Žena u revoluciji
Josip Broz Tito
"Svjetlost", Sarajevo, "Državna založba Slovenije", Ljubljana, "Mladost", Zagreb, "Prosveta", Beograd, "Pobjeda", Titograd, "Matica srpska", Novi Sad, "Misla", Skopje
1978.
"Svjetlost", Sarajevo, "Državna založba Slovenije", Ljubljana, "Mladost", Zagreb, "Prosveta", Beograd, "Pobjeda", Titograd, "Matica srpska", Novi Sad, "Misla", Skopje
PDF
SH
M-69
267 str.
Želimir Žilnik: Jedna žena - jedan vek
Dokumentarni film na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije - kroz životnu priču junakinje Dragice Srzentić osvetljava niz značajnih događaja i ličnosti vezanih za jugoslovensku istoriju pre i posle Drugog svetskog rata. Kroz sliku jednog veka života žene heroja, otvaraju se retko pominjani segmenti eks jugoslovenskih intelektualnih i ideoloških lavirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju 8 država u kojima je živela ova Istrijanka iz Sovinjaka - (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).
Najzanimljiviji aspekt Dragicinog iskustva je njena hrabrost da, kao devojčica iz siromašne istarske seljačke porodice, krene u avanturu života: po dolasku italijanskog fašizma i ukidanja hrvatskih škola, ona odlazi u Karlovac, pa u Zagreb, gde završava srednju ekonomsku školu. Zatim sa bratom, studentom poljoprivrede, odlazi u Beograd. Tu se zapošljava kao činovnica, a paralelno sarađuje i druži se sa najznačajnijim antifašističkim intelektualcima, iz cele Jugoslavije, okupljenim u izdavačkom preduzeću NOLIT i oko redakcije časopisa “Nova literatura”. Časopis su osnovali Pavle i Oto Bihalji, pisci i istoričari umetnosti, koji su krajem dvadesetih godina u Berlinu bili saradnici i urednici časopisa proleterske literature “Die Linkskurve”, koji je zabranjen 1932. Po povratku u Beograd, braća Bihalji osnivaju NOLIT i pokreću "Novu literaturu" te nastavljaju da okupljaju najznačajnija intelektualna imena međuratnog antifašizma – domaća i strana. Izdaju knjige Đerđa Lukača, Džeka Londona, Hajnriha Mana, Isaka Babelja, Gorkog, Stajnbeka. Poznanstva i obrazovanje koje je Dragica stekla u tim godinama, obeležila su i njen kasniji život. Bila je među osnivačima nedeljnika NIN (1935. godine) koji je upozoravao na opasnosti fašizma, zatim mesečnika “Žena danas”, prve publikacije u predratnoj Jugoslaviji koja je analizirala žensko pitanje i promovisala ravnopravnost polova. Sa okupacijom 1941. godine, Dragica je stupila u redove ilegalnih boraca, prošla je sa partizanskim jedinicama borbe u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, ali je bila i zatvarana od strane okupatora. U proleće 1944. bila je među organizatorima Antifašističke skupštine Crne Gore, a zatim je sa suprugom Vojom Srzentićem, pozvana u Titov Vrhovni štab na ostrvu Vis, odakle su poslati u vojnu misiju u London. Na BBC-u je Dragica imala emisiju, izveštavajući jugoslovenske slušaoce o napredovanju saveznika i o osnivanju nove vlasti na oslobođenim teritorijama. Ta iskustva kao i poznavanje ljudi su Dragicu kvalifikovali da je 1945. u Ministarstvu inostranih poslova imenovana u personalnu komisiju, koja je predlagala ambasadore Nove Jugoslavije.
Duboko prožeta vrednostima borbe protiv nepravde i izrabljivanja, u posleratnoj hijerarhiji je došla u politički sukob zbog zalaganja za egalitarizam. Posle obavljene misije koju je imala 1948. godine - kada je dobila nalog da odnese Titovo pismo Staljinu i sačeka Staljinov odgovor u burnim ideološkim debatama pedesetih godina, ona i njen muž su bili proglašeni za političke protivnike sistema, te su poslati na izdržavanje “administrativne kazne”, u zatvore i logore koju su funkcionisali na staljinističkim metodama.
Međutim, i sada, ulazeći u stotu godinu života, Dragica sa sjajnom memorijom, energijom, pa i optimizmom, zaključuje da nije prošlo vreme kada se treba zalagati “za novi, pravedniji svet”.
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Crtež i animacija: Aleksandar Rot, Aleksandar Ilić
Obrada zvuka: Filip Vlatković
Producentkinja: Sarita Matijević
Učestvuju: Dragica Vitolović Srzentić, Ljiljana Đakonović, Dražen Vitolović, Dario Vitolović, Ondina Vitolović, Davor Lukas, Đulijano Vivoda, Marsel Žigante, Ines Akvavita, Ivanka Bošnjak, Josip Petranović
Produkcija: Playground produkcija, Novi Sad
Želimir Žilnik
https://vimeo.com/playgroundprodukcija
Link 1: https://vimeo.com/260089124
Link 2: https://vimeo.com/260118667
Link 3: https://vimeo.com/261477029
Playground produkcija, Novi Sad
2011.
Playground produkcija
Online video - dokumentarni film
Srpski
2-VM
3 videa X 52 minute
Uputstva za održavanje seminara za sreske organizacije AFŽa
Glavni odbor AFŽa BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
April 1949.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
300-A
2 str.
Izdajice su uvijek ženskog roda: političke zatvorenice u arhipelagu Goli
Renata Jambrešić Kirin
UP&UNDERGROUND, Časopis za umjetnost, teoriju i aktivizam
Školska knjiga d.d.
2010.
Urednik: Nikola Devčić
PDF
Hrvatski
13-IR
14 str.
Ja mislim, drugarice...
Uloga žena u NOB-u. narodne herojke Bosne i Hercegovine
Site specific instalacija postavljena je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine za 8.mart. U Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji 100 000 žena pridružilo se vojsci motivirane, ne samo patriotizmom, već i željom za emancipacijom, odmosno za konačnim izlaskom iz privatne u javu i političku sferu.. Antifašistički front žena imao je oko 2 milion< članica i bio je najveća ženska organizacija ikad na prostorima bivše Jugoslavije i šire. Nakon rata, politički vrh smatrao je da je "žensko pitanje" u Jugoslaviji riješeno. Obećanja političkog vrha data ženama u vrijeme mobilizacije za rat nikada nisu obistinjena. Jednakost nije postignuta, a "prebrzi" proces ženske emancipacije je postao direktna prijetnja patrijarhalnom društvu. Dva Titova govora su upotrebljena u ovom radu da pokažu naglu promjenu politike prema ženama koja se desila 50-ih. 10 žena Bosne i Hercegovine su proglašene narodnim herojkama. Historijski muzej u svojoj zbirci ima njihovih 5 portreta. 5 portreta koji nedostaju kreirano je od 371 fotografije iz Titovog života.
Adela Jušić
Više informacija na: https://wordpress.com/page/adelajusic.wordpress.com/1576
Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena
2014.
Adela Jušić
5 printova u boji i dva teksta
BH
3-UR
Žena danas: 1975. - trideset godina pobede nad fašizmom: međunarodna godina žena OUN, God. 39, br. 275
Antifašistički front žena, pobjeda nad fašizmom
odgovorne urednice Mitra Mitrović i Olga Kovačić
UABNOR Centar Sarajevo
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
1975
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
SH
časopis
24-P
159 str.
Upute Zemaljskog odbora AFŽ-a u BiH o obilježavanju 08.marta u BiH, Sreskom odboru, od 12.02.1946.
8. mart, Međunarodni dan žena
Zemaljski odbor AFŽ-a u BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
12.02.1946.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH
62-A
2 str.
Dopis Centralnog odbora AFŽ-a Glavnom odboru za BiH o obilježavanju 08.marta u BiH, od 07.02.1946.
8. mart, Međunarodni dan žena
Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
07.02.1946.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH
59-A
1 str.
Okružnom odboru Antifašističkog fronta žena Drvar
Antifašistički front žena
Josip Broz Tito
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
14.09.1944.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH, ćir.
dopis
08-A
1 str.
Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 2, br. 12
Antifašistički front žena
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
1946
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
SH
09-SP
36 str.