1
10
19
-
http://afzarhiv.org/files/original/c0fe68ee956d1e82f3cc3e031e733193.pdf
6e3d93af91a446889360b9ee21d7122f
PDF Text
Text
��ЭАДАТАН
Н .АШ
Ако се осврнемо на
историј
и јефтина женска радна сн.ага с
ски развитак цивилизације, при
друге стране учиниле
метићемо да борба жене за своја
жена
постепено
права датира баш од почетка те
вати
мушкарца у
цивилизације.
Многобројне
су
жртве биле у току те дуге и не
равне борбе. Али било је и по
беда. Жене су полако освајале
позицију једну по једну, ма да
их је остало још доста до кона
чне победе. У колико су се на
људске радиности.
Светски рат
је убрзао овај процес и број за
послених жена у јавним и при·
ватним предузећима повећао на
до тада нечувену висину. Док су
чин
свакодневног
производње
структура
степену
и
друштва
њиховог
еконqмска
усавршавале,
развитка
одго·
варале су одређене форме дру
штвене свести. "Начин производ·
су да је
почела
замењи
свима
гранама
својим правима она је увек исти
цала да сврха њене
борбе
не
може бити ослобођење од извес
них обавеза, нити њихово преба
цивање на мушкарца, како се то
често и тенденциозно истиче, већ
ми.~1нонн људи годинама били о
је циљ љене борбе
п одела
и
примање обавеза
ради лакшег
сношења у заједничкој борби за
социјалну правду оба пола. То је
тргнути од својих
и
огњишта
и
данас
категорички
ммператив
жене су си
жене из широких народних сло
лом околности биле
принуђене
да заузму њихова места. У по
љима, фабрикама, мрачним руд
јева. Интерес је и појединаца и
друштва да се жени омогући ра
ницима
јућа улога у заједници,
и
рада,
државним
надлештви
вноправност
и
призна
одговара
и то на
ње условљава социјални, попити
ма, свуда су биле жене. Оне су
рочито данас када се све народне
чки
биле те које су издржавале по
родицу, лечиле рањенике, обезбе
l)иващ функционисање државног
снаге морају искористити до мак
симума. Снажна физички. и инте
ља мати и бољи друг и сарадник
и духовни
живот уопште".
Услове, дакпе, развитка људско
га друштва треба тражити у по
лектуално жена ће увек бити бо
литичкој економији.
Треба
се
само сетити примитивног
доба
апарата,
а
љивнм
фабрикама
људске
очајног
смртоносна сретства којима су се
данашњице. Осећање, пак, равно
положаја жене у то време, када
је она била објект, ствар у пра
вом смислу речи, са којом је му
шкарац располагао по своме ће·
фу, као са обичним предметом.
Данас већ није тако. Начин про
изводње људских добара развио
њихова деца и мужеви на боји
правности и чињеница да се у же
щту узајамно уништавали. У тој
тешкој и свирепој борби за опста
нак жена је положила испит. У
најкритичнијим часовима она је
нине способности има поверења
биће чвршћи и солиднији основ
за срећнији живот брачне зајед
се невероватно, а у извесној ме
огорченог
ри, ма да не равномерно
права
производње
и
са њим,
у исто
време у
праш
израl)ивале
показала своју способност.
нас
нема ниједног
скептика, ни
јој
може
супруга од заостале жене
нице, од осећања ропске потчи
њености
и
интелектуалне
учма
лости које су била главна карак
женских
теристика данашње жене. Усва
оспорити
јајући нетакнуто гледиште мно
противника
који
Да
свога
ге
и улози жене. Да је жена могла
у овој тешкој борби задобити и
витешку и тешку улогу коју је
одиграла у овој крвавој траге
дији човечанства. Једанпут укоп
ОВОЛИКО
чану
машинери
приличан број жена које су сво·
ју друштвене производње, жену
је било тешко отстранити на пре
јим радом и способностима успе
Чац од свих оних многобројних
степена друштвених лествица.
послова које је обављала за вре
ме рата. Период посператне об
кли,
и
схватање
друштва
права
о
правима
колико данас
ПО ·
седује, има у првом раду да за
хвали своме верном савезнику
-
неумитном току друштвеног раз
витка, који је уклањао све . пре
преке које су му стаја.'lе на путу.
Несумњиво, једна од таквих пре·
прека
јесте и
потчињени
поло
жај жене. А.ш победоносни ход
друштвеног развитка
уклониће
и њу као и многе друге и бацити
је на сметлиште људских заблу
да, на коју ће наше потомство
гледати са ·истим таквим
чуl)е·
у
компликовану
државе
признале
правност,
лосде
су
светског
рата
женама пуну равно
тако
да
данас
ле да се уздигну до
имамо
највиших
Али, као што смо и горе иста
зависност
друштвеног схва
који му је следовао омогућио је
тања од.
развитка
економских
прилика и овде је добила своју
да
снажну· афирмацију.
нове
и
жена
привредни
и
даље
просперитет
задржи
извесне
Доба про·
положаје које је заузимала
за
време рата. Као последица ових
појава долази до промене у схва
спернтета је прошло. Криза за
тању женске улоге и њених
стране. Капитализам у.11ази у јед·
пра- •
посма
ствара пустош и пометњу на
и
све
про
и улози која јој припада у дру
шлости.
штву. Дошла је до сазнања
да
ну нову фазу.
Као противтежа
слободоумним идејама, јавља се
одмах после рата један нови дру
штвени облик фашизам, који
Велюш светски рат са свима
својим последицама имао је ог
ромни утицај на развитак же н·
ских права. Он у ствари прет
ставља једну нову еру у њихо
вом животу. Још пре светског
она и мушкарац не претстављају
је у почетку, бар наизглед, прет
два света, веh два бића са одре·
стављао један напредни револу
!)еним функцијама, које се уза
ционарни покрет, чиме је ство
јамно
допуњују,
као и то да
функција која припада њој као
рио пометњу код радних маса
омогућио
жени не претставља нешто ниже
рата, услед јаког развитка инду
стријског капитализма и повољ
од функције која припада муш
ка рцу . Дошавши до овог сазна
власт. Пре освајања власт:i фа
шизам је главну снагу за свој
них коњуктурннх прилика, почео
ња она је све енергичније поче
која је у рату и доцније у пе ри
се осећати све већи при.qив жена
л а истицати своја права, траже·
у
при
ћи да она буду респектована од
оду кризе претрпела највећи бро
долом, стављајуlш јој у изглед
с .iедне
друге стране. Износећи захтев о
поправку тешког економског ста-
њем са каквим мй данас
трамо
преживе11е заблуде
разним
гранама
народне
вреде. Економски полет
2
ва. Прво сама жена долази до са
знања о својој правој вредности
хвата све друштвене слојеве
покрет
лакше
црпео
из
долажење
средње
и
на
класе,
�Са ирославе дана ир11м11рја
ња nо,а.рж11ыњем крупне н.нду·
\:трнје н Atoбow ае.1tnоссдннч кнх
и м ања . На власти, фашнэа и Ре
само да н"је нспунно своја обе
llања,
вell је постао
нај жешћи
До1tОСнwо говор светске
nацкфн:т·
ккње Гертру4е Бер, кој н је одржал~
бµан нл ац кап нталнстн.чког порет
прмккоw да11а и кра
ка . Прешао је јеАн оставн о сунђе ·
на Ко..tарче..ои универзитету.
ром п реко таблиuе основни х n р11.
ва грађана ; п редузета је дивља ·
чка хајка н а све слободоумн о и
напредно , нстн'tј'llн да се "нова
држава
не
раснпа
правима,
него
дужн остима " . У ствари, а кцепти·
pajy ilн корпоративни снстеи
и
средњевековно
сх ватање · дру
11
новембра о.
1.
С великим задовољством ко
ристим овај скуп да Вам и спо
Извршног Ко
митета Интернациона лне Ли ге за
ми р и слободу, чије ie седи ште
у Женеви и која има <1.~ан овс
\'
целом свету. Ова Ли г а је осно
н
прак.
вана средин о м Светско г рата, н1:
тнчно убеђивање својих п ротив
н ика.
О то ме с ведоч е
ломаче
само да би пр отествова .~а прv ·
ти в несреће рата, већ да бн дала
књи га највећи х светски х ми сли
~онкретан
лаца
Једног
и
тога
врем ена
за
концент рациони
логори .
предлог
прав ог
за
и
стварање
перманен тн ог
На би ск ренуо паж њу обесправ
мира за све народе света . Један
љеног
такав ми р може бити васnостаu ·
народа,
од
у ко•1е се налази,
тешког
стања
фашизам
Је.rt.ном, до тада нечувен о м ,
11а га ндом
створио
така в
је
про·
1iацио ·
нални занос , којн је својом екс
клузивношћу н величањем
рат·
них
страхота
постао
главна
пре·
Да о женск и~~ правима у фа ·
покрету,
при
-
но верујемо
људи н жене
овак ·
м и у то потпу
ако сви народи ,
-
ужи в ају
пол11 -
ти.чке. економске
и
сош1ја.111е
сдободе.
Ако се и скре1ю
хо11е
иир ,
ов
Није
прека ~1еђународне сарадње .
шнстнчскои
-
љен са м о онда
довољн о
се
мора
изјашњавање за
је упознати
11ри n ремити .
са ~10
п.1атонско
мир. Потр ебнu
и до
дна
испитати
вни околностнма, не може бити
ни говора сва коме је јасно. Је р
к оја се "не расипа
у држави,
лнти чке, економс ке, соци.iал11е 11
психолошке узроке. Лекар може
пра в има" нн за мушкарца, о по·
да .1ечи бо лестан органи за м с" .
стој ању неких п рава за жену не·
иа нн поие на . Фашнэаи је уни ·
мо ако познаје узроке бо лести
и акс> нх отклони. Нажалост наш
штио сва права
сироти свет је сувише б олестан
жене;
стотин а ~1а
хиљада и збацио их је из фабри ·
кз, предузеkа и државних надле
чу веној
штава. см атрајући. 110
крилатици , да је жена
једино
способн а
за:
• Kiпde r,
· Кi.lch.e uп d
Кirc h e" -: (дете, кухињу и 1tрк ву").
У погледу женских права фаши·
заи ј е вратио точак историје да·
леко у средњи век ,
којн
иу
је
служио за углед и при стварању
свога сталешког државног уређе ·
ња .
При размнш.ъању
стварима
~• ора се
човек
о овим
и нехо·
тице сетити речи јед11ог великог
иислкоца, који .ie рекао, да они
.љу• којН" покуша вају да зауста
ве т.о~ак друшт веног развитка и
окрен у
га
у
су протн ои
правцу,
л иче на брану у реци, која са•10
чики да река још јаче буч и. Ис
тн wа, оае
кочн 1ще фашистичког
уређења не могу зауст авити , нн·
тн окренути натра г , точак
ltC'l'O·
p!.fCXor
раэантЈСа, али могу учи ни
ти
мећу ћи по..уге у
JU,
зупце, маааову С1'раwне
.u
њихове
пО'!'ресе.
А
~ м потреса доћи иэгледа
са lq)ONТIOtje, јер страхови то
М;80P)'Ulbl и "н..UtТарнзација фа
ши.с:nаuџ 4.PJUU. довџа је до
pe11Cl(Jljc иа ApytOj стран и .
више С}
пра ве узроке ратов а . његове пv·
Какав је наш задатак у овом
с"учају? Да~1 ас, када се рат ве!\
на
жене
читавога
стати
извесном
делу
света
р авнодушне
не
пр11
::sе мљс .
11о г~1
о·
помис.1111
о неиино~::носrи једног
оп штег
покоља. Оне се морај у борити
свн и
сретствнма
да
до
њега
доl)е, јер су с весне да
данашњим
ст ра ховитим
као
једну
аутархију која 11очиње да по·~·
сећа на стање ствари ко је смо
,,_
nозиали за време рата. · Припре
мати
ти,
м ир
значи
спреч ити
прсдухитрити
р ат,
уклањајуl;и
ње гове узроке. Ако би се ста в11·
.1 е на
распо"1ожење народима
r·ромне
мањ~
сум е
новаuа
за
..,.
припре
мира као wто ратна инду
стр ија троши за припремање ра
та, мир би у свету био обсзбеlјец .
Један нови р ат неl\е раэл~ ко ва
т и више ни победиоца ни nобе·
~ене ~ он
ile
ног ун иштења
довести до потnv·
целог
човеча~·
ства .
А.1и о м.1адина целог ciieт a xu·
1\е да живи . Ради ње Интерuац и .
011а .1 н а .ll11ra жена за мир и сло
бод} ради. Пр 11дружите се и по
мозите нас у раду!
Сачувајте с на ма буктињу ми
ра . Обеilаји о данас. на сам дан
примирја, да смрт м илион а Љ\"
ди није била узалудна . Не жив;"
мо да бн убијали једн и друге!
с rворили
свет
који lle дати р ада и хлеба .
бnду и Мира r ви ма .
Живим о да би
C.1t"
Гертруда Бе11
јеRања ов их слобода .
Демо1<ра·
тија, социјал на пра вда и жен ска
paBflO П P3R H()(Т
.iPrl'
двојне ~т в<: рн ;
;-·," "
не мож ~
три
нер аЗ ·
,"".~ .1) · .,
1 1 н зам нt .~ ~·r ~.
Ан k·sщЈ
r.
:1i .1 d1 " ,11 ;1.
:1
не
1\е, в р и
ратним
сретств нма . светски рат који јс
прошао, изг.1едати
~·ранице
ше затв арају и стварају
Мада економско ста~ье iедн е зс ·
води
Jt.dBajy
света, државе се све више н вн ·
штвеног уређења, он је усвојио
меt.оде
гих, и м ада наук а и техника све
в ише н
Госпође, Господо, Другови!
руч им поздраве
м.ъе, ~ада један народ не MO>t<t:
посто Јати без
11 ронзвода дру
н г ра чка
према једном будућем рату, и да
Н ик.ада лепша , уз
В ИLЈеНИЈб ни кори
оне , њина деца и м ужеви би ·
ти храна ти!>! страшним оруђи~1а.
с ни ј3 же.п:-а ни је о
Г "8'1111 и најважнији задата к да
нашње *ене јесте борба п ротив
бу зимала људске
фаw11зма, против носиоца рата 11
духове, но што је
ile
заједничког непријатеља и жен е
и мушкарца,
п ротив
ковног ропсТва и
економске
средњеве
најсвирепи је
експ лоатације,
а
за
~"... начеЈ1а .1емократије и за
соqијu.ву
npa.a,11.y.
идеје сама п о себи
Борба за ове
ile
дон ети О·
сЈ1о6ођење жене и аф и рмац и ју
њених права . Илузорна. бн била
жеља за трајним У!
општим ми ром ме
ђу свим европским
НеЈрОДvlМб.
Ј. Ј. Rou~eQU
борба за жен ска п рав а без и зво·
а
�УЛОГА ЖЕНЕ У МУЗИЦИ
културној деЈ1ат
Једн ом речи, о не су ы оr .ле ама
ности жене, њена де11атност у о
У досадањој
терски да се баве оним што их
је привлачило, за шта су с е oce-
бласти музике од нарочитог
је
бу веhег усавршавања и могућ
ност јачег истицања, дотле је же
на имућнијих слојева и као из
интереса , и била је предмет нај
ha.1Je
способне, а11и са и о а матер
вођач и као ствараЈЈац остала ди
разноврснијих,
ски. У уметности је о соб ито му
зика била та жртва на к ој ој се
свирачица
летант, јер ј е и зу чавање музике
везано са великим материјалним
у
изд.ацима. Зато и сусрећемо
историји музике
међу
женама
кда всени
професионалним извођачима нај
често
контрадикторних
п отпун о
тумачења.
Године две стотине и триде
~1скаљивао
аматеризам
ж ена,
по
сете после Христа, по католичком
чевши од
веровању, ма ртирском с мрћу п о
гинула је Цеци.шја , прва музи
на
чарка,
музике,
тицом и најзад призната за па
ЈЈ.О данашњих грађа нских госпо
ђица у чиј~:~ вас11 итн и 11.лан до
-rронесу
,ђаЗи
ће и женама из економски слаби
касније
прог.1аwе на
музике
у
све
католичким
рене сансних
флаути, па
сткиња
преко
арист ократских
и
мршав о
салона
свируцкање-
на
земљама целога света. Не зна се
о њој да Ј1и је би.ла музичар -
пре певачице, јер ј е у тој грани
скупе
пошто
није
инструменте,
везана
.~акше
за
ъюгу
јих слојева л.а се усаврше и да
од оних која су заб.1и стаАа, ус
певањем зар ађују свој хлеб.
Светов н а музика
у
средњем
веку би11а је резервисана искљу
чиво за ыушкарце, јер је такав
био њен карактер . Као и п оези
ја, тако је и музика трубадура,
трувера и мин езинг ера бида ис
К.Ъ}' ЧИRО п ра в о мушкараца,
јер
се њена су ш тин а
састојала
у
пело да се
с.1ављењу
-
стваралац и .п и извођач
леген·
да тврди да се њој
има ::1ахва·
лити
о ргу.ъа
за
проналазак
али парадокс на је
-
чињен ица да
се касније кроз век ове у и сто
рији музике виш е ниј е заnаз и.10
име жене музичарке, нити је које
одржи.
и
оnевању
жене
као
Доста је расправљан о о недо
идола ; та музика је била израз
вољној креативности ж ене у об
витешког става ч овека према же
ласти
же но
ни као идеализ ованом бићу. Још
напросто
су тврдили- да је жени усЈ1ед њ е
мање је жена имала приступа у
црквен ој музици, јер, п о прави
не урођене
лу
музике.
м рсци
и
Психолози,
реакционари,
инфериорност и
ус
краћена и креати вна моћ, п от
крепљујући то тим е ш то жена
ма, кој има су 11 рофес ије му шк а
домен
се
даље околно
б.1е~ом. А.л и на то м тврђењу не
Мноrо су дубљи узроци кој и
музичком
тивном
пољу
смис.лу,
како
тако
у
и
продук
у
репро
дуктивном. Пре свега стара
и позната
истина да
на
је
је, у сви-.,
11атријархалннм друштвен им ф ор
-.,ациј аиа у
кулrурној
Ев ро п и,
n.лан испуни, да се она м оже на
звати
"образованом " .
Та чињеница
1· ајена
ш но,
ти
миниму м,
шта више на нулу. О неко м ра
ду ван кylie није могло бити нн
речи, јер то није био "же н ски "
н осао. Притешњена међу о квир t>
свога домаћег огњишта, же на ј е
м ог.ла само у том до мену да раз
вије коју од својих
способно
сти. Али ни ту не свака жен а без
разлик е, већ ·само она кој ој ј е
мате ријали(' стање
да је музика
-
днлетан тски,
ма.лим
повр
п озн авање м
њене
Lуштине и недо вољним удубљи
не
на
са мо
са
к роз векове друштвена улога же
сведена
и
-
л а ко се
примеро м
м оже
11отврд и
мушкараца:
зар
нису nропа~е у та ми и забораву
композиције аустриски х в11ада ра
Фердинанда 111, Леополда
1 и
Јозефа !? Зар не покушавају са
да на сиду да у 11аци о11алсоција
.пистичкој Немач кој оживе
ком
позиције Фридриха Великог, са
мо зато што је од пре·rстваник
најчистије теутонске расе?
Ето тај аматериза м с п реча вао
дозв ољаваЈ10
да се жен:~ која се
"бави ла
да ес бави нечим што би излаз и
ло и з оквира њених "дуж ности· ·
.ie
Такве су се жене бави;1е и у мет·
nољу. Ј ер док су мушкарци, · не
ношћу, али к ако им то ниј е била
само ло нагону свога та ле нта н е
професија , оне су јој приступа.1е,
као што се већ приступа н ече м у
го и по економски условљ е ној по
из доколи це и
с ионално и
бесп осл ич арства.
ари стократске
салоне
музиком "
и стакне на
м узи ч ком
треби радили на музици профе
тако
св оје
музичке капеле
и
п.лаhаЈ1и своје домаhе музичаре.
1-. Ј1авиру, коЈ1ико само да се тај
вањем
бил:~
жавали
Г·ђа Стана К.-аЈн
стати.
су омета.ли женино истицање
у
и до краја XVll века она је била
ск ор..>
искључиво
преимућство
владара и кнезова к ој и су одр·
сти и чињенице у ве зи с тим п ро
см емо
та
искључив
мушк араца .
преш.1а
баве ~1узи ком,
а не и стражуј у ћи
б и.1а
Са улице и из цркв е, музика је
раца би.'lе н едос-rуnне, ни1ю. ни:
је бран ио да
и
"mulier tace t in ecck sias",
је грана муз ике
им али и потре-
А ни у то м уском и затвореном
кругу жени из грађанских слоје
ва није би Ј1 0 места, док је оној
из
аристократс ких
•.юrућн ост да
остала
развије
само
аматери
зам кој и сщ> с помену11и.
Од п очетка индуст ријализаци
је па до данас, жена се више ис
тиче
п ри
у
области
данашње м
музике.
Ипак,
стању ствари не
можем о имати п раву с.л ику о же
ниним способностима на том по
љу у метности, јер док с једне
стране имамо ограничен број же·
на које се м огу бавити музиком,
а које т~ чин е а мате рски, без по
требне озбиљности. јер им је му·
зика забава, дотле с друге стране·
велики бр ој оних које иыају -rа
лента не м оже да се бави њоме .
~о на
cpeky
и пак смо далеко
од доба када ј-е Јероним,
от;щ
л атинске цркве, говори о да
"де
војка хришhан ка в е би чак сме,
1а
ни да зна шта је флаута" !
Ста11а Ђурић
-
Клајн
�ССОСКА Y'IHTCЉHl/A у ВЛАДИ
Суао110 Локор flllШ(l •••
Сузана Лакор је слабо
била
~озната ван синдикалн их и соци
Јалистичких кругова. Она је сео
ска учитељица малог села Аја, од
стотина становника, у Дордо ·
њи. Сузана Лакор оставља свој у
6
школу ва позив nретседника в ла
де г. БЈiуМа и долази на чело Ми
нистарства за
васпитање
деце.
Сетила сам се жене досто.iне сва·
и кецеља, крпљење одеЈ1а и св и
остали послови кој и се морају
сврш и ти: требљење ораха, коми
шање
кукуруза,
кухање
меће
кљукање гусака и п а така, ит.д.
'
" А ко само додате слици, риба
ње ку k е, одмачење рубља нз по
ток, п омис.1ите нз глача ње, мобе.
.одлажења на трг са те шким ко~
~ог поштова~:ьа и писма ко.iе ми
Је написала ЈОШ пре две године
шара ма пун им noвpka,
~ми са
си тном стоком за продају, коју
ке".
биl\ете појам о сјај ној употреби
о "Положају француске
Ево како и згледа
сеоске
сељан·
радни дан
жене:
"Рано устај ање, пи ше г-ђа Ла
кор. Човек тимари
у
г.лавном
крупну стоку : волове, краве, те
лад. Жена се стара за све остало.
"Чим устане, лети
зими
-
у зору.
-
пре но што сване , она је
заузета са хиљаду хитних и не
вуче кнло!'fетрим а за
собом . до·
вре мена наше сељанке.
" Ни душевни живот није леп
ши. Сузана Лакор се јако жа.1и
на душевну беду која пустоши
по н ашим се.~има: "Тrеба, каже
она с правом, објави :-11 рат не
знању у коме се развиј1 сељач к и
дух.
"Незнање, пи ше она, не значи
опходних послова. Ситна стока
са мо непи~меност. Уопште узев
надмећу се у заг11уwујуhем
посећивање школе је, изгледа,
живина, овце, свиње, пас, мачка: ·
не·
складу, свој им дре кањем, блејз·
њеи, гроктаiье м н р ик а њем .
"Треба дати раз11е меhе спрем·
љене у очи дана , н нахранити из·
гладнелу и немирну стоку.
"Затим , у журби старање о де·
ци, облаче ње, полазак у шко.1у.
"Посао, многоструки и
врстан према
годишњем
разно·
добу,
ши, ма ло ЈС посве неписмених
а
осредње.
..Лли
деца,
која
по
правилу,
ЈЗ је похађају нередовно ус.~ед
наме kу рад п рема годишњем до
бу, као што су кошење ,
жетва,
берба, брање ОР.аја, мас.,и н а, ке
стења, чување стоке ит.д
и поред
....
пожртвованости
која
васп и·
ље. Наизменце, са пијуком, секи
ром, грабља.ма и машином за пр
школе па све док не п остану љу·
скање,
ди, немају на расположењу ни·
час
жетелици,
на
пољу,
опет н а
жена
у
косачици
помаже
винограду,
и
човеку
у
шуми ,
какве душевне хране
шена
спорта,
...
читања,
која ли
уиетности
и узима на себе велики део свих
и лепотt остају да ча ме у досади
послова.
и мра ку
"Долази и време ручку, а бунар
није увек близу. Она одлази по
воду ·и са напором носи на рука
ма пуна ведра. Спрема се увек
једнаки сиромашан ручак. По по
дне,
.11ети,
човек
мало прилегне,
док жена, живчано издржљивија,
пере посуђе, спрема, и кући, која
се не може држати брижљиво и
укусно, даје привидан ред
"И понова од.11азн на посао, да
бн се пред ноћ вратила кући на
товарена корпааа пуним
траве,
репе и поврћа, .и поново нако је
већ време починху ...- наилази на
празна
ве.ч>&.
оr.11а.цвелу
стоку
и ва спремање вewtpe.
'Чар'~ ynomyњyjy: ноћна
б"ења, ~ Аеџе, уаГредно
npomt~
Cfii1ior
рубља, чарапа
111нннпарст11а
Ланор, поrсекретар
за
васпитање
деuе
е кономских при.~ ика , јер нм о ве
тача, при мај у оскудно и збркано
знање ... која од дана изласка из
алм увек тежак , зове жену напо·
Сузана
1.1ду у ш к олу до своје Ј 2 год., ко·
-
та деца, остају, ако
см е м реi'щ најпоузданиј и "чува
ри " незнања, неспособни да се,
сутра, ослободе притиска кој и
дави ,
да
схвате законе наук е
и
хи гијен е,
да протумаче смнсао
соција.1не и људске солидарно·
ности,
да
поведу
рат
противу
э.~очиначких п редрасуда и
ниске
себичности и да створе · око себе
радост, мисао, љубав високу
синтезу живота.
"Мрско незнање,
мати мрака,
ду,
~танове,
пољопривреду,
до·
иаћинстоо, за основну уrоднос'Т"
поро~~ице која би доне.1а здрав
ље и радост заједници на селу.
и која би у.1епшала њен живот.
"Нема дво рана за скуп штинt-,
нити "Народног дома" у коме би
се
сакупља ла
интелигенција
и
који би постао живо сред,ИШ1'е
ку.птурноr,
у метн ичког
11
дру
штве11оr живота: деце, омладине,
жена и стараца " .
"Снажни духови, људи од вред
ности који проведу
no
неколико
летњих дана на се.1у и који себе
с матрају прав им ·сељацим а з ато
што се наједу воhа или што не·
ког кишноr јутра натакну КЈЈОМ·
пе, ти људи
радо гоооре
да се
претерује када се тако приказује
стање на се.1у. У стdари , ми оста
јемо далеко од истине. Економ
ска беда на земљи је дубока,
сразмерна
мраком.
са
инт~л~ктуалннм
Оно што ми назива мо
шта предузимају да те одагнај у
и да на твоје место уведу про·
бедом не ограничав а се . са мо на
свећеност?"
се налази у укупности
"Ништа, ништа.
"Нема саветовалишта за мајке
пред порођајем . Н~.а, хигијеи.
ских одбора, нити '·•· :1·ледачица
кућа чији би се савет пощтовао.
потпуну оскудицу у хлебу. Беда
суровог,
мрачног и ружног живота, који
се проводи у атмосфери сумор·
ног, случајног рада у сталној не
сигурности за стурашњнцу.
Марсел Бребан
1
�Омладина говори ...
Изгледа да би међу младим де·
Rојкама и идадићи."1а треба.qо во·
лет паперј а ствара катар, који се
радост да ·оснују
никако не леч и.
овде
дити само веселе разговоре о љу
И упркос свему томе колико
љубави,
интелигенције
уносе
младе девојке у посао. Из њихо
вих марљивих прстију и злазе че·
Тако пролази наша младост пу
бави н ВР.ри у будућност.
д ,1и
-
нажа.юстl
У годинама када се очекује све
од
живота,
када
се сањ:~
свежином осећања
свом
младе девој·
ке, ми м о рамо да говори мо о жа·
лосној 11 ружној стварности .
Рођене за време страШ1-1их
- 18,
1914·
наша је м.1адост вр.'10 рано
познала драму разрушених огњи
шта: отац мобилисан, рањен, мр·
тав, и мајчине сузе ...
ПогЈ1едајмо око нас?
Младе девој ке, младе жене, у·
след тешког рада, често су оста
реле пре времена.
У нашим
данима
видимо их
свуда, !<ЗО раднице у индустрији
тканина, за плугом,
за писаhои
машин оы, у каме ним мајда н има,
v
са.'lонима, као продавачице или
iuваље које раде код куhе за кон·
фекцију, савијене над својим
столом у уској
мансарди где се
увлач и сумњива светлост.
И свуда се осећа
раднице.
рука
Лепе тоалете.
младе
украси,
чипк~. добре nосл.зстице н осе О·
зi1аку женских руку, руку млгдих
радн ица.
сто ремек дела уметности.
Па и ово све пре него што до·
ђе у руке потрошача прол ази по
ново кроз руке младих девојака
-
продавачица .
Али сви ови занати, које су же
не освојиле, макар и но цену ни
жих надница, прете да их изба·
це . Беспос.1ица им куца на врата.
Млада девојка не трпи само
од беспослице:
она се
налази
пред једном болном алтернати
вом. И тако се догађа да девој ·
ке
хитрих
руку,
упознавши
све
муке немаштине у~fесто мршавог
породичног буџета,
у место су·
морних усамљених дана, бивају
гурнуте у п роституцију. А и на
послу
претпостављ~ни
често
се
н е снебивају да упрљају оне ко·
је носе у себи светлост, будућ·
ност земље, мајке, сутрашње ва·
сnитачице. А оне су,
међутим,
сањале о раду, љубави, о ку hи.
Да, основати породицу
али разрушен
-
леп
сан.
шеширу, зар сте и за иом еи ат по·
сумњал и да су
на
огрлици
од
перл а, п еру лепо намештеном н а
то
руке
мл аде
раднице?
Емаљ који се топи а који
he
постати фантастична перла, пржи
очи
и црвени
трепавице
младе,
11ажљиве раднице.
Атмосфера
једне
радионице
пера није нимало здрави ја,
јер
породица,
неколико
деце,
породицу, јер,
беда је прогнала љубав.
на брига".
Колико м ладих девојака остај у
н еудате! Друге, рђаво удате јер су, без п осла, морале при м ити
првога који се јавио - не нал азе
љубав у свој им дом овима. Оне
сачињавају и пак део
rисаних" према
"привиле·
старим
рету родите.ъа, угушу јући у се·
би ин стин кте жене и ма.iке.
И живот свих ових дево.iака
Изражен је у писму једне од њих:
"Шта смо ми учиниле да буде·
мо тако малтретиране? Где
жале са храбрим ентузијазмом
руке ка животу . Ми смо ради11е
за
један
лел
идеал.
Из
помоћ".
Ми
ме
и
их не смемо оставити са
од1·оварамо
им:
-
Мн смо rаји.11и исте наде,
али ми нећемо разочарења. Ми
неhемо да се сурвамо на дно ам·
биса, већ да вам помогнемо да
изађете из њеr·а да би заједно
ишли
кроз живот.
Марија Н.
Кратке ве сти
Ч ехословачка
и
Младе девојке <Из сn0,!)1'ске органи
зације Ф. П. Т. израдиле су
"Жетве су леле, али
них
се више
н ишта не може продати. Све што
што
купи
има
да
се
јефтино, све
-
разо
чарења у које с мо пале, вичемо у
И млада сељанка нам прича:
-
су
наше лепе илузије? Ми сио пру
нада у будуће генерације.
има да се прода
неуда·
тим Девојкама, које живе на те·
С.1Јомити ыладу девојку значи
разрушити п ородицу.
У свакој
од њих разрушена је по јед·
Дивећи се једној
-
скупо.
џ е мпера
за
;рупе
де. Ова пошиљка , која
дирана
1
децембра,
1000
вуне
иадридске вла·
ke
бити експс·
намењена је спе·
ција.1н.о батаЉ<Оннма спортиста.
•
Младе девојке чак и не мис:~е на
Кинеске жене добиhе пра!IО гласа
Кинеска влца, на иноrобр.ојне зах·
тезе раэн11х Фе~1ннистичкнх
удруже·
ња, 06јави11а је јуна месеца декрет, да
ће сви кинески
rрађаин, мушкарци и
жене, нматн
не т а права прн.1нком Иду•
ћих
за
избора
претставнике
скупштине.
Поводом
11.
Народне
•
новембра
Лиге
м ајки и васпитачица за мир пре·
дале су властима у Паризу и о·
колини свој захтев, тражећи "да
се одмах сазове
једна
вели ка
и1:1тернационална
конференција
која би учини ла крај убитачном
наоружању, општој несигурно·
ст и коју оно подржава .и увећа·
Pa.t на
шнваtlем
~троју
ва и
еко ном. кризи, споразумом
између народа са добром вољом
и
сарадњом
пр отиву
оних
би хтели да наруще мир " .
ко.rи
�ДевоЈка без мираза
У низу иеАаhа,
кој е су зад
њих година снаш.11е наше палан
ке, свакако није без значај а про
бllеи. старијих и ј ош
неудатих
девојака. Ово пи тање заслужује
да се њим н ајозбиљније забави
мо: јер стоји у најтешњој вези
~а оп штом економском
и соци
Ј &Ј1но~1 кризом, са све већом жи
вотном
несигурношћу
жена
и
све дубљом кризом брака . Про
бле~~ није и ндивидуалан, нити
с11учајан и пролазан , већ општег
карантера, јер је нз године у го
~ину све већи број девојака, чи
ЈН су изгледи на брак мнннма11-
нн . Ч итаве генерације девојака
по паланкама стоје пред
њем брака
за њих
п ита
животни м питањем
-
збуњене и без одго
-
шт~о девојка средњег сталежа
НИЈе мor.
.iia тако лако прилагоди
НОВОЈ материј алној ситуаци
терету својим роднтељииа. Нај
мањи пре кор је вређа, постаје
преосет.ънва, склона свађи, цепи
д11ачењу и оговарањима.
Узрок
ЈИ. ~на је и даље веровала да ће
таквом душевном стању треба
тражити де.1ом у непрожнвљеној
младости, у томе што су је непо
СВОЈИМ здрав.ъсм, младошћу
вољне друштвене при.~ ике нате
'!""
СВОЈ.им пози тивним особинама
_
и
лепото~~. као вредна и способна
до~~а11ица ипак 11all11
себи лри
сто.1ну "прилику ". На сиро машне
редове у које су њени родитељи
дошли силом при.1нка, она г,1еда
са в~снне своје прошлости. Од
бацуј е
од
себе
чак и пом исае>
да бн се моr.•а удати за човека
који не договара њеном некада:
рале да се одрекне, ради доброг
rласа и угледа, оноr животног
задовољства, на које њен орга.
низам, по природни м законима,
има пуно право. Овако тешко
псих ичко стање неудатих не тре
ба п осматрати з.~урадо и с пот
смехом ; потребно
у11и у душу
је caoceliajнo
овзкв ог
бн11а,
па
шњем положају. Официр, чинов
схват~тн колико је то мучна си
туација за читав низ женских ге
"партије
нерација по нашим па.~анкаыа.
н ик, бо_r~;н трговац још су увек
на
које
ока
рефлек
Какао је нз,1аз из ове животне
тнра.
је
кризе~ у коју су без своје 1<ривицс
Ко је у низу послератних го
внти. Сва кокетерија, ,1укавост и
стицајем привредних и соцнја.1ннх околности запале м110rе де
дина посматрао пажљиво живот
умешност узалудн11 су. Тим ви
вора .
Али без мираза
-
овакве
младожење ~аво.11скн тешко у.110-
у нашим палан кам а, могао је за
лазити важне промене на разним
та за брак из године у годину
војке нз наше средине?
ше, што ј е број мушких ка ндида·
нараштајима девојака.
До
пре
неколико година била је млада,
све мањи.
лакше
Сам. без
се
живи
и
породице,
кроз тешкоће
прилаг одит и
се
менити свој начин лоо1атра ња н
мишљења, н пре свега ос rюсоGи
здрава, весела, безбрижна и ко·
пр обија
кетна, увек сп ремна на шалу и на
мушкараuа
смех .
је гледала
пред тешким проб.1еми ма брака.
ведр о, без бојазни да ће остати
неудата. Веров ала је у своју
"судбину", у
своју
животну
цу девој1<е већ се п о казују дуб·
ље боре, цео израз постаје су
у живот, без ружичастих иаоча
морннј и. Нестадо је он ог звонког
је личне тешкоhе и свој нереше
')Нди суви ше богати, ал и њи хово
смеха
~ерстзња,
ни животни пробле~1 не с ме г.1е
имовно стање довољно је гаран
место ш::~.~е све је више заокv п
дати као свој лични неуспех
и
ради тorn ес осс11атн маловред·
ности. С:з корзоа, забаве и п.1еса,
ном и потиштеном. Свој}' тешку
судби н у не треба посматратr1 из
двојено од друштвене средине,
У будућност
·:звезду водиљу". Родитељи нису
товало да ће девојка
имати со
лидну спрему и мираз. Ослања
-
тако резонује ве!\Ии а
Потребно је
новој друштвеној ситуаu11ји, из·
данас.
на.~азећи се
И тако године про.1азе. На .11н
и безбрижног
љују ~1н с-1и о неизвесној буд}tli
јући се на то, она н ије хтела да
она се п овлачи у кућу пред нео·
у чи школу нн занат, н ије тежи ла
дољивом нава.~ом
нових ге11ера
ција шипарица и
јака.
млађих дево
да постане економски
са мостал
на; сва њена брига и шла је за
tн м да себе оспособи за добру
и окретну домаћицу, и цдеа., јој
је бно да нађе у браку иирно и
срећно гнездо. Она је бнда наив
на; ван уског круга до маћичког
интересова ња, она није показива
ла
воље
да
се
занима
дом а,
она
про·
жнвљује своју дубоку интимну
трагедију. Неспособна да сама
прив ређу је, она oceha да је на
и
независан
живот. Девој~а треба да се пре
образи у нову радну жену, само
стално бнli е. које гледа отворено
ри и лреживедих традиција . Сво
од романтичне, сектнмента.1не и
за
И ту, затворена међу зидовима
осиромашеног
тн се за самоста.1ан
нови
живот
иепрнпраоне, де·
вој ка треба да се преобрази у но
ву радну жену, са~10ста.1110 биllе,
које отворено г.1еда у
живот,
без ружичастих наоча ра
и пре
живелих традициј а.
општим
п роблемима, да прошири своје о
бразовање, да се оспособи за ре
ално схватање живота и да буде
п рип равна
иа
све
његове
про
мене.
А те проме.н е су дошле нагло и
за њу не._ чекивано. Ви хор кризе
о
захватио је сред~ слојеве, бан
кроrстВА1 су се ннзапа, радње
су
~ранt, занати и
су
трговине
npon aдa.1e. Читави реАовк еко
номски НU88ИСНИХ људи
О.Ајед·
ном су се наw.tи без богатства,
па '181( • Оеэ сретстааа за анвот.
У тој aaar.oj хуци, наравно.
ontшao је• .-.ојааи мираз без
Трtга.
Шта са..а? С.Ој ~и .1ик.
c.ojt DOl'.ltJt "1iil801' и дру-
"
�Једна несванидашЕЬа из:ло.1Кба
на Коларчевом Ј'ниверзитету
Ма.нуелни радници и
ра.дни це
цртају људека. тела
uo
да што пре доlју до хлеба, н они се
но
израэ11п а же
морају за то што пре ос пособ ити.
п о ст и гну
љу да у чи щнат11 11 з простог раз л о
На тај начи н занат постаје шаб11он
јер људско
Чињеница да Је једн а же на,
эан11мању
кр оја•111uа,
га што не познаје
довољно
струкцију женског
п~Аа,
иако
њеи зан ат 11зрич11то захтева,
ни каква с.1учај11 ост
11
цртање је
сви
баш
тн
...
сретство
ну жни
да се
ус11ови
-
тело као жнвн објект
кон
који се јео.ноставно им итује н којн
преставља
то
непромењен прелази са мајстора на
за 11зучава1ье облика.
ниј е
11аводи нас на
калфу, са калфе на ш егрта
.•.
Ка рактер истнчно
Међутим омогуliавање 11нднвиду
је
Аа радници
показују много веhу ревност н ис
ал не
ход11у с тручну с прем у , а као пр е ду
њих овом с rн л и з овању , п р им е на л 11 ч
радн ице.
слов з а то једну ширу кулуру у об
ног
ес
ше разним
ласт11 кој а најв~tш е одго ва р а дотич-
тетс ког oc etiaњa. ннве нuије , духа
. ..
брига м а, оне не могу савесно да се
110Ј rр а11и зан ата.
дак.~е узајамно
к љу•1 и в о
као
срество
rp a1111uy
одр ж а ва
ел ног
пр в и
н
оп ажањ а ,
м а ш те,
ДОП)'њавање ману
интелектуалног рада,
Је
пре дусл ов за ус ав р ша ва ње за
трајнос т у
11 о с в ете
по хаlјању
ку р са,
Сп р ече не мање
кућевним
него
нпн ви
пос11овнма и
сво м ст р уч но м
усаврwава-
1ьу. И ту имам о до каз да је толико
н э внкан н
а ма т е ри з а м
н
ди л е т ант и
можда бн о н до
натства. За нат се баш по томе и р а
зам же на у свим областима у ствари
која се приближује
зл ину је од механ11з нране фабричке
п ос лед иц а њих ово г др у штв е ног
ње егзн с rе11u11Је,
сти гао
за
ис к ус тв а,
обли ка и
м атеријал
м 11 са о да сва ки з ана т з ах т ева п р е т
Када се занат н е бн трети рао ис
слободе у би ра њу
најбогатији
ум етности. Ап н .ьуди су прину ђени
flPY a
*
радин ости што
гуl\ностн за п рим е ну
ш11 роке
м о·
п о
ложаја.
ли чне ин ици
јативе. и ставља у покрет м исаони
Једна дсветнаестогодишња посети тељка
течаја
фигуралног
цртања ffp11чa:
обављају посебно т. ј . за сваку
ап а р ат .
ум е т н. за нат ства,
"Ја б их uрта.1 а
са мн о го ви·
1"стн tн1 те н онда
ш е вољ е када би ~1И се дала С.ЈЈ О·
не у к алу п ље •н1 с т 1 1
фо рин , а т•Ј
онако
ка ко
.ia
се
мора м
да
црта.~
наручи
-
по строго о.цреl)ено м ш абло
Радња у којој сам ја запосле·
на једина је те врсте у Југо сла
в ији. Ми сами и зраl)у је мо црте
же и " ф ортрук ераје" за руч не
радо ве. Мој з ан ат тзв. занатско
уметн ичко црта ње са стоји се из
три
посла :
с1шцир а ња,
и зраде
цртеж а и фортр уковања . Међу
т и ы у ф абри кама се та три посла
11
:., • ,
нада се )'\iP '
.~.,:_ ~ б) де 11здваја.1 а
нз реа,1но1 ·~ 1 . Ь ~ н уз1нзала на
не4осrнжан 11је ' ' ~ т,
него
када
постане
ну.
постоје наро чите з анатско -у мет
он се м ора прет
ходно ослободи ти од траанuиона11-
бода да употр ебю1 све свој е и1.:
куство и машту". ал 11
с ка 111 е ње н ост н
врсту посла п о стоји
други чо
век. У Н е~ ачкој, Аустриј и. Ма
ђарској и Францус кој, та вр ста
зан ата необи чно се негује. 4ак
Да бн се зан ат подигао иа степен
саст авни Аео жи вота сва
ког човека.
каАа буде приступачна
и он11ма кој н својнм рукама nронз
во,Ј.е добр а
њу
н амењ ена э адово.ь а в а
најразлич итнјнк
треба,
почев
ОА
љу дскнх
по
материјалних АО
ест е тски х .
Познато ј е да нарочито жене, ка·
ко у селу тако
много смисл а
11
у граду, показују
н у куса за ручне
ни ч ке ш коле. {"Kunstgewerbe-Schu-
le")
" . Ув ек са м воле.1а цртање. Још
док сам била у грађ анској школ и
скренул а
са м н а себе
пажњу
про фесора.
Једном сам туше м
нацртала подер ану цокулу. То 31:
би о читав догађај ! Највиш е са м
волела геом етриско цртање".
." Када сам први пут до шд а н а
ча с ф игура.п ног цртања и vrлi:-
PIJ·
дове, и често своЈ11м рукотворинама
превазилазе машту н и нвенциј у нај
веh11 х естетичара. (П р им ер : н арод
ни веэ~вн кој и служе нао ку риози
тет н украс богато намештених са
.10на, чнј11 су тво рщ1 нз народа ано·
ним нн).
Дакако.
већи на т их жена
нема најосновннјнх појмова о ум ет
н ости, а
з на нн
м ожда
в е л 11ки
део
њих
не
п н с а п1.
Све то 11оказује колико Је оправ
дан покуш ај Ко.1ар •1евог Уннвtрэ н
rета да
ра,
1ног
-
отварањем течаја фн гу
црта ња
п ристу п ач н о м
бра нwама.
-
уч1 1 нн
р азним
умеп1ост
з анат с ки м
Непоср едни задатак те
чаја б н б ио усавршавање рад ника у
својој струu11. Ат1 овоме, као што
смо рекли, нужно 11р етходн: оспобо·
ђе ње
од
нал н11м
поr ч и њ е ностн
фор м ама,
инте л е ~; та
њнхов о
за
к о1ше1 щн
оспособљавање
...
11р и. ање
репроду :ювањ е,
у r нс ака
и
и зо ш тр а
вање моћи запа жања итд. Фи гурал-
П олак: акт
8
""""""""!"""."""
В. Бухта : акт
�.ЦUЈ ••~ ~.11~,.~ла са14 запре·
nаЈ!Ьева м зlSуЊева. Чиuн.110 мк
се .ца никца нећу имати сиело
С'/'В да прl!н~сеw то на хартиЈУ.
Једва сам се в~ахо одЈl}'Чила д<t
седне11 м покушам цртати. Ма .!.;,
п о мало сам се прн.11агодила. По
чела сам да правим прве потезе
и .што сам даље р аЈЈ,ила
ла сам са
-
радn·
већом вољом и же
љом да ре шим постављени про
б.11ем, да постигнем савршенствv
форие. Ипак све зависи од р ас
положења: некада
Жена
sa
раз боЈем
у
ми необично
XepueroaннL
...
.
CHНllU
иде од руке, а некада
У оствар ивању свога циља н11юrазии на .многобројне
тешко
hе ... У поч етку саи имала борбу
r. ~
Имам: жељу да се у свои заяа·
са оцем коме никада није ишлt~
ту усавршим . То ие је највише
у главу моја одлука,
нарочито
навело да се упишем на курс фи·
када је видео актове. "То није
за тебе", понављао је упорно,
лакше сналази.~а у послу, треба
rуралног цртања- Јер, да би се
да
научим
за пажати
ствари,
да
умем лако решавати форме,
и
најзад да обоrатии м ашту ... Јер
нн она није неисцрпни
извор,
ако се стали9 не освежава.
су радови у највеhем
чији
броју за
ступљени на изложби.
-
који су
на најпримитивнији начин спро-
ЖЕНА
Развитак опажања и третирз
ње проблема којн стоје у неп:>
средној вези са л:-~ковнои ущт
нош l\у, убрзава процес ииш 1ы:
ња и сазнања, а то зt1а <1н
ку.~турно-просветном
Мануелним
потр ебно
поди ·
рада
Hil
n11ану.
радницима
НИЈ е
подизати дух и во.гоу
за овај рад. Јер они раде са 1:1е·
"Течај фиrуралног цртања има
за иаиуелне раднике
тичног и ЧИСТО ку.1турни ЗНЭЧ<IЈ.
зање једно г стварног
Најзад, да наведемо мишљење
једног иолерскоr радника
водили своје мис11и ка новим об
лицима, бе.1ежеhи њихов напре
. дак на хартији - поред прак
лико м
жељом
да
могуtшо сти остваре
у граннца~1 а
оно
шrо
виде".
ЊЕНО ТЕЛО
и
Жена је данас преоптерећена,
и у с.1ужби, жену која не распо ·
па и њено тело страда под тере-
ла же неки м нарочитим "секс- епи·
том ~шогобројних и разноликих
док се једног дана нисам уписа
ла, а да га нисам за то ни питеt·
ла. Хтела саи по сваку цену дii
искористим постојеће могућно
сти н развијем своју способност.
Дуго сэ,и тражила посао
који
ангажује не само руке него и
и најзад сам га нашлС1.
Мој посао преко· дана који радим
осам и по сати и
llfiOгo
пажње,
nрезања,
који
захтева
стрпљења
прип.ичко
ие
и
нџ
заиара.
Томе треба додати јо щ два сата
фвrуралног цртања."
диктатури мушког укуса , постале
ног делокруга. Она мора да испу ·
пота не зависи од детаља и сит·
њава свој пози в жене и мајке, а
них ефеката, ве ћ се одражава у
истовремено да самостално зара-
читавом држању и кретању чове·
њеног знатно прош иреног живот·
Зора Дедuнн: портрет
иозак,
лом" . Жене су се подвргле овој
задатака, који настају у оквиру
Али 011v
~ује за живот,
да води
куhан-
несИrурне и мало с весне да ле·
ковом. Из тог прецењинања му·
ство, и при томе да остане и н-
шког
своие мужу о~апа друг и при·
телесног саврш енства, к оје се по ·
јатељ.
стиже телесно
телектуално на висини,
да
би
Биолошка функциј а жене ca~ta
сексуално-естетског
суда
жене су створи.11е идеал једног
и
психич ки
нез·
дравим начином жнвота, не во·
је по себи узрок да жен а брже
дећи рачуна о потребама
п рофесионална преоптереhеност
исцрпљује снагу и с&еЖину же-
Преморена, и уцвала, n ренапе ·
та , немирна и нервозн а, уз лоше
не пре времена. Страх да неће
бити дорасла сви м овн и разним
функцион исање њених органа,
жена грчевито тражи п о11оћ }'
ф изичким
стари од мушкарца. Осим тога,
ceol'a
тела и његовим м оrуliиостима.
и душевним теретима
различитим вештачким сретстви·
напротив, делује као одмор ПО·
често пута убрзава овај процес.
м а, да споља и изнутра унесе о·
сле
И она се плаши тога. Узрок пре-
нет склад и ред, Неправилно по·
Оно пружа
тераном с.траху жене од старења
ступ.ање са њеним телом изазва·
око што мој занат не ио.же д11
u npyp. а то је: слобода у р1:
и њене очајне борбе за послед·
њи остатак женске привлачности,
ло је последице, које су веома че
сте. Ноге су јој спљоштене услед
последЈ:Ье
ие
не
иоuотоног
заиара
толик о.
и неинтер.есант
IЮТ дне.вuог посла.
шааању з.аЈЏtТКа, промена објек·
та Ј1 ве.пхо интересовање за саи
р.Д. -.('Јnхи tlY1' опри-јеи...нешw
llOВOI Оацн -решени npoбlleи
apnctaw за vене яогађајr
.11еж.и и у начину како мушкарац
неправи.1ног оптерећења
још и данас просУ,ђује вредност
хигнјt!н ске обуће, трбух избочен
-жеке..Јw,-и данас,
иожд& . још
и опуштен због неуредне и сл а
пре, већина иуwкара-
бе фун кције пробавног и полног
више
1:1ero
и не
ца ое признаје. и ие цени·, иакарап ара'та, седалица тешка и дебе·
9
�како том приликом
задржав 11те
дах све док крв не навали у гл а
ву због напињања. Претставите
себи како код ходања стискате
бедра, како дижете рамена када
хоhете да извадите
нешто
из
ор м а н а,
како притиску јете руке
уз тело када вам је хладно. Је
дан доктор у својој књизи о кул
тури тела жена каже: "Жене седе
у трамвај има, . као да морају му
скулама
седа.пице
кочити кола" .
Има .'Ьуди који су увек у жур
би, који су уве к згрчени, немир
ни и несп особни да се стварно
одм арају, да сваку
уко чен ост,
сваку
he
стегу тела уклоне.
Жене
често и на гимнастичком часу
у сваки корак, у сваку кретњу у
ложити
сув и ше
шиhне снаге .
живчане
и
ми
Оне мисле да ис
правно не вежбају ако притом н е
дахћу и не п оцрве не од напора.
Ове жене треба да науче пра
ву меру; оне треба да науче да
се
владање
телом и сувереност
уопште неhе постићи примењи ва
њем сиде, него еластичн оы сп ре
мом. Па
тако
he
једноставним
гимна стичкиы вежбама
научити
технику, која се заједно сз пси
хичким деловање м м оже пренети
и приыенити на цело животно др
жање.
На
другом месту треба да на
уче напињати мишиће. Хигијен
ска вредн ост и сп рав ног напи ња
ња, "енергизирања",
напетости
ми шиhа иноrо је познатија него
ла због пре~1ногог седења, боко
ви се нишу због не правилног ко
рачања; слабост мишића а и пси
хички разлози
грбава,
створили
округла
леђа
су јој
и у пал и
грудни кош. а запуштање муску
латуре
pyt<y
рокова1ю
и надлактице проуз
је
пљоснати
рељеф
важност попуштања мишића. Она
Како може гимнастика са сво
је стране помоћи жени у овој
борби са њеним органски ы сла
бостима
11 захте ви ма
живота,
llрави раз.1ози прераног про
штетна
за
хармоничан
ву у градовима, к оје имају мо-
зване "млитаве типове " .
Ствар
је само финог гимнастичког осе
1·уhности да проводе
ћања пронаhи између две крај
Мало је жена данас, а погото
у сваком
-
ности
вот: доста спорта, покрета и од
максима лне
мора на чистом
смо
бодној природи.
напред
спомену.1и,
nреопте
реl'iеност и нездрави ус.r~ови рада,
.1еже изван делокруга
гимнасти
цирања. Тај гимнастички рад мо
же једино да буде профилакса, предухитрити
-
п о пр ављати настаЈЈе
и
наиме
многострукост
може
модерним
људ има
да
доне
-
скоро
и
праву
музикал ну
дина мичких
раз
лика , којој се дивимо у кретњама
ведиких у м етница у п.1есу, и ле
пих
оште
на једностра н и непокретан
у нутрини смер, циљ за кретњу и
штетне
ка слабост жене ус,1ед њеног би
позива
презапос.~е ним
м еру,
млохавости
напетости
кле надомести рационалну физи
'IКУ негу, нарочито они ма
које
специфичност посла
приси:ьава
по сдедице. Верујс::мо, да фактич
о.1ошког
Гюшастика
ваздуху и у сло·
између
леч и
разна
ћења, ил и пак к оректура
бити
развитак
uслог тела. То је м етода за тако
средине и околине?
падања жене и њеног те.1а, које
ти и
скудатуре, која пре може
погледу здрав и хигијенски жи
гру дн.
може
је једно време била прецењивана
у обожавању т. зв. атлетске му
nревел иког
чин
на
Гимнастика мора нре свеrа да
рац ионад но
распо.1аже својо~~ снагом, да
је
с.1ободи .
Ван
рати ове млохаве типове, дати им
напетост,
живота.
научи жену како да
животиња у
граница је могуhности акт ивизи
држање
јер њихово
~оже
им ати
мл итаво
разних
уз
рока: коституција, животне при
.шке,
развитак
у
раном
детињ
трошења снаге којн изискује њен
н ауч и како да и сти ис1<и миру је.
приватни и социјални живот, не
Гимнастика )Юра да је на овФ1
могућности пружити им
)\Ора
или
подручју физи чке културе упути
љај угодности услед снаге и си
потпуног с.1ома. Снага жене мо
како треба да ради са исправно м
употребом своје енергије.
гурности, који осећамо после ги
Поо1 атрајте једном приликом,
давања тешкоћа, пружити им до·
жи вљај не као замену него као
побуду за истинску активност.
же
и
водити
да
до делиь1ичног
расте
упоредо
са
ве.1и
чином њене задаће, те да захте
ви живота буду потстрек за по
јачани рад.
10
шта све не учините са својим
трбухом, леђима, па и устима, и
ству, болест. Али је у грани цама
мнастичког
напора,
дож и в
noc,1e
свла
�и ~У јна >&.:на нс може ·и : не треба
пу помоll.и ће вреиенщ1, да по
он
да има изглед нежне жене деча
степено пренесе и у свој сваки
механич
чког типа. Оиа се не може оде·
ким, физиолошким а тиме и пси
дањи живот онај иир, р ед и ра ·
вати и кретати као ова последња
ционалност, што их је доживела
а да не деЈ1ује .11ажно и гротескно.
на своме те.11у. Примениће и на
Њено тело има други карактер
па треба да ииа и други изражај ,
који ()м-овара њеном биhу. Она
ће тада престати да имитира
стю1, f<ојн је често управо проти
ван њеном биhу,
и самосвесно
осталим подручјим а свога живо
Временом ће се жена научити
уз
гиинастнчки
оснива
на
холошким
рад, .ако
исправним
принципима,
се
да
влада свој им телом. Жена
познати исправне
теже,
откри.ти
односе
опет
he
у
равно
.
~ с~оме телу за
коне механи ке т. Ј . . оптереhења
и покр.ета.
Оптерећене
делове
тела расТеретmи, млитаве осве-
ће увидети колико ће се боље
та сазнање о могу hностима пове
ћања своје снаге и о граница ма
е.11астиэитета
своје
енергије, па
ће бити ви ше дорасЈ1а свнм сво
јим тешким и великим зэдаl\ама.
Јер
-
сваки успех у савлађи ·
осећати , колико ће бити леп а, ка·
да своју праву личност и у сво
јој телесној појави п озна, при
вању тешкоћа и победа запрека
јаче делују него свака појава
случајне и не заслужене 1'е11есне
зна и афирми ра.
и душевне лепоте
Али
-
најважн ије је ово: Ин
тензиван рад жене иа њеном те·
тост и
и.qн
дарови
...
Ина Шварц
Жена кочи} аш
жкти и -учврстити, и тако изнова
научити природан ход и слобод·
·но кретање.
Ослобођени
од
неједнаког
притиска и живљом
циркулаци
јом крви, освежени органи, боље
tie р адити и дуже ће остати у ак
цији, а 'биолошко старење усл~д
касније.
тога наступиће знатно
Жена
tie,
касније, проникнувшн
у бит свога тела и његових по:
треба сама подврћи критици с~ОЈ
начин живота на свим подручЈ И·
.ма .. Она ће показати веhе разу·
мевање за р~щионалну и хигијен
ску исхрану,
за "функцw он алну
козметику" уместо
примитивно~
спољашњег у.11епшавања . ОсећаЈ
младости, снаге и свежине де.110·
.
ваће на све органе, дакле на чи
таво физичко и душ.евно стање
жене. t;Ia тај начни 03ачана са~.ю·
свест одржава се поноао у др·
жању.
Можда
he жена захваљујући
овом осећању задовољства и све
жине, које јој даје
здраве
при родне ритиизиране
и
п~жрете,
почети· да исправља и свој доса
А8ЊИ идеаЈI женске лепоте. По·
мириће се са властитим
телом .
То значи ~а ће увидети да има
безброј типова тепа, те да може
бити пеп·а а .-а баш у свему не
о.-rовара последњем моментал·
иом модном типу. Пре свега тре·
ба да уклони 1рагове неисправ·
воr начина ЖИ11ота1 лоше вавихе
ве.хар11ОRМЧЈЮГ t:рет~а, јер че·
сто само оно унаказује. -еву и
'ЦЈНИ је,. З8ВС'1'8, py?QOK.
Да би жена познаЈtа свој ти~ ,
мора открити свој стил, коЈ и
кре-nьаwа и ~ржањеw ОАговара
t:a.иw њен.им особинама. Кi;Јwчата
••
�КАКО ЖИВЕ ЖЕНЕ НА
зетка, прешл и у хришћанство. На
Тонга Острвим а налази се и дан·
дањи титуларно п лемсrво, чији су
феуди ДОШ.ЈИ под удар потпуно
сп р оведене аграрне реформе. Сва·
ки живи од зе мље коју обрађу·
је. Острвљанин не служи. Мушка·
ра ц кад наврши 16 година, неудата
жена ил и у дов ица добијају најма·
ње оса м јутара земље од државе,
к оју су обавезни да обрађују. За
коном је прописа н број ко косових
стабала које м ора эасадити сваки
на сво ме земљишту, а то је мно го
више него што и зноси потреба је·
дне породице, јер пореза ес мора
платити Британ ској Им перији ...
перу руке, и то прање
руку
,,
и~1а
скоро фориу верског обреда. Брига
о народном здрављу законом је ре·
гулнсана. Н ароч ити контролни ор
гани обилазе недељно све куhе н
воде рачуна о чистоћи соба, кухи
ња, остава- и захода. Предвиђенt" су
казне за онога, који простор око
своје куће не држи у
примерном
реду.
Тако је то и у престо ници
Нукуалофа и у најудаљен ијеи селу.
Стога су природно на острву зара·
зне бопесrи та ко ретка појава. Ле·
кари~1а, који су сви од државе п.1а·
!\е н и, у ствари није првенствена д}'·
жност да .1ече бо"1ест, него
да
Клима иа острвииа је тропск а са
је
...,
че стим кишама и пов ремени •1 х лад·
ним ве"рови м а. Ве гетација ј е веоыа
ни испод Екватора у Тихо м Океану,
бу ј н а. 1:5оћа и поврћа и м11 преко це
ле годи не, кукуруза има у иэоби·
љу, жито не успева због велике
вруhнне . Хпеб месе од неког плода
с.11 ичног нашем кромпиру . Главна
ни је храна ип ак кокосов орах и
бана на.
Н а Тонги неиа бескућника, стан
бе но се питање ту решава лако. Ма·
ло труда и изло вештине па од бам·
бусове трске и л и шћа од пал ме ство
и 0 110 стоје под протекторато~1 Бри·
ри
танске Њmерије.
рање
Jll J(OЛCKt
девојке
113
11а тол н•1 к ог
завода
llpe
годину и
нешто више дан а
врати"а се наш а Београђанка, r·ђа
Вера Ми11 ер-Боби 1!, са
То11г1 или
Пријатељских острва, где
в е.1 1
Jt
про·
а ише од дванаест година.
20
Тоиrа острва се на.1аэе
Г· ђа Милер·Бобиl!
је одмах
сво~t повратку објавила
днев н и м
л истовима
степ е
у
у
по
нскии
вел ики\!
по·
тези~tа своје утиске са овоr плод
ног б.1агоr острва, а сада је
са р адници
оnш нрно
11awoj
причала
о
угодно
и
склон и ште
за
за зашт11ту од киша
одма·
и ве ·
трова. Пошто се много п о.1аже и на
леп изглед тих куhи ца, зидове та·
пеци рају савитљивом, танком а.пн
непр озрачном иатеријом, коју до ·
.бијају од коре једног дрвета, исти·
на на врло иучан начи н, израђено
руком, јер осим својих
жен н са Тонга Острва.
Тонга Острвим а, има
се
примитив ·
них алата не служе се благодетним
их
преко
изумима
м одерне техник е.
и напредно зако11одnвство. Станов
Хиг ијена је на Тонr и на завид·
но високом нивоу. Свако вече се
купају сви чланови породице . Ка
рактеристично је за схватање Остр·
ници су ви сок и, ра звијени, здрав и .
Боја њи хове коже је крео.1, коса и
веhа увреда ако се
три стотине, влада краљиц а Са11оте,
веома културна жена, којој острв·
љан и 11мају да зах вале за модерно
оч и су им црни . Под утицајем Ен ·
r.'Уеске Острвља ни су. скоро без изу·
вљана о чистоћ и в ећ и то да је нај·
неком
каже:
"Мо хе'' што значи "с паваш прљав'· .
Једу рука~1а, али пре и после јела
спрече. Ако се у некој кући р азбо·
ли један члан породице а укуhан ~
то не пријаве, бивају строго каж ·
њени. На тај начин успешно се суз·
б и јају празн оверице и надрилека р·
ство.
У опште м плану просвећивања.
жена је потпуно изједначена са му·
шкарцем. Основн а н астава је под
теретом казне обавезна .
Неп исме·
них на Тонги нема. Н а Тонги уро ·
ђеници не мај у прилике
да стек н у
вишу наобраэбу,
појединци
зато
иду у в еhе градове Новог Зеланда
иnи Аустралије ради да.ъег ш коло·
вања, али редак ј е случај да отац
пусти свог с и на а иарочитц ћерку
у далеку ту ђину. Зато је природно
да се у државној
осећа оскудица
урођеника,
положајима
управи
-
и зато на
одговорним
има ј ош
увек мн ого
Енглеза.
Жена у јавн ој служби
видети једино
Дtо насеља
стално
интелектуалаца
·телефони скиња,
у
може
престоници
се
као
дакти .юграфкиња
�1АТЕЉСК/IМ ОСТРВИМА''
м;ж хао aowohвo ~ у санитар
ним уставоаама.
А.11 н Аа жена на Тон гн н иј е још
напустНАа kућу, има свој нарочити
психолошки рамог.
Жене
су
на
Тонгн не саио п оштоване од му
шкараца, него су у п раво м см ислу
речи размажене. Жена је у кући го
сподар, она води о свему-, чак н о
новцу,
ил и
ци
рачуна
браћ а
и
мужеви,
~лушају
сврша вају
све
је.
си н ови
Мушкар
теже
п оспо
ве. Жена је у главном запослена
око деце. Жена је као м ај ка просто
обожавана. На х нгнјен скн живот
"рудне жене нарочито се пази. Она
Младе девој ке углавном се баве
руч ним радом,
свака себи спрема
покућанство, чаршаве н простирку,
што Ј:>е кад се уда поне'lн са собои .
Девој ке н и11аде жене п ри раду
увек певају, глас нм је Ј1еп н ва н ·
редно су иузн капне.
Воле забаве:
игран ке, слободно општење са м.~а·
днћнма нико им не брани . Када де·
војка наврш и 15--17 годи на удаје
се за младића
кога је
заволела .
Вен ча ње се обавља прво пред су
дом а после у цркви.
Госпођа Ми ·
.'Је~Бобиh каже да за време ти х
12 година, које је она провела међу
Тонганцима, никад није чула ни за
једак случај развода брака . Често
брачници н ису венча ни, али ни он и
њихова
обично многоброј н а
ни
деца, нису ни шта
ма1t1е
цењени
од
оних, чији је брак санкционисала
црква. Ту се не прави никаква раз·
лика, и а да црква п ропа гира r.'lеди·
ште да је тр.ајна срећа обезбеђена
са ио Божјии бЈЈЗГОСЈ\ово м.
не о храни.
Краљица СаЈtота је са негодова·
њеи
посматрала и
сувише
децу и наизмен ично по јеАН:Ј tix
надэнрава , док се ј една .1ругз бр.н ·
комотан
жнвот жене,
као и сразмере које
узима обожава ње жена од ст ра не
мушкараца, па је доwпа до зак.ъуч·
ка, да нерад ие води н и чем добром .
Морал се мора одржати радом · и
одговорношћу. Стога је донела за
Пошто су жене услеАе .'13 и зраде
више тканина н его ш то им је за
куhу потребн о, оне то заједн о
кокосовим
ни
opaxo•i,
.::<1
којн им ј е гл ав
експортн н артикап,
извозе
и на
1'Оие лепо зараде.
Са порастом б.1агостања п остале
су веће и њихове потребе, 11 с ве
кон, да се у сваком месту оснују
женска друштва, која је она назва ·
више се виђа на место сукњице од
па "Каутаха фефине". Сваког дана
женам а
састају се жене код једне од чnа·
ница друштва . Од раног јутра па
до увече жене ткају НАИ спремају
простирке н тапете. Али да би се
:а време трудноће неh е носи т и · н и ·
uта тесно на себи, н hи he ради што
нгурнијег хода сам о боса. Пр е по ·
юђаја често ће муж сазидати нову
:yt.y, где ће се жена на н овии, за
у сврху спрем љеним ткан инама
од
,ике на поду п ородити , а п оред ње
стварно
радило, а
не
да
се ти
са
не
готових
тка нина
где се онда предата количи н а раз
напу·
иужу да
адн то је спремање горког нап ит·
а "каве" (не наша каф а) н спрема·
.е дувана, кој н је неко љуто 11нш ·
е доста крупно сецкано н увијено
танке uстове ба н ане.
На пољу раде у главном мушкар ·
н , жене ми помажу саио ако не иа·
у ситне деце.
За в реме
вепнккх
ољскнх пОСЈ1ова жене ипак морају
а ие да спремају свој е куhе и да
отове јела .
пољопривредних
машина н теретних аутомобила. А
о добрим путевим а
брине се
др
би оскоп,
количину
предати једној државној установи,
муж обавља куhне по·
не препуш та
повику модерних
весну
пове , кува, пере нтд. Једи но што
<ена н икад
домаhа радиност дозвољава и ку ·
најоми љенија забава Тонганаца је
ово посело донесу увек
више цело то време
на љихови м ыуже
Ос им одела повећана
ку за оговарање или забаву, с в а ко
дру штво мора на крају године из
1а порођај у 6опинцу. П осле поро·
,аја мпада мајка не ради ни ш тв,
uта кућу;
него и
ви иа и деци.
жава.
дели на равноправне делове међу
члан ице каутаха фефине. Жене на
uта
европ ско одепо не само н а
станци изр оде сам о у згодну п рили·
,е се наћи спремна бабица. У по·
ледње време све чешhе иду жене
,јЈнке,
Cnpeмllbl ,.UИ
Гора наnЈ1тu
llJIJt
~ у CIU O
,lo6L
Cnptмajy
дt10J11t.
и
своју
Осим честих и весеЈЈих
игранкr1,
где се одлази са женом,
често и са децом .
Тонганкнња нарочито
радо чита ,
само сем бибпије њој ј е друга лек·
тира такорећи неприступачна, а он а
ту оскудицу ј ако осећа.
�Иэ п едаго г иј е
Смемо ли тући децу?
Батине играју велику улогу у
васпитању већине деце.
ДанС1·
шње п росечно дете једва може
да замис.1н како би изгледало
без батина. Батине су важни део
Главно осећањ~ приликом самог
нн
батинања је осеkање страха. Оно
могу се
чини да се батине урезују дуОо·
ња,
ко у душу детета и памте се ду·
глави,
го и са великом тачношћу. Врло
друге нежељене последице.
њихове
често
мисли
и
живота,
а врло
можете чути
да
говоре о
често остављају кобне последи·
батинама и кажу: "То сам тако
це
упамтио да нећу скоро забора·
и за цео живот.
Децу туку родитељи, учите
.ъи, мајстори и сви они који би
те животе требали да формир".
ју и спрем е за корисне чланове
друштвене заједнице.
У
питању
школ а
и
телесне
казне
су
потпуно
родитељи
с".
гласни. Родитељско кажњавање
подржава
и
вити " или "У животу неhу заоо
равити те часове" или "Страх ме
је гуш ио", "Обузем ме је гроз
ница од страха" .
зивају чине да деца памте своје
детињство као времена највећих
Код већине деце телесна
само закок<'давство
Јаким ударцнА1 а
изазвати разна запаље·
потреси
мозга,
бодови
у
глувоћа
нес.вестице;
н
Један учите~ је ј~даред изь·
звао
епилептични
ученика
свим
1\апад
ударивши
лака
му
шамара.
код
два
са
Дечак
је
имао диспозиције за епилепсију
(падавицу). Важно је то да ва1:·
питач
Батине и страх које Qне ИЭёt·
мука.
случајеви.
не може знати да ли дс·
те има неке д и спозиције или не
Телесна казна различито де·
иа свако дете. Г.fосдедице
J e
tyj
батина се не могу уопштити
и
казати да су о не увек исте. Врло
које у родитељско праве. васпи
често последице·
батина
имају·
тања хкључује и право кажња
трајно дејство, nрО!lлаче се кро::.
вања.
цео живот
Како сами
тврде,
родитељ11,
мајстор и и васпитачи, гл авни им
је циљ да дете тучом поправе и
да га натерају на кајање. Већи
утученост,
на старијих говори: "Батина је
себе,
и з раја изашла " . Она је неоп
ходна. Она је најбоље васп итно
моубистава у свету. Често, пак,
велика застрашеност води новим
казнама. Пример малих шеrрт11
који из застрашено сти постају
збуњиви, неспретни и често СС1·
го веће зло, но што доприносе
свим без кривице
поправљању и покајању детета
које је згреш и ло. А у они м слу
глед
изгледа
да
први
се дете
Телесна казна не показује У·
век своје дејство одмах. Некад·
се њени трагови не јављају у
детињству већ тек много доцни
посл~
батина поправило, не треба за
боравити да је то, у већини СЈ!}'·
чај ева, само тренутно дејство
под утицајем
страха
од
кој и
туку,
батинама
револт према себи. Код детета
се јавља
ност,
раздраженост,
пркос,
мржња
и
огорЧt:·
жеља
Зi:I
осветом, а све ово најчешће се
окреће против онога кој и тучt:.
Тако на ступа удаљавање и оту·
ђивање 11змеђу детета и васЛh·
тача, које се тешко да noпpii·
ви ти.
Какво је дејство, последице
батинања? Треба ли то дејство
жедети иди не? Да ли је у инте·
ресу
саме
деце
и
целок~лног
друштва? То су питања коЈа С>и
васпитачи и одрасли требали се·
би Да поставе пре но што подп
гну руку на нејако дете.
5airИ1ie стварају у дечији м ду·
шама
14
праву
пустош и
је у животу. Тежња за влашћу,
јогунаство и још велики број
поно;.·
изазивају
.панику.
добијају ба·
тине.
лu
них батина. Насупрот томе, они
trecpeha.
се код деце и жеља за смрћу. у.
деhемо да батине стварају мно
на
самог
мање вредности
жасне су статистике дечијих с;с·
Међутим ако проучимо то пи
тање, ако
дубље посматрамо
децу која су много тучена, ви·
нам
nu1·цењивање
осеhање
Из велике застрашености јавља
средство, то је увек било и увек
би ти, јер се без ње са децом
не м оже изићи на крај.
где
младост.
које доводе до других
ILe
чајевима
ил и
Од трајни,, пос.11едrща за жи
вот, ЛОСЛt'.ДИI ~(· •НI.;, . р~ !1 емо на
сваком корак у t) . .>ап.1ашеност,
других и зопач ености ј ављају с~
казна није једина околно ст кој<
мути њихов живот, батине често
постају основни
тон
њиховог
када дете одр1;1сте.
живота и стално утичу на њихu·
хладнокрвно да
во ра сположење. Код многе
деце
то
види
и
на
самом
ct:
ли~v
Ч есто то можемо опазити на л ~••
цу шкодске деце, деце која про
дају цвеће на улици, која нас Ч с·
кају пред биоскопю1а итд. Врло
Један дечко ко ј и је невино ту
чен прича: После тога почео ca~i
лажем
све:
оца,
мајку, учитеља и све друге Дру
ги дечак каже: "Поред тога што
сам
ста.1но
мислио
на
освету
учитељу бно
сам
зловољан и
према школски м друговима ". А
један одраСЈЈн прича ово: "Кад
је често страх од батина код дt:·
сад
це тако велики да нека не осе11:
да се борим да би се одвикао су·
одмах бо.1 од батина.
То је
зато што је услед
претераног
ровости п рема слабијим'!.
страха умањен
rуу окорели м злоч инцим а
рад
нерава
да бол не допире ни до
такu
мозга
ни до свести детиње већ се доц
није јавља као реакција.
При телесном кажњавању де·
це јављају се врло често несрећ·
завршио
школу
морао
сам
Не треба заборавити да је ме
један
од узрока често батињање у де·
тињству.
Телесна казна има такође вџ·
ло велики уцщај
на
развитак
сексуалног живота детета. Прво
�ради тога што убрзава сексуал.
но сазревање,
а .цруго
што
се
иоже прави ток сехс живота нз.
Мис Европа. ша.ље свој осмех ."
На досадашњим конкурсима за-лепо
опачитн.
Убрзавање секс. сазревања, у·
спед
те11есне
казне,
код
иноге
деце, а нарочито код оне са сл 11 •
бим нервним системом јавља се
отуда. што ударци
често изази·
вају полн и нагон. Полни нагон
се јавља услед тога што је деv
тепа, по коме се обично највише
туче, повезан са полни и органи ·
ма и стии нервни м везама, и по
вишена навала крви, изазвана у·
дарци ма, делује на суседне пол·
не органе.
Други ва жан м оменат за из~·
зивање
полног нагона
код деце
је стр ах: и стрепњ а због ударць
било по ком е делу тела.
ту биране су 11епе деwјке да "penpe·
зентују" св.оју земљу, а эатни да нх
прошетају преко
ue.1e
штих иенажера. После
изазван батинама доводи до са
ыозадовољења-онаније.
рављене, јер нису пружа,1е ништа што
бн заслуживало неку пажњу.
д.,н овогодишња инс Евроnа нelle бн·
ти заборављена. Јер, 011а нос је нэне·
надн11а једним 11епн~1 спонтанни г естом,
само посматрање батина постаје
оп асно по дете, јер изазива код
деце уживање . На п р. када уч и·
тељ туче ученика или мајка мл11-
ђеr брата ил и сестру код детета
се јавља задовољство на сексу·
Оиа неће да
напусти
мам само свој ос~1ех; н ја
hy нм ra
дати."
Плеиеннr и леп nок11011! Један осиех
кој11 се оружа да б11 кз.азвао радост,
који инје ФОrоrеннчаи, нн фабркко
ван, нн дат под најам за рек.1аиу па·
за зубе. Драговољан осмех нежне
девојке. која нема ништа др)'го н која
c-re
га носи својој отаџбини.
којим је међу сва ова nрнтворства н
11аж
земљу.
своје сунаwдннке. да се забав.ъа док
су они забринутн н док пате. "Ја н·
турн~Је
је љупко ННШТЭВИ.!О н бнва11е э~()о·
Помоl 1110aNcкoi д~ци
унела најшариантн11ју ствар ност.
Ове rоднне за мис Европу изабрана
је мис Шпанија, млада Катало1iка
ван нарочити
"која се не бави полнтико11 ".
одбОI) эа помоll же11ама н децн у ,1е·
11эјавнла је да
ова
ke
ьмада
девојка
Париз, 17 новембра. Овде је осно·
Међународн и
женски
енчарској Шпанији .
се вратити у Ката·
(По11нтика)
.1оннју. Шта? Нн иэпаrања на позор·
хзљнне ю
Југос11овенски 1.!рвснн крст повео Је
салона.~ нн ципеле од фирме" нн чз·
према од.11уци Лнrе 1.!рвено r крста, ак·
ра пе нз радње.. ни
цију за прикупљање npи.tora ~· оде.1у
ннцаwа, нн
Дешавало се доста често да 1t
своје
оне су се сасвн11 просто враhа11е у сво·
Интервјуисана,
.Прерани полни нагон код де11·~
Европе· до. Аме·
рике, на највеhу корнет неколико В< ·
њену
ва п.tажаиа, нн
уговору, нн
nуrовања. ни сан о
жеља за Хо.11ивудом?
-
Мш: Шпанија, крунисана за мис Европу,
не.
одр11че се своје
Bpaha
крхке
в.1 адае11·
се. куllн. И она каже заш то.
Сасвим nросто Гра~анскн рат раздире
и
новцу за шпанску децу, к оју је за·
десила
тешка
мо.1 и да се са
судбина.
прилозима
Uрвени
n ожур 1! .
крст
д~
зима не би затек.13 шпанску деuу Ot>
топлог одела.
алној бази.
Оси м опасности за децу бати·
не претстављају опасност и
за
онога који туче. Утврђено је да
ty м ноги батинашки педагози
Продавачица воћа
постапи садисти и да су децу rу
кди ради свог сексуа.
1. ужи вања .
И поред ових: ужасних посд1.:·
дица телесне казне, оиа и данас
постоји и много се прнм ењу;е.
Одрасли покушавају да батина·
ма
стекну
ауторитет
код
дец~.
Они хоће да утерају дисциплину
страхом.
Батине носе у својој би тности
карактер
силе и
не
одrовара3у
никако физичким и социјалним
потребама.
На суп рот таквом
васпитању
мн
морамо да тражнио једио
друго
васпитање,
ослобође но
сваке
п ринуде,
ауторитета
и
Hcs·
сиља. То васпитање мора да и:s·
м ен и однос између васпитача
"
васп и таник а, они морају да по·
стан у са радници. Ново васпита·
ње мора да се заснује н а позна·
вању потреба и жеља деце чији
се проблеми, интереси и идеали
не смеју превидети , јер су они
везани за живот одраслих и за
живот целокупног друштва . Са·
мо
таквиw васпитањем
створи·
ћеwо активне и корисне чланове
заједнице, зато се морамо борк·
тн против батина, а аа бољи н
чомчиији живот наше деце.
15
�Болничарка је дошла са дивн~'~t
бебом у наручју, спустила је на
Њено дете
њене груди и казала: "Ево јед:1а
" ..........................................
беба за вас. Хоћете ли. да по~u ·
јите дете? "
Ох, како не бшс
-
хтела! Радосна, Јања
али родити
цељама и викале : Госпођо! го
спођо! Јања није волела ову ту1,у, непријатну реч.
Четири сата хода! Не , она ни
није м ог.1а никако. По друг и п ут
је могла тако да лежи у кревt·
јој је сада дошло вре~1е да
ту над није ноћ. Четири сата ко·
Јања, жена Саве циглара, це·
дог је живота носила те шке Т\:·
рете , пр а.1а , прост ирала и
ла
се свакојако,
-
мучи ·
и:s·
рак по корак! На бескрајном У·
ба ци те шки плод из свога тела,
самљеном друму ! Кроз мрак! Ка·
сно .У но ћ Јања стиже до куhе.
а.1 и и ово се рођење несрећно
завршило. А ево како је било:
До болнице у
да се пешачи
"Да нам је бар мало ближе",
помисли овога пута. Али Сава,
граду имало Је
дуго: три сата по
меканој као гу ма земљи , а сат
њен муж,
п о тврдој калдрми. Четири п ута
прешле
иш .~а ј е Јања тим путем, три пу·
кућа, био
преко
цигле
ч ијих су ле1)11
читавих
великих
је становник насеља,
кьје се улогорило на блатњавим
та љуљајућ и дете у колевци ут
пољим а, где је· земља најјефти
нија, где се не n11aha за воду ни
робе, а четврти пут га више НИЈе
било у њој. Кад је Јања тако
издалека дошЈ1а у болницу но·
~а одношење ђубрета .
Сви су
живели од града, али нико није
сећи завежљај под пазухом, рс·
могао да живи у њеиу. Свако Је
~<оше јој: "Лез ите, го сп ођо! Ово
је ваш креuет". Јања се веома
за ч уди томе јер још никада по
лепио своју колибицу како је
боље умео, али ретко је ко на·
дану није .11сжала у кревету, ал и
предовао да је могао да се от·
сели на периферију града.
како није умела добро да одго
леж1.:.
Идућег дана Јања с дететом у
Цео јс дан Јања стрпљив о лежа·
,,а и чека ла свој час. Ва здух у
соби је био густ од јаког мири·
корача друмом за град. Сад веr.
вори
људима,
свуче
се
и
гнезду
утробе и по треhи
лут
са и те ш1<0 ес у дисао . Кревет ЈУ
не мисли о детињој главици на
јастучиt1у, ни о својој једној ко·
је
зи
об авио
несн осно м
тоn.'lином.
и
њ еном
ма сном
млеку, ни
о
Предвече, Јања изгуби с~р пље·
ње. Брзо се обуче, изиђ е у ход·
ник и ка д не угледа болни~ар·
ку, оде из болнице. Журил а је,
Сави, сво ме мужу. Ј:lемоћно Је
пливала тим бескрајним, сјајним
јер су м ожда већ трч але за њом
била храброст и пркосила, нато:·
болничарке у вел иким белим
ко рибља леђа на сунцу, друмом,
про падала је и издизал а се, гу
зала се и презнојавала од муке.
1<1.:·
У болници је већ није тиштаu
и
пажљиво
положила
је нежно
nрихватю1а
малу
главу,
дете
и
на
CBOJt:
велике груди. Дете је нашло си:.:у
и држећи се обема ручицама за
њу, же;.цно је аило. Јања је no·
сматрала зачуђено и радосно. У
подне она је веh ч екала на "сво
ју " бебу, а кад је болничарка
дошла · да је однесе, Јања жалu·
сно рече: "Ох, све ми се чини
да је моје" - "А и боље би . би·
ло да је ваше" одговори љуОа·
зно боЈiничарка. Ето, ви можете
дивно да :цо јите а немате ко1·а,
а њена мајка нема млека за дво
је". Мајка која је родила д11е.
бебе, пуна је захвалности и ра·
дости препуштала Јањи да Jtu·
доји дете и њих две су се ускu·
ро потпуно спријатељиле. Јања
Је сада већ мисnила, бринула се
и повијала дете сасвим искрено
као да је то потпуно природна
ствар, а после четвртог дојења,
толико се била навикла да дџ·
жи дете у наручју, толико се би
ла срасла са њим, да већ и сама
11ије знала је ли њено дете или
није . Оно је сада стварно било
њено, тако га је она осеhала.
Кад избије један сат поподне,
соба оживи. Око четири креве
та п оседају мужеви, очев и, бра
ћа и сестре. Нико није дошао до
Јање. Она је слушала и поема·
траЈIЗ
како
комшиница
разгова
дова. Дете је секло и цепало сна·
ра са својоы породицом. То је
била мала, весела женица, која
је лако рађа.1а и била веома по·
жним
носна на свој богати пород. "А
ни опојни мирис, ни белина зи
покретима њено месо, де
те је хтело по сваку
..
да се роди.
цену већ
шта вели? Чуди ли се што их је
сило као оно први пут кад је
рађала: доктори· и бопничарк1.:
свладали су јс, одузели јој свест
двоје?" говорила је она сво~
ме човеку. То је био миран •ю
век, кога брига увек чики пама·
а
.10
је
ис пливала
све
јеси л и п ричао тетка Мици? Па
де·
кад
Онда се
из
мрака
тужним и ћутљивим .. Као и
с.ломљена, слабачка, пуна бола,
сви припрости људи није умеv
болничарка је села код ње и тн·
да се снађе у разним новим си
хим
туацијама и само је кратко од
јој
гласом,
м еканим
каu
мед, г оворила како је њено дс·
те било најлепше, и најјаче што
говорио
су
Држао је шешир са масним обt•·
доы на ко л~нима и с времена нз
време га обртао.
икада
тако
видели,
али
га
нису
м орало пропасти.
У соби породиље било је про·
1
леће. На пр озору је стајало мнu·
го свежег цвећа а поред постеље
дисале су мале китице. У соои
је било весе.~о. Мале бебе цвр
кутале
су
попу т
малих
птица,
свака својим нарочитим гласом.
Мајке су ослобођене
лежале,
мирно и свечано, и слушале но·
ви глас свога детета. Тада се Ја·
њи
догоди
нешто
врло
лепо.
на
женина
запиткива
ња: "Јес', казао са и, чуди се".
-
"А
шта
ради
ради
Ма·
р и ца?"
- "Переш ли јој ноге
вања?"
-
npe
спа
"Пере м " .
А како је Миле? Је ли га
прошла кијавица?
·- Прошла је, иде већ у школу .•
А Перица, да се није 011ет
потукао у авлији?
-
�-Није се поrухао од онда.
Сада прави ЈЈађе од папира.
А шта ради тета Дана ; ку
-
ва .ан вам ручак ?
Кува, кува. Сваки дан. Па
ето,
Ј(ОСТа је пара
потрошила
рече бојажљиво човек. Треба!\~
на м сада више .
-
Да, требаhе, замнс.1н се м~. .
Мој муж је сти
-
мо ~рво да га подојим. Време
му Jel -
Седе на ниски троно
жац, на мести дете и снажио га
11рнтиску себи.
Сава Је стајао
ненавикнут и гледао мајку с яе
~ето м . Одједн~м му доl)е јако
1ешко да сад ЈОШ и дете имају,
ла за~овољна же ница, која је вс·
село рђала.
куhу уредити, све 1\у стићи! Са
да Јања мора и дете јо ш послу
жити, да ће се морати одвQјитн
и з а то дете . Он брзо изаl)е у
лар, знате, рече окреhуhн се Ја.
двориште.
љи . А ево сада имамо петоро
деце. Ја их све много во,1нм, а
Јања је била са)Ј.а срећна . Детt:
је било потпуно њено .. Комши:
и он нх вопи... Само кије лако
у ова врем ен а. Ран ије је много
ни це су навраliа.11е, г.~едале и пи
пале дете. Она је свима причала
више зарађивао." а сада је све
слабије и слабије."
о свом е тешком порођају у бол
. Столар не рече ништа. Седео
у nило
ници. Јања је п р ич ала, а дете се
у
њену
сису
и муз110
је
ЈС ћутке и некако СЈЈужбено, и
~кажним
тако дочекао
Је руке увек држала у цеђу, ку
четири
сата.
кад
зазвони звоно за одлазак, уста
де,
постави
столи цу на
место
окрете шешир два три пута, он~
д<Ј пољуби жену тихо у образ
Јања
која
nа11а је сада дете у благој ~ма
кој води и своји~~ грубии цркни
прстима додиривала
његов}' чи-
сту танку кожу.
h
оде скрушен . "Ех, рече млада
же на ожалошћ ена, он се · мало
ручи цама.
И кад је детиња глави ца лежа
ла на ш арено м јастучиkу, Јања
изненадио, знате , ни смо мисли-
јс гледапа у његове чврсто скло
11и да ће их двоје бити". А, ето,
пљене очи и била среk на да је
вн немате ни једно дете, разми·
из зноја и брига њиховог си ро·
шљал а је даље.
тнњског живота
-
"Немам, речt:
тешка срца Јања . Родим, па ни
шта. И као да са м права мајка,
спала, а Јања, срећна, положила
јс своје дете поред себе, бдНЈУ·
Ј\и над њим. Све више га је вv·
лела. Те вечери је спонтаност и
искреност која шета м еђу бол
н ичким
креветима
приближил а
те две мајке, једну која је пре
обилно рађала и другу ко ја је
остала без порода, и оне су тихо
разговарале до касно
у ноћ
Два дана доцније
...
пошле су
столарева жена и Јања заједно
из болнице и Јања је "помага·
ла" малој мајци да но си беое.
Али кад су подоста одмакле
од болнице, на једЈ1о ы празном
уrлу дес ило се нешто чудновато.
Јања и столарева жена раста;~1:
су се, држећи свака једну беоу,
онда су се три пута пољубиле h
пошле
-
свака
у другом
Све се објаснило оно.га дана
када је Сава у болници затра·
жио потврду о
живу децу!
-
Али његово детt:
је ж иво! Датум? Љ1е? Не ! Ње·
гово дете није ж и во ! Ок не •1а
детета! Ст ид га обузе. И бес!
Доста су га други изигравали,
магарцу, њега је са м живот из ·
неверно, а сад још жена! Дон о ·
си му дете! А сам н ема шта да
гризе! Полуде.1а је!
Од дечачких
година, док
је
м евао.
-
Ти ћеш ово ђубре, ово". д<>
сп акујеш и да
однесеш ! викао
је Саво.
Јања се укочи :
-
Ово
-
ово је мo.ie l Ја сам
држала га чврсто . Али Сава је
...,.... Ох, боме, нам}'Ч~rла се пv ·
1uтено!
Само ка4 сам опет ту,
рече аа'доюљна Јања. Данас ћу
јала усред собе и Јања
луд
п есницама
тук11а
уэа ·
.ie
no
њему .
он се кије дао оборити.
Онда
узрујана положи дете на кревет
и
журно
поче
да купи
no
соои
св оје.
рече Сава и неспретан обриса
~!Ној са чела . Онда се нагну и
А јеси ли
живо'Г)'.
није знао. А нежност није р азу ,
га подоји л а ! Без меке не бн жи
-
остане у
С авина јс одлука као грм ста ·
детиње ствари. На11рави завеж·
љај, умота дете у вунену мара
му н no~e. На вратима застаде и
Доие.11а си ? А." а ". а ... дете !
·. 1ољубн га у чело.
тешко родиЈ1а?
да
јо ш шегртовао, по Са.вин им Ле ·
!ји ма тукл и су сви: и мајстор,
и к алфа, и ·газда! Али о н се ни
је дао салои ити. Стајао је тврд
и отпоран. За милост и мекоту
эиднш како Је дивио дете!
-
деце! Саво, Саво ~ЈИ немам о ни·
једно! Саво. ми се мучиыо а не
мамо дете! 01fo мора да живи !
Не да м ја да угине! Моји су про·
пали а.1и ово је живо, оно м uра
подв аљива~1и му као тупоrлавом
...
Саво, Саво, ви кала је Јање:
рођењу дстет<r.
Родн и .11ист ? Издаје се са мо з;,
правцу
њему у сусрет. Саво, ево нашег
детета ! Ходи да видншl Ох, да
нешто
***
ето, а дете немам". У Јањином
наручју беба је, задовољна, зе.·
изникло
тако мирно, благо и безбрижно.
вело! Јања је дете ухвати.1а И
грмео, псовке су падале по соои
и
скакале
као
круп ан
град
П\Ј
Они
су сир о машн и. као
-
Збо r·о м,
Саво,
гледај
ти
Јањо, ви че Сава за њо•1,
куд k еш? Куд носиш дете? Ја
њо, не~1 ој! Ми ћемо као пре!
Али Јања ~е не окрете. Она Jt:
брзо одми цала, корача,iуh и од·
лучно, њене су сн ажне руке об·
виле замотано дете. Друм је не
стајао у вечерњој магл и ап н Ја
ња је ишла храбро у не нзве·
с ност ноћи, у неизвесност ново·
га самостал ног живота, носећи
собо м с воје право и нови живо1
Јањиној rАави , по детету.
-
реч е:
h
ин. Још вмше ! Она има 'Петоро
који је t.topaлa да заштити.
·
Ела Ненадовнli.
11
�СунчаН::>е деце вештачким
сунцем
Сунце,
већ сама
реч значи
симбол
ж ивота,
свет.11ости
и
здрав.ъа. Сунц е је идеал за ко·
јим су генерације веко в има бе·
природним
њем
и
и
вештачким
рационално
сунч~.·
није са мо корисно као лек за О·
· "-'ЈУ одојчад и децу, него оно
саста вљеном
исхрано)t.
1
Пр в и је захтен, да одојче жи
в и у најсвет;1и јој
соби
стана.
б<,дести. Суи чење снаж и децу 11
и ако нису пози·
тивно знале да је сунце и сун ча·
Због ниске спољне темпера тур1:,
разни м болестима.
Иако ултравиолетни зраци ис
продиру дубоко у дечји органи·
свесно жуделе
на енер гија један
од
r л авних
мајке често сун •1ају дете код зь
како год
ус певају у
твореног прозора . Нажалост овv
без сунца тако и дете, неж·
дете, јер обично стакло не про
на .ъудса биљка, императивно
захтева за свој правилни разви·
т ак у изобиљу сунчану енергију.
пушта ултравиолетне зраке, нај
У Београду за време зимских
м есеци недостаје деци разног
доба сунчана енергија. И што јС
дете мање утол и ко је овај не
достатак веhи. Млаl)и организам
много интензи вније расте од
старијег, а познато је да сун1{е
стакленим прозорима,
кој и 111::
задржавају удтравио.~етне зраке.
фактора жи вота.
И
бн.ъке не могу да
\t рану
има
пр есудну
уло гу
рашћења.
Но
зими
и зносе
мало
ваздуху
чад
-
а
кад
реду
се
сунца
:sa
се већ гр аде куће са спе ција.11н и:.r
сунч11·
и
\.
•
'"
свој
бољевају се од болести поремс·
ћаја у промени матер и је као што
су рахитис, тетанија и друге. (Ј.
ве бо.1ести развијају се, за око
опити показали су, да кож ни ка
пи.лари
(најтањи
крвн и
судови)
примају ове зраке и разн осе њи·
хову енергију п о цело м орган!! ·
зму. Они делују повољно иа ПО·
већање броја крвних зрнаца и
крвну боју. Ултравио.'!етни зра ·
ци делу ју такође
повољно
на
н еку
болест,
првенствено
и неот
nорни организам. У овим с;1уча
јевима је сунчање од неоцењиве
~
.
Rредност и.
Како
видимо
сун чана
купањ11
су корисна за децу сваког доt>а,
за
здрзву,
рекоива.11есцентну
ки
Др. МарнЈа ГаЈнli-Вајс
родитеЛ:
може
да
пружи
своме детету и за време зим ских
месеци св~ б.1агодети
сунч а ни х
зрака. Имућна деца могу се сун
Применои
вештачког
сунца,
чати у многобр ој ним
тако зване кварц-лампе, у стању
ј а~1а
опште 11литавости њене ма.'!е Ос:·
смо и у нашим климатским п ри
нам ештеника
бе. Дете се с времена на време
ли ка м а пружити деци све бдаго·
лажу са
трза, добија нападе
дети сунчања,
бо.1есничке
месеци.
за
време
Кв арц-лампа
зимских
п рои зводи
ординаци
приватн11х .'!екара,
и
радника
потребним
за децу
распо
апаратима
благајне.
Школс1н:
грч гЈiасних жица.
Тада лекар
већ констатује дечју авитамино
зу, рахитично или спазыофи.11н о
обољење. Ово се обољење пр
венствено развија код одојчади,
зраке, али постоје и друге лам
мају
пе, које дају топлотне зраке. И
наших сиромашних 1·rађана.
која
је
м.~еком
додуш е
само
пак су за дечји
органюам
крављим
г.'lавног
ултравиолетн11
или
храњена,
зраци. Поред рахитиса
значаја
но има и деце на сиси ко,iа су це
ле зиме била у мрачно.i соби и
сто га показу ју лаке
симптоме
рахитиса. Лек за ову болест Је
ултравиолетним
додавање
н алазе
онога
што
детету
не
достаје т. ј. nрихр~1на в итамина.
Оздрављење може се постићи
давањем витамина у облику рио·
:ьег зејтина, разних препарата,
18
ултравио11етне
прихрањивана
вештачки
и
болесну. У Београду данас сва
због
ИЈЈ'И
нарочито
да тренутно ослабљен и
.1ину скривено, у дечјем органи
фраса
имају
ју организам за туберкулозу, и
ова опака болест најлак ше наn;,
•
развитак довољно витам ина раз
ру и марту узнемирена је
ипак
грип, мале богиње и.11и ве.11и ки
кашаљ. Ове болест и дисnонири
.
п оремећаје здравља.
зму и показују ј асне симптоме
обично у п ролеће, мар та и аnри
,
1а месеца. За време зиме мајка
тек примећује да се главица ње
не бебе много зноји а у ф ебруа
они
дејство на састав крви. Науч.и и
,1а
·\
- ~~
да
недu·
за
за:м,
дејства је да сунчано дете до
бија знатно бољ и а петит, боље
и згледа и знатно боље напреду
је. Од нарочитог је значаја сун·
чзње за децу, која су прележа
задоби.ју озбиљн е
Одојчад к оја немају
чини их отпорнијом у борби са
рад плућа и срца. Резултат овог
и-s·
угрожена
услед ду1·отрајне зиме
статка
користи
баш се одојчад
сиромашном
првом
п у не
важније за организам. Но данас
зрацима. Стога су и одОЈ·
у
нема
приликом
носе, само им је лице изложено
ним
сунчање
, 1 одл ична п редохрана против
од
лече се
зраци м а
и
р аз·
н е друге болести: кожна обоље
ња, анемија,
д имфатизам,
ту
беркулоза и т. д. Ова деца се већ
под
стручним
лечењем
.'!екара, па овај у свако м случа
ју одређује потребно лечење за
свог малог пацијента.
За мајке
је важна чињеница, да сунчање
ПОЈIИК.'1ИНИКе,
државн и
и
ОП·
штински дечији днспансери при
на всштаЧК()
сун•1ање децу
�IllEГPТ
Са прозора иале кроја чке ра.
дноннце , на трећем спрату Qнде се
кухнњски баЈ1Кони и уски једно
крнлнн прозорчићи .
Лети
ок о
1:5а.-кона овија се- ладолеж а са ·
да, у јесен, упетљаЈ1е се о~ушене
гранчице око црних
гвоздених
шипки. Кад год спреиа радиони
цу Савка украде иинут два
гледа
те
прозоре
н
и
балконска
чнкове по соби", усудила се Сав
ка да ни прииетн. "Па шта? _
Зато сн тн ту да спремаш!", ре
иео); госпођа пије кафу коју
она, Савка, није скувала. "Ова
ма~а ужасно је прљава", рећи ће
ИаЈсторица сад њој
за шегрта.
"То дете је из глади утекло, а
не п оштује ме". А Савка ће у. се·
би: "Тако с и ти, дундо, и за ме
говорила, а сад могу и да ти от
кажем ако ми није право!" Тога
шегрта Савка he штитити . Хоће!
врата. А кад баци поглед доле, · Па она. зна шта је то! Пре свега
у тамно градско двориште, њој
се чинн
-
пресушени бунар. у
дну тога понора вндн
набацане
старе канте. Као у селу кад смет
љиштем затрпавају
проваљени
бунар. То је "пејзаж" коrа Савка
позна у свима детаљима. До сит
·"ица . Он ниа два изгледа
ју·
-
од СВОЈе плате купи \1е јој јастук
од вуне... не, шта ту, од перја!
. Па да, од перја! Да сиротица не
мора под главу мета ти овог твр
дог ђавола на коме се пеглају ру
кави". А било би добро да јој
купи и једно hебе, да не цвоко-
на
некога
иде иа рад. Можда је чиновни
he
ноhу на столу за кројење. Да·
боме! А од прве плате купиће јој
и чарапе. Гадно је то вечито под
влачити
подерану
ле ту,
па
кад
се најмање надаш рупетина
искочи. Hehe на њу ВИ1<ати, ни
Чекај, по реду: Пре свега неhе
мала брже и весе лије радити. Е,
морати прати ужасно иасне шер
тако. Сад је ве ћ протекао дан.
"Лаку ноћ", рећи he Савка увече
Н1кад времеиа • да се вода чести
то угреје.
Па онда: "Добро јутро, госпо
ђо" до.uзи она као у радио·
ницу, а р1ДИОНнцо већ поиtтена
(тnю 11екв шегрт је то аећ по·
две
нсде:ье,
а.1н ЈЗ
тачно
гом месту. И све кришом тра
жећи посао, она се решава: Да
рећи јој ни да ј е луда, ни глупа,
ни". Све лепо с њом, па he та
страшно је прати 'у м.11ахој води.
збогом мај
понаша, као и. пре, као да је Сав
ка још увек ученица. Алн зато
Савка тражи запослење на дру
А кад та књига заиста буде ту".
.110 и пече кобасице. Те wtphe
-
Савка је иnак престала бити ше
грт. Истина, мајсторица ес нето
Савка гледа сусетку, тоне у за
пе у којима мајстори ца топи са
љину". Не ! Чим се ослободи, до
десет дана . Али даље није могло.
ручка стати слободно на балкон ,
или на прозор, смејати се на не
кога и неће ослушкивати иде
лн иајсторнца.
tle онда". Па ће онда она".
ни:
десет. И збоr неких формално
сти још месец д'\На. И још дsа
као и девојка светЈ1е косе, после
Она
А
"Сутра. пресвуци самцима посте
Напокон је протекло и ти х се·
ликог дана ослободити се, би ·
тн радница. Па ће онда и она,
јој је већ радничка књи га у џепу.
пристави
кромпир".
дам дана, ла још седам, па још
че уздрхти у њој ишчекивање ве
и готово осећа да је она она де·
војkа са светлои косом . Ка о да
ољушти
бројим дане: још седам!
кад год је види, Савка јаче осе·
ти терет свога шегртовања, и ја
на балкону
воду,
ЈОШ
право не ни она, не г о време које
прекопута, пресавија руку
"Иди подложи ватру,
'!'У ~а на. Ти м ожда мис~иш да су
девојка проведе ту, код куће . И
на прозор као она
поглед на сат н неће моћи реhи:
корпу и ~1ИСЈ1и: Нека, још неде·
је споредно. Оно што Савку за
нима, то је сама та девојка. За
војке
сат. Седа м сати. "Лаку ноћ го·
споlјо"! А мајсторица he ба~ити
ла кафу. Мајсторица у.1азн. "Иди
на пијацу и купи "." Савка узима
ца, а иожда продавачица. Но то
Ае·
Па he онда ... Да, нарочито за
довољство бнhе јој погпедатн на
Савка је почистила радионицу,
но и то у кухињи. А после ваљда
п окрете
њене м ајсторице.
оч истила са мцима ципеле, скува·
одгонетала да девојка руча кас
прати
какве в~эе са при.ватноld куtюм
будем код вас!
см.еје и клима главом. Савка је
иисли,
Окренути!
у кревету! Да! Није мн сила да
се
носне
гл аву.
за кројење! Ја ћу сада спавати
и
за гледа се у "бунар". Или се о
кухињу,
о~р.енуће
Шта ЈОЈ могу? Радница нема ни
спавала н а овом дуга чко м столу
ној кецељи. Има плаву ~осу. На·
крене у
ако се <'
случајно сусретну у ходнику и
пр и ло~1исди како he рећи : "Нећу
остати код ва с. Три године сам
прозору Савкине радионице по
мути снвнну једна девојка у цр·
ограду балкона
ћи ће. ле.по поред њих,
код вас! Савка већ сада дрхти
Саио понекад на балкону према
на
то Савке тиче! И не само то. Про
:торице! Додијало је мени бити
ше крпе, и поподневни: тишина.
се
бацаЈу шт а куда xohe! Шта се
чепа се књижице
тарњн: тресу се ћилими и пра
слонн
кли су самци. Е, а сада". тојест
онда. кад се ослободи нека
и неће је се тицати да Ј[И је ово
ИЈrИ оно у кући урађено ИЈ[И није.
Госпођа држи два самца. Шта
су они, то се Савке не ти че, она
зна саио да су они гадови. Стра
шно испрљају собу 1 По два пута
.дкевно потребно је спремати њи
хоау собу! " Мопнм, не бацајте
јој кажем! Па зашто да јој не
каже м ? И рекла је. Руке су јој
Иса.110 дрхта ле,
гордо и осветнич
ки подигла је rпаву и гласно, да
забашури подрхтавање у гпасу,
изговорила:
- Госпођо, ја код вас неhу ра·
дити. Наkи lly посао".
Али посао није нашла. Наишла
је на војску незапослен их шва ·
ља.
Видећи је утучену, мајсторица
је рекла :
- Но, шта је? Код мене ти је
било као код матере. Плаћаћу
ти десе't ди11ара дневно. А док
не узиеи шегрта можеш ми по
моћи у куkи. Даћу ти за то хра·
'НУ. Од ручка увек нешто остане.
А и спавање имаш .
18
�,,Жена.-пол, жена. човек"
Од Др. Александра Костића. Издање Геце Кона 193б. Цена
150 д.
бр. 12.О, пов.
Александар Костић напи
неме је, уосталои, јасно да Је да
сао је у току последњих година
нас кључ женине судбине у муш
питања, али је још незрела деt их
правилно реши ..."
неколико обимних књига о пол
ким рукама". За нас је, напрu1:ИВ, јасно да се судбина жена
професор Костић нема ни
једне речи да осуди строгост и
Др.
r.
ним проблемима човека те се о
туд:~
сматра у нашој
щирокоЈ
јавности као највећи стручњ'1к
код нас за та питања. Његове
ру1щма и да he оне, у заједници
са социјално
напредним муш
гони хиљаде 11iладих и здрави:о.
књиге наишле су на врло добру
карцима.
прођу, па су чак неке прештам
н достојни.iу будућност. Оне не
0•1екују да им СЈЈОбоду и ·равно
биства због нездравих и непра·
паване у поновним
издањима.
Његова најновија књига: "Же
на-пол, жена-човек"
налази
у
њиховим
сопственим
изградити себи лепшу
правност п оклон е мушкарци, јер
рекламира
су свесне историске истине да се
на је са звучним ПОЈI.НаСЛОВИМё~,
у којима се наглашава захтев за
слободом
и
равноправношћу
слобода ни~ада није поклањала.
Ову мисао r. Костиhа
треоа
довести
у
везу
са
другом
жене. У посвети на првој страни
страни
:<њиге писац је ставио ове лепе
ја 1·л аси: "Жена се досада испu
.:1,авала највише и то искључи
речи :
потпуно
полу
способној и ослобођеној. као
чове1ч
и
одговорној
каu
грађаниtt''
по.:већује ово дело
Писац"
ОчигЈЈедно,
намера је писца
да'се читалачкој публици прет
стави као напредан и социјалан
културни радник, који иде Зi:!
духом
времена
и
новим
дру
штвеним струјањима. Та "соци
.iалност" нарочито је наглашена
у целој књизи и она је, изгледа,
срачуната на што бољи успех,
јер је писац бесумње увидео ЩЈ
се
код нас
дела
напредна
и
кv
-
во као пол. Појам жена-поп
"Жени
просвећеној и савршеној као
пуноправној
437
његове књиге,
на
со
цијал на много читају и цене.
Међутим, у предговору г. А
лександар Костиh открио се као
реакционаран пис.ац. После о
створен, док
жена-човек
тек
има
се
Jt
појам
да
ствара.
Жена-пол је садашњост, и жена ·
човек будућност".
Ове две мисли заједtrо
се
сматрати
водиље
као
основне
могу
идеје
цел ог дела "Жена-Пол,
Жена-Човек". Упркос томе штv
су многе генерације жена током
времена
доказале
на
разним
подручјима .људске делатности
да могу достојно носити назив
човека,
професор
Костић
их
сматра још увек само као пол на
б ић а, која треба мушки род д::.
уведе у будуhности и да од њих
створи
пуноправне људе.
несавремевост закона,
који
на
жена да врше, такорећи самоу·
вилних
прилика
у
којима
он1::
живе. Да, али зато г. професо11
преriоручује
други
радикалнt~
лек за решење многих друштве
них заЈЈа, а то је стерилизација,
шкопљење жена, ко је се већ
)'-
велико ·спроводи у Немачкој.
Уопште Др. Александар
ко
стић је велики побор~ик раси
зма . За њега је раса све, отуда
у расправљању
ма
он
полази
полН"Их пробле
са
гледишта
расе.
Десетине и десетине
страница
ове l<њи ге посвећене су описив.:
њу
у
расних
типова
детаљима
жена,
упушта
у
појединих де л ова тела,
порционалне
тематичке
односе и
формуле,
чак
ct
мерење
у
разне
преыа
про
ма
ко
јима би треба,10 да се одређује
пр ипадност
раси.
За правилно разумевање
по
ложаја савремене жене далеко
је важн ије
уочити
друштвену
поделу која постоји међу њим11.
У свакој раси им а жена које у
живају, не раде ништа и улеп
По свим крупним друштвеним
шавају се на све могуће начине,
питањима која интересу ју дана
шњу жену, проф. Костиh заузи
ма назадно и антисоцијално ста
новиште. У таква питања несум
њиво спада и пр облем побачаја.
док на другој страни постоје чи
Прошлогодищњи Лекарски Кон
таве легије жена радница, које
немају времена
ни да
се умију
како треба, а камоли да воде
1епоти. За те
рачуна о расној .
многобројне жене много су важ
нија питања х.11еба, стана, зара
билно сервираних ставова и сим"
гр ес донео је био резолуцију,
патија према новој и савременој
којој се тражи слобода побача
жени, Г· Костић закључује: "Сва-
ја у свим случајевима, кад је же
потреба, него да знају какве на
на принуђена
социјалних разлога да се лиши
ките носе жене поглавице у Цен
тралној Африци. Професор Ко
задовољства да буде мати. У и
стић није
Новог места нема. И тако Сав
ка и даље спрема самцима собу,
скупља њихове пикавце, пере су
де,
не
сме
да
г.11еда
часовник,
а
увече, што је најгоре, простире
ћебе н ~ сто за кројење и ,'Јеже
на тај тврди лежај.
А кад види сусетку, девојку
пдаве косе, Савка нервозно гуж
ва крај
прекројене
госnо ђине
хаљине на себи, очи јој се муте
маглицом nл ача.
(;;с се распр
штало, пропалQ. Осећа - још је
шегрт. И окреће главу, да не ви
ди плаву девојку ка1<0 без жур
бе,
.1агано
врата.
затвара балкон ска
Милка Жицина
из економских
у
и
де
и других основних животних
сматрао
за
потребно
и
да тим проблемима посвети бар
веhина наших јавних и култур·
онолико пажње колико описима
стом
них
смис;1у су се изјаснили
радника.
Међутим проф. Костић је од
лучан
противник
стр ог их
прописа
укидања
у
разних ..обичаја тзв. Д}IВЉИХ на
рода у колони јама.
Књига ,:же~а-Пол, Жена-Чо
ових
Кривичном
век" не претставља напредно дс
законику, који предвиђају роби
ју за жене које
'10бацују. На
страни
327 .он .и.ословно пиi.uе
с.ледеће: " Чак и када бих у н".
челу био за .1ега.11изацију поба·
чаја из социјалних разлога, не
бих никада био за ту легализа·
цију у нашо.i зе мљи ... Наша сре
дина може по1<р етати
поједина
л.о, како је то хтео њен аутор да
нам nри~аже.
У њој проблеми
данашње жене нису изнесени о
нако како заслужују да буду, тt
преиа томе,
ова књига не можt
бити путоказ, помоћу кога ће
се једна жена снаћи у 1'ешки111
и
комп·ликованим
нашњице.
питањима
да
�, /08 Џ~llO
•НО liOJЬf! flOДQ
Жf!Н1 ДQRQf
IQ
Борба upolilвв алнохолвзма
Нема друштвеног зла кој е то
.анко подмукло разара
и
п отко
nава заједницу, као што tO чини
алкохолизам . Скривен иза
р~а
внх народних обичаја. подржа
ван неп росвеkе11 ошћу и неупуhе
н оwћу маса. као
и
п о вршним
схвата њем, да је производња и
потрош ња алкохол а важна грана
народне привреде,
алкохо.~изам
·
сет дана затвора збо1·
ло кафанама .
псовања
Једна жена у очајању пнще по
ред
осталог :
..·.·.
....
но
како
алкохолизму
се
поново
живот
стао је неснош љив.
у
ода.о
куtш
по
У nослед1ье
време, тражећи излаза помишља
ла сам и н а са м оуби ств о, јер бод
није мог ла да пружи задов02ъа
вајуће резу.1тате. То долази оту·
да што она није имала довољн о
оодршке нити је наишла на ра
зумевање баш код оних кој н- су
за то најпозв_ан и ји. Зато ту бор
бу треба ставити н<~ wнру осно
ву. У њсниы редовима треба да
буду сен народни просветитељи
и учитељи; с ви они који увиђају
систематски
оштећује
људско
друштво. Несумњиво ~а и лека
ри са своје стране носе велик
део кривице, ј ер приликом бо
лести (с11 е ција.1н о венеричних) и
несрећних случајева заборавља.iу
да . п одвуку улогу алк ох ола кој и
је за ве hину ових пој а ва створио
погодну атмосферу а да и не го
кој и је од свих најтежи , бо.1 мај
ке која гледа с вој у децу уцвиље
вори мо о разн им живчаним и ор
мн ого п ропратних речи . Из њих
н е могу и н е смеју трпет11 да 1:1~1
rанскt1м поремеhајима којима је
алкохол непосредни узрок. На
се види да алкохо11 св ојом осо
се пијанство ~• уништавају њи хо
вен под маском заблуда и пред
мог ао
на је, утолико ви ше јер отац је
ту али своји м понашањем угро
жава живот и мир у куl\и".
Могло бн се навести хиљадама
сл ичних примера који говоре та
ко јасно да и м није
потребно
бином да пом ути свест, одст)>а
готово несм ета но
да коен своје жртве.
Али ако збацимо ту маску
погледаио С'l'вари онакве
и
какве
њује све оне моралне
рочи то они који су од њега било
непос редно нли посредно 1·1 ат или.
Треба
м обилисати
лизма и 1<ао супру ге н као мајке
и као сестре и као ћерке .
исто ТОЈ1 ИКО колик о и
ва н ајосновнија права. Жена ни
је дужна да уместо живо та с.~о
бодне н пунqп равне грађанке жи
и дужн ости према породици, оба
ви
pal;a
рад на за
једни чко м добру, све то н е по
стоји за алкохол11чара .
Он има
само једну страст и њој жртвује
као роб пијаног мума
жити п исма они х људи који
су
непо·сред~о
све и н а крају и свој е здравље
можемо сматрати
не
и дd
децу дегенерике .
Зато
у бо рби
за
и з војевање
-1<енск нх права, борба прот ив ад
па и живот. Дакле овакве људе
или
мушкарцн,
које човека чин е човеком. Љубав
су, онда ћемо разумети сву важ
посредно
О ни
кој и у животној борби дају бар
кочнице
ност а лкоходног питања. Мисл им
да he нам за то најбоље п ослу
саыи.
нарочито
жене, јер оне пате због адкохо
везе пре ма друштву,
тај начин је алкохолиза м, скри
расуда ,
ну и н апуштен у од оца, неизм ер
щ·гетност алкохола 11 најзад на
кохо.1 изма постаје ново п о.ъе ра
да
за
жену
данас.
Др. Катарина М11л11h
само неко
рисним него н штетним чланови
патили од алкохолизм_а. Тако .~е
ма друштва.
уг
Седом жена до611ло Је до~ада
нo5eJIOll'! ROi/!OAU
жа ствар, јер последице алкохо
рожена же на. Мада је же н а ал
кохоличарка ретк а појава (свега·
;ie 6ила је Марија К~и. Гlов и пут је
дан riише:
" ...А.1и
сад иде најте
ла су биле врло рђаве за м ене и
породицу, изгубио са м
службу,
углед у грађанству, оснром ~шно
li
имао других последица које су
вам позн ате и тако са и данас о
стао на сокаку
без
слуЈ!<бе
и
сретстава за жи вот јер сам сиро
машн ог стања а имам шест чла
нова у иојој пор~дици кој и че1еају хлеба од мој е личне зара
де" . Ил и један други
потпун()
искрено
каже
у
своме
" ...Већ
толико и толико
бало,
свакодневне
пис~tу:
година
у куhи живот не нде како бн тре
свађе до мржње
разми ри_це.
са женои,
са
братои т. ј. ортаком, у исто вре
ме и сталне неприлике. Наравно
да су у питању и ма;ернјадне о
кодн ости , саио се није могло yk~
у траг КОЈIНЧИНК , јер је ортак МОЈ
брат па је имао обзи ра према ме
ни, увек на штету своју". Трећи
п ише:
"... 1200
динара саи месеч
но зарађивао. полови ну
са и да
вао на пиtiе . Штету од пиt.а _саи
ммао, редоано после сваке пкЈаН ·
ке 111К8М кшао на рад, те <'ЗМ та -
8'о vсто rубмо рц.
сам
»• пута о_А
Кажњаван
пОЈtнцнје
no
де -
Алкохолизыом је
2%
нарочито
од СВi!Х пијаница) , њу алко
холизам трује преко мужа, оца,
брата. Она мора да 1·,1 еда
како
јој
алкохол нза~t разара породи
цу како јој деца иду
ro11a
и боса
и мора да трп и заједно с њима
разна физичка
и
душевн а
м у
чења.
Па можемо лн ми равнодушно
и скр штених руку гледати
~<ако
то11ихи људи а у вез и с њима _и
тол ике
жене
и
деца
11ро11адаЈу
услед овог отрова и то у данаш
ње вреие кад су нам за решава
ње других важн их
п итања
по
требне све наш е душевне и теле
П рва жена tЮСИnац Нобе.•оrе награ ·
награђена
за
рнком Бокере.1ои. а другк
NKj)·, сама
Ми знамо да
је
алкохол из~tу
да,
али да ли
заборавом
та
he
се
За
попра
вити?
Ни у ком случају, него ће напротив постати још веhа.
Зато мн не можем о остати са
мо посматрачи овог друштвеног
ЗЈ!а. Борба која се п ротив њега
води веt. иноrо година са
пуно
1tожртаовања и добре воље ипак
"' 1
књижевност су дооиле
Швеђанка Селма Лагерлеф
зз
xe-
награду
(1903). Та
.1нјанка Грагија Де11еда 11 Норвежзн·
ко С иr-рнја Индест.
Зо иир: бароница .(утнср. сара;:~н11-
ца и жена Нобе,1ова, која јс ~спела да
11оч11нн <>А њега пацнфttст)· и фнлан
т~юпа (1905) и амерички соцно.1ог Жа
на Адам.
•
ж~110 "1111dl/ap 11apo1111ot
3Jl,Q.Л,Q
тренутним
беда сам а
ра;~ну"а
(1911).
сне снаге?
врло често п овод економ ска бе
пронапазак
(1903) заједно сз својим мужем Хе11-
Мадридска влада ко.iа се еадс.
налази у Валенсији, наименова·
ла је г-ђу Федерику М онтени за
Мини стра
Народног
цраВЈЬо.
то је прва жена која је доби:~.s
мн ::н :тар:ю1 портфе.~. У Ш па
нији.
!t
�ФИЛМ
Мориша
Чешка продукција у режији др . Равенског, у rЈ1авноЈ упози Јир
МОДА
жина Стеnничкова
Плетене женске
Да л и нам је ова прича нова?
Или смо је хиљаду пута чули
ришиноr
са човеком,
опорим
и
рукавице
зликовачким, који у брачну со
бу улази са корбачем у руци .
Док Марнш а неповратно изгуб·
по вољи) н 5 грама · эатеореније нли от
Чули смо и свакога је путэ,
нарочито данас, све јези вија и
трагичнија. Мајке су пропати.1r
љена у том односу, регулисаном
11ореиије вуне, эа
с:~мо законом
ца. нr.1е број
своје, дошда је на ред нова Гс ·
мMt.!IC,
нера ција .
кс, ко_iэ н е
пр ич ану тужним, трагичним г.1а·
сом наших~ м~rјки . и старамајки :'
-
Изречена,
проста .
изгледа
Л.евојка
м,т1ади ha и не дају
kl
·!а њ ега.
Фра нцек:~.
тако
!!()ЈЈИ
једног
да се уда
.io.i
Мариша воли св1rа
:.~обро1·
младиhа. д,1 и
.r
поштенР Г
с иромашнt)г. И
-
то је довољан раз.101· да
.ie
ну судбину туђим, макар и роди·
тељским рукама. Јер. и новац ту
мора ла одигра своју улогу. О·
родитељ:~ко~:
вељом, даје само пасиван 0·1·1юр
1<y
и
щ:ср е lш е
она
продате
1111.111
,д~R<•.i·
н з~""'~ · }! ,\
r;-
с111н·11.
Траж е hи
nршстак
ре,
Р~· к авнце
,,..")\
H t' CDt' i1н:·
3<!·
у11е 1< тежак за реж11се·
не.:~.ос ледан је постављеном
nроб.'lему.
ry.
грама псрИ·вуне
60
(ooJ.s
проu1нрење .рукави·
2.
се
< 1 р11.1 1 1 жс 11 О)t
раде
у
шниту;
~111 1щ м ,
о
:·•J<'~I
ре111 е1: <: за
љубавнике . нараr>но срећно,
делове
почиње
у два де.,а
петљи
колики
c:i
према
се
гор ·
оно.1иким
()..:troвapa
шик ·
D<·hи де о се ради од леве ивице: до
линије
изреза а
мањи од десне ивице
д~ л.иније означене цртицама. На мо·
делу, веllи део ина 51 а мањи 21 пс:1 ·
љ~'. Сад се п,1ете један •па )фуги дw.
Францек се вpalia
уч~·
ни заувек несреliном и преда Њt.:·
и
МатериЈа11:
из
nојске,
Мариша је несрећн а, Францек ,1е
зове да v живот пођу заједно.
Али . је в·аора још ту,
чврст
и
формнрајуhн
при rоме
шниту. одуз.имањеи
изрез
прем<t
н додавањем. На
већем делу треба иапра вмtи отвор за
Ka.:i.
дугме.
се изрез заврWIН, плете се
1·рамзив, коме више ниј е стал11
преко целе ширине. За палце п.'lетнвu
тац, сеоски б огата ш који грче
до тога да 1·а Марнша воли, в~ћ
се
вито дрхти над своји м имањем
и прикупља новац, мрзи Фран·
да
~е исп.1".
се п.~ете засебно према 11~.~кјэма нз·
кроз КО.!)'
реза на шниту. Тада се састави са де·
цека и хоће да је прода Ваврн,
гuвори
младо1:т,
лом рукавице којн дО11ази на дл~н (ка
одвратном удовцу, чија је жен:~
умрла од његових бати на.
Да,
али то је само обичај дати M n ·
напаћена и измрцварена, али че·
слици десно)
одлvчна да нађе неко друго
це.пс ширине тога дела, паэеhи ув.ек ка
раа и то искључиво оноие К' јУ.
у тај брак такође уноси богат·
ство, као Вавра свој млин- И са·
свим је свеједно што Вавра не
му њен
!\ени
отац плати
мираз. Мариша
11е11роживљена
ше.;,с -
убија Вавру
Фотографија
веома
rлущ1
неко.nющ
сцена са женама и ма,iком.
раnно
да
има
ствар и
подели
зг
на
два деЈlа; свакн
н .плете се даље прек<.
линију изреза. а
јс добра,
жива, нарочито
f>t:·
поново
када се заврши~ изре~
па.,ац плете се преко це.пе рукав"·
це. l<о.з. прста се п.1етнво опет поде;rи
На
и сваки прст рреиа шниту засебно до·
осенч енчх
врши. Палац се по•1 не на месту озна·
уноси у тај брак ништа дру1·0:
неома .1ажно, као на пр и ме р сц~
ченом стрелицама, иа шниту фиг.
·о н је тука.о своју жену, он је у
не сувише ведре ПЈ.ЈИ одласку ре
моделу је почето са б пет.ън). Пnето.
грута у војску. У шаренилу н"
родни х мотива, ношње и кићан ·
се
ки, које засењују очи
1·леда.1аца· и одвраkају
врши. Ме!\уде.Ј1овн
• >снови
непоштен
и
граизив Ч "·
век, али он има имање . Ycкorp;r·
.:~.и роднте.ъи н сеоске
жене, ни·
викнуте преl{о свој и х
'судб11на
неуких
их од
;io
•разреза.
r де
се п11етиво
5
(На
~;одели
н сваки део за себе, према шниту эа·
фиг. б-11 -почи·
-
њу се на означено~~ крају једном пет·
на то, читава та средина сматра
проблема, за немарен је стварни
~ом
да је срећа Маришина тиме 1а·
прuблем и жив от сељака дат са
виђен шниrом. Кад се сви делови з.<t •
1·арантована
мо у иди ли'f нnм
за читав
живот.
Маришу, и покра.i њеноr oтn u·
ра, понекад за иста соетлог и И3·
ва нредног, удају за Вавру, дон
је Фран цек још у војсци.
Нама је мио тај покушај да се
продре у овај тешки друштвени
и морални проблем . И .11ик . Ма·
игран·
11рше, састане се пpli'O вуном ксте боје
а онда се сви wа~юви још једном пр ".
ни м,
сук
се н>м ~зтвореннјом вуном
КОЈУ
прошију
сви ,1еним
сликама
кошуљама
и
њама, веh 11роблемати ком
НОСИ у себи.
зас1:1ет.1и
покат·
кад као да ће се уобличити
л ик
чврсте
и
самосталне
у
деRОЈ·
ке, решен е да следује своју соп·
ствену
вољу
и
топло
младалач ·
ко осећање љубави. Социјална
страна ове драме правилно је
постављена, јер 1<од Маришиноr
.)ца не игра више улогу ·НИ ли<1·
ност човека
ни
Њеl'ОВИ квад\iТС:·
ти, ни ништа друго
вац.
Љ1астично
-
је дата
већ
Ht1 ·
прљ:н~а
страна тог куповно ~· брака Mu·
22
шију ву11ом затвореније 1111н отворени
је боје .
Горња ивица .и и3рез опш11ј)·
11
трн линије на
којо11 се
r'Qрњем .1е·
1у рука11ице, щш111и11rа отвор за дугме
и на одrоварајуhе иеС'tо 11рошнје О·
круr,10 дугме, боје друге вуне.
шности према родитељи ма а н::~
мајци,
плету се паэе~.и на облик пре;~·
ки . И фил м и ас није освежио mi
шаренилом декора, ни перјани·
цама ни ситно фалтаним, свеча·
ришин, покра.i све њене ы ало.щ··
рочито
11
.1-'emmes" лист
који у Поризу
издаје Светск и
комитет
жена
противу рата и фашизма дости
гао је тиражу од
55.000
а
можете
лист
често
срести вредне францускиње. ка
ко ул ицама носе огромне паке1'е
и продају сво.1 л ист.
Тако не остане ни један броЈ
неп родан.
сомота и друге
материје.
33
Жене саие разносе свој
киосцима,
И<>Же се скројн'!'lf
од штофа,
при м~:·
рака.
по
По нетом шннт:r
рукавица
да:.tе у
33
11остнма од којнх Је
rвакн стаЈао свега
99
динара појаз;1.1е
су с~ на једној друштвеној прире.:хr. 11
у Па ризу, која је бкла организован i у
qна8' у
штедње.
Свака
да ма је
•tnr.sн
да дvђе на ту забаву само у rо.ые 11•
коју је сама кројила, а чији матернј""
ю:,1 с 01to бити скупљи од
99
д1111ар,11.
�...
·~-уг
-
,1
1
1
1
' 1
1
1
1
1
1
1
:2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
• 1
1
1
1
1
1
1 2'
"~ МА•
1
',, ~:н
',Ј
1
,
1
"'''
1
11 11\' ' '
l /l
,,,. , '
t•,1 МА
s ,,'
12 "
''' 12.:
',,
,
1.-'
------ -,
/
... ......
'
''
\
<
(
01.
t
оо
1
~~·
1 .... ;.,,
1
: МА t!
, МА , ,1
1ч
1
1
1
\
1
'
f
-------~
.... "-" -
------
МА
15
В•асммм м y p t AJIMM РЦЈ1а.11 Љ. ДнммтрмЈtвмh, ЖОР*• K11tN11
1coa 23. - Урtдн ~;w тво н адмнн11п р;щнј1 llawнt.eaa
( • t 3&11MH At CM PIAll CllKOI' AIHI ОА 4--6 'llC. llOCllt ПОАН f. YptдHHltl nр нма С811NОГ Пtfll 8 од 4- 6 • ас. llOC.lt nоднt.
O)
Го.-..-• nptт11.11ar1 стаје AlllllPI 48, по•уrодмwња 24; за мностра11ст11n годншн.t 70 ди н . а у 11ојtдн~;1·1ној продај и
.PL f . Ноец ct wa..« nptwo
рачуна бр. 5-4372 (са наэнамОN "За Жtну 111... с") мод П о1:1 т. w r t i:.110111:Le у Београ,u.
Штам парија Др аг. Поnовнhв, Луј а Бартуа бр. З. - Београ.t.
"u:.
�Две
шпанс11~
од стране
же н~.
во.t 1111н11
1тј е су
1· енерш1а
)' OOJ:ry:
Еми Молисо11, славна авијаrичарка
Жена вредно рс:ди и у фабрикама
Јолан Фtлдеш, мађарска 11њ11жевниuа
(111да
~•еђународну награ ду
11nja
Ло11дону :ia
" У.ню а мачке пецача".
<· - - Н е rа !>ю лепота
.v
oet;
11 хр~бр•)СЈ .i ~
о ,1.;1 ика шпа н с к е 11i~11e
Је овнх дана до
свој
нов
роман
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena danas br.2
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Omladinska sekcije Ženskog pokreta (Mitra Mitrović, Radmila Dimitrijević, Olga Timotijević…)
Source
A related resource from which the described resource is derived
http://gerusija.com
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
decembar 1936.
Format
The file format, physical medium, or dimensions of the resource
PDF
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP-27
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
25 str.
1936.
antifašizam
emancipacija
Omladinska sekcija
Žena danas
ženska istorija
ženska prava
ženska štampa
ženski listovi
ženski pokret
-
http://afzarhiv.org/files/original/9d7a62c91a0f37a053e5f785d1f75f05.pdf
64c24ec33e27b6a585dad3391385105c
PDF Text
Text
-.
-~_"..,,,_
��НОВО IIOЉE РАДА ЗА ЖЕНЕ
у
да дође до општег разоружања,
Одбор женских организащrја,
1<оме је председавала
г-ђа Ж.
Шејн претставница организације
што је њихов крајњи циљ ; оне
сматрају да Друштво народа,
које је сад једина међународна
организација с могуhношhу
да
снпце у с>лочину, кюји нису ю1а
"Узроци и срества рата" у Сје
допринесе
ле
дињеним Државама и г-ђа де
Липенс (Белгија), био је одбор
који је после Одбора синдиката
сакупио највећи број чланова (од
прилике 600 до 700
11засюши1<а
који заступају 60 милионз ЖбЈа) .
Два референта су бил а !1дрс
ђена, г-ђа Дингман претседница
Комитета женских органн :·тuиј э
за мир и разоружање, 1-:oj::i је
безбедности мора не само да је
са ч ува, већ и да је појача:
" Ако
са
се ;1\сне не 6уду uорнле
н а јвећом
зда
је
i(Oje
енергијом
на
противу
помоЈ1у ,
·оне
ће
бити одговорне за продивену 1<рв
своје деце! Оне
енергије да
ће
uити
спрече"
Ја
топло
поздрављам
овог
новог
женског
желим
живот
му
ве .лики
сауче
пој<:!ВУ
часописа
успех
и
и
дуг
...
У њему ће југословенс1<е же;-~с
наhи
ново
сретство да изразе
своје жеље, своје наде, да нас
у познају са својим напорима, би
ло да је у питању одбрана њихо
вих права или мира. Велики кон
грес који је одржан са тол!њ:о
успеха у Брислу, показао нам ј~
1<оли1<у
су д~латност не1<е од
же
на развиле да би га припремИ Јiе .
Интернационално удружење за
мир даt1е нм нове могућности, а
те he могуlшо.::ти жене морати да
искористе до 1<рајњих гранюџ1 .
Никада још с1<уп присталица
за мир није обухватио
то л и1<0
разних друштвених слојева, .~а
купио
толи1<0
ЈIИчности,
разних
угледних
здружио државнике
са
на.iскромнијим члановима народ
них заједница, · интелектуа .11це .:а
сељацима , које је тешко пр;що
бити, а који су, међутим, по :та
ни
да
играј у
једну
од
главш1х
улога у одбрши мира.
Сагласност која је постигнуrа
у главним тачкама у току О!!С мн
нифестације, г која је би ..
1а, не
заборавимо, поЈiазна тачка, у.ilи
ва храброст.
Многе жене из свих
коајена
света одмах су схватиле важност
једнога оваквог покрета за од
брану мира, а знамо и са каквим
су га
оне
одушевљењем,
жаром,
и пуне иницијативе успешно бра
и шириле у
својим
Зl'М
да
изабере најспособниј е
нарочито изнела конкретне
них
земаља,
разних
срединя,
ве
несени пред одбор:
Међународни плебисцит ~{::t
мир.
Организовање конференци
ја у појединим земљя"1а и међу
народних.
- Узајамна обавештавања о
разним методама 1<ојима се сЈ1у
же народни комитети, а
у
вези
са
миром
и
I<oja су
преду:~етим
акцијама.
Установљење Дана мира.
Образовање међунарпдних
група
говорника .
- Стварање
фронта за мир.
Међународног
Прикупљање
-
"Новчи:1а за
мир " .
- Увођење у што веhем 1јро
ју земаља поштанских
марака
мирољубивог карактера, да 611 се
испољила љубав према миру тих
земаља.
Захтев да жене бу ду у што
већем броју заступљене у Дру
-
штву народа
-штву
и
у централном од
Интернационалног
за
мир
Установљавање
народа
снаге
при
једног
одбора који ће бити
ра и у коме би биле
све
/(ру
.
Дру
нарочитог
стража
ми
заступљене
мира.
Сви су ови предлози усвојени
после живе дискусије.
Следеiш
закључци из мог а реферата нису
наищли
с в е оне биле прожете жељом да
слу ж е миру. Многе главниј~ ме
ђ у народне организације биле су
у раду овог о дб о ра :
2
ње
потстрекача
рата;
Оне су убеђене да снага опих
котстрекача
лежи
у
разе
р о и с повести, филозофских наче
Главни циљ овог претходног
с к у па био је да доведе у скЈ~ад,
што је могуhе
боље,
уч~шће
же на у специјалним одб(Јј)ИМd и
тичко попуштање опасн о бодре
мира".
Следеhи предлози су билн из
:rа, политичких убе~1ења, а ;ш су
зас тупљене.
Оне сматрају да уговори мо
рају бити неприкосновени;
Оне верују да је свако поли
недовољно
који сада желе мир.
.ъама .
: rош пре отварања Конгреса је
Оне желе његову демократиаа
ворим "О раду жена на одбрани
штва
:щ а 1<онференu.ија жена сакупи·
ла је многобројне жене из раз
колективне
цију;
схваћеној
бору
С Л\' .
пред- ·
стварању
логе и ја, која сам има Јi а дd го
ниле
Оне су продужиле да живо у
ч ес твују за све време рада у Бри
да
чествују у раду истих.
ни
на
кака в
о тпор:
"Делегати који су учествовали
Верују у недељиво ст · мира, о
не хоће мир за све;
Оне су убеђен е да се безбсд·
ност може да извојује
само за
једнички, да се само заједнич
ким мерама безбедности може
Оне
од г оворности
желе
да
најзад
ови
Ј.Iарода,
нар~)дИ из
енергично
сноју
чврсту намеру да. удруже
споје
напоре, не да би предузели по
ход на државе, 1<оје више ИЈIИ
мање
отворено
припремају
рат.
већ да ставе насупрот брану у
једињеног
фронта
пацифv.стн1<их
народа;
Оне се н.адају да he овај кон
грес бити једна важна етапа на
путу заједничког рада
народа,
држава , странака, појединаца;
Оне траже од жена из свих
земаља, свих друштвених слоје
ва, разних философских начела
и политичких убеђења, да бу ду
свесне своје одговорности и по
зивају их да придруже своје на
поре напорима оних које се веh
боре за мир."
Прочитани
закључци на пле
нарној седници
по
завршетку
конгреса
наишли
су
на
одушев
љени пријем од стране слушала
ца. На
седници
после
конгреса
од осам места, која су припада
ла светским организацијама, три
су
припала
женс1<им
организаци
јама .
Изабране организације су: Ко
митет
женских
мир и
разоружање,
митет
жена
организација
против
за
Светски
ко
рата
фа
и
шизма и Међународна лига же
на
за
мир
и слободу.
Помоhу ·ових организа ција же
не целога света могу да развију
велику делатност .
Ми смо сигурн е да југословен
с ке
жене
желе
да
што већем броју,
братски позивамо.
учествују
на
што
у
их
Габриела Дишен
претседница Комитета жена
протиь
рата и фашизма
�ПРИЛИКОМ ПРОСЛАВЕ
а реч
У
свим
као
напредним
што
земљама
су Енглеска,
Францу
ска, Чешка, Турска и друге, же
не имају своје листове које
са
ме издају и уређују. Преко тих
листова, износеlш
питања
их највише тиште,
која
Факат је и то да су се наше
жене до сада слабо бориле и за
лагале за она права која им не
оспорно припадају. То треба об
Знамо, да у тим истим земља
ном запоС!rављеношhу, делом не
обавештеношћу и незнањем .
Стога, да би
обавештене
ма жене имају право гласа и от
имале
шљења и
политичком
Међутим,
за
и
све
позиве
јавном
може ли
у
животу.
се поверова
ти да су им та права одувек при
падала
или
да
су
им
уступљена
о
наше жене б и ле
свим
догаi)ај има
који се дешавају у свету, да би
ворена
врата
Францусюz жене удружене
у "Народном фроншу н
манифесшују
јаснити делом њиховом друштве
оне се боре
за бољи живот свој и своје деце .
14 JY.l A
где
да
изнесу
најзад да
своја
ми
би се
упо
знале са борбама и успесима сво
јих другарица у другим
ма
земља
ми покрећемо овај лист. На
ша је жеља да се око њега оку
без икакве борбе с њихове стра
пи што веhИ број
не?
крајева наше земље, без обзира
На то
нам
he
оне најбоље
одговорити. Једна позната чехо
на
словачка
убеђење,
жена-сенатор
недавно
веру,
је изјавиЈЈа: "Да ми, жене у Че
кроз
хословачкој,
нисмо
која
народност
како
повезане
терен,
права
припремиле
данас ужива
мо никада не бисмо стекле. По
ма
њега
и
жена из свих
би
нашле
и
политичко
се
у њему и
уједињене и
заједничким
интереси
тежњама.
Жене мајке, домаћице, радни
грешно је мислити да су нам та
це,
права
све ви које сте вековима тр ети
поклоњена .
Ми
смо
их
освојиле".
ране
Ако се
ствар
чиновнице
запитамо
код
нас,
како
видимо
да
стоји
ни
на
као мање
да
буде
љима
као
и
свим
мушкарац,
-
по
па
ипак оне немају иста права.
од
и
једничком
на
ниже
искр е није
га за јавни и друштвени живот,
готово
вредне и
позивамо вас да нај
ступите
раде
интелектуалке,
мушкарца,
ше жене нису без икаквих заслу
оне
и
најпреданије
сарадњи
на
листу који
највернији
расположења
и
при
нашем
тумач
прави
за
треба
да
нашега
израз
на
ших заједничких тежњи.
Шта за жену значи позив?
Лист г-ђе Бруншвиг "Францу
скиња "
доноси
мишљење
г-ђ е
ПЈЈаминкове, сенатора у Чехосло
вачкој
о
горњем
Позив ствара
п ли новано
шњем
својство
значи
а
од жене дисци
биће,
тако
животу,
питању.
и
у
што
како у унутра
њеном
је
жене.
уштеду
нарочито
у
спољњем
иначе
Та
дисциплина
времену
уштеду
ретко
у
уопште,
раду,
време
се
да
цени
зараду,
а
Економска независност омогу
ћава јој СЈЈободнији избор друга,
укида
ропско
потчињавање
оне,
чији апетит зависи од онога који
га задовољава.
Тим е се подиже
морал брака ако жена и пре
стане
да
бу де
краљица
малог
краљевства своје куће, она за
то постаје равноправни ч лан је
дне шире заједнице.
Интелигенција, такт и умере
ност које стиче радом не одвра
Та иста дисциплина о
ћају је нимало од дужности пре
буздава осећања, потискујући их
за
учи
то је одвраћа од расипања.
се бр
дан одмор и в е штину да
зо обуче.
уре
улаже
вршења
дужности;
она
ма својима.
Уосталом,
завршила
је
г-ђа
је најбољи лек разочарењима и
Пламинкова, у земљама у којима
патњама . Шта више кроз рад же-
жене раде у свим
на
позитивни
постаје свесна
себи и другима;
да је
корисна
кроз труд који
професијама,
резултат11
су
нео
спорни .
3
�Нови феминизам
У последње време цримећу је
се међу женама једно снажно
кретање. Може се рећи да жене
вом месту погађа
жену .
Многе
масовно улазе у своје постојеће
феминистичке
организације
и
стварају нове. Док су десетина
државе, а нарочито фашистичке
покушале су на тај начин да ре
ше проблем запослености, што
жене избацују из производње и
удаљују са високих шI<ола. По
ма
ред тога,
година
служиле
шале,
женске
за
организације
потсмех
дотле данас
и
неукусне
приходи
мушкараца
стално смањују, таI<о да
се
су они
нас у
Немачкој
жена
треба
да
послужи као машина за рађање,
да буде доста
војника за
рато
борне планове фашизма.
тековину
немачких
Једну
жена
нису
јој фашисти одузели. А то је
право гласа. А и то само зато, јер
се тим правом не може никад
претстављају
у још мањој мери у могућности
користити. Немачка жена као
значајан чинилац у друштвеном
животу. Мада се програм није
да прехране своје породице, чи
мушкарац,
ји су чланови остали без посла.
Жена се у све већој мери поти
скује са посла. Услед тога и у
то
уклања
променио, сам феминизам у сво
ј ој суштини прошао је кроз ве
лике промене. Те промене су до
след
све
шле отуда, што је под утицајем
жене
су
спољних прилика тај програм
добио једно нарочито,
дубље
значење. Предратни феминиз<ш,
који је дотле стално
истrшао
него иI<ад да се окупљају oI<o
својих организација, да бране
тековине дугогодишњег развоја
и борбе, да очувају положаје и
своју неутралност и
предељивао, сада је
да
...___
није се о
- хтео, не
веће
ратне
приморане,
остваре
своје
опасности
данас
даље
више
захтев~.
На тој линији се женски покрет
може
право
оставили.
само са оних положаја
где се нешто зарађује. Јер нико
се не буни против тешI<ог рада
жене
и
деце
м у жем
и
ве
на поборниI<е фашизма, они· исти
I<ратије
догађаји
оцем,
ноправно
одре
ђени став.
жена,
ним
1 рам
док
данас
приликама,
тај
претставља
јег се жене
стички
у
промt~Њ~·
исти
центар
окупљају.
покрет
про"
око
Ј{С•
Фемини
претставља
ж~ну
која ради, претставља напр•~ !rну
жену, а бори се за права сних
жена. Сам покрет постоји још
определили
једнаку
надницу,
во на
рад
жене
упути
жене
лазиле
у
друштвени
темпом
живот,
у
ла-
1·ано су освајале позиције, о ЈШ,
тек је светски рат увукао и жену
у
вртлог
под
производње.
изванредно
кама. морала
способности.
године
су
Жена
тешким
је
прили
да опроба своје
Прве послератне
имале
да
поправе
оно
што се годинама рушило. Тако
су жене могле да учествују у
производњи у још већем броју,
јер је и њихов рад био потребан.
Оно што су прве феминистич
ке организације деценијама тра
жиле -- право гЈiаса добиле
су жене у већини напредних зе
маља доста лаI<о,
по очигледној
потреби. Учешће жена у јавном
животу створило је читав низ
социјалних установа, I<oje на пр
вом
месту
служе" заштити
ција.
После
неI<олико
година
полета долази
при
талас
оп
ште привредне кризе који на пр-
4
широке
соци
нако
право
родитеља,
једнак
олакшање развода
и
зараду,
-
и пра
може
да
исI<ључиво путем де
мократије.
Пр ог рам
баш
ште
тије.
бро,
дним
са тим, што постаје део оп
борбе за очување демокра
Јер видимо данас врЈiо до
да су фашистичI<е земље је
декретом
одузеле
сва
она
права која су жене I<роз дуги низ
година стекле. Фаruист~-tчка иде
ологија оснива с е на томе да же
ну
сматра другоразредним би
ћем које није способно за јавне
послове,
према
тоые
мора
да
се
врати домаћем огњишту. Фаши
стичI<о
"домаће
огњиште "
је
највећа заблуда, којом су жене
заваране да
спречава
високе
без
борбе
препусте
своје друштвене положаје.
Да-
се
немило
се
њихов
приступ
на
школе.
Насупрот
томе
видимо
демо
кратске земље као што је Фран
цусI<а. У борби за очување демо
жене
јиЈiе су
са
су
наступиле
мушкарцима,
себи
сва
права,
рав
осво
и данас
их видимо на највишим положа
јима државне управе. Научник
као г-ђа Кири-Жо ,шо , и
друге
могу
да
служе
пример
да
у
свима
женама
де мократсI<им
за
зем
љама само сrrособност одлучује
положаје, и жена је силом при
лика приморана да прихвати је
дан
од
ова
два
Промена у
феминистичI<ог
по
крет а добија нарочито значење
али
ма
најбоље
правца.
суштини
се
феминаз
испољава у
реду
којим
се
постављају
захтеви.
Досадашња главна тачка феми
нистичI<е борбе, женсI<о право
гласа
~ добија
другостепено
значење,
а
на
прво
место
ступа
један захтев који су феминисти
чке
организације
ратним
годинама
тек
у
истак~ е ,
п осле
а
то
је борба за мир. Фе~1Инизам не
тр<~жи само изједначењ е са му
шI<арцем, јер данас то изједна
чење значи једнакост у беди и
незапос.'!ен о сти, ј е днакост на бо
јиштима
и
у
смрти,
него
изједначење и једнакост
тражи
за
све
људе у једној лепшој и бољој
бу дућности.
деце
и матера. Жене постају свесне
својих права и то хоће да оси
гурају преко својих организа
вредног
жене
}алне установе, у породици јед
морал,
спорим
и
да заузму своје место у табору
демократије. Јер и сам фемини
стички програм, који тражи зэ
жену право гласа, за једнаI< рад
од почетка 19 века, али дуги нн:~
година није могао претстав.1ыm1
све жене. Све до светског рита,
су врло
су
пољопривреди,
срдно ую1ањају и најспособније
жене из свих плаћених места и
свет поделили на два табора; на
поборнике мира и демократије и
заузме
у
где она ради упоредо са својим
До пре кратког времена про
да
и
гласа,
Значајно је и то да се жена
грам феминистичког покрета ни
је могао привући широке слпје
морао
да
али не може да бира. Зато су јој
сусреће са осталим струјама, !<О
је хоће да одбране слободе ,1ич
ности. Они догађаји који су цео
хтео
само
Жене
ширите наш лист. Помозите нас
претплатnм
и сарадrоом
�Бахрија Нури Хаџиt.1. о Истамбулу
Доносимо
ресантю1х
ше
неколико
места
омиљене
госпођице
новој
из
врљо
позоришне
Бахрије
Турк.ињи,
на "Ус меним
инте·
п~редавања
умет ниц е
Нури
које
је
новинама"
Овако не говори само
млађи
свијет. Гази нема противника у
Турској. И ста рији га поштују
јер је он ишhерао
из Турске
на·
Хаџић , о
одржала
стран и
Новинар·
капитал
вређало
ског Удружења.
и
све
што
п онос турског
је
народа.
Али се мора рећи да су Га з и
јеве највј е рније при6алице же
Нарочито после Газијевих ре·
форама, овде је све у знаку пре·
порода . Нема више ни феса ни
фереџе. Све је одахнуло. И му·
не. Г1ос.1е вјековн_ог ро п ства , оне
су
стале
раме уз
раме
са
м у ш
нар()·
карцима. fЪима су итво ре н ~ сп е
шкоЈЈе, сва мјеста и · с в а з в ања у
држави. Оне су изј е днач е н е п р ед
чито, ослобођено вјековних пре
законом са муш1.:арци:v1а . Оне су
драсуда и тешких
окова вјер·
ског фанатизма. Код њi:ix се све·
изменило, све је ново. Остала им
своји господари . Оне се сл о бод
но крећу по Истю.1булу. О н е се
слободно купај у са м у ш к а р цима
на м о рскш~ плаж а:-.1а. Оне се но
се као св е Европ љ анке .
На прсте
се
могу избр о ја т и
земље у Европи у којима су ж е
не судије . А у Турској са д а већ
двадесет жена дјели правду.
У
шко
је
и
од
женско,
али
женско
старога учтивост
и
он1е
ност и урођена
способност за
културу и цивилизацију.
А како се жена осећа у мод<:р
ној Турској? Ево једног прю1е
ра .
Кад сам би.11а још мало дете,
тамо пред рат, једна наша 110 знаница из Сарајева, Хајрија Г
отишла је у Турску. Забуљена
у димијама и нанулама отишла
је Хајрија у Истамбул. Мислила
сам да је нећу више никад ни
дети.
А
прије
неког
времена
кад
Жена
Само
судија
понеко
у нон.о ј
вири
Турској
кроз
муше
бак.
Можда
F1е т е ПОМИС ЈЈИТИ да су
Турци само пре д свијетом Евро
пејци а да су у кућама остал и И
сточњаци . Боже сачувај". Посе
тила сам не колико 1< ућа .
Нико
не сје ди на поду и не једе пр
Истамбулу има више жена адно
ката него у Београд у .
Универ
зитет и у Анкари
и Царигр а д у
препуни су младих д јевојш<а к о
је ће да н ас сутра заједно с а му
шкарцима узети управу Тур с ке
у своје руке.
Двије младе Туркиње овнх да
на поставиле су са својим а еро
сам била по зва на на једну свад·
бу у Истамбулу, сасвим случа1н о, наишла сам на Хајрију. Пра
стима.
ва Европејка :
негде у запа дној Европи.
Сви
људи и жене рек ли су ми једно
Нико .више него жене помог ле
су Газију у његовој борби на о
бразовању турског народа. Када
је уведена латиница прве су же
ист.о:
не
Гази је наш спасилац. Же
лимо му сви да живи три вије·
буквара, позвале и ста ро и мла·
до и почеле да их
просвећују.
ка.
За
ни
налик на ону
Хајрију што је пред рат пош.11а
у димијама и са печом на лицу из
Сарајева.
Њој прошлост .11ичи
на
-
страшан
сан.
"Је ли могу:lшо, лијепа мо
ја. " вели она на српском језику,
"да се још жене у Босни п окри
вају? Видиш ли шта је наш Га
Мушкарци
и
жене
гово
рили су слободно једни с дру
гима.
-
Имала
сам
утисак
да
с~м
пл анима
два
пошле
у
њихо вим
нова
народ
рекорда .
са
го:'v!илама
примјером
по11ш1
зи овде урадио".
Око ''Хајрије стај ала су њена
дјеца. Једна ћерка има петнаест
година,
назије
иде у
и
шести
говори
разред
одлично
гиr.1-
ен~ле
ски . А и наша Хајрија са гости
ма час француски час турски.
Свадба
се славила у хотелу.
Мушкарци и жене сједили су за
једно баш као свуда у Европи.
Вјенчање није
било
код кадије
него на грађанском су ду.
Исто
тако и растава се обавља пред
редовним
грађанским
Муж не може
су ди ј ом.
више као досада,
и као што је, жалибоже, код нас
још увијек, да жени каже: "Ти
си пуштена " и да је из куће на
јури.
А какве је свадбе гледала Хај
рија у Сарајеву?
Мушкарци и
жене далеко
једни од других.
Анмфабетс~<н течај за жене у Турској
5
�Г-ђа д. Зечевић, претседиица Лиге жена за мир
и слободу, о миру
Г-ђа Зечевић била је љубазна да од
родне
. говори нашој сарадници иа ова три пи
Шта тера жену у борбу за
мир?
1.
у
подизању
нових
заузимањем
побољшање
временима
за
у
жена
и
ме
За време рата када се пореме
те и онако неуравнотежени и не-
су
и
мушкарци,
народни
посла
ыици, сваки у свој
изборни о
круг. Сам Гази вршио је дуж
ност учитеља,
зато су га прозва
ли Велики Муалим (учитељ).
Туркиња има
право не само
тајно да гласа,
него
може да
уђе и у парламенат. А у многим
земљама
културне
и
напредне
Европе ово право немају ни му
шкарци, а жене се тјерају у ку
хињу и средњи вијек.
Нас босанске Муслимане, че
сто оптужују да би цио дан сје
дили и кавенисали, да смо лије
ни, да ћемо цијелог живота о
стати
у
мраку
и
незнању.
Нека вам одговоре Босанци 1<0
ји су се иселили у Турску прије
педесет, двадесет година. Да ли
је и с њима тако? Ја сам улаэ11ла у њихове куће и дивила
бистрини
и
напредности
се
њихо
вих жена . Босанци у Кемаловој
Турској
одлично су се снашли.
На њима се не види ни трага од
уч малости босанских касаба. О
ни , може се ре!ш, спадају у нај напреднији елеменат у Кемало
вој Турској. Њихова бистирна и
вриједноћа, којој је Кемал дао
одушка, довела их је у прве ре
до ве. Међу нашим људима има
претседница
Лиге
и
сређени
жена
за
мир
слободу
друштвени
односи,
же
на је изложена свима невољама
које рат са собом носи. За вре
ме
ратних
заплета
мушке
радне
снаге напуштају своје домове и
остављају породице обезглавље
не, а жене и децу препуштају
својој
судбини. Наши
синови,
над којима смо бдиле дан и ноћ,
брижно их неговале и васпитале
по цену највећих жртава, по
стављају се за мету "неприја
тељског" оружја. Наши мили и
драги са којима смо везани нај
искренијом сестринском љубав
љу шаљу се у страдања. У мо
дерном
рату,
када
су
и
домови
отворени нападима непријатељ
ским из ваздуха, жене и деца је
днако
су
изложене
директним
опасностима за живот, као и рат
ници на фронтовима. Из тих ра
злога жена се мора борити да се
онемогуће
ратови и радити
се
његови
2.
отклоне
да
услови.
Је ли жена успела у своме до
садашњем раду за мир?
Од свога првог иступа на по
зорницу
јавне
делатности
жена
8
а
маса
ја и других манифестација
дан примирја 11 новембра,
дан
18
Прве
маја
и
на
на
конференције
хашке
у
другим
пригодама
стварају јавно мишљење које he
се увек определити у случају
потребе за мир. Настојимо да се
из ђачких уџбеника избаце сви
чланци који развијају
мржњу
према другим народима, а који
могу
да
рата.
посеју
семе ра~дора
Југословенска
лига
и
жена
за мир и слободу провела је ове
године
једно
писмено
гласање
за разоружање и мир и добила
је за то преко
600.000
потписа.
Овај рад био је примећен и на
међународним
конгресима
за
мир.
Што
је
до
сада
учнњено
у
свету и код нас за мир то је са
мо почетак једне акције која
има да се в.оди у будућности. Ка
да свака мајка буде свесна да је
мир највећа благодет и једини
ства, онда ће оне сматрати сво
ми
рољубивих идеј~ у народу. У
томе је имала и успеха. Књига
Берте
Сутнер
,,Доле
qружје "
усталасала је ја~но мишљење и
била претходница прве мировне
заслужне
плана.
страни,
ља у сузбијању ратних опасно
сти и ширењу мира. Она сара
ђује у свима међународним уд
ружењима која имају у свом
програму
обезбеђење
светског
мира . Наше жене разним преда·
вањима, приређивањем академи
предуслов
мира и ширење
ког
на
жи
ла за идеале
других Босанаца вриједно по
~1аже Кемала у извођењу вели
посланика
миран
се са свом одлучношћу заложи
конференције у Хагу и конфе
ренције за разоружање у Жене
ви. Лига народа, која је створе
на да буде чуварем мира у све
ту, основана је у главном на
принципима које је претседник
Вилсон добио од Џен Адамсове
и
за
Наша жена иде кораком са
женама из најнапреднијих зема
г ·ђа Д8RllQ8 ;se11U1111,
жене
неправда.
основица
З. Је ли наша жена што учинила
за мир?
опет
као
најмање
заштићене
највю.џе страдају . Из тих разло
друштвених
дата
вот.
У
га жене треба да раде да се у
друштву
задовољи
социјална
правда, јер су оне на удару свих
сло
питања повољније решена и ти
за
друштву
и
да јавно раде тамо су друштвен;.~
каквих невоља и кри
породици
мир
имају више права и могућности
генера
положаја.
свога
за
блема, а решавањем тих питања
избегавају се сукоби, борбе и
ратови. У којим државама жене
ција, дакле будућности народне.
Ово традиционално стање женlf
одржава се законом инерције и
моћи ће се поправити једино
енергичним
жена
ла на решавање соџијалних про
Жена је у подређеном поло
жају и у породици и у друштву
иако је сви сматрају темељем
породице и најважнијим факто
ром
лиге
боду.
Али рад жене био је посред
ним путем много обимнији. Же
на се свом својом душом баци
тања:
оснивачице
Међуна-
јом светом
за
прогрес
дужношћу
човечан
да своју
децу васпитају за мир и да све
догађаје у свету приказују са
једног
мирољубивог
станови
шта. Што више жене буду за
узимале функције у јавном жи
воту, оне ће све више, нарочито
као
наставнице
радити
и
васпитачице,
братства и
солидарности међу људима. Та
ко ће жене осигурати свету мир
и учинити највише за свој на
род,
за
на
ширењу
културу
и
човечанство.
�Пут ка слободи
Једна мануелна радница пише ...
У време рата било ми је око
десет година. Тада сам чула да
говоре како нисмо слободни. На
моја питања зашто нисмо сло
бодни старији су ми одговарали:
По његовом доласку били смо
сви уписани у школу, а он је сам
предузео бригу о храни . Најста
рији брат по свршеној гимнази
ји ступио је у суд. Отац је стал
но био премештан са службом
из места у место." због полити
ке» како је он причао. Када је
због тога што нам непријатељи
одузимају храну,
стоку и све
што је потребно војсци по це
ну нашег гладовања. Дакле за
долазио да нас види,
време рата упознала сам стање у
ишле
су
са
отвореним
очима
кроз живот. Баш у тој фабрици
уништене
старе
су
навике.
код
мене
донекле
Остатци
старога
живели су још увек у мени али
давао савете, а на нас децу често
коме нема слободе, а· нарочито
сам о слободи мислила кад сам
и
је викао. Овластио је једног ро
свима
је
била гладна. И тако ми је већ
као детету слобода постала дра
се бојала да у ње
ди, и у тој бојазни сам је тра
прила
очева плата није могла да их
све подмири. Једном је са оцем
жила
више
ћали и материјални трошкови, а
ном недостатку не умрем од гла
се нису . могли
ђака да се стара о нама· јер је
мајка била изнемогла. Ми смо
сви били одрасли, па су се пове
га, јер
они
годити новим условИма.
дошао неки човек и дао му је до
сам
на
сваком
месту,
па
чак
и
у дечијим играма (После као од
ста
расла, увидела сам да и сити љу
селили у другу кућу. Одмах по
селидби ја и један брат отиш.11и
смо на занат. Рођак се често опи
јао, псовао и тукао ме. Опет сам
у мислима долазила на слободу
ди могу бити без слободе). Та
ко, када би неко хтео да намет
не своју вољу као општу, ја сам
се бунила у име слободе. Деца
ме због тога назваше "Слобода".
Након дужег времена ми деца
уместо
да
се
играмо
излазили
бисмо на улицу и посматрали
војску у којој је било и црнаца.
Ускор о је цела паланка била њо
ме преплављена. Сада о слободи
нико није више говорио већ би
свако сакривао што је имао:
пара,
и донела
после
чега
одлуку:
смо
да
се
пре
сама
из
државам. Отишла сам у град и
ступила у фабрику као текстил
на радница. Посао сам брзо на
учила,
али
се надница
споро ди
зала. Била сам приморан~ да на
пустим ову фабрику и да потра
жим у другој боље
услове за
живот. Ступивши у другу фабри·
ку запазила
сам да
су и
нице исте као у првој:
Носећи брашно из воденице
била сам потпуно одвојена од
осталих жена које су ишле с мо
јом мајком. Постајале су ми већ
досадне, јер
чим би се виделе
се
су
мислиле
ја,
-
на
други
ту
рад
о свему
начин него
једноставније; о свему су
говориле слободно без устезања
са џакчетом
брашна, почеле би
одмах са старом причом. "Брзо
ће нам се људи вратити!". А ја
удаљена
од
њихових
прича,
Цуца Сокић: Праља
Пословођа
ми
фабрике
био
је
слила сам о многобројној војсци
пензионисани аустријски официр
која је исто као и она пре кра
који је задржао
ла ствари, ломила плотове и пља
особине.
чкала све што јој
је требало.
Чудила сам се зашто се старији
радују овој војсци, јер сам уви
ђала да нема никакве разлике
рала за почетак рада викао Је:
да уда ри једну радницу. Закон
ска повереница је устала у њену
заштиту, али он је навикао да
буде неограничени господар
и
напао је поререницу тако да у
мало ШТО није ДОШЛО ДО физи
чког обрачунавања. Одмах ~мо
ђењу старешина.
Једне вечери у дубоку јесен
дође ми отац . Били смо сви ра
досни и он нас је миловао. Два
брата јашила су му на колени
све устале и отишле у синдиюш
ну
како
сам још као дете себи
наш
многе деце.
интер
постав
љала било решено кроз практи
отац није остао у рату богаљ као
очеви
је
Тако је шпање слободе које
га по глави и по рукама. У кре
разговарали
организацију која
венисала, и ред је заведен.
ма а нас две сестре миловале смо
смо
војничке
"У строј ", а за свршетак рада:
"Ьољно" Тај човек је покушао
између војника који краду и о
них који реквирирају по наре
вету
све
Када би фабрика сви
Деца ~а периферије
чни
живот.
7
�Данашња муслиманка у Босни
Све до
манске
Каю
у
скора
жене
жене
је
ових
или
људи
су
оне
потчињене
муслй
изузетан.
феудалаца
служби
строго
положај
био
биле
обичајима ~ю
је су налагали патријархални од
носи и верск·И прописи. Ти оби
чаји
стављали
су
муслиманску
првог који наиђе. Тиме се обја
шњује велики број несрећних
,
бракова и чести разводи.
Девојке се удају врло рано:
почев од 15 год. а понекад (али
то су већ ређи случајеви) и од
13. Отуда велика неотпорност и
смртност прворођене деце. 18,
жену у бесправнији положај не
19 и 20 год. -
rо остале
рок за удају.
Тањо ,
жене
у
нашој
муслимнака·
земљи.
није
см е ла
то је већ крајњи
Покривање и сакривање жене
напустити куkу нити .иkи откри
пред
вена;
по
конвенционалност која са новим
вољи. Жи
генерацијама све више изчезава .
имала
се
безусловно
коравати мужевљевој
вела
је,
једнюставно,
роба
који није
смоо
животом
имати
сво
мушкарцима
Чим девојка
је
дорасте
обична
за
удају
почиње да меће на лице "печу"
јих жеља· •ни црохтева . Због та
(вео) и облачи "зар". На улици
квог свог
се ретко среће неоткривена Му
се
поло·Жаја муслимаака
у влачи.ла
ла
је
сама
слуге своrа
за
куЈiа
ради
он е
Општа
да
је
кад
се
и
и
отргну
привређива'Ј\И
породице .
почеле
оштр.е
одвајале
жена
п·очну
полако
кри
(то су
већином мла
де девојке из имућнијих поро
дица). Прича се, како су се не
живе
натерала
жене
одржања
су се
ти
и
себе,
осмаљенице
мужа...
и 0 QеСпослица
муслиман с ке
юд
у
животом
границе
муслиманке
Тако·
изглађива
-које
су
од •остали•х
Муслиманске жене сврше мек
женску
децу
тељске
школе.
у
средње
или
Примарни
учи
узро!с
је патријархална стега под 1<0 јом се женско дете одгаја, схва
тање да је жена преодређена з::~
рађање и кућевни посао. и вер
ски прописи који је спутавају.
Као последица првог узрока
јавља се неминовно и други,
а
то је прерана удаја која онемо
гућује похађање школе . Удајом
заувек
кида
са
школом
и
посвећује се искључиво дома
ћим пословима. Често су од пре
судног значаја рђави примери
школованих Муслиманки,
који
одвраћају многе родитеље да
дају кћери на школовање.
Најзад, узрок споредног зна
чаја који се јавља више као об
јективна сметња јесте закашње
ње
у
момци
да би
пењали
видели
на
девојку
мунаре
или
основну
и
средњу
школу
су
поткупљиваЈIИ укућане да је по
кажу. Видети девојку
била права реткост.
то је
-
Данас, ме
ђутим, девојке могу да "аliшку
ју" са момцима на капиџицима,
преко тараба, са прозора
...
теб (школу за верску обуку) и
највише основну шкоЈ1у . Права
је
реткост да родитељи
дају
жена
слиман ка
недељним
састанцима
и
на
тзв .
"те
феричима".
Док жене средњег сталежа ра
де у својим сопственим кућама,
сиромашне иду у надницу, слу
же, перу по кућама веш, рибају
шију и раде ручне радове за но
вац. Ручни рад, а нарочито "ке
рање" омиљен је и врло раширен
код Муслиманке. Њему посвећу
је она највише времена.
Као најбоља илустрација дру
штвеног и економског положаја
жене м_оже да послужи 9бичај
продавања
сиромашних
жена
у
Македонију, који се све више
практикује . То долази с једне
стране услед оскудице у женској
Затим, укорењено схватање да је
за жену једино прибежиште и
уточиште брак и према томе
девојка која се не уда на време,
да је промашила циљ.
Ако девојка не може да се уда
у свом месту, за њу ће се увек
наћи купац из Македоније коме
је потребна радна снага. Цена
по којој се продају жене варира
између 500 и 3000 дин. На ста
ници
увек
има трговачких
агена
та који су ту специја.Ј1но за то
да дочекују странце са високим
фесовима и да их упућују куда
треба.
Под
каквим
условима
живе
ове жене у Македонији, најбоље
показују
чести случајеви бек
ства. Истина , многе од њих код којих је економски момена:
одлучујући
газдинство
нашавши
о кю<вом
тамо
код
кућ е
нису ни сањале саблажњују
се. Ту свакако, пресудни значај
има тежња већине од њих да и
мају своју кућу, свој домазлук
или бар илузију да је то њихt>
во. Оне пре т постав љају да буду
сите, па макар по цену своје сло
боде и свог достојанства. О то
ме сведоче и писма у којима се
понеке хвале како имају у изо
биљу млека, сира, кајмака итд
Економски
моменат је, дакле,
одлучујући али је понекад и он
слаб да приволи жене на услове
недостојне
човека;
нечове• . но
поступање
и
немилосрдну
екс
плоатацију. Што је најгоре, вла
сници
купљених
доведу
њима
у
жена,
пошто
их
врше
са
Македонију,
даљу
'Грговину
препрода
вајуlш их по много скупљој це
ни. На тај начин жена претстав
ља
поред
радне
снаге
и
ствар
у
промету.
радној снази, која је готово бе
сплатна у :жвиру брачног "уго
вора" (за минимум егзистенције
век
жена
ропству обичаја, с друге стране
је ту ексnлоатисана
горе
Али док с једне стране још у
велики
жена
живи
него теглећа стока. За њу не по
све
стоји,
предним
уопште,
радно
време,
па
према томе ни одмор. Дакле,
њен п оложај је гори него поло
јача
муслиманских
потчињености
покре·т
муслиманима
међу
да
се
и
на
же
на открије, да се женска деца
шаљу у школу.и да се укине оби
чај затварања жене међу чет ири
жај
свог мужа!) а с друге стране у
след све већег осиромашења ко
зида .
.1 ику
дуже
је нагони чак и родитеље да тр
уседелица. Често се при томе не
поставља питање за кога. У не
о бузданој тежњи за удајом сла
бо се пази на избор а уз то де
војка нема готово никакве мо
п• ћности да ближе упозна сво1·
гују са својим кћерима. Томе
треба још придодџти апсолутну
бесправност и зависност од по
је последица третирања
жене
као нижег бића,
без слободне
слободе, нагло се еманципује.
Када већ једном изађе из оног
скученог оквира у коме је дота
да живела и пође у школу или
на рад, она се више не враћа на
траг, о покривању неће више да
чује, а своју прошлост сматра
воље и без правне способности.
срамном и понижавајућом.
ако
остане
с ) · ђеника. У даје се, на срећу, за
8
родице,
односно
старатеља,
за
у
због задржавања у мектебима.
Гла вни је циљ дев ој ке да се
што пре уда, јер се сматра за ве
срамоту
с .чушкиње, јер она ради
више
број
што
МусЈЈиманска
жена
кој а
прес:rавља здрав елеменат жељан
·
�Разговори са женама-домаliицама
У
овој
ћемо
рубрици
објављивахи
свију сталежа. Пратећи жену на свим
разговоре
оњим
заузима и на юојима корисно делује, даћемо
слику
о
то·ме
како жене
У првом
нама,
које
тили
саме
мисле о
броју објављујемо
су
с.воју
СМIО се дакле, најпре
радним
нашим
које
читаоцима
женама,
она данас
непосредну
свом положају.
раз говоре
енергију,
са
положајима,
са женама-домаћицама, са же
вољ у, свој живот, посветиле кући.
оним женама, чији је
Обра
рад и труд најмање При·
зната, о некој награди да· и не говор имо .
М. Ј. жена инжињера
дим. Кувам, спремам кућу, сама
приватног
чувам
чиновника
У једној
од типичних бео
градских кућа зиданој за ренту,
подаље
од
зазвоним
чаршијског
на
вратима
центра,
приземног
стана.
После
кратког чекања
врата се отварају. Једно љупко,
разиграно
дете
ресовању
за
у
великом
дошљака,
инте
спречава
ми улаз. Његова мама мора
прво
изгрдити,
тек
онда
га
могу
да уђем. У полутамном претсоб
љу љубазно се извињава за ма
ли
инцидент' на вратима
млада жена у
ном
стању
видљиво
очекивања
једна
напред
новог
чла
на породице. Најзад, у укусној,
чистој
трпезарији
заузели
смо
место, а ја укратко износим циљ
свог
доласка.
"О, ја само добро могу да
кажем о свом положају као до
маћица, као супруга... Али знам
да је мој случај редак". Многе
-
су
ми
се
жене
жалиле
да
мужа потцењиване ... "
Како мислите, госпођо,
ме :
вреди
ли
женин
рад
су
о
ван
од
то
.ку
ће, мислим кад и она привређу
је, више или мање него рад који
и ви радите-у кући?
- "И ја сам била запослена,
радила
сам
као
чиновница
у
једном
приватном
предузећу.
Много и напорно. А кад сам у
петој години брака, непосредно
пред порођај,
напустила
своју
службу, било ми је тешко
ср цу " .
Због смањеног прихода?
на
"И због тога. А о кућанству
појма нисам имала. Али видите,
све је испало добро. Изгледа да
-
свака жена има урођеног смисла
за послове у кући, ла и ја. До
шло је и д~те, приходи су били
мањи, али ја сам се снашла. И
верујте, ону зараду, којv сам
кроз
пет
година
сваког
првог
донела у заједницу са мужем,
надокнађујем мојим радом у ку
ћи, са шrедњом и пажљивим га
здовање~if . Само за грубе посло
ве држим помоћ, иначе с::~ма ра-
дете,
мање
ствари
сама
шијем и то се научи штедње
ради -, лети се побринем о зим
ници, и да колико се на томе у
штеди,
увидела
сам
на
пракси.
Цели мој дан је испуњен најра
зноврснијим пословима".
- Мамице, мамице, где је дру
га Мирина нога? прекида нас
мала враголанка држећи у руци
Миру, лутку инвалида, и у инте
ресу
даљег
несметаног
разгово
ра, обе смо се дале на потеру за
изгубљеном ногом.
"О, колико пута морам ја
у
току
дана
да
прекинем
свој
рад за такве и сличне ситнице!"
Дете тражи од вас и забаву,
не само помоћ приметим ја.
- "Па да, и то убрајам у сво
је дужжности. И радо их испу
њавам. Али тешко и заморно је
то. Због 5-600 динара, како се
данас плаћа жени-чиновници, и
пак не бих то препустила ни
коме".
Имате · ли прилике, госпођо,
по~~ад и за разоноду?
- "Ми врло ретко излазимо.
Мој муж сам неће никуд, а ја не
могу с њим због детета. Немам
на коме да га оставим. А одс1д
ћу још мање стизати на то, оче
кујем другу бебу".
Велика
много
су брига
кошта
приходи
ког
обично
света
не
данас
њихов
код
расту
деца,
одгој,
а
чиновнич
са
трошко
трошкова. Мој муж напорно за
рађује своју плату .. па мислим ..
ипак
немам
да
права
...
полажем
рачуна...
живим
ја
су
потлачене
и
ниподаштаване
од мужа страшно
жалим.
Ја
mатрам себе потпуно
равно
правном
са
мужем,
иако
ми
ту
једнакост закон не признаје . "
О борби жене за изједначење
у правима са мушкарцима ... ?
-
О томе причајте
ви мени
прекида моје питање живо
заинтересована
млада
жена
желела бих много да знам о ра
ду тих жена, које се залажу за
све нас. Једва већ чекам да и
дем и ја да гласам, интересујем
се за политику!"
Изгледа да се мој песимизам
очитавао на мом лицу, јер пре
но
што
сам
ишта
одговорила ,
она насмејано продужи:
- Знам ... знам... али док мо
ја кћерка одрасте ...
И док ме љубазно испраћа до
даје:
ко
Кад би се рачунало"'
врсте
послова
мора
коли
жена
да
посвршава сваки дан, не би
подцењивали. Ја се нимало
их
не
осећам подређена
мужу
што сам "само домаћица".
зато
А. Р., жена етолареког
радника
- "Мој муж ми даје целу сво
ју плату, ја морам да водим ра
чуна о томе да на све стигне. Ја
нисам потиштена због тога што
лично
знам
толико
и свој лични живот ... Жене које
вима.
ја
сад
уздржавам се ... 11наче ... не бих ја
дозволила да ме мој муж држи
под контролом,__ немам ја њему
да
не
лривређујем,
оно што
је заслуга.
имамо,
Треба
и
јер
моја
имати много
Тамо где престају вишеспрат
нице, на граници између "варо
ши" и периферије, у дну једног
дугачког
дворишта
са
неких
де
сет једнаких станова од собе и
кухиње, имају за 300 динара ме
сечне кирије свој дом моментал
вештине да од оно мало створим
но
све. то".
и његова жена, обоје већ у пе·
тој деценији живота. Киша, која
О једнаким правима ... ?
"Док
сам и ја зарађивала
била сам слободнија у трошко
вима за себе, помагала сам и
своју породицу ... а сад, богами,
ипак
се
уздржавам
од
личних
запослени
столарски
радник
је целог дана неуморно падала,
расквасила
је
некалдрмисано
двориште, и блато се у дебелом,
гломазном слоју нахватало на
моје ципеле. Како ли ћу да уђем
9
�у чисто избрисану собицу,
ми
слим се ја, мада ме та сува, прl>·
седа жена, коју сам тражила и
срећом затекла код куhе, већ по
дру ги-трећи пут позива да у
ђем. И р е шила сам се. На врхо
вима прстију.
- Уђите само, не мари и да
мало
упрљ а те
патос,
сваки
дан
це њено као да се озарило од да
положај, његов углед, ја де:~им
л~>ке
с њим, али су то његове ~а,-.11уге.
наде.
" Жена је искоришћавана, '10.Г;
само
грађен " . Пишите о томе каже
ми А. П . жена столарског радни ·
ка да је и домаћица радна
жена , а баш не важи данас ни
Не треба
зашта. "
м орам ја то да оперем, јер кад
ми
се
вр ат и
до несу
муж
они
љ авштине
и
и
син
много
са
са
посла
више
собом .
су
кад дођу, па не гледају баш на
т а к ве ситнице . А ја, хајд, па сва
ки дан рибај". Иако смо сиро
тиња, волим да ми је чисто ". Па
тако
дан
уз
дан,
слове,
стотине
питате
шта
увек
врсте,
сам
исте
па
радила,
по
кад
оно
се
се
и
не види."
А уморите се мн ого, зар не?
- И још те како! Више бих
волела један посао да радим, па
б аста, него овако" .
А ц е ни .1и бар ваш муж тај
ваш посао ?
- Којешта. Људи не цене
женин посао, дођу на готово, и
не питају одкуд т о. А човек ни•
кад не би у мео као жена..
Она
се снађе . О на држи куhу, ако ,ie
о на сп о собна и од ништа he '(а
с твори " . Кад је штрајк , или кад
.iема посла".
јести се мора у
век . " жена he да нађе опет он:Ј
најпотребн иј е. " Шта вреди
Да
човек д о в у ч е много у куhу,
ако
жена ниј е сп ос обна, неh е се ни
шта имати. А сваки неће ни да
да све". Све од жене зависи " .
А одкуд т о онда да мужеви
не
виде
корисност
и
вредност
тог р а д а ?
Жена даје · целу своју сна
гу, с воју младост у кућу, а муж
на рад само колико мора. Они
су ипак ти, који сма т рају да ~У
жене з ато т у да их с лушају, а
- зна т е г о спођице , - п римет и
-
као
у
поверењу
-
на ш и
људи
хоће жену често и да туку, а то
ј е велика непр а вда!
Ту устане забринута
лица и
у м о рног погледа, приђе орману
и
извади
рад ,
па
з г овор,
њем ,
неки
се
са
као
својим
започети
ручни
врати да продужи
очитим
да
од
ра
интерес о ва
тога
чека
неформулисаним
лек
јадима.
"За сина радим џемпер" -·
објашњава . - "иде зима"". "Ма
-
не
могу
да
седим
скрштених
ру
ку ни забога!" И насмеје се ИЗ ·
вињавајући се.
Кад сам јој причала о феми
низму,
о
циљевима
тог
К. М. жена професора
покрета,
На Дедињу, иза увек затворе
них капија,
окружена негова
ном баштом, отмена, пространа
вила,
где
једног
сам
осветљен
салон,
на
у комотну
жену
Ра·
шири осе·
отсечена
од
сам
пре
мало
фотељу,
оног
одак.1е
дошла, чекала
сам
на домаћицу.
да,
да пише
- почели
смо
право
да
вам
кажем,
на
С.С. државна чиновница
и жена државног
чиновника
Ништа не карактерише више
.J!f!1BOT једне чиновнице, која је
исти мах
и
околност
како
младом,
домаћица, него
сам ја са овом
културном,
радном
же
ном разговарала. Све се обавља
разговор.
Нисам ја о томе, што ви жели
те да знате,
а
"женска питања" нисам ни .:ги
гла. Знам да има :Жена које раде
за нека права и . шта ти ја све
знам. То је врло лепо!
у
Немојте о мени
те , није то за мене . "
жена
то је мени све, то Ј1ико окупира,
потпун о
света
-
његова
он да ме потцењује,
кад ја сама гледам на љега ()Д
доле на горе. Али, мен~ је до
бро.
Задовољна сам са _БОЈИМ
положајем. Жене које су и с ;н1е
запослене, питајте њих, оне , ве
рујем, имају више -да вам кажу.
hање сигурности и мира . Уваље·
никад
размишља .ла
.
Госпођо, велим ја, али то зна
брзо, економише се са временом
до крајности. По подне у пола
три
сам
отишла
код
ње.
Зате
те и 6-:з размишљања да сте су·
пруга, мајка, да сте домаhица у
овој куtш .
кла сам је баш при ручку .
О, па да! Са задовољством
осећам да кућа припада мени, и
она не може без мене. Ја сам ue- l
нам .
Док ручамо, можемо да
разговарамо. Журим, на:име. У
три имам опет посла. Знате, ја
се увек журим. И у јутро када
-·-
ли
дан
заузета,
иако
у
правом
смислу речи не послујем, јер и
мам
ко то да
рачуна
•
то
о
ради ."
с вему,
Је п оса о . "
па
али
в .:>дити
надзиравати
>;'
деца".
~во
и
Тек
што се вратила из канцеларије.
Изволите само, не сметате
-
идем у канцеларију и у два сата,
кад се враћам . Жена иако је за
послена
има
пуне
руке
посла
и
да
у кући. О свему треба водити ра
На з воно се појави собарица,
о стану. Мој муж ми често каже
"алал ти вера"". А ја нисам ни
вам и х покажем!
прими тихо
де ,
и
од
чуна:
изговарани налог, С·
некуд
са
спрата,
крi.з
ди ле - а , појаве с е после некrмико
тренут ака јед а н дечко, (иде већ
у шко лу ) и његова сестрица. Ле
пи,
здрави,
ч исти,
учтиви.
Ја
их
васпитавам,
цели
мој д а н посвећен ј е њима. Кад
-
баш морам и по п а тосу се В'/Ч\:'~1
с њима, возим о се лађом, аутом,
возом, а богами, понекад ми је
тtшко у мидеру се сагибатlf, пу
зити ..."
Видите, госп о ђо, и ви имате и
дужности и обавезе, и ви испу
ња в ате један з адатак ...
-
Један? Многе! Мој муж је
ле1шр,
заморан и
одговоран
је
његов р а д . Ја са м се посветИЈ1а
њему и деци. И све што је
-:
и
о
мужу,
и
о
исхрани,
какав изузетак. Жена -
и
у то сам\
уверена
- куд и камо је способ- ,
нија за разноврсне послове не
го мушкарац. Разлог је тај мислим llЏ'O су наши мушкар
0
ци
васпитани
тако
да
их
жене
служе.
Да ли бисте оставили службу
да би олакшали себи живот?
- Никако! Спремила сам се
за јавни рад, свршила сам фа
култет, волим своју професи ј у ,
а и материјални разлози нису на
последњем месту. Моја запосле
ност као што се види -- није
ниуколи к о
у
опречности
са
тим
да будем и домаћица . И ја у мем
да
кувам,
спремила
сам
чак
и
ти
зимницу . Видите, имамо и пара
ме у вези. Да ли : :е сматрам
од мање вредност11
нега
мој
дајза и пекмеза и слатка и ком
пота показује ми малу о с таву
чиновница-домаћица. Друге же
о тежњама жене за ослобођење
од подређеног положаја, њене
муж? Па
су се очи заблистале, уморно ли-
Л}1фикацију .
10
посетила
професора-лекара.
скошне
одаје
у
партеру,
са
многобројним сијалицама бли
ставо
зато што сам
Мене мој живот у породици,
универзитета
пр
Уморни
Ја сам ово што сам у друштпу
цењивана, јер њен рад није нп
жена,
свакако .
немам
вишу
Ја сам .:амо
шкоЈ1ску
Његов
ква
друштв ,~ни
не
недељом
се
одмарају ,
баш слда развијем највећу
а
ја
до-
�Црнкиња прича о свом
маћинску акцију. Мора се стићи
на све . "
А дете?
детињству
"Немамо деце. Али не зато
-
те су страшно мале. Од мене се
још и одузима половина плате, 1
Зовем се Ада Брајт, стара сам
година и имам седморо деце.
Али свега је петоро остало жи
во. Рођена сам у покрајини Те
неси. Тамо су ми рођени и отац
и мајка. Отац ми је био пољо
привредни радник. Сећам се још
како су он и мајка заједно из
јер сам
лазили
што се бојим још већег оптере
ћења пословима, а н е !
Нашла
бих ја и за одгој детета време
нс~". Ми не можемо да имамо де
це
из
новч аних
разлога,
иако
обоје радимо. Млади смо, а пла-
удата"
Баш
толико
да
не можемо да имамо дете". а во
лели би". много.
Мислим и не гледају радо ж~
ну у јавној служби .
- "Сада је мода да се говори
о
томе
да
запослена
жена
46
зане
марује своје дужное,ти "као чу
вар породице", да се извлачи од
,
на
поље
и
тамо
читав
дан радили. Тада су ми биле три
године. Мати је добивала за дан
25 цента, а отац 35. Ми, деца,
морали
смо код куће остати,
сами себи препуштени, старији
су морали пазити на млађе. Бит1
смо
сиромашни.
ства, и т. д. Али они који тако
говоре неће да размисле о дуб
Мислим да моја мајка није нн·
када имала више од 50 центи . И
она, и отац добивали су своју
зараду у неким папирним боно
љим
вима, које су у дућану, у којем
тешке
одговорности
разлозима
данашње
нездраве ситуације.
економске
и
материн
Када
социалне
другачије него
скроз
буду
прилике
данас,
жена
ће
своје способности на многостру
ки начин умети корисно манифР.·
стов ати.
- "А оно што кажете за бор
бу жена за једнака права". Рз.
дим и ја на ширењу феминисти
чких идеја". али наше су жei·Ie
тешко покрет љиве, треба их ра
љздрмати, јер ми ћемо само онда
успети, ако са уједињеном сна
гом бу демо тражили оно што
нам већ давно припада ".
Радо бисмо
разговор проду
жили, дотакли смо тему о којој
би се много
дало разговарати,
али три сата је, и жена се жури .
"Идем на једну конферен·
-
цију за мир
станку
-
живахно
додаје при ра
и
са
пуно
наде
та млада радна жена . "Ако бор
ба за грађанска права не ус
пе да раздрма жену, ваљда ће
борба за мир, која је данас т;~ко
неопходна,
пре
учинити
своје,
јер свака мајка, кћерка, сестр~
или супруга зна већ данас ruтa
би значио рат. Ми жене нећемо
рат! "
су
морали
куповати,
примали
нова. Ја сам у кући била једина
слушкиња .
Црнац се не сме потужити на
своју надницу . Сећам се како је
Ку-Клукс-Клан убио мога ујака,
премда им није ништа скривио.
Његова је жена имала сина од
свог првог мужа. И, ет6, тај мла
дић није хтео да ради за 25 цен
та на дан. И онда,
једанпут,
око поноћи, провалише им у
стан. Они увек проваљују око
поноћи. Мој ујак скочи са сто·
ла и пограби
столицу. Док се
спремао да
се њом одбрани,
у
бише га из револвера. Хитац га
је погодио у главу, тако да му
је мозак прснуо. Људи ~<оји су
га
убили
на лицу.
имали
Они
су
увек
црне
маске
убијају
ма
скирани.
у
место новца. И отац и мати би
ли су добри људи. Никад пред
никим
нису
затварали
врата,
чак
ако је о поноћи дошао сирома
шни Црнац, који је лутао по зе
мљи тражећи зараде,
извадили
су
нас
смо
децу
на
из
земљи
кревета,
спавати,
мора.11и
а
путник
је морао остати код нас колико
год је хтео. Када отац није више
могао зарађивати као пољопри
вредни радник, нашао је посла
у једној талионици .
Морао је
удисати
разне
отровне
плинове,
па је обо.11ио од туберкулозе.
Радио је тамо преко двадесет
година. Онда је умро. Моја мати
добила
је
од
талионице
венац
за његов гроб. Али нисмо до6и
л~-~ ништа да једемо.
Ми
деца
смо
ишли у
цркву.
Тако смо били одгојени. У кине
матограф нисмо могли ићи. Зато
је требало новаца. Белци
су за
црнце саградили цркве. Они во
ле кад ми
наши
су
идемо у цркву .
очеви
били
Али,
слободни
Ц.
Сокић:
Продавачице цвећа
Сећам се онда још, било ми је
14 година, како су испре
бијали мужа моје сестре. То се
тада
ДОГОДИЛО
у
МОМ
родном
месту.
И он је био пољопривредни ра
тек сваке друге недеље, а кућна
дник.
послуга је морала и недељом ра
јер није хтео да ради
бадава .
Једне ноћи дођоше
људи Ку·
дити. Моја је мати добија ла
Умољавамо све наше пријате
ље на чије смо адресе послали
први број да се претплате на
лист,
а
уколико
то
не
желе
да
нам лист натраг врате. Претплата
35
центи недељно зато што је јед
ној
белој
породици
праља
ру·
бље.
13
година мо
(која се добива код сваке поште)
на чек. рачун Бр.
поједем и да
шаље општом чек. упутни_ цом
54.372
са назна-
1<0м "За Жену данас".
Управа "Жена Дан~с".
сам
цу
су му у стан,
Клукс-Клана,
провалише врата.
изнесоше га и.11 куће, привезаше
га за једну стену на другој стра·
ни цесте и тамо га до крви иши·
Кад ми је било
рала сам и ја ићи белцима у по
сао. Добила сам за свој рад оно
лико колико ми је требало да
се
Провалили
морала
пазити,
се
обучем.
судове
кувати
прати,
и
ред
За
то
на
де
држати
у једној породици од десет чла·
баше.
Био
је тако
тешко
изра
њен, да му ни једно место на те·
лу није остало
маскирани
људи
здраво.
Кад су
отишли,
одве·
зали смо га, унели у кућу, и ле
чили. Ето, то су моје успом~не
из
детињства".
Ада Брајт.
11
�НОНГРЕСА
СА
Наше жене на Нонгресу говоре
Госпођица
Милена
вић, претседница
крета, на јавном
ма
у
По·
скупу о жена
индустрији,
говорећи
о
жени у индустрији у Југослави
ји, рек ,1а је измеђ у осталог и
ово:
"У Југославији као претежно
аграрној земљи индустрија је
још
врло
свега
млада, те
жена
60.000
Утолико
Атанацно
Женског
стога
има
запослених у
је већи и
страшнији
кон т раст са оним већим делом
друштва, који је из разних еко
номских недаt1а Ј!ишен свега то
га
и
пропада
од туберкулозе
На
прошлогодишњ ем
националном
конгресу
ј е ,да је
потребн о још најмање
12.000.000
дустри јске раднице, од којих су
малих
индустрији дувана итд.
У индустријама где раде жене,
само су у текстиЈ1ној индус т рији
жене
преко
купног
ка,
а
броја
у
јама
по Јювине
свим
више
од
упослених
осталим
или
цело
радни
индустри
мање
су
испод
ПО Ј!О ВИНе .
Највећи број жена је запо·
с.1ено у старости од 19 до 29 го
дин а. 38% жена раде у стар ости
од 14 до 24 године.
С обзиром на мали број
.~ификова них
радница
ква ·
запосле
се
у Европи,
задовоље
потребе
се птембра до
земаља.
л и она
На
конгресу је
жена
у члањених
10
o~
Женск ог
учеств о '
у
разн ~
стан
бе ну асанацију, који је одржан
станова
28
Интернационалног
Интер
за
у Прагу, констатовано
iб,5% у текстилној индустрији,
у индустрији одеће, 3,:3% у
rpec
других социјалних болести по
влажним, мрачним и нехигиј ·~ н
ским ћумезима.
њој.
По
статистици
из 1935
године од целокупног броја за·
послених жена 28% пада на ин
8%
Од
и
па да
с та нбене
културе.
У
Енглеској
је
подигнуто
нових малих станова,
ме~утим они којима су намење
2,000.000
ни ипак нису били у стању да се
ћилимове и јастуке, најразличи
тије врсте и за сваку употребу.
Хиљаде
козван е
офарбаних
"писанице"
јаја,
та
шаљу се за
време Ускрса на све стране. Је
дан од сеоских спец ија лит ета је
медењак,
може
"мали
месецима
крухек",
да
траје.
који
У
са
сви м сиромашним пределима ба
~1:>има користе, па су и даље оста
ве се прерадом дрвенарије, пле
Ј!И у
тењем
својим
бедним
и
мрачним
рупама .
Дакле, показало се да упо ре
до са грађењем оваквих стано
ва, треба економски омогућити
становање у њима онима којима
су и намењени .
Код нас је ц ео овај
проблем
корпи
и
других
предме
та, грнчаријом итд.
У јужним деловима наше о
таџбине наЈiазимо још трагов<1,
некада тако раширених породич
них
задруга ,
снажну
који
Ћелију
претстављају
наше
отаџбине.
још у з а че тку. Увек је сматрано
чини да
да има пречих потреба . Проблем
се оне у највећем броју налазе
г. д равих маЈiих станов а је прво
у
кла сан
них у индустрији,
нижим
што
платежним
разредима,
интереса нтно је пог леда ти
како
с тоји са орга низовањем жена у
одб ранбеним радничким орга ни
зац ијама . У синдикалним орга
низа циј ама жене су организова·
н е у малом броју и зато њихов
ути цај у тим најважнијим орга·
ннза цијама није много јак " .
На скупу о станбеном питању
1 · оворила
ск и
је
наш
архитек т,
Минић.
Она
познати
госпођа
је
жен
.IеЈЈена
отворил<t
Сl(УГЈ
овим речима: "Данашњи технич
ки изуми примењени у модерн о ј
арх итектури, пр уж ај у
максимал
социаЈ1ан
проблем
ко1' :1
треба што пре решавати и не мо
ж емо бити задовољни све дотле ,
докл е год
са лица
земље
не
иш
чезну и nоследње страћаре и јаз
бине За
станова ње,
које
прет
став ља ју најьеhе ругЈiо данашње
цивилизациј е.
О
тешком
сеља нке,
посЈюпима
и
мучном
изнурене
и
тешким
ним
недаЈ1ама,
свежа
вана
жена,
г оспођа
претставница
на
митингу
животу
најгруб љ им
материјил
и
однего
Крофта,
љубљанс1сих
о
жени
жена
сељанки,
не могућности конфора и хиги
имала је да каже само опо: "у ју
rосЈiове нској
куhевној
радино
јене.
сти
Међутим,
те
могућности
стварају се само за један
мањи
иУiуhнији део друштва који
чиње
свих
нике
фора.
12
већ
да бива
савршенстава
стављене
у
по
размажен
од
модерне
тех·
службу
кон
упослено је најмање
поЈiа
милиона особа, од то 1· а су већина
жене. У поје ди ним кућамd Пt:•
стоје праве ра д ионице за прера
ду
платнених
ил и
вунених
тка
ња за кућну потребу или за про
ђу. Читав низ везиља и ткаља ра
де беле и шарене везове , чип ке,
Сала за време
Зс
�ДУБРОВНИ НУ • • •
Интервју са страним женама
одговорност и же н е . Р ад им тако
ђе на кли ника ма и заступам кон
тролу рађања, јер су наше жене
<ТО 6:' о .
г
C z.ie зa
::>В а .1: ~ОО
а
i» о;.џрл.:u 11
на
1<·ом е
јс
је
~·
:t еле1·аткЈ1њ а
;;._,-~ а У:tРУЖ~њз
rю
врло с ир омашне,
ДубрО UНИК \' }{он
Сi н ло
з а сту пљено
11ретставни ца
40
Госпођа Сесил Бруншвин је
једна од трију француских же
на које су н еда вно ушле у влад у
Народнога фрон"га, и која са пу
а
имај у
много
но љубави и
свој зада та к
секретар при
свете . У име
30
ми
појединим земљама
је да
разумевања
врши
као државни пот·
Ј\'\инистарству про
своје владе дош ,1а
учествује на
Конгресу
у
Дубровнику . То је жена педесе
тих
година,
мирна,
сталожена,
Жена из Индије ; госпођа Са
ра,iини Дешпанде,
причала нам
са нечим врло благим у цртама .
ј е о своме ра ду и жи воту као и
више
о
феминизма у Француској, т. ј. у
чешћу најширих слојева жена у
борби за своја права, госпођа
Бруншвик нам је одговорила:
Јавно мњење је придобијен о
жив о ту
својих
д р у гарица
На наше питање: "Шта је нај
у
Ин д ији.
- Тек кад а сам се уда л а , 110чеЈiа
лује м
сам
за
да
се
спремам
друштве ни
рад
и
ш ко
и
жи
допринело
ствар
жене;
и
популарности
вот.
за
Ја ниса м образована као ост а
ле жене н а Конгресу, али имам
пуно љубави и воље за рад ме
исто толико колико и жена. Ра
то
мушкараца
није је фиминизам схваћен као
борба
тим
Ј)у женама.
против мушкараца,
данас то
више
није
међ у
случај .
Жене треба све своје захтеве да
прод иск уту ју и решавају заје д
Обилазим мала села радећи на
пр осве lшвању же на (јер жене не
радо оставља ју
своју
д ецу и
куће) . На с елу одржавам пре да
вања и курсеве, највише на по
љу хиг ијен е и буђења с о цијалне
но
са
мушкарцима,
како
они
не
б и имали утисак да је жена њи
хова
противница. Човеку је по
требна женина снага.
Г -ђа Сара ини Дешпанде
претставница
Индије
деце коју с тешком муком ис
храњују. Просечно жена има по
десеторо деце. Ја сам на челу и
r~одупирем покрет који ће удо
вицама д ати право преудаје, јер
је то у Ин д ији забрањено.
Просечна с м р т ност жене у Ин
ди .iи је 24 год ине поглавит о ус·
Тlед слабе
исхране,
последице
,·ешю1 х
економских
прилика;
сечни приход породиц е је
ме
7
пе
ниа, што је заис т а недовољно .
Жена у Индији је врло много
Г-ђа Бруншвнк
в езана за кућу и породицу кој е
су ц ентар њенога живота . П а
ип а к,
о на
се
вр ло
неправде;
У феминистичким удружењи
ма раде же не махом из грађан
ске класе.
Раденице више вол е
да раде са. својим друговима
у
сво јим синдикатима.
Па
ипак,
оне сарађују с нама и готове су
да учествују ·на свим нашим ?vlИ
тинзима, зборовима и демонстра
цијама .
Са радницима се може
највише радити на политичком
законодавних
поiьу и велики број интелекту
много
интере·
сује за п олит ику ; траже социал
ну еманци пациј у и уде ла у свим
јавним пос ло вима . Жене учест
вују н а и зборима (оне имају пра
во
г л аса
њу),
пре ма
раде
економском
активно на
ста
конгреси
ма, посећују јавне митинге и го
воре на њима,
дру штвених
оне
тела
су
агитују
невоља
чл анице
и
против
и одлазе у затвор заједно
са својим родољубивим мужеви
е
зас р авања
l<oвrpeca
ма ј
браћом.
алки
-
то
и
чини.
Када жене буду
постигле
сва своја права, како ће се фе-
13
�\1 Инизам да.~ье развијати у Фран
uу с кој? питали смо даље госпо
ђу Брунсквик.
-
И феминизам
је једна
вр
на наша питања. Како је то би ·
ло врао штетно по њих, они nи
убрзо изм е нили
направи ле
став.
смо
1qos
Већ
читав
низ
пр ед
повима о положају жене у
дустрији и на селу .
ин
требала
скупштин а да решава. Жене ек
Објаснили смо јој, да, с обзи
ром на функцију коју врш1: , же
н е интересе. И када буду доi5и
сперти
лимо да нам говори о положају
~е
не
ст а
синдиката,
одговорила
нам
је о на на то , синдиката за жени
с ва
политичка
треба да
.1ег рафској
са
жене
остану удружене.
н ас, н. пр., жене
!:f О
права,
у
Код
поштанско:те
служби,
мушкарцима
раде
у
зајед
свом синди
кату, па ипак оне имају
своју,
чисто женску, организацију.
Прави контраст госпође Бр ун
швик, је госпођа Пламинкова, се
натор У . ческој
Народној
Скуп
штини и једна од најистакнути
ло га које ј е те године
ставила, дошла је да, у име сво·
је в .l!ад е, узме овде реч на ску
о
г о вориле
су
питањима
на
ка о
све
што
стра
су
:1а
става, финансије, сељачко питй
њ е итд. Тиме смо хтеле да :и
кажемо да су и жене способне
да о тим питањима решавају.
Шеф једне партије рекао ми
је једном ово: "За мене је стн ар
јасна; ако будем имао за канди
дата жену способниј у од муш
карца, кандидоваћу њу . "Мора
ла сам му се наругати". Зар же-
јих поборница за политичка пра
ва жене. Иако има
је
врло
те мпераментна,
годину , то
61
енергична
жена,
жива,
одлучних
гесто
раденице
кати
је изгледало да смо старе позна
нице .
-на
синдикати:
године, почела је она, ми
ою се први пут кандидовале. Те
г о дине говорила сам у једној ва
праву
од
ту
Искористила
сам
о ко.1ност и на збору рекла: Ето
прилике
да
ваша
аа
ро ш буде прва која ће кандидо
вати жену.
"Имала сам успеха
јер се одмах прешло на пребро
јавањ е гласова које је жена до
била.
За све време наше
политичка
права
два
борбе за
примиле
анонимна
писма,
смо
што
доказује колико су нас мушкар
ци
озбиљно схватили, али и ~ш
ою
радиле
као
врагови .
Скуп
штина је хтела да анулира наше
г.1асо ве на предлог бечке владе,
а.1и чешки посланици били су уз
нас као и све партије осим кон
зерват иваца који су били за то
да жене бирају али не и да бу
ду биране.
Када
А како смо водиле борбу?
неки
посланик
умре,
мора
с е одмах заменити другим. На
равно да смо ми то искоришћа
ва ,1е и гледале да
на њихова ме·
ста пласирамо жене. Затим, по
стављале
смо
мушким
кандида
тима питање да ли су за или пра
тив активног права гдаса жен ;~?
Потом смо објављивале у виду
афиша
који
14
имена
би
оних
неповољно
кандидата
одговорили
синдиката
ко
послода
радника. Њи
хове су снаге подједнаке. У слу
чају спора,
постоји
нарочити
суд, али како је наша политика
према
раденицима, то
Имају ли и рад~ици своје
у тим
судовима.
У .судовима нема радничких
у
њима
седе
пра
А каква је надница жена?
--
Постоји велика
разлика у
на мора да буде четири главе ви
надици између мушкараца и же
на , просечно је 2/3, понекад и
половина.
То је ствар психоло
ша од човека, па да има подј е,;.~:
нака права ? Зар не може да бу
гије жене; она не тражи да буде
плаћена као мушкарац .
де бирана и кад је једнака, nко
баш хоћете и ИСТО ТО ЈI ИКО ГЛ\Т·
не највише раде?
Г -ђа П.1аминкова
Са свим случајно сазнала сам да
пос.~аника.
у
ве судије, а по потреби експерти.
гласа.
је у тој вароши умро један
раднице
синдикати
ваца и синдикати
-
1908
све га
великих
претставника;
женском
су
Код нас постоји само јед
претставнике
права.
згодне
колико
ји групишу све гране једне ин
дустрије. Иначе постоје двојаки
би жена у Чехословачкој за по
вам
у
врста
-
Замолиле смо госпођу Пламин
к о ву да нам прича нешто о бор
о
и
су обично одлуке су да у њихову
корист. О радницима вам нисам
посебно говорила, јер што важи
за једне, важи и за друге.
к о срдачан и једноставан, да нам
ро ши
Италији.
њима организоване?
управљена
ва. Наш сусрет са њом био је та
.1итичка
у
Постоје ли код вас синди
-
п а? Вама ј е муш1<арац увек спо
с обан
а
по 1<а же
жена
да
ли
мора
је
унапред
способна
да
пли
н е.
На крају смо запитале госпођу
Пламинков у да ли су жене у Че
хословачкој пре но што су доби
ле партиципацију
у
политици
имале
за
то
кадар
спрем них же
на?
Она нам је готово револтирано
одговорила :
"Зашто жене мо
рају унапред да се спреме;
оне
су
увек
спремне
у
,кад хоће и треба
раде " .
своме
позиву
озбиљно
да
Опраштајући се с нама, госпо
ђа Пламинкова је додала и ово:
"Знајте, ми жене у Чехословач"
кој чувамо демократију као на
-
У којим индустријама же
- Пре три месеца образован
је биро, коме стојим ја на челу,
с
циљем
да
проучи
у~лове
рада
жена
по
фабрикама. Постоји
тенденција да се жене извуку из
тешких
индустрија као што је
аутомобилска, те да се уведу у
индустрије које жени
највише
одговарају, као што је н. пр. ин
дустрија свиле, уопште текстил
на индустрија, индустрија моде
итд., у толико пре што су те ин
дустрије још недовољно разви
јене.
-
Да ли су жене замењивале
мушкарце по фабрикама за вре
ме последњег рата са Абисини-
јом?
-
~
Последњи рат је био мали;
ше највеће благо ".
у њему је учествовало свега ми
Госпођа
Амалија Фашио
из
Рима је једна од рет1<их мла!1их
жена које
овде, на
Конгресу
лио н људи,
од којих половина
добро вољаца и то је био махом
млад свет,
студенти и младићи
срећете . С обзиром да је просеч
но доба старости 60 год.
Шеф
Фашистичког савеза индустри ј
к оји још нису запослени . Уколи
ских
запослени.
раденика,
како нам
се
прет
ко је требало замењивати раде·
нике на фронту, чинили су то не
�ПојЈЈитичка права жена
Често чујемо у разrовору ова-
. ква
мишљења: Данас су прошла
времена
за
женска
права,
данас
ако
размотримо
ри
развиле
у
како
су
се стIЈа·
иностранству,
у
разним земљама, где су обе стра
рату, који тврде да све вр~и не
дозр евају тек под оружјем . Т о
су они кругови који стално сп ре
мају заво јевачки рат било све
сно било несвесно. Они ће ј е...r
никоме не требају жене у зва
њима, а још мање у политици!
не
Прошло је време када се жена
приближавала мушкарцу у кул·
кретне
ња . А када тако р азгледамо обе
н аркот изиране
турн о м
стране
новим ратом, који ће растрг ап r.
раздвојити појЈодице, уништи т11
и
политичком
животу!
Жена натраr у дом! Нека се вра·
ти
п ородици,
нриродно,
и
н е ка
безазлено
бу де оно
и детиња
сто створење на весеље себи и
својима! Мноrи утицајни rла
сови
дижу
се
и
истичу
ове
ло·
зию<е, одвраћајући жене од ле
дене и мрачне стварности јавног
живота. Нема сумње да у том
смеру иде јака струја, а мали
спољ ни знакови су јој на при·
мер:
н о ва
шено
са
и
женска
женским
мода са
стилом:
нагла·
дуга
ко·
слично.
Је ли ова тенденција једина и
најјача данас? Не чуј е мо ли и
друrе пароле, које нису тако ми
лозвучне,
али
су
можда
искре·
није? И ове друrе пароле истичу
да су пароле данашњице!
Да·
нас није време за деполитизаци
ју, за повлачење у приватни жи·
вот ,
ти
данас
у
све
се
оно
сваки
што
мора
се
у
упути
свету
до·
гађа, треба чак активно учество·
вати и борити се! Без борбе из
rубић е се и оне слабе позиције,
које су жене стекле задњих де·
ценија , снизиће се плате, отпу·
с тити жене из службе, затвори
ти звања за жене,
а у приватном
животу оживеће опет тr.нденције
строгог патријархалног аутори
тета и наглашо::не неједнакости
м у шкараца и жена, старијих и
млађих!
Како је данашње друштво по·
имале
се
прилике
размашу
и
и
да
резултате
пружа
С једне
времена
пока жу
свога
нам
се
делова
ова
слик э.:
стра не су бранитељи
пим
речима
н е, ни
v
с
ове
може да издржи критику.
се посвети
мужу и
деци,
како
је, дакле, неприродн о одва ја ти
је од тога. К ако је жена сретна
и
здрава
може
само
када
се
потпуно
своме
посветити
женском
позиву. Како се жена радо при·
лагођује и подређује мужу, који
ј е штити и води . Како је она
истински блиска природи, биљ
слу ша о цу
-
ко
буде.
заиста
Одговор
великих маса жена
само иза звучних
-
на
то
интересе
наћићемо
речи, само он
де r де смо раскринкали лозинке
и
уrледал и
дела,
права,
реална,
приметна дела; праве ефекте
конкретне
де.
резултате
Највише
можемо
и
пропаган
научити
женских
политичка
11р отив
пра ва
ие
t•)tio-
незрелост
са~ ю
је и з говор, а историја је 11ећ
давно осудила овај прастари
ar·
гуменат
цротив
надирања
. ва ~~
н о ве групације. Увек се п ока ..э ·
;,о да су нове групе, раниј е бес ·
правне, много зрелије него шт о
су то прорицали противници њи
приступачна
l!(ТОриски
читава
ална· сфера,
може
да
вредно
у
како
она никад
томе
створи,
интелекту
правцу
а
не
нешто
матерњи
ин
стинкти
јој
изумиру
код та
квог рада. Јавни живот и поли
тика тобоже су само за мушкар
це, који се у томе крећу као
у
своме прир. амбијенту, а за же
не је интерес за т о само спо љ а
налепљена фраза, док саму ствар
жена
никада
не
може
схватити .
гr1 што противници мис.11е,
присиљене
на
jf.p .: \·
кпr1 ~·нt;.
ки став . Аргуменат да жене Ј.а
нас
великим
делом
не
желе
сr~·
пити у јавни живот, да се rora
клоне и боје, само је делим иц е
истинит, а за блиску будућн ост
не доказују уопште ништа . Же
не ће бити фактима присиљеце
све више на сазнање, да је и њи
хов
приватни
живот
уrрож ен .
ако се не почну бринути саме за
своје интересе, који су истове т
Она улаже амбиције у то само
заведена неком модом.
Треба
ни
жене од тога
хо ве снаге потребне за јачањ е
д емократије, а само широка до·
след на демок ратија може свој о ч
одвратити васпи та
њем у детињству, треба опет
строго поделити сфере делова
ња за полове, јер је ова подела
природом одређена .
То су речи .
многе
жене
Лепе
речи ,
и за
сиrурн о
врло
при
природа ,
а
муж
као
са
интересима
широких
сл о
ј ева. Оне ће увидети да су њи ·
т раiном делотворном контрол ом
ос иrура1'И свим слојевима нар u ·
да,
дакле
и
женама
и
омладини .
напредак, слободу и мио.
де
Вера Ulтајн Ерлих
заштит
ник то може бити леп
Али пракса?
сан!
Ми познајем о из неких зема·
ља праксу оних који заступају
овакво становиште . Они немило
срдно
гурају
жене
звања, али их не
из
yrypajy
разних
у "топ
где сад нема ни оне зараде, која
заступа
жњa
децу.
аргуменат
хове еманципације. Такве гр уп е
већ су и зато много зрелије , 11е
стра
нн у осе ћањима која те речи у
уцвелити
Ниједан
ж ене
кама и животињама ; како јој ду·
ша пева када може да негује, .те
тоши. Даље, како је за жену не
обећањима,
оне
проб уди ти
успаване
да
ли дом" него у пуст и и хладни,
или
замашним
и
проширења
мамљиве, Топло скровиште,
Одговор нећемо наћи ни у ле
грозно
како природа нагони жену на то ,
ца ,
ва женам а бољи, сигурнији, лак·
ши живот?
дана
до мов е ,
денције у погледу женских пра
ва. И једна и друга страна исти
им а право? Која страна осигура
н о га
топлог оrњишта дома, заштиће
ноr гнезда. Они стално говоре
дв о јено, постоје и двојаке тен·
че своје аргументе, и д9казује
оправданост својих захтева. Ко
да
ко н
је била често једина за породи
цу. Ови исти смањују и плате
мушкараца,
домове.
Они
и
тиме
су
опет
строги
руше
чувари
морала, забрањују сва ку регула
цију
порода
и
тиме
нагоне
За наша пра ва
за срећу наше
деце
за
мир
ујединимо
се
на
свет (>едну дец у , која су пропаст
својих мајки. А што је г.~~авно ,
то су они исти кругови, rюји ви·
де решење свију потешкоћа у
15
�,,Невине''
Недав!l'О су наши дневни листо
ви донели вест о. побуни девојака
у једн.ом
Дому
крај Париза.
за
малолетнице
Ове су свезале
чу
ва1рке и пребацњли се преко зидо
ва вичући:
ска
тог
догађаја
књижевница
написа л а
ј-е
одличну
у
францу·
Жилије~·а
листу
Пари,
"Маријана"
репС'ртажу која
објављу
јемо за наше ~читатељке.
једну
же
ну: "Зашто су ме затвориле?"
Сама моја мајка довела ме је до
тога! А он ме је силом узео? За
што?" Жена висока, витка, седе
косе Булевар де Батињол, мис
Т илфорд,
"Слобода је наша!"
ЛоВ>одем
Грозничаво испитује
у
приватном
животу
своје
недужне
васпитнче.
ри, да помогне". Али за девој
чицу постоји следећи факат: за
то што су јој учинили зло, за
Сутрадан, бежи.
здарици: "Учинио ми
зло, га
зда!" Платили су 2000 франака
једном раднику да у зме кривицу
на себе и одседи годину дана.
Са имања на имање, из годи
не у годину, расла је, способна
за све . .Једе шта стигне, crraвa по
амбарима. Једне недеље, бал. И
чистоту детета,
лаковерност.
Док жена која игра улогу ста
-
рам ајке
косе
-
висока,
витка,
седе
испитује, пуна страха за
гонетну
малу:
" Та зашто си побегла? Зашто?
На један сат хода ОД Позо
-
ришта Уметности у Булоњу, у
пра вом Интернату, у коме је ди
ректорка та
иста
глумица,
друге
девојч1ще врше друго бекство.
Ко зна
них" ,
да није
случајно
тема
"Неви
произашла
из
пишчеве замисли (кроз најдебље
з идове девојке увек нађу начи
на
да
до
њих
продру
вести
из
с п ољ нег живота). породила план
о
бекству? Иста
грозничава ат
- ма
чос фера-пансионата-затвора
наст ира,
иста
рија
стада
.10ст
завере,
колективна
жена,
иста
сковане
хисте
ко
сва
крвава
да
се
пож9ли
га
.ie
гранка,
нежни
пог леди,
рука
ко
ј а милује: "Ти си слатка, златна,
и'маш лепе очи ." Никада није
чула тако нешто. Силовање, ба
тине,
скотски
рад,
глад,
али
то
не.
лис.
Крива?
Мајка једне од о~их које су
побегле :
"Какве све страхоте
долазе од те прошлrсти ! Зашто
је моја Ћерка то учинИЈ1а? Да
сте били тамо, сигурна сам да не
Оне и3
БуЈiоње и Пик·
писа
...
.Ј е днн од оних која
је
побе
r.~а ... петнаест година. Живела са
својо м мајком, а ова живи у кон
кvби натv
с
неким
р аздваја
од
пара
т роје у . истој
типом,
соби.
а
сви
Девој• 1 ицу
једна
з::шеса.
Једном,
када мајке није
било
код куће, он је искоришhу _:е .
Мајка тужи . Суђење. Ко бива ка
жњен? Љубавник? Мајка? Не.
Девојчица.
Осуђена на годину дана зато
чења,
од
рана у
18
пре
Дому
три
у
дана
мала
чупави,
жељни
сен
Дом слободња~, заточеница
и сирочади између · капЈ:iје Вен
сен и Пикписа уздижу се у оном
крају где се почетком деветнае
стог
века
налазио
чувени
мана
стир у коме је Виктор Иго сме
стио Коаету, ћерку Фантине, не
дужне
проститутке.
."Широка
пои , мале
улица,
атељеи,
де
приватне виле, станов
ници који се ни мало не интере
су ју за питомице велике куће иза
сивих зидова . До баште се про
стире гробље Пикписа. Прозори
Дома гледају на гробове. У дну,
пут,
rшштање
звиждаљ
ке, В()ЗОВИ који пролазе.
Оне никада не излазе.
У самом Дому има почасних
диплома. Од пре рата. Из 1900.
Можда
и
из
доба
Виктора
Ига? Дипломе
су на истакнутом
белодани ни да дискутује о ње
му. Бесумње има својих разлога.
Марсел )l{ениа, на против, тра
жи да се обелодани. Нека . зна
јавност! Нека контролише држа·
би' то учинила, она вас је и суви
ше волела . Рекла ми је волела
бих да Диреюорка не оде на
летњи одмор. Она која је знала
да ја и мој муж радимо да на
ва.
шој деци ништа не фали. Заиста
напорима у Домовима п.остоје
такви режими, да деца морају да
добри
Бог · нас
заборавља.
Ми
који смо били тако сретни при
помисли да сте помоћу лепе ре.
чи
успели
да
нам
створите
до
бро дете. Госпођо, шта треба у
чинити у животу да бисмо имали
ма ЈЮ среће ".
Кад се
интерни
Булоњу,
станари,
месту, неприкосновене. Што се
тиче режима у Дому, госпоtја
потпретседница неће ни да га о
зна
ч ијим сугестијама, влада од Ба
т ињола до Булоња ... И од Було
ња до Пикписа ... .Јесу ЈЈИ крине?
. Ј е су ли невине?
ни
зације, вребају шта се дешава
преко пута "код оних девојака".
окован
Хајде да попијемо коју!" И
остало. Сутрадан се буд11: "Ди
вота, имам малог пријатеља. Ако
будем имала среће, постаће мој
мали муж " .
Истог дана мали
пријатељ кида. Али остаје сифи
-
подмук
под
Дом за спас и збрињавање же
не (бивши Дом за слободњаке
из Сен Лазара) у Булоњу, налази
зграда за ре11ту, чији многоброј
Друга нека: у осмој години
чува~а је краве. Газда је сило
вао . Она је тако мало разумела
шта се с њом збило, да је дош
ја је вероваЈ1а у
своју
и
се у једној уској и јако насеље
ној улици. Пред кућом, велика
Крива?
Јiа,
плаћа
малолетне" изрекне одлуку, од
воде је у један од државних
затвора, Френ или Дулен, или је
Два су данас чувена: Булоњ
Пикпис.
хоће да утеши, да сми
-
А стара мајка, мис Тилфорд ко
ску по
заведена
воде у неки приватан Дом.
Булевар де Батињол, на сцени
јући
просто
торка
творили су је.
рано сазреЈ1е девојчице. Девој ч ица бежи из Интерната вређа'
или
било на пријаву родитеља,
било на улицu, воде је у Френ
где чека суђење. Када "Суд ;за
Марсел Жениа. У Булоњу; дирек
Невине И3 Батињола
Позоришта Уметности, плашљи
ве жене пробају пороке једне
заражена,
-
цн
-
хапси
нека малолетни
Ј{rад.љивица,
проститутка,
Јасним
гласом
као
њене очи, уметница
ка
-
што
су
директор
тврди:
"Нема
скандала!
скандал тај
што
Једини
упркос
је
нашим
прибегавају бекствима ' '.
Ваша једина радост
Пре самог бекс.тва,
имала
сам
прилике да посетим кућу у Бу
лоњу и". неоцењива срећа, да
говорим
насамо
пансионаткиња .
са
неколико
�-га, где се нал азе самице, у кој и
ци; затим следује пола сата од
мора, у трпезарији или малом
због анализе крви тако дуго,
гадно! А после, крај! Слободна!
ма су затворене преко ноlш, уза
дворишту,
ручају, враћај у се у
не али светле,
радионицу
где
п о;
одмор,
- Слободна? За место слу
жавке. За све.. . А затим, све ће
зав и сит и од људи код којих ће
служити . Тако плава, тако
на
смејана, тако свежа, тако руме
Силазила сам са треhег
том,
с једним
умиваоником,
л им СТОЛОМ,
спра
креве
столицом, ма
окреченим ЗИДОВИ МG
друг и
раде
до
шест
спавање.
и
Је
дампут недељно, час из францу
ишараним
натпиGима:
"Волим
мог малог "; "Патим у овој со
дн а
би " ;
них
"Живело бекство! ";
"Жан
је мој љуба вник " ...
Мање је натписа одкад ј е Же
ниа дозволила да се 01<аче слике,
цртежи,
1<ако
је
коме
воља .
Али ниједне сл ике, ниједн ог у1<раса у трпезарији и радионици,
где
30 пансионаткиња бораве
преко дана. Затвор светао, про
стран, сунчан, удоба н, хи гијен
ски,
али
-
затвор.
Изаћи! ох изаћи! Овде сам
веh осамнаест месеци а ниједном
још нисам изашла из куhе . Ни
-
ТОЛИКО да
купим
ШТОГОД
у
ра д
њи у пратњи чува рке. Ни колико
шетња две по две као ученице!
Кад би нас мало извели не бисмо
толико желеле
да
побегнемо!
Наша једина радост је да г.iiеда
мd кроз п укоти не на прозору, за ·
то што се види парче улице . Са
свим
мало
видимо
како
људи
живе!
Пре три године Жениа је ре
шила да их води зубном лекару.
Рекла ми је: "али вам унапред
кюкем, ако киднете, нећу поле
тети за вама . Само, доцније, не
ћу вас примити ." По три, слоб?д
но,
ишле
су
улицама
са
св t1.1с м
директорком; ни једна није по
казала да хоће да побегне. И, на
равно, после тога, свак~ је болео
зуб! Зашто Жениа ни.~е проду
жила с тим излазима? Зато што
су им
успут
људи
добацивали
свашта: речи заједљ иве, сажа
љиве, сви репе. Једн а мајка по
родице која се враћала с пијаце,
добацила је у очи
директорки:
"Ах, шетати с вашим бордело~1!"
Једна мајка породице ... свака
ко сигурна у своје ћерке!
Зашто се Дом налази баш у о
вом кварту? Зато што су му за
вештал и ову куhу. Деси се да се
некој Феријалној Колонији за
вешта
влажно
земљиште;
утоли
ко горе по назебе. Кад би држава
водила
н адзо р
над
приватним
ског и аритмет ике које држи је
добротвор ка (класа писме
и
класа
н е писмених
шно
колико
има!)
недељом
ових
-
стра
п оследњих
радио,
лектира:
У библиотеци има свега , почев
ши од "Софиј иних мук а" па до
"Протокола сионских мудраца " .
Новине су забрањене.
Не знамо шта се дешава у
-
свету!
- Незн амо ништа,
За време својих
ништа!
посета два п ут
недељно, Жениа им држи усме
не новине "Децо моја, нисте за
копане, у Шпанији с~ дешава о
во, у Америци оно ...
Сва њихова" забава, предава
ња, новине, биоскоп, то је Же
а заражена. Гадно!
Разноврсне Домове! пр екли
ње Жениа. Нека нам не ·убацу ј \'
у и сто време и невине и сифи ли
стичне и мале, још балаве, се
љанке, које су диг ле који гр ош ,
-
и несрећнице које су се година
ма
в у кле
по
тротоарима!
Јед н <l
ј ед ина зарази Ч>Идесет. Гот о в о
сам да примим само болесне , јер
је код нас специјално уређено за
лекарску негу
ва
изврши
-
али нека држа
разврставање.
Нека
нас држа ва контролише! Ја са~
л~уверена да ј ~ пој~диначно
милос ђе О.Ц>lј:~вело СЩ>.i~ !_]-Iека
@ж~ва . реоQiанизује
ста~ов е _
ниа. Никакво чудо што је вол е!
Она познаје живот, говори им
њиховим језиком, уме да убаци
коју сочну шатровачку реч... А
-~:~ рсте а ми, доброчини тељке,
_
донећемо сретства и снаге које
д ајемо сада!
када
особе,
од тридесет спасе десет ко
је оздраве, удају се, роде децу,
раде поштено, она налази потвр
ду за свој рад; али ни та љуба в
према Жении не успева да их С8е
задржи, зато што једно једино
лице ниј е у стању да испуни њи
хов живо т, а и да не говоримо
о
онима на другим местима, које
немају Жение! Треба им вежбе,
ра д а
...
Рада? За осам сати рада днев
но на конфекцији кокарди, ке
цеља, блуза, оставља им се 15
франака месечно на књижици .
Не волимо да правимо ко
карде! То не служи ничему ! Во
леле бисмо да научимо шивењ е,
да добијамо поуку; у том случа
-
ју кад изађемо, имале бисмо за
нат!
Оч иг ледно, све интелигентније
које раде на социалн о м
п ољу,
биле ОНР
патронатки ње
и л и сараднице, увиђају у шта с е
преобразило
"апостолство"
Пакао светаца
Знате л и шта је то када де
-
в о јке
заједно
добију
н ервну
кризу ? Када се неке грче , не.ке
урлају, неке пенуше, све у исто
време. · Лако је жалити их , ра зн.:
жавати
ном,
Да
-
се
... али
над
њиховом
судби
знате ли?
знам!...
Зато
разум е \!
над~орнице "апостолке" . Ваља
н е жене које нису мучиле дещ7 ,
ч ы.; кад би их за то овласти ли .
Дешава се обрнуто: деца њих
:v1уче!
·-- Не можемо ни тренутка пре
Оно што не заборав љају д а
ми кажу де војке, н е треба ве
стати да надгледамо, од јутра ;ю
ровати без проверавања то
је да сваког дана уче кување,
прање, пеглање (зато кућа носи
шта велите!
назив
"Школа
за
домаћице " ).
Али треба додат и и шивење .
но
Ја, уздчше једна , очиглед
школованија, волела бих д а
завешта њима , врt•tила би расп о
делу и еве нтуалне промене. До
бу дем стено - дактилографкиња!
Ж елела бџх д а студирам ...
зволила би смештај Дома за де
Стручно знање, докл~ hеш че
кати?
војке само у куhама окруженим
пространим земљиштем, где би
могле да трче, да се играју, не
гују цвеhе ...
Пошто се дигну у седам сати,
обуку се, доручкују, раде од о
сам ДО једанаест И ПО у радИОНИ-
-
на
-
Ми се не жалимо. Не МС\Же
мрака . ..
Дванаест
сати днеuно.
И стално страх од побуне ...
Оне нас не мрзе, низаш та 11' 1
шету не би нам учиниле зло (за
и с та, приликом беке г ва , з авеЈа
.;1е
су
ющзорнице
али
им нису
у
чиниле никакво зло). Али они су
изнервиране,
и изливају то I! a
нас! Например, Је.дна изјав љуЈР:
, . неhу да радим данас" ' и Тdко
бива. Штрајкује.
-
Записаhу те, изгvбиhеш јед
мо реhи да смо несрећне. Али З"'
ну посетv!
тво рене смо, разумете ли?
- Боли мене ... не могу. и онп
ко дэ миришем .мајку. Запишите
-
Ја
четири
сам скоро здрава.
месеца
под
Још
надзором
ме двecrlil пута ако xofieтe!
t-7
�Или нека xohe аспирин. Добро.
Све траже исто!
Та нећете рећи, ваљда, да има·
те глэвобољу!
апЬс{ола, кад би морали да воде
надзор о овим девојкама, изгу
били би ту своје апостолство!
Уосталом. онај који је био на
Дај, аспирин! Аспирин .~а
сае или штрајкујемо! И морамо
д:~ попустимо. То је разонода за
њих". Али ми, Боже мој, нисмо
жандари, не можемо вечито ју
рити за њима, кад крију <:воје
љубави по ћошковима, умивао
ницима, степеницама". Та на то
једино
и
мисле!
Ето
једна,
-
челу ове дванаесторице, још пре
две хиљаде година предложио је
други СИЈ:тем за изгубљене кhе-
својим другарицама,
знате
ли
ли шта је урадила?". Уради.ла· је
нешто у супу." Тек доцније се то
дознало.
Очајне, остале су ре·
кле: "Кад помислимо да обично
не једемо супу јер нема никца
сС\ли, а овај пут смо је сву по
љупале, тако ј~ била фино засо
љена." Њихови злочини, прчче
о
проституткама,
разни
ево
о чему говоре".
смо
поред
како
их
њих,
довести
трикови,
Читав дан
-
прогањане
до
тога
да
се
интересују за нешто друго? Ка
ко
испунити
њихово
срце
и
њи
хов дух?
То су сјајне жене; али нису
стручњаци . Ниједан педагог не
би пристао на дванаест сати ра
да дневно за триста франака ме
сечно. Пред неупућену надзор
ницу доводи се стадо разјарених
девојака. И тражи се од ње
да
бу де апостолка . Истина, о њима
се старају и добротворке, дивне
и благородне.
Механнчки, незанимљив,
корисан
рад;
ни
радости,
бес
ни
и
какве физичке вежбе, десет сати
потпуне усамљености у ћелији,
никаква веза са животом који на·
пољу струји нити са социалним
питањима, никакав идеал који би
их одушевио. Да се тражио не
би се нашао бољи начин да
се
код рано сазрелих девојака иза
з о ве
ненормална
сексуална
раз
д раженост . .Јер веh имају услоэа
за то .
Ово је · најбољи Дом те врсте,
пита се, онда, какав је најгори?
Кад се та
помамна
раздраже
ност, коју су у девојчицама про
бу дили: средина, људи које су
срели, често и сами родитељи, . а
к о ју је још више појачала усам
љеност у затвору
кризе,
плач,
-
претвори
претње
у
самоуби·
Није
ов де
реч
о
без војника, исто што и коњ без
главе. Мали би се стидео пред
не
својим друговима и било би мо
која нам
својим
душевним
и
говори
васnитким
гуће да нам школске в л асти оду
вољама :
зму
Наш Ханс је навршио осам го·
дина . Раније је рођендан нашег
детета за нас била права свеча
ност . Сада је његов рођендан за
нас
родитеље
само
дипломатско
изврдавање, а за дете право бој
но поље.
Били смо пацифисти. Ми смо
то још и данас. Али, ми то не
смемо да кажемо .
Чак ни нашем малом синчићу.
Не слутећи мали брбљивац би
могао већ сутрадан да нас уне
срећи.
посто л ке,
18
него
и
свих
а
дванаест
право
васпитања
тета , када би
у јавност.
цео
нашег
случај
де
избио
Ханс је дочекао свој рођендан
једном
битком.
Гласно је одје·
кивала његова убојна песма.
О Штрасбург, о Щтрасбург, ка
ко м~ срце боли
Кад се на твојим кубетима вију
триколори.
О Штрасбург, о Штрасбург, ку·
нем се до гроба црна
Да ће се скоро вити застава цр·
но-бела-црвена.
Ханс ј-е написао на једној це
дуљи
ове
Ова песма се сада највише пе
жеље:
Нови тенк са контраавионским
топом.
Војници, по могућности Француски и Немачки.
Оклопњача
наш учитељ то
каже .
Посматрам свог малог и · не мо
гу да кажем ни једну реч . Ништа
не смем да кажем, па ипак? Штг
ћу да урадим ако Ханс буде пре
причавао то у школи? Нарочито
своме учитељу? Не, то не могу .
Морамо наше пацифистичко осе
ћање задржати за себе .
Мајко,
наставља
Ханс
ва у свим немачким школама. По
мооа iv
пропису
руку
на
деца
заклетву
да
дигну
када
певају
други стих . Мој дечак то већ са
са топовима .
Шта да радимо?".
Ханс примећује моју<f<олебљи
вост. Важи, мама, зар не? Ти
ћеш ми купити све, све! Хоћу да
водим рат . Рат је тако леп. И
даље.
Наш учитељ је рекао да је онај
који не жели рат издајица отаџ
бине, кукавица и дрипац . Такве
вуцибатине треба презирати. Је
ли, мајко, да смо ми чисти Ари·
јевци?
За рођендан је Ханс добио
војнике . Вероватно ће , несхваћа
јући ово, вртети главом пацифи
сти иза граница Рајха. Али, ми
нисмо могли друкчије да посту·
сно је посматрати завезаних ру
само несретне
ју исти систем само. још појачан.
у ратном духу . Код нас је дечак
мајке ,
н е кој
цемерство, бес, револт, покушај
не
његовим именом и крстом покри·
внсокој
ј едне
о
пимо. Купили смо војнике. Ужа·
-
ли су га, разапели и похитали да
личности. Ов.о је .И•скрсн извештај
ством, .11езбијске склоности, ли
бекетва,
Није ни помишљао да затво
извесну Марију
Магдалену,
извесну жену која је покуша
да изврши браколомство . Чу·
Ханеов рођенда:ц:
одједном урла." из нервозе, же
ље, досаде, шта знам ја? "Ћути! "
~ Баш да не умукнем! И да до
ђе претседник Републике нећу да
умукнем!
"Да би се освети.'!а
ри .
рй
ни
ла
ку и запушених ушију како ва
спитачи васпитавају нашу децу
свим
механички
чини.
После извесног временЈ поно·
во улазим у његову собу. Скоро
сви француски војници леже
на
под у, без г Ј1аве.
питам,
Xaf:!C,
Све
лепе.
шта
нове
то
ра д иш?
војни к1:
сн
у ни
штио .
Блистајући
мали
од
фелдмаршал
за д ов о љства
ми
одг о вара :
Мајко, Немци су победили . О·
ни који леже, су све Французи ."
и
један
гомилу
презрив
п ал их
Али Хан с.
п о г лед
в о.1 н ик а
одм ери
на
поду .
за р Французи
нису
људи?
Мој дечак ме"посматра без ра
зумевања . Мама , па онй су наши
вековни
непр и јатељи.
И
даље
као да ми замера: Зар т и чак ни
то не знаш?
Зар ти
неразумеш
политику? али". дубок уздах се
оте
малом
из
груди
и
заврши ".
па ти си само жена!
Ужас ме је обузимао док сам
слушала
ове
речи.
�Болести ногу радног света
Проширење вена
Има једна читава група боле
сти од које болују људи и жене
само садашње цивилизације, а
примитивнији
и
некултурнији
народи од њих не болују . Нека
дашњи људ и који су се нестално
селили
по
природи
или
мушкарци и жене. У садашњој
цивилизацији и мутuкарац и жена
осуђени су да раде прекомерно,
изнад својих снага и да своје но-
па често и по ноћи, кроз годи
не, кроз цео живот, стално нашr
ноге слабимо и упропашnавамо ,
да скоро свака трећа особа сада
шњ е цивилизације има по неки
недостатак или оболење на но·
гама .
савреме·
Код наших же на долази
ни примитивци, . који живот Про·
в оде
у
трчању
и
лежању,
дец е , имају и довољно кретањ~
и д о вољ но одмора, да своје ми ·
шиhе развију и одморе, да своју
цирк улацију крви у ногама убр·
зају и одрже у току. Међутим,
откако
су
постала
села
и
не
хране и одмора,
само
што
раде
по
цео
дан ,
прве устају на ноге и последње
леж у , него оне подносе и све те ·
гобе материнства, од првих ун у ·
трашњих поремећаја у почетк у
трудноће , па до стварног прити·
ска повећања материце на окол
не вене и органе у доцнијим ме
сецима тру дно ће. Тако се код
већине наших домаћица ноге ис
кваре управо код трудноће, не
градо
ви, жене стално везане уз кућно
огњиште и за д о маће спремање,
а мушкарци, па сада и жене , ба
чени у радионице, канцеларије и
на п о ља, са напорним радом без
дово љ но
још
једна отежавајућа околност . Оне
попу1
кад
почеле
прве,
а
је носе цео терет тела и морају
стичу
заједно и рад и повећање те
жине, и слабији организам, и
већа потреба поштеде и одм о ра ,
који наше домаћице у већи ни
случајева немају довољно не с а
у
непрекидном
ста
ј ању.
Од превеликог стајања и седе
ња успорава се циркулација кр
ви у ногама. Крв почиње да оди
лази од срца и задржава се у ве
Пре лечења
навља
се
довољно,
пуни
се
уг·
љеном киселином и постаје там
нија . Оваква крв која се довољ
но не освежава кроз плућа, не
даје ногама свежу храну и због
тога
се
и
кожа
на
ногама
шири
и стањује, или запаљује и задеб·
љава и најзад пуца и отвара се.
Вене, модре жиле у којима крв
застаје, све се више шире и по
стају видљиве те у неким случа
јевима искачу под кожом као ка
кве кврге, вијуге, змијолико, па
чак и у величини јајета. То се
ге напрежу преко границе ко ју
ноге могу поднети. Ноге данас
подносе терет, за који оне нису
дорасле. Већ за један час стаја·
ња ноге отичу за преко 3% а за
8 или 12 часова стајања још мно
го више. За један час седења о
тичу за око 2%. То значи да ми
сталним седењем или стајањем
при раду или у собама, гостио
ницама, каванама, из дана у дан,
неповољне
та д а
околности
мо тада, него готово никад у то ·
ку
нама ногу. Ту она стоји, не об
све
јер се баш
по
да
држе
више,
друге,
сле
га
све
некад
су трпети у првом реду ноге, ко
свог
тешког
и
преоптереће ·
ног живота. Нарочито су опасн е
године између четрдесете и пе ·
десете
мења
када
и
се
цео
пролази
организ а~1
кризу,
док
не
уђе у нову равнотежу. У то д о
ба често се отварају прве ра н е
на ногама које су већ пре т ога
превеликим
радом
и
преоптер е·
ћењем ослабљене.
Савремена медицина може ове
болести са успехом да лечи . Она
истина
не
ширење
може
вена,
запречити
али
их
про·
може
от
клонити када се већ проши р е.
Без резања и операције: је д н о
ставним убризгавањем неког .~е
може често приметити и кроз ча
рапу. Крв може и да се разлива
из осл абљене вене по ножном
ка у њих (најбоље једне сп еци
који се прстом могу напипати у
јалне врсте рибљег зејтина ), по
сле чега се овакве непотребн е и
штетне вене смањују, сплаш њ а
вају и за неколико недеља н е ·
стају. Тада и нога постаје ла кша
и циркулација правилнија. А к о
ткиву. Чак и цела нога, од прста
су н о ге
до
најпре дрле око чланака, па И.Је
ткиву, па такве ноге онда имају
шарен
изглед, пун тамних и сме
ђих места . Ако се такве вене и
ткиво
око
њих
запале,
онда је
таква
нога
пуна
тврдих
чворова,
колена,
па
и
више
на
горе,
отечене,
-
оток почи ње
може бити отечена, задебљана и
тврда као бетон . Кроз такву оте
све
чену
онда се увијају неким специ ј а .1 ним фластерима, најпре два пут
и
стврднуту
ногу
циркула
ција се све теже обнавља, нога
све више страдава и најзад на
појединим местима отпада, то
јест отварају се тзв . живе или
вечне, хроничне ране (улкус кру·
рис).
Од ових бо.11ести
страдају
и
више
према
стврднуте,
недељно,
а
горе,
запаљене
после
и
два
у
ак о
су
ран ама.
пут
месе ч
но. У тим такозв . пластичним за·
Поспе печења
војима треба што више ходати
(Не лежи се, јер лежање још в и·
ше слаби ноге). У том ход<n-ьу
ногf' ~плашњавају, тврди чвора ·
19
�ви и конопи се упијају и неста
и новом кожом и тако зараш!1у
ју
те
се
цела
нога
опоравља
Плач
шњим
_ мора
у
извесним
размацима
Нажалост ово лечење није још
тога, у садашњој беди народних
управо
онима
приступачна
којима
би
била
најпотребнија. Зато би целу ме
дицину
требало
те жртве ко ј е оне радо чине за
своје дете, не само да детету не
користе
код
раширено међу лекарима, а осим
није
нарочито
реорганизовати
сиромашнијих
слојева
него
му
чак
и
шкоде .
Дете плаче. Мајка у томе ви
ди испољавање бола и према
прастаром обичају, узима га на
Нарочито је болно то питање
годи
да понавља, да
тако ноге одржавају здрави
щ1 и способним за даљи рад.
она
но
не непотребну нервозу и онемо
гуhу је миран сан.
ct>
слојева
одојчета,
одо.1чета
ћу проузрокује код целе околи
и
освежава. То наравно може да
врши само лекар. Ако су ноге
јако запуштене, онда се овакво
:1ечење
•
Плач
ју, ране испуњују свежим месом
где
дете није ноћу изоловано од о
сталих чланова породице. Љу ди
који су запослени преко целога
дана и којима је потребан од
мор, нису у могућности да надо
кнаде изгубљену енергију. И у
овом случају је жена у неповољ
нијем положају. Изнуреној од
порођаја, дојења и дневнога по
сла, њој специјално тешко пада
недостатак ноћног одмора. Она
крило,
љуља
га
и
пева
му
да
га
умири.
И заиста одојче ако нема на
рочитог
снн.
разлога,
умири
се
и
за
Шта је проузроковало - ово
наг ло стишавање?
Кад
одојче
узмемо у наручје и пригрлимо
оно има осећај тuплоте и зашти
ћености /{ао у мајчиној утроби.
ЈЬуљањем
се
понавља
ритам,
детета. Осећа се кривом, јер ми
који је оно осећало још у мајчи
ној утроби, кад је она ходала.
Тиме се је оно опет повратило у
која засеца у социјалну полити·
сли да је околина чини одговор
оно
ку,
ном за плач детета. Она налази
ј ем је било до рођења. Као што
да
видимо,
и
ставити
на
нове
основе,
у
слу
жбу народу. Али, то је већ тема
а
ми
ч.'Iанку
смо
желели
укажемо
да
на
само
у
овом
нека
о
болења на ногама, која су најче
шћа код нашег радног света.
реагира
на
сваки
покрет
и
глас
је једини лек узети дете у
наручје,
љуљати
га и дојити
иако овоме још није време. Тиме
постизава да дете сваке ноlш ре -
да
се
измени наш
начин живота,
јање и седење. Код свих посло
не само фабричких,
него
и
кухињских који се могу радити
седећи, треба
избегавати
пар
и
пута
опружити
на
дан
про
мишиће,
опружити
се
да
се
ноге
испразне
против
новонасталих
животних
неминовно
да
се
прилагоди.
да
га се узме
на руке
на
че
од
стекло
за
цео
неисправно
живот,
да
искуство,
плачем
може
све да постигне. Ми врло добро
накупљене крви. Два пут дневно
довио плаче, и по неколико пута
знамо да се мајка тешко
ићи у шетњу средњом брзином
се буди.
помирити
према ритму срца ~ млађе осо
Међутим је врло лако дете, од
бе брже, старије спорије. Бави
учити од буђења по ноћи. У бол
ти
се
што
више
на
свежем
ваз
.Јуху и природи, бавити се спор·
том
и
.Јати
и
и
санаторијама
бар доне_кл~ примењује
где
се
модер
на
тога
тим,
руке .
да
ако
да
Треба
то
не
да
ипак
може
узима де
је
свесна
чини,
само
испољава своје осећаје а не ради
у
корист
детета
.
пре
се одваја и дању и ноћу од мај
ке; донесу јој га само за време
кретању него до
дојења. Тиме се постиже да се
дете навикне
ношење,
уопште
трчању
ницама
те
с
Код одојчета, које није ноше
но и љуљана, плач остаје само
сигнал потреба организма, а не
сретство против
одраслих.
На
гимнастиком,
из.1етима,
не,
руке и Љуља га . Последица је да
дете све више плаче да би било
све више у рукама . Тиме је одој
и
кревет, или на земљу, бар на пет
минута
и
са том душевном појавом и само
ради према
свом осећају, код
најмањег плача узима дете на
Затим, по_сле једног сата
потребно је мало
здравог
ко
и љуља. Мати која није начисто
какав наслон . Енглеске домаhице
шетати
код
у
услова, којима међутим дете мо
сног циља
већ доста послова обављају се
седења
плач
стање
Плач више није сигнал . потребе
организма, већ сретство потсве
стаја
ње и употребити столицу или бар
дећи.
сретно
Одојче примети да овај плач
има своју последицу: узимање
на руке, љуљање и дојење, оно
га наравно осети и обилато ис
коришћава.
то јест избегне прекомерно ста
ва,
и
мирног одојчета је први протест
ра
У целој овој ствари важно је
мирно
недељним
више
се
с ада.
на
хигијена
дању,
док
и
педагогија,
на
их
дете
редовне оброке
ноћу
уопште
и
кање
љуљање~и
навикнуто
Наравно за све ово потребно
не добија и тако се и не буди.
је имати више слободног време
Осим тога не стиче штетну нави•
много труда,
на , боље наднице и здравије у·
ку љуљања и ношења на рукама.
То исто могу постићи и мајке
код своје куће, то јест и оне ко
је се не порађају у болници. Да
би имале потребну хигијену и
мирноћу која једина у овом слу
чају осигурава успех, потребна
им је само јасна свест о томе, да
на пла
врло
теш·
љења.
с.1ове рада. То је социјални за
тиме
дет~.
.Јатак оних који су за то позва
ни ,
а
у
првом
реду
самог
рад
н о г света, који мора да се брине
з а своје здравље и своју будуh·
н ос т .
20
ко
је
одучити
и
то
изискује
енергије
И• стрп
Ако мајка успе да своје соп
ствене
инстинкте
надвлада
и
де
те целисходно васпита оно ће
стећи искуство, да своје жеље
на здравији
испољава -
и кориснији начин
а неће својим пла
чем штетити себи и околини.
�ЖЕНА И СПОРТ
коатлетичарке Југославије, Б . с.
клуба и Баска. Присуствовао је
велики број гледалаца, који су
топло поздравили напоре женске
Све оне постају у неку руку ма
шине за постизање све веће бр
Није више потре бно трОШ"IТИ
речи и доказивати да је жени
спорт исто толико потребан кэо
и
мушкарцу.
То
је
данас
зине,
ге
-
престаном
где се непрекидно кроз ду
часове
понављају
и увек исти покрети
лико
механизиран
-
постао то
ке,
монотон,
чког
и
физичког освежавања
радних људи. Тако је кретање на
и
бно да
свежем
би
се
удови
повијена
груди;
и
цео
занесене
спортском
славом и
и
учини о
основни
циљеви
спорта,
несу~t
·
њиво најтеже погађа жену.
•
>Кенски пакоатпетски
горим хигијенским условима не
митннr
готово
животну потребу, он је још увек
привилегија
једне
обезбеђене
мањине којој служи као доко
тембра ове
лица.
учествовале само жене.
Први пут у Београду,
лакоатлетски
циљеви дана
се
у
године,
митинг
Београду
и
27
сеп
одржан
на
коме
је
су
Оне су
раније
бавиле
шњег спорта не пружају довољ
лакоатлетиком,
не
масовно
ле
своје утакмице увек у окви
напори и
ру
хазенских такмичења.
услове
за
спр овођење.
његово
Његови
али
су
одржава
Укуп
могло
се
видети
оне
тив предрасуда да физичка кул
тура није за жену.
Значајн о је да неке такмич:Јр
ке у
разговору
важну
подвлаче
Ми ћемо се трудити да да
спорту
његов
прави
није циљ да правимо
реко рде ,
већ да што већи и шири круг де
војака у Београду привучемо на
спортска
игралишта
и
дамо
Такмич ење је у сваком пог .1е
ду успело . Само би се могло по
желети да на идућем
митинг\'
буду заступљене девојке не са,1 0
из три воде ћа београдска клуба.
већ и ма лих клубова са перифе
рије, уколикс, имају хазену и.1и
лакоатлетску
су Чук аричк и, Брђанин,
uекордера
улажу
се
сва
ю1
могућности да се у једној дру
гарској средини и физички раз·
вијају.
чарки.
Овај митинг приредиле су ла-
i.
борба за рекорде, средство за
мерење снаге ."
Његова
снага
баш лежи у томе што се пом о ћу
њега ~~,!'!ија другарски дух ~е
ђу такмичарима не само једне
земље већ целог света".
Нама
љу
успеха и искоришћавања
крЈј
њих снага појединаца да би по
стигао рекорд.
Око "звезда" и
знача
Спорт никако не треба да буде
но је стартовало око сто такми
индивидуалннх
једн у
чињеницу :
тежње данас су управљени у ни
форсирања
с
схва
тају спорт и како се боре про·
лесна срца и да ће с тугом з2гледати своје деформисане ~ш
шиће.
Овакав спорт, у коме се у бе
сомучној трци за рекордима пот
пуно превиђају и запостављнју
леђа
преставља
лицима
-
организам
и
вим
мо
укочени
Организација
r-1ею1
резултати ,
коликом озбиљношћу
га дана да лече оболеле ноге, бо
оживели
мушкарци
им
нарочити
го воље и истрајности. На њихо
зичког напрезања морати једно
отпорнијим за многе штетне у
тицаје рада.
Иако спорт за многе жене ко
ј е раде под истим и можда још
го
да
неки
али су такмичарке показале мно
плуl1а,
се освежила
исправила
страху,
нути
потре
ваздуху
која су се напунила прашином и
димом по малим канцеларијама
и нездравим радионицама; да би
угнуте
рекорда .
појединачним успесима, треба да
знају да ће усЈ1ед претераног :Ри
спорт је неопходан ради психи
чистом
другог
"нова" не преотме славу.
И не
само оне, већ и све младе девој
одређени
и
неког
Због тога и престају да имају
свој лични интимни живот. .Је
дина им је жеља да туку своје
сопствене рекорде, живећи у не
већ
свакоме јасно. Данас, када је
посао у канцеларијама, у радИ •)·
ницама, а нарочито у фабрика
ма
или
омладине из Београда.
На овом мити нгу нису постиг
секцију,
као
шт о
Једин
ство.
сред
ства, да им се створе најповољ
нији услови, како би се из њих
извукла још која победа или ре
корд.
Међутим, шта видимо на дру
страни? Отсуство сваке
rој
rежње да се
огромном
броју
младог радног света омогући ак-
\
једно право спортско такмичење.
1
тивно учествовање у спорту Врло често
1
се поставља пи та·
ње: да жена, можда, н е губи од
своје
"женскости "
бавећи
се
спортом,
да спорт не утиче ште
тно на женино здравље? Свака
ко да
не, ако се н е претерује.
Али данас у преоштрој
конку
ренцији и претераној борби за
рекорде,
страдају
како
ње:1а
"женскост'', тако и њено здраз
ље. Стифенсова, Ван ден Оуце
нова, Валасијевичувна, постају
жртве
свог
сопственог
успеха.
Зрика Краин овнћ на старту
21
�Технички
ре3ултати:
метара.
60
Јуниорке:
(Панчевачки
спорт
Кордић
9.1,
Нела
Пуја
клуб)
9.1,
Радовановић
(обе Југославија) . Сениорк е:
9.2
Крајиновић
Кугла.
Баншчак
8.1,
Крајиновић
9.1.
8.25, Иве
Јошт 8.11, Живковић 7.12.
Ју
ниорке: Петровић 7.06.
Трчање 800 метара: Благојевић
3.03.8, Ђорђевић 3.20, Алимпије
вић 3.25.8.
Скок
у
даљину.
Крајиновић
Баншчаг 4.02, Пуја 3.99. Ју
Ра до вановић 4.1 1, Соти
5.06,
Дискос. Крајиновић
ковић
Скок у
Баншчаг
Штафета
ниорке :
ровић
3.87.
вис .
Јуниорке: Стефани
117,
Кордић
133,
117.
26.40, Жив
21.78.
Крајиновић 143,
Јошт
23.63,
Нела
4Х 100.
П. с. клуб
58.2.
Кунади
123,
Југослаю1ја
62.
Преко сто девојака са великим одуше вљење м учествовало је на првом лакоатлетском митингу жена у Београду.
МОДА
Неколико речи о моди
пе
и
шалови,
потпетицом,
цинеЈЈе
бере,
Мо да се мења све већом брзи
ном . Иностране и наш е веЈ1ике
модне ку ће неисцрпне су у 1ювим
идејама.
Скоро б и МОГЈIИ рећи
тични
да месечно
зо не, боје,
јају све већи број
лансирају нове фа
материје и украсе,
који нас у првом моменту збу
њ у ј у својом необичношћу, а ли
на које се брзо навикнемо. Је- '
дан
део
-
жена,
наравно
само
о не, чији џеп то допушта оба
везно примају све нове захтеве
моде.
Насупрот томе, све
изграђује једна мањ е
љ ива
мода,
-
мода
више се
промен
радне
жене.
Та мода захтева- од хаљине,
поред тога што
.ie
да
лепа, буде и
практична. На улици, у канцела
ријама, при проводу па чак и у
купаЈЈиштима с рећемо све више
жена, које нису обучене изричи
то по последњој моди, аЈЈи ипак
изгледају добро, љу пко а често
и елегантно обучене. Јер капри
си
стално
пр оменљ иве
моде
не
са
ниском
кратка
коса,
кратке чаране и .iош многи прак
из
детаљи
мод е ,
модних
-
не
великих
осва
жена .
доноси
ћемо с амо оно, што је заиста
практично, Ј1 е по и уз то и јеф
т ино.
Још је намера
да
помогне
наше
нашим
рубрике
читатељкама
~а мог у саме спремати себи је~
ноставне
ком
ше
ствари,
плетене
Поред
напр"
хаљине, да само
пр е правке,
нице.
као
разне
тога
модне
радо
ру
вр
он
одгтн
рамо на сва пита ња у нашој
брици
ру
"Савети " .
•
Зимски капут мора да бу де то
могу једноставно одбацити и у
пао ,
чинити
доброг кваЈiитета и у једној од
такозваних неутр ал них боја. Вр
ло је мали број жена које сваке
су
старомодним све оно што
радне
део
жене
жена
практично.
тлови
и
-
-
дакле
велики
прихватиле
Зимски
костими
као
капути,
ман
енглеског
кро
ј а без пелца, спортске хаљине за
лето
и
зиму,
кукичани
22
руком
костими,
плетени
пуловери,
или
ка-
тако
солидног
од
да
наш
послу)!ш
зимски
за
сваку
материје
године м огу себи да сашију по
један зимски капут, а још је ма
њи број оних које за једну се
зону могу се би да осигурају два
или више капута. Према томе , не.
ако изаберемо штоф
квалитета,
неупадљиве,
мирне и тамније боје, који се мо-
же носити како при лепом јесе
њем
и
или
у
зимском
данима
времену,
ружног
тако
времена,
на
киши и на снегу. При избору бо
је морамо исто тако једнако
имати пред очима боје оних ха
љина
са
којима
Водићемо
боја
располажемо.
строго
рачуна
зимског
бојом
капута
сваке
од наших
да се
слаже
са
хаљина .
Јер ништа није ружније неге· на
вући црн капут преко тегет пла
ве и браун хаљине, и,~и обратно.
То не зна чи, међутим, да само
исте боје могу да иду заједно
и
да
само
једно
Зимски каuуши
једноставан,
да
дино
него
салона
вида
прилику. То се може постићи је
Наша рубрика и наши савети
о мо д и треба да служе потреба
ма радне жене
Од париских и
осталих
из
мора
жалост
на највећу
-
капут
никако
изЈiазе
креатора
смемо ни једног тренутка да из
губимо
и да
оне
могу
само
да
иду
за
могу
оне
да
стварају потребну скљадност. По
стоје многи КО'Нтрасти боја који
се
игром тонова
по
слажу.
невероватно ље.
Узмимо,
напримfр,
шнала средње величине ~је су
обложене истим штофом или ис
више
подвукао
чисто
женски
карактер капута, потребно је да
они
до
буду окруласти
самог
иљи виспки
рамена .
Што се тиче кроја, сматрамо
да ће ова два типа најбоље од
говарати
за
овогодишњу
сезону:
�Капут
од
штофа
спортског
модерна пинија
кроја. Он најбоље одговара
тањим, виткијим женама. Зими
када се испод капута носе дебе
струку,
ли
капути
буду
а
врло
Како IЈеше освежиши
захтева да ови
јако
стегн ути
широки
при
у
вашу u11ошлоtодиљу
дну.
хаљину
Модеран је такозвани "крој зво
ова
на". Али у томе не треба прете
кав један капут на пунијој же
ни и сувише је кабаст да би мо-
ривати. lllирина капута при дну
Вашу стару зимску
хаљин у
моћићете врло лако да освежите
врло је
и реновирате, те ћете тако им а ти
1·ао лепо да изгледа, тим пре што
слободно
крој
са
џемпери
и
пуне
захтева
хаљине,
појас,
а овај
опет
резултати
могу бити и супротни: капут ће
појас и рукаве. Купите некол и
ландарати лево и десно, а то ће
ко боја вуне, јер
на пуначком струку, маколико га
капут
се
предњи
део,
носи
преко
ка
јер допушта
за јесен хаљину која ће изг.1е
дати као да је нова. Купите ву
н у у разним бојама, игле, и на
штрикајте . једну пасу, кра г ну ,
њом
затезали, још више подвлачи го
јазност. То се унеколико може
избећи тиме што ће се један део
појаса учинити невидљивим. Са
мо се једна половина појаса, ње
гов
практична
корачање,
претера
огромне
данас
често
и
али
ако
се
над овежу
на
г локне
чини,
као
што
ће наштрика-
још више сметати при ходу.
Рукав на капуту је уздигнут,
аЈЈИ не претерано као ш то је би
пута, док је дру га половина, део
на леђима, сакривен испод капу
ло
та где је провучен. Појасеви се
праве само од истог штофа од
кога је капут, или од коже. За
тварају се помоћ"
спортских
ваЈ1и да скроје што комп л ико
ваније и што надоданије рукаве.
Око лактова рукав је чак тесан,
шнала средње величине обложе
шта
не такође истим штофом или ис
си,
том
Никакве п уфне ни набори нису
више модерни. Сва је важност
усредсреl)ена на рамена , али се
кожом .
Крој
капута је једноставан,
широк, са шлицем ИЈЈИ дубоком
фалтном на леђима. Рамена су
скројена у полураглану, т. ј. ру
кав се ппродужава до самог вр:l
та, али
На
самој
као
нека
године,
ка
или бар
ни
на
норма Ј1не
том
ништа
са
не
њима
Џепови
т им
рукаву
сме
нс
ни су
капутима.
ширине.
не
да
сме
сме
га
отежава.
претеривати .
неопход ни
Ако
Ни
да ви
их
!Ia
желимо,
они се морај у усеlш у сам капут,
раглана.
код
ивици
врста
прошле
Ј1ин ијо'l1
не више косом
као што је случај
модерно
да су се кројачи просто утр1си
било укосо скоро до самог кука,
рамена,
рукав
нарамењаче
пре
лази ту ивицу и пење се до врата.
било сасвим
вертикално, у
последњем сЈ1 у 1 1ај у
овом
закопчавгју
се ј ед ним дуг метом за сам капут.
Ревери не морају бити строго
мушки. Напротив, да би се што
више
ски
нодвукао
карактер
је да
они
високи
до
као
чисто
капута,
буду
жен
потребно
округласти
самог
или
рамена.
Два џепа, нашивена, треба
нас потсећају својим обликом
ревере. Џепови су данас врло
жни на капутима и о њима
могло
Они
врло
много
угла вном
да
дају
се
сву
да
1н1
ва
би
пише.
ни делови бити лепши ако с у у
пругама; својом живошћу више
ће отскакати од штофа, што ће
дати весео изглед вашој ха љ и
ни. Ако купите основну бој у ву
ориги
налност капуту. Нећемо се овде
ба ви ти извесним џеповима који
се данас праве и који имитира
ју разне друге предм ете, као ам
ре.11чиће, ручне торбице, па чак
и рукавице . У питању нису вн111с
каприси
моде,
мо
покушаји,
као
интересантни
него
не
исту
пр от,
као
што
почнете
џепови морају бити нашивени и
правите
у облику ревера.
·1ије
три чет
врти дужине. Њих можемо, ме
ђутим, препоручити само онима
који су себи већ осигурали ка
нормалне
дужине.
Данашња
- - - -- --- -- - -- -- - -
Капут на струк .
Претплата:
годишња
стаје
дин.
48,
су
нај·
или
;i.a
најпре
штрикате ,
на
мустру (од хар
муслина)
према
к ојој
потребићете следеће боје: за uC·
нову, бод "жерсеј' ' ; за п руге U().
1
штру мпандла" . Можете, на пр н
:v~ер у овој п р о п ор цији: три ре
да жерсеј, један ред штр умпан
дла; три реда жерсеј, два р еда
ме ивице хаљине, али нису ружни
пут
на
од
ћете се равнати у току рада. У
Дужина капута допире до са
истог кроја
онда,
пруге
живљих боја; узмите, рецимо ,
црв ~ н у боју као гранат и п л ав о,
и ли зелено и жуто итд. Пре н о
са
прави,
примењени модни изуми.
Све
што желимо подвући то је л.а
ни капути
хаљина,
направите
штрумпадла
полугодишња
ција Пашићева
6 -
24
дин.
Број чек. рачуна
Уредница
прима петком
54372.
4-6.
итд.
Уредаи штво
и
администра
од
23
�nоштар1111 а п,1аl\ена у l'OTOBOM
L
.Ж:ЕНА ДАНАС
Наро д ш1
послаш1н
рес Ибар у ри,
"Ла 1111 ~ио нариј а"
н~:~.еље
1)виједа,
позна1 а
борила
-
на
rюд
1
Доло
именом
ноја се пуне
фронту
3
Гвада-
рам<'
Инкарнацио
~штета,
Једна
ш11а11ска
Воајола,
сада
Милицио11арк ~ пuлазе ма Фrюнт
~1111111цнонарка
В.ыс11ик и уред ник: Радмю1а Дию1 трнјсви\1
секретар но
милиционарка
Жор,1<а 1<.1ем . 1нсоа
23. Шта~1nар ијз Драг. Гlопонић а , Л _v ја Б аrтуn
61)
.Ј.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena danas br.1
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Omladinska sekcije Ženskog pokreta (Mitra Mitrović, Radmila Dimitrijević, Olga Timotijević…)
Source
A related resource from which the described resource is derived
http://gerusija.com
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
februar 1936.
Format
The file format, physical medium, or dimensions of the resource
PDF
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP-26
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
25 str.
1936.
antifašizam
emancipacija
Omladinska sekcija
Žena danas
ženska istorija
ženska prava
ženska štampa
ženski listovi
ženski pokret
-
http://afzarhiv.org/files/original/34a3ad8b4f90be49b4a6fb9484a626ba.pdf
aa43fc1a7a944b92130a2d800203c2f8
PDF Text
Text
r
::r I .f.
�..
~~~
•
1lf
,.
~
«
"
'
LIST A.NTIFASISTICK.OG FRONTA. ZENA ISTOCNE BOSNE
Br. 3.
Tuzla, marta 1945
God. II
~
l
MEoYHAPO~HI-1
8 MapT ]< Mt~yHapOJH» npaaBMK
...TI80r CBHjt T.l.
60P6EHI1 ~AH 1-HEHA
OpocnaeAa'l:>e 8 JUPTa noqeJte cy >KtRt y <5op6H
jow npqje npuor CUjeTCfCOI'
II.IIntplli3.ilMC1H'IKOr pna 8 Map1a M<tue: cy .aaoa11e Hapa·
ae AY6o~.:oj "P*U.H DDOTHB caaKor uacM1b8 B yr thttaeaa.a, a .. apottHTO npoThB sj eROBHor pone-rea >f<Citlil.
Mnuro c.y nyTa AtMOHCrpiJ(It)C )f(eHA 8 M.&pra pas·
13 caojy PCIBHOOP38HOCT
I'SujaHe >KauJ.(apMtlntM
1b.jout·TaMJ.
M
JCYBU•llHMa
nonMU5ljCkHM
8
Y 6Hawoj Jyrocnas11j• 6Juso je aa6p.e tbtHO npo-C:niUJbaTH 6op6eHH A811 >KtHZI. 8 MapT, IUlO lUTO Cy 6~tne 3a6 pal:beut tt cae H3PO.ttue Mauu4JecnuHje " D.t'.MOHcrpat,tHjt. Ho uenpHjann..a t~apoAa DMKIJCBHK uaculbt~l
f
IIKCY MOr •1H YIYWMTII CSop6y HIJ)O.t.a, CSop6y *Cifa aa
tbH X08iS npaaa If 1\>lt XODy TC)KfbY 33 CnOCSOAOM.
Y npBOM Ctsje'I'CKOM JIMOep•tJanfiCTJt "UCO j,\ p aTy Oil
1914 R,O 1918 rOJtKHt, flaOptAHt )l(tl:fe C:OUHjlo1 HC1'KHftle
.Dp0C11J8J'b.•Jit CY 8 .tUpT Y 3HlUCY OIUTJ)t 6op()e npOTI-18
TOrl Henpanrauor para KOiH je nporyTao MMJ111NU! Hel'HtniX >Kpraua,
~opcSe
tl11
8
Bell
6op6eu•x >Ktua
MapT K30 MtiJY11 3P0AfJII
>l<tHCI.:U
A3U
IIHjt.ttHa upoc11 83
.,:
8 1upra 1111 je cs 11 na
"li tttT8tHa KIO OHa 1917
rOAMHf ka.ll,a cy
·raJ<e ae-.111 _
I>YCKC Uf:CHe
y n nporpatl)' OpUIUt30Ba.'lt 83JtAHO C3 CISOjHM .QOYr'CBHMA eenHJ:'e AI.'MOHCTJ)aUJtie npOTHB pitA OOA n illpOIIOM:
.Kibf~a
"'"pa"'. Ma~o\OpeHlf OA rnaAU u para, PYCKH
BO)H14UH OJ<Pti1)'11H cy nyWKt DPOTM8 OJI4p,l)i(eHIIX uapCKWX otausp•. PyCKM uapoJ. Je nocno rocnoJJ.ap J.IIIRtta y
JleTporpaA)', axpoa RtKOJl"KOAIUll 6uojecoprHyTUlPM
8UI.
TOK oOCIIH]e ooOieAe 0KTO<!apc•e peaonyn•i• 1917
YHi!WT38CljybH llt:'I\U.ilOl'P/1110 (j:)3Ulft('Tlf'H<y ll l'l.taH, OCBO-
aa no6jcao,\\ y 6op6n ao oc;JotSoiJt'tbe c uux nopoC:SJbtiUtX
uapoAa CBKjera.
>KtHt }' •Utt.180N. C:IIHjtTy npOC1138Hht: OBt fO~KlSt 8
MJPTY " Har<yBtJUtKHX m.'C:ijt.llacautanHKa JHIAX11TJJep0.110}14
1-beMO'JKOM, yntl)t(yku CIJC CBOje Cll.Uf .lla ce IDTO npHje H31!10Jyie i'OH3l1Ha " nyrnyua noCSJu.a IIJA 4Jawu3MOJL
)Keue 'iiiTaaor cujna npoc;UBIIhe 8 MIPT y auaKy
HCTopHjc 1
mx OAI'Iyl\a KpH~,cJ<e Kou4JepeJiu,uje KOja je
OOT8Plll!113 j OW je,nHOM \ISpCTHUY MOhHOf CaBtaa Tpnjy
BtJ!M KHX Jtt'MOKP~1CKI'IX .llPil<aU.
Itt ra opocn&IHTK
ooja'laiiOM CSopGOM H t4JOOPAMa 111 q,poHTY H: y noaaAMIIIt M THMt ra CBOJe CTpaHe OOMOhK IHTDXUTnepoeCKy KO:Mnuujy aa WTO (5p}f{e cnpouotjen.c y >KIWOT ooux:
HCft)pttJCKhX H tsemu<tiX OlMYKa.
bue
>Keue
roAHIIt coaJncKa >Ketta JlC6ana je notnyHy paBKODD.aB-
)I(MBHO 8 MIPT -
<!oplJOHI
Y )yrorlla&Kj•,
npornaa&ajy OBt roJtMHe 8
11 OOJlfHH"UCKX
MapT KaO 11p83111tK bt'J1MII'IIX BOi1111'1Kl1X
notS jtJl3 naLUe aeM/bl'. ) l{eHe Jyroc;taBH)e
y
113r'OAHo-
OCJl06t'llMJl3t(KOj 60p6K lf380jteaJie CY CBOjy JIPYU Tlt'Hy
(l:tBftonpaRitOCT n Btli ff' 'attac JI'Op..ucrt tbOMt. a J TH811
y 110JIIt1'H tjKi"14 ii01UOT)' CBOje ,llp>iCaBe,
Mu )t(eHC 11eTOOJHe Soctte npoc;rasn.ajyhH 8 M.lpT
Yl.ftCTBYJYliU
n
-.ot-T a cnoC:SOAY aa Kojy ey ce Jl)'ro roa1tt1. (SopaJtt
JO<~•• •~c••ina. Onu je coajeTcKa >~<••• ywna
tcao pas
1Jt1 'iJtaU JIPYWT8ll y eKOIIOMCr.:R H 00/IM'1'.. "1KH
ot clmjc P.OMoaaac. Ora.11a Je aa coeJnc~:y
aeey !1.36 8 •apT DOC:TIO DPIIHIIK CJJo6ol,t. jtp Cy ra
Oftt Y•Jent npocn.aaJbaT;B rcao npaaHMK OopCSe. OraJa Je
8 MIPT noCTlO npaaiiMIC ocnoCSo!)euJtx >Kttta CoejeTcKor
Caaua B OCTIO DPI3RIK CSopcSe aa OC'/IO<SO~elttt )KtHa
~I'HIOr Caafna.
cnaee S .!IIPT
!iyjyhtt HtBlltlt *PTBO: ceora nap()Aa. Ooe rO.!lUHt coajetckt iiCtHe npoc:naaJbaiy 8 ~ apt y caoJoj notnyHo
ocno6otjes(IJ ,llO.MOBJfllll Llpsena •PMHja rJtaBu no6JtAY
yaer je xao ycnoMeu.a ua 6(lp6y >+eeaa y AMepnMOlt cy 8 jUpra np8K nyT oprauuaoaane RenRKe
AtMOIICT"pauHje Jta KOiH.I!\a cy TJ)JI)f(KAt pat;JJOOPIOIIOCT.
~ernpM tOAUHt COB]eTCKt >KeHt
y BtJUIII'Oll OTaU6URC:io:OM pz.Ty y ICOMe OHt jyHl'IKH II
CMjtnO y ttecToyjy tta roH)ICI <jlpotiTOBnr.H' OopOe K pa.:ta,
8e&jeTyjtMO te .U h tMO .ltlTH Cit OJI. CtCSe, A3 MCO)'HK111.0 aaunce Koje npe13, cae jf\eHe Jyroc.uaujc: notTIBJba
A0MOIJUU8, l(OjC je Ha npROM :lfiTR<f>3 WHC·lUlJKO.M MHTHHry IKtHa Cp6u]e nocTaeuo HILII ROn.tuM Mapwpn It
APJr T~TO.
Cnecp;u1o tltMO n oMOhH Hawoj JyHa"tKOJ eojcu.• J.a.
uJTo ycnjewun]e aaapwu Oop6y "'A o •• pa>KeuuM ocn6111Jllf U .b l!XOBKX nOMirA'fl, HIPOI.HMX RapoJla Y,aftsatiexo c a.e A.a ce j ow aame y•apCTH KIWI, y <Sop611 CTIOPtHa HlpOAIIB D.1ICT, HIPDlHO•
oc:noCSOJlH.ucutH OACSOpM. AKTWBHO ht'MO y~~tecraoan• ypaAy liapoAnO· OCno6oAKnaqKor ¢1poHTa, y :r.jeAy C)(SftoatII aarpl,lfbe ltiWt f!OBC AOMOBtiHt, .llt.lllOICPATCK.t fu.e-paT81Kt jyrOC'.IIIBII)t.
llKMB 0KYI13TOPCKitX
AI~ C
,OJlMAIPIOC. . )1(113
qRT380f
C811Jera y 6op6K
OPOTKI +amMCTI.OX.
sopoGn.•aa•a.
)i(Ujtna oawa eJIIIIIA jyroe.oue•••• apMifl •• •tRY ca • apwanoa TIITOMI
>Kaajtne oawe apaGpe JO<<It, <!opiiJI lJrocautBcao apa•J•I
I
�Narodno-oslobodilacki front i nasi zadaci
23 te~prapa
n "a NlAUtJe noa~paeanu ewo Ati•AtCflY
apvu)e. p,;~tHA,8H H&hf111"8·,
1t G8AW.U PO~tHJ.AII lJ;oBOHG
am.t Ha}oehe u uaJ.,ohwuJe apwnje M& eBftJO'ty, ap.wc1jo ea
t:ojow A'uao aurnlH)KU n.yp,o, .witnuosn cno6oJton:.yO,.nux
opn,A NPA ·"•Y6au t.y, uoRoeow n oarm&ul'Mm~ew. Oono·
6 0 ]\tt111lt1KA LlPDitHil 1\pwnja j&
U~ e:l\CO it.p.tllfj" C.08j CtCKU.X
tlltPOllfl, n tiN) npwuJ" euox e;~xo GottoJLy6uanx uapona
C8ll)&r&l 60~X lbYAtl ICOjn 9CKP.8H0 JIJ)t\0 TD()AIIU)J U
P00G1'H0, ICOjU I:Op "~tajy KOp!UCOJ.I np188J(H0 6op6e 8&
cmoG•~y.
lJ.9a&l" •PNO)B C8 P O
ABn& upa}e )\s&J(OteT II COli""
rOJt,UII&, Poa~ua co y J~ucy npoamor eaj&Tckor uwna.paf"a~ y no:.tupy rplt,aHtKor pat'a kiA&
p)'GKB uapon. n yra.euaa uaponu uapcKe
Ptoll.le 6opuna np31'as p oneru., 6aenpa"a,a n 6M)&~~.
Ctplllft u wn"pKJ~nora J !tPJMCeHn c.a n pRow PJC.KOW
peaKctujow 61tn.:)rADJ:HIC'I:DW . renepaJnnu 11 ot~o~napsur t,
.
PttJ&mtoru•r'Cor
e.y c.e ae:num
I!OICJCDI!Ul
tJ
O.Q,WU: 1U
y K03iol: yryme,
JKII~?e Tb j tt088
O~tl)6n~ :war Pl>!\.HOr '!OaJe.Ka KO je HBtao If&
Ju
pyruesnHaw" ll•Pntt'iti'.IKll Prcnje, oTnoqe~tu c4 Hana::tnt~a
caolH
H& ~<na11 f
C·•alerc•r P<ny6naKy. 23. !te6pyapa 1918
csv~, r3nnpr•<:. cra)lml ol)ttA Cli1Ufllll~
8f6a H&OOY'>KiltHJW KG l~utf .l'l'oUM'IW, K&rt \ (})' 4J6:.lll8
p&H~ KPB&PI1Jl(!-• MU HWCWO f)'6n"JHt 01\ WOtiHYIJUtllo~. 111(
Kan.a c.-o 6itno
j$,0
a)epy y uo6Jeny, jep Jt~ c w""w- 6.wa UPe"tt3 arur~u)a. Y
60p6\t III)OTJJB 8a)~AH;:\'fte0r NtlOpRJo.T&Jbfi1 am CW ijSjOlJ,'fO
O
C:\ ~~86HOU apwojOW I'O()R1tlt ICCT()V III)HHt.ON, X(il8j~1Uf
ncroM oeaeTnnq~<ou >&e-'t:.ou Jt.l' ra onuwo wo u J'HmJJTcuto,
YAapa:nu no fbew:y a.iJ"'ItHW>~Imw aullrluaa, aan,o)ellil ncTOII:
n.y6asa aa ono6QaY. UpaeHa 1\1\wuja HIG Je Jttlf.na ~· ee
eawo yJoAu"-eRuu enar"wa <:ft\(s Mapuna Jlt•n•on 110 no6J
OAt\ U TlftO K&W U•JKA38 l'll jPft"HU U Opa.-u UJ'T 6 1Jp6e.
Oae rott.sne npoCJJaan..'1t1 cwn- nn~ocoT n eellW poU
lj8HA• H U.oa•He • p• uJe eaJeJ\ttO G tt.ow oomTO c.Mo HaUt
e
6p&TOTaO, H&tDJ AJ6aa s,neqaYBnlt eaJtn,KaqJlu nponaeuo., KPBo H& ynouaua S f'nrp&A,a, no ILBBJY& Alllm8Maqaheae AOunanAe K Jr C&A aajeJtHII"'KW oe.no~.,MI?
O
a3]eztHO JlO
Tyttawo OTQOB.RJ fam•n•q,cy awn)y JlOK 88
nl}61eJ.tNI!q1Ca aacTa&& [(os eHe apwllje .neopma OP9A ea .. a•
Bopnftun!ll
a.no Je ·oa3j aram:ucw
n p a3N&K
6ao aa Hac. TOtrad
PI!\OUAH. T.IKO Jl81JlJ\J_SRCT86H.
l'J~aR& OP,Ja:I\H9 rpJ(I8 PIAUUK-1l a C8Jl.8KI, DpOICAJbOHUX
01'aAa
KpaMGKa KOfl(pepeHl{U}a
Pytcoob~'"u aenu.:ow n renajannuw Jl&lbnKOw "
Jlpueua
ap.-utJa
je o~ TOra AARa Ja'«ana , 't'y~JI$
K8DpuiaT01t..O )eau1r 3 1 AP}'r"JM, on6p!.Hil11a CBC'Ijy 8t'J1MKJ
U C.Pthtty. y lhmnCOj GOL(u.j&JIUGTnq.:oJ OK'fO('iapGJ<Oj p&oBOJ'IYllCIJU cra opeHy, C.OU.BJanUCTQ.'IKJ' !t,OKOD\IH)'; 06&A6•·
JoAana wnprut >Kn &Ol' n onapl1i&
"'Kft pau. ctJt)jnw Hapo·
AUW& 110Cl'4:tl W
Ol.H.l U H8D06JeAB8& &PYtJja.
Coa oTcteK HBPOA n·"~ Kta•o Je qtJt'aeow c:ro6oAo A.y6aaoM
qoeJoqauGTIJ' MAKO
t"l)e6& .ao mt"u, li>•r088Tft •
'II.I JI&Tn cenJ r a oa.oaaH)" aKo XlJbe aa lltnan y t11o6ox• ·
Q1JtUtt 30Wt4J1 je C1'80 p1:0 BaJ'IRICil eo•jATCKR MaQ.4)J,,
0-.:t\ )-1 K.J8 llo&r\118 lr;:PIU 1 GH'\r& t:t.&r\18~1: MOWUl(.A, l<J'U1)U 11.111rOa or Gpln . ToJ je a oN11)s cno60Jlwns, paaMonoaaMMX. 3~p\Tnw.l'btHnX Htpon~. apwa)a. . n•jf'lftfa ,.....
JlC10 NA tt.ya_a 11 )K811& KOJU 3Hajy 011'& je T •) cptbaR a
SI!J.OROJb'H ~lt!:U8 0 l' y C1106 0.tt .. OJ D,ow0"RHW COIU1)&11M.IUI&,
te•)Ju 3lll\j'f' aa Aono TAt-:IIY n,t)woaany, na nn!lwYG nnt..
W6HftTU'C flhOBt)U: ll H'UtnnOep \MO 6a)y C88 OH8 kU)ll
nnecymajy AA fH'II''A80 «•nX'9BY oaeTy J.lOuOa«Hy. 3aTO Je
JlpBOIHl apMt1)1l Ol.lCTana ::tpMBJa Xt'pOJa.
Y 1191I ,UCOW 0TAIJ6KffCK0W paTy COttjQt'CKHX H&OOn.a,
y no6J "no~oeuow, oeueJ:H IPt.KO~ w"oruy U,paRl1e apunJe
0A.8UiHJil U K'(JPIK COAjoreK& >KI?JI!, Jby6a6 OP~Irfa A,OWO•
'8llAlt Hly(UfJll J{, GOMjeTCKJ )KtHJ na OBJIIJ\1 OIUUI&
PaTHH II 8)AlUrnuava. Svna o6aqas sohmK, aewj&'I'J'l'llptea
ttnst Cli&Jnep, OH& DJl8 K&D ()K0n66D &O~ llAO e~trJ-pHO jlp
•sa A.$ CT()j iJ 11o~te a eellftKA n,t)w.OBIIHA,
'l~o~r.a OJI06oAOA.J6aaa eea)eT aoJJa UouAy apw~~;Jy,
Jltla• Ct ...t"OI GR&IB, ana Je BBK0 YOAaKO •e Aha.
Je Ht noc• TAllO AY6-Dtto y quu a o wara tt&po-.
tu.o a••• 64PQ.W. UoBI~t a apk.ll)a R&C je yq--an k&tiC& Cll
45opa 8l g , fNJy. H_ OHA• K&!l& 11&11 Je •••• MaJft•t,
tflk&
2
..,
C8 TaJ A&Y
C raJbnuou, u anojoua c uar ov n 1~ty6aDJ&Y 'IHfAuor pyoKOr
napoua,
fedf"roth,no Juqm1av1Ja bolu temo
I
Y 8STpR POIIillJifllltle. UOTJk.JIO cy J.(pette OKYn&TOPCKe
JlofUtA'lKe Tpyoe I<Ofl, n,KOB& A. Hapae.
CJliBR KI O naH Upuewe apNu j e.
ledloslvenl Narodoo-oslobodllaCIII front l•toa.e
llo•ne It d""a u d.ln rasle, jaca. llrt so. U narodnooslo'x>dll.l&l front obuplJaJu se svl prf}ateUI narod•:
s-ol on! boll osle6llu duq prema svofol domovlnl, prema
sk>bod!: svl l!oll tsl>reoo tele I nastore da se ~to priJe
pOCilqne potpuoa pobfed.l, da sc dolu~e I POSlednJI
ot.u~»torsbl bandit I zasluteoo l>a2ne sve sluqe ol>upatora: svl ltoll !ele, da se ono !to le I!YOje»ano ralednlcbom borbom. uledolclll oeuva, da se ono !lo IC
bllo nll>ada vl!e ne vrall, da one mracne, norodu neneprJiald)oke slle lio)e su nani t dovcle le~l•lltbr, poroblltva~e oa vral, nlllada vl!e ne dodu do rlltl!l, nih• do
.. r!e ne d"du do 'v lasll.'
·
Svl na!l narodl, I Srbl, I Jirvall, Slovene! I Maltedoncl, po dlqll su se u borbu na ~elu sa druqo m Tllom,
1 udrutlll sc u nezap~mceoim naporlma da $lome neJ)fllai<IJa. da lnoiulu sebl slobodu. lz Uh napora nalrqa
obrodo, !• mora prollvene ltrvl. nll>la 1e na!a mo~oa
Norodno-oslobodtla&a '<'O!sba l>o!a d<lnas dowJa'<'a
dJeto ostobodenl4. I• tlh ~alednl~l>lb napora svfh naJih
naroda niblo Jc oa~ mo<!na utednlca. demol>ral•lla
OpeTcTa&tnntn uemucnx caue3ttH'fKifX c:nna, CoojeT.CKor Caueaa, EnrneCKC I( A~te·pHtce, cra~Hft, 'iel)'lftn •
Pyacenr cacTanH cy ce Ha I<OHMY 5 4>e61>yapa one roAnue
tt
04P>tCam• J<onctJepenQirjy, rl 3PeKJIH KOHa~otHY ope:..
CYJI.Y cjlllU3CTif'IKOj lh!Ml'fK'"'I. 3 Hanltl tt~MM Ha poa,H¥&
y.nHJIH noa.e CHare, Y'~Bpcr.uut ujepy A• je no61eAa
curypua
0AnyKe KoHMCKe KoH!fatPtH UMit l O"ttKaHe c:y
uajs.eho• pan,owky KOA Kac a y 'IIT.JBOM CBMjery
a
O•e
:!a C'f caa XYIIIk'lrt.l 14 IUICI'OjAthl HwjeMaqa H tt.nxoaKx -npajan•"-a y cstl.jn}' 1;-l ce naaaosy cyKo6R Melj:y caae3HHtt,HM3 61ua y.unyana. Capaalba a
C'/ R J it3'Ul!t
DyH3 Car.naCHOCT R3.11ltf}y TpH ftt.1HilC C<
Hit3HHifl<t
Cttlle
A.OCTKrna
ie ua oaoj KOK!JteptHqltjtt ceoj apxyHaq.
Kpn~cKa J<oucj»epttHt6ja fe nanet<na c.-pTHJ ~aattr
lbeMatt:Koj aa .cae y)Kace " ano~uuu:: Koie ie nottMHu n a~
fheMaqKa he 6 urK yc~eopo aaje!(rHtttKHM CltaraMa caae91Httuntx CYJia· tteltnt'JIOCPAHO H J'(Qita'IIIO A.01'yl.feba.
Ha kORijlepeuqqj" cy yYapijenn aol n••K• nna-oa•
ttoue, nenHKe p aTne Qnepartwlt' npotuu~att:Me. CaRe.:.
I •'
311HltK cy ce earnaCKJUt' Jta ce noTny)&
tt.eM&'tKU HMOtpHjaJI(133 M tl MKnitTAI)RBaM, a Ct (:KpmA Hl&MI'IKH reHep a.llRR mra6. ~a Ct CflfiR ROA )(Q'H1"P9JIY cd
tt.eMI'fKa MH:tYCTPMia Koia 6a ce Morna Yft'OTPMjtC:SHTtl
8a AO]Uy nOOM380..S,f, A& tbtMa'IKl MMKAl Bl tilt a e fSy:
At y cra~:~.y Aa nopelllleTR MRP y c.•Iety. Cu1 aAO'IBW.a
tle n DA..:eh• a paae,aoj .RaBHK. a ibtM.a'IUCI M y wa T)'plt
"•••le..n•·
UJaTwrK cat tuttTe xoje cy liaittU(N aucjt.T)'
C~oan•••~e c•ae ke nPOAJMita t K •fy capue.y ~
8 0e.ta je p&TI. U•e3BN.ql he npac-tyll•ta "aje:,Pnr:OJ
u.,.;. • <JJe<:PA.Oi· DOkO~ • ,;a ce 'I ouo6o•••oJ IEo,_
1
s~f,
stobodnf r rav-
nor>rdvnl, /uvbll I lr~radl'<'aU. U tim u(ednl~blm neporfmo, s\"ih nailh oaroda nalazimo se I ml f en<.
U ~o bu tlta•e M~ osJol>odflacbe borbf>, !>ada •e
stona oo slopa n<>~e zemlte ollmala I• llandtl neprlf•tella I luvllu rail~ala, tene rl•u uoslalale. O ne su odlu~no si•J•Ie pOred svofc bra~e 1 sino»•. Ml na to me
mJestu stOllmo I s~da llada svolu domo.,rnu lreba do
l>rala oslobodlll, cclstlll od neprllatella. podl~l rz rulcvlna, u~olli te liep~om neqo !lo Je blla do sacra.
Vodl se posltednla blll>a za polpuno oslo boden)e
oale rem lie.""" I > l>onacno unmenle NJeme~lle. I ltlrode
;'
I hilfacle novth bcraca prlsU~e I! oslobodene Srblle da
se bore za slobodu na~e Bosne. Treba Jm pO$Iall u
pornO<! 51101e slnove ut.ollbo JoJ ntsu otllll, lreba Jm
dodall hranu I odfecu, oplestt rul>avlce da lm se ne mrrnu
rube dol> drz~ or u~.e. oples!l earape da lm ne smrzaJJM CRa n 0~
1Hnl lfKa H tKOROMCKa flMTatba p n jtWC HI ;tC•
MOJCp.\1C.. U,. np 1UU\KD8 !C3
O..:aiiJKe K;uutc.-e- ~oncl>epe:J:uu·,.e, n o cnM j e o mtx y
Texepanv. ncny..u,, e cy •ta•ue HaPO aeJ
l(e ur...:oJS P I AOJUhy.
jep Cy Q O ~ H~3 1f f' * t nt HiWJIJt HapC\Jt3 KOUattHO t"CTBap t flt Ha OBOJ KOH4>eOeHUHJ U TPH BenltKe CHne npll311&•
Jte C)' t\llTKti>~WitCT K'U<O B;tjt.ti:C
HaJ)OliiOr C'CJI060~ ett.a
jyrocmumjc tcao npHepeM.eon napnaMtHaT Cue oanyKt
•oie AOHOC» H KOJe je AOHOcuo ABHOI HMaiy nylly
B3)1(110CT AO Ca3 H~3 YcraaOT60P•t CKyOIUTHIIC KOjOf h C
ce
011c noaUI1JeTil
ua
notBPAY
Tn"'e
cue
OtJ.nyKe
ABUOJ..;, •·••iy c•ofy 8aJbauocr • • caMo y uawol ac·
MIMI uero u npeA .a,pyrH.\1. .IIP}((aoaMa.
Ha
OftOj J
<oncpepeultttjH OJl
crpaue IJtiiHKllX
ClfJta
JtH)e ChtiiO tiHKaKaux C:MeTJ
-Mt JJ.a ce cnopasyM TuTo ..
llly()aumh OC1'83pH, a C fhHM H Te)l(fb(\ UlliiHOC H8pOJ(8
A3 CIUI Ctlt CBOje CHare YtlPY>KUMO y 6op6H KOJy HCCt ..
(iJt'fiiO BOAIU&O aajeanO Ca Be:J'IHKHM
'1MB tbcMaqke.
Ca&tatiiiUMM:I
npo•
Oany.ce KPM.Mtkt: KOM4'epentt,Nje .Q.O•teKanH cy "
A08AJ)I8HnH ca HJjUdtHJ\ OAyWeBJbtft.tM M MIWH HIPO·
A8 K CllOtSottOJ'bV6HBH H3POJ.H "'RT380f C8Bjt Tl.
liM
!e OAJiyKt rao~HT Y IY ,;a ht><O yc.opo ,;ohM AO tPafnor
a1p1 H ('UKO y CBO)Oj aeM..
T.JI aarpa~IBatll 6oAa lKft-
Jep
• nt Gta npaxoua.a OA ltOte 6aJeAe. poDC'I&I • p&TOIItl!-&
vaju ooqe dol> su oa polotalu. treba lh oprat~ ol>rpiU.
jrr nPbove mall>e t sestre nf!u por~d o)lh, Sval>odnevno
stllu raoJen!d sa Ironia. Treba th b rro prevltr, ll'eba lm
boln.icl>e nle~e. ITeba bolnlcorlll. Tr<ba lm d.lll ltrvl. lreba
urediU bolnr~. sprem!H postelje, prufltl dobre hraae da
se br!e oporave, uclniU s ..e da Os!cle Dfdnosllllubav
oolh ra belle se lal>o neseblcno boro.
Tdl>e tragove ropslva I puslo~enla nose na biiJedlm
Helma zabrillalo dieca I m~lbe ostarlle od bi1qa i pclnll.
<::navl braiev i. l>ao Bfrac I Qo mnniJa. fl~e u natoecol
bltedl. Tr eba lm pomocl d ol> ne bude ltasno. Narod le
lscrpl!cn nevolfama rata. Bolesll priJetc pomorom.
Treba
oodu2et1
sve u borbl oroUv 'l'araaa. da nc3rn smrt
oe ocinosl dlecu sada, l>a d • IC Sloboda !abo bl!.u r
l>ada se tai>O mt:r radllll !lviiL Treba dlecu stall u drecl)e
domove, brl!no prlprcmllene r.a ntlh, u SrbiJu I 8uqarsl>u. .•
Oolazl prolfccc. Sllo ro ce se raoullll remlta r
eel>aU sleme d<l le oplodl; lr~ 2111 rul?e cia le obrade. Te
rullc drie pu~be i IZor.e neorll• tcilc, a ml oe~emo da
docel>arr o slob:>du ber hl(ebb. ho«mo do nata volsba
1 oa!a dieca b udu slla, '""~' kc madlc tcmiJe obraden.
Treba oodlzall sl>o le, saobracal I lnduslrlfu.
Sve fo Irati mnoqo posla, mnoQo napora Nan su
mulevi, s!no-.1 I br~6l na fronlu, all rato ml fene smo
l>od l>u~~. Svo:im prabll~nim, •v~bodnevn lm r• dom u
bolnlcama. u radlcnlcama I fabrtbama. u ~bolama, po
polilma, ml pOma.t emo d a se brfe rJdava[u svl h .adad l>oli s!> oostavl!aJu pred na!e naro~ne vlasll. pred
Narodno-ostobodlla&l lro nl, n•ed ...al>oq ~ovld>a, svaRU teou. omladlnca. pred Anllla~lsh~l>l front iena l>ao
saslavnl dlo Narodno-osloboolla~l>o~Z Ironto.
Sve te •adall>e na~ Narortqo-oslobodilacbl !root
mo!e lspuniU Jedloo ua oomo~ cltovog naroda• Zalo se
u f'rontu ol?uplfalu sve vl!e IJudl, l!:ena, omladlne. Jer
dovdenJe borbe protlv neprl!alclla, SIC'boda domovln•.
nleoa obnova po•llfe lolil!oq pusto!enla lett oa srcu svlh
nas, I starth I •r lad lh, I grada I .,Ia.
Slel?le smo pravo da uc<stvu)emo u polill&om
Zlvolu, u naro dnlm vlastlma. u svhn pll•nllma svoJe
zemlle I svQia naroda. Ml <'emn rod na oslobodeolu i
podt•ao!u svo Je zeml'e smalrotl na)prr~m. uloti~emo
sve snasre da pomQinemo na~(m narodnlm Ylo<tlma.
Neo•tlatell ~e bill pObl!eden. all on loJ oece bill ur.i~!en. Ml cemo motrill ''"~<>"~ n•cqo~oq J'<)dll'ui>Jog
dlelov.n!O, uqu!itl S\"abl nJeqov polwldl da smut! neod·
lulnt", da z.svede neoba~re~lene. d• nos omele u oa!em
radu, da ratorl na!e ledlnstvo.
Ml smo samo llro• •alednlcou borbu svlh na!lh
oaroda, svo~m ledlnstvom I bratstvo mslo mill neprijatd!a.
slvor tll s"olu n •v u d<mol?ratsou Juqoslavl(u. b11 cemo
1<>~ vl!e pro!lrlll I ucvrsllll nate bralslvo I ledlnslvo.
Ovo I• no! pr<l bora~ u polill~l! l flvot, u politlcbu
dlelalnost oa~ •emile. Tal horoh ne smile bill neslquran.
Al>o ulozlmo dovolfno 'I'Ol!e I trubovl aa uadlzanjem,
ml ~emo ucl u to!> doqadara. sh...,llll cllleve na~e borb<o
t lallo se osposoblll ra polillfllu dlelalmv t. AU, moramo
savladall neplsmenosl I nepro svlecen061. Potrudlcemo
se ·d a ubrzamo bor•l>. da se ~lo prlle udaiUmo od
mraa.e proJioslf. da t.rdemo na potpunu svrellosl zoanta
I pollli~be S"l!<sll.
SYaRI dan rada ~naCf Jed.ln boral> bll!e tollrooJ
slobodl, suatao udarac nallh ratedn!flrlh snaqa oo n•i>rflale~u. evrsl bemtn u lemtlllma naSe non fec!era11YIH: )ul(osl4'1'lfe, oaleq novoq !tvota.
R. 6.
�•
,.
';
ZA SLOBODU
Z A T IT A
Ao«fa~!stl~lri m!Hnw lend Srbf!e 110!1 (e o:ldan 2s-g9
faaUdtO o. {/. u Beoqradu blo re vell~anstvena ma~lfcsla
cl(a borbenlh teoa.
Holemo Tila I
T!to I Tlfo fe no~ - ml smo Tlfov!l
~lv!o Tlto I Z!v(el• sloboda I - dva dana se orila solo
Kol or~evoq uafverllteta.
Na m'flnq su d~le iene le clfcle slobo:loe Srb(fe.
No mltlo1q su dolle prehla.,.nlce ten. Buqanl>o, Alb•·
al(e I svlh na~l h federalnth (edlnlea, Hrvatsbe, Sloveolfe,
Ma~cdonl(e, Crno G:>r~. Bosne I II :rceqovfne. Tu su btl!
<!I 14oovl save.ofc~lh voln!b mlsl[a, Sov(ebl>oq Snell4,
u
• ... Ml se ne boilmo nlbab.,lh tdbota. HI se ne
bothno trl ilo<!a, rer enamo da lr na§a •naga u ndol
ledln•t-enostl. u nalo l naror~ol tcl>ovlnl. u brahlvu I
Iedlnstvu s..th n.roda )uqoslavfle. u ledfnslvu sv•i>oq
oaroda u svaRol lederolnol led!nlct oos•blce. Ml tdomo
smlrlo nanrlted I Ml ~emo tstleratl ol>upatora, ml ~emo
pod!~! nolu zemllu fz ove ra•or.nostl, ml ~emo dan••·
sutra mo~l l!arotl da smo ra dlll sve o no 6to smo qovorlll. nllta druqo•.
Zene su saslul<tle qovor bee daha, uofreotaloq
wo•laviJe Ti!ol•, •MI smo Tflovt - Tllo le na~l• orodutfll su se u besbralnost. N• te srdacne PJzdrave
ma(bl I sestora d!vn!h Titov!h lunal>a, Tlto le odqotor!o
u svom qovoru bolA su odulevl(eno prlmll! svf - ~1tav no§ narod, u bome nam Jo Tlto dao o•rspel!Hvu
borbe I rada.
PozdraviJa(u~l J.ene u lm~ Nar.:>tlno- Ollob:.dlla~be
volsbe I p.orll~ansRih odreda Ju1oslavi(e, Tlto je lzmedu
oslaloq reltao :
• ... doevolile ml da vas oonovo p:>ls(etim na ft.
tve I ..dat~ l>Oll lo~ sto)e pred """'" I Role te:no
m:XI sa•ladatl umo !abo, abo vi, sroslle f !ne, m•IIlo
I seJtre budete sla!ale Rao bremeo -slflena u• ono l>o(f
srca f na tom
011 fro:1tu proll'!evafu svoJu ml4du br 7 za slobodu•~
· • ... u SYatrom se!u~ u SVd~l Vdroli napre~nlre sve
svo!e snaqe, sablralte mat~l!al, od(e~u. sredska • • tf.
l!nqlesl>e I Amerll>e, clanovf VrhOTOO{/ flabo, Naclonat"Oil l!omllela, A VN0)·4, ASNOS-a, ZAVNOHA-a 1
ZA VNOB H-a, prelslavntcl Narodno-oslobodlla~Roqfron
~. I Uledlolenow savezo anllfa~ lltl~~e omladtno Juwosla'f11e.
Svl su o nl poedravl(all mlllnll I ••flu su !h 1 o d u!evlleolem slu!ale I ooedraviJale tene. All vrbunac oduilovl(enlo oastupfo (o onowa momenta, bada se u sal!
'I)OjoYio prvoborac !'oleq naroda, nal voy...r "'"'
Burn! poi>Ucl •Zivlo hero( Tito I•, •ZI'f1o mmol Ju.
mo.
4
vol, namirnlc•, bal>o bl$mo moqlr ndlm borclm 1 na
fro >lu doll bar minimum onoqa llo lm Ie p:>trebno da bf se moqll b;.rlll I bona~no o•lobodlll na~u e•mliu.
To (e p·vl I aalvahl!l r adatall I vi qa S>mc vldlle, vt
qo oslc~al~ svaQo:loevno. 011e~a te qa J to su tamo '""H
bro&.. va(t otevl, •all slnovl, tamo qdJe re lelbo. qdle
p>d>lu !lvoH M(boiJih l(udl, tamo qd(e se l>ule sloboda
I sre~o nove l~derdvne l~qotlaor!Je.
•Druql zadatab - Co fe st~araoJe nove f~dert~Hvn e
lui!<»Ltvl!e. lederalne Srb(Je I narodne TlasiL I to le.
draqorlc~ lrialt udatab. I tu n m se obra.eam , oomoq.
nlto nom. (HO<!emol - Jednoqtasao orlhva~aiu ten•)
da sl'lor!mo tsHos~u narodnu Ylast <a kofu su od t941
llodlno qloull naiboiJ! •lnovl Srbfle I oslalih naroda )ucro olavlfe, lsllasbu demoRrohbu narodnu vlast (povlcl '
Tallo IOI). Z.to budlte ne samo potrtvovaf oobornlcl
lo.bve vlasll, neqo I stro;o llontrola ·onlh Role sle potlall da vrJe drtovne poslo~>e. Goalie sobolere Ub~e
mo I - aaqrmlla le ula). G~olto oae l<olf bl htrell da
lolqrav..ru tob:.tnle narodne prl(atelle, a ustvarl qledalu
ltobo da nam odmoqnu... Nemo)te se ustru~av•U da
brtllll\llete a~:> vldlte da ne~to ne valia.•
• . .. O ll>•d sam u Beoqradu dolaze I< meal u crno
oav(feae !eoe I P<l~lu ml: one I• Timoel>e Kratlne. Is
Topllce, I• sica !>umodlle I sa sv!h str.ina - prt~•fu ml
ltolto su fm ~Inuit mill t dr<tql, ~vi, sinovl, bro~a.
Ko, ollam. Ro th le ooblo? >Celnlct - sjeme tm se .atrio!• - Ra!u srpsl<e mallie ...
G:)vore~l o spora.umu, o onlma fe Londono, bollma nile slalo do naroda, do narocfne borbe, !>oil samo
qledalu da sc do<'!epalu ,.lostl, druc T!to (e rel!ao:
• ... Ml smo, Racfa le q. dr. ~uba~l~ blo ovdfe f••oo
rel!ll s l!lm motemo d<t Mdlmo I t:o boqa smalramo
da <!e radiO u lotereou naroda. Mollm ll(epo, - lmo~e
mo vladu. aU ovd!~ u Juqoslovl~. u 6eoqradu, u o•ol
slluaclll Rada oe «odl borba "" i'vot I smrt. bada
svabo !reba da da sve od oebe ... • !>to se ti~e nal~
pollrd.J, norodno-ostobodlla~Roq pollre(d. lo nfl!o vile
nl od oalh boil olsu bill u nallm redovtma. pa malotr
bill sa strane Ill bl I odavde, ne mole lvrdttf da se
o,.dle vodl usllo-oorll(sl>a pollhRa. Ovdle su lsHnsbl ofnov! I b~er1 narode Juqoslavl(e, ovd(e su pravl rodollubl, ovd!e su onl boll su oe, labo su bill u raon/m
portt(a.ma, danas uledlnfll u ledan sn•hn fronl, front
Mroda tloU treba da fevu~e ovu 1:-C•nlfu re: rana 1 , .,..
!evtn&• (~.no narodno.oslobodlla~bt pol!ret!) .. .
Na uvr~etl!u droll Tllo te rellao •
I
~rou~.,stvenom
miHnqu one tu •e PA"fep
lo.,ale ored nlom I s•lm prlsutnlm do ~e branfll "ellbe
tebo"lne nale borbe, d o nece blitf h1a"a I naoora da
se ~lo usoftl nlte •••rll velll!o d!elo polpunoq oslobod enf<> nate •emile.
~•ne Srbtle trl qodlne su trptle ol>Upalorsl!a I
~etnl~ba naslfl". all su o•lale v(erne narodno. oslobodllo~bo( borbl. One su o "'me govorlle no '"""'" nrvnm
mltlnqu. Vellba Ie llub.v nllhova pr.ma oslobodlla~l!ol
borhl I ne mania mrfn!a prema !lot•orlm<t srps~oq
narooa - ~elnlcln>a.
- Kada su •e oarUzaol 1941 godlne po,.laclli I!
n a~eq l>ralo, oredall •u ml svofu •astavu da lm oacu·
vam dol> se ne vrate. Ja sam re trf qndlne ~u•ala od tel·
nlfbth brvoplfa l!oU su l!lall srosl!l nor"<! u lme brati4.
Kada lo •• •lava ooblslo, Ia sam te sullla toollnom tve>ga !Oela, tuvala sam le bo oM u vlavl I boda su se
tl<'!l bore! oonovo oovraHll i osloh-.dlll Srbliu, orodala
sam Ie nJima, - qovori S<lfanl>d Kosana Novabovl~ I•
tabov<ll<'q braJa.
Mll'nq DO!dravl(a fena i• Buqarsl>et
- VI ste dale !rtve ne umo '" slobodu ••oqa
naroda, neqo I olobodu svlh baloansl!lh naroda. 6uqar·
sRe o~trll!'tlnbe •u u~enlce va~,.. f m11rhla Tfta.
Sell•nna It Hevalshe, Pavba )ol>ll~. qovorl no mft!nQu,
- Prollvena brv .a slnbodu naroda slila se u
led"u rllel>u, I oro•l>a I hrvatsl>a - to te bratsba "'" ·
Srba Ko"a~evl6 lz Voivodlne qovor1 o Mlnfama
vot~odan•bth lena. Volvod!na se soda sprema da pr1ml
diecu I• B?Sne.
- Ml • namo da le Bosna hranlla no§< dl•l•lle I
ml cemo soda Bosol pomaqatl, - qovor1 ooa.
lspred l ena ldo~ne Bosne pordrnlra l~ne osfo.
bodene Srblfe Tudaol!a Tfma Kure•l~,
- Kada rom lu~e uqledalo Tlta bo do 114111 more
rodene slno..e vldiela. Ml f ene u Bosnl radlmo !l'l'e oa
naJu volshu. Ked (e potrebno ml rullmo, • Rod treba
ml gradlmo.
2ene lslo~ne Bosne utlnlce sve t a Tlta, •a slobodu
bola se sll~e brvllu na!lh na(bol!lh slnova. Ml necemo
do•volltl da se povrall staro. Ml ~emo ~uvell u l!rvl
l•vOievallO brolstvo f Iedlostvo l>ao nalvecu sveUn!tt sa
(me velibol! OOV(el!a ··~· zeml!e - '" noleq nr...
Munlra Bellonovf~ Ia SrebrenfbA prtlarl u feredll
ntu na mft!ne~u. a suze radosnlce pola•lfulu se u ~me,
- Ia sam I• 6os~. - §douce one grle.cl Ttl.>. - Ooa
• le time hU~I• re~l, • Ml i ene I• Bosne stoPmo us tebe,
drag! no! nto. - Vra~aiuo!l se na mteslo ooa §apudc t
•Soda ne talfm umrl!eU•.
- ~lo mf prt(e nlste lla• ali da cu na mltfnqu .;t.
dlett TUa da f)ane ,em I da qa darurem duqo~l!lm pe.
§olrom bo a a sam l!rlla I sa~"•'• l>roa sve o laodve, •
oval>o stld me pred tai>"Oil ~ovleba oror nlh rubu, qovorf stara Durdila De.Iemf! I• Sprete, bolo! su oedavno ~elnlcl zaoalili bucu.
- Da Imam deset sino"" poblonlla bl lh Tftu bad
sam qa vld!ela, - IIO"Or! slara Go!• lo•lo!ld sa Romani~. malb<t l!om•ndanta Bircanslu: brlqode, u~snlca
mltlnqa f~na u Becqradu.
- Da ml le dclivleU da t (a ltdnom vldlm Tlta,
da vldlm toqa oov(el>a l<oll
Ie ltb<t• lo od propasH,
.- veil omlacilnba Savl~ fz Sel!o•l~a leoama l!o(e su
se vraUie lz Beoqrada.
Tu ••lll!u liubav I pa~nlu posve~ule nol norod ,
nole malb~ I sestre Narodnom herolu Tltu ltome su
nov(erlle svore s!nove, svo(u sudblnu I svo(u slododu.
Tlto le ooravcfao to covleren(e. Oeuvao I< ~os1 natet
naroda, f•To[evao slobodu I ne•nlsnost nato temf(o.
Nepobjedlv I• oarod !loll tollbo •oil svo1u slobodllo
a bojlm rubo•odl tal>av ~ovjeR boo Ito J< ool nto-
"1''
Zoro
...
Zene u odbrani Tuzle
od 2a - 28 d· oembra pro!le eodlne brabro se b)·
r lla naA Tuala.
a
Cet''~'• rull e Or ate ~llhallovlda. ntdldovol, lloll·
te•el I arentt test•ooa, .,. Ia) l•~•lnl4kl ~llam ~to Je
narrnun Ia os1oboct•lle Srhlje sa Nllemnlma, navaiJivao
je neW ko dal'ta na Tuatu. All i1obndna 't'tnlll j1mae:kt se
nll
buill. Pet dan• I net no~l ne sklacu. o!l, p1111t dana J pet
nl')61 na •amlm vratlma Tu11e g-rma rafall mltraiJn.i.t
btCI~I
t topovf.
Naif bore\ kroa cljevi avoilh mltr•llua I ba-
cae:a
1111ddu t braoA s1obo~nu Tlltlu.
- Z• Tttal Z • • lobndu I Z• brat•tvol
Tu1la • e ul urbala. Nemlr 1 u1budenJe obunll eve
ullce . ava d!lmovo, •va vrea.
- Treba e..ku18&tl bolnloo, d( ea(Je domove, !one
I djeou • st121 fe narodeajo.
0
- Ne, ml Oft ldemo - lz}avl1e au llrabre Tull&Dke.
Ml temn o«tat.l da romajlnemo volaol.
- Datt.e nam kamlont~~. Spremtle tmo branu d•
noalmo drufo•lma na polohJ - govore Ieee koje au
6nllo pred VoJau obta1t Ill korpull,
orectsno
- 141 t<mo pjdlre, noaltemo ne rukune, umo do
borol neAto toolo poJedu.
Po or>du ao povrla lllroka akolja sa prlkupl)anle
brane, topllh 3nrAD&. I duvao ~t , Karnlont punl hrane
iretalt au na PDIOf.l), Dot• tolono lena u aarovfma
u maramama, sa koJ.arama.. kantama t lonelma.
Tamo oa oolohlu. d olt au metol Cllukall I baedl
derail, lane au dijellle borolma topao hl I dr ugu bra·
ou. Svo I• bllo priprtmljeoo •• mnoro pato)e I materlolke brlre kto lA a•oju rodfiDU djtell f po rodlcu.
A boreI au udarall po lzrodlma, radosnl, obrabrenl
tom pofnlom. tim osle~alem da lsa nllb llo]e ojlbove
ml\llt6 I aottL'O hrabro, noustrdlve, ~\'Uto po•e•ane u
jedlnatvenom eveop§tem naooru da se htjera okupa.
tor, a e njlm I poalednJf lzdtJiltk naroda. 11
Rorba jo n vr§ona. Tuzla je odahnula. Zone Tuzle
ponosna I no6no. grlo • voJe j unAC!ke branloee,
brobre boroo Muollmanake. ~loJevl4k&, IInatoko I Srp·
1kl b brlnda, kolo au 11 SrbiJe prlt.ekle u pomo6 slobodooJ Tusll, kolo I• dala oko eetlrl hltJodo boraca u
Narodoo-oalobodllaCku vojaltu.
.
!d. t.
5
�•
i
OBPA,llH nEM O M 3ACMJATH CB OJY 3 EMJhY
,D.O.lUR OPOAtk e, A C tt.HM H lfiUII
l tJIBX& aajU KRiill<A 6pHrl .. IIPOIIteTHJ
cjeu a.
- KaKo 111 lle ce, wra .11n ke ct?
•DBTAJf y 6pR8B RIWM Cflbii\K.•8tM·
Bame ae.Mn.e:
He ocTaKe ueaacujaa.
c.e Ha xpaCSpe /KeHe
CQajno•or Caa&aa K cy •• lllliCJIO
O)&
Yr}leD,a jMo
apuje.M.e aeA:awor OT.11J6nHCKOr
paTa
M y m xe pyKe AI y80pe, HI.MI HI& 10.1111
HI I OU J,l nortrtle PAJIO, I MnOro
cae IIOCAOSt 1 ooaa~11fH caJole aaapwau.ne t<u:o aan.a. Yr.uA,ajwo ce nHI :.te.oHe JYH&q_Jee KpaJoae v
JIHKe
Koje oy 1om 1942 rop,Kae nocasane
tcyka
mTa MOry >t<.tHt .1a ypu.e aaJrAtt3'1Dll
Jbl qeK& cje• e. a cjeMe:Ha HtMa, uewa
pa.aa.
A11H HI oaa CSprra uac
161·
U TII. Suo I• • TtliCMX nuo•• •oft
cao n peCSpoJO.MB.
Ma cMo Kpoa oae remre ro~••• pa,-oa.alba wHoro a ptnatiAM, aJUl " wnoro
Ht MI
liM
••ht
RI)' IJ..JIH. Hay'IIJIH CWO AI ce Ht DJIII'"
m 1 w0 BU01bl, .1& HI 810CTI)U10 nptA
8inpera.u., •• J<aKo o·He aenuKe: 61 ..
auo AI Hs: caoiA.11 cooctae•••
cnrau caaaa~yjeao.
Jl.t ,
eCS.~~n*•"'•
je, eKou.u. y r.rapo'l'y aaJe.rtHUQ.f nama
Hame Hapo.ae, ce• l'lao,
CTOjR C~WO npeA HIMI HllJJI BJ1&CTft..
Ta FMIB&• npea H!M$ CTOjlf CIA ltM ..
83fUHM•U 6 op6a KOja HlC A080AI
AO no6j ue. Mtt eMO ~•Y•HnR AI Cl·
a o u JeJJ.SR•KoM 6op6o•, aaJeA•••KHM
uaaop•ua nocn>KeMo caoJe ~~~Mae.
Hamn ty uylliKlP!In Hn <j>poHTy,
•awe • yaute pyJte AP)Ke a yw~e ll
McrJepafy
U: liOCJi&lVt.tr
ti6JI-
I<O-oono6o•uJtaqKux OA6opa • HopOA•
no·ocno6oztwnaqKor cf>ponta
pljUOibl, DPM)C HOM IIJTO )\0 Kp8j&
)K&• a
eon.a aa esojy uanaht uy
11
II•· AO~ ce
H
naom wy>Kt8n 1 ca~toau u:
!Spalla (!ope Rl <j>pOHTy, •n, )I(CKa 1
noaap,I KH nperuybow uJu•~•KnM
o
C
sarU I Aa y OOTOfftOCTO MCOYHHMO
y
HUiVt OnycTOWHnK. 0 0MOhH k eMO 110..
oTpua~uM
Kpojeau"a Po>tauuje •
6upqa Aa lhnXoaa nO
ibt liO"''" IY
tmDOOJIJ aacn)aHa. M11 hello yaopau
n eacH]aru creu:y oToNy uawa BeM,.C,
JloannytleN.o ce K&ICO HaJ6oJbt auaw:o,
wro
apwJe 11cr pruuro aa 6•1••• 1 Kojy
cy fe rypnyJ a <j>awocrn•K• annKoa·
C111Tn
1<pajeoe t<eje cy t!J•mncrn'ln pas6ol·
'lbPCTI
BtMibY
1106po opraHaaoaauaN ptJIOII. AoK C
J
IIIMXOBH CIHOBD 1 flftUJR
Kpa)UW801l;lt,
rouH .. a w y1:1awrasana cpawHcTe o.a·
!ltKO OA CIO]HX xyha, ou;je ROJ1 Hat
n C-lfJl..& DO HIWO) J.OM08BHU OHe G
Y
eawe cnJane
B >ICH.teJi&.
>Ktbe.ae
C)' K
n pBK IJAITIK J(Oja IPIA H&O OOCT&B .. no HO
b r cowoj 6noanHB seopllla·
AI HI WI l OMOIGHl y B<8H Cl CBO O Ttn.o•u rapHiao•a ue npesa)yba OA
) M
04801011, I TO je Al HB )flAK D<lllb OA oaacHoor.a, a orpoaHe Kon•qne
IIOUOI\R hewO HIWBM IIIPOANSIM 1111•
CfRIC3 A& asJtAOI'IJCll CAB111,1(8MO Cit
DOT8lDl(Ohe Mole HIM ce ncapHJellle
aa ncnya,aaaa.y oaor saaarKa. H JCIIll
ce HIWit (MHORQ 8 HiW & 6"paha apt •
t e ca 6ojRwTa oxa·h ena e.n aeoa. ao6·
jeJ,e, wa )l(tRe notaaatl.e.\to Hw R&UJt:
aacs!&Ha s.uae... aawt at ADIO A
leno,
HIW7 no6J<AY aa 4)poHTY plJ!l ,
Osnivajmo odbore Crvenog krsta
Crvenl krst It medunarodoo orunlucl!a koloj Je
ell! pomaganje avlh kojl 1u stradall od ratnlh Slrabota.
Daou I• clll medunarodnor Crvenog krsta da pomogne
l rtve bllaiiC~ ol" zlostaviJanja I ronjene boreo oslobodlloC
kog rala.
Crvenl krst u ftdtratlvnoi jugotlavlji uplauje nove ela·
nove 1 lma nove sadatke, novl karakter.
Oaot tvo Crvenog krsla federatlvne jugoalavlje
u elnfavafu na prvom m)IIIU avl onl kojlau U toku ovoaa
rata - od prvor pohlka pa do dloas - radill na pamaaaolu onlh kojlau upall u nevollu kao borcl Naroclno·
oalobodlloeke voJake I partlunaklh odreda Ill kao !rtve
fallstl6kor terora; avl onl koli au u avoj dom prlmali,
b ranUt Ill oa blto koJI oaeln pomagail raaJent, boloane,
6
3BOPDH K
M .'1&,at epiSujeHcl{e je_,.uaatte nonaal'le
Cy Hl!llll}eHO .jJHIWTBO y (5op6aaa tta
~n~opu"'MO» ~poHT-y.
lznomogle borce, poror•fe, ltbJerllee, proananlkt, oapu.
ltenu djecu, starce I starlet; svl onl kojl su poe! neprtJa•
tellsklm rdlmom u avome domu krill. l•drlavall I poma•
gall borce oarodno-oslobodilaCkor pokrela 'rlzlkujutt !I·
vot svoi i svoJe J)orodl(e, avi ool kofl pomatu narodoa..
os)obodila~ku borbu, svl rodo!lubl I po!tenl gradrnl na•
le zemlje. Oslaju clanovl Crvecog kuta ool kojl au • •
vriJ<mt blvl• Jugoslavlfe slekll pravo do!lvoiCOi tlt o•
stva. v<llkl clobrotvorl I utemellaCI, koll se nlau u toku rala
ogrfldill o narod I clljeve narodno-osloboclllaCke borbe.
Crvtnl krst je aada prava narodoa organlzaelja koja
u svoje tlanstvo prima sve one koll su, lspunjenl mr·
lnjom prema nasllju, nedjellma I zloelnu, apremnl do po·
mo&uu, tie aktlvoo u•mu uedfa u il)oeeaj a raoa koJ• J•
Dol seo.u Tt-mt<na
YetiOBII•a, 1 CHBjet)' If .U.Ay, OHe cy c:e,
}' CIPIJlt-ttlt ca Ooca~:~cvua je~HHnttaaa,
40 :.,aKa 60p1J.'1e DpoTHB eltiiTHe
lll!e . . •tl(e 22 I,MitUJUj~, KOja te DOB.'Ia'IUJift
li)'UU
rptuce
y6nje~eu~ il&
& atltMO cjeMe K ftJilT U "PtKO H 8p0 A'"
e.
starce.
BOPBE Y MCTO\.fHOJ BOCHM
HB
R3i60ib'HX CUK08a, HCK& ee CIA 81111RJe oaa u Halnll aaJ•• • n•KuM auojeM.
Ma )K8He 11GToocuo Soc" e caw:yn...
I to llru dlefatnoat, Cnenl kut prlafupt orcanlzovanju
avojlh odbora, atoskl~, opl llnaklb. areaklb, okru!aih I
oblasnlh.
U orranlzovonju tih odbora I oplte u radu Crveaoe
krsta najvldolje ut-:lte !reba da u&me Aotll ..lstlfkl front
!ena, Jer ra.d u Crvtnom krstu samo je nastav~ k onoc
po!rtvovnor rada I t•I•R••I• nailh lena da otmu I apa·
su od krvolednlh fdlatl~klh dlkovaca ave one koll ••
u borbl s njlma lznomogli I poatudall.
SvoJim uedtem u radu kao Clanlce Crveuor krsta
!ene
u Jol jednom pravcu oaromno doprinl!ett opftem
radu na obnovl I podlunlu naCt umlje, Jer l• to c lavni
cllj novor Crveooa krota feclentlvne Juroalavlje.
Oa bl u potpunosti lzvrla.vao ave tadatke I ranlo
H&IDS. 3 t:MJil3 8AAHBeHa KPBlltJ HAWHX
ue ynamte Xauepoey fbe•a•Ky. A• a
ico• ·Kyhe cw Mil )l(euo ca cnoJoM
o
AJt!IOM C HIMO Cy uatUI pyK080AH·
.
on,a, eiwe naponne onactn. e UIMI
je ltBIDA DJIIM8fll
sa djtcu, tnva11de I
n.a. jep je o•• caa nama. Cu le
' atilt R X n yt'To TH n pMje HOrO IUTO JJ8
'AOi&OBHKe
y eaoja cena •• c1o..
Jy aojoKy n oaoJT-.Jeuy.
M", )f(tHe MeTo.. oe SocMe1 yaehtu&
o
Ha ce6e B eJIISKR 83Jt,tTIK llPO.llotT Ht:
ejeue. HaapmubtliOra cuo aaf<An•~·
KU.il Raeor:ucwa, aljtAHuqJCIM pu,o.-.
Hau:o He GMBje 8:0MWCn8T 8 .ea. Call"' t
• KAJl.O hy?• jom .M.elbt HI CMMJe pt\n
,.Ia B.y ee611, a APJrD KAitO Mory•,
Caa lle• o pa••,.• aaJeAHII'IKa aa 11ae
cat. OCSpu•lieMo 1 aaoajan aamy
·aellJby.
Bawe aaponne 8Jiattl oprannao·
aatie P•A c!erae, a »I cau noat31MN
s·peKo oa,6opa Hapomuo·ocno60.IJJ111·
-ql(or tjlpoHTa npHt1'Jnahe• o pa,ay.
Pa~wheMo opraseaoaaHo,
nnaHcM•
y POll ~tMO 7Ujet1 087 OIO)J
•yCSaa J1 HaCTOjau.e 1\A ct YPIAI ••·
MO ce uajCSolbe n H&j 8 p~~ee M
O)I(e. He
>KUT& AOBJiaqw.Je
zlollnalkl lallum u dao naloj zemiJI I nalem naro4u,
Crveni krst ruvlja svoJu djelat nosf u punol sarad·
njl u oarodoo·o•tobodllat klm odborlma. U saoltarnoj
alutbl pomale l<od preno~eo!a i smje§tanla raojenlh bo·
u ca Narodno· o•lobodllatke voJskt, odrbvanla i lzdr!avao(a bol olea, okuplja bolnl~arke I radnlce u bololcama,
ptlkuplja dobrovoljne priloae za pobollhoje hrane nnlenlclma1 u tdravsfwenoj i &
oci}al noj sJulbl otvara ambu ..
la ote, odtfava sanltetske kurseve. poma!e u borbi protlv
zaranlh boltstl, brine se u postradale. zbrlnjava dlecu.
Pred Cn·enim krstom stoil zadatak podlu nja doraova
I(A fbe,.aLtf\Oj. Sop6e ey 6nne
eeo•a >t<et1'ot.:e. !lo6po Haopy)Kauu. u
na· par ue .1ory, Hllje.Mo,n
T
ey ce O"'lf Hit'II(H 65)111M.'lU n, oa CBe MO•
ryhe III'IICHt1 nOI{)'llJaB.t;IH 1\0. te U38)'Mf.
All II XptlOpn CUH06U Cp6Mje, OBAe, H8 Tn)'
80CHe, HHC)' XTje!IK .11.8 OYC'Te tt.eM&'fKe
t<poonoKe aa no6jer~• Y neJ<t>t<•betUJ. Ha~
uua nu cy u x
~:~ e n pttTa H O,
coe-rehu ,.,, ee
Te tu t<o
o.o.an.y n
t~oliy,
oa caa oua ana
l(OJo ey Xnr/lep-oBR811•u<oau..u
npl~'fu H ntm
HaoakeYIIM HliPOAu•a
u Cp6oje.
Bocaie
Kpoo ooc CSop6c ep6ujaucl(lt u CSoeaacacu
6op''" cy, c oojox t<pa.it>y, noetsjeii.O•umr.
" eayo6jeK o•nelfii.THfiK 6pa'l'CT60 Cp6uje
u Soc:HeJ CSpateToo "-.OJc um~aAP IJnKo
UII W b Bt'tiO nOp)'lUHTH.
l.loMOC:JJ MO 'fn8H8)( 0 6op6AIII.a jfA,U~ OJ;
CpnCKDX ABOJ18Hj8, KOje C)' yo;aeCTBOB8,1e
HM UDOPJ:III'fKOM ¢p0b1'y,
floene )K8GT·OlUJ"X U KpB&B11X 60p6H
H& npanasa.tta Bnje1])DHB. D OeJle P.Y'"
*-fr :U uanopROr DOKpeta D'IHUCO Bp•
neTuo Mt-Jeauu.e. 6poran.e ieaHe ep6a...
Jaw&Ke JlBBaauJe aayaene f:iJ DOJIO:.ttaje
w_a qJK&v a aaua:a, 8aOpHHK& n ana
JlpoHy l<t Ko811}KJ. ropt, Ha ~JKaWI
samu 6opnn xoosJr poaoBe. M5w-)'tnupaJ7 llnTpiU:\OOKI rHea;!.&, npRnpov ajy oe aa oa6an.Hy 6op6J n oe.ae<rwaqKIUt ryeaow y oquwa, nor.n.enaJy
p,one va uecrr. Tno, JY60KO DOll
a.uwa, aajyra ae.1eaO-IL-1.1Ba .llJ'BRa n
liO xa:a.aae ueere e o6ejy u.eeu
CTpiHa. Ba neeTB Saopsox - Jaa.a
opo ... r o••·•Y·· Xaoef .•. XXII RoM&lJK& ADBuaaJa ee o• ana'fl!, p-po6aJa,
6e~u
H DP7** oqajnqKe O'loOpe.
'l'Opy -
-
HIJ"q;UnU
K03JIYK
GJ XIICO ce IIJLI C
CKDmBTD H00pD) I 1'e• l.
Bop11u, Cp6njtHI\U OTJJ>.& ne aell
,
otmo6t ~ue Op6eJe. ooc11np•lr no·
nan.ony 11 on11oaq.:aH~l Boenr. no KOjoJ
'qyJe ee a~tme
jam XOjl,!ljJ KpBIB& <P\WUGTSI'I~ 81l8PH .. Sopuu, Cp6•JaH!III. OJIUA& 88
BocHe,
ooewaTpi!IJY
noJe Atno, eno ..
60)\HY CpOajy ..• notwnpajy II ) 8li.HR
n APYrn, nof"e)ln ow ca coerajy ... H
aasa-ryjy ce nanaheHO BoctH1 :ta. uohe
J
~K81JUTD lll00p81 T81:dKOhe, naTO.&, HU
mpTB01
~~ 1\e fCO )K&1J8hn HHJ80Tt1
-
yquuaTn Jtpaj
~amnCTUtlf<O·yetrauaco·
qi)THUmtO~ TePOPJ )' M&WY'IPHOJ
lloeun.
0Tnoqoo Je BOJiinnt uanan. Doom
6opU,K
ey,
y
li80]\0:'b-118l1N HR1l0111U41
JlOwt,.NH·
sayam.I&JIIf, Je,u.u.y oa nvyrow
paJyho qyKe • eaTopann o6earnuJbe»e
lj\puo,eae, Ha 116CTY
U
yc•y p&attUIIY
-
T3WO CJ Hlml'! apTnJLepu.ol 0Ha:
r.y ee a• oeerpuunorOAUHe uaopy>«ann
li{>>KU.Oll D{>iMa \t&mllota~KOU OMfDl•
Doh Je. YwyKna je opro;upll)a. Be
"" sayx •• aoaa. Cana
nonoau aemaaajay Ollnyqyjyhu HIDtJI.
JypnmaJy HSmn npOnOTOpU ill..6e
.
ee • ••J•n•un 6paHe. Tr•:r a.e mopa11a
u 6ou,alJil. TfKY B ooanaqe ce. Ca6u:u
o11o u
1 Koanr•·
Ho caM ynaay y Koany K sacTan'
OtJ
cwo. Hs Jenne KpOalut.a pe . KpaJ J.t>:.e,
TfHIO ) 8 tu&p& U Hoje Hill JtODymt t~,O
l\
1m Kopatca p,an.e. Tyuao Je meCTo.Ko,
tl\KO
n,a ce 1Hd9 r.10r110 HH
00 a(On~TJ
K no~axHu;o~o
ao
11 aan,pmavao uao quTaa caT. QJl.Jep.uow
n3 t:UIII<nOHa. TyKaO Je
CllC8UM UOK9HIAI, H~I;(011UKO 8KCI:m0•
anja pyttuo~ 6ov6n, oopeweTa u npe1U1HY PUTI.. NllTpan.OCKOr p ai{lln&l
J ~JIIK npyr OftJIBYKAO CO n y6&[1WO
01(0 H.&.
Kpos Kpoo Kyltep•a ueKona KO 6ou61!
nonOli<O) je TaKII KO )8 HI qyKaua
TAl jo Y 8o~P•••Y·
8sopu•K Je oMnOo~o•. ilta 1 o~ ..,
H OJtWIX 0 TUWilO H&Opea. TaKU Je J Ul"'
KllDlJ.Up &HO 'tO rMf3AO·
noH080 Jypum. J OID >I(OtuhB HO
nptTXOJ).HD. Ramo cy eeh y aapo m:tu~u.
y l:L&Ny HOpwannoyJo, I HIWO tMare
ee K0 Rt\6Tpnmy 8& :llllt8 JfiMLQTIBIW.I
a6yu.enor Menpnjue.n.a.
npoll HIM& I• jtKO KOnpnjaTOibOKO
yaopnmTe, aapom11141 Koanyx. Waa6t
ey C8
y
8 1p0WU1Ut
U
OKO lhl jiKO
JTIPA•ne. Opy*aJJ •teTOt< OTnop,
am• uu jow >11ewllo sua"-7ltMO. Ba:aan.yje.wo U11, enO)KliO, bOIII&HO•• 0~
tia ee eaapmeHa ea~Ju~oa caas opy..
>~<I• - onpmeuo eo~· ""' onepa11•J•••·
ll•Joroyje •ama apunop•J• OTJJ>.&
na Cp6ujo. Oponaua ee nMoetepo 011
ClU'UIG rpw li>&BUH8 TOUOII•, 6artl'lll D
llPrror nm•or opy)l(j&. :liTe 1 nap·
ttan HflliJ'IKe tcattnr-e, oono»n.eHa opr·
Too naw:, Ha u.ee-rw. opexo Jloane a ~. KINt ii>O, rpyp,ao aea.e.'lle, yTupe c.e
aaa u.e, ao qyKaw oc.noOO!)eHe CpCSaie. o·y-r oema~nJu, rp.vn..aanny TODOBI
a
JeA•• opawHae. y eupmoooM. peA)'
a oo 011auy naao:te ee noen-ena.e .ROH·
D.ITPI U.Ule neruaJuda D 't eWKOr OPJ'*)B
he ORa, XOOPtl..D JIIlp&DM HI D&l\WMa.
S.CW& ODXOAU'fD,
OK&&yje
npataK
81JH
6ow6u
llftOliOKIIX
MO'!Op&,
u xnow:01'Aa.t WD'fpa..
n.eaa ... H Ho6o Je Hamel Be ana oe
KO je Cp'IDHitjH Y tHlllftAT, 1 Jt ,xpa..
(0
6pnja: newa{lll, IPTUibOPltH Dill\ aaaAYXODJ1011l,A1 ann CO oarypuo BH& AI
Hacaa.Je I<PKJbiH&U y m__n,uauw:y opeA
l,lauujow Ty ey moa6e HtroMunone
.
rp;taH. .M&TipiJ;Jill a
UTIS m JbWBilR
ope'l'aOpAne '1 po•oae. SpaRe c.e llt&CTOKO, JIOK Jop,HJI DOKf WUI)y ;ta 0<1
aaaytty. Ht.mu oponeTep&, W rw•A• s ua, flo~aopaau.w, Tnvoqaan a Paenatla
JCL<Iq)'
J
tlli80CK8 p0108l"1 XBATI}f U
>KDI&, rymajy •• u OT•waJy .,. xn·
Tpan..ea._ JlpJrJJ, caxo aa ;{108TRB7
WOTIPI A.IOHO, K&
Up08pby H8MI'IXI
ll8C1'11, pemeraJJ a
KaliBOHI• Tp & K~Op8
• ,.:oTounxne.
Ka.na Je nan ooqeo A& oeaaja. K•
ewo aeh 6ano aaapuJU.no noc.aajaaeJt.
KoanyK
J• y Hlmuw pyKillil, ooToya o
Bop6e e-y ee npeaene aeh
A,aneKo, npe.wa Jaa.u.
Koo J•A•"• CBOJIOun fll~aymu 6op6a, ocr&lllt &y J.Utoro6pojHU .IJlam·u ·
O'JUJUbeH I
eTU'JKU m'meeu, onJooae, MOII"Opanx
808D1UI, 118U18111 KOa.a., OpepOBilHU TnO
II OABOAIH pUHil WieR.
Jb. J •
1
~
�Mi se borimo
Na proslranoj rucvjelaloj llvadl okru!tnoj jelovom !umom, na lvsaru, u lunu 1944 ~odinr, Mu•limanska brlgada proslavlja godl&njlcu XVII NOU d1vi•1Je u tljem se oastavu toda na1azlla. Svje!e IJetnje
jutro puno plavlh daljlna, sunca, mirlta smote i c\•ijeta. Preplaoula, nasmljana Ilea l>oraca prtkahenlh
oaporlma I borbama po Sandhku, Crnoj Ourl I Hercegovlo1, bllslaju u paradnom atrOJU,
01jele se nagradt. Cttaju se lmena na)bOIJ1b, Najbolja mltraljeska troika, Najboljl bombal. l'l•lpolrtvoViolja saoltarka. Drug kojl je u najkra~em roku od petoae51 dana savladao neplsmenoll. Najbolll strljelac. N•Jbolji
kuiluroo- prosvjrtnl radnll(:
Nagradenim, poredaoim oa sredini poljane prilc:lju~uje se vojnl~khn korakom vedra I nasmljana drugarlca
Zuhre1a.
jol prije godinu dana, kod ku~t. Zuhreta je vukla
ibrike, prala avllJsku k•ldrmu, radefl po ludim kufama
daleko od knjige I svakog kullurnog Uvota 1 rada. D•nas je nagradtn a kao najbolll kultu11•o-prosvjetni radnlk
usvol?i brlgadl, Nt 1zostalu~1 u borb1, prtvljalufl raojentke, Zubrtta I• uCIIa I slekla tollko • nanja da je mogla
druee vodltl I u~itl ...
U Jjeto 1
943 fodlne, u partlzonskom logoru u Frulkoj Clori te~e svakudnevnl flvo t : kurlrl odlue 1 doJau
aasluhva se rarobilenl ustala, okupljena Ceta patl)lv~
aluh druga koll '>bia~nlava profilll>l llanak lz novlna,
dlveru nlske grupe se smlenlulu, dok odotdo, lz !lroke
scemske ravnlce tl~lnu vedrog llttnog jutra polresaju
t kplotlje zaoslalih topovsklh granata sa znpa llenog tra naportnog vota. Pod htorom AGITPROP-a rasle gomila
svjof lh, na bpiro~rafu 4ta mpanlh il s tova.
- Ko Je to sasta1•io ta ko duhovl t raporl 1 uapisao
ovu pjesmu?
T o Je blla plesma o ~ov)tku koll I< posllje dugog
I te! kog !ivot a, naltad sad, u oslobodilalkoj borbl na·
lao prvu radoat i pravl amfuo !fvota.
'
- Na! Clle, - povlkall su drugovl odu~evljeno
- C ! Odie sl Cllc?
lie
Prlho It, pomalo se aneblvalu~l. ~ovjrk ptdesetih
godlna u lzderanom odlleiu, te$klh radnl~klh ruku 1
blagog lspaCenoe Ilea:
- T• nlsam ja vdl plsanju, to ndlo malo upo~to, a drugovl oavallll, dobro je, dobro le, dl je to dobro - pokufavao je Ctle da se brant stldljlv i zbunjen.
U blv!oj Jua oslavlll Clle nile lmao odredenor zaolmaoja. Potucao se od sela do sela, n•doiCio, radio Ito
je s tleao, samo ntkad nl)e pomlsl:o da neSto naplte. Nlje nl s lutlo da bl ono Ito 1< napouo bllo dobro, lljepo
I jedva dotekano, da bt 1uo~ njego\·e stlhove progovt rile blljade onlh kojl mls1e I cs1 t~alu kao I oo, a nt umlju I oe dcs;eCaju st da to perom brue. ,
U cslobodenoj Bijelllnl, u oktobru 1943, u prtpuroj
sail Sokolskog doma oaromna n au naroda, bu daha,
u dlvllena gltda i sluh umjetniCko lavodenje program•.
Zamah novog !lvota, pobjedonoaan, ntodol)lv korak borbt , kljut novlh snaea lzblla sa poaornlct It svakog glau , Pokceta, beau. Program lzvodl kulturna eklpa Semborl)t , omladtncl I omladlnke It okolnlh st>a, lsli onl
mladl~l I djevo)ke koJI su do jute dolulii u Bljeljlnu
na pl)acu uprCenl vreCama I kolarama, na kole nlko
nile obraCao pal nju, u kol a se mlslllo da nl1q of u
8
.
"'
uct mo
•
1
Ita dru11o nl s tvoreni, nego da J t ~Ita. flvo l grbe na d
ttmlfom i tegJe tc vrete I ko~ue.
Ako bl pogledah un•trag, ako bi pn~ll <lue lm I ltlkim, ali velltansh•eno lijepim putevima nde narodnooslobodllatke borbe, ovake sllke I slltlce niule bl se u
beskraj.
Kroz tri i po godint surove borbe, nail borci se
oisu boril1 samo s pu!korn u rucl. t!ni!tavaju~i fat1atl~ke porobljlvace i doma~e lzdajoikt, naSt borcl su, uteti, u ni!tavall neznaoJe i mr~k u k:cmt JC vjekovlma !1vio oa! narod. Pod grm1javinom ropova f bJcata po
blatu, po !etl, pn tlml,. po planlnama pored vatara, iznureni napornim mar~evuna I borbamJ, tuto gladnl nz ..
II borct su uWi. Uall sebe i utoh drua•. Utolo se oa
lronlu, ueolo u pozadiai. I ftODI I poudina lhli ••••
izgradili u veliku narodnu ~kolu. '
Po gradovima I selima utonulim u ntiemu sviklda~
!njlcu bijede i poti~tenosti, doJukom Narodno--oslobodlla~ke vojske odmah prostruji oah r.ovog tivota. tlvora
borbe I rada. Stampa, usmene i tldne nuvlnc, prtdavanja
anallabetskl tetajevi, priredbe, zapiJuskuju svjellnom du~
hovnog tivota i stvaral•¢kog rada.
Na§ je oare d po svojoj prirodl bislar I darovit. Brzo
prim• znaoj•, upija ga kao pijesak vodu. Na§ le narod
kao dobra zemlja koja, dobro obraden&, daje trostruko.
Na komadiCtt po!ut;e le ·hartije~ nadene na tava nu
neke opusto§eoe §kole, ua bukovoj korl, na uiabanoJ
zemlj f, odl su borci s a iako~om s avladlvall slova. Po
selima oslobodenih krajt va, ~ene, ia ko opteretene te!klm
poljsklm radom, obavezama prema kul!l I vojscl, oal aze
vremena da dodu na tetaj gdjc s a mnogo volfe I radostl osvajaju neoavlklom rukom stovo po slovo.
U krvavoj borbi prntlv nadmofnog neprllatella na§
se narod, ut dobra ru kovodslvo, bn.o sna!ao. On te s e
l'to tako brzo I la ko snaCi u op~ tem pohodu protlv
mraka, neznanja i zaostalosti, tdkog nasll jec:ta proilostf,
I pocl svljetllm p utevlma kulturnog lz~radlvanla 1 sivaranja.
Reakcionarnl vladalu~i krugovl bMe Jugoslavtje
smi~ljeuo su dr!ali narodne mase daleko od svakog umjetnlfkog do!ivljaja, koji bi oplemenio, probudlo mlsao
I uspavane stvaralatke soage. Vladaju~i krugovi su na ..
stojali da 1e narodne mase ne utdignu itnad slljepe 1
gluhe gomlle koju fe iskoriUavatl po svojoj \'Oijl.
lstom oad, u toku narodn<>-oslobodllaCke borbt kul·
turoo-prosvjetoi rad u naj:;frim sJojevlma naroda l<ao
lirenje toanjaJ dubovno utdiunje I ratvljanje lh'arala6-kih sposobnostl doblva s•oi pravl smosao I svoje lstlnsko
osh•areoje. Ali pcd re~kim uslo\•ima borbt taj rad niJe
mogao uuu svoi pravl zamah. Tdte I krva ve borbe
koje su se ceprestaoo vodtle, bljeda I ntvOIJa rala, nt·
doslatak kadrova I rata <lehvalt su tad. Ntprl)atell It
unl~tio ono malo ~kola ~to smo !mali, spaiJivao knllgt,
stdjeljao na blljade daka i uCilelja, pljatkao I uni!l.vao
na\Jtn~ i umjttni~jce nijedDostl. ali felju t.a znlnjtm
ljubav za umjetntc!tdm stvaran)em kod natea naroda nJJi
mogao uni!titi,
Ta )jubav, ta !e<l t a znanjem sve se vl~e razgan.
- Kad se vratimo svojim kutama, - brlnu se drugulce u vojscl, - pita~e nas za mnoKo !lo!ta, Bi~e vt llka sramota ako no budemo ~nale odaovorltl,
<..
NAS I
su RANJE NICI
Pt'iit p('t mje!'tc1 ispra tlli .smo ~ a
At r aatenike k oji su savt z nitkim avtonlm o otllll .a Jtollju.
U tim lsp·ataJima, u tim rastancima
sa unje:nJm drulo ..·ima b'Jo je lsto
tpllko tuc:e liohko I ret~ d osli.
Radov-a li smo se !to ih §a.ljemo s vojfm uvezl"ltcima na n j eRu I oporav ak
u e:u ,laooj h.tltii, u bHele lcrevtte. u
h ltdo•Jnu pai0'\ 1, d ale1co o.d dobvata
nf'oujalf'ljJ, d•h•ko od ~ mut'nlb. staln1h p 'J" rtta oa slablm lroojima Rado·
vall s mo s"' l 1 nam ranitnld vile
o
n t fe klsootl, Rl adova ti, &m~ava ti s e
oo olan1nacna, nn jadoim bosa nsk1m
lcutama t ltalama, a bllo nam ifl I
ttho I to s~ r:stajtmo od nJih. 2:ao
rtim ie bilo St ' morafu o a~ustiti svoju
t.tm 'lu, tJ&tavitl
n e dovr~eao
fiJelo o~
ostavlti s voje ie:dioiee .
svo t druqo.. sa kojima se d llelilo I
110 I dobro ...
Toolo o\i'tobarsl<o vete 8PU5tilo se
na pcost•anu, sp'lkojnu dott,u Sprele.
Dva du~ a r eda uosil~ Ide oa ~ iroko j
tl v3di pored otalog ~thera. Bjeluaiu
•• ~loti. bllrll tovt>)l omoto nl oko s lomI)Qnlh oogu. ru\ru, oko ra njtnt- gl ave.
Svl $ U utnemirtf\1, svl su t vfnl. .Biude
pog ledl prema J 'lief, po plavim brdlrn~ M.ate 1ic.a, or?.rna sutlm p1anlnama
SrbiJt, p rem& Tu~ll. Bii~hioi, 8tlkom.
Zar ooslijr oslob denja T " " "' ne uti
,. 8 jdjlnu , u B ~!.o. u Sarajevo? Ko lone t.e I daljt protazUi oo~natirn , dra.·
aim puttvlffia i staza ma. drugovi t:e i
d~lle lu•lt1 r> potoh ja na polohJ j urlbtt., pJe.vaCe. krvarlt e - bu njih.
Oo!ll~e. uallta~a.te e durr;or. nu skog
neprl + elja - btz njib. Mo!da te se
at
I s loboda nasmljall, a ra no jo~ uete
tdobOd l!nia.
SAD KOD NAS
- Td~ mt le &to m l I de h n1ofe
z.em 1 j~. n~go ovt dvli• nifaove
Nt ko It dotu1ja s Jtt1J I utvorl
'*"•···
ml otl.
- Nete• oorndltl, nlhd
godltl -
po!aouuo Je nelco rudrava«'o.
n~l
K ad su ml se ocl'\.bodlle o~4 ufll~
dam J)r_.d sobom. 11e vjetol.,f-1. drugar'co S tdu, hotel Mu•Hmanske brl·
gad e.
- ~ldo. ur sl vrt zdrava7 - opttala s am u Cudu. Prll4 dva f'Y'IJf'VCl
blla jt Slda tll"llco r•"lt ..a •t nnRu
- C:1m s~m fu1~ da t" nas "b·tl u
Uallju. po~ela tam u tllr1tf, pol ela
sam n pomalo C"Jdut»l~•tl na nnJ'U ·~
mo d• oe odem - aovC\rlht ff' skakutoct n• Jedn~j nozl. - Ne mogu
Ja bet «vole brfJta dt, n~t mo-tru ·ul
Sa ied,..lh noslla neko m~ • ovnu
olablm ~lasom. Prltfem. To It lt!ao
!esnatal,~odll nll Sailh, nn)tn u stomak prl zau"'maniu To&l,.,
- Kalco s1 S•ll~?
- Et Q nnll• me. Ne bl mt bllo
,
b o da j e u barb!, nuo lz us,t-dt -
Oti so mu b11t' ounR suu, l{tas Do·
drhta va o. a ru'<e qnrlle.
- Boll II t~ S•llh?
n ~go,
N lje ml t boa- tkn e.
vMII ,
tnM3M
o rtz-dr:~~vteu ,
u ttaliju, o atavltl
brlu:du. Kal<o sam s e oonoslo f h
tam nteo bon.c.- Ttlko susd rtavaoe
su 'e vt~ t.u se kotrJJale c hi ttlfied.•
lice ...
To je bio ooslltdnjl transp ort oolt1t
r•nJ•nlka u ttat Ju. 8eq1t1ad I l ltaYa
Srhit~ bill tu us\coro oslohode.n.t. S ad
n1t1 rtnft'nl drugovl osuiu u svotof
Jtrnhl, kod nJs.
Po lsrotnnj Bosnl - od Romanlje
do Sove - ne pr•staiu borbe.
Pthttt u saone sa ranffntdma.. M.i
h "tttmo da ct. udl bt•ntt~tjl os}de
kao 11 svotol kutl. Botnt!<e <graife
au orostrane i t.iett', sviJe.Ue o~t.-racl
ont sale, lltkarl I bolnt&rlre ol u rbaoo r•de Uoiobne p~stelle svojfm r u-..
k1m1 ' 'rnnalu t §lju. t eoe t omladtn~e . U bolnk:ama ae radi bu. o4morlt.
U stanici a~ tr:u\lfutiJu krvt mnorf.
~:etcalu d:t dadu krv ranlt nim -borchrra.
Srblja svurdno pruta r uk t i matf!rlnf'kt cuima n r~e , a nJenike. Ocv~dra
fe ~irom vnta svoi' h bolnfca t sa:D&torlja. S vakl dan lllltu preko D rlde
nov I I oovi bore! u pomof Bosn l. g<lf•
at vode t.u to k.e borbe s p osljedojf'llll
ost•clma neprl!at e1j•kih band !.
O urdana T .
.zt"-'511 • • •
Na )~d 1im noslltma ltlt Rnma niiac,
tan) t l\ u SlOm4Ac: I u czt.,•u. Podrbtava
ma cla-areta u rue'. krudt se o.climaju..
ue mole da ROvorL Po red nltga sjedi
nje-gov starl Ol.Jc. Niz. starafk o, n&
bou no lic e, nit c!u, atte br«e kotrlja ju
se &Ute. O~ao starl s Romaalje dJ:
ob!dt slna. da a a isprati , . p-ot u
d ale:ku zemlju. Ka d lm prtdosmo t tl•
tJt obrlsa s uvom, ataralkom rukom
aut . Uldahau I zamts li st.:
- Sh ne bi naie dru~rarice • • • ito •• lzu~ile ~ko
lu, dola,fte kod oa' da na~ nau~e: Citatt I p isati, da nam
pro~ltalu !tOiOd primjefuje Muslimanka aa graJtl<oj
k"nftrtnc.ji Antlfa!l•titkog Ironia ~eoa u T u•ll.
Kro• svoju eslobo1ilatku borbu u kolol •• toll ko
pretrpliO, tollko s uu i krvl p rolllo. s tekll • m• uvle re3Je
-da 1• t oaul e v~1,1o o.:uJje o borbf protlv nepr1fat eljo, u
borbl •• llep$1 t lvot I ml bo~e mo da I to orulje lsko-jemo da ))ude !to oilr je I ~to svjetlije.
Savladulu~l or plsmrnost ml •• osloba<lamo tdklb
okova t to ~p tava tu nde duhovne stvarala&e soa a:~.
Zaletinlt l(hn radom ntt kalturao..prosvjetao• U:tdiz.aaJu.
uufll~tl s ehe 1 pomuu~l druMima da s e utdl&nu. ,svl
<!e ttlo, kao sna!no buli<l novlh snaga, priletl liifi ditjl
avoje oslobo<lt nlt I dra~o otact!bloe.
R.
9
�,.
y TyGJit re OCUIIVO 8, .,.PT cyH•
.>JO>t Mcue~cu. !:>Ke•c Hcto•ottc &cHe,
X K'fnJbtiiC 110 !cbc•o npoO GH1V.¢AM
::W.MC1lt'IKCM Mwn!Hr\!, n~:~ ocn&eMnc
c.y
a b'aPT ecpeit•u DI)UHIIK )l(tiJO qi()'UOr CD>IItte.
Bfh OA p.tHCr tV>Pa 1!0 c&MI<O ~p.
~CBMM4 J"PP8,Aa OK:yrlhl'r.t cy «::«tHe
~~ aaJ.r.ttto ca :.ttW,..a. t's VA.a.Jbtt Hx
Jl'eleu Heto•me 5cet"< cole cv llPK.Dljuc: '( Ty:llly ACH P<lKMit, nd)y
IUt .C'Jb(3HM'tt.y UlHVQy, A«' A,0'1C'-'
•r fv a:the sus c6r,~tb1'X M:r:cTa u
c v.a.
Avr~. " 'ArrHa
.cn.aptt:ttM.-:tt, ce
JP<he
::oP:n
lll Ml
~pt..a
nc-rtcp.ca C'a
:..u~)IM
~H
n~pcn~ ,....a~
Aor<~ 110o -.:whthU :strt u~MM Js r.apcCll )t.;C'hUfit II~ Jf\UPIHUIUI:l. H!5
,Dyx~oua,
uon ~.;~•.
rop11 e T'?,.n<,t "nvPl>u•hll,
•cllt "'Y cboty P' aocT uoTo ••»xoou
HarJC" ptJ, tL t•XC~ft ll<tlblt A,O ce C'fAH~
He HllC\! 6unu yzanr"""·
Cut ouc ua csotw>< ucnoh<HH><
n»UIINA HOC< A'£U0k0 Tp&TOBe npe-
notttott. To cy »:ttle ¥o!e
C-\" Hccc 6tt'-'ttO wcnpitt.ane cb~·e CK..
K<'~C II •htpkC y OcliC!OOA>Ikl•q
6cp6y K SI!C:S Ol!t J!,yre I OAIIMO
;,t.;)lB)tJUtX
sp•ue 6cr6e SI!. .PIIU :>ll!tAKO ca
CeO~OM A'C l~M. CBOfJ!M HY»i:ff UMb U
6pal!OM, 34 tAtOO Cll CBO!C .. 50CIIOM
WtO (e Hl'~fotTUIII y <lCIIC6oAtt7'1 '-I.ICM
YCTatiry, (J·pc MH~ AlJ ftJ)MtCYtty, ~
IK"'MCrt'Y C8y~a r.t;e
rp<~no llpMTthtt II CO>'O~II,
re
Ha ri'~ACitOM Tpry nO'll\lbe "'"r•IIJ'.
Orpc.-,lia Jrkortca HIPOAlt OOA 'UITiBCJ!of
WYM<M
tptucr:epttt&ta lt
s.
n~pon a
y,..,,.vr~. ~m•••e. •"<"~"o
N~pT
II 6Cip6tttll AMI :o<CI!b!<
~}l(~eUIIO f1C'Il06~<".6l-lfl& JyrOt'ZJC't!tUCirC.
1111 rpo•o• llnte, ell 03PCtoa, 113 floAl<GtbylCa. Cnc ce nponaMa ('A V3Uitka.
M' l)y"t POAI
.>)Ktttttt110 _<",At.!HC1 KO :.Kti1Cl fJC.T<'4He
1
JX-cutl• >)f(llnHo APH T11to!• :tf<t~
~~"'"'~!·
•)l(,run
n~~~~
,.apwon Jy-
rcrntNtfc ,pyr l 1'To!• •)K• ft'O ca~·e xp•6~e :o:t><c Na•ut t.te '' CcM- btts Dlr.art'a:r. l>tc~-tfe " AM« tM.,;rl•
&~M!tl• •:lKn~nli i'!'H< ''"" Pc>'atll!al• ,it<J.~~•·•~ Upbtt'a 4PMH'rl• ~IN·BHo
>)J\)4Btlllf' ncuoct~t xtve 6Jtp'.el•
AtnH~Htt(n't.t'•' 4Jpotrr a::t tul•
6t'll"~'~· ~'""-' nci!Cfl.:d KCtTDJtb ce
MttTt t r no~~PlJ;Plb3 'lt'~U nJ)t1'CCI c:T"t!.-1\C llptt-ra J'p.>ACkObt 1Ptl'•
CcM6tpa:c u Nt.ftBtwct-JCt- y t~e&uM. Cit ~>t u "~ :~ABHCiit•X·ll, APYr Mr6u!enHM CK'{tl'Ma c6py61bttWM 'ltlfi·
.s.t~a r.cp~A Pc~aruf,_,, y Tl~..HOJ
~CIUbM
R"J~Wll lll ,
.J'Ttt.<f.tt
lket••"·
:f'AHCCTift t~X
Wli>"UI
UJ)Rt t!O
t(3(a--H
nop~,1 Cvltll>IX
I'CILVJt-cl fi~ P"'lH¥B~
~~Cbll J<l\ C!II'MlYtl',
-
CTa-
JWHCIC tl\f~ttye Ot!JJX' ms YA~JbtJUtX
CfD"• J..:tue X~7~-tUe. It$ CICOnl-Utt
p&T, llP\'F( bu ~~~ li:O!CM:t,
c <Jl:um pn
cp.6Hift<Cbt•X It 6ottHCWI1X ftJJV~H.\tCl
l!roe.r:onc~C'I(e
tpl"ltfr, CA ~r..a Ccsinnor Ctbtro APYrtPI'UIII'>Yt•lht·
e.,, r. Xc•"' ('A &r~en~ ..,,..,.ft. t.C·
rnaT AMncJ)lwJ!CTM"~eor <llorrttTa
''""" M3 nr~~··-· Apvr•J» ll" 3opa
HM•on11h rN.,rn o ~IIAYaty 8 M
IPT<>.
]"y3ne ca tbt"'HO »&BC':SttnfM y6pa·
AllliMMtl
0
ua rJJ, rm. Muore cy cna6o
l>AttBChC Y lt~RCW~OnOM II OKPDlbellOM, M3~ep~ttC o6yl!e, dntt IIOIIOCMC
l"ti)YH4"0AH0f COII»A8PII0Clll ll(eHa
za KCIIO"ttiO II h0TflVt10 VIUIUJTtt-be
(j>liUIU:.MO y •mTbBOM Cflld CTy.
;ep 10 CY TparcbH Tf WKUX n-'11t)M It
npo'UIT.'UIH C'f' It ea OAYIUCillbttbeM
OpuMn.tUU T(l!tlf)II,.M \'O'fht'UH Help-
nowTt"l ~r tpr•.Jt ttbll, ~r6e
WOn'{
ca Herr..
J,:M1attlbJI~c1 ( , .. ,_ ~CTCt U•TO CV
c_ee TJ)tt rQA)ttte xapaJt.~ no
JtOI 6o<; HItno fiJ)OU 11YT
XJ:O:S
HCToa.a.-
I'ITCrll><aH<e " Xpe~»ll".
Oa-vm•ltc cy s..x sa ·~•.v- • tkc Da'fH:tC
Cpmn•ll>t,
Jlt WJIOOM K1)0308t 111M M
-d>e
ao
P<nHOM OA6cpy
¢1><>""' ....,a.
Am•ll>otuMCtiiY<e r
r~~8HO.. OAOOPY
AJ4T\1C:f>t.'tUIIC1t4'1KOr
C.V
ce Ai'ltlaC:
CIJC'Tdne
.lllCttt K::l CHIIX Kc>a(t~ .ICTO"li-IC ~
.ote, OA PoMattltle AO • floca•>HC.
C""'f1Df....,
Ttny, SA6HOooX-v. lie,._
no
.,x te xc:.a Ad
fO.AJ(Iot~
~t
lfd)y
""~A>o ~. o~J<o .~ ·,1.1oe,
¢pOHT8
'JttH4
Cp6•Je.
Ca 'tPM to IIO~Oili<A SPt11'{Jta YIDI110>111
l 'o'3re.
TpattmapcHTM, cOle """" e noM<>
COM. IUK'OKO Jk" t t• fCIIIOCl' C 0 tt.MXC 80}IJ
-•ob- """""~ otO!e
spo:s lt.oPOAttC>Oe.o:c6c-I\IIRA'll:¥
P<l.AY, 0
MIT
cj)poKl, 0 ,_MX~Ull <lltt...,OCllt A4
VrtO~e tOW 1\JlWe. •)f(m•UO (eAHHetbt'tm ~fdf.AUOoOCJJOfioMtnA'UI'Il cf>flC"HT*'f liMH Cl-10 Alne
6.4-40 ptAtUtX Adlltl• ,_/J.Dnr: <'Mo 5.730 paAu AGt!il :sa HQlliY 00 1 ~cy!• •3a Ht.we Oomntue
7,S70 J)",61fli.X Altfl t• •J\t.i tolO fCW Kpfltt :SO Jy 'IKV brm Hi'iU!I>IX l)liMMIKi':lc ,fitUUt M J'."NbCUMI.lMM~ no1p~6Hd 1e tl!tr~, nol)tiMO y 6onuwt{terl• •XoheMO 1.1t th~AtMO cse nHCMUttl • •tin
ftAiiH J'CMD'A I' AWt: Sf HJbe Hfhe ocran' iit:sACf•HI•
ni)OIIo':l<' IY••~·· 5•P~Ailkt, ll<ei!C (4 Pl>."'•uuje, ~ta:ebwr.... ~. ll<eHe Tpe6abe II llccaBHYt'. ,.tt r uno cy n~:r~tt&:u:e cse c:roa.xat. aa ~cpc-tt'A KONII:Or ci>awY!KA. wto ey
<•"
OCitn•r~
n~.VC'CT t-~:J~!e .4CH~twx ~>'S'pON ,.Ao!bC: qenum,.. M
3A411Ht·wt H ¥p8Hl'.C:H cbora
~~<'All• •0CPt11•f'tf )t'0 KPB CI.Oje A.teuC't•
i>n••••le MAY XpiUHIIt 113 Xycut•A - cnofoACibY61!oe OOI'C!c•e
TmcH. Mu C:MO Y-' TITd!• roaope lbUXOfiU TPOt~cnapttttM.
AHtt•¢aUJiltTK~'" ¢r>o11t ll(eol T\'311C n Kpeb~. <!JpoHT Mal••· ctcT•Pt "
ncr('A Cptrll'ltil Cll
Xyclt,..<I'Hr.:t.
:S..
•Mu
"t "'"
CMtt ca
"'•"" x•·n <All ((;f)l CO ccncCc.ur""~•or nokl>"ll wro '"' te AbM Tv~na. To lt 6c~6tMrt ¢f'OHT
paA.e, c6•·ot r, c;bpottT pa,&ttK'Jr.:ux ;a;:ett.a. PfA"' ua. J»Av.OHA. , CM ~a tl'tPc'h'f- cae !WI no6!tAyl•
Ocr< (cl)nc ll<<t e O!lr<'"'• flypa""ll}' 11>£""""1!<, Cpurtnt.<", ~lycnMMau~.
tl
... C M 'lf1tU~I'l'l, 11CA ll\ tfAi.rC:H er:J!tHOS.
'
:lKUI<' 1•3 nc:oortp"l ur, lfen•hll, flolltl)t
COA
OlkH._,, liOA HC':lt>C"M \'CT~wa.
Y U!OAIIO. CP< llll<.
AO
tv~•
Y ncecptvo ev npon,3Hne ctapuue
wtauoM " """"· :o<r11c ca ><anew a!ouo>< y
P'\'kiN~. y ~~~pa"'"'i· 11etupu AOua cy nJrw
11e y cna6ol 06£hll no CHM!ery, no 6naTY 11
z»MII M M tl'i y Tvznv. /Ill npocm~e ooal niJu•" ,Aau.
fl(1ttOC ll toC60lO<tt0CT C KO]IIM HCCC CnOJ(napOnC U TPOilCrtbr<IIT~, CDO<K tb~XOD UOkPCT
cf>o•11 •opn TCCCPII OOKO CC AYOO•O H 036•1110 nl)Oll(UOJb'i'tC CllOi AOH, AaH S<n». e C>IOTJ)e
k
!H•xr' ' x llf nopa n :oon~r~twt, M .H &t-Jmtc~& hatw ce.c:Mt nc lttUOM tpyry Tmy. cacMe
fot~D<"AY. *C't'",..a ..,.. ,.~fl(r fF.. ~TAAit he l!CT
Til AO ~OHd\ftH~ llf'l61ttAe. '~Ml!t!O ftA}tHC11f'H!t
Hepcn~c·CCJ:t6o.tY.JH'lH' ct>c<.t.t•1 , )N_'fHO
yr TJttol• '~1:ur~h\ l"o ,,u.y AC~C'-f61c-ay
~Atr""'"'i Jrrccratt•Jy•l
N>•t»o·r ee llPOAYli<IIO y 0MMAioHCKO>I t.CM'o' y npenyttOI clntt, ecMh<HO) cn••u•a.
z aCTIPt MD. UlJ:OD6~i). llltt~Kt til Mil H SC'DCitUnO)f 11(11Yibftt0t OAYIUd•lbtHtlt-f f $\UI Ma H 6) pw~M
c.r
n~a" :e llt1Yr!•Ra "'" fOPCJ'H A3eMi' n~epol!, ~lyc•w•••" "" Ty:snt.
- Cpch! s.1 1a Cl :-c tttro lt~ttA. c:aAa. KttA,a ft'.U'M M CMO c tw~ cx:trll>tHt-. ,,..~ M~rhOO•
K Cr 1 uuu·. H X~P.t:t Jtf", H MycJ~ID""at'Ke <Auo AMtt.au r s yn It enum :e Oft. J•tr4~1'C' "~re
w;.u tha, c. to HlWt I( ,..l<t!CliO ttcfll enma fe J'bCDOt\l ll IW'Wd 1 drr.tt'td C6C1J.tw . . •
I!& .,,,.•• ,., Je M wro A<> ny•cr ,.,..,.sa k'A•Hetfx> )I(toto llcTO~He BocHe. )f(rHe Hcroq"c ncCHC "P<6fOAIIDt C'o' kPO:t ODC qtrupu IOAIIHO lp!>aoe II 6ypoor AdiiC 6of)6<! II IIOKOlbll,
a A4S:l c cculttuhcuc u p&Accue c MP)f(tbON "npt.:s.peu.. eM noMil l hV 1 131\lllh~tKe HaPOAO.
- Mu Mvcm MbUit 11:S KnrAlba - Kb~t Am·,eca new6ruh -- A,- ro CMO 61-'mt IIOA YTH..
ualtt-~ tt 1·ttpc.:o•• ycrl)Wft JC()Ju c.y oKan,anu 114we Mytm'~1&HCKO tiMe. AnH tSaxn&lhVIVhn
Htu.oJ xpt 6~ZOf ~O!(Itll 11 ,Apyr y Tt~TY "'" ~MO COA cno6oAo·~. 11 b<-Jbtte aa ooY.oru<MO oa'{
34
6on.ot
l0'1\80T
'i
11()801 CnCOOAHOt <IJtA<PGt>BHPl
lyrocnobulto
J.~3 CNICe ptt!t'UI *t:lkl WTO t i!SltOze tta fOt()ptU'Iaf U.:S.~'"De AY6< ttl!, HdTtQHttCKA Jby6oa
sa OlO'UIZl!Hr. z.a OC'IK'6o_.umalUrr. y RO!c•Y· OA ill ~eo lc HO'-~t'O ycrducuc tt:HXObe ryhe HI1¥$)Ac'l
KMCV 6»n~ CDI'O , ..,~o•e. BpoT<> cy HM 6wno w•poM C?B<>Pello 6opUMMa ocno6oAHn<.~l!e
6op6c •ole 11•c.y OABafane oa cboie pcl)cHe Al<u~.
- Koa CMO ca3uone 311 WTO ~taw" naPTioSOHII Kpo npooMooJy - kB)I(e Xaea Mypat<>
!nth
H3 )KMBmmua- OA CBOrA
Alefe1'a
Ht *a!IMM :st nor•J YSCTU tl APyry Aant.
AOK c.y ¢oWIICTII'<l<a roo'a" " 4tTHu~•e 6aHAe
:S.. npt<'C.'IC VII C<I:N>H3Kl!e
OC.II YA.III><\l!M CtiiKHa II snAJ:H, liC<H< i!CT<>'IHC 5octte CtmO""'r.e
<ao 61lftOU<
CT P<tt.We II OOII<O<e
6cpl.l<,
aQ>MfMK •'X MCOOA ~HJbt', DO *\IBt:tl)a."''a K Cf'M~I~a. AOXlAM' tlaA tt.>t ..,a KaO ttaA pcl)tttOM
AJcll(»<. O>te c.y 'ltcro rnuue •••o u qenu~;» llPOotaMS<',
Btl\e II II~ H~ry liM HMUAft ""001><\fitmL
-
rO'n "' Ko!~HotOet.ta npowa "
1<·
WKUM U UPIWM AIHJfMl.l W10 I'X 'C
Ce.k6tpttttl U tbfll HZI)('A 00.6-HOCV.O
OOA 1 C~C pc M
'iCTIU.iiCD
34
C~H~UB:f'.
C:t.I,.HC
8J)J.1.~Me
Kro" 6ot6'o' " nattt>e :.<tHe Keto-
""t 6oeHe
Hcwhy,
OPt~a
Htn~Jare
cv ce 6o!l6e-
m nc ,.vplbiiBOM
tttniJttiMt'JbV
Ml'llrtbCM
U ltSAl!IJ Ut~a
CBOU, H l\ro~.e. liBpolfnt
Y IL\"6en t
"" ty (Jq:6y, "" ~JIC OOA'o'·
- n<T
(I< b11 CtH #DII 'o' ll"PTKHC
:UIIt - •l:..t APa Aw•cro•ll >'3 511p"'" 1t A& t •UftM C1'lpi', M
MCP{
li<H8CTC'M. tt ta 1UtC:TA 6H nowna, AfJ
C.C 60PIIM,
- Mn
t>>O napTII30IIKe oa npuor
Aaot& ycTau•a - 11Jllt'<ll rc,r~llo 6cp.
6e1111 UJtKCPibo'II<
Ka. Y Ill WI >I (e
cenuM4 nytnb npPa. yc:r-attttt~ra. uapoAJta n)~uura. He 3UlM llll JCClU'KO
Qo!O c$1~31'Pa ~P"TVCIInt, K
Onll•o
6aHAH f..'c\'fCKbnt-. PttMHH.ce v 6a:.c
HCC•!Rf', AftUV
rn.,AHY
no
Ul'£11-kr-tcl
Kp.,ne, ('80IY ¥pe. cso:e cuuose ll
<t>e... lb'£AC 'o' tOICK'o' Aeben~. <!Jou.tiCTII C'{
APYl\' Tm\·. Jyrc cnobettc~tol tp~n1v CTaibUHY " c~rtSI'lHl\\~tc1. ncC'ntll~ J)'
paT~ o P&3rOIV n C"f!htt'tt.UX A~r<'t:>afa o Vt:twr.y :.:tna y l't:p<:IAUO·C'IC'II<.(X\.-.a~nc:'il..Of 6o~6u M
~~~~~~,..a At•u¢eurcni'~KCr ¢~ctua JKC!H.a v.nyront
,..,,_ r /t" rt.bq::-t.
CPi'UWl Yll
6op6y
nn Tt tothe>~o opere"'""· A Ia cool!le
Afett~1\': CSll1(', 11~ UJK<l lH ~J. Ht: wz6 1-1~
na, tC8A O UIUIO Y \leTHHKt".
roaop~
....
~HIIII1111
-
""'"
'l)ypiJMJa
nentHIIW 113
"''f"" '·
Y6l•ldt'o'. " ra :sfl!epcna
Cuf)e'le -
00Aftl (tiHa
y ~THHK~.
H-aC Y abtOY
:a;ue 61 J.ltTU,
4; H
~~1
yCTcun::a ttltCMO at:mrs-tpn;re. HlwH
cy AP\'fOPII :S06cB Xlb(6 :t:ru II AI:•
"""'"" •vru••. a ell ePo!lor 6p""'
~WYCTC'
AftUV
tytcru.
u.,nmc:. a
ll M'tl ('MO cbcJy
PcltbeHmV,tMtl Sclj.ttif
l(afl MJUifC:IC'Il HOCHnl". Kl'IA APYr Tato
ba ~e • IOUI orpe(;a OOMOhuc - OOl'li)rQhCMO. M110,\tl< C'? H~M ¢<1ou»CT11 no-
rpm-t ueM4 le Jroutoro,ll tno ul'.c )t(eHe.
YAOBJ'Itll CC'AltMAtC:tT nx le Y Kcl-
lUtM Ctn"{ lt~MdMO HllrA'C lll'.Wfi'l.
nOODJbCtnt <"t·IO, OO.TI::AlfXdHlt, l nH MH
be~•o c• ol\' •rb aeoano CP6•i•»uu><a
wro cc C4A 3d uac 6otH'.
Hd ronopamuw re u:sawna ca
wTa-
uoM v PVUII CTdPII H<Ha Cc¢Thh.
- w llll CtM t<NICf !<AI\HCf nrHa,
...
ua COM
ra
cn!XMHM ">tilT cboJe ADYAa ux. 6orAO. Jt..Mc1."4
rcbe AA ce 6oott..
Jew <ooe 61o llX I!OCll<'M. W•lbMTt,
MblK~. CIIOj'( Aklt'o' Y Tmoay notCKT.
o 1»t AfeiiOt•t. uc rne..atre MO><a•a
6e3 ny1ueco X111re y 6onHuur. rnc-
P61h~II11Kt , Ht~~ 1/ftN npHje
03Aflo~c 11 onrT nyuo•e ~SM'{•
AOite
Bocuc 11DAC! c.Be
)K<'ue t1c.ro11nc
WTO OA ti<IIX 1 pt-~H T~liUCd 6op6a
Jt.o~<N l"OII()f
-
IIAPO.>a :s;, cno6oAv.
CT•rc> reM -
Kt><e Karo Lte..-
jtnoh "' Xya.ooo - Ht>!.l>< co"'oea
AO Ill< COJ)C>"'" 'i 6op6y, All Mil 6y-
u fl~t'OC'. Anll, t eo. ca.Ma.
KOJ'HCti<M 11 raA" " · llcuool 6op6tt
TPt'tid 11 fTI pux u M11<'AUX ~Cit4. MH
AY Nt1Cd
CMO '"'WY cnorv npeHIIl<m "'
h tl-10
ll Ha u~wy clt16\'", na h tMO sa~eAHO
11CC~11t, IIN;J:C'I141l', 34C'U!IJ-r-.t. liaJ,u
he Pl'A 1)41AONnt A'P\""r• Tur~' u KAme 6c Pllt WTO OA nyw~~:e He MOr'(
y!'ellt p.lJIO u tr4011fltY.
Anyra PIH,lll ~1yl<C11Pl>, OOP4U tl
6onotoo"ap~o Mycn)IMrHCKC 6p11raAe.
rouopu ucnprA crmhtx APYrilJ>IHla 'i
bc*'ull, utyc TJ)aumoux CoPt Jtd, noe·
K·I~CI IIX y l<ftTPII 6oftBO.
APvrc~>·u• Jby6'11ua Kr.U~p»h,
6~tlalll't"-, flC'PNl.
XX\7
CP-
t.I'PU='1t1<", rcoo-
ou o Jb\•6-.,"u cprc.;:cr l'llpoAa npeMa
Soctn~. 0 TOM~ kU¢ cv Otnt \" Cp6ufw..
tt4Wt 6o ·cvt'CKe ''"A' tu U'= Kl Je cy pa ...
:st'une
~•~•\ •·:.~cbt
lkt m: u Cp6H[e
u nptmr.e y CPU>~IV A•l :s :1 llll uo ocno.6c'>~u-e uponn ·•· KPB .,o 6pW(f0DnMa
IIJtNo&AJitr t1 II
HnC.tt· l'U:I~.l l)eo..
rp~...'·"· JI.Cn•c • ""' ca pa~owhy M At:tn..e•u~
o~-c,.
If ctte. : cnd.C e.Y.o se!eA• ". \·-
r rnw',
·c: I~ ~e:ta
YumurcwaH' ucnpa~a
~.Jituu·u KO'.:t H
J>i'3rr:1\lt1111111 .
110 J) lCHU, OCDcllt !I-tO
nOA UOA-
( 'J'I\OM APVrA. TurD, <'Jt06"•\UY 11 JbenW\' 6'?A\ !tunc~ ~" cbe "' c.
MuTm r C't :s.,npuJHO y :suat:'i m~:
YP<HC"r CIA\'Itl('nn.e.w; ~~ 1b'i'6~ UH ;.KCHa
JiCTO~Ue' fx'CI1C :S. fCAiutCISO, :3tl6op6v, !Sa Tnra, 3.-~ H ·poAHV nnaer, M
c J1o6o.\U\-' ~ACP6'TU8lt\" AtHOCpa'I'CKY Jyrocn uul,..
4ur,ob Muru.tr Je
UJ)OTCK40 II 3bi>PWIIO CC Y ttAHOI
(t>AHHOI *Clh\.i, f¢AHOI :o-wcnu, KliKO he
ce no:-~ohu bolcxa.
K OKO
heHO wro
OA
npH!C OC"n6oAIITII Cb'{ :!Ci'!Jb'i
<t>twurn.-•e
n<I><\HK~. c~co
lle>K>
Yl10*""' c~ ~e CH<Ore aa 3C.'tltje-.at."SS tew.:e CNl)te uno Ka>t •x te
~WH$aH !54,44('t, Aa WTO npufe DO'i •
IU'MO l1Cllllill1"
C:pthtt:HM
11
!-HtPHMM.
IK:H&OTOM.
Il
�;
'
low 't
n ')xomne
nobtt~ A..,KM~I~~ YCT41wlta
CY t~Wlt 601111o4liGOC~ A&
l'btrflY OolUt.e:Ke n.mrM,.,.ttf', All nc>
MorHf ()UQ6o.t.~~n >•t<y 6opGy.
Bwro le to
1u1
PJ"'.,mtht K.,o A.fe·
ua 1-taf.-~".t o604.1.C&dD~t CV Ct tt4'1UHt
DP&Iot OJIItbf'tnll.t~ 6?:'lt'IUI.ti'IOIC41Ha fl~·
::.can cy t '~Awoa wta!1K H~Mn .. aco
0.1
a r:...1 6 M!c.mtx 8':).t.•, fl1)\trutlamt H4
paNe t-N"''.q' V .t.t~J boAa n~nt'kl"Y
U n't-81.:1 t y3 f'1'CJie n!tt'\oft Q YCtaH~T • o!t c:y C·l"'H cnJeN7Ht
Swno le T<\A.Il o,enHcux norelUICI'\hill,
'Ht.nDMfftfflb fe tht o Hoh;,H,a uac Miln & wa.. •nto.
Mnac. cae re no~·
m..::'"'he 04'\AttOC'H.,U C:MO t' rfC:C~H
na
EO -.! V
er~ur.!.
-
6o:htH.Ult
UHI~A KW'e
KAKO e re. T•U:O not'rtre
T .,ne (;.( "tt\'ICe. KOfe
o 6Hh'f cant\!
Cy
PblbtHt
Hlttlt
u-\rne He~"''I\He
APVrO&e. 6o:rHt.tC\1 f"'IA,b \f.diTe
cy wx tb•I\,Mnt>, en ~
t1>i4·l t' (t" Ct! tUUC4J.Il
U
0.\ tt~u.x
0 tt
W~bMe liM lln!ROTC, OC'T<IIMC nopeA
t b ''X u v tc~heil<'1M ttl<"•)fHI'1., u "i
AVf":o-t WltHtU"' MdOUJeHUM", DO ne-
6 1 SAMA MCi"t?A ~H!'bt', Y
Mm•• 6o'eea. 'I~ 6oce, r.:1-dl.\'11~.
hll·t.'M 1 , flO
Jl3'1t~rJt.
Qtte cy ,.,.~,,,.... q~CH:'l
BOWM~'" AYX'HOCT Ao6PO&J "b\fe 00.
HW"'bPKf'.
ft411'1tWhr' cv t tl G,u,,. n(Y.)(:~. HeOHC"'tt••e I\1C'I\('th:e ca een t, anu 6e-
cKua'u" OA.&~e 6oo6t«. C ue c v 6oso
H~Vlmne CBO' noe"'o. t~ C'f ra V'Utne C 8Cnttii:QM :by6i!Bi4 lt 1J -,1b?M.
nOM---
A.,HJ~C M 1 M""l.M:> CB~ benoucy.
c.11 tb'1y H'l004'10 oe106.>Attl'l~c ysoJ.
mt..
oc:y, t l''>l\1 no&y AeHOII:'t)1TCj(V Ao-
AOn"'HIJle All' f'OI ."\h!tH '{, UOOO C4Cfut"1 Oen')() ~t)eHy
cwwob,.. -
MH
OMO wx no \1tt:le, e ~wm tt~t"" ce ne
6.n M'< T"I(O rtttA~ne K em
an
A C"TdPI11t cv now.tc)11K AO ev o ..o-
OA ¢
itUitCTit'tlttiX obyn~rope.
A 6-on-
uwtttnl(e c"( noHoeHe, lep e TO Atetrn
u thU'ICI')RUX uanooa u lbHX08'1r no)ll(f)tb~R"'ttnr O 'M,o\.
Koruuco Tetllb'4.:X
r a P4T"' 110 "niH14~ WmtTbfh'rt"11t AMAfeatt HltC\r., pa~eHwK•, lln'i TbXtnt.x
x ao wt.) C'f Hfi WC. HUCbtut
- ~ft.t CMO ruprH.sOH IU~ - 6nno re
o6fi UIIhUbe.
PI"Hh CV' !J46111I~'tlUIC. ICOI'UtKO 6oa,...8.J
v6rnwunt, teomn•o licl'UHX At.46tou
6op,,~ · Ot~ne M:S Pi'tcV Oil)'litl U
n oo 1
une C)! TOlt roA'UIC nvue TeUJ'(,HX. tte.,uuc.ubMX ut~noon. llr.npn'a-
uenouln'N" Jb'-
Telb 1r" XTI40 CtA ""J-1 O'(fll V COOhtX
<;e AaM CTDAWIIMX Ocl> !H'•tM ;\-\ H1lC
VHKUITK ll41tU4 O'i 6'lOU 4 KCXU: THX
ce;\cl\of oci>"'TUtb.) 00;\'IOC«l.t ltd!.\..
'10ft 1
e'4•UCC'C lC[)!'"\{", 1htrl\4 K f)l,
\'Mlf·
oanu :n ,.,.,.,'\~. H ·noH'r~Tel"h\1 ev
tt4Q XUe'Cl TOl'4CH:m 6ttU UI)UI ~ 6nn•
onop•ft1,eut'". npeiC~Ibf!:Ht, ucnoanUJt:
Y 61f Ad TYK'i 1-t W:StOHe It-' SOMI'be
ttOIH t14M 1~ rom-hco
He""'O n-xs\t&a y pary co:u ""UJe
OAI'OMP<I liCeHCKOI Hb()abll. 110>1"114
y KOMe *CI'ta HOXO 'f4KO KOO\tCTMTS4
H~UJO!
'B~WC
lliTO
6op6~ . y COMe H OiKC ltMdTU
A'{WeBHOr 3-lAOIIO/bCTRo't KdO
,e n o :SliS
Ao6P?B01bo.t~ 6oxr.,u-
'-~'tKt. He...a Alaa ro'H"'' M:>>c--w
Rtou~ .-,6.-ne1clnt 'I">Bf~ca .:•o JCM
MY 6 ' ;teat'lH fl'0"40rtiCW " ,.r;M~W
TewC.e 00ao'IC:. f0.1\.UtiH4 en l"'U\bT
M '4\tTa&Or he ce :.c•uJota cf~hotnt
uaouM 6oow1 OHHX cote cy ux Gone-
cue
Y
tt:.eroune.
Klu.IHM 6o1l"Mq4Mc1 nf"...:C ()l.lbC•
H\.C M 6o11:CHH fiOOttM. ItS tnH'< ~DO
Ieaa .. awe BO.ueHto, TO.,l•~~to u mdhette
se'f!be ~"""""" ey
><le• TO rAI< h•-.o
N Oh-;t tt4'b•cn.ue OOC.IJ3a"U C&<')'(: OC~e~
h •fe 6oaTCTB" K leA"-HC'TB., oelt h-.•e
AyfioKe ..e')yco6~te ;,y6•eu cbux
H.c'JWMX
ltttJ)OA,<J., JbYfidi'U II:Oia te
":soacna n:s to1t1-tco npanuseue KDOH
U OOT.lb't.
OoA.ttoceh"' Cl'\'"' ""''"~ u ur.IJ()Jbe
P ! Ta KI'WC. cy 60ll<flN ePKC "l n Or;~..
ntMA Hoatne 6o1f1UtUe. H r\Cnne uawe
oatt.eHe 6ooue Ha c:bolwH nn•h•M~
M \tSAOlKone. AaHac ce Hawe 6on,.»~
u.e
H~R"IC
118
MtCPIIUM
MfCC:1''tM.t
OCJ1?60t)CintX ti3WHX KOIIfCIIl\ lt 6 0 11•
I<>N8PKaMa !e yronu•o noK•.uc.
p e6ttn
"{ A~Hltn UbHM RCniUIIM It K0H4'11t~ M
6UTICI\~ i f·>IU ybMfPK nn(y W:Oft ttalU'1.
U!\1
(1():h I (l·fotOHIL PdlbeJ-Il4"'1 AOYNSUMtl n lYPt6ttcl le ~lJI:. no'fP(6.u> le
I "IU M tOfO "I)Mfe4HU.X )l(ttte'XHX O'f•
ll'V, W'IIICOTb('I~HHX AOyrJPUIIC). 6on·
UH. P.CM
t•P><tte A06D0801bll0 laolbftl\' V
M
cas!eCHO oG•PibO(y
.conniCO nneMtHnr Tt'n'd.co M o.,r,IIO--
Je A" ce It Aftfi..C UftiUC AOV-
oon·
H>N401Ce,
P ,H ~ \IJ·T n:: 6~.ii!Ut\41PICC ~Ott~:
A~ S1~A11U'fKHM OfrldM4 II 34)!CAtUf\l•
KU~
"anopt.tMd
AOBJ)lUMM() AftZlO
l>'{lKn
0.
--------------------------------------a-~---------------~-
U Modrici
Sve!a no p tol,ttao lul•o ort(eltlvafo I• o• rllunakom
pjesonom, •mljohom I dleel!lm ua vlclma. All naltdnom
za t.ot~ u naore,outom lslelclvaa)u: du,;l ntprekldnl crmllava tukon doladla Ia aa ale ver.. Stdou ohoalva.
U " ' • u de u b•l• I uoolahlroooot.
k-Tta•l• u prawcu rl)tke B~•o•
tamo
u u1rnu p'lolalt . Nu•d lstr6ao na eutu I cut otm potlt.clolD l t orat.a t olooe bO'I Oa lcoje t.u u mlealc kroa za!...
a llo I bebor poaava1rlb votnta~a. MnoKI • • It prld•ullll
"'olocl, opraltalutl •• •• onlma koil o aulu pu ol brla•.
hpoole ol ernlm alutala ma.
T oLola•a t ookova postola I• svo luatl• · San 1m bllu
oaea a e 1 nokollko allrall u~lh rafall . Zapote borba,
Nakt drurao1co o~llorok:a Antlfdlolleto r froou
odl o~llt t il cia onano u toll•• I kid at • olaka
Jiovalr.
a--•••d
•
«•••
12
4
1
Halra. mlada crnomo nluta lena trlk• nla lt po ~uti
sva uabuctena.
- Ne bol••, ll~oa dnorao1ce. nlfta u oe plal l, kaq to
da .. .., ••• ba. d >ila u • • ••• - e ovodla I• pOiajOOG>
~.tom
r.
~•n• Modrlta, uprkoa av<mu, nlau al oa Zuak
klonule ~lrfa!a protlv d lkouea I porobljlvaea vod lla
!h Ja pu tcm upornor, prkotnor otpora. 0 n olol dul l
eu bitt u par llualrna Sve llo au mlaHe, ovt Ito 111
~lnllo, bllo J• urro l<dno: d1 evojim p artlzanlma po·
mognu. dalh podu f ru, c!a u Ito prljt vrale t lll)tralu
n r~riJatciJ o. Nlkakvo opaanoat lb nlje mo~la n driatl
u radu. Ita IYO)Ih mu~ebala, llpod zerova. ooe •• 11
• 11" ttvoJim oovfm lt•otom, \ltdr e I borbt ae.
Sva kl faa c d• po neka u lrufu:
- Had'· BaJro, cl• al, bolan, polurtl
Kr 1om au prelulla pl•ma Ia ol•d•ra u a lt dra, a
kobrt so t rpala brana I lllllDiclla, ... •• lo ooalto
d ru1o•lma u l umu. Obllaalle au u partln nake porod !·
tt, pon aa:ale, tjdJit, brtbrlle
Zrne au k oo vrtJ<dnt lrollce ••mllu podrt u lc pod
no~ama copr ljottll• t lho, noprlm)Hno, all upor co.
Jodnoc dana ulrta u aC>bu oek a od lena I 'a u sbu-
d:, na.
A mao, d ulmano, eno opel .1alli, plJa!kalo, no
cdniJd<l
Stara nrna, Halrlna malka, u •prnl •• I no mraeo a, pun a prtarenJ• d~eka - Neko nootl !hum lm bllol Neka nnat, moau
no o~nlleU, ama ovo Mo )6 u dull nr odnuoh nlkadal
-
01111
Ltpa Kulllt
Nasa djeca -
v
nasa buducnost
.
11M-
fllAf\ !'lllt..ao.
norny11e no61eAe.
~lra h I ulas tavladall 111 tradom. S•akl c11 u
vrllo pret ros. Llude su ronlll kao da 80 diYije ••lltll.
Topla orvena krv mlrntb ataoovolka po!ileula le pra·
r • •• ojllaovlh lruC u kuvavala pruinu njlloo•or rodooc
a,
rrada.
Shl.. na lu molobska u Hajrlnoj sob!, potmalra•
Ia um danfma puatu zamrlu ullcu lsprtd e•ojlh l) ~cao~
ra. Su I I Oat bl nallao P' l oll uatda. SS·o•cl au neu·
morno marl lrall u rllkalufl p1ostatke plu mo, dok au
aereleaokadrovol, u duclm pwttama, tsdrraol, poluboel,
provla llll r radom. 8 •l'lm<na II& vr!Jemt poln lJI•a la re
tetllltka tulla, &arula u bradu I dure lope. no.,fl a•olu
&ulavu u c a tplaom • "' ~ rallal otad!blou• larrod lrcca
.. ktrl mrtvaetra clava aa dvlje ukrttene • lovaolct.
- Oblll ataro c Hauna. Poho atarac da otvort
podrum, a ne'd mu er uCio rarat u elavu. lz. ~lata mtr,..
- Zaklall l'elkovitl<u, odborolcu Aollfallolltkog
froou hn&. Nla n Je doklall, mutl u kna, od jufe lo
t a va atrllar do lol ko • • bl prlbo...
Komi iJe proau olo o!Joeu, lsldd•o lb mtullu. du
ala! fta, d" l lupk a mesa u l<rvavlm dronjclma _ Ublll,
u~lll, lakanplll, ubUi .•
Nojemel au llae da !Ia It to ave n!lla na Ilea.
prnlr utl ••• I avakoro, mlrno punlll noje llamlont
vrtfa ma !Ita I odlulll prcma Brekom.
u offma.
ovako.c •l•ot~ I)Otrtla lltbllal• le radoot n~ lol
• • prutHa prillk~ 4..1 r•lto atinl •• oa1't h& I bat u to
l'lt
t to I• fttp riJatell b!o l •to bllau I opuoost vt(a, nleoo
llee Je d oblvalosvo tvrtl• ' ' ' " odlut not\1 I nopokolt bl •e<11 . Vadlla (e I& oudu~a • • •J• ll[epe h rtno cllmll e,
bluu I taoku lamllo I pomorala ml d a •• obueom.
Vet •• SJ>oltaa mrat. Botta le p ,..uh. U tobo
u cl:e olarl l hsllma o I kao 4a I• bUo d a Ia • • talrm:
- Oolll e a. eao Neala rautle. oo.oiJ. .a l•·
()d Ia vtlerl pot• kll t JI o ModrtCI I u OllavoJ Pooavlol krvavl I telkl daa l poeo •.,. bllatttke o kopael)e.
U ! lrokom planu socljalnog tlaranja
koll I• • •t poCela da sprovodl na<a
ml ada f<deratlvna drlava, nll)vllt le
posvetena palnla zbrlalavanlu ndt
djrce, Radl ae o sodavanju oubrla ult I ralnlm aeda(ama urro!ene dlece ko!lm a trrba pruJIII hltnu pomoe.
N arodn< vlutl sa ~irom na§e doono·
vloe u u)ednlcl sa antllallstiCklm orraolzatllama povele nlz akclja da ae
110 bole I tto polp•ol)e pomoro• nal oj d)tc!. U Beo~rtad a I• od llune
nal•lllh aallaova o•oovan Sl>Cilalnl uYtz &
altlll dJtce, mladdl I mo.Jkl. U
ta l u vu 1u uSII pre~rla valct Naclona laor komlloll, AVNOJ·a, svlh na·
l lh aavualh I ledtralnlb dr!avntb uata aova, kao I avlb anlilallstlfklb Ot·
aaaluolla.
Socljalal u vrz I• bltoo prlot•>plo
poalu. Oo It do sada zbo1nao vrt pret o ftt koUko h!llada df•e• 11 svlh kraJeva a ate d omovine. Prostraoa I bo·
rata lmaola plodnog Banata I Baeke
vrt •• prlmUa ••llkl broj nat o djece.
T u te •• a ala l&
mueena dleca odmo·
nil I oporavltt. Tl plodol k ral••l, boratl hranom, povraUtt &druljt I oaacu
oalol djecl.
NaSa brallka I aavn alfka Buc araka
dobrovoljno J• p rhnl!a oa 11b t brlc u
o ko nale rot om postradale djtca I tl•
jdlla da prim! vellkl broj nah d tete
oa OP' rovak. Bu~araka te mot I do
pruli nalol nepateool dJ<CI avu nleau
I •vu udobuoal, I•• ooa nile od rata
toliko postradala kao nda domnvlna.
U. Bugarsku I• vet uputtn vcUkl broj
djece mcdu nllma I d) tea II nde po·
o•ll•n• I opuuol ent hlo~ne 8 ''"'·
Ona aim vee p11u o svolol ndoall I
srrfl, Nalo d ltu vt( oritta!u l)ubav
bralskor boK
arol<olt: naroda, ••I•Ca )u
ojd nu pd1 u buaanlrlh rra lkl I om.
ladlne I t 'PIO so ubval'ulu na •l•hO·
vom plt'Utnltom dobrollostvu, U llatu
.Narodnl hnakl alas" koll l&loll u
Sof1!1, koll nam lalju drurarlce It
Sollie, lllamo hko baRarakt l tne vod o brtau 0 oaloj d!ed.
U Tnll I• osooun Akclonl odbor
-za ~puth'ara)e djtct ko!l at br'ce da
so sva nubr,null d)tca ll oblasti
lstol nt BoJnt upute u plodnlle kral..
v. rtdle ta lm b!tl omoa• ten a rva
n !o~a. Tal I• odbor nt uputlo nekollk o atollna ntlt djece no oporavtk.
hna lol mnoao dlec• u lllo~nol Do·
• •I kola trl!ao ot ekulu Ita kada to
moCI do olpululu tamo tdle te u
nllh bill hraot I odmara, &d)a te ae
motl oporaviU od to rotnt palloll I
spu lll od nJeolh posl)cdlu. Nda dlt·
ea !lve ldklm l lvolom ralnt btltdt.
lzlo.Una 1u opasoostl da ovako lscrP'"
llenl po~lranu rn nlm bolutlma. t~
lklm nrauma k.o)e su moa ute u k-ra·
ltvlrn o &
die lt front t ako bllzu kao
11o I• aluC kod cas u lotot not Bo·
•I
ani adlc I t vode noprutant borbr.
Nedostalok n)rge I sl•b• l&hrane pot·
kopato &draviJe ndol dj<d lako d a
te to lllavoc svor t ivota • •J• taU.
Nala d)tea u o vaklm telklm ptlll ka·
ma n•m•l• avoca zdravor dlrllol•e
l lvot• lspuftle noe smllthom, l&rom I
radoatl 110 I• tollko potnbno u pU•
vllan ruvltak d (eltla, u luradlvanlo
nitRo•• IICnoall. Od t oea u kalr.vlm
po111kama odrule dliete u vial u maoc ome kalav te tovlek poatallod nlee a.
Trike p1lllko u kojlma ae a a lnlmo
nt dozYol)avalu oam dl I pond nal·
boll• voll< prutln:o nalol d;e<l ono
llo lm J• pouebao. Za to ae ua'<ra•
t ulmo pomot dl<ci ltoju fta m pruh
braiSka Buraraka U tome ne amlle
n!Cia do nas omtt<. Treba da 10 pobrinemo u adravlle svole dltee. da
lm oalruramo rutao I radoalon ! lvot.
Nab dltca no smlla propull. Na to
nu oba\•n uje n•l• dutnost prema
nl ,ma, prtma badutlm oallm pokol!enjlmt, promo ulol domovlnl,
M C.
.
13
�. ..._ .
.,
.
Y I<I<HKOM O'NU611ltCKOM PITT COB!era>!X HOPOAO
npo!MB cj)awHCnl'Ue tbeMO~Ke Hlll(&!M <:i !CAAH SA
APY"'-'' 6e~6pobw, Allb~u nulloau eo&!etO<MX JKeHa,
UOBOM OOK'fWal y6KCTU COB!ett~~e Afe&OIK<, xepoj•
Cooreraor Cabe:sa. Map11je !'>alA•·
6pahOM K AI>YTObiiMO AIIMnc AI ~paHC ~acr:cnoOOA'{
H Ht:saaucHOCT caote AOMOBHHC. Te A~BHe JyHaKmbe
COBJtTCKOT HOJ>OAO, l!C<He - XCPOIII Coe!erCKOT 01·
besa cnyllmne cy npur.sJrpo~r tslumtM J<eWtMa>, t:ofe cy
nowne nyreM coelerc"e )Keue, nyTCM IYHO\.fKt.tx llOAHH~
TA U eaMonpuleropa '{ 6op6u ~a CPChHHJ 6YAYhHOCT
Y
cnora HOPOAa H \.fnraeor 'IOD(e\iaucrba.
M11ore coBfettKe >CeHe oncwne cy "" ¢POHT. Aa
611 C 0oPI111MA l.lPBCHe AP>n<Je DOAIIftDHne 7CW<Ohe
6oJ>6e H !><'AOCT no6JCAO,
Y earpu 6ofa, Mt>C 6ootc!f«ap¥e KnayAIIf Opnoae
YMPO lot le tta oy<aMa OA rewc11x paHa. THXo ra cny.
ctttBWH ua seM1b'{ OHa te nOrby6una tt>e-rose aeb ne..
)'fNIKH~, IO!e ey ce !WfeAHO Ca <:801'1-IM' MV1tCeBH:M"•
•
Aeue 6e3<!CHBOTHe yCHe.
AO.
•Mun>t Cawo•l Beh Je 4e'r6Pta IOAIIHa KAKO CMO
ce PocranH. Kobo ce Ao6po cfehaM rsor OAMC<a.
0POX'fKTa/Ta fe DOKOMOTHba, npowao 003, Til C>t Mit
t.toxuyo l!anoM, a fa caM Ayro cratana u rneAana ~•
BbWHM 80$0M.
KoAA Je OO'IW par, paayMfena CAM Aa je 11 MOle
M'feero raMo rAie ce uana~mu nc - '{ 6olv. M11oro
HYIIe >tc Je CTano AOK CaM AOOHna AO~oony i.a crvn><><
Y I!O!C<y •ao A06poaon.a11. HatsaA MH ce JK<!W -OCT
aapHna. CaA " Ia HOCUM BOIIIII~•Y rany. A<cerre nyra
IIWJUI CaM Y fiO!SaAHHY H<llDII!aTelba II 1<38PWaMna
IIA&tbe. Tpu nyTa c:y Me pammu. Amt Ja HaeTa81b4!'ot
C4MO tPe• J· aK M. OHa 61-11
T
HCnpHf<l'T<"1bCKl1X )tONbHHX ni)COI)CitO rAJC ey p31l.oeUHJ.t~l
RO BaTPOM ~eKan>< lbeHy no,.oh . 0caMAeCeT Ref pa.
A
lbtHIIX boiH~<Ka ~H!ena I< TOra AOtta K.,AYA•da HA
CBOfK'f pa!-~tH.i!Ma ca
AltTOHKHa. KySX><Ha, CM><OIIa u~II>IAHU'Iap¥<'1 6POB01b.!ltl llMWC CBOMe APYTY:
JoUJ
~M 611 nycn<na !Ia DOlbY !eualnMa KOI!l C'{ POSAII•
paMt tPV'A", - ndna HI\ AP,.ro THfeno "s.wwe Je HHICO
11e 611 MOrao nOAMhll. OrpoMHHM Hanopo>l BOJbe K~•.•
YAllla ce npu6oana. H4 ocophyhK ce orny~na Je AO
· -
OOI•tor
O()JbA.
OHH
tcOfM
cy tea-
emile cr>eTaJm ty >taneH\', KPXKY >CeHy, Alll!HnH cy ce
OAaxne: iOJ C'tiCife A4 HSIPlUU f4K48 OOA8Hr.
CecTpa no><ohHtcua TaMapa CM~tpHosa y•lecrbobana le y CMI<nwM A<CaHTIIII>t onepat~KiaMa. leAaHnyr,
OOMdi)Kyhu 'f HOhliOM H:Sinif)lUb'{ pal<bemt~f MOpUa01tMa,
G11na J patuetta y rnaR'{, ~P'{AII, 6eApo u PY'<'f. 11a<o
e
JC ll~ry6Kna MHOTO Kpsu, Ta'<apo le npe8HIOJIO l><ll..e•
nH<e. A ~"'"'· noA HenPMiarelbc~oM aarpoM, lie~
XPdlle, ABa ,A<lli4 H ABHIC HOhll npo6JJJana ce HAWHM
WAH"'ebm-!a~
•
BojHn pauap!IIIK Huna K1byl•~~<~ >tz!Udena fe c
001-
A& C:t 6op~M, ftp :SHaM· tU'KO OC,~M HeC C'a~m:x, OCMM
111eHe, tetie U .APY'rJ.fX Mfl4MtX lbVAU Hawe OTdU6JtHe
Hthe fe MO~W OA6P4Himt. J1 T4l0, 00 DYDII It KIIWII,
14AATKt,<
3a DPHfeMe HOhHe 6op6e y 1Ua6onoec.o1 W'{MK
6110 le oalb<H KOMaHAHP naoriiSAHCKOr OAOtAa. OaP'tll·
SiiUJ('d Onra TuxoMHpoao, ueroa*H04'UIU4 M6onMnllap~ea
cranG le H4 "'eno OAPt'A-' H noaena napntsaHe: Ha typuw
He HenpHiaren.cba yrbPI>eiM. Oapqe rpaHare onHKY·
DO lof le AtCHY PYKY 0 .... le OI>OAYliCKRo A• HAC AOII
•
MapHjy &II.Y onKonuna Je rpyna "'eMa'IKHX bof·
HHra~ Aec:~14H OOMfBitttlleltHX cj)awwcra cTala.mt cv
npeMa 1<1.1101 COBiercrol AI<BO!wL w~rr.e..ano Je AO le
M<l>'OA rpareAI!Je faCAK. IUra Je oclehana Mapyefa9 A~
nw YI:O"'eHOCT OA CMPTtlOr CTPOXa, k.O.ty octeha 400feK
IC&,I.a Ce
C.pe:J'He
C r>1YTHUM
XMlllfOTW3CDr'taiM
04HM'd
B><HIHHHM? Aa "" ylt<ac ocy~e>tor. y>Cac 6e~H"-~•~Hocru
K
liA uore OTe:t(a(y rao 'fTe:sH H :sonw1ene ce :sa 3eMlbv?
Aa n11 HeOAOibHS'f li<OibT Aa no6Jer11e? MoJKAa cy .fa
oclehalb4 ••o M\!lba npocrpyfana >bO>ce, anu 11x 1e AIC·
BOJra trYWHna Y ce611. 0110 HC CMHie '(C>Yii\H\'Tit OPM
Henpufaren.etdl CBel'HM nnaMeuor.J ropHna
tbeuH>t TP\'AII>.<a
re
MD)I(tna y
11 Mapycla le crinuna v 6oo6y. Opt.
Lllt,tutM XJ.tn~uMa o6oP•tn~ (e nerHaecr
Hui~1aua.
ncr
HX lo y6HJia KYIIAdl<OM. ~fapycly cy P<UIHJIIL Amc 011a
co DpOOMlla CI!O!IWa. AsaAecer <t>a.wucra DJUinll!O 1•
14
TBOf>aH, Aa 611 WCCT CTOliiHa DYfA CT481l0 Hd lOI.IK'{
COO! liCIIROT Aa cnacu li<IIBOTC AP'{tHX lb'(A'L
le
APY t06H tU!C'!i' OpaMOpa~c AA flpCBlt{e pauy M tta~
RI CTII 6op6y, Caonal)yJyhn crpawaH 6on, Onra le
CKVfliiJta OKO cc6e PAtbtHHKC H U38C'n4 HX Hb. CMrypKO
>II<CTO.
•
-
JleT- -tW u ocJehaw 1
AaHoaa -
sa.-
J>CAO c 11>0>1 netHJla Je ""'"" AP'Yf'•PMlla. Ha!eAaHnyr
yrJICAA D\"A4HON M11Hl<Y rpyny lbeMa~!CliX 6o>t6apAepa, KOJU C"f nentnu npeMa ICAHOM C08!etCXOM 803Y C
ropHBOM. •AbAHaecr as11ona•, ..; npe6poJHna fe DYAb·
11011a - lUTe Aa ce P•A•? Aana fe ~~~•• APytaPHIIU.
Qea je OAIOBOPHna:
- HeMaM ropuua.
- Cn'{CTII 4el - ClltHan><~upana !of Je D'{AaHOBa,
a ca.Ma fe rpo~Hw~taao no>mcnuna: •lJJra AO P4AIIM?
lliTa A4 P•..v•w9 Aeauaec:T, a Ja feA»A .. . Anu 1"Mt"'ftl.4
JICTe opcMa roowey. He, He CMKICM nponrctiiTIII< W c
TO>! MHW!b'i OAII<l>CHa ooo!eTCKa asnlarn~•o•a IYPH'fna
1e Mel)y ca.'<e HCnpHJorelbCKe aaHOHe.
Tat K~lleHaAUH ynaA y ca>~o CP<AHWfl: rpy ne asH·
OHd 1<~5840 fC Mel)y <l>awiiC'tii~KII"' rpaO/biiDilUMA na-
HH~Y. 0HU Hlfllt:tiKO HUC'f MOrnH OOMHCnliTH Aa le '{
6op6'f C tbWM4 CT'{OHO caMO JeAaH I.BUOH1 4 WI HA
Da>!et 11!>1, HO!><'BHO, Hille Od/TO A4 IC n>tnOT•AfCaOJKa'
11HftMI.III cy 6pzo n~6au11mt C4B rooap 6oM611 11 110·
6JernH. Amc yGp~o C\! BHAfen>i Aa le ClaHO ICAaH cobferc<ll OBIIOH II CBII Cy HdCpllynw lid !hera.
Blewro u~Mn~yh11 " owrpo llanOAolyhll, ByAI 1101111
,. T HCPI.IIIOM 6ofy OWTCTil/TO !CAAH lbC>IA\11(11 OOM·
6apAep. •
eoo era puler 0\'KOBOAIIOilO M\'3•1•. ApyraPIII.IC Aue
Ja• osn.eoc - KoerJy weH<o. C1poMHa, ybHfe• 6PKliOia
ltmt: K seccnll, osa :»r:e:Ha aeh ABaAtetT lt nn- fOAKH4
OdAII 'f 1>13HHM APVWTBCHII>I opraHII~liiiJ<>M4 TpaA4
IUyla. l.lHJena lbeuo Mn4ACCT npowna I•
POAY KOA
JeAHOr APBCHOT pa36ola HO KOMC le TKOD4 a eype. 3a
BP~IeMe Peoonyu111e OHa ce yo03Hana ca oen•~»>l co·
alerc<IIM OOICKOBOI)OM <l>P'{H~eO>t W OA TAAA Je no~ena
POAfltll Kao lao~•• APywrf>eHa POANHI14. CaAa Je oHa
ynpaliiiiiK <Dpy11zeosor Mysela y rl)aAy WyJy,
v.
() '('tUTt 1bUUU nomtH.U fx>pHteHKO US Cena l>f,e'noxyTOpCI<O • WssJeeruJ<>• nuwe: •Huft><llll C'f nOC!eo:m~
BOh,...xe, nopywun11 wKone, Kyhe >< nnyroec. Yq11re•
lbl!Ua no.muca ooraHu:sobaua re 'i ce:sy Ao6po801bKiof
POA l!CeHa ua OOHUib<l"'Y ceua. COAa Je OBAIC nocal)eH
MflOAII napK, no YDIII.I4M4 le CBYA4 noeal)eHO APB<he,
nonpaBJbotHA 1e " ocnoco61be:Ha wKorra. y csa~oM ABopuwry nocal)euo le no neTHa<cr KOMAAa aohaxa, a
OC~M TOrlJ 1l0AU ce CTdJUid 5pl!rlJ 0 OOpoAUU&MA 6opaua. Ta•o cy 38 'TP" "''THe YAOf>uue 11~ ooora cena
carpat)eHe riOTO'fllO HOBO K'{he, 1\ 3ft TPHIIdCCT APYfi!X
OOI>OAIIlll\ Kyhe cy teMeJbi!TO ORPdB!bCHC. Cab 0881
nocao C6PW114C OY li<Oite '{3 c.ll>dA"'Y II P'{KOBOI)elbe
yqltrc.'biii.IC Ooni!He.•
•
•
HOr nolba wecr CTonma pcue,euwtea. Konwro Mopamte
'18PC'ri-1He t~6a J.IMM'lt, KdKO 'lobfex: MOpa 6UTH. OO)I(D-
A&lbY II HOlly, nobna4ehH ce KPO~ 80AY, TPCke, WVMC
II M04U4pe, UA<M C rtltWTOibeM 'i PYIIII II IIS8pwan&>l
OoA CralbiUITPaAOM, ooc.'tlde H~IIPWCit.a caora
Aat~:a, BOAhana ce DYA•Hosa ..., cbol aeDOAPOM. Yoo-
K4)l(C
aoulaTu"Ja.pxa
J5y ..
ocfehaw •n1raoy AOMOBIIH'{ .... ceoe, ca'{
AltLtV' KOla C'f oc:.Tana TdMO, Cby lbenory HAWUX fP8AO·
»1. coo 6ora. erno :seM1be. H .:aA ce coeruew.c HHieM·
r
UHM4 flOCTOht Cil~to fCAH4 MH<"40: A4
ue
fl.POrtyCTMM,
linnowro uehy oponrcniTI!I H ry ueMa crpaxa, He,
Oetale tH c.u!O AA PiW1U1.
As1t1e cHaJnepcc, Hatama Oapwoea 11 Mapycfa
fiOibiiBOHOIIa, IIIIO~e HCPA3ABOiHe APYT4P'Cllt, ~anane
cy leAHOM y 6e3113no:>aH aono:o<al 11 <OA4 UIIWC mtcy
HMane HH fCAHOt MCTK<l. OHAa cy ABIIfe Aoyraput~e
lt0f0 C'l 611ne 30f<A110 II Y :KIIBOT'{, UPIIXIlaTIIRC S4.
·6oM6c 11 :>altAIIO nowne y CMPT. C~ta!neo•a lbyA>mna
OaanwteH!CO OAnltKoBalia fe y 6op5aMa KOA 0Aece 11
Cesaeronon.a•
•
CtaPMflt naltiiAIIT oatpOWOII<l ¥ ~acy 6ol)6<-. KOA4
le 6HO y6HieH a oM4HA.AHt 6atalb0Hll, npeysena le ,.,.,.
rooy AYliCliOCt 11 lt>APJKana ca. CBOIHM Oopll""'" 129
'IOCOBO HtOptKIIAHt OopOC. 0A6ftna le 53 HtQplljaTelb•
Ck a 0POntBH~N4Atl H. ttwJe OTCTymma HU KOPOKI1. lJe..
71)Haecr carl! 6op11na ce palbeHo 11 HH'e xr1ena 11h11
f §onHULtY, C6C AOK fe C"noM HHCY O,AHCIIH, 4 HclKOH
<tPH AltHa onet Je 611114 y I<AHH111\U. •
•
Y cearoM 6poJy cobJercK>tX HObltHa, y csol!ol
!Ot>ltSH ltnH 40000!\C'f, cbYAO Ct 1101)\! IIMCHd COBJerCI(II)( lKCHA KOjC C! CC OA>'llt<OOA11e 114 pa5MitM R01b\IM4
I>IAA,
)KeH4 I>IAIII<ll<'l 11s Ys6el!c.e CCP. To fe se>clb4
caMu lbCHW craHos~u w:alKy AA le AO PeaonYllllle 611na rtaCTOp~e pye<e APlKabe, ~eMibO y IIOJof
AO PeoonyuHJe Hille 611no wKona " q11111 I< HAPOA CMA·
~pau :sa AHBibaxe. AaHac, y rol ••~>~lhW He ~Mo AA cy
C8U C1'clti0Dtllll'~ nMCMet-tH, oeh 1''£' ~f~1a U YHHDCP3Hrer.
14 MV.31t"'KC llt\(1Ae:-1H!e, H APYre . SM:Stte J.UKOne c<>fe
noxaliafy " M\'WKAPII" u l!CeHe. AaHae le ro ~tM·
lb4
H4RPOAUe
OOibOOPIIBPtAe KODHJCBKe COBfC'l'CKOt na><yKO, SCMJW. <ODX03a. )eceHaC IO T'{ OAIIIU<O·
f>aHa OPACIIOM II AIIBH"M hiiJ!I!.'IOM KODX03HIIt14 Pax11.'14
YIXol.lateoa 311 BCI!HKY npo~BOA!t>Y noMyxa.l•A•H APY'·
nt yc.nJtx noc:ntrao (e: conxos uaMat4HC..:Or peJotta rAit:
1e OlAHfa Xar aHosa ca. CBOIOM 6PI<~aAO>I A06una ea
leAHOr xent,pa no 7~ u~HTU naMyJCa, a AT411~ Taxra~
6aJe"" 11 Melpa We.1H6eje.sa 11>cane Ci no 500 AO 5!0
p aAHMX MHO ~• IeAHY /beTHY ce30Hy.
Ta<o ce sa cn ~OoAY ceo!e orav6uue 6ope :.<e11e
ConJercKOr c.~.3~. tb>IXO C8>!letnw npi!Miep AltO Je
B
norcrpc<a ci>>~M ll<euaMa CBHJera ao 6op6y npOTHs
¢aw11~MA - IICtiPIIIOrelba cno6oAe, Kpf>IIIIKA CnOOOAHHX
HDI)OAO. Ha "'"xob DPHMiep yrneAM< cy ce croruHe
H XHlbaAe :«eHo lti!We seM."be xole H.e *Anuwe craaa
KOA ee POAI!JIO 0 6oJ)6H S4 C/TOOOI.Y II CBfeTliiiJ'f
6y•
.whHocr,
ea
K"<>IY
15
�0AMIIX no ocJI06o!)etby Tys.1e OTOOPtH le AIO'II<'>c
.AOM y Rv•aeu'(. Y n•pxy. ycoeA c:~enon4 <l>116o"""""
"SrPAA~. teAtUl
M(CIM .st"'~Aa, OO.P381beH4, 0'-IHWh:.Ka
JtP MMHft4 le Ct\O}e ltOOe CTdKBpe, B"We OA CTOTHHf CK"POH4UIHC Afeue.
=srtnmnueHa nHtta H41Jl'i·X Mamttuftua 6pso
-cy ee n&s8eAouna. AteM ce na~o noltllarol)af>alv H<>5mt1eAft,
X.u:.aM
tftup aua e Pouunlo
uaMO•
ceh wnyaU.1CI Il.lltP~O K:DWt. MIIPIIWO C811•
Jer • ••••·
lttCTOM o.t
• Y•Y ee
I(Oaou
Porn •qe noe•u CapaJur
6ec~tlllhle m•ancwe •nTOpaaoun
>KY~ c~ ma.acSe, G!e•~. C o6Je
CTOIMI u eete, ca aoaetPIHII,II• Ol01.1o c
DJtlt~Mff& noonp31iafr
• x aaft>MICM norJtt>ll•·
•• nyne erllffMe nonan.eHax ct-.1A, r"'otSnl!l•
Uftii!JriUI )l(f:M:a a tt!e~e. y a&Tpy6:t'(f:HU
aluolaka • cno u.a.
Ana CSuu v Cna·
I OIICK()M Spozty, A3 HlC na ny'tV ne OMeTt•
IY rti"TI1811Ut, na H~1u nx 6-op6n, - wa·
- Mw 4w
lUI CtiUM
)11'0 tUIOOISlbeM1f
- Bxoee.
waa('io,
SM&Mo Mts
.YrOI'If on&kan,
J
TO waa~So. 1'1)11#
'"'JU
- Kl)l(e CTAORI.ll Hill llrt'H•
wouha ~Jtoloj te 14 \le:l."'!\" e,.rormM. n.nho
b 0Hl1'1, KU CMoO Mo.Jt'CT() OVUUI·
wa li: lll'tM.~ • co,,ue HOC;Pna, a Jtl Re n.11h m caa. Xw, .. u . n or.~ua)u! - nowa-
ayle
U
C'TI P I UI OtltM2 tltCTa, I
IIICOltiiMIHf:
A "' tl,tCtR rpRL Mnoa.11tCW11 patau
•• notcnh·. ao.~tyaeatrajy 611tWta, o;~11afr·
. , doilGil:. A o,.olro. pnao h . Nt6o t\e
fr.:tHQ 33 IIPYfl'"' Hltll'lfehY
ttam• " cue3HJiqkM aBMOJuc. Pu,,eTe u
~II( TIMO AO B~tltOIIIsa, n il
HltM•A ~ec:n
UC'TIMY l(O faCTpt:60 BH li'Cift,Yrnena!)' HIM!Shf,
-A WfO ro•e 6or JIM AttO,,.
Xoh c CPUt Aa IICK01.(~ OJttUtnlfHC, ItO MO•
lttCI "at(O HWW'r& AI PIJ'lW. M CTAI)O \1 Nllll•
AO lfCTP'ftiiO HI 'lfS:e Jta COllOM. >KCI'IC
Tel(
•apaM c r11ne • 11\ttdy.
e
JbeOOTe tOTO C.MO ,IIO'ItKaU, 6oWt
•••,. ••• Heu. c.a~ • wu6o IIA:tonw 01
Mlllla't •••oaa .•• Xaf.le KJDOAe .1& no•o,...
u•ol - Cnoa Ma:~ow. ceo~c11 OIIISOt>ua ,
Jlla41 D1CDICJ a aa.•a'lt apt•a M.u'7, •.
CkiAIIJ
•
Atusoaja y :rta1'IIO ltCIIIIIOr runcSy, - ISta Arwe aonen.u AJe~a o:c ICon,IIHO ra te ra IO,!ll.
-
l.JH'CI
OpcA ~~:OMIIHAOM y Wr~tol)nktuUl tt C~tv n uo
ce Hll.l)on. C1:1e 6tJ )CTi eno .!1.1 1111a11 •u•no!tlbC·
MOr Hllfe )llll,l, IJCT·Or OMOr IUTO fe tV'Ie lti)A•
M" H N OX0/1,
6tao6&110HO riAnO
llO 118WCM
CPIU'o MIWtM o6oaay II J(QI'Spy,
-
M a t e wu<So. -
nl!ltafy lb)'J\M " •ep
o"""•' no
rt, ryoajy ee llltu..a, Tru'*'~'"
ro••~,. - Ma iJ.'o oao? TCM'd""'"'" ce Gor~.e.
a ar.uau• oa na ce ooaMa, CTYJ\.a'\ ce,~rc•·
ft O'l• DOial ;iOOOI, - Qpo•ae MIW AM·
APIII, I CDUISO foor J'o<'IN.11UfM, E Cl110
• t • a .. n
ana ca .tO'fl!1rA!Ia.
- Opa'laf A"AO¥ja .:e.ro ra yul'lfll.
H IIIM. 0R.0Mfl1 O:t 0i1 0JI)l(tfltlf~ll. U~ Nl
,,OICIK wea6o. now() H JlOM!iY ;~a nooc
a
a orn.~•de. n oei53UII() n yun:y nntKO naMeua,
I PYk& OM3CT1t0 0 aopu,•Jv He nV./111 '"'e.u~ .
A Ia CIMO t IIO.*eN . J'> ~011&1(0, QOtlllttO 1.1
'TAMIM Al ra KDMUI., 8 n oohe Mil ttPOI r.1&•
IJt GOJbO ill~ ISSJTH u ra y$a.nM >~'Mil u
aocaa• HtW•Ji\ a.o1ron•a :ta •Y CfAt .•
OT•e• Mf avw~ty ••• jeua r.1 AOanco:r
aoue.. not no ce aacl• CKoT, na nocpte,
•••Ao. . tteuno KO fle • Y ra awua wra.. . •
! To •aa r~:, ;;lpJron. cyaan ay a:no eaan.
16
ra'tnM nyTen• a. noct~t.y *CMt ca acueH& f'!IM.fMaMI, C1'1PIIll• ce <>T1Ul &
•n.ai••• noayu.
troaaa ,-a
O.:~OSA() u >Kn.e~ofl.l aua K0.10Ma H•de•aru, n&T1)().18 o~ l;fCTOAt«T n..•~•. anteno a:oDnn yo Koniii"TO. Y onHI!IY tOM'V u ·
..,ase, '"''"· an• r.ua, <>"tdy Netei3~ aovr,11a
he ce no TI!M Ct!UIMI Mat"' tj)w Kole JyMe
II I'Oja .MNIJU! KfllU .llll CCI n OitfAepe.
Oa mu ~i'IH
-
KO l(o) IQ
cycpd;y
- Hetota
lift,
IJCO'IT'YI Y ~Ke·
KDMYfiiiCT, li ft R)'Ty,
narrrtlfll!tUI, ~ o cy
'ftTIIOK
Cll.l'R
•nt
O,AU11(!, -
nlll'l t-IHtll~
OtlrOII80IIIV·
0411a1tuvno mu6ttu, noy,.,alv <SoCSPM
*"0 Konn: . • , A"" na n•lecT.- ""e-Tapa na•"~>e "ot& 111111 R3tt.A q_nnn, n o
U'It'"O OICO
K•OO.Ilt50r 6oona 11 'feka JoiW'Y'oa .,.t"rtra unit> a'
DPoonr-, .lt'f, pnr~f' - no Ta, wuiSo nnUY•t~o.
•
.. a p~»~JUIIV,
flf~ CIHfU.V.
He
tMAe! ce Mlf noct no~'A oro ~o~ , Oao Je a noyrn CKuier. no,uu~oe 811-"1\, xnlt~ H a n liYra.
Ctr.a cy .a:ocSnna AOVr" urM.a:
6ftittH1
ueo ..:oac:n Mm"iaQthi Q ~~~·flltQ.t. Y ».nMl'\ llP"
Kiln v KOWKIIUAIU, nnenv11e cv sojca~e n_
nAGitr:tor H
apont. Crn.aun cy uecems n
np11raallb.
315lllktMO ee, - llllltft\.1.11 'y ee n,py•
ron•• ce:t.•n• r jauvv
- Hame cy nhe cs.,e •~"ll•t(e 11 ,,•!ene.
-
WTJ>Je
a
KO.n•tSe ca ca ~'Hto •.
:.•••e - cat cy KVfie kc>-
CTOII'Olll, n1
~>
0.M,1~ti1UIItt
noA CTDV411HM HCicA.SODOM f>aCOHTi\'HH.te Aftua y1.1e,
nltc•OM II,C,ti! I UJ I•
ujy r.uue OIJf'OIOrle )l(f'Ra:
I'M#'·~ • •, ••Jt_ t;HtJtt
tc'q•C/ .OM Ulla ~{1«--ltt, , ,
01'\a(e
,llteflaX 1"0!1.ft4 ROII'fl:
-
Pew.'ltl 'ff'TH•I.l• 113 ( .I.M . ICOJlOII"b' -
f• n<u• llrana: oJ~:nnaue . H31hm&
lMiU4 ltlhl :13 ~e TYKV 3rJ~UH MC tp&CT~'~liR/1\ W()fl tli'M n C'CCI.IItfi:"Tr!Wfl Me DPt'ttO
lf1l,'otf'H3 1 lt'fltiM .Mil CTllt) ua pyJr(' HOr3» 11,
A•Wrn ttllnvun!O veT"' llil rt ae oty{t t' •tttlt•
A-t, ~ Tpek" Ar&\o. Ty~Jtii R Me no~ CI!.M
'1'\'JI~ lUI ce. Ht•C.'·"' -"'0r.11a uhn. avklUI t'"M
1"0 n OI54J"'kt. C11 U a ;1.0 kOJLefll MOA'&
tle t3,\l
~tiJIJ,
llviSov le nnea111p "'"'-Olt c P t\)tiHIIft:
DO-f:)tl -.f"TMIIQ.II N a • Clt tlt-"'3 DaiOCT OWIII Z
t::o~o~on I'IO,.tKJff
OkO OMII ai*-J,
- CultTAI O~fl3" no cnttTv- T!U~uta,
TO T" It CJII tt•lrJI:IIIIIIfe. - .. 'lfe ct 'le•
C:TO H4 PQ.M.IM"'I• V.l!A& rOiop-e 0 HIDQAU M
11'TM"ttlfMI.
H8PO.I(IU4'1 1
-
H e )ttfli'UUIO mT'O C!o!O DOl'OO!ene. onn.a'C ..
J:8He, OC-.,00)1~UII1 Jif: - C3MO .Q3 tH'IM CnO ..
Gon~t~
nol)c,
Cno~n,a.o~~ l
Ta ce puit'f IS&roeJM eft
CMnff'UIKOM Ill VCHIUII, ca CJ8aMII Y O'tM,_A,
AiHOrO C'C npcaatw.10, IIUI01'0 ce RtiU)JI.6
til
10-ee:.Jt, -
va -
6oji'I.M
at.lfll cuf\a ouGorntn CTa·
Mory
M8"'HO .111 ucn••• "" ce He
lUI $.! OMO "'110 1Uitli,D1'0 [e y OOiloy,
Poxa~~teltn HI DOl te 6•cnn oo no•po-, UI. OT~C..T, TO Cy qi)IU rQrUUt'.. Q.n t:Oj•
I
104t CSi);V llOXOIUY, CIO(}' t.1o60Jy.
Pacnnyly ce 11111 Unte•y ao••ly. 'fv.-n
cr u c.v *eu v CotSwl• C'Ttoane t;'!'llule
• u,anftht noa ovc~te TeHKOae.
-
A "'"
~ee~o~a.'otfl
MltWTA
no q,enn noo-
CTpflleyr, ()(ltM 0.\lOI)OIIItX rOilH41'11
ta,.. - X3>Ke Aec3 ue:c~no nOJl!Pteylw oGoae:.
- l(vJ, - noux"t•k• I M~<a, - tkHlr<the·
MO ~apa v.e (. r118ll3. 11~ Cftl'tiTII OpCJt tt.ISX,
joj, Aa H3M je 'tO AOloKQI(t'tU , ••
C1'10J:I Otup •• tliftllit Pyce AitAOIIHh.JLA~I
liS Ojtta :
Jl,. UIO •oln4 .wuf•
4topw .,.., ~~·
II• c---. • Jt u .,...,
..,p"
C'ICIIO.M•n.
A••ua nocT
aly Btcell4. 5e$6PHliiHa " nosteolh>loa. Y
-<no6oAHO ROUfeMe oJecMa M !S80NKK CM~tle.X COeTtUtX
ManMW4HI pa:smtfe*e ce AOMOM. Otnt seh nc-rynaJy ua ~
IIPII0C4MM4 C~ npOrpaMO>f. fl lef>af'[ nfecHe Aoyr'{
IIITY,
CTalbiiHY "
UooeHoJ
aoMnht.
Bone
M'{:t:ll<f,
CJtV'IUaly OIJAHO, fl uaomnno eone PBAUO f:M\CC::u fe cno· 60AHOr BeoroMa. Ht~rapecyl'[ ce sa 6Qo6e " no5Jet.e
BOICKC: H OA"(uJ~!>JbC:HO npare no6jeAC xe OOICl<e
1.loseHe IIPMII!e. H
em Je • mbor Al••le 'l Ale•mleM AO·
MY y Koe•~·
)l(eHe n:s Attnt<baumcntttKOt <t>:>..,ttra *ettb, M3
rou>I!4JtHt>SAOII!>ctbeHe cnyliC6e, n • Uof>euor t<OCta,
MaUle
"liOi>~OibOI'I C8'{ C801y MONlfHCC"i 1by6af> n nalKtb)! HO·
1uoJ Atea.ta u nt"l AON:OBt.IMa Oue fi01CPT~Ho oaAe M
1JouHy c e AO cy Aletti HdXI»tbtH-a, 'IHCT4 U o6'{'1eK4,
C:e Aft HM )! CB!I!OM norneAV :S4HIIICHC M<\IKe.
BOhtH41U1. '{ ? OPGU ttO'iK. b.OM4A,t-tl\ OVXt: lt'flt'fD"~•
nao'4e onOUKet nan"p ca Hebtewto ttcn..C4mtM Cl109~:t~~Ca,
OQ it~a AO'(rd
lll'd, web01fi41CO N!tlJIUl H 110 KOht Sl00),
To le npa&a oolc<al
- Mw ~m. CMo, AP'irclPlfue. AO u eC"re "l ~on~'HtH no
f eAatt. KM&rnc C:"''O lt 0048\t nHcab:ut. - np~rnswieAa
fl!tp
Ma.l1."
HS
Wec-oa'.tba JK~HK
"ora
rd.
V'tt)CI4 y
c:'{ft'f.
Ateua c:y OA.M~X owuwaH:a.. o'QynaH.&, opeeaylfeth!
" ntt1e'4HWtKn npe.r neMHa.
n.stttt~ H yllka<:ft noe*Ya[CliMX AclH A OCTd8-Hmt C'f
A)!liO<C: 'l fHC•e HI!. JtHIUI><& MlJtHX 6HP~U• • Qehojy- <:4
OHH CftUX 11 ) ICOlbi\ J.l ~n~'l\.tHd H:SbPWCH~X H44 1-blU:GBH'C DOA.. TOibltMa, 6oabOM, C~CTt)I\M4 M cycleo\\41'4&.
3no fe tttuxoBa MO:te:ttt:t ooeMa <tnuiHcta"'n 6ee"Cp1hta.
4 Jb76.sa noeMa serJioutOM AO'irl( Tttt'( H H4lUOI bliC~tlf
AO C'{Sd A1t01b\.tiU:.
CoH ce O>UI
ClehliY
q 'i yttane '4Hra.r•• w
AP'(rbPHIIl 1111"0 C'[ ltx 'l DHP-
n~car.t,
cleh~y
ce caote np.ae
wrorre " npba \i.M Je :xelb' Aa te uacra ee.
01\.t, "40 H 4 lell:l liS Afe1,1 1(n."< AOM:>"-1 Ko~e "
Ry<dii!IO p Wlh!" ce wto he uh• noe<o ADII"'· 3Ma!Y
A4 k: T4M:> .t.otr Tt.tro - MO..:~a he r" 8o(Ater"l. OlfK
~ oa.,'[l'l wro ho noll• 'l Cs:>5>tl\'. ibi!I<
W<Mf 14ft
'(i~IIH'1
6ytdOCC'f A~ Td""fO y MltPY' yqe 4\ot'f IlK " DliClN.
Ale•HIH AOM 'l KPeK>I npt<Ma npB'[ royny Afeqe
"" 6Hp••• KOla he Kaerabwnt ny T sa Cp6HI'{. HoaOJtH·
tCO AAttll v)l(yp6atto ce noaooeMa •• ".<OR h.?tt:K. PaA•
·OHWL\"1 (e 1)4Alll14 nyuo~ oaooM. )Keua K OMrtaAUIUe
KoeKe uutnt'l CV' P'l6Jbe, a Ma(crop Pacro, uuoanltA ea
K >A tnc y HerO'! HOI 6 >CHH lotu h e ce aOAI<M
><ecro<e oop5e. Hawa xo•6pa 60DIIH ... D)CHC II Co-
~l>oMa~mJt,
npeHn onaH'uthe.
u.-.a
- Y ••me~ ef'.IIY
~owwxa•a. MMo·
ro fe H1rMMT.10, WTO
OMU4) QTeUJ-"10 V
aolctty, a KO.:. Kt•e t.ttl') c.aMG • • *e•e •
~eqa • 010 .IIIA:IO ~yp_a, Tuo • nt6&.
*"•
u ehe A&Tl-t He:no~-t(arelb'{ Aa ee
M'a~qe u
ttaute !leMilf~. A AOTne he KaU16 A'e't«U$ y utx:o11aMa 'I
Af•'•aiHM AOMO&HMa y Co5•1a " Byrapcco>J ttaOTas~a,.
6"re
CBOie
SOC:OnO AICTIUbCtf>O.
y
Zene T uzle glasaju na izborima
it
J<ao.
DX UJTif'l'tJ , 60!11R, k ill(() Oil {)tt)'naTQoa TJ ..
)(0 u (I~ AOMIII'ilt:r 'SIJOftA" \ft'T.U!11'3, .
- E BUJ C.MO ,!l)'llJt'l)ll .IUI'IIfJUI Olkti.A CTC
04t5oO s•I04lll1•
AiC!1'( n oo•eon'(. c:r>tC>I'{f't y Mlllo n.:>4eP•>te t'l'lblthe.
C&aKO le HOCIIJtO rOp5y o61eweH'[ npe~o l)al\f8Ha lTC
DOAHJ!!UO.
Hoce u A.aJy aa
- Bn::t"Mo Mn H ~nnno t1 nn1
t.e H~roe
DoleK - roaope xnodpe r;HtCftiPHIHJ<e.
e
Becene ce u1TO je Mlcwn yr. lt.~ex. uno
,.uajeua o6~aa1"1
ce. 01114 HMaJy C:&OI
Atf!:tfKbt XHC'ttfC-H«"'t o~6op, ~eynryouo-nPOCBfet'tm
·OA60D, DaAHU fMUUbOH, cf>oJe 3UA HC K VCMCHe H08M.tte..
O~P<lHO 113ry6n.euo A~lbc:Too oner ce soaha.
1-te.
•
arte ._,., croUJua enpaua mta·
Rt.IIH Jby~J. Sam
HAPO.AHO<-oc,,O(So.,.an~'irtY
'POAO H sa!i.lan><~JY
CIIOJOM
..,,d)e Ma.ao NITICDalf:KI, CI•O :II ce coace 010 ro:r• *WIOT-a
Cllitc:aa c:v nOTPt6e *nue:a ~tole noa~oo~y .
.'BOM )KW80T'f.
u•f• A<P>K·•·
"""'"
r f('T& M, r ,11l (CJfC'TtrnJ Ct
oo ,..eRO)I ~~1\,, - Pllllllfut
c.aaJra aro:Ja,
au:aaasa Je XOil.U
Ce.~Wn liUfiC.TPfUD.
- ETO n , 6n*el
r-.ao c• r.a:le c:y
OU OIAOCfiO tlftT,lfUIJy.
ee npono•an:
thoo!l ca eezumn- Jl Jill Ma~aoa H
a
I!Jreo
:~a tS!e*"· Tol4t: Koae, fiUd:tv'' :t1f"U-' nv·
K ?K0'4110 re cmrao n_psu ll:ilM:.tOH C4 AJet.t">'f. )Ke,•
He cy notro~11e ao-e.A. tb}IX. PdAOCHo C'f' npaxa-tntlll
-
M• ftctHae caacoctto A•t-['IJIII'JMaa.-
m.'~o1UII',
'f&i
UH
c•O
TOf' C,UC
Ho•uo Oli'O Bt.'lltlte r ocooh1He.
auoM UOKVntiO JrnYlKHT"•.
c• o te lllo ll, M"CIIft!oiO
I'Sieroc_,o noa CT-I'elv
ncena:.o-
IICDr'!U iaTtJb(J(IIt,
nQ-o
1'3fiMOYft MO, rntD::IMO otle '"'' CSoMIS ••~aTn t<3A MJI.HMQ d1r ..
jt ... O CO I(I'V111o'0 V0811Tnl\ #ltM I'M1 1 8 JUUIO"
ce IICitOIIfi" O KO rH' ~ e n3CT>! noneTtUI.O
Cltll Hll lt.ltR'I, M':lll Ta.'!O \tQt:IC. T n<!JI MI M
I'Sr3 :tVntft IIM'Cf'' T•TI'I. T I'ITn 0JUte11eMo " "
v
t<u CSual H3HtC"l" !h utaHa
\iaf'nka, xo~~ ,u r1 ao~• CJI co60M .Dcalii'I!Ht)l •olt'un". 1ft :till. A
oM. iaAa-H, eae
ns
"•""*'"'"tit
''"""''*e· T"11'· T•to. Sora • "
ra oneu le~"a :o.:tMa ouetie :s.• l(.nce
I~JHIU'n
.a:ovroaw••· Tt. ztotlow~ • «t~o6o!utuze ra.
Y OUttiR .• fii ... IIIM. 1"381'010Pirlt8 OTnO-
'fiiR.e JtOM~I"CAII•fa. )f(ne- c.,majy u
.MMON> n:\*"'e· Mworo l'HT~"ot-coea~•. l<OM•
~epCMttiiJA Ul ll:l.lpWU3 niCOIOJ4:
fl#lllf'l!t.tlt<flr }IC',.I(U 0~4po11rtrl
0 111/a/Uit(rt CPIW(U l.l"t%1jH&IIjU , , ,
-
X ohc~roto 1t11
enu:not~ ?
-
n1cTa JeD t•~"~
>'<CtUI Jlll>t.:fhn ct aa ll'lt- o o rneAalytiM
f8KC.IIttll)etf0 )' Hopl'CKY Jl.Y<SIIKY npOSOpl 1CaCMO
ft,
- Couan? Cnua"'a cax
T•rtll to.t•ne, xohy CIA .Aa
nt)l,eceT • .. eaoor.ne:tax -
,«.O'I.CICJJe )'llljeK atp,pa a uacx.eJu.a Ma.1111:a.
HIAa )•
-
lako Je ratoo v rtl•me I ntprljattll bllzu, u d•ctmbru
-prolte rodlne racotuni tu isborl za Oradskl NO odbor.
'Moogi aa mlohfl da ta odluka nile na m lutu. All Tuda
I• nala. krviJu vuana z.a borbu, srula I srodlla se a naJom vo!skom I oalt. vile narodne vlattl znalutl 1ve to
nlau po~rl lelllc kod a su raaplsal e fzbore u Oradskl od·
~or. Tuzf~ le a ve!lklm lnteresovanjem doe. kafa frbornu
•
kampanlu. Btra le to novoat ~to su t t.• n• doblle pr•vo
glua. Prvf put lfne su d oblfo oravo da glu a)u I •ktlvno u(estvulu u politl~kom ! rvotu s vo'l'a guda. One se
olau abonlft. Ooa n brzo sbvatlle Ita za njfh znafl
prno aJau.
Prvl put u latorfjf nafeg naroda lone po~l nlu al<ttvoo d a ueutvuju u rjeiavaoju ooltlh pllanja zajednlca.
2er1e su na prt:dltbornlm konftrencljama aktlvno
ueutvovalt. PokaJal• su da rm Je mno ro atalo ko te
bitl lubran u Oradshl NO odbor.
- Ml nemamo z:aaaja, - govo rt jedna lene, - an
&namo da treba oluvati ono ito su nail alnovl u kna-voj hnrbl lzvnltvall. Ml vl~e netemo da tfvfmo u nezna·
ntu. Hotemo d a r1dimo, da poma!emo nalu borbu, da
zoamo Ita ae radt u oMoJ zemhl. h o~emo da blramo u
-vlaat one !judo koll su sve doll u narodnu borbu I
ll<oll fe •odftf brf~~:u o oarodu. To I• oarodna vlut.
I !toe au predtarate kandldata na lab oro u !lata
Ora dskoa odboro. Davafe povjtrtnlt fednhno, a drep
koj f su 1e o ~rll elffl o oarodnu borba 1 p0111apli aeprijataljo lana au oltro krltlkovalo.
Ooho le dao lzbora.
Na blralllte dolaze Rlasa~f. a m• du nllma pr-.1 o•t
mn o~o dlevolaka f !eoa mladfh I •tarfh.
Bllo Je dtriJ!Yih momtoata. Borel Tualacl kojl ae aa
utekll u Tuzff ciolue da clesaju I teao koje oe zoot&
litotl ofhju parlluno.
- J t If ovo za partiuno? - Zatvorf •onrtw. -
Olasam z• partlune.
Jtdna Muslfmanko vodl d•oJ• djt ... a jedoo a .,...
oosr r Rovort:
ru~ju
-
Nepfsmtna sam I dolla urn da &lasara.• dod?-
glh lxbora nau~Jfu plsatt.
Tora d•na Javrto •• na fzboroa mjuta hitlada ...
damsto I trlduet !ena lz. Tu&le da prvl put talra.ju oarodnu vlasf. 4S0/ 0 od utupaor brola bl rafa bile •• lana,
One su d olazrte na ltbort u rrupama pod partlcaoa•oD!l
zastavom kao aa nt ku sve6aou manlfutaclla.
Ztno Tu&le oa gradlklm f&borlmo pokaula au s,.ltao za Javoi !lvot a.-ora lfada, a time I IYOjQ ~oreJoat I
aposobnoat da te t dalje tktlvno ufc:•hot'atl u t&andojf aale alobodat dtmokralske fe<ltr&tlfM Japalafi.ie.
JT
�r
I
JeneHKa
YCT4WKH
ni-1CMO CI-1HA MA,Il..ll-1Cjrf>,OUJ JIU t:e, iJpora AtO/KO, KOiJ CU JIIU,
liJOjyliU py6uue y CG(lU KPOj Of/CUIUIUO, CJ811UX
O~ujy IUOUUI0/10: .Oqa cy UIU OiJBfJIU U MO:JICOO
ra, iJywo, uuwiJa auwe O'IUMO ouiJjemu Helieru• ...
A ja COM CJIJUiaO WBOj MtKU, CIJIO'IHU rJLOC
u uJLaKao. Bop ro saucma IJ/lme auiJjemu uefry,
sap Me au nuwe nuKaiJa uelie caojuM xy;bl!auJlTIMr iJJLOIIOAt rJLaiJumu?
A KO lie COiJ1 MOjKO 110/Jin J CJAipOK iJOJ.u U
CjeiJojyt.u 110 AIOJI/1 mpOIIO:JICOI{ BtcCJIUA/ fJIOCOAI
apu'lamu: .Cmpany ueKaKo yaopax, a cympa
/leAIO 3ajeouo osullly autenuqy cujamu•. Ko Ire
IIOAt caiJa MOJKO, ua rpaiJti pyou11e iJouujemu
u iJyro Kpaj orHJutllma 6oxulrue npu•1e npu•JOmu'? Ko lie uac caiJ, .ltO}KO, CJ/1/t /IU'IIIIIAI XJM6o;,r
xpauum11, iJpHa uOA! cjefiu u uolty uao .friOJiumue
C llOA!O /10 T/OCIUC.IbJ JLeflu? ...
Tu C/1 Are •tupcmo pyKOMO cme3aJLa, a morme fD:BOje CJiiC KBOCUJIC AIU KOCJ.
.He 6oj ce, cuiiKO, 1111 na uac rocnoo saoopaoumu, oaJboa, Het.e•.
Omaq ce 1/UKaiJa rwje apamuo. 1-buue. cy jaJIOoe cuanaJie, a '"u •recu1o IIUj!;.rDnll rnaiJuu.
Y 80AJO CU mpO:JICUJIO JIUjeKOBe I(QQ COAl ja Jle:JICQO ocuuqe. YJoJtyiJ cu o6ujo11a uporoae KOiJ
CJ HOM • Cmpouy" OUlCJIU ... A KOiJ OliO apeiJ
(Joxuli HOIIIJ PyMemry oiJseiJome, mu cu Kpaj
,,eue JLerJJO, iJyro anar.ano u Meue jeqaje,u y
uot.u 6yiJuna.
DpolloiJuJIIL cy i)auu uyua namtbu, uot.u ayne ueqoJba ...
KaiJ mu ja Ja flJIIIKJ up11pacmox, oKo cena
iJo6pu HeKu lbyiJu uo'lewe xoiJarau, KOiwllO cu
mu, cjet.aw JLu ce, uo!.y y ysny 11ewmo nocuna.
Tu Ate jeiJIIOAt upeiJ UC'Ie r!OSUO II TUIIXUA! rJLO-
nAPTI-13AH K~
l(oHu.e.- nporwne ro;taMe OAJ))I(au Je Na
n
•~•a
ro... au•Ja
u epe-; Porauau-.
y
ce•po•.
AH"DI-1 PAJI-11i
COM uocte: ,Cjehatu 1111 ce KaiJ 0110 uaa oue fJyne y ce~~y oqa oiJaeiJowe ... Y611nu cy t·o, KO:JICY;..
oa.•wx IUOMO neriJje lfpOj Coae. Mu BUII/e 1/UKOro ueMOMO ce.•t nome iJI!Mibe, KOJY myl]umr
xot.e iJa arose. AJLu iJownu cy aapmusouu y
nowe ceno u, cOAtO pobeuu wymu, Kpujy ce.
anu jow KOjy ueiJeJby 11 /fOXY u1i11fie ua t{ecmy,
110 KOCOpuy. /1 ;II/I fii!AIO C lbi/A/0. flo II Offlal{
HOM je 1/U IIOJIOCI<)' CO fOpiCUX BplbUKO pt!KOO
iJa 11/IKOAI JteiJOAIO 06pa.1 iJO I/OAI )'Uplba",
/1 Otfl/111/JIU CA!O, AtOjKO. CjefiOIIf /IU Cl! KOiJ
CU CC C;ltU}U/10 AtOjOj llJIIIKU iJyrUHJU, KOjO AliT
iJoa11pame iJo iJecnor yaeu,a? Gojao co,lt ce Hail
tAro ce pocmaJw ...
'iecmo COAt uumao aa me6e 011' 111/KO 1111wma ne 311aiJe.
TeK jy•te,p cpernox PaiKOtsy Op11roiJy u 01t
Mu pe'le iJa cu xuaa.
,40HOC Cll II UIU, ~tOjKO Atel]y (iOplfU.liO IIOCU/11
y pyt{U u oopmu ce ys Turna ila napoi!J.
Ha IIrBOjoj ;llpiiiGBOj P)'l(ll, 110 pyKOB)' BOJIIU'tKe
6nyse, pe• At/1 PajKo, cujojy u11a snoKo Je
mup11mu u 3/IOTir/le aaujesi}e urecmoKpaKe. CaiJ
cy, suaAr, muoje O'lu cjojue, mu o/1{1/e ue nJLa'lem.
BuaAt wma caiJa MUCIIUIII. Tu u coo nelbyiJe
Mpaum. He iJpxmu mooja pyKa KaiJ norane iJyuutaue ouje a o6oo3 cooj, •racm 11 se.<~lby caojy 6panu.
HwcaiJ uOM tJ/111113, AtajKo, myfpt Jbyuu o'leoe
uet.e soiJumu, iJjeqa rJLaiJua JIU}erauw, a ,11ojKe
y iJyre, qp11e uot.u, unOKOillU.
MajKa ~toja iJporo, Amaro m11 cpcfie xenuAt,
a .lbJOUAt mu mooje j yno'IKO 'lena.
Tooj cull M/1/J/E
ayw~ry
*,....
To Je aawa~t 4rtJ• 'I n011n•"'XX• a A
PYwneao•
»>ry aam•• •na •• Po•anJ•. lliTJ• •ora O~~tt Mthe ilyro
U6Qpn• t• 0ae CJ octne;,t 1'13 TOj tCOH*tCitKQ,..f• (ICHRje.
......
•tro Mun •aw-o 7t:aa•• •
~tuo
euu::a IIIAIU.• ne*e npeA
llhue p.Kn~tu.•e J:ll TY
IIPIV KOHtf>c r ttu~aJy 61MO j e ~~
u1·ro cy cJtaw~tc"'u ~ v• T'C tt t~o•n 'f)'Tilo8.ul Qt·
MNTI)I.tl.tiA nC.J ;1ptCT3j&u, rp)'.03 81 r pyaecun·~ nt'at~<••• •e.a Cllo6oAaph:e Pow
ae•Je ceeutto
.. u o. C•fll'tu.o
eTO• , a PI~DIII
ao•
~7
AO:JaU.'It •• ('•oj ap .. •t•wn aeop
Po.-~v•j n· q
TOra
up ~eooeh
•upaJanlh.J.
:~••• np.. DJT •ttJDiat ••
roaop••-
. .. C~J..O ro"""9•Ar 0 Cfll.ta' t»TO • •~ M ..TO »>t.Jif1 ap•'UJI• o ~ taT&aJUI XOit CJ ao;~uje.u J 'lOttJ ou6opti"t.
18
-
pun ie Je,ua *f!ML
)l{epe Po.-a••fe N•traaa Katy carue eaojy nowOCNf r;~uy
aptA +&tGac:-r• .. ~•M y6•&&••• • oa..a'IKIWalla, O•c IIMt-JII!OttA•
lue ua caoje CSpah " CIIHOI-a, jyea'ln.x, JCTUMI<l Po• auje..
woJ• cy uojo• Kpa,.y aanen• U31f)' c.Taay cnau Klllltlt <~a'l'a·
110r 011or apaj~. Meby Po~ a un )ta ~ta 11•a Mttore *tlia sa KOje
KO~
ra Ch• ce one ynnaruune. na ~tano Tpe6a P CMt;'l" y O'IH norne·
AITII Hthe )'CT)'IlHJTSI Jra,ll;l JC y Ok'1'1U•J OJ1.6pUI H "f8C.T , CIIOje8tMn.t. 0;~. npaor AINI ycntuca *eut aa POMIMaja 6ue c1
UpcT OC~Oftal( UOjla j)'ttllf,._.. tatiOI)JU.. Kpo1 Oat TDI •
DO•:t;.,
f'Oaaae on t'f .aue c.e o.a ec:6e r 6o¢• ea c.-o6o,u lUcy
•orn• U011an 'leTU'IfU U•I(G.act• aoja CJ ax 6u·••u•, opeGa lua, &10<'TU~a, tpa• on•• a yCS•J•~•.
Koneem 19t4 godlao lnrten Je p>~alj 0<1 lltr& l8
uatah u 8~8. S•meu I okolnlm ot)hu. ('~fotkom .....
·R'Odlno1 oa Bam 8 >1\t. uth6t pod k:OQl!ll\<lom p or:natol(
kol)a6a lb)~o•lta, Ante Mr~onllta I A•daoa ll••'~a,
lnrllll su ponovno pokoll u No• om Grado, (Vu61•~
b
P Jnvlna). ;rdJo po prltaolu otevldaca d •aa'
nem' t l•or ub.\. 0 tom ftt.om mJe•tu ell) da.tta• Je pobije-no pr•ko 1000 Cela, dhoa I muik&r\e1. Z at-Ins, ts
lsta banda pro~la I• na de• no obalu rlloke Boone, e~l•
Je l••r411a ub' l..la i p•1i••l• u "'P'"""' solo Mllahvac,
u lltGm In
PtA6e. Oyuo MnetAana.4.Ke BOJbe sa J>aAOM, cni3Ma le
11apoAO 11111enora <pafa.
tkcran• le ceAM4 tfeapu(aTelbO<a o<l>lHs••a JencHba saJeAttO ca o:Td.IIH~ APY•· )Sa"'l tunrwu M &-..
ltB"UY W. 0An4:SU ca HaUJW~ [CA.tU.t\jl.llolM4.
Y cp~6Pctttt•coM cpest l}eneuu opu(eA!tO P Mit.
-Cy 4apeb>t '{cram<tt M ttb:>ouH H
anase lo '{ oen'( fp'{(H4ttbi!M4 110 AoHitH. H~nottlarefb:'"' M>
ttoalb'-5 noope·
werao (e MnaAO )eJICitKH.Ho n~jcno.
Mpr&y, u:sHaK.&JCeHy, OOA btJIIHICWM op~O!'>f KaWnK
cy ~lb4ltlt Hawy Je..eut<y. tb:H o36ufblt~ M3pa.s nHt~a
'!"obopno f~= •OCBeTitre Me!c
Ycno>~<Ha ua JeneHt<Y B~h•uh Ka? "XHIMAe APl!"
t'WX 3H2UutX U Ue3lUntHX iyHaK4 UltPOAIIO·OCliOIJOA"-"
na•·IKe 6op6c. ocrdhe o!et~Ha KOA ua.wer HapOA.a, sa
~"·'" Je cno6oA'i " cpehHitl'Z 6'{Ayhuocr uece6K• Ho
"'Proobana CBOI MMAII :t<JtboT,
-
walu~ae
aa~oa1, 40rHa:~ea.
"ro H'l uuaaa 11ehexo U·
KA
*e paa6opnn
esen11.e-.co co tto ailAI\~r Aawa. -
TeWt(O •a (e, C-Pllt • • IU KUO JU (f.t -
c.,
N trUd.110·ostobodlla&.ca v.Jjska pobjedo'lo•no aattu,& 1
naee 1U{O prJ61 Ol 6e a:tl z.likO'IGI od t~ts fa~l PO z u t_,.
ltiJI(t .JIU.I•
•••• Ava Koapuu,l kOla je •cr-.-pa cau aouuuu ocao6oAUI'fCOI 6o¢•. - a oaer TJewa• et KIA ao••en•• ,aa fiy cy"'~'DI • oh • t.to•e.•ol ao••l• opaeo J •"• aorAtA no a e.a}e-
TU ot;pau CApT AO'ICK&U.
Cu C'f 0110 aapa*atll1e aaju,snJC:y *CAJ .,.. c~ oll'o npa.
it: IICTjtpA uenpafne.n., AI y.. a pCTUIO lt&UIP H3C10Jt11U llllaCTII,
TAl ce: teooo ~ p()y yaurtu~ •o "' a:acnna•o. Jta ~tOrnabyJeMo liCI)oa
' &p8TCfiO a )e:tUNC1'iO CIIU
Ao• onay.
MlniU
vapOAI
CIOJf
Cl2o60AHJ
Ha kON+eo-eaQ.a j• (e. aaa6pu 1npoa oA6op y ItO)• c1 rmu
••• • we• • •IKe • cec't'pa Mawax • oaa.a? u 6opaqa, •eae .-oje
• OA npaor .a.a•a • oc.e y uol•• cp••a.a n o paaotTa • n~t
t1 118e •••
._._. OCJI06oJ.a •a.. n 6op'c_ C:lf .,~. N MMa •a J:je-
t,t b lh iiOn, k:~l}(
ostali eu viernl p.e1 t1vo~a rospodara liiUera. Q11l rw'-·
Hll KOH4{epetn{lll• cy roaopur~ peljue c• Jn1Hl aa APfrO•
crapt, yu.a•n.ewe Mtftce., .-Jti,l,e *e• ~ • o • .-:t,!l,tUIKe.
-
lJto..t~
dutlm, u borbama 11 Jtdlnleam& na§e NOV naotapaju
jedinll<eoo Ito ae moglo vldittl I prillt<om posiJt<lolll
borbl u Gradae1o.
I du., Avd•n H u16, Mrkonllt, oop Savo 8>!1t I
l dru;i oHm' H116a.1 oro1u.la·..-aJu kffl'I IIO 1lultua~Je o~n ..
patoru. All nJihova nedjel• nitl 6• •prheeltt nl odlolltl
uolit01je o\:upatoulcih l<rvnilu.
obr•fuoa I• ~11• ._
J\\Koro C!IIO Q0e1'0111111e 0~ Okfi'IUOJ)ll, OA TCT'atll3:, a
OA OHU
j&tl&l\
••l
'{ caa•o ceno, Gttna p:uo no11>t ltta H t~•tle>betta OA
l
,, ~ ,,t . 1 1 l>Onln,)"
je, no pt'lrnalu61 borb& 8& 8r1>1t~lm d!ela\lm>, 1Yaka 1<o
.Qo planu'' poblor ao prema Modrl61.
l•blotlle••• Jz Mlloiovc• kao oaro~a lz l( >4rl4e
miott• Suo
govorlo jo t<>r• daoa tetnWtl l:omand
Nl1<16 d • to ao u aluhfu napad• oa Mod<!~ ·• 1> >rlt1 tlo
,
posl)odn(eg, a malo zatlcn poslao Je a• oje tehl•e l<ut •m• da provodu B >1lt. Nakon ••rteoo~ o~sla " lll·
looevou ustale ou se uputllo or om a !hdti~i. M , 1 1~4
je doon pustoA. U~ad >m u M,JdriOu uitdo au pohlte
oko 60 lena, dlece I slarac•. Srpskl ~l •alj prll• ~·anl a
doveli au ored crkveal portal, gd lo 811 ~~:a protbod ~c mu6UI, a utim p>klall. Ojtc t au ubljalt u
najnjersii:IJI oatlo. Oalmall eu lb za notice I t&da nmabom luplll glnom o zid. Nakou nd•aog- po <~>IJa
lzvr~lll ou nttu•,eou p!la~ku, upallll i•dult'etln>l 6ot·
l'le i tllttm !ilft QOY'll1df. S\ 30btJtll HU Olh&li -&1'tU&O.O~
iupnlka fra IJ'ran)U ,Jur lt&, I<O)( ~0 Jol l911 I[Od tqo (~.
t iorao uata· :e r ub1fnlke l;t cr:Cvo, n\ao'"ca tt\uv~l rm d&
h
erkva nljo n rubolnll<e ~ ~o u lolllolovou. ~to u lo{odr: ~t I okololm oollma, pod&oo Jo oko 4:o ljudl, teaa
I dJeea.
Sa~a •• ~alnlcl pos~nplli no Is\! naeio u brut·
si:om seta G trevao k od M ldrlte, cd je •u nad. hr fat•'«'IAI
livliem, O;ofl olio poho zs u<tahou u Prud,lnrtur po.
koll, pllaa~ .. I palfon)e.
l•dalnlel orrt<ko~ { b r utskoa: norod •. opro•o<h61
clos~Jtd :t o p 1\ltl1tu ok,tpttm•" br&touMiae(hD i streo1Jiy,,.
o)em, ne vode61 raeu.a o frtvam& l<o)o daje ••~ oarott.
jOIUI.Nka.
Hn}tca.Jt m~eo.tzOUifl .na Y~~'•jtM npalfan llaftoo. c.a•o
lll)tJ\ KOfOM <fn one IJ9C"Ta/ll, "tM:I ltiDOpa
C'{ 1941
:¥nyne OABenlt y norop MnaAy JcneH<Y B :hlltth.
Cue crpaxore " My•ttttoa Joceuosua H APYn<X
:noropa oua lc BI<Aielta " C.OMa npe><lfafelt.l. A "<aAa ce
ifeAttora A4Hcl cnacna ~ noropa, Olla Je cxsanu1a tAJe
,Jof (<: MjecrO II HOWM nyr KOfttM CC AOnaSH CJI060AH.
Aoltlna re Meln• rtdp1'!1:s<!HC.
)!(una, '{Ollie< Hae><ula••a. nyua nonera HO'{MOPitO
fC PdA>tn4 )1 4HTH<I>tW>IC1'1NKIIM oprdltlfS<IIIHf4H4 M4fC•
ew« or O< Prra. C nyHo no&lepe"'a cnywane cy le
xeHe Ha cou(j)epeHII" IIf. Oua re :ntau y lbHMa npo6YAIITit o ena~'{ lby6tb noe•<1 HlW)f HtPl<\lf:>.OcoO·
>6oau."a•xol BOicu>t K AY6:><Y MP:telt>f np• M• oxyo•·
ropy H tberonm• cnyra>~a. 0 •• Opr.t•tt>yfe •rn<'lPHH
llelnboT, OTBIJpa talta.ncllt 6ercKe Teiu)ese, Cilp!Ma np~ ..
·6o );Usna.
liiiOI"f pet; a Aa Hill It 010 .,ljlbC'OlOII .,aH aoJ• C-NO AO*UjC'. if!J
loiCIMU IIOTeWI(O~e
3ffit<091.1'& H3 f.}:)"(Or OA80AHOH
..r,o,uuie u~ 5p'-IKOr 'i :snornacHu JaceHo&ali K'It nor o p
•Mel)'{ OAP8CJUtM :t<Pf8<1Ma 11 Aleuy. ToKo cy ItS w •onaae
CPECKA K OH<PE;PEHL!IIIJA HA POMAHIIIJIII
•J KAt ..xouo.y nr 11-a .:owttp-t•u•1a Atrn.awncnuor
PONOVNI POKOLJ U
POSAVINI
Bot..K~t..
'
1l P ~treboo !< u o•lrn posljtdalm botovhu n hoofno tulob'Odenie- naprerauU ave 811ace. ('to&reaao i• 4.&.
........1 po~t·n ~nlok ••ollm ufd!em d >prl•••• ooojo4i
kako ,Ji Jed'n luod - nar.>dnl kcvollt - nt bi ~!ta•
nek•hlen. S<l u N>toloO·O•Iobodllo6<u volaku - I
muic:o I i1ask:o - ne gleda)ntl 1\& vJeru l ftu,,h. oet:.
u b orbu prot-lr k:rvnlkJ1 u. botbu u tdl)bOdll, t& epa.•
nller oarod ' kota lo t kOIJu ••I kr,olool. 1'·> oelfl
bude oclr o.-or 1.1bleama ae•laUa •&&rae•~ •••• 14.jMe I t ota!el•a.
Ultall&raa
_ao euo6o~ .-a.art ••• ...
•
�\
ZEN£ TUZLE I KREKE RADE ZA
AnMallsH~I>I
front !ena Tusle I Krelte neumorno
Tl df I pomate SVOfU 'fOfsbu.
tn..v nte radlolca radl punom parom.
It racllonlce (orqano svoltl don so odne.u urodno
ltro<1enl l<>rianl u tivlm boflrD4. Krot ftloqe se vide
lene bal!o, naqde nad ramove prollvs(u IOrqen•. pore
IH!dobrane. llfu t>OS!ai7U, dob odorqo s boll!ona zulbnte
malfoe '" fdllante paroulta ne pr"~'·· n su torqanl
namtenlenl nallm ranfenldma I uto ih lone laroduJu
"" norOCIIfm zadovollslvom I pa&!Jom.
U radlonlc:ama qdJe se ltTia« lionel It padobranJlofh aallano u•tr•lt se orl Plesma. Tu Je oroslton<l sob<l
provf Zlvf solei vrftedolh I brtlh rullu !lo premolavaJu
lro~>tt, veseflh t~la.ova I l l'fth ofltu omladlobl I teoa.
Od lib l>onac:a u druqoJ se radtonlel plelu wape ca
na!u v<>Jsbo.
U kdn<>l mal<>! rddlonlcf u druqom dJtelu qrada
tene brole I or6ve u•ole ra ronlenll>e, dol> u bu~ol
l>l'oJacl>oJ radionld dvadesd I pel ma~fna od (ulra do
mraba rodl u tedan t~las. Tu se !ene sa omladlnl>ama
nal!e~u bola ~. vf!e parf ve!a l•baclll do se !to PI l(e
o!premt borelma na front.
U druQe lrl radloolce paralu se padobr•nl, llrpe
we<!e I ~flu slamarlce.
U tednoJ radionic! lene mflese rezonoe •a votsbu.
Trl•ta l!lloerama bra!no I lrl hfllade lot<> za prvl obrob.
Rod 1e 0'9dle orqoni!Ovon I brzo se odvlfa ua !alu I
ltllf!eh. Do~ redne miJese tl(eslo, druqe ratviJatu. tre\!e
r«tu re•..-mce.
U ·stanlct aa transfurlfu brvl, I u ovot nolnovlfol
1ll!c!JI u pamc\! vojscf !ene su bile prve. Mno~o t
NASU VOJSKU
IIIDOlZO Utoro rumene, cusle ztvoh•oroe lu vl ~to vrd&
u l!lvol aamrle r<>nJenlb~. dale su dosed lene Tuele I
Krebe. U slanlcu sval>odnevno ulaze mlade dJ<vojl!e t
fe~. siMe ~fl!e, .sre~ne ~to mOQU daU S'fOfU l!rv ••
lrqubltenu brv na!lb tunaba.
U Crve110m brslu uvlreb ~el~atu na zene nov! poslovl I radacf. Tu se nab<lvlla mlflebo u bolnlee, orqani•UIU orlredbe u l!orfsl ran!enll!.>, upueufU se na rad
dobro.,olioe bolnl~arbe l!oJe se sval>odnevno priJavIJt>!u. spremaJu •• nedelfnl poblonl ra ranteolb~. I stollou 1rul!ih poslov.,,
Zene Tuzle I Krel!e rade bet odroora •• "'olu
•<>lsbu. Tal rad smatro!u s•O!Otn patrebom I dutno~<!u.
All ne sHiu, Jer te sve vile poston, sve •lte no•lh
dutnosU bole !OVU ·na sve strane.
Na druQOJ qradsbci l>onferenel" Anllfdbflcll>oq
Iro nia feoa u Tuzll obuolle su se t•oe Tutle I Krelle
da o~ledatu re•~llate svoQa rada. Konotatovale su da
sc teoe Tuele I Krel!e u svome radu sve vl!e pave•ulu u •atedniclllom nastorantu da lrvrle radall>e boll
stole pred oflme. Dosad su zene Krol!e I Turle ddle
nrebo to.ooo radnlh dana za nalu '90Jsllu I ntoae poltebe. All sve to ol{e roJ do'VoiJno.
- N!Je vf!e vrf)eme da se l!rl(emo od s•liela.
Dosad cas nile bllo mooqo na obupu, all sad nas te
sve vl!e I 'VI!~. Pozurlmo se druqorlce, oa posao, oa•
ro~lo vi mlade bole leb rnlsllte da ! lvlte, da poradlmo
!to vlk da pomoqnemo narol volscl, da cas prlie do~ebamo slobodu I pciiolmo ~olflm Hvotom, - obroU se stora M•JsU
ia
maoba zenama na bo~ferenclil.
rOAI!Bt CKOpO qRTIU
0 0oaBI H&
194 { rOAOOe K PH•l& H3W8 60pl.l8
aoseJta
'
R
ft 0 N&rln4 ftOKptT,._
waa<Sy A• MY . woKa*e" nyT ea Rp'fiCO.
LUsa6c C8 ny·reM. 6ojao c8aKOr u6yHa, 888npao
OA ClaKOr
Q:IIOir.
na DJTJ' aapt•aaua.
~apt .-oje cy 81Wa 6opno. Blpo(Mnn J r paqiHNOI·
Mucro OJ , • • • • llfiOA• muCSe 111118jtne noe:aaauu •
DIITOMOM Sy~tiiH~·y. A UAI OHe ••At uofu• o-..naa
Xl tc:O aW~OIJI CIH081 pywe TY &e•&'~•Y .IWICTI"tKJ
....y.
Bl>•h•Jyb « KJhM, na ayry aa WnaOKIIIJ, optTO•• HaJ••r:t• r ojo je yenoo Jl.l nce juwe •• rpa•n•ll•·
r.uo ayr •• ""~··· 1(11<0 J• JlOh J Opuo, II.TJ. Rlt IIITJ!l3i)·fla tpnUB.
Cnaeoaaja Baeal!, •Pntlt.lHIJ:l& OnwraH<ror Ol~
pa AirT•4>aruaenuor 4>po1tTa )l(e•a, • oJa ie Jom OA
WTAMnAHO
I
Je
>KeHe •a eena StKBteKa ea nrHu• Top6a.Ma 1CPeIIJ'1IO oy p,a rpolKe Mafon ..y 6PMUJIJ • y >t.OI eeoje
6ouraJ I re 81:ni81JJIII '1 rpa'tiHMUn. Ty SYJCBzqaa ..
ICe npe11 " Y' a•JJewe oapo6JbtRe HwitwUt' "JtnA)J(BH·
..
Mill«<
Cnaca MY j e ,noKaaana" nyT
Y npon.ete 1943
61Aa Je ornolfo~tna.
•
wj-M DO CTO DJT& lliTIO J\1 HUIII nerAJct
a,
npeo,l Be'fe BCTOr lt3ff3 ynJAt 7 KOlUH)Y M)ena y
6JK8B~Y rpyaa >Ke a a ca npaaaw•
stct o~a a nacaaja~:~a 11aua.
Top6aMa o
pat~ eay
Eao Jlpyroaa, GliHc•••• CMO n.aHac aca pnH•ne
TOp8e, a H• BUf& I!UICM.O AOWJie RPI.3HMX PJXJ, AOIUIC.JJt
Cuc•••J• rypaiylla m..oy HnP•l•A·
KaA ie w:aa6o ew: uo ueT~ICp ll:t: 11a u nue1 ope.
f»nJ•ll•o Je • no..-eo aa BIJll n1mto&.
1-beros 6necaaw aorne.t oao Je ff.a Coacy - 1 1p.
TIB&HCk J H 3 j ky, Oa ca rypeo ftD TOJI Hl jt CJII U I O u Jy
Jt aea&y xtao ooxopaT•·
Bua
Y TY311H 1945
r OA HHE
•
�-
\
CMI'T <I>AWJ.I3MY -
CnOBOAA-,.HAPOAY
,
•
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena kroz borbu : list Antifašističkog fronta žena istočne Bosne, God. 2, br. 3
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Source
A related resource from which the described resource is derived
Narodna i univerzitetska biblioteka "Dervis Susic" Tuzla
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
periodika
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
25-P
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
20 str.
1945
8. mart
AFŽ
Bosna i Hercegovina
Istočna Bosna
Miting žena
Narodnooslobodilačka borba
pravo glasa
Tuzla
žene
žene borci
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/37550d34965e5036478a06729dd662d0.pdf
4284e321684487bd508cc57fd53f3dfd
PDF Text
Text
I
.
wa
1975.TRIDESET GODINA
POBEDE NAD FASIZMOM
MEfJUNARODNA GODINA ZENA OUN
<
•
<
,.: J·_
BROJ 275
1975
GODINA XXXIX
�z·E NA
DAN AS
Prvi broj izasao je u Beogradu 1936. godine, na inicijativu KPJ,
a pokrenula ga je grupa clanica KPJ i antifasistkinja. Casopis je
redovno izlazio do novembra 1940. godine, kada ga je policija
zabranila ;1942. godine, na Prvoj kongerenciji AFZ u Bosanskom
Petrovcu "Zena danas" postaje organ AFZ Jugoslavije. Jannara
1943. godine u Drinicima izasao je prvi ratni broj "Zena danas''.
Godine 1945. "Zena danas" nastavlja redovno da izlazi u Beogradu, kao organ AFZ Jugoslavije,. Saveza zenskih drustava Jugoalavije, i najzad, kao izdanje Konferencije za drustvenu aktivnost
zena ,Jugoslavije.
Povodom pros lave tridesetogodisnjice izlazenja ~opisa, Predsednik Republike odlikovao je "Zenn danas" Ordenom zasluge za narud s& zlatilom ZVEcE.dor.a ~
�U MEDJUNARODNOJ GODINI ZENA - 1975 -
Izdaje Konferencija za drustvenu aktivnost zena
Jugoslavije
MI OBELEZAVAMO I TRIDESBTCGODISNJICU
Beograd, Bulevar Lenjina br._ 6
POBEDE NAD F ASIZMOM, KOJI J~ BIO, JE-
Broj 275 - 1975.
STE I OSTAJE SMRTNI NEPRIJATELJ SVA-
Izdavacki savet:
KCG DEMOKRATSKCG PORETKA, A-POSEB-
dr Gordana BOSANAC
NO JE BEZDUSAN I SUROV U ODNOSU NA
dr Vida CCK
ZENU - rekao je DUSAN PETROVIC SANE,
Neda ERCEG;' odgovorni urednlk
predsednik Savezne konferencije SSRNJ,
Joklca HADZIVASILJEV
svome intervjuu Redakciji easopsa "ZEN A
Mara KECMAN
DANAS"
Danica MARINOVIC
•
Nada NOVAK
C IJ E" - povodom Medjunarodne godine zena
dr Blaga PETKOVSKA
o:iom
u
i ""CINJENICE I TENDEN-
- OUN '75. i 30-godisnjice pobede nad fai!iiz-
Hazdije SALIHU
Perka VITOROVIC, predsednik izd.saveta
Ivanka VRHOVCAK
Cena pojedinog broja 10 dinara. * Adresa: Konferencija za
pitanJa drustvenog potozaJa zena Jugoslavije - - "zena danas",
B e og r ad , Bulevar Lenjina broj 6 * Ziro-raeun: SK SSRNJ
60815-678-11394 (za"Zenu danas")
Stampa tehnika
Thnjuga, Beograd, Cbi!ioov venae 2, tel. 636-355
3
1
�I
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNJKU NASE REVOLUCIONARNE
BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KQJE SU
SE NESEBICNO, HERQJSKI BCliULE''
I
Ujedinjene naciJe su 1975. godinu proglasile za
Medjunarodnu godinu zena. U njenom obelezavanju, i pored ispoljenih razlika u gledis~ima, dominira teznja naprednog dela coveeanstva da se
polozaj zene razmatra i resava u sklopu borbe
za ostva'renje osnovnih ljudskih prava, za slobodan i neometan privredni i socijalni razvoj.
ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske
odnose i mir u svetu. Molimo vas, druze predsednice, da iznesete Sta je po Vasem misljenju
od sustinskog znacaja za ostvarenje ravnopravnosti zena?
Nema sumnje da zene i danas, kao sto je to bilo. i u Citavoj nailoj novijoj istoriji, dele sudbinu radnicke klase i da je borba za ravnopravnost zene neodvojivi, sastavni deo
borbe za dalji razvoj samoupravljanja, za revolucionarni preobrailaj na.seg drustva, za oslobodjenje ljudske licnosti.
5
�"Zensko pitanje" po svojoj sustini je klasno pitanje i svaka ozbiljna, naucno zasnovana analiza uzroka nerav- .
nopravnosti zena mora polaziti od sveukupno.sti drustvenih od:nosa, a pre svega od karaktera klasnih odnosa. Marksisti su uvek isticali da jedino radniCka klasa moze, ne samo na pravi
nacin postaviti, nego i do kraja resiti pitanje oslobodjenja ze-ne. I u na8oj zemlji je istorija radniCkog pokreta u isto vre-rne hila i istorija borbe za ravnopravnost zene, Svakako nije
slucajna !J<)java sto su upravo zene cinile veoma znaeajnu snagu u klasnim borbama pre rata, u nailoj revoluciji i posleratnoj izgradnji socijalizma.
Probudj ena s vest zena i njihova s ve veca teznja za ostvarenje pune ravnopravnosti danas je dobila karakter
s vetske pojave i sigurno je to jed an od znaeajnih indikatora
opstih progresivnih kretanja savremenog eoveeanstva. Istovremeno zene su i sve znaeajnija progresivna snaga u tim procesima.
U savremenom svetu uopste je veoma karakteristicna pojava sve masovnijeg ucesea zena u politickom zivotu, u borbi za demokratizaciju odnosa u mnogim zemljama i
u medjunarodnim razmerama. To pokazuje i veoma aktivno ucesce zena u svim dosada8njim socijalistickim revolucijama i
narodnooslobodilackim ratovima koje su njihovi narodi vodili i
danas vode protiv spoljnih agres.ora .. To potvrdjuje da se radi
upravo o dubokom saznanju da nema i da ne moze biti stvarnog oslobodjenja zene bez 1ikvidiranja samih osnova eksploatacije, diskriminacije i potcinjavanja u odnosima medju ljudima i
medju narodima. U tom pogledu je od izvanrednog znacaja i
veoma jasno opredeljenje Svetske konferencije Medjunarodne godine .zena u Meksiku za stvaranje novog medjunarodnog ekonomskog poretlm, za ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske odnose, za slobodan privredni i socijalni razvoj. svake zemlje, posebno ubrzani razvoj nerazvijenih zemalja. Na ovom, kao
i na mnogim drugim medjunarodnim skupovima, kojima je obelezena Medjunarodna godina zena, dominiralo je shvatanje da se
i u cilju poboljilanja drustvenog poloZ8ja zena u svetu mora voditi energicna borba .protiv svih, vidova agresije, kolonijalizma
i neokolonijalizma, rasizma i rasne diskriminacije, aparthejda,
fasizma i neofasizma. Smatramo da je ovakav svestran pristup
problemima ravnopravnosti zena kao politickim pitanjima unutrasnjeg razvoja pojedinih zemalja i odnosa u svetu znaeajan
doprinos borbi svih progresi vnih snaga ostvarenju mira i razvoja.
Nagla8avam sve ovo i radi toga sto smatram
da je najveeu stetu borbi za oslobodjenje zene uvek nanosilo to
sto se drustveni polozaj zena cesto razmatrao van konteksta
stvarnih drustvenih uslova u kojima one zive i rade. A upravo
je to karakteristicno za razna feministicka i druga konzervativna shvatanja koja nastaju pre svega zato sto se zamagljuje prava sustina potcinjenosti zene, sto se tendenciozno zarnenjuju uzroci i posledice i seje neverica u njene sposobnosti. Ali, stalno treba imati na umu da je sa razvojem r·adniCkog pokreta
sve vise izrastao jedan drugi pristup re8avanju ovog problema,
u stvari, borba radnicke klase za svoje oslobodjenje i za oslobodjenje celog druStva nosila je sa sobom i ostvarivanje pune
ravnopravnosti polova.
I mi smo se, u· razvoju naseg radnickog pokreta, dosta dugo a cesto i veoma ostro sukobljavali sa feminizmom, koji je razoblicen u predratnim godinama, dobrim delorn, zahvaljujuci i Vasem easopisu "Zena danas", preko koga
se Komuliisticka partija Jugoslavije uspesno borila za nase poglede i programe akcije i stekla ogroman uticaj i ugled medju
zenama. To se posebno posvedocilo i masovnim ucescem zena
u nasoj narodnooslobodilackoj borbi i revoluciji.
O:!Iucno suprotstavljanje raznim feministickim
strujama u svetu u toku Medjunarodne godine zena treba takodje ocenjivati kao znaeajnu pojavu, kao jedan od dokaza da se
problemima drustvenog polozaja zene zaista sve v!se prilazi kao
integralnom delu borbe za progresivno menjanje drustvenih odnosa kako u pojedinim zemljama, tako i u medjunarodnim odnosima.
Savezna konferencija Socijalistickog saveza radnog naroda Jugoslavije usvojila je krajem prosle goditte politi cku platformu za obelezavanje
Medjunarodne godine zena u na8oj zemlji. Na
osnovu nje razradjeni su siroki programi aktivnosti u federaciji, socijalistickim republikama
6
7
�i pokrajinama, u opstinama i mnogin:i radnim
organizacijama. Ti se .programi uveliko ostva~
ruju i deo su naseg tekuceg politi&og zi vota i
rada. Izmedju ostalog, kao Sto je poznato; u
toku su i pripreme simpozijuma o primeni i
razradi marksistickih nacela 6 oslobocijenju ze=
ne u nasim samoupravnim uslovima, Sindikat
organizuje opsezna i ten:ieljita !StraziVanja o po~
lozaju zaposlene zene i njenon:i ilcescu u sam~
upravljanju, u toku je razmatranje polozaja zene na selu itd. Kako Vi, druole precisednice, ocenjujete ovu aktivnost i u cemu vidite njen os~
novni znaeaj?
Ova si:toka i svestrana aktivnost, vezana i za
obelezavan]e Medjunarodne godirie zena, uklopila se u nasu ukupnu politicku aktivnost, vezanu pre svega za ostvarenje novog
Ustava i predstavlja dobar nastavak nasih dosadasnjih programa
politickog rada i politickog zivota uopste. U Socijalistickom sa~
tezti radilog naroda, kojf sve vise deluje kao udruzeni front so~
cijalistickih snaga nase zemlje, tad na unapredjenju drustvenog
j:mlozaja zelle smatra se kiw znaeajan integralni deo nase ukilp~
lie aktivnosti na izgradlljil drustveno-ekonomskog i po!itickog si~
stei:lla i resavanju bitnih problema privrednog i socijalnog raz~
voja,
bsnov!le politicke stavove i najvaznije aktuelne
zadatke u borbi za dalju drustvenu afirmaciju zene u na8em
drustvu; u savreniMini tislovima, Savezna konferencija SSRNJ
utvrdila je jb~ u jtiriti 1973, godine, na osnovil prethodnih veo~
rna sirokih polltickih tazinatranja u svim socija!istickim reptiblikama i poktajinan:ia, opstinan:ia i radniin organizacijama.
Realizacija ovih stsvova i zakljticaka dobila je odredjene imput~
se i nesumnjivo je obogacena i programima za ohelezavanje
Medjunarodne godine zella. Ove jeSelii cemo ten:ieljitije razmatrati kako se ostvaruje politika i zadaci koje sino postavili pre
dve i po godine. Inace, sva osnovna pitanja od bitnog znaeaja
za unapredjenje drustvenog polozaja zena dana8 u svim organi~
zacijama_ i rukovodstvima Socijalistickog saveza integrisana su
u nas celokupni tekuci politicki rad. Tome dobrim delom do~
prinosi i aktivnost Konferencije za pitanja drustvenog polozaja
8
zena u okviru SSRNJ. U tome su postignuti zapazeni reuultati,
mada jos uvek ne mozemo biti zadovoljni. U stvari, to su veoma aktuelna pitanja svakodnevnog zivota svih nasih radnih !judi
i njihovih porodica, mesnih zajednica i organizacija udruzenog
rada. Mislim da- je veoma znaeajno da se u rasprave i re8avanje ovih problema uk!jucuje sve veCi broj zena. To izmedju ostalog treba da doprinosi daljoj demokratizaciji politi&og zivota
i razvoju samoupravnih odnosa u nasem drustvu.
Dublja istraZivanja pojedinih pitanja vezanih. za
polozaj zaposlene zene, za razvoj institucija drustvenog standarda, a posebno za razvoj decje_ zaStite i drustvene ishrane,
za politiku zapos[javanja, obrazovanja i s l. - nesumnjivo su
znaeajan doprinos pripremama srednjorocnog i dugoroenog pro- .
grama pri vrednog i socijalnog razvoja. J er, kao i za svet u
celini, tako i za svaku zemlju pojedinacno, pa i nasu, drustveni polo:iaj zene zaista je jedno 00 vrlo znacajnih merna i pokazatelja opSteg stanja i napretka. A upravo u toj oblasti neophodria je smisljena, organizovana i planski uskladjena aktivnost
brojnih cinilaca koji svi zajedno uti eu na drustveni polozaj zen e. Mi smo duzni da i na ovom podrucju sprovedemo temeljitije preispitivanje dosadasnje prakse i pravih uzroka izvesnog
zaostajanja u resavanju nekih bitnih problema polozaja zena.
Mislim tu kako na materijalnu, tsko i na idejno-politicku stranu pi tanja. J er' u borbi za stvarnu ravnopravnost zena, moZda
i vise nego na nekim drugim podrucjima, faktor svesti ima
vanredno veliki znacaj. Postoje naime, nasledjena tradicionalna, konzervativna shvatanja o ulozi zene u drustvu. Ali, poznati su i povremeni prodori raznih liberalistickih i drugih slicnih
gledista, koji su u ranijem periodu dolazi!i do izrazaja u pojedinim sredinama, a po kojil1l!i iskljucivo materijalni razvitak
automatski razresava i probleme ostyarenja ravnopravnosti zene. Zato poseban znaeaj tmaju kompleksnija razmatranja i dalje razrade nekih osnovnih marksistickih naeela, odredjenih idejnih i koncepcijskih pitsnja, na kojima se angafuje znatan
hroj nasih naucnika, strucnih i politickih kadrova. S pravom
treha da ocekujemo teorijske radove i istrazivanja u toj oblasti.
9
�Koje do sada. postignute rezultate u procesu
dru~tvenog izjednacenja zane u Jugosta.viji sma.trate najvaznijim?
Kao sto je poznato, politiCko i pravno izjednacavanje zane ostvareno je jos u oruzanoj fazi nase revolucije
i neposredno posle rata, kada su - pored osta.log - ukinuti i
svi oni zakoni stare Jugoslavije koji su zenu i fakticki i formalno tretirali kao nize bice. Time su, medjutim', stvoreni samo neophodni uslovi i poiitiCke pretposta.vke za ostvarenje pune
ravnopravnosti zena. Stvarno oslobodjenje zene poeelo je tek
onda kada je doslo do masovnog ukljncenja zena u, drustveni rad,
a to je zahtevalo promenu odnosa u porodici i oslobodjenje zaposlene zene od iscrpljujueih poslova u privatnom domaCinstvu
- putem njihovog podrustvljenja, kao i organizovanu drustvenu
brigu o deci.
· ·.
Gledano u celini, u toku protekle tri decenije
posleratne socijalisticke izgradnje u na8oj zemlji kontinuira.no
su se ~azvijali i jaeali svi oni bitni drustveni procesi koji obezbedjnju i ostvarenje ravnopravnosti zene. Tu, pre svega, imam u vidu dvadeset pet. godina razvoja radnickog i drustvenog
samoupravljanja, koje su i zene prihvatile kao svoju istorijsku
sansu, kao put os.tvarenja teznji radnickog pokreta da oslobodjecnje radnika postane stvar samih radnika, a oslobodjenje radnica
delo samih radnica - kako je to svojevremeno isticao i Lenjin.
Zato je proces razvoja i ozivotvorenja samoupravljanja istovremeno i proces oslobodjenja zeneo
I pored toga sto je nasledjena privredna nerazvijenost nase zemlje jedan od ogranicavajueih faktora, jasna orijentacija organizovanih socijalistickih snaga, pod rukovodstvom
Saveza komunista Jugoslavije, vee je dovela do temeljitije promene u polozaju zene u na6em drustvu.
Podseticu samo na. dve grupe uporednih poka2;atelja. Prva se odnosi na. ukljucivanje zena u drustveni rad. Pre
rata u na8oj zemlji bilo je samo dvesta. hiljada zaposlenih zena,
a da.nas ih ima oko milion i sest stotina hiljada, tj. oko osam
puta. vise. Dinamika zapostjavanja zena bila je skoro dvostruko
veca od dina. mike zaposljavanja mnskaraca, sto nesumnji vo go•iori o sasvim jasnoj politiCkoj orijentaciji naileg druStva u
lo
tom pogledn. Ovako ma.sovno ukljncivanje zena. u drustveni ra.d
temeljito je izmenilo njihovu licnu i dru~tvenu poziciju, otva.rajuei im siroke prostore i za. neposredno upra.vljanje svim
drustvenim poslovima, za odluciva.nje o sredstvima, uslovima.
i reznlta.tima rada, o sopstvenim i zajednickim interesima radnika. u udruzenom radu.
Druga duboka kvalitetna promena izvr sena je i
u pogledn opsteg i strucnog obrazovanja zena.. Pre rata je u
na8oj zemlji svaka druga zena bila nepis mana, odnosno 56 odsto zena nije imalo ne samo nikakve skole nego ni elementarnu pismenost. Bilo je podrucja na kojima ukupan broj pismenih
zena nije prelazio procenat od 10 do 20. Danas, medjutim, osnovnim osmogodisnjim obrazova.njem prakticno su obuhvaeena
skoro sva za ucenje sposobna zenska deca, dok u srednjim skolama ona. ciue 45 odsto ucenika, a na visokim i visim skolama
nko 42 procenta. od ukupnog broja studenata. To su vee rezulta.ti za koje su, kao sto je poznato, u mnogim drugim zemljama i drustvima bili potrebni mnogo duzi istorijski periodi.
U nasoj privredi i drustvenim delatnos tim a 1972.
godine radilo je preko sto trideset hiljada zena sa visokim i
visim obrazovanjem; a na visim iikolama i fakultetima danas
se skoluje oko sto hilja.da studentkinja. Situacija sa srednjim
strucnim kadrovima jos j~ povoljnija. Vee danas medju njima
zene cine vise od poloviue ukupnog br'oja zapostenih sa sred'njom strucnom spremom. Broj kvalifikovanih i visokokvalifikovanih ra.dnica u privredi, pre svega u iudustriji, ta.kodje je u
sta.lnom porastu, ta.ko da ih je sa ovim kvalifikacijama 1972.
godiue bilo oko dvesta. dvadeset hiljada, odnosno znatno vise od
ukupnog broja zaposlenih zena u stsroj Jugoslaviji, medju kojima je ogrmnna veeina bila bez ikakvih kvalifikacija. Znaeajan
je i podata.k da je pre rata bilo samo trtqeset sest zena sa
zvanjem doktora nauka, a da je u posleratnom periodu ovo zva. nje steklo oko hiljadu i trista zena. Danas zvanje magistra i
doktora nauka ima oko tri hiljade zena, od kojih oko pet stotina samo u oblasti prirodnomatematiCkih i tehniCkih nauka.
Ukazujuei na ove izvanredne rezultate, razume
se, ni u kom slucaju ne mislim reci da vise ne postoje brojni
i znaeajni problemi koje eemo morati dalje reiiavati. Medjutim,
dosadasnji rezultati su, mislim, sasvim ocigledni.
11
�Vee ste i sami naglasili da masovno zaposljavanje zena zahteva da s e istovremeno ostvaruje ·
drustvena zastita dece i iznosenje iz priv!ltnog
domaeinstva u drustveni rad mnbgih poslova koji su tradicionalno vezivani za zenu. Ako toga
nema ili nema u odgovarajueoj meri, nuzno dolazi do konflikta izmedju rada i materinstva sa
vrlo brojnim posledicama za zenu, za porodicu,
za drustvo u celini. Kakvo je, po Vai\em misljenju, danas stanje u tom pogledu?
Veoma brza dinamika zaposljavanja zena u proteklom periodu sukobila .se sa ozbi!jnim zaostajanjem u oblasti
drustvene zastite dece. Dovoljno je reci da su u staroj Jugostaviji postojale samo dvoje decje jaslice. A da i ne govorimo 0
potpunoj nerazvijenosti drustvene ishrane, mreze perionica i
drugih usluga. Ovome treba dodati veoma nezadovoljavajuce stanje na podrucju zastite materinstva, posebno zdravstvene zastite majke i deteta. Tako se, na primer, po stopi smrtnosti odojCadi i male dece i po procentu porodjaja obavljenih bez ikakve strucne pomoei, Jugoslavija pre rata nalazila medju poslednjima u Evropi. Ovome treba dodati da je neposredno poste
rata. drustvo bilo suoceno i sa zbrinjavanjem veoma velikog
broja ratne siroeadi, jer je 1945. godine bilo u nasoj zemlji
dvesta osamdeset hi!jada dece bez jednog ili oba roditelja. Te
prve zadatke ostvarivali smo, kako znate, uz ogromne napore
organa narodne vlasti u periodu obnove zemlje, kao i besprimernim pozrtvovanim dobrovotjnim radom gradjana, zena i !judi na8e zemlje.
Kasnijim snaznim razvojem zdravstven.e sluzbe
i opstom socijalnom politikom u nai\em drustvu, temeljito je unapredjena zdravstvena zaStita majke i deteta i u tom pogledu
smo se vee uvrstili medju zemlje sa veoma razvijenim sistemom ove vrste zastite. U opstoj zastiti materinstva ostvareni
su, u celini uzev, znaeajni rezultati. Tako je, u svim republikama i pokrajinama produzeno porodjajno odsustvo na sto osamdeset do dvesta deset dana itd. Izvanredno su znaeajne i akcije
na podruCju planirarija porodice i vaspitanja om Jadine u duhu
principa ravnopravnosti polova i za odgovornos t u porodici.
12
U ostvarivanju neposredne deCje zastite, posebno u pogledu broja i kapaciteta ustanova za dnevni boravak dece zaposlenih roditelja, imali smo i imamo i danas najvise
problema, i pored nesumnjivih uspeha koje smo i u tom pogledu postizali, naroCito tokom poslednjih godina. Zbog poznatih
zaostajanja u proteklim periodima, upravo ovom pitanju danas
se kod nas posveeu)'e velika paznja, mada sa postojeeim stanjem ne mozemo jos biti zadovo!jni. Slicna situacija je i u pogledu organizovanja drustvene ishrane, gde je takodje pos!ednjih godina dosta ucinjeno, ali su jos uvek potrebe znatno veee.
Upravo zato mi u Socijalistickom savezu smatramo da tie nam
ubrzano resavanje ovih i slicnih problema biti jedan od nasih
glavnih<:zadataka u narednom periodu.
~
Naglasavam, pri tome, da se tu ne radi ni o
kakvom paternaUstiCkom zasticavanju zene, o "pomoei" zeni,
nego o prvorazrednim drustvenim problemima, o podizanju
i
vaspitanju mladih generacija, ostvarivanju jednakih moguenosti
za start u zivot svoj deci i omladini, o podrustvljavanju domaCinstva - a time i likvidiranju najznaeajnijih izvorista neravnopravnosti zene. Ove krupne zadatke mozemo ostvariti S</-mo doslednim ozivotvorenjem naseg drustveno-ekonomskog i politickog
sistema. U tom pogledu je izvanredno znacajna uloga mesnih i
interesnih zajednica u kojima sami radni !judi treba neposredno
da od!ucuju o delu svoga vlas titog dohotka koji odvajaju za zadovoljavanje ovih i sticnih zajednickih potreba, kao i o najboljem mogucem nacinu koriMenja tih njihovih sredstava. Oni sami, a ne neko drugi u njihova ime.
Vi ste, druze predsednice, vee upozorili na ne-ke Cinjenice koje vrlo reljefno pokazuju da se
bitno izmenio niz faktora I pretpostavki koji uticu na povecanje licesca zena u drustveno-ekonomskom, kulturnom i socijalnom razvoju ·nase
zemlje. Ukazali ste, takodje, da zena - kao
proizvodjac i kao gradjanin, moze danas vrlo
efikasno da utice na stvaranje i donosenje pogodnih resenja za · zadovoljavanje ekonomskih, socijalnih i drugi h potreba, ne samo svojih licnih,
13
�nego i svih· gradjana jedne mesne zajednice,
jedne organizacije udruzenog rada i sirih drustveno-politickih zajednica. Molimo Vas da iznesete Vasu ocenu da li je delegatski sistem,
kao specifican izraz samoupravne socijalisticke
demokratije, ve6 znaeajnije uticao na takvu
snamu integraciju zena u razvoj nase zemlje i
kakve su u tom pogledu dalje perspekti ve?
Nema nikakve sumnje da novi delegatski sistem
i u tom pogledu otvara izvanredno siroke moguenosti za dalji
proces ravnopravnog ukljucivanja zena u upravljanje svim drustvenim poslovima, na svim nivoima i u svim centrima odlucivanja, od mesne zajednice i osnovne organizacije udruzenog
rada do organa federacije. Sam karakter politickog sistema, koji gradimo, nuzno stavlja i zenu, kao uostalom i sve radne !jude, u novi drustveni polozaj, pa stoga s pravom ocekujemo
sve ve6e uce66e zena u politickom zivotu i odlucivanju.
U Socijalistickom savezu radnog naroda Jugoslavije pozitivno su ocenjeni rezultati poslednjih izbora za delegatske skupstine i ave druge samoupravne organe, u kojima je,
pored ostalog, u poredjenju sa ranijim stanjem, bitno poboljsana· i zastupljenost zena u delegacijama i medju izabranim delegatima. Zene danas cine 22 odsto delegata u svim izabranim
delegacijama. Najbolji rezultati ostvareni su u delegacijama osr
novnih organizaeija udruzenog rada, gde zene cine skoro jednu
tre6inu. To priblimo odgovara njihovoj brojnoj zastupljenosti u
ukupnom broju zaposlenih. Time s e jos vise priblizavamo ostvarenju nasih teznji da zene same, a ne neko drugi u njihovo
ime, ucestvuju u odlucivanju o svim bitnim drustvenim problemima, ukljucuju6i tu i sve one od cijeg re8avanja zavisi dalje
unapredjenje njihovog drustvenog patozaja.
Zelim da istaknem da medju stotinama hiljada
zena koje su danas angazovane i ukljucene u neposredno upravljanje, ima nesumnjivo veoma mnogo ne samo izvrsnih poznavalaca praktienih drustvenih problema i reainog zivota svake
odredjene sredine, .ve6 i sposobnih organizatorskih talenata, ciji je doprinos u radu delegacija i delegatskih skupstina svakako od neprocenjivog znaeaja za dalju demokratijlaciju politickog
14
rada i odlucivanja i oboga6ivanje njegove sadrZine, njegove zrvotne sustine. A to i jeste jedan od bitnih ciljeva naseg novog
Ustava i politickog sistema.
Kada je rec o novom Ustavu SFRJ, kao i o ustavima socijalistickih republika u na8oj zemlji,
dozvolite da Vas pOdsetimo da su sagovornici
iz inostranstva n.e jedanput postavljali pitanje
zasto je u njima izostavljena klauzula koja je,
jos od prvog Ustava donetog u novembru 1945.
godine, u tek oslobodjenoj zemlji, isticala da
je "zena ravnopravna sa muskarcima u svim
oblastima drzavnog, privrednog i drustv:enog
Zivota" .....
U odgovoru na ovo pitanje bieu veoma kratak,
jer, smatram pa ceo nas Ustav, po svojoj sustini i po svim
svojim nacelima, odrazava na najbolje mogu6i nacin nase poimanje problema stvarne ravJ;Iopravnosti zena u na8em drustvu.
Mora se imati u vidu da je naiiim Ustavom iskljucena svaka
vrsta diskriminacije, bilo da se javlja u domenu nacionalnom,
verskom ili bilo kojem drugom, pa prema tome i u odnosima
izmedju polova.
U svom istorijskom govoru na Zemaljskoj konferenciji Antifasistickog fronta zena Jugoslavije,
u Bosan5kom Petrovcu decembra 1942. godine,
u punom jeku narodnooslobodilacke borbe u Jugoslaviji, drug Tito je istakao znaeaj uceil6a
jugoslovenskih zena u ovom za sve nase narode
presudnom istorijskom periodu. Ako dozvolite
citiracemo samo jedan kratak odlomak iz govora druga Tita: " ••• Ja se ponosim sto stojim
na celu Ar mij e ii kojoj ima ogroman broj zena.
Ja mogu kazati da su zene u ovoj borbi po
svom herojizmu, po svojoj izdrl\ljivosti bile i
jesu na prvom mestu i u prvim redovima i nasim narodima Jugoslavije cini east Sto imaju
15
�dosledno ostvarivanje ideala, za koje su se one taka nesebiiino,
herojs ki borile.
takve keeri ••• One se bore zanezavisnost svojib
naroda i to je sas tavni dio velike borbe za njihovu ravnopravnost, koju su nasim zenama u granicama Jugoslavije osporavali, nedaju6i im ni pravo
glasa ni pravo ukljuiienja u drustveni zivot. u
ovoj borbi one se danas bore za ravnopravnost
zena." Kako Vi, druze predsedniiie, danas posle tri decenije - proc enjujete ulogu zene u
nasoj revoluciji i smatrate li da su i nove generacij e jugoslovenskih zena opravdale visoka
priznanja i poverenje iz ratnog perioda i da se
sa istim takvim entuzijazmorn bore za dalji kontinuirani razvoj nase revolucije?
Kad se govori o ucescu i augawvanosti mladih
generacija, a posebno m!adih generacija zena, na obezbedjenju
kontinuiteta i da!jem uspeiinom razvoju nase revolucionarne borbe, nesumnjivo je da su one i spremne i sposobne da dostojno
i sa uspehom, u novim uslovima, suocene sa novim isto tako
s!ozenim i odgovornim zadacima, nastave delo svojih majki i
oceva. One to, pre svega, dokazuju svojim radom i stvaralai'itvom, kao i svojom od!ucnom borbom za ostvarenje mira i
ravnopravnih medjunarodnih odnosa i svako ugrozavanje nai'ieg
nezavisnog samoupravnog razvoja, svaki atak na · nasu slobodu i
integritet - naisao bi na isti takav herojski otpor, ispoljila bi
se ista od!ucna reiienost i spremnost da se odbrani sve ono sto
smo krvlju i ogromnim naporima ostvarili u proteklim decenijama, da se sacuvaju tekovine za koje je p!acena taka visoka
cena.
U ovoj, Medjunarodnoj godini zena, mi istovremeno obelezavamo i tridesetogodisnjicu pobede nad faSizmorn
koji je bio, jeste i ostaje smrtni neprijatelj svakog demokratskog poretka, koji je posebno bezdusan i surov u odnosu na zenu. Nikada ne mozemo i ne smemo zaboraviti da smo pobedu
nad fa sis tickim agresorima i pobedonosni is hod oruzane faze
naile revolucije ostvarili uz veoma rnasovno uiiei'i6e zena. Takodje smatramo da je veoma znacajno da ne samo evociramo se6anja na najs!avnije dane iz nedavne proi'ilos ti nasih naroda i
na ovaj prelomni period u nasem razvoju, vee i da neprekidno
crpimo iz te borbe i iz toga perioda nove podsticaje za puno
i dosledno ostvarivanje svih onih teznji i ideala za koje je dalo
svoje zivote milion i sedamsto hiljada gradjana ove zeni je, medju kojima je bi!o preko ilesto dvadeset hiljada zena. Svi smo
mi duzni da odamo najvece mogu6e priznanje neprocenjivom doprinosu koji je dalo oko dva miliona zena Jugos!avije, ukljucenih na raznovrsne .naiiine u ovu sveopstu borbu, a medju njima
i herojizmu preko sto hiljada partizanki pod oruzjem - od kojih je svaka cetvrta poginula, a od prezivelih svaka druga ranjavana i medju kojima je devedeset i jedna proglasena za narodnog heroja. Besmrtni su likovi hi!jada i hiljada zena-radnica, se!janki, ucenica, intelektualki - kojima su nasa umetnost
i umetnicko stvaralai'itvo, a na zalost i naaa istoriografija joii
uvek ostali veliki duznik.
Da se, druze predsednice, vratimo na neke
fundamentalne problems kojih smo se ranije vee
de!imiciJ.o doticali. U savremenim takozvanim
pokretima za ostobodjenje zena, narocito na Zapadu, postoje tendencije da se problem oslobodjenja zene veze za tzv. borbu polova; da li je
to opravdano i kakav je odnos izmedju ove ideje i marksistickog koncepta klasne borbe?
U programima, idejama i parolama savremenog
pokreta za oslobodjenje zena, kao i u literaturi koja obrazlaze
njihova idejne stavove, eesto se -istice koncept borbe polova kao
dinami Cki princip pokreta za oslobodjenje zena .. Ideja da je
"borba polova'' osnovna motorna snaga istorije oslobodjenja zene, nije nova. Ona je danas aktuelizirana, iako pripada onim
teorijskim i politickim polfuiiajima da se sociologija zameni
biologijom, i da se u .biologizmu trazi odgonetka za drustvene
odnose i probleme. Karakteristiiino je da se borbi polova daju
razlicita znacenja. Ona je shvacena eas kao zamma za klasnu
borbu, cas kao paralelna sa idejom klasne borbe, a nekad i
kao teza da oslobodjenje zena moze biti samo akt suprotstavljanja muskarcu kao skoro iskljucivoj "vladaju6oj klasf' i
Medjutim, nesumnjivo je da najtrajniji i najlepsi ·spomenik zeni - ucesniku nase revo!ucionarne borbe jeste
16
17
I
�"gospodaru". Medjutim, odnos izmedju klasne borbe i sukoba
polova je mnogo slozeniji. Klasna borba nije jednostran proces
i pravolinijska akcija, kao neka borba izmedju dve protivnicke
vojske. Ona podrazumeva proces menjanja klasne strukture istorijski prevazidje!le drustvene ekonomske forinacije, i to u
svim 'njenim dimenzijama i izrazima,Klasna b'otba se 'manifestuje na
svim podruiijima drustva i njegovog zii>'Dtll.i od ekonomske i po~
liticke sfere do kulture i nauke. dna se ostvarU:je u drustvenoj,
politiCkoj i misaonoj akciji, i to ri sv'akoj ria specifi&li'n naCin,
s tim sto im je zajednicko prevazilazeilje starog i uspostavlja~
nja novog, napredriijeg i boljeg,
iJ tOni odriosil poktet za Mlobcid)erije zena je
drustveni, politic!d i kulturni pokret, kdji nije lisen lii izves~
nih bioloskih elemenata, takbz\iiine· seksualne revolucije, U o~
vom opstem i slozenorri, a, ii dsiii:ivi jedinstveliom pokretu, ri~
rna hijerarhije, i zato iie odg6v'i1Ni iii markSizmu, ni interesu
zena, teznja da se pokre6u pitalija priariteta izmedju klasne
borbe i borbe polova, Takve tei!rije naiazimo u: raznim shvatanjima i prograinima tzv, radikaltiih oslobodilackih pokreta ze~
na i one ceato dovode do idejriih korifuzija i politickib inercijjl.,
kao i do avanturizrria i ekscesa raznih vrsta.
Oslobcidjenje zena n!l zavisi sarro pa lii prven~
stv'en6 od potiskivanja "vlasti muskaraea'', liiti od njihovog for~
malilog izjednacenja sa muskarciina, a jos marije u uspostavljanjti kakvog "carstva zenai' na ZemljL Marks je isticao da
je emancipacija zena moguea samo kao ljudska emancipacija;
to je osnovni princip ko]i ee dovesti do oslobodjenja i jednako~
sti zlliH\, Bez opstedr1lstvene erriancipacije nema ni emancipacije ~eiia ni njenog prava na njen autentiean i slobodni razvitak,
Dosadasnja; pa i postoj e6a supremacija muskaraca i potcinjenost .zetia se jedino rriogu otkloliiti, u "sloboonoj zajedliici illobodnih !judi", Komunizarri je i ovde resenje za ova slozeno pi-"
tanje. u prelazilom periodu 1l korrie ziviino; klasria borba je
bila i os tala bsnovna pokretacka snaga i motor drustvenih pre~
obrazaja u kojiina se maze vrsiti posteperio oslobbdjenje celoA
kupnog drustva ocl svih oblika ofudjenja, ilejednakosti i poliize~
nja, a time i uspostavljanje zene kao slobodii6g !judskog bica,
U tom procesu svest, akcija i ·angazovanost zella cini da klasna borba bude sira, odlucnija i uspesnija.
18
Sve sto sam ovde istakao ne znaCi da imamo
pravo da ospo.ravamo odgovarajueu specificnost zen,:il i njihove
problematike, kao i opsti znaeaj niza novih ideja i pogleda koje one danas unose u svojim revolucionarnim zamislima i aktivnostima. Svako potcenjivanje ovog doprinosa je ne samo, kako se danasnjim recnikom kaze, stav birokratije, vee i osiromasuje borbu coveka za bolji i istinitiji svet.
Da li biste istakli neke teskoee iii cak prepr.eke u proeesu emancipacije zena u nasoj zemlji?
Te prepreke i teskoee postoje i pogresno je smatrati da socijalizam kao sistem automatski resava pitanja jednakosti i druga prava i potrebe savremene zene u nas. Socijalizam
ima tu prednost sto on brze otklanja ideologiju vladajuce burzoaske klase, koja je nipodastavala polozaj i ulogu zene u drustvu
i sto, nastavljajuei revoluciju i ostvarujuei ideologiju radniCke
klase; brze otklanja materijalne, pravne i formalne nejednakosti izmedju zena i muskaraca. Ali, to nije sve, niti nas to maze potpuno zadovoljiti.
Ne samo nasledjena materijalna i kulturna zaostalost, vee 1 relativna opsta nerazvijenost uslova u kojima se
gradi socijalisticko drustvo, a narocito proces zaostajanja ljudske svesti, stvaraju i u nasem socijalistickom drustvu niz tesko6a i prepreka, ne samo za punije ostvarivanje ljudske licnosti zena, vee i za ostvarivanje njihovih prok[amovanih prava i
sloboda. U ovakvim uslovima jos uvek ima. pojava i teznji iskoriscavanja drugog, nasilja i gospodarenja, narocito od onih koji
su po tradiciji, iii na osnovu materijalnih i drugih pogodnosti,
u moguenosti da to cine. Takve pojave u ljudskim odnosima i
ponasanjima, cak i kad su prihvaeene Od druge strane, odrzavaju hijerarhije u drustvu, u porodici, u ·kuei i u licnim odnosima i otezavaju da zena bude i da se oseti kao slobodan ravnopravan clan socijalisticke zaj c<:lnice.
Otuda nasa idejna i politicks akcija mora biti
usmerena na menjanje ljudskih odnosa, svesti, tradicionalnih
vrednosti i "prirodnih navika". Vise nego ikad danas se samoupravna politicks. misao i akcija moraju prosiriti na podrucje
19
�kulture znanja, svesti i morala. To isto zahteva
nosti i samokriticnosti, manje mehanicizma, vise
u na8oj misli, akciji i pona8anjima svih i svakog.
nam je isto tako jedna vrsta unutra8nje dr-ustvene
pogledu onog Sto cinimo, sto jesmo i kuda idemo.
i vi8e kritichumanizma
Potrebna
kontrole u
Napominjem sve ovo, ne samo da istaknem svu
slozenost i sve teskoce u procesu oslobodjenja zene, vee da ukazem i .na nuznost promena nacina misljenja i rada tzv. subjektivnih faktora socijalisticke svesti, odnosno u prvom redu
Saveza komunista i Socijalistickog saveza radnog naroda. Ova
Medjunarodna godina zena pruzila nam je priliku ne samo da istaknemo U pryj plan II ZeDSkO pitanje11 , VeC j da preiSpitaffiO
sebe i da pokrenemo sebe i druge prema pravim problemima
koji leze u dubinarna naseg drustva i nas samih. Na osnovu
svega toga, uz aktivnu ulogu napredne marksisticke misli i ljubavi prema istini i drugom, mi mozemo postepeno doprinositi
da se humanizuju ljudski odnosi i time da zene dobiju s voj pravi dostojanstven lik, sa one strane eksploatacije, dominacije i
ponizavanja. U ovim sves tranim, kulturnim i moralnim preobrazajima koji su u osnovi politicki neodvojivi od nje, niko nema pravo da bude po strani i da bude sasvim zadovoljan sobom
i svojim doprinosom.
zalagala za reeavanje sustinskih problema svakog datog periods, tako i danas ovaj Ca.sopis treba da doprinosi ostvarivanju .
sveukupnog druStvenog razvoja i re8avanju svih osnovnih problema radnih !judi i · gradjana, medju kojima su i oni specifieni
prohlemi koji se oduose na drustveni polozaj zene. To su, pre
svega, dalja izgradnja socijalistickog samoupravnog druStva na
novim ustavnim nacelima i odlukama Desetog kongresa Saveza
komunista Jugoslavije, puno ostvarenje samoupravne ustavne
pozicije svih radnih !judi - bez obzira na pol - u proizvodnji
i upravljanju, tako da oni postanu neposredni nosioci razreilavanja svih bitnih opstib, drustvenih, kao i svojib posebnih zivotnih problema, da ovladaju svim sredstvima, uslovima i re-,
zultatima svoga rada i zivota.
·
Jasno je da se ti veliki zadaci mogu ostvariti
jedino zalaganjem svih organizovanib socijalistickih snaga i subjekata samoupravnog druStva, na svim nivoima odlucivanja.
Sredstva informisanja imaju u tom pogledu izvanredno veliku
drustvenu uloJN, mogucnosti i zadatke. Zelim vam puno uspeha u tom plemenitom i odgovornom rad\1. Na svima nama je
da se zaloZiiiD da se to i ostvari, tako da predstojeci jubilej
svi zajedno na pravi nacin obelezimo.
Dozvolite, druze predsednice, da Vas, na kraju,
podsetimo da ce u 1976. godini casopis "Zena
danas", koji je grupa mladih komunis tkinja u
Omladinskoj sekciji Zenskog pokreta u Beogradu pokrenula u teiiktm danima nadiranja fasizma 1936. godine, obeleziti svoj 40-godisnji jubilej. Koje poruke i kakve zadatke treba 11 Zena
danas" da preuzme u s vojoj daljoj izdavackoj
orijentaciji?
Neosporna je pozitivna uloga koju je ova] casopis odigrao u protekle cetiri decenije, u predratnim, ratnim i
posleratnim godinama. "Zena danas" ce u sveukupnim druiltvenim napbrima za ostvarenje pune ravnopravnosti i oslobodjenje
zene u na8em druiltvu i dalje imati znacajne zadatke. Kao sto
se u razlicitim etapama l'azvoja naileg druStva "Zena danas"
20
21
�T I T 0:
"
Za nas pokret od samog pocetka do danasnjeg dana karakteristicno je veliko ucesce zena.
Treba najprije podsjetiti na veliku ulogu zena u
predratnom revolucionarnom periodu, na odvaznost i samoprijegor na svim sektodma rada, na njihova aktivno ucesce u demonstracijama, strajkovima i drugim oblicima borbe. Ta aktivnost nije jenjavala ni u vrijeme najdublje ilegalnosti KPJ, kao
sto je bio slueaj poslije zavodjenja sestojanuarske monarhofasisti&e diktature. Stavi8e, u periodu nemilosrdnih progona i najsurovijeg terora, kojemu su bile izlozene isto kao i muskarci,
medju zenama•je joi'i vise jaealo uporii'ite Partije. I sam polozaj zena u predratnoj Jugoslaviji podsticao je njihovu aktivnost
u revolucionarnom pokretn. Jer, nije se radilo samo o njihovoj
politickoj neravnopravnosti, vee i o najizrazitijoj eksploataciji.
Poznato je, pored ostalog, da su za jednak rad dobijale cesto i
upola manju platu od muskaraca.
Ukljucuju6i se u svenarodnu borbu protiv klasnog i nacionalnog ugnjetavanja, za socijalnu pravdu i gradjanske sl<Jbode, zene -su se borile i za svoju politicku ravnopravnost, za pravo na rad i jednake plate za isti uCinak. Bilo je
dosta zadataka koji su posebno povjera vani zenama i koje su one savjesno i disciplinovano izvrsavale izlazuci se i najvecim
opasnostima. Svoju hrabrost zene su ravnopravno dokazivale i
onda kada bi pale u ruke policije, u trenucima najveceg zlostavljanja i mucenja.
KPJ je posebnu paznJU poklanjala razvlJanju aktivnosti zena u predvecerje teskih borbi za koje se znalo da dolaze. Do velikog ucesca zena u nasem narodnooslobodilackom
ratu nije doslo slucajno. To je bio rezultat rada Partije prije
rata i visoke drustvene svijesti, politicke zrelosti i patriotizma
velikog broja zena u nasoj· zemlji.
0 doprinosu zena u tim sudbonosnim danima za
nase narode, kako na frontu taka i u pozadini, zna se dosta
�van nase zemlje. Ni teske borbe, ni dugi iscrpljujuci marsevi,
ni razne druge nedace koje s·u zene morale da savladjuju sa krajnjin1 fizickim i psibickim naporima - nisu nikada dovodili do pojava malodusnosti i do gublj enja vjere u pobjedu. U historiji su zaista rijetki primjeri tako masovnog ucesca zena u borbi i njihove
tako velike hrabrosti i stoicizma. Svojim po:irtvovanjem u borbi
za spasavanje ranjenika zene su dale poseban doprinos humanoj
strani nase revolucije. A ta briga o covjeku jacala je borbeni moral uopste kao jedan od odlncujucih faktora pobjede.
Ravnopravnost zena u nasem druEt vu, sto je jedna od tekovina nase borbe, nije, dakle, nesto sto je zenama poklonjeno. Ona je stecena u borbi u kojoj su zene ravnopravno ucestvovale i podnijele ogromne zrtve. Dovoljno je pomenuti da je 88 zena u nasoj zemlji proglaseno za narodne heroje.
U razvitku socijalistickih drustveriih odnosa poslije rata doslo je do bitnih promjena i u pogledu polozaja i uloge zena, ciji znacajan doprinos nije izcstao ni u jednoj oblasti zivota.
Koliko se samo poveealo njihova ucesce u privredi L'drustvenim
sluzbama, najbolje govori podatak da danas jednu tre6inu svih zaposlenih u zemlji cine zene. Jos je znaeajnije od toga da su to, u
sve vecem broju, generacije skolovanih zena, sto jos vise doprinosi njihovoj radnoj i drustvenoj afirmaciji.
Naravno, ravnopravnost zena nije nesto sto je staticno i sto je jednom za svagda garantovano. Potrebne su statue akcije drustva i njegovih najslljesnijih snaga za potpuno uklanjanje
starih shvatanja i ukorijenjenlh navika i za obogacivanje te ravnopravnosti novim sadrzajima. A za to upravo nail samoupravni socijalisticki sistem pruza sve ve6e mogucnosti. U demokratskim
procesima izgradnje slobodnog i humanDg'· drustva u kame svi gradjani treba da odlUCUjU 0 SVim drustvenim poslovima - Siroki SU
prostori i za aktivno, ravnopravno ucesce zena, kao i za doprinos
njihovih organizacija. Nema sumnje da ce zene znati da koriste
svoja prava is to onoliko koliko su spremne da i ubuduce ispunjavaju svoje obaveze.
Ovaj Zbornik bice od velikog znaeaja i kao vrijedan
prilog historiji naseg radnickog pokreta i revolucije i kao dragocjeno stivo za vaspitanje novih generacija zena na koje treba prenositi
duh slobodarskih i borbenih tradicija."
Napomena: Ova izjava druga Tita objavljena je u Zbornlku posvecenom borbem>m putu zena Jugoslavije, izdanje Leksikografskog
zavoda Srbije, 1972. godine.
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOJ
BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI"
1941-194 5"
�JUG CSLAVJJA 1918-1941. G ODINE
- DRZAVA NACIONALNE NERAVNOPRAVNCS'TI I SOCIJALNE
NEPRAVDE
Napomena:
Tekst "Zene Jugoslavije u narodnooslobodilackoj
borbi i socijalistickoj revoluciji
1941~1945''
-
Redakcija "Zene danas" prenosi iz. posebne publikacije ko)u, povodom 30-godi8njice pobede
nad .fasizmom, u redakciji Dusanke Kovacevic,
priprema Konferencija za pitanja drustvenog
po~
lozaja zena Jugoslavije.
Knjiga 6e izici na engleskom, francuskom, ruskom i spanskom jeziku.
Jugoslovenska drzava stvorena je nakon prvog
svjetskog rata, 1918. godine. U nju su usle Srbija i Crna Gora, koje su bile samostalne drzave, zatim Hrvatska sa Dalmacijom, Bosna i Hercegovina, veci dio .Slovenije i Vojvodina, ko- ·
je su ·se do tada nalazile u sastavu bivse Austro-ugarske cal!e-.
t.ri_ne_ M~.ker!o!!!ja je !.! sestav j~0S!D'tenske drZ2.ve t:ela. c~im
svojim dijelom koji je nakon oslobodjenja Makedonije od Turaka
1912. godine pripao Srbiji, Ostali dio Makedonije ostao je u sastavu Bugarske oonosno Grcke. Ujedinjenje je bilo zelja svih
jugoslovenskih naroda. Oni su u stvaranju jugoslovenske zajednice vidjeli izlaz iz nacionalnog ropstva i poteinjenosti u kojoj
su zivjeli vijekovima bilo kao dio otomanskog ili austro-ugarskog car.stva Oc!upiruci se pokusajima asimilacije i nasilne denacionalizacije nepre.stanom borbom za nacionalnu slobodu i nezavisnost.
Ali, o nacinu konstituisanja novostvorene drzave, o njenim granicama i unutrasnj em poretku, umjesto naroda oolucivale su ve!ike sile pobjednice f.l. imperijalistickom ratu
i burzoaski vr\lovi u zemljama koje su ulazile u sastav nove
drzave, osobito ve!ikosrpska burzoazija i monarhija, koje su
svoj prestiz nad ostalim gradile na zrtvama koje je dao srpski
narod ad 1914. do 1918. godine u ratu protiv Austro-Ugarske
i njenih saveznika.
Nova drzava zapocela je svoje postojanje sa nesigurnim granicama izvan kojih je, odtukom velikih sila, ostao
znatan dio nacionalnih teritorija Hrvatske, Slovenije i Makedonije.
Zi vat u zemlji tekao je u znaku dubokih unutrasnjih sukoba oko druiitvenog uredjenja, nacionalnih odnosa,
27
�revolucionarnih pokreta seljastva koje je trazilo dosljedno sprovodjenje agrarne reforme ( radnicke klase koja se borila protiv
kapi'talisticke eksploatacije, za pravednije drustveno uredjenje,
povoljnije uslove rada i zivota.
SVI OBLICl NEJEDNAKOSTI POLOVA OD MNCGOZENSTVA, KUPOPRODAJE
ZENA • OBESPRAVLJENCG POLOZAJA
U DRUSTVU I PORODICI DO TEGOBA
SAVREMENE PROLETERKE U RADNOM
ODNOSU- BILl SU PRATILAC ZIVOTA
JUGOSLOVENSKIH ZENA
<
Qrustyene krize izazvane nerijesenim nacionalnim i socijalnim problemima s ve su se vise zaostravale. Drzava u koju; su 'usli vee razvijeni narOdni individualiteti sa teznjom da nesmetano i slobodno" napreduju postala je zemlja nacionalne neravnopravnosti i najsurovijeg klasnog ugnjetavanja.
Ono sto je ujedinjavalo burzoaziju pojedinih jugoslovenskih zemalja i sto ju je sililo na medjusobne kompromis,e bio je, strah od revolucionarnog gibanja naj sirih narodnih
slojeva kojima je oktobarska revolucija 1917. otvarala nove vidike, ulijevala vjeru u narodne snage u borbi proti v nepravdi,
nasilja i bijede u kojima su zivjeli.
JugoSlovenska burzoazija stajala je u vanjskoj
politici na pozicijalna najreakcionarnijih snaga medjunarodnog
irilperija!iznia u borbi protiv mlade tek stvorene Sovjetske republike. , Ona ne samo da nije priznala Sovjetski Savez, nego je
postala azil mnogih kontrarevolucionara iz biviie carske Rusije.
U takvoj politickoj i privrednoj situaciji i takvim odnosima, u zemlji sastavljenoj od naroda koji su do tada
zivjeli i razvijali se pod razlicitim drustveno-istorijskim uslovima, nije se moglo ocekivati njihova istinsko sjedinjavanje.
Drug Tito o tom periodu kaze: "Ovdje se ne radi o tome da li
je trebalo doci do stvaranja nove drzave, odnosno do ujedinjavanja. No, do ujedinjavanja Juznih Slovena je trebalo i moralo
doci. To je hila ideja najnaprednij{h ljudi i zemalja koje su se
nazivale juznostovenskim. Ali, radilo se o tome na kojim ce
principima biti zasnovano to ujedinjenje, radilo se o tome da
se jedno nacionatno ugnjetavanje ne zamijeni drugim, da se socijalno izrabljivanje radnih !judi pod Austro-Ugarskom ne zamijeni jos gorim izrabljivanjem od mlade nezajazljive burzoazije u novostvorenoj drzavi." (V kongres KPJ).
28
Uporedo sa pojavom kapitalisticke privrede i drustvenih odnosa koji je prate, u svakoj od zemalja koje su usle
u sastav Jugoslavije nastajao je i razvijao se krajem XIX i pocetkom XX vijeka, pod uticajem naprednih pokreta u zeml~ama
Evrope, pokret zena za emancipaciju. On se razvijao zaviSno
od uslova u kojima su zivjele zene pojedinih krajeva.
Pravni propisi koji su regulisali polozaj zena u
braku i porodici, odnose muza i :ilene, roditelja i djece, pra~o
nasljedjivanja, razlikovali su se u pojedinim dijelovima zemlJe,
pa se moze govoriti o ,iiest pravnih podrucja. Medjutim, u svojoj osnovi svi su oni znacili diskriminaciju zene _u ~rustvu, br~ku
i porodici. u Srbiji i Makedoniji, ,na primjer, bro Je na snazr
Srpski gradjanski zakonik iz 1844. godine koji je zene izjednaeavao sa maloljetnicima i maloumnicima.
U clanu 39. toga Zakona pisalo je: "Mladotjetnici
se drze za nedorasle i oni stoje pod osobitom zastitom zakona."
A dalje se objasnjava: "Miaiidjetnicima se upodobljavajti svi oni.
koji ne mogu ili im je zabranjeno sopstvenim im~nje_m rukov~tl,
a takvi su: svi uma useni, raspikuce sudom oglasem, propallce,
prezaduzenici cije je imanje pod steeajem i udate zene za zivota muzevljeva."
"Sa maloljetnicima i maloumnicima" zene je izjednaeavao i Austrijski gradjanski zakonik od 1811. godine ~oji
je vazio na podruCju Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovme
· s tim iito su u Sloveniji vaziJe i kasnije izmjene i dopune. Prerna o~om Zakoniku · zena nije mogla biti zakonski zastupnik ni
svoje djece nego s~mo sututorica, nije mogla svjedociti prilikom sastavljanja testamenta itd.
29
�Pripadnost stanovnistva raznim konfesijama
(katplici, pravoslavni, pripadnici islamske vjeroispovijesti, Jevreji i drugi) sa svoje strane je upotpunjavala kodeks kojim se
regulisao polozaj zena. Svima je bilo zaj edni cko da zena treba
da se pokorava muskarcu i da zavisi od njega. Kupovina i prodaja zena, mnogozenstvo, pravo muskarca da u svako doba
"otpusti" zenu i drugi vladajuci obicaji stavljali su Muslimanke
u rang najnizih ljudskih bica. Spoljni znak ropstva Muslimanki
bio je tamni veo preko lica, zar i feredza, na koje su ih osudji vali obieaji koji su !mali rang vjer&ke dog me.
Tako su se u jednoj maloj zemlji stekli svi vidovi diskriminacije zene, od najprimitivnijih oblika zivota zene
naslijedjenih od turske feudalne vladavine do tegoba proleterske
zene koja je usla u fabrike i postala predmet najgrublje eksploatacije od strane kapitalista.
Za vrijeme prvog s vjetskog rata zene su postale
znaeajan faktor u privredi zemlje. One su zamijenile muskar.ce
u tvornicama, u poljoprivredi, u raznim sluzbama. Dok su u
Srbiji napadnutoj od ·strane Austro-Ugarske 1914. godine, kao i
u C rnoj Gori, zene ulagale najvece napore i zrtve u borbi protiv agresora, u jugoslovenskim zemljama u sastavu Austro-Ugarske razvijao se sve organizovaniji otpor protiv nepravednog
rata; Dobrovoljci iz ovih krajeva ukljucuju se u redove srpske
vojske. ·ve!iki broj prisilno mobilisanih pripadnika jugoslovenskih naroda bjezi iz Austro-Ugarske vojske u takozvani zeleni
kadar, to jest sa oruzjem u ruci sklanja se u sume da bi i2bilE!g'U sluzerije tudjinskim interesima.· Zene se organizuju u bor- ·
bi protiv oduzimanja stoke i poljoprivrednih proizvoda, !zgladnjavanja stanovnistva, nepravedne podjele i onako nedovoljnog
sledov~nja hrane. Istovremeno sve vise se angazuju u borbi za
stvaranje zajednicke jugoslovenske drzave.
Vee 1917. godine zene Slovenije, na prtmJer,
vode snafuu politicku akciju za stvaranje jugoslovenske drzave
u koju bi usla potpuno ujedinjena S'ovenija sa svim svojim dijelovima. Sve je to, istovremeno, budilo i svijes t o potrebi da i
zene u novoj drzavi dobiju ve<ia prava, to jest da se pravno i
politicki izjednace sa muskarcirna.
30
BORBA ZA RAVNOPRAVNOST ZENANEODVOJIVA OD OPSTENARODNE
BORBE ZA NACIONALNU RAVNQPRAVNOST, DEMaffiATIJU I SOCIJALNU PRAVDU
U nasljedju radnickog pokreta pojedinih zemalja
Jugoslavije bile su ne samo akcije zena nego i nastojanja dase
teorijski postavi zensko pitanje i da se poveze sa revolucionar~
nim radnickim pokretom.
..
_ U radnickoj stamp! objavljivane su rasprave i
clanci 0 zenskom pitanju, polemike sa klerikalnim .i ostalim
konzervativnim snagama, a u nekim vecim gradovima izlazilLsu
i posebni listovi namijenjeni radnicama u kojima je pisano o polozaju zena: i njihovoj borbi.
.
U aprilu 1919. godine odrzan je Osnivacki kongres Socijalisticke radnicke partije (komunista), a godinu dana
kasnije Drugi kongres u Vukovaru, na kome je _naziv Partije
promijenjen u Komunisticka partija Jugoslavije.
·
U program Socijalisticke radnicke partije (komunista), osnovane na Prvom kongresu, usao je zahtj ev za jednakost muskarca i zene.
·
· .
. Komunisti su vodili borbu da zene za jednak rad
dob!ju i jednaku platu kao muskarci, za zastitu trudnica i majki,
za porodiljska odsustva, za uvodjenje zenskih inspektora u inspekcijama rada i zas ebne kontrole za zastitu zena na radu. To
je posebno istakouto na Vukovarskom kongresu.
Komunisticka partija je hila jedina partija koja
se u bivsoj Jugoslaviji izjasnila i dosljedno borila za politicko i
drustvenu ravnopravnost zena.
Burzoask~ politicke partije ili se nisu !zjasnja.:.
vale o pitanju ravnopravnosti zena ili su zauzele stanoviste da
su zene neprosvijecene ida zato treba odgoditi davanje prava
glasa zenama. Ovakav stav burzoaskih partija proizlazio je iz
drustvenog sistema, a podri<avan je konzervativnim tradicijama,
31
�vjerskim. dogmama i propag'andom da je zena pozvana jedino
·da bude majka i doma6ica. Sa takvim sadrZajem su, na primjar, samo vjerske organizacije izdavale oko 20 easopisa koji
su svojom tematikom tezili' da zene odgoje u tom duhu. Slicno
burzoaskim partijaina, ponasala se i scX;ijaldemokratska partija.
Gradjapski femihisticki pokret u Jugoslaviji nije mogao privuci u svoje redove radnice i siromasne seljanke,
jer se nije bavio polozajem njih kao dijela ugnjetene i eksploatisane klase, nego samo problemom njihovog pravnog polozaja
u oclnosu na muskarce. Cinjenica da u sistemu klasnog i politickog bespravlja ni muskarce, pripadnike siromailnih narodnih
· slojeva, njihova politiCka prava nisu stitila od sve gore eksploatacije, ave je vise razvijala svijest radnih zena da je njihova
mjesto u opstenarodnom pokretu u kome ce se rjesavati i ukidanje njihove neravnopravnosti,
Radnice su strajkovale, radnicke zene pravile ·
"crveni obruCi' oko fabrika u kojima se litrajkuje i svojim tijelima· sprjeeavale prod or strajkbrehera i policije, organizovale
su kuhinje za ishranu strajkaea, ulazite u sindikate i preko
njih trazile svoja prava i ukljucivale se u opstu borbu radnicke
klase. Uz revolucionarne snags radnica i radnickih zena ulazile sti u pokret i druge, na razne nacine diskrimisane mase zena •. U radnickom pokretu nalazile su mjesto i siromasne setjanke koje su najteze osje6ale bijedu u koju je seljastvo gurnuto
politikom drzave i kapitalistickih elemenata na selu. U pokret
au ulazile djevojke kojima je dl"Zava zabranila pohadjanje uCiteljske ilkole, jer ima nezaposlenih ucitelja, i mlade uCiteljice kojima je zakonom propisano da se mogu udati samo za ucitelja
ako zele da sacuvaju' namjestenje. Bile su nezadovoljne zaposlene udate zene ili zaposlene djevojke koje su stanovale kod porodica, jer su, bez obzira na sposobnost i kvalifikacije, bite manje placene od muskliraca i prve na udaru kada je trebalo smanjiti broj zapos lenih.
Zene koje su u svim nacionalnooslobodilackim
pokretima svojih zemalja uzimale vidnog uceS6a bile su nepomirljivi borci protiv progona i .diskriminacije onog sto je Cinilo inclividualnost naroda kojima pripadaju •
. 32
Kakav je bio poloZaj pojedinih naroda u staroj
Jugoslaviji vidi se najbolje na primjeru Makedonije.
S jedne strane, teritorija. Makedonije je hila
podijeijena izmedju tri zemlje od kojih nijedna nije prizuavala
makedonsku nacionalnost. U okviru stare Jugoslavije Makedonija je tretirana kao "Juzna Srbija", makedonski jezik bio je zabranjen, administrativni jezik bio je srpskohrvatski, jezik na
kome su ucila makedonska djeca takodjer. Dodajmo tome. da je
pored C rne Gore, Makedonija hila najnerazvij enija u industrijskom pogledu. Nesta duvanske industrije bilo je sve .cime je
raspolagala. Zato nije slueajno sto su Makedonke bile vrlo aktivne u svim pokretima za nacionalno oslobodjenjra i socijalnu
pravdu. Stovenke i Hrvatice trazile su da odgajaju svoju djecu
u bogatoj kulturnoj bastini svojih naroda i narodnog jezika. One
nisu mogle Obezliciti svoje materinstvo u "troimenosti'' nad kojom je stajala sjenka monarha i kazne za sva nacionalna i klasna osje6anja.
• Siroki slojevi zena Srbije, Cije je zrtve i patnje
u minulim ratovima uzurpirala, kao lovorove vijence, velikosrpska bul"Zoazija da bi nametuula hegemoniju Y:itavoj Jugoslaviji, zivjele su u siromastvu i obespravljene. To su osje6ale i
Crnogorke, vjekovni bore! i ucesnici u svim borbama za slribodu s voje zemlje.
Protiv ' vjekovnih okova, socijalne nepravde i diskriminacije borile su se i zene Kosova. Stupale su u borbu i
zene pokrivene zarom i feredzom u vrijeme kada je taj simbol
ogranicenja licne slobode, potcinjenosti i · ugnjetavanja zabranjen
cak i u zemlji iz koje je donesen u nase krajeve. I po tome su
zene predstavljale borbeni element.
Svega toga burzoazija se bojala. Bilo da su se
nalazile na vlasti ili u opozidji, burzoaske partije su bile jedinstvene u stavovima: prema radni Ckoj klasi i pravima zena.
Zato clan 70. Vidovdanskog ustava iz 1921. godine glasi: "O
pravu glasa zena odlucuje se posebnim zakonom," Ta ista formulacija ponovljena je i u Ustavu iz 1931. godine, a zakon nikada nije donesen.
33
�ZABRANA RADA KOMUNISTICKE
PAR TIJE JUG OSLAVIJE
Iako su se neprestano borile zbog nejednako podijeljene vlasti i ekonomsklh pozicij:c u novoj drzavi, nacionalne
burzoazije su uvijek bile spremne na paktiranje kada su suocene
sa zajednickim neprijateljem: proletarijatom i komunistima. To
se najbolje pokazalo na izborima u ljeto 1920. godine, kada su
komunisti u vi 8e mj es ta dobili veeinu na izborima za lokalne organe vlasti. Na izborima za Ustavotvornu skupstinu iste godine
ko)nunisti su bill tree! po broju poslanickih mandata. Iza ovih
pobjeda stajale su pobunjene mase radrilka, siromasnih setjaka
i ostalih slojeva radnog stanovnistva.
Pored borbe za rjesavanje unutrasnjih pitanja,
radnicki pokret Jugoslavije vodio je akcije medjunarodne radnicke sotidarnosti protiv intervenclje protiv mlade Sovjetske Eusije, gusenja rev.clucije u Madjarskoj ltd.
Na seljake, nezadovoljne nacinom sprovodjenja
agrarne reforme, vlasti su slate policiju i vojsku. Agrarna reform.a sprovodjena je spore i djelimicno. Mnogl veleposjednici
su za "oduzetu " zemlju obesteceni vise nego da su je prodali.
Sitni seljacki posjedf bili su nesposobni da se odri.e pod pritiskom bogataskih Spekulacija. Tako je preko 700 hiljada sitnih seoskih domaeinstava bilo zaduzeno kod banaka i zelenasa placajuci ogromne kamate. Talas strajkova gusen je pucanjem u strajkace, pozlvanjem radnika u vojsku, otpustanjem sa posla, pa eak
i prisilnim raseljavanjem radnika lz pojedinlh rejona. Na strajkace su upuCi vane vojne jedinice, eak I topovi.
U Skupstinl je ubrzo poslije toga po skracenom
postupku izglasan zloglasni "Zakon o zastitl javne bezbjednosti
i pokreta u drzavi". Taj zakon proglasio je komunlsticku aktivnost zloCinom I dopuiltao takve progone komunista i njihovlh
simpatlzera da s e moglo nekaznj eno lei i na njihova fizicko lstrebljenje. Sve sto je znacilo opoziciju unitarlzinu i hegemoniji
slamano je nasiljem i najsurovijim progonima. Time je legalizovana neprikosnovenost monarha, centralisticko uredjenje, nacionatna neravnopravnost i omogueeno da kapltalisti, pomognuti
34
terorom drzave, po svojoj volji otpustaju radnike, produzuju
radni dan, smanjuju i onaka bijedne nadnice, vrse besprimjernu
eksploataciju zenskog i djecjeg rada.
Na potozaj zena u radnom odnosu uticala je, prije svega, ogranicenost broja radnih mjesta u uslovima nerazvijene privrede, sto je davalo moguenost postodavcima da izigravaju i one socijalno-zastitne mjere koje su bile propisane zakonima i drugim pravnim propisima. U periodu burnih revolucio~
narnlh pokreta radnicke klase i drugih siromasnih slojeva, doneseno je nekoliko znacajnih zakona iz oblasti socijatnog zakonodavstva. Oni su sadrzavali obaveze poslodavaca o zastiti zena
na poslovima stetnim po njihova zdravlje, na, trajanje porodiljskog odsustva, za vrijeme kojeg zene nisu mogle biti otpustene,
zabranu noenog rada i sl. Medjutim, ove mjere nisu bile dosljedno sprovedene, a krilenje zakona najcesce je prolazilo bez
postjedica za poslodavca. Pogotovo su to mogli ciniti n_esmetano nakon zabrane KomunistiCke partije i razbijanja sindikata.
Nesigurnost na radnom mjestn, diskriminacija u
platama, ogranicavanje broja zena u pojediruln sluZbama, izlgravanje propisa 0 radnom vx-emenu, zastiti na radu i zastiti
materinstva stvarali su ogorcenje kod radnica i drugih zaposlenih zena i spremnost na akcije protiv eksploatacije koja je vrsena nad njima.
Ni najsurovijim obliclma politicke obespravljenosti, bijelog terora, otpustanjem s pasta, nije se mogao unistiti
radnicki pokret. U · dubokoj ilegalnost!, des etkovana i progonj ena,
obnavljala je svoje redove i svoj rad KomunistiCka partija Jugos lavije.
Jedan od ob!ika povezivanja sa radnickom klasom i narodom bio je ulazak komunista i njihova aktivnost u postojecim kulturno-umjetnickim, sportskim, profesionalnim I slicnlm organizacijama. Zene, prlpadnice radnickog pokreta, ukljncivale su se u postojeca zenska udruienja i organizacije nastoje6i da sa ostalim naprednim zenama organlzuju akcije koje bi doprinijele c'~- se zensko stanovni8tvo ukljuci u borbu za poboljsanje svog polozaja i rjesavanje zivotnih problema naroda.
Gradjanske zenske organizacije koje su postojale u nekim d;.jelovima zemlje imale sm raznovrsne platforms
35
�udruzivanja i programe rada, Formirane su kao dobrotvorna
•
prosvjetna ili profesionalua.'udruzenja. Njihov manevarski prostor nije prelazio okvire postoje<ieg poretka, mada je u ovim
drustvima bilo i naprednih struja, osohito u horhi za rjesenje
. nacionalnog pitanja: i za naprednije zakonodavstvo u oblasti porodienih odnosa i gradjanskih prava zena.
Ulaskom u ova udruzenja omogu<iavalo se organizovanje nekih akcija koje bi bar donekle pomogle zenama, Jedna od njih je hila opismenjavanje.
Prema popisu iz 1931, godine, u Jugoslaviji je
procenat nepismenlh zena iznos!o 56,4. Narocito veliki procenat nepismenth zena bio je u Srbiji (78, 7), Milkedoniji (81, 7),
Bosni i Hercegovini (84), a na Kosovu eak 93, 9 odsto.
Ovakva nepismenost uticala je, pored ekonomske ·
bijede, i na sirenje zaraznih bolesti, na smrtnost djece, koja
je u pojed~~m dijelovima zemlje spadala medju najve<ie u svijetu, na vehk1 hroj porodjaja od kojih se nepismena zena nije ni
mogla ni znala braniti, na brzo starenje i kratko trajanje zivota stanovnistva.
Pa i ovakav skromni rad bio je poreme<ien i go-
tovo .ra:z;bijen novim politl&im krizama u zemlji.
Monarhofa!lis t1 cka diktatura, proglasena 6. januara 1929. godine, znaclla je joA zd<ii. obracun sa svim demokratskim snagama u zemlji, sa svim lito je stajalo na putu apsolutlstickoj monarh!j!, Dlktatur! je prethodio burni period parlamenllarnih ki:iza izazvanih neuspjelim pokusajima da se u borbi za vlast i ekonomske pri vilegije pojed!nih nacionalnih burzoazija nadju rjdenja u okviru postoje<ieg poretka. Iako je i\itav
izhornl sistem i parliimentarni zivot bio privid i fasada iza kojih se krila hegemonija, apsolutizam monarhlje i korupciondtvo
vrhunskih politiliara, iako je u sukohu osnovnih koncepc!ja 0 uredjenju drzave !zmedju centralizma i federalizma dolazilo do
kompromisa onda kada su to zahtijevali !nte1·esi krupne budoazije, postalo je ocito da se takvo stanje ne moze odrzati. C:ak .
i m!nimalne ustavne slobode bile au smetnje hegemonizmu i monarhiji. Ukidanjem Ustava 1929·. god!ne srus!le su se i posljednje kulise kojima je bilo zaktonjeno pravo lice diktatorske vla- ·
sti.
36
Opet su se pnnile tamnice. Na udaru je bilo sve
sto je najmanje moglo znaciti zelju za demokratijom, osnovnim
gradjanskim slobodama i promjenom postoje<ieg stanja.
Dokumenti iz tog vremena potvrdjuju da je veliki broj zena hio svjestan da se samo horhom moze mijeujati
postojece stanje. Iz redova radnica, studentkinja, htelektualki,
omladinki i ucenica raznih skola izrastale su revolucionarke
koje su politick! rad smatrale ohavezom i svakodnevnim zadatkom. Bilo bi nepodesno mjeriti uticaj revolucionarne ideologije
na zene njihovom organizovanom pripadnoscu Komunistickoj partiji. Dijelom zhog duboke ilegaluosti u kojoj je Partija hila,
zhog cega je i hroj Clanova Partije bio manji nego' sto je hilo
komunista, zbog unutrasnjih kriza' i frakcijskih horbi, a dijelom
zbog ukorijenjenih shvatanja u odnosu na zene, cega nisu hili
oslobodjeni ni svi komunisti, ,ulazak zena u Partiju hio je manji od zenskih snaga koje su se formirale i potvrdjivale u revolucionarnoj borhi.
Kada se govori o istoriji radnickog pokreta i
njenoj horbi, mora se istaci da je njegova sirina u raznim periodima zavisila od toga u kojoj je mj eri, pored organizovanja
borhe protiv klasnog ugnjetavanja, hio idejno i programski u
stanju da shvati revolucionarni. znacaj pokreta ugnjetenih naroda na nacionalnu ravnopravnost, kao i da osjeti kakva se revolucionarna snaga krije u zenama kao dvostruko ohespravijenom
dijelu naroda. Sve do tridesetih godina hilo je nejasno<ia i gresaka u stavu Komunisticke partije Jugoslavije o nacionalnom pitanju. Ukoliko je Komunisticka partija Jugos!avije u svom razvitku uspijevala da s vojim program om i akcijama izrazi interese i teznje najsirih slojeva naroda, ukoliko je sadrzinu klasne
borbe vise hogatila i ostalim rjeilenjima hez kojih nema ljudske slobode - nacionalnom ravnopravnoMu, ravnopravnoscu polova, slobodom misli, nauke i umjetuickog stvaralastva - utoliko je sticala vise pristalica spremnih da ·radnicko.m pokretu
stave na raspolaganje svoju borbenosti svoje sposohnosti.
37
�NARODNI FRONT PROTIV FASIZMA
Sredinom · tridesetih god ina u zemlji je snazno
rastao pokret za stvaranje Narodnog fronta, Cija je platforma
bila: demokratija, ekonomsko poboljllanje narodnog zivota,borba
protiv profaslstiCke orijentacije rezima, za pomoc republikanskoj Spanijl, za uspostavljanje prijateljstva sa Sovjetskim Savezorn. U to vrijeme za rad komunista !male su izvanredan znaeaj organizacije koje su mogle legalno raditi: kulturno-umjetn!- ·
Cka drustva, razna kulturna i sportskil. udruzenja, Savez drusta-;;
va seoskih mladiiSa i djevojaka (Slovenija), zavieajni klubovi stU::.
denata i njihove organizacije na univerzitetima, organizacije
Zenskog pokreta, Liga za mir i druga. U S!oveniji su napredne· studentkinje organizovale na najzaostalijim seoskim podrucjirna na sjevernoj granici takozvane radne i narodnoodbrambene
tabore kao uporiilta antifasistiCkog pokreta i pripreme za borbu
protiv fa~sticke agresije, Mnogobrojne zajednicke akcije, koje
su objed!njavali komunisti, dobijale su zamah jedinstvenog revolucionarno-demokratskog pokreta koji je snazno uticao na politick! Hvot zemlje.
Komunisticka partija Jugoslavije je ukljucivala
svoje clanar e svuda gdje se moglo djelovati na okupljanje naroda u antifasisticku borbu. Proslave Osmog marta, Prvog maja,
razne kulturne priredbe, radnicki strajkovi, demonstracije radnikil. 1 studenata, protest! protiv hapsenja i zlostavljanja naprednih gradjana i komunista - sve je to u isto vrijeme bilo dosljedno obiljezeno ne saJ;no unutarnjim problemima zemlje nego i
jasnim stavovima prema ratnoj opasnosti koja je zaprijetila covjeeanstvu. F aiiisticka Njemackil. 1 Italija vee su intervenisale
vojskom u Spaniji, italijanski faiiisti okupirali su Et!opiju, medjunarodna reakcija kovala je planove za uniiltenje prve zemlje
socijalizma. Na bojii!ta Spanije odlazile su stotine dobrovoljaca
iz Jugoslavije. Medju njima bilo je i 16 zena.
U svim akcijama koje su se vodile pod rukovodstvom Komunisticke partije sve masovnije su se pojavljivale
zene. One su bile aktivne u fabrlkama, u radnickim i drugim
38
naprednim druiitvima, na fakultetima i u skolama. Proslave Osmog marta bile su zajednicke proslave radnog naroda na kojima
su, osim zahtjeva za ravnppravnost zena, isticana i ostala pitanja koja su tiStala radni narod.
Na snazan otpor demokratske javnosti naisao je,
na primjer, pokuilaj vlade da se finansijskim Zakonom od 1934/
35. godine "zbog stednje budzeta:' 1 udate zene uklone iz drzavne
sluzbe. Vladina stampa je pisala: "Da bi se postigle budzetske
uiitede, Ministarski savjet ce utvrditi uslove daljeg opstankil. u
dr:Zavnoj ili samostalnoj sluZbi onih zena ciji su muzevi zaposljeni u drzavnoj, samoupravnoj ili privatnoj sluzbi, ili inace imaju dovoljno prihoda za odrzavanje parodic e." ·Ova mjera izazvala je talas protesta zena, sindikil.ta i svih naprednih gradjana,
zbog eega je vlada bila primorana da se povuce.
Shvatanje da su interesi radnih zena nedjeljivo
povezani sa radniCkim pokretom sve vise je privlacilo .zene u
rad!licki pokret i razvijalo kod njih povjerenje u Komunisticku
partiju. Komulli.stkinje su bile clanovi sportskih, omladinskih,
prosvjetnih, dobrotvornih druiltava i organizacija, radile u organizacijama zenskog pokreta, bile aktivne u sindikatima. Na
skupenom prostoru za drustveni rad, zene i omladinke iz redova komunista svim snagama su se borile za novu svijest zena,
za njihova kulturno i politicko uzdizanje. Njihova snaga bila je
u jasnoci pogleda na s vi jet, u ubjedjenju da se bore za novo
drustvo i bolji polozaj zene.
U Okviru zenskog pokreta pocele su se organizovati omladinske sekcije. Ql 1935. do 1937. godine ovakve sekcije osnovane su u preko stotinu gradova Jugoslavije. U svojoj
sustini duboko politicke, ove sekcije su organizovale razne akcije - opisinenjavanje zena, kulturne priredbe, zdravstvene i domacincke teeajeve, kurseve stenografije i stranih jezika, organizovale su zadruge mladih djevojakil., zenske nabavno-prodajne
zadruge sa zadatkom samopornoci ltd. Uporno su radile na politickom organi)>ovanju zena u borbi protiv rastuce opasnosti od
failizma i rata, za pravo glasa zena, za osujecivanje raznih
~jera poslodavaca i rezima koje su vodile pogorilavanju i onako
teilkih uslova Zivota naroda, Godine 1936. organizovana je zemaljska akcija zena pod parolom 11 Za mir i slobodl1". Torn prilikom prikupljeno je preko 600 hiljada potpisa zena.
39
�Dol.azak druga Tita na celo KomunistiCke partije
Jug;>stavije 1937. godine znaci pocetak novog razdoblja ne samo
u razvoju KPJ i revolucionarnog radnickog pokreta nego i u istoriji naroda Jugoslavije. Centralni komitet KPJ pod rukovodstvom Josipa Broza Tita zapocinje novi period brojnim jaeanjem
redova Partije i SKOJ-a i povezivanjem Partije sa svim drustvenim snagama koje su prihvatile program Narodnog fronta u
borbi protiv fasizma i rata.
Jasni stavovi o rjesavanju nacionalnog pitanja u
Jugoslaviji, o jedinstvu radnih !judi svih jugoslovenskib zemalja
pred zajednickom opasnoscu od rata i fasistil!:kog porobljavanja
zemlje imali su dnbokog odjeka u narodu i sve vise jaeali ugled i povjerenje rnasa u KPJ. Tito je dragocjene borbene snage vidio u om ladini i zenama.
Tada je od ukupnog broja zaposlenih bilo 25 odsto zena. Neke grane industrije, kao sto su teksti!na, duvanska
i druge zaposljavale su pretezno zensku radnu snagu. Pored toga, zene su radile u velikom broju u trgovinama i drugim usluznim djelatnostima.
Vladala je nesigurnost ne samo za osnovne uslove rada zena, nego i za njihov opstanak na radnom mjestu. To
je uticalo da se sve veci broj zena uclanjivao u radnicke sindi~ate, shvatajuci da ce orgab'izovano moci vise uCiniti za poboljsanje svojih zivotnih uslova i obezbjedjenje egzistencije. u redovima radnica i drugih naprednih zena formirale su se snazne
zenske licnosti i nepok~lebljivi borci. One su mnogo doprinijele
da se n svakodnevnom zivotu komunista i drugih naprednih !judi
mijenjao odnos prema zeni. Bilo je to postovanje prema drugu,
prema covjeku i saborcu. Zene su izdrzavale strahovita mucenja u zatvorima i nisu nikoga izdavale. Nekoliko desetina zena
~udjeno je na visegodisnju robiju u zatvoru u Pozarevcu, gdje
J_e postojalo posebno odjeljenje za zene politicks osudjenike.
~ene su po kisi i snijegu stajale pred zatvorima, vrijedjane od
zandarma, da bi predate branu i odijelo koje su sakupile za pohapsene drugove i drugarice. Zene so godinama cekale svoje
drngove _koji su camili u tamnicama, logorima ili se borili u
dalekoj Spaniji.
Uvijek kada jedan sistem propada, osim snage
naroda koji ga rusi, njegovom padu doprinosi i trulez u samoj
40
vladajucoj klasi. I obratno, u velikim pokretima naroda jedno
od borbenih oruzja je i etika onih koji prvi koracaju u stroju.
Ona zahtijeva brabrost, samoodricanje •. drugarstvo, nove odnose muskarca i zene, novi ideal muskarca i zene. Ona duboko
mijenja liene i porodicne odnose. Snaga prijateljstva i ljubavi
zasniva se na zajednickoj ideji, zajednickoj zrtvi i zajednickom
interesu. U borbi za preporod drustva, osim svjesnog prihvatanja revolucionarnog programa i njegovih akcija, u ljudima je
bila prisutna i zelja da s e o svemu razgranice sa malogradjanskim nacinom zivota. 0 borbi i revoluciji pisali su svoje najljepse stihove napredni. pjesnici, slikari stvarali platna, muzicari svoje kompozicije, njima su posvecena velika djela umjetnika boraca za slobodu naroda. Omladina se nadabnjivala djelim~ stvoreni n u oktobarskoj revoluciji. U taj mozaik revolucionarnih stremljenja naroda ugradjivale su napredne zene Jugoslavije svoje vrijednosti, snagu, svoje zrtve i nade u ljep8u i
sretniju sutrasnjicu.
U PREDVECERJE RATA
Pod pritiskom nezadovoljs tva naroda sa stanjem
u zemlji i spoljnopolitickih uslova 1939, godine, doslo je do nagodbe izmedju velikosrpske i velikohrvatske burzoazije. Stvorena je Banovina Hrvatska i forroirana takozvana "Vlada sporazuroa". Nije trebalo dugo cekati da se narod uvjeri da novostvorena vlsda nema namjeru da izvrsi obecanja o demokratizaciji,
da rijesi najteze ekonomske problema, ni da osposobi zemlju
za otpor u ratu koji se priblizavao. Iste te godine na ulicama
Beograda, Zagreba i SpUta prolivena je krv demonstranata koji
su trazili demokratske slobode, osposobljavanje zemlje za odbranu nezavisnosti, mjere protiv skupoce i gladovanja.
~U
toku priprema koje je vlada vrsila za donosenje izbornog zakona, pod rukovodstvoro komunis!a sprovedena je
siroka akcija za dobijanje prava glasa zena. "Zena danas" list koji je pokrenula grupa mladih komunistkinja iz Omladinske
sekcije Zenskog pokreta u Beogradu uputio je proglas zenama
41
�Jugoslavije u kome ih poziva u borbu za pravo glasa zena. osnovna misao proglasa i cjelokupne akcije za pravo glasa bila
je: zene ce se pravom glasa koristiti u borbi za mir, za slobodu i napredak naroda. Rukovodeci se odlukama Kongresa Internacionalne alijanse zenskih pqkreta, koji je odrzan u Kopenhagenu 1939. godine i na kome je izglasana "Deklaracija nacela!' (u kojoj je glavna misao bila da se zenske organizacije ne
mogu ogranicavati samo na borbu za svoja prava, vee treba da
s e ukljucuju u demokratske pokrete naroda), napredni dio Alijanse I organizacija Zenskog pokreta Jugoslavije dao je ovoj akciji
najiiiri drustveni znaeaj postavljajuci najosnovnija politicka i ekonornska pitanja zemlje.
A "vlada sporazuma" nije rijeiiila ovo pitanje,
kao ni druga goruca pitanja naroda. Zabranom strajkova, demonstracijama, koncentracionim logorima, ubijanjem demonstranata, progonima antifasista, ona je sprovodila dosljedno politiku
pov'ezivanja sa silama osovine i fasizacije zemlje.
Mnogobrojni dokumenti govore o tojne. U zemlji
neometano djeluje "peta kolona". Vlada donosi uredbu o osnivanju privatnih njemackih gimnazija sa pravom javnosti u nekoliko mjesta u zemlji. Donesena je uredba "0 ustovima za upis jevrejskih lica" na univerzitet i druge skole u zemlji, koja je
predvidjala ogranicenja skolovanja, slicno kao u failistickoj Njemackoj.
Vozovi odnose iz Jugoslavije u Njemacku hiljade
vagona poljoprivrednih proizvoda. Sarno za dvije godine izvoz
u Hitlerovu Njemacku povecao se za preko dvadeset puta.
Policija puca na radnike i omladinu koja trazi
hljeba, slobodu i odbranu zemlje. Kundacima se razbijaju protestne demonstracije zena protiv skupoce i slanja poljoprivrednih proizvoda u Njemacku (Ljubljana i mnoga druga mjesta).
BRANICEMO ZEMLJU!
Sile osovine pokoravaju jednu za drugom zemlje
Evrope. Failisticke trupe bile su vee odavno na granicama Jugoslavije. Jedini glas koji upozorava na opasnost od fasisticke
agresije je glas zabranjene Komunisticke partije. Jedina partija
koja organizuje narod za odbranu zemlje je Komunisticka partija Jugoslavije, Ona tumaci zajednicku opasnost koja prijeti od
fasizma svim · narodima Jugoslavije, tumaci njihov zajednicki interes u borbi protiv fasizma i poziva narod na bratstvo i jedinstvo. Omladina, na poziv Partije, uci rukovanje oruzjem, dje- ·
vojke i zene idu · na bolnicke kurseve i pripremaju se za odbranu zemlje. U zakljuecima donesenim na Zemaljskom savjetova.nju KPJ 1939. godine insistira·se na sirem angazovanju zena u
odbrani zemlje. "Zene su glavna radna masa pozadine; jer ostaju na njivi, na ulici, u porodici bez hranioca. Znaeaj rada
medja zenama je od sudbonosne vaznosti zbog ratne opasno~ti."
I rezim
ma i shvata na cijoj su
ve zene, posvecuju sve
uvodi posebne kartone i
je svjestan snage koja se krije u zenastrani. "Komunisti uvlace u svoje redovise paznje zenskom pokretu." Policija
spiskove zena-komunista.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ koja je odrzana u Zagrebu 1940. godine podnesen je poseban referat o
radu Partije medju zenama:
.
"Rad medju zenama postaje za sve nas vazniji
sektor rada. Imperijalisticki rat, mobilizacija, nestasica zivotnih namirnica, besposlica i skupoca pojave su koje duboko zadiru u zivot ogromne vecine zena, od radnice, pa sve do gradjanskih zena. Ove pojave koje donosi sa sobom rat, bacaju~
jos brze i masovnije zene u revolucionarni proletarijat.Rad medju zenskim masama pqstaje, dakle, sa imperijalistickim ratom,
sve vazniji", - receno je u c•;om referatu.
Peta zemaljska konferencija KPJ istakla je, izmedju ostalog, da, iako su radnice izlozene najgoroj eksploataciji od strane kapitalista, postoje i problem! seljanki, stuzbeni.:
ca i ostalih radnih zena, postoje i drugi vidovi diskriminacije,
42
43
�ponizavanja i nepravdi CIJe .su zrtve zene i u druStvu i u porodici1 Sve je to zahtijevalo od komunista da vode raQuna o teB. kom polozaju raznih slojeva zena i da shvate vaznost okupljanja
zena u svenarodnu borbu za promjenu postojeceg stanja.
Rat koji se priblizavao vee je pokazivao svoje
surovo lice narodima Jugoslavije. Sve teilikoce koje su proiilazile i:t poremecaja koji su aile osovine izazvale svojim haranjem
po li:vropi vee su skupo placali i naSi narodL Oskudica u zivotnirn namirnicama zbog izvoza u fasistiCku Njemacku i Italiju,
skupoca, spekulacije na kojirna s.u se bogatili kapitalisti, minimaine potpore porodicama ciji su hranioci mobilisani u vojsku,
sto je dovodilo do jos veceg siromastva i bijede, prekovremeni
rad u. fabrikama u korist Crvenog krsta - sve je potvrdjivalo
Cinjenicu da burzoazija ratne t.eskoce prebacuje · na ledja radnog
naroda. Takodje je bilo jasno da au zene onaj dio naroda koji
je svim ovim teskocama najvise pogodjen. To je ukazivalo na
neophodnost da se KPJ odlucnije nego ikad angafuje kao nosilac
revolucionarnih akcija radnih zena i da ih ukljuci u opstenarodni pokret.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ dosijedno
su obilje~ene idejne pozicije KPJ u odnosu na problema zena i
njihovu drustvenu ulogu. Zensko pitanje, pored klasnog i nac ionalnog, dobilo je vidno mjesto u teoriji i praksi komunista Jugoslavije. Osim programskih nacela o politickirn pravima i ravnopravnosti zena u svim oblastima zivota o pravu na jednaku
platu za jednak rad, lstaknuti su problemi zastite rnaterinstva,
borba proti v dvojnog mora Ia, nekaznjenog zavodnistva, kupovine
zena, prostitucije i drugih oblika nejednakosti zene u drustvenom i privrednom zivotu, Dublje idejno osposobljavanje clanova
KPJ za razumjevallje polozaja zena u kapitalistickom druStvu,
za istorijske uslol/e nastanka neravnopravnosti zena bilo je od
ogromnog znaeaja, osobito za mlade generacije koje su predstavljale stub partijskih i skojevskih organizacija.
.,
U predvecerje rata zapoceta je siroko organize-- vana akcija KPJ da iz redova potlacenih zena Jugoslavije primi
u svoje clanstvo sto vise onih koje su vee bile spremne da svoju snagu, znanje i revolucionar:nu sposobnost stave na raspolaganje u velikim borbama koje su predstojale. Moze se reci da
je zahvaljujuci radu KomunistiCke partije, zene Jugoslavije rat
44
zatekao u velikom broju spremne za borbu, i da je njihov veliki doprinos u narodnooslobodilackom pokretu u praksi dokazao
numost povezanosti borbe za oslobodjenje proletarijata, zena i
za nacionalno oslobodjenje.
27. MART 1941, GODINE:
BOLJE RAT NEGO PAKT!
BOLJE GROB NEGO ROB!
Iako je u narodu vladalo antifasistiCko raspolozenje koje se manifestovalo u javnom nezadovoljstvu politikom rezima, doiilo je do potpisivanja sporazuma 0 pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu 25, marta 1941. godine, a 27. marta milioni rnuskaraca, zena i omladine Jugoslavije bili su na u.licama,
ogorceni izdajom, spremni da ginu za slobodu i nezavisnost svoje zemlje. Narodi Jugoslavije su zapravo toga dana zapoceli borbu protiv sila osovine i domacih izdajnika.
Sestog aprila 1941. godine njemacke bombe zasule su Beograd. Fasisticke armije napale su Jugoslaviju: ulazile
su u zernlju trupe fasisticke Njemacke, Italije, Bugarske i Madjarske•. Nastalo je kornadanje jedne male zemlje ciji su se narodi ujedinili da bi bili jaci, ali u kojoj je vodjena politika razjedinjavanja, nacionalne i socijalne neravnopravnosti, na sta su,
pored nadmocnosti oruzja, okupatori raeunali kao na najvazniji
uslov vojnog i ddavnog unistenja Jugoslavije. Svega 12 dana trajao je zvanicni rat. Slabo oprernljena i izdana vojska, nije mogla sprijeciti da midmocni neprijatelj vojnicki pobijedi. Ali narod
nije kapitulirao.
U sjenci kukastih krstova i uz prijelnju tenkova
dijeljen je ratni plijen: Siovenija je podijeljena izmedju Italije,
Madjarske i Njemacke, stvorma je takozvana Nezavisna Drzava
Hrvatska sa kvistingorn Antom Pavelicem na celu. Dalmaciju i
Hrvatsko p>.imorje anektirala je Italija. Srem i Bosna i Hercegovina nasle su se u sastavu Nezavisne Drzave Hrvatske, Srbija
po~ okupacionirn statusom dobija kvislinsku vladu, Kosovo je
pr1pojeno Albaniji pod okupacijom Italije, Backa i Medjumurje
45
�dodijeljeni su fasistickoj Madjarskoj, Makedonija je dozivjela
okupaciju Od strane italijanske i hugarske fasisticke vojske koja je tvrdila da "oslohadja Makedoniju"; Crnu Goru su okupirali italijanski faSi.sti. Okupatori su raskomadali Jugoslaviju. Pri
tome su, koristeci naslijedje nacionalne neravnopravnosti, nastojali da stvore privid oslohodjenja pojedinih naroda. Tako je
hilo sa stvaranjem takozvane Nezavisne Drzave Hrvatske ili sa
nastupom fasisticke Bugarske kao "oslohodioca" Makedonije,
itd.
NAJNIZI INSTINKTI KOJE RADJA
IDEOLOGIJA RASNE I NACIONALNE MRZNJE - POSTAL! SU ZAK ON U CKUPffiANOJ ZEMLJI
Okupatorska politika u zaposjednutoj zemlji hila
je u ekonomskom i vojnom pogledu usmjerena na jacanje vojnog
potencijala fasistickih okupatora pred predstojeci napad na Sovjetski Savez. U isto vrijeme, svi okupatori nastojali su da sto
vise ·ucvrste svoj plijen sluzeci se najvarvarskijim · sredstvima.
Iz sjevernih dijelova Slovenije koji su dosli pod okupacionu vtast
fasisticke Njemacke nasilno je iseljeno stovenacko stanovnistvo,
italijanski fasisti sprovodili su denacional!zaciju hrvatskih krajeva koji su dosli pod njlhovu vlast, iz Backe su progonjeni kolonizirani Srhi, bugarski fa sis tic proglasavali su Makedonce Bugarima ltd. - Ustaska vlast u "Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj"
pocinjala je svoj plan lstrehljenja srpskog naroda u ovim krajevima,
Neeuveni su zlocini okupatora i domacih izdajnika u svim zemljama Jugostavije. Ubijanje, vje8anje, protjerivanje sa kucnog praga, silovanje zena i djevojaka, uhijanje djece,
pljacka i paljevina, masovno hapienje i progoni stavnonistva hili su sredstva kojima su se sluzili u horhi protiv naroda. To
nije hila vojnicka akcija; to je hio genocid. Najnizi instinkti koje radja ideologija rasne, klasne i nacionalne mrznje postali su
zakon oknpirane zemlje.
46
Tako se, na primJer, pritisak germanizacije na
slovenacku tei-itoriju vrsen tokom vijekova, poslije okupacije
pojavio u vidu monstruoznog plana Hitlera i Himlera o preseljavanju 230 hiljada Slovenaca iz Gorenjske, Stajerske i Krskog
polja, to jest sa teritorije gdje je tada zivjelo nesto vise od
500 hiljada Slovenaca. Hitlerovim rijecima prilikom njegove posjete aprila 1941. godine Marihoru: "Ucinite mi tu pokrajinu opet njemackom!" pocelo je neopozivo unistavanje slovenackog
naroda. Organizovani otpor S:tanovnistva, a zatim oruzane akcij e partizanskih jedinica omele su ove Hitlerove namjere, tako
da je preseljavanje slovenackog stanovniStva samo djelimicno
izvedeno.
U okviru sprovodjenja programa germanizacije
slovenacke teritorije njemacki oknpatori su stotine slovenacke
dece cije su roditelje pohili ili zatvorili u koncentracione logore odvodili u posehne djecje logore u Njemackoj ili ih davali na
usvajanje pojedinim njemackim porodicama. Djeca su dohijala
nova, njemacka imena, ucita da su Nijemci, vaspitavana u fasistickom duhu. Desetine godina su poslije rata prezivjeli roditelji ili rodjaci tragali najcesce hez uspjeha, za svojom djecom
kojima je oteta domovina, roditelji, ime •••
U Srhiji, u gradu Kragujevcu, samo u jednom
danu, 20. oktohra 1941. godine, pohijeno je 7.000 stanovnika,
medju kojima oko 300 ucenika Kragujevacke gimnazije. U grupi
djaka bilo je i jedno odjeljenje 15-godHinjih djecaka. Pokolj u
Kragujevcu nije hio slucajan. Ckupator i domaci izdajnici hili
su svjesni da je uticaj KPJ ovdje vrlo snazan, da je vecina
gradjana spremna da se hori protiv okupatora. To su osjetili
vee prvih dana okupacije kada su poknsali da ohnove rad Vojno
-tehnickog zavoda u kome je hilo zaposleno preko 12 hiljada
radnika. Na poziv da se vrate na rad u fahriku - javilo se saroo nekoliko stotina radnika, pa i od njih vecina po direktivi
Partije sa zadatkom da sabotiraju proizvodnju oruzja za njemackog okupatora i izdajnike. Nijemci su odustali od proizvodnje
u gradu, demontirali zavod i preselili ga u Njemacku. Kragujevacki partizanski odred u koga su stupili mnogohrojni radnici i
omladina Kragujevca svakodnevno je vodio akcije i ugrozavao okupatorsku vlast. Osnovna namjera okupatora hila je unistiti
zivu snagu naroda koji se nije dao pokoriti, unistiti radnike i
47
�partijski i skojevski kadar." Sedam hiljada pobijenih gradjana,
omtadine, djaka, profesora koji su umrli hrabro sa svojim ucenicima, ostace vjecno svjedoeanstvo o bjesomucnoj mrZnji
fasista protiv naroda, ali u isto vrijeme i svjedocanstvo o tome sa kakvim je neizmjernim snagama raspotagao narodnoostobodilacki pokret.
(Sta je znacila svijest radnika i uticaj KPJ u
narodu pokazuje drugi stueaj. U 1941. godini u ostobodjenom
Uzicu, u Srbiji, u matoj fabrici takog oruzja, za dva i po mjeseca stobode, proizvedena je 21 hiljada pusaka, preko 2 i po
miliona metaka, popravtjeno oko 500 mitraljeza.)
U Kratjevu je za cetiri dana strijetjano oko pet
hiljada gradjana. Neprijateljska komanda je oojavila 15. oktobra 1941. godine: "Daje se dalje na znanje; da danasnjim danom
za narod ovih krajeva stupa na snagu zakon najtezih represalija,
tj. nece biti strijeljano samo 100 Srba za jednog Njemca, vee
i unistena porodica i imovina ••• "
Odluka okupatora da za svakog poginulog njemackog vojnika strijeljaju 100 Srba, a za ranjenog - 50, primjenjivana je za sve vrijeme okupacije na cijeloj teritoriji Srbije.
U Bosni i Hercegovini koja je uiila u sastav kvislinske "Nezavisne Drzave Hrvatske", stav ~ ustaskog vodjstva
bio je da su teritorije Bosne i Hercegovine "hrvats ke zem lje",
da su Muslimani "Hrvati mus limanske vjere", a da su Srbi: doseljenici kojima nema mjesta u ovim krajevima. Osim prisilnog
iseljavanja Srba, glavni nacin obracuD.a sa srpskim stanovnist.vom, osobito na selu, bilo je fizicko istrebljivanje. Pored nacionalnog ropstva, nad narode Bosne i Hercegovine nadvila se
opasnost od najstrasnije tragedije: medjusobnog istrebljivanja i
bratoubilacke borbe, a to je bila namjera okupatora.
Gradovi i seta Bosne i Hercegovine postali su
ktaonice tjudi, zena i djece. U toku rata palo je 103.354 stanovnika Bosne i Hercegovine kao zrtve fasistickog terora. O:l toga
su 34.530 zena i 20.920 djece do 13 godina.
Tako je u gradu Prijedoru i njegovoj okolici pobijeno 4. 700 !judi, ptamtjela su seta, dok su ustase ktale i mucile svoje zrtve ••.
48
U Sanskom Mostu i okolini, gdje ~je pokolj vrsen
na dan 2. avgusta 1941. godine, pobijeno je 7.000 ljndi, zena i
djece. Treceg avgusta cbjavljeno je dobosem u Sanskom Mostu
da se do 6 easova uvece imaju javiti svi djaci iznad 12 godina.
Potom su i oni sa ostaiim zrtvama vodjeni na strijeljanje. Strijeljanje je vrseno u velikim, unaprijed iskopanim jarnama, koje
su zrtve morale same iskopati, pa su tamo mitraljezom pobijene.
Zene su cesto najprije silovane, a potom ubijene •••
U Kljucu je pobijeno oko 1. 700 ljudi, koji su likvidirahi u tamosnjoj osnovnoj skoli, a dijetom na obati Sane.
U opstini Bosanska Krupa S!lmo u 10 seta pobijeno je 2.319 stanovnika, od toga 678 djece.
Ztocine okupatora i domacih fa sis ta-ustasa nad
srpskim narodom nastojali su iskoriStiti srpski reakcionari i
stuge okupatora usmjeravajuCi ogorcenje i borbenu spremnost
srpskog naroda protiv Muslimana i Hrvata.
Godine 1942. cetnici su izvrsili masovna nasilja
nad muslimanskim stanovnistvom. Stradato je oko 7. 000 Muslimana iz Visegrada, Foce, Gorazda i drugih mjesta. Tekle su
Drina i druge bosanske rijeke krvave noseci ljeseve Muslimana
i njihove nejake djece. Hiljade mustimanskih i hrvatskih porodica bjezalo je iz svojih domova i seta u kOjima su, u ime
srpstva, haracili cetnici. A u isto vrijeme cetnicke komande
stvarate su sporazume sa okupatorskim i ustaskim vodjstvom
za zajednicku borbu protiv naroda kc>ji se ujedinjavao u borbi
protiv fasistickih okupatora i domacih izdajnika, ustasa i cetnika.
Da bi osigurali svoje pozicije i da bi se pred
Madjarima u Backoj predstavili kao "ostobodioci'', madjarski
okupatori su u samom pocetku zaveli masovan teror koji je u
prvom redu bio uperen protiv srpskog dijela stanovniStva, osobito protiv kotonista i dobrovoljaca iz prvog svjetskog rata. Ubijanje, deportovanje i odvodjenj e u Log ore kolonista: !judi, zena,
djece - bilo je na dnevnom redu prvih dana okupacije. Racuna
se da je na taj naCin u BaCkoj ubijeno oko 8. 500 civila, oko
1 o. 000 mattretirano i opijackano, a oko 15. 000 protjerano u
Srem, Banat i druge krajeve. U logore je otjerano preko 20.000
49
�•
osoba, medju kojima je bilo i mnogo djece. Sarno u logoru
Sar~aru bilo je oko 1. 200 djece.
logor na Sajmistu u Beogradu, zatim u Nisu i u drugim mjestima. Najveci broj zena koje su prosle kroz ove logore ill u
njima unistene, bile su ilegalni aktivisti Narodnooslobodilackog
pokreta.
Sirom zemlje istrebljivani su Cigani, Jevreji,
organizovani koncentracioni logori, podizana vjesala •••
LOOORI PATNJI I
Po masovnosti i zloCinima fasista isticu se naroC:ito logori u Jasenovcu i u Staroj Gradi8ci. U Jasenovcu je,
po procjeni Dzravne komisije za utvrdjivanje zlocina okupatora
i njegovih pomagaea, uniSteno 500-600 hiljada !judi, zena i
djece. U ovom logoru likvidirano. je, na primj:er, 70.000 Cigana, ogroman broj Jevreja, stotine hiljada Srba iz Banije, Like, Korduna, podrucja Bosanske Krajine. Sarno ~a podrucja Kozare otjerano je u logore preko 80. 000 stanovnika, najviEie zena i djece.
SMRTI
Svi okupatori i svi kvislinzi u Jugoslaviji ispred
svih zadataka ucvr!\6enja svoje moci stavljali su uniStenje ilegalne Komunisticke partije, bez. obzira na nacionalnu pripadnost
njenih clanova. Tako je, na prilnjer, u logoru u Kerestincu, po
naredbi okupatorskih i ustaskih vlasti, pobijeno 200 hrvatskih
komunista. Jer, jedina organizovana snaga koja je u tim danima bila spremna da pripremi i izvede otpor naroda u Jugoslaviji bila je Komunisticka partija.
Okupatori i njihovi pomagaci po zauzimanju vlasti odmah su organizovali koncentracioile logore sa ciljem da
hapienjem komunista i drugih antifaslsta sprijece razvoj Narodnooslobodilackog pokreta. Istovremeno su logori sluzili za masovno lstrebljivanje stanovnlstva. Jugoslovenski antlfasisti upoznali su svu strahotu faslstickih koncentraclonih logora kako u
svojoj okupiranoj zemlji, tako i sirom Evrope. Bill su deportovani u logore koje je fasistlcka Italija stvorila u Albaniji, u italijanske i bugarske logore, u mnogobrojne logore sirom Njemacke, a nekoliko hiljada Jugoslovena bllo je deportovano cak
u logore koje su njemacki okupatori stvorili u Norveskoj. Me!lliu
prvim logorima u zemlji nastao je 5. jula 1941. godine logor
na Banjici kod Beograda. Ol formiranja logora pa do njegovog
rasformiranja 3. oktobra 1944. godine, kroz logor je proslo
pko 3. 000 zena, od kojih je, prema zvanicnim podacima, strijeljano preko 500. Medjutim, ovaj broj slgurno nije konaean,
jer ne postoje ni potpuni spiskovi zatvorenika, ni tacna evidencija o izvrsenim strijeljanjima.·
·
Sem na Banjici, u okupiranoj Srbiji je bilo i
drugih koncentracim1jh logora, medju kojima su najveci bill
50
Sto su okupatori imali manje uspjeha protlv narodnooslobodilackog pokreta, to su poduzimali aktivnije_ mjere
protiv antifasista i rodoljubivog stanovnistva.
Za njemacke 0 kupatore logori su bill izvori radne snage za njihove fabrike. Njemacke lijecnicke komisije obilazile su logore i izdvajale sposobne i zdrave rriuskarce i zene
za rad u Njemackoj. U logorima bilo je na hiljade majki sa po
dvoje, troje, pa i vise djece. Djeca su ostajala u logoru bez
ikakve njege, bez hrane, oboljevala i masovno umirala. Ali je
takvo umiranje fasistima bilo sporo - trebalo je mjesta za nove pohapsene.
u-
'
Staroj Gradisci, jednoga dana, natrpali su
1.300 djece kao cjepanice jedno preko drugoga u jednu logorsku
prostoriju i zagusili ih pustajuci dvostruku dozu ciklona. U
"east" rodjendana poglavnika Pavelica, u jednoj noel 1942.godine, poklano je l. 000 djece i 500 srpskih zena. Pretpostavlja
se da je u ovom logoru ubijeno preko 10 biljada !judi. Pred dolazak Narodnooslobodilacke vojske u ove krajeve, 22. aprila
1945. godine, u logoru Stara Gradiska ubijeno je 1. 000 zatvorenika, od toga 700 zena. Pokolj je vr lien po celijama, u maloj zatvorskoj kapeli, u dvoristu su nadjeni kazani sa kuvanim
tijelima !judi. Ljeseve su bacali u rijeku Savu, gdje su se
sastajali sa ljesevima koje je rijeka donosila. iz logora· u Jasenovcu. I tamo su fasisti klali i ubijali izbezumljeni od mr:i\nje
51
�i straha. otkopavali su masovne grobnice i izbacivali kosture
poub.ijanih u rijeku Savu, zeleei da na taj nacin prikriju svoje
zlocine.
Ustase su st varale i posebne djecje logore. Na
teritoriji takozvan~ Nezavisne Drzave Hrvatske bil? ih ~e u toku rata oko desetak, Bila su tu, u prvom redu, d]eca 1z ustanickih krajeva Bosne i Hrvatske.
SMRT FASIZMU
-
SLOBODA NARODU!
Komunisticka partjja Jugoslavije jasno je rekla
da se neee miriti sa okupacijom i da ce organizovati borbu naroda protiv okupatora. Vee u aprilu 1941 •. _?odine Centra~i komitet KPJ izdao je prcglas u kome se istwe da ee KPJ 1 radnicka klasa nastaviti borbu protiv agresora i boriti se· za slobodnu · i ravnopravnu zajednicu naroda Jugoslavije. Stvoren je
Vojni komitet pod rukovodstvom generalncg sekretara KPJ drugs Ttta, 1 poeele su vojne pripreme za borbu protiv okupatora.
Nakon razbijanja jugosloveuske vojske, KPJ organizuje akciju da sto vise vojnika izbjegne zarobljenist.vo i da
se sakupi i sakrije oruzje da ne padne u ruke okupator1ma. Sarno u Crnoj Gori prikupljeno je 12.000 pusaka, 165 mitraljeza
i puskomitraljeza, nekoliko artiljerijskih. oru_~Ja itd. N~ K~sovu,
u svakom mjestu gdje je postojala organ1zac1Ja KPJ, b1lo Je organizovano jedno ili visE! sklonista za cuvanje oruzja, sanitetskog materijala, vojnickih uniformi itd. Takve "baze" stvorene
su i u Sremu, · u ravniearskoj Vojvodini. Mncgi vojnici s~ se
probijali u svoja sela sa puskom u ruci i nasli se u _PrVlm ~or
benim redovima u pocetku ustanka. Dragocjenu pomoc u oVOJ
akciji pruzile su zene pomazuei razbijenoj vojsci da sacuva svo- ·
ju zivu silu za daljnje borbe.
Narodnooslobodilacki pokret bio je nastavak siroko organizovancg antifasistickug pokreta, Narodncg fronta,
koji se razvijao u naiioj zemlji nakon pojave fasisticke opasnosti u svijetu. Narodnoostobodilacki pokret u Jugoslaviji nije bio
52
koalicija partija, jer su burzoaske partije nestale sa pozornice
a njihova rukovodstva izdala ili napustila narod u najtezim trenucima. Pokret je bio djelo najsirih slojeva naroda koje je u
borbi okupljala KPJ. On je izrastao iz nepremostive podjele na
ogromnu masu rodoljubivih g~adjana koji su ustajali u borbu
protiv okupatora i onih cija je nenarodna j)olitika dovela do stoma i raspada Jugoslavije. Boriti se protiv okupatora znacilo je
boriti se za novu Jugoslaviju u kojoj neee biti mjesta izdajnickoj burzoaziji i saradnicima okupatora. To je uslovilo socijalisticki karakter narodnooslobodilacke borbe i revolucije.
Narodi Jugoslavije nisu se u toj borbi osjeeali
ni sami ni pokoreni. Neogranicena vjera u snagu: Sovjetskog Saveza, osjeeanje povezanosti sa svjetskim antifaiiistickim pokretom, snazno su zivjeli ne samo u ·lmmunistima Jugoslavije, nego i citavom narodu.
Cetvrtcg jula 1941. godine C entralni komitet Komunisticke partije Jugoslavije pozvao je na ustanak sve narode
Jugoslavije. Tako je pocela cetvorogodisnja oruzana borba protiv okupatora i njegovih pomagaea l?<a novu Jugoslaviju. Na poziv Komunisticke partije, zene Jugoslavije, gradjanke i seljanke, stavile su domovini na raspolaganje svoj rad, svoj patriotizam, svoj gujev protiv faSi.stickih porobljivaca.
U ILEGALN OM RADU
Jos prije pocetka oruzanih borbi mnogi komunisti morali su preci u ilegalnost ili su odlazili iz gradova da bi
pripremali narod za ustanak. Partijski rad u okupiranim gradovima sve vise su obavljale zene. Trebalo je naci skloniste
za progonjene rodoljube, prikupljati oruzje, sanitetski materijal, prenositi ilegalnu Stampu, kupiti prilcge. za ishranu uhapsenih i njihovih porodica, brinuti se za odje6u vojsci, drzati ·
vezu sa teritorijom na kojoj su vee pocele borbe, doci do. pianova neprijatelja. Trebalo je organizova ti bjekstvo pohapsenih,
likvidirati izdajnike, vrsiti diverzantske akcije, organizovati
vez e sa partizans kim odredima. Trebalo je otpremiti iz okupiranih gradova rodoljube koji su zeljeli da stupe u Narodnooslo53
�bodilacku vojsku. Trebalo j·e organizovati stamparije i obavjeBtava'ti narod o dogadjajima. Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skop-·
lje, Sarajevo, Titograd (Podgorica), Novi Sad, Pristina i hiljade manjih i veeih gradova i seta, bili su poprista borbe naro.da koga ni sve oruzje okupatora ni sve represalije nisu mogli
pobijediti. Na mjesta palih ilegalaca dolazili su drugi. Na tak'vim poslovima danonoeno su bile angazovane desetine hiljada
zena iz .svih drustvenih slojeva sirom Jugoslavije. 0 njihovom
radu iznosimo neke primjere iz svih nasih krajeva.
Osvobodilna fronta slovenackog naroda stvorena
je jos u aprilu 1941. godine. Stavljajuci u svoj program oslobodjenje i ujedinjenje citavog slovenackog naroda i ukljuCivanje
Slovenije u demokratsku federativnu Jugostaviju od samog poeetka okupljala je sve Slovene e u borbu, cijelu s lovenacku nacionatnu teritoriju i one dijelove koji su bili izvan granica stare. Jugoslavije. Sirom slovenackih krajeva osnivaju se odbori
Os vobodilne fronte.
Odbori Osvobodilne fronte stvoreni su prvo u
Ljubljani, po ulicama i kvartovima, u fabrikama, us tanovama,
medju kulturnim i prosvjetnim radnicima, ljekarima, pravnicima, ua Univerzitetu itd. Pocetkom 1942. godine biio je u samoj Ljubljani, koja je tada brojala nesto preko 60 hiljada stanovnika, vise od 400 odbora· OF. Odbori OF su organizovani i
u svim pokrajinama Slovenije, u gradovima i po selima. U ovu
ilegalnu, ali masovnu i od samog pocetka aktivnu organizaciju,
neposredno su se ukljucivate hiljade · stanovnika koji su htjeli da
organizovano doprinesu borbi za unistenje okupatora i oslobodjenje citavog slovenackog naroda.
Mozemo reci. da gotovo nije bilo odbora OF ili
akcije gdje nisu vee od samog pocetka djelovale i zene iz svih
drustvenih slojeva. Na nekim sektorima rada bile s.u cak u vecini: u organizaciji pomoei zrtvama okupatorskog terora i porodicama partizana, 11 ilegatnoj · tehnici, intendanturi, kurirskoj
i masovnoobavjestajnoj s luzbi, u radio-vezama i ilegalnoj radio
-stanici OF koja je krajem 1941. godine i pocetkom 1942. radila u samoj Ljubljani. Nalazirrfo ih na sanitetskim r radio-telegrafskim kursevima. Pocetkom jula 1941. godine, kada su prolazili transporti nasilno iseljenih porodica, zene su redovno
54
dolazile na zeljeznicke stanice, da bi pomogle hranom i opremom. Istovremeno, kada je narod iz Gorenjske i Stajerske masovno bjezao u Ljubljansku pokr&jinu da bi izbjegao prinudno
preseljavanje, zatvore, logore i smrt, zene su "pomagale na italijansko-njemackoj granici, na prelazima preko granice, davale prenocista, hranu, informacije itd. Seoske zene, osobito u
planinskim selima, zaseocima i na usamljenim domacinstvima,
pomagale su prvim partizanskim jedinicama, organizovale ishranu, njegovale i sakrivale ranjenike. Ni surove odmazde okupatora, o kojima govori i veliki broj spaljenih i porusenih seta i
domacinstava i tragedije majki koje su sa svojom djecom nestale u ttalijanskim i njemackim logorima, nisu mogle sprijeciti
da seoske zene u Sloveniji masovno ucestvuju u pomaganju narodnooslobodilacke borbe.
Ljubljana je vee februara 1942. godine okruzena
blokom bunkera i bodljikave zice. Iz grada se moglo izici samo
uz posebnu dozvolu i poslije detaljnih preteesa. Trebalo je da
se na taj nacin prekinu sve veze izmedju Osvobodilne fronte u
Ljubljani i njene partizanske okoline. Belogardisti su od ljeta
1942. godine zajedno s okupatorima odlucivali o blokadama, racijama, hapilenjima, slanju rodoljuba u logore itd. U jednoj no.'.
ei decembra 1942. godine uhapseno je vise od hiljadu ljudi.Ljubljanske zene su masovno demonstrirale za pustanje interniranih
gradjana i protiv necovjecnog postupka i mucenja u zatvorima i
logorima.
Ove revolucionarne akcije zena redjale su se
pred uredima okupatorski h vlasti, zatvorima, biskupijom. Od
proljeca do jeseni 1943, godine broj zena-demonstranata je rastao od 500, u pocetku, do 10 hiljada. Rukovodstvo Komunisticke partije i Osvobodilne fronte u Ljubljani pretvaralo je spontana istupanja ogorcenih zena u organizovane akcije. Ukupno je
bilo u 1943. godini 22 organizovana nastupa zena.
U 1943, godini, a narocito u 1944,- na cijeloj
slovenackoj teritoriji - oslobodjenoj i okupiranoj - zene su preuzimale sve odgovornije zadatke u svoje ruke, jer su muskarci
bili vecinom u borbenim jedinicama, uhapseni Hi vee ubijeni.
U Ljubljani od jeseni 1943. godine pa sve do oslobodjenja, u
maju 1945, zbog terora okupatora vise puta su se morale izmjenjivati cijele garniture ilegalnog rukovodstva sa pretezno zenskim kadrovima.
55
�Treba istaci i veliki udio zena iz Slovenackog
primorja i Trsta u osnivanju narodnooslobodilackih organizacija, odrzavanju veza s Narodnoostobodilackom vojskom, odtasku trscanskih patriots u partizane, u organizovanju ilegalne
stampe, odrzavanjl,!_radio-veza, nabav!janju raenog materijala
itd.
Dugogodisnja tradicija revolucionarnog radnickog pokreta Zagreba, Karlovca, Siska, Osijeka, Splita, Sibenika i niza drugih vecih i manjih industrijskih centara Hrvatske
ispoljila se u svoj svojoj neunistivosti u narodnooslobodilackoj
borbi. Bili su to centri brojnog partijskog clanstva i snaznog
uticaja Partije na mase radnih !judi spremnih · da se bore protiv okupacije, ustaskog terora i nasilja. Pored hiljada boraca
koji su otisli u vojne jedinice.Narodnoostobodilacke vojske iz
gradova Hrvatske, u svim su ostajala jaka partijska uporista
ilegalnih radnika medju kojima je bio veliki broj. zena.
Na samom pocetku ustanka u Hrvatskoj zene se
masovno i svuda ukljucuju u borbu protiv okupatora za os!obodjenje zem!je. U mnogim diverzantskim akcijama i napadima
na fasistiCke vojnike ! ustaske glavesine na ulicama Splita, Karlovca, Zagreba i drugih gradova susrecemo zene. One sudjeluju u ·dizanju u zrak zagrebacke telefonske centrale, u likvidaciji pripadnika okupatorskih jedinica \ ustaskih spijuna, a u fabrikama vrse sabotaze, kvare sirovine i strojeve.
Na inicijativu Centratnog komiteta Komunisticke
partije Hrvatske, partijska su rukovodstva vee u prvoj ratnoj
godini u svi!ll dije!ovima Rrvatske dala inicijativu za stvaranje
odbora Antifasistickog fronta zena.
Na citavom podrucju Hrvatske, na os!obodjenoj
i neos[obodjenoj teritoriji, osnivaju se u to vrijeme u okruzima,
kotarima, gradovima, opcinama i selima antifasisticke organizacije. Zene antifasistkinje, okupljene u AF Z-u, svojim radom
(od prikupljanja oruzja, hrane, odjece, sanitetskog i stampar-,.
skog materija!a, prikup!janja podataka o neprijatelju, organlziranja sklonista za ranjene borce i. terenske partijske raclnike
itd., pa do upoznavanja narocla·s ci!jevima NOP-a, njegovog
politiCkog prosvjeci vanja i sucljelovanja u oclborima narodne via, sti) posta!e vazna spona izmedju os!obodjene teritorije i okupiranih krajeva i snazan faktor u konsolidiranju pozadine.
56
O:lbori, odnosno aktivi AntifasistiCkog fronta zena, na okpjliranoj teritoriji imaju i sasvim konkretne zadatke:
snabdijevanje vojske odjecom i sanitetskim materijalom, bojkot neprijateljskog trzista, spremanje bolnicarki za front, brigu
za djecu u ugrozenim predjel.ima, kao i za djecu ilegalaca i
boraca, kurirska stu zba itd. Rad odbora AFZ-a bio je politiiiki u najsirem smislu rijeci, te oni postaju vazan oslonac u politickom radu KPJ i Narodnog fronta. Zbog odlaska muskaraca
u NOV ovi odbori su bill vazna politicka snaga, nosioci politicke aktivnosti r snazan oslonac u organizovanju naroda za barbu.
Od aprilskog sloma do pocetka u8tanka partijska
organizacija u Crnoj Gori povec'iala se sa 1.200 na 1. 800 clanova. Broj clanova Saveza komunisticke omtad·ine uoci ustanka iznosio je oko 5. 000 clanova. I u jedttoj i u drugoj organizaciji
bio je veliki broj zena i djevojaka,
Za vrijeme aprilskog rata zene clanovi Partije
u Crnoj Gori odrzavale su veze sa clanovima Partije koji su
bili na frontu prenoseci im partijsku stampu, proglase i drugi
partijski materijal. Znaeajan su udio Emale u akcijama KPJ na
prikupljanju i sklanjanju oruzja, sanitetskog i drugog materijala za borbu protiv okupatora.
U proglasu, koji je objavljen pocetkom juna 1941.
godine, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandzak
posebno se obraea6 zenama: "Imperijalisticki rat i okupator donijeli su glad vasoj djeci, smrt, zarobljenistvo i odvodjenje u
logore vasih muzeva, brace, sinova, ponizenje vas kao zena ..•
Ustanite u odbranu vase casti, u odbranu zivota vase djece i
povezite vallu borbu sa borbom vasih muzeva, brace, sinova."
Organizovano je nekoliko sanitetskih kurseva za
ob_ezbj edjenje sanitetskog kadra, koje su pohadjale pretezno mtadje zene. Takodje je izvjestan broj om!adinki, clanova KPJ i
SKOJ -a, bio ukljucen u udarne grupe, sa kojima je izvodjena
politicka i vojna nastava, a posebno rukovanje oruzjem.
Poslije.formiranja prol~terskih brigada i povlacenja partizanskih glavnina, krajem .1941. godine, u Crnoj Gori
su ostali Pokrajinski komitet KPJ, okruzni i sreski komiteti,
.57
�Pokrajinski komitet SKOJ-a i izvjestan broj gerilskih grupa, ukupfio oko 700 !judi. Po partijskom zadatku ostao je i izvjestan
broj zena, prije svega clanovi okruznih i sreskih komiteta KPJ,
a zatim i druge. One su imate zadatak da razviju politicku aktivnost u narodu, a po mogucnosti i da organizuju oruzane akcije proti v okupatora i njegovih saradnika. Partijski radnici, odnosno geri.lske gr)lpe, . djelovali su pod vrlo teskim usiovima, izlozeni svakodnevnim progonima od strane okupatora, ootnika i
sepa:t'atiSta:. · Tokom ljeta poginulo je, strijeljano .iii zarobljeno
oko ioo partijskih radnika, a tokom zime, · osobito sa prvim
snijegom, jos priblizno toliko. Medju njima je bilo preko dvadeset zena.
Okupator i njegovi pornagaci .zaveli su surov teror D!!d, pripadnicirna i pristalicania NOP-a. U svim gradovima,
prLcetnickim k01nandama i u opstinskim centrima formirani au
okupatorski, cetnicki ili separatisticki zatvori, a u nekim gra- ·
dovirna, bilo ih je i po nekoliko. Pored logora u Albaniji i u
Italiji; u kojima je bio veliki broj crnogorskih rodoljuba, osnovani sn logori i u Crnoj Gori. Pored okupatorskog suda na Cetinju, pri komandama cetnickih odnosno nacionalistickih odreda ·
ustanovljem su "narodni vojni sudovi'' odnosno· sudovi "za zasti-'
tu naroda'' koji su tokom ljeta i jeseni 1942. godine osudili na
smrt oko 1.400 rodo!jnba. Kroz neprijateljske zatvore i koncentracione logore proi!lo je u toku rata oko 30. 000 stanovnika
Crne Gore. Sarno kroz zatvore u Kolasinu proslo je oko 700, a
kroz logor u Baru - 1.100 zena.
Tvrdjenje b11garskih i italijanskih fasista da je
cilj njihovog ulaska u makedonsku zernljn oslobodjenje od velikosrpskih ugnjetaea, makedonski narod nije nikad prihvatio. ·
PoCinje niz akcija protiv okupatora. U svim su prisutne i zene. Tako se, na primjer, zene Prilepa ukljneuju u veliku akciju pomoci pripadnicima j11goslovenske vojske pri povlacenju.
Sakupljaju medju gradjanirna civilna odijela za vojnike, a od
njih uzimaju uniforrne i oruzje. Na taj naCin se prilepska organizacija odrnah poslije okupacije snabdjela vojniCkim uniforrnama i, sto je jos vaznije, or1,1zjem i municijom.
Masovni..
kar.akter irna i poznata "uskr snja akcija" koju je organizovao
Mjesni komitet KPJ u Kumanovu. To je akcija obezbjedjivanja
58
hrane za jugoslovenske ratne zarobljenike u improvizovanom
vojnom logoru u jednoj od kumanovskih osnovnih skola. U toj
akciji -J3u ucestvovale u ogromnom broju zene. /
J edan od prvih politickih udara koji je okupator
dozivio u Makedoniji bile su protestne demonstracije u Strumici koje je organizovala i vodila Partija. Ulazak bugarskfu fasistickih jedinica u Strumicu, u aprilu 1941. godine, rut zaprepascenje okupatora, docekan je velikom demonstracijom gradjana.
Demonstranti su nosili transparente aa natpisima "Makedonija
Makedoncima" i izvikivali parole protiv okupatora. Okupator je
bio unizen, ali ·iznenadjen i zbunjen, u tom tren11tku nije nista
preduzeo. Medju gradjanima okupljenim u demonstracijama najvise su se ista:kli monopolski radnici i radnice.
U danima kada je bugarska vojska ulazila u Makedoniju pojacana je i proStrena aktivnost odtrora Narodne pornoCt. Oni su radili na stvaranju uslova za smjestaj i cuvanje sve
veceg broja ilegalaca, pronalazenju ilegalnih stanova, stvaranju
rezervnih skladista hrane itd. Qlborima Narodne pomoci naj cesce rukovode istaknute clanice Partije.
Veliki je broj zena angazovan u sabirnim akcijama Narodne pomoci. Osim licnih priloga u hrani, odijelu i u
novcu, one uspijevaju da od patriotskog stanovnistva, koje je i
samo u oskudici, sakupe vece kolicine hrane i raznih predmeta
za potrebe boraca partizanskih odreda i ilegalaca. Zene ucestvuju u pripremanju. hrane, sivenju odijela, pletenju dzempera, carapa i salova, izradi ranaca itd. Moralo se brinuti o bezbjednom uskladistenju hrane i predmeta, kao i oruzja. Cesto su u
njihovim domovima pravljene tajne skrivnice za koje su rEnali
samo odgovorni Clanovi mjesnih komit.eta ili partizanskih vojnih
sta:bova. Takve skrivnice postojale su u svim mjestima od 1941.
godine do kraja rata.
U toku novembra i decembra 1941. godine zbog
neprijateljske nadmocnosti, borci se povtace na ilegalan smjeS....
taj u vece gradove u Ma:kedoniji. Sarno u Velesu, inace jednom
od najvecih prihvatiliSta ilegalaca u toku ostobodilackog rata i
revolucije, bilo je u to vrijeme oko 50 ilegalnih stanova. Takvih stanova je bilo i u Skoplju, Prilepu, Stipu, Koeanima, Strumici i drugirn gradovima. G lavnu brigu o njirna vodile su zene.
59
�One su bdjele da ih okupatcirska pt>licija ne otkrije, odrzavale
vezu izmedju sklonjenih ilegalaoa i rukovodstva, informisale ih
0 dogadjajima, snabdijevale hranom i odjecom, po potrebi organizovale njihova. premjei!itaje.
Poslije napada partizana na policijsku stanicu u
Prilepu policija i vojska tuku i hapse koga nadju na ulici, . pa
je u toku nekoliko Ca.sova broj premla6enih i uhapsenih gradjana, medju kojima i zena, dostigao sest stotina. Masovna hapsenja od oktobra 1941. godine uzimaju jos ville maha. Posljednjih
mj es eci 1941. godine i na samo m pocetku 1942. u Skoplju i
Bitolju na pet prooesa pred prijekim vojnim sudovima osudjeno
je i 19 zena. Teror okupatora govori ! o panic! koja ga je zahvatila. Prema nepotpunim podacima, vojni prijeki sudovi u Makedoniji izrekli su zenama oko 120 presuda na vise godina zatvora, vise od deset smrtnih presuda, ne uzimajuci u obzir broj
interniranih 1 bez suda egzekutirauih zena.
U teilko zazruaenom Beogradu i raakomadanoj
Srbiji od prvog dana. okupa.c!je pocinje neugasivi otpor okupatoru.
Oslanjaju6! se na clanstvo Partije i Saveza komunisticke omladine, na hi!jade rodoljuba spremnih da se bore, pocinju, pod
rukovodstvom Komunisticke part!je, pripreme za ustanak. Beograd; koji je postao centar vojnih, polioijskih, politickih i drugih snaga okupatorske mo6! i nasilja, oentar kvislinsRog aparata, u isto vrijeme bto je i centar revoluoionarnog narodnooalobodilackog pokreta. U njemu je bilo organizovano 400 komunista
od cega 100 zena. Clanova Saveza komunisticke omladine bilo
je 1. 500, od toga polovina djevojaka. Desetine hiljada radnika i
radnica i ostalih gradjana bili su u svakom trenutku spremni da
s e ukljuce u borbu prot! v okupatora i izdajnika.
za k~atko vrijem e organizovani su aktivi zena u
koje su ulazile najsvjesnije zene. Svaka clanioa aktiva radila je
sa grupom od 4 do 5 zena. Na sastancima aktiva prenosene su
direktive Partije, podnoseni izvjestaji o radu i predavani prikupljeni prilozi za Narodnooslobodilacki fond. M edju prvim akcijama bilo je oddavanje sanitetskih teCa.jeva, prikupljanje oruzja · i
sanitetskog materijala, stvaran:te skrivnica, iznalazenje ilegalnih stanova za ilegalce, za sastanke, za stamparije.
60
Zene Beograda su dale veoma veliki doprinos
na podruCju partijske tebnike. Dok nisu proradile prve stamparije, materijal je umnozavan u -stailovhna koje su obezbjedjivale zene clanovi Partije. Avgusta 1941. godine proradita je ilegalna stamparija Centralnog komiteta KPJ u Beogradu.
U siroko razgranatom tehnickom aparatu uglavnom su bile angazovane zene. · Neke su radile u samoj stampariji, a druge obezbjedjivale Stamparski materijal i organizqvale njegovo preno8enje; zenama je bilo povjereno i donosenje
tekstova za stamparije i preno:iiieje gotovog materijala do odredjenih pmktova. One su odrmvale vezu izmedju Pokrajinskog
komiteta KPJ za Srbiju i stamparije. Isto su tako oddava,le vezu izmedju Pokrajinskog komiteta i okruZnih komiteta u unutra8njosti Srbije. Sarno na ovom zadalku bilo je angdovano 13 drugarioa, kurira Pokrajinskog komiteta, koje su tu vezu odrzavale
za sve vrijeme rata. Mnoge od njih su na ovom zadatlgi uhvacene od neprijatelja i zvjerski ubijene. Pale drugarice zaB!jenjivale su nove i uvijek ih je bilo onoliko koliko je bilo i okruznih komiteta Partije. Joi ve6i broj zena odrmvao je kurirske
veze sa partizanskim odredima Sirom Srbije i brojnim partij-'
skim 6elijilma u ·saiiD m gradu.
· Pored mnogih znanih i n eznanih zena koje su
se borile i ginule u Beogradu, u njemu su organizovale rad i
poloZile svoj Zivot za ciljeve radnicke klase i KPJ i narodni heroji: Vukica Mitrovic, Jelena Cetkovi6, Djuka Dinic, Nada Puric i Zaga Malivuk.
Veliki broj zena, clanova Partije, na8ao se po
zadatku Partije na ilegalnom radu u mnogim gradovima i mjestima Srb1je. To je bio odgovoran i teZak rad, rad na svestranom ukljuCivanju naroda u borbu. Prilikom povlaeenja partizanskih !lnaga iz pojedinih mjesta i krajeva ostavljane su drugarice da nastave sa pa.rtijskim radom, da odrZilvaju vezu sa partt~
zanskim jedinicama, i!itabovima i partijskim rukovodstvima.Mnoge su hrabro poginule na tim zadacima.
Od kakvog su znaeaja bile zene u ilegalnom radu govori i pismo Pokrajinskog .komiteta KPJ za Srbiju upuceno
u avgustu mjesecu lMl. godine CkruZnom komitetu Sabac povodom ne veceg stupanja zena l omladinki Srbije u partizanske
odrede:
61
�"Drugarice mogu odlifuo koristiti u odredima
ne samo na drugom poslu, nego i sa puskom u ruci. Ali bi
sada bilo pogresno izvuci iz grada sve drugarice; narocito nekompromitovane i .poslati u sumu."
U jesen 1941. godine,- u vreme kada su fasisticke sile bile na vrhuncu vojnicke sliage, oslobodjen je veliki
deo teritorije u zapadnoj Srbiji: Caeak sa okolinom, Krupanj,
Ljubovija, Loznica i Uzice. Stvorena je jedinstvena u Evropi
slobodna teritorija - Uzicka Republika, koja je preko 60 dana
odolevala zestokim napadima okupatora i njegovih pomagaca.
Centralni. komitet KPJ na celu sa drugom Titom i Vrhovni stab
rukovodili su iz Uzica narodnooslobodilackom borbom naroda
Jugoslavije.
Iz njemackih dokumenata moze se utvrditi da su
oni samo u uzickom kraju streljali, povjeilali ili poslali u logore 1.134 lica. Preko 200 uhvacenih djevojaka i mladica krajem decembra otjerano je na Banjicu, gdj e su neke streljali,.
neki su kasnije izgubili zi\rote u drugim koncentracionim logorima, a samo je mali broj dozivio slobodu,
Kroz prijeki sud, koji je formiran odmah po u:~
lasku Njemaca u Caeak, prvih dana je proslo 320 lica, od kojih vecina osudjena na smrt ili upucena u koncentracione logore.
Sarno u toku 1941. godine u ljubickom i trnavskom srezu Nijemci i njihove sluge ubili su vise od 300 muskaraca, zena i djece.
Ali, ni ovaj nezapamceni teror nije slomio otpor naroda, u kome su znacajnu ulogu imale zene. One su i
pod najvecim terorom nas tavile borbu i postajale nosioci partijskog rada i rada za NOP ·u mnogim mjestima.
Zene i om ladinke iz s vih krajeva Srbij e prihvatale su partijske radnike i partizanske borce, brinule se o njirna, donosile im hranu, odjecu i obucu, sanitetski materijal i
lijekove, njegovale ranjene i bolesne partizane, bile obavjestajci i kuriri, rasturale propagandni materijal, unistavale neprijateljske plakate i letke i bile glavni oslonac Narodnooslobodila ckog pokr eta.
62
Smje~o mozemo reci da se NOP u Srbiji, u ilegalnim uslovima, u prelomnim godinama oslobodilackog rata,
odrzao dobrim dijelom zahvaljujuci masovnom ucescu zena,
njihovoj snala2\ljivosti i prilagodljivosti najtezim uslovima. Znacajnu ulogu u tome odigrao je veliki broj zena sa seta, cije su
kuce bile .. sigurna utociSta partijskim radnicima i borcima. Hi!jade takvih zena borile su se na ovaj nacin protiv okupatora i
izdajnika i zahvaljujuci njima sacuvan je vetiki broj partijskih
sklonista i tehnika, koja je neprekidno radila, dizala moral,
hrabrila narod da istraje u borbi do konacne pobjede.
Ogroman je broj zena neznanih junaka koje prihvataju borce i ranjenike, kriju ih, hrane i peru, postaju njihovi kuriri i vodi Ci, a znaju da se za takav rad ide u logor,
na strijeljanje ili pod cetnicku kamu.
Vidnu ulogu u Narodnoos!obodilaCkom pokretu
Vojvodine, od njegovog pocetka pa do kraja, imale su zene ove Pokrajine.
Posebno su zene bile korisne u pruzanju utocista i skrivanju ilegalaca. U s vakom mjestu ktije je bilo obuhvaceno narodnooslobodilackim pokretom bilo je na desetine kuca
koje su primate ilegalce. Bilo je veoma vazno imati sigurne
kuce, "baze", za sklanjanje partijskih rukovodilaca i aktivista,
za odrzavanje partijskih i skojevskih sastanaka, za smjestaj
oruzja, tehnickog, propagandnog i drugog materijala. U tu svrhu ang"'czovane su lj:uce clanova KPJ i SKQT-a Hi simpatizera na periferiji gracia, u radnickim predgradjima, u seljackom
kraju ili. na salasima i u vinogradima izvan,grada. Svu brigu
oko ilegalaca primate su na sebe uglavnom zene, koje su bile
i najpouzdanija veza izmedju pojedinih ilegalaca. Zene i om!adinke bile su angazovane i u radu na tehnici, gdje se umnozavao propagandni materijal.
Prema nekim podacima, prvih mjeseci ustanka ·
raznim aktivnostima u Petrovgradu (danas Zrenjaninu) je bilo
obuhvaceno oko 300 zena i omladinki. Sarno u ljeto 1941. godine kroz ilegalne sanitetske teeajeve proiilo je oko 40 drugarica.
Tada je doslo do hapilenja, pa su uhapsene i neke polaznice sa
ljekarom koji je rukovodio citavim radom.
63
�Prik.upljanje priloga za partizane od naroda, hila je
vrlq rasirena forma rada u Vojvodini. U tome su prednjacile zene.
Tim radom rukovodila je Sonja Marinkovic, narodni heroj, jedna od
orgailizatora us tanka u Vojvodini. Na tom poslu je pala fasistima u
ruke. Streljana je 31. jula 1941. u grupi od 90 komunis ta i rodoljuba Banata. Na strijeljanju nije dopustila da joj pucajuu ledja. Okrenula se i doviknula nacistickim zlocincima: "Pucajte, ovo su komunisticke grudf'.
Narodnooslobodilacka borba vodjena na vojvodjanskom tlu puna je herojstva i junastva zena, iz redova svih naroda i
narodnosti, kao sto su: Olga Petrov, Ljubica Odadzic, Lidija Aldan,
Klara Fejes, Lukrecija Ankucic i mnoge druge koje su dale zivote
boreci se za slobodu i nove drustvene odnose.
U odborima Narodne pomoci bile su mahom zene.
Stvorena je citava mreza povjerenika ciju su veCinu opet sacinjavale zene i omladinke. Prikupljena sredstva- novae, namirnice, odjeca, lijekovi- namijenjeni su za slanje paketa zatvorenicima i logorasima, za pomoc ilegalcima, za placanje advokata prilikom sudjenja zatvorenicima. Organizacija J:larodne pomoci brinula se za
pronalazenje stanova za ilegalce, za smjestaj prikupljenih namirnica i odjece, kao i tehnickim sredstvima za izvodjenje diverzija. 0
takvim stanovima uglavnom su se brinule zene. U okviru Narodne
pomoci odrzavani su sanitetski tecajevi. Organizovanje ovog posla
prim.ale su na sebe zene-clanovi KPJ, a tecajeve su pohadjale uglav- ,
nom skojevke. Do polovine septembra ove tecajeve zavrsilo'je 50
Novosadjanki.
Zene su prikupljale podatke o ok.upatorskoj vojsci,
o stanovima oficira, o strazama kod pojedinih vojnih objekata.Neposredno pred izlazak prvih vojnih desetina u polje radi paljenja
zita da ne padne u ruke okupatoru, omladinke su izvirljale ima li neprijateljskih vojnika u blizini i kakvo im je naoruzanje.
Tesko je opisati smjelost i dovitljivost zena Vojvodirie, Maeve, Posavine, Semberije i drugih ravnicarskih krajeva
na stvaranju i odrzavanju takozvanih baza, sklonista za ranjeneborce, utocista ilegalaca, privremenih sklonista partizanskih jedinica
pred jaCim neprijateljskim snagama, bazama u kojima je pod zemljom stvarat;ta partizanska stampa itd. Bio je to front na kome su
ratovale hiljade hrabrih seoskih J radnickih zena izlozenih neprestanom teroru okupatorske i kvislinske policije koja nije biralasredstva da prisili zene da odaju sklonista partizana. Pred ocima ovih
64
hrabrih zena oni su ubijali djecu, mucili clanove porodice, izmisljali najstra8nije muke da bi ih prisllili da progovore.
Tesko je nabrojiti i evidentirati sve baze u ovim krajevima. Ali, jedna ce istina ostati zapamcena: da su
glavnu brigu oko ilegalaca i partizana u bazama nosile zenedomacice.· One su ih doceki vale i ispracale, pripremale im
hranu i prale preobuku. Pri nailasku fasista u selo, skri vale
su drugove i kompromitirajuci materijal u sktonista, pazeci ·
da nesto ne ostane napolju, a onda bi hrabro i hladnokrvno stale pred policiljce.
Fasisti su vrsili povremen upad 1:1 slobodna seta praceni blokadama, pljackom, ubijanjem, paljenjem kuca, pa
i bombardovanjem. Jedini zaklon predstavljali su u takvim danima kukuruzna polja i cuvene "haze". Kao sto su se u oruzanim jedinicama borili nasi borci, tako su se junacki drZali i
njihovi kod kuce ••• ·"Pozadina" nije hila samo baza fronta, ona
se aktivno borila ••• U "pozadini" se ginulo kao na frontu ••• " pise Jovan Veselinov Zarko, tada sekretar Pokrajinskog komiteta za Voj vodinu.
I na Kosovu su ogroman znacaj imale haze i
sklonista po kucama, sto je omogucavalo ilegalcima rad, odrzavanje sastanaka, stvaranje tehnike za stampanje radio-vijesti
i drugih materijala.
·
Joii krajem juna 1941. godine partijska organiza'cija organizovala je slusanje, umnozavanje i · raznosenj¢ radio-vijesti. U pocetku su prepisivane rukom, a kasnije kucane na
masini i izvlacene na presi. Vijesti su radjene svakog dana na
srpskom, a u Prizrenu i Djakovici i na albanskom jeziku, dok
je u ostalim krajevima to bilo povremeno. a?ored vijesti Moskve, Limdona, "Slobodne Jugoslavije" i dr., o situaciji na frontovima donosile su !tomentare o situaciji u nasoj zemlji, posebno na Kosovu, upozoravale kada se priprema hapsenje itd. Po
vijesti je dolazio odredjen broj drugova i drugarica, prenosio
na punktove po rejonima, a odatle su ih drugi prenosili na citanje u kuce pripadnika Narodnooslobodilackog pokref:!!;. Citane
su svakodnevno clanovima jedne ili vise porodica na manjim ili
vecim skupovima iii pojedinacno. Za vrijeme tih skupova strazarili su omle.dina, zene i pioniri. Vijesti su nosene i po selima.
65
�Prenosenje vijesti uglavnoni su obavljale skojevke, zene i pioniri• organizovano, tacno i uredno. Na presi su radjeni i programf i proglasi CK i drugi materijali.
Tehnika i njeni dijelovi povremeno su sklanjani
i radili su u pojedinim selima. I u najtezim danima u blokadama i racijama, u dubokoj ilegalnosti, zahvaljujuci brizi zena
koje su je cuvale i obezbjedjivale tehnika je radila. Zbog toga,
iako su kuce blokirane i pretresane, !judi hapseni, materijal
na vrijeme sklanjan, nije padao u ruke neprijatelju. Ovo je bilo od velikog znacaja za partijsku organizaciju Kosova. U selima su radi nesmetanog odrzavanja sastanaka organizacija, komiteta KPJ, SKOJ-a i drugih, zene cuvale strazu, otkrivale neprijateljske spijune itd.
Pored odrzavanja veze izmedju partijskih i drugih organizacija, obavljanja kurirskih zadataka u gradovima i u
selima u Oblasti, sa partizanskim odredima, odrzavane su veze
i prenosen partijski materijal u Srbiju, Crnu Goru i u Albaniju.
Zene koje su obavljale kurirske zadatke znale su sadrzaj poste
koju su prenosile i u slucaju provale i opasnosti od neprijatelja
mogle su ga prenijeti usmeno. Odigrale su veliku ulogu u prenosenju oruzja i dr. u dzakovima zita, vune, u slami, sijenu
itd.,. pisanog matei:-ijala u hljebu, hrani, pisama u vesu, carapama, opancima itd.
U orgauizaciji SKOJ-a bio je zuatan broj omladinki. Tako je, na primjer, krajem 1942. godine broj clanova
SKOJ-a na Kosovn iznosio 2. 000, medju kojima je bilo vise od
·peUne omladinki.
Akcije omladine, sijeiienje bandera, preuosenje
vijesti, materijala, oruzja, hrane, prikupljanje pomoci za NOB
su bile nmas'ovne i organho vane. Omladinke sn prikupljale materijalnu pomoc za NOP, sakrivale ilegalce, prebacivale oruzje
i drugi materijal, odrzavale vezu i radile na okupljanju zena i
omladine za NOP, formirale baze itd.
Okupatorsko-ustaska politika istrebljivanja komunista i antifasista, pokrstavanja.., iseljavanja srpskog naroda iz
Bosne i Hercegovine, progoni Jevreja, osnivanje konceutracionih logora u koje su slani Srbi, Jevreji, Cigani, a isto tako i
66
gradjani koji sus e protivili g~nocidu, stvorila je i u Bosni i
Herc~ovini osjecaj nesigurnosti kod svih gTadjiina, zelju kod
svih !judi koji zele da zive posteno i u skladu sa ljudskom savjescu da se distanciraju od bezumnih zlocina fasista. Prognaili
Srbi i Jevreji ostavljali su. kod svojih hrvatskih i muslimanskih
prijatelja i komsija stvari. od vrijeduosti odlaze6l u neizvjesnost. U .kuc.ama Hrvata i Muslimana sklanjali su se od nocnih
racija, pred vozovima koji su odvlacili prognane stajali su, nijemi i ogorceni, njihovi prijatelji druge uacije, sagtedavajuci
svu strahotu koja je snasla njihovu domovinu. U isto vrijeme
okupator i ustaska. vlast pozivaju Hrvate i Muslimane u svoje
vojne formacije, agituju za odlazak na Istocni frpnt, traze radnu snagu za njemacke fabrike, njemacki vojnici za bezvrijedne
njemacke marke kupriju posljednje zalille robe, svode 2;ivot gradjana na oskudna i neredovna sljedovanja, imovinsku i zivotnu
. neitigurnos t.
Ni prisilni rad na koji okupatori i ustase salju
njihovu djecu, autifasisticki orijentisanu, ni zatvori iz kojih dopiru krici zrtava, ni koncentracioni logori kojih je sve vise i
u kojima je sve vise pripadnika i takozvanih privilegisanih nacija, ne mogu sprijeciti da se hiljade gradjana Bosne i Hercegovina oda.zovu pozivu Komunisticke partij e u borbu protiv fasistickih okupatora i njihovih slugu.
Partijske i skojevske organizacije u gradovima'
oslonjene na hiljade antifasista predstavljaju snazno uporiilte
pripremlJ. za oruzani us tanak u Bosni i Hercegovini~ U tom pddjednako ueestvuju Hrvati, Srbi i Muslimani s'vjesni svoje zajed~
nicke sudblne, komunisti; · spremni da dadnu i zi vot u ovom presudnom boju u istoriji naroda Bosne i Hercegovina. Medju njima je stotine zeua Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Tuzle, Bihaca, Prijedora i drugih gradova, varosica i sela sirom Bosne
i Hercegovina. One su sekretari I clanovi mjesnih komiteta KPJ
ili Saveza komunisti&e omladine, kuriri koji prenose ilegainu
postu i partijsku stampu, one sakupljaju oruzje i municiju, sa-'
nitetski materijal, njima prognani gradjani ostavljaju radio-aparate za potrebe partizanske stampe, one organizuju slanje hrane
u zatvore, paketa ii logore, kilpe podatke od prisilno mobilisanih domobrana o rasporedu neprijateljskih snaga, brojnom stanju kasarni i naoruzanju itd, V ecina il~aluih partijskih radnica
67
�u Bosni i Hercegovini nosila je zar i feredzu, zivjele su pod
tudJim imenima, jer ih je trazila policija. Zbog toga su ustaske vlasti pripremale naredbu o ukidanju zara, smatrajuCi da
ce tako lakse uci u trag ilegalcima.
Tesko je iz masovnog herojizma i stradanja izdvajati pojedince, ali cemo navesti nekoliko primjera. U Prijedoru je sekretar Mjesnog komiteta KPJ bila Mira Cikota. Pored ostalog, njoj pripada zasluga da je dosla do poclataka o
vojnim snagama i ciljevima neprijatelja, sto je uveliko olaksalo oslobodjenje Prijedora od strane Narodnooslobodilacke vojske 1942. godine. Fasisti su je uhvatili za vrijeme ofanzive na
Kozar! i javno Objesili u Prijedoru.
U Sarajevu je streljana jedna ocl najpoznatijih
komunistkinja Bosne i Hercegovina, studentkinja Beogradskog univerziteta Radojka Lakic, iz Bijeljine. Na listu papira pripremljenom da prim! njeno priznanje i podatke o ilegalnom pokretu
- ostala je samo mrlja njene krvi. Strijeljana je nakon clugog
mucenja u zatvoru, a da nije izgovorila nijedno ime i nijedan
podatak. Proglasena je za narodnog heroja.
U Banja Luci su za sve. vrijeme rata partijskom
organizacijom rukovodile zene. Jedna od najistaknutijih aktivistkinja banjalucke organizacije bila je Vahida Maglajlic. Postovana i ugledna u svom rodnom gradu, ona je sav svoj ugled stavila u sluzbu pokreta. U stotine banjaluckih kuca smjestala je ilegalce, organizovala slanje paketa u zatvore i logore, sakupljala municiju, radio-aparate, papir, sanitetski materijal i drugo za partizane itcl. Uspjela je da pobjegne iz zatvora kada je
uhapsena. Poginula je za vrijeme cetvrte neprijateljske ofanzive 1943. godine. Proglasena je za narodnog heroja.
Mostar spada medju gradove Bosne i Hercegovina gdj e je masovnost ilegalnog pokreta bila snazno izrazena.
Dovoljno je istaci jedan primjer. Poslije pete neprijateljske ofanzi ve u okupirani Mos tar je doslo ilegalno preko 60 boraca
Mostarskog bataljona, medju kojima je bilo dosta ranjenika i
bolesn!ka. Oni su smjesteni po kucama mostarskih rodoljuba,
organizovana je lijecnicka njega, a da nijedan partizan nije prokazan.
68
Primjer nedjeljivosti osldbodjene i okupirane
teritorije, jedinstva naroda i njegove organizovanosti predstavlja svakako i neprestani priliv novih boraca !z gradova u redove Narodnoostobodilacke vojske. Punktove na periferiji grada
odr:Zavale su u mnogo stueajeva zene obezbjedjujuci prolaze po,-ed neprijateljskih straza i osiguravajuci podatke o kretanju neprijatelja.
Na tom frontu ilegalnog rada palo je mnogo · zrtava iz redova zena i djevojaka. Okrvavljeni zidovi zatvora bill
su nijemi svjedoci mucenja da bi se iznudila priznanja od uhapsenih.
Iz Bosne. i Hercegovine 9. 057 zena deportovane
su kao politick! osucljenici ill saradnici Narodnooslobodilackog
pokreta u koncentracione logore. Ocl toga broja 3. 263 zene su
ubijene Hi su umrle od glad! i bolesti.
"JA SE PONOSIM STO STOJIM NA
CELU ARMIJE U KOJOJ IMA OGROMAN BROJ ZENA" - TITO
"·
Zene su u vojsci bile borci, radile u sanitetu,
vrsile partijske i politicke funkcije. One su ugled i cinove u Armiji sticale hrabroscu, istrajnoscu i visokom vojnickom disciplinom. U samom pocetku us tanka u nekim krajevi na bilo je dilema o tome da li zene mogu i cla li su sposobne da budu vojnici. 0 tome svjedoCi i clanak u "Proleteru", organu Central- ·
nog komiteta KPJ od marta 1941. godine:
"K 9d mnogih nasih par tijaca pos toje neka nezadnjacka i nakaradna gledista - da zene ne mogu ucestvovati sa
oruzjem ti borbi, da one ne treba da vrse razne funkcije u stabovima ltd. To su gledista pete kolone koja hoce cla onemoguci
aktivno ucestvovanje zena u borbi. •• Zene su dosad dokazale
da su is to tako sposobne snoaltl sve teskoce partl zanskog ratovanja kao . i muskarci... Zato treba ~rna omoguciti puno uce:~~
see u toj borbi kao i muskarctma."-1 :£'roleter". mart-aprill942).
69
•
�sa ranjenicima poginula Jelka Tepavcevic i dr. Seljanka Darinka Radovic· imala je u svojoj kuCi zemunicu za ranjene partizane. Ni bljesak cetnicke kame nad glavom njenih kceri Radmile i Stanke nije je pokolebao da oda ranjenike. I ona je zaklana. Ovako je prosla i seljanka Sofija Ristic na cijem su imanju iskopane tri zemunice za rapjenike. Iako je imala petoro
djece o kojima je sam a brinula, jer joj j e muz poginuo, nije
htjela da prizna da bilo sta zna o partizanima. Jana Kocic je
objesena o verige u odzaku kad nije htjela da otkrije skloniste
u kome su bili ranjenici, a Ljubicu Ljubic u cijoj je kuci bila
bolnica, fasisti su strijeljali, a zatim mrtvu iskasapili, jer ni
ona nije htjela nista da kaze. Ovako je ginulo be·zbroj zena sirom Srbije.
Spremnost i zelju zena da se bore sa oruzJem
u ruci izrazio je u svojim dokumentima i Vrhovni stab Narodnooslobodilacke vojske. U svojoj naredbi o izradi spiskova vojnih obveznika, Vrhovni stab odlueuje da se u njih moraju uvesti i imena zena od 17 do 45 godina koje se dobrovoljno jave u
redove boraca.
Vee u vrijeme formiranja partizanskih odreda,
u ljeto 1941. godine, u njihove redove stupilo je, na primjer,
preko 50 drugarica iz Beograda.
Drugarice koje su se povukle sa partizanskim
jedinicama za Sandzak usle su u sastav novof-Jrmiranih jedinica.
U proleterskim i drugim brig adam a nalazilo se nekoliko s tot ina
zena Srbije. One su prosle slavni put ovih brigada i borile su
se na svim bojistima Jugoslavije sireci bratstvo i jedonstvo. Sarno u sastavu Prve i Druge proleterske brigade, prilikom njihovog formiranja bilo je preko ioo zena-boraca iz Srbije, od
kojih je skoro polovina izginula. Medju njima je i nekoliko zena narodnih heroja.
Prva neprijateljska ofanziva na slobodnu teritoriju u Srbiji otpocela je krajem septembra 1941. godine. Pod
pritiskom daleko nadmocnijih okupatorskih snaga potpomognutih
domacim izdajnicima, partizanski odredi su se morali povlaciti.
Padom slobodne teritorije u Srbiji, krajem novembra 1941. godine, za tamosnje stanovnistvo nastali su teski
i neizvjesni dani. Petog decembra 1941. godine njemacki vojni
zapovjednik za Srbiju uputio je zapovjedniku oruzanih snaga na ~~·
Jugoistoku izvjestaj u kome, pored ostalog, stoji: "Nameravamo
da se tokom zime preko specijalnih komandi, uz sadejstvo trupa
izvrsi proveravanje celokupnog stanovnistva u predelima ustanka.
Bice s treljan svaki onaj za koga se utvrdi da je ucestvovao u
ustanku. Izgleda da nije celishodno da ovi !judi ostanu u Srbiji
juzno od Dun'\va ... '' Bas u tim danima zene ispoljavaju ogromnu hrabrost. BOre se sa puskom u ruci braneci svoje domove
kao sto to cine Persa Lazarevic i Vlahinja Kruna Lazarevic i
mnoge druge zene. Djevojcica yukica Stankovic,da ne bi pala u
ruke neprijatelja, ubija se posljednjim metkom. Marija Vasiljevic nije htjela da napusti teske ranjenike koje je njegovala, pa
su je neprijatelji streljali zajedno sa njima. Tako je zajedno
70
Za centralnu Srbiju je karakteristicno to sto su
se na ovoj teritoriji obnavljali i odrzali partizanski odredi za
sve vrijerhe rata. U njihsu se ukljucivali gradjani i gradjanke
okupiranih gradova kada im je, zbog ucesca u akcijama, prijetila opasnost da budu uhapseni. Sarno u. jednom takvom odredu
bilo je 60 zena.
U cetiri odreda koji su nakon ove ofanzive for~
mirani, samo na leskovackom terenu stupilo je preko 200 zena.
Prve zene sa Kosova otisle su u partizanske
odrede jos jula 1941. godine.
Pocetkom oktobra 1941. godine je formiran Pozadinski partizansk1 odred sa 750 boraca u pet bataljona. U
vrijeme formiranja u Odred nisu primane drugarice, ali su krajem godine sve zene clani>vi KPJ usle u sastav Oireda, a kasnije i druge pripadnice pi:Jkreta. Partizanske zakletve polagane
su na skupovima u pojedinim kucama.
.,~.
u odredu su organizovani teorijski i prakti cni
kursevi vojne obuke i sanitetski tecajevi. Kroz ove kurseve proiile su sve drugarice pripadnice Odreda.
Do kraja 1941. godine i u Pristini i u selima
graeanickog sreza formirane su pozadinske vojne desetine ·u kojima je takodje bilo dosta zena i djevojaka.
Drugarice sa Kosova koje su se spasile iz zatvora i
logora i veliki dio onih kojima je prijetilo hapsenje, odlazile su u
71
�partizane. A progoni i hapilenja bili su s vakodnevni. Sarno iz
PeCi u 1942. godini bilo je internirano oko 2. 000 [judi i zena.
Veliki broj drugarica prosao je zatvore u zemlji, logore u Albaniji i u Italiji. Ne stigavsi do internacije i logora, neke su
strijeljane u zatvol-ima. Isticemo samo neke. Medju oko 40
komunista, od cega 8 drugarica, uhapsenih 19. maja 1942. godine, bila je i Slovenka Silvira Tomasini, predratni clan KPJ i
profesor· gimnazije. Mucena je svakog dana u zatvoru. Zbog r:
svog herojskog drzanja, proglasena je za narodnog heroja.Sredinom marta 1943. godine je takodje uhapsena Jovanka Radivojevi6, clan KPJ od aprila 1941. godine, studentkinja. Mucena, polornljenih ruku i nogu, ostala je vjerna partijskoj zakletvi.Strijeljali su je gestapovci. I ona je proglaiiena za narodnog heroja. U martu 1944. godine su vrsena vjesanja i strijeljanja. Medju 12 obje6enih bila je i 16-goc)iiinja Ganimet Terbesi. Veliki
broj zena Kosova dao je zivot za slobodu. Veliki je broj majki koje su izguhile po jedno, dvoje, pa i troje i cetvoro djece.
Ucesce Makedonki u narodnooslobodi!ackom ratu
je bilo vrlo masovno. Zelja da se postane partizanka u ono vrijeme zivi u hiljadama mladih djevojaka i zena - prista!ica narodnooslobodilacke borbe. Nije slucajno u to vrijeme nikla paznata partizanska pjesma u kojoj djevojke kazu:
"Zbogom vek, proiitavaj rode moj,
jas odam vo boj!"
Pjesma ispjevana zeni-borcu, njenoj neustrasivosti i odlucnosti u borbi protiv neprljatelja, kakva je pjesma o
Elpidi Karamandi, munjevitom brzinom se siri i postaje popularna. Elpida Karamandi, studentkinja iz Bitolja, clan KPJ od
1941. godine, jedna od organizatorki zena u os lobodilackom pokretu u svom gradu, tesko je ranjena 3. maja 1942. godine kao
borac Bitoljskog partizanskog odreda u borbi sa bugarskim okupatorima. Elpidu su okupatorski vojnici vezali za dvokolicu i
tako dovukli u prvo selo. Seljaci, dotjerani da bl bi!i zaplaseni
ovim prizorom, prieaju da je pjevala sve dok nije izdahnula.
Herojska i mucenicka je smrt skopske partizalll"
ke Nevene Georgijeve Dunje, koja se borila u Prvom skopskom
odredu. U borbi koju je njena ceta vodila sa bugarskim fasistima 6. decembra 1942. godine, ona je tesko ranjena i zarobljena.
72
Fasisti su joj zivoj odsjekli glavu i nose6i je po 11eleskim selima, pokazivali narodu da bi sijali strah. Jedna seljanka izdvojila se iz redova na silu prikupljenih mestana, uzela iznenadjenom krvoloku Dunjinu glavu i poljubivsi je pocela da zapjeva: "Kazi mi, kerko, lepoto moja, koju li majku danas rasplaka ••• "
Jedanaestog oktobra 1943. godlne formirana je
Prva makedonsko-kosovska brigada. U njoj su bila i dva bataljona Srba, Albanaca i Crnogoraca sa Kosova, kao i ceta Slovenaca. Taka je ova brigada bila simbol bratstva i jedinstva
naroda. Njen politick! komesar bila je zena.
Zenama borcima sa Kosova koje su se borile
na teritoriji Makedonije djevojke-seljanke iz Debarca podigle
su neizbrisiv spomenik u svojoj pjesmi o Milevi Kosovarki,
koja se ubrzo pocela pjevati po cijeloj Makedoniji.
Medju borcima Prve makedonsko-kosovske udarne brigade u prvim redovima nalazi se i Estreja Ovadja Mara.
Mara je prosla skoro cijelu Makedonlju kroz bitke spasavaju6i
i njegujuci ranjene partizan e. Poginula je 1. septembra 1944.
godine u bici sa bugarskom faSistickom vojskom kao politick!
komesar Sedme brigade.
U Trecoj makedonskoj narodnooslobodi!ackoj udarnoj brigadi borila se Vera Joci6, Srpkinja. Nalazila se na
duznosti politickog komesara batatjona kada je smrtno ranjena.
0 njenoj hrabrosti -; odanosti borbi napisao je poznati· makedonski pjesnik jednu od najljepsih lirskih pjesama "Ljubav".
Na predlog Makedonije, proglasena je za narodnog heroja.
U pro!jecnoj ofanzivi izgubila je zivot Vera Trajkova Kotorka iz Kumanova, ucenica VII razreda girnnazije. Bila je borac Karposovskog bataljona. U pocetku bolnicarka i politick! delegat u vodu, pos[lj;:; pokazane hrabrosti postaje politick! komesar cete. Poginula je u jurisu na fasisticka utvrdjenja.
Za slobodu Makedonije data je svoj zivot i mlada Albanka iz Debra, narodni heroj Ibl Palikuca. Braneci odstupanje jednog dijela svoga bataljona, poginula je 22.septembra
1944. godinc.,
73
�Zene u Egejskoj Makedoniji ukljucile su se jos
1940. godine u Antifailisticki pokret koji se razvijao pod parolom: "Domaci fasizam je tezak - tudji jos gori".
Masovno ukljuoivanje zena iz seta i gradova pocelo je 1941. godine, kada su zene Makedonke, kao uostalom i
Makedonci iz Egejske Makedonije, masovno s tupale u jedinice
KLAS-a,. F AM-a, zatim u partijske i omladinske organizacije
i zenske pozadinske organizacije.
U redovima Narodnooslobodilacke vojske ucestvo-
valo je 5. 752 zene iz Makedonije, od toga je poginulo 306. Nosioci "Spomenice 1941" su 127 drugarica, a sedam ih je odlikovano ordenom Narodnog heroja Jugoslavije.
U vojvodjanskim brigadama i odredima bilo je
bataljona u kojima su trecinu borackog sastava cinile zene i
djevojke. Nije bila rijetkost, narocito u sremskim selima, da
se iskupi po pedeset djevojaka i zajednicki krenu u Narodnooslobodilacku vojsku. Dojul!erasnje poljoprivredne radnice, domacice, djevojkc stasale za udaju i materinstvo, kretale su tamo
gdje ih je zvala svijest i rodoljublje. Za kratko vrijeme one
su ovladale osnovnim vojnim znanjima' i vjestinama i izravnavale se po vojnickoj hrabrosti i umjesnos ti sa svojim drugovima.
Mnoge su bile komandiri, vodnici, pclliti cki komesari, partijski
rukovodioci.
nu drugarica. ·
"
Sa sumnjom se gledalo na borbenu vjesti-
Na putu kroz Kordun, nasa II partizanska
udarna brigada u cijem je sas tavu bila i ceta om ladinki, sukobila se s jakim neprijateljskim motorizovanim, tenkovskim i
pjesadijskim snagama.
U borbi koja se razvila, mlade partizanke, za-
jedno sa svojim drugovima-partizanima, neustrasivo su jurisale na neprijateljsku konjicu, kamione, pa cak i tenkove."
U septembru 1942. godine formirane su jos dvi. je zenske cete. Godine 1942. 200 omladinki i zena odlazi u IV,
V i XI kordun~ku brigadu. U VI slavonskom korpusu od prvog
dana us tanka do oslobodj enja borilo se oko 1. 6 70 zena. Sedamnaesta slavonska bri!Jada imala je vise od 200 drugarica, Prerna podacima iz aprila 1943. godine, u XVI omladinskoj NObrir ..,
gadi bile su 83 zene, a XVII NO brigada brojila je u maju iste godine oko 250 zena pa su je cesto nazivali "zenska brigada".
U isto vrijeme (maj 1943. godine) u XVI diviziji NOVH nalazi
se 95 zena.
U I dalmatinskoj proleterskoj brigadi bilo je, u
toku rata, oko 130 zena, a u XIX diviziji 258 zena. U X zagrebackom korpusu bilo je u 32. diviziji 130 zena, a u 33. div iziji 107 zena.
'
U Hrvatskoj nije bilo odreda, brigade ni takvog
kraja u kome se nije borio sa oruzjem u ruci veliki broj zena.
Sesta licka divizija !mala je u svojim redovima vise od 600 zena-boraca, mitraljezaca, bolnicarki, vojnih i politickih rukovodilaca, koje su prosle sav njezin teSki i slavni put kroz Liku,
Bosnu, Srem itd.
U toku 1942. godine pocinju se formirati zenske
part!zanske cete sastavljene uglavnom od om ladinki. Prva zenaka ceta formirana je 25. avgusta 1942. godine. Omladinske
zenske cete prosle su kroz jednomjesecni vojno-politicki kurs.
Poslije prvih borbi u kojima je sudjelovala ceta om!adinki, u
clanku "Partizanke u borbi" ("Udarnik", glasilo udarne brigade
I operativne zone Hrvatske, iz 1942. godine) pise izmedju ostalog:
·
74
Oko 1.200 zena u Hrvatskoj nosioci su "Partizanske spomenice 1941", od ukupnog broja ratnih vojnih invalids u Hrvatskoj 46% su zene, a prema anketi od 1964. godine
od ukupnog broja ucesnika NOB (329. 570) 113.344 bile su zene
ili izrazeno u proc enti rna 34%.
Sedamnaest zena u Hrvatskoj proglaileno je za
narodnog heroja.
U Crnoj Gori je krajem 1941. godine u bataljonu "Jole Piletic" bilo 125 partizanki. Pocetkom 1942. godine
partizansku zakletvu polozilo je jos 148 zena.
Prilikom formiranja udarnih bataljona (tokom aprila i pocetkom maja 1942. godine) u njih stnpa 160 partizanki.
75
�Omladinskt udarni bataljon; na primjer, imao je u svom sastavu 20 procenata omladinki.
Kada je 17. juna 1942. godine formirana IV
crnogorska brigada u njenom sastavu bilo je 1. 000 boraca, a
od toga 200 zena. Na dan formiranja V crnogorska je imala
560 boraca, od toga 60 zena. Pocetkom maja IV sandzacka brigada imala je 471 borca, od cega 40 zena.
U zavrsnim operacijama za oslobodjenje zemlje
ucestvovalo je 2.108 zena iz erne Gore. U narodnooslobodilackom ratu poginulo je 483, strijeljano i objeseno 1. 804 Crnogorke, a u neprijateljskim zatvorima i logorima umrlo je 268 zena.
Za izvanredne zasluge i hrabrost pokazane u ratu, osam Crnogorki je odlikovano Ordenom narodnog heroja.
Trebalo bi navesti vrlo mnogo imena, cak i ako
bismo govorilt ilamo o mrtvim drugaricama koje su u svim krajevima Slovenije polozile svoje zi vote u temelje oslobodjenja i
suverenosti svog naroda.
Da navedemo samo nekoliko primjera. Narodni
heroj Pavla Mede Katarina, tekstilna radnica, hrabro je poginula u januaru 1943. godine kao komandir zenskog voda Pohorskog
bataljona, koji je, poslije duge i ogorcene borbe s njemackim
okupatorom na Pohorju, u Stajerskoj, izginuo do posljednjeg covjeka.
Pored nje; .· junacki su poginule u teskim borbama narodni heroj Mihaela Skapin - Drina, seoska djevojka iz okoline Sezane u Slovenackom primorju kao politkomesar bataljona, narodni heroj Milka Sobar - Natasa, seoska djevojka iz Bele krajine u probijanju italijanskog obruca i narodni heroj Majda Silc iz Ljubljane, koja j e poginula u Do lenjskoj.
Nada Zagar, kcerka poginulog komandanta gorenjskih partizana, pala je u Ljubljani 1942. godine u ruke okupatora zajedno sa dve sestre i majkom. Sve cetiri podvrgnute su
najnecovjecnijem mucenju. Nada, koja se u septembru 1943. godine oslobodila iz italijanskog zatvora, odmah se ukljucila u Italiji u prekomorske brigade i na putu prema domovini junacki
poginula kao brigadni sekretar SKOJ-a u borbaima kod Knina,
1944. godine.
76
Narodni heroj Majda Vrhovnik - Lojzka iz Ljubljane, student medicine i Clan KP Slovenije od 1940. godine,
bfl:a je do 1944. godine u Ljubljani kurir i radnica u ilegalnim
tehnikama i stamparijama. Poslije toga otisla je, na vlastitu zelju, na politicki rad u Slovenacku Korusku (danas u Austriji).
U februaru 1945. godine u Celovcu Gestapo je uhapsio, strasno
su je mucili, a nije izdala ni jednu rijec. Drugog maja 1945 ..
godine odveli su je iz zatvora .u nepoznatom pravcu.
"
Narodni heroj Kuclar Antonija, seoska domacica
iz okoline Ljubljane, majka desetoro djece vee u pocetku 1941.
godine sakuplja i prenosi oruzje i daje cijelu svoju kucu na koristenje partizanima i aktivistima Osvobodilne fronte. u borbama maja 1942. godine hranila je cijelu partizansku jedinicu.Avgu~ta 1942, kada su italijanski vojnici upali u .selo, njenog muza su strijeljali, kucu spalili, sva njezina djeca otisla su u
partizane, a nju su uhapsili i strijeljali •. Pet njezinih sinova palo je u partizanima.
U ljubljanskim zatvorima ubijeno je mnogo zena
za vrijeme italijanske i njemacke okupacije. Medju njima su i
aktivistkinja OF Malci Belie, profesor Vida Janezic, clanica
vise rejonskih odbora OF, radnica i kurirka Povjerenistva CK
KP Slovenije za Ljubljanu Zora Begancin - Marija i tekstilna
radnica, clan Okruznog komiteta KP za Ljubljanu Marija VajS!
- Darija, a· nekima se izgubio svaki trag. Tri od njih su narod~
ni heroji.
Njemackf okupator u gradu Trstu i okolini progonia je antifasiste najsurovijim metodama. Poznato je, na primjer, strijeljanje i vjesanje talaca u ulici Gega aprila 1944.godine. Medju 50 zrtava bilo je pet zena, tri Slovenke i dvije Italijanke. U takozvanoj "Rizarni", u predgradju Trsta, u krematorijumu, jedinom u tom dijelu Evrope, spaljeno je vise od tri
hiljade !judi i zena iz svih evropskfh zemalja, a medju njima
su takodje brojne ilene, Slovenke i Italijanke, iz Trsta i okoline.
U Koruskoj (dams u Austriji) podrucju koje je bilo najblize jezgru Njemacke, jos u aprilu 1942. godine ise!jeno
je u Njemacku 160 slovenackih porodica. Medju mnogim poginulim iz tog podrucja u januaru 1945. objesene su u Gracu mati i
kci Micejev">.
77
�U sjeveroistocnom podrucju Slovenije, okupiranoiiJ od Madjara, u Prekomurju, pale au takodje zene, medju
njima Zora Rupena - Katja iz Dolenjske, Vida Petje iz Celja,
koje au radile politick! na tom terenu.
Tesko je do kraja utvrditi ko!iko se zena borilo
iii poginulo u oruzanim borbama s okupatorom u partizanskim
jedinicama Slovenije, koliko je bi!o pozrtvovanih bolniearki, bombasa i boraca sa puskom u ruci, boraca prekomorskih brigada,
koje su usle u borbu Cim su se spasi!e fasistickih zatvora i logora. Podaci kao sto su: 21 zena od 1.75 narodnih heroja S!ovenije i 318 od 1. 811 nosi!aca "Partizanske filpomenice 1941" dokazuju mnogobrojno ucesee zena medju prvoborcima i organizai;torima OF i NOB. Od 21 zene-narodnih heroja - 16 njih je poginulo, 7 u borbama u partizanskim jedinicama, a 9 na izvrsava-.
nju politi ckih zadataka.
,
U Brigadama i partizanskim odredima Jugoslavije bodlo se 11.838 zena iz Bosne i Hercegovina, od kojih je po..:
ginulo 1. 787.
Vee u jesen 1941. godine 30 djevojaka samo iz
dva sela drvarske opstine proslo je kroz vojnu obuku. Prva zena
narodni heroj Jugoslavije je mlada seljanka Marija Bursae iz sela Kamenice u blizini Drvara. Bi!a je borac, bombas u Desetoj
krajiiikoj narodnooslobodilackoj udarnoj brigadi. Iz ove opstine
je i narodni heroj Danica Materie. Zarobljena je, tesko ranjena,
dok je svojoj ceti vatrom stitila odstupniou. Strijeljali su je fasisti. Mi!ka Bosnie je_ treea zena-heroj iz ove opstine. Poginula
je junacki za vrijeme njemackog desanta na Drvar u maju 1944.
godine. Imala je svega 17 godina.
U Podgrmeeu, u Bosanskoj krajini, jos u pocetku ustanka 1942. godine, organizovani su vojno-po!iticki .kursevi
na kojima su mlad!Ci i djevojke osposobljavani za borbu u redovima Narodnooslobodi!acke vojske. Kroz ove kurseve proslo je
do 1943. godine oko 250 djevojaka.
·
·
Iz opstine Livno u toku rata otislo je 200 zena i
djevojaka u razne brigade pri!ikom njihqvog prolaska na ovu teritoriju. Oko 60 mladih muslimanskih djevojaka iz ove opstine
bile su bore! hercegovacke brigacJ.e.
78
Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozari
1942. godine · u kojoj je ucestvovalo preko 70.000 fasistiCkih vojnika protiv 3. 500 partizana~ svaki muskarac, svaka zena, omladina bi!i su neposredni ucesnici bitke. Iza pojedinih partizanskih ceta stajale su cete djevojaka spremne da prihyate oruzje
iz ruku poginu!ih iii ranjenih partizaml.
Sirom zemlje odjeknuo je pok!ik mlade djevojke
ispod Kozare, Nene Bokanove. Nju su zarobili faSisti i pove!i
je sa sobom. U trenutku kada su prolazili most na rijeoi Uni,
jedan od fasista je rekao: "Sedam godina smrdice Kozara' od va-?
sih ljeseva." Nena se odjednom istrgla iz njiho.vih r1,1kn i skacuci preko ograde mosta u rijeku, viknula: "Sedam stotina godina pjevaee se slava Kozare."
Za vrijeme vazdusnog desanta na Drvar u maju
1944. godine koga su izvrsi!i njema~ki okupatori sa ciljem da
uniste Vrhovni stab Narodnoosloboditacke vojske i druga Tita,u
borbenim redovima otpora, osim oruzanih j edinica, nasao se H
tav narod, Svaka ulica bila je bojno polje, svaka knea uporiste
partizans. Ogromna tehniCka nadmoe neprijatelja pokazala se
nemocnom pred svijeseu i borbenosti naroda. "Gdje su partizan!? Gdje je Tito?" - . Jspitiva!i su njemacki oficiri i gestapov.:.
ci tukuei zene, ubijajuei djecu na njihove oci, paleei kuce; Nijedl;ln glas nije odgovorio, ni jedna ruka nije se podigla u pravcu Titove pecine, za koju su znala i najmanja djeca Drvarske
do!ine. U ovom gradu, proglasenom gradom-herojem, medju
mnogobrojnim zrtvama nasla se i Rada Vranjesevie, clan Oblasnog komiteta Komunisticke partije za Bosansku krajinu i citav
Okruzni komitet SKOJ-a. Medju njima su se herojski borile i
poginule clanovi ovog Komiteta Zora Zeljkovie i Razija Omano.:.
vic.
Za vrijeme IV neprijateljske ofanzive poznate po
tome sto su jedinice koje su u njoj ucestvovale imale zadatak
da spasu od unistenja cetiri hi!jade ranjenika, u jedinice Narodnoos[obodilacke vojske ukljuci!o se preko 600 djevojaka iz krajeva gdje su vodjene borbe. Mnoge od njih prosle su ne samo
kroz oganj bitke na Neretvi, nego i na Sutjesci, kao borci, bolniearke, ne uzmicuei ni pred kakvim zadacima i teskoeama. Zajedno sa ostalim nosi!e su preko rijeke i planina ranjenike i
79
�bolesnike da bi mnoge od njih i same pale u borbama ili podlegle bolestima, osobito tifusu, koji je u to vrijeme harao •.
Bijele seoske marame i nosnje il kojima su krenule po januarskom mrazu na daleke puteve borbe polako su
nestajale. U borbama osvojeno oruzje i vojnicka odijela postali
su nova djevojacka oprema koju su skinule tek poslije oslobodjenja. zemlje,
U SANITETU
Jos prije ustanka mnoge bolnice i klinike bile
su snazna uporista Narodnooslobodilackog fronta. Ljekari - antifasisti, pomagali su pohap8enim komunistima i antifasistima
na taj nacin stc su ih proglasavali bolesnim, prebacivali u bolnicka odjeljenja i na taj nacin omogueavali lakse bjegstvo iz fasistiCkih zatvora. Takvih slueajeva bilo je u Beogradu, Sarajevu i mnogim drugim gradovima.
lsto tako, u toku rata, prebacivani su ilegatno
teski ranjenici u bolnice u okupiranim gradovima, gdje im je ukazivana strucna pomoe i njega. Vee je receno da su mnogo
prije izbijanja rata, u periodu velike odlucnosti naroda da brani
svoju zemlju od fasista, sirom Jugoslavije odrzavani sanitetski
teeajevi na kojima su u prvom redu obueavane zene i djevojke.
Ustanak je od mnogih medicinskih ustanova napravio antifasistiCke tvrdjave iz kojih su iznoseni tajno lijekovi, odlazilo ljekarsko i ostalo medicinsko osoblje u partizane, stvarajuei uslove
za prihvat i njegu ranjenika i pod najtezim uslovima. Svoje redove sirili su neprestano osposobljavanjem novih bolnicara, higijenieara i drugog medicinskog osoblja, To osoblje regrutovalo
se dobrovoljno iz redova mladih zena i djevojaka. A citava sanitetska sluzba bila je neprestano pomagana od hiljada gradjana,
narocito zena, spremnih uvijek da ociste bolnice, da donesu dovoljno hrane za ranjenike i bolesnike, da pripreme odjeeu, da
sasiju posteljno rublje itd. Prilikom pokreta pojedinih odreda,
brigada i drugih vojnih jedinica narod je nosio teske ranjenike,
80
brionuo se za pravljenje nosila, za hranu itd. Prvi zadatak svih
vojnih jedinica prilikom oslobadjanja pojedinih gradova bio je da
pribave sanitetski materijal i lijekove i druge potrebe za ranjenike.
Vee 1941. godine postojalo je na slobodnoj teritoriji u Srbiji osam bolnica i tri ambulante. Osoblje su, pored
profesionalnih ljekara i bolnicarki, sacinjavale i dobrovoljne
bolnicarke. Pri bolnicama su stalno .odrzavani sanitetski kursevi.
Bolnica Kragujevackog partizanskog odreda nastala je na taj naCin sto je u jednoj akciji odreda· sa teritorije
koju je drzao neprijatelj kompletna bolnica. prebacena na slobodnu teritcriju. Pod zastitom odreda, u tcku noCi, kalona od 40
volovskih kola prevezla je cjelokupnu opremu bolnice sa 60 kreveta. U njoj j-e2radilo oko 30 drugarica iz odreda. U bolnici su
se lijeCili ne samo partizan!, nego i mjestani.
Aktivi zena iz okolnih seta organizovali su prikup!janje hrane za bolnicu. Na putevima prema bolnici svakodnevno su hitale zene sa prepunim korpama hrane i drugim da- ·
rovima za ranjenike. Pored hrane, odjeee i obuee, zene su prikupljale i novcanu pomoe ne samo za bobiicu nego i za odred._
U ovu su akciju bili ukljuceni svi aktivi zena na teritoriji koju
je obuhvatao odred.
U bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama
u Ljubljani jos u prvim danima okupacije razvila se jaka organizacija Osvobodilne fronte kojom je rukovodila poznata ljekarka
- komunistkinja dr Bozena Ravnikar. Prvi ranjeni partizan! li~
jecili su se u Ljubljani i to u bolnicama na tri mjesta, gdje su
uspjesno prikrili operacije i lijecenje pod drugim dijagnozama. ·
Medju najvaznijim aktivnostima bilo je sakupljanje ogromnih kolicina sanitetskog materijata i medicinske opreme. Kada''je otisla prva veea grupa ljekara u jedinice NOR-a, za njima su poslali vi~e zeljeznickih vagona tog materijala na oslobodjenju teritoriju, medju·'tim i kompletnu opremu za veliku hirursku poljsku boinicu. Na taj nacin je otislo iz Ljubljane vise grupa ljekara i studenata medicine. Medju njima bilo je od samog pocetka mnogo zena.
81
�u istoriji slovenackog ratnog saniteta oznaeene
su kao izvrsni organizatori partizanske sanitete i zdravstvene
sluzbe medju civilnim stanovnistvom. Doktorice Franja B_idovec
i Paula Jerina - · Lah rukovodile au sa dvije poznate ~rhzans~e
bolnice_ bolnicom "Franja" kod .sela Cerkno u Slovenackom ~n
morju, 'i bolnicom "Paula", koje neprijatelj nije nikada otkno.
· u cjelini, iz Slovenije je poginulo u narodnoos
lobodilackom ratu u borbama i1i logorima 45 ljekara, medju kojima 4 zene i 50 studenata medicine, a medju njima 5 zena.
· Veliki je broj zena lijecnika, koje su aktivno ucestvovale u NOP Hrvatske. Vee u prvoj godini borbi nalazi se
11 vojtiim jedinlcama, partizanskim bolnicama i ambulantama 36
zena-ljekara.
:!ira Petrovoj Gori tokom rata razvijala . se·,- ~
prestano centralna partizanska bolnica; koja je radila za cijelo
vrijeme narodnooslobodilacke borbe i za neprijatelja ostala neotkiivena;
Izgradjivana na nekoliko mjesta u planini, bolnica se. Silstojala od kompleksa brvnara koje su izgradjivali povjerljivi [judi iz okolnih krajeva, kao sto je i citavo snabdijevanje bolnice bilo povjereno narodnooslobodilackim odborima i
masovnim organizacijarna, narocito organizacijama Antifasistickog fronta zena. Tokorn rata ova botnica s e razvijala kao us tanova sa specijalnim odjeljenjirna - za teske ranjenike, za tifusare ili bolesnike od drugih bolesti. Za slucaj da neprijatelj
prodre i ugrozi ranjenike, bile su priprernljene zemunice u koje su za vrijerne neprijateljskih napada u bolnici, sklanjani ranjenici i dr11gocjeni bolnicki materijal. Ovakva krupna ustanova
ne bi mogla opstati ni razvijati se bez neprestane brige naroda.
To znaci da su za nju znala sva okolna mjesta, pa ipak se nikad nije dogodilo da je neprijatelj saznao za nju. U njoj su radili rnnogobrojni ljekari i drugo sanitetsko osoblje, spremni u
svakom trenutku i da uzmu pusku u ruke da bi odbranili svoje
ranjenike sa is tom odanoscu kako su se, u teskim uslovima, nesebicno borili za ·njihove zivote i ozdravljenje. Da istaknemo
sarno jedan od mnogih primjer<>: u ovoj bolnici J'adila je i dr Marija Slezinger. za vrijeme IV neprijateljske ofanzive zarazila se
od pjegavog tifusa i umrla. Njena humka napravljena je iznad .
82
jedne zemunice i tako posluzila kao kamuflaza za ulaz u zemunicu. Mrtva doktorka ostata je i dalje na strazi kraj svojih ranjenika i bolesnika.
Vee u toku 1942. i 1943. godine na oslobodjenom podrucju Hrvatske postojala je dobro organizovana sanitetska sluzba. U to vrijeme vee radi 11 bolnica.
U bespueima planina Bosne i Hercegovina sreeu
se desetine spomen-obiljezja za partizanske bolnice. Bile su to
brvnare koje su izgradili seljaci u kojima su se partizanski
ljekari sa bolnickim osobljem borili za zivote ranjenika. Operacije su cesto izvodjene bez narkoze. Nemalo je primjera
nadoovjecanske izdr:Zljivosti ranjenih boraca koji su bolove odsjecanja nogu ili rukn podnosili bez jauka. Sarno su graSke ledenog znoja svjedocile o njihovirri patnjama. Za vrijeme ofanzive na Kozar! Silgradjeno je desetine zemunica za ranjenike. Nad
njima su bdjele zene. Cesto i same ranjene odbijale su da prime lijeko.ve govoreci: "Cuvaj te to za borce, oni su vazniji od
nas."
Drugog jula 1942. godine u Bosansku krajinu stigle su proleterske jedinice i Vrhovni stab. Mnogo ranije narod
je doznao za priblizavanje ovih jedinica koje su sa sobom vodile i veliki broj ranjenika. Svuda je pripremljen docek kakav
rnoze da priredi samo narod koji se bori. Drvar je tada prihvatio ranjenike proleterskih jedinica. Sve je bilo spremno kada
su stigli ranjeni pro!eteri. I smjestaj u improvizovanim bolnicarna, i dezurne bolnicarke, i radne cete omladinki i zena spremnih da nose teske ranjenike, i stolovi na livadarna puni hrane,
i borbena pjesma, i strukovi poljskog cVijeca, i skrornna seoska odjeea i obuea. Stotine zena i djevojaka drvarske doline danju i noeu su dezurale na smjenu kraj svojih drugova i drugarica, ranjenih proletera.
n istoriji nase Narodnooslobodilacke borbe ostace kao vjecni spomenik humanizma revolucije borba za spas ranjenika u •.•rijeme IV neprijateljske ofanzive. Bila je to ofanziva
120.000 njemackih, l:talijanskih i bugarskih okupatora pomoguuti
kvisiinskim formacijama ustasa i cetuika protiv glavnine nase
vojske od 25 . 000 borHca koja se kretala. sa Vrhovnirn stabom.
83
�Sa nasim borcima bila je c·entralna bolnica sa preko 4. 000 ranjemka, Ova ranjenicka kolona je na volovskim kolima, na ko-.
njima, na nosilima koje su nosili borci i narod presla put od
200 kilometara. 0:1 Karlovca, grada u Hrvatskoj, preko slobodne teritorije Like,' Korduna, Banije, Bosanske krajine, putem
dugim 300 kilometara kretala s e pred neprijateljskom najezdom
u pravcu partizanskih kolona na celu sa Vrhovnim stabom masa
od 50. 000 zena i djece o kojima je takodje trebalo voditi raeu..:
na. Jos toliko naroda napustilo je svoja sela i otislo u zbjegove u snijegom .zavijane planine, te strasne zime 1943, godine.
U uspjesnim, ali teskim borbama za spas ranjenika, njihov broj se stalno povecavao. Ranjenicima se pridruzivao sve veci broj bolesnika, jer je pocela epidemija pjegavog tifusa haraju6i po vojnim jedinicama, desetkuju6i stanovnistvo. Cetrdeset dana trajale su borbe u kanjonu rijeke Neretve
- i zavrsile se potpunim porazom brojno i tebnicki nadmo6nijeg
neprijatelja. Naiie iznurene divizije izvrsile su svoj istorijski
zadatak - spasile ranjenike, razbile neprijateljske formacije i
krenule u dalje borbe. U bici za ranjenike i citav mirod se brinuo za spas ranjenih b bolesnih drugova. To je znacilo odvojiti
posljednji komad hljeba, posljednju litru mtijeka, danju i nocu
preko brda i planina, pod kiiiom metaka, nositi ranjenike. Na
tom polju istrajalo je na hiljade zena, djevojaka, odraslije djece.
Odmah nakon toga, sredinom maja 1943.godine, ·
zapocmJe jedna od najve6ih bitaka Narodnooslobodilacke vojske
Jugoslavije. Na 15.000 iznurenih, polugladnih boraca NOV, koji
uz to vode cetiri i po hiljade ranjenika, na uskom prostoru koji cini tromedju Bosne. i Hercegovine i Crne Gore, napada 120
hiljada okupatorskih vojnika i domacih izdajnika opremljenih najmodernijom tehnikom, opkoljavaju ih sa namjerom konacncig obracuna sa Narodnooslobodilackom vojskom i pokretom. Po cijenu
velikih gubitaka, borci nasih divi zija i brigada probili su obruc
neprijatelja, zadali mu teske gubitke, sacuvali svoje snage, izvukli s voje ranjene drugove. Procjenjuje se da je u sas tavu vojnih snaga Narodnooslobodilacke vojske u bici na Sutjesci, kako
je nazvana ova bitka, bilo 17% zena.
0 brizi za ranjenike kao moralnoj normi revolucije govori i podatak da je jedna od prvih briga Nacionalnog
84
komiteta narodnog ostobodjenja JugoW.avije i Vrhovnog staba nakon priznanja · Narodnooslobodilackog pokreta i Narodnooslobodilacke vojske od strane saveznika i njihove spremnosti da pruze
pomoc narodima Jugoslavije koji se bore protiv fasizma, bila
da se dobije sto veca pomoc za njegu ranjenika u sanitetskom
materijalu, lijekovima i prihvatanju teskih ranjenika, Tako je,
nakon kapitulacije Italije i saveznickog iskrcavanja, omoguceno
prebacivanje nailih ranjenika u posebno za tu svrhu organi:o vane vojne bolnice u Italiji. Sarno u toku 1944. godine lijeceno je
u ovim bolnicama 12,000 .vojnika i oficira Narodnooslobodilacke
vojske Jugoslavije.
Mnogi napisi u nasoj ratuoj stampi govore o
ratnim bolniearkama. 0 njihovim junastvima i spasavanju ranjenika za vrijeme borbe, pozrtvovanosti pri evakuaciji ranjenika, odbrani ranjenika od neprjjateljskih napada,. hrabrom i
savjesnom vrsenju svojih zadataka ispjevano je mnogo potresnih
pjesama u vojsci i u narodu.
Moze se reci da je moralno nacelo partizanskih
bolui.Carki koje one nisu nikada iznevjerile, bilo da je njihovo
mjesto i u zivotu i u smrti sa ranjenicima i bolesnicima koji
su im povjereni. Mnoge su poginule izvlaceci ranjenike ispred
neprijateljskih polozaja, · mnoge braneci prilaze improvizovanim
bolnicama koje je otkrio neprijatelj, mnoge Stiteci ::>dstupnicu
svojim ranjenicima. Mada su vecina njih tek u ratu. postale bolnicarke, svijest o odgovornosti pred narodom i revolucijom ucinila je od njih najodgovornije vojnike revolucije. One su to
bile i onda kada su gladovale da bi hranu ostavile za ranjenike,
kada su bolesne i umorne postizale da i najstrozije komisije
koje su obilazile ambulante i bolnice konstatuju da u njima vlada ''klinicka cis toea".
Tesko je u njihovom slucaju, kao i u slucaju junastva partizanskih boraca, navesti samo nekoliko imena, jer
se radilo o masovnom herojizmu - i mladih studentkinja, i srednjoskolki, i seljanki, i mladih radnica. U njima se povezala svijetla tradicija humanizma zene sa svijescu revolucionarki. Treba
reci - nema zabiljezenog slueaja u toku citavog rata da je bolnicarka napustila povjerene joj ranjenike.
Po bolnicama sklonjenim u dubokim iiumama, po
brigadnim ambulantama, u oslobodjenim selima i gradicima
85
�organizovane su akcije prikupljanja krvi za ranjenike, takmicenja 'u postizanju cistoce,organizovano je uredjenje bolnickog
kruga, krecenje kuca. itd.
Za· sve vrijeme rata briga o zdravlju boraca i
naroda predstavljala je vazan sektor rada i narodnooslobodilackih odbora i vojnih jedinica i masovnih antifasistiCkih organizacija. Partizanske bolnice i vojne ambulante brinule su se ne
samo za ranjene i bolesne vojnike, nego su ukazivale pomoc citavom narodu.
Narodnooslobodilacki odbori i masovne organizacije Antifasistickog fronta zena i Ujedinjenog saveza antifasiatl. eke omladine bile su tijesno vezane sa zdravstvenom sluzbom i
svestrano joj pomagali. U vojsci i u pozadini organizovane su
akcije protiv epidemije pjegavog. tifusa, svraba i drugih bolesti
koje prate rat. Po selima su 'organizovana takmi cenja u odrzavanju cistoce, kreeenju kuca, dezinfekciji odijela, izgradnji sanitarija itd.
U nekim razvijenijim partizanskim bolnicama
vremenom su osnovana i posebna porodjajna odjeljenja (Hrvatska, Slovenija). A svuda na slobodnoj teritoriji zdravstvena sluzba brinula se 0 trudnicama, porodiljama i zdravstvenoj zastiti
novorodjencadi. Mnoge seoske zene u nerazvijenim krajevima
Jugoslavije prvi put su radjale uz pomoc ljekara ili babice. Revolucija je utirala puteve srecnij em materinstvu ne samo od ovog teskog, neljudskog, ratnog, nego i od onog kakvo je za mnoge zene bilo u staroj Jugoslaviji. (Prema sluzbenim podacima
iznesenim od strane predstavnika Jugoslavije na Balkanskom kongresu, odrzanom 1938. godine u Beogradu, u vezi sa zastitom
djece izneseno je da je 35.685 sela bez babice, a da samo 1%
zena radja svoju djecu u porodilistima. Svega jedna treCina djece dozivljavala je 20 godina starosti.)
86
RA TNA DJETINJSTVA
Najpostresnije stranice ratova ispisuju o - ratnim djetinjstvima. Fasizam nije unistavao djecu samo bombama
izbacenim na civilna miselja., nije im ubijao samo roditelje, ostavljao ih bez hrane - on ih je svjesno i sistematski unistavao,
Pored zlocina genocida koji je Jugoslaviju kostao nekoliko s totina hiljada djece, on je unistavao djecu svih jugoslovenskih rodo~
ljuba, svih antifasista.
0 tome pise i nekadasnji djecak sa Kozare Dragoje Lukic, koji je kao djeeak ovo stradanje i sam dozivio:
"Julskih dana 1942. godine poslije proboja obruea na Kozari, fa sis ti su, radi odmazde, poveli ogromne kolone naroda u logore. Oko 80. 000 s tanovnika Kozare, od toga
23,000 djece odlazilo je u neizvjesnost, tamo kuda su ih fasisticke puske gonile.
Rijetke su bile majke koje su imale samo po jedno dijete. Ustase su uzimale prvo dijete iz narucja, a onda i
onu malo odrasliju. Tu, pored stroja, stajali su ceradama .pokriveni kamioni, u koje su ustaske sluzbenice slagale djecu otrgnutu od majki.
Sutradan s mo dosli na red i mi, najstarija dj eca. • • Za trenutak sam as tao bez d va brata i sestre, svi mladji
od mene. Najmladji, Marko, imao je nepune tri godine. Kada
je oduzet, umjesto imena dali su mu broj. (Nasli smo se tek
poslije 12 godina, 1954, godine.) Strini Jovanki oduzeli su pet
djevojcica, sve su bile ispod 15 godina. Ostao joj je bio samo
jedinac sin Djoko. Nadala se da ce bar njih dvoje ostati negdje
zajedno. Ali, kada su i nas poceli postrojavati, majka se, grcevito drzeci sina opirala. Drzali su se tako cvrsto da ih niko na
svijetu, u tom trenutku, ne bi bio u stanju razdvojiti. Medjutim,
ustasa ciji mi je lik i do danas ostao u sjecanju, sa dva revolverska pucnja, ucinio je da su majka i sin - Jovanka i Djoko ostali vjecno nerazdvojeni ••• "
87
�Najveci bro) djecjih koncentracionih logora nalazio se u okblini velikih gradova, narocito Zagreba (Jaska i
dr, ). Zagrebacka partijska organizacija vee od prvih dana okupacije okuplja sirok krug aktivista koji, uz masovnu podrsku
stanovnistva, rade. na spasavanju djece iz· fasistickih logora.Iz. medju ostalih, akcija, organizovani su odlasci na stanice kuda
su prolazili: transport! sa zarobljenom djecom. Narod je donosio djeci hranu, odjeeu i druge potrebe. Morali su to ciniti krisom. Mnogi su bili spremni da uzmu djecu, pa kada to sp~ovod
nici nisu dozvolili, desavalo se da, koris teci stani ene guzve, i
· bez pitanja uzmu poneko dijete.
Organizovane su posebne grupe antifasistkinja
koje su se javljale za dobrovoljne bolniearke Crvenog krsta i
na taj naCin dobijale mogucnost da udju u logore ili da zarobljenoj djeci ukazu pomoc u prihvathim stanicama gdje su ih fasisti skupljali za odlazak u logore. Stotine bolni earki, medicinskih
sestara, ljekara, pedagoga na razne nacine su nastojali da olaksaju zivot ove djece. Medju prvim organizatorima ovih akcija
bila je Tatjana Marinic, istaknuta zagrebacka revolucionarlta.
Mnogi od ovih aktivista svjedocili su pred komisijama za utvrdjivanje zloCina okupatora i njegovih sluga. To su stranice i
stranice dokaza o svireposti i bezumlju fasizma.
Trebalo je dugo vremena da djeca koja su prezivjela te strahote izidju iz trauma, iz potistenosti, da se oslobode uspomena na spaljeno ognjiiite, na mrtve roditelje, na svoja Lutanja po surovom svijetu rata u kojem se djeca nisu smjeLa ni igrati, ni smijati, ni plakati •••
Okupatori i kvislinske vlasti nastojali su da se
doeepaju djece rukovodilacaN-arodnooslobodilackog pokreta i narodnih boraca. T ..ko su nakon hapsenja i strijetjanja heroja Rade Koncara, njegovu zenu bacili kroz prozor, jer nije htjela da
kaze gdj e se nalazi njihova iiestomjesecno dijete. Za tim sestomjesecnim djetetom izdata je i potjernica!
Poznat je slueaj jedne male partizanske grupe u
Crnoj Gori koju su opkolili fasisti. U grupi je bio Jagos Habren
i njegova drugarica i dva brata ·partizan! Vidakovi c. Da bi ih
prisilili na predaju, fasisti su pred peCinu iz koje su davali otpor doveli njihovu djecu prijeteci da ce na njihove oci pobiti
djecu ako se ne predaju. Da bi spasili djecu, oni su se predali. Na dalje pokuiiaje da ih natjeraju da se odreknu svoga ubjedjenja, pa da ce im pokloniti zivot, odgovorili su: "Mi sa varna
nemamo iita da razgovaramo. Mi smo se predali naiioj djeci, a
ne varna." Strijeljani su.
U selu Bojnik u Srbiji bugarski faiiisti su satjerali u barustine citavo selo trazeci od njih da otriju partizane.
Kada nisu uspjeli poceli su masovno ubijanje. Bilo je i nekoliko
trudnica, od kojih je jedna, Vidosava Kostic, upravo dobila porodjajne bolove. U njenim najtezim porodjajnim mukama, komandant joj j e rekao: "Aka rod is zensko dijete opros.ticu i tebi i
njemu zivot, ako rodiii muiikarca - ubieu obadvoje." Rodila je
kcerku i taka ostala ziva. Prvi pogled njenog djeteta pao je na
krv i mrtvace.
U znak odmazde nad partizanima samo u malom
selu Vataiia u Makedoniji ubijeno je trinaestoro djece, itd.
Borba za zi vot djece bila je sadrzina svih akcija
Narodnooslobodilackog pokreta, njegove vojske, narodne vlasti,
masovnih organizacija.
U samoj Ljubljani u povjerljivim porodicama za
sve vrijeme rata cuvano je vise od stotinu djece - malih ilegalaca, djece politickih i partizanskih rukovodilaca.
Ana Ziherl-Mami, sa svojim saradnicima - aktivistkinjama OF, s ve do oslobodjenja se brinula za bezbjedan dom
i zbrinjavanje ave partizanske djece koje su fasisti trazili da bi
se na njima svetili roditeljima, Vise puta morala je djecu premjestati na drugo mjesto ako se posumnjalo da neprijatelj kontroliiie porodicu sa djetetom. Za sve vrijeme rata okupatori i domaci izdajnici nisu uilli u trag ni jednom djetetu.
U Hrvatskoj su, u toku narodnooslobodilacke borbe osnovama 83 djecja do rna sa 10.000 djece, a nekoliko hiljada
djece smjeSteno je po privatnim porodicama. Najveci broj ove
djece hila su iz ustanickih krajeva Like, Banije,Korduna, Gorskog
kotara i Bosanske krajine. Otvorene su dvije djecje bolnice i bolnicko odjeljenje za djecu u vojnim partizanskim bolnicama.
Prvi <;ljecji dom u Bosni i Hercegovini osnovan je
u Podgrmecu. Tu su smjestena djeca sa Kozare, koju su hrvat.ski
89
�partizani oslobodili iz djecjeg koncentracionog logora u Jaski
u b(izini Zagreba.
·~
.
Na oslobodjenoj teritoriji Srbije, u takozvanoJ
UZ.ickoj republici, vee 1941. godine otv~r':ni ~u dj~cji dom_~vi
za djecu poginulih part~zana, z~ djecu lZbJegllca.'. 1td. 0 nJlrna
su vodile brigu zene. Zene Maeve su za sve vnJeme rata posvjecivale najvecu paznju izbjeglicam_a_ iz d_:~ih kra.jeva J~o~
slavije koji su u njihovim selima nash uto01ste. Br1ga o dJeCl
bila je zajednicki organizovana.
u
toku rata, u okviru Ujedinjenog saveza antifasisticke omladine Jugos[avije, stvorena je i masovna pionirska organizacija kojom su bila obuhvacena sva djeca oslobodjene teritorije. Jos prije stvaranja organizacije, djeca su po ugledu na ·partizane pocela da se okupijaju, naoruzavaju "puskama!' izdjeljanim od drveta, da presrecu nepoznate prol~zni~e i
traze propusnice, da obavjestavaju partizane o svemu sto 1m
se cinilo sumnjivim, da ucestvuju u poslovima odraslih - sjetvi zetvi, pohadjanju bolnica itd. Raznosili su radio-vijesti,
biii kuriri. Rat je promijenio djeCje igre i zelje. Sada su se
igrali partizana, a najveca zelja im je bila da dobij~ partizan~
sku kapu sa petokrakom zvijezdom i - olovku. PoshJe stvaranJa
pionirske organizacije, organizovani su analfabetski tecajevi za
nepismenu djecu, a kasnije i skole.
Iz ove generacije djece izrasli su posljeratni graditelji pruga, putova, novih fabrika, mladih oficira, inzenjera,
ucitelja, ljekara, radnika ••.
PRVI PUT NA BffiALISTIMA
_Kada su se, uporedo sa vojnickim akcijama i sve
veClm brojem vojnih jedinica, poceli formirati organi nove narodne vlasti, narodnooslobodilacki odbori, zene Jugoslavije su
prvi put u svojoj istoriji birale. i bile birane. vee 1941. godine
skoro da nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane zene.
90
U Crnoj Gori, u prvim danima ustanka, proglasena je ravnopravnost zena i njihova pravo na ulazak u organe
narodne vlasti koja se stvarala. Vrhovni stab NOV u februaru
1942. godine donio j.e dva dokumenta: o zadacima i ustrojstvu
narodnooslobodilackih odbora i objasnjenje i uputstva za njihov
rad u oslobodjenim krajevima. U tim dokumentima je takodje.
podvuceno da zene imaju pravo da biraju i da budu birane. Sve
odluke i druga akta iz ratnog perioda sadrze nacela o ravnopravnosti zena. Naeelo ravnopravnosti zena zapisano je u najznaeajnijim aktima sa pravom zakona - Deklaraciji o pravima ·
gradjana Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Jugoslavi~
je i zemaljskih antifasisti ckih vijeca.
Ustanicka vlast u Crnoj Gori u prvim revolucionarnim aktima proglasila je da su zene ravnopravni gradjani i
tako ozivotvorila program KPJ u pogledu ravnopravnosti zena.
Privremena vrhovna komanda narodnooslobodilackih trupa Crne
Gore, Boke i Sandzaka objavila je 22. jula 194_1_. godine saopstenje u kome se kaze: "Pravo birati i biti biran imaju svi gradjani koji su napunili 18 godina, muskarci i zene, bez obzira
na vjeroispovijest, nacionalnost i rasu. Pravo glasa irnaju, .razumije se, i vojnici. · Nemaju pravo glasa lica koja su se bila
stavila u sluzbu okupatora." To je prvi put u Crnoj Gori da
zene uzimaju ucesce u izboru organa vlasti.
Na prvim izborima za narodnu vlast u Hrvatskoj,
zene-odbornike susrecemo podjednako i u gradovima i u selima.
U Dalmaciji je, na· primjer, 1942. godine bilo oko 110 zena u
narodnooslobodilaCkim odborima, 1943 - oko 320, a 1944 - 965
zena. Slicno je, i u ostalim krajevima Hrvatske. U Slavoniji je,
na primjer, bilo u narodnooslobodilackim odborima oko 600 zena, a vise od 300 zena na raznim drustveno-politickim duznostima. U Istri je bilo oko 400 zena u seoskim i oko 50 zena u
opi!itinskim, kotarskim t';okruznim narodnooslobodilackim odborima. ·u Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodjenja Hrvatske izabrano je preko 20 zena.
Broj zena izabranih u narodnooslobodilacke odbore u Sloveniji prema prosjecnoj ocjeni, predstavljao je vise od
jedne trecine svih izabranih. Posta je veliki broj muskaraca odlazio u partizane, zene su u odborima samostalno obavljale veoma teske zadatke i poslove. U nekim odborima birane su i
91
�radile same zene. Jedanaestog septembra 1943. godine odrzani
su izbori za Zbor odposlancev slovenskega naroda (Vijece delegata slovenackog naroda) koje se sastalo 3. oktobra 1943.godine
u Kocevju. Vijece su sacinjavali delegati narodnooslobodilackih
odbora Osrobodiln~ fronte iz vecine slovenackih pokrajina, kao
i borci Narodnooslobodilacke vojske.
Na ovim izborima aktivno i pasivno pravo imali
su svi muskarci i zene koji su napunili 17 godina starosti. Od
572 delegata-ucesnika Zbora u Koeevju na kome je izabrana prva Slovem1cka skupstina bile su 62 zene. Od 120 C!anova prve
Slovenacke skupStine bilo je 12 zena. U delegaciji od 40 clanova koja je izabrana za zasjedanje AVNOJ-a bile su tri zene.
U Makedoniji nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane i zene. Na zasjedanju Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Makedonije medju 122 clana bilo je
6 ~ena, a za zasjedanje AVNOJ-a su delegirane tri Makedonke.
U Bosni i Hercegovini u toku rata birano je u
seoske i gradske narodnooslobodilacke odbore preko 3. 000 zena.
Isto tako, zene su birane u opstinske, sreske, okruzne i oblasne narodnooslobodilacke odbore. U Zemaljsko vijece narodnog
oslob.odjenja Bosne i Hercegovine birano je vee na prvom zasjedanju 1943. godine 5 zena.
· ·
To su samo neki primjeri afirmacije zena u drustveno-politickom zivotu zemlje u toku narodnooslobodilacke borbe i revolucije. Oni su izraz spremnosti zena za borbu i izraz
dosljednosti Komunisticke partije u borbi za ravnopravnost zena
kao neodvojivog dijela programa oslobodjenja radnicke klase i
borbe za socijalizam.
Izbori za odbornike narodnooslobodilackih odbora
su vrseni na najsirim skupovima naroda. Z;tdaci narodnooslobodilackih odbora nisu hili laki. To je bio nepres tahi rad za potrebe fronta, organizovanje abrade zemlje, smjestaj porodica koje
au ostale bez krova, pomoc u radnoj snazi domacinstvima ciji
su clanovi otisli u Narodnooslob,odilacku vojsku i partizanske odrede, prihvatanje naroda koji se povlacio pred neprijateljem,
briga o ratnoj sirocadi, prenos ranjenika u partizanske bolnice,
92
organizovanje smjeiltaja i ishrana vojnih jedinica, organizovanje
zbjegova naroda i sklonista za ranjenike u slueaju prodora neprijatelja, sakupljanje i sklanjanje rezervne hrane za potrebe
vojske i drugi poslovi. Sve je to zahtijevalo da u odbore dodju
najsposobniji i 'najsvjesniji clanovi Narodnooslobodilackog pokreta. Izbor zena nije, prema tome, znacio formalnu potvrdu njihovog prava da budu birane, nego povjerenje naroda da ce izabrane zene sigurno i svjesno izvrsiti sve poslove. I one su to
povjerenje opravdale.
Upadljive osobine te prve generacije zena koje
su birane u organe narodne vlasti bile su, osim odgovornosti,
nepomirljivost prema svakom oportunizmu, prem'a sebicnosti,
vjernost zadacima revolucije. Ucesce u vlasti one su shvatale
kao veliku duznost i licnu odgovornost pred narodom. Radno
mjesto odbornika i odbornica bilo je za plugom, na pjesackim
stazama sa hranom i odjecom za vojsku, na strazarskim mjestima iznad sela; njihova imena bila su prva na spiskovima davalaca za vojsku. Biti u vlasti znacilo je tada najvise raditi,
najvise dati za borbu. Da su zene to cinile, svjedoci cinjenica
da je sve veci broj zena biran u odborima, zena u bijelim iii
crnim maramama, iza cijeg se skromnog lika krila volja, snaga i sposobnost neumornih pregalaca i revolucionara. One su
izrastale iz milionske mase zena kojima je revolucija otvorila
puteve iz tame i ropstva u kojima su do tada zivjele.
Ucesce u izborima za narodnooslobodilacke odbore i druge organe ·narodne vlasti za zene je bio veliki dogadjaj
u zivotu. u svecanim povorkama, ozbiljne i dostojanstvene, pod
trobojkama sa petokrakom zvijezdom i crvenim zastavama sa
srpom i cekicem, izlazile su na biralista s vjesne svoje odgovornosti, svjesne da i od njih zavisi huducnost zemlje. Nisu bili
rijetki slucajevi da su clanovi porodice ili komilije na nosilima
donosili bolesnike, starice i starce, da im ispune zelju da daju
svoj glas na izborima. lzborne komisije su najcesce biljezile
stoprocentno ucesce biraca, sto je odrazavalo jedinstvo na:;oda
u borbi za s[obodu.
93
�ANTIFASISTICKI FRONT ZENA
Od prvih dana ustanka partijski komiteti i organizacije posvetile su najvecu paznju okupljanju zena u Narodnoostobodilacki pokret kako na oslohodjenoj, tako ! na okupiranoj
teritoriji.
-
U svim selima i gradovima koje je oslohadjala
rna i na kratko vrijeme narodna vojska odrzavani su razgovori
------"\__·
sa zenama, formiranr aktivi zena pristalica Narodnooslobodilackog pokreta sa. zadatkom da politick! djeluju medju zenama. Poseban. rad sa zenama imao je svoje opravdanje zbog toga sto je
za ogromne mase zena, osobito sa seta, to znacilo prvo p(Jliticko i drustveno organizovanje zbog toga sto je to bilo prvi put
da se govori o potozaju zene i zbog toga sto je postojao niz poslova koje su najuspjesnije mogle organizovati i izvrsavati zene.
Kod Muslimanki je pqsebno organizovanje bilo nuzno i zbog obicaja da sakrivaju lice pred stranim muskarcima.
Tokom rata Antifasisticki-front zena okupio je u
svoje redove oko dva miliona zena Jugoslavije. Pored Ujedinjenog -saveza antifasisticke omladine Jugostavije koja je okuptjala
mladice i djevojke bila je to najmasovnija organizacija .Narodnooslobodilackog fronta Jugoslavije. Pocela se oformtjavati odmah
pcislije okupaCije u obliku aktiva, i!egalni!i odbora da bi sa .nastajanj em slobodneteritorije postala masovna politicka organizaCIJa sa jasnim politickim programom :.. bbriti se za oslobodjenje
svoje zemlje i za novo uredjenje Jugostavije.
·
Mada. nije bila dominan~na, tema ravnopravnosti
zena hila je s talno prisutna u politi ckom radu medju zenama,
povezana sa s vijescu da od ishoda borbe u kojoj ucestvuju zavisi i trajno. qstvarenje ravnopravnosti. Masovno ucesce zena u
Narodnooslobodilackom pokretu dalo je narodnoostobodilackoj borhi i revoluciji svenarodni karakter i jednu novu dimenziju:. pored nacionalne slobode i ravnopravnosti naroda, ostobodjenja ktase - i ukidanje diskriminacije prema potu. Za zene je parola o
postjeratnom uredjenju "Necemo povratak na staro" imala dvostruko znacenje.
94
Organizacija nije hila sama sehi cilj. Ona je hila velika politiCka skota miliona zena iz koje su se formirate
zene-horci, partijski rukovodioci, clanovi odbora Narodnoostohoditackog fronta, ctanovi narodne vtasti. Rukovodstva i organizaeije Komunisticke partije posvecivate su najvecu paznju kako masovnom okupljanju zena, tako i uzdizanju zenskih kadrova za razne drustveno-potiticke funkcije.
U decembru 1942. godine odr:Zana je Zemaljska
konferencija Antifa!listickog fronta zena Jugostavije. Zene-ratnici
sa puskama i homhama na sebi, seljanke, intelektualke, radnice,.
zene pokrivena tica - sve sjedinjene zajednickom horhom za slohodu zemljjl, predstavljate su zene Jugostavije na ovom skupu.
Mnoge od njih imale su na svojim tijelima oziljke od rana zadohijenih u horhi, ruke su im bite pune zuljeva, u srcu su nosile
tugu zbog pogibije najmilijih, ali bite su ponosne !ito su svoju
duznost prema domovini easno vrsile. One su predstavljale milionsku armiju zena u borbi protiv fasizma. Pozdravljajuci Konferenciju, drug Tito je rekao:
"Vasa danasnja skupstina ima veliki istorijski
znaeaj. Antifasisticki pokret zena postoji u Jugoslaviji vee odavno, ali nikada nije mogao u svojoj punoj organizacionoj form!
do:: do tak~og izrazaja kao sto je danas do sao. To je zas tuga
nas1h stavmh boraca koji su dali svoje zivote, svoju krv i onih
koji. ~e bore u svim dijelovima nase napacene zemlje. Zene JugoslaVIJe pokazale su svoj herojizam jos u ono vrijeme kada se
tek zacinjao antifaSisticki ppkret zena, 1936. god!ne, tezeci da
budu u prvim redovima borhe za ugnjetene i izrabtjivane narode
Jugos!avije. Danas Antifasisticki front zena ima visestruki znacaj. Zene se bore danas rame uz rame sa muskarcima ~a stobodu naroda ,Iugostavije, protiv zvjerskih okupatorskih osvajaea
i proti v njihovih domacih stuga. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, protiv fasistickog sistema, srednjovjekovnog ropstva, ltakav postoji u Njemackoj. One se bore za nezavisnost svojih naroda, a to je sastavni dio vetike borbe za njihovu ravnopravnost koju su nasim zenama u staroj Jugostaviji osporavali, nc dajuci im ni pravo glasa, ni pravo od!uci vanja o
pitanjtma drustvenog zivota. U ovoj borbi one se bore danas i
za ravnopravnost zena. U ovoj nejednakoj, nadcovjecanskoj borbi
one su dokazale da su imate pravo traziti s voju ravnopravnost,
95
�one su to dokazale SVOJiro ·zivotiroa, svojom krvlju na polju bitke sa njemackiro, italijanskim, roadjarskim fasistima i ostalim
osvajacima.
Kqeri .nasih naroda stale su u prve redove Narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda .Tugoslavije.
Nasa pozadina je, vise nego ista drugo, dokaz koliko su one
. svjesne ovog istorijskog momenta, kada se odlucuje sudbina citavog covjecanstva, kad se odlucuje sudbina zena. I bas zato,
ova danasnja skupiitina iroa ogroman istoi"ijski znaeaj. Nase zene, nase kceri, majke, ucestvuju s puskoro u ruci u narodnooslobodilackoj borbi. Ja se ponosiro sto stojim na celu Armije
u k9joj ima ogroman broj zena. Ja mogu \<;azati da su zene u ovoj borbi po svom herojizmu, po svojoj izdrz!jivosti bile i jesu
na prvom mjestu i u prvim redovima, i nasim narodima cini
cast Sto imaju takve kceri."
Drug Tito je posebno istakao znacaj sirokog neesea zena u ratu i revoluciji, jer su one patnje toga doba nastojale umanjiti borbom za svakog covjeka, za svako dijete, unosect u svoj :r:>ad plemenitost i hrabrost materinstva. Drug Tito
je to ovako izrazio:
"Zene su unosile humanost u nasu borbu i ona
se prenosila i na sve nase borce. Tako je u toku rata cuvanje i
spasavanje ranjenika predstavljalo rooralnu obavezu svakog naseg
borca. A nju su bas zene unijele roedju nas. Taj humani elemenat odigrao je ogromnu ulogu u jaeanju" borbenog morala, jer
su nasi !judi znali. da ~ ako budu ranjeni, biti ucinjeno sve da
se spasu. To je bio s[ucaj i kod Prozora, za vrijeme IV nepri'jateljske ofanzive kada smo. nosili sa sobom 4. 000 ranjenika, a
i u drugim situacijama."
Na konferenciji U Bosanskoro Petrovcu organiza...:
ciono je oformljen Antifasisticki front zena sa zadatkom politicke
borbe za dalje okupljanje zena u narodnooslobodilacku borbu. Time ce zene postati jos aktivnija snaga bez koje se pobjeda nad
fasizroom nije mogla zamisliti.
Na konferenciji je za predsjednicu C entralnog. odbora Antifasistickog fronta zena Jugoslavije izabrana Kata Pejnovic, seljanka, prvoborac iz Like, narodni heroj. Od 1938. godine postala je clan Korounisticke partije, a 1940. godine birana
96
je u Okruzni koroitet KPJ za Liku. Na konferenciju je dosla u
crnini - u roasovnoro pokolju koji su izvrsili ustase u njenoro
selu zaklani su jos muz i tri sina. A ona je sa hiljadama majki nastavila da se bori.
Clanice Antifasistickog fronta zena regrutova!e
su se iz milionske mase rodoljubivih zena, provjerenih u nizn
radnih, politickih, ku!turno-prosvjetnih, zdravstvenih akcija ko,je su, zajedno sa citavim narodom, obavljale na slobodnoj teritoriji. One su stasale u drustvene aktiviste u stotine radnih brigada koje su orale, Impale, znjele zito pod zastavama na kojirna je pisalo "Sve za frone• ili "Nf zrno zita okupatoru".
Bile su to zene koje su u radionicama formiranim jos 1941. godine na es!obodjenoj teritoriji Srbije, Vojvodine i drugih krajeva polagale partizansku zak!etvu, zivjele vojnickim zivotom brinuci se za oprerou m!adih partizanskih odreda i ranjenih boraca. One su prekopavale ceste da zadrze neprijateljske tenkove dok se ne iskopaju zemunice za ranjenike.
One s trazare sa puskom u ruci na granici s lobodne teritorije.
Rade na evakuaciji stanovnistva za vrijeme neprijateljskih ofanziva, organizuju zbjegove naroda u snijegoro zavijanim planinama, sklanjaju zalihe · hrane da n e padnu u ruke fasistima. One
probijaju neprijateljske b!okade i donose dragocjena obavjestenja
nasoj vojsci. Nose ranjenike i bez straha se bore za zivote boIesnika od zaraznih bolesti.
Na -primjer, samo u sest srezova Srema, 1943.
godine, bilo je 13. 500 zena u organizacijama Antifasistickog
fronta zena.
Snabdijevanje vojske bila je svakodnevna briga ovih organizacija u Sremu. Da bi sabirni akcijama dati joii vise poleta, organizovale su pocetkom septembra 1943. godine utakmicu u sakupljanju priloga za vojvodjanske i druge brigade u
Bosni. Takroicenje, koje je trajalo deset dana i obuhvatilo svih
sest srezova Sreroa, snazno je zatalasalo ne samo AFZ vee i
omladinske i druge organizacije i dalo vanredne rezultate, iako
je sprovedeno na terenu gdje su fasisti cesto upadali i pljackali
stanovnistvo.
u
Skupljt;)ne stvari - medju kojima je bilo namirnica svlh vrsta, zatim odjece, obuce, rublja, platna, vune, cebadi,
97
�ci!ima, sapuna, duvana, zavoja, raznih lijekova, pa do pribora
za jelo i cetkica za zube, slate su borcima. Borel su bili obradovani ne samo poklonima ve6 i pismima koje su nasli medju
darovima sa adresom: "Nepoznatom borcu". - Ovakve i slicne
akcije ucvrsiiivate· su jos viSe bratstvo izmedju naroda Srema i
Bosne,gdje su se vojvodjanske brigade borile zajedno sa bosanskim brigadama.
Poslije njernacke oktobarske ofanzive 1943.godine
u S loveniji u svim podrucjirna snazno se razvio Antifasisticki
front zena kao realizacija zaklju:Ciika Prvog slovenackog kongresa odritanog u selu Dobrnic u Dolenskoj u oktobru 1943.godine.
Kao primjer navodimo rnalu Belu krajinu, gdje je bilo tada organizovanih, pored okruznog odbora, jos deset rejonskih i dva
mjesna odbora, ad 212 seta 130 je !malo seoske odbore, a u
36 seta radile su i povjerenice. ·
Zene su aktivno ucestvovale u partizanskim strazama koje su organizovane pri narodnooslobodilackim odborima.
U jednom ratnom izvjestaju iz Grne Gore pise: "Drugarice vrse
dobra svoje duznosti. arganizovale su zenske straze na onim
mjestima kuda se ide u Podgoricu. One vrse preterese i kontroliliu sve one koji idu i dolaze iz varosi." U jednom partijskom
izvjestaju od marta 1942. godine pii§e: "Obicna je pojava da zenska omladina drzi straze i ide u patrote po selima sa puskom,
revolverom i bombama." Slicna situacija bila je i u drugim
krajevima. Komandant jednog odreda u Crnoj Gori obavjestava:
"Svuda gdje sam prolazio - putem ill selom - naisao sam na
zenske patrole sa puskama koje kontrolisu teren."
KULTURNO-PROSVJETNI RAD I
'
UMJETNICKO STVARALASTVO
-
Usred najtezih borbi pocelo je u Jngoslaviji rjesavanje velikog problema zaos~losti - ogromna nepismenost
stanovnistva, osobito zena; 370 mladica i djevojaka osposobljeno
je za rukovodioce analfabetskih tecajeva u Bosanskoj Krajini. Te-'
cajevima j e bHo krajem 1944. godine obuhvaceno oko dvanaes t i
98
po hiljada polaznika, rnedju kojima je bilo najvise zena i omladinki.
Krajem 1944, godine radilo je na oslobodjenoj
teritoriji Bosne i Hercegovine preko 300 osnovnih skola sa
30. 700 ucenika i ucenica i 455 ucitelja.
Od s eptembra 1943. godine do oslobodjenja, u
Sremu je radilo cetrdesetak partizanskih skola i jed an uci teljski kurs.
Slicno je bilo i u Makedoniji, _Kosovu, Crnoj
Gori, dijelovima Hrvatske i Srbije - svuda gdje je postoja[a
oslobodjena teritorija.
Zene, majke _i djevojke Slovenackog primorja,
nakon prikljucenja ove teritorije Sloveniji i novoj Jugoslaviji,
posebno su se brinule o osnivanju i · razvoju partizanskih skola,
pa je za kratko vrijeine osnovano 477 takvih skola. Sta je za
roditelje i djecu Primorja u to vrijeme znaci.la slovenacka skola, najbolje su znali oni sami, jer su vise od 20 godina osjecali na sopstvenpj kozi diskriminaciju u fasistickim italijanskim
skolama i iz njih cesto izlazill .neuki i slabo pismeni. Nedostatak ucitelja .nadoknadjivan je na taj nacin sto su ·se mnoge mlade djevojke osposobile to!iko da su mogle uspjseno raditi- sa
djecom u skolama.
Partizanske sko!e osni~aju se u 1944. godini takodje u drugim · podrticjima Slovenije, u DoJenjskoj, Beloj krajini, Gorenjskoj. Po nepotpunim podacima, u avgustu 1944. godine, bilo je na slovenackoj teritoriji 430 skola, 735 ucitelja i
skoro 30.000 ucenika. Jos u to vrijeme osnivaju se i savjeti roditelja koji pomazu uciteljima da lakse savladaju mnoge pocetne
pote sko6e u radu sko [a.
Poseban dojam os tavlja primjer patriotizma, borbenosti i odanosti idea lima za koj e se borila KPJ i s vi nasi narodi, koji je pokazala organizacija Antifasistickog fronta zena u
E 1 Shattu, u Egiptn.
Potkraj 1943. godine neprijatelj vrsi osobit pritisak na Dalmaciju, te se javlja potreba da se evaknira stanovnistvo s tog podrucja. Posta je postignut sporazum sa saveznicima da prihvate izbjeglice, Qblasni NOO Dalmacije evakuirao je
99
�s tanovnistvo jednog dijela Dalmacije. Od pocetka evakullcije, u
januaru 1944. godine, pa do posljednj1h skupina evakuirano je
oko 28.000 osoba, najviBe starih !judi, zena i djece. Evakuacija je vr8ena u Egipat (El Shatt, Katatba, Tolumbat).
U organizaciji politiCkog, socijalnog i kulturnog
zivota zb!jega, intenzivno su sudjelovale i zene kojih je u zbijegu bilo 10. ooo. c:ne su organizovale radne cete kako bi zivot u
zbijegu normalno tekao. Treba napomenuti da je narod u zbijegu u pocetku bio u vrlo tel!kom polozaju, jer ssveznicko snabdijevanje zbijega hranom, odjecom i sanitetskim materijalom
nije moglo zadovoljiti s ve potrebe zbijega. Klimatski uslovi bill
su takodje nepovoljni, te je dolazllo do brojnih slueajeva boleat! i umiranja, posebno medju malom djecom. Zene su radile
u rejonskim kuhinjama zbijega, u krojaCkim radionicama, u
djecjim domovima, domti staraca, bolnicama, odrZavale nastavu i teeajeve. OOim .tOgil;'\lcile.:wna.uciteljskim i bolniearskim
teeajevima da bi sto vise koristile narodu i zbijegu.
Treba reCi da je u tim ratn1m- uslovima na s lobodnoj teritoriji, pored politickog i prosvjetnog bio zastupljen
i kulturno-umetnicki rad. U partizane su dosli naucn1ci, knjizevnici, pedagozi, slikar1, muzieari, glumci 1 drug! umjetnici. O!i
su znaeajno doprinijeli organizacij1 prosvjetnog i kulturn~umjet
nickog rada koji se razvijao u svim vojnim jedinicama 1 na oslobodjenoj teritoriji. I dok je u okupiranim gradovima l"ladalo
takozvano kulturno cutanje (u Ljubljani je takvu akciju proglasila
Os vobodilna fronts vee 1941. godine), mnogobrojni umjetnici antifasisti stvarali su u selima, u vojnim jedinicama, nalazeci
inspirac1ju u velicanstvenim djelima svoga naroda. A pored profesionalnih stvaralaca, javljale su se na stotine amatera- pjev~~::
ea, glumaca, pjesnika, samoukih slikara. Medju njima je i veliki broj zena.
0 tome svjedoce mnogobrojni napisi u stampi iz
doba rata, narocito u listovima i easop1sima AFZ-a kojih je bio
veliki broj. Oni su u pocetku stampani u nialom .broju primjeraka (na ciklostilu, Sapirografima), a kasnije i u stamparijama
koje su osnovane prilikom ulaska u pojedine gradove. Tako je u
Bosni i Hercegovini izlazio zenski list za Hercegovinu, za Istot\nu Bos nu, a pred kraja rata poeeo je da izlazi i list bosam!kohercegovackih zena "Nova zena'. U Hrvatskoj je izlazito deset
100
zenskih listova i easopisa (kotarskih, okruznih, oblasnih i list
"Zena il.horbi", glasilo Antifasisti;iikog fronta zena Hrvatske).
Od 1. januara 1944. godine izlazi list "Na8a zena", organ Antifasistickog fronta zena Crne Gore.
U Srbiji je pokrenut list "Zora'', organ AFZ Sr->ije, a bi!o je i dva-tri okruzna lists koja su izlazila povremeilO u zavisnosti od vojne situacije.
Pocetkom 1944. godine pokrenut je i list zena
Vojvodine - "Vojvodjanka u borbi".
U Sloveniji zenski listovi pocinju izlaziti irec
1942. godine - najprije u okrugu Novo Mesto pod nazivom "Nasim zenama', a zatirn i u okupiranoj Ljubljani P,ocinje izlaziti
"Nasa zena". Kasnije su ova dva lists spojena u zajednicki list
zena Slovenije pod nazlwom "'Nasa zena". Gotovo u svim krajevirna Slovenije izlazili su takodje zenski listovi i to za ratne
prilike u velikom tira:Zu. Tako je, na primjer, list zena Slovenackog primorja - "Slovenka', stampan u 11 ciklostilnih tehnika.
U oktobru 1944. godine pojavljuje se organ AFZ
Makedonije pod nazivom "Makedonka".
Godine 1942. obnovljen je, .kao list Centralnog
odbora Antifasistickog fronts zena Jugoslavije, "Zena danas".
Mada je u citavoj partizanskoj stamp! bilo napisa o zenama i njihovorn radu, iako je veliki broj drugarica saradjivao u njirna, pojava zenskih posebnih list<iva imala je veliki politicki i kulturno-prosvjetni znaeaj za zene. U njima su, pored clanaka 0 politickoj i vojnoj situaciji, direktiva, clanaka 0
organizacionim problemima AF Z-a i njegovim najvaznijirn zadacirna, znatno mjesto zauzimali dopisi zena sa terena o radu i
borbi, isticani problem! i uspjesi u pojedinim krajevima, objavljivani rezultati pojedinih radnih akcija. Mnogi dopisi govore, osim o radnim akcijama, i o ucenju, o kulturnim priredbama, o
pjevackim horovima koje su zene organizovale, o takmicenjima
u kojem ce se s.elu veci broj zena i djevojaka opisrneniti, cijl'l
ce selo biti cistije itd.
Medju ostalim prilozima u tim listovima nalaze
se i knjizevni pokusaji zena u kojima one, najcesce u stihovima,
opisuju dogadjaje iz borbe ili posvecuju svoje stihove palim borcima, Partiji, SKOJ-u, drugu Titu. Nebrojeni su stihovi koje
su zene posvetile u svim krajevima Jugoslavije jedinstvu i bratstvu nasih naroda ..
101
�-
.
ZA ZIVOTE NASE DJECE, ZA MIR
NASIH DOMOVA-, DA NIKADA VISE
NE BUDE KLANJA I UBIJANJA
MI SMO SE UJEDINILE!
Jedna od najvecih tekovina stvorena u toku rata,
kada su u jedinicama Narodnooslobodilacke vojske rame uz rame koracali sinovi i kceri svih nasih naroda u borbi protiv zajednickog neprijatelja - je jedinsb/o naroda. Bez tog jedinstva ne
bi bilo ni pobjede. Komunisticka partija Jugoslavije, Narodnooslobodilacki front, sve vojne jedinice, sve masovne politiCke organizacije u s vom radu etavljale su njegovanje jedinstva naroda
u svoje prve zadatke.
Medju najljepsa djela nase narodne knjizevnosti
ubrajaju se ona koja su pjesnici i knjizevnici jedne nacionalnosti
posvetili borbi i stradanju drugog naroda. Medju njih spada, na
primjer, poem a hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovacica - "Jam:t', napisana povodom strasnih pokolja koje su ustase izvrsile
nad srpskim narodom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. (Ivan
Goran Kovacic paginuo je u redovima Narodnooslobodilacke vojske.) Veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazar posvetio je svoju
pjeamu "Majka pravoslavna" tragediji srpske zene kojoj su ustase pobile porodicu, spalile ognjiste. Sirom zemlje poznata je
poama pjesnika Muslimana Skendera Kulenovica "Stojanka, majka
Knezpoljka", posve6ena zeni i majci sa Kozar e. Tesko bi bilo
navesti sva veca i manja knjizevna i umjetnicka djela koja obradjuju temu jedinstva naroda.
Ogromne mase zena brzo su shvatile da je borba
za bratstvo i jedinstvo jedini put miru i slobodi, jedini put pobjedi nad okupatorom. Na mnogim konferencijama sale su bile, pored ostalih, ukrasene i parolom: "Za zivote nase djece, za mir
nasih domova, da nikada vise ne bude klanja i ubijanja - mi smo
se ujedinile! 11
Navedimo kao primjer akciju Odbora zena u gradu
Cacku, u Srbiji. Godine 1941, p.a vijest da se cetnici izdvajaju iz
ustanickih redova, da sklapaju s·avez sa okupatorom i kvislinzima,
sto su pokazali u sabotazama zajednickih akcija sa partizanima
protiv okupatora, zene su organizovale veliki miting pred artilje-
rijskom kasarnom, gdje su se nalaziii cetnici, trazeci od njih
vjernost narodnooslobodilackoj borbi, vjernost narcdu u borbi
protiv fasistickih okupatora i izdajnika. Devedeset odsto zena
ovog grada ucestvovalo je u demonstracijama noseci transparente sa natpisima u kojima zahtijevaju: "Mi, majke, zene i sestre, trazimo od vas da prekinete bratoubilacku borbu". Po naredjenju svojih izdajnickih komandanata, cetnici su pucali da bi
zaplasili zene.
Medju prve dokumente o akcijama zena Bosne i
Hercegovina za stvaranje borbenog jedinstva naroda, za stvaranjebratstva i jedinstva kao uslova opstanka spada i pismo koje
su zene Drvara i okoline uputile borcima na frontu sa svoje prve konferencije 31. avgusta 1941. godine. Ono glasi:
"Pismo hrabrim vojnicima nasih narodnooslobodilackih gerilskih odreda .
Mi zene i djevojke drvarske okoline, vase majke,
vase kceri i vase sestre, toplo vas i zahvalno pozdravljamo kao
nase neustraSive spas"ioce i zastitnike i mi vas pozivamo da istrajete u borbi sve dok narodi Jugoslavije, sve dok narodi Evrope i ostalog svijeta ne izvojuju svoju punu slobodu i .ravnopravnost.
Mi vas pozivamo da budete nemilosrdni prema fasistickim okupatorima i njihovim placenicima, prema nasim zakletim neprija:teljima koji su i sa nama bili nemilosrdni
.
.
Mi· vas pozivamo da suzdrzite svoj gnjev svoju
zelju za osvetom kada je u pitanju mirni i posteni hrvat~ki i muslimans,ki svijet koji nije htio i koji nije skrivio zlocine nad srpskim narodom i koji danas zajedno saAama stupa u borbu protiv zajednickog neprijatelja, protiv krvolocnog fasizma i njegovih
placenih s luga."
Drug Tito u jednom pismu Edvardu Karde!ju p1se
za vrijeme boravka Vrhovno!': staba u Foci (Bosna i Hercegovina)
izmedju ostalog, i slijedece:
"Ovdje smo postigli da zajedno rade Muslimanke
i Srpkinje. U nedjelju smo odrzali zenski zbor na kome su bile
prisutue delegatkinje iz citave oslobodjene teritorije, a najvi8e
sdjakinja. "beg je sjajno twpjeo, jer je bilo preko 500 zena."
102
103
�I dalje:
"Najinterflsantnije je to da se u ovim najzabacemJtm selima Bosne seljakinje masovno odusevljav:aju za narodnooslobodilacku borbu. Partizani imaju v:eliki ugled kod zena
i one ce nam pomoci da suzbiju kod muzeva cetnicku propagandu."
CIJENA SLOBODE
U Jugoslaviji je 18. aprlla 1941, godine bi!o· 873
hiljade neprijateljskih vojnika 1 oficira, Bilo je 454 hiljade njemackih, 339 hiljada italijanskih, 80 hiljada madjarskih vojnika.
Krajem 1941, godine bilo je prisutno i 46 hiljada bugarskih v:oj-
niki.
Krajem 1941. godine.bilo je pod oruzjem 80 hiljada jugoslovenskih boraoa. Taj broj je rastao iz godine u godinu, tako da je krajem 1942. iznosio 150 hiljada, krajem 1943,
godine oko 300 hiljada, krajem 1944. godine oko 500 hiljada, a
na kraju rata oko 800 hiljada boraoa. Za sve to vrijeme nase
jedinioe vezivale su daleko veci broj okupatorskih i kvislinskih
vojnika.*)
Od 15 miliona i osam stotina hiljada stanovnika
koliko je Jugoslavija !mala pred pocetak drugog svetskog rata,
u ratu je poginulo 1, 706.000 i1i 10, 8 odsto od ukupnog broja stanovnika. Sesto trideset hiljada zena i djece paU su kao zrtve
fa8ist!Ckog terora• Vojni gubici u toj cifri su 305.000 boraca,
dok ih je 425 hiljada ranjeno. *)
U Narodnooslobodilackoj borbi sa oruzjem u ruci
ucestvovalo je preko 100 hiljada zena. Oko cetvrtine njih je poginulo, oko 40 hiljada je ranjeno, od toga su preko 3 hiljade
teski invalidi. Za narodne heroje proglasena je 91 zena. Oko 13
*) Izvor: Jovan Marjanovic - Narodnooslobodilacki rat i socijali-
sticka revoluoija 1941-1945.
104
procenata od ukupnog broja nosilaca "Partizanske spomenice
1941" su zene. U toku rata preko 2. 000 zena postale su oficiri
Narodnooslobodilacke v:ojske. Veliki broj zena-boraca Jugoslavije odlikovano je medaljama i ordenima za hrabrost, za zasluge u razv:ijanju brats tva i jedinstv:a, medaljama i ordenima zas luga za narod i drugim odlikov:anjima.
To su svjedocanstva o borbi jugoslovenskih naroda u kojoj su masov:no ucestovale i zene. To su svjedoeanstv:a o
putu jedne generacije zena za koju nije bilo dilema. One su ustrajale snagom svijesti, ponosom patriotizma, vjerom u buducnost, bez obzira na zrtve. Revolucija ima svoje .pjesme, sv:oje
zastav:e, svoje krv:avo crv:enilo. U njoj se ne samo gine nego se
i zivot zivih svodi na pusku i surove zakone rata. Iz toga je izasla svjesna svoje snage, barutom opaljena, nova zena Jugostavije.
U borbi za slobodu zemlje u zenama su se zbivale duboke promjene. Te promjene predstav:ljaju zajednicku karakteristiku zena koje su prosle rat i revoluoiju. Mora' imati
posljedica ucesce u oruzanoj borbi tl kojoj se zena izjednacuje
sa muskaroem t1 zasjedi, u ponocnoj straZi, u nocnom jtiristi, u
tilicnim borbama, u dugim marsev:ima preko brda i planina, _u
tami zatvorskih tamnica, u izdrzljiv:osti cutanja uprkos najstrasnijim mucenjima, na politickim tribinama provjeravajuci sebe it
sposobnosti da ljudima objasni putev:e borbe i da ih pov:ede u nju.
Muskarci ratuju v:ijekovirna, oni su ratnici sa tradicijom, sa oreolom mucenika · iii pobjednika. Masovna borba zena kao vojnika
i revolucionara ima daleko kraci staz - to je· pojava vezana za
proleterske revolucije i narodnooslobodilacke pokrete XX vijeka.
PromjenQ koje su se dogadjale u zenama bile su u stvari sazna~
nje zena o sebi i vlastitim rnogucnostima.
U novoj politickoj i idejnoj klimi koju je stvorila
revotu.cija, u situaciji kada su zajedno sa rnuskarcima drzale
sudbinu zemlj e u rukama, zene su izasle iz anonimnos ti i one i
citavo drustv:o postali su svjesni uloge koju su zene imale u avim sudborrosnim danirna. Revolucionarke Jugoslavije nisu u sebi ·
imale nista sifrazetsko, nista feministiCko. Za njih su ljudske
vrijednosti bile hrabrost, patriotizam, solidarnost u zajednickoj
borbi. Ostvar€mje svojih ljudskih i gradjanskih prava one su
105
�vezale za pobjedu revolucije, za socijalizam. Otuda pojava da
se 'l'ecina zena - aktivista Narodnooslobodilackog pokreta idemloiiki opredjeljivala za Komunisticku partiju, za socijalisticko
druiitveno uredj enj e.
stambenim prostorom i drugim komunalnim objektima. Zivot u
tim posljeratnim godinama znacio je novu bitku da se na ruiievinama i pustoiii koju je ostavio rat obnovi i izgradi ekonomska
snaga zemlje.
Kada je 1945. godine donesen prvi Ustav nove
Jugoslavije, u njemu je ozakonjena jedna od ve!ikih tekovina narodnooslobodilacke borbe i revolucije: "Zene su ravnopravne sa
muiikarcima u svim podruCjima drzavnog, privrednog i drustveno-politickog zivota... Za jednak rad zene imaju pravo na jednaku platu kao i muskarci i uzivaju posebnu zastitu u radnom
odnosu ••• Drzava narocito stiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilista, djeCjih domova i obdanista i pravo majke na
placeni dopust prije i poslije porodjaja."
Povodom 30-godisnjice pobede nad fasizmom
oslobodjenja Jugoslavije, predsednik Tito je rekao:'')
Iza ovih nekoliko recenica koje su objavljivale novi polozaj zene u Jugoslavijl stajala je burna revolucionarna proiilost, ucesee u oruzanoj borbi i revoluciji, doprinos koji su zene dale u borbi za stvaranje novog druiitva.
U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE
Kada se desavaju .Promjene u polozaju potlacenih,
onda au to raskrsca koja donose 'vise rjesenja buducim generacijama, nego anima koji su otvorili nove puteve zivota. Klasna
borba i revolucija u svom oruzanom trajanju ostvaruje globatne
interese klase i potlacenog riaroda. Tada se stvaraju uslovi za
izgradnju bogatijeg I pravectnijeg drustva.
.
Jugoslavija je izasla iz rata kao jedna od najopustosenijih zemalja Evrope. Stotine hiljada djece ostalo je bez jednag ili oba roditelja. Prema popisu stanovnistva iz 1953. godine
bilo je u Jugoslaviji oko 600 hiljada porodica koje su se sastojate·samo od majki i nepunoljetne djece. Sedamdeset jedan procenat ovih zena bile su udovice.
I inace nerazvijena privreda bila je gotovo potpuno unistena. Takvo stanje bilo je i sa skolama, bolnicama,
106
i
" ... Ako covjecanstvo nije vee iz prvog svjetskog rata izvuklo dovoljno pouka o agresivnoj prirodi imperijalizina, sto je kasnije omogucilo stvaranje fasistickog sistema koji
je cijeli svijet bacia u vatru i najvece krvoprolice u njegovoj
historiji - trebalo bi da se bar danas o tome vodi racuna,
Ne
smijemo dozvoliti da se to ponovi. Sa pogledom uprtim u buducnost moramo se boriti za svijet mira i saradnje, bez nasilja i
dominacije, za svijet slobodnih i ravuopravnih naroda, za sve one ideate i ciljeve za koje je toliko krvi proliveno i u .drugom
svjetskom ratu ••• "
II • • •
Pale su ogromne zrtve u drugom svjetskom
ratu. Milioni !judi - djece, zena i staraca - stradali su. u logorima i uguseni u gasnim komorama. Milioni su zauvijek ostali
u rusevinama bombardovanih gradova i seta. Milioni su izginuli
na bojnim poljima. Zato mlade generacije cijelog svijeta ne
smiju dozvoliti da se vise ikada pojavi fasisticka ill neka slicna
opasnost. Te mracne sile u proslosti bile su ugrozile cijelo
covjecanstvo. Jer, pored desetina i desetina miliona ljudi koji
su stradali, unistena su i ogromna materijalna dobra koja je
stvorila radnicka klasa, radni !judi cijelog svijeta.
Trideset godina je proslo u miru, Ali mislim
da se jos nedovoljno shvata ozbiljnost i karakter svega sto se
dogodilo. Neki eak i nece da to shvate, pa o proslom ratu protiv fasisticke najezde i imperijalizma govore kao o nekom obicnom ratu. To nije tacna.
Borba za mir i ravnopravne odnose medju naro-:
dima jos uvijek je najvazniji zadatak svih progresivnih !judi, naroCito sadasnje i buducih mladih generacija ..• "
*) Ovaj tekst deo je intervjua koji je predsednik Tito dao Jugo-
slovenskoj radio-televiziji 7. maja 1975. -'Prim. red.
107
�BIBLIOGRAFIJA
1. ZENE JUGOSLAVIJE
u
BOOB! 1941-1945.
Beograd, Centralni odbor Antifasistickog fronta
zena u Jugoslaviji, 1945.
2. NARODNI HEROJ ANKA BUTORAC
Zagreb, "27. srpanj' 1952.
Autor: BALTA IBRAHIM
•
3. ZENE HEROJI
Dusanka Kovacevic: Predgovor, Sarajevo," Svijetlost", 1967. (Biblix:iteka "Oslobodilacki rae')
Autor: BEOKOVIC lVIILA
4. "SILVIRA TOMASINI"
Maribor, zalozba "Cbzorja", 1964.
Autor: OS1ROVSKA MILICA
5. "NARODNI HEROJ MILICA PAVLOVIC - DARA"
Caeak, Pionirski odred "Milica Pavlovic", 1959.
Autor: PANTOVIC MILOLJUB, MIODRAG VUJINOVIC
6. "NARODNI HEROJ NINA SOVILJ''
Zagreb, "27. srpanj", 1952.
Autor: PAVESIC LJUBO
109
�13. SLOVENKE V NARODNOOSVOBODILNEM BOJU
7. "PALl ZA LEPBA SVITANJA"
(Majke heroja prieaju ••• ),
Z~reb,
"Epoha",
1967.
Autor: TADIC ALEKSANDAR
s.
ZENE HRVATSKE !I NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI
G lavni i odgovorni urednik: Soljan Marija. Soka
Krajacic: Predgovor. Jela Jancic-Starc: Uvod Zagreb, G!avni odbor Saveza zenskih drustava
Hrvatske, 1955.
9. BILA SEM NA SMRT OBSOJENA,
Ljubljana, Mladenska knjiga, 1957.
Autor: MEli!NAR IVANKA
10. BILA SEM STARA DVANAJST LET
Napisala Milka Kovi'c, Ljubljana, zavod "Borec'',
Zbornik doknmentov, clankov in spaminov.
Uredila: Stana Gerk, Ivka Kriznar, Stefanija
Ravnikar-Podbevsek, Ljubljana, "Borec".
(Tisk. "Ljudska pravical' 1970).
·
14. SE6ANJE IZ AUSviCA
Predgovor Djordje Lebovic, Beograd, Republicki
odbor Saveza udruzenja boraca narodnooslobodiIackog rata SR Srbije, "Vuk Karadziii"; stampa:
"Kultura" 1974.
Autor: STARCEVIC TONKA
15. U VRTLOOU MUKA
Titograd, Graficki zavod 1961.
(Dnevnik ilegaraca iz Cetinja i partizanske hoinice.)
#
-
Autor: MAKSIMOVIC-VUKOVIC MILOSAVA
1964.
Autor: BOBNJAK DARJA
11. ZENE LIKE U NARODNOOSLOBODILACKQJ BORBI
Zbirka dokumenata. G Iavni i odgovorni urednik
Zegarac Mika. Mika Zegarac: Predgovor, Gaspic, Kotarski odbor Saveza zenskih druiitava,
1959.
12. SAGORELE KAO LJUDI
Mirjana Kara-Jovanovic: 0 ovoj knjizi.
Vojis!av Zivkovic - Uvod. Pozarevac. Casopis
"Branicevo''. Stampa: "Prosvetal' 1971. Biblioteka "Trideset god ina NOB-e''.
Autor: VOJISLAV ZIVKOVIC
llo
16. RAVENSBRii:K, ZENSKI LOOOR SMRTI
Rijeka. Istarska nakladna zadruga, 1945. godine.
(II izdanje. Zagreb, Antifasisticka fronta zena
Hrvatske, 1946.}
Autor: MA TIJEVIC ZORA
17. PREZIVELA SEM TABCBUSCE SMRTI
Ljubljana, "Borec" 1960.
Autor: VEBLE-HODNIKOVA JOZICA
18. ~ENE HRVATSKE U BORBI I IZGRADNJI SOCIJALIZMA
Zagreb, G lavni odbor Antifa8istickog fronta zena Hrvatske, 1949.
111
�19. SLAVA KLAVORA
. Maribor, "O:J.,orj!{', 1963. - Kolo "Narodni he-
rojP'.
ZENE
NARODNI HEROJI
Atitor: KRANJEC FRANClKA
20. ZENE CRNE GORE U REVOLUCIONARNOM POKRETU
1918-1945.
Kolektiv autora: J, BOJOVIC, R. JOV~NOVIC,
. z. LAKt6, R. PEJOVIC i S. STANISIC, Titograd 1969.
1. ANDREJEVIC Simeona JELISAVETA - ANETA
Rodjena 8.1.1923. u Beogradu, Srbija. Ucenica.
Clan SKOJ-a od pre rata. U NOB stupila 1941.
Streljana 1942. na Bubnju. Za narodnog heroja
proglasena 9.10.1953.
2. ACEVA Dona VERA - DOSTA
Rodjena 25. 9.1915. u selu Oreovcu, Prilep, Makedonija. Radnica. Clan KPJ od 5.4.1940. U NOB
stupila 1941. za narodnog heroja proglasena 27.
11.1953.
'
3. BABOVIC V. SPASENIJA- CANA
Rodjena 19. 3.1908. u Lazarevcu, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1928. U NOB stupi!a
1941. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1952.
4. BAKOVIC Franja RAJKA
Rodjena 1920. u Boliviji, Juzna Amerika. Student.
Clan SKOJ-a od 1938. U NOB stupila 1941. Poginula 25.12.1941. u Zagrebu. Za narodnog heroja
proglasena 24.7.1953.
5. BELie Jozeta MALCI
Rodjena 7. 7.1908. u Ljubljani. Slovenija.Radnica.
Clan KPJ od 1942. U NOB stupi!a 1941. Ubijena
31.1.1943. u Ljubljani. za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
113
112
�6. BERUS Ivana ANKA
12. DIIVIIC Todora NADA
Rodjena 16.12,1903. u Splitu, Hrvatska. Profesor. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
Rodjena 6. 9.1923. u Divoselu, Gospili, Hrvatska.
Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1940. U NOB
stupila 1941, Ubijena 20.3.1942. u ustaskom logoru Stara Gradiska. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1951.
7. BLAGOJEVIC Jovana VERA
Rodjena 1920. u Sapcu, Srbija. Student medicine.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941. Streljana marta 1942, u ~apcu, Za narodnog heroja
proglasena 6.7.1953.
13, DINIC DJURDJELENA - DJUKA
Rodjena 1913, u Donjem Konjuvcu, Leskovac,
Srbija. Radnica.· Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana 25. 5.1943. 1:1 Jajincima. Za
narodnog heroja proglasena 6.7.1945.
8. BOSANAC PERSA
Rodjena 1922. u selu Ceralija, Podravska Slatina, Hrvatska. Domaliica. U NOB stupila 1941.
Poginula aprila 1943. u napadu na Sirac. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
14. DRAGAR REZKA
Rodjena 16.11,1913. u Ljubljani, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od 1937. U NOB stupila 1941.
Poginula 17.10.1941. Za narodnog heroja proglasena 15. 7.1951.
9, BURSAC MARIJA
Rodjena jula 1924. u Kamenici, Drvar, Bosna i
Hercegovina. Domaliica. Clan KPJ od kraja 1942.
u NOP stupila 1941, Podlegla ranama, novembra
1943, na Prkosima. Za narodnog heroja proglasena 15.10.1943.
10. CEC Antona TONCKA - OLGA
Rodjena 16. 5.1898, u Kleku, Trbovlje, Slovenija.
Sluzbenica. Clan KPJ od 1920. U NOB stupila 1941.
Umorena 3.11.1943. u Ausvicu. Za narodnog hero'ja prota:sena 21. 7.1953,
11~ CETKOVIC B. JELENA
Rodjena 1916, na Cetinju, Crna'Gora. Radnica.
Clan KPJ od 1936. U NOB stupila 1941. Streljana 15.5,1942. u Beogradu. Za narodnog heroja
proglasena 5. 7.1952.
.
'
/
15. DRAGISIC Velimira DARA
Rodjena 1921. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
U cenica. Clan KPJ od kraja 1943. U NOB s tupila 1941. Poginula 22. 9.1944. u Albaniji. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
16. DRUZINA Gabrijela ANDREANA - OLGA
Rodjena 6.1.1920. u Trstu. Krojacica. Clan.KPJ
od februara 1943. U NOB stupila 16,6.1942. Za
narodnog heroja proglasena 22.7,1953.
17. DUMBOVIC-KOVACIC KATA -MAT!
Rodjena 1904. u Lukavcu, Sisak, Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1938. U NOB stupila 1941.
Poginula 14. 7.1941. u Keres tincu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
lf4
115
�18. DAMJANOVIC Zivote BOZIDARKA - KIKA
Rodjena 21. 9.1920. u Mll>.denovcu, Srbija. Djak,
Clan KPJ od 21.10.1941. U NOB stupila 1941.
za. narodnog heroja proglaiierui 9,10.1953.
19. ESTREJA Hajma OVADJA - MARA
Rodjena 1921. u Bitolju, Makedonija. Radnica.
Clan KPJ od marta 1942 •. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. Za narodnog heroja proglasena
9.9.1953.
20. GEROVACMileta LJUBICA
Rodjena 1920. u Jezeranima, Brinje, Lika, Hrvatska. Student. Clan KPJ od 1940. U NOB stupita 1941. Ubila se da ne bi ziva pala neprijatelju u ruke 16.4.1942. kod Jezerana. Za narodnog heroja proglaiiena 27.11.1953.
21. JANCAR Simona LIZIKA - MAJDA
Rodjena 27.10.1919. u Mariboru, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od kraja 1941. u NOB stupila
1941. Streljana 20.3,1943. na Beli, kod Dobrave.
Za narodnog heroja progtasena 2 7.11.1953.
22. JANKOVlC".RA~IJOJLA - RAVA
Rodjena 1919. u Osijeku, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od 1942. U NOB
stupila 1941. Poginula novembra 1944. kod Crvenih stijena, na Romaniji. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
23. JANEZIC Janka VIDA
Rodjena 6.6.1914. u Podbrdu, Tolmin, Slovenija.
Diplomirani student filozofije •. Clan KPJ od 1934,
U NOB stupila 1941. Strel~na 6,10.1944. u Ljubljani. Za narodnog heroja 'proglasena 21, 7.1953,
116
24. JAVORINA Milana SAVKA - SASA
Rodjena 4. 8.1918. u Studencima, Perusic, Gospic, Hrvatska. Medicinska sestra. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Za narodnog heraja proglasena 9.10.1953.
25. JOCIC Mladena VERA
Rodjena 21. 8.1923. u Skoplju, Makedonija. Rad..:
nica. Clan K PJ od oktobra 1941. U NOB s tupila
1941. Poginula 22. 5.1944. kod Stracina. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
26. JOVICIC OLGA - RITA
Rodjena 1920. u Kraljevu, Srbija. Studentklnja.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941.• Poginula 1942. u selu Duge kod Prozora. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
27. KARAMANDI Stavra ELPIDA
Rodjena 1.1.1920. u Lerinu, Jegej'ska Makedonija. Student. Clan KPJ od juna 1941. U NOB
stupila 1941. Ubijena 3.5.1942. kod sela Safci
Bitolsko. Za narodnog heroja proglasena 6.10,
1951.
28. KERIN Alojza MILKA - POHORSKA
Rodjena 1.1.1923.; u Vel. Podgoru, Krsko, Slovenija. Student. Clan KPJ. Stupila u NOB 1941.
Poginula 31. 7.1944. kod Lubna. Za naroduog heroja proglasena 21. 7.1953.
29. KLAVORA Ferdirianda SLAVKA
Rodjena 11. 5.1921. u Mariboru, Slovenija. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupi!a 1941.
Poginula 24. 7.1941. u Mariboru. Za narodnog
heroja proglasena 27.11.1953.
·
117
�30. KLJAJIC Mirka MILANKA
Rodjena 1924. u Starom S{llu, Sunja, Petrinja,
Hrvatska. Seljanka. Clan KPJ od 1942, U NOB
stupila 1941. Poginula 22.1.1943. kod Josavice,
Glina. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
36~ LAI<IC RADOJKA
Rodjena 1917. u Mrkonjic Gradu, Bosna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB
stupila 1941. Streljana oktobra 1941. na Vracu,
kod Sarajeva. Za narodnog heroja proglasena
8.6.1945.
31. KoCOVSKA-CVETKOVIC Petra FANA
Rodjena 27. 7.1927. u selu Lavci, Bitolj, Makedonija. Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
32; KONCAR Nikole DRAGICA
Rodjena 1915. u selu Josan, Udbina, Gospic, Hrvatska. Radnica •. Clan KPJ od 1938. U NOB stupita 1941. Ubijena avgusta 1942. u zatvoru u Zagrebu. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
33. KUCLAR Lovre ANTONIJA
Rodjena 2.1.1896. u Lesnorn Brdu, Vrhnik, Ljubljana, Slovenija. Domacica. U NOB stupila 1941.
Streljana 21,9,1942. kod Sv.Kriza. Za narodnog
heroja proglasena 21. 7,1953.
34. KUFRIN I. MILKA
Rodjena 15.10,19.?1. u selu Purgariji, Okic, Jastrebarsko, Hrvatska. Student. Clan KPJ od juna
1941. U NOB s tupila 1941. Za narodnog heroja
proglasena 23. 7,1953.
·
·
35. KUMAR Andreje DANILA - ANDREJA
Rodjena. ~3.11.1921. u Kojskom kod Gorice, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od pocetka 1941.
U NOB stupila 1941. Poginula 18,3,1944. kod
Skofje Loke. Za narodnog heroja proglasena
20.12,1951.
37. MAGLAJIC Muharerna VAHIDA
Rodjena 1919. u Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Dornacica, Clan KPJ od 1940. U NOB stupi!a
1941. Poginula marta 1943. u selu Velika Rujiska. Za narodnog heroja proglas(ma 20.12,1951,
38. MALI-HOCEVAR Antona ALBINA
Rodjena 12. 9.1925. u Vinici, Crnomelj, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od maja 1944. U NOB
stupi!a 1942. Za narodnog heroja proglasena
13. 9.1952.
39. MALIVUK Mi!orada ZAGORKA
Rodjen~
27,3.1919. u Vrscu, Vojvodina, Srbija.
Djak. Clan KPJ od pre rata, U NOB stupi!a jula
1941, Streljana 7. 7.1942. Za narodnog heroja
proglasena 27,11.1953.
40. MARINKOVIC pjordja SONJA
Rodjena 3.4.1916. u Strazevici, Slavonija, Hr~a tska. Agronom. Cian KPJ od pre rata. U NOB
s tupila jula 1941. Streljana 31, 7,1941. u Zrenjaninu. Za narodnog heroja proglasena 25.10.1943.
41. MASKOVIC Novice JELICA - JEJA
Rodjena 192~. u selu Plani, Kolasin, Crna Gora.
Domacica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Poginula ujesen 1942. na Kupresu. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
118
119
�42. MATIC Jovana ANKA -: GROZDA
Rodjena 1918. u Irigu, Sremska Mitrovica, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od aprila 1941. U NOB
stupila 1941. Poginula oktobra 1944. kod Obr_enoima (Zabrezja). za narodnog heroja proglasena
2,10.1953.
43. MATIC Vukaiiina NADA
Rodjena 1924. u Titovom Uzicu (Uzice), Srbija.
ueenica. clan KPJ od pocetka 1941. U NOB stupila 1941. Od zadobijenih rana umrla krajem maja i944. za narodnog heroja proglaiiena 6, 7,1953.
44. MEDE Janeza PAVLA - KATARINA
Rodjena 29.6.1916. u selu Strahinja, ~Nakle,
Kranj, Slovenija. Tekstilna radnica. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Poginula 8.1.1943.
na Pohorju. Za narodnog heroja proglaiiena
48. MITROVIC Iva VUKICA - SlNJA
Rodjena 28.12.1912. u Svetom Stefanu, Pastrovi6i, Bar, Crna Gora. Tekstilna radnica. Clan
KPJ od 1,_933. U NOB stupila 1941. Ubijena krajem 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog
heroja proglasena 9. 5.1945.
49. NACEVA Milana MARA
Rodjena 28. 9.1920. u Kumanovu, Makedonija.
Radnica. Clan KPJ od februara 1940. U NOB
stupila 1941. Za narodnog heroja, proglasena
2 7.11.1953.
50, NAUMOVIC Micka NADA
Rodjena 22.4.1922. u Kragujevcu, Srbija. Student.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila jula 1941.
· Streljana 21,10.1941. u Kragujevcu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
20.12,1951.
51. ODADZIC Milana LJUBICA
45. MICUNOVIC VUKOSAVA
Rodjena 1921. u Velestovu, Cetinje, Crna Gora.
Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941.
za narodnog h§roja proglasena 10.7.1952.
Rodjena 1914. u Kamanima, Zrenjanin (Petrovgrad), Vojvodina, Srbija. Tekstilna radnica. chan
KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana
10,3.1942. u Pancevu. Za narodnog heroja proglasena 26.9.1953.
46, MILOSAVLJEVIC Milosa DANICA
Rodjena 1925. u Biosci, Titovo U zice (Uzice),
Srbija. Ueenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupita 1941. za narodnog heroja proglasena 6. 7.
1953.
52. OJDANIC Mihajla DOBRILA
Rodjena 1920. u Lubnici, Ivangrad (Berane), Crna Gora. Cobanica. Clan KPJ od 1939. U NOB
s tupila 1941. Za narodnog heroja proglaiiena
10. 7.1953.
47. MISCEVIC Spire VERA
Rodjena 7.4.1925. u Belegi6u, Stara Pazova,
Srem, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od pocetka
1943. U NOB stupila pocetkom 1943. Poginula
1944. kod Clbrenovca. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
120
53. PADJEN Jakova ANKA
Rodjena 9.1.1924. u selu Crnom, Novi, Rijeka,.
Hrvatska. Ku6na pomocnica. Clan KPJ. U NOB
stupila pocetkom 1942. Pogintila 1944. kod Ogulina.
Za narodnog heroja proglasena 20.12,1951.
121
�54. PALIKUCA Serifa IBE ·
60. PETROV Du~na ()J.GA
Rodjena 1927. u Debru, Makedonija. Domacica.·
Clan KPJ od 1943. U NOB stupila 1942. Poginula 22. 9.1944. u oko!ini Kiceva. Za narodnog
heroja proglasena 9.10.1953.
55. PATRNOGIC Milana KATARINA
Rodjena 1921. u Barandi, Pancevo, Srbija. Uci.teljica. Clan KPJ od juna 1940. tU NOB stupila·
1941, Sfreljana 9, 5,1942, na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
61. PRAVICA DRAGICA - DRAGA
Rodjena 30.10.1921. u Prizrenu, Kosovo i Metohija, Srbija. Studentkinja. Clan KPJ od 1941.
U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
Rodjena 28.10.1919. u Mostacima, Trebinje, Bo·sna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Streljana avgusta 1942.
u okolini Trebinja. Za narodnog )leroja proglasena 8.6.1945.
56. PAVLOVIC Filipa :MILICA - DARA
Rodjena 14,12,1915. u C~Clm, Srbija. Nastavnik.
Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Zaklana krajem jnna 1944.
Josevi, kod Valjeva.
Za narodnog heroja progla8ena 14,12.1949.
u
62. PURIC Vasilija NADEZDA
Rodjena 22,3.1903. u Valjevu, Srbija. Sluzbeniea.
Clan KPJ od pre rata. u NOB stupila 1941. umorena krajem novembra 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
57. PAVLOVIC Dragomira DRINKA
Rodjena 1919. u Belanovici, Lazarevac, Srbija.
Uciteljica. Clan .KPJ od 1940. U NOB stupila
1941. Streljana 14,6.1943. na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
63. RADIC LEPA
Rodjena 1925. u Bistrici, Banjaluka, Bosna i
Hercegovina. Djak. Clan KPJ od 1941. U NOB
stupila 1941. Obesena januara 1943. u Bosanskoj
Krupi. Za narodnog heroja proglasena 20.12.,1951.
58. PCKRAJAC SMILJA
Rodjena 1919. u Metku, Gospic, Hrvatska. Uciteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941.
Ubila se da ne bi ziva pala neprijateljima u ruke marta 1943. u Bruvnu. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
59. POPOVIC Nese LJUBICA
Rodjena 28.1.1921. u Medunu, Titograd (Podgorica), Crna Gora. Radnica. Clan KPJ. bd 193K
U NOB stupila 1941. Poginula 17,11.1942. u zaseoku Berovo, sela Orahova. Za narodnog heroja proglasena 12. 7,1949.
122
64, RADIVOJEVIC Milutina JOVANKA - KICA
Rodjena 1922. u Prizrenu; K osovo i Metohija,
Srbija. Ucenica. Clan KPJ od avgusta 1941. U
NOB stupila 1941. Streljana krajem jula 1943. u
Kosovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7,1953.
65. RADOSAVLJEVIC VERA - NADA
Rodjena 22. 9.1922. u Brusnilm, Negotin, Srbija.
U cenica. C Ian KPJ od kraja 1942. U NOB stupila
1941. Sfreljana avgusta 1943. u Zajecaru. Za narodnog heroja progla8ena 5. 7.19.51.
123
�66. RADOVIC Mihajla DARINKA
Rodjena 1896. u Kloki, Mladenovac, Srbija. · Seljanka. U NOB stupila 1942. Zaklana 9. 5.1943.
u Rajkovcu. Za narodnog heroja proglasena
9,10,1953.
67. RANKOVIC Mateje ANDJA
Bodjena 1909. u Izbistu, Vrsac, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 193 7. U NOB stupila
·1941. Poginula 11.6.1942. blizu Dumica, kod
Gackog, Za narodnog heroja proglasena 6, 7.1953.
68. REGANCIN-DOLNICAR Ivana ZORKA - RUSKA
Rodjena 25.12,1921. u Polju, Ljubljana, Sloveni- ·
ja. Kelnerica. Clan KPJ od decembra 1941. U ···
NOB stupila 1941. Streljana januara 1944. u LjubljanL Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
72. SrLC Alojza MAJDA
Rodjena 17,3.1923. u Kr:Zetima, Koeevje, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ. U NOB stupila 1941,
Poginula 14, 7.1944. kod Novog Mesta. Za narodnog heroja proglasena 19,6,1945.
73. SrSKOVIC Ivana RADMILA
Rodjena 6, 9.1923, u Smederevskoj Palanci,. Srbija. Ucenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila
1941, Poginula 17.4,1943. na Drini. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
74. SKAPIN Jozeta MIHAELA - DRINA
Rodjena 29, 9.1924. u Velikom Polju, Vrapee,
Sezana, Slovenija. Radnica. Clan SKOJ-a od pocetka 1943. u NOB stupila 1941. Poginula 15,11.
1943. na Zirovski!ll planinama, Za narodnog heroja proglailena 4.9.1953,
69, RISTIC Radojice SOFIJA
Rodjena 1900. u Masteilevu, Oplenac, Kragujevac,
Srbija. Domacica. U NOB stupila krajem 1942. ·
Zaklana 1944. u Mal.le sevu. Za narodnog heroja
proglailena 9.10.1953,
70. SVETINA Leopolda MIRA - VLASTA
Rodjena 15. 5,1915. u Idriji, Tolmin, Slovenija.
UCiteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
71. SENTJURC Franca LIDIJA
Rodjena 18.3.1911. u Hrastuiku, Trbovtje, Slovenija. U Citeljica. Clan KPJ od 1932. U NOB
s tupi!a 1941. Za narodnog heroja proglasena
27.11.1953.
124
75. BOBAR Stefana MILKA - NATASA
Rodjena 29,12.1922. u selu Gornje Lazi, Crno-melj, Slovenija. Svrsena ucenica trgovacke akademije. Clan KPJ od 1942, U NOB stupila 1941.
Poginula 17. 8.1943. kod Sv. Kriza. Za narodnog
her.oja proglasena 20.12.1951.
76. TOMAZANI Virgila SELVIRA - SLOVENKA
Rodjena 2.12.1913. u Trstu. Profesor. Clan KPJ
od pre rata. U NOB stupila 1941. Poginula 1942.
u K osovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
77. TOMSIC Ivana VIDA
Rodjena 26.6.1913. u Ljubljani, Slovenija. Pravnik. Clan KI'J od 1934. U NOB stupila 1941. Za
narodnog heroja proglasena 27,11.1953,
125
�78. TROHAR Ivana IVANKA
Rodjena 1923. u Fuzinama, Delnice, Hrvatska.
Domacica. Clan KPJ od 1941. U NOB stupila
1941. Obesena 1944. u blizini Karlovca. Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
79. TRIFUNOVIC Avrama RADMILA - HITRA
Rodjena 1919. u A!eksandrovcu, Pozarevac, Srbija. Student. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne bi z!va pala neprijatelju u
ruke maja 1943. u selu Oreskovilli. Za narodnog
heroja proglasena 2 7,11,1953.
84. VUCINIC Radovana MILICA
Rodjena 1921. u Pjesivcima, Niksic; Crna Gora,
Clan KPJ od 1941. U NOB stupila 1941. Poginula krajem marta 1943. ked Sipacna. Za narodnog
heroja proglasena 13. 7.1953.
85. VUCETIC Milije MILICA - TREPUSA
Rodjena 1920. u Jezevici, Cacak, Srbija. Uciteljica. C ian KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. u Prislonici. Za narodnog heroja
proglasena 27.11.1953.
86. MATERIC Jovana DANICA
80. VIDOVIC Ivana MARIJA - ABESINKA
Rodjena 1924. u Novskoj, Hrvatska. Trgovacka pomocnica. Clan SKOJ-a Od1941. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne b! ziva pala neprijateljlma
u ruke krajem aprila 1942, blizu VaraZdina. Za
narodnog heroja progla8ena 2 7.11.1953.
Rodjena 1921. u Sipovljanima, Bihac, Bosna i
Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od januara
1942. U NOB stupila 1941. Ubijena sredinom 1943.
u Kninu. Za narodnog heroja proglasena 27.11.
1953.
87. BUTORAC Karla A:r.iKA
81. VRANJESEVIC RADA
Rodjena 1918. u Glogovcu, Prnjavor, Derventa,
Boana i Hercegovina. Sluzbenica. Clan KPJ od
1940. U NOB stupila 1941. Poginula 25.5.1944.
u Drvaru. Za narodnog heroja proglaiiena 5. 7.
1951,
82. VRBICA Laze DJ!NA
Rodjena 6, 5.1913, u Titogradu (Podgorica), Crna
Gora. Apsolvent V!soke ekonomsko-komercijalne
skole. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Poginula maja 1943. pored reke Bosne, izmedju
TesUca i Prnjavora. za narodnog heroja proglasena 25, 7,1953.
83. VRHOVNIK Franca MAJDA - LOJZKA
Rodjena 14,4.1922. u Ljubljani, Slovenija. Student
medicine. clan KPJ od decernbra 1940, U NOB stupila 1941,Poginula 4.5.1945.kod Celovca. Za narodnog heroja proglasena 5, 7.1951.
126
Rodjena 27.8.1905. u Donjem Pazariiitu, Gospic,
Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1927. U NOB
stupila 1941. Ubijena 22.1.1942. u Kostajnici.
Za narodnog heroja proglasena 14,12,1949.
88, MILJKOVIC Mi!ana RADA
Rodjena 1917. u Belici, Svetozarevo (Jagodina),
Srbija. Uciteljica. Clan KPJ od 1940,
U NOB
stupila 1941. Poginula jula 1942. u selu Urije,
kod J?ugojna. Za narodnog heroja proglasena
6. 7.1953.
89. PEJNOVIC Dmitra KATA
Rodjena 23.3.1899. u Smiljanu, Gospic, Hrvatska. Dornacica. Clan KPJ od 1938. U NOB stu- ·
pila 1941. Umrla 10.11.1966. u Zagrebu, Za narodnog heroja proglasena 3. 6.1968.
127
�\
90. BAN OLGA
Rodjena 29.6.1926. u selu Zarecju, Pazin, Hrvatska. U NOB stupila 1941. Steljana 8.10.1943.
Za· narodnog heroja proglasena 26.9.1973.
91. BOSNIC Pere MILKA
Rodjena 1928. u selu Vrtoee kod Drvara, Bosna
i Hercegovina. Seljanka. Clan SKOJ-a postala
maja 1944. Poginula 25. maja 1944. Za narodnog heroja proglasena 17. 5.1974. godine.
DESET KONGRESA SKJ (KPJ) 0
I ULOZI
128
POLOZAJU
ZENE U DRUSTVU
�Izbor tekstova:
KONGRES UJEDINJ'ENJA"- PRVI KONGRESKONilJNISTICKE
pARTI'J};
JUG'OSI..AVIJE
Temeljeci svoje stavove na marksistiCkom
shvatanju o polo~ju i ulozi zene u drustvu, Komunist1&a partija Jugoslavije od svog osnivanja, 1919. godine, ukljucila u
svoj politll'iki program i organizovanu alroiju - borbu za oslobodjenje Z.ene od dvostrukog ropstva: kap!talisticke eksploa.taoije i dru~vene .nejednakosti.
Na putu ostvarivanja toga cilja postavljali su
se, u ril.zlicitim etapama borbe KPJ za socijalno i nacionalno
oslobodjenje; i razliciti zadaci. Deset kongresa SKJ (KP J) i
Peta zemaljska konferencija (koja po svom istorijskom znaeaju
ima karakter kongresa) utvrdjivali su u usvajanim dokumentima
- pragramima, statutlma i rezolucijama - osnovne po~ticke
stavove i pravce aktivnosti u resavanju tih zadataka. Citajuci i
proui!ay:aju6i danas ave dokumente uollava se nesumnjiv kontinuitet u izradi osnovnog marksistickog stava - da bez op!lteg drustveno:-ekonomskog razvoja, bez oslobodjenja radnicke klase i
svih potlaeenlh drustvenih slojeva, bez sirokog zapo!lljavanja
zena u sv!m oblastima dru~tvenog rada, njihovog opismenjavanja
i strucnog osposobljavanja za proizvodni rad, bez podrustvljavanja poslova doma6instva 1 brige oko podizanja i vaspitanja dece
i bez ukljuC!vanja ~ena u sve oblike politiCkog odtucivanja - nema punog oslobodjenja f ravnopravnosti zene. Stoga se i citirani delovi iz remlucija, programa HI statuta koji au usvajani na ·
kongresima kao najvUiim organima sKJ (KPJ), ne mogn posmatrati kao jedini stavovi koji su odredjivali i odredjuju politiku i
akciju. komunista na ostvarivanju ravnopravnog polozaja i drulitvene uloge zene.
PrJpremila: Sloboda SELI6
130
U Beogradu je od 20. db 23. apJ'i[al91.9. g<>fline
odrzan Prvi kongres Kornunisticke partije Jugosl~vije, po~n.afkao
Kongres ujedinjenja. Pored Podloge ujedi?j~nja, J>rakti~
nog alroionog programa, Statuta i nekoliko rezoil16ija, ()VS:j
gres je usvojio i Statut zena socijalista (komunista). oV:afz'ha'cajan dokument donosimo u celini.
Kon:- ·
STATUT ZENA SOCIJALISTA '(KOMUNISTA)
usvojen na Prvom jugoslovenskom kongresu· ·
zena i jugoslovenskom kongresu za ujedinjenje, odrzanom 21, 22. i 23. aprila 1919.
godine u Beogradu
I deo
=o.==-Kako je nastupila potreba da se sve proleterske
partije, koje stoje na temelju klasne borbe, grupisu u jednu partiju u celoj Jugoslaviji, to je prirodno da se i svi do sada pokrajinski zenski socijalisticki pokreti skupe u jedan nerazdvojni
pokret.
·
Zene socijalisti (komunisti) usvajaju maksimalni
i minimalni program Partije koinunista Jugoslavije i smatraju
sebe kao deo partijske celine. U ieto doba one iskljucuju svaku
zasebnu organizaciju zena, a sebe smatraju tehnickim - izvrsnim odborom u agitacijf i organizovanju zena. U tome smislu
Konferencija zena komunista Jugoslavije donosi ovaj Statut po
.-'',.,-·
131
�ce se obavljati celokupan praktiean deo rada zenskog socijalistickog (komunisti ckog) pokreta.
jave, svoja poverenistva u koja ce se birati po 4 Clana a mesecno jednom odasiljati po jedan delegat iz ·oogovarajuceg mesnog
sekretarijata radi kontrole i obavestenja.
1. Svi pokrajinski sekretarijati sa autonomnim
karakterom do ove Konferencije ukidaju se a Konferencija bira ·
Centralni sekretarijat zena socijalista (komunista), koji se sastoji od 16 clanova proporcionalno broju organizovanih zena za
svaku pokrajinu. Oni biraju medju sobom izvrsni odbor, u koji ·
ulaziJ 7 lie a: sekretar, blagajnik, 2 zamenika i 3 clana finansijske kontrole. Sekretar je clan Partijskog veca I na taj nacin
dobija neposredno instrukcije iz partijske kontrole. Izvrsni odbor
ce biti stalno u Beogradu, kao I glavni sekretar. Centralni sekretarijat bira Zemaljska konferencija zena socijalista (komunista)
od delegata koji na njoj ucestvuju a izabrana se lica odmah konstituisu 1 saopstavaju konstituisanje konferenciji. Svi ce se cla.novi sastajati cetiri puta godisnje u plenarne sednice u mestu
gde potrebe zahtevaju.
2. Centralni sekretarijat se dalje grana u pokrajinske sekretarijate, kojih ce bit! 8: u Beogradu, Skoplju, Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Splitu I Cetinju. Svaki pokrajinski
sekretarijat !mace onoliko clanova koliko sindikalnih I partijskih
organizacija ima u kojima ima organizovanih zena. On ce se hirat! ·na godisnjim konferencijama koje imaju bit! na mesec dana
pre konferencije Centralnog sekretarijata. Izborni postupak isti
je kao kod Centralnog sekretarijata. Uprava ima: sekretara, blagajnika, finansijsku kontrolu od tri Clana i odgovarajuci broj zamenika.
3. Pokrajinski sekretarijati se granaju na mesne
sekretarijate, koji se osnivaju po varosima i varosicama gde god
ima organizovanih zena, kad to uvidi partijska organizacija odgovarajuceg mesta. Uprava se bira: prvi put. od zbora zena a posle godisnje, na konferencijama koje ce biti na mesec dana pre
konferencije odgovarajuceg pokrajinskog sekretarijata. U njih se
bira po 7 clanova: sekretar, blagajnik, tri clana nadzornog odbora i dva zamenika.
4. Mesni sekretarijati ce, pored svog redovnog
rada na agitaciji I organizovanju zena po varosima, odnosno varosicama, osnivati po selima, gde se god mogucnost i potrebe
5. Sve 6e instance bit! u neposrednoj vezi medju
sobom i sa Centralnim sekretarijatop1,. koji 6e, prema instrukcijama Partijskog veca; davati direktivu za celokupan rad.
6. Centralni sekretarijat ce poceti odmah po ujedinjenju da izdaje svoj list "Jed.nakost", koji ce izlaziti u pocetku dva puta mesecno, a .docnije po mogucnosti nedeljno. List·.
6e izlaziti cirilicom I latinicom posebno, a uredjivace ga redakcioui odbor koji odobri Partijsko vece.
7,·Kako je uloga Centralnog s.ekretarijata, pre
svega, agitaciono-prosvetna, ·to 6e glavni ·prayac rada .bit!: uzdizanje duhovnog horizonta zene. Toga radi, ce Centralni sekreta'-•
rijat izdavati qiz brosura i knjiga, "octnosecih se na zenu i njene
manifestacije ziyota i osnivati svoje. agitacione biblioteke gde god
za to potreb e bud e.
/
8. CS 6e priredjivati planska predavanja, zborove i konferencije po celoj zemlji, a referente ce odredjivati cs.
9. CS 6e odmah organizovati agit:atorsko-funkcionerski kurs.
10. CS saziva svake godine zemaljsku konferenoiju neposredno pred kongres Partije a na njoj uzimajn ucesca delegati iz svih sekretarijata i poverenistava. Svaka instanca salje po jednog delegata.
11. Finansije CS 6e biti: prihod od lista, rabata,
knjiga, predavanja, konferencija, zabava i priloga. Sve 6e instance zadrzati od prihoda za seb"l 30%, a ostalo slati CS.
12. Sve 6e instance slat! obavezno mesecne izveiltaje o svome radu I kretanju celokupnog privredno-politickog
zivota svoga mesta kao i statisticki materijal o broju uces6a ze- ·
na u proizvodnji, o us lovima rada i o prim en! radn!Ckog zakonbdavstva.
132
133
�13. Ovaj Statut dobija vaznost kad ga odobri
Partijska uprava odnosno Kongres, a usvoji Konferencija· zena.
7. Ovaj Statut vazi. kad ga odobri Partijska uprava, odnosno .Kongres, a usvoj! Konferencija zena.
('Jednakost", organ zena socijaliata /komunista/ Jugoslavije,
brojl, Beograd, 1. marta 1920.)
Ii deo
Organizacija mladezi
***
l. Specijalni zadatak zenskog pokreta jeste formiranje organizacije mladezi, jer su zene prirodom svojom naJ:pozl'!anije i najkompetentnije za taj rad.
2. K ako j e rad na PDOS ve6! vanju radni eke m ladezi vrlo vaZan deo rada, to 6e se njemu posvetiti narocito za
to izabrani Prosvetni odbor zena ciji 6e specijalni zadatak bit!:
priku.t?ljauja radnieke mladeZi, vrg.ani~oVaG]a i podi&;an.je, d~ho~t -.
no. i moratno, iste.
3. POZ 6e organizovati nekoliko grupa i to pre. rna dobu i uzrastu. U prvu ce kategoriju doci tri grupe: I - od
7 do 9 godina, II - od 9 do 11 ili od 11 do 15 godina. Princi!l
koedukcije bice izveden do krajnjih granica. U grupama se imaju prirediti narociti kursevi po modernim pedagoskim nacelima
a sa cisto prakticnog glediilta na celokupno vaspitanje.
II (VUKOVARSKI) KONGRES
U Programu KPJ uswojenom na Vukovarskom kongresu, koji je odrzan od 20. do 25. juna 1920. godine, medju
ciljevima za koje ce se KPJ boriti navedenim u gl. VI, pod tackom 7 i kaze se:
"Obavezno i naucno vaspitanje omladine oba pola.
Duznost je skole da deci omogu6i svestrani, harmonicni, duhovni
i fizicki razvitak i da mladi naraiitaj pripremi pomocu rucnog
rada za ucesce u procesu proizvodnje i za iskoriscavanje nauke,.
umetnosti i kulture."
C'Istorijski arhiv KPJ", · tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 36.).
4. Odmah ce se osnovati: Omladinska citaonica,
pozoriste, pevacki zbor i ekskurzije, kao i ostali kulrurni- rezultati, nepristupacni radnickoj mladezi u skoli danasnjega drustva.
5. Ovo su pocetni principi pokreta koj i ce se da~
lje razvijati po nuznim zakonima centralnog pokreta i zakonima
celokupnog drustvenog razvica. Glavni cilj, i ishodni u isti mah,
je: pripremanje radnicke mladezi za primerne i odane clanove
proleterskoga pokreta i nepokoleblji ve revolucionare i borce za
ostvarenje krajnjeg ci[ja: komunistickog drustva.
6. "Jednakost" 'ce imati dodatak "Buducnose•, koji
ce se bavitl pitanjima omladinskoga pokreta,
134
KPJ
*
U rezoluciji istog Kongresa - PolitiCka situacija
i zadaci Komunisticke partije Jugoslavije, u gl. III, pod tac, 11,
medju neposredri~ zadatke za koje ce se KPJ boriti, stoji:
"
da se sve zatvorene organizacije i domovi otvore i njiho\- slobodan rad omoguci, svi pohapseni i progonjeni
drugovi ,puste na slobodu i dalji progoni onemoguce; da se svim
gradjanima, bez razlike pola i nacionalnosti, obezb edi nes metano
vrsenje svih gradjanskih i politickih prava kao i uzivanje sviju
ustavnih i zakonskih sloboda-"
.
,
(Isto, str. 42. )
*
135
�r•rstorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 132.)
U Statutu KPJ, usvojEmom takodje na TI kongresu,
u gt: IV, cl. 15. utvrdjuje se sastav partijskog kongresa kao
najviseg organa KPJ i pod tac. 8. odredjuje da pravo ucesca na
kongresu imaju i "dva izaslanika Centralnog sekretarijata zen~'.
U gl. XTII Statuta, ct. 40, C entratno partijsko
vel!e ovtaMuje se da:
"
2. izradi pravilnik mesnih organizacija, kao i ostalih organiz.acija koje ulaze u sastav Partije, kao sto su: Sekretarijat zena, razne omtadinske organizacije, grupa 'Budu6nost', umetnicke grupe i sticno."
(lsto, str. .50.)
*
U tre6em s tatutu KPJ, prihva6enom na ovom
Kongresu, u gl. III (Struktura Partije), pod tac. 10. utvrdjuje
se:
"Za obavljanje pojedinih partijskih · zadataka partijski komiteti imenuju narocite partijske organe - komisije, na
primer: organizacionu, agitaciono-propagandisticku, sindikalnu,
zensku, za rad medju seljacima, medju nacionalnim manjinama
itd. Ove komisije su podredjene nadleznom komitetu, rade prerna njegovim direkti varna i sprovode svoje odluke preko komite-
ta."
* .:* *
(Is to, str. 13 5.)
*
A u gl. IV, u kojoj se govori o 6eliji kao osnovnoj partijskoj organizaciji, pod tac. 17, stav 2, kaze se:
III KONGRES KPJ
Treci kongres KPJ odrzan je u Been, juna 1926.
godine. U "R ezoluciji po organizacionom pitanju", usvoj enom na
ovom Kongresu, u gl. Ill, pod tac. 4, stav 2. stoji:
"Statutom predvidjeno obrazovanje raznih komisija pri svim partijskim komitetima, a narocito pri Centralnom
komitetu ima se sto pre sprovesti. Partijski komiteti duzni su
preduzeti mere da komisije stalno i sistematski rade, obracajuci narocitu paznju na najvaznije od njih (organizaciona, sindikalna, agitprop, i komisije za rad na selu i medju zenama)."
Na istom mestu, pod tac. 5, takodje stav 2,
vezi sa usvajanjem novih metoda rada, kaze se:
(Isto, str. 136.)
* *
*
IV KONGRES KPJ
u
"Zadaci 6ellja su, pored ostatoga, ovi: sindikalni
rad, detatnost radionickih poverenika i ekonomska borba u preduzecu, rad u omtadini, medju zenama, medju nezaposlenima doticnog preduzeca, ras turanje stampe i literature, rad u kooperativama, seoskim ! drugim organizacijama radnika i seljaka, obrazovanje kruzoka za politiCko-prosvetni rad itd."
136
"Sekretarijat se brine za raspodelu posla medju
clanovima celije, da svi dobiju po neku specijalnu duznost, na
primer: rad u sindikatima, rasturanje literature i stampe, rad
na stvaranju 6elija u okolnim preduzecima, rad na selu, medju
zenama, u omladini, skupljanje priloga za zrtve reakcije itd."
Cetvrti kongres KPJ, odrzanJu Drezdenu oktobra
1928. godine, u Rezoluciji o privrednom i politickom polozaju
Jugoslavije i zadacima KPJ, je u gl. VI, medju zadacima u borbi za zadobijanje ve6ine radni eke klase, istakao i zadatak:
137
�"12. Obnova zenskog pokreta na bazi posebne rezolucije o radu medju zenama, usvojene na Kongresu."
U istoj rezoluciji, u vezi sa izgradnjom saveza
radnika i seljaka, ·na istoj stranici stoji:
"3. Stvaranje sindikalnih organizacija poljoprivrednih radnika, u b 0 rbi protiv eksploatacije od strane veleposednika i seoskih bogatasa, za prava poljoprivrednih radnika na sindikalno organizovanje, za zastitu rada, a narocito zenskog i deCjeg rada u poljoprivredi i za socijalno osiguranje poljoprivrednih
radnika."
r'Istorijski arhiv KPJ", tom IT,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ,Beograd 1949, str.159-160.)
*
U Rezoluciji o organizacionom pitanju, gl. II I,
kriticki se osvrce na rad medju zenama:
" .•. Malo se posvecivalo paznje omladincima koji su odlazili u vojsku, kao i radu u vojsci. Narocitog odseka
za rad na selu i medju zenama nije bilo. CK nije ovaj rad postavio sebi za zadatak, tako da je ova veoma vazna oblast rada
ispala potpuno iz vida CK-".
(Isto, str. 199,)
*
Stoga se u istoj Rezoluciji, pod tac. 8. postavlja
zadatak:
"Partija treba da organizuje specijalnu komisiju
za rad medju zenama, da razradi konkretna uputstva za njihovo
svakodnevno delovanje i Sto pre da se poveze sa zenama-radnicama, imajuci u vidu nji)lov niski politick! nivo, kao i neshvatanje od strane pojedinih drugova uloge zene u revolucionarnoj borbi proletarijata."
(Is to, str. 202.)
*
"Zenska, mlada radna snaga i nekvalifikovani
radnici,. sprovodjenjem racionalizacije industrije, postaju ave yazniji faktor u proizvodnji. Partija treba da pojaea svoju delatnost i borbu za zastitu zenske, mlade i nekvalifikovane radne
snage, povezujuci je njenim uvlacenjem u sindikate."
(Il;!to, str. 20:7J
*
Cetvrti kongres Komu11isticke partije Jugoslavije
je doneo i posebnu Rezoluciju po zenskom pitanju, koju donosimo u celini:
Rezolucija
po zenskom pitanju:
"Porast znaeaja zenskog rada za produkciju
Jugoslavije poslednjih godina napreduje brzim.
•tempom. Tome doprinosi kapita!isticka racionalizacija. koja se i ovde, kao i u drugim zemljama·,
sprovodi u prvom redu povecanim uvlacenjem zena u proces produkcije, jer one predstavljaju i
jeftiniju i manje svesnu radnu snagu.
U vrernenu od 1921. do 1926. godine smanjio
~e udeo muske radne snage za 8%, dok se udeo
zenske radne snage povecao za 97%. Sada sacinjav.aju radnic e oko 27% industrijskog proletarijata Jugoslavije. Bezobzirno izrabrljivanje zenske
radne snage, njihova politiCk:a obespravljenost
nejednakost pred zakonom, uz nacionalno potl~ci
vanje i ostatke feudalizma u nekim provincijama
Jugoslavije, produbljuje suprotnosti u zivotu proleterki i bude njihovu aktivnost. Porast zenskog
proleterskog pokreta ocituje se u poslednje vreme kako najzivljim ucestvovanjem u strajkackim
borbama u zemlji,. tako i aktivnim ueestvovanjem
najboljih elemenata radnica u politickijn akcijama
Komunisti eke partije ( (Prvi maj, dogadjaji u zagrebu, gerilski pokret u Crnoj Gori).
I u R ezoluciji o sindikalnom pitanju, u gl. V,
tac. 5, stoji:
139
138
�Imajuci u vidu ulogu zene kao jeftinije i slabije organizovane radne snage u produkciji, nje-,'
nu ulogu na ekonomskom polju za vreme rata,
kao i revolucionarne teznje probudjenih zenskih masa (oktobarska revolucija, Kina), nastoji jugoslovenska burzoazija da iskoristi njihovo ave jace
nezadovoljstvo i da medju njima ucvrsti burzoaski uticaj, ne samo putem terora, nego i putem
sireg sistematskog rada, Ovaj rad se vrsi porno~
cu klerikalnih, dobrotvorno-vaspitnih, feministickih i reformistickih organizacija, uz. potporu i
subvenciju drzave, crkve i dvora. Klerikalna sto.,mpa izdaje pet zenskih easopisa i petnaest opstih
easopisa, koji se u 100,000 primeraka rasturaju
u prvom redu medju zenama. Posledica ovoga
rada je da se ogromne mase radnica i seljanki
nalaze pod ideotoskim i organizacionim uticajem
burzoazije.
KPJ je do sada potcenjivala rad medju radnickim i seljackim zenama, a ukoliko se taj rad u
pojedinim mestima i vrSio, smatran je u vecini
slueajeva kao specifican rad za zene. Tezak polozaj u Partiji bio je zapreka za njegov razvoj. Usled toga, inicijativa aktivnog zenskog partijskog
kadra nije naisla na dovoljnu potporu I upute za
rad medju radnicama, te je vrsen bez sistema,
plana i direktiva. Iskustva pojedinih proviilcija
nisu se uzimala u obzir, nije bilo evrstog stava
za rad u neprijateljskim zenskim · organizacijama
1 postojala je opasnost da taj rad po provincijama
skrene sa opstepartijske linije.
U sadasnjem momentu, ita pragu novog impe~
rijalistickog rata, jedan je od glavnih zadataka
KPJ da ispuni ovu prazninu svoje delatnosti, · da
pridobije stroke mase radnica i seljanki za jediilstveni front revolucionarne klasne borbe radnika i seljaka i da potpuno usvoji Lenjinove reci
da se "mase ne mogu pridobiti za politicku delatnost a da se ne privuku na politicki rad 1 zene''
140
I
i da "trajnost revolucije" zavisi od toga u koiikoj
meri u njoj ucestvuju zene."
Da bi se rad medju radnicama i seljankama
centralizovao i sistematski sprovodio, mora se
izgraditi odozgo do dole partijski aparat za rad
medju zenama i u njega se moraju privuci radi
aktivnog ucestvovanja radnice iz preduzeca. Potrebno je da se pri centrali KPJ obrazuje Komisija za rad medju zenama, koja ce pod rukovod-s tvom CK organizovati rad na pridobijanju radnica i seljanki za pristup u masovne organizacije
radnicke klase i u Partiju. U poeetku treba da
se rad ograni5i r,.l industrijske centre gde su radnice u velikom broju koncentrisane i na ona seta
gde', postoji partijski aparat.
Nelegalni rad sa simpatizerima treba da se
svodi na organizovanje zenskih kruzoka sa sto
'stalnijim sastavom i odredjenim programom, koji
treba da je u najuzoj vezi sa dnevnim dogadjajima i dnevnim zahtevima radnica. Treba da se
preduzmu mere da se mreza kruzoka prosiri, jer
one predstavJjaju rezervoar iz koga partija crpi
zenske snage za svoje redove.
Najvaznija legalna forma rada jes te rad u
sindikatima. Njegovu osnovu. cini Rezolucija IV
kongresa Crvene sindikalne internaciona!e za rad
medju zenama. Najvazniji momenti rada zenskih
komisija u sindikatima jesu: razradjivanje ove rezolucije, izrada plana konkretnih zahteva i njegovo propagiranje medju radnicama kao zahteva crvenih sindikata. Sindikati i njihove zenske komisije kao pomocni organi ·Jtreba da povedu specijal-nu kampanju medju radnicama za njihovo pridobijanje koristeci se internacionalnim iskustvom u
tom radu, kao ua:c.primer: letece mitiuge, konferencije organizovanih radnica, skupstine neorganizovanih sa ciljem njihovog upoznavanja sa nasim konkretnim zahtevima, organizovanje kruzoka
za likvidiranj e analfabetizma, za poducavanje u
141
�sivenju i krojenju, za upoznavanje sa osnovnim ·
principima higijene itd. U svrhu izgradnje aktivnog zenskog sindikalnog kadra treba za organizovane radnice drzati legalne, kratke, osnovne
sindikalne kurseve.
S obzirom na pojaeanu aktivnost seljanki koje
izmedju ostalog dolazi do izrazaja i u njihovom
ucestvovanju u nacionalno-revolucionarnom i seljackom pokretu, treba partija da otpocne sa odrzavanjem konferencija seljanki i to u prvom redu
u ovim mestima gde je uticaj partije najveci.
Iako partija posvecuje najvecu paznju radu medju radnicama u preduzecima i medju radnim seljankama, ona radi i u neprijateljskim zenskim
organizacijama koje obuhvataju mase radnica i s·eljanki, sa jednim zadatkom da razgoliti ove ustanove i da odvoji iz njih zenske mase i da ih pridobije za revolucionarni radnicko-seljacki pokret.
U !stu svrhu partija preduzima mere da rad tih
organizacija prikaze u pravom svetlu da pojedine
cinjenice iskoristi za razgolicavanje i diskreditovanje tih organizacija u ocima radnih masa.
Za rad partije medju zenama je od narocite
vaznosti masovna zenska literatura koja treba da
vodi racuna o lokalnim prilikama, a u prvom redu izdavanje legalnog zenskog lista. Najvazniji
zadatak na tom polju jeste pridobijanje i izgradjivanje kadra zenskih radnickih i seljackih dopisnica. Pored toga, treba da se sva pitanja u vezi s·a radom medju zenama temeljito obradjuju
kako u legallloj tako i u ilegalnoj stampi."
("Istorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 207-209.)
PETA ZEMALJSKA KONFERENCIJA
KPJ
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ odriianoj u
Zagrebti, novembra 1940. godine, u usvojenoj rezoluciji, gl. VI
posveceno je posebno poglavlje radu medju zenama:.
V. Konferencija KPJ konst!ltira da je u nekim
partijskim organizacijama sistematski rad medju
zenama jos uvek zanemaren, da drugovi ne posveeuju ozbiljnu paroju tome vaznom radu, da taj
rad prepuStaju samotoku ill inicijativi samih dru.garica, drugaricama dapace odbijaju pomoc koja
se od njih trazi. Stoga je potrebno: a) da s ve
partijske organizacije pos vete najvecu paznju radu medju zenama, osobito u sindikatima i drugim
masovnim organizacijama; b) za taj rad organizacije treba da odrede ne samo drugaric e nego i
drugove; c) da partijske organizacije posvecuju
elm vise paznje zenama iz radnickih i siromasnih
rejona i pruzaju mogucu pomoc raznim savjetima
itd.; d) vodeci borbu za opca zenska gradjanska
prava, za jednakl rad i jednaka plata u preduzecima, raznim uredima itd., potrebno je u is to
vrijerne suzbijati burzoaski feminizam, koji stvara jaz izmedju radnika i radnica i ima za cilj
da otupi oiitricu klasne borbe .•• "
r':Komunist'', organ Centralnog
komiteta Kornunisticke partije
Jugoslavije, broj 1, oktobar
1946, str. 120.)
***
***
142
143
�V KONGRES KPJ
VI KONGRES KPJ
(SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE)
Peti kongres_, odrZ.an u Beogradu jula 1948. godine, doneo je novi Program Komunisticke partije Jugoslavije,
u kome s e posvecuje posebno poglavlje Antifasistickom frontu
zena, stvorenom u narodnooslobodilackoj borbi:
Antifasis ticki front zena:
"Antifasisticki front zena jeste siroka masovna organizacija radnih zena i patriotkinja nove Jugoslavije i nastao je pod rukovodstvom Komunisticke
partije Jugoslavije u narodnooslobodilackoj borbi,
odigravsi ogromnu ulogu u podizanju svesti zena
i mobilizaciji zena za oslobodilacki rat, za pomoc
frontu, za ucvrscenje pozadine i povezivanje fronta i pozadine.
Antifasisticki front zena okuplja danas naj sire mase zena I pomaze im da se kulturno-politicki uzdignu i da se na svim poljima aktivno ukljuce u
izgradnju zemlje. On treba da obrati narocitu paznju onim zenama koje iz bilo kojih razloga nisu
politick! aktivne ili koje ne pripadaju nikakvim organizacijama.
J edan od najvafuijih zadataka Antifasistickog fronts zena jeste razvijanje solidarnosti i saradnje s
demokratskim zenskim organizacijama sveta u borbi za mir i demokratiju.
Komunisticka partija Jugoslavije ce se narocito
boriti za svestrano jaeanje aktivnosti AFZ u radu
na vaspitavanju zena u duhu socijalizma, u radu
na vecoj mobilizaciji zena 10a izgradnju socijalizma, za ucvrscenje postignute ravnopravnosti zena
i za obezbedjenje te ravnopravnosti putem stalne
brige za njihova. kulturno i politi cko tizdizanje, za
majku i dete, kao i za sto masovnije ukljucivanje
zena u sve oblasti drustvenog i ekonomskog ;avota."
sten.beleske, izdanje "Kultura" 1949,str.891.
Sesti kongres KPJ, koji je odrzan u Zagrebu, novembra 1~~2. godine, u Rezolucijl o zadacima i ulozi Saveza
komunista Jugoslavije, utvrdio je u tac. 5:
"Kongres osudjuje kao nedopustivo i tudje socijalizmu svako zapostavljanje zena u privrednom,
politickom i uopste drustvenom zivotu. Duznost
komunista i svih naprednih !judi jeste da se statno, sistematski, uvek i svuda bore za sve vecu
i "stvarnu ravnopravnost zena u svim oblastima
privrednog, polit!Ckog i drustvenog zivota. "
Kongres istice da je za dalje razvljanje kako
• socijalisticke svesti masa, taka i same borbe za.
ravnopravnost zena, prva duznost zenskih organizacija - rad medju se!jankama, 'na njihovom politickom, prosvetnom i kulturnom uzdizanju.
U pog!edu rada ostalih drustvenih organizacija vaze dosad istaknuti principi, primenjeni na .
njihove konkretne uslove. Kongres posebno ukazuje kao na naro cito vazan problem rad na podizanju socijalisticke svesti i moralnog lika omladinaca i omladinki, kao i na sve vecu raznovrsnost form! u radu i zivotu omladine."
("Borba komunista Jugoslavije
za socijalisticku demokratiju",
VI kongres Komunisticke partije Jugoslavije, izdanje "Kultu. re' 1952, str. 282.)
***
(V knngres KPJ,
144
***
145
�VII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUG OSLAVIJE
seciini kongres je odrlian u Ljubljani aprila 195B.
godine. Na njemu je donet tree! po redu ~~~~~:E!-~~~.!1!1~~~--!.'!.
fi~~~~Y~· iz kojeg izdvajamo dva pogtavtja:
"POLOZAJ PORODICE
Ukidanjem patrijarhalnog bracnog i porodicnog
zakonodavstva, uvodjenjem drustvene zastite i pomolii porodici, stvaranjem materijalnih i drugih
uslova za ekonomsko osamostaljivanje zene, razvijanjem raznih ustanova za pomoc porodici 1i negovanju i vaspitanju dece, stvaranjem drustvene
tehnicke baze domacinstva i time oslobadjanjem
porodice od pritiska zaostalog doma6instva, - socljalistiCkom drustvu daje se nova podloga bracnim i porodienim· odnosima, novom moralu i licnim odnosima, vra6anju coveka njegovoj pravoj
tjudskoj prirodi, bez iskoriMavanja i ponizavanja
drugog.
Istovremeno kad se porodica oslobadja od robovanja zaos tat om domacinstvu, ona produbljuje,
obogaeuje i jaea svoje unutrasnje tjudske odnose
1 predstavlja izvor liene srece svojih clanova.
Bez prinude privatnovtasnickog drustva, kao I drustvenih predrasuda koje se s njima povezuju, radni
ljudi slobodno zasnlvaju svoj bracni i porodieni zivot na medjusobnoj ljubavi, drugarstvu i postovanju, i na ljubavi prema svojoj deci.
Promena bracnih i porodicnih odnosa je is torijski proces u kome treba savladjill:ati objektivne,
materijalne prepreke, kao i zaostale navike, predrasude i sh vatanja, koja su na podruCju ovih odnosa narocito duboko ukorenjena.
146
Brzi tempo industrijalizacije i promena strukture stanovni Btva, nagli razvoj i porast gradova,
doseljavanje seoskog stanovnistva, posebno omtadine u gradove, nedostatak i prenasetjenost stanova, i slabo razvijene komunalne stuzbe, promena porodicnih odnosa - stvorili su i dalje stvaraju nove liiine i porodicne probteme i probteme
adaptacije na nove ustove i nov nacin zivota, negativne socijalne pojave i st.
Savez komunista Jugostavije uoeava duboke
procese koji se odigravaju u porodici, njene potrebe i njene mogucnosti, imajuci stalno u vidu
da subjektivnim snagama i stvaranjem materijatnih ustova, a narocito u okviru komuna i stambenih:ozajednica, treba ubrzati proces ostobadjanja porodice od tereta tehnicki zaostalog domacinstva uporedo sa opstim materijatnim ·razvitkom zemtje.
Jedan od najvaznijih problema u ovom kompleksu jeste razvijanje drustvene brige za decu.
Ne umanjujuci ulogu porodice u vaspitanju dece
koja je nezamenjiva, Savez komunista ce se zatagati da se i ubuduce razvijaju najsiri oblici
drustvene brige za decu, koj i ee pruziti i ono
sto u vaspitanju dece porodica, svedena na roditelje i decu, narocito ako je majka zaposlena,
detetu ne moze da pruzi. U interesu je i porodice i drustva stvaranje najrazlicitijih deCjih ustanova i mreze objekata za zabavu i raznnodu,
sportskih terena i s lienog, u kojirna ce dec a provoditi deo dana i koji ce im pruziti kolekti vni
zivot i drustveno vaspitanje. Neposredno angazovanje roditetja u razvijanju drustvene brige za
decu, njihovo ucesce u organirna upravljanja svih
ustanova za decu omogucuje da se najbotje sagledaju mogucnosti i potrebe porodice i istovr,erneno
ostvari jedinstvo drustvenog i porodicnog vaspitanja.
147
�U proceau dubokih promena porodicnih odnosau kojima se nalazimo neizbezni su unutrasnji sukobi. Oni dovode do individualnih problema i teskoca, koji ponekad poprirnaju karakter druStvenih
poj.ava (razvodi brakova, vanbracna deca i sl.).
Socijalna zastita treba da prilazi individualnoj intervenciji i pomoci u svakom pojedinacnom slueaju gde poremeceni porodicni odnosi dovode do socijalnih problema."
CVII kongres Saveza komunista
Jugoslavije'', izdanje "Kulture"
1958, str. 386-388.)
*
"PROBLEM RAVNOPRAVNOSTI ZENA
"Borba za svestranu afirmaciju i razvitak licnosti,
borba za najsire, aktivno ucesce radnih ljudi u
upravljanju drustvenim zivotom iziskuje dalje razvijanje idejno-politickog i opiitevaspitnog rada na
uklanjanju ostataka neravnopravnih odnosa medju
ljudima uopste, i posebno izmedju muskarca i zene. Problem ravnopravnosti z ene u Jugoslaviji
nije vise politicki problem, niti problem pravnog
pol:ozaja zene u drustvu; on je uglavnom ostao
kao problem ekonomske nerazvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja i drugih konzervativnih predra.Suda, privatnosvojinskog odnosa, koji
jos dejstvuju na zivot u porodici. Zaostalo domacinstvo i postojeci materijalni problemi porodice
sputavaju zenu da bi mogla uzeti punog ucesca
u ekonomskom i drustvenom zivotu zemlje, stvaraju konflikt izmedju njezine uloge u drustru i
domacinstvu. Zaostalo domacinstvo sputava i sve
ostale clanove porodice u njihovoj drustvenoj aktivnosti.
. tehniCke baze za ~rustvljenje sluZbi namenjenih potrebama domaCinstva, cime treba da se
razresi konflikt izmedju ucesca zene u· drustvenom zivotu i njezinog polozaja u porodici, kao i
da podigne zivotni standard svih clanova porodice.
U konkretnom resavanju tih zadataka vaznu ulogu igraju organi drustvenog upravljanja u komunama, narocito stambene zajednice, kao t drustvene orgaaizacije.
Komuniifti u tim organima i organizacijama
treba da se bore za ostvarenje uslova potrebnih
uspesnom razvitku porodice, koji se vee danas
mogu ostvariti, narocito na podrucju stambene
izgradnje, izgradnje mreze raznovrsnih decjih
ustanova u okviru pri vrednih organizacija i stambenih zajednica, osnivanjem komunalnih usluznih
ustanova i slicno, a sve ce to doprinositi stvarnoj ravnopravnosti zene i muskarca i njihovom
ucescu u javnom zivotu kao ravnopravnih gradjana. Na idejno-politickom planu komunisti vade i
vodice borbu protiv onih nakaradnih idejnih i
moralnih shvatanja, koja pod pseudorevolucionarnom frazom o 'rusenju klasnog morala' , u stvari, propagiraju amoralnost u odnosima izmedju
polova."
C'VII kongres Saveza komunista
jrugoslavije'', izdanje "Kulture''
1958, str. 411-412.)
***
Ovi problem! -se naroCito zaostravaju s brzom
industrijalizacijom zemlje, s promenom socijalne
strukture stanovnistva. Materijalni razvitak zemlje istovremeno pruza mogucnosti za stvaranje
148
149
�VIII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Osmi kongres je odrzan u Beogradu decembra
1964. godine. U Rezoluciji o narednim zadacima Saveza komunista Jugoslavije, koju je Kongres doneo, u II i VI glavi se
kaze:,
"Kongres je ukazao na potrebu da se Savez
komunista angazuje u preduzimanju · mera od strane radnlh kolekti va i njihovih organa upravljanja
za poboljsanje u8lova rada zena, za podizanje
njihovih kvallfikacija i za znatno vece ucesce zena u poslovima upravljanja."
("VIII kongres Saveza komunista
Jugoslavije", izdanje "Komunist"
1964, str. 203.)
*
"Razvijanje stvaralackog i samostatnog rada
organa neposredne demokratije i drustveno-politickih organizacija pretpostavlja sto samostalniju
akciju komunista, njihovu vecu aktivnost i jacanje njihove drustvene odgovornosti. Borba za razvijanje samoupravnih odnosa i njeni rezultati
treba da budu osnovno merilo borbenosti, aktivnosti i svesti Clanova Saveza komunista. Od toga
treba polaziti i prilikom prosirivanja redova Saveza novim clanovima. Treba eD.ergicnije otklanjati sve prepreke i shvatanja koja otezavaju prijem u Savez komunista onih neposrednih proizvodjaiia, zena i mladih !judi koji ispunjavaju potrebne us love. 11
C'VIII kongres SKJ, izdanje "Komunise' 1964, str. 2 08.)
***
150
IXKONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
U R ezoluciji "Socijalisticki nazvcj u Jugoslaviji ·
na osnovama samoupravljanja i zadaci Saveza komunista'', uS'lOjenoj na fX kongresu, odrzanom marta 1969. godone u Beogradu,
u gl. II, III, IV i VIII kaze se:
"Savez komunlsta ce se za[agati da se u politic! zapostjavanja, struenog obrazovanja i izbora
na rukovodece funkcije u procesu rada polazi od
istih kriteri ja u odnosu na sve - da se u praksi
dosledno ostvaruju usvojeni nacelni stavovi o tome da drustveno-ekonomski polozaj zena, kao i
ostalih !judi u radnom odnosu, zavisi otl njihove
strucnosti, sposobonosti i rezultata rada. Komunisti ce istrajno delovati u pravcu prevazilazenja
jos uvek prisutnih nerazumeva!)ja i razliCitih konzervativnih gledanja na zaposljavanje zena koja
se ispoljavaju u neprihvatljivim shvatanjima da
je njihova zaposlenost samo privremeno stanje i
da one predstavljaju rezervu radne snage."
C'Devetl kongres SKJ", izdanje
"Komunist¥ 1969, str. 164,tac. 7,
poslednji pas us.)
*
"Savez komunista se zata,ze za utvrdjivanje dugorocnih, ekonomski zasnovanih programa razvoja
osnovnog obrazovanja i predskolskih ustanova i
stvaranja kadrovs kih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje Sitave generacije dorasle za osmogodisnje il::olovanje. Za to je neophodno dalje
sirenje mreze osmogodisnjih skola i stvaranje kadrovskih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje citave generacije dorasle za osmogodisnje skolovanje."
(Isto, str. 166, tac.2.)
*
151
�"U okviru Socijalistickog saveza i svih drustveno-potitickih organizacija, u radnim zajednicama l svim oblicima neposredne socijalisticke demokratije, komunisti ce se zalagati za to da sve
veca uloga zena u drustveno-,ekonomskom i politickom, zivotu dobije svoj adekvatan, puniji izraz
u njihovom vecem ucescu u samoupravnom i politickom odluCivanju. S obzirom na tendencije stagnacije, pa i opadanja ucesea zena u samoupravnim organima, predstavnickim telima i forumima
drustveno-politickih organizacija, Savez komunista
ce sagledati uzroke takvom stanj)l i aktivno uticati da se ono sto bde menja, u teznji da "zene zauzmu sto ravnopravnije mesto u radnim i "drustveno-politickim zajednicama, u cdrustveno-politickim organizacijama i s vim vidovima druiltvenog
Zivota. n
('Deveti kongres SKJ'', izdanje
'-'Komunist'l' 1969, str.184, tac.5.)
"Neophodno je da se sirim angazovanjem svih
drustvenih cinilaca i razvijanjem solidarnosti i
uzajamnosti radnih !judi, stvaraju uslovi za bdi
razvoj decje zastite u skladu sa materijalnim
mogucnostima drustva.
Potrebe svestranog razvoja deteta moraju imati prioritet u celokupnoj vaspitno.:obrazovnoj, kulturnoj, zdravstvenoj, socijalnoj i drugim delatno,stima.
Samoupravna aktivnost radnih !judi treba da
dovede do" mobilizacije vecih materijalnih sredstava za izvrsavanje zajedni cki utvrdjenih zadataka
u ovoj oblasti, ;a pre svega, za brzi razvoj ustanova i drugih oblika za zastit\1 i vaspitanje dece.
Ucesce rcditelja u troskovima vaspitanja i zastite dece u decjim ustanovama treba da odgovara
njihovim realnim materijalnim mogucnostima, s
tim da cene tih usluga ne budu prepreka da se
zastitom i vaspitanjem obuhvataju deca kojima je
to najneophodnije.
Neophodno je brze resavanje problema na relaciji zapostena zena - materinstvo i porodica,
polazeci od toga da materinstvo - podrazumevajuci i vaspitanje i podizanje dece i planiranje porodice - kao i razvoj druiltvenih sluii:bi za pomoc
porodici i domacinstvu, treba da bude i deo zadataka koje u narednom periodu moramo uspesnije resavati. Potrebno je da se potpunije regulisu
svi vidovi zastite materinstva, posebno u odnosu
na zaposlene. zene. U finansiranju zastite materinstva treba vise da dodju do izrazaja principi
uzajamnosti i solidarnosti u radnim organiiacijama, interesnim zajednicama radnihl !judi kao i
drustveno-politickim zajednicama, u interesu druStva."
('Deveti kongres SKJ", izdanje
"Komunistljl. 1969, str.173, tac.3.)
*
***
X K ONOR ES SAVE ZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije, odrzan krajem maja 1974. godine u Beogradu, doneo je vise rezolucija u kojima se i neposredno tretiraju problemi zena, Tako
se u rezoluciji "Borba za datju izgradnju socijalistickog samoupravljanja i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. IT, kaZe:
"Komunisti su posebno odgovorni u svim radnim
i drustvenim strukturama za dalju afirmaciju zene
kao subjekta naseg samoupravnog socijalistickog
drustva; za jos vece ucesce zena u clanstvu, rukovodstvima Saveza komunista i druiltveno-politickih
152
153
�organizacija, u samoupravnim organima, svuda ·
gde se odlucuje .o bitnim pitanjima naseg drustvenog zi vota i dalj eg razvitka. To podrazumeva
pojaeano idejno-poli tiCko delovanje komunis ta u
· dos!ednoj realizaciji stavova Saveza komunista o
polozaju i ulozi zene u drustvu, a protiv svih
konzervativnih, malogradjanskih i drugih antisocijalistickih pogleda i shvatanja."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJu, izdanje "Komunistu·, 3.
jun 1974, str. 10, gl.II, sedmi
pas us, tac. 2. )
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci u idejnom, organizacionom i kadrovskom jacanju Saveza komunista Jugoslavijtl'; gl. I, stoji:
"Sve veca drustvena afirmacija zena i njihova
uloga u oblasti rada i stvaratastva namece neophodnost njihovog veceg primanja u Savez komunista i u njegova rukovodstva, kao i u rukovcdstva
drustveno-politickih organizacija, u delegacije i
samoupravne organ e."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunist", 3. j~
1974, str. 29, poglavtje I, cetvrti pasus tac. 9.)
*
"- ostvarivanju potpunijeg ucesca zena u radu
i samoupravljanju, jednakih mogucnosti P':! izboru profesija i popunjavanju radnih mesta; ostvarivanju uslova da radni !judi na samoupravni nacin
resavaju probleme podizanja i vaspitanja dece i
druge probleme svakodnevnog zivota porodice i potreba domacinstava."
(Isto, str. 11, deseti pasus
tac. 3.)
"- za to da se sto brze i bolje resavaju rnaterijalna i druga pitanja bori~ea - narocito zena i
mladih ucesnika u narodnoostobodilackom ratu,
ratnih vojnih invalida, porodica palih boraca i
drugih clanova SUB NOR -a - kako bi se stvorili
sto bolji uslovi za njihov svakodnevni zivot i za
drustveno-politiCku aktivnost, a to je veoma vazna obaveza i sv_ih drustvenih i drzavnih organa i
organizacija."
(Isto,str.12, poslednji pasus tac. 5.)
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci Saveza komunista~Jugoslavije u opstenarodnoj odbrani, bezbednosti i drustvenoj samozastitr', u gl. II, se
kaze:
"Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije
ukazuje na potrebu svestranijeg angazovanja Socijalistickog saveza radnog naroda, Save.za sindikata, Saveza omladine, Konferencije za drustv!3nu
aktivnost zena, Saveza udruzenja boraca narodnooslcibodilackog rata, Saveza rezervnih vojnih staresina i drugih organizacija, drustava i udruzenja
u ostvarivanju zadataka opstenarodne odbrane, bezbednosti i druiitvene samozastite."
('Reolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunisf', 3.ju(l
1974, str.39, tac. 10.)
*
"Savez komunista je duzan da se energ1eno
zalaze za vece angazovanje zena u opstenarodnoj odbrani i za njihovo osposobljavanje za sve
*
154
155
�oblike otpora agresiji ukljucujuci i oruzanu bcrbu."
C'Rezolucije Desetog. kongresa
SKJ, izdanje ''Komunist'' ,3.juli
1974, str.39, tac. 12.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "SocijalistiCko sarmupravno organizovanje i razvoj
poljoprivrede i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. II,
kaze se:
"Potrebna je efikasna idejna i politi Cka akcija
komunista da se potpunije afirmise uloga zene na
selu, ucine dalji napori u pravcu njenog veceg
ukljucivanja u ui:lruzeni rad i druiitveno-politi cki
Zivot.''
(Is to, str. 43, tac.4, dr1lgi pa-
s us.)
*
"Potrebno je posvetiti mnogo veci znacaj izgradnji drustveno-ekonomskih institucija u selu,
prodavnica, zdravstvenih stanica, kulturnih institucija, ustanova za decu, sportskih obj ekata, zatim izgradnji puteva itd. Na tom zadatku treba
da se angazuju sve drustveno-politicke organizacije u okviru mesne zajednice. Tu akciju treba
da podrzavaju i potpomazu opstinske skupstine i
svi koji su direktuo zainteresovani za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao i pojedinih kultilrnih i sportskih aktivnosti."
(Isto, str. 43, tac. 7, prvi pasus.)
*
156
U rezoluciji &esetog kongresa Saveza .komunista
Jugoslavije: nzadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalnoj
politic~' tac. 13, stoji:
·
"U politici solidarnog podmirivanja zajednickih .
potreba radnih !judi i gradjana, Savez komunista
se zalaze:
za pobo!j8anjeuslova zivota porodice, pri ce~
mu je, narocito znaeajno da su radni !judi sami
nosioci m enjanja drul!tvenih odnosa, s tvaranja ustIova za odgovorno roditeljstvo, Z!l l!iru. i svestraniju brigu o deci, brzu i jeftilliju izgradnju prediikoiskih us tanova - deCjih vrtica, jasala, obdani!!ta; stalno unapredjivanje deCje ishrane, zatim
izgradnju objekata za odmor, oporavak i rekreaciju dece i omladine, · veci obuhvat dece. u deCje
ustanove i obezbedjenje viseg stepena jednakosti
razvojnih usl.ova dece u olirazovanju i vaspitanju
i zdrav:stv:enoj zaiititi; za izgradnju domova i zavoda za · zbrinjavanje mentalilo zaostale dece i
mladih !judi; za stvaranje uslova i preduzimanje
mera u cilju rasterecenja porodice od poslova
koji se obavljaju u domacinstvu; poboljsav:anje
polozaja zaposlenih zena - majki stalnom izgradnjom odgov:arajucih objekata drustv:enog standar. da; unapredjiv:anje drustvene ishrane, Sirenje
mreze samoposluga, servisa za zadovo!javanje
svakodnevnih materijalnih i drustvenih potreba porodice;n C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'' ,3.jun
1974, str. 45.)
*
I u rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza
komunista Jugoslavije u oblasti zaposlenosti i zaposljavanja", posveeuje se jedan pasus zenama:
157
�"1 .... .,_ .
Komunisti ce se zalagati za brze prevazilazenje odnosa i shvatanja koje zene u zaposljavanju, radnoj i strucnoj afirmaciji stavljaju u nepovoljniji poloZaj u odnosu Illl muskarce."
f'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'', 3. jun
190'4, str.47, tac. 1, poslednji
pasus.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalistickom samoupravnom preobrazaju
vaspitanja i obrazovanja", gl. II, se kaze:
"Promene u sistemu i politici razvoja vas pi-' ·
tauja i obrazovanja treba da svojom osnovnom o- ·
rijentacijom doprinose. punijem ostvarivanju demokratskih prava na obrazovanje. Treba brze ostvarivati princip iz Programa SKJ da se svakom coveku, a posebno radnicima i zenama, tokom celog radnog veka pruzi podjednaka mogucnost da
se opt.edeljuje i osposobljava za zivotni poziv prerna svojim sposobnostima i prema interesima udruzenog rada."
(Isto, str. 55, tac. 2. 7, prvt
SADRZAJ
Strana:
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNlKU NASE
REVOLUCIONARNE BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KOTE SU
SE NESEBICNO, HEROJSKI BORILE'' - intervju DUSANA PETR OVICA SAN ETA, :predsednika Savezne konferencije SSRNJ Redakciji easopisa "Zena danas" i "cinJ.anice t tendenciJe' - povodom Medjunarodne godine zena
- OUN 75. i 30-godisnjice pobede nad fasiz5
~m
T I T 0, lZJava objavljena u Zborniku posveeenom borbenom putu zena Jugoslavij(l, izdanje
Leksikografskog zavoda Srbije,.l972.godine
23
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOT BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI 1941-1945''
25
paSUf!,)
*
"Profesionalna orijentacija n socijatistickom
samoupravnom drcstvu treba da bude usmerena na
pomoci mladom i odraslom coveku, posebno zenskoj omladini, da ostvaruje adekvatan i sktadan
profesionalni razvoj u toku c elog radnog veka, pa
treba obezbediti ekonomske i druge n!!love· za obavtjanje ove znaeajne drustvene delatnosti."
(lsto, str. 57, tac. 6.)
158
*********
BIBLIOGRAFIJA
109
ZENE NARODNI HEROJI
113
DESET KONGRESA '.'>KJ (KPJ) 0 POLOZAJU
ULOZI ZENE U DRUSTVU
I
129
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena danas: 1975. - trideset godina pobede nad fašizmom: međunarodna godina žena OUN, God. 39, br. 275
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena, pobjeda nad fašizmom
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
odgovorne urednice Mitra Mitrović i Olga Kovačić
Source
A related resource from which the described resource is derived
UABNOR Centar Sarajevo
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1975
Rights
Information about rights held in and over the resource
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
časopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
24-P
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
159 str.
1941-1945
1975
AFŽ
društveni položaj
Josip Broz Tito
Narodnooslobodilačka borba
NOB
socijalizam
socijalni status
žene
žene heroji
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/fe851c7c9e9213c52c3a19d970d7abca.pdf
c99bdf9fe0d8df0f5b9a4dde7d0dbbec
PDF Text
Text
���
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Spisak popularnih izdanja Glavnog odbora AFŽ-a Hrvatske za kulturno-prosvjetni rad sa ženama, upućen Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu od 26.06.1946.
Subject
The topic of the resource
Kulturno-prosvjetni rad sa ženama
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Glavni odbor AFŽ-a Hrvatske
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
26.06.1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
Dopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
100-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
3 str.
Format
The file format, physical medium, or dimensions of the resource
PDF
"Majka i dete"
"Mala knjižnica"
1946
Bosna i Hercegovina
brošure
domaćinstvo
Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine
Glavni odbor AFŽ Hrvatske
Hrvatska
obrazovanje
pedagogija
poljoprivreda
prosvjećivanje
prosvjetna sekcija
zdravstvo
žene
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/03a9c3fae08254aa8e0e9ca1f1d4a8c2.pdf
0fe3dba9c2faaf9d276d00b5a8ba7383
PDF Text
Text
���
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Izvještaj o raduGlavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinuod 27.05.1946., Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu
Subject
The topic of the resource
izvještaj o radu
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Glavni odbor AFŽ-a za Hercegovinu
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
27.05.1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
izvještaj
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
95-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
3 str.
"Nova žena"
"Sloboda"
1946
Bosna i Hercegovina
četnici
izbjeglice
izvještaj o radu
Mostar
Okružni odbor AFŽ za Hercegovinu
politička situacija
prosvjećivanje
tečajevi
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/fc2b0803d7307fd4e8fd4f6bba40c3be.pdf
39309ac0a8809390b700976684f68cf0
PDF Text
Text
���
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Izvještaj o radu Okružnog odbora AFŽ-a Sarajevo od 14.05.1946., Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu
Subject
The topic of the resource
izvještaj o radu
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Okružni odbor AFŽ-a Sarajevo
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
14.05.1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
izvještaj
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
90-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
3 str.
"Nova žena"
"Žena danas"
1946
Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine
izvještaj o radu
muslimanke
Okružni odbor AFŽ Sarajevo
plenum
ratna siročad
ravnopravnost žena
zadruge
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/d2cb7d8d5dd56322774847d7ccf9a8c1.pdf
0556e9e855368ec4597d454c074f6166
PDF Text
Text
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Molba Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu za izvještaj o prodaji lista "8. mart", od 20.04.1946.
Subject
The topic of the resource
list "8. mart"
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
20.04.1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
dopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
71-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
1 str.
"8. mart"
1946
Bosna i Hercegovina
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine
izvještaj o radu
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/f99b1c32e2feeeab058626c09c083fe6.pdf
ff0b0809d2e6bd7a09ca45655c3ff65f
PDF Text
Text
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije povodom 08. marta 1946. izdaje list "08. mart" Obavještenje od 20.02.1946.
Subject
The topic of the resource
Obavještenje o izlaženju lista "08. mart"
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
20.02.1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
dopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
63-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
1 str.
"8. mart"
1946
Bosna i Hercegovina
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Međunarodni dan žena
ženski listovi
-
http://afzarhiv.org/files/original/b1d7920a4b73881e54df009e5db8926c.pdf
55ddc07804d9367a412e8f0b1174cf80
PDF Text
Text
���
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Izvještaj o radu Glavnog odbora AFŽ-a u BiH od 12.02. 1946., Centralnom odboru AFŽ-a Jugoslavije
Subject
The topic of the resource
izvještaj o radu
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Glavni odbor AFŽ-a u Bosni i Hercegovini
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
12.02. 1946.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
61-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
3 str.
"Nova žena"
1946
AFŽ
aktivistkinje
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine
izvještaj o radu
obnova zemlje
Ustavotvorna skupština
ženski listovi