<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<itemContainer xmlns="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5 http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5/omeka-xml-5-0.xsd" uri="http://afzarhiv.org/items/browse?output=omeka-xml&amp;page=6&amp;sort_field=Dublin+Core%2CCreator" accessDate="2026-04-16T08:05:26+00:00">
  <miscellaneousContainer>
    <pagination>
      <pageNumber>6</pageNumber>
      <perPage>10</perPage>
      <totalResults>689</totalResults>
    </pagination>
  </miscellaneousContainer>
  <item itemId="125" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="126">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/a912e6cff2399d4930df711ff58d80ed.pdf</src>
        <authentication>8035c825a88d90c5ee74b6c7ed1cfcb3</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="1239">
                    <text>.

-;
.~ .;.«::-

.

~:t/

""'"

....

'
~

.

HIEHD

,Ako mz nase mase ne izvucemo Lz tame, ni nas ekonomski naprerlak i razvitak nece ici dovoljno brzo. Mi govorimo o bogatstvu Bosne i
Hercegovine kao osnovi za nas intenzivni ekonomski napredak, a zaboravliamo da je covjek ipak najvece bogatstvo. Zato je jasno da cemo mz,
ako niega ne uzdif?nemo, zaostati u ekonomskom razvitku."
( 1-z govarq mini$tra prosv1et~ Cv;etlnll Mijatovica-Maie)

NOVEMBAR

GODINA II

�\

�Godina II

*

Sarajevo, novembar 1946

*

Broj 20

JflHB}E.AA 29-TA FO/IHI1llbH!JA
BE.AHKE OKTOEAPCKE PEBO.AY!JH}E!
Jlli1B}E.AA CAPAAlbA C.AOE0.40.hYEI1BHX HAPO/I,A Y EOPE/1 3A lfBPCT H TPA}Ah
MHP H BE3E}E/I,HOCT

7

HOneM.6pa one lOOUHe Hanpw.u.llO ce 29 lOOUHa oa B e.llUKe 0Kiiio6apcKe
coy,uja.llucfiiuruce peno.llyy,uje, oa aaHa Kaaa cy paaHU!J,U u ce.lbay,u Pycuje s6a!J,U.IlU y,apa, Kaiiuiiia.lluciiie, ciiaxuje u neAeiiocjeaHuKe u ociiinapu.llu cnojy n.llaciii
cnojy Molmy sajeaHuy,y panHoiipanHUX Hapoaa ConieiiiCKU Canes. llpuje anaaeceiiiaeneiii zoauHa paOHU Hapoa Pycuje Ha 'l.e.llg ca cnojoM C.llQBHOM 6o.lbw.enu'I.KOJH
llapiiiujoM iipeano!JeH AeHJuHoM u Ciiia.lbUHOM ociiinapuo je iipny Ha cnujeiiiy coy,uja.lluciiiu'I.KY ap:J1Cany.
Ona ne.lluKa iio6jeaa Huje lJoHuJe.lla cpehy u Honu :JJCunoiii caMo HapolJu.M.a
ConjeiiicKoz Canesa. WupoM cnujeiiia paaHu u C.llo6oao.lby6unu .lbglJu z.llelJa.llu cy y
ConjeiiicKOM Canesy JHOhHoz sawiii.uiii.HuKa Mupa u C.llo6olJe. 0Hu cy ce y iii.o ynje-

1

�pu.11u Hapo11.uw.o 3a spuje.Me osoz paw.a. AepoJCKa !JpseHa Ap.M.uJa sojcKa cosjeiiicKux Hapooa ciiacu.11a ie 1/.osje'l.aHciiiso oo cpaw.uciiiu'l.Koz .M.paKa u sapsapciiisa.
7o cy Hapo~~.uiiio ocjeiiiu.11u cAaBeHcKu Hapoou Koju.M.a je cpaw.uciiiu'lKU oKyiiaiiiop
iipuiipe.M.ao iioiiiiigHo gHuw.iiiefbe.
Kao wiiio je 3a spuje.M.e paiiia CosjeiiicKu Case3 ciiia;ao Ha 1/.e.llg 6op6e
CAo6ooo.lbg6usux Hapooa iipoiiiuB cpaW.U3.M.a, oaHac, y .M.upy, CosjeiiiCKU Case3 ciiioju
Ha 1/.e.llg 6op6e CBUX C.ll06000.Ibg6uBUX Hapooa, Oa .M.Up 3Q . KOju je Oaiiio iiiOAUKO
:»cpiiiasa 6yoe iipaseoaH u iiipajaH.
3aiiio je 7 HOBe.M.6ap iipa3HUK 'luiiiasoz HaiipeoHoz u c.11o6ooo.lby6usoz 'l.osje1/.aHciiisa. 3aiiio cy cpya csux .lbgou· uciigfbeHa seAUKO.M. 3axsaAHow.hy u .lbg6as.lbg
iipe.M.a osoj BeAuKoi u cpehHoi 3e.M..IbU Koja ie t.llaBHu ~~.ysap .M.upa, c.;zo6ooe ... u
iipasoe y csujeiiiy.

Zivjela herojska
Tit ova omladina!

Zivjeli graditelji
Omladinske pruge!

.
Zivjelo junacko
mlado pokoljenje
jugoslavije!

J

--"

"'""//

Naprijed, za novi
zivot, za veliku buducnost
nase slavne Otadibine!

�n034PABYI MAAAYIM rPA411TE.IbYIMA
OMAAAYIHCKE nPYrE

OMJIAJU1HCKA nPYf A
nowJia je, npOWJia
cpe6peHa,

c 6pnjera, c BHCOKor rpe6eHa,
Kp03 CTHjeHe TBp~e, KaMeHe
H npeKo

Bo~e

cry ~eHe,

npoUJJia je npyra cpe6peHa ...
MJia~OCT
MJia~OCT

je MHWH~OM CTBapaJia,
je njeCMOM njeBaJia .

npoJbelie, JbeTO MHHYJIO,
jeceH ce 3HMH npnMal.fe,
XHJba~e cp~a
XHJba~e

je ~oral.fe, -

6e3MjepHHX pa~OCTHf

Bujyra npyra cpe6peHa,
~jeJIO CJI060~He MJia~OCTH.

�Sveslavenski kongres odrzace se 8 decembra
ove godine u Beogradu
Misao sveslavenskog jedinstva
nosili su i propovijedali najveci
umovi, najplemenitiji sinovi svih
slavenskih naroda. Svi istinski rodoljubi, kojima je ldala na srcu
nacionalna sloboda i nezavisnost
domovine, gledali su u jedinstvu
slavenskih naroda mocnu branu
prema svim neprijateljima koji su
imali zavojevacke namjere. Stalna
borba za slobodu i nezavisnost
koju su morali voditi slavenski
narodi, produbljivala je jos vise
misao slavenskog jedinstva, jacala
je zelju naroda da se ona ostvari.
Ona je n·a rocito sazrela u danima
kada je slavenstvu prijetila smrtna opasnost od fasistickih zavojevaca. Ali se za ostvarenje slavenskog jedinstva narod morao
boriti. Nenarodni vlastodrsci gledali su u solidarnosti i bratstvu
.slavenskih naroda za sebe najvecu
opasnost, pogotovo, kada je najveci slavenski narod - sovjetski
narod - postao ne samo pred·
vodnik slavenstva, nego i citavog
demokratskog svijeta.
Mi se sjecamo kako je bilo i
kod nas za vrijeme nenarodnih
vladavina. Zar je ko medu nama
mogao nekaznjeno da govori o
velikoj sreCi koja je ozarila ruski
narod poslije velike Oktobarske
revolucije, a koja je danas sveslavenstvu ·dala novi smisao, ulogu
predvodnika u izgradnji novog,
sretnijeg zivota za citavo covjecanstvo? Zar smo smjeli da vidno
izrazimo bot kada su se nasa ceska i poljska braca nasla prva u
celicnim klijestima germanskog
porobljivaca? Zar nismo znali da

se fasisticki topovi, tenkovi i aviMoskvi, odao je u ime svih pretoni spremaju i na nasu zemlju? stavnika slav.enstva priznanje nasim
Jasno je bilo da Hitler sprema herojskim narodima rijecima:
smrt slavenstvu i da slavenstvo
»Cijeneci herojsku borbu jugomora nanijeti smrt Hitleru. Eto,
slovenskih naroda, pretstavnici slaotuda danas jos cvrsce bratstvo
venstva su odlucili da ubuduce statslavenskih naroda koje ostaje kao
no sjediSte Sveslavenskog komiteta
zaloga slobode i nezavisnosti u
bude premjesteno iz Moskve u
prvom redu njihovih naroda, a
Beograd«.
zatim i svih miroljubivih naroda
Jos u toku rata kod voda slasvijeta. Zbog toga slavenski narodi
venskih naroda nikla je misao za
ucvrscuju i dalje razvijaju svoje
prijateljske odnose da se viSe ni- saziv Sveslavenskog kongresa. Nakad niko ne poigra njihovom bu- sim narodima sluzi na cast sto je
ta misao nastala u Beogradu. Na
ducnoscu, da u miru i slobodi razkongresu ce biti oddana tri refevijaju svestran zivot oslobodenog
covjeka, koji tude nece, a svoje rata: 1) Slavenski narodi u borbi
za mir i demokratiju; 2) Doprinos
ne da.
Sveslavenski kongres, koji ce se · Slavena riznici svjetske kulture; i
odrzati 8 decembra ove godine u 3) Organizaciona pi.tanja. Takav
Beogradu, bice svakako velika ma- dnevni red kongresa moze da ima
nifestacija prijateljstva i ljubavi za cilj jedino dalja stremljenja slasvih slavenskih naroda, kao i novi venstva u borbi za pravi i istinski
prilog daljnjem jacanju tog prija- mir, za ucvrscenje tekovina osloteljstva. Svi se slavenski narodi vee bodilackog rata, braneci interese
odavna spremaju na kongres, i to malih naroda protiv novih apetita
u Beograd, nas Beograd u kame imperijalistickih provokatora onace odsada biti stalno sjediste Sve- ka dosljedno kao sto su ih braslavenskog komiteta, jer »SU se u nili na Mirovnoj konferenciji u
borbi slavenskih naroda na celu sa Parizu. Samim tim Sveslavenski
Sovjetskim Savezom narodi Jugo- kongres bice predmet paznje svih
slavije narocito istakli svojim he- slobodoljubivih naroda, a trn u
roizmom. Imajuci u vidu veliki oku onima koji u jacanju slaven·
doprinos jugoslovenskih naroda u stva vide opasnost za provodenje
borbi protiv fa "istickih bandita, u svoje osvajacke politike u odnosu
borbi za demokraciju i slobodu, na male i kolonijalne narode. Taodluceno je da se Sveslovenski ko ce za vrijeme oddavanja kongresa u Beograd biti uprte oci
kongre oddi u Beogradu, glavnom gradu slobodoljubivih naro- svih Slavena, kao i miroljubivih
da Jugoslavije«, kaze Dombak, naroda svijeta koji u slavenstvu
pretstaYnik Slavenskog komiteta gledaju istinskog zastitnika mira,
slobode i nezavisnosti svih zemaPoljske.
A gardiski pukovnik Mocalov, Jja, i odlucnog pobornika za na. ekretar Sveslavenskog komiteta u predak cov jecanstva.
Olga Marasovif-Danilovif

Duinost je svakog rodoljuba da nauci citati i pisati
4

�... ,Kaa

CMO MOZAU woA' KO ce 6opuwu,
M u CMO Kaapu BeM.IbY uBzpaauwu"

To je 6J.-rJJ o Ha .u.y6J.-rt.IKOM cpe3y, y Kpajy r.u.je
ce ~aHaC BO,l(H xepojCKa 6op6a 3a o6HOBY OHOr lllTO
je HerrpJ.-rjaTeJb yHJ.-r lllTHO. 3axsaJbyjyhJ.-r noMOhJ.-r Hapo-Uie sJJaae TaMO ce no.u.Hme Ha XJ.-rJba.u.e Kyha. Ha
HeKa.J, rryCTHM pyweBHHaMa, 3apaCJJHM y KOpOB, ,li.H:m:y Ce ,n:aHaC HOBa OT'IbJ.-!UITa, L(pBeHe Ce HOBH KpOBOBH. Y H3rpa,li.IbH Kyha yqecTsyjy MaCOBHO meHe.
nocJIJ.-rje pa.u.a, Ha ITOJbaHJ.-1 npe,ll. 3a,ll.pyrOM, CI&lt;Y·
nH.10 ce HeKOJIHKO CTOTHHa JbY ,li.J.-1 J.-1 meHa Ha rrpe,llU360pHy KOHcpepeHUHjy . nocJIHje pecpepaTa 3aTpa:m:n.18 je pJ.-rjeq je.u.Ha meHa, y L(pHJ.-rHH, cpe,li.IbHX ro;lHHa, 6oca, ca HcnaheHJ.-rM JDHL(eM. noneJia ce JiaraHo
Ha rosopHHL(y, 36yfbeHo nperJie,ll.aJia Macy Hapo.u.a
H peKJJa:
»11Ma Mel)y HaMa ITOHeKO KO Kame ,lla HeMa spe~teHa 3a KOHcpepeHL(Hje .H H36ope, ,ll.a MOpa rpa,li.HTH
Kyhy H ca6Hpam JbeTHHy. 11 ja rpa.ll.HM T&lt;yhy -- ca~ta ca ,ll.jel(OM. 11 Ka,ll. je rpa,li.HM, ja MHCJIHM 0 .li.Y·
UIMaHy KOjH jy je 3arraJIHO. 11 MHCJIHM XOhe JIH je
orreT 3anaJDHTH, HJIH heMo je caqysaTH. Ja hy HBH
Ha J.-r36op e J.-r rJiacaTH, .u.a BHme HHKa.u.a He rope Kyhe,
~a HHKa.ll. He 6y.u.y ajel(a 6e3 Kposa, rJiacahy npOTHB
~YUIMaHa Hallie 3eMJbe. XsaJia HaUieM .u.pyry THTy,
KOjH je HaMa meHaMa .u.ao npaso .u.a 6HpaMo csojy
c.'lo6o.u.y 1«.
T aKo cy p a3yMjeJie H36ope jyHat.IKe meHe Ko3ape. O cTaBHJie cy Ha .u.aH J.-r36opa cse .u.pyre nocJiose
H H3aUIJie Ha 6HpaJIHUITe, fJiaCaTH 3a BeJIHKO ,l(jeJIO
o6Hose H H3rpa.u.Ihe csoje 3eMJbe, 3a MHp H cJio6o.u.y
csoje .li.OMOBJ.-rHe.

*

MajCTOpa, CTYITJIH cy H ,l!.06pOBOJbL(H. 11Ma nOCJia 3a
csaKora. MajcropH nocm-rje rJiaBHHX pa.nosa Ha je.li.HOj Kytm: mype .u.a Hanpase .u.pyry. 3aspuiHe pa.u.ose, JiaKwe, spme caMH ,li.OMahH. CsaKO,li.HesHa je CJIH Ka .u.a meHe ca .u.jeL(oM wenepajy, JIHjene Kyhe,
npase rasaH.
KoJIHKO ro.u. ce MO&gt;Ke OKOM o6yxsarHTH csar.u.je
HCTO -- CTOTHHe Kyha T'OTOBHX HJIH TeK nO,ll. L(pHjenOM, Her.u.je caMo .u.pseHH KocrypH. BH.u.jeJia caM
.u.eceTHHe nopo,li.HL(a Koje cy no.u. reK nocrasJbeHOM
.u.pseHOM rpal)oM pa3BHJie csoje MaJio, onycromeHo
.u.oMahHHCrso. }l{eHe y csoj nocao o6Hose yHoce
CMHCaO 3a Y.li.06HOCT H JbenOTy. Kpaj CBHX .li.PYT'HX
nOCJIOBa H OCKY ,li.HL(e, Hamao ce noHeKH Be3 ,ll.a
yKpaCH jorn He.u.ospmeHH npo3op, .u.a yt.IHHH niHTOMHjH H3rJie.u. co6e .
Y .ny6Ht.IKOj paBHH pO.U.HJil1 cy KYKYPY3H. 5ep6a
je y jeKy.
»0paJIH cy HaM TpaKTOpH« -- npHt.Iajy meHe.
»MH 6e3 IbHX He 6H MOT'JIH, jep HHCMO HMaJIH HH
nJiyrosa, HH pa.u.He cToKe« .
TpaKTOPH cy 3aTo ysHjeK OT&lt;HheHH L(BHjeheM, a
TpaKTOpHCTH -- ,li.06pH 3HaHL(H H npHjaTeJbH.
»XOfie JIH 6HTH BHlliKOBa ?« -- ITHTaM je,li.Hy rpyny meHa.
»JamTahe, H cse heMo aar.H apmasJ.i!« -- TO je
6110 3aie.nHHt.IKH o.nrosop. MHJIHL(a KHemesHh pa.noCHO rrpHt.Ia: »Ja HMaM neT KOJia H 200 ceneTa KYKY·
py3a -- a MeHH Tpe6a OKO 50 ceneTa. OcTaJio je 3a
.npmasy. CaMo HaM je Ha.irope mTo HeMaMo KOJia,
na ,.[a CBIJ.-1 3aje,li.HO ITOTjepaMO«.
YJia3ehH y jeaHy He.u.ospmeHy Kyhy y Kojy ce
seh CMjecTRJia nopo.nHua, npso lliTO caM yrJie.na .IIa
6HJia je Ha 3H.li.Y CJIHI&lt;a .npyra THTa, OT&lt;HheHa csjemHM L(BH ieheM. CJIHKa je nomyTjeJia on: .li.HMa -seh je HMajy T'O,li.HHY .naHa. AJJH je L(BHjehe OKO Ibe
ysHjeT&lt; csjeme.
»Kan: npe,ll.aMo mHTO H HMa.l{HeMO napa, T&lt;VnHheMO .ll.pyry«, -- Kame se.npa OM./Ia,l(HHT&lt;a, MHJJyjyfiH
OlfJ.-!Ma H pyKOM CJJHKV HajMHJIHier ,llpyra.
fOTOBO HeMa KVhe y T&lt;Oioi Ha 3H.llV HeMa H3·
60PHH nJiaKaT HJJH napO.'la. 3aJ.-rCTa V TOM KOa iv HHie
6HJTO HHKOr KO HHie 3Ha0 3a H360Pe H HHKOra KO
HHje 3HaO 3alllTO Tpe6a HliH Ha H360pe.

MjeCHa no.u.pyqja Mel)elja H D,eMHposau Ha .u.y6Ht.IKOM cpe3y, HaJia3e ce Ha uecTH D,y6HL(a--fpazrHUIKa. Ha se.u.poM jecefbeM J(aHy H3 THX ceJia, npeKo
Case, BHJlH ce JaceHosaL(. 0TyJla cy npeJia3H.1Je 3a
BpHjeMe paT a ycTaUIT&lt;e JierH ie H O,ll. OBHX nHTOMHX
ceJia HanpasHJie rpo6HHL(y. CTaHOBHHUITBO, Hapot.IHTo MYUIKapL(H, HCTpe6JbHBaHO je. }l{eHe H J(jel(a pacnpUieHH cy Ha cse cTpaHe. TeK nocJIHie ocJio6oheIba TJ.-!X Kpajesa, spaTHJIH cy ce Ha nycTa orfhHUITa.
T y je BHUie oa 80 nocro meHa yJlOBHL(a.
D pH_ie noJia ro.u.HHe csaKa CTona THX ceJia noTcjehaJJ a .ie Ha paTHa nycToUiefba. Y nJIO.li.HOi .u.v6Ht.IKo j paBHH 6HJIO je CBera HeKOJJHKO Kyha. Y CBaKOj
OJ( IbHX, Ha 6p 3HHY HanpasJbeHOj, npe3HMHJIO je nO
HeKOJIHKO nopO,l(HUa. 3eMJba je npOUIJie T'OliHHe OCTa»Hama apmasa, Hama B .IIan:a, HaUia naonda«
Jia Hey3opaHa, XHJbaJ(e nopo.U.HL(a cHa6J(jesaJia je
-- TaT&lt;o rosope meHe ca Ko3ane. OrpoMHO ie IhHxoso
,l(pmasa H3 CBOiHX Mara3HH3.
nosiepefbe y pVKOBO,l(CTBO. 11Ma CTBapH T&lt;Oie CV HM
OnMax noc.rrH ie ocJioooheiba o&gt;Ims ieJia cv ceJia, . HeiaCHe. HMa KPHBHX TVMat.Iefba, HMa ITOHernie 6e33a opHJia ce njecMa. Y not.IeTKY caMo njecMa o )Kp6pHmHOCTH H ITOBOUIHOCTH y pan:V BJJaCTJ.-1. A .lfJ1 OHe
TsaMa, o 6op6H -- aaHac seh n iecMa yen iexa y H33Haiv aa HMajy npaso aa KpHTHI&lt;yjy, .u.a Tpa&gt;«e -rpanfhH 3eMJbe. Y OBOM Kpa iV HHK,lH r::y npKOCHH
J.-1 t.IHHe TO.
CTHXOBH, nyHH Bjepe y 6y.nyfiHOCT:
Y c ien:HUITV .ie.u:Hor M ieCHor mmn m:.mr onnooa
npHCVCTBOBa.IIa CaM OBaKBOM CJJyt.Iajy: 113BaH panHOr
:.L{py&gt;Ke T!HO, Mn HeMa~to Kyha,
speMPHa CTHrJia ie .ienHa meHa no aoqHaKv 3a roaCa~10 CJJO&gt;KHO n.1ewkeMo on npvha.
Ka!( CMO MOrm-t T0.1'Ko ce OOPIITII.
F,v. nnwqana MH ie npHie ,liO.lTaCT&lt;a Oll60pHHT&lt;a 1[3 je
1
MH CMO K3.llPli 3e~1JbY H3rpa ~ liTH «
»can vcbaTH.rra 3roav« aa no asH Kvhv H aa he jo i
To mTo je pet.IeHo y njecMH ocTsapvje ce Ha
Ko~mHie no~whH. O.u:nooHHK ioi OUJTPO oeT&lt;ao ,!{a
.J.je.zy. npoUIJie jeceHH nJieJio ce o.u. npyha, noKpHMOPa H OH na ce HeT&lt;a.U: OliMOPH »H .l{a .l{Ofte CVTOa«.
sa.1o CJiaMoM, JIHjenHJIO 6JiaTOM. D,aHac ce rpa.u.e
}l{eHa MV ie onrosopHrra 6e3 mvol'ie. rJJeJia ivhH ra
Kyhe O,ll. L(HT'Jie, KpOBOBH Ce ITOKpHsajy L(pHjerrOM.
HeKal&lt;O 3aMYfUT.!heHO: »lliTO MH ITOHT'OBaOa!U JJa CaM
UecroM jyp e KaMHOHH ca rpal)oM. 113 pa3HHX Kpanouura y HeBpuieMe, -- He JbYTHM ce. A.JTH mro Me
jeaa 6afbaJiyt.IKor oKpyra CTHrJie cy eKHne crpyt.IHHX
hepam Jia H cyrpa .llOtjeM ro He saJba. TaKo He CMH·

*

5

�je pa,llHTH HapO,llHa BJiaCT, ja fiy TO H3HHjeTH Ha
KOHcpepeHL{HjH«.

*

MaJio r .u.je caM Kao Ha Ko3apl1 ocjeTI1Jia oHy
je.u.HoCTaBHY JbY.U.CKY 6p11ry 11 TOTIJII1Hy. Ka.u. ce cnpeMa Ha KOHcpepeHL{Hjy, Ko3apl!aHKa He 3a6opaBH .u.a
noHece y H&gt;e.U.p11Ma ja6yKy, opax 11JII1 a11jeHaL{ o.u.
JbelliHI1Ka. l1 ,llaje M
II1JIOlliTY Cp.ll,alfHO, Kao 3HaK na.&gt;Kfbe 11 npHjaTeJbCTBa. Te .n.apoae oHe cy HaJia311Jie
YBI1jeK 3a CBOjy BOjCKy, 3a CBOje pyKOBO,ll;I10L{e 11
OH.U.a, Ka.n.a cy ocKy,ujeaaJie y XJbe6y, 3aje.n.Ho ca
CBOjOM ,lljel.{OM.
Ca H&gt;I1Ma H11je TemKo HaliH TeMy aa paaroBop.
0He npw.rajy KaKo cy npoaeJie paT, KaKo ca.u.a .&gt;K11Be,
npHlfajy o Temr&lt;ahaMa, Ty.&gt;Ke ce Ha OHO lliTO He aaJba, fOBOpe 0 HOBOCTHMa y CeJiy. AJIH ce OHe 6pHHY
H KaKO .ie Ha M11pOBHOj KOHcpepeHL{HjH, XOfieMO Jll1
.u.o6HTH TpcT, Ko HaM He ,ua .u.a .u.o6HjeMo caoje.
»Ja KO .u.a caM 3HaJia .n.a he 'aaKo 6HTH jom H
aa apHjeMe p~!Ta. YaHjeK je KO.ll. MeHe npeTeaaJio
BHllie Ha pycKy CTpaHy. HeK CMO MH C fbHMa l!BpCTH
na HaM HHKO HHlliTa He MO.&gt;Ke«, BeJIH je,llHa.
Je.u.Ha 6oca cTap11L{a y ceJiy f1yl.{ap11Ma Harena
Ce npeMa MeHI1 11 THXO 11 6pH.&gt;KHO TIHTaJia:
»l1Ma JII1 .n.pyr TI1TO H ca.n.a nyHo noc.11a 11 rJiaao6oJbe KO H 3a Bp11jeMe paT a? 0H Cl1rypuo HI1Ka.ll,
HeMa apeMeHa .n.a ce o.n.MopH«.
To .ie TII1TaH&gt;e &gt;KeHe Koja je y paTy Hary611.11a
HajMHJII1je, KOja je 611Jia y JIOropy 11 CTOTI1HV nyTa
rJie,llaJia CMpT11 y Olfl1, Koja je Tora naua pa.n11Jia
uajTe.&gt;Ke nocJioae, a Te aeqepH cJiyma, pa3MHm.lba H
fOBOpH 0 .ll,p.&gt;KaBH 0 fbeHOj TIOJII1THUH H 6pHHe 6pH·
ry 0 .&gt;KHBOTY H 3.l[p3BJbY BeJIHKOr HapO.l[HOr BOI')e.

*

Ha TpH Ha6opHa cpe3a Koaape KaH.ll11.li.OBaHe cy
.&gt;Keue. Ty HOBOCT cy o.u.Max Kpo3 njecMy caonmTHJie
npyry THry:
:.JJ:pyme THTO, ja6yKo O.ll 3JJaTa,

H3a6pacHo JKeHy KSH.lXHliSTalc

6

ITp11lf3JIH cy Ml1 y ny611L{H .u.a ce npe.u. 11360pe
liOlfeJIO fOBOp11TH K3KO .&gt;KeHe Ha OBHM 11360p11M3
Hehe 11MaTI1 npaao .n.a r.11acajy. IToHeKa .&gt;KeHa je nosjepoaaJia, aJII1 Hl1je ocTaJia paB!HO.llYlliHa. PacnHTH·
aaJia ce H Hero.u.oaaJia - 11 ca3HaJia .n.a je TO Jia.&gt;K HenpHjaTeJba. KaH.U.11.ll.aL{Hjy .&gt;KeHa np11xBa1111.11e cy ca
ITOHOCOM.

*

»Ja hy rJiacaTI1 y .&gt;KeHcKy KYTI1jy«, 113jasJbyje
je.u.Ha CTapa MycJII1MaHKa 113 ny611L{e.
Y je.u.HoM ceJiy, y 3eJieHHJIY rpaH&gt;a 611je.1111 ce
napo.11a y CT11Xy:
:.To je Hl!Mil H MOHOC H .llHKil,
,lJ,a HMSMO &gt;KeHy llOCJISHHKS«.

Kao 11 y caaKI1 nocao, TaKa H y nocao OKO opraHH30BaH&gt;a 1136opa yH11je.11e cy .&gt;KeHe Ko3ape MHoro
na.&gt;KH&gt;e H JbenoTe. YJIO.&gt;KHJie cy MHoro Tpy.n.a .u.a .u.aH
H36opa 6y.n.e 3311CTa npa3HI1K. O.u. Kyhe na .u.o 6Hpal!Ke KYTHje CBe je 611.110 HCKI1BeHO. 3eJieHHJIO H
L{BHjehe, MaJie 3acTaBHL{e jyrocJiaaeHcKe H L{pl3eHe,
no KyhaMa 11 no .u.paehy, CJIHKe pyi&lt;OBO.U.11JiaL{a : 13·
1
pe3aHe 113 HOBI1Ha, THMe je CTIOJba 0611Jbe.&gt;KeH
oaaj aeJIHKH .u.aH.
l1 y .u.ym11 je 611.110 se.u.po H no6je.U.H11lfKI1.
ITpeKo TaJiacacTI1X 6pe.&gt;KyJbaKa Ko3ape, I&lt;p03 rajeae, y rpynaMa no.u. 3acTaaaMa H,lle Hapo.u. Ha 113·
6ope. Cae je jacHo. CaaKH Taj 6pe.&gt;KyJbaK H caaK11
raj 11 L{eCTa 11 caaKa Kyha 6HJII1 cy nonpHmTe .&gt;KeCTOKHX 6HTaKa. Ty cy ce JIOMHJie HenpHjaTeJbcKe
ocpaH311Be, TY ce y orH&gt;y Kyha, y 6op6H Hapo.u.a KO·
aa.11a no6je~a.
:.fJiaCaMO 33 OHO ~a lliTa cy ,ll3B3.71H .&gt;KI1BOTe Ha·
m11 HajMHJIHjl1! HacTaBJbaMo H&gt;HXOBO .u.jeJIO«, - TO
roaop11 Hapo.u. rpa.u.ehH nopymeHo, H3rpatjyjyhH
HOBO, HUYfiH Ha H.360pe .
Hapo.u. - 6opal.{ H no6je.n.HHK 113 XHJba.u.e 6H·
TaKa H3amao je Ha H36ope H - jom je.n.HoM no6je.u.Ho.
Jl. K.

�CMO ...

J.-13 CBHX Kpajes a BacHe 11 XepueroBHHe CTH·
:my H3BjeunajH o orpoMHOM

yqernlly MeHa Ha
1!360pHMa: Ha 6HxafiCKOM OKpyry rJiaCaJIO je 98%
:.KeHa, - Ha ,ny6HqKQM cpe3y HHje rJiaCaJIO C3MO
neT MeHa H T. ,n.

Y nHCMHMa 0 H360pHMa, rOBOP• Ce ,na CY JKe·
H
He rpaMHJie .na HX ca 6oJieCHHqKe nocreJbe noHecy Ha 6HpaJIHlliTe.
Je,nHa Jl{eHa, Koja je HCTOM liOBHJia HOBOpO·
ljeHor CHHa, ,nornJia je ,na rJiaca. fJiaCaJie cy crape
H MJ!a,ne, rJiacaJie cy H 3,npase ,H 6oJiecHe 3HajyllH,
;I.a rJracajy 3a cpel;y H 6y,nyfiHOCT CBOjHX HajMH·
JIHjHx. }f{eHe 6ocHe 11 XepuerosHHe ocjeTHJie cy

rpa,nHTH Kyhy H ca6Hp3TH JbeTHHY. Yf ja rpatJ.HM
Kyhy caMa ca ,njeuoM. 11 Ka.n je rpa,nHM, ja
UHC.IIHM xol\e JIH je oneT 33fi3JIHTH, HJIH heMO je
catrysaTH. Ja hy HhH Ha H36ope H rnacarH, ,11.a
BHllle HHKa.na He rope Kyhe, .na HHKa.n He 6y.ny
tJ.jeua 6ea Kposa, rnacahy nporHB .nyrnMaHa Harne aeMJbe. XsaJia ,npyry THry, KOjH je HaMa MeHaMa nao npaso .11.a 6HpaMo csojy cno6o,ny.c

rnra 3HaqH MHBjerH 6e3 cJio6o,ne, ocjerH .~e cy
KaKO je relliKO Ka,n ,nyrnMaHCKa pyKa HHlliTH HajpoljeHHje, HHlliTH KPOB Ha,n rJiaBOM, HHlliTH 3e·
MJby, HHlliTH ,ll.OMOBHHY. Je,nHa MeHa 'CeJbaHKa ca
Ko3ape, Ka3aJia je npe,n H36ope:
:.YfMa Meljy HaMa UOHeKO KO KaMe .!1.3 HeMS
apeMeHa 33 KOH&lt;jJepeHIJ,Hje B H36ope, .Ita MOPS

ni'Yrl je e•eT reBOPKll&amp;:
:.na Ce ,nHrHy norHHYJIH P·O)I.HTeJbJI H IIH.lle
K3KO JlpMaBa BO)I.H 6pHry 0 ,lljeuH, He 6H JK3JIHJIH
CTOTHHY .lKHBOT3 .ll3THC.
PHje'll! OBHX .lKeHa pHjeqH cy csHjy MeHa BacHe H XepuerosHHe. 0He rosope jaCHo u orao·
peHo aawro CMO MH lf{eHe r.11aca.11e.

7

�Glasale smo za obnovu i izgradnju domovine

8

�Glasale smo za srecu nase djece, za miran i kulturan iivot

9

�Zna li svaka nasa zena, da u toku zimske ka

CRTICE SA PREDIZBORNIH KONFERENCI]A I IZBORA
U KOTOR V AROSU
Zene Kotor Varosa obicno petkom odrzavaju svoju citalacku
grupu. Dvadeset i jedna zena redovno prisustvuje citalackim casovima, u zelji da nesto no 0 cuje i
nauci. Po izla ku proglasa Narodnog Franta, one su ga prouCile, a
ovog puta do "le su sigurno ranije
nego obicno. To su zene Srpkinje,
Musli111ank·e i Hrvatice. Cule su:
dolaze neke drugarice iz sre kog
i okruznog odbora AFZ-'lL
U prisnoj priti, bl!skoj Muslimankl toga kraja, proveh smo nekouko sau. Une su ponosne na
izvojevanu ravnopravnost 1 na crnjeu,cu aa mogu swooano pocr na
C!LatacKu gruvu, aokazuJUCl sv1ma
onuna, kOJI su govonu: »Uv1h lZbura, zene nece tmau pravo glasa«,
da se lJuto varaju i da ce one bas
na ove 1zbore, izoore za kandidate
za Ustavotvornu skupstmu B. i H.,
izaCi i sve kao jedna g1asati. One
to smatraju neodvoj!Vlm od svoga
zrvota, oct svoga ceda na pr ima,
od srece i bo!Je buducno ti nasih
naroda.
Sa kakvim interesom postavljaju
te nep1~mene zene pitanJa, koja rh
zanJmaJu. Dogadaji na mirovnoj
konferenciji za njrh su isto toliko
vazni, kmliko i rad njihovog gradskog odbora AFZ-a ili NF-a. One
traze da im se kazu parole nasih
nepnjatelja, jer: ... »sta ja znam,
maze on meni biti i komsija, a
opet ne mislite kao ja ... «

*
Kotor Yaros je 13 oktobra izasao na izbore. Stara Hama a d 105
godina, trazila je da jaj se prine~e
kutija kolima na kojtma je lezala,
da bi i ona mogla da glasa. Mlade
zene pjevaju pred biraliStem stare
»ravne« pjesme, opjevajuCi Tita
Partiju, izbore, bratstva, jedinstv~
i srecu nas zena koje smo dozivjele da ravnopravna sa svim narodima ucestvujemo u izgradnji domovine.
Prilaze grupe zena sa djecom u
narucju i glasaju. Neprijatelj je i
ovdje pokusao da ubaci parolu, da
ovi izbori nisu vazni kao prijasnji,
i da zene ovaj puta nece imati pra-

10

Mnoge starije zene jos i ovoga
va da glasaju. Jedna zena seljanka
odgovorila je ovakvim gla in am a: · puta prilaze bojazljivo biralistu .
»U FNRJ neC.e viSe biti izbara u Ostale prilaze vecano raspolozene
kajima i zene pece ucestvovati. i same traze kuglicu.
Ovo vise nije stara Juga lavija,
Sarajevo je iskiceno zastavama,
niti su ovo stari izbori. Ovo u cilimima, slikama i paralama. Grapravi narodni izbori«.
dani i voj ka u grupama i redovi Jednoj drugoj, kaja je nasjeda - ma odlaze na svoja odredena biracka mjesta pjevajuCi i skandirajuci
juCi reakciji rekla : »Glasacu, ako
c·e te mi pustiti sina iz zatvora«, Titova ime. Mnogi djecak iii djevajcica mole roditelja: »Povedi i
odgovorila je jedna majka seJjanmene da glasam !« Jedna grupa neka: »Pitas li zasto ti je sin u za·
daraslih djecaka tiho pratestuje:
tvoru i gdje je i za koga prije zatvora radio? Borio se u redavima »Kad je raditi ne odbijate nas, a
izdajnika! Ako si prava majka i kad je na glasanje, onda mi ne
prijatelj vaga djeteta, zamoli vla- mozema.«
»Nase glasanje je nasa pruga!«,
sti da ga jos pridrze u pritvaru,
tamo ce bar, ako htjedne, korisne kaze jedan sesnaestagodisnji omlastvari nauciti.«
dinac samosvjesno.
»lako jos ne grasamo, zna drug
A onda je kao za sebe dodala:
Tito za nas«, dodaje treci. To su
»E, moja sestro, lako 1i je sina rorazgovari omladine, koja jos nije
diti, ali ga je tesko odgojiti i na
dorasla za gla anje, i koja se na
put izvesti. Sto si prapustila ti,
dan izbora nije odvajala od biracsada dotjeruje vlast.«
kih mjesta.
s.
C. Brkic

U LJUBIJI
U SELU BATKUSI
U rudniku Ljubiji zene su za iz·
Seljanka Ruza Ilic iz sela Batbore okitile zelenilom, Cilimima i
kusi, srez Ba anski Samac, pise o
rucnim radovima prozare izrazaizborima: »Probudila se svijest k.:&gt;d
vajuCi radost sto danas radnice,
zen a na selu i '\'e u iza "J.e da glaseljanke i gradanke mogu ravnosaju za . arodni Front. 13 oktobar
pravno da biraju svoga pretstav·
syecano rna pro lavile i to je bila
nika. No eci transparent, sa parapravo na~e narodno veselje, kajem
lorn »Bosanke i Hercegovke gla. smo prL u~tvovali mi seljaci, vo jne
saju za svaju Ustavotvarnu kupi civilne vla ti. Prikupile smo i 520
stinu«, ii",Ja je 60-godisnja starica
dinara za "tampu«.
Mara Do"enovic na celu povorke.
Mnoge drugarice stavljajuCi kuU BOS. KRUPI
glicu u glasacku kutiju saptale su
reski odbor AFZ-a u Bosanskoj
zelje za zdravlje i dug zivot druga
Krupi oddao je uspjelo predizborTita, dok je pred izbornom zgradam igralo kola i orila e pjesma . no ijelo ciji je ci t priho d namjeNarod Ljubije izglasao je prvo- ntO navoj stampi.
Svjetlica M.
borca ministra Niku Jurincica.
Leta Kndevic

U SARAJEVU
:. Trinaestoga prije zore
lzasli smo na izbore«,

ori e pje ma na biralistu br. 20 u
DU\an koj fabrici u Sarajevu. U
vecano iskicenu salu ulazi tarica
Zlata Zahirovic i pita:
&gt;A zar nejma Titine kutije? Najvolila bih za njega glasati!4:

G BRCKOM
Mi zene Brckoga glasanjem smo
izrazile ljubav prema tekovinama
na 'e narodne borbe. Svrstane u
povorke, tare i mlade, isle su zene
prema biralistima. Pojedine u zurile da do tignu povorku, jer je
svaka zelila da ide u grupi i poveca svecano t dana izbora. Do
noci je na svim biralistima bilo
zivo. Oni, koji su vee glasali, navracali su se ponovo da vide kako

�B. z H. treba opismeniti 120.000 nepismenih

je narod progovorio. »Mazda se
"gdje u kutu nasao poneko, kame
nije drag ovaj dan. Mazda neki
reakcionar, ali mi se na njega ne
o-vrcemo, jer ce .se takav u skoroj
buducnosti stidjeti sam sebe« - ·
govori K31ta Mateljic.
Mnoge stare i bolesne zene koje
u ostale kod kuce tjeraju ukucane
da idu da se raspitaju kada ce po
njih doci kola da ih vade na glasanje, jer se boje da ih »mazda ne
propuste«.
Jedna .s.tara majka veli: »Moje je
dijete za avo danasnje zivot dalo,
pa zar da ja kod kuce ostanem?
Ja idem da glasam da dokazem da
nasa djeca nisu badava proJila SVO·
ju krv.
Angela

U SAMCU
Drugarica Draginja iz Samca
piSe nam:
Nase zene su jos prije izbora
scenju
masovno ucestvovale u ci1

Ca

S. P.

AOMa1;vtHCHHX

0BHX )I.aHa 3aBpllieH je y JlHBHY
Kpaja4KJ1 Kypc. Ope,li.BHt}eHO je )I.a
HCTH Tpaje 6 He,li.eJba, aJIH MOJI60M
caMHX yqeHH~a npo.nyMeH je Ha
.nBa Mjece~a.
Y3 noMoh A&lt;l&gt;}K-a noJia3HH~e
Kypca .naJie cy ycMeHe HOBHHe. Y
!bHMa Cy 11 .LJ:OITHCH ITOJia3HH~a
Kypca y KOjHMa OHe 113HOCe CBOjy
pa,n:ocr rnro HM je aMoryheHo ,n:a
nocjehyjy Kypc, KOjH ~e HX ocnoco6HTH 3a CaMOCTaJIHO Kpaje!be H
lliHBa!be. Ty cy 11 crpy4HH 4JiaH·
~11 . 00Jia3HH~e Cy Hap04HTO 3a·
.LJ:OBOJbHe ca CBajoM Y4HTeJbH~OM
MapHjoM Bp.noJbaK. Je.nH.a noJia3HH~a reqaja nHrne y 3H.U.HHM HO·
BHHaMa: »HMaJia caM jam y MJia·
.li,OCTH .IKeJby ,n:a ITOJia3HM OBaKaB
reqaj, aJIH ce Moja .IKeJba HcnyHH·
Jia reK ca,n:a, y Majoj 37 ro,n:HHH
)KHBOTa«.
Oo 3aBpllieTKY Kypca ITOJia3HHI..le
cy npHpe,li.HJie H3JIO)K6y CBOjHX ga-

...

grada, rasciscavanju po rusene skole, jer su zelile da na dan izbora
grad bude sto svecaniji. A na dan
izbora, vee u sedam sati ujutro,
skupilo se pred zgradom Franta
oko 300 zena. One su po$1e u povorci na biraliste. Na celu povorke
nosena je zastava i slika Marsala
Tita ...
Drug Dedo Kecmanovic posjetio
je predizbornu konferenciju zena
u Brckom. Izmedu osta.log rekao
je da je mali broj zena zastupljen
u narodnim vlastima i da vjeruje
da ce se vremenom ta grijeska ispraviti, jer je ~ena dorasla da ravnopravno sa muskarcima upravlja
sudbinom svoje djece, sudbinom
naroda.
Drugarica Nada Manojlovic, sekretar Okruznog odbora AFZ-a, u
Tuzli rekla je u svom govoru i ovo:
»lzlaskom na izbore osiguravamo
izvojevane tekovine cetverogodisnje narodne borbe.«

U ZA VIDOVICIMA

Na jednom skupu u Zavidovicu povela se rijec o izborima za
Narodnu skupStinu Bosne i Hercegovine. Jedna starica od 55 godina
zivahno je govorila: »Rekla sam
svim svojim komsinicama da im
necu red ni sabah hajrula, ako ne
podu na glasanje i da se nikada
vise sa njima necu paziti.«
Druge su govorile: »Sve cemo
mi izaCi i glasati za nasu narodnu
vJast.«
»Ne budi me vi· e iz sna ni cetnik,
ni ustasa, ni Nijemac. Ne mogu viSe
da nam pljackaju ono, sto smo
mukom i radom stekle. Pa zar da
ne glasam danas za ovo bolje? A~ko
ne mognem pjeske, posudicu konja
pa cu ici i do Sarajeva, nece mi
biti tesko«, govori jedna seljanka.
lfeta Curie

TeLtajesa
nyra. HapoliHTO je o.a. nocjerHJia611Jia 3ana)KeHa npenpaBJbaHa
po6a, nonpaBJbeHo 11 KpnJbeHo
py6Jbe. .&gt;KeHe cy roBopHJie: »}J,o6po je 3HaTH o.n: crapor HanpaBH·
TH HOBO«.
~a

P. JI.

..'I.OBJ Kaja je rpajaJia TPH .a.aHa.
nope.n: ~prapHja 11 Y30paKa 113
KOjHX Ce BH.LJ:H pa,ll. IT04eTHHI..la, TY
je 11 BeJIIiKH 6poj CalliHBeHHX 6JJy33, .n,olber py6Jba, xaJbHHa H K'a-

AHTH¢arnHCTKHlbe Ternlba opraHH3aBaJie cy ,ll.OMahHHCKH reqaj,
KOjH fie MOfiH )!.a npHMH OKO TpH·
,ll.ecer noJia3HHI..la. OpHKynJbeHo je
Hernro xpaHe, a npHBpe)!.Ha ceKUHja nonpaBHJia je 3rpa,ll.y 11 op·
raHH30BaJia 3aje,n:HH4KH pa.rr. Ha
lliHBalby nocreJbHHe 3a reqaj 11
noJbonpHBpeAHY rnKoJiy. O.rr. craPHX no,ll.epaHHX Bpeha )KeHe cy
carnHJie 50 .nyrneKa. TaKot)ep cy
carnHJie 120 qaprna¢a H jacry4Hii·
l..la. Te4aj nocjeqyjy .IKeHe ceJia 11
rpa.rr.a, yqe Kpojelbe, cnpeMalbe
3HMHI1I.le, y11e 0 CT04apCTBY nepa,ll.apCTBy, noJborrpHBpe,n:H 11 APY·

11

�roM. TpomKoBe OKO osor reqaja
CHOCHhe opraHH331.\Hja A&lt;I&gt;.}l{-a Y3
riOMOB
OCT3JIHX 3HTH¢3lliHCTH4KHX Opr3HI133I.(Hja.

H.

CpecKa opraHH33LJ,Hja A&lt;I&gt;)l{-a
OpraHH30B3JI3 je ,ll.OM3BHHCKH Teqaj 33 }!{eHe H OMJI3,ZI,HHKe Ca 37
noJia3HHLJ,a. Te4aj je cMjernreH y

lllKOJIH. Ty cy rpH rrpocTopHje,
Y4HOHHI.(a, cnaaaOHHI.\3 H KYXHlba,
H Ha .n.aH orBapalba reqaja, cae
npocropHje cy 6HJie yKparneHe
napoJiaMa. Y Y4HOHHLJ,H je Ha
3HJI.Y He,ll.eJbHH pacnope,ll. C3TH.
Y KYXHlbH Ha 3H,ll.y BHCH He,zteJbHH
jeJIOBHHK. CaaJia.n.aHo je npe,naHfjeHO rpa.n.HBO ca .nocra ,no6pHM ycnjexoM. 22 HenHCMeHe ITOJI33HHI.(e
H3Y411Jie cy 3a BpHjeMe rpajalba
reqaja 4HT3TH H nHcaTH. O.n. MaTepHjaJia KOjl1 je ITOKJIOHHO O,zt60p
A&lt;I&gt;.}l{-a npH 3aaprnerKy reqaja
yqeHHI.(e cy carnHJie 6Jiy3e. O.n6op
je T3KOrye ITOKJIOHHO 10 KlbHra
K30 Harpa.n.y Haj60JbHM ITOJI33HH·
l.\3Ma reqaja.
Kao H noqeraK, raKo je 11 3aaprnetaK reqaja 6110 cse4aH. OH
je npocJiaBJbeH npHpe.n6oM, 4HjH
cy nporpaM rrpHnpeMHJie caMe y4eH11LJ,e. Y4eHI1I.(aMa cy no.n.jeJbeHe
H CBje.n.oi,I6e.
He.n.ocraTaK reqaja 6110 je raj
lllTO ce ITOMOBy 4HT3Jl34KHX rpy-

na HHje nocserHna ,ztOBOJbHa na}!{lba llOJIHTH4KOM B3CllHT3B3lby.
LI.oMahHHCKI1 reqaj y BocaHCKOM
illaMI.(Y rroxai)a.rro je rpH.n.ecer
}!{eHa ceJbaHKH. CBe }!{eHe 6H.rre
cy BeOM3 3311HTepeCOB3He 11 KyxalbeM 11 lUHBalbeM, HCTO K30 11 ITOJIHT114KHM rrpe.n.aBalbi1Ma. Ty je
6HJIO }!{eHa KOje HI1K3)1.3 HI1CY cjeJie 33 M3llii1Hy. 3a Kp3TKO Bp11jeMe reqaja ycrrjeJie cy TOJIHKO .n.a
Hayqe .n.a Mory ce611 H CBojoj .n.je1.1,11 )1.3 C3lUHjy OHO lUTO HM je
norpe6Ho.
Teqaj je 113,ll.p}!{aBaH .n.o6poBOJbHHM rrpHJI03HMa. CeJia H3 KOjl1x cy
}!{eHe rroxaljaJie re'Iaj caKyrrH.rra cy
rrorpe6He H3MHpHHLJ,e. O.n. CpecKor
HapO,ll.HOr O)I.60pa )I.0611JII1 CMO
5000.- )1.11H. 0)1. TOr HOBLI,3 Ha6aBI1Jie cMo cyi)e H ocraJie rrorpe6He crBap11, KynoBaJie Meco H APY·
re H3MHpH11LJ,e KOje cy H3M 6HJie
norpe6He 3a crrpeMalbe o6je.n.a.
O.n. U.pBeHor Kpcra A0611Jie cMo
rnehep.
LI.a je oBaj reqaj ycnHo H 6110
O,ZI, BeJII1Ke I&lt;Op11CTI1 BH,ZI,H ce H ITO
TOMe rnro he .n.py1ap11I.(e H3 UpKBHHe, Koje cy rroxafjaJie reqaj
opraHH30B3TH H O,ZI,p}!{3TH je,ZI,aH
reqaj y Ll.pKBHHH. Y3 rroMoh MjeCHor o.n.6opa A&lt;l&gt;)l{, U.pKBHHe Bp-

me npHnpeMe. Teqaj he noMOhH
H CpecKH o.n.6op A&lt;l&gt;)l{-a, Boc.
illaMal.(. 3a OBaj reqaj npHjaBu iiO
ce 30 }!{eHa. CBaKa }!{eHa, no.la3HHI.(a reqaja ocjeha ce .J:)'iKHa .J:a
3Halbe cre4eHo Ha reqajy npeHece H3 CeJIO H )1.3 )'4H H OCT3.1e
}!{eHe.
npeKO
TpH,ll.eCeT
;:tpyrapHLI,a
3BOpHH4KOr cpe3a noxalp.10 je
,/J,OMafiHHCKH Te4aj KOjH e O;Ip}!{3B30 o.n. 15 aBrycra .rr.o 15 enreM6pa OBe rO;I,HHe. npe..'l3B3411
cy 6HJIH Y4HTe.'bH, eKOHO
.oeKap
H .n.pyra crpy4Ha .'IH a
req je:-.1
je pyKOBOJI.l1.7Ia ..'lP~ r pH
HeaeHKa KojHh.
no 33Bprnen-:y T q ·a
cy HCDHTH Ha Koj·

no a3-

THJie lbHXOBe 0
ITOK33HB3JlH ,la j
.n.o6HJie Ha re4ab'
Ba CBOjHH3 H ,11,3 he
MjeHHTH. no 3iU
6HJie cy H3BjemeH

Majke, znanje koristi, cuva i stili u vrvom redu nasu rodenu djecul

12

�Ucenje je duinost i pravo svakog slobodnog graaanina

lz sviju krajeva B. i H. zene narn pisu
Drugarica Dragica Likar pise
nam iz Bos. Novog:
U Bosanski Novi redovno dolazi
materijal za izgradnju kuca na
Kozari. Stigla su tri vagona letava
i dasaka koje treba u odredenom

Antifasistkinje grada Novog obisu Malu Rujisku i odr.Zale priredbu radi jaceg zblizavanja sela i
grada. Mala Rujiska je ustanicko
mjesto, koje je i za vrijeme borbe
naviklo na priredbe. · Zato su sta-

roku istovariti. Deset zena Jablanice radi.lo je dobrovoljno 6 sati i
one su istovarile sva tri vagona.
a svojim sastancima zene pretre~aju pitanje izgradnje i pomazu
dobrovoljnim radom u prevozu i
.jeci grade. Zene Svodna dale su
50 drugarica za sjecu i prevoz grade. Na cijelom rezu radilo je 4000
zena.
Z·ene sreza Nov kog redovno· pojecuju djeCiji dam u Bosanskoj
Kostajnici. One se brinu za snabdjevanje doma. Brigom za ovaj
dam se i ticu sela Ravnica i Cero\ ica, Velika Rujiska i Rudica.
Po svim kvartovima Bosan kog
l 0\'0g rade citalacke grupe. u
k\'artu Vidorija radi citalacka grupa od 40 drugarica osim omladinki.
Preraduju se razni clanci iza cega
~ e razvija di kusija. Na jednoj citalackoj grupi zene su raspravljale,
kako da se izgradi kuca za jednu
iromasnu zenu. Odmah su zakljucile da sakupe dobrovoljni prilog,
da pomognu vlastitim radom i da
traze pomoc od vlasti.

novnici Rujiske neobicno zadovoljni dolaskom ekipe u njihova elo.
Ova ekipa obiCi ce i druga sela oko
Novog. Zene Muslimanke, kojih je
u ekipi prilican broj, odusevljene
su prijemom seljanki, koje ih ne
pitaju da 1i su Srpkinje iii Muslimanke.
Na stanicu u Bosanski Novi dodose jednoga dana dva vagona
crijepa koje treba istovariti. Pioniri u se sami ponudili da istovare
taj crijep. Za kratko vrijeme njih
cetrdeset istov arili su dva vagona
crijepa.

~le

Niko nije bio pozvaniji nego
bas mi zene iz AFZ-a u Zenici, da
otvorimo jedno porodiliste. I on.J
sto nam je izgledalo nemoguce otvarilo se zah\'aljujuci razumijevanju • vih onih, k.Jji nam pri koci"e u pomoc. t: prvome redu tajalo je pred nama tesko pitanje
prostorija. Gradski oar. odbor u
Zenici rijevio je i ustupio nam jednu zgradu. Inventar: posteliinu i
rublje pribavilo nam je ovdasnje

13

dru~tvo Crvenog Krsta i ovda~nja
zdravstvena stanica. Sve je lijepo
uredeno: tu je i soba za porodaje sa potrebnim instrumentima,
i saba za porodilje sa ~est kreta vrlo lijepo opremljenih, kupatilo, prostorije za babicu i ostalo
osoblje. Postavljena je babica, sestra pomocnica i jedna cistacica.
Porodili~te je stalno pod lijecnickim nadzorom.
Kako je to bila jedna novina za
ovaj kraj ne·ki reakcionari poku~ali su, da nam parali~u rad raznoseci razne price kao na pr. da
ce se tu r adati samo nezakonita
djeca i t. d. Zato su u pocetku porodilje dolazile dosta slabo. Ali
kada su se ukazale blagodati ove
potrebe, danas moramo razmgljati o pro~irenju porodilista
Porodiliste je otvoreno 1 jula o.
g . i do danas je u njemu rodeno
pedesetero djece.
Usp,ieh i potrebu porodimta danas vidimo ocito. Mi vidimo i njegove nedostatke a jedan od orvih
je pro"~renje na~eg porodili~ta te
se nadamo, da cemo i to sa uspjehom rije~iti.
Heta Bori~

�PaJJ.HMO cJJo»&lt;ao CBH!

Osamdeset i osam z.ena iz Jakira Coslija i Glamoca raclilo je na
izgradnji puta od Busije do Glamoca. One su i prevozile balvane
za obnovu pomsenih kuca u Glamocu.
Zene sreza trebinjskog odrzale
su konferenciju AFZ-a na kojoj su
bile prisutne mnoge drugar.ice iz
svih m}esnih odbora. lznos!le su
ucestvovanje organizacija u po jedinim akcijama: branje ljekovitih
biljaka, pomoc u podizanju pogo~­
jelih domova, popravak cest~,
vanje rublja i odijela za dJeClJe
domove, sivanje posteljine za da'cke domove, rad sa citala.Xkim
grupama, ucesce u prediz?or~?j
kampanji itd. Pred orgamzactJU
AFZ-a postavljeni su novi zadaci:
- zimska kampanja prosvjeCivanja
u kojoj ce uzeti ucesca sve zene
Bosne i Hercegovine.

Jt·

A. G.

Zene poljoprivredne radne zadruge u Tarevcima, uz pomoc
AFZ-a, otvorile su obdaniSte. Inicijativom zena popravljena je zgrada obdanista, pribavljena hrana 1
inventar.
U Tarevcima radi sectam citalackih grupa. Zene su sakupile prilog
u hrani za kurs rukovodilaca analf abetskih tecajeva.
Srok

Ovih dana nas sedamdeset zena
iz Stoca ucestvovale smo u akci.ii
branja ljekovitog bilja. Sabrale smo
oko 200 kg pelina. Narocito se
istakao kvart Uzunovici i to druga·

14

rice: Zora Zubac, Habiba Redic i
Anica Ragus. Novae koji cemo do biti za ljekovito bilje ulozicemo na
opravak prostorija Sreskog odbora
AFZ-a.
F. Kadribegovif

Pjesma ruzmarina
Miri grana ruzmarina,
uspavljuje majka sina:
»Nina, nana, nina, nana,
kad ce strucak ruzmarina
da zakiti moga sina,
kad ce svati dvoru doci
sa cv jetnijeh sa planina
na konjima, sa pjesmama,
okiceni maramama?«
AI' te noci, erne noci,
nahrupise zle ustase,
s krikom kucu zapaliSe,
niz klance se izgubise.
Osta pustos, razvalina,
osta majka kraj kol'jevke,
hladna, mrtva sred zgarista
grlec cvrsto ziva sina.
AI' na oknu pusta doma,
sumec s granom ruzmarina,
pjeva v jetar sa visina:
»Nina, nana, drago djete,
osta strucak ruzmarina,
ostavila dobra majka
za svatove sa planina
da okite njena sinal«
Milica

Zdravstvena sekcija AFZ-a ;za,•idovica pod rukovodstvom ddavnog saniteta uspjela je. da ~o sada
prvi puta zaprasi protlv p1egavca
cio srez. U tome poslu pomagalo
je i sedamnaest nasih drugarica.

s. s.

Pa~ je H3BOp 6Jiarocralba,
H3Bop cBaKe cpehe.
Ko ro~ pa~H, raj ce HHKa~
lloKajaTH nehe.
Pa~'Mo cJIO)J(HO crapn, MJia~J.t
Pa~'re JbY~H, )J{eHe,
HeK' ce nama J],oMOBJ1Ha
JbenoroM op,jene!
HeK' ce name cnare CJIHjy
K'o roJieMa pnjeKa,
lla HaM Hehe Hay~HTH
HuKo, HH ~oBnjeKa.
Opn, opn, crap11 nJiy)J(e
H rpaKTope HOBHI
HeKa naM ce 3eMJba ~para
illTO npHje 06HOBH.
HeK' HqM JIH~a pa3~parana
J],UBHa pyMeH Kp8CH .
HeK' necrany 6ope c lfeJia,
Cy3e 11 y3~acn.
Mn rpa~HMO nopymeny
3eMJby y CJ/060~11 ...
EJiaro Maj~H Koja raK'Bo
lloKoJbelbe po~u!
HeK' HaM ~je~a BH~e nJio~a
0~ cJIO)J(Hora pa~a.
HeK' cpehnnja 6y ~y nama
lloKoJbelba MJia~a.
Opn, opu, crapn nJiy)J(e
H rpaKrope HOBH!
HeK' ce nama J],oMOBHHa
illTO npHje 06HOBH.

JleJia CylfeBHh

cule smo da ce zene iz sela Karalica oddati prema svome narodnom obicaju teferic. Nismo htjele
da to propustimo. Srce nam j.e .zaigralo kada smo na okuP.u V1dJ~l:
vis&gt;e od 3 0 zena. KasmJe su JOS
i druge pridolazile. Razgovarale
smo iskreno o svim problemima
koji se javljaju u nasim selima.
Iz razgovora smo zakljucile da su
ove zene zadovoljne sa radom nasih narodnih vlasti. Narocito im se
dopada briga vlasti za zdravstveno podizanje naroda. RazgovarajuCi tako sa njima primjetile s~o
da u neke od z·ena uzele nas ltst
». ova zena« koji smo im donijele.
Raspitivale smo se kako s~ naucile citati jer znademo da Je malo
koja od njih imala prilike da po' jecuje skolu. Pricale su o analfabetskom tecaju odusevljene sto su
i one danas pismene. Primjetila
sam jednu mladu, nasmijanu zen_u
i upitala je kako ~e .zove. O~a Je
sutila. uzela je paptr 1 olovku 1 napisala krupnim slovirna: ))Ja se ro:
vern Hanka Okanovic«. Onda mt
je nasmijana, pruzila hartiju sa
odgovorom.

Iteta Curie

�OBAKO JE HEKA4 EHAO
Hanpe.nHe )l{eHe 6alba JiyKe oKynJbeHe y ~}f{eHCKOM noKpeTy« no·
Ky!llaJie cy 1937 rO,llHHe .na ocTaape npocajelmaalbe )l{eHa nyTeM aHa 1cP8·
6eTCKHX Te'lajeaa. AJIH, TY ce YMHje!llaJia DOJIHLIHja, Koja je, npoajepaaajyhH T060)I&lt;e .na JIH cy Te'laj'Ke aa11cTa HenHcMeHe, Ha paaHe Ha'IHHe
HaCTOjaJia ,lla 11X DOKOJie6a 11 O,llBpaTH O,ll aHaJicjJa6eTCKOf TeLiaja :»}f{eHCKOf
TIOKpeTa«.

-

0, ¢HKpeTe, peUH JJ,e MaTepH HeK OJJ,Ma H,l(e

y naJLHUHjy ... PeuJI, 30BY je lbernTo ...
¢HKpeT, KOjH je ,l(OTJie OCJIOlbeH 0 KanHI,IHK 6e36pH)KHO jeo KOMa.l( noral.Je, garJieJJ,ao ce y MYKTapa
Jycycpary, y lberoBa norypeHa Jiei)a H TYP 6ocaHCKHX
4aKWHpa, KOjH Ce npH CBaKOM KOpaKy Jycycpar•HOM
npeKperao TaMO OBaMo. 3arJieJJ,ao ce ¢r!KpeT .11 3ll6opaBHO 611 Ha JycycparHHY nopyKy, JJ,a ce oBaj HHj ~
jow jeJJ,ape.l( oKpeHyo.
noTeUH 60Jbe, xpcy3e, JJ,a6HJIH, noTeUH H
Ka)IU!! ...
XaMaaa! 3BaJio re y naJIHUHjy,- pa3.l(pao ce
.lljel.JaK Aa ce tJYJIO tJaK .l(O HaBpx fpa6a.
06Hwao raKo MyKrap jow HeKOJIHKO MaxaJia H
MarepaMa cJJao Ajeuy ca HCTOM nopyKoM. fAje HHje
6HJIO .l(jeue JJynao je 3BeKHpOM o KaHaT H na)KJbHBO,
He 3aBHpy jyfiH y KanHjy, ,l(03,!1Bao )KeHe.
XaHHcpa, o, XaHHcpa, jecH JIH )KHBa?
Koje A06po, Jycycpara? OJJ.a3BaJia ce XaHHcpa ca AHa 6aiiil.Je 11 MaJio nocJmje npHrnJia OTIIIKpHHyToj Kan11j11 3aKJialbajyhH mrue KpajeM Ha6p3o npe6atJeHor 3apa.
Ma . . . 3BaJio 11 Te6e y naJIHUHjy ...
Axa ... a Kora je TO joiii?
AMa, HMa XHH 6yKaJJ,ap.
Japa66H ... 3H3ill JIH 33WTO? ynHTaJia je
)KeHa ca HeKOM HecHrypHowhy y rJiacy.
6e36eJIM JJ,a 3HaM, -Kao OKOCMO ce Jycycpara.
H11je BaJbJJ,a ... -- JiyKaBo je noKyrnaJia XaHHcpa He 611 JIH ce Jycycpara H3peKao.
Ex, He CMMjeM ja JJ,a MCTeJiaJIMM, HMCaM ja
reJiaJI Beh MYKTap, 6oHa He 6MJia ... 3Haiii KaKo je, .l(OJJ,ao je OH MeKrne, Kao npaBJJ,ajyhH ce. - Hero TH
no)KypH, tJyheiii y naJJHUMjH ...

*

-

J.1 illeMcy .. .
J1 3yMpeTy .. .

l1 Pa3Hjy .. .
Ko 3Ha .. .
HHje, 3ap, 6pe3 HeniTa ...
Ja ...
J1 HeKH HeOJJ,peryeHH CTpaX TIOJiaKO Ce H3BHjaO H3
Tora »HewTa«.

)(..
A Ha noJbaHI1UH nopeA pHjeKe rOMHJia JJ,jei{e.
36H:jeHa, raKolje HernTo hyhopHJJa.
Mojy xaMy 3BaJio y naJIHUHjy ...

Yf MOjy!

~.

Yl Mojy cec!py ...
Jla)Kern!
Jec, Jl.HHa MH .. .
ill TO JIH TO? .. .
Mopa .l(a HernTo AHjeJJe, - peKao CacpeT Tpa·
)KehM norJieJJ,OM MjeCTO rJJ,je 6H OCTaBHO npTeHy
Top6y ca KlbHraMa.
JOK, y onhHHH .U.HjeJie, a y naJIHUHjH CaMO
nonHcyjy, o6jacHHO crpy&lt;rHo ¢11KpeT.
no3BaJIO TH X aMy JJ,a je ynHrny y acKep t
Mapiiit
Axa, xa, jec, jec, y acKep ... Xa, xa, xa ...
noJJeTjeJie cy KaMeiiH~e, 6yceHH 3eMJbe, KOMaJJ,HfiH UpHjena H Ha TIOJb3HHUH Ce 3aOpHJia CBaKOAHeBHa UHKa M BpMCKa pa3MrpaHe JJ,jeue.
JeJIH H re6e?
carHlhyhH ce y co6y
JecT, M MeHe
n03BaJIO ... illTO JIH

*

- ynHTaJia je XaHHcpa H YIIIJia
PeM3e illa6aHOBe.
11 CacpHjy ... l1 MHOre je joiii
TO, MOja )l{eHO? 3a6pHHYTO

je peKJia PeM3a HaBJia&lt;rehH gap.
60pMe He 3H3M, &lt;ryfieMO . . . O,l(fOBOpHJia
je XaHHcpa nonpaBJI&gt;ajyhH npeA MaJIHM orJieJJ,aJIOM

no 36HjeHMM MaXaJiaMa OCYO ce IIIanaT. J1IIIaO
OH no 6arntJaMa, npOBJial.JMO ce Kpo3 KUTIHI,IMKe, npe-

ne&lt;ry 3a,l(HrHYTY BHWe o6pBa.
n11TaJia CaM Jycycpary ... Je JIH Te6H Ka30?

rptJaBao TpaBHa ABOpHIIIrra, AOJIHjerao y co6e Ha4Ml.JKaHe npo30pHMa. Yl rJJ,je 611 rOA 6aHyo, raj IIIanar
gaycTaBJbao je pyKe Koje cy MHjecMJie THjecro, Koje
cy KpTIHJie cp!-tCT3H HJIH KepaJie 6ajpaMCKY je:.IeHMjy,
Koje cy npHHOCHJie ycrHMa TaHKO 3aBHjek UHrap AYBaHa H cf:&gt;HJII,IaH Ha6p3o »HCTiel.JeHe« Kacpe . Taj wanar
je YliMHHO, JJ,a cy UMjeJio ro npHje no.uHe )KeHe nperp&lt;raBaJie jeJJ,Ha ).(pyroj, cjeJJ,aJie l.JaCKOM Ha cehHjy M
noJJ,03pHBo ce 3r JieJJ,aJie.
Japa66H, IIITO JIM TO XaHHcpy 30Be naJIHI.J.Hja?

JOK, He IIIfie, BeJIH, HHje TeJiaJI . , .
A MOpa JJ,a 3Ha, MYKTap je ... Do3BO je, BeJI'Ii,
npeKo ABa.l(eceT )KeHa ...
Yx, yx, IIITO JIM he OA Hac? ...
fOBOpKa Ce 3a lbaKBH TIOTIHC .. .
AMaH, japa66H ... - TprJia ce PeM3a npenJ1a£

IIJeHO.
,Ue, Hehe HaM rJiaBy CKHHYTH! XajMot
3a6opaBHJia Xamtcpa JJ,a ce carne H JiynHJia r ..
'!a130M 0 rpeJJ,y CHHCKOr lliHIIIeTa.

15

�Yx, saMaJI ja OB,nje He pas6H rnaBy! - peK.1Ia
je nHnajyhH y;J:apeHo MjecTo. OH,na je npowanyra.1a
ADHje, TpH pHjel.JI1 MOJIHTBe H KaO Kpa,nOM Ce AOTaKJia
sam-rca »wro 6paHH o.n rJiaao6oJhe H caaKor S:Ia«:,
KOjH je YBHjeK HOCHJia ynJieTeH y KOCH CaBHjeHOj
OKO rJiaBe.

,ll.o6pooo . . . naMeTHa )KeHa . . . ::.O..zycrajec,
HanJHcao 6p*e 6o.lhe l.JHHOBHHK nope.n Pe:.ISI1HOr HMeHa Ha CITI1CKy. ,lJ.aJhe, XaHHQla illeQlKHh, npo·
SBaO je OH H ITI11aH&gt;a Ce ITOHOBHJia.
- illTa 6H, XaH11¢a? - ym!TaJia je PeMsa Ka.D:
je OBa HSHlliJia y XO)tHHK.

*

- HHwTa, ynHc 'o Me y 'Haj Tet.Iaj, lliTO HaM je
jeceHac roaopHJia JlyTBHja A.r~ ' e¢eHAHHa. 0Ha, wro
je caprnHJia sa ytiHTe.lhHL\Y, na ,noK He ,no6Hje MjecTo
y npaaoj lliKOJIH xohe Hac .na ytiH l.JHTaTH H n11caTH.
J1 KH&gt;Hre heMO ,U:06HTH, Ka&gt;Ke OHa, O)t »)J{eHCKOf ITO·
KpeTa« 1,1a6e ...
l1 TH npHCTa,ne? - yrri1TaJia je PeMsa sa,ll.HBJbeHO.
- Ees6eJIH, a wro?
- HaKo HewTo MHC.TIHM . . .

ITHllieM ...
,ll.a, _na, aMa OB,nje CTOjH _na CH TH o6ehaJia
nocjehHBaTH. aHaJJ¢a6eTCKH Kypc ...
Ax, He .n'o 6or!
HeMOj TH CM ,na 06MaH&gt;yjelli BJJaCT. 3a TO
ce H,ne y saTaop!

Ha TOMe ce pasroaop H saapw11o, jep je PeMsy
6HJIO cpaMOTa .na npHSHa KaKo je o.nycTaJia.

Ka.n ce PeMsa ynJiaweHo TprJia l.JHHOBHHK ce HaCMHjao, na joj ITOl.JeO _na l.JHTa HS HeKOf CTIHCa.

A Moja je xaMa, 6oMe, peK.rJa y naJIHL\HjH ,u:a
je He yn11cyjy!
- J1 MOja ,naHHHL\a .. .
- l1 Hawa Ca¢11ja .. .

A Hcnpe.n l.JHHOBHHKa noJIHL\HjcKe nocraje 1.\HjeJio
TO nocJIHje ·no,nHe npOMHL\aJie cy *eHe y sapy. Ca
nel.JOM cnywTeHOM npeKo JIHL\a o,nroaapaJie cy oHe
Ha ITOCTaBJheHa ITHTaH&gt;a, KOja HM ITOHajl.Jellihe HHCY
o,nMax 6HJia cacBHM jacHa.
YwJia PeMsa.
- TH CH PeMaa naMHJIOBHhl JecH JIH ce ITOT·
ITHCaJia? ...
- Ear c To6oM, rocno,nHHe, He SHaM ja ,na

BH.nHw, oB,nje nHwe jacHo: » ... 3yMpeTa
EH.'IaJIOBHh, illeMca CMajHh, PasHja 'BaHIHh, PeMsa
neMaJIOBHh, Ca¢Hja naMHJIOBHh, XaHHQla We¢KI1h
H TaKa .na.lhe, H Tai&lt;O ,na.lhe ... .HsjaBHJie cy )Ke.lhy .na
ce Hayt.Ie nHcMeHOCTH. CTora MOJJHMO .na HaM ce .noSBOJJH o.npmaaafbe TeT..Jaja sa HenHcMeHe, Koj11 cy noITI1CaHe &gt;KeHe o6ehaJJe nocjefiHBaTH . . . « )J{eHCKH noKper

v

EaH&gt;oj JlvuH.
Axa, TO je 6awi&lt;a! ysBHKHyJJa je PeMsa
o6pa.noBaHa .na HH ie HeKa .npyra HeBOJba. JecMo,
jenw, ..:ro je iow jeceHac 6Ho roBop. AMaH, japa66H,
Me~ep ce HH TO HeMepe 6pes rraJJHL\H.ie?!
3Halli, KaKO je. MH 0 CBeMy MOpaMO BOAHTH
patiyHa.
AMa, HHKa)t ja y CBOMe BHjeKy HHC3M HMaJia
ITOC.JJa ca na.JJHUHjOM! HH ja HHTH HKO MOj! ysBHKHyJia je PeMsa oropl!eHo. A 6awKa Tl1 ca.n
ITOCJia 11 TO Ce MOpa ,neBepaTI11
- He, TO ce He Mapa, aeh TH xohew .na Hsyt.Iaaaw lliKOJJe y »)J{eHCKOM ITOKpeTy&lt;.
na OH)ta? - YTII1TaJia je PeMSa HeCI1rypHO.
- E, BH)U1lli, CBe Ml1 TO MOpaMO 3HaTH H OB)tje
SaiTHCaTH!
norJJe.na.ria PeMsa Ha TIOJIHL\ajl.\a, na OH)ta Ha
.ne6e.1e HeKe KH&gt;H&gt;KYPHHe rrope,naHe Ha no.1Hl.\H ysa
Sl1)t 11 )tOW.'IO joj HelliTO TelliKO.
3Haw wTa je, rocno.nHHe .
ja He 6Hx .. .

*

0Ko HKHHA11je caa cy .njel.\a oneT 611na Ha noJbaHHL\H. HapaBHO, npenp11tiaBa.rJo ce o nonHcy )KeHa y
ITOJIHL\HjH. Hypy AHH PeMSHH BO.D:I10 je r JiaBHY pHjel.J,

- Oa ,na, HeMepe XHH rraJIHL\Hja HarHaTH, aKO
OHe Hehe ...
A TBojy MaTep ynHcano? OKpeHyo ce Hypy AHH ¢HKpeTy. Y ITHTafby je 6HJIO 3JI06e. ¢HKpeT
TO OCjeTH.
na HHje H&gt;Y ca~1y. YnHCaJIO je H XaHHQlY, H
3yMpeTy EHJiaJIOBI&lt;y, 11 TBojy aMHI,IHHHL\Y illeMcy ...
O,nowe *eHe y acKep! Joj, &lt;i&gt;HKpeTe, Ka,n
TBOja xaMa .••
CHKTep!
Oa cy OITeT ITOJieTje.1e Ka:.teHHL\e H npe,n; MpaK je
&lt;i&gt;HKpeT .n;owao KyhH ca ae.1HKO:.t l!BopyroM Ha rJiaBH.
illTa je To, CHHe? ynHTaJia ra je MaTH
ynJiaweHo.
- HHwTa, peKao je &lt;i&gt;HKpeT Ha6yCHTO, BeJIH Hypy.D;MH KaKo aac je jyrpoc y na 'IHL\HjH ynHCHBaJio y acKep, na ja ...
0, ja.n;Ha TH Ca~f, ~e HHlliTa HeMepe 6HTH
6pes 6eJiaja!
- Ees6e.'IH!
norap,J.J1.Tia je H&gt;eHa caeKpBa,
- Ka,n TH HHCU )tOHHje.la tJBOpyry HS na.1HUHje, Mapa
Cl1H .na TH je ..lOHece 113 :.wxa.lJ:e! Hero .naj.n;ep, cryl.\aj
rJiaBHUY ;ryKa, na npHBI1 njereTy .n;a MY ce HSBa.'I:H
y6oj!

Uzdiiuci sebe, uzdiiemo drzavu

16

CtaHKa ToJJ.opoBnli

�HAillE .lbECJH.AHillTE
notieTKOM jyHa OBe f0.ll.11He, Ha
cacTaHKY nneHyMa fnasHor o.n6opa o.nnytieHo je .na Ha l1nm,IH KO.lJ.
Capajesa OTBOp11MO npso JhetiH·
nHlliTe 3a Hallie )!{eHe, Hallie aKT11BI1CTKHI-be, 3a MajKe Hallii1X 60pa~a 411je je a.npasJhe opoHyno.
MHoro je TaKBI1X }l{eHa Ko.n: Hac
y EOCH11 H Xep~eros11H11. Te}l{al&lt;
}l{I1BOT 3a Bp11jeMe 611Bllie JyrocnaBI1je, a y paTy }l{anocTH, naTJ-be,
611je.na, MyKe no 36jerOB11Ma 11
.'Iorop11Ma, Hanop11 y 6op611 ca HenpHjaTeJbi1Ma, na nocn11jepaTHe
TelliKOfie, CBe je TO CnOMI1nO
311.paBJhe, 11CUpnHnO CHary H HajjatiOj, 11 HajomopH11joj }l{eHH. 3aTO je OTBapalbe OBOra JbetJHnHlliTa
je,nBa ,notieKaHo, no3,npaBJheHo ca
senHKOM pa,nollihy o.n csaKe }l{eHe.
M11 CMO ce Beh 6e36poj nyTa
ysjepHne KaKo ce 3aje,nHHtiKHM
CHaraMa, 3aje,nHHtiKHM pa,noM, aaIJYli.O naKO nOCTI1}l{e OHO lliTO nojeli.HHa~ CaM, Ma KaKO HaCTOjaO,
HHKall.a He 611 nOCTI1raO. fnaBHH
Oll60p je OllnyiJHO ,na OTBOpH JhelJHnHlliTe TaKo .na ra H3.lJ.p}l{aBa
tiHTasa Hallia OpraHH33UHja H TO
ce y KpaTKOM speMeHy .nocTa naKO OCTBapHJIO. ManHM, spno ManHM np11JI03HM3 KOje cy }l{eHe
CBHX OKpyra ,nasane OMOryfieHO je
OTsaoalbe 11 H3.lJ.p}l{aBalbe Jbel.JI1·
nHlliTa.
.JbelJHJIHlliTe je OTBOpeH) 15
jyJia H 3a TPI1 Mjece~a , KOnHKO je
pan:HJIO, npm.m.11o je Ha nH,iet.Jelbe
163 }l{eHe BeftHHOM CeJhaHKe 113
ycTaHHlJKHX KpajeBa.
llaHe npose.n:eHe y JhetiHnl1lliTY
Hallie }l{eHe Helie 3a6opaBHTI1.
llHBHa, npocTpaHa BH:ra y 3eneHHJIY, CBHjeTJie, y.n:o6He npOCTOpHje, CnaBaOHHUe Ca l.JHCTHM, 611jenHM nOCTeJbaMa, KynaTHnO, Tpne3apHja, co6a 3a o.n:Mop 11 pa3rosop, sepaH.na, 6alliTa, »CBaKH pe.n:
H JhenoTa«, Karw Ka)l&lt;V }l{eHe .. MHora o.n: lbHX He sjepyje .na je .n:o}l{HBHna ,lla OB,nje npO}l{I1B11 Mjeceu
.naHa 11 jolli .na ce o.nMapa 11 nHjelJH.
PaHo y jyTpy }l{eHe, orpHyTe
TOnJIHM orpTalJI1Ma Hli.Y Ha Kynalbe. no OHe KOje cy HenOKpeTHe,
TelliKO 060n11ne ,nona3e KOna. no
1.{11jenH ,naH, nocnHje 6albe, }l{eHe

ce o,nMapajy. nocJIHje pytiKa MJialje ce OKynJhajy OKO pa,nHja, CJIY·
lliajy BHjecTI1 11 MY3HKy, HeKe ce
pa311ljy no 6alliTI1, a oHe HajcJI~6Hje no ~HjeJIH ,naH He HanylliTaJy
nocTeJhy.
Ka.n npoljelli o,njeJhelhHMa BI1Jie
OCjeTI1lli TOnni1HY H pa,nOCT 3aje,llH114KOf }l{I1BOTa. Y cnasaOHH~H
r .nje ce npe1&lt;o ,naHa ne}l{l1 je.nHa
o.n }l{eHa, o6HlJHO HeKa o.n MJialjHx
l.JI1Ta ocTani1M Homme. Ha sepaHA11
}l{I1B pa3rosop. &gt;KeHe, oKynJheHe
113 CBHX Kpajesa 6ocHe 11 Xep~e­
rOBI1He, np11l.Jajy CBOje .lJ.O}l{HBJhaje,
TelliKe ,nO}l{HBJbaje 3a spHjeMe
OKyna~Hje; nOKOJhH, }l{I1BOT y norOpHMa, MyKe no 36HjerOBHMa,
pa,nOCTI1 aKU11ja KOje cy BO.U:11Jie
3a nOMOft napT113aHI1Ma, JiyKaBa
.nosHjalha npe.n: HenpHjaTeJhHMa ...
Y 6allilJI1, y xna.nosHHI1, ceJhaHKa
c Ko3ape H3 noJhonpHspe,nHe pa.nHe 3a,npyre 6 jeJiaju11, H jolli je,nHa,
Mycni1MaHKa H3 HCTe TaKse 3a.npyre, 113 Tapesaua ca OllyllieBJhelbeM
npHllajy 0 3aje.U:HH4KHM HanOpH·
Ma 11 pa.n:y y 3a.npy3H. Ysjepasajy
}l{eHe I&lt;Oje HX ca 11HTepeCOM cnylliajy KaKO je TO je,llHHH 11 Haj60JbH HalfHH ,na CeJbaK OCTBapH
60Jbl1 }l{HBOT. Y co611 3a nocjeTe
ys11jeK HMa pa3rosopa 11 pa.n:ocTH.
60pUH H HHBa,'II1.ll:11 KOjl1 Ce nHjelfe Ha J1nHI,II1 y CBOji1M Jbe411nl1lli·
TI1Ma .nona3e .na noTpa}l{e, .n:a nocjeTe CBOje 3eMJb8KHlbe, CBOje po.U:HUe. llecTo ce TY CHH Hal)e c
MajKOM, 6paT ca ceCTpOM, MYjl{ ca
}l{eHOM.
Csylla no CBI1Ma npocTOpHjaMa
Ha CTOlJHftHMa nope.n KpeseTa, Ha
CTO.'IOBHMa, y pyKaMa }l{eHa Klbl1·
re H JIHCTOBH. .JbelJHJII1lliTe 11Ma
csoiy 6H6mwTeKv. 0He Koje cy
HefHJOfeHe KOpHCTe OBO BpMjeMe
~a H8Vlle KOje C~OBO HnH na noTpa}l{e OHO KOje cy H.aylJHJie.
Ka.n. na..'lHe HOft, CB ie)KI1Ha nHpHe
Kpo3 o-rsopeHe npo3ope . &gt;KeHe ce
cnpe tajv Ha nOlJHHaK.
Oso ni je 6paTe paj 3eMaJbCKH, Ka)l{e KpajHlliKHI-ba, YMOTaBajyfiH ce y ;:(e6eno he6e.
lla \111 je CaB CBI1jeT fOBOpHO
l{a ky OBO .lJ.0}l{HBje1lH He 611X sjeposa.lla, npHxsaha 6HptiaHKa.

Oso TH je, 6paTe OHo 3alliTO
cMo ce 6opHJII1. Ka.n ce spaTHM
KylHi HMafiy lliTa npHtiaTH }l{e HaMa.
- Ko ce OBOMe .nocjeTH, 6or
MY .nao 3,npasJhe, 6JiarocHJha
cTapHua Hcn.o.n JaxopHHe.
Y notieTKy 6oja}l{JhHBe, fOTOBO
npennallieHe,
36ylbeHe, nocJI11je
J&lt;paTKor speMeHa )J&lt;eHe, H OHe 113
Haj3a6atieHHjx Kpajesa, .no6HBajy
H3BjecHy CHrypHOCT y KOpaKy, 'j
O.lJ.HOCy npeMa JhY.ll.11Ma H CTBapH·
Ma. Ha JII1~Y. y noKpeTy ocjeha ce
noHoc. Cse oso os.nje H OBH opMapM KOjHX HHKa,na .lJ.OCa,n HHCMO
BH.n:jeJie, osa seJIHKa or Jie.n:aJia,
OBe y,no6He nOCTeJhe, OBa Hallia
3aje.U:HHUa, OBO Jhetielbe H O.lJ.MOp
CTBOpHna je Hallia opraHH3a~Hja,
osa Hallia .np}l{asa, MH caMe.
Y JhetiHnHlliTY cy ce o.n:p}l{aBaJie
KOH&lt;f.JepeHuHje. Cse je .n:o6po, cse
je JIHjeno opraHH30BaHo, anH TO
.n:o6po HMa 11 csoje 6oJhe. Ha THM
je KOH&lt;f.JepeHUHjaMa 6HnO nOXBana, a 6Hno je 11 KpMTHKe. Ha
rpjelliKaMa he:o.w ce YtiHTH .na HaM
6y.ne .npym nyT 6oJbe.
Je,nHa O.ll. OCHOBHHX rpjelliaKa
Koja ce nosnatiHna Kp03 lJHTaso

spHjeMe ceaoHe 6HJia je Ta UITO
.npyrapHue H3 oKpy}l{HI1X o.n6opa
o,nHOCHO cpecKHx HI1CY yHanpMje.n:
HMaJie TatiaH nperJie,n }l{eHa Koje
Tpe6a .zr.a w.zr;y Ha JIHjetielbe .zr.a 6H

17

�HX yHanpHje~ o6aBI1jecTHJie, Hero
cy 11x o6aBjellJTaBaJie y nocJbe,ntbH LJac, TaKo .n.a cy meHe .n.oK cy
ce O.li.JIYLJI1Jie 11 cnpeMI1Jie Ha nyT
ry6HJie MHoro speMeHa 11 ca aa!&lt;allltbetbeM .n.oJia311Jie. Y JbeLJ11JII1 IllTY je CKOpO ~11jeJio Bp11jeMe 611JIO TIO HeKOJII1KO npa3HI1X KpeBeTa KOjl1 cy LJeKaJII1. )leceT KpeBeTa je BI1Ille o.n. Mjeceu .n.aHa LJeKaJio .n.pyrap11ue 113 13HxahcKor
OKpyra KOje yonllJTe HI1Cy .li.OlllJie.
To je 611Jia Hajrpy6Jba rpjellJKa.
0.11 LJeTpHaeCT .n.pyrap11ua Koje je
nocJiao MoCTapcKI1 OKpyr .n.eseT
tbi1X je 611JIO 113 MocTapa. )ls11je
meHe 113 13Hp4a cy ce spaTI1Jie ca
caMe Vlmu;e HHCY 3Ha.lle .n.a
npoHai)y JbeLJ!1JII1IllTe. HeKe opraHH3UU11je cy nocJia ,l e Ha JII1jeLJetbe &gt;KeHe KOji1Ma Hl1je 6HJIO noTpe6HO 6atbcKo JII1jeYetbe. KaKo y
norJie.n.y caKynJbatba npHJIOra sa
JbeLJI1JlllillJTe TaKO 11 y TIOrJJe.D.y
opraHI13aU11je cJiatba meHa, Haj6oJbe ce noKaaao 6atbaJiyLJI&lt;H oKpyr.
MH fie~w HacTojaTI1 .n.a H.llyfie
ro.n.HHe cse ose He.n.ocTaTKe OTKJIOHHMO.
noce6Hy pa.D.OCT np11LJHHHJIO je
meHaMa Koje cy ce HaJia311Jie Ha
.7JI1jeLJetby Kao 11 LJHTasoj Hallloj
OpraHI13al(l1jH TO IllTO cy HaM Ce
Ha noa11s o.n.aasaJie .n.pyrap11ue 113
CBHX Hallli1X HapO.lJ.HI1X peny6JIHJ&lt;a
11 .D.OlllJie Ha JII1jeLJetbe. Via CJioseHHje cy .D.OlllJie Tp11, 113 Cp611je
.n.s11je, 113 BojBO.li.HHe je.n.Ha, H3
KocMeTa jenHa, 113 MaKe.n.oHHje
.D.BI1je, 113 XpsaTCKe .n.s11je 11 113
UpHe rope .lJ.BI1je. Pa.n.osaJio HaC
je IllTO Ce TaKO .lJ.06po KO.ll HaC
ocjefiajy, IllTO 11M 6atbe KOpHCTe,
a H3jBI1Ille TO IllTO 11M Ce Hallla
11.D.eja OTBapatba JbeLJI1JII1IllTa TaKO
.n.onaJia .n.a cy cse nolllJie ca meJbOM 11 O.llJIYKOM l{a CBOje opraHH3al(l1je TIOKpeHy Ha 11CTY aKl(Hjy.
Pa.n: y Jbe411JIHillTy aaspllleH je
15 OKT06pa. 3axBaJbyjytiH TIOMOfiH
Kojy HaM je npym11Jia Hallla Hapo.n:Ha BJia.n:a 11 .n:pylllTBO UpseHor
KpCTa, aaxsaJbyjyhl1 Jby6as11 KOj0;\.1 cy Hallie &gt;KeHe np11XBaTI1Jie
cnsapatbe OBOr .beLJI1.1!11IllTa MH
CMO y OBOM pa.n:y nOCTI1fJie .ll:06pe
peayJITaTe 11 HaCTaBHfieMO Ca jow
BHwe o.n:yweBJbetba.
Vl.n:yhe ro.n:I1He .7beLJI1 JlHWTe he
6HTW OTBOpeHO Befi OOLJeTI&lt;0;\1 Maja. )lo OKT06pa MOftH he ..'l:a np11!.111 MHoro Behi! 6poj meHa. Ca 11CKYCTBOM KOje CMO CTeKJie y OBOj
fO.ll:lfHI1 TIOCTI1rHyfieMO Cl1rypHO
jow 6oJbe peayJITaTe.
P. 6.

18

FILM

Izgradnja ocijalizma, veliki napori i pregnuca sovjet ·kih naroda, posebno ruske zene seljanke, puno ostvarenje njene ravnopravnosti, razvoj u socijalizmu to je predmet sovjet:kog- filma
»Pretstavnik via ti«. Vidimo da su zene na tom putu imale d\o ·ruku
borbu, da su se uporedo sa teskocama na koje je nailazilo
kolhoznog gospodar. tva, borile i a shvatanjima prr•.'Jo, t.
protiv potcjenjivanja od trane mu ~ karaca. I ruska zena je p b
ona je postala ravnopravan clan velike ocijali ticke zajednic
rile su se Lenjinove rijeci: »Svaka kuharica treba da .e na
ljati drfavom «.
U prvim scenama filma »Pretstavnik vlasti« ,·idim
u doba tvaranja kolhoznog zivota. Mase seljaka jo· ,
nepovjerljivo primaju novo. Trebalo e pohtvovno b• r
ubjedivati o potrebi boljeg nacina zivota. Trebalo ie C\ r
u socijalizam, da se pobjede te~koce sa kojima je skopCa
kolhoza, njegovi prvi dani u jednoj zaostaloj sredini. T
koji se podmuklo bore, uvlace u kolhoz sa namjerom da _
da ga onemoguce, dok su prL tal ice kolhoza - seo::ka
ko lebljivi, podlozni uticaju, njihova vjera u o, tvaren ·e
nije velika.
Film prikazuje seljanku Alek andru Sokolo\ u u
zivot sela - za pobjedu kolhoza. Nju optuzuju za arad
cima kada se buni za nepravilnu raspodjelu zemlje . .::e··
utvrduje njenu nevinost i u njoj otkrivg pametn .:
covjeka sa smislom za organizaciju.
Od tada za Aleksandru pocinje novi zivot. Ona
radu u kolhozu, njezina je jedina zelja da pomogne za
da zivot seljaka postane bolji. On a cvrsto v jeruje da .
\&lt;oji vodi ·do srece i blagostanja seljackog naroda i za
pred neprijateljem, ni pred teskocama. Aleksandra
pretsjednicu kolhoza. Njezin muz Jefim, koga ona mn _
joj se na put i poslije jedne svade oni se razilaze. 'i e
hoznici ne v jeruju zeni, - smiju joj se, ne slusaju je,
joj cine teskoce. Aleksandra e nije pokolebala. Po .
danjeg rada u kolhozu, ona na vecer uci, pobjeduje nez
pod njenom pravednom upravom napreduje. Zene i om a
prvi pomagaci. Nakon nekoliko godina vraca ::e 1'en
priznaje njenu vrijedno t i hoce da popravi -,·oju ~ · •
zajedno rade na kolhozu. Neprijatelji kolhoza \'ide ·ada
:-nog borca za socijalizam a kad ona jednog od njih ra
puca i ranjava je. Poslije ozdravljenja izabrana je za
~tanik a. U zavr.:'nim scenama filma vidimo Alef&lt;~andru ..o~v ......... v
seo.·k u ra icu, kao deputata Vrhovnog ovjeta. pre
:-u\ jet ke vlasti.
Eta to je razvojni put tuske zene u socijalizmu. R e·· Alek_andre ~nkolo,·e izgovorene u Vrhovnom Sovjetu pokaz ju u \elicinu
toga razyoja: »Pred Vama toji obicna ruska zena. od muza tucena,
od popa plasena, od neprijatelja ranjavana&lt;':.
I mi danas gradimo novo. Nasa zena, do ju'e obe,pra\ljena
tlacena po~la je putem Aleksandre Sokolove.
A. S.

�Ha CCCP-a

lllwa je aa/la COBjewcKoj JICeHU BellUKa OKwo6apcKa
COJJUjallUCWUl{/CQ peBOilY!JUja
PaaHonpaBHOCT coajeTCKHX )KeHa je je.n,Ha o.n,
HajaehHx TeKOBHHa Be.nHKe OKTo6apcKe COIJ,Hj3JIHcTHtJKe peBOJJYU.11je. 6e3 OBOr »npeJIOMa« y .n,pyruTBy,
KaO lllTO je peKaO 8Jia)J,I1M11p YJJJHfi Jlelbi1H 33 peBO ·
JIYIJ,fljy KOj3 j e 113Bplll~Ha, )KeHa HI1Ka)J,a He 611 MOrJJa
.n,a ce OCJ
106o.n,11 sjeKOBHe Heje.n,HaKOCTI1. H11 y nopoA11U.11, Hl1 y .n,pyruTBy OHa He 611 MOrJI3 .n,a 3ay3Me
TaKas 3Hall3jaH noJJO)I{aj xaxas 3ay311Ma ca.n.a.
Je.n,HaKOCT )KeHa 11JII1, APYPHM p11jetJI1Ma, 1-beHo
OCJI060ryelbe O.ll, ponCKOr nOJIO)Kaj3, npeTCTaBJba He
CaMO 3KT xyMaHOCTI1, lJOBeKOJby6Jba, Hero 11 BeOMa
sa)KaH cpai&lt;TOp .n,pyruTBeHor pa3soja. Joru y npo ru JIOM Bl1jeKy 011,jelbyjyfi11 YJJOry KOjy 611 MOrJia )J,a 11rpa
)l{eHa y .n,pyruTseHOM )1{11BOTy, n03HaTI1 pycx11 pesoJIY11,110Hap - .n,eMOKpaTa H11KOJJa LiepH11ruesci&lt;H Hanl1cao je cJJe.n,ehe petJ11:
»KaKaB npaBI1JiaH, jai&lt;, npOH11UJb11B 11HTeJiei&lt;T
11Majy *eHe! OH He .n,OHOCI1 HI1I&lt;aKBY KOp11CT .n,pyUJTBy, j ep ra OHO o.n,6a11,y je 11 yryruy je. YICTop11ja
l!OBelJ3HCTB3 KpeHyJia 611 10 nyTa 6p*e A3 ce T3j
11HTeJieKT He o.n,6a11,y je, He yryruy je seh .n,a ce OH
HCnOJbaBa.«
Y 11,apcxoj Pyc11j11 cy yryru11saHe HHTe.neKTyaJIHe
11 .n,pyre cnoco6HOCTI1 )KeHe. L!JI3H 155 CTaTyTa o
UHBIHJIHOj CJiy)K611, 3a6pai-bi1BaO je .ll,3 ce )KeHe np11M3jy y .n,p&gt;K3BHe 11 jasHe ycTaHoBe. )f{eHe Pyc11je
HI1CY MOrJie .n,a CTeKHY s11rue 11 CTPYliHO o6pa3osalbe .
OnruTe cpe.n,I-be o6pa3oBalbe je npeTCTaBJbaJJo npHBI1JierHjy *eH3 113 H3jHMyliHHjHx xpyro'Ba. DpeMa

Jl.je'-!HjH
C3H3TOPHYM

y Kup r H3K}H
(CCCP)

nonHcy 1907 r. y PycHjH je 6HJIO caera 12.4% nHcMeHHX )KeHa.
OrpaHHtJelbe 3a MoryhHOCTH o6pa3osalba H pa.n,a,
.n,pyuJTBeHe npe.n,pacy .n,e Koje cy )KeHH .n,asaJie HajMalby YJIOry y )KHBOTY CBe je TO CMalbHBaJIO 1-beHe
BHAHKe. DpeKo noJIOBHHe CBHX )KeHa y HajaMHOJ\1
O.ll,HOCy pa,ll;HJIO je y CBOjCTBY CJiy)KaBK11 J1JII1 Ha.ll,HI1llapK11 y seJIHK11M nocje.n,HI1l!KI1M 11 KyJiatJKI1M ra3 A11HCTBI1Ma . CaMo 13 % o.n, onruTer 6poja 3anocJieHI1X )KeHa pa.ll,I1JIO je y 11H.ll,YCTp11jl1 11 CBera 41J'o y
60JIH11U.aMa 11 UJKOJiaMa. )f{eHe HaU.110HaJIHI1X nOKpaji1Ha Pyc11je 611Jie cy joru y Te)KeM noJIO)Kojy. H eMal-be Ma KaKBI1X nOJII1TI1lJKI1X npasa nOTeHIJ,11paHO j e
yrlbeTaBalbeM YCJII1je.n, sjeKOBHI1X Tpa.ll,I1U.11ja Be3aHI1X
3a peJLI1ri103Ha y6jel)elba. DpeMa W ep11jaTCKOM npasy
MycJIJHMaHKe HI1CY 11MaJie npaao .n,a cje.n,e 3a CTOJIOM
3aje.n,Ho ca MyruxapU.11Ma. 0He cy HOCI1JJe ¢epel)y
11 U.11jeJior )KI1ROTa cy pa.n,11Jie npeMa .n,o6po no3HaToj
nocJIOBI1U.11 y nJiaHI1HaMa KasKa3a: »)f{eHa Mopa .n,a
pa.n,H Bl1llle Hero Mar3p3U., 33TO UJTO MUr3pa11, je.n,e
c.naMy, a )KeHa XJbe6«.
·
HOBO .n,o6a je HaCT3JIO 33 PyCHjy 25 OKT06p3
no CTapoM 11 7 HOBeM6pa no HOBOM xa.neH.n,apy 1917 r .
BeJII1Ka OKT06apcKa C011,11jaJII1CTI1lJK3 peaoJiy. 11,11ja je nomyHo ocJio6o.n,11J1a )l{eHy. Jlelbi1H je roaop11o )J,a »Y CojeTCKOj peny6JII111,11 Hl1je OCTaJIO Hll Tpara O.ll, 3aKOH3 KOjl1 cy CTaBJb3JII1 )l{eHy y nOTlJUI-beHI1
noJIO)Kaj«. (Hare )KeHa xoje cy .n,yro 6HJie yryru11aaHe
y nopeTKY C3MOBOJbe, Haj3a.n, cy .n,oru.ne .n,o 113pa)K3ja.

�LJ:a 611CM O 11MaJII1 n peTCTaBKY KaKBY 3Ha4ajH)'
CHary npeTCTaBJba ca.n;a COBjeTCKa )l{eHa 11 KaKBY BeJli1KY yJJory OHa 11rpa y )l{I1BOTY 3eMJbe - y np11Bpe.ll.11, HayU.11, y ynpaBJbalby .LJ.p}l{aBOM, H3BelllfieJ.I.10 He KOJII1KO no.n;aTal{a.
npeMa CTaTI1CTI1t:(J{IIo'IM OO.LJ.aU.I1Ma npe.n;paTHe

1940

r. y 11H.LJ.YCTp11jl1 je pa.n;I1JJO npeKO 11,000.000 )l{eHa,

40 % O.LJ. YI&lt;YOHOr 6poja CBI1X 3anOCJieHI1X y 11H.LJ.YCTp11jl1. 150.000 )l{eHa je pa,nl1.'10 y CBOjCTBY 11H)l{elhepa 11 TeXHI14apa . JOlll Bl1llle je 611JIO 6p11ra.n;11pa,
MajCTopa 11 MJJal')11x MajCTopa.
npei&lt;O 30,000.000 )l{eHa pa.n;I1JIO je y KOJIX0311Ma.
611.710 je npei&lt;o 0.000 )l{eHa 6p11ra.n;11pa 11 ynpaBHI1Ka
qmpM11, 15.000 )l{eHa npeTCTaBHI1I&lt;a ,11 3aMjeHI1Ka
npeTcje.n;HI1K3 KOJIX03a .

2,079.000 )l{eHa pa.n;e y npocsjeTHI1M 11 3.n;pasCTBeHI1M ycTaHOBaMa. 33.000 )l{eHa pa.n;e KaO Hay4HI1
pa.LJ.H11U11 y Ha}'4H0-11CTpa)l{I1B34KOM 11HCTI1TYTI1Ma 11
JJa6opaTOp11jyMI1Ma. npei&lt;O TIOJIOBI1He CTY .n;eHaTa CBI1X
Bl1llli1X lliKOJJa cy )l{eJ-Ie.

Y CBHM
KpajeBHMa
CCCP-a
UOCTOje
.llie'IHje jacJie

l13je.n;Ha4eHe y npaBI1Ma ca MYlliKapu.11Ma, ocJio6o}jeHe O.LJ. np11TI1CKa, )l{eHe cy 004eJie MaCOBHO .n;a 113Jie3e Ha HOB, lli11pOKI1 nyT .LJ.PYlliTBeHOr pa3BI1TKa.
»)KeHe Ca411lbaBajy OOJIOBI1HY CTaHOBHI1lliTB3
Hallie 3eMJbe«, peKao j&lt;! CTaJbi1H, - »OHe ca411lbasajy
orpOMHY pa.n;Hy apM11jy 11 OHe cy no3BaHe .n;a sacni1Tasajy Halliy .n;jeu.y« ... ETo 3alliTO Mil1 He MO)l{eMo .n;a
.LJ.OOYCTI1MO .n;a OBa OrpOMHa BOjCKa Tpy.n;6eHI1Ka
OCTaHe y He3Halby 11 Henpocsl1jeheHOCTI1. ETo 33lliTO
Ml1 MOpaMO .n;a 003.LJ.paBI1MO CBe Behy .LJ.PYlliTBeHy
aKTI1BHOCT )l{eHa Tpy.n;6eHI1Ka 11 lbi1XOBO 11CT11U.albe
Ha pyKoso.n;ehe noJIO)l&lt;aje Kao HecyMl-b11BI1 .n;oi&lt;a3
pa3soja Hallie KYJIType .
Ka.n;a rosop11MO o MacaMa )l{eHa Koje cy 113611Jie
Ha HOBe lli11pOKe )1{11BOTHe nyTeBe MOpaMO .n;a Ce
cj eTI1MO HeKI1X )l{eHa 411je je 11Me Be3aHO 3a 11CTOp11jy
113Bojesalba )l{eHcKe cJio6o.n;e 11 je.n;HaKOCTI1 y Pyc11j11.
T o cy peBOJIYU.I10HapKe cTap11je reHepau.11je Ha.n;e)l{.n;a KpyncKa Jlelbi1HOBa )l{eHa, AJJeKcaH.n;pa
K oJJOHTaj npsa pycKa )l{eHa .n;l1nJJoMaTa, Je,'JeHa
CTacosa no3HaTa peBOJJYU.I10HapKa 11.'IeraJJHa 11
MHore .n;pyre 113BaHpe.n;He )l{eHe CosjercKor Case3a.
0He cy OOMOrJJe COBjeTCI&lt;Oj BJiaCTI1 ;I,a O~IOryhe HOB
)1{11BOT XI1Jba.n;aMa 11 CTOTI1J-IaMa XI1Jb3,.1.3 TIOJIJ'OI10IeHI1X yrlheTaBaHI1X Tpy.n;6eHI1Ka, oHe cy nmtaraJJe .n;a
ose )l{eHe ocjeTe KYJJTYPY 11 .n;a y4eCTsyjy y .n;pylli raeHOM 11 .n;p)l{aBHOM )1{11BOTy.
Y rO.LJ.I1HaMa COBjeTCKe BJiaCTll, y 3e~!Jb 1 je BaCOI1TaHa MHOrOMI1JJ110HCKa reHepaU11ja :tKeHa HOBOf
Tl1na - OIHCMeHHX 11 OOJII1TI14KH cnjeCHHX, COOCOOHIIX
3a BeOMa npO.LJ.YKTI1BaH pa.n; 11 6eCI&lt;pajHO O.!l.31-111X
CBOjOj .LJ.0MOBI1HI1.
npeMa OHOMe KaKO COBjeTCKa :tKeHa Tt':tKI1 .n;a
ce o6pa3y je, ca KaKBOM HCTpajHOlllhy on a V'lH H ca
K3KBOM 00)l{pTBOB3HOllifiy Bplli11 110ti,BI1re 3a Cpefiy
H He3aB11CHOCT CBOje .LJ.OMOBI1He, no CBe~ty ce 1103Haje )l{eHa HOBOr T11na CJI060.n;Ha, p3BHOI1paBH3
rpa})aHKa COU.11jaJJI1CTJ1l.IKe 3eMJbe.

20

CosjeTcKa )l{eHa 3ay311Ma 3Ha4ajHo MjeCTo y
ynposJbalbV .liO)l&lt;aBOM. Mel')y nocJJaHI1I.J.11Ma BpxosHor
cos i eTa CCCP 11Ma noeKo 277 )l{eHa. noeKo 5.500
cosjeTCI&lt;I1X )KeHa cy nocJJaH11U11 BpxOBHHX COB ieTa
CaBe3HI1X 11 ayTOMHI1X peny6JJI1Ka, npeKO 456.000 OOCJiaHI1I.J.IH MjeCHI1X COBjeTa.
Mel')y nocJJaHI1U11Ma BpxoBI-JOr cosjeTa CCCP
Ha.!Ja3e Ce CJJaBHe TpaKTOp11CTKI1lbe LJ:ap ja rap talli
11 AHacTac11ja Pesuosa, - 11CTaKHyTe cTaxaHOBKe AHa
CepjorHHa H Ta11c11ja WysaH.n;I1Ha, Mallii1HOBOI')a
JeJJeHa l.JyxlhyK, KOJJX03HHU.a .n;o6HTHI1K CTa ihiiHOBe Harpa.rre AJJeKcaH.rrpa Jbyci&lt;osa, penoBHH
t:( JI 3H aKa.n;eMI1je Me.LJ.11U.HHCKI1X Hayi&lt;a OJira no.lBHcou.Ka .
Y MHOrHM peny6JJI1KaMa CosjeTCKOr Case3a
)l{eHe 3aV311Ma iv noJJO&gt;I&lt;aj MI1HI1CTpa. Hvr1H Xapauajesa, Kft11 pa1-111ie 3aocTaJJor 11 vrlheTaBaHor ~apn1a
ca.rra je MI1HI1CTap npasocvha TypKMeHCKe CCP. l.J\·B3lliKI1lba AHTineiesa. JaKVTI&lt;Hllia C11.rrnnoRa 11 6\paTI&lt;I1lba U11.n;eHOBa cy npeTCTaBH11U.H npe3H.111 iv. ta
BpxosJ-Ior cosjeTa cso i11x avToHOMHHX penv6 :JHKa.
a AH.rrpe ieBa je 11CTOBpeMeHO TIOTilPeTcje.n;HI1K npe311.ll11iVM3 BpxoBHOr coBieTa PCtPCP.
nolliTO je YCOOCTaBH.'Ia je.LIH3KOCT &gt;KeHa, COBjeTCI&lt;a BJJ3CT V411HI1Jia je CBe .n;a ce Ta je.n;Hai&lt;OCT Cllp0 BO.lll1. CosjercKa s,1a.rra yJJa)l{e MI1JII1jap.n;e 3a rpal)elbe 3a6as•
HlliTa 11 jaca.1a, 3a npHnpeMalbe .'beKapa,
B3Cili1T343, 33 OO.lll13albe O.LJ.MapaJJI1lliTa 33 ope, teHI1Te )l{eHe, nopO.LJ.I1,1111lliT3 H 3a MaTep11j3.1IHJ' IlO~!Oft
nopo.n;HJbaMa.
Y TOKY 7 ro.n;11Ha o.n; 1936-1943 r. B.'l3J13 je
11CilJI3TH.113 .LJ.p}l{3BHY OOMOft MajKaMa ca ~mora ajeue
H MajKaMa KOje cy OCTaJJe CaMe H3HOC 0,:1 7 . 111,111jap,nn py6aJba.
Cse je TO ynpasJbeHo Ha TO ;:ra ce )l{eHH .ua
MorylmocT .n;a oHa pa3s11je csoje cnoco6HOCTH y pa;~·. H3YU.Ii 11 y ynpaBJb3IbY ,Ap)l{aBOl\.1.
)f{eJ-Ia je KpeHy.1a TH~I nyTeM H BH!U1 10 K3KBY
orpo~my cHary OHa ca;:ra npeTcTaB iba. ;y ro;uma ta
BeJIHKor OTai,I6HHCKOr paT a cosjeTCI&lt;e :tKeHe cv .rra 'le
orp0~1HH .liOilpHHOC 3aje.n;HH4KOj no6je,n..H H3.1 HenpHjaTe.'heM. 0He cy xpa6po no.n;HOCHJie cse Tero6e paTa,
np01IHBaJJe KpB H3 cppOHTOBH~Ia 11 1\Cl.:OB::\:Je cy Y
3aje.1HHUH ca .n.pymMa no6je.n;y. Ca.:xa 3aje.n;Ho ca LJHTaBH~1 Hap.o.rroM, cosjeTcKe &gt;KeHe o6HaB.'bajy H Y4Bpmhyjy csojy 3e,tJby.
JeJieHa &lt;tlnJIJmOBa

�A. KOHOHOB

nPA3HHK

( 113 3EOPHJ1KA Klbl1llfEBHJ1X CACTABA 0 .AElbl1HY)
Tor .u.aHa Kaha TpocpHMOBa
HSHlllJia je KaCHO HS Kyhe.
LJ.y6oKH 6aKapHH ssy~H ys.u.mKy
Ce Ha,lJ. MaHaCTHpOM H paSJIHje.&gt;Ky
no YJIH~aMa.
l1aa 6paHe, KO.U. MarasHHa sa
6palllHO, ,lJ.jeqa~H BHjajy · MOTKaMa
roJiy6ose. Ha MarasHHCKHM spaTHMa BHCe TelllKH KaTaH~H.
l1Ma csera Kao H ysHjeK o Y cKpcy. A HHKa.u.a HHje 6HJIO raKO
,lJ.OCa,lJ.HO.
Ha yrJiy crplllH seJIHKa, MpcKa
,lJ.O O)l.BpaTHOCTH, JIHMeHa llJIOqa:
rojasaH rocno.u.HH y ~HJIHH.U.PY
saqyl)eHO lhYlllKa ,lJ.HM O)l. llJiaBe
~Hrapere, HSHa.u. ~Hrapere 6JIHCrajy MerapcKa CJIOBa »XHJbse
KarHKa«. flJioqa saKJialba MaJiy
yJm~y, HS Koje pa.U.HHM .u.aHoM
HSJIHjehe J!OKOMOTHBa HS6a~yjyhH
qat); Maplllpyra »HescKa bpaHa CraKJieHH rpa.u.Hh«.
Ca.u.a je yJIHIIH~a nycra.
l.J.aK je H 3paK KOjH OKpy.&gt;Ky je,
apaK nerporpa.u.cKor npe.u.rpal)a,
.u.oca.u.aH; OCJeha ce MHpHc .U.HMa
o.u. caMosapa, neneJia H CHHjera
KOjH ce TOllH.
Ko.u. caMe 6paHe Kaha je cpeJia
HaraJIHjy JeroposHy, KpojaiiH~Y
lhHxosa y .u.py.&gt;Kelha. JeroposHa jy
je norJie,lJ.aJia sarpeHo, H Kao .u.a
je He npenosHaje. 3arHM, H He
noa.lij)aBHBlllH ce, arpa6H je sa
pyKaB:
- Xaj.u.eMO y KOMHTeT, 6p30!
PejoHCKH KOMHrer 60JbllleBHKa
HaJia3HO ce y ro .u.o6a y .u.sjeMa
co6aMa npHaeMHe, cyMopHe srpa.u.e.
Y npsoj co6H cje.u.Ho je aa 6opoBHM CTOJIOM 40BjeK y fO,lJ.HHaMa,
y KpaTKOM Kanyry H KanH O,lJ.
jarlbeher Kp3Ha.
HaraJIHja JeroposHa BHKHY Ha
lbera:
- LJ.aKJie, lllTO je 6H,'JO?
Osaj palllHPH pyKe.
06aBHjeCTHO CaM KOr Ca~l
Morao. LJ.ohH he OKO qerp.rr.ecer
.u.yllla.
KpojaiiH~a npaCHy:
- He, .u.py.&gt;Ke Moj! Pl)aso CH
cpaiiyHao. XHJba.u.e he .u.ohH. UHjeJIH Halll pejoH nohH he .u.a .n.oIIeKa.
- Xaj.u.e, CMHCJIH, Kai&lt;.O H3BecrH
CBe TO.
- Tpe6a CMHCJIHTH.
- Kora .u.a .U.OIIeKajy? - ymrra Kaha.
JeropoBHa je norJie.u.a aatiyi}eHo:

- 3ap TH ja HHCaM peKJia? JJelbHH HaM ,lJ.OJia3H!
Y.osjeK y KparKOM Kanyry pe&lt;!e
npHryllleHHM rJiaCOM:
- Ero - HHTKO He aHa: YcKpc
je ... - 3aTHM ce o.u.je.u.HoM_ npeHy: OyrHJIOB~H, paayMHJe ce,
OHH he CBH H3ahH ... KaO je,lJ.aH!
- DyTHJIOB~H he HSHhH, - norsp,zur HaTaJIHja JeroposHa, - aJIH
- H MH heMO H3HfiH!
YcKpc! YCKpc,- TO je 3Ha4HJIO:
cpa6pHKe H SaBO,lJ.H cy 3aTBOpeHH
Ha KaTaHa~, HOBHHe He H3Jiase,
nolllra He pa.u.H.
JeroposHa cje.u.e sa cro, HacJioHH o6pa3 Ha ,lJ.JiaH, 3aMHCJIH Ce.
3arHM ynHTa:
- Kahyllla, YMHjelll JtH TH JIHjeno .u.a nHlllelll?
l1, He caqeKaBlllH o.u.rosop, ycra.u.e 11 o.u.e y .u.pyry co6y: raMo cy
Jie.&gt;KaJIH nJiaKaTH, roMHJie pasHo6ojHHX 6polllypa, aacTase npHcJiolbeHe yaa 3H.lJ..
JeroposHa ce sparH H3 co6e c
,n;yra4KHM KOMa,lJ.OM ~pBeHOf ~H~a.
- Eso, nHlllH os.u.je. YlllyrjeJia je aa rpeHyTaK, ya.u.axHyJia
6pso 11 .u.y6oKo. DHlllH: »JlelbHH
HaM )l.OJia3H. 00ryHMO y cycper!«
CaMo To.
5oje y H3fY.&gt;KBaHHM JIHMeHHM
KYTHjH~aMa CTajaJie cy Ha npoaopCKOj ,lJ.aC~H.
Kaha npoHai)e KOMa.U.Hh Kpe.u.e
11 noqe .u.a HcnHcyje CJIOBa.
JeroposHa je · yJbeM paa6Jia.&gt;KHsaJia 6oje, KBaCHJia KHCT.
Kaha je HanHcJia nocJbe,lJ.lbe CJIOBO y pHjeLJH »JlelbHH« H THXO
peKJia:
- Tera Harallla, aJIH ... ja HHcaM IIJiaH napTHje.
- TH CH - pa.U.HHK! - o.u.rosoPH CTporo JeroposHa.
nocJIHje rora cy rnyrKe sasprnH.le Taj 3a lbHX TOJIHKO He06H4aH nocao. HaTnHc je 6110 yna.n;
•'bHB H jacaH, caMo cy rroje.U.HHa
C,lOBa HCITa.'Ia KpHBa.
peqe JeroposHa,
- Jlerse! r ,J.je he~to HahH Jierse?
3arH~, cjerHBlllH ce Heiiera, 6pso nolje yJiaay.
Ha yJIH~H cy .u.jeqa~H jolll ysHjeK BHjaJIH MOTKaMa roJiy6ose. JypHJIH cy C BHKOM 11 ripO.U.OpHOM
ITHCKOM.
HaranHja JeroposHa HM npHl)e
H 33MOJIH:

.lJ.je~o, .rr.ajre MH je.!UfY wotKY ...
LJ.je~a cy ce 4aK H H3MaK~a o~
lbe. MorKe cy HM 611.1e Hao4Hre:
rJiarKe, .u.yrat.IKe, aaornrpeHe Ha
Bpxy; yrnaLJaHe .u.o cjaja _xpanasHM
,lJ.jet.IHjHM ,lJ.JiaHOBHMa, ,lJ.aBa.le C)'
yrHcaK Kao .u.a cy naKOM npeMasaHe, - HHCY TO 6HJie MOTKe, Hero
. caH Jby6HTeJba roJiy6osa.
- LJ.je~o, - llOHOBH JeropOBHa,
- norpe6Ha MH je sa Ba)I&lt;Hy crsap.
0, KaKO ,lJ.a BaM 06jaCHHM!
0Ha 4aK MaXHY pyKaMa H riO·
rJie.u.a OKO ce6e: sap nepHcpepHjcKy .u.je~y MO.&gt;Kelll HarosopHrH!
I-bHMa cy Ca,lJ.a OBe MOTKe MOLK,J.a
.u.pa.&gt;Ke o.u. csera Ha CBHjery! 11 ;J:a
HM nJiaTHlll, He he ,lJ.aTH.
Oa HllaK, THXO peqe:
- LJ.oJia3H HaM .U.pyr JlelbHH.
BpeMeHa je, BH.li.Hlll, MaJio, a rpe6a
lllTO npHje HanpaBHTH je.u.aH n.laKaT ... 11 xTjeJIH 6HcMo .u.a ra craBHMO Ha MOTKy, ,lJ.a 6y.u.e BH!llH.
CyMlhaM .u.a cy .u.je~a HlllTa cxsaTHJia H3 lbeHHX pHjeiiH. CTajana cy
no.u.aJbe H rJie.n;aJia c HenosjepelbeM.
OoJia cara KaCHHje Kaha je HalllJia HaTarny JeroposHy KO.U. MarasHHa: qyqaJia je npe.u. .n;jeqa~HMa
11 noJiyrJiaCHO Hernro paarosapa.'la
C lbHMa.
- Tera Harallla, aa6ora? Tpe6a
rpa.&gt;KHTH CTOJiapa, MO.&gt;K,ll.a fie HaM
.n;arH Jierse ...
- LJ.a, H3rJie.u.a MH, Tpe6a rpa.&gt;KHTH croJiapa, ya.u.axHy JeroposHa H c MYKOM ce .n;H.&gt;Ke.
11 ra.n;a je.u.aH o.n; .u.jeiiaKa pet.~e
npOMYKJIHM rJiaCOM:
- Ha, yaMH.
HaraJIHja JeroposHa xrjeJia je
.u.a ra aarpJIH, aJIH ce .U.Hjere rpy6o H3BH.
,ll.je~a cy npaTHJia MOTKY .u.o caMor 'I&lt;OMHTera. TaMo cy lllyrKe
npoMarpaJIIH KaKo je JeroposHa
npeMjepasa csojHM ,lJ.JiaHoM. OpeMjepHBlllH je, OHa Ha Cpe,li.HHH HanpaBH 3ape3 H CJIOMH MOTKY npeKO KOJbeHa. Je.u.aH o.u. .u.jeiiaKa r.laCHO ya.u.axHy: lberosa pyKorsopHHa npona.u.aJia je Ha lhHXOBe OIIH .
,ll.pyrH ra rypHy H npolllanyra:
- To je aa oa6HJbHY crsap, aap
He BH)ljHlll?
Kaha je MHCJIHJfa .u.a he ce CBH
npoJia3HH~H IIY.U.HT.H nJiaKary. Mel)yrHM, Ka.u. cy ra H3HHje.m Ha
yJim~y, HHKO ce HHje saqy.rr,Ho. Ca
CBHX crpaHa npHJia3HJIH cy .b}'.::(H 1
.&gt;KypHO 3allHTKHB3JIH:
- Ka.u. CTH.&gt;Ke BJiaK?
J1 MHOrH cy, CKYIIJbajyhH ce.
HlllJIH 33 ITJiaKaTOM.

11

�HeKI1 crapa~ ).T;OBHKHY CTporo
JeropoBHOj:
A sauna Hl1je Hanl1caHo KOj11M BJI8KOM CTH.&gt;Ke?
JerOpOBH8 O~fOBOpH 11CTO TaKO
HeJby6a3HO:
A TH MyhHH fJI8BOM . &lt;l&gt;HHCKHM.
(Tapa~ je 1:1 ~aJbe BHKao:
- Koja je saw a Mapwpyra?
HeBCKI1M npocneKTOM K JlH·
TejHOM MOCTy.
l1 CTapa~ noqe ~a ja~HKyje, ,n.a
ce Jiyna pyKaMa no HOraMa:
(HHOBH cy Ml1 OB~je . . . lla
TpKHeM no CHHOBe. lla JIH fiy CTHfiH, MJia~H~e?
JerOpOBHa MHpHO O~fOBOpH:
CTHhH hew.
H reK Ka~ cy o6HWJIH ~110 caoj
pejoH, npHWJIH cy HeacKOM npocneKry. Kaha je rJie~aJia npaao npe ~a ce 11 HHje BH~jeJia Jby~e Ha
rporoapHMa . AJIH je o~Max ocjeTHJia: HeUJTO Ce npOMHjeHHJIO OKO
fbe.
Her ~je cnp1:1je~a pasJIHjerao ce
npo~opHH KpHK. MywKH r .nac nope~ KaTapHHe ynHra ysHeMHpeHo:
»ill To je TO?« KpHK ce nOHOB!1:
Hs~ajH~e!
Kaha ce ocspHy y npaa~y o~a­
KJie je ~onpo ysa11K: Kpaj caMe
11BH~e rpoToapa MOTJbaJio t:e pyMeHo JIH~e Koje je Het!.l1M no~cje­
haJio Ha OHO - MpCKO - KOje Bt'h
ocaM ro~HHa CTpwH Ha nJIO"'H KO~
6paHe.
Ta~a HeKo y noaop~H p.=4e MHpHO, C aeceJIOM 11p11jeTfb0!\-l:
HHwra, sanjeaajMo Ml1 Hawy
6op6eHy.
H nJiaHyJia je njecMa:
CMjeJio, ~pyroBH, y KopaK ...
3a nJI8K8TOM Ca~a HHje HlliJICJ
rOMI1Jia JbY,ll;H. l1wao je o~pe~ nerporpa~cKHX pa~HHJ&lt;a. MapumpaJI~ cy no 4eTHpH y pe~y ~p.&gt;KehH
ce sa pyKe, - njecMa je noMaraJia
~a ce o~p)I{H KopaK.
Ko~ JlHTejHor MOCTa Kaha ce
OKpeHy. Kpaj KOJ
10He Hl1je ce BH~HO. Y TpeheM pe~y 11wao je crapa~ rerajyfi11M KOpaKOM, OHaj HCTH
KOjtH je KO~ 6paHe 0Tp480 no CBOje CHHOae. C je~He 11 ~pyre CTpaHe
KopaqaJia cy MY ~sa KpwHa \1Jta~Hha y CeJb84KHM ryfbeBHMa H cyKHeHHM KanaMa.
(Tapa~ je HewTo .llOBHKHyo KahH. HHje ra pasyMjeJia, phano
ce 4YJIO s6or njecMe, na HnaK,
38 CB8KH CJiyqaj, llOTBp~HO K.TIH\1HY rJlaBoM. Ho CTapa~, ymu-byhH
ce 1:1 IlO~pBefbeBWH, HaCT8BJbaO je
c BHKOM 113 csera rJiaca:
- Jle~ je KpeHyo! MopHapH HaM
ce He MOry npOOHTH!

22

Osor nyra Kaha je qyJia, aJm
HHje pasyMjeJia 1-beroae pHje"!H 1:1
oner MY je Jby6asHo KJIHMHyJia
rJiaBOM.
njeCMa je YMYKJia y TpeHyTKY
Ka~ ce npe.ll 0411Ma yKasaJia Wl1poKa Hesa. npeKO ~11jeJie pHjeKe,
ys w:&lt;p11ny 11 TYT!basy, cys6Hjajyhl1 je,llHa ~pyry, KpeTaJie cy ce
caHTe Jie~a.
- He he ce npo611TH! - noHoBH CTapa~.
Ko.ll MOCTa je rpe6aJio "'eKaTH:
npBO cy nponyCTI1Jll1 nyTHJIOB~e.
0BI1 cy HWJIH y BOjHH"'KOM CTpojy,
6e3 njecMe.
3an1M je npowao sojHH o~pe~
C OpKeCTpOM 11 OrpOMHOM 6apwyH8CTOM 38CT8BOM.
H O.llje~HOM- po~HJIO ce 11 no ·
4eJio ~a paCTe »ypa&lt;&lt;: Ha o6aJII1 ce
llOj8BH.II8 KOJIOHa Kp0HWT8TCKI1X
MOpHapa. Bjerap ce T11rpao TpaKaMa Ha MOpHapCK11M KanaMa.
MopHapH cy Kopa4aJII1 yna~JbHBO
11CTH4Yfil1 CBOje ,llp.&gt;Kalbe, 03611JbHO
HOcehH csoje nywKe c 6ajyHeraMa; OH11 Cy H BOjHH"'KH KOpaK 11
CBOje opy.&gt;Kje O~CKOpa 38BOJbeJII1.
npo611JJI1 cy ce!
(Tapa~ je ys caMo Kah11Ho yxo
BHKHyo »ypa« 11 noMaMHo ce y~a­
pao KanOM llO KOJbeHy. 3aTHM je
6a~110 Kany y BI1C, ~Hrao je ca
seM Jbe, o~axHyo 11 peKao:
- E, TO ce sose npa3HHK!
Ocjeha!be Koje je Kaha npe.&gt;KI1BJbaBaJJa TOr TpeHyTKa, MO)I{e ce Ha3BaTI1 C8MO je~HOM p11je4H: Jby6aB. 0Ha je BOJbeJJa cse KOjH cy
ca~a HWJJH nope~ !be, oHa je ocjehaJJa ~a je 1-beHo npHjaTeJbCTBO c
HaTaJII1jOM JeropoBHOM yqspwheHO sa ~11o )I{HBOT, ~a he saysHjeK
3all8MTHTI1 6y4HOr CTap~a H !berOBe KpWHe CHHOBe; OHa je BO Jbe·
Jia Heay H WKp11ny JJe~eHI1X eaRTH, MOpHape, fbHXOBe llYWKe, TaMHO csjeTJiy~albe 6ajyHeTa,- oHa
je npBH nyT yo"'HJJa TY CMpTOHOCHY Jbenory BOJbeJia ~HO rpa.ll
Kojl1 joj je Haje.llHOM nocTao 6JJI1saK: fberOBI1M yJIH~aMa, paMe ys
paMe, KOpa48JIH C)' C 1-bOM CBOjH,
6JII1CKH .1bY.iJ.H .
Ha cpHHCKy .&gt;KeJbe3HI14KY CTaHI1~y cr11r~H cy Ka~ je seh noqeJIO
:ra ce 01pKasa. BJIHje~a csjerJiocr
cpe!bepa Ha y,'IH~aMa OKO CTaHHUe
HHje MOrJia .lla CBJia~a cyMpaK, H
ra.ll.a cy ce nope.ll sacTasa 11 nJiaKara no1.1e.1e naJIHTH qynase Heje.llHaKe CajeT.10CTH: ,llHMJbHB IlJiaMeH
sy6JbH ysJlHjerao je H rraa.ao,
CBjeTJIOCT 3y6Jba H8HJia3HJI8 je y
T8JI8CHM8 H Ba,llHJia 113 IlOJiyTaMe
r Jiase, paMeHa, HarnHce Ha aacras4MI.

Tpr KO)l .&gt;Ke.Jbe3HFftiKe craHH~e
6110 je llO Hape~6H BJI8CTH OllKOJbeH aojcKoM. BojcKOM je KOMaH~Hpao KaneTaH JIYTKacro-JIHjenor
JIH~a. OH je c HesjepH~OM rJie~ao
y MOpe JbY ~11 KOje je npenJiaBHJIO
Tpr 11, O"!HrJie~Ho, cxsahao csojy
HeM Oft.
KoJioHy c HescKe 6paHe nOTHCHYJIH cy Ka &lt;l&gt;HHCKOj yJI11~11; rpr
je 6110 npenyH ca11jera.
UpaeHI1M spauHMa 3y6Jbl1 np11~PY.&gt;KI1JII1 cy Ce llJiaBI1 Ma"!eBH pecpJieKTOpa 11 CBe je O)lje~HOM noCTaJIO ya6y ~JbHBO- CBe48HO.
Her~je 6JIH3Y qyJia ce ryT!basa
Koja je no csojoj cHa3H 6HJia CJIJ14Ha ycnopeHOj eKCnJI03Hjl1, H OH8
je O~Max HCilYHI1Jia UHjeJII1 rpr.
Hapo~ ce ys6ypKao, paa11wao ycrpaHy Ka r .'IaBHOM yJiaay .&gt;KeJbe3HH4Ke cTaHI1~e nporyTlliaJia cy
rewKa 6opHa KOJia c upseHHM 3acraaaMa Ha KyJiaMa.
Ko aHa KOJII1Ko je npowJio apeMeHa . .. Kaha HHje qy.1a HH 3BI1.&gt;K·
llYK JIOKOMOHfBe, HH ryTafb BarOH ·
CKHX T04KOB8. 0Ha je C8:\IO O,.'J.je.llHOM ocjeTI1Jia: HapO.ll je CJIO)I{HO
noxpJI110 HanpHje.ll, 11 OHa aaje~Ho
C 1-bHM. nope~ H&gt;e je HeKO Hape~l10
CTporHM wanaTOM: »Yxaar11 ce O.ll·
je~HOM, O~je~HOM Ka~ Tl1 Ka.&gt;KeM!«
H oHa je BH.lljeJia crapua Kora cy
nO~H3aJIH CI1HOBI1 sa JiaKTOBe. Oaa.
pHJIO ce cTap4eBo JI11Ue. Kaha ce
048jHH4KI1, CBOM CHarO~! 113,.'l.H)I{e
yaHc, aJLI1 ce HanpHje.ll OCI1M upHHX
Jierya H Kana, HI1WTa HHje BH;rjeJIO.
norMyJIH .&gt;Karop npHjel)e TpfOM
- KO~ CT8HI1~e ce HewTo ,.'I.Oral)aJIO. 3aTI1M je, y TOM He06114H0~1
MOpy JbY ~11, H8CTyni1JI8 T8KB8 THllii1Ha, ~a ce "~YJIO "'aK 11 nyuKera1-be ay6JbH.
Ha 6opHI1M KOJII1Ma crajao je
Jlefbi1H. Cs11 cy ra B,lljeJIH.
Hewro Hamyr, wyr11o je HeKo,1!HKO ceKyH.llH. YiarJie~aJio je Kao
,lla ll8)1{Jbi1BO sar Jie~a HaTnl1ce Ha
3aCTaBaMa 11 nJiaKaTHM8, OCBHjerJbeHe ay6JbaMa.
Je~aH TpeHyTaK Kao .lla ce 1-bC·
ros norJie.ll sa,llp.&gt;Kao Ha ,llaJieKoj
rpau1:1 O.ll upseHor u11ua c Heje,nHBKHM, PYKOM HCilHC8HHM CJIOBH·
Ma: »llOJI8311 HaM JlelbHH. noi)I1MO
MY y cycper!«
3acJbenJbyjyha 3paKa pecp.1eKTO·
pa npew.11a je npeKo 6opm1x Ko.na .
JlelbHH je, ya6yl)yjyh11 ce, nO,llHra')
pyKy y Kojoj je llp.&gt;Kao crerHyTy
Kany .
3aTI1M je Har JIHM ITOKpeTOM CTpnao Kany y T,Ien, onpymHo cJio6o ·
~HY pyKy H IlOT.IeO fOBOp KOjH HIRKO samrcao HHje, H KOjH HH:KO 3360paBHO HHje.

�PRAV

I SAVJETI

Kakve su se grjeske desat,ale
Ko riscenje pasivnog prava, j1rava da biramo one
koji ce nas prestavljati u organima ddav ne vlasti,
vezano je za izvjesne odredbe Zakona o birackim
spi kovima. Tih oclredaba nisu se drzali svi oni, kojima je 13 oktobra biracki odbor uskratio da glasaju.
U tome zakon u, kojim je trebalo da se upoznaju i
nase zene, bile same iii preko citalackih grupa, ja no
se kaze sta treba da ucine s jedne strane vla -ti, a
s druge strane svaki onaj ko zeli da koristi svoje
biracko pravo, pa da na dan izbora ne dade do toga
da neko kome je Ustavom FNRJ zagarantovano biracko pravo, ne moze da uce::tvuje u izborima. Ono
sto je stajalo do samih gradana, nije uvijek izvrsi la
svaka nasa antifasistkinja i tako je otiSln s biralista,
a da nije ucinila ono sto je htjela i zelila, da i svojim
glasom doprinese pobjedi Narodnog Franta. To iskustvo treba. da nam po luzi da u buduce, upoznajuci se
sa odredbama zakona, izvrsimo uvijek ono sto zakon
propisuje i bez cega ne mozemo ni ostvarivati svoja
prava.
Pri svakom nasem mjesnom, rejonskom ili gradskarn odboru, postoje biracki piskovi na osnovu
kojih se vrsi g lasanje za sve organe drzavne vlasti.
Na osnov u ti h spiskova mi smo vrsili prosle godine
izbore za narodne vla ti, u novembru izbore za Ustavotvornu skupstinu FNRJ, a 13 oktobra i za nasu
rep ublikansku Ustavotvornu kupstinu. U te spiskove
t reba da budu upisani svi gradani koji po propisima
Zakona imaju pravo da biraju. Da bi svako mogao
da kontrolise da li je unden u spi ak svoga mjesnog,
rejonskog iii gradskog odbora, zakon daje gradanima pravo da se spisak pregleda. Kada nam zakon
to pravo daje, onda je to i na"a duzno -t i mi cemo
to uciniti. Svako, ko po zakonu ima biracko pravo,
a ne nade se u spisku, trazice od odbora da bude
njegovo ime uneseno. To nase trazenje odbor ce
uzeti u zapisnik i dostaviti komisiji za biracke spi:kove, pa Ce komisija tu ispravku da iZ\T~i. U koJiko
komisija tu ispravku ne izvrsi, mi cemo -;e u roku
od pet dana zaliti Sreskom -.udu, i ako je na:'e trazenje opravdano, odluka Sre.-;lwg ;-;uda ctoci ce narodnom odboru i mi cemo biti une:;eni u biracki .-pisale Zakon dozvolja,·a da ;-;e moze traziti uno"enje
u biracki spi -ak i za druga lica za koja znamo da
imaju biracko pravo. a taj nacin pomoci cemo i
nasim narodnim vlastima da uklone eventualne oma-

0.

0

ske oni h, koji rade na sastavljanju biracki h spiskova.
Mi zna m o da po odredbama nasega Ustava svako li ce
koje navrsi osamnae ~ godina zivota ima birackt)
pravo. Ne smijemo zaboraviti da svaka omladinka i
omladinac, koji te godine navrse 18 godina, udu u
biracki spisak kako ne bi - kad dodu izbori - zbog
toga izo tali od glasanja.
Svako lice zavodi se u biracki ~pisak u mjestu
svoga stalnog prebivalista i pravilo je da glasa tamo.
Zato je potrebno da u slucaju premjestaja i prelaska
u ·drugo mje to ne zaboravi da se upise u biracki
spisak toga mjesnog, rejonskog iii grad kog odbora.
Zakon dopuvta da se sve promjene u birackim spiskovima unose preko cijele godine, ad po raspisivanju
izbora te se ispravke mogu vrsiti najd uze do 14 da na
ra pisa izbora. Medutim zakon predvida izvjesna
otstupanje za one koji su sticajem prilika i premjestajem, sluzbenim iii drugim neodloznim poslom nadu
ba v u ono vrijeme do izbora u drug om nekom mjestu.
Njima zakon dozvoljava da g lasaju tamo gdje se zateknu na ·dan izbora pod uslovom da donesu uvjerenje od svoga ranijeg narodnog odbora o tome da .;u
tamo uneseni u biracki spi ak. Ta uvjerenja na nav
zahtjev izdace nam odbori, samo i tu je potrebno
drzati se zakonskog roka: to treba svr"iti tri dana
prije izbora, jer u posljednja tri dana takva uvjerenja se ne mogu izdavati. S tim uvjerenjem moCi
cemo nesmetano da gla amo tamo gdje se budemo
nasli na dan izbora.
Na kraju: na terenu ce se mazda naci i neki lucaj da zena, kojoj je zahtjev, da bude unesena u biracki spisak, odbijen od mjesnog, rejonskog iii g radskog odbora, a ona se u zakonom predvidenom roku
nije zalila Sreskom sudu, ili joj je cal&lt; i zalba odbijena. I za taj slucaj Zakon o birackim piskovima
pred\"ida pra\O zalbe do kraja 1946 g. Zato je potrebno kori~titi to pravo, pobrinuti se da nam se
iducih izbora ne dogodi ono sto nam se -ada desilo
radi toga sto nismo znali zakon iii sto drugima preko
konferencija iii citalackih grupa nismo omogucili da
se upoznaju.
Ako se sad a u sve to uputimo i prov jerimo,
nece nam -e vise ni jednoj desiti da iducih izbora
ne mognemo ispuniti svoju gradansku duznost.
N. H.

Takmicimo se za holji uspjeh analfabetskih tecajeva
23

�JUSO NA OMuADINSI{OJ PRUZI
-

Taj starac odmah mt Je upao u
oci. Pred jednom sljivom, postrance od logora, starac je sjedio i
gledao oko sebe. Na sebi je imao
neke rite kroz koje je provirivalo
njegovo suvo tijelo, medu nogama
stap, a iz usta mu je visio cibuk
kojeg je pridr.Zavao rukom oslonjenom na koljeno. PuseCi lulu,
zmirkao je, mozda od zadovoljstva, a u isto vrijeme pazljivo je
posmatrao sta se to radi oko
njega.
U prvo vrijeme nisam stigao da
se bavim sa starcem. Ovo je vee
trece mjesto na Omladinskoj pruzi gdje se danas zaustavljamo. Svuda duz pruge, na kracim razmacima staja!i su logori omladinskih
brigada i svuda .Zagor, pjesma,
igra. Sarene slike koje su pru.Zali
ti logori, mijenjale su se jedna za
drugom, ali su, manje vise bile
slicne.
Ovdj,e, gdje smo zasta!i, bio je
logor Albanske brigade. Slika kao
i na svim dijelovima pruge, jedva
malo drukcija. Velika baraka i nekoliko satora. Dugacki redovi stolova i klupa, postrance kuhinja, a
pri dnu logora drvena pozornica.
Stotinjak metara nize nalazi se logor Banjalucke brigade, a stotinjak metara viSe logor Vojvodanske brigade.
Bila je nedelja. Albanci toga dana nisu radili. Rastrkani u manjim
grupama, jedni su pjevali, drugi
citali, treci igrali lopte, dok je jedna manja grupa vjezbala neki komad na pozornici.
Vrije logor, a s desne strane,
samo dvadesetak metara dalje, isto
tako vrije i kljuca .Zivot na nasipu
prug,e. To banjalucani rade na nasipu, posto se njihova brigada
nasla u zaostatku, pa to hoce danas, u nedelju da nadoknade.
I ovdje, kao i na ostalim dijelovima pruge gdje se rade zemljisni radovi, slika je ista: lopate.
krampe, tutanj vagoneta, zemlja
koja se slije.le na nasipu, nasip
koji na oci polagano raste. Preplanula leda, snazne misice, vesela lica, zagur i pjesma. Osvrtao sam se
oko sebe susrecuCi se svud sa tim
sna.Znim, nabujalim zivota u jednom vetikom stvaralackom zamahu.
I sad mi je opet pao pogled na
onog starca koji je sjedio pod slji-

24

crtica-

vom. Taj starac nikako nije spadao
u ovaj okvir. Njegovo dugacko,
kao pergamentsko lice, uokvireno
s.labom, prljavo-sijedom bradom,
njegove rite i njegov pomalo prazni pogled, kakav vee imaju starci,.
sve se to nije slagalo sa mladoscu
koja je kljucala svuda oko nas.
Ovakvih seoskih zaludnjaka duz
pruge moglo se viditi na viSe mjesta. Sjede, posmatraju rad omladinaca i tumace ga na svoj nacin.
Ali sta je ovog nemocnog starca
dovelo na prugu, pitao sam se misleci na to da mu je kuca vjerovatno daleko, jer se nigdje nije
vidtlo neko seto. Tada sam mu
prisao.
Iz razgovora sto smo ga nas dvojica poveli, doznao sam da se starac zove Juso Jugodic i da je iz
Behreme, jednog sela iza brijega.
Juso kako rece, ima 80 godina.
Tesko je govorio, polagano otezuCi rijeCi, ali nije bjezao od razgovora. Iz njegovih nekoliko kraCih recenica vidilo se da mu je cije!i .Zivot prosao u sirotinji i radu
.z;a drugog. Njegova pamet nije vise bila sv je.Za, on sve kao da se
neceg sjecao, kao da je htio jos
nesta da ka.Ze, ali nije nalazio pravih rijeci.
- Dobra celjad, rekao je
pokazujuci cibukom na omladince,
- vrsna celjad. Ne umaraju se nikako .. , Svrse rad, pa udare u pjesmu, iii gonjaju loptu ... Iii prave
maskare na onoj bini . . . 0, vela
havle, cudna vakta ... Tezak je 'vo
rad, znam ja i ja sam nekad radio
na streki od Doboja do Tuzle, tezak je 'vo rad, a oni sve to ko u
igri . . . Ovog . . . Hm . . .
(
Starac je imao svoju misao, ali
nije znao da je iskaze. Cini mi se
da am je naslutio na neki nacin,
da u ovom radu nema onog potcinjenog ropskog, sto je njega,
Ju'u, pratilo na njgovim radovima.
- Ba~ k'o da sebi rad~ ... k'o
na vom 1manju, za e, tako nekako ...
To osiecanje mora da ga Je vodilo na dalja razmnjanja. Carevi
u bili i mijenjali se ali se zivot
nije mijenjao, on je ostajao uvijek i ti; dobar za gazde i one sto
su na vlasti, a te.Zak za sirotinju.
A vidi sto je ovo sad? On je to
iskaziva,o na svoj nacin.

Ima hin ovih nasih ... nesta pricaju. Oni pozgodniji, gazde ...
Nair la mu pruga preko njive iii
s
kroz vocar, njemu krivo, ljuti e...
A sto je pruga za narodsku korist,
bas ga briga ... He, he ...
Ko zna o kojim se to paucima
radilo u njegovom selu. Stari Juso
postade malo i lican, pa ipak ispod tog licnog osjecalo se i jedno
'ire iako maglovlto shvatanJe.
- Prije, padne mu kruska ja I'
sljiva sa grane, ne da je dici. Voli
da istrune, nego sirotmja da pojede . . . Pa i sad digli dreku ...
Ova deca dosla iz bijela svijeta da
mu streku do kuce dovedu, bez
pare rade, a on se sve raspituje
kad ce mu se platiti njegova kruska ... Kh, kh,- to se starac smijao - bas bi volio . da mu ne plate
kad je taki onamo on, paskovic.
A platice mu, bezbeli. da ce mu
platiti.
Tako je starac iskazivao svoja
socijalna i politicka gledanja.
- Zato ti ja ovako i sidem .. .
Volim da gledam ovu decu .. .
Njih gledam i sve se vise utvrdujem: na dobro ce izici, ako bog da.
- Ha, sta velis? ... E moi sinko, moj zivot je bio i pros'o. Sve
u fukarestini i radu za drugog ...
Ama djeca, unuciCi ... Za njih mi
je ... A ove gledam i mis!im, bice
i mojim dobro kad odrastu, ak.J
bog da.
Starac je zastao i nekoliko puta
snazno povukao iz cibuka koji se
izgleda ugasio. U kamisu zakrklja1.:&gt;, pa je izgledalo kao da se starac smije. Zaista, starac e osmjehivao i klimao glavom.
- Nek znas, rekao je nekako
poucno, da je ovo sad nastupila
dobra dr.Zava. Dobra! .. A ono, ako
hoces pravo, dojako nismo ni imali drzave, ponovio on.
Ustao sam tronut. U tome sto
je ovaj stari, nepismeni seljak, posljednjim ostatkom svijesti, na
svoj nacin osjetio i shvatio da je
on bio .Zrtva pro'losti, (proslih dr.Zava) a da ce buducnost donijeti
vi~e pravde i ~rece njegovoj djeci
i unucadima, bilo je neceg potres

nog i dirljivog.
Sunce je przilo, a mladost oko
nas grajala. Starceva je lula krkljala.
- Dobra dr.Zava, dobra. mrmljao je on.
Z. Subit

�IZ MEDICINE

l.fyaajMO H qaCTHMO
aawe .sy6e

Difterija
je teska zarazna bolest koju izaziva naroCita klica. Prenosi se najcesee direktno sa bolesnika: ljubljenjem sa oboljelim, dodirom bolesnika, kasljem, kihanjem i jacim govorom iz usta oboljelog rasipaju
se klice po svim okolnim stvarima i mogu lako doprijeti na druga
lica. Pored toga bolest se moze prenijeti i indirektno, t . j. preko
drugih lica iii stvari koje su bile u dodiru oboljelog. Postoje slucajevi
zaraze sa stvari i postelje bolesnikove i nakon nekoliko mjeseci poslije pridizanja oboljelog. Sve ovo govori koliko je opasno ovo oboljenje i koliko paznje treba obratiti na izolaciju oboljelog. Prema
difteriji najosjetljivija su djeca od 2 do 5 godina. Novorodencad i
odojcad rijede obole od difterije ali ako je dobiju za njih je vrlo
opasno pa cesto i smrtonosno. Difterija je najcesea na krajnicima gusobolja.
Pocetak bolesti je postepen. Djeca su placljiva, malaksala, bez
apetita, b!ijeda sa temperaturom oko 37° i nakon 1-2 dana tuze se
na teze gutanje, a sasvim mala djeca otezano sisaju. Ovaj postepeni
pocetak i niska temperatura ( dijete je bez vatre) cest6 put a dovodi
do toga da roditelji ne obracaju nikakvu paznju na dijete i ne smatraju da je bolesno. Tek nakon nekoliko dana kad vide tezinu gutanja,
obraeaju se ljekaru, ali nazalost tada cesto puta bude i prekasno,
jer je bolest vee zahvatila maha i teze se lijeci. Pored toga moze biti
difterija nosa, difterija oka, zenskih polnih organa i glavobolja krup.
Difterija nosne sluzokoze najcesce dolazi u vezi sa oboljenjem
gu~e, a moze biti i kao zasebno oboljenje. Iz nqsa izlazi sukrvica sekret. Oboljeli je blijed i daje utisak teze oboljelog. Difterija oka
moze biti vrlo opasna i dovesti cak i do slijepila.
Glavobolja - krup. Pocinje postepeno sa rapavim kasljem, promuklim glasom, poslije otezanim dihanjem, kod sasvim male djece
plac je prigusen i pogotovu bez glasa. Bolesnici su blijedi, preplaseni
i uznemireni. Disanje postaje sve ubrzanije i otezanije, tako da se
moze cuti u drugu sobu i izgleda kao da se bolesnik neprestano gusi,
Ovo je oboljenje vrlo opasno i ako se ne trazi u prvim satima ljekarska pomoc smrtni je ishod neizbjezan. Oboljenje se opet javlja kod
djece od 2-5 ·godina.
Kako vidimo ·difterija je u svim svojim oblicima vrlo tesko i
opasno oboljenje. Njena klica ne napada samo jedno odredeno mjesto
nego u isto vrijeme luci otrove po citavom tijelu. Lijecenje difterije
u danasnje doba je sasvim moguce pomocu seruma. Bas zato sto je
moguce izlijecenje od ove strasne bolesti treba svaka zena - majka
djeteta da zna najvaznije znake oboljenja i da kod najmanje sumnje
nosi dijete najblizem ljekaru, a u isto vrijeme da vodi sto veeu brigu
o odvajanju svoga oboljelog djeteta od druge zdrave djece. U koliko
je moguce dijete treba izolovati u bolnicu a u koliko nema zato
moguenosti treba ga u kuCi odvojiti u posebnu sobu. Soba treba da
je cista, vazduh da je vlazan - ne treba mnogo loziti, treba cesto
provjetravati. Ako je zimsko doba na pee staviti jednu posudu sa
vodom. Dignuti sa poda sve pokrivace i iznijeti sve iz sobe nepotrebne
st:vari. Bolesnik mora biti pod strucnim nadzorom jekara, mora imati
dobru njegu, mir i pravilnu ishranu (tecne stvari, caj, kafa, mlijeko,
vocni sokovi i t. d.).
Dr.

8erbl~

Ramadanovlf

CaaKo 3Ha KaKo je cTpalllHO Ka,!l aa6oJIH 3y6. Ja.n:aH t.IoajeK y caojoj MYUH
npeaHja ce, jayt.Ie H Y3HMa pa3He npalllKe H JIHjeKOBe ,n:a 611 y6Jia&gt;KHO 60.1.
AJIH TO HHje TOJIHKO 3.10 npe}ta OHOj
IIJTeTH KOjy HaM MO&gt;Ke HaHHjeTH je,!l3H
je,n:HHH 6oJieCHH 3y6. O.n: je,n:Hor o6oJbeJior H 3arHojeHor 3y6a Mary .n:a o6o.1e
H ,n:pyrH Ba&gt;KHH JJ:HjeJIOBH y THjeJiy KOjH
cy ,n:aJieKo o.n: Tor 3y6a. O.n: Tara Mary
.n:a ce ynaJie H o6oJie 3rJio6oaH, .n:a HacTaHe peyMaTH3aM 3r Jio6oaa 11 MHillHha.
M ame .n:a o6oJIH cpue ca onacHoM noClbeJJ:HUOM op,'laHe MaHe. Mary .n:a o6o·
Jie &gt;KHBUH, TO je 003HaTa 60JieCT
HlliHjac, 3aTHM ynaJie 6y6pera, &gt;KY'!He
6e!IIHKe HTJJ:.
JbeKap KO.ll nperJie,n:a caaKe 6oJieCTH
He Tpe6a .n:a nponycTH .n:a rJie.n:a jecy
JIH 3Y6H 3JJ:P3BH. ITa KaKo je JI3Kllle
6oJiecT cnpHje'!HTH Hero JIHje'!HTH noTpe6Ho je ,!la 3H3MO K3KO ll3 O,n:p&gt;KHMO
3,!lpaae 3y6e, a o6oJbeJie .n:a JIHjetiHMO.
CaaKoMe je no3HaTo .n:a 3y6e Tpe6a
npaTH flOCJIHje CBaKOr jeJia. A K3KO TO
Tpe6a t.IHHHTH? HHje .n:oaOJbHO caMo aoAOM H3MyliKaTH, jep Mel)y 3y6HM3 OCTa•
je xpaHa Koja TPYHe H pacna.n:a ce,
HacJiame ce Ha 3y6e H oHH o.n: Jbe fJbH·
jy. 3aTO je flOTpe6HO .n:a CBaKO HMa
caojy 'leTKHl\Y, HHKaKo .n:a He ynoTpe6Jbaaa Tyl)y. I.JeTKHlla He CMHje 6HTH
HH npeBHllle TBp.n:a HH MeKaHa. 1-boMe
ce p116ajy 3Y6H Y3JJ:Y&gt;K H nonpHjeKo no
HeKOJIHKO nyTa. TaKBHM TpJbaJbeM ja.
'lajy ce H O'IBPCHY ,n:eCHH na He Kpaape.
HHje HY&gt;KHO .n:a ce ynoTpe6Jbaaajy HaPO'IHTa cpe,n:CTBa 3a tiHillheFbe 3y6a (naCTa, npalllaK) aJIH ce MO&gt;Ke npenopy'IHTH.
3a 3,n:paaJbe 3y611 aamHa je H HcxpaHa. UPHH, 6ajaTH XJbe6 3a ay6e je
a,n:paaHjH Hero . cajemH. 3a ay6e je a,n:paBO jeCTH !liTO BHllle sofia H flOBpha H
pa3HHX 3eJieHHX CaJiaTa, a IIJTO Malbe
CJiaTKHllla H llleliepa.
06oJbeJIH ay6 JIHjetiH cTpytiJbaK, ay6HH JbeKap . .[(a 611 Ce CB3KH KBap !liTO
npHje yot.IHO, noTpe6Ho je 3y6e nperJie.n:aaaTH HajMaJbe ,n:aanyT ro,n:Hilllbe, c
npoJbelia 11 jeceHH. HH!IITa HeMa IIJTeTHHje Hero no,n:HOCHTH ay6o6oJby, .n:oaaomiTH .n:a ce ay6 cas CKPlliH 11 3arnojH. 3aTO H HajM3JbH KBap Tpe6a
o ~Max nonpaBHTH .n:a nocJIHje He 6y,!le
r op11x DOCJbC.lJ:HUa.
3y6H MeJby xpaHy H npHnpeMajy je
.u.a ce !liTO 6oJbe nonpaaH. 0HH cy aa&gt;KHH 3a 3.ll:P3BJbe, jep 6ea a.n:pasHx
ycTa 11 3y6a Hel\la a.n:pasa qosjeKa.

,lb). Byu 6paaacu.waft

25

�,np.

TEOAOP 11JU1n:

~eua y

•
6op6u npoTHB DJerasga

Haum pyKoao,n11o~11 Koj11 ce 6p11HY 3a Hapo,nHo
3_npaBJbe Il0311Bajy OBHX ,naHa '!11TaB Halli Hapo,n y
6op6y rrpoTI1B rrjeraa~a, re orraCHe 3apa3He 6oJieCTH,
KOja je y HeKOJII1KO HaBpaTa 3HaJia ,na YH11lliT11 MHOre
.IKI1BOTe, ,na 3arape l.JI1Tase rropo,n11~e, 6arn oHaKo
11cro Kao Haj.IKernhl1 Herrp11jareJb 3a sp11jeMe para.
Osa rernKa 3apa3Ha 6oJiecr TI1Jba ys11jeK y HarneM
Hapo,ny, Hap0"111TO Ko,n Hac y EoCHI1 11 Xep~erOB11HH,
c apeMeHa Ha sp11jeMe rrJiaHe 11 Kao rro.IKap rn11p11 ce
y Hapo,ny.
njerasa~ rrpeHOCe Yllii1, 3aTo je orraCHOCT o,n
oae 6oJieCTH Hapo"111TO seJII1Ka 3a BpHjeMe parosa
H y IIOpaTHOM ,no6y Ka,n Hapo,n HeMa ype,naH &gt;KI1BOT,
He MO.IKe ,na o.np»&lt;asa tiHCTohy THjeJia, o,n11jeJia H
,noMosa re ce 3ayrnJbi1BH. Yrn yje,ne qosjeKa o6oJbeJior o,n rrjeras~a, HacHca ce Jberoae 6oJiecHe KpB11,
3apa311 ce H caMa rrjeraa~eM, rrperye ca 6oJiecHor Ha
3,npasor, yje,ne H I-hera 11 y Jberosy 3,npaay KpB rrpeHece CBOjOM p11JIH~OM rrpHJIHKOM yje_na 60JieCT 11 3a
HeKOJII1KO ,naHa H osaj qosjeK o60JIH o,n rrjeraa~a.
Ha raj Hal.JHH cy yrn11 y craJby rrpeJia3ehH ca 6oJiecHHX Ha 3,npase ,na 3apa3e tii1Tase rrdpo,na~e, ,na o6ope c Hory l.JHTase qere, ,na yrpo3e 3,npaaJbe tiHTaBOM
Hapo,ny.
3a Bp11jeMe HapO,nHO-OCJI060):(HJial.JKe 6op6e H3lliH cy ,npyrOBH-60p~l1 3HajyhH TO, BO,l(I1JIH yrrOpHO
6op6y rrpoTHB Yllll1jy, Ka.a ro.a cy yrpa6HJIH MaJio
speMeHa H 3ro.ae, KyrraJII1 cy ce, rrapHJIH py6Jbe H
O,llHjeJIO, 6paHHJIH ce O,ll OBOr IIO.llMYKJIOr HeiipHjaTeJba, o,n YlliHjy, jep cy 611JIH cajecHH ,na aKo ce
3arrycre, rrjerasa~ he HX rroKOOI1TH rope Hero Herrp11jareJb. AKo csaK 11 He yMpe KO o60JII1 o,n rrjeraa~a ,
aJII1 je je,llHO CHrypHO ,lla JbY.llH OCJia6e, OMaJIOKpBe,
.ll06Hjy MaHe Cp~a, yHa3a,lle Ce 3,llp3BCTBeHO 3a l!HT3B
CBOj .IKHBOT H HHKa,na Bl1llle He 6y,ay OHH KOjl1 cy
6HJII1 rrpHje oae 6oJieCTH.
AKo MH tiOBjeKa o6oJbeJior o.a rrjeraa~a ornHrnaMo, 06pHjeMO, OKyrraMO ,ll06po TOIIJIOM BO,llOM 'H
carryHoM, je.aHoM pHjeqjy btiHCTHMO r a raKo .aa Ha
JberOBOM THjeJiy HeMa HH je,aHe fJbH,lle a KaMO .liH
YlliH, IIOJIO.IKHMO ra y '!11CTY IIOCTe.'by, MO&gt;Ke\10 aKO
CMO H CaMH l.JHCTH, CJJ060.llHI-I O.ll YlliHjy H fJbH,ll3 ,
CIIaBaTH Ca 060JbeJJHM y HCTOj IIOCTeJbH, Hehe\10 ,ll0611TH rrjeraaa~, jep HeMa yumjy Koje 611 rrpeHHje.rrc
6oJiecr ca o6oJbeJior Ha 3,apaaa.

YHHlliTeHe.
HanocJbeTKY heMo no~mcTI1TH H ,nsopHrnTa H TaKO l.JMCTI1 H rrp11rrpeMJbeH11 catieKaheMo er&lt;Mny 3a 3anpallli1BaJbe KOjy he HalliH 3,llpaBCTBeHH pyKOBO):(HO~H yrryTHTH y CBaK11 MjeCHH O,ll60p, y CBaKO ceo~e
.aa 3anparne rrparnKOM Hac, qeJba,n H Harne CTBapH.
Oso 3anparnHBaJbe OtiHrnheHor CBHjera H ,noMoBa y611he He CaMO CBaKy fJbHAY H yrn aKO je Hr,nje
OCTaJia Befi he y MHOrOMe YI&lt;JIOHI1TH 11 CBaKy MOryhHOCT ,na ce TY yrn y6y ,nyhe 3aJie.IKe.

A'Ko He rrpoae.aeMo norrryHy LJHcrohv y norJJe,ay
yrnHjy 11 rJbH.lla, YlliH he ,noK OH 6onyje rrpeJia3HTH
ca Jbera 6oJiecHor Ha Hac 3,apaae OKO Jbera H MH
heMo ce CBH pa360JIHTH o,n njeraa~a a MHOrH o.a
HaC H yMpHjeTH.
MH ca,n 3HaMo KaKo ce ,no6Hja H npeHOCH njeraaau, Jla je yrn raj npeHOCHJia~. a 3HaMo H TO ,na

OparnaK KOji1M Ce 3anparnyjeMO y611Ta'laH je 3a
YlliH, 6yxe, cTjeHI1~e, Myxe, MOJb~e, 3a cay raMa,n
yonrnre a 3a Hac Jby,ne 11 3a Harne craapH je nornyHo HelliKO,l(Jbl1B, He OCTaBJba l.JaK HH HerrpHjaTaH
MHpHC.
Oaa 6op6a rrpoTHB rrjeraa~a H yrnHjy je spJio
Ba.IKaH H 036HJbaH 33Jl3T3K KOjH ce IIOCT8BJb8 npe,ll

26

ce Ko,n Hac jorn 11 ,naHac HaJia3e y Hapo,ny yrnH.
Wra heMo Ml1 .IKeHe ,na ypa,nHMO y 6op6H nporHB
njeraB~a KOja je y HCTO BpHjeMe H 6op6a npOTHB
ylll11jy , Ka.a CMO cajeCHe .aa je yrnJbi1BOCT H cpaMora
3a ype,nHy .aoMah11~y nope,n rora rnro je H onaCHa
3a 3,npaa.'be. M11 heMo ,na o6jaBHMO par yrn11Ma H
fJbH,l(aMa 11 HeheMO ce y pa,ay 3aycTaBHTH ):(OK H
OOCJbe,nJby Ylll H fJbHAY He YHHlliT11MO. npoaernheMo
TeMeJbi1TO l.JI1llifteJbe HalliHX ,l(OMOBa, H3HI1jeheMO
CBe 113 HalliHX Kyfia y ,l(BOpHlliTe, Kyhe ,no6po IIOMeCTH H 0Kpel!HT11 113Hyrpa H CIIOJba. )lpBeHe heMO
craap11 3anapHT11 ~eryOM .aa yrHHY yrnH H rJbH.lle a
IIOTOM OpH6aTH JJYKllii1jOM KaKO Haj60Jbe 3HaMO H
YMI1jeMo, Kollly,lbe her.w rrparH y .asa ~Hje0a aJIH HeheMo napHTH KaO lliTO CMO TO ,noca,na l!HHI1Jie, jep
rrapelbe He yHHrnraaa yrnH 11 rJb11,ne, aeh heMo HacraBHTH KOTaO HJIH JIOHa~ ca ~11jeryOM Ha sarpy H
Ka,n y3aBpH ~11jery caaKO orrpaHo napqe py6Jba y6a~HBaheMO y Ka3aH ,na npoKyBa HeKOJII1KO MHHyTa,
,na Bl1,llHMO CBOjHM OlJHMa KaKO KyBajy KOlliyJbe y
KOTJiy. 0HO lliTO npOKyBa Ba,nHheMO OKJiarHjOM 113
KOTJia H 6a~HTH y l!HCTy XJia,nHy BO,ny ,na ce HCIIHpa
a ,npyro yGa~HBaT ,na Kyaa ,noK He cKyaaMo H 3a,nJbe rrapqe.
EJiarHM ~11jeryoM rpe6a ,na ce 113M1!jeMo CBH y
KyhM o,n HajcTap11jer tiJiaHa ,no .ajerera y 6elliH~H,
3aTHM ,na ce OKYII3MO CBH TOIIJIOM BO):(OM H CarryHOM
11 HasyheMO H3 Ce l.JHCTe 11CKyBaHe !{OlliyJbe.
8yHeHe CTBapH: X3Jbl1He 11 hHJIMMe KOjH Ce He
KyBajy ,no6po heMO HCTpeCTI1, OI.JeTK3TI1 H3pOtiHTO
CBe Ha6ope H lli3BOBe Ha ByHeHHM XaJbHH3M3, yMaqyfil1 npHTOM tieTKY y rae (neTpOJieyM), OCTaBHheMO
24 cara ,na ce craapH H3BjeTpe a 3aTHM jorn caaKy
craap rrperrerJiaTH rrpei&lt;o I&lt;ai&lt;BOr crapor rrernKHpa
speJio:.1 rrer JIOM ,na 11 3a,nJba yrn H rJbl1,na 6y,ny

�P!aw sapo.a. a RapoqHro npe.n: sac }f{eHe. CpaIOTa je ,J.a MH .l(aHaC y Hawoj CJI060JJ.HOj, MJiaJJ.Oj
H Hanpe.a;Hoj .ZJ.p}f{aBH 6y .n:eMo ywJbHBH H 6oJieCHH

je.D;ROM TIOCJiy, CBaKH he tieCTHT H naMeT&amp;H pO.li.OJby6
.D;3TH CBe O.IJ: ce6e ,n;a rlOMOrHe HapO.D;HOj BJiaCTH y

ttHTa.a

osoMe nocJiy Ha qysal-by Hapo.n:Hor 3.IJ:pasJba. He ca-

norOTOBY Ka.ZJ.a llHCTOha H 3JJ.paBJbe 3aBHCH CaMo OJJ.

MO TO, MH heMO y.n:apHHllKH ,n;a pa.IJ:HMO OBa .IJ:Ba Mje-

Hac.

ce~a .n;a ce ocJio6o,n;HMO raMa,n;H H 6oJieCTH cMarpa-

Hawa Case3Ha BJia.n:a nocJiahe H3 6eorpa.n:a oKo
CTOTHHY JIHjetiHHKa H OKO 300 rlOMOhHOr OC06Jba,

.n;a heMo 6ap rpHnyr ro,n;Hrnl-be, c npoJbeha, cpe,n;H-

!l,e3I1HcpeKropa, 60JIHHtiapa, 6ep6epa, ceCTapa, a HaWH MjecHH o.n:6opH .n:ahe 3a csai&lt;o Harne ceJio 6ap
rlO je.IJ:HOr OMJia.D;HH~a HJIH OMJia.D;HHKY y rlOMOh rlO-

HOM JbeTa H C jeCeHH H3BpGIHTH TeMeJbHO llHillhei-be
H3IllHX .D;OMOBa H HaC C3MHX K3KO CMO HanpHje,n; 113JIO}f{HJIH. 0BO je T3KMHl!el-be 33 3.D;paBCTBeHo npo-

jyhH OBO HajnpetiOM !I.Y)l{HOWhy H o6ase3ahe~IO ce

CJIY KOjH he ce CnpOBOJI:HTH nyHa .D;Ba Mjece~a H
6Hhe 3anOCJieHO npeKO 3000 JbY.D;H OCHM HaC )l{eHa,

CBjehHBal-be H yHanperyel-be KpynaH KOpaK y HOBH }f{HBOT KOjH he 6HTH yroJIHKO 60JbH H Hanpe,n;HHjH yKoJIHKO ce osaj 3a.n;araK ycnjelllHHje HcnyHH.

HaC MajKH H .IJ:OMahH~a KOje CMO y npBOMe pe.n:y
r103BaHe H O.D;rOBOpHe ,n;a H3Bplli11MO reMe,'bHTO llHllihel-be, Kpetiel-be, HCKysasal-be py6Jba, npal-be.
Tpe6a caMo .n:a ce 3aMHCJIHMO KOJIHKO he HOBa~a H Tpy.n;a Hapo,n;Ha BJiacr .n;a YJIO)l{H y osaj nocao

Harne cy ce )l{eHe .n;oca.n;a Ha csaKOM noJby pa.n;a
o,n;JIHLIHO noKa3aJJe Kao np ase Hapo,n;He KhepH. YsjepeHH CMO ,n;a he H y OBOMe llaCy CBe K80 je,n;Ha npHc'KOl!HTH y rlOMOh H .D;3TH CBe O.D; ce6e 3a OrlillTe .D;0-

Ha tiHwhel-hy Hapo.n;a o.n: raMa,n;H H o.n:6paHe o.n; 6oJiecrH. Ka.n; caMo noMHCJIHMO wra 3HatiH H3.D;p)l{aBaTH

6pO Hapo.n;a.

Ha repeHy 3000 JbY.D;H .IJ:Ba Mjece~a CaMO Ha TOMe

H3

(l.JJJaHaK o6jaBJbeH Y JIHCTY :.)I{HBOT H 3llP3BJbe«)

HAYKE

HajcnTunja 6uha Koja urpajy orpoMuy yAory y uaweM 2KHBOTY
(E A K T E P 11 J E)

nosy -

6a~HJI Ty6epKyJio3e -

.n;yr je csera .n;sa .n;o

TpH XHJb8.D;HTa .D;HjeJia ~1HJIHMerpa. 3Hal!H XHJba,n;y
1-bHX I-InHH33HHX je,n;aH Ha ,n;pyrH MjepHJIH 6H CBera
.D;Ba HJIH rpH MH.1eMerpa. A Meryy 1-bHMa HMa H T8KO
CHTHHX ,n;a HHCY BehH O.D; je,n;HOr ,n;eceTXHJba)J;HTOr

Y3 BH.D;JbHBH )l{HBH CBHjer KOjH HaC OKpy)l{yje,
rlOCTOjH y npHpO.D;H H OrpOMaH 6poj CHTHHX, npoCTOM oKy HeBH.D;JbHBHx 6Hha. Melw rarma 6Hha y6pajaMo H CHTHe QHJbllHre, 6aKTepHje. 6aKTepHje cy
HajCHTHHja )l{HBa 6Hfia. 0He cy T3KO CHhyrnHe .IJ:3 Ce
.n;yro BpeMeHa I-IHCY MOrJie carJie.n:ani, HH TIOMOfiy
MI1KpocKona (cnpase rwja jaKo yseJIHtiasa). TeK Ka.n;

,li;Hje.'la MHJIHMeTpa, TO jeer ,n;eCeTXHJb8.D;a T3KBHX
6Hha H3HH33HHX je,n;aH Ha .n:pyrH H3HOCI1JIH 6H CBera je.n;aH MHJIHMerap.

cy Ce MHKpOCKOrlH TOJIHKO ycaBplliHJIH ,n;a cy MOrJIH
nosehasarH BHwe CTOTHHa, na llaK H XHJba.n:a rryTa,

Da Ka.n: cy 6aKrepHje T3KO CHTHe, MOrJIO 6H Ce
rlOMHCJIHTH ,n;a HH ie HH Ba }f{HO .D;a 0 1-bHMa BO)J.HMO

1"',·~

· 1:~

•
?~-.
I

'--~.{

.?11-tw.. r--; .....
'

MorJie cy

.-.r..-.

'-)h~MM

ce BH,n;jer.H 6aKrepHje H TO Kao

•

•

•

'

..... ,.... .

- """"'-n ...... )

~~

seoMa

pal!yHa H .n;a .HX npoyqasaMo. AJIH HHje raKo! MH

CHTHe TPYHllHIJ.e HJIH 3pHa. I1Ma Melw lbHMa sehHx

lbHX .D;O.D;yllle He BH.D;HMO, aJIH Ha CBaKOM KOpaKy y
}f{HBOTy cpeTaMo ce c lbHXOBHM .n;jeJioBal-beM. DoMH-

H MalbHX, aJIH HajBHille HX HMa KOje cy ,n;yre TeK
KojH XHJba,li;HTH .IJ:HO MHJll.HMerpa. TaKo Ha np. 6aK-

CJIHMO caMo Ha MHOre 3apa3He 6oJieCTH, Koje xapajy

repHja KOja H383HBa 60JieCT CYIIUIQY HJIH ry6epKy·

He C8MO Me})y JbY.IJ:HMa, Hero Hana,n;ajy }f{HBOTHlbe H

27

�0HJbKe. Ta&lt;f&gt;yc, T}'OepKJ.IIOU, KO.Ilepa, ARSei'!TepHja
H.IIH cp,ll;o0o.lba, ynane mryha, HH&lt;f&gt;nyeHua HT,ll;., coe cy
TO t5oJieCTH tJHjH cy yapOtiHHUH pa3He OaKrepHje.
norpeOHO je OHJIO yn03HaTH lbHXOBY npHpO,ll;Y H HatJHH KaKO .&gt;KHBe, ,ll;a OHCMO ce UITO ycnjeUIHHje MOrJIH
npOTHB lbHX oopHTH! AJIH HHCY cse OaKTepHje H3a3HBatJH 60JieCTH. lJaK MaJIH 6poj lbHXOB OTna,ll;a Ha TY
rpyny. MHOrO HX BHUie HMa y npHpO,ll;H KOje HaM
KOpHCTe H KOje cy TOJIHKO Ba.&gt;KHe ,ll;a 6e3 lbHX He OH
6HJIO .&gt;KHBOTa Ha aeMJbH. To cy oHe 6aKTepHje Koje
H3a3HBajy TpyJielbe. 3HaMO ,lla nOCJIHje CMpTH, .&gt;KHBa
6Hha TPYHY, pacna)l;ajy ce. Yl TO Tpynelhe, pacna)l;albe,
He HaCTaje caMo O,ll; ce6e. MHJLHjap)l;e oaKTepHja CBOjHM .&gt;KHBOTHHM ,lljeJIOBalbeM paaapajy 6HJbHO H .&gt;KHBOTHlbCKO THjeJIO nOCJIHje CMpTH. TaKO ce nOMOfiy OaKTepHja spahajy y aeMJbY OHH cacTojuH, Koje je OHJbKa
H3 aeMJbe ynHJia ,ll;a OH H3rpa,ll;HJia csoje THjeJio H
Koje je .&gt;KHBOTHlba xpaHehH ce 6HJbKaMa nocpe,ll;HO
HJIH Henocpe,ll;HO o.z:~ ose yaena. BpahalbeM y aeMJbY
THX cacTojaKa, OaKTepHje nJIO,ll;e 3eMJbY H tJHHe je
norO,ll;HOM aa pa3BHTaK HOBHX OHJbaKa. CHJiaH je TO
nocao KOjH ooasJbajy oaKTepHje 11 orpoMHa je sa.&gt;KHOCT y lbeMy! Jl:a HHje THX OaKTepHja, He OH OHJIO
rpynelba. foplbH cnojesH aeMJbe 6H ce nocTeneHo
noTnyHo HcnocTHJIH, HecTaJio 011 cacTojaKa noTpe6HHX aa .&gt;KHBOT OHJbaKa. UHjeny 6H aeMJbY npeKpHJie
rOMHJie, tJHTaBa op.z:~a Jbernesa OHJbaKa H .&gt;KHBOTHlba.
PaayMJbHBO je ,ll;a no)l; TaKBHM ycJIOBHMa aeneHa OHJbKa He 611 Morna .&gt;KHsjeTH, a KaKo O.ll: OHJbaKa aasHce
.&gt;KHBOTHlbe, TO yomuTe He 611 OHJIO .&gt;Kl·moTa Ha aeMJbH.
npH TpyJielhy CTBapa Ce TOnJIOTa KOja ce H pyKOM MO.&gt;Ke ocjeTHTH. Pa,ll;H Te TOnJIOTe Ce H i)y6pe
qecTo nyrnH.
CJIHtJHHM .&gt;K.HBOTHHM pa,ll;lbaMa oaKTepHje H333Hsajy pacna,ll;albe 11 Ksapelbe xpaHe. Te 6aKTepH:je
KOjHX HMa y Ba3,ll;YXY Ha MHJIHjOHe, na,ll;ajy Ha Harny
xpaHy. Ty ce ycJbe,ll; OOHJIHe HCXpaHe seoMa opao
MHO.&gt;Ke H .&gt;KHBOTHHM pa,ll;lbaMa paCTBapajy xpaHy.
npH TOMe ce CTBapajy HeK:H CMp,liJbHBH raCOBH ycJbep;
qera HaM aay,ll;apa noKsapeHo Meco H ,ll;pyra xpaHa.
npH KBapelby MeCa CTBapajy Ce tJeCTO HeKH OTpOBH,
pa.z:~H qera je onaCHo TaKBY xpaHy jecTH. Jl:aHac seh
3HaMO KaKO fieMO TaKBY xpaHy ,ll;y.&gt;Ke speMeHa CaqysaTH o.z:~ rnTeTHOr A.ienosalha n1x 6aKTepHja. BeJIHKH HaytJelbaK npOIIIJIOr BHjeKa ycTaHOBHO je .l\3 je
norpe6Ho y aarsopeHHM nocy,ll;aMa xpaHy .z:~o6po cKysaTH. THMe yrHHY cse oaKTepHje KOje ce HaJiaae Ha
xpaHH a KaKo cy nocy,ll;e qspcro aarsopeHe, He Mory
6aKrepHje H3 saaayxa ,ll;OBH noHoso Ha xpaHy. Taxo
ce ff',LTRHaMa MO.&gt;Ke ,ll;a oap.&gt;KH Meco H Apyra xpaHa
y KOH3epsaMa.
HeKe oaKrepHje sprue KOpHCHe npOMjeHe Hallie
xpaHe. TaKo jeaHa spcTa npeTsapa cnarKO MJIHjeKo
y KHCeJIO, a .z:~pyra BHHO y CRpfie. TIOMOfiy OaKTepHja
ce H Kynyc YKHCeJIH. 0CHM TOra MHOre OaKTepHje
KOje ca xpaHOM YHOCHMO y Hallie THjeJIO noMa.&gt;Ky

28

upRj eMMa oapeHJe xpaHe. T o j e H npo(SaMa AOKa·
aaHo. Je,ll;He .&gt;KHBOTHlbe cy xpalbeHe crepHJIHOM xpaHOM (xpaHOM KO,ll; KOje cy YHHUITeHe 03KTepHje), a
apyre OOHtJHOM xpaHOM. Ona.&gt;KeHo je ,ll;a cy .&gt;KHBOTHlhe Koje cy )l;06Hjane crepHJIHY xpaHy cna6Hne.
EaKrep,Hje ce He Hanaae caMo y saa,ll;yxy. YIMa HX
H y BO,ll;H H y 3eMJbli H CBy,ll;a OKO HaC, y CHJIHOj MHO·
.&gt;KRHR. no o6JIHKY cy pa3JIHtJHTe. HeKe cy JIOTITacre,
KaO CHTHe KyrJIHUe, HeKe H3rJie)l;ajy KaO MaJieHH IIITanHfiH (6aUHJIH), a HeKe cy oner ysojHTe. YIMa spcra
OaKTepHja KOje OKO THjeJia HMajy ,ll;JiatJHUe KOje rpenepelbeM, Kao HeKHM secJIHMa, noKpehy Te oaKTep.Hje.
HeKHMa 6HtJ cJiy.&gt;KH aa noKpeTalhe, a apyre cy HenoKperHe. Jl:aHac ce Mary no noTpeoH rajHTH paaHe
spcre 6aKTepHja Ha HapotJHTO cnpeMJbeHoj xpaHH H
npH TOnJIOTH KOja JiM rOAH. Taaa ce seoMa opao
YMHO.&gt;Kasajy H CTBapajy tJRTaBe KOJIOHHje KOje H npo CTHM OKOM BHAHMO. Ona.&gt;KeHO je Aa ce OaKTepHja
Koja HaaaHsa KOJiepy csaKHX asaaeceT MHHyTa npenonosH. CsaKa O.ll: OBHX TIOJIOBHUa ce oneT HaKOH
)l;Ba,ll;eCeT MHHyTa nO,ll;HjeJIH H TaKO ce y BpeMeHy OA
je)l;HOr ,ll;aHa, O,ll; je,ll;He oa·KTepHje H3MHO.&gt;Ke CTOTHHe
OHJIHjOHa. AKo HHCY nOBOJLHH ycJIOBH oaKTepHje ce
He MHO.&gt;Ke, Ha np. DpH HHCKOj TeMnepaTypH CMp3aBalba. 3aTo HaM ce Ha Jie.z:~y MO.&gt;Ke ay.&gt;Ke 11 xpaHa oqysanr. np11 BHCOKoj TeMnepaTypH, Ha np . y spyheM,
cyxoM saa.z:~yxy HJIH KJbytJaJioj BOAH, 6aKTepHje 6pao
yrHHy. Y:lcro cy TaKo aa 6aKTepHje norH6eJbHH cyHue
H ,llalba csjeTJIOCT. Ha CYHUY yrHHY opao tJaK H 6aUHJIH Ty6epKyJI03e, KOjH cy HHatJe BeOMa OTTIOpHH
jep cy 3aUITHTieHH BOUIT3HHM OMOTatJeM. 3aTO r npaH
UIHHa c yn11ue HHje y oHoj MjepH onaCHa KaKo 611 ce
M.HCJIHJIO. OnacHHja je co6Ha npaUIHHa, HapotiHTO
TaMHHX r BJia.&gt;KHHX CTaHOBa. JlH30JI H CJIHtJHa xeMHjH
CKa Cpe,liCTBa, y6Hjajy OaKTepRje. Y:IMa OaKTepH.fa,
Koje ce, Kaaa .z:~oljy HenosoJbHe npHJIRKe, npeTsapajy
y cnope - MaJieHa, seoMa oTnopHa rjeJiernua.
Cnope Mary y MHpHOM cTalby aa npe.&gt;KHBe HenoBOJbHe npRJIHKe, a Ka,ll; HaCTyne nOBOJbHHjH ycJIOBH
aa .&gt;KHBOT, H3 lbHX ce TIOHOBO pa3BHjy 6aKTepRje.
HeKe oaKTepHje MOry )l;a CBHjeTJie. TaKO Ha
apseTy Koje TpyHe, qecro Ha crapHM rpyJIHM KpaKO·
BHMa, CBHjeTJie OaKTepHje. 0He Ce HaJia3e nor )l;jeKa,ll
Ha Mecy, MOpCKOj pHOH H ,l;lpyroj CJiaHKaCTOj xpaHH
KOja OH,ll;a CBHjeTJIH y MpaKy OJiar.HM CBjeTJIOM.
3aHHMJbHBe cy, a aa noJbonpHspeay H seoMa
sa.&gt;KHe, H oHe 6aKrepHje Koje .&gt;KHBe Ha KOpjelhy paaHHX JienTHplhatJa (Ajeremme, JiyuepHe, rpaxa, rpaIIIKa HT,ll;.). 0He cy y CTalby ,lla a30T KOjH Y3HMajy H3
saaayxa, npeTBapajy y ojeJiaHtJeB.HHe. nocJIHje 1-b/H·
XOBe CMpTH, lbRXOBa THjeJia Ce pacnaaajy H THMe OHe
rHOje 3eMJby. 3aTO HHje HH 110Tpe6HO HapOtiHTO l)y6pHTrR aeMJbY r aje je nperxoaHo pacJia ajereJIHHa
HJIH JiyuepHa.
HH Ha)l;aJieKa HHCY no6pojaHe cse spcTe 6aKrepHja H lbHXOBO ajeJIOBalbe. AJJH H3 OBOra npHKa3a
jaCHO Ce BHAH KaKO je BeJLRKa H npecy,ll;Ha YJIOra THX
HeBH,ll;JbHBHX 6Hha y seJIHKOj npHpoaHoj aajeAHHUR.
60CRJbKI W. fpi)Hb

�J E T 11
Onmre uanoMeue o Kyxalby noaplia. KyxaHo sapnso He rpa}KH
TOJIHKO M3CTH K30 napeHO, OCHM
rora ce .n rsp,ll.e, Ba!bCKe JIHCKe
aeJieHH npnje cKyxajy. Ty ce ylliTe,li.H Macr n ropnso. CsaKa ,li.OMalmu,a rpe6a ,ll.a 3Ha, ,ll.a ce nosphe Mopa Kyxarn y npocrpaHOM
cy,ll.y, y ,li.Ocra so,ll.e Ha uarJioj
sarpn, jep je raKo MHoro yKycunje. CysHlliHa TeKyhnHa JiaKo
yspHje. CrapHHCKe ,li.OMah11u,e npoCI1najy BO.li.Y y KOjoj ce KyxaJIO
nosphe. To je cKp03 norpelliHO,
jep y lbOj 11Ma MHOfO xpalb11BI1X
cacrojaKa.
Ose uanoMeue sa}Ke 11 3a KeJiepa6y, 6HjeJiy peny, MpKsy, u,eJiep
11 neplliyH.
3HMCKa xpaua
3a JbeTHI1X spyh11Ha CBaKH '10sjeK no Harouy ocjer11 ,ll.a MY np11 ·
ja OXJia~eHO HJIH XJia,li.HO jeJIO,
pa3He caJiare 11T,ll.. A 311MH je
crsap o6puyra, Ml1 rpa}KI1MO lliTO
TOnJII1jy 11 MaCHI1jy xpaHy. THMe
HaCTOji1MO ,ll.a nOMOrHeMO HallieM
THjeJiy, ,ll.a JiaKllie nO,li.HOCI1 XJia,li.HY salbCKY reMneparypy, noMohy
jaqe xpaue, Koja np01H3BO.ll.l1 y
r11jeJiy norpe6Hy ronJiory. Kao
lliTO y npocrop11jaMa y KOjHMa 6opaBI1MO, JIO}KI1MO, 11CTO TaKO
MOpaMO 11 HallieM Tl1jeJiy ,ll.aTI1
Bl1llie »rOp11Ba«, (KaJIOp11ja), T. j.
xpaue. Ha cjesepy 3eMJbHHe Kyr Jie
*11Be EcKI1MH, uapo,ll. KOjl1 rpoum
MHoro Macuohe, p116Jber yJba, MaCTI1 11JII1 JIOja cjesepH11X }KI1BOTI1lb3.
Y Macuohe cna,ll.ajy: CBI1lbCKa
_
M3CT, CJiaHI1Ha, JIOj, ryllifil1ja MaCT,
MaCJiaU,, MaCJIO, yJbe, a y HaM11p H11U,e ca MHOfO MaCTI1: CBHlbCKO
Meco, ,li.06po yxpalbeHa rose,li.I1Ha ,
6paseTHHa, rylli'IeTHHa, Ha,ll.aJbe
jeryJba, pH6m~e y yJby, Macue K06acnu,e, Macun cnpesn, KaKao, '10KOJia,ll.a HT,ll.. CsaKa ,li.OMahnu,a 3Ha,ll.e KaKo H r.ll.je ,ll.a ynorpe6Jbasa
MaCHOfiy. 311MH MOpaMO 11 B11llie ,ll.a
je.l{eMo, jep je caropesalbe y rn-

0

M

A

jeJiy ja'le, na H ry611raK rjeJiecue
TOnJIOTe MOpaMO Ha,li.OKHa,li.I1TI1, a
KaKo cMo seh uanoMeHyJIH, carop11jesalbeM xpaue y JbY.li.CKOM Tl1jeJiy, crsapa ce norpe6ua ronJiora.

Y 311MCKY xpauy cna,ll.a nope,ll.
OCTaJIOr
npBeHCTBeHO
CO'II1BO:
rpax, rpalliaK, Jieha, }KI1TO 11 cse
}K11THe
npepa~eB11He:
6palliHO,
rpu3, 306He naxyJbi1U,e, O.ll. nospha: KpOMnl1p, Kynyc, Ke.lb H
ocra.no.
fpaxa 11MI!MO pa~HI1X :8pCT3. HeKe opere rpax3 pacry HI1CKO (qyqasau,), HeKe ce nelhy y3 np11rKe
(np11TKalli). P3.ll.l1 seJIHKe Ka.7IOp11'IHe sp11je,li.HOCTI1, rpax je uajsa}KHI1ja 311MCKa xpaua. KaKo rpax
113a3HBa CHa}KHe noKpere u,p11jesa,
npenopyqyje ce ,ll.a ra 3,ll.p3BI1 Jby.ll.l1 lliTO 'lellihe je,ll.y pa,li.H 6oJber
11CKOpHllift3Balba M3CHHje _ }KI180TI1lbCKe xpaHe Kojy TPOllii1MO 311M11 y sehoj KOJII1qHHI1 . H oso Hallie
OMI1JbeHO jeJIO Tpe6a 3H3TI1 np11pe,li.HTH. AKO ra KyXalli TI011CTI1X3,
y 3eMJbaHOM CY.li.Y, 611fie MHOfO
yKycu11j11 . fpax Mopa ,ll.a je nornyuo MeKaH, aJII1 ,ll.a ce ue pacna,ll.a Kao Kallia. Mo}Ke ce npasHTI1
ua pa3He Ha'111ne; ca 3anplliKOM
O.ll. u,pseua 11JII1 6eJia JiyKa 11 neplliyHa, ca ,li.O,ll.aTKOM 6116epa, nanpi1Ke HJIH JIOBOp11Ke, ca CJI3HI1HOM
H MeCOM, ca K3lliOM 11T,ll..
fpawaK. Osa crapa 611JbKa ~e­
JI11Ke je XpalbHBe Bpl1je,li.HOCTI1
(23 % 6jeJiaH'IeBI1He H 53% CKp06a) 11 norjeqe H3 esponcKor Cpe.li.03eMJba. fpalliaK o6H'IHO KyxaMO Kao qop6y ca ,li.O,li.3T. OM nepK
lliyHa H MacJiau,a HJIH Ha rycro
Kao n11pe, ca ,li.O,ll.aTKOM MacHohe.
3o6ue naxyJba._e. Oo3Hara je
crsap ,ll.a ce y 30611 uaJia3e cacraBHHe Koje nocnjelliyjy npaBI1JIHY
npo63sy, j3'1albe MHllii1ha H KOcrl1jy. 0Jbyllireu3 ao6 33 JbY.li.CKY
xpaHy Cpe,li.CTBO je npOTHB p33HI1X
6oJiecra. 0Ho j3'13 opr3HH33M.

11

!J

A

M

A

0rK3,ll.a ce 113pa~yjy o.u. so611 naXYJbi1U,e ua noce6au H3'111H, yqnlheHo je 3a Hallie 3,ll.pasJbe 11 npexpauy MHoro. JeJia O.ll. n3xyJbnu,a
cy 3,ll.pasa H xpalbHBa 33 .ll.jeu,y H
O,ll.pacJie, oco611ro naK 3a 6oJiecue Ha CTOMaKy 11JIH U,pHjeBHMa H
3a one KOjH rpne O.ll. c.na6e npo6ase.
,Uo,ll.ajeMo nap peu,enara aa uajjecprnunja jeJia O,ll. naxyJb11u,a KOje ,li.0611B3MO CBaKOr Mjeceu,a y
H3lli~H CJie,li.OBillby.
qop6a. 0p}K11 4-6 nyHHX '10p6eHI1X Kallii1K3 naxyJb11u,a ua MacJiau,y HJII1 M3CTH, na 33THM 33JII1j
ca 1 JI. BO,ll.e HJIH rose~e qop6e
11 Kyxaj 15-25 MI1Hyra. (To je
npe,li.BI1~euo 33 4 oco6e.
Cnys O.ll. n3XYJbHU,3 aa Ma.ny .ll.jeu,y. 2 nyue ·K3llii1Ke n3XYJbHU,a Kyx3j y 1 JIHTpy BO,ll.e T3KO ,ll.yro ,li.OK
He YKYX3lli np116JII1)KH0 nOJIOBHHy.
3aTI1M npOU,Hje,ll.l1 Kp03 CHTO. Ty
pHjerKy cJiya noMI1jelliaj ca npeKyxaHI1M MJII1jeKOM H lliefiepOM.
Jyraplba 11op6a. 1 nyuy qop6euy Kallii1KY (1 ,ll.eKa) naxyJbi1U,a
Kyxaj y % JI11rpe MJII1jeKa uenpecrauo MHjelliajyhl1. .Uo.ll.aj co 11
lliehep npeMa yKycy. Jolli je yKycHI1je, 3KO ,li.O,ll.3lli M3JIO CJiaTKOr
KajMaKa 11.7IH MacJiau,a. (3a 1
oco6y).
Kynyc Kao oapaao. Ose rO,li.11He
H3lli 6ocaHCKI1 Kynyc Hl1je 33BHO
rsp,ll.e rJias11u,e, nero je sehi1HOM
ocrao ,li.Ocra aeJieH. Muore ,li.OMahl1u,e 6au,ajy aeJieuo JII1llihe, Ma
,ll.a OHO 11M3 H3jBI1llie xpalb11BHX
cacrojaKa Kao H ouo y cpe,li.11HI1
r Jias11u,e. Kynyc ce KO.ll. Kyxalba
pa,ll.o »3anap11«, na ra aaro MopaMO npHCT3BHTH y jaKO KHnylwj
1
BO,ll.l1 H fJie,li.3TI1 ,ll.3 WTO npHje
npoKJby'la. AKo 11MaMo sehy KOJIHquuy, MH je y6au,yjeMo ua Maxose, uajnp11je H3Bjecrau ,li.HO, na
Ka,ll. TO y3aBp11je .ll.pyrl1, TpefiH H
r. .u.. TuMe heMo nocrnhn .lla ce

29

�Kynyc y TOKy %-%, CaTa CaCBHM
MeKo CKyxa. nocJII1je MY .u.o,u.aMO
3anprnKy O,!I. MaCrl1, ~pBeHa JiyKa,
cJiarKe nanp11Ke 11 6pawHa, seh
KaKO je KOMe BOJba, rywhe HJII1
p11jelje.
3a sap11so o.u. KeJba noCTynaK
je HCTI1 KaO KO,!I. Kynyca, CaMO
.u.o.u.ar KpoMn11pa, pe3aHa Ha KO~­
Ke. Bap11so o.u. KeJba MHoro je yKYCHI1je. 3anpwKa o.u. Macr11, 611jeJiora JiyKa, nepwyHa 11 6pawHa
.u.aje KeJby oner HeKI1 HOBI1 yKyc.

I

)J.oMalie cuplie. OryJI11He o.u. ja6yKa, KpywaKa He 6a~aj, seh 11x
CKynJbaj y BeJII1KY &lt;j&gt;Jiawy O,II.
Kpacrasa~a. Oso 3aJII1j so,u.oM .u.a
orpe3He 11 MerHI1 Ha ronJio Mjecro
s11we wre,u.lbaKa. Ka.u. ycKI1CHe, o~11je,u.11 11 ynorp11je611 ca KOji1M
ja'li1M C11pherOM. To ,!I.OMahe C11phe je 6Jiaro, aJII1 MHoro 3,u.pas11je
o.u. OHOr Koje je HanpasJbeHo o.u.
eceH~I1je.

Kaxo lieMo nocrynuru .u.a uanpasHMo o.u. crape KOKowu yKycHo u MeKo ne'lelbe? To qy,u.o KyXI1lbCKe yMjeTHOCTI1 ycnjesa ysl1jeK Ka,U. 3aKJiaHy 2KI1BI1HY CTaBI1lli
3a HeKOJIHKO CaTI1 y XJia,U.HY BO,U.y.
DOCJII1je MO.&gt;Kelli ,u.a je ynorp11je611lli Kao MJia,u.y T. j . .u.a je o&lt;j&gt;yp11w, O'Iepynaw, O'II1Cri1W O,!I. ~p11·
jesa 11 ocraJior. Y 311MY je MO.&gt;Kew
OCraBI1TI1 ,U.a CrOjl1 jOW 1;2 ,II.8H8
na je oH,u.a np11npeMaj Ha cse Ha'li1He. O.u. crape KOKOWI1 je oco611TO yKycHa qop6a. Y ry cspxy
je Kyxaj 3---4 cara .u.a 6y.u.e MeKaHa. Pa3pe&gt;KH je y cpe,u.lbe KO·
Ma.u.e 11 none~11 Ha MaCTI1.
THKBa CTaM60JJKa. DOWTO Harne
rp&gt;K11WTe 36or cywHe ro,u.11He ose
jeceHI1 He o611Jiyje pa3HI1M spcraMa nospha, ,u.oMahH~a rpa611 wro

30

np11je Halje, na cy TaKo 11 ose opere 3eJieHI1 .u.o6po .u.ow.'Ie, Ha KO·
je ce np11je HHCMO o6a311paJie.
Meljy raKse cna.u.a 11 rm&lt;Ba craM60JIKa 11JII1 KaKo je HawH Bo jsoljaHI1 30BY 5yrapKa. 0Ha ce npaBI1 Ha pa3He Ha'IHHe. Hajs11we je
neKy y BeJII1KI1M KpHIIIKaMa y neI&lt;apaMa. Kyxa ce 11 ca KpoMn11pOM
11 ~pBeH11M JIYI&lt;OM. Hajyi&lt;ycHI1ja
je Ka,u. ce H3pe.&gt;Ke Ha nosehe KO~­
Ke 11 .u.o.u.aje 1 rpeh11Ha KpoMn11pa,
Hero Ha I&lt;O~Ke 113pe3aHa. ,LI,o.u.a ce
IIOIIp.&gt;KeHI1 JIYK Ha MUCTI1, CJIO&gt;KI1
y cy )I. 11 ,!I.OJII1je rOJIHI&lt;O BO,U.e ;~,a
cse orpe3He. OH,u.a ce rreqe y nehH.
.LJ:oMalm~e, 6pHHHTe ce 3a Kyxalbe canyua! HoseM6ap 11 .u.e~eM6ap cy Mjece~l1 y Koje ce KOJbY
I&lt;pM~11, ,u.e6eJII1 OBHOBI1, 11 T. ,II..
Ko.u. npepa.u.e Meca ocraHe 11 .u.ocra MaCHI1X orna,u.aKa Koje .u.o6pa
,!I.OMah11~a OcraBJba 11 Tip11KYTIJba
3a Kyxalbe canyHa. Eso je,u.Hor
crapor 11 .u.o6por Ha'li1Ha Kyxalba
canyHa. Y3MI1 KI1JIY .&gt;KI1Be co.u.e 11
7 JII1rapa so.u.e. To npespH, O.U.JJ11j
je,u.Hy rpehi1HY re BO,U.e y KaKaB
cy,u., a OcraJioj BO,II.11 ,II.O,U.aj 3 KlH·
Jie MacHohe 11 Kyxaj HenpecraHo
MHjewajyh11. ,[I,OCI1IIaj llOMaJIO BO·
.u.y Kojy c11 O.U.JI11Jia. Ka.u. ce Maca
CTaHe KOH'Iar11, r11 je 113JIHj y
CaH,U.yK, llO KOMe Cl1 nperXO,li.HO
npocrpJia MOKPY Kpny. ,LI,oK ce canyH crsp,u.He, sa,u.11 ra 11 pe.&gt;KH Ha
KOMa)I.e. Y CJiyqajy ,u.a r11 6y,u.e
canyu npeMacraH, .u.o.u.aj jow MaJIO co.u.e 11 so.u.e 11 jow ra MaJio
noKyxaj. CanyH ce o611'IHO Kyxa
Ha TI1XOj sarp11. AKO ra MeTHelli
Ha cyxo Mjecro 11 .u.o6po ocyw11w,
MHOrO he 611TI1 113,U.alliHI1j11.

Byueue ttapane ocrajy MeKaHe 11
He Kyne Ce aKO HX 0Cr8BI1W )I.Ba,U.ecerl1'leT11p11 cara y XJia,u.Hoj so-

.U.H, a ou.u.a onepem y MJtaKoj canyHH~I1.

VlMa ceJia y KOji1Ma cy &gt;KeHe
yo611qaj11Jie, .u.a onJiereue qapane
11 ~eMnepe o.u. ,u.oMahe syHe ona.7byjy Ha nJiaMeuy, .u.a 611 cnaJII1Jie
wrHe syHeHe ,u.Jia'll1~e. To He rpe6a 'li1HHrl1 jep 6aw Te )I.JI8'lll1~e
qysajy rOllJIOry .11 rpajHOCr ByHeHI1X npe.u.Mera.
MoHpe UHneJie HI1Ka)I. He craBJbaj Ha spyhe Mjecro seh 11x HC·
nyHI1 ,n:o6po xapr11joM, roplb11 ,n:11o
npeMa&gt;KI1 HeKI1M yJbeM 11JIH MaW·
hy Kojy He MO&gt;Kew .u.a ynorpe611w
3a jeJio. U11neJiy rpe6a nperxo,u.Ho
,U.06pO O'li1CTI1TH 11 1136p11car11 .
TaKoljep j e norpe6Ho 11 I,IOH qewhe Ma3aTI1 Mawhy 11JII1 yJbeM. U11neJia raKo ocraHe MeKaHa, a KO&gt;Ka
He ny~a. TaKO lberosaHe ~11neJie
rpajy ,n:y.&gt;Ke 11 He nponywrajy
so,n:y.
«&lt;&gt;HHH pyquu pa.u. ucnerJiahew ca
MaJio rpy .n:a, aKo .u.o.u.aw so,n:H y
KOjoj hew pa3Myrl1rl1 llir11pKy
MaJio canyHa, raKo .n:a 113rJie,u.a Kao
MJII1jeKO.
Eoue (&lt;j&gt;Jiawe) Haj6oJbe 11 HajJiaKwe onepew aKo 11x HanyHI1W
113pe3aHOM xapr11j0M, Ha,n:OJII1jelli
rOIIJIOM BO,II.OM y KOjy (aKO 11Ma)
.u.o.n:aj MaJio co.u.e. To ,n:o6po MyhKaj, 11cnpa3u11 6o~y ·H nonJia'IIH.
Vlcro cy raKo aa npalbe 6o~a .n:o6pe 11 JbYCKe O.ll: jajera 11JII1 Cl1rHI1
n11jecaK.
Kouonau aa py6Jbe (npas11 pa.n:o
KO,n: HaMorasalba Y3JIOBe aKo ue
nocrynaw c I-bi1Me npaBI1JIHO). Y
npBOM pe,n:y naa11 .n:a r11 ce He
CKBaCI1, a 8KO je Befi MOKap, OCY·
Wl1 ra 11 HaMOraj H8 KapTOH 11JII1
.U.Y&gt;KY .u.awh11Uy.
Munuua

�Okruznim, sreskim i gradv

skim odborima AFZ-a
i povjerenicima stampe:
Podmirite svoje dogovanje
za naso stampo do kraja
ove godine!

�c

A

A
)f{HajeJJa

Onra MapacosHh-,UaHHJJOBHh:

.a.

1&lt;.:

p
29-ra

J

A
rO)l.HllltbHI.Ia

BeJJBKe

aKro6apcKe

pesa-

.IIYI.IHje
. . . . . . • • . . . . . . . . . . •
U03)l.p3BH MJI3,ii.11M I'P3.lJ.11TeJb11M&lt;l 0~M3li.11HCKe npyre
CeecJJaseHCK11 KOH!lp·ec O.U.P*ahe ce H ;~.eue~16pa ase roAHHe y Bearpa)l.y . . . . • . . . . . . . . . . . . .
:.l&lt;a)l. CMO MOf.llH TOJI 1KO ce 6apHTH 1 3Ul CMO K3JI.PH 3eMJbY
113rpa)l.HTH . , .«
. . . . , . . . . . . . . . . .
f J13C3JJe CMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ll,pT111.1e ca npe,i1.1136apHHX KOHc!&gt;epeHJ.J,Hja 11 ca H36opa .
Ca .ll.OMafi11HCK11X re'lajesa • . . . . . . . . . . . . .
113 cs11jy Kpajesa BacHe 11 Xep4eraB11He )KeHe HaM n11wy

CraHKa To.ztoposHh:

A. ill.:
JeneHa &lt;l&gt;Hmmosa:

OsaKa je HeKa.u. 611JJO
Hawe Jbe'IHJIHWTe
&gt;UpeTCT3BH11K BJJ3CT11«
illra je )l.aJJa cosjercKoj &gt;KeHH BeJJHKa aKro6apcKa cauH-

A. I&lt;OHOHOB:
H. X.:

ja.IIHCTH4Ka ~:&gt;oeBOJJYUHja
Tipa3HHK
....... .
KaKee cy ce rpewKe )l.ewasaJJe

P. 5.:

3.

illy6Hh:
JJ.p• illep6Hh-PaM3JI.3HOBHh:
.
,Up. ByKa 5paHHC3BJbeBHh:
,Up. Teo.ztop YlnHh:
fiOCHJbK3 ill. fpi)Hh:

Jyco H3 0MJI3)l.HHCKOj npy3H
.UHc!&gt;repHja
. . . . . • . . .
4ysajMO H '111CTHMO 3y6e . . .
meHe y 6ap611 npor11B njeraeua

I

3

5
7
10

11
13

15
17
18
19

21

23
24

25
25
26

HajCHTHHja 6Hfia Koja 11rpajy orpOMHY ynory y HaweM
lK11BOTY
Caejer11 .ztoMahHUaMa

n

27
29

O.ztrOBOPHH ypelJ.HHK B('pa 0 6 p e H 0 B H h.
e Jl H (5 am H h. - Pe.ztSKUHja JIHCTa: Capajeeo, ,UaJJMSTHHCKa Y.IIH1.18 6poj 2/IV.
Tene&lt;t&gt;oH 21-68. - 4eK. pa'lyH noniT. lliTe.ztHOHHI.Ie Capajeeo 2485. - illraMna: ,UplKSBHa lliTaMnapHja, Capajeao, 06ua 43.

��IIOIU I AI'H IIA llJIA hi:. ItA )' f0T08)

U H .J E H A 10.- Jl H H A P A

II P )f( A H H ~

Ill I ~ "''II ~ I' 11 J ~

L" 4 P 4 J F R II

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1240">
                <text>Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 2, br. 20</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1241">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1242">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1243">
                <text>Historijski muzej Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1244">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1245">
                <text>1946</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1246">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1247">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1248">
                <text>14-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1249">
                <text>36 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="183">
        <name>obnova zemlje</name>
      </tag>
      <tag tagId="202">
        <name>Oktobarska revolucija</name>
      </tag>
      <tag tagId="203">
        <name>Omladinska pruga</name>
      </tag>
      <tag tagId="176">
        <name>politika</name>
      </tag>
      <tag tagId="178">
        <name>slobodni izbori</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="346" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="348">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/34a3ad8b4f90be49b4a6fb9484a626ba.pdf</src>
        <authentication>aa43fc1a7a944b92130a2d800203c2f8</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="3597">
                    <text>r

::r I .f.

�..
~~~

•

1lf

,.

~

«

"

'

LIST A.NTIFASISTICK.OG FRONTA. ZENA ISTOCNE BOSNE

Br. 3.

Tuzla, marta 1945

God. II

~

l
MEoYHAPO~HI-1

8 MapT ]&lt; Mt~yHapOJH» npaaBMK
...TI80r CBHjt T.l.

60P6EHI1 ~AH 1-HEHA

OpocnaeAa'l:&gt;e 8 JUPTa noqeJte cy &gt;KtRt y &lt;5op6H
jow npqje npuor CUjeTCfCOI'
II.IIntplli3.ilMC1H'IKOr pna 8 Map1a M&lt;tue: cy .aaoa11e Hapa·
ae AY6o~.:oj "P*U.H DDOTHB caaKor uacM1b8 B yr thttaeaa.a, a .. apottHTO npoThB sj eROBHor pone-rea &gt;f&lt;Citlil.
Mnuro c.y nyTa AtMOHCrpiJ(It)C )f(eHA 8 M.&amp;pra pas·

13 caojy PCIBHOOP38HOCT

I'SujaHe &gt;KauJ.(apMtlntM
1b.jout·TaMJ.

M

JCYBU•llHMa

nonMU5ljCkHM

8

Y 6Hawoj Jyrocnas11j• 6Juso je aa6p.e tbtHO npo-C:niUJbaTH 6op6eHH A811 &gt;KtHZI. 8 MapT, IUlO lUTO Cy 6~tne 3a6 pal:beut tt cae H3PO.ttue Mauu4JecnuHje " D.t'.MOHcrpat,tHjt. Ho uenpHjann..a t~apoAa DMKIJCBHK uaculbt~l
f

IIKCY MOr •1H YIYWMTII CSop6y HIJ)O.t.a, CSop6y *Cifa aa
tbH X08iS npaaa If 1\&gt;lt XODy TC)KfbY 33 CnOCSOAOM.
Y npBOM Ctsje'I'CKOM JIMOep•tJanfiCTJt "UCO j,\ p aTy Oil
1914 R,O 1918 rOJtKHt, flaOptAHt )l(tl:fe C:OUHjlo1 HC1'KHftle
.Dp0C11J8J'b.•Jit CY 8 .tUpT Y 3HlUCY OIUTJ)t 6op()e npOTI-18

TOrl Henpanrauor para KOiH je nporyTao MMJ111NU! Hel'HtniX &gt;Kpraua,

~opcSe
tl11

8

Bell

6op6eu•x &gt;Ktua

MapT K30 MtiJY11 3P0AfJII

&gt;l&lt;tHCI.:U

A3U

IIHjt.ttHa upoc11 83
.,:

8 1upra 1111 je cs 11 na

"li tttT8tHa KIO OHa 1917

rOAMHf ka.ll,a cy

·raJ&lt;e ae-.111 _

I&gt;YCKC Uf:CHe
y n nporpatl)' OpUIUt30Ba.'lt 83JtAHO C3 CISOjHM .QOYr'CBHMA eenHJ:'e AI.'MOHCTJ)aUJtie npOTHB pitA OOA n illpOIIOM:

.Kibf~a

"'"pa"'. Ma~o\OpeHlf OA rnaAU u para, PYCKH
BO)H14UH OJ&lt;Pti1)'11H cy nyWKt DPOTM8 OJI4p,l)i(eHIIX uapCKWX otausp•. PyCKM uapoJ. Je nocno rocnoJJ.ap J.IIIRtta y
JleTporpaA)', axpoa RtKOJl"KOAIUll 6uojecoprHyTUlPM
8UI.
TOK oOCIIH]e ooOieAe 0KTO&lt;!apc•e peaonyn•i• 1917

YHi!WT38CljybH llt:'I\U.ilOl'P/1110 (j:)3Ulft('Tlf'H&lt;y ll l'l.taH, OCBO-

aa no6jcao,\\ y 6op6n ao oc;JotSoiJt'tbe c uux nopoC:SJbtiUtX

uapoAa CBKjera.
&gt;KtHt }' •Utt.180N. C:IIHjtTy npOC1138Hht: OBt fO~KlSt 8
MJPTY " Har&lt;yBtJUtKHX m.'C:ijt.llacautanHKa JHIAX11TJJep0.110}14
1-beMO'JKOM, yntl)t(yku CIJC CBOje Cll.Uf .lla ce IDTO npHje H31!10Jyie i'OH3l1Ha " nyrnyua noCSJu.a IIJA 4Jawu3MOJL
)Keue 'iiiTaaor cujna npoc;UBIIhe 8 MIPT y auaKy
HCTopHjc 1
mx OAI'Iyl\a KpH~,cJ&lt;e Kou4JepeJiu,uje KOja je
OOT8Plll!113 j OW je,nHOM \ISpCTHUY MOhHOf CaBtaa Tpnjy
BtJ!M KHX Jtt'MOKP~1CKI'IX .llPil&lt;aU.
Itt ra opocn&amp;IHTK
ooja'laiiOM CSopGOM H t4JOOPAMa 111 q,poHTY H: y noaaAMIIIt M THMt ra CBOJe CTpaHe OOMOhK IHTDXUTnepoeCKy KO:Mnuujy aa WTO (5p}f{e cnpouotjen.c y &gt;KIWOT ooux:
HCft)pttJCKhX H tsemu&lt;tiX OlMYKa.

bue

&gt;Keue

roAHIIt coaJncKa &gt;Ketta JlC6ana je notnyHy paBKODD.aB-

)I(MBHO 8 MIPT -

&lt;!oplJOHI

Y )yrorlla&amp;Kj•,

npornaa&amp;ajy OBt roJtMHe 8
11 OOJlfHH"UCKX

MapT KaO 11p83111tK bt'J1MII'IIX BOi1111'1Kl1X

notS jtJl3 naLUe aeM/bl'. ) l{eHe Jyroc;taBH)e

y

113r'OAHo-

OCJl06t'llMJl3t(KOj 60p6K lf380jteaJie CY CBOjy JIPYU Tlt'Hy
(l:tBftonpaRitOCT n Btli ff' 'attac JI'Op..ucrt tbOMt. a J TH811

y 110JIIt1'H tjKi"14 ii01UOT)' CBOje ,llp&gt;iCaBe,
Mu )t(eHC 11eTOOJHe Soctte npoc;rasn.ajyhH 8 M.lpT

Yl.ftCTBYJYliU

n

-.ot-T a cnoC:SOAY aa Kojy ey ce Jl)'ro roa1tt1. (SopaJtt
JO&lt;~•• •~c••ina. Onu je coajeTcKa &gt;~&lt;••• ywna
tcao pas
1Jt1 'iJtaU JIPYWT8ll y eKOIIOMCr.:R H 00/IM'1'.. "1KH
ot clmjc P.OMoaaac. Ora.11a Je aa coeJnc~:y
aeey !1.36 8 •apT DOC:TIO DPIIHIIK CJJo6ol,t. jtp Cy ra
Oftt Y•Jent npocn.aaJbaT;B rcao npaaHMK OopCSe. OraJa Je
8 MIPT noCTlO npaaiiMIC ocnoCSo!)euJtx &gt;Kttta CoejeTcKor
Caaua B OCTIO DPI3RIK CSopcSe aa OC'/IO&lt;SO~elttt )KtHa
~I'HIOr Caafna.

cnaee S .!IIPT

!iyjyhtt HtBlltlt *PTBO: ceora nap()Aa. Ooe rO.!lUHt coajetckt iiCtHe npoc:naaJbaiy 8 ~ apt y caoJoj notnyHo
ocno6otjes(IJ ,llO.MOBJfllll Llpsena •PMHja rJtaBu no6JtAY

yaer je xao ycnoMeu.a ua 6(lp6y &gt;+eeaa y AMepnMOlt cy 8 jUpra np8K nyT oprauuaoaane RenRKe

AtMOIICT"pauHje Jta KOiH.I!\a cy TJ)JI)f(KAt pat;JJOOPIOIIOCT.

~ernpM tOAUHt COB]eTCKt &gt;KeHt

y BtJUIII'Oll OTaU6URC:io:OM pz.Ty y ICOMe OHt jyHl'IKH II
CMjtnO y ttecToyjy tta roH)ICI &lt;jlpotiTOBnr.H' OopOe K pa.:ta,

8e&amp;jeTyjtMO te .U h tMO .ltlTH Cit OJI. CtCSe, A3 MCO)'HK111.0 aaunce Koje npe13, cae jf\eHe Jyroc.uaujc: notTIBJba
A0MOIJUU8, l(OjC je Ha npROM :lfiTR&lt;f&gt;3 WHC·lUlJKO.M MHTHHry IKtHa Cp6u]e nocTaeuo HILII ROn.tuM Mapwpn It

APJr T~TO.
Cnecp;u1o tltMO n oMOhH Hawoj JyHa"tKOJ eojcu.• J.a.

uJTo ycnjewun]e aaapwu Oop6y "'A o •• pa&gt;KeuuM ocn6111Jllf U .b l!XOBKX nOMirA'fl, HIPOI.HMX RapoJla Y,aftsatiexo c a.e A.a ce j ow aame y•apCTH KIWI, y &lt;Sop611 CTIOPtHa HlpOAIIB D.1ICT, HIPDlHO•
oc:noCSOJlH.ucutH OACSOpM. AKTWBHO ht'MO y~~tecraoan• ypaAy liapoAnO· OCno6oAKnaqKor ¢1poHTa, y :r.jeAy C)(SftoatII aarpl,lfbe ltiWt f!OBC AOMOBtiHt, .llt.lllOICPATCK.t fu.e-paT81Kt jyrOC'.IIIBII)t.
llKMB 0KYI13TOPCKitX

AI~ C
,OJlMAIPIOC. . )1(113

qRT380f

C811Jera y 6op6K

OPOTKI +amMCTI.OX.

sopoGn.•aa•a.

)i(Ujtna oawa eJIIIIIA jyroe.oue•••• apMifl •• •tRY ca • apwanoa TIITOMI
&gt;Kaajtne oawe apaGpe JO&lt;&lt;It, &lt;!opiiJI lJrocautBcao apa•J•I

I

�Narodno-oslobodilacki front i nasi zadaci

23 te~prapa

n "a NlAUtJe noa~paeanu ewo Ati•AtCflY
apvu)e. p,;~tHA,8H H&amp;hf111"8·,

1t G8AW.U PO~tHJ.AII lJ;oBOHG

am.t Ha}oehe u uaJ.,ohwuJe apwnje M&amp; eBftJO'ty, ap.wc1jo ea

t:ojow A'uao aurnlH)KU n.yp,o, .witnuosn cno6oJton:.yO,.nux
opn,A NPA ·"•Y6au t.y, uoRoeow n oarm&amp;ul'Mm~ew. Oono·
6 0 ]\tt111lt1KA LlPDitHil 1\pwnja j&amp;

U~ e:l\CO it.p.tllfj" C.08j CtCKU.X

tlltPOllfl, n tiN) npwuJ" euox e;~xo GottoJLy6uanx uapona
C8ll)&amp;r&amp;l 60~X lbYAtl ICOjn 9CKP.8H0 JIJ)t\0 TD()AIIU)J U
P00G1'H0, ICOjU I:Op "~tajy KOp!UCOJ.I np188J(H0 6op6e 8&amp;
cmoG•~y.

lJ.9a&amp;l" •PNO)B C8 P O
ABn&amp; upa}e )\s&amp;J(OteT II COli""
rOJt,UII&amp;, Poa~ua co y J~ucy npoamor eaj&amp;Tckor uwna.paf"a~ y no:.tupy rplt,aHtKor pat'a kiA&amp;
p)'GKB uapon. n yra.euaa uaponu uapcKe
Ptoll.le 6opuna np31'as p oneru., 6aenpa"a,a n 6M)&amp;~~.
Ctplllft u wn"pKJ~nora J !tPJMCeHn c.a n pRow PJC.KOW
peaKctujow 61tn.:)rADJ:HIC'I:DW . renepaJnnu 11 ot~o~napsur t,
.

PttJ&amp;mtoru•r'Cor
e.y c.e ae:num

I!OICJCDI!Ul

tJ

O.Q,WU: 1U

y K03iol: yryme,

JKII~?e Tb j tt088

O~tl)6n~ :war Pl&gt;!\.HOr '!OaJe.Ka KO je HBtao If&amp;
Ju
pyruesnHaw" ll•Pntt'iti'.IKll Prcnje, oTnoqe~tu c4 Hana::tnt~a

caolH

H&amp; ~&lt;na11 f

C·•alerc•r P&lt;ny6naKy. 23. !te6pyapa 1918

csv~, r3nnpr•&lt;:. cra)lml ol)ttA Cli1Ufllll~
8f6a H&amp;OOY'&gt;KiltHJW KG l~utf .l'l'oUM'IW, K&amp;rt \ (})' 4J6:.lll8
p&amp;H~ KPB&amp;PI1Jl(!-• MU HWCWO f)'6n"JHt 01\ WOtiHYIJUtllo~. 111(

Kan.a c.-o 6itno
j$,0

a)epy y uo6Jeny, jep Jt~ c w""w- 6.wa UPe"tt3 arur~u)a. Y
60p6\t III)OTJJB 8a)~AH;:\'fte0r NtlOpRJo.T&amp;Jbfi1 am CW ijSjOlJ,'fO
O
C:\ ~~86HOU apwojOW I'O()R1tlt ICCT()V III)HHt.ON, X(il8j~1Uf

ncroM oeaeTnnq~&lt;ou &gt;&amp;e-'t:.ou Jt.l' ra onuwo wo u J'HmJJTcuto,
YAapa:nu no fbew:y a.iJ"'ItHW&gt;~Imw aullrluaa, aan,o)ellil ncTOII:
n.y6asa aa ono6QaY. UpaeHa 1\1\wuja HIG Je Jttlf.na ~· ee
eawo yJoAu"-eRuu enar"wa &lt;:ft\(s Mapuna Jlt•n•on 110 no6J
OAt\ U TlftO K&amp;W U•JKA38 l'll jPft"HU U Opa.-u UJ'T 6 1Jp6e.
Oae rott.sne npoCJJaan..'1t1 cwn- nn~ocoT n eellW poU
lj8HA• H U.oa•He • p• uJe eaJeJ\ttO G tt.ow oomTO c.Mo HaUt
e
6p&amp;TOTaO, H&amp;tDJ AJ6aa s,neqaYBnlt eaJtn,KaqJlu nponaeuo., KPBo H&amp; ynouaua S f'nrp&amp;A,a, no ILBBJY&amp; Alllm8Maqaheae AOunanAe K Jr C&amp;A aajeJtHII"'KW oe.no~.,MI?
O
a3]eztHO JlO
Tyttawo OTQOB.RJ fam•n•q,cy awn)y JlOK 88
nl}61eJ.tNI!q1Ca aacTa&amp;&amp; [(os eHe apwllje .neopma OP9A ea .. a•
Bopnftun!ll

a.no Je ·oa3j aram:ucw

n p a3N&amp;K

6ao aa Hac. TOtrad

PI!\OUAH. T.IKO Jl81JlJ\J_SRCT86H.

l'J~aR&amp; OP,Ja:I\H9 rpJ(I8 PIAUUK-1l a C8Jl.8KI, DpOICAJbOHUX

01'aAa

KpaMGKa KOfl(pepeHl{U}a

Pytcoob~'"u aenu.:ow n renajannuw Jl&amp;lbnKOw "
Jlpueua

ap.-utJa

je o~ TOra AARa Ja'«ana , 't'y~JI$

K8DpuiaT01t..O )eau1r 3 1 AP}'r"JM, on6p!.Hil11a CBC'Ijy 8t'J1MKJ
U C.Pthtty. y lhmnCOj GOL(u.j&amp;JIUGTnq.:oJ OK'fO('iapGJ&lt;Oj p&amp;oBOJ'IYllCIJU cra opeHy, C.OU.BJanUCTQ.'IKJ' !t,OKOD\IH)'; 06&amp;A6•·
JoAana wnprut &gt;Kn &amp;Ol' n onapl1i&amp;
"'Kft pau. ctJt)jnw Hapo·
AUW&amp; 110Cl'4:tl W
Ol.H.l U H8D06JeAB8&amp; &amp;PYtJja.
Coa oTcteK HBPOA n·"~ Kta•o Je qtJt'aeow c:ro6oAo A.y6aaoM

qoeJoqauGTIJ' MAKO

t"l)e6&amp; .ao mt"u, li&gt;•r088Tft •

'II.I JI&amp;Tn cenJ r a oa.oaaH)" aKo XlJbe aa lltnan y t11o6ox• ·
Q1JtUtt 30Wt4J1 je C1'80 p1:0 BaJ'IRICil eo•jATCKR MaQ.4)J,,

0-.:t\ )-1 K.J8 llo&amp;r\118 lr;:PIU 1 GH'\r&amp; t:t.&amp;r\18~1: MOWUl(.A, l&lt;J'U1)U 11.111rOa or Gpln . ToJ je a oN11)s cno60Jlwns, paaMonoaaMMX. 3~p\Tnw.l'btHnX Htpon~. apwa)a. . n•jf'lftfa ,.....
JlC10 NA tt.ya_a 11 )K811&amp; KOJU 3Hajy 011'&amp; je T •) cptbaR a
SI!J.OROJb'H ~lt!:U8 0 l' y C1106 0.tt .. OJ D,ow0"RHW COIU1)&amp;11M.IUI&amp;,
te•)Ju 3lll\j'f' aa Aono TAt-:IIY n,t)woaany, na nn!lwYG nnt..
W6HftTU'C flhOBt)U: ll H'UtnnOep \MO 6a)y C88 OH8 kU)ll
nnecymajy AA fH'II''A80 «•nX'9BY oaeTy J.lOuOa«Hy. 3aTO Je
JlpBOIHl apMt1)1l Ol.lCTana ::tpMBJa Xt'pOJa.
Y 1191I ,UCOW 0TAIJ6KffCK0W paTy COttjQt'CKHX H&amp;OOn.a,

y no6J "no~oeuow, oeueJ:H IPt.KO~ w"oruy U,paRl1e apunJe
0A.8UiHJil U K'(JPIK COAjoreK&amp; &gt;KI?JI!, Jby6a6 OP~Irfa A,OWO•
'8llAlt Hly(UfJll J{, GOMjeTCKJ )KtHJ na OBJIIJ\1 OIUUI&amp;
PaTHH II 8)AlUrnuava. Svna o6aqas sohmK, aewj&amp;'I'J'l'llptea
ttnst Cli&amp;Jnep, OH&amp; DJl8 K&amp;D ()K0n66D &amp;O~ llAO e~trJ-pHO jlp
•sa A.$ CT()j iJ 11o~te a eellftKA n,t)w.OBIIHA,

'l~o~r.a OJI06oAOA.J6aaa eea)eT aoJJa UouAy apw~~;Jy,
Jltla• Ct ...t"OI GR&amp;IB, ana Je BBK0 YOAaKO •e Aha.

Je Ht noc• TAllO AY6-Dtto y quu a o wara tt&amp;po-.
tu.o a••• 64PQ.W. UoBI~t a apk.ll)a R&amp;C je yq--an k&amp;tiC&amp; Cll
45opa 8l g , fNJy. H_ OHA• K&amp;!l&amp; 11&amp;11 Je •••• MaJft•t,
tflk&amp;

2

..,

C8 TaJ A&amp;Y

C raJbnuou, u anojoua c uar ov n 1~ty6aDJ&amp;Y 'IHfAuor pyoKOr

napoua,

fedf"roth,no Juqm1av1Ja bolu temo

I

Y 8STpR POIIillJifllltle. UOTJk.JIO cy J.(pette OKYn&amp;TOPCKe
JlofUtA'lKe Tpyoe I&lt;Ofl, n,KOB&amp; A. Hapae.
CJliBR KI O naH Upuewe apNu j e.

ledloslvenl Narodoo-oslobodllaCIII front l•toa.e
llo•ne It d""a u d.ln rasle, jaca. llrt so. U narodnooslo'x&gt;dll.l&amp;l front obuplJaJu se svl prf}ateUI narod•:
s-ol on! boll osle6llu duq prema svofol domovlnl, prema
sk&gt;bod!: svl l!oll tsl&gt;reoo tele I nastore da se ~to priJe
pOCilqne potpuoa pobfed.l, da sc dolu~e I POSlednJI
ot.u~»torsbl bandit I zasluteoo l&gt;a2ne sve sluqe ol&gt;upatora: svl ltoll !ele, da se ono !to le I!YOje»ano ralednlcbom borbom. uledolclll oeuva, da se ono !lo IC
bllo nll&gt;ada vl!e ne vrall, da one mracne, norodu neneprJiald)oke slle lio)e su nani t dovcle le~l•lltbr, poroblltva~e oa vral, nlllada vl!e ne dodu do rlltl!l, nih• do
.. r!e ne d"du do 'v lasll.'
·
Svl na!l narodl, I Srbl, I Jirvall, Slovene! I Maltedoncl, po dlqll su se u borbu na ~elu sa druqo m Tllom,
1 udrutlll sc u nezap~mceoim naporlma da $lome neJ)fllai&lt;IJa. da lnoiulu sebl slobodu. lz Uh napora nalrqa
obrodo, !• mora prollvene ltrvl. nll&gt;la 1e na!a mo~oa
Norodno-oslobodtla&amp;a '&lt;'O!sba l&gt;o!a d&lt;lnas dowJa'&lt;'a
dJeto ostobodenl4. I• tlh ~alednl~l&gt;lb napora svfh naJih
naroda niblo Jc oa~ mo&lt;!na utednlca. demol&gt;ral•lla

OpeTcTa&amp;tnntn uemucnx caue3ttH'fKifX c:nna, CoojeT.CKor Caueaa, EnrneCKC I( A~te·pHtce, cra~Hft, 'iel)'lftn •

Pyacenr cacTanH cy ce Ha I&lt;OHMY 5 4&gt;e61&gt;yapa one roAnue

tt

04P&gt;tCam• J&lt;onctJepenQirjy, rl 3PeKJIH KOHa~otHY ope:..

CYJI.Y cjlllU3CTif'IKOj lh!Ml'fK'"'I. 3 Hanltl tt~MM Ha poa,H¥&amp;
y.nHJIH noa.e CHare, Y'~Bpcr.uut ujepy A• je no61eAa

curypua
0AnyKe KoHMCKe KoH!fatPtH UMit l O"ttKaHe c:y

uajs.eho• pan,owky KOA Kac a y 'IIT.JBOM CBMjery

a

O•e

:!a C'f caa XYIIIk'lrt.l 14 IUICI'OjAthl HwjeMaqa H tt.nxoaKx -npajan•"-a y cstl.jn}' 1;-l ce naaaosy cyKo6R Melj:y caae3HHtt,HM3 61ua y.unyana. Capaalba a

C'/ R J it3'Ul!t

DyH3 Car.naCHOCT R3.11ltf}y TpH ftt.1HilC C&lt;
Hit3HHifl&lt;t

Cttlle

A.OCTKrna

ie ua oaoj KOK!JteptHqltjtt ceoj apxyHaq.
Kpn~cKa J&lt;oucj»epttHt6ja fe nanet&lt;na c.-pTHJ ~aattr
lbeMatt:Koj aa .cae y)Kace " ano~uuu:: Koie ie nottMHu n a~
fheMaqKa he 6 urK yc~eopo aaje!(rHtttKHM CltaraMa caae91Httuntx CYJia· tteltnt'JIOCPAHO H J'(Qita'IIIO A.01'yl.feba.

Ha kORijlepeuqqj" cy yYapijenn aol n••K• nna-oa•

ttoue, nenHKe p aTne Qnepartwlt' npotuu~att:Me. CaRe.:.
I •'
311HltK cy ce earnaCKJUt' Jta ce noTny)&amp;
tt.eM&amp;'tKU HMOtpHjaJI(133 M tl MKnitTAI)RBaM, a Ct (:KpmA Hl&amp;MI'IKH reHep a.llRR mra6. ~a Ct CflfiR ROA )(Q'H1"P9JIY cd

tt.eMI'fKa MH:tYCTPMia Koia 6a ce Morna Yft'OTPMjtC:SHTtl
8a AO]Uy nOOM380..S,f, A&amp; tbtMa'IKl MMKAl Bl tilt a e fSy:
At y cra~:~.y Aa nopelllleTR MRP y c.•Iety. Cu1 aAO'IBW.a
tle n DA..:eh• a paae,aoj .RaBHK. a ibtM.a'IUCI M y wa T)'plt

"•••le..n•·

UJaTwrK cat tuttTe xoje cy liaittU(N aucjt.T)'
C~oan•••~e c•ae ke nPOAJMita t K •fy capue.y ~
8 0e.ta je p&amp;TI. U•e3BN.ql he npac-tyll•ta "aje:,Pnr:OJ
u.,.;. • &lt;JJe&lt;:PA.Oi· DOkO~ • ,;a ce 'I ouo6o•••oJ IEo,_

1

s~f,

stobodnf r rav-

nor&gt;rdvnl, /uvbll I lr~radl'&lt;'aU. U tim u(ednl~blm neporfmo, s\"ih nailh oaroda nalazimo se I ml f en&lt;.
U ~o bu tlta•e M~ osJol&gt;odflacbe borbf&gt;, !&gt;ada •e
stona oo slopa n&lt;&gt;~e zemlte ollmala I• llandtl neprlf•tella I luvllu rail~ala, tene rl•u uoslalale. O ne su odlu~no si•J•Ie pOred svofc bra~e 1 sino»•. Ml na to me
mJestu stOllmo I s~da llada svolu domo.,rnu lreba do
l&gt;rala oslobodlll, cclstlll od neprllatella. podl~l rz rulcvlna, u~olli te liep~om neqo !lo Je blla do sacra.
Vodl se posltednla blll&gt;a za polpuno oslo boden)e
oale rem lie.""" I &gt; l&gt;onacno unmenle NJeme~lle. I ltlrode
;'
I hilfacle novth bcraca prlsU~e I! oslobodene Srblle da
se bore za slobodu na~e Bosne. Treba Jm pO$Iall u
pornO&lt;! 51101e slnove ut.ollbo JoJ ntsu otllll, lreba Jm
dodall hranu I odfecu, oplestt rul&gt;avlce da lm se ne mrrnu
rube dol&gt; drz~ or u~.e. oples!l earape da lm ne smrzaJJM CRa n 0~
1Hnl lfKa H tKOROMCKa flMTatba p n jtWC HI ;tC•
MOJCp.\1C.. U,. np 1UU\KD8 !C3

O..:aiiJKe K;uutc.-e- ~oncl&gt;epe:J:uu·,.e, n o cnM j e o mtx y
Texepanv. ncny..u,, e cy •ta•ue HaPO aeJ
l(e ur...:oJS P I AOJUhy.
jep Cy Q O ~ H~3 1f f' * t nt HiWJIJt HapC\Jt3 KOUattHO t"CTBap t flt Ha OBOJ KOH4&gt;eOeHUHJ U TPH BenltKe CHne npll311&amp;•
Jte C)' t\llTKti&gt;~WitCT K'U&lt;O B;tjt.ti:C

HaJ)OliiOr C'CJI060~ ett.a

jyrocmumjc tcao npHepeM.eon napnaMtHaT Cue oanyKt
•oie AOHOC» H KOJe je AOHOcuo ABHOI HMaiy nylly

B3)1(110CT AO Ca3 H~3 YcraaOT60P•t CKyOIUTHIIC KOjOf h C

ce

011c noaUI1JeTil

ua

notBPAY

Tn"'e

cue

OtJ.nyKe

ABUOJ..;, •·••iy c•ofy 8aJbauocr • • caMo y uawol ac·
MIMI uero u npeA .a,pyrH.\1. .IIP}((aoaMa.
Ha

OftOj J
&lt;oncpepeultttjH OJl

crpaue IJtiiHKllX

ClfJta

JtH)e ChtiiO tiHKaKaux C:MeTJ
-Mt JJ.a ce cnopasyM TuTo ..
llly()aumh OC1'83pH, a C fhHM H Te)l(fb(\ UlliiHOC H8pOJ(8
A3 CIUI Ctlt CBOje CHare YtlPY&gt;KUMO y 6op6H KOJy HCCt ..
(iJt'fiiO BOAIU&amp;O aajeanO Ca Be:J'IHKHM
'1MB tbcMaqke.

Ca&amp;tatiiiUMM:I

npo•

Oany.ce KPM.Mtkt: KOM4'epentt,Nje .Q.O•teKanH cy "
A08AJ)I8HnH ca HJjUdtHJ\ OAyWeBJbtft.tM M MIWH HIPO·
A8 K CllOtSottOJ'bV6HBH H3POJ.H "'RT380f C8Bjt Tl.
liM
!e OAJiyKt rao~HT Y IY ,;a ht&gt;&lt;O yc.opo ,;ohM AO tPafnor
a1p1 H ('UKO y CBO)Oj aeM..
T.JI aarpa~IBatll 6oAa lKft-

Jep

• nt Gta npaxoua.a OA ltOte 6aJeAe. poDC'I&amp;I • p&amp;TOIItl!-&amp;

vaju ooqe dol&gt; su oa polotalu. treba lh oprat~ ol&gt;rpiU.
jrr nPbove mall&gt;e t sestre nf!u por~d o)lh, Sval&gt;odnevno
stllu raoJen!d sa Ironia. Treba th b rro prevltr, ll'eba lm
boln.icl&gt;e nle~e. ITeba bolnlcorlll. Tr&lt;ba lm d.lll ltrvl. lreba
urediU bolnr~. sprem!H postelje, prufltl dobre hraae da
se br!e oporave, uclniU s ..e da Os!cle Dfdnosllllubav
oolh ra belle se lal&gt;o neseblcno boro.
Tdl&gt;e tragove ropslva I puslo~enla nose na biiJedlm
Helma zabrillalo dieca I m~lbe ostarlle od bi1qa i pclnll.
&lt;::navl braiev i. l&gt;ao Bfrac I Qo mnniJa. fl~e u natoecol
bltedl. Tr eba lm pomocl d ol&gt; ne bude ltasno. Narod le
lscrpl!cn nevolfama rata. Bolesll priJetc pomorom.

Treba

oodu2et1

sve u borbl oroUv 'l'araaa. da nc3rn smrt

oe ocinosl dlecu sada, l&gt;a d • IC Sloboda !abo bl!.u r
l&gt;ada se tai&gt;O mt:r radllll !lviiL Treba dlecu stall u drecl)e
domove, brl!no prlprcmllene r.a ntlh, u SrbiJu I 8uqarsl&gt;u. .•
Oolazl prolfccc. Sllo ro ce se raoullll remlta r
eel&gt;aU sleme d&lt;l le oplodl; lr~ 2111 rul?e cia le obrade. Te
rullc drie pu~be i IZor.e neorll• tcilc, a ml oe~emo da
docel&gt;arr o slob:&gt;du ber hl(ebb. ho«mo do nata volsba
1 oa!a dieca b udu slla, '""~' kc madlc tcmiJe obraden.
Treba oodlzall sl&gt;o le, saobracal I lnduslrlfu.
Sve fo Irati mnoqo posla, mnoQo napora Nan su
mulevi, s!no-.1 I br~6l na fronlu, all rato ml fene smo
l&gt;od l&gt;u~~. Svo:im prabll~nim, •v~bodnevn lm r• dom u
bolnlcama. u radlcnlcama I fabrtbama. u ~bolama, po
polilma, ml pOma.t emo d a se brfe rJdava[u svl h .adad l&gt;oli s!&gt; oostavl!aJu pred na!e naro~ne vlasll. pred
Narodno-ostobodlla&amp;l lro nl, n•ed ...al&gt;oq ~ovld&gt;a, svaRU teou. omladlnca. pred Anllla~lsh~l&gt;l front iena l&gt;ao
saslavnl dlo Narodno-osloboolla~l&gt;o~Z Ironto.
Sve te •adall&gt;e na~ Narortqo-oslobodilacbl !root
mo!e lspuniU Jedloo ua oomo~ cltovog naroda• Zalo se
u f'rontu ol?uplfalu sve vl!e IJudl, l!:ena, omladlne. Jer
dovdenJe borbe protlv neprl!alclla, SIC'boda domovln•.
nleoa obnova po•llfe lolil!oq pusto!enla lett oa srcu svlh
nas, I starth I •r lad lh, I grada I .,Ia.
Slel?le smo pravo da uc&lt;stvu)emo u polill&amp;om
Zlvolu, u naro dnlm vlastlma. u svhn pll•nllma svoJe
zemlle I svQia naroda. Ml &lt;'emn rod na oslobodeolu i
podt•ao!u svo Je zeml'e smalrotl na)prr~m. uloti~emo
sve snasre da pomQinemo na~(m narodnlm Ylo&lt;tlma.
Neo•tlatell ~e bill pObl!eden. all on loJ oece bill ur.i~!en. Ml cemo motrill ''"~&lt;&gt;"~ n•cqo~oq J'&lt;)dll'ui&gt;Jog
dlelov.n!O, uqu!itl S\"abl nJeqov polwldl da smut! neod·
lulnt", da z.svede neoba~re~lene. d• nos omele u oa!em
radu, da ratorl na!e ledlnstvo.
Ml smo samo llro• •alednlcou borbu svlh na!lh
oaroda, svo~m ledlnstvom I bratstvo mslo mill neprijatd!a.
slvor tll s"olu n •v u d&lt;mol?ratsou Juqoslavl(u. b11 cemo
1&lt;&gt;~ vl!e pro!lrlll I ucvrsllll nate bralslvo I ledlnslvo.
Ovo I• no! pr&lt;l bora~ u polill~l! l flvot, u politlcbu
dlelalnost oa~ •emile. Tal horoh ne smile bill neslquran.
Al&gt;o ulozlmo dovolfno 'I'Ol!e I trubovl aa uadlzanjem,
ml ~emo ucl u to!&gt; doqadara. sh...,llll cllleve na~e borb&lt;o
t lallo se osposoblll ra polillfllu dlelalmv t. AU, moramo
savladall neplsmenosl I nepro svlecen061. Potrudlcemo
se ·d a ubrzamo bor•l&gt;. da se ~lo prlle udaiUmo od
mraa.e proJioslf. da t.rdemo na potpunu svrellosl zoanta
I pollli~be S"l!&lt;sll.
SYaRI dan rada ~naCf Jed.ln boral&gt; bll!e tollrooJ
slobodl, suatao udarac nallh ratedn!flrlh snaqa oo n•i&gt;rflale~u. evrsl bemtn u lemtlllma naSe non fec!era11YIH: )ul(osl4'1'lfe, oaleq novoq !tvota.
R. 6.

�•

,.

';

ZA SLOBODU

Z A T IT A
Ao«fa~!stl~lri m!Hnw lend Srbf!e 110!1 (e o:ldan 2s-g9
faaUdtO o. {/. u Beoqradu blo re vell~anstvena ma~lfcsla­
cl(a borbenlh teoa.
Holemo Tila I
T!to I Tlfo fe no~ - ml smo Tlfov!l
~lv!o Tlto I Z!v(el• sloboda I - dva dana se orila solo
Kol or~evoq uafverllteta.
Na m'flnq su d~le iene le clfcle slobo:loe Srb(fe.
No mltlo1q su dolle prehla.,.nlce ten. Buqanl&gt;o, Alb•·
al(e I svlh na~l h federalnth (edlnlea, Hrvatsbe, Sloveolfe,
Ma~cdonl(e, Crno G:&gt;r~. Bosne I II :rceqovfne. Tu su btl!
&lt;!I 14oovl save.ofc~lh voln!b mlsl[a, Sov(ebl&gt;oq Snell4,

u

• ... Ml se ne boilmo nlbab.,lh tdbota. HI se ne
bothno trl ilo&lt;!a, rer enamo da lr na§a •naga u ndol
ledln•t-enostl. u nalo l naror~ol tcl&gt;ovlnl. u brahlvu I
Iedlnstvu s..th n.roda )uqoslavfle. u ledfnslvu sv•i&gt;oq
oaroda u svaRol lederolnol led!nlct oos•blce. Ml tdomo
smlrlo nanrlted I Ml ~emo tstleratl ol&gt;upatora, ml ~emo
pod!~! nolu zemllu fz ove ra•or.nostl, ml ~emo dan••·
sutra mo~l l!arotl da smo ra dlll sve o no 6to smo qovorlll. nllta druqo•.
Zene su saslul&lt;tle qovor bee daha, uofreotaloq

wo•laviJe Ti!ol•, •MI smo Tflovt - Tllo le na~l• orodutfll su se u besbralnost. N• te srdacne PJzdrave
ma(bl I sestora d!vn!h Titov!h lunal&gt;a, Tlto le odqotor!o
u svom qovoru bolA su odulevl(eno prlmll! svf - ~1tav no§ narod, u bome nam Jo Tlto dao o•rspel!Hvu
borbe I rada.
PozdraviJa(u~l J.ene u lm~ Nar.:&gt;tlno- Ollob:.dlla~be
volsbe I p.orll~ansRih odreda Ju1oslavi(e, Tlto je lzmedu
oslaloq reltao :
• ... doevolile ml da vas oonovo p:&gt;ls(etim na ft.
tve I ..dat~ l&gt;Oll lo~ sto)e pred """'" I Role te:no
m:XI sa•ladatl umo !abo, abo vi, sroslle f !ne, m•IIlo
I seJtre budete sla!ale Rao bremeo -slflena u• ono l&gt;o(f

srca f na tom

011 fro:1tu proll'!evafu svoJu ml4du br 7 za slobodu•~
· • ... u SYatrom se!u~ u SVd~l Vdroli napre~nlre sve
svo!e snaqe, sablralte mat~l!al, od(e~u. sredska • • tf.

l!nqlesl&gt;e I Amerll&gt;e, clanovf VrhOTOO{/ flabo, Naclonat"Oil l!omllela, A VN0)·4, ASNOS-a, ZAVNOHA-a 1
ZA VNOB H-a, prelslavntcl Narodno-oslobodlla~Roqfron­
~. I Uledlolenow savezo anllfa~ lltl~~e omladtno Juwosla'f11e.
Svl su o nl poedravl(all mlllnll I ••flu su !h 1 o d u!evlleolem slu!ale I ooedraviJale tene. All vrbunac oduilovl(enlo oastupfo (o onowa momenta, bada se u sal!
'I)OjoYio prvoborac !'oleq naroda, nal voy...r "'"'
Burn! poi&gt;Ucl •Zivlo hero( Tito I•, •ZI'f1o mmol Ju.

mo.

4

vol, namirnlc•, bal&gt;o bl$mo moqlr ndlm borclm 1 na
fro &gt;lu doll bar minimum onoqa llo lm Ie p:&gt;trebno da bf se moqll b;.rlll I bona~no o•lobodlll na~u e•mliu.
To (e p·vl I aalvahl!l r adatall I vi qa S&gt;mc vldlle, vt
qo oslc~al~ svaQo:loevno. 011e~a te qa J to su tamo '""H
bro&amp;.. va(t otevl, •all slnovl, tamo qdJe re lelbo. qdle
p&gt;d&gt;lu !lvoH M(boiJih l(udl, tamo qd(e se l&gt;ule sloboda
I sre~o nove l~derdvne l~qotlaor!Je.
•Druql zadatab - Co fe st~araoJe nove f~dert~Hvn e
lui!&lt;»Ltvl!e. lederalne Srb(Je I narodne TlasiL I to le.
draqorlc~ lrialt udatab. I tu n m se obra.eam , oomoq.
nlto nom. (HO&lt;!emol - Jednoqtasao orlhva~aiu ten•)
da sl'lor!mo tsHos~u narodnu Ylast &lt;a kofu su od t941
llodlno qloull naiboiJ! •lnovl Srbfle I oslalih naroda )ucro olavlfe, lsllasbu demoRrohbu narodnu vlast (povlcl '
Tallo IOI). Z.to budlte ne samo potrtvovaf oobornlcl
lo.bve vlasll, neqo I stro;o llontrola ·onlh Role sle potlall da vrJe drtovne poslo~&gt;e. Goalie sobolere Ub~e­
mo I - aaqrmlla le ula). G~olto oae l&lt;olf bl htrell da
lolqrav..ru tob:.tnle narodne prl(atelle, a ustvarl qledalu
ltobo da nam odmoqnu... Nemo)te se ustru~av•U da
brtllll\llete a~:&gt; vldlte da ne~to ne valia.•
• . .. O ll&gt;•d sam u Beoqradu dolaze I&lt; meal u crno
oav(feae !eoe I P&lt;l~lu ml: one I• Timoel&gt;e Kratlne. Is
Topllce, I• sica !&gt;umodlle I sa sv!h str.ina - prt~•fu ml
ltolto su fm ~Inuit mill t dr&lt;tql, ~vi, sinovl, bro~a.
Ko, ollam. Ro th le ooblo? &gt;Celnlct - sjeme tm se .atrio!• - Ra!u srpsl&lt;e mallie ...
G:)vore~l o spora.umu, o onlma fe Londono, bollma nile slalo do naroda, do narocfne borbe, !&gt;oil samo
qledalu da sc do&lt;'!epalu ,.lostl, druc T!to (e rel!ao:
• ... Ml smo, Racfa le q. dr. ~uba~l~ blo ovdfe f••oo
rel!ll s l!lm motemo d&lt;t Mdlmo I t:o boqa smalramo
da &lt;!e radiO u lotereou naroda. Mollm ll(epo, - lmo~e­
mo vladu. aU ovd!~ u Juqoslovl~. u 6eoqradu, u o•ol
slluaclll Rada oe «odl borba "" i'vot I smrt. bada
svabo !reba da da sve od oebe ... • !&gt;to se ti~e nal~
pollrd.J, norodno-ostobodlla~Roq pollre(d. lo nfl!o vile
nl od oalh boil olsu bill u nallm redovtma. pa malotr
bill sa strane Ill bl I odavde, ne mole lvrdttf da se
o,.dle vodl usllo-oorll(sl&gt;a pollhRa. Ovdle su lsHnsbl ofnov! I b~er1 narode Juqoslavl(e, ovd(e su pravl rodollubl, ovd!e su onl boll su oe, labo su bill u raon/m
portt(a.ma, danas uledlnfll u ledan sn•hn fronl, front
Mroda tloU treba da fevu~e ovu 1:-C•nlfu re: rana 1 , .,..
!evtn&amp;• (~.no narodno.oslobodlla~bt pol!ret!) .. .
Na uvr~etl!u droll Tllo te rellao •

I

~rou~.,stvenom

miHnqu one tu •e PA"fep

lo.,ale ored nlom I s•lm prlsutnlm do ~e branfll "ellbe
tebo"lne nale borbe, d o nece blitf h1a"a I naoora da
se ~lo usoftl nlte •••rll velll!o d!elo polpunoq oslobod enf&lt;&gt; nate •emile.
~•ne Srbtle trl qodlne su trptle ol&gt;Upalorsl!a I
~etnl~ba naslfl". all su o•lale v(erne narodno. oslobodllo~bo( borbl. One su o "'me govorlle no '"""'" nrvnm
mltlnqu. Vellba Ie llub.v nllhova pr.ma oslobodlla~l!ol
borhl I ne mania mrfn!a prema !lot•orlm&lt;t srps~oq
narooa - ~elnlcln&gt;a.
- Kada su •e oarUzaol 1941 godlne po,.laclli I!
n a~eq l&gt;ralo, oredall •u ml svofu •astavu da lm oacu·
vam dol&gt; se ne vrate. Ja sam re trf qndlne ~u•ala od tel·
nlfbth brvoplfa l!oU su l!lall srosl!l nor"&lt;! u lme brati4.
Kada lo •• •lava ooblslo, Ia sam te sullla toollnom tve&gt;ga !Oela, tuvala sam le bo oM u vlavl I boda su se
tl&lt;'!l bore! oonovo oovraHll i osloh-.dlll Srbliu, orodala
sam Ie nJima, - qovori S&lt;lfanl&gt;d Kosana Novabovl~ I•
tabov&lt;ll&lt;'q braJa.
Mll'nq DO!dravl(a fena i• Buqarsl&gt;et
- VI ste dale !rtve ne umo '" slobodu ••oqa
naroda, neqo I olobodu svlh baloansl!lh naroda. 6uqar·
sRe o~trll!'tlnbe •u u~enlce va~,.. f m11rhla Tfta.
Sell•nna It Hevalshe, Pavba )ol&gt;ll~. qovorl no mft!nQu,

- Prollvena brv .a slnbodu naroda slila se u
led"u rllel&gt;u, I oro•l&gt;a I hrvatsl&gt;a - to te bratsba "'" ·
Srba Ko"a~evl6 lz Voivodlne qovor1 o Mlnfama
vot~odan•bth lena. Volvod!na se soda sprema da pr1ml
diecu I• B?Sne.
- Ml • namo da le Bosna hranlla no§&lt; dl•l•lle I
ml cemo soda Bosol pomaqatl, - qovor1 ooa.

lspred l ena ldo~ne Bosne pordrnlra l~ne osfo.
bodene Srblfe Tudaol!a Tfma Kure•l~,
- Kada rom lu~e uqledalo Tlta bo do 114111 more
rodene slno..e vldiela. Ml f ene u Bosnl radlmo !l'l'e oa
naJu volshu. Ked (e potrebno ml rullmo, • Rod treba
ml gradlmo.
2ene lslo~ne Bosne utlnlce sve t a Tlta, •a slobodu
bola se sll~e brvllu na!lh na(bol!lh slnova. Ml necemo
do•volltl da se povrall staro. Ml ~emo ~uvell u l!rvl
l•vOievallO brolstvo f Iedlostvo l&gt;ao nalvecu sveUn!tt sa
(me velibol! OOV(el!a ··~· zeml!e - '" noleq nr...
Munlra Bellonovf~ Ia SrebrenfbA prtlarl u feredll
ntu na mft!ne~u. a suze radosnlce pola•lfulu se u ~me,
- Ia sam I• 6os~. - §douce one grle.cl Ttl.&gt;. - Ooa
• le time hU~I• re~l, • Ml i ene I• Bosne stoPmo us tebe,
drag! no! nto. - Vra~aiuo!l se na mteslo ooa §apudc t
•Soda ne talfm umrl!eU•.
- ~lo mf prt(e nlste lla• ali da cu na mltfnqu .;t.
dlett TUa da f)ane ,em I da qa darurem duqo~l!lm pe.
§olrom bo a a sam l!rlla I sa~"•'• l&gt;roa sve o laodve, •
oval&gt;o stld me pred tai&gt;"Oil ~ovleba oror nlh rubu, qovorf stara Durdila De.Iemf! I• Sprete, bolo! su oedavno ~elnlcl zaoalili bucu.
- Da Imam deset sino"" poblonlla bl lh Tftu bad
sam qa vld!ela, - IIO"Or! slara Go!• lo•lo!ld sa Romani~. malb&lt;t l!om•ndanta Bircanslu: brlqode, u~snlca
mltlnqa f~na u Becqradu.
- Da ml le dclivleU da t (a ltdnom vldlm Tlta,
da vldlm toqa oov(el&gt;a l&lt;oll
Ie ltb&lt;t• lo od propasH,
.- veil omlacilnba Savl~ fz Sel!o•l~a leoama l!o(e su
se vraUie lz Beoqrada.
Tu ••lll!u liubav I pa~nlu posve~ule nol norod ,
nole malb~ I sestre Narodnom herolu Tltu ltome su
nov(erlle svore s!nove, svo(u sudblnu I svo(u slododu.
Tlto le ooravcfao to covleren(e. Oeuvao I&lt; ~os1 natet
naroda, f•To[evao slobodu I ne•nlsnost nato temf(o.
Nepobjedlv I• oarod !loll tollbo •oil svo1u slobodllo
a bojlm rubo•odl tal&gt;av ~ovjeR boo Ito J&lt; ool nto-

"1''

Zoro

...

Zene u odbrani Tuzle
od 2a - 28 d· oembra pro!le eodlne brabro se b)·
r lla naA Tuala.
a
Cet''~'• rull e Or ate ~llhallovlda. ntdldovol, lloll·
te•el I arentt test•ooa, .,. Ia) l•~•lnl4kl ~llam ~to Je
narrnun Ia os1oboct•lle Srhlje sa Nllemnlma, navaiJivao
je neW ko dal'ta na Tuatu. All i1obndna 't'tnlll j1mae:kt se
nll
buill. Pet dan• I net no~l ne sklacu. o!l, p1111t dana J pet

nl')61 na •amlm vratlma Tu11e g-rma rafall mltraiJn.i.t
btCI~I

t topovf.
Naif bore\ kroa cljevi avoilh mltr•llua I ba-

cae:a

1111ddu t braoA s1obo~nu Tlltlu.
- Z• Tttal Z • • lobndu I Z• brat•tvol
Tu1la • e ul urbala. Nemlr 1 u1budenJe obunll eve
ullce . ava d!lmovo, •va vrea.
- Treba e..ku18&amp;tl bolnloo, d( ea(Je domove, !one
I djeou • st121 fe narodeajo.
0
- Ne, ml Oft ldemo - lz}avl1e au llrabre Tull&amp;Dke.
Ml temn o«tat.l da romajlnemo volaol.
- Datt.e nam kamlont~~. Spremtle tmo branu d•
noalmo drufo•lma na polohJ - govore Ieee koje au
6nllo pred VoJau obta1t Ill korpull,
orectsno

- 141 t&lt;mo pjdlre, noaltemo ne rukune, umo do
borol neAto toolo poJedu.
Po or&gt;du ao povrla lllroka akolja sa prlkupl)anle
brane, topllh 3nrAD&amp;. I duvao ~t , Karnlont punl hrane
iretalt au na PDIOf.l), Dot• tolono lena u aarovfma
u maramama, sa koJ.arama.. kantama t lonelma.
Tamo oa oolohlu. d olt au metol Cllukall I baedl
derail, lane au dijellle borolma topao hl I dr ugu bra·
ou. Svo I• bllo priprtmljeoo •• mnoro pato)e I materlolke brlre kto lA a•oju rodfiDU djtell f po rodlcu.
A boreI au udarall po lzrodlma, radosnl, obrabrenl
tom pofnlom. tim osle~alem da lsa nllb llo]e ojlbove
ml\llt6 I aottL'O hrabro, noustrdlve, ~\'Uto po•e•ane u
jedlnatvenom eveop§tem naooru da se htjera okupa.
tor, a e njlm I poalednJf lzdtJiltk naroda. 11
Rorba jo n vr§ona. Tuzla je odahnula. Zone Tuzle
ponosna I no6no. grlo • voJe j unAC!ke branloee,

brobre boroo Muollmanake. ~loJevl4k&amp;, IInatoko I Srp·
1kl b brlnda, kolo au 11 SrbiJe prlt.ekle u pomo6 slobodooJ Tusll, kolo I• dala oko eetlrl hltJodo boraca u
Narodoo-oalobodllaCku vojaltu.
.
!d. t.

5

�•

i

OBPA,llH nEM O M 3ACMJATH CB OJY 3 EMJhY
,D.O.lUR OPOAtk e, A C tt.HM H lfiUII
l tJIBX&amp; aajU KRiill&lt;A 6pHrl .. IIPOIIteTHJ

cjeu a.
- KaKo 111 lle ce, wra .11n ke ct?
•DBTAJf y 6pR8B RIWM Cflbii\K.•8tM·

Bame ae.Mn.e:

He ocTaKe ueaacujaa.
c.e Ha xpaCSpe /KeHe
CQajno•or Caa&amp;aa K cy •• lllliCJIO
O)&amp;
Yr}leD,a jMo

apuje.M.e aeA:awor OT.11J6nHCKOr

paTa

M y m xe pyKe AI y80pe, HI.MI HI&amp; 10.1111
HI I OU J,l nortrtle PAJIO, I MnOro

cae IIOCAOSt 1 ooaa~11fH caJole aaapwau.ne t&lt;u:o aan.a. Yr.uA,ajwo ce nHI :.te.oHe JYH&amp;q_Jee KpaJoae v
JIHKe
Koje oy 1om 1942 rop,Kae nocasane

tcyka

mTa MOry &gt;t&lt;.tHt .1a ypu.e aaJrAtt3'1Dll

Jbl qeK&amp; cje• e. a cjeMe:Ha HtMa, uewa

pa.aa.
A11H HI oaa CSprra uac
161·
U TII. Suo I• • TtliCMX nuo•• •oft
cao n peCSpoJO.MB.
Ma cMo Kpoa oae remre ro~••• pa,-oa.alba wHoro a ptnatiAM, aJUl " wnoro
Ht MI

liM

••ht

RI)' IJ..JIH. Hay'IIJIH CWO AI ce Ht DJIII'"

m 1 w0 BU01bl, .1&amp; HI 810CTI)U10 nptA

8inpera.u., •• J&lt;aKo o·He aenuKe: 61 ..
auo AI Hs: caoiA.11 cooctae•••
cnrau caaaa~yjeao.
Jl.t ,

eCS.~~n*•"'•
je, eKou.u. y r.rapo'l'y aaJe.rtHUQ.f nama

Hame Hapo.ae, ce• l'lao,

CTOjR C~WO npeA HIMI HllJJI BJ1&amp;CTft..
Ta FMIB&amp;• npea H!M$ CTOjlf CIA ltM ..

83fUHM•U 6 op6a KOja HlC A080AI
AO no6j ue. Mtt eMO ~•Y•HnR AI Cl·
a o u JeJJ.SR•KoM 6op6o•, aaJeA•••KHM
uaaop•ua nocn&gt;KeMo caoJe ~~~Mae.
Hamn ty uylliKlP!In Hn &lt;j&gt;poHTy,
•awe • yaute pyJte AP)Ke a yw~e ll
McrJepafy

U: liOCJi&amp;lVt.tr

ti6JI-

I&lt;O-oono6o•uJtaqKux OA6opa • HopOA•

no·ocno6oztwnaqKor cf&gt;ponta

pljUOibl, DPM)C HOM IIJTO )\0 Kp8j&amp;

)K&amp;• a

eon.a aa esojy uanaht uy

11

II•· AO~ ce
H

naom wy&gt;Kt8n 1 ca~toau u:
!Spalla (!ope Rl &lt;j&gt;pOHTy, •n, )I(CKa 1
noaap,I KH nperuybow uJu•~•KnM
o
C
sarU I Aa y OOTOfftOCTO MCOYHHMO

y

HUiVt OnycTOWHnK. 0 0MOhH k eMO 110..

oTpua~uM

Kpojeau"a Po&gt;tauuje •
6upqa Aa lhnXoaa nO
ibt liO"''" IY
tmDOOJIJ aacn)aHa. M11 hello yaopau
n eacH]aru creu:y oToNy uawa BeM,.C,
JloannytleN.o ce K&amp;ICO HaJ6oJbt auaw:o,

wro

apwJe 11cr pruuro aa 6•1••• 1 Kojy
cy fe rypnyJ a &lt;j&gt;awocrn•K• annKoa·

C111Tn

1&lt;pajeoe t&lt;eje cy t!J•mncrn'ln pas6ol·

'lbPCTI

BtMibY

1106po opraHaaoaauaN ptJIOII. AoK C
J
IIIMXOBH CIHOBD 1 flftUJR

Kpa)UW801l;lt,

rouH .. a w y1:1awrasana cpawHcTe o.a·
!ltKO OA CIO]HX xyha, ou;je ROJ1 Hat
n C-lfJl..&amp; DO HIWO) J.OM08BHU OHe G
Y

eawe cnJane

B &gt;ICH.teJi&amp;.

&gt;Ktbe.ae

C)' K

n pBK IJAITIK J(Oja IPIA H&amp;O OOCT&amp;B .. no HO
b r cowoj 6noanHB seopllla·
AI HI WI l OMOIGHl y B&lt;8H Cl CBO O Ttn.o•u rapHiao•a ue npesa)yba OA
) M
04801011, I TO je Al HB )flAK D&lt;lllb OA oaacHoor.a, a orpoaHe Kon•qne

IIOUOI\R hewO HIWBM IIIPOANSIM 1111•
CfRIC3 A&amp; asJtAOI'IJCll CAB111,1(8MO Cit
DOT8lDl(Ohe Mole HIM ce ncapHJellle

aa ncnya,aaaa.y oaor saaarKa. H JCIIll
ce HIWit (MHORQ 8 HiW &amp; 6"paha apt •
t e ca 6ojRwTa oxa·h ena e.n aeoa. ao6·
jeJ,e, wa )l(tRe notaaatl.e.\to Hw R&amp;UJt:
aacs!&amp;Ha s.uae... aawt at ADIO A
leno,

HIW7 no6J&lt;AY aa 4)poHTY plJ!l ,

Osnivajmo odbore Crvenog krsta
Crvenl krst It medunarodoo orunlucl!a koloj Je
ell! pomaganje avlh kojl 1u stradall od ratnlh Slrabota.
Daou I• clll medunarodnor Crvenog krsta da pomogne
l rtve bllaiiC~ ol" zlostaviJanja I ronjene boreo oslobodlloC
kog rala.
Crvenl krst u ftdtratlvnoi jugotlavlji uplauje nove ela·
nove 1 lma nove sadatke, novl karakter.
Oaot tvo Crvenog krsla federatlvne jugoalavlje
u elnfavafu na prvom m)IIIU avl onl kojlau U toku ovoaa
rata - od prvor pohlka pa do dloas - radill na pamaaaolu onlh kojlau upall u nevollu kao borcl Naroclno·
oalobodlloeke voJake I partlunaklh odreda Ill kao !rtve
fallstl6kor terora; avl onl koli au u avoj dom prlmali,
b ranUt Ill oa blto koJI oaeln pomagail raaJent, boloane,

6

3BOPDH K
M .'1&amp;,at epiSujeHcl{e je_,.uaatte nonaal'le
Cy Hl!llll}eHO .jJHIWTBO y (5op6aaa tta
~n~opu"'MO» ~poHT-y.

lznomogle borce, poror•fe, ltbJerllee, proananlkt, oapu.
ltenu djecu, starce I starlet; svl onl kojl su poe! neprtJa•
tellsklm rdlmom u avome domu krill. l•drlavall I poma•
gall borce oarodno-oslobodilaCkor pokrela 'rlzlkujutt !I·
vot svoi i svoJe J)orodl(e, avi ool kofl pomatu narodoa..
os)obodila~ku borbu, svl rodo!lubl I po!tenl gradrnl na•
le zemlje. Oslaju clanovl Crvecog kuta ool kojl au • •
vriJ&lt;mt blvl• Jugoslavlfe slekll pravo do!lvoiCOi tlt o•
stva. v&lt;llkl clobrotvorl I utemellaCI, koll se nlau u toku rala
ogrfldill o narod I clljeve narodno-osloboclllaCke borbe.
Crvtnl krst je aada prava narodoa organlzaelja koja
u svoje tlanstvo prima sve one koll su, lspunjenl mr·
lnjom prema nasllju, nedjellma I zloelnu, apremnl do po·
mo&amp;uu, tie aktlvoo u•mu uedfa u il)oeeaj a raoa koJ• J•

Dol seo.u Tt-mt&lt;na

YetiOBII•a, 1 CHBjet)' If .U.Ay, OHe cy c:e,
}' CIPIJlt-ttlt ca Ooca~:~cvua je~HHnttaaa,

40 :.,aKa 60p1J.'1e DpoTHB eltiiTHe
lll!e . . •tl(e 22 I,MitUJUj~, KOja te DOB.'Ia'IUJift

li)'UU

rptuce

y6nje~eu~ il&amp;

&amp; atltMO cjeMe K ftJilT U "PtKO H 8p0 A'"

e.

starce.

BOPBE Y MCTO\.fHOJ BOCHM

HB

R3i60ib'HX CUK08a, HCK&amp; ee CIA 81111RJe oaa u Halnll aaJ•• • n•KuM auojeM.
Ma )K8He 11GToocuo Soc" e caw:yn...

I to llru dlefatnoat, Cnenl kut prlafupt orcanlzovanju
avojlh odbora, atoskl~, opl llnaklb. areaklb, okru!aih I
oblasnlh.
U orranlzovonju tih odbora I oplte u radu Crveaoe
krsta najvldolje ut-:lte !reba da u&amp;me Aotll ..lstlfkl front
!ena, Jer ra.d u Crvtnom krstu samo je nastav~ k onoc
po!rtvovnor rada I t•I•R••I• nailh lena da otmu I apa·
su od krvolednlh fdlatl~klh dlkovaca ave one koll ••
u borbl s njlma lznomogli I poatudall.
SvoJim uedtem u radu kao Clanlce Crveuor krsta
!ene
u Jol jednom pravcu oaromno doprinl!ett opftem
radu na obnovl I podlunlu naCt umlje, Jer l• to c lavni
cllj novor Crveooa krota feclentlvne Juroalavlje.

Oa bl u potpunosti lzvrla.vao ave tadatke I ranlo

H&amp;IDS. 3 t:MJil3 8AAHBeHa KPBlltJ HAWHX

ue ynamte Xauepoey fbe•a•Ky. A• a
ico• ·Kyhe cw Mil )l(euo ca cnoJoM
o
AJt!IOM C HIMO Cy uatUI pyK080AH·
.
on,a, eiwe naponne onactn. e UIMI
je ltBIDA DJIIM8fll

sa djtcu, tnva11de I

n.a. jep je o•• caa nama. Cu le

' atilt R X n yt'To TH n pMje HOrO IUTO JJ8
'AOi&amp;OBHKe

y eaoja cena •• c1o..
Jy aojoKy n oaoJT-.Jeuy.
M", )f(tHe MeTo.. oe SocMe1 yaehtu&amp;
o
Ha ce6e B eJIISKR 83Jt,tTIK llPO.llotT Ht:
ejeue. HaapmubtliOra cuo aaf&lt;An•~·
KU.il Raeor:ucwa, aljtAHuqJCIM pu,o.-.
Hau:o He GMBje 8:0MWCn8T 8 .ea. Call"' t
• KAJl.O hy?• jom .M.elbt HI CMMJe pt\n
,.Ia B.y ee611, a APJrD KAitO Mory•,
Caa lle• o pa••,.• aaJeAHII'IKa aa 11ae
cat. OCSpu•lieMo 1 aaoajan aamy
·aellJby.
Bawe aaponne 8Jiattl oprannao·
aatie P•A c!erae, a »I cau noat31MN
s·peKo oa,6opa Hapomuo·ocno60.IJJ111·
-ql(or tjlpoHTa npHt1'Jnahe• o pa,ay.
Pa~wheMo opraseaoaaHo,
nnaHcM•
y POll ~tMO 7Ujet1 087 OIO)J
•yCSaa J1 HaCTOjau.e 1\A ct YPIAI ••·
MO ce uajCSolbe n H&amp;j 8 p~~ee M
O)I(e. He
&gt;KUT&amp; AOBJiaqw.Je

zlollnalkl lallum u dao naloj zemiJI I nalem naro4u,
Crveni krst ruvlja svoJu djelat nosf u punol sarad·
njl u oarodoo·o•tobodllat klm odborlma. U saoltarnoj
alutbl pomale l&lt;od preno~eo!a i smje§tanla raojenlh bo·
u ca Narodno· o•lobodllatke voJskt, odrbvanla i lzdr!avao(a bol olea, okuplja bolnl~arke I radnlce u bololcama,
ptlkuplja dobrovoljne priloae za pobollhoje hrane nnlenlclma1 u tdravsfwenoj i &amp;
oci}al noj sJulbl otvara ambu ..
la ote, odtfava sanltetske kurseve. poma!e u borbi protlv
zaranlh boltstl, brine se u postradale. zbrlnjava dlecu.
Pred Cn·enim krstom stoil zadatak podlu nja doraova

I(A fbe,.aLtf\Oj. Sop6e ey 6nne

eeo•a &gt;t&lt;et1'ot.:e. !lo6po Haopy)Kauu. u

na· par ue .1ory, Hllje.Mo,n
T

ey ce O"'lf Hit'II(H 65)111M.'lU n, oa CBe MO•
ryhe III'IICHt1 nOI{)'llJaB.t;IH 1\0. te U38)'Mf.
All II XptlOpn CUH06U Cp6Mje, OBAe, H8 Tn)'
80CHe, HHC)' XTje!IK .11.8 OYC'Te tt.eM&amp;'fKe
t&lt;poonoKe aa no6jer~• Y neJ&lt;t&gt;t&lt;•betUJ. Ha~

uua nu cy u x

~:~ e n pttTa H O,

coe-rehu ,.,, ee

Te tu t&lt;o

o.o.an.y n

t~oliy,

oa caa oua ana

l(OJo ey Xnr/lep-oBR811•u&lt;oau..u

npl~'fu H ntm

HaoakeYIIM HliPOAu•a

u Cp6oje.

Bocaie

Kpoo ooc CSop6c ep6ujaucl(lt u CSoeaacacu
6op''" cy, c oojox t&lt;pa.it&gt;y, noetsjeii.O•umr.

" eayo6jeK o•nelfii.THfiK 6pa'l'CT60 Cp6uje

u Soc:HeJ CSpateToo "-.OJc um~aAP IJnKo
UII W b Bt'tiO nOp)'lUHTH.

l.loMOC:JJ MO 'fn8H8)( 0 6op6AIII.a jfA,U~ OJ;
CpnCKDX ABOJ18Hj8, KOje C)' yo;aeCTBOB8,1e
HM UDOPJ:III'fKOM ¢p0b1'y,

floene )K8GT·OlUJ"X U KpB&amp;B11X 60p6H
H&amp; npanasa.tta Bnje1])DHB. D OeJle P.Y'"
*-fr :U uanopROr DOKpeta D'IHUCO Bp•

neTuo Mt-Jeauu.e. 6poran.e ieaHe ep6a...
Jaw&amp;Ke JlBBaauJe aayaene f:iJ DOJIO:.ttaje
w_a qJK&amp;v a aaua:a, 8aOpHHK&amp; n ana

JlpoHy l&lt;t Ko811}KJ. ropt, Ha ~JKaWI
samu 6opnn xoosJr poaoBe. M5w-)'tnupaJ7 llnTpiU:\OOKI rHea;!.&amp;, npRnpov ajy oe aa oa6an.Hy 6op6J n oe.ae&lt;rwaqKIUt ryeaow y oquwa, nor.n.enaJy
p,one va uecrr. Tno, JY60KO DOll
a.uwa, aajyra ae.1eaO-IL-1.1Ba .llJ'BRa n

liO xa:a.aae ueere e o6ejy u.eeu
CTpiHa. Ba neeTB Saopsox - Jaa.a
opo ... r o••·•Y·· Xaoef .•. XXII RoM&amp;lJK&amp; ADBuaaJa ee o• ana'fl!, p-po6aJa,
6e~u

H DP7** oqajnqKe O'loOpe.

'l'Opy -

-

HIJ"q;UnU

K03JIYK

GJ XIICO ce IIJLI C

CKDmBTD H00pD) I 1'e• l.

Bop11u, Cp6njtHI\U OTJJ&gt;.&amp; ne aell
,
otmo6t ~ue Op6eJe. ooc11np•lr no·
nan.ony 11 on11oaq.:aH~l Boenr. no KOjoJ

'qyJe ee a~tme

jam XOjl,!ljJ KpBIB&amp; &lt;P\WUGTSI'I~ 81l8PH .. Sopuu, Cp6•JaH!III. OJIUA&amp; 88

BocHe,

ooewaTpi!IJY

noJe Atno, eno ..

60)\HY CpOajy ..• notwnpajy II ) 8li.HR
n APYrn, nof"e)ln ow ca coerajy ... H
aasa-ryjy ce nanaheHO BoctH1 :ta. uohe
J
~K81JUTD lll00p81 T81:dKOhe, naTO.&amp;, HU
mpTB01

~~ 1\e fCO )K&amp;1J8hn HHJ80Tt1

-

yquuaTn Jtpaj

~amnCTUtlf&lt;O·yetrauaco·

qi)THUmtO~ TePOPJ )' M&amp;WY'IPHOJ

lloeun.

0Tnoqoo Je BOJiinnt uanan. Doom
6opU,K

ey,

y

li80]\0:'b-118l1N HR1l0111U41
JlOwt,.NH·

sayam.I&amp;JIIf, Je,u.u.y oa nvyrow

paJyho qyKe • eaTopann o6earnuJbe»e

lj\puo,eae, Ha 116CTY

U

yc•y p&amp;attUIIY

-

T3WO CJ Hlml'! apTnJLepu.ol 0Ha:

r.y ee a• oeerpuunorOAUHe uaopy&gt;«ann
li{&gt;&gt;KU.Oll D{&gt;iMa \t&amp;mllota~KOU OMfDl•

Doh Je. YwyKna je opro;upll)a. Be

"" sayx •• aoaa. Cana

nonoau aemaaajay Ollnyqyjyhu HIDtJI.
JypnmaJy HSmn npOnOTOpU ill..6e
.
ee • ••J•n•un 6paHe. Tr•:r a.e mopa11a
u 6ou,alJil. TfKY B ooanaqe ce. Ca6u:u
o11o u

1 Koanr•·
Ho caM ynaay y Koany K sacTan'
OtJ
cwo. Hs Jenne KpOalut.a pe . KpaJ J.t&amp;GT:.e,

TfHIO ) 8 tu&amp;p&amp; U Hoje Hill JtODymt t~,O
l\
1m Kopatca p,an.e. Tyuao Je meCTo.Ko,
tl\KO

n,a ce 1Hd9 r.10r110 HH

00 a(On~TJ

K no~axHu;o~o
ao
11 aan,pmavao uao quTaa caT. QJl.Jep.uow
n3 t:UIII&lt;nOHa. TyKaO Je

CllC8UM UOK9HIAI, H~I;(011UKO 8KCI:m0•
anja pyttuo~ 6ov6n, oopeweTa u npe1U1HY PUTI.. NllTpan.OCKOr p ai{lln&amp;l
J ~JIIK npyr OftJIBYKAO CO n y6&amp;[1WO

01(0 H.&amp;.

Kpos Kpoo Kyltep•a ueKona KO 6ou61!

nonOli&lt;O) je TaKII KO )8 HI qyKaua
TAl jo Y 8o~P•••Y·
8sopu•K Je oMnOo~o•. ilta 1 o~ ..,

H OJtWIX 0 TUWilO H&amp;Opea. TaKU Je J Ul"'
KllDlJ.Up &amp;HO 'tO rMf3AO·
noH080 Jypum. J OID &gt;I(OtuhB HO
nptTXOJ).HD. Ramo cy eeh y aapo m:tu~u.

y l:L&amp;Ny HOpwannoyJo, I HIWO tMare
ee K0 Rt\6Tpnmy 8&amp; :llllt8 JfiMLQTIBIW.I

a6yu.enor Menpnjue.n.a.
npoll HIM&amp; I• jtKO KOnpnjaTOibOKO
yaopnmTe, aapom11141 Koanyx. Waa6t
ey C8

y

8 1p0WU1Ut

U

OKO lhl jiKO

JTIPA•ne. Opy*aJJ •teTOt&lt; OTnop,
am• uu jow &gt;11ewllo sua"-7ltMO. Ba:aan.yje.wo U11, enO)KliO, bOIII&amp;HO•• 0~
tia ee eaapmeHa ea~Ju~oa caas opy..
&gt;~&lt;I• - onpmeuo eo~· ""' onepa11•J•••·
ll•Joroyje •ama apunop•J• OTJJ&gt;.&amp;
na Cp6ujo. Oponaua ee nMoetepo 011
ClU'UIG rpw li&gt;&amp;BUH8 TOUOII•, 6artl'lll D

llPrror nm•or opy)l(j&amp;. :liTe 1 nap·
ttan HflliJ'IKe tcattnr-e, oono»n.eHa opr·

Too naw:, Ha u.ee-rw. opexo Jloane a ~. KINt ii&gt;O, rpyp,ao aea.e.'lle, yTupe c.e
aaa u.e, ao qyKaw oc.noOO!)eHe CpCSaie. o·y-r oema~nJu, rp.vn..aanny TODOBI
a
JeA•• opawHae. y eupmoooM. peA)'
a oo 011auy naao:te ee noen-ena.e .ROH·
D.ITPI U.Ule neruaJuda D 't eWKOr OPJ'*)B

he ORa, XOOPtl..D JIIlp&amp;DM HI D&amp;l\WMa.

S.CW&amp; ODXOAU'fD,

OK&amp;&amp;yje

npataK

81JH

6ow6u

llftOliOKIIX

MO'!Op&amp;,

u xnow:01'Aa.t WD'fpa..

n.eaa ... H Ho6o Je Hamel Be ana oe
KO je Cp'IDHitjH Y tHlllftAT, 1 Jt ,xpa..
(0
6pnja: newa{lll, IPTUibOPltH Dill\ aaaAYXODJ1011l,A1 ann CO oarypuo BH&amp; AI

Hacaa.Je I&lt;PKJbiH&amp;U y m__n,uauw:y opeA
l,lauujow Ty ey moa6e HtroMunone
.
rp;taH. .M&amp;TipiJ;Jill a

UTIS m JbWBilR

ope'l'aOpAne '1 po•oae. SpaRe c.e llt&amp;CTOKO, JIOK Jop,HJI DOKf WUI)y ;ta 0&lt;1
aaaytty. Ht.mu oponeTep&amp;, W rw•A• s ua, flo~aopaau.w, Tnvoqaan a Paenatla
JCL&lt;Iq)'

J

tlli80CK8 p0108l"1 XBATI}f U

&gt;KDI&amp;, rymajy •• u OT•waJy .,. xn·
Tpan..ea._ JlpJrJJ, caxo aa ;{108TRB7
WOTIPI A.IOHO, K&amp;
Up08pby H8MI'IXI

ll8C1'11, pemeraJJ a
KaliBOHI• Tp &amp; K~Op8

• ,.:oTounxne.
Ka.na Je nan ooqeo A&amp; oeaaja. K•
ewo aeh 6ano aaapuJU.no noc.aajaaeJt.
KoanyK

J• y Hlmuw pyKillil, ooToya o

Bop6e e-y ee npeaene aeh
A,aneKo, npe.wa Jaa.u.
Koo J•A•"• CBOJIOun fll~aymu 6op6a, ocr&amp;lllt &amp;y J.Utoro6pojHU .IJlam·u ·

O'JUJUbeH I

eTU'JKU m'meeu, onJooae, MOII"Opanx
808D1UI, 118U18111 KOa.a., OpepOBilHU TnO

II OABOAIH pUHil WieR.

Jb. J •

1

~

�Mi se borimo
Na proslranoj rucvjelaloj llvadl okru!tnoj jelovom !umom, na lvsaru, u lunu 1944 ~odinr, Mu•limanska brlgada proslavlja godl&amp;njlcu XVII NOU d1vi•1Je u tljem se oastavu toda na1azlla. Svje!e IJetnje
jutro puno plavlh daljlna, sunca, mirlta smote i c\•ijeta. Preplaoula, nasmljana Ilea l&gt;oraca prtkahenlh
oaporlma I borbama po Sandhku, Crnoj Ourl I Hercegovlo1, bllslaju u paradnom atrOJU,
01jele se nagradt. Cttaju se lmena na)bOIJ1b, Najbolja mltraljeska troika, Najboljl bombal. l'l•lpolrtvoViolja saoltarka. Drug kojl je u najkra~em roku od petoae51 dana savladao neplsmenoll. Najbolll strljelac. N•Jbolji
kuiluroo- prosvjrtnl radnll(:
Nagradenim, poredaoim oa sredini poljane prilc:lju~uje se vojnl~khn korakom vedra I nasmljana drugarlca

Zuhre1a.

jol prije godinu dana, kod ku~t. Zuhreta je vukla
ibrike, prala avllJsku k•ldrmu, radefl po ludim kufama
daleko od knjige I svakog kullurnog Uvota 1 rada. D•nas je nagradtn a kao najbolll kultu11•o-prosvjetni radnlk
usvol?i brlgadl, Nt 1zostalu~1 u borb1, prtvljalufl raojentke, Zubrtta I• uCIIa I slekla tollko • nanja da je mogla
druee vodltl I u~itl ...
U Jjeto 1
943 fodlne, u partlzonskom logoru u Frulkoj Clori te~e svakudnevnl flvo t : kurlrl odlue 1 doJau
aasluhva se rarobilenl ustala, okupljena Ceta patl)lv~
aluh druga koll '&gt;bia~nlava profilll&gt;l llanak lz novlna,
dlveru nlske grupe se smlenlulu, dok odotdo, lz !lroke
scemske ravnlce tl~lnu vedrog llttnog jutra polresaju
t kplotlje zaoslalih topovsklh granata sa znpa llenog tra naportnog vota. Pod htorom AGITPROP-a rasle gomila
svjof lh, na bpiro~rafu 4ta mpanlh il s tova.
- Ko Je to sasta1•io ta ko duhovl t raporl 1 uapisao
ovu pjesmu?
T o Je blla plesma o ~ov)tku koll I&lt; posllje dugog
I te! kog !ivot a, naltad sad, u oslobodilalkoj borbl na·
lao prvu radoat i pravl amfuo !fvota.
'
- Na! Clle, - povlkall su drugovl odu~evljeno
- C ! Odie sl Cllc?
lie
Prlho It, pomalo se aneblvalu~l. ~ovjrk ptdesetih
godlna u lzderanom odlleiu, te$klh radnl~klh ruku 1
blagog lspaCenoe Ilea:
- T• nlsam ja vdl plsanju, to ndlo malo upo~to, a drugovl oavallll, dobro je, dobro le, dl je to dobro - pokufavao je Ctle da se brant stldljlv i zbunjen.
U blv!oj Jua oslavlll Clle nile lmao odredenor zaolmaoja. Potucao se od sela do sela, n•doiCio, radio Ito
je s tleao, samo ntkad nl)e pomlsl:o da neSto naplte. Nlje nl s lutlo da bl ono Ito 1&lt; napouo bllo dobro, lljepo
I jedva dotekano, da bt 1uo~ njego\·e stlhove progovt rile blljade onlh kojl mls1e I cs1 t~alu kao I oo, a nt umlju I oe dcs;eCaju st da to perom brue. ,
U cslobodenoj Bijelllnl, u oktobru 1943, u prtpuroj
sail Sokolskog doma oaromna n au naroda, bu daha,
u dlvllena gltda i sluh umjetniCko lavodenje program•.
Zamah novog !lvota, pobjedonoaan, ntodol)lv korak borbt , kljut novlh snaea lzblla sa poaornlct It svakog glau , Pokceta, beau. Program lzvodl kulturna eklpa Semborl)t , omladtncl I omladlnke It okolnlh st&gt;a, lsli onl
mladl~l I djevo)ke koJI su do jute dolulii u Bljeljlnu
na pl)acu uprCenl vreCama I kolarama, na kole nlko
nile obraCao pal nju, u kol a se mlslllo da nl1q of u

8

.

"'
uct mo

•

1

Ita dru11o nl s tvoreni, nego da J t ~Ita. flvo l grbe na d
ttmlfom i tegJe tc vrete I ko~ue.
Ako bl pogledah un•trag, ako bi pn~ll &lt;lue lm I ltlkim, ali velltansh•eno lijepim putevima nde narodnooslobodllatke borbe, ovake sllke I slltlce niule bl se u
beskraj.
Kroz tri i po godint surove borbe, nail borci se
oisu boril1 samo s pu!korn u rucl. t!ni!tavaju~i fat1atl~ke porobljlvace i doma~e lzdajoikt, naSt borcl su, uteti, u ni!tavall neznaoJe i mr~k u k:cmt JC vjekovlma !1vio oa! narod. Pod grm1javinom ropova f bJcata po
blatu, po !etl, pn tlml,. po planlnama pored vatara, iznureni napornim mar~evuna I borbamJ, tuto gladnl nz ..
II borct su uWi. Uall sebe i utoh drua•. Utolo se oa
lronlu, ueolo u pozadiai. I ftODI I poudina lhli ••••
izgradili u veliku narodnu ~kolu. '

Po gradovima I selima utonulim u ntiemu sviklda~

!njlcu bijede i poti~tenosti, doJukom Narodno--oslobodlla~ke vojske odmah prostruji oah r.ovog tivota. tlvora
borbe I rada. Stampa, usmene i tldne nuvlnc, prtdavanja
anallabetskl tetajevi, priredbe, zapiJuskuju svjellnom du~
hovnog tivota i stvaral•¢kog rada.
Na§ je oare d po svojoj prirodl bislar I darovit. Brzo
prim• znaoj•, upija ga kao pijesak vodu. Na§ le narod
kao dobra zemlja koja, dobro obraden&amp;, daje trostruko.
Na komadiCtt po!ut;e le ·hartije~ nadene na tava nu
neke opusto§eoe §kole, ua bukovoj korl, na uiabanoJ
zemlj f, odl su borci s a iako~om s avladlvall slova. Po
selima oslobodenih krajt va, ~ene, ia ko opteretene te!klm
poljsklm radom, obavezama prema kul!l I vojscl, oal aze
vremena da dodu na tetaj gdjc s a mnogo volfe I radostl osvajaju neoavlklom rukom stovo po slovo.
U krvavoj borbi prntlv nadmofnog neprllatella na§
se narod, ut dobra ru kovodslvo, bn.o sna!ao. On te s e
l'to tako brzo I la ko snaCi u op~ tem pohodu protlv
mraka, neznanja i zaostalosti, tdkog nasll jec:ta proilostf,
I pocl svljetllm p utevlma kulturnog lz~radlvanla 1 sivaranja.
Reakcionarnl vladalu~i krugovl bMe Jugoslavtje
smi~ljeuo su dr!ali narodne mase daleko od svakog umjetnlfkog do!ivljaja, koji bi oplemenio, probudlo mlsao
I uspavane stvaralatke soage. Vladaju~i krugovi su na ..
stojali da 1e narodne mase ne utdignu itnad slljepe 1
gluhe gomlle koju fe iskoriUavatl po svojoj \'Oijl.
lstom oad, u toku narodn&lt;&gt;-oslobodllaCke borbt kul·
turoo-prosvjetoi rad u naj:;frim sJojevlma naroda l&lt;ao
lirenje toanjaJ dubovno utdiunje I ratvljanje lh'arala6-kih sposobnostl doblva s•oi pravl smosao I svoje lstlnsko
osh•areoje. Ali pcd re~kim uslo\•ima borbt taj rad niJe
mogao uuu svoi pravl zamah. Tdte I krva ve borbe
koje su se ceprestaoo vodtle, bljeda I ntvOIJa rala, nt·
doslatak kadrova I rata &lt;lehvalt su tad. Ntprl)atell It
unl~tio ono malo ~kola ~to smo !mali, spaiJivao knllgt,
stdjeljao na blljade daka i uCilelja, pljatkao I uni!l.vao
na\Jtn~ i umjttni~jce nijedDostl. ali felju t.a znlnjtm
ljubav za umjetntc!tdm stvaran)em kod natea naroda nJJi
mogao uni!titi,
Ta )jubav, ta !e&lt;l t a znanjem sve se vl~e razgan.
- Kad se vratimo svojim kutama, - brlnu se drugulce u vojscl, - pita~e nas za mnoKo !lo!ta, Bi~e vt llka sramota ako no budemo ~nale odaovorltl,

&lt;..

NAS I

su RANJE NICI

Pt'iit p('t mje!'tc1 ispra tlli .smo ~ a ­
At r aatenike k oji su savt z nitkim avtonlm o otllll .a Jtollju.
U tim lsp·ataJima, u tim rastancima
sa unje:nJm drulo ..·ima b'Jo je lsto
tpllko tuc:e liohko I ret~ d osli.
Radov-a li smo se !to ih §a.ljemo s vojfm uvezl"ltcima na n j eRu I oporav ak

u e:u ,laooj h.tltii, u bHele lcrevtte. u
h ltdo•Jnu pai0'\ 1, d ale1co o.d dobvata
nf'oujalf'ljJ, d•h•ko od ~ mut'nlb. staln1h p 'J" rtta oa slablm lroojima Rado·
vall s mo s"' l 1 nam ranitnld vile
o
n t fe klsootl, Rl adova ti, &amp;m~ava ti s e
oo olan1nacna, nn jadoim bosa nsk1m
lcutama t ltalama, a bllo nam ifl I
ttho I to s~ r:stajtmo od nJih. 2:ao
rtim ie bilo St ' morafu o a~ustiti svoju
t.tm 'lu, tJ&amp;tavitl

n e dovr~eao

fiJelo o~

ostavlti s voje ie:dioiee .
svo t druqo.. sa kojima se d llelilo I
110 I dobro ...
Toolo o\i'tobarsl&lt;o vete 8PU5tilo se
na pcost•anu, sp'lkojnu dott,u Sprele.
Dva du~ a r eda uosil~ Ide oa ~ iroko j
tl v3di pored otalog ~thera. Bjeluaiu
•• ~loti. bllrll tovt&gt;)l omoto nl oko s lomI)Qnlh oogu. ru\ru, oko ra njtnt- gl ave.
Svl $ U utnemirtf\1, svl su t vfnl. .Biude
pog ledl prema J 'lief, po plavim brdlrn~ M.ate 1ic.a, or?.rna sutlm p1anlnama
SrbiJt, p rem&amp; Tu~ll. Bii~hioi, 8tlkom.
Zar ooslijr oslob denja T " " "' ne uti
,. 8 jdjlnu , u B ~!.o. u Sarajevo? Ko lone t.e I daljt protazUi oo~natirn , dra.·
aim puttvlffia i staza ma. drugovi t:e i
d~lle lu•lt1 r&gt; potoh ja na polohJ j urlbtt., pJe.vaCe. krvarlt e - bu njih.
Oo!ll~e. uallta~a.te e durr;or. nu skog
neprl + elja - btz njib. Mo!da te se
at
I s loboda nasmljall, a ra no jo~ uete
tdobOd l!nia.

SAD KOD NAS

- Td~ mt le &amp;to m l I de h n1ofe
z.em 1 j~. n~go ovt dvli• nifaove
Nt ko It dotu1ja s Jtt1J I utvorl

'*"•···

ml otl.
- Nete• oorndltl, nlhd

godltl -

po!aouuo Je nelco rudrava«'o.
n~l

K ad su ml se ocl'\.bodlle o~4 ufll~
dam J)r_.d sobom. 11e vjetol.,f-1. drugar'co S tdu, hotel Mu•Hmanske brl·
gad e.
- ~ldo. ur sl vrt zdrava7 - opttala s am u Cudu. Prll4 dva f'Y'IJf'VCl
blla jt Slda tll"llco r•"lt ..a •t nnRu
- C:1m s~m fu1~ da t" nas "b·tl u
Uallju. po~ela tam u tllr1tf, pol ela
sam n pomalo C"Jdut»l~•tl na nnJ'U ·~­
mo d• oe odem - aovC\rlht ff' skakutoct n• Jedn~j nozl. - Ne mogu
Ja bet «vole brfJta dt, n~t mo-tru ·ul
Sa ied,..lh noslla neko m~ • ovnu
olablm ~lasom. Prltfem. To It lt!ao
!esnatal,~odll nll Sailh, nn)tn u stomak prl zau"'maniu To&amp;l,.,
- Kalco s1 S•ll~?
- Et Q nnll• me. Ne bl mt bllo
,
b o da j e u barb!, nuo lz us,t-dt -

Oti so mu b11t' ounR suu, l{tas Do·
drhta va o. a ru'&lt;e qnrlle.
- Boll II t~ S•llh?
n ~go,

N lje ml t boa- tkn e.

vMII ,

tnM3M

o rtz-dr:~~vteu ,

u ttaliju, o atavltl

brlu:du. Kal&lt;o sam s e oonoslo f h

tam nteo bon.c.- Ttlko susd rtavaoe
su 'e vt~ t.u se kotrJJale c hi ttlfied.•
lice ...
To je bio ooslltdnjl transp ort oolt1t
r•nJ•nlka u ttat Ju. 8eq1t1ad I l ltaYa
Srhit~ bill tu us\coro oslohode.n.t. S ad
n1t1 rtnft'nl drugovl osuiu u svotof
Jtrnhl, kod nJs.
Po lsrotnnj Bosnl - od Romanlje
do Sove - ne pr•staiu borbe.
Pthttt u saone sa ranffntdma.. M.i
h "tttmo da ct. udl bt•ntt~tjl os}de
kao 11 svotol kutl. Botnt!&lt;e &lt;graife
au orostrane i t.iett', sviJe.Ue o~t.-racl­
ont sale, lltkarl I bolnt&amp;rlre ol u rbaoo r•de Uoiobne p~stelle svojfm r u-..
k1m1 ' 'rnnalu t §lju. t eoe t omladtn~e . U bolnk:ama ae radi bu. o4morlt.
U stanici a~ tr:u\lfutiJu krvt mnorf.
~:etcalu d:t dadu krv ranlt nim -borchrra.
Srblja svurdno pruta r uk t i matf!rlnf'kt cuima n r~e , a nJenike. Ocv~dra
fe ~irom vnta svoi' h bolnfca t sa:D&amp;torlja. S vakl dan lllltu preko D rlde
nov I I oovi bore! u pomof Bosn l. g&lt;lf•
at vode t.u to k.e borbe s p osljedojf'llll
ost•clma neprl!at e1j•kih band !.
O urdana T .

.zt"-'511 • • •
Na )~d 1im noslltma ltlt Rnma niiac,
tan) t l\ u SlOm4Ac: I u czt.,•u. Podrbtava

ma cla-areta u rue'. krudt se o.climaju..

ue mole da ROvorL Po red nltga sjedi
nje-gov starl Ol.Jc. Niz. starafk o, n&amp;
bou no lic e, nit c!u, atte br«e kotrlja ju
se &amp;Ute. O~ao starl s Romaalje dJ:
ob!dt slna. da a a isprati , . p-ot u
d ale:ku zemlju. Ka d lm prtdosmo t tl•
tJt obrlsa s uvom, ataralkom rukom
aut . Uldahau I zamts li st.:
- Sh ne bi naie dru~rarice • • • ito •• lzu~ile ~ko­
lu, dola,fte kod oa' da na~ nau~e: Citatt I p isati, da nam
pro~ltalu !tOiOd primjefuje Muslimanka aa graJtl&lt;oj
k"nftrtnc.ji Antlfa!l•titkog Ironia ~eoa u T u•ll.
Kro• svoju eslobo1ilatku borbu u kolol •• toll ko
pretrpliO, tollko s uu i krvl p rolllo. s tekll • m• uvle re3Je
-da 1• t oaul e v~1,1o o.:uJje o borbf protlv nepr1fat eljo, u

borbl •• llep$1 t lvot I ml bo~e mo da I to orulje lsko-jemo da ))ude !to oilr je I ~to svjetlije.
Savladulu~l or plsmrnost ml •• osloba&lt;lamo tdklb
okova t to ~p tava tu nde duhovne stvarala&amp;e soa a:~.
Zaletinlt l(hn radom ntt kalturao..prosvjetao• U:tdiz.aaJu.
uufll~tl s ehe 1 pomuu~l druMima da s e utdl&amp;nu. ,svl
&lt;!e ttlo, kao sna!no buli&lt;l novlh snaga, priletl liifi ditjl
avoje oslobo&lt;lt nlt I dra~o otact!bloe.
R.

9

�,.

y TyGJit re OCUIIVO 8, .,.PT cyH•
.&gt;JO&gt;t Mcue~cu. !:&gt;Ke•c Hcto•ottc &amp;cHe,
X K'fnJbtiiC 110 !cbc•o npoO GH1V.¢AM
::W.MC1lt'IKCM Mwn!Hr\!, n~:~ ocn&amp;eMnc

c.y

a b'aPT ecpeit•u DI)UHIIK )l(tiJO qi()'UOr CD&gt;IItte.
Bfh OA p.tHCr tV&gt;Pa 1!0 c&amp;MI&lt;O ~p.
~CBMM4 J"PP8,Aa OK:yrlhl'r.t cy «::«tHe
~~ aaJ.r.ttto ca :.ttW,..a. t's VA.a.Jbtt Hx
Jl'eleu Heto•me 5cet"&lt; cole cv llPK.Dljuc: '( Ty:llly ACH P&lt;lKMit, nd)y

IUt .C'Jb(3HM'tt.y UlHVQy, A«' A,0'1C'-'
•r fv a:the sus c6r,~tb1'X M:r:cTa u

c v.a.

Avr~. " 'ArrHa
.cn.aptt:ttM.-:tt, ce

JP&lt;he
::oP:n
lll Ml

~pt..a

nc-rtcp.ca C'a
:..u~)IM

~H­

n~pcn~ ,....a~

Aor&lt;~ 110o -.:whthU :strt u~MM Js r.apcCll )t.;C'hUfit II~ Jf\UPIHUIUI:l. H!5

,Dyx~oua,

uon ~.;~•.

rop11 e T'?,.n&lt;,t "nvPl&gt;u•hll,

•cllt "'Y cboty P' aocT uoTo ••»xoou
HarJC" ptJ, tL t•XC~ft ll&lt;tlblt A,O ce C'fAH~
He HllC\! 6unu yzanr"""·
Cut ouc ua csotw&gt;&lt; ucnoh&lt;HH&gt;&lt;
n»UIINA HOC&lt; A'£U0k0 Tp&amp;TOBe npe-

notttott. To cy »:ttle ¥o!e
C-\" Hccc 6tt'-'ttO wcnpitt.ane cb~·e CK..
K&lt;'~C II •htpkC y OcliC!OOA&gt;Ikl•q
6cp6y K SI!C:S Ol!t J!,yre I OAIIMO
;,t.;)lB)tJUtX

sp•ue 6cr6e SI!. .PIIU :&gt;ll!tAKO ca
CeO~OM A'C l~M. CBOfJ!M HY»i:ff UMb U
6pal!OM, 34 tAtOO Cll CBO!C .. 50CIIOM
WtO (e Hl'~fotTUIII y &lt;lCIIC6oAtt7'1 '-I.ICM
YCTatiry, (J·pc MH~ AlJ ftJ)MtCYtty, ~
IK"'MCrt'Y C8y~a r.t;e
rp&lt;~no llpMTthtt II CO&gt;'O~II,

re

Ha ri'~ACitOM Tpry nO'll\lbe "'"r•IIJ'.
Orpc.-,lia Jrkortca HIPOAlt OOA 'UITiBCJ!of
WYM&lt;M

tptucr:epttt&amp;ta lt

s.

n~pon a

y,..,,.vr~. ~m•••e. •"&lt;"~"o
N~pT­
II 6Cip6tttll AMI :o&lt;CI!b!&lt;
~}l(~eUIIO f1C'Il06~&lt;".6l-lfl&amp; JyrOt'ZJC't!tUCirC.

1111 rpo•o• llnte, ell 03PCtoa, 113 floAl&lt;GtbylCa. Cnc ce nponaMa ('A V3Uitka.

M' l)y"t POAI

.&gt;)Ktttttt110 _&lt;",At.!HC1 KO :.Kti1Cl fJC.T&lt;'4He
1
JX-cutl• &gt;)f(llnHo APH T11to!• :tf&lt;t~­

~~"'"'~!·

•)l(,run

n~~~~

,.apwon Jy-

rcrntNtfc ,pyr l 1'To!• •)K• ft'O ca~·e xp•6~e :o:t&gt;&lt;c Na•ut t.te '' CcM- btts Dlr.art'a:r. l&gt;tc~-tfe " AM« tM.,;rl•
&amp;~M!tl• •:lKn~nli i'!'H&lt; ''"" Pc&gt;'atll!al• ,it&lt;J.~~•·•~ Upbtt'a 4PMH'rl• ~IN·BHo
&gt;)J\)4Btlllf' ncuoct~t xtve 6Jtp'.el•
AtnH~Htt(n't.t'•' 4Jpotrr a::t tul•
6t'll"~'~· ~'""-' nci!Cfl.:d KCtTDJtb ce
MttTt t r no~~PlJ;Plb3 'lt'~U nJ)t1'CCI c:T"t!.-1\C llptt-ra J'p.&gt;ACkObt 1Ptl'•
CcM6tpa:c u Nt.ftBtwct-JCt- y t~e&amp;uM. Cit ~&gt;t u "~ :~ABHCiit•X·ll, APYr Mr6u!enHM CK'{tl'Ma c6py61bttWM 'ltlfi·
.s.t~a r.cp~A Pc~aruf,_,, y Tl~..HOJ
~CIUbM

R"J~Wll lll ,

.J'Ttt.&lt;f.tt

lket••"·

:f'AHCCTift t~X

Wli&gt;"UI

UJ)Rt t!O

t(3(a--H

nop~,1 Cvltll&gt;IX
I'CILVJt-cl fi~ P"'lH¥B~

~~Cbll J&lt;l\ C!II'MlYtl',
-

CTa-

JWHCIC tl\f~ttye Ot!JJX' ms YA~JbtJUtX
CfD"• J..:tue X~7~-tUe. It$ CICOnl-Utt

p&amp;T, llP\'F( bu ~~~ li:O!CM:t,

c &lt;Jl:um pn

cp.6Hift&lt;Cbt•X It 6ottHCWI1X ftJJV~H.\tCl
l!roe.r:onc~C'I(e

tpl"ltfr, CA ~r..a Ccsinnor Ctbtro APYrtPI'UIII'&gt;Yt•lht·
e.,, r. Xc•"' ('A &amp;r~en~ ..,,..,.ft. t.C·
rnaT AMncJ)lwJ!CTM"~eor &lt;llorrttTa

''""" M3 nr~~··-· Apvr•J» ll" 3opa
HM•on11h rN.,rn o ~IIAYaty 8 M
IPT&lt;&gt;.

]"y3ne ca tbt"'HO »&amp;BC':SttnfM y6pa·
AllliMMtl

0

ua rJJ, rm. Muore cy cna6o
l&gt;AttBChC Y lt~RCW~OnOM II OKPDlbellOM, M3~ep~ttC o6yl!e, dntt IIOIIOCMC

l"ti)YH4"0AH0f COII»A8PII0Clll ll(eHa
za KCIIO"ttiO II h0TflVt10 VIUIUJTtt-be
(j&gt;liUIU:.MO y •mTbBOM Cflld CTy.

;ep 10 CY TparcbH Tf WKUX n-'11t)M It

npo'UIT.'UIH C'f' It ea OAYIUCillbttbeM
OpuMn.tUU T(l!tlf)II,.M \'O'fht'UH Help-

nowTt"l ~r tpr•.Jt ttbll, ~r6e

WOn'{

ca Herr..

J,:M1attlbJI~c1 ( , .. ,_ ~CTCt U•TO CV

c_ee TJ)tt rQA)ttte xapaJt.~ no

JtOI 6o&lt;; HItno fiJ)OU 11YT

XJ:O:S

HCToa.a.-

I'ITCrll&gt;&lt;aH&lt;e " Xpe~»ll".
Oa-vm•ltc cy s..x sa ·~•.v- • tkc Da'fH:tC

Cpmn•ll&gt;t,

Jlt WJIOOM K1)0308t 111M M

-d&gt;e

ao

P&lt;nHOM OA6cpy

¢1&gt;&lt;&gt;""' ....,a.

Am•ll&gt;otuMCtiiY&lt;e r
r~~8HO.. OAOOPY

AJ4T\1C:f&gt;t.'tUIIC1t4'1KOr
C.V

ce Ai'ltlaC:

CIJC'Tdne
.lllCttt K::l CHIIX Kc&gt;a(t~ .ICTO"li-IC ~
.ote, OA PoMattltle AO • floca•&gt;HC.

C""'f1Df....,

Ttny, SA6HOooX-v. lie,._

no

.,x te xc:.a Ad

fO.AJ(Iot~

~t

lfd)y

""~A&gt;o ~. o~J&lt;o .~ ·,1.1oe,

¢pOHT8

'JttH4

Cp6•Je.
Ca 'tPM to IIO~Oili&lt;A SPt11'{Jta YIDI110&gt;111

l 'o'3re.

TpattmapcHTM, cOle """" e noM&lt;&gt;
COM. IUK'OKO Jk" t t• fCIIIOCl' C 0 tt.MXC 80}IJ

-•ob- """""~ otO!e
spo:s lt.oPOAttC&gt;Oe.o:c6c-I\IIRA'll:¥

P&lt;l.AY, 0

MIT

cj)poKl, 0 ,_MX~Ull &lt;lltt...,OCllt A4

VrtO~e tOW 1\JlWe. •)f(m•UO (eAHHetbt'tm ~fdf.AUOoOCJJOfioMtnA'UI'Il cf&gt;flC"HT*'f liMH Cl-10 Alne

6.4-40 ptAtUtX Adlltl• ,_/J.Dnr: &lt;'Mo 5.730 paAu AGt!il :sa HQlliY 00 1 ~cy!• •3a Ht.we Oomntue
7,S70 J)",61fli.X Altfl t• •J\t.i tolO fCW Kpfltt :SO Jy 'IKV brm Hi'iU!I&gt;IX l)liMMIKi':lc ,fitUUt M J'."NbCUMI.lMM~ no1p~6Hd 1e tl!tr~, nol)tiMO y 6onuwt{terl• •XoheMO 1.1t th~AtMO cse nHCMUttl • •tin
ftAiiH J'CMD'A I' AWt: Sf HJbe Hfhe ocran' iit:sACf•HI•
ni)OIIo':l&lt;' IY••~·· 5•P~Ailkt, ll&lt;ei!C (4 Pl&gt;."'•uuje, ~ta:ebwr.... ~. ll&lt;eHe Tpe6abe II llccaBHYt'. ,.tt r uno cy n~:r~tt&amp;:u:e cse c:roa.xat. aa ~cpc-tt'A KONII:Or ci&gt;awY!KA. wto ey

&lt;•"

OCitn•r~

n~.VC'CT t-~:J~!e .4CH~twx ~&gt;'S'pON ,.Ao!bC: qenum,.. M
3A411Ht·wt H ¥p8Hl'.C:H cbora

~~&lt;'All• •0CPt11•f'tf )t'0 KPB CI.Oje A.teuC't•

i&gt;n••••le MAY XpiUHIIt 113 Xycut•A - cnofoACibY61!oe OOI'C!c•e
TmcH. Mu C:MO Y-' TITd!• roaope lbUXOfiU TPOt~cnapttttM.
AHtt•¢aUJiltTK~'" ¢r&gt;o11t ll(eol T\'311C n Kpeb~. &lt;!JpoHT Mal••· ctcT•Pt "

ncr('A Cptrll'ltil Cll
Xyclt,..&lt;I'Hr.:t.

:S..

•Mu

"t "'"

CMtt ca

"'•"" x•·n &lt;All ((;f)l CO ccncCc.ur""~•or nokl&gt;"ll wro '"' te AbM Tv~na. To lt 6c~6tMrt ¢f'OHT
paA.e, c6•·ot r, c;bpottT pa,&amp;ttK'Jr.:ux ;a;:ett.a. PfA"' ua. J»Av.OHA. , CM ~a tl'tPc'h'f- cae !WI no6!tAyl•

Ocr&lt; (cl)nc ll&lt;&lt;t e O!lr&lt;'"'• flypa""ll}' 11&gt;£""""1!&lt;, Cpurtnt.&lt;", ~lycnMMau~.

tl

... C M 'lf1tU~I'l'l, 11CA ll\ tfAi.rC:H er:J!tHOS.
'
:lKUI&lt;' 1•3 nc:oortp"l ur, lfen•hll, flolltl)t

COA

OlkH._,, liOA HC':lt&gt;C"M \'CT~wa.
Y U!OAIIO. CP&lt; llll&lt;.

AO

tv~•

Y ncecptvo ev npon,3Hne ctapuue
wtauoM " """"· :o&lt;r11c ca &gt;&lt;anew a!ouo&gt;&lt; y
P'\'kiN~. y ~~~pa"'"'i· 11etupu AOua cy nJrw
11e y cna6ol 06£hll no CHM!ery, no 6naTY 11
z»MII M M tl'i y Tvznv. /Ill npocm~e ooal niJu•" ,Aau.
fl(1ttOC ll toC60lO&lt;tt0CT C KO]IIM HCCC CnOJ(napOnC U TPOilCrtbr&lt;IIT~, CDO&lt;K tb~XOD UOkPCT
cf&gt;o•11 •opn TCCCPII OOKO CC AYOO•O H 036•1110 nl)Oll(UOJb'i'tC CllOi AOH, AaH S&lt;n». e C&gt;IOTJ)e
k
!H•xr' ' x llf nopa n :oon~r~twt, M .H &amp;t-Jmtc~&amp; hatw ce.c:Mt nc lttUOM tpyry Tmy. cacMe
fot~D&lt;"AY. *C't'",..a ..,.. ,.~fl(r fF.. ~TAAit he l!CT
Til AO ~OHd\ftH~ llf'l61ttAe. '~Ml!t!O ftA}tHC11f'H!t
Hepcn~c·CCJ:t6o.tY.JH'lH' ct&gt;c&lt;.t.t•1 , )N_'fHO
yr TJttol• '~1:ur~h\ l"o ,,u.y AC~C'-f61c-ay
~Atr""'"'i Jrrccratt•Jy•l
N&gt;•t»o·r ee llPOAYli&lt;IIO y 0MMAioHCKO&gt;I t.CM'o' y npenyttOI clntt, ecMh&lt;HO) cn••u•a.
z aCTIPt MD. UlJ:OD6~i). llltt~Kt til Mil H SC'DCitUnO)f 11(11Yibftt0t OAYIUd•lbtHtlt-f f $\UI Ma H 6) pw~M

c.r

n~a" :e llt1Yr!•Ra "'" fOPCJ'H A3eMi' n~epol!, ~lyc•w•••" "" Ty:snt.
- Cpch! s.1 1a Cl :-c tttro lt~ttA. c:aAa. KttA,a ft'.U'M M CMO c tw~ cx:trll&gt;tHt-. ,,..~ M~rhOO•
K Cr 1 uuu·. H X~P.t:t Jtf", H MycJ~ID""at'Ke &lt;Auo AMtt.au r s yn It enum :e Oft. J•tr4~1'C' "~re

w;.u tha, c. to HlWt I( ,..l&lt;t!CliO ttcfll enma fe J'bCDOt\l ll IW'Wd 1 drr.tt'td C6C1J.tw . . •
I!&amp; .,,,.•• ,., Je M wro A&lt;&gt; ny•cr ,.,..,.sa k'A•Hetfx&gt; )I(toto llcTO~He BocHe. )f(rHe Hcroq"c ncCHC "P&lt;6fOAIIDt C'o' kPO:t ODC qtrupu IOAIIHO lp!&gt;aoe II 6ypoor AdiiC 6of)6&lt;! II IIOKOlbll,

a A4S:l c cculttuhcuc u p&amp;Accue c MP)f(tbON "npt.:s.peu.. eM noMil l hV 1 131\lllh~tKe HaPOAO.
- Mu Mvcm MbUit 11:S KnrAlba - Kb~t Am·,eca new6ruh -- A,- ro CMO 61-'mt IIOA YTH..
ualtt-~ tt 1·ttpc.:o•• ycrl)Wft JC()Ju c.y oKan,anu 114we Mytm'~1&amp;HCKO tiMe. AnH tSaxn&amp;lhVIVhn
Htu.oJ xpt 6~ZOf ~O!(Itll 11 ,Apyr y Tt~TY "'" ~MO COA cno6oAo·~. 11 b&lt;-Jbtte aa ooY.oru&lt;MO oa'{
34

6on.ot

l0'1\80T

'i

11()801 CnCOOAHOt &lt;IJtA&lt;PGt&gt;BHPl

lyrocnobulto

J.~3 CNICe ptt!t'UI *t:lkl WTO t i!SltOze tta fOt()ptU'Iaf U.:S.~'"De AY6&lt; ttl!, HdTtQHttCKA Jby6oa
sa OlO'UIZl!Hr. z.a OC'IK'6o_.umalUrr. y RO!c•Y· OA ill ~eo lc HO'-~t'O ycrducuc tt:HXObe ryhe HI1¥$)Ac'l
KMCV 6»n~ CDI'O , ..,~o•e. BpoT&lt;&gt; cy HM 6wno w•poM C?B&lt;&gt;Pello 6opUMMa ocno6oAHn&lt;.~l!e
6op6c •ole 11•c.y OABafane oa cboie pcl)cHe Al&lt;u~.
- Koa CMO ca3uone 311 WTO ~taw" naPTioSOHII Kpo npooMooJy - kB)I(e Xaea Mypat&lt;&gt;

!nth

H3 )KMBmmua- OA CBOrA

Alefe1'a

Ht *a!IMM :st nor•J YSCTU tl APyry Aant.
AOK c.y ¢oWIICTII'&lt;l&lt;a roo'a" " 4tTHu~•e 6aHAe

:S.. npt&lt;'C.'IC VII C&lt;I:N&gt;H3Kl!e
OC.II YA.III&gt;&lt;\l!M CtiiKHa II snAJ:H, liC&lt;H&lt; i!CT&lt;&gt;'IHC 5octte CtmO""'r.e

&lt;ao 61lftOU&lt;

CT P&lt;tt.We II OOII&lt;O&lt;e

6cpl.l&lt;,

aQ&gt;MfMK •'X MCOOA ~HJbt', DO *\IBt:tl)a."''a K Cf'M~I~a. AOXlAM' tlaA tt.&gt;t ..,a KaO ttaA pcl)tttOM

AJcll(»&lt;. O&gt;te c.y 'ltcro rnuue •••o u qenu~;» llPOotaMS&lt;',
Btl\e II II~ H~ry liM HMUAft ""001&gt;&lt;\fitmL
-

rO'n "' Ko!~HotOet.ta npowa "

1&lt;·

WKUM U UPIWM AIHJfMl.l W10 I'X 'C
Ce.k6tpttttl U tbfll HZI)('A 00.6-HOCV.O
OOA 1 C~C pc M

'iCTIU.iiCD

34

C~H~UB:f'.

C:t.I,.HC

8J)J.1.~Me

Kro" 6ot6'o' " nattt&gt;e :.&lt;tHe Keto-

""t 6oeHe
Hcwhy,
OPt~a

Htn~Jare

cv ce 6o!l6e-

m nc ,.vplbiiBOM

tttniJttiMt'JbV

Ml'llrtbCM
U ltSAl!IJ Ut~a

CBOU, H l\ro~.e. liBpolfnt

Y IL\"6en t

"" ty (Jq:6y, "" ~JIC OOA'o'·

- n&lt;T

(I&lt; b11 CtH #DII 'o' ll"PTKHC
:UIIt - •l:..t APa Aw•cro•ll &gt;'3 511p"'" 1t A&amp; t •UftM C1'lpi', M
MCP{
li&lt;H8CTC'M. tt ta 1UtC:TA 6H nowna, AfJ
C.C 60PIIM,

- Mn

t&gt;&gt;O napTII30IIKe oa npuor
Aaot&amp; ycTau•a - 11Jllt'&lt;ll rc,r~llo 6cp.
6e1111 UJtKCPibo'II&lt;
Ka. Y Ill WI &gt;I (e

cenuM4 nytnb npPa. yc:r-attttt~ra. uapoAJta n)~uura. He 3UlM llll JCClU'KO
Qo!O c$1~31'Pa ~P"TVCIInt, K
Onll•o
6aHAH f..'c\'fCKbnt-. PttMHH.ce v 6a:.c
HCC•!Rf', AftUV

rn.,AHY

no

Ul'£11-kr-tcl

Kp.,ne, ('80IY ¥pe. cso:e cuuose ll
&lt;t&gt;e... lb'£AC 'o' tOICK'o' Aeben~. &lt;!Jou.tiCTII C'{

APYl\' Tm\·. Jyrc cnobettc~tol tp~n1v CTaibUHY " c~rtSI'lHl\\~tc1. ncC'ntll~ J)'
paT~ o P&amp;3rOIV n C"f!htt'tt.UX A~r&lt;'t:&gt;afa o Vt:twr.y :.:tna y l't:p&lt;:IAUO·C'IC'II&lt;.(X\.-.a~nc:'il..Of 6o~6u M
~~~~~~,..a At•u¢eurcni'~KCr ¢~ctua JKC!H.a v.nyront
,..,,_ r /t" rt.bq::-t.

CPi'UWl Yll

6op6y

nn Tt tothe&gt;~o opere"'""· A Ia cool!le

Afett~1\': CSll1(', 11~ UJK&lt;l lH ~J. Ht: wz6 1-1~
na, tC8A O UIUIO Y \leTHHKt".

roaop~

....

~HIIII1111

-

""'"

'l)ypiJMJa

nentHIIW 113

"''f"" '·

Y6l•ldt'o'. " ra :sfl!epcna

Cuf)e'le -

00Aftl (tiHa

y ~THHK~.

H-aC Y abtOY

:a;ue 61 J.ltTU,

4; H

~~1

yCTcun::a ttltCMO at:mrs-tpn;re. HlwH
cy AP\'fOPII :S06cB Xlb(6 :t:ru II AI:•

"""'"" •vru••. a ell ePo!lor 6p""'
~WYCTC'

AftUV

tytcru.

u.,nmc:. a

ll M'tl ('MO cbcJy
PcltbeHmV,tMtl Sclj.ttif

l(afl MJUifC:IC'Il HOCHnl". Kl'IA APYr Tato
ba ~e • IOUI orpe(;a OOMOhuc - OOl'li)rQhCMO. M110,\tl&lt; C'? H~M ¢&lt;1ou»CT11 no-

rpm-t ueM4 le Jroutoro,ll tno ul'.c )t(eHe.
YAOBJ'Itll CC'AltMAtC:tT nx le Y Kcl-

lUtM Ctn"{ lt~MdMO HllrA'C lll'.Wfi'l.
nOODJbCtnt &lt;"t·IO, OO.TI::AlfXdHlt, l nH MH

be~•o c• ol\' •rb aeoano CP6•i•»uu&gt;&lt;a

wro cc C4A 3d uac 6otH'.
Hd ronopamuw re u:sawna ca

wTa-

uoM v PVUII CTdPII H&lt;Ha Cc¢Thh.

- w llll CtM t&lt;NICf !&lt;AI\HCf nrHa,
...

ua COM

ra

cn!XMHM "&gt;tilT cboJe ADYAa ux. 6orAO. Jt..Mc1."4

rcbe AA ce 6oott..

Jew &lt;ooe 61o llX I!OCll&lt;'M. W•lbMTt,
MblK~. CIIOj'( Aklt'o' Y Tmoay notCKT.

o 1»t AfeiiOt•t. uc rne..atre MO&gt;&lt;a•a
6e3 ny1ueco X111re y 6onHuur. rnc-

P61h~II11Kt , Ht~~ 1/ftN npHje
03Aflo~c 11 onrT nyuo•e ~SM'{•

AOite

Bocuc 11DAC! c.Be

)K&lt;'ue t1c.ro11nc

WTO OA ti&lt;IIX 1 pt-~H T~liUCd 6op6a

Jt.o~&lt;N l"OII()f

-

IIAPO.&gt;a :s;, cno6oAv.

CT•rc&gt; reM -

Kt&gt;&lt;e Karo Lte..-

jtnoh "' Xya.ooo - Ht&gt;!.l&gt;&lt; co"'oea
AO Ill&lt; COJ)C&gt;"'" 'i 6op6y, All Mil 6y-

u fl~t'OC'. Anll, t eo. ca.Ma.
KOJ'HCti&lt;M 11 raA" " · llcuool 6op6tt
TPt'tid 11 fTI pux u M11&lt;'AUX ~Cit4. MH

AY Nt1Cd

CMO '"'WY cnorv npeHIIl&lt;m "'

h tl-10

ll Ha u~wy clt16\'", na h tMO sa~eAHO
11CC~11t, IIN;J:C'I141l', 34C'U!IJ-r-.t. liaJ,u
he Pl'A 1)41AONnt A'P\""r• Tur~' u KAme 6c Pllt WTO OA nyw~~:e He MOr'(
y!'ellt p.lJIO u tr4011fltY.
Anyra PIH,lll ~1yl&lt;C11Pl&gt;, OOP4U tl
6onotoo"ap~o Mycn)IMrHCKC 6p11raAe.

rouopu ucnprA crmhtx APYrilJ&gt;IHla 'i

bc*'ull, utyc TJ)aumoux CoPt Jtd, noe·
K·I~CI IIX y l&lt;ftTPII 6oftBO.
APvrc~&gt;·u• Jby6'11ua Kr.U~p»h,
6~tlalll't"-, flC'PNl.

XX\7

CP-

t.I'PU='1t1&lt;", rcoo-

ou o Jb\•6-.,"u cprc.;:cr l'llpoAa npeMa
Soctn~. 0 TOM~ kU¢ cv Otnt \" Cp6ufw..
tt4Wt 6o ·cvt'CKe ''"A' tu U'= Kl Je cy pa ...

:st'une

~•~•\ •·:.~cbt

lkt m: u Cp6H[e

u nptmr.e y CPU&gt;~IV A•l :s :1 llll uo ocno.6c'&gt;~u-e uponn ·•· KPB .,o 6pW(f0DnMa
IIJtNo&amp;AJitr t1 II
HnC.tt· l'U:I~.l l)eo..

rp~...'·"· JI.Cn•c • ""' ca pa~owhy M At:tn..e•u~

o~-c,.

If ctte. : cnd.C e.Y.o se!eA• ". \·-

r rnw',

·c: I~ ~e:ta
YumurcwaH' ucnpa~a­

~.Jituu·u KO'.:t H

J&gt;i'3rr:1\lt1111111 .

110 J) lCHU, OCDcllt !I-tO

nOA UOA-

( 'J'I\OM APVrA. TurD, &lt;'Jt06"•\UY 11 JbenW\' 6'?A\ !tunc~ ~" cbe "' c.

MuTm r C't :s.,npuJHO y :suat:'i m~:­
YP&lt;HC"r CIA\'Itl('nn.e.w; ~~ 1b'i'6~ UH ;.KCHa
JiCTO~Ue' fx'CI1C :S. fCAiutCISO, :3tl6op6v, !Sa Tnra, 3.-~ H ·poAHV nnaer, M
c J1o6o.\U\-' ~ACP6'TU8lt\" AtHOCpa'I'CKY Jyrocn uul,..

4ur,ob Muru.tr Je

UJ)OTCK40 II 3bi&gt;PWIIO CC Y ttAHOI
(t&gt;AHHOI *Clh\.i, f¢AHOI :o-wcnu, KliKO he

ce no:-~ohu bolcxa.

K OKO

heHO wro
OA

npH!C OC"n6oAIITII Cb'{ :!Ci'!Jb'i

&lt;t&gt;twurn.-•e

n&lt;I&gt;&lt;\HK~. c~co

lle&gt;K&gt;

Yl10*""' c~ ~e CH&lt;Ore aa 3C.'tltje-.at."SS tew.:e CNl)te uno Ka&gt;t •x te
~WH$aH !54,44('t, Aa WTO npufe DO'i •

IU'MO l1Cllllill1"

C:pthtt:HM

11

!-HtPHMM.

IK:H&amp;OTOM.

Il

�;

'

low 't
n ')xomne

nobtt~ A..,KM~I~~ YCT41wlta
CY t~Wlt 601111o4liGOC~ A&amp;

l'btrflY OolUt.e:Ke n.mrM,.,.ttf', All nc&gt;
MorHf ()UQ6o.t.~~n &gt;•t&lt;y 6opGy.

Bwro le to

1u1

PJ"'.,mtht K.,o A.fe·

ua 1-taf.-~".t o604.1.C&amp;dD~t CV Ct tt4'1UHt
DP&amp;Iot OJIItbf'tnll.t~ 6?:'lt'IUI.ti'IOIC41Ha fl~·

::.can cy t '~Awoa wta!1K H~Mn .. aco

0.1

a r:...1 6 M!c.mtx 8':).t.•, fl1)\trutlamt H4

paNe t-N"''.q' V .t.t~J boAa n~nt'kl"Y
U n't-81.:1 t y3 f'1'CJie n!tt'\oft Q YCtaH~T • o!t c:y C·l"'H cnJeN7Ht
Swno le T&lt;\A.Il o,enHcux norelUICI'\hill,

'Ht.nDMfftfflb fe tht o Hoh;,H,a uac Miln &amp; wa.. •nto.
Mnac. cae re no~·
m..::'"'he 04'\AttOC'H.,U C:MO t' rfC:C~H

na

EO -.! V
er~ur.!.

-

6o:htH.Ult

UHI~A KW'e

KAKO e re. T•U:O not'rtre

T .,ne (;.( "tt\'ICe. KOfe

o 6Hh'f cant\!

Cy

PblbtHt

Hlttlt

u-\rne He~"''I\He

APVrO&amp;e. 6o:rHt.tC\1 f"'IA,b \f.diTe
cy wx tb•I\,Mnt&gt;, en ~­

t1&gt;i4·l t' (t" Ct! tUUC4J.Il
U

0.\ tt~u.x

0 tt

W~bMe liM lln!ROTC, OC'T&lt;IIMC nopeA
t b ''X u v tc~heil&lt;'1M ttl&lt;"•)fHI'1., u "i
AVf":o-t WltHtU"' MdOUJeHUM", DO ne-

6 1 SAMA MCi"t?A ~H!'bt', Y
Mm•• 6o'eea. 'I~ 6oce, r.:1-dl.\'11~.

hll·t.'M 1 , flO

Jl3'1t~rJt.

Qtte cy ,.,.~,,,.... q~CH:'l
BOWM~'" AYX'HOCT Ao6PO&amp;J "b\fe 00.

HW"'bPKf'.

ft411'1tWhr' cv t tl G,u,,. n(Y.)(:~. HeOHC"'tt••e I\1C'I\('th:e ca een t, anu 6e-

cKua'u" OA.&amp;~e 6oo6t«. C ue c v 6oso
H~Vlmne CBO' noe"'o. t~ C'f ra V'Utne C 8Cnttii:QM :by6i!Bi4 lt 1J -,1b?M.

nOM---

A.,HJ~C M 1 M""l.M:&gt; CB~ benoucy.
c.11 tb'1y H'l004'10 oe106.&gt;Attl'l~c ysoJ.

mt..

oc:y, t l''&gt;l\1 no&amp;y AeHOII:'t)1TCj(V Ao-

AOn"'HIJle All' f'OI ."\h!tH '{, UOOO C4Cfut"1 Oen')() ~t)eHy

cwwob,.. -

MH

OMO wx no \1tt:le, e ~wm tt~t"" ce ne
6.n M'&lt; T"I(O rtttA~ne K em
an

A C"TdPI11t cv now.tc)11K AO ev o ..o-

OA ¢

itUitCTit'tlttiX obyn~rope.

A 6-on-

uwtttnl(e c"( noHoeHe, lep e TO Atetrn
u thU'ICI')RUX uanooa u lbHX08'1r no)ll(f)tb~R"'ttnr O 'M,o\.

Koruuco Tetllb'4.:X

r a P4T"' 110 "niH14~ WmtTbfh'rt"11t AMAfeatt HltC\r., pa~eHwK•, lln'i TbXtnt.x
x ao wt.) C'f Hfi WC. HUCbtut
- ~ft.t CMO ruprH.sOH IU~ - 6nno re
o6fi UIIhUbe.

PI"Hh CV' !J46111I~'tlUIC. ICOI'UtKO 6oa,...8.J
v6rnwunt, teomn•o licl'UHX At.46tou
6op,,~ · Ot~ne M:S Pi'tcV Oil)'litl U

n oo 1
une C)! TOlt roA'UIC nvue TeUJ'(,HX. tte.,uuc.ubMX ut~noon. llr.npn'a-

uenouln'N" Jb'-

Telb 1r" XTI40 CtA ""J-1 O'(fll V COOhtX
&lt;;e AaM CTDAWIIMX Ocl&gt; !H'•tM ;\-\ H1lC
VHKUITK ll41tU4 O'i 6'lOU 4 KCXU: THX
ce;\cl\of oci&gt;"'TUtb.) 00;\'IOC«l.t ltd!.\..
'10ft 1
e'4•UCC'C lC[)!'"\{", 1htrl\4 K f)l,

\'Mlf·

oanu :n ,.,.,.,'\~. H ·noH'r~Tel"h\1 ev
tt4Q XUe'Cl TOl'4CH:m 6ttU UI)UI ~ 6nn•

onop•ft1,eut'". npeiC~Ibf!:Ht, ucnoanUJt:
Y 61f Ad TYK'i 1-t W:StOHe It-' SOMI'be

ttOIH t14M 1~ rom-hco

He""'O n-xs\t&amp;a y pary co:u ""UJe
OAI'OMP&lt;I liCeHCKOI Hb()abll. 110&gt;1"114
y KOMe *CI'ta HOXO 'f4KO KOO\tCTMTS4
H~UJO!
'B~WC

lliTO

6op6~ . y COMe H OiKC ltMdTU
A'{WeBHOr 3-lAOIIO/bCTRo't KdO

,e n o :SliS

Ao6P?B01bo.t~ 6oxr.,u-

'-~'tKt. He...a Alaa ro'H"'' M:&gt;&gt;c--w
Rtou~ .-,6.-ne1clnt 'I"&gt;Bf~ca .:•o JCM
MY 6 ' ;teat'lH fl'0"40rtiCW " ,.r;M~W
TewC.e 00ao'IC:. f0.1\.UtiH4 en l"'U\bT
M '4\tTa&amp;Or he ce :.c•uJota cf~hotnt
uaouM 6oow1 OHHX cote cy ux Gone-

cue
Y

tt:.eroune.

Klu.IHM 6o1l"Mq4Mc1 nf"...:C ()l.lbC•

H\.C M 6o11:CHH fiOOttM. ItS tnH'&lt; ~DO­
Ieaa .. awe BO.ueHto, TO.,l•~~to u mdhette

se'f!be ~"""""" ey

&gt;&lt;le• TO rAI&lt; h•-.o

N Oh-;t tt4'b•cn.ue OOC.IJ3a"U C&amp;&lt;')'(: OC~e~
h •fe 6oaTCTB" K leA"-HC'TB., oelt h-.•e
AyfioKe ..e')yco6~te ;,y6•eu cbux
H.c'JWMX
ltttJ)OA,&lt;J., JbYfidi'U II:Oia te
":soacna n:s to1t1-tco npanuseue KDOH
U OOT.lb't.
OoA.ttoceh"' Cl'\'"' ""''"~ u ur.IJ()Jbe
P ! Ta KI'WC. cy 60ll&lt;flN ePKC "l n Or;~..

ntMA Hoatne 6o1f1UtUe. H r\Cnne uawe
oatt.eHe 6ooue Ha c:bolwH nn•h•M~
M \tSAOlKone. AaHac ce Hawe 6on,.»~

u.e

H~R"IC

118

MtCPIIUM

MfCC:1''tM.t

OCJ1?60t)CintX ti3WHX KOIIfCIIl\ lt 6 0 11•

I&lt;&gt;N8PKaMa !e yronu•o noK•.uc.
p e6ttn

"{ A~Hltn UbHM RCniUIIM It K0H4'11t~ M
6UTICI\~ i f·&gt;IU ybMfPK nn(y W:Oft ttalU'1.
U!\1
(1():h I (l·fotOHIL PdlbeJ-Il4"'1 AOYNSUMtl n lYPt6ttcl le ~lJI:. no'fP(6.u&gt; le
I "IU M tOfO "I)Mfe4HU.X )l(ttte'XHX O'f•
ll'V, W'IIICOTb('I~HHX AOyrJPUIIC). 6on·
UH. P.CM

t•P&gt;&lt;tte A06D0801bll0 laolbftl\' V
M
cas!eCHO oG•PibO(y
.conniCO nneMtHnr Tt'n'd.co M o.,r,IIO--

Je A" ce It Aftfi..C UftiUC AOV-

oon·

H&gt;N401Ce,

P ,H ~ \IJ·T n:: 6~.ii!Ut\41PICC ~Ott~:
A~ S1~A11U'fKHM OfrldM4 II 34)!CAtUf\l•
KU~
"anopt.tMd
AOBJ)lUMM() AftZlO

l&gt;'{lKn

0.

--------------------------------------a-~---------------~-

U Modrici
Sve!a no p tol,ttao lul•o ort(eltlvafo I• o• rllunakom
pjesonom, •mljohom I dleel!lm ua vlclma. All naltdnom
za t.ot~ u naore,outom lslelclvaa)u: du,;l ntprekldnl crmllava tukon doladla Ia aa ale ver.. Stdou ohoalva.
U " ' • u de u b•l• I uoolahlroooot.
k-Tta•l• u prawcu rl)tke B~•o•
tamo
u u1rnu p'lolalt . Nu•d lstr6ao na eutu I cut otm potlt.clolD l t orat.a t olooe bO'I Oa lcoje t.u u mlealc kroa za!...
a llo I bebor poaava1rlb votnta~a. MnoKI • • It prld•ullll
"'olocl, opraltalutl •• •• onlma koil o aulu pu ol brla•.
hpoole ol ernlm alutala ma.
T oLola•a t ookova postola I• svo luatl• · San 1m bllu
oaea a e 1 nokollko allrall u~lh rafall . Zapote borba,
Nakt drurao1co o~llorok:a Antlfdlolleto r froou
odl o~llt t il cia onano u toll•• I kid at • olaka
Jiovalr.

a--•••d
•

«•••
12

4
1

Halra. mlada crnomo nluta lena trlk• nla lt po ~uti
sva uabuctena.
- Ne bol••, ll~oa dnorao1ce. nlfta u oe plal l, kaq to
da .. .., ••• ba. d &gt;ila u • • ••• - e ovodla I• pOiajOOG&gt;
~.tom

r.

~•n• Modrlta, uprkoa av&lt;mu, nlau al oa Zuak
klonule ~lrfa!a protlv d lkouea I porobljlvaea vod lla
!h Ja pu tcm upornor, prkotnor otpora. 0 n olol dul l
eu bitt u par llualrna Sve llo au mlaHe, ovt Ito 111
~lnllo, bllo J• urro l&lt;dno: d1 evojim p artlzanlma po·
mognu. dalh podu f ru, c!a u Ito prljt vrale t lll)tralu
n r~riJatciJ o. Nlkakvo opaanoat lb nlje mo~la n driatl
u radu. Ita IYO)Ih mu~ebala, llpod zerova. ooe •• 11
• 11" ttvoJim oovfm lt•otom, \ltdr e I borbt ae.
Sva kl faa c d• po neka u lrufu:
- Had'· BaJro, cl• al, bolan, polurtl
Kr 1om au prelulla pl•ma Ia ol•d•ra u a lt dra, a
kobrt so t rpala brana I lllllDiclla, ... •• lo ooalto
d ru1o•lma u l umu. Obllaalle au u partln nake porod !·
tt, pon aa:ale, tjdJit, brtbrlle
Zrne au k oo vrtJ&lt;dnt lrollce ••mllu podrt u lc pod
no~ama copr ljottll• t lho, noprlm)Hno, all upor co.
Jodnoc dana ulrta u aC&gt;bu oek a od lena I 'a u sbu-

d:, na.

A mao, d ulmano, eno opel .1alli, plJa!kalo, no
cdniJd&lt;l
Stara nrna, Halrlna malka, u •prnl •• I no mraeo a, pun a prtarenJ• d~eka - Neko nootl !hum lm bllol Neka nnat, moau
no o~nlleU, ama ovo Mo )6 u dull nr odnuoh nlkadal
-

01111

Ltpa Kulllt

Nasa djeca -

v

nasa buducnost

.

11M-

fllAf\ !'lllt..ao.

norny11e no61eAe.

~lra h I ulas tavladall 111 tradom. S•akl c11 u
vrllo pret ros. Llude su ronlll kao da 80 diYije ••lltll.
Topla orvena krv mlrntb ataoovolka po!ileula le pra·
r • •• ojllaovlh lruC u kuvavala pruinu njlloo•or rodooc
a,
rrada.
Shl.. na lu molobska u Hajrlnoj sob!, potmalra•
Ia um danfma puatu zamrlu ullcu lsprtd e•ojlh l) ~cao~
ra. Su I I Oat bl nallao P' l oll uatda. SS·o•cl au neu·
morno marl lrall u rllkalufl p1ostatke plu mo, dok au
aereleaokadrovol, u duclm pwttama, tsdrraol, poluboel,
provla llll r radom. 8 •l'lm&lt;na II&amp; vr!Jemt poln lJI•a la re
tetllltka tulla, &amp;arula u bradu I dure lope. no.,fl a•olu
&amp;ulavu u c a tplaom • "' ~ rallal otad!blou• larrod lrcca
.. ktrl mrtvaetra clava aa dvlje ukrttene • lovaolct.
- Oblll ataro c Hauna. Poho atarac da otvort
podrum, a ne'd mu er uCio rarat u elavu. lz. ~lata mtr,..
- Zaklall l'elkovitl&lt;u, odborolcu Aollfallolltkog
froou hn&amp;. Nla n Je doklall, mutl u kna, od jufe lo
t a va atrllar do lol ko • • bl prlbo...
Komi iJe proau olo o!Joeu, lsldd•o lb mtullu. du
ala! fta, d" l lupk a mesa u l&lt;rvavlm dronjclma _ Ublll,
u~lll, lakanplll, ubUi .•
Nojemel au llae da !Ia It to ave n!lla na Ilea.
prnlr utl ••• I avakoro, mlrno punlll noje llamlont
vrtfa ma !Ita I odlulll prcma Brekom.

u offma.

ovako.c •l•ot~ I)Otrtla lltbllal• le radoot n~ lol
• • prutHa prillk~ 4..1 r•lto atinl •• oa1't h&amp; I bat u to
l'lt
t to I• fttp riJatell b!o l •to bllau I opuoost vt(a, nleoo
llee Je d oblvalosvo tvrtl• ' ' ' " odlut not\1 I nopokolt bl •e&lt;11 . Vadlla (e I&amp; oudu~a • • •J• ll[epe h rtno cllmll e,
bluu I taoku lamllo I pomorala ml d a •• obueom.
Vet •• SJ&gt;oltaa mrat. Botta le p ,..uh. U tobo
u cl:e olarl l hsllma o I kao 4a I• bUo d a Ia • • talrm:
- Oolll e a. eao Neala rautle. oo.oiJ. .a l•·
()d Ia vtlerl pot• kll t JI o ModrtCI I u OllavoJ Pooavlol krvavl I telkl daa l poeo •.,. bllatttke o kopael)e.

U ! lrokom planu socljalnog tlaranja
koll I• • •t poCela da sprovodl na&lt;a
ml ada f&lt;deratlvna drlava, nll)vllt le
posvetena palnla zbrlalavanlu ndt
djrce, Radl ae o sodavanju oubrla ult I ralnlm aeda(ama urro!ene dlece ko!lm a trrba pruJIII hltnu pomoe.
N arodn&lt; vlutl sa ~irom na§e doono·
vloe u u)ednlcl sa antllallstiCklm orraolzatllama povele nlz akclja da ae
110 bole I tto polp•ol)e pomoro• nal oj d)tc!. U Beo~rtad a I• od llune
nal•lllh aallaova o•oovan Sl&gt;Cilalnl uYtz &amp;
altlll dJtce, mladdl I mo.Jkl. U
ta l u vu 1u uSII pre~rla valct Naclona laor komlloll, AVNOJ·a, svlh na·
l lh aavualh I ledtralnlb dr!avntb uata aova, kao I avlb anlilallstlfklb Ot·
aaaluolla.
Socljalal u vrz I• bltoo prlot•&gt;plo
poalu. Oo It do sada zbo1nao vrt pret o ftt koUko h!llada df•e• 11 svlh kraJeva a ate d omovine. Prostraoa I bo·
rata lmaola plodnog Banata I Baeke
vrt •• prlmUa ••llkl broj nat o djece.
T u te •• a ala l&amp;
mueena dleca odmo·
nil I oporavltt. Tl plodol k ral••l, boratl hranom, povraUtt &amp;druljt I oaacu
oalol djecl.
NaSa brallka I aavn alfka Buc araka
dobrovoljno J• p rhnl!a oa 11b t brlc u

o ko nale rot om postradale djtca I tl•
jdlla da prim! vellkl broj nah d tete
oa OP' rovak. Bu~araka te mot I do
pruli nalol nepateool dJ&lt;CI avu nleau
I •vu udobuoal, I•• ooa nile od rata
toliko postradala kao nda domnvlna.
U. Bugarsku I• vet uputtn vcUkl broj
djece mcdu nllma I d) tea II nde po·
o•ll•n• I opuuol ent hlo~ne 8 ''"'·
Ona aim vee p11u o svolol ndoall I
srrfl, Nalo d ltu vt( oritta!u l)ubav
bralskor boK
arol&lt;olt: naroda, ••I•Ca )u
ojd nu pd1 u buaanlrlh rra lkl I om.
ladlne I t 'PIO so ubval'ulu na •l•hO·
vom plt'Utnltom dobrollostvu, U llatu
.Narodnl hnakl alas" koll l&amp;loll u
Sof1!1, koll nam lalju drurarlce It
Sollie, lllamo hko baRarakt l tne vod o brtau 0 oaloj d!ed.
U Tnll I• osooun Akclonl odbor
-za ~puth'ara)e djtct ko!l at br'ce da
so sva nubr,null d)tca ll oblasti
lstol nt BoJnt upute u plodnlle kral..
v. rtdle ta lm b!tl omoa• ten a rva
n !o~a. Tal I• odbor nt uputlo nekollk o atollna ntlt djece no oporavtk.
hna lol mnoao dlec• u lllo~nol Do·
• •I kola trl!ao ot ekulu Ita kada to
moCI do olpululu tamo tdle te u
nllh bill hraot I odmara, &amp;d)a te ae
motl oporaviU od to rotnt palloll I
spu lll od nJeolh posl)cdlu. Nda dlt·

ea !lve ldklm l lvolom ralnt btltdt.
lzlo.Una 1u opasoostl da ovako lscrP'"
llenl po~lranu rn nlm bolutlma. t~
lklm nrauma k.o)e su moa ute u k-ra·
ltvlrn o &amp;
die lt front t ako bllzu kao
11o I• aluC kod cas u lotot not Bo·
•I
ani adlc I t vode noprutant borbr.
Nedostalok n)rge I sl•b• l&amp;hrane pot·
kopato &amp;draviJe ndol dj&lt;d lako d a
te to lllavoc svor t ivota • •J• taU.
Nala d)tea u o vaklm telklm ptlll ka·
ma n•m•l• avoca zdravor dlrllol•e
l lvot• lspuftle noe smllthom, l&amp;rom I
radoatl 110 I• tollko potnbno u pU•
vllan ruvltak d (eltla, u luradlvanlo
nitRo•• IICnoall. Od t oea u kalr.vlm
po111kama odrule dliete u vial u maoc ome kalav te tovlek poatallod nlee a.
Trike p1lllko u kojlma ae a a lnlmo
nt dozYol)avalu oam dl I pond nal·
boll• voll&lt; prutln:o nalol d;e&lt;l ono
llo lm J• pouebao. Za to ae ua'&lt;ra•
t ulmo pomot dl&lt;ci ltoju fta m pruh
braiSka Buraraka U tome ne amlle
n!Cia do nas omtt&lt;. Treba da 10 pobrinemo u adravlle svole dltee. da
lm oalruramo rutao I radoalon ! lvot.
Nab dltca no smlla propull. Na to
nu oba\•n uje n•l• dutnost prema
nl ,ma, prtma badutlm oallm pokol!enjlmt, promo ulol domovlnl,

M C.
.

13

�. ..._ .

.,

.

Y I&lt;I&lt;HKOM O'NU611ltCKOM PITT COB!era&gt;!X HOPOAO
npo!MB cj)awHCnl'Ue tbeMO~Ke Hlll(&amp;!M &lt;:i !CAAH SA
APY"'-'' 6e~6pobw, Allb~u nulloau eo&amp;!etO&lt;MX JKeHa,

UOBOM OOK'fWal y6KCTU COB!ett~~e Afe&amp;OIK&lt;, xepoj•
Cooreraor Cabe:sa. Map11je !'&gt;alA•·

6pahOM K AI&gt;YTObiiMO AIIMnc AI ~paHC ~acr:cnoOOA'{
H Ht:saaucHOCT caote AOMOBHHC. Te A~BHe JyHaKmbe
COBJtTCKOT HOJ&gt;OAO, l!C&lt;He - XCPOIII Coe!erCKOT 01·
besa cnyllmne cy npur.sJrpo~r tslumtM J&lt;eWtMa&gt;, t:ofe cy
nowne nyreM coelerc"e )Keue, nyTCM IYHO\.fKt.tx llOAHH~
TA U eaMonpuleropa '{ 6op6u ~a CPChHHJ 6YAYhHOCT
Y
cnora HOPOAa H \.fnraeor 'IOD(e\iaucrba.
M11ore coBfettKe &gt;CeHe oncwne cy "" ¢POHT. Aa
611 C 0oPI111MA l.lPBCHe AP&gt;n&lt;Je DOAIIftDHne 7CW&lt;Ohe
6oJ&gt;6e H !&gt;&lt;'AOCT no6JCAO,

Y earpu 6ofa, Mt&gt;C 6ootc!f«ap¥e KnayAIIf Opnoae
YMPO lot le tta oy&lt;aMa OA rewc11x paHa. THXo ra cny.
ctttBWH ua seM1b'{ OHa te nOrby6una tt&gt;e-rose aeb ne..

)'fNIKH~, IO!e ey ce !WfeAHO Ca &lt;:801'1-IM' MV1tCeBH:M"•

•

Aeue 6e3&lt;!CHBOTHe yCHe.

AO.

•Mun&gt;t Cawo•l Beh Je 4e'r6Pta IOAIIHa KAKO CMO
ce PocranH. Kobo ce Ao6po cfehaM rsor OAMC&lt;a.
0POX'fKTa/Ta fe DOKOMOTHba, npowao 003, Til C&gt;t Mit
t.toxuyo l!anoM, a fa caM Ayro cratana u rneAana ~•
BbWHM 80$0M.

KoAA Je OO'IW par, paayMfena CAM Aa je 11 MOle
M'feero raMo rAie ce uana~mu nc - '{ 6olv. M11oro
HYIIe &gt;tc Je CTano AOK CaM AOOHna AO~oony i.a crvn&gt;&lt;&gt;&lt;
Y I!O!C&lt;y •ao A06poaon.a11. HatsaA MH ce JK&lt;!W -OCT
aapHna. CaA " Ia HOCUM BOIIIII~•Y rany. A&lt;cerre nyra
IIWJUI CaM Y fiO!SaAHHY H&lt;llDII!aTelba II 1&lt;38PWaMna
IIA&amp;tbe. Tpu nyTa c:y Me pammu. Amt Ja HaeTa81b4!'ot

C4MO tPe• J· aK M. OHa 61-11
T

HCnpHf&lt;l'T&lt;"1bCKl1X )tONbHHX ni)COI)CitO rAJC ey p31l.oeUHJ.t~l

RO BaTPOM ~eKan&gt;&lt; lbeHy no,.oh . 0caMAeCeT Ref pa.
A
lbtHIIX boiH~&lt;Ka ~H!ena I&lt; TOra AOtta K.,AYA•da HA
CBOfK'f pa!-~tH.i!Ma ca

AltTOHKHa. KySX&gt;&lt;Ha, CM&gt;&lt;OIIa u~II&gt;IAHU'Iap¥&lt;'1 6POB01b.!ltl llMWC CBOMe APYTY:

JoUJ

~M 611 nycn&lt;na !Ia DOlbY !eualnMa KOI!l C'{ POSAII•
paMt tPV'A", - ndna HI\ AP,.ro THfeno "s.wwe Je HHICO
11e 611 MOrao nOAMhll. OrpoMHHM Hanopo&gt;l BOJbe K~•.•
YAllla ce npu6oana. H4 ocophyhK ce orny~na Je AO

· -

OOI•tor

O()JbA.

OHH

tcOfM

cy tea-

emile cr&gt;eTaJm ty &gt;taneH\', KPXKY &gt;CeHy, Alll!HnH cy ce
OAaxne: iOJ C'tiCife A4 HSIPlUU f4K48 OOA8Hr.
CecTpa no&gt;&lt;ohHtcua TaMapa CM~tpHosa y•lecrbobana le y CMI&lt;nwM A&lt;CaHTIIII&gt;t onepat~KiaMa. leAaHnyr,
OOMdi)Kyhu 'f HOhliOM H:Sinif)lUb'{ pal&lt;bemt~f MOpUa01tMa,
G11na J patuetta y rnaR'{, ~P'{AII, 6eApo u PY'&lt;'f. 11a&lt;o
e
JC ll~ry6Kna MHOTO Kpsu, Ta'&lt;apo le npe8HIOJIO l&gt;&lt;ll..e•
nH&lt;e. A ~"'"'· noA HenPMiarelbc~oM aarpoM, lie~
XPdlle, ABa ,A&lt;lli4 H ABHIC HOhll npo6JJJana ce HAWHM
WAH"'ebm-!a~

•
BojHn pauap!IIIK Huna K1byl•~~&lt;~ &gt;tz!Udena fe c

001-

A&amp; C:t 6op~M, ftp :SHaM· tU'KO OC,~M HeC C'a~m:x, OCMM
111eHe, tetie U .APY'rJ.fX Mfl4MtX lbVAU Hawe OTdU6JtHe
Hthe fe MO~W OA6P4Himt. J1 T4l0, 00 DYDII It KIIWII,

14AATKt,&lt;

3a DPHfeMe HOhHe 6op6e y 1Ua6onoec.o1 W'{MK
6110 le oalb&lt;H KOMaHAHP naoriiSAHCKOr OAOtAa. OaP'tll·
SiiUJ('d Onra TuxoMHpoao, ueroa*H04'UIU4 M6onMnllap~ea
cranG le H4 "'eno OAPt'A-' H noaena napntsaHe: Ha typuw
He HenpHiaren.cba yrbPI&gt;eiM. Oapqe rpaHare onHKY·
DO lof le AtCHY PYKY 0 .... le OI&gt;OAYliCKRo A• HAC AOII

•

MapHjy &amp;II.Y onKonuna Je rpyna "'eMa'IKHX bof·
HHra~ Aec:~14H OOMfBitttlleltHX cj)awwcra cTala.mt cv
npeMa 1&lt;1.1101 COBiercrol AI&lt;BO!wL w~rr.e..ano Je AO le
M&lt;l&gt;'OA rpareAI!Je faCAK. IUra Je oclehana Mapyefa9 A~
nw YI:O"'eHOCT OA CMPTtlOr CTPOXa, k.O.ty octeha 400feK
IC&amp;,I.a Ce

C.pe:J'He

C r&gt;1YTHUM

XMlllfOTW3CDr'taiM

04HM'd

B&gt;&lt;HIHHHM? Aa "" ylt&lt;ac ocy~e&gt;tor. y&gt;Cac 6e~H"-~•~Hocru
K
liA uore OTe:t(a(y rao 'fTe:sH H :sonw1ene ce :sa 3eMlbv?
Aa n11 HeOAOibHS'f li&lt;OibT Aa no6Jer11e? MoJKAa cy .fa
oclehalb4 ••o M\!lba npocrpyfana &gt;bO&gt;ce, anu 11x 1e AIC·
BOJra trYWHna Y ce611. 0110 HC CMHie '(C&gt;Yii\H\'Tit OPM

Henpufaren.etdl CBel'HM nnaMeuor.J ropHna
tbeuH&gt;t TP\'AII&gt;.&lt;a

re

MD)I(tna y

11 Mapycla le crinuna v 6oo6y. Opt.

Lllt,tutM XJ.tn~uMa o6oP•tn~ (e nerHaecr

Hui~1aua.

ncr

HX lo y6HJia KYIIAdl&lt;OM. ~fapycly cy P&lt;UIHJIIL Amc 011a
co DpOOMlla CI!O!IWa. AsaAecer &lt;t&gt;a.wucra DJUinll!O 1•

14

TBOf&gt;aH, Aa 611 WCCT CTOliiHa DYfA CT481l0 Hd lOI.IK'{
COO! liCIIROT Aa cnacu li&lt;IIBOTC AP'{tHX lb'(A'L

le

APY t06H tU!C'!i' OpaMOpa~c AA flpCBlt{e pauy M tta~

RI CTII 6op6y, Caonal)yJyhn crpawaH 6on, Onra le
CKVfliiJta OKO cc6e PAtbtHHKC H U38C'n4 HX Hb. CMrypKO
&gt;II&lt;CTO.

•
-

JleT- -tW u ocJehaw 1

AaHoaa -

sa.-

J&gt;CAO c 11&gt;0&gt;1 netHJla Je ""'"" AP'Yf'•PMlla. Ha!eAaHnyr
yrJICAA D\"A4HON M11Hl&lt;Y rpyny lbeMa~!CliX 6o&gt;t6apAepa, KOJU C"f nentnu npeMa ICAHOM C08!etCXOM 803Y C
ropHBOM. •AbAHaecr as11ona•, ..; npe6poJHna fe DYAb·
11011a - lUTe Aa ce P•A•? Aana fe ~~~•• APytaPHIIU.
Qea je OAIOBOPHna:
- HeMaM ropuua.
- Cn'{CTII 4el - ClltHan&gt;&lt;~upana !of Je D'{AaHOBa,
a ca.Ma fe rpo~Hw~taao no&gt;mcnuna: •lJJra AO P4AIIM?
lliTa A4 P•..v•w9 Aeauaec:T, a Ja feA»A .. . Anu 1"Mt"'ftl.4
JICTe opcMa roowey. He, He CMKICM nponrctiiTIII&lt; W c
TO&gt;! MHW!b'i OAII&lt;l&gt;CHa ooo!eTCKa asnlarn~•o•a IYPH'fna

1e Mel)y ca.'&lt;e HCnpHJorelbCKe aaHOHe.
Tat K~lleHaAUH ynaA y ca&gt;~o CP&lt;AHWfl: rpy ne asH·
OHd 1&lt;~5840 fC Mel)y &lt;l&gt;awiiC'tii~KII"' rpaO/biiDilUMA na-

HH~Y. 0HU Hlfllt:tiKO HUC'f MOrnH OOMHCnliTH Aa le '{
6op6'f C tbWM4 CT'{OHO caMO JeAaH I.BUOH1 4 WI HA
Da&gt;!et 11!&gt;1, HO!&gt;&lt;'BHO, Hille Od/TO A4 IC n&gt;tnOT•AfCaOJKa'
11HftMI.III cy 6pzo n~6au11mt C4B rooap 6oM611 11 110·
6JernH. Amc yGp~o C\! BHAfen&gt;i Aa le ClaHO ICAaH cobferc&lt;ll OBIIOH II CBII Cy HdCpllynw lid !hera.
Blewro u~Mn~yh11 " owrpo llanOAolyhll, ByAI 1101111
,. T HCPI.IIIOM 6ofy OWTCTil/TO !CAAH lbC&gt;IA\11(11 OOM·
6apAep. •

eoo era puler 0\'KOBOAIIOilO M\'3•1•. ApyraPIII.IC Aue
Ja• osn.eoc - KoerJy weH&lt;o. C1poMHa, ybHfe• 6PKliOia
ltmt: K seccnll, osa :»r:e:Ha aeh ABaAtetT lt nn- fOAKH4
OdAII 'f 1&gt;13HHM APVWTBCHII&gt;I opraHII~liiiJ&lt;&gt;M4 TpaA4
IUyla. l.lHJena lbeuo Mn4ACCT npowna I•
POAY KOA
JeAHOr APBCHOT pa36ola HO KOMC le TKOD4 a eype. 3a
BP~IeMe Peoonyu111e OHa ce yo03Hana ca oen•~»&gt;l co·
alerc&lt;IIM OOICKOBOI)OM &lt;l&gt;P'{H~eO&gt;t W OA TAAA Je no~ena
POAfltll Kao lao~•• APywrf&gt;eHa POANHI14. CaAa Je oHa
ynpaliiiiiK &lt;Dpy11zeosor Mysela y rl)aAy WyJy,

v.

() '('tUTt 1bUUU nomtH.U fx&gt;pHteHKO US Cena l&gt;f,e'noxyTOpCI&lt;O • WssJeeruJ&lt;&gt;• nuwe: •Huft&gt;&lt;llll C'f nOC!eo:m~
BOh,...xe, nopywun11 wKone, Kyhe &gt;&lt; nnyroec. Yq11re•
lbl!Ua no.muca ooraHu:sobaua re 'i ce:sy Ao6po801bKiof
POA l!CeHa ua OOHUib&lt;l"'Y ceua. COAa Je OBAIC nocal)eH
MflOAII napK, no YDIII.I4M4 le CBYA4 noeal)eHO APB&lt;he,
nonpaBJbotHA 1e " ocnoco61be:Ha wKorra. y csa~oM ABopuwry nocal)euo le no neTHa&lt;cr KOMAAa aohaxa, a
OC~M TOrlJ 1l0AU ce CTdJUid 5pl!rlJ 0 OOpoAUU&amp;MA 6opaua. Ta•o cy 38 'TP" "''THe YAOf&gt;uue 11~ ooora cena
carpat)eHe riOTO'fllO HOBO K'{he, 1\ 3ft TPHIIdCCT APYfi!X

OOI&gt;OAIIlll\ Kyhe cy teMeJbi!TO ORPdB!bCHC. Cab 0881
nocao C6PW114C OY li&lt;Oite '{3 c.ll&gt;dA"'Y II P'{KOBOI)elbe
yqltrc.'biii.IC Ooni!He.•

•

•

HOr nolba wecr CTonma pcue,euwtea. Konwro Mopamte
'18PC'ri-1He t~6a J.IMM'lt, KdKO 'lobfex: MOpa 6UTH. OO)I(D-

A&amp;lbY II HOlly, nobna4ehH ce KPO~ 80AY, TPCke, WVMC
II M04U4pe, UA&lt;M C rtltWTOibeM 'i PYIIII II IIS8pwan&amp;&gt;l

OoA CralbiUITPaAOM, ooc.'tlde H~IIPWCit.a caora

Aat~:a, BOAhana ce DYA•Hosa ..., cbol aeDOAPOM. Yoo-

K4)l(C

aoulaTu"Ja.pxa

J5y ..

ocfehaw •n1raoy AOMOBIIH'{ .... ceoe, ca'{

AltLtV' KOla C'f oc:.Tana TdMO, Cby lbenory HAWUX fP8AO·

»1. coo 6ora. erno :seM1be. H .:aA ce coeruew.c HHieM·
r
UHM4 flOCTOht Cil~to fCAH4 MH&lt;"40: A4

ue

fl.POrtyCTMM,

linnowro uehy oponrcniTI!I H ry ueMa crpaxa, He,
Oetale tH c.u!O AA PiW1U1.

As1t1e cHaJnepcc, Hatama Oapwoea 11 Mapycfa
fiOibiiBOHOIIa, IIIIO~e HCPA3ABOiHe APYT4P'Cllt, ~anane
cy leAHOM y 6e3113no:&gt;aH aono:o&lt;al 11 &lt;OA4 UIIWC mtcy
HMane HH fCAHOt MCTK&lt;l. OHAa cy ABIIfe Aoyraput~e
lt0f0 C'l 611ne 30f&lt;A110 II Y :KIIBOT'{, UPIIXIlaTIIRC S4.
·6oM6c 11 :&gt;altAIIO nowne y CMPT. C~ta!neo•a lbyA&gt;mna
OaanwteH!CO OAnltKoBalia fe y 6op5aMa KOA 0Aece 11
Cesaeronon.a•

•
CtaPMflt naltiiAIIT oatpOWOII&lt;l ¥ ~acy 6ol)6&lt;-. KOA4
le 6HO y6HieH a oM4HA.AHt 6atalb0Hll, npeysena le ,.,.,.
rooy AYliCliOCt 11 lt&gt;APJKana ca. CBOIHM Oopll""'" 129
'IOCOBO HtOptKIIAHt OopOC. 0A6ftna le 53 HtQplljaTelb•
Ck a 0POntBH~N4Atl H. ttwJe OTCTymma HU KOPOKI1. lJe..

71)Haecr carl! 6op11na ce palbeHo 11 HH'e xr1ena 11h11
f §onHULtY, C6C AOK fe C"noM HHCY O,AHCIIH, 4 HclKOH
&lt;tPH AltHa onet Je 611114 y I&lt;AHH111\U. •

•
Y cearoM 6poJy cobJercK&gt;tX HObltHa, y csol!ol
!Ot&gt;ltSH ltnH 40000!\C'f, cbYAO Ct 1101)\! IIMCHd COBJerCI(II)( lKCHA KOjC C! CC OA&gt;'llt&lt;OOA11e 114 pa5MitM R01b\IM4
I&gt;IAA,

)KeH4 I&gt;IAIII&lt;ll&lt;'l 11s Ys6el!c.e CCP. To fe se&gt;clb4
caMu lbCHW craHos~u w:alKy AA le AO PeaonYllllle 611na rtaCTOp~e pye&lt;e APlKabe, ~eMibO y IIOJof
AO PeoonyuHJe Hille 611no wKona " q11111 I&lt; HAPOA CMA·
~pau :sa AHBibaxe. AaHac, y rol ••~&gt;~lhW He ~Mo AA cy
C8U C1'clti0Dtllll'~ nMCMet-tH, oeh 1''£' ~f~1a U YHHDCP3Hrer.
14 MV.31t"'KC llt\(1Ae:-1H!e, H APYre . SM:Stte J.UKOne c&lt;&gt;fe
noxaliafy " M\'WKAPII" u l!CeHe. AaHae le ro ~tM·
lb4
H4RPOAUe
OOibOOPIIBPtAe KODHJCBKe COBfC'l'CKOt na&gt;&lt;yKO, SCMJW. &lt;ODX03a. )eceHaC IO T'{ OAIIIU&lt;O·
f&gt;aHa OPACIIOM II AIIBH"M hiiJ!I!.'IOM KODX03HIIt14 Pax11.'14
YIXol.lateoa 311 BCI!HKY npo~BOA!t&gt;Y noMyxa.l•A•H APY'·
nt yc.nJtx noc:ntrao (e: conxos uaMat4HC..:Or peJotta rAit:
1e OlAHfa Xar aHosa ca. CBOIOM 6PI&lt;~aAO&gt;I A06una ea
leAHOr xent,pa no 7~ u~HTU naMyJCa, a AT411~ Taxra~
6aJe"" 11 Melpa We.1H6eje.sa 11&gt;cane Ci no 500 AO 5!0
p aAHMX MHO ~• IeAHY /beTHY ce30Hy.
Ta&lt;o ce sa cn ~OoAY ceo!e orav6uue 6ope :.&lt;e11e
ConJercKOr c.~.3~. tb&gt;IXO C8&gt;!letnw npi!Miep AltO Je
B
norcrpc&lt;a ci&gt;&gt;~M ll&lt;euaMa CBHJera ao 6op6y npOTHs
¢aw11~MA - IICtiPIIIOrelba cno6oAe, Kpf&gt;IIIIKA CnOOOAHHX
HDI)OAO. Ha "'"xob DPHMiep yrneAM&lt; cy ce croruHe
H XHlbaAe :«eHo lti!We seM."be xole H.e *Anuwe craaa
KOA ee POAI!JIO 0 6oJ)6H S4 C/TOOOI.Y II CBfeTliiiJ'f
6y•
.whHocr,

ea

K"&lt;&gt;IY

15

�0AMIIX no ocJI06o!)etby Tys.1e OTOOPtH le AIO'II&lt;'&gt;c

.AOM y Rv•aeu'(. Y n•pxy. ycoeA c:~enon4 &lt;l&gt;116o"""""
"SrPAA~. teAtUl

M(CIM .st"'~Aa, OO.P381beH4, 0'-IHWh:.Ka
JtP MMHft4 le Ct\O}e ltOOe CTdKBpe, B"We OA CTOTHHf CK"POH4UIHC Afeue.

=srtnmnueHa nHtta H41Jl'i·X Mamttuftua 6pso
-cy ee n&amp;s8eAouna. AteM ce na~o noltllarol)af&gt;alv H&lt;&gt;5mt1eAft,

X.u:.aM

tftup aua e Pouunlo

uaMO•

ceh wnyaU.1CI Il.lltP~O K:DWt. MIIPIIWO C811•

Jer • ••••·
lttCTOM o.t
• Y•Y ee

I(Oaou

Porn •qe noe•u CapaJur
6ec~tlllhle m•ancwe •nTOpaaoun
&gt;KY~ c~ ma.acSe, G!e•~. C o6Je

CTOIMI u eete, ca aoaetPIHII,II• Ol01.1o c
DJtlt~Mff&amp; noonp31iafr

• x aaft&gt;MICM norJtt&gt;ll•·

•• nyne erllffMe nonan.eHax ct-.1A, r"'otSnl!l•

Uftii!JriUI )l(f:M:a a tt!e~e. y a&amp;Tpy6:t'(f:HU
aluolaka • cno u.a.

Ana CSuu v Cna·
I OIICK()M Spozty, A3 HlC na ny'tV ne OMeTt•
IY rti"TI1811Ut, na H~1u nx 6-op6n, - wa·
- Mw 4w

lUI CtiUM

)11'0 tUIOOISlbeM1f

- Bxoee.

waa('io,

SM&amp;Mo Mts

.YrOI'If on&amp;kan,
J

TO waa~So. 1'1)11#

'"'JU

- Kl)l(e CTAORI.ll Hill llrt'H•
wouha ~Jtoloj te 14 \le:l."'!\" e,.rormM. n.nho

b 0Hl1'1, KU CMoO Mo.Jt'CT() OVUUI·
wa li: lll'tM.~ • co,,ue HOC;Pna, a Jtl Re n.11h m caa. Xw, .. u . n or.~ua)u! - nowa-

ayle

U

C'TI P I UI OtltM2 tltCTa, I

IIICOltiiMIHf:

A "' tl,tCtR rpRL Mnoa.11tCW11 patau
•• notcnh·. ao.~tyaeatrajy 611tWta, o;~11afr·
. , doilGil:. A o,.olro. pnao h . Nt6o t\e
fr.:tHQ 33 IIPYfl'"' Hltll'lfehY

ttam• " cue3HJiqkM aBMOJuc. Pu,,eTe u

~II( TIMO AO B~tltOIIIsa, n il

HltM•A ~ec:n
UC'TIMY l(O faCTpt:60 BH li'Cift,Yrnena!)' HIM!Shf,
-A WfO ro•e 6or JIM AttO,,.
Xoh c CPUt Aa IICK01.(~ OJttUtnlfHC, ItO MO•
lttCI "at(O HWW'r&amp; AI PIJ'lW. M CTAI)O \1 Nllll•
AO lfCTP'ftiiO HI 'lfS:e Jta COllOM. &gt;KCI'IC
Tel(

•apaM c r11ne • 11\ttdy.
e
JbeOOTe tOTO C.MO ,IIO'ItKaU, 6oWt
•••,. ••• Heu. c.a~ • wu6o IIA:tonw 01
Mlllla't •••oaa .•• Xaf.le KJDOAe .1&amp; no•o,...
u•ol - Cnoa Ma:~ow. ceo~c11 OIIISOt&gt;ua ,
Jlla41 D1CDICJ a aa.•a'lt apt•a M.u'7, •.
CkiAIIJ

•
Atusoaja y :rta1'IIO ltCIIIIIOr runcSy, - ISta Arwe aonen.u AJe~a o:c ICon,IIHO ra te ra IO,!ll.
-

l.JH'CI

OpcA ~~:OMIIHAOM y Wr~tol)nktuUl tt C~tv n uo
ce Hll.l)on. C1:1e 6tJ )CTi eno .!1.1 1111a11 •u•no!tlbC·
MOr Hllfe )llll,l, IJCT·Or OMOr IUTO fe tV'Ie lti)A•
M" H N OX0/1,

6tao6&amp;110HO riAnO

llO 118WCM

CPIU'o MIWtM o6oaay II J(QI'Spy,

-

M a t e wu&lt;So. -

nl!ltafy lb)'J\M " •ep
o"""•' no

rt, ryoajy ee llltu..a, Tru'*'~'"

ro••~,. - Ma iJ.'o oao? TCM'd""'"'" ce Gor~.e.
a ar.uau• oa na ce ooaMa, CTYJ\.a'\ ce,~rc•·
ft O'l• DOial ;iOOOI, - Qpo•ae MIW AM·

APIII, I CDUISO foor J'o&lt;'IN.11UfM, E Cl110

• t • a .. n

ana ca .tO'fl!1rA!Ia.

- Opa'laf A"AO¥ja .:e.ro ra yul'lfll.
H IIIM. 0R.0Mfl1 O:t 0i1 0JI)l(tfltlf~ll. U~ Nl
,,OICIK wea6o. now() H JlOM!iY ;~a nooc
a
a orn.~•de. n oei53UII() n yun:y nntKO naMeua,
I PYk&amp; OM3CT1t0 0 aopu,•Jv He nV./111 '"'e.u~ .
A Ia CIMO t IIO.*eN . J'&gt; ~011&amp;1(0, QOtlllttO 1.1
'TAMIM Al ra KDMUI., 8 n oohe Mil ttPOI r.1&amp;•
IJt GOJbO ill~ ISSJTH u ra y$a.nM &gt;~'Mil u
aocaa• HtW•Ji\ a.o1ron•a :ta •Y CfAt .•

OT•e• Mf avw~ty ••• jeua r.1 AOanco:r
aoue.. not no ce aacl• CKoT, na nocpte,
•••Ao. . tteuno KO fle • Y ra awua wra.. . •
! To •aa r~:, ;;lpJron. cyaan ay a:no eaan.

16

ra'tnM nyTen• a. noct~t.y *CMt ca acueH&amp; f'!IM.fMaMI, C1'1PIIll• ce &lt;&gt;T1Ul &amp;

•n.ai••• noayu.
troaaa ,-a

O.:~OSA() u &gt;Kn.e~ofl.l aua K0.10Ma H•de•aru, n&amp;T1)().18 o~ l;fCTOAt«T n..•~•. anteno a:oDnn yo Koniii"TO. Y onHI!IY tOM'V u ·

..,ase, '"''"· an• r.ua, &lt;&gt;"tdy Netei3~ aovr,11a
he ce no TI!M Ct!UIMI Mat"' tj)w Kole JyMe

II I'Oja .MNIJU! KfllU .llll CCI n OitfAepe.

Oa mu ~i'IH

-

KO l(o) IQ

cycpd;y

- Hetota
lift,

IJCO'IT'YI Y ~Ke·

KDMYfiiiCT, li ft R)'Ty,

narrrtlfll!tUI, ~ o cy

'ftTIIOK

Cll.l'R

•nt

O,AU11(!, -

nlll'l t-IHtll~

OtlrOII80IIIV·

0411a1tuvno mu6ttu, noy,.,alv &lt;SoCSPM
*"0 Konn: . • , A"" na n•lecT.- ""e-Tapa na•"~&gt;e "ot&amp; 111111 R3tt.A q_nnn, n o
U'It'"O OICO
K•OO.Ilt50r 6oona 11 'feka JoiW'Y'oa .,.t"rtra unit&gt; a'
DPoonr-, .lt'f, pnr~f' - no Ta, wuiSo nnUY•t~o.

•

.. a p~»~JUIIV,
flf~ CIHfU.V.

He
tMAe! ce Mlf noct no~'A oro ~o~ , Oao Je a noyrn CKuier. no,uu~oe 811-"1\, xnlt~ H a n liYra.

Ctr.a cy .a:ocSnna AOVr" urM.a:

6ftittH1

ueo ..:oac:n Mm"iaQthi Q ~~~·flltQ.t. Y ».nMl'\ llP"
Kiln v KOWKIIUAIU, nnenv11e cv sojca~e n_
nAGitr:tor H
apont. Crn.aun cy uecems n

np11raallb.

315lllktMO ee, - llllltft\.1.11 'y ee n,py•
ron•• ce:t.•n• r jauvv
- Hame cy nhe cs.,e •~"ll•t(e 11 ,,•!ene.
-

WTJ&gt;Je

a

KO.n•tSe ca ca ~'Hto •.
:.•••e - cat cy KVfie kc&gt;-

CTOII'Olll, n1
~&gt;

0.M,1~ti1UIItt

noA CTDV411HM HCicA.SODOM f&gt;aCOHTi\'HH.te Aftua y1.1e,

nltc•OM II,C,ti! I UJ I•
ujy r.uue OIJf'OIOrle )l(f'Ra:
I'M#'·~ • •, ••Jt_ t;HtJtt
tc'q•C/ .OM Ulla ~{1«--ltt, , ,

01'\a(e

,llteflaX 1"0!1.ft4 ROII'fl:
-

Pew.'ltl 'ff'TH•I.l• 113 ( .I.M . ICOJlOII"b' -

f• n&lt;u• llrana: oJ~:nnaue . H31hm&amp;
lMiU4 ltlhl :13 ~e TYKV 3rJ~UH MC tp&amp;CT~'~liR/1\ W()fl tli'M n C'CCI.IItfi:"Tr!Wfl Me DPt'ttO
lf1l,'otf'H3 1 lt'fltiM .Mil CTllt) ua pyJr(' HOr3» 11,
A•Wrn ttllnvun!O veT"' llil rt ae oty{t t' •tttlt•
A-t, ~ Tpek" Ar&amp;\o. Ty~Jtii R Me no~ CI!.M
'1'\'JI~ lUI ce. Ht•C.'·"' -"'0r.11a uhn. avklUI t'"M
1"0 n OI54J"'kt. C11 U a ;1.0 kOJLefll MOA'&amp;
tle t3,\l

~tiJIJ,

llviSov le nnea111p "'"'-Olt c P t\)tiHIIft:
DO-f:)tl -.f"TMIIQ.II N a • Clt tlt-"'3 DaiOCT OWIII Z

t::o~o~on I'IO,.tKJff
OkO OMII ai*-J,

- CultTAI O~fl3" no cnttTv- T!U~uta,
TO T" It CJII tt•lrJI:IIIIIIfe. - .. 'lfe ct 'le•
C:TO H4 PQ.M.IM"'I• V.l!A&amp; rOiop-e 0 HIDQAU M
11'TM"ttlfMI.
H8PO.I(IU4'1 1

-

H e )ttfli'UUIO mT'O C!o!O DOl'OO!ene. onn.a'C ..
J:8He, OC-.,00)1~UII1 Jif: - C3MO .Q3 tH'IM CnO ..
Gon~t~

nol)c,

Cno~n,a.o~~ l

Ta ce puit'f IS&amp;roeJM eft

CMnff'UIKOM Ill VCHIUII, ca CJ8aMII Y O'tM,_A,
AiHOrO C'C npcaatw.10, IIUI01'0 ce RtiU)JI.6

til

10-ee:.Jt, -

va -

6oji'I.M

at.lfll cuf\a ouGorntn CTa·

Mory

M8"'HO .111 ucn••• "" ce He
lUI $.! OMO "'110 1Uitli,D1'0 [e y OOiloy,

Poxa~~teltn HI DOl te 6•cnn oo no•po-, UI. OT~C..T, TO Cy qi)IU rQrUUt'.. Q.n t:Oj•
I
104t CSi);V llOXOIUY, CIO(}' t.1o60Jy.

Pacnnyly ce 11111 Unte•y ao••ly. 'fv.-n
cr u c.v *eu v CotSwl• C'Ttoane t;'!'llule
• u,anftht noa ovc~te TeHKOae.
-

A "'"

~ee~o~a.'otfl

MltWTA

no q,enn noo-

CTpflleyr, ()(ltM 0.\lOI)OIIItX rOilH41'11
ta,.. - X3&gt;Ke Aec3 ue:c~no nOJl!Pteylw oGoae:.
- l(vJ, - noux"t•k• I M~&lt;a, - tkHlr&lt;the·
MO ~apa v.e (. r118ll3. 11~ Cftl'tiTII OpCJt tt.ISX,
joj, Aa H3M je 'tO AOloKQI(t'tU , ••
C1'10J:I Otup •• tliftllit Pyce AitAOIIHh.JLA~I
liS Ojtta :
Jl,. UIO •oln4 .wuf•
4topw .,.., ~~·
II• c---. • Jt u .,...,

..,p"

C'ICIIO.M•n.

A••ua nocT
aly Btcell4. 5e$6PHliiHa " nosteolh&gt;loa. Y

-&lt;no6oAHO ROUfeMe oJecMa M !S80NKK CM~tle.X COeTtUtX
ManMW4HI pa:smtfe*e ce AOMOM. Otnt seh nc-rynaJy ua ~
IIPII0C4MM4 C~ npOrpaMO&gt;f. fl lef&gt;af'[ nfecHe Aoyr'{

IIITY,

CTalbiiHY "

UooeHoJ

aoMnht.

Bone

M'{:t:ll&lt;f,

CJtV'IUaly OIJAHO, fl uaomnno eone PBAUO f:M\CC::u fe cno· 60AHOr BeoroMa. Ht~rapecyl'[ ce sa 6Qo6e " no5Jet.e

BOICKC: H OA"(uJ~!&gt;JbC:HO npare no6jeAC xe OOICl&lt;e
1.loseHe IIPMII!e. H
em Je • mbor Al••le 'l Ale•mleM AO·
MY y Koe•~·
)l(eHe n:s Attnt&lt;baumcntttKOt &lt;t&gt;:&gt;..,ttra *ettb, M3
rou&gt;I!4JtHt&gt;SAOII!&gt;ctbeHe cnyliC6e, n • Uof&gt;euor t&lt;OCta,
MaUle

"liOi&gt;~OibOI'I C8'{ C801y MONlfHCC"i 1by6af&gt; n nalKtb)! HO·
1uoJ Atea.ta u nt"l AON:OBt.IMa Oue fi01CPT~Ho oaAe M

1JouHy c e AO cy Aletti HdXI»tbtH-a, 'IHCT4 U o6'{'1eK4,
C:e Aft HM )! CB!I!OM norneAV :S4HIIICHC M&lt;\IKe.

BOhtH41U1. '{ ? OPGU ttO'iK. b.OM4A,t-tl\ OVXt: lt'flt'fD"~•
nao'4e onOUKet nan"p ca Hebtewto ttcn..C4mtM Cl109~:t~~Ca,

OQ it~a AO'(rd

lll'd, web01fi41CO N!tlJIUl H 110 KOht Sl00),

To le npa&amp;a oolc&lt;al
- Mw ~m. CMo, AP'irclPlfue. AO u eC"re "l ~on~'HtH no
f eAatt. KM&amp;rnc C:"''O lt 0048\t nHcab:ut. - np~rnswieAa

fl!tp

Ma.l1."

HS

Wec-oa'.tba JK~HK

"ora

rd.

V'tt)CI4 y

c:'{ft'f.

Ateua c:y OA.M~X owuwaH:a.. o'QynaH.&amp;, opeeaylfeth!
" ntt1e'4HWtKn npe.r neMHa.
n.stttt~ H yllka&lt;:ft noe*Ya[CliMX AclH A OCTd8-Hmt C'f
A)!liO&lt;C: 'l fHC•e HI!. JtHIUI&gt;&lt;&amp; MlJtHX 6HP~U• • Qehojy- &lt;:4
OHH CftUX 11 ) ICOlbi\ J.l ~n~'l\.tHd H:SbPWCH~X H44 1-blU:GBH'C DOA.. TOibltMa, 6oabOM, C~CTt)I\M4 M cycleo\\41'4&amp;.

3no fe tttuxoBa MO:te:ttt:t ooeMa &lt;tnuiHcta"'n 6ee"Cp1hta.

4 Jb76.sa noeMa serJioutOM AO'irl( Tttt'( H H4lUOI bliC~tlf
AO C'{Sd A1t01b\.tiU:.

CoH ce O&gt;UI

ClehliY

q 'i yttane '4Hra.r•• w

AP'(rbPHIIl 1111"0 C'[ ltx 'l DHP-

n~car.t,

cleh~y

ce caote np.ae

wrorre " npba \i.M Je :xelb' Aa te uacra ee.
01\.t, "40 H 4 lell:l liS Afe1,1 1(n."&lt; AOM:&gt;"-1 Ko~e "
Ry&lt;dii!IO p Wlh!" ce wto he uh• noe&lt;o ADII"'· 3Ma!Y
A4 k: T4M:&gt; .t.otr Tt.tro - MO..:~a he r" 8o(Ater"l. OlfK
~ oa.,'[l'l wro ho noll• 'l Cs:&gt;5&gt;tl\'. ibi!I&lt;
W&lt;Mf 14ft

'(i~IIH'1

6ytdOCC'f A~ Td""fO y MltPY' yqe 4\ot'f IlK " DliClN.

Ale•HIH AOM 'l KPeK&gt;I npt&lt;Ma npB'[ royny Afeqe
"" 6Hp••• KOla he Kaerabwnt ny T sa Cp6HI'{. HoaOJtH·
tCO AAttll v)l(yp6atto ce noaooeMa •• ".&lt;OR h.?tt:K. PaA•
·OHWL\"1 (e 1)4Alll14 nyuo~ oaooM. )Keua K OMrtaAUIUe
KoeKe uutnt'l CV' P'l6Jbe, a Ma(crop Pacro, uuoanltA ea

K &gt;A tnc y HerO'! HOI 6 &gt;CHH lotu h e ce aOAI&lt;M
&gt;&lt;ecro&lt;e oop5e. Hawa xo•6pa 60DIIH ... D)CHC II Co-

~l&gt;oMa~mJt,

npeHn onaH'uthe.

u.-.a

- Y ••me~ ef'.IIY
~owwxa•a. MMo·
ro fe H1rMMT.10, WTO
OMU4) QTeUJ-"10 V
aolctty, a KO.:. Kt•e t.ttl') c.aMG • • *e•e •
~eqa • 010 .IIIA:IO ~yp_a, Tuo • nt6&amp;.

*"•

u ehe A&amp;Tl-t He:no~-t(arelb'{ Aa ee
M'a~qe u
ttaute !leMilf~. A AOTne he KaU16 A'e't«U$ y utx:o11aMa 'I
Af•'•aiHM AOMO&amp;HMa y Co5•1a " Byrapcco&gt;J ttaOTas~a,.
6"re

CBOie

SOC:OnO AICTIUbCtf&gt;O.

y

Zene T uzle glasaju na izborima

it

J&lt;ao.

DX UJTif'l'tJ , 60!11R, k ill(() Oil {)tt)'naTQoa TJ ..
)(0 u (I~ AOMIII'ilt:r 'SIJOftA" \ft'T.U!11'3, .
- E BUJ C.MO ,!l)'llJt'l)ll .IUI'IIfJUI Olkti.A CTC

04t5oO s•I04lll1•

AiC!1'( n oo•eon'(. c:r&gt;tC&gt;I'{f't y Mlllo n.:&gt;4eP•&gt;te t'l'lblthe.
C&amp;aKO le HOCIIJtO rOp5y o61eweH'[ npe~o l)al\f8Ha lTC

DOAHJ!!UO.

Hoce u A.aJy aa

- Bn::t"Mo Mn H ~nnno t1 nn1
t.e H~roe
DoleK - roaope xnodpe r;HtCftiPHIHJ&lt;e.
e
Becene ce u1TO je Mlcwn yr. lt.~ex. uno

,.uajeua o6~aa1"1

ce. 01114 HMaJy C:&amp;OI

Atf!:tfKbt XHC'ttfC-H«"'t o~6op, ~eynryouo-nPOCBfet'tm
·OA60D, DaAHU fMUUbOH, cf&gt;oJe 3UA HC K VCMCHe H08M.tte..
O~P&lt;lHO 113ry6n.euo A~lbc:Too oner ce soaha.

1-te.

•

arte ._,., croUJua enpaua mta·

Rt.IIH Jby~J. Sam

HAPO.AHO&lt;-oc,,O(So.,.an~'irtY

'POAO H sa!i.lan&gt;&lt;~JY

CIIOJOM

..,,d)e Ma.ao NITICDalf:KI, CI•O :II ce coace 010 ro:r• *WIOT-a
Cllitc:aa c:v nOTPt6e *nue:a ~tole noa~oo~y .

.'BOM )KW80T'f.

u•f• A&lt;P&gt;K·•·

"""'"

r f('T&amp; M, r ,11l (CJfC'TtrnJ Ct
oo ,..eRO)I ~~1\,, - Pllllllfut

c.aaJra aro:Ja,

au:aaasa Je XOil.U

Ce.~Wn liUfiC.TPfUD.

- ETO n , 6n*el

r-.ao c• r.a:le c:y

OU OIAOCfiO tlftT,lfUIJy.

ee npono•an:

thoo!l ca eezumn- Jl Jill Ma~aoa H
a
I!Jreo
:~a tS!e*"· Tol4t: Koae, fiUd:tv'' :t1f"U-' nv·

K ?K0'4110 re cmrao n_psu ll:ilM:.tOH C4 AJet.t"&gt;'f. )Ke,•
He cy notro~11e ao-e.A. tb}IX. PdAOCHo C'f' npaxa-tntlll

-

M• ftctHae caacoctto A•t-['IJIII'JMaa.-

m.'~o1UII',

'f&amp;i

UH

c•O

TOf' C,UC

Ho•uo Oli'O Bt.'lltlte r ocooh1He.

auoM UOKVntiO JrnYlKHT"•.

c• o te lllo ll, M"CIIft!oiO
I'Sieroc_,o noa CT-I'elv

ncena:.o-

IICDr'!U iaTtJb(J(IIt,

nQ-o

1'3fiMOYft MO, rntD::IMO otle '"'' CSoMIS ••~aTn t&lt;3A MJI.HMQ d1r ..
jt ... O CO I(I'V111o'0 V0811Tnl\ #ltM I'M1 1 8 JUUIO"
ce IICitOIIfi" O KO rH' ~ e n3CT&gt;! noneTtUI.O
Cltll Hll lt.ltR'I, M':lll Ta.'!O \tQt:IC. T n&lt;!JI MI M
I'Sr3 :tVntft IIM'Cf'' T•TI'I. T I'ITn 0JUte11eMo " "
v
t&lt;u CSual H3HtC"l" !h utaHa
\iaf'nka, xo~~ ,u r1 ao~• CJI co60M .Dcalii'I!Ht)l •olt'un". 1ft :till. A
oM. iaAa-H, eae
ns

"•""*'"'"tit

''"""''*e· T"11'· T•to. Sora • "
ra oneu le~"a :o.:tMa ouetie :s.• l(.nce
I~JHIU'n

.a:ovroaw••· Tt. ztotlow~ • «t~o6o!utuze ra.
Y OUttiR .• fii ... IIIM. 1"381'010Pirlt8 OTnO-

'fiiR.e JtOM~I"CAII•fa. )f(ne- c.,majy u
.MMON&gt; n:\*"'e· Mworo l'HT~"ot-coea~•. l&lt;OM•
~epCMttiiJA Ul ll:l.lpWU3 niCOIOJ4:
fl#lllf'l!t.tlt&lt;flr }IC',.I(U 0~4po11rtrl
0 111/a/Uit(rt CPIW(U l.l"t%1jH&amp;IIjU , , ,

-

X ohc~roto 1t11

enu:not~ ?

-

n1cTa JeD t•~"~

&gt;'&lt;CtUI Jlll&gt;t.:fhn ct aa ll'lt- o o rneAalytiM
f8KC.IIttll)etf0 )' Hopl'CKY Jl.Y&lt;SIIKY npOSOpl 1CaCMO

ft,

- Couan? Cnua"'a cax
T•rtll to.t•ne, xohy CIA .Aa

nt)l,eceT • .. eaoor.ne:tax -

,«.O'I.CICJJe )'llljeK atp,pa a uacx.eJu.a Ma.1111:a.
HIAa )•

-

lako Je ratoo v rtl•me I ntprljattll bllzu, u d•ctmbru

-prolte rodlne racotuni tu isborl za Oradskl NO odbor.
'Moogi aa mlohfl da ta odluka nile na m lutu. All Tuda
I• nala. krviJu vuana z.a borbu, srula I srodlla se a naJom vo!skom I oalt. vile narodne vlattl znalutl 1ve to
nlau po~rl lelllc kod a su raaplsal e fzbore u Oradskl od·
~or. Tuzf~ le a ve!lklm lnteresovanjem doe. kafa frbornu
•
kampanlu. Btra le to novoat ~to su t t.• n• doblle pr•vo
glua. Prvf put lfne su d oblfo oravo da glu a)u I •ktlvno u(estvulu u politl~kom ! rvotu s vo'l'a guda. One se
olau abonlft. Ooa n brzo sbvatlle Ita za njfh znafl

prno aJau.

Prvl put u latorfjf nafeg naroda lone po~l nlu al&lt;ttvoo d a ueutvuju u rjeiavaoju ooltlh pllanja zajednlca.
2er1e su na prt:dltbornlm konftrencljama aktlvno
ueutvovalt. PokaJal• su da rm Je mno ro atalo ko te
bitl lubran u Oradshl NO odbor.
- Ml nemamo z:aaaja, - govo rt jedna lene, - an
&amp;namo da treba oluvati ono ito su nail alnovl u kna-voj hnrbl lzvnltvall. Ml vl~e netemo da tfvfmo u nezna·
ntu. Hotemo d a r1dimo, da poma!emo nalu borbu, da
zoamo Ita ae radt u oMoJ zemhl. h o~emo da blramo u
-vlaat one !judo koll su sve doll u narodnu borbu I
ll&lt;oll fe •odftf brf~~:u o oarodu. To I• oarodna vlut.
I !toe au predtarate kandldata na lab oro u !lata

Ora dskoa odboro. Davafe povjtrtnlt fednhno, a drep
koj f su 1e o ~rll elffl o oarodnu borba 1 p0111apli aeprijataljo lana au oltro krltlkovalo.
Ooho le dao lzbora.
Na blralllte dolaze Rlasa~f. a m• du nllma pr-.1 o•t
mn o~o dlevolaka f !eoa mladfh I •tarfh.
Bllo Je dtriJ!Yih momtoata. Borel Tualacl kojl ae aa
utekll u Tuzff ciolue da clesaju I teao koje oe zoot&amp;
litotl ofhju parlluno.
- J t If ovo za partiuno? - Zatvorf •onrtw. -

Olasam z• partlune.
Jtdna Muslfmanko vodl d•oJ• djt ... a jedoo a .,...
oosr r Rovort:

ru~ju

-

Nepfsmtna sam I dolla urn da &amp;lasara.• dod?-

glh lxbora nau~Jfu plsatt.
Tora d•na Javrto •• na fzboroa mjuta hitlada ...
damsto I trlduet !ena lz. Tu&amp;le da prvl put talra.ju oarodnu vlasf. 4S0/ 0 od utupaor brola bl rafa bile •• lana,
One su d olazrte na ltbort u rrupama pod partlcaoa•oD!l
zastavom kao aa nt ku sve6aou manlfutaclla.
Ztno Tu&amp;le oa gradlklm f&amp;borlmo pokaula au s,.ltao za Javoi !lvot a.-ora lfada, a time I IYOjQ ~oreJoat I
aposobnoat da te t dalje tktlvno ufc:•hot'atl u t&amp;andojf aale alobodat dtmokralske fe&lt;ltr&amp;tlfM Japalafi.ie.

JT

�r
I

JeneHKa
YCT4WKH

ni-1CMO CI-1HA MA,Il..ll-1Cjrf&gt;,OUJ JIU t:e, iJpora AtO/KO, KOiJ CU JIIU,
liJOjyliU py6uue y CG(lU KPOj Of/CUIUIUO, CJ811UX
O~ujy IUOUUI0/10: .Oqa cy UIU OiJBfJIU U MO:JICOO
ra, iJywo, uuwiJa auwe O'IUMO ouiJjemu Helieru• ...
A ja COM CJIJUiaO WBOj MtKU, CIJIO'IHU rJLOC
u uJLaKao. Bop ro saucma IJ/lme auiJjemu uefry,
sap Me au nuwe nuKaiJa uelie caojuM xy;bl!auJlTIMr iJJLOIIOAt rJLaiJumu?
A KO lie COiJ1 MOjKO 110/Jin J CJAipOK iJOJ.u U
CjeiJojyt.u 110 AIOJI/1 mpOIIO:JICOI{ BtcCJIUA/ fJIOCOAI
apu'lamu: .Cmpany ueKaKo yaopax, a cympa
/leAIO 3ajeouo osullly autenuqy cujamu•. Ko Ire
IIOAt caiJa MOJKO, ua rpaiJti pyou11e iJouujemu
u iJyro Kpaj orHJutllma 6oxulrue npu•1e npu•JOmu'? Ko lie uac caiJ, .ltO}KO, CJ/1/t /IU'IIIIIAI XJM6o;,r
xpauum11, iJpHa uOA! cjefiu u uolty uao .friOJiumue
C llOA!O /10 T/OCIUC.IbJ JLeflu? ...
Tu C/1 Are •tupcmo pyKOMO cme3aJLa, a morme fD:BOje CJiiC KBOCUJIC AIU KOCJ.
.He 6oj ce, cuiiKO, 1111 na uac rocnoo saoopaoumu, oaJboa, Het.e•.
Omaq ce 1/UKaiJa rwje apamuo. 1-buue. cy jaJIOoe cuanaJie, a '"u •recu1o IIUj!;.rDnll rnaiJuu.
Y 80AJO CU mpO:JICUJIO JIUjeKOBe I(QQ COAl ja Jle:JICQO ocuuqe. YJoJtyiJ cu o6ujo11a uporoae KOiJ
CJ HOM • Cmpouy" OUlCJIU ... A KOiJ OliO apeiJ
(Joxuli HOIIIJ PyMemry oiJseiJome, mu cu Kpaj
,,eue JLerJJO, iJyro anar.ano u Meue jeqaje,u y
uot.u 6yiJuna.
DpolloiJuJIIL cy i)auu uyua namtbu, uot.u ayne ueqoJba ...
KaiJ mu ja Ja flJIIIKJ up11pacmox, oKo cena
iJo6pu HeKu lbyiJu uo'lewe xoiJarau, KOiwllO cu
mu, cjet.aw JLu ce, uo!.y y ysny 11ewmo nocuna.
Tu Ate jeiJIIOAt upeiJ UC'Ie r!OSUO II TUIIXUA! rJLO-

nAPTI-13AH K~

l(oHu.e.- nporwne ro;taMe OAJ))I(au Je Na

n

•~•a

ro... au•Ja

u epe-; Porauau-.

y

ce•po•.

AH"DI-1 PAJI-11i

COM uocte: ,Cjehatu 1111 ce KaiJ 0110 uaa oue fJyne y ce~~y oqa oiJaeiJowe ... Y611nu cy t·o, KO:JICY;..
oa.•wx IUOMO neriJje lfpOj Coae. Mu BUII/e 1/UKOro ueMOMO ce.•t nome iJI!Mibe, KOJY myl]umr
xot.e iJa arose. AJLu iJownu cy aapmusouu y
nowe ceno u, cOAtO pobeuu wymu, Kpujy ce.
anu jow KOjy ueiJeJby 11 /fOXY u1i11fie ua t{ecmy,
110 KOCOpuy. /1 ;II/I fii!AIO C lbi/A/0. flo II Offlal{
HOM je 1/U IIOJIOCI&lt;)' CO fOpiCUX BplbUKO pt!KOO
iJa 11/IKOAI JteiJOAIO 06pa.1 iJO I/OAI )'Uplba",
/1 Otfl/111/JIU CA!O, AtOjKO. CjefiOIIf /IU Cl! KOiJ
CU CC C;ltU}U/10 AtOjOj llJIIIKU iJyrUHJU, KOjO AliT
iJoa11pame iJo iJecnor yaeu,a? Gojao co,lt ce Hail
tAro ce pocmaJw ...
'iecmo COAt uumao aa me6e 011' 111/KO 1111wma ne 311aiJe.
TeK jy•te,p cpernox PaiKOtsy Op11roiJy u 01t
Mu pe'le iJa cu xuaa.
,40HOC Cll II UIU, ~tOjKO Atel]y (iOplfU.liO IIOCU/11
y pyt{U u oopmu ce ys Turna ila napoi!J.
Ha IIrBOjoj ;llpiiiGBOj P)'l(ll, 110 pyKOB)' BOJIIU'tKe
6nyse, pe• At/1 PajKo, cujojy u11a snoKo Je
mup11mu u 3/IOTir/le aaujesi}e urecmoKpaKe. CaiJ
cy, suaAr, muoje O'lu cjojue, mu o/1{1/e ue nJLa'lem.
BuaAt wma caiJa MUCIIUIII. Tu u coo nelbyiJe
Mpaum. He iJpxmu mooja pyKa KaiJ norane iJyuutaue ouje a o6oo3 cooj, •racm 11 se.&lt;~lby caojy 6panu.
HwcaiJ uOM tJ/111113, AtajKo, myfpt Jbyuu o'leoe
uet.e soiJumu, iJjeqa rJLaiJua JIU}erauw, a ,11ojKe
y iJyre, qp11e uot.u, unOKOillU.
MajKa ~toja iJporo, Amaro m11 cpcfie xenuAt,
a .lbJOUAt mu mooje j yno'IKO 'lena.
Tooj cull M/1/J/E
ayw~ry

*,....

To Je aawa~t 4rtJ• 'I n011n•"'XX• a A
PYwneao•
»&gt;ry aam•• •na •• Po•anJ•. lliTJ• •ora O~~tt Mthe ilyro
U6Qpn• t• 0ae CJ octne;,t 1'13 TOj tCOH*tCitKQ,..f• (ICHRje.

......

•tro Mun •aw-o 7t:aa•• •

~tuo

euu::a IIIAIU.• ne*e npeA

llhue p.Kn~tu.•e J:ll TY

IIPIV KOHtf&gt;c r ttu~aJy 61MO j e ~~­
u1·ro cy cJtaw~tc"'u ~ v• T'C tt t~o•n 'f)'Tilo8.ul Qt·
MNTI)I.tl.tiA nC.J ;1ptCT3j&amp;u, rp)'.03 81 r pyaecun·~ nt'at~&lt;••• •e.a Cllo6oAaph:e Pow
ae•Je ceeutto

.. u o. C•fll'tu.o
eTO• , a PI~DIII
ao•

~7

AO:JaU.'It •• ('•oj ap .. •t•wn aeop
Po.-~v•j n· q

TOra

up ~eooeh

•upaJanlh.J.

:~••• np.. DJT •ttJDiat ••

roaop••-

. .. C~J..O ro"""9•Ar 0 Cfll.ta' t»TO • •~ M ..TO »&gt;t.Jif1 ap•'UJI• o ~ taT&amp;aJUI XOit CJ ao;~uje.u J 'lOttJ ou6opti"t.

18

-

pun ie Je,ua *f!ML
)l{epe Po.-a••fe N•traaa Katy carue eaojy nowOCNf r;~uy
aptA +&amp;tGac:-r• .. ~•M y6•&amp;&amp;••• • oa..a'IKIWalla, O•c IIMt-JII!OttA•

lue ua caoje CSpah " CIIHOI-a, jyea'ln.x, JCTUMI&lt;l Po• auje..
woJ• cy uojo• Kpa,.y aanen• U31f)' c.Taay cnau Klllltlt &lt;~a'l'a·
110r 011or apaj~. Meby Po~ a un )ta ~ta 11•a Mttore *tlia sa KOje
KO~

ra Ch• ce one ynnaruune. na ~tano Tpe6a P CMt;'l" y O'IH norne·
AITII Hthe )'CT)'IlHJTSI Jra,ll;l JC y Ok'1'1U•J OJ1.6pUI H "f8C.T , CIIOje8tMn.t. 0;~. npaor AINI ycntuca *eut aa POMIMaja 6ue c1
UpcT OC~Oftal( UOjla j)'ttllf,._.. tatiOI)JU.. Kpo1 Oat TDI •

DO•:t;.,

f'Oaaae on t'f .aue c.e o.a ec:6e r 6o¢• ea c.-o6o,u lUcy
•orn• U011an 'leTU'IfU U•I(G.act• aoja CJ ax 6u·••u•, opeGa lua, &amp;10&lt;'TU~a, tpa• on•• a yCS•J•~•.

Koneem 19t4 godlao lnrten Je p&gt;~alj 0&lt;1 lltr&amp; l8
uatah u 8~8. S•meu I okolnlm ot)hu. ('~fotkom .....
·R'Odlno1 oa Bam 8 &gt;1\t. uth6t pod k:OQl!ll\&lt;lom p or:natol(
kol)a6a lb)~o•lta, Ante Mr~onllta I A•daoa ll••'~a,
lnrllll su ponovno pokoll u No• om Grado, (Vu61•~­

b
P Jnvlna). ;rdJo po prltaolu otevldaca d •aa'
nem' t l•or ub.\. 0 tom ftt.om mJe•tu ell) da.tta• Je pobije-no pr•ko 1000 Cela, dhoa I muik&amp;r\e1. Z at-Ins, ts
lsta banda pro~la I• na de• no obalu rlloke Boone, e~l•
Je l••r411a ub' l..la i p•1i••l• u "'P'"""' solo Mllahvac,
u lltGm In

PtA6e. Oyuo MnetAana.4.Ke BOJbe sa J&gt;aAOM, cni3Ma le
11apoAO 11111enora &lt;pafa.
tkcran• le ceAM4 tfeapu(aTelbO&lt;a o&lt;l&gt;lHs••a JencHba saJeAttO ca o:Td.IIH~ APY•· )Sa"'l tunrwu M &amp;-..
ltB"UY W. 0An4:SU ca HaUJW~ [CA.tU.t\jl.llolM4.

Y cp~6Pctttt•coM cpest l}eneuu opu(eA!tO P Mit.
-Cy 4apeb&gt;t '{cram&lt;tt M ttb:&gt;ouH H
anase lo '{ oen'( fp'{(H4ttbi!M4 110 AoHitH. H~nottlarefb:'"' M&gt;
ttoalb'-5 noope·
werao (e MnaAO )eJICitKH.Ho n~jcno.
Mpr&amp;y, u:sHaK.&amp;JCeHy, OOA btJIIHICWM op~O!'&gt;f KaWnK
cy ~lb4ltlt Hawy Je..eut&lt;y. tb:H o36ufblt~ M3pa.s nHt~a
'!"obopno f~= •OCBeTitre Me!c
Ycno&gt;~&lt;Ha ua JeneHt&lt;Y B~h•uh Ka? "XHIMAe APl!"
t'WX 3H2UutX U Ue3lUntHX iyHaK4 UltPOAIIO·OCliOIJOA"-"
na•·IKe 6op6c. ocrdhe o!et~Ha KOA ua.wer HapOA.a, sa

~"·'" Je cno6oA'i " cpehHitl'Z 6'{Ayhuocr uece6K• Ho
"'Proobana CBOI MMAII :t&lt;JtboT,

-

walu~ae

aa~oa1, 40rHa:~ea.

"ro H'l uuaaa 11ehexo U·
KA
*e paa6opnn

esen11.e-.co co tto ailAI\~r Aawa. -

TeWt(O •a (e, C-Pllt • • IU KUO JU (f.t -

c.,

N trUd.110·ostobodlla&amp;.ca v.Jjska pobjedo'lo•no aattu,&amp; 1
naee 1U{O prJ61 Ol 6e a:tl z.likO'IGI od t~ts fa~l PO z u t_,.

ltiJI(t .JIU.I•

•••• Ava Koapuu,l kOla je •cr-.-pa cau aouuuu ocao6oAUI'fCOI 6o¢•. - a oaer TJewa• et KIA ao••en•• ,aa fiy cy"'~'DI • oh • t.to•e.•ol ao••l• opaeo J •"• aorAtA no a e.a}e-

TU ot;pau CApT AO'ICK&amp;U.
Cu C'f 0110 aapa*atll1e aaju,snJC:y *CAJ .,.. c~ oll'o npa.
it: IICTjtpA uenpafne.n., AI y.. a pCTUIO lt&amp;UIP H3C10Jt11U llllaCTII,

TAl ce: teooo ~ p()y yaurtu~ •o "' a:acnna•o. Jta ~tOrnabyJeMo liCI)oa
' &amp;p8TCfiO a )e:tUNC1'iO CIIU

Ao• onay.

MlniU

vapOAI

CIOJf

Cl2o60AHJ

Ha kON+eo-eaQ.a j• (e. aaa6pu 1npoa oA6op y ItO)• c1 rmu
••• • we• • •IKe • cec't'pa Mawax • oaa.a? u 6opaqa, •eae .-oje
• OA npaor .a.a•a • oc.e y uol•• cp••a.a n o paaotTa • n~t
t1 118e •••
._._. OCJI06oJ.a •a.. n 6op'c_ C:lf .,~. N MMa •a J:je-

t,t b lh iiOn, k:~l}(

ostali eu viernl p.e1 t1vo~a rospodara liiUera. Q11l rw'-·

Hll KOH4{epetn{lll• cy roaopur~ peljue c• Jn1Hl aa APfrO•
crapt, yu.a•n.ewe Mtftce., .-Jti,l,e *e• ~ • o • .-:t,!l,tUIKe.
-

lJto..t~

dutlm, u borbama 11 Jtdlnleam&amp; na§e NOV naotapaju
jedinll&lt;eoo Ito ae moglo vldittl I prillt&lt;om posiJt&lt;lolll
borbl u Gradae1o.
I du., Avd•n H u16, Mrkonllt, oop Savo 8&gt;!1t I
l dru;i oHm' H116a.1 oro1u.la·..-aJu kffl'I IIO 1lultua~Je o~n ..
patoru. All nJihova nedjel• nitl 6• •prheeltt nl odlolltl
uolit01je o\:upatoulcih l&lt;rvnilu.
obr•fuoa I• ~11• ._

J\\Koro C!IIO Q0e1'0111111e 0~ Okfi'IUOJ)ll, OA TCT'atll3:, a

OA OHU

j&amp;tl&amp;l\

••l

'{ caa•o ceno, Gttna p:uo no11&gt;t ltta H t~•tle&gt;betta OA

l

,, ~ ,,t . 1 1 l&gt;Onln,)"

je, no pt'lrnalu61 borb&amp; 8&amp; 8r1&gt;1t~lm d!ela\lm&gt;, 1Yaka 1&lt;o
.Qo planu'' poblor ao prema Modrl61.
l•blotlle••• Jz Mlloiovc• kao oaro~a lz l( &gt;4rl4e
miott• Suo
govorlo jo t&lt;&gt;r• daoa tetnWtl l:omand
Nl1&lt;16 d • to ao u aluhfu napad• oa Mod&lt;!~ ·• 1&gt; &gt;rlt1 tlo
,
posl)odn(eg, a malo zatlcn poslao Je a• oje tehl•e l&lt;ut •m• da provodu B &gt;1lt. Nakon ••rteoo~ o~sla " lll·
looevou ustale ou se uputllo or om a !hdti~i. M , 1 1~4
je doon pustoA. U~ad &gt;m u M,JdriOu uitdo au pohlte
oko 60 lena, dlece I slarac•. Srpskl ~l •alj prll• ~·anl a
doveli au ored crkveal portal, gd lo 811 ~~:a protbod ~c mu6UI, a utim p&gt;klall. Ojtc t au ubljalt u
najnjersii:IJI oatlo. Oalmall eu lb za notice I t&amp;da nmabom luplll glnom o zid. Nakou nd•aog- po &lt;~&gt;IJa
lzvr~lll ou nttu•,eou p!la~ku, upallll i•dult'etln&gt;l 6ot·
l'le i tllttm !ilft QOY'll1df. S\ 30btJtll HU Olh&amp;li -&amp;1'tU&amp;O.O~
iupnlka fra IJ'ran)U ,Jur lt&amp;, I&lt;O)( ~0 Jol l911 I[Od tqo (~.
t iorao uata· :e r ub1fnlke l;t cr:Cvo, n\ao'"ca tt\uv~l rm d&amp;
h
erkva nljo n rubolnll&lt;e ~ ~o u lolllolovou. ~to u lo{odr: ~t I okololm oollma, pod&amp;oo Jo oko 4:o ljudl, teaa
I dJeea.
Sa~a •• ~alnlcl pos~nplli no Is\! naeio u brut·
si:om seta G trevao k od M ldrlte, cd je •u nad. hr fat•'«'IAI
livliem, O;ofl olio poho zs u&lt;tahou u Prud,lnrtur po.
koll, pllaa~ .. I palfon)e.
l•dalnlel orrt&lt;ko~ { b r utskoa: norod •. opro•o&lt;h61
clos~Jtd :t o p 1\ltl1tu ok,tpttm•" br&amp;touMiae(hD i streo1Jiy,,.
o)em, ne vode61 raeu.a o frtvam&amp; l&lt;o)o daje ••~ oarott.

jOIUI.Nka.

Hn}tca.Jt m~eo.tzOUifl .na Y~~'•jtM npalfan llaftoo. c.a•o

lll)tJ\ KOfOM &lt;fn one IJ9C"Ta/ll, "tM:I ltiDOpa

C'{ 1941

:¥nyne OABenlt y norop MnaAy JcneH&lt;Y B :hlltth.
Cue crpaxore " My•ttttoa Joceuosua H APYn&lt;X
:noropa oua lc BI&lt;Aielta " C.OMa npe&gt;&lt;lfafelt.l. A "&lt;aAa ce
ifeAttora A4Hcl cnacna ~ noropa, Olla Je cxsanu1a tAJe
,Jof (&lt;: MjecrO II HOWM nyr KOfttM CC AOnaSH CJI060AH.
Aoltlna re Meln• rtdp1'!1:s&lt;!HC.
)!(una, '{Ollie&lt; Hae&gt;&lt;ula••a. nyua nonera HO'{MOPitO
fC PdA&gt;tn4 )1 4HTH&lt;I&gt;tW&gt;IC1'1NKIIM oprdltlfS&lt;IIIHf4H4 M4fC•
ew« or O&lt; Prra. C nyHo no&amp;lepe"'a cnywane cy le
xeHe Ha cou(j)epeHII" IIf. Oua re :ntau y lbHMa npo6YAIITit o ena~'{ lby6tb noe•&lt;1 HlW)f HtPl&lt;\lf:&gt;.OcoO·
&gt;6oau."a•xol BOicu&gt;t K AY6:&gt;&lt;Y MP:telt&gt;f np• M• oxyo•·
ropy H tberonm• cnyra&gt;~a. 0 •• Opr.t•tt&gt;yfe •rn&lt;'lPHH
llelnboT, OTBIJpa talta.ncllt 6ercKe Teiu)ese, Cilp!Ma np~ ..

·6o );Usna.

liiiOI"f pet; a Aa Hill It 010 .,ljlbC'OlOII .,aH aoJ• C-NO AO*UjC'. if!J

loiCIMU IIOTeWI(O~e

3ffit&lt;091.1'&amp; H3 f.}:)"(Or OA80AHOH

..r,o,uuie u~ 5p'-IKOr 'i :snornacHu JaceHo&amp;ali K'It nor o p
•Mel)'{ OAP8CJUtM :t&lt;Pf8&lt;1Ma 11 Aleuy. ToKo cy ItS w •onaae

CPECKA K OH&lt;PE;PEHL!IIIJA HA POMAHIIIJIII
•J KAt ..xouo.y nr 11-a .:owttp-t•u•1a Atrn.awncnuor

PONOVNI POKOLJ U
POSAVINI

Bot..K~t..

'

1l P ~treboo !&lt; u o•lrn posljtdalm botovhu n hoofno tulob'Odenie- naprerauU ave 811ace. ('to&amp;reaao i• 4.&amp;.
........1 po~t·n ~nlok ••ollm ufd!em d &gt;prl•••• ooojo4i
kako ,Ji Jed'n luod - nar.&gt;dnl kcvollt - nt bi ~!ta•
nek•hlen. S&lt;l u N&gt;toloO·O•Iobodllo6&lt;u volaku - I
muic:o I i1ask:o - ne gleda)ntl 1\&amp; vJeru l ftu,,h. oet:.
u b orbu prot-lr k:rvnlkJ1 u. botbu u tdl)bOdll, t&amp; epa.•
nller oarod ' kota lo t kOIJu ••I kr,olool. 1'·&gt; oelfl

bude oclr o.-or 1.1bleama ae•laUa •&amp;&amp;rae•~ •••• 14.jMe I t ota!el•a.

Ultall&amp;raa

_ao euo6o~ .-a.art ••• ...

•

�\

ZEN£ TUZLE I KREKE RADE ZA
AnMallsH~I&gt;I

front !ena Tusle I Krelte neumorno

Tl df I pomate SVOfU 'fOfsbu.

tn..v nte radlolca radl punom parom.
It racllonlce (orqano svoltl don so odne.u urodno
ltro&lt;1enl l&lt;&gt;rianl u tivlm boflrD4. Krot ftloqe se vide
lene bal!o, naqde nad ramove prollvs(u IOrqen•. pore
IH!dobrane. llfu t&gt;OS!ai7U, dob odorqo s boll!ona zulbnte
malfoe '" fdllante paroulta ne pr"~'·· n su torqanl
namtenlenl nallm ranfenldma I uto ih lone laroduJu
"" norOCIIfm zadovollslvom I pa&amp;!Jom.
U radlonlc:ama qdJe se ltTia« lionel It padobranJlofh aallano u•tr•lt se orl Plesma. Tu Je oroslton&lt;l sob&lt;l
provf Zlvf solei vrftedolh I brtlh rullu !lo premolavaJu
lro~&gt;tt, veseflh t~la.ova I l l'fth ofltu omladlobl I teoa.
Od lib l&gt;onac:a u druqoJ se radtonlel plelu wape ca
na!u v&lt;&gt;Jsbo.
U kdn&lt;&gt;l mal&lt;&gt;! rddlonlcf u druqom dJtelu qrada
tene brole I or6ve u•ole ra ronlenll&gt;e, dol&gt; u bu~ol
l&gt;l'oJacl&gt;oJ radionld dvadesd I pel ma~fna od (ulra do
mraba rodl u tedan t~las. Tu se !ene sa omladlnl&gt;ama
nal!e~u bola ~. vf!e parf ve!a l•baclll do se !to PI l(e
o!premt borelma na front.
U druQe lrl radloolce paralu se padobr•nl, llrpe
we&lt;!e I ~flu slamarlce.
U tednoJ radionic! lene mflese rezonoe •a votsbu.
Trl•ta l!lloerama bra!no I lrl hfllade lot&lt;&gt; za prvl obrob.
Rod 1e 0'9dle orqoni!Ovon I brzo se odvlfa ua !alu I
ltllf!eh. Do~ redne miJese tl(eslo, druqe ratviJatu. tre\!e
r«tu re•..-mce.
U ·stanlct aa transfurlfu brvl, I u ovot nolnovlfol
1ll!c!JI u pamc\! vojscf !ene su bile prve. Mno~o t

NASU VOJSKU

IIIDOlZO Utoro rumene, cusle ztvoh•oroe lu vl ~to vrd&amp;
u l!lvol aamrle r&lt;&gt;nJenlb~. dale su dosed lene Tuele I
Krebe. U slanlcu sval&gt;odnevno ulaze mlade dJ&lt;vojl!e t
fe~. siMe ~fl!e, .sre~ne ~to mOQU daU S'fOfU l!rv ••
lrqubltenu brv na!lb tunaba.
U Crve110m brslu uvlreb ~el~atu na zene nov! poslovl I radacf. Tu se nab&lt;lvlla mlflebo u bolnlee, orqani•UIU orlredbe u l!orfsl ran!enll!.&gt;, upueufU se na rad
dobro.,olioe bolnl~arbe l!oJe se sval&gt;odnevno priJavIJt&gt;!u. spremaJu •• nedelfnl poblonl ra ranteolb~. I stollou 1rul!ih poslov.,,
Zene Tuzle I Krel!e rade bet odroora •• "'olu
•&lt;&gt;lsbu. Tal rad smatro!u s•O!Otn patrebom I dutno~&lt;!u.
All ne sHiu, Jer te sve vile poston, sve •lte no•lh
dutnosU bole !OVU ·na sve strane.
Na druQOJ qradsbci l&gt;onferenel" Anllfdbflcll&gt;oq
Iro nia feoa u Tuzll obuolle su se t•oe Tutle I Krelle
da o~ledatu re•~llate svoQa rada. Konotatovale su da
sc teoe Tuele I Krel!e u svome radu sve vl!e pave•ulu u •atedniclllom nastorantu da lrvrle radall&gt;e boll
stole pred oflme. Dosad su zene Krol!e I Turle ddle
nrebo to.ooo radnlh dana za nalu '90Jsllu I ntoae poltebe. All sve to ol{e roJ do'VoiJno.
- N!Je vf!e vrf)eme da se l!rl(emo od s•liela.
Dosad cas nile bllo mooqo na obupu, all sad nas te
sve vl!e I 'VI!~. Pozurlmo se druqorlce, oa posao, oa•
ro~lo vi mlade bole leb rnlsllte da ! lvlte, da poradlmo
!to vlk da pomoqnemo narol volscl, da cas prlie do~ebamo slobodu I pciiolmo ~olflm Hvotom, - obroU se stora M•JsU
ia
maoba zenama na bo~ferenclil.

rOAI!Bt CKOpO qRTIU

0 0oaBI H&amp;

194 { rOAOOe K PH•l&amp; H3W8 60pl.l8

aoseJta

'
R

ft 0 N&amp;rln4 ftOKptT,._

waa&lt;Sy A• MY . woKa*e" nyT ea Rp'fiCO.
LUsa6c C8 ny·reM. 6ojao c8aKOr u6yHa, 888npao

OA ClaKOr

Q:IIOir.

na DJTJ' aapt•aaua.

~apt .-oje cy 81Wa 6opno. Blpo(Mnn J r paqiHNOI·
Mucro OJ , • • • • llfiOA• muCSe 111118jtne noe:aaauu •
DIITOMOM Sy~tiiH~·y. A UAI OHe ••At uofu• o-..naa
Xl tc:O aW~OIJI CIH081 pywe TY &amp;e•&amp;'~•Y .IWICTI"tKJ

....y.

Bl&gt;•h•Jyb « KJhM, na ayry aa WnaOKIIIJ, optTO•• HaJ••r:t• r ojo je yenoo Jl.l nce juwe •• rpa•n•ll•·
r.uo ayr •• ""~··· 1(11&lt;0 J• JlOh J Opuo, II.TJ. Rlt IIITJ!l3i)·fla tpnUB.

Cnaeoaaja Baeal!, •Pntlt.lHIJ:l&amp; OnwraH&lt;ror Ol~

pa AirT•4&gt;aruaenuor 4&gt;po1tTa )l(e•a, • oJa ie Jom OA

WTAMnAHO

I

Je

&gt;KeHe •a eena StKBteKa ea nrHu• Top6a.Ma 1CPeIIJ'1IO oy p,a rpolKe Mafon ..y 6PMUJIJ • y &gt;t.OI eeoje
6ouraJ I re 81:ni81JJIII '1 rpa'tiHMUn. Ty SYJCBzqaa ..
ICe npe11 " Y' a•JJewe oapo6JbtRe HwitwUt' "JtnA)J(BH·

..

Mill«&lt;

Cnaca MY j e ,noKaaana" nyT
Y npon.ete 1943
61Aa Je ornolfo~tna.

•

wj-M DO CTO DJT&amp; lliTIO J\1 HUIII nerAJct
a,

npeo,l Be'fe BCTOr lt3ff3 ynJAt 7 KOlUH)Y M)ena y
6JK8B~Y rpyaa &gt;Ke a a ca npaaaw•
stct o~a a nacaaja~:~a 11aua.

Top6aMa o

pat~ eay

Eao Jlpyroaa, GliHc•••• CMO n.aHac aca pnH•ne
TOp8e, a H• BUf&amp; I!UICM.O AOWJie RPI.3HMX PJXJ, AOIUIC.JJt

Cuc•••J• rypaiylla m..oy HnP•l•A·
KaA ie w:aa6o ew: uo ueT~ICp ll:t: 11a u nue1 ope.
f»nJ•ll•o Je • no..-eo aa BIJll n1mto&amp;.
1-beros 6necaaw aorne.t oao Je ff.a Coacy - 1 1p.
TIB&amp;HCk J H 3 j ky, Oa ca rypeo ftD TOJI Hl jt CJII U I O u Jy
Jt aea&amp;y xtao ooxopaT•·
Bua

Y TY311H 1945

r OA HHE

•

�-

\

CMI'T &lt;I&gt;AWJ.I3MY -

CnOBOAA-,.HAPOAY

,

•

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3598">
                <text>Žena kroz borbu : list Antifašističkog fronta žena istočne Bosne, God. 2, br. 3</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3599">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3600">
                <text>Antifašistički front žena Istočne Bosne</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3601">
                <text>Narodna i univerzitetska biblioteka "Dervis Susic" Tuzla</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3602">
                <text>Antifašistički front žena Istočne Bosne</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3603">
                <text>1945</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3604">
                <text>Antifašistički front žena Istočne Bosne</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3605">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3606">
                <text>periodika</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3607">
                <text>25-P</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3608">
                <text>20 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="20">
        <name>1945</name>
      </tag>
      <tag tagId="137">
        <name>8. mart</name>
      </tag>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="455">
        <name>Istočna Bosna</name>
      </tag>
      <tag tagId="90">
        <name>Miting žena</name>
      </tag>
      <tag tagId="140">
        <name>Narodnooslobodilačka borba</name>
      </tag>
      <tag tagId="151">
        <name>pravo glasa</name>
      </tag>
      <tag tagId="347">
        <name>Tuzla</name>
      </tag>
      <tag tagId="141">
        <name>žene</name>
      </tag>
      <tag tagId="3">
        <name>žene borci</name>
      </tag>
      <tag tagId="38">
        <name>ženski listovi</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="147" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="148">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/ead940b60489e31af20c317fdbf4d16b.jpg</src>
        <authentication>af2649cf79d02641803e7ec2bff7b0eb</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1460">
                <text>Naslovnica časopisa “Rodoljupka: Glasilo Antifašističkog fronta žena za Gorski Kotar”  broj 1, juli 1943.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1461">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1462">
                <text>Antifašistički front žena za Gorski Kotar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1463">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1464">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1465">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1466">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1467">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1468">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1469">
                <text>21-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1470">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="148" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="149">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/60d52fc94efd61b815fc6e9e6ea1e509.jpg</src>
        <authentication>808ec24fdc0e1122a7c8b0a33838486d</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1471">
                <text>Naslovnica časopisa “Rodoljupka: Glasilo Antifašističkog fronta žena za Gorski Kotar”  broj 2, 1943.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1472">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1473">
                <text>Antifašistički front žena za Gorski Kotar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1474">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1475">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1476">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1477">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1478">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1479">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1480">
                <text>22-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1481">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="141" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="142">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/9897e592d3836fad918cc1921b567cb6.jpg</src>
        <authentication>bd4fcb88dfad7859712426e974fb2ab7</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1394">
                <text>Naslovnica časopisa “Drugarica: List antifašističkog odbora žena za Gorski Kotar” broj 1, juni 1942.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1395">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1396">
                <text>Antifašistički odbor žena za Gorski Kotar</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1397">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1398">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1399">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1400">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1401">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1402">
                <text>15-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1403">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1404">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="144" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="145">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/b90a3bb64dca227fc96872474ad62db3.jpg</src>
        <authentication>02827a655c99bda5647ca1352b7f4139</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1427">
                <text>Naslovnica časopisa  “Goranka: Glasilo Antifašističkog fronta žena za Gorski Kotar”, april 1945. </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1428">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1429">
                <text>Antifašistički odbor žena za Gorski Kotar </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1430">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1431">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1432">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1433">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1434">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1435">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1436">
                <text>18-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1437">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="142" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="143">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/4a3fd33bcf5592e2e5283a48a506261a.jpg</src>
        <authentication>e2b2b52b28351984f1a228769bef7d98</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1405">
                <text>Naslovnica časopisa “Drugarica: List antifašističkog odbora žena za Kotar Ogulin” broj 2, juni 1942.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1406">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1407">
                <text>Antifašistički odbor žena za Kotar Ogulin</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1408">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1409">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1410">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1411">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1412">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1413">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1414">
                <text>16-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1415">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="143" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="144">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/b13e9c28e7358abaa2f326d77b168d06.jpg</src>
        <authentication>dfe85910371c6d78bf7b170397030e5b</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1416">
                <text>Naslovnica časopisa  “Drugarica: List antifašističkog odbora žena za Kotar Ogulin”, juli-august, 1942.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1417">
                <text>Antifašistički front žena</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1418">
                <text>Antifašistički odbor žena za Kotar Ogulin</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1419">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski. Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1420">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1421">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1422">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1423">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1424">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1425">
                <text>17-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1426">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="221">
        <name>Istra</name>
      </tag>
      <tag tagId="224">
        <name>Muzej Narodne revolucije Rijeka</name>
      </tag>
      <tag tagId="223">
        <name>Rijeka</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="251" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="252">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/2fe3c9a4391f6a91226989f025acdc82.pdf</src>
        <authentication>9c543da57a6051770aca479d5530b9b3</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="2544">
                    <text>�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2545">
                <text>Od prvog dana ustanka, već pune tri godine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2546">
                <text>Slobodarski narod Birča</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2547">
                <text>Antifašitsički front žena za grad Tuzlu</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2548">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2549">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2550">
                <text>s.a.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2551">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2552">
                <text>SH, ćir.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2553">
                <text>25-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2554">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2615">
                <text>proglas</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="348">
        <name>Birč</name>
      </tag>
      <tag tagId="349">
        <name>pomoć narodu Birča</name>
      </tag>
      <tag tagId="347">
        <name>Tuzla</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="73" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="74">
        <src>http://afzarhiv.org/files/original/e7422ef8375c70bd55ab5a7314e6ba7f.pdf</src>
        <authentication>0ce2e80b7dbedaa998e48eebe80f135d</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="677">
                    <text>/

ANTUN GIRON
MIHAEL SOBOLEVSKI

GORANKE
1STRANKE
PRIMO·RKE
UNOB
IZBOR IZ GLASILA AFZ

MUZEJ NAROJ)NE REVOLUCIJE
Rrjeka 1978 ..

�/

UVOD
Knjiga &gt;&gt;Gora11ke, I1s~ranke, Primorke u NOB,i - i~bor i~ glasila AFZ« remJ.tat je tel!nje za osvje~ljruvanjem dogadaja iz nase
slavne proslosti.
Ovo izdanje predstavlja gradu za s~ntezu povijesti o uCeSCu
zena Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Istre u narodnooslobodilackoj borbi i .socijalistickoj revoluciji. Izdavac Muzej narodne revolucije u R.ijeci, u svom fundusu euva velik dio starnpe
Antifasisticke fronte :lena Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i
Istre. Taka opcedrustvenim, aJ!i rnuzejskirn sredstvima iii predmetima :moZ_emo prirbli.titi .suvremenom C.i!taoou t~k, dio onog Sto
su Zene u tolru ~s-la1Vl1e narodnooslobodilaCke borbe d socijalistiCke revolucije radile i stvarale za cjelovit preobraiaj drustva i
oslobodenje covjeka.

Komunlsticka partija Hrvatske kao i cjelokupni narodnooslobodilacki pokret u JugoslaV'iji na celu s drugom ntom, oslobodili
su do tada tek rnasluCene moguCnosti .Zena -- boraca, Zena stvaralaca.
·

REDAKCIJA:
Marica Pacini, Mladen Grguric, Booko Koncar, Dorotea Nikolic,
MiHca Trkuija
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Bosko Kancar
RECENZENT:
Petar StrCiC

Pred historiografijom su joS mnogi zrudaci u ]straZivanju i
objavljivanju Cinjerrica o uilo2li Zena u ndvijoj povijesti jugoslavenslldh naroda i narodndsi'i. Ova knjiga, naS je doprinos to.me.
Ona pred:stavfja i.2lbor tekstova iz glasila &gt;&gt;Drugarica«, &gt;&gt;Rodoljupka«, »Gora.Ilfka(&lt;, »Plrimorka&lt;&lt;, &gt;&gt;lstranka« i »La donna Istriana&lt;&lt; koja S\1 stampana ad 1942. do 1945. godine.

Svakom citljiv i dastupan teklst grade - nadamo se da ce
zadovoljiti one koji .poznaju ta »bivanja, kao i one koji zele da
se podsjete il" nauce.
Pmf. Bosko Koncar

TEHNICKI UREDNIK:
I vo. MarendiC

.

�NASTANAK I DJELATNOST AFt. U GORSKOM KOTARU,
HRVATSKOM PRIMORJU I ISTRI

Sudjelovanje zena Jugoslavije, pa tako i zena Gorskog kotara, Hrvatskog
prfrnorja-, i Istre u politiCkom Zivotu, u borbi za_ ravnopravan ekon.omski,
d1:ztstveni i politicki polozaj u drustvu ne datira od 1941. godine. Aktivnost
goranskih, primor~kih i_ istarskih Zena povezana je s klasnim gibanjima kra;ei'I'J 19. i. poCetkom 20. stoljeCa. :tene radnice borile su se u okviru svoje
klase- za bolje radne i Zivotne uvjete, za ravnopravnost i politiCke slobode.
Prije I svjetskog rata, kada su hrvatski krajevi, a rnedu njima Gorski
kotqr, Primorje i Jstra bili u sastavu Austro-Ugarske, u veCim se industrijskifn .centrima Zene radnice- organ._iziraju na klasnoj osnovi, vade pokrete i
Strajkove.
U periodu izmedu dva svjetska rata ni u Kmljevini SHS, ni u Istri koju
je lmektiril.la -Kraljevina Italija, poloiaj iena nije se bitno promijenio. Klasna
striiktura ·aruStva·,u· Jugoslaviji i Italiji i reakcionarni burZoaski reZimi ograniCavali su · o.Snovna ljudska prava i slobode, a to znaCi i prava, slobodu i
ravnopravnost Zena. Stoga je potpuno jasno zbog Cegct su · u pokretima rad~
_nika i pobunama seljaka u Istri aktivno sudjelovale i Zene, a u Hrvatskom
p_rirfzorj'li- ._i Gorskom kotaru u gotovo svim tarifnim pokretima i .5trajkovin19- radnika. Mnoge od naprednih Zena postaju veC tada Clanovi KomunistiCke pilrtije, aktivno rade u legalnim 'ilL polulegalnim organizacijama Zena
i ·naprednim organizacijama studenata.
Kot?tunistiCka partija Jugoslavije posveCuje veliku painju specifiCnitn
pr'oblemima i borbi Zena. U gotovo svim partijskim jorumima osnovane Su
komisije odgovorne za rad sa zenama. Njihov zadatak je bio da djelujuci
preko_ naprednih Zenskih listova, aktivnoSCu u .Zenskim druStvima i£kabl
Zenama na -to kako je njihova ravnopravnost usko povez.ana s klastiom
str~kturom dtuStva i kako stvarne ravn.opravnosti Zena ne maZe_ biti- ukoliko
se ne ostvari sloboda i ravnopravnost svih ljudi. Uspjeh nije izosti:w. Zen_e
Jugoslavije, pa taka i Zene Gorskog kotara i Primorja doCekale su travanjske
dogadaje 1941. god. politicki spremne. Masovni odaziv Goranki, Primorki i
Jstrm1ki pozivu KPJ u borbu za oslobodenje zemlje rezultat je prethodnoga
prosvjetnog i politickog rada KPJ medu zenama.
5

�Osnivallje 6Iiganirzadja. AntifaSi•stfCk.e -_,ff~rit~ Zena_
_',

•J

:.·

·'-

-:'

,.

',

.-

-:

•

,_'

•••

••

Aktivnost zena Gorskog kot~ra'i Hrvatskogpfimbrja poprima nove oblike i· sadri.aje ·u -uvjetima· okupacionog sistema· koji- su- nastali nakon -travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije. tene Clanovi i simpatizeri KomunistiCke
partije aktivno sudjeluju u pripremama za ustanak. Ve6e aktiviranje iprosirivanje kruga zena antifa!iistkinja nastaje onda kada se na poziv KPJ za
ustanak na teritoriju Gorskog kotara i Hrvatskog primorja osnivaju parrizanski borbeni logori i izrastaju partizanski odredi. Zene opskrbljuju partizane hranom, opremom, skrivaju i prebacuju ilegalce, vrSe kurirsku slul.bu,
rasturaju ilegalnu Stampu NOP-a, a i same stupaju u redove partizana. 1
Iako se prosiruje krug i!.ena koje aktivno sudjeluju i pomazu narodno·
osiobodilacki pokret, njihov rad sve do pred kraj 1941. god. :'nema cvrste i
odredene organizacione oblike. U tom periodu partijska rukovd'dstva i organizacije KPH nastoje radu iena antifaSistkinja dati odreden organizacioni
oblik. Tako se npr. srpnja 1941. god. pod rukovodstvom partijske organizacije u Delnicama osniva akt.iv iena. Clanice aktiva imale su zadatak da vrSe
kurirsku sluzbu i snabdijevaju delnii':ki partizanski Iogar. Na inicijativu KK
KPH Kastav odrzan je u kolovozu 1941. god. sastanak antifa!iistkinja u blizini mjesta MarCelji. Na sastanku je zakljuCeno da u _svim selima KastavStine
treba ak'tivirati najpovjerljivije zene. u·ustopadu 1941; god.·KK KPH·Susak
inicira ·-osnivanfe gi'adskog· odbdfa Zena antifO:Sistkinfa~ '4_ktiyno se fadito)
sa" Zenama Dreinii:e:, Bribira; Led-enica, CYikvenice, Novbg.·' NO, te'k···-nakon
objavljvanja Okruznice br: 4 · CK: K.PH 'poceikom' prosinca 1941. god. organizirano se pristupa osnivanju Odbora ·ze~a -ci.ntifa~isikinja:-'Toin :-okruZniConz
CK KPH utvrdeni su, naime, jedinstveni ·n.aziv; organizciCioni oblik i zadaci
organizacije zena antifasistJ&lt;injq.u Hrvat~koj.
'

- ",

'~'!"-.

.

.

Nakon Pive zemaljske konferencije AntifiiSisticke fronte• zena Jugoslavije, koja je odrzana u oslobodenom Bihaeu od 6. do·8: prosinca 1942. godine,
rad zena antifasi~tkinja postaje jo!i intenzivniji. Konferencija je pred ·t,ene
svih krajeva zemlje pos(avila ove zadatke.'.. omasoyljenje. postoje¢ih o~gmzi­
zacija AFZ,a, intenziviranje politic.kog rada mei1u zenamar povezivanje postojecih i osnivanje novih organizacija AFZ,a. U vrijeme qdrz(lvanja Prv13 zemaljske konferencije na podrucju Gorskog kotara .i Hryatskog primorja vee postoje inicijativni .okruzni odbori AFZ-a, koji provo de u ·zivot donesene odluke.
Goranke. i Primorke pojaCale.. su svoj- rad,· i -preko s_{fb.irnih akcija; rada Citalackih grupa okupljaju u organizaciju sve veei broj- zerza. Organizirani rad
KPH sa zenama zapocinje i na podrucju Istre, gdje 'Vee ad, 1941. god .. dfeluju
pojedini clanovi KPH. Vee, 1942. god. osnivaju se, i prve ,organizacije AFJ;-a,
a u proljece 1943. god. u selima Pazinstine, Labinstine i Krasa djeluje niz
oclbora AFZ-a. Rad sa i.enama u Istri bio fe izuzetno tezak zbog dugogotJ,i5nje
fa.&lt;isticke vladavirie, nepostojanja organizacija KPH, pa je masovnije l!kljucivanje istranki u organizaciju AFZ·a bilo moguee tek nakon kapituladje
fa!iisticke 1talije u rujnu 1943. godine .. Od tada pa do kraja narodnooslobo'
dilaloke borbe Istranke se masdvi'ZO ukljucuju u NOP. Osnovani su odbori
AFZ-a koji organiziraju sabirne akcije, radne cete u koje seukljutuje nekiJ'
liko tisuCa Zena, zajedno s NOO-ima organizira se prebaCiv"qnje h_t:aile jedi~
nicama NOV u Gorski kotar itd.
·
·
·
·
Sudjelovanje zena Gorskog· kotara, ·Hrvatskog primorja .i Istre u narod.
nooslobodilackom pokretu 'nije se sastojalo samo u njihovoj-'djelatnosti preko
organizacije AFZ-a. One su radile u partijskizn organizacijama i. rukovodstvi6

.ma, u SKOJ-u, USAOH-u, NOO-ima, odborima JNOF-a, bile borci i rulwvodioci u partizanskim jedinicama itd. lpak se najveei dio aktivnosti Goranki,
Primorki i lstranki odvijao preko organizacije Antifa!iisticke fronte zena.
Razvoj i aktivnost AFZ-a u Gorskom kotaru

Provbdenje stajali!ita Okruznice br. 4 CK KPH o osnivanju AFZ-a nije u
Gorskom kotaru Cinilo osobitu teSkoCu, jer su Goranke veC bile u znatnmn
broju ukljucene u narodnooslobodilacki pokret. Postojali su vee i neki organizacioni oblici, iq.ko- neujednaCeni, pa je -organiziranje iena antifaSistkinja
nit j'edinstVenoj osnovi teklo relativno brzo. Organiziranje f.ena u AFZ odvija
se najbrze ria oslobodenom podrucju. Vee krajem 1941. i pocetkom 1942.
god. na oslobodenom podrucju Dreznice i 1asenka osnovani su odbori AFZ-a
u dvadesetak sela, s ukupno 138 organiziranih zena. u veljaCi 1942. god.
osnovilni su ilegalni odbOri AFZ-a u selima Vitunju i Ogulinskom Hreljinu.
a sredinom godine u selima Zagorje, Desmerice i Salopeki. U travnju 1942.
gOd~ osnovan je OpCinski odbor AFt-a za Dreinicu. Osnivanje veCeg broja
ddbora AFZ-a na podrucju kotara Ogulin stvorilo je uvjete za osnivanje
rukovode6eg tijela AFZ-a u kotaru - Kotarskog odbora AFZ-a Ogulin. U
lipnju 1942. · god. KO AFZ-a Ogulirt. pokreee i prvi list AFZ-a u Gorskom
kotaru pod naslovom »Drugarica«.
_ Ofganii.irafzi ..rad iena na oS~obodenom teritoriju Dreinice odigrao _je
znacajnu ulogu u opskrbi' vojnq-partizanske bolnice koja se nalazila na plafllni f~vornici. Zene sela VukeliCa, TomiC i _SekiC'a nosile su prema raspo~
redu 'koji je odredio KO AFZ-a mlijeko u bolnicu, ·dok su i!.ene ostalih sela
po utvrdenom _redu nosile hfanu. &gt;&gt;Svaka dva do tri dana uz Javornicu se
penjala kalona ·zena s koSarama na glavi i hranom umotanom u Ciste ruCnilce.
Tu je- bilo~· ·sira, jaja, ktumpira, mahuna, salate, kukuruznog i pSeniCnog
bra.sna, po koje zaklano pile, kupusa, graha, kiselog mlijeka itd.«.
· Na podru{;ju kotara Delnice odbori AFZ-a osnivaju se tokom proljeea
i tjeta 1942. godine. llegalni odbori AFZ-a bili su osnovimi u Delnicama, Lokvama, Fuzinama, Lieu, Vratima i Kupskoj dolini. Ti su odbori radili pod
veoma teSkim uvjetima zbog terora okupatora koji je hapsio, odvodio U
internaciju i koncentYa_cione logore. Zbog _svega toga pojedini su odbori za
neko vrijeme prestali s radom, kao npr. u Mrkoplju i Ravnoj Gori, dok stt
di-ugi iwstavill djelovati f;opunjavajUCi se neprestano' novim aktivistkinjama.
1 pored te!ikih ilegalnih uvjeta rada u jesen 1942. god. obuhvacen je organizacijorri. AF:Z-a gotovo Citav teritorij kotara, pa j_e bilo moguCe osnovati kotarsko rukovodstvo AFZ-a za kotar Delnice.
U kotaru Vrbovsko ilegalni odbori AFZ·a pocinju se osnivati u proljece
1942. godine, a do jeseni bili su osnovani na cijelom teritoriju kotara. Buduei
da teritorij ovog -kotara nije bio zahvaCen ofenzivdma okupatora, koje su ·se
uglavnom svodile na pljai':ku i pusto!ienja, organizacija AFZ-a preuzima na
sebe teiak i' odgovoran zadatak izdriavanja primorsko-goranskih partizanskih jedinica i partizanske bolnice na Javornici.
Na podrucju cabarskog kotara sistematski rad na osnivanju odbom
AFt-a nije u to vrijeme bio mogu6. Naime, na podruCju kotara Cabar upravo
je u ljeto 1942. ·god. dkupator poduzeo ofenzivu !iirokih razmjera. U ofenzivi
koja· je trajala od 12. srpnja do sredine kolovoza 1942. god. okupator je sistematski imiSiavaiJ sve Sto se moglo ·uniStiti: palio je Citava sela, pljaCkao, a
sttmovniStv·o masovna odvodio u- internaciju ili koncentracione logore. 2
7

�. Orgi:mizaciono sredivanje i uCvrSCivanje AFt-a u· Go"rskom kottiru omela

prop Uzdavanje lista. Pocetkom rujna, neposredno pred kapitulaciju ltalije,

je naredna ofenziva okupatora na slobodni teritorij Dref.nice, koja' je zapocela 18. rujna i trajala sve do kraja rujna 1942. godine.sokupator je i ovdje

orga,nizaciono sta1J.je AFZ-a u okrugu Gorski kotar bilo je ovakvo: OkruZni
o(lbor AFt-a .ad 5 Clanica i plenum od 13 Clanica, 5 kotarskih odbora s ukupno 25Clanica, 8 opcinskih odbora s ukupno 51 Clanicom i 90 seoskih odbord

pljaCkao, palio i uniStavao. StanovniStvo se sklanjalo u Sumu pa je i organi-

zacija AFt-a, koja je do !ada legalno djelovala, prestala s radom. Nakon
povlacenja okupatorskih sizaga ponovo je of.ivio rad AFt-a na osloboi1enom
podrucju, a u studenom 1942. god. osnovan je novi Opcinski odbor AFt-a
za Dreinicu.

·

·

·

Nakon neuspjeha okupatorskih ofenziva na primorsko-goranske partizanske· odrede t povlaCenja talijanskih snaga u utvrdene garnizone, .nastav.ljen je rad na organizacionom uCvrS6ivanju AFZ-a U· Gorskom kotaru. PoCet-

kom prosinca 1942. god. osnovano je okruf.no rukovodstvo AFt-a -lnicijativni okruzni odbor AFt-a za Gorski kotar.
Inicijativni okruini odbor rukovodio je rad01n organizac.ije AFZ-a u

cijelom okrugu; Rad Odbora se ubrzo osjetio. Vee u sijecnju 1943 .. god.
pored Inicijativnog okruinog odbora na teritoriju Gorskog kotara djeluju
tri inicijativna kotarska rukovbdstva - Ogulin, Delnice, Vrbovsko, zati1n
Opcinski odbor Dref.nica i 38 seoskih odbora AFt-a. Prodire se i u cabarski

kotar preko povjerenica AFt-a, taka da je u organizaciji AF:l-a bilo obuhvaceno ukupno 2.000 Goranki. Odbori AFt-a i Clanice organizacije predano
izvrsavaju zadatke koje pred njih postavlja Inicijativni okruzni odbor. Zimska sabirna akcija ,za NOV, koja je trajala od 20. prosinca 1942. do 20. sijecnja 1943. dala je izvanredne 'rezultate. Provoaenje sabirnih akcija za NOV,
za postrailalp stanovnistvo Dreinici i za partizansku bolnicu b.ila je djelatnost na kojoj su se neprekidno angazirali odbqri i Clanice AFZ-a u. Gorskom
!cotaru. · ·. ·
· · ·
··
· · .·
··
Tokom veljace i"ozujka 1943. god. seoski i kotarski o4bori

biU~u uglav-

nom -uCvrSCeni i popu,njeni_ nrwim. akt.iviStkinjama, osim- U:'r/&lt;.C?taru Cabar u

kojem su tq_kom travnja hila osnovana telf, dva seoska odbora, AFt-a. Nakon
proSirenja _n;zreie. seoskih odborp. .i uCvrSCivanja kotarskih . rukovodstava
AF2.-a priSlO se os.nivan}U:_ op6inskih odbora u opCini ·Gom-irje te opCinama
delniCkog i vrbovskog kotara. Ukljucivanje sve veceg broja zena U. odbore
AFt-a zahtijevalo je i njihova politicko obrazovimje, kako bi drganizacija

AF:l-a mogla izvrsavati zadatice koji su pred nju postavljeni.. Zbog toga je

s ukupno 390 Clanica.
' Nakon kapitulacije ltalije, 8. rujna 1943, osloboilen je cjelokupni Gorski
kotar osim Ogulina. t:lanice AFt-a u cijelom okrugu radile su s puna odusevljenja i poleta. U kotaru Cabar zene su spremale oruzje, hranile borce,
Cistile Skole· i kulturne. ustanove,, organizirale prolazne kuhinje za povratnike iz internacije. Organizacija AFZ-a u Delnicama organizirala je Zene na
CiSCenju i uredivanju Skala i domova, koje je okupator bio pretvorio u kasarne. AFt Delnica organizirao je smjeStq.j za sve ustanove i rukovodstva.
Otvorena je i snabdjevena partizanska bolnica u Mrkoplju. U Crnorn Lugu
je orgdnizirana prolazna kuhinja za internirce. U kotaru Vrbovsko radilo
se na proSirenju i uCvrSCivanju drganizacije. U kotaru Ogulin provedeni su.

izbori za seoske odbore AFt-a. Na sastanku plenuma Okruznog odbora AFt-a
koji je odrf.an 27. rujna 1943. dat je zadatak svim odborima AFt-a u novooslobodenim krajevima da provedu sabirnu akciju u korist popaljenog·· i

oplfa6kanog teritorija Dref.nice. U vremenu od 8. rujna do pocetka listopada
1943. god. u delnickom kotaru osnqvana su 2· opcinska i 5 mjesnih odbora,
u l:abarskom kotaru 2 nova seosk,a odbora, u vrbovskom kotaru 1 seoski i
1 mjesni

odbor~

u ogulinskom,kotaru 4 nova seoska odbora. U istom periodu

odr~ano: je· i preko 90 ~veCanih skupova' koje su organizirali odborl AF2.-a.

Pocetkom listopada· 1943. god. snage njemackog 2. SS oklopnog korpusa
poduzele su ofenzivu tta slobodni teritqrij Gorskog kotara, koja je trajala
d.o pocetka studenog1943. godine.' Pod pritiskom snaga 13. primorsko-goranske i 18. slqvenske divizije, njemaCke snage su morale napustiti teritorij

Gorskog kotara. U prosincu iste godine gotovo Citav teritorij Gorskog kotara
ponovo je bio osloboilen. Od tada pa do konacnog oslobodenja zemlje; i
pored niza pokuSaja, okupator nije uspio ponovo zaposjesti slobodni teri-

torij ovog okruga.
Ofenziva njemaCkih snaga na slobodni teritorij Gorskog kotara izazvala·
je ..kolebanje u nekirn organizacijama. AFZ-a. Kriza u organizaciji ko.ja je
nastala. u vrijeme njemaCke ofenzive i kratkotrajne okupacijz Gorskog kotara

Inidjativni okruini odbor pristupio organii.'aCijt ku.rseva zli odbornice; izd-a-

ubrzo je prebrodena. Okruf.ni odbor AF:l-a popunjen je aktivistkinjama iz

vanju agitaciono-propagandnog materijala, vlastitog lista i raspacavanju ·gla-

Cabarskog kotara. Kotarski, op6inski i seoski odbori reorganizirani su i popu-

sila AFt-a ·za HrvG.tsku ))Zena· U borbi&lt;&lt;; Prvi kuYS je odrZan poCetkom ·oZujka

njeni yec krajem 1943. godine. Clanice AF:l-a pokazale su veliku aktivnost

194J. godine. Nd tom kursu, koji je trajao 10 dana, osposobljeno je 11 akti-

u sabir.nim tikcijama za 13. divizijit i opustoSenu Dref.nicu, u prenoSenju

;vistkinja za rad u · opCinskim ddborima AFZ-a,_ Cije je osnivanje bilo u toku.
PoCetkom srpnja In.icijativni okruini' Odbor· poCeo' je 'izda-vati svoje glasilo
pod naslovom ·»Rodoljupka«, a u. kolovozu je organizirao .·14-dnevni. kurs za

Stampe NOP-a na jos uvijek okupirani dio ogulinskog kotara i mnogim dru-

odbornice kotarskih: rukovodstava AFt-a: Istovremeno je u kotaru t:abar
osnovan kotarski odbor AFt-a, dok · su it kotarevima Brinje i· Ogulin osno,
vane radne Cete ·Zena radi ubiranja i sklanjanja ljetine. U radnim Cetan1a

kotara Brinje bilo je ukljuceno .104, a kotara Ogulin 270 iena. t:lanice AFZ-a
organizirane u radnim Cetaina u ve6ini su sluCajeva pomagale partizanskim
i siromaSnim porodicama u ubira.nju ljetine i spremanju l.ita za jedinice
13.· primors.ko-goranske divizije .. · ·
..
U kolovozu 1943. god. izvrSena je ,reorgartizacija lnicijativnog okrui.nog

odbora AFZ:-a za Gorski kolar. Nairne, 2. kolovoza osnovan je u okviru Jnici•
jativnog okruznog odbora radni odbor od 5 clanica, od kojih je svaka bila
zaduzena ·za rad na odredenom sektoru: za kurseve, za fond AFtca, za Agit8

gin:z· zadacfma.

Pocetkom 1944. god. u Gorskom kotaru su odrzana opcinska i kotarska
sal'jetovanja te kotarske konferencije AF:l-a. Na kotarskim konferencijama
izabrani su kotarski odbori i delegatkinje za prvu okruznu konferenci]u
AFt-a. Nakon izvrsenih priprema odrzana je u Ravnoj Gori 30. srpnja 1944.
okruzna konferencija. U prisustvu 350 delegatkinja iz svih kotarev,a okruga
izab.ran je Okruf.ni odbor AFta- za Gorski kotar.
Nakon okruine konferencije organizacija AFt-a joS se viSe aktivirala;

Zadatke koje su pred organizaciju postavili KPH, NOO-i i JNOF aktivistkinje su savjesno izvr.Savale. U radu su se osobito isticale Zene Delnica, LiCa
i Fuiina. Clanice AFZ-a su se naroCito aktivirale u pretkongresnom takmiCe-

nju koje je provedeno u razdoblju od kraja rujna do sredine studenog 1944.
godine. U tom su periodu odbori AFt-a odrtali 199 masovnih sastanaka; tza
9

�kojima je prisustvovalo 3.509 zena, Pored toga, · zct' jedinice NOV saszveno
je 1.000 ko'm'ada ve!ia, 20 zena je prelo ·vunu i plelo carape, oprano· je 8:000
pari ve!ia i sakupljene su velike· koliCinehrane, 2ene kotara Ogulin pomagale
su NOO-ima da sagrade 30 stambenih · zgrada za pofodice' palih boraca.
Pocetkom 1945. god. Clanice AF2-a bile su veoma aktivne u pripremanju
prvih slobodnih izbora za organe narodne vlasti na podrucju okruga, l«!ji
su provedeni u toku sijecnja i ·Veljace 1945. godine. U •travnju· 1945. god.
Okruzni odb.or AF2-a izdao je u cast Prvog kongresa .AF2-a Hrvatske list
pod naslovom »Goranka«. U toku is tog mjeseca jedinice 4. armije: JA ko-

nacno su potpuno oslobodile Gorski kotar ..
Razvoj l acktivnost AF:i:-a u Hrvatskom primorju

. Na podrucju Hrvatskog primorja organizaciono sredivanje .AFZ~a na
temelju. odredbi Okruznice b.r. 4 CK KPH teklo je bez veeih te!ikoea, jer
su Primorke vee od pocetka oruzane . borbe aktivno u njoj sudjelovale.
Poi5etkom 1942. god. gotovo u svim kotarevima Hrvatskog primorja postoje
organizacije Zena antifaSistkinja postavljene na novoj osnovi.
U prolje6e 1942. god; u Kastav!itini djeluju 3 ilegalna odbora AF2-a; a

nakon talijanske ofenzive na 2. primorsko'goranski NOP odred, u kolovoz.u
1942. god., osnovan je i Kotarski odbor AFZ-a za Kastav.
.Na osloboi1enom podrucju kotara Novi vee pocetkom 1942. god. djelujc
aktiv zena. Uz pomoe partijske organizacije, clanice toga aktiva djelttju
medu ienama bribirskih ·Sela. Buduci da je' u NOP-u vee sudjelovao velik
broj Bribirki, uvjeti za osnivanje -Cvrste -oYganizacije -AF:t-a bili su veon-ta
povoljni. U svibnju 1942. god., na sastanku koji je ·odrzan na mjesiu zva~
nom. Njivice iznad Bribira, osnovan je Opcinski odbor AFZ-a za Bribir. bd
tada je u Bribiru neprekidno djelovala ·!iiroko organizira'l{!.c .mreza ilegalnih
odbora AF2-a.
·
U Su!iaku je vee 1941. god. postojao ilegaln(gradski odbor zena antifaSistkinja. NeSta kasnije broj odbora se poveCao, tj. osnovani su odbori za

Trsat, Podvef.icu, Krimeju, Su!iak grad i Banska vrata. Pocetkom '1942. god.
u SuSciku su odriana dva seminara za tene rukovodioce odbora AFZ-a, a u

ljeto iste godine osnovan je Gradski odbor AFZ-a Susak i pro!iirena mreza
rejonskih odbora u gradu.
U Rijeci je tokom svibnja 1942. god. osnovan AOZ od 4'-5 aktivistkinja,
a po rejonima su grupe od 4--8 zena djelovale kao rejonski odbori. u kolot'OZU je do!ilo do velike provale u kojoj je uhapsen velik broj aktivista
NOP-a. !aka su provala i hapsenja tesko pogodili pokret, antifasistkinje
Rijeke nastavile su s radom. Krajem godine oko 40 zena Rijeke aktivno
suratluje u NOP-u.
· Na otokti. Krku rad na stvaranju organizacije- AFt-a zapoCinje poCet~

kom 1942. godine. U sijecnju je u Puntu osnovana partijska eelija od samih
Zena sa zadatkom da djeluju medu Zenama i stvori Cvrstu organizaciju

AF2-a. U. ozujku je u Puntu osnovan prvi A02, a u toku proljeea odbori
AF2-a osnovani su i u drugim mjestima atoka. U ljeto 1942. god. okupator
je na Krku pohapsio velik broj aktivista i aktivistkinja NOP-a, pa je rad
AFt-a bio na neko vrijeme zakoCen.

.

U . kotaru Senj i u samom Senju djelovalo je nekoliko aktivistkinja
medu radnicama tvornice duhana i uCenicama gimnaz.ije. Antifa.Sistkirzje
Senja povezale su se s partijskom. organizacijom · kotara Novi s kojoin su
oclrZavale redovitu vezu.
10

" Do sredine 1942. god. organizacija 'AFZ-a na podrui':Ju Hrvatskog primorja.- postavljena je na Cvrstu osnovu. Zbog daljeg .Sirenja. i uCvrS6ivanja
organizacije, povezivanja postojeeih AOZ-a i. jedinstvenog rukovodenja organ.,i_zacijom, 25. kolov9za 1942. bio je osnovan Inicijati-vni okruZni odbor_·
AFZ-&lt;:tza Hrvatsko prirnorje. Clanice hticijativnog okrui.nog odbora bile su
rasporeaene po pojedinim kotareviriuL sa zadatkom da politii':ki rade sa
zenanza. i da osnivailf- S'eoske -i. op¢by.s~e odbci~e larrzo' gdje. DfJi _joS _nisu hili
qsno~ani. Taj rad koji .Je. tek' bio zapoCet omelci_ ie ofenziva okupatora na

slobodni tedtorij Dreznice.zbog koje su talijanske snage vr!iile blokadu primorskih sela. I pored toga rad Inicijativriog okruznog odbora dao je dobre
rezultate. U studenom 1942. god. ·bili su osiukani seoski i opeinski ·odbori
AFZ-a u veCin.i- kotareva. 'U: GrobfnStini~ rejonu -Zavrh · -i nekim opCinama
kotare.Vd CrikVeni'ca,· Novi i Se_nj odbori AFt-a joS uvijek nisu biU·osrwvani.

Aktivnost Inicijativnog okruznog odbora, op6inskih, mjesnih i seoskih
odbora'. AFt-a nije- se svodila samo na sabirne akcije za· partizanske jedi~
nice. Sa Zena-ma su se odriavali prosVjet'no-politiCki sastanci na kojima su
se f.ene preko ilegalno umnozenih materijala i ilegalne. Slampe NOP-a upo-

znavale sa zadacima· i ciljevima NOB-a. Radi jai':eg politii':kog djelovanja
medu. Zenama J.nicijativni okruin-i -odbor_- poCeo je _poletkom prosinca 1942.
god. izdavati- vlastito .glasilo' pod nazivom »P,rimOrka«, a istovremeno 'je orga-

nizirao . .prvi kurs za 36 aktivistkinja AFZ-a. ·

·

' Pred krqj ]942, god. mreza ;dbora A,FJ:-a u Hrvatskom primorju zniltrw
se · prOSirila. Osnovani _sU odbori AFt-a u Zavrhu, Krasici,· Praputnjaku i
Bakru. V' Su!iaku se inatno poveeiw broj rejonskih odbora, taka da su Ita
Trsatu·djelovala 4,' nil Krimeji 1, Orehovici ·1, Vezici 4, Martin!ieici 1 i gradu'centar IS· odbora. U GrobinStini je ·uspostavljena veza sa 4 sela preko 6
poVjereniCa:· U crikvertiCkOm kotaru se ·usjJjelo- s povezivaitjem sa 6 seta
jJtekb 9 'povjer€nica, a U_ DriVe-i1iku !i oSniVdrijem AOt-a, preko kojeg je uspostavljena· -Veza- s antifaS~stkinjama Crikvenice. u- KastavStini sit. osnovani
otlbdri·-u 5 seta· i uspoStiivljena vei:a sa Zena11'za Kastva i_ Vi.Skova. Nd teri~
toriju Hrvatskog primorja bilo je tada ukupno 38 raznih odbora AFZ·a sa
307 odboniica 'u 124 selil.

U prvim mjesecima 1943. god. organizacija AF2-a U· Primorju jo!i se
viSe proSirila i uCvrstila. &lt;;Jsnovan·je niz novih -seoskih, rejonskih, m.jesnih,
opCinskih i kotarskih odbora AFZ-a. U periodu oi.ujak-travanj bili su osnovani seoski odbori u $krljevu i Hreljinu i Opeinski odbor AF2-a za mjesta
$k'rljevo, Krasica i Praputnjak. Rejonski odbor osnovanje u Kostreni i za
rejon Vi(o!ievo-Draga .. U Bakru je osnovan jos jedan odbor, taka da su u
tom mjestu djelovala 2 odbora AFZ·a s oko 70 Clanica. Preko organizacije
AFZ-a u Bakru uspostavljena je veza s Raborn, te je ubrzo osnovan AOZ i
na tom otoku. U kotaru Crikvenica dfelovali su seoski odbori, pa se

pristu~

pilo osnivtmju opeinskih odbora AFZ·a. U kotartt Novi djelovali su seoski
i Opcinski odbor AF2-a u Bribiru. U samom Novom zene su pomagale NOB,
ali joS uvijek nisu imale Svoju Organizaciju. U kotaru Kraljevica djelovali
su seoski odbori u $mriki i Zlobinu, te Mjesni odbor AF7:-a u -KraljevicL
Na otoku Krku radilo Se na stvaranju organizacije. U Fuiinama, LiCu,-- Vra~
tima~ koji su.· tada pripadali okrugu -.Hrvatsko primorje, veC. su od ranije

djelovali odbori AFZ-a. U Susaku je pored Mjesnog odbora djelovalo jo!i 9
rejonskih odbora, 13 pododbora i 41 grupa aktivistkinja AF2-a. Mjesni odbor AF2-a Susak osnovao je i .borbene grupe iena koje su imale zadatak
da rastul'aju letke, piSu parole -i vrSe sabotaie u tvornicanza i uredima. U
11

�seiima Grobin!itine djelovale su radnice zaposlene u' tvomici UKOD u Suiiaku. Kotarski odbori AFZ-a bili su osnovani u Kastaviitini i kotaru Novi za
tri- oslobddene o]?Cine: Ledenice, Zagone i Krmpote.
Podaci o Urdju odbora AFZ-a joii uvijek ne daju pravu sliku sudjelovanja zena Primorja u narodnooslobodilaCkoj borbi. Nairne, Zena antifaSistkiIJ.ja koje Simpatiziraju i pomaZu NOP ima i 11.a bnim podruCjima Primdrja
na kojima joii nisu bili osnovani odbori AFZ-a. Cinjenica da Inicijativni
oktuf.ni odbor AFZ-a za Hrvatsko primorje dostavlja svoje glasilo »Primor·
ku« na Pag, Rijeku i u Istru najbolje to potvri!uje.
Aktivnost organizacije AFZ-a u Primorju nije se iscrpljivala samo .u
organizacionom radu. U oslobodenim opCinama Primorja redovno se odrZavaju analfabetski tecajevi za f.ene.
periodu ozujak-travanj 1943. god.
odrZana su 4 kursa s ukupno 47 polaznica. Teme koje su se~obradivale na
kursevima bile su: politicka situacija, narodnooslobodilacka 'borba, KP i
njena uloga u NOB-u, Narodnooslobodilacka vojska, narodna vlast, masovne
organizacije. Na teritoriju oslobodenih opCina Zene su ravnopravno sudjelovale u radu NOO-a; a na neoslobodenom teritoriju, gdje joS nisu hili osnovani
-NOD-i, organizacija AFZ-a nosila je Citav teret pozadin.skog rada. Sabime
akcije- za NOV, za bolnicu u Dreznici, nabavka papira, matrica, boje za ilegalnu Stampu - sve je to bio posao koji su obavljale Clanice organizacij~
AFZ-a. Od 1943. god. odbori AFZ-a svecano proslavljaju medunarodni dan
f.ena; na okupiranom i _anektirq.nom podruCju djeluju rasturaju6i letke i
piSuCi parole, a na oslobodenom terito'riju odrZavajuCi skupove i priredbe.

u

Do sredine 1943. god. na podrucju Hrvatskog primorja bili su osnovmzi
kotarski odbori AFZa- osim za kotareve Senj, Krk i Rab-Pag. Poveeao se
broj opCinskih i seoskih AFZ-a, poveeao se broj Clanica, pa je organiz,acija
AFZ-a mogla uspje.5no izvr5avati sve zadatke koje su pred nju postavljali
Partija, NOD-i i NOV. Pomoc NOO-ima u snabdijevanju jedfriica NOV preko
sabirnih akcija bila je redovna aktivnost odbora i Clanica AFZ-a. I pak je
potrebno istaci da je sabirna akcija u cast dvogodiiinjice ustanka, u periodu
kolovoz-rujan, dala izvanredne rezultate. Pored politickog radq. medu zena,
ma, aktivnosti u sabirnim akcijama rjeSavanju org_qnizacionih pitanja, politicko-propagandnog rada, rada na nzobilizaciji za NOV, organizacija AFZ-a
u Primorju preuzimala je i druge zadatke, kao iito su briga za skole i djecji
dam na teritoriju oslobodenih opCina Hrvats!cog primorja.
Organizacija AFZ-a u Hrvatskom primorju docekala je kapitulaciju ltalije organizaciono sretlena osim u _kotarevima s kojima je odriavanje veza
bilo otezano. Neposredno nakon kapitulacije Italije osnovani su kotarski
odbori AFZ-a za Krk, Rab-Pag te Mjesni odbor Senj. U prosincu 1943. god.
zbog teiikoca u odrzavanju veza osnovani su posebni Kotarski odbor AFZ-a
za Rab i posebni Kotarski odbor za Pag.
Nakon kapitulacije Italije oslobodeno je citavo Primorje. Organizacija
AFZ-a surai!uje s NOO-ima, vojno-pozadinskim vlastima i NOV u sklanjanju
plijenf:Z, mobilizaciji, organizaciji prolaznih kuhinja i prihvatiliSta za inte.r._nirce povratnike.
Ofenziva njemackih snaga na slobodni teritorij Primorja pocetkom listopada 1943. god., okupacija dijela oslobodenog podrucja do Novog i otokii
Krka, Cresa i Losinja prinudila je odbore AFZ-a s ovog podrucja da ponovo
predu na ilegalni nacin rada i djelovanja. Mnoge aktivistkinje su bile kompromitirane i morale su napustiti okupirano pOdruCje. No, organizacija
AFZ-a u Primorju bila je toliko ucvrscena da odlazak iskusnih aktivistkinja

na slobodni teritorij nije bitno poremetio_ rad i aktivnost organizacije. U
ilegalne odbore usle su nove aktivistkinje i rad je nastavljen. U onim dijelovima Priinorja u kojima su odbori AF:l-a bili mladi i neiskusni doiilo je
do privremenog osipanja ili pasiviziranja odbornica. To se desilo u kotarevima Senj, Pag i Rab, koje su pocetkom 1944. god. zaposjele njemacke i
ustaiike snage. Antifaiiistkinje tih kotareva i dalje su pomagale NOP, ali je
zbog terora okupatora i teiikoca aka odrzavanja veza bilo teiiko popuniti
ili obnoviti odbore AFZ-a.
U periodu veljaca-travanj 1944. god. odrzane su kotarske konferencije
AFZ·a -u koiarevima Novi, Kraljevica, Crikvenica, SuSak_ i Krk, na_ kojima
su izabrani kotarski odbori AFZ-a i delegatkinje za Prvu okruznu konferenciju AFZ-a u Hrvatskom primorju. Mei!utim, brganizacija AFZ-a djelovala
je i_ na onim podruCjima Primorja gdje· joS" nisu bile· odrZane kotarske konferencije. Taka je npr. u kotaru Pag djelovalo kotarsko rukovodstvo AFZ-a;
u ·gradu Rabu je djelovao ADZ sa 45 Clanica, za kotar Senj je postojtllo
kotarsko rukovodstvo, iako do kraja svibnja 1944. god. joii uvijek nisu bili
osiiovani· odbori -AFt-a-na terenu.- U ovom-·periodil, tj. u periodu travauj-svibanj 1944. god,, u Oki'ugu Hrvatsko priinorje djelovao je 101 odbot
AFZ~a sa 615 Clanica, ad kojih su 39 bile Clanovi KPH. Djelatnoiicu u okviru
m'ganizacije AFZ-a bilo je tada obuhviu5eno S.OOO Primorki.
Prva okruzna konferencija AFZ-a za Hrvatsko primorje odrzana je
Vratima 28. svibnja 1944, godine. U radu konferendje sudjelovalo je 350
delegatkinja iz kotarevaSenj, Novi; Crikvenica, Kraljevica, Krk i Rab: Po•·ed. delegatkinja AFZ-a iz Primorja, konferenciji su prisustvovali predstavnici KPH, predstavnice AFZ-a iz Gorskog kotara i Istre, p'redstavnici Okniz'
nag NOD-a za Hrvatsko primorje, 13. primorsko-goranske divizije i
USAOil-a: U organizacionorn referatu koji je podnesen na konferenciji izneseno je dana podrucju Okruga djeluju: Okruzni odbor AFZ-a, 5 kotarskih
odbora, 8 opcinskih, 11 mjesnih, 78 seoskih i 9 rejonskih odbora. Na konfe1'r.nciji_ sii." utvrtleni "1-taredni _Zadilci organizacije i izabran novi Okruini odbor
AFZ~a ti koji .su; uiile predstavnice svih kotareva i predstavnice zena-boraca
iz NOV.
. .
.

u

1

12

Nakon ok;uzne konferencije na kojoj je zakljuceno- da organizaciju
AFZ-a treba _postavjti. na najSirU osnovu, joS viSe je oZivio rad AFZ-ii u
Hrvatskom primorju. Osnovani su odbori AFZ-a i na terenu onih kotareva
gdje do tada joii nisu bili osiwvani. Tako su npr. u koiaru Senj do pocetka
rujna 1944. god. osnovana 2, a zatim 4 opcinska odbora AFZ-a.
U narednom razdoblju organizacija AFZ-a u Primorju se ·aktivirala na
O$nivanju odbo-ra. JNOF-a- _u .selima, __ gradovima, opCinama i kotarevima
okruga. .Pored angaf.iranja na 9snivanju, odbora JNOF-a, Primorke su . . u
okv.iru svoje antifaiiisticke organizacije i dalje bile aktivne u sabirnim akci,
jama, raspacavanju ilegalne iitampe NOP-a, mobilizaciji za NOV itd. Na
savjetovanju plenuma Okruf.nog odbora AFZ-a za Hrvatsko primorje odrf.anom. 5.. siud.enoga 1944. utvrdeno je da su gotovo sve f.ene .Primorja obuhvacene radom u okviru organizacije, a pocetkom 1945. god. 4020 Primorld
organizirano je radilo u odborima AFZ-a, od rejonskih do Okruznog.
U vrijeme kada su jedinice 4. armije JA vodile odlucujucu i konacnu
bitku za oslobodenje Hrvatskog primorja, mariial Tito je u Beogradu primio delegaciju antifa!iistkinja Primorja. Bilo je to najvece priznanje Primorkama za njihova sudjelovanje u borbi protiv okupatora i domacih izdajnikil, u_ borbi za novO socijalistiCka drUStvo.
13

�god, ,.oblasti Istra djeluju: .jedan kotarski' odbor, 1 op6i11ski, 1 mjesni i 16
seoskih odbora AFZ,a.

· Razvoj i .aktivnost AF:I:-a w Istri
Rad na stvaranju: organizacija NOP-a &gt;zapocinje u Istri vee: sredinom
1941. godine. Organiiatori. su tog .-ada olanovi KPJ, kaji u jedinstven }rant
protiv fasizma okupljaju sve napredne i antifasisticke snage Istre. U t~m
radu vee su od prvih dana..sudjelovale i zene .. Medutim,..dva4eset godma
faiiisticke diktature i sistematskog .-ada talijanskih fasist{l ·na denacionali;
zaciji hrvatskog stanovniStva Istre ostavilo je posljedice koje se nisu:mogle
brzo prebrodi!i,. N epismenost, nepoznavar~i";. politickih pr_ilik~, politicka

;w-

izgradenost i~na .bile ~u glay~e pr.epr~ke brzen:t: styara1:7;~tf. cvrste: org~mza~

cije Antifa.sisticke fronte zena. u Jstri.
. .
.
. . .
.
· Sistematski rad na. stvaranju. organizacije AF:I:-a.u htri z.apoCinje 1942.
i pocetkom 1943. gpdine, iako. Istranke vee. rarzije odusevljeno_JJril~e NOP-u,
Mnoge od njih napustaju kueu i poro4icu, odlaze u ·ilegalnoit ·z predano
rade na stvaranju organiz{lcije zena antifasistkinja .. Qsrzfvaju se i pn!i o~,
bori AFZ-a .na Krasui' PazifzStini_ i LabinStini, ali dalji razvoj,.. i .u.CyrSCwqnJe
organfzacije ometao je nedos-tatak iskusnih·. ienq. r.'f:lkqvod,ilaql. ?ato, .. t;J,rgqnizacija KPH Kastavstine i ostalih dijelqva Primorja., upucuju, na terert_.ls.~~.e
iskusne i ·' izgrailene: aktivistki1Jje. Qne :_-rade -na uQvrS6ivanju organzzactj~

AFZ-a u Istri oslanjajuQi se na n{ljj&lt;¢e pos.tojeee odf?ore. ,AFZ,q PllZi&gt;Jq._.i
Brgudca. , Jedan ad prioritetnih zadataka bilo fe . t(lda osposobl;avarue
Istranki za rukovodenje oi'ganizacijom. Zilto, se u drugoj polovini )943. god.
odrf.ava kurs za rukovodiace AFt-a koji pohad'aju clanice Aoz:a Brguda¢.
. N~kon pada fa!!istickog ret.ima u !tali}! u .s~1!nfu' 1f4$, ,g[)d- ]stVar£k~
ma.s 0vno pristupaju NOP-u&gt; tako da se u., kolovozu.ukaZflJe potreba za_ osl'l'·
vanjem Ir~icij{.tth:nog odbora AFt-a za Istru. . ..· .. . .
. .. :.
•
U op6erza.ro4nom ustanku rzakon kapitulacije Italije, koji izbija kao
rezultat prethodnog. rada KJ'J, osl0 boderza·,je citava Iswa psim. gradov.a
Pule,Vodnjana, Rijeke .i Trsta. U razoruzavanju .vojske ;. karabinijera sudj~­
l_uju i Zene;[stre.~One_ ruSe tt lirJ.ije rae#_ orye_nzQguCavaf1ja yeze . medu ~a.rabz~
nijers-kim stanic_ama, sakup?jaju. oruZje .i municijtt,- _organ_iziraJu k.!'-hmJ.e. ·f-4
borce istarskih partizanskih jedinica, u Pazinu organiziraju krojacku; radu~~
nicu u _kojoj sivaju partizanske kape s petokrakama, iz Pule koja nije. hila
oilobodena izvlac.e 30. ptisaka i desetak bdmbi. . . .
··. . . ,. ·. . .·
.·
. .. . U oslobpilepoj Jstri. vliist preuzima Po~rajinski. NO() ~(ll~tru, ~oil &amp;anasi: odluku a vracanju Istre u sastav ·,matzce zeml]e. Kra;em ]94~: z pace~:
kom 1944. god. u Oblast Istru, ukljucuje se. kotar Ka.st(IV i grC(d Rt;eka, ko;t
. .
su rqnije pripadali Okrugu Hrvatsko primorje 0
U prvim danima listopada 1943. god. jake njemacke mage poduzele su_
o/enzivu na osloboilenu Istru . .lstarske brigade nisu mogle obraniti ·slobodm
teritorij od brojnijihi bolje,naoruzanih njemackih jedinica;Jstra je poit?VO
hila okupirana, ali novi okupator nije uspio ucvrstiti.svoju vlast. lstars~e
partizanske cete svakodn'evno napildaju okupatorske · snage; i nanos~ un
gubitke. NOO-i i ()rganizacije NOP-a pbvlace se pdnovo u tlegalr:ost t nastavljaju s radom. Narodnooslobodilacki pokret u Istri posta;e zz. dana u
dan sve snaf.niji. _·

-

_.

,

.

··

_-- _

.

_

__

Na Prvoj partijskoj konferenciji KPH za Istru, odrzanoj 25. fJrosiitca
1.943., osobita paf.nja posvecena je radu sa zenama. U svim partijsktm ory,anizacijama. Clanice· KPH zaduZene· su za rad na organiziranju .. Zena· anttfa·

sistkinja: Rezultati ni$U izostali.
.
.
. .
U Rijeci je · jos 7. studenog 1943. osnovan Mjesni odbor AFZ-a; a ·do pro,
sinca 1943. god. bilo je osnovano jo!! i 16 rejonskih od/Jora. U sijecnju 1944.

14

U· prvoj polovini·l944. god. gotovo u svim selima Istre hili su dsno1larli
seoski odbori AFt-a. U razdoblju svibanj-lipanj 1944. god; odrf.arie su kotar"
ske konferencije AFZ-a u kotarevima Labin, tminj, Cepic, Pazin, Buje, Motovun,' Buzet; Kras i Kastav. Do srpitja 1944. god; u Istri su djelovali: Inicijativni oblasni odbor AFt-a od 9 Clanica, 12 kotarskih odbora sa 170 Clanica, 36 . opCinskih odbdra sa 235 Clanica i . 440 seoskih odbora AFZ-a sa
8.419 Clanica. · U Puli i Rijeci. djelovali su mjesni odbori AFZ-a. U gradovima
Porecu, Bujama i Umagu, gdje su postojali jaki neprijateljski garnizoni, ClaniCe·.AFZ·Ct szi·asnivale'"manje odbore:·ilf su· radile organizii-ane: u gr'upama~

U, citavoj Oblasti Istra organiziranim radom ktoz AFZ bilo je obuhvaceno
20.000 zena. U'srpriju 1944. god. orgaitizacija AFt-a u lstri poCinje izdavati
SVof" list· ·&gt;&gt;!St.Yanka«' na hrvq.tskom i »La Donna Istriana&lt;&lt; ·na t'alijansko1Jz

jeziku.
. Organizirane u AFZ'u _lstranke su .provodile sabirne · akcije, .radile na
r_ealizaciji obveznica Zajma _nqrodnog DSl()bot!enja, bilf uciteljice u novoosnovanim hrvatskim skolama, osnivale,· mdne cete koje su pomagale NOO·irifa~ bbite(jima boraca Ud. U 'kotaru Lavin u radnim je G_etama bilo organiZirano 517. f.ena. Radne cete f.ena i omh1dine. radile su na sakupljanju ljetiiui U CepiCkOm 'polju, a Zene kotlireva Labin, KraS :i KOstav pfenosile su

sabranu hranu i materijal jedinicama NOV u Gorskom kotaru. Preko Zarizeta fDrenove Zene· Rijeke·sU gotoVo svilkodnevno OdriaVale·Vezu s Kastav·

stinortC prerwseci 'materijal i ilegalnu Stampu. U Rijeci tada djeluje Grad,
ski odbor AFZ:a:, 5 ·sektorskih, 16·rejonskih'odbora sa 90 odbornica i 300
Clililica AFZ~d;· Izlazu·ct- se iiviJtliof opasnosti~ rijeCke antifaSistkb:zje skrivale

su· u 'svojim· stanovima jJreko 20 ilegalaca. U lipnju 1944. god. dolazi do proVille i u ruke 'fasista padaju 23 odbornice; pa db 'kraja ·godine u Rijeci djeluje samo partijska komisija za AFZ .od 18 Banica.
·
··
Nako;.· .uSPjeS'n.~g · r~·da -~~ ~·snivanju' l. uCvrS6.ivdnju organizaci}e AFZ&gt;a
u koju je bio ukljucen velik broj antifasistkinja Istre, Hrvatica i Talijanki,
odrzana je 23. i 24. srpnja 1944. god. Prva oblasna konferencija AFZ-a za
1Stru ·u.,.selu ·Rasporu na Krasu. U radu konferencije·- sudjelovalo ie .1.500
lsiraitki, a prisustvovale su jojipredstavnice Glavnog 'odbora AF:l.-a'Hrvat'
ske, Okruf.nog .odbora AFt-a za Htvatsko primorje, mitifasistkinji Sloven'
skog primorja i antifasistki'1ja iz Trsta. U Oblasni odbor AFZ-a izabran na
konferenciji u!!le su predstavnice kotareva: Kastav~ Lovran, Opatija, Kriis,
Buzet, Motovun, Buje, Tinjan, Pazin, Cepic, Labin, -Zminj, Rovinj, Pula te
gradova Pule i Rijeke. Nisu bile izabrane predstavnice kotareva Umag i
Poree koje zbog blokade okupatorskih snaga nisu mogle do6i na konfet·enciju.

Nakon oblasne konferencije rad organizacije AFt-a Istre postao je JOS
intenzivniji. U listopadu 1944. god. obnovljen je Gradski odbor, a u stude11um iste godine osnovan je i Okruzni odbor AFZ-a za Rijeku. Krajem 1944.
god. AFZ Istre organizaciono je sreden i uCvrSCen, a Istranke su veoma
aktivne u provodenju sabirnih akcija, raspaCavanju ilegalne Stampe NOP·a,

radu u ilegalnim tehnikama, radu na osnivanju odbora JNOF-a te prenoSenju hrane i materijala za 43. istarsku diviziju u Gorskom kotaru.

U of.ujku 1945. god. predstavnice antifasistkinja Istre pl'imio je u Beogradu marSal Tito i odaO im priznanje za njihov poirtvovni rad. No, u Istri

su se jos uvijek nalazile njemacke snage. Krajem travnja 1945. god. na

,..,.

~VO(~
tllLlDTIITfA ;;::_ ~
\t'-1 I fiTI1MPA lr,

u}

\0

'"

~"-:?

15

�istarsku ·se obalu iskrcavaju jediitice 4. armije Jk Clanice AFZ-a pomazu
iln pri iskrcavanju, prijevozu municije i opreme na :poloZaje. -Bila }e--·to
jedna od posljednjil;z akcija Istranki u NOB,u, jer je pocetkom svibnja 1945.
god. Istra bila :konacno osloboitena.
·

8TAMPA ANTIFASISTICKE FRONTE Z:ENA U GORSKOM KOTARU,
HRVATSKOM PRIMORJU I ISTRI

Doprinos AFZ:-a. Gorskog katara, Hrvatskog primorja i Istre NOB-u

. Antifasistkinje Gorskog kotara, ]Jrvatskog pr;morja i !stre predano su
Lpoi.rtvovno radile u svojoj antifasistickoj, organizaciji. Kao istaknuti, politicki izgraite.ni ·i sposobni rukovodioci bile su birane. u Glavni odbor AFZ,a
Hrvatske. Aktivnost Goranki, Primorki i lstranki_ nije se, meitutim, ·svodi(a
samona rad u organizaciji AFZ-a. Velik broj ,zena Gorskog. kotara, Primorja
i Istre bile su clanovi KPH i djelovale su kao Clanovi organizacija i rukovodstava Partije. U Istri je npr. sredinom 1944, god. bilo· 9B zena Clanova
KPH, dok je u Primorju 126 zena aktivno radilo u organizacljama i rukovodstvima KfH. Zene su bile Clanovi organa narod11e vlasti - .u lstri njilz
400, ti Primoriu 252, a u Gorskom kotaru one Stl bile Clanovi velikog broja
NOO-a, odjela ili koinisija NOO-a .. Zene su bile Clanovi i drzigih masovnih
antifasistickih 'organizacija - USAOH-a, SKOJ-a i JNOF-a. U partizans kim
bolnicama, vojno-partizanskoj bolnici br. VII, partizanskoj bolnici u Mr~op­
lju, Kui.elju, bolnici 43. istarske divizije zime su bile. nezamjenjive bolliiCarke 'i dobri rukpvodioci.'
· U partizanskim jedinicama i jedinicama NOV koje su izrasle na teri. toriju Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre bio je velik broj ,zena
boraca i rukovodilaca. Sarno u 13. primorsko-goranskoj diviziji u prosinpu
!943. god. _bilo je 139 zena. Goranke, Primorke i lstra&gt;:tke nisu ..se borile
samo u redovima 13. i 43. divizije, nego i u jedinicama ·NOV sirom zemlje.
Njihova imena se mogu naCi u spiskovima boraca 1. dal.wqtinske proleterske brigade, 6. licke divizije, 8.,· kordunaske divizije i drugdje, U redovima
NOV borilo se do 1945. god. samo iz Hrvatskog primorja .168 i.ena.. Mnoge
s&lt;t poloi.ile i.ivot uborbi za slobodu· svog naroda.
·
·
. Zbog aktivnog sudjelovanja u NOB,u okupator je antifasistkinje Gorskog kotara~ Primorja i Is_tre.,progonio, zatvarao, muCio i _ubijao. -Mnoge. su
bile internir:9-ne,- hapSene i .strUeljq.ne, muCene; i .ubijane u- kqncentracioninz
logorin:za., Mn0 ge su pale kao .zrtve prilikom ofenziva okupatorskih- snaga
iU akcija· cis&lt;ien:ja. Kroz fasisticke tamnice i logore sam.o je · iz Hrv.at$kog
pl'imorja proslo 3.688 zena, .a njih 286 zauvijek je nestalo u fa$istiCkim
-f9bijaS_nicama i koncer:ztracionim logorima.

16

lvleitu dvadeset_ listova koji su u toku narodnooslobodilackog rata i socijalistiCke revolucije izdavale organizacije AF2-a u Hrvatskoj, petina ih je
izlazilo u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju i lstri. 5 SuviSno je na ovome
nzjestu i za ovu prigodu Sire raspravljati o znaCenju tiska, kako sa stajali.Sta
infornzacionih i kutturnih, takq i politiCkih potreba onaga vremena, jer j.J
o tome podosta napisano; ali, taj predmet zasluZuje da se o njemu piSe jer
je dio neprocjenjive kulturne i revolucionarne baStine.

To bogatstvo tiska svojevrstan je fenomen, jos do danas nedovoljno
istral.en i ocijenjen iako se u tom pravcu veC podosta uCinilo, a istovremeno
je i izraz interesa i potreba Zena i njihova masovnog opredjeljenja za narorl~

1woslobodilacki pokret. I kroz stampu Antifasisticke fronte zena, kao Sto je
to bio slucaj i s cjelokupnom drugom stampom ·narodnooslobodilackog pokreta, informirale su se Zene o aktualnoj situaciji u zemlji, o ciljevima borbe,
o ciljevima i zadacima svoje organizacije, raskrinkavale namjere i zlodjela
okupatora i domaCih izdajnika, obavjeStavale o zadacima samih Zena u izgradnji NOV 1, organa narodne vlasti, ta je Stmnpa Sirila i uCvrSCivala barbeno bfatstvo i jedinstvo, jednom rjeCju - i preko tiska borile su se iene i
radile, kako se to tada popularno zvalo, za jedinstvo fronta i pozadine.
Pojava listova AFZ-a na naznaCenom podruCju (Drugarica, Primorka,
Rodoljupka, Goranka, Istranka, La donna istriana) znaCi i neSto drugo: trajnu
b1'igu KPJ za politiCki rad metlu i.enama, koji vuCe svoje korijenje joS iz
metluratnoga revolucionarnog radniCkog pokreta i naglaSava bitnu i odluCu.juCu rijeC Zene u borbi i za vlastitu emancipaciju i kidanje stoljetne potCinjenosti u druStvenom i politiCkom Zivotu.
·Usporedo s razvitkom narodnooslobodilackog pokreta u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Istri, te ukljuCivanjem sve veCeg broja f.ena u
NOB, poCevSi od prvih ustaniCkih dana, postavilo se kao nutno pitanje i potreba tiska za Zene.
Mnoge do juCer _nepismene seljanke i_ radnice postaju govornice na skupovima, organizatori, ak.tivne odbornice i aktivistkinje. Gotovo nijedna nepisin.ena Zena, a njih nije bio mali broj, nije doCekala oslobotlenje zemlje da
17

�se nije na mnogObrojnim orgimiiiraniliz teCajevimc( za opisnzenjavanje opismenila i politiCki uzdigla. I ne samo to. Mnoge ad njih postale su istaknuti
prosvjetni, kulturni i politiCki radnici i izvrsni suradnici tiska. Cijela ta

lepeza uzdizanja do temeljnog subjekta i · kreatora novih drustvenih od11osa
provijava kroz Zenski tisak, a svaki novi broj lista otkriva i novi lik iene,
sposobne dana svojim krhkirrt ple6ima ponese i najteie zadatke i terete rata.

Za razliku od nekih drugih i.enskih listova, listovi ponikli na primorsko·
-goransko-istarskom podruCju, na kojem prije rata nije bilo nikakve tradicije ienskog tiska, pokazuju i visoki stupanj informiranosti i mnoiinu suradnica. Medutim, i prije rata na navedeni prostor dolazili su i rado Citani napredni listovi, kao npr. »Mlada tena({, »Zenski svijet({, )}Zena danas~&lt; i dr.
Iako je stvaranje listova u ratnim uvjetima bilo teSko iz....mnoStva razlo-

ga, i.ene su svojom upornoseu uspjele svladati sve te prepreke . .4 njih je bilo
sijaset; ad pomanjkanja papira, matrica, boje, Stampm·skih strojeva i drugih
pomagala, pa sve do prikupljanja dopisa, uretlivanja i rasturanja listova, a
11apose na neoslobotlenom podruCju.
Da je prvi list za iene ponikao upravo u Dreinici, nije ni_Sta neobiCno i
iznenadujuCe. Tu je organizaciono uobliCavanje antifaSistiCkog pokreta iena
izvr.Serw do polov_ine 1942. _godine, do kada su u svim naseljima izabrani od-

bori AFZ-a, te opCinski za Drei.nicu i Kotarski odbor AFZ-a za Ogulin. S
druge strane, postojale su i subjektivne snage. Nairne, tu se u tom trenutku

naslo u narodnooslobodilackom pokretu i nekoliko i.ena vrlo aktivnih u radniCkOm pokretU od prije rata, a neke ad njih ·imale su i iskustva u takvom

poslu. Tada su se u Drei.nid nalazile ing. lela !anGie Stare, Ana Konjevie,
Marija Jordan Seka i Zdenka Fekei.a. One su i Cinile urednistvo prvog lista
na naznaCenom podruCju, koji se pojavio pod imenom Drugarica. Prije pojave toga lista, za i.ene u narodnooslobodilackom pokre1U u Hrvatskoj je
izlazio samo jedan list - Z·ena u borbi (izdavac Antifasistii':ki odbor zena za
Liku), a prvi broj ovoga lista izasao je 8: ozujka 1942. godine.
List Drugarica izlazio je od lipnja do kolovoza 1942. godine, umnozavan
je na ciklostilu, poput najveeeg broja drugih listov.a; ukupno su objavljena
i'etiri broja, s tim da je broj tri i i':etiri objavljen kao dvobroj.
Sto je doSlo do obustave izlaienja ovoga lista, uzrok treba traiiti u konstelaciji vojnih snaga na tom podruCju u rujnu 1942. godine. Nairne, ll to je
vrijeme talijanski okupator u suradnji s ustaSko-domobranskinz -i CetniCkim
snagama poduzeo tzv. operaciju _»Velika Kapela&lt;c na podruCje na kojem su

Krajem narodnooslobodilacke borbe Goranke ee jos jednom pokrenuti
svoj list, i to pod nazivom Goranka. Prvi i jedini broj objelodanjen je u travnju 1945. godine, a posveeen je Prvom kongresu AFZ-a Hrvatske. List je .
tzskan na stamparskom stroju u stampariji Okrui.nog NOO-a za Gorski kotar
u Delnicama.

Zbog istih potreba i zadataka pokretao se i tisak za i.ene u Hrvatskom
primorju i Istri. S tim u vezi po koliCini objelodanjenih brojeva i po dui.ini
izlai.enja izdvaja se list Primorka. Prvi broj lista Primoi1ka objavljen je u
prosincu 1942. godine, a izdavac je bio Inicijativni odbor AFZ-a za Hrvatsko
primorje. Urednice toga broja, kao i svih kasnijih 13 brojeva {od toga je
dva broja nenumerirano), bile su Ruiica TurkoviC i Nada Novosel BrnCi6.

List je kao mjesecnik redovito izlazio od prosinca 1942. do studenog 1943,
a u 1944. i 1945. god. izasao je samo po jedan broj. Jedino je posljednji broj
Primorke Stampan na tiskarskom stroju, i to u Stampariji Pdmorskog vjes·
nika.
Stampa AFZ-a u Istri, uslijed brojnih objektivnih razloga, nije imaia
onaj intenzitet kakav je imala u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru.
Istovremeno su se pojavila dva lista: prvi broj Istranke na hrvatskom ili
srpskom jeziku i list na talijanskom jeziku, i to pod naslovom La donna
ist11iana. Nairne, prvi i jedini brojevi tih listova objelodanjeni su u srpnju
1944. god. i umnof.eni u tehnici Pobjeda. Komparirajuei izdanje na hrvatskorn ili srpskom jeziku s izdanjem na talijanskom jeziku, maZe se uoCiti
da je samo dio objavljenih tekstova u Istranki uSao i u La donna istrianu.
Istrauku su uretlivale Dina Zlati6 i Slavica Fran, a La donna istrianu Hros
Sequi i Andrea Casassa.
Svi ti naznaCeni listovi AFt-a koji su izdavani u Hrvatskom primorju.
Gorskom kotaru i Istri, Cija naklada nije prelazila tisu6u primjeraka po
broju, kako se maZe saznati iz izvora, bili su vrlo rado Citani, a dospijevali
szL i u mnoge kuCe na neoslobodenim podruCjima. Listovi su hili na svim
podruCjima popularizatori i mobilizatori narodnooslobodilaCke borbe i socijalistiCke revolucije.

Dakako da relativno mala naklada listova nije omogucavala da listovi
uvijek dospiju tamo gdje je sve to bilo potrebno. Ali, i.ene su se i tome do·
sjetile. List je iSao iz ruke u ruku po sistemu &gt;}ProCitaj i daj daljec&lt;, Nadalje,
Zene su organizirale kruioke i na njima Citale list. Oko navedenih listova bio

je okupljen veliki broj i.ena pisaca Clanaka (oko 200) i':iji su clanci objavljeni,
a f..ene Stl Cinile i 95% suradnika tih listova.

djelovale jedinice Prvog primorsko-goranskog NOP odreda. U toku -te ofen-

U ovoj knjizi saCinjen je izbor Clanaka iz navedene Stampe organizacija

zive za krate je vrijeme bilo zauzeto i podruCje Dreinice, naselja spaljena,
a veCi broj stanovnika uhapSen i otjeran u talijanski logor u Bakar.

AFZ-a Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Istre, i to iz svih iza!!lih bro-

U toj je ofenzivi unistena i tehnika Kotarskog komiteta KPH za Ogulin
u DreZnici, u kojoj je umnof_avana Drugarica, pa je to i bio osnovni razlog
prestanka izlaienja toga lista.
Ta praznina ostat Ce za duie vrijeme nepopunjena u Gorskom- kotaru,
sve do ljeta 1943. god. kada Okrui.ni odbor AFZ·a za Gorski kotar pok1·eee
list Rodoljupka. I zasla su svega dva broja, prvi broj za srpanj, a drugi za
kolovoz i rujan 1943. godine. List su urei1ivale lela ]anGie, Marija.Katie, Ya-

lika Pap (Marija )i Draginja Metikos.
Navedeni list prestao je izlaziti s objasnjenjem da dalje ne izlazi zbog
&gt;}tehniCkihc&lt; razloga.

lR

jeva. Pri tom su se autori izbora rukovodili spoznajont da treba odabrati
one Clanke koji ponajbolje ilustriraju sve napore koji najautentiCnije izraiavaju napore Zena organiziranih u organizacije AntifaSistiCke fronte Zena u

borbi za os/oboi1enje zemlje i pobjedu socijalisticke revolucije. Kroz objav·
ljenu uvodnu raspravu i odabrane Clanke izrasta spoznaja o zaista znatnom

sztdjelovanju f.ena Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Istre u narodnooslobodilackom pokretu. Stoga ova knjiga neee poslui.iti samo kao podsjetnik ucesnicama-i.enama na prijei1eni put 1941-1945. godine, nego prije svega
kao znaCajni, autentiCni i nezaobilazni izvor u daljem prouCavanju razliCitih
aspekata NOP-a, a prije svega sudjelovanja iena u njemu. Istovremeno Ce
posluiiti i kao neiscrpno vrelo mltidim pQkoljenjima i u spoznajnom proce"su
i u procesu svakodnevnog rada i djelovanja. Namjera je da ova knjiga po19

�stane izvoriSte aktivnog pristupa njegovanju i razvijanju revolucionarnih tra·
dicija i da se vrijedna baStina iz naSega revolucionarnog pokreta spasi od
zoborava.
Izbor iz stampe AFZ-a objavljuje se po pojedinim podrucjima (Gorski
kotar, Hrvatsko primorje i lstra), i to kronoloskim slijedom. Tekstovi se
objavljuju sa svim jeziCnim, stilskim i gramatiCkim izvornim obiljeiji1na.
lspravljene su samo ponegdje najocitije slovne i pravopisne greske. Gdje je
god bilo moguCe, nastojalo se razrijeSiti i pisca odredenog Clanka, ali se u
tome nije uvijek uspijevalo.
U odgovarajuCim biljeSkama objaSnjena su ana mjesta, pojave imena
koje je bilo potrebno razrijeSiti radi razumijevanja teksta.
Nadamo se da Ce pojedini Citaoci, a prije svega uCesnic~narodnooslobo­
dilackog pokreta, svojim primjedbama, sugestijama i sjeeanjiJna na !jude i
dogatlaje vezane za pokretanje i izdavanje Stampe AFZ-a u Gorskom kotaru,
Hrvatskom primorju i Istri obogatiti naSe saznanje o tome tisku, Sto Ce
omoguCiti dalja istraZivanja ave problematike.

~
'

,.

,Z/f!lfj_C!f}C'Cl
c

.ti~t anMa!lsillkog flr/boKZ ;!el'let, ZC~. fj~kt' fotap

SKRACENICE
AF1: - Antifa?iistiCka frontn Zena
AOZ - AntifaSistiCki odbor Zena
AVNOJ- AntifaSistiCko vijeCe narodnog oslobodenja Jugoslavije
CK KPH - Centralni komitet KomunistiCke partije Hrvatske
CK KPJ - Centralni komitet KomunistiCke partije Jugoslavije
CPL - Comitate Popolare di LiberaziOne (narodnooslobodilaCki odbor)
fFA - Fronte Femminile Antifascista (AntifaSistiCka fronta Zena)
FUPL - Fronte Unico Popolare di Liberazione (Jedinstvena narodnooslobodibCka fronta)
100 AF:Z. - Inicijativni okruZni odbor Antifa.SistiCke frontc Zena
JA - Jugoslavenska armija
JNOF - Jedinstvena narodnooslobodilaCka fronta
KK KPH - Kotarski komitet KornunistiCke partije Hrvatske
KK SKOJ-a - Kotarski komitet Saveza komunistiCke omladine Jugoslavije
KO AFZ - Kotanki odbor- Antifa.SistiCke fronte Zena
KP - KomunistiCka partija
KPH - KomunistiCka partija Hrvatske
KPJ - KomunistiCka partija Jugoslavijc
NOB - NarodnooslobodilaCka borba
NOO - NarodnooslobodilaCki odbor
NOP - NarodnooslobodilaCki pokrct
NOP odred - NarodnooslobodilaCki partizanski odred
NOV - NarodnooslobodilaCka vojska
SKOJ - S&lt;ivez komunistiCke omladine Jugoslavije
USAOH - Ujedinjeni savez antifaSistiCke omladine Hrvatske
ZAVNOH - Zemaljsko antifa.SistiCko vijeCe narodnog oslobodenja Hrvatske

20

Bto} 1

Liponi 1942

~A&lt;~11il

i

�/

DRUGARICA
LIST ANTIFA$ISTICKOG ODBORA ZENA ZA GORSKI KOTAR
Broj 1

Lipanj 1942

Drugaricama o naSem Hstu
Drugarice, ima li te.Zega Zivota ad naSeg? l·ma tH koga, t•kO se ranije ustaje
i kasnije lijeze nego mi? Mi radimo od zvijezda .do zvijezda, duboko u noc.
Gorkim znojem zaljevamo svaku mrvicu hljeba koju zaradimo. Mi radirno i
u polju i u Sumi, O'ko blaga i u kuCi a da i ne govorimo o radanju i odgajanju djece.

Drugarice, tmi se danas nalazimo pred osvitkom novih dana. NaS narod
se digao da iz zemlje istjera najveCeg duSmanina, faSistiCkog okupatora, i
da sa sebe ·skine sramotno 'ime roba. Cio naS narod .sudjeluje u toj pravednoj
i svetoj barbi, a mi znamo, drugarice, da je to i naSa borba. Mi Zelimo slobodu svoga naroda, jer to ce biti i nasa sioboda, jer to ce biti konac svih
naSih patnja i naSeg ropstva. Damis smo mi pokazaH svima, da smo i 111i
ljudi, i doZivjele dan da se i nas pita, da se -Cuje Sto mislimo i osjeCarno.
Mi imamo veC sada svoja prava. Mi biramo odbore, odrZavamo sastanke,
organizirarm_o 'se u borbi !i pokazujemo svima da nijesmo na svijetu samo
za to da trpimo, jer smo Zene_.
Sve Zene, Sirom naSe dornovine sudjeluju u narodnoj borbi. Svaka se
bori onako, kako moze i zna. Jedna je uzela pusku na rame, druga sakuplja
hranu za narodne rpartizane, treCa je nasi, Cetvrta pere rublj_e i t.d.- NaSa
je borba tim HrkSa, Sto na1s ~rna viSe.

I

Bro} 2

L!ponj

1942

Drugarice, mi treba da se svojbj borbi povezemo. Treba da jedna dtugoj pruzamo ruku, da se jedna drugoj povjerimo i potuzimo, da se zajedno
i radujemo. Treba da mi u Gorskom Kotaru znamo kako se bore .nase drugarke iz Like,- Primorja, Bosne, a i sve ostale Sirom cijele naSe doonovine,
Sirom cijelog svijeta. Jer rni znamo da su Zene cij"eloga svijeta organirzirane
u Anti Fasistickoj Fronti Zena i da ·se jednodusno bore protiv fasizma.
Mi sada i·mamo i s_voje novine, oseCamo da nismo same, oseCamo se jaCe,
sigurnije i hrabrije.
Dru.garice, ne mislite na to, da nijeste nikada niSta pisa1e. Mislite na
to da ste mnogo prezivjele 'i mnogo pretrpjele pa pokusajte o tome pisati.

23

�Vidjecete, da to nije tesko. Treba samo poceti u velikom Sovjetskom Savezu
ima mnogo Zena, seljanki i radnica, koje su bi1le nepi'Smene, i tek pod stare
dane nauCile su pisafi, i napi'sale veli-ke knjige. I vi drugarice, moZete sHCno.
Ne moraju to biti knjige, nego male pricice, macli dogaaaji, u kojima se vidi
kakav je naS Zivot i naSa borba. To Ce C:itati na.Se drugarice u Citavoj domo·
vini, a_ mi 6e mo Citati ono Sto napiSru one o :sebi. Tin::te Ce naSa borba biti
jaca povez:xnija i korlsnija. A sto je jaca borba ·tim je bhzi dan kada ce mo
istjerati neprijatelja iz svoje zemlje i time su bli.Zi dani naSe slobode, i dani
sretnog zadovoljnog Zivota sviju nas.

PJESMA 0 NASIM PALIM JUNACIMA!
Spjeva:le omladinke:
Mara i Mileva Tatalovic (Vrujac)

Vi padoste od velike muke,
nijeste htjeli fasistu u ruke.
Borimo se za novu slobodu,
Da osvane cijelom naSem rodu.
Koja 6e se vjeCno kaz;ivati,
narod ce je uvijek spominjati.

vi ste zivot za slobodu dali,
vi ste kao mui5enici pali.
Vi slobodu niste docekali,
Al ste za nju boriti se znali.
Omladina vas ce spominjati;
Vama ce mo spomen podizati.

selu, medu ljudima koji su nam bliski, koji nas vole. On je bio pun vjere u
n:xsu pobjedu i do srzi •svoj'e odan nacsoj svetoj borbi. Bio je pravi partizan.
Mene mladu u borbi uCio je i upuCivao. BHi ·su to sretni i nezaboravni dani.
Ali, videCi da naSe 'selo ne .miruje, da se sve poSteno i Cestito diZe na svoje
noge, neprijatelj je kovao svoj podli plan. Nije mogao nauditi drugovima
svoj'i·m topovi'ma, svoj~im granatama i mitraljezima, pa je potraZio nadn isto
toliko prepreden i neposten, kao sto je neposten i neprijatelj.
Nasao je u nasem selu olosa, koji je vrs-io to podia dijelo. Jednoga jutra
ostavila sam naS logor u dubokoj i- dalekoj Sumi, i poSla sa drugaricama, da
se spustimo u selo odrZi·mo sastanak ·sa Zenama. I prenoCin10 u selu. On je
ostao u logoru. Bio je holestan. Rekao je neka pazimo, jer je doznao da po
selu po malo plaze »Z·mije otrovnice« mi smo ipak otiSle. On je ostao u logo~
ru, mi•sleCi da je siguran medu svojima, - 1nedu partizanhna.
Stigle smo nakon dugoga hoda u selo. Drugarice su se pocele skupljati
pred vecer, kad su dosle sa polja. Odjednom, prije pocetka sastanka, iznenadna vijest, poruka, da nas zovu u logor. JoS veC.eras moramo biti tamo.
Kazu, porucio mi je bmt. Bilo je cudno, ali strah da se ne8to dogodHo, da
ne.Sto ,nije u redu potjerao nas je tamo, tamo kuda smo pozvane. VeC je
samo sunce bi:lo za·Slo, kad smo ulaziie u Su-mu. Put smo slabo poznavale
- Iogor je bio IJJOV. Suma je bHa sve guSCa j tamnija, put sve nejasniji. Ali
mismo jurile. Same u noCi, u dubokoj Surni bez oruZja, neznajuCi da idemo
gotovo u naruCaj irzdaje, prevare i smTti.
Pitanje ,&gt;zaSto taj hitni poziv&lt;&lt;? izjedao je du.Su neke erne slutnje podgrizale su nas, ali mismo judie 'Sve dalje i dalje u noC sve dublje -u Su1nu,
gotovo smo trc:xle, spoticale se o kamenje, p:xdale, ustajale i trcale dalje.
KonaCno, eva nas bliru t.j., joS treba tri Cetvrti sata, ali to je blizo.
Sarno napred. kli otkuda, puscani hitac? Zasutimo i slusamo. sto je to? Jos
tri cetri, pet aka deset. Jeli neprijatelj? Ne, iskljuceno je - To je pravac
log;ora!
»Drugadce, to su sigurno naSi opazili neku zvjerku« Da, da, n1edveda
Hi vuka, zar ne?
Mi to govorimo Saptom, podilazi nas neka neobiCna slutnja. Nijedna
nevjeruje u ono Sto govori. Mi time jedna drugu tjeSimo, drZimo se Cvrsto
za ruke i polazi·mo dalje. Napred samo napred! Staza se djeli. Mi neznarno
dali Ce mo desno ili Ievo. Neznamo viSe puta. Idemo desno. Ni san1e neznamo zaSto! »Ali :zaMo je puoa!lo&lt;&lt; To pitanje grize nam druSu a mi jurimo napred, ali logora nema. VeC smo treba·Ie sti6i do njega. Ali mi ga nemo:Zemo
nad. Upale smo u daleku beskrajnu Sumu zaluta1e smo! Zuvemo, ViCem bra~
tovo ime. ViC.em oC.ajni'6ki ali se nitko ile odaziva. Vjetar Sun1i u vi sokim
jelama i nadglaSuje me. Cuje se sa·mo Sum ·nama svima dobro pnznati Sun1
vjetra u dubokoj ·Sumi. Nama je nelagodno pri duSi. Cini nam se da Cujemo
neko Z¥iZdanJe u daljini aH jedva ·se Ouj.e. Kao neki signali! ViSe ne zoven1o.
Sjedamo pod jelu i cekamo da svane.
Blla je to noc puna strave, uzasa i crnih slutnja. BHa je to vjecnost. Sti·
sle smo se jedna uz drugu i Cekamo - Oekamo.
Kona6no svitanJe. Kako je palako svitalo! T1o svitarrje uCinHo nan1 se
dulje od cjele grozne noci.
Ustajemo, trljamo umorne o6i i polazimo.
VraCamo se na izgubl·jeni put. Nismo bile daleko. Ne bile smo zalutale tik
prema logoru. Idemo ~rema njemu, ali nas Cudi tiSina. Ta naS logor rano
1

0 JEDNOJ IZDAJI ...6
Te.Sko ID·I Je ptsati o najveCoj nesreCi svoga Zivota, o onome od Cega
krvari srce, o onome Sto je opeklo ne samo mene, sestru i drugarioti, nego
je nanijelo ruzan udarac nasoj svetoj osiobodilackoj borbi.
Donedavna .ima:la sam brata, jedinioa, partizana, staroga borca za slobodu svih potlacenih-brata sokola. Vee godinu dana, borio se na strani par·
tizana, 1SVoju duSu i 1STce dao je borbi i na~odu, bio je spreman da dade i
svoj zivot. Bio je rpred neprijateljskom vatrom mnogo puta, ali uvijek je
prosao sretno, medutim sto nemoze neprijatelj, moze izdacjica.
~ Pred dva mjeseca •stupila sam l ja u partizanske redove. Dosia sam k
njemu, u selo nasega sretnog djetinjstva. To selo nije hila isto kao nekada
Selo je vrilo od narodnoga pokreta. Plamen borbe je plamtio, narod se borio
za ·slobodu. Da, hili smo oboje sretni da se borimo bas u svome dmgome

24

1

25

�se budo. I strazarsko mjesto je prazno! Mi idemo &lt;lalje, konacno tu su nase
kollbe! Eno i nasih krava. Odahnulo nam je. Barem neki znak zivota! Ali
odakle ta tisina?
Odjednom ... to je bila s1ika uzasa koju necemo nikada zaboraviti. Pored hladnog ognjista lezalo je golo mrtvo ljudsko tijelo.

DRUGARICA
LIST ANTIFASISTICKOG FRONTA :lENA ZA KOTAR OGULIN
Lipanj 1942

Broj 2

Ja sam prepoznala svoga bmta.... Pojurile smo kao bezumne. Sve je
bilo jasno! Izdaja! CetniCki placenici! Najpodlija izdaja, zlocin nad zlocinima. To je bila. pucnjava ad sinoc. Dakle, nas poziv u logor bila je laz!
Bila je zamka. I nas su trebali ubiti! Tko zna, koliko Lira kosta svaka
glava !.
Iskoristili su cas, kad je u logoru bilo samo nekoliko drugova. Poslje
smo doznale da je pala jos jedna zrtva. Tijelo toga nesretnqg druga bilo je
u ·kolibi. Ostale •su predali neprijatelju. Mi smo utekle u susj~dno slobodno
selo.
Njihov pogreb bio je vellk i svecan. Teska srca oprastali su se drugovi
od svojih ·mrtvih drugova. ISla sam za njihovim lijesovhna, bolila n1e duSa
Sto pado.Se od braCe, ali iduCi za nji,ma mrt,vima, za:klela sam se ponovno
da neCu oprostiti izdajkama na,Seg naroda. Da neCu zaboraviti krv jedinoga
brata i druga prolivenu oct kukavicke izdajnicke ruke. Osjetila sam da nisam
sama, nego da moja tuga i moja ljubav, moja mr.Znja nije san1o moja, nego
je samnom djele svi drugovi, svi naSi hrabri osvetnici partizani, sav narod.
Nasa je duznost da narod oslobodi11Jo od neprijatelja i oCistimo od olosa da
svoju borbu 'OCeliCi-mo, 'i jedino taka o'Svjetimo ktv svoje braCe i drugova i
da kazn:i'mo kukav'iC'ke zloCince.

To mi je jedina utjeha za jedin:im i za nezaboravljenim bratom
Sn1rt izdajicama - ~Cetnici'ma - ubojica.ma, naSih
Zivjela naSa narodno - oslobodilaCka vojska!
Zi-vjeli naSi hrabri parUzani !

26

n~:?oanih boraca.

DRUGARICE!
Fasisticka neman nakon .sto je porobila sve Evropske narode provalila
je ·svom Zestioom i u naSu ·zemlju. Dovela je ta zvijer sa sobom krvavog
slugu PaveliCa koji je sa Svojom bandom poCeo klati sve Sto je S!1psko i sve
posteno sto se diglo protiv tog klanja.
NaS narod iznenaden od tog silnog terora u prvi Cas nije daVao otpora,
jame su rse poCele puniti polumrtvima i izmrcvarenima.
Preko -noCi stvodle su ·se i1. Sumama gru:pe j grupice ljudi, ljudi koji su
pobjegli ispred ustas·kog noza da. spase svoj goli zivot.
Narod je bio ,prepuMen sam sebi, jer ani ·koji su za 20 godina vodili, onl
koji su mnogo obecavali a nista davati, oni koji su 20 godina nase najbolje
sinove zatvarah po razni1m tamnicama i rupama bili su izdajnici. Jedan dio
tih izdajnika kad je prva bomba pala na nasu zemlju pobjegli su glavom
bez obzir:a u London. Oni koji su ostali otvorili su vrata okupatoru naSe
napaCene i prevarene zem·lje, otvodli sru vrata naSih magacina punih bra.Sna,
hrane i oruZja. OtvorHi su vrata koncentracionih logora, pustili u nutra faSi·
stiCku zvijer da se naZdere mesom na;Sih najboljih sinova da se napije krvi
naSih heroja koji su se godinama borHi za pravo naroda za pravo radnika i
seljaka.
Mi znamo da je od onih grupa i grupacija koji su u sumi trazili zaklona
i spasa danas stvorena jedna organizirana vojska, Cete bataljoni, odredi pa
i zone.
Mi znamo da je te grupe i grupacije organizirala K.P. koja je 10.000
svojih najboljih Clanova poslala u Sume u narod da povedu sve Sto je paSte·
no, sve Sto je prevareno, sve ostavljeno od predaSnjih voda da povedu svc
slobodo1jubive elemente u narodno-oslobodilacl&lt;u borbu protiv okupatora
protiv zvijeri koja si1Se narodnu ·krv, protiv ustaSa izdajnika Hrvatskog na·
roda i danas najnovijeg neprijatelja cetnika koji je pljunuo u lice svom ubijenom ocu i bratu koj'i je pljunuo u jamu gdje leze hiljade nevinih i ~akla:
nih, koj&gt;i za SuStav-f -papir liru ubi·ja br'31ta koji ga je poveo orgamz1rao 1
spasio u njegovim najtefi,m danima.
1

27

�Mi Zene ovdje u Gorskorn KOtaru Primorju, Li'd, u cijeloj naSoj ze1nlji
u cijeloj porobljenoj Evropi nismo u tom klanju i teroru mogle ostati po
strani. Varna majkama odvedeni su sinovi, nama mladim Zenarna odvedeni
su muZevi i oCevi naSe nejake djece. Jaram kojeg smo vukle prije, kao Zene
i kCeri radnog naroda, postao je joS teZ.i. Os~tale smo same. Postale smo hra.
nioc naSe djece i · hranioc naSih krvlju poSkropljenih don1ova. PoCele smo i
mi Zene da se skupljamo da se -sa'Stajemo da Se savjetujemo, da noshno hra·
nu i vudu naSim drugovima iza Ieda faSistiCke zvijeri, koja je vreba,la na
svaki na.S korak.
KomunistiCka partija koja je organizirala naSu narodno·oslobodHaCku
borbu koja je pozvala sve posteno da se bori protiv okupatora i izdajnika
naSeg naroda, omoguC.ila je i nama Zenama, da organizirano i ujedinjeno u
A.F.z. stupamo u narodno-oslobodilacku borbu. Zene porobl.ienih evropskih
naroda, Zene S.S., Zene Engleske ·i Ameri'ke, .Zene cijelog svijet'!, sve udovice,
sve razcviljene 1majke organizirane su u jedinstvenom zajedniCkom Cvrstoin
frontu A.F.z.
Mi Zene, organizirane u A.F.Z. borimo se za dvije svete stvari.
1/ Za uniStenje i istjerivanje okupatora iz naSe zemlje, za uniStenje faSi·
stiCkih slugu ustaSa i Cetnika za oslobodenje svoga -naroda.
2/ Za ravnopravnost :lena s muS1
karcima da ne budem'O robavi naSih
muZeva za to Sto ·smo ·Zene, pravo na gla1sanje, pravo na s-astanke, prava na
biranje odbara, pravo na sve ono Sto Ce imati na;Si ·muZevi, naSa braCa pos1ije
oslobodenja nase zemlje.
SKUPsTINA ANTIFASISTICKOG FRONTA :lENA U BRINJU

U ·sl-uCaju napada neprijatelja one znaju Sto Ce raditi. &gt;&gt;Ni jedno zrno
hrane ne smije neprijatelju doC.i u ruke«.
Mlada •seljakinja govori o zelji za znanjem i kaze:
»Sve nam neprijatelj maZe oduzeti ali znanje ne«. Ono Ce nan1 ostatl, i
njime Ce mo •se posluZiti kad budemo ponovno atimali sve Sto nam je on
oteo«
Drugarica iz Hrvats·kog sela Kamenice donosi tople pozdrave od Hrvatskih zena koje nisu mogle doCi u velikom broju, jer se!o jos nije osloboueno, jer faSisticke singe paze na svaki njihov korak. Ipak njih nekoliko provuklo se kroz plotove i Z·ivice, jer ih je vukla Zelja da -svojim Srpski·m sestra.
rna reknu, da su shvatile zajednicku borbu protiv okupatora i njihovih slugu.
One znadu da PaveliC nije donio nikakava dobra Hrvatskam narodu, sve to
one znadu i porucuju da je njihovo mjesto kraj Srpskih sestara u borbi
protiv narodnih ugnjetaCa svih vrsti.
Svuda odzvanjaju poklici borbe, jedinstva i ljubavi. Klice se narodnim
partizanima, tim nosiocima naSe snage i pobjede. Izvikuje se )}Smrt narod·
nim izdajicama&lt;&lt; Zene kliCu KomunistiCkoj Partiji za kaju do ove go-dine
nisu ni Cule a sada znadu da je ona spasHa narod od potpunog rasula -i bra.
toubilackog istrebljenja.
Mladi dbrazi plamte od radosti, a niz stare i smjezurave polako teku
suze. Zene -su svjesne svoje velike uloge u narodnoj borbi. One su se pro·
budile, i nema viSe te sile, koja bi ih mogla opet gurnuti u mrak neznanja.
One danas odluCuju u najvaZnij:im pitanji'ma narodnog Zivota. One su svje·
sne, da je naSa pobjeda u organiziranoj borbi i ona Ce tu borbu voditi do
kraja do pobjede.

* * ~'c

7

U nedjelju, 7 juna, odriana je skupstina zena iz oko1iGe Brinja. Vee od
ranoga jutra donosile su djevojke cvijeCe i zelenilo da okite tribinu sa koje
Ce se govoriti.
Svuda se osje6rlo, da je toga dana veliki praznik.
Primicalo se vrijeme za poCeta:k. Zene su pristizale u povorkcin1a, veC
izdaleka vidjele 1su se Sarene skupine sa crvenim --i narodnim zastavama i
svuda je odjekivala pjesma,
»I mi Zene iz erne naCi
U novi sad kroCimo dan«
Gomila se ·poveCava. Sa svih strana pristiZ.u nove povorke i skupljaju
se na Hvadi pod Skolom. Sv;uda se vide zastave i natp:isi naSih parola.
Na trib'inu stupa j.edna drugarica i otvara s·kupStinu. NiZu se govori,
Zene adgavaraju klicanjem.
Govori predstavnik N.O.O. predstavnik partizana, predstavnik komunistiCke partije. Za ti'm govori Citav niz Zena. Govare one o svom Z.ivotu,_ o
svojiln pa~njama, o mraku u kame -su Zivjele, kako ·su se trgle iz tog mraka,
govore o svojoj Zelji za znanjem a najviSe govore o 'SVojoj pravednoj barbi.
·JednoduSno se zalaZu za organiziranu barbu. One su uvidjele potrebu organizacije. Znadu da jedna ne maZe uCiniti niSta, a kad su udruiene, da mogu
mnogo. Za to su se uhvatile u Cvrsto kolo, i neCe dopustiti da neprijatelj to
kola raskine.
NiZ.u se Zene i govare iz njihovih poklika se vidi kaka je veHka njihov~
n1rZnja prema neprijatelju, naroCita prema mrski·m Cetnicima koji su danas
uperili puSke _u grudi njihavih muZeva, braCe i sinava.
28

Starica od 78 godina, Za1ostila se Sta je nismo saCekale, Sto smo paCele
bez nje da Citamo novine na naSem sastanku »Ako sam slijepa nisam gluha
- zaSto me niste saCekale? I ja hoCu neSto da Cujem, neSto da nauClm. Sav
sam Zivot jadno preZivila, dane bez druga sp.rorvodil.a. HoCu da pomaZeni i
ja naSu borbu, jer Zelim doCekati slobodu i novi Zivot.
PISMO DRUGARICE IZ LOGORA!
Kad sam doSla u ~logor, 8 bHo 1ni je jako neobiCno. Bila sam okruZena
samhn novi'm drugovi~ma, pa i ako su svi hili dobri i srdaCni ljudi, ipak mi
je hilo neobi6no bez drugarica, na koje sam se tako navikla. SlijedHa je
1n~oja prekomanda u -Cetu. Ti dobra znaS drugarice, kaliko ja volim puSku!
kad je dobijem u ruke, ja sam naj 1
sretnija, jer znam, da Cu svojom vlastitom
rukom nanasiti smrtne udarce krvnom neprijatelju naSega -naroda, bHo sa·
mome okupatoru~ bi'lo njegovim slugama, pa zvaH se oni Cetnici, ustaSe ili
kako mu drago.
U Cetu sam doSla, baS u Casu, kad je om1adina uCHa gadati. Spren1ali _$U
se n:a akcUu. DoSao je red 'i na mene. Gadala sam iz puSke, a anda iz mitra·
ljeza. Bila sam presretna, kad mi je lwmandir dozvoiio da gadam iz mitraljeza. Gadala sam na veliku udaljenost, i svaki put pogodila u odredenu
metu. Drug komandir je bio samnom zadovoljan.
NayeCer naun je reCeno, da Ce mo i1stu noC u akciju. Prva akcija u Pri·
morju! Radujem se. Jedva cekam da podemo.

29

�Krenuli smo &lt;Yko 11 sati u no6u. Bi!o nas je 25' svi mladi, poletni i hrabri; Idemo po sumi, po kamenju. Nista se ne vidi. Noc je bila potpuno tamna, ali nas je vodio siguran vodic. Do mjesta akcije je daleko, ali na to se
ne misli. Zurimo, da dodemo prije nego se razdani, da nas neprijatelj ne bi
opazio.
KonaCno 'Sti:lemo na odredeno ·mjesto. Pravimo zaklone uza samu cestu.
Tuda Ce naiCi neprijatelj. Usudio se, da prisvoji naSe ceste, naSu zemlju sve
naSe, ali .mi to nedamo. ,Mi mu otimljemo, i oteti Ce mo sve Sto je na.Se i
Sto smo ·mi !krvlju i Zuljevima sagradili.
PoCinje se razdanjivati. Citava noC je i,za nas. Cuje se zvono. To pastiri
gone stado na pasu! Ne smiju nas vidjeti. Zato se povlacimo nekoliko metara
ocl poloZaja. Dvoj.ica drugova odredeni su za osmatraCicu. Dan sviCe, razaOire se sve u okolici. Nismo n.iti pola ·sata ad mora. A mo:r..:e, plavo mirno
po njemu plove barke. Divota od primde.
Oko 9 sati drug sa osmatracnioe daje znak da se priblituje neprijateljski kamion. Mi se brZe povlaCimo na polo:Zaj. Kamion naHazi, mi otvaran1o
pucnjavu. Neprijatelji padaju, a da jos nisu ni dosli ·k sebi od iznenadenja.
Komandir daje znak na juri'S. Svi su rnrtvi ! U1azimo u kamion i pokuSavamo voziti, ali nije 1rajalo dugo, radost je brzo prekinula jer -smo se vozili
svega oko 30 metara. Gume 1SU 'bile probuSene od hitaca. Uzimamo neprijateljsko oruzje i pola~imo pjesioe. To oruzje naprav!jeno je, da ubija nevine
!jude, ali mi ce mo ga o'krenuti protiv neprijatelja. Od sada ono ce ubijati
okupature i njihove sluge, cetrrlke i ustase. Ima tu sedam pu5aka, tri pistolja,
pa cak i jedan teski mitraljez, ·koje se najviSe radujemo. Drugovi unistavaju
n1otor, i mi polazimo natrag sa teretom, :koji nam -nije teZak, i ako smo
hodali cijelu noc, i dosta se umorHi. Mi se radujemo da donesemo drugovima dobre vijesti, o uspjeloj a:kciji.
Vracamo se pjevajuCi kroz kamenje, krs, strmim stt\zama, zadovaljui
zbog svoje male pobjede i 'svijesni da to nlje ni prva ni posljednja.
Drugarski pozdrav Nada ?'

U SPOMEN LJUBICI GEROVAC10
od skolskog druga!
SjeCam se kada si odlazila jz Zagreba u svoje mjesto, u svoje selo puna
volje za radom puna omladinske hrabrosti spremna da svagdje i svakome
pruziS ruku drugarstva i ljubavi. Da svakome kazes drugarsku rijec objasnjenja, i puna prezira i mr:Znje prema krvnim faSi sii'rna, koji su mkno Setali
Zagrebom, sramoteCi i pljaCkajuCi naSu domovinu.
ISla si bez k2ompromi1sa jer je veC krvavi pir ustaSkih pasa zapoCeo.
Sjecas Ii se ustaskog terora? Sjecas. li se odvlacenja nasih najboljih
drugova, i najvjemiji•h sinova naSeg naroda? SjeCaS 1i ·se kako smo prije
tvoga odlaska slusali pucnjavu na kraju grada - da:leko u periferiJi, bili
smo svesni da u Hrva:tskoj nije sve prodano da i u Zagrebu ima !judi koji
se bune protiv ·mraka~ j pritisnut'i od ogarne tame koju su donjeli omrznuti
okupatori.
DizaH se ·sinovi periferije, vi'kali po periferiji, letHi na bajunete mraka,
i jedino mukli jauk davao je znak da je ugasla jedna zvjezda koja je htjela
zraka. Mi smo slusali i ;mali, da je onaj cas pao nas drug, da je jedno srce
prestalo kucati, a jedna radnicka majka pocela sijede kose ctipatL
1

30

I redali su ·se pucnji. Ti si stajala mirna i nekolebiva kao Sto si hrabro
krcila put narodnom oslobodenju.
Sjecas Ii se Ljubice kako smo slali paketice drugu FranetiCu" u Lepoglavu? Sjecas Ii se Ljubice, kako smo mali uzbuniti cijelu Komerciju radi
profesor~l&lt;ih pokva:renosti i fra:nkovackih provokacija? Sjecas li se kako
smo javno raznaSali ~Ietke naSe komunistiCke partije, gdje se pozivao sav
narod u obranu nezavisnosti naroda Jugos-lavije, za bolju buduCnost, za savez
uzajmnne pomo6i sa SSSR, -i ·kada smo u grupicama podmetali ogavnim burzujima letke pod vrata, i kl'da smo kao sjenke prolazili ispred politiCkih
agenata. SjeCaS ~Ii se Ljubke kada smo na dernonstracijama klicali Savezu
radnika i seljaka protiv Trojnog pakta u parkovima Mirogoja i trgom Kvaternika.
Varam se Ljubice, niCega se ne seCaS! KrvaVa ustaSka ruka oduzela ti
je tvoj .Zivot, koga si posvetila svom narodu, .Zivot koji je bio skrhan, izranJen i izmrcvaren, joS iz mladosti povlaC.eCi se po zatvorima i bijedno stanujuCi. Zivot ·koji nije znao Sto je UCna mr:l:nja, Zivot pun vjere u pravednu
stvar. Ugasnuo je Tvoj zivot Ljubice onda kada narodno-oslobodilacka vojska zadaje smrtni udarac anima koji Ti ni·su dali da mirno svrSiS svOje Skole.
Koji su ti proga:njali nezasticenu porodicu, i porobljavali tvoj narod, gazeCi
sva nj.egova steCena prava. Oduzeli •su ti Zivot onda, kada okupator drhti,
jer ·se sav narod ustao protiv tlaC.i&gt;telja ljubeCi vi-Se slobodu nego 1nra6no
ropstvo. Ne var-am se draga Ljubice! Ti si prezirala -smrt, Ti si sama odluCila
o sudbini svoga Zivota kao Sto si i bila gospodarka svoje sudbine . Ti si se
joS na naSem rastanku odluCila dokle tvoje komunistiCko i omladinsko srce
kuca neCeS iCi u ruke Zi'Va naSim nepri'jateljima Svojom smrCu dokazala ·si da komunista ne zna Sto je strah. Dokazala si
da kO·muniskinja ne zna Sto je umor. Pisala si -mi Cesto da nisi .ZalHa neprospav:ane noCi na i1stro.Sene 'Zivce. Tvoje oCi bile su svjetle jer si hila medu
svojim narodom, ·koga nisi ostavljala ni1kada, jer si znala kao Sto znadu milijoni svjesnih boraca, da je naSa stvar pravedna, da je naSa borba, borba
naroda, jer si znala da ·SU tvoje zelje, zelje tvog porobljenog naroda. Da je
s nama velika zemlja sreCe i kulture zemlja nacionalnih sloboda zemlja traktora, zemlja bez granica i meda da je snama zemlj.a djecijih odgajaliSta. Bila
si tvrdo uvjerena da je 1a zem·lja, zemlja Sovjeta istinska domovina omladine zemlja pjesme u mirnoj izgradnji.
1

Danaos f.a§ilstiC:ki zlikovac hoCe da joj otme tu pjesmu i sreCu. Ti si Ljn·
bice znala da se boriS za ljepsu buducnost, protiv klanja i ubijanja za slobodnu j" zaista nezaviiSTIU ota.Zbinu.
Drugar.ice ! OstaCeS kao primjer mnogome komunisti primjer kakn se
gine za pravednu stvar. OstaCeS kao primjer cijeloj omladini, kako- treba da
radi onaj koji mq:i okupatora.
Ljubice! OstaCeS -svjetla uspomena svima anima koji vole slobodu i mrze
faSizmn. Svom narodu Ljubice, ostaCeS svjetionik i putokaz! Svojim drugovima bit ces podstrek za dalnju borbu.
U daljini slusam jeku mitraljeza oko Vojnica, kao !ani drugarice, u
periferiji Zagreba gdje dana:s vla:da glad, ocaj, teror, mucenje i streljanje.
Tvoju hrabru smrt, draga Ljubice osvetiCemo i osvedvaCemo svakog
casa i na svakom koraku, gdje stupa narodno-oslobodilacka partizanska vojska. I Kordun koji je pastao grobnica hiljade i hiljade fasistickih pasa nece
zaboravitii hrabru Jezeransku partizan1ku.
31

�/

DRUGARICA
LIST ANTIFASISTICKOG FRONTA ZENA ZA KOTAR OGULIN
Srpanj-kolovoz 1942.

Broj 3 - 4

sve njene odbore, postavlja se kao jedan od prvih zadataka: - brza zetva
spren1anje Zita.
Mi ne smijemo dozvoliti da sa naSom Zetvum, sa naSim Zitom hranimo
neprijateljsku voj'sku. Svako zrno zita neprijatelju je kap na5e krvi, krvi
n-aSih sinova, oC.eva i braCe koji se nalaze u borbi protiv okupatora i sluganskih iz·meCara.
Da bi Zetvu brzo zavrSili, pospremili, saC.uvali je od svih nepredvidenih
dogadaja, pred Antifasrsticke Odbore zena -AOZ-postavljamo--: stvaranje
radnih grupa Zena rza zaj ed:niCku i brzu Zetvu, organizirran je u svim selima
izgradnje zemunica za Zito.
NaS nar'l()d ·mora da ima svoju Zetvu za sebe i svoju djeou.
Nasa narodno-os.JobodHacka vojska mora imati hrane ...
1

PRAVIMO ZEMUNICE ZA ZITO!
CUVAJMO :liTO KO ZJENICU OKA !
NI ZRNO ZITA OKUPATORU !

Kako se prave zemunice za smjeStaj hrane
Na skrovitom mjestu, dalje od sela, i,skopa se zemunica u veliCini koja
je potrebna. PosHje toga se u sarnoj zemunici nalo.Zi vatra, dok se potpuno
osuSi. Kada je zemunica suha nabaca se dosta Cetine i sjena u nju .. Zito
koje je dobra osuSeno, S'tavi se u zemunku, bez opasnosti da bi se mogla
pokvariti.

NASA ZETVA- NASA POBJEDA
Zetva je tu. Ono Sto smo ave godine u strahu sijali, Zanjemo sa pjesmom
i veseljem na ogromnom teritoriju oslobodene domovine. Velike i plodne
oranice i cupali smo oruitanom borbom iz pandza grabezljivog tudina i njegovih s'luga. Oni ave godine nesmijru da Zanju plodove naSeg truda i muke.
- »Ni zrno Zita faSistiCkim· banditima«, - rekao je voda Sovjetskih naroda
i svih porobljenih naroda svijeta dmg Staljin. To je lozi';)_ka nasa, nasih naroda pred zetvu 1942. godine uniStenja fasizma. Ustaske su vlasti 17. VII izdale uredbu po kojoj ni jedan se!jak ne smije .
spremiti :lito, prije no Sto ustaCka kOmisija ne odvoji dio za faSi stiCiJ:&lt;e gospo~
1

dare.
Prazni su magacini neprijatelja, za to ani i izdaju ovakove uredbe.
Hitler je u toku preko jedne godine rata protiv Sovjetskog Saveza uloiio
sve vojnicke snage, da se docepa sovjetske zitnice..plodne Ukrajine. Nepregledne gomile ljesina, groblja teiJ'kova i kamiona ostala su na velikoj zem!ji
kao dokaz neuspjelih pokusaja.
Isto taka ,; u nasoj zem!Ji. Za godinu dana oruzane Narodno-oslobodilacke borbe, neprijactelj je 'stalno pokusavao sa svojim napadima. Ali planski
pripren1ljene ofe1mive do:Zivjeli. smo baS u proljeCe i pred poCetak jeseni.
To je doba sijanja i doba zetve. Jasno nam je zasto je neprijatelj bas u to
doba jaCe udarao na nas. Prvo je htio da nam onemoguCi sijanje, a sada bi
htio da nam onemoguCi Zetvu.
Oralo se i sijalo brzo, svaki komadic zemlje bio je posijan i neprijate!j
nije uspio u svom pak'lenom planu.
Danas, kada .faSistiCki zloCinci da bi ·opljaCkali Zetvu svim svojim posled
njim snagama udaraju na nepobjedivu Crvenu Armiju, a zajedno sa hrvatskim izrodima-ustaSama i srpskim banditima i zloC.incima - Cetnicima, udru~
Zuju svoje ra2lbojniCke sile da udare na nas ovdje.
Zato, u jeku ove -nove pljaCkaSke neprijatelj'ske ofenzive, pred cij.eli narod a sami'm tim i pred sve naSe Zene, pred naSu AntifaSistiCku Frontu Zepa

32

NI ZRNO ZITA OKUPATORU, NI KAPI VODE NEPRIJATELJU !

HTJELA BIH U BORBU
Prlcao m1 Je drug: »BT!a je hladna zimska noc. Umorni od dugog pula
po veHkom snijegu, pokucali srno na prozor jedne usamljene seoske kuCe i
zamoli'li da nas pusti unutra. Vrata su biia brzo otvorena. Veselo ih je otvorila drugarica i docekaJ!a nas sa mnogo toplih rijeei. Pored tople peCi, grijajuci svoje ozeble noge mi smo sjedili i priCali. Dugo smo priCali o teskom
zi¥otu radnog naroda, patnjama naseg naroda i njegovoj borbi za slobodu.
Druga~i&lt;:a koja IJlas Je pri1mila u svoj dam najednom reCe-: »I ja hi htjela
drugovi s varna u bor:bu«. I zaista, za kratko vi'ijeme sreo sam drugaricu
Kosu12 u prvim borbenim redovima s puS'l{!Offi u ruci u bo11bi za slobodu
svoga naroda.
Drugarica Kosa bila je prva djevojka iz n"seg kraja, koja je rame uz
rame 'Sa svojim drugovima isla u borbu protiv neprijatelja. Vedra i nasmijana, neustraSivi horae za slobodu unosila je vedrinu i radost medu svoje
drugove. Taikva je bi1la ne samo za v:rijeme odmora, nego l za vrijen1e najZeSCih borbi, uvjek u prvim redovima, sluZila je kao pdmjer ne samo drugaricama nego i drugovima i pokazala je kako se !reba boriti.
'
Drugarice Kose vise nema. Podlegla je ranama koje je dobila u borbi
sa izdajicama naSega riaroda·CetniCkom bandom. Pala je u borbi protiv onih
koji su za novae irzdali svoj ·narod i njegovu svetu borbu,za slobodu.
Drugarice Koso! Polozila si svoj mladi zi'Vot za bolje dane svoga naroda,
za njegovu slobodu. -Tvoja prolivena krv i krv nebrojenih boraca garandja
je za nasu konacnu pobjedu.
Svojim 'svijetlim primjerom pokazala si put, kojim trebaju ici sve zene.
Slava paloj drugarici Kosi Smrt njerzinim· ubojicama !

33

�rrr:c·.

ZIVOT ZENA

Ali ana sllijesna sad je
Za slobodu mnogo daje.
Jer ce i njoj dani doCi
Kad Ce ona neStO moCi
Staro druStvo ona neCe
Novo ona sad kreCe.
Kad ce zivjet u slobodi
Svi gradovi ·i narodi.
Radi ona na ·sve strane
I poma:Ze partirzane.
Da imaju rublja, jela
To je du:Znost haSih :lena
Pozadina :svega Cini
Da fasizam pre ukille.
Nasa borba je poiitena
Da nam Zivi sloga Zena.

Poslusajte sada mene
0 Zivotu naSe Zene.
Kako j 'ana robovala
I kako j 'zivovala.
Rob je ona pravi bila
Trudila se i patila.
Sto s' odredi i naredi
mora Zena da poredi.
Mala djeca i obuka
To je njena vel'ka muka.
Djeca placu gala, gladna
Svakog sata, svakog d:ma.
A jos uz to rad u polju
TraZi napor, rad i volju.
Veliki je teret zene
Nema kuda das'ok:rene.

.Spjevala seljanka iz Dreznice

OSLOBODENJE MODRUsA, JEZERANA I KRIZ:POLJA
Borba protiv okupatora i njegovih placenika, iz dana u dan pokazuje sve
veCi zamah. Ta pravedna narodmi borba Siri se po naiMJ hrvat'skoj zemlji.
Desetine i desetine ·sela i zaselaka prestaju biti popriSta okupatorskih i ustaS~ih haraCenja. PoCinju da Zive -slobodno u svojoj slobodnoj domovini.
Dne 11. ovog mjeseca snage Primorsko-goranskih partizana opkolile su
ModruS, Jezerane i KriZpolje ~ Tia juriS -uniStile n_eprijateljske posade. 13 .
Tako su narodni oslobodioci i osvetnici pomogli narodu tih mjesta da
zbaci sa sebe jaram ropstva, da sa ·sebe skine ljagu sramote koju su im nanijdi okupatorske sluge-ustaSe.
Sad a j e nas Modrus osloboden.
Napa6ene Zene tih 'krajeva, Cije su mu.Zeve, sinove i oCeve- banditski psi
veC godinu dana silom uprezali u svoje krvavo kalo, osjetit Ce sada Sto znaCi
zivot u slobodi kra:j svojih rodenih i voljenih.
Snage hrvatskih majki ; zena koje su tinjale pod pritiskom neprijatelja,
oslobodene i organizirane moCi Ce da poka:lu pU.nu -i·pravu-_svijeSr·hrvatske
Zene. U redovima AFZ Zene su Modru.Sa zauzele ·svoje pravo- mjesto i zajedno
sa svim -drugim ·zena1ma boriti se za pr-ava i _slobodu svOg nar.Jda,- za prava
Zene i njen Blobodan razvitci,k.

***
·u borbama i · u oslobodenim mjestlma Modrusa, Jeietana i Krizpolja
zapljenjeno je oko 200 pusaka, 3 puskomitraljeza i jedan teski mitraljez, kao
i velika kollcina drugog ratnog materijala.
34

35

�/

RODOLJUPKA
GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE ZENA ZA GORSKI KOTAR
Srpanj 1943.

Broj I

NASIM ZENAMA
Godinu dana nakon izlaZenja naSeg 1lista »Drugarica«, koji je iza.Sao samo
u tri broja, mi opet imamo -svoj list, .i to da:nas kad je naSa AntifaSistiCka
Franta Zena postala mo6na bo11bena politicka organizacija. Nasa Narodno-oslobodHaCka borba, na·Sa diCna voJska i vjerna pozadina imaju u nama, u
na•Soj ·011ganizaciji ·Cvrst oslonac u svetoj b011bi protiv zloCinaCkog okupatora
i podlih domaCih izdajnika.
U naSem Gorskom Kotaru, gdje je naSa organizacija ra.Sirena do najzabitnijeg seoca, Zene su boreCi se i radeCi u svojoj organizaciji poZeljele svoj
list. Nase zene pozeljele 'SU da jedna drugoj kaze i isprica svoju borbu. Da.
kroz· list Zena udaljenog i prodanog kraja osjeti radosti Zivota oslobodene
Zene na slobodnoj grudi. Da nii.Sa :lena sa slobodnog· svog ognjiSta okTijepi
porobljenu svoju drugaricu i pozove je u borbu.
Da naSe sestre, odvojene od •slobode okup.atorskom ·Zicorn, koje su ponosno i sretno spasile ·Cast -svoju i svojih sinova SaljuCi ih u osvetniCku narodnu vojs'ku, osjete blizinu i snagu pobjedonosne borbe svojih sinova-sinova
domovine.
Da vi zene, koje se trzate od zlokobnog bata okupatorskih vojnika oko
svojib kuCa, vi koje strepite u besanim noCima od okupatorskog kundaka o
vrata, da se uvjerite u 'snagu na·Se bo:r1be, prezrete strah pred neprijateljem
i srCanije pridete borbi.
Mi, koje smo ostvadle jedinstvo srpskih i hrvatskih Z·ena, saznat Ceffio
kroz svoj list, da smo postale ponos naSih sovjets·kih sestara, da se naSmn
borbom ponosi narodna armija, drug Tito i cijela Narodnooslobodilacka
Franta.
Neka nam stranke naSega Ii'sta postanu drugarice kojima Cerna govoriti
0 svojoj ljubavi i mrznji, 0 svojoj boDbi i cvrstoj vjeri u pobjedu. Nas list
Ce biti za nas izvor novih snaga i znanja, putokaz u bor:bi i radu. On Ce Celi~
Citi naSu vjeru u pobjedonosni konac ponosne i heroJske borbe naSeg naroda
za slobodu.
·
·

SMRT FASIZMU-SLOBODA NARODU!
37

�NAS VELIKI DAN

/

Antifasistkinje Hrvatske dozivjele su 11 i 12 Iipnja o. g." svoje velike
dane. U slobodnom gradu OtoCcu, odrZanci je prva konferencija AlltifaSistiCke
Fronte Zena Hrvat·ske. Stigle su delegacije sa svih strana Hnratske:. Prin1orja, Gorskog Kotara, Korduna, Li1k~, Banije, Zumberka, · Hrv. Zagorja,
Dalmacije i Slavonije. Zene koje se nikada nisu vidjele, prepozna1e su -se i1a
svojoj prvoj konferenciji.
Putovale su i p.o osam dana, preko dalekih brda i dolina, pored neprija~
telJskih zasjeda prela2eCi dobra Cuvane pruge, ceste i rijeke, provlaCeCi se
kroz Z:icu, obHazeCi ,bunkere.
Velika osvjetljena dvorana puna je zena. U prvim redovlma sjede drugarice iz brigada sa puSkama i partizankama. Ozbiljnim licftna punin1 radosti i paZnJe sluSaju Zene, gutaju rijeCi govornika. Vide, njihova je borba
nagradena veC sada, dok se -kroz otvorene prozore Cuje grmljavina topova.
To nasa vojska, ona kojoj dugujemo sve, brani nasu slobodnu zemlju i gradove. Ona narn je omoguCila da moZerno jedna drugoj reCi sve Sto nas raduje i sto nas bali.
Drugarica Kata PejnoviC: predsjednica AF:l-a Jugoslavije i chm AVNOJ-a
toplo pozdravlja sestre i:z svih.krajeva Hrvatske.
U irne Centralnog Komiteta KomunistiCke Partije Hrvatske, drug Karlo
lVlrazoViC naglaSuje da· je jedini pl~avi i iskreni hOrae za prava Z-ena KomunistiCka Pa:rtija. FaSisti 'SU htjeli, cta Zena ostane ui kuCti i- uz· metlu. Ali Zena
je uzela.gvozdenu metlu, pa CeliokOm i olovorn mete iz svoje zemlj-e faSls-tiCku

neCist.
Komesar NOV i PO Hrvatske, drug Vladimir Bakaric donosi ·pm:drave i
z.ahvalnost naSe herojske voj'sk.e za sve ono Sto su ui nju ti'cinile Zene. Vojska
nam obeCaje, da Ce saCuva'ti Prava koja su Zene d6bile tokom Narodno-os~o­
bodilacke Barbe.
Potpresjednik ZAVNOH-a, drug Pavle Gregoric po~dravlja zene i poziva
ih da se jOS bolje a;J.&lt;.tiviziraju. u pozadini sada, kad je naSa borba pri svrS_etku. Mi ima-mo mnogo zadatcika. GotOvo nam ne dos~aj e snaga. Za-to .Zene
treba da se politiCki izdignu i osposbbe da -hi mogle odgovoriti· svim zadacima koji se pred njih postavljaju, i da bi mogle ispravno ;skoristiti svoje,
u borbi steCeno pravo da sudjeluje u narodnoj vlasti.
Toplim g~asom govori drugarica :omladinka kako su se Zene i On1ladina
sreli i sretaju _-se na svim poljima na.Se borbe, na njivama· i u bolnicama, na
polo:Zajima i kod ·kllC:e, nOSeCi hrariU, Pl~tuCi Carape i per,uc'i rublje vojsCi," i
izgrad:ujud pozadinu:
- ·
·
-·
Slu.Saju Zene o svojoj borbi, .slu.Saju od. na§ih rukOvoq.ilaca;, .one se raduju, doSao je .njihov veliki dan. S pjesmom, recitacij?tma i muzikom zavr·
Sava se sveCani dio k·onferencije.
Sutradan je odrZana radna konferencija. Drugarica Anka Berus guvorila
je o borbi iena antifasistkinja. Ta boDba bila je u pocetku laksa nego danas.
Danas se borba raZJmaha'la. Treba nove snage, a pred nas postavlja nove
zadatke.
»Na.S narod je po svojoj slavi stao na prvo n1jesto medu narodima s-\•i~
jeta. Nikada se t0 ne bi dogodilo, da u njegovoj velikoj borbi nije sudjeh
vala i Zena.«
38

Nase zene su poslusale gfas pravde i glas naroda i
idu na:Se sovjetske sestre, putem borbe ne ZaleCi Zrtava
Na.Se--Zene povezane_ su u svojoj organizaciji: Srpkinje i
gradanke. »NaSa zem1lja je ratni logor u ·kon1e svatko
svoj -zadatak.-&lt;&lt;

posle putem kojim
rna kolike one bile.
Hrvatice, seljanke i
ima svoje mjesto i

Zene treba da sudjeluju u NOO-ima, jer su p&lt;&gt;kazale, da su sposobne da
_upravljaju sud~inom naroda i Cuvaju tekovine borbe.
Uzalud pokusavaju .fasisti da skrenu i olabave borbu zena. Oni vide c\a
je naSa bovba tim jaCa, jer u njoj sudjehiju Zene. Za to londonska izdajniCka
vlada, veC sada obeCava da Ce jednoga dana Zenu ·vratiti u kuhinju. Zato
izdajniCko vodstvo HSS-a pokuSava da ponovno osnuje »Hrvatsko Srce«,
gdje se Zenama govori da se ne trebaju boriti. Svoje sram-no djelo izdaje
pruZaju na sve strane, pa ne za•boravljaju da ga pokaZu i kod Zena. Za to i
CetniCke bande osnivaju »Kola srpskih sestara« pokuSavajuCi da prec.Iobiju
Zene za svoje i·zdajni6ke dljeve. Ali svima onima, koji hoCe da Zene udalje
od bOI'be, koji ih salju da sani.o cuvaju djecu, kucu i ognjiste one dovikuju
obuhvacene plamenom borbe.
?&gt;Koju djecu ·da Cuvam? Zar onu ·sto ste Je zaklali?
Koju kuCu da _Cuvam? Zar onu Sto ste ·mi zapalill?
Koje ognji,Ste? Zar ono koje ste mi opustili?«

Poslije govora drugarice Anke Berus govor.e Zene. Daju iz sebe ono Sto
im je najdraze i najbolje.
Zene Primorja i Gorskog Kotara nose municiju pored bunkera, kroz Zicu,
saki'ivajuCi se pred ki•som neprijareljske tanadi. zene Dalmacije nose bor·
cima vodu na suhi Mosor i Zedno Biokovo, penjuCi se uza stjene strme kao
·zid. U. slavonskim se brigadama bori .800 Zena. One su ostvarile jedinstvo
Hrvatica, Srpkinja, cehinja pa cak i Njemica. Slavonska Hrvatica susrece
partizana .i ljubi mu kapu,.jer ·se stidi sramote, koju su ustaSe bacHe na lice
hrvatskog naroda. I u Gorskom Kotaru podigose ·se Hrvatice i Srpkinje u
i'Sti Cas, Cas sudbonosan i slavan. Zene Zumberka i Hrv. Zagorja bore se na
pragu Zagreb-a. One su prezrele »Usta.Siju«, i u naj-te:Zim Casovima pitaju
svoje muZeve: »A gde vam je sada taj .vaS MaCek kaj ste n1u tak verovali?{&lt;
Divne su na.Se ·mlade diugarice iz brigada. Pune poleta one priCaju o
borbama i juris;ma, o zlu i dobru koje dijele s drugovima. Rado polazu mladi
Zhrot za slObodu, dok starije ponosno izjavljuju: »I ·naSi su sinovi naTodni
vqjnici«. One b-i se stidjel~, kad nji!hOvi najmiliji ne bi hili u vojsci. To nisu
viSe samo majke svoje djece. To su maj-ke naroda_.
I ,sve tako niZu ·se istine, ocrtava ·se slika velike borbe. Zene su se povezale. u .Cvrsto kolo, koje nitko ne moZe raskinuti. Konferencija teCe u znaku
borbe~og je~linsiva ·sv_ih Zena koje :live u naSoj domovini.
Drugarka iz Slovenije donosi tople pozdrave slovenskih Zena. One- znaju
za nas, jer i one vade ogor.Cenu, div·nu i veliku borbu za slobodu svoga na:roda.
Iz referata drugarice Jele BiCaniC upoznaju se Zene sa sta·njem naSe
organizacije. Ona treba da se proSiri i uCvrsti. Zene treba da se izdignu poli·
tiCki, da poveCaju svoje znanje i da sudjeluju u narodnoj vlasti. Doznajemo
da je naSa organi.zadja prodrla svuda. Gotovo nema sela, nema grada ni
tvor·nice, a Cesto ni ulice u kojoj ne bi bilo naSe.- organi.zacije. Cvi"sto i uporno
potkopavwmo temelje- faSi·stiCke zgrade koja se ruSi.

39

�OSTVARILE SMO JEDINSTVO
Na djelu su se srele hrvatske i srpske zene Gorskog Kotara, na velikom
borbenom djelu. Kad je Gorski I&lt;Cotar planuo ustankom, ustale su i jedne i
clruge. Poveo i povezao ih je osjecaj ljubavi prema rouenoj zemlji, zelja za
pravodom i osvetom.
Zena iz DreZnice Suljala se, oslu§kujuCi da je ne primjeti neprijatelj, i
u prve Iogore nosila .pu.Ske, hranu i mriniciju. Nije ni sanjala, da se u isti
Cas iz Deinica, irz Gerova i Cabra i tolikih primorskih n1jesta isto taka iskra~
-daju Zene zahvaCene borbenim poletom, nose te.S-ke te.Ske sanduke s n1uni·
cijom, .nose kao i one oruZje j hranu 'StrepeCi pred istin1 neprijateljem.
Poznata junjakinja nasega kraja, pokojna Ljubica Gerovac, Hrvatica,
bjezi ispred ustaskih zlikovaca. Primaju je srpske zene brinjske okolice. Ni·
kada one ne Ce zahoraviti Ljubu, koja im je prva otvorila 9Ci.
Nicali su logori, dlzali se partizani. Sretali su se po sllinama, stiskali
jedni drugima ruke i slozno udarali po neprijatelju'-Primorci i G01·ani,
Srbi i Hrvati. Sretale su se i Zene. ZaCudeno je gledala- Zena DreZnice, Jasenka i Gomirja, .kojoj su usta.Se poklarli sve najmHije, na Hrvaticu. Okamenio
ju je strah ·pred ustaSama-nije imala povjerenja prema njoj.
Ali povjerenje je .raslo. Najprije polako, pa sve jace i bde. Brisale su
se sumnje i neprijateljstvo, ko}e su med:u hratske narode godinarna sijale
beogradske v-lade, i koje su joS v~Se htjeli raspiriti okupator, ustaSe i Cetnici,
koljud nevini srpski i hrvatski narod.
Sjedinjavala je zene borba, sjedinjavale su ih zajednicke nevolje i patnje.
Isti oganj, ista zHkovacka manija spaljivala je kuce od Kleka do Snjdnika.
Ista mrznja razdirala je grudi majki, dok su gledale svoju gladnu, ohamrlu
i poklanu djecu. Jedne i druge proganjane su, tucene i klane od istih zlikovaca. Ustasko ,,Hrvavstvo« gorko su oplakale hrvatske delnicke majke kad
su ugledale · svoje zaklane i ienakaZene si·nove. Cetni6k&amp;""&gt;&gt;srpstvo« pokazalo
je svoje ,krvavo lice, kad •su poklali srpske zene, djecu i starce u Jasenku.
Srele su se Zene sa groznim istinama, stele su se u dugin1 povorkama za~
robljeni'ka i gladnim muCi!liSti1ma faSistiCkih logora. Nikada ne Ce i nes:miju
zaboraviti naSe Zene dijete, koje je u bakarskom logoru tri dana sisalo
mrtvu majku.
SusreCu se naSe Zene sva ki dan u istoj bolniqi pored postelja ranjenih
sinava: S jedne i druge strane visokih planina stiZu darovi ranjenicima.
Salju ih svjesne Zene·sinovima naroda.
Osjecaju to ranjeni borci, dok se krijepe mlijekom dreznickih krava,
dok gule rumene naranCe i jedu slatke ~·mokve, za njih sazrele na primor~
skom krSu. OsjeCaju ani to dok i·m j,z Delnica, Vrbovskog i Cabra stiZe novo
rub1je, sir, med, voCe i Cisti bijeli zavoji.
BHa je neprijateljska afenziva. I tu su se srele srpske i hrvatske Zene.
Tko se ne hi sjeCao one tegobne nod, kad su om·ladinke brinjskih i dreZniCkih sela 15 sati nosile bez smjene ranjeni.!ke i sa posljednjom .snctgom ih iznijele do planinskoga vrha. Dalje se nije moglo. Bile su mrtve od umora. Ali
kako je radost porasla u nama, kad smo ugleda1i Sarenu gomilu prin1orskih
Z.ena i djevojaka, koje su nam ·pjevajud dolazile u susret. Na -svjeZa rarnena
primile su ranjene drugove i ponijele ih dalje od opasnosti. To je bila najdivnija manifestacija naSeg borbenog jedinstva. Osjetili su to naSi ranjeni
drugovi i nikada ne Ce zaboraviti.
Doslo je proljece. Pdblizavalo se doba oranja i sjetve. Odakle sjeme
popaljenim i popljackanim krajevima? A polje se mora zasijati. Bez sjetve
nema pobjede.
1

1

40

Dale su se na posao zene iz nepopaljenih krajeva. Zene delnickog i vrbovskog kotara sakupile su sjeme za papaljena srpska sela. Ni same nijesu
imale mnogo, ali su htjele, pa su i s"kupile. Tako su zasijana siroka dreznicka polja i valoviti skalicki brezuljci.
Kako smo bile ponosne na konferenciji! Vidjeli smo tamo drugarice iz
svih krajeva naS·e Sirake domovine. U naSoj delegaciji hila nas je i Hrvatica
i Srpkinja. »Ostvarujmo borbeno jedinstvo srpskih i hrvatskih :lena«, Cula
se svuda, bilo je svuda napisano; Kako smo bile ponosne, kad smo mogle
reCi: »Mi smo ga ostvarile, ostvarHe ·smo ga med:u prvima!«
Ostvarile smo ga u prk()S podlom planu okupatora da uniSti naS narod,
u prkos cetnickim i ustasklin !azima, u prkos izdajn;ckoj londonskoj vladi i
izdajniCkom vodstvu HSS~a, koJe Suruje -sa svim neprijateljima nas i naSe
borbe. Ostvarile smo jedinstvo, i joS Cerna •ga bolje ostvariti, kad naSe sestre
Brvatice iz ogulinske i brinjske okolice potpuno shvate jzdaju ujedinjenih
neprijatelja naSeg naroda, i 1pod:u za primjerom Zena Delni.ca, Cabra, Pri~
n1orja i Dalmacij,e, za primjerom svjesnih i borbenih sestara cijele naSe
domovine.
Mi se ponosimo sv:oji1m jedinstvom. NaSa braCa, muZevi i sinovi bore se
rame uz rame na polo:laju, bijuCi neprijatelj"a bez milosti. I mi, po uzoru
svajih savjetskih sestara borimo se rame uz rame, uzhnan1o oruZje, pridruZujemo se svojoj bra6 na fronti i izgraduj,emo pozadinu pomaZuCi svojoj
herojskoj voj5ci, radujemo se -sigurnoj pobjedi i sretnoj buduCnosti svoje
djece.
PISMO RANJENE PARTIZANKE
Draga majko, javljam ti se sa nekoliko rijeci, za koje bih najradije, da te
nadu zdravu i zadovoljnu. MaZda znaS gdje sam, i Sto se samnom dogodilo,
ali .mislim da se priC:a mnoga viSe nega Sto jeste.
Eva da ti opi_Sem. Nalazim se na _bolesniC:koj postelj.i u VukeliCima kod
Dre.Znice. Ranjena· sam u nogu. Polom1ljena mi· je kost pod koljenom u akciji
kod Gomirja. Sada nemam vise prevelikih bolova. Ide mi na bolje. Nemoj
misliti da sam na hladnom, iii da sam gladna. Ne, za ova je dobra samo mi
je jako dugoCasno. Ali ipak ni-sam klonula. JoS u .meni Zivo srce kuca za
Osvetom i jedva .Cekam, ·kada Ce opet dod dan da mogu primiti puSku u
ruke. Treba se majko, svetiti banditima, koji nam cine tolika zlodjela. Ali
njima je doSao ·kraj. Prorpali su oni, za njih viSe spasa ne1na. Sada Ce sigurno
naSa brigada doCi tamo, ako joS nije. Mq.Zda Ce i za TrSCe koji bataljon, pa
gledaj ·kako CeS se pokazati prema partizanima. MoraS in1 pru:liti pon1oC
Cime god moZeS, jer danas ti je partizan svetac, spasilac naroda. Ako dade
do tebe Aljosa, on 6e ti kazati sve kako je bllo, pa te molim, da ga cim
ljepse primis, jer je to dobar drug, koji mi je na svakom koraku pomagao.
Ako dabijeS u ruke ovaj list, malo se pointeresiraj da Ini odgovoriS. Kako
ste doma? Je li se tko vratio iz Italije? Kako ste proveli BoZiC? Zao rni je
da ne mogu u nas kraj, ali Sto cemo kad ovako mora da bude. Borba je
borba!
Voli te tvoja Fanika

Pismo je pisO.la drugarica Fanika Lipovac, mlada partizanka iz Tr.5£:a;
(;abar. Bila je divna drugarica Fanika. Nitko ne bi rekao, da se u tome dje~
tetu sa njeZnim licenz i plavom kosom krije neustraSivi horae i tvrdi, neuuw~
41

�I'
ljivi Z11ai5aj. U -bolnici, pored najteiih rand, nikadd se nije _Cuo jauk sa 11.jc~
zine postelje. Najteie bolove podnosila je sa dobrim i·blagim smjeskom 1za
svome lijepom ~_djeCjem_._licu.. Drugarica. Fanika- wnrla- je· u partizanskoj bolnici podlegavsi ranama 3. II. o. g.
SLAVA DRUGARICI FANICI LIPOVAC!
ZENE NAM PisU
IZBORI ZA NOO-e U OOULINSKOM KQTARU
9. lipnja o. g. provedeni suizbori za seoske NOO-e na oslobodenom dijelu
ogulinskog kotara.
. 13. VL provedeni su i"bori za opcinske NOO:e na kojim~ su ujedno iza·
brani delegati za ·kotarski NOO.
•
Zelle su· sa veliki1m 'interesom sudjelovale u !=&gt;iranju narodne vlasti.
U seoske odbore izabrano je 5 Zena, a dvlje su birane kao delegati za
Kotarski NOO.
PROMJENA ziVOTA zENA U BORBI
Ja se. bodm i rllijenjam Zivot, i ·promijenila ·sam_ g~ i joS; 6u ga viSe pronlijeniti. NajviSe ·sam osjetila promjenu Zivota, kad iman1 pr.ava govoriti,n~
sastanku sa svaki'm. Svatko ne priznaje, da sam Clan, koji mora Zivjeti na
svijetu. Zena je ·maJka partizana -i omladine i dan~s .moZe svagdje red: )&gt;Ja
sam majka, ja sarm muCenica, ali -sam priznata.«
Danas Zena slobodno govari na :z;boru, na _sastanku, u 'Selu i u ·-:kuCi. Ona
je uzvojevala sva prava, koja je. spadaju. ,Vidi: ona, da"flije badava P911W·
gala 1larodnu borbu, i da joj se otvaraju OCi.
NaSi neprijatelji m·i:sle, da .Ce borbu Zena uniStiti, _ali ne Ce-! Zene se
hare na svakom koraku i pod, najte?;im uslovima. Zene se pakazuju svuda
i govore: »Ne Cerna ·k.Jonuti.-duhom_ qa.-. kOn~Cne. pobjede.« Za vrijeme prija,Slljih reZi•ma Zeria nije imala pravo glasa, a to ]e danas izvojevala. u narodn?·oslobodilackoj bo~bi. Ona ima pravo da bira Narodno-oslobodilacke
Odb()re, ali moze i da bude izabrana u Narodno-oslobodilacke Odbore, od
seoskag pa na viSe. Dakle, drugarice, svaka Zena, svaka majka __ moZe biti sretna, moze biti vese!a, kad se sjeti, da je Narodno,oslobodilacka borba donijela to.like prednosti Zenama, a i·sta ta'k0 i omladina.

:ZENE SUDJELUJTE AKTIVNO U NARODNOJ VLASTI!
cVRSTE SMO KAO cELIK
Drage drugarice, konaCna smo stvorile i u naSeffi_- mjestu u Zici, koje je
puna Cetnika, svoju organizaciju Zena, AF2:. 3. VI. odr.Zale smo prvi sastanak.
I sada~ i uvijek u svako doba moZete se na nas obraCati za sve, Sto naSa
barba i naSa organi'zacija treba. Uvijek smo spremne odazvati se. Nas ne1na
mnoga za .sada-tek mala, Cvr-sto povezana grupica, ali budite uvjerenc, da
avdje ima joS -drugarica koje se u ovoj tmi-ni mnogo trude. Budite uvjerene,
da sma Cvrste i jake kaa Celik.
. S druga:rskim pozdravom, odbornice iz G. 15

42

0 NASOJ PRVOJ KONFERENCIJI zENA HRVATSKE
. 9. VLkrenule smo nas 22 drugarice, delegati Gorskog Kotara i ,Primorja
iz Drcinice, i posle na prvu konferenciju AFz Hrvatske, u Otocac. Kad smo
doSle blizu, -i ugledale grad, sve. mislim da li-to sjajU naSe »'letrikecc, glazba
tuC~, sav grad ori. M~kar ·sam bila poki-s-la i ozebla,_ niSta mi to nije smetalo.
Src_e· _m'f je bilo Veselo, ·kad _sall1: .Po:i:rii$l.Ha na- na~e hrabre partizane, ·.koji su
tolik:e krajeve, i tako lijepe gradove oslobodili Od okupatora i njihovih slugu,
ustasa i cetnika. Sutradan smo u dugoj povorci isle i .klicale kr()z sav grad.
U omladinskom domu bila je na~a konferendja. Nikada ja nijesam bila na
nikakvoj konferenciji, pa moram reci, da' je ·oilo jako lijepo, kako ja ni za.
misliti · nijesam mogla. Gavqrili. ~1}.-,na~·.~rugovL i drugarice,_ i svi su nas
priznali, nasu borbu. B,ilo je jako lijepo kad su nam pjevali i predstavljali
glumci.
Sutradan smo produZili konferenciju u jednom selu kraj OtoCca. Bile
smo tamo drugarice iz svih krajeva: Govarile su drugarice iz svih kotara i
tumaCile o svajoj bo:rbi. 1 orie ·-se-··sVuda bore, i ·nama- je--to bila n1ilo Cuti,
da -~e joS drugarica u naSoj zemlji bari, kao i mi u Dre.Znici Sto_ se ·barimo.
Primile smo dosta -savjeta ad drugarica, kako da radimo i kako da se jos
bolje borimo. Izabrale smo Glavni Odbor za Hrvatsku.
Na- ·veCer ·smo :·Isie·~lla .,sh-stailak djeloga naroda' i -birale pOCa•si1o predsjednistvo ZAVNOH-a. Tu je birana i drugarica Kata Pejnovic, predsjednica
svih i~a Jugosl~~~rije .. MoZemo Jbiti. _.s -tim..~ ponosne,- l5:ad mi Zene imamo
pravo-, da, se :t)_~TafllO u syaku. _vlast.:To ,nam je donijela i lzvajevala _Komunisti-Cka Pardja.-.i~Naro9-nQ-oslobodilaCka B'DrQa. Mi Zepe, bariti Cerna. se .do
konacne pobjede za pravu vlast i bolju buducnost.
:·-'

Mara I voSeviC
OpC: od?~rnica, Lisi~a,_ DreZnka

zENE NA IZBORIMA

Kad su Z.ene iSle na izbore§
SluSala sam, ovako govore:
»Drugarice, sad je doSlo vrijeme
Na glasanje da idu i Zene.cc
Mi smo avo dobile u borbi,
Prkose6i onoj crnoj hordi
Koja i sad nas iz zraka plaSi,
Al nas brane partizcini naSi.
TeSka nam je~ mi to dobra znamo,
Ali za to slobodu imamo.
$to je nikad nije bilo prije,
Da i iena govoriti smije.
Simica TrbOviC
Dre:Znlca

43

�HEROJSKO DRZA)'&lt;JE JEDNWMAJKE
10. IV. o. ·g. 16 poginuo je komandir iz III. Bataljona NO Brigade, drug
Trivun Vranes, u borbi sa talijanskim gadovima u Brinjskom klancu. Po•
slije zauzeCa Brinja odvezen je, da se sahrani na dmnaCem groblju.

RODOLJUPKA
GLASILO ANTIFASISTI6KE FRONTE ZENA ZA GORSKI KOTAR
Kolovoz-rujan 1943.

Broj 2

Postije oprostaja njegovog komandanta nad otvorenim grobom opro·
st.Ha se ad pokojnlka i njegova majka, stadca seljanka, Ana Vranes. Zahvalila se dmgovima Sto su joj dali ·mrtvo sinovo tijelo, da ga ne unakazuju
talijanski psi. Svoj oproStaj zavrSila je rijeCi·ma:
»Ne ZaHm ga, pao je za slobodu naroda. Smrt mrskim faSis-tima! ((
Starica se Citavo vri'jeme drZala junaCki. Ni suze nije spustila. Njezino
divno dr.Zanje, samoprijegor i hmbrost ispunilo je divljenj~n i postovanjem
do naTod.
-

PROSLAVIMO DVOGODISNJICU USTANKA
Dvogodisnjicu domovinskog rata s-lave narodi Sovjetskog Saveza. DvogodiSnjicu herojskog ustanka slave nasi porobljeni narodi.
Povodom dvogodisnjice ustanka mi cemo jos jedanputa pokazati da je
volimo, da je ona zjenica u naSem oku.
U cast dvogodisnjice ustanka povela je nasa organizacija AF:1: po prvi
put istovremeno na teritoriju cijele H-rvatske kampanju za sakupljanje hrane,
lijekova, voca, cigareta i svega sto je potrebno vojsci i bolnici.
Pojedini okruzi vrsiti ce natjecanje u tome sakupljanju. Nas Gorski
Kotar ne smije zaostati za drugima. Mi, zene Gorskog k,WJ,lra pokazati cemo,
da i nas pasivni kraj maze dati ad sebe mnogo, jer hate da dade, jer voli
svoju vojsku i raduje se slobodi za koju se ona bori.
Sakupljenu hranu treba slati preko od])()ra na viSa rukovodstva. Natje·
canje se vrsi do 20. VII. Po~urimo se, j-er »Tko odmah daje, dvostruko daje.«
KOLIKO POMAZES NARODNU BORBU? TOLIKO VOLis SVOJU DJECU!

44

PRED NOVIM ZADACIMA
Novi -dogadaji u svijetu ubrzavaju svrsetak rata. Nasa borba se pojacava,
naSi zadaci postaju sve ve6i.
Kapitulacijom Italije povukla se njihova okupatorska vojska s nasega
terena. Mi smo vidjeli, kako se bijedno srozala ta nekadanja sila. Time je
Gorski Kotar osloboden. NaSa vojska uSla je u sva mjesta na prllzi, u kojima
su ranije bile jake talijanske posade. Tu smo najbolje vidjeli kako je usko
povezana vanjska politi,Cka situacija s na.Sim domaCim prilikama.
Mnoga na.Sa Zena joS uvijek ne zna Sta ·se zapravo dogodi-lo. Mnoga
ffioZda misli, ·da je rat zavrSen, da je borba ·pre"stala. Ali naSa je duZnost
kao politiC'ke i borbene organizacije Zena antifaSis tkinja, da i posljednju
zenu Gorskog Kotara uputimo u stvari koje se dogadaju kod nas i u svijetu.
Na masovnim sastancima i putem Stampe treba da i:m objasnimo, .da rat ne
moZe biti gotov, dok se ne sruSi njemaCki fa.Sizam, dok se ne otvori druga
fronta, dok jos postoje kod nas sluge faSi-zma, dok ·se nas narod potpuno ne
ujedini u borbi.
D!1Znost je na5ih odbora, da prije svega sami znaju dobra ocijeniti situaciju, da se sastaju, zajedniCki Citaju Stampu i pTenose znanje na druge
Zene.
Koji ·su joS naSi zadaci? U na.Sem -Gorskom Kotaru oslobodena su mnoga
mjesta. Namdno-oslobodilacki Odbori imaju pune ruke posla. Nasa orgariizadja mora da im pomogne kod preuzimanja v]asti, da pomogne kod objasnjavanja narodu, da su NOO-i sa ZAVNOH-om na celu prava narodna vlast
i politi-Cki ru~oodioci borbe. Mi moramo sve uCiniti -da oni to zaista postanu.
Kod kapitulacije talijanske vojske vidjeli smo, da ·SU se rasipale mnoge
stvai"i, okO kojih nitko nije u prvom momentu vodio raCuna. Zajedno &lt;&gt;a
NOO~ima mi se moramo postarati da ne propadne ni mrvica kruha, ni zrno
Zita, ni k-omadiC :o.dijela. Sve treba saCuvati za naSu vojsku, i za zimu Jc_oja
dolazi Ako se dogodila koja nemila pojava pljacke, nasa je d!1Znost da takove
sabotere raskrinkamo i upozorimo NOO~e da im na vrijeme stanu na put.
1

45

�··Ali jedna od nasih najvecih ..i riajsvetijih · duznosti ··ape! os!aje·rad i brigii
za vojsku. Sada, mozda ·kao. riikada mozeJl,o ..vidjeti kakovu dragocjenost,
kalrovo blago predstavlja za nas nasa vojska. ,Morail)o joj za zimu,spremiti
lu·ane. Moramo :spremiti toploga rublja; Carapa i rukavica. ·MorarrtO ·sto viSe
Zena okupiti oko- pranja rublja i davanja reda naSim borcima j ranjenicin1a.
OsobHo tr~ba posvc:titi paZnju_ ranjenicima,__ i ~a_ .qjih sa~upljati lak~u _hranu,
cajeve, rublje itd.
.
.
Na cijelom teritoriju moramo proSiriti mre:lu naSe 'Organizacije, i istovrem6no nastojati da je Sto bolje uCvrsti:mo. Moramn je razviti tamo, gdje
do sada nismo mogli djelovati 2&gt;bog prevelikog okupatorskog terora. Treba
svuda stvarati odbore, gdje jo.S nisu stvoreni, i davati im zadatke u vezi sa
novom situacijom: staranje o vojsci, pranje rublja, prosvjetne i zdravstv&lt;::ne
zadatke itd. Sav rad !reba da tece u smislu saradnje s NOO-ima i USAORom.
NaSa organizacija treba da obuhVati i politiCki uzdigne S~ Zene Gorskog
Kotara. One. treba da u nasoj organizaciji osjete jakog politickog vodica,
koji Ce im pomoCi da se snadu u svakoj prilici koja nastupi.
ZETVA JE ZAVRsENA
Nikad nijesam osjetHa ·. takO' ''sila:Ztio. ···naSu organizaciju, kao katl smo
Brinje, da Zanjemo p~rtizansko Zito:_ Mi Zene iSle smo porwsno,
veselo i vedra Cela, svijesne, da idemo spremati kruh za naSu vojskU.
_
Najljepse je bilo, kad smo usle u polje, kao 'zuto more. Pored raspje\'artih omladinki, i ·111:1 Zene-··stale ·Smo jedna ·pored "di:"_Uge,-i sagnute -poCele
pos'ao;· Izmedu nas ·S·e :eulo:
: &gt;&gt;brug~~ice-~ J?erimo :sVaki _k~":~«.
. »Ako riaide avion, lezimo, .. da n8.s ne. primje'il«.· .,
...
-Zene vese£o. ~odiovai:aj~; -.
.
»Ne bojin:i.O se ·_p:i -topov~~ ~i:~~iona, sall{ct._kad -~m~ dOCeJ&lt;aiL ·d~:-radirpo
u slobodi~&lt;. · ·
··
·
' '
·
d~Sl_e u

-·

~

. Stince ·up~klo, -.srpov-i -siJev:~.j-u-.- QegdJe daleko ·.¢uj_~- se .vrSi.lica-z:UjL·.~p()S!o
pOd.ne, ~ mi sloZQO· ide_IJ).o rta .ruCak,_ l&lt;oji_. se--.~aj~dniCki_"kuha za ~Y~;. uas.- ,.po_Cekuju nas&lt; d:rugC!-rice iz ·poU,qprivre4nil)._ korpisija~:-·Op;e :trC~_,--.raspqre~uJ~; hrinu
se- imaju pune, ruke posla .. Kao reduse, ka.dje.kod,.kuce Il)Oba:.Grupa ,po
grupa sjeda i jede, i zadovoljna ide da opet ubire klasje, koje su sacuvaji
naS~ JT.;ln;asi, ~~S~ lj~·~lj.~na -Y;~Js!:c~·-_.9n~. _:su Cuva~_~, a :rpi r.o_Z~I~.. -~ _
PoZele- SIJJ:O ._i ..QI~gpslovil_e .. ~·kr:u}J. -sv.ojim_ ·.-~inp_vi;ma. PQIJ.osna majka,,koj~
.
ih je rodila!
• Anda Loncar, sk~li¢
~otar BriJ?,i,e
POvoilOni ZetVe · jortnif'iln/i'' su U' Ogu.fin'sk_qr,z · i brinl&lt;Jkom. kotarU · radne
firupe Zenti, ·s·a zadatkdm da· Zlinjic'f.itO"·za·-vajsku, ·{a pt:iYfiiaizske·:pdrodice;· i
ostale, kojima nije imao tko ·zeii. Ogulinski ko.tar;.za 14 dana organiziriw je
270 iena u radne grupe, a btinjski 130·•medu kofima su i zene iz hrvatskog
sela Krispolja; koje su do nedavna s nepovjerenjem gledale na nasu borbu~
25 f.ena iz sela. Tuf.evica pof.ele ·SU U' }ednom' dimu' 1.800 snopova, a zene
opcine Dreznice ukupno 6855. snopo11a . .Zene. su .. pok,upile .svaki
k 1 as.
·
·

46

PRv.I IZBORI tr NASOJ QRGANIZACIJI
Pr:ed .nasu organizaciju AFZ u cijeloj Hrvatskoj, pa i u Gorskom Kotaru
postavlja se vazan zadatak, a to je biranje novih odbora: seoskih, opCinskih;
kotarsk~h i okruZnoga. 17 Da bismo pravilno proveli i~bore treba da priji
izvrSimo: ·pripreme. · Moramo lipoznati Zelie· :sa znaCaj"em i21bora. , Na ko}i
na.Cin da -pristupi•mo_ .pripremi izbora?
1. Moramo uz pomoc odbornika iz NOO-a i omladine iz USAOH-a tumac
Citi Zenama na masovnim seoskim zborovima vaZnost ii:bora. Treba im turnaciti ulogu odbora, i potrebu, · da un:iprijed dobra promisle, koje su zen~
medu njima najvrjednije, d-a. ponesu -Casno .ime o_dbornice.
,
2. 0_ izborima treba pisati Clanke u zidnim· novinama, treba javno pisa-ti
parole i. u njima ·pozivati Zene, da sve dodu ria izbore. Sve Zene- treba da
p~ze 1 da se u odbore ne --pokrijumCari neka, kojoj-· ne .leZi na srcu NOB, i
koja .hi sabotirala rad na-Se organizacije.
3.__ l! vezi s izbor~m~ treba prove~ti.'takiJ.?iCenje -izmedu pojedinih orga~.izacija. Kotarevi preko pruge,·treba da se natj~Cu u sal,)irnim akcij_ama .za
yoJsku i bolnicu. Treba da Zaposle Sto viSe Zena- nko rada za vojsku, jer se
tamo formirao novi.par~izans:ki odred. Kotar .ogu:lin i Brinje veC su_se~ tak:rniCili u ·radnim grupailTa, a treba ·da nastave sa radom za yojsku i suzbU8:~
njem nepi;smenosti.
Evo, u .tome pravcu- treba v11Siti izbor-nu kampanju. 0 tim pripremam:a
treba da niZi odbori redovito obavjeStavaju viSe. lzbore moramo shvatiti kao
jedan: od nasih najveCih organizadonih zadataka. Nasi izbori bit ce najbolje
ogledalo nasega rada.
.
Izbori se vrSe svakih Sest mjeseci.
Seoski od:bori !biraju se na seoskim skupovlma, gdje Ce sve Zelie bez
obzi•ra na godine ·bira1ti svoje· odbornire, javno dlianjeri1 ruku.--- PraVo glasa
imaju i omladinke, bez obziTa na to, Sto su one istovrerpeno- (:Janice .organizacije USAOH. Na i20borima treba da bude takoder prisutan clan NOO-a i
predstavnik USAOH-a, i da uzmu rijeC u prikaZivanju VaZnosti izbofa, kao
i ·saradnje _medu pomenutirn organizacijama. Na seos·ki·m·-izborima treba takod~r Zene pripr~miti z_a bi•ranje opC~nskog odbora. OpCinski _odbor se-bira
t~ko, da se sakupe :zJene. cijele opCi!le, r
glasaju - is to kao ric,l seoskhn
iZbol-irna:, To. su opCinske .ko'nferencije.
·
. Kad· .se .bira]u, ·kotars•ki odb9ri, ne saz;ivaj1,1 Sf3·· Ze~e ~ij~loga kotara, jer
bi .ih bHo _previSe. Zato Zene na opCinskoj · konfer~nciji-. biraj-u takoder svoj_t(
zastupnike .Hi delegate, barem i2 svakoga sela po jednu zenu, i daju joj povjerei_lj_e da on~ ide na ,-kotarsku konferenciju,. i u njihova ime glasa za kotarski
odbor. Isto tako ,se _na kotarskim konferencijama biraju delegati za okruZn,u
konferenciju.
l(aci.. -su ·provedeni izbori u cijelom okrugu, pristupa se okruZnoj konferenciji. Tu se sakupe delegati svih kotareva i biraju okru:Zni odbor. On
dobiva zadatke da 6 mjeseci rukovodi organizacijom okruga.
";Qdbori. sti pokreta,C'i nida· u organizaciji. Oiii su· jezgra oko koje treba da
se -okup-ljaju ·ne samo -svj-esne .antifa.Sistkinje,. nego i ostale Zene, koje mrz~
faSizam,·. a joS se nijesu- odluCile za otvorenu borbu. Na taj -naCin ·postiCi
Cemo, da --naSa or.g~nizacija postane zaista politiCka, bovbena --organizacija
Zena·, i ostane -i dalje jedan od najvaZ-nijih Cinilaca naSe -Narodno-oslobodilacke borbe.
Julka Rajacic

cta

4].

�IZ BOLNICE 18

JOS JEDNA JUNAKINJA JE PALA!

Jutro je. U ranjenicku sohu ulazi drug ljekar, nasmijan, okretan sa velikom paznjom i njeznoscu pregleda svakog ranjenika. Ide od kreveta do
kreveta. Le~e ranjeni horci iz Bosne, Like, Korduna, Primorja i GOTskog
Kotara. Tu lezi mlada Dreznicarrka Cvijeta, horae od 17 godina. Metak joj
je prosvirao mlada pluca. Nasmijana lica, kako to dolikuje mladoj junakinji,
ona ·pita: »Dru.Ze do~tore, da H Cu moCi ponovno u briga:du ?&lt;c

Od prvoga dana najezde fasisticklh hordi, odluCila se drugarica Marija
Lisac za ho~hu, ostru i nemilosrdnu. Od prvog dana pomagala je horhu,
sakupljala materijal za partizane, razhacivala stampu. Ali to joj nije dosta.
MrZnja u njezinom 18.;godiSnjem srcu vuCe je dalje. Ona uzi'ma puSku u ruke
i polazi u otvorenu borbu. Nikoga nema u VI. Brigadi tko je ne hi poznavao.
»Micika Slovenka« hila je jedna od najomiljenijih drugarica u svojoj ponosnoj hrigadi.
Nikada se nije potuzila da joj je tesko, ni jednog casa nije kod nje hila
truna sumnje u oslobodenje, u pobjedu nad faSizmom. Ljubav prenm dragom slovenskom narodu i svim bratskim narodima vodHa ju je naprijec.l.
Zhog tjelesne -slabosti uzima duznost holnicarke u brigadi. Bila je u toj
du.Znosti neumorna i puna ljubavi za ranjenike.
Suze su nam dosle na oci, kad se drugarica Micika razholjela. Polazila
je u teSkoj vatri u bolni:cu, a mi smo rnislili »nikada viSe«·.
Ali ona se nenadano .vratila sa -smjeSkom na usnama:
»DoSia sam opet k vama«.
Poslije &lt;bolesti -dohila je drugarica Micika injesec dana dopusta. OtiS!a je
u malo selo u Gorskom KotaTU, gdje su joj zivjeli roditelji. Bas u to vrijeme
poCeo se tamo formirati novi partizanski odred. Nije Cekala da joj se svrSi
dopust. Javila se za rbo1niCarku i preuzela svoju du:Znost.
Pogrnula je, kad ·SU gladne zvijeri, zedne nase krvi, homhardirale malo
seoce Zagolik u GoDslrom Kotaru. Potrcala je da pomogne dmgovima, ranj enim od homhe. Mi ovaj put nije dospjela da ucini ono, sto je sa toliko srca
Cinila veC mjesecima, nije dospjela da drugovima zavije rane. Njezinoj rani
nije hilo lij-eka.
.
Nakon 19 godina zivota, i skoro dvije godine horhe poginula je jedna od
onih divnih Zena kojima niJe niSta teSko bilo, Sto je traZila bo~ba za slobodu.

Na drugom krevetu hvata se svojih staka mlada Bosanka Desa od 16
godina. Ranjena je u ohje noge. Odvaja se od ·kreveta. Htjela hi, i hoce ponovo u l&gt;arhu. Vidis zatim sliku cetnickog zlocina, gdje su drugu Branku
Cetnici iz zasjede. q::JrebiH nogu, zatim ga Ziva uhvatili i tukli batinama. Sve
mu zglohove iScasHi i odveli ga na streliste. Jednim metl!:om kroz pluca
zavrsili su svoj zloCin cetnicki krvnici. No taka je htjelo bitt - Branko je
ostao Ziv. Oporavlja se, Zedan Osvete.
I u drugim sobama ista je slika. Na krevetu sjedi drugarica Andelija,
clan jednog bataljona slavne Kozare. Na polozaju joj prozeble ohje noge, i
ona je ostala bez njih. Svjesna svojih rana, svjesna svoga bola, mlada junakinja Andelija pjeva divnu bosansku pjesmu, sa zanosom i ponosno priCa
o ulienim borbama u Jajcu, Bihacu i Sarrskom Mostu, gazenju Vrhasa i
. valovite PJ.ive i o susretu s proleterkama 'srhijal]skih i crnogorskih hrig')da.
Ovakovim i sliCnim pdmjerima okiCena je naSa divna partizans·ka bolnica.
U sobu ulazi drug ekonom. Dijeli cigare i kolace i -kaze: »Poslali ~u
nam ·sa neoslobodenog teritorija«.
Hrane nas njihovi dirljivi pozdravi:
»To vam Saljemo •s naj•ljepSim Zelja!ITia, varna, koji ste prolili svoju dragu
krv Za naS napa6eni na:r:t?d«. Cuje se vesel(l pjesma:
~~·
»Oj doktore lijeCi ranjenike,
Ranjenike Primorja i Like.«

Zora Gasparac

To om-Iadina Dre.Znice i Brinja nasi poldone ~~njenim drugovi·ma.

Cvijeta i Desa, Branko i Andelija i mlada Primorka holniCarka, koja se
zuri da usluzi ranjenoga druga i nas drug doktor, koji daje sve ad sehe za
nas ranjeni:ke, svi :pozdravi i paketi, sve pjesme i darovi govore jedno te isto:
»Sloboda, slohoda!« Mi ·smo za nju proliii krv, nas narod daje sve od sehe
za slobodu. Nikada ne cemo prestati s horbom dok je ne ostvarimo. Zlocinci
koji su napravili pakao od naSe namuCene domovine bit Ce kaZnjenL a na
ruSevinama naSe razorene domovine gradit ·Cerna IjepSu i bolju buduCnost.
To hoce nas narod, a sto -narod hoce, to mora hiti, jer je narod nepobjediv.
Ilija Jovicevic

Drugarice iz kotara Delnice sakupile su povodom dvogodisnjice ustanka
i ranjenickog tjedna za bolnicu: 313 jaja, 30 kg graha, 9 kg soli, 8 kg sulzog
voca, 2 kg masla, 1 kg meda, 2 kg pekmeza, 4 kg raznoga caja, 4 paketa
pra!ika za pranje; 5 plahta, 1 1 rakije, 4 kruha, Il69 cigareta, 10,75 kg riie,
2 kg seeera, 8 kg kukuruznog bra!ina, 1 1 konjaka, 1 kutija konzerva, 3
paketa suhih kolaca, papira za !itampu, veliku koliCinu sanitetskog materi'
zala i lijekova svih vrsti, 3 dl ulja, 2 rucnika, 40 porcija, 27 zlica, 92 limuna.
48

NASA ZDRAVSTVENA KOMISIJA
Nedavno se kod nas osnovala okru.Zna zdravstvena komisija. Ja sam u
toj komisiji predstavnica nase organizacije AFz. U komisiji je jedan odhornik NOO-a i jedna dmgaTica lz USAOH-a. Do sada smo osnovali dvije amhulante za civilna Ilea: jednu u ogulirrskom, a drugu u hrinjskom kotaru. Svaka
amhulanta ima po jednu holnicarku. Doktor ce dolaziti dva puta na tjedan.
Stvari za ambulantu sakup.ili smo sa svih strana. Uz pomoC NOO-a nabavit Cerna lijekove, lavore, salpun i ostalo.
U to vrijeme ja sam· na svom terenu ·sa drugaricom bolniCarkom a i
sama, obi·Sla veCinu sela. Dale smo pomoCi koliko smo mogle i znale dajuCi
savjete koje smo primile od druga doktora.
Dale srno upute za 'kopanje zahodskih jama, i one se veC na rnnogil:h
mjestima kopaju. Svuda smo govorile o 6stoCi. Srele smo nekoliko sluCajeva
pjegavog tifusa i grize. Nema toga mnogo, ali bi se lako prosirilo, kad se
ne hi pazilo. Svuda -smo uputile zene kako treha njegovati bolesnike, sto
im ·se -smije davati jesti, a .Sto ne.
U jednom selu odredena je kuca u koju ce se smjestiti bolesnici koji
dodu iz bolnice, i oni za 'koje nema mjesta u bolnki. CistoCu te kuCe nadzirat Ce takoder naSa komisija.

49

�Sve te bolesti koje ·kod nas v.Jadaju, Sire se najvise radi necistoce. Iako ·
su naSa sela spaljena, mi moramo nastojati da odrZin1o CistoCu. Mora1,110
6stiti svoju kuCu, pa makar ona hila i ruS·evina. Ci:stimo sebe, djecu, odijelo
i rublje. UniStavajmo uSi ·kao i sve ostale neprijatelje. Pravo ka:Ze narod, da
je CistoCa pola zdra¥lja.
Danica Radulovic

Koliko nase zene vole narodnu borbu i vojsku, najbolje se vidi po briz.i
koju posve6uju bolnici i ranjenicima. Od 15. srpnja do konca kolovoza do·
nijele su zene ogulinskog i brinjskog kotara slijedece priloge u bolnicu: 1188
1 mlijeka, 144 jaja, 202 kg krumpira, 342 kg povrca, 46 sireva, 9 kg kiselog
kupusa, 3,5 kg masla, 1 i po kg caja, 4 viljuske, 1 tanjur, 1 casa, 20 cikorija,
2 kruha, 60 cigareta. Ta se kolicina stalno ponavlja. Osim (!Jga, NOO op6iue
D1·eznice svaki dan dostavlja bolnici 120 kg krumpira, koji ,se sakuplja uz
pomoC antifaSistiCkih organizacija.
PISMENIM DRUGARICAMA
U svakom broju naSega lista donosimo po nekoliko slova za naSe nepismene drugadce. Ali one ne Ce od toga imati nikakve koristi, ako im ta
slova ne ·poka:Zemo i ne pf1otumaCimb.
Du:Znost je svake pismene anti'faSistkinje, da pokaZe slova svim nepismenim Zenama koje pozna.
Neka svaka · drugarica napravi malu teku od paJPira, i neka u nju piSe
naucena slova. Jos je bolje aka ima skolsku tablicu. Ako nema ni jedno ni
drugo, neka vjdba na komadu papira.
Kad nauC:i slova u jednoj lekciji, treba da od njih slli'l:e nove rijeCi. Neka
pokuSa napisati _svoje ime, ime svoga =muZa djeteta i·li sela. U proSloj lekciji
bilo je pet slova. Sad smo dodali jos sedam. To je ukupno 12. Od tih slova
moze se sastaviti bezbroj rijeCi: PERO, VINO, RAZ, RIZA, iii imena: PAVLE,
ILIJA, VERA, JELENA itd.
Tako Ce uz malo truda, .s;voga i natSega, naSe on6pismene drugari.ce nauCiti
slova. Na taj naCin izVI1Sit Cemo uz p_omQ(: naSega lista veliku prosvjetnu
zadacu, i pomoci velikom broju zena da dodu do znanja, i jos viSe da dopri·
nesu u borbi naSeg naroda za slobodu.
Uciteljica
1

GLASILO :.::o:&gt;r'U!\ISTX~; &gt;i.:ONTJI: ~ll:!'t\
ZA. GO:-:e;.'Ct KO·~~
Kolov~z-Rujan

50

l~{~.

�/

GORANKA
GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE :ZENA ZA GORSKI KOTAR
1945.

Travanj

GOQON~O
(iLASILO A:-&lt;TifASISTICKE fRONTE 2:ENA ZA GO'RSKI KOTAR

Mjeseca tramja 1945.

/'''

U CAST
""KOM8ReaA

OBNOVA ZEMLJE I NASE ZADACE

tltfflli

HRVAT~

u toku cetiri godine oslobodilackog ,rata, koga vode nasi narodi protiv
faS:izma, pali su og:romni tereti na Citav narod, pa tako i na :Zene. I one su
osjetile i osjeCaju sve strahote fa,Sizma. U toj borbi nisu samo date Zrtve u
ljudstvu, veC su naSoj zemlji nane.Sene ogromne Stete na ekonomskom polju, ·
sa kojima se vrlo teSko bori naS narod, a napase Zene koje ~aCinjavaju
ogromnu veCinu naroda u pozadini. FaSistiOka rulja palila je i ruSila sela
i gradove, bolnice, Skole itd. Uni1StHi su sve do Cega su doSli. Izvrgnute su
stradanju hiljade !judi, :lena i djece bez krova nad glavom, bez odjece, obuce
i drugih potrebnih sredstava za zivot. Ono sto nije neprijatelj popalio i
opljaCkao to je narod veC u toku rata iscrpio. Nisu to samo teSkoCe za
hranu, za odijela, za -stan, njih se osjeCa i na cestama, a naroCito na prugama
gdje je onemogucen saobracaj. Uslijed toga pala su jos teza bremena na
narod, koji dnevno pievaljuje duge puteve noseCi teSka bremena, bilo hranu
ili koje .ct:vuge stvari. Uz to je i pomanjkanje vozne stoke, a ovo Sto je joS
ostalo narod je stavio na ra,s·poloZenje vojske za prevoz hrane i potrebriih
stvari za frontu. I u naSem Gorskom Kotaru osjeCaju se gore navedene
posljedice rata, jer fasisti kad su dosli nisu postedili njegova dobra. Sjekli
su Sume od reda, popalili su skoro Citav kotar Cabar, u kotaru Ogulin,
opCinu Dre:tnicu i J asenak sa zem-lj om su sravnili. Popalili su i selo Ponikve
na tome terenu. Razrusili su De1nice, Mrkopalj, Crni Lug, Lokve i Vrbovsko
bombardiranjem. Dnevno upadaju u neka sela naSega okruga, provode
pljacku a pored pljacke kolju nevin narod, slucaj Dreznice i Ponikve.
Ali nas narod nije k1onuo duhom pred tim ratnim poteskocama. On
pod rukovodstvom narodne vlasti i politi-Cke organizacije Jedinstvene fronte
53

�rijesava najteza pitanja u borbi za svoje oslobodenje. Ali uporedo s time,
narodna vlast veC u toku rata zajedno s narodom ulaZe sve napore na o'bnovi
opustoSene zemlje, od ~Cega se veC vide ·mnogi Tezultati. Skora na Citavom
podruCju naSeg ·kotara kao i na podruCju Citave naSe oslobodene dornovine
pokrenute su skole, koje djeca redovno pohadaju. I kod nas se odrtavaju
razni strucni kursevi, na kojima se pripremaju !judi da bi mogli odgovoriti
svojim duZnostima.
U oslobodenoj Srbiji Zivi se normalnim Zivotom. PokreCe se redovni
saobracaj u mnogim mjestima Srbije, Slavonije, Moslavine, Dalmacije, itd.
Dnevno· stupaju u pogon Tazne radionice. Pa i kod nas vide se uCinjeni rezultati u tom pogledu. Mnoga sela u nasem okrugu uvela su osvjetljenje. Pokrenute su razne radionice i pHane koje rade na ,proizvodnji najnuZnijih
stvari za potrebe voj-s·ke i naroda. Osnovne Skole i dvije sfednje normalno
rade..
•
ZaSto je to sve mogu6e rijeSavati narodnoj vlasti joS u toku rata, koja
rijeSava najteZa 'Pitanja zajedno s narodom u bo11bi za oslobodenje zemlje?
To je moguCe zato, jer ona nije sama, jer su uz nju mase, jer te mase udarniCki rade na svim poljima. OrganizirajuCi se u radne Cete i bataljone naSa
omladina daje ogromnu pomoc vlasti, a dakako da tu imaju udjela i zene.
Sarno ih !reba daleko vise pokrenuti organizovanim putem pod rukovodstvom Jedinstvene fronte i uklopiti u sve grane drZavne izgradnje. Ogromne
su zadace koje stoje pred novom narodnom drtavom poslije oslobodenja
zemlje. Da bi se te zadace pravilno izvrsavale drtava ce pristupiti planskoj
obnovi zemlje, gde su pozvane ·mase, a naroCito Zene, da ulo.Ze ogromne napore, jer svakako tu treba uposliti najsire redove naroda. Onda je razumljivo
da su velike snage kod Zena, koje treba aktivizirati na rijeSavanju Zivotnih
pitanja se&lt;be i svoga naroda. Prvi i naj.glavniji zadatak j~te pred drtavnom
vlasti i narodom, podignuti krov na glavom t.j. izgradnja pogorjelih kuca,
na dizanju razruSenih tvornica, razvijanju industrije, popravljanju cesta i
pruga, skola i bolnica. Da bi se taj zadatak mogao provesti u zivot, potrebna
je najuZa saradnja naroda sa vlasti. Svakako na ·Sto br:Zem i pravNnijem rijeSavanju gore navedenih zadataka bit Ce skraCene_ "patnje naS-eg naroda.
Drugi zadatak uporedo sa ovim, kojemu !reba najhitnije pristupiti, a to
je oZivljavanj-e i obnavljanje trgovine, ·koja je ratom osakaCena, a Cija se
potreba osjeca neophodna u narodu. Da bi se i taj zadatak rijesavao sto
bde u korist naroda, potrebno je pristupiti organizovanim putem preko
zadruga razmjeni postojecih dobara, koje vee sada nicu posvuda, a preko
kojih narodna vlast omoguCava Siroku inicijativu naroda odozdo. Pravilnirn
pristupanjem pomoCi naroda i njegovom kontrolom nad zadrugama, one
Ce odigrati znaCajnu ulogu u razvitku trgovine i ujedno dati dvostruku korist
narodu, materijalnu pomoC i onemoguCavanje Sverca i -Spekulacije, ali Cime
n]je i nemoZe biti onemoguCena privatna ini-cijativa u razvitku trgovine,
nego je dapaCe data Siroka moguCnost pravHnog rada i razvitka svakog poje~
dinca u novoj demokratskoj drZavi. Sarno na taj naCin, svestranom· mobilizacijom i organizovanim radom naruda pod rukovodstvom narodne vlasti
rijesiti ce se svi preduslovi za osiguranje demokratskih tekovina NOB-e i
oslonac drZave na ·mase. To je jedini uvjet da se moZe ekonom•ski, politiCki
i kulturno usavrSavati i omoguCiti sretan Zivot i blagostanje u novoj demokratskoj federativnoj Jugoslaviji.
JULKA19
54

BRATSTVO I JEDINSTVO
HRVATA I SRBA U GORSKOM KOTARU
BivSi protunarodni reZi'mi stare Jugoslavije hili su uspjeli da rasplamsaju jaku SovinistiCku mrZnju i stvore duboki jaz izmedu bratskog sr.pskog
i hrvatskog naroda. Oni su se sluZHi krilaticom »podijeli pa vladaj&lt;&lt;. Krvnik
Pavelic, za interese njemackog fasizma, iskoristio je to u pokolju bratskog
srpskog naroda u Hrvatskoj.
U toku domovinskog rata naSi su narodi ne samo uniStili Sovinizan1 i
neslogu naroda nego su i stvorili Cvrsto bratstvo i jedinstvo srpskog i hrvatskog i ostalih naroda Jugoslavije. Kod nas je ta bratska sloga dosla do izraZaja kada je narod Mrkoplja pruZio svestranu zaStitu svojoj srpskoj braCi .
Jasenka i Tuka, koji su morali da se negde zaklone ispod ustaSkog noZa.
Istu ljubav prema srpskom narodu izrazio je -i narod Bribira, Le-denica i
drugih tamosnjih mjesta.
Hrvatski narod pomagao je braCi Srbima u DreZnici, davao im pomoC u
oruZju u danima ustanka, kada je s:npski narod bio strahovito ugroZen od
strane ustaSa i bio prisiljen da se u'staje na oruZje za oCuvanje svojih golih
Zivota. U tom vremenu Dre:Znica postaje ZariS-te bratstva i jedinstva, Sto se
najbolje odrazilo kod formiranja prvih partizanskih jedinica u Gorskom
Kotaru, koje su formirane u D~eznici od Srba i Hrvata Gors.ko.g Kotara i
Hrvatskog Primorja. Kroz daljnju borbu i zajednicko proljevanje krvi stvara
se joS jaCe jedinstvo, ne samo izmedu naSih boraca, nego izmedu naSih Zena,
onih drugarica, majki i sestara, koje su dale najviSe u zajedni6ku borbu.
.Zene DreZnice ·poka,zale su svoju ljubav prema Zenama i naTodu Cabarskog
kotara koji je bjezao ispred okupatora za Liku i Kordun. Srpske su ih zene
u DreZnici sa ljubavi i osjeCajem primale u svoje popaljene kolibe. Znamo
da je DreZnica hila Cesto puta pal'jena i pljaCkana, aH Zene Hrvatice, Zene
Goranke iSle su zatim da im pomognu u njihovim teSklm danima. Sjetimo
se sabirnih akcija u robi i sudu pocetkom 1944. g. kada je u cijelom Gorskom Kotaru bilo sakupljeno da bi se ukazala prva pomoc srpskom naTodu.
Danas joS najbolje moZemo vi:deti to jedinstvo i pomoC hrvatskih Zena,
koju one daju ·srpskim Zenama i opC.enito Citavom narodu. Od kako je neprijatelj ponovno poCeo Ciniti zlodjela nad narodom DreZnice, Dubra;va i nstalih sela srpski je narod bio prisiljen da ostavlja svoja popaljena ognjiSta i
da odlazi pod okrilje hrvatskom naTodu - narodu Gorskog Kotara. Mnoge
srpske majke rastaju ·se sa svojom djecom, koju ostavljaju u djecjim domovima, a· one prolaze Gors'ki Kotar i odlaze za Sloveniju i Kordun.
Svakako da je teSko domaCici kada mora ostaviti svoje ognjiSte, a joS
teZe ma}ci kad s-e mora rastati sa svoji·m djetetom. Imale su prilike Zene
Srpkinje da .se uvjere komu ostavljaju svoju nejaku djecu. To se najbolje
moglo videti kad su prolazile kalona za kolonom starih i mladih, malih i
velikih i toplo docekivane od hrvatskih zena (slucaj Ravna Gora, MTkopalj,
Sunger, Vrbovsko i Lukovdol). Iako zene Goranke u ruksacima nose hranu
prehranjuju sebe i voJsku, nisu zalile posljednji zalogaj dijeliti sa svojim
sestrama Srpkinjama. Njihov docek i ljubav prema tom postradalom narodu
jo.S viSe uCvrSC.uje bratstvo i jedinstvo i dokazuje da to jedinstvo neCe i nemoZe nitko da razbije. Tko dana;s vodi brigu o onim maliSanima, koji se
nalaze u djeCjim domovima? Njihove majke i sestre koje se nalaze u Kordunu i Sloveniji ne .mogu ih pomoCi. Porna:Zu ih Zene Gorskog Kotara. One
se brinu i daju pomoC u hrani i odjeCi. Cesto se moZe ·naiCi da Zene na svo-

55

�jim sastancima govore slijedeCe: »Nije dovoljno ako im sakupljamo stvari i
posaljemo u djecji dom, vee mi trebamo da i same odnesemo i kad vidimo
tu .ctjecu imat · Cemo viSe materinjskog osjeCaja i moCi im pruZiti veCu pomoc.« (Slucaj B. Moravice).
Kada su se Zene Goranke spremale -da proslave svoj veliki dan 8. mart,
iako su one za taj dan spremale posjete naSoj vojsci, ni'su zaboravile. ni maliSane u njihovim domovima. Nosile su maJke Hrvatice tog dana u domove
na stotine ·komada jaja, mlijeka, kruha i ra2nih drugih stvari. Nije u toj po.
moCi zaostao ni poniS!'eni i postradali kotar Cabar, u kojem irna 1nnogo
zabrinutih maj·ki, kako .Ce i na koji naCin prehraniti svoju sitnu djecu.
Uprkos svega toga one vrSe sabirne akcije u novcu i drugim stvarima te
ukazuju pomoC SDpskom narodu. Nisu one zaboravile patnje i poteSkoCe
kada su prolazHe kroz Dreznlou za Liku, Bosnu, Kordun itd.~Zajednioke zrtve
i patnje ·srpskog i hrvatskog naroda i pomoc koju ukazuju, jedni drugima
samo rno.Ze da nas joS viSe zbHZi i da joS viSe pojaCamo mrZnju pre1na neprijatelju. Mi smo jedinstvo u krvi skovali i necemo dozvoliti da ga nitko
raskine.
SIMICA TRBOVIC

56

�~­
!

PRIMORKA
GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE :I:ENA
Broj 1

Prosinac 1942.

IZDAJEMO SVOJ LIST
Narodno-os1obodilacka borba Hrvaioskog Primorja usko i nerazdvojeno
je povezana s ·radom i borbom na.Sih Z.ena. One od prvog dana sudjeiuju u
toj borbi, kao i u ·partizanskom pokretu. One sakupljaju i prenose hranu
partizanima, ,probijaju se kroz straZe okupatora i za najveCih neprijateljskih
blokada i ofenziva odr.Zavaju Zivu vezu ·s •partizanima.
U toku narodno-oslobodilacke bovbe i Primor-ke dolaze do saznanja da
se treba organizirati, da treba voditi povezanu bovbu protiv fasistickog okupa tora i narodnih izodajnika za slobodu naSe domovine. Primorke su post ale
svjesne da treba povezati sve na.Se snage protiv faSiztna, koji je porobio i
opljaC·kao na.Su domovinu, koji hoCe da nam otme naSu dragu zemlju i naSe
divno more, da nam potalijanCe i odnarode na.Su milu djecu, da nas izgladne
i potpuno uniSte. Primorke patnice i briZne radnice, divne matere i sestre
na.Sih }unaka partizana, mrze iz dna duSe mrske faSiste i narodne i:ldajnike.
One se svim sHama hare za slobodu i bolji Zivot napaCenog Hrvatskog Pri~
morja.
Po primjeru :lena iz drugih krajeva naSe zemlje onganizirale su se i Zene
Hrvatskog Primorja u Antifasisti6ku Frontu :lena (A.F.Z.) - izabrani su
seoski i opCinski Antifasisticki Odbor :lena (AcO.:I:.) a sada se pripremaju
kotarske konferencije na kojima Ce se izabrati kotarska rukovodstva.
Preko svoje organizacije Zene se i politi6ki prosvjeCuju. Ni jedno pitanje
narodno-oslobodilacke borbe ne smije ostati necibjasnjeno clanicama A.F.:I:.-a.
A one Ce opet Siriti prosvjetu dalje medu 'sve Z·ene i cijeli narod.
Ovaj list izdajemo zato da bi pomogli i razvili borbu i prosvjetu zena
Hrvatskog Primorja. NaS list Ce biti veza medu Zenama iz najdaljih krajeva

59

�s kojima se ne moZe sastati. »Primorka« mora f)ostati naS organizatur, naSa
veza koja Ce nas povezati u naSoj borbi Zato je potrebno, da Zene same piSu
u svon1 listu. PiSite nam o svemu o vaSem Zivotu i radu, ci vaSim patnjama
pod talijanskim okupatorom i o vaSoj borbi, o partizanima iz vaSeg kraja i
o vaSim organizadjama. Preko lista mi Cemo se dogovarati i savjetovati.
Primorke naprijed! Organizirajmo se u AntifaSistiCku Frontu Zena! ProSirimo i uCvrstimo svoje redove! Saradujmo u svom listu!
PRIMORKE SARADUJTE U SVOM LISTU !
JA SAM PARTIZANKA
Ima viSe od godine dana kako znam za partizane. ~poznavSi njihovu
borbu zelila -sam i -sama potpomoCi tu boDbu kako mogu, a ll sebi sam gajila
Zelju da i sama posta:nem partizanka. Saradivala sam s njima dobivala njihovu Stampu, zalazila u ·sela i Citala s omiadinom. Nenadno saznaju za mene
Talijani i mnoge sam noCi moraia prospavati u Sumi nedaleko svog sela
krijuC se pred njima.
No, ni1sam se pla.Sila okupatora i njegovih slugu veC sam radila i dalje.
OsjeCajuCi to, postavHi su zlikovci straZe oko sela, tako da viSe nisam mogla
zalaziti u sela. PoSia sam u partizane. Bila sam sretna. Kad sam doSia, drugovi su se spremali na akciju, no ja nisam mogla iCi s njima poSto joS nisam
znala rukovati oruZjem. Drug komandir mi je rekao da Cu i ja iCi na akciju
samo dok nauCim -rukovati puSkom. Nestrpljivo sam oCekivala drugi dan,
da idem s ostaHm drugovima na vjeZbu. Brzo -sam nauCila rukovati s puSkom. Prva akcija bHa mi je akcija na Krivi Put - PaveliCevu postojbinu.
Javila sam se u juriSnu desetinu, St'O mi drug komandir i odobri. OsjeCaJa
sam se najsretnijom na svijetu Sto mogu juriSati na lJUh·kere da istjeramo
okupatora jz mjesta i oslobodimo narod od okupatora, koji mu je nanio
mnoge Stete i nametnuo stra:Sni teror.
Kad 'smo proveli niz akcija osnovan je Udarni Bataljon. Drug komandir
izabere drugove, koji su zavrijedili, da budu udarnici. I ja sam spadala
medu te sretnike.
Mrlogi su drugovi govorili da Zene nisu za akcije, jer da stvaraju paniku.
No to me nije pokolebalo veC je u meni razvilo joS veCu Zelju i odluCnost
da se borim puSkom u ruci :protiv okupatora. Dokazala sam svima koji su
sumnjali da Zene mogu biti ddbri borci kao i muSkarci. Potrebno je da i
Zene i muSkavci ulaze u partizanske redove, jer Sto nas bude viSe to Cerna
prije osloboditi svoj narod od okupatora i njegovih slugu. Zato vi, drugarice,
n1ajke ne dozvolite da neprijatelj mobili-zira vaSe sinove i muZeve za faSi'Ste
veC ih Saljite u narodnu partizansku vojsku.
t:IVJELI NASI HRABRI PARTIZAN! I PARTIZANKE
JEDNA OD MNOGIH NASIH MATERA
JoS zimus pripremHi se naSi partizani na akciju da tuku Talijane. DoSli
su do poloZaja, zauzeli svaki svoje mjesto i Cekali. NaiSla je talijanska kalona. Nastalo je puS'kaninje. NaS mitraljezac kosio je po Talijanin1a. Zene,
n1ajke i sestre vidjevSi da idu njihovi sinovi na akciju oCekivale su Sto Ce
biti. Kad su Cule da je nastalo puSkaranje sakupile su :;;e i dovukle n1alo
60

pomalo do polozaja. Vidjevsi da Talijani tuku tocno onamo gdje se nas1
naiaze, naSle su se u brizi, no nisu klonule duhom. Jedna od njih, baS majka
mitraljesca dosjeti se neCem. Polako se dovuCe do jednog vrha i metne svoj
-rubac na grm te se polako povuCe.
Talijani su vidjev:Si rubac mi,slili da su tamo partizani i otvorili su vatru
na ono rnjesto gdje se nalazio rubac. Rubac padne. No majka naSeg mitraljesca ne ostavi rubac leZati, nego se opet iza stijena dovuCe do rupca i ponovno ga postavi na grm. TaHjani i dalje nastave pucati na rubac, a :aaSi se
partizani za to vrijeme povuku s poloZaja, nanijevSi okupatorski.m psima
teske gubitke.
Majka mitraljesca hila je ponosna na svoje djelo, jer je vidjela da je
maZda spasila kojeg druga, mo:Zda baS svog sina. Eto kako se bore naSe
majke, koje vole svoje sinove, koje vole naSe partizane.
OPSKRBIMO NASE PARTIZANE -

NASU VOJSKU

Jos nam je svima u sjecanju lanjska nezapamcena jesen i zima kada su
se u naSim Sumama nalazili prvi partizani. NadCovjeCanske napore n1orali
su svladavati naSi partizani po ledenim me.Cavama. Pa ipak su se odrZali i
ustraja'li. Dah se Jedio, ruke smrzavale, oCi suzile, ali polo:Zaj se nije napuStao. Sveta i silna ljubav prema domovini i slobodi davala je snage i topline
naSim junaCkim borcima.
Mnoge Ce se drugarice, naroCito one iz naSih sela sjeCati kakO su zimus
znali noCu ··dolaziti partizani da se malo ugriju, ·pa da onda odmah nastave
svoj noCni put kroz studen i snijeg. Svakome se srce sledilo od same pomisli
kakve napore i tegobe Cekaju partizane po ledenim poljima i snijeZnim
Sumama.
Ali pruge okupatora su se razarale, vhrkovi rusili, padali su postrijeljani
faSistiCki okupatorski psi, zarobljavalo se prvo oruZje. NaSa vojska je rasla
i jaCala. Danas je ona i u stranom svijetu priznata kao sila, koja osvaja
utvrde i gradove, uniStava i zarobljava ti·suCe okupatorskih bandita~ oslobo·
Clava od ·6kupatora, ustaSa i Cetnika prostrane krajeve.
NaS narod voli svoje partiza:ne svoj.u vojsku on se njima ponosi. Zato
partizani ·moraju osJetiti naSu 1jubav i brigu za njih. Smatrajmo ih da su
·naSa djeca naSi ·muZevi i braCa. Opremi,rn·o ih sa svin1e Sto im treba za
zimu. Povedimo ·Siroku akciju pomoCi za naSe borce.
Sakupljajmo vunu, plahte i 'Staro rublje, pa pletimo sivajmo i pr1pravljajmo toplo rublje. Neka ni jeclna kuca ne izostane svojim prilogom. Svaka
Ce Zena naCi bilo Sto u kuCi Sto Ce dobra doCi. Zrtvovati treba i ono Sto snw
spremili za sebe. Mi Cerna i bez toga lakSe proCi, nego parti:zani na dugim
marSevima j bojevima. NaSi borci nernaju magazina. Osim toga Sto zaplijene
ad okupatora, narod je taj koji ,snabdjeva partizane.
Mnoge smo stvari, pa tako i odjeCu sakrili pred pljaCkom okupatora, pa
ana maZda· negdje trune. Izvadimo je napolje i preuredimo za rublje i
odjeCu partizanima. Raspletimo stare vunene -stvari i spletimo za partizanske
borce pulovere, maje, Salove, Carape i rukavice. Pripremimo hrane, pekmeza,
suhih smokava i Sljiva i darivaj'mo ranjene borce. IskaZimo svu svoju ljubav
prema naSim partizanima.
Nove velike pobjede rnaSe vojske neka ·nas _potaknu da im nabavimo sve
Sto im je potrebno. Kao 5to- se naSi bo·rci medusobno naijeCu koji Ce horae,
koja Ceta, bataljon i brigada i'Strijebiti viSe neprijatelja, tako treba da se i
mi natjeCemo koja Ce viSe _napraviti, dati i sakupiti za naSe junake.
til

�Neka· su sela vee pocela sakupljati. Taka se napr. iz izvjestaja jedne
rejonske proCelnice vidi da je prvim sabiranjem veC poslano ranjenim bar~
cima izmedu ostaloga i ovo: 20 paketica smokava, oraha i mandula; 21,1/4
kg. smokava, 3 kg. keksa, 1 rog. meda, 2,1/2 kg. pekmeza, 12 kutija cigareta,
6 L rakije. Za borce je sakupljeno u jednom zaseoku izmedu osta1og: 14 pari
Carapa i 8 pari rukavica.
Mi Cemo u naSem listu objavljivati rezultate ove sabirne akcije.
Drugarice na posao! Pregnirno svim snagama:
SVE ZA PARTIZANE -

SVE ZA POBJEDU !

PARTIZAN! PisU KUCI
Donosimo nekoliko izvadaka iz pisama na.Sih herojski:h
u najteZhn Casovima ne zaboravljaju svoje drage.

boraca~

koji ni

Partizan 13. Udarne Brigade Hrvatske M. K. pise:

Draga majko !
Nakon dosta dugog vremena hocu da vam se malo javim kad imam priliku. Za m.ene se nemojte adviSe brinuti u glavnom zdrav jesam, koje i vama
zajedno sa ocem Zelim.
Mnogo me zanima Sto je sa varna kako Zivite je li otac Sto prizdravio?
Ja se sada nalazim u Kordunu na odmoru, ali joS ptf1"r··aana pa kreCerno
dalje, opet u borbu, jer bez borbe nema slobode.
Vrlo rado bih znao kako zivite? Kako zivot u ... ? Pi!iite mi o svemu,
znate da mene sve zanima. Za sada dosta nego primite mn.ogo pozdrava ad
vaSeg sina.
M ....
Draga mama!
Prije svega primite pozdrav od mene va.Seg S .... Draga mama, nemojte se za mene pojidat ni.Sta meni je dobra. To jedino Sto se ne vidimo,
a ·mislim da Cemo se naskoro vidjeti. Za sada vas joS jednom od srca poz.clravljam, vas i tetu M ... sa djecom i tetu A . ..
S. F.- S. N.

Zdravo vaS sin S ....
13. Ud. Brigada Hrvats!ce.

Draga Milka i Franka! Mnogo vas se sjecam te vas iskreno pozdravljanz.
Nemojte zaboraviti na partizane radite u korist narodne-oslobodilacke borbe,
dan pobjede, a konac krvavog fasizma je blizu. Za sada dosta nego vas jos
jcdnom svih zajedno pozdravljam sa pozdravom
Smrt fasizmu - sloboda narodu.
I. ....
13. Ud. Brigada Hrvatske.
62

UCINJEN JE VELIKI KORAK NAPRIJED
U oslobodenim krajevima naSe domovine provode se izbori za Narodno·oslobodilacke Odbore. Ti odbori su nikli u najteiim danima bo~be, kad je
poCela oruZana borba protiv okupatora i kad se zemlja CistHa od ostataka
izdajniCke i izrabljivaCke stare vlasti. U oslobodenim je krajevima narod
uzeo vlast sam u svoje ruke. U Naroclno-oslobodilacke Odbore uS!i su najbolji rodoljubi, koji su svojom bo~bom opravdali povjerenje naroda, koji se
spremno -i nesebiCno bore protiv okupatora i svih narodnih izdajica i nepri·
jatelja. Ti odbori pretstavljaju u os-lobodenim krajevima pored narodno·oslobodilacke vojske punu narodnu v1ast.
I neka naSa Primorska mjesta, .koja su oslobodena provesti Ce prvi puta
slobodne :i:zbore za svoju pravu narodnu vlast, za svoje Narodno-oslobodilacke Odbore, koji upravljaju svim poslovima (osim vojnickih) u selu.
Prvi puta se i vojnicima, narodnim bor:cin1a daje pravo da biraju i da
budu birani. Do sada vbjnici nisu imali nikakvih gradanskih prava. Borac
koji pola.Ze svoj iivot za slobodu domovine treba da sudjeluju u novoj narodnoj vlasti, da i on odluCuje o sudbini svoje domovine.
Drugi veliki korak napred postignut je time sto je po izbornom pravu
za N.O.O.-e dano, prvi puta u povijesti na.Seg· naroda i Zenama da biraju i
da budu izabrane u upravi narodnim i dr.Zavnim poslovima.
U naredbi Vrhovnog Struba o organizaciji vojnih i civilnih vlal&lt;ti kaie se
u toCci 5.: »Seoski i gradski N.O.O.-i kao i povjerenici b-iraju se na zboru
sela Hi grada svih seljami. iii gradana, muSkih i Zenskih koji su navrSili 18
godina. lsto taka moZe biti izabran za Clana N.O.O.-a iii povjerenika svald
ko je navrSio 18 godina, mu.Ski Hi Zenski, bez -razlike vjere iii narodnosti.«
UCeSCe Zena u narodnim poslovima znaCajan je i velik napredak postiZavanja zahtjeva ravnopravnosti Zena. To noVo pravo su Zene izvojevale same.
Zene su od prvog dana narodne borbe · ravnopravno sudjelovale u borbi, u
radu oko prevoza hrane, municije, opremanju partiza.na, Zene odlaze i same
u partizane i puSkom u ruci, bore se ra.m-e uz nime s drugovima. Zene ulaze
u drustveni iivot. U mnogim Narodno Oslobodilackim Odborima vee sada
sudjeluje najaktivnije mno.go Zena u rjes·avanju svih narodnih poslova.
Zene ne Ce nikada zaboraviti ka"kve· nepravde i uvrede su im ranije nanosene. Njihov prijasnji ponizujuCi i sramotni po1ozaj se najbolje og1eda u
tadaSnjem·izbornom zakoniku u kojem je stajalo: »Pravo glasa nemaju umobolni i Zene.«
:lena je danas kroz borbu dos1a do svijesti i shvatila svoju punu vrijednost i niSta je viSe ne mo.Ze zaustaviti na- putu naprijed.
:liVJELA NARODNO•OSLOBODILACKA BORBA.
:liVJELA NASA NARODNA VLAST.
:liVJELA RAVNOPRAVNOST :lENA.

N A $ I

D 0 P I S I.
IZ OKOLICE BAKRA.

Nosimo mlijeko u Bakar. Neki dan nas je pozvao komesar u kancelariju
i ·prigovarao da previsoko cijenimo mlijeko. NaroCitO nam je stavio na srce
da je mlijeko potrebno za zatvorenike. Mi znademo da je to njihova licemjernost i da je njima samima sta1o do jeftinijeg mlijeka. Kad bi im bilo
stalo do zatvorenika ne bi ih zatvarali i morili gladu i zimom. Mi mlijeko u
glavnom nosimo civilima na karte, tzv. »tesere«.
63

�Kornesar je naglasio da Ce se cijena mlijeku' rnaksimirati na 2,20 lira.
Nato su se Z.ene ogo:rCile. Jedna je izvukla iz neke vreCice Saku samljevene
SeCerne repe i · sunCanica koje 'smo pred neki dan kupile n aprovrzaciji kg.
po 4,50 lire. To je uglavnom sama pilovina bez hranivosti. PruZila je to pod
nos komesaru i vikala: »Ca ovo su posije, Ca po oven Ce mi krava mliko dat.
Doma Cu doC zaklat kravu i pojist Cu, ali mliko ne dam po 2,20 lira«.
Krave treba hraniti a kg. sijena stoji 3 lire. Ja sam sama morala prodati
kravu i tele za 4.000 lira. Ostale su mi dvije krave i za njih sam nabavila 14
kvintali sijena i to p1atila 3.500 lira. Prije Bozica ostati cu bez sijena. I tako
Ce krave same sebe pojesti.
Kako ne bi bile ogorCene. Okupator nas na sve n1o~uCe naCine uniStava.
Drugarice, sioZ.imo se, organiziraj,mo AntifaSistiCku Frontu Zena. Sprovodimo bojkot trziSta, ni kapi mlijeka za okupatora. Jedine cemo se na taj
naCin oCuvati od propasti.

Jediil.a je Korimnisticka Par'tija bila ia l&lt;:oja je povela riarod u bonbuT
pokazala i stinski put kojim se ·Uputila i ·or.ganizirala naSa narodno·os-lobodilacka partizanska vojska, Ciji borci daju -svoje zivote za spas j obranu svoje
zemlje inaroda. KoHka je samo razlika danas kad imamo svoju vojsku koja
je. mnoga nasa mjesta oslobodila kao sto je i nase.
1

Zivimo -·sasvim drugim Zivotom. · Idemo slobodno po naSim mjestilna i·
selima, sastajemo se i ra~govaramo o na.Soj borbi. Rado sluSamo kako napreduje nasa vojska koja svakodnevno oslobaaa nova mjesta. •Pjevamo borbene
pjesme sto dosada nijesmo smjele od fasistickih tirana.
Drugarice mrzi;mo neprijatelja, organizirajmo ·se da Sto viSe pomognemo
borbu, da sto prije lstjeramo okupatora iz cijele zemlje.

Smrt fasizmu -

slaboda narodu!
Predsjednica A.O.z.
sela Krmpote

PRIMORKE UCE PISATI
KAKO SA:M POSTALA ODBORNICA
Idem na sastanak Z.ena u novo naselje. Daleko od svojih pravih sela, u
Sumi stvorena su nova sela. Sagradene od kamenja i greda, pokrite jelovom
korom i granCicama, nikle su nove kuCice. Blago je takoder ovdje. Radi
blaga su se najvise i povukli, da ne bi dopalo Talijanima u ruke. I zetva je
ovdje. U selu su ostali .goli zidovi. Stanovnici su poslu.Sali savjet partizana i
povuku se u sume prije nego su ih Talijani uspjeli opljackati i popaliti.
Na ulazu u naselje ocekuje nas grupa, djevojaka od 15-17 godina u ru·
kama im ka·menCiCi i ploCice. &gt;)HoCe li biti Skala?« »UCiteljica je bolesna«,
odgovaramo 'mi. Lica su razoCarana, a Cuje se negodovanje. Dogovaramo se
da cemo i bez uCiteljlce vje~bati pisati dok se ne skupe-,druge zene. Zadovoljne su. Neodoljiva je kod njih zelja da nauce -Citati i plsati. »Kako to da
niste polazile Skolu?&lt;c »To su naSi stari krivi, jer nas cure nisu puStali u
Skolu. Sarno su mu.Ski iSH. Sva moja braCa su mlada od mene; oni znadu
Citati i pisati, a jane. Ja sam veC prestara da nauCim. Uz vruCu Ze'lju da Sto
prije nauCe Citati i ,pisati, sve djevoj·ke izraZavaju su1nnju da Ce im to
uspjeti.
Skripaju ·kamenCid po ploCicama isk-rsavaju nepravilna i grbava slova:
i, u, e, o, a, ni, nu, ne, itd. Krijese se oCi kada vide da je dobra napisano i
proCitario. Mara ·koja je najviSe vikala da ne Ce nikada nauCiti Citati i pisati,
ispisala je prva i to sasvim lijepo. Hvalimo je i ona s ponosom pokazuje pJo.
Cicu ostalima, za primjer. Pridolaze ostale zene. Nukaju djevojke neka piSu
i Citaju, »jer teSko je hiti sUp kod zdravih oCiju&lt;c.

IZ OSLOBODENOG PRIMORJA
Sjetimo se drugarice ·samo proSle godine, onih poteSkoCa koje sn1o sno~
sile, a i danas snose joS ·mnoge na.Se drugarice od tog fa.SistiCkog talijanskog
okupatora. Okupator je upao u nasu zemlju pomocu izdajnika ustaskih krvoloka, koji su nemilosrdno ·klali i ubija1i naSu srpsku braCu. Nema mjesta U:
nasem Primorju gdje talijanska neman nije dolazila pljackati i paliti nase
kuce, nasa djedovska ognjiSta. Hapsili su nase zene, starce, djecu i odgonili
u 'koncentracione logore. Sjetimo 'Se samo koliko na.Sih d-rugova i drugarica
gine ·po fa.SistiCkim tamnicama.
64

ISa sam u Novi jer ·sam ·mislila da Ce mi tamo biti bolje nego u -Zagonu.
U Zagonu sam bila sve posadila i posijala i htjela sam vise puta ici gore.
No !judi su me odgovarali, jer da su gore partizani koji imaju brade do
pojasa i na ·rukama 1/ellke nokte da kopaju ljudima oci i rezu ruke. Bila me
je strah i slala sam muia da ide gore. On je bio ali nije nikoga vidio. ]&gt;itali
smo moga brata, da nam on kaze kakovi su to !judi. Rekao nam je da su to
dobri i pametni !judi i da dolaze cesto u nase ·selo_
.
MuZ mi je htio id u

NjemaC~u

na rad,, _a meJ?.e nagovarao da

ostane~

u Navom. Nisam htjela jer su Talijani poceli p!esti ziou oko Novoga i odvo-

ziti !jude, cak i djecu kamionima u zatvor. Odlucila sam da idemo kuCi,, pa
Cerna vee vidjeti Sto je istina od onoga Sto ljU:di-·govore ·o pa:rtizarii,ma. -uvecer smo dosli u Zagone, gdje su !jude pazvali na skupstinu. Ja ·sam o:stala
kod kuce plaeuci da .ce mi tamo zaklati muza. Kad je dasao sa skupsiine
izgrdio me je. »To su bolji i ispravniji ljudi od nas.«
Drugu nedjelju su partizani pozvali na skupstinu i zene i'muskarce. ISla
sam i ja i vidjela mnoge partizane. Nasi su n!ls ljudi ·pred vratima odvracali
da ne idemo, jer da tu nema mjesta za Z.ene. I sama sam mis-Iila ·da je· tako
i htjela se vratiti kuCi, ·kad iznutra cujem glas druga »Starog«: »tko to tjera
Zene? N'aprijed neka samo docte Sto viSe .Zena«. Tako smo i mi Z_ene uniSl~
unutra i jC;lkO nam se ·Qoopalo kako je drug »Stari« govorio. Ppzvao je. ~a se
zene javljaju do\lrovoljri6 u odbor.
Kad smo hili vee kad kuce dosli su k meni partizani i predlozili mi qa
ndem ja u a&lt;lbor. Rekla sam im da ja ne znam nista i da se bojim da cu
im· ·malo moCi pomod, ali da Cu -rado poku.Sati. Tako sam p_ostala odborp.ica
i jos sam i danas.
· Pretsjednica A.O.z.
sela Zagone

05

�PRIMORKA

/

GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE zENA ZA HRV. PRU30RJE
Broj 2

Sijecanj 1943.

Na koillferenciji bHe su zastupane pretstavnice Korduna, Banije, Like,
Bosne, Dalmacije, Srbije i Gorskog Kotara. IznosHe su iz svih krajeva primjere nasilja okupatora, ustaSa i Cetnika.

Konferenciju je pozdravila u ime Centralnog komiteta Komunisticke par:
tije Jugoslavije drugarica Spasenija BaboviC. Ona je kazala: »Nasa partija
bit.Ce. garancija da· ono ·Sto ·su Zene izvojevale ne Ce pustiti iz svojih ru-ku;
KomunistiCka partija je zalog za naSu ravnopravnost.«
-·
U ime Antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Jugoslavije (AVNOJ)
pozdravio je konferenciju dr Sima Milosevic, a u hne Centralnog komiteta
Saveza komunistii\ke omladine Jugoslavije (SKOJ) drug Mihajlo Svabic, koji
je naglasio da je. AFZ stari drug omladinskih organizacija, i da je .uvijek
pruzala obilnu pomoc mladim borcima.
Na radnom dijelu konferencije istupale su prerstavnice pojedinih krajeva nase zemlje. Seljanka Kata Pejinovic iz Like kazala je: »Meni su ubili
tri sina i muza. Srce mi je klonulo od zalosti i tuge. Ali trebalo je osvetiti
moje zlatne jabuke i hiljade takvih koji su stradali. Stisnula sam srce i
pesnicu.«
Drugarica Kata je clan AVNOJ-a i pretsjec;Jnica AFz za Liku, u ,kojoj je
organiwvano 15.000. zena, Zene Like su obukle »Od g'lave do pete« Citavu
jednu brigadu i I. Proleterski bataljon.

PRVA ZEMALJSKA KONFERENCIJA AFt. ZA JUGOSLAVI1U
Dne 6. 7. i 8. prosinca odriana je prva konferencija Antifa!iistioke fronte
zena za Jugoslaviju.21 Bilo je prisutno 166 delegatkinja i . ne'koliko stotina
uCesnica, seljanki, iz svih krajeva naSe zemlje. U srdaCnom i neizmj~rnom
oduSevljenju, koje su Zene izrazile drugu Titu, izra·zile s~ ·svbju -neograriiCenuljubav i vjeru u naSu narodnu vojsku.
· -&lt;.&amp;~c,
Jednostavno i smjelo tekle su sa usana ovih jedva pi.Smenih Zena umne
rijeCi o sramoti izdajstva ustaSa i- Cetnika, O- teroru okupatora .. o velikoj ulozi
Sovjetskog Saveza, o izgradnji narodne vlasti i velikim zadaeama koje se
postavljaju pred narode i zene Jugoslavije.
Zene su razvHe za ovu· .godinu i pol dana nevidene sposobno,sti organizatora i rukovodilaca. Konferencija je na velicanstven naein otkrila polif\~ku
svijest Zene.

Vrhovni kom,.ndantdrug Tito je na svecanome dijelu konferencije odao
puno p.dznanje Zenama Jugoslavije.
)&gt;One su stale u prve redove na.Se junaCke Narodno-oslobodilaCke vojske
i partizanskih odreda. Nasa pozadina je viSe nego ·iSta drugo dokaz koliko
su one svjesne ovog historijskog momenta, kad se odlucuje sudbina citavog
CovjeCans·tVa, kad se odluCuje sud'bina Zena. NaSe Zene, kCeri, majke uCe.
stvuju s puS'kom u ruci u bo!lbi. Ja se · ponosim time Sto :stojim na Celu
armije u kojoj ima ogroman broj Zena. Ja ·mogu kazati da su Zene u toj
borbi po svom b,eroizmu, po svojoj izdr.Zljivosti, bile i jesu na prvom mjestu
i u prvim redovima,· i svima narodi·ma Jugoslavije ,Cini Cast Sto ilnaju takove
kCeri ... Zene se bore za slobodu i nezavisnost svog naroda. Orte se bore pro·
tiv faSistiC.kog _sistema srednjevjekovnog ropstva. One se danas bore rame
uz rame sa narodima Jugoslavije protiv zvjerskih okupatorskih osvajaca i
protiv njihovih izdajnickih domaCih slugu. To je .sastavni dio njihove borbe
za svoju ravnopravnost, koju su u granicama Jugoslavije oSI_Poravali.«

66

Kordunska organizacija AFz obuhvata 8.000 zena, koje su se provlacile
, kroz usta.Ske straie i nosile ·hranu partizanima, a za vrijeme ofenzive ostale
kod svoj;h domova, jer hoce da ih brane do posljednjeg daha.
10.000 zena organizovano je u Baniji. Bosanske. drugarice su sa top lorn
pa.Znjom pru.Zile obilatu pomoC ranjenicima. Bosanske Krajine. One -su saku~
pile 37.000 kruna i od toga ,kupile namirnice za vojsku.
»Mi se nadamo da Ce nam pomoCi drugarice drugih vjera« rekla "je
muSlirrianka- Rahida SakiC j,z Bi-haCa, .j Hme ukazala na spremnost Zena da
se uj~diue bez obzira na vjeru, staleZ i narodnost.
Radnica ii Beognida ,po:rUCila· je Z~nama· s'vih naSih naroda ·i vjera da
srpske Zene u Cetnicima .gledaju isto -iakove neprijatelje kao i u izdajicama:
hrvatskog naroda-ustasama.
zene gradova i otoka Dalmacije prve su se digle na ustanak. 19"godlSrija
djevojka iz Dalmatinske Zagore pripovijeda kako je njeha drugarica domamila Spijuna na sastanak i sama · ga no:Zem u tnbuh. Ona govori i o Zenama
koje svakodnevno noSe ~ o~tre ·litice B·iokov·a vodu z&lt;i. partizane.
~rimjeri ilapora i herojizma ·Zena ~ pOzadini izravnati su sa heroji2'Jm0rn
Zena bo~a,ca i partizaha.
·
,
·
Svi ti napori Jos su jedna potvrd\1. da su zene zasluzile pravo da postignu
gradanska prava i ravnopravnost.
»Zene Jugoslavije. oslusnule 'SU za trenutak od koga dolazi taj glas koji
zna da ublaZi,- da povede na ustanak, koji zove na osvetu. To je progovorila
Komunisticka partija_:_;sve ostalo bilo je rrijemo za patnje naroda. I onda
je _u Zenama, sestrama i mladim majkama, k'Oji·ma su otrzali Ceda iz nai·uCaja i sjekli na komade, planuo Zar plemenite 'mrZnje, osvete i herojizma.
Komunisticka partija ukazala nam je pravi put-&lt;put bo~be, na njemu
patnje postaju lak~e, snaga veca i mi cemo id do pobjede.«
.
Na kraju konferencije donesena je rezolucija i izabran · Glavni odbor
AFz Jugosiavije.
67

�SPREMIMO SE ZA NASU KONFERENCIJU!
Krajem sijecnja ove god. odvzat ce se konferencija Antifaliisticke frollte
Zena za Hrvatsku.
Na konferenciji Ce se razmotriti stanje naSe organizacije u Citavoj
Hrvatskoj, stvoriti zakljucci o novim zadatcima i izabrati Glavni odbor AF.Z
za Hrvatsku. Taka Cerna se povezati sa. svim na.Sim organizacijama i naS
ce rad biti podjednako organizovan i medusobno uskladen.
'
.. Na konferenciju treba da dodu delegatkinje iz svih kotareva, koje ce
b1ti IZahrane na kotarskim sastancima.
Drugarice na posao. Pdpremimo se za naSu konferenciju. Prionimo na
rad, da Sto viSe uCvrsHmo i pro.Sirimo naSu organizaciju.
Zivjela prva konferencija AF.Z za Hrvatsku!

ULOGA .ZENE U MOBILIZACIJI
, NaSi slavni partizani postaH su moCna vojska, ·koja broji ne samo bata,ljone i brigade, vee i divizije i korpuse. Nasa Narodno-oslobodi'lacka vojska;
naSi partizani danas su strah i trepet okupatoru i svim narodnillri i,zdajicama
i- ·neprijateljima. Mi moZemo biti ponosni Sto ·su naSa braCa Rusi -na Antifasistickom mitinku studenata u Moskvi (15. X. pr. g.) rekli o fasistickim
okupatorima: »Jednoga ce ubiDi metak ·engleskog vojnika, drug&lt;&gt;ga ameritki
mornar, a treCega Ce_ pogodi:ti ubojito tane jugoslavenskog partirzana;&lt;&lt;
No mi nes·mijemo mirovati. Sta viSe, sada moramo joS viSe", joS od.J.uCnije
sudjelovati u borbi, moramo joS viSe dati od sebe za narod-no oslobodenje·;
AF:l je ·sastavni dio na.Se narodno-oslobodilacke bo~be, Ito} a ce zeni donijeti
slobodu, privredriu i politiCku ravnopravnost, osi1gurati joj sretno materinstvo, a djeci veselo i be21bdZno djetinjstvo. Zato moraju naSe Clanice i odbornice, kao i sve Zene, najaktivnije pomaJgati kod mobilizacije za partizane,
za nasu Narodno-oslobodilacku vojsku.
·
Zene su veC do danas dokazale koliko vole svOju don1ovinu. One st~ stUpile svjesno u borbu i u pozadini i na fronti. Zene nisu .sustale. nisu se .pokolebale, zato treba da i u ovom Casu poka:Zu svu svoju ljubav i priVrZenost
naSim partizanima, naSoj juna•Ckoj voJsci. Kao Sto su Primorke do sada s"prijeCavale svojim muZevima i sinovima da se odazivlju mobilizaciji krvnik:l
Pavelka za bratoubilaCki rat i propalu stvar faSizma, kao Sto_ to i danas
Cine, zato Ce tako Primorke nagovarati i slati svoje sinove i mu.Zeve da· pristupe partizanima, da stupe u redove Narodno-oslobodilaCke vojske. Zene
Primorja znadu, da time pridonose mnOgo narodnom oslobodenju.
Sve Sto je sposobno nositi puSku mora stupiti u partizane. ·u ovoj odluCnoj borbi ne smije nitko cekati. Sramota je ostati kod kuce. Narod ce i te
kako voditi racuna o onima koji jaki i sposobni sjede. u zapecku dok se
bije ljuti boj za slobodu svih nas, za slobodu i bolju buducnost nase napaGene domovine. Danas je najveCa Cast i ponos nositi ime narodnog borca~
-parti~ana.
·
Siguino je da Zene gaje najveCu mrZnju prema prbkletom okUpatorll. i
nafodnim izdajnicitna, koji su nanijeli Zenama i njihovoj djeci neiZmjerne
belove, make i ponizenja. Tu mrl'nju treba prenijeti na okolinu. Ta mrznja
mora ponukati svaku Zenu da ZigoSe, da osudi svako maloduSje oni-h _
slabiCa,
68

koji s~ joS nisu odazvaH pozivu domovine, koji joS nisu doSli u partizane, u
na.Su Narodno-os1obodila6ku vojsku. Svaka majka i zena poslati ce svog sina
i mu.Za u borbu, da i on doprinese svoj dio u ratu protiv faSistiCkih gadova.,.
Primorske Zene. Ugledajte ·se u ru_ske Zene, koje su joS za vrijeme Vellke
Oktobars~e Revolucije prve izaSle na ulice gradova i prodrle u kasarne,
gdje su nagovarale voJnike, da stanu na stranu narodne borbe i da svoje
puske okrenu protiv svojih tlaCitelja. Ugledajte se u sovjetske zene, koje u
sadaSnjem velikom oslobodilaCkom ratu smatraju najveCom -poCasti ako se
netko od njihovih najbHZih nalazi -na fronti, aka nosi puSku i istrebljuje
faS"iste.
Primorske majke i Zene. Svijesne i ponosne Primorke. Saljite svoje si·
nove i muZeve u partizane, u naSu slavnu i junaCku Narodno-oslobodilaCku
vojsku. Sto bude vi'Se narodnih boraca, bit Ce manje naSih Zrtava, prolit Ce
se manje krvi i 'pasti C·e manje Zivota naSih milih i dragih. Sto bude viSe
boraca, prije Cerna uni,Stiti mrske okupatore, prije Cerna poCeti Zivjeti slobodno i sretno.
Zato neka nam bude lozlnka:
SVI U PARTIZANE Sve za frontu -

SVI U NARODNO-OSLOBODILACKU VOJSKU.

Sve za pobjedu!

PREGNIMO JOS JACE NA POSAO!
AntifaSistiCka fronta Zena Hrvatskog Primorja je mlada organizacija. Mi
smo se tek poCele organi;zirarti, da bi Sto vHe dop:dnijele narodno-oslobodilaCkoj borbi. Na.S rad urodio je dobrirm plodom. Preko naSe organizacije rni
~mo povele sabirnu a,k:Jciju za ranjene drugove. Poslale smo im smokava,
oraha, rakije, vina, sira, keksa i drugih stvari. Ranjenici su biii ganuti naSim
darovima. Jedan od njih je rekao dried smokvu u ruci: »Ja znam da je i
n1oja majka ·dala smokve u •prilog.« Na naS-e pismo odgovorili su nam srdaCnom zahvalom, a preko svojih »Partizanskih novina« pisali su nam: »U ime
sviju boraca, u i:me ranjenih drugova, Saljemo naSirn drugovima i dfugaricama u pozadinu bo.vbene pozdrave i zahvalnost za primljene darove. Neka
i dalje · bude naS zavjet: Sve za front-sve za pobjedu.«
I naSe drugarice su nastavile radom. Povedena je sabirna akcija zimske
robe i darova za borce naSih brigada. JoS nam nisu nijesu stigli svi podaci o
sakupljenim predmetima iz svih kotareva naSega Primorja, no mi Cemo
ovdje navesti nekoliko podata·ka o sabranome iz samo tri kotara.
Od hrane smo sakupile: 2 sanduka smokava, oraha i jabuka, 25 kila
kruha, 14 litara rakije, 22 litre vina, 7 kilograma masla, 27 sireva, 15 kobasica i 3 komada ·suhog mesa.
Od zimske odjece sakupHe smo: 264 pari vunenih carapa, 108 pari vunenih rukavica, 75 pari papuca, 42 kosulje, 24 svitica (gacica), 15 maja i 6
hlaca. Pored toga sakupile smo jos 1.560 cigara.
Ali osim toga smo 'Sakupile joS mnogo drugih stvari, kao ruCnika, kapa,
Salova,_ plahti, Zlica, tanjura, CaSa, nadalje bombona, keksa, narandZi, limuna
i drugoga.
Sve te stvari raspodjeljene su ranjenim borcima u bolnici i borcima
brigada.

69

�Na~e borce, poslije uspjele akcije na Ravm(· Goru, docekali su kao nagrada darovi naroda iz pozadine. Bilo je veselja i radostL
No drugarii::e~ budimo svijesne da je to jos daleko ad onaga sto bf·trebala da· dade naSa or:ganizacija. Potrebno je da razjasnilno Zenama· iz naSih
sela i mjesta, koliko je vaZno da ·naSi junaCki borci bU.dU dobro oprenlijeni,
jer ih borba vodi po zimi i snijegu na poloZaje. Oni Zrtviju svoje Zivote. :Ne
smijeino us·kra:.Civati priloge ili govoriti »pa vee: smo dai'e«. Potrebno -je da
dademo jos. Sve dok bude borba trajala, trebat ce i borce opremati, pa
n1akar i sebi uskratili. Slijedimo pri1njer one starke koja je obeCala ·na
sastanku Zenama, da Ce ostriCi ovcu i dodala »nikakve vune ne Cu za sebe
ostaviti, drugarice!«
D'rugarice Primorke, nemojmo zaostati za orgailizacijama naSih di·u·
garka iz Like, KOrduna, Banije i Bosne. NatjeCimo se tkcr6e- viSe sabrati i
time dokazati svoje razumijevanje i odanost nasoj oslob&lt;&gt;dilackoj borbL
Organizujmo ponovb sabiranje toplih zimskih predmeta. Prevrnimo sve zakutke da nademo stogod korisnog za vojnike nasih brigada. Sivajmo gace i
kosulje od starih plahti. Vadimo vunu iz madraca i pletimo carape. PoduzmimO sye 9-a bi zaista opskllbili naSe bqrce, da bi ih obukli »Od glave do pete«
kako su to liCke Zene uCinHe.
Drage drugarke, imajmo uvijek na umu da naSi borci ·odlaze poslije
svake borbe u nove joS napornije bo11be, i ne Zale se, svijesni da Ce borba
potrajati sve dok ne istjeramo Inrskog okupatora.
Naprijed! Ucvrstimo nase odbore, pojacajmo nas rad. Sprovedimo drugarsko takmicenje sakupljanja izmedu pojedinih o&lt;lbora. Pregnimo jos jace
na posao.

. Poma:Zimo naSu junaCku vojsku!

Zivjela sloga pozadine i fronte!

Zene raspitkuju jedna drugu:
»Sto si ti donijela? Vidi moje carape kako su dugacke. Znas, po snijegu
je potrebno da budu visoke da se noge ne smoCe.&lt;&lt;
»Gledaj Milke, ove moje smokve. Nisu bas najljepse, susa je bila velika,
ostale su suhe i slabe. Ali svejedno. Njih Ce i to veseliti, neka vide da misliino na njih.«
»Vidi, strina Kato, ove smo -medenjake ispekle od samog pSeniCnog
braSna, · _meda i malo sode, a ipak su dobri i lijepi. Glavno je da je neSto
slatko.«
»Znate drugarice, -·moj je veC 7 mjeseci gore, pa mi niSta robe nije ostalo
da je dadem zajednici. A i sa hranom je slabo. Kupila sam kutiju cigareta,
i to -Ce im dobra doCi.«
Prilaze jedna za drugom _stolu, svaka stavlja svoj prilog. Jedna skromniji, druga· bogatiji, kako koja mo:Ze. Ni jedna se ne stidi svog malog dara,
svaka je svijesna toga da je dala od srca koliko joj prilike dozvoljavaju.
Bitno je to da svaka -kuCa dade, da nitko iz sela ne ostane izvan naSe borbe,
da se svatko odazove pozivu organiziranog naroda za pomoC Narodno-oslobodila6koj vojsci.
Uskoro se stol prepunio slatkiSima, napunila se veC
skom robom.

j

druga vreCa zim-

Kao Sto su se u naSem selu, tako su se i u drugim selima Zene odazvale
pozivu na sabirne akcije. Nismo se ni u snu nadali da Cerna poluCiti tako
veHk uspjeh. Kad smo na na.Soj rsjednici proCitale ie:vjeStaje o ·rezultatu akcija, ostale smo i same oduSevljene .
Eva nekoliko podataka iz jedne opdne naseg kotara:
j53 para carapa, 45 pari rukavlca, 19 kapa, 8· gaca, 8 majica, 5 pulovera,

5 kaputa i druge zimske robe.
SVE ZA NASE lV!ILJENIKE
Mnogi naSi partizani- su bez odjeCe i obuCe. U bolnicama -ima ranjenika,
a daleko su od svojih domova. Hrabrf naSi udarnici iz -dana u dan postizavaju sve veCe i slavnije-uspjehe nad okupatorom i njegovim slugama.
Iz dana u dan diZu se naSe Zene u· bo:rhti, one traZe da se Cuje i -njihov
glas, one. hoCe da se i njima otvore oCi, da .znaju zaSto -i za- koga se bore.
Zato sakupljamci ·adjeCu i ohuCu, Saljemo ·siatkBe· ;naSim ranjei:ddm·a,
sjeCamo se naSih hra:brih pobjednika i Saljeino- im: ·darove, .. piSen1o' za··naS
list.
0 svemu· sino se potanko dogovorile, no hoCe li doCi drugatice? Hote 1i
odrZati rijeC koju su zadale oduSevljene i Zeljne da porilognu?
·
Eta, u 'ctvoristu se cuju koraci. Ulazi susjeda sa svojom kcerkcim. Jedna
nosi ·pod rukom crveni kockasti »tavijol« na samom kraju vezan - taka je
nati'pan. Druga nasi u jednoj ruci bocu vina, preko druge je prebacila vojniCki kaput i par muSkih Cararpa.
OduSevljeno ih pozdravljam-,' is-tresamo; ria stoi sadrZlnu ))tavijola&lt;&lt;, a
robu nakon Sto smo je popisali stavljamo u kut u vreCu. Cas iza- tOga· CUju
se i;z vana glasovi, _ulaze' i· druge Zene. i· kuhinja se ispuni veselim, razgovo·rima.
70

Za ranjenike i ·naSe hrabre udarnike sabrano je:
117 paketiCa oraha, smokava i slatkisa, 16,1/2 litara rakije, 14 litara
vina, 21 kilogram smokava, 100 kHograma raznih slatkisa, jedan sanduk smokava, oraha i jabuka i 800 komada dgareta i 262 cigare.

Sve smo mi to, drugarice, saku-pile u 14 dana, svijesne svojih duZnosti
prema anima, koji i za nas Z'rtvuju svoje Zivote, svjesne velikih dana u kojima Zivimo i velikih dogadaja koji se odvijaju pred naSim oCirna. Mi ne Ce1no
da ·budemo po strani od borbe naroda za slobodu, hoCemo da uCinin1o sve
Sto je u naSoj moCi da pomognemo frontu, sve prema Iozinki pod kojorn se
bore i naSi veliki 'Saveznici, sovjetski narodi, sve za frontu-sve za pobjedu.
Odbornica -'
POSLJEDNJA OPOMENA
ProSli je mjesec upuCeno slijede-Ce pismo Iogorin1a Zenske i rnuSke
usta.Ske mladeZi u Kraljevici, Crikvenici, Novom, Senju i Karloba.gu, s vim a:
AntifaSistiCka fronta Zena Hrvatskog Primorja, kao sastavni dio narodno-oslobodilaCkog pokreta, ponukana je dosadaSnjom sramotnom ustaSkon1
rabotorn da varn~joS danas .ovim putem---,.skrene paZnju na teSku narodnu
ka:z:nu, koja Ce neminovno i uskoro zadesiti s·vakog ustaSkog zlikovca. Naro71

�cito teska kama ceka one koji su sebi na polozaju takozvanih logornika i
logornica preduzeli si'Stemats~ko trovanje ustaStvom nevine duSe naSe. djece-hivatsku omladinu Zerrs·ku i muSku.
AFZ Hrvatskog Primorja ne Ce v1Se trpjet~ da prodane mjeSine, o·kupatorske ulizice logornici i logornice silom natjeravaju naSu om1adinu na
vjezbe, sastanke i bilo kakove ustas·ke priredbe; za nedolazak na ove da propisuju cak i kazne djeci, a prijete roditeljima.
»DuhoVni odgOj~&lt; koji dolazi od ustaSa nije za naSu djecu! Ni jedna
ustaSka gubica, PaveliCeva kreatura, nije osposobljena ni pozvana da odgaja
nadu Hrvatske-hrvatsku omladinu, da nasilno kljuka faSistiCki otrov u
n1ozgove naSih najmladih i najmiHjih. Ne Cemo dozvoliti da naSu djecu odga.jaju zloCind ustaSe, krvave ustaSe, izdajice hrvatskog ·naroda, koji toiiko
zaudaraju po prolivenoj krvi najboljih sinova Hrvatske, po Ijesinama iz Iickih
panora, po krvi neduznih Srba iz glinske crkve i Citavog Ki:n&gt;duna. Ne smiju
odgajati primqrsku omladinu ani koji su prodali ·naSe more-najveCu radost
omladine, oni koji se bratime s izrodima srpstva-Cetnicim~, uhojica1na i
krvnicima viS_e od ·stotine Hrvata u Gatu!
AFZ Primorja · z a bran j u j e vam daljnje izdajniCko djelovanje i
ustasko nas.ilje nad nasom omladinom. Zabranjuje progone izgladnjele, gole
i bose primorske djece, kojoj Ce uvijek ostati tude ustaSko majmunisanje.
Hrvatska ce mladez mrziti krvnike koji su poklali 1.200 neduzne djece u
djeCjem logoru. NaSa Ce mladeZ osveti-ti te neduZne mlade Zrtve.
1

0 svakom koraku logornica i logornika vodimq brigu i raCuna. 0 t_ome
neka vas uvjeri sudbina brojnih ustaSa i ustaSkinja kojima danas kliCete:
»S nama je&lt;d

Ruka narodnih osvetnika-partirzana, si:gurna je i daleko seZe.
Ovo vam Saljemo kao zadnju opomenu, pozdrav:

a naSoj o"fuladini naS borbeni

Smrt fa.Sizmu-sloboda narodu.
Za A.F.z.
Hrvatskog Primorja:
potpis

***
- Zene Hrvatskog Pdmorja poslale su svome voljenom komandantu
drugu Titu· za Novu Godinu s·kroman ali Iijep dar. Nase primorske smokve
sigurno su ga potsJetHe na one dane kad je joS prije viSe godina boravio u
naSim krajevima i 'medu naSim ljudima koji su saCuvali Zivo i ugodno sjecanje na nepokolebljlvog narodnog prvoborca.

***
- Nakon strijeljanja narodnog borca, druga Ivana Krstuije, talijanska
uCiteljica treCeg razreda osnovne ,Skole na -SuSaku, Merina de Camillo, odijelila je K~stuljovo siroCe, malu Mariju, od drugih uCenica tog rae:reda i smjestila ju je samu u zadnju klupu. I ime ove talijanske bestije dobro cemo
upamtiti.
72

�PRIMORKA
GLAS!LO ANTIFASISTicKE FRONTE :lENA ZA HRVATSKO PRIMORJE
Broj 3

Veljaca 1943.

PALE DRUGARICE
Mrski i podli izdajnici siuge okupatora-crnolegijaSi-ubili su iz 'zasjecle
naSu drugaricu Danicu-»Fu:Zinarku« 22 kako su je zvaH drugovi partizani.
Ubili su je kad je posla s drugovima u krivoputska sela da orgarrizira zene
u borbu protiv okupatora.

NaSa Danica radila je s velikim oduSevljenjem i poZrtvovnoSCu za naSe
partizane od prvog Casa naSe borbe. Izdana morala je i sama doCi u redove
partizana gdje u ·prvo vrijeme ide zajedno s drugovima u akcije. Postaje
clan SKOJa i AF ·zena. Preuzima politicki rad i odlazi u senjski kotar da
tamo pomogne drugaricama oko organiziranja i uCvrSCivanja AFZ. S velikim
oduSevljenjem polazila je na novu du:lmost ne sluteCi da Ce taka brzo zavrSiti
svoj mladi (19·godiSnji) zivot.

upornoSCu ?C~la je samo da bi Sto viSe koristila s_tvari.
Izrqdima naS~g naroda, bratoubicama, .?luganima, koji za Judine. groSe
VrSe--.z.loCine.·nad,_.vla·~titim narodo-m sudit Ce sam narod. Narod Ce~znati -O~~e~
ti!i smr:t svoje dr~ge djece.
S

ne~b~Cnom,

***
27. sijeCnja o. g.23 u rano jutro pala je mrtva u selu Podgori u Bdbifu
Nada AntoniC. Od viSe .ispaljenih n1etaJka faSistiCkog zlikovca jedan ju je
pogodio ravno u srce. Nada je skupila posljednje svoje snage i potrcala kojilj
20 koraCaJa, tada_ se sruSil_~. Za __ njofl!. su kao bijesni psi pojuril_e faSi-stiCki
hlj~ne _ Cu zadnjem samrtnOm trzaju· osuo jOj u· glavu joS- nekoliko- metaka
sai:n k.omandant talijanske posade· u Bribiru Uletti kojj je licno rukovodio
Ovim zloCinom.
·
-Metcima·-izreSetana lubahja prsnula· je na· praSnu cestu joS spavajuCeg
sela, prosuo Se.-Inozak, prolila se crvena, topla krv naSe .-drage Nade. Tek ovo
je bilo dosta krvnicima da se uvjere da Nada neCe viSe pobjeCi, -da im neCe

74

75

�viSe Skoditi. S kapljicama neupokorene hrvatske krvi na namirisanoj i izgia~
canoj krvniCkoj uniformi udaljio se komandant Uletti zadovoljan svojim
»junaStvom«!
·
U krvavi lanac svojih zlodjela nad na.Sin1 narodon1 faSistiCki lje.Sinari
ukopCali su joS jednu kariku, oteli su nam joS jedan dragi .ZiVot koji ·nam se
sav posvetio.

PRIMORKA
GLASILO ANTil'ASISTIC:KE FRONTE ZENA HRVATSKOG PRIMORJA
Broj 4

Ozujak 1943.

Vijest o smrti na.Se Nade dubako je potresla sve njene drugove i drugarice u borbi, sve drugarice koje je okupljala u AntifaSistiC.ku frontu Zena.
Niko od nas ne mo.Ze se oteti jednoj pomisli: da je do juCer joS bila uz
nas vesela · i vedra puna poleta za teSku borbu koja joS stoji pred nama.
PJesma: »Zivot, mladost mi smo prezreli-al'faSiste protjerat smo se zakleIi ...«-odjekivala je gdje god je Nada prolazila. Dokazala je to i svojim
svrsetkom, stavila je svoje prostrijeljano mlado srce kao pecat pjesmi koju
je uvijek tako zanosno pjevala. Dokazala je to i svojim radom •kojim je zasluZila zvanje Clana KomunistiCke partije.
U nijemom ·bolu stiSCu se joS jaC:e na.Se pesnie;e i mi Cerna osvetiti gubitak drage drugarice. Nemilosrdno Cerna kazniti izdajicu koji ju je prokazao
i sudit Cerna njenom ubojici.
SLAVA DRUGARICAMA DANICI I NADI!
SMRT UBOJICAMA NJIHOVIM!

DVA POTPISA
Talijani tobo.Ze popravljaju apraVizaciju za naSu djecu. Povisili su narn
na njih pol kg secera, pol kg rize i pol kg paste. Ali to ne mozemo dignuti
redovna kad se di·Ze oStaia aprovizacija, nego jedllog neodredenog datU.ma u
n1jesecu, kad se njima svidi. Aka aprovizaciju ne dignemo tQga dana drugi
dan je viSe ne ma.Zemo dobiti. Dabome, mi to obiCno ne sazna1no svi i taka
nas polovica ostane bez te pomoCi. Oni i hoCe da njima ostane, ali ipak mogu
tvrditi da su pomogli naSoj djeci. Eto takova je njihova p01noC. Zaliti se ne
mo.Zemo jer nemamo kame.
!lr'"'~---

Na Rijeci je jedna grupa od 30-35 zena iSla prefektu traziti da im se
da viSe hrane. Ali ovaj ih nije htio pr~miti. Zene su ~ekale pred vratima, protestirale, prijetile i klele. Uto ude njegov safer noseCi pun bocun ulja. Prolazed mimo njih poskliznuo se i pao taka da mu se ulje prosulo. Kad su
Zene vidjele koliko se g. prefektu nasi ulja stale su gaziti po njemu, jer ga
je safer poceo kupiti. Na to je prefekt telefonski pozvao policiju koja te
jedva rastjerala ove Zene.
~
76

8 MART -

MEDUNARODNI DAN ZENA

, Zene cijelog svijeta, svih narodnosti, svih vjera, stale.Za i politiCkj];l uvj.e~
renja slave 8. mart kaa dan sloge i barbenog_ jedinstva .Zena.
Prije 30 godina, u prvom svjetskom ratu, odvedeni su mimi !judi na klanicu, dOk su kad kuCe "ostale nezbrinute i nezaStiCene ·.zerie i djeca. ·TraZeCi
kruha i rada stupiJe Sli U borbu protiv klanja, protiv rata, koji. Se VOdiO za
osvajanje tudih zemalja i za porobljavanje radriog naroda. Takav rat je
nepravedan rat· i zato je svijet trebalo spasiti od njega. To veliko dje!o preuzela je na sebe radnicka klasa, i radnicka Ruska boljsevicka partija stala
je na Celo.te borbe;·Treba prestati s medusobnim klanjem za raCun osvajaCa
~ glasio je poziv Lenjina i ruskih boljsevika i tome pozivu odazvale su se
ruske radnice, odazvale su se mnoge .Zene. i majke zaraCenih zem.alja.
Prvih godina svjetskog rata odlucile su se zene da 8. mart b-ude medunarodni Zenski dan. Taj dan· je izabran kao uspomena·na -prvu Veliku ·demon.:
straciju ameriCkih Zena kOje su tra.Zile ravnopnlvnosL Taj dan slavl·se svake·
godine u znak borbe za zenska· prava. Od tada zene cijelog svijeta svake
go.dine ·prolaze toga dami ulicaina u dugim povarkama, prireduju proslave i
odriavaju skupstine na kojima postavljaju i -obrazlazu svoje zahtjeve. ·Zene
tra.Ze da im se poprave radni-uslovi: Skratiti radna viijehle, plaCe izjednaCe
s muSkardma, zajamCi plaCen godiSnji odmor, osigui-a lijeCenje u sluCaju
bolesti, porodaja iii riezgode_ Dalje traze da im se dadu ona graitanska i politiCka prava, ·kaja veC imaju njihavi mu.Ski.drugovi.
.
U bivsoj Austriji razvio se ubrzo, jak zenski pokret, gdje su toga dana
hiljade Zena odr.Zavale zborov~ n~ ulici i pozivale .Zene u borbu.
Na celu borbe njemackih zena protiv rata bila je Roza Luksenburg.
sirok pokret zena bio je i u carskoj Rusiji, gdje je 8. mart 1917. g. slavIjen posljednji puta u ropstvu. Proslavu su pota.kle tekstilne radnice u 'Petro'
gradu (danas Lenjingrad). One su obustavile posao i povele povorku ulicamiJ.
trai\eCi kruha i svrsetak rata. Tome pozivu izgladnjelih drugarica nisu mogli
odoljeti ni vojnici, koje su njihovi oficiri gonili da rastjeraju ·povorku. Zene.
77

�su· se probile kroz njihov obruc, hvatale vojnike ,za: puske i pozivale ih da
oruzje okrenu protiv svojih tlacitelja.Tkad je prvi vojnik presao na stranu
Zena, zrakom_ se prolomio -qrnebes odu.Sevljenja i sva je vojsk~ poCela prela~
ziti na strahu borbe. Taka· je 8. mart 191'7. g. u Rusiji prvi dan velike tuske
revoluci j e. .
Od tada je za sovjetske zene ~ jedine na 'svijetu- .8. mart. postao praz•.
nik slobode. Sovjetske Zene postigle su ravnopravnost i izjednaCenje s muS~
karcima u plaCi, na radu i na svim poljima privrednog i dru.Stvenog Zivota.
Njihova prava zagarantirana su »Staljinskim ustavom«. Pod zaStitom velike
Boljsev.icke partije Lenj•ina-St"ljina one su postale sretne zene i majke.
Za zastitu majke i djeteta izgradena je siroka mreza djecjih jasala, djecjih
vrtiCa i porodiliSta.
Sovjetske Zene nalaze. se u svim zvanjima i na svim poJ:oZajima. U tvor~
nicama i kolhozima one se danas natjeCu koja Ce za frontu Vi-fie proizvesti, a
od svojih uStedevina ulaZu u izgradnju tenkova i aviona kako je to uCinila
na pr. Aleksandra Cikenta koja je u dva navrata ulozila 5 hiljada rubalja u
Fond obrane. PuSkom u ruci brane svoju domovinu i kao Zene - heroji sudjeluju u obrani svoje zemlje. Ljudmila Pavlicenko koja je ubila 309 fasista,
Lata Pavlovna koja je srusila pukovnika Meldersa, bolnicarka Natasa koja
je iz zapaljenog automobila izvukla 6 teskih ranjenika, i mnoga druga imet1a
hrabrih sovjetskih zenacboraca govore nam koliko je velika ljubav sovjetskih
zena prema slobodnoj i sretnoj zemlji radnika i seljaka. Sovjetske zene ne
Zale nik3.kove Zrtve -u :borbi za oslobod:enje, jer su svijesne· StO im donosi
fasizam, taj krvni neprijatelj narodne slobode, a osobito :lena.

bodnim izborima na oslobodenom teritoriju. Mi imademo svoju pretstavnku
u AVNOJ-u drugaricu Katu Pejinovic koja je takoder pretsjednica Central,
nag odbora AFZ-a Jugoslavije. Nasa organizacija · povezala se je u Citavoj
zemlji preko Centralnog odbora AFZ-a za Jugoslaviju, a u Hrvatskoj ce se .to
provesti u najskorije vrijeme preko Glavnog odbora AFZ-a za Hrvatsku. 0
nasoj zemaljskoj konferenciji pisala je stampa Sovjetskog Saveza; a sovjetsk.e Zene zovu nas svojim sestrama. Mi Zene moZemo biti ponosne s, tin1
uspjesima koje smo postigle vlastitim ucescem .u borbi naseg naroda. Mi
sino svijesne da se borirrio za slobOdu naseg naroda, za istjetivanje Okupatora i uniStenje. njegovih . slugu - narodnih izdajica, Mi stvaramo bolju
buducnost nasoj djeci. Nasa domovina nece vise nikada biti porobljena. Nas
narod sam izgraduje svoju buducnost. A sto je najglavnije nasom borbom
osiguravan1o uslove pod kojima Ce Zenama biti omoguCeno da dodu do svo.:.
jih prava, da nestane vjekovne potlaCenOsti i poniZenja Zena; da svaka slobodno. razvije svoje sposobnosti i _da ravnopravno sudjeluje u rjeSavanju
svih politickih i drustvenih pitanja.
Zivio 8. mart - medunarodni dan borbe _f.ena! Zivjela AntifaSistiCka
fmnta zena Jugoslavije! tivjelo jedinstvo svih slavenskih zena! tivjelo bar-.
beno jedinstvo svih zena! tivjele nase hrabre partizan.ke! Zivjela nasa borba!

. Danas su ustale· u borbu zene porobljell:e Evrope. Protiv fasisticke. tiranijedigle su svojglas i zeite Engleske iAmerike.One na masovnim skupsti:
D.arlla tr&amp;Z~- otvOr~nj(;! druge fronte u.Evropi, a e11gleske radniCe i_z MenCestera
donijel~ s~u .u svojoj rerzoluciji z3htje·v -_da se iljihovi mu.Z~Vi' iz kasama sinje~ta posaiju na boj;ste,
·
Iza sovjetskih zena najljepsi primjer svijesti i 'borbenosti pokazuju u
danasnjem· oslobodilackom ratu. zene porobljenih naroda Jugoslavije. Nase
zene sudjeluju u borbi od prvog dana. Stotine nasih partizanki bore. se hrabro. protiv okupatora.uniStavajuCi ga i juriSaju¢i neustraSivo poput Vukosave
Micunovic, vodnika i zamjenika: komandira cete. Nase licke pahizanke istakle
suse u slavnoj .bitci kod Poloja. Svaka nasa pobjeda izvojevana je ucescem
Zena. Mnoge naSe drugarice vrSe bolniCarsku ·d11Znqst, iznose ranjenike pod
najzescom vatrom kao sto. su~ to radile Crnogorke Milusa, Zlatii&lt;'~ i bosanka
Hajra. Druge opet rade kao politiCke radnice. Odlaze pod najtezim uslovima
u pozadinu, C~sto naidu na- z~sjedu, budu uhvaCene, a i. ubijene, kao. _Sto se
to nedavJ;Io dogodilo riaSim drugaricama Nadi i DanieL Ali _ni. Zene. iz;. pozadine ne zaostaj!U.. Budno .p.rarte n~Su bo11hu, po:maZu partizane ..One .se medusobno natjecu koja ce .vise sackupiti dli ueiniti za _pa'l'ti&lt;ane. BosanSike z,ene
iz Vrtoca isprele su 22 kg vune i istkale 44 ·m sukna za 7 dana. Dalmatinske
Zene prenose j:lartjzanima robu i hranu pod puSCanom. paljl;&gt;om,. a ·Zerie .iz
Biokova nose vodu uz strme stijene na vrh planine. Lijep je primjer lickih
iena koje su »Obukle, od pete do glave« jednu cijelu brigadu pro!eteraca. I
nase primorske zene neumomo. skupljaju sad za ranjeni"'e, sad za nas{l bri·
gade. Za Novu.godinu 'poslale su 3 sanduka .smokava, narandii, cigareta· i drugih slatkisa, kao c!ar nasim borcima.
.
. .
.
Ove godine- slavimo 8. mart kao snaino organizirana. Antifasisticka fronta
Zena. Kioz ·naSu borbtt mi · smo .postigle ravnopravnost; --Sudjelujemo,. u -slo~

78

GLADNE SMO

Pocetkom veljace oko stotinu gladnih
novljanskih f.ena demonstriralo je pre{l

talijanskom komandom.
!edna djevojcica umrla je od gladi.
»Maje, da mi se j' Ca najist, mislin da bin ozdi:"avela« - Saputala je svoumiruCa djevojCica.
Gorak, bolan oproStaj s majkom! A mati neina baS niCesa Cim bi zadovoljila zelji svojega ceda, koje eta, zauvijek odlazi. Mali kasun u kojemu je
nekada drZala malo kukuruza, zjeva prazan. Pauci u njemu prepliCu svoje
fine konce. I veC dugo, dugo tako ... Sirotinjski stari boro isto je prazari.
Sto je imala robe, odnijela je jos proSiog ljeta u Slavoniju i mijenjala za
Juanu. A Sad nema ni -robe, ni hrane, ni svoje male. Sarno neSto neizrecivO
gorko u grlu i tupa bol u srcu.
joj

maj~i

Za rijeCi u-mrle djevojCice znaju veC -susjede, zna cijela ulica, znaju Ze11:e
citavog mjesta. I govore, prepricavaju taj slucaj po Novom. I, razmiS!jaju:
juCer ona, sutra mo~da moje! S pogledo-m punim strave: os'matraju prozirna
liSca ne~ako upa-Ie OCi i aStra, strSeCa rebra svoje djece. Aprovizacije nema
veC mjesecima~ iako odgovorni tvrde da je na putu i da Ce sigurno stiCi.
I zaista stigla je hrana: brasno, bijelo i zuto, secer, ulje, tijesto, suho
meso i jabuke - ali ne .za narod, ne za one najgladnije. Stigla je- pocetkom
veljaCe kao i •svaki rnjesec za CinovniCku zadrugu, aH ovu je, vele, poslao sain
veliki fupan iz Senja. Onaj isti Zupan koji larle i maZe da je hrana za narod
79

�na·putu, samo- dane moZe stiCi ra:di partizan·ski];r akcija na prurzi.- 2erie su
vee davno prozrele tu laz, one vide, one razmisljaju. :Zene zriaju da nema
hrane za narod, jer Pavelic hrani nasom hranom okupatorsku bandu koja
treba da mu pomogne poklati i unlstiti najbolje hrvatske sinove. Zene znaju
da se nasa hrana izvozi u Njemacku, gdje se proizvode bombe i celicne kugle
za ·nepokorene Slavene.

I

.i

"

I pogledi padnu opet na djecu, na stare roditelje, na prazan boro i ka•
Sune. Zacvile portuni kao prazni Zduci i Zene izlaze na ulicu. Izlazi pet,· sedam, pedeset, stotinu zena. Cuje ·se zamor. Izvija se bezbroj povika: ,Gdje
je pravda? Gdje su nabav·ljacke zadruge za sve gladne? Gdje je nasa hrami?«
Taj dan, ulicama inaee mirnog mjesta, prolazila je povorka pobunjenih
gladnih zena, matera jos gladnije nov!janske djece. Pogodene istom nevoljom, stupale sn njedinjene n borbi svijesno, n~dlgnnte ghtve.
ZaplaSeni talijanski j-unaci zaustavljali su puSkama gblorllke Zene:· »Alt!
Alt! Andate via!«
»Gladue smo!~&lt; bio je odgovor.
Novljanke! Recite tim psima, napiSite im na svaku kuCu krupnim,. :prijeteCim slovima: GLADNE SMO! Glad je nepravda ·koja se svalila na vasa
leda. Zavijanje i grCevi u Zelucima vaSe djece, njihova Zuta, ispijena lidt. i
plac za komadicem kruha bili su potstrekaCi koji su vas ujedinili i izveli J)a
ulice. Borbu ste zapoCele i nemojte zastati! Zbijte se joS CvrSCe i traZit~
upomo Sto va·s ·prilpada! Ne dajte se zastraSiti prijetnja1na! U svojoj borbi
niste osamljene. Stotine tisuca vasih drugarica biju boj protiv mraka, protiv
gladi, a za slobodu i blagostanje. Sarno slozno naprijed - do ·pobjede!

ORGANIZIRAJMO SARADNJU ZA NAS LIST
NaSe d1:ugarice ·Salju nam mnogo Clanaka. Iako do sada nijesmo sve
dopise stampale, ipak smo njlhove sadr.Zaje iskoristile kao podatke za druge
Clanke.
Sami Cianci pisani su srcem i IjubavJju, -medutim to joS uvijek nije dosta.
Drugarice nam premalo piSu o radu same- organizacije u svorn selu, opCini iii
kraju. Ne obavjeStavaju nas o vainijim dogadajirna pravovremeno, taka da
mi te novosti Saznajemo iz drugih vrela, a ne od samih naSih Clanica. Da
bi na,Sa saradnja postala uZa i da hi sami dopisi podigli naS list, moramo u
dopisivanju uvesti neki red.
Kako Cemo. to· uCiniti? U svakom se odboru mora zadu.Ziti jedna druga:.
rica koja ce biti odgovoma za list i dopise. Ona ce sakupljati, a i sama pisati
Clanke i dopise koji govore o ·Zivotu naSih drugarica na oslobod:enom i ne-·
oslobodenom teritoriju, o njihovom sudjelovanju u narodno-oslobodilackoj
borbi, o radu pojedinih o~ganizacija kao na pr. o borbi protiv nepismenosti,
protiv zaraznih bolesti, o teCajevima, o -takmiCenju za poinoC vojsci, spremanju hrane, o pomo6i _ranjenicima i holnicama, o doCeku vojske o izborima
za Narodno-oslobodilacke odbore itd.
NaroCito je vazno da se sakupljaju dopisi koji govore o raspoloienju
Zena i stanovniStva u neosl~boQ:enim krajevima, o teroru okupatora, ustaSa
i cetnika, 0 teskom zivotu pod' tim terorom, 0 tome da li su zene i u kojoj
mjeri te na koji nacin pokazale svoju. borbenost i nezadovoljstvo protiv
fasistickih zlikovaca.
Budemo li se dr.Zale gornjih uputa, mod cemo da zaista ostvarimo punu
saradnju lista koji Ce na taj naCin postati praVo glasilo· naSe arganizacije.
1

UredniStvo

SPREMAMO PAKETE ZA RANJENIKE
U 2 sata imamo Sastanak. Spremat Cemo pakete naSim ·dragim ranjenin1
borcima. Skromna kuhinja naSe drugarice odiSe daJ;Ias miroCitom .toplinom.
Svaka od nas donosi ono sto ie, mogla naJbaviti. Nasa najmlada drugarica
dr.Zi se nekako tajanstveno. Sigurno je izmislila. neSto naroCito da nas iznenadi. I z;&gt;ista. Na stol pola~e. tanjur pun keksa svakojakih obllka. Na peterokrakoj zvijezdi iebodeno je: Zivio SSSR, drugdje opet: Zivjeli partizani. Sa
dna iznikao nekakav vellk i gadan kriz, na njemu mrtvacka glava sa trouglastom karabinjerskom kapetinom. Znam da je drugarica htjela reCi: ·smrt
fasizmu. Osim toga· bilo je oblika srpa i cekica, slova A.F.z. itd. Mi smo se
divlle dovitljivosti nase male drugarioe, a ona ·nam •sretna oda tajnu kako
ih je pekla d6 pOnoCi, a mama nije ni znala.
1

Rasporedile smo .stvari i slozH~ u omote. U svakom je bilo jednako od
svega. Na_ vrh osvakoga ornata stavile smo nekoli-ko onih &gt;&gt;'borbenih« keksa.
Veselile smo se kao djeca, a zatim smo ipak
neStO proCitamo.

o~biljno

sjele za, stol da
Z or a24

so

Sl

�l

'

/

PRIMORKA
GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE ZENA HRVATSKOG PRIMORJA
Travanj-svJbanj 1943.

Broj 5-6

NASA PROSLAVA 8. MARTA
Nikada prije mi, Zene, nis,mo s veCim nestrpljenjem oCekivale jedan dan.
I okupirano i oslobodeno Primorje bilo je uzb:udeno: ta mi Zene - slavimo
svoj blagdan, 8 mart dan medunarodne solidarnosti Zena.
Slavile smo ga na razne naCihe. UoCi samog 8. marta podijelile smo
letak po cijelom Primorju. Sve JS-u Primorrke Citale o danu Zena, svome danu.
Nista nas nije plasio teror okupatora koji se bas u to vrijeme pojacao. NaprotiV. Ispisale smo zildove kuCa gradoVa »U Zici« svojim b6rbeni:rp. parolama,
neka okupator ne mi·sli da polovica na.Seg naroda - Zene - pasivno posmatra danafuju borbu. · Neka saczna neprijatelj da i mi zelimo »smrt paliku,
Cama« i-sto ta:ko kao i naSi dmgovi. Da su plalnena slova parole »Zivjeli naSi
partizani« otsjev ·ljubavi koju mi osjeCamo za !ll.jih i da krvave rijeCi »Van
s okupatorom« znace cvrstu odluku da cemo u borbi svi istrajati do pobjede.

A mi, sa osloboaenog teritorija sto vee uzivamo plodove slobode, imale
smo svoju priredbu. Prvi su puta Zene u naSem kraju od poCetka do svrSetka
organizirale i izvele jednru proslavu.
Kad je drugarlca otvorila proslavu s pozdravima nasoj herojskoj Narodno-os1obodHackoj vojsci i velikoj Komunistickoj partiji, zaorili su se poklici
prisutnih.
Duboko su nam se u srca usjekle rijeei naSe pretsjednice koja nas je
upozorila ·da 8. mart slave sve napredne Zene na svijetu. Sovjet:s'ke su Zene
proslavile svoj dan u radu - da bi i na taj nacin •doprinijele svoj dio pobjedi.
Korska recita.cija »Mrtvi prolet-eri« snaZno je djelovala na sve prisutne.
Ona nam je govorila o herojstvu nasih drugova boraca koji idu »jedan na
deset« i -koji, ako i ginu, znaju zaSto daju svoje Zivote.
RijeCi ·.male pionirke koje Je uputila svim sestrama i majikama Ciji se
dan slavio, odusevio je sve. Mala je pionirka u ime svojih drugova obecala
da Ce i ani sa svim svojim snagama pomagati borbu, naSu vojsku i da Ce
marljivo pohaaati svoju pionirsku skolu.
S3

�'
!
.

A kad je drugarica odbornica recitirala svojt( ))PjeS:·mu Ztma« kad je u
stihovima opisala borbu i uC.eSCe Zena u njoj, kad nam je rekla:
» .....

ali treba znati

Drugarice, tu slobodu naSu saCuvati,«
onda smo sve osjetile ka·ko je potrebno da se joS viSe poveZemo, da se zbijemo u nepokolebljive redove, da se izgradujemo, pa. da nam svaki dan bude
korak naprijed ka novom Zi'Votu.
Proslava se zavrSila i:granjem kola i pjesmom. U partizanske se pjesme
i novi poziv: »Drugarice, dodi i ti s nama, na proslavu naSeg Zenskog dana!«
PRENI SE, 0 SENJU GRADE

.

Jednom je proljetnog dana usia u nas grad neprijateljska vojska. Kroz
grad jure kamioni, oko •sebe vidiS samo te mrske vojnike. Okupator zauzima
zgradu po zgradu, dok se konacno nije uselio i u pucku skolu i gimnaziju.
Ni to mu nije bilo dosta. S kolonom mula poceo je da se penje na Nehaj·grad. I tako je oskvrnuo tu naSu svetinju. Cinilo mi se da noCu Cujem korake ·rnrtvih uskoka; koji se diZu iz svojih .grobova i proklinju one, koji su
im naruSili njihov mirni stoljetni san.
Sve je postalo uuino, zaii)Ukla je pjesma na usnama omladine, a nasi
najmlatti veC natucaju tal'ijanski. Zar nema nikog tko bi nam spasio? Zar
nema nikog N(:o bi ra1skinuo -teSke lance koji nas steZu? '
Ima ih! Jos uvijek ima ponosnih hrvatskih sinova koji su staH na bTanik
domovine - poput senjskih uskoka, koji poput njih cuvaju sume i brane
svoj narod od neprijatelja.
I ja sam danas medu njima, medu najboljim hrvatskim sinovima, mettu
naSim partizanima. Ali mi srce obuzme teSka tuga kad se sjetim teQe - moj
rodni gmde! Kako si nekada bio gord na 'SVoju slavu i 'S!obodu! Na tvom se
Nehaj - gradu nekada ponosno vijala nasa zas·tava. A topovi koji su resili
vrhove tvoje, hili su upereni protiv nasih neprijatelja Talijana, M!ecana.
Danas se na tvojoj kuli vije neprijateljska talijanska zastava, a topovi
su upereni u prsa najvjernijih i najhrabrijih sinova Hrvatske!
Preni se 1 o Senju grade! Ne dozvoli da sinovi tvoji prespavaju zoru i
da ne vide da sviCe novi dan. Preni se, ne :budi poslJednji u borbi koja Ce
na tvoju kulu ponov'ifio izvjesiti zastavu slohode i uCiniti da tvoji'm ulicama
zaori gromko pjesma naSa!
TeC Ce se tada sjene mrtvih uskoka vratiti mirno u svoje grohnice da
nastave stoljetni san u slobodnom gradu slobodne domovine.

NASA SABIRNA AKCIJA
Moramo pohvaliti Svoje drugadce da 'SU se upravo SJaJno odazva,le nascm pozivu na sakupljanje. Iz svlh krajeva naseg Primorja poslane su velike
kolicine raznih holnickih potrepstina i Iijekova. Unatoc nasim uputama drugarice se joS nisu nauCile da istovremeno s poSilj-kom odaSalju i naSem Ini..,
djativnom okruZnom odboru AFZ-a toCan papis svega onoga Sto su poslale,
jer se jedino na taj naCin moZe imati pregled nad sabirnim akcijama.
1

84

Kako nam je potpun izvjestaj stigao jedino iz kotara I., II. i III. objavljujemo ga s zeljom da dade poticaja drugaricama koje se jos nisu odazvale
naSem pozivu da i one pdstupe Sto aktivnije -snabdijevanju naSe bolnice i
naSe vojske _
potrebnim stvarima.
U mjesec dana saJbirne akcije sabrale su C!anice AFZ slijedece:
I. kotar

Robe

90 plahta i drugog

II. kotar

III. kotar

153 plahte i drugog

80 plahta, 80 rucnika, 53 jastu6nice, 54

para Ca.rapa, 8 deka,
194 raz. odjevnih
predmeta

Hrane

8 kg razne hrane

100 1i1mnna i 41
kg -ra1ID.e hrane

117 kg razne hrane

Lijekova

24 ovoja, 4 ornata
vate i raznih lijekova

12 ovoja, 4 ornata vata, 2 kg

42 ovoja, 5 kg vate,
12 kom. kilrurS.kih

Duhana

68

Posui1a

sumpora. i razno

inst~umenata

245 kmn. raznog

clgara i 1.120

cigall'eta

Inicijativni okruZni odbor AFZ
za Hrv. Primorje

SJECANJE NA PALE DRUGARICE
Drage drugarice i Clanice naSe Fronte. Citale smo u proSlom broju naSe
»Primo11ke« o paiim junakinjama Danici Miha1jeviC i Nadi AntoniC. Kad sam
Citala Clanak o ti'm palirn drugari:cama, suze su mi navrle na oCi, guSilo me
neS-to u.prsima. Nedavno sam se s njima upoznala, a preko njih i s pravin1
drugarstvom.
ProSle god:Lne poCetkom mjeseca prosinca 1 odrZavao se kurs za AFZ u
jednom oslobodenom mjestu. Pozvale su nas naSe politiCke radnice da dodemo i mi zene iz neoslabodenog Hrvatskog Primorja. Drage drugarice, tesko
mi je bHo odluCiti se na to ostaviti kuCu i gospodarstvo, ali ipak nisam odustala, jer me uvijek zelja vui&lt;Ia da Cim viSe doprinesem nasoj borbi. Jednog
sam -ranog jutra otputovala. Na putu sam se sastalla s pokojnom drugaricom
Danicom. Mlada je to djevojka, puna poleta za bonbu, vese!o je koracala
pred nama. I nakon dva dana putovanja stigle srno na odredeno mjesto. BaS
kad je zapocela obuka, eta dolazi i pokojna N,;da sa svojom grupicom dru·
garica. Sada nas je bilo preko 30 drugarica. Obuka je trajala samo cetiri
dana. Lijepo nam je bilo. Mnogo smo nauCile a uveCer su k nama drugovi
pa se plesalo i pjevalo partizanske pjesme. Nasa je draga Nada uvijek otvarala pjesmu.

85

�Klirs.- je zavrSio i mi smo krenule kuCi. Mi smo iz pozadine poSie naprijed da cim prije s·tignemo kuCi, a pokojna nas je Nada pratila. Nikad necu,
drugarice, zaboraviti ono mjesto, gdje smo pocinule i Nada je jednu jwbuku
razdijelila na 7 djelova. Tu smo se mstale s pokojnom Nadom.
Palih drugarica viSe medii nama nema, ali uspomena na njih jaCat Ce
naSa srca.
Slava im!
Odbornica AFZ iz sela N.
IZ NEOSLOBODENOG PRIMORJA
!mali smo veliku mendulu koju su nam fasisti obrali rako, da je od 20
kila, koliko je obicno vodila, ostalo svega oko jedne kile rriendula. Kad sam
i'm prigovorila, jedan je dan uperio u mene puSku i zagrozio se da Ce me
ubiti.
!mali smo nesto malo repe, i nju su poskubli ti prokleti fasisti.
Jednog su dana upali u nasu kucu i odnijeli dvije pile, veliku i malu.
Drugi su nam dan poceli piliti hrastove. Nase hrastove s nasim pilama.
Majka je sva izvan sebe potrcala k njima, najprije ih molila i zaklinjala da
ne pile, a kad nije pomoglo, pocela ih je •grditi. Oni su je medutim otjerali i rekli joj: &gt;&gt;Su-ti komunisto. NeCemo paliti samo tvoje ,hrastove, nego i
tebe i tvoju kuCu!((
'
Sada nam ne preostaje ni,Sta drugo, nego da se organiziramo i .da se
zajedno borimo protiv neprijateljska koji nam nanosi toliko zla.
Smrt fasizmu - sloboda narodu!
Najmlada odbornica iz svog se!a
A.M.

86

�PRIMORKA
GLASILO ANTIFASISTICKE FRONTE :lENA HRVATSKOG PRIMORJA
Broj7

Lipanj 1943.

NAS PRVOMAJSKI DAR VOJSCI
U nizu sjajnih vojnickih uspjeha NOV jedan je od uspjeha i stvaranje
nove· Primorsko-goranske Divizije. Primorke, svijesne veliCine toga dogadaja
i potaknute ljubavlju 1prema Narodnoj vo}sci, sjetile su se uoCi borbenog
blagdana Prvog maja na svoje borce poSiljkom cigareta.
Ovdje donosimo cestitku kojom su taj dar popratile zajedno s odgovorom Staba naSe DiviziJe
Drugovima borcima

Primorsko-goranske Divizi]e
Pov.odom naSeg svijetlog narodnog praznika Prvog maja Clanice AFZ-a
Hrv. Primorja Zele svojim borcim.a, svojim zaStitnicima, i osvetnici-ma joS
viSe uspjeha i joS viSe poleta u borbi.
Ovaj skromni dar, po nekoliko cigareta svakom borcu, neka varn bude
dokaz velike ljubavi i privrZenosti, koju cijela naSa pozadina osje6a prema
varna.

Drugarski borbeni pozdrav
Smrt fasizmu - sloboda narodu!
Inicijativni OkruZni
Antifasisticki Odbor :lena
za Hrvatsko Primorje
Stab
Primorsko-goranske Divizije
7. v. 1943.

89

�***

KRATAK OPIS ZIVOTA U BRIGADI

Drugarskom
Inicijatirvnom OkruZnom AntifaSistiCkom Odboru :lena
za Hrv. Primorje
Drage drugarice !
U ime boraca, komandira, komandanata i politiCkih komesara Primorsko-goranske Divizije zahvaljujemo vam se na Cestitkama povodom narodnog
praznika Prvog maja kao i na veli)mm daru od 11.980 cigareta, koje ste nam
u vezi s tim praznikom uputHe. Prema vaSoj Zelji uputili 'Smo vaSe pismo u
sve na.Se jedinice, da se proCita pred svim borcima, koji su ga s oduSevljenjem primili.
·
Primorsko-goranska Divizija nepobjedive Narodno-oslobqdilacke vojske
Hrvatske je rezultat junacke i samopregorne borbe hrvatskog naroda Primorja i Gorskog Kotara oct Istre i Risnjaka do Senja i oct Susaka do Kleka,
koju taj narod vodi vee ·skoro dvije godine u zajednici sa srpskim, slovenskim i ostalim narodima Jugoslavije. Visoka patriots•ka svijest na.Seg naroda
ovih krajeva, koji je nesebiCno slao svoje -sinove i keeri od prvih dana O'kupacije u partizanske redove, dobila je u na.Soj Diviziji svoj najbolji izraz.
NaSi borci ne ee nikada zaboraviti na muC:eniCki Podhum, na spaljena
sela Grobinstine, Kastavstine i cabarskog kraja, Gorskog Kotara, te junackog
Bribira, Ledenica i Krmpota, na opustosene krajeve i hiljade strijeljanih i
jnterniranih, ne Ce nikada zahoraviti pa rna u kOJTle se Kraju naSe domovine
oni borHi protiv istog neprijatelja.
Oni ne Ce nikada zaboraviti svoji!h drugova, palih junaka, Nikole Cara
i ostalih, vjerni svojoj zakletvi da ne Ce is-pustiti iz ruk.u oruZje, do:k posljednji fasisticki okupator, dok posljednji ustaski i c~rticki gad ne bude
iskorijenjen. Oni Ce nastojati svim svojim silama, da budu dostojni bezgraniCne ljubavi i :privr.Zenosti naroda Hrvats·kog Primorja i Gm:skog Kota·ra do
konacnog oslobodenja.
Mi smo duboko uvjereni da Ce narod Hrvats~og Primorja i Gorskog
Kotara od sada kao i do sada slati svoje sinove u naSe redove, u redove
Primorsko-goranske Divizije, naroCito danas kad se poraz vjekovnog neprijatelja vee jasno ocrtava na svim frontama.
Stotine i hiljade novomobiliziranih boraca gradova i Sela to treba da
bude odgovor na1.1oda Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara na formiranje
naSe Primorsko-goranske Divizije.
S1nrt faSizmu - · sloboda narodu
Polit komesar:
Artur TurkuHn s. r.

90

Nalazim se u I. bataljonu XIV. Brigade. Zivim i borim se sa svojim
drugovima veC godinu dana. Moj Zivot kroz Citavo avo vrijeme je dobar,
ali bilo je i teskih dana.
Medu svajim drugovima osjeeam se pasve dobra. Oni me dr.Ze kao svoju
rodenu sestru. Samnom dijele dobra i zlo. U najteZim Casovima moji su mi
drugovi otac i majka. Kad i kad se sjetim svojih kod kuce, na staru majku
koja le:Zi ;bolesna, ali kad pogledam na drugove zaboravim na sve. Zivima
zadovoljni u drugarstvu, idemo na akcije, uniStavamo neprijatelja. Ne. damo
mu da ide iz naSe zemlje, dok je dobra ne natopi svajom paganom krvlju,
neka osjeti zaSto je do.Sao i porobio naSu domovinu, neka osjeti udarce na.Se
NO vojske.
NaSa je Brigada ve6nom popunjena amladinom. Omladinci sa svojim
heroizmom prednjace drugima. Osim vojni6ki nasa Brigada se osposobljava
i politiCki. Nije dosta sama ·boriti se puSkom u -ruci, vee treba gledati i na
sutraSnji Zivot. Neka narod vidi ·u nama pravu voj'Sku, koja ee ih svi-jesho
osloboditi.
Radimo s voljom i puni veselja Sto moZemo preko naSih organizacija da
se prosvjetimo.
Ne plasim se poginuti, kad victim kako moji drugovi daju svoje mlade
.Zivote i kako gine za svoj narod. Naprativ, dobivam sve veeu Zelju da ih
osvetim.
Osim akcija i teskih borbi prozivljavamo i vesele dane. Kad prolazimo
kroz oslobodena mjesta, dajemo priredbe. Igramo se i za,bavljamo s omladinom. Velika odusevljenje naroda daje nam jos vecu volju za dalje borbe.
Mi drugarice, koje se borimo sa drugovima, uvidjele smo, da i Zene
mogu da se ·bore s puS:kom u ruci ista kao i mu.§karci. Zato nas nitko ne
potcjenjuje. Mi drugarice radi·mo i Zivimo sa svojim ·drugovima sasvim ravnopravno kao njihave sestre i spremne smo dati svoje Zivote za slobodu na.Seg
napaeenog i porobljenQg naroda.
Drugarski vas pozdravljamo u ime nasih drugarica iz XIV. NO Brigade.
Stank Andrina
partizanka II. cete I. bataljona
XIV. N.O. Brigade
IZ OSLOBODBNOG PRIMORJA
Drugarice iz neaslo:b.odene teritorije !

Komandant:
Veljko Kovacevic s. r.

Htjela bi vam kazati, kako Zivimo avdje u naSem mjestu, koje je vee
dvije godine sleibodno. NaSe su kuCe popaljene, naSa imovina opljaCkana.
Ali mi nismo sjedili ni 'kukali. &amp;vi smo ustali u borbu. Nasa braca i muzevi
otisli su u Namdno-oslobodila6ku voj'sku da se osvete neprijatelju. Ali ni
mi .Zene nismo zaostale za naSim mu:Zevi·ma i braCom. Mi s1na sve organizirane u naSoj orga:ni,zaciji AFZ. Imamo svoje odbore u svakom seiu, sastajemo se svake nedjelje, dogovaramo se o naSem radu, Citamo Stampu »Primorku«, »Primorski vjesnik« i ostalo. Veselimo se, kad Cujemo, kako naSa
vojska zauzima nova mjesta i gradove. Imamo i opCins·ke adbore AFZ a nedavno sma izabrale kotarski odbor, kako bi Sto organizovanije radile i pave91

�zale cltav nas kotar. Imamo 'SVOju predstavnicu 11 Narodno-oslobodilaokom
odboru. Mi smo sretne Sto upravo sada Zivimo, kada prvi puta u povijesti
naSeg naroda Zene imaju pravo glasa.
Mi smo cijelu zimu plele Carape, maje, kape i ostalo za naSe borce.
Svake veCeri nosimo mlijeko u kasarnu naSim ·partizanima koji su u pozadinskoj vojnoj vlasti. A nismo za!boravile ni naSe ranjenike, svakog tjedna
odlazi iz naSeg siromaSnog kraja sira, masla, do ·30 litara mlijeka za bolnicu.
Sve naSe njive 'SU obradene, a sada obradujemo njivu, koju Cemo zasijati za
naSu bolnicu. Mi smo pomagale prenositi -ranjenike, prekapale ceste, bile
smo uporlle i kad 'Smo bile najumornije, Cula se je pjesma iz naSih grla.
PPoslavile smo Osmi mart, dan Zena, za koji do sada nijesmo znale, a kamoli
da Zena maZe imati svoja prava. Proslavile smo i Prvi maj, palile kresove,
pisale parole i bacaie letake, radile smo na taj dan i na... naSoj njivi za
bolnicu.

PRIMORKA
GLASILO AFZ ZA HRVATSKO PRIMORJE
Srpanj 1943.

Broj 8

Imale bismo vam joS mnogo toga za opisati o naSem Zivotu, da vam
barem pr:tbliZno -pri'kaZemo, kako Zivimo. Citam·o o vaSoj borbi na neoslobodenom Primorju. Sam·o druga'rice budite ustrajne, mrzite joS viSe okupatora,
mislite na -naSe borce, koji svakog dana viSe oslobad:aju naS narod ispod
faSistiCkog terora. Oni su i nama doneli slobodu, a uvjerene smo da Ce
skoro i varna sunce da sine.
D11ugarski vas pozdravljaju drugarice
iz oslobodenog Primorja - Krmpote

DESETINA NAS PRATI ...

***

KONAC NEPRAVDE
Digli smo se mi u Sume guste,
Domovi i kuCe ostadoSe puste.
Preialit Cemo ku6e i domove,
Glavni nam je cilj doCi do slobode.
Krvavi faSizmn nestat mora,
Svanut Ce skoro nova zora.
Zato u borbu moramo poC',
Nepravdi konac brzo ce doc'.
Svakog dana boraca je vise,
Diljem zemlje sve se mobilise.

J. J. odbornica AFZ iz Kastva .
92

Bo~be su s neprijateljem kod Zute Lokve zapocele. Mrski fasisticki nitkovi ·nastoje novom ofenzivom da povrate izgubljena uporiSta. U tome ih
pomaZu nar-odni izdajnki - Cetnici i crnolegijaSi, koji iz zasjeda napadaju
po Sumskim prolazima putnike i partizane.
VracajuCi se •s konferencije AFZ Hrvatske, mi, primorske delegatkinje,
morale smo proCi kroz jednu takV'll sumu, u kojoj vreba opasnost napadaja
iz zasjede. Drugovi su nam priskoCili u pomoC i, da sigurnije pr.odemo, prati
nas jedna desetina, partizana s puSlromitraljezom.

!demo veselo usprkos opasnosd, ·koja nam prijeti. S teSkim se rusacima
uspinjemo, a svaki nam korak prati gr·mljavina topova, minobacaCa, puSaka
i ·mitra.Jjeza. Mirne smo. Vedra lica na·Sih pratHaca i njihove troroge kape s
plamenim zvijezdarna ulijevaju nam povjerenje.
DostiZe nas i drug, koji je poSao s ·konjem po »fasung&lt;&lt; u Brinje. Za
Cas su ruksaci sa naSih Ieda prebaCeni na konja i mi mnogo ·lakSe nastav.Jjamo put.
Razgovaramo ·s ·drugov1ma kao sa starim znancima, iako se tek upozna.
jemo. Desetar ·nas upoznaje sa sastavom desetine: Ja sam iz S11pski Mora·
vica, dvojica su iz SkaUCa, .neki iz VodroteCa, a Cetvorica su Primorci sa
Susaka.
&gt;}Hrvati i Srbi zajedno u jednoj desetini« - prolazi nam kroz svijest.
Pomalo 'Smo uzbudene. Mnogo smo slusale o jedinstvu Hrvata i Srba, o
bratstvu krvlju posvecenom. Slusale smo i o naporima neprijatelja, da razbije
to naSe bratstvo. Znale smo, da su okupat-orski plaCenici Cetnici i legijaSi
negdje u grmlju.

93

�I postale s·mo ponosne, ponosne . . . Slo.Zeni 11 jednoj desetini, braCa
Hrvati i Srbi ovog Casa prate nas, Hrvatice, da bi nan1 osigurali prolaz.
Kako je niStavan neprijatelj, koji misleCi, da ce uspjeti da nas razjedini,
potplacuje izdajice. Kako je kukavan izdajnik, koji za Judine pare vrsi zloCine nad vlastHim narodom.
Ali »neka strepi d-u§man kleti?&lt;&lt;
Saznajemo, da su nasi odbili Talijane od Prokika i pobili 100 neprijateljskih. vojnika. Radujemo se, shvacajuCi da je bratska sloga prirnorskih,
goranskrh i lickih boraca, Hrvata i Spba, pridonijela ovom uspjehu.
Odlazimo ostav}jajuCi za sobom bujna zelena polja protkana crvenhn
makovima, koji su nikli na rodnoj grudi natopljenoj krvlju nasih drugova.
U toj je krvi posveCeno bratstvo naSih naroda i nikakva ga si-la ne Ce
viSe razbiti.
....
R.26

***
2ivjelo borbeno jedinstvo
naroda Jugos] avije!

je po jedna granata. Za svaku granatu poslanu iz naseg ropa, od kojih je
skoro svaka imala uCinak, vraCali su nam faSiste deset, dvadeset.
Ne pomaze im nista. Odbili smo ih potpuno. Kao rezultat njihove paklenske vatre, Cuje se iz -svakog naSeg bunkera pjesma. Medu nan1a in1a i novih
drugova iz Primorja. - Novaci. Pa zar su baS prvih dana morali do.Zivjeti
ovu pakle"nsku vatru? ·To im je dobrodoSlica. Na njihovim licima ne maZeS
primijetiti niti tra-Cak kakvog uzbudenja, nego naprotiv Sale ·se s nan1a,
smiju, pjevaju, ali opet budni da na svaki poziv straZara iii osmatraCa skoCe
u svoje bunkere i da svojim oruZjem prate svaki pokret neprijatelja.
Stoje jrunaCki naS"i borci na brani"ku dragih naSih domova, u kojima su
se odnjegovala pokoljenja i pokoljenja naseg naroda.
Stoje hrabri nasi borci na braniku nasih livada i njiva natopljenih z,nojem naSeg naroda. Brane ani plodove narodnog rada i muke, brane narodnu
zetvu od gladnih tudinaca.
Stoje partizani i partizanke na braniku svoje svete rodene grude natop~
ljene krvlju junaka. Duboko su oni urasli u nju i nitko ih ne ce moci pokolebati !
Edita Cikovic
Xltr. Divizija NOV Hrvatske

BRANIMO DOM I 2ETVU
PiSem vam, dittgarice, sa poloZaja,
o naSem Zivotu u jeku ofenzive. Nepri~
jatelj hoce da prodre na na!i osloboaeni teritorij, da najg plodna brinjska
polja spali i unisti. 'Da uni!iti plod i
muku naSeg naroda, da nas ekonom~
ski upropasti.
Ali mi stojimo Cvrsto na braniku
naSe zemlje i branit Cemo je od ne~
prijatelja.
U zoru 12. Iipnja vrSila sam du.Znost stra:Zara najednom kroz ranu jutar~
nju tisinu prolomi se jaka topovska paljba. Granate padaju po brdima oko
Prokika, tu su nasi prihvatni po!ozaji. Ne potraje dugo, postroji se cijeli
jedan bataljon, rni krecemo. Odlazlmo na polozaj da tu docekamo onaga,
koji se drznu da stupi nogom na ono mjesto, gdje su drugovi i drugarice
dali smju krv, svoje .Z~vote.
Svijesni svega toga, svijesni ciljeva naSe borbe, mi Cvrsto odluCujerno
da branimo i ovu grudu zemlje i da obranin1o naS narod, naSa polja, naSe
domove. Kod zauzimanja samog polo.Zaja Ietjeli su iznad naSih glava avioni.
Sprijecav1&gt;li su nam slobodno kretanje. Borba poCinje. Neprijatelj boce pod
svaku cijenu da prodre. Naprijed idu tenkovi. Jeste li ikada vidjeli rniSeve,
kada iz svojih rupa pomole glave, pa vidjevsi pred sobom macku, brzo se
povuku natrag. To Vfrffi je slika tih tenkova. Nakon kratke borbe oni se
povlace.
Drugi dan kiSa, ali -kakva? Krsa topovs·kih granata, koja se osula po
nasim polozaj]ma. Jedna za drugom i po deset zajedno. Po citavorn sektom,
koji brani nasa vojska, tukli su artiljerijorn. Gotovo svaku sekundu padala
94

SPROVEDIMO UDARNICKO TAKMICENJE
ZA POMOC VOJSCI
Navrsavaju se dvije godine teske, ali junacke borbe. Dvije godine, otkako
je nas narod odlucno rekao njem&lt;&gt;ckim i talijanskim f"sistickim razbojnicima, da ce ·skupo i krvavo platiti porobljavanje nase zemlje, kada je usiaSkim psima i ostalim narodnim neprijateljima najavio rat do istrebljenja.
U jeku krvavih bo~bi stvarala 'Se je i jacala osvetnicka vojska, razvijala
se je i rasla nada rpor.obljene domovine Narodno-oslob. vojske Hrvats:ke. 0
njoj danas znade gotovo cijelo covjeeanstvo, jer je ana dio vojske, koju bratski Sovjetski Savez naziva svojim. naj.milijim save:zJnikom.
Neizmjerna je Ijubav naSeg naroda prema 'Svojoj vojsci, prema svojim
sinovi-ma, koji, ne StedeCi ni vlastite .Zivote, oslobadaju sela i gradove, proSi~
ruju· oslobodeni teritorij i uvode svuda pravdu i istinsku narodnu slobodu.
Uspjesi naSe vojske omoguCili su stvaranje naSeg najviSeg politiCkog precl·stavniStva- ZAVNOH-a, koji rukovodi cjelokul__-im radom i Zivotom u interesu naroda u zemlji. Uspjesi naSe vojske omoguCiii su, da se naSa organi~
zacija AFZ: proSi-ri i ojaCa, da zahrva1ti i najmanje selo i najveCi grad, da po~
ve:Ze hrvatske i srpske Zene nerazrjeSivim vezama ljubavi i jedinstva u ovoj
velicanstvenoj oslobodilaokoj borbi n1tseg naroda. Oni su omogucHi, da se
na oslobodenom teritoriju odrti Prva zemaljska konferencija AF2 Hrvatske,
na koju su stigle delegatkinje iz svih ,krajeva nase zemlje te izabrale Glavni
odbor - rukovodioca svih organizacija AF2 u Hrvatskoj.
Glavni odbor poceo je radom upravo u vrijeme dvogodisnjice ustanka
naSeg naroda, u vrijeme, kada je naSa vojska junaStvima i krvlju veC ispisala
mnoge zlatne stranice povijesti naSe svete borbe. I da iska.Ze ljubav prema

�nJDJ, Glavni odbor poziva SVE ORGANIZACIJ&amp; AFZ DILJEM CIJELE
HRVATSKE NA PRVO VELIKO UDARNICKO TAKMicENJE ZA POMOC
VOJSCI, KOJE CE TRAJATI DO 20. SRPNJA 0. G.
Ova plemenita utakmica za pomoC vojs'Ci, koja se postavl-ja izmedu poje~
dinih sela, mjesta i gradava, dat Ce sliku snage i ,Cvrstine naSe organizacije
u Hrvatskom Primorju, pokazat ce, kolika je svijest Primorki, kolika je njihoVa ljubav prema za.Stitnidma i osvetnicima naSeg naroda.

Prigodom dvogodisnjice ustanka, kad nasa voj-ska nize pobjedu za pobjedom, krsi i lomi sve neprijateljske nasrtaje na nas oslobodeni teritodj,
zadaje na svakom korarku krvave udarce faSistiCkim skotovima noseCi nam
sigurnu i skoru pobjedu - uputit cemo joj svoje cestitke: obdarit cerno
rijekom darova naSe drage borce!
Svaki 'llas korak, -svaka '!lasa mlsao do 20. srprrja, kao 1 uvijek, bit ce
jedinstveno djelovanje -svih nasih zena usrnjereno jednorn ciljtt:
SVE ZA VOJSKU -

SVE ZA POBJEDU!

I.O. A.F.Z.
za Hrv. Primorje

96

�PRIMORKA
GLASILO AFZ ZA HRVATSKO PRIMORJE
Broj 9

Kolovoz 1943.

STANJE I RAZVOJ ORGANIZACIJE U KOTARU NOVI
zene naseg kotara nisu bile prije narodno-oslobodilacke borbe organizirane ni u kakvim organizacijama. One su se bavile samo kuCnim poslom
i radovima u polju, dok ·su se politikom bavili sartlo rnuSkarci.
Ali nase zene su ipak od prvog casa borbe shvatile svoju duznost i pristt&lt;pile narodnom pokretu. Ispocetka su pojedinacno pomagale svoju bracu
i muZeve, a kasnije taj rad preraSCuje u sve Siri pokret :lena.
Da bi Zene Sto viSe shvatHe ciljeve naSe borbe i da bi njihov- rad bio
uspjeSniji, trebalo je oDganizirati odbore AFZ po selima, opCina1na i u samom
kotaru. I kad je proSle godine osnovan Inicijativni okruZni odbor AFZ: za
Hrv. Primorje, pristupilo se organiziranju i Zena u naSem kotaru.

:~

Najprije ·su organizirane Zene na oslobodenom kraju, a zatim u Bribiru
i u mjestima u »Zici&lt;&lt;. Isprva su se Zene bojale organizacije, misleCi da. Ce
ih tako neprijatelj prije otkriti. Danas su vee 'SVe uvidjele, da bas putem
organizacije uspjevamo i da nam okupator ne maZe doCi na kraj. Ali kod
stvaranja organizacije 1bilo je raznih teSkoCa, koje su koCile razvoj organizacije. Na oslobodenom teritoriju je jedna od ·koCnica bila nepismenost
Zena, a i slabo ekonornsko stanje, koje je prisiljavalo Zene da odlaze u druge
krajeve i da vrse razmjenu kako bi opskrbile hranom. U neoslobodenom
kraju k!oCio je razvoj organizacije sve veCi teror okupa.tora, koji je mnoge
na.Se Zene odveo u internaciju;
Uza sve teSkoCe mi smo ipak us·pjele dosta brzo organizirati Zene. Osnovan je niz seoskih odbora kao -i opCinskih i naSe su drugarice poCele joS
bOlje raditi na pomoCi naSoj vojsci. Iako ·siromaSne, naSe- Zene uvijek- Salju

99

�nesto za svoje _
bbrce i riu\.jenlke, Brlbirke i Novljanke stalno salju pakete
za brigade i bolnicu. $alju hranu, odjecu, cigarete i sve ostale potrebe.
Zene s --aslabodenog teritorija nose redovito mlijeko za bolnicu, prave
sir i maSlo i' to Salju ranjenicima. One su obradile posebne vrtove za bolnicu,
pomagale porodicama partizana kod obmde zemlje, a danas, kad treba sabirati plodove, zajednicki kupe zito i spremaju ga pred neprijateljem.
NaSe Zene saraduju S narodno-oslobodilaCkim odborima i s mnladinom
u svakoj prilici.
Svojiin radom one su stekle ravnopravnost i postigle da su birane prilikom zadnjih i~bora na oslobodenom teritoriju u NOO-e, tako da je u svakoj
opCini-i:zabrana :lena u opeinski, a i u kotarski -NO odbor.
Po svemu dosadaSnjem radu vidi se, da su naSe Zene shvatile potrebu
organ:izacije i da su je same poCele graditi. Danas po svi~ ·selima oslobodenog i neoslobodenog kraja postoje seoski odbori, formirani• su i opeinski
odbori, a pokazala se potreba da se forunira i kotavski odbor AFZ, kojJ ce
rukovoditi radom na cijelom kotaru~
Da bi-smo odbore koji postoje uCvrsti-li i osamostali-li, a time i proSirili
naSu organizaciju, potrebno je politiCki uzdizati Zene. To eemo postiCi odrZavanjem redovitih sastanaka, kurseva i Citanjem naSe Stampe.
Vee je odr:lano nekolikio kurseva s naSim odbornicima, koji su im pomngli da se osamostale. Ali u naSem kotaru ima joS dosta nepismenih :lena
i mi_ moramo· nastaviti s odrZavanjem teCajeva da suzbijemo nepismenost.
Da ·bismo sve zadatke Sto bolje 1zvrSile i time pruZile joS veCu pon10C
NOB-i 1 izabrale smo na·S kotrurs'ki odbor, koji ee nam pruZiti punu podr.Sku
u naSem radu.
Nada '.t."

DRUGARICE NAM PI$U 0 IWTARSKOJ KONFERENCIJI
Drage drugarice !
Izmedu 18. i 25. VII. o. g.28 odriale su se u nasem Primorju prve kotarske konferencije AFZ, na ·kojima su lzabrani kotar~ki odboni AFZ i to u
kotaru Susak i kotaru Novi.
U kotaru SuSak konferencija je od!rZana pod teS·kim uslovima i nije mogao prisustvovati veCi broj drugarical no unatoC svega odbor je izabran.
0 cijeloj konferenciji potankos-ti ne Cemo iznositi ra-di konspiracije.
DrugaCije je bilo u kotaru Novom. Tame s-mo mogle odrZati naSu konferenciju na osl'O'bodenom kraju.

nom slabo pismene Zene, ali su govorile sig;urno o svojern radu i borbi. Silvatile smo, da je Zena postala zaista ravna svome drugu i da je dorasla da se
puSkom u ruci i radom u pozadini bori protiv neprijatelja.
Bilo je krasno vidjeti sve te Zene na okupu. -Osjetile smo, Sto znaCi naSa
sloboda, kada su govorile drugarice s neosiobodenog terena o teskim uslovima, pod kojima •se bore i ra:de. Dirnule su nas rijeCi naSe drugarice iz Bribira, koja nam je nJ!&lt;Jla, da i »ko su pop,.ljeni, i aka ih danomice tuku Talijani iz teSke a1rtiljerije, -da one ne Ce prekinuti svoga rada, veC Ce blti joS
tvrde i joS upornije se :boriti za svoju slobodu. Zene naSega ~otara postale
su svijesne, da nas maZe spasiti jedino narodno-oslobodilaCka borba.
Zivila aJD.tifa·SistiCka fronta Zena Hrvatske !
Kotarska odbornica AFZ -

J elka29 iz Ledenica

SURADNJA NASIR ORGANIZACIJA
»Suradnja s narodno-os:IobodHaCkim odboro·m i omladinskom organizacijom postoji ... &lt;&lt; rpiSu nam -kratko-naSe odborni'Ce u svojim redovnim
izvjestajima. Pogledajmo malo u cemu se najcesce ogleda ta suradnja.
U NOO-u postoji kao ·C1an i ,pretstavnica Zena. U veeini sluCajeva sav
njen rad sastoji se u tome da prisustvuje sastancima odbora i prenese zadatak na organizruciju AFZ, da se sprovode srubirne akcije i prebace paketi i
stvari na odredeno mjesto. I pojedini C!amovi NOO-a samo s te strane gledaju pretstavnicu ·zena u djelokrugu svoga rada.
To dolazi otuda sto, - pvvo, mnogim odbornicima iz NOO-a jos uvijek
nije jasna uloga zena u danasnjoj borbi, kao ni uloga organizacije AFZ, koju
smatraju -svojom pom'Denom ustanovom.
Drugo: veCina naSih odbarnica ne zanima se dovoljno za politiCka pitanja cak ni u ·svom mjestu. One SU, na zalost, jos uvijek tu i tamo pod uplivom natraZnjaCkog, predratnog .gledanja na Zene, kad se svim sredstvima
koaio i gusio svaki pokusaj i da se ispolje njeoe po!Hicke i druge stvamlacke
sposobnosti. Jos postoji tvrdoglavi osjecaj manje vrijednosti Jmd nekih nasih
Zena, a ~oji •su smiSljeno Sirili i uCvrSCivali u narodu prijaSnji pokvareni politicavi bivse vladajuce klike, neprijatelji svakog napretka. Zato se desava te
Zene i danas misle da dio, kDji pridonose narodno-oslobodilaC.koj bortbi nen1a
politiCkog ·~naCenja. Zato, evo, one u veCini sluCajeva samo su posn1atraCi :h.a
sastancima NOO-a, primaju na Sebe i prenose na organizaciju AFZ Cis to tehniC.ke zadatke 1i u izvjeStaj svojim viSim odborima napiSu »Suradnja
postoji«.
1

***
Jednog jutra ustala sam puna veselja i radosti, kad sam .ge sjetila 1 kako
Ce -nam bhi lijepo ·-danas, je~r se odriava naSa kotarska konferencija.
Kada sam doS'la na zakazano '·mjesto, vee je bilo puna drugarica na
okupu. I mi smo otpocele radom.
Nismo same mogle vjerovati, -da Zene mogu taka lijepo d sigurno govoriti na skupStinama, kao Sto smo Cule na naSoj konferenciji. Sve su to veCi.. 100

I po ·pitanju •suradnje s omladi-nskom organizacijom pravile su se pogreSke na sa·mom terenu. Uvea ·se naime obiC.aj da se uzimala u odbor AFZ
aktivna clanica USAOH, ili obratno, aktivnu Cla:nicu odbora AFZ-a uzela je
istovrerneno za odbornicu u sv:ojoj organizadj1i. I tako se rjeSavalo pitanje
suradnje izmedu .ave -dvije organizacije. Razumljivo je, da je time na terenu
nastao izvjestan nered, koji je koCio pravilan rad obiju organizacijal poSto
I

101

�~..

!

It

!1

'•

.

je .t.akov~ odb?rnica preopterecena poslorn i nije u;stanju da savjesno obavlja
dv,Jje duznost1 .
. Kod nekib (\!~no~~ om~. o;ganizacija vlada rnisljenje da je AFt. sarno
· .pnvremena organizaciJa, koJa ce prestati s Tadom Cim ,se skrSi faSizam To
opet proistice iz pogresnog shvacanja uopce uloge i zadataka AFt. i radi ioga
d?!az1 ne~ad ·~'o nesporazuma izmedu omladinske o:rganizacije i AFZ. To se
OCI~ovalo 1 ov1h dana u ovome:. AntifaSistkinje crikveniCkog ,kotara pripremaJU kotarsku konferenciju, stoje dakle pred izborirna za svoj kotarski odb?r ~~z. u. _iz;.:orima naiSlo se na poteSkoCe radi toga Sto o-mlacLinska orgamzaCIJa. pnjeCJ da o~ladinke, dosadasnje clanice odbora AFt. budu opet
b1rane, Jer da omlad1nke nisu Clanice naSe org~nizacije.
AFt. kao . masovna, zenska organizacija, nastala je u oslobodilackom
r~tu s osr:o~nim z~datkom da pnidonese Sto god viSe mo.Ze za uniStenje fa.Sizma ~ na.~OJ z~mlJL Naravno, uni.Stenje faSizma promijenit Ce. se i ime na.Se
org~nizaCIJ~, ah .·~:m': sar:na, kao organizacUa Zena, postojat Ce i dalje, radeCi
na _1z~r~dn]1 'SVOJ11h_ clan1ca: Jer i u buduCnosti stoje pred organizacijom Zena
veh~1 1 raznovrsn1 zadac1. Danas nju saCinjavaju sve antifaSistkinje bez
obz1ra n~ starost, _Pa .s.u i omhxdinke njene clanice. Medutirn, pos•to je AFZ
dob-rovolJna organazac1Ja, m1ade Ce drugarice ·same odluCiti hoCe Ii aktivno
raditi u AFt. iii u omlad&gt;nskoj organizaciji.
'
. ~ve ove poja~e u~azuju nam na pomanjkanje prave i zdrave suradnje,
kOJOJ treba da pnstup1mo Siroko, kao Sto je Siroka i svaki dan srve Sira naSa
zajednicka borba.
S narodno...,oslobodilaCkim odborom suradnja se ostvaruje preko Zene
kao pun?prav~og. Clana NO?, ~ kojer:n __ona s drugovima· izvrSava politiCk~
z~dat!~e 1 sudjeluje '-: donosenJu zaJk!Jucaka za rad NOO-a po raznovrsnim
PI!anJim.a u "svom.e mJestu,.a po liniji NOB. BojaZ!jivost i nesigurnost u politJckom. IZrazavanJU (u kolrko ona postoji), ukJonH ce s""'izgradni·om nasih
odbormca preko organdzacije AFt., a i drugovi iz NOO'a dati ce lrn u tome
punu pomoC.
,
Tako Ce_ ~;ne u NOO moCi prenijeti ne samo_ tehniCke, nego i jedno~
obra:z~e ~o~1t:cke zadatke -na svoju- organizaciju AFZ. Na taj Ce se naCin
~azvrt1 OSJeCaJ "o~!!ovomosti kod svih Clanica i odbornica AFt. pred krupnim
1 danas naJvazniJllffi .zadac1ma, kao Sto je svestralla mo:bilizacija za NOV
javno raskrinkavanje podmuklih izdaj&lt;nika naseg naroda, sprecavanje pljack~
okupatora i tome sliCno.
Takvu suradnju trazi od nas narodno-oslobodilacka borba i svako drugaCije gledanje na ulogu o~ganizacije AFt. kao cjeline, na ulogu zena u NOO~ima, stvara koOniou u razvitku i Sirokom zamahu borbenog poleta svih anti~
fa&amp;i stiCkih snaga naSeg naroda.
Preko Namclno Oslobodila6kih Odbora kao organa Jedinstvene .narodno
oslo~':'dilacke front~ i kao politicke organizacije cijelog naseg namda, najprirodm]e se ostvaruJe suradnja izmedu vrganizacija AFt. i USAOH. U NOO
sudj.eluj~ kao punopravmi Clan i ornladinac iii omladinka. Razne komisije
(pOI]'op;Ivreclne, zdr~vst~ene, ku!tUri_tO"!'tOSvjetne itd.) koje sacinjavaju predstaVITlCl sv1h organ1.Z&gt;aC1Ja, olaksavaJU tu suradnju, a ujedno pruZaju punn
·pomoC na.Sim NOO-ima.
NaSa na~ bor-?a sta.:'lja -~ zadatak ?a uloZimo j~S vi~e zajedniCkog na·pora .za postlzarVanJe SVO]l'h 'Cl-lJeVa, a te cemo postJiCi, ako ostvarimo istinsku
i valjanu suradnju izmedu svojih organizacija u rpunom smislu te rijeCi.

NAPREGNIMO SNAGE DA SPREMIMO t.ITO
Nismo ni jedan zaboravili, kad smo tribali set Senicu i jeCam. Talijani
su blokirali naSa sela, ta:ko da se nismo mogli kretati nego samo pedeset
n1etri od svoje -kuCe. Ali mi seljaJitke smo se spuSCale na naSe njive uz veliki
strah da sijemo i kopamo. Mi smo ipak uspjeli posejati i doi:ekali plod naseg
zita. Ljetna zetva je uspjela. Sada bi bil zlocin, kada bimo dopustHi, da se
neprijatelji hrane na.Sim Zuljevima. Moramo spremiti :lito u dobra skloniSta.
Mi ne moramo delat nikakve utvrdi ni bunkeri, nego samo na suhv.m mjestu
skopat zemunlice i ne Ce ·se viSe dogoditi kot }ani, kad 1nismo ozbiljno shvatili
dobar savjet. Ka.Snje smo videli da fa.Si1sti IiZu svoj.e krvave prste za naSim
tesko stecenim zalogajem. Talijani znadu iskorlstiti priliku i kada im padne
na pam·et pljaCka, oni naCine premetaCine po sehl.h. NaCine zasjedu i nam
se ne dadu kretat ni-kuda za ono vrime, -dokli ne naloZe svoj gladni Zeludac.
Zato mi moramo pokazati neprijatelju, da se ne bore samo naSi borci, nego
da mi si zajedno Curv:amo ·svoju zemlju i svoju hranu. NaSi borci brane svaku
stopu zemlje, a mi Cerna upotrebiti se snage da brZe uklonimo naSu hranu.
NaS zadatak nije Iak, zaC su naSi drugovi vednom na polo:laju. U naSem Pri~
n1orju imamo malo radne •snage, da bi br:Ze skopali trapi i zemunice, ali ki
koliko more brZe, mora pdstat na posal da sakrije Ca brZe more hranu, zaC
faSisti nikad nisu rekli narodu: »Mi gremo sad tebe pljaCkat.« Moramo znat
da su oni iscrpljeni i da CekajU na.S trud, - jer jib naSi borci odbijaju na
oslob-odenom kraju i zato te poduzet se mjere kod nas da se domoru hra:r:te.
A mi Inoramo znat, da ·saki na.S zalogaj poma.Ze borcima i oCemo na saki
naCin pomoC im i olakSat nj'im i sebi ov.u veliku borbu. Neka vidi krvavi
neprijatelj, kako smo se mi si zajedno ujedinili, vojska i pozadina i neka
osjeCa mrZnju na.Seg naroda - a plod naSe zemlje mora bit za nas i za naSu
vojsku.
SMRT FASIZMU - SLOBODA NARODU!
Genoveva30
odbornica 0.0. AFt. za
Hrv..Primorje

PRVI SLOBODNI IZBORI U OPCINI KRMPOTE

1

I.O.O.A.F.Z.
102

Osamnaestog srpnja31 osvanuo je lijep -sunCan dan. KuCe i zidovi hili su
ispisani parolama: »Zi:vjeli prvi s'lobodni ie:bori!«. »Zene, uCestvujte na izborima!« »Omla:di1no uCestvuj na izbodma!«. I letaci su hili polijepljeni na
drveCu. Od ranog jutra prolazile su sel!Om grupice Ijudi razgovarajuCi o tome
za koga da glasaju, koga da biraju u NOO. U dogovaranju prilaze jedni drugima, skupljaju se svi na jedno mjesto. ~olaze i Zene pjevajuCi:
»Oj ja:vore, zelen bore, druna•s Cerna na izbore!«
DOlavi. omladina 'Vesela, nasmijana lica i hva:ta se u kola. Kada se je sku~
pio narod cijele opdne, tad~ je drug iz i1ib:orne komisije odr:lao govor, u
koje1n je rekao: »Narode, sad"a ti se prvi puta prufa prilika da sam izabereS
!jude svoga povjerenja, koji ce da u toku ove bonbe vrse duZnosti vlasti i
koji Ce zaista raditi samo za interes naroda.«
103

�.

Poslije ~ovora odana je poCast palim drugovima, na Cijim je kostima i
krvi izgradeno sve ovo, ·,§to smo borbom izvojevali. Nakon dva minuta Sutnje
r~d se nastavlja. Omlad]na pjeva »Lijepu naSu« ..
Prelazeci samom mdu biranja odbornika, burna se je klicalo ZAVNOH-u
·i AVNOJ-u itd.
Prvi puta napaCeni ali nepalroreni narod Hrv. Primorja rekao je svoju
rijec, koja ga je tistala u dus;, a nije •smio godinama da je kaze pred bivsim
protunarodnim reZi·mima.
Prvi puta uCestvovale su na izborima primorske Zene, koje su bile ravnopravni glasaCi, a neke su Cak i·zabrane u odbor.
Nasi slobodni izboi-i za-vrseni su pjesmom i lmlom. Dugo je kroz dan
ozvanjala ·pjesma: »Hej Slaveni! ...
_Zivjeli prvi slobodni izbori u Hrv. Primorju!
RuZica32

T

Crikvenicu
d mjesto SuSalk

a sakupljeno je

4000
6000
10000

Za kotar Novi

5320
7556
18564

Sabrano ukupno ciga-reta

31440

Za kotar Kastav i Senj nisu nam jos stigli izvjestaji.
Dakle, samo u tri kotara je sabmno onoliko, koliko je predviaeno za
cijeli okrug.
Osim cigareta sabrano je jos ukupno po cijelom okrugu:
1.686 komada cigara,
120 paketa duhana,
700 knjizica cigaretnog papira,
508 kutija sibica,
700 kg. soli,
250 kg. karbida.
Posebno je sabrano hrane za naSe borce, "koji borave na naSem terenu:
2.500 kg. krumpira,
1.000 kg. kruha,
400 kg. graha i kukuruza,
1.500 kg. povrca.
Time je zavrSeno udarniC.ko takmiCenje. Cigarete su uz pozdrave drugarica naSim borcima, poslane u Divtl.ziju, do•k se ostali sabrani materijal i
hrana j oS prenosi.
Cim bude preneseno, uputit cemo i to vojsci.
Drugarice! MoZemo s ponooom reCi, da je naSa udaTniCka akcija potpuno
uspjela. Nase su clanice i odbornici jos jednom dukazale kako veliku ljubav
gaje za nase hrabre borce. Nisu prezale ni pred mme. Unatoc okupatorskog
terora i Gpa·snosti kod 1prebacivanja, one su dale sve od -sebe, shvaCajuCi
potrebe nase vojske. Otkidale su oct ustiju sebi i svojoj porodici i spremile
dar vojsci, koja •se 1tako nesebiCno bori za slobodru naroda-veC dvije godine.
Ali neCemo se ustavdti 'kod ovog uspjeha, nego Cemo se naSim radom preko
naSih 'Organizacija AFZ joS Cv!1SCe pove1Ja1:i u borbi, ·s ciljen1 da j-oS viSe da~
denro naSim bordma~
NaSa lozinka ostati Ce i nadalje: »Srve za frontu..._..sve za pobjedu!&lt;&lt;

NEKA JE SLAVA PALIM DRUGARICAMA!
one Ce biti osveCene!

'

UDARNICKO TAKMICENJE JE ZAVRSENO

104

cigareta izgleda ovako:
se sakupiti

I opel •SU p.rle dvije nevine zrtve pobjesnjelih fasistickih krvnika. Dvije
rnlade djevojke, omladinke, Cija je jedina krivica bila da su rodene kao
Hrvatice. Na cesti, u blizini Bakra, bacili su perverzni talijanski zloCinci
bombe na omladinku Veru Alibaneze i njezinu drugaricu Nevenku KovaCeviC.
Nakon izvrSenog z-loCina ostavili su razbojnici svoje raskomadane Zrtve u
prasini ceste i pustili na njih svoje pse, koji su dovrSili komadanje mladih
tjelesa.
Mladirn. je muCenicama prireden v~liCanstven pogreb kojem je prisustvovalo stanovniStvo cijelog Bakra, izra-ZavajuCi glasno svoju tugu i svoje proteste.
~-·Ovaj krvavi zloCin joS je viSe ucijepio mr.Znju u srca naSeg naroda i pO··
jaCao naSu odluku da nd jedan krvnik ne i·zmakne pravednom narodnon1
sudu.

Kako •smo u •pmslom broju objavili, Glavni Odbor Hrvatske pozvao je
sve organiZ!a.cije na udamiCko takmiCenje u sabiranju darova vojsci prHikom
dvogodisnjdce ustarrka.
Toj se je akciji prikljuCio i naS okrug. Drugarice su s oduSevljenjem prihvatile poziv i odmah se dale na -posao. Na njihov je prijedlog zakljuceno,
da se u Primorju pristupi sabiranju cigareta, soli i karbida, jer se drugih
stvari ovdje ne mo.Ze ·n1 baviti u veCim •koliCinama.
a
·
Po planu Inicijativnog Okruznog Odbora AFz predvideno je datemo
sakupiti 30.000 cigareta, omm drugih stvari koje ce se uz tJo sabrati. Za svaki
je kotar odredeno, prema mogu6nost.iuna, koliko Ce cigareta sa1brati da bi
postigli predviaenu koliCinu.
NaSe su drugarice sebi postavHe plan, po kojem Ce s~- takmiCiti 1 nastojale su da ga uzvrse. - Meautim plan je uspio iznad ocekivanja!

~abiranju

predvideno da Ce se

NOVE :I:RTVE

NaSe Pdmorje ne Ce nikada za·boraviti na njih

Slika takmicenja u

SMRT FASIZMU -

SLOBODA NARODU!
Inicijativni Okruzni Odbor AFZ
za H•rv. Primorje

NA PUTU KROZ ISTRU

'

K.rd prevalis put preko U6ke, ,;idis panoramu si&lt;oro cijele Istre. Nizu
se tu lijepa plodna .polja i ravnice, ima i bretuljaka i mn10go sela sa zaseocima od 5-6 i viSe kuca. :lute se polja sa zioom i ·kukuruz lijepo raste. S
livade ·se Siri 1nirils osruSenog sijena. Na mnogim •su mjestima iskopane velike
jame, gdje se vadi ruda za aluminij, koja se odmah tmnsportira za NjemaCku.
103

�Bogata je naSa Istra rudarna i plodna Zitom, kukuruzorn i vinovom
lozom. Ali 'tu su glavni faktor vrijedne ruke radnika i seljaka, koji rade i u
~~dredeno radno vrijerne. Rano jutrorn, olro 3 do 4 sata, joS je noC, mjeseCina osvjetlava puteve i ravnice, veC se Cuje topot volova i Skripa kola. To
su seljaci, koji rnoraju iskoristiti i komad noCi, kod ·rna~o mjeseCeva svjetla,
idu oni da voze :lito i 'Si'jeno. A kamo ga voze? Voze ga kuCi. A koliko Ce
biti za njih, da li Ce im biti to opskrba za zimu to oni ne znaju. Stare su
maSine sve zaplijenjene, a k&lt;ada treba »makinat{&lt; (vrSiti Zito), kako kaZu naSi
Istrani, voze maSinu od sela do sela. Brzim tem~om bacaju snopove klasja,
ma9ina vuCe, a oCi·SCeno Zi1Jo pada u vreCu. Stoje tu dva Covjeka, ne skidaju
oka ~ maSine, Zito se vaZe, a ani biljeZe koliko ima kilograma. Ta dva Covjeka
progovore~ katkada koju •rijeC talijanski, ne obaziru se na nikoga, vrSe .sluZbeno svoj ·posao.
Domadn gleda u zito, plod je to njegovih zuljavih ruku, promatra te
strane ljude, ·koji ne govore njegovim jezikom. Oni Ce mu sada odljeliti Zito,
ne pitajuC koliko je njemu dosta, - ani samo oduzmu.
Taka je i s ostalim. Gone im seljaci krave; volove i vino, sve im to
n1oraju prodati uz nisku ·cijenu. PSenicu im vlasti plaCaju jedan kg. 1.60 lira,
meso govede i telece jedan kg. 4 do 5 lira, a jednu Iitru vina po 2 lire.
Taka oni procjenjuju zivezne namirnice, kada ih kupuju od seljaka. Jos
mnogo toga pripovijedaju seljaci do cega ih je doveo fasisticki rezim, pod
kojim stenju vee preko 20 godina.
Kakva je Suma prije bila tu, hrast do hrasta, sve se zelenilo. Ta jc Suma
bila ures Istre, a •sada strSe goli bre.Zuljci.
Taka sada izgleda Istra. Kad prolaziS tim krajevima, zanosiS se 1niSlju,
kako je divan taj .kutiC naSe hrvatske zemlje, u kojem bujd. .Zivot, a kada
zaviriS u malu seljaCku kuCicu, Hi susretneS radnika, kojemu Zuto, mrSavo
Jice pokazuje kako ·mu je protekao Zivot, tada vidiS pravb":"sliku Zivota istar~
skog naroda, koji pati godinama pod jaloom pandzom tudinca. Taj narod
ne poznaje slobode do danas je hila ta vijec daleka za njega.
· Gusta Zica, kojom je odvrojena Istra od hrvatske zemlje, danas. se prt;!-kida. Budi ·se narod parobljene Istre i Salje svoje sinove i kCeri u narodno-oslobodilaCku vojsku, da budu branioci svoje zeriilje, da posvema rastrgnu
Zicu, koja ih dijeli vd braCe, da zajedni.Cki s hrvats~om i srPskom braCom
uniSte i istjeraju neprijatelja i izvojSte slobodu cije~om hrvatskorn narodu.
SMRT FASIZMU -

SLOBODA NARODU!
Milka33

DRUGARICE IZ TVORNICE PAPIRA I UKODA34
lVIi, vaSe drugarice, koje -smo zajedno s varna radile i okusile tvorniCki
Zivot, sada se nalazimo u pa:rtizani•ma. Ali -mi n:ismo zaboravile na vas, naSe
drugarice, koje noCu i danju raddte uz slabu aprovi1zaciju i joS pod nadzorom
okupatora, koji vas danornice gnjavi i isc11pljuje vaSe snage. I nii smo radile
tako, 12 do 14 sati, pa i u noCi, tako da je nekim drugaricama viSe puta
pozlilo od nespavanja i gladi. A kad ·smo •koncem tjedna primile zel}no ocekivanu plaCu, bHo nam je odbijeno po nekoliko sati zabo Sto naS rad nije
izgledao onako, ·hio sto bi izgledao, da smo mdile po danu. 80 do 90 lira,
to je -hila nasa p!aca, koju smo do kuce potrosile, vracajuCi dugove za nocnu
ishranu.

106

Taj tezak zivot, koji se je pogorsao dolaskom okupatora u nasu zemlju,
osvijestio je nas, radnice. Postale ·smo svijesne da samo borbom mo.Zemo
doCi do slobode i za to ·smo otiSle u partizane, odakle pozivamoi!i vas, da se
prikljucite nasoj bovbi. Treba da znate, da je danas svakom postenom rodoljubu - Zeni, a .pogotovo muSkarcu, mjesto u partizanskim redovima. Propagirajte medu drugovima, da idu u Narodno-oslobodilacku voi'Sku, da ne rade
za 28 lira, kad samo jedme Carape stoje 50 lira. Saljite muZeve i braCu u
narodnu vojsku. A sv&gt;i, koji iz bilo kojlh razloga ne magu da dodu k nama,
neka se bore u pozadini. Vi drugarice, treba da organizirate sve drugarice u
na.Su borbenu organizaciju AFZ, koja postoji ne samo u naSoj zernlji, nego
i na cijelom svijetu.
Drugarice, radnice! Vi koje danomice osjeCate .teror okupatora, vaSih
Sefova, treba prve da stu~ate u borbu, jer ne m10Zete i.zgubdti niSta, nego
samo dobiti. Za koga radite? Za okupatora, koji vam .svakhn ·danom ote:iava
Zivot. Sabotirajte posao na svakom kora:ku. Kvarite maSine. IzreZite krivo
papir, zakolajte krivo daske, sve Ce to ubrzati naSu pobjedu - a okupatoru
nanijeti stele. Vi, drugavice iz Grobnika i drugih sela! Vi, koje ste osjetile
najveCi teror okupatora, na varna je red da osvetite svoja zgari.Sta i da se
barite za slobodu onih hiljada interniranih. Organizirajte i zadnju Zenu u
tvornici i poka:lite plli•mjerom ostalim Zenam3., kako se breba boriti na svakom koraku. Citajte naS Hst »Primo:r1ku« i pomozite 1Svojim dopisin1a. PiSite
nan1 o svorn teSkom Zivot:u.
Drugarice, tvorniCke radnice! Mi vas pozivamo na zajedniCku borbu za
slobodu!
Smrt okupatoru!
TvorniCke radnice
DRAGE DRUGARICE
Raduje nas neizrecivo vaS dopis, u kojem nam opi,sujete svoj Zivot i rad
u oslobodenoj naSoj otadZbini. VuCe nas Zelja da i mi budemo s varna.
Htjele bismo vam i mi napisati neSto o naSem radu, samo mi o tmne
smijemo malo da piSemo.-TeSke su i opasne okolnosti, pod kojima mi
radimo, no na.S 'rad nam je uza sve to drag i ne bismo ga se odrekle ni za
Sto. Cv,listo smo orgam.iZ!irane u naSoj AFZ organizaciji, pa tako svaka Zena
zna, kuda pripada, te je s time naS rad u ·mnogome olakSan.
NajveCe nam je veselje 6itanje naSe »Prin1orke« i druge Stampe, koju
nam Saljete, samo n1i ·ne Citamu slobodno ·poput vas. Cim dobije1no Stampu,
treba je razdijeliti. To je prvo, a bas i nije tako jednostavno. Nikada ne
znamo, kada i gdje nas maZe naS mrski neprijatelj iznenaditi.
S velikim ponosom radimo za opslrnbu naSe vojske. Za na.Se hrabre
borce i ramjenike Sivamo, pletemo, te skupljamo i kupujemo sve Sto treba.
l(.od toga nam ·mnogo pomaZe -svijest naSih •sugraciana, moramo se pohvaliti,
jer sve, Sto se traZi za naSe vojnike, odmah se dobiva. Narod je ponosan
na svoju herojsku v&gt;ojsku, pa za nju daje koliko vise maze. Najtezi 'flam je
posao otprema nabavljenih stvari. To je skopCano s velikom opasnoS6u, a
Cesto i s velikim naporima. No ni.Sta nam nije preteSko i preopasno. Sve
Sto Cinimo, Cinimo zduSno i ·radosno, sretne Sto imamo n1oguCnost da i mi
iene ravnopravno s drugovima sudjelujemo u ovoj divovskoj ·boTbi naSeg
naroda za oslobodenje.
Odbornica AFZ Susak

107

�.
T
"

I

0 NASOJ DJECI

PRIMORKA

Dopis koji 'sam proCitala u jednom broju »Primorke«: »Ne dajte da
od vaSe djece stvore neprijatelje({ ponukao ·me je da opiSem, kako se kod
nas u arnektiranum podruCju postupa s naSom djecom.
Ovih su dana otvorili zabavi:Ste za one na1Jrnllnje. Tamo idu djeca od
2 do 6 godina. Za njih se brinu casne sestre. Djeca dodu oko 10 sati te su
tamo do rucka. Njih se vodi i na setnju, te moraju pjevati talijanske pjesme.
Kako je Zalosno Cu1Ji djecu, koja joS •pravo ne znaju izgovarati rijeCi, a vee
moraju po na;redenju mrskih faSista da se uC.e tudinskon1 jezik.u. Clanice
AFZ su pozivale roditelje, da ne Salju djecu u ta zabaviSta, no nije se dobra
organizimlo, pa su samo pojedini roditelji •ostavljali djecu !cod kuce. Onda
su bili pozivani ·na red zaSto ne Salju djecu u zabaviSte. ZatQ neka nit.ko ne
sa1je svoju djecu tim gadovima na obuku, da ih otude od vlas,titih roditelja.
Neka im ostanu prazne klupe.
Neka znade mrski okupator, da ovakav postupak s nasom djecom jos
viSe raspiruje naSu mr.Znju prema njemu!

Broj 10

22. listopada 1943

Odbornica AFZ iz anektiranog kraja

***
U puckoj skoli u Podvezici -igrala su se djeca na sl&lt;olslmm dvoristu i
govorila hrvatskim jezikom.
S prozora ih je ·slusao talijanski uCitelj i sav bijesan doletio medu djeCake i poCeo vikati na njih kreketavim glasom, da ne smiJtt::govoriti hrvatski.
Djecaci su se grohotom -smijali, a on !jut htio je da udari jednog malisana.
Ali mu djeCak reCe odluCno: »NeCete vi meni zapovijedati, kako Cu ja govo·
riti!« Na te rijeCi nastavnik p1~oblijedi, ode ·k djevojCicama i po-6ne na njih_
vikati. DjevojCice su mu na glas odg-ovorirle: &gt;&gt;Na deSpet varna govorit Cemo
hrvatski.(( Pora.Zen ovim adgovorom on se oklrenu-; ode.
Taka postupaju faSistiCki zloCinci s naSom -djecom, ali duh borbe je i u
djeCjim srcima.
Sa Susaka

PRIMJER HRABROSTI
Nedavno se je odigrao jedan lijep primjer nasih hrabrih drugarica, koje
veC dulje vremena bonwe u internaciji. Prigodom premjeStanja bile su
kratko v.rijeme na R~jeci, u Jela:CiC-kasa11ni. Kada su ·bile praCene na stanicu,
gdje su krcane u vagone, drugarice su u kamionilll:a pjevale i bodrile on~,
koji su ih pratili, da ne placu za njima. Kada su se ukrcale u vagone, koJe
su Cuvali mrski okupatorski vojnici, one 1SU se pojavile na 1nalim prozorCi.
Cima i vi,kale 'Slo.Zni:m glasom: &gt;&gt;Zivjela borba za slobodu! Zivjela velika bratska Rusija! Pozdravite braCu partizane!&lt;(
Odbornica AF:l Susak.

108

PRIMORKE CE I DANAS IZVRSITI SVOJU DUZNOST
Deseti broj na.Se }}Primorke(&lt; bio je upravo spreman za Stampanje, kad
su naglo nastupili dogadaji, radi kojih smo morale da izmijenimo plan naseg
rada. OdluCile ISIDIQ da iZJdajemo naS list u ovome novom formatu i to dva
puta· mjeseCno, kako bi i }}Primorka&lt;(, uz ostalu naSu sveukupnu Stampu,
mogla da pruZi na.Sirn Zenama Sto svtjeZi.je Clanke i vijesti. Jer danas je naroCito vaZno, da Citav naS pdmorski narod, a osobito .Zene, budu Sto bo}je
informirani o politiCkoj 1situaciji i dogadajima u sv-ijetu, ka1ko bi mogle sto
jasnije da vide, da ·su ovi teski dani koje prozivljuju, tek jedan od posljednjih trzaja umiruCeg faSizma.
Nakon dvogodisnjeg terora talijanskih fasistiCkih okupatora, naslupilo
je ono, Sto smo m·ogl'i predvidati. NjemaCki razbo~nici uz pomoC domaCih
bjelogardijskih i ostal'ih izdajnika, pokuSali su da svojin1 motoriziranim jedinicama unesu ·paniku u naSe redove. JoS su nam jedamput dokazali ubistvirna, pale.Zirna i pljaCkom, Sto znaCi njihova }}kultura(&lt; i &gt;}novi poredak(&lt;, Ali
nisu nas po~olebali, rni smo tu, Cvrsti i jaki, spremni na otpor i borhu. Ti
su bahatl razbojnici, uJbice golorukog naroda, hrabri sve dotle, dok in1 se
netko ne isprijeC'i na ,putu. Pred puSkama naSih boraca oni su kukavni stvovovi, koji bjeze, drhcu i umiru kao kukavice. Njihove odvratne sluge, bjeloga~dijski, CetniCki i usta1Ski izrodi bili su se -pred parti:zanima pritaji1i 1 is-korisHli velLkoduSnost naSe narodne vlasti. Danas su oni atvorili svoje karte,
pod zaStitom naseg najveceg neprijate!ja Nijemca. Njihova je izdajnicka
propaganda zivo proradila, kako bi zatrovala dusu naseg Primorja, ubila
njegovu borbenost i zelju za ·slobodDm, kako bi ugusila plamenu ljubav naI'oda za njegove junaCke sinove-borce.
109

�T
I

NaroCito su Zene izVIr.gnute opasnoti ove izdaJniCke propagande, koja se
nada da Ce svoJim la:Znim obeCanjima i uputama djelovati na njihove liCne
osjecaje i po!oolebati njilrov moral. Nagovaraju ih da pozivaju &gt;svoje sinove
i -JnuZeve~borce natrag kuCi, jer da Ce samo taka spasiti svoje. Zivote. A1i Zene
Prin1orja me Ce to uCi,niti! One neCe da njihovi najmiliji budu osramoCenl.
za cio Zivot kao bjegunci i izdajd.ce svoje braCe, one ne Ce dati da njihova
krv i snaga poslu:li neprijatelju u borbi protiv vlastitog naroda. One znaju
da Ce neprijatelji, razonuZavSi njihove drage, prvom ih priHkom poubijati
ili protjerati u logore i na ropski rad u NjemaCk_u. I naSe Ce Primorke, kao
i ostale· Zene Jugoslavije, znati da u najteZim Casovima dadu od sebe najviSe
sto mogu dati. One ce dokazati da su duboko shvatile veliku istinu. BEZ
BORBE NEMA SLOBODE!
Zene Hrvats·kog Pdmorja naJstavit Ce da se i dalje sa,. sv01n svojom
toplom ljubavi brirrm za NO voj&amp;ku, za svoje borce. One ce skqpljati za njih
odjeCu i obu6u za :Llimu, hranu i lijekove. One Ce se bdnutl za one, koji su
ostali bez krova, koji su morali pobjeCi pred hitlerovskim raZJbojnidma. Zene
Primorja Ce Zivom rijeCi i Sirenjem naSe Stam:pe dizati---'kao i dosada narodni duh, podsticat!i borbeni zanos u narodu. One Ce raditi u svojim antifaSlsti6k~m organizaci-jama, suradivati u radu NO odbora, znajuCi ·da nas oni,
okupljeni oko ZAVNOH-a vade jedinim ispravnim putem, putem borbe prerna konacnoj pobjedi i slobodi. ·

110

I
I

I

�-vI

PRIMORKA
Broj 11

5. studenog 1943.

SAVJETOVANJE PLENUMA OKRU:ZNOG AF:Z ZA HRV. PRIMORJE
oddano je 25. X.35 Bilo je prisutno 18 drugarica iz svih kotara osim SuSaka i Kastva. Drugarice su dale opSirne izvjeStaje o politiCkim prHikama i
o 1stanju naSe -organizacije u pojedinim mjestima Primorja. Pokazalo se, da
je u nekim mjestima, us·lijed prodora Nijemaca nastalo u narodu malodusje
i •strah, mdi kojega je gotovo prekinut rad pojedinih odbora. Drugdje, i to
redov.Jto u selima, narocito u omma koja su najdulje sudjelovala u borbi i
pridonijela najveee zrtve--mailazimo na vrsoku i nepokolebanu svijest. Istak·
nuta je potreba intenzivnog OI1ganizacionog povezivanja i politri.Ckog rada
medu Zenarna. Govorilo, se o potrebi otvaranja kurseva za nepis.mene. ZapoCet Ce se· s odr:Zavanjem politi6k,ih lmlrseva, za ~koje se naSe Zen:e Zivo intere.
siraju.-Ra:spraiVljalo se o ~suradnji s NOO-ima 'i omladins k.im organizaeijama.
·
1

SA NASIR OTOKA
Nase zene ·sa otoka, po oslobodenju,36 odmah su pristupile organiziranju
svojih redova. Po primjeru ostalih Primorskih Zena, one stupaju u AFZ osnivaju svoje odbore. Na 'Sa'Stanoima se upo~navaju s borbom i Zivotom partizana, jer su prije oslobodenja bile zarabljene po okupatoru i nisu imale mo.
gucnosti da ,citaju na5u stampu. Zato zele ·sada nadoknaditi izgubljeno vri·
jeme.-Mnogi otoeani odlaze u NOV. Majke 'SU ponosne na njih, osobito one
ciji su sinovi vee prije pobjegli i"Pred Talijana u partizane. Jedna odbornica
sa Raba, •kojoj su oba sina otisla, uskliknula je: »Neka su otisli, vesela im
n1ajka!«
113

�T
. -- ·pred naSinl.OtoCankama- Stoje: y_eJ!K:i. z8!c.lf!!ci OkO&gt;S·tVaranja i U.CvfSCiVilrif3 ..
svoje organizacije AFZ, no neka rie _
k!Q!ll\l, nego uporno nastoje da dostignu
druge kotareve. Mogucnosti u •slobodnim danima imamo i treba da to isko,
ristimo radi dalje borbe.
·

PRIMORKA_

I

I

Bro]U

Studeni 1943.

KRATKE VIJESTI
-

Predsjedrrica opCinskog AFZ, Ledenice, drugar.ica Ana Mataija na grobu
svog druga .rekla je: &gt;}Ostavio si mi puSku, borit Cu se -s njom dalje.&lt;c

-

U Crikvenici je odrZan petodnevni kurs za odbornice ·mjesnog odbora.
Polazilo je kurs 8 drugarica.

-

Na prvom kota!rskom -savjetovanju za kotar Crikvenicu Jl!isustvovalo je
120 odborrrica iz kotara.

-

SkloniSte za Zene i djecu prolaznike, koje je osnovao crikveniCki Injesni
odbor AFZ, redovito je i poslije provale Nijemaca izdavalo oko 30 obroka
dnevno.

-· Okruzni odbor AFZ za Hrvacsko Pvimorje poslao je na ledenicki, krmpotski i zagonski teritorij TDbe za haJjine i campe za preko 115 c!atnica j
odbornica. Ova je naS naj-siromaS:niji kraj i od samog poCetka sudjelovao
je u borbi i bio osloboden.
-

Na otoku Krku odrzano je u 3 tjednu 43 masovna sastanka za zene.

-

Prosiog je mjeseca obrazovan u Istri Ol&lt;!mzni Odbor AFZ za Istru, koji
se sastoji ad 12 odbornica.

PODUPRIMO RAD NOO·a
·, Pred naSe NO. odbore postavljaju se ·svakodnevno sve noviji i veCi zadaci.
Treba organizirati-' Zivot .··na- oslOboden.Oj -· teiitoriji, .tfeba. povesti narod u:·
bOrbu protiv Svapskih ra·Zlbojnika, kuji mestimiCno prodiru u naSe Primorje.
Treba voditi narod u opCoj mobilizaciji narodnih snaga, da ,svladamo i ove
konaene kusnje i postignemo slobodu, za koju su narodi Jugoslavije toliko
Zrtvovali.
U Citavom born radu, u rjeSavanju svih tih pitanja, u bPizi za narod, za
njegovu prehranu, za tok citavog njegovog Zivota, katkada se ucini i po koja
pogreska. U takvim slucajevima cesto narod pojedinih mjesta baca krivnju
na NO odbore, zaboravljajuCi pri tome, da su ti odbori njegovi i da su ani
takvi, kakav je on - narod - sam.
NaroCito Zene, pa makar one ~radile u svojoj organizaciji - AntifaSi·
stickoj fronti zena, gledaju ces1o pogre8no na NO odbore, kao da je to neka
organizacija, kojoj one ne pripadaju, koja je samo »muSka« organizacija.
I onda, kritizirajuCi katkada sa pravom, a Cesto i bez· prava rad NO odbora,
Zene zaboravljaju, da su ti odbori - narodn;i odbori, -da za izbor i postavlja~
nje !judi u njihova vodstro, a prema tome za sav njihov rad snosi odgovor~
nost Citav narod .dotl.Cnog kraja, .dakle i Zene, a naroCito one, koje su svije~
sne, one, koje su radom u AFZ~u pokazale da vide i osjeCaju potrebu da~
nasnj e borbe.
Onoj drugarici, kao i onom drugu, koji pokazuju nezadovoljstvo s radom
treba !TeCi: ako misliS da neSto n~je u redu, upri i ti, podupri rad
NOO-a, pomogni drugovima i drugaricama, odbomicama da isprmjavaju svoje
dutnosti, kako se najbolje maze.
NOO~a

Mi smo, zene, u danasnjoj NQB,j po•kazale da smo sposobne da ispunjavamo svoje duZnoS&gt;ti i da -steknemo svoja prava. Pokazale ·sm-o to kao borci,
114

115

�T
kao prvi i glavni pomagaCi fronte i NO vojske, p0kazale smo to stvorivsi
Cvrstu vezu naSe .fronte i naSe- pozadine: Nase je ne samo pravo, nego je i
nasa duznost, da u radu u samim NOO-ima i u podupira:nju rada NOO-a
preko nasih zenskih antifaslstickih orgooizacija to jos jednom pokazemo i
dokazelllo.
Time Cemo iz·VIrSiti svoju duZnost prema naSoj -narodno-oslobodilaCkoj
borbi, prema -naSem •narodu.

PRIMORKA
IZDAO OKRU:I:NI ODBOR AFZ ZA HRV. PRIMORJE
1944.

Svibnja

ISPRAVAN RAD KASTAVSKOG ODBORA AFZ-a
I u te.Skim »Crnim&lt;&lt; danima, koje je uz ostale kotareve pro:Zivio i narod
Kastva provalom svapskih skotova, pljackasa, izbe~umljenih., zutih nakaza,
koje obescascuju nase zene i djevojke - kotarski odqor AFZ J.ilaze sve sile
da pomogne NO o&lt;lboru u njegovom 'radu. Donosimo izvadak iz pisma, koje
je K.O. AF:I:. Kastva uputio KNOO-u »... Nase clanice AF:I: ko god moru,
davaju dobre voje !Za svoju organ~zaciju soldi i sake vrsti robi.
Va naSoj KastavCine su pdSii Crni dani, as su nan prej Crni, a sad
Zuti vrazi Cuda Skodi storili. Ca ·ni dost to, to imamo ·Cuda siromaSnih familij
naseh dobreh partizani, ke treba da znaju da se si ti i nasa vlast za njih
skrbi. Zato ovi nas K.O. AFz posije van 6.200 Hri 3 bremena robi, da bi se
jos vise moglo dat pomo6i ku davaju nasi NOO-i siromasnon i familljan
ken je potreba.
Nase organizacije AF:I: jos obecaju da 6e gljedati ca vise u semu pomoc
svoj NOO za dobro naseg naroda, ni je vee cuda potreb, rna ni zgubil vem.
ObeCuju da Ce se storit da Ca br.Ze fi.ni ·veC jedanput ta nesreCni rat«
1

»PRIMORKA« SE OPET JAVLJA
· Obilazeci nasa primorska sela i gradove svagdje nas, drage drugarice,
susreCete s pitanjem: »~ho je sa· »Primorkom&lt;&lt;?, zaSto viSe ne izlazi »Primorka«?
Evo, opet se javlja vaSa »Primorka«, da vam medu ostalim odgovori i
na ovo pitaoje.
Vi, koje od prvih dana stidjelujete svim srcem u nasoj borbi, sjetit cete
se njenog prvog broja. Bilo je to mjeseca prosinca 1942. godine, kad'l je
prvi •sastanak Oi&lt;Jruznog odbora AFZ Hrv. Primorja postavJo pred sebe zadatak da okupi organizaciju AFz sve one hiljade Primorki, koje su iz vlastite
pobude pomagale svoje voljene parti;zane, bez nekog plana i rukovodstva, nepoznavajuCi ciljeve nase borbe.
Trebalo vam je reCi da niste jedine kojima zastaje dah od ·radosti kad
vam partizan noCu k-uone na prooor, da niste jedine koje ·Sapatom medu
redovima faSistiCkih ubojica pronosite v:ijesti o uspjesima naSih boraca.
Trebalo je da sa~nate, da u nasoj zemlji i u cijelom slobodoljubivom
svijetu postoji zajednica Zena antifaSi stkinja - AntifaSistiCka fr-onta Zena
- i da ste i vi njene Olanice.
Da biste se S-to lakSe sa -svim tim upoznale i da bi vas se uputilo kako
treba organizirano pomagati nasu mladu vo}sku, rodila se »PRIMORKA«. Pored redov.itih 'Sa!stanaka :lena antifaSirstkinja i uspostavljanja organizacije na
terenu ·»Primorka&lt;&lt; je odigifala golemu ulogu u stvaraniu AFZ-a u_Hrv. Primorju. Zadatak, ·koji je bio pred nju postav!jen - a to je okupljanje svih
Zena Hrv. Primorja -u Narodno-oslobodilaCki pokret - ona je izvrSila.
Iako stalno pod faSistliCkom okupacijom, vi ste se pot-puna saZivjele s
nasim pokretom. Organi·zacija AF:I: u PrJmorju kao cjelina, ukljucila se u
Jedinstvenu Narodno-oslobodilacku frontu.
1

116'

117

�/

---··

Narocito se ro pokazalo prilikom kapiwlacije Italije, kad ste ·skromne,
povucene, n"jednom postale -samostalrie r·.odlucne. Prisilili ste talijansko-faSistiCku vojsku da ostavi -oru:Zje, prenosi'le i· spremale. ratni plijen na sigurna mjesta, pomagale organizirati novu narodnu vlast.
AntifaSistiCka iironta :lena Hrv. Primorja je uz pmnoC svoga listkt· &gt;&gt;:Pr'imorkeK uspjela -da-vas ukljuC.i-u sveopCi -narodni pokret za-oslobodenje--d-omovine. »Primorka&lt;( je izvrSila svoj zadatak i prestala izlaziti.
Ali kad veC govorimo o ,svemu tome ·ne Ce biti na odmet da spomenen1o
i jednu loSu crtu, koja se bila pojavila u naSoj organizaciji prvih dana iza
ponovne okupacije nase obale.
Mnoge su od vas, drage drugarice, zaboravile kak!o su sluSale na naSi.m
sastandma i Citale u naSoj Starn pi da rat joS nije gotov, da Ce neprijatelj
jos doci i da tek onda ne srnijemo klonuti. Onda ce se istori\ vidjeti koliko
tko ima srCanosti i vjere u pobjedu.
•
Mnoge su od vas to zaboravile, mnoge su klonule.
Iste one, koje su m"imo talijanski-h bunkera neustraSivo prenosile oruzJe
i municiju, iste one, koje su neumorno tumaCile svojim drugaricama ciljeve
naSe borbe, danas su najednon1 sustale u strahu pred Svapskim psima.
Zbog svega toga bas je danas, vise nego ikada, potrebno da se 'Sve zajedno sastanemo, da -se porazgovorimo o svemu Sto smo naCinile i Sto s1no propu-stile uCiniti, za Sto skorije oslobodenje domovine.
Danas stojimo pred I. OlorllZnom konferencijom AFz Hrv. Primorja. Na
toj Cerna konferenciji _pretresti, s-va ..ta~ pitanj:a. :Vjdjet Cemo koliko smo .Zena
okupile u naSu organiza-ciju i kako naSe Zene izvr.Savaju zadatke, koje danas
borba pred njih postavlja,-Vidjet. cemo k(}liko smo·uspjel.e .da se,.upoznamo
s politiCkom-·sit'Qacijom -u svijetu i· kod- na~. l\olil5:o·_Smo.shv&lt;;iJi:le one. goleme
medunarodne uspjehe, koje je nas Narodno-oslobodilacl&lt;ie- .pokret po$tigao
preko svoji)l .predstaynistava AVNOJ-a i. Nacionalnog komiteta.,
. Danas, kad nam. se ze~e Bngleske i Amerik~ dive i sal}u plamene pozdrav~ •. kad _je bli~u. Cas, kad Ce na·m pruZiti :d~$nic1,1· j ,na}3,e: s.ovj~tske s~stre,
danas cemo,. u predvec~je si;nme pobjede riiuil'fa~ii:inom, jos' jednom putem
naSe konfer0ndj~_ reCi ~.Cij~lome_ ,sv.iJ~u,_. da SrtlQ'. QdlliCile_= l!:~t!rajat~ uz I)aSu
juna,cku vojsku do konacne.pobj&lt;;&gt;de.
· ·. ·, :. ...
· .
' .
. , ·
U ovom se, eto, casu ponovno j,a~lja .,;PRIMORKA« sa zadatkom 4a pon1ogne rad naSe I. Okru2ne konferencije i da_prekQ :nj!i! up_oznam() ~ve Zene.,
anti-faSistkinj~ •. sa '~a,Sjm radom ._i _borb9m.

naciju. Za njih je samo postojala nepostedna borba protiv talijansko-hisistickih uljeza i · domaCih dousnika. I poslije kapitulacije Italije, kada. ·su im
. Svabe i. -ustaSe· nudili.'aprovizadju, -cta ih pridobiju rna -svoju stranu,; one -su
jednoduSno f·s·-.preZrenjem odbile . svaku- pomoC onih,. koji su- pdrohHi -i.
opljackali nasu zemlju, popalili na hi! jade sela i koji sir poubijali na 'stotine
hiljada rievi-nihJjudi,- :lena, djece i st'araca. One su· nidije pjeSaCile na desetke
kilon1etara u lmr1ovaCko podruCje, Sloveniju i na-diuga 1njest:a, dana ledima
:donesil ~eseta~ k_Hograma hra_ne, koju dijele .sa svpjom vojskom"
Eta, ~ako su se qdazvale Zene Hrv. Primorja, zajedno- s3. svojim muZe·
vima, sa svo}9m braCom, pozivu sla;vne KomunistiCke Pcirtije, poslije onaka
si'arnne izdaje i kapitulacije jugo_sl~venskihvl;}d~ Cve~koviC-MaCek i SimoyiC·lVlaCek, koje su naS narOd gurnule u ralje krvavog fGiSizma.
u· danima :kad se neplijatelj ncllazi ·ha x:Jbu s·voje ·pi'Opasti; .Zene. Hn;.
PrimorJa· treba da se 'Std ·viSe pOve.Zu · ui Narodno~OSiobodiiaCku -'fcontU- ·i
njene Organe -kci'O · rukovOditelje-, CitaVog riaroda u na:rod:n0~oS:IobOdilaCk6~1
pokretu. One treba da okupe we zene; koje jds stoje ·po strani, da ih itkljuce
u Narodno"oslobodilacki pokret, da pomognu njihova politicko i pmsvjeirio
izdizanje .. P.rije svega, i .viSe nego ikada,, treba d&lt;:~;_ ,pomognu Nrurod,no·oslobo·
dila~~Oj. yojsd-, u -sy.im :njepi'rn potrebama: hr~ni-, odjeCi, .obuCi, prikupljanju
podataka i obavjestenja o neprijatelju itd. One ne ce dozvol\ti .da se oko njihpvih kuCa i sela..bezbri,Z)no. SeCu i sakrivaju liJeD:Cine 'i ,~ezerteri, koji .m~slc
da _Cc se · i .bez njih za-:vi--S'iti ovaj rat, a koji time :Pomai~ .,krvnicima .i palikti.~
Cama Podl1u1na; GrobinStine, Ka•stavStine, Bribira, te os'talih .. sela .i. gr!ldova
naSe porobljene domovine.
·
u ime nase N"Dodno-os!()bodilacke vojske, pasa xirr., Divizi]a _· cedo
Hrv; Pririiorja i Gorskag Kotara -'- pridrllZuje se · velebnoj manifestaciji pri~norskih Ze:Oa -· OkrUZ~·qj · konf~renciji · AFZ:. :__ i pozdrav:lja sa za4valilo_S:Cu
·njihov- dosadaSrtji poZrtV'Ovni rad za· NOV i -sVe Ono, lto· ·sU _Zene uCinile za
nju. Mi smo uvjereni da Ce naSa Narodno-oslObodilatka vojska u joS uZoj
saradnji sa Zenama saCuvati prava, koja su one i·zvojevale tokom narodno·
·oslobodilaCke borbe, i dati sve od sebe za ostvarenje historij-ske odluke zasjednja ZAVNOH-a i AVNOJ-a, na kojima su polozeni temelji novoj driavnoj
zajednici, -demokrat:skoj federativnoj Jugoslaviji, u kojoj Ce naSi nalfodi Zivjeti
sl,obodno i ravnopravno.
Pukovnik AntiC38
Komandant XIII. Divizije NOVJ
NASE DRUGARICE U POZADINI RADE

zENAMA Hl{VATSK(;JG P~IMORJA

Updredo sa p~Cfirza:nJ.em oru.ZaD.e .ho;be na~e'ga_ n~r~dci ~ ·ptotiv tud;inSltog
porobljivaCa, kada joS val sveopCeg narodnog ustailka nije · zahvatio Citav·u
zemlj1:1,: i),~se._ :~u_ _ Zene· .stVorHe· SVoju bOrbeiiu ·otganjzaciju ___:. _A!ltifaSi,stiCku
frontu Z~ha&gt;~...:..:i time_ primile na ·seb~;·je_dna:k diu 'tereta_ borbe-prOtiv·.faSizma,
je~_
·~pvatne~ d?l: je :l)aSizam i njihOV n3.j-VeCiL~rOt~yn-ik._
_
..
. Vec'u prvim danima Narodno-oslobodilacke borbe ~ najprije spontaiio,
a p-osliJe- ·argaTiizirai:lO, · - Of!.e· .su _Uze_le' ~-~~SCa -:na· _S·vi~ poljirria 'l?.orbe,, _protiv
faSizma.' Kada su talijansko-faSistiCki osvajaCi ·pregaziH miSe 'krajeve~ Zene
I-I.rvatskog Primorja neustraSirvo -su upuCivale--svoje: -·mu'Zeve,. sVoju · bniCu U
juriacku borbn protiv mrskog okupatora: Za njih nije b'ilo zapreke, za njihnisu postojali bunkeri ni pletene zice, iiisu se bojale protjerivanja u inter..

su:

Iznijet Cen1o ovdje kratak pregled onoga, Sto su =naSe drugarice u pojedi·
nin1 kotarima sabrale za ,naSu vojsku kroz posljednja 2-3 mjeseca. Podaci
nisu potpuni, ali i iz ovoga Sto mo:Zemo navesti vidi se s koliko ljubavi Zene
naSeg pasivnog, opljaCkanog :Arimorja rade za -svoju braCu borce.
GRAD SUsAK: Mjesni odbor AFz sabrao je kroz mjesec oiujak i travanj ove godine: 820 kg hrane, 108 kom odjece i obuce, 134 ornata cigareta,
cigara i duhana, 120 ko-mada raznih potrepStina, 58 komada lijekov-a i sani·
tetskog materijala, 66 kornada pisaceg pribora. (Podaci nisu potpuni).
KOTAR SUsAK: Kotarski odbor AFz javlja, da je kroz prva cetiri rnje·
seca ove godine sabrano preko opCinskih i seoskih odbora AFZ: 5.900 kg
hrane, 906 litara kuhane hrane, 650 litara vina i rakije, 675 komada odjece,

119

�I
I
I
obuce, pokrivaca i ranaca, 95 komada raznih lijekova, 70 komada gaze i
povoja, 4.700 komada papira i pisaceg pribora, 5.800 cigareta, cigara i omota
duhana, 386 kutija ~ibica, 545 omota papirica, 530 kg sjemena: krumpira,
graba i kukuruza te 1/2 kg sitnog sjemena, 76 komada raznih potrepstina,
2 dalekozora i 1 pusku. U novcu: 36.600 Ura i 5.000 .kuna. Dmgarice su kuhale
za voj•sku 1.024 sata, a 230 ih je nosilo hranu borcima na polozaj. Za obradu
polja partizanskim obiteljima dale su 950 radnih sati.
KOTAR KRALJEVICA: Kotarski odbor AFZ javlja, da je kroz pPva 4
mjeseca ove godine sabrano: 505 kg hrane, 218 komada odjece i obuce, 3.800
komada p;&gt;pira i plsaceg pribora; 1 plsaca ma8ina, 100 komada povoja i
raznog ·sanitetskog materijala, 138.000 kuna i 240 lira.
KOTAR CRIKVENICA: Toko'ID veljace, oiuJka i travnja .pve godine sabrano je: 1.200 kg hrane, 53 litre vina i rakije, 213 jaja, 13 litara mlijeka, 5
litara kave, 160 komada odjece i obuce, 3.260 komada papira i pisaceg pribora, 8 komada sanitetskog materijala i 32 komada raznih potrepstina. (Podaci nisu potpnni).
KOTAR NOVI: Zene kotara i mjesta Novi sabrale su tokom prva cetiri
mjeseca ove godine: 5.760 kg hrane, 900 Iitara vina i rakije, 2.650 Iitara mlijeka, 430 jaja, 1.000 komada odjece i obuce, 3.500 cigareta, 150 kutija sibica
i papirica, 300 komada sanitenskog materijala, 2.000 kg sijena i slame i 18.600
kuna. Osim toga dale su 7.830 mdnih dana za obradu zemljevojsci i partizanskim porodicama. ·
·
KOTAR KRK: U mjesecu ozujku i travnju ave godine sabrali su opCinski i seoski odbori AFZ: 652 kg hrane,. 589 komada vunenih carapa i ostale
tople odjece, 176 jaja, 11 Ji.tara rakije, 110 .komada sapuna i raZ!llih potrepstina, 200 komada pisaceg pribora, 3.020 lira i 820 kuna .W.3 komada .sanitl'tskog. materijala. (Podaci nlsu poVprmi).
.
. .' .·

-.

--:=-~-:=::=:::-..:--·.=-::.-=.~~--~~-;-.

····--·····.:--:-:-.. ··- ....

....... ---· ..... - ····-·-·::_::;.;. ::·..:::..::. :::.:;:::;:.::·:::-=::

IZJUO OKRU?JT! ODBOR AFZ Zil }!:RV ol'RUlORJT.

120

121

�PRIMORKA
GLASILO ANJ'IFMISTICKE FRONTE ZENA ZA HRVATSKO PRIMORJE
Sijecnja

1945.

SAVJETOVANJE PLENUMA OO.AFZ. ZA HRV. PRIMORJE
Usred p~iprema za J.-, Kongr~s ,AFZ-a Hrvatske, u jeku predkOngres~og
takn'IiCenja, ~a·stale su se predstavnice .Zella Primoda 5._ XI. -1944.,_ -da se sa·vjetuju i dogavore a· svemu Sto je· veC uC1njeno .i Sto joS ima da
uC.ini, da
bi pred svim Zenama Hrvatske mogle pokazati, da- su savj.esno i poZrtvovno
izvr.Sile .svoju .du:lnost .. Radi pooStrenih. mjera i _ofenzive, nis_u mogle prisustvovati ·dr).lgarice iz kot&lt;&gt;ra Krk, Pag, .Rab i mjesta Susak.

-se

N'akorl piozdTavnog govora i politiCkog referilta slijedio je. organizacionl
·referat,:kOJi ·su i.JpOtpunile ·dmugarice iz kotareva,- iznoseCi stanje organizclcije,
i reiulta:te _takmiCenjci db sada. Pokazalo se, da u na.Sem Primorju _uopCe
-rieriia Z_ene'-kOja nije obuhvaCena na§om organizadjom, osim njih .nekoliko,
k6je:·ot-VOreno ·sarad:Uju s- nepdjatelje1n. RezultaN takmiCenja - koje je joS
u piinoffi jektl'- 'veC su danas takovi, ·da smo u· mnogim toCkama ·veC preSli
po'St_avljene ndrme. Izl,aganje drugarica o prilikama i. radu u kotarevima bilo
je Vrlo· Zivo ·. i --zanimlJivo. Zatim je· slijedio referat o znaCaju i vaZnosti I.
Koiigrfisa· 'AF2:-:a Hrvats·ke, kojim se pozivaju drugarice da uloZe "maksim11m
napol:a, kakO bi haSe takmiCenje -i naS rad ria ~ulturnom i politiCkom izdizanjtl'Zena postigJi najbolje ·-reiultate. SaopCeno je drugaricama~. da Ce za.};.n·at.ko- Vrijeme j,zaCi t&gt;rigodni broj naSe- omiljene &gt;&gt;Primorke«', te ih se pozval-o
tla svojoni s·Irokoin saradnjorri pomognu·.naSu- Stainpu i naSu usmenu_i pismenu propagandu, koja je- u toku ove·· borbe, Uz puSke i topove, bHa i ostala
nase najjace oruzje. Zatim je proCitan referat o Velikoj Oktobarskoj Revoluciji, koji je bib popracen. odusevljenim poklicima Lenjinu, Staljinu i slavnoj Orvenoj armiji.
· Na kon6u je podpredsjednica drngarica Ana Mataija, zatnolila plenum
da je rijesi duznosti podpredsjednice, jer da je kao majka od 6-ero siro.cadi
i kao pi:-edsjedllica KOAFZ za Novi, suviSe optereCena poslom, te da nc n1oZe
122
123

�T
savjesno ispunjavati i ovu treCu veli'ku duZnost. Njezi!ni su razlozi uvaZeni.
fzrazena joj je topla zahvalnost za dosadasnji pozrtvovan rad. Za novu pod·
predsjednicu izabrana je druga&lt;rica Blanka silovic.
Upucen je ·pozdravni brmjav plenurna I. Kongresu AFZ Hrvatske.
Nakorn otpjevane himne »Hej Slaveni«, oprostile smo se od naSih drugaw
rica, noseCi u srcu duboke utiske i Cvrstu odlruku da svim svojim duZ'nostima u cijelosti udovoljinm.
1vlara39

IDU KOLONE UPRcENIH ZENA ...
Idu kolone Zena. Po kiSi i blatu, po studeni i tami uz strme litice naSih'
gora. Idu kolone po ·suncu i pripeci, po prasnjavirn, beskra.i;nirn cestarna.
Zirni i ljeti, kupajuCi se u znoju, nose st"!'ljivo teske terete n'\ ledirna. Po ..
grbljene, ranjavih nogu, ali lica vedrih, nasmijanih. U oCima ·]m · se zrcali
topla duSa, puna l,jubavi i samoprijegora. To su naSe Zene, naSe Primorke,
sestTe, kCeri,- majke. p,roSie su kroz Zicu koju je krvnik oko nas spleo, vjeSto
su zaobiSle stra:Ze, a 2atim Zure, Zure naprijed, drage naSe hriZne drugarice.
Nemamo Zeljeznica, ni kamiana, ni kola, ni tovarnog blaga, a vojsci
!reba hrane, tople odjeee i drugog rnaterijala. Ogromne se kolicine prebacuju gore drugovima. Prebacuju se veC tri i pol godine na junaCkim ledima
nasib dTUgarica. Dva!deset-pedesel"Stotina njih iz susackog, kraljeviCkog, crikvenickog i novljanskog kotara hodaju satima i satima, prevaljuju desetke
kilometara, bez odmora, bez prigovora, svijesne da rade svoju duZnost, da
pornaZu vojsci, da ubrza&lt;vaju pobjedu. I taka gotovo svaki dan, jedne se vracaju-dmge odlaze. Kad stupe na oslobodeni teritorij lica irn postaju vedrija, noge ih laganije nose. »Zdravo drugovi«!, E._ozdravljaju borce koje susrecu putern. S pjesmom krecu naprijed. Draga partizansk~jljesrna razlijeze
se u slobodi, a narod Gorskog Kotara i borci i ornladina znadu da to idu
Prirnorke, gledaju ih s ljubavlju i pozdravljaju.
Uz tesku brigu za odrzanje golog zivota 5'•ojih obitelj&lt;i, ne za,boravljaju
Primorke svoju duZnost prema domovini. A -Zivot je surov i teZak. OpljaCkano, golo Primorje .ne maZe da ishrani svoju djecu. I prije ·-se je Zivjeio .skrbno;
sirotinjski, a sada je to ne sraVIlljivo teze. svapski i ustaski banditi popili su
ono malo vina i rakije, pojeli su krumpk i drugu lfetinu, odagnali su stoku.
Ostale su prazne kuce, gladna djeca. Da je bar ostalo vino, rakija i srnokve,
to bi se dalo rnijenjati za zito u Gorskom Kotaru, u Sloveniji, u Lici. Ne
ostaje sada drugo nego iskuhavanje soli, a &gt;to je rnucan i dug posao. Ali mora
se. Treba pripremiti drva, treba "donijeti morsku vodu, a Suma je daleko,
obala je daleko. Ne mote se mnogo uCiniti u jednom danu. Leda se Savijaju
pod teskorn barilicom morske vade, pod te5kirn brernenom drva, ali djeca &gt;U
gladna, rnajka mora da ih prehrani uz cijenu svoga zivota. Od sto litara
morske vode dobije se tek oko 3 kg soli. Kad sabere 15-20 kg soli, uprti
torbu na led:a i odlazi da traZi Zito u zamjenu. VraCa se JzmuCena, ali sretna
Sto Ce za nekoliko dana :njezina djeca imati ·kruha i palente. Dotle Ce ona
ponovno lskuhati sol, ponovno krenuti na daleki i teski put ...
Eto, to je danas Zivot ,siromaSne primorske Zene, Zene patnice. A ta ista
Zena spremno i radosno pri'hvaCa breme, kad tlreba prenositi hranu i mate~
rijal za partizane, za sv&lt;Jje borce.
I tako svakodnevno idu kolone, idu teSki tereti, a -krvava i izmuCena leila
nose ih neumorno ...
prof. S. Galekovic - Mara

124

SKUP AFZ-a U BABic DOCU
5. XI 1944. oclrlan je u Babic Docu, opCina Sv. Juraj, skup .zena -~ntifa- .
sistkinja; sa kojeg je poslan .Glavnorn odboru AFZ-a Hrvatske sh]edec1 brzo. ·
.
·
.
jav: · .
»Mi zene antifasrstkinje opCine Sv. Juraj, sela Babic Dolac, sakuplJene
na svom skupu PosveCenom !Tvom kongresu· AFZ-a Hrvatske, svjesne _po~
htvovnosti, koju ste vi pridonijele i pridonasite jos uv;jek za nase zaJedniCko djelo, obeCajemo, da Cemo uCini'ti sve sa strane, da pretkongresno takrnicenje uspije sto bolje.
Primite pla:mene pozdraVe Zena antitfaSistkinja sela BabiC Dolac, opCine
Sv. Juraj.«
Ovaj je brzojav potpisalo 25 zena.
ZENE CESARICE
Zene Cesarice, kotara Senj, svjeisne su da i one moraju pridonijeti sv?j
udio za slobodu. One su po snijegu i kisi nosile danju i nocu, kad god Je
trebalo hranu horcima. Penja!e su ·se preko .gurrnih velebhskih klisura na
kote oct preko 1200 rnetara i na udaljenost od 15-20 kilometara. Ustase su
popalili mnoge kuce, mnoge rnaj'ke s brojnorn djecorn ostale su bez: krov~
nad glavom, ali nisu klonule duhorn, nego i da!je porna!lu sv~ju vojsku otkldajuCi od usta sebi i svojoj djeci, spremne da i one prime pusku u ruke; aka
se ukaze potreba.

NASA FUMICA
Nakon dvogodisnjeg neurnornog rada na pornag1&gt;nju NOP-a, strijeljana
je od ustaskih zlocinaca na Rabu d~.gari~~ ~umka }'llacov_i~· Bila j~ od
samog pocetka ustanka jedna od na]VnJedmJih 1 naJpozrtvo':'mJih '!ffiladm.kl;
Vrsila je kurirsku sluzbu i dijelila Stampu. 30. VII. uh«pstli su Je ustask1
krvnici, naSavSi je kod kuCe na spavanju. MuCili su je na zvjerski naCin zabadajuci joj igle pod nokte: l'rebili, joj jednu pa drugu nogu i iscupali kosu;.
traZeci od nje da izda.svoje drugove irad. Hrabro je podnijela sve te rnuke·
govo-reCi: »Radite Sto hoCete, ali od mene ne Cete ni-Sta sarznati.« Odvt.l'kli suje u jednu Sumi,cu i ubili sa tri hita,' a njezino mlado tijelo ostavHi ni ne·:
pokrivsi ga zemljorn. Tri dana nego je bila ovako zvjerski umorena rekla je
drugovirna: »Drugovi, nije mi tesko ·poginuti za slobodu, ali ako padnern,
osvetite me.«
A drugovi Ce svjesno j junaOki ispuni,ti Zelju dru~arice Fumice.
NASE BAKE
U Hreljinu zivi jedna 80-godi-Snj,a starica. Ona je s majcinskorn ljubavlju
do sada lsplela preko 60 pari carapa za nase drage borce. Sta;rica i.e goto':o ;
slijepa, pa kad ·su je neke drugarice opomenule neka ne napreze tohko svoje
slabe oCi, ona je odgovorila: »Svaku Carapu koju spletem obilje.Zim svojin1
suzama. Ponosna sam §to mogu i ja da neSto uradim za naSe sinove, naSe .
drage narodne bovce.«
Ova je starica svojim dirljivim primjeron1 postala uzor naSim Zenama i
rnajkarna.
125

�/

ISTRANKA
FRONTE zENA ISTRE
Broj 1

.

Srpanj 1944 .

~:

Ovaj list Jzlazi u dva i;odanja, u hrvatskom ,; taHjanskom jeziku pod na.
slovom »I-stranka&lt;&lt; i ·&gt;&gt;La donna i,striooa«.
On ce oja6rti jedinstvo svih hrva~skih i talijanskih zena Istre i probudit
Ce joS viSe brat.stvo dvaju naroda u borbi protiv faSizma i u ;nov6m slO~
bodnorri Zivotu.
·
·
ZAsTO IZLAZI »&gt;STRANKA«?

Cesto naSe drugarice Is_tranke pitaju zaSto :mi nemamo svog Zenskog
lista? DoSao je do njih po koji -broj »Prirnorke« i »Zene u borbi&lt;&lt;,, glasi-lo.
Zena Hrvatske.-. NaSim :,su Zellama ti listovi bliski i .dragi. Iz njih _su one
vidjele :koliko .su- njihove sestre u svim krajevima riaSe domovi·ne J&gt;repatile,.
kako se. bore, kako rade, kako -uC.e, kako uCestvuju ·u izgradnji na.Se- :f!:-QVe
demokratske federalne driave Hnnatske. Iz tih su listova nase zene dptfiiale
~oliko. su se Zene drugih_ krajeva izdigle, koH'ko su nauCile kroz ove tri go dine
krvave i teSke borbe prO\tiv okupatora talijanskih _faSista i Nijemaca,_ protiv
domadh izdajka, ustaSa i Cetni'ka. Za to i ni'je. Cudq -Sto .s-u i naSe Zene zaZ~~­
lile cla jiDaju svoj Zernski list u kom bismo mi mogle pi,gati o svom radu, o
borbi, o :Zlti Sto ga okupator nanosi naSem na·rodu, Jilst koji Ce nas pouCiti
o sve1nu onome ·sto su naSe drugarice iz ostalih ·krajeva Hrvatske nauCile.
Zelja na§ih Zena isPllnila se: I~lazr' naS list, -izlazi »Istranka«.

Koji _
_su

zad~ci »Istr~nke«?

PRVI l GLAVNI ZADATAK naseg lista jest da oko sebe okupi sve zene
Istre, Hrvatice i Talijanke, se1janke i gradanke, da ih medusobno upozna i
zbHzi, da stvori jed;nstvo svih antifasistkinja Istre, da iskuje borben6 brat-·
stvo hrvatsloih i talijanskih antifasistbnja.
126

f27

�To cemo postici na taj nac1n !ao ce u svom Hstu zene pisati o svom
radu, o svojoj borbi, o tome rkoH1ko su postigle u svom izdizanju i- uCestvovanju u i~grwdnji nase nove federalne driave Hrvatske, koliko su postigle u
svom uCestvovanju i pomaganju narodne vlasti i njenih ustanova.
DRUGI ZADATAK naseg l:lsta jest da sto prije odstrani izaostalost nasih
zena, lroja je posljedica camljenja pod fasistickim ·ropstvom, koje je ugusivalo svaki napredak nai.Seg 111aroda, naroCito Zena. NaSe Zene, i ako su ostale
duboko nacionalne, i acko su sacuvacle svoj materinji jezi·k, ipak tesko iii cak
nikako ne Citaju hrvatski, njima su nepoznati mnogi pojmovi druStvenog i
politickog zivota, name&gt;to pak mnogi pojmovi nase Narodno-oslobodilacke
borbe. Nas Hst treba da pouci -nase zene o svemu tome. Da bi on mogao da
izvrSi i taj svoj eadatak, naSe Zene treba da pDSu, ·da nam ka.Zu o Cemu bi
Zeljele da »lstranka« piSe, da pitaju i traZe OOgovor na sve gno Sto i m je
tesko shvatiti.
Da li Ce i u kojem roku »lStranka« ~v:rSilti te svoje zad~tke, ovd.si o
nama svima, o svim Zenama Istre.
Redakcija &gt;&gt;lts-tranke«
1

NIKAKAV TEROR NE MOZE SKRSITI BORBENI DUH
ISTARSKIH ZENA
U naSem selu nalazi se neprijate}jski garnizon. FaSistiCki i Svapski z~o·
cinci odlaze u okolna sela gdje pljackaju, p&lt;'~le i ubijaju. Dovode cesto i po
kojeg partizana iii rodoljuba. Muce ih i na zvjenski nacin ih ubijaju. Evo
samo nekollko primjera.
·
Jednog dana doveli su jednog druga. Cula sam da je iz L&lt;'lbina. Strahovito su ga muOili. Tri dana .su ga d[1Za1li bez hrane i vode&lt;C!.ft kad ·viSe nisu
znali kako bi ga joS ·muCilii skinuli su ·mu orvenu :zNijezdu s kape i s Cavlima
pribili na glavu. Treci dan su ga objesili na jedan stup ·na dugom komopu,
nj·ihali ga i smijali se. Dr~ali su ga tako obje5enog pet .dana. Jedna ih je zena
molila .da ga skinu, a ba,-,dit joj je odgovorio: »Treba da vlsi tako dugo, dok
mu se glava ne otkine«, i tek su ga peti dan skinulL
Nakon par dana objesm su na isti stup 50-godiSnjeg staroa iz Brgudca.
Dan iza toga objesild su na dr.ugu stranu Zelje:zmiCke stamice nekog drrugog
covjeka, za koga nlsam .mogla saznati odakle je. Kad su skinuli ave rodoljube, "'akopali •SU ih u jedan dolac. No zlocinaoka dusa tih razbojnika jos
nije blla zadovoljna. Na grob su bacili i bombu.
Kako je straSno Zlivjeti u ovom stlraSnom mjestu, kako je &amp;traSno gledati
nJihova strasna !ica, slusati njihov zivotinjski smijeh. Oh, kako ih mrzimo,
kako zelj:no ocekujemo, kad ce opet nase brigade, nasi osvetnici u!dariti na
ovo prokleto njihova gnijezdo.
Drugarica iz Lupoglava

PODIMO ZAPOCETIM PUTEM
_.----.--..

)'

' //1
//'

f

/
(

Zene su Istre bile za vrijeme faslsticke Italije ouvari hrvatskog materinjeg jezika. I&lt;Croz 25 godlna fasisticke skole i fasisticka propaganda nisu
uspjeli odnaroditi istarsku omladinu. NaSe Zene ·SU Cv:rsto vjerovale da mora
doCi dan kada ce se fs'lra osloboditi, kada ce opet biti prikljucena svojoj
hrvatskoj domovini.

\.__-----

128

/

U Narodno-oslobodilackoj borbi zene Istre su osjetile onu borbu koju
su i ako nejasno •naslu6ivale, o kojoj su sanjale, o. kojoj su govorile svojoj
djeci. Kada su pred vise od dvije godine poceli dolaziti prvi sinovi i kceri
istarskog onaroda, koji SU pobjegli pred fasizmom i zivjeli II drugim k•rajevima hrvats-ke Jugoslavije, istarske Zene, su u njinTa vidjele nove apostole,
koji propovijedaju novu slobodu do koje se moze do6i samo te5kom i dugom
borbom, al'i do koje Ce se sigurnO- doCi. Ohe su sluSale Zelj111o njihove rijeCi o
ostaloj jugoslav~nskoj braCi, koja vee ctugo vremena· vade teSku i krvavu
borbu protiv faSi'StiCkih zavojevaCa i njihovih slugu, Cetnika i ustaSa. Slu~ale
su o .popaljenim selima, ubijenim ·i silovanirri Zenartla, o p~·klanoj ~rpskoj
djeci, -izmucenom ali hrabrom srpskoin narodu, o njihovoj herojskoj borbi
za slobodu. Ntsu se plaSile Zrtava, upijale su njihove rijeCi i slale svoje sinove
i muZeve preko pltanina i Suma, preko zloglasne granice medu ostalu hrvat~
swu i srpsku bracu, da se zajednicki bore za slobodu Jugoslavije, za slobodu
Hrvatske, za slobodu Jstre. Plele su campe, sakupljale hranu za prve partizanske Cetice u · I·stri, pi'satle svoj'i•m sinovi-ma i muZevima da se hrabro bore
i donesu slobodu htri. Njoihova bvPba nije bila uzaludna. Kada je pod udarcima -savezniCkih snaga, pod udarci&lt;ma naSe herojske Narodno~oslobodHaCke
Yojske, kapitulirala faSisticka Italija, ZAVNOH je proglasio pripojenje Istre
matici Hrvatskoj, a AVNOJ je tu odluku potvrdlo. Ta je odluka dala na znanje cijelom sv·ijetu odluCnost naroda Jugoslavije, odluCnost hrvatslkog na~
roda, da se IsDra 111rati svojoj domovini Hrvatskoj, da se istarska braCa, koja
su svojom krvlju i•zvojevala to prikljuCenje, ujedine s ostalom hrvatskom
braeom i da izgr·ade svoju novu demokra:tsku federalnu drZavu Hrvatsku u 1
demokratskoj fedemtiNnoj Jugos.J::wiji.
__.-j-.
Poslije prikljucenja Istre Hrvatskoj 40 i poslije upada njemackih razbojnika u lstri, poCinju se [ na samom istaJrskom tlu formirati jedinice NOV,
koje su danas vee izrasle u dvije i:starske brigade i dva partizanska odreda,
koji nemilosrdno tuku fas±sticke i svapske zlocince i koji oslobadaju Istru.
Okupljene oko svoje AFZ zene su pocele od prvog casa pomagati nasu
vo}sku, brinuN se za svoje partizane.
·
No Zene su osjetile da to nije jedina pomoC, koju one mogu dati Narodno-oslobodila6koj bo~bi. Osjetile su da one, koje su bile za vrijeme fasistickog ropstva Cuvari nar;odnog jezika i nacionalne svijesti, hioraju -dana's postati Cuvarri slobode i nove narodne vlasti, za koju njihovi sinovi i muZevi
prolijevaju svoju· krv; osjetile su :da i one moraju postati graditelji nove
hrvatske domovine. A jedino· -organizovan narod moZe iZJgraditi svoju novu
demokrats,ku dr.Zavu,- svoju novu dem-okratsku vlast, za koju je prolirveno
toliko dmgocjene wrv·i, .za koju je palo toliko dragocjenih zrtava, za koju su
popaljena i popljaC.kana tol!ika sela i ostalo toH:ko siroCadi i udovica. StvarajuCi sv:oju borbenu AFZ, Zene su se organizi:rale pomagale svoju vojsku,
stvarale radne grpe, uCile, borile se i postale velika pornO&lt;; naSoj narodnoj
vlasti:. naSi'm NOO~ima.
Svojom borbom ~ sVoj'i'm radom u narodno-oslobodilaCkom pokretu dokazale su Zene da su stvarno ravnopr_avne muSkarcima. Najbolje Zene birane
su u NOO-e i time je vee prije donesenja o~luke III. :zasjedanja ZAVNOH-a
o ravnopravnosti Zena narrod Istre priznao Zenama to pravo.
Broj zena odbor_plka u NOO-ima u Istri i~nosi oko 400, tj. oko jedna
petina ukupnog broja o~bornika, koji iznosi ako 2.000. Taj broj najrbolje
govori o tome da su Zene stvarno uzele uCeSCa u ,stvaranju na:rodne vlasti
i ii:gradinji nov~ demokra!Jske federalne drZarve Hrvatske.

129

�u radnim cetama sudje1uje nekoliko hiljada zena; koje su narocito aktivne ,kod zetve. Kroz prosvjetne Jrurseve AF:i: preslo je oko 50 zena, a zene
sudjeluju i u borben:im grupama i u raZJnim akcijama. NajveCa aktivnost Zena
se pokazuje u sabimim akoijama i pomoCi vojsci.
U svom radu i svojim uspjes-ima na·roCito se istiCu Zene kotara Labin.
U tom kotaru ima 87 zena odbDTilica u NOO-ima- a 10 u gospodarskim komi·
sijama (ostale komisije jos nrsu formirane). u radnim cetama sudjeluje 512
Zena, a ved broj pomaZe od vremena na vrijeme. U cijelom ·kotaru radi orga~
nizirano oko 3.500 zena. Organizacija AFZ u kDtaru Labin dokazala je kako
se 1spravnim radom mogu Zene aktivizirati i kako se mogu brzo prebroditi
mnoge pote.SkoCe.
I ostali kotari pokazuju lijepe uspjehe u radu AFZ-a, no ne smijemo se
na tome zaustaviti, nego treba da racHmo joS viSe nego .do s'Z'I:da, da uCimo
joS viSe nego do sada. Krenimo smjelo putem kojim sn1o po§Ia. Taj put Ce
nam omoguCiti da stvarno budemo Curvari tekovina borbe Cit8.vog naSeg na~
roda, da budemo graditelji i 6uvari nove slobodne demokratske JugDslavije;
~ratske zajednice svih ju:lnoslavenskih naroda.

KOTARSKE KONFERENCIJE
U rolm ad 2 mjeseca odrzano je 9 kotanskih konferencija: Kras, Kastav,
Buzet, Motovun, Buje, Pazin, Cepic, Labin, Zmlnj. Na tim je konferencijama
ucestvovalo oko 2.330 zena.
Pozdravni brzojav MarSa~Iu Jugoslavije drugu Tiro:
»M'i Zene od kotara Labina toliko leta smo bile skiave pod regimmn
fa.SistiCki 1i smo bile maltratane na se foze, ne smo ni mi ni naSa deca mogli
govoriti zna:sen hrvaoken zajikon kega su nas navadHi naSi stariji NaS Zivot
nan je bil te:Zak zaC smo Zivele vajk va strohe za naSi muZi ki su sa leta zgu:..
bili va kave od karbona, kade gi je ustalo cuda mrtveh i rovinaneh za so
Zivljenje. Danas imam'O naj_lep.Si dan va na.Sen Zivote, zaC drZimo na.So I. Konferenco A.F.Z. na koji 1Srno prvi put pokle-- sm'o Z.ive rnog:le govoriti od rra.Seg
trpjenja. U ten rrajveselejen .dnevu sm·o se spravile preko 350 Zena sega kotara Labina. Na.Se srce nan cvate od veselja kalk:o ove r.oZice ke rastu na toj
ravnice okole nas. Kako ove dve bandiere krvacka i talijanska ke su se
nagnule jectna na drugo i skupa gi vetar vije 1 tako smo i mi Zene Hrvatice i
Talijanke spravile se skupa tu na oven mestu, od kuda te pozdravljamo z
nasen borbenim pozdmvima, tebe, nas mili i dragi voda, druze Tito. Mi se
skupa ti obeCujemo da Cemo dat od sebe Ca viSe budemo m-ogle za to naSo
Jepo s!obodo ko ~namo da cemo imet, a ku· nas budes ti i dalje pelja pu ten
praven tvojen putu.
Kotarska Konferencija A.F.Z.
Kolar Labiu
'130

'

. !

UOCI KONFERENCIJE AFZ ZA ISTRU
Sa Zivim interesom i s velikim veseljem primile ISU Zene Istre vijest da
ce se doskora odrfuti I. Oblasna konferencija AFZ za Istru. No· nije samo ·
kod Zena veliko ·.interesovanje za tu konferenciju. NaSi drugovi iz Narodno
oslobodilackih odbora, nasa omladina, cijeli narod Istre veseli se toj konferencij"i, svi Zele pom.oCi u priprema:ma za nju, mnogi naSi drugovi i omladinci pitaju da li Ce i oni smjeti doCi na tu konferenciju.
Zene se U2lbudeno pripremaju za tu svoju prvu veH1ku manifestaciju. OctluCile su da Ce na nju poslati najbolje Zene, one Zene, koje se budu najviSe istakle u takmiCenju. A Zene ·svakog kotara hOCe da na konferenciji budu
prve, da se mogu pohvaliti da su bile najhrabrije, da su najbolje.
Stvaraju se radne grupe. Zetva je. Mora se spasiti Zetva da nam je
ne otme neprijatelj. NaS narod, ·naSa vojska treba rda jedu narodni kruh, a
ne da ga jede krvava, faSi1
stiC·ka i Svapska gamad, koja paH naSe kuCe, ubija
naSe ljude, siluje i ubija naSe Zene i 'kolje naSu nevinu djecu. »Nl zrna Zita
okupatorw( .rekao je drug Tito, a to ime izgovaraju rado na.Se isrtarske Zene.
Sabtre se i prenosi hrana za vojsku. Svuda se poka.zi..lje Ziva briga za ranjenike.
»Svi na front - Sve za firont« ispi,suje se- po zidovima na.Sih popaljenih
domova, ispisuje se u duSama naSih Zena.
Koliko ima Zena u NOO-ima, kako naSe Zene poma.Zu narodnu vlast, koliko ce zena prouciti Ddluke Ill. zasjedanja ZAVNOH·a - pitanja su, koja
pretresaju Zene na svo}im sastandma i ·koja rjeSavaju uz svestranu pomoC
naSih drugova iz NOO-a i raznih anti£a.SistiCkih organizacija.
Omladinke svestrano poma.Zu Zenama. Svojin1 vedrim sm.ijehom, svojmn
pjes1nom unose one jo.S viSe poleta medu svoje maj'ke i nonice.
Zanje radna grupa. Zapjevale omladinke i gle i ug.ne one stare nonice su
se pomaknule, i ana je skiup:a sa svoj]ln unukama zapjevala: »Druie Tito,
ljubiCice bijela ...{( Zene se uzbudeno pitaju, 1roja Ce od njih biti izabrana
da ide na konferenciju, stare nonice zrunimaju se da li Ce to biti daleko, da
li bi nj ihove staracke noge mogle podnijeti taj put. Najbolje omladinke, uvjerene da Ce ih zapasti sreCa da idu na konferenciju, UZibudeno se dogovaraju
ka.ko Ce okititi svoju k!osu hrvat'Sk,im trobojkama. Mnoge Zene znadu da Ce
konferenciji prisustvovati i pretsjednica Glavnog odbora AFZ za Hrvatslm
drugarica Maca Grzebic, clan PretsjedniStva ZAVNOH-a i clan AVNOJ-a. One
zeljno ocekuju da je vide, da je ouju govoriti, da im kaze, koliko su prepatile
i ·kako se bore zene ostalih krajeva Hrvatske, da po njoj posalju po20drave
herojskim Zenama cijele naSe domovine.
Prlpremaju se Zene J,stre i Zeljno oCekJUju svoj veliki blagdan, svoju konferenciju. P.rvi put u historiji sastat Ce se Zene iz svih krajeva Istre, prvi put
Ce se medusobno upo:znmt•i i .pora~govamti o svojim patnjama i borbi. Ni'kaQ.a
do sada ni-su se rnogle Zene l·st·re sastati. Ni•kada do sada nisu Zeme I•stre
irnale prava da Zive druSt:ven:im · Zivotom. Ni1kada Zene Istre nisu imale prava da raspra'.'ljaju i odlucuju o sudbini svoga narada. Kako to da se taj
polo.Zaj Zene promijen:io? Kark.o to da baS danas u 'Vrijeme rata, u toku
teSke i krvave bo~be naSih naroda pr:otiv okupatora, Zene imaju veCa prava
nego ikad prije, k"ko to da se bas danas, kad f"sisticki i svapski razbojnici
pale naSa sela i ubijaju naS narod, kako to .da se baS danas mo:Zemo sastati,
kako to da smo haS danas ves·elije i sretnije no SUO smo ikact· bile u Zivotu?
Tko nam je to omoguCio? NARODNO-OSLOBODILACKA BORBA, KOJU NARODI JUGOSLAVIJE VODE VEC TRI GODINE, OMOGUCILA NAM JE DA
1

131

�·~

!
DODEMO DO TE SNAGE, DA SE NE BOJIMO VISE sVAPSKIH I FASISTICKIH GLADNIH PASA. Pod snaznim udarcima herojske C!'Vene Armije,
pod udardma engleskih i ame.rii\kih snaga, pod udarcima nase NOV crkava
krvava hitle~ovska zvijer. Nikakav teror,. ni paljenja :ni ubijanja, ne mogu
viSe u nama skrsiti vjeru u skoru pobjedu, u sl&lt;oru slobodu.
Diha41

ZIVJELA I. OBLASNA KONFERENCIJA AFZ ZA ISTRU!

ISTARSKOJ ZENI

U borbu za slobodu

Tvoj zivot je bio- bol, gorCina
i vjeCna crnina

I- sve Sto je poSteno

Za ognjiSte popaljeno
Za pravo tvoje pogazeno
I ti si poSla, istarska t.eno!,

Za tvoje marl jive ruke

A ti si cekala sama
Ko salomljena grana
Iz rata da se vrate
Molila si skruseno Boga
0, iz rata prokletoga!
AI koliko je puta umjesto sina
U ruke ti doSla.kratka &gt;~kartulina&lt;&lt;:
»Nek ti ga ne- bude ni malo iao,
Jer je za »patriju« i DuCeo pao . .- .{&lt;

Upregli su tebi jarmove dvostruke
i dronjke krpila .. ·:
Htjeli su »po·zakonu&lt;&lt;
i njihovoj volji
Da nikad ne saznaS za borbu,
Slobodu i zivot bolji
Ali duboko- na.dne tvoje duse,
Gdje nisu stigli da pustose i ruse
Iskra nade i vjere je sjala
i ti si izdriala!
. Majka, sestro, drugarice

Za slobodu nasu i tebi hvala!
Ante Dmdic

132

· 370 Zetelica, Zena i omiadirrki, sa svpovima, s pjesmom i smijehom prko·,
se neprijatelju, spasavaju pseniou za svoju voJsku, za svoju pobjedu.
Nekada su se Nm poljern orile samo psavke, nekada su ovdje fa:sisticki
gospodari tjerali seljake da za njih siju, da za njih kose, da za njih zanju.
Danas njib vise nema, Cepi6ko je polje nase, Cepicko je polje narodrro. Cvrste
seljaCke ruke dr:le kosu i kose svoju djetelinu. Puni vozovi djeteline odvoze
se, a tvrda seljaCka usta govore o proSHm v.remenima; kada je njihova blago
crkavalo od gladi i suSe, a djetelina i voda bili u rukama faSista.
Zetelice Zanju. :Zita nema mnogo, jer su faSis.ti pobjegli pred narodnim
sudorn, a rrarod se od straba nije usudio orati i sijati. Tek jedan dio polja je
zasijan, ali i to je .mnogo, a narod osjeCa i znade da Ce se dogodine cijeJo
cepicko polje zlatiti psenicom i da ne ce biti dovoljna radna ceta od 370
zetelica da ga pofunje.
Zetelice Zanju, a ·drugovi odvoze snopove na mjesto vrSidbe. Treba raditi
brzo, jer bi neprijatelj mogao pokuSati da nam pSenicu oduzme i da je
uniSti. Zetvu treba spas1ti za narud, za njegovu vojsku, koja baS sarO.a Cisti
neprijateljske gamizone i donosi narodu slobodu ..
Ni naSi pioniri ne zaostaju. Samosvijesno i ponosito vrSe oni svoj odgo·
~rorpi. rad, voze na koHma snopove pjevajuCi omiljen11 pjesmu &gt;&gt;Dru:Ze Tito,
ljubiCice bijela.« I oni osjeCajlll da su dio veHke cjeHne, da i oni gntde svoju
novu, sretnu jugoslavensku domoyinu, l:l k!ojoj Ce i djeca Zivjeti ljepSim
Zivotom.
Zene i omladinke Labirrskog i CepiCkog kotara hrabre su i ne daju se
smesti ni od neprijateljslcih kamiona, koji su ih iznei:radili. Poskakale su u
vodu, bjezale pred svapskim .rafalima, ali su drugog dana bile opel na polju.
Vidjele su one borce naSe brigade »VIladimi,ra Gortana&lt;(. kak!o su juviSali na
PiCan, Sv. Nedelj:u i · dr:uge garnizone. Vidjele su one svoje sinove, muZeve i
bra6u, kako neusru-asivo tiiku neprijatelja. Ugledale su se u nj.ih i hrabro, za
njih, spasavaju- novu· pSenicu.
Franta i pozadi•na tuku zajedniCki neprijatelja, fronta i pozadina gradi
,;o:ajedniCki svoju domovinu, federai'ivnu demokratsku Jugoslaviju.

Za suze i muke
A ti si samo Sutjela, trpila

Crni sit gavrani
Otimali tebi sinove
OCeve, braCu i drugove.

CEPICKO. JE POUE OZIVILO

SLAVA MAJCI NADALIJI MAREciC
MuZa su joj zatvo:liili faSisti. Ostala je sama sa Cetiri kCerke. No i ana i
kCerke radile ..su u naSim organizacijama - borile su se. Nakon 21 mjesec
muZ .joj se vra6a iz zatvora, ali u i'sto v'rijeme Nijen~:ci su uspjeli upvatiti
njenu kcerku Mariju, tukh je, mu6ili i odveli na prisilan rad u Njemacku.
Zapalili su im kucu, popljackali imovinu. · N&lt;&gt;dalija nije sustwla. Radila je
borila se sak11ivajuCi se u bo.Skama i tudim kuCama pred faSi:stiCkim banditima. Dovedeni od izdajka doSli su .faSisri6ki zlodnci i naSli junaC~u majku
na spavanju s njenom 8-godi&amp;njom kcevkom. Tukli su je i mucili i odveli u
Pazin, gdje ·su je i uhl!i. Pogirrula je junacka maj,ka, poginula je Nadalija
MaieCiC, poginuo je stari naoionalrni borac, :lena pozmata nam kao antifaSi·
~ikinja-- joS za vrijeme vladavine faSi2lma. ·
,
.
,
Osvetit cemo te, draga drugarice Nadalijo, osvetit cemo te, majko! Krv
tvoja, ki"v naSih Zena i inajki posveCuje .naSu bonbu; ctaje nam snage da je
mistavimo, -da -pob'ijedimo, da izvojujemo ·slobodu na~Seg naroda, za koju ste
vi Zivjele, za koju ste se borile~ za k&lt;oju ste dale svoju krv.
133

�&lt;¥('

'
!
FANICA MILIC, CLANICA KOTARSKOG ODBORA AF:I: ZA KASTAV

Tri mjeseca iza Taneta poginula je i Fanica. Brat i sestra, kaji su dali za
Naradna-aslabadilaoku bOJcbu sve, i lmcu zivag spaljenog aca, i svoj rad, i
svoje mlade Zivote.
Ranjena od neprijateljskog bacaCa, Fooica je odvedena u bohricu. Izgubila je nogu, ali vedra, kakova je uv•ijek hila, strpljiva i veselo je rekla:
»Noga, pa Sto za •to. Ca'~t je ostati bez noge u borbi z-a svoj narod!« No nije
astala sama bez nage. Strpljivo je paclna·sala bali ne gubeCi vedrine i smjeska
koji joj je titrao na mrtvim Ulsnama.
Bila je hrabra u bartbi, hrabro je i umrla. Njena vedrina i hrabrast preSla je s nje na nas. Borit. Cerna se kao Sto 'Se i ona borila, osvetit Cemo je
Slava drugarici Fooici MiliC!
KONFERENCIJA AF:I: ZA KOTAR MOTOVUN
Jedna za drugom stupale su Zene na pozornicu, govorile o svom teSkom
Zivotu, o patnjama i stradoo}irna, o neprijateljskim zloCinitna, o Zrtvama,
kaje su do sada podnijele u borbi za slobodu svaga naroda. Njihova barbena
Hca redala su se jedna za drugim, a na svima se odraZavala Cvrsta volja da
nastave borbu i da dadu sve od sebe za svetu Narodno-oslobodilaCku borbu.
Neprijatelj dalazi u njihova sela, pljacka i terorizira, ali barbeni duh zena
kotara Motovun ne mo.Ze sk.r§iti nika·kav neprijateljSlki teror.

ranili me na pet mjesta. Sinovi su fonni~rali I. Cetu posl:ije »rastrelamentac&lt;.
Sve dajem i sve Cu datti drage volje samo nek nam 9,ode naSa s1oboda« kaZe
jedna divna maj1ka.
»Imam mu.Za, •koji je ot'iSao u- Sumu u par.tJizane. Nijemci su ga zar~J.~-il~
i adveli u Njemacku. Rada b'ih da je tu, ali kada nije, moram ja pomagat1 l
radilti i za sebe i za njega.«
»Ja sam iz 1samog Motovuna i mogu malo pomoCi, jer se od faSista ne
n1o.Zen1o ni maknuti, ali 6u zato raditi koliko mogu da i drugi u lVlotovunu
pristanu uz na·,Sq. bo:r1bu.«
»la se bori;m od prve ure od kad su kod ~as -doSli' prvi pa:rtlzami. Uvijek
smo radili i tajiTlo u Sumu jesti nosili. Da je mu.Z ovdjti i on. bF-bio u partizanima, ali on je zardbljen u Siciliji i potrebno je, drugarice, da trazimo od,
Saveznika da na:m poSalju naSe muZeVe iz Sicillije i -Sardenje, da se bore u
nasoj vojsci. Nije potcrebno, drugarice, da smo strasljive! · Slabode nije bez
borbe! Ako se pogine, pogine se za naSu borbu, za naSu sloho~u- Svi treba
da se bori1mO i da Nijemce i faSist~~s-tavimo pod nQge«·-rijeCi 'su Qorb~ne drugarice iz M.
·
&gt;~Drugarice i ja imam -muZa i poslala sam_ ga- u pal~tiz&lt;;ih~. :~iSe iTii da je
zadovoljan i kafe da ce se tuCi protiv N'ijemaca makar 40 let, On ·kaze da
se 7 let tukao za Italiju, a da nije ·.znao za svoju slobodu i za sv6ju ,Qjecuc&lt;
govori vesela Zena.
~- · .

»Dala sam tni sina u Narodna,dslabodilacku vajsku, drage sam ih volje
dala&lt;c izjavljuje st~rica sedamdesetih godina.
»U naSem su selu svi zadovroljni S!to se naSi omladinci rfi1aze u NOV, ali
nam je Zao Sto ih ima mnogo, koji se joS nalaze u ZJarobljeniStvu u Sa·rdenji
i SiciHj,L Svi mi traZ·imo da se oni vrate u svoju dom·ovinu, da se i oni bore
u redovima NOV .skupa s drugim mladiCima naSega sela« ka.Ze drugarica iz
Martinci.
»Pomogla sam i kruhom i vi,nom 1 JOS cu dokle god budem Ziva. Kada
je bJo »rastrelamenat« kuhala sam i nosila na.Sim par:tizanima u Sum·U&lt;c izjavljuje nonica iz opCine Vrh.
»Dala sam tri sina u borbu ·i dala bi joS da ih imam« kaZe druga jedna
sta.rica.
»Morarho pomoCi naSu borbu Oime moZemo. NaSa vojska nema magazina, mi moramo da·ti sve Sto treba na~im bordma. A ima i puno naSih
briznih !judi, koji su puna pretrpjeli, pabijeni i popaljeni. Nasa je duznost
da i njJh pomognemo. Mnramo dati za na.Su vojskru, ·makar rni sami jeli samo za pol trbuhac&lt; kaZe Katka.

»Moj stin od 17 godina iSao je pa11Nzanima da im nosi hnmu i municiju.
Saznali to fasisti, dasli i ubili ga. Poginua je za slobodu. Izgubila .sam u borbi
brata i kunj:;.da. S'Vejedna sma mi zadovo!jni samo eta nasa borba ide naprijed i pomoCi Cerna svime Cime budemo inogLi, kad veC nemamo koga viSe
.dati u partizane.
»Kada je kapitulirala ItaHja, ubi'li -su mi muZa. Sinovi su . .mi doSli 1~ talijanske vojske i odmah sam ih poslala,u parNzane. U kuci sam l~jeCila ranjenog druga komandJira. DoSii faSi sti, on je pobjegao, a na mene su pucali i
1

134

!35

�"&amp;]"'

I
Questo lo raggiungeremo ·Se le nostre donne scriveranno nel lora giornale
del Joro Javoro, della !oro Iotta, di quello che haimo realizmto nella !oro
educa21ione e nella parte presa alia cnstruzinne del nostro nuovo stato fede·
rale di Croazia; di quanta hanna reaN.zzato co1laborando e aiutando le auto·
ridt popolari e le loro istituz-ioni.
Secondo compito del nostro gio:rtnale e di dare impulso all'educazione
sociale delle nostre donne, rimaJSta moHo arretrata duramte i lunghi anni
di schiavitU fasds-ta, nei qual,i ogni progress-a era ·soffocato dal regime di
oppressione. Di far conoscere le ragioni del nostro Movin1ento e il posto che
1
Spetta alle nostre donne, og~ nella Iotta e domani nell'organizzazione della
nuova vita statale, in cui anche Ia donna italiana dovra entrare cosciente del
valore della raggiurrta liberta e della partecipazione attiva che da lei sl attende e che le e dservata.
B nostro giornale deve essere di _
guida aHe •nostre donne. ·
Perche esso ·possa adempiere a questa compito e necessarJo che le nostre
donne scrivano, che oi dicano di- cosa desidererebbero che scrivesse «La
Donna ISJtriana»; che d pongano. domande e richiedano schiarin1enti su
quanta e loro difficitle comprendere.
Se «La Donna Istriana» SJara all'altezza di questi compiti, dipende:ra da
noi tutte, ·da turtte le donne deH'l'stria. E non sara Ia buona volonta che ci
fara difetJto.
La Redazione
CHE COSA E' IL F.F.A. E QUAL! SONO I SUO! COMPITI
Nella Iotta popolare di ,Hberazione abbiamoparecchie organi,zzaz~·oni anti~
fasdste aventi il compita dli orga·nizzare e -rendere attJi.vo il J?Qpolo nel Fronte
Popolare di Liberazione. Tutte queste organizzazioni sono paiite di tale firon te
ed hanna gli ·stessi scapi, anche se ognuna di esse raggruppa diverse cate.
gorie popolari.
Una di tali organizzaziorri e il F.F.A. Quale clunque ne e il compito? Esso
deve raccogliere tutte 'le donne ant-ifasciste e renderle attive ·nel frOnte pO:po·
lare di Iiberazione. Quando didamo che bisogria raccogliere e rendere attive
tutte lc donne sembra che espdmiarno un com,pito relativramente -semplice;
rna se esaminiamo meglio la cosa, vedremo che si tratta· di un'opera lrllm·ensa, alla quale hilsogna la!Vo.i:-are a Iungo, con paz-ienza e :PerHnB.cia.
Molte dmme specialmerrte nel'le citta, hanno sentito parlare boo poco del
nostro Movimento, o :in ca&lt;so contTado, ne hanna sentito pa.dare moHo dal1a
propaganda nemrica. Bsse non lo conos-oono, speso ne hanno paura, perch(::
il lle1nico Io rappresenta come .miramte all'abolizione della proprieta pdvata,
afferma che si ·uocide Ia gente, si inc.endiano le case e 'le Chiese, si disonorano le fanciulle, e c-osi via. E' nostrO dovere civviCinare queste donne, far
loro conoscere -il nostro Movirnento, di•mostrare che la propaganda nemica
e falsa e che quanta essa ci attriibuisce e proprio caratteristica del nemico.
Che Ie ·case stiano cosl le conv-inceremo f-acilmente. Perche possediamo prove
a rsufficienza nei ·nostri paesi, .nei nostri vHlagi e ·nelle nost·re Chiese bru·
dati, nei sacerdoti ucoisi, nelle donne violentate e ·nella ·gente assassinata.
Anche nella nostra campagna si t·rovano ancora donne non abbastanza
a conOscenza del nostro Movi!rriento. C'e chi domanda che cosa aVverra
.delle Chiese, c'e chi non lascia Venire le figlie nelle nostre organizzazioni
giovanni, perche teme per Ia loro onesta. Queste donne si Iasoiano prendere
138

/

I,

dalla propaganda nemica; ill ohe significa daitronde che non sono ·suff.ioienteTI1ente al corrente degli scapi della nostra ·Iotta. Noi dobbia,mo avvicinarle.
Spiegare !oro pazientemente Ie decisioni della III. Sessione della ZAVNOH e
della seconda Sessione dell'AVNOJ. Quando avranno megliio capita questa,
quando av:ranno conosciuto gli .scopi della nostra Iotta, ~sse non avrano pllt
timoPi per Ia fede e la Chiesa non avranno pill paura a mamdare le loro
figHe nelle organiz.zazioni femm,inHi, non cadranno pill i-n baLia, della propa·
ganda nemica.
Vi sono donne che ancora non vogliono ·mandare i ,lora f.igli e i loro rna·
riti nelle file dei combattenti del popolo. Esse non sono avverse alla nostra
Iotta e desiderano che ci libedacrno del fasdtsmo, rna vogliono salvare i loro
figli e i lora mariti e pensano di salvarli ~tenendoli a ca·sa. Bi1sogna .avviCJinarsi
anche a queste donne e spiegare con pazienza e dimostrare che in tal modo
non procureranno la sa:lvezza dei figli e dei mariti, giacche prima o poi li
porteranno via .j Tede'schi e i fa:sdsti e li ·spingeranno al lavor-o nelle fabbriche ge~maniche, dove periranno per le bom:be nemiche; oppure li rivestiranno nella lora uni!forme e 1i costringeranno a sparare contra i fratelli, che
si battono contro il fascismo per Ia liberta del popolo; li spediranno a combattere in Russia, in Ita~ia, in Francia, in I:srtria, in Croazia, o chi sa do!Ve.
PerciO bisogna dimostrare .che, Se vogliamo Hberarci da fasciPs,ti e tedeschi,
se vogliamo essere domani ~iberi, e neces·Sario anche sacri.ficare qualche
cosa per questa liberta.
Ecco quali sono ,in linea di ·mas-si,ma i con1piti che si pongono davanti
alle donne membra dei nostri Comitati, per quanta concerne -il raggruppa·
mento di tutte le .donne antMasciste. Perche possano esserne aU'altezza, bi.
sogna che an:Mttutto ne siano bene a conoscenza esse stesse. II che significa
che hi:sogna studia•re a fonda tali compiti. Molte di noi sono membri dei
C.P.L.; in tale sede 1i stmdieremo e ci consiglieremo con i co.mpagni. -Molte
donne sono in altre istJ]turzioni, rna perohe. esse possano bene stu¢1:iare le decisioni della III. Ses,sione della ZAVNOH e tutti gli altri problemi, sara
n-ecesSaria che vengano organ1izzati corsi, nei quali le donne membro di
Comitate ne divengano pienamente coscienti.
Vi sono donne italiame antifasdste, le qua!li aderirebbero volentieri al
nost:ro Movimento, rna mancano di fiducia e temono dri esse:re messe alla pari
dei f.ascis1ti e subire le vendette per i delitti da questi con1piUtti. Bs.se· temono
di non avere nel n-o:s-tro nuovo stato federale ·di Croazia i loro dirltti na·
zionali; temono che 1si tenti di croatizzarle, cosi come i fasdsti hanna tent:ato
di italianizzare i croati. E' necessaria che ci accostiamo anche a ques-te donne,
che spieghiamo 1om pazientemente le dedsioni della III. Sessione della
ZAVNOH; bisogna che a1Jtravevso il F.F.A. si crei .Ja katellanza di Iotta tra
donne antifasciste •italiane e .croate.
In I1stria .sian1o 11iusdti a mobilitatre un grande nun1ero, possiaJmo dire
la grande ··maggioranza delle donne. Es1se raccolgono i viveri, e li tras.portano,
tessono calze per i nostri combattenti, cucinano e partano loro il cibo, rae~
colgono 1materia•le sanitaria per i nostri feriti, -spediscono 1oro pacchetti, ecc.
Ma le nostre donne non sono ancora sufficientemente attive nella costruzione del potere popolare, dei Comitati Popolari di Liberazione e delle loro
instituzJoni.
II lavoro principale delle nostre donne consiste anco.ra nell'aiuto
all'Esercito. Le componenti dei C.P .L. non pa·rteoipano an cora alla disoussione di tutti i problemi che si esaminanO nelle dunioni dei loro Com'itati,
1

�esse ·non se ne· sentono anco.ra membri a· pariHt di _,.(lddtti. In molti casi- Ie
donne vi hanna ISOltanto l'incarico e la cura dei rifornimenti all'-Esercito.
Aile adunanze di ·villaggio •le donne nan partecipano ancora abbastanza alia
risoluzione di tutti 1i problemi locali; esse lasciano ancora questo ag1i uomini.
Nelle adunate le donne componenti e membri di Comitato non si presentano
a parlare a· nome della lora categoria per indicare alle altre donne il Iavoro
e cos~ via. ·Esse c~nsi:de~ano ancora sufficiente di•s-cutere di tutti questi pro·
blem1 nelle lora nunron1 pa·rticolani, solo neHe quali si sentono disinvolte e
discutono liberamente: ciO- non va. I nostri inconi:ri particolarJ- sono solo un
m~zz? ausHi~rio, grazie a~ quale poss-iamo •scambiare le nostre idee sulle questloni che SI toccano, •SUI problemi che ci impediscono di partecipare liberamente e a partita di dkitti·alle adunanze dei C.P.L. ai gruppi di v.illaggio,
del F.U.P.L. (Fronte Unico Popolare di Liberazione), ai meetings, ecc. H nosiro dovere e proprio di discutere in ques-te riunioni COSI libefamente con1e
gli- uomini.
·
. _ D?bhia~o. sfor7arci d_i vincere anche questa debolezza. La nostra organizzazwne c1 mutera. Parharnone neHe nost•re adunanze particolari, trovjamo
la maniera di vincer-la, e certa-mente ne verremo a capo. Scriveteci anche su
questi problemi, e tenterema di risolverli insieme; soriveteci anche come li
avete ri'Solti voi, afiinche le compacgne degli altri viHaggi e citta, degli altri
comun1 possano servirsi della vostra espe'denza.
·

GLORIA ALLA GIOVANE MARTIRE NORMA
11 27 maggio U.1S. tre compagni, Norma KriZJman, Gi~ftlnni. Kozulic e
R.o:;alia Gia_cca, furono ciroondati. dai carnefici fascisti in till. villaggio nelle
VlCinanze d1 Portole. Menrtre g.Ii a1ltiJ'i due riuscirono a mettersi in salvo, la
compagna Norma, organizzatrice dell'USAOH, cadde sotto il piombo deu!i
assassini, i quali, .fedeN al•la lora bestialita, si scagliarono come iene cont~o
il ca:davez:-e, ne st_rapparono le vesti insanguhmte, ne __ trafissero -il petto con
una pugnalata e da ultimo lo gettarono neUe spine.
la

II co:r;po della c-ompagna, martire coronata di spine, indica a tutti noi
che dobbiamo pe:r:correre.

s~trada·

I van K.K. SKOJ-a Buje

latta e a vendicarla. L'abbiamo sempre veduta fra i primi, ci risuona sempre
Ia ·sua voce piena di fede e di certezza.
Lamattina del 30 giugna la nostra Brigata Istr;iana «V. Gortan» ha assalito una guarnigione nemica e se ne e impadronita. I nostri combaHenti hanno 'sparato tre ore senza sosta, il nemico ha avuto morti· e tedti, la caserma
e stata occupata: i nostri hanna vinto. II terza Battag1ione, in pos·izione presM
so Golgorica, si e .ritirato, essendo giunta la notizia Che arrlvava: il nemica
in forza superiori. In posi~ione erano rimasti due compagni feriti. Bi·sognava
salvarli. Seriza alcun indugio, perche il ·lora cuore era t·roppo pietoso e fedele,
Pierina e le altre campagne si s:ono dirette al luogo indicato. Col volta tranquillo e il sor.iso sulle labbra, nel gran desiderio di portare aiuto ai combattenti feriti, nel inomento del pericolo, ·negli istanti del loro dolore, le c-oragglose campagne, •so.to la pioggia mortale dei proiettili nemici, con Pierina
in testa, cercano di 1salvare i compagni. I feriti vengono salvati rna Pierina
e Zita42 han pagato oon il loro sangue la vita dei loro combattentL Dna rafM
fica ha co1pito ai due fiianchi la compagna P-ierina, che e caduta ferita graveM
mente. Un altro proiettHe ba colpito Ia compagna Z.ita.
Piedna l'aibbia.mo trovata in :un campo, in -mezzo ai fiorJ, in un lago di
sangue; Zita akune ore .pill ta:rdi, ·moflta •con un sorri'so di beatitudine sulle
labbre. Abbiamo trasportatO Pierina ferita gravemente a casa sua. Neanche
negli ultimi &lt;istanti ella ha abbandonato il pensiero della Iotta. Diceva che
doveva ancora combattere, distruggere le strade e i ponti per impedire il
passaggio del nemico. Sua cognata, che si e trovata tutto i1 tempo al suo
capezzale, le ha detto: «Vedi Pierina mia, che disgrazia oi e capitata, dove
siamo andati a cercar Ia morrte». Con lo sguardo .Iontano, le labbra paHide e
tremanti, Pierina ha riSipOSto: «E' vera, rna tutto questa e per Ia liberta:
tutto e poco finche non •si da Ia vi ta. Io •Sono -contenta di .morire, solo mi
dj.spiace di non poter :pill combattere a fianco dei nostri compagni, di non
pater pill i:spirare al le nast-re campagne una voionta ferrea di Iotta)), Sono
state le ultime parole usoite dalle sue mre lllbbra, inchiodate dalla morte.
TranquiUamente ha chiuso gli ochi.
II suo cuore era pieno d'amore per 1il suo popolo, per il Pantito Comunista, da cui era membro. Mentre giaceva feri-ta &amp;Ul letto, senza timore della
morte che stava avvicinandosi, Pierina ha espresso il desider.io di essere seppellita in un vestito .rosso fia~mma, perche anche lassU essa combattedt. pregando per i nostri fratelli e i nostri compagni, che si battono per quella liberta, che il destine non ha permesso a lei di attendere e di vedeore.
1

1

Le -campagne Pierina e Zita ci hanno 'la:sciarto ognuna Ia cura di due piecoli bambini. E noi li aHeveremo in ·maniera che un giorno sappiano vendicare i1 sangue innocente delle lora madr.i.
CADUTE PER SALVARE I COMPAGNI FERITI
E' nata nella cara terra ist,riana, nelle vlcinanz~_ di Vines, nel distretto
di Alb_ona. La giovane virta di Pieri:na Dragonja Vrbi;mac, madre di due ban1bini, era piena .di sconfinato amore -di Patria. Ne,r profOndo del suo cuore,
ancora al tempo della 1Schiav·i•til f-a.Scista, eila_ sognava la latta per Ia liberta
del suo popolo. Ne1l'anima 'sua c'era a-Bora una visuale ancora i:J.on chiara
di questa Iotta, rna essa 'sentiva che la guerra c-ondotta dal fasci:smo, ir" tuono
dei cannoni e il ,crepitio delle niitragliatrici eiano seguo che propriO ora
stava per venire quello ,in cui aveva creduto per tutta la vita. Caro e il slio
nome ed esso riina~rra fra di noi co·me un impegno sacra a continuare Ia
140

Noi, campagne, giudamo di vendicarvi, di conquilstare la liberta per il
popolo e per i vostri figli, per i quali avete dato il vostro sangue.
Non risparmieremo i ISacdfici; e quando verra il grande giorno, sapremo
di ver risposto al vostro invito.
GLORIA A PIERINA E A ZITA!
MORTE AI CARNEFICI TEDESCHI
Lucia, presidente del F.F.A. di villaggio,
e le altre campagne.
141

�·~
1

BILJESKE

LA CONFERENZA DEL F.F.A. DEL .CARSO
Si e tenuta a T., I'll del mese scorso !a I Conferenza del F.F.A. del Carso.
L'hanno tenuta Ie coraggiose donne di questa manda,mento, dove il nemico,
pill che in qualunqrue altra parte, ha .seminate la strage e ·il terrore, dove
I'occupatore Col solito barbara e sanguinaria sistema ha ucciso e torturato
orrendamente tanti mariti, padri e fratelli, dove ha vlolato tante giovani
donne e le ha mandate ai lavori fo:r:zati in Germania, dove .attraverso i bombardamenti ha trasfo:r:mato i quieti bianchi villaggi in macerie fumanti, sotto
le quali hanna trovato la .morte tanti innocenti.
Per •il monte scosceso, disseminate di piccole rocce, scendevano cantand() le nostre donne; nelle lora mani le bandiere ita1lo-croate con la stella
rossa sventolavano al vento.

Una donna avrvolta in nero, ricacciando coragg,iosamente Ie Jacrime, con
v;oce ferma ha esolamarto: «Soffro di avere perduto mio figlio, rna ancor pill
perche egli non ha poruto combattere a fianco degli altri fino alia vittoria.«
Alia Conferenza era presente H valorroso battaglione Haliano «Pino Budicin», il comandante del quale ha parlarto es-primendo la riconoscenza che
han:t10 tutti i nastri soldati per le nostre coraggiose donne, che tante volte,
sudate, ma consde del loro dovere di madri antifasci'ste, hanna salito la
rnontagna per portar loro ·da -man§iatre nel basco.
1

Oggi le nostre erokhe donne, riunite rnella nostra organi·zzazione del
F.F.A., hanna giurato di aiutare f.ino alia fine !a nostra Iotta, per assicurare,
dopo secoli di schiavltu, a se e ai propri figli Ia liberta.
Marte a! fascismo -

Liberti! ai Popoli!

VIVA IL F.F.A.!
Kira

M2

l. U partizanskom logoru TuhobiC bilo je poCetkom studenog 1941. god. 7 Zena. U borbi s okupators_kim snagarna koje su napale delniCki partizanski logor poginula je Vera Hynkova Vejvoda-Mara.
Zbormk dokumenata i podataka o narodnooslpbodilaCkoj borbi jugoslavenskih naroda (u daljnjem tekstu: Zbomik), tom V, knjiga 2, Beograd 1952, str. 125; Zene Hrvatske u narodnooslobodilaCkoj borbi 1,
Zagreb 1955, str. 52. i 56.
·
2. Bila je to tzv. operacija »Risnjak«. Zbornik, V, 5, str. 619. i 671; Zbornik, V, 6, str. 101-IU6,
111-112, 311. i 337; Zbornik, V, 30, str. 257-258; Zbornik, XIII, 2 str. 752 754--757; Svetozar Tintor,
Trinaesta primorsko·goranska udarna divizija, Zagreb 1968, str. 51-'53; VinkO Svob-Mahmut KonjhodZiC,
Drugi odred Primoraca, Gorana i Istrana, Zagreb 1969, str. 237-261; I. CuculiC, Gorski kotar u nal·octnooslobodilaCkoj borbi, n. dj., str. 337-341.
3. Bila je to operacija »Velika Kapela«. Zbornik, V, 6, str. 354--360; Zbornik, V, 7, str. 304--305,
331-335, 347-351; Zbornik, V, 8, str. 294--303, 397-398, 400-402; Zbornik, XIII, 2, str. 752, 754--757;
Zene Hrvatske I, n. dj., str. 241; S. Tintor, Trinaesta primorsko-goranska, n. dj., str. 54-58; I. CuculiC, Gorski kotar u narodnooslobodilaCkoj borbi, n. dj., str. 341-347.
4. Bila je to operacija pOd nazivom »Wolkenbruch« (Prolom oblaka). Zbornik, V, 20, na viSe
mjesta; Zbornik, V, 21, na viSe mjesta; Zbornik, VI, 7, str. 333. i 337-338; Zbornik, VI, 8, str. 12'J;
Miroslav StepanoviC, NemaC.ka ofenziva »Prolom oblaka«, Vojnoistorijski glasnik, br. 6, Beograd 1965,
str. 36--45; S. Tintor, Trinaesta primorsko-goranska, n. dj., str. 109-122; Vladimir DuSan MatetiC., 14.
primorsko-goranska brigada, Beograd 1973, str. 109-117; Antun Giron, Okrug Gorski kotar u narodnooslobodilaCkoj borbi 1943--1945, Gorski kotar u radniCkom pokretu i NOB-zbornik radova, n. dj., str.
388-395.
.
5. Vidi o tome opSirnije_ u knjizi: :lena u borbi 1943/1945, Zagreb, 1974.
6. Clanak je napisala Jela JanCiC-Starc. Opisuje ubojstvo Bogdana JanCiCa, politiCkog komesara
Gomirske Cete u svibnju 1942.- Vidi: Jela JanCiC, Izdaja u Gomirskoj Ceti, Na Javornici, Ogulin 1961,
str. 144-154.
·
7. Odnosi se na 1942. godinu.
8. Odnosi se na partizanski borbeni logor.
9. Nada BrnCiC.
10. Narodni heroj Ljubica Gerovac. Zbornik narodnih heroja Jugoslavije I, Beograd, 1975, str.
242-243.

11. Odnosi se na istaknutog Clana KPJ Martina FranekiCa.
Ivo.SeviC
Vidi: S. Tintor: Trinaesta primorsko-goranska, n. dj., str. 54.
Odnosi se na _1943. godinu.
Gomirje.
Odnosi se na 1943. godinu.
U sijeCnju 1943. god. organizacija AF.2:-a u Gorskom kotaru imala je: lnicijativni okruZni odbor ad 13 Clanica, 3 -kotarska rukovodstva sa 12 Clanica, 1 opCinski odbor ad 17 Clanica, 38 seoskih
odbora sa 170 Clanica. Nakon provedenih izbora u rujnu 1943. god. izabran je Okru.Zni odbor od 5 Clanica i plenum od 13 Clanica, 5 kotarskih rukovodstava (Brinje, Delnice, Cabar, Ogulin, Vrbov&lt;&gt;ko) od 25
Clanica, 8 opCinskih odbora sa 51 Clanicom i 90 seoskih odbora sa 390 Clanica. Rodoljupka, br. 2, kotoV07.-rujan 1943.
18. Odnosi se na Vojno-partizansku bolnicu br. VII.
19. Julka RajaCiC.
20. Anka Paden.
21. Odnosi se na 1942. godinu.
22. Danica MihaljeviC.
23. Odnosi se na 1943. godinu.
24. Zora MatijeviC.
25. Jelka KnifiC.
26. Ruiica TurkoviC.
27. Nada TonkoviC.
28. Odnosi se na 1943. godinu.
29. Jelka Mataija.
30. Genoveva Tomi6.
31. Odnosi se na 1943. godinu.
32. Ru:l:ica TurkoviC.
33. Milka MileniC.
34. Odnosi se na tvornice u Su~aku.
35. Odnosi se na 1943. godinu,
36. Odnosi se na oslobodenje nakon kapitulacije Italije, 8. IX 1943.
37. Nada BrnCiC.
38. Vicko AntiC.
39. Mara GalekoviC.
40. Odnosi se na odluke ZAVNOH-a od 20. IX 1943, Pokrajinskog NOO-a za Istru od 26. IX 1943.
i AVNOJ-a od 29. XI 1943. godine.
41. Dina ZlatiC.
42. Zita VlaCiC.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

1~

�T

I
IZVORI I LITERATURA

OKRVZNI· ODBOR.AF!/:;a 'liA:.. HR:VAifSKO. PlUMORJE
IZABROAN: NA. L. OKR:U!I:NOJ- KONFEiRENCIJL

/

TomiC Genbveva; predsj~dnica
Mat,ija Ana, podpredsjednica
Segota Melanka-Maja, tajnica

Clan ice:
Iz kotara CrikveniCa
Jz.vori

Arhiv lnstituta za historiju radniCkog poheta
Hrvatske, Zagreb
Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd
Centar za historiju radniCkog pokreta i NOR
Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara,
Rijeka {Fond snimljene izvorne grade)

»Glas Istre«, 1944.
»Il Nostro Giornale«, 1944.
»Istranka«, srpanj 1944.
»La Nostra Lotta«, 1944.
»Primorka«, 1944-1945.
»Primorka u CetverogodiSnjoj borbi
radu«, li·
panj 1945.
»Primorski vjesnik«, 1944.
»Primorski vjesnik«, 1961.
»RadniCka borba«, 1910.
»Rodoljupka«, 1943.
»Vijesti« Propodjela Oblasnog NOO-a za Istru,
.

»1:ena u borbi«, 1944.
Zbomici

Bibliografija izdanja u narodnooslobodilaCkom
ratu, Beograd 1964.
Documenti II, Pula 1973.
Documenti III, Pula 1974.
Gorski kotar u radniCkom pokretu i NOB, Ri·
jeka, 1974.
Istril i Slovensko primorje, Beograd 1952.
Labinska republika, Rijeka 1972.
Na Javornici, Ogulin 1961.
OslobodilaCki pohod na Trsat 4. jugoslavenskc
armije, Beograd 1952.
PoCetnica, 0 istarskoj poCetnici, Rijeka 1975.
PrikljuCenje Istre Federalnoj Ddavi Hrvatslcoj
u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji,
Rijeka 1968.
Punat u borbi, Punat 1960.
Rijeka, Zbornik, Zagreb 1953.
Vinodolski zbornik, Crikvenica 1977, sv. I.
Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. VIVII, Rijeka 1962.
Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. VIIIIX, Rijeka 1964.
Za slobodu, UCitelji, nastavnici i · profc:sori
Hrvatske poginuli u narodnooslobodila6kom
ratu, Zagreb 1955.
Zbomik dokumenata i podataka o narodnooslobodilaCkom ratu jugoslavenskih naroda, tom
V, knjiga 2, 7, 8·, 21; tom VI, knjige 7,, ~;
tom XIII knjiga 2. izlazi u Beogradu od
1955. godine.

144

1967.
Knjige

Stampa

1944.

Zbornik narodnih heroja Jugoslavije, sv. I-II,
Beograd 1975.
lena u ·borbi, Zagreb 1974. ...,.
t:ene Hrvatske u narodnooslof&gt;odilaCkoj borbi,
sv. I-II, Zagreb 1955.
Zene Hrvatske u radniCkom pokretu, Zagreb

Dr· Vinko AntiC, Vinodolska Selca u borbi, Sel·
ca 1975.
Aldo Bresan-Luciano Giuricin, Fratelli nel :ian·
gue, Rijeka 1964.
Radule ButoroviC, Su§ak i Rijcka u NOB, Ri·
jeka 1975.
Tone Crnobori, Borbena Pula, Rijeka 1972.
Jela JanCiC-Starc, Vojno-partizanska bolnica u
Drefnici 1942-1944, Zagreb 1971.
Vladimir-DuSan MatetiC, 14. primorsko-goranska
brigada, Beograd 1973.
Danilo RibariC, Borbeni put 43. istarske divizije, Zagreb 1969.
Mihael Sobolevski, Dre~. 1941, Ogulin 1970.
Mihael Sobolevski-S!avo MagdiC, Ogulin u radniCkom pokretu i NOB, Karlovac 1971.
Petar StrCiC, Zapisnici sjednica OkruZnog narodnooslobodilaCkog odbora za Hrvatsko primorje 1943-1945. godine, Rijeka 1975.
Vinko Svob-Mahmud Konjhod:l.iC, Drugi odred
Primoraca, Gorana i lstrana, Zagreb 1969.
Svetozar Tintor: Trinaesta primorsko-goran&lt;&gt;ka ·
udarna divizija, Zagreb 1968.
And:elka TurCinoviC, Istranke u borbi, Rijcka
1945.

Andrija Tus, Bribir u revolucionarnom pokr.:!tu
i oslobodilaCkom ratu, Zagreb 1971.
Cianci

Vinko AntiC, Partizanske tehnike i tiskare u
Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i
Istri (1941-1945), VJesnik bibliotekara Hrvatske, br. 1-2, Zagreb 1961.
Du.Sanka BorojeviC-Sternberg, Bibliografija listova narodnooslobodilaCke borbe u Hrvatskoj,
Putovi revolucije, br. 1-2, Zagreb 196.3.
Ivan CuculiC, Razvoj NOB-a u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru od 1941. do 1943.
godine, Dometi, br. 8--9-10, Rijeka 1976.
Antun Giron, Hrvatsko primorje, Gorski kotar
i lstra od kapitulacije do oslobodenja, Dometi, br. 8-9-10, R1jeka 1976.
Mario MikoliC, NOP Istre (Jesen 1943 - Jesen
1944. godine), Pazinski memorijal, sv. 6, Pa~
zin 1977.
Miroslav StepanCiC, NemaCka ofenziva »Prolom
oblaka«, Vojnoistorijski glasnik, br. 6, Beograd 1965.
Dina ZlatiC, Prva oblasna konferencija AF:t-a ;a
Istru, Buzetski zbomik, sv. 1, Pula 1976.

Antic Franka
Balas Barica
Golac Mara
Gvbilic Marija
MatanoviC DaniCa.
MatejCiC Laura.
MavriC. Kata
Pila~r

M"arija

SimiC Danica

Iz Kotara Kralj_evica
Benac Marija
JakovCiC Marica
Kruzic Darinka
Subat Mira

Iz katara Krk
CrnCiC Marija·
Franolic Antica
Galjanic Marii.a
KirinCiC SlaviCa
PrivrSek Nevenka
lz kotara Novi

Rogic Marija
Vukelic Ivka
VukuSiC Anka

Iz kotara Susak
Ban Jele
Cuculic Matejka
Coli Ivka
Galekovic Sloboda-Mara
Glazar Lidija-Tanja
Mara
Milolov Bosiljka
Ru:lic Stanka
VraniC Darinka
ZoretiC Nevenka
1:e.ZeliC Tonica

Iz grada Susaka
Babic Vlatka-IIija·.
Biondic Marica
Bukvic Ruza-Ranka·.
Kriskovic S!ava-Era
Kunjasic Marija-VIadm
MajstoroviC Danica-Bela~
MatijeviC Zora·
RuZiC Jo.Za
Segota Mdra-8tojka
Silovic Blanka .
1:urga Izidora-Mar.Zenka

Balen Katica
JovanoviC Tomica
JurCiC Zora
Kucan Olga
Mataija Zora
Skocilic Anka Rikica
Uremovic Kata-Ikica

Budan Franjica

I z kotara Pag

Jaksa.

Stanka
Ticak Neva

Iz fedinica NOV

I z kotara Rab
Dr..Zic Olga
Mareic Ita1ia
Markovina dr Duskova

Iz kotara Senj
Butkovic Ika
Knific Jelka
Rivoseki Melanka·

S otoka Cresa

S atoka Losinja

BUtorac Marica
Cor Anka
Paaen Anka
Paaen Stefa
Vidas Bl.Zenka

S podrucja izvan• teritorija Okruga
Brncic Nada
Turkovic Ru:lica ·
¥ujicic Anka
Vukovic Marija-D1mjlt-

u
145~

�OKRUZNI ODBOR AFZ-a ZA GORSKI ,KOTAR
IZABRAN NA I. OKRUZNOJ KONFERENCIJI

i

Iz kotara C:epic

I

Morsi Marija
Rovina Marija

I

Jelinek Zora, predsjednica
KosalloviC Marica, podpredsjednica

Rajacic Julka, tajnica

C:lanice:
Iz kotara C:abar
Ga.Sparac Vera
GaSparac Zora

Koritnik Ruiica
KriZ Marija
Lipovac Fanika

Ozbolt Tilka
PajniC Francika

Reljac Filipa

Runko Marija

Iz kotara Kastav

r
Toneki Katica
Turk Katica

Iz kotara Ogulin

I
!

.I

Du5ka
KosanoviC Milka

Iz kotara Kras

Lina

Ljuba
Mamula Milka
Trbowe Danica

IvanCiC Jela

Rupena Majda
Stepancie Tilij a
aktivistkinja iz Lupoglava

TrboviC Simica

I z kotara Delnice

Jakovac Marica

. Klaric Anka

Kvatemik Lenka

Ofak Dragica
PaviCiC Pavica
PetranoviC Frana
Premer Josipa
RaCki Em.ica

Iz kotara FuZine

2 aktivistkinje iz Ogulina

Iz kotara Llabin

Iz kotara Vrbovsko

FrankoviC Foska
FrankoviC Marija
Licul Irma

J aksie Naranca
Jauk Stefa
Mrvos Ivka
Mubvic I v.ka

Zahtila Andelina

Prijatelj Marija
Slivka Pavica
StojniC Darinka

Monas Zaneta

Zufie Pepica

Iz kotara Pula
BrsC.iC Fumica
Dikovica Milka
Radetic Aneta
RadoSeviC Marija
Raner Nada

Ana iz Obl. kazaliSne druZine

I z grada Pule
Boreli Teresa
2 aktivistkinje

Iz grada Rijeke
Svalba Danjusa
5 aktivistkinj a

Kauzlaric Albina
Matic Naca
TrboviC Milica

Turk Zdenka
Vrbanac Ivanka

Jakie Kata

Marcelia
Milena, clan. Ope. NOO-a Moto'vun

Vuckovie Ana

Malisa Aneta

Iz kotara Afotovun

TiSiC Marica

BoZiC Rozina
BradetiC Franceska

Fratar Marija
Glaiar Bo:Za
KrSan Zora
aktivistkinja iz Lovrana

Podgornik Micika

Iz kotara Rovinj

Iz kotara Lovran

PerSiC Nina

~.,

MajnariC
MiloSeviC Sabina

Gortan Katica
MatejCiC Zora
MohoroviC Lucija

aktivistkinja iz Labina

Iz jedinica NOV

Bolf Franka

Jardas Milka
Milenic Milka
Milic I vanka
Pilepie Emilija
Srok Milka
clanica iz Ope. NOO-a Zamet

Iz kotara Pazin

Mohor Kata

Iz kotara Tinjan
KoreniC Roza

SkotiC Anica

Rakovac Zvana
Suran Ana

'

Valderstein Lida
Clanica KNOO-a Motovun

Iz kotara Zminj

!

Iz kotara Opatija

j

i
I
!

OBLASNI ODBOR AFZ-a ZA ISTRU
IZABRAN NA I. OBLASNOJ KONFBRENCIJI

Atanazio Tereza
Jardas Slavic a

Kinkela Zaneta
Stanic
Clanica MNOO'a Opatija

BanCiC Foska
Jaga iz sela Smolj and
Kopitar Stefica·Silva

Radovan Linda
ZidariC Marij a
Tt:mkoviC Nada
Turza Ljubica·NaSa

ZlatiC Dina predsjednica

Jakie Kata, podpredsjednica
Raner Stefa·Katija, tajnica

Clanice:

I z kotara Buje

I z kotara Buut

di Castania Meri
Giorgi Marija
Marija Vesna

MikulavCiC Marija

Santan Marija

146

Cemeka zeljka
Nefic Bepa
ZuhiC Pierina

Delegatkinje iz kotareva PoreC i Umag nisu se uslijed blokade mogle probiti
do RaSpora tako da na konferenciN ii ovih kotareva nisu mogle biti birane Clanice
u Oblasni odbor AFZ-a.
147

�SAzETAK

/

.. ¥a~ov~no uklju'Civmije czena_ Gorskog kotara, Hrvatskog primorja :i Istre u
polt!tf5kt ztvot povezancue s oslobodtlackom borbom koju su ad 1941. do 1945. god.
VC!_dtlt nfiYOdt Jugoslavt}e pod vo.dstvom KPJ. lpak Goranke, Primofke 'i 1stranke
uce,_~tv_uJU u. NOB-u od ,pa_Cet~a ·us_tanka, stvaranje organizacije lena antijaSistkinja
poct.n}e kra1em 1941. ·godzne. ··Kra}em 1942. godine organizacija -t.ena antifa.Sistkinja
dobzv~ kona.Ca_n organ!zacioni_o_b~i.~ i djeluj_e pod i"!enom AntifaSistiCke fronte f.ena.
AFt Jlf D~ZfPlJaO sve. -zen~ 'na. l~n.t}t NOP-q z ubr?-o }e postao masovna · antifaSistiCka
organzzact]a Gorankz, Prtmorkt z Istrankt. Clantce AFZ-a u Gorskom -kotaru 'Hrvats~pm ~rimorju i ls!ri angaZ~rale s!'l s~ ~ ~abirnil!! akcijCfma, __ prebacivanj~ ·matert}ala t hrane bor.czma cpar.tzzanskzh }edmzca, vrszle kurzrsku -slu-Zbl4- 'bile .bolniCarke u partizan~ki~ ·t;olf!iCa'J'Za, organizirale analfabetske .teCajeve, =kurseve, brinule se o ratno} :szrocadz, ._ucestvovale u radu organa narodne ·vlasti ·rasturale
ilegalnu stampu NOP'a itd.
'
Odbo!i J!FZ-a u Gorskom kotaru, Primorju i lstri izdavali Su svoje listove.
Taka u .llpn)u 1942: god. Kotarski odbor AFZ-a Ogulin pokrece · izdavanje list a
»Dr11garzca&lt;&lt;. U ~rpn]u 1943. ··god. ·OkruZni odbor AFZ-a za Gorski kotar-izdaje svoje
glaszlo pod nazzvom »Rodoljupka«, a u travnju 1945. god. list ,&gt;~Gorarika«. •.@kruZni
odbor AFZ-a za Hrvatsko primorje pokrenuo je .u prosincu d942. ,god. :svoje .glasilo
»Primorka«, koje izlazi kontinuirano do studenog 1943. godine. U toku 1944. i 1945.
god, »Primorka« je izlazila samo povremeno. U srpnju 1944. .-god. Oblasni -odbor
AFZ-a za Istru je izdao'svoje.glasilo »lstranka« na hrvatskom i »La Donna Jstriana«
na talijanskom jeziku. U svim ovim listovima objavljuju se cClarici --o .orgariizaciji
AFZ-a, o uCeSCu Goranki, Ptimorki i I stranki u NOB-u, a ponekad -listavi ;donose
i liter-arne radove Clanica.AFt-a.
Knjiga ·se sastofi iz dva dijela: uvodne rasprave i izbora .Clanaka iz Stampe
Antifa.SistiCke fronte Zena ·u ·Gorskom kotaru, Hrvatskom ·primorju i 'Tstri. 'U ·uvodnoJ rasprayi n.'! temelju Jzv?,_rne .arhivsk~ grad.e i postojEfCe literature datje razvitak ou:;antzacz}a Antzfaszsttcke fronte zena z nJene dJelatnosti na naznaCenom
podruCJu. Ova ·rasprava, ·izmedu ostaloga, pridonosi i boljem razumijevanju izabranih radova iz Stampe :i daje podlogu za daljnja istrai,ivanja -o uCeSGu Zena
. Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre u narodtzooslobodilaCkom .pdkr.e~u.
Cianci i drugi ·napisi ·izdbrani su iz slijedeCih listova: :Drdf!liriee, .Rodoljupke,
Goranke, Primorke, Istran~e i.La Donna Jstriane. Pri izboru ovih materijala teZilo
se da to budu ani radovi ·koji najautentiCnije prikazuju :uCeSCe i .znaCaj Zena
Gorskog kotara, HrvatSkog -primorja i Istre u narodnooslobodilaCkom pokretu.
Posebno znaCajno je 'za 'tstaCi ·da su gotovo sve radove napisale Zene -- !.uCesnice
u naroq:tzooslobodilaCkom -pdkretu i predstavljaju :suojevrsnu_ 'i dragocjenu ,_-dokumentaczJu, ne samo o -!Jorbi Zena negd i u cjelini naSih naroda i narodnosti za
slobodu i socijalistiCku revoluciju.

148

r
I
'

!

1
1
I

1

RIASSUNTO
La massiccia inclusione delle donne del Gorski Kotar, Litorale croato e
dell' I stria nelle: vita politica e intimamente connessa con la Lotta di Liberazione
condotta dai popoli jugoslavi dal 1941 al 1945 sotto Ia guida del Partito comunista
jugoslavo. Anche se l'adesione all'LPL da parte delle donne di questa territorio
data dal'inizio stesso dell'insurrezione, appena sul finire del 1941 si cominciO creare
una lora organizzazione antijascista. Verso la fine dell'anno seguente tale organizzazione riceve la sua struttura definitiva ed il nome di AntifaSistiCki Front
Zena ( Fronte Femminile Antifascista), raccoglie tutte le donne impegnate nella
LPL -ed assume in breve tempo un carattere di massa. Le donne che vi facevano
parte svolsero azioni di raccolta e trasporto di materiali e viveri per le unitd
partigiane, divennero carriere e injermiere negli ospedali partigiani, organizzarono
corsi di alfabetizzazione e altro genere, si presero cura degli orjani di guerra,
presero parte all'attivitlL degli organi del potere popolare, distribuirono la stampa
clandestina e cost via.
Da parte dei Comitati del Fronte nel Gorski Kolar, Litorale e nell'Istria
vennero pubblicati diversi giornali. Nel giugno del '42 il Comitato distrettuale di
Ogulin promuove l'uscita del l&gt;Drugarica«; il Comitato circondariale del Fronte per
il Gorski Kotar, nel luglio dell'anno seguente, dall'avvio al »Rodoljupka&lt;&lt; e, nell'aprile
del '45, al »Goranka«. Si chiama invece »Primorka&lt;&lt; il foglio del Comitato circondariale del Fronte Femminile Antifascista per il Litorale croato, che ese castantemente dal dicembre del 1942 al novembre del 1943, saltuariamente nel corso
del 1944 e '45. NeZ luglio del 1944 il Comitato regionale del Fronte stampa due
giornali, »Istranka&lt;{ in lingua croata e »La donna istriana&lt;{ in italiano. Le pubblicazioni ospitano articoli dedicati all'organizzazione del Fronte alla partecipazione
nella LPL delle donne del Gorski Kolar, Litorale croato e dell'lstria, e, alle volte,
contributi letterari delle appertenenti al Fronte.
ll libra si compone di due partl: l'introduzione e una selezione di articoli
pubblicati nei sunnominati giornali. L'introduzione, basata sull'autentico materiale
d'archivio e la bibliografia esistente, contempla l'evoluzione delle organizzazioni
del Fronte antifascista delle donne e della sua attivitd nel territorio in parola,
concorrendo cost pure a una migliore comprensione degli articoli presentati e sollecitando ulteriori ricerche sulla partecipazione delle donne di questa regione al
movimento di liberazione.
Gli articoli ed altri scritti provengono dai seguenti giornali: Drugarica, Rodoljupka, Goranka~ Primorka, Istranka e La donna istriana. La selezione pone in
risalto quei lavori che, in maniera autentica, presentano il ruolo svolto dalla donna
in questa regione nella LPL. Particolare significativo e che quasi tutti gli scritti
sono stati stesi da donne, e rappresentano una singolare e preziosa documentazione
non solo sulle donne combattenti ma in genere sulla latta condotta dai nostri
popoli e nazionalitd per la libertd e la rivoluzione sociale.

149

�/

SADRzAJ:
Strana

UVOD

3

Nastanak i djelatnost AFz u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju
i~

Stampa Antifasisticke fronte zena u Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju i Istri
Drugarica, broj I, lipanj 1942
Drugarica, broj 2, lipanj 1942
Drugarica, broj 3-4, srpanj-kolovoz 1942.
Rodoljupka, broj 1, srpanj 1943. .
Rodoljupka, broj 2, kolovoz-rujan 1943.
Goranka, travanj 1945.
Primorka, broj 1, prosinac 1942.
Primorka, broj 2, sijecanj 1943.
Primorka, broj 3, veljaca 1943.
Primorka, broj 4, ozujak 1943.
Primorka, broj S-6, travanj-svibanj 1943.
Primorka, broj 7, lipanj 1943.
Primorka, broj 8, srpanj 1943.
Primorka, broj 9, kolovoz 1943.
Primorka, broj 10, 22. listopada 1943.
Primorka, broj 11, 5. studenog 1943.
Primorka, broj 12, studeni 1943.
Primorka, svibnja 1944.
Primorka, sijecnja 1945.
Istranka, broj I, srpanj 1944.
La donna Istriana, numero 1, luglio 1944.
Biljeske
Izvori i literatura .
00 AFz-a za Hrvatsko primorje
00 AFz-a .za Gorski kotar
00 AFz-a za Istru
Sazetak
Riassunto
Sadrzaj

5
17
23
17
32
37
45
53
59
66
75
77
83
89
93
99
109
113
115
117
123
127
137
143
144
145
146
146
148
14'?.

ISO
151

�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="3">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="3">
                  <text>Knjige</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="1250">
                  <text>M</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="1">
      <name>Knjiga</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="678">
                <text>Goranke, Istranke, Primorke u NOB : izbor iz glasila AFŽ</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="679">
                <text>Narodnooslobodilačka borba</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="680">
                <text>Antun Giron i Mihael Sobelovski</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="681">
                <text>Historijski muzej Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="682">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="683">
                <text>1978</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="684">
                <text>Muzej Narodne revolucije Rijeka </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="685">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="686">
                <text>06-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="687">
                <text>151 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="51">
        <name>Hrvatska</name>
      </tag>
      <tag tagId="140">
        <name>Narodnooslobodilačka borba</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
</itemContainer>
