1
10
1
-
http://afzarhiv.org/files/original/14f53b8645b76e5d94523c7b99903eab.pdf
5fc02dd4c6ff25d455865b0a1427dd81
PDF Text
Text
I
TI-TO:
GOVOR NA ZBORU ZENA .SRBIJE
QDR2AN. 28. J; 1945. U BEOGRADU
•
�.
'
---~----;.-~--·~~--·~ r .-1Q-··_··:·r:·
...
.
'•
rho:
,
.
.
GOVOR NA ZBORU>ZENA SRBIJE
ODRzAN 28. 1: 1945. U BEOGRADU
'
+
•
•
•
�brugarice!Dozvolite mi, da va.s po:Zdravim~u in:e Narodno• ..
OsJobodiJacke vojske, •U ime vasih sinova i vase braCCI, koji se
· donas, na ovoj cici zimi, tamo na · fronti bore za konacno
istjerivanje okupatora iz nose napacene zemlje. Srpske 01ajke
i sestre, kpje ste u ovoj teskoj i krvavoj borbi dale najbolje svoie
s!_l!ove, za.hvc;di!'iem '~am,....n!l o~~me, .Sto ste do .d~nas clopri"'lele nalcov1ecanskof borb1 nas1h naroda. Zahvalfufem vam na
ogromnhn zrtvama, koje ste podnijele za spas svoje otadzbine,
za spas nasih naroda, nose slobode i nezavisnosti. Ali, dozvolite mi, da vas d.anas ponovno podsjetim. na zrtve i zadatke,
koji jos, stoje pred nama i koje cemo moci savladati samo tako,
ako vi, srpske zene, majke i sestre, builete stajale kaa 'kremim-stijene uz one, koji no fronti prolijevclju svoju mladu krv za
sJobodu. (Poviei: »Ho6emo!«)
Vas rod, vase duznosti su mnogostruke. Nasoj fronti, ·nasim
. borcima treba pomoc. (Glasovi: »Tako jel«) Nasi J,orci nisu
dobili odjecu iz magacina, jer ih nismo ni ima!i. Oni su polugoli, bos.i. u ovoj t<;!skoj zim1, i njima !reba pcimoc. Vi, srpske
zerie i 'sve zene u Jugoslaviji, mozete ublaziti taj nedoslatak,
!ito ga osjeca nasa herojska armija. (Burni povici:. »Zivjela,
zivjela!«) Zato, u svakom selu, u sval<oj varosi napregnite
· sve svoje snage, sabirajte materijal, ·odjecu, sredstva za zi\·ot,
namirnice, kako bismo mogli na.sim borc;ma no fronti dati bar.
minimum onaga, Sto irn je potrebno - cla bi se .· mogli boriti
i konacno. osloboditi nasu zemlju. To je prvi i najvazniji zadatak. i vi get same vidite, vi ga cisjecate svakodnevno, osjecate. !,JO :i:ato, sto SU vasa braca, Vasi ocevi, vasi sinovi tamo
gdje re tesko, ,gdje padaju zivoti najboljih Ijudi, tamo gdje se
kute sloboda i sreca n.ove federativne Jugoslavije. (Povici:
~Zivjela!«)
.
ZDRAVA KONSTRUKTJVNA KRITIKA MOzE
SAMO DA POMOGNE
.
Drul!i zadatak - to je stvaranje nose nove federativne.
JugoslaviJe, federalne Srblje i narodne vlasti. I to. je, drugarice,
i
�teiak zadatak. I tu vam se obracam - pomognite nam (jfJdnoglasno: »Hot5emo!«), da stvorimo istins_ku narodnu vla$t,_
za koju su ·od 1941. god. ginuli najbolji sinovi Srbije i 9stalih
naroda Jugoslavije, istinsku demokratsku narodnu vlast. (»Ta"ko
ja!«) • Zato budite ne sam~ poi.rtvovni pob?rnici l«;!kve ylasti,
nego 1 stroga kontrola. omh, ko1e -ste posloh do vrse drzavne
poslove. Gonite sabolere (»Hocemo!«), gonite one, koji bi
htj11li do izigrovoju toboznje narodne prijate!je, !l u. st~ari gledaju
lcako do nam odmognu. lma dosta postemh l1ud1, 1ma _mnogo
· poirtvovnih -I judi, k~ji su i sposobni i voljni ~a pravilno i pra.;
vedno vode ovu vehku narodnu stvar. Nemo(fe se ustrucavat1
do kritikujefe, ako vidite do neilo ne valja. _Zdrovq_konstruktivna kritika moze somo __do pomogne. I onaj, koga se ona
· tice, ako je poiten .i cestit, ne ee se ljutiti, nego ce mu to biti
putokaz: do pravilno radi, do pravilno vodi norodnu stvar.
Onaj1 koga zd.rava.. nar?dna ~ritika--vr_i.ieda_. to nije vas prija~e~j.
to n11e narodm pn1alell, to. 1e nepr1(atel1 narodal (Po'VIct:
»Tako jet«) Budite uvjerene, do cemo mi uvijek, u svakom
pojedind!nom slucoju uciniti sve, do se vee soda u zametku
ugusi. svako _
ukorjenjivanje svih birakrctskih metoda u narodnoj
vl:~sti. (»Tako je!«) Onaka, kako je bila zdrava ova narodna
borba, koja je potekla od samih naroda, tako treba da bude
zdrava i_nova vias!, jer soma na provoj narodnoj vlasti moze da. pociva jedinstvena demokratska._ federativna Ju!laslavija, u kojoj
ce svi narodi - i Srbi, i Hrvati, i Slovenci, 1 Makedoncj, -1 ·
Crnogorci - zivjeti srecno, slo:Zno i ulagati zajednicke n(I()Ore
za opci procvat 1 balju buducnost novih pokoljenja, koja kad
dod" treba da vide, da su njihovi ocevi j majke ucinili sva, '
- kako bi njima bilo bolje.
. _ - ,
A soda ini, drugarice; dozvolite, do se osvrnem malo i _· na one,· koji sabotiraju narodnu borbu;
ile
NARODNO-OSLOBODILAfKI POKRET NIKAO JE.JZ NARODA
Prije godinu, prije dvije, prije tri godine moglo se pricatl kojeita, jer no rod nije b1o o~avijesten. Mi ~mo cutali dugo
vramena, dvije godine borili smo se sami bez igdje icije pomoci, samo uz pomoc naroda, samo uz pomoc naiih siromainih seljaka. (Odobravanje.) Mi smo bili no udaru svih snaga
ileprijatelja, izdrzali smo. 0 nama se govorilo u inostranstvu
i u zemljl tako, kao dg je u pitanju sacica komunista, jedna
grupa ljudi, koja hoce do. se docepa vlasti. Ja vas pitam, drugarice, koliko bi sa odrzala jedna sacica ljudi, koiu ·narod ne
-·
bi podupirao, k?iil ne _bi narod V<;Jiio? fO~b;a_vanje i Pl:!lli?i: ·'
.. >>Tako jet) Kohko bi trebalo, rec1mo, tadasnJal ogramno1 nJemackoj sili, talijanskoj sili! raznim cetnici~a, n.e~!cev~im?, p~
velicevcima (popici: »Dolje!«), da uguse tu sac1cu l1ud1, ko1a
tobo:Ze hi:>ce da podjarmi narod, da mu sjedne no grbacu.
· Narodno-oslobodilacki pokret nikaa je iz naroda. On je
narodni, istinski narodni pokret. lsti- oni, · koji su govorili _i ~a
nos 901(0re drugacije, smatraju da je nilrod nesto drugo, ~ISle "
narod vi ovdje, nije ono selo koje se l:lori, nije ona va1ska '·
koja proliva krv no rodnoj grudi, nego su narod oni, koji su
tamo u Londonu i oni, koji· su i:>tisli Hitleru, u jazbinu njema;
ckog faiizma - Nedic, Ljoti~ i razni drugi. Oni sebe smalraju
narodom. Vas ne smatraju narodom i boje se za vas, boje se
za vasu slobodu. Jadni srpski narod, sto dp radi bez njih? A
ja pitam vas, drugarice: Pa kad su tolika voljeli srpski narod,
slo su pobjegli? Ja
bih pobjegao. Ja bih ostao ovdje, ja
bih se borio. (Burna pljeskanje i neprekidno skandira,:je: »Kralj
se zenio- Tito se borio!«) Ja bih vas bo dobar sm naroda,
za ito ani sebe pro'glaiuju, pozvao i rekao bi_h: Gledajte, tje~
. rajte uljeze, koji su· doili u vusu Memlju. Tako bih .rekao narodu.
. Ali oni to ne mogu reCi, oni Ia nisu mogli reci ni onda, bd su bili
ovdje, jer su ih cuvali njemacki bajuneti, jer su pred varna vee bili
omrazeni svojim krvavim djelima. Otkad sam u Beogradu, dolaze k meni u crno zavijene :Zene i pricaju mi - one iz Timocke Krajine, iz Toplice, iz srca Sumadije· i sa svih strana - i
pricaju mi. kako su im poginuli-inili i dragi, ocevi, sinovi, braca.
Ja pit(lm: Tko ih je pobio? - «Cefnici, sjeme im se zatrlo!«
- ka:Ze srpska majka. (Povici: »Dolje koljai5-i!«). E .eta, ilode
tih koljaca, koji-su pobjegli u- njemacku fasisticku jazbinu, boje
se za slobodu . srpskoga naroda. A· mi im kazemo,: Ne bojte
se za rtas, mi cemo se vee snaci kako tako, ali ito cete vi
tamo? (Buran smijeh.) Kud cete vi soda; kada se priblizava
sudnji dan, kad Crvena armija vee marsira prema srcu ,Nie.'!la·
- eke (Burni povici·: »Zivjela Orvena armija!«), a savezn1cke
,armije ~a 'zapada idu sve d.alje i. dalje~ ~ sebi bi. trebalo da
govorite, a o nama ne vod1te bngu! M1 cemo sam1.
i
'
I
Ill cEMO SAcUVATI PRAVA ZA KOJA SMO SE BORILI, Ill
NAS NE cE BITI
.
Slicnih dobrotvara ima nazalost i u Londonu, i u Americi.
I oni se boje za slobodu srpskog i za slobodu oslalih naroda
Jugoslavije. Bojite li se i vi, d~- ne cemo imati. dem.okrocije?,
( J ednodusan odgovor: »Ne boJ~mo se! <<) Ono kozu: treba
5
�o
: dat,i d~ll)okraciju; ...,.,-• jed no partija, to je diktatura. Nikak9 jedna partija! Dajte s!obodu svim. partijama - kazu. A ako norod ne .. ce nikakve razne. partijice, nego hoce jedan narodni
sporazum
stvaranju; jedne .jedinstvene vtade, Pristallsmo da<
i kralj ima u nas!)j zemlji sv:oje · namjesnike. Sve smo ·. ucinili;
ito smo mogli; !t'i.smo; ucini!i ~oncesije:ne' d.o.bivs.i· ~ista; Aka .
se stvar uzme u uzem sm1slu, mumo samo·•z!jubd1. Ah .ako se stvar·
gledala. u .sirem· smislu, u . . smislu ujedinjenJa svih• snaga, pa r
onih koje. su se• do soda. kolebale, - dobili sm.o. I eto, donas, kad· smo pokazali takovu sirokogrudnost1 dblazi kralj'sa
svojim• sav·letnicima .i· veli, da net.eJ takav SJ1orazum, nego hoce da ,slav ja uslove. (Burni povici: >Dolje kratj izdajnik!«')
Razumljiva stvar; da se kralj bori za sv!lj prijesto. Jasno je, da
se· nijeclnom kralju ne· ide sa prijestolja; · Ja to potpuno razumijem; Ali, kad jedan kralj uzme sebi provo, d!l· poslije svega·
onog·a ito se u·Jugosla"iii·dogada vecHetiri godine, sumnja u to;
da.li ie• ovdje· demokracijaJda• postavlja zahtjeve da narod !reba sl.obodu, da narod !reba da. se sam izjasnjava, -· onda•. ·
s!: ne ~o¥e ~eci, da. je to· najpostenija pol.itika. To su ma~ina
CIJO koJe· 1ma1u za. c11), da. stvor!'l zabunu· , 1 unesu · smulnJU' u
nose redove, da izazovu. grcidanski rat; Ali, umjesto gradan··
· skog rata - ito se dogodilo? Gradanskog rata. nema, . nego ·
se u citavoj zemlji podiglo -sveopce nezadovoljstvo i protesti
protiv kraljeve izjave. (Dugotrajiw odobravanje.) Eto plfi!~is· ·
cita; To je probm plebiscit. (»Tako je!«) lzveo g.a je· sam norod! (Dugotrajno klicanje: »Hocem.o Tita ~ ne cemo kr~N-.
ljal«Y Dakle, drugarice, Ia stvar je pro pal a, ali ne za nos, netgo· za one, koji su htjeli da tu nesto care na racun krvi,. na···
racun irtava koje daju jugosl.avenski narodi.
· pokret1.(0dobravanj~ i povici: >>.Saino jedan pokretf«)
Ja u principu ni.sam protiy partija, jer demokracija predvida i slol:iodu ispovijedanja sv~jih nacela. r svojih ideja. Ali
stvaratj partije radi partija .sad a, kada se vodi borl:ia na zivot
i .smrt (jedni5glasno: »Nel«), kad !reba svi kao jedan da sve
snage usmjerimo u · pravcu istjerivanja- okupatora iz nase zemlje, kad .je domovina razorena do tla, kad nemamo nista do
svoje svijesti i. svojih rukiJ. -,_ i dajte sad da. se. razmile agi. tatori po svim selima i 'gradovima, udrite stari kortesi! Ja, snsvoje strane, ne bih imao nista protiv toga, da idu i da go•
vore,. jer znam, da bi se brzo vratili. u Beograd. Ali, mi sad a
. nemamo vremenaza to. I ovdje je narodni pokret. Tu· mogu biti
svi- j komunisti, i oni,koji su bili demokrati, i radikali i t; d.rna kako se ranije zvali, samo ·ako imaju dobru vqlju i postenje,
teb.ariele ,dobra ov:oj. ::emlji. !aj pokret je on'! s~oga, jedina
snag a, ·JoJa dan as moze do 1zvede nasu zemiJU oz ove. strah91e ibijede i .da joj donese potpunu slob6du. A kad b.udemo
· oslobodeni ~ izvolite.. lzv.olite onda, da se ogledamo, da
vidimo i tamo, na megdcmu, koja (e partija postojati! .
.
. Dakle, drugarice, kilo sto vidite, oni se boje da nas no- ·
rqd ne ce dobiti demo~racije. A mi vas pitamo: Bojite li se i
vi, da ne· cete dobiti demokracije? (Jednodusni. povici:. »Mi
smo je dobili!<< »Ne bojimo!«) Bojite li se da ne cete imati
sv9ja prava, za koja ste se borile? (~Ne bojimo se!«). Varna
ta prava nitko i nikada ne ce moci oduzeti! (Buran aplaus.)
Mi cemo ih stititi, mi cemo se svim silama zalagati, ..dCI. OCUc:
vamo-ta .prava naroda. (»Hocemo.«) IIi cemo sacuvati ta prCIva, ill nas ne ce biti!, (Buran aplaus.) Prema.tome drugarice,
ja ovdje, pred varna, porucujem svirna onima, koji misle dace ..
donas, ti OVOj ZCI nas narod· feskoj situaciji moCi da skrenu
· isloriju Jugoslavij!'l nazad - do S'e ljuto varaju. (Povici: >>Ne
ce!«)
·
NEKOLIKO R.IJECI 0 SPORAZUMU
Nekoliko rij<lci o sporazumu. Mi smo. samim tim, sto smo
u ljetu 1944. godine pristali do pregovaramo s jugoslavenskom
vladom Ivana Subasica u emigraciji, pokazali, da nam je· stolo da ujedinimo sve .snage, da nismo nikakvi sektasi, nikakvi
uzurpatori, nego da zelimo samo. jed no: da ujedinimo lito vi- .
se naroda, da bude sto cv•·sce jedinstvo nase zemlje. Posli smo
na taj sporazum, produzili smo pregovore i napravili novi
6
-:>;.
TKO MO%ECBITI u VlADI?
Danos· bi oni htjeli, da se taj sporazum nekako· promije. ni; da ·u vladu ude'nekakav Krnj;lv:ic i sto ja znam· tko sve
jos., Mi mo,. kad. je g. dr. Subasic bio ovdje, jasno. rekli s. kim
. mozemo da' ,radimo i za koga. smatramo.• da ce raditi u. interesu naroda. Molim lijepo, - imat cemo vladu - ali,. da ovdje u Jugoslaviji, u Beogradu, u ovoj situaciji. kada se vodi.
bo~ba na iivot i smrt, kad svako treba da da od sebe, _... u' vedemo u vladu elemente, koji · ce · se· samo natezati, d.ogovarali, podnositi ostavke, stvarati krize, .,_, to. nom . ne lrE!ba.
(Odobravwnje i povici: »Tako je!«) Ti Ijudi bili su u Londo•
nu od 194l. g. i po pedeset pula su se mijenjpli i stalno davali ostavke. Nama ta'kvi ministri ne tre)?aj.u. Nama trebaju
ministri; koji ce raditi dan i noc; (Povici: »Tako je!«) Nama trebaju ministri, koji ce vidjeti samo ono sto narodu Ire- ·
ba,. a ne svoje, mazda uskopartijske, mozda i cisto licne• in'
7
�c ':
.teres.e•. Nama trebaju Ijudi od ilkcije. i-djela, ~ci.ne .od. fraza. i
diskusija. Mi smo imali prilike, da vidimo . sto su nam donijele. taky~ vlade u proslosti, u. bJvsoj J11goslaviji .. Sto se. tice. na"
seg- pokreta, Narodno-(!slobodilackog pokreta, to nitko. vise,
ni _od onih koji nisu biH il nasim redovima, pa rna gledaiLsa
strane iii bili odavde, ne moze .tvrditi, da. se ovdje vodi uska
partijska politika. Ovdje su istinski sinovi i kceri naroda Ju-.
-gosla:vije, ovdje .su pravi rodoljubi, ovdje su oni, koji sy se; ·
iako su bili u raznim partijama, danas ujedinili u jedan sna. zan front, fro.nt naroda, koji !reba _da· izvuce ovu iemlju .iz
rana-i rusevina. (Buran aplauz i povici: »Zivio•NOP!«) ,Premo
tome, drugarice, tekovine NOB, formulirane .na 11. zasjedanju
AVNOJ-a u Jajcu, !reba da budu svetinja ne s.amo za nas, nego
i za svakog Jko zeli dobra ovoj zemlji. Neka se n.asi prijatelji
, u. inostranstvu· jos jed nom ubijede u to, da smo.vrlo tvrdoglavi
Lnepokolebljivi.u svojim zahtjevima. (Buran aplauz.) Mi nismo
navikli na gnjile kompromise, mi smo navikli da govorimo otvoreno .oci u oci ono sto mislimo - jer ne mislimo nista ne•
posteno, nego samo to, kako bi bolje bilo nasoj zemlji, kako
bi~nio je cim prije izvvkli iz ove razorenosti i kako bismo
istjerali qkupatora..
· · -·
..
·
. · Narod · je ostao ovdje: n.a fronti -to je narod prvoborac,
.na.,selu _,.... to.je.narod. On'? tamo, to su otp~ci naroda. ·(Burno oilobravanje:) Ja sam uvjeren - ima prilicno zrrakova koji
tq govore,- da 'ce nasi veliki Saveznici·konacno ubrzationo
·natezanje ·u Londonu; pa da. se sporazum odmah provede ·u .
djelo .iii da ga ne bude. (»Tako je!«) To je mojo poruka ani- ·
mau Londonu.Mi smoposli sami i mi cemo ici-sami. stotoznaci
sami? Zncici- sam n~rod. lsli smo i dosad, pa cemo i ads-ad .bez
onih riekoliko lama, ici i dcilje, ako btide trebalo.(Poldici:' »Tako
je! <<) Mi _se n_e bojimo nikal<vih teskoca. Ne.bojimo se teskoca,
jer zn.amo da je nasa snaga u. nasoj jedinstvenosti, u . nasoj
najvecoj tekovini, li bratstvu i jedinstllu sv.ih naroda Jugoslayije,
u jedinstvu svakog naroda, u svakoj fecleralnaj jedinici posebice. Mi idenio smjelo n:~p~ijed! Mi cemo ostvariti nase ciljeve! ·
Mi cemo istjerati okupatora, mi cemo podici nasu zemlju iz
olle razorenosti· i mi cemo d.anas-sutrci ritoCl kazciti, da·· sm_o·
. radili -sve ono, sto smo' govorili, nista drugo, .
.
Nekci zivi ilasa nova federa.tivna Jugoslavija! (»Zivjela!<<)
i:ivio miting zena-boraca Srbije! (>>Zivio!«)
.
· ·
Neka zive nasi veliki Sal(eznici!(»Zivjeli!«) ·
. · Neka zivi nasa N.OV! (Buran aplauz i povici": »Zivjela
•• c
:_,':·~-:.:-
J • ' -·-··'
<<-, ·-·
.
'
E. KARDEtJ:
HJSTORIJSKO ·
MJESTO .NOVE JUGOSLAVIJE
A
.u_.
'
.
;~
.
/
'
nasa oslobodilai5ka vojska! Zivio marsalJugoslavije drug Tito! <<)
8·
:I
.;·
:--:·o-~
�..,
\
.
1
. Vise nego ikac!a prije, danas je jasno, da. je moralnopoliticka polpora slobodoljubivih snaga drugih zemalja bila ·
jedan od najvazllijih faktora pobjede Narodno-oslobodifackog
pokrela, pobjede naroda Jugoslavije. U ovim danima, kada·
neke reakcionarne· soage u s:vijetu pokuiavaju da slome volju.
malih naroda za istinskom nezavisnoscu, taj faktor dobiva jos
vise u svojoj vaznosti. Stvar rukovodstva nasih .naroda je da
ucini sve, da bi ta polpora mogla doci do najpotpunijeg izrazaja. :Z:ato i jest linija nase. unutarnje politike · tako : tijesno
vezana s osnov'nim pravcem nase spoljne" politike; •. . .
..
·
Nema sumnje da postoje svi uslovi, ·da pomoc meduna:
rodne slobodoljubive javnosti i dalje ostane snaznim potpor. nim stubom u borbi nasih naroda za slobodu i istillsku neza. visriost. Pitanje nase nove Jugoslavije i osiguranje r\'jenih de- ·
· mokratskih tekovina vee odavno je postafo vise nego Sarno nase
pitanje. Ono, s jedne strane, mobilizira slobodoljubive mase
>
drugih zemalja za odbranu demokratskih prava,. nacionalnog
· scimoopredjeljEmja i nezavisnosti, a s druge, slrane - vezuje
ruke zavjerenicima protiv principa demokracije i nacionalne
slobode. Ne precjenjujuci vaznosti te cinjenice mozemo svakako
reci, da je pitanje opstanka i slobodnog razvitka nove Jugo~lavije postalo stvar citavog naprednog i slobodoljubivog covjeca.nstva, stvar svih onih, koji mrze tiraniju. i barbarstvo. ·
· U tome i jest osobitost medunarodnog poloz 0 ja nase no.ve
.Jogoslavije. Upravo ta osobitost. ncim je donijela tu moralnopolificku pcitporu medunarodne slobodoljubive javnosti, koja
'
nam je toliko .pomogla u nasoj borbi.
Pet faktora, prije svega, odreduju tu osobitost.
Na prvom mjestu je, nesumnjivo, sama cmreniea, da su
se narodi Jugoslavije pokazali kao uporan i vjeran saveznik
· u borbi protiv najvece opasnosti za slobodoljubivo covjecanstvo, protiv fasizma. Ni jedan istinski neprijatelj fasizma ne ce
~· zaboraviti 27. mart 1941. godine u·Jugoslaviji. Churchill je tad a
rekao, da je Jugoslavija nasla svoju dusu. Ali 27. mart je
mnogo vise od toga. Razumije se, 27. mart je odredio put citave kasnije borbe nasih naroda protiv tu.ilih zavojevaca, on je
11
�?ilr?bl'io cmli~asisl.icke rslobodoljubive ¥nage ndse ze~lje, dao
i~~, ~~ :,nu .pc:wspe~{hvu •. ls.!o'. ~·_e~Em.o,,. '27. mort ie ·i;:q~vao simpa:.
"'" Chavog slobod_ol,ub•vog COVjeCanslva :za nose narode. Podije uzaslopnih s·ramnih kapituladja evropskill vloda pred diklc.tom n<lcistii!ke- Njemacke, koje .su se nizale jedna za do·ugom
27,_mml je bio prvi gest jednogno:.ciondnog ponosa i ljiJbavi
za slobodom, koja je r61 i bezgrcmicne palnje pretpostavila,
nesiGvnoj lwpitulaciji. Taj g<~sl je slobodoljubivim masama ci- tavog svijeL1;- okd kojim je visio krvovi mac fosisticke opasn()s!i, ·o·ikr!o, cb n.asuprol izdajnickoi re"kciji, koja je u- mnogim
- evropslnm zeml1ama dovelo dp kapilulacije pred_ Hit!erom, u
nurodriim nlasam<l Jugoslavije_ postoje joke svijesne snage, koje
na ce_nik<lkvog kompromisa s f"sizmo'm i koje su tako bliske
niihovim siobocloljubivim- demoltratskim l<iznjama. Naroc!no"··
oslobocli!ac!d rat je kroz celiri godine probuclio takve moraine snpge ndih norocla, do su oni pos!oli primjer borbe ugnjeienii-1 ncroda ·proliv okupatora. TClj ie primjer hrobrio ostale
"~""de,. pok"zao im ne~ mogucnosti 'njihove vl<lslite borbe, ·
dok~zao, d~ i mdi iwrod_i mcgu sacuvati nezavisnost i slobodu.
·
-Bilo''je u Evropi dos!a odvokata kapituladje i izdaje, koji
su tvrdili, cia u _lakvoi konstelaciji medunarodnih odnosa, t<akva ie bila 1941•1943. gocline -- nema mogucnosti za otvorenu politicku i. _
oruzcmu bor:~!.l malih narodo protiv ugnjet;:,ca
i d.:1. bi svaki otpor proliv n«cimocnog neprijatelj;:J znacio avon-luru, u kojoj bi m<:!li narodi iskrvarili: Daleko smo, razuinije
se, od lvrdenja, do je oblik oruzanog otpora pogod!ln za sve .
situilcije. ·Ali je Jugosl~viia svakako potvrdi!a jednu cinjenicu;·
. narodi, koji su kapitulirali _bez. otpora, nis~ ni kasnije nasli.
snoge, dr1 bi se digli protivugnjet<:~ca. Oni, koji su posli -za
lozinkom .,cekati na :inak, ne· prercmol"-nikada nisu docekali
ovog .vremena. Uslovi za uslcmak pod najpogodnijim uslovima ·
r: zumije se dosli su, zna~ je bio daro; ali ,--. subjektivnog fak- lora !. j. · svijesnih snag a, koje bi mogle podici ustanok vise nije bilo, odnosno - nitko ih nije slu5ao i ne~suprol poe
. kc!zalo se, da je norod, lcoji se digao no olpor mogao i poslije privremenih poraza .d~ sve vise uj~dinjuje svoje snage, da
s!var<> sebi _jedinstveno, cvrsto rukovodstvo i da za svoje pobjede i jacanje svojih snaga iskoriscuje svaki momenat neprij!lteljske sil:lbosti. Pokazalo se · ponovo, de~ u rplu u prvom redu
ocllucuie covjek. Njegova mora!na snago cesto premasuje snagu oruzja. Ta m()ra!na snaga ""''~ie i jacC! samo u borbi.
.
Drugi faktor, koji je. osvojio nasoj zemlji simpatije slobo".
.
12
-
dolj~bivog ~vijeta jest· nasa Narodno-oslobodllacka vojska. Put
raz~11tka n:.se Aarodna vojske sam ·po sebi dovoljno jasno govoro .o kara.kteru te vojske.
·
··
. Stare _iugosl~venskc:'. vojska, u svojim vrhovima, bila je i ·
form1rona · 1 odga(ana v1se za borbu protiv vlastitog naroda
nego proli'! vc;"niskog. neprijatelja; ~ato je i dozivjeia tako br;
~!-om u apnlsk1m. dammo 1941. god me; Ali su, .uprkos tome,
s1rok.e mase nas1h naroda osjecale, da bit!ia jos nije izgublje_na,., ~~jeca.le J"• .cia ce doci vrijeme, kada_ ce biti moguce opel•
pr•1ec• u oruzam napad protiv okupatora. Zato su nose naro-~.ne 11'1<;'se. ~.rizljivo. sakrile puske, mitraljeze, municiju oru"
_'Z(e, ko1e Je odbac1la stara .regularna jugoslavenska vojskq.
·
Oruzani. narod ~ to je bio prvi nosilac nase oruzaneborbe protiv .okupat~~ra poslije aprilskog _
sloma. Ta· cinjenica_
·soma .PO seb1 govor1 o demokratskom, narodn()m karakteru
nose "!arod_no-osl.ob?dil.acke vojske. !'J?sa nova regularna narodna VO(Ska (e prOIZOSia IZ mnogobrO(nlh odreda naoruzanog na-·
roda, kc;wa!a se. u bo~bi, uci!ci se u borbi i ~a sve vrijeme njeg(lvala na(vecom l(ubavl1u vloshtog naroda. N1ene vanjske forme su
se, ~~iro~no, '!'ijo:niale, kako su to trazili interesi rata protiv
nepn(atel,a, ah n(ena demokratska, narodna sustina ostala je
nepromjenljiva. Nasa. Narodno-oslobodilacka vojska je · zaista
prav() cedo svoga naroda, njegov direktni proizvod. U njoj
se u potpunpsti · slivaju interes nacionalne nezavisnosti i interes demokratskih prava osnovnih narodnih masa. ·
Razumljivo je, da takva irtinski narodna armija mora na- _
ici na simpalije i ·Jjubav svih onih u svijetu, kojima je drag a
sloboda i demokracija.
.•. Treci fa~!or, koji je veza~. simpaHje s!obodoljubive javnq-.
st1 c•tavog SVIJela za borbu nas1h oaroda 1est rjesenje nacion,alnog ZJitanja. '!. nasoj z!'il!lji. p~ bismo m'ogli shvatiti ogromnu moralno-pohhcku UJedm(aVaJucu snagu Narodno-oslobodil'!~ko!! pokreta, treb'! se sjetiti cinjeni~a~ da je st'!ra JugoslaVI(O bda prava tamn1ca noroda, u koJOI se rasad1vala medusobn!! n~cio~ci!na mrznja, !. da ,ie I'!_ mri:nju fasisticki okupcitor
·_kasm1e 1skoml10 za raspai(IVOnJe uzasnog medusobnog pokolj,a, _u. kojem s~ izgi~ule s~otine hiljada ljudi. Narodno-oslobocillackl r.okret 1e usp1o da 1 pored takve proslosti postigne jedinslvo n~s•.h naroda zbog t9ga, ito je od samog pocetko zapisao
na svo1o1 zastavi lozinku: provo na samoopredjeljenje ukljucujuci P!<lVo na otcjepljenje iii dobrovoljno ujedinjenje s drugim
narod1ma. Taj princip_ je mogao biti i jest jedina moguca os13
�'
..
-
novci, istinskog l;~a!s!Vtl i rovnopru~nost! n.aroda, 'Na toj osil?;vi
. je nastala nova cvrsta· dr.Zavna za1eclntca narocla Jogoslav11e.
Historija nam govorj, ~-" su t?kvi piill!jeri rjesenj? ~a.c]o- ·
nalnog pitanja rijetki .. Poslqe Vehke okt~Hlprske SOC!(ahsllcke
revolucije u Rusiji ne.mamo ni io;dn<?g pru:n1era tok~og .d:m?·
krqtskog rjesenja naCIOnalnog P!!a~,~~ Ah u sss.~ le qes!'nle
· _nacionalnog pilanja rezultal sociJah>!i~ke .te~oluc•Je, d~~ 1e u
· Jugoslaviji ono rezultal naro.~no-os!?oo~!lackolJ rala 1 !edne.
narodne demokratske revoluciJe. Oc11o 1e, da 1e sttmo 1edntt
temeljntt promjena u l'ukovod~!vu nttroda mogla d~. dade takv-:
rezu!tale. Ocito je, do su !tara rukovodslva n~slh nuroda 1
ddave, koja su clovela nos: narode do vrh.~nca. ~edusobne
. mrznje i . do uzajam'!og kl"!nl<i, postala nep~.'Jale_ll t1~ !"arod?
i opstanka. JugoslttviJe· uopce. Sarno odstra~JIVO'!Ie.m 1.•zql<tcl·
jom tih · protivnarodnih snag a, i uspos~avljon!em 1slmsk• dem.ok-iotskog ·rukovodstva, · mogla 1e nf~slati prom1ena u medusobmm
odnosima nasih narodo.
' .
. . TakciV proces rjesenia nacionalnog pilanja u 'Jugoslaviji
morao je, razumije se; uljecoti ko_o pri~je~ na ostale n:::rode,
naroci!O ila ug.njel<i>119 rl?rode. Jugos!~V,'j<l 1e_ukazda na,Jedan
specijol'ni . put - ne. tohko po sodrzm1, kohko po obhku rjesava'nja nocionalnog pitanja.
'
Cetvrti faktor, koji je 6svojio simpatije slobodoljubive javnosti za nase narode, je demokratska praksa naseg Narodnoosloboclilackog pokrelo. Rijec se · u tom' pokretu niie _razilozilo
5 djelom. U narodno·o~lob~dila.ckim ocl!oorima, "'!. c<:lu .s:n~
cionalnim vijecima i opceclrz·:wnun AVN9J-em, l~op ~~"~.m1r)u
zakon6cl'avnu Lizvrsnu vlost, ostvarena I" dovna zel1a s1rOK1h
-norodnih masa, koje s~. uvijek b.ile -~oliski!ane o;:l' ~c;sco. ~
vlasti, Nitko nije una'pr11ed odred10 m sadrz1nu, m ool1k, n;t•
podrobnije zadatke ~a':.~~no-osl<:boclilo?~im odborima .. Nayr?·
tiv. narodno-oslobodliaCKI odbor• su or;gmaln::~ hlol·evmo zel1,o
i ;vijesti nasih norodn!h !:'asa .. One s~. i~ slv.'?.rile onaka, koko
su najbolje odgovarah nt•hovol potrem ! vol11. I;at?. se na~od
i vezao ti:lko cv;-sto Ztl te odbore, zolo 1 poka:zu1e ' 1mcrtohko
inicijative i stvoralacke. snoge. Ni jed an .~r~kciji orgcm vlosti
ne bi mogoo do do. toh~og step_;na mobohz;1r:". norodne mase_
u borbi protill nepri1ale)1o, kao · sto su lo uc•mh nnrodno-oslol;odilacki odbori.
Nesumnjivo, norodno-oslol;odilacki odbori su origindno
forma demokratske vlasti, koja ,ne moze iscezn.uti. Mogu. se .·
promijeniti ime i neki zadaci, ali ce oslati i sadriino i · oblik, ·
14
jer ie u toj ~acldi~i i ~ tomobiiku_ najd~slied~ije'-()fi~otvoren
demokratski princiR~onako, kako 'go shvocaju nos~ narodne rnase .
Prirodno ·je;''l:J~; je
donimo, kada u mnogim zemljama
razne reakciooarne,.::~like ukidaju demokratsko prava poCI izgovorom rata, tcikvo .'stvaranje jednog demokrcitskog poretka·
imalo snaznog . uticaja .·riel. dernokratske i slobodoljubive Ijude
.
·
·. ·•
.·
u .mnogim clrugim zemljalri:(l, - ·..
Naposljetku, vazan je ~ktor uticaja nove Jugoslavije ila
medunarodnu slol;odoljubiv~::,javnost dernokratska struktura Narodno-oslobodilai5kog pokrefa i njegovog rukopodstva. Sili
sm6 oduvijek misljenjo, da sarria po s.ebi demokratska· frazo
ne cini jednu partiju iii jedan pokr.et demokratskim. Te cinjenice ·ne trebo mnogo do.kazivati; .nazalost, u ovim danimt~ im 0 . mo i suvise mnogo primjero, gdje se demokratska fraz.o uprqvo
strasno razilazi- s antidemokratskim . postupcima. · Dl:lrnokratska
·frazo ne moze, na primjer, ni kod grcke . ni. k.od poljskevlade
· pokriti njihov antidemokratski i profasisticki karakter. •J~dan
pokret moze l;iti ist1nski demokratski samo onda, kada u nie·
mu dolazi do izrazaja voijo demokratskih masa t.j. osnovnih.
narodnih masa, kado njegovo j'ezgro 'tvore dempkratske narodne mase. Sarno jedan takav pokret moze demokratske parole. pretvoriti u demokratsku stvarnost .. Medutim, u dan<isnje
vrijeme i pod uslovima kakvi vladaju u nasoj zemlji, volja 'tih
· osnovnih narodnih masCL moze ·doci do iz~azaja samo u formi.
· jednog cvrstog bloka radniko, srednjih slojevo i onih patriota,
. koji nacionolne interese pretpostavljaju posebnim ekonomskim
i · politickim interesima raznih privilegiranih izrabljivackih klika.
· Takav l;lok j·e . dovoljno sirok; - da iskljucuje zatrcavanje· u
neke preuronjene radikalne socijalne pokrete i dovoljnq cvrst
· ~ 'da ·moze osigurati .slol;odno izrazovanje narodne volje u
· pogledu buduceg unutarnjeg politickog i · socijalnog razvitka.
Svako drugo strukturo Narodno-oslol;odilacl<og pokreto mo. rala !;j u sadosnjim okolnostima u nosoj zemlji iii dovesti
do poilovnog porobljavanja i obespravljivanj:t sirokih narodnih
masa (u slucoju, ako l;i teziste narodnog pokrelo !;ilo no nedemokratskim. socijalnim elementima) iii do kakvih sudbonosnih
preuranjenih socijalnih zaostravanja (u slucaju, ako bi se rat!·. 'nicka klasa Hi njeno avangarda nekim uitrolijevim grjeskama
. izolirala od osnovnih narodnih masa), koj~ !;i t;,koder dovela
do poraza demokratskjh snogo.
Jugoslovija je izl;jegla i jedno i drugo. U tome je jedan
od glavnih faktora njenog utjecaja na demokrotske mase dru'
gih iiaroda.
u
15
�...,
·'
l
•.-
'•
'
'
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Govor na zboru žena Srbije održan 28. I. 1945. u Beogradu / Tito. Historijsko mjesto nove Jugoslavije / E. Kardelj.
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Josip Broz Tito i Edvard Kardelj
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Naprijed
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Naprijed
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
09-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
16 str.
1945
AFŽ
Edvard Kardelj
Josip Broz Tito