 1936. - pJ'Wa. dalje Danian stri~eviC Pero- posebno mi je ostala u~ sjeQnju, jer - �smo vl!e' '·ptita U%alud i!ll pred nju na !eljezni~ku stanicu: Bilo ·-nas je d08ta: djeca od retiri brata, oko· dvadeset me).; niaka'teural I joi;poznanika i komlijal Kad su se pred ~e na·pre>ZOtU' vaza pojavill ona · i brat joj Dane~ potekle. su suzi! od dragosti. Pred nama je stajala odrasla djevojka, slavonski obu~ena, jedra i zdrava. Tek se zadjevojmla. Po~eli smo pril~iti i ljubiti:se. Sjecala se ndih imena, ali .je likove pozaboravljala; pitala je ko je ko. Ponialo se ustezala. ~eli smo se smijati i ubrzo se i ona osloboctila is nama zbli!ila, .p a smo u grupi poili kuCi. U selu su izlazili da je vide. Natiskali se, puna kueal I njoj je bilo za~udo §to je salijeeu i u nju pilje. Zbog slavonskog · naglaska podugo smo je zadirkivali. Odu§evljena §to je ponovo me4u svojima, brzo se · prilagodila. Kad smo se sprijateljili, pri~ala mi je kako joj je tamo bilo napomo. Znao sam otprije za njeZina pisma braci; u svakom listu reznula je za svojima, za zavi~ajem, ali se na svoje prilike ruje !alila. I pored silnih obaveza u polju, u kuci, oko iivine, sama se tamo opismenila, a Uz Slavonce koji imaju kultumije navike zivota, stekla · je iskustvo u voc1enju domacinstva, tako· da je u mnogo ~emu odskakala od ndih !ena l slu!ila im za primjer. I ovdje je u ktici spremala, kuvala, zemlju obtac1ivala, ali bilo je lalde: nisu imali mnogo te zemlje. Majka se u meduvremenu, preudala u udaljenije selo Trubar, i Danica je sada sva bila 2aokupljena privrec1ivanjem za porodicu. Sa mlac1om sestroJD J:okom okopavala je ~ ruze onome ko ima volove, a ovaj bi im za uzvrat uzorao njivu. - Svakako se dovijala da bi namakla sve !to treba u )tucu - kate Damca Kecman ~ jer od prodaje mlijeka i mdave ljetine nije se moglo !ivjeti. Kopala je na njivi da joj sdiju bluzu ill suknju, jer nije lmala mdine. Nikakvog posla se nije stidila. Ula je da riba i pere vel po selu i gradu'. Tako je pomalo i rtiho namicala. Tkala ~e pelkire sa lararp.a, torbe, i plahte od lana i konoplje. Nau~ila je sve vjeltine kod Slavonke. I' nov nal!in tkanja. Cudno nam bilo da ~ipku mi tari tka, a: Jni smo je heklale. Divili smo se ~ipkastim rub~ rna koje je brzinom isplitala na tari. Dolazife smo da vidimo i kopiramo. Nismo vjerovale da ona kao sirota to -sve zna. Rado nam je pokazivala. Kad .je Obrad :Kurbalija. dobavio stroj za predenje vune, i!la je njegovima i pokazivala im kako �~-- rukuje. Niko osim nje to nije znao. Kod. nu se znalo sam07 za preslicu -i vreteno. Postala je poznata i ugledna. Cijenili su je. :Wa je po prelu i sijelu. Nikad se ni s. kim nije zavadila~ Momci su je stalno obletali. Bila je najljepia cijevoika u-naiemselu. - .Kao sestre. od strica bile smn vrln bliske, ialto nils' -ja u rodu .bilo mnogo, a ona od mene mla4a- kale njena stri~evka Milka. -- Kad smo poodrasle; · kad ·se vratila · ir ·sela Pt:edavca, posta1e smo nerazdvojne;: Iako smo stanovale odijelj~o, .zemlju -smo. obrattivale -zajedni~ki. Nekad •.amo okOp~vale kukuruz na njivama u Drv~, _ -neka(j radile gore ... a ~le smo: pdnjake u br~, na Ataievcu, gdje su pod iu~JJ~m bile naie male kolibe. Ljeti smo skupa tjerale ovce na im>~~ _ po qva m~a . gore ostajale. U prvi mrak smo izlai zAe pr~ •~ku, , ·ml,lZle . ovce, razlijevale mlijeko i obirale Mimak. _ ,Z{lj~po smo .•sakupljale sijeno. Radila je .sa mnont svojski, cim se rosa digne pa sve do mraka. Iile smo skupau maline. i jagode, Kod ov~ca smo prele vunu i. plele carape raznoyr:snih, ~ra, Svuda.:oko nas tiiina. Pusto. Najviie smo o ~p~imaJ udaji razgovarale. I Danica je .sebi spremala ruho. Nije .Jurila da se uda, htjela je da to bude neito ozbiljnije, da na4e pravoga covjeka. Pred sam rat zavoljela · je · radnika Branka Delica. Voljeli su se ozbiljno: Sastajali su ·se i dogovarali da se uzmu. Kuci joj je dolazio. Ali, rat ih je omeo. Skupa su poginuli i skupa sahranjeni; on kao komandir voda. - Tih dana itrajkovi u celulozi i Pilani potresali su duhove - sjeca se Pero Materic. - Hap§eni su rac;lnici-komunisti, medu njima i mno~ Danici.ni ro4aci. »Vecina drvarskih radnika - Op. MB - iivjeli su u svojim selima, baveci se i te~&im poslom, pa se po kucama sve iivlje komentarisalo 0 nadnic!lmli f .0 poslodavcu, sve ceice su se-cule -rijeei: radmcka klasa, svijest, borba •.. Danica je to sve paZljivo. sluiala i razmiiljala. U fabrici ceiuloze, u SIPAD-ovim2) pilan_ama i u ieljeznickoj. radionici uveliko se osjecao rad partijske organizacije, malobrojne ali jake. Njen uticaj se naroCito ispoljio u radu , URS-ovog sindikata l ·u stvaranju ogranaka I) iwo. 236 SIPAD - Sumsko industrljako preduzeee akcionarako dru- �»Selja~ke sloge« po selima ... « Jovo Kecman') je sa namaskojevcima organizovao jedan takav ogranak, da bismo legalnim djelovanjem okupljali seosku omladinu. !mali smo tamburdki or.kestar i priredivali zabave na koje je i Danica dolazila. Gostovanje banjalu~kog kulturno umjetni~kog dru!tva »Pelagic« 1939. godine bio je prvorazredan dogadaj za Drvar. Crvene zastave na vozu, odwevljen docek, govori, ushicenje radnih ·ljudi, sve se to pamti zauvijek. Ispred radni~kog doma bilo je najvi§e seoske omladine. Tr~ali su po hranu, i Danica sa nji.ma. Stolovi pred domom bili su prepuni kajmaka, sira, mlijeka •.. .Za vrijeme programa u dom se nije moglo ni priviriti od svijeta. Zandarmi su nas na kraju rastjerali ... Neki su uhap§eni. Boreci se. za opstanak jo! kao dijete, Danica je osjetila te!ak zivot siromdnih i nije joj bilo te§ko da se svjesno opredijeli za borbu koja se sve vi§e blizila. Uskoro su starija braea otisla u vojsku. Danica se tada dosta napatila, zaradujuci sa sestrom Jokom za ostale ukucan,e. Mlac:li ,brat Vlado izucavao je krojacki zanat, a Nikola je iSao u osnovnu skolu. Jos teze joj je bilo u proljeee 1941, kada su Dane i Mirko pali u njema~ko ropstvo, a ona ostala sama da se brine o mladoj i neiskusnoj braci. Sjecam se, kad su Italijani do§li u Drvar, govorio sam joj da se cuva, bojao sam se da je ne uhvate. »Znd Pero - kazala je - pored toga §to sam duma da svoj dio dam za borbu, moram ne§to uciniti i umjesto brace, i za njih se boriti.« Kapitulaciju Drvar pamti i po veliki.m koli~inama oruzja i municije koju je biv§a jugoslovenska vojska odbacivala u jarke duz ·puteva. Sanduci puni metaka, pwke, oprema, brzo su nestajali po seoski.m tavani.ma, trapovima, ispod dubra, za gredom u stali, u sijenu, u §umi pod drvetom . . . Svuda je nect.ijno doprla poruka komunista: »Sakrijte i sacuvajte,. trebace!c Prvi su paradno .umadirali Italijani, pa je. u dolinu stigla manja prethodnica Nijemaca, kad su oti§li, osilile su se ustaSe. Nekoliko kamiona s videnijim Srbima vee je nestalo· u no~i. A onda je Drvarom zaplamtio .27. julL Narod :se cligao na ustanak. Danica je citav taj dan hila sa borcima; prilivata1a ranjene, previjala ih, tanku odjecu parala . u zavoje .• ~ 1 u pripremama je ucestvovala; ~eti ustanika · u Ja.,. dovrli.ku ~osila je hranu, i>oruke . . . ' a u ~ heroj. ..Tovo·xecman, radnlk Zelj. radionice u Drvaru - Jiarodnl 237 �USTANICKI DANI - Tog vruceg avgustovskog dana 1941. iAle smo ja i Danica od kuce do kuce da pozivamo !ene Drvara na njihovu prvu konferenciju - pri~ Rahela Albahari. - Organizovale su je intelektualke komunisti: Bosa Jurin~i(:, Mira. Mora~a. Jela Bi~anic i druge. Ustanak je tiroko zatalasao i gradi(: i sva okolna sela; na sve strane komunisti su organizovali probudeni narod za borbu protiv okupatora i ustda . . . Pele smo se uz brduce do prednjih zaselaka Trninica Brijega, kroz. Aumicu zarudjelih drenjaka, i iz sveg grla pjevale: »Vee gubi ae !aloana prolloat, Vee svanjiva nam novi dan .. ,« •Hajd jos jedanput!« molila me ko zna po koji put da ponovim pjesmu. Zaustavljajuci se svugdje pomalo, objasnjavale smo Zenama cilj tog naseg prvog skupa. Svi su je poz.navali. Vrata su nam predusretljivo otvarali i radosno je oslovljavali •Zdravo Danice!« A ona im se obracala neposredno, kratko i jezgrovito. Nije bila rje~ita, ali svojim suseljanima bliska. Sa nesto skrtih rije~i sndno je na njih uticala;. Odziv je bio velik, •Kantina« je bila prepuna lena. - Njena ustani~ka aktivnost - sjeca se Stevo Trikic posebno se razvila u Kantini, staroj kuci preko puta Cinovni~kog doma, gdje su zene iz grada i okolnih sela prvi put masovno po~ele raditi za ustanike. Trebalo je snabdijevati t!ete koje su dan i noc ~uvale prilaze Drvani na polozajima~ Plo~e prema GrahovtJ, Ostrelj - spram Bos. Petrovca i u Mokronogama, Prekaji - spram Livna i Glamo~a. Trebal() ile brinuti i o ranjenim ustanicima u bolnici. . . Danica je kao ~lan Odbora fonda bila· jedan od organizatora zarhasnog posla snabdijevanja l:eta odjel:om i obucom. U Ka~tini je pod svojim nadzorom imala nekoliko tivacih matina,- a i 's ama se. prihvatala sivanja. Znala je da rasporedi posao! Neke !ene~ mahom gradske, krpile su hla~e. bluze, a neke su krojile. Druge, vecinom zene sa sela, prele su i plele. Cesto bi ~ u· za•· selak odnijela punu vrecu klubaka ispredene vune, sazvala. u nekom dvorutu !ene koje bi uzimale predivo i .za)lek~ika­ dana·· donosile joj gotove dzempere, ~:·arape . . . Kantin'a' ti'Q:. i' ~38 �dan~. postala prava mala tvo!IDca ocljel:e i ~tab te ak_ivnosti ~a otav kraj; bila je t 9kupU~Ja i dogovota drvarskih !ena. · obuee :za gerilee i i politi~ki centar Dani~in rad nije se iscrpljivao u tome. Okupljerum zenama i omladJ.nkama, pa bila to i mala grupa, znala je reci: »Dobro bi bilo da se ovo pr~itac i pruZila nekoj od pismenijih iapirografisani »Gerilacc') ili »Radio vijestic. Sta se puta na njivi pohvalio zenski glas: »Danica mi dala da ~i­ tam .•.« Uspjela je da okupi tene, nar~ito u svom zaseoku Materi~i. Vee 25. septembra Italijani su prodrli u slobodni Drvar nakon vi.Sednevnih zestokih borbi s ustanicima. Danima prije toga, radnici i omladina su iz grada evakuisali u brda raznovrsnu grat1u, alat, namirnice, demontirana su postrojenja u Celulozi i Pilani, a zatim je fabrika spaljena. - U zbjegu pod iumom u Ata§evcu, gdje smo se sklonili od Italijana, na prvi pogled sam je zavoljela - kate Danica Trikic. - Zapazila sam je po optimisti~kom ddanju. To me je njoj i privuklo. Svu no(; je gorjela Celuloza i Pilana, eksplodirali kotlovi i ogroman plamen osvjetljavao svu dolinu, a s njenog lica nije silazio osmijeh. Saznanje da su radnici oteli okupatoru plijen ispred nosa, ispunjavalo ju je ponosom. Okupljeni ljudi, u strahu i neizvjesnosti, nagat1ali su ita ce dalje biti, a ona ih hrabri dok u radni~koj koloniji i njena kul:a gori. - Uprkos okupatorskim stratama, patrolama i §pijunazi, SKOJ je te jeseni i zime organizovao u gradu i okolnim selima politi~ki i prosvjetni rad s omladinom kate Rahela Albal;lari. - Cesto smo se okupljali u Dani~inoj kul:i u Materica zaseoku. Sve mlat1e zene i ajevojke dolazile su na »sijeloc sa ru~nim radom. Komunisti ·su pod novim, ilegalnh:n uslovima povezivali rodoljube ... Otpor okupatorskoj sili i tehnici ne... kima se ~inio beznadeZ&n. Moralo se uporno politi~ki djelovati. U popodnevnim satima, sve do ranog jesenjeg sumraka, kad se bliZio i omrznuti policijski ~as, trajao je analfabetski t~aj. Prorat1ivali smo tu i politi~ki materijal; razbijali smo kolebljvost i s\unnju u vlastite snage, objainjavali trenutno zati§je i ukazivali na perspektivu borbe protiv okupatora. :Raskrinkavali smo·propagandni trik da su »Italijani zaititnicf Srbac. Danica je redovno okupljala omladinu, a mi skojevci •) •Gerllac« je "i941. u ustanku_ izlazio u DrVaru: 239. / ' �= ;z ~ ..,.._-?j m111 ~ ~ a !.JW4e .!!b." im. ~ ~ : rAm-...cJe. ita JIDIJ ::tcin:aii ::z aiai::tiec . - :mila nle.W,.r-Gea ~ 1f.cJ ~~ W.. .M a;ce siD:ibe a ~ ~ :ezm sam 7!=: -.qmca ~a ~ ~ kDii ~~e ::rr~ ~~e::'!n~e ;areaa ~ £a :n:e :a!:••c•oa i ~~: ~ .-::G ~ =:v:ea !De ~ ~ je wr..i.:ea., :a..c.; !ii ~:e- ;r~ _zeiaaa. :. '1 ~ ~ 11a .il"1 ...-~ ;e ~:e!G-n:a ~J;.;;V~ --ae=-c =:..:a :e ..&::m i a::sai"!:1'~ za no!' .e ~-n:a : :m:Gg".: ~ 3i::m Je ~ lLa .?..ef"..£.~T..C: ; ;a. ?Awn......... ~ WSlitiGJ: ~ JIDIJ ; ract;s::w ~nrr.:u.e~ - ~ sa<a-u SCfl 'l!C:ia~ ~ ~ lfa:eor"Ca b~±.;. S7~ z:w1r;·i-<, -~-~ od pn-11 wOtiL!l u. zg:a.Ca ~ s;~ ::.cca za:=1 .sic;;la sa ...,.. · ae::x-=.a 0::::0 aa:i i .e i liara ~..C-Cr-~- Zawt:ii::a» s . ~ SrJ..J-a. a J':U:... 1~ ~ pc.p::C=-e ~.c---: 2:0 d;e-T-;..;aQ i rc·ae-ea, kad u ex:;.::;; soCici, nas ma;:Q. st!opl rJuU i saJU, i+.J> ~: »D;ee;) l::f:.;a.. Ta.:.:;an::c a oci "i'eC iD&i r.a Y'!Tar..d;,.&. ct.a7a kc.JA1a c..dc:zdo ~;aioL Svi S1D0 se zban;:i, a I1an;ca naredi: •lzvlaate sve iz o.~ pa na sto. bao! A~.~ ita upitaju, rea eemo da se jedna od nas udaje.c Za trf!n rAta, preko onm papira i o!m'i:ica nasJaga se tamara tadafa, kaputa. . • Dr.A:>ro smo proSli s obzaom na uCestale rac;;j~ i bajke po .e!.ima. Drugom pr.Jikom. partijc:i su imali sw.~j sastanak u naJoj kuCi i pred noe me ~ da tao r.r.· 6.M ~ ~ ~:e;a •kr.~jl!"".rka r...dnesem poruku sekretaru Sreskog komiteta Obradu M'albaiiL1J u zaselak :Sagrade. U'sprotivila sam se. sva ljuta. j1:r mi je dr.~jad~lo da uvijek mene Jalju. Ko kuda, ja svuda! •:Ot'isam ja sama, velim, net idu i drugi.c Tada mi Danica odr!a ewor i i.lprativii me u ~ oka dovrSi: »Mi ne mo. ~.Kmo wo pismo po svakome poslati, moramo ga dati komunl•U .. ,c Bila je tako razloma i strpljiva. pa sam uvidjela da je u pravu. - Meni se full - pn.jeea se sestra Joka - da je najaktivnije p<>Ula raditi kad su Italijani ponova ok:upirali Drvar. Kuta nam je izgorjela u radni~koj koloniji, nilta nije· ') Istaknutl komuru.ta Drvara, m1ad1 radnik, poglnuo 1M3. l:Jan PK SICOJ-• za Bos. 240 krailnu. a. �ostalo vee ono robe na nama, pa smo stanovali kojekuda i stotinu puta bje!ali . . . Mama ju je odvracala od borbe, ali Danica je ostala uporna: »>dem! Idem s ndom vojskom, pa ako je i poginutil<~ »IdeA gola, bosa, drugi se pored ognjista griju« ne da joj ona mira. »Joj, marne, pa Ata ako poginem?! U!ivacete vi, koji osta· nete!c Privremeno smo stanovali u zaseoku Pejici, kilometar od grada, i ona je odatle gotovo svakodnevno izlazila na slobodnu teritoriju: odnosila izvjestaje Gradskog aktiva SKOJ-a i sa.: nitetski materijal, a vracala se s propagandnim materijalom i uputstvima za rad. To njeno stalno kretanje postalo j"e sumnjivo ~etnicima. Prvih dana februara 1942. komandir jedne od partizanskih ~eta, Mile Kecman, pre§ao je ~etnicima ProkazujuCi Talijanima aktiviste, i Danici je zaprijetio preko na!e gazdarice da se ostavi rada iii da se odavde gubi. Vratila se uve~e iz Sipovljana, sa nekog sastanka, i mama joj odmah o~ita: »Ostavi se posla, bolje je nego da luta.§ od kuce do kuce.c Ali ona joj samo zamisljeno r~e: »Moram icil Ako je birati, ja radije necu dolaziti u ovu kucu.c Rano izjutra pokupila je svoju odjecu i otisla kod stri~evica na Ata-:sevac. Nije nam se vracala sve do juna, kada su Talijani otisli. Silazila je radi mnogih ilegalnih veza i da bi oko grada pokupila dobrovoljne priloge. Naj~esl:e je isla u zaseoke oko Titove pecine. Tu su joj Mile Kecman i njegova grupa te zime napravili zasjedu. S lecima je sk<>Ola u nabujali Unac i uspjela da pobjegne. Jednom smo ja i brat dobili propusnicu i otiSli gore u pojate po hranu za krave. Danica je iskoristila naJ povratak i sve uz sijeno sisla s nama do iznad prekajske l:uprije, a odatle krenula sama ka pecini. - BaJ tih februarskih dana - sjeca se njen stri~evic Pero - Danica je kao neumorna skojevka primljena u Partiju; sastanku u Gruborovoj k~ci pod Misijama prisustvovali smo: Obrad MalbaAic, Milan Trninic, Milka Krneta, ja i jo! neki. Otada je bila jos aktivnija, i u radu s omladiriom j sa !enama, i u Sreskom NOO-u, u koji je brzo izabrana. · - Kao predsjednik seoskog NOO-a za Trninica Brijeg -sjel:a se Bla!o Simisic - dobro sam poznavao Oani.~in rad u novembru 1941, jer je bila u Odboru fonda za nekoliko ' 'sela. ! 11 - 2ene berojt • ., 241 ' ~. ~ �:Pokazala se od svih najvrednijal Ovaj odbor je prikupljao branu, .odjeeu i plahte od kojih su !ene krojile borcima bijele kab&nice. Skojevci i kandidati Partije takmi~ili su se ko (:e li~o vUe priloga dati, ko vise po selu sakupiti. Posao smo obi~p.o rasporedivali po zaseocima; Danica je zadu!ena za Pejice · i Materice •u !icic, do samoga grada, sa kojima je. i ina~e odriavala vezu. Tu je bilo najopasnije. Kupilo se petkom i subotom, po danu, od glavice luka do biljca i sitne odje~e. A nol:u uoo nedjelje omladina je nosila priloge u parti,ianske logore; uprtili bi na leda svoje sareno tkane torbice od p~ desetak kilograma i i§li u grupicama zaobilazno preko ~a Sipovljana i Mokronoga, u Pelovac, Razvale, Atdevac i druga .skrovita mjesta u brdima. Cuvali smo se italijanskih topova. Dogledom su osmatrali okolinu i tukli sve sto im je bilo sumnjivo. Svoj •gradski dioc priloga Danica je po noci donosil~ \,1' sjediste Odbora fonda i skupa sa nama prenosila dalje. italijani su nas ometali. Malo malo, pa blokiraju sela ili ; zasj~nu pod sumu, da bi uhvatili rukovodioce. Kad im ·to iijalovi, pokupe dvjesta-trista ljudi i dde ih u zatvoru sve dok ~etirlci medu njima ne prepoznaju •sumnjivec, koje otpremaju u logore iii na prisilni rad u Njemacku. Sv~e noCi spavao sam u sumi u Jadovniku. I mnogi drugi odbornicil Nasije~e~o grana na snijeg, legnemo kraj vatre, a ;kad se probudimo nesto zeravice nam !mirka sa dna rupe. J~~om mi je oko kuce osvanulo pet stotina Italijana, a ja ~u.tra pod podom, u mraku podrumoca, sa svom mnozinom prikupljenog materijala. I sezdeset bombi •kragujevkic! Na hladnoj zemlji prostira~ i sto.. Odjednom me presta drhtavica t ja odSarafih bombu ... Ali, imao sam srece! Nisu si§li. Eto, spo~enuh to se vidi kako je te}t jednoj djevojci bilo tesko raditi. Krila se i ona. · Italijanski okupator se ovog puta ugnijezdio u Drvaru i Odomal:io. Svu jesen, zimu i proljece! Ali, dalje od varoiUce iiisu'·smjeli. Ni u pljacku hrane nisu mogli bez borbe. Obru~ l?"~rtizanske blokade polako ali cV'rsto se stezao oko njih. Jedvdjeme su bili potpuno odsjeceni od svojih garnizona u Kninu, Bos. ·Petrovcti i drugini mjestima: Zii to vrijeme u ~i­ tavoj .okolini. po svim selima, rasle su antifasisticke organi;ael]e naroda i po~eli 'da djeluju prvi odbori mlade narodne ~IJistf. 1 _.:! par~~e..J~~i·9~~~- po~~jate ~ . sv~ brojnije ... $e zat4n rio 242 �- Cim su Italijani u!li u Drvar, aktivistlPnja Persa R~ okupila je nas tJ:ideset omladinki iz tri sela: Drvar Selo, Trninica Brijeg i $ipovljani, da bi se obuOle rWtovanju oru!jem - ka!e Milka Tomazovic. - Mec:!u nama i Danica. Sastajale smo se pod Aumom u kuci odane ~ne.:Joke ,GruborQ:ve, Dolazile smo tu dva puta nedjeljno, ~tvrtkom i ~tkom,_ puna tri mjeseca. Podu~avao nas je .borac Du!an Letic.~ Ostajale smo i po · dva-tri sata. !male smo samo jednu · pu5ku." ·Leijc nam je metu ~esto razvaljivao, da bi se svaka iznova uvjezbala. Nau~ile smo da gac:!amo, da rasklapamo i ~istimo oru!je, pa tr~anje, pravilan korak i druge osnovne vojni~ke radnje. Danica ·nikad nije izostala. Cim doc:!e, pri~a nam o Italijanima: kud se sve krecu, dolaze li, odlaze ... Do 1942. godine i ona je bila »U !ici«, bodljikavoj !ici, kojom su ogradili Drvar i dio okolnih sela. »Kako se provla~iA?« pitali smo je. »To su moje stvari« odgovarala je smje§kajuci se zadovoljno; Uzi.;. mala je pu!ku i !urila da nam poka!e §ta zna. »Kad li ce doCi vrijeme da ovo znanje stvarno pokazemo!« uzdahnula je jednom. Omladinska pozadinska ~eta brojala je u cjelihi oko Aezdeset mladica i djevojaka, ali je bila podijeljena na desetine i vodove. Posebna ~eta stvorena je i u Ata§evcu. U prvo vrij_eme smo u toin sastavu Wi na radne akcije,. a kasnije smo prerasli u radne brigade koje su u ljeto 1942. sabirale ljetinu i u Drvaru i u Podgrme~u i u Sani~koj dolini. Sve ove djevojke otiAle su tokom NOB-e u »prave brigade«. Iz na§e grupe su vremenom regrutovani sve sami rukovodioci. Ja sani bila komandant radne brigade u Podgrme~u. .. .·. · ·' . Ova na§a ~eta zena ru!ila je u novembru 1941. cestu na Prosje~enom KUku, na Kamenici, put Bos. Grahova. ISle smo sasvim same, o~m dana uzastopno, obi~no oko deset .easova uve~e. a vracale se kad ~ujemo pijevce u selu. Skrivala je okuka i reflektor je svu noc samo Aetao preko nas. Preka:pali smo cestu na ~etiri mjesta i na o§trim krivinama: si'u§il! potporne zidove, duge po osam metara. Izvaljivali smo kolo;;. brane i otiskivali ih niz provaliju u plitku RadUkliju. Bib> ie hladno; prsti su se lijepili za kamen, a zemlja pod pijukcim kao kremen. Duvao je o§tar vjetar. Na izvidnicu- smo slali redom po dvoje najjacrh. Danica se §alila i smijala radeCi sa nama. Kada smo kasnije u slobodnom Drvaru popravljall ovu istu cestu, nas po §ezdeset omladinki dodavale ·smo jednll ~ic ·rias ... �clrugoj odo:zdo tameD po bmen i to a IIIEOpi:sivim elantwn i med-.JSOboom pain;om. Ko ~ p.>b:o;ao Sft Dale akcije~ ISla je a nama 1 a Ju:nwv :::; Oitl'el;. ~ liDO pnSopali Petronaw cestu i otpilaYali DaD~~ da parlitanjcap oJakiamo akcije iz zasjede_ - Povela je jedDom ilene i om'ad:rtke ua prijeYoj PloCe - sjeea se i Flora Aibahari.- Svn noe smo ruSile cestu, pje•ale. i lotile vatre. PonijeJe smo trijeSCa i s1ame. i stavljale po tavanima kuCa uz eestu., kako tr.smo !h, ako Italijani naidu, lakie spat;JL Takmitile smo se. Danica nas je rasporedivala i nadgJedala •Prionite. brzo, brzo ... da ito viJe prekopamo.. bodrila nas je. I zaista. radiJe smo neumorno. - Potkraj 1941. godine dolazila je u selo Trubar tod oblha Pere Rodiea, u ~tku samo u rod, u posjetu majci - •jeea se Nine Bodie.. - Trubar se nalazi u uskoj dolini iz:medu pJanin.sJrih masiva Like, Bobare, Metle i VuCj8ka, koji ga odvajaju od drvanke kotline. S"-uda uokolo bio je italijan.sk.i okupator, a utic:aj lickih ~tnika jak! Tt5ko je bilo okupiti i omladinu, a kamoli ostali narod. Vee tada nam je pritala kako se omladioa Drvara organizuje i radi, iako su tamo bile jake italijanske mage, a ~tnici otvoreno istupili kao saradnici okupatora. Na.Se iene paZJ.jivo su sh1Sale o dogadajima u Drvaru. U Trubaru je Zivio domaCi pop llija, povezan sa zloglasnim popom Dujieem, ~tni&im •vojvodom:c, a kako ,je sa mnogim seljacima bio u srodstvu, retniStvo se tod nas proiirilo. MoMa je Danica imala zadatak da ovdje pollti~ki djeluje, a moMa je to Cinila sama uzgred. U na.Sem selu je bai tada formiran i seoski NOO. Poreli su nam dolaztti poll~ki radnicl. Tokom 1942. ~ je navraCala i organizovanije radila. Uvijek a dosta politi~kog materijala u svojoj selja~koj tkanoj torbici. Na konferencijama nam je govorila o liniji KPJ, kako da se Ito smi§ljenije poma.Ze partizanima u borbi protiv okupatora. Budila je u na8oj omladini borbeni moral; pozivala omladinke da ne Zale svoje ruho, da Ito bolje snabdiju borce, posebno bijelim kabanicama, kako bi neprimijeeeni na cestama uniitili Ito vi§e tudinskih kolona i transporta. I kod nas je carevalo staro, patrijarhalno •hvatanje o ieni: Sta l:e lena ·u borbi? Nije njoj mjesto tamo vel: u kuci, kod ognji.Ata i kolijevke, na poljilna . . . Zene • �pokrenuti bilo je vrlo telko. Trebalo je, uoplte, ~itav narod politi~ki mobilisati, raskrinkati ~etnike. »Do§la je pastorka Pere Rodica pa i ona agituje za partizane ...« govorili su stariji ljudi. Pero je prije rata na SIPAD-ovoj ekonomiji muzao krave i bio veliki lald!ija. Danicu je primao kao svoje dijete. Bila je Danica jako ozbiljna, mnilo se, vile nego ito treba. Uvijek u selja~koj nolnji. »Materica djevojke !ive u gradu, a nose se po selja~ki« ~uo sam kako pri~aju. Maramu, naj~elce bijelu, voljela je da povezuje ispod brade. To ju je C!inilo starijom. Pa i njena sna!na grac1a i ozbiljnost davali su joj grublji izgled, prikrivali !enstvenost. Bila je osrednjeg rasta. Uvijek ~ista i uljudna. - U rano proljece 1942. - ka!e Danica Trikic - polla sam sa Danicom iz Atalevca u Sipovljane, da formiramo prvi odbor AFZ-a. Kod nas na visovima le!ao je jol .dubok snijeg, i kad smo krenule ja se malo pokolebah. »Dano- velim joj - ne moZemo preci, vratimo se.« Ona ni da ~uje! Jedva smo se probile kroz nevrijeme, a dolje - snijeg vel: okopniol Uz put mi se pohvalila da ima bombu i piltolj. Sazvale smo sve !ene u selu; oko trideset ih se skupilo u kuci Urola Tadi§a. Po noei, zbog Italijana i ~etnika. Danica im je vrlo lijepo govorila zalto osnivamo taj odbor, zalto i !ene treba da poma!u NOV, da njeguju ranjenike . . . Bio je to prvi seoski odbor !ena na naloj opltini. Danica je nadzirala i t,:ad analfabetskih te~ajeva za zene i djevojke, koji su tada stvarani po svim selima i zaseocima. Obilazile smo i udaljenija sela, na drugim opltinama, i Danica je uvijek bila neumoma i u svemu uporna. - Tih dana, na sastanku Sreskog odbora, dobile smo zadatak da odemo u udaljena sela Mokronoge, Prekaju i Ljeskovicu - sjeca se Milka Tomazovic - i da tamo organizujemo seoske odbore AFZ-a. Gladne i tako rel:.i gole i bose, pjela~ile smo samo u naracima do kasno u ve~e. Umome. Obuca nam za noge primrzla. Jedne priglavke pletemo . po noci, druge deremo po danul Kad ima, obujemo i dvoje odjednom. Uz put smo se brinule hoee li nam !ene dol:.i, hoce li se masovno okupiti.. A one su zaista dolazile, u manjim i vel:im grupama, i pa!ljivo nas slulale. Danica je ubjedljivo i osjecajno govorila. Borci nece moci pu~ati na neprijatelja, 245 �iObidnjavala je; ako 1m ne damo obucu i ne ·nahranimo ih. Mi govorimo, a !ene plal!u. Istupalo se bez narOOite pripreme mnogo ra~ljanja. Srceml Uspjele smo. ODBORNIK ~ Upoznao sam · je u junu 1942. vee kao odbornika Sreskog NOO-a - pril!a Dragan Rodic. - J o§ dok je bila sekretar pari.ijske .celije na Tminica Brijegu, negdje krajem zime, pokazala se potpuno politil!ki dorasla, pa je tih dana birana u prvi Sreskinarodnooslobodilacki odbor, na skupstini u selu Boboljuscima, u kolibama ustanil!kog borca Nikole Tr,... ninica. Bila je prva !ena iz ovog kraja l!lan narodne vlasti, i to njenog najvi!eg organa. _ :Prvar je u junu mjesecu, iza povlal!enja Italijana, opet pol!injao slobodno da di!e. Mlada narodna vlast imala je pune ruke posla. Na sve strane je vrilo kao u kosnici. Okupator je, ne!to prijetnjom i laznom propagandom, ne!to silom, pokre_n_uo iz l!arsije gotovo sve . porodice sa sobom u Knin. Trebalo je iza njega ocistiti grad, poru!ene zgrade .popraviti a prazne prostorije osposobiti za potrebe vlasti i antifdistil!kih orga'nizacija. Radni bataljoni omladine danonocno su s pjesmom i!li na razne zadatke: prenosili su daske i drugu grac:!u u okolne !ume gdje su ubrzano podizane male partizanske bolnice, tajni podzemni magacini hrane, vojni logori . . . Sve nagliji rast borbenih jedinica iziskivao je i povecanu brigu naroda: jos masovnije su zene pol!ele da izrac:!uju odjecu i obucu, vise hrane je trebalo sakupiti i prenijeti do partizanskih polozaja ili tajnih skladista. Trebalo je borcima uzorati i posijati zemlju, okopati kukuruze, obraditi napu5tenu zemlju oko Martin Broda i Kulen Vakufa ... Uza sve to, valjalo je narod i ucitL I ul!ilo se, po grupicama, konferencijama i zborovima, od azbuke do politil!ke abecede: §ta je rat, fasizam, cetni!tvo, demokratija, socijalizam! Na sve strane nic~de su l!italacke grupe, kru!oci, teoretski sastanci. 2ena starija, poslije mu!e, uzima pisalj~cu u ruku i uz cac:!avl plamen smolaste borove tre·ske sril!e slova! Dojul!era!nji pru!ni radnik, ili gaterista, k~ val!, sada je l:>orac; odbornik, stra!ar , .. Danica je na sjednice dolazila redovito i svim svojim bi;.. cem ucestvovala u radu odbora. Zrelo je diskutovala i. uvijek 246 �iniata realan, pametan prijedlog. k&ko da··s e problemi rlJE:lti Umjela je da zapda pojave na terenu, pa nam je znhla dati j dobar pregled situacije. Pozriavala je svoju sredinu i umj.ela je da istakne goruca pitanja. U julu smo doZivjeli ne§to nezaboravno: Stigli su naril. 'ranjenici proleterskih brigada!6) Prvi put u ove krajeve dolaze borci Srbijanci, Crnogorci, Hercegovci, poslije iscrpljuju:.. cih danonocnih madeva i okr§aja sa neprijateljima, promrzli, bolesni, izranjavani, i Krajina ih prihvata kao svoje najro4enije. Stotine ih je tada smjesteno u na§e male Aumske botnice, na brzinu su improvizirana nova bolni~ka odjeljenja i u gradu i po selima. Sve prostorije Cinovni~kog doma bile su pune, pa i Kantina; u toplim zvjezdanim nocima ranjenici su leiali na svojim nosilima i u basti doma pod lipama. Tom do~eku su prethodile velike pripreme. Na sjednici Sreskog odbora potanko smo raspravljali kako da ranjene proletere prihvatimo, ishranimo i njegu.jemo, da bi se §to prije zalije~ili i vratili u borbu. Danica je tada sa !arkim zanosom radila na organizaciji do~eka, smje§taju i ishrani ranjenika. Dala je svom do~eku svoj veliki udio. Uspjela je u putpu11ostJ. Hrane je bilo u izobilju. Antifdisticke organizacije omladine i lena danima su se taki:ni~ile ko ce ljepAe i toplije prihvatiti proslavljene borce proletere: i ranjene i promrzle, i tifusarerekonvalescente, i sve one nemocne i bolesne drugove. Samih pita bilo je toliko da su ih !ene mijesile vani na soframa i jufke razastirale po livadama kraj Unca. I danas taj · doZiv:.. ljaj preZivjeli ratnici nose duboko u srcu. Bio je to joi nevideni izraz bratstva i jedinstva naroda. NeAto, dotad nezapamceno! •Nesto sli~no, ali daleko ble4e, video sam samo u f>ev4eliji, davno, kada su se ndi borci vracali sa solunskog frontac pri~ao je ~ika Risto Stefanovic, ekonom Vrhovnog Ataba. •Kao da smo svom najbli!em dosli u goste - sjeea se jedan od proletera - izgledalo nam je sve kao prelijepi san, poslije hladnog i odbojnog drzanja ljudi u neprijateljskim sredina:ma.c Ovdje, u Drvaru, narod im je hrlio u susret sirom otvo:rena srca i ruku pretrpanih darovima. Sva okolina se ovamo slegla. Ljudi i zene drhtali su od srece i ganuca. Sve §to su najbolje imali u kuci donosili su tih dana u grad: odbornici su silazili s tovarima hrane na konjima i s prepunim kolima, 1) Glavnina snaga NOV 1 POJ, sa Vrhovnim stabom na ~lu, povukla se poslije III neprijateljske ofanzive u Bos. krajinu. 247 �omladina u kolonama sa nabijenim torbama na Je4ima, len4! kam8rama d!empera, farapa, rublja . . . Davalo se Sakom i kapom, od ljeinika, meda i duvana do mekog bijelog ~ biljca i ~ ovce. 0 ljubavi govore i oni !uti buketiei poljakog cvijeCa, zadjenuti s vezenim ruancima konjima za oglave, kad su lakii ranjenici u dugom redu polako dojahali pred Sokolanu i nedovdenu pravoslavnu crkvu, gdje je odrian veliki miting. Govorili su i ranjeni proleteri i naii drugovi. Bila je to veli~tvena manifestacija bratstva i jedinstva, manifestacija privrlenosti ovog naroda NOB-i. Pa i iduCih dana. i nedjelja, kad je trebalo organizovati danonoena de!urstva kod ranjenika, OJCenje prostorija, pranje veia i zavoja, donolenje svjeie hrane, Danica se kao odbornik Sreskog NOO-a pokazala dorasla i tom zadatku. OdlikDvala se disciplinom i odgovomoK11; svaki zadatak savjesno je prihvatala i izvriavala ga do kraja. Za nju nije bilo nikakvih prepreka da ostvari ono & se od nje tratilo. 1 . - Kao odbornik Danica je - sjeea se Flora Albahari stalno bila na terenu, uvijek po konferencijama i zborovima. Uvijek vrijedna, pravedna i stroga! Kad smo raspore4ivali novae pogorjelim porodicama, §to nam je dodijelio Vrhovni !tab, prisustvovala je sjednici ndeg OpMinskog NOO-a u biv5oj kafani •Zelen-gajc. Zalagala se da pare prime najugro!enije porodice, !ene ~ji su muievi nastradali u ustanku, a one ostale same sa malom djecom. . Preko nabrane pamu~ne suknje »kikljec nosila je §arenu muJku ko§ulju, odozgo dugu vojni~ku bluzu, stegnutu u struku ko!nim opasa~em, a na nogama laki opanci. Ljeti je skidala svilenkastu maramu sa smettih pletenica i hodala gologlava. U jednoj od uli~nih prostorija Savica dvospratnice, imale smo sjedi§te Sreskog odbora AF2-a, u kojem sam bila tehni~ki sekretar. 2ene su ovamo dolazile radi dogovora i neprekidno donosile priloge za NOV. Veliki ormar bio je krcat raznovrsnom odjecom. Danicu je, kao ~lana na§eg odbora, veoma zanimalo stanje robe i njeno oda§iljanje Komandi mjesta iii jedinicama koje su se u prolazu povezivale sa nama. Ako je sve i.§lo kako treba, prijatno je bilo vidjeti zadovoljstvo u njenim plavim o~ima, bistrim i pametnim. Svjetlucale su odlu~no§cu ispod upadno visoka ~ela. Na jednom sastanku me je kritikovala da »nije vrijeme za udaju« - ipak sam se 248 �udala -:- i za kaznu me poslala na Grahovo, da obilazim odbore AF~-a. Ni sebe ona nije itedjela, pa je i od drugih trapla samoodricanje. . - •Kud ce !ena u narodnu vlastc ~udili su se pojedini seljaci kad je Danica u jesen 1942. na javnom glasanju ponovo . izabrana u Sreski NOO skupa s omiljenim Jandrijom Tomi.cem •Cicemc 7), Komandantom drvarskog podru~ja- kate Stevo. Trikic. - Zadatke vlasti ostvarivala je uglavnom kroz organizaciju !ena. Bio sam Komandant mjesta u Drvaru i znam koliko su !ene doprinijele snabdijevanju vojske i u~vd­ i:enju narodne vlasti. Prvi politi~ki koraci jedne seoske djevojke nisu mogli proci bez komentara po selima. U p~etk~ je bilo i neshvatanja. Neupuceni su se ~ak pitali kako to da Danica kao djevojka radi sa !enama a ne s omladinom. Ona se na to nije obazirala. Ozbiljna i uljudna, upomo je slijedila svoj put. - Na velikom zgari§tu Celuloze i Pilane u Drvaru, pravom groblju !eljeza i betona-'- sjeca se Vojin Bjeljac- preostala je zgrada nekada§nje Zeljezni~ke radionice sa kupolom peCi, demolirana ali upotrebljiva! Glavni itab za Bosansku krajinu- Slavko Rodic i Kosta Nac!- pozvao me iz vojske, kao livca, da ovdje organizujem radionicu za izradu bombi sli~nih •kragujevkamac. Majstori su pravili kalupe, a radnici odlijevali bombe. Nakon lijevanja trebalo ih je ~istiti od pijeska i brusiti, ali nismo ima1i radne snage za to; ono malo radnika, njih oko dvadeset i pet, neprekidno je bilo zauzeto lijevanjem. U pomoe nam je pritekla omladina, veCinom !enska! U po~tku su dolazili svaki drugi dan, a docnije neprekidno, i danju i noeu, u smjenama po 40-50. Dovodila ih je Danica, novembra i decembra 1942, pa sve dok nije otiila u Desetu brigadu. Bila je brigadir. Koliko mi je puta kazala: •Daj ti samo nama, mi cemo to na vrijeme zavditi, neeemo izostati iza vas .•. « Pojave se u narodnoj no§nji, povezane raznobojnim maramama. Uvijek sa pjesmom i crvenom zastavom. Kao veselo jato ptica! Za~as unesu vedrinu u sivilo na§e radioni~ke hale bez prozora i vrata, u kojoj je stalno duvala promaja. Posje7) J. Tomic, zemljoradnik, bivAi crvenoarmejac, poginuo u desantu na Drvar 25. V 1944. •Cicc - otac. 249 �daju obiCDo na pod, po grupama, ob gomi)a tek- odlivenih bombi, i takmit!e .e uz smijeh i pjesmu. u te clme radDici bi moogo vile uradili nego obimo.. Cesto za&ajemo urrik: •Neka IWald ovaj komad ubije :oeprijatelja! Neka upamte da IRl ovo nale bombe iz Drvara!c Danica ih je. orzbiljna i puna ~ vomom, rasporedivala i :oeprimjetDo nadzirala bko se posao odvija. Kretala .e od grope do grope i uvijek imova objalnjavala na8n i smisao ovog pos1a, jet' se cwnladina sta1Do smjenjivala dolazeCi sa svih strana. Kada smo proizvodnju ubrzali. radilo se i napolju bez obzira na DeVrijeme. Nije se gledalo ko l:e koliko i ita uraditi vee su svi zapinjali ito su vile moglt Gotove bombe slali smo na konjima i kolima u KmjeuSu. I u pripremanju zaprega i u njihovom odaSiljanju Danica je ut!estvovala kao odbornik Sreskog NOO-e. Obilazili su nas KoU PopoviC i drugi rukovodioci. Sjeeam se, imali smo zvono; naili smo ga na zgariftu erkve u Sklopu, koju su ustaJe 1941. spalile. Zvono smo po- stavili na visoki stubac pored kojeg su omtadinke .deturale, spremne na uzbunu u slu~ju nailaska aviona. Zabavljalo ih je da zvonjenjem daju signal i kada bi odlazile kuO. Puna razumijevanja za te njihove vragolije, ali sama nekako zamiJljena, Danica bi se u sumrak stapala s raspjevanom ~tom djevojaka i ~vala sa njima izmedu poernjelih zidina, ispod onog na.Aeg usamljenog fabrickog dimnjaka na Cijem se vrhu stalno lepriala ervena zastava. U DFSETOJ BRIGADI - Devetog februara 1943, u jeku eetvrte ofanzive - sjeea se Rahela Albahari - postrojene redove mladica i djevojaka tspred Komande podrucja zasipale su krupne pahuljice snijega. Partijski i skojevski rukovodioci sa sreza Drvar polazili su u novoformiranu Desetu krajiSku brigadu! ~edu njima i Danica, Marija Bursae i mnoge druge drugarice. I ranije su mnoge od nas traZile da idu u vojsku, ·ali komitet nije .odobrio. Sekretar Okru.mog komiteta. Vaso Trikic se sjeea: - Pred ofanzivu VS je donio odluku da se formira Deseta krajiska brigada i da se komunisti u nju masovno upute, kako bi se ito prije osposobila za borbu. Mnogi koinunisti Drvara otiili su tada po zadatku Partije na Odgo'varajuce po- �:Uti~ke, kulturnO-prosvjetDe f vojne dutD0sti :u brigadu. -Li~o pravio spisak; . po organizacijama smo odredlli: ti r til I pored toga mnogi omladinci su »imigriralic. »DeAavalo se - kale Lazo Materil: - da mla4e skojevce izvu~em iz stroja i naredim im da se vrate kucama, ali ~im im okrenem le4a, oni brte-bolje opet ulaze u stroj.« Danica je vatreno agito:vala mectu omladinom. Dobrovoljaca je bilo na pretek. U Sreski komitet je uAla krajem novembra i za to kratko vrijeme zapuio sam je kao vrlo ozbiljnu djevojku, jednostavnu i ·skromnu. Zene su je mnogo voljele. »NaJa Danica - govorile su - nije se pohasila ito je bila u svijetulc Rijetko kad su komunisti odjednom tako masovno i organizovano iAli u neltu jedinicu. I!lo se s najvecim entuzijazmom. Glavnina na!ih ·anaga, sa VS na ~elu, bila je na putu ka Crnoj Gori. Trebalo je braniti ndu slobodnu teritoriju. A u brigadi ni dese·tak redovnih boraca; sve omladinci nevje!ti oruzju, ali puni nevidenog elana. U stroju mnogo drugarica! I boraca rekonvalescenata, koji au izostali iza svojih jedinica, pa starijih ljudi domacina. Za nilade je to bio izuzetan dogadaj. OprastaU ·su se sa rodnim ognji§tem, bdtom, kravom ... Po prvi put· se napu§ta selo, svrstava u borbene redove! I sam sam bio uzbucten. Osjecao sam: zadatak je ispunjen! - U svom govoru Veljo Stojnic i Bogdan Pecanac 6bratili su nam se isklju~ivo kao komunistima - kaZe dalje Rahela- predo~li su nam te§koce, posebno, povjerenje Partije koja nas §alje na nove duZnosti. Rano smo krenuli, pjetke, po vijavici, preko Plo~a ka selu Isjeku u Bosansko Grahovo. Na ~elu. kolone harmonika i zastave. Svi smo pjevali. Bez pre.kida. Za nas su to bili prvi ja~i napori, posebno za drugarice, ali nijedna u tom madu nije htjela ni u ~emu da zaostane; upinjale smo se da drtimo korak sa drugovima. Danica je prepjevala do Isjeka - sjeca se Mika Tomazovic. - Vodila .je naprijed. »Sigurno ce Danici spram glavi biti, jer toliko .pjeva« - ~uo se pogdjekoji §apat. Jako je bila zagrijana· za bQrbu. »Cini mi se, ne mogu se neprijatelju osvetiti dok ne uzmem puAku u rukec govorila je. lmala je bijelu bundicu od ·neobojenog domal:eg sukna, obrubljenu crnim samtom, a preleo nje opasa~ s pistoljem. I crvenu maramu na glavilc Stigli ·smo pred mrak. A narednih dana, poslije kratke vojne obuke, ·r&spOrecteni smo u bataljone. · 'Am 251 �O;Jd - je ~ 11 mar.;: ~ pccriiJ:iW&il bepiw• =. ~ -e¢a G ~ ~ ~- je zadatalr da ae (drie ~~ aastarri l l sril:a e--n i cia - bc:wti l*it»a&e nrcr:n za akc;;~ t:iee&;a ~ tenDa od &cn;n Sacl*no je da ae tetQci pr~ zarr.A~ia ae ...Xjaju. Danica je bo p-~k Jwm u•a me g-:.oor.:i.a 0 sial:~ partijsb oqanizaeje 11 svc.;.IJ) jed:cXi . • • Kana ~ Ona Jl;uric:a. koja je 11 Je-D 1ML sa mnom okcp:;ala omlacfum, i ern amouvjereua djev!l;ka part;.ski nWrvocClac: Bi1a je zrel.ija i isJaam;ja.. •Zapaz:o sam je na sastanrima 11 Staha bripde kaf.e Pero PL!por.C.. - B:.lo je dosta i ra bataljcma koji su se pokazali slab;p od nje. Pn<tula je bon:ima pMitiCb svijest i borbeni moraL Zalagala 1e za dobar odDos sa grahovskim stanovniitvom. meiu kojim smo boravili. ustajala euergitno protiv pljaCke •.• Ooa je b:Ja pravi polititar!c Tih dana - kaf.e Bahela - CeiCe smo ae sastaja]e. SjeC:am se ~ livadice na kojoj smo 5e i mi vjeibale 11 gadanju; medu nama je bilo i brkajlija dobrovoljaca. koji su sluiili joS u austrougarskoj vojsci. zbog tega su Desetu i proEJali •Brbta brigadac. Prvo su nam ae podsjehivali. a domaJo. iivi su se pojtdali kad u gadanju promaie.. Danica je h.ladDotrvDo i t... dobro ga4ala. Otzesita i preozbiljna. sa ravno zategnutom kosom, izgJedaJa mi je neito grublja. Tih dana bolje sam je upoznala i prosto nisam mogla vjerovati da je tako bli.zak 00\rjek. Ule smo skupa kod seoskih 7.ena i uz duge razgovore prate se i vei otkuhavale. Pa ipak, gotovo svi ti naSi razgovori bill su o borbi ••. Sa Danicom sam bio povezan partijskom linijom jer sam postavljen za pomoCnika komesara Cetvrtog bataljona u kome je Danica bila zamjenik komesara ~ete. Bila je i Nan bataljonskog komiteta KPJ koji su obirno saBnjavali svi komesari i njihovi pom.oCnici. Zeni nije bilo lako biti komesar! Ali bistra i vrijedna, ona se uprkos svemu brzo sna!Ja i uzdizala. Kao sekretar retne partijske celije vodila je brigu o partijskom radu i sastancima, o SKOJ-u i omladini, i o kulturno-zabavnom Zivotu. Uz pomoe komesara ~ete odriavala je politi~ke konferencije. Bdjela je nad odnosima i brinula 0 ljudima. zbog rega su je i nazivali •llfiteljica Danica Matericc. Takva uloga jedne samouke seo•ke djevojke dobija u vrijednosti kad se uzmu u obzir sve - taU Lazo MateriC - 2&2 �one surove okolnosti: Desetu brigadu, stvorenu kad je ofanZiva. vee pusto.tila, neprijatelj je odmah u za~etku gonio pred sobom. ·Sve druge jedinice otiile su dalje. Deseta je ostala sama na terenima od Satora do Knina i od Dinare do Like. Sastavljena od dijelova drvarskog, grahovskog i petrova~kog odreda, bila je popunjena starijim ljudima znatno vi§e nego ostale brigade. Vrzmali su se oko svojih kuca, u rodnom kraju, sve dok ih komunisti nisu po~eli pripremati za pokret u Srbiju. I politi~ rad je. bio time ote!an. Mnogo nepismenihl Snabdijevanje te§ko, hrane nema; po mjesec i po dana hljeba nismo jeli. Komunikacije nikakve. A borbe se redaju bez prekida: na Kamenici, Ti~evu, Golubicu, Strmici ... --'- U partijskoj celiji se tada na§lo samo nas ~etiri ~lana - ka!e Trivo Bauk - i to Rajko Kukolj - komesar ~ete, Danica, Salic i ja. O!tre borbe se vode, a borci, ljudi stariji, ostavili familije, prvi put su u brigadi i odmah upali u okr§aje ... Cesto smo mijenjali boravi§te i tu je iskrsavala briga oko smje§taja, prehrane i snabdijevanja. Na tim pitanjima se i te kako mogla cijeniti sposobnost jedne djevojke rukovodioca. A ta djevojka je bila ozbiljan rukovodilac. Cesto sam je zaticao, onim brkajlijama obja§njava kako treba neprijatelja tuCi, a sebe i svog druga ~uvati. Za svaku borbu ih je spremala i bodrila. Jednako je bila umjema i sa starijima 1 mladima, pa je stekla velik ugled medu svima, i borcima i rukovodiocima u ~eti. Pravi partizanski komesarl Du§a od ~ovjeka! Bio sam sa njom u borbi na Badnju, Jelinu Polju i Deralama - jugozapadnim obroncima Dinare. Sva tri puta, kao komandir voda, na§ao sam se blizu Danice. Vidio sam kako se u strelja~kom stroju hrabro bori. Javljala se i za bomba§a. Svoje rij~i je potvrdivala li~nim primjerom. Djelom je dokazivala svoju borbenost. Borila se uz nas i na Mra~aju, u Strmici, ukopavala se sa nama u snijegu na vrhuncima Metle, gdje smo danonocno cuvali polo!aje iznad Kamenice ... - Jedan moj susret s Danicom- ka!e Stevo Trikic bje§e uzbudljiv i posebno ga pamtim. Za ofanzive smo odstupali iz Drvara i pod Ti~evom je formiran Samostalni bataljon Komande podru~ja, sa zadatkom da obezbjeduje ranjenike drvarskih bolnica i vojnih jedinica, sve dok ih omladina na noailima ne prebaci preko Trubara za Doljane u Lici. Najte!i 253 �je bio prelu preko ceste Drvar-Grahovo, . kojom je stalno proticala njemal!ka motorizacija. NeAto je moralo da se u&i; I tako, jedne februarske noCi oko dva po ponoei, .moj .SamOf! stalni bataljon krenuo je od Jadovnika put sela Resanovaca, da bi se povezali s bataljonima Desete brigade i zajednil!ki :Presjekli prolai neprijatelju. Danica je kao kurir svog bata... ljona vee u zoru izbila na cestu kod spaljenih Resanovaca i l!ekala nas. Cim nas je ugledala, potrl!ala nam je u susret uskom prtinom kroz visok snijeg. Sva zajapurena od iurbe. lmala je na sebi zelene italijanske hlal!e i vunene l!arape, po-. suvra~ene preko cokula. Na glavi titovku. Uli smo u koloni, ja naprijed na konju. »Treba hitno iCi do ndih bataljona rel!e zadihano i rukama pokaza na planinske vrhove - prvi bataljon je tu, drugi tamo ... Nijemci pritiskuju na oba, strah lias je da ne zaobidu. Trebalo bi ih zadr!ati, da nam ne presijeku odstupnicu.c Uzeh dogled. Gledam: Nijemcil Podosmo opet, ona pored mene ide i govori: »Krenula sam prije pola sata, tamo sam ih ostavila. Vodila se borba .. . Najvjerovatnije, na§i su ih skinuli, obukli se, pa ostale ho~e na trik da uhvate.« »Danica, bolan, pa i §ljemove imaju!c Ona zastade. Zasta sva kolona. Odjednom svi polegosmo; osuli su po nama minobacal!kom i artiljerijskom vatrom. Skooih s konja. Izbi l tenk iz grm.ova. Bili su, dakle, Nijem.cil Neprijatelj je svom silom navalio i bataljon se povukao prem.a Kulen Vakufu, gdje je ostao do zavrietka ofanzive. - Tih dana - spom.inje Mara Materic - njena ~eta je vodila borbu blizu Srba na granici Like. Danica je l!ula da su tu nedaleko izbjeglice iz Drvara i do§la je da se raspita ko je sve Ziv, i za svoje- za m.am.u. »Evo Danicer« povikasmo svi, a ona ide, sm.ije se. Zal!as s~o se oko nje okupili. Lijepo su joj pristajale samtane pantalone boje m.eda i kapa _$& tri roga. Na rukavu je im.ala kom.esarske oznake: cr\rena tisl>#-8~ prugil, a iznad nje petokraka sa srpom i l!ekicem. 0 ramenu joj pu§ka »talijankac. »Kako ndi?c upitao je stari leo. »Ne boj se, leo,- Deseta je tu, Brkata ce sve vas osloboditil Ne sekirajte se, blizu je slob()dalc hrabrila je izbjeglice koji su se zabrinuli za povratak kul:ama.. Te noei le!ale sm.o skupa. na. nekom tavanu kod Srba i pril!ale ... Ustala je rano. Zadria~ vall sm.o je . da jo§ ostane, ali nje.n odgovor je bio. _, kratak i ubjedljiv: »Moram iCilc ·· ·• 9!;.4 �- Ni u vojsci Danica nije sasvim prekinula svoie rflJlije funkcije. Kao partijsk.i rukovodilac u ~eti ~ se povezivala sa komitetima na terenu i sa njima se dogovaralll o srnjdtaju i snabdijevanju svoje jedinice, ili o politi&om radu u narodu. U martu 1943 - ka!e Jovo Relji~ - dva-tri puta je dolazila iz brigade na sastanke plenuma Sreskog NQO-a. Jed~og ~astank& posebno se sj~am: Na dnevnom. redu bila je rekvizicija i snabdijevanje vojske, obrada napu.§tene zemlje, pomo~ neobezbijedenim bora~kim porodicama . . . Danica je diskutovala; zahvalila se odbornicima na trudu u ispomaganju njene brigade i po!alila se na tdk~e u snabdijevanju na tom dinarskom podru~ju. Osudila je pojedince koji su za malo po~zali oru!je u saobra~anju s ~etni~kim simpatizetima. Svojim prisustvom nam je uveli~ala sjednicu. Odavala je lik prave !ene borca. Osj~ali smo po!tovanje prema svakom vojnikl,l, a posebno prema !eni, drugaricil - U martu 1943. stanovale srno u razru!enoj i opustjeloj radnit!koj koloniji ja i mama same - prit!a sestra Joka jer su i bra~a Nine i Vlado bili u Desetoj brigadi. J ednom, pred ve~e, Danica nas je iznenadila. Do!la je u pantalonama i kratkoj bijeloj suknenoj dolami. Spavale srno sve tri na golom podu; ni ita pr:ostrijeti, ni t!ime se pokriti! Nijemci su nam, . prolaz~i kroz Drvar, sve stvari opljat!kalL Ula je sa nekim drugom u sela oko Bihaca, da dotjera goveda za brigadui.pa svratila da vidi §ta je sa nama, jer smo se za ofanzive povlat!ile preko nebrojenih sela. »Sada ne !alim da po~em, kad ste se vee jednom bar vas dvije vratile kuci« uzdahnula je. Bilo nam je to zadnj.e videnje. Pro!lo je i viAe od mjesec dana. Jednog proljecnjeg jutra okopavala sam s omladinkama iz Trninic Brijega boracke kukuruze kod Kurbalijinog mlina. Uz put smo ispitale kako je u gradu, jer u dolini su opet bili Nijemci i ~etnici. Odmah su nam pri!li domaCi t!etnici, medu njima Dragan Tomic iz Sipovljana, koji je ubio Danicu. Nosili su njenu pusku po Dr'ifaru 'i izrugivali se, pokazuju je golu na slici. Jedan od njib, izazivajuci, glasno re~e: »Da sam ja na mjestu Materica, razp.io bih tog malog na noktima!« Tomic se odmah negdje izgubio, a nakon sat vreinena doznasmo da je t!is.teci oru.Zje poginuo. I brat Vlado nam je pogin1,1o .u borbi protiv. t!etnika, 1944. kod Utica. �SMRT LEGENDA - Aprila 1943. imali smo obavjeJtenje - ka!e Lazo MateriC · - da se u zgradi osnovne lkole u zaseoku KijevuB) kod Knina nalaze domobrani. Uslijedio je dogovor sa itabom Split: skog odreda, da napadnemo ovu zgradu. Njihove jedinice udarite sa jugo~e, a mi sa sjeverozapadne strane i tako b!mo selo odsjeCi od Knina. Cetvrta krajilk:a l:e napasti Padane, a dijelovi Desete Strmicu. U praskozorje nali su s obronaka Dinare uo8li u daljini siluete, ali to nisu bill ~kivani Spli~ani. A upravo to ~ kvanje sadejstva naJe je zavaralo. Mialili su: ita je jedna ikola, za~as l:e je likvidirati! Nadali su se Splitskom odredu, a iznenada, s le4a, ~eli su pucati Italijani i ~tnici. Sa jugoistoka pomoa nije bilo . . . nan· je osvojio i ~o se bilo povlaoti. Bataljon je desetkovan; oko sedamnaest Ito poginulih Ito zarobljenih. Ta~no se ne zna, mrtvi nisu iznesenl Mislim da ih je zarobljeno sedam, me4u njima ona i neki Delle') iz Drvar Sela. Pojedinci su odvedeni u Italiju i kasnije su se vratili. Taj poraz straino je odjeknuo ... - Jasno se sj~am bitke na Vrpolju- kale Nine Rodic - jer smo tada temeljito analizirali veliki gubitak; stradali su nam u toj bici mnogi borci i dragocjeni partijski kadrovi - niz poznatih komunista. Citav jedan vod poginulih i zarobljenih drugova! Danica je me4u prvima juriiala. Zarobili su je i mu~ill. Na njoj su se doma~i ~etnici svetili partizanima za svoje neuspjehe. Ta smrt je kod sviju nas izazvala jo§ v~u mr!nju; bill smo otada nepomirljiviji u njihovom proganjanju i uniitavanju. Vjerujem da se borci naie Desete i danas sj~aju Dani~ine hrabrosti, njenog primjera borca-djevojke. 0 smrti Dani£inoj isplela se vi!estruka legenda. Zarobill su je - pri~ali su jedni - tesko ranjenu, u agoniji, i takvu je mu~ili. Pa i kad su je zlostavljanjem dotukli, okupljali su se i nad njom i!ivljavali, skrnavel:i ~ak i njeno mrtvo tijelo. Odjeeu su joj po Kninu nosali i pokazivali gradanstvu cetnici Dane Kecman i ostali. Mitraljezac Dani~ine ~ete Duro Kralj, koji je skupa sa njom zarobljen a docnije pusten, pri~ao je ') Zaselak u selu Vrpolju. ') Dani& vjerenik- vidi str. 7. 256 �da je Trefa ~eta, u kojoj je Panica bila, imala najteti polo!aj u napadu na ikolu u Vrpolju, gdje 8e nalazio i itab zloglasnih 6etnika Mane Rokvi~a i Brarie Bogunovi~a. Borba je otpo~ela ~tvrtog aprila izmet1u tri i ~tiri sata po ponoei. JoA u toku noo Dani~ina ~eta izgubila je vezu sa Prvom i Drugom ~etom. Bill su u dilemi da li da se povuku dok se veza ne uspostavi. Iako veza nije uspostavljena, komandir ~ete je naredio da se ne smije odstupati nego se polo!aji na svaki na~in moraju zadr!ati. Usamljena ~eta odupirala se dok je mogla, a naposljetku se p~ela povlaoti. Danica je uzmicala medu najzadnjima, ititeo vatrom ostale, i tako se naAla u srediitu drugog voda kad je bio opkoljen sa ~vih strana. I dok su ostali vodovi i dalje odstupali, ovaj je ostao bespomol:an. Pokuiali su da se probiju pored zida i stigli do brisanog prostora koji je bio pod jakom mitraljeskom vatrom. Dalje se nije moglo. Vod je proreietan. Zarobljeni su mitraljezac Duro Kralj, njegov pomol:nik Tica i Danica. Kralj kale: »Pri samom zarobljavanju lutajuci metak pogodio je Danicu u potiljak. Ostala je na mjestu mrtva. Tako im !iva nije pala u ruke. Cetnici su joj pritr~ali, prvi »vojvodac Mane Rokvi~, zapjenjen od bijesa ito je Zivu nisu dokopali.« Duro i njegovog pomo~nika su vezali i otjerali u ikolu. Istoga dana pokupili su ljeieve partizana, natovarili ih na selja~ka kola i dotjerali pred ikoht. Na vrhu se nalazila mrtva Danica Materic u uniformi od bijelog sukna, sa crvenom oznakom pomoenika komesara ~ete. Po pri~anju drugih, ~etnici i Italijani su je odveli u Knin i tamo svirepo zlostavljali. I to javno, na trgu. Oiiiali su je i nagu vodili kroz grad. Dugo su je mu~ili, da bi tom svirepoicu zaplaAili stanovirlitvo. Umrla je u najteZim mukania, ali je do posljednjeg ~asa ostala hrabra i ponosna. Otkud ova legenda? Mo!da su u samom Kninu mu~ili neku drugu partizanku? A mo!da se sve to odnosi upravo na Danicu? Jer Vrpolje je nadogled Kninu. Najvjerovatnije, bila je smrtno ranjena i sve se ipak odigralo u selu Vrpolju. Nikud je dalje nisu odvukli. Nosali su okolo samo njenu okl'Vavljenu odjecu·, kao svoj sramni trofej. - Duboko u iumi iznad kninske ravnice- sje~a se Rahela Albahari - zanoeili smo u snijegu, bez vatre. Iz bladne pomr~~e ~emjivo smo gledali treperava, :il~fvama, gotovo 1'l - Zene heroJl �zaboravljena svjeUa grada. U napad smo posli jos po mraku. Ubrzano smo sisli nekom stazicom u koloni na odstpjanju. Prosto smo se _ sjurilil Danica je iSla naprijed_ sa sv.9jom ~e­ tom, ja pozadi. Zaustavili smo se na~as povrh sela, radi predaha, a tu su nam se i pravci granali; jedan dio bataljona kretao je desno, drugi lijevo . . . Trebalo je da se spojimo sa Dalmatincima. Ona je otprije znala plan napada i ovdje me je sa~ekala. PropuAtajuCi svoje borce ispred sebe, po§la mi je u susret. Doc1e, poljubi me i mirno veli: »Ovdje cemo serastati.« Nisam tome pridavala neki zna~aj, u borbi smo navikli na svakodnevna rastajanja i sastajanja. Pogledom i stiskom ruke, viAe nego rije~ima, pozeljele smo srecu jedna drugoj. Zagrlile smo se i poljubile. »Mi cemo ovuda« pokaza mi rukom pravac i, odjednom, skide s ramena sarenu seosku torbicu zagasitih boja, koju je sa_ma pred rat izatkala. Unutra nesto Radio-vijesti, letaka i rukopisa. Bez rije~i je oka~ila torbicu o moje rame, okrenula se i otisla. Tada nisam mislila na pobude ovog, da kdem, simboli~nog gesta. Tu torbicu i sad ~uvam. U nizini ozelenjelo. Sa starim puAkomitraljezom nac1oh se ispod rascvale kajsijice. Osula je strasna paljba. Pucali su na nas ~etnici civili iz svojih kuca. DaniC.ina ~eta na ~istini. Borci tr~e i padaju . . . Kroz neko vrijeme od Knina zabruja8e tenkovi i mi smo se povukli. Nema Danice, nema ... Culi smo za njenu pogibiju. Ostala je sa nekoliko drugova da cuva odstupnicu svojoj ~eti i pucala do zadnjeg metka. Uhvaceni su samo ona i dva borca. Nevjerovatno, koliko se u cijeloj brigadi komentarisao ovaj dogac1aj, koliko su se borci interesovali za svaku pojedinost njenog juna~kog ddanja! Slusali smo da su je silovali, na grudima joj nozem urezivali petokraku zvijezdu, dojke sjekli . . . Poslije su je, pricalo se, izloZili javno, na pijaci u Kninu ili Vrpolju. Ta smrt je na nase borce ~udesno djelovala. Poeeli su druga~ije da se odnoseprema svim zenama u vojsci. Oni isti stariji ljudi, koji su s pritajenim nepovjerenjem i potcjenjivanjem gledali na mlac1e,. naroC.ito zenu, sada su s postovanjem i ljubavlju razgovarali o Danici. Ta muceni~ka smrt u~inila je njeno ime jos vise IPOznatim i cijenjenim. Porasla je vrijednost i ostalim drugaricama. Sasvim se rasprsilo ono neshvatanje i nevjerica kad je Danica tek postavljena za zamjenika .komesara, onemisli da je zensko nesreca u ceti; sto da mu bezvrijedno stvo- 258 �renje, mlada seljanka, komandujel Svojim drianjem i radom, svojom smrcu, Danica je doprinijela ru.§enju starih obi~aja i predrasuda o !eni. Pa i po povratku kucama, ratnici su jo4 dugo prepri~avali njenu herojsku smrt. BORICEMO SE DO POSLJEDNJEG P~etkom aprila 1943. sjeca se Esad Bibanovic pozvao me zamjenik komesara Cetvrtog bataljona Lazo Materic i saop!tio mi da ~eta Danice Materic, ojoj sam partijskoj celiji pripadao, ima zad~tak da likvidira stalno retni~ko upori.Ste u skoli Golubicu. Napomenuo mi je jos samo da od nas komunista zavisi hoce li zadatak biti izvrsen i da ce u ovom napadu u~estvovati cijela nasa brigada u sadejstvu sa nekim dalmatinskim jedinicama. Odspavali smo nekoliko sati i krenuli u ~urnu nol:. Nakon pola sata hoda po~ela je padati kisa, sve jare i ja~e. Bluze su nam prokisle. Spu§tajul:i se sa dinarskih obronaka ka jugu, provlaC.ili smo se kroz guste sikare; s granja je kapalo pravo za vrat i kapi se slijevahu niz leda u cipele i opanke. »Tisina« prenosi veza. Zaustavili smo se ispred neke kuce u o~ekivanju seljaka vodi~a; trebalo je da nas provede zaobilaznim i sigurnim puteljcima do skole. Pas je zavijao. Po~ese se javljati i psi iz susjednih naselja. Prelazili smo vece i manje ogradne zidove, preko livada, kroz vocnjake, a zatim preko zna~ajne ceste Grahovo--Knin koja presijeca selo, pa koritom neke presahle rjeoce zvanim »jaruga«. Metar duboka, obrasla Sibljem i raznovrsnim drvecem, jaruga sa~injava prirodan zeleni tunel. Kretali smo se uspravno, sem kad bi nai.Sli na polegla stabla i panjeve. Izmorenim nogama godilo je meko dno od trave i lanjskog li~a. U pomr~ini smo se d.dali za ruke. Katkad nam munja osvijetli put. Veza pozuruje. Blizu je cilj. U krugu, sto ga na~i­ nismo nas tridesetak partizana, stoje komandir ~ete i Danica; tra!e da se izdvoje bombasi, a zatim im saopstavaju zadatak{ Privuci se do skole i kroz prozor ubaciti bombe. Nas ostale su pozvali da poslije eksplozije juri.Samo. Cutali smo; svima je bilo jasno. U najvecoj tisini krenusmo ka skoli. Jaruga sve plica. Opet sapat sa ~ela kolone: tiho ... tihol Osjecali smo, otrovno gnijezdo je sasvim blizu. Napokon smo stali i ~ekal~. l'P �Dugo. Kao da se i vrijeme zaustavilo! Postajali smo nervozni . .Zii&ll smo!.. to Se bomba§i pii:vlac:!e ... Odjednom se c:!uo pu- ~ahj. Pred sam.im ciljem primijetio ih je retnic:!ki strazar i l!'ao' milk· za ·uzbunu. Odmah su iz svih oru!ja !estoko osuli po nama. Iza zazidanih prozora ove lkole-bunkera vrebalo nas je najmanje pedeset c:!etnika, odli<~no naoru!anih i bombama i pulkomitraljezima. Zac:!usmo nec:!iji prodoran glas urr-a-a-a, a zatim svi povikasmo urr-a-a ... U svoj toj vici i prasku bombi izdvajao se jedan jedini !enski glas, glas Danice Materiel Iz sveg' ·glasa · nas je pozivala: »Naprijed partizani . . . naprijed ktiljmta, ur-a-a ...« · . . ·~ 'StraSriim otporom su ih iznenadill c:!etnici :_ kale Lazo !4ateric. - Bio je tu Mane Rokvic sa dosta poznatih grahovskih i drvarskih c:!etnika. Danica je bacala homhe, hvatala "c:!etni~ke bomhe u letu i vracala ih. I oni su nase bOmbe vra·~alL ' Bil~ "je nevjerovatno uporna. »Zalomi, pucaj . . . Juris!« komandovala je. '·.. - U praskozorje, na pedesetak metara vidimo skolu k~~e Esad Bihanovic. - Tada je komandir povikao: :.Zauz"mite kucel tJ selo!« Pocelo je prehacivanje udesno, sve cistinoin, u •zaselak Milak. Uplaseni paljbom i vikom, seljaci su veli •hili na nogama. Nastade straJna horha I Tukli smo skolu iia uglova kamenih kuca i stala, i dovikivali se s c:!etnicima; poziva1i smo ih da se predaju, garantujuci im hezhjednost, a ( oni . su nas zvali na predaju i zahtijevali da najprije poubijamo komesare i komuniste, a ostalima nece nista. Vee je i -svlmulo. Suncan proljetni dan! Bomha§i koji su se privukli do same lkole, koristeei poljske zidove »meda§ec, i dalje su hacali homhe; Od nase vatre cetnici nisu mogli ni da provire kroz otvore; c:!inilo se, nasumce pucaju. Urjede rasporedeni i kamuflirani, mi smo hili u povoljnijem polobju. Ipak, nista se vise nije moglo postici nego sto se postiglo. Povreineno smo .poku!iavali da im skolu na juriS zauzmemo, ali -oni hi .po nama osuli stra!inom paljhom iz svih oru!ja. Komandir povice: jtiri!i! - ali tek ito krenemo ki!ia meta.ka nas 'VratL Danica se spretno premjestala iza kamenih dvori!inih .Ograda; pretrcavala je brisanim prostorom od grupe do grupe i dogovarala se sa horcima, a zatim je ugledah kako gada s jednog·od zaposjednutih prozora. · ' . . $unce je povisoko odskoc:!ilo a jo!i se c:!ula pucnjava i detonacija. .U daljirii, desno od nas, nalazili su se dijelovi. na§e .,. , .. 260 �a brigade, lijevo. jedan bataljon ~tinskog p~J;QI( o,qreda. Z~ smo po puenjavi da .svi oni vode iest()k,e ;~~r~~ IZnenada, peki od nas primijetiie neprijatelJ.ske ~olqn~a...~ Knina. Zrakasto se kreeu prema nama, u tri pravca. I tenkovil :Nastade komeianje me<1ti borcima. Cetnifko ~~je :ie..p9-: jafalo crm _su. osjetili pomoe. Naii bomba.Ai. su se. poy~ae~. IstrfavajuCi iza svojih zaldona, za nekoliko . minuta...81Jlo. ~ naili svi na okupu, u mrtvom uglu iza kuce u kojoj .se borila Danica, izuzev nekolicine koji su ostali da dr!e polo!&j. ud,~a je i. ona, oz'biljna i mirna. Na brzinu pofesmo, rasp_ravl$a~ ita da se poduzme. NaJa grupa je vee bila duboko u nepri~ jateljsko~ frontu; svakog fasa oko zaseoka mog~q za~ tvoriti obruf. Ohrabreni intervencijom iz Knina i naAim p~ vlafenjem, fetnici su iskakali lz !kole i ~uzimali .poJo!&ie ,.,H Nai dogovor bi kratak: Videci da smo u klopci, jedap ;po~ta~ riji borac predloti da se predamo. Neki su samo zabrinut~ cutali. Tad Danica odlucno istupi. »Ko poku!a da se precia .obratila nam se povi!enim glasom - na lieu mjesta ..CU. g~· ubitil Boricemo se do posljednjeg, ali predati se. necemol•. Nasta tajac. Dotada je nisam pobli!e poznavao. Zadivila me njena odvablost i energicnost. Vecina nas, narooto komunista, nije bila za predaju. »Najpametnije je da se povlacimo<~ javio se vodnik prvog voda i mi odlufismo. da se prebaoujemq puteljkom ka podn.ozju Dinare. lllekoliko drugova.. kojt sq prvi poku!ali, poginulo je na stazi: Puteljak je bio na ni!an-q fetnifkog pu!komitraljesca, a i . sa !kolskog prozora nas..,j~ tukao mitraljez. Vodnik prvog voda tad predlozi. da . se po,., ku8a sa prebacivanjem uz brdo Mali Veljuh ka Dinari; g<r. tovo do vrha se nizu naizmjenifno omanji i oveci zidovi sto su ozidala skolska djeca. Podrzao sam vodnika i naglasio . d~ je bolje da nas polovina izgine odstupajuci nego da . svi bu~ demo uni!teni iii zarobljeni. Na prvi pogled se ~nilo ·d!l. j~ i ovom stranom nemoguce izbjeci poraz. Povoljno ju je ocb jenilo samo oko dobrog vojnika. Danica se s ovim prayce~ nije sloZila; smatrala je da ce nas cetnici »prikivati« -qz br.4o. Osim toga, ona je bila jo§ uvijek u nadi da. ce n~... naSi pomoei kad osjete da smo u bezizlaznom polozaju, premda je bilo <X:ito da se povlafe brzim tempom; borba se naglo p,r~ nosila duboko iza naiih leda. Na lijevo i desno kPlo napadali su fetnici i Italijani .velikim snagama. Sve je t~ _bi~o _nepre~-: videno, s obzirom na munjevitost kojoin je trebaio da -likvi.:. se 261 �dilamo letDi&a upori!ta u Vrpolju i GolubiCu.lledutim, vqdi lukav vojnik. baci svoju torbic:u i vi.lmu: Za IIIDOID! Vjetlo je i hitro preslrakao zidove ••• Krenuh za njim, a iza meoe drug sa lrojim se nikad viAe Disam vidio. U po brda letniei nas primijetile i otvorile vatru. U grupicama su a izvlaOli iz lkole i prebacivali jednom udolinom, da bi nam presjeJdi put. Pohuili smo. Za nekoliko sati brzog hoda naSli ....., nale kako se odmaraju u obroDcima Dinare. 0 sudbini Danice i ostalih drugova ne mam niita sigurno. Cuo sam od mjeltana da je i ona sa nekolicinom boraca pokuJa1a odstupati uz isto brdo, ali drugom stazom i prekamo. Cetnici su v~ bill na vrbu Malog Veljuha i polako a spu!tali prema zaseoku. Otprilike Qa · sredini brda, u jednoj uvalici, pogo4eua je metkom iz pulke malog ~ kurira, pravo u grudi ispod srca. Casak prije toga, ne mogavli podnijeti ni pomisao da bude zarobljena, polrulala je da od!arafi bombu, ali zmo ju je preduhitrilo. To su ~tnici pribli seljacima. Dvojicu zarobljenih partizana prildju8li su bradonjama u !koli, ali oni su uspjeli da pobjegnu i da se vrate u svoju jedinicu. Legendu o njenoj smrti upotpunio je i DuJan Kurbalija. - Kao liOiog prijatelja njene porodice - kUe on -'godinama me vuklo da saznam kako je poginula i gdje su joj posmrtni ostaci. Prilika mi se prutila iza rata, kad sam se poslom vraeao iz Knina. Sa mnom je bio Dani& brat Nikola i nek.i drugovi, bivti borci Desete kraji!ke brigade. U Golu• bieu smo se zadriali i razgovarali sa seljacima. Iako se sve davno zbilo, pokuSali smo po sjeeanju ~vidaca da rekonstrui.§emo taj tragiOli dogadaj. Prvu smo sreli i zaustavili jednu stariju !enu sa vu8jom vode na ledima. Ispri~ala nam je da je ovdje tada bilo pokopano ~trdeset ljudi. Za~as se oko nas okupila poveea grupa mjeAtana. Mnogi od njih, kao ~vici, !ivo su se sj~: •Kako ne bi znali, sinko, partizanski bataljon juruao je na ikolul Dosta ih je izginulo. Neki su !ivi uhvaeeni. Naro8to smo upamtili da je i jedna !enska zarobljena. Cetnici su je driali po strani, podalje od §kole, uz neko grmlje, gdje su nama seljacima zabranili da prilazimo. Zabranili su svako posmatranje i rastjerali prisutni svijet. Prvo su je redom silovali... • - Tu je jedna grupa ~tnika na najzvjerskiji na& zlostavljala Danicu, jer je bila lena, komunista, partizankal-- Dik. iskulan �aj~a se Jovo Mille, taddnji sekretar SK u Grahovu. - Na rv.ne nllOne su je mu~ili i sramotili, dok nije podlegla. Bestitlno su gazili djevoja~ki stid i ~ast, izlalul:i je najdubljem poni!enju, osobito jer je imala komesarske znake na sebi. I to kao !enal Sjecam se jasno, o tome smo bili odmah obavije!teni iz Knina. DrZala se vrlo hrabro, ito je muatelje dovodila do bijesa. Na njenim mukama naroato su se i!ivljavali ~etnici iz njenog i susjednih sela, Mimo Prpa i drugi, koji su Danicu poznavali od malena, kao i ostalu porodicu Materica, koja je dala partizanske rukovodioce iz tog kraja. Njen stri~evi{: Ilija bio je komesar Desete u formiranju, a brigada se neprekidno tukla sa ~etnicima popa f>ujica iz okoliae Knina ... - Kod plitke jame s tu i tamo ogoljenim kostima, ~iji je izgled malo podsjecao na negda!nju rupa~u zajedni~ku grobnicu- kale D. Kurbalija- ~uli smo kraj pri~e: • . • . Onda su nas, ljudi i zene, silom dotjerali i naredili nam da gledamo: Djevojka je bila pod starom kru!kom, ledima prislonjena Ull': suvo stablo, kao da sjedi. U besvjesnom stanjul Klonule glave. Potpuno gola, svezana konopcem preko raskrvavljenih grudi. Sva iznaka!ena od gazenja, upljuvana i rd~upana. Polu!iva. Ni nalik na ljudsko stvorenje! Naokolo po travi le!ala je razbacana njezina krvava odjeca. Strdno i pogledati. Odvracali smo ~i. Svaki ~as su izdavali druk~ije naredbe: da gledamo, da ne gledamo! Neke seljake su primorali da kopaju rake za njihove mrtvace, druge su nagonili da pretra!e cijeli teren i lje!eve izginulih partizana prikupe na raskr!ce, pred §kolu. Na!li smo 22 mu!ka lje!a. Do!ao je Jovan Borovnica sa svojim volovskim kolima, pa smo ih potrpali i odvezli do ovece rupe iz koje se nekad vadio !ljunak; na dvjesta je metara od golubicke stanice, blizu glavne ceste, na mjestu zvanom Skok. Djevojku su onako polu!ivu, ili mrtvu, ostavili dugo pod drvetom; dok svi nisu pokopani. Nju su bacili najzadnju.c 263 �:; �DRAGICA PRA VICA ����DRAGICA PRAVICA Rodena je 28. oktobra 1919. u Bjelai!u kod Trebinja, u imu~­ nijoj seoskoj porodici. Kao odlii!na ui!enica dubrovai!ke gimnazije, upisala se u jesen 1939. na Filozofski fakultet u Beogradu, Prirodno-matematski odsjek. Jo§ kao ui!enica pri§la je naprednom pokretu i aktivno radila u omladinskim organizacijama, tako da je ve~ 1938. bila i!lan Sreskog komiteta SKOJ-a u Trebinju. Kao student se takolie, svestrano i sa zarom, ang8Zovala u studentskom pokretu 1 poi!etkom 1940. postala je i!lan KPJ. Jedan je od organizatora i rukovodilaca Ustanka u Ju!noj Hercegovini. Tokom 1941. i prve polovine 19421. godine, imala je niz znai!ajnih 1 odgovornih funkcija u NOP-u: Bila je i!lan 1 sekretar SK KPJ Trebinje, sekretar sreskog i okru!nog komiteta SKOJ-a, i!lan OK za Hercegovinu i, kao poslednje, sekretar okru!nog komiteta za ju!nu Hercegovinu. 287 �Krajem maja 1942. u vrijeme ~ neprijateljske ofanzive. uhvattli su je ~cl 1 posllje zlostavljanja predali ltalljanima u Dubrovnlku. Ovl su Je. od 12-16. juna podvr&U svim u!asima svojih ltlsljedivanjac 1 kako fm nlje nllta otkrila 1 priznala, vPI: se berojskl 1 prkosno dr!ala. osudill su je na smrt 1 vrattli ~tni­ clma. U selu Ljubomlru, poviJe TreblnJa. ~tnicl su je stavljall na neopls1ve muke. Operacijom mu~ja rukovodlo je :.vojvodac Savo Kova~ do rata !andarm na dvoru Petra Karadordevla. Svojlm nadljudsklm dr!anjem brabroa61 1 dostojanstvom Dragica je zapanjlla svoje muBtelje 1 zadlvlla sav slobodarski narod Airom Hercegovine 1 cljele nale zemlje. lzrasla Je u legendarnu flgun• naJe revoluclje I Strijeljana je 27. juna 1942. u selu Ljubomlru, a za Narodnog heroja je proglalena osmog juna 1945. godlne. Na mramomoj spomen-ploB u aull Beogradskog unlverziteta zaplsano je 1 njeno lme. 268 �- Svima koji su je poznavali ostao je u secanju mio lik i prijatna, lepa pojava, isto koliko i devojka-borac, aktivan u~esnik u onom bumom zbivanju uoo rata i u danima ustanka - piSe Milenko Sotra. - Visoka i vitka, svetlo-plavih uvojaka i o~iju kao vedro jumja~ko nebo, sa ne~im otmenim u pondanju, previAe ozbiljna za svoje mlade godine. Njeni su je zvali - Draga; i mi smo je tako oslovljavali, u susretima, u radu. I samo ime je dosta govorilo. Sreo sam je prvi put u leto trideset devete. Po nalogu Mira Poparet) iSao sam u Trebinje sa nekim lecima za Asima Zu¢evica2) i pismom za Mica Aleksica, a istovremeno - da dobijem dve-tri blanko objave za besplatnu vomju !elezni"Com, od druga Krpe, koji je kao rezervni podnarednik tada radio n~ nekoj vojnoj komandi u Trebinju ... Na glavnoj ulici •korzoc je bio prepun. Omladina, kao i u Mostaru, u Stocu, u svim ndim gradicima- za vrelih jumja~kih ve~eri §etala je i !agorila. Drug s univerziteta, s kojim sam i§ao, zastao je sa devojkama. »Ovo je sestra Rada Pravice« rekao mi je. Razume se, mi smo malo s visine gledali na gimnazijalke, iako smo do pre godinu dana i sami bili gimnazijalci. »Idem da se upiSem na filozofiju - kazala je- i drugovi su mi to savjetovali«. Naglasila je ono- drugovil To §to se Draga zainteresovala i zbli!ila sa naprednim pokretom, treba nesumnjivo zahvaliti njenom bratu ·Radi. Kad je ona zavriila gimnaziju, Rade je vee bio apsolvent na pravnom fakultetu. Bio je nerazdvojan prijatelj Mira Popare. Sa Vladom Vujovicem, Cedom Kru§evcom, Tomom Sekerezom, Sreekom Bukvicem .i nizom drugih omladinaca iz Tre') Miro Popara - Narodni heroj, student prava, i!lan KPJ od 1936. Strijeljan ·jula 1942. u Nevcsinju. . . · · I) Asim · Zupi!evil: - Narodni ·heroj, poginuo decembra 1942. ....;. Ravnoj Gori. . na 26~ �binja. BIWe i Dih flhadenata :a Gacb. pripadao je stariioi emeraaJi .....edBeopad-..... uuiw:aitetu. U to 'ft'alle aqa- ~-~-~~:aa~~~~~ ill oblastima.. Glavna leplna fonDa nda bo-ansko-belc:ego...tkih studeuata bilo je lrultumo-umjetDitko druiho •Petar Kotitc. Mi llen:egovci. joi potetkom 1938. omovaJi liiDO OIDJadinsku sekciju u okriru udruienja •Nerelvacy Ciji • DOISioci bili ug.ledni i uticajni ljudi iz beogndske lariije i driavnog aparata, poreklom Hercegovci U jesen trideset devete sreo sam Drago na jedDom sastanku •Petra Koaeac; pdpremao se letak koji je trebalo da potpi!u svi napredni bosansko.-berceguvaCki studenti. Naill smo .e i na sastanku omladinske sekcije •Neretvec, u m.Iendankoj ulici. Ona tre odmah po dolasku na univerzitet svom magom bacila na posao. Javljala se za ~ i smelo diskutovala. naporedo sa starijim drugovima; ja sam se pomalo aadio kako brucoi usuduje da ra3pravlja tao stari iskusni aktiviHa. Jednom sam je sreo zajedno sa mojom drugaricom; vraale su se sa sastanka iz Doma studentkinja, u ulici Kraljice Marije. Drugarica mi ~ da je Dragica redovno tamo, eetvrtkom, i da se vee ra&ma mec!u istalmutije i najaktivnije studentkinje ... U suterenu Pravnog fakulteta hor •Petra KoMac pripremao je honke recitacije, pod rukovodstvom »Buiac - M. BuJatlije. I tamo se Draga mogla Sl'eSti. Privla8la je pamju starijih drugova, ne samo svojim zalaganjem nego i lepotom. I udvarali su joj se, sigurno, na jedan dt.kretan druganki nal!in. Ona je bila svesna svega, i moMa je zbog toga izgledala isu~ ozbiljno. I pored drultvenog rada nije zanemarila ueenje. Miro Popara m1 je govorio, s onim njegovim ljudskim, zadovoljnim amelkom: •Ova Draga, pos' joj cacm, energija velika. Diplorniraee Je taj pre mene ...« Da, ona je i na fakultetu, na biologiji, redovno polagala sve t.pite sa visokim ocenama, za ona tri~etiri semestra, koliko je stigla da proslu!a pre no Ito je naBla ratna oluja. P~etkom marta 1941. cekao sam drugaricu pred Domom studentkinja i 1 njom je naiila Draga. Bio sam proteran u avoje rodno mesto, ali sam do§ao nazad na dan-dva da obavim neke poslove. »Pripremamo proslavu Osmoga marta« pricale su. •Sta ima novo u Hercegovini, miri§e li i tamo na rat?« 2'70 �pitala je Draga. Interesovala. se za Mira, za Marka Minica i ostale d.rugove; Ona je 6vrsto bila priiasla za rodni kraj, za topli hercegova~ki krA i juZn.ja<!ko podneblje Trebinja. - Nadomak Trebinja, s desnu stranu puta za Dubrovnik, na kamenjar je prileglo selo Bjela<! - opisuje Tahir Had~ovic: - Oko kuca kamene podzide, izmectu njih zadr!ana zemlj a, obractena vrijednim rukama; nesto ra8tana, krompira i duvana, a uz · kuce koze i pokoja krava. Stanovnici Trebinjske Sume i Podbrcta, kako se zove kraj u kome je i rodno selo Dragi~ino, stasiti su Hercegovci, opaljeni suncem, radini i tivahni, nau<!eni odmalena da rade i da svaki posao zaliju znojem. Tako je bilo i u Bjela~u. 2ivot je ove ljude nau<!io da cijene ~ovje<!nost, postenje i pravdu. Tako je odgojena i Dragica ·Draga. U bratu koji je bio nekoliko godina stariji od nje, na8la je vaspita<!a. Kad se upisala u dubrovacku gimnaziju, on je vee tamo bio na skolovanju. Mnogo je voljela Rada, sa njim se ponosila. Victali su se najcesce zajedno. Susretali smo se 1 sastajali vrlo cesto pred rat; u razgovoru sa njima sticao se utisak da veoma cijene i poStuju jedno drugo. - Porodicu Dragice Pravice poznajem iz djetinjstva kaie Risto RaSevic- jer smo iz susjednih sela. U Bjelac sam jos kao dijete dolazio kod kumova, njenih roctaka i blitih komAija, kuca uz kucu. Njezin otac pokojni Risto Pravica - zvani •Konzulc, bio je bogatiji covjek u tome kraju; imali su dobre parcele u Trebinjskom polju i natapali su ih vodom pomocu drvenih tockova. Risto i Milica, njena majka koju sada svak zove ababa Milicac, bill su pismeni i redovno su atali; imali su skromnu biblioteku, a k tomu pretplaceni i na novine, sto je bila rijetkost u ovome kraju. Bila je to ugledna i cijenjena porodica. Dvoje djece su slali na studije: Rada i Dragu. Rade je bio rijetko cijenjen i voljen od naroda. A Dragica, vesela i pristupa<!na djevojka, dolazila je na seoska sijela i veselja, pjevala je i igrala sa nama. Uz nju se nije moglo ~amovati i biti ozbiljan. Odatle sam je i upamtio, jer je inace stalno bila odsutna ... - Na8a roditeljska kuca u Bjela<!u - prica sestra Zorka, udata KoliC - jedna je od deset kuca Pravica koje sa<!injavaju na8e selo. 271 �Otac nam je bio napredan zemljoradnik, iako s dva razreda osnovne skole. Iako se tada u ndim selima smatralo ·da §kola nije za !ensku djecu, on je sve nas skolovao, nastoje8 da steknemo bar srednje obrazovanje. Mnogo je cijenio manje. Zalagao se i za skolovanje ostale seoske djece. Dane i dane je izgubio hodajuCi po selima trebinjskog kraja i sakupljaju¢i dobrovoljne priloge za novu skolsku zgradu u Du!ima. Dragica je, kao i mi ostali, pohadala osnovnu ikolu u manastir\1 Du!i, oko tri kilometra dalje od nde kuce. Svakodnevno pje- Dragica Prcwica 1cao cfG1c u Dubrovniku 1938. godltae sai!enje nije joj smetalo da bude odlii:na ui!enica. Bistrinu je, vjerujem, kao i mnoge druge osobine: upomost, pravii!nost i odlui!nost naslijedila od oca, koga su zbog svega toga nazivali »Konzul«. Sjecam se kako su ga redovno pozivlili da prisustvuje diobama, pitali za savjet i, uopste; mnogo cijenili njegovo m.iSljenje. Bio je pretplaeen na strui!nu i naprednu stampu. Sto se politike tii!e, sjecam se, bio je :.vjei!ita opozicijac. Majka - otresita, napredna, bistra lena! ...... �Pet godina sam starija od Drage, pa sam se sa njom ophodila za!titni~ki. Kao najmlactu, svi smo je u kuCi posebno voljeli. Bila je neobi~no tivahna, plavih pletenica. boje· zrelog !ita. Bile smo o!alo§cene kad ih je n~a majka odrezala zbog. nekih krastica §to su se pojavile ~ Draginoj glavi. Otada je· nosila kosu kratko podli§anu. Voljela je !ivotinje, nar~ito ma~ke koje je sakupljala po selu. Voljela je pilice, janjce. pra§cice i sve malo, a kada je poodrasla, silno je voljela· djeC\L. Satima se s njima zabavljala, tepala im, mazila ih. · Kao i nas starije, roditelji su se trudili da i nju i!~luju.. Mectutim, 1939. kad je Draga bila vee u ·gimnaziji, umre nai otac. · Brat Rade, koji se tada nalazio u Beogradu, morao: je da promijeni studije; pre§ao je sa tehni~kog na pravni fakW,:. tet. Tako je mogao i da studira i da odlazi kuCi na dule vri-; jeme, kako bi nam se vi§e posvetio i majci pomogao.· Sada su Rade i majka hili :tglave porodice«. Rada smo svi mnogo voljeli i kao jedinca i kao ~ovjeka koji nam je imponovao svojim dr!anjem i pogledima na !ivol Dvije su nam udate sestr4t bile u Americi, a nas tri, ovdje, takocte smo se udale. Sestra Danica je s muzem !ivjela u Dubrovniku i Drage je, boraveci kod nje, poha(lala tamo gimnaziju. - Nisam mogla da pratim njen razvoj u djetinjstvu ...:.... sestra Danica, udata Dragoljevic - osim za kraCih ljet:. nih odmora u roditeljskoj kuci. Ipak, dva slu~aja su mi ostala u sjecanju. Oba se odnose na bolovanje, jer Dragica je ka(k dijete bila njemog zdravlja i ~esto je bolovala. Ponekad smG mislili da nece ostati !iva. A ona je i u najte!oj boljci znala da .bude vesela. Jednoni je bolovala od §arlaha, pa je slabo ~1,1la. U sehi se govorilo da ce ostati vje~ito gluha. Majka je o~ajavala, .It: mala Dragica se na ra~un svoje bolesti §alila ... »Sta bi bilo bolje, da ostanem gluha ili da budem nijema?« pitala je majku. »Ne govori o tome, ceri moja! Ne valja ni jednoni·drugo.« »Ako ostanem gluha,- nastavljala je Dragica, smijuljecf: se - necu uvijek ~uti kada mi zapovjedi§ da ne§to '¥'&dim.« »E, onda je bolje da bude§ nijema ... Bolje ce§ Jne sluiatb• prihvatila je majka §alu, o~iju puni~ suza. Dragica se slatko nasmijala. Nasmijala se i majka1 prvl. p1,1t otkako. joj se mjezimica razboljela. Drugi ,put jo). .se .ukrupri~a 18 - Zene berojl �tila jedna noga. Majka je zbog toga bila tu!na. Cesto je u potaji plakala. Dragica je to primijetila. •Sta ti je, mame, bona? Zdto pla~e.§c •Ta noga ... « promucala je majka poti§teno. • Valjda se boji! da se neeu moci udati i da necu moci raditi. Ne boj sel Nemoj plakati, necu umrijeti od gladi. Nabavicu Aivacu maAinu i siti, a kad Rade zavrsi skolu i ozeni se, zabavlja<!u njegovu djecu.« To je majku jos vise rasplakalo. •Nije mi drago sto je ova mala ovako pametna« goVIOrila je, kuckajuci prstom u drven predmet. PoSto je zavdila osnovu skolu, Dragica zatra!i da ide u gimnaziju. •Volio bih i ja, ali ne mogu, drago dijete, skolujem Zorku i Rada ... Ostani jos kod kuce, mazda ce dogodine biti bolje« tjeSio ju je otac. •Ne brini, o<!e! Molicu Milana i Danicu da me oni prime. S~o . malo cu im jesti, samo ovolicko« obiljeZila je palcem vdak ka!iprsta. Primili smo je, naravno, pa je gimnaziju pohadala u Dubrovniku. U gradu se vrlo brzo sna8la. Dobro je umla. !mala je mnogo drugarica, kojima je bilo stalo do njenog misljenja. Pitale su je za savjet o novoj haljini, cipelama, ta8ni ... Tome sam se cesto smijala, jer Dragica je tek bil~ .dosla sa sela. Inace, ona se nije modirala, ali je uvijek bi~a uredna. u slobodnom vremenu mnogo je citala, stivo nije birala: dnevnu stampu, knjige, casopise . . . Sjecam se da su joj se drugarice smijale sto cita dnevnu stampu; smatralo se da je to mu8ki posao, »oni se bave politikom«. Citala je i danju i nocu i kad jede i kad se odmara. VideCi svjetlo u njenoj sobi, ustajala sam i poku§avala gasiti. Ali, uvijek bih naiSla na ·otpor. »Neka, Danice, ovo je meni najbolji odmor. Kad zadrijemam, sama cu ugasiti« branila se ona. Ako bih ipak utrnula, .za koji minut se opet moglo vidjeti svjetlo. A meni je nje bilo zao; bila je-vrlo nje!na zdravlja. Za objedom isto tako: jede i · Citalc »Dragice, stavicu ti otrova u jelo. Neces ni primijetiti« ·salila sam se. »Stavi, stavi, uz lijepu knjigu sve se probavi« smijala se ona. · I u kuci 'je bila vrijedna. Uvijek mi je pomagala da zavr!im do'mace pOBlove. Neke je znala da obavlja bolje od mene, ~74 �bila je pedantnija. Kada bih po§la u· posjetu roditeljima i pitala mu!a koliko mogu ostati, odgovarao je u sali: »Koliko hoce§, mene Dragica bolje pazi nego ti. Ona sve zna.« lsto tako vrijedna bila je i u roditeljskoj kuCi. Kao u~enica, ·kasnije kao studentica, obavljala je preko ferija sve selja~ke poslove: ra~ dila u polju, iSla u drva ... Jo§ u §kolskoj klupi i.nlala je razvijen osjecaj za pravdu. Bila je vrlo dobar dak pa je kcerka direktora banke uvijek dolazila, da je Dragica podu~ava. »Dragica je najbolja u razredu« pri~ala mi je ona. Ali, Draga je ipak dobijala slabije ocjene. Jednom je s nastave do§la rasplakana. :.Sta je? Zdto pla~e§?c •Od nemoCi, Dane ... Ne mogu to viSe trpjeti! Ja bolje odgovaram, a ona i ostala ~inovni~ka djeca dobivaju bolje ocjene. Nije mi krivo zbog slabijih ocjena; nepravdu ne mogu trpjeti! A pla~em zbog nemoci!« Kad viSe nije mogla da izddi, pozvala je direktora §kole da pred njim odgovara. Ostale ucenice su je poddale. Tog dana kuci se vratila vesela. »Neka, - govorila je ljubeci me - pokazala sam im da bolje znam. Ocjena nije vaZila, ali vazno je da se covjek bori a ne da pla~e ... « Cesto se drutila sa Tinom Sokoli, jedinicom ruskih emigranata. Draga tad nije bila ni pod ~ijim politi~kim utjecajem, ~itala je samo rezimsku stampu i knjige dostupne svakome. Ali, uroc1eni smisao za polemisanje i radoznalost, nagonio ju je da pokrece diskusije o carizmu, revoluciji, izbjeglicama . . . Mala Tina branila je cara i napadala rusku revo-· luciju. Dragica je to jedva ~ekala; izazivala bi Tinu, sve dok je ne bi rasplakala. •Dragice, zdto se sa njom druZiS, kad se ne podnosite? Zasto je vrijec1d? « •Ne druZim se radi nje nego radi njene marne. Mama joj je dobra zena. Uvijek govori o starome kraju i pla~e za svojom domovinom.« · Za~udo, Tinini roditelji su mnogo voljeli Dragicu. Pitala sam se da li im je Tina o tim svac1ama uop§te govorila. . 1937. godine bila je u osmom razredu. Oko podne dosla. je iz skole i odmah legla. •Nesto sam bolesna, imam temperaturu ... « Htjedoh da zovem ljekara, ali nije dozvolila. Tek poslije nekoliko dana pozvala sam doktora NikSica. Cekajuci ga, razgovarale smo. tr �»Glupo li je ovako, kada &>vjek krepavac izrek.la se odjednom. Pogledala sam.je zaprepd~o. . - - .. .. . ·Sta je .. .11 Bojil $e?k. :.Ne, ne bojim ~ ... Ali, zalsta. je glupo. kada rov.jek ovako krepava i - wnrel Covjek tz:eba da pogine kao ~ov­ jek!c To mi je dan danji vetika utjeha. Nije wnrla nego je poginula, »kao ~ovjekc, onako kako je !eljela. -:- l{od s~e SeJtre Danice Draga je stanovala sedam godina - kde Z9rka. -:- Kod mene je provela zadnju, zavr~avajuci osmi razred i maturu. Tada je najintenzivnije radila: izgradivala se, agitovala medu svojim vrinjacima. . . Svakodnevno je u kucu dovodila svoje mnogobrojne drugove i medu njima vodila glavnu rijec; raspravljala vatreno i agresivno,. ubjedivala ... I nocu je mogla tu da ih okupi, tim prije ito. smo stanovali van dohvata »javnog mnijenjac, na Lapadu u vili_»Micika« - gdje smo na raspolaganju imali cijelu kucu~ $talni g<>5ti su joj bili Mi.§o Simoni i Ivan Vuku!ic. Kad bi semladi ljudi raziSli, nastavljala je rasprave u krugu porodic~ i ndih najbli!ih prijatelja; obicno o borbi protiv fdizma, o potrebi priznavanja SSSR-a ... Ona bi nas podstakla, pa smo. diskutovali i do kasno uvece. Nd prijatelj, jedan od naprednijih grac1ana, mada vee zreo eovjek, priznao nam je: »Ta. djevojka me nauCila kako da mislim.c Nije zaboravljala ni. radnike iz trebinjske okoline koji su se spu5~ali ovamo na posao, narocito u luku Grui; Wa je tamo s nekolicinom drugova i okupljala ih u grupice, davala im savjete i obavje~tenja. Pojedinci su je i kod kuee sacekiv~ li, pa cak i materijalnu pomoc od nje trdili. Naj~e§ce smo. znali za te njene akcije i sastanke, ali nismo »istrativali«. Imali smo u nju povjerenja. Svakoga ljeta ndli bi se svi zajedno u rodnom Bjelatu. Zege su jenjavale noeu pod odrinom, gdje smo sv.i spavali i dugo, dugo u no{: smijali se, radovali i dobptavali svoje male tajne. Kad bi toplina iz kr~a ipak ovladala, prskali smo jedno drugo vodom i neobuzdanom igrom uznemiravali susjede. Ali niko se nije bunio. Tu je nda Draga kolovoda. Bila je nda miljenica, istinska maza kojoj smo pru!ali sve §to smo mogli. Za vrijeme izbora slub.la sam Rada kako po naiem srezu govori, u ime komunista, da se glasa za opoziciju. Saznala 278 �sam da je Sava Kova~E!viC-Mizara dolazio naAoj kuci na neki dogovor a Radom i da ga je joJ nekoliko puta posjeOvao. Sjecam se RAdovog i maj&og poluglasnog razgovora povodom Savinog dolaska.« On je, majko nai drug - objainjavao joj je Rade. - Sava je veliki narodni ~ovjek.« I kasnije su Rade i Drage ~estO spominjali Savu Kova~evica, pa kad sam ~ula za njegovu pogibiju na Sutjesci, shvatila sam njihove rij~i. - Vidim je, kao da sjedi' na klupi preda mnom, negdje u srednjem redu - kate njena nastavnica Hristina Mille· ovisoka, s kosama plavo-kestenjastim i ~ima §to odra!avahu jedno istlinsko duhovno interesovanje. Kad sam jednom dijelila re.ferate iz knji!evnosti, ona se sama ponudila da napi§e prikaz romana napredne spisateljke Agnes Smedlej »Samac, koji tretira problem emancipacije !ene. S velikim uspjehom je izlagala pred razredom o ovom, tada malo poznatom djelu. Dala je vanrednu analizu odnosa medu licima i ~tav tretman romana livo i zrelo postavila. Pohvalila sam njenu samoinicijativu · i rekla da je to jedan od najboljih referata u razredu. !mala je velike sklonosti za knjizevnost, liv afinitet pr'ema velikim klasicima svjetske literature, §to je pokazivalo njen kvalitet. Saznavala je br!e od mnogih drugih i br!e dozrijevala. »Ona je zaista - kako r~e njen §kolski drug - predstavljala najbolji izdanak svoje generacije, omladinku koja zra~i ljepotom duha, snagom uma i nepokolebljivosl:u u botbi za · pobjedu velikih-ideja slobode i socijalne pravde ...« 0 izboru fakulteta konsultovala .se sa bratom. Ali; opet se u ostroj formi postavilo pitanje sredstava, neophodnih za izddavanje. :oKako . ces, Dragice, studirati? Nemai novaca, a nema ko ni da te poma!e ... « brinuli su se njeni. »Nemojte, molim vas, da se sekirate. Radil:u, §ta bilol« - Kada sam· je 1938. godine prvi put sreo u Trebinju .;...... pri~ Vlado Segrt -- smjesta sam u njoj upoznao vrlo ener"" gi~nu i razboritu zenu. Odmah, poslije kral:eg razgovora, pitala me kako da otp~ne sa radom za vrijeme svojih §kolskih ferija, jer sam u tome •kraj'U bio jedan od partijskih radnika i ona mi je dosla \Tezom. · Njenog brata Rada upoznao sam jo§ ranije, · negdje 1936. kao studenta koji je bio vrlo popularan u Trebinju i Trebinj- 277 �Sumi. i koji je tada bo student radio sa jstaknutim zemljoradnickim prvacima u ovome kraju. a sa kojima smo mi _ omunisti oddavali veze. Ovi ljudi su u ustanlrn priili NOP-u k i svi su primljeoi u Partiju. a lllDOCi od njih sui plginuti u SOB-i Nakon kraCeg ViemeDa uslijedio je i moj drugi SUSJ'el 1 Dragicom u Trebinju. u prisustvu stolarst.ag radnika Asima ~ koji je radio s omJadjnom.. Tom prilikom je iznosila niz utisaka i stavljala prijedloge kako bi se bolje organizovao rad om]adinske organizacije i SKOJ-a. Tada sam vidio da je neumoma u svom radu i veliki optimista.. Godine 1939, kada je, u dogovoru sa Mirom Poparom i Savom Kov-KeviCem, od mjemog komiteta u Trebinju formiran sresJri komitet SKOJ-a, Dragicu smo birali u taj komitet; zaduf.ena je da radi sa ienama. Kao ~Ian komiteta stizala je u sve krajeve sreza. Bila je to prava energija od Zelle! Vrlo prodorna, brza. lako su i drugi trebinjski studenti bill vrlo napredni i stavljali se na raspolaganje NOP-u, odnosno Partiji, Dragica je prednjaala i daleko, daleko se izdizala iznad njih. Svaki svoj dan. proveden u Trebinju, ona je iskoristila da djeluje kao politi~ki radnik, 8me je stekla veliku popularnost, tako da je u julskom u.stanku 1941. Dragi~o ime bilo poznato Sirom Hercegovine. skoj - Veoma neposredno, u~tljivo, sjeeam se Dragice ·pravice iz Doma studentkinja u BGD-u - pria Neda Botinovic. - Upala mi je u ~i svojom lijepom pojavom. Visoka, tanka, pravilno grac1ena, lijepog lica i iskricavih ~iju, bila je lik koji sam sobom osvaja. Uprava Ud.r\denja studentkinja, koja je upravljala Domom, strogo je vodila raCun.a o cjelokupnom Zivotu svoje ustanove. Poslovalo se dobro, pa smo i finansijski i materijalno dobro stajali. Vodilo se strogo racuna i o vladanju studentkinja, o urednom dola!enju i odla!enju, kao i oddavanju savriene cistoee. BrucoAkinje su prihvatane organizovano; svakoj novoj studentkinji prilazile smo ponaosob. Nastojale smo da nikome ne damo povoda za bilo kakve primjedbe. Zbog toga od strane vlasti nismo bile uopUe kontrolisane. To je Partiji omogucilo da ovdje nesmetano djeluje kroz sve forme rada. Svakog cetvrtk.a oddavale smo radne sastanke i pretresale ne samo opita domska pitanja nego se bavile svakom druga- "'8 �ricom poimeni~no, kako bismo joj na vrijeme uka~ale na pojave koje treba ukloniti. U takvu atmosferu do§la nam je Dragica. Spadala _je r'ne<tu one studentkinje koje nije trebalo »obradivati«. N:~j>ro:­ tiv, vee od svog dolaska u Dom, bila je jedna od onih koje su kao aktivistkinj~ u omladinskom pokretu svojim priinj'ei:om utjecale na druge. U Domu se nije angazovala sain:o n'a· jed.: nom, recimo, kulturno-propagandnom polju rada. Svud.a; 'gdje je trebalo da se podupre rad Partije, ona se nasla. A vidovi partijskog djelovanja bill su raznovrsni. Uklju~ivanje sfudeh;,;, tkinja urad stru~nih udruzenja na Univerzitetu i u s'Ve akcije studentskog pokreta, do demonstracija, bio je tako<te zadatak djevojaka-komunista u na8em Domu. Dragica se u svi:!tnu tottie stoprocentno angazovala. Svuda se ~ula · njena rije~; svudc£ zapazala njena aktivnost. u diskusijama rostra i beskomprd.:; misna, iznosila je otvoreno svoje stavove, primjedbe i prijedloge. Zbog njene plahovite ostrine i simpati~ne - rekla bih - ko~opernosti, morali smo je ponekad -sti§avati. Zbog :svoje vedrine, ljepote i plahovitosti bila je voljena i veoma omiljena medu nama. Sjecam se, ~esto nam je pri~ala o svome bratu Radu, koga je mnogo voljela. Zbog konspiracije, s obzirom na zadatak koji sam Vrsila u Tehnici, izasla sam 1939. iz Doma. Preporu~eno mi je d~ se ne izldem ni u javnim akcijama. Te godine, trebalo ji! da pribavim podatke kako su protekle poznate demonstracije 14. decembra. Dosia sam u Dom kod upravnice Mile Dimic i upravo se na8la u holu kad su se studentkinje vracale .. ·. ·Iako ih je bilo mnogo, sjecam se samo Dragice. Utr~ala je sva zbunjena, zaprepascena, kao da jos ne shvata §ta se te ve~eri na beogradskim ulicama dogodilo. Gotovo bez daha, s ·gnusanjem je po~ela qa pri~a o pucanju u demonstrante ... Pored nje je na ulici bio i jedan lijepo obu~eni mladic, a ona je glasno s ostalim uzvikivala da je zlocin i sramota pucati u ·goloruki narod. Dala je maha svom raspolozenju, svome osjecanju. Lijepo obu~eni mladic uhvatio ju je pod ruku! Mislila je da je to drug, u~esnik u demonstraciji, sve dok u njegovoj ruci nije, ugledala piStolj. Po~ela je da se otima. Ovaj je pozvao u porno(: svoga kolegu-agenta. •Otela sam im se, kad smo uz put naisli na grupu drugova, i pobjegla« ~ rekla je i, razvedrivsi se, dodala: »Ni. sama ne znam odakle mi snaga di im se otmeml« 279 �Decembarski dogadaji nisu je zaplalili. Naprotiv, izazvall su kod nje novu rijelenost za joi aktivniji rad. Obilazila je ranjeDe drugove i drugarice, i de!urala kod njih, urestvovala u novim protestnim demonstracijama ... U te§kim trenucima nikad ae nije kolebala. Zaoltravanje politi~ke situacije i sve j a nuilje vlastodr!aca, joi viJe je podsticalo njenu prkosnu otpornost. Poslije kapitulacije ndla sam se u nikiiCkom srezu i doznala da je ona na partijskom radu u Hercegovini. Preko drugova smo se dogovorile da se na4emo, ali smele su nas ratne prilike a kasnije njena berojska pogibija, ito je odjeknulo cijelom naJom zemljom. To ito sam ~a, odgovaralo je Dragi, koju sam poznavala iz studentskih dana: samosvjesnu, ponomu djevojku-komunistu koja zna ita boee i zaito se bori. - Omladinska kulturno-um.jetni~ka grupa iz Lopara, u okviru .seoske Citaonice, oddala je 10. juna 1940. priredbu u .fizi~koj sali Pravnog fakulteta - kale Stevo Popovic. - NaJ nastup pripremio je Majo-Cvijetin Mijatovil: preko »Petra KoCil:ac. Primljeni smo odli~o: Bila je to manifestacija sloge i ·•aradnje napredne seoske i studentske omladine kojom su rukovodili komunisti. Ostali smo tamo dva-tri dana. Dragica .Pravica je, kao jedan od prirediva~a toga programa, neprekidno bila s nama. Ta njema, lijepa djevojka pomogla nam je da se snademo prvi put u velegradu, vodila nas okolo i pokazivala nam znamenitosti . .. Sa nama se i slikala ispred glavne po!te. Impresionirao nas je njen odnos prema nama seljacim' neukim, i neobavije~tenim o gradskom po~ju. Poaebnu je pdnju obral:ala djevojkama-seljankama, jer su se te§ko snalazile. Za tih nekoliko dana sa nama se lijepo srodlla. Veliko je za nas bilo -student! I zato nas je odu§evilo da nam jedna obrazovana djevojka ukazuje toliku pamju. - Bolje sam je upoznao - We Tahir Had!ovil: - tek po njenom dolasku na studije. Stanovali smo ublizu pa smo se ~esto vidali. Sav svoj mladala~ iar, svoja napredna stremljenja i osjel:anja, Dragica je unijela i u novu sredinu. Uvijek ozbiljna i .zaposlena, usredsredila se cijelim bil:em na izvr§avanje zadataka. U njoj je napredni studentski pokret u to vrijeme dobio vrijednog i odanog ~lana. 280 �Posljednje godine pred rat u grad na TrebiAnjici do!li su studenti da provedu odmor kod kuce. Do.§li su i Dragica, Mustafa Zu~evil:, Kasim Budalica i drugi napredni studenti medu kojima je bilo i ~lanova KPJ. Odmah su, skupa sa ruk~ vodstvom u Trebinju, pristup.ili okupljanju i povezilvanju radni~ke i srednji>Skolske omladine. U gradu i okolini bio je tih dana na okupu veliki broj daka i dosta radni~ke omladine. Pod vidom izleta, van grada su odr!avani sastanci. Dragica je posebno bila zadu!ena da radi sa omladinkama; orga.nizovala je te izlete, ,pripremala programe. Svi govori imali su za cilj da pripreme omladinu za otpor fdisti~kim i profaAisti~kim pojavama ida se !igoiu nosioci tih pojava u mjestu. Podsticane su misli o borbi protiv prijetel:e njema~ke agresije i o neophodnosti oslonca na Sovjetski Savez. Voljela je da raspravlja, dokazuje, a da bi to sve potkrijepila, odnekud bi izvukla kinjigu i ~injala da ~ita ... Neosjetno je zap~injala razgovor o odredenoj temi, pa bi i razgovor i ~tanje protekli kao prijatna zabava, nadovezujul:i se na pjesmu i §alu. I brojni seoski omladinci bi se za~as okupili oko nas. Poslije 27. marta 1941. vecina nas vratila se u svoje mjesto. Vratila se i Dragica. - Dvanaestog aprila osvanulo je u Trebinju tmurno,ki§ovito jutro - pri~a Slobodan Sakota. - Sklanjajul:i se od frankovaca, kako smo tada nazi vall ustde, nas pet omladinaca; Rato i Milenko Sotra, Milo§ Pudar, Rodoljub Andric i ja, stigli smo uo~i tog dana iz Capljine. Htjeli smo se ovdje javiti u dobrovoljce .•• Ustaie su vel: razoru!avale ~apljinski odred, a okupatori su sa svih strana, negdje pograni~no negdje dublje, zaposjeli zemlju. Preko Radio-Zagreba Kvaternik progla§ava NDH, a Ma~ek poziva hrvatski narod na •red i poslu§nostc. Vijesti o teskoj · situaciji na sjeveru zemlje, mijeAale su se sa kontradiktorniril izjavama o Nedil:evom napredovanju i povla~enju vojske preko Gr~ke i Albanije. Dok smo sa Bo!om Pejovil:em8) i Asimom Zu~evil:em na trgu razgovarali sa irebinjskim omladincima, naisla je Draga u dru§tvu nekoliko mladil:a i djevojaka, odjevena u svijetli kiAni mantil. PriAla nam je jednostavno i prisno. Imala je •) Bo!o Pejovic. - poginuo 1945.. u bor~l s odmetnicima. 281 �tople plave o8 i lijepo vajana usta na inteligentuom lieu. Kasnije sam saznao da je tada bila clan Sreskog Jromiteta KPJ zadldena za rad sa omladinom. SetajuCi glavnom ulicom i oko pijace, razgovarali smo sa njom o situaciji u Capljini i u stolaCIrom srezu. i reldi joj kako smo doili da se javimo u dobrovoljce, ali nas u Komandi mjesta nisu btjeli primiti Slrupa sa Dragicom, odluCili smo da za tu akciju mobi.l.iJemo i omladinu Trebinja i da sa veeom grupom ponovo odemo u Komandu mjesta. Skupilo se odmab nas tridesetoro, ito lromunista ito simpatizera, veC:inom c!aka., studenata i radnika. Ali do komandanta nismo mogli ni doCi, a sreski naeelnik nas je upitao zaito bunimo omladinu. :.Mofete iCi!c bilo je sve ito nam je odgovoreno. Ispribli smo to Dragici i drugovima, i izrazili felju da odemo u Nikiic i tamo pokuAmo otil:i u dobrovoljce. I tu su nam pomogli Dragica i trebinjski omladinci. V ozovi su neredovno saobral:ali, morali smo eekati, pa smo svi, toga suncanog jutra, sjeli na poljanu ukraj pruge i razgovarali. Dragica medu nama; za uti joj zabaeena meka grgurava kosa. Ni jedan od nas, siguran sam, nije ni pomiSljao da je u blizini mlade i lijepe djevojke. Gledali smo je kao druga. Ona je u svom drianju imala jednu finu crtu skomnosti i prisnosti. I docnije, kad sam slubo o njenom prkosnom drianju u zatvorima, sjetio sam se tih naSih prvih susreta; kako smo bill Cedni i asti u medusobnim odnosima! - U tim aprilskim danima ndla sam se opet kod majkesjel:a se Zorka Kolle. - I Drage je bila tu. UCekivale smo Rada i strijepile da ga ne odvedu u ropstvo. Stalno je nekuda odlazila . . . Vracala se oteeenih, raskrvavljenih nogu. Kad bi je majka pitala gdje se tako izranjavala, izgovarala se da je ilia brati kupine. Meni je jedne veteri kazala, u povjerenju, kako je prepjeiaffi.a od sela Zubaca do Poljica na Popovom polju, i to sve precacima. Pricajuci, milovala mi je djecu. Cinilo mi se da je te veeeri sveeano i tu!no raspolozena i - nekako odsutna. Na momente bi mislima odlutala, kao da je zbog necega zabrinuta. I ranije sam je vidjela zami§ljenu, ali mi se nikad nije ucinila tako l':udna. Nijesam htjela da je pitam ita joj je. Bojala sam se, dove§cu je u poloZa.j da mi ne moie reci istinu, a znala sam, ako je potrebno povjerice mi se i sama. Nijesam dugo.cekala: 282 �»Zorko, uskoro l:e buknuti narodni ustanak. Sigurno je da okupator nije do§ao u zemlju da nam donese dobro i srel:u nego da nas opljal!ka i porobi. Zbog toga l:e se narod podici protiv okupatora i svih onih koji budu uz njega.« »A ita l:em.o m.i, s malom djecom? Sta l:u ja s ovim pili:.: l:ima?« :tl pokraj njih moie§, ako hoce§, valjati narodu. Cuvaj i po§teno podi!i. ovu djecu, pazi majku, ul!ini sve §to mozei za drugove. Mozda cemo ti katkad navratiti, mozda ce mnogi drugovi morati da navrate tvojoj kuci. Ti eel! tu moci da nam bude§ od koristi, primice§ ih, sklonice§ ih od neprijateljskih ol!iju.« Znam kako je voljela tu moju djecu, moga muza, sve nas·, Gledala sam je bez rijeM, briZna za njen i Radov zivot. Naslucivala sam kako ce taj put slobodi biti tegoban. Uskoro sam se vratila u okupirani, strahovito potisteni Dubrovnik. Rade i Drage ostali su u Bjelal!u do 28. maja, kada su usta§e strijeljale prvih trinaest Srba. •rada ih je Tahir Hadzovic, dobar drug i komunista, upozorio da se sklone, jer usta§e spremaju op§ti pokolj srpskog naroda. Odmah su se sklonili u jednu §umicu. . . - Mnogi iz grada i neposredne o~oline poku!!ali su da se za§tite u brdima - k&Ze. Tahir. - Neki su otiSli u Herceg Novi, italijansko okupaciono podrucje. Tamo su se, u crnim PI'edjulskim danima, zatekli Rade i Draga, ali kratko su boravili; po napadu Njemacke na SSSR vratili su se opet u Trebinjsku Sumu. - Prvoga juna - kale Zorka - prije nego se razdanilo, Rade i Drage bili su kod mene u Dubrovniku. Ostali su do 24. juna uvel!e, ne izlazeci iz kuce. Po njihovoj zelji uklonila sam se s ukucanima u okolinu grada. Obilazili smo ih samo uvece, odnosili im hranu i stampu, a pri povratku se pondali kao da u kuci nema nikoga. Preko nekog usta§e, bivseg sporta§a, moj muz je uredio da dobiju odreske »urednih prijava«, propisno zigosanih i sa datumom. UstaSa je povjerovao tvrdnjama moga muza da su Rade i Drage ovdje samo kao nasi rodaci, koji se :tne bave politikom«, i da su cak »naklonjeni hrvatskoj vlasti«. Stan nam se tada nalazio na Stradunu, usred grada. Jedno~ smo im moj muz, djeca i ja dosli u posjetu. Dan je bio . - 283 �vrul:, ali prozore nijesmo otvarali; razgovarali smo le!el:i n!i posteljama. Plakala sam; znala sam da l:e uskoro nekuda poei; strijepila sam da se mo!da nikada vile nel:emo vidjeti. Pla!Ua sam se na~ito za Radov !ivot; makar i nepravedno, ali u toj na!oj ·opitoj ljubavi prema njemu, odvajali smo ga kao jedinca od ostalih. Bio je on i Dragina velika ljubav, ·a· bio je i njen u~itelj. Na njega se ugledala, on ju je uveo u krug komunista i zadojio idejom marksizma-lenjinizma. CUjajul:i na moje suze, Rade se nasmijao: »Nemoj da mi se tu pona!a! kao neki propali aristokratal Nel:u valjda da se pla!im za ovo svoje malo ko!e. Budi junaklc Drage je dopunila: ·. - •MislB · da je te!ko poginuti za slobodu? · Vidii; ·i ti sa tom sitnom djecom mora! da se sklanjai i krijei? Zar nije poni!avajul:e da tuc1in u tvojoj rodenoj kuo zapovijeda?l Bolje je slavno poginuti nego ovako, pod tuc1inom, krepavatilc Ti razgovori su mi utrli suze, iako nijesu odagnali stri~ jepnju. Nol:u u~i 25. juna po njih je doAao kurir. Napustill su stan na Stradunu i u pratnji kurira prebacili se sa barkom na ostrvce Lokrum. Otuda su posli ~amcem na vesla i iskrcali se negdje ispod Konavaljskih stijena, blizu crnogorske granice. O~ekujuo vezu, tu su proveli cijeli dan i no(: bez jela i vode, a u zoru 26. i1i 27. juna ·bili su u Herceg-Novom. · - Devetog jula ponovo sam je sreo na Bijeloj Gori, nad Begovim Koritima, kod ljetnih koliba Radovana Sakotil:a') ..:..._ pri~a Slobodan Sakata. - Tu smo se, nas trinaestoro rasturenih Hercegovaca, ponovo. sakupili i u dogovoru sa Savom Kova~evicem oddali slistan:ak. Tu smo u prostOj brvnari. ria crnogori~nom granju i nol:ili, a sjutradan, 10. jula, odr!ali smo savjetovanje. lzabrali smo skrovitiju kolibu, dublje u Aumi~ uz stazu sto vodi Za Nudol. Uputio sam se tamo sa Dragicom i u hodu se dogovorismo i o dnevnom redu, otprilike: Vanjska i unutra!nja politi~ka situacija Stanje na trebinjskom srezu Zadaci: raspodjela terena, na& oddavanja veza . ·.. Vee smo bili blizu kolibe kad sam joj predlozio da ·ona rukovodi sastahkom. Odbila je. TraZila je da to u~inim ja. 4) 284 R. Sakotic - Narodni heroj, poglnuo maja 194fl. kod Postojne. �t Primijetio sam da je to nezgodno, jer osim f>oke Sk<X!ajica i mene, svi su oni Trebinjci i bolje poznaju prilike . . . Ostala je pri svome i ja sam bio spreman da _ref~ri!empo prV~j ta~~~: Ona je otvorila sastanak i predlo!ila mene da rukovocfun. Sunce bje§e izronilo, §uma probudila glasovima ptica. Nitko !las nije uzneniiravao.. Radili smo pet-§est -sati, _11 sastavu; Dragica i Rade Pravica, Stevo :Bratic, f>oko Skoajic, Mico Aleksic, Radovan i Vuka SakotU:, Branko Katie, Vojo Osmokovic, Bozo Pejovic, Smilja Ninkovic, Ratko Krunic i ja. u vrlo Zivoj diskusiji podijelili smo sporazumno ~itav teren trebinjskog sreza; ni dio nije ostao bez jednog ill dva komunista. llianili ~ se kod Radovana 1 hrane je bilo dovoljno: jagnje-: tine, sira, kajmaka, pa ipak smo od gorskog zraka i vode svaki ~as gladnili. lstog dana popodne krenula 'je grupa za KljakQvicu, a sjutradan Stevo Bratic u Zubce, da ispita situaciju q DZivaru pa da nam javi. Na5 petoro, medu nama Dragica i Rade, ostali smo jo§ na Bijeloj Gori. .. Stigao je 11. jula i Asim Zup~evil:, pa smo i sa njim oddall sastanak. Govorio je uglavnom sa :Dragicom i Radom o organizovanju »Tehnikec za umnoiavanje partijskog i propagandnog materijala~ · ·· Dragica i Rade su povremeno vodili briZne razgovore o majci, sestrama i rodbini, koji su ostali pod NDH. Rade je bio rezervni oficir; Imao je kod sebe sekciju, i svaki w smo je razgledali. Pokazivao mi je kojim putem cemo se najlak§e prebacivati. Do mog odredi.ita trebalo je dva puta preci prugu i cestu, §io su ddali ltalijani i usta§e. Vel: smo postajali ner'7 vozni, o~ekujuci vezu od Steve Bratica. Na prijedlog Rade po§li smo do Save. Bila je nedelja, 13. juli. Zatekli smo ga gdje sjedi za prostim drvenim stolom, na kome su lezali njegov nagan i bomb.a. Ne§to je ~itao i b.ilje!io. Kad smo se sa Savom pozdravili, prvo mu je bilo da nam saop§ti odluku PK o ustanku: »Danas u Crnoj Gori poBnje ustanaklc Rece kako je kurir zakuilio s odlukom za Grahovo, pa ce borba kod njih otpoceti istom sjutra. IzloZili SmO mu zaklju~ke na§eg savjetovanja i napomenuli da O~e­ kujemo vezu od Steve Bratica. S obzirom na novonastalu situaciju u ·crnoj Gori: rece nam da odmah krenemo na svoja ooredl§ta. Pred nas je postavio zadatak: Ru!iti komunikacije u pravcu Dubrovnika i omesti Italijane 11 slanju pojacanja iz primorskog pojasa. se �Bade i Dragica su, poznavajuCi teren i ljude, uze1i na sebe da ispitaju kako l:emo Branko Katie i ja produZiti dalje~ Zapazili smo da narod ovdje narooto cijeni Rada i da sluia Jijegovu rij~. Rastali smo se od Dragice, Rada i Bote 17. jula i poili na svoj teren. Otada sam sa njom kontaktirao samo putem kurira, sve do kraja septembra ... - Po zadatku sam oti!ao u Povri - pri~a Tahir HadZovic. Trebalo je pozivati stanovniftvo na otpor. U tom kraju nisam poznavao nikog osim Budimira Ukropinel) iz Baonina, uglednog i naprednog seljaka, starog poznanika Dragice i Rada. Ljudi nepovjerljivi. Ja im nepoznat, a uz to - musliman! :.Zna§ ti ita je, vele oni, neka medu nas do4u na!i ljudi! Gdje je Rade Pravica? Neka on do4e!c 0 svojim zapaZa!ljima sam izvjestio Zaima HadZoviealiJ, sekretara Sreskog komiteta. U Bihovima, nedaleko Trebinja, odrZali smo sastanak partijske l:elije. Prema · zaklju&u tog sastanka, Kasim Budalica, Asim Zup~evic i ja posli smo u Begova Korita da uspostavimo vezu sa Savom Kova~evicem, koji je jo§ od prije rata bio partijski vezan za ovaj kraj, i da ga obavijestimo o stanju u Trebinjskoj Sumi. Za nekoliko dana, kad smo se mi vee bill vratili, sti.Ze iz Dzivarskog Poljica seljak i saopsti da Dragica Pravica !elida se nade sa nekim od Nanova Partije. OtiAao sam ja. Ndao sam je u kuci njenog ro4aka Rista Runjevca-Marica. U ovoj kuci, u Poljicu, bila je njena baza. Odatle je odlazila na teren i tu je, kad su je izdali, bila i uhvacena. •A gdje je Kasim?« prvo me upitala. Sjecam se dobro tog razgovora; o svemu se raspitivala. Razmotrili smo stanje u Podbrdu i Trebinjskoj Sumi i na kraju smo se dogovorili da joj ja udesim sastanak sa Zaimom Ha<Hovicem. · Neposredno pred ustanak, opet sam se sa njom sastao. Isli smo zajedno u Ordje. Uz put smo razgovarali o :.petoj kolonic pa, odmarajuci se pod jasenom, nastavismo pri~u o radu obavjestajne sll1Zbe i o tome kakvim se sve sredstvima neprijatelj sluZi da bi saznao ono sto mu treba. Tada mi je Draga pri~ala o jednoj zeni iz Sovjetske revolucije. Tu zenu su uhvatili kontrarevolucionari i optl1Zili je da radi za bolj- •) Budimir Ukropina - ubijen od Zaim Had!ovic - ubijen 1942. - 1) ' .. 286 ~etnika 1~. - �sevike, d~ je njihov spijun. Ona nije ni!ta priznala ... Dok je pri~ala. Draii~ine o~i su sjale uzbudenjem i odlu~noscu. »To je pravo ddanje revolucionara pred neprijateljeml - zaklju~ila je. Kad zna§ za§to se boris i kad su ti jasni i smisao i ciljevi te borbe. Ta !ena nije mislila o svome Zivotu, a bila je siguma da ce je ubiti.« Za trenutak zasta. Osjetih da duboko preZivljava ... »Da, ta !ena je razmi§ljala samo o jednome, o onome §to je za nju u svemu tome bilo najvece: Da u· je izvdila zadatak i ispunila svoj dug? Nije li pogrijesila sto je dozvolila da je uhvate? Mo!e li bar njeno dostojno dr!anje da doprinese borbi?c Ostala mi je u sjecanju ta Drag.iana pri~a. a jos vi§e ono njeno duboko pre!ivljavanje, §to joj se ~italo na lieu i odzvanjalo u boji glasa. Kad smo ponovo k.renuli, cutala je. Nisam je prekidao. - BliZi kontakt sa njom imao sam jula 1941. - kde Jovo Grkavac. - Dan je bio sparan, omorina pritisla dusu. Zelio sam sto prije da dodem u Ljubovo; Susreli smo se srdacno i odmah je po~eo slobodan razgovor. U Ljubovu smo imali dogovor o pokretanju masa u borbu ... Zatekao sam tu Doka Puticu i J ovu Ljubibratica. Dragica nas je informisala o prilikama na ovom terenu; upoznata je bila sa svim pojavama, jer je ovdje radila na organizovanju ustanka. Odavde joj je bila majka, pa su ona i Rade ovamo dolazili jos kao djeca. U Bjela~u se nisu zadr!avali jer selo je blizu grada, pod still;. nom prismotrom neprijatelja. Kao partijski radnik imala je mnogo uspjeha na terenu PovrSi i Sume. Dogovorili smo se da treba sto prije formirati gerilske grupe u selima gdje jo§ nisu postojale. Posebno smo se saglasili o prijemu !judi u KPJ i SKOJ. Rade je govorio da bi trebalo sve zdrave snage vezati za pok.ret, a Dragica je, u jednom trenutku, dodala: »Ne mote svako biti komunista, ali mote biti rodoljub i pomoei nas u nuoj borbi. Komunisti moraju biti najbolji !judi i zato u Partiju treba primati najodanije i najprovjerenije ... « Kasnije, u setnji po selu, pitala me o raspolozenju naroda i o uticaju Partije u selima oko Ljubomira, gdje sam djelovao kao komunista. Za neke ljude narooto se raspitivala. »Sta misliS, J ovo, hoce li biti uglednijih ljudi iz tvoga kraja, koji ce stati na pozicije neprijatelja?c 287 �•Hoce, Dragice, bice ihlc •A da li ste vi komunisti ita uradili da te ljude ve~m.o za nas, da im objasnimo ita mi !elimo i protiv koga se borim~« . . . • Ovo me pitanje malo zbunilo. Stvarno, kako se kasnije i pokazalo, imali smo pogreino miiljenje o nelrim ljudima. lspostavilo se da su mnogi od njih t':vrsto vezani za pok.ret.' U mno 7 gim sam· se prilikama sjecao njenih rijet':i. Uvijek mi je pred ot':ima bilo njeno naglaiavanje da komunisti moraju biti neu;. morni u objainjavanju, da ljude treba ubijediti u ·ispravnost na5e borbe. Osjetio sam da je rijetka !ena. Pravi revolucionar i partijski radnik. Imala je, kao i njen brat, Airoko gledanje na pojave oko nas. Takticna, uvijek je o nekoj pojavi dobro razmislila, pa tek onda o njoj sudila. lmala je obit':aj da iZiaganje pot':ne sa: •Sluiaj, dru!e, ja mislim . ; ·.c Dragica je neumorno, ko zna po koji put, objainjavala prirodu faiizma . . . Purpur zalazeceg sunca prelamao se na kamenim gromadama iznad uzavrelog kda. Polako smo se razilazili ... Culo. se jo.i samo blejanje ovaca i vika t':obana pri spuitanju niz strme litice. Na rastanku je hila vesela. Uvjeravala nas je.u uspjeh naieg rada: •Narod je uz nas i zato je potrebno ulo!iti sve· snage da opravdamo to povjerenje. Kucnuo je pravi t':as, drugovilc - Sretao sam je u Trebinju i na obli!njim izletiJtima Rupe i Blace, gdje smo skupno odlazili, ali bih izdvojio nd prvi ratni susret - kale Mico Aleksic. - Jula ill avgusta 1941. partizanska komanda trebinjskog sreza zadu!ila me da uspostavim vezu sa Sumskim bataljonom koji je bio lociran u selu Du!i kod Trebinja. Stab se nalazio u dobro kamufliranom Aatoru usred tvrdog •skoljac - kamenjara, obraslog Aumom. Kad su mi se oei privikle na polumrak, zapazio sam prvo Rada Pravicu, a na dvjema slamaricama sjedili su: Dragica, Jovo Ljubibratic pa f>oko Putica i j.os neki drugovi. Do ulaza su se nalazila dva sanduka: na jednom mala pisaca maSina i iapirograf, ana drugom nekakve knjige i materijal za umnota.. vanje. Poveo se razgovor o predstojecim zadacima ... Vecina se slagala .da u pojedinim nastupanjima ne treba prenagljivati. Dragica je hila za energit':nije mjere i akcije. »Jedno. Ui. drugo govorila je - nama i1i neprijateljimalc Energicnost je hila 288 �njena karakteristika. Ako je sinatrtila da je' u pravu, zastupala je svoje miiljenje energi~no i sve dotle, dok nadlezno partijsko ill vojno rukovOdst-vo ne bi donijelo svoj st-av. lsto tako je postupila i u maju 1942. kad su ~etnici otvoreno posli na nas, zajedno s okupatorom i usta!ama. Kad je, poslije dugih raspri o pokretima partizanskih jedinica, na kraju donesena odluka da se svi nekompromitovani kadrovi vrate kucama, a ostali da ostanu okupljeni u malim gerilsk.im odredima, Dragica se povinovala toj odluci. Iako je zastupala suprotno miiljenjel »Svi treba da se povu~emo u Bosnu- govorila je - pa onda da se vratimo oceli~eni borbama i puni ratnog iskustva •.. « Mada je njen prijedlog nije prihvacen, postupila je po direktivi: ostala je ilegalac, gerilac. - Znao sam je samo iz videnja- kaze Veljko Mariesa trebinjskih ulica i iz sela Dzivara, gdje joj je sestra bila tldata, sve do jednog julskog dana ... »Poru~ila Dragica Pravica da dodesc rekose mi neki su · seljani. Na.§ao sam se u jednoj stall u DZivaru. Da je odranije nisam vidao, pomislio bih da je to neka seljanka; bila je u selja~koj nosnji na5ega kraja. Sa njom je tu sjedilo jos nekoliko drugova. Poveo se razgovor o obi~nim stvarima, a zatim je Dragica govorila o okupaciji i ustanku, o borbi i slobodi . .. Poslije uspjesnog napada na Talijane u Rupnom Dolu, sto je izvela na.§a DZivarsko-Povrska ~eta, vratili smo se umorni u sliva&u skolu, gdje nam se i st-ab nalazio. Jedva smo ~ekali da se malo odmorimo. Uto se medu nama pojavila Dragical Interesovala se za akciju. »Jeste li »Zabarimac o~i­ tali bukvicu? upitala je veselo. Njeno raspoloienje za~as je preslo i na nas. Zaboravili smo na san. Pri polasku, zamolila je mene i Milana Petkovica da podemo za njom. U jednoj u~ionici produzila je razgovor sve o Partiji, njenim zadacima i ciljevima. A zatim nas je upitala da li bismo i mi htjeli postati f.tomunisti i da li bismo mogli odgovoriti toj du!nosti. »U borbi, koliko gOd hoces! Ali, mi smo seljaci; tesko nam je u~iti. A komunisti moraju biti i dobri politi~ari!c Tim rije~a smo, o~rilike, izrazili svoju bojazan. »Kada se hoee, sve se mole. Polako, mo!ete i to savladati« hrabrila nas je Dragica. 111 - Zene berojl 289 �Tek nakon toga nam je saopltila da smo predloteni za k&ndidate KPJ i ~estitala nam. Cini mi se da nikad ~ primio iskreniju ~estitku, nikad ~ bio toliko radostan. Ali,. ia radost je bila pomijel~ sa strahom; ~ast je to, ali i - velika obaveza! Mor.ali smo u~itil Odmah nam je dala nekolikG brolurica. Kasnije se interesovala Ita ~itamo, da li razumijemo, a u njenoj torbici se uvijek nalla pokoja nova broSurica Ito nam je, kao uzgred, davala na mt;anje. - Znao sam da je Dragi~in brat Radovan napredan omladinac- pri~a Krsto Petkovi¢. - Prilazio je nama seljacima i razgovarao otvoreno o svim telkocama. . . Uvijek je za nas nalazio pokoju utjelnu rij~. Jednom prije rata, u Trebinju, upoznao me s Dragicom. »Zdravo Krsto« pozdravila me na rastanku. Kao da smo se mnogo godina poznavali! Dugo i dugo sam mislio na tu toliko jednostavnu djevojku. Na jednom sastanku sa videnijim seljacima iz sela Poljic<l i Dzivara, u ljeto 1941, kada je trebalo pripremiti !jude za ustanak, jedan seoski gazdica nelto je vrdao i prigovarao: »Lako je vama komunistima borbu voditi kad vi imate u glavi. pa motete nas seljake zavoditi ... « Svima nam je krv udarila u glavu ali smo ocutali, ~e­ kujuci kraj njegovog drskog izazovnog istupanja. Dragica se. po svome obi~aju, nije mogla uzddati. »Ti si agent neprijatelja, Peta kolona ...« viknula je glasom punim srdzbe. Po zavrienom sastanku drugovi su je upozorili da bi trebala biti takticnija. »Taktizirajte vi, ali ja vam kdem da kod toga ~ovjeka nisu ~isti poslovi. On vee ima vezu sa okupatorima« branila se ona. Tako je i bilo. Ovaj seljak je postao poznati ~etni~ki saradnik, a sin mu je biG ~etnik. Uvijek je reagovala neposredno i otvoreno, na lieu mjesta.. Svoje osjecanje nije mogla da skriva. Sjecam se njenog ponalanja poslije nale prve diverzije. Zadatak da u najvecoj; tajnosti dignemo u va2:duh most u Dobokoj Ljutoj, s uspjehom je izvrlen i sutradan smo opet bill kod svojih kuca. Toga dana, oko 11 sati, u dvorilte moje kuce u Dtivaru dolla je Dragica sa seoskim u~iteljem, mladim ali neodlu~nim ~vjekom~ Dok je on uplalen pitao ko je to u~inio, Dragica se smijala.. Kad sam je kasnije za to prekorio, relda je: . ~. , �»Radosna sam! Zadovoljna zbog uspjeha prve akcije. Ne mogu da prikrijem radost.c A zatim se do u detalje interesovala· za ovu borbu. Isto tako mogla je da zapazi na ~ovjeku kakvog je raspolo~enja. Ako bi primijetila da su ljudi tumi, neraspoloieni. prilazila im je i pokubvala pomoCi. Pred jednu akciju,_ grupa od petnaest boraca svratila je kod moje majke; medu' njima i ja sa dva brata. Sa nama je bila i Dragica. Ne§to smo jeli, a zatim je majka donijela vina. Polako smo pili i razgovarali. Cinilo se da je sve normalno, dok me Dragica nije upitala; »Za.§to ti je majka tuba?« »Ne znam, zar je tu!na?c Nije ni sa~ekala moj odgovor, vee joj se obratila: »Sta ti je, majko ...?« »Ni§ta! Boli me glava ... « I njih dvije su se izdvojile. Podugo su razgovarale. »Majka se za djecu zabrinula. Tri sina joj, kaie, idu u akciju. Ali sad sam je malo razveselila« saop§tila nam je Dragica prilazeci stolu. A majka? Donijela je jos jedan bokal vina. stala pored nas i, §to je grlo nosi, nazdravila: »Zdravi ste djecol 2ao mi je sto sam wako stara, jer bib i ja i§la s vamil« Doslo mi je da zapla~em. Teskom mukom sam se suzdr!avao. Dragica je razgovarala na sebi svojstven na&: Prisko-:~ila je majci i po~ela da je grli i ljubi. Pri tome je bilo. tesko razabrati da li pla~e ill se smije. Otada su njih dvije postale velike prijateljice. Cesto su se §alile. »Sta ce§ ti, zensko, s vojskom?c pitala ju je moja majka. »I mi !ene mozemo dosta doprinijeti borbi. Zemlja je i na5a koliko i mu§ka. I jos vise! A kad je oslobodimo, moracemc) se razracunati i sa mu5karcima, oteti od njih naia prava« ob:. jasnila je Dragica smijuci se. Ovo su, mo~da, sve blijedi detalji. Da sam je vidio sam<> par puta, vjerujem, tih susreta bib se vise sjecao. Ovako, bila je uvijek sa nama; obicna, dio nas. Ipak, u sjecanju mi se duboko usjekao momenat kad su je, pocetkom juna, izvodili iz zatvora u Grabu kod Trebinja. Malu seosku skolu od kamena cetnici su pretvorili u tamnicu. ·Zp.ali smo da .nju nar<>Oto muce. Kroz resetke na. prozoru, ... Ul �Vidjeli smo je izmu~enu ali uvijek prkosnu. Koristila je svaku priliku da nam rukom ill glavom, bilo kakvom kretnjom, poialje znake ohrabrenja. Iz zatvora je izaAla u pratnji pet-lest ~etnika. Naokolo su se vrtili talijanski oficiri. Kora~ala je lagano, uspravna, ni u koga nije gledala. Da nismo vidjeli u konop utegnute ruke. pomislili bismo da je posla negdje u ietnju. Iz zaguiljive tame svojih celija pratili smo cijeli prizor. Kao da je to znala, Dragica se na dvoriSnim vratima, okrenula prema natim prozorima i, dignuvSi zavezane ruke u vis, kliknula: »Smrt faiizmu, drugovi! Ne bojte se ni.§ta! Pobjeda je nasa«. OtiSla je ~vrsta, samopouzdano mirna, dignute glave. Cinilo se da je vedra. U celijama je dugo vladao muk. I oni zatvorenici-seljaci, koje smo smatrali kolebljivcima, govorili su kasnije: »Hrabra ova na8a Dragica! Pravi komunistaf. - Pozutjele su vee bile sume, gotovo opao list, Zita i sijena. podignuta, ali ovaj put nije oko kuce, kao za mirnih ''\rreinena, sve bilo sredeno. Ukraj dvoriSta, jos u klipovima leze na\briinu obrani kukuruzi ... Sve mi je to palo u o~i- kaze ·sestta Zorka"""'"" kada sam tog kasnog oktobarskog dana dosla u Bjelal:. U kuci zatekoh samo majku i jednu djevoj~icu koja 'joj je potnagala. I nikog vise od nas djece, nikog od tolike ~eljadi! Svuda ratna pustos, svuda prisutno tesko osjecanje oku{pacije. Na licima prolaznika, kao m/}ra, ogleda se duboka zahtmutt>st Iako u nasem selu ustaie jos nijesu ~inile pokolj, ·nego samo trazile Rada i Dragicu, u vazduhu se osjecala opa"~nost · . · , .. Sjutradan rano, banuse odnekud Rade i Drage. Bili su vedri i l)oslovni, kao nekad u djetinjstvu, kad su zurili u skolu ili, se iz nje vracali s dobrim vijestima; da su znali svoje iadalkE! iii nesto vazno naucrli. Takvi su mi se ul:inili dok smo s~ · radosn'O, ali na brzinu, pcizdravljali. Obavijestise nas da ce odmah za njima doci na sastanak jos neki drugovi. Brzo sam ·i)otnogla majci da za sve njih pripremimo hranu. Tih neko·uto minuta Rade i Drage su se zabavljali s mojom djecom. Utom stigose drugovi, medli kojima poznadoh Vlada Derica · i Doka Puticu. Sjecam se, po njihovom dolasku u selo, oko na8e kuce skupilo se sve sto je moglo da dode; pa i stari i .bolesni, sto bi narod rekao, puzeCi su dolazili. Cijelo selo, sva _okolina se slegla; Ni saDia ne znam kako su mogli da se skupe �tako- za till <!as! Tad sam prvi puta <!ula Rada kako govori, narodu. Govorio je prvi, a iza njega ostali. Drage je n,a kraju pojedina<!no razgovarala sa mje§tanima • . . Slu~ajuci ih, hila sam bezmjerno potresena, a i ponosna na voljenoga brata i ndu Dragu. Moram priznati, sve !to su mi oni ranije kaziva~ nije toliko na mene djelovalo kao ovaj gotovo sve<!ani trenutak · narodnoga zbora kome se obracao m.oj brat. Ni slutio nije da je tim rije<!ima i mene pokrenuo. Jedne noci do!ao Rade, probudio majku i rekao joj da i mene rano probudi, kako bib se prvim prevoznim sredstvQm prebacila kuci, a ona odmah neka bjeZi k njima u ~umu. Dobil.i su, re<!e, obavijest da ce Talijani izvr!iti premeta<!inu sela. Sjutradan, u Dubrovniku, jedva sam ubijedila policajca, svog skolskog druga da je nalog za moje hapsenje podmetnut iz zlobe, jer sam udata za Hrvata, i politikom se ne bavim. Kontakt s mojim krajem oddavala sam otada preko kurira, koji su se ovamo vje!to prebacivali iz partizanskog . taba u ! Slivnici. Ta veza je trajala sve do Treee ofanzive, kada sam doznala za tragediju svoje porodice: Majka, sestra Danica i njen mui, a odmah zatim Rade i Draga hili su zarobljeni. - Krajem septembra formiran je TreCi partizanski bata~ Ijon - nazvan »Sumac; pristupilo se stvaranju ceta, sto je i meni kao komesaru bataljona bio zadatak - prica Slobodan Sakota. - Dragica je tad hila zadu!ena i na mom doskordnjem terenu, pa je tako doslo do naseg ponovnog susreta u Povrsi blizu sela Ljubove. Bila je u seoskoj nosnji. Sa njom brat Rade i jos nekoliko omladinaca. Upoznao sam je s ovda8njim prilikama i koje sam sve ljude primio u Partiju i. SKOJ ... Cijeli razgovor se vodio oko aktuelnih politic~ih Zlil..: dataka. · . · Ponovo smo .se sreli krajem oktobra u Desin-Selu. U . kuci Dure Skere odr!ali smo sresku partijsku konferenciju. Tra~. jala je dva dana. lspred OK prisustvovao je Miro Popara, a sa njim je dosao i Sava Kovacevic. Osim Dragice, bio je tu i Rade Pravica, Asim Zup<!evic, Jovo Ljubibratic, Zaim HadZovic, Doko Skocajic, Vlado Segrt, Stevo Bratic, Mico Aleksic i ja. Pored izlaganja opste politi<!ke situacije, naro<!ito. je razmatrano stanje na trebinjskom srezu; partijska organizacija je brojala 60 <!lanova, a bataljon, koji je obuhvatao . trebinjski i ljubinjsk.i srez, imao je 14 ceta. Na kraju je. izabran 29:t. �DOVi Sreski komitet: za sekretara Doko Skoeajic a za Clanove Dragica Pravica, Vlado Segrt, Jovo LjubibratiC i Zaim HacHoviC. Dragica je hila posebno zaduie.na za sektor omladine i Zella; hila je vee sekretar SK SKOJ-a. Sjedi.Ste novoizabranog komiteta nalazilo se u selu Slivnica - predio PovrSi, a itab bataljona u Zagori, na suprotnom kraju, zbog ~ga su moji susreti sa Dragicom urjedali Oktobra 1941. odlukom KPJ upueen je iz Cme Gore na partijski rad u trebinjski srez Vojin PopoviC- konspirativno Petar Bo!ovic i njegovo se ime ~ pominje uz Dragi&o. Vojo se sjeea: •Dragica je tada bila sekretar Sreskog komiteta KPJ. Zakazan je sastanak komiteta na kome je ona saopltila da eu odsada ja biti sekretar i prepustila mi da rukovodim sastankom.c Clanovi komiteta su bill i Asim Zupeevic i Rade Pravica. - Kako sam se imenadio vidjevii je ponova u uslovima ustanka - ka!e Risto Ra§evic. - Kakva razlika od one nekadaAnje Dragice! Bio je to, sada, lik strogog vojnog komandanta. Ne zna da se nasmije! Nevjerovatna promjena! Sjeeam se trenutaka kad je hila i pretjerano ozbiljna; ako je odluka pala, ona je krajnjom strogoseu insistirala da se zadatak mora izvrfiti. Nije trpila diskusije. Evo zgode ~iji smo akteri, potkraj novembra, bill ja i Duro Skero, a §to nas se duboko dojmilo. Usta§ki logornik u Trebinju, neki Saric, prolazio je ponekad za Dubrovnik. Nas dvojica pribavismo podatke o broju i boji kola, i kada idu •.• U glavi smo vee razradili plan. Dosavsi jednom kod »Petra Bozovieac - Vojina Popovica i Rade Pravice, izlotismo im sve i upitasmo: »Da ga ubijemo?c »Da ... ali, kako mislite to izvesti?c »Ima pogodno mjesto uz cestu, zvano »Gluva smokvac, pripremieemo zasjedu.c Oni pristaju, odobravaju nam do kraja, samo, k8Zu: »Cekaeemo jos na Dragiculc A ja i Duro spremili torbe, hljebac ubacill .. . »Ujutro cemo o tome, rano, ima jos poslova ...« veli nam Draga kad je stigla. A sutradan, zove: »De su Risto i Duro ... Necemo poduzimati niSta!c Kao da nam je obojici glavu otkinula! Najgore smo mislili o sebi, da se u nas nema povjerenja. Nesto kasnije, le!eCi �u zasjedi; obojica smo !ikrgutali zubima· dok su ustdina kola nesmetano prolazila. »Uspjeli bil - jadali smo se me4usobno - Ne, nego bi ga joj i !iva dovelilc · »Ubiti Sarica - obja§njavala nam je Draga kasnije zna~i izazvati neprijatelja, a nemamo snaga da ga do~ekamo, da branimo sela. Nemamo ra~una da zbog njega Zz-tvujemo ni koko&njac u selu. Kada nam situacija bude bolja, necemo ga !itedjeti.« Stalo joj je bilo da nas ubijedi, da pravilno shvatimo tu odluku. 0 tome smo odmah razgovarali sa ostalim drugovima i svi smo se sloZili da se kod nje ne lomi preko koljena. 0 svemu bi ona dobro promislila. Uskoro je Draga morala da ide iz PovrSi i Slivnice u Sumu Trebinjsku, u Mionjice, sto je iziskivalo oprez i dobrog poznavaoca· puta; trebalo je prelaziti cestu i prugu. Tako je meni palo u dio da je pratim; b10 sam upravo kandidat KPJ. Tri sata smo pjesa~ili . . . Bila je nevjerovatno otpoma; mogla je, ~inilo mi se, tri dana i tri noci pjesaciti a ne jesti. Uz put smo pri~ali ... Pitala me o slu!benicima u bivsoj opstini, gdje sam nekad radio kakvi su to ljudi - da li njihova ddanje danas odgovara. Bilo je to vrijeme okupljanja naroda, kad su formirane partizanske ~ete i bataljoni ..• »Znas, Risto, zandari, opstinski i sreski na~elnici, to je oslonac bivseg reZima, to su ustanove na koje se monarhija oslanja. Nemoj ti, da tebi sto smeta . . . Ne znaci da u tom neprijateljskom sljamu nema i dobrih ljudi, a medu zandarima i - komunistal« »Kako Risto, bogati, na§i !judi govore o ratu, o snazi njemacke ratne m&Sine, - pitala me u hodu - kako vi o tome mislite, kako i sta pricate ljudima? Strogo vodite racuna o svojim rije~ima, nemojte da budete proroei. Pricajte, ali pazite koliko su ljudi dorasU da shvate. Nama je pobjeda siguma, ali ljudi su zainteresovani koliko ce rat trajati, kada (:e se zavrSiti i sta ce biti poslije rata. Borba ce biti teska; faSi.zam je surov, bice mnogo krvi ... Ne upustajte se u prognoziranja. Nije nemoguce da ·cemo iz brda gledati kako nam sela gore, a necemo moCi niSta uciniti .• ·.« Citav jedan sat pri~ala mi je o osovini Rim-Berlin. Nije umanjivala njen znacaj vee isticala snagu i silu sa kojom cemo imati velikog boja i okrsaja. Jedno je pitanje koliko sam tada bio dorastao . da sve to shvatim, a drugo, kako je realno ona 29& �gl~ l1 politiata zbivanjL A ona je zaista ~lo politi&i mislila. Stroga je bila, ali je nalazila vremena, bar na dva Qrinuta, da se ~adrti kod druga, borca, bilo da se ovaj pr~hladio ili ga zub zabolio, i da ga upita sta mu je. Njeno yrijeme su ispunjavali »Vj~itic sastanci, pje8aoonja, brige o izrastajucim partizanskim jedinicama, o tek za~etoj narodnoj vlasti ... Koliko neprospavanih noei! Bila je jedan od njih pet-sest rukovodilaca, ltojima je sve to leZalo na pleCima. · Dopirali smo do iznad mora, na kote i obronke Konavlja. Obla~ila je narodnu noinju ovdaSnjih !ena i dje:vojaka: suk.. nju, bluzu i dZemper, a preko toga sukneni prsluk ~z rukava, curdiju. Nekad bi na glavu stavljala maramu, a nekad okruglu kapu za koju se zakaci marama u vidu mreZice. Uvijek je opanke obuvala. · NA RADOVAN-ZDRIJELU - Ponovo smo se susreli pred naiu prvu akciju protiv okupatora - sjeca se Tahir HadZovic - pred napad Povrske cete na Talijane u Radovan-2drijelu prirodnom tjesnacu negdje na pola puta izmedu Trebinja i Dubrovnika. Bila je to Dragicina prva borba. Mrak pracen kiSom bio nam je dobar saveznik kada smo pod komandom Petra Bozovica krenuli u napad. Citavu no{: smo ru8ili i potpuno razrusili ~eljeznicku prugu Trebinje-Hum i onu od Dubrovnika i Herceg-Novog, kao i cestu, a u rano svitanje postavljali smo zasjedu s obje strane puta: Rade i Dragica su hili zajedno sa mnom, s mojim vodom, pored razrovanog dijela ceste. Nasuprot nama, zasjeli su f>oko Putica - komandir Sumske cete i Bo~o Damjanovic sa svojim borcima. lmali smo samo jedan puskomitraljez, na f>okinoj strani. Bill smo obavije8teni da je kolona Talijana krenula iz Dubrovnika prema Bileci i da ce im tamo Sava Kovacevic »pripremiti doeekc. Dato je naredenje da se ne puca u tenkove prije no sto to ucini f>oko. Usredsredenom paZiljom motrili smo cestu koja se utapala u sivilu kiSnog jutra. Neprekidno je padalo. Napregnutost od iS~ekivanja dostigla je vrhunac. Na osmatracnici je bila Dragica ... Dna je javila: Idu Talijani. U neko doba naiAao je prvi motociklista. Neko 9<1 nas iz nestrpljenja okin\1 i odmah to uOniie i PStali. -· -·------------·- �l]to:rn pristigoie ~ dijelovi kolone . . . NdavSi se u unakrsnoj vatri, neprijatelj poku§a da se vrati, ali ga mi opkolismo. Petar Bo~ovic im povika: »Baeajte orujelc Bio je to poeetak zama.§nih borbi . . . Akcija je naiJla na veliki odjek mectu stanovniJtvom; poeeo je masovan priliv u jec:li.nice. Saobracaj se ni za mj~ec dana nije mogao usposta..: viti. Krajem decembra kod Zavale je napadnuta velika italijanska kolona, kad su poSli da poprave i osiguraju poru§enu prugu, za.robljeno je 50-60 Italijana. - Jos jedan detalj ne q1ogu da zaboravim kaze Risto - U Radovan~Zdrijelu smo 18. decembra 1941. u ~jedi sa~ekali i likvidirali prethodnicu italijanske motori.. zovane kolone. Kamiope, . dva tenka i motocikl smo uniJtiU, a 42 zarobljena Italijana odveli u sjediste Vojno-pozadinskog centra u Slivnicu. U seoskim kazanima skuhali smo dosta krompira ... Draga i Rade odvojiJe nas desetak boraca i ona R~evic. re~e: ~Cujte, drugovi, ove Talijane treba dobro ispitati: koji su od njih radnici i pripadnici redovne vojske, a koji f~isti. One crnokosuljce treba odmah na p2godan na~in izdvojiti i likvidirati. Ostale treba gledati dvojaki.m o~ima: sa obi~nim vojnicima treba da radimo i mislimo kako cemo pomoci KP Italije. Moramo se brinuti o nasem dugu internacionalnoj so. lidarnosti!c · Prije nekoliko sati smo se mectusobno borili, a tek §to smo siJli s ceste, evo, oni sa nama sjede i - skupa jedemo kro,mpire! Svakome po krompir, velikil A Talijanima doda.. tak: jos po krompir, mali, kako nam je Draga naredila. Kako je Draga §iroko mislila! A u n~oj svijesti potajno je klju... ~alo: :Mi krvarimo, a »koko§ar~« u pozadini sjede! I jos privilegije imaju! Bade Pravica je u tom sukobu lakse ranjen. On je s grupom boraca sa~ekao talijansko poja~anje; htjeli su da vide kako ce okupator reagirati kad sazna za gubitke. Nemas kuda s njiml To je Dragu uzrujalo. Bila je vidno zabrinuta. Uvijek je govorila: »Ne smijemo olako da dajemo !ivotec. - Negdje .u oktobru 1941. pripremili smo formiranje OK SKOJ-a. Kao sekretar SK KPJ za Bileeu - sjeca se Tripo Sarena,c - raspravljao sam s Mirom Poparom; Petrom Bo~ 297 �t-.n-.A"?-:t.. z..~·v..u:r. ~...:wac,.n:JCIL:: £~~ ~- .2:1'~ :C. ~ r".d..-"1'1'""~ y.a wS:m.. s. pnipcil"•- g_r Ha. #12: "Z:~~~ ~~ 11 %IC' ~ P-a•:ca. ~~~a ~.~.:~: ~ 'IESWSgi:aaa.. ~-'ut" jll! ..,... ,.. : ,-.~~ r...z:a.~ j£: JiCZtJa--- S:zi::a c:"ww r .&.. m~ ~-.ftiU: ~ ~ra - ~---· ~~ :i I i i ! • ?'.Cn··--:.- ~~ ~ j£: G ~ :lf=:l ~ A 1£.::'~ JI:G. ..,.~ s::rr.: a£:. ]IL-., ~-­ rz-_;... z-.c-:. :~.!'":. Jf: ; p:-'..1.:::: ~ r: :fi<.!!!Y ... z:::a:::: -s::. Fa--.c.: a::Y.~ ~~ iid:1a•ill1: S15!z:)p ~ b2 SY-~ i .KPJ. z.i:l? is:.:p :!Jma.. da k a~ JOC.;,;;:r.....-, .P!'~AC-- • ~ ~ ~ ;u•hei:eja pr!Ofi b!::.::.~?!:i K.-;,~-:c 2:n :iialb::£ • ~ i oC::Iab sa ::.,•.::::a~~ U ~7.:': !T2a r::je':b :;r.:~lr:a daR~~ :.:;:-'~.1 A t=:z.~.em Da J::21i1em pod!~ SaJi:n!o:i s::l lE3 S'r"~,:-..;.. !~~-!;~ U s:a:::Jrak p!\J.!AS! R g!as: •I:Ie ~c ~ =... K..i!,. Je Jl'.l p.'~ a= k-:..::i1taru k:X:l X:.~ oea, ~~ je on.j pck!::c:lo ~_:; Y-:.;i%1 P-Jpor..t-:a~..ar• i jed:la J:::.ada iBm. .,-~:a i nasc:;:;_;ana. B::a je u p:~~oj Daiz:;i. ll:aJtna ~ DI"Ae ..,-.~He d_;ev-;;h u ok.o::ni gradt7n.. Pr:·~mo duca. raYY.;o prJICLrezana k<:JA Df!Clirno joj je lepriala na '\"jetru, .5"-..o jf: ~kakh pr.Jdvlai:'..:."> niec-:~ Ev~ Odmah je st4JF..la u rug'h'K, k¥.1 eta n:je pjeSal-J.a oc1 tllbLjeue Trebm}ske Same.. ~avlj<sla je tivo... ·~Cna. tempenmentna i malo pr~,.t;J.e ~.:s+.a• ~eta sam se llirinih rijeC:i. Svi bsoiji sa.A'~...i, a .froeo sam je prek.o dvadeset puta, potvrdhiali sa to rr.a.~je. Euergi.Cnost i inteligencija su. C:ini mi .e. bile glavDe IJr~..ne QSO'"Jbine.. U svakom razgovoru brzo se snalazila. Baspra·;ijala je o radu o Partiji, s mrinjom je govorila o Deprijatklj•.t, zanr6.Ja se pobjedama, a zatim isto ta1ro tempelamentWJ prihvatala lalu. Ako bi joj traZio s1abost. polazieCi od sadUnj(~ Ukustva, bila je to naglost. Partijske zadatke izvr.. '-'vala je di.sciplinovano. Svoja mi§jenja je zastupala eoergjC-oo i upo:~mo, ali ako je ne.Sto vee usvojeno, cma je to poUtvovano izvriavala. PoStovala je odluke veCiDe, kao i svi mi. Jedne od pomenutih veCeri te kame jeseni, ~ju6 sutrainji redovni sastanak, sjedili smo u fatniCkoj Jkoli. Kroz hladnu JWovitu n.oC pristizali su drugovi s terena. Sitne kapi dobovale su po prozorima, au toploj sobi bilo je ugodno. Vo-dio se uobi&jeni razgovor o svemu i sva&mu. • • Naravno, najvlJe o borbi. Neko je zapjevao. Po&la je pjesma, pa §ala ••• za u.-.,::;a. �Cinilo ·se da je rat negdje daleko, daleko. Treptaje petrolejke pojal!avale su salve smijeha. Dragica je bila raspolorena. »A da vam ja, drugovi, pril:am kako sam do~la u dodir sa Partijomc predlo!ila je, smijuCi se od srca. Bili smo spremni da je sl~o. Prvo je pogledala po sobi, kao da nekoga trati. »Mogu! Ovdje nema Mira Popare. Znate, Miro me je doveo u vezu sa Partijom, uticao na mene i sao~tio mi da sam primljena. Jednoga dana prilazi mi Miro na ulici u Trebinju i kaie: »Dragice, hocemo li malo ~etati i pril:ati?c Pogledala sam ga zacudeno, jer, ja sam ga vrlo slabo poznavala. Pomislila sam, on tako poku~ava da se sastanemo i dikujemo; ja djevojka, on mladic! Po~la sam. Miro je cijelo vrijeme govorio o polohju radnika i radnih seljaka, o trgovcima-zelendima, politiearima-~pekulantima . . . J edva sam se suzddavala da ne prsnem u grohotan smijeh. Mladic hoce da dikuje, mislila sam, a cijelo vrijeme pril:a o politici. Mogao je isto tako i o ispitima! A Miro je govorio i govorio .. . Malo-pomalo, pol:ela sam povezivati dijelove tog govora i vidjeh: pametno je, istinito, iz dna duse! Da to nije ...? Poonjala sam da po~ljam na SKOJ i Partiju. Ne, nije brze-bolje sam odbacivala tu misao; gdje bih ja, obil:na djevojka, studentica ... Zar bi mene primili?! Ne! Ne vjerujem! Za Partiju trebaju posebni ljudi; ljudi nad ljudima! »Ti me ne sl~aS« opomenuo me Miro nekoliko puta. »Slusam . . . zanimljivo jec govorila sam, i dalje obuzeta svojim mislima. Vee tada je Miro u mojim ol:ima postao drugi covjek. lmpresionirao mel U Beogradu, na studijama, ti kontakti su bili sve l:e~ci; dobivala sam i izvrsavala razne zadatke, sretna sto mogu biti od pomoci komunistima.c - Pol:etkom 1942. postala je clan OK za Ju!nu Hercegovinu i, sjecam se, dolazila je na niz sastanaka Sreskog komiteta u Trebinju - kaie Vlado Segrt. Po~to sam pol:etkom 1942. po zadatku oti.§ao u sjevemu Hercegovinu, s Dragicom sam se dopisivao. Pisala mi je o akcijama koje su vodili u istol:noj i jumoj Hercegovini, o pobjedama partizana, i da se svakog sastanka Sreskog komiteta sjecala mene. Tratila je da joj p~m kako sam se sndao u novoj sredini i o situaciji kod mene. · 299 �Posljednji put sam je vidio krajem aprila u selu Fatnici. Kao komandant Sjevemo-hercegovaBtog odreda d.oiao sam bio na vojno-politiBto savjetovanje u Operativni itab za Hercegovinu, gdje su stigli i aaru>vi CK KPJ. Jedne v~ri, za vrijeme konferisanja, Miro Popara mi me da ee i Dragica vereras doCi. Utom se Dragica pojavila na vratima. Tako smo se radosno sreli i poieljeli, da smo skoro otavu nol: pri~ •.. Ja sam je upoznao sa stanjem na sjeveru, govorio o naSim akcijama, o dolasku Prve proleterske brigade. PriWa mi je dugo o tragienoj pogibiji njenog druga l>oke Putice koji je, samo na par dana pred smrt, bio postavljen za komandanta Operativnog Staba ... Nol: je brzo protekla i tako je do5ao dan u kome je slijedio rastanak. Dragica je otiSla u pravcu Trebinja a ja u pravcu Nevesinja. Mislili smo da eemo se ubrzo ponovo vidjeti, ali Treea neprijateljska ofanziva i izdaja retnika u julnoj Hercegovini onemoguCila je tamoSn.jim jedinicama da se probiju prema glavni.il.i Vrhovnog Staba koji se kretao put Bosne. Svi izvjeftaji, koji su nam docnije stizali iz Hercegovine, govorili su o herojskoj smrti Dragice Pravice, o nj!mQm neustra8ivom drianju .. . Sa njenim junaStvom smo tada, mi Clanovi Staba X hercegoval:ke brigade, upoznali druga Tita i Vrbovni Stab. - Jedanaestog januara okupili smo se u Slivnici- prica Slobodan Sakota - iz SK Dragica Pravica i Vojo Popovic kao sekretar, a iz Staba bataljona »Sumac komandant Vlado f>eric, zamjenik politkomesara Rade Pravica i ja. Svi smo zajedno krenuli preko DZivara i Zubaca na savjetovanje u Operativni Stab u Lastvu. Komandant tog Staba bio je Sava Koval:evic-Mizara a komesar Petar DrapSin - tada pomat pod imenom Petar Die. U me<luvremenu se na.§ bataljon sasvim u~vrstio . .. Ali, vee se osjel:ala razbija~ka aktivnost reakcionarnih elemenata, kao §to je bio Novica Kraljevi(: - pro-fesor subotickog Pravnog fakulteta, koji je od prvog dana saradivao s okupatorom. Ovo napominjem da bi se vidjelo zbog cega se na savjetovanju Operativnog staba u Lastvi. pored ostalog naroCita pa.Znja posvetila poku.Saju rovarenja doma(:ih neprijatelja-Cetnika. Krajem janu~a Stab bataljona je premje§ten u Slivnicu, i tokom februara i prve PQlovine marta ~e saDl ~ . ~tao 300 �.a Dragicotn. Vee tada je u cijelom tom kraju uZivala veliki ugled. lako relativno veoma mlada, uspjela je da stekne ugled u narodu; pa ~ak i kod starih patrijarhalnih seljaka rodoljuba. Na seoskim konferencijama pomno su je slu§ali i 'vodili ra~una o njenoj rije~i. Krajem marta otiJao sam sa jednim kombinovanim bataljonom u napad na Bora~ i viSe se nisam vracao na trebinjski srez. Sreo sam je zadnji put u Fatnici potkraj aprila . . . ViSe nije nosila seosko odijelo. Sjecam se, svidjela joj se moja crvena dolamica, pa sam joj je dao. Gotovo sva teritorija isto~ne Hercegovine bila je tad u nasim rukama. O.c;tali su blokirani samo neprijateljski garnizoni u gradovima. Ona je, kao i svi mi, bila razdragana zbog na§ih pobjeda na Bor~u i drugim stranama. Zbog toga je, valjda, i nosim u sjecanju zivu i nasmijanu. Od stotine i hiljade susreta - kaze Du§an Grk -dvije decenije tesko se sjetiti detalja, pa bili oni neuzbudljivi. A ja sam tada sretao Dragicu . . . Cuo sam jos prije, ali u burnim danima rata, u teskim ustani~kim danima, njeno ime sve ce§Ce se spominjalo ... Uporedo sa imenima rukovodilaca Ustanka, istaknutih komunista, usta;nickim dijelom Hercegovine spominjalo se i jedno zensko ime - Dragica Pravica. Nije to bila mala stvar! Jer, onda nije bilo dnevne stampe, radija i drugih sredstava brze informacije i propagande. Ono sto se o Dragici culo bio je samo rezultat njenog revolucionarnog rada. Mogla se sresti na partijskim sastancima u Fatnici, u partizanskim stabovima u Lastvi i Zagori, na savjetovanju u citavom trebinjskom i ljubinjskom kraju, pa sve do Grahova u Crnoj Gori. Cesce sam je vidao u Zagori-opstina Ljubomir, gdje se nalazio stab Jumog hercegovackog odreda, ciji sam clan bio. Navracala je najcesce u omladinski udarni vod naseg odreda, sa kojim je uspostavila prisan kontakt, pa su je mladi udarnici satima i satima slusali dok im je govorila o Partiji, socijalizmu ... poslije kada i za nju -........ U selu Miru§ama nedaleko Bilece, vrsio sam duZnost komandira Miru8ke partizanske cete. Komanda se nalazila u zgradici ieljeznickog stajalista. Jedne tamne januarske nol:i ...._ sje{:a se Nikola Komneni~ - probudio me kurir: 301 �•Druie komandire, traii te jedna drugarica. sa dvojicom drugova.c Pomalo sanjiv iza.§ao sam pred zgradu i ugled,ao tri siluete. Prva mi je priSla Dragica. •Ja sam Draglca Pravica rekla je tiho- treba mi pratnja do Baljaka, sutra moram u Fatnicu.c · •Dobro, drugarice Dragice, to nije teSkoc uzvratio sam veselo, napomenuvfi da ee je moji borci otpratiti do Balja&e partizanske ~te. a BaljCani ee je provesti dalje. PoSla je u Fatnicu - selo izmedu Plane i Divina, gdje je trebalo da odrZi konferenciju sa Zenama. Koliko se sjeCam, u Fatnici se nalazilo i nekoliko clanova Operativnog !taba. Razvitak ustanka je ovdje iSao vrlo brzo ... Vee tada smo u svojim rukama imali veliki dio teritorije. Neprijateljski garnizoni u BileCi i Trebinju bill su medusobno sasvim odsjeeeni. Nde rete i ba• taljoni operisali su vrlo uspjeSilo i na liniji Bil~acko­ -Nevesinje-Mostar. NoCila je u ndoj strdari. •Sigurno si gladna, Dragice? upitah, tek da se napravim. gostoprimljiv. »Vjeruj mi da jesamc priznala je. Jedan od boraca danese malo kajmaka i jeanena hljeba. Razgovor se poveo o borbama . . . Priala je o uspjeAnom napadu na italijanske faiiste u Radovan-2drijelu, kako su zaplijenjene velike koli&e oruZja, municije i hrane, o uspjesima Orjenskog partizanskog bataljona koji je tih dana operisao u Konavlima, Boki i oko Herceg-Novog. Izlotila nam je vrlo ubjedljivo, politicku i vojnu situaciju u zemlji, podvlaceCi nde uspjehe u Hercegovini. Na kraju je ponosno izjavila: »Tako raste i jaca narodna vojska, drugovi!c Bila je vrlo lijepa. !mala je osobito lijepu zlatasto-smedu boju tena; preplanula od sunca i vjetra. Dok nam je govorila, skinula je s glave sal. ~e8ljala se jednostavno: poluduga kosa joj pozadi skupljena i vezana. Na nogama bijele carape, nazuvci i opanci. Preko kratkog kaputa piStolj. Mrstila se govoreci o domaCim izdajnicima. Isticala je koliko je vaZilo vaspitavati mlade ljude. Njene rijeei nisu bile zvonke fraze nego puna istina o Zivotu. Misli su joj se skladno vezivale jedna na drugu . . . Sjeeam se, jedan borac se cudio »koliko Dragica mo~e da govori a da se nigdje ne zabunic. Moji borci su bill radosni sto se tako neocekivano ndla medu nama. 0 Dragici smo sluAali price i price . . . Znali smo. da je 302 �jedan -od orga!ljzatora Ust~ u Hercegovini, ali nismo znali da je tako skromna i pris.tupa~na. Osvanulo je prohladno jutro. Sunce je .§krto obasjalo okolne bregove i ponovo se uvuklo u lanac gustih obla~ina. Dragica je rano ustala i razgovarala s drugovima iz moje ~ete. Pri§ao sam i ja, odredio nekoliko hrabrih boraca da je prate do Baljaka i s njom se rukovao. Sa . svima se pozdravila ponaosob. Nasav& se u. kamenjaru iznad stanice, mahnula nam je rukom i veselo skoknula s kamena ... Gledali smo za njima 5!Ve dok se nisu izgubili u miruskoj strani. - NjeZilo februarsko sunce obasjalo je tog jutra manastir Dobri~evo na vrhu breruljka, ogoljelo drvece i sivi kamen. A dolje, iznad tihe, kao kristal bistre TrebiSnjice, valjali su se snopovi magle. · Vdio sam duznost zamjenika komesara Bileckog partizanskog bataljona- ispri~ao je Jovo Vujnovic. -· Komanda se ovdje smjestila s grupom boraca, a ostali su obezbjedivali polozaje duz komunikacije Bileca-Trebinje. U rukama nam je tad bilo ~itavo ovo podru~je. U Dobri~evu smo vee dwe. Probudio sam se rano i is~ekivao naredenje za neku akciju, jer, nikad se ne zna sta nosi novi dan! Ali, ovog puta sam bio prijatno iznenaden. »Dolazi Dragica, spremi se za razgovor. Nju sve interesuje; pitace za stanje na terenu . . .« re~e mi jedan drug. Za Dragicu sam ~uo ranije, ali je nisam li~no poznavao. Bio sam radoznao da vidim zenu borca i partijskog funkcionera. Uskoro je stigla. Pri~ala nam je o borbama u Hercegovini, isticala pojedine akcije i uspjehe. Na mene je ostavila dubok utisak. I kad je govorila o ozbiljnim stvarima, na lieu joj je podrhtavao osmijeh. Neka naro~ito snaina toplina izbijala je iz njenih rij~i. Svaka njena misao hila je jasna i prihvatljiva; bilo da je govorila o omladinskim strazama, o potrebi ~uvanja sela ill o utjecaju neprijateljskih elemenata ... Zatim sam je upoznao s prilikama na podru~ju bataljona, u pojedinim selima, i s ddanjem boraca ... »A da li u sela idete ~esto, druze? - pitala me. - Da li se narodu objdnjava politi~ka i vojna situacija? Ne smijemo se zanositi samo vojni~kim uspjesima. Potrebno je raditi sa omladinom, sa cijelim narodom, ali stalno •.. • Poslije 803 �sastanka obi.Ali smo manastir, taj napuAtei'li srednjevjekovni spomenik. Razgledala je freske i objamjavala nam da su to :vrijedna umjetni~ka djela. »Eto, vidite, kako su kaluderi znali da Zive. <h'dje im je bilo lijepoc rekla je smije§e(:i se. U tom momentu, zapazih, pogledala je na dvori!te. Osjecao sam da ne§to ~ekuje. Kasnije sam saznao da se nadala svom vjereniku f>oki Putici, no:;;~!lostavljenom komandantu Operativnog Ataba. :.2ao mi je sto ce i va5 bataljon morati da napusti ovako lijepo mjestoc dobacila nam je dok smo izlazili i glasno se nasmijala. Nekoliko ~asaka kasnije jedan drug me poveo na stranu i saopstio mi da je ubijen f>oko Putica. Cetni<!ki izrodi su ga ubili 21. februara negdje u Ljubomiru. »lzgubili smo f>oka. Ubise ga izrodi. Nikom o ovome ne govori; upoznat je samo komandni kadar jedinica.c U trenutku sam bio dusevno skrhan. Utopio sam se u tugu, iako sam znao da to ne bib smio. Dva dana prije Drs · ginog dolaska medu nas oprostio sam se s f>okom; tada smo se i poljubili. Poslije ovog te§kog saznanja udaljio sam se od Dragice. Nisam mogao gledati njenu veselost, a znati da f>oka nema vi§e medu nama. A ona je i dalje Zivo razgovarala s borcima iz bataljona . .. Ostatak dana potrajao je kao vjel!nost. Mu~ila me misao }tako ce Dragicu bolno pogoditi vijest o smrti f>okinoj. - Za Dragicu P.ravicu se jos prije rata govorilo da je komunista - kaze Luka Vucinil:. - Zato se nisam iznenadio kad sam je vidio na jednom savjetovanju komandanata i komesara bataljona sa podrucja privremenog Operativnog Ataba za istocnu Hercegovinu i dio Crne Gore, na cijem je ~elu bio Sava Kovacevic. Bilo je to u Lastvi, negdje polovinom januara 1942. Raspravljalo se o situaciji na tom terenu, posebno, u Ljubomiru i u nizu sela izmedu Bilece i Trebinja. Nairne, u tom kraju je djelovao biv§i iandarm Savo Kova~, cetnicki »vojvodac i viSe njegovih rodaka. Zastupao sam miSljenje da stanje u Ljubomiru nije najbolje, da moramo biti oprezni. :.Nemoj tako, druze Luka! Mi se u Ljubomirce moiemo pouzdatic pobijala je Dragica moje mi§ljenje. PokuAavao sam da je ubijedim, ali nisam uspijevao. lstog miSljenja kao Dra._ gica bio je i Sava Koval!evic. U toku diskusije u sobu je u!aO kurir i pozvao komandanta Savu. Ovaj je izaSao, ali se ubrz:o �vratio, bolje re&no, ulet.io u sobu; vrata .su se za njim a treskom zalupila. Onako u. trku je vikao: •Drugovi, ranjen je Majo Bendera~'7). Mu~ki ga ranila »peta kolonac u Ljubomiru ... c •Sta? Maja? Naiega Majalc vrisnula je Dragica. •Drugovi, bill amo pogremo informiaani o stanju u Ljubomiruc nastavljao je Sava. •Eto, nismo jos ~eli ozbiljno da se bijemo, ave~ gubimo najbolje drugove ...c Ogor~eno je govorila Dragica. Svima nam je bilo tesko. Ali, dok amo mi, muJkarci, uspijevali da aakrijemo Woat i ardlbu, Dragica se nije mogla auzdriati; na momente je izgledala izbezumljena. Dalji tok dogovora bio je prekidan njenim upadicama: »Treba odmah bandu likvidirati. Nikome milosti ... « Iz nje je izvirala ljubav prema ~ovjeku, drugu. I viSe od toga! Svaki borac za nju je bio brat ro<!eni. Vidjelo se to iz njenih poatupaka. •Svaki ~ovjek nam je dragocjenc ponavljala je. Nije to bio izraz, da kaiem, prakti~nog- vojni~kog gledanja. Iz nje je govorio pravi covjek, bila je to istinska ljubav za ljude. Pola sata kasnije do§ao je i kurir iz Zavoda - predio Cepelica, Panik, Miruie. i jo§ neka sela u bileckom kraju i obavijestio Savu da Talijani pripremaju prodor iz Bil~e preko Zavo<!a u pravcu Trebinja. · •Za vas je dogovor zavrienc - o~ratio se Sava meni i Vladi Tomanovicu, koji je tada postavljen za komandanta Bileckog partizanskog bataljona, - •na front, i da vidim kako ce se Zavodani ponijeti u ovom momentu ... « :.Da li ee i kod vas biti kao u Ljubomiru ...?« pitala me Dragica, jer sam tada bio komesar Oraiko-Panicke ~ete. »Neee, sigurnolc odgovorio sam, poznavajuci dobra prilike u naiim selima. •Dobra c:iru!e Luka, za Ljubomir si bio u pravu. Nadam se da si i u ovome. Sarno, zapamti: klasne neprijatelje treba nemilosrdno uniitavati. Njima ne treba vjerovati.« Jo§ uvije.k je bila uzbudena. Sljed~eg dana prihvatili smo borbu. Prodor okupatora je sprij~en. Pored brojnog lakog oru!ja. u naAim rukama se nadose i dva topa. · 'I) Majo Benderac kod Treblnja. so- Zene berojl Narodni beroj, poginuo 10. aprila 1942. �Posij~nji put smo se sreli krajem februara u Branom Dolu, gdje je moja jedinica ddala poloiaj. Doznali smo da .s u cetnici u Ljubomiru ubili jednog od naAih rukovodeeih ljudi f>oka Puticu. 0 tome smo odmah poslali obavijest u Lastvu. Reagovanje smo ocekivali potkraj sljedeceg. dana. Met1utim, nde predstraze vee u ranu zoru primijetise grupu ljudi, kako· se preko snjezne visoravni probija ka liniji fronta. U daljini sam prepoznao stasitu figuru Save Kovacevica. Bio je strasan. Natu§tio se! Kao cmi oblak pun gromova! Dragica koja je isla. sa njim bila je potresena i tuma. Za pogibiju su doznali juce i odmah krenuli. Od Lastve· do Branog Dola putovali su cijelu noc, iako udaljenost nije tako velika; ali teren je brdovit, a tada je bio jos i snijegom. zatrpan. Na Branom Dolu su se vrlo malo zaddali. Odmah su krenuli dalje, u pravcu Ljubomira. Odmicali su zumim korakom. Jos dugo se na snijegu ocrtava1a stasita figura SaveKovaceviea i visoki, vitki lik Dragice Pravice. - Negdje pocetkom 1942. u Fatnici- gdje smo odrZava]i sastanke OK, gdje se nalazio Operativni stab i dolazili rukovodeci drugovi iz svih krajeva Hercegovine - sreo sam Dragu. lznenadio sam se koliko se bila izmenila - piSe MilenkoSotra. - Nosila je opanke i bele vunene carape. Odeca joj je bila poluvojnicka-poluseljacka. Nesto smo se salili na racun toga, pominjuci i :.narodnjastvo«. Ona krhka, neZn.a studentkinja hila je sada vojnik; cudnovato, grube vunene carape i tkanina, zajedno sa revolverom na opasacu, davali su joj nek\1'. posebnu privlacnost, moZda i vecu nego nekada ona marinska jaknica u struk i okovratnik od zeca na zimskom kaputicu. Tu u Fatnici pitao sam je kako je bilo u Ljubomiru, kuda je iSla sa Savom Kovacevicem, posle pogibije f>oka Putice. Znao sam da je Putica, kapetan-avijaticar bivse jugoslovenske· vojske, postao njen verenik, uoci samoga rata, i da ga je volela iskrenom ljubavlju, pogotovo - sto je bio komunista. Kad je formirana Sumska partizanska ceta, Putica je bio njen komandir ... Cetnici su ga ubili .mucki, iz zasede, i J?raga jehtela da i ona licno osveti druga i prijatelja. Pricala je o tome sa neskrivenim ponosom; svojom rukom streljala je iz pi§tolja izdajnike koje je Sava Mizara osudio na smrt. To je Dragici odgovaralo, njenom bolu, to je nekako iSlo i sa onim vr~menom kod nas, u Hercegovini, s onim radikaUzmom. · 306 �-:- U februaru je prisustvovala partijskom: sayj~tovanju Ljupom.iru · k,oje je, s malim prekidima, tr..ajalo 24 sata - sjeca se Jovo Grkavac. ~ Oosli.su d11.1govi; Sava· Kova~evi(s, Miro Popara, Petar DrapsinB), Cile Koval:evic, Vlado Toma.novic9), Petar Bozovic, kao i rukovodstvo Ljubomirskog bataljona. Bilo je to poslije smrti f>oke Putice. U. seoskoj; kuCi blizu skole iskupilo se nas cetrdesetero, u razliCitoj odjeci i raznog doba starosti. Sa SavoiQ, Mirom i Petrom do!li su . i neki nepoznati drugovi: komesari i ko:rnandanti nekih. jedi~ nica iz Crne Gore i Hercegovine. .. V~e njih je istupilo za govomicom . . . Dragica je -diskutovala o na8im vojnim i politil:kim uspjesjma, i naglabvala da treba paziti i na izvj~sne slabosti Ato su se pojavljivale n• terenu. Zahtijevala je da. se ostro kazne glavni l:e.toil:ki banditi. Bila je uzbudena; vidjelo se da savladava lil:ni bol, da. .hoce da ga izlijeCi radom i borbom. Savjetovanjem su rukovodili naizmjenicno Miro i Sava. Dragica je sjedila izmedu Save 1 Petra Drap!ina. .Pa!ljivo •je' pratila svakog govorriika; Na kraju smo diskutovali i m.i, mladi komunisti. Ostro smo istupili. Sjala je od odu8ev.ljenja kad su mladi govorili, treptala od radosti, gledajuCi kako mladi komunisti izrastaju kao borci i politicari. Njene bistre oei ~ govorile da je dotivljavala ono .o cemu je sanjala i da svoje rijel:i i snove danonocnom borbom pretvara u djelo. Na rastanku Dragica se pozdravljala sa svima, pa je i meni l:vrsto stisla ruku: »Zdravo, Jovo, pa sad s- novim ·5nagama na rad! Obratite vise paznte oii\ladini i politickoj iigjtaciji.« · · .. ~ ~~lu - Petog aprila, bila je subota vece, nda I udama cebt izvr!lila je akciju na neke petokolona!le u nekim •selima DZivara - sjeca se Huso Budalica. - Trojicu smo lihvatili; · !l jedan nam je pobjegao. U borbi je poginuo omladinaC: Datlro Urlic iz Dubrovnika. Sutradan s~o ga sahranili na· groblju it Selu Poljicu. Dragica· je oddala kral:i govor i, postO sn1o ·~ postrojili pored groba, svi smo otpjevali posmrtni inari. ·Meni se ta slika duboko urezala u svijest. Bila je to prva sahrana u l:eti, nda prva Z&lost poslije mnogih radosti i. uspj~ha; · I'lll: 8) 1) Petar DrapAm·.-.:.. Narocfnt heroj; pogmuo. 101•. , _~,:· .· ; · Vlado Tomanovic - Narodni heroj, poginuo 2. juna>i~ · ·.•:L �Trebinja je tukla artiljerija i neprijatelj je krenuo na nas. Nda Udarna ~eta odbila je napad. Dragica je· u tim trenuci.ma bila dio nas, jedan od boraca nde ~ete. - Posebno pamtim njeno istupanje na prvoj okruZnoj konferenciji SKOJ-a za ist~nu Hercegovinu 21. aprila u Fatnici- ka!e Tripo Sarenac.- Najveea u~ionica u Akoli lijepo je uredena; Branko Sotra izlijepio je zidove parolama, raznim amblemima i zastavama. U radnom predsjedniftvu od pet ~lanova bila je Dragica. Iza glavnog referata dolao je red na nju, podnijela je koreferat: •Omladina ju~e, danas i sutra•. Temperamentno je govorila o budenju ~itavog naroda, posebno !ena, omladinki koje ulazeC.i u NO borbu, p~ju da mijenjaju svoj polo!aj u drultvu ... A zatim je govorila, kao da sanjari: •Ali, ovo je samo p~etak onoga Ito treba da dode. JoA dosta predrasuda treba da nestane ... Joi omladinka nije .slobodna ... Jedino socijalizam moze dati ndoj !eni punu ljudsku slobodu.« - Nije mnogo pro!ivela - pile Milenko Sotra. - Ali za to kratko vreme, u ustanku, uzrasla je zajedno sa Partijom i pokretom. U aprilu 1942. kad je vee citava Hercegovina bila u plamenu, formirana su dva hercegovacka odreda: severni i: ju!ni; krajem aprila formirana su i dva okru!n.a komiteta. Kao sekretar SK u Stocu, do§ao sam na sastanak u selo Zagoiu~ poVi.se Popova Polja. »Tu, u seoskoj kuCi, na kojoj se sada· nalazi spomen-ploca u znak secanja na taj dogadaj sponi.inje i Tripo Sarenac - Dragicu smo izabrali za sekretara komiteta za juZilu Hercegovinu. Predlo!io ju je Pavle Kovacevic, sekretar Oblasnog komiteta.« Bili su prisutni delegati CK KPJ i SKOJ-a: Milentije Popovic, Mile Radosavljevic i Ljubinka Milosavljevic, i Vaso Miskin10)-Crni, k.ao predstavnik PK. Draga je dolla ispred trebinjske organiza.cije, tamo je vee bila izabrana za sekretara komiteta. JoA u Fatnici sam video da nju drug Crni mnogo ceni. Trebalo je izabrati sekretara; iznosili smo, svak na svoj nacin, biografije. Draga je kratko i jednostavno rekla o sebi i n;rlrno odgovorila na dva-tri pitanja koja su drugovi postalt) Vaso Miskin Sa,rajev\1. Narodni heroj, bravar, umro 8. jula 1945. u �viii. Zatim smo glasali, ispisujul:i na hartiji ime. Nju smo iza~ ' ' bralil Svi listiCi bez jednog, glasili su na njeno ime. - Preslo se na diskusiju. Predstojao je veliki posao, za. daci nisu bill nimalo jednostavni. Raspravljali smo o narednim zadacima, - kale Tripo Sarenac - najvi§e o mjerama protiv »pete kolonec, kako smo nazivali l!etnlcke elemente, Cija se pojacana aktivnost osjetila na terenu. Jedan od zakljucaka je nalagao da protiv »pete kolonec moramo voditi energicnu borbu. »Ja sam tako uvijek govorila ...« podvlaCila je Dragica. Tada jos nismo bill svjesni koliko je dalek~ bila oti§la cetnicka izdaja. Ubrzo je izbilo »djelo na vidjelo<~; poceli su sistematski napad.i na komuniste i partizanske, gerilske odrede. Medu prvim trtvama na8la se i Dragica Pravica. - Uskoro je naisla velika italijanska ofanziva, kojoj se prikljucio i na8 aktivni, unutra8nji neprijatelj - cetnici produtava M. Sotra. - Novoizabrani OK nije stigao da se opet sastane; to je bio prvi i poslednji sastanak u Zagori. I poslednje videnje sa Dragom. Negde u Bosni, u poznu jesen 1942. drug Crni, partijski rukovod.ilac brigade, prutio mi je jedan izvestaj iz Hercegovine. »Procitaj kako je Draga zavrSilac napomenuo je. Nati drugovi koji su ilegalno radili na terenu, pisali su opsirno o sudbini Rade i Dragice Pravice; i kako su ih Italijani na kraju, kao neku posebnu nagradu predali cetnicima. Bila je to surova stvarnost revolucije. - Sticajem okolnosti dosla sam 1941. iz Li.tve u Jugoslaviju- ispricala je Mina Kovacevic.- Udala sam se za pravnika Spasoja Spail:a11), koga sam upoznala u Parizu. Tako sam kao strankinja, ne poznavajul:i prilike i obicaje, niti jezik svoje nove otadtbine, krenula sa svojim drugom u oslobodilacki rat Jugoslovena. Bila je zima 1942. kada sam prvi put srela Dragicu Pravicu u partizanskom §tabu, na .samoj ivici sela Graba u opstini Zubci. Dotada sam cesto sluAala o njoj. Dojahala je na konju, kao neka amazonka. Ruticasta marama priddavala joj je talasastu kosu, plavu i sjajnu. Vezala je maramu na zatiljku, kao sto cine ljeti djevojke iz Sume Trebinjske. Na nogama je imala vunene seljacke carape, nazuvke i opanke. 11) Dr Spasoje Spall: - komesar bataljona »Luka Vukalovlcc. strljeljan od ~tnlka maja 1942. 30~ �BtJa je odjevena u Jirolru vunenu suknju i tamnu dolainiCU: Zapazila sam njene izrazito lijepe, plave i sjajne 00, uokvirene gustim trepavicama Iz njene pojave zra&o je neSto prkomo-samovoljno, ito je u ovim revolucionarnim danima prijatno djelovalo. Kao i uvijek, kad dodu »tijesna vremena~, Jjudi su gledali u hrabre i odvame s povjerenjem. Ste~ sam utisak da je i sa Dragicom bilo isto. Svi su je cijenili, poltovali i voljeli. To v~. kad je doila u nal itab, konferisala je s drugovima. Poslije je sa mnom poila na spavanje u lrueu moga svekra, djeda Sime. Cim je djed wo ko je i <!ija je Dragica, odmah se raspolouo. Raspitivao se za njene, pricao o svome linu i kCerima u Americi i sam nam spremio ve<!eru. Kao ito su obimo svi cinili videl:i da sam strankinja, a Ito zbog rdavog izgovora nisam mogla skriti, i Dragica me odmah pitala o mom porijeklu: o roditeljima, skolovanju, na&u tivota, o narodu . . . Tu n.oC smo mnogo pri<!ale. Bila je veoma zainteresovana, pa sam se trudila da je ito sire obavijestim' o svemu . . . I kako je Crvena armija U.Sla u Litvu, baA prije mog odlaska iz zemlje. Ona je meni pricala o svojim studijama. Ja sam, kao joA nelSkusna aktivistkinja, tek pol!ela raditi sa omladinom i zenama u opstini Zubci. Upucivala me kako da ih Ato bolje organizujem. Lagano rni je sve to tumacila, pa sam je dobro razumjela. Mnogo sto-sta, za mene komplikovano, postalo je uprostenije. Kao da sam time dobila krila. Pitala sam je za porodicu. Govorila je o svima, a najviie o jedinom bratu Radi. 0 njemu je Dragica govorila sa njemoAcu i velikom brigom. Kasnije smo se <!esce vidale. Kad god je dolazila u nai kraj, prenoeila bi u mojoj sobici. Kad je jednom opet dosla u Zubce, saopstila mi je: »Ti si sada kandidat KPJ ... « Mnogo je na mene uticala. Ona je za mene bila olicenje svih vrlina koje sam sm&trala neophodnim za na8u borbu. Prema meni je imala gotovo sestrinski stav, bila njeina, vjerovatno i zbog toga ito sam morala sve savladivati: od jezika do shvatanja nove sredine ... · U !ivom sjecanju rni je ostao sastanak zena sa cijelog podru<!ja oslobo<lene i neoslobodene ju!ne Hercegovine. U maju 1942. sastanak je oddan u Zagori. Mi iz Zubaca pje;iacile smo do Slivnice, tu smo se spojile sa Dragiclnom grupom i sve zajedno produiile u Zagoru. Dani vee otoplili, .Suma ollstala. Bilo je pravo hercegova<!ko proljece. Savjetovanje je "10 �odr!ano u Akoli. DoAlo je mnogo zena. Upoznala sam tada mnoge drugarice. Bila je tu Dragica Bajkovi~, Ljubica Milo~evi~, pa srednjoAkolka Radojka Kr~mar iz Mostara, koja je kasnije trag~no poginula. Iz tog skupa izranjaju mi sada mnogi likovi, ali sviana se imena ne sjeeam: Danka Kova~e­ vic- Pavlova Zena, Fatima Tikvina iz Mostara, Ranka Stefanovic i tolike druge ... Referat je dr!ao Pavle Kova~evic, a zatim je rij~ uzela Dragica. Ona je medu nama vodila glavnu rije~ i njena diskusija najviAe je zapazena. Kako je samo umjela privuCi opAtu pa!nju, zadobiti povjerenje zena! Na savjetovanju smo ostale dva-tri dana. Vratile smo se u Zubce, ali nije proslo ni nekoliko dana, uslijedila je vee veoma teska situacija. Pocela je Treea ofanziva i povla~enje na8ih snaga ka Bosni. Bili smo opkoljeru od okupatora i ~etnika . . . U vrlo tes.kim uslovima povla~ili smo se put Trebinjske Sume. Na tom terenu smo se spojili sa ostalim jedinicama i svi, nas nekoliko stotina, zaustavili se kod mjesta Slanog na rijeci TrebiSnjici. Sa nama, u partizanskoj koloni bila je i Dragica. Kod TrebiSnjice smo se odmorili. Tu pored rijeke odr!ano je savjetovanje vojnih i partijskih rukovodilaca. Odjednom, kao da sad gledam, nastala je rasprava: Jedni su bill za to da se u ovakvoj situaciji rasturimo u grupe i Zivimo ilegalno, a oni koji nisu kompromitovani da odu kucama i sklone oru!je; drugi, medu kojima je i Dragica bila, branili su stav da se treba pod oruzjem, ovako skupno probijati prema drugim nasim snagama. Nadvladalo je miSljenje prvih i mi smo se podijelili u grupe .. , Dragica je otisla sa Sumljanima, a kratko vrijeme iza -toga, razbijeni, rastureni u grupice padali smo neprijatelju u ruke ... - Tih majskih dana, sun~anih i svjezih, neprijatelj je poceo ofimzivu i na na8e snage u j\lZnoj Hercegovini - ispri~ao je Uros Seepanovic. - Jedan dio komandnog kaclra nasih jedinica znao je da se zbog toga priprema zna~ajan sastanak. Uskoro smo pozvani da prisustvujemo vojno-politickom skupu koji je na brzinu zakazan. Bili su tu komunisti Podbrcske i Sumske ·partizanske ~ete Sedmog bataljona i jedan dio komunista Orjenskog bataljona. Situacija na terenu vrlo teska, konfuzna ... Neprijatelj je vee operisao i napadao nas sa nekoliko strana. Ofanziva ~etnika vee je uveliko hvatala maha, a veza sa Operativnim stabom i Oblasnim komitetom bila je prekinuta. 311 �Zul!no se raspravljalo ... Dragiea je sluJala diskutante onom pamjom kojom l!ovjek u delikatnim trenueima prati sve oko sebe. Osj~alo se da duboko razmifija. Ustala je: preko vojnil!ke bluze uprtal!, na opasa~u pi!tolj. Odmjerena u pokretima, sasvim stalofeno je izlotila svoje miAljenje. Na momente je pravila pauze i tajae se l!inio joA dublji Prisutni su je pomno sluJali. Svi pogledi I)OCivali su na njenom lieu. A na tom izra!ajnom lieu opazao se umor i zabrinutosl Mnogo je pjeAal!ila tih dana ... Prilike su nalagale veliku ozbiljnost i ona je govorila ozbiljno, sa odgovomo.§cu rukovodioca; o nzvoju Ustanka, o nastojanju neprijatelja da nas opkoli i zbije u uski krug manevrisanja ... Naglasila je da imamo velik broj hrabrih boraea, da moramo izdr!ati napore . . . Bila je uvjerena da ~emo se povezati sa Operativnim Atabom. Branila je tezu da treba i~i u pravcu sjevera i jediniee dovesti u vezu sa snagama Prve proleterske koja je vodila borbe oko Gaeka. Predlagala je da na terenu ostane nekoliko nekompromitovanih komunista-ilegalaea. Svi mi: komandanti i njihovi zamjeniei, komesari, zamjeniei komesara, komandiri, svi komunisti, sluJali smo njene rijel!i koje su imale snagu ubjedljivosti Da · se njen prijedlog usvojio, sigumo je da bismo iz Hereegovine tada izvukli brigadu boraea; jer, tu su se nalazila dva udarna bataljona s dobrim naort!Zanjem i iskustvom iz bitaka u konavlima i Boki. T~i bataljon se mogao formirati od boraea Povrike, Podbr~ke i Sumske l!ete. - U toj mul!noj atmosferi - sje~a se i' Nikola Komneni~ - sreo sam je ponovo u J11Znom here. odredu koji je operisao na liniji Cavtat-Konavle-Gruda. Bill smo odsjel!eni od Operativnog Ataba i nismo imali veze sa na§im snagama koje su operisale na putevima Gaek&-Nevesinje-Mostar. A u jedinieama prilil!an broj novopridoslih boraea, politil!ki nezrelih i dezorijentisanih u ovoj teAkoj situaciji Zato je i .zakazan sastanak vojno-politil!kih rukovodilaea. Nai!avsi pri povlal!enju sa nekim drugovima, Dragica me prepoznala i pozvala na taj sastanak. Dok smo skupa iAli u Staro Siano, gdje je pomenuti sastanak zbog hitnosti odr!an usputno, ubjec:!ivala me je da ~mo se povezati sa Operativnim stabom, da cemo pr~ u kontraofanzivu i Talijane natjerati u njihove garnizone. Medutim, u Starom Slanom smo, kao l!lanovi KPJ, dobili posebne zadatke i morali da odemo svaki na svoju stranu ... Dragica �je poslom otiJla u selo Glavsku. Sve se razvijalo brzo ... Dok se jedan dio ndih snaga probijao ka Operativnom !tabu, drug! dio je ostao na ovom haotii!nom terenu. U toj psihozi potpune neizvjesnosti, kad nas je, otcijepljene i izolovane, na svakom koraku vrebala opasnost, Dragicu au uhvatili i!etnici i predali je Talijanima. Doznali smo da je svezana ponosno poAla kroz Trebinje, obra(:ajum se prolaznicima na ulici: • Vidite li, moji Trebinjci, kakav me oloJ pJ:edaje okupatoru. Dol:i (:e vrijeme ovi l:e izrodi odgovarati pred narodnim sudom ...« - Preko veze sam dobivala pisma od Dragice - kaie sestra Danica. - Bila su puna topline, hrabrila su i umirivala. A onda, krajem maja, poslJednji susret. S mu!em sam poAla u partizane i srela majku u selu Poljicu; sklonila se kod rodbine, jer su Talijani vel: zaposjeli i i!uvali most na Dratin-Dolu kod rodnog nam Bjelai!a . . . Cetnici su uveliko nadirali. Narod se povlai!io ka Slivnici i put Mionil:a-Trebinjske Sume. Kolona izmorenih lica te!ko se kretala ... Pomagala sam majci pri hodu, a ona je uzdisala za Dragicom i Radom: •f>e su moja djecac? Na glad i umor nije ni pomiiljala. U Mioni(:ima gu!va . . . Partizani i civili • . . Sve se izmijeJalo. Sire se glasovi o presudnoj odluci: Oni koji nisu kompromitovani da se vrate kul:ama, a ostali u manjim gerilskim odredima da nastave Zivot u §umi i da vde diverzije dok ne pr()(!e udru!ena ofanziva i!etnika, usta§a i okupatora. Cefnii!ka izdaja je otvorena i potpunal Vui!emo se umorni od grupe do grupe ne bi li vidjeli nekoga svoga. •Mamelc zai!usmo iznenadan uzvik i vee nam je u susret tri!ala mlada cijevojka; o pasu joj pi§tolj, na glavi marama. Prepoznali smo je tek kad je prula. Prigrlila je majkul •Gdje ce§, majko?c •f>e ce§ ti, !alosna ti majka?lc I, umjesto da Dragicu poljubi, ona je ujede. •Sta je, mame, zaJto me ujedaJ?c pitala je Drage, smijul:i se. •Bolje da te ja zubima zakoljem nego da te oni krvnici mui!e ...« •Ali ne boj se, mame, ti i!uvaj sebe, a od mene ita god bude, nece mi biti te!ko . . . Nel:e me boljeti. Ja sam komunista .• .« 313 �»A de je Rade?c, nastavila je majka da raspituje. »Mame, rekla sam ti da paziJ na sebe. Rade je na sigul'nom mjestu. Ne boj se ... « s majkom sam se ovdje krila dva-tri dana, a onda su nas uhvatili ~etnici i sproveli u trebinjski zatvor, gdje smo provele tri mjeseca. Poslije su nas predali Talijanima, a ovi nas prebaci.Se u koncentracioni logor. na Prevlaci kod Herceg-Novog. - Krajem maja - sje~a se Risto Rasevi~ - kada su Ta~ lijani i ~etnici uveliko nastupali iz Crne Gore, a nase snage se bile povukle u Bosnu, Dragica je do5la u selo Povdko Poljice, nedaleko Trebinja, da se tu skloni kod roc1aka. Sama se vra~ tila u svoj kraj, i pored toga sto su je neki drugovi odvra~ali da to ne ~ini. Odbila je na5 poziv da ostane sa nama u Sumi Trebinjskoj, gdje je bio Sreski komitet KPJ. Oti.Sla je s ubjet1enjem da ~e u brdovitom i nepristupa~nom kraju PovrSi biti najsigurnija i da ce moci viSe uraditi. Ali, ni kafa se pred njom nije ohladila, a domacin se vratio sa ~et­ nicima koji su je odmah zgrabili za gu5u; ~ian se na_vratima pojavila, rodak Jela~ic oti.Sao je po ~etnike. A ona je imala neograni~eno povjerenje u njega. Otada poeinju njezine strasne muke u rukama razularenih krvnika i njezina polagana herojska smrt. - Trebinjski zatvor je svaki dan ipOstajao sve puniji, kaze sestra Danica - tjeskoba u celijama sve v~a. Jednoga: dana doznasmo da su ovamo dovedeni Dragica i Rade. Ubrzo su preba~eni u Dubrovnik. Majka je o~ajavala. Ostale zatvorenice su je tjeSile: »Ne brini, predali su ih Talijanima, a ovi su ih sigurno odveli u koncentracioni logor. Da su ih mislili ubiti, ubili bl ih odmah.c Svaka druga utjeha ~a se nevjerovatnom. Iza nekog vremena doznale smo da se Draga i Rade nalaze sa nama pod istim krovom. Ali domalo su iznova odvedeni u nepoznatom pravcu. Majka je to znala. Znala je i da Dragicu jako •mUce. »Sad je gotovo!« rekla je. »Spasice se oni«, tje5ili smo je, iako ni sami nismo u to vjerovali. »Ako su ubijeni, bar se viSe ne mu~ec, umirivala je ona samu sebe. 314 �.sta eu! to je bila njihova zelja ..• Imali su ~kolu, mogli su dobiti sluZbu, sve ... Pametni su bill, mogli su odlucivati«, imala ·je obi~aj da kale u razgovoru sa zatvorenicima. Nde slutnje su se ubrzo obistinile. Sestra jedne zatvorenice donese nam vijest da su Dragica i Rade strijeljani uo~i Vidovdana. Tako su ~etnici proslavili praznik! Od majke smo krili, jer se, negdje u dubini d~e, joi uvijek potajno nadala da su zivi. U' to smo se uvjerili prilikom ndeg transportovanja za Herceg-Novi. Sestra Zorka je nekako uspjela da se ·probije do nas. Prvo maj~ino pitanje je bilo: •Znadei li ~togod o Dragici i Radu?c •Ne brini! Internirani su u Italijuc, slagala je Zorka. Tek na Prevlaci majka je doznala istinu. Jedna nova zatvorenica hvalila je ndu Zorku jer joj je pomogla u dubrova~­ kom zatvoru: •Jadna Zorka, ,pomaie, kao da joj nisu ubili brata i sestru.« Celijom se razlegap vrisak ... Viie se nije moglo kriti, lpak, hrabro je podnijela udarac. Jedna od zatvorenica, doznavsi da su joj strijeljali muZa, vriskala je dugo i bolno. Karabinjeri su se uzbunili; jedni su prijetili, drugi saZaljivo prolll4trali zenu, a d.obar dio njih ironicno se cerekao. •Suti, molim tel Nemoj da ti se d~ani svete. Imd djecu veliku, u njih se uzdaj. Evo, vidi mene, nemam ~ovjeka a i dvoje djece sam vee izgubila. Ali necu kukati, da mi se duimani svete; podnosicu bol onako kako bi djeca !eljela ... «, progovorila je majka Draginim rje~nikom. 0 tome kako .se Drage ponijela u zatvoru, saznali smo nesto od nde najstarije sestre. Odmah poslije hvatanja, Dragu su doveli u zatvor u Zubce. Cim je za to ~ula, Mara joj je donijela nelito hrane. Cetnici su dozvolili posjetu; nije u pitanju bilo milosrc:!e, taj susret je trebalo da za.plalii sestru. A ova je razumljivo, hila ~abrinuta. •Sta je, sestro, ita si se snuZdila? - do~ekala ju je Dragica. - Nemoj da se sekira§. Pazi zdravlje, djecu. Ti njih imd, u njih se uzdaj ...« Razgovarale su jos malo; Dragica je hrabrila sestru, umjesto da bude obratno, a zatim je zapjevala. Cetnickim zatvorom zaorila se pjesma, borbena, partizanska. Pritr~ali su ~etnici i odstranili sestru ali, umjesto pla~a, sada se u njenim o~ima vidjela · odlu~ost. •Ohrabrila me Dragical Zar mole covjek 315 �&wjeka aaako da ohrabri?lc pitala a &sin. A Dntgici je to i prilifilo. J'uoa mjeleca bDa I8Dl • u &bri&om zalVOiu u Belu Grab- prib JliDa ~-Sa mojim drugam Spaojem nalaztla AID lie U takozvaDoj •IIObi martic. Ubrzo R uaia aoba po&1a puniti. Doveli m najprije Bega Badovi& iz Cme Gore. partijskog iDstruktora za Zubce, pa Bada VukaloviCa, Gojka RatJwviCa. Miloia Kisina, KmmJa iz Zubaca, kao i druge ajih 11e imeDa vile De sjeCam. Tih daDa doveli m i Veljka Bendereea, Sava Rajmibl ••• Svi m strijeljani od i!etDika. Odmah iza njih doveli m Dragicu BajkovK, pa Dragicu Pravicu sa Stevom BratiCem. Svi smo predosj«ali ita nas feka. Kad se Dragica pojavila, uHnilo mi se da je s njom u naiu memljivu Celiju uJla svjetina. Ja AID u nju neograni~ vje-rovala. Ni ranije, pa ni tada, ona nije potcjenjivala opasnllflti. nije 11e zavaravala. •Iako mam ita me reka, ne blim Ito sam uJla u borbu. Zivot 11e daje za slobodu. Znam, ubiee me! Tebe neee osuditi na smrt, ti si strankinja. Budi kao Ito si dosad hila. Ti ees serazvijati, pa nastavi borbu •••c Dok je govorila, na lieu joj se nije odraZavala ni ialost ni tuga ni strah. Bila je mirna. Dosljedna sebi i rijea i djelu. Mislim, drukaja nije ni umjela da bude. otkako sam je srel~ takva je bila u svim svojim postupcima; pa i sada, kad je svaki w ~kivala kraj. U ndoj sobi smrti ona je odriavala duh vedrine. Organizovali smo ovaj mali kolektiv, sve met1u sobom dijelili Cistili smo, koliko nam je to bilo moguce, i sebe i eeliju. Trijebili uJi. Svakoga dana pjevali smo partizanske i revolucioname pjesme. Pjevali prkosno, okupatoru pod nosom, gotovo radosnol Gotovo smo i zaboravile da nam je smrt tak<> blizu. Jedno popodne do<!o§e po Dragicu i Steva Bratica. •Spre-mite se - vikali su - spremite se za polazak!c Dragi~in brat Rade bio je u to vrijeme u trebinjskom zatvoru. Oblareci se, Dragica je izvadila dva nov~anika: jedan vezen a drugi ob~an. od k~e. Prutila ih je meni: •Znam, strijeljace mel Uzmi ovo i predaj, molim te, svome djeveru DuJanu, kad do<!e. Kati mu neka za ove pare kupi hrane i doturi mome bratu Radu u Trebinje. Ako- neko 'Pre!ivi, neka ove nov~anike preda mojoj majci za uspomenu.c �Govorila je mirno, sabrano, kao da se radio maloj, svakiddnjoj poruci. Prema bratu se odnosila tako bri!no, roditeljski. On i majka bill su, mislim, njene najv~e i najbolnije ljubavi u tim tragi~nim trenucima. Svaki.put, kad bi Ra~ spomenula, u njenom glasu sam osjetila zebnju: »Samo neka njega ne ubijul Neka bar on ostane majci! Sebe je svjesno pre!alila. Pozdravila se sa nama. Srce i grlo mi se steglo. Pored svih napora da se savladam, umakle su mi suze. Kako bih glasno zaplakalal Ali bojala sam se, osramoticu se. I to .pred njom, koja po<!e ponosno uzdignute glave, prezrivo gledajuci ~etnike. Bez straha gledajuCi smrti u oO. Te nov~anike sam predala djeveru kad nam je donio hranu. On je u~inio kako je Dragica !eljela, negdje ih je sakrio. Poslije rata predali smo ih :bragi~j majci; bili su nagrl!eni od ~eva. Docnije sam u trebinjskom zatvoru srela njenu majku Milieu i sestru Danicu, koja se od majke nije odvajala. I da mi nisu kazali, odmah bih je prepoznala po Dragici, koja je na majku nevjerovatno licila. Baba Milica je vee znala kakvom su mu~enju izvrgnuta njena djeca, ali se odli~no drzala. Krila je suze »da se neprijatelj ne bi zlurado veselioc. Kad bismo ostajale nasamo, tepala je svome najmladem djetetu, svojoj Dragi: »0, moja gujo ljuta, kako li ceil majci muke izdr!ati!c Uvijek je svoju mjezimicu nazivala ljutom gujom. To je bila tu!na miloiita, bolno tepanje svome djetetu u ovim neljudskim uslovima ..• Ciljala je mozda starica na Dragi~inu prkosnost, a bila je ponosna na njenu ~vrstinu, uvjerena da nece pokleknuti. Kad govorim o Dragici, svaki put pomislim na njenu majku, na koju nije li~ila samo izgledom nego i karakterom. Mnoge primjere bih mogla navesti. Jedan mise duboko urezao u pamcenje: U trebinjskom zatvoru smo mi !ene bile na spratu, muskarci u prizemlju; njihov prozor ~uvao je karabinjer. Bili su pod mnogo stroZijim re!imom nego !ene: Jell su samo zatvorsku hranu, izvana im se nije smjelo niiita nositi. Ni posjete nisu mogli primati. Mi smo spolja dobijale hranu i preobuku, svaki dan su nas izvodili u dvoriiite, pola sata u »iietnjuc, dok je muiikarcima i to bilo uskraceno. Smiiiljale smo kako da im pomognemo, da 1m doturimo hrane, cigarete, vijesti . . . Dok smo ietale, nas su drugovi vidjeli, mi njih ne, pogotovo jer se 317 �z:boJc ~.:...;en~ JaiC)e pr:.=:z;:; pew a. Tada a baha ...- ~~e::;- ,Jtaci :,.;dec:o ~ ::hz:Jiit;:. ja C::a ...trakc ~ k:arab::n~ dr-4Ji::::a i:n:::l ... P::_._e::::e i ~jes:i •• .a da:a s;Le JII:Xl. kao : c:CX:xa..: ~~- ~-2J!P!i:j dYor ..... ~~4 .liE::ca R ~ Jua; :Qaia:ta c;:_ je :mao pomalo ~ C..;ezx; kako c::llle oOraCa: Cw1a sam da Yi a BaJ:;: i:;epo pjeY"a:e i !grate; cio vam na:rod., ka:Za i:~ •balac. A ft'O. pagJeda~..e.. i mi znadem.> da iCJ'aiDO!c C:m je to rek1a, baha :lllliea staYi rake ua k:Wwe i cmako uupr.a pea da skaCe. tnJpb. kao da igra ko:O.. lgru je narot".to kar.Jrirala, da bi. privuk1a atlaiaaewu paicj:L :sa lieu joj treperi OSU::jeh.. Bek1o bi lie da je bs br.ge. puna naivDog na!;a, kao da joj a srcu Dije beskrajDa zebnja za djemm. I>ragicom i Radom, pa i drugorima ko;i maida ovaj cas izdrianju sUaiDa la'vJUt.U muienja. Karabinjer' je SYU palnju preruo na baba-Milicu.. Zaista ih je zahavljala ova starica! Bez obzira na svoje godine. ua knlpiaiCu i telku IDOru tamniee, igra ona tako IIDijej;Do da su okupatori-straiari, zacenjujuCi seod smijeha, UZivali u oepredvideooj predstavi. A mi smo. proIazeei pored nutikog puwn:a., DeSmetano ubacivale Sto smo imale. Videa da smo svriile svoj posao, vee omojeDa., haba Milica je igraJa kao da je kriia dobila! Ispocl cme marame. povezaee, izviruje sijeda koa.. Od igre se zajapurili obrazi, a oa iHd pobjednifkim sjajem. Kao da je na svadbi a ne u strainom trebinjskom zatvoru, u brizi za sudbinu svoje djece. nad fijim glavama je vee lebdjela smrtna presuda. lgra baha Milica u tom tijemom prostoru, ogradenom tako, da se pogled nigdje ne mofe da odmori, osim na krajiCku plavog neba hen:egov~kog. I danas, kad god sretnem baha Milieu, u svijesti mi iskrsne DragiCin lik. Obadvije su imale istu lijepu osobinu rovjeka koji ne pada, ne Jdeca pred teSkoCama.. Ostala sam • babom Milicom oko nedjelju dana, a onda su po moga druga Spasoja i mene doSli Italijani. Poveli su nas na Lapad, u Dubrovniku, i zatvorili u takozvani •Kazbekc. Bio je to u stvari podrum nekadainjeg bara •Kazbekac, Ito su okupatori pretvorili u zatvor. Bilo je tamno i prljavo. Zaudaralo a T- ilaca~.e 'i'~ je na vlagu. Svuda oko nas smeee i 4ubre. Ovdje sam upoznala Dadu Novakovie iz Cavtata, koja mi ~ da SU; pred mojo 318 �clolazak, odavde odveli Dragicu i Rada, da ih predaju ~etni­ cima na izvr!ienje kazne. Pri~ala je koliko su oboje bill izmu~ ceai. Radu su jo!i· ranije· sve zube .polomili. Dragica mu je $VU hranu, sto im je donijela sestra Zorka, sitnila, vadila iz ribe kostice, da bi mogao progutati. On sam niSta viSe nije mogao jesti. Usta i cijelo tijelo krvnici su mu pretvorili u rane. U tom zatvoru su imali obi~aj da sve zene isljeduju gole. Skidali su i stare i mlade! Tako su postupali i sa Dragicom. Naposljetku su joj rekli da joj nema zivota, da se spremi, jer ce i nju i Rada .predati ~etnicima. Nije iJ?Okazala ni straha ni tuge. Znala je da ovaj put ide na strati§te. Iza!lla je podignute glave. Suzu nije pustila kad se lpOSljednji put pozdravljala sa zatvorenicama. VidjevSi jednom kako iz smeca u tom vl&Znom podrumu viri nesto sareno, sjetila sam se da bi to moglo biti par~e Dragine odjeee. Izvukla sam. Zaista, bila je jedna njena vezena nazuvka. Poznala sam je. Znam po kazivanju Dadinom da ih je ski~ala pred odlazak. Prebrala sam smece i nasla drugu. Kada su nas karabinjeri provodili na umivanje, oprala sam ih, a kasnije osu8ila na zatvorskom prozoru. Ra~unala sam, ako ostanem ziva, predaeu ih nekom njenom za Wij)Omenu. Kad su me, 1poslije strijeljanja Rada i Dragice, i moga mub na Mosku, poslije mnogih zatvora i tortura doveli u zatvor na Prevlaku, u neku vrstu internacije, ponovo sam srela Dragicinu majku. Nije znala da su joj djeca strijeljana. A da je i od nekog cula, ne bi opet bila uvjerena; toliko su je puta htjeli namu~iti, saop§tavajuci joj njihovu smrt. Zbog toga me UIPitala: •Znas li mi !ita za djecu?« Nisam imala srca ni hrabrosti da k&Zem istinu, .pa sam okoliSala: •Ne znam mnogo, znam samo da su u zatvoru u Ljubomiru ...« Danica je i ovdje bila s majkom. Krijuci od baba-Milice, dala sam joj one Dragi&e nazuvke. Donijela sam im uspomenu na njihovu toliko namu~enu mjezimicu, njihovu Dragu. - Oko 10. juna - sjeea se Huso Budalica - dovedena je u sreski zatvor u Trebinju. Smjestili su je u celiju nedaleko sobe u kojoj se nalazilo nas nekoliko partizana.. Nju su zasebno »izvodili 'u setnju«, u jedno malo zatvorsko dvprute, u vrijeme kad ~o mi bill u svojim sobama. Izgledala je dostojanstveno. Cesto je pjevusila i nije ~ uopste obazirala na 819 �svakojake uvrede i proatalduke Italijana-stra!ara. Jednog jutra poveli su je za Dubrovnik, a ona nam je zvonko doviknula: aZdravo drugovil DrZite se dobrol NaJa borba ee biti kruniaana uspjehom!« Poslije ~tiri dana vratili su je s tog aprepoznavanjac i sasluAavanja, ali nije iza toga proilo malo, izveli su je opet, skupa sa bratom i Stevom Braticem, i predali ~ctnicima. Ovi su ih odmah odveli u Ljubomir. Po trebinjskom zatvoru aedugo prepri~valo, a saznalo se od italijanskih vojnika, kako je Dragica na sasluianju u Dubrovniku nekom njihovom viJem oficiru pljunula u lice. - Smrt fa!izmu! - Cetnici su priieljkivali da od brata i sestre iznude priznanja, Ito bi im olaklalo da rpohvataju ostale organizatore i predvodnike ustanka.•l) Znali su da ee Dragicu zaboljeti kad joj pokaiu izmrcvarenog Rada. Dovukli su je u Trebinje i suoOU sa bratom: lzmu~ sav u krvi, on se jedva drtao na nogama ... Ali, na njihov zlo&l ona je odgovorila jol veeom mrinjom. aRadite, gadovi, Ito god hoeetel - govorila je onim svojim. nelto promuklim glasom.- Jednom eete, ipak, platiti za svel« . · I nju su ~ da mu~, ali sve je bUo uzalud ... Oni koji su se svuda hvalisali da se bore •za krst ~a.sni i slobodu z1at... nu«, smWjali su sve paklenije muke. Sada cute! - mis1ili su - Obojel Ali Rade je mulkarac, sna!an ~vjek, mnogo moie da izdrti. Ona ce morati da popusti; slaba je, mriava. . Zapjevaee, najzad, pjesm.u koju mi tratimo. I zapjevala je, ali ne onu pjesmu koju su ~vali vee prkosnu, partizansku. Za dobiveno orulje, za nesmetanu pljaBru po slobodarskoj Hercegovini, ~tnici su Dragicu izruSli italijanskim fa§istima Kod njih ee ona najzad progovoriti, rabmali su, imaju oni za to vee oprobane metode. Ko~ Dragica onom istom, vjeato tihom. ulicom, lmrai!a polako zbog tih utrnutih tabsma, zbog bolova u udovima, u grudima, u glavi; zbog gvozdenih narukvica nad prekdteoim pe11) Ovdje su korlltem Ceprca~~ i J �• II It •• anicama, i zbog mu~kih udara s leda: iakama, cokulama, kuildacima. »Dragalc pri~uje se glas neke od Akolskih drugarica. •Beitijo!c umijeAa se ponovo onaj surovi glas ... I sve se najednom pomuti: mora kao da viSe nema ... Sive .kamene zgrade naglo potamne, kamena ulica postaje tvrda ... lde ona pravo, ne osvrce se, ali zna da su joj za ledima cijevi ·italijanskih faAista. TUIPi udari svakog ~asa je ~jeeaju da :ne ide viSe u ikolu, ni u Aetnju, ni na more, vee tam.o . . . u .jtab njihove »Armatec. Prisjeea se svog zavjeta, rij~i koje je ·drugovima izgovorila jos davno, prije ustanka: »Ne zelim umrijeti obi~nom smrcu, kao drugi svijet, nego .bih voljela da poginem za neito veliko, za ideale, za .pravdu i slobodu!c : U stabu, pesnica bi se opet podigla na pozdrav, ali ruke ~u sputane. Srce nisu mogli vezati! Mdava, izmucena djevojka, .koja je ovamo doveden!l da prizna ono Ato pred ~etnicima nije htjela, vee na ulazu u zgradu partizanski pozdravlja faiiste. Onima koji l:e je mu~iti izri~e neumitnu presudu: »Smrt faiizmu!« _ Faiisti su zaista isprobali na njoj najgroznije metode mu~enja ... Iz bezbrojnih rana po cije!om tijelu slijevala .ae krv, tjsta kao zastava za koju je odolijevala mukama, ali kad su vee bili sigurni da ce ta slaba~ka rillada zena, na kra}u krajeva, pokleknuti, umjesto priznanja ~uli su samo: »Smrt fasizmu!« »Smrt fasizmu1«'- bile su i prve i posljednje rij~i koje je Dragica izgovorila u stabu »Armate«. Fasisti~ki general je naposljetku slegao ramenima. »Cudo od zene«, rekao je i naredio da je vrate ~etnicima. - Dok zivim sjeeal:u se 12. juna, tog nesreenog· petb .i jutra, kada su ih doveli u Dubrovnik da im sude - kazuje sestra Zorka. - Toga dana po&jao je ~etvorodnevni ·prOCe~J prvo sli~an »«naikeratic, a zatim, jezivim inkvizitorskim sude:o .pjima otpadnicima od vjere. Samo po pogledima prolaznika,. pe drianju prijatelja, osjetila sam da se nesto dogal!a; .nitko.·st sa mnom nije zadriavao u razgovoru, svi su nekuda zurili, svi .izbjegavali da me u oi'H pogledaju. Tek kasnije mi je bilo jasno 'ltakav ih' je razlog na to nagonio. :Na pijaCi ~- osjeti)._ kako , :21 - Zene herojl �me vrebaju pogledi agenata, pa sam izlazila sve rjede. Dan za danom u strasnoj neizvjesnosti, i - na vrata mi pokuca karabinjer 1 pruii pismo, pisano Draginom rukom. Osjetih kako gubim boju, nikako da smirim drhtave prste, a on rece: »Licite ~ogo na vasu sestru, pogodio sam da je za vas.« Posljednje pismo Dragice Pravice Draga moja Zorka, Ja i Rade smo u zatvoru kod Talijana u Lapadu u Ka7.beku. - Rade je pun u!ii a nema u !ito da se presvuce, zato mu odmah cim dobije!i ovo pismo po!ialji ve!i i kakve Perove pantalone i kaput i maramice. Isto ·tako po!ialji i meni vel i haljinu. Po!ialji nam sapuna i pe!lkir. Po!ialji nam obojema kakve cipele jer smo oboje bosi i nemamo §ta da obujemo. Ovo po!ialji odmah sutra jer mo~da neeemo ovdje ostati nego jo!i malo. - Isto tako po!ialji 1 !ito za jelo, a ako moze!i 1 kakvu deku i jastuk Radu za spavanje. - Po!ialji odmah!!!~ Kako ste vi svi sa zdravljem?- Kako su Duro i Ivo?Poljubi ih mjesto nas. - Danica i majka su bile u zatvoru u Trebinju, !ita je sa njima sada ne znam. - Nemoj ni!ita da se sekira!i nego posalji odmah sve !ito moie!i. Svih Vas puno vole i pozdravljaju Va!ii Drage i Rade. Gosp. madal mi je dozvolio da Ti mogu ovo javiti D. • Vee iz prvih redaka shvatila sam da mi Draga piAe po odobrenju zatvorske uprave. lako sam zbog njih bila tuina, u ovom casu izvjesnosti da su Zivi, prevladala je sreca. Vee sam naivno povjerovala da vlasti moida ne znaju niAta o njihovom partijskom radu i da su u povoljnom polozaju, dok im je dozvoljeno da mi se jave. Ni sanjala nijesam da je to gest zatvor. ske uprave prema osudenima na smrt, da im se time ispunjava j)C>Sljednja lelja. • Tekst posljednjeg plsma Drag!ce Pravtce, upul!enoa sestrl ZorltL Prema dokumentu br. rea. 39203/80, Arhlv NOB 114uzeja Revolucije BiB, sarajevo. 122 �Adresa na koverti poslednjeg Dragianog ptsma, koje je uputila sestri Zorki 16. ;una 1942. god u Dubrovnik. Ucinila sam kako mi je Drage u pismu trliZila. Na brzinu sam nabacala dva kofera robe, dvije mreze napunila hranom, uzela cebad i jastuke pas muiem krenula autom u »Kazbekc. Bilo je vee osam sati uveee. Nisu nam dozvolili da se s njima vidimo. Raspitivala sam se da li im i sutra mogu donijeti hranu, uvjerena da cu ih nekako ugledati i, bar pogledom, porazgovarati. Ujutro, sat prije zakazanog vremena, dosla sam opet pred »Kazbek«. Na ulazu je stajao drugi vratat-karabinjer. »Va§i su jutros rano odvedeni, ne znam kudac, odgovorio je na moje pitanje. Bila sam zaprepa§Cena. Mimikom pokaza oficira koji nam je prilazio: »Njega mozete pitatilc Osjetih kako malaksavam, kako rastu bol i ocaj, kako od te strahovite zebnje tonem. Kuda su ih odveli? Zbog cega su me tako kasno obavijestili, kad su vee nekoliko dana bili ovdje?! Sve mi se to munjevito motalo po svijesti, pa sam smrvljena, s cekerima u rukama, promucala oficiru: »Sta je ... Gdje su moji, brat i sestra Pravica?« Iako neprijatelj, moram priznati, pogledao me s po§tovanjem. Da li se to u njemu probudio djelic covjeka za moj bol, ili je cijenio herojsko drianje moje sestre i brata na 323 �tom njihovom sudenju? •Zalim - ~e - ne znam kuda su · odvedeni. I da znam, to vam po svojoj slu!benoj dumosti nEt bih mogao reei. Obratite se naAoj komandi u hotel •Imperijal~:· - generalu Amiku.c ··· Razne intervencije i svi moji pokuAaji da me general pri_; mi, bili su bezuspjemi Ni. za kakav prijem nije htio ni da,· ~je nego mi je, otprilike, poruoo:· . •Neka ne brine za sudbinu svoga brata i sestre. Sudili su im talijanski sudovi, kao i ostaloj njenoj familiji. Recite joj da ce i ona, i to vrlo brzo, doci pod udar talijanskog zakona koji_. se ne sali. Kazite joj i to, da cu se ja li~no starati da taj zakon · bude striktno primijenjen!c U meni je ipak tinjala nada dace ih naSi spasiti, iii, da su osudeni na dugogodiSnje tamnovanje koje ce prekratiti dan slobode. Za to vrijeme po. Dubrovniku su se slobodno, ruku pod ruku, setali trebinjski ~etnici na ~elu s Novicom Kraljevicem . . . Bila je vrucina, trideseti jun, pa sam djecu izvela van. Odjednom mi je pristwpio jedan ~ovjek, zapravo zvijer;.. -~ovjek, koga dotad nikad nijesam vidjela. Cini~kim osmijehom i gr:masom na lieu, predstavio se: •Ja sam doktor Novica Kraljevic!c Za~udila sam se, ne shvatajuci zbog ~ega mi nepoznati kazuje svoje ime, ali nijesam stigla ni da progovorim, a on je vee produZio: ' ..· •Znas li ti, bijednice jedna, ti se seta§, a tvoga brata lopova i tvoju sestru kurvu mi smo strijeljali! Ti si toliko be..: zobrazna pa se i ne stidis takve svoje porodice nego se pokraj svega toga otvoreno §etaS, ko jedna kurva! Pobrinucu se ja i za tebe, sto prije!c Nije me porazio ni njegov rje~nik niti vijest. Ta ~etnicka !ivotinja, mislila sam, hoce samo da mi veci jad nanese, jer zna da su moji svi u zatvoru; kao §to su nam i drugi izdajnicl.. porucili ranije. Potrudih se da mu ne pruzim zadovoljstvo da se iZivljava na mojoj nevolji; hladno i drsko, koliko god sam mogla da se ugledam na njegov cinizam, odgovorih na napa.d. To moje ddanje, a mislio je da znam za strijeljanje, jos viSe ga je razjarilo. Kreeuci svome drustvu, koje ga je cekalo na trotoaru, doviknuo je prijeteci mi prstom: · •Ovo je jos gora zmija od one! Treba je jo§ gore muciti~ Platices ti nama!« ~24 �Ne znajuci l!ime da uzvratim ovom na.pasniku, odjednom ,sam, mahinalno, isplazila jezik, okrenula lec!a i uzdignute gla- ve produzila s djecom kuci, praveci se ravnodu5nom, dok mi je od uzbudenja treperio svaki nerv. Mrinjom zatrovani glaa vijao je jo~ uvijek za mnom bijesno, kao parodija patriotizma time se kitio ovaj okupatorski slugan: •lzdajico srpskoga naroda, platices mi!« Uslijedile su •juna~ke« psovke i meni i strijeljanima. Pojedinosti o njihovom mul!enju i herojskom drianju kruWe su Dubrovnikom. Od okupatorskih i l!etnil!kih oficira, pa preko njihovih ljubavnica, dopirale su do dubrova~kih sje:deljki, odakle su preno§ene u narod. Tako sam i ja domala za ,;mnoge strahote toga mu~enja. Mnogi mje§tani su mi kazivali .kako su se italijanske sudije divile njihovom drianju; moga ·Rada su, kazu, nazivali partizanskim generalom i l!udili se da partizani medu sobom imaju jake intelektualce, a ne samo rad.,. nike i seljake. Dragicu su, isljedujuci je, svla~ili golu i narec!ivali svojim :vojnicima da joj s okrvavljenog tijela ~upaju dlake. ' •Stidite li se vi sada?« pitao je isljednik. »Zbog cega ja da se stidim vdih nedjela? Vi ste predstav~ nici zemlje koja pretenduje da bude kulturna, pa · sada, ko 1reba da se stidi? Ko je kulturan, a ko nekulturan?« I pred generala je stala sa stisnutom pesnicom i pozdraVila: »Smrt fasizmu!« Ovaj je uzdrhtao i naredio da je izvedu. Mnogo vremena bi mi trebalo da op~em Ma sann povodom riji".hovog sudenja, mul!enja i strijeljanja sve slu5ala ... Bila sam tada nesretna, ali zbog svega toga i ponosna. U rane jutarnje sate 17. juna, kad jos nije bilo svijeta p0 Ulicama, njih troje su kroz Trebinje sprovedeni l!etnicima .. '. U jazbini zlotvora nastao je satanski pir.t3) Memljivoni odajom izvijala se vitka polunaga silueta ... Pod krvavom rukom ubice, koga je kao i nju rodila scyska majka! Zilavi korbal!, ta zezena zmija, lijepila se, ur~zana u njena lec!a, grudi i lice. Ujedala sve mul!kije, sve dublje. Ali zrtva kao da i ne pomislja na klonuce, jos manje da izusti rijec priznanja i mol~e za milost. Odolijeva partizanka, kao ito je odolijevala ranije : 11) Ovdje su koriilteni fragmenti ;stare reportaZe C. Cegatcli> 325 �mu~iteljima, kao ito nije posustala ni pred italijanskim specijalistima za fizi~ka zlostavljanja. Tijelo joj posve utmulo, samo o~i, kad se susretnu sa zakrvavljenim, grabljivim pogledom, sijevnu poput munje. Mu~itelja vee oblijeva znoj, a ona ni da jaukne Sad ce, dosjetio se, pribjeei davoljem sredstvu. Ona to neee moci da izddi; ill ce moliti iii umrijeti u najgroznijim mukama. To sredstvo je - gusti rastvor soli. Zalijevao je ranu po ranu. Trajalo je dugo, ~inilo se beskona~no. Od ujeda tijelo se gr~ilo. Ali, od nje se nije mogla izvuci ni jedna jedina rije~. Sarno su ol:i, bolom prelivene, svjetlucale o§tro, kao sr~a. Na visoko, krvlju umrljano ~elo, pao je pramen svilaste, talasaste kose. Cupati tu meku, krvlju umrljanu kosu! Ne! To je vee isprobano. Ali ... Kad plamen lizne lobanju propiStace komunistkinja da se do neba cuje! Kolja~ se najzad dosjetio, ono ito ni Italijanima nije uspjelo! Sad ce, mislio je, izaci pred svog komandanta i reei da je sve u redu - crvena je ptica propjevala. Prljave zidove muciliSta osvijetlila je buktinja djevojacke kose. Taj crveni jezik lizao je lobanju i Dragica je vee osjeeala kako joj glava nije viSe glava vee ognjiSte ... Obamrla je, ali nije molila. Shvatio je i mucitelj da od hvalisanja neee biti niSta; neee biti ni viSeg cina ni kraljevskog ordena. Sad je vee i samom cetnickom komandantu postalo jasno da od ove djevojke neee izvuci ni rijecil »Ja znam da cu umrijeti- govorila je.- Neka bar um.; rem casno, kao Ato umiru komunisti.c Nastavili su da ih muce, ali se iz njenih usta jauk nije cuo, niz blijede, beskrvne obraze nije kanula ni jedna suza. Vee toliko je onemol:ala, da je jedva mogla i da govori. Pa ipak, naprezala se da i pred smrt zapjeva svome bratu, da mu ublaZi cememe ~asove svr!:etka. Tek bi se, s vremena na vrijeme, ~u­ lo, promuklo, bolno iskidano: istim Sred pu§aka, bajoneta, strafe oko nas, Hrabro stupa na§a ~eta kroz bilecki kras Cuje se od;ek koraka, po kamenju hercegovskom Hej, haj, hoj ••• »Treba da im poka!emo - govorila je bratu - da smo i sada ono ito smo bill u borbi!c Pred sam kraj, cetnicki ko- 326 �mandant je jo§ jednom poku§ao da joj izvuce rij~i kajanja. Ali dobio je dostojan odgovor: prije no sto ce poci u smrt, Dragica je svome dzelatu pljunula u lice. - Poslije onog savjetovanja u Slivnici, 5. maja, oti§ao sam u Crnu Goru- prica Jovo Grkavac.- Kad sam se vratio u predio ljubomirskih brda, Dragicu, Rada i Steva Bratica vee su bili uhvatili cetnicki izrodi ... Posto su ih provodili kroz mnoge svoje zatvore-brloge, dopremili su ih u selo ·Ljubomir. • I mene su tra!ili, kao ilegalca u okolnim brdima, i da bi me brie otkrili, zatvorili su moju sestru Zoru. Likovali su sto im je Dragica dopala saka. »Nema vilie komunista!c, govorili su l podvrgli je najuzasnijim mukama. Htjeli su da zaoplase na5e simpatizere. Od sestre Zore, a i od ostalih drugova koje su cetnici sticajem prilika pu§tali iz zatvora, saznao sam da je njeno ddanje bilo uistinu nadljudsko. Kad god su zlikovci ulazili u l:eliju, pozdravljala ih je sa: »Smrt fasizmu!« Nije bilo dana da je nisu tukle strvine »vojvoda« Savo Kovac, Stevo i Komnen Kovac i drugi izrodi. U pajvecim mukama nazivala ih je slugama okupatora i izdaj· nic:oma srpskog naroda. Govorila im je da je Partija jaca od svih cetnika i svih faliista skupa. Zora mi je kazivala da je Dragica prkosila i da je prosto neshvatljivo kako se mogla driati toliko prisebno dok su je udarali nogama, kundacima, jjtapovima, ispresavijanom zicom, i davali joj da pije razmucenu so. Sva je bila modral Na glavi joj nije ostao ni pramen kose; sve su joj dzelati pocupali, bacajuci je po zatvorskoj celiji iz co§ka u cosak. . Vijest o njenom drianju brzo je prohujala kroz narod ... Ljudi su se divili tom juna§tvu. Razmi§ljali smo kako da spasemo i nju i drugove, stvarali smo planove . . . Posto se Zora kao bivsa zatvorenica morala svakoga dana javljati cetnickoj komandi, odlucili smo da Dragici i drugovima preko nje po§aljemo pismo. Javili smo im da s nesto ljudi mislimo napasti zatvorske cuvare, a da oni tad poku5aju pobjeci. Na terenu smo imali grupu ilegalaca i mogli smo da organizujemo neAto ljudstva za tu akciju, iako je stanje bilo te§ko; cetnici su nam pozatvarali veliki broj partijaca i simpatizera. Zloglasni ~ nicki zatvori bili su puni na5ih ljudi. ProcitavAi pismo, Dragica je smogla samo rijeci: »Pozdravi sve drugove. VidiS, ja ne mogu s mjesta maknuti a kamoli bje321 �~ati. Dotukli su me, gadovi!c .Stvarno, bila je fizicki sru!ena. ali jos uvijek prisebna. Zora je pricala, .placuci da su i Steva mucili do bezumlja. I s Radom je bilo slicno. IZivljavanja nad Pr.agicom trajala su desetak dana; divljanje nije prestajalo sve dok je nisu konacno likvidirali. Smislili 9lllO i novi 1plan spasavanja, ali cetnici su pojacali obezbjedenje zatvora; kao da su predosjecali da se nesto sprema. Bojali su se naroda, jer nam je bio jos viSe privden upoznavsi njihovo pravo lice. Drugovi $u junacki odolijevali; kako zlikovci od njih nisu mogli niSta saznati, ubrzali su im kraj. . .- Saznao sam neke detalje od oeevidaca, njih trojice prica Risto Ralievic. - SkoJevac Vlado Vukalovic imao je 17 godina kad su ga cetnici uhvatilL U zatvoru je neko vrijeme bi.o skupa sa Dragicom, njenim bratom Radom i Stevom Bra;icem u.selu Ugarci - ~tina Ljubomir. · : ...:.... Do~o ja u zatvor - ·p rica on- a Drage pita: •K~ji si ~i, za§to si u zatvoru? Ti si mlad, djeeak,. oni bi te rado ubili, ali ne smiju od naroda . . . Ponasaj se kao' riesvjesno dijete, ;priznaj ni§ta.« To mi je pomoglo da sam ostao Ziv. Pret:ti)io sam batine, ne priznao ni§ta i'- pustili me! Predocavala mi j(! ~tame ceka: •Prebice te, metace te na razne muke, ali sve je prolazno, treba pretl'piti ... Sigurno ce8 .ostati!c To mi je bila i>omoc kako da se drzim! • · . ' . . . IzvodiU su je cesto ... Vraca se i s vr.ata jedva progovara: •Strali su me!« Uzme cigar, .p a kad potegne spali prste i zali-; jepi cigaretu za onu nisku tavanicu. Opet j~. tako, odvedo~ .. , Zadugo je. nema. A onda, dolazi, mrtva satrana. Proslo je poia ,ciia dok je progovorila. »f>e je.. duvan?c pita mtiklo. Poslije pr.Vog dima, ne gledaju6i ni u . kog~ _.ied,y a sastavlja rlj~i: •Brate; oprosti, ne mogu ni lt~ti sta su -od mene noeas radili . ·. . Rade, izvini . · . desetin.a ih - e ·na meni izmijenilo!c s Najteze joj je bilo lito je pol1iZenje na oeigled brata. •lzvini; Rade, lito sam gola ... Vidi sta cine od m~n.e!c Ponayljala j~ ~esto- te uzdahe .izvinjenja. ; r ; · Omladinca Mi.Su Tomanovica ~ poginuo je u V ofanziVi J:)artizan. __,... cetnici su prisililo :mobilisali, pa je kod. njih' neko vrijeme bio struar u selu •Dom~evo: Bd tih da:na,' sre+ 8inom jula; le!ao sam 'zatvoren ti podrumu·· seosk~ osnovne ik()l&. Iznenada, neko mi kroz prozor~ic .u. mokar pepeo ~• pe �4poclu itbacl komad hljebal Jo.§ vile sam bio iznenaden, kad sam svaki put dobijao - drugu vrstu hljebal Uskoro me novi .stra!ar i%veo u klozet: »Poznajei li ti, Risto, Dragicu Pravicu? - upitao me. Bila je ovdje. Ja sam joj donosio cigara i duvana ...« »Kako si smio?c za~udio sam se. »lsto, kao i tebi hljeba.c Otkrio mi je svoju tajnu: U selu je bio pomat kao »teika :sirotinjac, nisu mu pridavali vamosti ni partizani ni ~etnici. A on; svaki dan bi doiao u drugu kucu, u vrijeme ru~ka, i kao alu~ajno &tao viJe stola. Tad su mu davali hljeba, »da ne piljic, i. on ga je kl'Uoin odnosio Dragici. •Q-o.o; Risto, Ata su od nje radilil Jo-o.j, sve joj kose po~ ~upali .:.. Gola sva! Jesi li ~Ian Partije? - pitaju a kad iin odgovori, oni dojure i §akom je ~epaju za kosu; iigule od~ jednom ~itave pramenove. Kad je odavde odvedena, ·ni ·dlake na glavi nij~ iJnala. Ostala joj gola glava! Bila je kostur, zavijen u !ivu ranul Ni dojki viJe. nije imala, samo koiica visilc •Dobr6, kako su ti dozvolili da udei?c .pitao sam Mi!u. »Na mehe niko ne gleda, kao da i ne rpostojim. Naideni pored nje.i bacim joj hljeb i cigare.« : Bo!o Muruic, koga su ~lei takode silom odveli, blo je ·docnije r1lkovodilac u NOV. On mi je pri~ao: . »Risto, nemam rij~i da izrazim njezino ddanje ... ·Kako im' je do9pjela u !ake? · · Kada je Savo ·Kova~ doznao da ovo boje Italijanima vile rrlsu zahinlljivi, zatrdio je od njihove komande u Trebinju da mu ih preda '•na dalji nadlezni postupakc, da im ori »SUdicl Tako su Dragica, njen brat i Stevo BratiC bili iZrureni ~et:.:. ~cinia »Vo'j:Vode« Sav~ -Kova~a:. kolja~ima hjegove c~ne troj~ ;te. koju ~e predvodio Luka ~undic iz sela·Borloviea. ·· ·. '··': · Od 't>ra'gice ·su 't:razfu "da Citk~ije liegaice, ilegalne baze, da im kaie ko su sve t:lanovi komiteta. Ona je upotno cutalat syaltim:a~hom iz~ljall _sv~ ~v1Ja f.riovifa ~mti~nja . . . A: 8\raKi rijen 'dan bib je.podvig za·'sebe.-: .: . Vidio s~m svojim _o~ima: V:ez~li jo) l}lke _ ispod _koljena, ti klup~e savijena, ,pfbVtik1i gvoZdenu :§tarigii i' 'ta.ko ha.pravili i'dan1. stiwljajuci ga itine(!u dva stola: Tret>alo je okretati ... Os~fie' 'grane. zanovijeti. ·o§tre 'liu ' i · tvrde kao ·zeljeio. Oiii 1h jo,l :noam..-zaO!t{el : l>osjedaju oko. •rdnjatt, ~·tim: .tiljcima je su 329 �bodu po najosjetljivijim dijelovima tijela i tako okreCu oko· one stange. Sva je bila u ranama. ISarana plavim brazdama; od silnih udaraca ~ilom. Cesto je padala u nesvijest. Polijevali su je vodom i nastavljali ... Jos samo njene svijetle oci i duboko disanje odavali su znake Zi.vota. Nije zajaukala. Niko je nije cuo! Ali, nazivala ih je pravim imenima: »Zlikovci, razbojnici ....platicete ovo. »Poslije svakog mucenja, Bundic bi se potuZio svojim poznanicima: »Partizanska kufka neee niSta da prizna, iako smo je boli na hiljadu mjesta!« Golu je skinu. Njeno nago tijelo izloze podsmijehu ... Pozivali su pijane ltalijane da je siluju. Bila je to vee izoblicena, drhtava rana; nigdje zdravog mjesta na kozi, ni prst da se stavi. »Jesi li clan Partije?c pitaju, a ona im odsjeee: »Jesam, to mi sluZi na caste, i zaspe ih, kao strijelama, rijecima punim mrinje. Oni ne mogu da izdrie, da je slu8aju, vee vicu: »Zaputi joj usta!c Odjekuje kamena seoska kuca- cetnicki stab, udaljen sedam-osam metara od zatvora - stale. I dalje je uporDO' cutala! Tada su nastajale jos strdnije muke ~ .. Na kraju, pala je presuda - smrt strijeljanjeml lzvriila ju je ceta Komnena Kovaca, komandira ljubomirske cetnicke cete. - Jednoga jutra izveli su ih na gubiliAte pod osojem, preko od ,polja kod Ugaraka. Kad su ga poveli, Rade Pravica je uzviknuo: »lzdajnici jedni, sve cete ovo platiti! Mi cemo biti osvel:eni!c Dragici nisu dali da govori. Svakome su namijenili po dva metka. Dok su ih vezane ostavili, izmicuci se par koraka za strijeljanje, Dragica je prikupila posljednji dah snage i uzviknula: »Krvnici, fdisti, ako ubijate nas, ne ubijate Partijul Zivjela komunisticka Partija!c Na komandu »pali!c Rade i Stevo odmah su pali na zemlju. Dragica se samo zateturala i sjela. Posto su na nju ispaljena jol dva metka, sru§ila se i ona pored svojih drugova, dajuci joJ. znake zivota. - Dok su na njih zemlju bacali - kaze Jovo Grkavac culo se njeno mrmljanje ... Cetnik Bundic, zaprepa8ten, dreknuo je: »BjeZi.te, vidite li da mi nju ne mozemo ubiti!c Sutradan su poslali grupu ljudi da nabacaju viAe zemlje na ta mucenicka tijela; kao da su ih se i mrtvih pla§ilil Citavim svojim bicem, svojim neumomim radom, silinom svog re330 �volucionarnog utjecaja na ljude i prilike oko sebe, Dragica je pokazala da je pravi vaspitanik nase Partije, pravi borac i junak koji nikada nije uzmicao. Svoju dumost komuniste izvdila je najljudskije, po~teno i do kraja. Nekadasnji skojevac Miroslav Zotovic ne moze nikako da nade dovoljno snainu, onu pravu rijei!, za sve sto je proZivio u svom posljednjem videnju sa Dragom; i kazano i pisano slovo pada nemocno pred strahotom tih satanskih prizora ... Uhvatili su ga i uveli u mrai!ni podrum jedne od »boljih kuca u selu Ljubomiru. Zagusljiva, neciScena izba sluZila je kao stala za goveda. Puna smrdljive slame. I vasiju! Pregradena rusevnim zidom na dva odjeljka; na jednom mjestu kamenje se odronilo, iii ga je neko izvalio, i kroz tu rupu zatvorenici su stupali u kontakt ... Jezu je ulijevao i kamen »zrtvenik«, sav krvlju ukapan. Draga i Rade camili su zajedno, tu, preko puta. Ona neprekidno ophrvana nesvjesticom, groznicava, u vatri. Sva u ranama. Tjeme joj golo, s rijetkim skocanjenim cuperc:ma ... Gledao ju je bez daha, uzasnut, i odjednom mu u svijesti iskrsnu privlai!ni lik djevojke sekretara SKOJ-a: Stoji za stolom radnog predsjedniStva i obraca im se u prohladnoj skoli .. •. Na glavi ima sarenu maramu, lijepa pod svjetlom1 petrolejke. Kraj decembra. U selu Grabu-Zubci sresko savjetovanje SKOJA-a! Gledali su u nju netremice, zaneseno slu!iali pro:!ivljene rijei!i, iako mnogi od njih mokri i prozebli od daleka puta po susnjezici, od provlacenja i puzanja kroz zasjede . . . Ona je i pocela i zavrsila skup, ulila im novu snagu; na polasku su se osjeeali radosniji, »zagrijani i suncem, koje je izronilo, i odulievljenjem za borbu. Bio je to prelomni sastanak, raskid sa sektastvom, mirovanjem . .. U oplitini Ljubomir bilo je tad samo pet-8est skojevaca ... •Sta je ostalo od one krasne djevojke, pune mladalackog fara, koju sam jos nedavno tako pazljivo slusao i divio joj se?l - pekla ga je umrtvljena misao. - Sta je ostalo, sta je ostalo?!c Bio je to sada Zivi lje§ u kome je jos samo prkosio njen snami dub. Kroz l'UipU na zidu dodavali su im hranu. Nije mogla sama da jede. Brat je poku~avao da je hrani. Nije mogla ni da govori. Jei!ala je, u vrul:ici. Jednom je ipak uspio da sa njom progovori, napolju, kad su ih izveli na vazduh. Bila je toliko ~ 331 �-inrcvarena, nije siguran da ga je prepoznala. U .svom odjelj}QI nalazio se prvo sam sa Stevom Braticem, a kasnije i sa dru~ gim zatvorenicima koji su se ovdje stalno smjenjivali ... Stevo je bio obrazovan i kulturan oovjek, intelektualac, Olan sreskog komiteta KPJ :ta Trebinje. Prije nego ito su ga uhvatili, du!e je boravio na terenu Ljubomira. Cetnicki »vojvodac Savo Kova~, koji je rukovodio ovim mq~enjima, poku§ao je da nahu§ka seljake, obmanjujuci ih da je· Draga radila protiv njih, ali veeina ljudi je sa strahopofto.. 1f_anjem izgovarala njeno ime. · . Uoci Vidovdana 27. juna cetnici su pri:premali slavlje .. ·~ B.u tada se pojavio stabni kurir i poveo Stevu Bratica. Za2. d,riao ga je oko pet minuta i vratio. »Sta je bilo?« pitao sam ga sav utucen. Srecan cia ga nisu tukli, da nije dobio ·cokulom u glavu, on mi re~e kako je ~etnicki oficir prvi pu~a bio »fin~ - samo mu je uzeo prsten s ruke. Stevo je razdragan, pun nade u bolji ishod tamnovanja. Jos smo nas dvojica vodili ~azgovor, kad me ~ovnu§e. »Vuci se kuc~l« naredio je komandir. Znao sam da se cetrucka posaaa smjenjuje pred vece, a posto sam bio »domacic, upit8h ga mogu li da sacekam i krenem Sa wima iz moga sela. ·Strahovao 'sam da me drugi cetnici ri~ ·ubifu.' Da bih se do veeeri sacuvao, ·zavukao sam se u ne~ "i-upu ispod kamenja i tu pritajio. ZaCuh :glas cetnickog komanL <Ura: »Dob:r:ovoljci, naprijed!~ i yidim; itvode ih vezane: Rad~ ·i Draga skwpa, Stevo p<)sebno.. Si!li su niza stranu, pa prekO polja .. .'Isla je polu8vjesna; oslonjena na 'Rada; on ju -je vukaOj ·pridiiavao, takoreci nosiO. Ubrzo sam CUO puc'nje i ·znao da Sd ~~lhove ·mQke prestale. · '. · . ·· . ·' ,.; ..- ~- ;~ ,.. .. . .. PAMET DA TI STANE . . . .. Dani su mi prGlazUi pod cetni~Jtom pris~otrom; s~ .vala sam u jednoj kucici kod njihovog itaba, izr koje Bani i;lo. hodno izlazi;la u ·okolinu, ali ;syaki. dan·11am se mnrala javijati u »!itabc _;_ kazuje dr Dana Pecanac. - Slali su me po:Vremeno ...·-okoli:mu sela J§dje .je harao ctifus.:Bijeqa ·Be iUI.stavtla :na ·bije.du· ••·. Rlt.i tifU5l. A ja ·u :zloglasnonL~nitkom-:zatvotu: u:Lidt bominL Maju ·je ~ slicio ,junL'. ~ ·Ja 'Cl'Iljeg ne pamtim. Mia1Wl -s&m·da·goi'El ne mot~ bitt; · ~'J I ·"'{ ; - r. • .• ' ;', . . ·'; _·, • . �Jednom, kad sam poAla da se prijavim, u Atabu sam za~ula ciku, pjesmu i pucnje. Rat, tifus, i pjesma! Pijana, raskalalena pjesmal Oko jednospratne kuce, u kojoj je b!o Atab, gorjele su vatre, okretali se ra!njevi . . . U kuci se §irio zagu.§ljiv miris masti; neke lene pekle su ultipke. . »Sta se dogodilo? Zdto pjevaju?c upitah kriAom, tobolenehajno, stariju seljanku. »Doveli su Dragicu Praviculc Dragicu Pravicul?! Poznavala sam je sa studija, iz videnja, Ito se kale. No, njen brat Rade bio mi je dobro poznat; bill smo prijatelji, mogu re<:i kao brat i sestra. Zarobljen je u prvoj ve<:oj borbi s cetnicima, u Zvijerini podno Sitnice, kada su zarobili moju bolnicu. »Uhvatill Dragicu Pravicu ... Dragicu Pravicu ...« vrmnalo mi se po glavi i tuklo sve jace. Kao u magli, obamrla, pro§la sam izmedu cetnika i prijavila se. Slijedila je noc bcz sna; dvi~ je, tri noci kosmara . . . Zaokupljale su me erne misli ... »Gdje je Dragica?c pitala sam seljanku u koju sam imala povjerenja. .. »Ovdje je. Mu~e je s~raAno ...« Pricala je o nevjerovatnim mucenjima. Zene cetnika-seljaka nisu mogli da izdrze, da tf)gledaju, sklanjale su se, »A ona, kocopema: Ne znam! Gadovi! I ni§ta vi§e, prica ~ljanka, snebivajuci . se cetnickoj niskosti. Jos jedna noc mi umjesto sna donese prividenja .. . .. »Ustaj, ajde!« poceo je neko, iznenada, da me gura okp Pola noci. »Kuda?c wpitala sam zbunjeno. »Ajde! Zove te ona ... tvoja ... «, govorio je povisoki bradonja, gurajuci me opankom. · ~Koja, moja?c »Ona! Ustaj i ne pricaj!c Noe je bila tiha, vedra. Mjesec je sjao, a ja sam drhtala. Strah ill svjelina noci? I jedno i drugol Zaustavili smo se ispred jednospratne seoske kuce, gdje je atralario cetnik. Zazveeao je lanac, skljocnuo katanac i, ugurana sam u mramu prostoriju. Zapahnuo me miris ·svjezebalege i smrad ustajalog dubreta. · Skrti mjesecevi zraci, sto prodirahu kroz rasuAena vrata, bill su vrlo slab izvor svjetlol)ti. Stajala sam neodlu~no u toj jazbini bez prozora. U jednom uglu pol:eh da nazirem siluete krava ... �•Dane, ja sam te zvalac, zafuh slabai;an g1as iz drugos agla.. •Dragice?!c •Ja sam, trebai mi!c Straiar je euo ~or i rastvorio vrata. Na mjeseCini se ~ zala jeziva slika: Bade i Dragica! On sjedi na nabijenoj ilovaCi, Da3lonjen na lijevu ruJru. dok desnom na krilu pridriava Drag:Bnu g!avu. Dragicu nisam mogla prepoznati. Gdje su njene lijope plave kose? Sve se na njoj skorjelo o:i sasu5ene krvi.. Odjeea je sliCila nekoj bezobliCnoj masi. Da plaCem? Ona ni;je plakala! Da je hrabrim? Kako? Stegnuto grlo ne propu!ta ni jednu rijel:, sva tegoba se skupila u grlu. PlaC?! Samo plakati mogu. •Dane, muee me. Ne mogu viJe izdriati. Ne dam band! da se sladi . . . Donesi mi, molim te kakvog otrova. Ti si slobodnija, moZei. lli bar met ... Kroz grede proturi.c S kim da se posavjetujem? A kud bi to i Onila, iako sam vidjela da joj je telko. I, umjesto da ja brabrim nju. ona je hrabrila mene. Kako? Sta je govorila? lskreno da kaZem. ne znam! Bilo je jezivo! Bilo je ... To je bilo - pamet da ti stanel A stajala je, zaista! Poslije dva dana vidjela sam ih u jednoj seoskoj kuCi; neko od ~etnika je htio da pokaZe svoju •dobrotuc. Kolike ironije! Doveli su ih da se ogriju. lli je to, moZda, bio neki t.akt!~ki potez!? Na niskoj stolioci, uz dimljivo ognjiite, sjedio je Hade. Do njegovih nogu sklu¢ala se Dragica Glava joj ~iva na bratovljevim grudima lscrpljena je, jo§ uvijek krvava, uprljana ... Oko vrata se dobro vidjela modra oteklina, kao ogrlica, mu~enicka ogrlica od krvi i mesa. Jasni znaci poku!aja vjebnja ill davljenja. I zastra§ivanja?! Nisu htjeli da je usmrte jednostavno. Mogla je joA samo da prkosi §utnjom; bar tako mi se ~inilo. Volja je jedno, a Zivotna snaga drugo. Dragica je hila pri kraju Zivotne snage. Popila je nekoliko gutljaja ponudenog mlijeka i vi§e nije ni pogledala u ~adavi lon~il:. Naravno, sve se odvijalo pod prismotrom ~tni~kih stra!ara. Ubrzo sam kroz prozor ugledala dvadesetak dobro naoru!anih ~etnika, a medu njima Dragicu, Rada ... Bratil:a s daljine nisam prepoznala. Moje slutnje ubrzo su se obistinile. Cetnicl au ~eli u grupaana da se vral:aju ..• 334 �• Vidje li je, boga joj njezinac, govorio je hrapav glas ispod prozora. »Nije uvlacila jezik, sunce joj brko«, povlac:tivao je drugi. "11A pjesme ... Dozlaboga, da ima i tri srca!c Krvnici su se divili hrabrosti svoje irtve. Psovkama su tjerali strah. Strah od mrtve djevoJke ... Naisla je druga grupa cetnika: •Jesi li cuo sta je govorila kad smo je zakopavali?c •Nisam razumio.c •Bacam zemlju na nju, a ona jos sapce: •Zi-vi-la Ko-mu-nis-ti-cka par-ti-jac, rastavljao je cetnik slogove. •Dok nije izdahnula, to je govorila.« Doznala sam viSe nego sam htjela. Dragicu su ubili. Jos zivu su je zatrpavali zemljom! Poginula je junacki. I posljednjim dahom, dahom izdisaja, iskazivala je svoju neunistivu vjeru: •Zivjela Komunisticka partija!c 335 ��LEPA RADIC Z2 - Zene hc>ro.ll ����LEPA RADIC R~ena je krajem (25) decembra 1925. godine u selu Bistrlca pod Kozarom, srez Bosanska Gradi!ka. Otac Sveto, siroma§nt ze- mljoradnik, nije mogao ni da izdriava svoje troje djece, a kamoll da ih §koluje. Tako su njih dvije sestre, Lepa i Dara, odrasle u sve§tenickoj porodici svoga djeda. Obje su osnovnu §kolu pohac!ale u Bistrici i skupa zavriile iensku zanatsku §kolu u B. Gradi§ki, 1939. godine. Prvi razred ove strufule !ikole Lepa je zavr!iila 1935. godine u Bos. Krupi, bQraveei kod svoga strica Voje. Do rata je ostala kod kuce. Uz strica Vladetu, naprednog radnika-elektricara, uvedena je jo!i kao djevojcica u borbu za bolji tivot. Pored Lepe, u ustanak na Kozari 1941. godine oWlo je jol pet Clanova stare porodice RadiC. 335 �Kao bolntfarka i borac Grbovacke fete Lepa je provela fetirl mjeseca u kozarskom odredu Mladena Stojanovtca. U Partiju je primljena aprila 1942. godine na Kozari. U junu iste godine, u jeku kozarske ofanzive, prella je po zadatku KP u Podgrmee. Otada pa sve do svoje smrti radila je politicki sa omladinom I !enama u Duboviku, srez Bos. Krupa, kao clan opAtlnskog komlteta SKOJ-a i KPJ. Sredinom februara 1943. godine, u IV ofanzivi, zarobili su je Nijemcl u planini Grmee skupa sa zbjegom koji je vodila i objesill u Bos. Krupi. Za Narodnog heroja proglaAena je 20. XU 1951. godine. ·o �PREKINUTA REC . Na maloj zaravni kod Krupe na Uni, jo! stoje ta ~etiri. $tara bagrema. Jedan od njih, istureniji prema obali, ima posebnu proslost. U njegovoj krosnji bez cvetova ugasio se poslednji pogled jedne mlade Kozar~anke. Na krivom, sad ve6 osu8enom bagremovom ogranku prestao je njen zivot u osamnaestoj godini. ' - I ovaj februarski dan je tmuran, kao i onaj kada si tako uporno cutala pred Nemcima. Bagrem sene beli. Nema cvetova. Dar.a, tvoja sestra, i ja - razmislja setno Dragoje Lukia ,.;.:_ stojimo tu kraj tvoje humke. Tiho je. Satno Una dole nepr~ stano !umi. · Sestra je priljubila obraz na hladnu kamenu plo~u tvog 8pomenika i ne!no miluje tvoje ime uklesano u tvrdi menner. Dosli smo u Krupu da vidimo i baba Darinku koja ovde zivi od oslobodenja. Rat se zavdio davrio i Krupa je sada lep grad.. Izgradene su mnoge kuce i baba zivi kod sina Voje, tvoga strica, u jednoj takvoj kuci, u novoj ulici. Svaki dan dolazf · ovde i neguje cvece. Ona zna kakvo si ti cvece volela. · Stojim naslonjen na gvozdenu ogradu pod starim bagretnom, zanesen poplavom secanja. Tuga je stegla i grlo i du§u. U meni trepere svi nasi susreti, sve nde igre kraj ceste i rat koji nam je oteo detinjstvo. Gledam na sestrinoj ruci onaj mali prsten od zlata, dala si joj ga na poslednjem rastanku. Bila je ofariziva kad ste se susrele na jednoj grmeckoj prtini. Zagrljerie, dugo ste plakale. Sa prsta pomodrelog od zime skiimla si prsten i rekla: »Uzmi viticu, Daro, udaces se sigurno ~rije mene.« I posle ste svaka za ::.vojom kolonom. · · · U tvojoj porodici, koja viAe nije onako velika kao onda :kad . sma bill deca, video sam !est partizanskih spomenica 1 �jedan Orden heroja. Tri su pri~ene na somotskom jastul!il:u. Spomenica i Orden heroja tebi pripadaju. Jastuce nije u tvojoj kul:i, kul:e viSe i nema. Izgorela je 1942. u ofamivi. Na njenim temeljima podignuta je skola sto nosi tvoje ime. Sada sva bistricka deca razdragano tree po crkvenom gaju, oko skole, gde smo se i mi cesto igrali bnurke. Tvoj orden sam video u na&oj Gradi.§ki koja viSe nije onakva kao onda kada je Sveto, tvoj otac, dovlacio bukove cepanice iz Prosare i prodavao ih s mukom, da bi platio skolarinu za tebe i Daru. Na5 grad je sada lepsi i veei. U njemu su, na malom keju kraj obale, sakupljene sve one tufne uspomene tvog razreda i citave generacije koju je rat uni.§tio; sacuvana je i slika tvojih dvanaest drugarica, zagrljenih, u sarenoj nosnji Ato su je same izradile. Bio je to tvoj peti razred na ekskurziji u Su5aku; tvoje najbolje drugarice, l!ija je sudbina ista kao i tvoja. Setale ste kejom pod kestenovima i va& zvonki glas osvajao je gimnazijalce. Volele ste, kao i sve devojcice na svetu, da setate sa mladicima u ti.Sini v~eri. Svojc prve sastanke zakazivale ste preko cedulja, krisom doturenih ispod skolskih klupa. I to nikome nije smetalo sve dok nije dosao rat, kada smo 1 mi, jos deca, morali postati odrasli. Jedna skolska godina imenada je prekinuta i za tebe u na&em gradu viSe nije bilo mesta. Omiljeno setali.§te ostalo je pusto. Obalom se viSe nijc cuo smeh, a sa druge strane reke, iza zidina Stare Gradiske, sve cesce su dopirali stravicni krici. Neka teska tama, a to nije bila gusta posavska magla, pritiskala je sve, i grad kao da je tonuo sve dublje u zamucenu reku. 2ivot u njemu polako je zamirao. Na malom trgu kraj keja jos uvek stoji onaj stari, zarc!ali elektricni stub. Na njemu su obesene tri najbolje tvoje skolske drugarice. Mira Raca, Desa i Mira Bambural: imale su tog zimskog jutra, kad su bose dovedene na trg, po sesnaest godina. Stara uciteljica Dragica Radulovil: uvek zastane pod tim stuborn, kao da bi htela proveriti znanje svojih ucenica. A hrabro su se one drzale, videla je i ona. 2ao joj sto, vee stara, ne moze doci u Krupu da donese buket ruza tebi, svojoj dragoj i uvek nasmejanoj ucenici iz domal:inske skole. Znam koliko si volela nail grad na obali Save, ali te ville privlacila mirna Bistrica, selo pod !lumom na dubickoj cesti. U .3-12 �l!:i :.' ·~! 61- :.l I! J. ~ r njoj si roc:!ena i najlepsi deo detinjstva provela pored baba Darinke koja, eto, jos uvek !ivi. Baba sa svojih 96 godina sve pamti. Sel:a se i tvoje prve haljinice sa crvenim cvetovima, koju si isprljala u blatu, dole u Milavi. Dotr~ala si kuci i plakala sve dok se haljina nije osu§ila. A kada si malo poodrasla, volela si da sediS na klupici pod lipom iznad dedove ku~e i mastas ~itaju~i :.deset zabra• njenih knjigac, koje je Vladeta donosio iz Banjaluke. Ti mala nestasna devojcice, prva si u selu pro~itala :.Gvozdenu petuc i omiljeni roman :.Matic. Bila si sasvim mala kada si mu napisala svoje prvo pismo: »Dragi ciko, doc:!i, otelila nam se Goluba i do§ao je u selo novi pope. Tada ti je on poslao »Bera~e pamukac. I tvoj deda Milo§ bio je pop u Bistrici, umro je 1929. godine, ne znam da li si ga upamtila. Strica Vladetu si najvise volela. Njemu si poveravala sve svoje male de~je tajne. Pisala si mu u Banjaluku i !alila se na babu kad bi od nje ponekad dobila batine. Za vreme raspusta on je dolazio ku~i sa svojim drugovima, da provede odmor. Tih letnjih dana kod vas su se okupljali: moj stric Panto - ucitelj, Rade - student iz Beograda, Enver Siljak - radnik. I on je poginuo u ratu. Odlikovan je Ordenom heroja Moj deda Marko, koji je sa tvojim dedom bio nerazdvojan u prvom svetskom ratu, dolazio je cesto u va5u ku~u kao dragi gost. I njega su ubili usta§e u .Jasenovcu u sedamdesetoj godini. S njime smo uvek dolazili i mi, stric Panto i ja. Vladeta je znao da sve goste uvck lepo zabavi. Kako je samo dugo i lepo umeo da prica! Celo selo ga je volelo, a deca posebno. Bio je i dobar lovac. Tr~ali smo za njim po barama i donosili ono sto je ulovio. Kada je pecao ribu, nije nam dozvoljavao da se pribli.Zimo obali. A mi smo, daleko uzvodno, bacali kamen~ice iz zbunja u zelji da nateramo ribe na njegovu udicu. U tvojoj kuci sam prvi put video film; Vladeta ga je prikazao selu. Slusao sam i radio i prolazio pozadi kutije da vidim odakle govori rovek. Svi su mi se smejali, a on je strpljivo i dugo objasnjavao. U velikoj porodici, tebi kao najmlac:!oj opra§tani su cesto deeji nestasluci i mali grehovi. Na gozbi, kakvih je dosta bilo u tvojoj kuci, u procelju je sedeo pop. Ti si sluzila swpu. Pri· bliZavajuci se stolu glasno si pitala baba-Darinku, kao naj· iskusniju domacicu: »Bako, kome cu okrenuti rep?c U zelji da ti pomogne, i ne razmiSljaju~i o posledicama, baka je odgo- 343 �wrila: •Popuj 8ine, on je naj&taiijic A kada si prsnuvii u Slileb: posula popa SUpom, baba je pcM!ela da se krsti. Ugrabivti tre-· nutak izletela si napolje, jedva zadriavajuCi svoj praskavi kikotdok je pop, kome baba dugo nije smela pogledati u oO, ostao malo uvre4en. Za ru~ak si »kaZnjenac, pa smo ti Dara i ja doneli ·komad plenienog hleba nama:umog pekmemm. lzgleda. da baba tu na5u kra4u nije ni primetila. A onda je doiao rat .•. . Kada su Nemci prolazili cestom kraj tvoje kuce, ti, koja nilta nisi propultala da pogledd, izlazila si sasvim blizu njih i-atiskala pesnice. Grdila si ih a oni su ti mahali, misleCi da ih ·. pcndravlju. Penjala si se i na zvonik, da ih bolje osmotrii. : . ' Jedne vereri Vladeta te poveo u Jankovica gaj. Cistila si puJke uz metalni sjaj m~ine. I on je otiSao. Pokazao ti je rokom Kozaru: »Tamo ce& me naci.c OtiSao je i stric Voja: 1: strina Jovanka i otac Sveta. Sve si ih ispratila. · Jednog jutra dosle su ustaSe. Padao je sneg, a oni su ubi- · ja1i ljude u selu. Baba Darinki su vezali ruke. Tebe i Daru · vezali su zajedno. Tvoja majka je morala da pone~e i trogo-di§nju Milieu, Jovankinu kcer. Zatvorili su vas u hladni Gvo-.. jil:a podrum. Ti i Milica bile ste najmla4i taoci u Gradi.SkL '1\lkli su vas. Vladeta je tad n~isao piSmo Zvonku Sukicu,._ ustdkom logorniku, i zapretio mu. Znao je ustua da se Vladeta ne §ali i prestali su da vas tuku. Partizanske veze ubrzo su. ~as izbavile i prebacile preko Petnaestog kilometra. : . Decembra 1941. godine nisi se vratila klici. Sa Darom si. ot~l.a pravo u Grbavce, partizansko gnezdo pod Kozarom. Ta-: d~ i nastaje novo poglavlje tvoga zivota. U grbova~koj ceti, · rnec:tu prvim omladinkama, bila si ·prva devojcica. U ambulanti Drugog kraji.Skog odreda bila si najmlac:fa bolnicarka. Mladen. $tojanovic, komandant i lekar, uCio te kako se previjaju ranjenici. Shvatala si brzo. I kada je bilo najteze, kao te prve ratne zime, znala si svojom mladalackom vedrinom da ohra:bris drugove. U dubini sume, iznad prijedorske Bistrice, bila je baraka za ranjenike. Nocu, pored uvrnute petrolejke, ti s~ tin ublazav'ala bolove. Dezurajuci, primetila si da se Trivun KukiC sezd~setogodisnji partizan, iako tesko ranjen u desnu tUku, svako veee moli bogu, krsteci se uz velike napore levi..:_ com. Na tvoju molbu da se ·ne napreze, prestao je da se krsti samo pacl ilslovom da se ti moliS za njega.- Obecala si mu. M<>-'. �ma~ si 'se; til itfega i .i!lca je bio zadovoijaii. :viAe.riikad nlje ni; "})Okub6 'cia' se prekrsti. · · ·, u svojoj sedamnaestoj godini, u drugoj godini rata, tu u dubini Kozare prmujena si u Partiju. Kandidatski sta! u tvom: .slucaju nije bio ipOtreban: Kao mladi komunista obilazila si sva iela pod Kozarom. U meni i danas treperi tvoj glas od one veceri kada lfi i!itala prve radio-vesti na5oj tek formiranoj om~­ ladinskoj i!ett Napustila si vee hila ambulantu i svim svojim -!arom bacila se na · nove zadatke. U naj~e§cem plamenu borbi pod Kozarom- pre§la si prekd Sane u Pcidgrrilee. ·Tam.o te cekala ista omladina kao §to je hila i: n~a kozaracka l dok je besnela ofanziva p<)d Kozarom, jula 1942. godine, ti si :sa ·oniladinom orgailizovala na ravnici Puo~ nik prvu ratnu !etvu. Stcitine omladinki injelo je nocu pred bunkerima jedro klasje Zita. A tamo, preko Sane, ·neprestanOje grmelo .. Tvoja Kozara, di'ugovi i porodica bill su u obructi sto se sve v~e stezao. u jednoj noci, na proboju, poginuli su i otac Sveto i tvoj jedini brat Milan koji je imao samo trinaest _gQdina i Vladeta stric koga si narocito volela. Vladeta je pao junackom smrcu: Bio je zamenik komandanta bataljona i na. proboju je §titio zene i decu. Januara 1943. godine do§la si u Srtpsku .J:asenicu na smotrt1 Cetvrte krajiske divizije. To je bila i tvoja divizija, P'!lna Ko-, :zarcana, kojom je komandovao Sob. Na smotru .si dovela svo~ ju .omladinu ·da vldi Tita i preda poklone. Bio je to naj~ lep§i trenutak u tvom .Zivotu i u zivotu· cele borbene mladosti ovoga kraja. Video sam ti suzne oci dok su utabanim snegom, cvrstim korakom, gazili Krajisnicl Tito je stajao na tribini l otnhidina je pevala njemu i brigadama: pozdravljlio. Prvoj, Drugoj i Petoj. A onda su brigade ot~le na p<>lozaje. · Otpo~ela je ~vee bila- nova ofanziva ; .. · . · . :: i Na · sastanku bp~tinskog komiteta u Duboviku podeljeni su zadaci. Jake nemacke snage zaposele su prilate Grmecu, au njemu su bile partizanske bolnice, oskudni magacini hrane, zbegovi naroda i decji domovi. Povela si sto i p~ge_s~t d_llsa _sv~ Zim tragom Druge i Pete brigade . . . Puta 'nije bilo: Sarno ·Grmee i duboki neprohodni sneg. Tvoja kolona nailazila ie na 'Pi'izore. ~to ih sarno strasan rat 'za sobom da ostavi. Nei:na k'amere na s\Tetu koja bi ·to mogla dapredstavi: Sczdesef :Sa decom zastali su da se malo odmore ·i -·~ Svi su se smrzlif mu Tvoja moze zeria 345 �Ukc.t'Ji se kao lrlpovi. I hrana u zaveiljajima, bleb i sir, sve se skamenilo. Jedna majka sedela je naslonjcoa na bukvu sa detetom na grudima. Lice joj joi c:rveno. ali hlacfnn. belivoblo. Samo njeno trogodiinje dete se micalo. Borci su u :oemoj tiSini uzeli maHi;ma iz h1adnog narufja i zagreva1i ga pod svojim finjelima; svaki borac ga je DOSio kraj svoga sn:a.. Te DOCi Peta brigada je imala jedan od svojih najZ.eiCih okriaja na proboju obrufa • Vra!je divizijec. Brigada je proSla. Za njom su mnogi ostali mrtvi Maliian je spasen ••. U proleCe su majkama Potkalinja borci predali svog najmla4eg druga. Tih dana bila si neumorna. Od sto prikupljeoih &riava napravila si sa tenama stotinu nosila za ranjene i promrzle drugove. Ali u jeku najieJCih borbi, kada su otave btigade patile od halucinacija, i tvoj zbeg je iznenada opkoljen u snegu do pojasa. lspucala si na Nemce sve metke iz puSke i iz piltolja, ali time nisi bila u stanju da odbranii ni sebe ni zbeg koji si vodila. U pratnji dobro naoru!anih i opremljenih nemafkih vojnika, nemol:no si gledala gladnu i promrzlu kolonu. Kako sf im relela jo~ jednom pomol:i; pridriati majku iz Dubovika koja je vukla sa sobom dvoje nejake dece, a ni sama viSe nije imala mage da se kreee ... Ali odasvuda su te vrebala hladna §vapska lica. Posle tri dana dovezli su te automobilom do starog bagrema. Ko zna po koji put su ti obeCali Zivot, ako kaie8 ko su izme4u prisutnih komunisti. A tvoj neZni pogled j~ jednom jeobuhvatio izmuceni zbeg, opkoljen cevima nemackih 8majsera;. bio je sada mnogo veei od onog ito si ga prcdvodila kroz. Grmee. Bez reei, laganim korakom, uputila si se pod bagrem. Stalasi pod ve~ala i obratila se zarobljenom narodu ... Ali omca jeprekinula tvoju poslednju reeenicu. MALA LEPA Srednju !ensku strucnu §kolu u Bosanskoj Gradi§ki pohac!ale su dvije sestre Radic: Lepa i Dara. Bila sam im nastavnica - .p rica Dragica Radulovic. 348 �Ndu ikolu, u odnosu na gimnaziju, smatrali su drugorazrednom. Lepu je to mul!ilo. Mnogo je o tome razmiSljala. Zato je svojim drugaricama stalno napominjala koliko je va!no da dobro ul!e sve predmete i da se sto bolje pondaju. Borila se za ugled ikole u kojoj je i ona ul!enica. Mada po prirodi vesela i duhovita, znala je, da bude i vrlo ozbiljna. Mnogo se unosila u nde skolske poslove. 0 tome svjedol!e brojni primjeri. . Ucenice nisu nosile rul!ni rad kuci; ostavljale bi ga de!urnoj, a ova je to spremala na odre(!eno mjesto u u~ionici i sljedeeeg dana vracala vlasnicama. Ddavalo se da dijelove kroja, rukav, le(!a, poradi aljkavosti zagube. Lepa je na de!urstvu bila vrlo pedantna: Radove je primala po spisku i istim redom ih slagala u kutije, Sto smo na njen .predlog i nabavili. Zahvaljujuci njenom zalaganju, djevojke su otada postale urednije. Leya im je iz dana u dan nato skretala pa!nju. BUa je vrlo pravima i nije se ustrucavala da svakoj drugarici kate u o~i sta o njoj misli. Voljela je sve drugarice,. a sama je, usljed svoje divne prirode, bila kod njih obljubljena. Povjeravale su joj i svoje najveee tajne. Jednom je zakazan ljekarski pregled svih u~enica. Sve su obeeale da ce doci, izuzev siromdne djevoj~ice !fete. Kad su je upitali za razlog, cutala je. Na kraju nastave, izmec!u trideset ul!enica izabrala je Lepu i povjerila joj se: na pregled ne mote doei jer - nema ko§uljel Lepa je taj problem rije§ila bez huke: skinula je odmah ko§ulju sa sebe i dala je Ifeti. Sutradan se i ova pojavila kod ljekara. Lepa nije stala na tome. Zajedno s uciteljicama pokrenula je akciju i od ul!enica prikupila dobrovoljni prilog, a zatim kupila materijal i skupa sa njima sdila i izvezla Ifeti dvije kosulje. Bila je odlicna ucenica. Vrlo pa!ljivo je slu8ala izlaganja u~iteljica i profesora. Voljela je nd jezik. Rado je citala pjesme cika Jove Zmaja i Vladimira Nazora, i stvamo ih razumijevala. U l!asovima odmora bila je pravo dijete. Druga Lepal Spremna da drugaricama izvme rukave mantila, ili da ih zaveze! Kad su polazile kuci- nastajao je smijeh i pravi urnebes. Sve su jednoglasno uzvikivale: :.To je djelo nde male Lepe!oc Od dragosti su je zvale :.mala Lepaoc. Radovala se ekskurzijama u Zagreb i Rijeku; sanjarila o vo!nji u liftu, na !eljeznici, o penjanju na zagrebal!ku katedralu, odakle ce moei da vidi l!itav grad. Za vrijeme putovanja 347 �stvarala }e tivast -u vagoiiu. Safilarse t ·p:t~a o &voin •Novom Varosuc- kraju GradiSke u kome je stanovala: •Novi Varb§t kuce u dva reda, kad pogledam, ko Zagreb izgleda!C DrugariC4i su pjesmu sloZilo prihvatale. i. Slilijale se toj. USpo:redbi; ~nalEJ .su da je to siroma5ni di.O vatosi~e. ·-Kako :se•- voz ptibliZavao Rijeci, njeno nesti'pljenje·bivalo je veee: Radovala 8e moru l kupanju. u Su5aku je blla srecna; Niko· u vodi' nije bio doze od rije, .prva je ulazila a poslednja izlazila. Gnjurala je kolegice i u~ila ih plivati. · · ·· · - · Mnogo je voljela sVoje rodifelje i porodicu uop§te~ ·Oc:t njill nije niSta traZila, ako je znala da joj nemaju & dati. Voljela: je sestru Daru, ali 8e na nju znata .i da naljuti: ako ·dobro n& ~i iii ako je neuredna. Posebno je voljela brata; kupovala mu je poklone kad god bi iSla kuci u 8elo. Obla~ila se uvijek pri..': kladno i skromno, a nadasve, urednol Nastavnil:ki kolektiv jOJ je poklanjao ·rimogo pa.Znje jer je u L~j' vidio ne samo odli~nog daka vee i dobrog saradnika. - · · , .. . POZADINSKI ~RADNIK · Otac joj bjese ·siromasan:, nije mogao dalje da je ~koluje pa je povukao kuci, iako .ne !po· njezinoj volji jel' je iudjela da dode do svog komada hljeba: Prema·lmjizi je pokazivala ljubav; ·:: jos od ranog djetinjstva. -U meduvremenu, strie Vladeta · je •i ria hju dosta utjecao; Koo sviju rias· budio je borberii dub . .::.. :. pri~a Lepina striiur Jovimka. - Kad -je buknuo ustanak, · otisli .smo 'u partizanei ja, njen otac i dva strica, Zbog toga su' je ~tiStase uhap6ile sku.:.. pa s majkom; sestrom i bratom-. i dvadeSet,... dana ~ddali u zat\l'oru. Pustena je -devetnaestog dec£ttnbra; a· vee 23. ·dosla: )~ k nama u surnu sa svojom starijoin seStroin flarom. · .. Prva du!nost jof je bila · d a se osP<>sobi za bOlili~arku, za~ jedno sa mnom, u Bistrid na·ptijed6rs~mn teremi .. : .~a toj duznosti je ostala cetiii ' mjeseca ~ -... ' .. . ' . . ... i . . . -. ~ · · .;_ Prvo kao bolnic'arka, a zathn: i ·kao-~ borac · Gii>Ova~k~ ~et~ . Kozarskog odreda .Mla~ena Stbjan6vi~~. bila je ~e<>!ii~n~ nrabr·a - sjeca se ·Petar Vojriovic~ ......;;,·trl:fuita ~ je · e _ n mali broj pO(iv:ga i u borbarrfa ~ete i u diverzan:tSkim akclj~ma. l1 me<tu:-; vrenienu je pokaz.ala Jaku--voljti da ·se ¢Uti~ki · izgrad'ttje,- §tci . �.: i ~ ~ ilu-drilgow zapl!Zili.' .Kada j:e::l-6;-·maja 194~. _upueena u Ornank\t kOd .Prij_edo.ta; :istakla se i kao- po:~:adinski~politield :r;adnik. Mnogo je tad ti,op~jela brojnom ja~ju svoje partizllMke jedinice. . · · __ :Tog p_ro1je¢a,•.z;a ~ju-iprvog.,i_posljednjeg .u ratu, Lepa je JX?Stala tlaiL Par~ije~ -Pret}lo~~ ~ .z_a t:o _pr~premala .•. _ . ·..:: : . . ;_,. ti selu Mica r - ~ru~vo<lila' Lmnovit~ pod Kozarom ..,.:,... prieakoje.suVrhQ.~~­ Sam nek~- vrij~~e ideoio§kim .·radom skoje')TSk~ grupe od do pet lijepih,.kr§nih odisale~etiri djevojak~ ~d.Oscu. L.zdravljeln. Palo mi je. to u zad~ia~ kao -~lanu KP,, Bio je mart-.:,..apr,il _ 19.42. go<ilne. Za- vorile smose u jednu malu t .$.0AU ru $,koli i tq.u~n~; J;>ored vrtljiv~.Jijepe Pare nadulovic 's a ;~r¢m v~tre~iiJl o~iiJl~•.sj~ala pi Stoja_Janjici Bora Kust>njjR, -~ 'do · njih ti.lla play~st.neda Lepa_. Preradivale smo Prv·q .i Drugu ·glavti Istorije sKPb·. Na na~e »~de<,>losko uzdizanje« yp... lio je da dode drug So~, 1 ) govoreci: »IJa cu ·u SKOJ!~ Na:. _v_!se..pu~ •.. pomaga~ omladin~aJ'Da. q ucenju i _ispiti}.i:aQ ih, a one. su se._stidile, Objalinjavao .im je i aktuelne_doga:<taje.., . Ostajali smo ra&pravljajuCi i,pq dva sata, . . ·, · . Lepa. je uvijek bila. mil1la i stalozena, Cutaia je i sami>pailjivo. slu5ala. Kao da je sve to .prosto upijala, J5,:upila u sebe. ~Cinilo. mf se. cia je fPOVUcena i poihalo stidljiva, Bil~ je j~k9' lacria ·i redovna na sastancima, kao i ostale nje:P.e drtigarice. Svaka od njih imala. je »svoj teren«, grupu sela u kojirila 'iu omiad.i.Il.om Politicki radile; Lepa je odlazila u Podgrace, ~.& stranu .:Kozare, pr~ma Savi. . ... · · .Rad kruzoka ·je trajao sve do velike, strasne kozarske ofan·zive u junu .1942. kada smo se, poslije osam do desct zajf.dnickih sastanaka, rasuli : : . . . . . _y~;:~ca~> j~ saonu - ·Jedan bataljon ~Qzarskog ()dreda - sje~a se dalje P.. Vojnovic ...:..... probio se iz obru~a u juiu 1942. i tom prilikom je ·i Lepa Sa m~$om na~:oda presla ~ Podgrmee. Dobila je zadatak 'da radi Sa omhidii:tom u selima Donji i GOrnji Petrovici i Du::. boyik. p politi~kom raciu. se pokazala vrlo aktivna i umjema,. 'ia.ko.d.a je 'ia kratko vrijeme 'po~ala clan opstinskog komiteta .KJ=>J Srednjem.OupQviku, srezBosanska Krupa. lako je bil.a 1erenski polit~clti radnik, LeP.a·..je. ~esto od . svoje. volje uzimala . _: : [ . . . . . . .. . . . . . ..· ; u :~ ;. 1) ~ Narodni heroj Josip Maiar.· _ ..· ~ �pu!ku u ruke i puna radosnog nestrpljenja iSla s borcima u akcije. Ucestvovala je u napadu na Bosanski Novi, .Krupu, Ca(!avicu, Otoku ... Navodim to samo kao primjer. U mnogo bitaka je Lepa sa nama bila! - Tih jl.mskih dana - prisjeea se i Ahmet Sehovi~ mnogi su nam borci i civili pristizali sa Kozare, i skupno l pojedinacno. Kad sam dosao na teren RuiSke, kao clan okruZnog komiteta za Podgrmec, imali smo zadatak da prihvatamo i zbrinjavamo izbjegli narod . . . Tu, u RuiSkoj zatekao sam i Lepu. Bila je to visoka brineta, ozbiljna za svoje godine. Njena pojava odavala je vrlo energicnu fenu .. Kako je samo bila lijepa! Rijetko koji borac se nije za njom okrenuo! S obzirom na njen raniji rad na Kozari, uputili smo je u opStinski komitet Dubovik. Postigla je tu mnogo; narocito u okupljanju onih snaga koje su jos bile po strani od na5e borbe. Narod ju je prihvatio i volio. - Upoznala sam je u .selu Srednji Dubovik - prica Nevenka Novakovic - u tamosnjem komitetu. Rasporedena je u selo Donje Petrovice, politicki najteze na opstini, da radi sa omladinom i zenama. Veoma brzo se sna8la u novoj sredini PribliZila se seoskoj omladini. Ovaj kraj poznavala je od ranije jer ju je njen stric Vojo, Iugar, cesto vodio sa sobom dok je jos kao ucenica boravila kod njega u Kru.pi. Svakodnevno je okupljala omladinu u nase prve masovne organizacije USAOJ i AFZ i tu se pokazala bliska i neposredna. U Donjim Petrovicima u aktiv SKOJ-a privukla je sirl krug naprednije omladine. Odlicno je organizovala seoske konferencije mladih; sama je istupala i govorila im o bratstvu i jedinstvu, o herojskoj borbi omladine Kozare, u kojoj je i sama ucestvovala. Pozivala ih je da dobrovoljno i u sto vecem broju idu u prve krajiske brigade. Na desetine rnladica i djevojaka javljalo se u krajiSke jedinice, cemu je Lepa mnogo doprinijela isticul:i primjere hrabrosti iz kozarskih borbi, podsjeeajuci na zlocine ustasa i okupatora nad narodom Bosanske krajine. Ovo je tim znacajnije sto je Lepa djelovala medu seljacima na koje su svoj razomi utjecaj vrsila dvojica domacih cetnika. To je otezavalo rad nasim aktivistuna. Pa i u tim okolnostima njoj je poslo za rukom da angaiuje masu omladine u svim akcijama USAOJ-a. 150 �Sastanke su odriavali obi~no n~u. u seoskim ku~ama, mada je stalno prijetila opasnost da upadnu ~etni~ki provokatori, Mo im je katkad i uspijevalo. Dio opstine Srednji Dubovik grani~io je sa neprijateljskim polo!ajima, spram sela Ostruinica i. Badi~, i njihove patrole su upadale u Gomje i Donje Petrovi~e. plja~kale seoska doma~instva, tukli !ene i djecu, i prijetili da ~e ih sve likvidirati ukoliko budu pomagali partizane. I propagandu su pri tom sirili. lako svjesna stalne opasnosti, su~ena sa svim tesko~ama, Lepa je hrabro izvrAavala zadatke opstinskog komiteta Partije i SKOJ-a. Odlazila je i u poluosloboc!ena sela, pje§acila na desetine kilometara, nocu, usamljenim seoskim putevima, do zabacenih kuca i zaselaka gdje su odriavali sastanke. Poznajem te prilike jer sam tada ondje bila sekretar SK SKOJ-a. Kaicav je utjecaj Lepa imala na podgrmecke djevojke, vidi se iz rije8 Save Strbac: •U jesen 1942. pozvani smo na sresku omladinsku konferenciju u Benakovcu. Dosli smo oko devet izjutra, svi kao cep mokri; pljusak se na nas sru~io. Lo!ili smo vatre oko skole i sklanjajul:i se od mu5kih pogleda, mi zenske skidale smo i cijedile suknje ... Lepu sam vidjela u skolskoj ucionici. Kad je Aleksa Trtica otvorio sastanak, izaSla je ona i govorila o buducnosti omladine i o v&Znosti omladine u borbi. Kao lutkica je bila. Mladal Poslije izvjestaja delegata, opet je istupila. Kad ona govori, cisto si oduievljen, sve te nesto tjera na rad iako do tada ni 0 cemu pojma nisi imao. Po podne smo ranije zavdili, da kuci ne okasnimo. Putem smo sve o njoj pricali i uzdisali: »Da mi je docekati da onako govorim ko Lepa!c Sad smo i mi naioj omladini u selu Suvaji govori11 kako cemo zivjeti kad se oslobodimo i kako ima jedna lijepa i pametna drugarica.« Zbog skromnosti i neobicno lijepog opho4enja, narod u na§im selima je Lepu narocito volio i zaista cijenio. Po prirodi je bila tiha, ali u radu upoma i odvazna. lako skolovana, djevojka iz grada, snalazila se i u poslovima koje nikad prije nije obavljala. Ucestvovala je u organizovanju omladinskih radnih brigada i zajedno sa njima zela !ito ispred neprijatelja kod Krupe i u selima Gomji Petrovil:i, Ostrt1Znica i Barica. Pred samu ofanzivu sestra Dara joj §alje pismo. Poziva je da dode k njoj u srez Bos. Novi, gdje je bila na bolovanju, 351 �da se malo odmori, jer' je uvijek pisala cia je sbha i ,......,... od :DdpaVaDja Lepra joj odgovara: •Bado bili do&1a da se vidimo. jer jedi:oo Tebe ia' i - . ali posao mi De dozvoljava. .Ne mogu da napustim tereD. Kad ·god sam slobodna, sjed.im u svojoj maloj sem;Jwj mbici, ......._ ram se i ~ljam o Daiem nekadainjem iivota i o bntu MUanu, koji sada negdje tnme u Jaseoovcu, u svojoj peiDaestoj godini •••c . Misli m joj stalDo bile zaokupljene radom i gotovo nii:im -drugim. Svoju pravu vrijednost Lepa je pokazala u '9'rijeme ietvt te ·ofamive, k.ao ~Ian Staba za evakuaciju stanovniitYa, ranjeoib, hrane 1 stoke sa opitine Srednji Dubovik. Bila je jedan od organizatora zbjegova ito su januara i februara 1943. stvarani u plaruni GllDeC. &poljila je tada izvanrednu brabrost i maWljlvost. I ovdje joj je posluZilo i.skustvo sa Kozan!. Najf.eS{e bitke ila podruCju Pocigrmei2 ~e su 19. januara. Naie jedi.nice m se Zestoko opirale, ali m bile prisiljene da se povuku 'u planinu. Narod je potiskivan iz sela ••• Domovi m ostajali pusti. Grmee je oZivio ••• Postao je i postelja i ognjiSte. Lepil je do kraja ostala na terenu za koji je bila zaduiena, sve dok kolone ueprijatelja nisu ~ prodirati duboko u GnDee. :ncta i - Bio sam zaduien za evakuaciju ilta i stanovniStva, bo 1 Lepa - kaZe Petar Vulin. - Devetog februara zadnji put sam se sa njom sastao. Bila je puna vedrine i, kao i uvijek, lpremna da ~eku pride toplo, sa povjerenjem. Preiazili smo selo Petrovica, pa ispod Kekiea Glavice put Jasenice, kad, na samoj glavici poviSe nas, ugledasmo neprijatelja Lepa naglo 1e!e za kamen i rere: »Cekaj, Petre, da bar jednog udesim!c Ispucala je tri-<:etiri metka iz svoje pu§ke, a zatim smo krenulL lila je sa mnom sve do Jasenice, do kuee Petra Rotike. Tu mw se rastali: ja sam produZio prema Medugorju, vile Suvaje, ·dok je ona otiSla prema Ravnom Dolu gdje je bio zbjeg. Tu 'je i uhvaCena. . Pri odstupanju u planinu bila je s narodom, hrclbrila ga 1 uvjeravala da ee naie brigade zaustaviti r~ i $a01vati ranjene borce i izbjeglice. Kada su prelazili cestu u selu Jasenica ispod G~ mec1u izbjeglicama je nutala veli)qa panika .Ni~ke trupe 1 motorizacija, najsa~enije ~~ i ~ �~ticeni bombarderima, napadali su s ciljem da presijeku put jedinicama NOV koje su obezbjedivale ranjenike i narod, Z~ najzesl:eg bombardov!lllja, Lepa je na cesti sa grupom parti.. :1:ana sti8avala metez i uzbunu. Ne samo rijecima nego i licnim drzanjem nastojala je da un1iri prestravljene izbjeglice. Dok su pri jednom naletu aviona meci i geleri sipali oko nje, sjedila je posve mirno na kamenu. Iako su je borci upozoravali na opasnost, nije se ni pomakla. Znala je da se bjezeci vi8e strada i da bi fasisti time mogli i nase polozaje lakse otkriti. I kad su u Grmec u8li, Lepa je mislila samo na svoju obavezu, na duznost clana Staba za evakuacijn; bez predaha jc obilazila rastrkane grupe promrzlih !judi, isla od zbjega do zbjega, d~ pomogne gdje moze, da smiri blagim dodirom ruke i osmijehom, da kaZe razumnu i toplu rijec obeshrabrenima. A kada se neprijatelj poceo priblizavati zbjegovima, Lepa se dobrovoljno javila u Drugu krajisku brigadu. Zazeljela je u jednom trenutku da se bori uz svoje stare drugove ... Ucinilo joj se da ce tu biti korisnija. Medutim, na kracem dogovoru komunista u Grmecu, sto je organizovao okruzni komitet, rijeseno je da se ona vrati u zbjegove i da tamo i dalje djeluje kao clan Staba i kao komunista. Odluceno je da se narod razbaca u sto manje skupine, kako bi se izbjegle vece zrtve, jer neprijatelj je u podgrmeckim selima bio svirep prema stanovniStvu. Tako je bilo potrebnije, i tako je Lepa i ucinila: podredila je sve zadatku Partije. U OBRUCU - Prvi put sam je vidio kada <.:e sa jednom grupom boraca probila iz vatrenog obruca kczarske ofanzive, a poslednii put u obrucu u Grmecu, za cetvrte ofanzive - sjeca se Ahmet Sehovic. - U okruinom komitetu sam bio zaduien za evakuaciju. U sledenu planinu, zasutu dubokim snijegom, kretali su s oskudnim zavezljajima nedogledni redovi zena, djece, staraca. Za svaku od ovih grupa partijski smo zaduzivali pojedine drugove, da ih vode i da se o njima brinu. I Lepa je pod svojom :.komandom« imala oko sto i pedeset d~a. 23 - Zene beroJI �Sreo sam je u Grmci!u~ Uprkos hladnoci, gladi i smrtnoj opasnosti, i narod i Lepa su mi izgledali dosta svjezi i zivahni. Cak i kad smo obavije§teni da neprijatelj, praveei klinove. k nama prodire, oni situaeiju nisu smatrali bezizlamom. Bitno je bilo odriati moral. A ona je tako upomo objamjavala ... I bodrila. Snagu svog vjerovanja prenosila je i na ljude oko sebe. A koliko je samo te snage bilo potrebnol Kada se toliko patilol Na sve strane! !Sao sam, vee kao invalid bez noge, 2 ) sa priStabskim jedinicama Pete kozarske i Druge kraji§ke brigade. Prolazio sam kroz niz zbjegova: iz Jasenice, Benakovca, Gudavca ... Zbili pod same vrhove planinske. Prizori - stravicni! Sjeeam se. posjedali ljudi i zene oko rupe u snijegu, vatra im odavno propala i ugasila se, i - tako se ukocili! Sjede! Na svakom lieu grimasa: •osmijeh« im se zalediol Kao u muzeju vo§tanih figura. U grupi od dvjesta ljudi, sto i pedeset smrznutih. Mlad horae uhvati me za ruku: •Joj, druie Seho, vidil Ono mi je mati, sestre ... « Sve mu je mrtvo ostalo u Grmecu. Od pet clanova obitelji, ostajao je cesto samo jedan borac. Ljudi su postajali izbezumljeni od bola. I juri§ vi§e nije bio polet vee ocajnicki krik. Kod jame zvane Suvajcina vidio sam preko stotinu strijeljanih. Same zene i djecal Jedno dojence poleglo po sisi mrtve majke, ruka mu visi slomljena. Uzasni prizori! se - Posljednje noci, kad ce biti zarobljena, cula je da se nalazim u njenoj blizini- prica Jovanka Radic. - Dosia je da me vidi. Zaddavala sam je da sa mnom ostane. Znala sam: ta noc je odlucujuca za sve nas. Kazala je da je partijski zaduzena za sto i pedeset zena i djece, da je za njih odgovoma. Mora biti sa njima. I muzu svoje sestre Gojku Bjelajcu, kad ju je pozvao da ide sa njegovom cetom, odgovorila je isto: Nece da napusti narod, ostace do kraja sa narodom ... Po§to sam ja i dalje navaljivala, nagovarala je da pode sa nama, ukazivala joj da ce biti sigurnija sa vojskom, pomenula mi je kako je susrela komandanta Durina ...s) On joj je prigovorio da u .. I) Ahmet Sehovil: je izgubio nogu u napadu na Sanski Most u proljece 1942. godine. 1) Dura<! Predojevic - Durin komandant II kraji§ke brigade. �-ovim neizvjesnim trenucima ona takvom zeljom bjezi od svoga zadatka. Iste noci probili smo obru~, ali Lepa je ostala. Opko:Ijena je i zarobljena skupa sa narodom ... - Kada ·se Peta i Druga kraji§ka brigada sa podru~ja Ravnog Dola uz najzescu borbu [probijala iz obru~a - sjeea se Petar Vojnovic - Lapa je u toj mrzloj februarskoj noei iSla za borciana; na ~elu svojih sto i pedeset zena, staraca, djece. Neprijatelj je s leda nadirao, zaobilazio ... Odjednom, opkoljen je i njen i ostali rastureni zbjegovi, nekoliko hiljada lica. Nasla se usamljena sa puskom u ruci. Jedina s oruijem. Zaleei Lepu i bojeei se za nju, ljudi su joj dovikivali da skine uniformu, jer su Nijemci, ustaSe i ~etnici vee medu narodom, ubice je. A ona ih je, na to, pozivala da se bore golim rukama, govorila im da je bolje poginuti nego se prepustiti neprijatelju u ruke. Kad je ostala bez i jednog metka, nasrnuli su na nju da je zivu dograbe. Uhvatila se u kostac sa nekoliko Nijemaca, kundakom ih udarala, ali su je savladali i svezali. Dok su je sa hiljadama izbjeglica sprovodili u·Krwpu, cijelim tputem se opirala ... Prijetila im, da ne smiju zlostavljati bespomocne Ijude jer ce odgovarati pred narodnim sudom ... Zbog toga su je odmah izdvojili i u hodu poceli bjesomu~no udarati, gaziti ... Kada su je u Krupi odvodili u svoju Koonandu, kroz gustu masu [pOtiStenog naroda, obratila mu se odlu~nim glasom: »Bori se, narode, za svoju slobodu! Nedaj se zlikovcima u ruke! Mene neka ubiju, ima me ko osvetiti!« Posrcuci pod udarcima i dalje je vikala: »2ivjeli partizani! Zivjela Crvena armija!« Na samom gubiliStu Nijemci su od Lepe posljednji put zatrazili da otkrije ~lanove Partije i rukovodioce medu zarobljenim zbjegovima i u okupiranim selima, kao cijenu za svoj Zivot. »Ja nisam izdajnik svoga naroda, a oni ce se sami otkriti kada budu unistavali zlikovce kao sto ste vi, do posljednjegc, odgovorila im je. - Mu~ila sam sebe pitanjima: Kako su je otkrili? ZaSto? kaze Jovanka Radic. - Mozda ju je odala vojni~ka odjeea? ·IIi, mozda ju je neko prokazao da je komunista? Za njEmu smrt sam doznala tek poslije pete ofanzive, od jedne seljanke iz .:~ 35S ��, Palanke, kod koje su prenocili neprijateljski vojnici. Gledali : su kako je vje~ana partizanka! Bilo im je, pricali su, bo dje~ vojke; ddala se juriacki i opirala gadostima Svaba. ' Posta mi jasno: otvoreno se suprotstavljajuci nasilju, i.epa im se sama predstavila! Mnogi iz zbjega vratili su se kucama. Prica je iSla od usta do usta . ; . Kao i ova, prica omladinke iz sela Ha~ana: »lako je vidjela da joj se spremaju vje~ala, Lepa, kao ni Smilja Copic,4 ) nije pokleknula pred fa~istima vee im je izgO. vorila sve sto je te~ko osjecala: njihov teror nad narodom ... Rekla im je da ce n~a pobjeda doci, da nece svu omladinu zakopati. Dok joj je nametana omca, poslednje rijeei su joj bile: »2ivio Tito! Smrt fas:zmu!« al' ju je njemacki krvozednik stisnuo oko vrata i nije dao da izgovori jo~ sto je htjela. I tako je nasa Lopa, tek sto je ne~punila 17 godina, u najljepsem cvijetu mladosti zavrsila sa Zivotom, boreei se za slobodu ...« - Prilikom sprovodenja pohvatanih zbjegova, neki Ijudi su pobjegli - sjeca se Ahmet Sehovic - i docnije nam pricali pojedinosti. Svi su sa po~tovanjem govorili o Lepoj: kako je pozrtvovano i hrabro istupala .. ; Medu Nijemcima »Vrazije« i »Prine Eugen« divizije, .bilo jemnogo »Volksdojcera« koji su na na~em jeziku vrijedali zarobljenike, a ona im je, dosljedna sebi, odgovarala. Odtmah tamo, gdje su ih pohvatali, poceli su da siluju, maltretiraju i ubijaju. Lepa je svojim tijelom zaklanjala zene i djecu. »Ubijte mene, taj narod nije niSta kriv«, govorila im je. Svapski vojnik se priblizi nekoj zeni, starcu, a ona skoci i udari ga. Vezali su je. Onemogucili je da istupa. Ali, ostala joj je rijec, puna mdnje. Sproveli su je sa citavim zbjegom u Krupu. Putem su je strasno kundacili . . . Dosia je sva iscrpljena i iznemogla, ali ponosna. Dan-dva su je ddali u zatvoru, a zatim joj je sudio Prijeki vojni sud, na lieu mjesta. Pokusala je da manifestira i ddi govor, ali su joj odmah natakli omcu na vrat. · .Fotografisali su je prije i poslije vjesanja i objavili te slike u svojim ilustracijama. Opisali su citav slucaj kao primjer necuvenog fanatizma bandita, zene-komuniste, koja je do kraja ') Sestra Branka. Copica - istaknuta aktivistkinja Podgrm~a. 357 �Njemacki vojnik, koji je namakao omeu, pao je pogotfen u Zagrebu na Savskoj cesti. U njegovoj torbici partizan iz Korduna prona!lao je fotografij·u; na poletfini je pisalo: »Lepa Radic uhvacena partizanka.-. �.ostala vjerna svojim idealima. Htjeli su da poka~u s kim se sve oni natezu i gnjave na :.va5ljivom Balkanuc. Ta neprijateljska ilustracija je doprinijela da se o Lepinoj hrabrosti jo! viSe sa:ma i cuje. RADIJE CU ZIVOT DA DAM Sta kazu ocevici? - Sjecam se vrlo dobro - :prica Huse Music - i.Sao sam svojoj kuci ... Na samoj raskrsnici stajala je grupa mjestana i posmatrala zarobljene izbjeglice koji su sjedili oko vatre pod bagremima; mislim da su bili iz Velikog Radica i Suvaje. U tom momentu su naiSla jedna laka kola i unutra dvije druga'rice; jedna od njih je hila Lepa, a druga, koliko znam, bila je neka Nada. Kola su se na raskdl:u zaustavila. Prislo im je lice u uniformi i progovorilo cistim srpskohrvatskim jezikom. Jedan od prisutnih njemackih oficira nesto je rekao na njemackom, a ovaj je to prevodio djevojkama: pitao ih je dal' l:e da idu dalje sa njima i jos neke rijeci ... Lepa je na to ostro reagovala. · :.Radije cu zivot da dam nego s varna da idem«, odsjekla im je kratko. Na takav njen odgovor, odmah su je izveli iz kola, sve.. zanu telefonskim kablom, bez cipeJa, samo u vunenim cara~ pama i vojnickim hlacama, i priveli pod bagremc. !mala je neustrasiv pogled; kao da nije u rukama svojih dzelata. U prolazu im je jos nesto rekla, ali nisam mogao da cujem, nastao je zamor medu Nijemcima ... Za jedan ogranak svezali su kono.. pac, iii telefonsku zicu, podmetnuli sanduk . .. Prisao je, mi:.. slim, ustasa i stavio joj omcu oko vrata. Jos su je nesto pitali, u posljednjem momentu, a ona je uzviknula svojim cistim glasom: »Smrt fasizmu!c Sljedel:u rijec nije mogla do kraja da izgovori ... Sto se tice pomenute drugarice Nade, ona nije objesena, vel: je dalje otisla, u kolima, mislim u pravcu Bosanskog No.vog. Lepa je ostala na samom raskrsl:u. - Dovedena je pred njemacku :.Qrts..komanduc; u kul:l Muje Kadil:a kod mosta, do rampe - kazuje Hamdija Sertovic. 359 �- Uporedo sa njom iSla je drugarica Fadila Mabie Jo6 je bilo naroda; neki su iSli iapred Svaba koji su bill pod iljemovima. a neki za njima. Mi djeca, radoznali, po§1i smo da vidimo kuda ee sa ovim svijetom. Odmah se govorkalo da su Svabe povele partizane na vjdanje. Svi smo se okupili oko bagrema s kojeg je visio Strik. Ugledasmo onu partizanku, sama se vee popela ... Tada je nastala neka prepirka; nismo mogli sve blti, reke>Se da joj Svabe nude slobodu, ako se pokaje! Zaiagorili su ... Najednom, zabulmo djevojku kako vire: • ... Vi ste psi, vama ee suditi narod! Smrt fa.Sistima!c Vidjeli smo jos samo: naglo joj je klonula glava i pomalo se njihala ... Udarili smo u pla~ i razbjeZali se. Husein J. Kadic imao je 14 godina kada se vracao s igre kod tunela. - Susreo sam - sjeea se on - grupu ljudi u raznim unilormama. Tu Jh je bilo i gradski i selja~Jd obucenih; oko njih 8vapski vojnici pod sljemovima. Bilo je i usta.Sa. lspred njih sam vidio dvije svt-zane djevojke. U jednoj od njih sam odmah prepoznao Fadilu Mabie, svoju kom5inicu. Ovu drugu nisam znao; ruke su joj bile vezane na stomaku. Radoznao, posao sam za njima, da vidim kuda ce i sta ce s ovim narodom. Najednom su zastali kod rampe blizu zeljeznicke stanice, spram tunela, i posli u bagrem-nasade. lspod drveta je vee bio postavljen sanduk iii stolica, ne sjeeam se sta. Tada su Svabe pozvale jednu od djevojaka da se popne i da vice: !ivio Hitler, Ante Pavelic . . . Bices slobodna, rekli su, samo kafi: zivila Njemacka i NDH. Jos su je nesto pitali, raspravljali s njom ... Ona se okretala i gurala ih od sebe, nesto im govorila, namrstena, i svadala se. Rekli su joj neka se .pokaje, da ~e je osloboditi, a ona im je odgovarala da ne trazi slobodu od njih, da ce nju osvetiti partizani; a narod ce suditi psima fasistianal Jos je stosta govorila, tacno sene sjeeam, znam samo da je vikala malo promuklim glasom: »Smrt lasistima! Zivjela Crvena armija ...« Naglo su joj izmakli onaj prcdmet na kom je stajala ... Vrisnuo sam i pobjegao. Poslije dva-tri dana prolazio sam onuda i vidio kako jo§ uvijek visi . . . Ostavili su je tako cetiri-pet dana. Od straha ·viAe nisam smio tamo ni da pridem. Saznao sam da je ta djevojka bila - drugarica Lepal ' 360 �Spomenik pod bagTemom na kome ie Lepa obje§ena, na ~eljeznil!koi stanici u Bosanskoj Krupi. �000 - Tvoj apomenik u parku, pod bagremom, zasut je uvek cveeem. Kraj njega 5etaju majke sa decom, a malo podalje, deeaci se eesto igraju loptom. Cetiri stara bagrema ogradena su lepom cvrstom ogradom, a oko njih raste Citava Su.ma mladih bagremova. Ulicom nad slapovima Une, Sto tvoje ime nosi, treperi danas smeh mladih. Omlad.ina u Bihaeu se zabavlja u tvom Sahovskom klubu, a devojke se uce zanatu u krojackoj zadruzi sa tvojim imenom. Dom uCenika u Bosanskoj Gradi.Ski vezan~ je za tvoj lik. I jedna nova ~kola u tvojoj avliji! Bistrica je· puna sunca. Devojke se, kao ti nekad, raduju nebu i livadama. , skrivenim ~cama, rascvetalim voekama i tuznim vrbama' na ~j obali. Raduju se sreei i ljubavi, prelu i m01ricima ; .Raduju se .Zivotu! - Na tvoj rodendan - razmiSlja Dragoje Lukic - zamo. lieu ucitelje bistrickih daka da jedan ~kolski cas bude tebi po-: sveeen. lspricacu im pricu sto je napisao tvoj kratki fivot. A kad skolsko zvono oglasi kraj easa, poveSi:u decu u gaj da im. pokaiem granu na starom orahu, na kojoj smo se eesto u pro-~ Ieee ljuijali. · 362 �RADA VRANJESEVIC ����RADA VRANJESEVIC Rodena je 25. maja 1914. godine u Rekavicama - srez Banjaluka, u sve§tenickoj porodici. Osnovnu §kolu je zavr§ila u Glogovcu, srez Prnjavor, niiu gimnaziju u Derventi i Banjaluci, a trgovacku akademiju 1938. godine u Skoplju. Rano je politicki &azrela: jos 1933. pripadala je naprednoj omladinskoj grupi pod rukovodstvom skojevske grupe, a 1934, u svojoj 20. godini postala je clan SKOJ-a, kao <1ak Trg. akademije u Banjaluci, odakle je izbacena zbog politickog rada. Tek 1939. dobiva namje§tenje u Savezu nabavljackih zadruga driavnih sluzbenika u Beogradu. Povezuje se sa sindikalnom organizactjom privatnlh namjestenika •SBOTICc-em i intenzivno ucestvuje u svim njegovim akcijama. U KPJ je primljena 1940. godine. u decembru 1940. izbija dugotrajnl strajk u Savezu nabav- �lja~kih zadruga, oji je 1 Rada organizator, ito se zavriava velik:im demonstracijama 14. xn. Sa drugim ltrajka~ je tad izbal!ena iz slu!be i uhapiena. Do 1. maja 1941. sva se, bez prekida, posve~je Uegalnom radu u partijskoj i:eliji »SBOTlCc-a. U NOP stupa 1941. 1 tokom ljeta radi ilegalno u partijskoj organizaciji Banjaluke, a u septembru, po nalogu KPJ, odlazi na oslobodenu teritoriju Podgrm~ gdje postaje Ban prvog Okruinog komdeta KPJ 1 sekretar OK SKOJ-a. Ubrzo je pod njeniin rukovodstvom organizaclja SKOJ-a i omladine postala vrlo jaka 1 aktivna: mnogi njeni uspjesi tokom 1942. vezanl su za Radino ime.. P~etkom novembra 1942. postaje Ban biroa Oblasnog komlteta KPJ za Bos. krajinu: komunisti novskog i biha~kog sreza, Kozare f_ Podgrm~a znaju ita je Rada uOnila za jaeanje njihovih partijskih organizacija. Kao strpljiv 1 uporan politick! radnik bavila senaoko sltnim radom koji je davao nesagledive rezultate. Posebno sebrinula o uzdizanju ljudi; desetine I desetine 1h je limo vaspitala da budu komunistl. Kao predsjednica Oblasnog odbora AF2-a, najpoznatija je1 najpopulamija 7.ena u Bosanskoj krajini Velike su njene zaslugeza uspjeian razvoj AFZ-a u tom kraju. Bila je i Clan Centralnolf odbora AFZ-a za Jugoslaviju. Izabrana je u ZAVNOBiH na njegovom prvom zasjedanju. U desantu na Drvar, 25. maja 1944. godine, zarobili su je njemacki padobranci, a vee 26. maja 17Jutra ubili su je kad je pokwala da bje~. Njenl posmrtnl ostacl nalaze se na Spasovinskom groblju u Drvaru. Za izvanredne zasluge za Pokret prije rata l u NOB-1, za pokazano herojstvo, proglaiena je narodnlm herojem 27. jula 1951. godine. 366 �- Bill su prvi dani prolj~a 1932. godine - sjeea se Safet Fillpovic. - Banjaluckim ulicama prolazile su grupe seljaka sa Kocicevog Zmijanja i odlazile pred Sresko nacelstvo i Bansku upravu trateei hljeba. Dok sam tako niZe hotela Palas posmatrao jednu grupu seljaka, koja se vracala i glasno protestovala, priAla mi je sasvim neosjetno Rada. Iako se dotad licno nismo IJ>Oznavali, zapocela je sa mnom razgovor o nevoljama ljud.i, o bijedi koja vlada, o dr~avi koja o tome nt- vodi nikakvu brigu ... Dugo smo pricali. Bila je jos mlada, mnoge stvari nijc ni mogla da shvati, ali sam v~ tada u njoj osjetio plemenito srce. Upisala se u banjalucku preparandiju. I njena familija je tako zeljela. Cesto se twila da joj to nikako ne lezi, da se te§ko prilagodava toj sredini i da bi ~eljela da ide u neku drugu ikolu. U razgovoru sam joj pominjao koliki znacaj imaju uci· telji u prevaspitavanju naroda i kakvu veliku ulogu mogu odigrati u budenju seoskih masa, u borbi za napredak. Sve je to ona shvatala, ali se nije mogla pomiriti da odmah .poslije zavrietka preparandije ide na selo, valjda i zbog toga sto je najviAe vremena provela na selu, gdje se rodila i gdje joj je otac boravio kao svestenik. Kada je u Banjaluci otvorena trgovacka akademija, Rada je presla u ovu skolu. Bila je sva sretna. Veselila se kao ·pravo dijete i govorila da ce sada biti bolji dak. Na trgovackoj akademiji pokojni Ivica Mabr,t) naprednl i borbeni omladinac Banjaluke, koji je vee tada bio clan SKOJ-a, zajedno sa Radom okupio je grupu napredne omladine i !Prvi udario temelje rada na ovoj §koli. Od 1932-1935. godine rad s omladinom postao je mnogo intenzivniji. Tome je mnogo doprinijelo obnavljanje SKOJ-a i fonniranje komiteta SKOJ-a za grad Banjaluku. Ovdje je vee 1) Ivica Mabr, narodnl heroj Banjaluke. 367 �.. tada bio prilicno velik broj radnicke, studentske i srednjoskolske omladine koja se pocela okupljati oko RKD »Pelagic«, RKD »Boracc i oko raznih literarnih i drugih srednjoskolskih organizacija. U gradu su bile tri srednje skole: Gimnazija, Pre,?arandija (Uciteljska skola) i Trgovacka akademija. Mjesni komiteL KPJ i SKOJ-a organizovao je i mnoge omladinske grupe; sa njima smo preradivali materijale iz istorije radnickog pokreta, razvitka drustva i drugo. Ove grupe su mnogo citale i naprednu belet_ristiku. Polito nij~ bilo IDf!Ogo prilnjeraka, knjige su kolale od druga do druga. U jednoj od tih grupa bile su: Rui~ Oljaca, Lepa Perovic, Dusan~a llic i Rada;' sa njima sam odrzao nekoliko sastanaka u stanu porodice ()ljaJ ca na o~ali Vrbasa. Vee tada je Rada mnogo citala i pokazivala ve~iko interesovanje za probleme radnickog pokreta. Medutim, odlukom CK KPJ, SKOJ je rasformiran i dosta ovih g~a ostalo je napusteno, ali mnogi mladi ljudi nastavih su rad u raznim napredrum organizacijama. - Kao najistaknutiji i naj.popularniji omladinski rukov~ dioci onoga vremena, ostali su mi u sjecanju Osman Karabe-:.· govic i Ivica Mazar. Sjecam se- kaze Bosko Siljegovic ~ na . raznim sastancima se govorilo o 1p0trebi daljeg prosirivanja na.prednog omladinskog uticaja, kako bi se joli s:re obuhvatlla sva srednjosko1 ska omladina. Govorilo se i o Trg. akademiji~ Na Radu se vee tada racunalo kao na jednu od najistaknutij.ih omladinki u toj skoli. Ostala mi je u zivom sjecanju kao tih i neeujan radnik, bez iceg posebno uociljivog, ali i kao vrlo s;xr soban organizator i vrijedan aktivista. Narocito mi se usjelda u pamcenje slika Rade - omladinke koja je nekako prije i bde od mnogih nasih drugarica rascistila sa sovinizmom, malogradanskim predrasudama i optereeenjima. Bila je iz sr.ps~e svestenicke porodice, a voljeJa se i ~ajbliZe drugovala sa poznatim komunistom Safetom FiE~povicem, sto je bilo neobi01o i smjelo za shvatanja tadasnjeg dru§tva, ~ - Pokojna Rada i sestra joj Nevenka ___, prica Dorde Vra-: njesevic - zadojene su jos kao ~jevojcice idejom slobode -iPreko svog ujaka Branka Zagorca, koji je sa Princtpom l?io 1i sarajevskom atentatu. Branko je tada tri godine odlezao u haps~ i puliten je oktobra 1917. godine. U Pragu je diplomirao i doc.nije bio profesor na Gradanskoj Skoli :u. Banjaluci. Bio . je to . . 368 �ZoTica Mitrov, Ilija Mojsovski i Rada Vranje8evic na terasi - krovv. llijine kv.ce v. Skopljv. 1937. godine. U - Zene herolf �istaknut intelektualac i napredan l!ovjek. Progonili su ga, pa je kasnije oti!ao u Vrgorac u Dalmaciju2). Zivio sam tada i sl\lZbovao kao sve~tenik u Han-Kolima. sa sjediMem u Rekavicama, devet kilometara od Gornjeg Sehera prema Manjal!i. Brankov otac je u ovom selu bio trgo.vac i Branko je l!esto dolazio k nama, stupajuei tako u prisan kontakt sa mojom djecom. Otada se Rada stalno druiila sa takvim licioma, koja su hila na cmoj listi tada§njeg rezima. Zbog toga je i sama doziv ljavala niz n~prijatnosti ... Neki Lekie, Cmogorac, reakcionaran profesor, SMio ju je na popravnom ispitu iz matematike u II razredu Uciteljske ikole koju je najprije pohadala. Pr~la je zatim u Trg. akademiju. Promijenila je i nekoliko mjesta, ali zbog politil!ke aktivnosti nigdje se nije mogla skrasi~i • •. - Negdje tridesetprve na Vrbasu sam upoznao te dvije ·6estre, Radu i N evenku; bilo je· pred vel!e na sedri, gdje sam doplovio sa Ruzom Oljacom, a nedaleko njihove kuee na obali kojoj se uspinjalo jednim puteljkom. Vozao sam ih u l!amcupril!a Ivica Makor.- Docnije sam se drl1Zio sa Nevenkom koja 'je hila ul!iteljica u Glogovcu, zaseoku sela Strpci kod Pmjavora. Ppsjeeivali smo je ja i Rada skupa, na biciklima, pa smo :tako sve troje hili u svakodnevnoj blizini. Prosto su zeljele idru5wo naprednih ljudi, jer su vee i same bile napredne. Ra;(ia se druzila sa Ruzom, a upoznao sam je i sa Vilkom Vinter;halterom i Veljkom f>ordevieem, pa smo sacinjavali jedno dru;,tvo. lako je Nevenka hila starija, Rada je za svoje godine !ozbiljnije djelovala. Sreo sam je jednom, 1933, kad je iSla s nastave u cmoj kecelji sa ta8nom pod rukom. »Cestitaj mi, primljena sam tr SKOJ c oslovila me sva radosna. ISla je, mislim, u drugi razred Trg. akademije. Sa :.Fricomc3) se vee zabavljala. I to je bilo nekako odmah ozbiljno. Nikad prije toga nije rekla: r.Ovaj mi se svida, onaj ...« To nije bilo obil!no zabavljanje; l!itali su, izgradivali se. Vrijeme im nije ututanj pro~Io. - Sa starijom sestrom Nevenkom do~la je 1931. u kueu Branka Vukovica, sa kojim su bile u nekom srodstvu, i tu Godine 1957. iza§la su njegova »Sabrana djela«. ') Safet Filipovie je tada vile bio poznat pod llegalnim nadimkom »Fricc. I) 370 �sam je upoznao - kaze Veljko DorcieviC. - Tada sam· v~ bio .Clan MK KPJ u Banjaluci i ovamo sam cesce navracao, jer mi je Branko bio licni prijatelj, a i cinio nam je razne usluge. U pocetku sam vise vodio razgovore sa starijom sestrom, koja je bila uciteljica, u cilju pridobijanja za pokret. Radi nisam poklanjao paznje. Smatrao sam je djetetom. Ona je, meciuti.m, stalno zeljela i trazila da sa mnom razgovara. Jednog dana dugo smo setali. Dok je pozutjelo li.SCe opadalo s kestenova i meko nam se wplitalo u korake, dugo i dugo sam sa njom pricao o radnickom pokretu, o smislu borbe protiv diktature, jer vladao je strasan teror, o nacionalnom pitanju ... »Kako :vi to mislite da cete sru5iti ovaj rezim i pobijediti?c pitala me. Nisam znao to prakticno da joj objasnim, ali sam govorio da je pravda na nasoj strani. Preporucio sam joj naq>rednu literaturu.: »Marksisticko shvatanje istorijec i drugo. A zatim sam ]oj rekao sa mnogo obzira: »Rado, sad moram ici, imam jo§ nekog posla ...« Sigurno joj se ucinilo da ja tu setnju smatram kao sastanak dvoje mladih, pa mi je rekla: »Treba da se razumijemo. Znam da imas djevojku i ne treba da to krij~ od mene. Ti se meni ne svicias kao mu5karac, vee zelim od tebe ~a cujem ko su komunisti i zasto se oni bore«. Ostao sam zabezeknut. Nikako nisam mogao da spojim njenu djetinju fizionomiju sa tim rezonovanjem. Utisak je bio takav da sam ga i do danas sacuvao. Bila je neobicna za to doba. Ostao sam sa njom uvijek dobar drug i prijatelj. Zalazio sam i u njihovu kui:u, davao sam joj literaturu, razgovarao sa njom. Ali sam stalno mislio da je premlada, da je krhke fizicke grade, pa sam se ustrucavao da joj povjeravam akcije. Prosao je dugi niz godina dok sam Radu ponovo »susreo«. Vrsio sam duznost komesara partizanskog aerodroma u Medenom Polju kod Bosanskog Petrovca. Uveli smo i svoj telefon, i tako odrtavali vezu sa Vrhovnim stabom i obliZnjim komandama mjesta. Na tim zicama svakodnevno su se vodili obicni partizansko-intentantski razgovori: »Jesi li nabavio kravu? Stize li krompir? - Po5alji mi konja ... « Dan-dva pred Desant na Drvar, slicne razgovore prekinula je Komanda mjesta il Petrovcu i u slu~alici zacuh njezan zenski glas: »De, pogodi ko je?« Nabrojao sam neke drugove iz partizana, a onda naglo zastah. Rada! Tesko da bi se ikada sam prisjetio. »Vidis, Veljko, kada smo ono .p o Banjaluci razgovarali, nismo znali da cemo 24° 371 �baJ mi biti ti, ta generacija koja ~e sprovoditi u djelo revoluciju o kojoj smo samo sanjali ... Maitali, kao o dalekoj buduCnostilc Bila je tada ~Ian Oblasnog komiteta. Kazala mi je da je na putu za Drvar i da ce rpo svrsenom poslu svratiti kod mene u Medeno Polje. Osjetio sam koliko joj je drago sto sazn. ovdje. Poslije tog razgovora ostao sam i po drugi put iznena4en. Nastojao sam da sa likom one male djevojcice u Banjaluci ~jim ovu njenu veliku energiju i njenu funkciju. - Radu VranjeAevic sam upoznala jo§ kao djevoj~icu, kao pionira naprednog pokreta iz 1934-35. Njen lik sam gotovo stopila sa tim vremenom, vezala ga za mladost banjalu~kog omladinskog pokreta - ka!e Lepa Perovic. - Prije mog odlaska iz B. Luke na slu!bu u Srbiji, upoznala sam neke od najstarijih ljudi radnickog pokreta: Veselina Masle§u, Filipovica i druge, a kasnije i neke omladince i omladinke, medu njima Radu Vranjesevic i Rmu Olja~u. Istina, Rada je bila mlac'!a od ostalih. Vrlo mlada se vezala sa tom naprednom sredinom. Kasnije, kad god bi me zadaci iii prosto zelja, naveli u moj kraj, zapazala sam kako taj pokret nao~igled brzo, kao vatra raste, kako se siri. Obuhvatao je DP.Vjerovatno brzo - nevjerovatno za dana§nje pojmove o onom vremenu i onim teskim politickim uslovima - gotovo svu banjalucku omladinu. Iz svog kraja odem upoznata sa mnogim mladim likovima koje je pokret obuhvatio, a kad se ponovo vratim, vidim da je sve manji broj banjalu~kih porodica, bez obzira na ~liticku pripadnost, iz kojih poneki omladinac nije obuhvacen naprednom idejom. Oko partijskog jezgra, koje sam spomenula, u omladinskom pokretu se okupljalo i vezalo sve napredno. Mogu toslobodno reci, ocevidac sam tog munjevitog rasta pokreta u banjaluckom kraju. U tim svojim odl8Zenjima i doldenjima sretala sam i Radu. Ostavljala je utisak blagosti i odmjerenosti. Ko je bolje nije poznavao, povjerovao bi da je tom svojom, moglo bi se reei prividnom, povucenoscu bila sva okrenuta svojoj licnosti. Ali; bio je to samo utisak. Kod nje nije postojao ni najmanji znak egoi.mna. Ta njena blaga, povucena priroda bila je odraz unutrasnje mirnoee covjeka koji je u sebi ra5cistio sa mnogim zabludama i predrasudama ranijeg zastarjelog shvatanja drustva i zivota uop5te. Bio je to znak da je pred nama covjek koji 372 �zna sta hoee, covjek koji zna da ~ini sve ono sto odgovara njegovom zivotnom shvatanju. Radin ideal bio je napredni omladinski ·pokret - Partija. Mnogim razgovorima i diskusijama, mnogim akcijama u kojima je u~stvovala radeci u Pokretu, dokazala je da je za svoje godine rano sazrela. lmponovalo je biti u njenom drustvu. I sama sam voljela, kad god su to prilike dozvoljavale, da budem sa njom i neko vrijeme prisno smo drugovale. Njen otac je vee bio formiran gradanski politicar; pripadao je Zemljoradni~koj stranci koja je tada bila u opoziciji. Rada je umjela da u kuci nade zajednicki jezik, da s ocem uspostavi dobar odnos, odnos koji nije bio kompromisan. Otac je znao da je Rada komunista, • a iako nije bio ni p simpatizer komunista, mislim da nas je, u prvom redu kroz njenu vee formiranu licnost, postovao. lako je Rada tada imala tek 17-18 godina, umjela je i svoje drugovanje sa Safetom u porodici da sredi. Porodicnih trzavica nije bilo, mi ih nismo zapazali. Bila je to Radina umjesnost, crta njenog karaktera. Ona, mlada djevojka, uspjela je da utice na oca, zrelog covjeka, oformljenog politi~ara. To svjedoci da je Rada bila izrazito odmjerena, takticna i da se snalazila u najslozenijim ljudskim odnosima. Bez pretjerivanja mogu reci: bila je vee zavrsen covjek! Zbog tih osobina, ponavljam, imponovalo mi je njeno drustvo, iako je od mene bila znatno mlada. To su moje impresije sto sam u mnogim kratkim i dugim susretima ponijela o Radi Vranjesevic. - Cesto je dolazila u stan Perovieevih - sjeca se Rahela Albahari. - Kao da je i sad vidim: prolazi kroz dvoriste male kueice, a ja je, prekidajuei zacas igru s Dusicom Perovic, pratim pogledom preko kriSke crnoga hljeba namazane pekmezom, kako nestaje iza vrata. Kad bi Lepa - koja je poslije otpustanja iz drzavne sluzbe zivjela u Srbiji - dolazila kuci, sa Radom je ovamo ponekad navracala i Dusanka Kovacevic. Za nas djecu i omladinu banjalucku, komunisti su u ono vrijeme bill veliki autoritet; o njima se u na5oj sredini govorilo s uv8Zavanjem pa i ljubavlju. Radu sam katkad vidala i na korzu. l odatle mi je u sjecanju ostala lijepa, skromna, tiha i mila. Davao se neki sovjetski film; glumica u glavnoj ulozi imala jQ kratko podsisanu kosu i Rada mi je po izgledu, drzanju i n,e.. ltoj unutra5njoj ljepoti mnogo licila na tu glumicu. 373 �0 00 . - Radu poznajem iz djetinjstva - pri~a Dusanka Sti:. §.ovic. - Po ocevima smo i neki rod. Drugove iz prve mladosti baj~e8ce pamtimo po nekom nadimku ili osobini, lJO nekoj Ziyotnoj zgodi. Katkad ustanovimo da su te nase rane impresije bile sasvim na mjestu; kod pojedinaca se bas te osobine iskri!'ltali.Su 1 podvuku. Rada mi je ostala u sjecanju po jednoj diskusiji! Prvi put sam prisustvova1a razgovoru takve vrste, i to slucajno. Bilo je u Prijedoru, u stanu njenog strica Branka, direktora prijedorske gimnazije, iz koje su tih dana premje~teni ·mnogi profesori zbog svog naprednog stava. 0 tome je ona, jos djevojce, diskutova1a sa stricom na »ravnoj nozic. Prvi put sam ~ula kako se otvoreno kritikuje i osuduje nenarodna v1adavina: sta sve rade »rezimlije«, zandari i batinasi nad omladinom i na.prednim intelektualcima po naredenju vlastodrzaca. Danas tek mogu da ocijenim kako je Rada na tu temu mala da diskutuje i da razgovor prozme naprednim idejama. lako veoma mlada, umjeJa je u toj polemici da dominira; ne povi.Senim g1asom iii pozom nego ba8 svojim mirnim, jasnim izlaganjem, svojom zrelom razloznoscu. Vidjela sam da je i stric zbog toga posoovao njeno misljenje - iako to otvoreno nijc smio da prizna - i diskutovao sa svojom sinovicom kao sa sebi ravnom. Istom tad sam osjetila Radu. Takvi trcnuci se trajno u svijest urezuju. Da nije bilo tog snaznog utiska, ja bih je mazda nosila u sjeeanju kao milu, njeznu rodaku, ne mnogo stariju od mene, koja mi je i takva.bila interesantna i svojim ophodenjem mi imponovala. Ovako, osjetila sam je kao l:ovjeka koji je rano, mogu reci isuvise rano, stekao svoje - ja! Covjeka, koji je vee tako rano znao da brani svoj stav. Takva je i svima nama, njenim vrsnjakinjama, imponovala. Tako me je Rada kao licnost vezala uza se i njoj dugujem svoje politicko opredjeljenje. Osjecala sam: Rada je covjekl Pravi covjek! 0 njoj, o njenom karakteru, dugo sam tad razgovarala s mojim ocem. lspracaj .premjestenih profesora pretvorio se u pravi protest rezimu ... u mnostvu prisutnih mjestana hili su i dr 1\fla.:. den Stojanovic, Muharem Suljanovic, Esad Midzic i mnogi drugi. Dok sam slusala Radinog strica Branka Vranjesevicli kak!» se suznih ol:iju oprasta od svojih nastavnika i kolega, l dok · je govorio jedan maturant, sjetih se Radinih rije~i: • ••. protiv vladajucih i njihovog .akta uperenog na prijedor~ 874 �sku gimnaziju i napredne nastavnike, po kazni razhacane u razna mjesta duz cijele Jugoslavije ... « Taj ispra~aj dugo pamtio i prepricavao u narodu i daleko van Prijedora. Bio je to podstrek naprednoj misli, dostojan odgovor svima onima koji su je gu5ili. Jednom sam pozvana kod Radine tetke Milice VranjeAevil: u B. Luku. Radu sam zatekla u tetkinoj sohi; upravo se nadnosila nad jednu nepomicnu drugaricu. lme su joj krili. Rada mi je ohjasnila da je ova tesko izmrcvarena u policiji i zamolila me da tog dana ostanem pokraj nje. Ta zena je zaista hila tesko povrije<!ena; ni mokriti nije mogla. Cinile smo sve §to smo znale da joj olaksamo muke. Morale smo je pomicati i podizati; sama nije mogla ni da se pokrene. Soha je hila do dvorista, iza gimnazije, jer za povrije<!enu drugaricu se nije smjelo znati. Sa koliko se samo paznjc i njemosti Rada hrinula za sve ~to je ovoj trehalo! Shvatila sam kolika je njena ljuhav za ~ovjeka. Kako je human i drugarski odnos imala prema ljudima! Dani topli, a izmrcYarena djevojka se muci u toj zamracenoj sohici gdje ni sunce nije smjelo da prodre. Bdjela sam nad njom i razmiSljala o ljudskom zivotu, o pravdi i nepravdi, o nasilju, i u meni se dizao revolt protiv svega neljudskog, protiv reZima koji »U ime kralja i naroda« radi protiv naroda. Drugom prilikom pozvale su me Rada i njene sestre u goste. 2ivjeli su tada u selu Glogovcu kraj Prnjavora gdje su sluzhovali Radin otac - svestenik i sestra Nevenka - uciteljica. Majka im je hila starinskih shvatanja, a uz to i lahilnih nerava, pa hi zacas planula, ali se pod utiskom hlagih rijeci Radinog oca hrzo stiSavala. Kao iza olujnog oblaka kad sine sunce, u kuci hi opet sve hilo u redu. Zbog toga smo se svi, pa i Rada, trudili da ne izazivamo majcinu nervozu. Jednom miRada rece da zamolim njenu majku neka nas pusti u »setnju«; znale smo, meni kao gostu to n~e uskratiti. Bilo je srehrno mjesecevo vece. u toploj noci culi su se :popci i zuka nevidljivih insekata. Cim smo iza5le, Rada mi sapnu da odmah treha da idemo na grohljc. Osjetila sam laku jezu od te pomisli; ali sam se ustrucavala da to pred njom priznam. Potrudih se da odagnam neprijatno osj~anje, pa smo tiho koracale izme<!u spomenika i krstaca. Usred grohlja cekalo je nekoliko ljudi l Rada im pride. Odmah sam shvatila da je to konspirativni sa- se 375 �Jttanak. pa sam ostala u prikrajku. Oni su medu sobom neSto .vrlo disk.retno razgovarali, a zatim je Rada uzela od njih neke hartije. Cula sam kako je dogovoreno da se nac1u za nekoliko dana u Banjaluci U tim kontaktima sa Radom, :prateei njene diskusije s ocem i sestrom Nevenkom, znala sam po cijele nol:i razmiSljati. lako tada nisam poznavala, ito se kale, ni abecedu marksizma, osjel:ala sam: pravedno je sve ito govore! Posebno sam zapazila koliko je razumijevanja imao Radin otac za te napredne di•kusije svoje kceri. Nikada izmedu njih nije doslo do sukoba. Cak mi se ~inilo da se on namjemo pravi »nevjeStc, kako i nju i sebe ne bi doveo u nezgodnu situaciju. Nije ju sputavao u naprednom miSljenju i akcijama, nije joj prigovarao sto druguje sa najistaknutijim banjalu~kim komunistima. Rada je prema njemu zauzvrat bila pafljiva, njema kci; cijenila ga je i u ljubavi izdvajala od ostalih u porodici. Bilo joj je jako ZaO lito su ga ustase intemirale u Srbiju; vjerovala je da bi on sigumo sa njom iza8ao u partizane. Otac Radin, prota Dor·de, odli~an moj i zivotni i poliprijatelj - sjeca se dr Branko Cubrilovic4 ) - vaspitavao je svoju decu da budu ljudi. Stara porodica Vranjesevil:, iz Krupe na Vrbasu, davala je narodu prve ucitelje i svestenike. Isto taka, i dobre tezake. Tu tradiciju narodnih ljudi oplodio Je u svom porodicnom krugu prota f)orde. Uvek je on licno sluzio primerom ne samo narodu nego i svojim potomcima, po~tenjem, radinoscu, jasnim i l:vrstim karakterom. Medu decom odlikovala se Rada. Poznavao sam je iz malih d~jih dana, jer sam kao prijatelj a i lekar njihove kuce tamo l:esto zalazio. Jos u Strpcima- srez Pmjavor prota Vranjesevil: u8ao je u zivot tamo8njih seljaka i kao Kocicev pristalica osnovao je, posle prvog svetskog rata, i politi~ki pokret - Savez zemljoradnika. U tim prvim okr8ajima prote Dorda sa raznim rezimima, mala Rada je sticala i prva politicka saznanja. Oznacen i proklamovan kao P!Ota republikanac, otac je ujedno i ucitelj dece, a narocito dinamicne, uvek zamiSljene i bledolike Rade. - ti~ki •) •Cubroc - 1939. g. ministar poljoprivrede, kad je u vladu uila HSS i SZS (op. M. B.). 176 �Znai!ajno je spomenuti Radino duboko prijateljstvo sa Safetom Filipovil:em istaknutim politii!kim radnikom i clanom .KPJ. Jednom se poveo razgovor sa protom Dordem, kako on kao pravoslavni svejtenik i i!lan Srpske zemljoradnicke stranke (SZS) gleda na odnose Rade i Safeta. On se osmehnuo i rekao: »Pa, kako bih mogao da gledam na odnose mladih ljudi?! Ta osel:anja nikog od nas nisu mimoi§la u mladosti.c Znao je da Rada pri:pada naprednom omladinskom pokretu i da je clan SKOJ-a, a kasnije i clan KPJ. Medutim, njihovi odnosi i gled.iSta, koliko sam opazio, nisu se nikada sukobljavali bilo po kojrnn pitanju. Cini mi se da je Radin otac veoma voleo svoju kl:er i da je kroz ta osel:anja prihvatao njenu aktivnost. On je tu njenu angazovanost smatrao ville kao rezultat budenja naprednih omladinskih snaga u borbi za slobodu i prava naroda Jugoslavije. Svakako da je Rada imala velikog uticaja na svog oca, a i njemu je imponovala njena politicka aktivnost. Rada je cesto dolazila u stan svoje tetke Milice, uciteljice, oceve sestre koja je tada stanovala vi!!e gostionice Jove Dimitrijevil:a u B. Luci. Mi, politicki istomi!!ljenici njenog oca, i!esto smo navral:ali u ovu gostionicu na razgovor, a kasnije bismo i sami odlazili kod · Radine tetke na kavu. Kao po nekom dogovoru, zaticali smo i Radu kako sedi sa drugaricama i drugovima. Kako su ovi susreti bili cesti, siguran sam da je Rada stan svoje tetke koristila za svoje sastanke s omladincima. Po tonu tih razgovora zakljucujem da je Rada bila vod ove grupe; ostali su veoma respektovali njena miSljenja. Sastanci te odu!!evljene omladine bili su redovna pojava u tetkinom stanu, nedeljama i mesecima. Sel:am se sastanka u njihovoj kul:i, o kandidaciji za izbore protiv Jeftil:a, 1935, kada je sve na8e razgovore Rada vatreno pratila, prosto gutala nase a,ozicione planove. Posl\lZivala je umesto majke Ande koja je lezala ne~to bolesna. Za izbore 1933. kad je Udr\lZena opozicija ponovo izasla sa jednom listom - V. Macek - protiv Stojadinovil:a, komunisti su se opet angazovali u 'Pl"edizbornoj agitaciji, istu<pajul:i tako ilegalno protiv rezima. 5) Verovali smo da nam tu 6) Safet Filipovic: »Ja sam ispred part., organizacije B. Luke, &a jo§ nekim drugovima, bio angaZovan u predizbornoj agitaciji 1 dolazio u vezu sa opozocionarima.c 377 �r~e sigumi putevi u agitaciji, gde 5U O¥'e mlade maee DOSile zar.avu naprednih ideja. Sve su to b:la .lica koja smo Cesto sretali na •iol!;ci kavec kod sestre prate Dorda.. U jednom razgovoru i:zmedu mene i dr Filipa Coodr'..i.a,5) - jedooc od vo4a HSS, - ita i:e biti sa tzv. :Sarodnim spora:zumom,') ako mi iz SZS ne wrpemo u svojoj akciji za narodna prava, 011 jerek.ao: • Vidii li Radu i Safeta~? Ako mi ne uspemo, ODi i:e to svakak.o uCiniti ... Jednoga dana, svakako!c On je takode verovao u vitalnost ovih ornladinaca Pred rat, u vreme jaeanja Narodnog fronta, svi ovi omladjnci uCestvovali su u rasturanju •Koei.Cevog razvitkac i »Seljaekog pravac, organa SZS u kojima su katkad saradivali kornunisti. k.ao i lista ..Narodna pravdac koji je izdavao Mjesni komitet KPJ B. Luke. Jedoom sam od B. Zagorca. njenog uja)[a. dobio sto brojeva .,SeJjaCkog pravac i sve dao Radi. a ona je to preko svojih veza rasparCa.l.a za nekoliko dana. Stotine crtica iz njenog Zivota vee su poboravljene. ali ovo ito sam rekao urezalo se u moje seeanje kao svetao primer poEtiCke delatnosti Rade-omladinke koja je svoju mladost, kao docnije i svoj Zivot, dala za na8u novu Jugoslaviju. U SKOPLJU - Rade i njene porodice sjeeam se na.roBto jasno poslije njihove porodiene tragedije. Plivaujuci niz struju Radin jedini brat utopio se u Vrbasu, ito je uzbudilo crtav grad - prica Mara Mitrov.- Zatim. po tome Mo je i njeno ime pominjano prilikom srednjoskolskih demonstracija i Mrajkova protiv re!ima 1935. kada je u Banjaluku dolazio ljoticevac Hodjera. Bilo je svac1a i prepirki izmedu profesora i c1aka. I DuSanka Koval:evic je tada izba~ena iz ikole, a i Rada koja je otputo- •> Safet Filipovic: »L!mo sam se poznavao sa dr Condri~ pa sam s njim, skupa sa jo§ nekim drugovima, vodio razgovore o zajednl~kom istupanju na izborima 1935. godine.c 1) Udndena opozicija: Demokratska, Radiltalna, Zemljora~ nl~ka I Jugoslcvenska nacionalna stranka, sklopila je 1937. u Bgd-u Blok narodnog sporazuma sa Selja~ko-demokrat5kom .koalicijom u Zgb-u: HSS - Hrvatskom seljal:kom strankom i SDS - Samostal~ nom demokratskom strankom. �vala, mislim, najprije u Beograd a odatle u Skoplje. Du!anka je oti.Sla u Sisak; gradani su joj dobrovoljnim prilozima poma-. gali da se tamo §koluje, jer je hila siroma.Sna. Radi je otac slao novae. 0 njoj se pricalo kao o istaknutom komunisti, kome je zbog politickog rada onemoguceno da pohada skolu u B. Luci. , U maju 1936. doselila sam sa porodicom u f>evdeliju, gdje moj muz radio kao veterinar. Djeca su mi radi skolovanja stanovala u Skoplju, pa sam im dva-tri .p uta mjesecno odlazila vozom ..• ~e - U Skoplju sam privatno polagao sedmi razred gimnazije- kaze Vojo Mitrov. - Tako sam se, u §kolskoj godini 1936-37. skupa sa sestrom Zoricom nastanio kod porodice aktivnog oficira u bl!zini parka. Jednog predvecerja, u septernbru, posjetio nas je nas brat Danko pred svoj odlazak u Spa-. niju, kamo se spremao kao dobrovoljac. Zelio je da se sa nama oprosti, mada za njegove namjere nisruo znali. Doveo nam je jednu vitku djevojku. Kako smo se samo obradovali saznav§l da je i ona Banjalucanka; sada smo ovdje svi hili Banjalucani! Posebno drago nam je bilo §to je na.Sa nova .poznanica ona Rada o kojoj smo vee slu!ali, kako je zbog naprednih ideja izbacena iz Trgovacke akademije u B. Luci i kako je presla ovamo da bi zavrsila skolu. I ona je hila jako zadovoljna ovim susretom. Otada smo ja i sestra gotovo svakodnevno hili sa Radom. Nisam u to vrijeme bio organizovan i nisu mi poznate pojedinosti, ali znam da je politicki radila sa naprednim dacima i druzila se sa mladim komunistima u Trg. akademiji; imala je tu i drugarica koje su je obilazile. Na§ stan je koristila za razne sastanke. Mi smo ponekad hili prisutni, vodecl racuna da ne ucestvujemo u onome sto se raspravljalo, a najce§ce smo ih ostavljali same. Evo, kako se Zorica toga sjel:a: •Bila sam u §estom razredu. Znala sam da je vrlo aktivna i da oko sebe okuplja omladinu, ali ona mi iz svoje visoke konspirativnosti nikad nije povjerila §ta radi. Uvijek je hila strogo pravedna. I, uvijek mi je imponovala svojim ddanjem. Kad god mi se desilo da ne znam kako da postupim, pitala sam se: Sta bi Rada sada ucinila? Najce§ce su joj dolazili neki drugovi iZ njenog razreda; sjecam se samo imena Stojan i Ljubica. S jednim od kolega diskutovala je o borbi u Spaniji, a ovaj je 379 �izjavio: :.I ja bih se borio, kad bi k.od nas doilo do revolucije.• Ja sam na to primijetila: :.ldeja je ideja, bez obzira gdje se bori!c Rada je sa tim odgovorom bila veoma zadovoljna i pohvalila me, ~ je meni bilo 11&1'08to drago. ~. Rade se sje. cam kao vrlo druZeljubive i vesele djevojke. Ponekad su me ona i njeni drugovi vodili na predavanja; ne znam da li je to bilo u sindikatu ill u nekoj drugoj organizaciji Teme SQ., cini mi se, bile iz dru.Stvenih nauka. Osjeealo se da je ona u toj sredini srednjoskolaca po stupnju izgradnje bila najzrelija i najodgovornija.c I Bosko Siljegovic je Radu sreo u Skoplju, 1937-38, gdje je bio na studijama. :.Kretala se- kaie on- u dru!tvu naprednih studenata. Omladinska odganizacija skopskog fakulteta ubrajala je Radu medu najnaprednije srednjoskolke. Smatrana je kao najodgovornija drugarica na }toju se moglo racunati. Bilo je ocevidno da je smjela i hrabra, sto je bilo znacajno mjerilo za komunistu u tom vremenu. Njeno drZ&nje u politickim akcijama bilo je pomalo u raskoraku sa njenom fizi~­ kom snagom i izgledom. Njena snaga i smjelost proizlazili su iz svjesnog idejnog uvjerenja borca za bolji i pravedniji zivot. Jednog dana napredna studentska i radnicka omladina Skoplja organizovala je zajednicki izlet u okolinu manastira Nerezi. Uvece smo se vracali biciklima. Rada je sjedila na biciklu sa llijom Ki.Sicem, studentom fllozofije, koji je kasnije poginuo u NOB-i. 2andarmi, koji su pratili nai rad i priredbe na izletu, nisu mogli taj put naci nikakvu zakonsku zamjerku i zakacku nego da »saobracajni tpropisi ne dozvoljavaju vomju biciklom udvoje«. Povodom toga nastalo je objasnjavanje izmedu nas i zandarma. Radin glas se najvi5e cuo. Ubjedljivo je branila nase pravo. Naravno, to je utjecalo na ondaSnje vlasti kada su nam odmjeravale kaznu za •kdcnje saobracajnih ,propisac. .. U ratu sam je sreo tek 1943, negdje u ljeto, u okolini Drvara. Bila je poznat i sposoban partijski funkcioner. Cudnovato, nikada prije nije taka sicu5no i njemo djelovala. Nekako sitna u vojnickoj uniformi, s revolverom i bombama oko pasa, licila mi je na djevojcicu. Cinilo mi se da je to sve za njen rast pretesko. Za njenu smrt sam cuo poslije desanta na Drvar. Kad god se pomene taj desant, iz moga sjeeanja izroni sitni. njezni, a po herojstvu veliki lik Rade Vranje5evic. ~UtO �.- ... ·~ - Znam da je sarai!'ivala- kaie dalje Vojo Mitrov- sa advokatskim pripravriikom, zvanim »Vaso Gluvi«, koji je bio -~Ian KPJ i dolazio joj na razgovore, kao i sa studentom Alijom koji je tek bio dosao sa robije. Alija je bio bez jedne noge; stanovao je u siromasnoj kucici na periferiji Sko.plja, mislim u pravcu za Tetovo. Sakupljali smo se u Alijinom stanu i tu nas je zatekla policija. Smatrali su da je to neki ilegalni sastanak. Iako sam bio najmanje »kriv«, na meni su se :aslomila kola•, jer nisam imao dackog statusa. Protjeran sam u Devdeiiju. Sestra mi je ostala sama i Rada ju je odmah pozvala da kod nje stanuje. Dijelile su dvokrevetnu sobu i hranile se kod gaZdarice Makedonke. Zorica se -sjeea: »Uvijek je bilo smijeha kad smo jele, jer hrana je bila veoma zapaaprena pa smo kihale, kasljale i suzile.« - Jednog dana - pri~a Mara Mitrov - dobijemo pismo od veterinara Markova, prijatelja moga mu!a, u kome nam javlja da je nas sin Vojo uhapsen u Skaplju. » ... Cudim se da ti, kao stari nacionalista, imas sina komunistu . . . Kako to da se tvoje dijete odalo tome ... Tvoj sin druguje sa jednim zloglasnim komunistom Radom Vranje8evic ... Ali, izdejstvovao sam da se pusti - pisao je nas prijatelj - samo, mora da napusti Skaplje i ne smije viSe ovamo da se povrati.« Stanovali smo na carinarnici, vi8e leljeznicke pruge, i sjecam se kad se odozdo pojavio Vojo sa koferom u ruci. Kroz dva dana i Rada je do§la k nama, i ostala desetak dana da se odn!l.ori. Ali ni ovdje nije mirovala. Jednom je trebalo da se posalje nesto po vezi u Skoplje. Nasa kcerka Zorica imala je tek 16 godina i njen otac ih je upozoravao da ne uvlace djevojku u opasnosti. lpak, Zoricu su poslali i ona je odnijela pismo. Bila je osjecajna. Jednog popodneva sjedili smo u basti 1 u razgovoru ona rece: »Joj, sto mi je zao sto moji roditelji stare!« U akcijama i drugarstvu sa mojom djecom, Rada je i meni postala bliska; sa njom sam bila prijatelj, a naSle smo 11e i u tzajec:IIill:kom. radu ..• - Nesto docnije- kde Vojo- Rada i ja smo se na8li u Velesu. Ona je ovdje imala sastanak sa pjesnikom Koc~ �Racinom.ll) Odsjeli smo i prenoCili kod njegove tadainje drugarice, studentkinje zvane •Selec. U uskoj strmoj ulil:ici Koea je imao svoju grncarsku radnju i sjeeam se da nam ju je pokazivao. Upravo je bio doiao sa robije. Drugom priliko~ Ra~ i Zorica su posjetile bolesnu Sele i ana im je citala jednu ocJ Racinovih najljepiiih pjesama »Tutunoberacitec. Ovdj~ nismo dugo ostali, jer nas je na ulici ponovo uhvatila policija-i odmah poslala nazad: mene u Devdeliju a Radu i moju sestru u Skoplje. 2andari su nas sproveli na zeljeznil:ku stanicu · i Citavo vrijeme l:uvali. Radin voz je iJao prvi. Nikad neeu zaboravitj taj prizor: Rada se penje na posljednji prag otvorenog vagona i, u momentu kada voz polazi, pozdravlja nas stisnutom pesni... com naoNgled mnogobrojnog svijeta na peronu. Iz m~. su otQ posmatrali i desetak zandarma i agenata. I .u tim,, da k&Ze~ »Sitnimc, sukobima sa policijom, agentima i iandarima, ana je bila hrabra. Ddala se dostojanstveno. Ignorisala ih je i rijecima i stavom. Ali je bila i borbena, l:ak izazovna, kad se opirala njihovim »mjeramac, i sm~ljeno ih je poniZavala. Ovome sam se divio tim vise, lito sam znao njen stav prema hap.lienju. Ona se zaroblTenistva nije samo plasila; kao slobodan covjek, ana se sa njim nije mogla da pomiri, jer ropstvo je borca pr~ tvaralo u pasivni objekat, sprecavalo ga da se bori. Mnogo je zavoljela Makedonce zbog nacina kako su nas primili, kao i zbog njihove revolucionamosti koja se ispoljavala · narocito u nac!onalnom pitanju. Govorila nam je da je sretna lito je upoznala Makedoniju i citav taj kolektiv napred• nih, borbenih i jednodulinih ljudi. Do kraja svoga boravka q Skoplju, ana je toplo i iskreno dozivljavala »divne makedonske drugove«. U prvom redu bila je ozbiljan revolucionar, ali trudila se ida zavrsi skolu. GovoriJa nam je dace tako biti sposobnija da vise doprinese Partiji. Zeljela je da se posveti revolucionarnom partijskom radu. Doslo je i proljeee ... Blizili su se ispiti. Cesto bi navecer dolazila kod nas i radila iikolske zadatke kojih je bilo mnogo. Ljude je mnogo voljela; sa njima je uvijek zeljela da pOdijeli i brige i radosti. Narocito jasno se sjel:am njene spa-. sobnosti da se uiivljava u sve lito cini, da se oduiievljava· ~ 8) Kosta Apostolov Solev, 'pjesnik revolucionar, poglnuo 1943. - . . godlne u NOB-L �sve znacajno oko sehe. !mala je ono prefinjeno, strastveno osjecanje za ljepote i vrijednosti zivota. Umjela je da zapazi i da osjeti prave vrijednosti, i u covjeku i van njega. Mogla je uvijek necim da se zanese: lijepom slikom, muzikoon, knjigom, cvijetom, uspjehom neke akcije, a nadasve covjekom i da nade smisla i radosti i u naoko sitnim stvarima i pojavama. - Dosia je u Skoplje negdje sredinom tli pri kraju skolske 1936/37. godine kada smo hili u trecem, i ostala da zavrsi taj i cetvrti razred Trgovacke akademije - prica Ilija Mojsovski. - Na8li smo se u· istom razredu. Devojke su sedele u svojim cmim keceljama u prvim klu.pama, mi pozadi. Od rpocetka je ulivala poverenje. Zato ne mogu da se setim kako smo se zapravo upoznali. Izazivala je simpatije svojim prosto cvrkutavim govorom, s tim hosanskim naglaskom. U pocetku je stanovala kod neke skolske drugarice. Ja i ostali drugovi iz trg. akademije hili smo napredni, ali sve je to hilo nekako divlje. Osecali smo se Makedoncima! Bilo je tu daka iz cele Jugoslavije. Zhlizavali smo se u zajednickim istupima: hilo protiv nastavnika hilo u raznim diskusijama u literamoj druzini »Njegos«. Uz te i takve razgovore Rada i ja smo posli k meni, kao drugovi, i ona je izrazila zelju da se preseli k nama. Moja majka, krojacica, izdrzavala je mene i sestru koja je vee hila zavrsila trg. akademiju i trazila zaposlenje. Doci do dinara bilo je tesko. Zato smo povremeno ddali ponekog stanara. I Rada je ostala sa nama, na stanu i hrani. Kod nas mladih hilo je najjace izrazeno tzv. »Makedonsko pitanje«. Mada sam i od drugih slusao tumacenja »Makedonskog. tpitanja«, mogu da kazem da nam je upravo Rada najprikladnije, najtoplije i najsuptilnije u tome podrsku i moralnu snagu davala, iako je govorila sl'lpski. Ona je vladala tim prohlemom. »Makedonci mogu da ostvare svoja nacionalna stremljenja: da imaju svoju ddavu, jezik, knjiZevnost ... da im se priznaju svi oni elementi koji ih inace cine nacijom« - govorila nam je i tumacila to naucno, raskrinkavala hurzoaski poredak i velikosrpsku dominaciju. Nije se tada upotrehljavao termin »Partijac vee :tradnH':ki pokretc, »klasno opredeljenjec itd. 383 �Delovala je jako ozbiljno, ali u Akoli se ponaSala kao pravf dak. Ucestvovala je u nestaAlucima. Seeam se profesora Zagor• 1kog. starog C:oveka, malo konfuznog, koji nam je predava• istoriju. Kod njega na casu uvek galama; olovku smo mu iz ruke uzimali! Jednom se dogovorismo da budemo mirni. Da se muva cuje! Sedeo sam u poslednjoj klupi i uredovao kod muskaraca, a Rada kod devojaka. Ude Zagorski, a redar saopsti ko je prisutan i sede. Svi prelistavaju ud.Zbenike, gledaju preda se. On oseea- nesto fali! Ali. ne doseea se. »Hm-m-m-m, Ata vam je?c Tisina. Tad se razjario: »Sve, ali ovo ne, a-a-a, ovo ne mogu!« Onda se na mene ustremio: »Ti si m.i ga tu ovo· uredio!« Navikao je bio da nas ucutkuje i zapisuje. Rada je uiivala u efektu sale. Drugi profesor zamolio je ucenika Boru Martinovica da mu odnese sat kod sajdZije. Ovaj se vratio: i basom, kojim je inace ·p evao u horu, reee: »Ostavio sam ga, puknuo mu jaj.«9) Rada se zahihotala i sve nas zasmejala, stc. je potrajalo oko pola casa. Knji.Zevnost joj je dobra iSla. lmala je malo kubure sa strucnim predmetima. »f>avo ih nosio, dokle cemo sa tim da se mucimo«, znala bi reei Inace, izvanredno se bila uklopila u na8u porodicu. Prizemna kuca na broju 12 u illici Kneza Miroslava, imala je malo dvoriste obraslo lozom, divljom i pitomom, bunar i zasebnu kuhinjicu, tako nisku da smo se unutra jedva mogli uspraviti. Leti smo se okupljali za stolom ispod loze, na klupama, okru~eni raznovrsnim i bujnim rastinjem i cvecem u saksijama. Na ravnom krovu-terasici smo se suncali. Rada je svoju sobicu delila sa mojom sestrom. U bastici kod bunara proveli smo mnogo prijatnih casova. Volela je sedeljke. Pevamo, pricamo, salimo se. I to je trajalo satima. Imali smo mali domaci hor. I u skoli smo pevali i svirali. Nije mogla nista da 'posmatra mimo, u svemu bi potpuno ucestvovala. Upotrebljavali smo. daleko viSe nego danas, rec komunizam, mastali o jedna:kosti. o besklasnom drustvu i o Sovjetskom Savezu kao o bajci. Drugovala je sa kolegom Stojanom Nikolovom, koji je stanovao stotinak metara od nas. Nikolov je imao siroka poznan..; stva sa istaknutijim komunistima i Rada se prek() njega i sa njima povezala, kao sa Koeom Racinom, a posebno sa fakultetom koji je bio nosilac naprednog pokreta. Uopste uzev, po_. '> Srafic. 384 �kret u Skoplju bio je tada slab. Sa Stojanom je odlazila i advokatu Stefanovu, poznatom komunisti, koji je 1941. godine streljan ad Bugara; Cini mi se da je svaki svoj trenutak upotrebila za delovanje. Na§a da~ka veselja, iureve, priredbe iskoristila je, skupa sa drugovima, za idejni uticaj. Novoj sre-dini se potpuno pril~gpdila. Nisu je smatrali strancem. Nikom ni na pamet nije palo da pita otkuda je dosla i za8to. Povezala se sa sirokim krugom istaknutih naprednih ljudi i odmah se uklopila, sna8la i stvorila krug prijatelja. Kao da je ko zna kakve preyoruke imafa, a stvarno nije. Sarna je to postigla. U susednom selu Sindelici ~veo je lep i simpatican radnik Alija Alijevic,10) koji je nesretn:im slu~ajem izgubio nogu do kuka. Tek je bio do!iao iz Mitrovice, gde je o.dlezao na robiji godinu dana zbog »antinarodne delatnosti«. U maju mesecu, o raspustu pred maturu, pozvani smo kod njega :ma izlet«: Rada, ja i moja drugarica, Vojo Mitrov i Stojan Nikolov. U svojoj staroj kucici, u sobi sa minderima i cilimima, Alija nam je pri~ao 0 zatvorskom zivotu i tegobama, 0 drugarstvu, 0 u~ nju ... Budno smo ga slu!iali i, za svaki slu~aj, na papiru se igrali »pomorske bitke«. Zatim smo tiho pevali: .. crven je istok i zapad .. . « Tog dana vratili smo se mirno. Sutradan smo opet do!ili. I tad, usred razgovora, utr~a mali Alijin brat i pro~­ puta: »Policija!c Tek !ito Alija: izusti »Ne bojte se«, upadose njih trojica, jedan u uniformi, narediSe »ruke u vis« i poce!ie da pretresaju i nas i sobu. To je du!e potrajalo. »Sta traZite, ja saan svoje odlezao ... « negoduje Alija a oni prete: ,.Ako tte-ba, i kucu cemo ti sruSiti.« ,.1 platicete«, ne da se Alija. Kad su sve isprevrtali, izdvojili su na stranu mene i Nikolova skupa, a Radu i ostale ponaosob. Ispitivali su ih pojedina~no, a zatim doveli nas trojicu. Pitaju mene: ,.Qtkud ga zna§?c Stvarno, secao sam ga se ·sa literarnih sastanaka kao delegata iz Medrese, koju je Alija zavdio. »Sta, i odmah si ga zavoleo?" »Nije rena da ga volemc, velim i svi prsnuse u smeh. Osuli su pretnjama ... Radu su poveli sa sobom u kolima i na pola puta je izbacili van. Hteli su da nas rasprse. Na ulazu u Skoplje, kod kumanovske tro!iarine gde se obi~no vriila kontrola prevoza, Rada je 'Vee pola sata stajala i raspravljala sa zandarmima kad smo naiSli ja i Stojan. Nije ponela da~ku knjiZicu i upinjala se da im razjasni svoj polozaj, a oni, gedZe, niSta! Rekoh im da 10) A . Alijevic - IS - Zene herojl poginuo. .. . ~ .,; .385 �je ona kod 1nene na stanu. Oni, opet - nista! Mi navalili da .je puste. Povedose je prema »kvartu« a mi u stopu za njim~ N ajzad su je pustili. Otada: smo stalno strapill. Maturu smo pripremali svi skupa, u grupi. Po cele noci smo ucili, cas kod mene cas kod drugih. I zbog oca joj je bilo stalo da zavr5i skolu. Posle mature smo se dopisivali jos neko vreme. - Dok je 1937. boravila u Skoplju, nalazio sam se na izkazne u Sremskoj Mitrovici - sjeca se Safet .F ilipovic. - Jednoga dana medu ostalim ka~njenicima i ja sam prozvan za posjetu. U prvi mahsam mislio da mi je dosao ne;k o od moje :porodice, ali iznenadenje je bilo veliko: u redovima .posjetilaca stajala je - Rada! Posla je iz Skoplja i u vozu se upoznala s majkom jednog druga koji je ovdje takode izdrza~ao kaznu, pa su dosle zajedno. ·»Nisam mogla proci kroz Mitrovicu a da se ne svratim« - rekla je. Isto je ucinila u zimu '1"936. dok sam lezao u istramoin zatvoru u Crnoj kul:i u Banjaluci. Izdejstvovala je posjetu preko nekog svog rodaka - javhog tuzioca, iako su je od toga odvracali. Rada je opcenito hila pazljiva prema ljudima, pogotovo kad su se nalazili u teskom pOlo~aju. . dr~avanju , Kada je 1937. zavrsila trg. akademiju, dugo nije mogla do'biti zaposlenje i zivjela je kod svojih roditelja u selu Glo'govac- Strpci kod Prnjavora. »Tamo je sa mnom- sjeca se njen otac - cesto diskutovala o politici. Dugo u noci citala je knjige, narocito izdanja »Nolita«. Sve je, mislim, procitala! Oni su, komunisti, fakticki imali dosta literature i Rada je do ~nje lakse dolazila, pa je. imala jak uticaj i na sestru Nevenku. Knjige sam im 1935. i sam sakrivao ... Vise puta, kad je bilo :kriticno, Nevenka mi je davala citav naramak zabranjene lite.r ature govoreci: »Evo, sakri«. Ona je .imala jedan tezak sukob s vlascu, kao uciteljica, htjeli su je i »skinuti«. Prema nama starima Rada je vrlo njezna hila. »Kako smo, oce Duka?« pi.tala me obicno dolazeei s vana i, stavsi iza mojih leda, obavi· jala mi ruke oko vrata.« Povremeno je odlazila u Banjaluku i . :Sve vrijeme provodila u krugu drugova; pohadala je razna pre'davanja i priredbe »Pelagica«, KAB-a, »Borca«. Kuci u selo 'vracala se s koferom punim knjiga, koje su zatim kruZile po selu, najviSe medu mladima. !186 �U BEOGRADU Po~etkom 1939. dobila je napokon mjesto u Savezu ~inov­ zadruga u Beogradu. To ju je naro~ito veselilo: otil:i iz sela i zapo~eti samostalan zivot. Odmah po dolasku stupila. je u vezu sa naa>rednim ljudima i upisala se u »SBOTICc sindikat bankarskih sluzbenika. »SBOTICc je u to vrijeme bio jedno od zarista naq>rednog sindikalnog pokreta. U njegovim redo·vima su djelovali mnogi Clanovi KPJ. Nakon svih peripetija: .izbacivanja iz skole, boravka u Skoplju, dugog cekanja na po'sao, usia je u jednu takvu sredinu! Cesto mi je pisala kako je sretna. Sredinom 1939. dosao sam i ja .u Beograd. Bila je nekako izmijenjena, nasla je sebe u tom novom radu, njene zelje ·i sposobnosti su dosle do izrazaja. Veliki dio svog vremena pro·vodila je u prostorijama ove organizacije, na raznim sjednicama i konferencijaoma. · Sjecam se njenog prvog u~esl:a u demonstracijama. 're nol:i, u jesen 1939, zajedno smo dosli na zborno mjesto na Sla.viji. Nesto ranije, iduci ulicama, otkrili smo jedno drugom da su nocas demonstracije. Jedno vrijeme bio sam vezan za partijsku celiju »SBOTIC«-a i sa njenim ~lanovima sam tada iSao na razne akcije. A i Rada je kao njen aktivan ~Ian dobijala T.adatke. - Snazno je dozivjela te demonstracije, pogotovo, zbog njihove siline. Sva ustreptala, iznosila mi je kasnije svojc utiske o u~esnicima, o napadima zandal'JDa i agenata, o pucanju ... Sa jednom grupom jc bila jurena, preskakali su neki ·zid ... Nazvala je to svojim borbenim krstenjem. - Ucestvovala je u nizu ·politi~kih akcija i demonstracija ·- sjeca se dalje Safet Filipovil: - pocev od one povodom ·strajka radnika fabrike aviona i one 8. septembra 1940. pri dolasku Sovjetske delegacije, pa sve do demonstracija 27. marta 1941. KPJ je uvijek radila na uspostavljanju diplomatskih od.nosa izmedu Jugoslavije i SSSR-a. I prvi dolazak Sovjetske delegacije trebalo je do~ekati sa vidnim manifestacijama. Medutim, rezim je sve ucinio da do toga ne dode. Ogromnu masu okupljenih radnika, studenata i gradana - otiskivali su sto dap lje od zeljezni~ke stanice. 2andarmi su nas gurali sve dalje, da ne bismo vidjeli stani~ni ulaz, a i da sovjetski ljudi ne vide 'okupljeni narod. Kroz Nemanjinu ulicu smo s velikom masom svijeta i mi bili doprli na stanicu, ali su nas odatle istjerali :ni~kih 25• 387 �agenti i zandarmi; nas desetak oti.Sli smo preko puta i sjeli pred jednu kafanu, zadovoljni §to smo izabrali tako lijepo mjesto. Ali, nab radost ne potraja dugo. lspred kafane se odjednom zaustavio auto, ispalo je nekoliko agenata i razjurilo ·nas. Povukli smo se Balkanskom ulicom do pred hotel »Pragc. Delegaciju su odmah po njenom dolasku odveli najkracim putem do hotela »Srpski kraljc. Sve one koji su se skupili u Balkanskoj ulici i poku§ali da se, uz povike ~Zivio SSSRc, probiju na Terazije, spr~ili su gusti kordoni zandarmerije. Razbili su nas u nekoliko grupa. Jedna povel:a grupa, u kojoj je hila i Rada, uspjela je da se docepa Terazija, ali i tamo su nai§li na zandai1IIle. »Zna§ §ta sam vidjela? U ovoj ozbiljnoj situaciji bilo mi je smijesno - pricala mi je kasnije. - Pred hotel »Balkanom« stajao je jedan otvoreni agentski auto, a u njemu dvije drugarice s buketima cvijeea! Trebale su ga predati sovjetskoj delegaciji! Umjesto toga, sjede u policijskom autu i cekaju da ih odvedu u zatvorl« - U mec1uvremenu preselili smo se u Backu, gdje se moj muZ bavio privatnom praksom - kaze Mara Mitrov. - Kada se 1940. Zorica upisala na fakultet, bila je nekoliko dana kod Rade, dok ne nac1e stan. Rada je imala garsonjeru i tada je stanovala skupa sa svojim drugom »Fricomc. Cesto sam joj odlazila tokom 1939-1940. godine, kada sam nastojala da se Danko pusti iz logora u Francuskoj, gdje su bile intemirane mec1unarodne brigade. U Beograd sam dolazila dva puta mjesecno na sastanke Odbora za .pomol: §panskim borcima. Ona nije hila u odboru, ali je hila vrlo aktivna u grupama, u iznal8Zenju veza i u organizaciji same .pomoci. Tako je preko Crvenog krsta sprovedeno sakupljanje i slanje paketa za »Spancec - Jugoslavene, sve dok Jugoslavenska vlada nije stavila zabranu, sto je tada bio jedinstven slucaj u svijetu. Sastanak na§eg Odbora za pomoc §panskim borcima odrzavali smo strogo ilegalno. Rada nam je u tome pomagala. Po njenom uputstvu, nasli bi se tajno u odrec1enom privatnom stanu, u toliko i toliko sati, gazdarica bi nam davala kljuc, a sama bi odlazila u kino. U Odboru sam sarac1ivala sa Du§kom NikoliSem ciji je brat. dr Gojko NikoliS bio §panski horae i takoc1e sa nnlazio u logoru u Francuskoj. Okupljali smo se i u restoranu »Kc~sinac. �Centar za na8e dogovore bila je studentska »Ba~ka menzac u kojoj su svo osoblje sa~injavali studenti. Tu su se hranili svi. i Srbijanci i Bosanci. Tamo je i Rada sa mnom odlazila i pri· mala razna zadt1Zenja: naci stan, prenijeti poruku, pomoei da se nesto sakupi .•. Organizovala je i Siroko sakupljanje potpisa za »Manifest« simpatija nueg naroda prema §panskim borcima. Rada je bila u toku svih dogadaja i zbivanja. Sjeeam se kako je medu prijateljima raspa~avala naprednu literaturu i vodila marksisticku propagandu. Kad je pocela da pristi!e i da se .prevodi sovjetska i ostala literatura, odvela me kod knji.Zara koji je ddao radnju ispod »Balkanac, kod poznatog restorana »Tri burencetac, i rekla mu: »Evo, bilo kada gospoda da dade, dajte joj sto god ima novo, cim stigne iz Rusije.c Bill su to prevodi na srpskohrvatskom jeziku, a i razne brosurice na stranim jezicima. Knji!ar je bio ljevicar i samo po vez.i je izdavao knjige. - Najvecu radost donvjela je pocetkom 1940.- sjeea se Safet Filipovic - kad je primljena u ~lanstvo KPJ. Odmah me je nasla i obavijestila. Oci su joj bile pune suza; nije mogla mnogo ni da govori. Stalno je ponavljala: »Ovo je moj najsrecniji dan u zivotu!c Od pokojnog Vule Antica, s kojim sam zakratko bio partijski povezan, saznao sam da ce Rada biti primljena, ali joj to nisam rekao. Otada pa sve do 1. maja 1941. Rada je aktivno radila u partijskoj celiji »SBOTIC4t-a i sudjelovala u legalnom zivotu ove organizacije. Sva se bila predala tom poslu. Kao i u Banjaluci u skoli, taka i svom radu u ustanovi, u Savezu, nije posveeivala neke narocite paznje. Dobijao se utisak da bi zeljela samo partijski da radi. Stalno je citala marksisti~ku literaturu, razne partijske materijale, proglase CK KPJ i PK Srbije, i nastojala da ih sto temeljitije prouci. Cesto smo neke stvari zajedno proradivali, diskutovali o stavovima, o liniji KPJ u onom burnom predvecerju drugog svjetskog rata. Za svaki partijski ili neki drugi sastanak Rada bi se pripremala i stalno nesto zapitkivala. Govorila je: »Hocu, kad na sastanak idem, da su mi stvari jasne, da i ja mogu diskutovati.c - Pljustala je novembarska kUla kada smo po dubokom seoskom blatu stigli do kuce Radinih roditelja u Srpcu - prica 389 �Slobodanka Gajic. - Tu sam 1938. sa svojim drugom hila na odmoru kod rodaka, pa smo mogli posetiti i Radu. Za mene je to bio prvi susret sa njom, ali nezaboravan: neposredan i pri.,; jatan kontakt! Primila nas je u kuhinji gde smo sedeei na se-" ciji dugo razgovarali. Sva treperava, o svakoj stvari je pricala s odu!evljenjem, svetlih oNju, i unosila se u ono sto govor~ Njena glatka kosa, muska kosuljica i dzemperic delovali su skromno ali vrlo uredno. Zanimala se za drugove i zalila se na dosadu ... Kad sam se septembra 1939. zaposlila u Savezu nabavljackih zadruga, 11 ) zatekla sam tamo i Radu. Radila je kao sluzbenik knjigovodstva na prvom katu, a ja na cetvrtom u »Zadruinom osiguranju«. Partija je u to vreme hila narocito aktivna u organizovanju marksistickih krl!Zoka. Licno je »obradivan« svaki pojedinac. Kod nas su kru!okom rukovodili Rada i drug Habus. Sastajali smo se u njenom stanu u Krunskoj ulici, obicno nas pet, §est, jer zbog stroge konspiracije nastojalo se da kruzoci budu sto manji. Izucavali smo Istoriju SKPb. Najvise je od svih nas znala i citala. !mala je i sire literature. Trudila se da bude spremna za svaki sastanak. Prethodno bi po nekoliko puta proradila materijal i tako nam pomagala da ga i mi savladamo. Skromna, nikad se u misljenju nije nametala. Dugo se na kruzocima ostajalo; po dva, dva i po .s ata. Za to vreme Rada je u svojoj skromnoj, a opet lepo uredenoj, garsonjeri stvarala izvanrednu atmosferu, prijateljsku i drugarsku; cak nam je kafu kuvala na plinskom resou. Sarna je ovde pripremala jelo sebi i sestri, jer je bila nezna zdravlja i osetljiva na ishranu. Do »Trel:e glave« smo dosli. Menjali smo dane sastanaka dok se najzad, sticajem okolnosti i novih burnih dogadaja, sve nije izmenilo. Teska ekonomska kriza zahvatila je cetrdesete godine citavu zemlju. Politicka situacija hila je do krajnosti zaostrena i napeta. Partija je organizovala niz strajkova sa zahtevom za poboljsanje zivota, za povisicu plate u srazmeri sa porastom skupoce, za demokratizaciju zemlje; mobilisala je mase u borbu protiv sve veee fa§isticke opasnosti, za slobodu i nezavisnost. Najveei straj cinovnika organizovao je 14. decembra »SBOTICc - sindikat privatnih namestenika. U §trajkackom odboru hila je i Rada. Ona je inace tiho, neposredno i nenametljivC\, ali 11) r 390 Savez nabavljackih zadruga ddavnih sluibenika. �veoma intenzivno, radila i' u organizovanje strajka ulofila sav svoj zar i pregalastvo. Morala je to ~initi nekad i u radnoni vremenu, a drugovi su svr8avali njene poslove· kako se ne bl osetilo da je nema. U celokupnom radu i iivotu nase ustanove ona se itekako osecala, prosto je zracila. Svi su je znali. Vrlo brzo je uspostavljala kontakt sa ljudima. Iz onoga sto mi je prica1a o svojoj porodjci, vidim da je imala vrlo lep, intiman i prijateljski kontakt s ocem koji za njen rad nije pitao, ali je mnogo toga znao i razumevao. Veoma je voleo i cenio svoju kcer. Bio je njen precutni saveznik, roditelj koji razume ideje svoga deteta. Zbog njene borbenosti i politicke aktivnosti uvek ju je oslovljavao »sine moj«. Narocito mi je ostala u pameti kao devojka puna elana, koja sagoreva na poslu. Kad god smo diskutovali iii raspravljali o bilo cemu, ona se isticala zreloscq i poznavanjcm stvari, unoseci u svoje izlaganje sav zar i temperament svoje mladosti i onaj nemirni, buntovnicki dub· Krajine. Iako nas nisu mogli pomoci najaktivniji i politicki idejno najjaCi drugovi, revizori, jer ·su bill na terenu, strajk je uspeo. Bilo je medu nama vrlo dobrih kadrova: Klajn, Sava Drljevic, Jovo Teric, inzenjer 2:iZic ... Pripreme su bile sjajno sprove-. dene. Kao da gledam Radu kako se s jednom grupom dnigova penje od sprata do sprata, kako prolaze redom kroz sva odelenja i pozivaju nas. Neumorno su objasnjavali da ranije postavljeni zahtevi za povisicu plate nisu usvojeni i da se mora pribeci novim zahtevima putem strajka. Ocekivali smo ih i; kako su nailazili, napustali smo posao i silazili dole u hoi zgrade gde je jedna drugarica ddala govor, izlagala nam plan ove velike akcije. Odatle smo otisli u sindikat - staru zgradu u centru Beograda do palate »Albanija«, gde je bilo sediste »SBOTIC«-a. Tu smo se dogovorili da od strajka necemo odustati po cenu gubljenja zaposlenja. Opet se govorilo o politickoj situaciji, o ulozi radriicke klase u dru8tvu ... Rada je rezonovala pametno i trezveno, sa puno odlucnosti. Odatle smo izisli na ulice i puni odu8evljenja po cici-zimi demonstrirali. PoJicija nas je ganjala pendrecima, bezali smo i uvlacili se u kapije. Nasa manifestacija je rasturena. Policija je pohapsil~ najistaknutije strajkace za koje je smatrala da su organizatori, a ostali strajkaci izbaceni su sa posla. I Rada je uhap8ena. P~ sle ovoga nisam je vidala; zabranjeno mi je da se sastajem sa 391 �u~esnicima Atrajka, jer je u mom stanu bila pokrajinska partijska tehnika, a policiju nismo ni~im smeli navesti na trag~ Tada smo se svi rasturili kojekuda da bi se tek ·posle oslo· bo4enja vratili u na8u ustanovu i prebrojali se: me4u nama ·malobrojnima Rade viAe nije bilo. Zbog svog politickog rada imala je neprilika i u sluzbi. Odlukom Poslovnog fonda odbora od 2~. X 1940. k&Znjena je pismenim ukorom. Za vrijeme velikog §trajka u Savezu cinovnickih zadruga .,..... k&Ze Safet Filipovic - bila je stalno po raznim sastancima me4u drugovima iz ustanove. Strajk je uspio, ali su se prego. yori otegli. Jednog dana agenti su je na.Sli u prostorijama »SBOTICc-a i uhapsili. U zatvoru je ostala desetak dana i na intervenciju dr Branka Cubrilovica, tadasnjeg ministra poljo. privrede, pustena je na slobodu. •Pricala nam je - sjeea se Mara Mitrov - da joj je otac pomogao preko svojih veza da iza4e iz zatvora. Otac je bio. tolerantan u to vrijeme; nije bio zagrijan za nasu stranu, ali je sutio i pomagao. Dolazio je kod Rade u stan i sa njom i njenim drugovima diskutirao. Bio se sa svim pomirio. Sjecam se kako nam je Rada govorila: •Stari je divan, on pomaze .. .« - Jednom u povjerenju - sjeea se prota Dor4e - moj prijatelj Savo Delic mi rece: »Biljim se da ce ti Radu zatvQr~ti. . . Stalno se druzi sa onima, tamo ... Smatrao sam za duznost da te upozorim, da je to danas suvise riskantno.« Kad sam sa Radom o tome govorio, uzvratila mi je: »Ne brini ti nista ... « U decembru dobijem telegram od kcerke Ljube: »Rada u zatvoru!« Odmah krenem u Beograd pa kod Cubre i pitam ga sta je na stvari. :.Eto, §to si ti cuo i ja sam! Nego, hajde kod Upravnika grada ...« Odem i na4em Upravnikovog zamjenika Dragog J ovanovica. Uh, sto me taj covjek strasno docekao ... Valjda zato §to sam bio senator?! »Sramota je da su djeca najistaknutijih roditelja protiv danasnjice!« predbacio mi je on, spomenuvsi i moju Radu i sinove Ivana Ribara. Vratim se ()pet Cubri. »Sta da radim?c pitam ga. On tad zovne Upravnika grada g. DrinCica, a ovaj upravnika zatvora. Molio sam ga da je pusti i, zbilja, on mi odmah dade cedulju. Odveli su me u kaznionu, tpoznatu beogradsku Glavnjacu. Poslije cekanja kod sefa odjeljenja, do4e Rada. 292 �»Ja, tata, neeu sama napolje! Ako ~e svi, u redu, ako ne, ni ja sama vane bile su joj prve rije~i. Sta sam mogao, <lam joj obeeanje i povedem je sa sobom. Najprije napi!em pi.smo Cubri, a zatim kao senator odem sa jednom deputacijom i .pronadem roditelje zatvorenih drugova, pa smo svi iili Lazici Markovi~u, ministru pravde. Lazo nas je vrlo fino primio i saslt!Sao, ali ... »Nem~an sam - veli - otidite Predsjedniku Cvetkovi~u ... Sarno vi ajte, ja cu udesiti . .. c Tamo primljen nisam bio. I bez toga, u roku od cetiri-pet dana ·pusteni su i -ostali uhapsenici. Davao sam joj novae za izdriavanje i za njene najnublije potrebe, ali ona nije nikad nista od mene trazila. Znam da je strajka~ima davala pomoc ... .n~u - Posto je izgubila sluzbu - sjeca se Safet Filipovic roditelji su nastojali da se Rada vrati u Glogovac, ali ona je hila strahovito upoma da to ne u~ini. Govorila je: »Sta ~u na selu, pogotovo sada kad sam se uklopila u rad. Ostacu ovdje, nekako ce se zivjeti, a mozda vremenom i neki posao dobiti.c Ona i mlada joj sestra, zubotehnicarka Ljuba, skupa su stanovale. Tako je ostala i produzila da radt Pod rukovodstvom <iruga Tempa - Svetozara Vukmanovica, sluiila je kao veza izmedu CK KPJ i PK Cme Gore; nekoliko puta prenosila je Uegalni partijski materijal u NikAic. Bile su to prili~ne koli.Cine materijala; kofere nije mogla sama ni da nosi nego bi me tamolila da ih skupa prenesemo do stanice u voz. Vracala se jako zadovoljna sto je posao dobro obavila i pominjala do u <letalje sve zgode i nezgode na ,putu, razgovore u NikAicu ... Dosao je 27. mart 1941, njena posljednja akcija u Beogradu. Poslije sestog aprila i bombardovanja prijestonice, kratko je boravila u Banjaluci i opet se vratila. Beograd je na.pustila sumorna, kao sto su hili sumorni i prvi dani okupadje. Na voz se islo u Zemun. Zajedno smo se odvezli fijakerom, jer smo ponijeli i stvari. Putem je stalno okretala glavu i s puno tuge u ocima i glasu, govorila: »Da 1i cemo se ikad u njega vratiti?c Razaranje Beograda i op5te rasulo ucinilo je na nju jak utisak, ali nije postala malodusna; imala je vjeru u KPJ i narod. Jedva smo se sa stvarima ugurali u voz; guzve stra.sne, svuda, i na stanicama i u vozu. U Bos. Gradiski, pri polasku autobusa za Banjaluku, imao sam incident sa jednim 393 �reakcionarom koga sam otprije poznavao, a koji je postaoo ustaski agent. Svi putnici su usli u autobus i sjeli. Onda jedosao ovaj ustaski agent i poceo vikati: »Ko je Srbip. neka izlazi, da ostali sjednu, pa ako za njih ostane jos mjesta neka. idu pozadi.« Naklapao je jos mnogo sto-sta. Izmedu mene i njega doslo je do prepirke i galame, i ja sam na kraju zavrsio u zatvoru. Tu sam proveo cijeli dan. Na8ao sam tamo prilican broj uhapsenih gradana GradiSke, Srha i muslimana. U meduvremenu sam voden u Srez na saslusanje. Slucaj je htio da je u neke svatove dosla grupa Banjalucana; culi su da sam u zatvoru i nekako su izdejstvovali kod kotarskog predstojnika da me pusti. Kod autobuske stanice zatekao sam Radu. »Stoo nisi otputovala?« bile su mi prve rijeei. »Nisam mogla, cekahi sam da vidim sta ce s tobom hiti.(( Vee se pocelo smrkavati kad smo sjeli u autobus, sada hez ustaskog redoslijeda, i dosli u Banjaluku; hilo je tacno prvog maja. Rada se odmah ukljucila u rad hanjalucke partijske organizacije. U gradu smo se, pod strogo ilegalnim uslovima zivota i rada, vidali sve do 22. juna, dana napada fa5isticke Njemacke na SSSR. - Za mene je hila olicenje zene-borca, koju zbog naprednog stava izbacuju iz skole, koju ,policija proganja jer je :tnezgodna« za postojeci rezim - kaze Lela Filipovic. - Sve je to ucinilo da moja masta od nje stvori idealan lik zcne. Po meni, ona je bila neobicno snazna i otporna figura Kako sam se. iznenadila kad sam je vidjela! Bilo je to 1940. u Beogradu kod mojih rodaka, gdje se sklonila od hapsenja. U sobi sam zatekla njeznu, kratko podsiSanu djevojku u haljini s crveno-crnim prugama. Prepoznala sam je po fotografijama. Odmah sam zapazila njene blage, umne oci. lsticale su se na cijelom lieu. Raspitivala se o Banjaluci, sve ju je interesovalo. Mislim, hila je tada zaposlena u prodavnici »Soko« hlizu »Folitike«. Bila je dugogodisnja intimna drugarica Safeta Filipovica, pastorka moje majke, i utoliko je moje zanimanje za nju hilo veee. Pocetkom juna Safeta je neprestano traZila policija. Za njim je nastala ~rava hajka. Krio se u naselju »Potokc nekoliko ulica dalje od nas. Tamo sam mu nosila hranu i razna ohavjestenja. Agenti su nas stalno uznemiravali; iz dana u dan sve su nam pretresali i pregledali od tavana do podruma. Sva• kog dana kuca je bila opkoljena. A zatim nedjelju dana uop§te 394 �niSu dolazili. Jedne noei Safet _je _osjetio da nije siguran na starome mjestu, i jos istu noc se vratio kuci preko basta. Mama ga je smjestila na tavan. Iz velikog sanduka istresla je vunu i sklonila ga tu, za svaki slu~aj, dok mu se ne osigura novi smjestaj. Sutradan u zoru dosla je Rada i popela se gore k njemu: Ali, vee u rano jutro, opet su se pojavili agenti i traZili da pretresu stan. Sjeeam se: otac je i dalje mimo sjedio, a mMna; sa~uvavsi prisehnost, posla je. sa njima od sohe do sohe. »lzvo.;. lite« govorila je otvarajuci im cak i vrata od nusprostorija: Kad su stigli do tavanskih stepenica~ sasvim mimo i glasno je kazala da cuju i oni gore: »>zvolite, izvolite i na tavan, pogl~ dajte ... « Svi mi, dole, hili smo nervno skrhani. A gore, jednO. od njih sakrilo se u vunu a drugo stalo iza grede, kako u slu.;. caju otkrivanja ne hi ohadvoje stradali. Agenti su trenutak premisljali, a zatim se okrenuli i izasli. Rada je odmah n~u., stila kul:u, a Safet je opet promijenio stan. Znam da je sa njim cesto dijelila sve otpasnosti ilegalnog rada. Juna mjeseca Safet je ipak uhvacen, u Kljucu, i odveden u logor. Otada je Rada cesto k nama dolazila, ohucena u zar, ru~ala sa n3ma, sjedila ... Kod nas je prenijela neke stvari i namirnice sto je na hrzinu uspjela da spase iz svoje kul:e, posto su joj roditelji deportovani u Srhiju, a kul:a zapecacena. Sklonila je kod nas i radio-aparat. Dala nam je i nesto literature, sjeeam se, i roman »Kako sekalio celik«, napomenuvsi da procitamo hrzo jer knjiga mora il:i dalje. Kao manje kompromitovana, odlazila sam Safetu u logor Jastreharsko i Danicu. Uvijek kada hih se spremala u posjetu; H.ada mi je dolazila sva hrizna i donosila za Safeta pakete i usmene poruke. Docnije sam i ja odlazila u njen stan, hilo da me je sama pozivala iii su me do nje slali drugovi. Stanovala je u starohosanskoj kul:i kod radnika Hikmeta hlizu Cme kuce, Uoci svog odlaska u partizane, dosla nam je da se pozdravimo. Zovnula sam je · u sohu i, da mama ne cuje, zamolila da i ja podem. »Nemoj hiti luda - usprotivila se ona - ostani! Bices potrehna i ovdje . . . Mi l:emo vee u jesen oslohoditi Banjaluku!« Kasnije mi je hilo neohicno krivo sto nisam sa njom krenula. Pokazalo se da nema hogzna sta od odjece, da se za iiuniu nije narocito pripremila. Moja sestra je imala kompletnu skijasku opremu, hila je iste velicine kao i Rada, pa je nastal() �isprobavanje. Konatno se ispred nas pro§etala u vindjakni l novim smedim •Apanericama«. •JoA cubiti elegantna u §umic .smijala se. - Desetog jula, po prilici oko Aest sati - sjeea se Radin -otac - u stan mi dode Becir Galija§evic, moj drug iz stranke, i na brzinu nam reee da ce nas joA veeeras obici ustaAka komi• flija, da se spremimo i da mozemo ponijeti samo pedeset kila stvari. Svi smo bili na okupu, jer iza §est sati Srbi nisu smjeli da izlaze van. Upravo smo dovrsavali veceru. Kad je Becir otiAao, Rada je neko vrijeme cutala, a onda se naglo diZe od stola i rece: •Tata, ja necu ovdje ostati ... Za mene ne brini. Idem, javicu se.« Poljubila se sa svima i izaAla u no{:. Samo je u otvorenim vratima zastala i uzdahnula: •E, moja mila maj• ko!« Dosia je komisija i nas su odveli Ja sam zatvoren u Ka.. :Stel-tvr4avu. Sutradan mi je k{:i Nevenka, koja se bila udala, donijela rucak i dosapnula: »Ne brini, ona je bila kod mene, a sad je kod Vahide Maglajlic. U zaru je.c Jedanaestog jula uvece deportovani smo preko Capraga u Arandelovac u Srbiju: nas oboje starih, Ljuba, Nevenka i zet. !mao sam prilicno novca i prije polaska sam dao kceri Ne.:. venki da ga negdje skloni. Rada je znala za taj novae i, mislim; utrosen je za sumu. Kuca je zapeeacena. lpak, Rada se noeu heopazeno provlacila u stan kroz prozorcic od klozeta. Otuda je uspjela da 1znese gotovo svu tekstilnu robu; imali smo mnogo i muskog i zenskog vesa, posteljnog rublja ... Ona je sve prenijela kod Vahide Maglajlic, a odatle su snabdijevani partizani. Zadnje pismo poslala nam je decembra 1941. iz Srpske .Jasenice, srez Bosanska Krupa. Pisala je da joj je dobro, da zali sto i mi nismo tamo, i opisivala nam zivot u partizanima. Kad je dosla sloboda, i mi se vratili kuci, umjesto Rade nasao sam samo njezine knjige. Mnogo knjiga! I to sasvim slucajno: popeo sam se na tavan da uzmem svoje crkvene knjige, koje sam ostavio u nekom sanduku. U jednom rogu-gredi, prekrivena paucinom i prasinom, lezala je vel:a kolicina cisto komunisticke litografisane literature o kojoj pojma nisam imao, a koju je Rada tamo davno sakrila. · - Kao skojevka s Radom sam cesto po zadatku odlazila u razne banjalutke mahale, krajem proljel:a i pocetkom ljeta "396 �1941. - pril!a Zumra Cejvan. - Ali, najbolje se sjeeam kratkog sastanka u Gomjem Seheru kod mosta, u kuci Ahmeta. -radnika duhanske tvornice. Na!le smo se ranije i skupa oti!le. U Seheru se U(pravo krila nekolicina vojnika bivse jugoslavenske vojske u rasulu, jer su im donedavno oko grada bill polo. taji. Domacica nas je na to upozorila i Rada je zbog toga 's kratila sastanak. Okupilo se desetak neukih zena, domacica i radnica. Rada im je govorila sta sve fa!izam donosi, o obporu okupatoru i o potrebi budenja i okupljanja svih zena. Na kraju smo se dogovorile da se odrli jos ovakvih sastanaka. . · · Dok smo se vracale drvoredom divljih kestenova, Radu je zanimalo sta ja mislim o tom skupu i §ta sam sve zapazila. Obje smo bile odu§evljene omladinkom Grozdom Bilanovic, koja je, netremice gledajuci Radu, prosto gutala svaku njenu rijel! i postavljala joj bezbroj pitanja. Pridobiti ma i jednog no. vog simpatizera, za Radu je predstavljalo velE{U vrijednost. Govorila mi je kako komunisti moraju briZljivo pripremati ljude za otpor. Otada sam je samo povremeno victala; nestajala je i opet se pojavljivala, uvijek u zaru. Ne samo mene, sve nas koji smo je poznavali, osvojila je avojom ljupkom ·pojavom i izuzetnim prefinjenim nacinom ophodenja. Pa i izgled! Sjecam se onih njenih finih ruk\1 i vrata - kao izvajanog. Podsjecala me na umjetnicke figurice od porculana. Pred rat, kada smo ja i ostala banjalul!ka omladina, ne razumijevajuCi jos su5tinu i ciljeve komunista, gledali i na spoljasnjost ljudi, Rada nas je privukla i svojom cistocom, svojom urednoscu. Rezimska propaganda nam je punila usi pred~ stavljajuci narocito lik zene-komuniste kao zapustenu, traljavu i grubu muskobanju. Ona je, medutim, bila olicenje i zivi pri~ mjer nel!eg sasvim suprotnog. Nje!na, blaga, mila! Sva je odi;. sala dobrotom, toplinom i stalozenoscu. A bila je to istovremeno energicna priroda. Jak dub! Za nas je to mnogo, mnogo znal!ilo. Sjeeam se, kada je za okupacije vee morala da hoda u zaru, bilo joj je stalo da zar bude lijep i da obuje lijape cipele. Prije izlaska na ulicu, po nekoliko puta bi se ogledala, da vidi pristaje li joj sve dobro. Zapazila sam kako se uopste ne pla!i da ce je agenti prapoznati. U novoj odjeei se vrlo brzo sna!la i vjeito kretala. SQ7 �Prema ljudima se odnosila sa mnogo takta: Umjela nas je .kritikovati oprezno i mirno, vodeei rafuna o raznolikim navi.kama i odgoju gradske omladine. Mnoge banjalucke ~erie i -omladinke priAle su komunistima privucene Radinim liCnim -osobinama. Septembra 1942, iza jedne od kozarskih ofanziva, ponova -sam srela Radu na slobodnoj teritoriji Podgrmel:a. Tu u Drugoj kraji.Skoj brigadi naAla sam mnogo poznanika, medu njima i Vahidu Maglajlic. Vahida me odvela u Okl'UZni komitet; Rada je tih dana bila na terenu, a kad se vratila, oduAevl.la se mojim dolaskom. Raspitivala se za Banjaluku, za rad i drugove koji su tamo ostali. Posebno ju je zanimalo kako sam se prebacila u Aumu. U sjedistu OK imala je krasnu sob:.cu, slicnu kutijici. Drugovi iz »Tehnikec, slikarka Nada Novakovic i drugi, izma.ljali su joj po zidovima slike. I ta sobica je dokaz koliko su je !judi voljeli. U istom krevetu smo spavale oko mjesec dana. Bila sam slabo obucena i Rada mi je od svoje odjei:e izdvojila crvenu kariranu bluzu, debelu suknju i tople carape. Sve rjede saom je sretala, ali uvijek srdacnu, spremnu da strpljivo i sa razumijevanjem sasluAa sve nase ispovijesti, i tuzne i radosne. I danas o njoj razmisljam uvijek kada mislim na prave komuniste, na heroje nde revolucije koji su sav svoj zivot vezali za ideju. - Godinama prije nego smo se upoznale, poznavala sam .Radu - .prica Dusanka Kovacevic. - Prolazila je svaki dan pokraj moje kuce ozbiljna crnomanjasta djevojka, ..dak trgo_vacke akademije. U skromnoj c1ackoj kecelji sa bijelom kragnom djelovala je cisto, ozbiljno i mirno. Bilo je to vrijeme ndih prvih saznanja o radnickom pokretu i komunistima. Krug Jjudi medu kojima se kretala, ulijevao mi je poAtovanje, a ona mi je izgledala samostalna i sigurna sa svojim kru:pnim ozbilj.nim ocima i inteligentnim pogledom i licem. Nisam ni slutila da ce nasi zivoti biti snamo povezani u najokrutnijim danima i godinama borbe. Nas ponovni susret i formalno upoznavanje desilo se 1941. u Banjaluci. Bile smo u istoj partijskoj organizaciji. Sasvim spontano, iz rada u pokretu, nikld je i jedno od najcvr!Cih prijateljstava koje sam imala .u svome iivotu. Vic1ale smo se svakodnevno. Neprimjetno se u naie odnose ugradila prisnost mla· �dih djevojaka povezanih zajedni~kom borbom, povjerenjem i uzajamnim postovanjern. U mnogo ~emu smo se razlikovale: .ona je hila realna, logi~na, sa zrelim i odrettenim stavovima u mnogim zivotnim .pitanjima. Iskusna i odlu~na. Meni je tada nedostajalo, i za rad i za svakodnevni zivot, mnogo vi~e zrelosti i iskustva. Brzo sam se navikla da svoje misli i postupke pro.vjeravam kod Rade, sa povjerenjem koje se ima prema sestri i iskrenom prijatelju. Pocela sam da razmi!Hjam kako bi se Rada ponasala u ovoj ili onoj mojoj situaciji. A bilo je to .vrijeme kad su na mlada • leca jedne generacije pale istorijske p duznosti i odgovornosti. Okupirana Banjaluka dozivljavala je svoje prvo ratno ljeto: Pra~ljivim ulicama tutnje tenkovi i kamioni puni njema~­ kih vojnika. Uz paradni korak i njemacku himnu, u sred grada, jutrom se dize i uvece spu~ta njemacka zastava. Grupe Jevreja, obiljezene zutom trakom, rade na rasci~cavanju rusevina iza bombardovanja. Jevrejske zene pospremaju vojne logore Nijemaca i ustasa. Za okupatorske bezvrijedne marke njemacki vojnici prazne trgovine. »Komesari« usta5ke vlasti preuzimaju jevrejske radnje. Sve snage usta~ke vlasti bacene su na orga.nizovanje policije i usta5kih odreda. Napredni studenti i ttaci ·r ade na cestama pod ustaskom strazom. Vrbas nosi ljeseve mu~ki pobijenih srpskih seljaka; djeca preplaseno bjeze sa ~bala u ~ijim vrbacima se zaplicu unakazeni mrtvaci. U banjaluckoj policiji nalazi se provjereni kadar agenata. Oni isti, koji su u ime kraljevske Jugoslavije progonili komuniste i druge napredne gradane, sada to cine u ime Pavelica i » Velike Hrvatske«. BriZljivo cuvani sp!skovi komunista i njihovih simpatizera preuzeti su kao dragocjeno blago iz arhive ·stare Jugoslavije. Od o;>ste propagande protiv Jevreja, Srba i komunista preslo se na organizovanije istrebljivanje i progon. ·vozovi su odnosili protjerane Srbe i Jevreje, a njihova ubijanje kr5ilo je svaki otpor i nadu preostalih. Progon komunista j njihovih simpatizera nije isao lako! Pdpremljeni za dogadaje, .komunisti su na udarce odgovarali organizovanom borbom i .otporom. Broj komunista na ulicama grada smanjivao se, sve ..viAe ih je odlazilo u ilegalnost. U junu 1941. najveci broj kom- romitovanih i policiji poznatih komunista vee se nalazilo u p raznim dijelovima Krajine zbog organizovanja ustanka. 399 �Rada i ja smo kao Nanovi Mjesnog komiteta KPJ ostale u Banjaluci; skrivale smo se u raznim kucama, a po gradu sekretale u zaru ... Prije prelaska u ilegalnost Rada je zivjela sa. porodicom: majkom, ocem i dvije sestre. Jedne noci iznenadile su ih usta§e. Jutro ih je ndlo na banjalul:kom polju sa malim zavezljajima, sa onoliko stvari koliko su mogli u rukama da ponesu. Bila je to grupa uplasenih, nesrecnih ljudi kojima je preko noci otet krov nad glavom, sigurnost i pravo da zivetamo gdje su rodeni. Rada je u toj grupi provela jedno prijepodne. lskoristila je dolazak gradana kojima je dozvoljeno da se oproste sa rodacima, pa je i ona otiSla da vidi roditelje i sestre. Cesto mi je pricala o toj noci: o dolasku usta§a, o drzanju pojedinih ljudi i porodica u logoru .. . Bila je ogorl:ena na pona§anje nekih ljudi koji su (pOkusavali da se dodvore ustasama, da bi se po svaku cijenu izvukli, na sebicnost bogatih pojedinaca koji ni u tim momentima, kada se radilo o zivotu~ nisu mogli da prezale nakit i skupocjeni namjestaj i koji su s~ brecali na siromasne »da je njima lako, jer tako i tako niSta nemaju«. Za~pol:eo je nas zajednicki Zivot beskucnika: dani provedeni u njivama kukuruza na periferiji grada, hodanje u zaru po mahalaana, neizvjesnost sto nas je morila ako do policijskog l:asa ne bismo imale kakvo-takvo skloniSte. 0 nasem smjestaju brinula se najvise Vahida Maglajlic. S nevjerovatnom snal&Zljivoscu rjesavala je pitanje ilegalnih stanova, ne samo za nas nego i za niz drugova koje je trazila policija. Nas rad se sastojao u stvaranju partijskih i skojevskih organizacija sirom grada; sa njima smo odrzavale sastanke zbog prikupljanja oruzja, sanitetskog materijala, otpremanja ljudi u .partizane i veza s partijskim rukovodstvom na ustanickoj teritoriji.. Proglas CK KPJ - IPOZiv na ustanak, ovdje nas je zatekao. Trebalo je organizovati odrede, spremne za diverzantske akcije i odlazak u partizane. Rada je organizovala sanitetski kurs za grupu skojevki, pa smo i mi ucile osnovno o njezi ranjenika. Banjaluka se dizala na ustanak. Njeni najbolji kadrovi vee su ddali oruzje u rukama. u noci su odjekivali .p ucnji ... Kao teski udarac primila je napredna Banjaluka hapsenje !vice Mahra. Bio je sekretar Oblasnog komiteta SKOJ-a za Bos. krajinu, poznat i omiljen medu banjalul:kom naprednom omladinom. Bio je prva zrtva iz redova 400 �komunisticke omladine. Ustase se nisu usudile da ga strijcljaju u rodnom gradu; sproveli su ga u Glinu i tamo ubili. U zatvorima su lezale stotine talaca. Po~injale su godine koncent.racionih logora, mucenja u policiji, godine gladi i nesigurnosti Sve vei:i broj grac1ana vezao je svoje nade za krajiSke planine u koje su sa oruzjem odlazila njihova djeca. Rada je bas tih dana rasla u mojim ocima: inicijativom, sigurnoscu i strpljenjem. Bavila se najraznovrsnijim poslovima, sitnim i krupnim problemima; Ucila je da vezuje pe~u i koraca u zaru, brinula se o partizanskim porodicama, vodila razgovore sa simpatizerima, primala pojedince u clanstvo Partije . . . Bilo je sve teze zivjeti i raditi u gradu gdje su nas dobro poznavali, sve teze pronaliziti stan. Dva-tri puta smo prenocile u njivama, jer su porodice kod kojih smo mogle da stanujemo bile izlozene premetacinama i nadzoru policije. Po~etkom septembra boravile smo u maloj prizemnoj kucici Muharema Alijagica, posluzitelja u Sumskoj upravi. Njegova zena Temka hila je prema nama neobicno pazljiva. Po citav dan je boravila na ma!oj livadi, naoko zabavljena oko krave, a u stvari budno je pratila sve sto se dogac1a na ulici i obavjestavala nas o kretanju poEcije i ostalom. Tih dana Muharema je, kao kurira, drug Duro Pucar poslao u oslobodeni Drvar i Grahovo. Vratio se ubrzo, sav odu5evljen. Donio je nekoliko letaka i sao.?stenja POB-a, Ill) izmec1u ostalog i tekst partizanske zakletve. U kobnoj tismi besane noci, prekidanoj stektanjem mitraljeza i teskim koracima policijskih patrola, u siromasnoj kucici s mirisom vlage i zemlje, naucile smo Rada i ja zakletvu slobodc: »Zaklinj£tm se svojom cascu, i cascu svoga naroda, da necu iapustiti iz ruku oruzje .. .« - Radu sam prvi put vidjela jula 1941. u Banjaluci, gdje sam po nalogu druga Starog hila rasporec!ena na partijski rad - ispricala je Zaga Umicevic. - Ona i Dusanka Kovacevic, dotada5nji Clanovi MK KPJ, nisu viSe smjele tame da se zaddavaju; obje su kao Banjalucanke bile poznate grad.anima a uz to vee i kompromitovane kao .politicki radnici. Trebalo je dame »uvedu« urad. Sastanak je odrian u toku prijepodneva na Hisetima, kod jednog naseg simpatizera. Dosie su u odr~ 'I) Partizanskog obavje§tajnog biroa. • - 2ene heroJt 401 �deno vrijeme, obje pokrivene zarom, obje mlade, vedre i nasmijane. 0 Du§anki sam vee slu§ala. Jos u srednjoj skoli se · isticala revolucionarnim radom. 0 Radi nisam mnogo znala. ·Vee pri prvom susretu impresionirao me njen pogled: mek, povjerljiv, a istovremeno ozbiljan. Te krupne erne o~i bile su vrlo izra.Zajne na blijedom lieu. Obje su se trudile da mi §to bolje objasne situaeiju u gra,du, da me upozore na eventualne opasnosti i upute na nase ljude: prvenstveno Vahidu Maglajlic, Zumru Cejvan, Misu Stupara, Rahmiju Kadenica, Zdravu Kordu i mnoge druge. Rada mi je, sjecam se, obja§njavala do koje mjere je nuzna konspiraeija. »Neka §to manje ljudi bude upoznato s odredenim · ,planovima i akeijama - savjetovala mi je - jer ako vee neko mora da padne neka ih bude sto manje. Pokret se siri i postaje · sve masovniji. SimJPatizera ima oronogo Eto, Dusanka i ja kretale smo se gotovo slobodno.« Bile su pune optimizma, vidljivo obradovane sto ce otici na slobodnu teritoriju. A u isti mah, nastojale su da mi nekako indirektno kazu kako taj zivot u koji ulazim, i pored svih svojih opasnosti, ima i privlacnosti. . Doznala sam i za pojedinosti njihovog ilegalnog zivota. Govo. rile su mi prisno i toplo o svemu ~to su smatrale da treba reci. A zatim su otisle, da ih vise ne sretnem u okupiranoj Banjaluei. Iza sebe su ostavile dah vedrine, vjere i mladala~kog optimizma. U SUSRET NOVIM BORBAMA - Pozvao nas je drug Stari - sjeca se Dusanka Koval!evic - i saopstio nam da treba da idemo na oslobodenu teritoriju Drvara. Koliko god je bila Velika nasa radost toliko smo se osjecale nelagodno; kao da idemo »na gotovo <. Nasa · predstava o slobodnoj teritoriji bila je maglovita, pomalo ro. manticna. Odlazak su nam organizovali Vahida Maglajlic · i Muharem. Isle smo vozom do Prijedora, obje u zarovima. Radu · je vodio obucar Sandor, kao svoju sestru a mene Muharem. - Krajem ljeta · 1941. radila sam u Prijedoru kao u~ite­ ljica- pri~a Dusanka StiSovic. - Nijemei i ustase navelik~ su •utvrdivali svoju vlast«. Zbog usta5kih divljanja partijska ornizaeija je nase drugove ilegalee ~esto povremeno smjestala kod 402 �naprednijih porodica ili nekompromitovanih aktivista, pa i kod onih koji su hili u srodstvu sa folksdojcerima, a gdje su okupatori za svoje oficire iznajmljivali ili rekvirirali jednu od dvije sohe. Nijemci tada jos nisu ni sanjali da hi se neko od komunista usudio nastaniti u njihovoj hlizini, cak u istom stanu! A ustase su se ustrucavale da vrse racije tamo gdje je smje!ltena vojska njihovog pokrovitelja Hitlera. Takav slucaj je hio i sa kucom Dare Gasic. Muharem Suljanovlc13) je hio sluzbenik kod Gasica i tu kucu je koristio za smjestaj ilegalaca, a kako se Darin pastorak uoci rata ozenio kcerkom folksdojcera, to je Muharemu dohro kamuflirao rad; Jednom sam hitno pozvana u kucu Dare Gasic. Kod nje sam zatekla oca njene snahe, tpoznatog kulturbundovca Rajsa. U njegovom prisustvu, naravno, nisam smjela da pitam · zhog cega me zovu nego sam sjedila kao na iglama i nestrpljivb ocekivala da on ode. Ali, vrijeme je prolazilo, kafu smo odavno popili, a on je jos uvijek sjedio. Naposljetku sam uvidjela da se nema kud, digla sam se i posla kuci. Dara je izasla za mnom da me isprati. Na stepenistu ona me naglo povuce u sporedni kraj hodnika i bez rijeci me ugura u jednu sobu i povede do ormara. Iza ormara sjedila je Rada Vranjesevic. Para .je morala odmah da se nade kraj »prijatelja«, a Raqa mi na przinu isprica kako je sa Du5ankom Kovacevic ilegalno stigla iz Banjaluke i da moraju sto prije da se prehace preko rijeke Sane na teren Podgrmeca. Rece da su slabo obucenei zamoli me da im nesto toplo nabavim. Odmah sam otisla S~eti Vukil:u - trgovcu i on mi je dao materijal od cega sam nocu sasila suknje, bluze i drugo. Sutradan sam sve to predala RadL Pitala me za novosti. Rekoh joj da su drugovi iz . K()za~I.tog itaha trazili od mene plan Prijedorsko-novske .sume.· Taj p_lan sam dobila od oca, koji je tad sluZio u Sumskoj upravi, f pp~lala ga po stabnom kuriru 'Medarevicu. Bilo joj je drago da .i moj • .J otac pomaze patriote. Na brzinu smo se •pozdravile. »Dobr.~ .se cuvaj! - posavjetovala me. - Nikome nista ne govori;' sv'uda ima nE:Wrijateljskih agenata«. - ·· - Septembra 1941. u kul:u nam je dosao Muharem Suljanovic - sjeca se Ivanka Gasil:. ----' Meni i mojoj majci Dari,rekao je da ocekuje dvije drugarice za kojima je ;potjez:a; 'Odlu~ ~ ··----- . 1~) Sekretar MK KPJ u Prljed.oru- kasnije prqva~j~q, i.l.l·Zenici, krajem rata, strijeljan. · · · · · · ' ' '· · ·· · 18• -_,I ·.• ... �~eno je da jedna stanuje kod Mice Vrhovac ill Mire Cikote, a druga u . na5oj kuci, dok se ne uspostavi veza sa oslobodenom teritorijom. Muharem nas je upozorio da budemo jako o;:>rezne jer ako hi te drugarice bile uhvacene, otisli bi nam iivoti. Jedno jutro Muharem nam je doveo drugaricu Vranje8evic. Preko dana hila je zatvorena u sobi, a uv~e je sjedila skupa sa nama i razgovarala. Boravila je tu petnaestak dana. Tiha, skromna, puna ideala! Cesto nam je govorila o NOB-i, o fasizmu i slobodi, 0 lijepim danima koji ce doci; da ce onaj ko dozivi dan oslobodenja biti veoma srel:an, ali ona nije sigurna da ce ga dozivjeti, pa ipak svjesno odlazi u borbu. Pitali smo je sta ce da radi u partizanima i ona nam je objasnila da ce organizovati zene i kako je potrebno da i zene sudjeluju u ratu i da ne smiju ostati izvan ovih dogadaja. Sutradan po njihovom dolasku i smjestaju uha:psen je Muharem Suljanovic, pa smo se upla5ili provale. Ali Muharem je bio neobicno cvrst; i pored zlostavljanja i mucenja niSta nije odao. U meduvremenu duZnost sekretara MK preuzela je Mira Cikota. Ubrzo nam je porucila da Rada treba da se slika za legitimaciju. Odmah su joj pronasli zar, neko je dosao po nju i odveo je na slikanje, kroz nekoliko dana, kad su slike bile gotove, Mira me pozvala svojoj kuci i saopstila mi da je veza uspostavljena: »Dusanka i Rada veceras treba da krenu za Grmee. Du5anka ce pred v~e k vama doci .. . « Oko 18 sati dosla je Mira noseci korpu sa zarovima. Dusanka i Rada su se obukle i ona im je objasnila plan prebacivanja: »Nedaleko Gasica kuce, pred zgradom Sekcije, cekace vas jedna drugarica sa upaljenom cigaretom u ruci. Podite za njom ... U Aleksandrovoj ulici cekace vas Du!lko Brkovic i slijedite ga sve do rijeke Sane gdje vas ocekuje camac ... « Upozorila ih je da se nedaleko Prijedora nalazi Zegerski most, cuva ga neprijateljska straza, i ako ih strazar zaustavi, da kdu kako su posle do Cerica kuca u Miljakovce, upravo je bio ramazan. Kad se dobro smrklo, oko 21 sat, Mira mi rece da pogledam kroz prozor: u sjenci kromjate lipe stajala je drugarica s. upaljenom cigaretom. Sa Radom i Du5ankom smo se pozdravilei zllZeljele im srel:an put. Po§to su vel: iza!lle, Mira me posla da ih neprimjetno pratim do st&nice i vidim kako ce stici d~ glavne ulice ... �- Iz Prijedora smo sa kuririma krenule dalje za Podgr- kaze Dusanka Kova~evil:. - Na izlazu iz grad a trebalo je prel:i most na rjecici Gomjenici. lspod zarova smo nosile ruksake s odijelom, sanitetskim materijalom i ne~to metaka~ Pred nama na pedesetak metara isla je Nevenka Pucar, naoko bezbrizno pjevusel:i. Zaustavila se kod strazara i s njim za· po~ela razgovor, zaklanjajuci nas dok smo prolazile. U prvom selu skinule smo zarove i slobodne udahnule vazduh predve.:. cerja pun tisine i spokojstva. Svu nol: smo pjesacile kroz zaspala sela, nepoznate gajeve i !iumarke, u susret novim borbama. Kukuruzne njive pocele su ~utjeti, a Grmec je cas bio vedar i obasjan suncem, cas tonuo u plavicastu maglu rane jeseni. Nailazile smo na nase !itabove, poluorganizovane partizanske odrede, na tek zacete partijske organizacije . .. Nase snage su se iz Drvara povlacile pred nadmol:nijim snagama okupatora. Nekoliko dana smo se zadrzale kod !itaba Krajiskog odreda ciji je komandant bio· Danko Mitrov. Tu smo stekle i prva poznanstva sa ljudima Podgrmeca: porodicom Karica i Majkil:a iz Majkic Japre, Vulina iz Gudavca, Rasetama iz Potkalinja, Vejnovicima iz Ruiske i mnogim drugim. Rada je insistirala da nol:u cuvamo strazu kao i ostali partizani. Ucile smo rukovati oruzjem. Vee smo po~ele odlaziti u sela i organizovati politickl rad. U oktobru 1941. formiran je Okruzni komitet KPJ za Podgrmec i Rada i ja smo postale njegovi clanovi. Rada je dobro poznavala selo, uslove zivota, i lako je uspostavljala veze sa ljudtma. Satima je mogla da se zadrzi u razgovoru sa jednim covjekom ili zenom, da im strpljivo tumaci nasu politicku liniju, da jednostavno i logicno objasnjava smisao nase borbe. Odmah u pocetku stvarala je ~vrste licne veze i prijateljstva. Za nju narod nije bio bezlican niti politicki rad samo organizovana konferencija. Mislim da je bali u radu sa malim grupama i pojedincima Rada najvise dolazila do izrazaja. Sjel:am se konferencija po selima: tek po njihovom zavr§etku nastajali su dugi razgovori i diskusije sa pojedinim lju· dima. Iako fizicki slaba, hila je u stanju da izdrii i daleke puteve i nocne sastanke, da povrh svega pa~ljivo slu!ia i razmislja o ljudima i da se bori za svoje stavove 1 uvjerenja. Vel:ina tih prvih konferencija proslo bi bez prisustva zena. U najvel:oj sobi u selu, obicno u prostoriji s ognjiStem, okupili hi se mu• me~ �Akarci i posjedali na pod. Osim iena - ukucana drugih tu nijebilo. Ali ni ove nisu punopravno ucestvovale; stajale su naj~~ negdje u uglu i prisutni su im se obracali za kojekak.ve· ~luge, ill su ih domacini slali djeci. Rada je razgovor obitno poCinjala time da i iene imaju Ata da rade, da treba da se "Qore. Vee tada smo imale posebne razgovore sa ienama: obra~ale smo im se za -pomoe ranjenicima, pripremale smo sa njima &,kcije pletenja za vojsku. Kada je 1942. osnovan Antifa!isticki front iena, vee smo poznavale dosta seoskih zena, sposobnih da rade u toj organizaciji. Osim skojevki i nekoliko partijki, poznavale smo desetine seljanki koje su se izdvajale borbeno~u i bistrinom. Za nepun mjesec dana u svim selima Podgrmeea formirani su odbori zena. Za taj rad je u OK bila zadu!ena Rada i rukovodila je organizacijom zena Bosanske krajine sve do svoje pogibije. Iz tamnih dubina ropstva zasvijetlile su nove snage: skojevke na politickim kursevima i u brigadama, djevojke u omladinskim radnim brigadama, zene borci, bolnicarke, kosci, odbornici i politicari! Na konferencijama i zborovima progovorile su prvi put seoske zene, odvame i bistre. Svoje radosti i tuge utkale su u peAkir i obojke za partizana, u zastavu brigada i batal-jona, u urec:!enje sale za partijsku konferenciju, u stih ttdne krajiAke melodije. Probuc:!ena zena Krajine izvr8ila je ne samo svoju ljubav prema zemlji i borbi, nego i SV•lje sposobnosti stvaranja i osjeeanja. Jednom, -povodom izlozbe radova za vojsku sto su podgrmecke zene ·priredile u LuS<:i-Palanci_. Rada im je rekla: »2eljela bih da sam hiljadu .puta bolja; tek tad bih osjeeala da imam pravo da rukovodim ovim narodom.c U njoj je snazno zivjelo osjeeanje odgovomosti, zelja da opravda povjerenje Partije i naroda. Uvijr:k joj se cinilo da nije uradila sve sto treba, da je moglo biti bolje i viAe. Kao da jE! sebe zbog neceg k8Znjavala, ili samu sebe pobjec:!ivala, preuzimala je najteze zadatke. Okrtdnom komitetu Podgrmeca pripadala su i neka sela bihackog sreza - Hrgari, L~a ... Donjih se moglo doci preko Grmeea. Bio je to dug i naporan put;. cia bi se presao, bilo je potrebno sedam sati hoda, od toga oko ~tiri sata kroz sumu. Od svih clanova komiteta Rada se naj<!vrsce vezala za taj teren. Katkad je i ·po najzescoj zimi i snijegu odlazila, jer je zakazala sastanak. a nije htjela da ga odgodi. .Voljela je odlaske u vojne jedinice. Neprestano je ieljela �da se nade tamo gdje je te~ko, opasno, da siroko i svestrano. zivi i radi. Ponekad je zalila sto je shvataju kao rukovodioca: »Sektora zena«. »Ne mogu tako da shvatam svoj zadatak! Uostalom, nisu zene izdvojen sektor, one se bore sa l!itavim narodom« - govorila bi. Narol!ito je insistirala da se ~to vik zena primi u KPJ, da budu birane u rukovodstva, u NOF i u odbore mi'rodne vlasti. U junu 1942. smo se razdvojile. Ja sa.m otiSla u OK Drvar, a ona je ostala u Podgrmecu. Sada nas je dijelio Grmel!. Dopisivale smo se veoma cesto. Nestnpljivo sam cekala kurira. Sre- . tale smo se ponekad na sastancima, razmijenile bi iskustva i · zajednil!k.i prozivljavale gubitke drugova i drugarica, radovale se nasim uspjesima i pobjedama. Pocetkom januara 1943. otiSla sam u brigadu i sa njom prosla l!etvrtu i petu ofanzivu. Daleko od Krajine, koja je za mene postala pojam zavicaja i · rodne kuce, najcesce sam mislila na svoju sestru Zoru i na Radu. Preko Krajine je pre~la ofanziva, pusto~eci ko zna po koji put ove divne krajeve. Cestama u snijegu kretal~ su se kolone izbjeglica. Harao je tifus. Grmec je postao ocajnicko skloniste hiljada porodica. Kraj vatri tifusara umirala su djeca i ranjenici. Teze od borbe bilo je tad voditi racuna o zbjegovima, o njihovoj ishrani i zastiti. A Rada je na tom poslu bila danonocno, cvrsto povezana sa stotinama divnih krajiskih komunista i odbornika koji su u tim danima znali samo za rad i borbu, sto je jedino smrt mogla da prek.ine. U jesen 1943. ponovo smo se srele. Godina dana, koliko se nismo vidjele, ucinila nas je zrelijim i cutljivijim. »Zore nema- rekla mi je tiho i tuzno- sa njom je sahranjena iVa-· hida.« Za trenutak sam zamislila selo Ruisku u proljece, kad se livade zazelene i razvigoran budi ~umu i vocke. U takvom jednom danu sahranjene su u zajednil!ku grobnicu moja sestra Zora, Vahida Maglajlic i jo~ nekoliko drugova. Trava je pokrila hiljadE" poginulih mladica i djevojaka. Bili su dio nase ~ladosti, nasih teznji; bili smo im duznici. Sretale smo se jos nekoliko puta; posljednji put kada sam pripremala okruznu partijsku konferenciju na terenu OK B. Luka, l!iji sam bila sekretar. Dosia je ne~to ranije iz Obi. ko~teta i pomagala mi da napi~em referat. Unosila se u svaku 407 �misao, u svaku r~enicu: »Htjela bih da tvoj referat bude najbolji!c Rastale smo se toplije nego obicno. •Iduci sastanak u B. Lucie kazala je. I ja sam to ~vrsto vjerovala. Bila je 1944. godina, pobjeda je hila na pomolu. Na 25. maja nalazila sam se u Okru!nom komitetu u Sipragarna, selu ispod Vla5ica. U rano jutro iznad nas su u jatima poceli da prelaze avioni. ISli su u gustim rojevima, nebo je iznad nas pocrnjelo. A kasnije, iz daljine se cula potmula grmljavina. Pocela je Sedma ofanziva . . . Vee sutradan iz tog pravca su nai§li kuriri i ohavijestili nas o dogadajima u Drvaru. Jedan od njih, moj dohar poznanik, uzeo me za ruku: »Tamo je hila i Rada - rekao je. - Poginula jelc - Radu sam ponovo srela februara 1942. na oslobolienoj teritoriji u Skender-Vakufu, na Ohlasnoj partijskoj konferenciji koja je okupila delegate iz cijele Bosanske krajine i centralne Bosne- kllZe Zaga Umicevic.- Ovoga puta mise ucinilo da viSe nije sitna rasta. I ona i Du§anka izgledale su ml, u pantalonama i poluvojnickim jaknama, izraslije i jace. Svaki njihov pokret odisao je sigurnoscu i cvrstinom. Gledajuci ih takve, jake i samouvjerene, po!eljela sam da ostanem u partizanima, da se viSe ne vracam u porohljenu Banjaluku gdje je, i pored uspjeha koje smo tamo imali, i vazduh hio drugaciji, gdje je sve hilo skuceno i tijesno. Govorile su mi o radu sa !enama Podgrmeca, o uspjesima koje su postigle okupljajuci ih oko NOP-a, o djevojkama koje su svoje dugo pripremano ruho prekrajale horcima da bi im se konacno i same pridruZile. One su meni pricale o Podgrm~u. a ja njima o Banjaluci. Zanimalo ih je sve sto se ovdje desavalo. A novosti nije hilo malo. Sutradan, na konferenciji koja je sumirala prve rezultate borhe u Bos. Krajini i dala pregled stanja u prvim odredima, narodntm odhorima, omladinskoj i zenskoj organizaciji, Rada je govorila o radu sa zenama. Bile su to ponovo rij~i optimizma i duhoke vjere u pohjedu. Uvece smo zajedno otisle na konaci.Ste, da veci dio noci provedemo u razgovoru. Rada je voljela svoj rad i taj narod koji je dohro poznavala; njena ljubav se osjecala u svakoj izgovorenoj rijeci. Dugo sam mislila o dvjema partizankama, clanovima OK KPJ za Podgrmec; misao o njima, njihovoj vedrini i sigurnosti, nije me napustala cijelim putem kroz snjema bespuca sto �su me vodila ka podjarmljenom gradu. Iako su ova dva susreta hila kratka, tako reci u prolazu, jo§ dugo sam zivjela pod uti~ kom njene sna~ne licnosti, njenih rijeci i postupaka. Kasnije, i.mala sam sreeu da jos holje upoznam svu vrijednost ove jake i pametne zene od koje sam primala mnogo savjeta od neocjenjive vrijednosti za moj daljnji politicki rad. U godini 1943. dala mi se prilika da vi§e hudem sa njom: hila sam sekretar · Ohlasnog komiteta SKOJ-a za Bos. krajinu a ona clan Ohlasnog komiteta KPJ. Vrlo cesto putevi su nam se sastajali na terenu, u selima gdje je Rada odriavala sastanke sa clanovima Partije a ja s omladinom. Po ohavljenom poslu odlazile hismo zajedno na konak, da dugo u noc ostanemo hudni, iznoseei utiske o svemu sto nam se tokom dana desavalo. Nikad nel:u zahoraviti te duge zimske veceri kada smo na prtini ohasjanoj mjesecinom iii uz skiljavo svjetlo lojanice razgovarale o svemu sto nas je ~ivo interesovalo. Jako je voljela da prica o ljudima sa koji.ma je radila, o njihovim osohinama i mogucnostima, i rado je o tome izmjenjivala misli. Ona je !jude voljela i radila sa njima vrlo pazljivo i uspjesno. Bio je oprohani metod osvajanja !judi, cemu je Partija jos prije,. a pogotovo u toku rata, ucila svoj kadar: Boriti se za svakog covjeka, pridohiti ga po svaku cijenu. Govorila je kako u co":' vjeku treha iznalaziti ono najholje: Komunista mora da pronac!e put do onog najljudskijeg i najljepseg u covjeku. Svojih principa ona se striktno drzala i u praksi. Sa svakim pojedincem radila je strpljivo i polako. I kad danas mislim o Radi, ja upravo mislim o njoj takvoj: o revolucionaru koji je znao da pride svakom pojedinom covjeku, da ga podiZe i vodi racuna o njemu, revolucionaru koji je hio strog, kritican i principijelan, a istovremeno hlizak i pristupacan. Jedan sastanak upeeatljivo mi je potvrdio njene velike sposohnosti. Pocela je zima 1943. godine. Negdje na Kupresu odrzavao se seoski partijski sastanak koji je trehalo da odmjeri tezinu greske jednoga druga. U maloj polumracnoj seoskoj izhi skupilo se preko desetak sto mladih sto starijih !judi. Drug, cija se greska razmatrala, upomo je negirao svoju krivicu uprkos ocevidnim cinjenicama. Bil'> je neprijatno slusati te kontradikcije u koje je stalno upadao. Rada je slusala, pazljivo posmatrala, a kad je uzela rijec, tisinu tjeskohne atmosfere razhi cvrst ali topao glas: 40!' �· •Ako ne rekne§ pravu istinu, nisi prevario samo Partiju nego samoga sebe. Partija je satkana na istini i u njoj ne moze da bude niko ko ce da la!e. Lagati Partiju znaci prije svega lagati sebe! Ali, Partiji nije stalo do toga da kamjava. Ljudi grije§e i ne moze da bude drugacije. Najvamije je da sagledaju gre§ku i da je isprave ... c U zagu§ljivoj tjeskobi seoske sobe Rada je jo§ dugo govorila o Partiji, o njenoj cistoti, o liku komuniste ... Ljudi su netremice slu5ali tu djevojku sitna rasta i blijeda lica na kome su sjale velike erne oN. Sve se oko nje pretvorilo u uho, niko se nije pomakao za sve vrijeme njenog govora. A ona je na svoj sistematski i pazljiv nacin trazila puteve do njihove svijesti. Na kraju sastanka, poslije priznanja ucinjene gre5ke, ljudi su jo§ dugo sjedili zbijeni jedan pored drugog i simbolicno predstavljali snagu i cvrstinu koju je ta zcna sa svoje· licnosti prenijela na njih. Imala sam utisak da je sa svih nas skinut neki teret, da smo olak§ani za nesto sto nas je te§ko pritiskivalo. Vedri i zadovoljni razi§li smo se u zimsku noc. Ovakvi sastanci, na koje me je cesto pozivala, predstavljall su za mene pravi dozivljaj. Jo§ dugo poslije, razgovarale bismo o svemu §to smo zapazile, a ona nikada nije propustala da saslu§a i moje mi§ljenje. Uvijek je vodila racuna da probleme. omladinske organizacije, cime sam bila zaokupljena, ne sagle-. davam usko, samo s omladinskog aspekta. Zato me pozivala na partijske sastanke, kad god je za to imala priliku. U radu sa zenama imala je uspjeha. Uvijek uredna i pedantna, bez obzira u kakvim se uslovima nalazila, ona je zenama imponovala i znala da im bude bliska. Dobro je poznavala sve detalje seoskog zivota, lako se uklapala u njega i tako djelovala. Dirljiva je bila njena zelja da nekako promijeni ustaljeni nacin zivota u zaostalim selima. Kad bi, recimo, vidj~ la zenu da pod mlaz mlijeka, koje hol:e da procijedi, podmece okrajak svoje pocrnjele seljacke kosulje - sto se tada jo§ ci-. nilo u zabitim selima Kupresa - nije o tome tog l!asa ni§ta govorila. Tek kasnije pocela bi da pril!a kako u selu gdje je boravila zene lijepo oddavaju kucu i pripremaju neka nova jela od mlijeka koje cijede kroz posebne bijele krpe. Ovako, kroz pricu, ona bi zenu dovela do saznanja da moze ljepse ~ bolje da zivi, i lakse da podize svoju djecu. Polazeci od njenih, :potreba i njenog intimnog svijeta, Rada je zeni tumacila ci... ljeve nase Partije. . . . . �Sj~am se dana provedenih u sjedl.Stu Oblasnog komiteta KPJ u Lusci Palanci i Ribniku. U casovima predaha pricala mi je o svome radu u beogradskoj partijskoj organizaciji. Vrlo · .Cesto je spominjala drugove sa kojima je radila i koji su, kao i :ona, u jednom casu bili izdani i uhapseni. Sa tugom i pono:Som se sjeeala drugova koji su tada, neposredno pred rat, pobijeni u Glavnjaci; jedan je narocito bio mucen, sa njega su, doslovce, skidali kaiseve koze, pa ilpak nije izdao. 0 sebi nije nista rekla. A znalo se da je i njen »list« sa saslusanja ostao prazan. Za majku su je vezala njezna osjecanja. Njene misli su cesto bile wpucene i voljenom covjeku, koji se tada nalazio u zarobljenl.Stvu. Sjeeam se, cesto je izr8Zavala zabrinutost za njega, njegovo zdravlje, i za mogucnosti njegovog politickog djelovanja. Vijesti o njegovom radu, tamo, iza bodljikavih ziea, i o tome da je ostao vjeran Partiji i princilpima za koje su se zajednicki borili, radovale su je i ispunjavale ponosom. Bila je srecna kad se vratio da nastavi borbu, dajuci citavog sebe zemlji koja je plaantjela u ognju revolucije. - U velikom, ogradenom dvoristu •crkve na Kamenu«, kao najpodesnijem mjestu u Duboviku ispod Grmeca, zakazan je zbor seljaka na Svetoga Savu 27. januara 1942. godine - spominje tadanji skojevac Stevo Culibrk. - Ali mecava je tako gusto zasilpala da je bilo nemoguce ostati na~polju. Morala su biti otvorena crkvena vrata i zbor je odrzan unutra. Iako su puteve skrili smetovi, a snijeg do pojasa, crkva je bila dupkom puna. Dosli su uglavnom muskarci. Ispred oltara stala je njezna mlada drugarica i mirno po.Cela da govori: najprije o Svetom Savi kao borcu protiv Turaka, kao prosvjetitelju srpskom koji je vodio borbu za nacionalno oslobodenje. A zatim je to tako lijepo i dovitljivo povezala sa nasom borbom protiv fasizma: Crkve zatvorene, svestenici otjerani, ali narod se bori za slobodu . .. Svi rodoljubi treba da ustanu protiv neprijatelja! Kazala je da je i ona Srp-. kinja, kcerka svestenika i, onim svojim finim smislom za logicno ubjedivanje, tumacila zasto se vodi NOB-a. Pod kamenim svodovima vladao je tajac. Ljudi su je slusali kao da je U.., turgija! Zatim je govorio Simo Bjelajac, predsjednik apstine, koji je docnije postao vijecnik AVNOJ-a. 4J" �U januaru je na§ simpatizer Milan Cugalj, bivsi biljeinik otocke opstine a tada sekretar opstine Dubovik, bio pozvaoRadu, Simu i mene na veeeru u svoju kucu ispod Lisca. Sobica topla, sa gradskim namjestajem, na podu crveni cilim i na prozoru zavjesa. Na stolu, ispred svakoga od nas, po tanjir I »escajg«. Rada je bila odusevljena. »Sto ti je prijatan sobicak« pohvalila je domacina. Zeljna domace topline, ocito je11Zivala u prizoru tihe porodicne udobnosti. Bila je to za nas prava rijetkost! Razgovarali smo dugo . . . !mala je obicaj da svoja izlaganja propraca odmjerenim kretanjima ispruzene sake, kao da sijece. Osjecao sam se obogacen njenim mislima i iskustvom. Torbica joj je uvijek bila puna brosura: »Proleterska klasa i Partija« i drugih. - Pocetkom maja 1942. dosla sam sa nekoliko drugova t drugarica u partizane - prisjeca se Du8anka Stisovic. - U Komandi Lusci Palanke nasla sam Radu u dru8tvu Sefketa Maglajlica i Milorada Mijatovica. lskoristile smo nesto vremena da bih je obavijestila o njenima i o mojima, a zatim je mene· i Anku Marjanovic uputila na teren Srpske Jasenice, da radimo sa zenama, a ljekare omladince, koji su sa nama dosli~ u podgrmecku bolnicu. Cesto smo se sretale na tom terenu, koji je ona redovnoobilazila. Slusala sam je toliko puta na zborovima i konferencijama. Obilazila je cesto i aktive AFZ-a. Svuda se Rada vidala, ali nije bila samo fizicki prisutna. Cijelim svojim bicem je ucestvovala u svakoj akciji ... Sjeeam se, Oblasni komitet i Operativni stab za Bos. krajinu zad11Zili su me da organizujem djeciji dom za partizansku djecu koja su ostala sirocad iii su ih po logorima odvojili od roditelja i poslali u ustaski djecji logor Jastrebsko kod Zagreba, odakle su ih na§i oslobodili. Uz narocito zalaganje druga I>ure Pucara, ovu djecu smo smjestili u skolu u Risovcu i zastitili od bombardovanja. Uz pomoc AFZ-a i Narodnog odbora osposobili smo dom u koji je odmah smjesteno oko stotinu djece od 5-15 godina. Bila su to mahom djeca sa Kozare, cesto tako mala i smetena od svega sto su prepatila, da nisu znala ni cija su ni kako sezovu. Taj dom, koji smo morali premjestati s jedne na drugu slobodnu teritoriju, posjetio je i drug Tito prilikom smotre IV divizije u Srpskoj Jasenici. Pored mnogih drugih istak412 �nutih rukovodilaca doom je posjecivala i Rada. Htjela je da bude svuda prisutna, pa i mectu na5im maliSanima. Zurila je svu<la da stigne, sto viSe od sebe da da, kao da je naslucivala da <:e kratko !ivjeti. Otimala je od !ivota i vremena - za novi tivot, za novo vrijeme koje dolazi. Poslije raznih skupova, ako se nije moralo suviSe brzo rastajati, l:esto smo sa drugaricama ostajale da prenocimo. Jednom takvom prilikom ona mi je priznala: •Eto, koliko puta smo se u Zivotu sretale, radile, a sve u nekoj jurnjavi ... Nlkad ne imadosmo vremena da medu sobom, kao sto treba, porazgovaramo o nama samima.« Obgrlila me oko ramena. Mozda je osjetila kako mnogo toga hoeu da joj kazem, o mojim nekadasnjim razmisljanjima, o tome sta joj kao partijskom i politil:kom radniku dugujem, pa mi se obratila: •Cim sam te prvi put srela, imala sam u tebe povjerenje. Vidim, nisam se prevarila.« A ja sam je kraj sebe osjecala njeznu, malu, a duhom tako jaku, nadmocniju. Govorila je o zadovoljstvu koje nalazi u radu, o ljepoti rada i kako cemo, tek kad se oslobodimo, osjetiti radosti zivota. U maju 1944. godine pozvali su me omladinski rukovodioci Kosta Bosnic, Braco Nemet i Stojan Bjelajac da do1em u Drvar zbog tehnil:kih pri.prema za Drugi kongres USAOJ-a. Pri povratku u Podgrmel:, na svoj posao u Oblasni NOO, negdje oko Bravskog srela sam Radu. Porazgovarale smo u tim jutarnjim fasovima: opet o poslu, o djecjim domovima, omladini i zenama ... Rece kako uskoro mora i k nama doci. Pozvala sam je da odmah krenemo zajedno, ali ona mi objasni da neodlomo mora stici u Drvar. Nismo slutile da posljednji put ide ovom cestom, ovim krajem, kojim je toliko puta prepjesal:ila i projahala. Sjeeam se Rade iz Gorinja, gdje je u jesen 1942. bio Oblami komitet - kaze Dragica Vukovic. - U sjedistu komiteta <lolazile su aktivistkinje AF2-a i politkomesari sa vojno-politickih kurseva. Na jednom takvom kursu radila sam sa starim komunistom Zorom Nikolic. Rada je ljude pdmala stalozeno i mirno, davala im zadatke, obja5njavala. Bila je blago stvorenje, uvijek spremna da za covjeka nesto ucini. Brinula se o nama kad bi dosli gladni i umorni. Jednom je trebalo 413 �da se ide u sela Podgrmeca, po zadacima AF2-a14). I Zora. . Nikolic je po tom planu rasporedena da ide u neke krajeve, ali Rada to nije dozvolila; objasnila je drugaricama da je Zora iscrpljena, da je to za nju prevelik §trapac i da bi na tom putu mogla imati samo naprilika, jer ni teren nije poznavala. I Zori je dodijeljen drugi zadatak. - Pocetkom novembra 1942. - sjeea se Rada Lukac oddana je sreska konferencija AF2-a u B. Petrovcu, u oveeoj prostoriji kod apoteke. Rada je bila uporna da zademo u svaku mahalu, da obavijestimo i dovedemo zene. 2ene su dosle u zarovima. Opismenjene aktivistkinje jedva su cekale takav sastanak; s rado§cu su dolazile da ne§to cuju i razmijene iskustva. Rada se i licno angazovala da se one iz udaljenijih sela . smjeste po kucama, a Petrovcanke su ih rado primile. Govorilo se o zadacima AF2-a. I, umjesto da da uopstene savjete, Rada nam je zivo opisala rad seljanke Danice Medan15), istaknute i omiljene aktivistkinje iz Podgrmeca: Mnoge zene premisljaju c~me sve da pomognu vojsku. Danica je okupljala mobe i zene su tu proizvodile citave kamare .odjece i obuce. u · teskoj oskudici snalazile su se i za hranu kako su znale: pekle su tikve, da se zene pocaste dok rade. Seoske zene su same· pravile i kozune za vojsku. Borci na polozajima bili su ushiceni takvim poklonima . . . - Stezala je ljuta krajiska zima decembra 1942. - sjeca se Rahela Albahari. - Poslije Prve zemaljske konferencije · AF2-a, u Bosanskom Petrovcu su se jos nalazile mnoge nase · istaknute zene - rukovodioci: Cana Babovic, Mitra Mitrovic, Vanda Novosel, Lula Planojevic ... Stanovale su u kucici s drvenom ogradom i malim cvijetnjakom jesenjeg cvijeca koje je jos odolijevalo studeni. Bila sam rukovodilac na kursu AF2-a; kursistkinje su .stanovale .i ucile u bosanskoj kuci sa cardakom i visokim krovom od sindre. Sjecam se, Rada je cesto ovamo navracala, kao i u kucicu s vrtom jesenjeg cvijeca. 14) Na jednom od tih zadataka poginula je sestra Branka Co- pica. 15) Danica Medan iz Srpske Jasenice, predsjednica Okru!nog odbora AFZ-a za Podgrmec. Poginula 1943. u Grmeeu, ·u IV ofan-· d~ . I '4 �I ja sam cesto tamo i§la po upute za rad. Bila sam jo~ neiskusna, mlada, i tamo me, a da ni sebi nisam htjela priznati, vukla ljubav i radoznalost za na§e najistaknutije drugarice. Jednom, zatekla sam Canu samu; sjedila je pored peci i zavijala list hercegovackog duvana u cigaretu slicnu tompusu. Dok je sa mnom razgovarala bila je, kao i uvijek, nasmijana. Pu, sila je, pa je i meni pruzila tu cigaretu-tompus. Nikad dotad nisam zapalila, ali nisam mogla odbiti, pogotovo, jer je od · Cane. C!m sam povukla, vi§e nisam znala o cemu smo govorile; toliko me §tipalo za grlo i jezik, ali sam »junacki« uvlacila dimove, kasljuci kao da sam nazebla. Cana se tad necem . glasno nasmijala ... Spasio me Radin dolazak pa sam odbacila opusak i udahnula svjez vazduh. - Te ostre zime 1943, u cetvrtoj ofanzivi, povlacila sam se sa IV krajiskom brigadom preko Satora - prica Dusanka Pi~olic. Vee poderani oputnja§i svaki cas mi se klizu pod . umornim nogama. Iznenada dobijam nekakve cirpele i vrlo sam sretna. Penjemo se zaleden~m rpadinama, kroz studen i magle, umorni i gladni. Svuda oko nas zaglavljeni konji u dubokom snijegu. Jedva koracam jer, nazalost, tesko dobivene cilpele su tijesne. Odjednom, pod nekim drvetom vidim Radu sa grupom drugova. Pozdravljamo se i ona me pita zasto tako tesko hodam. I .ne cuvsi do kraja moj odgovor, skide svoje cipele i pruzi mi: »PokuSa.j obuti, meni su prevelike.« Ja se proti. vim, njene cipele su i ljepse i bolje, ali Rada ipak navlaci moje ci.pele i govori: »Vidis, tvoje mi potpuno odgovaraju, kao da . su pravlje?-~ za moju nogu!« Cesto sam u toku rata sretala Radu. Na konferenciji zena Krajine izabrana je za sekretara Oblasnog odbora AFZ-a•o). · Jedno vrijeme taj odbor je ~mao sjediSte u Sanici. Kao sekre~ tar Rada je bila u . stalnom kontaktu sa nasim Okruznim od. borom zena i mnogo nam je .pomagala u radu. Insistirala je da ·.u sto veeem broju sela oformimo seoske odbore AF2-a, a posto.· jece da ucvrstimo. I ona je sa nama odlazila na sastanke odbo. ra i licno oddavala vezu sa ·pojedinim seljankama koje su bile aktivnije. U tome radu sa zenama cesto ·smo morali da se . hvatamo u kostac i sa ·mnogi:m konzervativnim shvatanjima. ~ Cesto se desavalo .da muskarac zabrani zeni da radi u AFZ-u, · ·· 18) PredSjednica je blla Soja COpil:. 415 �da odlazi na konferencije . . . . Tako smo u jednom selu kod Kljuca imali dobar odbor AF2-a kojim je rukovodila otresita, ljep\lSkasta seljanka. Bila je pismena i bistra, a uz to spremna da radi jer je voljela NOP. Mu! joj vee duze vrijeme nije bio u selu. Vrlo marljiva se pokazala i njen odbor je bio jedan od najboljih u tom kraju. Ali, odjednom, pojavio se muz i zabranio zeni da odlazi na sastankel Posto je vee upoznala ovu aktivistkinju, Rada se uporno trudila da ubijedi muia u ispravnost puta kojim ide njegova zena. Ang&Zovala je cak i partijsku organizaciju i pojedine odbornike iz sela. Odlazeci, i nama je stavila u zadatak da se izborimo za tu zenu, da se ponovo aktivira. Zaista, u tome se i uspjelo! Eto, takva je hila Rada! Istinski horae za prava zene i njeno ukljucivanje u drustveni i politicki zivot. Svojim radom i primjerom pokazivala nam je kako treba prilaziti zenama, kako ih treba uzdizati i prosvjecivati. Svuda i na svakom mjestu, na sastancima ·p artijskih organizacija, seo3kim konferencijama, sastancima raznih odbora, Rada se zalagala da se sprovede u zivot stav na8e Partije: sto masovnije ukljucivati Zene u NOP. Kao clan Oblasnog komiteta dolazila je na sjednice naseg Okruinog komiteta KPJ. Sa njom zajedno isla sam na sastanke sreskih komiteta i partijskih celija. Cini mi se da je tposebnu p&Znju posvei:ivala mladim komunistima i zenama. Kad smo mi, mladi komunisti, sa strahom primali izvjesna zadu!enja, ona je uvijek hila spremna da nam pomogne svojim savjetom, sugestijom, objasnjenjem. Vera Babic kaze: »U zimu 1944. cesto nam je dolazila u Drvar na sastanke Okruznog odbora AF2-a cija sam predsjednica hila. Njeno prisustvo nam je ulijevalo sigurnost. I kad nas je kritikovala, ta kritika je hila konstruktivna, davala nam je perspektive. Odmah bismo pravile plan rada, jer nas je sve sto smo od nje saznavale prosto mobilisalo da radimo br!e i bolje, da politicki jos sire obuhvatimo zene nasega kraja. I svaki put, kad bi Rada dosla mectu nas, u nama se budio radni elan. Cijelim svojim bicem, nacinom prilaska i ljudima i radu, prosto je razvezivala nase latentne sposobnosti. Videa je onako njeinu, tihu, a odlucnu i sigurnu u tim nemirnim danima, uporectivala sam je sa onim vanrednim likovima Zena-revolucionara iz literature. Kao da je imala dugogodi.lnje 416 �iskustvo revolucionara-ilegalca! Bila je tako spretna, gotovo n~ujna u svom organizatorskom radu, pa sam zbog te njene umje~nosti i sama, kao !ena, hila ponosna.c Sjeeam se proslave 8. marta 1944. u Ribniku - pri~a dalje D~anka Pirolil:. - Sa Radom smo se dogovorile ·da organizu· jemo sve~anu akademiju. Naglasila je da sve~anost treba da bude na visini, jer ce prisustvovati i svi na~i rukovodioci koji se nalaze u Ribniku. A hili su tu i Oblasni komitet i Stab V korpusa i mnogi drugovi iz ZAVNOBIH-a. Sve smo sredili, samo je ostalo pitanje: ko cc pripremiti referat? Rada zadu!uje mene. Opirem se, bojim se da istupim na tako svecanom skupu. I danas su mi u sjeeanju njene rij~i: ,.Mora~ se osamostaljivati! Krajnje je vrijeme da se i mi zene pocnemo oslobadati straha i ,potcinjenog polozaja. Treba smjelo da istupamo, kao i n~i drugovi. Ja cu ti pomoc1.« Pomogla mi je da na.pi!em re· ferat. Do~ao je i osmi mart. Akademija pocinje, a ja se osje<:am nelagodno. Ali, Rada je u prvom redu; pogledom i smi· je§kom ulijeva covjeku snagu i povjerenje. Dok sam citala referat, hrabrio me njen pogled, njeno diskretno klimanje glavom. Svecanost se uspjesno zavrsila i Rada me pozvala k sebi na spavanje. U komitetu je imala malu pregradenu sobu. Razgovaramo dugo u noc. Tu sa mnom viSe nije clan Oblasnog komiteta; tu je Rada-zena, prisna i iskrena prijateljica, sa ko· jom je prijatno razgovarati i o mnogocemu drugom. Pricamo o Banjaluci, knjiZevnim djelima koja smo procitale, filmovima koje smo gledale, o porodicama i rodacima koji su iza nas ostali u okupiranom gradu ... Drugovi iza pregrade se ljute ~to im pricom i smijehom remetimo san, a mi i dalje neumomo cavrljamo kao da smo svjesne da nam je to posljednje videnje. - Poslije du!eg prekida opet smo se n~le tek negdje u ljeto 1943. na oslobodenoj teritoriji - sjeea se Safet Filipovic. - Prvi na8 duZi susret bio je u Mrkonjic Gradu, za vrijeme Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a. Zbog priprema je doAla ne!to ranije. :.Rada se vee viAe dana nalazila u ovom starinskom bosanskom gradil:u; organizovala je smjeStaj delegata i urec1i· vanje sv~ane dvorane- ka!e Vera Babic.- Svratila sam ta· '¥1 - Zene herojl �mo da vidim kako ce izgledati mje&1o na kome ce se 26. i 27. novembra oformiti na8 prvi BiH parlamenat. Lijepa drugarica, odmjerena u gestu tiho se kretala po toj velikoj prostoriji, ceM:e zastajkujuci da bi ~la u svaku pojedinost ukra§avanja, da bi omladinkama koje su se trudile blago stavila primjedbe. Imala je toliko smisla za organizaciju! Bez mnogo pri~e, sve je i.Slo po predvidenom planu.c Tada smo prvi i posljednji put du!e hili skupa - sjel:a se Safet F. - i Rada mi je nadugo i na8iroko pri~ala o Ustanku: o narodu, borcima, o pojedincima. Sva je hila zaokupljena tim istorijskim zbivanjima. Na zasjedanju je hila u radnom predsjedni.Stvu i govorila je ispred zena. Kako je osjecala Ustanak i borbu pod rukovodstvom KPJ najbolju sliku daju rijeN koje mi je uputila iz Ribnika, iz sjedista Obi. komiteta, u pismu datiranom 31. januara 1944: •Nas ustanak u cjelini veli~anstven je, ali kad uzmemo 1 pojedina~no njezine ul!esnike mnogi zadivljuju. Nevjerovatan polet i snaga prozeo je duhove ljudske i oni do jul!er neznatni danas ~uda ~ine. - Pril!ao mi je neki dan jedan ranjeni partizan kako je vlastitim rukama davio nedotul!enog od bombe Svabu u tenku. - Tako djelo i snaga pojedinca rada se samo u snaznom pokretu kao sto je kod nas ustanak.« I nastavlja: »Gdje i kako iskoristiti svoje sposobnosti, koje danas moram u potpunosti dati za ovu oslobodila~ku borbu, veoma je znacajno.« Najveca sreca bi je obuzimala kad je vidjela rezultate svoga rada. Voljela je da se stalno krece, da bude na terenu, medu ljudima, borcima. U istom pismu kate: »Prilicno sam se dugo zaddala u sjedistu. - Tu uz drugove dosta naucim i to je najbolja skola, ali volim teren. Nekako sam licno zadovoljnija kad drugi.ma pruzam pomoc u radu i osjetim da od toga imam uspjeha, onda sam uvjerena da u ovoj ogromnoj borbi nije zagubljen jedan mali atomic ja- ito me raduje. Sutra putujem u centralnu Bosnu. Veseli me da cu poslije tako dugog vremena opet vidjeti stare znance. Tamo sam provela djetinjstvo, poznajem dosta ljudi pa me interesuje kako i kojim putem su ti moji znanci kroz ustanak prosli. Svakako, bice ih i l!etnika! Bila mi je zelja da se s Tohom poduze ispri~am, moj stari druze, ali vidis kako je kod nas u ustanku: zurba, brzina ... I to je neophodno ...« 418 �Rada za go'flornicom kao delegat na Prvom zasjedanju Zavnobih-a novembra 1943. godine u Mrkonjic-Gradu. Govori u ime · !ena, <!Zan je radnog predsjedniAtva. · .. " ' .' i ~ ! j:- 2'1• �- Dolazila je nekoliko puta u Drvar na sastanke OK KPJ ciji je politicki sekretar tada bio Vaso Trikic, a organizaeioni ja- ispricao je Vojo Kreco.- U periodu 1943-44 iz Obi. komiteta jedino ona nas je obilazila. Prenosila nam je direktive rukovodstva i pomagala nam da rije8imo probleme naie partijske organizacije. Narocito !elim da istaknem da je Rada kao partijski radnik u!ivala izuzetan ugled, da je bila jedan od najistaknutijih i najboljih aktivista koje je vaspitala Partija. Po svojoj partijnosti, drugarstvu i organizatorskim th;osobnostima, spadala je u red rijetkih zena partijskih radt\ika. Ukazivala nam je veliku pomoc u rje~avanju politickih pitanja okruga i, uop~te, u postavljanju konkretnih tekucih partijskih 2;adataka. ' U na~em sjediAtu ispod Titove peeine, u kuci odbjeglog pcelara Ridla, cesto smo sa njom diskutovali o medunarodnim zbivanjima i o nasim gorucim temama: snabdijevanju vojske, ~du NOO-a, o radu komandi mjesta i podrucja kao vojno-poiadinskih vlasti, i o problemu ishrane stanovniAtva Drvara. tnstruktor se tada bavio svim pitanjima partijske politike; Rada je o njima diskutovala i predusretljivo usvajala neka nasa glediAta. Bila je jednostavna. Rijedak covjekl Kulturan i ~osten. - U rano proljel:e 1944. na§la sam se sa Radom u okolini Drvara- ka!e Zaga UmicevU:. - Jedan dan ostao mi je u ~je!oj uspomeni, mozda i zbog toga sto je obilje!io moje posljednje videnje sa tom milom, hrabrom djevojkom. Sjedile shlo s aktivistkinjama, zenama iz nekoliko sela, u jednom od iascvalih sljivara. Pred nama su se u svoj svojoj ljepoti pruzale drvarske njive: uz konje i volove kretale su se djevojke i;svojim crvenim maramama i raznobojnim suknjama podsjeCale na bulke, tu i tamo razasute po nje!no-zelenoj tratini. Sve j~ tu neodoljivo podsjeealo na skori kraj rata. Tome su bill tismjereni i zadaci AF2-a o cemu se toga dana i raspravljalo. Trebalo je ucvrstiti NO odbore a organizaeiju lena preorijentisati na mimodopske zadatke. Rada je bila vedra i raspolozena, blila se i zadirkivala sa mladim !enama. NaroCito joj se svidio predlog jedne od njih da moju emu suknju od glota na lieu mjesta izvezu sarama. »Ko je to vidio!? Cura, pa nosi emu suknju! To je samo za babe!« - poeele su odjednom �sve da vi~u. Rada se nasmijE$ila i iz rpotaje rpogledavala na svoju suknju koja je nedavno do!ivjela istu sudbinu. U till t'as odnekud su se prondle i igle i sareni konci. Nekoliko !ena dohvatilo je porub moje suknje i za tren oka, na opSte zadovoljstvo rpoprimio je veseliji izgled. Zatim su !ene i djevojke poskakale u kolo i savijale ga dui mekog zelenog cillma ~r~5enog ljupkim grm~icima jagor~evine. I Rada je igrala · i pjevala u tom S&renom kolu mladosti. · RaziSle smo se svaka na svoj kraj, sigume da cemo -8e uskoro vidjeti. Ali, samo nekoliko nedjelja kasnije, ona ]e ubijena ... Vijest o njenoj pogibiji zatekla me u Lu5ci Palanci i duboko porazila. Tesko mi je bilo povjerovati da je viSe nema. Jos dugo mi se pri~injalo da je ipak negdje prisutna, tu, me(!u nama; sa svojom snagom, vjerom i nepokolebljivim aptimizmom za novi Zivot. - Susretali smo se u Ribniku, Klju~u i u Sanskom Mostu na Oblasnom partijskom savjetovanju - sjeea se Safet Fillpovic - i, ,posljednji put, na nekoliko dana prije Desanta. Sa dva druga vracao sam se iz Drvara za Ribnik. Na putu izme(!u Bravska i Klju~a, u planini Paunovac, sreli smo Radu samu na konju. Isla je na teren Drvara. Sjeli smo na travu pokraj ceste i tu sa njom ostali u razgovoru neko vrijeme. Bio je lijep majski dan. Bli!ilo se v~e. a sve viSe se bliiio i dan na§e pobjede. Cekala me je, r~e, u Klju~u. ali nije mogla duie da ostane, zurilo joj se. Predlo!io sam joj da ide samo do Petrovca i da pozuri, jer noc ce a ona sama. Primijetio sam da ima i temperaturu. Prije neki dan, u Klju~u. ljekarka An(!elinovic mi je rekla da se Rada prehladila i da njeno zdravlje nije najbolje. Rada mi to nije ni spomenula, ali sam ja sebi stavio u zadatak da prvom prilikom sa njom o tome porazgovaram. Sada, ovdje, nije bilo mjesto. »Kad se vratim u Ribnik, u~ini(:u to odmah«, mislio sam u sebi. Pozdravila se prvo sa drugovima i dok su oni iSii do kola pomagao sam joj da tizja§e konja, ponovio da se !uri do Petrovca, i sa njom sam se aprostio; nisam tada ni .pomislio, da je zauvijek. - Pred sam Desant dosla je Rada k nama da obi(!e sve komande mjesta i podru~ja na okrugu Drvara- ka!e V~ Trikic.- Ja sam je pratio, obilazeei sa njom te ustanove. Sa 421 �njom sam dolazio u doticaj sluibeno svega nekoliko puta. Na mene je ostavila jak utisak njena izuzetna ozbiljnost. Bila je jako savjesna u radu. Kad daje kriticke ocjene, ne pada u vatni, ne vil:e, vee razumom i logikom stvari obja§njava. I ja sam od nje uCio. Od nje sam naucio da se trudim da ulazim u razloge ljudskih postupaka i gresaka. Kako je samo bila pametila! A skromna! Tacno uoci Desanta zatekli smo se u selu Prekaji, gdje su nas .drugovi iz Komande mjesta zaddavali da prenocimo i ostanemo na njihovoj svecanosti u cast Titovog rodendana. Ali Rada nije htjela da ostane. 2urila je da sto prije krenemo; zeljela je da prisustvuje svecanom primanju u Drvaru. Osim toga, jos smo imali u planu da poslije 25. maja oddimo sastanke sa komandama mjesta u Petrovcu i l.l selu Lipi, a ona je zeJjela da to bude bez veceg zastoja. I tako, u jedan sat po ponoci, polako smo dopjesacili do sjedi.Sta na8eg komiteta u Vodevica kuci preko puta Celuloze, gdje je Rada prenocila. ZA CASNU SMRT - Slucaj je htio da se nasla sa nama i tog dramaticnog maja- prica Vojo Kreco.- oko pet-sest sati izjutra, kad su sirene objavile da njemacki avioni kruze iznad Drvara, Ra..(\a, Vaso i ja zurno smo izasli iz sjedista OK i sklonili se u rov pozadi zgrade. Bio je pored potoka u rascvjetanom sljiviku, dubok jedan metar. Iako nas je Komanda mjesta uoci tog dana obavijestila da se ocekuje zestoko bombardovanje, nismo bili zabrinuti. I ranije su bacali bombe, i od po petsto kila, kao recimo na partijsku skolu u zaseoku Podbrina. Sjedeci u vlaznoj zemlji gledali smo u bijele cvjetice i 8alili se, kao da smo nastavljali nasu salu od jucer kada je u Okru!nom bilo zivo kao u kosnici. Na krajiccima bistrog plavetnila u rascvalim niskim granama nista nismo vidjeli. Culi smo samo strahovite eksplozije. Nepun sat po dolasku aviona, niSta ne sluteei, izasli smo sve troje iz rova i prosli kroz ka~piju zgrade do izlaza na ulicu. Ali s desna, u pravcu OK SKOJ-a i Titove peeine, ugledasmo na cesti citav stroj padobranaca. Brzo smo .se. vratili u dvoriSte. Radu sam posljednji put vidio na izlaznim vratima. Krenula je uz stepenice da se preobuce jer je na sebi ~5. 4.22 �imala uniformu: sivkasto-plavo odijelo i kapu od istog vojnickog stofa sa svjeze prisivenom zvijezdom. I obavezni opasa~ s revolverom. Mislila je vjerovatno i na spasavanje partijske arhive koju je neprijatelj kasnije svu zaplijenio, ali zabavljen sobom, nije stigao odmah da je iskoristi. Iz sekunda u sekund situacija ja bivala drugacija. Djelici sekunde dobijali su nepro. cjenjivu vrijednost! Znam samo da je Vaso munjevito potrcao uz potok, a ja sam sunuo kroz sljivik. Presrela su me dva pa. dobranca. U trku sam cuo »Halt!« i bacio se u rov. »Fertig!c uzviknuse i odose. Kasnije sam izisao i 'pomalo puzeei uvukao se u odvodni mlinski kanal, a tek u noci pregazio Unac. Najprije su pobili sve muskarce u uniformi; one koji su im, na snu iznenadeni, prvi pali u ruke. A kad im se hvatanje Tita i Vrhovnog staba u nedogled oteglo, svom jaroscu su se okomili na goloruki narod ... Rada je zeljela da se iScupa iz tog ropstva i zato je otisla u smrtl - Kad smo se razbjezali iz polozaja kako smo stajali sjeca se Vaso Trikic- ja sam jurnuo pored bivse Krecine mesare, pa kroz Celulozu i zaselak Trikici u Drvar-selo, i od devet sati ucestvovao u borbi; bio sam sa bataljonom HI licke brigade, sa Poljancem. Vojo se sakrio u mlinski kanal potoka ·Drvare, sto je tekao nize kuce trgovca Tadica. Rada je odjurila desno, niz Unac, ka sjeverozapadu grada, gdje su je ubrzo za. robili njemacki padobranci. Drvar je krvario ... Vee visoko isplovilo sunce jedva se naziralo kroz dim paljevina i prasinu razaranja. Tek pomalo se razmicala gusta zav.i esa vjestacke magle i stisavala prva zestoka borba ranog jutra kada su Nijemci sa svih strana varosice potjerali na Sobica groblje zarobljene zene, djecu, starce. Tjerali su ih padobranci zvjerskog izgleda, na svakog kivni zbog otpora NOV; omrlnja im je izbijala iz svakog gesta, iz svake rijeci-4psovke. Naokolo su se culi mitraljeski rafali i odjeci eksplozija ... Neki borci iz pratecih ceta i raznih komandi, jo§ poluobuceni, sklanjali su se gdje su stigli i prihvatali borbu ... Druge, koji to nisu uspjeli da ucine, odmah su pohvatali 1 grupno strijeljali. Niko nije zajauknuo niti zatrazio milost. U smrt se iSlo podignute glave, mimo, ill se klicalo Partiji, Titu, Sovjetskom Savezu ... �- Zarobljena sam oko osam sati skupa.sa lij~om Stefanovicem u rovu kod potoka Vrbovca, nedaleko sjediSta Opitinskog komiteta KPJ,1'1) ciji sam sekretar bila- prica Sm.iljana Moraca. - Nijemci su nas potjerali prema po§ti i zaustavili u Tadica Aljiviku uz samu cestu. Sa svih strana pristizale su grupice zarobljenog naroda. Tu sam srela Radu Vranje§evic. Uhvacena je joA prije sedam sati. Bila je potiAtena kao i svi ostali. Na nQgama je irmala lute bakandZice sa posuvracenim bijelim carapama i nov dugi smed kaput. Zapao mi je za oko, jer niko tada kaputa nije imao. Kratko podAiAana. Vitka, do mriavosti. Cutke smo satjerani u Sokolanu. Tu su poceli da bjesne: udarali su nas, gurali i bezbroj puta upitali: »Gdje je Tito?c Opet, i opet: :tGdje je Tito?« Sliku Titovu na zidu svu su rafali izre§etali. Izbezumljenim o~ima su zvjerali casu Titovu fotografiju u·svojoj ruci casu pravcu Peeine. Na pozornici i po stolicama su razastrli velike mape Drvara i neprekidno u njih buljili, raspravljajuci neAto. Sokolana se po. 1rtepeno punila . . . Sve vi§e lena, djece, starih !judi! Sve poznata lica, blijeda i zabrinuta. Dognali su i Veru Babic s dvogodiAnjom kcerkicom - bila je samo u kombineu i bluzi - pa Joku i Dimitra Dodiga, Maru i Micu Peeanac, Milku MalbaAic ... Mari Petkovic je jednogodiAnje dijete na rukama poginulo a cetvorogodiAnji sincic ranjen u nogu, niko ni s kim nije smio da razgovara, jer su nas odmah tukli. Rada je stajala pognute glave, jako zamiAljena. Dotad sam je vidala kad je dolazila u Lu~ica kucu na sastanke Sreskog komiteta, i uvijek mi se ~inila ozbiljna i zamiAljena. Do podne su nas 40-50 zarobljenika-talaca potjerali na Sobica groblje. Jacima su dali da nose po dlacic pijeska; ina Radu su natovarili vrecicu. Najbolje su prosli oni u sredini kolone; nas, s krajeva, svaki cas su gurali i udarali cokulama i kundacima. Klecnem, a dzacic spadne! Sporazumijevali smo se mimikom, pogledima iii cepanjem nogu. Groblje je na brezuljku usred Drvara, prosarano drenjcima i sispcima, opaS$llO metar i po visokom betonskom ogradom. Do zuba naorulani padobranci ~itav dan su se tu, na naAe o~i, bijesno utvrdivali. Groznicavo su se pripremali za odbranu. Tjerali su pohvatani narod da im prenosi ranjenike do sanitetskih aviona a nase ranjenike su ubijali. Ljudi su se snalazili kako su mogli: KriAom n) Kornitet je bio u Lucil:a-kuN. �su sa sebe cijepali kolulje i drugu odjeeu; na brzinu previjali svoje drugove i izmedu se ih krill. Bitka je trajala, nije se znalo kome ce sreea. Svuda ljeAevi ... Mnoitvo izginulog i ranjenog naroda! Mrtvih boracal Tri~etiri zarobljena partizana ranjene su ovamo donijeli. U divljoj mrinji zbog tako silovi. tog otpora pokuJali su da ih ponize: Vezivali su im na leda ~ko kamenje i druge predmete i natjerivali ih da na ljute rane ustanu i pozdrave ih. Ovi se ni pomakli nisu i smjesta su postrijeljani. Razjareni neuspjehom i !rtvama, divlja~ki su po nama udarali stapovima, kundacima ... Nekolicinu ljudi su na taj na~in ubili; i Boika Keomana, jedinca, nao~igled majke i !ene mu Milke. Tjerali su nas da sakupljamo razasute padobrane i oru!je, municiju, hranu, sanitetsk.i materijal, ito su 1m bacali iz aviona , .. - Dospjela sam i ja na groblje sa grupom zarobljenika, pohvatanih u ; odrumu velike celuloske zgrade u kojoj je bop ravio Prateei bataljon Vrhovnog §tab•- pri~ Mileva Vidovic. - Tu je vee bila masa naroda, veeinom zene i ljudi iz okolnih sela. Mnogi od njih posjedali su na zelene hum~ice izmedu kamenih i drvenih krsta~a. Me<tu njima sam prepoznala Veru Babic i Smiljanu Mora~u, i priila im. Sa njima je sjedila nepoznata !ena. Odmah je privukla moju pa!nju; mo!da 4 zbog svoje gradske odjeeel Sndno me se dojmilo njeno sktomno drianje. Ni danas ne mogu rij~ima da iskdem zaito mi se tako duboko urezala u duiu. BUa je potiitena. Zamiiljena. N~im snamo zaokupljena. Samo je cutala. Izrazila nam je bojazan da bi je ~etnici mogli prepoznati. Upitala sam Veru ko je to i ona mi reee da je ta lena istaknuti partijski funkcioner ... U~i tog jutra medu omladinom Drvara i okoline vladala je sv~ana u!urbanost: pripremali smo se da radnim akcija.ma i veseljem proslavimo Titov rodendan. Bile su to mahom djevojke; odrasliji muikarci su medu civilima bili rijetkost! Dogovoreno je da radna ~eta iz Podova, rano, prije nego se narod probudi, o~isti ulice za sv~anost. Mnoge omladinke sve~anije su se obukle, ali u ovoj strainoj stisci, u strepnji od silovanja, na brzinu su se kamuflirale crnim maramama i prega~ama starijih lena, obmotavale se zavojima . . . Svukla sam i ja svoju bijelu bluzu od padobranske svile i mainice s pletenica, i preruiila se u oronulu lenu, privijajuci uza se svog malog brata. 425 �- Za~udila sam se otkud ona sad medu nama?! Nikog drugog od n~ih istaknutih drugova tu nije bilo - k~e Vera Babic.18) - Kad me ugledala osjetih kako joj je zao djeteta na mojim rukama. »Zar sui tebe uhvatili!?c Pogledala sam je i, .umjesto odgovora, pomisllia kako je dugo nisam vidjela, a otkud se sad stvori!? Ali nisam htjela da je pitam, da na nju ne bi skrenula paznju prisutnih koji je, kako zapazih, nisu poznavali. Prol:itala je l:udenje u mojim ol:ima i sama mi tiho ispril:ala: »Jutros, l:ujem avione, mislim zuje stalno, pa izadcm. Vani ni trke, ni panike, ni uzbudenja ... Silazim upravo . niz stepenice Okruznog, kad spazih Nijemce .. . Bilo mi je jasno zbog l:ega su tako uranili!c Dok smo zbijeni sjedili na groblju, oko nas se ~ula pucnjava i ponadasmo se da ce nas na§i osloboditi. Bilo nas je fu samo nekoliko komunista, mahom zena pozadinskih radnica. NeSto ranije donijeli su nekoliko ranjenih boraca i civila, medu njima omladinku Zoru Zeljkovic,lD) ~lana OK SKOJ-ateAko ranjenu u obje noge. Sjeeam se kako je ta divna djevojka bila neobil:no vedra, uprkos ranama, jer je bila svjesna herojskog podviga svojih drugova iz komiteta koji je tog jutra, boreei se bez uzmaka, cio izginuo. Ona nam je svima podigla moral. Nismo znali sta se sve dogada u Drvaru, sta je sa Vrhovnim stabom. Na svim licima kao da lebdi pitanje: »Je li ziv drug Tito?c Bilo je oko devet sati kad su Nijemci kao divljl u.pali medu nas i po~eli da izvode jednu po jednu na ispit. Uvijek s istim pitanjem: »Gdje je Tito?c Odahnuli smo. Zna~i, Vrhovni stab nije uniSten, nisu uhvatili druga Tita! Nase patnje su sada imale nekog smisla. U nama je stalno tinjala nada: Vera Babic je razmjenom oslobo<!ena. Zora, ranjena u obje noge, ruke i lelia, prvo se sklonila u ozimu raz (stopala i dlanovi su joj bill gelerima razne!leni) a zatim na laktovima i koljenima otpuzala ka potoku Drvari i sakrila se u vrbe na obali. Zeli ju je stra!lno morila, a nije mogla do vode. Oko podne ugledala je nekog civila i pozvala ga: »Brate, pomozi mil• Ovaj se ubrzo vratio sa Nijemcima i oni su je odnijell na Sobica groblje. Tu je, u pojati, bila !lest dana. Kad su Englezi bombardovait Drvar, jedna bomba je pala na pojatu i geleri su Zori odsjekli obje noge ispod koljena. Previjala se u stra!lnim mukama .•• Pri!li ~ Nijemcl i ubili s dva metka u lelia, »dane smeta!• Ol!evidac Smilj,__ l).a Morafa, koja je kasnije razmjenom oslobo<!ena. 1B) 18) 42.6 �n~i ce nas osloboditil Ne dobivsi IPravog odgovora, postali su . jos bezobzirniji i razdruljiviji. Tukli su nas. Tog .prijepodneva ~u nas sve stjerali u obliznju pojatu. Upadali su i odvla~ili mlade zene i djevojke do svjetlosnog traka, zagledali im lica; .koja im se svidjela, izvodili su je napolje. Mnoge od njih nikad ..se viSe nisu vratile. Cijeli taj prvi dan smjenjivala su se ispitivanja i zvjerstva. Mislim da se ni oni koje pritjeraju uza zid, za strijeljanje, ne osjeeaju teze. Uzasno je bilo posmatrati kako postupaju sa n~im ranjenicima i ostalim narodom, a osjecati se bespomocan. Tada mi je Rada rekla: •Treba ispitati kako <>davde da pobjegnemo. Sada, po danu, ja cu osmotriti, a nocas -da bjezimo.« Pogladila mi je kcerkicu i dodala: •Ti s djetetom ne mozei u osmatranje, ja cu ici, a nocas cemo bjezati!c - Spustila se i noc, nevjerovatno mra~na, kao •u rogue; u zraku se jos nije bila slegla vjesta~ka magla, prasina i dim - sjeea se Smiljana Mora~a-Grubor. - Dusmanski su nas stjerali u iskopani rov podno zida. Tu smo polegli. Gazeei po nama, namjestali su iznad nas baca~e, masinke . . . Ponova je buknuo strasan okrsaj. Svu noc je grmjelo. Napadala je Sesta li~ka brigada. I Oficirska skola se tu noe borila. Sve se prolamalo. Naokolo su jos gorjele kuce i svijetleci meci parali tamu. Vidjeh kako zarobljenik iz strane Misije- pla~e! Po brdima su n~i signalizirali raketama, a i Nijemci su povremeno raketama osvjetljavali groblje, zbog ranjenika, i njihov sjaj nam nije dao da bjezimo. Ubijali su svoje teske ranjenike. Nanizani jedan do drugog duz zida, stojecki su pucali preko nasih glava i ranjeni ili mrtvi padali po nama; tek nas odjednom u tmini polije nesto vruce, ljepljivo. u tim trenucima Rada je meni, Veri Babic i nekolicini skojevki predlozila da bjezimo. Poslije izvjesnih dogovaranja i saopstavanja, slozile smo se da je bje!ati nemoguce. A nasi su bili tako blizu! Ispod zidica im se sapat cuo; privlaNli su se i ginuli. U jednom mGmentu zatisja, Nijemci su se po~eli odmicati od zida i silaziti ka cesti, ali su ih partizani prosto zasuli mino-bacackim granatama. - Po zestini tog napada sudili smo: oslobodice nas I ka!e Vera Babic.- Sve nase ranjene drugove Nijemci su stavili uz zidove groblja, da nasima budu meta. Zvizde meci, gine se na obadvije strane, a sto je najbolnije- ginu nasi od nnsih! Cijelu tu krvavu noc bill smo prisilna meta i !iva z~tita; od 427 �nalih tijela neprijatelj je stvorio zaklone. Vile glave mi njema~ki mitraljez, u rukama k~erkica, steZem je, osjeeam: ~as. pla~e, ~as zamre od zagluAne vatre. Svuda oko nas vri kao u kotlu. Prskaju granate, odbija se i mrvi kamenje, pa i te prsko-· tine ranjavaju nale. Mislim da sam ipak bila u nekom mrtvom uglu, kad sam tu borbu s djetetom pretivjela. Pri&jalo mi se· da je to samo neki jeziv san. Nikad, ~ini mi se, ne bih mogla opisati to svoje du§evno stanje, pod tim otvorenim nebom, u tom od borbe u!arenom grobljanskom prostoru. Odjednom,. Rada je dopuzala do mene. Na lieu, uz uho, osjetih njen dah:: »Vera, ostani tu, nemoj se micati. Tu sis djetetom najsigurnija. Ja odoh da vidim kakva je sad situacija ... Ne brini, d~i ~u po tebe i malu.c Stalno je brinula za moju djevoj~icu. To m.i je davalo snage. lako su svuda oko nas bili Nijemci, ona jestalno bauljala naokolo; odlazila je od mene nekoliko puta i u tom izvidanju ostajala, ~inilo mi se, i po pola sata. Vee :nislim nema je, poginula je, kad eto je, vraca se! Bauljaju~i tako,. dolazila je u blizinu nalih, ali dalje se nije moglo. Da nije mislila na nas ostale, mozda bi tada sama i pobjegla. 0 tome da-· nas ~esto razmi!ljam i dolazim do uvjerenja: nije htjela sama da se spasava! Da je znala kako ce se sve to razvijati, moida bi i oti!la. Ali ko bi to mogao znati?! Cudim se kako je tu no~, u tom tumaranju, Nijemci nisu uhvatili! A i ne ~udim se, bill su i oni u paklenoj stisci. Nikad tuzniji nismo bili nego kad je svanulo. Nijemci su jo§ uvijek ddali poloiaj na Sobi~a groblju, a nbi su se povukli. Dan je bio na§ najveei neprijatelj. Sto su na& taj put. mogli za nas da ucine, ucinili su nocu. Kako je strahovito ponizavajuca bila i sama ·pomisao na mucenje prethodnog danat A svitao je jo§ jedan tezak, neizvjestan dan. Previjali smoranjene. U tom casu to nam je bilo najteze. Radilo se bezvoljno, ni od smrti se nije zaziralo. Samo bi jo§ katkad odjeknuo pokoji pucanj. Sigurno su opet nekog na§eg strijeljali?! Odjednom pade komanda: »Svi u pojatu!c »Sta hoce od nas?c nijem() smo se pitali. Neko zavika: »Popali~e nas u pojati!c Negdje za§tekta mitraljez. Neke zene koje poslije mene utjera§e u tpojatu, cujem, govore: »Ubi!e onu malu drugaricu!c »Koju?c 428 �»Onu, malu, s kratkom zalizanom kosom. Onu, ne znam ni cija je, bje!ala je ...« 2ignulo me u srcu. Shvatila sam: Ubill su Radu! Bjezala je ... Ubili Radu!! - Nijemci su imali gomile mrtvih - sjeca se Smiljana Moraca. - Bili su jako razdra!ljivi; derali su se, psovali, udarali sve oko sebe ... Primoravali su nas da sabiremo lje§eve i s njih sk.idamo sve, do ve§a. Na§i muskarci su pod ki§om udaraca kopali rake za njihove mrtve. Na8e izginule ljude i !ene na brzinu smo tropali u rupe od bombi i ovlas ih zatropavali. Mrtvaci su se za dan izoblicili, tesko ih je bilo prepoznati. Iznenada su nas potjerali u Sobica pojatu, kojih dvadesetak metara dalje. Isli smo u grupama. Po nama se bljestavo rasipalo sunce; na pragu je bilo ljeto, a i dani slobode. Odjedn()m, vee blizu same pojate, Rada se naglo izdvojila iz mase i brzo potrcala niz brdo, cistinom, ka potoku i gradu. Pripucase . .. Sru~ila se na mjestu mrtva. Ni desetak metara nije presla. Prisao je Nijemac i gurnuo je nogom. Ostala je da lezi na pjeskovitoj nizbrdici povi.Se Sobica i Kecmanovih kuca, uz ozelenjeni trn divlje ruze. Znam mjesto gdje je pala. U blizini je, cini mise, i zatrpana, u jednoj od bombinih jama. Tri mjeseca kasnije, kada su Nijemci napustili Drvar, prisustvovao sam iskopavanju i sveeanoj sahrani posmrtnih ostataka Rade Vranjesevic i ostalih zrtava Desanta. Njene ostatke smo prepoznali po dijelovima odjeee: zute ctpele i smedi kaput! Kolima su sve kosti prenesene do zajednicke grobnice na Spasovini. - Pred svanuce odjednom se sve umirilo- sjeca se i Mileva Vidovic. - Neispavani, isprepadani i bunovni, nismo ni l)rimijetili kada je svanulo. U neko doba razdrmala nas je vika: »Halt! ... Halt!« Ugledasmo malu vitku !enu kako svom snagom trci niz brdo; pe§evi kaiputa lepdaju joj oko nogu. Pucnjevi se razlijezu ... Svi smo bez daha posmatrali, strijepili za svaki njen sekund. »Jo§ samo malo!c oteo se djeeji uzvik. Malo, jo§ malo - hila nam je jedina misao. Hoce li im umaCi!? Pucaju, pucaju . . . Odjednom se srusila. A imala je jos tako malo do potoka obraslog u vrbe, do Vrbovca. ~oTo je Rada!c prosapta neko. Bilo nam je stra8no. 429 �Znala je Rada ko je i kako postupa nacisticki okupator; nije htjela niti je po svojoj prirodi mogla da se pokorava njegovim naredenjima, po svaku cijenu da sacuva svoj Zivot! Nijemogla opet u tu pojatu iz koje su cijeli protekli dan izvlacili mlade, lijepe zene i djevojke ... Otuda i njena upoma nastojanja u toku cijelog prethodnog dana i noci, da pronat1e izlaz prema partizanima. Otuda njena cvrsta odluka da bjezi, makar i po danu. DrugaCije nije htjela, nije mogla da ucini. Odlucila se za casnu smrt. 430 �DORDINA-DINA VRBICA ����DORDINA-DINA VRBICA Rodena je u Podgorici 24. aprila 1913. godine. Tu je 1932. za.:. \'liila trg. akademiju ali, kao politil:ki kompromitovana, tek po~ slije tri godine l:ekanja (1935) dobiva zaposlenje u Flnansijskoj di.:. rekciji u Sarajevu. U meduvremenu radl u Duvanskoj stanicl rl rodnom gradu kao obil:na radnica. I otuda je otpwtaju zbog revo.. lucionamog rada. Clan je SKOJ-a od 1932. godinc, a u KPJ je primljena 1934. godine. Odmah po dolasku u Sarajevo povezuje se sa partijskom i skojevskom organizacijom. Aktivno radi i u omla-' -dinskoj sekciji »Zenskog pokreta«. U Fin. direkciji je radila svega 10 mjeseci. Poeetkom marta 1936. je uhapsena. U zatvoru je pod lstragom odle!ala oko pet i po mjeseci; hrabro se dl'Zala 'i u nedostatku dokaza pwtena je bez sudenja. Vratila se u. Podgoricu, a utim se upisala na Ekonomsko komercijalnu visoku !lkolu u za;. grebu. I ovdje je bila ukljul:ena u ilegalni partijski rad kao l' d akcije naprednog studentskog pokreta. Po drugi put pada u ruke :as - 2ene herojl �pollclji prillkom dijeljenja letaka 11. maja 1937. Muce je gore nege> u Sarajevu, da bi preko nje prodrli u zagrebacku partijsku orga-· nizaciju. Dina 1 ovdje ostaje dosljedna sebi: hrabra 1 istrajna u rutanju. Na glavnom pretresu u Okru!nom sudu u Zagrebu 5. aprila 1938. osudcna je po cl. 4. Zakona o zaUiti ddave sa 1 mjesec zatvora i 300 din. novcano, uslovno na godinu dana. Poslije sudenja Dina odlazi u Beograd i nastavlja §kolovanje na Ekonomskom fakultetu, kao i partijsko-politicki rad, ovoga puta medu studentima i radnicima. Tu je ponovo hapAena. Preko ferija aktivno ucestvuje u idejno-politickom radu i razlicitim politickim akcijama u Crnoj Gori. Vee 1938. god. clan je PK SKOJ-a u Crnoj Gori, a 1939, dok je rukovodila partijskom komisijom zena pri PK, smatrana je jednom od najizraslijih iena komunista u Crnoj Gori. U martu 1941. vraca se u Podgoricu, gdje ju je zatekla kapitulacija. Sudjeluje u pripremanju ustanka, kao i u ustanku u Crnoj Gori. Pocetkom jeseni 1941. radi ilegalno u SandZaku, clan je grupe diverzanata, a zatim se vraca opet u Crnu Goru (krajem oktobra) 1 radi ilegalno na podgorickom terenu kao clan OK KPJ i PK SKOJ-a. Kao partijski instruktor obilazi i cettnjski srez i Katunsku nahiju ... U proljece 1942, za vrijeme Trece neprijateljske ofanzive, Dina se povlaci sa crnogorskim partizanskim jedinicama u Bos. krajinu. Od jula mjeseca 1942. do maja 1943. radi na glamoekom srezu kao clan SK KPJ- zaduzena za agitaciju i propagandu 1 rad sa zenama. Na I Zemaljskoj konferenciji AFZ-a birana je u Centralni odbor za Jugoslaviju. Velike su njene zasluge u omasovljenju politickih organlzacija na terenu Glamoca, posebno KPJ, i za vaspitanje mladih kadrova; svojom moralnom cvrstinom narotito im pomaze u teskim danima cetvrte ofanzive. U maju 1943. na svoj licni zahtjev odlazi sa Drugom krajiskom brlgadom u centralnu Bosnu, kao clan politodjela, da bi se povezala sa cmogorskim jedlnicama. Na tom putu je i poginula 29. maja 1943. od minobacaCke granate na rijeci Blatnici kod Tesllca. Njeni posmrtni ostacl ·dopremljeni su 19:>7. god. iz Teslica u Titograd i tu sahranjeni u :grobnici narodnih heroja na Gorid. Dina Vrbica, dugogodiAnji revoluclonar l neumorn1 partijskl Tadnik, · spada u red onih odusevljenih, strasnih iena komunista. Svojom izuzetnom licnoscu i ljudskom toplinom, isto koliko i lirokim znanjem 1 bogatim politickim iskustvom, ostala je postovana 1 omiljena svuda gdje je radila 1 borila se. 434 �Teski dani austrijske okupacije, dani velike neimdtine, pritiskivali su i jednu nezasticenu mladu udovicu sa petoro djece. Rano su, 1916. godine, ostali bez hranitelja. Dina je imala tek dvije godine, a najmladi Migo - cetiri mjeseca. P~ rodica je gladovala. Majka je kupovala konac, dugmad, igle, sapun, petrolej i iSla od sela do sela, cesto i dan, dva hoda, da bi to razmijenila za kukuruz, krompir ill drugu hranu. Danima su djeca ostajala sama. - Dina je bila dobra i pametna - kde njena majka Anda. - Jako osjetljiva! Mnogo je voljela porodicu. Sa pet godina posla je u skolu. Htjela je Ea sestrom Bosom. Niko nije mogao da je odvrati. Jednom podoh kod uciteljice da je pitam kako male uce. Iznenadila sam se kad sam cula da je Dina odlicna, iako nije imala ni knjiga ni svezaka. Tako je zavr5ila i malu maturu. I u kuCi je bila jako vrijedna. Prihvati se svih poslova i citavu kucu digne i preuredi. Cesto je morala i kravu da cuva. - Dina je bila prilicno !ustra i temperamentna, za razliku od mirne i stalozenije Bose- kaze brat Migo.- Jos od ranih dana kod nje je bilo karakteristicno istinsko i ostro reagovanje protiv svake, pa i najsitnije nepravde. Jednom se potukla sa nekim mangupima koji su napastovali manju djecu. Dosia je kuci krvava, ali je i ona njih okrvavila. Citavim svojim bicem instiktivno se odupirala nepravdi i nedostojnim postupcima. Zbog ovih osobina sam je jako cijenio. Nije dozvoljavala da mu§karci poni!avaju zene i da se stavljaju ispred njih. Jos u srednjoj skoli Dina se ukljucila urad napredne omladine. Poslije male mature upisala se u tek otvorenu Trgovacku akademiju u Podgorici. Vee u treeem razredu viSe od pol~ vine ucenika pripadalo je napxednom pokretu. ZahvaljujuCi i ... 435 �toj i sljedeCim generacijama, Akademija je ubrzo postala jed- na od najnaprednijih lkola u Cmoj Gori ·Na Dinu i njene vrlnjake najveei utjecaj za marksistiCku orijentaciju imao je. mislim, prolesor Bla!o Rai~vil:-Meeava. :.Jo! od svoga profesora dobijala je zabranjene knjige na Citanje - sjeea se majka. - Dru!enje sa muJkarcima amatralo se sramotorn, a moja Dina uvijek je bila sa drugovima. Komfije su je ogovarale, ali ona se na to nije obazirala. Kao da se nicega nije pWila! SjeU!n se, jednoga jutra oWla je od kuce, napomenuv& da ide tetki koja je stanovala izvan grada. Vratila se tek iduceg dana. I nata ja ne bib saznala da za koji dan nije dosao neki covjek i donio Dinin kiSobran. Zaboravila ga je, reee, u Beranama. Kasnije sam saznala da joj to nije bilo prvi put da omrkne u Podgorici a osvane u Beranama ill nekom drugom mjestu. Donosila mi je u kucu nekakve pakete; nijesam znala sta je u njima, ali sam predosjel:ala opasnost. Kad je naiSla policija, na!la sam se na muci kako sve to da sklonim. Srecom, na vrijeme sam ih vidjela i uz pomoc mog malog bratanica uspjela sam da sve to posakrivam. Dina se kasnije smijala kao dijete. :.Dobro si izvrsila zadatak!« pohvalila me. Bill su to leci, pisaca masina i drugi materijal.c - Godine 1932. zavrsila je Trg. akademiju, ali zadugo nije mogla naci z81poslenje - pri(!a dalje brat. - Bila je prinudena da radi kao obi(!na monopolska radnica u Duvanskoj stanici u Podgorici. Ni tu nije mirovala. Njena aktivnost sad naro(!ito dolazi do izrazaja. Nova sredina pokazala se kaozahvalno polje rada i Dina, po zadatku Partije, djeluje medu radnicima. U sezoni, u vrijeme otkupa duvana, stanica je brojala i preko hiljadu radnika. Na prebiranju i klasiranju duvana tadilo se pod teskim, nehigijenskim uslovima sest-sed.am mjeseci. Dina je tada bila malo u kuci. Na posao je odlazila prije pet sati izjutra, a vracala se poslije dva sata po podne. Brzobi ru(!ala i odmah odlazila na sastanke ill zborove. Sa njom je bilo zaposleno jo§ nekoliko njenih skolskih drugarica, pa su neke od njih u slobodnim casovima dolazile kod nas i proucavale sa nama ilegalni materijal. Dina je k nama cesto dovodila Ljubicu Popovic, nesto mladu od sebe, jer je bila siromdna, nije imala stana. Mama je vjeeito strahovala da nam se zbog tog okupljanja sto ne dogodi, pa smo Ljubicu od nje krill. 438 �Medu monopolskim radnicama Dina je brzo stekla popularnost. Oko sebe je odmah okupila nekoliko mladih, naprednih radnica, a kasnije se taj krug znatno prosirio. lzrastao je tu prili~no velik broj na~Prednih zena. Mnoge od njih bile su veoma smjele, uprkos policijskom rezimu koji je vladao u stanicl I tarabe su znale da presko~e, kad bi im zaklju~ali dvorimla vrata, da bi na poziv KP sudjelovale u demonstracijama. Nl prijetnje otpustanjem nisu mogle da zaustave na8 utjecaj i radnice se masovno organizuju . . . Zahvaljujuci, u prvom reduj ovim naprednim zenama, imali smo tamo jednu od najja~ih sindikalnih organizacija. - Godine 1934. - sjeca se Lidija Jovanovic - svratila sam kod jedne od nasih najstarijih partijki. Bila je to Bozana Vu~inic, komunista od 1926. godine. Tom prilikom pokazala mi je sliku jedne vrlo mlade djevojke njemih crta lica. Pod viso-: kian ~elom vesele oci i nasmijesene pune usne. Pricala mi je da je to mlada skojevka, od koje mozemo -o~eldvati da izrastt• u dobrog komunistu. Ova mlada djevojka, Dina, puna zivota, jo§ u svojim najmlac1im godinama bila je aktivna u na..t>rednom omladinskom pokretu u Podgorici . . . · - Ondasnje vlasti - pri~a dalje Migo - uocavaju njen rad i ubrzo biva otJpustena, kad je sa svojim drugaricama organizovala strajk za poviSicu plate. Pobpuno komproniitovana odlazi u Beograd. Otuda su je poslali u Sarajevo za racunovoc1\1 u Finansijskoj direkciji. Tu je marta 1936, prvi put uhaJI)sena: Na mene je to strasno djelovalo. Cim sam u Peci zavrsio razred, posjetio sam je i ponio joj voca. Razgovarali smo nekoliko ln.inuta kroz resetke u prisustvu strazara. . . :- Kad sam jete, 1935. godine za vrijeme .rasJ>usta posje-:, tila - sjeca se Dinina sestra Bosa Durovic - potuZila mi se da su je ve¢ ;,;apazili, da policija na nju motri i da joj dalji Opstanak u Sarajevu vee postaje nemoguc. ·cak mi je, za vri.,.: jeme jedne setnje po gradu, pokazala policijskog agenta koji je svuda prati iz dana u dan. Otada smo se rijetko vic1ale, jei: je ona samo povremeno dolazila kuci u Podgoricu. ' 43'1 �U SARAJEVU - Jedne ljetne v~eri 1935. godine sjedio sam i razgovarao sa vlasnicima stana u cijem se Apajzu nala:dla pokrajinska partijska Tehnika - prica Fico Cengic. - bilo je to u velikoj zgradi do »Beba vile« u Kovacicima. Iznenada, na vratima se pojavila krupna mlada djevojka, poznanica mojih domacina. Svratila je u posjetu. »Dina Vrbica« - predstavila mi se, i raz~ govor je poceo. Ispricala je da je dosla iz Cme Gore, da u Sarajevu stanuje kod rodaka potpukovnika Vrbice i da se zaposlila u Finansijskoj direkciji. Iz profesionalne radoznalosti poceo sam da je ispitujem, ali oprezno i neupadljivo. Malo-pomalo pribliiili smo se i cak sam je u laganoj setnji ispratio preko mosta, sve do Koseva. Predosjecao sam da je preda mnom komunista, ali pravila konspiracije nisu mi dozvoljavala da to i utvrdim. Kasnije sam se o njoj raspitivao. lmali smo vezu sa PK Cme Gore i preko Luke Frkovica, koga sam zadu~io da to izvidi, saznao sam ko je Dina. I tek ond:1 ona se sa nama povezala. Oddao sam sa njom sastanak blizu »HASKc-ovog igra~ liSta na Grbavici. Interesovalo me gdje bi se ana mogla politicki anga~ovati. Ocijenio sam da bi bila najpodesnija za omladinsku sekciju u »2enskom pokretu« i za drustvo »Trezvenost«. Kazala mi je da dosad nije radila u slicnim organizacijama. Kao dak djelovala je samo u sekcijama ~kolskih udru,;enja. Spremno je prihvatila svoj prvi zadatak u Sarajevu i vee ubrzo pronasla me da mi se pohvali. Nije znala moju funkciju, osim da sam partijac. Srela me na bivsem korzu, kada sam se pred vece vracao sa posla iz stamparije. Ocima mi je dala znak da ~eli razgovarati i po~m smo prema mostu na Miljacki. »Evo, uspjeli smo ... « rekla je sva radosna i pruzila mi svjez broj z.Jugoslovenskog lista« od 4. oktobra 1935. god. Procitao sam saopstenje o osnivackoj skupstini omladinske sekcije 2enskog pokreta: »U ponedeljak 7. ov. mj. u 6 c. oddace se predavanje na Narodnom univerzitetu o osnivanju zenske omladinske sekcije pri 2enskom pokretu. Na§a ~enska omladina u Sarajevu, zainteresovana radom 2enskog pokreta i osjecajuci potrebu da i sama saraduje svojim mladim snagama, obratila se na na§ Pokret sa zeljom da se osnuje omladinska sekcija. Stoga ov•: pre438 �davanje ima za cilj da pozove svu omladinu, iz svih staleb, koja bi zelila da saraduje pri Zenskom pokretu u omladinskoj sekciji, a u isto vrijeme da objasni taj rad i njegovu potrebu.c »Zeljela bih da dobijem jo§ kakvu direktivu, da vidim ita treba da radim ... c, zamolila me tada. Joi dva-tri puta sretao sam je kod ovog ili onog druga. Kod Sonje Antonic imali smo par sastanaka. Dok sam ondje jednom otvarao »bezazlenuc filatelisticku postu iz Beca, u stvari stipsom pisanu poruku Centralnog komiteta, Sonja mi je ispricala o »jednoj Crnogorkic i napomenula: »Ona ce doci ovamo, zakazala sam ... c Pravio sam se nevje§t. Organizaciju, u pravom smislu te rijeei, nisi tada mogao da osjetii: ona to i jest i nije! Po liniji SKOJ-a Dina je bila direktno povezana sa Leom Luiicem, sekretarom Mjesnog komiteta, koji je docnije provalio organizaciju. Sa Partijom se povezala preko mene i od mene je dobijala :partijske direktive. Cuvao sam je na licnoj vezi zbog raznih zadataka, a i zbog bojazni od provala. Tim viAe, jer nije bila kompromitovana. Njezin stric, potpukovnik Vrbica, slu~io joj je kao odlicno zalede. - Radile smo zajedno u Finansijskoj direkciji, na drugom spratu - sjeea se Sonja Antonic. - Bile smo dnevnicari, racunski pripravnici, sa 900 dinara plate, od cega smo za mebliranu sobu placale mjesecno po 250 dinara. Dina je stanovala kod nekih siroma.Snih ljudi na Mjedenici i tamo sam je cesto posjeeivala. U Direkciji smo rjede dolazile u dodir; bojale smo se da ne izgubimo sluibu ako se dozna za na§u aktivnost u radnickom pokretu. Jedino se sjeeam da smo, zajedno sa ostalim dnevnicarima, negodovale zbog niskih plata i trdile da nas prevedu u cinovnike, ito nismo ni do~ivjele. Ali zato, cim bismo iza§le iz Direkcije, pocinjao je naA dru§tveno politicki rad. Dinu je Partija zaduZila da djeluje medu omladinom. Ja sam tada u Zenskom pokretu bila sekretar a dr Smilja Kriic predsjednica. Smilja je davala veliku podr§ku radu Omladinske sekcije, cija je predsjednica bila Dina. Zbog toga se rad u njoj toliko razmahao da nije mogao ostati dugo nezapazen od sarajevske policije. Sjecam se, policijski agenti su opominjali dr Smilju Kr8ic da pazi ita omladina radi. Zbog toga je u Zenskom pokretu nastao gotovo rascjep, jer su se neke gradanke u.plaiile i napustile ga M~ 439 �~utim; Zenski pokret je i dalje nastavio da radi kroz svoju omladinsku sekciju, sve do svog raspu8tanja, odnosno Dininog bap!enja. Nairne, ubrzo poslije hap§enja Dine i Bjanke Papo, ~abranjen je rad Zenskom pokretu i njegovoj omladinskoj s.ekciji, sa obrazlozenjem da djeluju »prokomunisticki«. Otada je omlad.ina produZila svoju aktivnost ilegalno i u drugim formaana. U ranu jesen 1935. godine - sjeea se dr Jelena Nikoli~ dan izmamio je mnogo svijeta na nedjeljni izlet _ u okolinu Sarajeva. Uvijek smo se radovali tim izletima. Pored, uZivanja u zelenilu i ljepoti prirode, posebnu radost nam je cinilo to §to smo se mogli slobodnije sastajati i bez straha izrazavati svoje misli, a da pri tom ne obratimo na sebe painju policije. Omladina je polemikom i borbenim •pjesmama davala odu5ka svojim revolucionarnim stremljenjima i osjeeanjima. Na§a radost hila je jo§ veea kad se uspjelo obici nekoliko seoskih kuca ili privu~i u svoje grupice seoske omladince, koje smo na najjednostavniji nacin upoznavali sa borbom radnicke klase kod nas i u svijetu, uzimajuci za primjer savez radnika i s~aljaka u Oktobarskoj revoluciji. Vr,acali smo se tad zadovoljni sami sobom, kao da smo izvr§ili neki veei revolucionarni :iadatak. , U takvoj atmosferi i ovog izleta, pala mi je u oci g~a omladine: ne§to su Zivo raspravljali, a kasnije poceli ida pjevaju. Razabrali smo rijeci i melodiju pjesme: »Smjelo, pod crvenim znakom«, »Ustajte vi zemaljsko roblje«, pa refren •Da zivej, zivej truda . ..« i bill smo sigurni da su to na§i drugovi. Otvoreno smo im priSli. Mec:tu njima se nalazila i Dina Vrbica, koja je hila glavni inspirator i rukovodilac ove grupe. Vidjeli smo da su je svi postovali i voljeli, a i nama je hila Qd ovog prvog susreta bliska i draga. Odmah smo se pribli.Zile i sprijateljile. Pricala mi je da cesto, gotovo svake nedjelje,. ide na izlete sa omladinom. Ovdje su se mnogi mladi ljudi osposobljavali .za idejno-4p0liticku aktivnost u svojoj sredini.. Odmah mi je rekla da je osnovana i Omladinska sekcija pri Zenskom .pokretu i pozvala me na njihove sastanke. Rado sam se odazvala Dininom pozivu i do§la na sastanaku Sekciju. U sali se okupilo oko 30-40 djevojaka i mladica: Ugodno . sam se iznenadila videci koliko je tu bilo srednjo- ~ sun~an •40 �. ) •' lkolske t· radnl~ke omladine, uprkos jak.om policijskom teroru~ Razgovori su odisali napred.nim idejama. Dina mi se jed.nom ,poialila da je policija, doznavti za njihov rad, pozvala na odgovornost dr Smiljanu KrSic i biv§u pred.sjed.nicu Zenskog pokreta naprednu ljekarku dr Maiu 2ivanovic. Odmah je ipoSjetila Smiljanu kod njene kitce da bi saznala za8to su pozivane, i ova joj je u.pricala kako policija prijeti da f:e raspustiti i omladinsku sekciju i Zenski pokret ako ne prestanu sa komunistickim radom. •To bi bila velika !teta, jer bismo tako izgubili mogucnost Aireg legalnog rada s omladinomc, zabrinula se Dina. •Zato morate apreznije raditi«, upozorila je Smiljana. Do!la je i zima. Na jed.nom sastanku Dina je pred.lozila da omladina sakuplja Zimsku pomoc. Predlog j~ bio odmah prihvacen · i · doskora je sproved.ena akcija pod okriljem Zenskog pokreta. Na iduc~m sastanku Dina nas je izvijestila da jedobro uspjelo: prik1.11pljeno je dosia novca, odjeee i ziveZnih namirnica, i odmah razdijeljeno siromdnim porodicama. Pomenula sam joj, u cetiri oka, da ovu akciju iskoristi i za ipomoc': 1?orodicama uhapfenih drugova, kao i sironiasnim porodicama na8ih silria>atizera. Oila me zagrli i r~e kako to vee radi i pri tom obja8njava tim ljudima da im priloge §alje Crvena pomoc,· pa dodatf,e: »Drug Pero Pe§ut, sekretar Crvene pomoci, dao mi je vee adrese i direktivu za to.« Otada smo bile jo§ blize; uvidjela sam da je Dina za to kratko vrijeme uhvatila dubljU: vezu sa na§om organizadjom. Pricala mi je kako su se •na§e P<>rodice« mnogo obradovale, ne toliko m'aterijalnoj _pomoci koliko zbog toga sto nisu zaboravljene u ono mucno doba di..vljackih pi'Ogon·a-svega napredno-g~ -· Prisustvovala' sam eesto pred.avanjima ·sekcije. Morali su ih drzati u· prisustvu agenata policije; bili su dutni da im pri-: j$ve svako predavanje. Diskusija je L pored toga bila :uvijek ~va i zaniomljiva. Teme su uvijek bile socijalno..politickog ka~_ :tl,lktera. Sjeeam se pted.avanja ·»_ jed.nak rad ....:... jednaka pla..;; Za ta«, koje je oddala dr Ma8a 2ivanovic. Tema je bila aktuelna;J jer- su radnice za isti -trud dobijale mnogo manju -)platu negom:u§karcl. Ja sam izloiila:- •Polo!aj zene i--njena uloga u dru-· At;vuc i . »A-bortus kao socijalni iproblemc. Ukoliko bi predava~ $.lvi§e strucno izlagao, Dina i rtjeni najbOiji aktivisti znali su· da :o- vjeltQ ·u. d.~usiji•pr_e'V'edu.-c na~ po.liti~ jezik. -Diskusija"_ t ,.t.n. �je, tako, l!esto bila interesantnija od predavanja. »Glavno j~ da rni policiji prijavimo teme kao strucne i nepolitil!ke, a one se uvijek mogu tretirati sa na§eg stanovi!tac objasnila rni je Dina. Zadivila me njena snaluljivost, neob1l!na bistrina i odanost borbi radnicke klase, pa rni je takva ostala u najljepioj. uspomeni. - Godine 1934. i 1936. ve~u me uspomenom na nekolikodivnih djevojaka, koje su po nalogu KP pr~le Zenskom pokretu u cilju osnivanja omladinske sekcije- sjeea se dr Srniljana Kr8ic. - Predlog ovih omladinki prihvatila sam s odusevljenjem i ucinila sve da im se prue potrebne mogucnosti. Vee i zato, jer je ba8 u to vrijeme aktivnost Zenskog pokreta malaksavala, gubeci onu popularnost koju je mivala u prvim godinama poslije prvog svjetskog rata. Mjere, koje su vlasti preduzimale protiv svih iole naprednih pokreta, nisu mimoiSleni Zenski pokret. Jos i sada se sjeeam tih djevojackih likova: Dusanke Bobanovic, Dine Vrbice, Bjanke Papo, Jelene Nikolic! Sonje Antonic. One su sacinjavale jezgro omladinske sekcijeZenskog .pokreta, sve do 1936. godine. Ovo omladinsko jezgroubrzo se tako omasovilo da su njihove prostorije u bivsoJ Jefticevoj palati, u Dalmatinskoj ulici, u svako doba bile puneomladine. Omladina je, naoko, bila prihvatila program Zenskog pokreta, isticuci kao svoj narociti zadatak sirenje pismenosti me<!u ~enama u Sarajevu. Kasnije se ispostavilo da su najpovjerljiviji clanovi prikupljali pomoc za porodice nastradale od rezima. Bila je to crvena pomoc. Ovo ih je 1936. godine dovelodo hapsenja. Dina je, kao rukovodilac Omladinske sekcije bila vrlo takticna i pogodna za saradnju. Odrzavali su i citalal!ke grupe. Na sastancima citalackih grupa koje su brojale i do ·petnaest osoba obra<!ivana su djela sovjetskih knj~evnika: Gorkog, pa Ostrovskog - »Kako se kalio celikc, iii roman »Samac od Smedlejeve i djelo »0 brakuc od Kolontajeve. Stavovi i nazori ovih knj~evnica sa odu§evljenjem su prihvatani. Bilo je stvarno potrebno nesto uciniti da se neki stavovi iz ovih knjiga u kojima se propagira slobodna ljubav, na neki naCin kanaliSu na druga, u to doba mnogo vamija, politicka pitanja. Dina Vrbica je veoma dobro osjeeala nastalu situaciju. Buduci da je u mene imala veliko povjerenje, cesto IJle pozivala na sa- �stanke, u cilju izgradivanja stavova o ovim pitanjima, jer jesvaka razuzdanost mogla stetiti moralnom liku ovih mladih ljudi i naprednom omladinskom pokretu. Omladinska sekcija o!ivjela je rad Zenskog pokreta novini raznovrsnim oblicima drustvenog rada. Uvjezbavali su horskek-ecitacije i borbene pjesme. Osnovane sui zidne novine; infor• misale su o najaktuelnijim dogadajima u svijetu, s akcentozn na opasnost fasizma i prijetnju rata. Horske recitacije izvoClile su same omladinke, a za novine su trazile i dobijale saradnju mnogih naprednih kulturnih radnika Sarajeva. Tu treba spomenuti Jovana Kr8ica, Masu Zivanovic, Marcela Snajdera.,. Same su angazovale i predava~e za najaktuelnije teme. Dobro. se sjecam predavanja 0 omladinskim pitanjima, sto su oddali Ilija Grbic, dr Zon i drugi. Pri kraju tog perioda u Jugoslaviji se vee veoma jakoosjecao utjecaj fa8izma i njegovog terora. Nastalo je nemilosrdno proganjanje svih naprednih ljudi. Zenski pokret je po~eo da se osipa. Svega nekoliko veoma svjesnih zena i djevojaka istrajalo je u svojim nastojanjima, ne osvrcuci se na opasnosti i proganjanja. Medu njima su se narocito isticale: Vojislava Jankovic uciteljica iz Sarajeva, Mira Vasiljevic cinovnica, Jela Ostojic novinar i druge. Ja sam na polozaju predsjednice Zenskog pokreta ostaJa sve do 1937. kada je .o va organizacija od strane re!ima zabranjena. Ovih nekoliko zena, iako su bile veoma svjesne i aktivne, sigurno ne bi mogle mnogo u~initi da nije bilo omladinki, ciji su se redovi takode prorijedili, ali koje su isto tako ostale veoma istrajne. Medu prvima, koje o;u 1936. uhapsene, nalazila se i Dina Vrbica. Mucili su je na sve moguce nacine, ali je izddala veoma hrabro, tako da zbog nje niko nije stradao. Veoma dobrose sjeeam nedjelje u mjesecu julu, kada je Dina izasla iz. zatvora. Veoma slaba i iscroljena! Prvu svoju posjetu u~inila je meni. Tada je prvi put preda mnom izgovorila rije~ Partija. U policiji su je - pri~ala mi je - tjerali da prizna kako sam ja znala da se u omladinskoj sekciji krije celija KPJ. Prema tome, samo njezinoj izddljivosti i ustrajnosti mogu da zahvalim sto; osim uobi~ajenog sikaniranja od strane re!ima, nisam ozbiljnostradala. Istoga dana Dina je preko Beograda otputovala za Podgoricu i ja je viSe nikad nisam vidjela 443: �:·, · ~ U proljeee 1936. ......., sjeea :Se 'FiCo: :Cengtc.- ..;..;; do~lo je: do provale i hap8enja mnogih drugova. Dina je uhap§ena u martu-, kada su mucenja bila najteza. Zanimljiv je moj susret sa njom l}_ policiji, u zloglasnoj »Beledijic 1) - sta:roj austrougarskoj a karauli koja se nalazi do gradske Vijecnice. Pored cita"log sistema samica i skupnih celija na }Jrv'om i drugorn .katu, ria mansardi ovog glomaznog zdarija bilo je muciliSte. Tu se nala.:. zila greda · za vjesanje, lanci, kUke, ludacka kosulja i drugj ozelatski rekviziti. Upravo su me sveg iZmrcvareno~ vukli ii !«:! strasne prostorije, kad ispred vrata ugledah Dinu. Stajala je ramenom oslonjena o zid, u crvenom dZemperu i sme<1oj suk~ nji. Grudi joj .se nadimaju, dok joj agenti cvrsto dde unazad zavmute ruke. Vjerovatno je tek dovedena, izgledala je svjd~ alf sa izrazom iznena<1enja i zruprepascenja na lijepom xnJ.adom lieu uokvirenom njegovanom tamnom ko5om: Sva pretvorena u uho i -oko! Sa stieprijoni je oeekivala 'sta ee dalje biti. Vidl mene deformisana, a: naokolo prijeteea, zvjerska lica: Ciin . joj :~ci ugledao, naglo zinuh i potom snazrio stisnuh zube. Ra:,;. zumjela je moju nijemu porukti: Cutati! sam.o euta:ti! Iako sam bio kao pijan, zamagljena vida, za trenutak, tek koliko su iiam se pogledi sreli, ·njen Iik mi se neizbrisivti ureza6 u sjecanje? Cijela njena figura, de plitkih 5medih cipela! MoZda je -te zbog kriticnosti momenta, zb6g moje napregnute zelje da je U:pozorim i ohrabrim! Doveli ·- su·je bili cia slusa kroz vrata 'i udesili da ona i vidi »isle<!ivanje«. Taj metod polfcije spadaG je u najteZi vid ipSihicke torture. Sjeeam se, 1929. godine u ovom· istom zatvoru meni je bilo podn~ljivije da fizicki tnpi.m nego da slusam: Sa tamom je ~injala :vriska i huka ·na t8va; flici., · kae vr5~j, · a ·po hodnicilll& trckaranje, ;l!lveket . klju~~va i lanaca. Tako, do zore! I ev~, sa4a Dinu· pokuA~vaju da slo~ !lao omladinku koj~ ,9e po prvi put nalla~ u zatvoru pod istra-: gom. Pa ipak, niSta nije priutala. Lelal.a je sa ~Qla "tJ ·»je<li-: nici«. Mucili su je, ali bez: otljeda; nisu -smjell.tbog strica., am 4okaza pt.otiv .nje nije .bilo. Tako je puitena .b ez sudenja; . ., --, ·- .... -j .~' · ..;.... Pocetkom ·marta . 1936, kad sam uhapJena, :bile ::.smn ~etiri"1let dana .u z:ajedni&oj .celiji 'u Hasan"'kuli;l) -.nrlslim -u sam . ·· ·r ,... - • .-. • .. . i) Hasan -Kula. ·· · I) Beledija - HaSari..,;Kula. ···-_, �~dev~tkf« ~ 'Pri~a Cilika Hajnrih. ....:... Cvrsta se pokazala! Nt-mal6 nije· ocajavala. Sjeeam se, bila sam iscrpljena i bolesna 1 Dina se rnnogo oko mene starala. Stavljala mi je obloge na glavu, .pazila da le!l,m mimo ... Odveli su me na ljekarski pregled i viSe me nisu vracali u l:eliju. Ponova sam je vidjela kod ~arkaia, gdje sam pozvana na sasluiavanje. Srele smo se upravo u momentu kad su je izvodili. Izgledala je jako iscrpljena, blijeda i izguzvana, ogmuta poveeom vunenom maramom. U prolazu smo se sam6 pogledale. - Jedno rpopodne, dok sam se odmarala u svom stanu u Ullci Kralja Tomislava - kaze Sonja Antoni{: - u okviru vra.ta pojavila se Dina. Skoeila sam od iznenadenja. · •Da, pustili su me. Nisu imali nikakvih dokaza da bi me predali sudu. Nikoga nisam odala. Nisam im niSta priznalal« - objasnila je, pro~itavii pitanje na mom lieu. Sjela je na seeiju. Blijeda, tjelesno iscrpljena, i jos uvijek zbunjena. Kao osamucena. •Tesko je bilo, Sonja, mjesecima izdriati boravak u samici, sva mucenja ... Ali Lpak mi je drago, i fPOnosna sam, sto sam sve to mogla da ipOdnesem. Danima i nocima su me tukli, d() besvijesti, polijevali vodom i nastavljali .. . U usta su mi trpali prljavu krpu, potira~u, da bi priguSili jauk. Najteze je bilo u pocetku. Sad sam ponosna, jer mi je savjest cista; od mene niita nisu doznali.« Razgovor je preiao na budul:nost. Tu je Dina ozivjela. O~i ~ joj sijale dok je ocrtavala svoj budul:i revolucionarni rad. (}ovorila je da ide u Zagreb, na studije, gdje l:e imati prilike da djeluje u jakoj partijskoj organizaciji. Planove svoga rada iznosila je sa puno duhovne snage i mladalackog elana. Dok ~am je slusala, ucinila mi se nestvama, kao vizija. Sva je lebdjela u budul:nosti, kao da je posla da osvoji cijeli svijet. Samapouzdanje je izbijalo iz svake njene rije~i. Tada me je najviSe zadivila. Otkuda joj tolika zivotna energija? - pitala sam se. - Otkuda tolika vjera u revoluciju i odusevljenje za rad? Kao da nije prije nepun sat napustila policijski zatvor i l.IlUciliSta, nego kao da je dosla.iz neke partijske ikole. Dina je jos iste v~eri otputovala. - Kad su je pustili- kaze Dinina sestra Bosa- vratila Je kUl:i. Nasi roaaci i brat odveli su je na Durmitor da se mal() oporavi. Ulla.~na je bila .baA u vrijeme kada je izbila i pro- 443 �vala u Crnoj Gori. 0 njenom dr!anju na sarajevskoj J,)olicijl poznato je mnogim drugovima ... Bila ·je to za nju velika re.. volucionarna skola. U tamnici se prekalila. Uprkos ranama 1 iscrpljenom tijelu, stekla je jos veeu snagu. »Meni je C:udn() kako je ziva ostala - sjeea se naia mama - a ona tako razgo-vorljiva i duhom snama kao da je nesto lijepo dozivjela.c 0 muC:enju je nerado govorila; o tome su govorili oziljci od Ianaca po nogama i rukama. Tabani su joj se ljustili od batinanja. Mucili su je mnogo, cak i na vjesala stavljali, ali niSta nije odala. Cesto mi je pricala 0 nacinu zivota u zatvoru; kako se sa zatvorenicima sporazumijevala kuckanjem o zid, iii, kako su za pojedine dogovore upotrebljavali cijevi od kanalizacije ... Iako se bavila pretemo revolucionarnim radom, Dina je bila i dobra domacica; hitra u kucnom poslu i vrlo vrijedna. Cak je nalazila vremena i za sebe nesto da prekroji i saiije. I da naveze! Jos i danas imamo sacuvane neke njene rucne radove. U zatvoru je isporila svoju pletenu crvenu haljinu i isple.. Ia dzempere, od kojih je jeCism meni poklonila. Sjeeam se, bila su na njemu cetvrtasta dugmad; napravila ih je od drap kartona i vrlo lijepo su izgledala na toj crvenoj osnovi. U jesen 1936. otisla je u Zagreb i upisala se na Ekonomsko-komercijalnu visoku skolu. U ZAGREBU - Bilo je to poznanstvo kao i sva poznanstva naprednib studenata i drugova koji su nas, a da cesto ni osjetili nijesmo kako ni kad, privodili naprednom pokretu, stvarali od nas komuniste - sjeca se Nada Jovovic. - Poha<iala sam Trgovacku akademiju u Zagrebu. Kao i ostali napredni studentJ Crnogorci, radila je i ona sa nama srednjoskolcima iz Crne GOre. Otada se sjecam Dine, druga Bakica i drugih komunista ... Sjecam se svojih prvih sastanaka, koje smo obicno odriavali na Tuskancu. Sastajali smo se povodom neke akcije, iii da prora<tujemo ilegalni materijal, da cujemo i objasnimo politicku situaciju. Gotovo uvijek, Dl\ tim sirokim sastancima napredne omladine, pokraj drugih istaknutih komunista bila je i Dina. - Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dina Vrbica je 1938. godine bila vee student starijeg godiSta, a ja pocetnik 446 �kaze Milica Hir51. - Kako sam u Akcionom odboru fakulteta bila predstavnik studenata prve godine, zajedno sa Dimitrijem ·Durbabicem,3) sa njom sam cesto dolazila u dodir. Ona i Marica Pataki bile su tu specijalno zaduzene za rad sa studentima prve godine. Brinule su se da se sto vise studenata ukljuci u razne kulturno-drustvene djelatnosti vezane uz pokret. Dina je imala jak utjecaj na mene. Ta cvrsta, mirna djevojka govo· rila je malo i tiho, ali sam neke njene rijeei upamtila za citav .zivot. Cesto, pred neku akciju, znala mi je reci: »Ako te uhvate, nemoj ni za zivu glavu nista da priznd. Priznanjem mozes samo ndkoditi i sebi i drugima.« A kad me je policija stvarno uhvatila, drzala sam se Dininih rijeci. Ponavljala sam uporno: »Nisam. Ne znam .. .c Brzo su me pustili, ali bila sam potiStena. Boljela me spoznaja da medu nama postoji neki izdajica, jer kako bi inace policija d.oznala da sam ja dijelila letke, kad nikoga nisu uhvatili na djelu. Dva dana iz opreza nisam dolazila na fakultet. Treceg dana, prvo mi je bilo da se potuzim Dini. •Nije to niSta, mala - umirila me ona i zastitnicki potapsala po ramenu - mi moramo biti cvrsti, ne smijemo do.zvoliti da nas ovakve stvari pokolebaju.« Od tih rijeci odmah mi je bilo lakse. No, nisam ja bila jedina na koju je Dina tako djelovaJa. Svi su je postovali. Medu studentima moje godir>e dovoljno je bilo reci: Dina predlaze da pogledamo taj i taj film, da posjetimo neko predavanje i slicno, pa da odziv bude velik. Cesto sam je vidjela u kulturnom udruzenju studenata pacifista, koje je tada bilo veoma aktivno, a imalo je prostorije u Preradovicevoj ulici. Tamo su -oddavali usmene novine, predavanja i marksisticke tecajeve, pa se okupljalo veoma mnogo studenata. Tu su objasnjavali medunarodnu situaciju, govorilo se o dogadajima u Spaniji, Njemackoj, Japanu, i Dina je cesto ucestvov:tla u diskusijama. Iz tog sireg kruga okupJienih studenata sve viSe ih se uvodilo u organizovani rad. Dina je tesko zivjela. Dobro je poznavala oskudicu koju su trpjeli siromasni studenti. Zato je cesto znala reci nekome od onih koji su po svojem uvjerenju bili uz nas, ali nisu imali odvaznosti za akciju: 1) Poginuo u NOB-1. 447 �•Vid.ii kako bijedDo Zivil, a ipak De bini prstum malrnuo,. .nilta De bi riskirao.c Takve ooa nije razumjela, mje ih b'pje)a, jer sama nije bila takva. Dina je uvijek bila &i)remna da bez mnogo rijeCi poduzme sve i sve Utvuje za cilj koji je sa tolilu~ pouzdanja i ljubavi gledaJa pred sobom. - Dinu sam upoznao joi u Titogradu, kada je ima1a sedamnaest godina- pribl Veljko DwiiiC..- Vutali smo se u Srednjoj ekonomskoj ikoli; poha&lla je jedan razred ispred mene. Vel: tada se kretala u grupi daka koji su kasnije svi sudjelovali u Pokretu. Medu njima i narodni heroj '\ldoje-KeSa DuroviC, koji mi je na fakultetu u Zagrebu postao najbolji prijatelj. Ponova sam je sreo 1936. na Ekonomskom Iakultetu u Zagrebu. Upravo sam se bio •-ratio iz zatvora. Voljela je da slu5a o Adi Ciganliji, o sudu, o drianju pojedinih drugova . . . Sve ju je zanimalo, do detalja. Dok amo priCali, njeno lice izra~avalo je neku neobicnu radost i ponos. Kao da je osjeCala kako neAt<> raste u nama i oko nas. To je rastao I1U pokreL Kad smo se na sastancima pripremali za rame akcije, ona se uvijek javljala prva, i to za najte!e zadatke. Bilo je akcija u kojima su mogli sudjelovati samo muSkarci, jer se predvidala tuca. No, Dina nije dozvoljavala da se pravi ikakva razlika izmedu nje ; drugova. Obicno bi izjavila da ta akcija i nije tako opasna, kao lito se nama cini, da se ona nimalo ne boji ida i ona mo~e uciniti sve Ato se i od nas traii. Toliko je bila hrabra da smo joj znali reei: »Dina, ti si kao vucica ...« A bila je i vesela djevojka, uvijek raspolozena. Sjeeam ~ poslije neke guzve s policijom, nasla se medu nama: jednom rukom pridruvala je suknju, sto joj se poderala na bedru, a ~rugom igrala sa ledma. Smotala ih je, stavila na usne i pu)lala u njih kao u trubu. »Dina - primijetio sam - un.iStila si suknju.c »Pa neka, bali me briga!« A moralo ju je biti briga; bila je to mozda njena jedina suknja. Pa ipak, kad god se sabirala pomoc za siroma8ne studente, ona je davala od sebe. Njena nesebicnost bila je tolika da je danima znala ostajati bez veeere, samo da bi drugima mogla da pomogne. Znala j~ biti i vrlo ozbiljna, pa i stroga. Svakome bi uvijek rekla u lice sve ito misli. Medu studentima je dolazilo. do 111ucnih situacija, kad �t,>i sc neko pokazao slab i kolebljiv. Dina je takve otvoreno korila: :.Kakav si ti komunista!? Nije za tebe revolucija!« Na fakultetu se upoznala sa LjubiSom Miodragovicem,•) svojim buduc~m muzem. Dina, LjubiSa, Ke§a Durovic, njegova djevojka Vasiljka Lazovic i ja bili smo nerazdruzivi. Nas petoro bili smo povezani neraskidivim prijateljstvom. Nekada smo zajedno odlazili u kino. Sjecam se, gledali smo neki zurnal: Hitler je govorio na mitingu. Dina to nije mogla da podnese. •Fazi bande!« viknula je i pocela zviZdati. LjubiSa se nasmijao- bio je !aljivdZija - i rekao: •Ti ce§, Dina, osvetiti Evropu.« Zajedno smo odlazili i u kulturno drustvo •Laveen«, gdje su se okwpljali Crnogorci. U to vrijeme osnivana su brojna kulturna dru§tva, u kojima se okupljala sva ljevicarska ornla- dina. U ·proljece 1937. godine sproveli smo jednu znacajnu akciju. Zadatak je bio da idemo kroz Paromlinsku ulicu, od kuce do kuce, i dijelimo letke. Kao i obicno, iSli smo u parovima: s jedne strane ul:ce Kesa i Vasiljka, a s druge, ispred njih, Dina i ja. Direktiva je glasila: dijeliti po kucama! Ali, meni i Dini se ucinilo da ima mnogo letaka, pa za§to da ih ne dije1imo i prolaznicima na ulici. Kad smo izalili iz jedne kuce, pred vratima nas je do:ekao policajac. Rekao sam Dini: »Bjezi!« i stao draziti policajca, samo da on pojuri za mnom, pa da mu Dina lak!e umakne. Bio je neka ogromna ljudeskara i kad me htio· dohvatiti, hitro sam mu izmakao i doviknu(): »Koliko god si debeo i velik, preskocicu te.« Pojurio je za mnom u jednu sporednu ulicu, ali nije uspio da me uhvati. Onda se vratio natrag i pojurio za Dinom. Pr:mijetio sam da je ona skrenula u drugu sporednu ulicicu. Malo sam se pritajio, dok hajka ne proc1e, a 2;atim sam se uputio u tu ulicicu da vidim !ta je sa Dinom. Ali nisam viSe nasao ni nje ni po1icajca. Ta ulica je bila :.slijepa«,.. oa Dina nije uspjela pobjeci. 0 tom hap!enju postoji policijski dokument u Arhivi CK SK Hrvatske. Sve je taeno tamo zapisano, jedino je laz da sam ja napao policajca. Sarno sam ga drazio i dobacivao mu. U tom dokumentu nema moga imena, j~r ga Dina nije rekla. Spominju me kao •decka u pumpericama:c; Sutradan sam po!ao drugu Voji Biljanovicu da muja4) Narodni heroj. 29- Zene heroJI 449' �Dina i njen LjubUa u Beogradu pred rat vim da je Dina uh~ena. Njegova gazdarica me dol!ekala sva ~la§ena. »Nema ga rekla je - uhapsen je! Tukao se sa njima, ali im nije mogao wnal:i. Tratili su neke pumperice.c A te pumperice - bile su na menil Odmah sam krenuo kuci da se presvucem, a pumperice sam poslao na saj~te. Mnogo studenata je tada zatvoreno, jer ona akcija sa lecima hila je masovna, a hapsili su i nasumce. Dok su na policiji svakog uhapsenog studenta, osobito Cmogorce, pitali: »Im.aS li pumperice?« ja sam ostao na slobodi. To mogu zahvaliti samo Dini, od koje nisu uapjeli ni rijel!i da izvuku. Koliko se sjeeam, Dina je tada izvedena pred sud i osudena na uvjetnu kaznu. Kad je pu!tena, tivjela je jos tete nego ranije, stalno na oprezu. Zatim je oti!la u Beograd, a ja sam nekako u isto vrijeme bio pozvan u vojsku. Tako se na§e studentsko dru!tvo razl§lo. Sudena je na osnovu zloglasnog Zakona o za§titi drtave. Sa tog sudenja sacuvan je i materijal koji dokazuje da Dina lii!ta nije priznala. Sve je pocelo od ovog letka: 450 �HRVATSKI NARODEI Okovi se opet ste~u. 9. ov. mjeseca ubijeno je iz zasjede od zandara sedam sinova hrvatskog naroda, a na desetke ih je ranjeno. Kad su se sa autobusima vracali iz Senja sa do~eka »Trebevica«, proresetani su tanetima slugu krvavog beogradskog rezima. Poginuli su, jer su manifestirali slomu borbu hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i socijalnu .pravdu. Ovo posljednje umorstvo dokazuje da je velikosrpski beogradski rezim spreman i nadalje prolijevati hrvatsku krv da ocuva svoju hegemoniju. StojadinoviC-Koro&~eva vlada daleko je od onih obecanja koja je dala nakon izbora da bi st~ala borbeni nalet narodnih masa. Ona naanjerava da iskoristi stnpljenje hrvatskog naroda i da postepenim uvodenjem reakcionarnih mjera i terorom opet obnovi zloglasnu ~estojanuarsku diktaturu. Prolivena krv navjestava nam dolazak nove krvave diktature i jo§ bjesnjeg terora. Neka nam ove nove zrtve budu opomena i ipoziv na odlu~ni otpor i nepopustljivu borbu protiv narodnih neprijatelja, iprotiv ubojica hrvatskih narodnih boraca. Hrvatska antifasisticka omladina sagla§uje se sa protestnim strajkom kojega je na sveu~ilistu proglasio Interklub, i poziva svu hrvatsku omladinu i demokratsku omladinu svih drugih potla~enih naroda da ustane slomo protiv beogradskih vlastoddaca. Koro~cevih SLAVA PALIM BORCIMA ZA NARODNU SLOBODU 1 SOCIJALNU PRAVDUI DOLE KRVAVI VELIKOSRPSKI RE2IM TERORA I NASILJA! 2IVJELA OSLOBODILACKA BORBA HRVATSKOG NARODAI OSTVARIMO JEDINSTVO SVIH NARODNIH SNAGAt HRVATSKA ANTIFASISTICKA OMLADINA U prijavi Uprave policije u Zagrebu Ddavnom tuZiocu Driavnog suda za zdtitu driave od 18. V 1937. godine navodi 1e Dinina •krivica« odnosno kako je do~lo do njenog hapAenja. .. 451 �•Prilikom obilaska svog rejona na Paromlinskoj cesti, policajac Hecimovil: Dane naisao je 11. maja oko 20,45 1::. na grupu od 4-5 lica koja su si stojeci na mestu dodavala neke letke. Jedna devojka medu njima imala je crvenu vestu. Cim su primetili strazara, naglo su se u raznim pravcima rasturili, dok je jedna devojka zajedno sa jednim nepoznatim mladicem, odvojivsi se od grupe, prod11Zila ubrzanim korakom Paromlin-. skom cestom. Skrenula je u prvu ulicu koja je s ovom kriZala, u Vrbasku, ali nije znala da je to cor-sokak. :aDosavsi do kraja, stala je usplahireno da se ogleda kuda bi umakla, ali strazar joj se vee primicao i tako je uhapsena.« »Posto se naime ona prilikom hapsenja opirala, strazaru nije bilo moguce da odrnah izvdi pregled okolnog terena vee je to ucinio nakon sto je Vrbicu sproveo na policiju. Pregledajuci mesto na kome ju je pre toga uhapsio, nasao je odmah uz ogradu bastlce smotak od 25 kom. t.ih istih letaka.« Kao svjedoci se navode jedan bral::ni par i njihova prijateljica, slucajni prolaznici, kojima je Dina na ulici dala letke. :aNa upit strazara gde su joj leci, Dordina je izjavila da nikakvih letaka nije imala. To isto tvrdila je i u pocetku same istrage, no posto je saznala da su leci, koje je pri bjezanju· odbacila, nadeni, priznala je da joj je na uglu Paromlinske i Vrbaske ul. prisao neki mladi¢ i gurnuo u ruke letke. Kad je docnije vidjela da su ilegalne sadrzine, odbacila ih je.« • ... Odakle vam taj letak? Tko je onaj mladic s kojim ste ga delili i s kim ste sve u pogledu komunizma veze imali? « pitali su Dinu 12. maja u Upravi zagrebacke policije. Od Dine nisu niSta doznali. Ina Okruznom sudu 4. juna 1937. Dina je ponovila svoje ranije iskaze i zavrsila: »Krivom se niukoliko ne osjecam, pa molim da se svaki daljni postupak protiv mene obustavi. Osumnjicenog Vojislava Biljanovica dobro poznajem jos iz. Crne Gore i s njime sam se nalazila ovdje u Zagrebu, kada sam tu dosla. Najvise smo se vidali vani na ulici, a on me je jedanput-dvaput i kuci posjetio. Nasi sastanci su hili cisto prijateljske prirode, a nisu imali nikakve veze sa bilo kakvim ilegalnim radom.« Sud ju je tad uz uslove pustio na slobodu. Dina se dosljedno branila i na glavnom pretresu 5. aprila 1938. god. kada je po 1::1. 4. Zakona o zastiti drZave progla.iena krivom i osudena �11a 1 mjesec zatvora i 300 dinara novcano, uslovno na godinu dana. - Na zagrehackoj policiji podvrgavana je strahovitcm mucenju - kaze Dinina sestra Bosa. - Pricala mi je da joj je tu hilo mnogo teze nego u Sarajevu; stavljali su je na joi vece muke, da hi joj iznudili priznanje. Najtezc od svega joj je hilo, sto je ostala u samici vlse od mjese:: dana. Celija je hila tako mracna da se niSta u njoj nije vidjelo. Nije mogla ni da radi ni da cita, pa joj je vrijeme vrlo sporo prolazilo. Sati su joj, kako sama rece, hili vjecnost; dolazila je gotovo do ludila. Pravila je od hljeha piljke i igrajuci se skracivala vrijeme. U samici je napisala pjesmu koja najholje ilustruje postupke policije nad njom. (Po sjeeanju) U SAMICI Soba mracna, prljava, placna. U uglu kibla, u drugom dvije daske, erne su od desetogodi§jneg gliba. Na njima blijeda, ispijena, kao kakva avet sjedi zena i ~eka , .. Ceka!? Dragana? Mozda ponekad i o njemu sanja. N e! Ona ~eka deset da izbije; Ceka da radio, kulturna tvorevina dvadesetog vijeka uz orkestar simfonije, sakrije udarce pendreka f mukle krikove: »Ne znam«, »Nije«. Ah, ta prokleta naprava! Grcevito stisnuta pesn!ca u zraku se klati: »lz-um taj prokleti treba zakopati! Al' ne! N e zakopajte ga !judi! Jer, zar ta ista naprava na jednom dijelu zemljine planete veseljem ne napaja milione ljudi? Soba mracna, prljava, platna. U uglu kibla, u drugom dvije daske, erne se od desetogodiln1eg gliba. Na njima blifeda, ispijena, kao kakva avet sjedi !ena i ~eka. r• Ceka, da grubi glas strazara sa vrata dreknc: •Komuno stara, hajdemo gore na kat, da ti lijeamo srcu rane. 453 �Mi imamo jednog novog batu, on ce da ti miluje tabane. A kada ti bude u k1"Vi okupan vel, onda, golubice, pri~acel, pri~aceJ.c Blije8te se u mraku stisnuti zubi: •Satramo ih ljudi! Te podle sluge kapitala. A onda i s ostalog dijela zemljine planete nestcce sviju zala.c Zagreb, maja 1937. god.. - Tog lijepog ljetnjeg dana 1937. odrian je pomen belvederskim !rtvama - sje~ se Aco Vukotic. - Godinu dana ranije odigrao se krvavi »Belvederski dogac1ajc kada su !andarmi pucali u goloruki narod koji je predvoc1en komunistima demonstrirao protiv re!ima. Mrtvi su pokopani, a u !ivima je ostao revolt. Mi skojevci, sa grupom omladinaca i radnika, krenuli smo sa Cetinja da prisustvujemo pomenu. Sli~ne grupe krctale su se sa svih strana prema mjestu zvanom Belvedere i slijevale se kao planinski potoci u prostrano crkveno dvori§te opasano kamenom ogradom. Sa onima koji su doAli iz Podgorice stigla je i Dina Vrbica. Tada sam je prvi put vidio. Lijepa, rasna djevojka! Obu~ena samo u laganu suknju i bluzu, s gumenjacima na nogama. Od dugog pje§a~enja i vrucine na sljepoo~nicama joj se slijepila sjajna cma kosa. Ostavljala je utisak sna!ne, energi~ne i vitalne !ene. Neodoljivo je privlal:ila i sa svima vrlo brzo uspostavljala kontakt. Po okolnim bre!uljcima i stijenama krstarile su patrole, a groblje je opkoljavao odred !andarmerije, naoru!an puAkama i bajonetima. Nalazili smo se u zatvorenom krugu. Prijetila je opasnost novog konfiikta. I tada . . . Dok su se ljudi joA okupJjali i vrsile prilpreme za pomen, na koji nije pozvan pop, do§ao je jedan visi policijski ~inovnik. PriJao je nekim ljudima, starijim i pomalo bojailjivim, i zahtijevao da se cbred obavi u miru i tiSini, i to samo vjerski ceremonijal. Naglasio je da se n.e smiju oddati nikakvi govori i da se svemu tome ne smije dati nikakav politil:ki zna~aj. I tada je, revoltirana i uzbuc1ena, odnekud iskol:ila Dina. Stala jc ispred njega i sna!no .v iknula: »Nema te sile koja mene !ivu mo!e sprijel:iti da danaa 454 �govorim na grobovima palih drugova. To cu uraditi, a vi pucajte!c ViSe ga nije ni pogledala. I oddala je govorl Iako je jedan dio prisutnih dosao iz plemenskih i roc1ackih pobuda, ·p omen se pretvorio u veliku politicku manifestaciju. I to zahvaljujuci skojevcima i Dinil Bila je vrlo o§tra. Govorila je protiv rezima i osudila zlocinacki postUipak. Na kraju je uzviknula da ce se nastaviti za.poceto djelo zbog kojeg su drugovi pali. Zandarmi se nisu ni pomakli. Slu§ali su vatrene rijeCi ove ponosne djevojke i kao opcinjeni ostali mimi. I tako, umjesto pomena sa sve§tenkom, tog dana maniiestovala je napredna crnogorska omladina. - Poslije suc1enja Dina je zajedno sa svojim drugom Ljubi.Som Miodragovicem otiSla u Beograd i tamo su nastavili sa skolovanjem - kaze sestra Bosa. - Za vrijeme studija dola~ zila je katkad kuci u Podgoricu gdje su zivjeli mama i braca, i ostajala po nekoliko mjeseci. Nas dvije rijetko smo se vic1ale; ja sam vee bila udata i kao uciteljica radila sam na Cetinju. - Bili smo skupa samo na kratko vrijeme Jpreko ferija ......,. sjeea se i brat Migo. - Pricala mi je tad o radnickom i zadru!nom pokretu u Hrvatskoj, o borbi protiv frankovaca, o svome Ljubi.Si ... Kasnije sam ga upoznao: Bio je inteligentan, fin i tih covjek! Govorila mi je da ga voli, ali izm~u brata i sestre takvi razgovori su nespretni i nedovdeni Tek kasnije sam uvidio koliko je to bio velik i cedan odnos. Godine 1938. ill 1939. na§li smo se i na jednom partijskom sastanku. Inace, u na§im susretima ostalo je sve nekako nedoreeeno. Zbog kons:piracije, suzdr!avali smo se da govorimo cak i o svome radu. Tek kad je poginula postalo mi je jasno da jedno drugom nismo r~ )ill sve ono §to smo zeljeli, a toga je bilo mnogo. Suvise cesto smo raspravljali o zvanienim stvarima, a vrlo malo kao brat i sestra, kao l:ovjek sa covjekom. Zeljna Dine ostala je i mama. :.Kad je povremeno dolazila kuci - kate ona - nastojala sam da je sto du!e zadrzim, da se odmori i oporavi, ali ona vi§e nije imala vremena. To vise nije bila ona nesta§na Dina nego pravi covjek. Moja pametna djevojka posvetila se nel:emu §to joj je bilo iznad svega. Iako sam zeljela da sacuvam i nju i ostalu svoju djecu, bila sam ponosna Ato je takva.c - Cesto sam je sretala mladu i bujnu, kada se vracala sa studija iz Beograda- sjeca se Lidija Jovanovic.- Voljela je 4!;5 �svoga druga sa fakulteta. o kom~ mi je mnogo priCaJa. Taak partijski rad nije lomio njen mladalafki dub, naprotiv, davalo je to njenom !ivotu puniji sadrlaj. Ona je na porodimi Zivot gledala sa stanoviSta komunisti&og morala, sa puno prefinjenog i iskrenog drugarstva. - Ostala mi je u sjeeanju sa Univerzi~ u Beogradu, kada smo se sretale od slufaja do slueaja na ilegalnom radu kale Danica Marinovic. - Pamtim je kao cijenjenu zreliju drugaricu koja je svojim radom, pa i drianjem, na nas vaspitno djelovala, ne toliko rijeeju koliko primjerom, pa se bez buke i pogovora odbacivalo sve nepoieljno, sve sto bi str5alo. Tiha u govoru, nasmije~na, sa jamicama na obrazima, o:stala mi je pred ocima iz tih na8ih studentskih dana. Zdrava, mlada llijepal Pozrtvovana u radu. - Zadaci • situacije u kojima smo se nalazili rasijavali su nas po zemlji na sve strane- kaze Lepa Perovil:. - ISli smo tamo-ovamo, odlazili-dolazili, da odmah krenemo dalje . . Jednom rijeci, sa pokretom najcesce nismo rasli na istom mjestu nego na bezbroj mjesta. Ni ba Dinom nisam rasla ali sam, cim smo se srele, osjetila u njoj covjeka. Bilo je to 1937. godine, u toku mog ilegalnog rada u Beogradu, u jcku razvo1a naprednog pokreta. Jedno vrijeme zajedno smo stanovale. Bilo je to doba rasta Partije, kada SE. sa ponosom sanjalo i bez straha za zivot zelilo biti flan KPJ. Sjei:am se kako me je Dina, kad sam se umoma vracala s posla, toplo docekivala. Zivjelo se te!iko. Ni ona nije zivjela bolje od mene. lpak, s vremena na vrijeme, dobijala je poneito od kuce. Jednom je, nepredvic1eno, primila od svojih nek.l novae i iznenada predlozila: »Ajde, da za ovo kupimo ne~to tebi!c Rano sam otiiila iz prilicno brojne porodice. Ma koliko se !eljelo, tu se svakom djetetu nije moglo pruziti ni najnumije. Zbog toga smo, narocito mi stariji, rano odlazili u svijet. Rano se ostajalo bez topline domal:eg ognji.Sta. Otuda skrivena ce!nja sa dobrotom, brigom ... Zbog toga me je taka d1o1boko dirnula Dinina spremnost da mi pomogne. Nije vaZno, cak se vlAe 1 ne sjecam, sta je Dina mislila da mi kupi, na sta smo novae potrosile. VaZno je da se toga momenta sjeeam za cio �Grupa skojevskih. i partijskih. rukovodilaca iz Prve proleterske divizije, snimljeno u cen'ralnoJ Bosni u proljece l943. godine. Dina u sredini sjedi. lznad nje stoji brat Migo. �tivot, tim prije, Ato je i ona tada veoma oskudijevala. Eto, zivjele smo zajedno nekoliko mjeseci. I prije toga, a narocito poslije, mnogo smo diskutovale o svemu i svacemu, ali ni.Sta me tako kao ovaj trenutak nije vezalo za f>inu. Rastale smo se nenadano 1941, upravo kada su mene uhapsili. Kad su me poslije dva mjeseca pustili iz zatvora, uo~ bombardovanja Beograda, f>inu vise nisam zatekla. 0 njoj sam se stalno raspitivala. Tako se raspituje za one koji nas ve!u za cijeli zivot. Zbog toga bib mogla re~i: nije znacajan samo genijalan covjek, nauenik, umjetnik, .politicar ... Ima ljudi za koje bib rekla da su olicenje prirot1ene ljudske dobrote, koja se sa njima rat1a i sve oko sebe mobiliSe na lijepo i dobro. Sa takvim ljudima ne treba provesti vijek pa da ih trajno .p onesemo u srcu i sjecanju. Kada sje~anjem dotaknem Dinu Vrbicu, znam ~a se neki ljudski susreti ne mogu susretima nazvati, jer nisu trenutak nego ljudsko trajanje koje se kratkotrajnom vremenskom mjerom ne moze mjeriti. To je f>inal - Preko ferija 1940--41. doAla sam ku~i u Podgoricu i zadr!ana sam na partijskom radu- prica Nada Jovovi~. - Malo kasnije dosla je i f>ina. Ona je tada hila Clan PK, a ja clan SK SKOJ-a. Krsto Popivoda nam je odr!ao dvadesetodnevni kurs za rukovodioce SKOJ-a. Svi smo tada prorat1ivali poglavlja iz lstorije SKPB. Taj i drugi ·partijski materijali umnozavani su jedno vrijeme na pisa~oj ma§ini u stanu f>ininom. Sj~am se, sa tim brosurama i ilegalnom stampom iAli smo na Cemovsko polje; tu smo hili najslobodniji. Da bismo se kamuflirali, izgonili smo krave na pasu. Sobom smo nosili si.mite sa kajmakom i tako, »Oboru!anic simitima i partijskim materijalima, cuvaju~i stoku, na Cemovskom polju smo ucili i met1usobno se ispitivali. Obicno smo hili skupa: f>ina, Ljubica Popovi~, Nilevi~ zvani »Cako« i ja. Ve~ se hila udala. Ponekad sam je zadirkivala za mula. Nikad nije htjela da kazuje iii poka!e koliko ga voli. Bio je to inace skladan brak, ciju smo odanu, veliku ljubav mogli da uoeimo i ocijenimo tek poslije pogibije njenog druga. Po nacinu kako je . tu smrt primila, po tome kako je u svom.e djetetu htjela da sacuva njegovu uspomenu, uvidjeli smo sta je on za f>inu znacio. 458 �::.: .... --. ,; '.! .. ;. - U jesen 1940. Dina je apsolvirala na fakultetu u Beogradu i otada pa negdje do kraja februara 1941. bila je stalno kod kuce - kde sestra Bosa. - U tom vremenu testo je po nekim partijskim zadacima dolazila na Cetinje i ostajala kod nas da prenoci, a nekad se isti dan vracala. LjubiSa je bio u Beogradu i stalno ju je zvao da dode, da bi se vjen~ali Znam da joj je slao depesu za depesom. Ali ona je to odlagala; vremena su bila mucna, rat je vee bio na pomolu. Mi smo je tako reei natjerali, a naro~ito moj mu! Lazar, da pode i da se vjenca. Neposredno pred rat, po~etkom marta 1941, Dina 1 LjubiAa su se u Beogradu vjentali. Skupa su do!Hi prvo kod mene i ostali tri-cetiri dana, a zatim su otisli u Podgoricu. LjubiAu sam tada prvi put vidjela. Mnogo mi se svidio. Imao je u sebi neceg finog, plemenitog, duboko ljudskog, sli~nog Dini. On nas je tako prigrlio i zavolio, kao da nas oduvijek poznaje, kao da je medu nama odrastao; a takode i mi njega. •Od prvog dana NOB-e Dina je medu partizanima - pisala je Rada Vranje5evic XI 1943. u listu •Zena danasc. Druktije nije ni moglo biti. Ova borba, sada oru!ana, bila je nastavak borbe protiv fa5izma u kojoj je ucestvovala vee viAe godina prije rata ... Tiha, ali uporna, neumorno je okupljala zene po radni~kim cetvrtima u Beogradu, po siromasnim stanovima namjestenica, u svojoj skromnoj studentskoj sobici. A kad je planuo julski ustanak u njenoj Crnoj Gori, na5la se u 'svome narodu . ..« - Kao vojnik starojugoslovenske vojske prolazio sam u proljeee 1941. sa svojom jedinicom kroz Podgoricu prema albanskoj granici - sjeea se Veljko DuriSic. - Tu sam izr'le-nada susreo Ljubisu Miodragovica. Bio je zabrinut i potiSten. Upitao sam ga kako je. • Tesko - r~e - !ivim ilegalno. {)ina i ja smo u stalnoj opasnosti.c Po§ao sam s njim k Dini, da je pozdravlm, a nisam ni slutio da ce to biti na5 posljednji pozdrav. - Ponovo sam je srela- sjeea se Lidija Jovanovic- ball u vrijeme kada je nasa Partija do maksimuma mobilisala svoje tlanstvo u budnosti i opreznosti: Jugoslavija je bila napadnuta i izdana, a na na5im granicama prema Albaniji jo§ neko• liko dana vodile su se ogorcene borbe, podr!avane od komuni459 �sta t p<>Menih rodoljuba. Po§la je sa mnom da rastura proglu CK KPJ kojim su ~lanovi Partije i vojska pozivani da se hrabro bore i obavje!tavani o izvdenom izdajstvu i neizbje!noj kapitulaciji Jugoslavije, da u tom momentu komunisti trei:>a da budu oni koji ce upozoriti na§ narod i omoguciti mu da sa~uva i prikupi ondje, da ce borba s okupatorom tek otpo~eti . . . I pored strahovitog bombardovanja morale smo da se prov1a~imo do same granice, kroz redove §pijuna i oficira koji su upravo namjerno vdili sabotuu. A bilo je to na8e prvo ratnoiskustvo. U njoj ·sam imala dobrog i smjelog druga. - Rat ih je zatekao u Podgorici - kaZe Dinina sestra Bosa.- Ljubi~a je morao poci na granicu da trazi svoju jedinicu. U tom kratkotrajnom ratu bio je zarobljen, ali poslije izvjesnog vremena uspio je da pobjegne i da se prebaci kod svojih u Prijepolje. Dina je u Cmoj Gori u~estvovala u ustanku; iz Podgorice je pobjegla preko Gorice, pod italijanskorn vatrom A zatim je i ona presla u SandZak i ostala tamo sve do Ljubisine pogibije. Njegovu smrt je dozivjela kao stra~an udarac, bila je to velika ljubav. Kada sam i ja negdje krajem oktobra 1941. s dvoje djece iza~la u partizane, Dina je dosla da se vidi sa mnom. Pricala mi je opiUrno o svemu, i kako je uspjela da ,pobjegne sa onog zlosrel:nog mjesta ... Pokusacu da to po njenim rije~ima op~em: Desilo se poslije spla~njavanja ustanka u SandZaku. Jedna manja grupa drugova iz Prijepolja i okoJine, u kojoj su njih dvoje bili organizatori, vdila je razne diverzantske akcije u svome kraju. Mislim, bilo ih je osam! Cetiri-pet noei uzastopce vr~ili su te akcije i za sve to vrijeme nisu oka sklopili. Blli su strahovito iscr.pljeni. Poslije zadnje akcije, 20. oktobra negdje oko pola noci, privukla su se do gumna u jednom selu kod Prijepolja i legli u svjeze ovdenu 11lamu. Mislili su da su neopdeni. Odmah su ~vrsto zagpali, a da nikog nisu ostavili da strazari. Ta neopreznost in je ko!tala zivota. Neki seljak iz istog sela primijetio ih je i oti§ao u grad da obavijesti komandu. Ubrzo je ~e:ta do zuba naoruzanih Italijana opkolila gumno ·i na.pravila kordon. Drugovi su spavall dubokim snom! Tek kad su se nekolicina vojnika popeli na gumno i §cepali ih za ruke, ovi su se probudili i ma§ili se ondja, ali bilo je kasno. Dinin krik prekinuli su pucnji. Odgurnula je vojnika koji je s ·pu!kom poletio na nju, skoeila s po- 46G �visokog gumna, i probiv§i kordon, bosa i gotovo polugola bjeiala br:.Sanim prostorom pet minuta pod mitraljeskom vatrom. Umakla je u obliznju sumu. Jos jedan drug uspio je da se iicupa Talijanima iz ruku; sta je sa njim bilo, nije mi poznato. LjubiSu su sa ostalima uhvatili i tu, na lieu mjesta, strijeljali Osmi clan grupe poginuo je na samoj ivici sume. Veliko je cudo kako Dinu nijesu u bjezanju ubili. Bila je takva vatra, kao da se bije najzesci boj. Tada smo se posljednji put vidjele. Ostala sam u Bjelopavlicima, a ona se po zadatku Partije prebacila na rad u Katunsku Nahiju, gdje je boravila sve do povlacenja nasih jedinica u Bosnu. ~ ~ - Nesto duze bio sam sa Dinom 1941. poslije ustanka kaze Aco Vukotic. -Vee je i zima stegla kad je dosla na cetinjski srez kao partijski instruktor. ·Isli smo po selima, odrzavali sastanke, pozivali na bunu .. . Gdje god se pojavila, djelovala je odvazno i sugestivno. Ulijevala je ljudima povjerenje A i po fizickom izgledu, jaka i lijepa zena, odgovarala je crnogorskim nazorima i pojmovima. Tada sam shvatio kako se citav jedan zivot posvecuje revoluciji. Svaki Dinin trenutak, svaka rijec, upucena djetetu ili odraslom, hila je u znaku borbe. Pa i medu starim, oprobanim revolucionarima ona je upadala u oci. Buktala je od snage i vjere u pobjedu. Dina - plameno srce! Ali, isto tako, bila je i zena Puna zenstvenosti, topline i njeznosti, Saucestvovala je u tragediji drugova, saosjecajno govorila i tjesila. Pa.mt!m jednu noc: ZanoCili smo kod zene kojoj je sin poginuo na Pljevljima. Svim svojim srcem Dina je osjetila preveliki bol maj~e i do kasno u noc pricala joj, tjesila je. Majcinu tugu znala je da poveze sa idejom revolucije, ne frazom nego ljudskom toplinom. lake svestrano obrazovana, u sebi je zadrzala zdrav narodni duh. Kod nje je covjek uvijek roogao da nade i politicki i moralni oslonac. Dina je bila svestran lik revolucionara. Harmonicno je nosila i njegovala divne osobine narodnog borca i zene. t 1 :: ~: I' r. i1 Poslije ustanka srela sam Dinu u Crnoj Gori - spominje Danica Marinovic. - Radila je ilegalno na podgorickom terenu. Mislim da je vee bila ~Ian OK KPJ za Podgoricu i clan :PK SKOJ-a. DoSla je u obilazak omladinskih organizacij:.t ha: �-- ,, , ~··~~.:;, -!i .r:~ ,.,. ... ;:r-. ·~ ., /-~ :· : ...... ::;.-::~ ~ ~ 1' ,~..... ~ =-~~ ~::D~:~ ,_ .,_,.. ::;.,..-_ ,..._..r. ;: __ ., , ~v.: rr: .!:._ .. ~..;.. •1.. ;: ~ ::4---,;p= 7--~ ~~-!:'"- :&IE.-~·2: ~ - .:::i:­ ~ ~~ ::5 . - - ~ 101 ;:;;A ~~ ;--~= =-~-'::!'!:- ~ ~ = ~ /_...,,.~,· ~ ~ :_..:...·.·• .,..._. _ ~-·-·• :;"&:;a:~~ a:.~ _ # "/_;. ~ , ,,.,, os:· _.;~> ~~ ~ "Y. -_.>. ~ ~ ~i"_:~ ~~ ::::::IIIC""""~ ~?":FU< ; A.-=:.:--?-==--~ =...z:.,_,~ .=... ~ /.4 ' " · ' / " ' / , : : . , . Y1< ~ ~~' ,._,/ » ~,.,.. r ,r.~..r~ !/""~ ,1" s. tm ?!"'...r.~~ ~r, ;·r~; Fe e::::s& ::;~ :::::5ID:I DiD T" ~"."!!X::L li. .:;a=;=a;- ~...rr..;;. ; ~A~:~~ ~---··r ·*IM E ~ ~e­ _ ~-=~ J:/"~"" }p::-rt'"" : .... ..s.:s· : :r.""~;. ~~~-elL :J!!!!: ..e:~~ :::oa:-.,..~1- _t...-L ;__,.. ;tr.J'" ~...-.:... l. ::;.:~.. JmizGl ...:.::_~ :W::ma:!il_er:u. .. # ',IJ/' ;,. j ~.-...e :Y~.i yJ--4:;:.4- i-,...,,, a .t: ~ -. ~.. wew• :.:our. +I ~-~~_; ~ ;,,·w~ ~ 1'l: J". ~ ft l. -=-~ JCm:)l.. .J1Ii :c:S:a. * ::o::;.e ;:n1'" ;. , ...... , ,:. ~ /·", r---..:.r.z..a -fa~ )' ±S ttp: ·~ !.I; ; •/,·, .. ~~ ,...~ ft ~ :-'~ ~~ ;nll{!il.......l sat. a£~ je ,..,,1, :/~ ,,,.., ;;,,.-, ft ~.. ~....t'4""..nie.m ;ac::__ae·,..;rmr ·~ ' ·I"'IA. ., ,.,.,,..., ~..-.... ~~ ~ ~ ;ama ;;acz::X:L:r.. ~ ,,.., 1 •:, , *'•· /;~,. 'r,:-.I'A yA .,-~ k~ X ~_::::.. 3i::a ~ It' f..-r•J'/;.; ;:a:""~'"'"":~~ :0 !Z1C ~ Je po*'f'll" VH'~-'~ i ~- •..,.~..= i:;~ sr....:._ ~~ ~ :llaia ~t~o.,., , , 1.J~ 1"11 ',/ K- -~ fl"n'JIIl-':::; u...a:=:r..<a. T akft je abi dasl:etDa , , ~ 1. ,1(-s, •• ,.h.Off. f, .,.-. II t/, ' 1~11,11 { Stt'lllf IJ11 , lit Jlf I, 1111 "" II hl!rfJizmu 1 ~Jdm poclvizima U na!oJ m~alo vt•alo o naUovje&nskom junaitvu i zrtva,,,. ,,,,,,. lutJ• •u kat1 ~lanovi Parttje ~ stajale u borbenim 1•·dllvl,,,., ,,. l~vi'AIIvanju parttjskih zadataka, ZrtvujuCi za ideJII I "'"' ttlljmiiiJ" t naJ•vJctllje- svoju djecu! Revoluciju, koja J•• ltdlf~t uu,.umnet !rtve, u svoj njenoj surovosti osjetila je IIIM)k~t, •II J~ ve~ltl'anstvenim samoprijegorom svoju ljubav ,.,. l1l vuv~tlla 11lulmdl t narodu. J'uti,• Ikurn 104 2. 1odtne kada je okupator uz pomoc ~etnika prl•lllu parUzanake jedtnloe na povla~enje prema Nik- ru••" 4ftI �lieu, opet smo se srele- piAe dalje Lidija Jovanovic.- Padao je mrak. Borci su se spremali za polazak. Odjednom osjetih ~vrst zagrljaj neeijih ruku. Okrenula sam se: bila je to Dina. Izmijenila se, n~to okrupnjala, a na lieu joj se ispoljavalo neAto neobicno, sto sebi nijesa.m znala da objasnim. Te noci iAle smo zajedno. Koracale smo u tami i odriavale vezu. Kazivala mi. je sapatom: ,. ... Prve dane Trinaestojulskog ustanka bila sam sa naAima u borbi u Cmoj Gori. Poslije sam sa moiim drugom po~la u Sand!ak. Radili smo ilegalno, a krajem 1941. nas Aest drugova !ormirali smo diverzantsku grupu . . . A zatim, opet u omladinskom rukovodstvu u Cmoj Gori ... Ja cu brzo roditi. Nijesam dosad smjela s tobom da se sastanem i da ti ispricam pojedine stvari koje me tiste ... a opet, tako sam sretnal Toliko sam zeljela da imam dijete. Biti majka, to mora da je vrlo lijepo?! Da si me vidjela prije, ti bi mi rekla, znam, siguma sam, da pod ovakvim uslovima ne mogu i ne smijem da rodim, jer borba nije zavdena, ona tek poCinje, pa kako cu? Ali ja na ovo nijesam htjela da mislim, nijesam mogla. Pa to je LjubiAino dijete!c U njoj se borio svjestan komunista, koji shvata kakva nam t~ka i duga borba predstoji. Njen je zadatak da iz borbe ne izostane, a materinstvom je jos unaprijed osuc!ena na patnje, a mo!da i na smrt svoju i svoga djeteta. Dina je krila svoju tajnu, bojeei se da neko ne pomisli da ona sada vise n~e moci da izvriava zadatke. Bojala se .prijekora, jer stvarnost je tada bila okrutna i gruba. •Pa - mislila je ona - ovo ce se svditi za nekoliko dana, a onda ce opet moci da se radi.« Dani hladni. Bataljoni, preformirani u J asenovom Polju, krenuli su prema Pivi. Dina je sustala. Pni put ju je snaga izd.ala. Vodile su se ogorcene borbe ... Neprijateljski obru~ stezao se oko nasih jedinica. Planinama su odjekivale eks.plozije bombi i bacackih granata, naizmjenicno mitraljezi i pucnjevi .p waka. Pod pritiskom, nase jedinice su odstwpale. Usred straha, mdnje i bola, u jednom predahu, u odstupanju, rodilo se dijete ljubavi. Trebalo je prikupiti sve snage da na§e jedinice prodru prema Bosni. Dina je bila borac: u jednoj ruci joj puska, a sada, u drugoj, malo, tek roc!eno dijete. Bila je potrebna tiAina, nijedan sum da sene ~uje, jer neprijatelja treba zaobici. A di- 463 �jete je plakalo. Uzalud ga je Dina privijala uza se. Borila se sa. sohom: Da ga nosi? Koliko ce jo& okr5aja biti!? Da ga ostavi? A gdje? Sela ni kuca tu nije hilo. VrijeiJle je odmicalo, trebal<J se !uriti . . . Dijete u njenim rukama, sada, u jeku horbe, na frontu, u okr5aju, hilo je suv~no i neshvatljivo za pojmove boraca. Zar njih nekoliko nijesu rekli da ga ostavi?! Ostaviti svoje dijete?l Ubiti gal Dijete voljenog druga, diCJ svoga srca ~upati i pogaziti! Pretesko je. U rukama joj djetence, pokraj nje drugovi koji moraju iivjeti, horiti se. Ona jtf hila majka! Ali ona je i komunista! Ona mora hiti u njihovim ~edovima. Teiko, surovo, ali istinito: Ostavlja svoje dijetet Nije htjela, nije mogla da izostane. I ovoga puta komunista je• u njoj nadjacao! Jos jednom privi Dina malo nejako dijete na svoje grudf i poljuhi ga. Dade ga jednoj od drugarica, koja je hila poznata: po svojoj hrahrosti i odlucnosti, pa neka ona sa njim radi sta: hoce. Sarno da se sto prije svrii i da se ide dalje sa ovog, za· nju nesretnog mjesta. Njeno i inace smalaksalo tijelo pridda_; vala je posljednja snaga. Misliti ... Sada se ne moze mislitiF Sada se mora ici dalje, dalje, i horiti se. I Dina je posla. Nizal~ su se horhe ... Iz Gorja Grandici, Vrhnica, oko Foce, usiljeni mari prema istocnoj Bosni ... Na5e jedinice stvarale su svojur ~lohodnu teritor1ju. Borila se hrahro partizanka Dina, iSla na-! prijed, a u dnu njenog majcinskog srca tinjala je nada i velika; cemja: Da li je zivo njeno malo dijete? - Iako je ljeto hilo na pomolu - sjel:a se Danica Milu-; tinovic - to jutro hilo je hladno. Prelazili smo valovitu viso-' ravan, ohruhljenu sumom. Dohro se sjel:am tog mjesta. Goran~ sko! Tu, na jednom proplanku, ugledah zen5ku siluetu poleglut po konju. Prepoznah Dinu. Nije jahala. Dina je gotovo leZala! na konju. Mislila sam, ranjena je, pa upitah Daru Milacic, ko- · ja je iSla ispred mene: »Sta je ono s Dinom?c •Jutros rano je: rodila« reee mi ona. Najezila sam se od te vijesti. Znala samt sta je porodilji i djetetu u tim prilikama potrehno Znala sam da novorodence treha okupati i poviti, da je u toploti, nahra•· niti, a mi tada nijesmo imali ni najosno.vnije za goli ljudsld ~stanak zdravog, odraslog covjeka horca, koji je navikao da. podnosi nevolje. A sto je jos teze, nijesmo imali ni najnuinije. ~a. ranjenike. Nijesam joj vidjela dijete, .n i ko ga je nosio., �~djela sam .sarno f>inu i saosj~ala sa njenom nevoljom. Iako sa svih strana gruvali topovi, iako smo se povla~ili pod; vatrom, sjei:am se, sve vrijeme smo bile zaokupljene Dinom~ Sta ce ona sada? Kako li ce da pre!ivi, kad od poroda nije prele!ala ni jedan dan, ni jedan sat? I su - Vidio sam je pri povlacenju iz Crne Gore ...:..... sj~a se Migo - i to u vrlo te§kim momentima za sve nas, a za nju Qlo!da i najteZim. Evo §ta sam zapisao u dnevniku, na brzinu i vrlo oskudno: ' Utorak, 9. juna 1942. - ... :aBobac - Slobodan Selil: mi r~e da je f>ina u Goranskom u bolnici, a mi smo u selu Sivcu, udaljeno oko pola sata. Dobio sam odobrenje komesara bataljona da je obidem. Odmah sam se na§ao sa f>inom. Ona je pred porodajem. Dala mi je kra~i nepromocivi kaput, a ja sam tu ostavio dugacki zimski kaput koj1 .mi je otezao. Bolnica je smje§tcna u ku~i Muja Socice. . . . Sutradan, izmedu tri i po i 4 h izjutra, na§i su je za:palili, jer su Talijani nastu.pali rano, §alju~i u prethodnicu cetnike. Te noci, od 9. na 10. juna, oko jedan sat, f>ina je rodila ~erkicu i odmah ujutro po§la sa dijelovima bolnice prema Vucevu. Do Vuceva se nismo sreli ... Petak, 19~ juna- Na§ bataljon je ostao na Prepeli§tu-katun, a ja sam produzio za Vucevo kako bismo dobili ne§to hrane od intendanture VS. Stigli smo v~ u prvi mrak. Tu na Vucevu je Cep.tralna boln!ca. Na§ao sam se sa f>inom. U ocajnom je polozaju. Mnogo je zalim, iako ona mozda misli da ne orinem dovoljno o njoj. Ali, njoj je te§ko pomoi:i. Tra.Zili su da ide u pozadinu, iii da dijete ostavi ... Bolnica ostaje u konspiraciji, negdje u pecinama, a f>ini se tu ne ostaje. Htjela bi sa jedinicama! Ali ni jedna jedinica ne bi htjela da primi 1 dljete ... Subota, 20. juna - Za Curevo, po hranu. Na§ao sam se sa Bla.Zom J ovanovicem i jo§ nekim drugovima, i razgovarao o Dini. Nisu mi mogli pomoci. Dobili smo nalog za trideset ovaciL Uz Vu~evo, natrag prema jedinicama V brigade, ka IV ba... ~at f. is ;: ~ ~aljonu. · Nedjelja, 21. juna - Ustajemo rano i spremamo se za po-. kret. Milovan Saranovic komandant bataljona ide u rekvizi· ~iju sa jednim vodom boraca. PeriJa sa komorom jo§ nije sUJO - 2ene heroJl 46!\. �gao. Pla§i me da se Dinina stvar ne izjalovi, jer ispala je dobra prilika: Treba da ostavi dijete !eni nekog seljaka flana KP. Rekvizicija je izvriena. Pokret. Oko podne opet na Vufevu. koje je skoro sasvim napufteno. Ostali su jos samo teski ranjenici. Sve sam obiSao dok sam, jedva, na§ao Dinu. Doveo sam sa sobom jednog druga i njegovu zenu, koji su se prihvatili da prime Dinino dijete. Dina je time bila potresena. Pa ipak, sve se lijepo svriilo. Ovo je bila jedina i najbolja prilika da se sa~uva i uzgoji Dinina djevojMca. Ovom ~ovjeku dali smo dvije krave iz komore bolnice ... Oblaci, kiSa, magla, pucnjava i fetnici na Prepeli~no ... Ponedeljak, 22. juna- GodiSnjica napada na SSSR. Povla~enje prema Curevu, niz Koritnik. Dina je sa Treeom sand!a~kom brigadom ... Nlsmo se vidjeli sve do Glamo~kog polja 7. novembra 1942; prilikom proslave 25. godiSnjice Oktobarske revolucije. To nam je bio poslednji susret. - Sticaj tragi~nih okolnosti bio je takav da o Dini mog\1 opAirnije reei neku rij~ - prica Nada Jovovic. - Desilo se nesto prije trece ofanzive, prije na§eg teskog povla~enja za Bosnu. Mislim da kod nas ne postoji vise nijedno odraslo lice koje iz iskustva iii iz strucne i druge literature, iii iz dnevne Atampe, nije upoznato sa tim teskim vremenom. Ali malo se zna da smo mi u isto to vrijeme ra§~iScavali sa mnogim optereeenjima ranijeg burioaskog shvatanja druStva. Nije se to dru5tvo mijenjalo samo po nazivu, po formi, mijenjao se na! !ivot po sustini svojoj, iz temelja, a to nije mog1o proci bezbolno. Svi mi borci, svaki od nas, nosili smo u srcima i glavama svojim, kako smo najbolje znali i mogli, ideju Marksa l Lenjina. Toj marksistickoj prizmi podrettivali smo sva na§a htijenja, sva nastojanja, svu borbenu mladost. To je nas, naro~ito mlade borce, ~inilo ne samo »ortodoksnim borcimac kako bi se danas reklo - nego i borcima ponosnim, spremnim da iskreno i bez racunice zrtvujemo sebe i sve sto nam je u !ivotu najmiiije, kako bismo za cijeli na§ narod izborili tu veliku sutrasnjicu. Mi partizani znali smo samo tako i nikako drukcije da rasudujemo i radimo. Jer kako bi se inace· razumjelo zbog ~ega sam tada - iako saan Dinu ne samo cijenila kao iskrenog prijatelja i komunistu nego i voljela kao dru- ... �garicu sa kojom me je vezivalo vi..Segodisnje drugovanje osjetila gorcinu jer je dozvolila da ostane trudna. Mi u tome nijesmo mogle razumjeti neke na§e drugarice, kao da su samo one bile vinovnici ra(!anja covjeka u tako surovim uslovima, I na njih smo se ljutile. 2eljeli smo da sav licni zivot podredimo . tom na§em jedinom, velikom zadatku - borbi! Cinilo nam se da je ra(!anje !ivota u tim neljudskim prilikama ljudska ironija, da je to atak na na§e ce.;;to natprirodne napore da se odupremo nadmocnijem neprijatelju. Zbog toga smo bili nemilosrdni prema sebi samima. Nijesmo mogli u sebi da na(!emo snage za pravdanje tih »prQpusta«, pa radilo se i o drugaricama Dininog kova, o ljudima koji su cijelim svojim dotada§njim tivotom, radom i borbom bezbroj puta dokazali bezmjernu odanost Partiji i njeni.m ciljevima, a cija imena, cije zrtve, cine cast ne samo Partiji kojoj su pripadali, ne samo nasoj borbenoj velicini nego i cijelom narodu iz koga su izrasli. I ja sam bila udata. Zbog svega navedenog bjebla sam tako reci od svoga druga, kako i sebe ne bih osu(!ivala. Smatrala sam, ni..Sta manje, nego da je to pitanje casti proleterske! Eto, kako sam ja tada rasu(!ivala! Zbog toga, kad smo se srele, osjetih se nelagodno; tim vi§e, jer me je ona u Partiju uvodila. Spavale smo tu noc zajedno i op!iirno mi je pricala o pogibiji svoga druga u SandZaku. Rece kako je krila svoje stanje, jer u blizini se nalazila dr Sasa Bozovic, koja je mogla da je oslobodi trudnoce. Htjela je, narocito sad kad joj je drug mrtav, da od njega ima bar to dijete. Krila je sve dok se vee jasno nisu poceli op&Zati znaci trudnoce. A tada se sve priznavalo samo od sebe. Rodice, racunala je, odgojice dijete voljenog covjeka. Slu5ala sam je pa, iako sam je voljela, prigovorih joj §to je tako postupila. Smatrala sam da tako ne mozemo .postupati mi predratni komunisti, jer mi smo prema svojim gre§kama hili o§triji, a ja sam to smatrala greskom. Zbog toga se u meni osjecanje srdzbe mije§alo s osjeeanjem tuge. Pro§lo je nekoliko mjeseci. Odstupali smo prema Bosnl Dinu sam srela u jednoj bolnici, gdje je bila komesar. Onako krupna, bremenita, upravo je ribala patos. Situacija veoma kritiena! Napadali su nas dobro naoru!ani neprijatelji: Gruvali ' su topovi, §tektali mitraljezi. Gusto su eksplodirale granate · I ·• . cijeli . rostor ispunile dimom i mirisom baruta. U tom mete!u, : p 4$'i ' �pola sata nakon ito je oribala patos, poradala se Dina u toj velikoj seoskoj kuci gdje je i komanda bila. Topovske granate rikom su padale oko nje. Zidovi su se tresli i plafon se osipao. Nije bilo vremena da tu odle!i bar neki cas. Moralo se dalje. Morala je odmah na konja. lei smjesta, sto dalje, iii se prepustiti sigumoj smrti. Sta da se radi sa djetetom?! Propa8ce i ono i majkal Ako se odmah neSto ne preduzme, kasnije ce biti teie i djetetu i majci. Gledace ·muke i smrt svoga djeteta, a time ce mozda i svoj zivot dovesti u pitanje. Racunali smo: Svakim casom, svakim danom, njena ljubav prema djetetu hire. veea, snamija, njene uspomene sve brojnije. Te uspomene ne. mogu bit1 radosne, okolnosti su takve. Djetetu prijeti siguma smrt. I to straina smrt od gladi i zime. A gubitak ce, sto kasJ:lije, biti sve tezi. Trebalo je taj tragicni bezizlaz sto bezbolnije rije§iti. Tako se racunalo. l Prikupili smo izmedu sebe neke pmje od poderanih ko§uljai u njih uvili Dinino dijete. I niSta vi§e! Ni da se okupa, ni prepovije, ni nahrani! Bilo je planinsko hladno vrijeme i pokret. Nije se moglo saeekati ni posteljica porodilji da izade, niti da predahne, da se odmori od porodajnih muka. Od svega toea. dijete je bilo iscrpljeno. lsli smo na Tjentiite, popeli se na Vucevo i ponovo natrag. I sve pod borbom! Istom na Tjenti§tu f)ina je odlezala dva-tri dana. Tu je i posteljicu izbacila. Cudim se kako je prezivjela. Tada je odluceno, ne o djecjoj sudbini, nju su vee borba i te neprilike odlucile, nego da to bude nekako bezbolnije. Tako se mislilo. Kao najboljoj Dininoj prijateljici, prisao mi je jedan istaknuti nas rukovodilac. Po lieu mu vidim, briZan je, nesto mu je tesko. Mislim: situacija je takva, rukovodioci imaju stotinu briga, vi§e nego mi ostali. On me gleda ozbiljno: »Ti si sa Dinom dobra, idi, govori sa njom. To dijete treba sto prije ukloniti, da se ne gledaju i njEme i njego've muke. Tako je odluceno! Idi, ubijedi je. Ti to izvdi!c :Kako dane primim zadatak?l Kako da ga ne primim, kad ~:~am se u pod!lvijesti, u principu, sa njim slagala! Taj zadatak ainatrala sam zapovijescu. I, sve sam upotrijebila da Dini pred-· '•ako je potrebno to dijete likvidirati, ne samo u njego i u opstem interesu..U suprotnom, izgubicemo mo-: a mozda jos nekoga izbaciti iz borbenog stroja. �.1~1: J. ~:r: J.~: .-.::::.. ....._ .... ··,- -... .. .,.e· · :aMaju§no je, jo§ nesvjesno, isto kao da nije ni iza§lo i.z tvoje utrobe - govorila sam. - Dijete cemo u ovim uslovima ·svakako izgubiti ... I jo§ kako izgubitil Bice i tebi i nama svima teie!c Govorila sani, ubjedivala sam Dinu. Plakala je, a i mene su u grlu pekle nevidljive suze. Naposljetku, slozila se sa odlukom. Pruila mi je dijete! Svoje dijete! Bljeda od smrti. UzeIa sam djetence, jo§ svo crveno, i posla. Na sebi sam osjetila skamenjen pogled 'majke, au rukama driala sudbinu novorO:denog, naseg ~o":jeka. Dijete kome je Dina dala Zivot bilo ·u mojim rukama! Sjecam se, kao da sad gledam, ostala je skrtiAena:, smrvljena, kao da se smanjila pored ognjista. Dijete je vee bilo sasvim iscrpljeno. N edovoljno umotano, neprepovijeno, nenahranjeno, piskutljivo je plakalo. Driim ga na rukama, prebacim preko ruke, izadem. napolje, mislim: :.Sad cui Moram sada!« a onda se slE!dim: »Ne mogul To dijete je Dinino! Pa to je dijete!? Treba.lo g~ je samo ~alo kvrcnuti po glavi, stegnuti ' j~e i .....:.... bilo bi gotovo. Zamisljam Dinu kako .pla~e kraj ognH:Ata. Zami.Sljam sebe kao ~labic~, ito se odajem takvim osjE!tanjima. · . . · .. Rosi ranaljetna;'kt§;l. ffiadno je. Zalazim sve· dublj~· h sumu. Premecem dijete po rokama, s lijeve na desnu i obratno. Modro je od studeni u onim ·prnjicama. PodvlaC.im ga pod bluzu, da se uza me zagrije. Nek mu je bar toplo, dok ga ... Ono se slabasno oglasi, pisnu. Iznureno je kao i mi, i jos viSe, zbog tako tananog zivota. Nema snage ni da pla~e. Odlu~ujem: »Sad cu gale Ali ruke nikako, nikako da u~ine taj naizgled mali pokret, ·.koji ni snage ne trdi. . .' . »Da ga bacim u jamu? Da mu pla~ ne ~ujeml Pa to je ·nemoguce!« Onda ponovo odlu~ih, ali u drugoj varijanti: . »Ostavicu ga ~ljul Zbog ~ega da ga baA ovako . ne '.unistim? I onako ce smrt brzo doci ... Ono jos ru~ega nije sv]esno.c . . . ,; Razmi.Sljam tako, ubjedujem sebe, tjesim se. Htjela bib da budem dosljedna, da budem komunista koji izvriava zadatke. Dijete se utisalo. Da nije umrlo? To bi bUo najbolje?l .Dodirnem mu polako lice prstom, a ono pomakne glavom, kao " mu neSto smeta.: da · ·· ' ·'. je u �Ostar.Ia sam p pxf Dek:i fbc:L ~ ruba ,ielbe jamr_ Da liakar i tako, i'ZYrii!a sam pri:!::jeci z:acb!:alt' I. pv.umo brnba sa samom sobom, boriJa sa snjeiis:L Badia je, zapt:rl"ijesti se moraj;a izyriQ po cijeml ~ B-::ia .... Yojn!k. V rag bi p mao. giDe 11e ua svUoj str.mi.. g:m. Dajmladi drugovi: puika. bacaC. bomha ifiiDI:Ai im glavu. r.J1aa - - Umiru u mukama A sad. to!..:.m teikofa z:boc maJenoc djeteta! Ali d~jete, to je ipak neito drugo. Idem tako, idem u tom ~ 1p0!ofenju kui:i u kojoj je oaaJa Dina. To je Dai partiaanslci ltab. Vidim je, sjedi pored ognj.iita u istom polaiaju u kame sam je ostavi1a.. OsjeCam, beq)amo plal!e. Kad sam uSia. bo da se joi viie uvukla u sebe. Uvukla je g1avu u ramena, ~ rim oCima gleda u oganj. Vee sam povjerovala, :oe zapaia me. Ali ona me, onako pognuta, odjedoom os1ovi: •Je li gotovo?c . Bio je to glu objnika, promukao, tih. ~r'.m ~~ »Nije! Nijesam .••c »Svrii vee jednom!- b1h kratlro- Sta ~?c i zagnjuri Ike u dlanove. U me4uvremenu sam sjela. Sada sam se bez rijeCi podigJa ilzalla. Napolju sretoh »Djedac- MilutinoviCa. »Bi li ti likvidirao Dinino dijete?c Pogledao me iskosa. •Ne bih!c Kratko je presudio i ja odluOh u sebi: »E, kad neeeJ ti, neeu ni ja!c Kao da mi pade nevidljiv teret s pleea. Bilo mi je lakAel Prelomila sam, upravo ra!Mstila ne!to sama sa sobom. Djedu sam cijenila kao komunistu. Bio je od mene stariji komunista, blo je partijski rukovodilac. On je znao fta treba! Zna~i, ne treba tako. Bila sam sretna, jer se sve u meni opiralo tom &u. Zurim. Vracam se na mjesto gdje sam dijete ostavila. Vile nlje imalo boju novoroden~eta. Bilo je modro od studeni i mokro od kapljica Ato su klizile s liAca. Ni plakalo nije. Stavila sam ga u njec:fra, po!urila da ga predam Dini. Kad sam uAla, Dina se osvmula. Pru!ila sam ruke: »Evo ti gale Izgubila je boju !iva ~ovjeka. Zatreperile su crte lica. Da ll od suzddanog pla~a. od radosti, tuge, ~aja, straha? Ne .470 �znam. Gledale su me njene Airom otvorene ol:i, kao da pipaju, tra!e, kao da hoce da se uvjere ne sanjaju li to, nije li privic'!enje. 0, kako ga je samo uzela, otrgla iz mojih ruku, kako prigrlila, pritisla uza se, kao da je srela davno voljeno bice ... Sva se unijela u taj zagrljaj, sva pretopila u materinstvo. lstom sada, sasvim sam shvatila! Vidjela sam golo materinstvo. Javilo se tu preda mnom, u svoj svojoj ljepoti i tragil:nosti, materinstvo koje sve pa i smrt pobjec'!ujel Shvatila sam kako bib, da se druk~ije zbilo, sada i ja sa njom te§ko patila, kako bib se kajala. U logoru su svi spavali. Dina se savila, sasvim polako, gotovo ne mil:uci se, i ~itavim tijelom pokuAavala da zagrije malo prokislo bice. Svaki joj pokret n~ujan, da ne bi privukla pa!nju drugova i poremetila im kratkotrajni predah. Spavalo se malo i borci su opet do!li. Ol:ekivale su se nove borbe ... Bila je na Vul:evu kad su nai§li Dragi§a Ivanovic i Migo Vrbica. Oni su od ratnog plijena !zdvojili dvije krave, za onu kucu koja se ·Primi staranja o djetetu do boljih vremena. Tu, na Vul:evu, nai§li smo na kolibu, na izdigu. U kolibi su DragiJa, Migo i Dina zatekli samo jednog starca; zvao se Radovic, ro. dom iz Mratinja. Kad je l:uo o ~emu je rij~, zal:udio se: •Ja, drugovi, osim moje babe, nemam nikog mlac'!eg u kuci. Kako cu?« Dina je stajala skamenjena, ruku opu§tenih niza se. Vidjela je: nema se kud, nema izbora, mora se ostaviti. Bilo je previAe slabo, propa§ce od gladi i studeni. Ovako, ima bar nadu . da joj ostane iivo. Tu smo se ponovo rastale. MEDU BOSANCIMA - Tek §to je Glamol: osloboc'!en 12. jula 1942. do§li su nam proleteri sa VS na ~elu, s masom te§kih ranjenika i pre~ivjellm , •lgmancima«, bolesnim i promrzlim- sjel:a se Milo§ Vranjel. - Upravo sam tamo bio do§ao za sekretara SK. Centralni komitet odmah nam je stavio na raspolaganje izvjestan broj iznemoglih i iscrpljenih drugova koji ipak nisu bili za bolnicu i le!anje. Rasporec'!eni su po selima da se okrijepe. 471 �Cutljiva i potiJtena, pojavila 5e Dina u ndem sjedi§tti. Naizgled smalaksala, ne toliko fizil!ki koliko duham. Ul!inila ini se kao l!ovjek osut!en, a pomiren sa sudbinom. Ali, kratak razgovor ubrzo je pokazao sasvim drugu du!u i karakter. (> aebi tada nije izustila ni rijel!i. · Znali sma da je propatila u proleterskim jedinicama, u dimanal:nim mar§evima i barbama i)a ipak ndla je snage da u novaj sredini nastavi rad. Vezaria za partijsku l:eliju u gradu, tu se oporavljala i admah radila ·lenama Kad se ·malo osna!ila, prosirila je djelakrug rada i na podrul!je cijele op§tine. Birana je zatim i u sreski i okrll.bii .odbor· AFZ-a. Na sastanke ovih odbora·dolazila je i Rada Vra.nj~vic sa Miram Moral!om. Zene u op§tin!iikim odbarima f>in4l je zagrijala za prikupljanje i izrad\1 odje~ i obuce za partizane. Tkale su i sukno. Neprekidno se prikupljala, jer ranjeru.<:i su stalna prolazili u g~pama, :PA· i l:i!Jlve. bolnice. Kao dugogodi§nji partijski funkcioner, l!ovjek kaji je 'fie .. jednom bio pred klasn,im neprijateljem,· Dina· je ·pokazaia bo.gata iskustvo u radu. -Njena pomol: nam je· bila dragocjena Zbog toga smo je ubrzo ukljul!ij.i u OpstiJlski komitet, a u nd;vembru u!la je i u Sreski komitet KPJ. U uslovima kada smo ~z. polupismenog seoskog elementa. regrutovali kadrove •$ ~OJ i Partiju, i uporno ih· vespitavali; Dina se borila prativ ''.sya~ovrsnih slabos.t i i maJoduA119sti,. Sv:e J!lladi,. nezreli. ljudi aka nje! Ali ana je Ijude dobra poznavala, znala je sta ad k.og,a ~ze .da ol!ekuje.. Sirinom sv~jih paglec!,;t .s.va}tadnevna se supratstavljala ~eznanju i pre<ftasudapta. Med:'lJ. komunistim!l·le bila jaka popularna. Omiljena. Svaki. .l!as su je zivkali: •tJ\·na ... Dina ... Hal:ema f>inu!« Partijska l:elija u Hasanbegavcima zahtijevala da im dode ona fnika dntgi. Kad bi kak~og slabil:a dabral:udna prekarila: •Gram te ubia, kakav si mi ti komunistal« ovaj se ne bi uvrijedia v~ svojslq PQstidio. Uspjela je da se veze za mase i svugdje sti je prihvatali kao svoju. Duboko su se avdje uvrije!ila starinska shvatanja a zeni, i tim .vrednije je pastovanje . naroda koje je sama sebi pribavila. 'RazmiSljaa sam o tome: bilo je 'i drugih rukavodilaca, starlh l. iskusnih komunista, ali neke od njih slusalo se sama po direktivi. f>ini su ljudi svoju ·. du!u atvarali. Mase rijetka gfi.. jese; u njaj su asjetile pravo ljudsko ·'bice, du!evno i toplo. 'Ocijenili -su je kao ~ovjeka, jer blla je drug u ve.likom ~~ ~enju te rijea. · · · '· sa ie 472 �.~ · »Eto, drUgarice, doveo ine tvoj drug . da ·se malo o~Qmolim te da se operemc kazala mi je blago jednog popodneva snamo gradena Crnogorka, prava goritakinja, stO'jeei na mom kucnom pragu - sjeea se Grozda Vrga. - Uprav'o ']e dosla sa terena, u mokrim uglibljenim opanciina, blatnjavih ' ~arapa, sva iznurena. Porasla kosa pala joj po ovratniku do1a·hlice od ugasito sivog doinaceg · sukna, a oko koljena joj ~e opUstila zvonolika vlazna teget suknja. Sa lica, iz citave njerte l>ojave, citao se stra8an umor. Taj pri:Zor nikad riecu zaborS:-.. ·'viti. Moj muz Slavko doveo ju je da spava kod mene 'i nap0.. 'menuo: •Ovu drugaricu treba sto prije smjestitbc Ona i B~.i:i­ gradankQ Ruta ·Matic doiile sti da kod nas paliticki ra~e. • ~tuta 1je · radila u samom Glamoeu,- a ·Dina je isla teren i' pbcitavom srezu kruZila. . .. . . .. ·. i i : · '· Cim se ·malo·odmotilai .jela, pocela je·sa mnom. razgovor. cRaspitivala· se kakve su ovdje !eae, koje od nji,h bi moghnda ~~d£d na koga se tnoze:cobratiti; pa objasnila: :•Znd,.trebarda IJie {)forme·odbori AFZ..a.« Bila ie prva zena ,clan KP IJa ·ltQjC)JP •:sam' doA!a u.dodir. .Nije mi .t~ rekla,- ali !Wn. odmah . osjetila da ( je: ima zafstaprekaljeni: horae, ·!enp ,slobodna avugdj.,e da istuP;.. ~~duCih dana, svom sna~e ba~ila na rad.,U tek o$lobodeMlP .~l{llilotu · bilo· je -dost~ teskoea u .ratbl• .J a,·.kao· rnjestallka,::»Q()maeac i •poznafa medu ienama, m.ogla.samjoj biti od Pom~.. ·:t ·f>ina je odlicno·umjela· da se ria 01ene· osloni ~ da sa ~ oStvari ·.potpunu saradnju. J)tada m1 se u svem~ obracala. ' ·.1· Uskoro nas je obradovala: »Naici ce Krajiske brigade, tiN-· p~ . ili . do~ekati!c Bio. je to ne.vi4en dQl;ek,-, 2ene su preqnjacile \l . organizovanju priJi..vatanja vojske: .P: t_9m iz~'!lc~nom lq!J,W ,~~rod je docekivao proletere .sa !lw:a;ma, smijehom. i ·pjesmow. ~jesala se tuga sa .r ado. l:u! Na pijaci Qk9 ppredanih. to.Pov!ls ,. nar.od i borci su zaigrall kolo i grornko zapjeyali:~ · ·· \, . ~ »Oj glamoeko ravno polje~ cv;!8 majke ~d nevolje • " .« ., ~~­ r · > A ~ene ·su plakale i ha trgu, propinjuci -se, kitile -tijeld . • :haUbica priglavcima,- d.Zemperima, ·ruCnicima . ; . · Ubl'Zo je d~la i bOlhica Vrhovnog §taba. Tteobalo .je oM. *titi prostorije, snijesiiti . ranjenike, prikupljati hranu i angiirtovati zene na· poslovima 1i -centralnoj apoteci, §najderaju, kti~iunjama . . . »Pi"eberite rtlblje, izriesite ·sve sto je' tanko i : 11~­ ':iajte u zavoje« pozivali su~ komunisti na§e zetie. A ·one !!iit ·fier.vem- snagom dale - posao... Cak i'{)ne, ·ko.je ·nedjeljom ·i 'Sv~ na ·· ~ 1 ... i nm (. : na �com nikad nisu uzimale iglu u ruke, sada nisu znale za po&ak. Stalno se moglo ~uti: •Dina kazala ... « •Dina poru~ila!« Njen na~in ophodenja budio je u nama postovanje i veliko povjt!renje. Nastojala je da nam bude §to bliZa i jednostavnija, i da ne povrijedi osjetljivost nijedne zene. Ni znala nisam da me je, radel:i sa mnom, uveliko pripremala za Partiju i da me je u meduvremenu i kandidovala. Uv~e. kad bi se ranije vratila, iako umorna, sjela bi ill legla na sel:iju u kuhinji i na.Sla vremena da sa mnom ~ita letke i da mi pri~a o poretku i Partiji. Poucavala me je §ta treba da ~inim da bib za na.Se akcije pridobila sto viAe lena. Donosila mi je i brosure koje su zatim iJle od ruke do ruke. Oddavale smo ~italacke grupe sa lenarna u Glamo~u i okolnim selima: Dulil:an, Brdo, Kamen ..• J. Dina je prisustvovala. Dolazila je cesto gladna, mokra i prozebla. Kad sam joj nudila: •Ajde, prvo jedi ... «, branila se: •Pusti me samo malo da se spustim i odmorim.« Kad god se na.Sla u gradu, bila je kod mene. Mnogo §ta tada jos nisam shvatala, ali osjel:ala sam njenu bliskost. Zdle smo jednom u intimne razgovore i ona mi je pricala o sebi. Mnogo je propatila, i kundacenja i tegoban ·tivot revolucionara, ali sve je lakie podnijela nego odvajanje oo •onako malog, nejakog djeteta«. Taj rastanak bio joj je najbolniji. Taj momenat joj je najtefe pao. Zarplakala se ... No, ubrzo je ndla snage da opet govori o drugome, da me pita zelim li postati clan KP i da me ohrabri: »>md sve uslove za tole Po svim selima oformljeni su odbori !ena. U~estale su konferencije, sastanci, zborovi. Razmahao se rad. Prosto se raZbuktao. Nismo birali kada l:emo spavati a kad hodati. Radilo se ·danonol:no. Cupale smo vunu, prele, plele i tkale. Nosile pregdtima. Organizovale smo ishranu drugova u partijskoj skoU u Busiji na Samaru; zene su kuhale u hotelu i jelo 1m tamo od.nosile. Dina je sa nama oddala i opstinsku konferenciju AF2-a Birale smo je, sa jos dvije drugarice, za svog delegata na Prvu . zemaljsku konferenciju AF2-a. Organizovale smo i prvu pri. redbu u hotelu •Male§evil:c, u cemu su Dina i R11Za imale mat.nog udjela. Dina ·mi je stavila u zadatak da kao predsjednica ..op4tinskog odbora otvorim na§u priredbu. Horom od tridesetak !ena rukovodio je moj muf. Prvi put smo pjevali: • Vi padoste .,!rtvom, vi dadoste sve ... « U sali prepunoj lena zapazila sam �drugove iz VS i CK KPJ, me<1u njima Canu Babovic i Mitru .Mitrovic. Krajem decemhra zamrzllm cestama po~eo je da nam pristi.Ze narod Banije, hje!eci ispred i:etvrte ofanzive. Do~ekivali .smo ih, smje~tali, hranili ... Kao da ih gledam modre i sko~ene, u redu pred kazanom, kako pruZilju zgu!van ~e~ir s glave ill gumeni opanak da im naspemo koji topli gutljaj, jer ne mogu da sai:ekaju dok drugi oslobode posuc!e. Sakupljali smo i pokopavali njihovu mrtvu djecu. Dina se svugdje nasla, duhoko povezana sa patnjom ovog naroda. •Mi cemo sahraniti dijete - govorila mi je - jer majka mora u ~etiri izjutra sa ostallma dalje po ovoj crkavici.« Neka zena u kucu nam donijela me<1u dojkama golo novoroden~e i nije htjela meni da povjeri, sve dok ju Dina strasnim navaljivanjem nije na to privoljela. Dru.gom prilikom Dina se iznenada pojavila na vratima i sva sret. na viknula: •Grozdo, donijela sam ti sina!c U narucju je stezala novorodence, zamotano u njen kaput; Za njom, sva presavijena, teturala je majka drhteei u groznici. Vracajuci se sa terena Dina je ovu zenu ugledala u jaruzi pokraj puta, gdje :se hila sklonila i porodila. Te radosti u ndoj kuci! Posljednji put spavala je kod mene pred Novu godinu. Te noei sam morala na zadatak, a ona je ostala da se odmori. Stigla je samo da mi kale da cemo se pred ofanzivom povla~i~i prema Crnoj Gori i ohjasnila kako da sa sklad~ta evaku~emo sukno, a i holnicu koja je bila 6 km dalje u selu Vrbi. Nije dospjela da mi saap4ti prijem u KPJ, Mo joj je, kako sam sa.znala, hilo u planu. - lzuzetno veliki oslonac Sreskom komitetu hila je Dina .u zimu 1942-1943, u danima ofanzive, jer nije prezala od te. Jkoca kojih je bilo na pretek - kale Milo~ Vranje~. - U odijelu od grubog sukna, sa koznom torbicom o ramenu i p~to­ ljem o pasu, obilazila je ·pj~ice srez i odriavala sastanke sa · partijskim celijama i konferencije sa zenama. Pred IV ofan.zivu preko Glamoi:a su prosle sve bolnice i ranjenici koji su ,se zatekli u Bos. krajini, jer je put Livno-Duvno bio otvoren. .Imali smo preko i:etiri hiljade ranjenika! I petnaest hiljada izbjeglica sa Banije i Korduna! •U roku 24 sata na Glamo~u ne ,~je ostati nijedan ranjenikc, naredio nam je depe§om VS. •Niko ne smije umrijeti od gladic, upozorionas je i Ivan Milu47~ �tinovi~. I izbjeglice je, zna~i, trebalo zbrinuti, a kraj siromaAan! Oduzimali smo od gla.mo~kih seljaka i davali Baniji. hbjeglice smo smjeitali po doma~instvima. Stari aktivisti znaju Ita je tada zna~ilo odrtati moral kod mladih ~lanova KP, me-~u izbjeglicama i u narodu. U februaru Sreski komitet je imao sastanak: odlu~ili smbda se svi ~lanovi komiteta na~u u narodu, u svim krajevima sreza. Dina je sa Dmitrom Gajanom otiAla ·u opstinu Vagai4. ispod Satora. Kada su Nijemci prodrli od MliniSta u Gl~p ·oni su tamo ostali odsjereni, pa su se i na Sator peli. Pri ·pdvratku, skupa su dosli do sela Nuaglalice i Dina je odatle poJla sa Dalmatincima, ali uskoro se vratila. · ·' Ofanziva je protutnjala i krajem marta opet smo se sastalL 'Na Dini, koja je svega i svasta prozivjela, nisu se o;>azali tfi·govi stradanja. Iako je ceznula za Crnom Gorom, nije htjelll ·cia ide bez odobrenja· partijskog rukovodstva·. "Cekala 'je! I radila!! Trebalo je okupiti komuniste i normalizovati pollticki zivot na terenu. Poduzeli smo sve da na!i glamo~ki bat~:.. 'ljon, u X diviziji, nadopunimo ljudstvom i formiramo bi'igach:i. Dina je opet neumorno obilazila selai .partijske jedinice, da'!ii ·ni u~vrstila, ojacala pdliticki moral l priapremila za nove akcije. U tome je pokazala zadivljuju~u izdriljivost. Sv\.tda je Un~ sila duh discipline 'i samopozrtvovanja. Izbjegavala je kukarije 'i pricanje" o licnim stvarima. Osvjedooo ·sam se u njenu ht»~rost. Nije bilo lako hodati po terert'U. Svuda je mogla nabasati ·na naoruzanu · us.talku· miliciju. · Neposredno iza ofanzive tAH smo skupa iz staba bataljona prema Dubravama; udaljeno 4 km od tada okupiranog Glamoca. Na domaku sela otvorila se borba: u.Staska· milicija .krenula je u · pljacku, ali jedna ~eta ·glamoCkog bataljona prepreMla im je put. Na otvorenoj kosi ·iliSalo je tik preko nas. Dina je, uspravna i . mirna, hladnokrvnr> siAla u selo. Ostao sam ·p od jakim utiskom: zena, a tako smjelat Osjetili smo: ·poslije ·ofan2ive· Glamoc joj je postao tijes~ ·okviri mali za rtjene mogu~nosti. A proleteri su otiAli dalje. 'J. 'fezila je starim drugovima. Nismo ooekivali da ee joj iskl'Snuti mogutnost da ode. Iznenada, u Prijanima se sastala sa Vladotb. ·popovi~em i Arsom Jovanovicem, koje je znala otprije. Obni·'tila im se kao partijskim funkcionerima, ·zamolila ih da ide~ I drago nam je i lao bilo kad nain ·je, sva sretna:, de>Ua sa 'llovostima: •Odobrio mi drug Vlado, MiloAe, odlazi f)lnaht ·1 ~ t76 �- Iz Bome, negdje pol!etkom 1943, javila se pismom kul:i .....:,;, kde sestra Bosa. - Poslala ga je vjerovatno po nekoj vezi iz glamol!kog sreza, da ga baci na po§tu u Kninu. Bilo je adre-sovano na na§u majku i stiglo joj je redovnom postom. Koliko ~e sjel:am, pisala je kako joj djevojcica raste, kako je vrlo lije-pa i da na oca lil!i. Ona vel: i o zetu sanja. U masti je zivjela sa svojim djetetom . . . Pisala je dalje da l:emo se ubrzo vidjeti, Ato je u prenosnom smislu znal!ilo da je blizu sloboda. Za brata Miga nas je obavjestavala da je »Lalicac- njegov nadimak iz djetinjstva - dobro, i da je vel: pravi covjek postao. Pisala je tako, dvosmisleno, da bismo znali da su oboje zivi i da bi nam ~lila vjeru u skoru slobodu. Potpisala se sa: »Voli vas va§a kuma.« »Kuma« - bio je njen nadimak jos iz dje~jih dana. - Pol!etkom novembra 1942. godine- pri~a Sacir Maslic sa Dinom sam obiSao tek osnovanu organizaciju u selu Ka~en blizu Glamoca, ona u ime SKOJ-a a ja ispred Komande mjesta. Mlade clanove trebalo je u~iti §ta je komunista. A Dina je hila zreo covjek, iskusan revolucionar. Isli smo pjesice i uz put zivo pricali ... Uzbudivala se govorel:i o svome djetetu. To nie se duboko dojmilo. •Voljela bib ga vidieti, Sacire, pa ma~ar odmah umrla!c Bolno je to rekla. Ono Sal:ire izgovarala je po cmogorski, sa naglaskom na prvom slogu. Pokazao sam joj 31>ismo moga brata Omera,6) koji je tada b:o clan OK Sarajevo. •Eh, fino ti brat piSec, primijetila je saosjel:ajno, osmjehnuvsi. · 'Se. A njen osmijeh bio je - samo malo razvuci usne. I kad je hila najrazdraganija, odisala je ozbiljnosl:u. Da li to zbog nje-· nih licnih nedaca iii atmosfere rata, ne znam. Kod nje nije l:)i!o besposlenog govora. U jeku V ofanzive posla je za Cmu Goru sa dva bataljona prethodnicom - Druge krajiske brigade. Bio je mjesec maj. Neko vrijeme ostala je u Oblasnom komitetu u selu Janjski Vagan. Tu, u sjedistu Komande podrucja, gdje sam tada radio, zadnji put sam susreo Dinu, ·p reobrazenu i veselu. Nikad je takvu nisam vidio! PuS~etina je pritisla. Dugacka, teska njemacka pt.lSka! Opazila je da imam zgodnu malu pusku i zamolila me: •Daj mi, Sacire, tu malu pt.lSku da imam uspomenu od Ihuslimana iz Bosne.« Uh, divan je to drug bio! Kod pojedi- 1) Orner Maslil: - narodnl heroj. 477 �naca, koji su krivo shvatili Dininu ~e!nju za svojim krajem, bilo je nepravilnih ocjena i stavova Medutim, kod svih proletera osjetio sam tu ~e!nju da se vrate svojim jedinicama. - Te§ko je izdvojiti neku pojedinost iz njene raznovrsne aktivnosti - kaze Dmitar Gajanovic - jer njen svakodnevni rad i drzanje bio je stalni primjer za druge. Kao clanovi istog komiteta, cesto smo se nasli skupa na zadatku. Bila je puna zivota; iako iscrpljena od puta i dusevnih potresa, nalazila je snage i da se nasali. Uvijek se sva i potpuno predavala radu. U svakoj prilici je tezila da odrii na visini pravi lik komuniste. Vatreno i Zivo je diskutovala. Zaokupila bi potpuno pa!nju slusalaca i na njih prenosila svoje odusevljenje i vjeru u pobjedu. Sa istim uspjehom je govorila na narodnim zborovima i na uzim teoretskim sastancima, kojima je cesto prisustvovala. Narocito mnogo je radila na ideoloskom obrazovanju clanova Partije. Cesto je obilazila djecji dom u selu Stekerovci, gdje je bilo smjesteno dvjesta djece sa Kozare i Krajine. U domu je radila uciteljica Nevenka Kundacina i Dina ju je, uz jos nekoliko zena, pripremala za KP. Bila je veliki majstor u prilazenju ljudima; temperamentno i sa strascu ih je pridobijala za NOP. Jedne noci, pri povratku sa neke priredbe u selu Radaslijama kod Glamoca, .progovorila je o sebi: o studentskim danima, o radu KP i SKOJ-a prije rata ... Otada nam je ~esto pricala o ilegalnom radu u Zagrebu i sa naro~itim zadovoljstvom je isticala cvrstinu i odlucnost zagrebacke partijske organizacije, sto je na nas uvijek ostavljalo snaian utisak. Uoci bozica odriali smo konferenciju u Stekerovcima. Govorio je Du§an Cubic,6 ) a kratko je istupila i Dina. Te veeeri za borbu nam se prijavilo sezdeset dobrovoljaca. Dina se odu!evila tim nasim uspjehom. - Teren glamockog sreza, sa partijskog stanovi§ta, bio je karakteristican po mladosti partijskih i skojevskih organiza-. cija; u nekim selima cak radili su sam.o aktivisti NOP-a sjel:a se Ilija Kostic. - Dina je u Sreskom komitetu bila zaduzena za rad sa zenama, ali je inace hila neumorni i iskusni partijski radnik, pa rna koji sektor iii problemi bili u pitanju. Bio sam tada clan Oru!nog komiteta u Jajcu, a prije njenog od- '> A78 Narodni beroj. �laska i sekretar. Mnogo je pomogla da se politicke organizacije ucvrste i osposobe za izvdavanje svakovrsnih zadataka. Sve je_ to ucinilo da Dina za vrlo kratko vrijeme postane ne samo cljenjen i omiljen partijski radnik medu aktivistima nego i vrlo poznata na citavom ovom podrucju. Prisna i iskrena u odnosu sa ljudima uopAte, ona je vrlo umjemo i uporno stvarala kontakte i veze na terenu. Zbog toga se istakla kao licnost ne samo na •svom« srezu. Vrlo rjecita, dobar govornik, a uz to odlican poznavalac situacije, i domace i u svijetu, ona je na brojnim sastancima prenosila svoja bogata iskustva. Time je bila priznata kao istankuti rukovodilac ina citavom okrugu Jajce. Organizacije su je vrlo ~esto traiile da dode na njihove sastanke. Zene i omladina su je zvali •nasa Crnogorka«. Brzo se proculo da je ona istaknuti horae protiv rezima u staroj Jugoslaviji, kao i o njenom junackom drianju u zloglasnim zatvorima Sarajeva i Zagreba. Tako je Dina postala jos popularnija kao komunista i drustveno-politicki radnik. Za vrlo kratko vrijeme ona je ovdje dala znacajan doprinos i u izvrsavanju svih zadataka i u izboru i vaspitanju domacih partijskih kadrova. Ali, o Dini nije dovoljno govoriti samo kao o velikom borcu i partijskom radniku. Ne moze a da ·se ne istakne i druga strana njenog Zivota - Dina majka! I njena ljubav prema djetetu koje je ostalo negdje daleko, daleko od kraja gdje je radila i borila se majkal Potresan je to primjer: usred rata jedan komunista ogledao sene samo kao revolucionar, predan svim svojim bicem stvari revolucije, nego i kao plemeniti rodi:telj. Iako je ostavljeno dijete potpuno zaokupilo Dinu, ona je bila dovoljno jaka da to nikad ne iznosi u prvi plan. Kada je bila sa nama, drugovima iz komiteta, nije govorila o svojoj tuzi i bolovima; ni jednog trenutka nije dozvolila da zbog toga zapostavi svoj rad. Zato se o njenim intimnim stvarima nikad nije moglo sve saznati. Posto je ocijenila prilike u Glamocu, i zakljucila da viSe nije neophodna, insistirala je da ide, da potraZi svoje dijete. Nisu joj dozvoljavali, jer nisu htjeli da ostanu bez takvog rukovodioca kakav je Dina bila. Kad su je, najzad, pustili, nadala ~ da ce doci u blizinu mjesta gdje je ostalo njeno dijete i da ce ga mozda pronaci. Ali i ovoga puta, kao prekaljeni revoluclonar, krenula je samo pod jednim uslovom: da ide na stalno, neprekidno izvriavanje zadataka NOP-a. · 479 �- U Glamol! je do!hi iz Treee sandZaeke brigade - sj~a1 -se Rados Raicevil:. - Smedokosa lijepa zena-borac, markant-' nih crta! Cim je stigla, na njeriom lieu zapazio sam sjetu. U1 mtimnorn, licnom susretu govorila je tiho. Vidjelo se, za neeim· ~ezne. U akciji, ta sjeta bi iAcezavala. I kao da je u stalnim' naporima svjesno traZila zaborav, bila je neumoma radriica? Kao clan OK za Jajce, cesto sam bio sa njom ina sastancinia' njenog Sreskog komiteta; bila je zadu!ena za agitaciju i pro·.:: pagandu i za rad sa zenama. Bila je stariji i iskusniji komuni-' sta od ostalih u komitetu i takvu su je i primali. Od nje su' traZili savjete i pomoc, i iskreno izjavljivali da ona zna vi§e; i ·bolje od njih. A ona im je zaista svestrano i svesrdno pozna-' _gala. Tamo&nji komunisti su vjerovali da im mozda niko take' ljudski ne umije pomagati kao Dina. Bili su to mladi ljudi l zene; u njoj su gledali svoj ideal i poddavali je rijeeju, gestom, pa l:ak i odjecom. Vrlo brzo je uspostavljala kontakt sa seljal!kim masama. posebno sa zenama. Pravi masovik! Gdje god je Dina djelovaia; vrlo brzo stvarani su zenski aktivi. Njena je zasluga sto je u tom nekad zapustenom kraju veliki broj zena postao aktivan. Nije bilo sela ni zaseoka u kome je nisu svojatali i voljeli. Svojom pojavom i ddanjem odmah je osvojila cijeli kraj. Zvali su je »krsna, lijepa Cmogorka«. Nije ona samo politicki utj~ cala na zene da se uzdignu i ukljuce u NOB nego ih je kao: prosvjetni i kulturni radnik ucila higijeni, domacinstvu, cuvanju zdravlja, pa i rane kako da previju. Sve §to je sama skO.: lorn i zivotom naucila, htjela je da prenese na drugoga, a ~ gotovo ovdje, u kraju koji je dotada ubijala bijeda neznanja' Nastojala je da se zena: otrgne iz te strahovite zaostalosti. Pri~ lazila im je ne samo razumom nego i toplim ljudskim srcem: ·pa su je i one najzaostalije razumjele, zavoljele i bile spremne da je u svemu slijede. Bila je dobar agitator uopste. Narod je ubrzo sam tra!io njenu rijec i uvaiavao je. Mislim da je to na.:. rodno povjerenje najdraia nagrada covjeku za njegova plemenita nastojanja, Za Kraji§nike Dina je predstavljala lik iz na-' iodne poezije. Pridavali su joj osobine muskarca; u borbi to je znacilo pohvalu. Cuo sam gdje govore: »Njoj sve pristaje; kao i musku! Ona moze da nosi i pti!ku i mitraljez!c. Postali smo odlicni prijatelji. Uol!io sam da se za sve to vrijeme strahovito du§evno raza.pinjala izmedu teZnje da osta~ �u kraju koji ju je voiio, gdje je blia potrebna, 1 ~ ti8 odlaskom. Od OK je ~esto tr&Zila da joj se dozvoli da ode u j.dinicu koja bi eventualno kretala prema Cmoj Gori. •Eto - govorila je - srce me vul:e u moju jec;liplc:u, a lao mi je da na.pustim ovaj kraj.« Nijesam vjerovao da mi kazuje pravi razlog i jednom prilikom odlueno sam zatraZio da mi kllZe ita je posrijedi Saznao sam tad njenu licnu tragediju. Prvo mi je opis.ala kako joj je poginuo muZ, a za svoju djevojcicu ~esto puta je ponovila: •Lici na njegal Ona me vezuje za njega, daje mi snaau da sve podnesem.c Tako jak, tako ocajno velik bio je njen materinski nagon. To mi je iskreno priznala. Tihim glasom, gotovo kao da iapuce, povjerila mi je kako su je ubijedili da ostavi to voljeno dijete, ali kako se odmah pokajala: • Vuce me srce da je vidim. To mi je sve ito mi je od njega ostalo!c Znaci, zbog djeteta je !eljela da ide sa brigadom koja se kreee put Crne Gore! Bila je odlucna da podnese sve teskoce, da se bori i sve od sebe da, samo da pronade i vidi svoje dijett;. Zivjela je u uvjerenju da je napredno, da lici na njenog m\lZa. Mutala je o svojoj djevojcici, o njenom vaspitanju ... A kro~ svoja materinska osjeeanja mislila je o svome mrtvom drugu, htjela je u tim razgovorima da docara njegov lik, htjela je da dijete lici na njega. Vidjelo se koliko ga je voljela, a bila je ponosna da bi tu ljubav drukcije iskazala. Po~tkom marta otiiao sam u Podgrmee za komesara Dvanaeste, Meeavine brigade. Nakon dvadesetak dana moja jedinica je dosla u rejon Drvara. Tu nadoh Dinu u Drugoj krajiikoj brigadi. Sreli smo se kao svoji. Pitam je: •Dino, kuda? Jesi li dezertirala?l« •Nijesam dezertirala, ali mi se cini: da me nijesu pustill morala bih pobjeci. Cula sam da krajiske jedinice idu prema Cmoj Gori i podoh i ja da trafim dijete.c Uvijek je govorila ono §to mislil To sam kod nje cijenio i volio je zbog te iskrenosti. Ponekad smo se na nekom pitanju i sukobili, ali to nije ostavljalo traga na naiem iskrenom drugarstvu. Rastali smo se uvjereni da cemo se ponovo vidjeti Drugovi su mi, puni tuge, pricali o njenoj smrti; posebno f>urin, komandant Druge krajiike brigade. Sva brigada !aUla ne ~~---·~~ �je »"Ujep~ dobiu, krinu Crnogorkuc. Kad sam se vratio u Gla.m<X!, sav narod raspitivao se za Dininu snirt. Po tome §to su svi htjeli da cuju, po na~inu kako su primali njenu smrt, uvjerio sam se koliko su je voljeli, cijenili i Uilili. Neprestano smo odgovarali na pitanja: »Sta, zar je morala poginuti? Gdje je ·poginula? Kako? lzgubismo mi na§u Dinu!c Toliko o Dini: divnoj !eni, majci, borcu. A ~ini mi se, danima bi se moglo o njoj govoriti. Takva je bilal - Kad sam je opet srela; u Glamo~u - prica Nevenka ·Jovovic - iz svake njene rij~i izbijala je silna zelja za djetetom. Kajala se i prebacivala sebi §to ga je ostavila. Kao da je zaboravila sve nedace k.oje smo prezivljavalil Sada joj se ~i­ nilo, a to je njena ~einja za djetetom podsticala, da ga je mogla .prenijeti do Krajine. Zami!ljala je kako sada izgleda i vjerovala da li~i na njenog muZa. Vukla ju je zelja da ga vidi. Morala je da ga vidi! Nasamo, zamolila me: »Ako poginem, a ti ostane§, molim te uzmi inoje dijete. Ti zna§ gdje smo ga ostavili. Kasnije ce se vee neko naci od moje porodice, ako neko preZivi, da mi to dijete podigne.c Obecala sain joj. Izvukla je odnekud svoju staru fotografiju. Sjecam se, slikana je u nekim starim pantalonama. •Ovo ce§ dati inojoj djevojcici, da vidi kako joj je majka izgledala.c Bila sam u Dininoj blizini kad je poginula. Predali su mi njene stvari: torbu, revolver i jo§ neke sitnice, da sa~uvam i 'uru~im nekom od njenih. Ubrzo sam sve to predala njenom bratu Migu. Nijesmo tada ni znali da joj je mala umrla odmah poslije naseg povlal:enja za Bosnu, iako smo se tome nadali. Ostala je njena fotografija, namijenjena djevoj~ici i uspomene kod brata Miga; i ni!ta viSe, osim njenih ljudskih i herojskih djela. Poginula je noseci duboko u sebi neiskazanu zeljU: da zagrli svoje dijete koje je vee odavno bilo mrtvo. Ljubica Mihic pisala je Migu Vrbici: Gljev, 1. xn 1943. Dragi dru!e, ... Sa Dinom sam se poznavala od pro!le godine. Ona je bila clan OK za Glamo~, a ja · u politodjeht Cetvrte kraji!ke ~-=<rade koja se nalazila na njenom sektoru. Najviie smo se �zbli!ile ovog prolj~a: Nde snage su ·bile u telk-om polo!aju.V ofanziva - i osjecale · smo se kao neki krivci pred starim drugovima, jer Zivimo ilpak laldim ~ivotom dok se oni bore na Zivot i smrt. Kada je moja divizija, V kraji§ka, trebalo da krene u pravcu Hercegovine i Crne Gore, rekla mi je da ce energicno traZiti da pode sa nama. Jedan od glavnih razloga bila je njena mala kcerka. Htjela je i da dode medu rproletere, da bi intenziviuje mogla da radi i da napreduje. Najzad je uspjela, dodijeljena je u ,politodjel II.krajiAke brigade. · · · · · · Divizija je trebalo da se prebaci preko rijeke Bosne, izme-. du 2epca i Zavidovica, ali nam nije uspjelo. Vracali. smo se ispod Teslica i na rijeci Blatnici, iapod sela Toletnica - sektor izmedu Teslica, Prnjavora i Gornjeg Vakufa- iznenadila nas je zasjeda Crne legije i usta§a. Dina je bila sa. ~tabom brigade. Uli su prilicno neaprezno, kolosijekom, u koloni. Granata od bacaca pala je medu njih. Dina je bila na mjestu mrtva. T dva kurira. Zamjenik komesara brigade uniro je ·p<)slije kratkog vremena, a pet-!est boraca te§ko je ranjeno. Bilo je desetak zrtava. Poslije smo neprijatelja razbili i mogli smo sve poginule da sahranimo. Bila sam tu, ali da Ti iskreno kdem, Iiisam mogla da idem na lice nesr~e. Dinu sam mnogo voljela, te§ko mi je bilo da je vidim mrtvu, nisam mogla da prisustvujem sahrani. Uvece smo pro§li tuda i jedan drug nii je· pokazao mjesto gdje je zakopana: U jednoj ba§ti pored ceste, selo sa lijeve strane Blatnice, kad se ide prema Mladikovini, ka Prnjavoru. Bilo je to 29. maja. Kad se sastanemo, moei cu mnogo bolje da ti sve to. objasn.ini.. Tehe znam iz njenih pril!a ... Htjela je daTi pi§e, ali veze su bile vrlo slabe, nije se moglo. Sturo je ovo sto sam napiSala." I>inu sam dobro znala i mnogo bih mogla da Ti ·pricam. Razumijeni Tvoja osjeeanja; nju treba bliti, a pogotovo Ti. Mnoge Te je voljela, kako samo moze da voli sestra brata komunistu, za koga je ucinila da bude takav ... Mnogo Te pozdravlja Ljubica - Petnaest godina nakon f>inine smrti --.kde Migo .:_ na osnovu ovog pisma i jos nekih sitnijih detalja, pronasao sam njene kosti. Lezala je pored rijeke Blatnice sve do 1953. g. kada je sa ostacima osta~ drugova prene~na 1,1 zajedQicku •• �grobnicu u TesH~. a odatle su 1957. njent ostacl dopremljent u grobnicu narodnfh heroja na Gorlci u Titogradu. - Cetvrta ofanziva tek §to se zavdila - sjeea se Durad Predoievic »Durin«. - ffiadno kao i zimus. pa sneg sa onih visokih bosanskih planina nikako da okopni. Kraj isood Grme~a. Tu se ulogorila na§a Druga kraii§ka brlgada. Sti.Ze naredenie: »Pokret!c Kuda? Za centralnu Bosnu. · drul!ovima da pomoanemo! Glavnina na§ih snaga vodila je te§ke borbe u petoi ofanzivi. Peta diviziia, u l!iieni sastavu se nalazila i Dru~~ta kraii§ka. vee je ubrzano mar§ov.a la ka rijeci Bosni. Zadatak je bio da divizija preko istpl!ne Bosne pol!e u susret glavnini sna· fla i Vrhovnom .§tabu koii je vel: odlucio da se iz obrul!a u dolini Tare, Pive_i Sutieske .probiie nazad u istol!nu Bosnu a zatim u Bosansku krajinu. OsjetivSi to, .neoriiatelj je rusio mostove na reci Bosni i danonocno napadao diviziju. Krenusmo iz sela Ha§ana. pa preko Drvara ... Sa nama su Vlada Potiovic i Ivo Lola Ribar: Kolona partizana otegla se tzmec!U: pHmina. Sve heki kaanenjar; vrleti, pa ·kozie staze. Kod Glamoca na jednom uZVisen:iu.· 'l!ini · mi se Glavica se zove, ~ekala nas· ie Dina Vrbica. · lsnril!ala· nam je. o situaeiji nil GlamiK!u: ~de ie nenrijateii.~kolikP. su niil·snage·r kakve namere irna~ z;vahna· !"""''~· · Stasita; V.\so'Ka: ·lnt.eresovala se ~~tde je · Vlada PopOvic: Htela ·;e · sa niim da raz~tovata: verovatilo a SandZaku i borbi u cm· ; Gori. Ali Vla:da · i ·Lola oti§li su sa· o rn-Pt.hodJi;.-nm. ie"'.,;m delom n:a~e hr;ltade koia je vee nro§la Priiane. Pribeli i Va!!ani. pa nreko Vrbasa za eentralnu"Bomu: Dina krenu sa ~tabom ·brigade, .kao l!lan politodjel~.- Ubrzo je i medu Kraiimicima. t borcima i· rukovodiocima, stekla §iroki krtllf ·p rijatelja. Svoiom skromno§cu, a posebno svoiim o-otimizmom. bila ·je primer ratnog partiiskog· radnika:Te§ki dani nepreltidnih · borbi nisu · joj smetali da· se · fivo ·interesuje i pomde politi~ki rad u ·brigadi; a 'posebno kulttimu ·aktivnost medu borcima. Za sve vreme. samo: je" o slobodi pricala; o socijalitihlt; ·o·ril.dnil!kOj ddaai:. .. Odu§evila me svojim poznavanjem marksi11ma. Borci su je slusali kao sto deca slu§aju svoju u.Bteljicu. Kad ·god. ·zastanenio; Diria ·okupi ·barce- i prica im a buducnosti, o hetoizrriu · na§ih ljudi; o nama 1 onima protiv Jmjih· se borimo. Stvamo; l:iila .je prekaljeru revohicionar. Kultuma:J Odlic:an drug, a lznad svega 'plemetiit8 Jena i hrabai- ••• ... t �borac. 0 njoj mi je mnogo pri~ao i ·Pero Radovi~.') rukovoail:ac tada§njeg politodjela na§e brigade. Obi~no ga nisam upitkivao. Onako, u razgovoru, tek bi po~eo da pri~a: · · »Zar ne znd?l Ona je ~Ian KPJ od pre rata! Znam je jo§ otada! I ranije je mnogo radila. Disciplinovana je bila. .Strogo moralna Zena! I kao da su svi njeni ideali bili da po:q1ogne radni~koj klasi, stalno je pricala o novim, boljim dru§tv~ odnosima koji ce jednoga dana da se ostvare. Bila je veliki agi~ tator. Radila je tajno, ali je bila .popularna u cijelom kraju. Ljudi su voljeli da razgovaraju sa njom, da je slu§aju~ jer ~u znali dace od nje dosta nau~iti.« Kod Vijenca pre~osmo Vrbas i do~osmo do mjesta ~vanog Stare Kuce. Danima smo pjeJacili do Koricana, a zatim do Sip!aga. Odatle, po naret1enju Vrhovnog §taba, krenusmo za is~nu Bosnu ... Trebalo je pomoci jedinicama na Sutjesci. PribliZismo se rijeci Bosni. Teren §wpovit, »privla~i oblakec kako narod kde. Od ki§a, koje su danima obilno padale, rijeka nabujala i zamutila se; nismo mogli da je pregazimo. A sve prelaze zaposjeo neprijatelj. Brigada se bori, ali ne uspjeva da pret1e. Nemadosmo kud i, da bi zaobilaznim putem do§li na cilj, vratili smo se preko plllJline Manjace u selo Blatnicu ... Kolona se razvukla kotlinom nabujale rj~ice; f>ina je sa §tabom, na celu. Koracamo. Ona pored nas. Vrlo je prisna. Kad primijeti nekog da je neraspolo!en, kao slucajno se na<1e kraj njega i neosjetno zapodjene razgovor, o bilo cemu. Tek, borac zaboravi na nedace. Poslije pride drugome. Tako cio dan. •Stvarno, f>ina predstavlja veliku moralnu ,podr~ku na!im borcimac, javi se opet Pero, pa zacuta. Kolona ide dalje. U uskom klancu, u zasjedi, saceka nas neprijatelj. Dva bataljona Nijemaca i bataljon domobrana i cetnika. Dobro naoru!ani, siti. A mi umorni i :pokisli, ali hrabri i spremni za borbu. Zapucase puske, mitraljezi, nema~ki tapovi i minobacaci. Cinilo se, dolina se pretvorila u pakao. Sarno dim, mitis baruta i jauci. J edna mina pade stotinu metara daleko od cela kolone. Druga, u celo kolone. Jedan borac ne sti!e ni slova da izusti; samo rdiri ruke i pade. Poginu jo§ jedan ~ovjek ... r-Sk1anjajte se!« povika komandant bataljona. Odjednom, sve mise zamagli pred oCima. Ne§to snamu grunu, vazduh me o!inu po citavom 1) K8sriij~· pogtnuo u :Nos~.. �� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene heroji Subject The topic of the resource Žene heroji Creator An entity primarily responsible for making the resource Mila Beoković Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Svjetlost, Sarajevo Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1967 Rights Information about rights held in and over the resource Svjetlost, Sarajevo Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 45-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 486 str. Bosna i Hercegovina Narodnooslobodilačka borba NOB žene borci žene heroji http://afzarhiv.org/files/original/5a7a8ae3598ffdbde635d7ca51bfe447.pdf 0f03d0a1e6e32b4e04e3c9a790338132 PDF Text Text ��Biblioteka LEGENDE dobitnik je Povelje »4. jul« — najvećeg društvenog priznanja za doprinos u gajenju tradicija narodnooslobodilačkog rata naroda i narodnosti Jugoslavije. �Izdavač NIRO »Dečje novine« Gornji Milanovac Za izdavača Miroslav Petrović generalni direktor Recenzent Branko Cvetković Odgovorni urednik Radmilo Lale Mandić Uređivački odbor Mirko Vujačić Radmilo Lale Mandić Ivo Matović (urednik) Dragan Marjanović Lektor Zora Maksimović Korektor Dobrila Petrović Grafički dizajn Rade Rančić Tehnički urednik Mirjana Avramović Štampa »Nikola Nikolić«, Kragujevac Štampanje u tiražu od 3.000 primeraka završeno avgusta 1978. godine �MILENKO PREDRAGOVIĆ Kata Pejnović ŽIVOTNI PUT I REVOLUCIONARNO DELO �BIBLIOTEKA »LEGENDE« VIII KOLO NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE �PREDGOVOR Žvotni put Kate Pejnović, put je revolucionara koji dolazi iz naroda i sav svoj život i svoje djelo posvećuje dobrobiti tog naroda. Susretao sam Katu još od vremena stjecanja njenih prvih revolucionarnih iskustava, pa sve do njene smrti. Nekoliko godina uoči rata jedan liječnik iz Gospića, simpatizer Partije, vraćao se noću iz SmiIjana iz posjete bolesniku. Sa čuđenjem i poma­ lo senzacionalistički mi je pričao kako je u kući bolesnice sreo ženu srednjih godina koja je ne samo pomagala bolesnici, već ujedno u kući pu­ noj naroda govorila o politici, o teškom životu se­ ljaka, o poretku, o situaciji u svijetu, o opasnosti od rata i o fašizmu, o tome da radni ljudi treba sami da se bore za svoju odbranu i odbranu zem­ lje itd. Pri tom ga je najviše čudilo što je govo­ rila jednostavno, jasno i s poznavanjem stvari, i više od toga — kako su nju, ženu-seljanku, paž­ ljivo i s uvažavanjem slušali svi prisutni. Te večeri su mu rekli seljaci da Kata zna pružiti pomoć bolesnom, da savjetuje u poslu i raznim prigodama, i da osim toga u bližoj i da­ ljoj okolici često govori o događajima u zemlji, 5 �svijetu itd. Liječniku, koji mi je to pričao, nije isto u glavu to novo i neobično interesantno što je doživio, da je seljačka žena politički agitator, komunistkinja, čvrsto afirmirana u selu, i kod Srba i kod Hrvata. Isto tako u Gospiću, gimnazijalka — skojevka Rada Tatalović, rekla mi je da kod njih dolazi neka seljanka iz Smiljana koja prodaje mlijeko, sir i drugo, i da daje razne knjige, beletristiku, socijalnu progresivnu literaturu, ali i neke »teže« stvari. Sve je to žena nosila u nekoj košari. Ka­ ko joj je kuća bila uz glavnu cestu na početku Smiljana, kuda se prolazilo za Bužim, Rastoku, Pazarište itd., to je ubrzo njena kuća postala »punkt« za vezu, poruke, sastanke itd. Naravno, znao sam dobro na koga se liječnik namjerio i o kome mi je Rada kazivala. Bila je to naša pouzdana Kata Pejnović. Koliko jednostavan toliko i interesantan bio je put i razvitak drugarice Kate Pejnović kao ra­ dne žene, majke više djece, do uvjerenog i volje­ nog revolucionara — komuniste. Već prvi kon­ takti s njom uvjerili su me u snagu njene volje, uvjerenje, borbenost i neustrašivost. Kao dobra domaćica imponirala je selu; znala je dobro go­ spodariti, raditi, a uza sve to nalazila je dovoljno vremena i imala neograničen entuzijazam za ma­ sovan politički rad. Mlada generacija kojoj je i namijenjen ovaj tekst upoznati će Katin revolu­ cionarni put, ispričan jezikom kakvim je govori­ la i ona sama. Mladi će tako otkidati od zabora­ va događaje i ličnosti iz naše revolucije, nastav­ ljajući njihova velika djela. Za svaku je pohvalu i inicijativa izdavača — »Dečjih novina« iz Gornjeg Milanovca — da ova­ kvim tekstovima djeluje među mladima. To je najbolji put da mlada generacija upozna život i djela svojih prethodnika, i da se i sami opredje­ ljuju za ideale za koje su živjeli veliki likovi na­ še revolucije. Jedan od tih likova je i Kata Pej­ nović, neumorna tkalja slobode, kako to kaže i autor pripovijesti o njoj. �ISPOD ONE GORE VELEBITA Tamo ispod sjevernih obronaka Velebita, na­ domak Gospiću, ugnijezdilo se selo Smiljan. I tu je u mreži života brojnih generacija, kao i svuda u Lici, od svega najviše bilo siromaštva. Valovi historije — koje su podizali brojni osva­ jači — vjekovima su tutnjali tim krajem; mije­ njale su se carevine i carevi, kraljevstva i kra­ ljevi. Svi su samo uzimali i otimali, a Ličani su vrijeme i događaje u svom životu mjerili od one do one bune, od onog do onog rata, suprotstav­ ljajući se uvijek iznova osvajačima i njihovim interesima. Živjelo se uglavnom od poljoprivrede i sto­ čarstva, otimajući od kamena i vukova. Tek šest posto ličkih prostora ziratna je zemlja, pa kad bi ljetina i najbolje ponijela, kruha nikad nije bilo dovoljno za sva usta. Industrije gotovo da i nije bilo; tek između dva rata pokoja pilana, seoski dućan ili služba u općinskim i sreskim mjestima. Valjalo je, stoga, Ličanima krenuti u svijet — trbuhom za kruhom: u Ameriku, Fran­ cusku, Belgiju, Njemačku. Svi koji bi otišli, vje­ rovali su da će se i vratiti s nešto ušteđevine za ženidbu i koju parcelu bolje zemlje. No svi se �nisu vraćali. Mnogi su ostali zauvijek u tuđini, tugujući u pismima za svojom Likom i šaljući ponešto novaca onima koji su ostali da bar pone­ kad plate poreze. Otuda valjda u narodu i uzrečica: »Djece i novaca nikad dosta«. Jer, Lika se stalno raselja­ vala, ali nikada nije raseljena. Da se djeca u jed­ noj obitelji nisu brojala na prste obje ruke, taj bi kraj već odavno bio pust. To je povećavalo si­ romaštvo obitelji, ali instinkt naroda za samo­ održanje bio je jači od svih računica. Čim bi dje­ ca stasala za posao i otisnula se u svijet, tvrda kora proje omekšala bi i postala slasnija. A kako je bilo u Lici, tako je bilo i u Smiljanu, a kako je bilo u Smiljanu tako je i u ku­ ći Dmitra Bogića i njegove supruge Jelene. (Ve­ likih socijalnih razlika u to doba, s kraja proš­ log vijeka, i nije bilo u Lici; netko je bio manje, a netko više siromašan, što je uglavnom ovisilo o tome je li netko imao koju ovcu ili komad zem­ lje više). Dmitar Bogić je bio žandarmerijski nared­ nik Austro-Ugarske Monarhije sa službom u Lapcu. Zbog bolesti zarana je umirovljen, pa se pre­ selio u Smiljan, svoje rodno mjesto. Na malom imanju, s još manjom mirovinom, uistinu se teško živjelo. Jelena je izrodila devetoro djece i da nije bila vješta i vrijedna krojačica, teško bi mogla zatvoriti krug životnih potreba u svo­ joj mnogočlanoj obitelji. Jelenina krojačka igla bila je veliki komad kruha u njihovoj kući. Šesto dijete po redu rođeno u obitelji Bogićevih — bila je djevojčica Kata. Rođena je po­ sljednje godine devetnaestog vijeka, kad su pro­ ljetni vjetrovi s mora topili debele ličke snijegove i kad su ponornice Lika i Gacka napuštale svoje obale i iskrile se na suncu poput pravih gorskih jezera. Bilo je to 23. marta 1899. godine. Još od ranog djetinjstva Kata se razlikova­ la od druge djece Bogićevih: puna nemira, trepe­ rila je poput lista breze ispod njena Velebita. Svojim krupnim pronicljivim očima tragala je za zagonetkama svoje okoline, tražila odgovore, ali uvijek s onim uobičajenim dječijim nestašlucima. �PRED ZIDOM SIROMAŠTVA Bogićevi su osobitu pažnju poklanjali svojoj djeci. Upinjali su se iz petnih žila da ih izvedu na put boljeg života od onog u kojem su oni sa­ mi brojali svoje godine. Bila je to neka vrsta mržnje prema siromaštvu svojstvena ljudima čiji pogled ide dalje od vlastita kućenog praga, •prve šljive j suhe brazde, sve tamo do daleke nade tople poput djeteta. Kako je koje stasavalo (dvoje je umrlo još zarana) skrbni roditelji sla­ li su ih da izuče neki zanat u Gospiću, a onda su, opasani snagom i zanatom, odlazili u široki svijet u potrazi za boljim životom. Tako je bilo s muškarcima. Djevojčice su imale drugi put. Majka Jelena slala ih je u Gos­ pić da izuče krojački zanat, kako bi znale šiva­ ti i ona »gospodska« odijela. A onda, u godinama djevojaštva igralo se u kolima, sjedilo na preli­ ma i tražila prava prilika za udaju. Tako su se osipale mnogočlane ličke obitelji, da bi ponovo, na novom ognjištu, buknuo život brojne djece. Došlo je vrijeme da i Kata Bogićcva krene u osnovnu školu, u svom rodnom Smiljanu. Ni­ zale su se petice u školskom dnevniku, ali — bi­ lo je i batina kao sastavnog dijela pedagoških mjera tog vremena. — Dobra je učenica, odlična — govorili su učitelji ocu Dmitru kad b,i navratio u školu da se raspita za svoju Katu. Pri lom bi obično na­ dodali: — Vrlo je nestašna — gdje djeca »zara­ te«, eto, tu je i K ata... Četiri godine u osnovnoj školi brzo su proš­ le. Iako je bila stalno odlična učenica, Kata je morala stati pred zidom neimaštine. Uzalud su učitelji molili njene roditelje da je pošalju u gos­ pićku gimnaziju; siromaštvo je nadjačalo i talenat djevojčice i roditeljske želje. UMJESTO KNJIGE — MOTIKA Izgledalo je da će Kata ostati tamo gdje je i bila. Želja da nastavi školovanje srušila se pred tvrdoglavom stvarnošću, no njeni unutrašnji ne­ miri tjerali su je da ne ostavi knjigu, ako je već morala ostaviti školu. Otac je po doseljenju iz Lapca donio sa so­ bom i svoju malu biblioteku. Bile su to, uglav- �nom, narodne pjesme o Marku Kraljeviću, Mi­ lošu Obiliću, uskocima i hajducima, kao i neko­ liko narodnih kalendara. Bila je to ona litera­ tura što je u obična puka podgrijavala nade da će i na njihovim obzorima zarudjeti osmijeh slo­ bode. Junaci iz narodnih pjesama izrastali su u moćne zaštitnike obespravljenih i ugnjetenih uz treperavu svjetlost petrolejskih lampi. Bilo je to ono lijepo, ali daleko i nedokučivo sjeme ko­ jeg je narod sijao s koljena na koljeno, da bi bar načas u duši osjetio veliku iluziju slobode. Nije se još bila ni zadjevojčila kada je po­ čela drugovati i s motikom, a uz sve to tkala je biljce i vezla. Da bi se koliko-toliko bolje živje­ lo, odlazila je raditi u seljaka s više zemlje, za nadnicu: kopala je, žela i obavljala, kao velika, sve poslove. Poslije mnogo godina sjećat će se Kata da su joj plaćali kao i odraslim poslenicima. TESLINA KUĆA 10 Ako je motika mogla i nahraniti usta, nije mogla nahraniti duhovnu potrebu za čitanjem. Kata je čitala sve do čega bi došla; svejedno da li bi se dokopala kakve knjige ili novina. Ali bilo je to ono vrijeme kada su i novine i knjige u njenom Smiljanu bile prava rijetkost. Prvi svjet­ ski rat već je tutnjao Evropom; svojim crnim kandžama zagrebao je i na vrata kršnih Ličana, odvodeći ih silom na daleka bojišta da se bore za tuđe interese, za interese kapitala Austro-Ugarske. I baš taj interes gladan kolonija i jefti­ nije radne snage gurnuo je čovječanstvo u kata­ strofu ubijanja, bolesti, gladi i poniženja. Kata Bogićeva, iako nije znala za prave uz­ roke toga rata, bila je već buntovnički raspolo­ žena. U carskom bilježniku prepoznala je neprav­ du jedne tuđinske vlasti. Kada bi bilježnik do­ šao po »carsko«, sjedeći kraj ognjišta, Kata bi mu, puna gorčine, govorila: — Gospodu hranite bijelim kruhom, a od si­ rotinje otimate i ono posljednje. I sjedila je Kata pored ognjišta tih ratnih godina, uz kotao vrele vode, čekajući šaku braš­ na za toplu palentu. Već se bila zadjevojčila ka­ da je, u razgovoru sa svojim suseljanima, često ponavljala: — Ovako ne može ostati, mora nešto novo doći... �U tom sukobu država ponajviše je stradava­ la sirotinja, bilo da je ginula na bojištima »u ime carevo« ili gladovala, opet, u ime carevo! I nerodne godine, i bolesti, i ratovi — sve je to išlo preko leđa potlačenog naroda, obespravljenog i poniženog. Bilo je to vrijeme kada se i u ličkog seljaka — tko zna po koji put u povijesti — ta­ ložio naboj eksplozije, drugačiji od svih dota­ da; naboj koji će jednog dana prerasti ogra­ ničenost bune i otvoriti putove svekolikoj čovje­ kovoj slobodi. Kata Bogićeva predosjećala je nove tokove, ali iz svoje perspektive zatvorenog seoskog kru­ ga još nije mogla sagledati korak koji vodi u no­ vu budućnost. Zato je, valjda, stalno i tragala za novim knjigama, tražeći odgovore na pitanja ko­ ja je postavljala za dugih zimskih noći, naslonje­ na na prozor i zagledana u ledenu pustinju ve­ lebitskih vrleti. Tražeći odgovore na pitanja, kakva njene vr­ šnjakinje u Smiljanu nisu ni u snu snivale. Ka­ ta je slučajno otkrila veliko blago u siromašnom selu. U kući gdje je rođen i gdje je živio velikan �ovog vijeka Nikola Tesla i njegovi, pronašla je biblioteku. Navraćala je u tu kuću i posuđivala već zaboravljene knjige. One iste knjige ispod čijih je korica izrastao i Nikola Tesla. (Pred sam kraj svog života Nikola Tesla, u svojoj hotelskoj sobi u New Yorku, stiskao je palce i bodrio na­ šu revoluciju, ne znajući da se u njenim prvim redovima nalazi i njegova susjeda iz Smiljana, Kata, koja je još k tome čitala njegovu lektiru!) KATINA UDAJA Pr<vi svjetski rat već je bio utihnuo; pale su dvije carevine — austrougarska i ruska. Na is­ toku Lenjinova Sovjetska Rusija polagala je te­ melj novoj historiji čovječanstva — vlasti radni­ ka i seljaka. Na Balkanu južnoslovenski narodi prvi put su se našli na okupu. Stvorena je Jugo­ slavija, ali ne onakva kakvu su mnogi zamišljali u vjekovnom ropstvu. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca već na početku nije ispunila očekiva­ nja; bila je to samo zamjena jednog za drugi ja­ ram. Poslije rata vraćali su se u Liku oni koji su preživjeli: bivši žandarmi i austrougarski podo­ ficiri, ali i ljudi koji su iz austrougarske vojske dospjeli u vrtlog Velikog oktobra. Donosili su vi­ jesti o jednoj velikoj revoluciji, o Lenjinu, o po­ bjedi ruskog naroda. Bila je to nova nada za potlačene radnike i seljake. Međutim, vlasti se boje komunista, jer njihove ideje ugrožavaju in­ terese buržoazije. Samo tri godine nakon stva­ ranja Jugoslavije, 1921. godine buržoazija donosi zloglasnu Obznanu kojom se zabranjuje legalan rad Komunističke partije Jugoslavije. Nastaju progoni komunista i žandarmska kundačenja. Te iste godine Kata Bogićeva udala se za svog suseljana Jovana Jovanišu Pejnovića. Bio je Jovan stariji od Kate nekih desetak godina, pa su Katu odvraćali da se udaje za njega. — Tako nešto ne dolazi u obzir, dala sam riječ i ja ću je i održati — odriješito je govori­ la Kata. Jovan Pejnović bio je povratnik iz Amerike. Za ušteđevinu kupio je neki komad zemlje i — to je bilo sve. Međutim, naslijedio je prilično veliko imanje, pa je Kata imala pune ruke posla. U međuvremenu, podasula su i djeca. Rodila ih �je Kata osmoro; dvoje je umrlo nedugo iza po­ roda, a jedno u četvrtoj godini života. Trebalo je raditi i u kući i na njivi. A Kata je imala i sre­ će: njen Jovaniša nije bio kao drugi muškarci u selu; pomagao je supruzi u kućnim poslovima. Donio je tu naviku iz daleka svijeta. Izgledalo je da je Kata udajom iz svojih misli sasvim pro­ tjerala intimne želje da se bori za bolji svijet, da čita i traga za tim svijetom. No, Kata Pejnović, shodno okolnostima u kojima je živjela, po­ lako, gotovo tiho stasavala je u svojim opanci­ ma u veliku revolucionarku, neponovljivu tkalju slobode. JEDNA KNJIGA ZA JEDAN PUT Kao žena i majka, Kala Pejnović uživala je nepodijeljen ugled i kod muškaraca i kod žena u svom selu. Isto kao i njena majka Jelena, Ka­ ta je često priskakdla u pomoć svojim suselja­ nima, bilo da je trebalo pomoći bolesnima ili savjetom uputiti kako se nešto radi. Knjige koje je čitala i znanja koja je sticala provjeravala je u svakodnevnom životu. Takvu Katu ljudi su cijenili, pomagala im je kada je bilo najteže, a to se ne zaboravlja. Svoj ugled stalno je povećavala. Ljudi su je ci­ jenili jer je bila dobra i skrbna domaćica, a ka­ da bi im se obraćala znala je prenijeti i ono što misli i ono što osjeća. Budući da je čitala novi­ ne, govorila im je o prilikama u zemlji i u svi­ jetu, otvarajući prozore za skrivenu svjetlost u gotovo nepismenih ljudi. U svakoj zgodi — na prelima i igrankama posebno — ljudi su je slu­ šali, i stari i mladi, zažagrena pogleda i otvore­ nih usta, kao u djece začuđene čudesnim pri­ čama. Unatoč napornog rada, Kata je bila puna ži­ votne energije — voljela je igru i pjesmu. Bila je već zagazila u četvrtu deceniju života, a nje­ na aktivnost ne samo da se nije smanjivala, ne­ go sc stalno povećavala. Često je pješačila i u sedam kilometara udaljeni Gospić, gdje je pro­ davala, obično po kućama, mlijeko i sir. Tako je u jednoj kući upoznala gimnazijalku Radu Tatalović. Biio je to vrlo vrijedno poznanstvo: Ra­ da je bila skojevka, s bibliotekom beletristike, sa naprednim socijalnim sadržajima, ali i nešto �marksističke literature. Kata je osvojila Radu svojom neposrednošću, dubinom misli i jedno­ stavnim izražavanjem. Slučajno poznanstvo pre­ raslo je u prijateljsko povjerenje: Kata je iz Gos­ pića nosila kući, u svojim košarama, prvo raz­ ličite beletrističke tekstove, a onda i one »teže«. — Čita do zore, sav petrolej potroši! — go­ vorio je njen Jovaniša, inače ponosan na Katu i njen nepodjeljen ugled koji je već uživala u podvelebitskom kraju i među srpskim i među hr­ vatskim stanovništvom. Od svih knjiga koje je dobila, na životni put Kate Pejnović i njeno opredjeljenje, kako je to i sama govorila, najviše je utjecala »Mati« Maksi­ ma Gorkog. Bila je to knjiga za jedan put, za jedno jedino opredeljenje: za revolucionarni po­ kret. S tom knjigom jedna seljanka nadopunila je svoj svijet, jedna majka u vječno crnoj ma­ rami, visokog umnog čela, krenula je da i ona sudjeluje u stvaranju nove povijesti. Tu knjigu dobila je od jednog pekarskog pomoćnika iz Gos­ pića. Katina kuća bila je uz glavnu cestu što je od Gospića išla dalje prema Bužimu, Rastoku, Pazarištu... Biljeg joj je bila velika mirisna li­ pa, zasađena na dan rođenja Jovana Pejnovića. Mala kuća kod lipe, nekoliko godina prije dru­ gog svjetskog rata, postat će mjesto dogovora i glavna baza gospićkih komunista i skojevaca. Bilo je to vrijeme kada se nad sudbinom čovječanstva počeše nadvijati mutni oblaci fa­ šizma, dopirući i tamo podno Velebita. U svojoj autobiografskoj ispovijesti Kata je pisala prisjećajući se tih vremena: »... Upoznala sam se s Jakovom Blaževićem i Nedjeljkom Žakulom 1937. godine, koji su mi posvetili punu pažnju i davali mi napredne knji­ ge. Čitala sam neke stvari iz 'Političke ekonomi­ je', zatim 'Srp i čekić', Historiju SKP(b), 'Prole­ ter', 'Vjesnik' koji je tada izlazio. Cdtala sam 'Gvozdenu petu' i još mnoge druge napredne knjige...« Na putu približavanja članstvu u Komunis­ tičkoj partiji Jugoslavije, Kata Pejnović se stal­ no uzdizala, proučavala revolucionarna iskustva i teoretske postavke marksističko-lenjmističkih autora. »Uviđajući sve više teški i ropski život, koji sam preživljavala, ponukalo me je da što više učim za bolje uslove života« — pisala je Kata o sebi. �Pripremajući se za odlučnu, revolucionarnu borbu, za svijet koji neće nalikovati na onaj u kojem je ona tada živjela, pripremala se i za ula­ zak u Komunističku partiju Jugoslavije. DUBOKI TRAGOVI AKIFA ŠEREMETA Zanimljiv je razvoj komunističkog pokreta, u Lici, posebno u Gospiću i njegovoj okolici. U nerazvijenu kraju nije bilo ni radničke klase. Tek pred sam rat u većim mjestima razvit će se znat­ nije zanatstvo, nešto drvne industrije i trgovina. Ipak, još 1923. godine u Gospiću je djelovala organizacija Komunističke partije, gdje su se po­ sebno isticali Mile Počuča i Ivica Gržetić. Me­ đutim, budući da su ti komunisti napustili Liku — i partijska organizacija je prestala djelovati. Tek godine 1927. u Gospiću je ponovo osno­ vana partijska organizacija. Naime, iz Banje Lu­ ke je bio protjeran profesor povijesti Akif ŠeKata s kćerima Milicom Počučom i Ljubom Obradović �remel i zaposlio se u gospićkoj gimnaziji. Akii je bio u to vrijeme član Centralnog komiteta komunističke partije Jugoslavije. Njegovim do­ laskom, u Gospiću je ponovo oživio partijski rad, koji više neće biti prekidan. Odmah po dolasku Šeremet razvija živu aktivnost među učenicima gimnazije, studentima (za ljetnih raspusta) i za­ natlijama. Bio je to jedan od vrlo darovitih sijača komunističkih ideja; na svojim predavanjima vješto je u lekcije povijesti uvrštavao i konkret­ ne probleme života, ne zaboravljajući da podsje­ ti svoje učenike na uzroke i posljedice odnosa u tadašnjem antinarodnom režimu. (Akif Šeremet nestao je u Staljinovim čistkama 1939. go­ dine — o. p ). Za kratkog Akifovog boravka u Gospiću u partijskoj organizaciji bili su: dr Pavle Gregorić, Jakov Blažević, Hubert Vidaković, Ive Cačić i Drago Marušić. Deset godina kasnije, kada Akifa više nije bilo među živima, partijski život u Lici bio je znatno razvijen. Partijske organiza­ cije osnivane su i po mnogim selima, uglavnom onim bliže općinskih i sreskih mjesta. Sjeme ko­ je je posijao Akif Šeremet među učenike, stu­ dente i zanatlije davalo je godinama pred sam rat značajne plodove. Iz tog sjemena izrastala je i Kata Pejpović. Katu je ponajprije zapazio pekarski radnik Jovo Rajčević, koji je radio u Gospiću, ali je ina­ če živio u Smiljanu. Kao član Partije upoznao je neke drugove iz svoje organizacije, prije os­ talih Jakova Blaževića i Nedjeljka Žakulu, da u njegovu selu živi žena koja po svom obrazova­ nju i ponašanju uveliko odskače od svoje sredi­ ne. I Rada Tatalović, gospićka skojevka, također je Jakovu Blaževiću govorila o ženi u crnoj ma­ rami, što u Gospiću prodaje sir i mlijeko i širi »živi marksizam«. Kada je u Španjolskoj izbio građanski rat (ljeto 1936. godine), u obranu španjolske repub­ like hitale su brojne internacionalne brigade. Taj rat bio je ispit savjesti naprednog čovječan­ stva — proletarijata i napredne inteligencije, bio je borba protiv fašističke najezde. I mnogi Liča­ ni svrstali su se u internacionalne brigade da s oružjem brane Republiku Španjolsku. Oni koji su ostali u zemlji, svesrdno, onoliko koliko su mogli, pomagali su svojim borcima, posebno na­ kon povlačenja interbrigada iz Španije, kada su mnogi naši borci bili zatočeni u francuskim lo­ gorima. U akcijama prikupljanja pomoći poseb- �no se isticala Kata Pejnović. Agitirala je u Smiljanu i drugim selima i prikupljala pomoć, od­ jeću i hranu za drugove u logorima. U aprilu 1938. Kata je primljena u Komu­ nističku partiju. Te godine stalno je bila u akciji: osim pri­ kupljanja pomoći našim drugovima u francusskim logorima, razvijala je živu antifašističku propagandu, posebno onda kada je Hitlerova Nje­ mačka napala i pripojila dio čehoslovačke — Sudete, u okvir svojih nacionalnih granica. U svojim sjećanjima (za RTV Zagreb) Kata kaže: »Organizirali smo velike demonstracije u Gra­ čacu, gdje se bilo okupilo nekoliko tisuća ljudi. Tumačili smo napad Hitlera na čehoslovačku kao opasnost fašizma i za našu zemlju.« Upravo ta opasnost nije kucala samo na vra­ ta Španjolske i Čehoslovačke, nego i na vrata naše zemlje i cijelog svijeta. Komunistička par­ tija Jugoslavije imala je pravilnu ocjenu tih do­ gađaja, a Kata je tu ocjenu znala prenijeti na ljude oko sebe, bilo da je govorila na zborovima, ili u svakodnevnim susretima s ljudima. Osim toga, Partija joj je dala zadatak da djeluje u le­ galnim organizacijama »Seljačka sloga« i »Seljač­ ko kolo«. Kata je radila gotovo bez prestanka. Dolaskom Josipa Broza Tita na čelo KPJ, oživio je rad na svim frontovima; za članove Par­ tije nije bilo niti je smjelo biti predaha. U me­ đuvremenu, fašistička Njemačka napala je i oku­ pirala Poljsku, a prije toga pripojila je u sastav svog »velikog Reicha« i Austriju. Fašizam je zvec­ kao svojim oružjem i na našoj granici. NAROD ZBIJA REDOVE Uoči svenarodnog ustanka 1941. godine u Lici je bilo 180 članova Partije. I srpska i hrvat­ ska buržoazija nastojale su svim silama da u tom kraju osiguraju prevlast svojih pozicija i interesa. Nasrtljivost te politike išla je sve do izazivanja međunacionalne netrpeljivosti i suko­ ba. Još tridesetih godina, u Lici je srpska buržo­ azija osnovala četnička udruženja, čiji je cilj bio proganjanje demokratski i revolucionarno orijen­ tiranih ljudi, a posebno izazivanje šovinističke mržnje i nepovjerenja između srpskog i hrvat­ skog naroda. / g r a d S '.- 2 Kata Pejnović �18 Hrvatska je buržoazija, s druge strane, isto­ dobno, kao odgovor na četništvo, počela s osni­ vanjem ilegalnih organizacija križara, koje poste­ peno postaju utočišta ustaša. I jedna i druga or­ ganizacija, u toku narodnooslobodilačkog rata, pokazat će svoja prava lica kao izdanci buržoaskih interesa predano služeći okupatorima. Međutim, unatoč svega toga, utjecaj komu­ nista u Lici je stalno rastao. Stasala je genera­ cija školovanih, i mahom revolucionarnom po­ kretu priklonjenih Ličana, koja se trudila da one­ mogući utjecaj buržoazije među narodima. Raz­ vojem trgovine i lihvarstva, seljaci su naglo siromašili i u idejama komunista nalazili jedini izlaz i perspektivu svog budućeg života. Isto ta­ ko, uoči samog rata u Liku se vraćaju radnici iz zapadnoevropskih i drugih zemalja (zbog eko­ nomske krize), gdje su mnogi od njih bili pripad­ nici tamošnjih radničkih i komunističkih orga­ nizacija. Sve je to utjecalo da se uoči drugog svjetskog rata u Lici razvije snažan revolucio­ narni pokret, s kadrovskim potencijalom sposob­ nim da povede narod na ustanak i u socijalistič­ ku revoluciju. Kata Pejnović bila je u to vrijeme već preka­ ljeni borac i aktivista. U Smiljanu je već bila osnovana partijska organizacija na čijem čelu se nalazio Jovo Rajčević. Valjalo je naći najpogod­ nije oblike djelovanja da se onemogući učvršći­ vanje pozicija buržoazije, te da se masama ob­ jasni profašisLčko d je ovan je jugoslovenske vlade. Kako je u Smiljanu već djelovalo srpsko »Seljačko kolo« i hrvatska »Seljačka sloga«, za čije djelatnosti je bila zadužena Kata, trebalo je članstvo tih kulturno-ekonomskih institucija čim čvršće povezivati. Zato je u kući Petra Pejnovića osnovan »Ekonomski centar«, gdje su seljaci mo­ gli kupiti umjetno gnojivo, prehrambene potrep­ štine i manje poljoprivredne strojeve; centar je trebao biti mjesto sastajanja članova obje te or­ ganizacije. U tome se u potpunosti uspjelo, jer te dvije organizacije, unatoč različitoj propagandi i trovanju međusobnih odnosa od strane nekih pravoslavnih i katoličkih popova, nisu bile ni u čemu suprotstavljene. Okupljanje Smiljančana u »Ekonomskom centru« Kata je koristila za učvr­ šćivanje bratstva i jedinstva, govoreći im da bur­ žoazija, huškajući ih na međunacionalnu netrpe­ ljivost, zapravo želi da odvrati borbu naroda protiv same te buržoazije. Kata je bila aktivna i omiljena i u jednom i u drugom društvu, pa �su njene riječi bile jače od svih vrsta propagande neprijatelja naroda. Iako je u to vrijeme već bio znatno popus­ tio okov buržoaske diktature, aktivnost Kate Pejnović nije mogla promaći doušnicima režima. Pop Matej Stijačić, te pop Tomljenović, često su i u svojim crkvenim propovijedima »proziva­ li« Kalu i »cinkali« je žandarmima. Oni su se bi­ li okomili na smiljansku zadrugu (Ekonomski centar) kao komunističko uporište. Baš zbog tih doušnika Katina je kuća često bila meta žandarmskih posjeta i premetačina. Ali, ona je već bila prekaljena ilegalka — u kući nisu mogli naći dokaze njene pripadnosti Ko­ munističkoj partiji ili neke druge tragove koji bi mogli upućivati na to. Osim toga, i sam ban Kostrenčić nije mnogo držao do tih popova, po­ sebno do Stijačića, kojeg je u pismu tadašnjem predsjedniku vlade Stojadinoviću nazvao »veo­ ma nasilnim i grubim čovjekom«. Godinu dana prije fašističkog napada na Ju­ goslaviju, u maju 1940. godine, komunisti su se borili da zbiju demokratske redove u jedinstve­ nu frontu radnog naroda na izborima za općin­ ska vijeća. Na tim izborima komunisti i kandi­ dati demokratskih opredjeljenja dobili su u mno­ gim općinama Like većinu glasova. Bio je to do­ bar znak pred događaje koji će vrlo brzo doći. U te značajne uspjehe j Kata je ugradila dio svog života. NOVO PRIZNANJE — NOVA OBAVEZA Pred sam rat u Lici je već bilo pedesetak par­ tijskih organizacija. Njima je, održavajući izrav­ nu vezu sa CK KP Hrvatske, rukovodio Jakov Blažević. On je već ranije uočio snagu i volju Kate Pejnović i njenu nepokolebljivost da istraje u obavljanju svih zadataka koje je pred nju postavljala Partija. Zato je bilo i prirodno da je 1940. godine Kata postala članom i Okružnog ko­ miteta KP za Liku. Naime, te godine održana je Okružna kon­ ferencija na Plitvičkim jezerima, kojom prilikom je formiran i Okružni komitet KP za Liku, u či­ ji sastav su ušli: Jakov Blažević (sekretar), Mile Počuča, Nedjeljko Žakula, Tode Marijan, Milan Vukmirović Škarpa, Kata Pejnović, Tomo Nikšić �i Dušan Brujić. Ovo visoko priznanje Kati je zna­ čilo još jednu novu obavezu. Ali za ženu njezina kova, koja se poput hrasta, polako uzdizala, ni najteži zadaci nisu neostvarljivi. — Na Okružnoj partijskoj konferenciji po­ stavljen je zadatak: proširiti rad sa ženama. Kri­ tički je ukazano na slab rad na tom planu. To zaduženje je bilo zajedničko, a ne samo moje. Članova partije — žena, nije bilo mnogo, dok je skojevki bilo dosta. Bilo je nekoliko žena — čla­ nova partije u Končarevu kraju. Inače su među članovima partije većinom bile intelektualke, neke na studijama u Zagrebu, a neke u Beogra­ du. One su iz SKOJ-a prešle u Partiju — priča­ la je Kata poslije oslobođenja, sećajući se sastan­ ka na Plitvičkim jezerima. Jesu li baš svi bili zaduženi za rad sa žena­ ma? Kata će to ipak shvatiti kao svoje zaduže­ nje, i krenuti u akciju. Pošteno komunistički: sve što napravim ja, napravili smo svi, ili obrnuto. Nije bilo dioba osobnih zasluga. Revolucija koja se približava tražila je da se brzo radi, da se na­ rod organizira, da bude spreman kako bi velebit­ ske visove napokon osvjetlila baklja slobode. Okružni komitet najčešće se sastajao u advokatskoj kancelariji Nedjeljka Žakule u Gospi­ ću. Tu su primane i poruke i upute za rad sa članstvom i narodom. Kata je gotovo svakodnev­ no, ako nije bila negdje dalje na terenu, od Smiljana do Gospića prevaljivala put pješice. Onda je došlo i prolcćc 1941. godine i pad Kraljevine Jugoslavije. U Divoselu održan je sa­ stanak Okružnog komiteta na kojem je dogovo­ reno da svi članovi Komiteta idu u rat, osim Ja­ kova Blaževića, koji se trebao povući u ilegal­ nost. Međutim, ubrzo su se svi vratili: neki još nisu ni bili stigli na odredišta, a buržoaska vla­ da je izvjesila bijelu zastavu, pokupila svoje kr­ pice i narodno zlato i pobjegla u inozemstvo — ostavljajući narod na milost i nemilost osvaja­ čima. Prisjećajući se tih dana Kata je pisala: »Ja sam ostala u Smiljanu. Drugovi su tada zaključili da nema smisla da sav rad Okružnog komiteta ostane na meni, jer sam već bila kom­ promitirana, pa su se bojali da se neću moći pro­ biti svugdje, bez obzira na svoje veze sa skojev­ cima i mojom djecom koja su mi pomagala. Ta­ ko je odlučeno da Jakov Blažević ostane u Divo­ selu, a ostali su otišli u r a t...« �Zbog sramne kapitulacije buržoazije, rat je završio prije nego je i počeo: Kraljevina Jugo­ slavija pala je za samo deset dana. Pala za sva vremena. Buržoazija je pobjegla u inozemstvo ili se stavila u službu njemačkim, talijanskim, mađar­ skim i bugarskim fašističkim okupatorima. Na­ rod je ostavljen na milost i nemilost okupato­ rima. Kata je, zajedno sa svojim drugovima komu­ nistima, bila u danonoćnoj akciji: počele su po­ sljednje pripreme za ustanak. Centralni komitet KPJ 15. aprila 1941. godine izdao je o tome i proglas, prvo sjeme slobode u porobljenoj Evro­ pi. STISNUTO SRCE I PESNICA Okupatorske armije još nisu bile osvojile sve krajeve zemlje kada je 10. aprila 1941. go­ dine u Zagrebu proglašena takozvana Nezavisna Država Hrvatska, poglavnika Ante Pavelića. Za Nikola Pejnović, najstariji Katin sin �narod Like došli su najcrnji dani u njegovoj his­ toriji. Odmah po dolasku na vlast ustaše su za­ vele krvavi teror. Naprosto su se natjecale tko će više uhvatiti i zaklati: Srba, Židova i Hrvata antifašista. Hrvatsko stanovništvo zastrašivali su četni­ cima, podstičući međunacionalnu mržnju Srba i Hrvata. Govorili su da su Srbi odgovorni za sve patnje hrvatskog naroda u staroj Jugoslaviji i da će tog zla nestati ako se Srbi protjeraju iz Like. Propali srpski političari građanskih parti­ ja uzvraćali su istom mjerom: huškali su Srbe protiv Hrvata. Međutim, i jedni i drugi bili su društveni talog, ološ najore vrste i jednog i dru­ gog naroda. Oni svojim narodima nisu željeli niš­ ta dobro: želja im je bila da se dodvore talijan­ skim okupatorima, da sačuvaju vlast buržoazi­ je, pa makar bila i ograničena zbog prisustva fašističkih okupatora. Talijanski fašisti, koji su okupirali Liku, obi­ lato su se koristili svojim domaćim slugama, po provjerenom receptu — zavadi pa vladaj. Samo nekoliko dana po dolasku u Gospić i Smiljan, ustaše su uhapsile Katinog supruga Jo vanišu. Narod još nije mogao vjerovati da će se ustaše odlučiti na dotad neviđena zvjerstva. Ipak su to učinile. Prvog dana strahovlade ustaše su ubile dvo­ jicu seljaka iz Smiljana. Njihova tijela bacili su u jamu poviše Bužima. Potom su zvjerski unakažena tijela bacali i u Janča i Ševićjamu kod Pazarišta. Bezdani o kojima su majke svojoj dje­ ci pričale čudesne priče, postali su stravični bi­ lježi strahovlade razularenog fašističkog ološa. Kata ide od sela do sela, po zadatku Partije. Valja sačuvati živote komunista i njihovih sim­ patizera, organizirati izbjegličke logore u ličkim šumama. Dolazi i ljeto. Ustaše su krenule u ma­ sovne pokolje srpskog stanovništva: u sanio če­ tiri dana krvavih orgija poklali su na stotine muš­ karaca, žena i djece. Pod ustaškim nožem gube živote Katin suprug Jovaniša i sva tri sina: Ni­ kola, Branko i Mihajlo. Da majci Kati bude i te­ že, Mihajla su ustaše živa zapalile. Mnoge majke bi presvisnule. Katino srce sc stislo; stegla pesnica, još odlučnija da se bori do konačne pobjede. Dogodilo se to baš u ono vrijeme kada je Kata pokušavala organizirati oslobođenje logo­ raša iz logora Jadovno. U tom logoru, pored dru­ gih, bilo je i pet tisuća Židova koje su ustaše �prebacile na otok Pag, gdje su svi do jedinog po­ ubijani i zakopani u grobnice koje su sami isko­ pali prije svoje smrti. Druge logoraše pobili su u Jadovnom, a lješeve pobacali u kraške jame i bezdane. Vjetar s Velebita i drugih ličkih plani­ na mirisao je na smrt. — Muža su mi prije bacanja u Šević-jamu zvjerski mučili, samo da progovori, da kaže gdje sam ja, Jakov i drugi drugovi. Kožu su mu derali, oko kopali, uši rezali, ali on ništa nije kazao — pričala je Kata. Kada se to dogodilo Kata je bila u jednom zbjegu, sa oko četrdesetak ljudi. U blizini su bi­ la još dva zbjega. Ustaše su ih otkrile i opkoli­ le. Kata je uspjela pobjeći u selo Vaganac i sklo­ niti se u kući Geme Šarića, komunističkog sim­ patizera. Nije tada znala da su joj dvije kćeri. Ljuba i Milica, preživjele. Ljuba je pobjegla iz škole u kojoj je odmah zatim izgorio veliki broj ljudi, žena i djece. Ljubu je spasila Hrvatica Luja Jelinić — čičin. A takvih je primjera bilo tih dana bezbroj u Lici. U smiraj tog stravičnog dana, Kata se spu­ stila u Smiljan. Od svega što je imala, ostala je lipa kao nijemi svjedok bezumlja. Krvave zvjeri povukle su se u svoje brloge, dok su se još tiho dimila zgarišta i tužno cvilili psi za izgubljenim gospodarima. Strpljenje naroda je dogorjevalo, primicao se dan odluke. Sa zgarišta krenula je Kata u Divoselo, gdje se nalazio Okružni komitet za Liku. Okupljenim ženama iz nekoliko sela održala je govor. — Ne želim nikom da doživi takve boli i stradanja kakve su doživjele stotine srpskih obi­ telji i oni Hrvati koji su se na bilo koji način suprotstavili krvavim zločinima ustaša. Da se to nikad ne ponovi — moramo se svi dignuti kao jedan u narodni ustanak — klicala je tada Kata. Jauci s Jadovna još se nisu bili ni stišali li prestrašenom narodu, a već je odjeknula grlena pjesma ohrabrenja u ličkim šumama: Oj narode Like i Korduna, Došlo vrijeme da se diže buna! U to vrijeme Kata je tako reći spadala s nogu; išla je od sela do sela i hrabrila zaplašene ljude, dizala im moral, ulijevala nadu. Lika ni­ kad nije stenjala pognute glave! Partija je već bila spremna da povede narod u borbu za oslo­ bođenje. �24 — Ustaše su oruđe okupatora — govorila je Kata na zborovima. Širila je bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata. Bila je presretna kada su njene riječi potvrđe­ ne i na dijelu: u Divoselo su došli skojevci, par­ tijci i antifašisti Hrvati iz njenog rodnog Smiljana — da se zajedno sa Srbima bore protiv ustaša i talijanskih okupatora. Kuje se borbeno jedinstvo naroda Like. Svojim jedinstvenim i narodu lako razumlji­ vim riječima, Kata neprekidno objašnjava ciljeve revolucije; i Srbi i Hrvati je prihvaćaju, jer go­ vori ono što oni sami osjećaju. Ispod crvenog barjaka revolucije koji je razvila komunistkinja Kata okuplja se narod Like. Ona postaje jedan od najistaknutijih organizatora narodnog ustan­ ka u tom kraju. Prve puške u Srbu, a potom i u Divoselu, zapalile su vatru slobode. Padaju ustaške posta­ je u selima, slobodan je i Donji Lapac. Onaj na­ boj, koji se polako taložio u ličkoj sirotinji i in­ teligenciji, eksplodirao je kao poruka poroblje­ noj Evropi: Ovaj narod ovdje bije bitku i za tvo­ ju slobodu! Za vrlo kratko vrijeme ustašama je Lika po­ stala veoma tijesna. Nema više onih bahatih hajki na nevine ljude; krvnici su pobjegli u utvr­ đeni Gospić, pod okrilje talijanskih okupatora. Splasnuo je teror crnih noževa, štakori su pob­ jegli u rupe. Narod je slavio svoje prve pobjede. Unatoč složenim uvjetima, Lika je ušla sprem­ na u ustanak. Za vrijeme opće mobilizacije, ka­ da su neprijatelji napali našu zemlju, vođena je politika da komunisti, skojevci i njihovi simpa­ tizeri, poslije rasula, čuvaju oružje. Komunisti su ga prikupljali. I u Katinoj kući bila je jedna sabirnica oružja. Otuda je oružje prenošeno u Divoselo, i skrivano u stogove sijena. Neposred­ no pred ustanak prikupljeno je u Lici okp 1300 pušaka i nekoliko puškomitraljeza, znatne koli­ čine municije ] ručnih granata. Katinom zaslugom mnogi su skojevci po za­ datku Partije odlazili u domobrane i otuda do­ premali oružje. Tako je Partija na različite na­ čine naoružavala narod. Ustašama je bila poznata uloga Kate Pejnović, pa su odmah po dolasku na vlast, u nemo­ gućnosti da joj uđu u trag, raspisali i potjerni­ cu za njom. Ali narod je čuvao svoju Katu. �BORBA NA SVIM FRONTOVIMA Ustanak je i na području Bosanske Krajine raširio krila slobode. U oslobođenom Drvaru, ni puni mjesec nakon podizanja narodnog ustanka, održana je velika skupština žena, na kojoj su sud­ jelovale seljanke, radnice, intelektualke... Na skupštini su sudjelovale i drugarice iz Slovenije, koje su sa svojim obiteljima protjerane u taj kraj nakon njemačke okupacije. Sudjelovale su i Ličanke. Tada je formiran Antifašistički odbor žena, sa zadatkom da se i žene aktivno uključe u narodnooslobodilačku borbu. Primjer iz Drvara slijedile su i žene Like. Na sastanku Okružnog komiteta, održanom 11. sep­ tembra 1941. godine u Donjem Lapcu, Kata je po­ krenula pitanje organiziranog sudjelovanja žena u narodnooslobodilaokoj borbi. Komitet je do­ nio odluku da se na oslobođenom teritoriju stva­ raju odbori Narodne pomoći, čiji je osnovni za­ datak bio prikupljanje hrane i odjeće za borce u odredima. Dogovoreno je da se u svim selima osnivaju odbori žena./ Kata obilazi sela, osniva odbore, drži govore, objašnjava zadatke i ciljeve revolu­ cije. Jela Bićanić, Katin suborac, sjeća se njene aktivnosti (»Drugarica Kata«): »Fizičke napore nije podnosila teško. Po kiši i snijegu, popodne i uvečer, nekad i prije pod­ ne, ona je išla iz mjesta u mjesto...« Jela Bićanić opisuje Katin govor u selu Krbavici: »Govorila je konkretno. Svaka riječ jasna, adekvatna slika; riječi zaokružene kao obluci u potoku. Sjećam se, govorila je i o sovjetskim ženama, o životu i patnjama žena u staroj Jugo­ slaviji. Još i danas mi je u uhu rečenica: ’Oni su nam pili krv kroz naše grube seljačke ko­ šulje’. Svoje izlaganje popraćala je gestikuliranjem; kad je željela nešto istaknuti, pokrenula bi desnu ruku i stezala pesnicu. Bijaše tada u Krbavici dva-tri dana a onda nekamo ode. Nije rekla ni kuda ni kamo; ni prije odlaska ni po povratku. ... znala je što je partijska konspi­ racija. .. Gotovo da se nije ni spominjalo njeno prezi­ me. Govorilo se, jednostavno: Kata. Borci su je najčešće zvali Mama Kata. Sa svakim je znala razgovarati, uvijek spremna na vedru riječ i bodrenje drugih.« �Takva je bila Kata, žena u vječno tamnoj ma­ rami. Svojim radom otvarala je uvijek nove i no­ ve frontove, one često nevidljive, koji su za ne­ prijatelja bili jednako pogubni kao i oni vatre­ ni. Iako je tiho gazila ličkim puteljcima, staza­ ma i bogazama, prije negoli stigne u neko selo, od usta do usta širio bi se šapat uzbuđenja: »Do­ lazi Kata«. A kada dolazi Kata dolaze i novi doga­ đaji, uvijek se rađa nešto novo. U to vrijeme rađali su se odbori žena. Dola­ zila je i zima; valjalo je obući partizansku voj­ sku. Odbori žena prosto su se natjecali koji će sakupiti više vune, košulja, gaća, kaputa, džem­ pera, šalova, čarapa i druge robe potrebne na­ rodnim ratnicima. (Zadatak Partije u osnivanju odbora žena Kata je savjesno ispunjavala, organizirajući tako, u pozadini, ekonomsku i političku snagu revolu­ cije. Bez te snage, bez tog čvrstog oslonca, bilo bi vrlo teško voditi i oružanu borbuj: Rad već prekaljene revolucionarke osjećao se na svim poljima; osim prikupljanja hrane i odjeće borcima, razvijao se vrlo aktivan politič­ ki i kulturni život u oslobođenim mjestima Like. Talijanski okupatori uzalud su pokušavali uspo­ staviti kontakt s narodom — bili su u potpunos­ ti izolirani. Seljaci su krili stoku, hranu, ai sami su se sklanjali, da se ni slučajno' ne sretnu s okupatorom ako je to ikako moguće. Osnovani odbori Antifašističke fronte žena po­ stepeno su povezivani općinskim, a zatim i ko­ tarskim rukovodstvima. Krajem 1941. godine u Krbavici je održan i sastanak Inicijativnog od­ bora Antifašističke fronte žena za Liku. U to vri­ jeme vode se žestoke borbe s Talijanima, pa i mnoge žene, osim uobičajenih zadataka, preuzi­ maju na sebe borbu za ranjenike, a mnoge od njih uzimaju pušku u ruke da se bore protiv okupatora. U februaru 1942. godine u Krbavici je odr­ žan Plenum Okružnog komiteta KPH za Liku na kojem je sudjelovala i Kata. Ukazano je tada na opasnost od četnika, koji sve više i više okreću leđa narodu, stvaraju ortakluk s talijanskim oku­ patorima od kojih dobivaju oružje. Za Katu je to bio novi zadatak: trebalo je ponovo obilaziti sela, držati govore, objašnjavati narodu zločinač­ ku, izdajničku ulogu četnika. Ustaše su svoje krvavo lice pokazale odmah prvih dana sloma stare Jugoslavije — isto tak- �vo lice pokazat će i četnici, nešto kasnije, okre­ ćući svoje oružje protiv vlastita naroda, sijući međunacionalnu mržnju i bratoubilački rat. OBRAČUN SA ČETNICIMA Kao i u drugim krajevima, tako i u Lici, čet­ nici su u prvim danima ustanka taktizirali; na riječima su bili protiv ustaša i okupatora, ali ništa nisu poduzimali. Čekali bi da partizani os­ voje neko mjesto, pa bi se i oni »priključili« po­ bjednicima. Uostalom jačih četničkih formacija i nije bilo u tom kraju, ali i ono što je bilo na­ nijelo je velikog zla narodmooslobodilačkom po­ kretu. Lokalnim četnicima pomagali su nedićevci i ljotićevci, porijeklom iz tih krajeva. Njihov os­ novni zadatak bio je likvidiranje najistaknutijih organizatora ustanka, četnički crni noževi ubili su Marka Oreškovića, Miću Radakovića, Pekišu Vuksana i mnoge druge istaknute rukovodioce u Lici. Kao i ustašama, tako i četnicima, bilo je izu­ zetno stalo da oduzmu život i Kati Pejnović. Vre­ bali su priliku, šunjajući se po selima kao pra­ vi strvinari, da im padne šaka. U tom se poseb­ no isticao vođa jedne četničke bande Gavro Stanojević zvani Bugar. On i njegovi koljači banuše noću u selo Počitelj, gdje su u jednoj kući ubili Vladu Cerina, partijskog radnika iz Zagreba. Kata se sjeća tog događaja i o njemu zapisuje: »Te večeri i ja sam stigla u Počitelj i smje­ stila se u jednu kuću blizu štaba Počiteljskog od­ reda. Malo zatim vratio se Vlado Cerin s terena, pa smo skoro do 22 časa razgovarali o ustanku i političkom radu u narodu. Sjećam se dobro da mi je pokazivao neki novi politički materijal, za koji još nisam znala i šalio se da je, eto, bolje informiran od mene. Onda je otišao da spava u jednu kuću, nešto dalje od one u kojoj sam se ja smjestila...« Kata je loše spavala te noći, pa je ustala vr­ lo rano. Zapitala je domaćicu: — Saro, jesi li čula da je noćas ovuda neko prolazio? Zašto su naši iz odreda toliko šetali, a da ustaše nisu pucale? Kada je domaćica zaplakala, Kati je bilo jasno da se nešto dogodilo. Četnici su u selu već slavili svoj krvavi pir. �»Odmah sam se uputila u odred« — piše Kata. »Kada sam ušla u štab imala sam što i vidjeti. Četnici skidaju naše parole i stavljaju svoje i bacaju sve što je partizansko. Izgledalo je kao da su se i oni iznenadili kad su me ugle­ dali kako ulazim u štab odreda. Odmah sam se vratila u kuću gdje sam pre­ noćila. Tamo sam našla jednog četnika, koji je sudjelovao u ubistvu Pekiše Vuksana. Izuvao je mokre čarape i pjevao četničke pjesme, a mene je samo pogledao. Otišao je u štab odreda, a posli­ je njega je došao drugi i rekao: — Kato, ti ćeš sada ostati s nama. Ti si pa­ metna žena i nemoj se upuštati u te komunis­ tičke i ustaške poslove. Odgovorila sam: — Dobro. Samo ću otići u Medak da javim da neće biti sastanka koji sam s njima zakazala. Pristali su da odem u Medak. Znali su da im je tamo vođa Gavro Stanojević, pa su misli­ li da im ionako neću moći umaći. Ja sam se, me­ đutim, dosjetila da mogu preko bare poći pre­ ma Čitluku, pa sam to i učinila. Nisam se okre­ tala da vidim slijede li me ili ne. Blizu ceste ugledam jednog čovjeka s puškom o ramenu. Došavši bliže, vidjela sam da je bio iz našeg od­ reda, jedan od onih što su ih četnici zadržali. Imala sam revolver, otkačila sam ga i pomislila: »Ako me napadne pucat ću.« On se, međutim, nije micao, gužvao je nešto među prstima, i kad sam prišla, zapitao me: —Drugarice Kato, imaš li šibica da pripalim cigaretu? — Imam, odgovorim, i pružim mu. Onda mi je rekao da su ga poslali da me dočeka, sveže i vrati natrag i sve mi je ispričao o noćnoj akciji četnika. — Ja te neću vezati i voditi toj bandi. Idem u Velebit, a ti već znaš kuda ćeš — rekao mi je na kraju. Kad su primjetili da se on ne vraća i da sam produžila put za Čitluk, četnici su poslali troji­ cu naoružanih bandita da me uhvate i vrate. Me­ đutim, ja sam već bila blizu Čitluka. U selo se nisu usuđivali da uđu, pa su se vratili.« Stigavši u Čitluk, Kata se uputila u štab odreda, gdje je zatekla komandanta Mitu Krajnovića, koji je bio žandarm i ranije je pripadao četničkoj organizaciji. Ispričala mu je, u prisut­ nosti okupljene omladine i naroda, što su četni- �ci počinili te noći u selu Počitelj. Mjerkala je ko­ mandanta, tražeći odgovor kako će reagirati. — Nikad nisam bio za takve četnike i tak­ vu politiku — odgovorio joj je Mito Krajnović. — Treba čuvati odred — rekla mu je Kata — i paziti da se četnici ne povezu s kim u selu. Katina sjećanja iz tog događaja su vrlo svje­ ža: »Nisam još ni završila, kad uđoše dva čet­ nika kurira s pismom za Mitu. Pred sobom su vodili svezanog Miću Muhara, koji je ujutro sti­ gao u Počitelj. On ga otvori i počne ga čitati. Stala sam kraj njega i rekla: — Daj, da i ja pročitam. — Ma, čekaj, dok vidim šla je! Ipak sam pogledala, a u pismu je pisalo: 'Dragi brate Srbine, u Čitluk je došla Kata Pejnović. Ubij tu ustaškinju, a isto tako i Miouna. A ako nećeš, pošalji ih svezane natrag po našim kuririma.’ Kata je sada izravno stavila na kušnju oda­ nost Mite Krajnovića narodnom ustanku i revo­ luciji. Energično ga je zapitala: — Sad, Mito, reci odmah: što ćeš učiniti? — Ne bih te ubio ni za cijeli svijet — rekao je Krajnović. — A što će bili s Mićunom? — pitala je Kata. — Ništa. Sto i s tobom. I, nije se ništa dogodilo. Ali, valjalo je brzo raditi. Partijska organizacija i njeni aktivisti mo­ rali su pred narodom razobličavati izdajničku ulogu četnika, odvraćati seljake od njihovih re­ dova. Oni su bili, zapravo, nosioci ideologije srp­ ske buržoazije, nosioci njenih interesa, oruđe u rukama te buržoazije. Znala je to Kata iz svog predratnog partijskog rada, znala je čije su bile i kome su služile četničke organizacije. Od tog vremena, kad bi ustaše napadale par­ tizanske odrede, napadali su i četnici, pod okri­ ljem Talijana. Bili su izdajnici, a to je nešto što se u narodu, od riječi i poštenja, nije praštalo. Kata se i poslije susretala s četničkim ideo­ lozima i propagatorima četničkih ideja. »Sjećam se jednog zbora u Jošanu u prolje­ će 1942. kada sam imala s ljotićevcem Lajkovićem pravi obračun. Došla sam u selo da osnujem odbor AFŽ; odbor Narodne pomoći je već pos­ tojao. Na političkom zboru govorila sam okup­ ljenom narodu o našoj borbi i našim zadacima, a Lajković, koji je oko sebe okupio još nekoli- �ko malodušnika, počeo mi upadati u riječ i ne­ girati ono što sam govorila. Tvrdio je da u na­ šim odredima ima ustaša. Čak je rekao da je i moj sin ustaša. Pri tom je mislio na Hrvate u partizanima, jer je glavna četnička tendencija bila razbijanje bratstva i jedinstva. Ništa me u tim danima nije više pogađalo, nego napad na naše bratstvo i jedinstvo koje smo tako uporno stvarali. Odgovorila sam na svaku riječ i pritom ga dovodila u takvu situaci­ ju da nije znao što da kaže. Iznijela sam na zbo­ ru i podatke o ubistvu đaka kragujevačke škole i rekla da, iako tamo nema ustaša, svaka ban­ da, pod okriljem okupatora, pravi zvjerstva nad narodom. Kada je vidio da mu nema druge, pri­ šao mi je i rekao: — Mi smo istomišljenici, samo se nismo ra­ zumjeli. — Dobro sam ja razumela tebe i tvoju po­ litiku — odbrusila sam mu.« U istom članku (»Sukob s četnicima u Lici«) gdje je iznijela svoja sjećanja na zlodjela čet­ ničkih izdajnika, Kata piše: »Teško1 je reći sve o zločinima koje je čet­ nička banda nanijela narodu i borcima po na­ šim selima. Da spomenem samo teški zločin čet­ nika iz Gračaca koji su bili povezani sa Đujićevim četnicima (iz Kninske krajine — o. p.). Oni su opkolili Kotarski komitet Gračac, a zatim se­ kretaru Nikoli Krajnoviću odsjekli glavu i od­ nijeli Talijanima. Tu je poginula i Smilja Pokrajac, član Kotarskog komiteta i Okružnog odbo­ ra AFŽ-a za Liku. Isti zločin su učinili i u selu Vučjevu, gdje su opkolili herojskog borca Biću Kesića i ubili ga na zvjerski način: odsjekli su mu glavu i predali Talijanima. Za to su dobivali cigarete i pašte. Narod je bio tako ogorčen na njihova zlodjela da je i majka omrzla sina ako je bio u četničkim redovima«. Kada je kapitulirala Italija, četnici su se razbježali. Oni koji nisu počinili nikakva zlodjela, prišli su partizanima, a koljači su pobjegli u Knin. Nakon dolaska Nijemaca ponovno su se vraćali u njihova uporišta, nastavljajući tokom cijelog rata svoja zlodjela. Kao ni ustašama, tako ni četnicima nije us­ pjelo likvidirati Katu Pejnović. Iskusna predrat­ na ilegalka, izmicala je svim njihovim potjera­ ma i zamkama. �MOĆNA ORGANIZACIJA ŽENA (Bližila se kraju ratna 1942. godina. Žene Li­ ke bile su u to vrijeme organizirana snaga re­ volucije, sposobna da se uhvati u koštac i sa najsloženijim zadacima. Za 8 . mart te godine štampan je čak i prvi broj lista »Žena u borbi«. I tu je svoje nemirne stvaralačke prste imala Ka­ ta, zajedno s drugaricama Marijom Šoljan i Je­ lom Bićanić. List je štampan u 120 primjeraka, u šapirograf-tehnici. Za više primjeraka nije bi­ lo ni boje ni papira. Prvi primjerci odlepršali su od ruke do ruke sa člancima u kojima se žena­ ma objašnjava borba i njeni ciljevi. [ Kata je sve češće surađivala u "»ženi u bor­ bi«. U četvrtom broju toga lista napisala je: »Okupator drhti od straha pred rastućim va­ lom narodnooslobodilačke borbe, okuplja oko sebe sve narodne izdajice, bez razlike (na) vjere i narodnosti, okuplja četnike koji su i prije mu­ čili i ubijali hrvatski narod samo da raspiri gra­ đanski i bratoubilački rat u našoj zemlji. Ovo U Donjem Lapcu, 1942. (sijeva nadesno): Neđa Zakida, Kata Pejnović i Marija Šoljan �ujedinjenje najcrnje reakcije još nas čvršće po vezuje i okupija u našoj narodnooslobodilačkoj borbi. Ova zvjerstva 'ujedinit će i nas srpske i hrvatske žene protiv nam istog neprijatelja u na­ šoj borbi...« Istim onim jezikom kojim je govorila, Ka­ ta je i pisala; jasno i jednostavno, za narod iz kojeg je snagom svoje volje izrastala. U petom broju »Žene u borbi« sa samo nekoliko rečeni­ ca ona daje sliku stanja i prilika u svom kraju: »Mi žene Like kroz borbu i svoju organiza­ ciju AFŽ čvrsto smo povezane u narodnooslobodi­ lačkoj borbi. Iako se susrećemo sa svim teško­ ćama i oskudicom, golotinjom, bosotinjom nas samih i naše djece, a negdje i sa gladi, bez soli, petroleja, šibica itd., mi ipak dajemo koliko mo­ žemo za našu narodnooslobodilačku vojsku. Za­ hvaljujući tome, naša vojska dosada nije bila gladna«. Tako je to bilo u Lici i na isteku 1942. godine. Odmah nekako po povratku iz Bihaća, Kata je morala ponovo u Bosansku krajinu. Trebalo je ići u Bosanski Petrovac, na Prvu zemaljsku kon­ ferenciju Antifašističke fronte žena Jugoslavije, koja je bila zakazana za 6 , 7. i 8 . decembra. Zaprtila je svoju torbu i, zajedno s drugim drugaricama, svojim suborcima iz Like, krenula pre­ ko već snijegom okovanih planina. Prema petrovačkoj visoravni tih su dana te­ kle bujice žena iz svih naših krajeva, probijaju­ ći se i prćko teritorija koje su držale neprijatelj­ ske snage. Po povratku u Liku, Kata će napisa­ ti (»Žena u borbi« broj 6 ): |»Velike su žrtve podnijele i delegatkinje Pr­ ve zemaljske konferencije AFŽ-a, koju smo odr­ žali. .. u Petrovcu. Probijale su se kroz neoslo­ bođeni i poluoslobođeni teritorij danima i tjed­ nima, ali su stigle na konferenciju. Tu su prisu­ stvovale i dvije studentice Beogradskog univer­ ziteta, obje invalidi bez nogu, koje su ranjene kao borci Prve proleterske brigade«.( Konferencija se održavala u Sokolskom do­ mu. Dvoranu su ukrašavali umjetnici-partizani: Vojo Dimatrijević i Pivo Karamatijević. Oni su, zajedno s Ismetom Mujezinović m. portretirali delegatkinje. A one su došle: iz Gorskog kotara, Korduna, Banije, Like, Hrvatskog primorja, Bo­ sanske krajine, Dalmatinske zagore, Šibenika, Karlovca, Beograda, Zagreba, Cetinja i mnogih drugih sela i gradova. �I Ratni reporter »Borbe« počinje svoj izvještaj na prvoj stranici riječima: »Planuo je veliki, pravedni narodnooslobodilački rat. Žene Jugoslavije oslušnule su za tre­ nutak od toga dolazi taj glas, koji zna da uteši, da povede na ustanak, koji zove na osvetu. To je bila progovorila Komunistička partija — sve ostalo bilo je nemo za patnje naroda, i onda je u ženama i sestrama, u mladim majkama koji­ ma su otrzali čeda iz naručja i sekli ih na ko­ made, planuo žar plemenite mržnje, osvete i heroizma. ..«I Onda je u svečanu dvoranu Sokolskog doma u Bosanskom Petrovcu ušao Josip Broz Tito. Za većinu žena bio je to prvi susret sa svojim vo­ ljenim komandantom. Kada je stao za govorni­ cu dočekao ga je plotun aplauza uzbuđenih de­ legatkinja; u mnogim očima zaiskriše i suze ra­ dosnice. |A »Borba« u kurzivu donosi ove Titove riječi: »Ja se ponosim time što stojim na čelu ar­ mije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mestu i u prvim redovima i svim narodima Jugo­ slavije čini čast — da imaju takve kćeri... Žene se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, one se bore protiv fašističkog sistema, sistema srednjevjekovnog ropstva. One se bore danas rame uz rame sa narodima Jugoslavije protiv zvjerskih okupatorskih osvajača i protiv njihovih izdajničkih domaćih slugu. To je sastav­ ni dio njihove velike borbe za svoju ravnoprav­ nost koju su našim ženama, u granicama Jugo­ slavije, osporavali«.! Poslije Titova govora, prema riječima repor­ tera, zavladala je neopisiva razdraganost među 166 delegata i nekoliko stotina učesnica. Nakon uvodnih referata Mitre Mitrović i Spasenije Cane Babović, za govornicom Sokolskog doma re­ dale su se seljanke, radnice, intelektualke; go­ vorio je narod kroz usta žena o svojoj borbi i svojoj budućnosti. Nepismena seljanka Mika Pećanac iz Vrtoče, iz drvarskog 'kraja, rekla je: »Ja sam željna istine i pravde, a koliko sam videla istinu i pravdu, ona je sva u komunistima«. Za govornicu dolazi i Kata Pejnović. List »Borba« u broju od 13. decembra 1942. godine donosi izvode iz njena izlaganja i komentar o ulozi žene u Lici slijedećim riječima: 3 Kata Pejnović �I»Meni su ubili tri sina i druga. Srce mi je bilo klonulo od žalosti i tuge. Ali, trebalo je osve­ titi moje zlatne jabuke i hiljade takvih koji su stradali. Stisnula sam srce i pesnicu...« Tako je rekla Kata, seljanka iz Like, tada već član AVNOJ-a. I ne samo ona, nego hiljade žena iz Like, od kojih je 15.000 već čvrsto obu­ hvaćeno organizacijom, visoko su digle glavu, čvrsto i uporno lomile su razdor između srpskog i hrvatskog naroda, ako i ne odmah svešću, a ono žuljevitim rukama koje su kopale krompir za postradala hrvatska sela od četnika. I njihova je zasluga što Hrvati, naročito zapadne Like, sve više tada ulaze u partizane i što su žene hrvat­ skog sela Perušić obukle bataljon »Marija Gu­ bec«. Žene Like obukle su »od glave do pete«, čitavu jednu brigadu i Prvi proleterski bataljon.) »One paze svoju vojsku kao čedo svoje — i ti­ me zadaju direktan udarac neprijatelju« — rekja je Kata pred Vrhovnim komandantom i de­ legatkinjama. J Na skupu ^u izneseni brojni primjpri hernizma i različitih aktivnosti žena širom naše zemlje. “Njihova često materinska borba za bratstvo i je­ dinstvo naših naroda od neprocjenjive je vrijed­ nosti. i U glavni odbor AFŽ za Jugoslaviju ušle su: Kata Pejnović, Dragica Karan, Kata Vujaklija, Nada Trbović, Danica Medan, Mika Pećanac, Spasenija Cana Babović, Maca Gržetić, Rahida Šakić, Judita AlargLć, Nada Marković, Zora Brkić, Vehida Maglajić, Mitra Mitrović, Olga Kovačić, Vanda Novosel, Marija Novak, Stana Tomašević, Dina Vrbica i Mira Morača. U izvršni odbor iza­ brane su: Spasenija Cana Babović, Kata Pejno­ vić, Vanda Novosel, Mitra Mitrović i Mira Mo­ rača. Za predsjednicu i glavnog i izvršnog odbora AFŽ za Jugoslaviju izabrana je Kata Pejnović. J Bilo je to priznanje jednoj prekaljenoj revolucionarki, neumornoj tkalji slobode i bratstva i jedinstva naših naroda. Godine 1962. preživjele žene Prve zemaljske konferencije AFŽ Jugoslavije ponovo će se naći u Bosanskom Petrovcu, da osvježe svoja sjeća­ nja na taj historijski sastanak. Tom prilikom Kata je rekla: — Revolucija ne bi bila potpuna da u njoj nije bilo žena. Žene su se herojski borile. One su u Partiji vidjele snagu koja će ih povesti, jer prije su bile ljudi drugog reda. I putem narod- �ne vlasti, žene su se u revoluciji uzdigle na veli­ ku visinu. Tada, prisjećajući se svog izbora za predsjed­ nicu AFŽ Jugoslavije, skromna kao i uvijek, re­ kla je: — Moram, ipak, reći zašto sam se toliko iz­ nenadila kad mi je CK na čelu sa drugom Ti­ tom dao to povjerenje, mada sam se tome i di­ vila. Smatrala sam da ima tu sposobnijih žena i da bi njima više ta dužnost pripadala nego meni. Mnogo sam mislila o tom ogromnom za­ datku i velikoj dužnosti. U vrijeme održavanja Prve zemaljske konfe­ rencije AFŽ Jugoslavije samo je u Hrvatskoj bi­ lo organizirano oko 250.000 žena, sa 22 okružna i 35 kotarskih odbora. Bila je to ogromna sna­ ga u čije je mehanizme i akcije utkala Kata ve­ liki dio svog stvaralačkog zanosa, svoje neiscrp­ ne organizatorske energije. To što je postala predsjednicom žena Jugoslavije, bilo je samo prirodno priznanje njenom golemom udjelu u socijalističkoj revoluciji. Po završetku skupa u Bosanskom Petrovcu, Kata se nije odmah vratila u Liku. Produžila je u Bihać gdje je, krajem decembra 1942. godine, održan Prvi Zemaljski kongres Ujedinjenog sa­ veza antifašističke omladine Jugoslavije, kojem je, u prisutnosti Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita, predsjedavao Ivo Lola Ribar. — Kongres je bio veličanstven — prisjećala se Kata. — Govorio je i drug Tito. Njegov dola­ zak u salu dočekala je bura omladinskog odušev­ ljenja koje se nije stišalo nekoliko minuta. Im­ presionirao je stav i diskusija omladine, njena odlučnost učešće u herojskoj borbi«. Govorila je i Kata. Ukazala je ne veliki do­ prinos što ga omladina daje širenju bratstva i jedinstva, kao i njenu suradnju s organizacija­ ma Antifašističke fronte žena. PRVA ŽENA MEĐU VJEĆNICIMA Odvajkada je, na ovim našim prostorima, patrijarhalni život kovao svoje zakone. Žena je bila ta koja je rađala djecu, kuhala, prala, a ako je još k tome živjela na selu — morala se, uz sve to, prihvatiti motike, pa i pluga. Žena i bav- �ljenje politikom — bila su dva različita pojma, bez ikakvih međusobnih dodirnih točaka. Ipak, s narodnim ustankom stvari su se počele vrto­ glavo mijenjati. Uporedo s muškarcima borile su se i žene; jedne s puškom u ruci, druge su u pozadini organizirale prehranu boraca, liječenje ranjenika. Jednostavno rečeno, na njihova leđa pali su gotovo svi poslovi. Onda nije ni čudo da su se predrasude prema ženama i njihovom sudje­ lovanju u političkom životu brzo rušile. Pred kraj 1942. godine jedna petina cjelokup­ nog teritorija naše zemlje bila je oslobođena: ve­ liki dio Bosanske krajine, Like, Banije, Kordu­ na i drugih krajeva. Protiv okupatora i njihovih domaćih slugu ratovalo je tada 150.000 partizan­ skih boraca. Na oslobođenom teritoriju osnivane su škole, otvarane trgovine, pa i kafanice. Radi­ le su mnoge štamparije, štampajući proglase, legitimacije, knjige, novine... Djelovala je naro­ dna vlast. Da nije bilo čestih nasrtaja neprijate­ lja na oslobođeni teritorij, gotovo bi se i zabo­ ravilo da se sve to događa u porobljenoj Evropi. Sloboda je ovdje pjevala dok su u mnogo ja­ čim i mnogoljudnijim zemljama našeg kontinen­ ta pokorno podnosili teror fašista. U to vrijeme, Bihać je bio najveći grad os­ lobođene teritorije. Bio je tu i Vrhovni štab s drugom Titom na čelu. Tu je 26. i 27. novembra 1942. godine održano i Prvo zasijedanje Antifa­ šističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavi­ je. Pozive vijećnicima potpisao je drug Tito. Po­ ziv je dobila i Kata. — Obavijest da sam predložena za delegata i vijećnika Prvog zasjedanja AVNOJ-a zatekla me je u selu Šalamuniću, kraj Korenice, gdje sam upravo, sa Jelom Bićanić, pripremala članak za list »Žena u borbi«. Ovu obavijest saopćio mi je drug Vlado Bakarić, komesar Glavnog štaba Hrvatske. Moram priznati da me je obaviještenje vrlo prijatno iznenadilo i uzbudilo. Do tada nisam ni znala da se priprema zasijedanje AVNOJ-a, a još manje da netko od predstavnika Like treba da mu prisustvuje. Odmah sam se spremila i pošla na put — sjećala se Kata. Vijest o Katinu izboru za vijećnika, kao pr­ ve žene u vrhovnom predstavništvu narodne vla­ sti, pukla je diljem Jugoslavije. Na put je kre­ nula preko Korenice i Prijeboja u Ličko Petro­ vo Selo. Tu se našla s drugom Vladimirom Bakarićem i, nakon dugog pješačenja, automobilom krenula u Bihać. �U radno predsjedništvo Prvog zasjedanja AVNOJ-a izabrani su: dr Ivan Ribar, Nurija Pozderac, Moša Pijade, dr Sima Milošević, Pavao Krče, Kata Pejnović i Jevstatije Karamatijević. Tako u radnom predsjedništvu sjedi i Kata, kćer Dmitra i Jelene iz sela Smiljan, ona djevojčica što se zarana družila s motikom, jer zbog siro­ maštva nije mogla u školu. Sjedi majka, seljan­ ka, ilegalna učenica prvoboraca komunističkih ideja u Lici: Jakova Blaževića, Rade Tatalović, Miče Radakovića, Nedjeljka Žakule... Svojim ne­ prekidnim radom i svojim opredjeljenjem ulazi Kata u novu historiju svojih naroda. »Poslije zasjedanja«, pisala je Kata, »vijeć­ nici su se počeli razilaziti. Trebalo se vratiti u svoju jedinicu, štab, odbor, selo, komitet i na­ staviti aktivnost. Pristupilo se odmah sprovođenju odluka«. Kata nije ni jedan zadatak olako shvatila. Tako je bilo i s odlukama AVNOJ-a. Odmah po povratku u Liku, krenula je u sela da kaže na­ rodu što je to bilo u Bihaću, što je dogovoreno Kata Pejnović u radnom predsjedništvu Prvog zasijedanja AVNOJ-a �i odlučeno. Redali su se zborovi i sela: Mekinjar, Krbavica, Tmovac, Šalamunić, Bunić i mno­ ga druga. Vijećnik Kata Pejnović prihvatila se posla vrlo savjesno i u izravnim kontaktima s narodom objašnjavala tok i ciljeve revolucije. Povjerenje Partije Kata nikada nije izigrala; ona se nikada nije izvlačila od posla, nije imala vre­ mena za odmor, ni za bolovanje. Povjerene za­ datke obavljala je sa strašću iskrenog revolucio­ nara. Dolazila su iznova nova zaduženja i par­ tijski zadaci. Tako je Kata u ljeto 1943. godine postala članom i Glavnog odbora AFŽ Hrvatske. Konfe­ rencija je održana u selu Prozor kod Otočca, tada uistinu glavnog hrada Hrvatske. Jer, Pavelićeva tz. Nezavisna Država Hrvatska, iako pod patronatom okupatorskih snaga, stalno se sma­ njivala pod udarima partizanskih jedinica. Skojevci su tada pjevali posprdnu pjesmicu na ra­ čun »nezavisne«; »Lijepa naša domovina, od Za­ greba do Šestina« (Šestine selo desetak 'kilome­ tara od Zagreba — o. p.). I taj detalj govori o tome koliko se bio raz­ mahao narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, ali i o tome da je kvislinzima i u njihovim brlozima, na drugu godišnjicu ustanka, već bilo veo­ ma vruće. Za održavanje Prve konferencije AFž Hr­ vatske, sala osnovne škole bila je ukrašena slika­ ma tada već proslavljenih ratnika. Među njima nalazila se i slika Kate Pejnović. Bilo je to ma­ lo, ali tako drago priznanje. Kao predsjednica Antifašističke fronte žena Jugoslavije, ona otva­ ra konferenciju, nalazi se u radnom predsjedni­ štvu. Ali za Katu priznanja nisu bile lovorike na kojima bi se moglo odmarati; svako novo priz­ nanje za nju je bilo i novi zadatak. Tako je bilo i s tim skupom, njegovim odlukama i zadacima. U proljeće te iste godine, kao yijećnik AVNOJ-a, Kata je supotpisnik »Poziva hrvatskom i srpskom narodu« da pomogne u obavljanju različitih zadataka i funkcija. Međutim, za Katu nije bilo dovoljno samo napisati poziv; valjalo je to živom riječi objasniti na brojnim skupo­ vima. U Otočcu i Plitvicama 13. i 14. ‘una 1943. go­ j dine održano je Prvo zasijedanje Zemaljskog an­ tifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvat­ ske (ZAVNOH). Kata je bila vijećnik tog najvi­ šeg političkog tijela Hrvatske. Ali ovog puta �nije bila jedina žena: još deset žena bile su vi­ jećnici ZAVNOH-a. Riječ je uglavnom o onim drugaricama koje su tokom rata uporno radile na organiziranju žena i njihovom aktivnom uklju­ čivanju u narodnooslobodilačku borbu. S prvim najvišim političkim organom u Hrvatskoj, žene su izborile jedno od najvećih uvažavanja u povi­ jesti. Ali, bila je to samo logična 'posljedica nji­ hova rada i najava da će nakon pobjede revo­ lucije doći do svekolikih promjena u društvu. — Sto je ravnopravnost i sloboda žene? — pita Kata povodom 8 . marta 1943. godine negdje u Lici, i sama odgovara: — To je ostvarenje... koje će ženu uzdignuti na visinu na kojoj nikad nije bila, na visinu že­ ne čovjeka, najsretnije majke, najbolje druga­ rice, najmoralnije žene. Ostvarenje ovog ne sa­ mo da ne ide na štetu muškaraca, nego ide u korist ne samo muškaraca, nego i čitave zajedni­ ce i društva«. Tako je govorila Kata. A onda, ponovno u nove akcije i iskušenja. Ratni putovi bili su te­ ški; trebalo se često provlačiti i preko okupira­ ne teritorije, čekati zgodnu priliku za prebaci­ vanje u drugi kraj. Prilikom prebacivanja iz jednog u drugo mjesto, često bi se kroz noć prolomila ošL.r vojnička komanda: »Stoj! Tko ide?!« Ako je Kata bila u grupi, onda nisu bile potrebne nikakve lozinke. Dovoljno je bilo da kaže: »Ide Kata!« i — prolaz bi bio slobodan. Naravno, tamo gdje su bile partizanske straže. Na vrlo širokom području bila je poznata goto­ vo svim našim borcima. DOŠLA NAM JE KATA Krajem ljeta 1943. godine po zadatku Parti­ je Kata odlazi na Baniju i u Moslavinu. Iako su bili ratni uvjeti, iako su informaci­ je teško dolazile do onih koji su ih željeli čuti, one su ipak stizale, od lista do lista, od usta do usta. Tako su i u čazmanskom kraju sve znali o Kati, iako ona tamo ranije nije dolazila. U šumi između sela Kopčić i Andigole održavala se konferencija žena tog kraja. U tamošnjem li­ stu »Glas žene« od 1. septembra 1943. godine opisan je Katin dolazak na taj sastanak. Nepo- �znati kroničar izrekao je ono što su svi govorili i osjećali prema toj ženi. »Kata je tu«, »Došla nam je Kata!« — čulo se šaputanje žena u šumi na m jestu... gdje će se održati Prva okružna konferencija AFŽ-a. Žene željno čekaju da je vide. Znatiželjne su da li je doista onakva kako je prikazuju na crtežima, da li dosita nosi maramu i seljačko odijelo«. Malo dalje, kroničar zapisuje: »Došla je iz Like, naše oslobođene Like i do­ nijela pozdrav ličkih i drugih žena, koje već sla­ ve blagdan slobode. Ne mari za dugačak i opa­ san put na kojem četnici, ti razbojnici i izdajice srpskog naroda, vrebaju u zasjedi naše drugove i drugarice, koje se probijaju od mjesta do mjes­ ta, od veze do veze. Znade ona da je svuda oče­ kivana i dobro došla. Njena pomoć svagdje tre­ ba, njeno znanje i iskustvo treba da posluži stotinama žena«. I kao svuda, taikd je bilo i u šumi u čazmanskom kraju, kod sela Andigole: žene su poredile ono što su čule i znale o Kati, tiskale se da joj priđu bliže, da je pozdrave, da joj se zahvale. Bila je njima slična, po sudbinama i ciljevima za koje su se borile. Sve te žene iz naroda s ko­ jima je Kata dolazila u kontakt, željele su da budu kao i ona. Sa divljenjem su govorile: »Sva­ ka joj riječ na mjestu«. Samo nekoliko dana prije posjeta čazmanskim ženama, Kata je bila i među Banijkama, na njihovoj konferenciji u selu Krašiću. Svuda je bilo isto: Kata je već bila svojina naroda, glas tog naroda. Na naslovnim stranama svih ženskih listova koji su izlazili u pojedinim krajevima, često je štampan Katin portret, nastao u Bosanskom Pe­ trovcu za vrijeme Prve zemaljske konferencije, a kojeg je objavila »Borba« uz svoj izvještaj s tog skupa. Žene su imale svoju junakinju, na svo­ joj pozadinskoj fronti ratovanja. A bila je to izu­ zetno teška fronta, sastavljena od stotina niti. Eto, događalo se da u teškim trenucima bane u selo i pokoji dezerter. Kata je i o tome zapisala: ».. .Žene su takve tražile, slale ih ponovo u borbu i pjevale im podrugljive pjesme: Dezerteri, sramne kukavice, napuštate svoje jedinice.« Iza mnogih tih akcija stajala je Kata, svojini riječima i svojim akcijama; povezivala -je niti �fronte na vrlo širokom području Like, Moslavi­ ne, Banije, Korduna i Bosanske krajine. Pored svakodnevnih poslova za potrebe boraca, žene su i učile. Kata je zapisala: »U nekim okruzima bilo je i do 85 posto nepismenih žena. Zato se još 1942. godine po­ čelo održavanjem analfabetskih tečajeva... žene su ne samo sijale brašno, pripremale hranu za vojsku i radile bezbroj poslova, nego su kod toga i posvetile izvjesno vrijeme svom obrazova­ nju. One su po brašnu pisale slova i tako učile čitati i pisati«. POSLJEDNJI OPROŠTAJ S LOLOM Od proljeća do jeseni 1943. godine mnogo se toga dogodilo u Lici. Neprijateljski nasrtaji ne samo da nisu skršili otpor partizanskih jedinica, nego je slobodna teritorija još i povećana. Sredinom novembra, zajedno s drugim vijeć­ nicima iz Hrvatske, Kata se zaputila u Jajce, na Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Dva desetljeća kas­ nije Kata će napisati za zbornik »Tako je ra­ đana nova Jugoslavija« članak u kojem opisuje taj put: »Put naš za Jajce nije bio baš tako lak; bi­ lo je i nevremena i teških prelaza kroz okupira­ nu i poluokupiranu teritoriju. Kada smo došli u Livno dočekao nas je dalmatinski korpus ko­ me je tamo bilo sjedište. Tamo su nas dočekali, častili, okrijepili čajem, jelom... i ugrijali smo se. Vijećnici su se u Livnu zadržali nekoliko dana. »Tu u Livnu čuli smo žalosnu vijest da je po­ ginuo Lola Ribar. Na nas je to ostavilo jako te­ žak utisak. Baš to jutro zajedno smo razgovara­ li i izljubili se na polasku sa Lolom, i ubrzo, za kratko vrijeme, saznali smo da je poginuo«. Kata se upoznala s Ivom Lolom Ribarom u Bihaću, na zasjedanju Prvog zemaljskog kongre­ sa USAOJ-a. Susret u Livnu, a odmah potom i vijest da Lole nema, otvorio je u njenom srcu rane i bol za vlastitom djecom, suprugom i stoti­ nama drugih koje je poznavala, a kojih više ni­ je bilo među živima. »Ne mogu da ne pomenem... Ribara koji je bio predsjednik AVNOJ-a, i njegovo junačko dr­ žanje na samom zasjedanju. On je zatražio, kada �je čuo da je Lola poginuo, da Jurica dođe na zasjedanje u Jajce. Onda mu je drug Tito morao reći da je Jurica poginuo prije mjesec dana. On je imao toliko snage da je rukovodio čitavo vri­ jeme zasjedanjem AVNOJ-a kao predsjednik«, pisala je Kata. Divila se Kata držanju Ivana Ribara, oca Lo­ le i Jurice. A njena sudbina bila je isto tako strašna. Samo jednom vidjeli su joj suzu u oku. Bilo je to u nekom selu u Lici. Ispričala neka žena Kati sve strahote koje je 'preživjela u us­ taškim klanjima, pa će reći: »Lako je tebi, dru­ garice, pričati!« Onda joj Kata kaza svoju gole­ mu nevolju; u očima joj zarosiše suze... Sugo­ vornica zaćuta. Kasnije će Nada Sremec upisati u svoj ratni dnevnik Katine riječi: »... ne volim spominjati svoju tugu. I, zaš­ lo govoriti o meni, zar sam ja jedina, koja sam to pretrpjela? Koliko je hiljada žena pretrpjelo isto što i ja, pa zašto onda govoriti samo o me­ ni? Pođi Kordunom, Banijom i Likom, pa što vidiš? Ruševine i ruševine, svuda žalost...« Onda u Jajcu, promatrajući oca Lole i Juri­ ce, Kata je vidjela i dio sebe, svoju sudbinu i sudbinu mnogih majki i očeva. Bila je korenita kao i mnogi iz te ratne generacije, dostojanstve­ na i u svojoj golemoj tuzi. TEŽAK POVRATAK IZ JAJCA Povratak iz Jajca za vijećnike slovenačke i hrvatske delegacije bio je vrlo težak. I Kata, koja je već bila navikla na duga pješačenja ' i provlačenja kroz neprijateljske položaje, govori o teškoćama povratka. Zelja im je bila da se vra­ te istim putem kojim su i došli. Ali otud s lič­ ke strane, od mjesta Srba, nadirale s u . Švabe, zatvarajući put vijećnicima. Iz Bugojna, kamo su bili stigli, morali su se ponovo vratiti u Jaj­ ce, a onda preko Mrkonjić-Grada i Ključa u Grmeč planinu, te dalje za Baniju. »Usput smo narodu govorili o zasjedanju (AVNOJ-a) i objašnjavali odluke koje su donese­ ne na njem u... Na mene je ostavio snažan uti­ sak taj susret s narodom — svuda su nas čas­ tili i toplo primali. Svuda se čula pjesma: »Kra­ lju Petre, nećemo te amo, tvoja djela dobro mi poznamo...« — zapisala je Kata. �U Liv mi, na putu za zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu (slijeva nadesno) Oskar Danon, Jela Bićanić, Nada Sremec, Kata Pejnović, Nikola Vidovit', Vicko Krstulović, Rade Turković i Viče Buljan �44 Bili su to njeni prvi kontakti s narodnim masama nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Ni tada, kada se nalazila na putu za svoju Liku, ni­ je gubila vrijeme; svojim energičnim govorima širila je vijest o historijskom događaju u Jajcu, a uvijek duhoviti narod odmah je reagirao svo­ jom pjesmom, poput one koju je Kata zapisala. »Od Grmeča je trebalo ići prema Baniji; ja sam tim putem već ranije dva puta prelazila, a prelaz nije bio jednostavan. Već je veliki dio Banije bio oslobođen, osim Kostajnice, Dvora i Petrinje i nekih drugih centara. Sela su bila oslobođena. Na jednom prelazu koji je bio te­ žak, trebalo je preći cestu, prugu i Unu, mora­ li smo se prebacivati skelom ili čamcem, a ne­ prijatelj je bio oko jedan kilometar udaljen. Oni su držali jedno brdo, kotu svoju, a drugo je bilo malo niže i mi sad trebamo tu da pređemo. Ja sam govorila da mi zastanemo gdje smo bili oba­ viješteni o položaju neprijatelja, jer neprijatelj nije imao hrabrosti da se dugo zadrži na jednom mjestu, pošto je ovo Krajina, vojska, tu su par­ tizani, heroji naši, neće oni lako omrknuti ov­ dje. .. Međutim, neki nisu stali na to stanovište i komanda je pala da se mi vratimo opet u neko drugo mjesto, čijeg se imena ne sjećam. Tamo smo prenoćili i sutradan smo prešli« — iznosi Kata svoja sjećanja s puta iz Jajca. Vijećnici su u Baniji naišli na popaljena sela i kuće bez krovova, vrata i prozora. Ljudi su u ovom kraju, kad bi čuli za dolazak neprija­ telja, skinuli s kuće sve što se moglo i odnijeli u šumu. Neprijatelj više nije imao što zapaliti, ali se nije imao gdje ni udomiti. Kata je, po zadatku Partije, morala prekinu­ ti svoje putovanje i ostati na području Banije i Korduna, gdje organizira odbore žena, i objaš­ njava narodu odluke usvojene na Drugom zasijedanju AVNOJ-a. U jednom sačuvanom pismu koje će Kata napisati Okružnom komitetu KPH za Kordun, nakon odlaska s tog područja, osjeća se gotovo majčinska briga zakone koji su tamo ostali na različitim zadacima. »Dragi drugovi, ja sam stigla zdravo u Liku, te vam se javljam sa par riječi. Željela bih da mi se javite, kako je prošlo oblasno savjetovanje AFŽ, je li uspjelo ili nije. Ako je uspjelo, nastojte da se sad što brže održe kotarska savjeto­ vanja, da se laj rad pokrene i zatalasaju sve ma­ se žena kroz organizaciju AFŽ u JNOF (Jedins- �tveni narodnooslobodilački front); to će, drugo­ vi, mnogo značiti za općeniti rad kod vas, poš­ to danas imamo ... najveći broj ženskog svijeta u pozadini. Radite čvrsto na tome da se taj rad pokrene i da se žene zainteresiraju za rješavanje svih problema koji stoje pred nama...« Kata u svom pismu dalje piše: »Sada je vojnička i politička situacija za nas odlična, zato treba da u masama sve objasni­ mo, da nemaju narodni neprijatelji svog pakle­ nog uticaja na naš narod. Šta bi oni radili da su njihove prilike ovakve; i ako je u ustaško-četničkim redovima nastala velika demoralizacija, oni u narod idu sa svojom propagandom... Pozdravite mi sve drugove i drugarice... pi­ šite mi, iako znam da vam nije do piskaranja... jesam li vam se što zamjerila, možda sam bila ikad i kruta, pa me možete po tome i kritikovali u pismu«. Nakon svega — lijepi komunistički pozdrav drugovima na Kordunu. A Katin pozdrav u to vrijeme značio je mnogo za sve one koji su ra­ dili u pozadini. ČLAN PREDSJEDNIŠTVA ZAVNOH-a Narodna vlast je strpljivo, korak po korak, širila svoje bogato korijenje, osvajajući nova se­ la i gradove. Početkom maja 1944. godine doći će vijećnici iz svih krajeva Hrvatske u Topusko, banjsko lječilište, danas automobilom od Zagre­ ba jedva sat i nešto udaljeno. Tu je i Kata dlošla na Treće zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Prema od­ lukama AVNOJ-a, ZAVNOH postaje vrhovno za­ konodavno i izvršno narodno tijelo, najviši or­ gan državne vlasti federalne Hrvatske. Prošle su tri godine od vremena kada je u ovim krajevima narod, predvođen Komunistič­ kom partijom, krenuo u borbu za samoodržanje, za slobodu. Kata je nebrojeno puta, na narodnim zborovima i sastancima, govorila da slobodu ne treba čekati, nego da se za slobodu treba boriti. Stala je za govornicu i Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a: — Drago mi je da mogu na ovoj historijskoj sjednici kazati par riječi. Naše junačke žene Jugoslavije pokazale su da nisu pognute šiju pred fašistima. Kada je �46 Komunistička partija pozvala narod na ustanak, one su se digle poput lavica. Kada su fašističke zvijeri, Švabe, ustaše i Talijani, počeli da uniš­ tavaju njihovu djecu i njih same, one nisu ni minute čekale, nego su, na poziv Komunističke partije, zajedno sa svojim narodom stupile u re­ dove Narodnooslobodilačke fronte i već tri godi­ ne se nalaze u borbi s puškom u ruci ili rade u pozadini pomažući svoju vojsku. One nose hra­ nu na front, sakupljaju sve što je potrebno i po­ mažu vojsku na sve načine... Iz Kate je govorilo srce, govorio je zanos prikupljen u trogodišnjem ratovanju, nastao u stradanjima i pobjedama. Vijećnici su je slušali pažljivo, često prekidajući njeno izlaganje dugo­ trajnim pljeskom; pred njima kao da je stajao sam narod, u svoj svojoj veličini, snazi i širi­ ni srca. — Drugovi! Hoću da naglasim da su u Hr­ vatskoj najviše stradale srpske majke. U Hrvat­ skoj je prijetila opasnost istrebljenja Srba. Us­ taše zvijeri počele su da istrebljuju srpski na­ rod. Kada je najveća opasnost prijetila našem narodu i kada su ustaške zvijeri punili jame na Velebitu i širom naše zemlje Iješinama poklanih ljudi, izdajnička vlada iz Londona poručivala je da čekamo, iako nije bilo do čekanja. Otvoreno da kažem stara Jugoslavija bila je tamnica naro­ da, a naročito nas žena. Danas naše žene rade u svim organizacijama, a naročito u svojoj or­ ganizaciji, Antifašističkoj fronti žena, koja broji stotine hiljada žena, koje su se uzdigle i politič­ ki i vojnički i koje se nalaze na dužnostima počev od mjesnih organa vlasti pa do Nacionalnog komiteta. Zahvaljujući našoj slavnoj junačkoj Partiji, koja je otvorila put našim ženama, nika­ da ih više neće ugnjetavati nikakvi protunarodni režimi i izdajnici, koji su i doveli naš narod do ovoga... Kata je prema kvislinškim i svim izdajnič­ kim elementima gajila žestoku mržnju, dodaju­ ći joj klasno-historijske dimenzije sa začuđujuće jasnim ocjenama. To zorno potvrđuje i njen go­ vor na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a. — Govorim to zato, što već tri godine rata oni stalno raspiruju mržnju između srpskog i hrvatskog naroda. Želim da kažem, da su naše žene zajedno sa slavnom narodnooslobodilačkom vojskom i partizanskim odredima mnogo prido­ nijele u stvaranju jedinstva srpskog i hrvatskog naroda. Nisu naše srpske žene mrzile radi ustaša �hrvatske žene. One su znale razlikovati ustaše od poštenog hrvatskog naroda i pozvale su hr­ vatske žene u borbu, ,pa su se one i odazvale. Kasnije su uz hrvatske i muslimanske majke pro­ lile mnogo suza zbog zvjerstva četnika i agena­ ta okupatora... Uz burno odobravanje vijećnika. Kata je na­ stavila svoje izlaganje: — Još nisu prošla stradanja od njemačkog fašizma i njegovih slugu, ustaša i četnika. Oni danas vide da stoje pod udarcima Crvene armi­ je, pod udarcima naše narodnooslobodilačke voj­ ske, naših saveznika, da stoje pred smrtnom opa­ snošću. Zato danas gdje god mogu upadaju u na­ ša sela, ubijaju naš narod, bacaju djecu u vatru i siluju naše žene. I danas naš narod ima puno pravo da traži, jer vodi borbu tri godine, da se otvori druga fronta od strane saveznika, da se na taj način skrati rat i smanje bezbrojne žrtve... Slušajući bilo svog naroda, njegove uspje­ he u borbi protiv okupatora 1 domaćih izdajni­ ka, Kata je prenijela vijećnicima poruku žena: — Ja, drugovi, mogu punim pravom da ka­ žem da stotine i stotine rascviljenih majki i rascviljenih srdaca ništa nije moglo umiriti, da niš­ ta nije moglo tako zaliječiti njihove rane kao od­ luke Drugog zasijedanja AVNOJ-a i osnivanje Nacioonalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije. Za­ to naši narodi, ispaćeni narodi Jugoslavije i sve naše žene punim pravom traže priznanje našeg Nacionalnog komiteta, naše prave istinske vlade. Poruke i odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a Kata je shvatila kao poziv na akciju da i sama doprinese njihovom ostvarivanju. To se vidi iz njenog govora u Topuskom, kao i konkretnih ak­ cija koje je poduzela u suradnji s drugim svojim suradnicima. PISMO ELEONORI RUZVELT Redakcija lista »žena danas« uputila je pi­ smo i dva primjerka svog lista, s posvetom, su­ pruzi predsjednika Sjedinjenih Američkih Drža­ va, Eleonori Ruzvelt. U to vrijeme Eleonora Ruzvelt bila je aktivan društveni radnik, posebice u humanitarnim i dobrotvornim organizacijama. Bio je to jedan od putova da svijet sazna makar i dijelić istine o herojskoj borbi naših naroda, �njegovim patnjama i stradanjima, ali i velikim pobjedama koje nisu bile samo naše; ta slobo­ da za koju su se tukli naši narodi pripadala je cijelom slobodoljubivom čovječanstvu. Tako je do te daleke zemlje i na ovaj način doprla vijest o ženama naših krajeva, o njiho­ voj nepoštednoj borbi protiv okupatora i kvis­ linga. Ne zadugo, Kata je, kao predsjednica Antifa­ šističke fronte žena Jugoslavije, dobila odgovor. »Draga gospođo Pejnović, 'Bilo mi je neobično milo što sam dobila pi­ smo od vas. Promatrala sam s velikim divljenjem veliku borbu koju vi vodite i ja danas s dubokom brigom mislim o vašem narodu. Ja znam da UNRRA (Uprava Ujedinjenih na­ roda za pomoć i obnovu, agencija za pomoć u ra­ tu opustošenim zemljama — o. p.) pravi planove da učini u najkraćem roku sve što je mogućno. Ja se nadam da ću u budućnosti moći učiniti nešto da vam se pomogne. Duboko sam svjesna počasti 'koju ste mi ukazali, posvetivši mi dva prim jerka »Žene da­ nas«. Smatram da je ono što ste vi postigli — izvanredno, kada se ima na umu s koliko malo sredstava raspolažete«. Ta pomoć je i stigla, ali tek poslije rata. Si­ romaštvo je nadoknađivano entuzijazmom — na­ rodne vojske na frontu i naroda u pozadini. Poslije duljeg vremena provedena na Kor­ dunu, Kata se, u ljeto 1944. godine, ponovo vra­ ća u svoju Liku. Na plenarnoj sjednici Okružnog komiteta KPH za Liku, pokrenuto je pitanje ra­ da sa ženama. Ocjena je kratka: rad sa ženama ne zadovoljava. (!) Iako to stajalište i ocjena nisu imali izrav­ ne veze s Katinim radom, ona je pokušala naći odgovor i uzroke toga stanja. Više mjeseci nje nije ni bilo na tom području, pa nije ni imala hitnijeg utjecaja na aktivnost žena. — Drugovi, uzroke stanja ne bi smjeli tra­ žiti među ženama — rekla je Kata. — U njih postoji golemi interes za rad u njihovoj organi­ zaciji. Međutim, partijski aktivisti su zakazali na tom polju, oni nisu umjeli taj rad podsticati na najbolji način. Savjetovanja o tom pitanju koja će se održati u pojedinim kotarima, neće riješiti to pitanje ako ih ne pripremimo teme­ ljito. Rad u pozadini, njegov intenzitet i masov­ nost ovisili su od mnogočega. Ako bi teritorij �pao pod nadzor okupatora ili njegovih domaćih pomagača, objektivno društveno-politički rad sa širim masama morao je utihnuti. Kata je bila protiv improvizacija tamo gdje su postojali uv­ jeti za aktivniji društveno-politički život, uklju­ čujući tu, prije svega, organizaciju žena. Ona je tražila temeljitost; njen glas se ponovo čuo u mnogim selima Like. Provela je na tim, i dru­ gim zadacima čitavo ljeto 1944. godine. Onda je morala, po zadatku Partije, ponovo ići na Kordun. U PARTIZANSKOJ BOLNICI NA PETROVOJ GORI Po dolasku u Okružni komitet KPH za Kar­ lovac, 'koji je imao sjedište u Topuskom, Kata je ponovno razvila živu aktivnost. Ali ovog pu­ ta ratna sreća, što bi se reklo, okrenula joj je leđa. Za jednog bombardiranja teško je ranjena i prevezena u partizansku bolnicu na Petrovoj gori. Ta bolnica, smještena u gustoj šumi na vi­ sovima Petrove gore, liječila je ranjene i bolesne borce tokom cijelog rata. Neprijatelj je nikada nije otkrio. Katu su smjestili u zaprežna kola i u pratnji dva borca otpremili ha Petrovu goru, u cen­ tralnu partizansku bolnicu. Petrova gora bila je poprište velikih borbi kordunaških partizana to­ kom cijelog rata; na tu partizansku tvrđavu na­ valjivali su Nijemci, Talijani, ustaše, domobrani, pa čak i »kozaci« iz sastava izdajničke Vlasovljeve armije, koja je za okupacije zapadnih dijelo­ va SSSR-a prebjegla Nijemcima. Na Petrovoj go­ ri, neknđ Gvozdu (gdje se još 1097. godine hrvat­ ska vojska borila protiv vojske mađarskog kra­ lja Koiomana), svi ti osvajači lomili su svoje zube; i borci i narod čuvali su svoju bolnicu s tc-liko pažnje i upornosti da joj se neprijatelj nikad nije primakao. Za Katu nije bilo nimalo prijatno što se na­ lazi u bolnici, iako je bila okružena pažnjom; navikla na stalne akcije i pokret, bolničko mi­ rovanje teže joj je padalo od zadobivenih rana. Sloboda se primicala: glavni grad Beograd kao i mnoga druga mjesta bili su već oslobođeni. Grizla se u sebi što i sama ne može slobodu do­ čekati raširenih ruku! A sloboda je dolazila, po­ slije svake bort>e — novo oslobođeno selo, grad. 4 Kalu Pcjnović 49 �Nakon izvjesnog vremena provedenog na Pe­ trovoj gori, Kata je prebačena u oslobođeni Solit. Događaji su se redali jedan za drugim. Predsjed­ nicu AFŽ Jugoslavije drugarice nisu zaboravile: žene Garešnice, kod Kutine, šalju joj na dar narodno odjelo. To čine i žene Vojvodine. Osim odjela, šalju svojoj predsjednici, koju nikada ni­ su vidjele, tople pozdrave i želje za brzo ozdrav­ ljenje. Ta mala, ali ljudska priznanja učvršćuju Katino uvjerenje da su žene u cijeloj našoj zemlji bile borbeni odred revolucije. Odluke iz Bosan­ skog Petrovca nisu bile uzaludne — one su pri­ hvaćene u svim krajevima kao poziv na još že­ šću i organiziraniju borbu žena za bratstvo i je­ dinstvo naših naroda, ali i borbu protiv okupa­ tora i njegovih domaćih pomagača. Kata Pejnović je postala simbolom organi­ zirane borbe žena Jugoslavije. Velika majka iz Like prošla je kroz pakao rata, bez predaha, bez posrtanja: bila je u prvim redovima kada je trebalo dizati ustanak, kad je trebalo širi­ ti bratstvo i jedinstvo srpskog i hrvatskog na­ roda, organizirati žene na svim frontovima bor­ be pa kad je to bilo potrebno — nalazila se i u koloni boraca, kao onda za vrijeme »četvrte« neprijateljske ofanzive. Uvijek jednostavna i prisna, kao nitko dru­ gi, reći će jednom prilikom, sjećajući se svog go­ vora bjelovarskim ženama: — Na meni neka karirana suknjetina, o po­ jasu bom be... ih, mani! Negdje ljudi misle — kakva je to predsjednica. Valjda očekivali da ću doći u šeširu, što li... Njeno veliko srce, i majke i borca, bilo je uvijek zaodjenuto borbom za slobodu, te skrom­ nošću svojstvenom za samo rijetke ljude. VELIKO PRIZNANJE Iako još s nezacijeljenim ranama, Kata 8. marta 1945. sudjeluje u radu Oblasne konferen­ cije AFŽ za Dalmaciju. Žene toga kraja, a oku­ pilo ih se na tom skupu 1800, s oduševljenjem su pozdravile svoga heroja, uspjehe svoje borbe. Naime, u partizanskim odredima i Narod.nooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije u našoj zemlji se borilo oko sto hiljada žena boraca. Svaka će- �tvrda položila je svoj život na oltar slobode. Brojke su suhe i one ne mogu govoriti o ljud­ skim sudbinama, ali one ipak vjerno omeđavaju i govore o jednoj golemoj snazi i ulozi koju su žene imale u i evoluciji. Nitko nije bio sretniji od Kate kad bi se zagledala u te brojke, u te sudbine, u pobjedu. Ona je utkivala sebe u tu slobodu, tkala je naj­ ljepši i najtopliji čovjekov pokrivač — slobodu. Bila je i neizrecivo tužna; kada bi ostala sama sa sobom, u njenim mislima prolazile su kolone onih kojih više nema — stotine poznanika, njeni sinovi, pa Jovaniša, i stotine hiljada neznanih junaka i nevinih žrtava rata. — Kad danju radim, onda mi je lakše, iako je bol uvijek ista za izgubljenom djecom. Noću, kad ostanem sama, kad počnem da razmišljam, kad se svega počnem sjećati, onda mi je strašno — otkrivala bi Kata vrlo rijetko svoju bol, dok bi joj glas podrhtavao slijevajući se preko već okamenjene, skrivene suze. A Titova narodna vojska, već je bila na domak njegova rodnog Zagorja, pred vratima ZaKata Pejnović kao potpukovnik JNA �greba. Topovi Crvene armije nemilosrdno, osvet­ nički tukli su po berlinskim brlozima, isto ona­ ko kako su to radili Katini seljaci u Smiljanu kad bi se zmija primakla kući: tukli bi je samo po glavi. Velika otrovnica fašizma, ona iz prvih godina rata, moćno nadmena, sada je bila u samrtnom hropcu. Narodnooslobodilačka vojska presjecala je, gore u Sloveniji, odstupnicu Nijem­ cima, ustašama, četnicima. Sada se više nije mo­ glo ni pobjeći; horde koljača i ubica čekala j,e pravedna kazna naroda. Fašistički »novi pore­ dak«, napredno čovječanstvo užurbano je zako­ pavalo duboko u zemlju da se nikad više ne pojavi. Uspravno je Kata dočekivala dan slobode, pritisnuta bolom za onim koji se ne mogu rado­ vati zajedno s njom, zajedno sa svojim naro­ dima. »Upoznao sam je u ledenom paklu Like«, na­ pisat će mnogo godina kasnije kipar Vanja Radauš, »u bijelom i krvavom paklu 1943, neposre­ dno pošto sam u taj ledeni pakao došao iz dru­ gog jednog pakla, zagrebačkog, pakla izdaje i pakla sram a... Tada su mi kazali: ovoj ženi, ubi­ li su tri sina i muža, i ja sam gledao, gledao to lice, i ona je znala da je pomno i pažljivo gle­ dam, pa se nasmijala pa je od svog lica poku­ šala da učini sve kako bi sakrila tragediju koju j,e doživjela... Tako je činila sve do svoje smr­ ti, i ja sam u svakom susretu, u svakom razgo­ voru, ponovo doživljavao te njene pokušaje da pobjegne od tragedije«. JČoVjetk se mora na sve navikavati pa i na slobodu. Dolazili su novi zadaci i novi oblici dje­ lovanja i rada. I tek 'u tim mirnodopskim uvje­ tima, bilo je moguće sagledati što su žene Like i cijele Jugoslavije učinile tokom rata za taj dolazak slobode. U Lici je, čak, bila formirana i ženska partizanska četa! Ali one su dobivale bitke na onim često nevidljivim frontama, po­ sebno na širenju bratstva i jedinstva među na­ šim narodima./ Kata je još 1943. godine govorila da politiku naroda može voditi samo narod. I ona je vodila tu politiku, širila vjeru u snagu naroda. — Samo neprijatelj vidi razliku između Srba i Hrvata — govorila je ona. — Neprijatelj sije razdor među nama. Ne vjerujte mu! Svi smo je­ dno, borimo se za jednu zemlju u kojoj ćemo živjeti slobodni i ravnopravni... �| Za sve to što su žene Jugoslavije, s Katom Pejnović na čelu, postigle u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj, revoluciji, već u pr­ vim danima slobode, odano je priznanje, veliko priznanje kao što je bila velika i njihova borba. Predsjedništvo AVNOJ-a odlikovalo je Antifašis­ tičku frontu žena Jugoslavije Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije »da bi se pred našim na­ rodima vidno istakle zasluge AFŽ Jugoslavije, kako u borbi protiv fašističkog okupatora, ta­ ko i za izgradnju narodne vlasti«,/ Vijećnici AVNOJ-a nisu zaboravili ni zaslu­ ge predsjednice Antifašističke fronte žena Ju­ goslavije: Kata Pejnović odlikovana je Ordenom bratstva i jedinstva prvog reda! Potpukovnik revolucionarne narodne armije ponijela je to visoko odličje kao znak nepodije­ ljenog priznanja za bezbroj znanih i neznanih djela. U obrazloženju visokog priznanja nije pi­ salo sve ono što je život ispisao, one male i ve­ like Katine pobjede, kad je idući od sela do se­ la, od mjesta do mjesta, gledala ljudima u oči i širila istinu o ciljevima revolucije. Govorila je i prijateljima i neprijateljima, i onima koji su bili zbunjeni, koji nisu znali preko koje će međe zakoračiti i u koju povijest otići. Kata im je govorila samo jednu povijest, onu koja pripada u bratstvu i jedinstvu ujedinjenim našim naro­ dima. ZLOČIN I KAZNA Sredinom marta 1945. godine, u oslobođe­ nom Šibeniku, Kata je postala članom Zemaljske komisije Predsjedništva ZAVNOH-a za utvrđiva­ nje ratnih zločina okupatora i njihovih slugu na području Hrvatske. Zločin i kazna oduvijek su išli zajedno. Ratne kiše još nisu bile isprale tra­ gove krvi, koju su nevinom hrvatskom i srpskom narodu prolili u svojim koljačkim orgijama čet­ nički i ustaški zlikovci. Među njima su i mnogi katolički i pravoslavni popovi, koji su bez imalo ljudske savjesti i bez imalo prosvijetljena uma davali »božji blagoslov« krvavim ustaškim i čet­ ničkim noževima, huškali narod na bratoubilački rat, a to sve u ime Svevišnjega! Nisu kazali da je sve to u ime njihovih klasnih interesa, u ime interesa kapitala za čiji su račun radili. Ali na­ rod je brzo uočio: sa njihovih pozlaćenih i pos­ �većenih riječi i križeva brzo je spala pozlata — ostala je njihova svinjska koža. (I među popovi­ ma je bilo onih časnih izuzetaka, koji su uzeli i pušku u ruke da se bore protiv takvih izroda, nji­ hove vojske i okupatora). U Katimu sjećanju još su bile svježe one stravične slike pokolja u Jadovnom, Smiljanu, Divoselu i mnogim drugim mjestima. Tko da za­ boravi bande ustaških koljača: Juce Rukavine, Rude Rica, Pelka Bogdaniića ili one četničke ko­ je su predvodili Lukica Popović, Milan Mrda i dru­ gi. Ono što su oni radili ne može se zaboraviti, niti oprostiti. Klali su i ubijali, žive djevojke na kolac nabijali, živim ljudima oči vadili... Veliki pjesnik Ivan Goran Kovačić, čiji su mladi život ukrali četnički noževi, ovako opisuje divljanje fašističkih manijaka u Lici: Krv je moje svjetlo i moja tama. Blaženu noć su meni iskopali Sa sretnim vidom iz očinjih jama; Od kaplja dana bijesni oganj pali Krvavu zjenu u mozgu, ko ranu. Moje su oči zgasle na mom dlanu. Sigurno još su treperile ptice U njima, nebo blago se okrenu; I ćutio sam, krvavo mi lice Utonulo je s modrinom u zjenu; Na dlanu oči zrakama se smiju I moje suze ne mogu da liju. Samo kroz prste kapale su kapi Tople i guste, koje krvnik nađe Još gorčom mukom duplja, koja zjapi Da bodež u vrat zabode mi slađe; A mene dragost ove krvi uze, / ćutio sam kaplje kao suze. Bolno nadahnut tim zvjerstvima, pjesnik ka­ zuje svoje viđenje; oni koji su imali sreće da prežive te ljudske klanice, zauvijek su u sebi ponijeli rane bola i grubu brazgotinu koja se zasijeca u sva čovjekova čula. Iako govori o tim strahotama, Goranova »Ja­ ma« je pismo Slobodi: Tko ste? Odakle? Ne znam, aV se grijem Na našem svijetlu. Pjevajte, jer ćutim Da sad tek živim, makar možda mrijem. Svetu Slobodu i Osvetu slutim ... �Nije trebalo samo osvetiti žrtve; trebalo je iz korijena »počupati izdanke zla. Preuzimajući dužnost člana Zemaljske komisije za ispitivanje zločina okupatora i njegovih pomagača Federalne Republike Hrvatske, Kata Pejnović se dala na posao. U listovima Antifašističke fronte žena za pojedina područja iz tog vremena, štampani su pozivi svim ženama da se angažiraju na otkri­ vanju ratnih zločinaca. Takav poziv objavljen je i u listu »Žena u borbi«, koji je izlazio u Lici: »Zločincima će suditi junački narod Like, baš u njihovom brlogu!« — poručivala je Kata. Većinu zločinaca stigla je pravedna kazna. Sudila im je Sloboda i čovjekovo dostojanstvo protiv kojeg su podigli svoju zločinačku ruku. Ta ruka odnijela je stotine hiljada nevinih živo­ ta naših naroda. ZAJEDNO SA LA PASIONARIJOM Krajem novembra 1945. godine, u vrijeme kada je rat utihnuo na svim stranama svijeta, Kata se našla u Parizu, kamo je doputovala na osnivački kongres Međunarodne federacije žena. Ne slučajno, naša delegacija bila je u središtu pažnje mnogih delegatkinja i delegacija: novo­ stvorena Jugoslavija, njeno ime i ime Josipa Broza Tita izgovarano je na mnogim jezicima, ali uvijek s istim značenjem: bilo je to uvijek div­ ljenje i poštovanje prema jugoslovenskim na­ rodima i njihovom vođi, koji su golim rukama, od samog početka, jurišali na Hitlerovu crnu tvrđavu, izrastajući u legendu slobodoljubivog čovječanstva. Po povratku iz Pariza. Kata je odr­ žala predavanje u Ljubljani, o svojim utiscima s tog skupa žena. Rekla je tom prilikom: — Među delegatkinjama nije bilo ni jedne koja nas ne bi zapitala odakle smo, što smo, što radimo u Jugoslaviji i kakav je naš život. Svima je poznato 'ime druga Tita. Kod svih se zapažala veliki ljubav otvnv našoj zemlji, koju mnogi narodi ranije nisu ni poznavali... Katin susret sa La Pasionarijom, slavnom Španjolkom, ostavio je na nju snažan utisak. Pred njom je bio borac iz njene predratne ilegalne literature i riječi što su zvučale kao svečana za­ kletva: »Neće proći!« Opisujući izlazak za go- �56 vomicu neponovljive La Pasionarije, Kata je re­ kla: — Čitav kongres se našao na nogama i poz­ dravljao ju je nekoliko minuta. Oštrom oku delegatkinje iz Smiljana nisu promakle ni mnoge druge pojedinosti s tog skupa žena. — Delegatkinja iz Indije govorila je o veoma teškom životu, o tome kako na tisuće ljudi umi­ re od gladi. O nekim pravima žena tamo se uop­ će ne može govoriti. Takvo je stanje i u drugim kolonijama. Iz nj'ih crpu njihove matične zemlje samo ogromne dobiti. U svim tim kolonijama ra­ ste pokret, koji je svakim danom sve snažniji, koji se bori za oslobođenje svoga naroda. Svoj put u Francusku, a potom i Belgiju, Kata koristi u sasvim konkretne političke cilje­ ve. Tamo se sastaje s našom ekonomskom emi­ gracijom, govori im o stanju u zemlji, raspolo­ ženju naroda, o narodnoj vlasti. Mnogi žele da se vrate u svoju starcu domovinu, da postanu Ti­ tovi vojnici, da budu udarnici u obnovi zemlje. Opisujući susret s našim radnicima u Belgi­ ji, te 1945. godine, Kata svjedoči iz svojih zabilježaka: »Kad smo tamo stigle, našle smo okupljene radnike u velikoj dvorani. Jedva su uspjeli da istisnu iz grla nekoliko riječi pozdrava, plakali s u ... Svi bi se rado vratili doma«. Za svog boravka u Francuskoj Kata je go­ vorila na Radio-Parizu. Boravak naše delegacije poklapao se s proglašenjem Federativne Narod­ ne Republike Jugoslavije. Novinari, upoznati s golemim promjenama u našoj zemlji, s danom odluke o izboru konačnog puta Jugoslavije, emi­ tiraju Katino izlaganje na dan 29. novembra 1945. godine. Francuskim slušaocima ona govori o bor­ bi naših naroda, o opredjeljenju za Tita i repu­ bliku: »Šest mjeseci poslije oslobođenja cijele Ju­ goslavije, naša privremena vlada održala je slo­ bodne i tajne izbore, na kojima je lista Narod­ nog fronta, lista najvećeg našeg sina Maršala Tita, dobila ogromno povjerenje svih naroda Ju­ goslavije. .. Na ovim izborima 'izabrani su narodni posla­ nici. Poslanici se sastaju danas na prvom zasjeda­ nju Ustavotvorne skupštine Jugoslavije da done­ su historijske odluke o konačnom uređenju naše države, o Republici. Danas narodi Jugoslavije ponovo preživi ju ju veliku radost koju su os je- �ćali 29. novembra 1943. godine. Ali danas mnogo veću i snažniju, jer se konačno ostvaruju svi oni ideali radi kojih su naši narodi pošli tako nese­ bično u borbu protiv fašizma, dajući za današ­ nju slobodu preko milijun i šestotina hiljada ži­ vota svojih najboljih sinova .i kćeri«. Kao političar za masovne akcije, za djelo­ vanje u narodu, Kata koristi priliku da, posred­ stvom Radio-Pariza, što više kaže o našoj borbi, da proširi glas o našim narodima: »Danas ja se nalazim na Međunarodnom kon­ gresu žena u Parizu, kao delegat jugoslovenskih žena. Kada sam poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a, na kume sam kao narodni poslanik iz Hrvatske prisustvovala, prolazila s našom voj­ skom kroz Bosansku krajinu, Baniju i Kordun, narod, koji je čuo za istorijske odluke u Jajcu, sa neopisivim oduševljenjem nas je dočekivao, pozdravljao j darivao novim darovima. Na dana­ šnjem zasijedanju Ustavotvorne skupštine ne mo­ gu prisustvovati kao izabrani poslanik Hrvatske zbog odsustva. Ali ja znam da narodi Jugoslavi­ je i danas preživljuju ogromnu radost koju i ja i sve naše delegatkinje dijelimo sa svim našim naro­ dima. .. Mi žene Jugoslavije čule smo na Međunarod­ nom kongresu žena o borbi žena protiv fašizma u svim slobodoljubivim zemljama. Nalazeći se u prijateljskoj Francuskoj, mi smo osjetile lju­ bav francuskih žena prema našoj zemlji«. Prošle su samo četiri godine i nekoliko mje­ seci, kako je Kata Pejnović ostavila motiku u svom Smiljanu, a već je iz nje govorio vrlo zrio politički radnik, revolucionar. Iz njenih usta fran­ cuski su slušatelji mogli čuti istinu o jugoslaven­ skom opredjeljenju, glas jugoslavenskog naroda. Bez okolišavanja, i ti narodi, a i sama Kata, uš­ li su u historiju u jednom žestokom sukobu sta­ rog i novog u kojem su u Jugoslaviji promovira­ ni novi društveni odnosi. Na samom kongresu Kata je čula glas žena svijeta. Tragedija, koju su preživjeli naši narodi, umanjena je velikom pobjedom u revoluciji, ko­ ja je narodima dala za pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini. A u drugim zemljama, unatoč patnjama u ratu, i poslije rata radnici i seljaci, a posebno žene, ostali su bez svojih povijesnih prava da sami odlučuju o svojoj sudbini, o svo­ joj slobodi. Zato će Kata po povratku kući reći: U Francuskoj postoje još veće teškoće ne­ go u nas, iako tamo nije bilo ni stoti dio takvog �grabeža od strane okupatora kao što je to bilo u nas. Mi se ne možemo pohvaliti da je našim radnicima i službenicima već dobro. Ali kad smo bile u Francukoj, činilo nam se da je kod nas svaki dan — božić. IZGRADNJA NARODNE VLASTI Izgradnja i učvršćivanje narodne vlasti u os­ lobođenoj zemlji, te obnova popaljenih domova, tvornica, škola, mostova, pruga, bio je složen i težak posao za dojučerašnje ratnike. Puške su zamijenjene krampovima; trebalo je zavidati teš­ ke rane probujalog rata, očuvati tekovine revo­ lucije. Odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a da će Jugoslavija nakon rata biti federalna republi­ ka ravnopravnih naroda i narodnosti, morala se provesti u život. Različiti međunarodni interesi opterećivali su tu odluku, sa željom da se ona izmijeni, da Jugoslavija ponovo postane monar­ hija, da se kralj Petar Karađorđević ponovo vra­ ti u zemlju. Međunarodna reakcija željela je da jugoslovenske narode vrati na stari put poniže­ nja pred domaćim i stranim kapitalom, da pono­ vo uspostavi ropske odnose protiv kojih su se četiri godine borili radnici i seljaci svih naših naroda. Provedeni su i izbori: narod je trebao sam da odluči — je li za Tita, za Partiju, za svoju vlast i slobodu ili je za ponovni povratak kralja i njegovu kukavičku kamerilu. No, naši narodi se nisu dvoumili — izglasali su ono za što su se četiri godine ogorčeno borili. U predvečerje tih povjesnih izbora, Kata je ponovo u akciji; drži govore, objašnjava ciljeve izbora, posebno seljankama. Ona ih dobro razu­ mije, one nju također. — Tko je kriv da je dugi niz godina žena živ­ jela u mraku i neznanju, i da joj dugo vremena nije bio jasan pravac kojim mi trebamo da kre­ ćemo da bi se oslobodile? Krivicu za ropski polo­ žaj žene snose protunarodni režimi koji su se temeljili na izrabljivanju i tlačenju, a najveća žrt­ va tog tlačenja bila je žena. Nismo imale nikakva prava, a najmanje da odlučujemo o sudbini svoga naroda. Katine misli razoružavaju, ona govori iz srca, riječi su joj kao kuršumi: �— Pitala bih ja one koji su ograđivali ženu od svega: da li bi bilo potpunog ustanka da u njemu nisu učestvovale i žene? Da li bi bilo brat­ stvo i jedinstvo, da ga najsvesrdnije nisu sprovodile žene? Da li bi bilo jedinstvo fronta i poza­ dine, da ga nisu ostvarile i žene? Svega toga ne bi bilo. Mnoge od nas su borci i borile su se na frontu, ili su ljekari, bolničarke, političke ak­ tivistkinje; i tako boreći se od prvog dana ... uživamo sva prava. Ta prava smo izvojevale i ta nam prava niko ne može oduzeti. Izvojevale smo i pravo glasa, da biramo i da budemo birane, i ravnopravni smo članovi narodne vlasti, i čak u najvišim državnim organima. Punopravno smo sudjelovale kako će se urediti naša sretnija za­ jednica Hrvata, Srba, Slovenaca, Crnogoraca, Ma­ kedonaca J drugih građana Jugoslavije. I seljač­ ka žena, u savezu sa ženom radnicom i radnim intelektualkama, kroz ovu natčovječansku borbu ^naučila je mnogo i došla do spoznaje tko su nam neprijatelji, a tko prijatelji... Politički sadržaj svojih izlaganja, kao u ovoj prilici, Kata obogaćuje karakterističnom ilustra­ cijom tog vremena: Seljačka žena učila je kroz borbu čitati i pisati, kao i to — kako i zašto treba da se bavi politikom. Evo šta jedna od mnogih piše: »Dra­ ge drugarice, evo ja pod moje starije godine na­ učila čitati i pisati u borbi, što mi prije niko nije omogućio, najsretnija sam kad mogu napi­ sati: dolje kralj i monarhija i da se nikad više ne povrate!« Bila je to bitka za novi svijet, bitka nimalo laka: trebalo je kazati što revolucija nosi i oni­ ma koji nisu u njoj sudjelovali, ali koji će izaći na izbore. Trebalo je kao mačem odsjeći sve ve­ ze, i s tradicijom i starom vlasti. Izbori su mo­ rali uspjeti; svijet ie morao znati da su jugo­ slavenski narodi sami odabrali svoj put i da sa­ mi kroje svoju sudbinu. I u te partijske zadat­ ke Kata je unosila svo svoje biće, svoje bogato revolucionarno iskustvo. Mladu državu proletera i seljaka valjalo je ojačati novim revolucionar­ nim mjerama, utrti put novom životu, obraču­ nati se s ostacima kvislinških snaga koje su i na­ kon oslobođenja rovarile i iz zasjeda ubijale od­ bornike i političke radnike na terenu. Revolucija se nastavljala. Iako se i prije izbora, prema raspoloženju na­ roda, znalo se da revolucija neće biti zaustavlje­ na, sam taj čin omogućio je da se i pred vanjskim �svijetom, bez taktiziranja prema izbjegličkoj vla­ di i predratnim građanskim političarima pokaže da više nema povratka na staro. Povratka i nije bilo. Moglo se pristupiti donošenju prvog Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Iz stenografskih zabilješki vidljivo je da Ka­ ta Pejnović aktivno sudjeluje u donošenju prvog Ustava. Povodom njegova izglasavanja, ona će, kako je zabilježeno, reći: »Naš Ustav koji je izrastao kroz oslobodilač­ ku borbu naših naroda, zaista je ostvarenje sve­ ga onoga zašto su se naši narodi borili kroz os­ lobodilački rat. On je zaista sve ono zbog čega su naši narodi lili toliko krvi i dali ogromne žrtve. Naš Ustav, koji nosi u sebi istinsko demokrat­ sko obilježje, srušio je onu paklenu ogradu ko­ jom je bila ograđena polovina življa u našoj zem­ lji. Jasno je, drugovi, da su to bile žene. Onakva država kao što je bila tamnica Jugoslavija, koja je živjela na izrabljivanju i tlačenju širokih na­ rodnih masa, imala je kao najveću žrtvu baš ženu. Naš Ustav predviđa ravnopravnost žena i muškaraca. Žena uživa ravnopravnost već kroz četiri godine rata i uživa mnoga druga prava. U najvećoj meri ona već koristi svoja prava. Na iz­ borima za narodnu vlast, na izborima za Konstituantu najveći broj glasača dala je baš žena. Žene su sve glasale za Demokratsku Narodnu Republiku. Što znači to? Znači da ogromna većina žena neće više monarhiju, neće više staru tamnicu«. Kako je Kata vidjela život prvog Ustava? — Naša djeca imat će pravo da se temeljno odgajaju za svoju bolju budućnost — govorila je ona. — Vanbraona djeca imat će ista prava kao i bračna. Kad se samo sjetimo koliko je žena prepatilo: morale su bježati u druge krajeve, a dijete je dolazilo u situaciju da nije bilo ničije... Na zasjedanju Ustavotvorne skupštine, pos­ ljednjih dana januara 1946. godine u Beogradu, Kata je rekla: — Kao poslanik iz Hrvatske ja ću glasati za ovaj Ustav! Bilo je to njeno i intimno i revolucionarno opredjeljenje, ali istodobno i poziv poslanicima da se i oni tako vladaju. Među poslanicimia Usta­ votvorne skupštine bio je veliki broj onih s koji­ ma je drugovala još iz Bihaća i Jajca. I u toj etapi revolucije, u bici za prvi Ustav, Kata svoju aktivnost ne odvaja od problema po­ ložaja žene u društvu. Ona poput lavice nasrće �na patrijarhalnu žabokrečinu društvenih odno­ sa koji su okivali ženu da ponizno trpi i pati. U novim društvenim odnosima, njena borba ostav­ ljala je duboke korjene, jednako duboke kao i onih ratnih godina kada je svojim pregalaštvom ispunjavala zadatak Komunističke partije, uklju­ čujući žene u sve frontove revolucije. Od pitanja položaja žene i njene slobode — postavljala je revolucionarno-klasno pitanje — slobode čovje­ ka uopće. Nije se dala na one lažne vode građan­ skih naklapanja i jalova feminističkog okupljanja. Položaj žene u društvu nije se mogao određiva­ ti mimo ukupne strategije revolucije. Oslobođe­ nje rada i čovjeka za Katu je bilo pitanje koje nije moglo biti riješeno bez uključivanja žena u taj povijesni proces. Kako u ratu, tako i u miru, ti stavovi Kate Pejnović, kao i ona sama, bili su osobito cijenje­ ni od njenih drugova i suboraca s kojima je ra­ dila u skupštinama Hrvatske i Federacije, te na čitavom nizu drugih poslova. Ništa bolje ne može ilustrovati njenu popu­ larnost i obljubljenost među poslanicima, kao događaj vezan za njen izbor za potpredsjednika Prezidijuma Sabora Narodne Republike Hrvat­ ske, 1950. godine. Dr Zlatan Sremec, Predsjedava­ jući na sjednici, predložio je Katu Pejnović za potpredsjednika tog organa: Narodni zastupnik Kata Pejnović poznati je i zaslužni prvoborac i mislim da nema potreba da iznosim njenu biografiju. Mislim da ćete se svi jednoglasno složiti s njenim izborom. Dugotrajni pljesak dao je za pravo predsje­ davajućem kada je rekao: — Vaše oduševljenje govori da ne trebam stavljati ovaj prijedlog na formalno glasanje, ne­ go konstatiram da je prijedlog... da se za pot­ predsjednika Prezidijuma Sabora izabere druga­ rica Kata Pejnović, primljen aklamacijom. Izbor bez glasanja, na tako visoku funkciju, bio je samo odjek velike popularnosti Kate Pej­ nović. Njena djela nadilazila su svaku glasačku formalnost. Ne mali doprinos ona je dala izgradnji na­ rodne vlasti, počev od osnivanja narodnooslobodilačkih odbora, pa sve do poslanika u Saveznoj narodnoj skupštini. Na tom svom putu narod­ nog predstavnika, sve od onih dana kada je sti­ gla u Bihać, pa preko Jajca, Plaškog, Topuskog, Zagreba i Beograda, bila je vrijedan i predan poslanik svoga naroda. Više od dvije decenije �£2 birana je u predstavnička tijela — za rata u AVNOJ i ZAVNOH, a poslije u republičku i sa­ veznu skupštinu. Nezaboravni su njeni obraču­ ni s poslijeratnim reakcionarima različitih boja. U tim poratnim godinama počeli su popovi voditi svoju politiku, onu protunarodnu. Kata o njima jednom veli: — Vide oni da nemaju više što da ušićare, da ne mogu od seljaka — koga su nekad sma­ trali glupim — dobiti ništa, a isto tako znaju da danas od radništva ništa ne mogu da otkinu, pa izmišljaju razne gluposti i neke pojave svetaca; a svi mi — ima nas ovdje koji imamo priličan broj godina — nikada nismo vidjeli sveca. Naime, u tim poratnim godinama pojedini pripadnici klera izmišljali su različita priviđenja, pa i »ukazivanje« svetaca. Tako se u slavonskom selu Bošnjaci iz jednog bunara »ukazivala« Sve­ ta Marija. Popovi su organizirali prave procesije — narod se okupljao da vidi »sveto pretskazanje«. A cilj svega toga bio je da se narod odvu­ če od zadataka obnove; popovi su željeli da ome­ tu tu obnovu koliko su mogli. Trajalo je to sve dok jednog dana na mjesto nije stigao i biskup đakovački d r Ante Akšamović, koji je za rata po­ magao narodnooslobodilački pokret i bio za zasluge odlikovan od Predsjednika Republike. Na­ zvao je biskup sve to što su činili njegovi sveće­ nici, najobičnijim svetogrđem. I, narod se razi­ šao. — Sada popovi šire propagandu, boje se da narod ne bi vjerovao u boga. Nama je jasno za­ što to oni čine. Povratkom pravoslavnih popova, koji se poslije rata vraćaju iz Beograda, šire se razne priče. Tako jedan pop koji se vratio u Li­ ku, a koji se prvih nekoliko dana pritajio, govo­ ri narodu da ova vlast ne valja, da su na vlasti neuki jli čak nepoželjni ljudi itd. On zna izmis­ liti sve ono što smatra potrebnim i tvrdi kako je staro bilo dobro; a ja ne znam ko u našem narodu može da pohvali ono staro — govorila je Kata na adresu reakcionarnih popova. Takva je bila u svakoj bici — otvorena i jas­ na. Nikad nije ostavljala prostora da se s nje­ nim riječima može mešetariti, nikad prostora za neprijateljsku protuakciju ili nevjericu u onih koji su je slušali. To s popovima samo je jedna ilustracija iz bogate Katine riznice suprotstavlja­ nja neprijateljskoj propagandi u poratnim godi­ nama. �Za svo vrijeme koje je provela u poslaničkim klupama — nikad nije bila promatrač; uvijek je nastojala da i svojim doprinosom obogati sadr­ žaje donesenih odluka i zakona. Ukaz 'o odlikovanju Kate Pejnović Ordenom narodnog heroja Jugoslavije �DOK JE OBNOVA — NEMA ODMORA Da li će sloboda umeii da peva Kao što su sužnji pevali o njoj (U ranka XI lij ko vu ) Nigdje u svijetu nije bilo takvog radnog po­ leta kao u Jugoslaviji u godinama poslije rata. Sloboda, koju su naši narodi lako željno očeki­ vali i za koju su toliko života dali, progovorila je stvaralačkim žarom; cijela zemlja bila je ve­ liko gradilište. I mladi i stari prosto su se nat­ jecali tko će više doprinijeti izgradnje zemlje, tko će više kubika kamena iskopati, tko će više pu­ ta napraviti, tko še prije školu sagraditi. Bilo je to ono vrijeme kada se ljudska sreća mjerila ide­ alima oslobođenih i raspjevanih naroda. Nije se gledalo ima li se što obući, onako iz luksuza, ni­ ti što je za ručak ili večeru. U toj općoj žurbi naših naroda da uhvate korak s razvijenijim zemljama, nisu zaostajale ni žene. Udarnički se radilo na sve strane — svi su radili udarnički. Kata Pejnović u to vrijeme, pored niza drugih obaveza u skupštinama repub­ like i federacije, te Crvenom križu Hrvatske, Ma­ tici iseljenika itd., i dalje ostaje vjerna radu sa ženama. Potpredsjednik je Centralnog odbora AFŽ Jugoslavije sve do reorganizacije te fronte u konferencije za društvenu aktivnost žena. Uk­ ljučivanje žena u tokove poratnog života; izla­ zak na izbore i sudjelovanje u radnim akcijama, te opismenjavanje seoskih žena — poslovi su od kojih se Kata nije odvajala. — Vidite — govori ona s ponosom — u osam kotara žene su glasale sa 99 posto, a u deset ko­ tara sa više od 98 posto. U ostalim kotarima cif­ ra žena-glasača iznosi oko 94 posto. Nije to bila borba za nekakav osobni prestiž; toga nije bilo u Katinu životu prepunom skrom­ nosti. Njen cilj je bio afirmacija žene kao rav­ nopravnog člana društva, afirmacija čovjeka. Kolika je bila uloga žene u obnovi zemlje govore i ovi podaci kroz Katina usta: — Na lokalne akcije Narodnog fronta 1949. godine žene su dobrovoljno izašle na rad 3,101.000 puta i dale 27 milijuna dobrovoljnih radnih sa­ ti... U posebnim brigadama Narodnog fronta na objektima saveznog i republičkog značaja radilo je 109.889 žena... �Tako je bilo u Hrvatskoj. Isto je bilo i u drugim krajevima. Sloboda je pjevala i radnim zanosom žena, isto onako kako je pjevala u ratu. — Ih, nisu to male stvari. Koliko samo ima­ mo žena u različitim organima vlasti, koliko ih se opismenilo, koliko ih ide u školu — zbrajala je Kata prve plodove revolucije. Njen klasni instinkt nije dijelio žene na ne­ ku posebnu grupu interesa; željela je samo da stalnom akcijom izbriše diobe nastale u društve­ nim odnosima koje su ženu stavljale u podređe­ ni položaj. — Ne može, brate moj, više po starom. Pro­ šla su ta vremena. Nema slobode u društvu u ko­ jem bi žena bila podređena. Ona mora u školu, u tvornicu, mora biti koristan član društva. Nisu Katu kolebala ni neka mala vlastita is­ kustva. Svako jutro, nogu pred nogu, išla bi od stana do zgrade Sabora, gore na Starom gradu. Bila je potpredsjednik Prezidijuma Sabora Hr­ vatske. Visoka funkcija. A Kata, već u godinama, pješak. Nije bilo automobila, ali neki drugovi mlađi od Kate, i godinama i položajem, imali su automobile na raspolaganju, kako bi se to rek­ lo. Nije njoj bilo do automobila i vozikanja, ali će jednom svojim najbližima, začuđeno, kao što umiju djeca, reći: — Prođoše pored mene, nitko ne stade da me poveze. Vrijeme ratnih drugarstava polako je prolazi­ lo i trebalo se navikavati na nove odnose što ih je nosio život zajedno sa svojim lijepim i ma­ nje lijepim stranama. Drugarstva, ona najčvrš­ ća, i dalje su trajala, kao utjeha za pokoju pro­ turječnost, za ono što zasmeta i tiho zaboli. Dru­ ga petoljetka je već bila u toku; rasla je snaga oslobođene zemlje. Kata gotovo i nije imala vre­ mena da razmišlja o takvim sitnicama što ih je nosio život pun poleta i stvaranja. KATINI MOSTOVI Još kao djevojčica, Kata je tamo podno Ve­ lebita, od svog Jovaniše, koji je i sam bio povrat­ nik, slušala priče o našim ljudima koji su, trbu­ hom za kruhom, 'krenuli u svijet. Ako su joj te priče tada i golicale dječiju maštu, njen prvi su­ sret s našim ekonomskim emigrantima, u Belgi5 Kala Pejnović �ji 1945. godine, godine, srušio je sve njene iluzi­ je o životu naših ljudi u svijetu. Suze u očima, od teška rada ogrubjelih rudara, nije mogla za­ boraviti. Nije mogla zaboraviti ni mnoge one ko­ ji su 1941. godine pohitali u domovinu da se s puškom u ruci bore protiv okupatora ili one na­ še oduševljene povratnike u godinama poratne obnove i izgradnje zemlje. Ali, svi se nisu mogli vratiti. — Ne smijemo te .ljude zaboraviti — govo­ rila je Kata. — Moramo uspostaviti kontakte, odr­ žavati veze s našim ljudima; nećemo, valjda, doz­ voliti da zaborave svoj jezik, svoje porijeklo. Ubrzo postaje potpredsjednikom Matice ise­ ljenika Hrvatske i na toj dužnosti ostat će čitav niz godina. Kao i na drugim -poslovima kojih se prihvatila i tu je razvila živu aktivnost. — Eto, zemljaci moji, to je ta nova Jugosla­ vija; nema više ugnjetavanja, nema šikaniranja, narodna je to država, dragi moji. Bratstvo i je­ dinstvo smo iskovali, uništili smo u korijenu svu onu politiku koja je sijala razdor među na­ šim narodima. Sada smo svi ravnopravni — go­ vorila je grupama naših iseljenika za vrijeme nji­ hovih posjeta starom zavičaju. Sve se to događalo u ono vrijeme kada smo i s Istoka i sa Zapada bili izolirani; kada smo reikli Staljinu da nećemo pod njegovu kapu, kada smo rekli zapadnim zemljama da nećemo njiho­ vu kabanicu. Bila nam je draža naša sloboda, pa makar i bez njihove i kape i kabanice. Posjete naših iseljenika u to vrijeme znači­ le su mnogo za širenje istine o nama. Kata je gradila te mostove, polako i strpljivo. — Skupo smo platili ovu svoju slobodu da bi je sada prokockali, da bi je zamijenili za tu­ torstvo, da bi je trampili za tuđi opanak ili ko­ mad kruha. Svega ćemo mi imati. Dođite pono­ vo, pa ćete vidjeti — govorila je našim iseljeni­ cima. I oni su dolazili, sve češće i u sve većim gru­ pama, pa i pomagali koliko su mogli tu našu slo­ bodu i naše opredjeljenje, da sami odlučujemo o svojoj sudbini. — Znate li vi, dragi moji, da sada sva naša djeca idu u školu? To je naše bogatstvo i naša bu­ dućnost. Za ono ostalo ćemo se nekako snaći. Jeli smo mi za rata i lišće i korijenje, pa smo pobijedili sitog Švabu. Pobijedićemo i sadašnje nevolje! �RADNIK JE UVIJEK U PRAVU Iako već oronula zdravlja, nije bježala od poslova. Šezdesetih godina prihvatila se dužnos­ ti predsjednice Obora Sabora Hrvatske za pred­ stavke i žalbe. S razvojem društvenih odnosa, u procesima tog razvoja, javljale su se i proturiječnosti. Samoupravljanje kao neposredna vlast rad­ nika izrastalo je nasuprot etatizmu koji se, tih šezdesetih godina, još žilavo branio, suprotstavlja­ jući se izravnim interesima radničke klase. U tim povijesnim prelomima nicale su i različite ljud­ ske sudbine; jer, sve što se događa — uvijek je u čovjeku ili sa čovjekom. Čovjek je i nosilac svih tih promjena. Međutim, u tim sukobima — novog i starog — uvijek se nađe netko kome su zakinuta prava, interesi. Stoga, i novi Katin posao nije bilo ništa pe­ riferno: bila je u prilici da se, kao i u cijelom svom životu, bori za čovjeka, za njegovo pravo. A to je već priča za cijelu jednu autobiografiju. Svakodnevno na njen stol pristizale su molbe, žalbe, predstavke. Pisali su radnici, seljaci ili gra­ đani. Svako je imao svoju priču, svoju sudbinu i želju da se nešto promijeni, da mu se pomog­ ne. Prvo su pristizale molbe vezane za nacionali­ zaciju, u kojima se tražilo ovo ili ono; eto, ta­ mo je prema nekome narodna vlast bila nepra­ vedna, oduzela, razvlastila. Tu se baš nije moglo puno pomoći. — Revolucija je ovo. Poravnavamo račune — znala je reći Kata, onako za sebe, listajući mol­ be i žalbe. — Otkud vam tolika imovina ako nis­ te gulili od naroda? Ne može jedan čovjek svo­ jim rukama napraviti za života tolike kuće! Eh, osokolili se, htjeli bi opet po svojem. Bilo je i onih kojima je zasmetala agrar­ na reforma: dovijali su se na sve načine da do­ biju koji hektar više od onog propisanog maksi­ muma, pa su, eto, pisali i Kati. Najčešće ni tu nije bilo pomoći. Upamtila je Kata seoske kulake. — Krv su nam pili, gulili kožu s leđa. Ne može više, nije ni narod s kozama brstio da ih ponovno popne na svoju grbaču. I — nije moglo. Revolucija ima svoje zakone. Vremena su se mijenjala, pa su se mijenjali i »predmeti« žalbi. Takoreći na dnevni red su doš­ li predmeti, prava poplava, koji su se odnosili �na traženje stalne »državne pomoći«, pa onda pitanja vezana za mirovine. Rješavalo se koliko se moglo. Prije svih, pomagalo se ostarjelim rat­ nicima. Tu nije bilo dvoumljenja. Onda su došle na red molbe i žalbe: život je nanosio pitanja iz radnih odnosa. Pojedini di­ rektori u poduzećima, htjeli su biti ono što nisu bili, ili nisu smjeli biti — mali bogovi. Baš tako. Dijelili su radnicima otkaze, onako — od direk­ torskog oka. Nekima zbog toga što su bili višak radne snage, kako se to tada govorilo. — Ne može čovjek biti višak. Otkud to? — čudila se Kata u čudu. — Treba ljude obučiti za neki drugi posao, a ne: ti si višak, pa na ulicu. To je najlakše, ali nije i najbolje. Tako se javiše Kati dvadesetorica radnika: — Eto, mi smo na ulici, drugarice Kato — prozbori jedan, gužvajući svoju plavu kapu u krupnim šakama. — Dobili smo otkaz, vele nam u kadrovskom da nema posla, postali smo višak. Tako nešto. Pa, ko velimo... Kata ih podvori stolicama, ali ne bi za sve. Neki se nalaiktiše na ormare, neki osloniše na zid, a drugi čučnuše oko stola, onako kao to či­ ne poslije rada, čekajući radnički vlak što ih razvozi po zagrebačkoj okolici. Obuhvatila ih Kata svojim živim i uvijek sjetnim pogledom, ni sama ne znajući što bi im u prvi mah rekla. — Kažete, dobili otkaz?... Onda je dugo, nervozno gnječila cigaretu, među svojim energičnim prstima, prije nego je zapalila. Onda pruži cigarete gostima; neki se vajkaju, neki i zapališe. Soba se ispuni dimom. — Imate i žene i djecu, a višak — reče, vi­ še za sebe, popravi maramu, pa će: — Neće to tako moći. Mora biti posla za vas. Radnik mora biti u pravu, uvijek, pa i kad po­ griješi. .. Komisija će tražiti da se vratite na po­ sao. Samo vi budite bez brige, kad vam vaša Ka­ ta kaže. I nisu bili višak: Komisija za predstavke i žalbe je intervenirala i radnici su ponovno zau­ zeli svoja radna mjesta. U potihoj borbi između starog i novog, ali i između želja i realnih mogućnosti, sve bitke se nisu mogle dobiti. Privreda nije mogla primi­ ti sve one koji su kucali na njena vrata. Za­ koni tržišta tražili su svoj danak: jedan posao nisu mogla raditi dva ili tri radnika — moralo se voditi računa o produktivnosti u traženju pu- �pim putovima otputovala i Kata, tamo u Smiljan, pod svoju staru lipu. I da će se ponovo vra­ titi; kao da je otišla nekamo da obavi još jedan zadatak, iskrala se, kao da je ponovno na nekom ilegalnom poslu; tako je bivalo u njenom ratnom životu. Ono na zagrebačkom groblju Mirogoj, hiljade ljudi na perivoju zagledanih u tišinu, je li mož­ da ispraćaj? Samo za kratko? A onda govori, pa »Lenjinov posmrtni marš« za Kalu. Tek plotuni Skulptura u bronzi Kate Pejnović (rad Ksenije' Kantoci) �76 nad grobom ubijaju iluzije: s Katom se rastaje­ mo zauvijek. Iz hiljada grla jecaji, tihi j glasni. Plaču i generali, Katini ratni drugovi. Mama Kata je otputovala. Njeno ime ispi­ suju na svojim pročeljima mnoge škole: u Kra­ jini, Lici, Zagrebu i mnogim drugim mjestima. Kata ostaje u dječijim sveskama, u budućnosti, u legendama. Njene riječi bez prestanka kucaju na vrata te budućnosti, bez zaborava: »Ako treba doći na sastanak, ostavi sve i dođi, jer tu se uči. Ostavi kuću, njivu i blago i dođi. I za našu borbu više vrijediš ako više znaš. Sve ti neprijatelj može oduzeti i uništiti. I kuću i njivu, i blago. Samo ono što si naučio nitko ti ne može oteti«. ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Kata Pejnović Životni put i revolucionarno delo Creator An entity primarily responsible for making the resource Milenko Predragović Publisher An entity responsible for making the resource available NIRO "Dečje novine" Gornji Milanovac Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1978. Rights Information about rights held in and over the resource NIRO "Dečje novine" Gornji Milanovac Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 60-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 76 str. 1978. Kata Pejnović Lika Milenko Predragović narodna herojka Velebit ZAVNOBIH Životni put i revolucionarno delo http://afzarhiv.org/files/original/963a1ca6f126a5b48e79ed19cafc60c4.pdf 178408856c48728e4bf234a8d04fa4a7 PDF Text Text !\ i'l·~ -. / il !! ,I Ova kola knjiga u biblioteci >>Legende", koje govore o Zenama-narodnim herojima, NIP >>DeC.je novine" - Gornji Milanovac posveCuje i izdaje u Cast dvostrukog jubileja druga Tita 85-godisnjice zivota i 40~godiSnjice njegovog revolucionanzog rada na Celu Partije i naroda. �MILORAD GONCIN " Zivot utl@11 R.ecenzija SAVO KRZAVAC u revoluciju Odgovorni urednik RADMILO LALE :MANDIC UredivaCki odbor MIRKO VUJACIC RADMILO LALE MANDIC IVO MATOVIC (nrednik) i DRAGAN MARJANOVIC Korektura STANICA MILOSEVIC IzdavaCi SAVET ZA VASPITANJE I BRIGU 0 DEC! SR SRBIJE, BEOGRAD i NIP »DECJE NOVINE« GORNJI MILANOVAC TiraZ 3.000 primeraka Stampa GP »NIKOLA NIKOLIC« Kragujevac Stampanjc zavr~eno febru1f~l!~"!977. Grafi~ki dizajn RADE RANCic © JD DECJE NOVINE ZIVOTNI PUT NARODNOG HEROJA ANKE BUTORAC �COBANICA RAZMISLJA 0 BUDUCNOSTI Anka je iq)fatsla u tiihu i mimu djevojCiou, zatvorenu u sebe, srrumeZljiVlU i nepovJerlj;ivu. Svakodnevno je pomagala u kuCn:i!rn ip'OSlovirrna, i Cuvala Sltoku. Rwdila je OIIJ:O Sto je morala, a 1JU1di1la za Skolom i uCenjem. S:toga je cesto zanesenja6ki gledala u ob~]se b~­ da, sHOne nt2Wrola!Zni1m bedem'iJma, i nagad:ala Stta se lza njih krije. Od=de j e j edmJom s nigao ami gla>s - da j e poeeo .rart. Ta!k!Wl novost je donio prvi komSija, oonojen i zatdriham ad uzbudenja, vraCaju6i se pa:za~rnog dana iz Per1U§it6a. Vitkao je iz sveg glasa i uzbunio p01la sela. Amka, kojoj je t"da bilo jedanaest godina, sbvatlla je dia neSto srtraSno dola!Zi, Sto Ce ostaViti pusboS i Zivot uCi!niti nesnoSlj ivim. A k1ornSija je redao, muSkLm glavama koj.e su ga saletjele p:iltarnjima, s"Prahom, zabr.i1 IThUJtoSCu - BIBLIOTEKA LEGENDE V KOLO da poCinje ffiiOibiHzadja, da Vllast neCe nikog postedjeti ko je sposoban i dorastao za pusku. Zene su zalkJulka1e pdgruSeno, pa zanijemile od priJeteCih p0rgleda m111Zeva, l}UajuCi da neCe doCekarti niSta dmgo sem tegoba. Anka se uplaSema zarpultHa ovca~ma koje su· pa1sJe, gn1pi1sane u b1je1u lepe:zJu, u pr:ilsrtranil.ru itznad sela. Odabrala je Hsnrnuo clrvo i sjela u hladovinu. Dalje od zapornaganja :lena i smraCeruih Iica muS&.araca, ona je pr>sebnije rnogla da razmiS!ja i navi.Jon<wto gl"da u C..aljinu. Na pliarnilnsikW vrhov:in.na nije p.r.imjeCirvala 5 �6 nlkakve promjene. I mastamnje je usahlo, skamenilo se u zbilju samo jedne rijeCi - rat, straviCniju od hitjada dmJigi!h rljeCi. Muskwrci su pocelli od:l~lti u vojsku. Itllgledali su odlsU'tn~ i zamiMjeni. Anka je posmart:rala, obliCno iz prl!omjka, ka~o se nwjtml1lij-i opmstajn. Djeca nlsu wis· ta,la za oCevima. Skarmenjena, SfU'Z!dlr:lavala su suze. U Ami se nei>ro bllmilo. NLkalko nlje mogla da shvaJti da je rat ne5to drugo osirrn besmlsllce i tragedije. S tirrn uvjerenjem je s1tasalla, sebi postavljala brojna pitanja, ne znajtuCi, u stvaTi, da .pdlooSava pvonlilmuti u dmuStvellle odnuse. O.snoWJIO je shvMila: da je svijet sal2ldan oo llEl[lOC"a<l"de, a o uzJmci:ma je nagadalta maStom mlade Cobanice. Istovremeno je osjeCala da joj nedostaje znanlje, da ne zna 6i1tati :8 p;ilsalti. Jednom se CaJk o.Za.ilos1Ha i briznuJa U plac, U'l"jerooa da nlkfld nece lmati po:iiJ1ke da se opiSillleni. I ni(je dugo pourajalo pa je 1widljela da sama, smargom vdlJje, moZe pone.S:no i uCind,ti. Do :ruiku joj je do.Sao bufkvar eJa osnovce, isHna ralS!kJupuJsarn ~ lllffiaSCen, ali dragocjen za ono Sto je Zeljcla posrtiCi. Po1Cela }e srkati s1ova. NiJje j.oj ·bhl:o laJoo. Zbog podozrenja i neral2lUI!llijevanja ukucana i ko. mStlja. Svi su mislili da djevojci nije potrebna plsme· noslt, da je dovnljno da je Zldirava i nao6~ta da se ramo wda. A pc>sllje?... 0 tome ·se nije rnnogo mzmi!!ljallo. Aillka je uvidjela da su ,predira•UJde okovi koje mom ikidaJti. A hoce Iii irrnati 'taliloo snage? N"'l'ajala se oolruJ6noS6u i riJje:SenuSOu da ilstraje. SavllaCfiivaJnje aOOtike bi>lo je prvo iskusenje u siJre. nju v.ildoikru:ga. Slova je ·i51Plsivala na prasl!>javim pu. teljcitrna, euvaju6i si'oku. Ona S'll billa rarmolika, lorivu· dava, naherena, ~ izazivala i. osmijeh na Ankinom rumenOIIIl J.icu. Onda je dol~llo teze i rnuikot11pllije pove-111lvamje ·glova u smilsao, u ri1jeCi i reCenice. Oh, tkolikiO muCen:ja, Ulptmnds11i, lka1d se to Ci·ni Slam<rutkio... Selo j e ,p~i,Dilslkalla neirna<Stlna. Stoka je odu:zirrnana, u bescenje,- za ilsh!fanu vojlsike. ZrupT·iJjetila je glad. Iooako pcJslna liCika zemJija je zaredaJ!a nerodicom. A nameti se nisu smanjivali. Uz to su stizale i smrtovnice, §tu,re i hlwdlne, da je [pDgirrmo ~ruj i taj ... A'JJJka je sauces,wovala u tudem bolu, i»govamla rijeci utjehe, ali nrje mogla pomoci. IpSik:, sve vise je shvatala bes. miJsl1i1ou ra1:a, da u njemu stradajru oni kaji niSIU niS'ta s·kTilvHi. Austro-Ugarska je propala. 0 neizbjeinosti njenog kraha Anka je doznala i prije, od ubogaljenih vojnika, p:u~ten'i!h kuCama, k!dj~. ni1Sta Hjepo ni1su imali da kaZu za drZavu koj;o1j su- mdrali siu:li1ti i Ciju sru ·pn>.past 1 zeljeli. Ndilhovo prizeld'kilwllnje se oswarhlo, ali .su ostale (['ane, nezaojefrjiiVe, v]d1jive u trajnoj invaJ1iJdnosrti. Iz njihov,iih kat~Ji'VaDJja Aruka je nao:rela sto :zmaci nejednaikost u d111.l:S!wu, da se S'l"idet maze mijenjaJti samo revoludjom. Tako nesto, naou:la je Anil.<:a, zapocelo je u dalekoj Rusiji. I u sebi se pitala: Sta ee lwd nas bi.ti? Karl Ce revoLucija, pa da i u Lici, u Peru.Si6u i njenvm Donjem Pao:aJrlstu, nestooe nepra'l"de. Nije se UJsudila da nekog 511lalilljeg pvitpita. Sarno se n"da:la pre· okretu. DoZWjela je to, alli ne i revoluoidru. fuomijenio se poredak; umjesto Austro·Uga~~ke dosla je Kraljeyin~ SVba, Hrvata i Slovenaca. P.ncalo se mno!Jo o U]edl· njenju, a nirnailo o pra'l"di. Anka je osje6ala da silromaSni sWjet gOivoni da se u tome n~Sta ne mijemja. U du~i joj se zaptilla og<>Dcenost. A kfld je dlo:zma:la da radnici predSitavljaju sn,gu, da mogu OS'1"01jilti vlast, ..stv;Q[I'irt:i p.rarve:dmi1je admJOse u druStrvu, ZaTiko je poZe[jela da ostavi stado, da lorene u daileki i nEl[lo:zmMi svijet, da se negdije Zalp·OS·li. »A Sta ja trmdljem raJdi•N1? Ko bi ga mao. Najpride niSta ...« Nemui>to se presli· Savala i UJjetdmo se hra:brila da neSt:o mo::Ze i nooCirt:i. To je dok~alla, ]stina samoj sebi, u savladivooju OS· novne pismenosti. Na parnet joj je dolatllllo da bi bnzo nooClla da slje i kiJ:.oji zenskiti odjeeu. ZaJboravila je "'"jtpoc-esudinilje: da se ulklucani ne bi shJ>iiili da ode u ne. iki goc-ad, da ponra±; zaposlenje. Djevojkama to n>je bllo dopusteno. Prijekooc-a se prilbojavala, aili je irna:la smjeJl,Qislti da kaZe Sta namjerava. UkruCani su se zaOud&li i nlsu je ratllUlliljeli. s;~,omastvo je d~'rlni!jelo da omeksflju i popns,te. PRVO ZAPOSLENJEU MAGAZINU STARIH KRPA Anka se obrela u SiiSiklu. "Bi:o je tmuran dam, stvo~ ren za nemspOlo~enje. sloropi,Je su kru!pne k"pi ktise i -kvaJsHe maJraJIIllU na nj.enoj ure:dno poCeSljanoj ko1si. Sarna je uraiiJilla posla; bez prebijene paJre u dzepu, gladna ; pc>tiStena. Jedoo dan je uzailud pTosoo. Anka se plaSila noCi i razmiSljala o konaCiStu. PotiStena 'Se watilla u celkaoniou i<llje:=]cke staJnice. Noc je poc-ovela u polusnu, mectu pnttniclma koji su, stkrvlr·ceni na klu[pama, ocekiiVali VOCI)OVe. Ujutru je opet zaJredala da se rf:lSIP·;tuJje za posao. Jedan · ZaJnatlija, odmjerivsi 7 �Anku nekako-' procjenjh•ai\ki, nije se smdrho da preQ>Omci ono od cega su dmwgi, ako su lk»ko mogli, bjeZali. PoCeo je bespotrebno oStrijim glasom: - Iffia posla. Ali ne u mojoj radD~ji. Posao nije 6is1:. Ha, $Ita se tu moZe ... Zanat!Hja je iSCekilvao Aillkino reagovanje. N~je ptrimljetio niSta vise od odLucnog pogleda. Onda je do~raj:CiJo: ces - l\rEpo!PllOi6u te, djevojJm, da H? ... l<Dpe. Ho- - NeSto mor31lll raldi ti - p~ozb.orj AnJka, i>SCekuju6i da srugovomlk dol<rajci svoje. - Pa idi u Ma~ga2in 1111goviiDJS'kog i tran~011tnog d. d. 1 podt.!zeca za pmmet starlm ,J.orpama. Znas li gdje je to? "' - Ne zmarn. • - Lako CeS to naCi, uSipl]t pripirtaj. S'V•ailGo Ce ti poikazarti Magazi1n. Anka nije odusevljerno potrazila _poduzece za promet s:tarim k1rpama, aU nije ima•la drugog itZbora. PrdjaviiLa se poslodavou, cavjeku rOIVIlodu§nog ~!J]eda, ocekrU_,Quji da Joj obJasni Sta Ce radi1ti. On je nije Ce~tito ni sas·1u.Sao, leZem.o je podigao I1llku preana radnicama u prilklrajku m"gm\Lna i progovonio: - Pn;ildru:Zi se njtma ... Anka se c>krenuaa i. n<ll<aJko bojatlji'V'O, prlsla zellaJllla 6ije sru 11uJke ronile u gomHe kinpa, vjeSto ih razdovajale i povezivale u denj,Jwve. Irustila je po~drav da je prVmijete. Umjesto ·dobrodoSlice, ona je Oula neSrt:o ISa:Za-ljiivo od Z_ene koja je trenurtatk zootala: - E, Zalf n:ilsi mogla na6i Ci1sti~i posao? ... - Bolje mi ni~onrudeno - UZ\Ilrati Amka, S!pfemna da prione poslu. - Onda -se pnihvatti posla. Evo, av»ko ... AJnki nlje m-ebalo prmo objasn}wati da shvrutd p,-i. lii':no prosti md. Cak j e po1ka.zala spretnost i hiurinu. Raidnice ·SIU joj oibjasnhle da nije poZelj1no da suiViSe ilapinje, da za to neCe dOibirti n;iSta vdSe old skrnmne nadnice. Ul>l~ed ru zeljele da je bolje upozmaju, zaphkirvale je Cas za 01V•O Cas za o.no, a ponajviSe kako se obrela bas u Sl,;J<u? Onda su pone§to govocile o sebi i ~bHzavanje je pocelo ... Anki se dolj)aUa ruJihava nepo•suednost i znatiZe1ja. OsjetHa se SiguTnijom i spremnom da i1m se beZJrezervno prhbliZi u zajednh3kim nevoljama i traZenjru naCiilla kako da se te nevoije p.revazidiu. Drugadoe ru to Oldmah uv>djele, caJk bile i iiznenadene Irjenom b~strimom i t.umaCenjem U2lTOika el<sploatacije. Zano su pouesto i zapitkivrule da je bo1 8 soil'ti~as �10 1je upmimjrti, da vi!Se dmmaju o njenom porijeklu i obra:ZJorvanju. Nilsru se ma,lo iwlenaddile OurvSi da je AnM ka samcruka, da i dailje uci u mumjooi da "lOiSe pmnikne u druS:tvema zJbivauTja i odnose. Odlmah ~u joj nesebieno pomogle da se snade u wadu, da se smjesti u staJILOiC kolji je mogla !PlaCati od SkiDO!Ill!ne zarade. Rnzo je stel<la s-impatije i povjerenje skoro svih raclillka i mdcruica u Magarzim za promet starirrn krripama. Izabrana je u rukovodstvo OpCih- sindikata i povjerena joj je dulmost blagajnika. Skoro oi~elo slobodno "l"r]jeme je provodila u radu sindikailrrle pod!W:nice, u olbjasnja'Vanju kalm se treba odwpirati ekslpltoarta,toilima i nenatr.o'dlnOtm reZimtu. Saumpljanje smdi[m1nih uloga, njihova ra'jj>OO'edivanje i urosenje, u Skladu sa odlcurl<Jom smddkailrrlog mkovodis'tva, billo je saino dio "nkiinog posla. Ona se, [lailme, op•edijellla da po1luioki ne!Prestano djehrje, da drugarice O&VijeS6ruje, da ulka!Zllje na nem:inov.nost kla•Sne bo[1be, da nema illkenja sa kllarsmilrn protivn::iikom. Njeoa irlllaganja nlsu osta1a nezapazena od polioije i rpredstavnika nenarodne vlasti. Stoga Joj je predoceno od dit1Lllgarlca i drugova u smdikalnom uovodstvu da obao;rivlje nas·twpa, da pmojenjuje u kojoj mjeri moZe otvoreno gDvorilti da ne bi bHa uthapSena i osudena na tamnov.atnje. Upozm.enje je dobm doslo da ~ka otvorJ oCi, da sarua da polioija ne blra sredstva, da ilma pnovolkato["a i doru&nika. Sada je q_preznije bka'la kome Ce, . rpos1ije lso'lPljujuceg mda u Magazinu, preoosdlti s¥oja u'"jerenja i pred kitrn razoblilcavati burtoasko dnuS.tveno urredenje. ~ Plreidolsil:rrloZnoSit nije umanji1la njeno djelo.vam:je, u IJYit'VOm redu · medu zenama looje su stutpale u redC>Ve 'proletera. Nj1ima se mora1lo, polazeC.i Old Sftarv:ova na~ · prednill si1>di'kata, dosta i stalmo dbjasnj,wati da bi se allotiiVillo Uildjuc:iJle u klasnu bo~bu. Ukazivan j e se mona'lo pretoi\iti u praiksu, u rjesavanje goouClh problema i poboljsavanje zi'll1otnih i radnlh Uls1ova radnka i radmika. Onganilzmramo su UsiLi'Je!dHi zahitjevi, u C~jem je sasta¥ljanJju uces;bvova!la i Amika, da poiSilodavac poveCa riadr:ruke zaposlenih na so111tilranjru i _pa:kovaJ1'1ju stanih krripa, da se poboljsa hlg>jena i zastlta na radu. U · delegaciju za izrucenje zahtjeva poslodavcu odredena je i Aruka., Tako je, pmvi put, lmala prllil<u da se pog1eda oCi u oei sa pos~odavcem, da mu mvoneno od:brusi da U2ll118ika ne6e birti ddk se ne ispune opravrdani zahtjevJ. raidnica i raldniika. Posloda'Vac je pazljl10o slusao, mrko gledao, ali ni1j e pOka:zao da Ce urdovolj ili traienju. Na ras- n~Cim tanlku je samn promJDsio da Ce zahtjev simJd!ilkarta b~ti proucen i da ce ddgovm uslijed]tJ. A kakav? Anka je pro10rela da se nesto po10dljnije ne moze oeekilvati. Drugaricama i clrrugovima je .predoCi1la da se mo.Ze oCel<i'Vati da ~e njilhovom zaMjevu samo djellmiano udov>olj,i. I sto tada? Nesto ddredeo>je nije se odmah moglo i1s~~s~ta'li!sarti. Ostailio j e da se saCeka odgovor, uz uslov da se to ne odugovlaci. P.oslladavac nfje ;pdhva'tio zahtjev za poveCanje za· rade - ni za jednu paru. Za to je imao obrazlozenje, neprihvatlljivo za zaiPOs.Jeoe. Oni su odrrna:h, podstak,mti ad smdlkalnQg ruloovodswa, najavili surajik. ~­ ka je rubi!jed,lla drugarice i dmgove da se nikako ne popusti prltisl<n i prijetnjama. I §Uirajlk je poceo ... Gomile starih kllPa su stajale netaiknute. Radnrci su ~s•braZarriH p,red Wlruzom u Mmgazin i sprtj eCilt dovoden:je sUirajllcbrehera. Na stncazairskom mjestu su se naSie An:ka i nj ene dJl1l.llganke. SuoCen sa odlruOnoSOu i rjeSenoS6u zarp:CJisleni:h da ne ustulklnn..t dolk: se ne udovolji nj.ihovom tnt~en'ju, po1stodarvac nije imao drugog izbora n<1go da pC>Veea nadnice. Izvojevana pobjeda je osmjelila Aniku da zaposlene podstakne da zajedniaki i ujpomo Uiraze da se pbbdld:Saj~u njihovi radni uslovi. A to je znaCillo, naj.pJ:"ije, obezlbjedenje mi<ntmalnlh hjgljenskih ruslova na radnirrn mje'stilma, pri'lilkom i1sf1ovarra, prebilramja i utova. !fa stan:Uh k'!lpa. I u ·tmne se poneSto Wmi1Jeni1l0. A preostajalo je, uvidala je ~ka, da se n<l!J"'"Stano istJcu orpraVIdani zahtjevi i vodi nepomlrlji'Va l<lasna borba. ~rebiTanje sta~ilh 1!onpa za Anlou i njeoe najblil:e dmgrudce ndlje znaOiQo n~katkvlu budru6nost. 0 tome se, poneka:d, raJZJgovarar1o i rarmnis.l'ja:lo, .ponajpdje u s-mislu kako jedan mrnkorlmpni posao zamijeniti nekim snoSlj.tvij:irrn i manje StetmJim za zdravlje. Bi1l0 je raznih prijedloga, ali je njihovo a•tvarenje tzg!ed>tlo neizvod'ljivo. Sklona rea,Jnoi p:roojeni, ~a je v>d!jela izlaz .u tome - da se uJCeCi o~va1t"£iJrnje za ono Slto Ze'li. To je prepoit1Lllc>la i drogarlc»ma. U Sisku, metlutim, nije bitlo Us·lova za S·fu-:i ~zlhor zanitmamja i sticanje k·va1tflkactje. Alnka je d!o.mala da u Z»weoo postoj.i moguCnos.t da i0uCi I~rdjaaki zanat. Zaro je iskorisltitla pr· Vlll pri11kru. i o1Jputavala u Zrugre!b da se uvjeri kolilko je istinilto ono StO je 6ula. · Sa zagrrebaOke Zel;j eLni1Cke stamice j e ati'Sla u DomaCu tvarndou ruibl'ja. Trumo joj je reCeno da p.O'Vrremeno primaju mrlalde ra:dniJce na posao, da postoji· mo 1 11 �guenost da izuce krojailki zan"t i S:ijru rublje. S takvtm sa0nanjem Arnka se Vlrattitla u Si!sak i Cekaia priliku da zanavijek napusti prebiranje starih krpa. Na to je podstakla i nekoliko drugarica koje su bile voljne da odu ioz Siska. ZA SIVACOM MASINOM Preorijentacija u poslu i zooirrnanjru nije laka i bee.ibolna. S tim se Am.ka ooo6Ha Ciun se naMa za Siva· Com maS:inom. Ni'Sta j.oj nije polazirlo za rukom. MaSina je mrsHa i kirdala k!onac, platno se mrreSkalo, poPi.Jb ost,jao neujedn~en i prtlpun cvo<rova. Anka je ki{pt]ia ad bijesa i nlje, se mogla nacuditi sopstvenoj neSijY.retmOisrti U gnje'V!U je uv·idatla da nervoilmn nis.ta 12 :neC.e postiCi i srtmpJ~ivo se satsredivala da ovlada maSilnom. N1i osta1irm djeViojJnmna nije sa:svim polazHo za rukom da irspune ono Sto je traZiro uCitelj krojenja i Siverrja. A on je ramirrl'io poCe1mice i UlpOZocio da ih s!wpljenje ne smije itzd8!li. Pcr'<lgledoo je nj,lhov ucinak i traZi o da itS!p~avlja,ju greS.ke. Anka je stluSala, loSe saSi·veno parala, i ponovo Silla. TaJko danima ... Odjed~ nom je osjettla neku la®o6u u barrutanju sa SivaCom maSinorrn, maJka.JZarrna, kailre.mom k.onca i ozarena se na~ smi1jala. Druga~ice su prilmijetHe trenutaik njenog odu~ sevljenja i najbli~a je p11uzi[a rullru da joj cestitta. UvjeZ!ba<vmlde je naJStaiVIljeno. Anka je pos:li'je dosla za Siva6i str.oj i Sitla ruhLje za prodaju. RadHa je umjeSno i stalno se 1Jmdilla da postiJgne odgovarrujruCi kval~tet. P:oslom je ~zadJOivoljna, ali zaradom nirka~ko. I nije to ta}Ha. DDugaricl:lma je go'l'orri:la da se S:trajkom moie dosta postic'L Neke su bile sl11Jdr2\ljive, a dr.uge su je sJruSatle sa zadovoljsrtvo~m. Time su porbvritivale da ce preduzlmati sve obllke legalne bo!'be da 01stvare S'V:Ofja_ prava. Anka se :i:Sikazala da je spremrna da u svemu pned:njaci; u rome joj je v:r]jedHo i-slk:ustvo steCeno u silndilk:a1lmom radu u SiiSlku. Drugawice je uputila kako z8!jednr6ki da traie povec=je zara:de. Kad j e v.Jrusnilk t:vornice rubIJa pJ"irrni,o zaht j ev radnica da im se osjet:no .pmreCa zcurada, odmah se dosjetio da je nell<:o uJpuCen u to umijeSao p11s•te i radnice na~ uCio kalko da s·11oCe zathtJjev. U tome je nazira.o da Ce one os1:art:i n~p01pus1Jljive i pdmijeniti ono Sto ne kriju - Str:aj k. A Sta bi to zmaCitlo za vlasni:ka tvomnice rublllja, u CaJs;u kaJd je ono tn1i:ko traZeno na trZiSttu, najbolje je on znao_ Stoga se pokusao cenjkati. 1 1 P02vao je ,predsrtaVUlioe rac1nica, meOO kojima se naMa i Arrlli<:a Butorac; ljU!b1>1mo se ponasao i pOI!msao i<m nacrnet:ruuti srvoje. N!Uldio je, na1irme, neznattno povecarr:t1e zamde, iMifuCi da se mlba ne prodaje najbolje; da je potraznja opala. Anka mu nije vjerovala i smjeilo je tvroila da se rnbilije, skrojeno i sasiveno u Do· maCoj tvornici, odmah proda. Vlasnilk ni'je imao ar,gurnenata da to demamJtUJje, ilznenadeno je odunahivao :nulkom i ponavljao da nlje on~:~ko kl:lko radnice misIe. A bio je proniolj'iv da uvidi kolilku Stetu moie QJretrpjetd a·ko se zausrtave ma.Sine za Si'Venje, pa se priiklonio nagodbi prlhvatljivoj za mdnice. Anka je upozorila dmgmke da djelimicno lS!P'liDjenje zootjeva nije n~oCi'ta .poibjeda i da se tome ne treba suviSe radovati. ~rorelola je nesto srustiTIJsko, ieleCi da drugaricl:lma i\irom OtVOa"j OCi da bo}je Sagi[edajru ipOStojece ·drust'Vene o1cmose i wzro1ke n01pra-v1di, ist~:~kavsi da kapiltalista popusta za!htjevlma radn:ika doik ima rai\una, dak njegovri interesi ni1sru osjetmije ugro:Zeni. A kad dade stani-pani, kapitalisti i re:Zim ne biraju sredstva da se odrupm proletarljatru. Rl:ldnice su pazljivo slusale Aniku i nlisru tajile da stoMa prvi put euju i mzumljru. Anki, pak, nije trebalo divijenje britloosti njenih mls[i nego 8!Il1gaiovanje njenih drugarica u ko!llJkretnoj bo[ibi i osvjesCivooje da se i1sCekivanjem sk!or{) niSita ne maZe postiCi. Njen utkaj se lagano i lltPOIITIO Sirio. KrojaOke radnice su IJ'TihvataJ!e ATIJkitne savjete i aiktivno se uk!j,ucivale u borbu pit'O>ti'V irzrabljivaca, obecav,juCi da ce u tome istrajati. NAJRADOSNIJI TRENUTAK PRIJEM UKPJ Ankino politiOko djelov8!Uje nlje ost8!lo nezapazeno od clanova KPJ u njenoj neposrednoj blizini. Od nekih je p['im,la dinJkJti'Ve kako da nastwpa i lizbjegava 1policij•ka pod:metanja. I pored toga, ona je imala smisla za kom.IS!pi.raci'jru i s'lUlh da se ne zaboravi i svoj a ubjeitenja i"'ka!Ze pred nepo21natirrn lidma_ Clanovi Partije su se lako U'Vjer]ii da je konspiradja njena vrlina, da je dub01k!o priwZena stvari ra:drni6ke klruse, da je provjerena u brojnilm su~obilma s ldasnim protiv. nikom ... Stoga je odluceno, 1926. godine, da se Anka Butomc primi u redove Komunlstlcke partije J,ugo- 13 �slav!je. T"~~. je imala_ 23 godine i. duboko uvjerenje da Je r.atdtrn:aka khiJSa J6d]na u staullJU da se ilzibor.i za promjenu nepravednog drui!tvenog pe>retka i ukidanje ekl"!'loataci j e. Ankino SW!Panje u clanstvo KPJ proS!o je u sl<ladu sa ':'~Jov1ma strogo deg"!;nog, djelovanja komunista. DVOJICa drugova su IISjpl11cali sta su obaveze Clana Pavtije, i upozwili da je kJlasni neprijate1j nemilosrdan u obra6unu s komurnitstima. A to je zma6Ho da se Anlka me>ra cuvati, da u slucaju kakve prav.,Je i hapsenj~ ne s~ije ·P:Si~n::uti Calk i po djenu da pretnpi na:JIS~a~IJ<: mruJC~J?']a -: da prirpada zabramjenoj KoffiU!llJJ~ti·~OJ par-hJ'l, s k'lil11 se sastaje i kaikve di,rektive prrma. .. O?r:actovana S32>;81R~em .?a je pos>tala ono Srto je pr120el]Jnv"la, Anka Je · Q~>teci s1usala u:pozorenja drugava, a oCi s-u joj sijalle ad zadovnlj!Srtva. Na kraju se zarel<la da ce izwsiti svaki zad,tak bwirnlllli da nadmuldvi i nadjaCa k1lruSdl-og proti:vnika 'i drugi!ma po~ma­ ·~ati ':'. pp>vednaj borbi. Nide propustala da iskaZe da Je d~~IVJela, u svo~e kratk~m Zivotnom vijeku, najradosm)i trenutalk bas snupanJem u redove KPJ i da ce to O['II'a'Vldalti na naj1 hQ/lji maguCi naCin. Zavjet drugavoma nik"d nije zabora¥ila, Shvatila j~..n~~nne,_ da vi:Se ~ora raditi, pogoto¥o u sredini gdje ~1v1 ~ rard1, kor'Jl~tec1 legallne naCine itst~panja. Naljrvi'Se Je d.Jelovrula u smdtkalmoj ODga'lTilzaciji, iStkcwivaiTa svoja _m:i'~1jen)a .0 ra:z:n~ prrdblem]ma z~posleni:h, snagorn ullnechvanJa 1h podsticala da se or.ganitlovano swrrot~.staVIl'jajlll pdt~scima i eklsploataciji. Pored _intenzi~. p~rtijl>ke>g rada, Anka je ne!pYeStamo d]elova1la u sirn1Cldka1rnoj or1ganiJzaciji 'i ZJnartno do1prinosi1la njenoun jaCanj.u i akti'Vroosti. J,stowemeno je dobiia· novo zaduzenje - da radi u Mjesnom komi:eru . Crvene pamoei u Zagrebu. 0 nastankJu, trazvoju 1 CJ1lJU Orvene pomoCi Slk,oro niSta nije znala. Na sas:an~<;t pwtijiSke ~eHje A":,'_ka je trazlla detaJ!jna obavje. stenp o OrveneiJ lpomoc1. S32nwla je osne>vno: da je Owena pomoc u Ju,go1slaviji osnvvana dkWbtr-a 1923 god~ne,. _da i:m':l. Ce~Jiilratlni .. oldbor i brojne mjesne or~ ga?WZaCI]e u Cli.JeloJ zeaTIIl']L Njeno djelovanje se sas~ to]alo u pruZan]u pomoCi politiCkim zatvorenicima komu~.ds·Hma, Wtvama nenarudnog reZi:ma i nJihovmn' po. rodioauna. Da bi se to uspje.Sno Cinilo, p01I11oC se rnaraJa i prlkupiti. Pri tame se nvaunrulo, shv,tila je 1'\.nka, na sotlildamnosrt i sprernnost radnika da pomognu dvugaricama i drugovlma u nevolji. v Novo zaduzenje je icdskivalo dosta napora i volje da se lstraje. Anka je rano odlazlla jz skromno namjeStene sobice na pdsao u Dorria6u tvorn'iou rublja, sko. ro cijeli dan lSilla rubl!je, a u¥eCe obHa:zi:la stanove drugarica i drugova i skupljaJa prO-loge za Orvenu pomoc.' N""DUiPala je oba2lrivo, obracala se samo pouzdanim, zna:jlllCi da nenarodni reZi1m ne mi11:1U~e, da pragoni ak· tivi'ste :Orvene pamo6i i tr.Zi povoda da lh kompromiruje i asujeti rrjhov raJd. StlzaJ!a je, bez obzira na umor, da obide razJg;ranamu mrelru o:ugflllliJzacije Or.vene p01moCi u Zagrebu, da po•stigne mnago u prlkupljanju dvbvovoljnih priloga. Sredstvima Crvene pomoCi, u skl"du sa zakljuciko<m Mjesnog komi1eta, moralo se p.Zljivo g""'davati i blagov.remeno ih S lati na prave rudlrese. I<Pme to, kankretno, povjeriti? 6\anovi komilteta >SU jednoglasno odlui\i!i da Arnka poSI!ane blagajrnlk, da brine o priklJ!pljenim srec!Sitvio:na i prr-edlaZe, u saraduj; s druga-rica~ma i drugCYViana, ka}(lo da se 1raspadjel1jrujru, Ona nije odbila zadu~enje, ali je prortbori•la da joj nece biti Jaklo. Dobila je odgovor da kamnruisti-ma nlkad nije ·la!ko, da &u sttalno lsrudCeni s brujnim QpaJsnos.tima i teSkoCan:na, da ih savladuju, ponekad UlZ rizike, a najprije sta;lnom lJ!pmnoscu. Anka je shvatila da je sagovomlcl nii.Sru prawi1lno raJZurnijeii i odmah 1je dodala: - Ne morale me ubjediva~i, rek!la sam, eto, da se zna, da me razmmijete ... - S naSe_ s1Jrane, dmgarice- An(ka, razumi1je·vanja nikad neCe illosrtruti. .. Ni11:1 lpb,moC, u svako doba obecao je seka:'etar Mjesnog kamiteta Orvene pamoci. Njegovo· se OibeCrunje krus•nije, u ra7U1fun prHiJkama, ispunilo. Anka je uvidjela da je drugarstvo i privrzenost istQj .ldeji, pogai:OVIO u njenoj prwktienoj rewlizad)i, rier-alskiidiva Sipona i neproJatlllli bedem za nosioce nenarodne v1asti i Ugnjietav3!11ja. 1 SA PROLETERSKIM JEZGROM Zam.ijeta izv!PSwanjem za'dataka~ srusTedena da to ci[]i kalko mrjborje zna, Anka nlje zapazila da l!lleitu 6lanovia:na KPJ ]rna- nesugla!si'ca i oohil}j[lliiT:J.. rae;lDka u miSHenjima. Nju je. iznenadilo takvo saznanje i poCelv joj . snu,ta1i u svalkudnevmom radu. Odmah se potrudi,Ja .da pronikne u S!UStinu nesuglasica, da ll'Vldi sta to razdvaja ljude rijesene da se od <lru vl"stddriiclma 15 �16 i el<Siploata)!ovima, da ruse poredak ugnjetaca. Obracala se ls<kusni~ilm Olanavlma Pantije i ttazila objasnjenja. Od njih je sa'mala za frakcijske bo'l'be, ~razer­ stvo, orpo:r1tJunitzaan i seJk<taSr~vo. Mallo poznate rijeCi Anki su zvruCale odlbojno i redovno se mrStilla ,pi'i njihovom pomeruu. Nije mogla preOOtati da :Drakdjs\ke bor1be, u Sttvari, ne osjeCa u STedini u kojoj dde1ulje, da ta1ko neSto dol31Zi sa srtrane. To je 1skaza·la i drugarici Zori Nlkolic, Iomjaakoj radnici, clanu KPJ, s kojorn je Sltamavarla u tijesnom satbiCku i redo'Wlo se savjetovaJla o znaCajnirj•fun :pirtanjirma u partijskom radu. NeSta i1Sikiusmirja Zlora, odmjerena u obr81Zllaga'Illjru, !plredocila je hlki da se &akcij1ske bo~be rasrr>lamsavaju u v-nh01vima partijrSikog I1UH:~ovodSitwa, da to neCe proCi bez posljedica i stet~ za cjelokupno clanstvo. Anka je paZijrivo slru.Sa•la i upi!talp: - Ka.iko se to moZe sprijeCiJti i i•skor]jeniti? - Eh, kaloo? - oodahruula je zo,ra i dodala: Kad bi raldnki billi u. veC]ni u pawti'js!k1m rukovodstvima, od najrniZih do najviSth, neSto bi se izmi•jenillo. A, ovalm, bogme, ni'je dobro. No, n1>dajmo se boljem. Stvori6e se, vjwujern, Zidravo proletens:lro j.ezg;ro da oneanoguCi ,frakciona,Se i frazere. To sam naslfllltiia s~1u­ sajuCi neke drug)Ove U sirudvka!nim prOSitarijama, tamo u Ilici 49. Anka nije :i!Zldrlala da ne i1skaZe i'lvdes-nu sumnju i Zori je UlPa!la u rijeC: - Pa, i Nezawi1S111i sind:ilkati t11pe. Naglo se smanjuje clanstvo. - Klrlza je ocigledma - ,pri:mala j e Zora. - A moze se prebrodilri. U to sam u¥jerena. Na tOilUe se, uostalom, radi. ~ - Ko? - Ti, Ua, mnagi Clan1orvi Pwti;e, nooptereCent razmiricarrna, svjesni s¥oje prave uloge u kla!SITIO podijeIjenom dru§tvu. hlki je uvljek bllo laikse kad razgovam sa prlsnom drugarioom, kad se posavjetuje i bolje rpirOnikne u su!ltlnu rpirdb:lei!Ua. Tada je, prlpremljena, hhala da drugima kaZe djeCi irsrtine, da :iJm pomogne da u rew)lluciom<rnom mdu razlilouju glavno od SipOrednog, da se klone practnih naklapanja i ostricu djelovanja usm~e­ re protiv Idasnog 1!1<1)11I"ijatelja. Aneka .ie cesce odlazila u si"dikalne prostorije u llici 49, gdje se otvareno rasJXavljalo o ~orucim problei!Uima zagr<lbackog proletarijata: o tarifnom pokretu, strajlkovilma i :ostalome. u pocetku .ie pazljivo slusala i pamtHa St!a dmgi izlaiu. Ponesto nije mogla pri- hvatiti i osjetila je potr<>bu da se javno uSiprotivi. Imala je, iistina, tremu, aJli 1to ni'je birla ozbHjni'ja prepreka da ne progovori. Ustala je i nadvisila muSke glasove, oCigledno iznenadene da sluSaju izlaganje smedokose djevojke, rumenog i pravHnog lica. ,Progovorila je britko da joj u glavu ne ide da se gubi vrijeme i nagada oko jasnlh .stavava. Ocekivrula je otpor, a dob'ila podrslou. Us:tao je kirsan mladic, bez ma,kava uz· budenja, i zapoceo time da j.e drugarica u pravu, da manje tn:~ba priCart:i, a vge raditi da se izlmi•jeni teS<ki polozaj radni~tva, a pogotovo radruiC:ke omladine... Neuremice je <!Jledala mladica i u sebi se pitala uwga on p,-ed<Stavlja, Sta radi? Od dmgova je doznaIa da je to Blagoje Parovic, sekretar Mjesne podruZJnice k:oZaraca, da uvijetk. :zma Sta hoCe, da .-uo neposTedno i jednos1taiVIIlo, na razumljiv naCin, prenosi radOJ.Iidl111a. Oruda je uZivao nJihovu podrSJku i poStovanje. On nije samo gorv,orio o probleuuiJma. 0 njilma je (p'Dsao u Iegallino Wdarvanom lils·tu »0Pgarnizavanom radnilklu«, Cije irzla!Zenje, za 6udo, reZ1m nije zatbranio. Amlka je dobijala pOi!Uelllllti llst i pazljivo ga Citala. Njenu 1pamju je posebno privukao clanak, poliplsan inidja1li:rna »BP«, itZa kojih je srtajao »o:buCars.ki radnik«. Lwko se do&je!Ha da je to prilog Blagoja Pamv'iCa, napilsa'll SIIDiiSl'jeno da otkrije suStiDu odnosa u domaCim i IStVjetsUdrn razmjerama. Anka je pa:z.Ijivo 1prouclla Parovicev priiog i skoro do&!ovce zapamtila ovo: >>Kapltallstloka pri't"reda cijelog svi1eta dosla je u jedan bezi2ilazan polozaj, u 6orsokak, ilZ koga lmplta. Hsti6ka klasa, kruo regulator te pricw:ede, nije u stanju da je izvede. Izllarz>rk iz dvustvenog bankrotstva, iz danasnje krize, zaJhtijeva od kapitali!stiCke klase takve Z.:nt:ve karkve ona nije u stanju da~ti a da ne iiZl§Ubi srvoj ;privilegOivani paloZaj u druStvu ... « Parol\ri'Cevo predvid:alllje obi•9tinilo se neSto kasnije u vrijeme veli1ke ekonoonske krize koja 'ie U:lldrunala skwo cijeli svijet. Anka je im,Ia neodoljivu zelju da se lli]JD'ma sa Blagojem, da C:uje njegovo mi5Jljenje o mnogim pi1tar1jima na koja nij-e mogtla sama octgo•voriN. P·rilika joj se ukazala ba•S u si'll!d1kalni1m prostorijarma, kada su v;rSene prilpreme za Sk:uJp~Stinu saveza koZarskih i preradivaak:ih radnlka. Pa~,avic je imao glavnu rijec i nekim delegaJti:ma dao do znGllllja da Ce govoriti o .goruCim. problemilma, da neCe pre6utati i propruiSte tadasnj e upm¥e . . . Arr>ka je slusala iz p:rlkra j ka i ne. &Urpljivo cekala da se dlskusija zavrsi. Onda je [prisia 2 Anka Butorac 17 �Blagoju i ~asula ga · pitanjima koja nije ocekivao. On se nasmijao, nehajno se vtSe ~11sio, sa1svim je nad. vifsio, procenji·vaOki o'dlmjer.io i prirznao: - A, zam:>ptio s:>m te. Brltko si neki dan govo. rila. Neka si. Taiko tr<Jba i u buduce, u svakoj prilici kad asjetls da n~o, billo u Pa.J"tiji iii sindilkamu, jedno govori a c:llmgo radi. Za;p:>mti da su . takvi flra;zeri Hi frakcionasi. Njima je najvaZilije da se lsitaJknu lij'1Porjeei<vos6u, makar to bilo i bez stvarnog saJdrzaja. Taiko je Anka dobila sazet odgovor na sops1tvena p~tanja i bi;la vi1Se nego zadovoljma. 0 suSiretu sa Pa. I1ovi·Cem j e pviCala prilsmfun dmuga!l"i'cama. llii tame se odala da to za njru znad daleko vise od ob'ienog rpoznanstva i ozbiljnih_r:>Zgovora. - Vidia:no to- ];>glaJs ~u uzvratile njene drugaTice. - Sta ·vldite? : - M;rlio Si za!}jlllbfjena, nije ni i\udo. Onaikav delija, a p:>metan. Drugarlce •su se .smijeslle. Acnka se pocela besrpo· .trebno as'Vll1ta1i i ~legnuvsi ramenirrna neodreaeno proslovila: 18 - sta 2lll»m ... LJUBAV DVOJE PROLETERA I>: dana u dan Am.ka je osjecala da je nesto neodoljivo pri'Vlaei Blagojru. Stallil.o je zeljela da se sretlllu, da mzgovaraju. StQga j.e odl»Zlla u si!l1dikalne pTosto' rije. Rev01Lucianami rad i mno-gi poslO'vi Blagoju nilsu omogucavali da ~ce dola;zi u sindikalne prostari~e. KaJd ga ne bi vidjela, Anka je prikrivala s.ta trenllltno DrS'jeCa i tuZna se waCala u -&klromni sobiCaik. Ujrurtru je ranila na pasao, a pas.Jije s'VlracaJla u p:wstori!je u Ilici 49. Jednorrn je :oa1ekla Blagoja nOJdnijetog nad sahovs·ku tab[u. S»STeden, iznai»Zio je ,po1tez f]lJUTOffi da ugrozi proti'Vlli.Ra. Anka je sjela i 6utke posa:natrala dbra6un na s.aJhovskom polju. Bl,.goje je pomjerio flguwu, pogled odvojio od sahovske table i primijetio Anku. Nije se srt.l!Z'drrlao da ne UlPita: - Igras li saba? Ne. A sto gleda8? Zania:nlji'VIO mi ... zelila bih naJU6irti. Ne maze to gled»njem... OsnoVil10 se mora nauCitti. - Hooos li mi :pomoci? - doskom Anka. - Pa, pokusa6u - osmjehnuo se Blagoje. Am.ka nije uCi la da ilgra Sah, ali se vi'Se 21bliZila s Blagojem. On, takode, rr>je ti<jio Sta osjeca i Ijubav se rMJbukt>tla. Sada sru cesce, kad su prililke dopusta· Ie, blli zajedno i dugo rarllgovl>rali. Pominjwli ~u i za~ jednii\ku WdruCDJo~t. ls,towemeno nisu zaibaravljali da su zadojeni istim revolucionarnim idealima, da tome ne mogu niilta p~etJpastavHi. Medi.IISobno razurrnijeva· nje abo!Dla je porrnoglo da usiPjesnije i""'rsav:>ju za1 datke agiltartora i OJigarni~zarrora u radmiOkJoj SJTedini. NOVA ZADUZENJA U SINDIKALNOM POKRETU P.olitocki:m radom Anka je •ticala ugled i povjerenje ra!d\Ilica i radnika. Nije bHo dana da joj neko ne ,pride da potraii savJet i priplta kaJro da se suprotstavi i:m'alblljlvacima. Anka je procjenjivala r"srpolazenje sagovomnika i to- tkoliko su spremni da se 'lljpttl!&te u boo!bu i u zavls\Ilosti od toga prey>orucivala Sta izrabJ }i~acmna i 1pTotivnicima radniOke kla!Se tretba reCi. Biila je to srvojeVInsna taikt~ka u specifi6nim ·U!Silovfuna boribe radniika za OSitvarriovooje nj'i!hoviih pr-ava. U pa:1oljece, 1927. godine, Anka je iz"brana u up'raVill Sa·veza radlni,Srtva 01djevne iTIJdUistd}e i obnta Zag.reba. Novo zaJdruZenje je :maCHo i nove obaveze. D:ruga•ric:>ma i drlllgovin:na je preclocila da mo>Oda pretjeruju, da je priliCno zauzeta radom u Mje_snom- sindikalnorn vide6u Zatg~eba, u kome srtanje i ocLnosd_ n~su kaika se zeli. Odma!h joj je odgavoreno da vjeruju da Ce cma 'stiCi da iiZv-rS-i svak'i zaidartak, da nrenutno nemajru S!_PO'SOibnijru drurgarriou za pomenutu duinost. Na tome se, mettllttiim, nilje zruvtvSillo. Anika je uskoro iza!brana u lll}J!I"avru Sarveza radniStva odd·evne iTIJdfulstri· je i obr.ta za cijelu zemlju. No"u obave!Zu je shvatila tak!o da Ce moCi .dljelovaJti na Si,rern planu, radni<Okoj l<lasi JrtLgosia¥ije prenosi~i ;skustva zagrebaCI!rog proIeterijata i obrnuto, paucna iskustva drugih primjenjivati u sopstvenoj s1red:irni. Nije oddljela da Blagojru pri2lna da joj 2lnacajna zadtUlZenja p:redstavljaj!U pri1li1Cam naQJor i posebno za. dovoljstvo. - KaJd je taJka - docekao ju je Blagoje, vise da je dhraibri - onrda CeS sve po~tiCi. Sarno Ulp0I1J.1.0 ra· di, osluS,kluj i paunti zahtjeve radnika. Tada se neCe \Pogrrj esirtd. ,. 19 �20 Preh1jomi radni<'\ki borac je umlo Anki povjeriti sta radi i kakve tei\koce sav,]aituje. Pred Slkiujpstinu Saverza ko,zaTskih i preraitivaOklh radniil<a u Beogradu, Anld je iS!pYiCao da Ce smjelv i:srlrupilti i kdtikovati nerrud s:trure uprave i njene po.mirljive stavove prerna re~ormi!stillna. S·to je rekao nije porekao. Smiren je ilzaSao pred deleg~te, pored ostalog, rekao je ova: - Drugovi, m'i ne bitsmo bHi ono Sto smo ako ne hi.rsa:no itznijelli sve Mo ne vaJlja u rrudm naSeg sindika1a. A inna clo,sta stvari koje ne vaLjaju, lma dosta greSaka i proq>uSita, nerada. Dobronamjernost, bez obzira Sto kritikuje, zraCila je ilZ S!Vaike Pa~roviCeve rijeCi, a taJkod:e od·1u6nost i ileqJ'QPill!Srtljivors;t kad Sill u pitanju imteresi radni.rka. Na red je ilo,Silo"'bkanje nove UJprave Saveza kozamsklh i preraitivaaklb mdnlka. Delegati su pokazali koliko cijene ParoiriCevu odluCnost i odmjerenost i jednoglrusno ga tzabrali u novu upTavu. Pr>tikom konrstitu.i!sanja uprave Pa~rorvi6u je povjerena dtUZnoSlt serkiretara. Anka nrje skirivaJla mclost ~bog Blagojevog izbora za selkretara i srdaOno mu je CesrtLtala. On se smi,jeSio i 1ptdmiJetio: - Cicrn doibijem nekru novu obave._~, interesantmo, cesti1tanja ne izosltanu. A trebalo bi da wslijede ako obaveze us.pjeSno zavrS·irrn. Odlike posrtojanog revoltucionalfa i skrornnog kom-un]ste, ParoviC je nenarrnetljivo prenosio na Anku. Nije se sUJ21driavao da joj slorene paznju na prapusote, da je navilkava da kdtibki sa,gledava ono sto Cini i taJko otkilaJnja i ~ propuste. U pocetolou se pribojavrula njegovih p!fijeRma, a1i je uvidjela da to Clni dobnonarrnjemo, u Ze1Ji da joj pomogme da se umjeSnije Slllalae:i u bo:rbi za sotp:srtvena ubjedertja. Znao je i pohvaliti. Ne jednDIITI otworeno je naglasio, gledajuCi Anlkilne svjet1uca'Ve oCi, da ona i'ma neSto urodeno, intuicijru da -ra>J];Jouje !Ita je prlhvrutljirvo za proletere, a S,ta nije. Uzg,red je napomi1njao da reV'Olucionarna lbOiiba iziskuje da njeni orgatllzatori stalno uCe i prosiauju sopsotvene v]dolomge. Anka je taka shvatila sta Blrug.ode Zeli i Ces,to je tJraZi!la da joj prepomCi Sta da dta. - Donijeeu ti neslo vrijeilno - olbecao bi Blagoje i nije zaJbocavljao da je obraduje. BHe SiU to, lllglavillorn, ma:nklsilsti6ke hroSulfe, vee do1Jrajale od cluze UJPDtrebe. Anki to nije srrnetaJo da ih pazljivo proCita, plt'a1Jumwci sebi i drugima. Kad neSto ne bi raiZJUJmdela, kad bi se naSla u nedoumici i pocela mugaitati, ona se obracaila Blagoju da joj pomq~e i ras'trumaCi proCiltam_o. Cinio je to rado, obiCno uJkarzivao na su.§tinu marksi1stiOke poruke i moguC,; nost n1jene pri1mjene u prak.tiCnoj horbi prorleterijata. SARADNJA SA JOSIPOM BROZOM -"nka je obavijestena da predstoji Plenum Mjesnog sindikalnoj vijeca Zagreba, da ce se tom prilikom raspravljati o nkllu znaCa~jnih pitanja iz Zivota i rada zagrelbai\kog proleteri'jata i slre. Jedno je Anku lznenadi<lo - zadruZenje da pril}):remi referat o ongrunizovan]'u raclnika. Dmgovinna je p:olousala objasniti ila ima SJPOsobnij>h da obmde to znacaj'llo pitanje, vjestijih da to saopSte na Pllenullllru. Oni, mediutim, ni1su ta:~o .miJslili i A[}Jki nije preosta•lo niSta drmgo nego da prilegne na posao. U tome je ra6una1a na ParoviCeV!U pomoC ali ... Od AcndTi,je Cara je do•nwla da je Parovic uhapsen. Dogodilo se to lznemuda, 9. septembra 1927. godine, kad je Blagoje :liurio na srustanak uprave Saveza looza~skih i preraitivwOkih raclnika, Cije se sjedi~te tada na:laz1lo u Zagrebu. Agenti su gnuho nasmuh, mladiCa savladaili i priveli u policiju. PoCelo je sasLuSavanje. I~slednilk nije bilrao sredJs,tva i ParoviCa je b~­ t~nruma poNuSao pr:isiliJti da prima da je aJktivno pnp!remao ruSenje ~postojeCeg dr.Zavnc~g .I.?or~tlka, ~~ pripada zakOIIlom zab~ranJenoj K;ornumst>ckOJ part>Jl. On je porimo opruzbe i stojiaki poclnosio maltreturanJa. Anka nije sjedila skri!ten;h ruku. Trazila je nacima kako da Blagoju pomogne. U zatvoc mu je uputila cisto mblje i paketk h'!"ane. Policajd su odbili da mu to predaju. Po tome je za1djuclla da je situacija preozblljna i da se najgore moze ilogoditi. A oEajavati nije v.rijedillo. Drugove je prijpitklvala sta se efikasno moz;. uciniti da se Blagoje otnne iz kand.Zi nenarodnog reztma? Doibi jala je razliCite odgovore i savjete - uglaVlllom da strpljivo ceka. A dokle? Drugarica Zora je dala nwjrp:rlblliinlji oclgovar: da je Parovic vo[ilko sposoban da se izbavi iz neprilika. Anka u to nije sumnjala, ali je i dalje s,trij<1j)ila ... Poslije pet dana isledntk se umorio i od Pa:roviCa nije iznudio zelj<mo prl~nanje. U policiji je ustrojen 1 21 �kall't<llll, pod brojem P-181, u kame je, pmed os<tal1og, »B[algoje Pwovic--. uhapsen radi komunL "'ma, pa je 16. IX 1927. p1redaJn ovdasnjem Suifibenom ~tOI!iu, gdje je SIUC!en oSIUidom ad 31. XI 1927. broj I-4100-27, sa 14 darna .zaJtvora ... « Palrovic je liSIPio da lz zar'V'ora Anki lorisam dosta-vi pi!samce da niSta ne brine, da pCJisv.rSa.va Qlbaveze ko>je je primila. Ona je mzumjela da je Biagoje podisjeca da se solidmo pripremi za istluipanje na Plenu!IIliU Mjesnog slndikalinog vijeca i ukaZe na trernutno naj<prihvatljivije obllke orgalllizovanja radnilka u boobi za i~vojevalllje njihovih prava. Osvalllllo je 17, oktabalr 1927. godine. Acruka se, prjp['em~jena, uputi1la na menum Mjesrrog si[]diJkalnog vijeca. USIPut je Slffif~IjaJa kruko ce napi~ano saopS-titi prisutnima talko da ilfn urajnije ostane u palillcenju. Tiho je ulkora6ila u J>VOStoriju p['jp.-emljenu za sjednicu. U[l[l11n:'a se nalaJZito vi,Se drugaTica i .drrugova. An!lm je neke poMavala, s njima se tiho pozdravila, a nekoliko ih je taJda UJpo:l)llala. Svi su iz01edali ozbiljno, zami1jeti ,sopSitvenim mtsUma, sasredeni na ono Sto pn;ifistoji. fuedsedavajuci je najavio po,fetak rada Plenma i dnevni red. Potom je Josjp Broz podnlo referat, pa se r:JJSij)ra'V'ljaJlo o zajednlckoj bO'rbi raJdnicke klwse pOOitiv .buirzoaJZije, s pobesnill:n naglasJ<om na razvijanje i uCw1Scernje bralustva i=edu zagmbaCkog i beowwdslkog proleterljarta. Anlka je slusaJa i brmula kako ce govoritti. Da je billo rprlllke da Blagoju Parovioo predoci referat, da ooje njegove prill:njedbe i sugesti'je - ima1a hi v'i·Se sarmopcmrOOanja, C:im.iilo joj se, lakse i1llalgala i ~o zanloupila .pwitnju pr~sutnlh. h r=isljanja se f>renula ka<l je preifisjedavajuci izgovorio njeno irn.e i naJjavio o Cemu Ce govorifti. Rumenkasta u lieu, od primjetnog uzbudenja, ona je pocela malo drhtavill:n gJasam i lagano se smlrivala. A kwd j e bolj e pogledala prlsutne i zapazHa da j e pazljirv.o sLuSajra, mittmi·je je gavorilla o naCinima o:ngani:zovamja radmilka u borbi za lmojevalllje wjihovih p.rava ubi~jeteno: 22 i o~pare gruboj ek1splowta1dji. Piri!sutn-i w povdljno oci- jerri[i wjen referalt i prijedilioge za bolje organizovanje ra:dini,ka. P·olsebno je impresiookalo njeno po:mavan:j e, ,k[',oz 'V'lasrtlto lSlm.lslt'V'O i neposredan uvild, p.-oblema Zena-<raldmica, u mnogO!Ille dbespravljenih, lro1e su se gruiboj eik!sploataciji mo01e odupreti jedi·no organlzo. vanim djelovallljem i llkljiUcivaDJjem u I"galne oblike hoTbe. Srtoga je lzrubrallla, zajedno s Joslpom Brozom i I vamom Krnn!deljom, u K'D'llliJs~ju za rmd mediu :Zen3JI11a SNAZAN OTPOR PAROVICA Anka se nije mogla pomlrlbi da se lieno ne uvjeri kaJ<o je Blwgojru u pollcij1Siko'!' zatvor:', h?<'e li b1~i izveden na SIUid i Cemu se moze nadat1? V Jerovala Je -U njegovo urrni•jeCe, sna!laZljivost, 51PTetnos1: da se brarri, ali,_. Ona. je zapravo predpsjeca!la da ,!<laJSni ':'eprijwtelj zeli da osl.ldam Bl"'!l")a on"":'oguc1 r~~ SI;:>dikata kozwrSilolh i preradwackiih radmka, za c1]eg Je sek.-etalra nesto ranije itzlbra;n. Anka je zeljela d'! ~u to predoCi i doMa lllill je u posjem,., Zamnorski klJ.""ca~ Stimac ohol i drzaJk, sidon da WIJeda zwtvmenilke 1 njihov~ posjetioce, grubo se ponlo prema ;'nki. BoJagoje n±je iGild:Z;;<> da ro mlrrn? gleda i o~1':ono. se ~­ (l>I'otstav~o klyucaJID. Nas<tala Je s·vada. KlJ<llCa[' Je !'tt~ da pokaze sta mo:Ze, pa je. ATII!m grubo. dograbiO. I i~bacio i1z p.ros,.to:rije za pDISJete zatvo['enl'ka. Prurov1C je podvilonuo k~jucanu da djevojci dozvoli da se vrati i doibio Zestok udarac SlVeZnjem k!ljOCeva. Tek sada je poceo pravi ohm?=. PaJr"""c se bacio na kljueara i .Uid31I'oem ga s1ravn]o sa zemi}JIOIIIl. U za!t-voru se raz- !egla povilka. Dourcali su zwtvorski ouvmi i Blagoja strpali u me:rnljivu Celiju ... Acruka se, USIPlahlrena, udaljHa od ZaJ1oV'D!I'a. U sebi je pomlSiljala da bi, mo:Zda, bllo bolje da )e neko~ .drugoon prioJ~l<om dosla u posjetu. Onda Je sh_vat1Ia ~a se nesto hitno mora pred<IiZetl da se BlagDJU olaksa nesm.-osni bt01ravark u zatVioru.- Obavijesrti'la je njegove na:jlblize drugove i swrrudnlke Sta je vldjela i dozivjeIa. Na to je doda!la da ouovari zartvora nece bi<rati sred. stva da se osvete Blrugoju. Njene prebposta'VIke, nazalosot, postffie ·SU ~bilja. KoonrurniJsrta ParooviC. je Carmio u zatvo11skom mlfaku i tllPID rarzma Sikan'knnja. LiSen je i prava poHtiCkog za:tvorenika. Anika je najibO'lje znaia da .~e 1;0. moze •tragLCno zav!I"Siti aka se javnost ne dbaviJeSrtl o muCenjlll komunista u polidjlslkltrn tamnicarrna i ne U!S1lijede pm1testi. Ona je cinila sto je mogla i nije ostwla usa'mljena. Komun]sti su korlstlli legffine obllke boobe da olaik:Sajru svojl'm drugiO'vima u Zai!V101l1U. U lisru )>Btooiba« siu dbjavljeni najpirsi o rrelj-udlsllrom odnosru prrema za~ tvorenicima, -posebno prema ParoviCu, tra:Zeno jt:: d~ mu se vmte odUiZeta politii\ka pracva, da se rp;remJeStl iz pOd'[IIJJID.Sike celije U za:tvons<k!u sohu. Jostov.remeno je zaura:Zeno da se zat'V'Dil'ski k~jCI.LCa't' kazni. ~b~g ~­ bog nawtaja na PaTovica kame, u takvoJ S>tuaCl.JI, , ;B �24 nlje preost~lo dmgo nego da se brani i lW"rati i&tom mJerom. Nap"isi nlsu ostali bez odjeka. Nem:umclni rezim se, ocigledno, prlbojavao protesta s'lrlh razrrnjera i unelmtlLk'O je poiPustiJo. ParoviC se, mectuttm, uslijed nevolja i tor.tu:re, i1~nena1da raeJbolio. Bio je to novi i n~predvideni bol za Anll.ru. Pogotovo kad je clorzmala da Blagoje snrruj1kuje glaelu, da se njegovo ~dra'-'&tve­ no stanje porgor.Sava. A[]Jka se potrrud'Ha da se o Blagojevoj nev,olji dbavirjes1te radnici i kamtllnj:stj Zagreba. To se proCulo i nije pro.Slo bez protesta. ParoviC je iizmsao i;z tjeskolbne memljive c<Jlije, ali je i dalje ostao u zatvoru Suclbenog snola. Amka je zeljela da ga p101sjeti. Zatvorsl~e viasti nf,su to dozvolille. Sta to znaCi?. . . A'!1ka je sjutila da nije nista dobm . . . I viSe se Zaibr1nula. : Ocajanje i cekrunje' slorstenlh rul.ru, medutim, nlsu bHi njena osobi111a. NaSla je na,Cina da se potam.ko obavijesti o Bllagoje"!'m ~dlravstvenom strunju, da mu poku.Sa olak.Sa~ti nesno.Slji'V boravak u zat:vomu. SaznaIa je ne.Sto nes11uCeno: da za,tvoDski ljekar Kuhar, poznati clnlk, ne pruza nik"k"u IJJjegu tesko oboljelom Blagoju . .1\juhar je umjesto lijekova dijello 1wrede i Blagoja nije uputio u bo1niau. RaJ2lnirrn pri-t1scima i tOT~ •D"-lri je v::~ljalo odoljeti. A:nka je vjerovala u Blagojevu nepOi]>ustljiw.ost i i"'dlrlOijivost, ali je osjecala potrebu da mu poneSto i kate, na pdrnjer, k!olilko rad~ nici, ~omurni,stj i poMeni gradaJni cijene njegocv'O hrabro driaonje u odbijanju n"scrtaja poricije, da ru time i zadivljeni. Kad licno to nije mogla uciniti, pronas!a je radniou Zlanu, kojoj je hilo dGzvo1jeno da ponekad po1sjeti zrutviOrenJo~daka, i ona je Blagoju prenjela A:nkiuu porul.ru. On joj je oclgovorio da ,ponovo namjerava da strajokuje gladu, da se taloo bran\ oct nepraveclnih op~uzbi i ~lostavtljanja. Namjeru je oclmah i ostvario. Zartv001ski irstra.Zi telj nije imao llida i donio je odl111ku da se Parovic, poslije ses't mjeseci tamnuvanja, pu§fi na s1oboclu. Aoka se obmdovala takvom obrtu i oCekivalla da se silll&retnu. Uanjesto Blagoja, stigla je vi'jesrt da je an waCen iz ZJa•tvora u pol'iciju i 1 -s·Ura.Zarn.o otp,raCen u zaviCajno Neves:im:je. 0 tome je, i:~mectu os.talo1g, u _polidj:stkiom kau:tonru, zaiPilsano: »Osoba pogibeljna za javn'i red i mirr, te kom!llTiiiSiti16ki agi~ >tator. Hresudom od 3. III 1928, bwj 2456 P"s. (presuden) na izgon ;z graJcla na 5 godina i o<lpravljen, 4. III !928, s·reskom pogbvaru u Nevesimje«. Anki nije preostalo niSta dlrug·o do da u Nevesi- nje, na adresu Blag01jeve ses•tre Ande, Ulprt.Lti t01plo pi~ \1 ' smo i - ocel.ruje oclgovor. A zatlm se pred~no p.osv~­ tlla paacfljisk!om i si'DJdikaln?m. raclu,. Dok Je B!ago_J.e Carnic u zatvoru, u zagrebaokoJ partiJIS!k:OJ or:garruzac!JI dogodile su se k!rupne p,-omjene. Anka je stalno b1!a u ro1!ru tilh dogadaja i, ne jeclnom, zaiama sto i Blagoj~, vjerni drug i ~a,ra~:ilk Jos'-]pa ~orz;a, n:ije .?~o u p 1 :rihci da mu se pndru~1, ~~ Os-m?J k~nfe~en~IJI zagrebaCke partijske organizaciJe, odrzanoJ nocu 1zmedu 25. i 26. febru:>ra 1928. godine, kada je dlgao glas pPotiJv f.ratkcionaStva . i apott;~;.mizma ...~a:da su, zada!ti ,tldaacc; lijevoj i desnoJ frakC1JI u PaactiJI 1 za,pocelo nJe· no O:lldra'"ljenje. Od Blagoja je st;g.Lo pismo. Anki je javio da pise IJ>ri•loge za raclni6l.ru stampu; Nije ~eootao, roajuci i kloliklo je ona raclsnmala, o cemu prse:. o _glad1 u. Hercegovini i o mclnrckom pcJ!oreru. Otvono Je srce 1 pnznao da mu J\Jnka mnogo nedos•taje. Na kraju je dodao da se nada da ce se 111skloro v;djeti. Posljeclnju reCeniou, ono Sto je ZankJO priZelj-ki-yala, Anka je p:Iio~ CiWla i mJ!oollkJo puta. U sehi se p1tala kako ce Blagoje umaCi :iiS!p'Dd oka polkije i Zandara i k~o Ce borarv:ilti u Z.ag;rebru iJz koga _je pragna~?" _»SJJ~o. namjerava da Hega•lmo- borav1« - zaktlJUC~la Je. ~~J~e pretpostavtke nlsu bile be.z osuova. Cak Je ra:mmslpla kak!o ce BlagGjU pomoci da i2lbjegne policijslke lolopke i po1tjere. U Zagr<Jbu su pripremane prvoma)ske dem<>';'st•racije protiv nenarodnog reZima .. Anka Je u t~'?le nnala ucljela. U cjellrri gledano, P?~ll]e Osme' p~rtJ]'ske kon. ferencije, osjetno se pobo[Jsao md u. djelov~n]u ~a­ g.rebaCke paJITti,j1ske onganilzacije, s novoJzab:ran1m "MJe:snim Iromi:tetJam kojim je ruk!oV1odio metallac i oov1.1sh k!omunilsta Jos~p B11oz. UmjeSnije su . k<J:riSCeni raJZn~ o'bllici i1legalm·e borbe i kJrusnom prottvnt!loo ZaJdavan1 udarci. U takvoj artJmosferi k01muni1Sti i ra!dnici su poletni,j-e Teagovalli na poli1ti6ka :zfb~iyanja. Izne~ad'?li .}:o~ sioci nena.rodne vlGllsti i burZmalZIJe Sill postah kiVTilJl 1 prilprernaH su p:ratiiWlljere. U dmgoj polovimi aprila 1928. g_odine, Bl_alioie.!aroviC je s:tlgao u Zagreb. fuonasao Je Anku 1 >spncao joj kako je i;zm;goljio. iz Nevesinja. Sada se . ~~:rao kiriti i iJ&towemeno, dJelova•ti u k1la.snom OS'V'Jescivanju p;oleterijata, u prijp,remama konkrennih akdja. Anka je pomogla Bllagoju da us:posta:Vi v~ sa k~­ niJstima i simdika~Inim bordma. On Je, trukode, dbavij.eSten o nastaUJm promjenama i pojaCanoj aJk,ti'VInos-ti :paactiJslke omgrunlzacij e. 25 �Pa~roviC /se SaiSJtao s J osilpom Browm, sekiretarorrn Mjesnog komiteta KPJ u Zagrebu, i preuzeo dio posla u prlpremamju prvomajO>kih demomtradja. U tome je j,mao i nesebi1Cnu AnlkiiilJU ·pomot. Ona je brinula o 26 njegovom na~DuSen1 0iffi 2ldravtljru, donosila mu r~a · oba'vJffitenJja, pogotovo icz <tvarnice u lmjoj je raJdila, i t1ill<o mu J>omaga;la da po1!PUJ!lije Sa!gleda stvarno srtao:rje. Josip B!IUZ, B!agoje Parovic, Ivan K!rndelj, Kamillo Ho111vaJtiLn, Alflka Brutorac i drugi su pri<midenili talli:av metod - da pwomajske demonstracije izblju na vi'se mjes1a u Z<>grebu. Noom011Di0S6u partij.skog i s]n. diJkal:nog a:ktivi!Site, Anka uCest'vrtlje u demODJSibracijacrna i dos'ijediruo oMvarruje ulogu pokiretaca ma:sa. zandari i policija nisu mogli svuda stiCi da rastjeruju demonstrante, dalih onemoguce u isticanju zahtjeva za pobolj'sanje sodjalnih i astrullh pr1lika, za vise bljeba, protiv bespos!ice, wrabljivaJnja i pmgona ... Roliclja se sa!sredHa da afklrije i uha;psi organi· zatoue dem!WlJSltJradja,. znajruCi da su to iistalkinuti komul11i1slti Hi .sinlditkalm.i 8llmJ•visti. UhapSeni su JasiiP Broz, Ivan K!nndelJ, Mihallo Vu-anes, KmiJo Horvatim i clnugi. Blagoje i Am<ka su imbjegli n!tjgore i aclmah se dali na posao da pomognru uh£t~p5enirrn drugovima. Njima 'liije sudeno uslijed nedosrtaJtOJka ddkaza i ubreo su puStem.i i1z zartViora. Anka i Blagoje rrisu lmaili vremena za predah i temerj.nije ra~gavore o .budruenosti i zajednicloom iivotu. Ona je panekaJd podJsJjeeala Blrugoja da bi voljela da on Z8{pjeva, osjeCajno i nostaLgi:Ono, kako je ranij e cinlo, ka!d j e sJcJb(jdJJl!O ZaJiazio U Si'lldilkalne pTO· suorije. PodsjecaJUje mu je golHlo. Nije tajlo da se p;r,ilbojava boleslti ~ mu to maZe u s'Vemu zaJsm.etati. _ T~kvo razmlS!jal!lje, na sre6u, bilo je rpasrjedica hu-oniOOog zarrnara i trajnLje nennne nap.regnrutosrt:i, pa se njegovo ~dJrav&tveno stanje poboljsalo. · DEMONSTRACIJE I GENERALNI STRAJK Anka i Blagaje st~ alli:ti<V~no ucestvovali u ;pripremama nov1h aJkcija ZaJgjrtJba&!og proletari j at a. Zaj edna su se [JTilpr.em.a:I~i, oda:biu:8lli Sta Ce reCi,. ono najrudarnije, Ma 2laltala1sa i pok:!re.ne mase u nove 01krSaje. Anlka je, u.gJ.arvLOJron,_ ramgorvara1a sa Zenama - radnicama . -- dbjaSm~javala :im UIZirdke eklsploatacije, ~o pri!sv<;l.j.a visak njihOViDig rada i ka:kav je i~laz iz svega. Mnoge su po11pUino raJZJumjele sagov,ornicu, jer su izrabljiva- nje S'VakadmeVil1o osjeCa11e na sopstvenoj koZi, a pojedine su vraiHe i doip;UJ!l~ka objasnjenja. An,ka je imala stnpl•jenja da neU!IDorno tmnaCi da u dDuStvu neCe biti m•Ta ddk pos,toje lclasna podljeljenost i elosploatacija, dok 1kll8!Sa p:DO:~voda:Ca ne osvoji vlas1. Videci kolilko mu je Anka priwi0111a, da su lstomi9lj0111ici i saradiruloi, B.lagoje je oclluC>o da Anki ponudi da stupe u bralli:. Dogodllo se to pril!klom klrace veCern.je Setm;je, kaJd Sill pi10ilaJZi11i iS!pod IDPoSanja drveCa, Cije sru sjenke, UJslijeJd uli:Onog s,vijetla, proSarele trotorur. Am<ka je taklo nesto priieljikivala i ocekivala i nije se i'Znena!dila. Sarno se, zamiSljeno, zawitala: - E, Bla!iiko, da li je ¥rijeme za to? - Ak10 buldemo CektaJli neSto ildealno - uzvratio je Blrugoje - takoo nesto necemo docekati. Mlsllm da je bolje da ne odlaiemo. - Karko Ce:tno se vjenCa:ti? Ti ZirviS Hegalno ... Ako polidja dazna da si u ZagreJbu nece se okaJniti rpotrrage. - liZveSCem·o i to spretno. Razrn~sili6u ka1ko ... Iznenada su uslijedHi ta!kvi dl11J"daji da Blagoje i Anka ni1su funali vrem·ema da Se pobrinu za vjenCanje. U Namdnoj skUij>Sitini u Beogradru <>ngaJni.zova:n je at0111ta1 na opreclstacv;mike RrvaMke seljacke stu-auke. Po~lamilk PuniSa Rack je revo!veJ1skim hiclma ubio PavIa Radica i SIIIJJrtm.o ramio Stjeu>ana RadiCa. Blla je to, dijelam, posljedlca sui<oba izmedu v<!ade i opooicije i pojaCam.og terora od strame nen,aJrodnog reZima u obraCunu s njegovia:n ;pllOtivllli'Cima. Politii'lko ulblstvo i nasHje izazvalo je ogorcenje »8.1Pre:dni!h 1snaga Ill ciljeloj J1Ugos1lavi'ji i, ;posebno, u Hrvartlskoj. U Za@relbu 'Sill illlbHe masovne dermonstraclje. Mjesni tkomltet KPJ Zagreba 'ie odluclo da se JooanuniiSiti llllkiljiUCe u IPOVDII1ke demolllstrramata ~ istaknu svo~e zahtjeve. Josip Bll'OZ, Ivan KJmdelj, Blagoje ParoviC, An\ka Burtoruc i .1dmttigi komumtsti 'SU neprestano (pratHi tok .dogadaja i .oCeJldva'li 1reagocvanje rrukovodstva Rwauske selj.<>Cke 'Stranke. Ono je iZillenaJdllo po-nivom da ,se demoii1JS1tranti ,razidu, ne ·s!krivaju6i .da je uplaseno ls1ruipaJnjem ikomun;sna. Mjesni limmite1 KPJ niije IU!Situikmruo. Selcretao: kanl'iiteta_ Jasi!p BrrOO Je pot;pilsao rpvoglas k!oj·irn. ISill, potred ostalag, .ra.tdnici i gradarni poz.vani da demomsrtlriraj!U ~PfOtiv nasHja vlwdajuCe burZoazije i uskraCivanja slobode. A'Illka ·se naScla na Cel!u 1povorke u centru grada . Smjelo je 1prolazHa 'iJsJPred Zandara i p.o1icajaca i. grotm,Oigllwsmo jiZvi!kivala 01no Sto joj je 1leZalo na ,Sircu. Smrknuta ,lica i ;sru_Zene oCi policajaca, ·o,Cigledno SiPfre- 27 �mnih da nrus.mu na ~ovorikru, Anki ·sru biH rupooorenje ·da 1SIU•vi·Se OJ.e i1 s1JrCava, jer 1Se mo:l.e naCi u :kamdZanna pr.otivnika. Na to j e :t.liP<JIZIDirena i od 1c1Pu!garica ~oj e Sill 'so:niooo lkoracale u llljenoj bli:zini. Jedna je 6hvatHa da Ankru mora .zaStirtiti i !progavorila: \ 28 - Mi Cemo rprve, a H rma1o zaostani. .A!No natS dograbe i]akse CemO ISe iskobeJjati. - Necu da ~aostajem. Hajdemo upoa:eclo - predlozila je Amka. · U 1graldu •j e odlo •od lV·reve deunnnstranata. Povorke rS:U [JOilelkaJd IZaiSitajkirva·le, na ra:meni•ma demons:tranata ;Sfll Wrastaili pojedirnci 1sa Ptrogloasom Mjesnog iko:miteta ru .rtlJci. liZ 'srveg glatsa ~~m Ci•tali !PO~u •sebi i drugima. Anka je brilnula da •se to ponavlja. Demonstranti •SU ga:omko ooabra¥ali •sacla:zaj Pmgl<rsa, smjeHje tlJOilaz;Hi napri.jed; 'tile osv-r6uCi 1se na ip<Yzive !palicije i :Zandara da ustmll<mu. VI<rs.ti 'Sill osllro reagovaile i oclruclle da se rprimijeni sila. Polkija i Zamdaii"i su m•asmu'li da ra:stjeraju demcmsrtJraJillte i tZagosipodare ·situaciJom !U gradu. U oklrs<rjirna 'je palo, 21. i 22. jnna, vise ·radniJka i gradana i vise lh uhapseno. Anka je usrp.j ela da wnakl!le rpo<licii'i i da se ,skloni u ekromnj sOibi,Ca~k. P.rilbojavala 1.5e jedi1no da je, mo:iJda, njen •Ilk ostao u rpamcenju policijskih agemwta, da je :morJU [preporzlllMi i SCepati ·C'im ilmde na ul'icu. A nije joj .se isjedi>lo 1S mWom, izvan dogada•ja. Namje~ ravaila je u centar rgra•da, a posrHje, 'Ofbazrivo, u RadniCki dom, .da se dbarvijesti o dagadaJirma i 1582fia nove d:ir<Jktive. Zerjela je, ;uosnwlom kao i uvijek, da se l!lade s B<lagoje:m i ouje llljegovo misljenje. Dok se ooa ~pre:mala, Ill~ je rpo!oucao na wata 'sobiaka. Oklijevala je, bojeCi 'Se ~0~1iciJje, da 1se od~ove i 6u:tke iscekiv<rla. Dat,mja'la ·vrota nlsu bma nlkakva ;pcr-erpa:e1ka i ·I~~o su tse crnogla ilZlmjestiti. Uslijedio Je rtihi poziv. Am.ka je rprerpor.<nrua Bh>gojev glas ; o1tkljucrua vrata. - Nisam ra6urnao da 6u rte zateCi ... Dobr:o je ... Sad mi je Iakse - wdusi Blago.je i sjede. Anka je .Jalro if8!1JI.]mjela .da je 1brinuo je li se Ollla skloni1la l!la tsigJUmo rrnjes1to. p,atom je illlpitatla: - Sta cemo dalje cim.iti? - Na 1bru•talne mJere, Mk.a, od\govoi1iCemo odlucnijim ·<!~p,O!fO'll1 i -genemlnim sllrajJwm. Tako je od~uCio •Mj.esmi komiltet. BaS -marloCaJs. Blru!JOje je rtako ·o.uklrio odalde .je dosao. Bio je nesta:rpljiv. Poourpkivao je nogama, rzamiMjeno odmahivao J:1Uik01Ill i namjea:av•ao da rpode. - Pa, niso c.,stHo ni odahnuo - rprimljeti Anka. - Nemam vremena. Eta, vidio 'Soon 1da tSi ,ddbro. Sad moram da!lje. MoraCeS i ·ti. Svi rse morannv dananocno al!ligazovaJti. Tako je dogovoreno sa sekretarom· komiteta, 'cillugom fuozom. Arnka je iscekivala da auje i llle&to odredenrje. Ona je, zarpmvo, n<rjbolje :mala B-lwgojevn osobilllU da toli:ko detarlj111o ~ jeZJgrovito ebjaSnjava da sagovomilk ne os.tane u niJkaikvoj nedOIUillici. - J a .eu na mzne O('llnkuove. Obilarzieu strajkace, rpomagat1 nn da se lbol] e snadu . . . Bo-gme i oc!urpru nasi! jill koga, vidiS, ne manjka. A ti, Jillka ... Blagoje j-e cpolozio il"u;ku na njeno rame i neta:emice gledao. - PoZuriCe.S tamo gdje 1si ,zmposlena, da dt!'Ugarice i rdrurgove ipodts,takneS da istrajru. VeC 2ma·S ikalko, imaS i-s.kruls.tva. Zel'irrn ti u51pjeha. A i -sehi - nas:mijeSio se B.laJgoje, ·srpreman da ;pode_ IrzaSao je u sumrrak. KTetao se opremto .gradam, okoliSajud mjesta rgdje je policija mogla postavitti ,zamke. Na:mjeravao se rnaCi ts Josipo·m Brozorrn, da dbirlaze Sttraj(krarOke 1S•tra:Ze, da 1podsti6u na nepopustljivorst. Anka je otiSla u tVrowniou. U njoj 111ije naSrla J11Ilogo ·radnica. Sarno su stra:Ze motrHe da rse odnekmd ne rpojave Strajlkhreheri da pok<renu zaustavljene SivaCe masine. 0\'dje, ipaJk, vlrusnik tvornice, znala je Anka, nije lako mogao dove•ti Sltm}kbrehere, jer -se radi1o o srlo:Zenijem rradnom procesu i znanju u flllPravljanju SivaCim stvojevima. Na pirtanje ,gdje su ostale nlldnice, Anka je Curla dra rSU, vjerovatno, ·ko:d .kruCe, u gradu Hi RadniCkom dmnu. Taano •SU s-v.raCale da .se rsru.srretnu s OSta]im strajkacima, da doonaju illOVOSti j dobijn jzvjesne direl(Jtive. Anlka 1se zaputhla tamo, ill Zelji da cpr.onade one naj·akti"'nije i da se, takode, mspita koliko je straj.k Ill cjelillli uscpio. Bi.la je ,svjeSIIla orpasnosti, "li je il"ijetko ~o nije weba·lo i umjela je =aCi rpo!iciji. Oclmjereno je korabda skoro opustjelim ulocama. Ponegdje je rpa:imjecivala zarrdanske paurole, s no:Zevima na iPUSkama, hrlatdnokrvno ih rp;rolazila i ~u~ rila ciljn. Pmd Raclnrckim domOIIll je pximijetila viSe Zandara, policajaca i agenata. U blizini ~u srt:ajrula njiR hova vozHa. OCigledn•o se dogadai-o neSto ,nesvakildaSnje j rpolicajci •su radorn.alcima pokazivali da rse urdaJ.je, -da ne za6tajkuju. AnJka je zrustala u nedoumici da li da IZ31boravi na apasnost i ~prode i:spred m:t1skih lica, d rizHwjtUCi .da je neki ·o1 agenata sprepozna i uhrupsi. Nasl!avhla je put i vi.djela da cpolicajci i agenti i:zvode iz Radnickog doma neke sindikalne funkcionere. Pro- 29 �30 zori su hili, otvoreni i unutra 'Sill vrSene p.remetaCine. Anka nije Ceka•la da naki IP'Olicajac podvikne da ne zastajil<uju i ozlojedena je zamakla za 'llgao obli~nje zgrade. Allllka se ,j_jbt1zo nasla s Blagojem i ISaznwla pojedinosti o IProtivn.J.idaru nenaT-odnog !I'eZJ,ma protiv ~adni­ ckog pokreta u cjelini. Zabranjena je djelatnost Nezavisnih .sim.Jdikata, zartirrn iJzlla:Zenje naprednfu 1:iJs.tova »Borbe« i »0Dganilzovanog .yadn:iika«. Blagoje nije preCu-tao da polkajoi i agenti 'l!ragaju za orgamizMarfuna S.tanove i p1rave darStrajlka, da U(padaju u rad:ni16ke 1 •mar. Nes~guvnOist je lebdjela sV<Uda, i:srtins1kim ,revolucionarima se ;radilo i o glavi. Allllki je Blagoje 'savjetovao, ne IPrvi put,_ da l.Se naoroCito 6uva, •1zbjegne muCenja i IDe.mllu zatvopski:h Cel:ija. - Otuda se, ~ru.ij, ne mnZe izni1eti niSta drugo osim holeStti i oZ.illjruka~ old :Uidaraca. - ZnMn 'to. $·to me tako ces1to podsjecas koliko si nevolja IP'Odnio u 0atv001U. - Ah, kako si to"razumjela. Ne mislim na sebe ... 0 tebi brimem, osjecam da .truko moram ... - VoliS me, :>mMn. Zato brimes. I ja o 'tebi ... Cuvaj :se ... Vi1Se si oOOnuZen Qpasnostima nego ja. - Nadam ·se, a <ako mora lb.iii:i dok je ,glave na ramenru, da viSe ne6q. fPaJS•ti wolidji u Sake. Policija Je saniSljeno radHa da ude ru 1Jrag istaknutim komnnistima i revol!ucionarima. Njfhcwim hapsenjem je namjeravala da paraliSe borbu zagrebackog proletarijata i Sire. Anka je brinula da Blagoje cesce mijenja mjes:to stanovanja. PlronalaR:i•la mu je tstanO'Ve, srtanodavc:itma saap.Stavala ·njeg10~HegatlinD itme i, u i:sto 'Vlrij'e:rne, b!rinula o sqpstvenOJ ISigtumnasti. Oboje •sill, IPOred toga, nalazitli nGlJCina da dbespra-vljen•im rradmici.ma .uuanaCe zaStto Je illenarQI(:lm.i reZim ·sitlom Ua.51I1nruo, ·Sto Sill UIZI10· ci takv;om ·stan ju. BliZila se .sredina ljeta. Za,!51reba0ke ulice stu ZiraCile vreUrnom. Prividni mir nije ~avaravao Aruku i Blagoja da .poHcija miruje. Dotbro su se Ouvali, ali su ima!li prritlike da IProzJbore o onome Sto nitSIU dov.r.SHi u<>lijed iznenrudn]h bmnith dogadaja - o sklapanju bmka. Bla~goje je ~mao ideju Ida se vjencaju u Staro'kwtoliokom :i.UQJUlom uredu, oilcri,vsi da je ubijeden da se policija neCe rdosjetiti da zavi1uuje u tarnoSnje crkvene knjige. I:zmenruda su 'llslijedili t!llkvi dogaaaji da je vjenCaJnje mora:lro hi.ti ddl10Zeno. PoCetkom a\ligiUI.S•ta je 'lllha· rpsen Josijp Broo, zatim Jos]p ~ra:s, pekrurski rwdmik, Villm Horvaj i d.rugi aMivisti i kOIIIllllnisti. Opasnost se nadvila n<>d Alllllou i B>lagoja. Nenarodni reziilll je, od!l].edmo, -raeunao da ce hapsenjem i osudom istakntlltlh komunista stprijeC~ti nji1hovo djel•ovanje i paraH7 sa•ti radniOki p:~ret. Blagoje se morao Q?OVltlCi u duboht iJega:llllost i GJfOci;jenitti Sta Ce dalje Cini·ti. Anka se neS.to IS1lob0dnij.e 1klretala i iJspiithrala ~akv.o je stanje u pamtijc9koj organizaciji pos-lije i>nnenadenja koje su rprWrernitli agenti .j qJOlicajci. NiS-ta ohraib.m.lfjruCe nije B[agoju mogla prenijeti os]m sopstvenog vjooovanja da ce radmiaka klwsa i komrmisti odoljeti i ovog lp'llta nasrtaju nenarodnog re.Zi!l.na. - Sve je ,to u redu, odoljecemo, ·ali ja ne mogu da cekam. Mora6u u akdju. I ti, Anka, Ida mi rpomognes - is1kazao je Blagaje ,s.,oje rasrpolozenje. - Uvijek 1salll1 s totbroon - naglasHa •je ona da je 9uviSno da je podsjeCa. - PomoCi CeS mi da ruJstp.ostavim vezu s nek.im komunistima •kvji su irz1bjegli hapSenje. Neke 6u i sam potraZiti. · - Bice opasno .da i~lazis u g.md. Na prepad te mogu scerpati - 1U!POZOr1!a ga je Anka. - Da j e samo orpaSillo lzaci u gmd lako bih. BiCe, m.i6llilrn, dale:IDo 01pasni'j:i!h rpoduihvalta. BiCe, ka. zem ti - dovrs·i Blagaje odlueno. ATiika nije Sll:igla da neSto pdpita, jer Blagoje otkori Sta je smislio: - Moracemo iZbavijati uhapsene drugove. - Kako? - Smi~lice se nesto ... Ddk malo bolje ~a,gledam pravo IStan]e stval!·i. Poduhvat SlpaSavanja ·mora biti clobro prijpremljen. Dolle StU uhwpSeni ikomrunisti, s JosipOIIll Bro2lom, Camili u zartvoru, nenarodni .re.Zim se t11udio .da za:baSufi svoje prave namjer.e .da tse obraOOnava s najlboljim .sino;vi1ma radlni:Cke rklatse, tPa je vas)truib:iJo, pomoCu sopstvenih glatsHa, da je otk.rio veliku !komunistiOku zavjeru. Time, se, u stvari, opravdavalo ono Sto su burZoazija i njena vladajuCa klika pripremali - uvo~ denje ·dilctal!urre. Najavljeno je i sudenje uhapsenim komunistlma. A ka~d je zapoceo twkozvani »Bombaski proces«, J olsiJp Broz j e ""divio sve n"!PP"ed:ne 1jude i radrrlalou .klla~su 's-vojim daslednim oddanjem .pred 'klasnian protiWlill<om. On je lzjavio da je ko:munlSII:a, da ne prjooaje rburZJOaski tsruJd nego .9Ud 1svoje KOIJ.11fllnisti~ Oke pru-tije, rda sma.rbra da Sill 1privodni zailroni vi.Si od onih ,Jcoje ·SlbVara j-edna Jola~sa da p·riitis.ne clrugu. Dostoja[]S!uveno i nepokolebljivo je, talcode, lzjavio da je 31 �spreman dp. Zntvuje i .svoj Zirvot za svoje ideale. Sudije su bi!le lwlenadene i rprvi :put ISIUoCene s i•stinskim ·revollruoionaronn i II'adniOkim borcem. IIZrek•le su n1u karztlJU od 5 godina it'Obije. B!agoje i AnJ!<:a -sru bili ushiceni kada su dO(lnali kaloo se Joslp Brm, rpod Cijlm •SU mkovodstvom ~adili, sjajno driao -~ed lk1asnlm nepr-ijateljem. 0 tome su detaJljo:>o obavijestili i Duru DaJkoviCa ·koji je u Ito vrijeme bio amgazovam na iPripremama Cetvutog kongre. sa KPJ. Blagoje ParoviC je morao ipreuzeti du:Zmos.t .sekre· taora Mjes.:>og komiteta KPJ za Zagreb i dobm [pfOcijenirt'i kako da se Josip BriDlz i d!lugoiVi obmu iz ruku klasmog neprijatelja. Akcija je [planirana ikada u Zagreb, &z Drezldena ru~jemaCkoj, stigne Du11o DaJkoviC, ooga111i0acioni 1Seka"etar ~ Centra1Inag komiteta KP J. VJENCANJE BEZ SVATOVA I VESELJA 32 Da bi ·stalno bili zajed'll!o, da bi jedno o dmgome b.r1muli u uslov1ma teSke tlegalne borbe i, ujedno, izvrsavali mnoge paruij.ske zl>dauke, Anka i Blag<>je su odlruCiH da 1Srlru1Pe ru brak. To je :trreba1l:o o~a.nidti. Blagoj e j e •rani•j e obe6ao da ce .smisUti kako da se 1o ura. di, a da 1policija 1sLuCajno ne do:zma da on ile.ga•Lno boravi u ZaJgrebu. u~ rpoonoe jednog bliskog druga, on je uredio da se vooCa!l1je izvrSi u Starakato,liORom ~u­ !PThOiffi Ulfedu u ZSJgrebu. Kl>d joj je saopstio sta je <priIPremio, Anrka iSe ohmdovala i odmah ·se tngla, progoVlD['ivSi: ........-:- E, Blagoje, rpa mi smo atelsti. Zar cemo u cnkvu, pred sveMeni(ka? - Sarna rzmas da druge nema ... Aka hocemo da azvaniCimo narS zajedniOki Zivot. U ovom .druStvu se prirzmajiU SaJI!lo braikovi skllopljeni Ill orkvi. - A IJdje cemo se vjencati? - U StaJrokatoliakoon ~Uipnom urec:tu. - Pa, Blagoje, mi :nismo srtaroka1olici. - IzjaviCemo Ida jesmo ... - A Cime Cerna rto dokazati? RijeCjru, zakletvom, na crkveni naOin, alko nas pop pocne i'1Jlitivati. A mislim da nece. Nlsam ti re- kao da je utanaCeno da nas vjenCa bez zarkeranja. - Pa, dobra - .pomirila •se AIJJka. VjenCamje je rproSlo tiho, rbez .svatorva i vese1lja. Nije bHo ni svecanog ruOka. Anka i Bbgoje su skoro k.radomice st:Ugli u Wnajm1ljeni sta•n, Si:IDrom.no namjeSten, 1S buketom ovijeCa u glinenoj v:a:zmi. Bi.li su zadovoljni i Anka je, nasmijeSena, progovorila: - Ostval'i se moja zelja. Od danas cemo uvijek · zajedno ... U ovom teS.kom Zivotu - UJzdahnula je pomislivSi Sta ih •sve oCekuje. - Uv-ijek Cemo zajedno, u srcima, u mi·s:lima ... A ·moraCemo se odva.jati. Da radimo za sre6u d11ugih i svoju. Mo:Zida i Cest'o - realno je B[agoje IProcjenjivao. ____ ,_;:~ UDARNA GRUPA ZA OTMICU BROZA IZ ZATVORA U Zagroo je odo•sao Duro D::~kovic. On se nasa{) s Blagojem i Ankom da se obavijesti o trenutnom stanju u zagrebaCkoj partijskoj organizaciji i Sta se maZe uCiM niti da se Josip Broz i drugi uhapSeni komunisti izbave iz zatvora. Blagoje nije oklijevao da predlozi da se formicr'a udar.na grtJU1a, ugla'Villom od raldnika, srp.remnih da rirzlliuju i SOijJ:s<tveni Zivot ·da rbi izbavili svoje drugove ~rz zatovora. Dallrovi6u ·se svidio_ Blagojev rprijedlog, pogotovo lkad je objasnio da ce Josip.u fuoou biti dorurena, rsaik~.ivena u hljebu, •testerica za J"ezanje zatvoilskih resetalka. Ainka j e dobi-la zaduzenje da se pobrine za ~si·guran SJtan i prrihvatanje drugova 51paSenih iz zatvora. Akcij:a je, pra~k:Jti,Cno, 'Z2l!POCela uno.Senjem testerice u zatvor. A na~po[ju, nedaleko od zatvorske ZJgrade, Ce. kali s,u C.Ianovi udar.ne ~I1UJpe, s PaoroviCe111 na C:elu-da Bwoz pretes,teriSe re.Setlke i i1skoCi TI8JPQilje. ¥rijeme je prolazJio a n:iSta neOlbiOno se n:ije p.dmjeCiva,Io na prozom zatvorSke Celije. PruroviC je pri1kri· vao nervo:ZJU i od drugova ~tra:l:iro -da se· 1strpe i, n~pri· mijeceni, cekaju. Pomisljao je, zaprav.o, da se dogodHo ne.Srbo nejpredvidemo i Broza ·kraCe SiprijeCHo da ne rp-ri.suurpi .poslu. NeMo teze nije zeho da pretJpostavi. Blagoju je u m;slima, ~paJk, .klj.uokaJ!o ono najneprijatmije: da ~aiv011Siki Ouvari nisu, mo~da, Cu[i testeri· sanje .ce>liika? u cekanju je proslo vise casova. Blagoje nije -i:mao diUgog izlwza nego da ,dr.ugovlma ka:l:e da se po·vuku. BiU Sill nerzwdofV1olj-ni Sto se v.raCaju neobav. 'ljena .posla i jedan je •U[p1tao: - Kad Cemv qpet? Si.gurno na•redne noCi. 3 Anka Butorac 33 �34 - Ne "roam - s[egao je Blagoje Tatnenima. Javicu vam kad ispitam zasto sada nismo uspjeli. Na dogovorenOIITI :mejsuu Anka je, st11pljivos6u prek.rljenog radnickog borca, celoaJ!a Blagoja, ra6unajruci da ce Oil U"J>jeti 'kad se odJuCio ltla opasan podruhvat. Dosao je neraJS!Poloien, iPUlkama obujmio kosmatu glavu i teSika srca iprog;ovorio: - Nlsmo uspjeli ... Ne znam czaSito? Uznemiren i zalbrimwt, Blagoje je odmah lorenuo da pronade flumu Ila!kovica i da ga obavijesti Sta se dogodllo. Nesto kasnije se doznalo da je· Jos;p Bmz, bas u Casu tkad je prWremano njegovo spaSavam:je iz zatvora, premjeS.ten -iz Cel:ije, u kojoj se dlliZe nalazio, u drugu zatvonslou prosotrijru, a za1i:m odveden u kaz. nionn u Lepoglavi. ~ • Blagoje se vrudio da ostale lwmuniste i radnicke borce izbavlja iz zatvora. Upornost se isplatila i nje.govom zaslugon:n iz zrutvora su rs.pa·Seni komuni•st.i Vilim Horvaj, Mihailo v,ranes i nekoliko aktivista radnickog pokreta u Zagrebu. nje hraJbr:ilo je Anftu da neUJmorno izvrSava brojne zada1lke, da se ,s_uoCava sa opasnostima i da ih ilzbjegava. PoCele ~sru jo.S up01rmije 1potjere za komrnni:stima. Policija je sra6unato DaJSitupaJla da sasvim one:rnoguCi rad komt.:mi'Sta i sindikallnih aktivi,sta u Zrug:rebu. Alllka se uvjei1ila da !Se postruJpno z~ahranjuje i onemoguCava dje.:. lovanje in151titucija u ko·jima se okUipljaju radnici. Cemu to vodi? Anka je trazila od Bla~goja objasnjenje da bi po1lp<Umije ,shvatrla neprijatne dogada~je i bolje ·Se snaJla:zi la. PojaCami tero,r bur.Zoa'Zjije ~ k!ra·lja, u stvari, bio je uvod u ne.Sto ornje, u voj111o-rrnonarhistiC:IDu d:iJktaturu, K•ral•j i hurZoazija su, oCigledno, bHi z3UJlaSeni aklt~v­ noSCu 6lanova Partije i Slkoja, demonstracij.arna i StrajkoV1ima ,radni6ke k·la!se i stri•jepili da ·to moZe da 1zazove revolucionarne rpromj.ene. Njima je srmetaJa i J¥adanska qpozicija. Ona je, -i:stina, k·dtikova·la verlikoorp1 :tandarmi oruZjem brane reakcionarni reZim od komunista i ostalih antifaSista i rodoljuba 35 REZIM ZAVODI DIKTATURU Anka i Blagoje nikada nisu imali P'ravog mira i odmora da maStaju o pomdienoj sreci i ljepsoj buducnosti. Pravila irlega1nog •rada sru .nalagarla .da Cesto mijenjaju stamove, da zametiiiU trag poQicij.i i agewtima. Ponekad su se iJil(llclvaj>~li, iz ,pros,tog razloga cia oboje ne bi dopruli u-.tamniou ako ih pohcija iznenadi. Anki je to SIIIletalo, ali nije l!llllanjivalo njenu aktiv, nost. StizaJla je, istiona qpree:nije m~o ikad, .da xadnici~ rna prenosi direkitive, da i!h ,poziva da uCestvuju_ u dernons•tracijama i i1sikafu :svoj g111jev [proti·v _nosHaca •terora. Ona je dijelo:m doiPrimijela - zajedno s Durom Da'koviCetm, Blagojem Parovicem, Paj.om Ma11ganovi- . cern, Mijom Ore!Joim, Durom Salajom i dtugim:ta da se u demo.nrstraoijaJma_ proti·v nenaro.dne vlade, 1. decenrbra 1928. godine, ""6uju poklioi KornuniiStickoj partiji i piSu orvene pawole. VlaJS~ti su narredi;le Zamda•rmima i policiji da_ oruZjem .sprijeCe demonstracije. Na ulicama Zagreba su odjeknuli pucnji. Bilo je i zrtava. Bruta1ni obracun Je izaJZvao gnjev -mdnika i gradana. Po tome se m<>glo zakljuciti da nece ustuknuti pred terorom, da Ce mu se rSttaolno odrll(pkati. Taktvo •s312l!la3* �36 s'ki .rezNn, 51!1i s dljem ne da rga promijeni, veC da i sama uCes.fvruje u raJspod:jeli bogatstva s.teCenog izrabljirvanjem radmiih Ij,udi. Anka i Blagoje su SIVaJkodlnevno prouCava'li nastalu si1tuaoiju .i konkre1mo se dogovarrali o preduzimanju odrederrrih akcija. A rrjlh nije bilo 'lako iiZVodlti isrpred nosa poilkije i agenata. Lpak, u:spijevalo se toliko da parole, crvene i ]zazovne, ra2lgnjeve policiju, da leci osvi6u u prometniJ:irrn ulicama i na trgovima. De1k su Duro Dakov;ic i Blagoje Parovic ra"'radiva:.li talkitirku bo:ribe komunirsta u pogor.Sanirrn u3lorvi~ma, Anka je odlazlla na ratZne ilega·lne pun.ktove u gradu - da preuzme i seje letke koji su poziv:a'li na otjpor burZoaziji, da prilmi ralZlne poruke i pomaZe u odrZ.avanju ve<Za imneoo k_;:"'rmnis•ta i Olanova Mjesnqg komiteta KPJ u Zarg.n:Jbu. Jec1nnm je ona, na :peronu zagrebaOke Zelje:~ni16ke ~!Stanice, namjerarvala da ostavi viSe let:wka - da ih rado!Znali tputnici urzJmu i pvonesu gla~s u mnogi1m mjest,ima u unurrra·SnjoSiti da komuni,sti u Zagrebu i"'ten~i<Vno djeluju. BHa je to, zapra.vo, ParoviCeva suges·tija. Anka je Slmatrala :da je najipQ"'1rodn-ije da to n:iJkom ne povjerava i da liCno izwvSi taj deHtkatni iZadatak. Blagoje se nije 1S'loZio da ona to Cini, n~pominjuCi da ~genti i policajci, vjerovatno, posebno parze na Zel j e:m:h)kJU Sltanicu i n jruSka jru po Cekaonicarrna. - Ko Ce to bolje od mene? U tome, veC zmaS, ima:m dosta i~sklllstva - navela je Alnka Cinjeniou da bi Blagoje p(jp"-lstio. - Dolb:no, ne6u ti sada zabraniti, ali.._. -jpoCutao je BJagoje Casak da bi nagoVlijestio da Ce u buduCe biti onl'>ko kaJko S..li.IIJOra: - Radices k11Upn1je poslove. LetJke Ce praS!1patj -i lpa•role pisati S!kojevci i rniadi radnici. Anka je shvatHa da to s1>da govori sekretar Mjesnog kom·iteta KPJ i da Ce se mo.Yati povinov.ati partijskoj dlsclplini. UI111ijeSa1a se med:u tputnilke i zaredala ,kJr:b-z Cekaonicu. Na nekirn sjediStima je ostavi1 viSe letaika i osla ta tak na·m j erarvala urbaciti u vagone na prvorrn kalas j e. .ku. BaS u t01m trel1lutlku je nastala neka ipOtDka i ti'sbnje rpumnika. Anka je vidjela hko jedan agent u ciVli·lu 01tiana letke i•z r.Uiku radoznalih putni1ka, a u pomoC IlliU p•r]slkarOu rpolicajd i neke hva1ajru za guSu. Anka je jedva umakla prema izlazu koji je, vjerovatno >Jbog nastaJe pometnje, osta:o bez policij<Ske kontrole. UskocHa je u jedam fijaJker i vlasnika ZaJmolila da sto brie p<Ytjera konje ... Stigavl\i u skromn.j stanOic, Anka se osjeti!a spokojnije, aili nije bilo Blagoja da i\uje s.ta je doZ!vJela. On je neSto ran'i•je L.zaSao da se sasta:ne s ~m ~a­ koviCem. Htjela mu je, zatpravo, reCi da .·~vaza:va llJ~­ gov:u •kri1tiCku primjedlbu,, -i da Ce ?iP~e~nlJe. na:SI_tlupat!. A dolaJZili su danj kaida ce kD'IIl'llnlsh 1 skojev·C1 oruzjem odgO'VOir-iti na l!la!5'1lje i neki herojski i.zgubiti Zivot za inlterese radniCke klase. Anka je i\ula od Biagoja da je zave~ena mon~vho­ faSi:stiCka dilkttatura, da su t1me ogran-1cene 1 uk]nute sloboda i demakra1Jija. . . - KolTl!LLniSft)i sru van a:akona - dodao Je BlagoJe. ~ A kad niJSIU hili tPOd ovim rezi,mom? Poslije »0bl2l11a.ne« i Zrukona o zaStiti dlr.Zave. Anka je hltjela reCi da je teror ne i·zmenadruje, da se to .goclJilna•ma osjeCrulo, posebno medu nruprednim l judicrna, radnicima. . - Sada je najcmje. AJko neki kommnsta padne polic-iji u Pl.llke, Zivru glavu. neCe i•zvuCi. Do sada sm? Zivjeli u dubokoj ilegaliUOIStll. .. o:~ sada mor:;u_mo _u llaJ· duhljoj. A naSu aktivnost ne sm:IJeTQo smanJ'lvarh. - Kako ce se to?... - Pa, ni•smo nes1premni. Sarna znaS da smo Duro DakoviC, ja i jO'S neki dnugovi, oCekiva:li naj1gore i neSto s·misJHi. I dalje Ce se odrZa:vat·i sastanci Celija, grupa, g.dje je to mogJUCe. Neki:ma CeS i ti p:viJ~·ustvovati da preneseS dtrektiv~. ~r1m~enjiva~e!ll? nesrto ~ovo: sa Clanovi•ma KPJ i S'tn.dllka;lnt•m aktlvl'Sttma sretacemo se, zaVi.smo od dogovora, u grads:Jcoj _vrevi, na Setai~S­ ti.ma, da se u hodu dogovararrno r pnpremamo rukCIJ~­ PnikrulpljaCerno oruZje i mur:kij?;· ViSe vru·kov?~stvo )e zartllZelo stav da se nenarrddm rezt•m moze snus1t1 oruzanim USitankom, koji Ce, raiZJUcrnlji•vo, p.redvoditi komuniLsti. - To je prava rev011lldja - dodala je Anka, rskazujuCi da ne strahuje od oruZane borbe. - Ne zmam da 1i su zreli uslovi za ta1ko neSto i.siPoljio je Blagoje Sil.LmnJru. - No, bez _ob:zi.ra na moje ;p:rocjene, i.zJvrSi6u ocUukru vi·Seg parti]IS•kog nukovodstva. Urpra'lmlk z"greba6ke pc>liclje BedekoviC je uvidio da kocrnlll!Ilistdma i aktivi1stirna radniC.ko!g polli)reta, i O_)ored vamrednih mjera, n~Ce lako u~i ~- trag. Stag~ je mijenjao ,metod i naJStto~ao da, naJpll'lJe, obeZJglavr partijtsko i s1kojeV1sko Pll!kovodstvo. Policajce i agente je nrupuCivao da, ne bi.rajuCi s.redstva, pronadiu Blllru DakaviCa, Blagoja ParoviCa, Nilko1u HeCimoviCa, Ank? Butomc i druge, za lmje je pre1lpostavljao da su na1- 37 �38 alotivnij; i,najopa•niliji za postojeCi remm. Agenti, policajci i Zandari su svakrodneVlllo tragali da izvrSe provrulu pohapcse loomuniste i skojevce. PoMcija se sJuzi'la podmetamjem, zasjeda:rna, zamkama, trazBa provoka<tore. Ca<k su za<ndari i policacjci upadali u radniCika nase~ja, vrSHi premetaCine i niiSu krili koga traZe. Ankla i Hlagoje su vjesto uivamvali trag i lzmicaJi pollcijlskoj potjeri. I druge komuniste i skojevce su rll!PIUClvali kako da zavaraju agente i mijenjaju prebi. valiiSta. U Sllo.Zenim i te.S•kfun UJs1ovima An.ka se ilz:vnsno snala<zila i nelmlilko puta Hlagoju pomogla da u posljednjem casu iaJbj~gne h"]Ysenje. N<jpolsmduo poslije zavodenja dhktature, iaiko je stal'rro 1Jr"gala, policija nije u~pjela da onemogud rad Mj~snog komiteta &PJ u Zagrebu, i to za:hva[jujuCi, u prvom redu, Parcwi<;evoj umje.Snosoti i Ank-inom uCeSCu u pri1mjeni mjera k(l!IJJSQJiracije. Do kraja se, i;pwk, nije smjeio riziloovati. Prekaljeni revolucionar Duro DalkoviC je zapazio i p;ra;viLno procijenio Pa!roviCevu srposobnoiSit i smi:sao za rukovodenje, pa je OdluCio da bi najlbolje hilo, dok traje policljl51ka hajka, da se on s,klloni iz Zag,reba. PAROVIC ODLAZI ZA BEG Blo je prohladan dan. U tj~skolbnom S•tanu je pucketala zalozena ~urunica. Anka je pegJ]ala i pakovala Blagojeve wbrwse i rulb1je. On je 6uHJiv, O'oigledno po~ti'Sten .,;bog rarstMlika, S!tajao pored pro~ora i posmat· rao mokre kro~ - patinastasive, bogomdane d8 izazo'>'U nera,polozenje. A'l1ka je ponekald cula da mu se otrne uZJdah. A ka!d se oklrenuo, on nije saikrio Sta ga najvdSe muCi: - Koli1kn Cemo bi1ti odvojeni? - Ulpitao se, SireCi ruke. - Otlrud Z>na:rn - uzv,rati.!a je Anka, ostavljajuci peglu. - Nilko to ne zna . .. BiCemo sre6ni .i odrvojeni, misleCj jedno na d!ruJgo, je li? - pmvjeravab je ona. - Kad li cemo se apet S"Struti? Gdje? - nije Blagoja napui\talo neraspolozenje zbog rastanka. - uv,ijek smo vjerovali da cemo dobm do~ivjeti. Ostanimo pri tome - :predlo.Z,i Anika. Ona je, u stvarri, bHa duboko tuZna ZJbog iznenadnog ras:tarntk:a, a!li je to savladivala Sn31gom volje, :Uz stra· ha da ne hrirzne u plaC, ~najuCi -da bi to Blag-oja WSe dirnulo. Njemu je sve viSe smet~? Sto se bliZi Cas rastamlru ,j Z81Po6imjao je o noostvarlJ1Vom: - sto nlje od1uceno da zajedno odemo? ... Ne~a­ ko- i nije mril.Slk.i da se ja sJdoni,m, a da ti ostaneS IZ: !ozena qpam10s1i. . . - Mamje sarrn "'grozena. I kada bi me scepah, m•slim da bllaze postupaju prema zenama. :_ Gvdno se v"ras. J ednaiko prebijaju muskarce i Zene k01TifUll1'.i!ste. Samo da icrn ne padneS Saka. - Ouva6u se, obecacvarrn - zelhla je Anka da razgocvor skrenu na drugo. Zajedno su u kafercic redali ~tvwrcic~: N'd!1o. s~ tu neMo i za jelo. I jed!na mara~m,ICa, s TIJI~OVI~ l'DI· cijaHma, Anddn ruCni rad, vezena s puna lJUlbavt, da Blagoja poclsjeca na zajednicki provedene dane. too rastarrllka je dosao. Blagoje se oprostio od A~­ ke i krenuo. PrO([JOVOrio je 'toliko - da ce se vr::ttl: ti. Nije reikao k"da. Anka je. malo ~':ala da _?n ~d.!az1 u Aust.riju, Bee. Da se sklom od pmJ~re. A sta ce tame radi1Ji? Anka je sarrno pcretposta'li'!Jala, a pouzdano IJJ!Hita nije :mala. p.ritvori,la je vrata i sjela za stoll?. Du boko je uzdalmula, shvativsi kolilko ce joj J!la~OJe ne- 39 dostajati. Tugu je pokusa.!a savladati posluJuC. u maloj k<uhirrlji. I nije u,pjela. Suze su se pocele otkldati, tollko joj zamag!He v~d da je mmala os1tacviti po'sao i sjesti. Tek sada_ Je bmz. nula u pl"c i saikarrna obuja:nila glavu. Dugo Je os1ala taklo bez sna, skrhana nenadnim bolom, strahujuCi da s~ Blagoju ne!lto neprljatno ~oze dogo?iH kada bude prelazio jugoslovensko-austct"IJISk:u gramCIU. Od !oga se poCela bra:niti rruiDni:!Hj8.1Iljem o prijatnim Ca1SoWillla. Prisj~tila se da je ~lag;oje ~ijepo pjev·~sio i _kako je to otkrila. BHi su u smdrukailmm pro&toriJama 1 razrovarali o mogu6nosni ollganizovanja Srtra}ka u tvorni~; u- kojoj je Arruka radila. P?tom su r~gi)Y~ra.J.1 o Blagojevian Clancima ·olbjavljenitm u »BOI11bll«, o koJnna je Anika imal3' ct;obJ?~ n;is!~en)e. Bl~goje se na;;mijesio njenom z"'Paza'll!JU : pPl':"!!"~Io. d~. Je mailo .F'"!rasna, da bi bOlje bBo da Je kmt1ck1 ostnJa. Ona mJe oc':'lnvala da ce joj ta<ko uzvracHti i pr,~m)e~o se. :llbumla..A Blagoje tome ndje. pd~av:ao ,znacaJa ~ neocek,Ivano 1e Z"'Pjevao, neika<ko V1ho 1 s]elino, sevd~kiU ~a se OboJe mzvedre. Otpjevaco je nekoldlko narodmh pJesa:rna, An.. ~ku toliko ~enadio :lstanCanom osjeCajnoS6u da se zare1da- da Ce ga CeSCe prjmo!1ati . da joj. pjevuSi, ?3l·S u casovima kad im bude tesko. On Je nehaJ:nO, po oblcaju, odrmahnruo rukom i dodao: »Lalka Cemo za pjes- �mu. Tru n.ema poteSikoCa. MisHmo na rad i naSe za datke ... « Anka se prenula iz oZitv1javanja m:inlrlog vremena shvahv,si da joj predstoji da 1 riie!Jlle na posao da s~ p ~astaje s Clanovlma KPJ i Skoja, da zajedno r~radu­ JU v_Planove i preduzimaju akcije p:rotiv diktrutomSlkog rez1ma. I ANKA BUTORAC U ZATVORU zjbog P'?~aC~no~ .terora i qp~snoSrti po Zi<vot, .nepos~e~o poshJe seSitOJamuaf!ske d]ktature, mnogi kamu~ustl ~ se morali ~.lon•ittj u dlllbolku Hega1nost. Anka 40 Je nekmna pomagala da nadu sktrovi1te stanove, da ih bla&ovremeno na~puste, aiko bJ policija pripremala upade 1 pret;ese. On':'. se i dailje, bez db2>;ra iito je priliko·m. urdaJe p~amTJell!i1la ptrezime, s1u.Zila djevoja61dm p.reztmenom, manje p01m1at:im policajoirma 1i agent•ima. Stoga se, ilsrt:ilna uz strogu predostr-o2nost lak.Se mogla kretati i zavr.Sarvati pOls-love. ' Posje6i>Va11a Je manje kompromitorvane i polioiji nepoznate k·~mQllnls.te, skojevce, akrtivis~te radni1Ckog pokreta, da 1m _ prenese ra_rzm.e direktive od viSeg parti jslrorg 11ulkovo.dSitJVa.. Sa~staJala se, takode, sa Durom Ba·ko~dCem, Pajom Marganav·iCem, Mijom OreSk.im Stefanom CvijiCem, Durom Salajem i drugim istaknutim PUikOIVo~io:i·ma Pa·rtije i Skoja, da im pomogne -u U:s . 'POIS'tav1J31TIJU medUlsoibnith veza i preno.Senju poruka. Ne~l<i od nj.ih, b~bzira sto su bili u d'l.l'bokoj ilegal· no'srti, i da:lje sru pOJ.t]tiCki aktivno djelovarli. Od njih je 1\nka do=ala za s.ta;vove I1Uil<ovodstva KPJ i Kominterne da se nenarodlni reZicm mo.Ze sruSiti samo oruZanim :nsta111kol"!l koj i Ce predv-oldi t.i komun.ils.ti Hilo j e to nesto sasv11m norvo u pra'ktiCnoj borb.i protiv eks·ploatatorsJmg i U!grnjetarOkog paretlka. P-nibojavaJLa se da je, moZda, prerano za oruZani 01b~~6um, .ct.a se to mo.Ze i k~bno zavrSiti za drugove ko]I su brh. SI)Jremni da sva!<Ju diTektivu pattijsikog m~ovodstva IJZTV•rSe bez pogovora. Paji MarganoviC.u je :rskazala Cega se pr.ilboja·va. On je cijenio njenu ir.Sikreno;srt i oiJ::jtalsnto da, vjerovatmo, nema d11ugog ilzlaza osmn o_ru_zane boa:lbe, da 6e on pokrenuti komuniste i si:ojevce d_a se pr~hvate .~Zja. Iz njegovog dbjaSnjenp Amka Je shvatrla 071biiiJiriO>S·t trenutka i da se od[.u. ke viSeg rulk:ovodlstva moraj;u bez pogovora ~p~ovodiDi. Ipak je, lr>tuioijom i poznavanjem priJika, zna:la da direktiva za oruZani ustana;k nije rezultat procjene odnosa snaga u zemlj:i. A nije mogla utica-ti da se nl!Sto ilzrrni'j eni. Po,Jicija i zamJdari su poj,abuli tra,ga:DJje. RadBi su srni,Sljeno i •upomo da ieJv~Se IPI10valu u pantij~skoj orgall!izaciji Zagreba i pOI!lpltmo paraliSu njemo dje!ovanje. Ohr.uCi su se .su.Zavali oko nakoliko 1Srtatknutih partij<skih nuko<vodi,Jaca i konrunista. U a,pri•lu 1929. godine uslijedBo je masovno ha,psenje komurnSI!a u Z1>grebu. Agenti i pulicajci su iznenaditli i AIDlku Buto.r:l;:. Nernilosrdno su je dograbili, izudarali i strpali iza zatvons'kh reSetatka. DrZa:li su je odrvojenu od drugih za. tvoreni!ka da ih ne hi po.dJSrticala da osta.nu nijeml i ni Sta ne progovore. Sef poHcije BedekoviC, nahne, udn1ah je procijenio, na osnQIVU jedne Stedne knjiZice na Pa~ roviCevo ime, koja je nadena prHiJkom preWesa Ankinog s•tama, da Ce imati po1s.Ia sa Zenom koja neCe nitSta odati. I nije se prevar.io, Irsljediv.aonje je poCelo lijepirn rijec1ma. Ovjestalo dbecanje is<leclnika da ce Anka, aka otkJdje s kim je saractivala, biti puStena iz zatvo•ra, nije dalo nikaJkvag reZJUltaJta. Ona je lcra~ko i jasno odgovorHa, praveCi se i za,Cudenom, da pojma nema Sta se od nje traZ.i i zaSto je uha1pSena. Islednilk je promijenio boju lica, aH se tada U2ldr.Zao od 01prolbanog metoda - batina. Sarno je ciniCno ptimi.jetio: - Svi uhapseni komunisti odbijaju da progovore. Ka<;nije ornek~Saju. I ti CeS ... Anka se stvpdnru:la u gr·C 6utanja, uvidaiUt;i da Je besmi'sleno neSto prigovoriti ria oveSttale i p.rov.idne tPirkove. Irsljedn:ilku je SJmetrulo njeno drZamje i nije podnio duZe da je glerda. Okrenuo je leda i otiSao, ra6urnaju6i da Je bolj-e da je ostavi u neiz,vjesmosti, razdiranu Sttrahorn i s.umnjama. I1slednik je dosao sj,.,tn>d1>n. Bio je namjesteno ]jll]biruz"n. Cak je, tdboze, zazalio sto Sill agenti i policajci AmJm t'llkli pr11lkolffi haJp•senja. Sm1>1Jrao je da ih trerba ka:zmitoi, pard uslov.o1m da ona prog•ovori, o1Jkrije ilegallna slk~r.o!VIi'Sta komiUTI:ilsta s kojima se sa:Stajala, naCin rada partijske organizacije. - NiSrta o srvemu tome ne Zlnam - klratko je Anka odbila da neSto pri:zma. Is.Jednik je pooeo setkaDi, ne gubeci Sltr:pljenje. Onda se vra•tio srtnl!u, iz tovbe iZivadio neka:kve 51pi1se, letimiCno pogledao osnovne podatke: kCerka Dragutina, si.romaSnog se~jaka iJz Doojeg Pae;ariSta, u Lici, vodena 27. av•gusta 1903, mdnica ... Odjednom ce: 41 �42 - Sta·ti je BJa,goje Pa,rovic? A9:JJ!m je i=emaldilo taikvo rpd;tanje. Da bi se rpribrala i nesto lla2lrela, lsrprelkidano je uzvcr-atlla: - Zas-to pitate?... IsJ<Jdin'ilk: •Se, smrikttlrult, oikJ:<lllUO i pDimijetio: - Ko koga oVIdje ispltuje?! - Vi meme - doslmoHa je Anka, vee pribranija. - Pa, onida -odgovorite_ S.ta vam je ParoviC. - Vjeren.ik. ~ A gdje je on? - Ne~arm. - Kaikva si ti vjenmica kad ne was gdje ti je za· rui\nik - podruglji'I'O ce ]sJednlk. . - Ne 2lnarrn. sta ru mogu - nemoeno Anka sleze ramenfuna. 4 - Da tri pomogn~m, da ti kaZem kad ne znaS? . . ·. i\lllka je · 6utala. Il>Jedr>ik nije :<urio da progovori. Ispitiva<'lk; je odmjeravao Amu i · zelio je iznenadilti. Onda je progovoruo: . - Pa11oviC je u naSim Iilllkarma. ffillka se trg;Ja i urrnalo nije vikinuiJa da to nije tacno. A jsledn>k je, lilrujuCi, ponawjao: - Da, u naS:im je rukama. I ne sa•mo on VeCina je komnnlstiCklh kolovoda ·irza zatvoi1Skih resetaka. A ootale cemo la,l<o whvatiti. ' Anka noje reagovala. lls'!ednilku je smetalo sto ona ne pmtivurtjeei. I poCinjoo je s'lwatati -:Ia blagim na· stu,pmn neCe n.iSta postLCi. Stoga je uzeo .sivkastu_- knji~ zicu, prinio je A!lilcinom liou i ohrecnuo se: - Sta je o\'o? U=i i pogledaj! Anka je prepoznaJa Parovacevu stednu knjizicu i cutkc je watiua ~iku. . - Otl<wd mjazica u tvcm stann? - Vjerenik mi je osta,vio. da je 6uvam. Ovlastio me je da ruovac mogu p<>dizati. .. - Gtdj e ti je avlascenj e? - Va1ljda je.u vasim 11ukarrna ... Isledinik je prebrao splse i nezadovoljno za,kljuclo: - Ovldje nije. No, ni je ni vaZJnq. HoCeS Li ti guvoriti o tvojim vezama? ... PoCin~jj dak nije kaJS~no. - Ne raJZUmijerrn vas - oclbi Arruka. - E, Jmak>na kceri - pcJkruza lsledinik pravu narav- koga ti praviS budalom?' - NiCI<oga. - Mene mJJsli1S vuCi za nos? Sredio sa'TI mnogo takvih. Islednik se unio i\nki u lice, sli<tao i pnjctio. Nogom je udarao 0 palos i potv.roio da ce dlorenurti 6urak 1 naOI!pako. Aruka je slutila sta ce bit; i iScel<ivala. lls[ednik se malo i:zlma!kao i gnmnuo: - Komunilsta si? .. . - To vi kaZete! . . . - Trazim da potvrdite! - A ja trazim da me smatrate za t>OlitiOkog za. tvorenika, da se OI]Yhodite.. . . Nlje stigla da dorekine. Udarac je uslijedio mnnJe¥ilto. Anki je stotine svi~aca sijevnulo ispred- oC]jlU. Z~ tetUtra.Ja se, oSamuCena se oslonila o zld i ubrzano dtsrula. ~sledn'ilk je ocekivao da je ona uplasena, da ce moliti da je postedi batina. Dozivio je drugo. PribravSi se od trenutne oSaiiilruCenoslti, Anka je odluCHa da prkosi i po cijenu sqps1venog Zivota i progovorila:. - Jesam Ola:n Partije, ubiti me mo.Zete, a n1Sta neCete saznati! Od novih udaraca Anka se srusila i zanijemila. Kad je dosla sebi, rsiedn'ilk:a vise nije bilo. U mralru je shvatila da je donijeta u cei]ju i s•tav~jena na gole dal>ke. TeStko se pomje11Ha i osjetiJa j[!ke bolove. Opi(paJa je lice, BHo je naJtelclo, nardCito lijeva s,trana, a na Ce1u je irz>ra&la o1110ruga velimne oraiha. U memljiJVoj cel!ji Anka je osjec,.la i Mrudino6u. A nlsu jaj dati niikalli:av pokrivac. Sklupcana je malo drijemala i skoro cvokotah. u celiju se uv.ukao zraeaik dnevnog svijetola i !'ajavlo da je svannlo. Naisao je i kljucacr da zatvoremkc uznemi:rava merketom k,l•jruiCeva. Otvorio je v;rata Anldne Celije da se 1lll1JU!tra ubaci neS1to hrane. Anka je sje. dhla padnicrnljena na liljev;u ruku, ne mareCi za ubacenu hranu. U grlu je osjecala nek;u go·rOinn i sebe prekorijevala S.no je ;po!S.tala manje budna i policiji dozvo!Ha da je scepa. Na pamet joj je doS!o i urpozore. nje Paje MargaJnoviCa da bi dobro bilo da l<riSom nos; piStolj i pruzi ojjpor aiko je po[icaJjci i agenti zadrze. U:;odahnula je uvidajuci da joj se crno pise, aJi odlu· Cna da islednicirrna ni'Sta ZlllwCajno ne pro~bori o ra. du k0UDJU1I1is1ta i .s!k10jevaca. D!pet je irzvedena na saslusanje. Dosao je drngi i:slednliJk, predstav.io se, nek~ko pjevajiU.Cim gl~o!ll, za ddbrocinitelja i krivio svog kolegu suo je Amlw ]ZJUda· mo. BrovidnOst nj~govog naJstupa je Anki bila tol:lko o6igledna da mu je htjela plj;unuti u lice. A on je du. Sebd.Zni6ki naJstaV1io: - Je li vas boli? ... - To 6u reCi l·jekaru - ll!Zvrati Arrlika. - Nije to toltk:o. . . ObiOni uldarci. . . PcroCiCe islednik je, oCig,ledno, bio izJnenaden zahitjevom zatvo- 43 �re!l;ic~ da. joj se ulkaZe ljeka11ska pomoC. Ona je primiJetila nJegovu nelagodnost i dodala: - LoSe se osjeCarn. Ponekad i1rnam i kr.1.Cu nesvjestku. Zbog udarca u glav;u. - Da ra~govaramo, a ljekara cu posliio ohezbijediti. To, zapravo, nije moj posao, ali 6u prenljet1 uprav.mku zatvora Sta ZelHe. MoZete i saa:ni. naoisn.ti ... - Nemam Cime ... Ni olorvke, ni p~pira .. : Polici_iski karton Anke Butorac 44 45 DobiCete, aka kaZete ono Sto :i!stragu interesuje. Ucjenjujete - sm1nkla se Anika. Isleilujem. To mi je posao. - NiSta ne znaa:n od onoga Sto vas in~eresuje. I nlkado neCu 11nati! - dqpun.i Anka. l'S'lednik je ostao miran. Cak nije pdjetio i mirno je iza.Sao. Naredno saslu.Sanje, medutim, pretvorHo se u pravo muCenje. Dvojica is1 lednika su i1sprebijali AThku i izn1rcva~renu je urbacili u Celiju. Bila joj je uskraCena hrana i voda. �Anku~su mjeseoima iiSipitivali i muCili. Ona je nstajala nijona na sva pitanja o mdu zagrebac.ke partijske 1 skojcvske a.!1ga:nizacije. 0 t-ome su cLoznali njeni naj. bli:Zl saradnici, druga.:dce i drugovi s posi-t. I traZili su naCina da joj upute rijeCi zahvalnosti i ohrabrenja. Njena dn.:garica Kartica Rusek je uSJ,Pje1a da joj u zatvor dostavi rublje. Anka je bila viSe nego iznenaUena takvom paznjom kad se, za solidamost s po\it,/Skim zatvorenilmm, mogJo dospjeti iza ZaJt·VOI'Sil<ih resetaka. Anki je sinulo da pa.z.Ijivo pretraZi Savove i uSivke ru- blja. NapiJpaJa je neSto meko u porubu koSulje, konac pazljivo prekinula i pronasla ZaJVijll>taJk cigaret-l)lapira. !'azljivo ga je odv.Ha i nasla pmou:ku da se doznailo da se ona hrabro ddLi da istraje. Katica je javila da je Bla.goje na sigurnoin mjes1tU, da je S'tigao na oilj. Anku je ova vijest posebno obradO'Va!a i ohlclonlla i sumnju da, maZda, nije poSao nae:ad, u domovinu i pao u ruke poiiciji. Anka nije imala tamkog pa,pira da odgovori n~ poruku. Kasnije se snaSla i ceduljice u:zv!TaCala .u veSu 46 za pranje, koji je siala iz zatvora. Kroz prep1sku, u nenormalni1m -usloviana, ana je doznala da p~rtijska or- ganizacija, be:z obzira na hapsenja pojed~nih komunista, nije osrujecena u mdu. Takvo saznamje je Anku poscbno obmdovalo i dalo joj sna,ge da podmese nova zlos.tavljanja i ni!J.ta ne progovori. Islednici su se smjenjivali. Svaki je vjerovao da je umjesrnji od svog pre~hodrr:rlka, da ce Amlk!u prinuditi .da ada s kiim je od~rZawa.!la veze, ko su komunVsN, skojevci, njdhOVii rukovodioci. Lj1ut~ su se varali, gnjevni izla·zi:li iiZ pros:ttmje za sas•IruSanJe. Postu.Jprno su raiZ)ra- divali i primjenjivali mucenja groznija jedno od drugog u varrljivoj naidi da Ce Am1ka neSto re6i. U i•stpiti- vanju Anke ,se angal:lovao i sef policije Bedekovic. Urn Jesto Zeljenog iiSkaJZa zatvorenice, kad se poslu.Zio udar- cem, ona mu je pljnnula u lice. Mucenje Anke Butorac se zavrsilo na sudu. Nedjelj.u dana prJ1je sudskog p:rocesa, ona je os.tavljena na miru i dobijala je nesto bolju hranu. u pocetku nije shva~ila sta to :m<>ci. Jedma zatvorenica joj je rekla da je pdpremaju za sudenje, da je iele opomvljen-n izvesti i bez tn11gova zlostav!ljanja. ~ Mo~da 6u se malo. OIPOraviti, ali nragovi batinja· rnja ne mogu se salkmitL 0 tome 6u, uostalom, da progovorfun pred surdijama. Ako to neSto znaC.i? ... - S;vi on!i, sest.ro moja, duvaju u i:stu tikvu pl"imjetila je Ankilna sagovornica. ~ Bh oblsilnjuje se ona narodna: kadija te tuzi ~ kadi j a 'ti sudi. To j e moj a suclblna ~ umratHa j e Anka. Sudenje je pocelo i:>piti<vanjem: ko su joj roditelji, gdje je posledmji put stanovala? Hila je to, u stvari, provjera podatruka u S[>islma pred su;dijom. Anka je odgovoriJa da su joj mditelji, Dragutm i Eva,. da je stanO'Vala u RaclniCII<om dolu broj 51 u Z_a:gyebu. Sudija se nadao da ce Amkiu navesti d~ i !'""~.le progO'Vori o anome s.to se nalaJZ1lo u optuzmc1. Oc;gle~o nije vjerovao U 0110 s·DO je policija dosta<vlla: da JC Anka Butorac nesalomljiva, da nlkako nece da proka!le s kim je saradivala. Uslijedd[a je aptnri.nica kojom se, naj[prij_e, objasnjavaJo za!Stlo je ona iZJvedena na rud: da je VJerma ko- munizmu, da je saradivala sa Gabrije_lom Kr~jeco~, clr Salomonom, Stjepanoiiil solmanom 1 drugovrm:'· B•<! je no uvod da bi se iueklo najteze: da se Anki sud1 mdi 2>!J06ina iz C!ama 1, 3, 4, 7, 8, 13, 16. i 21. Zakona 0 zastiti javne bezbjednosti i poretka u driavi, od 6. januara 1929; godine. Onda je nabrojano u cemu se to sastojalo: ~a je Arr]ka, kao cloo ra:znih k~cn,istickih krom~teta, celija, putem UlbJedi-vanlJa, obJaSnJavanJ.a, konferencija, Wo11ova, Stam:JJpe, rast:uranjem komnnvs- ticklh letaJka, raJdtila na ostvarenju kiO\UlJU!listiC.kog progra;ma koj-i 1de za till11 da se revolucijom. i nasiJjem izmJeni dr.Zarw1i poreda!k. .. Za .AirukJu op1JWmica nije bila nista nO'Vo. &ve je to, · na ovaj iH on~j naC:lin, Oula i1z uJsta iJslednika. Zruto je imala kratku i preoi=u odbraruu ~ da nije poclni!a nikakav zloCin i da je Sllllijeimo sto joj se pr.iplsuje ... I ,pored svega, ona je osudena, 27. juna 1930. godine, na godinu da<na rolbije i gubita'k: gradanskih prava, u Sto joj je Ura6unato V•rijeme priOvedeThO u istraZnom zatwonu. Na tome se, mectutim, nije zavrSilo, jer bi Anlka, s obrzirom na to· da je u :i!stJraZlnom zatvonu provela ol<o 15 mjeseci, odanah bila osilobodena. Nenarodnorn re.Zimu nije odgovaralo da komunistu CeliCnog ka- va, kakva je Amka, pll>sti da djeluje u Zagrebu. Sjutradan, 28. jma 1930. godine, prewdom broj 12029, na temelju clana 12. Zrukona o zastlti ddave, s obr,.,Jozenjem da je osoba pogillbeljna za javni mir i pareda,k, ona je osudena na trogodiSnji ~gon iz ZaJgreba i straiamno otpracena u Donje PazaJriste. 47 �GORKA SAZNANJA 0 GUBICIMA PARTIJE 48 PONOVO SA PAROVICEM, U MOSKVI U ~od~teljskom domu, usled neimaStine, Anlka nije mogla duze osrtati. Mi kako i=aci i&pod 0/ka po!.iciji i Zandarima i doCi u Zagreb, me&u radnike i gradane, da nastavi alktivrnost za kojru se Zivotno Olpred~jeliJa? Smetalo je to sto se redovno morala javljati policiji da se nije uldaljHa i~ vodnog mjesta. S ti:m je namje~ ravala prekinuti. Smanrala je da je najlbolje da umakne u Zagreb i Z.ivi u dubokoj illegalnosrti. Tako je ubrzo i uCiniJa. U Zagrebu je docekana prisno i dmgavs:ki. Dolbila je isprave na tude ime i stan u kome se osjeCala sigumo. Tek tada je &o•mJala detalje o po.gibiji D.ure DakoviCa, Nikole HeCi.i:n~viCa, Pa:je MarganoViCa i dvugih komuntsta, posUje muCenja od policije i Zandara. BaS tih dana kSJd se skrivala u ZSJgrebu, Anku je potresia crna vijest da s.u pali u borbi protiv policije sekretari SKOJ-a Pera Pqp.ovic Aga i Josip KD'lombo. ZloC.ini su sustizali zloCine. Di1kltatorski re:Hm je pokazao pravo like. Komum.isti, skojevci i njihuvi simpatizer; se nisu mogli nadati bilo kSJkvoj porpustljivosti reZilma. Anka je odlru!Cila da Ziva viSe neCe u DUike klasnom ne,prijatelju da je mrcvari i dovodi u starnje da umire u najte:Ziun rnrukarrna. Stoga se naoruiala da pruZi dtpor, da UJZY.rati .mi1Io za drago. U vrijeme Camovanja u zatvo11u, u danima Hegalhe predostro:Znosti, A:rnka je Cesto mislila na Blagoja ParoviCa i pOikuSal'n.a doooa neSto viSe od konst3Jtacije da je on na bezibjec!nom mjestu. Gdje je to? Ona je zeljela detaljno D'bavjestenje. Drugovi iz pantij1skog I"Wkovodstva su rarru:mjeli n.jenu Zelju i odluCiili da Joj se kaze cijela istina. Talko je do=ala da je Blagoje, odluikom CBrutralm,og komiteta KPJ, febnuara 1929. godine, ;posao u Moskv.u, da pohada Medumarodnu !enjinsku skolill i da Sltan.uje u jednom hotelu. Amlli'i je predoCeno da Ce i ona uLS!koro, poSto je izloZena potjeri policije, ilega!'!lo nap'-lstiti zemlju i atiCi Blagoj.u. Prijatno i~enadooa, ona je la:k!Se J:10dnosila Crumotinju i iScekivanje da kreme na put. Uhodanim partijskim kanalom je otisla u Bee, odakle je bilo la:kse, sa lsp.ravama na tude ime, krenuti za SovjetSki Savez. Na zeljoonickoj s-tanici u Mosikvi, na izma:ku 1930, godine, Blagoje ParoviC je saCekao svoju ZivotJnu sapu-~ tnicu. DuZe zagdjeni i oobudemi n&su morgli rijeCi progovodtli. Bhugoje se pwi pribrao, netremice je gledao i UiPitao: - Kako si putQivala? Jesi li umorna? - Za;r je to sada vaZmo - i:zustila je ona, glavu nSJslonila na Bla,gojeve grucli da prikrije sUIZe radosnice. Sa stanke sru otiS.Ji u stan. Blagoje se poibrinuo da se ana d01hro odrrnori i nije dosadivao pitanjiuna. A glava mu je buCala od radozna1losti. StoSta je ~nao iz rada paPtijske ouganizacije u zemlji, a pose>bno u Za.· grebu, i Zelio provjeriti koliko je to istinito. Anka je najprije irspr·iCala o svojim patnja•ma i ne volja;ma. Hlagoje je osjetio tmmCiau krivnje i pot·rebt1 da se opravda Sto je nije poveo prilikom odlaska iz don1ovine. Aruka je znala da to n;ije zavisilo s8Jl11o Jd njegove dobre volje i razumno je doda!la: - Znam da ni•si mo.gao uCinirti niSta viSe nego da izvr5is dir ektivu viseg paa"tijskog rukovodstva. I clobro si to uradio. Danima sru razgJovruraH o onome Sto je Blagoja najviSe interesova1o. Zajedno su sagledavali dobre i loSe strane u radu zagreba6ke partijske orr,ganizacije, a i Sire. Slaibosti su posahno· anaUzi•rali i tra:Zi-li njihove uzroil<e. 0 tSJda&njim p.ril1kama u Jugos!aiVij,i i progonu komunisrta, Anka je napi•sala i2ivjeStaj Centralnom lwmitet.u KPJ i Kominterni. Ima!la je &mi'sla da razgr.aniCi bitmo od neb.i1mog, da is1kaZe suStinu problema. Blagoje se Uldltllbrio u njen izvjeStaj i nije i1mao neku Oltbil~niju primjedbu. K001•statovao je neSto Sto je prvi put ZSJpazio: da Anka ljepse piSe nego sto govon. Ona nije najlbolje rawlNiljela primjedbu i odmai1 je uzvrartilla: - PiSem kruko lNilijem - govorim koliil<o je potrebno. Td me, nesto, stalno mpitkujes. A lead ces o sebi? ... - Odmah, aka si raQpolozena da siusas. - A §to ne bih bila. ParoviC je Zelia da ~o.noizmo is!kaZe S.ta je radio i doZivio poslije rastan:Lk:a sa Antkom. SmiSljao je odakle da po6ne. Ucinilo mu se najpogodnijim da ilostavi perlpetije u putovan.ju i p.o6ne ad izvjesme prekretnice u Ziv:otu. Zato je zaustio: 4 Anka Butorac 49 �50 - Po dolasku u Mocsikvu, gdje sam !ijepo prlmljen, poceo Sanl pohadati Meelunarodnu leuji•ns!l.m sko1u. I joS studkam. U Skoli sam dobio drugo ime i prez·ime: Aleksej Stefanovic Isaikov ... - sta ce ti to? - Zbog konspiraclje. - Zar to treba i u Moskvi? - Prravila naila:Zu da treba. ·- Ko bi reikao! - nlje Anku napusti!a zaoudenost. Blagoje tome nije pridavao neku paZn.ju i nastavio je: - Uslijedvla je provjera manja. . . P-rije upisa. Nije bilo !o5e. Panec1m sam iznenadio profesore... Eto, zmanjem nuSlk~og i italijamskog ... Upisrun sam na miSki seikJtor. Na:j(prije sam pohadao osnovni krums. Potom ostale. Vee sam· skoro pri kraju. Profesori su zadovoljmi mojim ucemjem. A u;poredo sam abavljao, is. tma pavremeno, o:dgovorne parti1j1ske pos'love izvan skole ... A111ka nije tajila. da ocelouje da ce joj p·:>moci da ponesto nauCi iz maJJkisistlOike teorije. - I ti CeS u Sk.10liu, mogu ti reCi. Tamo CeS sistematski sticati mar!klsiJsti~Cko znanje. PohadaCeS KUNMZ. - sta je to? - KoonuniMiCJd nniverzitet nacionrulnih manjina zap ada. 02ibilrjmi poli~iOiki ra:zgovori nlsu Aniki smetali da bude zenstvena, da torpli:nom i liutPkoScu ozraci priv.-emeni dam. Oceki·vanje da poi\ne ,pohaaati KUNMZ je dobro doolo da se odmori, da zaboravi na pretrpljene bo1ove i, piiiOI!OOroaena, prlhvati predstojece obaveze. Ka~d je Blagoje imao vreinena, zajedno su Setali Sirok:itrn buleva:rima i njenoj radozma.1osti nije bilo kra- ja. Jednaiko se interesovala za dostignuca u izgradnji socljalizma u SSSR, za louiltume i i•storij.ske 9pomenike koje su_posjeeicvali. UCENJE NA KOMUNISTICKOM UNIVERZITETU Vrijeme je brno prolarzilo. Anika je zvamcno pozvana da pohada nasta'VIU na Komun~stiCkon1 univerzi~ tetu naclDIIrulnih mamjillla zapada. Bila je U!Zbudena i zabr:1nuta kaiko Ce se naviCi na uCenje. Svoje raspolo- zenje i bojarzan je iskaz.,la Blagoju. On je razumio da je treba ohrabriti da solidno zapocne, a posHjc ce !ak. se. u tam smvslu je duze govorio, naglasavajucj kako je svruki pocetak tezaik, da i njemu u pocetku nije hila Ialka u skolskoj lolurpi. Poslije je stekao radnu navilou i nelagodno se osjecao ako ne bi ne&to citao iii pripremao semi:naDSke radove. Anku je naJP'll1io da ispoCetka srnjelo uCesrtv;uje u raSjpravama, da postavlja pitanja, da se javlja da odgovara ono Sto 2llla. - Odmah me bacaS u vatnu - dOCekala je ona, pomisljajru6i da je to laiko reCi, a teze ostva·ritl. - Sarno poeluSaj - nije Blagoje m·islio da je drukc1je pametnije. - Ste6ices naviku, ocsloboditi se, uvjeZbavati govornh31:vo. Za komnnistu to nije beznaCaj1no ... S glavom uzavrelom od Blagojevih savjeta, Anka se cJbrela u prrjemnom odjeljenju KUNMZ-a, da popuni odredena clokumenta. Ona je, zapravo, dala .osnoVl!le pod<J1lke slJuZibenllou koji je u urpitnik unosio od. govme. Dabila je i drmgo ime i prezirrne: Marija St"Jlanova Garova, Uz na;poonoou zaSto se to Cini. Njoj je, medutim, to bilo pozmato lz ranijeg razgovora s Blagojem, Cak i viSe nego Sto su jrz:i1ski'Va:le formalnosti pri!lkom upiJsa. Istovremeno je postala i Ola:n Svesavezne kom-unistioke partije boljsevlka- SKP(b). Ucenje je i~isJdvalo dosta napora. A.nka se trudila da postlgne sto vise. u tame je usrpijevala 1 Blagoju, itstina Salljivro, 1.1JIIl!jela reCi da Ce ga prestiCi u poznaVaJilju markJsi'StiOke misli. Na takvu primjedbu, on je osmjehnUlt, znao UlllV·ratirti: - Sarno naprijed! Znamje covjeku nlkad nije suviSno. Anka je, u stvari, poCinjala da stllldira, a Blagoje sruclije privodio Joraju. DiJpJvmirao je u junu 1931. gadine. Posta je po!kazao da scvestrano \Olada marksizmom-lenjinizmom, [pOsebno savladavsi po}iticku ekonno.niju, dijalelkti6ki i iiStorJj!sllci materijalizam, ]storij u meillmtarod!t1Qg mdn:i&o:g poiloreta i Kominteme, Blagoju je p0111!udeno da s·e posveti nastmmiCk.om poe:ivu~ da svoja ZIDaJilja i uVIjerenja prenosi dnugima, Ponudom se nije oduSevio. A[llki i d:nu!govima je objasnio svoj, i111aCe, do!biro pm:narti starv: da Zeli da se vrati u J1.1gosllaviju da pomogne svojoj Pamtiji i njenom clans~u da odolijevaju udarima dlktature. zelja mu nije odmah uvazena. Cak su ~lozeni taikvi a~gumenti da j e cloga predavaca u Meelumaradnoj lenjmskoj skoli posebna pocast i pri<ZIIanje. Blagoje to nije poricao, ali 4' 51 �kegistraciona karta Anke Butorac~ ispisana u Moskvi, na / ime Marije Stepanovne 0T8F.,Tbl: . I. ... .;t1MHJUIR: ",111 !' u .. . 17 " IJQ~ ~~''"i•ncrJ,J: · 19. PaaOT~Ao M~T)"II.1! . . ' H" B _I"IIHflcl'\'llf~T ...9~-~~~-*-~~ ~ "'f'r~~~.-. !.ttf. ..,.,..~_,.,~,_,.,._,.,~_ii>_H~.;_J+/,.... .,_._,: 'I'P• '""l'""l'".:;,o,,n, 'u•. C-'Y"'· uo:•rJ>~Gur~. IIJ>"'I'I'"~"'": ~uuneJ•nrll· (<'""'' ~Nn~ (c~c r~IIWIIX ~~~ ""'.<~· J>•Guro, ~~~~--- . ":':.~ ~-~~:l qi!D -da,,.. * ,,, c ~... c ... ~~ ·"' __,... ,.. obo,. ~~..~,--~ht~ ~~ #cs,-<4 \:...~,..-~ ~IINCgWQ.11o1:KU. P~IIHN): l .. ,.,... ' . r ·K~ ......1 f.. ..-------- :10. Out",l!ltii~C 1< -IIQN~~K<•ll IIOR"IJIH>I'fll ,.-.~~~~~··l""" ,:.,;..,~ ...... , ~...... >;II 1<1111 Y"~IWI•OJ\~IIC~(>JII f•ll•1l'll II I<UI lbl.l~"n): ~'O~...!J':':'J--·_. ·. ·-2-~ .......... ·. . -~- ........... 'S..... ~•·W-·~:--•'-- ....~. l(al .. ...,..,. ............ •c ................... ..,- • . ~q.; ...... .,....."'·· ~ .1to.t~~ ,.. £81 ;. ~. •••"'"'""'"""''"P"'· "'~~·•"' ~ 3o :t;xrum·p>n<Tt. <".•<"-''""f< <l O~A~.,y ~"n 1 t«:[l~""''''' llj ~RNA~ ~·lluDej>CMT~II 11. Cr~:.: ~·u:nl'r~wn Nfl.-111' • ~-------------- II " l) 0111eT~«~ ll(eJ ~--•AJ <&J)'IOCI. ~110 ~ ~ IIAC UOII(TIIW, o6!1syMIC>o IU INO(I.1.:1!'lJo a-apawro BJ"'•3: - - - - - - - - - - - - - - - - - - . ~- ..... ~~"~"'"ull IIO~"r"u'r..:.· . .. .; ___ ..,.... 53 £'!.~-~-'!~:~-1~-'"r-#~· c ~.. h Crm•:: n 1 R cJtoe .. ~<,d<rne, (o) 1111 II:JI!Ioly. !fi'T'Jl"''· '"'"'·'~~ull rp~·.t, po•· . 7. Cocr:o!l J·, T hi • . 18. C\'yl1Cil,1 .1~ n J(p~cnuA op~tHII •IHWM,'.· 52 J! ~ ~·~01"0 BPNI~IIN: IIIII 'IHN II '10.1MNU<-rb): • I lfo. Cu"''"' "" 'lll'I'O" lljiO<j>. COIO.la H 17. Cil)'otU ,,II R cTo1JH>fl. ap,IIN (IIOC~CJI• 4.J!n.1: (l • ht: . ....... .. , ~ ....-;.r.. .. · ·--.... T•. ~~ - --~-~-(~;'~. ;----- �t1f' ~~~ '>((;0 'OW,U\iit.YJ\ ~ ~~ \ (jH~'?~ (lj' '? ., je os!l:ao pDi onome Sto je m~sHo. :Lzvjesno vrijerne je, ijpaik, predavao slruSaodma italiljaoJ!Sike narodnosti u pomenutoj §!coli. Arrllka nije skrivaila da je dvost11Uko sre. Cna - Sto sru njih dvoje zaje.dno i S-to i1ma prof.esora da joj objasujava susti>ruu tezilh lelccija. Oboje su bili presreooi kada su, pocetJicom 1932. godine, dabi1i dljete. Dj,evojcici su nacljeruuli ime Mai'a. Otac nije odolio da poznanicima i prijateljlma, inaCe pretkaljenirm komrum:ilstima, kad ih · sretme, ne is- tkaze koliko je mclostan. Po starom ob,icaju je cascavao. A pr]snije drugove je dovodio u stan da Vide Cer~ kiou. Svi su govorlli da lioi na oca, proricali joj sre. Crm buduCnost. RoditfJ!ji niru di.U!JO ostald. s Majom. Najprije je BlagoJe oti'Sao, na dlu:Ze w-ijeme. On je, z3jp1Ta¥o, sre- 54 di>nom 1932. godiue, lz~bran u Privremeno ITUkovods~vo KPJ, koje je imenovala Kominterna i upucen u Bee. Obradovao se novoj duZm.osti i i:ogledicma da se vrati u Jugos,faviju na konkretne partijske zada11ke. A tes:ka srca se ra:Sttao sa Ankom i Majom i dbeCao da Ce se vratiti. Za uspomenu je p.onio nekolilko porod1cnih fotografija, briZljivo ih -Cuvao i CeSCe ih sjetan razgledao, misleei na voljena bica. Anka je ostala Sarna da brine 0 djevojcic1 i zavrsi skalu. A paslije je namjeravaila Bl"'gojevim stopacma, ali to nilje zav,~silo samo dd p_j emog ntlSlpololen ja i momla je cekati. 0 Maji je ma'llerinski s·oosrclno brinula, a nost1>lgija za B!agojem ni!kalko je nije napustala. Pla§ila se naj1goreg, posto je znaila da boravi u JugoslaviJi, da moZe pastd policiji u ruke. Tarda bi doZi'Vio tmgicnu sudlbinu mnije Hlcv]diranih partij1slkih i sko· jevskih ~wlwvodY,. Povremeno je dobijala ohrabrujuce vijesti da je Bl"'goje srusvlrn dobra, da mnogo putuJe i p.okrece komunis,te i skojevce u akoije protiv '1- goje Parovic da prlSJt]stvuje, u tvu delegata KPJ, Sedmom konwesu Komiuterne. Toplog junskog dana, 1935. godine, na moskov,skoj ieljeznickoj stanici je vladala uobicajena zivost. Ljuc!t i lene su WJk1i pPt1jag i irulrili izlarru. Bl"goja nDko nije sacekao. Najdraze osobe, Anka i Maja, rrlsn znale kad Ce i kojim VOIZOI!ll stiC.i. On s.e odvezao do stana i pozvonio. Uzbuden je zaustav!jao dah da bolje oslusne i uvo prinio dovratlku. 1~nUJbra se Quo Zens,ki glas, njemn take poona1 i drag, da trenutak s1>ceka. Onklju. Calla je Anka, s Majom u nam6ju, iooenadena mu se bacHa u zagrljaj. Onda je Bl1>goje prihvatio cenlciou, podigao je ¥isoko i poceo joj tepa<ti. Razdragan je po. mwljao da je mnogo porasla, da lici na O]gan6iou. DjevojiCica se snTjeSikatla, pi1stiCima ZlgrabHa pramen oCeve kose, !Jubopitljivo ga gledala i polkazivala djecji ne staslulk. Anki je Blagoje atJklrio da ima mnogo posla. da je zadu:l:en da govori, u tme KPJ, na Sedmom kongresu Kominteme, i to o problemi,rna vezam.:fun za prvu ta6ku dnevnog reda. An:11ki je impo:novalo Sto Ce on nastupiti na talko znaCajcrwm medlunarodnom skiupu kon1unista i nije skrivala da bi mu ponesto, ako b'1de zmaia, pomogla. - Razgovaracemo kollilco se moze. Da cujem tvoje miSljenje. Pomo6i Ce mi to, ne srumnjam. Arnllru je interesovalo ko saCi'lljava jugoslovensku delegacijn i kalko je itzabrana. Parovic je obj,;snlo da je delegacija itz,;brana na Splltskom pleruumu Centralnag komlteta KPJ, da to niJe konaeno, da je od Kominterne 1lrazeno da se KPJ dodijeli sei.St rje8avajucih gla~sova. Ankm je i<nrteresovalo Sto su o11gani Korninterne odgovorilli. - RijeS'iCe se StoSta i ovrlje: o komaOnont sastavu nena.Jrddlnog reZLma, da se parti,j:ske organ~aeije uS(pje- delegacije, kamdl!datima za rukovodeCe o11gane Komln.. 8no Cjpora¥ljaju od wdaraca ddiktf>b!>re, jacaju i omasovljavaju __ Anki nije trebalo mno[)o da shvati Icoli'Ico je veHic Blagojev udio u obmtvljanju i ucvrscivanju p.artijl51lcih 01t1ganlzacij a. tenne i drnglrn plitanj1lrna. BiCe mnogo posh, eto ... U Moskvi je, sreditnmn jula 1935. godjne, odrzano savjetovanje AJ.otiva j"-'lgolslovenskih Icomnmisto., ]come su, pored astalih, p11i1srttstvova~i Josl!P BrQZ Va1ter ~ koji je, poslije itzdrZane robrje i Icraceg boravika u zemlji i Be6u, dosao u Sov.jetski Savez, za~lm Bl~oje Paravic, Vladimir Oopic, Frllp Fillpovic, Raj<ko Jovanovic, R"doonir VOJJjovic i Rodo!jlllib Co,lakovic. Vladlrnir Copic je ukratko objasnio da Polltbiro Centralnog Joomiteta KPJ ovlrn savetovanjem zeli da se 6uje miiilljenje i ocj,ena stanja u KPJ itzmedu sestog i Sedmog kongreISa Kominter.ne. Blrugoje P31rcruiC Je ~nio kaikovo je stanje u Jugoslavi.ji, sto su partij'sike onganizaoije i nji- NAJZAD ZAJEDNO, SA KCERKOM MAJOM Anka je U"Pjesno prUVe]a kraju Cetverogodi8nje Sk:ol,ovamje na Komunilsrtiic.k.om unhremitetu naci()[lalnih manjina zapada. U isto vrijeme u Moskvu je dosao Bla- 55 �hava 11ukoyodstva pos•tigli u relatiWlo klratkom Vlreme~ i sta ih dalje ocelouje. Osvmuo se, tailmde, na Splitel~i .plenum Centralnog komiteta KPJ i ~nacaj njegovih odmka, a i odluka partij1skih konferencija b.oje ru odr.Zane u naSoj zeml~i. Na krajru je zattra.Zio da vr~sutmi o:tvoreno ra.ZJgovarr-aju o radu !<JPJ, o njenoj ta;ktiej i stratteg.iji. Opra'Vldamo se oCekivalo da Ce generalni sakretar Pantije, MHan GonkiC, samo.kr]tiCk:~. ist•ll!Piti, arnaU:zirati rad Centrao1nog komiteta i treruutno stanje u KPJ. Taikvo isltUipanje je izeistalo. Diskutovalo se, istiJna, ali blijedo, ugla(\/lnom uopSteno, 1z Cega se dalo ZaJkl•jruCiJti da malo pri1sUt'Dih maj.ru stvanno stanje u radiniokom po'lovetu J!UJgpslavije. Staga Parovic nije pre6utao da je nezadovoljan tokoon i rezJultatima savjetovmja. 4 Anika je bHa priJsftlltma u sv>i·m :zbivwnjima mediu jugoslovenski•m kommJJis'tima u Mosrkvi. Bla~gojru je govorila Ma joj smeta i Citme nije zadovoljna. Njihov.i pogledi su se podudar~H i k·omun1stt6ki ]s.kreno su vjerovali da Ce izvjesna podvojenost i razlike u pogledima drugova u najviSem part:ilj•skom rukO'Vodstvu -bitJ preva:zideni. PojaVlljivalo se joS neSto Sto Je Amku i Blagoja zabranjivalo: protivljenje organa Kominterne nekim predlOZJi,ma jugiQ1s1ovenSike delegacije. Na to se .moralo pacrnetno i obazrivo reagovati. Na radnoj sjednici j!UJgoslo\"ensike delegacije za Sedini kongres Kam:imiterme rasprav1jeno je neJkoHko znacaJnih pit3!!1ja. Za predsjedn>ka delegacije izabran je Milan Gonkic, a za setkretara J osip Broz. Konaono je o'dliuCenro da ParoviC diis1k!urtruje, na .pnmenutom Kongresu, o organi~acioni.m problemima KPJ, a Milan Gonkic o politil~ zadaoima. I Vla~dimir topic j e zadusen da dlsiTruuuje. Arrtka je zivo pratila pocet<Jk i rad Kongresa. Bilo je t-o u sveC-an<Yj atmosferi, uz prisustvo najistaknutij;h rukovoc!Haca mnogih koonunistickih pantij a. Meau njima su bih Geo•Jegi Dimitli'ov, Palmixo Toljati, Moris Tares, AmdTe Marrti, Dolores Ibranuri La Pas'ionarrija, Klement Golvald i drugi. Georgi Dimltro¥ je podnio glruvu::li refera<, a Vilhelm Piik izvjestaj o raJdiu Il1lv>r5n0 g komiteta K'arninteme. Di•slkm1si1ja o glavnom re:!1eratu je trajala viSe dana. Anka je ll6StJ1p]jivo oceki-vala da Blagoje dislouluje, da ipifOgOV'Oifli o onoane S1to SJU oboje, u satima dugim razgovorima, smatrali najtmlaCajtnij,iJm za KPJ i nudni6ki pokret u J!UJgo~Javilji. NjihoVii pogledi su hili podudarni sa miSljenjem JosiJpa Broza Valtera, s koj.ia:n su uCestrvavali nmije u zajedniOkim a:kdj31ma zagnfuaCI1U 56 kog proletariljl'ita i postizaH zrracajne reZJUltate. Kad se naSao za kOOllgrestnom govornicom, Parov.iC }e lllkaeao na to da se KPJ, zahvaljujuCi zdravom proleterskom jemgw, os1c;bodila fraikcionastva i da se opganizaciono sreooje. On je naglaJsio, po•!aJZeci od sopstvenog uvlda, da su mnro:ge partij1ske ovgamdrzacije ohnovljene, da se olb["""'uju paJrtij•~ka rullmvodstva od mjeenih do c;!ruuznih i viSih, da Sill stvoreni uslovi za njihovu bolju samdnju sa CenJtraJmim komitenom KPJ. Njegovo kon· cizmo izlagal!lje, bez fraziranja, sa1sJ:rredeno na istinske problerrne, delegati Kongresa eu pazljivo sasrusali i nagradHi 3Jpla!UJZo:m. U .predasima izmeoo kongresnih sjednica, Blagoje se najlprijatlilije Olsjecao kaJd je srusao Maj.jno hezaJZ)eno cavnljanje, a i Arudne 02lbiljne ra:7lgovOPe. Njoj je povjerio Ci1me nije zarlovoljan u radu na·jviSeg !1Ulko· vodSitva Par1tije, i kakvi sru ii1lgledri da se neSto iZimjeni. A:ruka je UOCi.Ja da je Oltl. neolbicno uporan, da prethodno dobno anaHzira pojarv.u i onda ~ak·ljtUOuje. Na sjednici, Cetv·ntaj po redu, jugoslovensWe delegacije na kongresu K'ominteme, 14. avgusta 1935. godine, apet je ra~avljano o katndidatima za najviSe iZ'VII"S.no Vijelo Ko.minterme. Jednoglastno su predloZeni J osip Br<liZ Valter m clana I:zvrsnog komiteta Komintenne, Milan Gonkic za kwndidata za clana Ixvrsnog korn'iteta, A Blrugoje Pai"o•viC za Diana Internacionalne kontrolne komlslje. Prijedlog se nije sv.idio rukovodstvu Komiruteme, ll'l otvoremn1 primjedihu da je to izraz nei)J'OVjerenja Milanu Gonki6u. Delegacija KPT se sa:stala, 19. a..ngusta, da opowve raniju odl!u1ku i Ga.rkica IPredlozila da bu!de kandidat za lizvrrsni komitet &om~inlteme. T101m pril~kom V1 lardimir CotpiC, predstavnik KPJ .pri Kolffiil!ltemi, prlsutnima je ahjasnio da se islticam_jem ka111dLdruture J,QI:s~a Brorza Va1Jter:a nije Zelilo hora!Z:iti ne;povjerenje Milanu Gonkieu. Rlukovodstvu KomfulJteme se, oC·:Ugled!no, nije svidio ran'iji srumostalni stav delegacije KiPJ i nije prDIPllstilo pi'ilikiu da to kazni ti·me da prediStavnilka KPJ ne izabere u I·zvrSni komitet K.oomitn:teme. RASTANCI SU BILl NEMINOVNI Na sjedinici Politlboma Coolra'llno.g ko:mtteta KPJ, 21. a¥.gusta 1935. godi!Ile u Moskvi, donijeta je, pored ostalog, od·1uka da Blago,je Parovic otpuuuje u J,ugoslarv-lju da politi>Oki radi, da nutkovoclstva i clanove KPJ 57 �1JiPoama sa_- odlukarna Sedmog kongresa Kommteme. Kad Je s,tJigao u stan iPOs!ije sjeclnice, A'lliki je saoiPs\tio sta je od1uceno. Oma nije bila iznerradena i odmalh je UZJVTa¢ila: - U1svojen je tvoj stav. Sasvlm i&pravan. I ja zeHm da oldem u nasu zemlju, da partij;sk,i radlm. - Svi treba da ,Jdemo. Ne maze se radom pantijske ovgami~adje ru doa:novini ruk(}'VIoditi Lz inostranstva. Taka m'isli i Joi Sp Bro.z. PobijedriCe naSe. Sarno 1 · se mora ts<traJjalti. 58 - A ,gdje ce nasa Maja- u~dahnu Anka. - Bi6e :llbrinuta. PtdmiCe je u djecji dom. - Znarn da tu nema poteskoca, ali... Roditelje djetetJu niSta ne mote mmij·eniti. Blagoje se tuzadl. aprostio od kcenkice i sup.ruge i oti'Sao, ne maju6i · da li Ce se ikada vJ:"atiti. Nekoliko mjeseci kasnije i Anka je krennla u domovinu. Stlgla je u Slsrnk i a,Joti"no se ukljuCila u 'rad paritijske onganizaoije. StJa!ino je morala brliruuti o sopstvendj slgunndstii, po~toro sto policija i rugenti nisu mirovali poslije velike provale, kada je u Zagrebu uh"!Psen i sekretao- ZemaljiSJkog bkoa Cenm-alnog komitela KPJ, Borde Mitrovic, kod koga je nai!en znacajan partij1ski materijal, s:p]sfkovi .pa:rtiljrs•kih orrgan:hzacija i pojedinilh komunista. Anka je ~nala da je konspiracija osnovni uslov za djel<>v<mje i stalno ju je prirnjenJlvala. Dugo je i'zrnicala klopkarna i potjerarna. Zelila se sresti s Blagojem Jwji se nalazio negdje u Jugoslaviji, ali u tome nije uspjela. Konkre1ma partij1ska rzacluzenja, a i aprusno1st od policije, niSJU j oj dozvoljavaH da krene bHo k!Wda ilzvam 1provjerenih staza. Irz SiJ•ka je oti!Sla u Caikon;ec. Bnzo se prilrugodila novoj sre'dimi i osjetila Sta je tiS.ti. Rad.nici su biH nerzadovoljltli ,postojecim strunjem, ali mnogi nisu potpuno :maH uzrolke· svoj.ih nevolja i O'bes.pmv!ljenasti. Anka je sma'brala da je neophodno da orgrunizluje sindi'kalni kuu<s- u Crukovcu da se jedan bmj radnika priipremi da svojlm drugovlma obja5njavaju sustinu kla•Slle borbe, da ~h pokre6u u aikcije proti.v eksploatatora . .'Ona111je 51teCeno studiramjem na Kol11lU·nistlCkom univereitetu n<rcionalcrtih mrunjlna, Anki je clolbro doslo da pol312l11ieima ku1r,sa u~caZe na prave pruteve revolucionarne bo.tibe. Oni su je paZiji,.,o slruSaH, sve viSe cijenilj i pOisrtarvljalri brojna pitamja. Neki su hili iznenadeni kol'.iJko pooma•je zJbirvarnja u medunaradtnom radniokO!tll pdkretu, u nasoj zemlji, pa se pi,tali ~dje je i 1 -- lro.da sve to nauCila. �ORG'ANIZATOR VISENEDELJNOG STRAJKA RADNIKA »TIVARA« 60 Iz C~kavca je Amlka presla u VruraMin. Ucinila je to ul5'1ijed sUJkolba i"'medru tekstilnih ra,dnil<a i UiPrave pred'l.LZeCa »Tivru-<< koja nije prihvatila zahtjeve za 'PDVeeamje nrudnioa. Pol.orajinsko partrJsko m>kovoilstvo je =alo da ce hlka naj"'mjesnije pomo6i pruritijskoj i sindikalnoj organizaciji da radnike pokrenu i da niikako ne pO!ptlJste prijetn~ama i ucjenama da Ce izgubiti posao. U VaraZdinru je USipostavila ve~u sa Clamovima Parhje i sirJdlkalnirn ~kt\v;stima. Neki su je o<lmah upoZ:nrili da m,ora obazfli,vo naS1tllipati, da je polidja poostr1la korrtrolru, da ·su stigli i policijski rugenti iz Zagreba. Sve je ukazivalo da predstavnici vlwS'ti i kapitala nece prezati da UJpotrijebe i si!cu. Njima je, ~pak, bilo osnovno da spri.ojeCe da ne dode do sukoba s radnicima Stoga su agenti njuSkali, na sve strane u VaraMlnu, da pronadu komunlste i slnd.ikalne $tiviste i da ih scepaju za wrut. Anlld su drugovi pomagali da svaJkodmevno djeluje i ostane neotkrivellla. A u malom mjestu nije bllo la!ko ostarti neprimjecen. Pogotovo Anki Naja se sa,stajala sa radnicima, davala uputstva da se pripreme za strajk. Cesce je mijenjala mjesto stanovan j a i to se po~azalo pogodni1m za za·varavanje policije. Skoro svakodnevno Anki je pomagao Vilko Ivanusa, clwn KPJ, ~nalac prilika u radni6kom pokretu u V OO"a~ditr:IJu, SlpOso\ban da dokuCi, uz pomoC simpatizera Partije, sta :~sta\Onici vlasti i policije pdpremaju i namj.eravaj.u. I>z svega se m-o~lo zakljuCiti da nema ~gleda da se U1dorvolji op['avdani·m zahtjeviana radn:ilka tek!st-ilnog podluzeCa J>Tivar<c. N31peto stooje je podgrijavano i pita~njima sta dalje da se radi? Anka je potvvdila raniju odlruenost da zmpo:sleni u pomenutom poduze6u s:tUJpe u strajik. - Koliko dugo? ... - pitao je Vilko. - Dok ne izvajuju svoja prava. - A od Cega Ce Zivjeti radnici i njiho·ve porodice, alli:o vbsnik tv,o:mice ne udovolji trazenju i strajk se nastavi u ned01gled. Na sasvim umjesno pitanje se moralo odgovoriti. Ne samo rijeCju nego i takvi•m mjerama da S·trajk ne prop,ilne. Anka je uvldjela sv:u s'lozenost prolblema i trazi!a naj:pogodniji iz1az. Odmah je UJpitala da li bi zemljomdnici u okolini VaraMma, ako se d<>bro oba1 �62 vijesrte i p.r-i!p:reme, pritslwCili u pomoC radnicima u straj,kiu - da 1m obezlhljede dovorjne kolicine zivotrrih nami!1!1ica. Bi,Jo je to nesto novo i imlzetno u Ankinoj dotrudaSinjoj aikHvnO!Sti. Ona je, istina, dosta znala o neqphodrrlosti saveza ra~dmiilro i se1jaka u revoluoiona.rnoj boPbi, ali nije imala nikaikvog i!Skustva kaiko 1Jo prakti6no, iolgleda. Najpri j e su uslij edi1i raz: gooori sa IIJ'jestaJTiima okoLnih sela. K<>d SlU oni sarmah da raldnicima tva mice »T:ivaJI'«, a!ko SrlJTa jkoon odmah rie ostvare ono Stto trraZe, trelba pomoCi da prehrarrjuju seJbe i porodice, ve6ina se saglasi1la da. Ce dati koJil<o mogu. Bilo je, i~tina, imu6nijih seljaka roji su odlbili da pomogruu stmj!<acima, uz napomenu da . ce namimice dati samo aiko se plati. .. Anlka je StWgensaJa clanovima Partij e ,i aktivistima da takve treba izoJovruti da dnuge ne od'I!I'acaju. U tom pravcu se djelovalo i re.zJUJltati n~su izosJtaU. Rrudnici su jednoduSino stulpili u strajlk. Tvornica ,T;vrur« zaeaJS je opUJstjela i strojevi ~a6uctali. Oko 2.300 raJdnika SlU odllrt.J6no reldi da nece doCi na posao dok im se ne garontnje veca zrurruda i bo~ji uslovci. dda. Arnm je brimula da se postave strajkaoke straZe da nikome ne dopuste da uCiu u tvomriou. Posloda'l'ce je Sak:ilrala j e!dnoduS.noSrt radnika, ali niSIU. vj eravati da Ce dugo, bez zarada, izdrZati da prkose i ostanu uporni. Oni nci.Lsu znali da ce r8Jd!llici dobijanjem namlirnica od seljaJka iz okolime, a taJkode podrSikom i materijalnom pomoci rrudnilka z,.greba i druglih mjesta, olaiksati nmugodnosti u ishrani. Poslodavci su nesto ka=ije otkrHi ko .poonaZe Str~jtkaCi.ma, dd vl3lS'ti i pollicije tral!ili da se zablrani dooosetttje hrane iz okolnih sela u grad. Takva mj~meCiutim, hila je neizvodrjiva ~~z o2i~i!\j.nij]h posledica. PnJdstavnicj vlasti su se plas1Ji nernira seljalka i otvoreno ih n~su odbijal,i da ne do.premaju hraniU s'trajkaCima. Zrudovoljna sar3Jdlnjom radnika i zemlljoradnika, 1\nl<a je bl]slkim sarod!llicima, pored ost,.log, malo u stlihu reikla: - Sve ·Se moze kad se sr;p i ceildc sloze. Vise ne sumnjam da se nece UJSQ>jeti. strajk je trajao mjesec i po dana. v,Jasnik tvonnice i pol5lodawci su imali ogr<;>mnu s.te"!" i U"'lJ~OU su prista1i da ugla'l'llom udovol]e zaht]evlima radml<a da bi se vratlii na posao. Us;pjeh strajilm u VaraZdinu je imao !lllafuog od: jeka mectu tek!sttilnim rad!llioirrna u cijeloj zemlji. Najprije SU s:tr<ljkova]i r8Jclnici U caJkovaakoj S\'ilaJri i ta- ko se sol~ildarilsal'i sa SltrajkaQi,ma u Varal)dinu. Na CeJu toga s1Jraj1ka SlU hili rad!llici koji su ranije, paid AnkimJrrn 11Ulkovodstvrom i sliuSajruCi njena predaf\nanja zaVIl'sili simdikam sko!Ju i postali nepOkoljebljivi ~kti­ vlsti mdniCkoig poklreta. strajkO\I!j tekstilaca, a i drug!, poclstaikiJJUJti 2ihivaJTIJima u VaJraMinu, ieJbijali su SVIltda u naSoj zeml}i, reaJk,cionarnom reZimu i policiii zrudavali ne male glavobolje. " CEZNJ A ZA NAJMILIJIMA .Anklu skoro nikalda nije napuStala mi,sao o kCeri mufu. 0 tome je pcmekad priCaola i saborcima u ]Stom poslu. Spominj>lla je Maj!U, svoju garavkiu ne sk;r~vajr~1Ci kolilk:o ma!j1Clino srce paJti :z.Jbog raJstaulJk~. 0 ~ru Je govonla ne.Sto neodredenije, 1z kons~irativ­ mh ra,:Loga, dodajfl]ci da se nalazi negdje daleko, na posebnllrn zadacima. Amka nikom nije povjerila koliko joj. je kl_:::iv? suo ne moze dOZJnati gdje se. Blagoje nalaz!. ~OC!!Il]ala Je sumn]ati da l11JU se nesto nOJjornje dogodt,lo. Pogotovo krud o njemu nije dobi'la olbavjes. tenje od viseg partij1skog rukovodstva. Nesto nade je gaj.ila da se Blagoje, mooda, pismom javlja sestr,i Andi, nrustaJTijetttoj u Nevesilnju. U proljece 1937. godine, Anka se zaputila u Neves1n1e. Na.Sla je BlagojeVIU sestru, ali se rruzo.C31rala dozm.aVISi da o nj,emu nema niJk alkvih vijesti. Trufua je ?aJU:Jerarvala .~ Zagrelb da usrpostavi vezu s dDU:govdma 1Z V•!Seg partli]lskog rulkovodstva, da ih zamoli da nesto doooaj,u o B'iagojtu i rrlsta ne Siklrivaju. Na polasku je dcii;"jela ':'eprij.~tm'?"·t .- naMa se u rukama policije. HapsenJe Je ushjedtlo lZnenada, kad se tome najmanje nadala. Na pltanje ls1Jraiililtelja Ma je trazila u Nevesinju! ~nik,~ je odgo~';01rila da je sama na prorputovanju. Pohorp, 10gleda, m]e m8Jla koga ima u =kama i Anka je ,proglasena za skl1Jntcu i pro1ljerana u Petrmju. U polidljskom lkrurtcmu o tome je zabiljezeno: »•.. dopra. cena do sreskog nacelstva u Nevesinju, gdje je bila uhvaCema radi slkirtanja, presudena sa 5 dam..a zatrora i 21. IV 1937. odpracena zandanmerijs~oj ceti u PeNi~i 1 tr1njru . ..<< An.lka je u Petrimji podvrngnuta sa,s.1uSrunjru. Pordca~ Ia je policljlska terecenja da Slini komunistiCiku pmpagGIDdu i pozi!Va na ruSenje .postojeCeg dr.ZaVlllog poretka. Policija nije n"polagala nlk.;k:v.im konklretnim do- 63 �karzima da je izvede na Slid i Arr>ka je, juna 1937. godine, puStena i1Z zamvora. UbiiZo je US(pOstavHa loont8Jkte s najviSlm partijsklm I1Uiloovoldstvom u Hrvatskoj i dowala da je predvideno da, na Osniv8Jal.oom kongresu koji je pr]preman, p01stame Clan Centrr;alnog kOrmiteta Komun~stibke pan~ije Hrvatske. Kad se zalnteresovala o.Ulrud takav pridedlog, dobHa je objailnjenje da je to miS!jenje Josi1pa Broza Tita koji se vratio u zemlju da preduzme energi6ne mjere da se omasove i ojaC.ajru partij1ske organizacije. Anku je posebno obradovalo saznanje da je drug Ti to stigao i sa~da j e po1lpuno vj erova'la da ce nastati preokret u parti j1s;lrom radu i ak,tivnosti komunista i sk.ojevaca. Ka~d je iz"brana cla!ila Centralnog komi1eta KP Hrvatslke, Arr>ka je poletmije nastavila da izvrsava brojne partijske zadatke u Zagrebu, da odlazi u druga mjesta u Hrva;tskoj i pomaie u ozivljavanju mda i jacanjill pantij~Skih orga~nl:i:aclja. Po.mogla je, t"kode, sindilkalnim alkt,ivi1s ti1ma da radrntke organiZJu ju i pov,edu u bonbu. ta. 64 naroCito na izn1aku 1935. godine. Jedni C-lanovi Certtralno.g kornliteta su bili uz Milana GorkiCa Somera a dru9i _uz Vladimira CopiCa. Bilo ih je, takode, izva:r{ g!1\lipasklh urvenja. Na sj ednici Polivbiroa CK KPJ, 28. decembra 1935. · godine, Blagoje Parov,iC je osloboden duZno'Stli organizacionog sekretara, uz 9turo 01bja.Snjenje da je kr.Sio konspiracijru. Samin1 ti·m je iskljuCen iz Politbiroa CK KPJ. P:restro:ga _kazna jc teS,ko pogodila ParovJi,.Ca, pogotovo odvaJanJe od rada s komunistima u dmnovini, u Cenm j e vidio pra vi smisao revo1ucionarnog djelovanja, i povlaC:enje na politi6ki rad u MoS.Ik\nll. Amlki nije reC:eno niSta viSe, o·si1111 Sture konstatadje da je 1prekr.Sio kons;piraciju, za.Sto je udaljen iz PoHVb~roa CK KPJ. ParoviC je u Moskvi najvi.Se radio u Crvenoj sindi1kalnoj inteYinacionali, 1ilz1uCavao sindikalne pok.rete Blagoje ParoviC $mit, predstavnik CK KPJ u Spaniji (snimak iz 1937) 65 ISTINA 0 BLAGOJU PAROVICU Anka je n"jzad nesto do~nala o Bhugoju: da se nala:zQ u Sp<"niji, da je prerustavn;k Centralnog komitela KPJ ptri Centralnom loomitetu KP Spanije. U to v.rijeme, u R€1)l'-'blici Spani}i, votdio se gradooski rat. Mnogi dobrovoljai.,.,iz cijelog sVIijeta, medu kojima i stot]ne JUrgos1avena, na raz.ne naCil!le Sill stigli da pomognu rep1ublitkansikoj vladi i narodu Spanlje da se odbrane od nruSITtaja najcmje reakoi1je i faS-:i;zrna. Anka je s"'nala dosta o Blagojevom mdu prije ocll8J•ka u Spaniju. Upomo je radio na konsolidovanjru pantij1skrih ollgamirz:acija i oogaZQIVaonjru komunilS1a ~ stv,.r..nju N"rochnag fmnta slobode. Imao je i Sillkoba s nelkim ClatnOIV'ima Pro11li1Jbiroa o rrudu sindilkata, Crvene pomoci i ka~droV1sklm pitanjima. No, to nije bitnije uticalo da ne sa1gorjeva na poslu, da stva:rala6ki uCestVJuje na sjednicama Centralnog komiteta ;i daje niz kori,snih pvijedloga i Sllge•tija za poboljsooje pa<ntijs!kog mda i wticaja kO.ffiillnista. Njegova iczla,gooja su bila zasnovam.a na paznavanju pr,H[tka u zemijri. Zato •u usvoj en a, n..roCito od mladih drugova u pa;rtijsikom ·rul<ovoclstvru. A trzavice i neslaganja nisu prestajali, 5 Anka Butorac �balkoosikill:t zemalja i pisao zapazanja 0 mogucnostima njlhovog .razvoja. Pocetlmm 1937. godine Blagoju Parovi6u Smitu je saopste!IlO da ce biti upucen u spaniLju. Prethodino je morao zavrSiti tromjeseCni kurs u Rjazansku, udalje!Ilom dko 100 kilarnetara od MoSikve. Na kru~su se na.Sao s nekoHko jlll!goslovooStkih komunista i, n]e.n:u svoj!stvenom .priljeZmoSCu, s-ticao osnorvna vojna ZinanJa. Vee u apriru 1937. godine je s1Jigao u spanijru i ipreurzeo hrojne obaveze. Anka se zrunosila mislju da ode u spanijru, da se rpdldruZi jrugoslovenrslkim dohvovnljcima i uCestvlllje. u borbi. Tamo hi nasla H!aJgoja i domala zasto je lSooljucen irz PoliitJbiroa Q< KPJ u calsu kad je nesebiano •radio i billje:Zio zapaJZene rezul,tate. Pored rada u sind~katima, Anka je dobila novo rza.lduZenje: da organiizuje odlazak JtUgoslove:na, nruro~i­ to radm·ika, u Spa:nijlU.- da postanu borci i·ntennadlD- 66 nalnilh bmgada. U tnme je irrnaJa uspjeha i, ujedno, rupoznala se sa stva11ni·m prH~katma u uda1ljenoj zemlji. Dobijala je vijes~i o B>lagoju: da mnogo radi na propagandnim poslovirrna, da obilazi jedi-nice na fronto" vi,rna, dap:ria:J.osi ru}ihorv·onn mora:lnom i borbenom Ja~ cooju. zeJi.la je, dijelirrn svcem, da joj st[&ne pismo od B!aJgoja, da taiko 6uje njegove rijeci, sama njegova ITaJS!Poloe:enja. U tom Sllnils1lru je uputila U1smenu ponukru .po jeduloun -ddbrorvoljcu, :ne znajruCi da H Ce on sre;sti Blagoja. ()l]da se pdsjetila da ona zivi _u dubdkoj Ikgalnosti, da nema staJme adrese na koJU b[ st:!Jglo pismo. Iz svega je proizilazilo da nema druge nego da otputuje u SpaJUici-i nade voljenog covjeka, a!li ... ot'voreno piSe o dr11uS'bvenom polo.Zaju Zena i UJkwuje kol,i1ko su obestPrav}jene. Vorz s~" z~s1tavio u Rakek!u. NaiSLi su agentli da · preko!Th~.ohs.u 11saxr:arve pubn~k~ koji sru namjeravali pre~,1ko" &raauce, ~ SUJSJeJ~. zemlJru ..P.ogledali sru Ank:Ln pa- sos I dobra Je odmjenh. Jedan Je posumnjao da je odnelkiud pomaje. Pocelo je lsljloitivarrj-e. Ailika se tnudila da ostooe prlbrana. Na pitamje kuda se uputila, brzo ~~e snaJS1a i. Aprila 1938. godine, dobivsi saglasnost. drrug<>va__ iz Centralnog komiteta KP Hrvatske, Anka Je ClhffilbiJ~­ dila laZile ·ilsiprave, na ime Bramlka s·varc, da o1JpuUu]e ru S.pooiju. Sjela je u bnzi voz koji je jmio u pravcu jrugosJ.ovoosko-.italijaJIJJske granice i ra6unala da Ce ustko· ro vidjeti Blagoja. U~gred je raz>mrsljala i o obacve:zama koje je .premela: da Ce neSrtJo naQJi:satli za lilst »Zen. s.ki svijet« o borbi :lena Spanije da se to pakuSa objaviti, UJPI:'fuOis strogoj .ce~ri ~eZ~·ma. ~n~a je ~ara­ C!ivala u parneruutom llstru 1 obja"llla nekohko pliilo_ga o problemlma ze!Ila. Sugesti j3Jffia je pomaJgala da hst da ima :roda!ke u I-taliJi. Agent iz voza. - ZaSto? bunHa se An1ka, majuC!i da joj se dobra ne piSe. - NeSto maramo 1p1Tovjeriti . . . Da vidimo kada je ovaj paJSOS }zJd::it. Bioe to brzo. Onda cete mod prodtu~iti za I~taliju. hill<~- je osjetila ne!agodno>t pri pomenu provjere, al1 mJe 1mala !<Jud. Sipro"ledena je u zatvor, u kome je ostala neko:liko mjeseci. 0 rrjenom hapsenju, 1. "P· nla !938. godme," u pohcijskom kartonu je sturo zab!ljetZeno: »Uh:vacena u RaJkekJu, jer je pokJusala da sa knvotvoren1m pasoSem otputuje u Spaniju«. Policija je, ooigledno, pos1ije spravedene istrage, otk.nla ~kll:?-e prav~ narrujere i kcwnila je Camovanjem. P,'?'sh]e 1rzlaS'ka 1rz zartwora, Anka je doznala da je BlaJgoje adavno pao na bojnarn polju. Dozivjela je taJkav bol i tugu da se daJUima nl.ije mogla aporaviti . Onda se interesQ!Vala za;Sto joj ramije nije jaViljeno ka· kO: je Blagoje iZ>guJbio zivot. Drugovi iz Centralnog kormteta KP Hrv::~tske su ob j ;,snili da su to k:>sno doznali, _da tmglli6f!U ?tavrjest nije lako saapstiti. Au:lka je OSJBllla Ol::ikJSanje I ponos kaJd je i\ula pojedinosti: da Je Bh;goje, u svoj,;nvu poli1Ji6kog ko~mesara Trirnaeste SARADNICA U ZENSKOM LISTU dbja!smi~a Je pOISurrnnJaO u nJeillU i~sk~renost i naredio da tzade i~ntemacional1ne brigade, u naj1krr"itiCnijem t-renut. ku, na froo:>tru kod Vfuljanrueva de la Kanjade, dosao na. C~Io s'tr~]jaOkog s•troja i borce poveo da jruriSaJu. IlrrmJerom Je dokazao k::iko se proti"lnik oclbija i, smrtno pogoiten u gmdi, kl'VIju natqpio vrelu ~ansku zemlju. . ~ki je ostalo da misli na Maju, da prizeljOouje da Je Vl!dli, a kad odral&te da mo.Ze shvrutiti i razumjeti da joj p-otOtm i 51PriCa 'kaJkvog je oca imala. Talk:va Ze~ Ija se nei,zJbdsivo urezala u Jilllki!Ilo parntemJje, ali . .. PoHcija je Alnkru ptliS ti la ilz zatvora, ali je nJije osta· vila na miflu. Algenti Sill dokm:Oili da ana odr:Zcwa sas. 1 1 1 tamike i ratdnicima tn.miaCi da kapiitalisHOka kla!sa ne zna za veCe UIS1lll!pke od ilzvjeSill:ilh kra-tkotrajnih reformi, da to n~je niSta, da je ie1a2 u ulk:idanju p11ivatne s• 67 �1 I 68 svoj1ne, u sodijalizmu i besklasnom di1UMvn. Ovollko je bilo dovoljno da 1.1slijedi poujemica. Agenei, policaj. ci i Zanrda~ri su trragaH da je Uklome iz .redova zagrebaCkog ,proletarij:>ta. UhaiPsena je u jesen 1938. godine i, po kJ-atkom po.stu1plru, kaZJTijena sa 7 dana zatvora i progons1t•vom u Nevesinje. NastamUa se kod Bla:gojeve sestre Ande i svrukodmevno se molfala javljati tamoS.nji·m vlastima da .tako asnjete njeno d!jelovanje. Mucno stanje je te5-ko podnosi'la. Jedino se prijatnije osjeCala u razgovoru s Andom koja nije znala da Blagoje nije Zliv. Anka se clugo dvoumila da li da joj kaze istinu i zakljucila da je bolje da preooti. Sarno je prieala o Maji, i~Hi6uCi da mti na oca, da je b]S'tta i umiljata. Pri -svakom .pome:nu Cerkici::, Anrki se sTce kitdalo i nije suzdr:Zavala druboke uzdahe. Aneta je to primjeCiva•la, sauCest'Veno je tjeSila i proricala da Ce otiiCi svome djetetn. - Kad ce to? ... -'- glasno se Anka pi tala. - Pobjegni oda'V'de. Sta te l<inje i prisilja<vaju da se jav!jas ... Nisi nikog 1.1bila ni pokrala. Ja 6u ~i pomoCi da se i1s(k1radeS do Mo•stara, a poslije se snalazi i Ouvaj, sna}o moja - savjertovala jru je Aneta. Anka je umakla. Policajac je svratio u Andin dam da se rwSij)i•l!uje za Ankn. - Otl.ic5la je ne1lo1.1d - oclmahrmla je Anda nehajno nukom. - HoCe li se vrathi? - Ot!Wd znam. Njezi1na volja. Moja su v.rata snaji uvijek otvorena. I Aneta je OISI.tav=a na .m]r:u. ORGANIZOVANJE PRVOMAJSKE PROSLAVE I DEMONSTRACIJE NeumornoS6u rev.oludonat:ke, prekaljena u brojni.m okrS:ajima protiv nenarodnog reZLma i njegove polidlje, Anka je hitala da posv.rsava mnoge parbi}ske poslove, da radniciana 1mmaCi da su ani jedina klasa ikoja je u stanju da ukine klasno izrabljirvanje. U tom sm·is1u je ruiko:v·odila pdpremama radniCkih zboll"ova, dogovora, a kald bii se na·Sao povod i demonSitradjama. U pripremi za ,proslavn Prvog maja 1940. godine, medrnrarodillolg pramnika rada, Anka nije do!Zvolila da se bi!o sta prepusti s!ucaju. UCinila je mnogo da se �70 komU!IliJsti ukrjuCe u pr1premu prvomajiske ;proslave i da to ,prerarste u demonstradi,je Sir-ih razmjera u Zag:r~bu. fuedrsta'VIllid nenarodne vlrusti su IPredosjetiE Sta ih mo~e sna6i i pdpremHii su vanreldme rn~ere. Iz dmgrh gradava i mjesta u Zl>grdb su dovedena ianda-mnerijlslka i llJOlici}ska iPOja,Canja i rrus,rporedena na maca!jnije pooktove u gradu. Bilo je o6igledmo da se ne m'Oi.Ze raOunati na momenat :iamenadenj•a. U ton1 smilS.1u Anlka je, u svoj.srtv:u Cl31Ila S'ta!ba za or.ganizaciju pO'Voma.j-skih demcmstracija, prenijela upozocrenja radnidma i gvadanima. lliugim riJeCfuna, njima je predoCooo da oCekujJU hrutalme nas·rtaje p.olicije i Zandara, da se pr~preme za o.Str:ije s.ulk01be i odlbi,janje napald.a. Clanovi Sta:ba- ~a angani:zaciju demo1nSJt'racija, Anlka Bu1lmac - Pard\ric, S~\pe Ugaoc.lmvic i Jovica Marikovic, polb~inui[ su "so da usmjeravaju povonke demnnstram.alta da se sHj!U u centar gralda i gromoglasno negodluju protiv reakcionarne .poli:tilke rellima .. Derrnnn•sitlracije su zarpoCele ka·ko se 01Ce~ivalo. Iz SQJOifedn.i'h u]Lca SIU dolazile povo:nke raidni!ka i gradana da se slijru u centa·r grald-a. Pol:icajci i Zandari su nasnnuli da to onemog]UCe. U!potr·ijebili sru korbaCe, k<undake i zaprijetili da ce puca~i. Siiovito su naletjeli na dem0il1lstramte 'J:\,oje je pradvodila Aruka. Nem.Uosrdno su ih udarali i obaral·i na zernlju. Uz~ra.Ceno im je i1stom mjerarn, tv111dim predmedima, ali se ni oni ni•SJU dahl. RarzljluCeni, joS viSe sru nalSif!IlrUli i demoiiJJSt·rante pri,morali da se skl.arrlljaju u oveCe d~oriSte, olk:ruZeno vi1'Dik1ilm Zlgra:daana. OCigleJdno Sill namjeravalli da S grupu demdiJismnata, zajedno sa Ani<om, drze u bloka!di, a k>lsnije, ka~d se os%obade p~hilska s dDl.lgih s•trana, juriSajiU i ha.ps1!"'Kad je ostalim radniCki:m pavorkama, koje su mrunje U'lp>ldane, stigao glas da je Anka u CllpaJsnols'tl1, smjeli}i radnici Sill se i:zdvoj,ili i pohitali da .pomognru. Bez straha su na~pali policajce i zandare, Ci;me .su .Airuki i ostalim demonstr81I1t·ima omogucili da umali<BIU iz ()([JOCO!jenog dvo~iSta. STALNA POTRAGA POLICIJE sef polidije u Zagrebm, krnd je dozna,o da je Anka bila u opi<oljenom -dvoriisru i umakla, po-tcinjenima nikai<o nij.e mogao oprostiti ta!kav prestUIP. Na nj-1hovo pra¥danje da su i>onenalda hili naiprndnll'~i s leda, od veCe grtujpe filzi,Ck,i veorrna jrukih osoba, pri~jek·omo je q:Jdtnijet•io da sru bili· ov;JaSCeni da otV1o:re vatnu i!z pi- Stolja i puSruka. Oni se, n1edutim, ntsu usuldili da tolike uCine, ilz suraha da im i tJo ne bi mnogo vrijedilo. AmJkina a1ktivnost se stalno osjeCala. 0 tome su doruSni'Ci i,zvjeS1taJvali pol,idju. Stoga SlU raSJpisane povjerlji·ve potjernice i zaihtJijevruno da se AIJJka uhapsi. Da bi je policajci iii agerrti lrukse pr01poznali, dobili su njene fotografije. NjruSkali su sViUda, raSlplirtivali se, ali Zelju druJgo nirSIU mogli ost-variti. Te'k 10. "'-"!JUIS!a 1940. godine, agenti i policajci su l:hlcovali, jer su SC:ejpali Anku Butorac-ParovlirC, svezali joj 11uke, g~ulbo je uguraM u zatvorena polkij1slka kola i odveH u zatvor. Dogodilo se to u Casu kad je Ra!de Koncar Bri<o, Clan Poli~biroa Cen.tralnog komitela KPJ i sekretar Centmlnog korrJiteta KP Hrva1JSike, zakazao sjednicu u OgrizoviCevoj ulici u Zagrebu. Osam dana Atika je Cam·ila u policijskom zatvoru nije sasluSavana. Dobi1 jala je oskudne obroke i sa>aUspomena iz Lepoglave: grupa zatvorenika sapo zlu Cuvenim Cuvarima 71 l I ,, II I' I I I ,, ' �72 vala skom na'golom betonu. Osarrnljena, nije imala prilike da pmtesnuje, da se pe>buni i trazi objaiilljenje zaSto je zatvorena. M01gla se jedino obratiti zatvonSikom Cuvaa-u, ali on nije bio ras[lO'lo:Zen da bilo S.ta objaSnjava. Osamnaestog septembra &nka je, zajedno sa 25 JZat·Vocr'enitka, UJPlliCema u zlo1gla15Il!U ka~Znlicxnu u Leu:)Qgla. vi - bez ikakrvocr iZJcr1eda da se oda:tle latko it2lbav'l. NaSla se u CeHji s jed;orrn studen~·kir:Jom, sinl(patize:_kom Partije i uCesnkom u p.rvomarsiklliiD de~onstraCIJai~.:.a i lalk.Se su podno:sile rarzna ma~Ureti!I'anJ ~- Anka nrJe o6ajavala i Cinila je mnogo da usppstav1 _kontalkt .~a zatvoren]m k01munil.srtli1ma. U tome Je lliSJPJela pashJe mjesec daJUa u.pornostL Od njih, medutim, ~bog strogog zatvu11sikog reZLma; nije mogla dot~>it~ ni:Sta. drugo osim neSto hrane. A t~Zila je mar!kslls~~Cku ltteratu· ru ili druge kodsne ~jige. ~_.to DlJe ~~'Vel-o ?a sjedi s mirom i zaibrmta. P.nsJe'ti!!la se raniJeg uce~ nja, u pameti to si'Steruat1zovala i odluCila da uhapSe nu studentkinju, s abzirom da je_ simpati~e:rka Par~ tije, pri!prema za prijem u .~J. S~st~.~tsk1 su 01~1ra~ dile slijedeCa pitam"ja: partiJIStku dl•SClphnu, kon51p1ra~ ciju, drzanje pred l<lwsnim neprijateljem, ulog~u sindikata, komum~stli16ki moral, poja'Vu frafi.cciiZlma i dru_go. U .pocetkru nije iSla glattloo. Njih dvije se niStU dovalJnD po.znavale i ttrebalo je vremena da uCvr;s~e mediusobn? povjerenje. A kwd je to po~puno ostvanla, studentiklnja je pruStena ]!z zatvora. Anka je ostala sama i teSko .poldno1sila hladii1iU tH3inu i skuCenos<t zatyorske ce!ije. A n;kako nije US[pljevala da uspostavi b;Jo kakvru ve£Zu s d'I1UJgovima - komumis tim a - i'ZVa'!l . kaznionsrklilh ·zidova. ~- NEZELJENA DRUGARICA U Anki.nu celiju, hbdtnog februarskog dana 1941. godine zatvors\lci straZar·i su ubacili jednu .Zens1krrl osow. Mka je mkrmo posmatmla sta se d<>~ada_i cekal~ da se 6uvruri udalje. Dotbro ]e odmJenla outl]l'VU pnhku, pronicljivu, takode radoznalu, i upitala: - Kako se zoveS? - Vera Stipetic. - ·ZaSto si uhapSena? - Pa, zarr nije rano da kaZem? - Kad si o¥dje dospjela, nije rano. - J a sam frankovka. Znas li sta to :maci? - Dobro il"Datm. - A sta si ti? - upi.ta Vera. - Nismo istomiSljenice. I n1kada neCemo biti. - MoraCemo neJkaiko zajedno. Dok smo ovdje primj eti Vera. - Sve Ce zavisiUi od tvog ponaSanja - u:pozori ArJka. - Ni1sam nevas;pitana. Ne dosad.ujem. - A Cirrne s-i se zani,mala prije hapSenja? - iSla je &nka dalje. - Po Sltlruci sam ,pravnica. - I nije ti to ;pomoglo da izbjegneS zatvor, da se ·S1nadeS? - Aka nije, ne znaCi da neCe vrijediti. Sada su iZigled'i sasvim mal-i. - D01bcr:-o, v·i:djeCemo ... A Sta je tvoje zanimanje? - Krojabka radnica. - Sard mi je sve ja:S!no. Ko,munista si? ... Ankina nezeljena dmgarica je bila plasljiva. Slabost je prl""nala kad su poSle u dnevnu setnju, meuu za1to·Cen~ke. - Ja se plaS-im. HoCeS H da zajedno Setamo? - NemaS razloga za pla,$1nju. Slobodno se kreCi. - Ne -ma,gu sama. Haj.demo zajedno. Anka je pr1sta~a da zajedno izlae:e u dvoriSte kaznione. BHa je to priliika da obezJbijedi .neku v,I1stu Stporarzwna da je Vera o&tavi ·na mli-ru i ne izruziva. Cak joi je pr.edloZHa ovo: - Da se nas dvije nes.to Cvrsto do:go;yo,rimo ... - ~Ha to? - iSCekivala j e Vera. - NeS.to od in teresa za obe ... Da se slo.Zno supro1ts~avljamo sikarnkanju, da trahmo poboljsanje sopstvenog [po!Diaja. - p,rlstajem - prmjOiJa je Vera r,uku. 0 rruzlozlma za ovrukvo 0 phodenje, Anka je nap]sala: >>-P·o!struJpala sam s njom Sto saun bolje umjela, da JOJ dOikazem da SIITlO mli !judi s profinjenim proleterS'~i~ OlsjeCaj.i,ma i Cvnstim ka~rarklterom. a ne razbojnicl ...« Ubr;w se pokarzalo da je Amka illilala istancaJU sl"h da pravHno predvida i pridolbija simpatlije Ca~k i ideoloSki?- p["otirvm1ka. Desilo se, na·i·me, to da je ~pravnik kaz~none pozvao Veru da joj ponudi nagradu da SpijruJni.ra AID!Nu. Vera je odibila da to Cini. Upravni.k se za6udio i oCekivao olbjm9njenje, poika:zujuCi da mu nije IP.ravo. - Ne mogu to - poCela je Vera. - Ta.Cno ka:l.ete da je Amlka radn:ica, aU ... Iako je ana radnka i 73 �sarrm:mka, a k tome i moj il"!PrijMelj, ja joj se divfum. Ona je jaca dd mene u ·svakom pogledu. Ja sam nemo6na da od nje bilo sto doznam. NEOCEKIVANO OLAKSANJE 74 je blo na oQgovarajucoj V>Sl!lll ... P"rtij:sku Hniju smo provadale i orije111tisale se vednom prema vijeSitima, koje smo tu i tamo dobile preko koje posjete ...« IZ NEVOLJE U GORE ... u L"!Pog!a'I.OU su dotjerane llhapsene zene iz Siska, njill sest, koje su pripadale Po&rruznici za proscvjetu Zena. Njima je prtilk.JjruCena i Ruf!ica MaTko.UiC, akltivi\Stklnja iz Dalmaclje. Anka je hila itznenadena njihovim dolaskom i poeela se r·"S!]Jith•a1li kako su dospjele u z"tvor. Najpotpunija- dbjasnjenja je dala Amica Zganec. U i!ir<I'Pfi zatvorenih iena tri su bile c!anovi KPJ. Anlka i'h je UlpOIZorilla da. vade ra6una Sta govore i da, slucajno, nesto ne otkriju. Za to je imala objasnjenje: da je s njima Vera Stifpetic, fcnmkoMka, da se nlje pO!k.azala Iosom: . - Prema meni nije - nastavila je Anika. - Cak mi je povjerila da joj je nudeno da urpra'VId>ka obavjestava sta ja govouim. OdJbila je. No, ne :llnam hoee li biti .s!L112lclriljiva i prema varna. Anki bi prijatniJje bilo da je Vera odvedena u n<iknl ·drrug)U :llajecLnllcku zatvonsku sobu. Tada bi pot;p.unije onganiiwvOJ!a kulektivni iivot no•vodosllh drug.,rica. No, ceikati se nije moglo. U.cinjeruo je dosta da .se .iaJtvons1ki dani laJk~e podnose. PoneSto se C1talo, to ,pr"'PJ:'icavalo. FranikoVikli se svidjelo druganstvo malog kolektiva i stalno je nastoJala .da ne ostame po s1trmi. Hmnu je daNala na zajedltliCtklu tnpezu i nije pokazivala nilikaka'V sebiolw-Acruka jecLnorn nije izclriala da ne prirnijetli: - Ti CeS, Vera, promijeniti politiCko ubjedenje. - Vidim da ste dc>bre - c>dgo.-orila je Vera. A tak'Vih se nikada ne ttdba k!O\Tl'Ltli. B~ dbzi:ra na Verinu prilagodljivos•t, Anlka nije ,g.metala s Ufffia da ,mora 01premo. Na to je powemeno upozoravala i ostale drugarice. Pred frankovkom su jedino uCi.le mslki je.zi1k i Oitale romane. A u Setnji, kad nje nije bilo, odrzavaie su kr..tke partij1ske sasta'Dlke Hi proradivale maiT,ksils:triOkru Hteratunu. Kalko se uCilo i rrudilo, Amka je, iZ!mediu ostalog, zapilsala i ova: »Prola:zi1e S!IIlO sliijedeCe: »At:nti~Diringa«, »RaJZVitalk druStJva« ad Enge1Jsa, i odrZavale referMe iz ramih naslh romana 0holjih), izucavale smo ruski i njernaoki jez:ilk, os~m t01ga smo ]7JVadal.e razne ku1turne p.riredbe. I pored naseg dosta ne~godltlog sastava, kolektiv Nijem<li su, arprila 1941. godine, okupirali Jugoslav;jo.I. Lf1poglaVISik.u kamnionu je preuzela Maceikova policija. Zatvorenke su~ iSC~~irvale Sta Ce b:iJti. Nake ·~u naivmo vjwovale da ce bit1 oslobndene. liZ zatvora Je puSitena £ranlkO'Vka Vera. Ot~sla je 6ntke, pristojno, ;zan1ii:Sljena, ne korilste6i prom·jenru da s~ n~ga :lenarna Cije ubjedenje nije priliv::ttila, _a'li Je trp)ela. MaCekova policija je tPTeldala zartvoren1ce PavehcevJJin u~­ tasama. Na .pomolu ~u ~l1i crni dani. Anika se zabnIliUla da Zi'vru glaV!U neCe iiZvruCi.. Svoje r~Sipolov~enje je predoCila drugaricanna, bez na:m~ere da .1h. :Pl~sl, d~ ~e iPJ'~pr.emaju za hjekist'Vo. A msu pos•oo]a'll mkakv1 >zgledii da se to ost!Va'lii ... Anka nije prienavala nemoc i klonuce, cak i u bezizla~nim prili.kama. Dnugarice je upozorila da se dostojanst'Veno i hrabro drze, makar i glave letjele s rarnena. UstaSe su otvorenO prijetli1le da Ce komuni.stkinje strijelja<ti. Onda su k!ljucari tamnice izmlSljali da ce b]ti i rnrcvarenja. Gvoz.otu su &matrali duhorvtLtaSOu i grdhotorn se S!IIlijali. Zatvoreme i nemo6ne Zene, ni krive ni dlufue, ~1mala je jezjva poon~sao daCe jednom o:mrlktnluti i Zive neCe osvanUJti. Anlka je nastojala da im po-wati spokoj1st'Vo i u tome US!]Jijevala. Cinila je eudo u, na jzgled, nemogucim uslocvima: ;pred nos-om ustaS:a i zatvoJ1sKim Cuvarilma je oogan:bzovala pras1 la!vru Prvog maJja. Drugarice je otugla lz ner:>S!]Jolozffi]ja pjev:uSeCi, tiho da Ouvari ne razaznaj.u, revo1uoionarne pjesrne. Dvadese,t osmog jula 1941. godine, dan poslije izbijanja oruZanog ustam.ka u Hrva!11slkoj i nanoSenja pr~ vih poraJZa <Jilmi!Pator.u i doma6:im i!zldajnidma, Anka i drugarice su i;z·vedene iz zattvora, pod jalkoa:n straZom, bez ikakvog objasenje!llja sta ce s njima biti. Potje· r..ne su prema Zawebu. Anka nije vjerovala da ce ziva sti6i u grad koji je voljela, u kame je upo~nala mnoge komum'is•te i a'lotiviste radnl6kog pdk:reta. US(]Jiut je slusala prijetnje spmvodnika, aU nije zlostav•ljana. U usta.Skom zatvoru u Za~rebu, zatvorenice su izlozene zlostavljanju. Anka je pocela p.rotestcvovati. Uz- 75 �vraCano joj je udarcem lrundaka. Potam su zatvorenL ce do~ile laiilce na nurke i uvrrStene u ve6u grlllpU za~ tvoremJka, UJglaVlllom srudenata, u koje se sumnjalo da su komum]sti, i nJihova S'lldbina je postala neizvje~ sma. Svima je izgleda:1o da Ce biti izvedeni negdje iz~ van grada i pokoSeni mitraljeskim zrnima. Najgore se ipak, nije dngodilo. · ' Za~vorenid S!Ll dovedeni u GoiSipiC, u dvoriSte suda, po ve~1ikom nev:remeruu i vezani. Anlki nije bilo jasno · zaSto 1h dovode Ca'k ovamo kad, inaCe,_ nije bilo izgleda da Ce astalti Zirvi. Pogotovo kad su tek dOivedeni za·tvorenici naiSli u sudskl0tn1 dvo•riStu, na 3.000 uhGtJpsenlh seljaka, md!Illka i grada!Ila, kojirrna je smr.t lebdjela i1znad glava. -0 uZasnr:ilm treruucima, Anka je zabiljeZila: »Sjutrada~ smo mi Zene bile smjeStene po nalogu lllj>TaV!Ilhl<a, u ~elijlll, bez 2lraika, vode, zahoda, a da o hraiili i ne govorim. Drugovi su OJSta]i u dvoriStu. Istu noC su Uibili (rUJstaSe) jedinog ZeljeiZni.Cara, oCito da izaz-orVlll naSe dmgove, ali n]SIU UISUJjeli Dnugi dan po do·laSik!u su odmah Martina Frraneklk~a i joS desetoriau dnurgo~.ra otJ.premili na J adovno ...« Jadovno je bi•lo suraviO:no gwbiHSte, provaiija, Ll koju su ust·aSe bacale irzm['OVatrene ljude, Zene i dj.ecu. Hiljade nedu~nih w ,platilti Zivotima od monJSt.Duma u ljudskom ob\ilklll. Arrl!ka je odmah dokucHa Ma se dogada. 0 sveiTIIU j.e obavijestila svoje nera.zdvo}ne sa. patnice: Maou Grzetic, Rruziau MarikotiC, Lja~biou sagi, BeS)kru Fm1iC, Vern J elli1 i druge. Nj ihovo rwspoloZe· C nje Anka je ovako oplsala: »Mora:! kod svih bio je na odgorvarajuCoj vLsini i nllsmo se dali izazvati tim pijanim od krvi banditima, uprkos prepadima u dva tri sata no6u po s~a (osolbtto kod Zena) ...« Iz logoll'a u Gosrpi6u, An'ka i <lmgarice su porusavale da nekaiko pobjeg)11u. U tome 1m je po1magano spolja, ali se ruije ·uspjelo. ZatoCenice S1U oldvedene iiZ GO'spiCa u logor u J astrebanskom. I tamo su se priprernale da pobjagl!1u. Opet im nije I)>Oslo za nukom. Iz Jastmban~kog su Anllca i dnugm.ii<:e odvedene u logor »Danica« u -Kqpr:hnnici. Sada se smiSljen~je pristupilo njihovom spasavanj1u. Procijenjeno je, naime, da nerna izgleda za maJSO;vlllO bjekstvo zato.Cenica i da ih tmba j,obav.lj.atii u gvul)>lcama iii poj.,dma6no. U tome se posebno anga.Zovao Pokrajitn.Siki odbor narodne .pomoCi i partij1Ska or:rga1111itzacija u Ko1privnici. RluZica TruilkoviC se neyosred!no angaZiova.Ja da j1zbavi AlilkJu Butorac i Maou Grietic. Ona je, 26. decembra 1941. go1dtne, u sarad.nji s koiDuiili•stima u Kopriv11.1Jid, r:izi- lmjuCi Ziiovot, cekala Arr>klll i Macu, da umaJknu iz logorske Zice i st1gnu u obliZnju SiUli11icu. SpuMao se mrak. Iz logora su d01porali prijeteci glasovi. Cuvari su iskaljivali bijes i nije bilo izgleda da neko maZe UJma6i. BaS u trukvoj sitmaciji, A·nka i Maca l>U, pod okriljem mraka, izasle iz paikla smrti i zapuHle se mjesuu oom.aCenarn. za sastana1k sa RuZicom. Zadi'hame su dourCale, Cesto se o.sv.r6uCi, uSle u auto· mobil koj[ je cekao da ih odveze u Krizevce. Odatle su vozOIITl otiSle do Zagreba i sk•lnnHe se u stan Slavice Dijan, u Ksaverovoj broj 60. Nestamatk A:n:ke i Ma·ce iz logora »Danica<< i,zazvao je zaprejpascenje kod usta1kih vlasti. Ongani~ovana je . potjera. Ustaska polidija je olbecavala i nawaoo onome ko pn)nade Al!liku Butorac i Maou GrZetiC. TRAGEDIJA NA PUTU U BANIJSKI ODRED SnaJbdjevena !al>nim ispravama, Aruka i gpupa ilegalaca, i·Z Zag.relba Sfll poSH na slobodnu p8.1rtizamsku teritmiju u Baniji. Putav"'i su vozom, U blizi.ni Siska ustaSki pratioci vpza sru uSli u kuQJe u kome je bila Arrl!ka. Zatrazili su nj= lionu ispraVIU, pazljivo je pogledali i nisu nista. posumnjali. U Blinj.s'kom Klutu Anka i ustali ilegalci su napustili voz. Odatle sru, uhodanian kanalom, uz pomoC vo~ diCa, st1gli u Srt:aTo Selo, u kome se n]su dugn zadr· za!L Morali su i[JOOatihi u Vel]ko Krcevo da sto pri j e USipostave v~ sa Bcm.ijskim pa11t1zal!l'slkim oiCLredom. A to se nije Ostvariva>lo kako je oCekivano. Anka i njeni sa~putnici su morarli Cekatti i ·prenoCiti u se1u. U svamru•Ce su naletjele ustaSe. U se1u se razvila borba, Aruka je iskocila iz opkoljene klllce i pokusala umaci. Odjednom je osjetila strahov]t bol, posmula i pala. Iz njene prebrjene noge je liiJptala lorv. Ustase su pritrCavale, Zivu je dograbile i Zeljele saznati koga imaju u PU.Ikarrna. Dok se to deSavalo os1ali i'legalci su izmakli. Ranjenu Aniku UlstaS.e su dovezle u Kostajnicu da je muCe i i:spitujru. Umrla je poslije tri dana ne rekavSi ni svoje ime. 77 �/ SADR:lAJ Strana Cobanica razrniSlja o buduCnosti Prvo zaposlenje u magazirnu starih krpa Za Siva6om maSIDom Najradosnij:i trenut'ak - prijem u KPJ Sa proleterskim jezgrom Ljubav dvoje p:r:oletera Nova zaduZenja u sindikialnom pokretu Saradnja sa Josip.om Brozom Sna.Zan otuJor Parovi6a Demonstraaije i generalni ·St·rajk VjenCanje bez svatov:a i. veselja Udarna giU!Pa za otmicu Broza .iz zatvora ReZim zav10.di diJktatruru ParoviC Qdlazi za BeC I Aruka Butorac u z;atvo:ru Gorka saznanja D gubidma .Pa:r:tije Ponovo sa ParoviCem, u MoskJV~ UCenje na KomunistiCkom runli'verzjtetu Najzad :z:ajedno, sa kCerlmm Majom Rastanci su bili neminovni Organizator viSenedeljnog .Stvajka radnika »Ti:vara« CeZnja za najmilij.ima Istina o Blagoju ParoviC.u Sa'radnica u Zenskom li'stu Organrizovanje prvomaJj.ske proslave i demonstracij'e Stalna po1Jraga policije NeZeljena drugarica NeoCelcivano olakSanje Iz nevolje u gore T~agedija na putu u Barl'ijski odred 5 7 12 13 15 18 19 21 23 26 32 33 34 38 40 48 49 50 54 57 60 63 64 66 68 70 72 74 75 77 ,, I I ~ � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Život utkan u revoluciju : životni put narodnog heroja Anke Butorac Subject The topic of the resource Anka Butorac Creator An entity primarily responsible for making the resource Milorad Gončin Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Savet za vaspitanje i brigu o deci SR Srbije; Dečje novine Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1977 Rights Information about rights held in and over the resource Savet za vaspitanje i brigu o deci SR Srbije; Dečje novine Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 35-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 79 str. Anka Butorca narodna herojka Narodnooslobodilačka borba NOB http://afzarhiv.org/files/original/63469ff07e8827e19fedbe10056ea73c.pdf 2e181e2e3871c681fa565b6f5d04952a PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Izgledi na razvoj AFŽ Subject The topic of the resource Antifašistički front žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Milovan Djilas Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Izdanje Okružnog komiteta KPJ Jajce; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1943 Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 03-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 4 str. Type The nature or genre of the resource referat 1943 AFŽ Bosna i Hercegovina Hrvatska Jugoslavija Milovan Djilas NOB ravnopravnost žena Sovjetski Savez